Dubrovački dnevnik petkom br. 11

petkom

Vijesti

O

BESPLATN

Utorak, 4. kolovoza

Godina 1, broj 11, 2020.

Izlazi jednom tjedno

ISSN 2718-3742

SJAJNA PROMOCIJA ABC NEWSA Amerikanci poludjeli za Dubrovnikom

KORONA-TURIZAM Viganj srušio lanjske rekorde, domaći požurili na Mljet

ISTRAŽILI SMO Oporavlja li se priroda u vremenu korone

VIJESTI

VIJESTI

VIJESTI

Idući broj Dubrovačkog dnevnika petkom potražite na prodajnim mjestima 21. kolovoza. Male oglase zaprimamo do srijede 19.8.

DUBROVNIK,

ZDRAVKO BAZDAN Točno je, nekim odlukama Stožera narušena su ljudska prava

Foto: Grgo Jelavić / PIXSELL

SIGURAN ZA SVIH!

ll Legendarni dubro-

vački profesor, borac za ljudska prava, sasvim otvoreno o krizi zbog korone i odlukama Stožera

Stranica 26

DRAGAN BANJAC, IZVJESTITELJ IZ RATNOG DUBROVNIKA: Zločini i zločinci se znaju, to nisu nikakvi heroji

Raste broj turista, ne raste broj oboljelih od korone.

ll PRVI NOVINAR koji je

uz dozvolu dubrovačkih vlasti izvještavao javnost u Srbiji što se događa

Stranica 20

(M)LJETOVANJE U KORONI Pobjegnite u mali raj na zemlji sa svojom obitelji Stranica 38

2

petkom

• BROJ 11 • 4. kolovoza 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

petkom

• BROJ 11 • 4. kolovoza 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Uvodnik

Uvodnik

3

NAKLADNIK Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik OIB: 84019117288 GLAVNA UREDNICA Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr ZAMJENICA GLAVNE UREDNICE Ivona Butjer Mratinović UREDNIK Vedran Salvia REDAKCIJA 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr Aida Čakić Alena Anđušić Maro Marušić Nikša Klečak FOTOGRAF Goran Mratinović KOLUMNISTI Maro Marušić Vjera Šuman GRAFIČKI PRIJELOM festivus.hr MARKETING Gabriela Krešić 020/642-460 marketing@dubrovackidnevnik.hr MALI OGLASI oglasi@dubrovackidnevnik.hr

Piše: Lucija Komaić

Oluja sjećanja

O

gromni valovi zapljuskuju obalu lapadske plaže tog vrućeg popodneva u kolovozu. Jaki maestral je zapjenio more. Ništa se ne čuje osim morske pjene koja se povlači po žalima i stijenama. I žala koje udaraju valovi.

Dođu, odbiju se od stijene sa strane, uruše u plićak pa krenu nazad kao pjena. Sunce prži, more je toplo, ali valovi su toliki da se ne može baš ni plivati, ali koga je briga? Djevojčicu od 12 godina sigurno nije. Ona jedva čeka svaki novi val. Makar na obali, u plićaku. Uživa u njegovoj snazi, pjeni, buci koju proizvodi. Uživa u toj morskoj igri bez granica.

U jednom trenutku ugleda tek prestravljeni pogled svoje prijateljice, gore na vrhu plaže, kako je panično doziva rukama da izađe iz mora. Kad se odmakla od nemirnog mora i njegove buke od koje se ništa drugo nije moglo čuti, tek par koraka dalje, sve joj je bilo jasno. Uz zvuk koji se u tom trenutku začuo. Grunula je granata. Malo dalje, preko mora. Odvratno gruhanje, nošeno morem i vjetrom. U tom trenutku, tamo malo dalje, u Zatonu, preko puta, jedna od tih granata zauvijek je uzela tri mlada života.

L

ijepo i bezbrižno ljetno popodne u trenutku se pretvorilo u najgori horor. Osim svakog do jednog vala, smjera vjetra i svakog zvuka tog ljetnog dana, duboko u sjećanje urezao se i taj strah. To panično bježanje s plaže, praćeno zvukom granata, u kojem je svaka sekunda vječnost. Taj stravični strah hoće li u svakom trenutku grunuti i tu negdje ispred tebe jednostavno obilježi za cijeli život. Malo je lakše kad se to dogodi djevojčici koja je već četiri godine ranije zbog ratnih strahota odrasla preko noći. Djetetu koje već ima takva sjećanja, iskustva s ratnim strahovima. U toj oluji sjećanja ovo je bio samo kraj. Bio je to zapravo posljednji strah. I to je ovoj djevojčici bila Oluja. Konačna pobjeda u ratnim strahotoma i kraj rata.

Kraj strahova. Svaka djevojčica koja je preživjela rat, baš kao i svaki dječak i svako ratno dijete ima svoju priču.

Svoja sjećanja na strahote. Svoju noć u kojoj je zauvijek umrlo djetinjstvo.

Nju je ovoga tjedna ispričala i zastupnica SDSS-a Anja Šimpraga pred saborskom govornicom. Dugo se nije neki govor u Saboru toliko prepriča-

vao i toliko komentirao pa čak i izazvao reakcije nekih drugih djevojčica, neke druge djece rata, kao što je to ovaj izazvao. susret obljetnici vojno – redarstvene akcije Oluja i Danu pobjede i domovinske zahvalnosti ova djevojčica iz kolone poželjela je ispričati svoju stranu priče. Govorila je o putu koji nije imao ime, na kojemu se tada našla. Spomenula je i tu noć, koje se sjeća svako ratno dijete. Noć nakon koje više nisi dijete. Za nju je to bila noć 5. kolovoza 1995. Za dubrovačku djecu bila je to noć 1. listopada 1991. Za djevojčicu u plavom kaputiću, čija je fotografija prestravljenog lica i straha iz kolone u Vukovaru obišla svijet, bio je to 18. studenog 1991. Anja Šimpraga sa saborske govornice poželjela je da se više ni jednom djetetu ne ukrade pravo na djetinjstvo i sreću. Rekla je kako ima samo jednu želju. Da gradimo društvo slobode, da gradimo zajedničku budućnost. Ovoj djevojčici iz kolone nitko nema što zamjeriti. Njena je poruka mir iznad svega. To je njeno sjećanje, koje joj nitko ne može oduzeti. Nije nikoga za

U

to optužila. U njenom govoru nije bilo mržnje, ni odmazde. Ipak, jedna je osoba odmah nakon govora ove djevojčice iz kolone reagirala s mržnjom.

Bila je to zastupnica Domovinskog pokreta Karolina Vidović Krišto. ako se uzdihala trčeći uz saborske skaline, toliko da je jedva govorila, kako bi utrčala na vrijeme u sabornicu nakon govora SDSS-ove zastupnice prijaviti ‚povredu poslovnika’. Zastupnici srpske manjine kroz povredu poslovnika rekla je kako se ‚u Hrvatskom saboru govori hrvatski jezik, da se ne kaže tačno, nego točno, kao i kolovoz, a ne august.’

Kako bi se tek bila zadihala da je imala masku?! Krišto je tako još jednom dokazala kako je najveća saborska spodoba. Samo spodoba nakon govora bilo kojeg ratnog djeteta može imati ovakvu monstruoznu reakciju, punu mržnje i netolerancije. I to baš tamo gdje nas jedino uvažavanje može voditi naprijed. Zanimljive su bile reakcije neke druge ratne djece, jedne djevojčice iz Grada heroja. I ta djevojčica ima svoje sjećanje na svoju kolonu. Onu vukovarsku. Ista Oluja tako je za jednu bila bijeg od kuće, a za dru-

J

gu konačna nada u povratak u svoju, koju je napustila četiri godine ranije. nja Šimpraga, baš kao i brojna djeca od Vukovara do Dubrovnika ima svoju noć straha, no to njima nije ista noć. Mora li biti? Baš kao što je i ona sam rekla, sva će ta djeca, koja su prošla patnju, strah i protjerivanje, jednom sjesti za isti stol. Ove godine u Knin će doći potpredsjednik Vlade iz redova srpske manjine Boris Milošević. I on ima svoju noć sjećanja. U ratnom Kninu iz vatrenog oružja ubijena mu je baba. Dvadesetak dana kasnije, na komemoraciju u selo Grubori, gdje su ubijeni srpski civili, doći će ministar Tomo Medved. Njemu je u Oluji poginuo brat. Kakav je to vjetar zapuhao u Hrvatskoj? Prema kojim obalama idu ovi valovi? Hoće li njihova pjena biti dovoljna za prekriti svaki kamenčić boli, straha i sjećanja?

A more se uvijek na kraju smiri. Vjetar kad tad stane. Kad utihne buka svih valova, kad završe sve oluje, samo je bitno da ono što ćemo iza čuti ne bude zvuk granata. Prema tom cilju vodi samo jedan put. Samo jedna, ista kolona.

A

4

petkom

• BROJ 11 • 4. kolovoza 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

Ne smijemo se ureći, ali Dubrovnik se dobro nosi(o) s koronom

...

Dobra vijest je što je u mjesec kolovoz Dubrovačka bolnica ušla kao COVID-free ustanova, u kojoj nu tom trenutku nije ležao nitko od oboljelih od korona virusa.

ji registrirano je 188 slučajeva, a od kojih je iz samog grada Dubrovnika bilo njih 83.

Nagla povećanja broja oboljelih u Dubrovniku i diljem županije uglavnom su se povezivala uz organizirana okupljanja poput svadbe u Zagrebu uz koju se vezuje broj oboljelih s početka srpnja.

ll Od ožujka do kolovoza u Gradu

Dubrovniku su zabilježena samo 83 slučaja zaraze korona virusom, a s brojem turista nije se povećao broj oboljelih te je trenutno jedna od najsigurnijih destinacija za provesti odmor.

Prvi slučaj zaraze korona virusom u Dubrovačko – neretvanskoj županiji zabilježen je 19. ožujka, a radilo se o ženi srednjih godina, spremačici u Zračnoj luci Dubrovnik. Do 16. lipnja, na području Dubrovačko-neretvanske županije je preminulo osam osoba od koronavirusa, a zabilježeno je 118 slučajeva zaraze, od čega

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

KORONA VIRUS U BROJKAMA

Foto: Grgo Jelavić / PIXSELL

se 109 ljudi izliječilo. U tom trenutku Dubrovnik danima nije bilježio nove slučajeve, a 15. lipnja i zadnja je osoba s Covidom napustila Opću bolnicu Dubrovnik.

Novi slučajevi u Dubrovačko – neretvanskoj županiji zabilježeni su 19. lipnja. Od toga dana do početka kolovoza zabilježeno je još 70 slučajeva, od kojih se s datumom 2. kolovoza tek 6 vodi pod još uvijek aktivnima.

Također je dobra vijest što je u kolovoz opet Dubrovačka bolnica ušla kao COVID-free ustanova, u kojoj ne leži nitko od oboljelih od korona virusa. Ukupno od 19. ožujka do 3. srpnja, što su 4 ipo mjeseca, u cijeloj Dubrovačko – neretvanskoj župani-

petkom

• BROJ 11 • 4. kolovoza 2020.

Bez obzira na to što se ne radi o brojkama koje je Dubrovnik ostvarivao prethodnih godina, činjenica je da u Gradu od početka srpnja boravi svakodnevno više tisuća turista, od polovice srpnja znatno su se povećale i avionske linije, no to nije, barem zasad, dramatično utjecalo na situaciju u Dubrovniku.

Tim više nisu opravdana upozorenja stranih država o tome kako nije dobro posjećivati Hrvatsku, a iz Dubrovnika su krenuli sve jači zahtjevi da se bolje iskomunicira dobra epidemiološka situacija koja ovdje Vlada, za razliku od drugih dijelova Hrvatske.

Nakon što je gradonačelnik Mato Franković uputio prijedlog Stožeru civilne zaštite Republike Hrvats-

...

Iz tablice s ukupnim brojem potvrđenih slučajeva korona virusa u Dubrovačko – neretvanskoj županiji od sredine lipnja do početka kolovoza, posebno kad se analizira broj po gradovima i mjestima, može se zaključiti kako Dubrovnik zasad dobro stoji. ke da se podaci koji se dnevno šalju u Europski centar za kontrolu bolesti COVID 19 podijele po županijama, budući da su isti do sada bili podijeljeni na dvije regije, a čime je dolazilo do iskrivljene slike pojedinih regija u Republici Hrvatskoj na stranicama ECDC-a, od 30. srpnja podaci se mogu pronaći podijeljeni po županijama. Prema takvoj podjeli jasno je kako je Dubrovnik trenutno jedna od najsigurnijih europskih destinacija za provesti svoj odmor.

5

6

petkom

• BROJ 11 • 4. kolovoza 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

NEKA OVAKO OSTANE

Prvog dana kolovoza u Dubrovniku 9214 posjetitelja, porastao broj Britanaca ll Prvog dana kolovoza u Dubrovniku

7

SIGURNI DUBROVNIK

Frankovićevo pismo Borisu Johnsonu objavio i The Telegraph ll Gradonačelnik Grada Dubrovnika

je bilo 9214 posjetitelja. Samo za uspredbu, na taj dan prošle godine u Dubrovniku ih bilo gotovo 27 tisuća. Ta je ukupna brojka narednih dana svakako još i veća ako se zbroje i ostali dani kolovoza, posebno nedjelja, uz subotu najprometniji dan u dubrovačkoj Zračnoj luci. Navedeni je broj tek 35 posto prošlogodišnjeg rezultata u kolovozu, dok je na dan 29. srpnja u kumulativnom zbroju od 1. siječnja Dubrovnik ostvario 14 posto prošlogodišnjih rezultata.

Tradicionalno inače prvi gosti u Dubrovniku, Britanci popeli su se na drugo mjesto, odmah iza Hrvata. Britance slijede posjetitelji iz Njemačke, Fran-

petkom

• BROJ 11 • 4. kolovoza 2020.

Mato Franković uputio je pismo britanskom premijeru Borisu Johnsonu, a nakon što su se u dijelu medija u Velikoj Britaniji pojavile vijesti da bi ova država mogla uvesti obvezu četrnaestodnevne karantene za sve turiste koji se vraćaju iz Hrvatske. Prema medijskim najavama, Hrvatska bi se uz Belgiju i Luxemburg mogla pridružiti Španjolskoj, za koju je mjera dvotjedne karantene izrečena prošlog vikenda. cuske, Poljske. Unatoč svim preprekama, naši vjerni posjetitelji s drugog kontinenta Amerikanci zauzimaju, s ob-

zirom na sve, sasvim solidnu šestu poziciju na ljestvici gosta koji najviše borave u Gradu.

Gradonačelnik Franković u svom je obraćanju britanskom premijeru naglasio kako su posjetitelji iz Velike Britanije tradicionalno najbrojniji gosti u Dubrovniku te da je odnos koji je desetljećima razvijan temeljen na prijateljstvu.

-„ Znam da ste dobro upoznati s ovim dijelom Hrvatske i to jedan od razloga zašto se obraćam upravo Vama osobno. Ukupni broj pozitivnih COVID-19 slučajeva s područja Grada Dubrovnika je 3, a trenutno se u našem gradu odmara preko 8.000 turista i na svim razinama ulažemo maksimalne napore kako bismo održali povoljnu epidemiološku sliku te svim našim gostima pružili ugodan i siguran boravak“, napisao je gradonačelnik između ostaloga britanskom premijeru 30. srpnja.

-„Uzimajući sve navedeno u obzir te uvažavajući čin-

jenicu da dubrovački turizam ovisi o tržištu Ujedinjenog kraljevstva molim Va s d a p r i l i kom donošenja odluka promatrate Hrvatsku i po njenim regijama, a ne samo kao cjelinu. Dubrovnik je jedna od najsi-

gurnijih europskih destinacija za putovanja s detaljno usvojenim protokolima u svim situacijama pa i u postupanju ukoliko broj zaraženih počne rasti“, zaključio je gradonačelnik.

Pismo premijeru Johnsonu gradonačelnik je uputio i Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Ujedinjenoj Kraljevini Velike Britanije i Sjeverne Irske te Veleposlanstvu Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sj. Irske u Republici Hrvatskoj.

Frankovićevom pismo spomenuo je i ugledni britanski The Telegraph u svom tekstu o Dubrovniku, kao sigurnoj destinaciji za odmor.

8

petkom

• BROJ 11 • 4. kolovoza 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

petkom

• BROJ 11 • 4. kolovoza 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

9

Hoće li ovako izgledati Park Gradac?

Franković novinarima iz Japana govorio o tome kako je Dubrovnik siguran grad

ll Grad Dubrovnik u ulozi raspisivača i investitora te Udruženje hrvatskih arhitekata kao provoditelj/organizator objavili su rezultate natječaja za izradu idejnog urbanističko-arhitektonsko-krajobraznog rješenja Parka Gradac sa širim urbanim krajobraznim pojasom.

ll Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković u subotu se sastao s novinarima vodeće japanske novinske kuće The Asahi Shimbun, nakon što je to prethodno napravio i s novinarima Bloomberga, Reutersa i ABC Newsa.

Za pobjednički rad ocjenjivački sud izabrao je onaj autora Antuna Sevšeka, Melite Čavlović, Damira Gamulina, Vesne Hrga Martić i suradnice Ane Šverko. Osmeročlani ocjenjivački sud pohvalio je racionalnost rješenja te jasnoću koncepta i vizije stvaranja novog jedinstvenog oblikovanja prostora Parka.

‘Ne stojimo u mjestu! Ističući kako je Dubrovnik siguran Grad, spreman za sve izazove koje vrijeme u kojem se nalazimo nosi širimo pozitivnu priču o Gradu. Unatoč teškim vremenima porast broja aviona budi optimizam. A, s ovakvom marketinškom promocijom Dubrovnika u svijetu ovih dana mogu se

IZABRAN POBJEDNIČKI RAD

Rješenje će poslužiti kao podloga za izradu daljnje projektno-tehničke dokumentacije.

Druga nagrada dodijeljena je radu autora Alena Žunića, Ree Mihelko, Karla Lauca, Frana Polana, Siniše Bjelice, Marka Urse i suradnika, a treća timu autora koje čine Lea Đurović Ruso, Mia Erak, Jurica Dragićević, Petra Matić, Anita Trojanović, Pavo Đukan, Petra Radonić sa suradnicima. Rad Mladena i Minje Jošić i grupe autora ocijenjen je kao četvrti najbolji.

Autorski tim pobjedničkog rada za svoje je rješenje osvojio i nagradu

u iznosu 72.000 kuna. Novčane nagrade dobili su i ostali nagrađeni autori radova, a kreću se od 18.000 kuna za četvrtu nagradu, preko 36.000 kuna za treću i 54.000 kuna za drugu nagradu.

