Dubrovački dnevnik petkom br. 19

petkom

Vijesti

O

BESPLATN

Petak, 9. listopada

Godina 1, broj 19, 2020.

Izlazi jednom tjedno

ISSN 2718-3742

OD INFRASTRUKTURE DO DIVLJE GRADNJE Župa ima šansu, ali i brojne probleme

STANOVI ZA DOKTORE I SESTRE Grad rješava gorući problem nedostatka medicinskog osoblja

NAGLI PORAST ZARAŽENIH Dubrovnik ima nova žarišta, što nam sprema jesen

VIJESTI

VIJESTI

AKTUALNO

IČA R P A N T A R IČANA NIKAD ISPR

DOBRE VIJESTI SA SVEUČILIŠTA Unatoč Covidu, više upisanih nego lani

ll U ovoj akademskoj

godini bilježe porast broja upisanih studenata od okvirno devet posto

Stranica 12

GRADSKO VIJEĆE Natječaj za POS u Mokošici krajem studenog

ll Usvojen i Frankovićev

Rebalans

Kako se ekipa gruških dragovoljaca domogla vozila JNA za obranu Dubrovnika Najstariji među njima je bio Mateo Beusan kojemu su suborci rekli - izvadi crveni karton!

Stranica 6

IDEALNA DESTINACIJA Pitali smo Dubrovčane gdje bi se voljeli preseliti

ll JESEN JE STIGLA, dani

su sve kraći, a jugo nemilice tuče. Pravo vrijeme za maštanje o idealnoj destinaciji za preseljenje.

Stranica 34

2

petkom

• BROJ 19 • 9. listopada 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

petkom

• BROJ 19 • 9. listopada 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

Aktualno

3

NAGLI SKOK

NAKLADNIK Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik OIB: 84019117288 GLAVNA UREDNICA Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr ZAMJENICA GLAVNE UREDNICE

U dva dana 50 novih slučajeva, korona se pojavila u studiju 3V, GOŠK-u, školama… ju, o čemu je na društvenim mrežama obavijestila ravnateljica škole Nikolina Soko.

SITUACIJA se odnosi na stanje do srijede, 7. listopada, do kada je zabilježeno ukupno 90 aktivnih slučajeva zaraze koronavirusom

„Za sada su na snazi mjere koje propisuju sljedeće: ukoliko je učenik zaražen virusom COVID-19, svi učenici iz razreda koji pohađa učenik idu u samoizolaciju. Braća, sestre i roditelji učenika koji pohađa isti razred kao i zaraženi učenik ne idu u samoizolaciju ukoliko drugačije ne utvrdi epidemiolog. Roditelji učenika su se pritom dužni javiti svom liječniku u slučaju pojave simptoma zaraze. Ukoliko roditelji ili netko drugi primijeti da se krši mjera samoizolacije, potrebno je nazvati policiju na broj 112 i obavijestiti ih o navedenom,“ objavila je Soko početkom tjedna na društvenim mrežama.

Ivona Butjer Mratinović UREDNIK Maro Marušić

IVONA BUTJER MRATINOVIĆ Foto: Goran Mratinović

REDAKCIJA 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr Vedran Salvia Aida Čakić Alena Anđušić Maro Marušić Nikša Klečak FOTOGRAF Goran Mratinović KOLUMNISTI Maro Marušić Vjera Šuman GRAFIČKI PRIJELOM Dario Kovač / festivus.hr MARKETING Gabriela Krešić 020/642-460 marketing@dubrovackidnevnik.hr MALI OGLASI oglasi@dubrovackidnevnik.hr

ll Nagli skok novozaraženih Covidom-19 dogodio se ovog tjedna. Tako je u utorak, 6. listopada i srijedu 7. listopada zabilježeno po 25 novih slučajeva zaraze u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, od čega najviše u Dubrovniku. Tako su u dva dana zabilježena 32 nova slučaja koronavirusa u gradu.

Kako neslužbeno doznaje Dubrovački dnevnik, veći broj zaraženih povezuje se s plesnim studijom 3V, a informaciju su potvrdili iz plesnog studija. Naime, oni su u telefonskom razgovoru kazali kako se u njihovom klubu pojavila zaraza, no kako ne znaju koji je točan broj te kako se testiranja i dalje provode.

Koronavirus se pojavio i u Privatnoj gimnaziji Dubrovnik, a informaciju je za Dubrovački dnevnik potvrdio ravnatelj škole Tomislav Franušić.

Kako je kazao, upravo iz tog razloga se nastava u školi dva dana održavala online, što je bila samoinicijativna odluka škole koja je brzo reagirala. Zaražena osoba, za koju se vjeruje kako se zarazila izvan škole, ostaje

Mlađi pioniri i juniori GOŠK-a su također u izolaciji zbog toga što se kod jednog igrača pojavio koronavirus.

Inače, djeca su prošlog vikenda igrala utakmicu protiv Hajduka u Splitu pa je cijela grupa djece koja je bila u kontaktu sa zaraženim igračem u samoizolaciji. Ovu informaciju je za Dubrovački dnevnik potvrdio Hasan Kačić, njihov trener i voditelj.

Situacija se odnosi na stanje do srijede, 7. listopada, do kada je zabilježeno ukupno 90 aktivnih slučajeva zaraze koronavirusom.

u samoizolaciji, jednako kao i njeni bliski kontakti, a nastava se ubrzo normalizirala.

informaciju je za Dubrovački dnevnik potvrdila ravnateljica škole Snježana Vlahinić.

Također, jedan osmi razred Osnovne škole Montovjerna pohađa online nastavu zbog pojave koronavirusa, a

„Učenici nisu u samoizolaciji nego se škola odvija online zbog koronavirusa,“ kazala je u utorak. Radi se o jed-

noj osobi zaraženoj koronaivrusom i drugoj koja je kontakt kontakta, ali njen test je u trenutku našeg razgovora s ravnateljicom bio negativan.

Drugi razred u Osnovnoj školi Lapad ovaj tjedan je pošao u samoizolaci-

Vrijedi spomenuti kako je cilj ovakvih napisa podići svijest i odgovornost sugrađana po pitanju poštivanja propisanih epidemioloških mjera.

Pri tom ne treba gubiti iz vida kako se zaraza može dogoditi bilo kome, stoga je od iznimne važnosti ne stigmatizirati zaražene osobe i ne prozivati nego biti odgovoran.

4

petkom

• BROJ 19 • 9. listopada 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

petkom

• BROJ 19 • 9. listopada 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

Aktualno

5

STROGE MJERE

EUROPA TONE U LOCKDOWN Što je s nama?

DILJEM „STAROG KONTINENTA”, ali i Sjedinjenih američkih država uvode se stroge mjere zbog zaštite od koronavirusa. U nas ta se opcija još uvijek kao realna mogućnost ne spominje, ali zbog nepredvidljive prirode virusa bolesti Covid-19 ne treba je niti odbaciti, što bi naravno imalo nesagledive posljedice po gospodarstvo.

VEDRAN SALVIA Foto: Goran Mratinović

ll Ne tako davno Dubrovnik i Hrvatska bili su „zatvoreni“, pribjeglo se karanteni kako bi se sačuvalo starije stanovništvo od korona virusa. Bio je to treći mjesec, a trajalo je do svibnja, kad se polako život počeo normalizirati.

Kod nas to još nije bila niti prava karantena, no „zatvaranje“ je bilo dovoljno intenzivno da se i danas osjećaju ekonomske posljedice. Sad je jesen, korona čini se „pojačava“, idemo prema sve hladnijem razdoblju, a vidimo da dio Europe, ali i Sjedinjenih američkih država, počinje ponovo uvoditi strože mjere kako bi se suzbilo širenje virusa.

Velika Britanije uvela je zabranu okupljanja za više od šest osoba, dok kafići i tamošnji pubovi ne smiju raditi duže od 22 sata. Zabranjeni su i kućni posjeti onima koji nisu ukućani. Slično je i u Španjolskoj, dok je Pariz uveo najviši stupanj mjera za sprječavanje širenja koronavirusa, što znači da su na dva tjedna zatvoreni svi barovi. New York pak predviđa zatvaranje škola, restorana i trgovina koje nisu nužne u devet svojih četvrti. Treba reći i da je u Izraelu i Češkoj zbog koronavirusa također proglašeno izvanredno stanje.

No, što je s Hrvatskom, odnosno Dubrovnikom?

AUTONOMIJA JE NA STOŽERIMA Načelnik Stožera civilne zaštite Dubrovačko-neretvanske županije Joško Cebalo

smatra kako neće doći do „lockdowna”.

- Do tog saznanja sam došao uz sve one informacije koje već nekoliko mjeseci znamo. Dakle, mislim da možemo izdržati bez „lockdowna”. Ali moramo pratiti situaciju i voditi računa, naravno slijediti i preporuke od strane epidemiološke struke. Mi ćemo biti oni koji će reagirati ovisno o potrebi, recimo mjere o okupljanju za naše područje još uvijek traju - kazao je Cebalo.

Jasno je kako će lokalni Stožer imati autonomiju oko mjera koje će se donositi, ali pitamo Cebala je li to znači da će se mjere i unutar geografske površine ove županije moći parcijalno donositi. Primjerice, da zbog eventualnog žarišta na otocima ne mora gradsko područje biti pod strožim nadzorom.

- Bili ste svjedoci i da je naše područje za vrijeme „lockdowna” bilo podijeljeno na tri područja oko zabrane napuštanja. Naravno da to ponovo dolazi u obzir ako vidimo da će epidemiološka situacija to uvjetovati. Nema razloga da ovisno o situaciji u nekim dijelovima županije ne budu blaže mjere, a nekima strože. - rekao Cebalo.

Marijo Bekić

...

Joško Cebalo je otkrio i kakvo je stanje s zaštitnom opremom.

- Najviše radimo na zaštiti prodora virusa u zdravstvene ustanove i ustanove u sustavu socijalne skrbi. Svi kontinuirano nabavljaju zaštitnu opremu i tu nema problema. Prema našim informacijama, svi su se pripremili za zimski period kad se očekuje i gripa te ostale respiratorne bolesti. A i mi smo kao Stožer nabavili dostatnu količinu zaštitne opreme kako eventualno ipak ne bi došlo do nekog manjka rekao je Cebalo.

U BOLNICI JE NAJVAŽNIJE BRINUTI DA SE LIJEČNICI NE ZARAZE Član Stožera civilne zaštite DNŽ i ravnatelj dubrovačke bolnice Marijo Bekić također misli da nema potrebe za „lockdownom”.

- Prvo bih naglasio kako Opća bolnica Dubrovnik nije faktor oko uvođenja mjera, to su nacionalni i lokalni stožeri. U Stožer smo priključeni kolega voditelj Odjela za infektologiju i dermatovenerologiju dr. Stjepan Đuričić i ja. Mi smo u bolnici spremni na „lockdown” i situaciju koja je bila od trećeg do petog mjeseca. Ako budemo primorani, vrlo brzo ćemo promi-

jeniti organizaciju rada. Imamo dovoljno zaliha, zaštitne opreme. Čak bih rekao da je organizacija rada najmanji problem govori Bekić.

Dodaje kako je najveći problem mogućnost da se zaraze liječnici.

- Ključno je da imamo dovoljno djelatnika na raspolaganju, zato su potrebne strože mjere, evo vidite što je u školama. Nama je bitno da imamo uvijek dovoljan broj djelatnika na raspolaganju. - dodaje Bekić, BEKIĆ MISLI DA JE DOBRA ODLUKA NE IĆI U LOCKDOWN ZA VRIJEME LJETA U svakom slučaju, smatra Bekić, „nisu se ispunili uvjeti za neke rigorozne mjere”.

- Uvijek postoji ta mogućnost. Opcija krajnjih mjera je uvijek dostupna, ali mislim da je za ovo ljeto bila dobra odluka ne uvesti karantenu, vidjeli smo da smo imali nadzor nad koronavirusom. Danas bi bili kudikamo u nepovoljnoj ekonomskoj situaciji. Mislim da je to ispravna odluka, pridržavati se mjera i paziti, ali nastojati ne ići u „lockdown” - naveo je Bekić.

Nikolina Trojić TROJIĆ: PREDSEZONU NISMO IMALI, SADAŠNJI ‚LOCKDOWN’ BI BIO ZADNJI ČAVAO U LIJESU Osim ovog logističkog aspekta o kojem nam je više rekao Cebalo, te liječničkog o kojem je kazivao Bekić, naravno potrebno je sagledati i gospodarske reperkusije eventualno novog skliznuća u karantenu.

Predsjednica Županijske komore Dubrovnik Nikolina Trojić rekla je kako smo imali jako lošu predsezonu.

- Mi još uvijek saniramo posljedice tog proljetnog „lockdowna”. Novi „lockdown”? Pa to bi bio zadnji čavao u lijesu gospodarstva! Mislim da je to prošlost, sad mogu reći da mi je drago da su ovlasti stožera delegirane na lokalne razine. Mislim da je dobro da se situacija sagledava na mikrorazinama, dakle da su drugačije mjere i unutar županija - dodala je Trojić.

Istaknula je kako svakako zdravlje treba biti na prvom mjestu, no da bi se rigorozne mjere trebale donijeti samo u nužnim situacijama. Naglašava i kako je Gospodarska komora preko DUNEA-a i DURA-e „ide na Vladu kako bi se predložile konkretne mjere kako pomoći gospodarstvu i poduzetnicima”.

- Mi smo imali pravi turizam onih mjesec dana od 10. srpnja, prije toga ništa nije bilo. Sad bi novi „lockdown” stvari dodatno unazadio. Sama činjenica da ovisimo o turizmu doprinosi gospodarskim rezultatima.Treba znati i da mnoge oblasti koje nisu turističke indirektno ovise o turizmu. Prema fiskaliziranim računima do 31. kolovoza, gospodarstvo je u županiji u padu za 55 posto. Duplo manje je prometa učinjeno nego u 2019. godini, a to je po svim sektorima gledano - precizirala je Trojić.

HRNIĆ: MI SE PRIPREMAMO KAO DA JE SVE NORMALNO Direktorica Turističke zajednice Grada Dubrovnika Ana Hrnić objašnjava kako je teško nagađati jer se situacija stalno mijenja.

- U ovom trenutku je teško nešto suvislo reći, mi se nadamo stabilizaciji, kako epidemiološkoj pa tako i onoj turističkoj. Ali zasad nije moguće puno planirati. Ono što nas raduje je činjenica da nas turisti posjećuju kad se pruži prilika za to. Onda kad smo na raznim crvenim listama, tada turista nema. Čim se situacija poboljša, oni dođu - rekla je Hrnić.

Dodaje kako se TZGD priprema i za zimsko razdoblje, ali i iduću sezonu kao da će biti normalno.

Ana Hrnić - Spremni smo reagirati sukladno situaciji, ali planove moramo raditi kao da je sve normalno. Ali samo se možemo nadati da će biti sve u redu. - naglasila je. Što se tiče konkretno Dubrovačkog zimskog festivala, navela je da se on planira, ali u manjem obimu.

- Ono što se zna je to da neće biti manifestacija u zatvorenome, ali sigurno da će i realizacija te obim Festivala ovisiti o uputama stožera - riječi su Ane Hrnić.

6

petkom

• BROJ 19 • 9. listopada 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Gradsko vijeće

PRESJEK SJEDNICE GRADSKOG VIJEĆA

Natječaj za POS u Mokošici krajem studenog, usvojen i Frankovićev Rebalans

IVONA BUTJER MRATINOVIĆ Foto: Goran Mratinović

ll Rasprava o POS stanovima točka je posljednje održane sjednice Gradskog vijeća koja je privukla naviše pozornosti. Podsjetimo, Grad Dubrovnik je objavio uvjete natječaja kao i bodovanje, no oni su svakako trebali proći ras-

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Gradsko vijeće

NAKON UVODNOG IZLAGANJA gradonačelnika oko uvjeta, vijećnici su davali svoje sugestije za koje je Franković naposljetku kazao kako će ih Povjerenstvo analizirati te kako je bilo ‚puno dobrih prijedloga’. Nakon toga će se pozvati svi klubovi vijećnika kako bi zajednički usuglasili sve detalje pravu gdje su vijećnici dali svoje sugestije. „U početku je projekt POS-a dobro krenuo, a kasnije je došlo do negativnosti jer su stanove dobili neki ljudi koji nisu imali za to realno pravo,” istaknuo je uvodno Franković dodavši kako se propisanim uvjetima pokušava spriječiti ponavljanje takvog scenarija.

Podsjetio je kako su neki

Gradonačelnik Mato Franković

od uvjeta ti da podnositelji nemaju riješeno stambeno pitanje, da nemaju u vlasništvu i suvlasništvu kuću ili stan, stanuju kao podstanari najmanje godinu dana, ne koriste odgovarajući gradski stan, nemaju u vlasništvu građevinsko ili poljoprivredno zemljište ni poslovni prostor, nisu oslobođeni od plaćanja komunalnog doprinosa... Naglasio je kako je važno da nisu, u zadnjih godina, prodali ili darovali nekretnine te da se nisu odrekli nasljedstva, a trebaju imati prebivalište najmanje sedam godina bez prekida na području Dubrovnika.

VIJEĆNICI OKO POS-A BILI PUNI IDEJA Nakon uvodnog izlaganja gradonačelnika, vijećnici su davali svoje sugestije za koje je Franković naposljetku kazao kako će ih Povjerenstvo analizirati te kako je bilo ‚puno dobrih prijedloga’. Kako je najavio, nakon toga će se pozvati svi klubovi vijećnika kako bi

petkom

• BROJ 19 • 9. listopada 2020.

zajednički usuglasili sve detalje te kako bi natječaj bio raspisan krajem studenog.

Maro Kristić (Most) tako je kazao kako pozdravlja namjeru, no kako se stanovi ne grade sukladno zakonu o poticajnoj stanogradnji.

Kazao je kako se u ovom slučaju komunicira kako će stanove kupovati obitelji po 1 300 kuna po kvadratu, no kako tekući zakoni nalažu kako je vrijednost potrebno vještačiti, a onda nanovo procijeniti stan.

Marina Vučković Matić (HNS) mišljenja je kako su uvjeti diskriminatorni prema mladim ljudima koji su prisiljeni živjeti sa svojim obiteljima, a svoje je prijedloge iznio i Željko Raguž (Dustra). „Niti jedan kriterij nije u potpunosti pošten. Zašto netko mora imati godinu dana podstanarstva? Druga stvar, kako ste došli do iznosa od 500 tisuća kuna vezano za pokretninu? Taj prag bi se trebao dobro smanjiti,” predložio je Raguž.

Marijo Bekić (HDZ) predložio je kako u uvjete ne bi bilo loše uključiti to da se dodatno boduje ako je podnositelj zdravstvenog tj. deficitarnog zanimanja,

7

a Marko Potrebica (HDZ) je kazao kako bi trebalo postaviti uvjet da je podnositelj zahtjeva dulje podstanar nego što je to propisano. „Moje primjedbe će ići iz dijela frustracije koje su imali neki moji prijatelji. Jedan moj prijatelj nije prošao na natječaju, a na kraju je bio podstanar u zgradi POS II. Premalo je godina dana podstanarstva,” istaknuo je.

Nikša Selmani (KLGB Srđ je Grad) je kazao kako bi trebao postojati model trajnog najma kako bi se izbjegle banke. „Mislimo da se na ovaj način ljudi vezuju za trajno mjesto prebivanja. Nije sigurno koliko će netko moći biti tu. Ako ih rasteretimo kredita, onda ostaje mogućnost kreditiranja školovanja ili neke druge djelatnosti,” predložio je Selmani.

Na banke je upozorio i Vido Bogdanović (HSS). „Mislim da se malo krenulo u krivom smjeru jer je komplicirana administracija i procedura. Trebat će zapos-

Još jedna sjednica pod maskama liti još ljudi u gradu. Strah me da mlade vraćamo ponovno u ralje bankara. Oni će s 40-ak godina početi ostvarivati pravo na kredit i onda će ići u te procedure. Grad Dubrovnik bi ovu ideju trebao razviti u drugačijem smjeru. Mislim da bi kroz svoj stambeni fond trebao graditi ili kupovati stanove i onda te stanove davati na leasing mladim obiteljima. S tim stanom

...

se onda ne bi moglo manipulirati,” kazao je Bogdanović predloživši tako potpuno novi model. Bez obzira na brojne iznesene prijedloge i sugestije, vijećnici su se složili kako se radi o hvalevrijednom projektu u cilju rješavanja gorućeg dubrovačkog pitanja, a to je stambeno zbrinjavanje. ‚NE MIJEŠAJTE BABE I ŽABE’

NA PROLJEĆE KREĆU BROJNI PROJEKTI Tijekom odgovaranja na pitanja vijećnika o gradskim projektima, Franković je kazao nešto više o rokovima dijela projekata koji se namjeravaju ostvariti. Tako bi rekonstrukcija hotela Stadion trebala biti gotova do travnja iduće godine. Do proljeća bi mogli krenuti i radovi na novoj zgradi Osnovne škole Marina Getaldića u Gradu, čime

će se toj školi omogućiti jednosmjenska nastava, kao i Gimnaziji Dubrovnik koja trenutno dijeli zgradu s OŠ Marina Getaldića na Pločama.

Franković je kazao kako vjeruje kako će radovi na domu umirovljenika u Gružu početi do kraja godine, a smatra kako bi do kraja godine mogla biti ishođena i građevinska dozvola za dom umirovl-

jenika ispod Opće bolnice Dubrovnik. Kazao je i kako je za cestu most-Pobrežje ugovorni rok do travnja, no kako bi radovi mogli biti dovršeni i prije roka.

U Dubrovniku se trenutno snima film s Nicolasom Cageom i Pedrom Pascalom, a Franković je najavio kako bi nakon toga trebala doći još jedna produkcija, HBO-ova, s redateljem koji je osvojio dva Oscara.

Na sjednici Gradskog vijeća usvojene su i točke koje se tiču Rebalansa Proračuna koji je bilo potrebno napraviti zbog gospodarske i financijske situacije izazvane novonastalim okolnostima uslijed epidemije Covida-19.

Kako je uvodno obrazložila pročelnica za financije Anita Burić, došlo je do velikog pada prihoda, a rebalans nosi i dvije vrste zaduženja.

To su kredit od 79 milijuna kuna, kao i kratkoročni kredit od 40 milijuna kuna.

Miho Obradović (HNS) je kazao kako nije poznato što Grad očekuje iduće godine po pitanju Covida te kako ‚nije dobro da se uzimaju krediti za nove investicije’, na što mu je Franković odgovorio da ne miješa ‚babe i žabe’, parafrazirajući tako čelnika DDS-a Pera Vićana. „Ne uzimamo kredit za nove investicije. Uzimamo kredit da bi investicije koje smo ugovorili prije Covida-19 nastavili financirati do kraja kako bi ona sredstva koja ćemo uprihoditi bila slobodna za pokrivanje drugog spektra programa.

8

petkom

• BROJ 19 • 9. listopada 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Gradsko vijeće

Gradsko vijeće

...

MUNITIĆ SE POJAVIO S HOSOVOM MASKOM, DDS GA RAZRIJEŠIO S FUNKCIJE VIJEĆNIKA

Vijećnik Matko Munitić na sjednicu je došao s maskom HOS-a Sve to treba nekako platiti.

Kad ne bismo uzeli kredit, proračun bi opterećivale ove investicije za koje bi se izvodili radovi. Banka nam je spremna dati 100 milijuna kuna, ali idemo samo na ono što je ugovoreno,” odgovorio mu je Franković. Obradović je također upitao koliko će iznosa kredita ići na plaće zaposlenika, na što mu je Franković odgovorio kako se radi o namjenskom kreditu od kojeg ‚na plaće ne ide ni lipe’.

Točka je povukla i pitanje zapošljavanja u gradskoj upravi, a posebno je zaiskrilo na relaciji HNS-HDZ. „Bilo bi zanimljivo vidjeti trošak za one koji su zaposleni u gradskoj upravi, tj. upravnim odjela. Porast je preko 19 milijuna kuna.

HNS je imao 121 milijun kuna, a HDZ znatno više,” kazala je Vučković Matić te dodala kako je zaduženje loša odluka. Franković je odgovorio kako se najbolje pamte brojke koje ‚sve

...

mogu potvrditi i demantirati’. „Sjetite se mantre kako samo jedan čovjek može puniti proračun i onda se mi samo njemu moramo klanjati. Proračun u 2015. godini je bio 397 milijuna, 2016. preko 400 milijuna, 2017. je bio oko 404 milijuna kuna. To su tri godine kojima je doprinosio bivši gradonačelnik. a onda je 2018. godine proračun iznosio 537 milijuna kuna, nakon toga 689 milijuna

‚MOGU KUPITI STO MEDIJA, MENE NEĆE!’ Odgovarajući na pitanje Kristića oko projekta rekonstrukcije hotela Sumratin i tenzija koje postoje s investitorom Markom Balijom, Franković je kazao kako ‚mogu kupiti sto medija, ali njega ne’. „GUP Grada je jasan, precizan, nedvosmislen.

Ne pada mi na pamet

raspravljati o nekom projektu jer to nije moj posao, postoji Upravni odjel. To što se pojedincima ne sviđa kad mu UO kaže jedno, a on od zamjenice traži drugo je druga priča. Ja sam očekivao da ćete stati na moju stranu, a ne da govorite kako slijede prijevremeni izbori, da bi oni

dobili lokacijsku dozvolu što prije. Mogu kupiti sto medija, ali oni ne mogu kupiti mene. Tu sam barem do lipnja, sviđalo se to nekome ili ne. Dotad će biti po zakonu. Ili će raditi kako treba, ili će biti odbijeni. Dosta je meni ovih nakaradnih zgrada,“ kazao je Franković.

petkom

• BROJ 19 • 9. listopada 2020.

Dubrovački demokratski sabor je na izvanrednoj sjednici Predsjedništva postupak vijećnika Matka Munitića koji je došao na sjednicu s maskom HOS-a ocijenio neprihvatljivim te je on razriješen dužnosti vijećnika.

Kako stoji u priopćenju stranke, oni poštuju žrtvu pripadnika HOS-a kad je u pitanju osamostaljenje Hrvatske, ali smatraju kako ‚sjednice Gradskog vijeća nisu mjesto gdje treba isticati simbole i pozdrave totalitarnog i fašističkog režima NDH’. Dodali su kako će se stranka uvijek ograditi od svakog ekstremizma, bilo lijevoj ili desnog, bez obzira na to tko ga promovirao.

kuna, za vrijeme HDZ-ovog mandata. U kriznoj godini, kad nam se sve zaustavilo, vraćamo se na 2017. godi-

nu. Toliko o tome koliko tko zna,” odgovorio je.

Jadran Barač (SDP) je kazao kako je ‚u četiri godine na zapošljavanje potrošeno nekoliko milijuna kuna više nego što je potrebno’, a cijelu priču oko zapošljavanja Blaž Pezo (HDZ) je nazvao populizmom. „Mi ćemo osigurati novce za projekte za koje se zadužujemo i to će nam pomoći da izađemo iz ove krize, apliciramo na fondove i spremni smo na to,“ kazao je Pezo.

Selmani je kazao kako bi ‚Grad trebao rezati troškove, kapitalne projekte i kasnije plaće’ te kako se ne radi

‚o projektima Grada nego HDZ-a’, zbog čega je za govornicu izašao Potrebica. „Proparalo mi je uši da ovo nisu projekti grada nego HDZ-a. Ne znam je li škola projekt HDZ-a kao i cesta Osojnik-Most? Mi smo dobili podršku sugrađana i imamo mogućnosti kreiranja,“ odgovorio mu je Potrebica, a u svojim izlaganjima je istaknuo kako bi ‚svi rezali, ali ne sebi i ne znaju što’.

RUŠI SE KAFIĆ ‚FRANCK’, PLACA ĆE DOBITI NOVI IZGLED Novost je i to kako je tvrtka Sanitat dobila suglasnost

za uklanjanje objekta u kojem se nalazi caffe bar ‚Franck’ u cilju rekonstrukcije place u Gružu. Kako je istaknuo direktor društva Tomislav Tabak, zgrade se uklanjaju na zahtjev Komunalnog odjela i Ministarstva kulture kako bi placa postala zatvorena cjelina i kako bi se dobio ljepši i primjereniji prostor.

Arhitekt Dinko Peračić je prikazao projekt, a Obradović je upitao zašto je projekt bivšeg direktora Sanitata Vedrana Kunice tako dugo stajao u ladicama te se ‚sad pokazuje prije izbora’. Tabak je odgovorio kako projekt nije

9

imao niti jednu dozvolu.

Kad se radi o uređenju prostora, na Gradskom su vijeću izglasane i točke koje su preduvjeti za izmjene i dopune UPU Jakljan koji se vezuje uz bivše odmaralište koje je RH dala u zakup privatnom investitoru, a UPUom će se omogućiti rekonstrukcija. Usvojeni su i preduvjeti za izmjene i dopune UPU Gruški zaljev koji se vezuje uz projekt rekonstrukcije Lapadske obale. Također, usvojen je i Zaključak o davanju suglasnosti na Ugovor o kupoprodaji zemljišta za potrebe izgradnje groblja Dubac.

10

petkom

• BROJ 19 • 9. listopada 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Također, zbog propisanog korištenja svježeg sezonskog voća i povrća sadržava dva različita jelovnika, za jesen-zimu te za proljeće-ljeto.

Kroz razdoblje od nekoliko godina, cilj gradske uprave je osigurati ručak u školi za sve osnovnoškolce, uz sufinanciranje obroka od strane roditelja. Jedna je to od zakonskih obveza osnivača ustanove, no osim zakonske regulative motivacija za daljnji razvoj projekta su i rastući zdravstveni problemi među dječjom populacijom zbog konzumacije brze hrane.

Podsjetimo, sukladno Zakonu

o odgoju i obrazovanju, škole su dužne osigurati topli obrok za sve učenike od 1. do 8. razre-

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

OŠ Montovjerna - prva škola koja uvodi topli obrok za sve učenike ll Grad Dubrovnik je od Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije naručio izradu novih jelovnika za topli obrok učenicima od 1. do 8. razreda. Pilot projekt topli obrok za sve učenike započet će s OŠ Montovjerna, koja će realizacijom projekta postati prva škola na širem području koja pruža ručak za sve razrede osnovne škole.

Jelovnik je u potpunosti usklađen sa smjernicama Ministarstva zdravstva za djecu osnovnoškolske dobi te sadržava sve potrebne namirnice i nutrijente za zdravi razvoj i rast.

petkom

• BROJ 19 • 9. listopada 2020.

Šetnica Nika i Meda Pucića osvijetljena s gotovo 150 rasvjetnih tijela

da, no interes roditelja za ovakvom uslugom je proteklih godina ispod očekivane razine. ll Na proširenoj Šetnici Nika i

Izvodi se sustav vodoopskrbe i odvodnje u Orašcu vrijedan gotovo 30 milijuna kuna

ll U naselju Orašac napreduju radovi Vodovoda Dubrovnika d.o.o. na izgradnji sustava vodoopskrbe i odvodnje. Do sada je postavljeno 1,4 kilometra cjevovoda te je izvršeno asfaltiranje više od 1,2 kilometra zahvata.

Investicija ukupno vrijedna 28 milijuna kuna počela se izvoditi u lipn-

ju. Radi se o izgradnji ukupno 4,5 kilometara novog vodoopskrbnog cjevovoda te preko 10 kilometara cjevovoda odvodnje, a u okviru projekta izgradit će se i nova kanalizacijska crpna stanica Orašac.

Investicije u komunalnu infrastrukturu, u ovom slučaju u nedostajuće ili zastarjele sustave vodoopskrbe i

odvodnje jedno su od prioritetnih područja rada ove gradske uprave, a uz izgradnju sustava Orašac istovremeno se provode zahvati na području Mokošice, Štikovice i Zatona te Lopuda.

Sva navedena ulaganja imaju za cilj popečati kvalitetu života stanovnika ovih područja, omogućiti ravnomjerni razvoj naselja u sklopu administrativnog područja Grada Dubrovnika te stvoriti preduvjete za gospodarski razvoj.

Dovršetkom ove za Vodovod iznimno bitne investicije omogućit će se priključenje 90 tamošnjih kućanstava na sustav odvodnje otpadnih voda. Ugovorni rok izvođenja svih radova iznosi 31 mjesec od uvođenja izvođača u posao.

Izgradnju mreže u Orašcu Vodovod izvodi u suradnji s Hrvatskim cestama i Hrvatskim vodama, koje Vodovod prate u investiciji.

11

Meda Pucića završeni su radovi postavljanja javne i ambijentalne rasvjete.

U smjeru od Šetališta kralja Zvo-

nimira prema hotelu More, na prvom dijelu obuhvata, postavljeno je 17 stupova javne rasvjete visine četiri metra, dok je na ostatku šetnice u kameni zidić sa sjev-

erne strane ugrađeno 108 komada ugradbenih tijela ambijentalne rasvjete. Duž šetnice raspoređeno je i 16 ambijentalnih reflektora.

Kako bi jedna od omiljenih gradskih šetnica poprimila završni izgled preostalo je tek na određenim, manjim, dijelovima postaviti zaštitnu ogradu te ugraditi poklopce na otvore, a koji će se uskladiti s izgledom šetnice.

Podsjetimo, cjelovitim uređenjem šetnice Nika i Meda Pucića obuhvaćena je sanacija južnog podzida, uređenje partera, postavljanje novih tijela javne rasvjete, uređenje hidrantske mreže s podzemnim hidrantima, te uklanjanje stare i postavljanje nove, karakteristične i tipizirane urbane opreme. Šetnica je na najužem dijelu proširena te je sada širine 2,40 metara uz dodatnih 20 centimetara za smještaj ograde.

Usvojena Odluka o organizaciji rada predškolskih ustanova i osnovnih škola u uvjetima epidemije

ll Odluka o organizaciji

rada predškolskih ustanova i osnovnih škola za vrijeme trajanja epidemije bolesti COVID-19 jednoglasno je usvojena ja 33.

sjednici Gradskog vijeća Grada Dubrovnika. Odlukom se uspostavlja koordinacija i organizacija rada ustanova ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja

te ustanova osnovnoškolskog obrazovanja kojima je osnivač Grad Dubrovnik u uvjetima borbe s epidemijom koronavirusa te ista upućuje na nužne mjere

koje je potrebno provoditi u svim vrtićima i školama.

U sklopu Odluke definirana su i tri modela za provedbu nastave u školskoj godini 2020./2021. te dva modela organizacije rada dječjih vrtića, a propisano je i da se cijena vrtićkih usluga na dane na koje vrtić ili područni odjel ne radi (zbog zatvaranja vrtića ili područnog odjela) umanjuje za 100 %, dok će se cijena korištenja vrtićkih usluga za dane za koje su korisniku izrečene epidemiološke mjere umanjiti za 50%.

12

petkom

• BROJ 19 • 9. listopada 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

petkom

• BROJ 19 • 9. listopada 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

Vijesti

13

NIKAD SPECIFIČNIJA AKADEMSKA GODINA

Na Sveučilištu ove godine više upisanih nego lani, korona nije pomrsila planove „U OVOJ AKADEMSKOJ GODINI imamo porast broja upisanih studenata od okvirno devet posto, no nas posebno raduje što smo većini upisanih bili prvi izbor,“ kazao je rektor Sveučilišta Nikša Burum venu i nastavnu izvrsnost Sveučilišta kako bi Dubrovnik nastavili profilirati kao poželjnu destinaciju studentima iz svih dijelova Hrvatske, ali i iz drugih europskih zemalja.

Rektor Sveučilišta Nikša Burum

IVONA BUTJER MRATINOVIĆ Foto: Goran Mratinović

ll U prvom i drugom upisnom roku na Sveučilištu u Dubrovniku upisano je ukupno 307 studenata u prvu godinu preddiplomskih studija, što je povećanje od devet posto u odnosu na prošlu akademsku godinu kad je upisano 280 studenata. Bez obzira na brojne poteškoće i prepreke koje je donijela Covid situacija, može se reći kako na Sveučilištu imaju razloga za zadovoljstvo.

„U ovoj akademskoj godini imamo porast broja upisanih studenata od okvirno devet posto, no nas posebno raduje što smo većini upisanih studenata bili prvi izbor, što je preokret u odnosu na trendove ranijih godina,“ kazao je rektor Sveučilišta Nikša Burum.

Kako je izjavio, ti su im rezultati ujedno i poticaj da i dalje nastave razvijati znanst-

MANJE STUDENATA IZ DRUGIH ŽUPANIJA, ALI VIŠE IZ OSTATKA HRVATSKE Očekivano, pandemija koronavirusa negativno se odrazila na upis studenata iz drugih država kojih će ove godine biti nešto manje. Oni uglavnom dolaze u okviru programa Erasmus+, CEEPUS ili drugih programa mobilnosti, a ove godine će ih oko 35 u zimskom semestru.