Cilj natječaja, koji se provodio od 19. svibnja do 21. srpnja 2020., bio je iznaći najbolje oblikovno, funkcionalno i ekonomično rješenje Parka Gradac sa širim urbanim krajobraznim pojasom. U okviru zone B cilj nat-

ječaja bio je prikupiti kvalitetna i stručna urbanistička rješenja koja će obalni potez od vile „Čingrija“ do kraja parka sagledati kao jedinstveni funkcionalni i oblikovni urbani krajobrazni pojas. Posebni cilj natječaja je osigurati mogućnost korištenja prostora Parka Gradac kao višenamjenskog gradskog prostora - pozornice za odvijanje privremenih i povremenih događanja sukladno potrebama Javnih ustanova u kulturi Grada Dubrovnika kao i drugih dionika.

Prihvaćen Frankovićev prijedlog, broj oboljelih podijeljen prema Županijama ll Nakon što je gradonačelnik Mato Franković uputio prijedlog Stožeru civilne zaštite Republike Hrvatske da se podaci koji se dnevno šalju u Europski centar za kontrolu bolesti COVID 19 podijele po županijama, budući da su isti do sada bili podijeljeni na dvije regije, a čime je dolazilo do iskriv-

ljene slike pojedinih regija u Republici Hrvatskoj na stranicama ECDC-a, od 30. srpnja podaci se mogu pronaći podijeljeni po županijama.

Ovakva detaljna podjela za slanje podataka Europskom centru za kontrolu bolesti zasigurno će pridonijeti

turističkoj slici Hrvatske te će države, koje su za Dubrovnik prioritetna emitivna turistička tržišta, raspolagati egzaktnim podacima o broju zaraženih i na osnovu njih izvještavati o činjenici da je Dubrovnik u ovom trenutku jedna od najsigurnijih europskih destinacija za putovanje.

uspoređivati samo najbolje svjetske turističke zemlje. ‘Korak ispred

svih, sigurno i odlučno!’ – napisao je Franković na Facebooku.

Četiri milijuna kuna pomoću zakupcima poslovnih prostora i javnih površina Od navedenog ukupnog iznosa za poslovne prostore 187.000 kuna obračunao je po stopi od 7 posto od iznosa definiranog ugovorima, dok se 98.000 kuna odnosi na zakupce koji sukladno donesenim odlukama ne podliježu umanjenju ugovorene zakupnine.

Ugovoreni, a zahvaljujući navedenim mjerama, umanjeni iznos za poslovne prostore tako u srpnju prelazi 2,5 milijuna kuna, a umanjeni iznos najma javnih površina veći je od milijun kuna. U sklopu mjera za pomoć gospodarstvenicima pogođenim epidemijom virusa COVID-19, korisnicima poslovnih prostora i javnih površina na ovaj način u jednom mjesecu oproštena je naplata od gotovo 4 milijuna kuna. ll Grad Dubrovnik je zakupcima poslovnih prostora u vlasništvu Grada i zakupcima javnih površina ispostavio račune za mjesec srpanj. Ukupni obračunati iznos za poslovne prostore u srpnju iznosi 285.000 kuna, dok je u ime najma javnih površina fakturirano 75.600,00 kuna.

Podsjetimo, sukladno zaključcima Gradskog vijeća iznos zakupnine obračunava se prema postotku ostvarenih noćenja na području Grada Dubrovnika sukladno službenim podacima Turističke zajednice Grada Dubrovnika, a na način da su za tekući mjesec 2020. godine mjerodavni podaci usporedbe prethodnog

mjeseca u odnosu na taj mjesec 2019. godine.

Treba napomenuti i da je Grad Dubrovnik oslobodio od plaćanja zakupnine za poslovne prostore u vlasništvu i suvlasništvu Grada Dubrovnika za mjesece srpanj, kolovoz i rujan 2020. godine sve udruge i društvene organizacije. Od prava na smanjenje zakupnine poslovnih prostora izuzete su trgovine mješovitom prehrambenom robom na užem gradskom i prigradskom području, ljekarne, tele operateri i državna tijela.

U nastavku provedbe navedenih mjera Grad Dubrovnik oslobodit će od plaćanja zakupnine za korištenje javnim površinama sve zakupce u kategoriji kiosci, kao i stolovi i stolice ispred ugostiteljskih objekata u razdoblju od 1. listopada 2020. do 31. ožujka 2021. U istom periodu za poslovne prostore u vlasništvu ili suvlasništvu Grada Dubrovnika vrijedit će umanjenje ugovorenog iznosa zakupnine za 99%, osim za prethodno navedene izuzetke.

10

petkom

• BROJ 11 • 4. kolovoza 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

Od kita, morskih pasa do leptirica: Oporavlja li se priroda uz koronu?

Doc.dr.sc. Marijana Pečarević i Iva Pozniak nam govore na temu koronavirusa i ekološke situacije kako u nas, tako i u svijetu čemu se određuju abiotičke i biotičke značajke morske vode, uključujući i teške metale koje ćemo odrediti i u sedimentu. Međutim, i ove podatke ćemo tek nakon sljedeće sezone (ako bude na razini prošlogodišnjih) moći staviti u kontekst smanjenog onečišćenja s brodova jer nemamo podatke od prethodnih godina. - govori Pećarević.

- U svakom slučaju, možemo reći da se priroda malo oporavila od ljudskih pritisaka i vjerujemo da ćemo to uspjeti dokazati i sa znanstvenim podacima nakon provedenog istraživanja. - dodaje. foto: Goran Mratinović AUTOR: VEDRAN SALVIA

Je li to ustvari moguće za ovako ipak kratko vrijeme? Kako saznanja koja smo dobili u vrijeme pandemije bolesti Covid-19 možemo iskoristiti za istinsko bolje sutra? Kako se Europa ustvari odnosi po ovim pitanjima? To su neka od pitanja koja smo postavili pročelnici Odjela za akvakulturu Sveučilišta u Dubrovniku doc. dr. sc. Marijani Pećarević te Ivi Pozniak, koja radi na pripremi i provedbi projekata na temu zaštite okoliša, financiranih iz EU sredstava.

- No, naše područje je morski okoliš i tu provodimo određena mjerenja pa ću vam odgovoriti na pitanja koja se više toga tiču. Trenutno provodimo više istraživanja i praćenja u obalnom području naše županije, uključujući i istraživanje u Gruškom zaljevu. U tijeku je terenski rad i uzorkovanje, i to u suradnji s Lučkom kapetanijom, koja nam osigurava brod za terenski rad. Usporedo smo započeli i obradu uzoraka, pri

DOC. DR.SC MARIJANA PEĆAREVIĆ: PROVODIMO MJERENJA MORSKOG OKOLIŠA Pećarević je inače već u više navrata upravo istupala po pitanju onečišćenja zraka zbog kruzera. Nažalost, nije nam mogla odgovoriti na pitanje kakva su tu trenutno mjerenja jer do zaključenja ovog broja nije uspjela dobiti podatke od Lučke uprave Dubrovnik koja vrši mjerenja.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

PITALI SMO

ll Kitovi kod Lokruma. Morski pas na Copacabani. Sve više delfina. Trava na Stradunu. Leptirice. Pojave su to kojima svjedočimo u zadnje “korona” vrijeme, a koje prije i nisu bile baš učestale. Kažu, tome je tako jer se “priroda iščistila”.

petkom

• BROJ 11 • 4. kolovoza 2020.

doc. dr.sc Marijana Pećarević

- Jasno da bi željeli brzo imati sve odgovore, ali za dobivanje pouzdanih podataka o okolišu potrebna su dugoročna istraživanja, potrebno je obuhvatiti sve sezone, a ponekad ni to nije dovoljno, posebno u zadnje vrijeme kad su sve češći razni ekstremi u okolišu koji utječu na prirodne procese i cikluse. kaže.

DANAŠNJA ERA JE DIO MASOVNOG IZUMIRANJA Odgovorila je i na pitanje o delfinima, kitovima i morskim psima.

- Svjedoci smo ove godine čestih snimaka delfina i morskih pasa, možda malo više nego što smo navikli, ali te vrste su i prije bile tu, uobičajene su u Jadranu, a uslijed smanjenog brodskog prometa se češće viđaju i uz obalu. Pa i pojava kita nije neka novost i već se i prije događalo da i oni zalutaju do naših obala. - rekla je ona, dodajući da je rano “sad govoriti o nekom značajnom i dugoročnom oporavku prirode”.

- A posebno zabrinjava povratak proizvoda za jednokratnu upotrebu, i to upravo zbog epidemije i uvedenih mjera.

Maske za lice, rukavice, dezinfekcijska sredstva… dobar dio svega toga će završiti u okolišu. Bojim se da ćemo brzo nadoknaditi sve što smo propustili uništiti tijekom zadnjih par mjeseci. - stav je Pećarević

Stoga, navodi, “koliko se priroda oporavila tijekom zaustavljanja ljudskih aktivnosti zbog pandemije, tek ćemo vidjeti”.

- Svakako to nije neobično ili neočekivano, jer ekosustavi imaju sposobnost samoorganizacije, samoodržanja i samoobnove. Ekosustav je naime dio okoliša u kojemu zajednički funkcioniraju različiti organizmi, a ljudi svojim djelovanjima narušavaju ravnotežu u ekosustavima i dovode do njihovog propadanja. Najčešće se to očituje u smanjenju bioraznolikosti, odnosno u nestanku osjetljivih vrsta, a bujanju onih otpornijih. To ustvari znači da mi svojim djelovanjima nećemo uništiti živi svijet, ali ćemo ga promijeniti na način da će opstajati samo određene, oportunističke vrste, tj. one koje se mogu najbrže i najbolje prilagoditi novim uvjetima. Jasno, ni mi kao vrsta nismo pošteđeni negativnih posljedica i morat ćemo razvijati određene prilagodbe, kao npr. sada da nosimo maske i održavamo socijalnu distancu, ali i da se uspješnije nosimo i s drugim prijetnjama, poput poplava, požara, raznih klimatskih ekstrema i slično. - objasnila je Pećarević.

- Većina biologa smatra da je današnja era dio masovnog izumiranja, najbržeg do sada (izumiranje u Holocenu), a glavni uzroci ovog izumiranja su ljudske aktivnosti i taj proces zasigurno nismo zaustavili. Tu su i klimatske promjene, globalni problem koji se rješava, ali nedovoljno brzo i učinkovito. Od sredine 19. stoljeća se bilježi stalni porast temperature na Zemlji, kao posljedica porasta koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi uslijed ljudskih djelovanja. Vrste koje su već pogođene gubitkom staništa, prekomjernim izlovom i sl. se teže prilagođavaju i na ove promjene. U pravilu, očuvani i zdraviji ekosustavi se uspješnije odupiru negativnim utjecajima. Kao što se zdraviji organizam uspješnije odupire uzročnicima bolesti. Zbog toga je važno očuvati zdrave ekosustave, jer svi smo jači u zdravim zajednicama, a ni to nije neka nova mudrost. - zaključne su riječi Marijane Pećarević.

IVA POZNIAK O VIZIJAMA EUROPSKE UNIJE Pozniak, koja je inače upisala i doktorski studij na temu otpada u moru, smo pitali kako Europa odnosi, tj. kako će se odnositi u okolišnom smislu s ovom pandemijom.

- Europska Unija ima neke od najviših ekoloških standarda na svijetu i jasne

ciljeve što želi postići do 2050. Mnogi ljudi ne znaju da je čak petina površine EU pod ekološkom mrežom Natura 2000, sastavljenom od područja važnih za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova, što je čini najvećom ekološkom mrežom na svijetu. Zanimljivo je da je više od šezdeset posto naše županije također dio ove mreže. Osim održivog razvoja kao krovnog cilja, vizije EU su svakako zaštita i povećanje prirodnog kapitala, prelazak na resursno učinkovito, zeleno gospodarstvo i zaštita građana od pritisaka i opasnosti za njihovo zdravlje koji su povezani s okolišem. EU već ima pravne okvire, strategije i akcijske planove za zaštitu prirode, obnovu staništa, vrsta i to je pravi način za nositi se s ovom pandemijom. - rekla je.

- Biološka raznolikost i ekosustavi pružaju nam hranu, zdravlje i lijekove, materijale, rekreaciju i dobrobit.

Oni f iltriraju naš zrak i vodu, pomažu u održavanju ravnoteže klime, pretvaraju otpad u resurse, oprašuju i gnoje usjeve i još mnogo toga. Priroda

11

der Leyen, predsjednica Europske komisije, izjavila kao je oživljavanje prirode ključno za naše f izičko i psihičko blagostanje i saveznik u borbi protiv klimatskih promjena i izbijanja bolesti. - navela je. ČOVJEK NE SHVAĆA DOK SE ME DOGODI KATAKLIZMA Poručila je da je “povratak prirodi fokus europskog gospodarskog oporavka, koji bi trebao našem planetu dati više nego štu mu trenutno uzimamo”.

- Nažalost sve se više susrećemo s posljedicama neodrživog korištenja zemljišta, uništavanja šuma kako bi se pretvorile u nova urbana područja ili oblikovanje postojećih prirodnih površina za veliku industrijsku proizvodnju hrane, što direktno dovodi do gubitka staništa i stvara potencijalne prilike za razvoj novih bolesti. Koliko su prirodni ekosustavi važni, čovjek nažalost ne shvaća sve dok se ne dogodi kataklizma kao s korona virusom. Mnogi još uvijek nažalost nisu svjesni ni klimatskih promjena i važnosti šuma i urbanog zelenila. - riječi su Ive Pozniak.

- Dubrovačko-neretvanska županija je jedno još uvijek jako očuvano područje s brojnim zaštićenim dijelovima prirode, pa ponekad nismo svjesni koliko smo ranjivi i koliko intenzivno moramo raditi na uspostavi ravnoteže između ljudskog djelovanja i prirode. Čovjek je zaboravio svoju ulogu u svijetu, da je dio ekosustava, kao jedinka koja je upravo radi svojih kognitivnih sposobnosti na način na koji to životinja ili biljka ne mogu, dužna u prirodi zauzeti mjesto najveće odgovornosti.

- istaknula je Pozniak.

Iva Pozniak

osigurava poslovanje, tako polovina globalnog bruto domaćeg proizvoda ovisi upravo o prirodi. Zaštita je ipak do sad bila nepotpuna, obnova slaba, a provedba i primjena propisa nedostatna. Na samom vrhuncu pandemije, EU je donijela jednu vrlo zanimljivu strategiju, Strategiju EU za bioraznolikost do 2030., koja govori o važnosti hitnog vraćanja prirode u naše živote. Ova strategija je pokazatelj da Europa postaje sve svjesnija temeljne uloge prirodnih ekosustava u reguliranju prenošenja i širenja zaraznih bolesti. Očuvanje staništa i bioraznolikosti ključni su u održavanju života na Zemlji općenito, uključujući i naše živote. Tako je Ursula von

LJUDIMA SE JAVILA ŽELJA ZA EKO AKCIJE Pitamo je koje su promjene koje ona uviđa kroz suradnju s partnerima.

- Pandemija bolesti COVID-19 nam je svima dala na promišljanje o važnosti prirode i načinu života kojim živimo.

Nažalost, čovjek tek kad mu nešto oduzmeš, postaje svjestan važnosti i dobrobiti koje mu donosi. U komunikaciji s partnerima vidim da su sve važniji oni projekti koji se tiču zaštite i upravljanja okoliša, obale, mora, kružne ekonomije, zelene inf rastrukture, ekološke proizvodnje hrane i svih inovativnih rješenja za ove probleme.

Već dulje vrijeme vidljiv je trend f inanciranja iz EU sredstava upravo projekata na te teme, tako da nakon pandemije nema značajne promjene što se tiče pripreme EU projekata. - istaknula je.

12

petkom

• BROJ 11 • 4. kolovoza 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

AMERIKANCI POLUDJELI za Dubrovnikom, razmišlja se o ponovnoj uspostavi leta iz SAD-a DUBROVAČKE TURISTIČKE AGENCIJE i hoteli bilježe nevjerojatan porast interesa posjetitelja iz SAD-a ll Jedna od vodećih američkih televizijskih

kuća ABC News proteklog je tjedna boravila u Dubrovniku odakle je danima zaredom izvještavala o gradu kao o covid-sigurnoj destinaciji. Novinarka Maggie Rulli nije propuštala priliku da pozove američke turiste na odmor u Dubrovnik, stalno naglašavajući – prilika da usred sezone doživite grad bez gužvi pruža se samo jednom u životu.

Tako je ekipa američke TV kuće u udarnim terminima izvještavala o Dubrovniku, a njihova novinarka, dok se na ekranu stalno vrtjela poruka ‚Dobrodošli Amerikanci’, kazala je kako je Hrvatska jedina zemlja EU u koju mogu doći gosti iz SAD-a bez boravka u karanteni. „Ovo je prilika koja se pruža samo jednom u životu, ovako doživjeti Grad.

U normalnim uvjetima ovo je mjesto kao Times Square, svi stoje rame uz rame zbog gužve,” kazala je. Za vrijeme boravka u Dubrovniku, odradila je i razgovor s gradonačelnikom Matom Frankovićem te istaknula kako su u dubrovačkim hotelima higijenski uvjeti na visokom nivou.

PROBUDILA SE AMERIČKA POTRAŽNJA ZA DUBROVNIKOM Radi se o iznimno vrijednoj promociji po Dubrov-

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

OGROMNA PROMOCIJA ABC NEWSA

IVONA BUTJER MRATINOVIĆ

petkom

• BROJ 11 • 4. kolovoza 2020.

nik s obzirom na to kako je pred višemilijunskim auditorijem poslana poruka o ljepoti Grada, činjenici kako ove godine nema turističkih gužvi što je sjajna prilika za posjetiti ga i doživjeti na jedan osobitiji način, ali i tome kako je Dubrovnik zaista covid-siguran grad. Otegotna okolnost svakako jest to što je korona-kriza dovela do ukidanja direktnog leta American Airlinesa na relaciji Philadelphia-Dubrovnik, no Franković kaže kako postoje najave o mogućoj ponovnoj uspostavi direktnog leta. „Prvu reportažu iz Dubrovnika u kojoj se šalju pozitivne vijesti o pripremljenosti Grada, sigurnom Dubrovniku kao i o mogućnosti posjeta gledalo je 12.5 milijuna ljudi! Navedena brojka govori koliku promociju za Grad ima emitiranje jedne ovakve emisije, a već sada dobivamo informacije kako se pokrenula turistička potražnja za Dubrovnikom od strane američkog tržišta te najave o mogućoj ponovnoj uspostavi direktnog leta za Dubrovnik. Stoga, učinci su već tu!,“ izjavio je Franković.

Kako je napomenuo, Hrvatska je prva i jedina zemlja u Europi koja prima američke turiste uslijed pandemije koronavirusa te nije potrebna samoizolacija za američke

Čak i ako ne bude ništa od ove sezone, odlična je priprema za iduću SLAVICA GRKEŠ

...