Kako su odgovorili sa Sveučilišta, obično ih bude 60-70.

S druge strane, pandemija koronavirusa nije obeshrabrila studente iz drugih dijelova Hrvatske da dođu studirati u Dubrovnik. Kako su odgovorili sa Sveučilišta na upit Dubrovačkog dnevnika, već više godina oko 17 posto studenata dolazi iz drugih županija, a ove je godine to nešto i više. Tako oko 20 posto upisanih ima prebivalište izvan Dubrovačko-neretvanske županije.

STUDENTIMA I DALJE NAJZANIMLJIVIJA NAUTIKA Od ove godine Sveučilište u Dubrovniku pojačalo je svoju ponudu u vidu novih studija. Kako su odgovorili sa Sveučilišta na upit Dubrovačkog dnevnika, na novi preddiplomski studij Primijenjena ekologija mora upisano je 12 studenata

...

NASTAVA POD MASKAMA UZ OBILJEŽENA SJEDALA Sukladno rezultatima provedene ankete, nastava će se na Sveučilištu u Dubrovniku održavati u učionicama zbog čega su uvedene posebne mjere. Tako svi sudionici nastave moraju nositi maske te održavati razmak zbog čega su obilježena mjesta za sjedanje, a preporuka je da se studenti i zaposlenici ne zadržavaju u hodnicima.

Zaposlenici Sveučilišta, uključujući i nastavnike i administrativno osoblje, su potpisali izjave o tome kako će mjeriti temperaturu svaki put prije dolaska na Sveučilište, a svi studenti koji su na bilo koji način ugrožena skupina, primjerice u slučaju da imaju respiratorne probleme, zamoljeni su od strane Sveučilišta da se jave.

ukupno. Novi je i specijalistički diplomski stručni studij Hotelijerstvo, kao i doktorski studij Poslovna ekonomija u digitalnom okruženju. Za oba navedena studija sa Sveučilišta su odgovorili kako pri-

maju velik broj upita pa očekuju kako će se kvota u potpunosti popuniti. Što se tiče interesa za studije, i dalje su maturantima atraktivni studiji Pomorskog odjela, na studij Nautike upisao se najveći broj kandidata, njih 56, zatim studij Mediji i kultura društva i studij Hotelijerstvo, restoraterstvo i gastronomija , a najmanji interes ove je godine bio za studij Ekonomija i Elektrotehničke i komunikacijske tehnologije u pomorstvu.

O NASTAVI SE ODLUČIVALO PUTEM ANKETA Nastava se ove godine, bez obzira na novonastalu situaciju uslijed Covida-19 održava u prostorijama Sveučilišta. „Naime, u našim anketama, studenti i nastavnici dali su prednost kontaktnoj nastavi. Budući da smo dio ljetnog semestra nastavne aktivnosti izvodili na daljinu, ako to epidemiološka situacija bude zahtijevala, možemo se jednostavno vratiti na takav oblik nastave jer imamo gotovu infrastrukturu

Nastava se ove godine, bez obzira na novonastalu situaciju uslijed Covida-19, održava u prostorijama Sveučilišta

koju koristimo od početka pandemije.

Dodatno, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, na zahtjev MZO-a i u suradnji sa Sveučilištem u Zagrebu, izradio je preporuke za održavanje nastave na visokim učilištima u vrijeme pandemije Covida-19 uz primjenu protuepidemijskih mjera,“ odgovorili su sa Sveučilišta dodavši kako su im upravo te mjere olakšale proces pripreme za početak nastave u učionicama.

OD OVE GODINE NA RASPOLAGANJU I STUDENTSKI DOM Od ove akademske godine u funkciji je i novi studentski dom, a to je sasvim sigur-

I u studentskom domu će se provoditi posebne mjere, društvene prostorije su zatvorene

no još jedna odrednica koja će mlade potaknuti na studiranje u Dubrovniku. Kako je za Dubrovački dnevnik izjavio predsjednik Studentskog centra Marko Potrebica, u dom koji može primiti 503 studenta, prijavilo se putem natječaja njih 187, a do utorka, 6. listopada, u objekt je useljen 151 student. Iako je ostalo nepopunjenog prostora, Potrebica kaže kako se dom radio kako bi ispunio dugoročne potrebe Sveučilišta i sve planove sukladno Strategiji razvoja u budućnosti pa će potreba za većim kapacitetom no što je to sada svakako postojati.

U domu će se također provoditi posebne mjere i pravila zbog Covida, a sve u skladu s naputcima resornog Ministarstva i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. „Mjerimo temperaturu prilikom ulaska u dom, ostavljen je samo jedan ulaz, i to preko recepcije. Također, zatvorene su sve društvene prostorije osim čajne kuhinje gdje je moguć istovremeni boravak dvije osobe u trajanju od 20 minuta. Nažalost, morali smo zatvoriti fitness i studentski klub,“ kazao je Potrebica dodavši kako se nadaju kako će uskoro stići suglasnost od strane Ministarstva za otvaranje studentskog restorana. Iako po mnogočemu specifična, ova akademska godina donijela je za studente i određene pozitivne novitete i olakšice stoga ne čudi rast broja upisanih čak i u vrijeme epidemije Covida-19.

14

petkom

• BROJ 19 • 9. listopada 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

petkom

• BROJ 19 • 9. listopada 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

Vijesti

15

GRAD BOLNICI DARUJE ZEMLJIŠTE

Od stanova na Pobrežju do izgradnje pokraj bolnice, nude se rješenja za nedostatak medicinskog osoblja DUBROVNIK MUKU MUČI s deficitom liječnika i medicinskih sestara i tehničara.

Projektom na Pobrežju, gdje bi se trebala nalaziti zgrada sa stanovima za medicinske djelatnike, želi se sanirati taj problem.

VEDRAN SALVIA foto: Goran Mratinović / DD, Grgo Jelavić/ Pixsell

ll Još krajem srpnja dogovoreno je na sastanku između gradonačelnika Mata Frankovića, ravnatelja Opće bolnice Dubrovnik Marija Bekića i predsjednika dubrovačke podružnice Hrvatskog strukov-

nog sindikata medicinskih sestara/tehničara Ivana Večerina kako će se medicinskim djelatnicima dodijeliti zemljište na Pobrežju.

Grad Dubrovnik je na predjelu Pobrežja osigurao vlasništvo nad zemljištem površine 75906 m2, a sve u svrhu realizacije dugoročnog plana poticajne stanogradnje te namjerava na navedenom zemljištu dodijeliti parcele mladim obiteljima, koje prethodno udovoljavaju uvjetima za

...

Večerin: Problema u zdravstvu je puno, možda i previše - Svakako jedan od najvećih problema je nedostatak osoblja. Pogotovo u našoj Bolnici. Kao što sam rekao, Grad i Županija, ako sve ove planove ostvarimo, učinili su sve što je u njihovoj moći da nam pomognu. Međutim, ne mogu oni riješiti npr. problem krivog obračuna prekovremenih sati za koji smo i od Vrhovnog suda dobili potvrdu da smo mi u pravu, ali Vlada i dalje odugovlači s rješavanjem problema. Po svemu sudeći uskoro ćemo masovnim tužbama mi u Dubrovniku pokušati pritisnuti Vladu da ubrza rješavanje ove situacije. Punomoći smo već skupili od naših članova, te imamo određene kontakte s odvjetničkim uredom koji bi nam to vodio - rekao je Večerin.

dobivanje kredita, s namjenom gradnje obiteljske kuće. Grad Dubrovnik bi dodijelio zemljište po povoljnoj cijeni, koje bi prethodno komunalno opremio - cestom, kanalizacijskom i vodovodnom mrežom.

Ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik Marijo Bekić

U PROSINCU UVJETI ZA PROJEKTIRANJE ZGRADE Dio zemljišta dodijelit će se tako i OB Dubrovnik. „Sukladno prethodno postignutim dogovorima s Općom bolnicom Dubrovnik Grad Dubrovnik je pokrenuo izmjenu prostornog plana, a čime će se Općoj

bolnici omogućiti gradnja stanova za liječnike u neposrednoj blizini bolnice na zemljištu koje je u vlasništvu Opće bolnice Dubrovnik” - naveli su iz Grada Dubrovnika na upit Dubrovačkog dnevnika.

Dodali su kako bi „izmjene GUP-a trebale stupiti na snagu u prosincu ove godine te se u tom trenutku stječu uvjeti za projektiranje zgrade na navedenom zemljištu”. „Grad Dubrovnik će u potpunosti financirati troškove projektne dokumentacije te troškove komunalija za navedenu investiciju” - piše u odgovoru. „Sukladno dogovoru sa sindikatom medicinskih sestara/tehničara dogovoreno je kako će se nakon prenamjene zemljišta na Pobrežju donirati zemlja površine 5000 m2, a za potrebe smještaja medicinskih sestara i tehničara” – pojašanjavaju iz Grada Dubrovnika.

Bilo je riječi i kako će se šesti kat bolnice prenamijeniti također za potrebe stanovanja gostujućih liječnika.

Voditelj Sindikata Ivan Večerin „Za gostujuće liječnike koji povremeno dolaze u Opću bolnicu Dubrovnik pripremljen je projekt rekonstrukcije šestog kata Opće bolnice, no s obzirom na financijsko stanje Grad u ovom trenutku nije u mogućnosti financirati navedenu obnovu, međutim tražimo alternativne izvore financiranja” - poručili su iz Grada Dubrovnika.

BEKIĆ: UKUPNO SU ČETIRI PROJEKTA KAKO ZADRŽAVAMO I PRIVLAČIMO MEDICINSKO OSOBLJE Ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik Marijo Bekić kaže da se „bolnica u zadnjih petnaestak godina nije bavila stalnim stambenim zbrinjavanjem svojih djelatnika, dakle liječnika i sestara.” Dodaje kako to samo nije vrijedilo za neurokirurge koji-

ma se plaćao najam stanova.

- Unazad zadnje dvije, tri godine krenuli smo pokušati riješiti te probleme s kadrovima na svim razinama. Prvo, u kontaktu s našim osnivačima, dakle sa Dubrovačko-neretvanskom županijom uveli smo subvencije od dvije tisuće kune za medicinsko osoblje koje dolazi izvan Dubrovnika. To je bio prvi veći korak - rekao je Bekić.

Poslije toga uslijedila su, kako navodi Bekić, tri još veća projekta.

- Prva velika stvar je zainteresiranost Grada Dubrovnika da rekonstruiramo šesti kat na bolnici, gdje bi se napravio apartmanski prostor za gostujuće liječnike - kazao je Bekić.

Planira se i još jedan značajan projekt, o kojem u javnom prostoru i nije bilo toliko spomena.

16

petkom

• BROJ 19 • 9. listopada 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

...

Večerin: Grad Dubrovnik i Dubrovačko – neretvanska županija zaista mogu biti primjer ostalim lokalnim samoupravama u Hrvatskoj kako pomoći i biti dio rješenja i na tome smo zahvalni.

- U tijeku je postupak određivanja dijela čestice OB Dubrovnik te se očekuje odluka o tome na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća u prosincu. Radi se o jednoj zgradi, naglasio bih skromnoj zgradi, koju bismo izgradili u blizini bolnice. Tu bi se napravio apartmanski prostor, ali i stanovi gdje bi mjesto za stanovanje pronašli liječnici. Taj projekt smo prijavili na EU fondove i vidjet ćemo kako će još ići financiranje - otkrio je Bekić, preciziravši kako bi sve skupa trebalo biti gotovo kroz tri godine.

Treći projekt je već spomenuto Pobrežje.

- Što se tiče Pobrežja, tu imamo čvrsto obećanje i pozdravljam spremnost Grada Dubrovnika na davanje zemljišta jer se radi o visokoj zoni s dosta mogućnosti stambenog zbrinjavanja. Taj projekt je prioritet ove gradske uprave. Vidimo da se cesta dosta brzo gradi te ustvari pričamo o mjesecima, a ne o godinama. Osim gradonačelnika Frankovića, pozdravljam i spremnost voditelja Sindikata Ivana Večerina da se ovaj projekt realizira. Pozivamo sve zainteresirane djelatnike bolnice koji nisu stambeno zbrinuti da se jave, te će biti oslobođeni komunalnih davanja, ljudi bi dakle financirali samo golu gradnju - objasnio je on.

VEČERIN: NA SASTANSKU S ORLANDOM TROKIĆ DOŠLI SMO DO POBREŽJA

Predsjednika dubrovačke podružnice Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara/tehničar Ivana Večerin kaže „kako su ideju o stanogradnji u Sindikatu počeli razmatrati prije otprilike dvije godine, jer smo vidjeli da je medicinskim sestrama i tehničarima teško, pa gotovo i nemoguće svojom plaćom kupiti stan u Dubrovniku”.

- Bio je to zapravo dio paketa mjera koje smo zacrtali poduzeti kako bi zadržali sestre koje su u to vrijeme masovno odlazile iz bolnice, ali kako bi i privukli nove sestre koje nisu iz Dubrovnika da dođu u Grad. Dakle, jedna od tih mjera bila je stanogradnja. Ravnatelju smo je iznijeli, a on nam je dogovorio prvi sastanak sa zamjenicom gradonačelnika, gđom. Orlandom Tokić. Tada još nismo imali u planu Pobrežje, nego smo gledali i tražili zemljišta u vlasništvu Grada, međutim nismo našli ništa što bi odgovaralo našim potrebama. Na drugom sastanku s gđom. Tokić kroz razgovor smo došli do Pobrežja, te smo tu ideju nakon nekog vremena iznijeli i samom Gradonačelniku prošle godine. U srpnju smo imali još jedan sastanak s Gradonačelnikom, gdje nas je obavijestio o radovima na cesti most - Pobrežje, te je potvrdio da i dalje ostaje pri dogovoru, tj. da će nam zemlja biti ustupljena čim se riješe ostali preduvjeti - istaknuo je Večerin.

- Kad smo začeli ideju, napravili smo anketu među našim članovima i javilo se tada četrdesetak kolegica i kolega koji su bili zainteresirani za projekt. S obzirom da smo tada anketirali samo naše članove, a u međuvremenu smo projekt namijenili za sve zdravstveno osoblje, očekujemo da će ta brojka biti znatno veća. Pobrežje smo zamislili kao dio rješenja kadrovskog problema. Sigurno ste već čuli da nam je i Županija pomogla tako da sufinancira troškove stanarine za naše zaposlenike. U početku je to bilo samo za nove sestre koje nisu iz Dubrovnika, tj. to je bilo dio natječaja koji se „reklamirao” po Hrvatskoj kako bi privukli ljude u Grad pošto smo naš „bazen” očigledno presušili. Od nedavno ta mjera vrijedi za sve medicinske sestre i tehničare, ali i mlade liječnike - kaže Večerin.

NAKON PODMIRENJA DUGOVANJA, MANJI JE BROJ ODLAZAKA, ALI..

Pitamo ga i što bi se još tu moglo napraviti da se osim pitanja stanovanja poboljša ovo pitanje.

- Prvo i osnovno je bilo srediti stvari u bolnici. To smo na sreću učinili vrlo brzo jer je ravnatelj doc. Marijo Bekić zaista imao razumijevanja prema svim većim problemima. Zahvaljujući njemu podmirili smo sva dugovanja prema sestrama i tehničarima te ostalim zaposlenicima, a bilo ih je jako puno. U isto vrijeme inzistirali smo da se kolektivni ugovori počnu poštivati u potpunosti, jer na žalost do tada to nije bio slučaj. I tu smo naišli na apsolutnu potporu ravnatelja i pomoćnice za sestrinstvo Kristine Muhoberac - istaknuo je.

17

18

petkom

• BROJ 19 • 9. listopada 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

petkom

• BROJ 19 • 9. listopada 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

Vijesti

19

PRAVNE MUKE KORČULANSKOG BRODOGRADILIŠTA

Uvažena žalba Lede, ponovno se razmatra hoće li u stečaj TRGOVAČKI SUD U DUBROVNIK uskoro će na ročištu ponovno razmatrati hoće li Leda otići u stečaj. Prethodnu odluku o stečaju pobio je Visoki trgovački sud koji je uvažio žalbu korčulanskog brodogradilišta MARO MARUŠIĆ Foto: Grgo Jelavić/PIXSELL

ll Visoki trgovački sud uvažio je žalbu korčulanskog brodogradilišta Leda o otvaranju stečaja, te je slučaj vratio na ponovno razmatranje Trgovačkom sudu u Dubrovniku. Ročište će biti održano 13. listopada nakon čega će se znati hoće li nad Ledom biti otvoren stečaj ili ne. Podsjetimo, prethodni stečaj nad Ledom otvoren je zbog blokiranog računa zbog duga koje zakoniti vlasnik Lede uopće nije napravio. Pisali smo već kako je suvlasnik Geert Lucas van Voorn prevario svog partnera Piera Titusa Meindertsa, te potom brodogradilište Leda ustupio poduzetniku iz Siska Nandoru Rajšliju koji je nagomilao dugove nekoć uspješnog brodogradilišta. Nakon godina sporenja po sudovima utvrđeno je da je van Voorn nezakonito prevario Meindertsa, te je ovom vraćeno vlasništvo nad Ledom.

Međutim, zbog dugovanja koje je napravio Rajšli, FINA je pokrenula stečaj nad Ledom, a za stečajnog upravitelja imenovan je Marko Fak. Legalna Uprava Lede žalila se na ovu odluku,

jer oni nisu bili krivi za dugovanje, te su među ostalim istaknuli da navedeni dug mogu sanirati u razumnom roku, jer posla u brodogradilištu i dalje ima. Stečaj je ipak pokrenut, ali je Visoki trgovački sud uvažio žalbu, te će se opet razmatrati je li ima materijala za pokretanje stečaja. ‚STATUS QUO’ SITUACIJA Brodogradilište Leda sada je u suludoj ‚status quo’ situaciji. Naime, više se ne zna tko ju vodi. Imenovanjem stečajnog upravitelja Uprava je raspuštena, a uvažavanjem žalbe ni stečajni upravitelj više nije odgovorna osoba, iako na papiru stoji da i dalje upravlja Ledom. Dok sve ove peripetije traju, brodogradilište ne radi, a radnici ne primaju plaću. Čovjek mora postaviti pitanje je li se sporost u rješavanju slučaja Leda namjerno provodi kako bi brodogradilište propalo, a vrijedan prostor se prenamijenio u turističke svrhe, točnije veliku marinu s pratećim sadržajima o čemu lokalni političari javno govore? Problem za te turističke planove je činjenica da Leda ima

...

Mora se postaviti pitanje je li se sporost u rješavanju slučaja Leda namjerno provodi kako bi brodogradilište propalo, a vrijedan prostor se prenamijenio u turističke svrhe, točnije veliku marinu s pratećim sadržajima o čemu lokalni političari javno govore?

koncesiju na toj atraktivnoj lokaciji sve do 2041. godine. Ta se koncesija može razvrgnuti ako Leda ne posluje dobro, a čini se da neke interesne skupine žele prikazati brodogradilište Ledu kao gubitnika i umjesto da brodogradilištu pomognu da preživi rade upravo suprotno.

Hrvatske institucije poput FINA-e, Porezne uprave i Ministarstva financija ne interesira što zakoniti vlasnik Lede nije kriv za loše poslovanje, nego vlasnik koji je nezakonito preuzeo upravljanje brodogradilištem.

Umjesto da se zakonitom vlasniku da nova prilika da se opet dokaže kako je u stanju kvalitetno voditi brodogradnju na Korčuli, požurilo se s otvaranjem stečaja zbog dugovanja za koje zakoniti vlasnik uopće nije odgovoran. Zašto mu se nije pružila prilika nego je svega nekoliko dana

od njegova ponovnog preuzimanja Lede blokiran račun, te naposljetku otvoren stečaj, znaju nadležne institucije koje se prave mutave oko vlasništva nad Ledom miješajući kruške i jabuke, odnosno zakonite i nezakonite vlasnike.

POTENTNA LOKACIJA Gradonačelnik Korčule Andrija Fabris nedavno nam je rekao da bi bio najsretniji da Leda uspješno radi, ali to nije slučaj.

-Mi, odnosno Grad Korčula, ne ulazimo u vlasničke odnose i sudske procese, jer nemamo ništa s tim. Činjenica je da Leda ne radi dobro, a da je taj prostor prevrijedan da ga se bolje ne iskoristi. Poznato nam je da je stari vlasnik ponovno preuzeo Ledu. Mi smo ga pozvali da nam pre-

doči poslovni plan za sljedeći period, ali još nam ga nije dostavio. Naravno da ćemo razmotrit taj poslovni plan ako nam ga dostave i pokušati im pomoći kako smo i u prošlosti radili – smatra Fabris, ali dodaje da nije siguran da brodogradilište može opstati.

-Meni kao gradonačelniku najvažnije je da ljudi imaju posao. Obzirom da je ta lokacija jedna od najpotentnijih na Jadranu, u sklopu buduće marine napravio bi se servis za velike jahte kakvog nema od Crne Gore, pa sve do Splita i Šibenika. Dobar dio ljudi bi tu mogao naći posao, a taj vid ponude bi itekako dobro došao Korčuli, te bi se na taj način nastavila tradicija brodogradnje na otoku. Već su nam se javljali brojni investitori koji su zainteresirani za takva ulaganja – zaključio je gradonačelnik Korčule.

...

Brodogradilište Leda sada je u suludoj ‚status quo’ situaciji.

Naime, više se ne zna tko ju vodi. Imenovanjem stečajnog upravitelja Uprava je raspuštena, a uvažavanjem žalbe ni stečajni upravitelj više nije odgovorna osoba, iako na papiru stoji da i dalje upravlja Ledom

Ako Trgovački sud u Dubrovniku na novom ročištu dopusti Ledi poslovanje, brodogradilište na čelu s legalnim vlasnikom dobilo bi napokon šansu dokazati da su u stanju kvalitetno raditi.

20

petkom

• BROJ 19 • 9. listopada 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

petkom

• BROJ 19 • 9. listopada 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Općina Župa dubrovačka

Općina Župa dubrovačka

21

PROSTOR

Župa ima šansu, ali problemi su katastrofalna infrastruktura i divlja gradnja iz devedesetih IAKO JE mala površinom Župa dubrovačka ima veliki potencijal AIDA ČAKIĆ

Foto: Goran Mratinović

ll S preko deset tisuća stanovnika u 17

naselja Općina Župa dubrovačka je jedna od razvijenijih općina na razini države.

U prosjeku ovo područje naseljava veliki broj mlađeg stanovništva među kojima su i oni koji zbog sve skupljih uvjeta života u Dubrovniku izabrali Župu. Spoj predivne obale, pitoreskne unutrašnjosti i blizina Dubrovnika znatne su prednosti koje predstavljaju beskonačan potencijal da ovo područje postane izvrsno mjesto za život. S druge pak strane, infrastruktura Župe nije u potpunosti razvijena što su otegotne okolnosti zbog čega ova općina kaska.

Pročelnik jedinstvenog upravnog odjela Općine župa dubrovačka Jure Marić

Iz Općine Župa dubrovačka ističu kako je jedan od osnovnih problema kako razvojem infrastrukture pratiti porast stanovništva. Naime, 2001. godine imali su 6500 stanovnika, za deset godina taj broj se povećao na 8500 da bi prema neslužbenim procjenama već sad prelazio preko deset tisuća.

- Nije jednostavno uvoditi infrastrukturu u dijelove naselja koji su neplanski izgrađeni do kraja devedesetih godina, ali unatoč tomu učinjeni su ogromni pomaci po pitanju izgradnje i rekonstrukcije prometne mreže. Također, izgrađen je i rekonstruiran dio sustava odvodnje oborinskih i otpadnih voda te su na zadovoljavajuću razinu dovedeni sustavi elektroopskrbe i vodoopskrbe kazao je pročelnik jedinstvenog upravnog odjela Općine župa dubrovačka Jure Marić. On dodaje kako su uredili i sportska i dječja igrališta te je u planu gradnja novih, a kao prioritete ističe izgradnju i rekonstrukciju prometne i komunalne infrastrukture.

BEZ PROMETNIH UVJETA NEMA NI NOVE GRADNJE - To je preduvjet bilo kakve nove gradnje.

Konstantnim ulaganjima i poboljšanjima Župa prolazi kroz svojevrsnu urbanu transformaciju, a prostorno-planskom dokumentacijom su točno definirani uvjeti izgradnje. Posebno se to odnosi na pitanje prometnica pa bez osiguravanja prometnih uvjeta nema ni nove gradnje - govori pročelnik Marić koji smatra kako Župa ima ogroman prostorni potencijal koji je definiran Prostornim planom.

Naglašava kako su izradili i veći broj Urbanističkih planova uređenja za pojedine dijelove Župe što smatra jedinim načinom za održivi razvoj.

...

Općina je osigurala prostore za izgradnju dječjeg vrtića, doma za starije i nemoćne, nove sportske dvorane i plivališta, kao i prostor za kulturno-informacijski centar, a kupili su zemljište za dogradnju osnovne škole. Na prostoru bivšeg kampa Kupari žele umjesto kongresnog centra razvijati sadržaj javne i društvene namjene za potrebe Župe i šire.

- Planskom dokumentacijom rezervirani su prometni koridori te postavljeni uvjeti za izgradnju i rekonstrukciju ulica pri novoj gradnji. Čekaju nas još izrade Urbanističkih planova za Brašinu, Čibaču, Mline i Krstac-Zavrelje kojima je potrebna urbana sanacija. Prostorni potencijal dodatno će se pokazati gradnjom brze ceste i spojnih prometnica čime će se konačno riješiti problem državne ceste D8. Ona je na dionici kroz Župu dubrovačku tijekom ljetne sezone opterećena s gotovo 26 tisuća vozila dnevno - navodi Marić te dodaje kako je najveći problem s neplanskom gradnjom Župa imala do kraja devedesetih, a prema njegovim navodima ima ga i danas zbog otežane izgradnje komunalne infrastrukture u već izgrađenim područjima.

- Situacija je ipak stavljena pod kontrolu i poboljšana je zbog višegodišnjeg mu-

kotrpnog rada. Tako smo kroz izmjene prostorno-planske dokumentacije uspjeli ograničiti izgradnju te smanjiti broj planiranih postelja u pojedinim turističkim zonama, Kupari I, Kupari IV i Plat. U svakom slučaju, propisanim uvjetima gradnje koji su na snazi kroz navedenu dokumentaciju, ne može doći do preizgrađenosti. U Župi još uvijek ima posla kako bi pojedini dijelovi došli na zadovoljavajući standard - dodaje pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela koji naglašava kako problem nije nova gradnja nego ona

neplanska koja se događala do kraja devedesetih godina.

NEPROPISNO ODLAGANJE OTPADA KAO NAJVEĆA DEVASTACIJA Prema njegovom mišljenu u Župi su trenutno najveći problem nelegalne deponije zbog čega su više puta obavijestili sve nadležne institucije.

- Nažalost nema pomaka iako konstantno upozoravamo na ovu problematiku i tražimo postupanja. Riječ je o lokacijama

koje su problematične već duži niz godina i za njih je izdano Rješenje o uklanjanju i potvrđeno je presudama, ali ništa nije provedeno te smo nedavno dobili obavijest od Inspektorata kako je došlo do zastare. Teško za povjerovati, ali istinito - govori Marić dodavši kako ovakvi slučajevi potvrđuju nemoć države jer se odgovornost prebacuje na jedinice lokalne samouprave, a problem se ne rješava zajedničkim djelovanjem svih nadležnih.

U tom slučaju, dodaje on, počinitelji koriste disperziju odgovornosti među in-

22

petkom

• BROJ 19 • 9. listopada 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Općina Župa dubrovačka

23

ŽUPA ĆE I U BUDUĆNOSTI BITI PRIMAMLJIVO MJESTO ZA ŽIVOT Arhitekti Ivan i Valentina Vojnić uz podršku Društva arhitekata napravili su analizu problema i mogućnosti razvoja Župe dubrovačke. Ističu kako su kao stanovnici ovog mjesta željeli aktivno sudjelovati u kreiranju životnog prostora te kao arhitekti doprinijeti svojoj zajednici. U analizi su naveli konkretne probleme koje su detektirali te predložili moguća rješenja.

Oporbeni vijećnik Župske stranke Marko Miloslavić smatra kako je pogubno što se dopušta gruba devastacija prostora Župe s divljim deponijama. Dodaje kako životni prostor ove općine ima puno potencijala, no prema njegovom mišljenju trenutno prati standarde iz osamdesetih godina prošlog stoljeća.

On smatra kako aktualna vlast ne prati realne potrebe stanovništva te da u zadnjih 20 godina nisu ispunili osnovne uvjete.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Općina Župa dubrovačka

stitucijama i pravosuđem te nastavljaju s nelegalnim dovoženjem i iskrcavanjem građevinskog i ostalog otpada. U Općini se nadaju kako će planirana gradnja reciklažnih dvorišta za komunalni i građevinski otpad popraviti sadašnju situaciju.

- Župa nudi možda najljepši životni prostor na cijelom dubrovačkom području. No, druga strana medalje je što prirodne i druge kvalitete ne prati kvalitetno uređena komunalna infrastruktura, mreža prometnica i upravljanje prostorom kao jedinstvenom cjelinom - kazao je Miloslavić koji dodaje kako su posljedice lošeg planiranja i upravljanja prostorom dalekosežne i vode prema katastrofi.

petkom

• BROJ 19 • 9. listopada 2020.

NEMAJU KNJIŽNICU, MUZEJ, GALERIJSKI PROSTOR, DOM ZA STARIJE - Da se pravovremeno pristupilo pitanju uređenja prostora, aglomeraciji, prometu, elektro opskrbi i sličnim problemima, danas bi Župa bila uređenije i razvijenije mjesto - naveo je Miloslavić. Stava je kako se daljnji napredak općine mora bazirati na održivom razvoju uz visoke standarde zaštite okoliša. Osim razvoja turističkih kapacite-

ta, dodaje, trebali bi se razvijati i sportsko-rekreacijski sadržaji kao i oni koji nisu direktno vezani za turizam.

Miloslavić navodi kako Župi nedostaje javnih površina namijenjenih za sport i rekreaciju te kulturnih sadržaja, a nemaju ni knjižnicu, muzej, zavičajnu kuću niti galerijski prostor, dom za starije; većina župskih domaćinstava nema odvodnju otpadnih voda kao ni pročišćivač i reciklažno dvorište.

Prema njihovom mišljenju Župa je područje ugodno za život.

- Osjetna je veza s prirodom, a raznolikost javnih sadržaja se povećava. Ipak, kad bi se uspjelo stati na kraj devastaciji okoliša, poboljšalo komunalno uređenje i riješili infrastrukturni problemi, život u Župi bi se osjetno poboljšao - naglasili su. Oni smatraju kako je primjetan razvoj glavnih prometnih pravaca i infrastrukture otpadnih voda, a dodaju kako treba razvijati i ulice nižeg reda.

- Nefunkcionalne duge ceste širine jednog traka se na žalost i dalje granaju što vodi sve težem rješavanju postojećih problema. Župa brzo raste i potrebno je pravodobno detektirati i rješavati probleme koji nastaju u prostoru - savjetuju arhitekti Vojnić.

- Zapravo nedostaje jasna vizija razvoja Općine Župa dubrovačka. Pogubno je što se nastavlja praksa zanemarivanja prostornog planiranja preuzeta iz prošlog sistema. U budućnosti bi mogla biti pogubna moguća prekomjerna gradnja objekata na širem području općine, a kad dođemo to toga onda će doći i do veće zagađenosti prostora u kojem živimo - zabrinut je Marko Miloslavić iz Župke. Nada se kako će Župa izbjeći problem preizgrađenosti koji muči Dubrovnik.

- To je moguće jedino ako se postave jasne smjernice razvoja, ali i ako se makne iz podređene uloge servisa Grada Dubrovnika. Općina mora jasno definirati razvoj vlastitog prostora - zaključio je Marko Miloslavić.

Kao osnovni potencijal općine oni vide slobodan prostor na kojemu se naselje može razvijati, a dodaju kako je potrebno već sad provoditi strateški plan kako bi se taj prostor iskoristio.

- Župa će biti i u budućnosti primamljivo mjesto za život. Nužno je urbanistički urediti ruralni kontekst i formirati kvalitetne parcele s primjerenom pratećom infrastrukturom te dovoljno javnih prostora i sadržaja za svaki dio naselja. Potencijal su i zapuštene turističke i povijesne građevine te mogućnost otvaranja šetnice uz more od Kupara do Plata čime bi se dobio kvalitetan sadržaj za mještane i turistička atrakcija - kazali su.

- Neplanski razvoj Župe najopasniji je za prostor i krajnji je trenutak za postavljanje kvalitetnih temelja prostornog razvoja. Za priobalne zone izrađeni su planovi nižeg reda čime se detaljnije zoniraju namjene, a trebalo bi i unutrašnjost razraditi detaljnim planovima kako bi se spriječila nasumična gradnja. Župa je područje u razvoju te ima još vremena i prostora da se izbjegnu problemi koji su zadesili Dubrovnik - zaključili su arhitekti Ivan i Valentina Vojnić.

ŽUPA IMA JOŠ VREMENA I PROSTORA, ALI TREBA POSTAVITI TEMELJE Dodaju kako je potrebno planirati vrtić s većim kapacitetom, povećati javna parkirališta, izgraditi starački dom, objekt koji bi udomio kulturne manifestacije te uvoditi biciklističke staze uz koridore prometnica. Dio toga, smatraju oni, mogao bi se sufinancirati putem EU fondova.

Oporbeni vijećnik Župske stranke Marko Miloslavić

U ovom trenutku potrebno je, govore arhitekti Vojnić, sanirati postojeći devastirani krajolik i spriječiti širenje devastacija koje su nastale nelegalnim odlaganjem otpada.

Arhitekti Ivan i Valentina Vojnić

24

petkom

• BROJ 19 • 9. listopada 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

petkom

• BROJ 19 • 9. listopada 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Ratna sjećanja

Ratna sjećanja

25

NIKAD ISPRIČANA RATNA PRIČA

IMATE LI PAPIRE? TEO, IZVADI MU CRVENI KARTON! Petoricu mladića nitko nije spriječio da dođu do ratnih vozila iz Kupara za obranu Dubrovnika MICHAEL KRALJ, MIHO VLAHUŠIĆ, MATEO BEUSAN I IVAN KRKIĆ, kao i NIKOLA PETROVIĆ koji je trenutno u Americi, odlučili su konačno svoju nevjerojatnu priču ispričati javnosti NIKŠA KLEČAK Foto: Goran Mratinović

ll Prije točno 29 godina, 10. listopada 1991. godine, petorica dubrovačkih mladića, tada dragovoljaca Domovinskog rata, upustili su se u nevjerojatnu avanturu. Obljetnica samog događaja prava je prilika da još jedna nikad ispričana ratna priča ugleda svjetlo dana.

Rat je u Dubrovniku tada već bio počeo, a neprijateljska vojska je dub-

oko bila zadirala prema Dubrovniku.

Njih petorica mladića, Mateo Beusan, Ivan Krkić, Michael Kralj i Miho Vlahušić, zajedno s Nikolom Petrovićem koji se trenutno nalazi u Americi, tog su se 10. listopada 1991. godine uputili u Kupare samo s jednim ciljem; kako bi Dubrovniku pribavili prijevozna sredstava koja bi pomogla u obrani, a za koja su čuli kako ih tamo navodno ima.

Zahvaljujući svojoj hrabrosti i domišljatosti, premda riskirajući svoje živote, u tome su uspjeli. Upravo je ta ekipa iz tadašnje kasarne JNA u Kuparima, a kad je rat već bio počeo, dovezla 15 do 20 prijevoznih sredstava koja su predana Zapovjedništvu, između ostalog cisterna koja je grad opskrbljivala vodom, kombi koji je služio za prijevoz hrane i slično.

nih sredstava. Sve je to bila priča, ništa konkretno. Mi smo onda zatražili od zapovjednika Kreša Klarića da nam da neko prijevozno sredstvo kako bismo pošli tamo da vidimo o čemu se radi. Nismo u ništa bili sigurni, niti smo znali da su ta vozila sigurno tamo. I on nam je tada dao jednog terenca od DTS-a. Dragovoljci su tada imali taj jedan Jeep i još jednog Golfa od Hotela Lapad. I dao nam je taj auto. Nas četvorica, fali nam još Nikola Petrović koji momentalno radi i živi u Americi, krenuli smo tamo bez dokumenata, bez ičega, samo s njegovom dozvolom’’, priča Miho Vlahušić prisjećajući se kako je cijela priča zapravo počela.

Kralj, koji je radio u Auto Dubrovniku, znao je sve o vozilima i bili su mu velika strast pa se odmah javio kad je čuo kako će ići po prijevozna sredstva iz kasarne.