Ekipa američke televizije nosi zaštitne maske s natpisom ‚Dubrovnik’ Ekipa ABC Newsa koja je ovih dana boravila u Dubrovniku dobila je zaštitne maske s natpisom Dubrovnik i likom sv. Vlaha, što je odlična promocija. „Ovako se radi promocija - zaštitne maske sa sv.

Vlahom za ABC. Hvala Niki Kraljević Farčić na nemogućoj misiji. Mato Franković, nastavite seriju,” objavio je Krešimir Macan na društvenim mrežama. Inače, na organizaciji i projektu promocije Dubrovnika zajednički su radili Macan i Total Croatia Travel Info te Turistička zajednica Grada Dubrovnika.

turiste, a pri dolasku u Hrvatsku moraju samo priložiti negativni test na Covid-19 što je zasigurno jedna velika prednost u odnosu na ostale destinacije.

13

„U intervjuu koji sam dao za ABC News, između ostalog, pozvao sam naše drage goste Amerikance u Dubrovnik, jer sve ono što današnji turist traži Dubrovnik nudi - sigurnost te ljepotu i jedinstveni doživljaj tisućljetnog Grada,“ kazao je Franković. ‚NEŠTO SE POKRENULO’ Potpredsjednica strukovne grupe turističkih agencija pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i vlasnica turističke agencije za iznajmljivanje Dominium travel Slavica Grkeš potvrdila je kako je interes za Dubrovnikom s američkog tržišta nakon emitiranja emisija naglo skočio. Navedeno dokazuje i nagli skok pregleda stanovnika SAD-a na njenu stranicu. „U jednom danu, točnije 29. srpnja, porastao nam je broj pregleda stranice iz SAD-a za 650 posto u odnosu na isti dan prošle godine, a slično se nastavilo i u sljedećim danima. S obzirom na to kako Amerikanci našoj agenciji nisu glavni gosti, da se zaključiti kako se navedeno dogodilo zbog reportaže koju je televizija ABC News emitirala odnosno intervjua gradonačelnika za istu,“ izjavila je Grkeš dodavši kako je s kolegama iz agencije komentirala kako je vijest odlično odjeknula te kako, čak i ako se ove godine ne ostvare značajniji rezultati po pitanju gostiju s američkog tržišta, svakako je dobra priprema za iduću godinu.

Najveći problem svakako je ukidanje zrakoplovnih linija iz Amerike. Grkeš kaže kako se nada kako će se stvoriti potražnja i kako će se letovi vratiti. „Razgovarala sam s kolegama iz jedne američke agencije koja je fokusirana isključivo na Dubrovnik i okolicu oko ideje brzog organizi-

Prvu reportažu iz Dubrovnika gledalo je 12.5 milijuna ljudi!

ranja charter letova, no nisu baš optimistični.

Kažu kako je većina turista odustala od prekooceanskih putovanja za ovu godinu. No, ne smijemo klonuti duhom, čekat ćemo goste i pružiti im najbolju uslugu,“ kazala je Grkeš dodavši kako ne bi ulazila u to jesu li se navedeni potezi mogli povući i ranije. „Tek proteklog tjedna je i naša agencija dobila dvije ponude da pomognemo oko promocije Dubrovnika jednom američkom izdavaču turističkih vodiča i jednim novinama. Možda se jednostavno sad nešto počelo pokretati, a mi se moramo i dalje truditi oko promocije naše destinacije i gostima koji dolaze dati najbolje od sebe. To možda prije i nismo stizali,“ kazala je dodavši kako nas je očito ‚net-

„Već sada dobivamo informacije kako se pokrenula turistička potražnja za Dubrovnikom od strane američkog tržišta te najave o mogućoj ponovnoj uspostavi direktnog leta,“ izjavio je Franković ko odozgo pogledao i rekao – što je bilo, malo smo se zaigrali?’

14

petkom

• BROJ 11 • 4. kolovoza 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

petkom

• BROJ 11 • 4. kolovoza 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

Vijesti

15

OTOCI I MANJA MJESTA SU NAJBOLJE PROŠLI

Pelješki Viganj debelo srušio lanjski rekord, na Mljetu više domaćih nego prošle godine OD UKUPNOG BROJA GOSTIJU koji su posjetili Općinu Orebić, gotovo polovica je odsjela u privatnom smještaju, a potom slijede kampovi, dok se hoteli nalaze tek na četvrtom mjestu Foto: Grgo Jelavić / PIXSELL, Ivo Čagalj / PIXSELL, Lucija Komaić, Ivona Butjer Mratinović

‚POČETKOM SEZONE BISMO POTPISALI I 30 POSTO, DOGODILO SE NEŠTO PUNO BOLJE’

ll Utjecaj korona-krize na turizam naj-

Prema podacima Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije, Općina Orebić kojoj pripada i Viganj, s obzirom na novonastalu situaciju također dobro stoji. Tako je Općina od 15. do 28. srpnja 2020. godine ostvarila 61,24 posto lanjskih dolazaka odnosno 65,91 posto lanjskih noćenja.

IVONA BUTJER MRATINOVIĆ

više se može osjetiti na krajnjem jugu Hrvatske s obzirom na to kako mu uglavnom gravitiraju posjetitelji koji dolaze avionima. U općinama se očekivano bilježi manji broj gostiju s obzirom na brojke za prošlu godinu, no ipak postoje dijelovi županije koji su se uspjeli oduprijeti toj situaciji te se donekle približavaju prošlogodišnjim rezultatima. Uglavnom je riječ o pustim biserima naše županije, malim mjestima koja obiluju prirodnim ljepotama, nude mir, tišinu i bijeg od gužvi i svakodnevice.

Među njima se svakako ističe Viganj, mjesto na Pelješcu poznato po windsurfingu. Tako je dana 21. srpnja u Vignju zabilježeno 1378 prijavljenih gostiju ove godine, a istog je dana lani upisano njih 1247. Na dan 28. srpnja u Vignju je ostvareno 1578 noćenja, a na isti dan lani 1133, što je za 39 posto više ove godine.

Također, 28. srpnja je i Potomje koje također pripada Općini Orebić ostvarilo jedno noćenje više nego istog dana lani.

„Da nam je netko rekao, kad je krenula korona-kriza, kako ćemo imati 30 posto od prošlogodišnje sezone, odmah bismo potpisali. No, dogodilo se nešto puno bolje,“ kazao je načelnik Općine Orebić Tomislav Ančić.

Općinu Orebić su od početka godine pa do 28. srpnja najviše posjećivali Slovenci, potom Poljaci, Česi i Nijemci, nakon čega slijede domaći gosti te gosti iz Bosne i Hercegovine. Od ukupnog broja gostiju

Korčulani su se pripremali za najgori scenarij, no dočekali su turiste

‚Adrenalinci’ iz Vignja se ne boje korone koji su posjetili Općinu Orebić, gotovo polovica je odsjela u privatnom smještaju, a potom slijede kampovi, dok se hoteli nalaze tek na četvrtom mjestu.

APARTMANI NA KORČULI APSOLUTNI HIT, BLATO BILJEŽI ODLIČNE REZULTATE Turistička zajednica Dubrovačko-neretvanske županije dostavila je podatke o ostalim općinama, prema kojima se posebno izdvaja Općina Blato na Korčuli.

Ona je u razdoblju od 15. do 28. srpnja 2020. godine ostvarila 70,28 posto lanjskih dolazaka i 80,37 posto lanjskih noćenja. Također, Općina Blato je u srpnju ostvarila 68 posto prošlogodišnjih dolazaka i noćenja, dok su privatni iznajmljivači ostvarili 70 posto prošlogodišnjeg prometa.

U Blatu u srpnju najviše borave Slovenci, potom Nijemci, pa Poljaci, zatim Hrvati, a slijede Česi, Austrijanci i Mađari. „Zadnjih tjedan dana su se popunili kapaciteti i to se odnosi na sve korčulanske općine. Nadam se kako će epidemiološka situacija i dalje biti povoljna i kako nam turisti neće pobjeći,“ kazao je načelnik Općine Blato Ante Šeparović.

Kako kaže, Općina je zadovoljna turističkim brojkama, no ne oslanja se samo na turizam.

„Imamo više malih gospodarstvenika i poduzetnika te dva velika, za razliku od Grada Korčule ne ovisimo isključivo o turizmu koji je kod nas u prvom redu obiteljski turizam. Brodimo polako, srezali smo dosta toga, ali imamo dovoljno da bismo normalno funkcionirali i sretni smo što, za razliku od nekih drugih općina, nismo morali dizati kredite kako bismo isplaćivali plaće,“ kazao je Šeparović.

Korčulanske općine u globalu dobro stoje i sve su ostvarile barem pola od ukupnih brojki prošle godine za spomenuto razdoblje. Uz Općinu Blato koja je korčulanski rekorder, dobre rezultate bilježe i Općina Vela Luka s ostvarenih 53,12 posto lanjskih dolazaka i 62,96 posto lanjskih noćenja za razdoblje od 15. do 28. srpnja. Više od pola dolazaka i noćenja od prošlogodišnjih rezultata za spomenuto razdoblje bilježi i Općina Lumbarda, točnije 52,78 posto u dolascima i 66,30 posto u noćenjima. Općina Smokvica bilježi 54 posto od lanjskih brojki u noćenjima i 42 posto u dolascima. „Od najava koje su u početku bile loše i otkazivanja, pripremili smo se na najgori scenarij koji se srećom nije ostvario. Svaki gost nam je bitan, možda i bit-

...

U VIGNJU SEZONA KAO DA KORONA NE POSTOJI Osim što je u danima krajem srpnja Viganj ostvario bolje turističke rezultate nego lani, prema podacima od 1. siječnja do 28. srpnja se ozbiljno približio prošlogodišnjim rezultatima za isto razdoblje.

Tako je u spomenutom razdoblju ostvareno 89,39 posto lanjskih noćenja odnosno 82,39 posto lanjskih dolazaka. Odlično stoji i Podbuče, također dio Općine Orebić, s 80,29 posto ostvarenih lanjskih noćenja i 71,82 posto lanjskih dolazaka u odnosu na isti period, kao i Potomje sa 70 posto lanjskih dolazaka. „Ta područja uglavnom godinama posjećuje ista, stalna klijentela, a tako je i ove godine. Novonastala situacija ih nije spriječila da dođu i posjete mjesta Općine Orebić i uživaju kao i inače,“ izjavio je načelnik Općine Orebić Tomislav Ančić.

16

petkom

• BROJ 11 • 4. kolovoza 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

...

ČINI SE KAKO U KORONI NAJVIŠE GUBE GRADOVI

I domaći i strani gosti rado posjećuju Mljet, najave za kolovoz su obećavajuće niji nego što je to prije bio slučaj. Nama u Smokvici je najveći hendikep što nam se nije otvorio jedini hotel, on inače nosi oko 40 posto ukupnog prometa. No, privatni smještaj se dobro puni, tu smo preko TZ Smokvica uložili određena sredstva u oglašavanje i napravili promotivni video koji nam se očito isplatio. Apartmani su kod nas hit ove sezone jer gosti, po svemu sudeći, traže mir i samoću,“ kazao je načelnik Općine Smokvica Kuzma Tomašić.

Dobre brojke bilježi i Općina Lastovo koja je od 15. do 28. srpnja ostvarila 73,69 posto lanjskih dolazaka i 72,42 posto lanjskih noćenja što potvrđuje tezu kako su otoci poželjnije destinacije u vremenu epidemije koronavirusa. ‚MISLILI SMO KAKO ĆE SEZONA BITI POTPUNO IZGUBLJENA,ALI JE DOBRO ISPALO’ Mljet je još jedna destinacija koju gosti rado posjećuju u vremenu epidemije koronavirusa. Tamo je od 15. do 28. srpnja ostvareno 63,65 posto od broja dolazaka u istom razdoblju lani te 74,62 posto u noćenjima.

„Spasilo nas je to što nismo toliko ovisili o avio-gostima, dosta njih je došlo individualno, s automobilima. Nautički turizam je solidno zastupljen, premda manje nego prošle godine, posebno kad su u pitanju organizirane skupine brodova i jahte kojih ima, ali ipak nešto manje. No, velikih brodova ima jednako kao i prošle godine,“ izjavio je Market.

Zanimljivo je i to kako je ove godine manje kretanje stranih gostiju koji se zapravo sada dulje zadržavaju na Mljetu. „Nije to još odlično jer brojke o kojima govorimo vrijede za srpanj, a sve prije toga je bilo izgubljeno. No, svakako smo zadovoljni jer smo na početku sezone mislili kako neće biti ništa od sezone. Sad smo na nekakvoj pozitivnoj nuli, no očekujemo prihode jer su najave za kolovoz prilično dobre,“ kazao je Market.

Stoga Mljet ima šanse premašiti broj od 50 ili čak 60 posto ukupnih ostvarenih

Prema podacima Turističke zajednice Dubrovačkoneretvanske županije, u vremenu epidemije koronavirusa najbrže se oporavljaju otoci i mala mjesta, a najpogođeniji su gradovi i veće općine. Tako je Dubrovnik u razdoblju od 15. do 28. srpnja ostvario 22, 67 posto lanjskih dolazaka odnosno 26,46 posto lanjskih noćenja.

Pretpostavlja se kako razlog leži u tome što je Dubrovnik u prvom redu avio-destinacija u koju gosti nešto rjeđe dolaze individualno automobilom, ali i u tome kako gosti sada nešto više traže izolirane lokacije za odmor u kojima se osjećaju sigurnije nego u gradovima.

Nakon Dubrovnika slijedi Općina Konavle koja je u istom razdoblju ostvarila 25,67 posto lanjskih odlazaka odnosno 26,67 noćenja, a potom Župa dubrovačka koja je ostvarila 26,50 posto lanjskih dolazaka i 32,92 posto noćenja. brojki prošle sezone, s obzirom na to kako su za njih, kao i za cijeli turizam na području županije, travanj, svibanj i lipanj bili uglavnom izgubljeni.

„Ništa se tu posebno pozitivno ni posebno negativno nije dogodilo. Jednostavno je tako ispalo. Mljet je otok, poželjna destinacija, na neki način izolirana, nismo imali slučajeva zaraze covidom i to su vjerojatno razlozi zbog kojih se turisti odlučuju na odmor na Mljetu,“ kazao je načelnik Općine Mljet Đivo Market.

Među posjetiteljima prednjače Poljaci, Česi i Slovaci, a povrh svega domaći gosti kojih je, kaže Market, i više nego lani.

Općina Lastovo je u drugoj polovici srpnja ostvarila 73,69 posto lanjskih dolazaka i 72,42 posto lanjskih noćenja

18

petkom

• BROJ 11 • 4. kolovoza 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

Čeka nas teška jesen GDJE TREBA REZATI i kako ostvariti nove prihode na idućem rebalansu Foto: Dubrovački dnevnik

ll Gradski vijećnici prošloga su tjedna izglasali rebalans proračuna za 2020. u iznosu od 653,6 milijuna kuna, što je za 116,2 milijuna kuna manje u odnosu na planirano Gradonačelnik Franković istaknuo je kako se na gradskom računu nalazi šest milijuna kuna te je podsjetio kako je od ožujka uveden sustav neophodnog i nužnog financiranja. Zbog ostvarenih nižih prihoda u proračunu, za sad su obustavljene subvencije za zrakoplovne karate na relaciji Dubrovnik - Zagreb i obratno te cestarine za autoceste A1 za prvu skupinu vozila na relaciji Ploče – Zagreb - Ploče. Obustavljene su i potpore za zapošljavanje pripravnika, osim onih za koje su ugovori potpisani prije korona-krize.

Rebalans je napravljen zbog gospodarske krize uzrokovane pandemijom koronavirusa, a najavljen je još jedan val ušteda u listopadu, kada će gospodarska situacija biti još jasnija. Pitali smo dubrovačke gradske vijećnike što treba rezati kako bi se uštedjelo budući da nas očekuje znatno manje prihoda.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

STEZANJE REMENA ZBOG KORONA KRIZE

Aida Čakić

ko smo ukinuli sebi vijećničke naknade i financiranje stranaka. Gradonačelnik je najavio kako će tražiti pomoć države i teško mi je uopće prejudicirati gdje bi se još trebalo rezati. Kultura ima veliki proračun i možda je prilika da se to preispita. Znam da su mnogi ljudi u teškoj situaciji, a u ovakvim okolnostima kultura je ‚šlag na torti’ i ako nema temelja ne može biti ničeg drugog. Jednostavno morat ćemo se svi stisnuti. Rezovi su svuda prisutni, žao mi je svake osobe koja će izgubiti posao. Vidim na svom primjeru kako je kad nema prihoda jer sam turistička vodička i imam svaki treći dan turu. Mislim da ne bi trebali rezati socijalna davanja jer ako to krenemo raditi onda smo propali kao društvo. Grad je uvijek imao auru bogatstva i davalo se ljudima koji su najugroženiji.

Ako ovaj put ‚udarimo’ na njih možemo staviti ‚lokot na Grad’. Svakako je sad prilika da se pregleda bez čega se može. Vjerujem da će gradonačelnik postupiti najbolje moguće, pitat će za savjet i druge ili iz svog iskustva izvući najbolje. Mislim da će dobro odraditi idući rebalans.”

našanja u preraspodjeli sredstava nego što je to odrađeno. Što se tiče rezova, načelno bi trebalo sjeći projekte koji mogu čekati, koji se nisu započeli raditi te naposljetku one koji nisu u završnoj fazi realizacije.

Vladajući manjak misle pokrivati novim kreditom do kraja godine, ali veliki dio razvojnih projekata je već pod kreditnim opterećenjem iz prethodnih razdoblja. To nam govori da nova dugoročna kreditna zaduženja neće puno pomoći u ovakvom razvoju situacije.

Također, potreban je ozbiljan pristup u reorganizacije gradske uprave jer trenutna struktura zaposlenih nije održiva niti je potrebna. Gradska uprava i pojedine tvrtke su nabujale unatrag nekoliko godina, a gradonačelnik je opravdao povećanje broja zaposlenih zbog povećanja turizma u Dubrovniku. Sada se treba suočiti sa svojim postupcima u odnosu na manjak turizma i neodgovornoj politici zapošljavanja.”

Maro Kristić (Most) “Osobno ne očekujem značajniji rebalans proračuna do kraja ove kalendarske godine. Tko god malo bolje poznaje f inancije i zna čitati

Ivana Šepak (DUSTRA) “Svi se nadamo oživljenju ove sezone, da se koliko-toliko nabere prireza i poreza pa onda nećemo trebati praviti velike rezove u proračunu. Mi u DUSTRI uvijek krećemo od sebe i ta-

je ćemo plaćati sljedećih 10 do 15 godina. Dakle, u ovoj godini, koju možemo smatrati izbornom godinom gradska uprava će kreditnim zaduženjem pokušati kupiti mir i tako zadovoljiti sve proračunske i van proračunske korisnike na teret godina koje dolaze. Istim putem će ići i većina gradskih poduzeća u kojima situacija također nije sjajna. Problem je u tome što to mnogi ne razumiju i misle da je to pravi put, jer nisu svjesni da nakon toga tek slijede pravi problemi. Tek u sljedećoj godini, nakon lokalnih izbora ćemo biti prisiljeni pogledati istini u oči i tek tada slijede bolni rezovi, jer je teško očekivati da će se već sljedeće godine turizam oporaviti, a proračun vratiti u normalu. Ako se bude ustrajalo na ovom modelu usmjerenom na nova zaduženja, bez kvalitetnih mjera za poticanje gospodarstva i investicija i jasnog plana ušteda utemeljenih na načelu solidarnosti, možemo očekivati sljedećih 10 godina bez ozbiljnih razvojnih projekata, izuzev onih koje uspijemo financirati europskim sredstvima, ali na to se ne možemo osloniti.