SVE JE KRENULO S ANEGDOTOM „Pročula se priča kako dole u Kuparima ima nekih auta i drugih prijevoz-

Kad su došli do rampe, dočekao ih je stražar koji je zatražio dokumente i dozvolu Zapovjedništva, a u tom raspoloženju je nastala zanimljiva anegdota.

„Stjecajem okolnosti, pošto sam radio u Pošti, poslije sam taj dio kasarne pretvorio u glavno poštansko središte u Dubrovniku,’ prisjeća se tih dana Beusan.

„On je tražio pismeno dopuštenje od nas, papirologiju, a pucalo se već tada naveliko. Mi smo se onda obratili Teu (op.a. Mateu Beusanu). ‚Teo molim te daj mu crveni karton!’ I tako se rampa otvorila,“ priča Vlahušić anegdotu s kojom je sve krenulo.

Njih petorica, inače dragovoljaca mjesne zajednice Gruž, u tu su se izuzetnu misiju zaputili s jednim terencem u Kupare, a Dubrovački dnevnik zamolio ih je povodom obljetnice da se ponovno okupe i ispričaju svoju priču građanima Dubrovnika s kojom nikada prije nisu izašli u javnost.

Miho Vlahušić

Mateo Beusan, Miho Vlahušić, Ivan Krkić i Michael Kralj

Michael Kralj

GAĐALI SU PO NAMA, PRED OČIMA SMO IM ODVOZILI KAMIONE! Lako je zamisliti koliko je taj pothvat zapravo bio rizičan te se s današnje perspektive i sami čude kako su uspjeli u svojoj namjeri i kako su, srećom, preživjeli, posebno zbog toga što je neprijateljska vojska shvatila kako odvoze vozila.

Kad su ušli na područje, ispred hotela Pelegrin i Kupari bili su parkirani brojni veći i manji kamioni, cisterne, sanitetsko vozilo, tamići…

„Bilo je tu svega. Jedan dan su oni gađali po nama kad smo te kamione vozili iz Kupara prema Dupcu. Oni su vidjeli da im mi pred očima uzimamo prijevozna sredstva. Već su bili u Konavlima, Cavtatu, Obodu,’’ prisjeća se Krkić.

„Mi smo to odvozili za Dubrovnik jedno tri dana. Bilo je tu probijenih guma, krpilo se...’’, priča Ivan Krkić.

A kad bi se vratili iz Kupara, prenoćili bi u vojarni na policama skladišta.

I Michael Kralj napominje kako je neprijateljska vojska već bila pred Obodom te kako je išla prema Dubokoj ljutoj. „Mi smo ispred Hotela Pelegrin pokre-

Ivan Krkić

26

petkom

• BROJ 19 • 9. listopada 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mateo Beusan tali neke aute koji nisu htjeli upaliti jer su bili stari, a oni su u tom trenutku raketama gađali kuće na Obodu ispod magistrale,’’ dodaje Kralj te opi-

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Ratna sjećanja suje koliki je rizik sa sobom nosila cijela situacija i koliko je bila opasna.

Ipak, ništa ih nije spriječilo u njihovom naumu.

Kako kaže Krkić, gađali su ih i sa Zvekovice, na aerodromu su bili tenkovi, a on je tri vozila upalio čavlom.

Pod vrlo nesigurnim okolnostima krenulo je odvoženje vozila koja su kasnije u Domovinskom ratu na dubrovačkom području imala iznimnu ulogu. Kralj kaže kako je vožnja do Dupca trajala cijelu vječnost jer je neprijateljska vojska itekako znala što rade, a i sam kamion je bio spor. „Bilo smo im na dlanu, kontrolirali su cijelu situaciju. Padne jedna granata ispred kamiona, a dvije iza. Vožnja do Dupca je trajala vječnost. Taj kamion je išao 30 na sat. Još je u tom trenutku izgledalo kao da vozi i sporije no što je stvarno vozio. Kad sam došao na Dubac, Mišo me čekao da vidi je-

petkom

• BROJ 19 • 9. listopada 2020.

Ratna sjećanja sam li preživio,“ govori Kralj. ‚IMAO SAM LOVAČKU PUŠKU, BIO SAM BOG’ Beusan kaže kako upravo anegdota s početka priče pokazuje prirodu njihovog pothvata koji je naposljetku iznimno pomogao Gradu; u nju su ušli naivno, puni emocija, bez nekog posebnog oružja, samo srcem i željom da naprave nešto korisno. „Imao sam automat Berettu s pet metaka i ja sam de facto bio Bog u tom momentu među njima. Mi smo iz Mjesne zajednice Gruž krenuli kao dragovoljci. Od Šumice do Kantafiga.

Poslije kada sam otišao raditi u poštu, jer su me zvali da moram organizirati poštu, Berettu sam ostavio Ivanu. S Berettom, lovačkom puškom ideš. Ja sam s lovačkom puškom na brodu čuvao Luku Gruž da ne bi ušla podmornica. Možete li napraviti predodžbu

...

BEUSAN: NITKO NIJE ZNAO DA RADIM U POŠTI, SVI SU MISLILI DA SAM U NOGOMETU Mateo Beusan tvrdi kako i on, zajedno sa svojim suborcima, po prvi put priča svoju ratnu priču. Također, rijetki znaju kako je 41 godinu svog radnog staža proveo u pošti. „Mi smo tada bili jedina pošta koja je radila u okupiranom području Mokošice i Cavtata i slala poštu i penzije. Svako jutro s Renault 4 bez šoferšajbe, Milan Šilje i ja prolazili smo preko Ilijine glavice i gledali hoće li nas snajper smaknuti sa Žarkovice. I tako svaki smo nosili poštu, a vide te k’o HD televiziju! Dobio sam nalog da organiziram tu priču i mi smo to odradili.

Kasnije je išlo brodovima. Ljudi uopće nisu znali da ja radim u pošti nego su mislili da sam u nogometu, FIFA, televizija i tako to… A ja sam s 41 godinom staža u pošti pošao u penziju. To je moj put. Kad smo prebacili ta vozila, ja sam otišao raditi, a oni su nastavili po šumama i gorama,“ kaže Beusan.

što je to? Bila je priča da će doći podmornica. Sad kad se sjetiš toga bolje shvatiš da je bolje ne sjećati se. Kako nismo svi poginuli, ne znamo…,’ priča Beusan koji se i danas čudi ludoj sreći koju su imali.

Sva su prijevozna sredstva koja su dovezli bila popisana, zapovjednik Klarić je bio upisao brojeve šasija te se pedantno vodila cijela papirologija. „Najviše nam je pomogla cisterna za vodu, sanitet, kombi kojim se prevozio kruh i hrana. Bila je tu i pumpa za vo-

du, veliki generator i još dosta stvari.

Cisterna je bila puna vode pa smo bili u strahu da ta voda nije otrovana, ali na kraju je bilo sve čisto. Moglo je biti svašta. Da nije bilo Teovog crvenog kartona ne bismo ušli. Bio je tamo jedan stražar i čuvao jadan rampu, nije mi jasno što je tamo radio. Hladnjače su prenosile hranu, ti auti su se koristili, imali smo sreće da su to ostavili. Palili smo vozila na guranje, snalazili smo se,“ prisjeća se hrabrog pothvata Vlahušić, danas već vrlo svjestan opasnosti pa kaže – mogli smo svi zginuti.

Ono što je ova hrabra ekipa dovezla u grad zapravo je bio jedan lijepi vozni park. Kompletnom je zapovjedništvu sve to jako dobro došlo te je pomoglo Dubrovniku u ključnim trenucima. „Kad je gorio Grad, ti kamioni koje smo dovezli su se koristili. Bilo je momaka koji su išli s cisternom koju smo doveli iz Kupara gasiti staru gradsku jezgru.

Cijeli Gruž je dobivao vodu preko te cisterne. Uz aute i kamione donijeli smo i dvije vatrogasne pumpe s Volkswagenovim motorom, pumpe za gašenje, Dajc kamiona, FAP-ova, preko 15 vozila,“ kaže Kralj.

PRIŠAO JE OFICIR JNA I PITAO ZA REGISTRACIJU… Vozila su se redovito koristila tijekom Domovinskog rata, a zanimljivo je kako su ih kasnije imali priliku vidjeti i oficiri JNA. „Zapovjednik nam je dao da prevozimo humanitarnu pomoć. Došao je neki francuski brod kao pomoć, a na brodu je bio oficir JNA iz Boke kao kontrola. Mi smo dolazili s tim kamionima, oni su ubacivali robu, a na kamionu su bile tablice JNA pa sam je u tom trenutku brzo šutnuo nogom da se ne vidi. Tada je prišao jedan oficir i rekao da taj želi znati koja je registracija auta. Ja sam rekao da ne znam i da to nije registrirano vozilo. Njega je to zapravo zanimalo jer je prepoznao vozilo,“ prisjeća se Kralj.

Kako kaže Vlahušić, 1992. godine je došao jedan pukovnik koji je kazao kako su njihova vozila, na što mu je on odgovorio – sada su naša, što ste ih onda ostavili 1991. godine?

27

„Oni su nas zapravo napadali s oružjem koji su pokupili u Hrvatskoj, bilo je to zapravo naše jednako kao i njihovo. Tako isto i vozila. Nismo to mi uzeli, nismo ih ukrali, vozila su ostavljena,“ napominje Kralj dodavši kako su samo iskoristili njihova sredstva. ‚ZA NAS JE RAT ZAVRŠIO KAD SMO SE SKINULI IZ VOJSKE’ Od njihovog pothvata prošlo je 29 godina, no o njemu nisu previše pričali.

Možda ponekad, kad bi se okupili, ali rijetko javno. „Eto, danas imamo našu Hrvatsku, takva je, kakva je. Imamo samo bandijeru, grb i himnu. Nekad smo se poštovali, ljudi su se držali zajedno…,“ kazao je sjetno.

Kralj kaže kako je zadovoljan s današnjom Hrvatskom kako je relativno ponosan, a u vezi rata se, bez obzira na vlastiti doprinos, drži prilično skromno. „Nisam nešto puno pomogao, koliko sam mogao učinio sam. Svi bismo mi voljeli da je dosta bolje. Najviše mi je žao poginulih i teško stradalih. Nismo u ratu ništa imali, a oni su bili treća sila u ovom dijelu Europe i na kraju smo ih uspjeli svladati. Ne može biti gore od rata, kako god da jest. Ja sam zadovoljan životom, obitelji, društvom...,“ dodao je.

Ni Beusan kaže kako se ne može požaliti, no ponekad mu se čini kako su zapravo bili ‚naivne budale, samo divljač za odstrel’. „Toliko je bilo naivno kad smo ušli u to, bilo smo glupi i hvala Bogu da smo ostali živi. Ne mogu u rangu branitelja komentirati. Bio sam tada jedini Hrvat u Fifi, ali meni je Hrvatska osigurala ovo. Ne mogu se žaliti,“ kazao je Beusan.

Kako kaže Vlahušić, za njih je rat završio onaj dan kad su se skinuli iz vojske. Oni znaju što su napravili, ali to ne koriste za samohvalu. Tek se skromno prisjete tih dana kad su zajedno.

28

petkom

• BROJ 19 • 9. listopada 2020.

MIJEŠANA PIZZA HAMBURGER CHICKEN NUGGETS + 3 x GAZIRANI SOK ILI PIVO ZLATNI PAN 0,30 l

Utijavanje na hladno

VIDIMO SE U SREBRENOM I LAPADU

100 kn

BURGER MENU BURGER CHEESEBURGER CRISPY BACON BURGER + 3 x GAZIRANI SOK ILI PIVO ZLATNI PAN 0,30 l

Piše: Vjera Šuman

Zašto su Hrvati skloni apatiji?

B

ero se ukazao na sastanku članova kluba zastupnika SDP –a i pozvao sve one kojima je on, i samo on omogućio ulazak u Sabor, nek’ lijepo otpile Grbinove ideje i planove o promjenama u vrhu Kluba i stranke. Što su i učinili. E sad, sam Bero, teško bi imao tri čiste za takvu pobunu, ali su, po svemu sudeći, njegovi mentori, Rajko i Komadina, smislili ovaj mali puč, ne bi li osigurali svoj daljnji opstanak. Tako je propao plan s balonima i cvjetićima, po kojem će novi lider SDP-a, sve ponovo u ljubavi i toleranciji, okupiti.

Pa će „cvjetati cvijeće i u njihovo poduzeće .“ Po tko zna koji put pokazalo se što je svim saborskim zastupnicima ključno pitanje. Novac! Isto je i s Berovim pulenima, ne daju na svoju saborsku crkavicu koja je, ne malo veća, ako vode neki Odbor i slične saborske važne poslove. Grbin je ovaj puta pokazao zubiće i hrabro krenuo provesti svoje i odluke svog predsjedništva. Trenutni rezultat je 1:0 za novog predsjednika. Ovu subotu, na okupljanju Glavnog odbora stranke, stvari će biti malo jasnije. Znat će se omjer snaga jer članove Odbora slagao je Bero, odnosno Berovi mentori, ali Grbinova ekipa se nada razumu!?

Ne bude li ga, prema najavi Grbinovih pristaša, moguća je i nova stranačka konvencija, drugim riječima, ponovni izbori za sva stranačka tijela. Razum nije nešto što se doista i ozbiljno očekuje, ali jest računica. Dakle, smisao za dobru, zdravu kalkulaciju pojedinih Berovih „igrača“. Berovi dečki i cure morat će donijeti odluku. Sigurna fotelja sljedeće četiri godine,

naravno ako ne bude izvanrednih izbora, što isto nije nemoguća opcija i/ ili mogućnost, barem nekima od njih, pokažu li se dobrim opstanak i ostanak u smislu svježeg kadra na koji „novi“ SDP može računati. Sve to moglo bi potrajati nekoliko mjeseci. Tek onda moći će doći na red ideologija i shvaćanje politike by SDP. Upravo to i jest ključna muka SDP –a, odatle su došli svi problemi koje su godinama uredno gurali pod tepih. Vidjet ćemo hoće li samo istresti tepih, kako bi napravili mjesta za nova guranja pod isti ili su doista u stanju dobro ofregat „kuću“. arikača s Pantovčaka ponovno se oglasila, pa podebljala napade na profesora Puhovskog, ali i opalila po novinaru Indexa, koji se usudio negativno komentirati Zokijevo udaranje po Puhovskom. Srećom samo nas je jedan dan Zoki ostavio u nemirnom očekivanju njegovih novih eskapada.

Taman toliko, koliko smo mogli, nekako, ali teško izdržati u snervanom tipkanju po mobitelu i čekanju njegove objave. Sve to u paničnom strahu od tišine. Tišine s Pantovčaka. Priznajem, taj jedan dan u kojem se nije oglasio bio je tužan, pust i izgubljen. Ne ponovio se. Jedino Zoki razumije u kakvoj bi apatiji bila nacija ne oglasi li se više sa svog brda. Samo naprijed Zoki.

Recentno istraživanje, na nivou Europe, potvrđuje da su Hrvati najapatičnija nacija s malo ili nimalo optimizma prema razvoju događaja u budućnosti. U svim obrađenim temama. Gospodarstvu, novim zapošljavanjima, ostanku na postojećem poslu, pitanji-

N

ma o budućnosti mladih, poboljšanju uvjeta života i rada. Tko bi rekao?! Čini se da tonemo u crnilo i zato je Zoki jedna, reklo bi se, svijetla točka u sveopćoj apatiji. Ni ne očekujemo od Zokija bavljenje tim apatičnim temama.

Ne daj Bože! radsko vijeće bavilo se rebalansom Proračuna. Dobro je kad se ima što rebalansirati. Dizanje kredita izazvalo je puno galame i ono vječno i ključno pitanje, koje svi postavljaju. Jesu li ova teška, krizna, korona vremena, pravo vrijeme za ulaženje u nova zaduženja? Uvijek su u pitanju dvije struje ili ako hoćete dvije škole. Oni koji bi sve zamrznuli i smanjili sve troškove na minimum, dok ne prođe kriza i oni koji misle da i u krizi treba ići dalje, graditi i raditi jer se jedino tako osigurava posao, plaće, budućnost. Teško tu pomaže čak i solidno znanje ekonomije. Dobro je što su krediti još uvijek povoljniji nego ikad. S druge strane, građevinska struka se slaže, kako troškovi započetih radova, koji su zamrznuti, nakon ponovnog pokretanja, koštaju najmanje dvadeset puta više nego da su neometano nastavljeni. Primjer zagrebačke „nove bolnice“, koja kao betonska avet stoji desetljećima i gotovo je nemoguće namaknuti novac za njeno ponovno građenje, to potvrđuju. Ako je pred nama nastavak krize, onda je, čini se, doista katastrofa, zaustavi li se sve. Ovako će se ipak događati neki poslovi, zapošljavanja, novac će kolati. Nastavak započetih investicija ipak je, ma koliko teška, čini se jedina moguća razumna odluka Gradskog nam Vijeća. Eto vas.

G

29

OBITELJSKI MENU

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

110 kn

PIZZA MENU PIZZA ROMANA PIZZA TUNA PIZZA TUTTO BENE (s biftekom) + 3 x GAZIRANI SOK ILI PIVO ZLATNI PAN 0,30 l

110 kn

UVIJEK UZ VAS! - POSEBNE AKCIJE KEBAB PIZZA + GAZIRANI SOK 0,25 l ILI ZLATNI PAN 0,30 l

CRISPY BACON BURGER + POMFRIT + GAZIRANI SOK 0,25 l ILI ZLATNI PAN 0,30 l

50 kn

PIZZA BOLOGNESE + GAZIRANI SOK 0,25 ILI ZLATNI PAN 0,30 l

50 kn

50 kn

BIFTEK TAGLIATA NA JULIENNE POVRĆU SA GRANA PADANO SIROM

CHEESEBURGER + POMFRIT + GAZIRANI SOK 0,25 l ILI ZLATNI PAN 0,30 l

50 kn

+ GAZIRANI SOK 0,25 l ILI KUĆNO VINO 1,5 dl TAGLIATELLE BOLOGNESE + GAZIRANI SOK 0,25 l ILI ZLATNI PAN 0,30 l

50 kn

75 kn

TAGLIATELLE S KOZICAMA + GAZIRANI SOK 0,25 l ILI ZLATNI PAN 0,30 l

50 kn

30

petkom

• BROJ 19 • 9. listopada 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

petkom

• BROJ 19 • 9. listopada 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Zdravlje

Zdravlje

31

PROF.DR.SC. GORDANA BULJAN FLANDER

‚Svako treće dijete ima simptome PTSP-a zbog pandemije, brinite o sebi da biste mogli brinuti o djeci” U PRVOJ POLOVICI listopada obilježava se Svjetski dan hospicija i palijativne skrbi.