Osobno smatram da prostor za dodatne uštede postoji u smanjivanju plaća i materijalnih prava zaposlenika gradske uprave, javnih ustanova i poduzeća, ali po modelu solidarnosti tako da se oni s većim primanjima privremeno odreknu nešto većeg dijela svoje plaće od onih s manjim primanjima, kako bi što manje ugrozili one zaposlenike s nižim primanjima.

Model linearnog smanjenja plaća u visini od 10 posto kojeg čak nisu primijenila ni sva gradska poduzeća nije ozbiljna mjera u odnosu na situaciju u kojoj se nalazimo.

Nikša Selmani (Srđ je Grad)

između redaka može zaključiti da će gradska uprava manjak prihoda do kraja godine nadomjestiti dugoročnim kreditom od 100 milijuna kuna, kojim će se ukupno kreditno zaduženje Grada povećati na preko 350 milijuna kuna, bez kamata i troškova kredita ko-

“Mi smo se uvijek zalagali kako je potrebno kontinuiran izvještavati o situaciji vezanoj za proračunska sredstva pa tako i sada. Svi gradski vijećnici bi trebali sudjelovati u kreiranju proračuna pa samim time sudjelovati i u rebalansu. Želimo da nas se konkretno uputi kakvo je financijsko stanje nakon čega bi trebali raditi na tome da napravimo što kvalitetniji reba-

19

tu komunalnog i prometnog odjela.Svaka kriza je zapravo nova prilika, ali gradonačelnik i ljudi oko njega očito ne znaju kako ovu krizu preokrenuti, a cijenu toga platit ćemo svi mi. Mantra gradske uprave je - nema turista pa nema ni novaca i moramo se pomiriti s tim. To nipošto nije točno.

lans. Ovaj put ukinute su određene subvencije što se moglo organizirati na neki drugi način primjerice ostaviti onima kojima su potrebne.

Jednostavno moramo znati kako Grad financijski stoji pa ćemo onda znati što i gdje rezati.”

Ova gradska uprava bi trebala potražiti pomoć stručnjaka koji će ih savjetovati kako upravljati financijama u teškoćama, jer je očito da idu krivim putem koji može imati teške posljedice. Godine neracionalnog upravljanja javnim novcem došle su na naplatu prije nego što je bilo tko očekivao.

Također, nije logično oslobađati zakupce poslovnih prostora u vlasništvu Grada plaćanja zakupnine bez jasnih kriterija koji su usmjereni na očuvanje radnih mjesta pa i tu postoji prostor za velike uštede.”

Jadran Barač (SDP) “Šteta što se prošla sjednica nije iskoristila za iskazivanje većeg manjka nego što je to usvojeno. Mislim da će on sigurno iznositi više od 300 milijuna, a ne oko 100 milijuna kuna kako je do sada predviđeno. To je bitno prvenstveno radi promjene načina ponašanja i nužnosti što skorije prilagodbe novonastalim okolnostima. Planiranje manjka proračuna od 50 posto bi, za razliku od prethodnog rebalansa, zasigurno generiralo i odgovornu promjenu po-

petkom

• BROJ 11 • 4. kolovoza 2020.

Umjesto rezanja na svim poljima trebamo stvarati stoga bih voljela u idućem rebalansu proračuna vidjeti nove izvore prihoda, primjerice prihod od rente brojnog poljoprivrednog zemljišta građanima, ali i neke nove ideje i novi zamah za Dubrovnik. Dobra ideja je poticanje proizvodnje agro i eko proizvoda koji bi se onda u obliku poklona dijelili turistima na zidinama. Tako bi se otvorile nove mogućnosti za naše sugrađane, potaknula proizvodnja, ali i promovirali proizvodi i proizvođači te, što je danas još i važnije, otvorilo tržište kako bi oni svoje proizvode mogli plasirati.

IT industrija posebna je priča jer upravo je Dubrovnik bio mjesto gdje su ponikle uspješne tvrtke poput Combisa ili Lausa. Potaknimo stvaranje radnih mjesta davanjem poticaja projektima ili poslovima koji nisu direktno vezani uz turizam, poput stručnih usluga ili različitih oblika proizvodnje. Protiv krize se potrebno boriti proaktivno, to je jedini način da Dubrovnik izađe jači iz ove krize. Ako gradonačelnik ne zna kako to postići, neka nas pozove da mu prezentiramo ideje, uvijek smo otvoreni za pomoći Gradu i našim sugrađanima.”

Terezina Orlić (DDS)

Marina Vučković Matić (HNS) “Nedavni dugo iščekivani rebalans proračuna zapravo je bio veliko razočaranje. Od kada je krenula kriza izazvana koronavirusom bilo jasno kako će Dubrovnik biti iznimno pogođen, stoga je dubrovački HNS i tražio odmah rebalans, ali gradonačelnik i HDZ očito su kalkulirali i čekali da prođu nacionalni izbori kako im ne bi naškodio rejtingu. Kada je rebalans napokon došao na klupe pokazalo se kako ponovno ne postoji ideja kako stvoriti novi prihod nego se sve svodi na rezanje troškova gdje god se može. Nije se išlo u objedinjavanje zajedničkih poslova gradskih ustanova, a umjesto ‚guranja’ djelatnika operative u prijevremenu mirovinu treba razmisliti o stvarnoj potrebi za radnim mjestima pomoćnika, zamjenika, savjetnika, ali i dijela troškova održavanja u segmen-

“Teško je govoriti o konkretnim brojkama, treba pričekati da ovi ljetni mjeseci prođu pa vidjeti kakvi su bili prihodi, ali čini mi se već sad kako će se no bolno. Treba rezati praktički sve stavke koje nisu nužne i ono što nije neophodno za funkcioniranje Grada i službi. Podržavam gradonačelnik u onome što je rekao da socijalna nota ne smije biti zanemarena, našim sugrađanima to moramo omogućiti. Sve drugo, proporcionalno visini prihoda koji se ostvaraju, mora se rezati.”

20

petkom

• BROJ 11 • 4. kolovoza 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

Zločini i zločinci se znaju, to nisu nikakvi heroji, krivicu ne treba svaljivati na čitav narod PRVI NOVINAR koji je uz dozvolu dubrovačkih vlasti izvještavao javnost u Srbiji što se događa Privatni album D.B.

ll Srpski novinar i pisac Dragan Banjac po izbijanju ratnih sukoba u bivšoj Jugoslaviji izvještavao je s brojnih ratišta, a po povratku u Beograd radio je u legendarnoj Borbi. Prvi je novinar koji je, uz dozvolu dubrovačkih vlasti, ušao u Grad gdje je proveo dva tjedna izvještavajući javnost u Srbiji što se događa. Banjac voli istaknuti kako je izvijestio iz tadašnjeg razorenog Dubrovnika „o učinku JNA i hercegovačkih i crnogorskih rezervista”. Miloševićev

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

DRAGAN BANJAC, RAZGOVOR S POVODOM

AIDA ČAKIĆ

režim ubrzo im je ugasio Borbu, a paravojni radikali izbacili redakciju nakon čega je većina zaposlenih osnovala Našu Borbu. Banjac je nastavio izvještavati iz Sarajeva, Mostara, Tuzle, slavonskih ratišta, a kasnije i Kosova. Našu Borbu su im ugasili 1998. godine naoružani ‚banditi’ uz povike „Ustaše napolje!”, a Banjac svjedoči kako je za to bio jedan od odgovornih tadašnji ministar informiranja, sadašnji predsjednik Srbije Aleksandar Vučić kojega on smatra Šešeljevim radikalom.

Za Dubrovački dnevnik Dragan Banjac je govorio o odnosima Hrvatske i

petkom

• BROJ 11 • 4. kolovoza 2020.

Ali, cijela ta stvar je poprilično zakasnila. Kad se već nismo razišli civilizacijski kao Česi i Slovaci, zašto nismo slijedili, recimo, primjer Njemačke i Francuske koje nisu čekale desetljeća da „rane zarastu”. Ali mi smo ovdje gdje jesmo i gotovo sam siguran da još dugo nećemo iz ovoga izaći. Krivicu za to bih podijelio ovako: osamdeset posto na srpsku, ostatak na hrvatsku stranu.

Bi li uspostavljanje konsenzusa, premda je prošlo skoro 30 godina od rata, bio civilizacijski korak unaprijed?

- Svaki korak u tom pravcu civilizacijskom u konačnici vrijedan je pažnje.

Da sam u poziciji gospodina Miloševića kleknuo bih na Tvrđavi, kao što je to, prilikom posjete Varšavskom getu, 1970. godine pred spomenikom žrtvama nacizma, polažući vijenac, učinio njemački kancelar Willy Brandt.

Uostalom, zar u Jugoslaviji Hrvati i Srbi nisu živjeli u bratskoj slozi. Treba početi „odozgo” i sreća je za Hrvatsku što nemaju Vuline, Vučiće, Đuriće, Dačiće, Đilase, Obradoviće, Jeremiće...

Srbije, trenutnom stanju koje vlada u susjednoj državi, a posebno se osvrnuo na Dubrovnik kao Grad koji mu je uvijek u srcu.

Došao je period u godini kad Hrvati slave, Srbi tuguju. Inače, često su na ovim područjima neke obljetnice, velike pobjede ili nečiji porazi. Hoće li ikada to prestati izazivati prijepore?

- Pretpostavljam da ciljate na Knin i Oluju koja se dogodila 5. kolovoza i Grubore dvadesetak dana kasnije.

Budući da ne pripadam, niti sam ikada pripadao, nijednoj partiji ili naciji na način kako se to danas prakticira, odgovorit ću dosta neočekivano za mnoge vaše čitatelje: Ako se gospoda Boris Milošević i Tomo Medved poklone žrtvama u Kninu i Gruborima to ne samo da unaprijed pozdravljam nego bih im, narodski rečeno, poljubio ruku.

21

...

Dubrovnik ostaje trajno nastanjen u mom srcu. I mnogi njegovi stanovnici!

Nikad, za tih petnaestak i više godina nisam imao ni najmanji problem.

Mnogi su me smatrali za domaćeg, a oni koji su čitali Borbu znali su da sam žestok, ali pravičan. U Grad su me dovezla dvojica vojnika.

Sjeo sam iza njih, a oko mene dva automata. U jednom trenutku sam se našalio i rekao im da mi je dovoljan jedan.

Gotovo istovremeno su se nasmiješili i rekli da za mene ne brinu.

No, možda upravo hrvatski primjer pomogne i Srbiji, koju mržnja još nije napustila.

Već ste više puta istaknuli kako će na obljetnici Oluje u Kninu biti predstavnik SDSS-a Boris Milošević. Političkim rječnikom rečeno stvorile se pretpostavke za to. Znači li to da su stvari doista bolje u odnosu Srbije i Hrvatske nego prije desetak, dvadeset godina?

- Više bih volio da u Kninu bude predstavnik Vlade RH, koji je slučajno srpske nacionalnosti i da se to ne oglašava na sva zvona. Problem je što su se, u to ne sumnjam, i Boris Milošević i Milorad Pupovac konzultirali s „ovdašnjim upravnikom svih Srba”. Čemu to!?

Da nisu slušali „zaštitnike” iz Beograda nakon raspada bivše zajedničke zemlje, Srbi iz Hrvatske bi prošli mnogo bolje, ne bi bilo traktorskih kolona.

I svi znaju kako su dočekani u „matici”, zaustavljani su na graničnim prijelazima i usmjeravani ka Kosovu i jugu Srbije... Pupovca poznajem i mogu samo da zamislim kako se osjeća kada treba o nečem konzultirati bivšeg Šešeljevog jastreba.

U Hrvatskom saboru je srpska zastupnica Anja Šimpraga govorila o

‚svojoj koloni’ kada je bila prognana iz Knina. Društvene mreže odmah uzvraćaju s kolonom u Vukovaru te se tako pravi paralela. Bertol Brecht je jednom rekao: „Nesretna je država koja treba heroje. Naročito zato što se iza njihovih leđa nikada ne vide prljavi detalji.

Njih junaci u pravilu uvijek najradije prešućuju”.

- Žalim zbog sudbine srpske zastupnice u Saboru, znam kako joj je bilo, a s druge strane dobro znam jer sam izvještavao iz Vukovara kakav se tamo dupli zločin dogodio, prema ljudima i prema gradu, gdje su Srbi bili novi Huni, kako kaže Bogdan Bogdanović.

On u knjizi Druga Srbija navodi da je „udar na Dubrovnik - užasavam se da to kažem, ali moram - bio je namjerno usmjeren na primjer izuzetne, gotovo simbolične ljepote, da su napadači podsjećali „na luđaka koji lijepoj ženi baca u lice solnu kiselinu i pri tome joj obećava novo, ljepše lice”. Imali ste takv(e)og dvadesetak minuta vožnje od Grada na sjever. Sve su žrtve važne i svaki zločin, ali mi na ovim prostorima imamo naopak stav koji je nešto manji u Hrvatskoj, a mnogo veći u Srbiji. Problem je što se žrtve umanjuju i ne poštuju, a zločinci promoviraju u heroje. Primjera je bezbroj.

22

petkom

Kakva je situacija trenutno u Srbiji. Kako se gleda na Oluju?

- Prilike u Srbiji su katastrofalne. Na Oluju se i dalje gleda samo iz jednog kuta: riječ je o progonu, zločinu, genocidu... nad srpskim narodom i taj stav će potrajati, kako kod vlasti tako i kod nazovi opozicije.

Oluja se izgleda desila sama od sebe, prije toga ništa nije bilo. Niti je Slobodan Milošević rekao Dalmatincima srpske nacionalnosti da postave balvane na puteve niti da traže državu u državi, niti da „čiste” hrvatske građane s teritorija gdje su Srbi u većini... Zato su važne geste Borisa Miloševića i Toma Medveda koje nadam se da neće izostati, a trabunjanja hrvatskih „Srba po zanimanju”, Save Štrpca i Miodraga Linte služe za njihovu osobnu promociju i izgovaranja onoga što misli službeni Beograd. Ovaj prvi (Štrbac, za koga mnogi Benkovčani kažu da je u vrijeme socijalističko radio za UDB-u i cinkario prijatelje) poručuje da ga odlazak Miloševića u Knin „dovodi do očaja”, dok Linta (koji je čak jedan mandat predsjedao u Skupštini Srbije) da „ne prelazi crvenu liniju”. To su pijuni.

Posjetila sam Beograd prije nekoliko godina i u razgovoru s mlađim generacijama sam nekako stekla dojam da Miloševićevom režimu najviše zamjeraju lošu ekonomsku politiku. Kao da nitko ne spominje počinjene zločine. Naravno tako je i u Hrvatskoj i u BiH gdje se uopće ne priča o počinjenim zlodjelima s one naše strane. Koliko je važno suočiti se takvim pitanjima?

- Mladi su (k)varljiva roba. Šalim se. Ima veoma mnogo dobre mladeži, a opet, ka-

Utijavanje na hladno

• BROJ 11 • 4. kolovoza 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

...

Da sam u poziciji gospodina Borisa Miloševića kleknuo bih na Tvrđavi, kao što je to, prilikom posjete Varšavskom getu, 1970. godine pred spomenikom žrtvama nacizma, polažući vijenac, učinio njemački kancelar Willy Brandt. Možda upravo hrvatski primjer pomogne i Srbiji, koju mržnja još nije napustila.

da ih vidim da na prosvjedima kliču Ratku Mladiću, Vladimiru Putinu i u najgorem kontekstu spominju Srebrenicu zabrinem se. Sve ovo dugo traje, malo se putuje, a i mediji su ih zatrovali u dobroj mjeri. Što se Miloševića tiče njemu Srbi (u značajnom postotku od kojeg se diže kosa na glavi) zamjeraju jedino - što nije uspio u svojoj bolesnoj nakani. Što nije zadržao Crnu Goru, uzeo pola Bosne i Hercegovine i također pola Hrvatske, što nije protjerao kosovske Albance... Još jednom: zločini se znaju, zločinci također. Oni nisu nikakvi heroji nego upravo zločinci i njih treba primjereno kazniti, a ne svaljivati krivicu na čitav narod.

Mogu li možda predsjednik i premijer prvi početi o tome govoriti? Ne bi li to značilo svojevrsnu katarzu?

- Ako ste mislili na srpske predstavnike odgovor je NE! Savom i Dunavom će proteći još mnogo vode dok netko u Srbiji bude spreman na katarzu. „Naši” nikad nisu krivi, niti to mogu biti. Pretpostavljam da većina čitatelja zna da se ovdje, zapravo, ništa značajnije nije dogodilo od silaska Miloševića s vlasti. I dalje Srbija ima teritorijalnih pretenzija prema susjedima. Siguran sam da je u Hrvatskoj sasvim drugačija situacija, to može pomoći i Srbiji.

Bili ste dopisnik iz Dubrovnika i izvještavali ste s ratišta po izbijanju sukoba u bivšoj Jugoslaviji. Također ste bili prvi novi-

petkom

• BROJ 11 • 4. kolovoza 2020.

Zdravlje nar koji je uz dozvolu dubrovačkih vlasti ušao u Grad i dva tjedna izvještavao javnost u Srbiji što se tu događa. Kakva vas sjećanja vežu za taj period?

- Dubrovnik ostaje trajno nastanjen u mom srcu. I mnogi njegovi stanovnici!

Nikad, za tih petnaestak i više godina nisam imao ni najmanji problem. Mnogi su me smatrali za domaćeg, a oni koji su čitali Borbu znali su da sam žestok, ali pravičan. To znaju mnogi u Gradu. Kada sam u ratu ulazio u Grad, policija iz Herceg Novog me je dovezla do graničnog prijelaza Debeli brijeg i tu su me ostavili. Tada je tu bio samo kontejner, dočekali su me srdačno (jedan policajac me se sjetio), priredili mi doručak i vino. U Grad su me dovezla dvojica vojnika. Sjeo sam iza njih, a oko mene dva automata. U jednom trenutku sam se našalio i rekao im da mi je dovoljan jedan. Gotovo istovremeno su se nasmiješili i rekli da za mene ne brinu.