Piše: Silva Capurso

FOTO: Robert Anić / Pixsell

ll Uskoro obilježavamo Svjetski dan mentalnog zdravlja. Briga o mentalnom zdravlju poseban je izazov u vremenu pandemije koronavirusa, nakon lockdowna koji je moguć i u idućim mjesecima, promjene životnih i radnih navika. Poliklinika za zaštitu djece i mladih grada Zagreba posljednjih je mjeseci izdala brojne publikacije kako bi roditeljima i drugim odraslima pomogla u radu s djecom i izazovima s kojima se su-

...

Kartica za kišne dane zamišljena je kao obiteljska igra koja služi za psihoedukaciju roditelja, ali i jačanje otpornosti, samopouzdanja, samosvijesti, načina nošenja sa stresom kod djece. Imamo i mindfullness tehnike koje roditelji i nastavnici mogu raditi s djecom. Velik broj naših publikacija je skidan s interneta, ali i preveden na razne jezike prije svega engleski, pa kroz igru i jačanje otpornosti djeca mogu učiti i engleski jezik.

- Nakon krize očekujemo povećan broj djece sa simptomima anksioznosti i depresivnosti, pa je bitno raditi na prevenciji prije nego dođe do poremećaja i potrebe za intervencijom stručnjaka. Ne trebaju nam samo stručnjaci, uvijek nam je potrebna i suradnja roditelja, a roditelji i druge odrasle osobe mogu puno više odraditi u prevenciji nego mi sami jer su svaki dan sa svojom djecom. S druge strane treba reći kako je i roditeljima bitna psihoedukacija. Roditelji su zbunjeni, posljednjih mjeseci morali

očavaju. Posljednja takva publikacija je objavljena u jednoj od dnevnih tiskovina pod nazivom “Svakim danom sve hrabriji”. Riječ je o radnoj bilježnici na 60-ak stranica kojom se želi osnažiti i graditi psihološku otpornost djece koja su se u svega nekoliko mjeseci našla izložena raznim neočekivanim a neugodnim situacijama.

- Željeli smo da radna bilježnica dođe do što više odraslih - ljudi koji mogu raditi s djecom, roditelja, djedova, baka, ali u krajnjoj liniji i do djece. Shvatili smo da je u ovo vrijeme pandemije, ali i nje, jako važno raditi na otpornosti djece. Naime, i u prijašnjim krizama se pokazalo da 30 posto, odnosno svako treće dijete zadovoljava kriterije za dijagnozu posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP) nakon nekoliko mjeseci. To znači da i mi možemo očekivati da će se to dogoditi kod naše djece. Prije nego što dođemo do toga da moramo liječiti djecu od posttraumatskog stresnog poremećaja dobro je raditi na rezilijentnosti tj. otpornosti djece i njihovom načinu suočavanja sa stresnim i kriznim situacijama. Treba raditi na njihovoj dobroj slici o sebi, njihovom jačanju kroz zahvalnost na nekim dobrim stvarima... - poručuje ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece i mladih grada Zagreba prof.dr.sc. Gordana Buljan Flander.

Ističe kako su pri izradi radne bilježnice koristili sve one terapijske metode i tehnike koje inače rade s djecom, ali prilagođene na način da ih ne moraju raditi psihoterapeuti ili stručnjaci, već

- Nismo imali novce da radnu bilježnicu tiskamo u dovoljnom broju primjeraka, pa smo s jednim dnevnim listom i njihovim sponzorima dogovorili njezino tiskanje. Sada radimo na tome da radnu bilježnicu stavimo online na stranici www.poliklinika-djeca.hr. Na toj stranici ima i drugih radnih bilježnica i materijala za rad s djecom koje smo objavljivali od ožujka ove godine.

Poliklinika za zaštitu djece i mladih od početka pandemije je priredila jako puno materijala, a ravnateljica Buljan Flander posebno preporučuje ‚Karticu za kišne dane’ koja radi se na otpornosti djece, kao i publikaciju ‚Sva lica dječje depresije i kako je prevladati’.

Svi materijali koje je izdala Poliklinika za zaštitu djece i mladih grada Zagreba mogu puno pomoći roditeljima u radu s djecom, ali im i pomoći da bolje razumiju svoju djecu. Nerijetko su i nastavnici iz zemlja u okruženju pitali mogu li preuzeti za

rad s djecom u školi. Prof.dr.sc. Buljan Flander preporučuje korištenje materijala svima, jer omogućuje da kroz terapijske tehnike za rad iako nisu psihoterapeuti, mogu prepoznati kako se djeca osjećaju, što misle o pandemiji, da od djece kroz razne kreativne tehnike saznaju što im treba...

Ima i poruku za roditelje: „Brinite o sebi da biste mogli brinuti o djeci. Brinući o sebi pokažite djeci kako će i oni brinuti o sebi.”

...

Gordana Buljan Flander roditelji i druge odrasle osobe koje će na zabavan način raditi s djecom i tako im pomoći da ne razviju posttraumatske stresne sindrome.

su biti i roditelji i stručnjaci, dok svak od njih zahtijeva svoje. Roditelji trebaju biti podrška djeci, pa naše radne bilježnice dobro dođu i kao psihoedukativni materijali za roditelje – zaključuje Buljan Flander.

SUDJELUJTE U BESPLATNOM ONLINE STRUČNOM SKUPU, BUDITE POVEZANI ZA DOBROBIT DJECE Ususret Danu mentalnog zdravlja koji se obilježava 10.listopada, Poliklinika za zaštitu djece i mladih grada Zagreba organizira besplatan online tečaj „Povezani za dobrobit djece: Multidisciplinarni pristup u dijagnostici i tretmanu traume u djetinjstvu u obiteljskom okruženju”. Namijenjen je stručnjacima koji rade s djecom, a održava se na Zoom platformi u petak. 9.listopada od 11:00 do 13: 45.

Predavanja će održati međunarodno priznati stručnjaci iz Europe i Hrvatske iz područja zdravstva, socijalne skrbi, obrazovanja, policije, pravosuđa i akademske zajednice putem Zoom platforme.

PREDAVAČI: • dr. sc. Jelena Pavičić Vukičević, Zamjenica gradonačelnika, grad Zagreb; • dr. sc. Ivan Ćelić, dr. med., spec. psihijatrije; • Tatjana Katkić Stanić, dipl. soc. radnica, Načelnica sektora za koordinaciju politika i unapređenje stručnog rada centara za soc. skrb; • Olivia Lind Haldorsson, Head of the Children at Risk Unit Council of Baltic Sea States (Švedska); Marija Posavec, dr. med., spec. školske i sveučilišne medicine, predsjednica Hrvatskog društva za školsku i sveučilišnu medicinu; • prof. dr. sc. Milica Pejović Milovančević, specijalistica dječje psihijatrije (Srbija);

• prof. dr. sc. Marina Ajduković, Studijski centar soc. rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu; • dr. sc. Lana Petö Kujundžić, Predsjednica odjela za mladež Županijskog suda u Zagrebu; • Anita Matijević, voditeljica Odjela maloljetničke delinkvencije i kriminaliteta na štetu mladeži i obitelji u Upravi krim. policije; • prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander, klinička psihologinja i psihoterapeutkinja, ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba; • doc. dr. sc. Vlatka Boričević Maršanić, dr. med., spec. psih., subspec dječje i adolescentne psihijatrije; • doc. dr. sc. Bruna Profaca, klinička psihologinja.

32

petkom

• BROJ 19 • 9. listopada 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Kolumna Škura bura

KRITERIJI ZA DODJELU POS STANOVA

Ne budimo nemoralni šupci koji će uzet stan, iako nam ne treba

MARO MARUŠIĆ Foto: Grgo Jelavić/PIXSELL

ll Na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća održanoj u ponedjeljak usvojen je Nacrt odluke o davanju u najam stanova u vlasništvu Grada Dubrovnika s mogućnošću kupnje u svrhu rješavanja stambenog pitanja mladih i mladih obitelji. Najam će se davati na 10 godina, a onda će se stan moći otkupiti, a svota koja je davana kao najam uračunat će se u cijenu. Čitajući kriterije o dodijeli stanova u tom nacrtu možemo konstatirati da su u Gradu Dubrovniku obavili dobar posao.

Među najvažnijim kriterijima je da osoba koja će se prijavljivati za stan u svome vlasništvu nema nikakvu nekretninu, te da u posljednjih 15 godina nisu prodali ili darovali nekretninu u svom (su)vlasništvu. Nadalje prijavitelj mora imati prebivalište na području Grada Dubrovnika neprekidno zadnjih 7 godina, ili 18 godina s prekidima. Također, osoba koja se prijavljuje mora prije podnošenja

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Kolumna Škura bura

GRAD DUBROVNIK objavio je kriterije za dodjelu POS stanova. Napravili su dobar posao, ali kriteriji nikad nisu i ne mogu biti savršeni.

Zato je na nama građanima da preuzmemo moralnu odgovornost i ne prijavljujemo se za stan, ako nam nije istinska potreba

petkom

• BROJ 19 • 9. listopada 2020.

...

Da svi mi imamo više morala i da nismo šupci koji samo gledaju svoju korist, Grad bi nam svima bio puno ugodnije mjesto za život. Ako ne za život, onda za bolest.

prijave biti u podstanarstvu najmanje godinu dana. Osim toga, ne smije imati ni vrijednost pokretnina poput auta, motora, plovila… veću od 500 tisuća kuna. Oni prijavitelji koji imaju manja primanja po članu obitelji dobit će više bodova na natječaju. Mi smo ovdje samo ukratko spomenuli najvažnije kriterije, u Nacrtu su one dodatno razrađene, isto kao što je i naveden sustav bodovanja.

nosno nisu bili podstanari. Njima treba svoj stan, ali cijene najma su im bile skupe, a i bilo im je zgodno da baka i djed čuvaju djecu, pa su stoga živjeli zajedno, iako im je premalo kvadrata. Takve obitelji uopće ne mogu sudjelovati na natječaju.

TEŠKO SVE IZREGULIRATI Naravno da kriteriji ne mogu biti savršeni. Odmah upada u oči crtica o podstanarstvu. Znači, svatko tko se prijavi na natječaj morat će priložiti ugovor da je podstanar i to minimalno godinu dana. Logično, što je neka osoba duže u podstanarstvu dobit će više bodova. Ovdje imamo dva problema. Prvi je da je dobar dio dubrovačkih podstanara neprijavljen.

Oni iznajmljuju stanove bez ikakvog ugovora i plaćaju u kešu, pa teško mogu dokazati koliko su godina podstanari. Automatski će tu izgubiti dio bodova. Drugi problem s ovim kriterijem je što otpadaju obitelji koje su živjele u stanu s roditeljima, od-

Teško je ovo bilo izregulirati, jer da se nije uvrstio kriterij o najmanje godinu dana podstanarstva, anomalije bi bile još veće. Naime, onda bi se na natječaj mogli prijaviti i ljudi koji unutar obitelji imaju tri-četiri apartmana. Oni su u vlasništvu njihovih roditelja, što ne priječi sinove i kćeri da se jave za svoj stan, jer u svom vlasništvu nemaju nijednu nekretninu. Ovim kriterijem o podstanarstvu njih se u dobroj mjeri izbacilo iz igre, jer ako njihovi roditelji u svom vlasništvu imaju četiri-pet jedinica logično je da i njihova djeca žive u jednom od njih i da nisu podstanari.

Međutim, ima svakakvih situacija.

Neka obitelj može imati četiri apart-

33

mana, a da su im djeca podstanari, jer im se tako više isplati. Nađu neki stan za 3500 kuna i godišnje na njega daju nešto malo više od 40 tisuća kuna. S druge strane apartman koji je u vlasništvu njihovih roditelja godišnje donese oko 10 tisuća eura.

Znači takve obitelji su podstanari, ne iz nužnosti, nego zbog veće zarade.

Paradoksalno je što se takve obitelji mogu javiti na ovaj natječaj. Vjerojatno njih nema previše, ali teoretski ih može biti.

PITANJE MORALA E tu sad dolazimo da najvažnije stvari, a to je moral. Kakve god kriterije raspisali, postojat će anomalije i netko tko ne zaslužuje POS-ov stan, moći će ga dobiti. To se dobrim kriterijima može smanjiti, kao što su ovi aktualni, ali ne može se iskorijeniti. Tu sad ulogu igra moral svih nas građana. Jesmo li šupci koji, bez da ih to muči, će se prijavit za stan i dobiti ga, iako mu realno ne treba?

Nažalost, takvih primjera smo u prošlosti imali na tone. Dubrovački dnevnik pisao je kako se dobar dio stanova u POS-ovim zgradama u Mokošici iznajmljivao turistima preko AIRBNB-ija i drugih platformi. U vrijeme turističkog buma prije korone, ti su se POS stanovi iznajmljivali za 100 eura dnevno. Neki su se i prodali i to po tržišnim cijenama. Znači stanovi koji su kupljeni ispod tržišne cijene prodavali su se skuplje ili su se iznajmljivali turistima. To nigdje u nijednom dokumentu nije bilo zabranjeno, ali postavlja se pitanje je li to moralno?

Naravno da nije. Ili oni profesori sa Sveučilišta u Dubrovniku koji su besplatno dobili zemlju od Sveučilišta na Hladnici, pa su izgradili stanove i dobar dio ih sad iznajmljuje, jer im uopće ne trebaju za stanovanje. Iskoristili su priliku ne pitajući je li to moralno ili ne, isto kao što bi ju iskoristila velika većina Dubrovčana da je bila na njihovom mjestu.

GLEDANJE SVOJE KORISTI Da svi mi imamo više morala i da nismo šupci koji samo gledaju svo-

ju korist, Grad bi nam svima bio puno ugodnije mjesto za život. Ako ne za život, onda za bolest. Naime, da se, primjerice, na tom mjestu u Hladnici, umjesto stanova za profesore koji ih iznajmljuju turistima, izgradila zgrada sa stanovima koji bi se davali besplatno doktorima u najam, dubrovačka bolnica imala bi dovoljno kadra za adekvatno liječenje.

Ovako muku muče s doktorima, jer nitko normalan neće doći raditi u dubrovačku bolnicu i plaćati podstanarstvo po astronomskim cijenama, kada može ići raditi u Irsku, Skandinaviju ili Njemačku. Pa onda, ako netko čitav svoj radni vijek ostane u dubrovačkoj bolnici, onda dobije i vlasništvo nad stanom.

Ili primjerice stanovi koji su se davali zaslužnim sportašima, čitaj vaterpolistima Juga. Po čemu je vaterpolist važniji od nekog kuhara, konobara ili sobarice? Zašto su se njima gradili stanovi, a ne književnicima, glazbenicima ili radnicima Čistoće? Sve su to primjeri gdje netko lijepo profitira, a drugi čitav život ne makne s mjesta, a iza svega stoji jedino i isključivo pitanje morala. Je li to što se radi na korist široj društvenoj zajednici ili samo pojedincima?

...

Kakve god kriterije raspisali, postojat će anomalije i netko tko ne zaslužuje POSov stan, moći će ga dobiti. To se dobrim kriterijima može smanjiti, kao što su ovi aktualni, ali ne može se iskorijeniti. Tu sad ulogu igra moral svih nas građana

Do sada smo imali slučajeve gradnje POS stanova koji su se u puno slučajeva dodijeli onima kojima baš i ne trebaju za stanovanje, nego za dodatnu zaradu. Vjerujemo da će ovi novi kriteriji Grada Dubrovnika ipak pomoći da POS gradnja u budućnosti ide u boljem smjeru. Ali na nama svima je da budemo moralni.

Ako nam otac i majka imaju u svom vlasništvu tri apartmana, a mi smo podstanari samo zato jer želimo da još više zaradimo, onda je moralno da se ne prijavljujemo na natječaj, jer postoje brojni kojima je stan itekako potrebniji nego nama.

34

petkom

• BROJ 19 • 9. listopada 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

petkom

• BROJ 19 • 9. listopada 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Lifestyle In memoriam

Lifestyle

35

GDJE BI SE DUBROVČANI VOLJELI PRESELITI?

Neki biraju Mljet i Pelješac, drugi toplije krajeve, a ima i onih koji bi na Farske otoke JESEN JE STIGLA, dani su sve kraći, a jugo nemilice tuče. Pravo vrijeme za maštanje o idealnoj destinaciji za preseljenje. Pitali smo Dubrovčane koje ih lokacije najviše privlače Maro Marušić

ll Dolaskom jeseni, teške južine i kraćih dana mnogi Dubrovčani maštaju kako bi bilo dobro zimske mjesece zamijeniti nekom drugom destinacijom i vratiti se kad šparoge propupaju. Neki možda sanjaju zauvijek otići, a neki se ne bi pomaknuli iz dobro poznate svakodnevnice. Svima nama se idealna destinacija za život razlikuje, pa smo stoga pitali Dubrovčane da se spletom okolnosti trebaju preseliti gdje bi voljeli otići? Osim toga pitali smo ih o čemu maštaju jednom kada odu u mirovinu.

Joško Marlais bi volio otići živjeti u Amsterdam, grad slobodarskog duha koji vr-

vi životom. Međutim, dio Dubrovčana birao bi destinaciju gdje ima što manje ljudi. Tako Kristina Obuljen mašta o svjetioniku, a ni Dario Moretić ne bi imao ništa protiv toga da mu je prvi susjed na nekoliko kilometara, kao ni Đivo Ćurlica. Njega privlači osamljena kućica u Brsečinama. Elma Hadžić također lajka stanovanje u osamljenom zelenilu negdje u našoj županiji.

Pelješac i Mljet su isto tako idealne destinacije za neke naše sugovornike. Stijepo Brzica i Ivica Hajdić pod stare dane vide se na Mljetu.

-Ribanje, masline, netaknuta priroda, pripadnost i bijeg od civilizacijskog stresa i brzog načina života dovoljni su raz-

...