O POSLJEDICAMA KORONE I HIPERFOKUSIRANOSTI

‚Doktore, sačuvajte mi jedno mjesto gore na psihijatriji!’ našanje jer hiperfokusiranost izaziva pretjeranu zabrinutost, nelagodu i strah. Zato se treba posvetiti i okrenuti pozitivnim temama. Višak slobodnog vremena koji mnogi ljudi imaju iz različitih razloga - ne rade, rade od kuće, u smanjenom obimu; treba iskoristiti pozitivno i vratiti se aktivnostima za koje nismo imali vremena. Dobro je raditi stvari koje smo htjeli, a nismo uspijevali ranije, poput čitanja knjiga, vježbanja, šetnji, kupanja ili posvećivanja više vremena djeci. Prije nam je jako puno vremena nedostajalo za djecu i mislim da je sada pravo vrijeme za druženje i odgajanje djece. ističe dr. Grilec. dr. Davor Grilec

Kako su na vas tada gledali u Srbiji? Jeste li bili izdajica vlastitog naroda?

- Možete pretpostaviti. Bilo je prijetnji, zvanja telefonom, presretanja na ulici, jednom pucanje visoko iznad glave. Nisu htjeli da me ubiju, samo da me zastraše.

A prilikom jednog obiteljskog sprovoda na groblju oko mene s obje strane nitko nije stajao. Čini mi se da još uvijek žudite za Dubrovnikom. Kad ste zadnji put bili u Gradu?

- Žudim. Samo što sam smanjio ‚masiranje’ svoje okoline Dubrovnikom i Dalmacijom uopće. Jedan me je gospar, koji živi u SAD-u, nedavno ozbiljno pitao zašto se ne vratim kad mi toliko fali. Našalio sam se rekavši mu da mi jedino može pomoći Andrej Plenković, kojega nažalost ne poznajem. Što je u ovim okolnostima ‚Vaša Borba’?

- Predao sam rukopis romana koji je, kaže izdavač, prošao „sito”, a zgotovio sam i zbirku kratkih priča u kojima ima mnogo Dubrovčana. Možda je kasno za neku veću borbu, ali sanjam da s vlasti odu sadašnji gori od najgorih!

23

Piše: Silva Capurso ll Specijalist psihijatrije, subspecijalist socijalne psihijatrije i voditelj dnevne psihijatrijske bolnice u Općoj bolnici Dubrovnik dr. Davor Grilec donosi savjete povodom krize koju mnogi osjećaju zbog specifične situacije s koronom.

Sve situacije u našim životima imaju određeni psihološki efekt na naše mentalno razmišljanje i osjećanje. Poseban problem je ova, specifična situacija s koronavirusom. To je situacija s kojom se naše generacije nisu susretale ranije, ona mijenja naš stil života i ima specifičan odnos prema našim emocijama, osjećajima, razmišljanjima, odnosno prema psihičkom zdravlju. - ističe to na početku razgovora specijalist psihijatrije, subspecijalist socijalne psihijatrije i voditelj dnevne psihijatrijske bolnice u Općoj bolnici Dubrovnik dr. Davor Grilec.

- Glavna preporuka je sada otkad smo hiperfokusirani na zarazu koronavirusom i mijenjamo naš način života, odnosno prilagođavamo se, upravo smanjiti tu hiperfokusiranost na Covid-19. Pritom nikako ne smijemo zaboraviti, niti zanemariti sve dosada naučeno i pratiti smjernice nacionalnog i lokalnog stožera! Dakle, preporuka se treba strogo pridržavati, ali i promijeniti po-

Otpor prema maskama S obzirom na ograničenja koja su u nekim segmentima života za sada trajna poput nošenja maski u zatvorenim prostorima, kod ljudi se javljaju tjeskoba i anksioznost, pa i otpor.

- Ova situacija na svakog od nas djeluje u nekom smislu na negativan način. Sve osobe trebaju u skladu sa svojim kapacitetima pronaći način kako se oduprijeti tim negativnim utjecajima. E sad, u tome su neki od nas više, a neki manje uspješni. Moram napomenuti da ne smijemo zanemariti ili se ustručavati javiti svojim odabranim obiteljskim liječnicima i po potrebi zatražiti pomoć psihologa ili psihijatra. Pravo je vrijeme za obratiti se za psihološku pomoć ako ljudi imaju pitanja, strahove i tjeskobe bez obzira na to jesu li se ranije liječili zbog anksioznih i depresivnih stanja ili PTSP-a ili su proživljavali neke druge traume u životu, možda im je iz bilo kojih razloga bilo teško...

Dr. Davor Grilec posebno ističe kako je srećom u današnje vrijeme stigma oko bolesti vezanih u mentalno zdravlje sve manja i manja.

- S vremenom stigma zaista postaje sve manja, a psihijatrija se sve više okreće tzv. normalnim ljudima. Dobivam sve više usputnih pitanja: – Trebat će mi pregled! ili – Sačuvaj mi gore jedno mjesto na psihijatriji!

Definitivno se psihijatrija već odavno odmaknula samo od teških duševnih bolesti i

stanja poput alkoholizma ili drugih ovisnosti. Sve se više okreće modernom čovjeku i problemima s kojima se on i njegova obitelj susreću. To su primarno smetnje tipa anksioznosti, tjeskobe, paničnih napadaja, depresije i različitih poremećaja prilagodbe, posebno na stresni način života kojem smo svakodnevno izloženi. Tu su i različiti poremećaji prilagodbe u odnosu na socijalne uloge koje svaki čovjek od nas ima, a u ovom užurbanom vremenu ih ne može ispuniti. Npr. kako uskladiti posao i obitelj, kako uskladiti činjenicu da današnji moderni čovjek želi i svoj socijalni život za razliku od prije. On danas ne želi prestati sa svojim putovanjima, izlascima, odlascima u kino i kazalište, a vremena nema jer je ritam života toliko ubrzan da ga je teško slijediti.

U takvim situacijama neminovno je da dolazi do nagomilavanja različitih frustracija, kao i različitih interakcija i frustracija unutar interpesronalnih odnosa što povećava tenzije i dovodi do niza dominoefekata unutar odnosa – bračnih, uže ili šire obiteljskih, kao i odnosa na radnom mjestu. - naglašava dr.

Grilec koji napominje kako je nebitno kome se obratiti za pomoć psihologu ili psihijatru.

Važno je jedino potražiti pomoć!

- Ljudi bi se prije svega trebali osloboditi mišljenja da je nenormalno ako imaju nekih poteškoća. Odavno ljudi u inozemstvu idu i kod psihologa i kod psihijatra. Svaki stručnjak će kada se uspostavi odnos s pacijentom znati na pravi način dati uputu ili informaciju i time na određeni način pripremiti pacijenta na to s kime će ubuduće raditi. Dakle, važno je negdje otići. Najgore je sjedati kod kuće biti u strahu i odbijati pomoć. - jer kako preporučuje dr. Davor Grilec: - Za manje psihološke smetnje ljudi se uvijek mogu javiti psihologu, a on će procijeniti je li potrebno uključiti psihijatra. Jednako tako ako „zalutate” kod psihijatra, vratit će vas psihologu. Bitno je dakle potražiti pomoć, a dalje će vas bez obzira koji od zdravstvenih djelatnika, naravno ovisno o kojem se problemu radi, uputiti tamo gdje treba ili zadržati kod sebe.

24

petkom

• BROJ 11 • 4. kolovoza 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

Vijesti

OAZA MIRA I OPUŠTANJA

Broj prodanih karata za Lokrum od polovice srpnja se udvostručio!

JAVNA USTANOVA REZERVAT LOKRUM bilježi i veliki interes domaćeg stanovništva za pokazom koji omogućuje osam gratis odlazaka Ivona Butjer Mratinović Foto: Goran Mratinović

ll Nakon aktivacija dodatnih leto-

va, odlične rezultate bilježi i Rezervat Lokrum. Kako su za Dubrovački dnevnik odgovorili iz Javne ustanove Rezervat Lokrum, broj prodanih glavnih karata skočio je gotovo za dupli iznos u odnosu na prvu polovicu mjeseca.

Osim što je naglo skočio broj pro-

danih karata nakon 15 srpnja, Javna ustanova Rezervat Lokrum odgovorila je kako se ove godine bilježi i veliki interes domaćeg stanovništva za pokazom koji omogućuje osam gratis odlazaka na Lokrum mjesečno.

Od početka godine, ukupno ih je izdano 6 580.

Otok Lokrum predstavlja mirnu oazu za opuštanje i odmor kako domaćima tako i turistima, a dodatno je obogaćen i novim sadržajima.

Tako Javna ustanova svojim posje-

...

Javna ustanova svojim posjetiteljima nudi mogućnost stručnog vođenja koje provode djelatnici Rezervata Lokrum. Stručno vodstvo čuvara prirode održava se svaki dan od 10:00 do 11:00 sati.

Obilazak uključuje Portoč, botanički vrt, samostanski kompleks, Maksimilijanov ljetnikovac, maslinik i Mrtvo more.

titeljima nudi mogućnost stručnog vođenja koje provode djelatnici Rezervata Lokrum. Stručno vodstvo čuvara prirode održava se svaki dan od 10:00 do 11:00 sati. Obilazak uključuje Portoč, botanički vrt, samostanski kompleks, Maksimilijanov ljetnikovac, maslinik i Mrtvo more.

Posjetitelji također mogu uživati u obnovljenom Botaničkom vrtu s novom urbanom opremom

petkom

• BROJ 11 • 4. kolovoza 2020.

Također, ova Javna ustanova omogućuju zainteresiranoj javnosti i stručnu pratnju Službe zaštite prirode i kulturne baštine u trajanju od sat vremena pod istim uvjetima kao

25

što je pratnja čuvara prirode, ali s naglaskom na prirodne vrijednosti, ovaj obilazak predviđen je samo subotom u vremenu od 10:00 do 11:00 sati. Mjesto okupljanja zainteresiranih je ispred Lugareve kuće.

Posjetitelji također mogu uživati u obnovljenom Botaničkom vrtu s novom urbanom opremom i 13 polja u vrtu sa 195 novih biljnih vrsta s ukupnim brojem 1466 sadnica. Osim toga, novouređeni Lazaret na sjevernoj strani otoka postaje sve zanimljivija točka posjetiteljima na otoku.

Rezervat Lokrum tako će i ove sezone biti sasvim sigurna destinacija za odmor, opuštanje, zabavu i bijeg od svakodnevice u pravi mali raj na zemlji.

Javna ustanova svakog dana održava stručna vođenja

26

petkom

• BROJ 11 • 4. kolovoza 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

ZDRAVKO BAZDAN, RAZGOVOR S POVODOM

Da, nekim odlukama Stožera narušena su ljudska prava!

VEDRAN SALVIA Goran Mratinović

ll Predsjednik Zoran Milanović otvorio je „Pandorinu kutiju” kazavši da je Stožer civilne zaštite uspostavljen zbog situacije s koronavirusom - ništa, odnosno da je para tijelo bez realnog uporišta u Ustavu RH. U ovom dobu toliko nejasnog hrvatskog političkog sustava, samog po sebi sklonog vrludanju, demokracija je permanentno na klimavim nogama, a dojam je kako je tome posebno tako uz Stožer koji donosi mjere koje ne moraju nigdje biti verificirane.

O toj temi razgovarali smo s dugogodišnjim profesorom na Sveučilištu u Dubrovniku, bivšim dopredsjednikom Hrvatskog helsinškog odbora dr.sc.

Zdravkom Bazdanom, kojeg bismo mogli nazvati i jednim od rijetkih boraca za ljudska prava u Dubrovniku, i to onda kad je trebalo istupiti i boriti se za ljude koji se po nečemu razlikuju, a ne danas kad to može biti svatko.

ODLUKE STOŽERA STAVITI U PRAVNI OKVIR Smatrate li i vi kao predsjednik Milanović da su odluke Stožera protuus-

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

Legendarni dubrovački profesor, borac za ljudska prava, autor knjige ‚Demokracija i ljudska prava - srce međunarodne ekonomije i politike’ sasvim otvoreno o krizi zbog korone i odlukama Stožera tavne? Malo to podsjeća na bliskoistočne države gdje se tek tako slušaju riječi vjerskih propovjednika...

- Da, smatram. Predsjednik Zoran Milanović je još prije nekoliko mjeseci počeo ukazivati na činjenicu kako neke odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske mogu biti problematične. Taj svoj stav je potkrepljivao argumentacijom: mjere i ograničenja koja nameće Stožer potencijalna su mogućnost da naša zemlja bude izložena tužbama privatnim i pravnim osobama koje su se tim mjerama i ograničenjima našle oštećenima. I ne samo to. Predsjednik je tražio, i dalje traži da se te mjere i ograničenja stave u pravni okvir. Da se usklade s Ustavom. Njegova je intencija da se zaštite građani, da budu jasna njihova prava i obveze, kako bi se povećala pravna sigurnost. Smatra kako postoji više ustavnih uporišta za rješenje ovoga pitanja. Temeljno rješenje je da Stožer uskladi svoje djelovanje s člankom 17. A Taj članak glasi: „U doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti države te velikih prirodnih nepogoda, pojedine slobode i prava se mogu ograničiti. O tome odlučuje Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom svih zastupnika, a ako se Hrvatski sabor ne može sastati, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, Predsjednik Republike.“ Inače, naš

petkom

• BROJ 11 • 4. kolovoza 2020.

Ustav u nizu odredaba predviđa postupanje u izvanrednom stanju. Saborski zastupnik Peđa Grbin je još u ožujku izjavio kako se Hrvatski sabor treba pozvati na Ustav i proglasiti izvanredno stanje. Jer, neosporno da već neko vrijeme živimo u izvanrednom stanju.

Mislite li da su uz ovu krizu s pandemiološkom situacijom narušena ljudska prava?

- Dakako da smatram. Nekim odlukama Stožer je doprinio pravnoj nesigurnosti i omogućio funkcioniranje nekim društvenim subjektima temeljem dvostrukih kriterija. Pri tome mislim na onu odluku, kojom su omo-

...

Vašim čitateljima savjetujem: Za početak – pročitajte s podvlačenjem Treći dio Ustava Republike Hrvatske. Nakon toga, pređite na Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina iz 2002. Pročitajte i Opću deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948. I nastavite učiti. Raditi na sebi. Usvojite stav da ste punovrijedno ljudsko biće. Ali da su to i Srbi, Crnogorci, i Bošnjaci muslimani, i ostale nacionalne i etničke manjine našega Grada. I da su svi oni naše blago.

gućili da se na Hvaru 9. travnja održi procesija, s obrazloženjem kako je to „stogodišnja tradicija.“ U taj kontekst spada i održavanje mise u crkvi sv. Leopolda Bogdana Mandića u Splitu 12. travnja, kada su napadnuti novinarka i snimatelj Dalmatinskog portala, u trenutku kad su pokušali snimati kako se građani okupljaju uoči mise i kad su pokušali ući u crkvu i snimiti i misu, i vjernike. Svećenik je vrijeđao riječima: „Nemojte s…t po nama. Nek’ vas đava nosi!“ Za sve to vrijeme, policija je promatrala i nije zaštitila novinarku i snimatelja. Promatrala je i okupljanje vjernika. Treće, nelogično je da ljudi koji žive u državama okruženja koje su pogođene pandemijom, a imaju dvojno državljanstvo, mogu ući u Republiku Hrvatsku bez problema. Bez da idu u izolaciju. Ispada da je naša putovnica u ovom slučaju zdravstveni garant. Doduše, mora se podvući kako je situacija s Covidom-19 nova i logično je da ima lutanja. Nismo mi osamljen slučaj. Lutaju sve vlade svijeta. I sada idem prema Vašem osnovnom pitanju. Principijelno, ljudska prava ni u miru ni u ratu ne bi trebala biti narušena. Ona su opća, tj. ona su primjenjiva jednako i bez diskriminacije na sve građane, bez obzira na naciju, vjeru, spol itd. Ona su neotuđiva i nerazdvojiva, tj. ne mogu se nekima pokloniti, a drugima oduzeti. Ona su i neponištiva, tj. niti ih nema pravo poništiti, suspendirati, ukinuti. Doduše, osim u specifičnim situacijama. Naime, do suspenzije ljudskih prava može doći samo kada je ugrožen nacionalni javni moral. A determinanta javnog morala jesu mir i sigurnost.

Konačno, ljudska prava su nedjeljiva, međupovezana, međusobno ovisna.

To znači da je nedopustivo kršiti prava osobe npr. jednog nacionalnog i etničkog porijekla, a poštivati ta ista prava osoba drugog nacionalnog i etničkog porijekla.

GRAĐANI I LUCIFEROV EFEKT Nevezano sa Stožerom, imamo i situaciju kad građani postaju pravovjerni čuvari sistema, te bivaju oni koji agresivno tjeraju druge na primjerice nošenje maske, poštivanje nekak-

vog reda, a stigmatiziraju se i oboljeli.

Baš ovih dana imamo takve primjere.

- Uvijek treba biti oprezan kada građani uzimaju zakon u svoje ruke. Kada, kako vi kažete, građani postaju pravovjerni čuvari sustava. Iskoristit ću priliku i proširiti kontekst. Naime, jedan od najvećih psihologa današnjice, američki profesor Phillip Zimbardo je 1971. organizirao eksperiment s ljudima na Sveučilištu Stanford pod nazivom Stanfordski zatvorski eksperiment. Želio je odgovoriti na pitanje: „Kako se u zatvorskim okolnostima ponašaju ljudi koji inače jesu pozitivne osobe i u svome životu se ponašaju u skladu s visokim etičkim standardima.“ Eksperiment je pokazao da nova uloga, u ovom slučaju zatvorskog stražara, čovjeka može ponijeti tako snažno da je u stanju svoje dotadašnje pozitivne osobine i dotadašnje ponašanje, koje se temeljilo na visokim etičkim standardima, sasvim potisnuti na drugo mjesto, budući da je na prvo mjesto zasjela Sotona. I on smatra kako ljudi ne poznaju sebe, i da ljudi nikad ne znaju kako će reagirati u posebnim okolnostima. Mi bismo rekli: „Prigode beru jagode“. Philip Zimbardo posebno podvlači kako se događa zlo zbog posjedovanja moći te da politički sustav svojim nametanjem, svojim socijalnim pritiskom

27

drobi individualnu inicijativu i želju za otporom. Njegova istraživanja je objavio pod naslovom Luciferov efekt. E upravo ti pravovjerni, kako ih vi nazivate, u situaciji pravne nesigurnosti, mogu biti – oružje za masovno uništenje.

Jeste li svjedočili narušavanju ljudskih prava kroz ovu prizmu korona krize?