GDJE JE NAJTOPLIJE MORE NA MEDITERANU? Dok se Dubrovčani kupaju u listopadu često znaju govorit ‚Tko ovo može platit?’ aludirajući na sjajnu klimu juga Hrvatske. Međutim, postoje mjesta u europskom dijelu Mediterana koja imaju bolju klimu od Dubrovnika i toplije more. Tako prosječnu temperaturu mora veću od 20 stupnjeva 1. prosinca imaju grčki otoci na granici s Turskom, Antalya, te Cipar. Sredinom studenog, prosječna temperatura mora veća od 20 stupnjeva je i na jugu Albanije, u Reggio Calabriji, Andaluziji, te na Malti. Naravno, ovdje nismo uvrstili Kanare i Madeiru koji također imaju toplije more od 20 stupnjeva, ali oni nisu u Mediteranu, iako pripadaju Španjolskoj i Portugalu. Istočni Mediteran, koji nije u Europi, još je topliji. Prosječna temperatura mora u Tel Avivu u studenom je 24 stupnja, a u prosincu 21 stupanj. Najhladnije im je more u veljači i ožujku kada prosječna temperatura iznosi 17,5 stupnjeva. Za usporedbu prosječna temperatura mora u Dubrovniku u posljednjih deset godina je 18,9 u studenom, 16,4 u prosincu, dok je u veljači i ožujku 14 stupnjeva.

lozi odlaska na Mljet kad krivulja života dosegne svoj vrhunac. Moji mljetski prijatelji, malo zapjevati uz harmoniku u ko-

minu, za sreću ne treba više. Uz brdo dobrih knjiga, mir i tišina kojeg pruža Mljet bili bi mi sasvim dovoljni – objašnjava Hajdić svoju viziju.

ROMANTIKA NA NAJJAČE Slično razmišlja i Adrijan Stermasi koji i sad dobar dio godine provodi na najšumovitijem hrvatskom otoku. Osim Mljeta, Dubrovčanima su privlačni i drugi hrvatski otoci. Željku Eraku najdraži je Lopud, Nikolini Šteti Vis, ali ljeti (zimu bi voljela provoditi u Toscani). Anamariji Obradović Lastovo i Vis su najuži izbor. Zamišlja se kako se tamo kupa, riba, slika, ima bokun zemlje i mir.

Stelu Grbić pak privlači priroda na Pelješcu i što nije previše naseljeno. Ista stvar je s Gordanom Peškurom. Ona favorizira more na Pelješcu, Sreser i Žuljana su joj najdraže. Joško Pulić je također slab na prirodu tog poluotoka. Osim Pelješca jako mu se sviđa i samoborsko gorje.

-U Hrvatskoj se dvoumim: između kuće/ zemlje u samoborskom gorju, na nekakvom bregu, tipa 10-15 minuta vožnje od Samobora/autoceste do Zagreba. Super

kulturan kraj, i za hobije, i za miran život, plus lako dostupni svi sadržaji od kina (što mi je vrlo bitno), koncerata (ako ih ikad više bude zbog korone), butiga, do ljudi koje možete sresti, a da imate slične interese. Osim toga, idealna brdašca posvuda okolo, za rekreaciju, duge šetnje. Minus je što nema mora blizu i što zna biti hladno.

Druga opcija mi je Pelješac, i to mjesta ti-

pa Trstenik, Sreser, Hodilje, Duba stonska, Lovište, Kučište .... dovoljno blizu Dubrovniku gdje bih se u svako doba mogao zaletjeti kad mi treba veća spenza, kino, blizu je moru gdje bih mogao držati i koristiti neku barku do 7 metara, s dovoljno zemlje oko kuće da mogu imati naranče, rogač, kivi, kriješve, probati i breskve, uz naravno verduru/sezonsko povrće u dolcu.

Romantika na najjače – slikovit je Pulić koji dodaje da ni Konavle, te unutrašnjost Istre nisu loša opcija.

VJEČNO PROLJEĆE I Diani Roko se sviđa okolica Zagreba.

Ona preferira Svetu Nedjelju. Duška Nešić mašta o planini. Odgovara joj planinski zrak, miris stabala, zelenilo i ta posebna, kako kaže, planinska tišina. Mihaeli Zekić se sviđa Firenca, a Ivo Ucović da može birat ljeti bi krstario jedrilicom po Mediteranu, a zimi po Karibima. Neki bi ostali gdje jesu. Vedran Mezei u Mlinima, a Ivona Šimunović u Gradu. Kaže kako joj ne smetaju ni jugo, ni kratki dan zimi.

Naravno dio Dubrovčana bi zimi, baš poput čiopa, otišao u toplije krajeve. Ivani Mišić se sviđa melankolična Kuba. Rikarda Rosettija najviše privlače Kanari i to

36

petkom

• BROJ 19 • 9. listopada 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

petkom

• BROJ 19 • 9. listopada 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Crna kronika

Lifestyle

...

Mrtav pijan vozio po Korčuli, platit će 10 tisuća kuna

KOJE SU NAJBOLJE SVJETSKE DESTINACIJE GLEDAJUĆI KLIMU? Internetska stranica 400 cities crypto nomad index donosi zanimljiv pregled svjetskih gradova s najboljom klimom.

Naravno da im je toplina (ne vrućina), sunce i manjak vlage glavni kriterij, a izbor temelje na Koppen-Geigerovoj metodi klasifikacije klime. Osim klimatskih značajki, uvrstili su i skupoće destinacije.

Najboljih 15 gradova za život prema tom izračunu su: 1. Sacramento, SAD, skup 2. Tel Aviv, Izrael, skup 3. Palma de Mallorca, Španjolska, umjereno skup 4. Limassol, Cipar, umjereno skup 5. Casablanca, Maroko, umjereno skup 6. Antalya, Turska, umjereno skup 7. Haifa, Izrael, skup 8. Valencia, Španjolska, umjereno skup 9. Perth, Australija, ekstremno skup 10. Izmir, Turska, umjereno skup

zbog vrhunske klime. Kanari kroz čitavu godinu imaju vječno proljeće. Nikad nije prevruće, a more je uvijek oko 20-21 stupanj. U brojnim svjetskim izborima o najboljem mjestu za život što se tiče klimatskih prilika Kanari su pri vrhu. Nemaju uragane, a kiše i vlage je vrlo malo.

Vjetra, naravno, nešto više.

Slična situacija je i u Andaluziji koja privlači Mira Pavlovića. Oduševljen je tom španjolskom regijom i kaže da kad bi selio najprije bi pošao u Sevillu ili neki drugi andaluzijski grad. Zanimljivo ka-

11. Malaga, Španjolska, umjereno skup 12. Chania, Grčka, umjereno skup 13. Patras, Grčka, umjereno skup 14. Atena, Grčka, umjereno skup 15. Cagliari, Italija, skup Što se tiče jeftinih gradova za život, najbolje destinacije su Lucknow u Indiji, Tijuana u Meksiku i Algiers u Alžiru. Hrvatski gradovi Rijeka, Osijek i Zagreb su na ljestvici oko 130. mjesta od ukupno 400 gradova. Oni su plasirani ispred tajlandskih, filipinskih i indijskih gradova koji imaju dijelom godine monsunsku klimu s puno vlage. S druge strane, najgori gradovi za život na ovoj ljestvici su oni koji se nalaze u hladnim i jako vrućim, točnije pustinjskim područjima. To su finski, ruski, norveški, švedski i kanadski gradovi, kao i Doha, Dubai, Kairo, Riyad, Kuwait City, Islamabad, Karachi, Muscat, te Phoenix u Arizoni.

Dubrovnik nije bio u izboru.

ko su cijene nekretnina na jugu Španjolske znatno niže nego u Dubrovniku.

Primjerice na periferiji Malage stan se može kupiti već za 50 tisuća eura. Osim Andaluzije, sličnu klimu na Mediteranu ima i jug Italije, dijelovi Grčke, Kreta, Cipar, Malta i Turska. Istok Mediterana još je topliji (da ne govorimo o sjeveru Afrike), ljeta znaju biti jako vruća, ali zato se može kupati sve do Božića, čak i dulje. Jedan od takvih gradova je Tel Aviv koji je oduševio Mariju Njavro. Mana tog izraelskog grada su visoke cijene i nestabilna politička situacija u regiji.

SJEVER EUROPE Postoje ljudi koje ne privlače topli krajevi, nego upravo suprotno – sjever Europe.

Marija Grazio voli Stockholm, a ni Beč joj nije mrzak. Karolina Knežević i Dragana Bratić još su radikalnije. One su oduševljene Farskim otocima. Kućice u zelenilu, ovce, mir i tišina. Ne smeta im ni hladna klima. Armin Mujdžić također nema ništa protiv sjevera, Vancouver mu je omiljena destinacija, uz Barcelonu. Zanimljivo je čuti i razmišljanja dubrovačkih pomoraca koji su obišli dobar dio svijeta, pa imaju široki uvid. Damir Maričić bira Auckland, Zoran Božić Tobago, a Dariju Moretiću se sviđa Island. Naglašava da su ljudi više-manje svuda isti.

Draganu Staničić pak vuku korijeni.

-Rodno selo moga oca u Hercegovini.

Tamo sam provela većinu vikenda prvih šest godina vrlo jednostavnog života. Bez televizije, umivali se hladnom vodom iz gustijerne, jeli skromno, a nikad bili gladni... I dalje se tamo redovno vraćam. Nema onih ljudi koji su nas odgajali, kuće su prazne i porušene, ali nigdje se nisam osjećala sigurnije, sretnije i ispunjenije. Tu bih htjela ostariti – kaže Dragana.

Svih nas privlače različite stvari, imamo suprotne želje, pa tako i po pitanju najboljeg mjesta za život. No Aldijana Ramović je dala možda i najbolji odgovor o idealnoj destinaciji.

-Nije do geografske pozicije, ima nešto i u ljudima, a dom je tamo gdje ti je toplo oko srca, pa makar i na Islandu živjela!

ll Najveća koncentracija alkohola od 2,15 g/kg izmjerena je ovog tjedna u večernjim satima, 4. listopada 58-godišnjaku koji je tijekom redovne prometne kontrole u na kolniku državne ceste 118 u blizini grada Korčule zaustavljen prilikom upravljanja motociklom dubrovačkih registarskih oznaka.

Vozač je isključen iz prometa te zadržan u prostorijama policije do prestanka djelovanja opojnog sredstva i prekršajno sankcioniran novčanom kaznom u iznosu od 10 tisuća kuna i tromjesečnom zabranom upravljanja vozilima A2 kategorije. Navede-

TJEDNO IZVJEŠĆE ZA PROMET

Tri osobe ozlijeđene u nesrećama Zbog brzine sankcionirane 254 osobe ll U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske zabilježene su tri prometne nesreće s ozlijeđenim osobama u kojima su tri osobe lakše ozlijeđene, dok teže ozlijeđenih osoba nije bilo. S materijalnom štetom zabilježeno je šest prometnih nesreća.

na kazna ujedno je bila i najveća izrečena novčana kazna na području ove Policijs-

ke uprave, stoji u priopćenju Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

PROMETNA NESREĆA U SLANOME

Djevojka se zabila u zid, teško ozlijeđene dvije osobe

Obje su, nakon ukazane liječničke pomoći, zadržane na liječenju u dubrovačkoj bolnici

37

Foto: radari, viber

ll U prometnoj nesreći koja se dogodila u utorak, 6. listopada oko 15 sati u mjestu Slano u Dubrovačkom primorju dvije su osobe teže ozlijeđene.

Do prometne nesreće je došlo kada je 19-godišnjakinja, upravljajući teretnim vozilom zagrebačkih registarskih oznaka, krećući se iz pravca Dubrovnika u pravcu Splita, vozilom skrenula na suprotnu kolničku traku gdje je prvo udarila u rubnjak, potom u metalnu zaštitnu ogradu i naposljetku u betonski zid.

U ovoj prometnoj nesreći teže je ozlijeđena spomenuta vozačica i njena suputnica, 19-godišnja državljanka SAD-a. Obje su, nakon ukazane liječničke pomoći, zadržane na liječenju u dubrovačkoj bolnici, izvijestili su iz policije.

Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 418 represivnih mjera od kojih izdvajamo mjere poduzete prema osobama, počiniteljima prekršaja koji su najčešći uzročnici težih prometnih nesreća tzv. „četiri ubojice u prometu“ te su tako 254 osobe sankcionirane zbog prekoračenja dopuštene brzine kretanja, 45 mjera poduzeto je prema osobama koje nisu koristile sigurnosni pojas, 12 osoba prekršajno je sankcionirano zbog vožnje u alkoholiziranom stanju, a 14 osoba je sankcionirano zbog nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje.

Od ostalih prekršaja izdvajamo 15 mjera poduzetih zbog nepropisnog pretjecanja i 7 mjera poduzetih zbog nepropisnog zaustavljanja i parkiranja, stoji u tjednom izvješću za promet Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

39

38

• RIJEŠ I TE S E A KN I, O Ž I L JAK A, H I P E R P I G M E NTACIJE •

Osvježite izgled kože uz kemijski piling!

AKCIJA DO KRAJA MJESECA

Kemijski piling je izvrsna metoda za liječenje akni, ožiljaka od akni, hiperpigmentacijskih mrlja, za ublažavanje bora i osvježenje kože. Do kraja mjeseca akcija na kemijske pilinge 4+1 GRATIS! 2600,00 kn (prije 3.250,00 kn)

Također ovaj mjesec od akcija izdvajamo: Dermafrac neinvazivna mezoterapija + vodena mikrodermoabrazija GRATIS 1300,00 kn (prije 2.000,00 kn).

Akcije vrijede do 31.10.2020.g.

40

petkom

• BROJ 19 • 9. listopada 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Demanti Valamara

REAGIRANJE NA TEKST „GRAD DUBROVNIK I VALAMAR VODE SPOR OKO JAVNIH POVRŠINA NA BABINOM KUKU”

Valamar ne vodi spor s Gradom Dubrovnikom oko javnih površina, nego o zemljištu Predmet spora između Grada Dubrovnika i Valamara nisu javne površine nego posve drugo zemljište koje je procijenjeno u postupku pretvorbe i uneseno u temeljni kapital, a prije privatizacije. Za veliki dio toga zemljišta je od strane nadležnih tijela utvrđeno da služi redovitoj uporabi hotela, a na preostalom dijelu je sukladno važećoj prostorno planskoj dokumentaciji koju je usvojio Grad Dubrovnik, predviđen daljnji razvoj turističkih kapaciteta Valamara.

Foto: Zvonimir Pandža, PIXSELL

ll U listu Dubrovački dnevnik.hr petkom broj 18 od 2. listopada 2020. na stranicama 12 i 13 te na web portalu dubrovackidnevnik.hr dana 5. listopada 2010. objavljen je članak autora Mara Marušića pod naslovom „Javne površine na Babinom kuku su u vlasništvu Valamara, Grad Dubrovnik ih pokušava vratiti“ u kojem je izneseno više netočnih i nepotpunih informacija na štetu društva Valamar Riviera d.d. (dalje u tekstu: Valamar), bez da je autor članka prije njegove objave zatražio komentar o navedenoj temi.

ZEMLJIŠTE JE PLAĆENO, NIJE DANO BESPLATNO Nije točan navod kako se Valamar danas u zemljišnim knjigama vodi kao vlasnik javnih površina na Babinom kuku. U postupku pretvorbe javne površine i putovi na poluotoku Babin kuku u površini od oko 160 tisuća m2 nisu ni procijenjeni i iskazani u kapital pa Valamar nije niti uknjižen kao vlasnik tog zemljišta. Prednik Valamara je još 1994. godine zatražio od tadašnjeg Javnog pravobraniteljstva RH suglasnost na ugovor kojim bi se predmetno zemljište prenijelo Gradu Dubrovniku, međutim navedena suglasnost nikada nije zaprimljena. Bez te suglasnosti ova zemljišta nisu mogla biti prenesena Gradu Dubrovniku, a Grad Dubrovnik u proteklom razdoblju nije proveo odgovarajuću proceduru kao bi se na ova zemljišta uknjižio kao vlasnik.

STUDIO LEA

STIGLE SU BOJE JESENI - pronađite svoju boju trajnog laka!

Nova kolekcija i novi dizajn ll Kada je riječ o lakovima za nokte, svake sezone istakne se nekoliko trendi boja, a jesen 2020. donosi nam ponešto za svakoga - od sigurnih nude nijansi, preko odvažnih neonskih boja, do tipičnih jesenskih tonova.

Ako se veselite isprobavanju novih lakova za nokte ili želite promijeniti nijansu laka koji inače koristite, ispod provjerite koje će boje lakova za nokte biti najtraženije u jesenskim mjesecima. Evo2 by biosculpture je izbacio Novu kolekciju i novi dizajn..koje možete pronaći u Studiu Lea Narudžbe na mobitel: 092/3811-832

Agencija za posredovanje u prometu nekretnina Valamar podržava nastojanje Grada Dubrovnika da se uknjiži kao vlasnik svih nekretnina koje mu pripadaju po zakonu, stoga nije točan navod iz predmetnog članka kako Grad Dubrovnik i Valamar godinama vode spor oko javnih površina na Babinom kuku. Nije točan ni navod iz navedenog članka kako „u to vrijeme nije bilo previše problema oko davanja javnog zemljišta za gradnju hotelskog centra“. Predmetno zemljište za izgradnju hotelsko-turističkog kompleksa Babin kuk nije dobiveno besplatno, nego je pravni prednik Valamara zemljište kupio i platio kreditnim sredstvima Međunarodne banke za obnovu i razvoj i dok 1992. godine nije u cijelosti otplatio navedeni kredit, nije smio raspolagati zemljištem.

VALAMAR NEMA VEZE S ULICOM IVA DULČIĆA Točno je da se je Grad Dubrovnik uknjižio Ulicu Iva Dulčića, međutim navede-

na cesta nije bila procijenjena u temeljni kapital pa Valamar nije niti bio uknjižen kao vlasnik. Predmet spora između Grada Dubrovnika i Valamara nisu javne površine nego posve drugo zemljište koje je procijenjeno u postupku pretvorbe i uneseno u temeljni kapital, a prije privatizacije. Za veliki dio toga zemljišta je od strane nadležnih tijela utvrđeno da služi redovitoj uporabi hotela, a na preostalom dijelu je sukladno važećoj prostorno planskoj dokumentaciji koju je usvojio Grad Dubrovnik, predviđen daljnji razvoj turističkih kapaciteta Valamara.

Slijedom navedenog, pozivamo Vas temeljem odredbi članka 41. i 42. Zakona o medijima da ovaj ispravak objavite u cijelosti, bez promjena i dopuna, na istom ili istovrsnom mjestu programskog prostora i na isti ili istovrijedan način na koji je bila objavljena informacija na koju se ispravak odnosi.

Valamar Riviera d.d.

IZDVAJAMO IZ PONUDE NOVOGRADNJA CENTAR Moguća prilagodba prostorija Cijene od 2.300 EUR / m2

PROJEKT ŠTIKOVICA Apartmani s jedinstvenim pogledom na more.

Pripadajuće zelene površine i parking.

OBRATITE NAM SE S POVJERENJEM

+385 99 823 2636 +385 91 607 2735 info@lausnekretnine.hr

Vukovarska 15 (zgrada Addiko banke) 20000 Dubrovnik

Više informacija s fotografijama: www.lausnekretnine.hr

42

petkom

• BROJ 19 • 9. listopada 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Lifestyle

Lifestyle

VELIKE GLUMAČKE ZVIJEZDE U DUBROVNIKU

Cage i Pascal jurili autom preko Ploča, prije toga snimali u Šeherezadi NAKON OVE PRODUKCIJE, kao i ekipe koja snima film ‚Islander 2’, u grad stiže i ona HBO-ova, na kojoj će raditi redatelj koji je osvojio dva Oscara

Foto: Grgo Jelavić/PIXSELL

ll Velike glumačke zvijezde Pedro Pascal i Nicolas Cage ovog tjedna su u Dubrovniku snimali scene za f ilm „The Unbearable Weight of Massive Talent”. Glumački dvojac tako je snimao u vili Šeherezadi, ali i na Pločama.

Cage će u f ilmu utjeloviti f iktivnu verziju samog sebe dok očajnički

želi ulogu u filmu redatelja Quentina Tarantina. Uz to se privatno bori s

petkom

• BROJ 19 • 9. listopada 2020.

mušicama svoje kćeri tinejdžerice i pokušava popraviti njihov odnos. U filmu je pristao glumiti samog sebe jer su mu scenaristi potvrdili da im cilj nije izrugivanje nego odavanje počasti njegovim najboljim ulogama.

Pedro Pascal je glumio u hit-seriji „Igra prijestolja” gdje je utjelovio Oberyna Martella u njezinoj četvrtoj sezoni, a imali smo ga prilike gledati i kao Javiera Peñu u popularnoj seriji „Narcos”. Također, Pascal glumi i u dosta kino hitova kao što je The Equalizer 2 ili Kingsman 2, a glumit će i u filmu Wonder Woman 1984 koji će se uskoro prikazivati.

Nakon ove produkcije, kao i ekipe koja snima film ‚Islander 2’ u kojoj ulogu ima danski glumac Marco Ilsø,

najpoznatiji po ulozi u hit-seriji Vikinzi, kao i glumica Caroline Goodall, u grad stiže i ona HBO-ova, na kojoj će raditi redatelj koji je osvojio dva Oscara. „Dubrovnik će glumiti Izrael jer tamo ne mogu poći zbog lockdowna. Ekipa je većinom američka i odgovara im Dubrovnik jer smo otvoreni, a uz to uspijevamo održati dobar zdravstveni standard i sigurnost što je jako važno u filmskoj industriji,“ kazao je gradonačelnik Mato Franković dodavši kako će dolazak poznatih glumaca biti velika promocija za iduću godinu.

Premijera f ilma „The Unbearable Weight of Massive Talent” koji se snima u Dubrovniku će se najvjerojatnije održati 19. ožujka 2021. godine.

43

S K A N D I N A V K A AUTOR: SLAVKO BOVAN

PO[KROPITI SE SITNIM KAPIMA

RIMSKI: 50

PISAR, TENISA^ICA SA SLIKE BILJE@NIK

PISAC ANDRI]

INDIJSKI PJESNIK, LAL

TVRDNJA KOJU NE TREBA DOKAZIVATI

RAZRED

MJESTO 34 KM OD DUBROVNIKA

VRSTA POVR]A

VELIKI GU[TER

RODNI GRAD TENISA^ICE SA SLIKE

VRSTA VO]A

SKRA]ENICA MA\. @ELJEZNICE

OBJEKAT ZA SMJE[TAJ PLANINARA OKRUGLO SLOVO

TENISA^ \OKOVI]

SLITINA METALA

KOST RAMENA

ALATKA ZA KO[ENJE

PRIVR@ENOST NA DUHOVNOJ RAZINI PJEVA^ICA, CELINE ATLETSKI KLUB

@ENSKO IME, ROKANA

OTVORILI

METAR NATO^ITI

RIZMA DIO BRODA

RIBA KANJAC

ručak / večera kava / kolač / palačinke Dobro došli!

RIBARSKO DRU[TVO NA OSORAN NA^IN

NESPOLNA RASPLODNA STANICA GLJIVA

SMO

PRIJE DOSTA VREMENA

TRENUTAK, ^AS

EGIPATSKO BO@ANSTVO (anagram: MUTA)

RIJEKA U TAJLANDU, DUGA 740 KM NATJECANJE KAUBOJA DIO STOPALA

NE^UJNO MALTA

INICIJALI PISCA CANKARA

SKUP, ZBOR, OKUPLJANJE

SVETA POTVRDA (mn.)

JAPANSKO PI]E

VI[I ^INOVNIK U STAROM RIMU

VOZILA S TRI TO^KA

LATINSKO MU[KO IME, TITUS

P

TELUR MJERA OD DESET METARA

DAMA U [AHU RA^UN

ELEKTRON

GRAD U KOJEM JE OSVOJILA PRVI ITF TURNIR

ARHITEKT

LITRA

4. I 2.

SAMOGLASNIK

NATJECANJE U ANTI^KOJ GR^KOJ AUTOCESTA RIJEKA ZAGREB (skr.)

NAUM, NAMJERA

^E[KA AFIRMACIJA

RE[ETO

RAZDOBLJE OD SEDAM DANA, SEDMICA

3. I 1.

SAMOGLASNIK

CELZIJ

STANOVNIK MJESTA KOD OPATIJE

REDATELJICA TRIBUSON GR^KO SLOVO NIZ

VJE@BANJE TIJELA GIMNASTIKOM JAD, GOR^INA

SVE OTO^NE SKUPINE U PACIFIKU NIKAL PREVLAKA NA MALAJSKOM POLUOTOKU INICIJALI GLUMCA DVORNIKA MORSKA PTICA

DRAGI KAMEN

www.sbd.hr

VISINSKE TA^KE

DATIV ILI LOKATIV

VRSTA GRMA

RADIOTELEVIZIJA (skr.)

ESTONAC DVORANA ZA KONCERTE

OTPADAK OD SIJENA RADIJ

AMERICIJ OSOBA KOJA IMA ASPIRACIJE ALT ]UD, PRIRODA

RJE[ENJE - planinarski dom, o, Novak, legura, platonska ljubav, Roka, Dion, arh, spora, osorno, m, kanj, krma, davno, Atum, Nan, tiho, rist, ic, M, okup, sake, D, Te, e, rn, edil, Tit, oe, l, ARZ, ksi, gimnasticiranje, Oceanija, ~emer, Ni, kote, pade`, Kra, odeon, tar, Bluna, aspirant, dijamant, narav.

Sunset Beach Dubrovnik

Šetalište kralja Zvonimira 17 reservations@sbd.hr 00385 (20) 642 700

PRAVAC U GLAZBI

46

petkom

WV Passat 2.0 TDI

• BROJ 19 • 9. listopada 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mali oglasi

Mali oglasi

Octavia RS TFSI 2.0

Audi TT 3,2 V automatik

ll LAPAD-STAN 67 M2,dvije so-

be+DB,parking,193.500 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll LAPAD KUĆA – 220 M2 i 151 M2

okućnice + 2 parkinga.ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll MONTOVJERNA - STAN 55 M2,d-

vije sobe+DB,128.700 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C.

ll 1. vlasnik, 136000 km, uredno ll 103KW, Diesel, 2011 godište.

165000 km. Registriran do 08/2021 godine. Cijena 75000 kuna.

MOB: 098 1602 475 ___________________________________

servisirano. MOB: 098 244 466 ___________________________________

Clio 1.2 Rip Curl

ll 2004 godište. Benzin. 290000

km. Registriran do 06/2021. Cijena 8.400 eura. Sve informacije na 0981772088 ___________________________________

Renault Scenic 1.5 dci

ll GRUŽ STAN 76 M2,tri sobe+DB,-

vrt 34 M2.187.948 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert C ll LAPAD-STAN 85 M2,tri sobe

+ DB,uključen parking.309.315 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

Encert B ll GRUŽ-APARTMAN/PP 30 M2 na-

Citroen c3 dizel

mješten i uređen.107.700 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B ll STARI GRAD – KUĆA 4 etaže 68

M2 sve kompletno obnovljeno 2019 god. 389.460 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert D ll 2007.god. Prvi vlasnik,118 500 km

presao.Napravljen veliki servis,registriran do kraja 7 mj. Cijena 3200 EUR. Mob: 099 252 0138 ___________________________________

Mitsubishi Outlander 2.4 Instyle 4wd ll 2008,129.000 km, registriran go-

dinu dana. Cijena 3800 EUR MOB: 098 756 239 ___________________________________

ll Plin, 2009., odličan, dosta opre-

me, 185.000 km, održavan, nije uvoz, povoljno. MOB:098 344 480 ___________________________________ cijena 11.900€. Moguća zamjena.

MOB:0912852851

ll 2007.g. 181000 km, 4 nove gume,

kemijski očišćena unutrašnjost.

Moguća zamjena za lakše teretno ili skuter preko 50ccm. Cijena 23000 kn. MOB: 091 427 8888

IZNAJMLJIVANJE ll Iznajmljujem garsonjeru u

Mercedes B 180 cdi

ll 2012.g., 194tkm, reg.12/’20.g.,

petkom

• BROJ 19 • 9. listopada 2020.

ll Prodajem Opel Corsu 1.6 nere-

gistriranu, 1999 god. KONTAKT: 097 661 6033

Gružu na duže vrijeme Kontakt: 098 338 620 ___________________________________ ll Iznajmljujem dvosobni stan u Hladnici na duže vrijeme, renoviran 2018. godine. Mob: 091 543 0029 ___________________________________ llIznajmljujem jednosoban stan na duže vrijeme u Lapadu, mogućnost prodaje. Kontakt: 099 688 01 60

PRODAJA NEKRETNINE ll Prodajem stan u Zagrebu na

Jarunu, ul. Bernarda Vukasa, južna strana. Cijena 80.000€. Zvati na broj: 098 5691 97.

ll KUPARI KUĆA 550 M2 za turi-

zam,smještaj više djelatnika (30-40) potrebna rekonstrukcija 379.500 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. ll GRUŽ STAN u izgradnji od 59

M2,dvije sobe+DB,169.920 E,mogućnost kupnje garaže. ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. ll Prodaje se stan u Cavtatu cca

47m2 kompletno uređen i namješten, tek useljen prije godinu dana.

Sastoji se od spavaće sobe, kupaonice, kuhinje, te velikog i prostranog dnevnog boravka koji ima izlaz na natkriveni balkon/terasu s koje se pruža pogled na more. Stanu pripada garažno parking mjesto u vlasništvu. Sve informacije na 098244682

PLOVILA ll Prodaje se barka, za sve infor-

macije zvati na telefon 098 177 61 07 ___________________________________ ll Prodaje se barka Korčulanka 7 m.

Kontakt: 098 196 2196 ___________________________________ ll Prodajem Yamaha vanbrodski motor model F25, god. proizvodnje 2009. u odličnom stanju. Kompletno servisiran u 6.mj. MOB: 098 644 645 ___________________________________

47

RAZNO ll Tim iskusnih meštara nudi

pomoć u Vašoj kući, apartmanu. Vršimo sitne popravke, renoviranja i održavanja stambenih objekata (skidanje i popravci drvenih prozora, persijana, vrata, te pituravanje istih, građevinski radovi, elektroinstalacije, vodoinstalacije, gipsarski, keramičarski i soboslikarski radovi, postavljanje podova-laminati, montaza i demontaža namjestaja, izrada i postavljanje željeznih ograda, vrata. MOB: 098 765 460 PRODAJA RAZNO ___________________________________ ll KAMENOKLESAR- Izrada grobnill Prodajem dva baluna i dva paca,spomenika,nadgrobne vaze - karangala po 200 kn. Kontakt 099 688 menice,nadgrobne knjige,brončana 01 60 galanterija, slike od porculana, čišćenje i zaštita grobnica,klesanje slova na ll Prodajem termo peć 3,5 kw, stara spomeniku, klupice, skalini, kolone, 35 godina u ispravnom stanju, cijena kamene ograde, dostava i montaža povoljna po dogovoru. kamena. MOB: 091 7285208 Kontakt 020 422 085 ___________________________________ - NAJČITANIJI DUBROVAČKI INTERNETSKI sviranje klasične ll PodučavamPORTAL ll Prodajem extra djevičansko masakustične I električne gitare. Počets više od–pola milijuna jedinstvenih linovo ulje Blato, Korčula.

Kontakt:korisnika mjesečno nicima I naprednim gitaristima uz 020- 426 049 ili 091 936 6481DUBROVAČKOG DNEVNIKA TISKANO IZDANJE puno korisnih informacija. Termin s tjednom nakladom od 10 tisuća primjeraka za dogovor iza 17 sati. Prvu lekciju ne naplačujem. MOB: 0915462650 KUPNJA RAZNO ___________________________________ ll Pomoć pri učenju,čuvanju djece, ll Kupujem okvire za kopača 620 E kakav dodatni posao, slobodno se Honda. Kontakt 091 585 5001 MARKETING: javite. MOB: 0917864666

IMA MJESTA I ZA TVOJU REKLAMU

099 2408 409, 642 460 marketing@dubrovackidnevnik.hr DEŽURNA LJEKARNA

„ KOD ZVONIKA” od 5.10.2020. - 11.10. „GRUŽ” od 11.10. do 17.10.2020.

PREDAJ OGLAS BESPLATNO MALI OGLASI SE ZA NAREDNI BROJ ZAPRIMAJU DO SRIJEDE U 12 SATI OGLASNA SLUŽBA DUBROVAČKOG DNEVNIKA Tel 020 642 460 E-mail: oglasi@dubrovackidnevnik.hr

PREMINULI PREMINULI Anica Kurbelašvili (1953) Denis Đidelija (1997) Ileana Grazio (1934) Maroje Matić (1963) Vojin Stojanović (1940) č.s. Matilde Kata Strmo-Stipanac (1932) Anka Prce (1937) Frano Vojvodić (1939) Jakica Jelavić (1935) Dragica Rukavina (1939) Ljubica Topić (1950) Nikola Raguž (1936) Mare Biskup (1939) Frano Skeljaj (1936) Slavko Franušić (1945)

48

petkom

• BROJ 19 • 9. listopada 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Satira

ČITANJE SVETOG EVANĐELJA PO IVANU

U ono vrijeme reče Isus: ‘Josipa Rimac je zvijer!’

LEKCIJA Isusa Krista o broju zvijeri Maro Marušić Foto: Josip Regović/PIXSELL

ll Čitanje Svetog Evanđelja po Ivanu U ono vrijeme reče Isus svojim učenicima: -Zaista, kažem vam, svijet će otići u onu stvar! Čuvši to, učenici se silno snebivahu govoreći: -U kakvu stvar, učitelju?

Isus objasni: -U pičku materinu!

Učenici se zgroziše na Isusove riječi. Upitaše da im pojasni koju to pičku materinu točno misli.

-Kažem vam, svijet će nadoći do jedne točke kada će se pojaviti zvijeri. Ljudi-zvijeri…

-Učitelju – prekinu ga apostol Petar – mislite na ljude guštere, one što spominje Ivan Pernar da upravljaju svijetom preko svjetske vlade?

-Ne Petre, ne prekidaj me – reče Isus, pa nastavi – Rekoh vam, pojavit će se ljudi-zvijeri. U ovome je mudrost: u kog je uma, nek’ odgoneta broj zvijeri.

-15 – oplete Juda.

-24 – udre Bartolomej.

-Ne glavinjajte, ne možete

bez veze pogoditi broj zvijeri, dadnut ću vam točnu formulu - objasni Isus, pa doda – Zvijeri ćete prepoznat po broju 6 plus 6.

-Znači 12 – veselo ispali Andrija.

-Nije 12 – reče Isus – nego baš 6 plus 6, to je broj zvijeri, tako ćete ih prepoznati.

-Ako šest plus šest nije dvanaest, kako ćemo prepoznati zvijeri? – upitaše učenici – Uopće ne znamo što znači.

-To je neka igra brojeva – napravi se pametan Tadej – znaš kad je ono Ivan Zamorano u Interu nosio 1+8. Nije 9, nego 18, a opet je i 9, razumjeste?

-Ne razumjesmo!

-Ili ono kad Tram 11 kaže jedan i jedan nisu dva već jedanaest.

-Ne razumjesmo!

Isus uvidje da mu učenici ništa nerazumješe, pa im dadne još asocijacija.

-Josipa Rimac!

-Josipa Rimac?

– iznenadiše se učenici – je li to mater od Mate Rimca, onoga što ima firmu Rimac kočije? Prodaje Rimljanima borbene kočije na struju?

-Ne vjerujem da jest – reče nevjerni Toma.

-Nevjerni je u pravu – zaključi Isus – Josipa Rimac nije majka Mate Rimca, nego članica HDZ…

-Sad znam tko su zvijeri – opet ga prekine Petar – To su svi političari koji uzmu 6 plus 6 mjeseci, jel tako?

-Tako je Petre! – razveseli se Isus – To su prave zvijeri, đon obrazi, uzimaju 6 plus 6 mjeseci nakon što ostanu bez posla, to su stotine tisuća kuna javnog novca za ništa.

-Ja ne vjerujem da je to istina – opet nije vjerovao nevjerni Toma – Hoćete reći da političari u Hrvatskoj nakon što izgube posao još godinu dana primaju ogromnu lovu, čak i u slučajevima kada su optuženi za korupciju?

Za razliku od normalnih ljudi koji kada ostanu bez posla idu odmah na ulicu čak i ako imaju dijete s posebnim potrebama?

-Živa istina – reče Učitelj.

-Ja to ne mogu vjerovati – istakne Toma – Dok ne vidim njihov tekući račun i stavim ruku na njihove kreditne kartice, neću povjerovati.

-Blago se tebi – reče mu Juda Iskariotski – vjerovao ti ili ne, oni svejedno s 6 plus 6 mjeseci izdaše svoj narod.

-Dosta je lekcija za danas – zaključi Isus i upali Iron Maiden na kazetofonu.

Iz zvučnika se začuje glas: Woe to you, oh Earth and sea, for the Devil sends the Beast with wrath Because he knows the time is short Let him who hath understanding reckon the number of the Beast For it is a human number, its number is six plus six…