- Ne posebno. Ali, priznajem, hvarskim slučajem sam bio poražen. Taj primjer dvostrukih standarda, bio je za mene faktor koji je poništio sve ono dobro, konzistentno i principijelno što je do tada Stožer učinio na terenu. S druge strane je verificirao stav kako Katolička crkva u nas ima silnu moć. Ali, narušavanje ljudskih prava kod nas nije stanje, nego je proces. Permanentni proces, doduše u drugom kontekstu, rekao bi Lav Davidovič Trocki. Podsjetio bih da postoje tri generacije ljudskih prava. Prva generacija su građanska i politička prava. Druga generacija su gospodarska, socijalna i kulturna prava. Treća generacija su tzv. zajednička prava, a odnose se na ambijent u kojemu se živi, odnose se na okoliš, na nacionalne resurse, kao što su vode, šume, rudna bogatstva, otoci itd. Kako su svi procesi vezani za pet gospodarskih sektora, a kako je njihovo optimalno funkcioniranje poremećeno uslijed

28

petkom

ove pandemijske pošasti, za očekivati je da će se u bliskoj perspektivi pogoršati situacija kod druge generacije ljudskih prava. Nezaposlenost će sigurno utjecati na pad životnog standarda svih, a posebno onih koji žive isključivo od svoga rada. To će dovesti do smanjenja poreznih prihoda naše skupe države, što će potencijalno nositi sa sobom opasnost o zakonskom redefiniranju politike prema prirodnom nacionalnom bogatstvu. Jer, mislim da će prirodno nacionalno bogatstvo promijeniti pravni status zbog potreba osiguravanja novčanih sredstava za financiranje npr. mirovina, ali i drugih brojnih i bezbrojnih ustanova naše preskupe države. U svemu tome, nacionalne manjine i etničke skupine su potencijalno najugroženije. Najugroženije i ekonomski, i socijalno, i društveno i psihički. Zbog svega toga treba biti obazriv. Posebno u ovo doba neizvjesnosti oko korone. I onoga što nas čeka s njom u vezi u neizvjesnoj budućnosti.

VELIKI BRAT NAS ODAVNO PRATI U borbi za zdravlje ne smijemo izgubiti demokraciju. Jesu li razna ograničenja građanskih prava i sloboda, kojima svjedočimo, ugrozili demokratske institucije i procese?

- Naravno da jesu. Ovdje bih posebno istaknuo ograničenja vezana za realizaciju optimalnih nastavnih planova i programa u zgradama škola i visokoškolskih ustanova. Jer, on-line nastava nije prirodno, optimalno rješenje.

A i tako, ti nastavni planovi i programi nisu bili naslonjeni na model UNESCO-a iz 1953. i Opće skupštine OUN-a iz 1993. da se obrazovanje za ljudska prava uključi u kurikulume od dječjih vrtića do fakulteta. U tom smislu je Vlada Republike Hrvatske pod vodstvom gospođe Jadranke Kosor 2010. pokrenula inicijativu za tu implementaciju.

Sve je bilo počelo odlukom osme sjednice Rektorskog zbora koji je u travnju 2010. održan u Puli. Točka Dnevnog reda koja je tangirala to pitanje, glasila je Inicijativa za sustavno obrazovanje i istraživanje u području ljudskih prava i demokratskog građanstva. Tada je

• BROJ 11 • 4. kolovoza 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

petkom

• BROJ 11 • 4. kolovoza 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

Intervju

te dobiti čitav svijet“. Ipak, osobno, zalažem se za poklič Francuske revolucije iz 1789. koji nosi izvanvremensku, a sjajnu, najsjajniju poruku, ne nasilja, nego evolucije - „Sloboda, jednakost, bratstvo“. Da, bratstvo, o kome sniva i Johann Friedrich von Schiller u svojoj pjesmi Oda radosti, koju je uglazbio Ludwig Van Beethoven kroz završni dio svoje Devete simfonije. A Oda radosti je službena himna Vijeća Europe i Europske zajednice.

Generalno govoreći, gdje je granica kad sloboda pojedinca biva podređena općem dobru?

Zdravko Bazdan, autor knjige ‚Demokracija i ljudska prava - srce međunarodne ekonomije i politike’ zaključeno da se na svakom sveučilištu, bez obzira na profil, tema ljudskih prava i demokratskog građanstva ugradi u kurikulume. Pored toga, da se na svakom sveučilištu, bez obzira na profil, osnuje centar ili odjel za istraživanje o ljudskim pravima. Ali, ubrzo je došlo do promjene vlasti. Nova vlada Zorana Milanovića nije nastavila s navedenom dragocjenom i vrijednom inicijativom. Čak je kod nas na Sveučilištu u Dubrovniku, u veljači 2011. u vrijeme kad je na čelu bio rektor profesor Mateo Milković, bila i potpisana Pro memoria u kojoj je navedeno kako Rektor podupire inicijativu o osnivanju Centra za ljudska prava na Sveučilišta u Dubrovniku te da prihvaća ideju da se sastavi nacrt Programa rada Centra za ljudska prava Sveučilišta u Dubrovniku. Kasniji odlazak i izbor novoga rektora, prekinuli su tu inicijativu. Podvlačim kako stalno treba voditi računa o sljedećem stavu: Nepoznavanje materije, tj. teorije i prakse o ljudskim pravima, u miru vodi u osobno i nacionalno barbarstvo, a u ratu, vodi u zločin kršenja međunarodnog humanitarnog prava koji nikad ne zastarijeva.

Mislite li da je normalno da se nadzire lokacija putem mobitela? Ne bi li to ipak trebalo biti doneseno isključivo dvotrećinskom većinom u parlamentu?

- Naravno da se slažem s Vama da nije normalno, tj. legalno i legitimno da se nadzire lokacija putem mobitela te da se u tom pravcu, može donijeti zakon u Saboru isključivo dvotrećinskom većinom. Tzv. Veliki brat Georgea Orwella nas odavno prati. Odavno nas prate i Amerikanci, Britanci, Kanađani, Australci i Novozelanđani preko sustava ECHELON, kojega su utemeljili poslije Drugog svjetskog rata. Tada im je bio cilj nadzirati SSSR. Kasnije i čitav svijet. Sa svojih više od 150 satelita, nadziru svaku točku Zemaljske kugle. Svaki naš razgovor mogu snimiti i obraditi, svaku našu ‚esemes’ poruku mogu pročitati, preko naših mobitela znaju kud se krećemo, što jedemo, kuda odlazimo, s kim razgovaramo. Da, svijet se drastično promijenio. Ali, glavna ekonomska paradigma je ostala na razini bestijalne prvobitne akumulacije kapitala. Kapital-odnos, koji je definirao Karl Marx u 19. stoljeću, na čelu s današnjim multinacionalnim korporacijama, posebno onima iz područja bankarske i farmaceutske industrije, podredili su svijet. I tako će biti sve dok im to mase obespravljenih i prestrašenih, ali i vlade malih i siromašnih država, to budu dopuštale. Stoga ostaje univerzalan onaj poklič iz 1848. „Proleteri svih zemalja ujedinite se. Nemate što izgubiti osim svojih okova, a može-

- Granicu, kad je sloboda pojedinca podređena općem dobru, odavno se mjeri prema odnosu vis-à-vis ljudskih prava. Zapravo, Thomas Paine, jedan od osnivača Sjedinjenih Američ-

kih Država i čovjek koji je bio ključan za spomenutu Francusku revoluciju, prvi je pregnantno ukazao na fenomen podređenosti općem dobru. O tome je pisao u svome djelu Prava čovjeka iz 1792. postavivši pitanje: „Gdje su granice prava čovjeka?“ Tada je zapisao: „Ta je granica određena granicom slobode drugog ljudskog bića.“ Zahvaljujući njegovom utjecaju u Francuskoj skupštini, budući da je stjecajem okolnosti, bio narodni poslanik s francuskim državljanstvom, ta granica je podvučena po prvi put u povijesti u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina.

Poslije toga, ta granica se našla upisana u svakom ustavu. U našem Ustavu, ta granica je podvučena člankom 3. I globalno, čitavim Trećim dijelom koji glasi: Zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda. U kontekstu vašega pitanja, može se istaknuti ona veličan-

29

stvena maksima iz razdoblja Republike: „Obliti privatorum publica curate.“ Globalno, i danas se spominje inauguralna adresa Johna Fitzgeralda Kennedyja iz 1961. tijekom koje je izrekao i danas glasovitu rečenicu: „Ne pitajte što vaša zemlja može učiniti za vas – pitajte što vi možete učiniti za vašu zemlju.“ Završavajući ovaj razgovor, obratio bih se vašim čitateljima. Njima savjetujem: za početak – pročitajte s podvlačenjem Treći dio Ustava Republike Hrvatske. Nakon toga, pređite na Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina iz 2002. Pročitajte i Opću deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948.

I nastavite učiti. Raditi na sebi. Usvojite stav da ste punovrijedno ljudsko biće.

Ali da su to i Srbi, Crnogorci i Bošnjaci muslimani i ostale nacionalne i etničke manjine našega Grada. I da su svi oni naše blago.

30

petkom

• BROJ 11 • 4. kolovoza 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

petkom

• BROJ 11 • 4. kolovoza 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Utijavanje na hladno

Vijesti

31

GOSPINO POLJE U NOVOM RUHU

Gradit će se nova sportska dvorana kapaciteta 5 TISUĆA GLEDATELJA

Piše: Vjera Šuman

B

I Dubrovnik ima priliku izliječiti ‚sindrom Rimac’

ilo je to davne, čini mi se, 2006. ili 2007. godine, kad je gospar Čebulc naumio u planiranoj poslovnoj zoni Dubrovnika sagraditi pogon za proizvodnju solarnih panela. Obilazio je, dogovarao i, nakon dugotrajnog pregovaranja i planiranja, otišao u varaždinsku poslovnu zonu te tamo s partnerom napravio Greenfield investiciju i podigao tvornicu solarnih panela koja izvozi preko devedeset i pet posto proizvedenog. Zašto nije u Gradu? Jer je dobio bolje uvjete, bolju infrastrukturu, jer zemljište nije platio više od kune po metru kvadratnom, jer je administracija bila susretljiva i tako dalje, i tako dalje. Stalnim ulaganjem u vrhunsku tehnologiju i visokokvalif icirane stručnjake stvorili su potencijal za daljnji uspješan rast i razvoj pa su se Varaždinci zapošljavali, grad je ubirao prireze, država poreze i firma je rasla, kako bi prema objavi Londonske burze, deset godina kasnije ušla na listu tisuću tvrtki koje inspiriraju Europu. Sve odlično, jedino je šteta što se to nije dogodilo u Gradu. A moglo je. Možda je olakotna okolnost to što bi sama ideja o naplati 1 kune za metar kvadratni zemljišta u Gradu, pa makar i u poslovnoj zoni, bilo ravno nacionalnoj izdaji, ali i zato što svi od prvog do zadnjeg u hranidbenom lancu lokalne i državne administracije očekuju manju ili veću manču za potpis na brojne papire, dozvole i potvrde od svake potencijalne investicije. Elaborirati zašto je

tome tako i zašto je sindrom „kninske kraljce“ Rimac toliko zaživio u Lijepoj našoj, druga je bolna tema hrvatske politike o kojoj ionako stalno lamentiramo, uglavnom uzaludno. Realno, nitko nije tad smatrao bitnim što je propuštena prilika za takvu investiciju. Turizam je bio i ostao jedina grana koja je jednako zanimala i građane i vlast. astavilo se lijepo i veselo živjeti od turizma, sva ulaganja vrtila su se od hotela do apartmana i natrag i tako je pomalo Grad postao mjesto koje je prestalo biti ugodno za život svojim ljudima. Ali, živjelo se i brontulalo, ali bilo je i para. Polako su dolazile godine otrežnjenja i razmišljanja o tome da je Grad izgrađen da bude skladan, ne samo izgledom već i skladnim životom u njemu. Pa Mato pregovara i smanjuje planirani broj kruzera koji pristižu u Grad , točnije tek bi ih trebalo pristizati manje jer se planovi rade za nekoliko godina unaprijed. Onda odjednom, nema ni kruzera, ni turista. Grad sjaji u svoj svojoj ljepoti samo za svoje ljude iz Grada i pokojeg turista koji uživa u toj čudesnoj ljepoti ne vjerujući sreći koja ga je pogodila. Čak i kad se ona zove korona. ovo normalno opaljuje nas svom svojom silinom. Matova izjava kako Dubrovnik ‚’više nikad ne smije biti monokulturni grad koji ovisi isključivo o turizmu’’, upravo govori o tom novom normalnom kao i o to-

N

N

me koliko nam trebaju političari drugačijeg kova koji su u stanju prihvatiti nove odgovornosti, možda još preciznije, prihvatiti odgovornost za koju su izabrani. Zagristi u vrat administrativnoj hobotnici nije lako, ali neke naznake, pa i smjene, krenule su u Gradu još prije koji mjesec, jednako kao i pregovaranje o posebnim uvjetima za IT tvrtke i njihovom dolasku u poslovno stambenu zonu Pobrežje. Osim prostora za poslovnu zgradu, od grada bi dobili koncesiju po posebnim uvjetima na desetak tisuća kvadrata, kako bi tvrtke mogle sagraditi kuće svojim zaposlenicima. To bi Gradu donijelo nekoliko stotina zaposlenika. I bio bi tek početak jer te industrije donose i brojna nova zanimanja kao i potrebu za raznoraznim pratećim malim poduzećima i obrtima, ali i dolazak novih IT industrija, jer one vole biti na istim lokacijama, naravno, ako imaju dobre uvjete. Uz gradnju ceste prema Pobrežju već je planirano povlačenje posebnog optičkog kabla koji bi se direktno spajao s IT uredima. Uspije li Mato doista ostvariti ovaj naum, a ‚stavio se’, iz godine u godinu slika grada će se mijenjati težeći onoj o skladnom gradu u kojem se skladno i živi. Bilo bi to ujedno i svojevrsno liječenje sindroma Rimac. Korona će proći, ali ako je pomogla kretanju na put održivom i kvalitetnom turizmu nauštrb kvantitete, kao i stvaranju prilike za širenje gospodarskih područja, onda možemo samo reći: hvala koroni! Eto vas.

OSIM IZGRADNJE NOVE SPORTSKE DVORANE u Gospinom polju, obnovit će se i stara, pa će Dubrovnik dobiti sportski kompleks kakav zaslužuje će se tim standardima. U izradi je revizija projekta kako bi se dvorana uskladila sa zahtjevima IHF-a i HRS-a – napominju iz Grada Dubrovnika.

Stara dvorana neće se rušiti. Naime, kao što je i najavljeno, kreće energetska obnova dvorane europskim sredstvima, te će se nakon toga obnoviti i sama unutrašnjost.

Maro Marušić Foto: HRS

ll Gradonačelnik Mato Franković

na zadnjoj sjednici Gradskog vijeća najavio je da će se graditi sportska dvorana u Dubrovniku za Svjetsko prvenstvo u rukometu 2025. godine. Tragom te informacije raspitali smo se za detalje.

- Nakon što se Hrvatska kandidirala za organizaciju Svjetskog rukometnog prvenstva 2025. godine, Grad Dubrovnik iskazao je spremnost preuzeti ulogu jednog od gradova domaćina. Izgradnja nove, multifunkcionalne, dvorane kapaciteta 5000 gledatelja planirana je u Gospinom polju uz postojeću dvoranu.

Osim za organizaciju sportskih događaja, imat će sve uvjete za održavanje raznolikih sadržaja poput koncerata, kongresa i sajmova, a upravo jedan takav višenamjenski prostor nedostaje Dubrovniku. Svi preduvjeti za izgradnju ovakvog sportskog objekta sadržani su u prostorno-planskoj dokumentaciji – kazali su nam iz Grada Dubrovnika.

Već 2008. godine izrađen je idejni projekt nove sportske dvorane u Gospinom polju, koji je izradila tvrtka Geng arhitektura.

- Kako Svjetska rukometna federacija (IHF) ima posebna pravila za dvorane u kojima se igraju susreti toga natjecanja, nova dvorana prilagodit

- Izgradnjom nove te rekonstrukcijom postojeće dvorane Dubrovnik bi dobio cijeli jedan sportski kompleks u tom dijelu grada. Takva ‚pozornica’ donosi mogućnost da Dubrovnik u budućnosti bude domaćin i drugih velikih sportskih natjecanja, ne samo rukometnih. Parkiralište je predviđeno DPU-om Gospinog polja – ističu gradske vlasti.

Pitamo ih koliko bi koštala izgradnja nove dvorane i na koji bi se način financirala.

- Nakon analize i revidiranja projekta, a što očekujemo početkom listopada, 2020. moći ćemo reći više detalja o samom projektu kao i o financijskoj konstrukciji istog – zaključuju iz Grada Dubrovnika.

Prije desetak godina mediji su pisali kako je Dubrovnik mogao dobiti novu dvoranu i za posljednje Svjetsko prvenstvo u rukometu koje se održavalo u Hrvatskoj. Upravo tada je i napravljen idejni projekt. No ondašnje vlasti nisu izgurale tu ideju.

32

petkom

• BROJ 11 • 4. kolovoza 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Kolumna Škura bura

PROBLEMI GLAZBENIKA U KORONA KRIZI

Zašto pretjerano ne žalim Ninu Badrić i njenu kuknjavu?

MARO MARUŠIĆ

Foto: Slavko Midžor/PIXSELL

ll Pjevačica Nina Badrić prije koji dan

pojadala se na društvenim mrežama da su zbog korona-mjera mnogi glazbenici gladni.

-Moje pjesme i moj posao nisam samo ja. Moje pjesme čini najmanje 15, ako ne i više ljudi koji sa mnom sudjeluju u stvaranju moje karijere od prvoga dana. Ajmo to tako nazvati, mi osobe koje su prepoznate u javnosti, koje stoje u fronti i koje vi vidite su kao nosači aviona ispod kojih stoji još 15 obitelji o kojima se brinemo sve ove godine i financijski i ljudski i na svaki mogući način. To su ljudi koje možda vi ne vidite, a neke od njih i vidite. Za početak moj prateći bend. Od ljudi koje ne vidite, tu su vozači, organizatori koncerata, to su ljudi koji nose opremu, koji lijepe plakate, koji se bave PR-om, koji vode poslove u uredima i koji rade za mene. Od ovoga posla ovisi egzistencija mnogih ljudi i vjerujte mi da su mnogi ostali gladni i doslovce krpaju kraj s krajem. Molim ministarstvo da se očituje po pitanju nas glazbenika i da nam otvori mogućnost da ponovno počnemo raditi – napisala je Nina Badrić.

Njen kolega Mladen Bodalec se složio.

-Čovjek se osjeća frustrirano, ne znaš čemu se nadaš, što da misliš, na neki način od toga živiš. Frustriran si da ne radiš ono što voliš i što te oplemenjuje!

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Kolumna Škura bura

NINA BADRIĆ se pojadala na društvenim mrežama da zbog korona krize glazbenici ostaju gladni Hus iz Parnog valjka je također na istom tragu.

-Mi bi u normalnom vremenu imali 20 do 30 koncerata, a sad nemamo ni jedan, od nove godine ni jedan. Pokušavam koliko mogu zadržati optimizam, nije lako, nedostaje mi svirka, jednostavno ogromna praznina.

Javila se i Indira.

-Ne čupamo kosu samo mi izvođači nego, vjerujte mi, svi vlasnici klubova.

Ja sam od početka pandemije do sada otkazala 30 koncerata. Svaki dan pišem i brišem koncerte na žalost mojih fanova zbog toga što se mjere mijenjaju iz tjedna u tjedan. Moj sektor je najviše pogođen, mi smo još uvijek u lockdownu. Mi smo jedan povezan lanac i moći ćemo vrlo kratko jer ova situacija je uistinu postala katastrofalna za glazbenu industriju – kazala je Indira.

ZAŠTO IMAM TVRDO SRCE? Čitam ove ispovijesti najpoznatijih hrvatskih glazbenika, ali ih pretjerano ne žalim. Zašto imam tako tvrdo srce, pa ljudi nisu ništa krivi, nisu nikome ništa ukrali, nisu napakostili, a sada im ne daju da rade? Naravno da su mjere Stožera smiješne. Mogu se raditi procesije, može se čitav HDZ na izborima ljubiti i grliti, a glazbenici ne mogu organizirati koncerte, jer je teško zadovoljiti socijalnu distancu. Čitava ova situacija s koronom i dalje mi je luda, brojni ljudi, ne samo glazbenici već su ostali bez posla i tek će ga izgu-

petkom

• BROJ 11 • 4. kolovoza 2020.

...

Postoje brojni glazbenici koji su u puno goroj situaciji od ovih najpoznatijih, i njih iskreno žalim. Njih su ove mjere Stožera do kraja razvalile i natjerale na prosjački štap. biti, zbog stresa i neizvjesne situacije mnogi će dobiti rak i brojne druge boleštine, puno opasnije od korone čitave ekonomije se urušavaju zbog bolesti koja je u Hrvatskoj u posljednjih pet mjeseci uzela sto i nešto života, isto onoliko koliko ih inače svaki dan umire u Lijepoj našoj. Da nije tragično, bilo bi smiješno.

No, to nije poanta ovog teksta. Želim kazati da Ninu, Indiru i ostale mainstream glazbenike pretjerano ne žalim, jer su u onom normalnom svijetu koji smo živjeli nekoć u dalekoj prošlosti, oni zarađivali i više nego dobro. Sjetimo se samo nastupa za Novu godinu. Desetke, ponekad i stotine tisuća eura dobivali su glazbenici za novogodišnje nastupe. Naravno i ostali koncerti tijekom godine bili su im lijepo plaćeni. No, to je tek dio njihove zarade. Lijepu lovu dobivali su i od nastupa na raznim televizijama, A strana, B strana, kako li se zove, pa onda Voice, Super talent i svi drugi spektakli za vikend razonodu u dugim zimskim mjesecima. Tu su naravno i reklame, te tantijemi od ZAMP-a.

Kada se sve zbroji i oduzme, Nina, Indira, Maja Šuput, Vanna i slični zarađivali

33

su daleko iznad prosječnih primanja.

Naravno, rekoh već oni su to lovu zaslužili, nisu je nikome ukrali, i s tim nemam nikakvih problema. Ali zašto onda uopće pišem ovaj tekst?

MNOGI NISU USPJELI Zato jer postoje brojni glazbenici koji su u puno goroj situaciji od ovih najpoznatijih, i njih iskreno žalim. Njih su ove mjere Stožera do kraja razvalile i natjerale na prosjački štap. Uzmimo samo sve one pobjednike Voicea i SuperTalenta. Iako ih je žiri hvalio da imaju vrhunske glasove, samo rijetki su uspjeli snimiti album, a kamoli nešto više. Tko zna gdje su svi oni danas?

Rade kao konobari, sobarice, kuhari, i isto tako im prijeti otkaz, a prava prilika im u glazbenoj industriji nikad nije bila pružena. Ti glazbenici za mene su pravi heroji. Ujutro tuku smjenu u vrućoj kuhinji, a popodne se bave glazbom. Rade to iz čiste strasti, nemaju čitav onaj tim Nine Badrić koji se brine o svim popratnim sadržajima. Nemaju nikoga da ih progura na udarne termine na televiziji i radijima.

Ili recimo sve one bendove koji nastupaju po hotelima. I oni su u ovoj krizi ostali bez ikakvih primanja, a nisu ništa lošiji od Nine ili Vanne, samo se eto spletom okolnosti nisu našli na A strani, nego moraju svirati u hotelu A kategorije. Tek se oni ne mogu nikome požaliti, jer njihove Facebook statuse neće prenositi nijedan veliki medij. Ti su glazbenici puno veće žrtve od Indire ili Maje Šuput. I u normalnom poretku stvari oni jedva sklapaju kraj s krajem, a sada u koroni pogotovo.

Najžalosnije od svega što je dobar dio njih završio glazbene akademije, sjajni su u izvedbi klasičnih i jazz djela, ali nije glazba skijanje, pa da imaš egzaktne pokazatelje - najbrži si, što znači da si najbolji. U glazbi, kao i u drugim umjetnostima, puno toga se mora poklopiti da bi mogao lijepo živjeti, čitaj mora te netko progurati, a često sistem ne želi nove igrače da ne bi morao dijeliti kolače. Svi ovi koji se sada žale su dio tog sistema, vrata su im odavno otvorena i fućka im se za sve one glaz-

Nina Badrić benike koji nemaju njihova primanja i jedva sklapaju kraj s krajem i u normalnim okolnostima kamoli ne sada.

IZVAN SISTEMA Ti glazbenici, kojima je muzika strast i bave se njome unatoč što i inače teško od nje žive su najpogođeniji u ovoj korona krizi. Za njih imam puno više suosjećanja nego za izvođače koji samo u novogodišnjoj noći zarade više nego ovi u čitavoj sezoni znojeći se na taracama hotela ispred pijanih britanskih gostiju.

Netko će sad reći, pa tržište formira cijenu, Ninu publika više voli od glazbenika koji toliko ne zarađuju. Da, to je istina, ali to je ujedno ne znači da je ona veći umjetnik od njih. Meni osobno Punčke su neusporedivo bolje od pjesama Nine i Vanne (unatoč činjenica da njih dvije imaju sjajne glasove),

jer umjetnost nije plivanje pa da znaš da je Michael Phelps najbolji.

Te Punčke, kada ih već spominjemo, raspale su se i prije korona krize, jer su teško živjele od glazbe. Pjevačica benda sreću je otišla tražiti u daleku Australiju, i pitanje je li trenutno uopće može živjeti od glazbe. Mainstream medije njena priča uopće ne zanima. Eh, kako je to nepravedno. Ja kad slušam Ninu Badrić, čujem dosadu, a kada slušam Punčke i slične izvođače, osjećam nevjerojatnu energiju.

Tim sjajnim glazbenicima izvan sistema koji su daleko od nagrada, priznanja, radijskih i televizijskih emisija, kriza je oduvijek i zauvijek. Njima ne treba korona da ih egzistencijalno uzdrma, oni uvijek plešu na rubu.

Ali unatoč svim poteškoćama bave se glazbom, jer je vole i ne kukaju na Facebooku da su gladni.

...

Netko će sad reći, pa tržište formira cijenu, Ninu publika više voli od glazbenika koji toliko ne zarađuju. Da, to je istina, ali to je ujedno ne znači da je ona veći umjetnik od njih.

34

petkom

• BROJ 11 • 4. kolovoza 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

petkom

• BROJ 11 • 4. kolovoza 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Dubrovačke ljetne igre

Dubrovačke ljetne igre

GLAZBENO-SCENSKO DJELO U KOPRODUKCIJI S KMD

35

Premijerno na Igrama izvedene bajke iz dubrovačkog kraja

Glazbeno slavlje Beethovenu u čast održano u parku Gradac

ll U koprodukciji s Kazalištem Marina Držića i uz potporu zaklade Caboga Stiftung, premijerno je ove subote 1. Kolovoza izvedeno glazbeno-scensko djelo „Zlatno libro – bajke iz dubrovačkog kraja“na igralištu Collegiuma Ragusinum u sklopu 71.

Dubrovačkih ljetnih igara.

Dubrovački simfoll nijski orkestar nastupio je s pijanistom Marijanom Đuzelom pod ravnanjem dirigentice Nil Venditti u okviru glazbenog programa 71. Dubrovačkih ljetnih igara, sinoć 31. srpnja u parku Gradac.

„Zlatno libro” nastalo je u režiji Helene Petković prema odabranim bajkama iz dubrovačkog kraja koje su Aleksandra Piteša i Ivica Kipre skupili i adaptirali, a Dubrovački muzeji objavili u istoimenoj knjizi. Bajke pripadaju klasičnim primjerima narodnog usmenog stvaralaštva te su bogate mističnim likovima, napetim „dramskim” situacijama u kojima se na različite načine iskušavaju i nagrađuju kvalitete protagonista, a prepune su arhetipskih elemenata koji otvaraju prostor za duhovitu i zanimljivu teatralizaciju, za što su se pobrinuli dramaturzi Marin Lisjak i Filip Jurjević koji su odabrali tri različite priče: „Djevojčica iz

ružmarina“, „Tri brata i zlatna jabuka“ te „Vilenik“, čije se fabule, motivi i likovi isprepliću i na sceni stvaraju originalan svijet, zanimljiv i privlačan najmlađoj publici, sve uz glazbenu pratnju uživo.

Upravo je sudjelovanje orkestra u ovoj priči važan pokretač radnje zbog korištenja raznih instrumenata koji dočaravaju fabulu, i na određeni način postaju jedan od protagonista. Priče obiluju zanimljivim akustičnim slikama i elementima, što je inspiriralo skladatelja Ivana Končića za nastanak originalne glazbe, koju je pod ravnanjem Franka Klisovića izveo orkestar kojeg čine violinistica Đana Kahriman, violist Šimun Končić, čelistica Vanda Đanić, kontrabasis Denis Ajduković, flautistica Đive Kušelj, klarinetist Stijepo Medo, pijanistica Stefani Grbić i udaraljkašica Karmen Pervitić, dok su čudesan svijet bajki dubrovačkog kraja na sceni utjelovili Mirej Stanić, Ivana Gulin, Hrvoje Sebastijan, Zdeslav Čotić, Bojan Beribaka, Dario Gverović i Dan Vukelić. Ostatak autorskog tima čine scenografkinja i kostimografkinja Irena Kraljić, oblikovatelj svjetla Marko Mijatović, suradnik scenografkinje

Denis Rubinić te oblikovateljica oglavlja i dekoracija Ana Mikulić.

Na zadovoljstvo najmlađe publike, potpora zaklade Caboga Stiftung i koprodukcijska suradnja Igara i Kazališta Marina Držića, omogućit će da predstava „Zlatno libro“ nakon festivalskih izvedbi zaživi i na sceni KMD-a u nadolazećoj kazališnoj sezoni.

- Izrazito sam ponosan na našu suradnju s Dubrovačkim ljetnim igrama i mislim da su koprodukcije budućnost kazališne produkcije u Hrvatskoj. U želji da podignemo standard izvedbene umjetnosti za djecu i mlade u gradu Dubrovniku, smatram ovaj projekt izrazito uspješnim te se nadam da će otvoriti put za nove zajedničke projekte - istaknuo je ovom prilikom ravnatelj Kazališta Marina Držića Paolo Tišljarić.

Dubrovačke ljetne igre prilagodile su svoje poslovanje preporukama HZJZ-a za sprječavanje zaraze bolešću COVID-19 te se moli publiku da se pridržava istih. Ulaznice za premijeru, kao i za dvije reprizne izvedbe bile su rasprodane.

Festivalski nastup dubrovačkih simfoničara pod pokroviteljstvom Kraša publici je predstavio program posvećen 250. obljetnici rođenja Ludwiga van Beethovena, iako su ga otvorili s uvertirom Rossinijeve opere Il turco in Italia, što je bio simpatičan uvod u ovu glazbenu večer s obzirom na to da je dirigentica tursko-talijanskog podrijetla. U izvedbi Beethovenova Petog koncerta u Es-duru, poznatijeg kao

Carski koncert, orkestru se pridružio nagrađivani hrvatski pijanist Marijan Đuzel koji je svoja pijanistička znanja usavršio

na Kraljevskom konzervatoriju u Bruxellesu, a te večeri se pokazao zrelim i promišljenim interpretom Beethovena. Drugi dio večeri protekao je u znaku Beethovenove Prve simfonije, dok je prostor parka Gradac pružio ugodno utočište i ambijent u vrijeme kada su veliki koncerti prisiljeni na uzmak iz Kneževa dvora.

Nil Venditti nedavno je imenovana glavnom gostujućom dirigenticom Toskanskog orkestra, a ove i sljedeće sezone angažirana je i kao pomoćna dirigentica Nizozemskog filharmonijskog orkestra s kojim je već debitirala u amsterdamskom Concertgebouwu. Nakon prvog nastupa s Orkestrom iz

Paua i izvedbe Beethovenove Sedme simfonije ravnatelj tog orkestra je oduševljeno izjavio kako je Beethovenova glazba njezina specijalnost, u što se te večeri svakako uvjerila i festivalska publika. Nil Venditti tako je Dubrovački je simfonijski orkestar, inače iskusan u ovom repertoaru, pozvala na novo i svježe putovanje, prštavo i vedro, puno energije, hrabrosti i veselja koje mladost pruža. Osim skladbi na programu, festivalska je publika čula i Beethovenovu Bagatelu, Brahmsov Mađarski ples, ali i Puccinijevu elegiju Chrisantemi, koju je ova dvadesetipetogodišnja dirigentica posvetila svima koji su patili i pate od aktualnog koronavirusa.

36

STUDIO LEA

Vesela manikura koju ćete obožavati Nemate ideju koju boju staviti na svoje nokte? Studio Lea ima veliki izbor svježih trendova Žarke boje lakova za nokte izgledaju potpuno drugačije od uobičajenih. One mogu vašim noktima dati poseban izgled od onoga kojeg ste oduvijek nosili. Vesele boje izgledaju fantastično uz opuštenu ljetnu odjevnu kombinaciju. Uvijek je lijepo vidjeti zanimljivo ukrašene nokte stoga za ljubitelje boja imamo dobre vijesti, a to je da u studiju Lea možete pronaći upravo veselo i šareno što se nosi ove sezone.

Crvena boja nikada ne izlazi iz mode, a za one malo hrabrije i odvažne, tu je i žuta nijansa laka, a nezaobilazna nijansa je i boja fuksije kao i razne nijanse plave. Za koji god nijansu se odlučili, pustite mašti na volju uz sigurne ruke u studiju Lea.

Uz širok izbor boja, kako bi nokti bili lijepi potrebno je voditi računa o njihovom zdravlju, a izvrstan izbor za to su Evo2 lakovi. Za zdravlje nokta je od ključne važnosti ravnoteža kisika i vodene pare što upravo evo2 By-Bio Sculpture omo-

gućava. Ako planirate zakazati termin u studiju Lea i se poigrati s manikurama i uz to imati njegovane nokte nazovite na broj telefona 092 381 1832.

Studio Lea se nalazi na adresi Andrije Hebranga 55.

38

petkom

• BROJ 11 • 4. kolovoza 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Reportaža

Pobjegnite u mali raj na zemlji sa svojom obitelji IDEALNO JE vrijeme za posjetiti otok Mljet, a domaćim ljudima svi se raduju

39

priroda prvo su što nas se dojmilo nakon iskrcaja. Ilija nas vodi otokom gdje saznajemo sve o njegovoj povijesti. Nakon šetnje i boravka na čistom zraku, vrijeme je bilo za nešto i pojesti u restoranu Melita. Domaćinski raspoložen vlasnik restorana predložio nam je ručak po njihovom odabiru, što nismo požalili. Crni rizot, riblja plata i domaći kolači savršen su spoj nakon kojega smo bili spremni za kupanje, što je šestogodišnja Đina nestrpljivo iščekivala.

SAVRŠENO TOPLO MORE Temperatura mora je savršena i za dva-tri stupnja toplija od ostatka obale što je dobra vijest za one koji su nešto zimogrozniji. Netaknuta priroda i toplo more bili su razlog za ostanak na otoku sve do večernjih sati. Idealno je ponijeti masku za ronjenje jer čistoća i raznoliko podmorje ostavljaju bez daha. Nakon odmora za dušu i tijelo vrijeme je za povratak u hotel Odisej u na večeru gdje su ponuda i kvaliteta hrane na visokom nivou. Usluga je kvalitetna i profesionalna. Sve je čisto i besprijekorno.

GABRIELA KREŠIĆ Foto: Gabriela Krešić

ll U vremenu epidemije koronavirusa brojni sasvim pogrešno odustaju od obiteljskih odmora premda u našoj županiji postoje brojna mjesta koja su kao stvorena za bijeg od svakodnevice, a epidemiološki su posve sigurna. Jedno od takvih mjesta svakako je Mljet, a njihov hotel Odisej nudi boravak po pristupačnoj cijeni.

Do Mljeta je iz Dubrovnika najlakše

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

InReportaža memoriam

MOŽE SE (M)LJETOVATI I U KORONI

Ekipa Dubrovačkog dnevnika posjetila je otok Mljet i istražila zašto je on kao stvoren za obiteljski odmor, pa i za roditelje s malom djecom.

petkom

• BROJ 11 • 4. kolovoza 2020.

doći brodom Nona Ana iz Gruške luke. Vožnja traje oko sat i trideset minuta do luke Polače i to sve bez pretjeranih gužvi. Transferom u organizaciji Hotela Odisej za svega desetak minuta vožnje obitelj je već bila u Hotelu.

Check in u hotelu prolazi brzo uz sve moguće mjere zaštite od korona virusa. Dakle, odmah po dolasku izmjerena nam je temperatura brzim toplomjerom, dezinficirane su ruke, a hotel nudi i maske svojim posjetiteljima kako bi bili zaštićeni. Na samom ulazu u sobu može se vidjeti i obavijest o tome kako je ta soba dezinficirana. Čistoća je na visokom nivou i osjećate se uistinu sigurno bez bojazni o mogućoj zarazi koronavirusom što je od izuzetne važnosti naglasiti u vremenu epidemije.

POSJETI OTOČIĆU SV. MARIJE Bezbrižno mljetovanje može započeti. Što drugo najprije posjetiti nego otočić Sv. Marije.

U Pristaništu nas dočekuje vodič NP Mljet Ilija Stražičić te se ukrcavamo na brodicu za koju nam on priča kako je na solarni pogon, pa smo tako saznali kako je brodica jedna od tri takve kupljene novcima EU fondova što je iznimno pozitivna stvar koja se dogodila za NP Mljet. Brodice su dobile naziv po stradalim mještanima u Domovinskom ratu te su tako otočani odali počast svojim herojima.

Stižemo na Otok za svega pet do šest minuta vožnje. Mir, tišina i netaknuta

Dovoljna je samo jedna noć u hotelu, u prirodi, miru i tišini za napuniti se pozitivnom energijom. Nakon obilnog doručka u hotelskom restoranu, gdje možete odabrati više vrsta napitaka, namaza, voća, peciva, bezglutenskih namirnica i veganskih jela bili smo

spremni na novi izlet, u Saplunaru. Za domaćinski ugođaj u hotelu potrudio se i sam direktor hotela koji ne propušta priliku pozdraviti svakog gosta, uvjeriti se u zadovoljstvo uslugom i biti tu za svoje goste. Đina nije propustila priliku sprijateljiti se pa je tako stekla novog prijatelja.

PREKRASNE PLAŽE SAPLUNARE Vožnja do Saplunare, uz savršenu panoramu traje oko 50 minuta. Đina je poželjela sladoled te odmah nala-

zimo više vrsta sladoleda. Silaskom na plažu primjećujemo u hladovini pod borovima ljuljačke, tobogane - pravi mali dječji raj! Niže je velika plaža s morskom pržinom. Uzimamo suncobrane i ležaljke pošto je sunce jako i prepuštamo se spokoju koji smo pronašli. Najljepše uspomene iz djetinjstva vežu me upravo za plaže s mor-

40

petkom

• BROJ 11 • 4. kolovoza 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

petkom

• BROJ 11 • 4. kolovoza 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Reportaža

Reportaža

41

čovjeka od stijena no kada dođete ispred, iluzija nestaje i možete vidjeti običnu stijenu. Dolazak pred Odisejevu špilju zahtijeva skok u more s brodice te kratko plivanje. Ponijeli smo fotoaparat zaštićen u plastičnoj posudu kako bismo zabilježili ovu prirodnu ljepotu. Igra svjetlosti s morskom dubinom najljepše je što možete doživjeti. Stvaraju se fantastične boje, a hridi špilje atrakcija su hrabrim skakačima koji se okušavaju u skokovima s visokih hridi. Prepuni dojmova, vraćamo se na ručak te se odlučujemo za pizzu u sklopu pizzerije Levanat.

ODISEJEVA ŠPILJA

skom pržinom, gledam svoju kćer i upravo me podsjeća na moje djetinjstvo dok gradi dvorac i neumorno stvara cijeli svoj mali svijet. Kada dođete na Saplunaru, nemate želju niti ići bilo gdje drugo no ipak bi trebalo nešto pojesti pa se tako odlučujemo za kreativno uređeni restoran MS u predivnom krajoliku netaknute prirode.

Upoznajemo vlasnika restorana, izrazito pristupačnog Marija Puhijeru kojemu prepuštamo odabir jelovnika za ručak. Dok čekamo naš ručak konobar nam donosi žmuo maslinovog ulja za koje nam kaže da je domaće i rađeno od čak pet vrsta maslina, što smo jedva čekali isprobati. Također smo dobili prirodnu cvjetnu sol kojom po želji začinjamo hranu. Restoran nudi isključivo domaću hranu vlastitog OPG-a pa tako možete kušati domaći kozji sir, pršut, frešku ribu, školjke, domaću verduru. U ovaj restoran se zasigurno vraćamo.

Ručak nas je ostavio bez daha kao i sama kreativnost u uređenju ambijenta.

Freška, zdrava i ukusna hrana! Vrijeme na Saplunari proleti, nemate dojam da ste cijeli dan, dok ne otpratite sunce.

Na povratku do hotela vozač s kojim je uvijek bilo ugodno razgovarati priznao nam je kako se najviše domaćim gostima jer, kako ističe, dobro je da i naši ljudi savršen odmor mogu naći vrlo blizu.

U hotel bez problema možete povesti i svog kućnog ljubimca, na našu radost mogli smo se podružiti s više vrsta umiljatih psića. Uistinu super doživljaj.

U Odisejevu špilju smo krenuli ranije pošto se za posjet trebaju poštivati vremenski uvjeti. Ako se more previše podigne, zatvori se ulaz i ne može se ući pa smo krenuli ranije dok još nema previše mora. Vožnja do špilje brodicom hotela traje sat i pol. Čini se dugo, no uz naša dva skipera vrijeme proleti. Putem smo vidjeli „Biskupa”, prirodnu iluziju kojoj su mještani dali ime Biskup po mještaninu koji sliči na ovu optičku iluziju koju vidite iz samo jednog kuta ploveći pokraj hridi. Vidite glavu

Vrhunska pizza i najbolji koktel radi se u ovoj pizzeriji. Ostaje nam vremena prošetati mjestom gdje srećemo poznate čeljadi iz Grada te se tako proćakulamo. Šetajući rivom nailazimo na štand s domaćim proizvodima gdje starija gospođa prodaje autohtone proizvode. Ne možemo odoljeti i kupujemo suhe smokve ukrašene lovorikom. Nastavljamo našu šetnju i srećemo vlasnika brodice Marka Lopina koji nas veselo poziva na svoj brod Kristina. Uz čašu dobrog vina, proćakulali smo malo i s njim te saznali kako iz Žuljane na Pelješcu najlakše možete na izlet. Markova obitelj od 1976. godine tradicionalno vozi brod Kristinu od Žuljana do NP Mljet svaki dan od 9 do 17 sati. Gosti su mu kaže zadovoljni, a iznimno je sretan što se i domaći ljudi sve više odlučuju na izlete. Saznali smo kako upravo njegov brod često služi za proslave djevojačkih i momačkih večeri te kako su provodi nezaboravni.

IDEALNA DESTINACIJA U KORONI Što otok Mljet čini idealnom destinacijom za obiteljski odmor u vremenu epidemije koronavirusa? U prvom redu su to netaknuta priroda te zdrava hrana koji će vam pomoći da svoj duh i tijelo vratite u harmoniju, da se odmorite i družite sa svojom obitelji u prirodi te uživate u ljetnim radostima. Svakako, važna je i sigurnost, a toga u hotelu Odisej nipošto ne manjka s obzirom na sve mjere opreza, uz trud osoblja da se sve održi besprijekorno čistim.

Za roditelje s djecom važno je nagla-

siti kako Mljet obiluje plažama preko kojih se može lako ući u more, a upravo takva je plaža Saplunara koja će djecu oduševiti i zbog mogućnosti igranja u pijesku, ali i činjenice kako se u blizini nalazi ugostiteljski objekt u kojem je moguće popiti piće, ručati ili pojesti sladoled. Tu je svakako i područje s dječjim spravama za igranje koje će svakako razveseliti djecu. Podmorje će sasvim sigurno zaintrigirati cijelu obitelj pa će nošenje maske na otok biti pravi potez. Mljet je idealan otok za sve one koji se žele opustiti, pobjeći od teških tema te uživati u pravom malom raju na zemlji.

42

petkom

• BROJ 11 • 4. kolovoza 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

petkom

• BROJ 11 • 4. kolovoza 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Crna kronika

Crna kronika

43

SVE ZBOG MASKE

NIŠTA OD LJETOVANJA

Napao ga jer ne nosi masku u Lidlu, uvrijedio sestru s Down sindromom, ovaj mu slomio nos

Poznati britanski ‚zviždač’ uhićen čim je s obitelji stupio na dubrovačko tlo

ll Dvojica muškaraca, stariji i mlađi,

sukobili su se prošloga utorka u trgovini Lidl u Župi dubrovačkoj zbog zaštitne maske. Tom je prilikom mlađi muškarac (30) starijem (72) nanio teške tjelesne ozljede.

Sukob je izbio zbog toga što je stariji muškarac negodovao mlađem, koji je bio u pratnji sestre s posebnim potrebama, kako ne smije biti u trgovini bez maske.

Autor: Vedran Salvia

ll Radi se o odvjetniku koji je otkrio korupcijski skandal u tvrtki SBM Offshore koja se bavi industrijom nafte, a u kojoj je on radio.

Kako je doznao Dubrovački dnevnik od svjedoka događaja, ozlijeđeni stariji muškarac je verbalno prijetio sestri mlađeg muškarca koja ima Downov sindrom i to je bio uzrok fizičkog sukoba.

Mlađi muškarac je sa sestrom koja je taj dan slavila rođendan pošao u Lidl kako bi kupili slatkiše za rođendansku proslavu. Tom prilikom im je prišao stariji muškarac te navodno vrlo neugodnim i bahatim tonom počeo prijetiti te pitati gdje su im maske. Vrijedi napomenuti kako osobe s posebnim potrebama nemaju obvezu nošenja zaštitnih maski. Prema ovoj verziji, mlađi je muškarac kazao kako su maskice slučajno zaboravili, na što je stariji muškarac počeo vikati kako ga ‚za to boli neka stvar’ i nastavio ih vrijeđati i prijetiti im, nakon čega je pozvao poslovođu.

Neslužbeno, supruga starijeg muškarca je prišla bratu i sestri te kazala kako njen suprug nije znao kako je djevojka bolesna, na što je njen suprug navodno kazao kako ga ‚boli k*rac tko je bolestan’, što je razljutilo mlađeg muškarca.

Britanski odvjetnik Jonathan Taylor (51) uhićen je prošloga tjedna u Dubrovniku.

Jonathan Taylor, inače 51-godišnjak, uhićen je na osnovi Interpolove tjeralice i to čim

je stupio na dubrovačko tlo.

Iz Policijske uprave dubrovačko – neretvanske potvrdili su za Dubrovački dnevnik kako je prošloga četvrtka u 11:30 u Zračnoj luci Dubrovnik, prilikom ulazne granične kontrole, po međunarodnoj potrazi uhićen 51-godišnji državljanin Velike Britanije, nakon čega prema proceduri on treba biti doveden sucu istrage koji će odlučiti o mogućem pritvoru.

Zviždač Taylor od 2003. godine je kao odvjetnik radio u tvrtki SBM Offshore. Radi se o nizozemskoj kompaniji, čije je sjedište od 1971. godine u Monacu. Izuzev kasina, radi se o tvrtki s najviše zaposlenika u monegaškoj kneževini.

Taylor je radio na sastavljanju ugovora ove tvrtke te je 2012. godine otkrio, kasnije i ustvrdio kako tajnim klauzulama podmićuje zainteresirane stranke. Dakle, dobiva poslove tako što daje mito.

Taylor je svoju stranu priče iznio medijima, a kasnije je dokazao na sudu, zbog če-

NAKON PRETRESA

Naposljetku, poslovođa je zamolio mlađeg muškarca da napusti butigu jer nemaju maskice ili da ih uzmu, ali navodno tek nakon inzistiranja i galame starijeg muškarca.

On je sa sestrom pošao prema automobilu kako bi uzeo maskice, vratio se u butigu i nastavio kupnju, a u cijeloj situaciji im je pomogla jedna mlađa osoba koja se našla u tom trenutku na blagajni kako bi kupnja išla što brže.

Navodno je, nakon kupnje, stariji muškarac mlađem dobacio da se vide vani. Prijetnjom revoltirani mlađi muškarac je napustio butigu, osta-

vio sestru i spenzu u automobilu te se nastavio verbalni sukob. Prema neslužbenim informacijama, stariji muškarac je u dva navrata f izički nasrnuo na mlađega, na što ga je ovaj udario šakom i ozlijedio mu nos.

Navodno je, i kad se mlađi muškarac ukrcao u vozilo i krenuo dalje, stariji muškarac čupao vrata i vikao kako će ih oboje ubiti.

Iz Policijske uprave dubrovačko – neretvanske su potvrdili navedeni događaj, kao i to da je protiv 30-godišnjaka podignuta kaznena prijava redovnim putem zbog nanošenja tjelesnih ozljeda.

U Konavlima pronađen laboratorij i ‘šuma’ marihuane, uz gomilu oružja ll Temeljem naredbe Općinskog suda u Dubrovniku u utorak, 28. srpnja, pretražena je kuća u Konavlima koju koristi 36-godišnjak, kada je pronađena jedna trenažna mina, 106 komada streljiva, inzulinska šprica s manjom količinom ulja kanabisa, 119 stabljika indijske konoplje, 1,5 kg marihuane i oprema za proizvodnju marihuane, odnosno 12 reflektora, 4 ventilatora, sklopka za ventilator, dva grijača i prijenosna klima.

Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da spomenuta droga, kao

i oprema za uzgoj marihuane, pripada 36-godišnjaku zbog čega je, uz kaznenu prijavu za kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i promet drogama predan pritvorskom nadzorniku Policijske uprave, dok je za pronađeno oružje i streljivo utvrđeno da pripadaju 60-godišnjem bliskom članu njegove obitelji koji je kazneno prijavljen za nedozvoljeno posjedovanje, izradu i Temeljem naredbe Općinskog suda u Dubrovniku u utorak, 28. srpnja, pretražena je kuća u Konavlima koju koristi 36-godišnjak, kada je pronađena jedna trenažna mina, 106 ko-

ga je konzorcij AEX 25 u kojem se tvrtka nalazi plaćao brojne penale, koji se penju čak do 827 milijuna dolara.

Njemu je svijet naftnog biznisa zbog istupa bio zatvoren, ali kao konzultant je radio u Velikoj Britaniji, a u Dubrovnik je došao na odmor.

mada streljiva, inzulinska šprica s manjom količinom ulja kanabisa, 119 stabljika indijske konoplje, 1,5 kg marihuane i oprema za proizvodnju marihuane, odnosno 12 reflektora, 4 ventilatora, sklopka za ventilator, dva grijača i prijenosna klima.

Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da spomenuta droga, kao i oprema za uzgoj marihuane, pripada 36-godišnjaku zbog čega je, uz kaznenu prijavu za kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i promet drogama predan pritvorskom nadzorniku ove Policijske uprave, dok je za pronađeno oružje i streljivo utvrđeno da pripadaju 60-godišnjem bliskom članu njegove obitelji koji je kazneno prijavljen za nedozvoljeno posjedovanje, izradu i nabavu oružja i eksplozivnih tvari.

petkom

• BROJ 11 • 4. kolovoza 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mali oglasi AUTOMOBILI

BMW 52Od

45

Golf 7 - 2014 god.

VW GOLF 2, 1,3 CL,

ll Servisiran, prešao 51 000 km,

registriran do 5/2021. Cijena 11000 EUR. MOB: 098344630 ___________________________________

ll 1991 god, registriran do 12.2020. Ci-

jena 1000 EUR. MOB: 099 344 20 82 ___________________________________

VW Phaeton 5.0 TDI v10

ll 2000g, 161000 km, reg. do

Clio 1.2 Rip Curl 2007.god

02/2021.MOB: 0989042450 ___________________________________

Toyota Prius Hybrid

ll 2003. god. 280 tkm, 1 vlasnik,

full oprema, 6000 EUR Mogućnost zamjene. Tel: 091/1900 908 ___________________________________

BMW 520d m

ll Prodajem automobil Toyota

Prius Hybrid 18 2012. MOB: 099 6333914 ___________________________________

Prvi vlasnik, 118 500 km presao.

Napravljen veliki servis, registriran do kraja 7 mj. Cijena 3200 €.

Mob: 099 252 0138 ___________________________________

Citroen C Elysse 1.6 hdi 2017g

Peugeot 1.4. benzin

ll Paket karavan, 2. vlasnik, 2015.

god, 160 000 km, uredno servisiran u ovlaštenom servisu. Mogućnost zamjene. Tel: 098/756 239 ___________________________________

Mercedes Sprinter 215 cdi

ll Oprema X DESIGN, KLIMA,

ABS, SERVO, AIRBAG, CD PLAYER ( komande na volanu). Prvi vlasnik, svaki servis uredan i jako očuvan.

Auto odličan, doslovno pali i vozi.

Mob: 0917618008 ___________________________________

ll Prešao 59000km.Reg do 10mj

2020. Auto je u odlicnom stanju.Cijena povoljna. MOB: 099 3000 938 ___________________________________ ll Prodaje se Citroen Berlingo,

2008.god, dizel, 8+1.

Za više informacija molimo nazovite na 098 288 653. ___________________________________

2002., registriran do svibnja 2021. godine. Cijena po dogovoru. Broj mobitela: 091/912-2223. ___________________________________

46

petkom

Peugeot 208 1.2 prvi vlasnik

• BROJ 11 • 4. kolovoza 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

petkom

• BROJ 11 • 4. kolovoza 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mali oglasi

Mali oglasi MERCEDES A 180 cdi . AMG sport

MITSUBISHI Outlander

KUPNJA STANOVA

PLOVILA

širem području Dubrovnika, za konkretne klijente. ALAVIJA NEKRETNINE MOB:098288254 ll POTRAŽUJEMO KUĆE - na širem

području Dubrovnika, za konkretne klijente. ALAVIJA NEKRETNINE MOB:098288254

brom stanju. Autoradio-CD i mp3.

098/585 251 ___________________________________ Mercedes-Benz E-klasa

ll 55000 km, 2015 g., mob. 098 618

ll 2,4 Instyle 4WD, benzin + plin,

170 KS, 184.500 km, 2009 godina.

Nije uvoz, drugi vlasnik, max oprema za ovaj model i godište. Nije udaran, uredno održavan, ispravan, dodatno zimske gume. Cijena 58.000 Kn, mob: 095 582 7771 ___________________________________

999

MOTOCIKLI

Piaggio PX 200E Arcobaleno

KUPNJA STANOVA ll GRUŽ- APARTMAN/PP 30

M2+mogućnost kupnje garaže.109.000 E, ALAVIJA NEKRETNINE MOB:098288254. Encert B ll MONTOVJERNA- STAN 55 M2,d-

vije sobe+DB,128.900 E, ALAVIJA NEKRETNINE MOB:098288254 Encert C.

Škoda Octavia Combi 1.6 tdi

ll STARI GRAD – KUĆA 4 etaže 68

M2 sve kompletno obnovljeno 2019 god. 389.460 E, ALAVIJA NEKRETNINE MOB:098288254. Encert D ll 320 CDI Avantgarde, full oprema,

165 kw, diesel, 2006. Godiste.

MOB:0953508383

___________________________________

Mercedes B 180 cdi

ll 198 cm3, 1989 god. Motor u

IMA MJESTA I ZA

savršenom stanju. Izuzetno mala kilometraža Cijena: 15000 TVO JU RE(31844 KLAkm).

MU kn fiksno. MOB: 0913867100

- NAJČITANIJI DUBROVAČKI INTERNETSKI PORTAL s više od pola milijuna jedinstvenih korisnika mjesečno IZNAJMLJIVANJE

- TISKANO IZDANJE DUBROVAČKOG DNEVNIKA s tjednom nakladom od 10 tisuća primjerakaStudent(u)(ici) iznajmljujem

stan u Zagrebu na izvrsnoj lokaciji,blizu krizanja Savske ceste i Avenije Vukovar.Povrsina 37 m2 + balkon.

Sastoji se od spavace i dnevne sobe sa kuhinjom,kupaonice.Sve je novouredjeno.Stan je na drugom katu u zgradi sa tri.Cijena 3000 kn MOB:0915408164 ll

ll 2013 g , 160000km. MOB: 098

618 999 MARKETING: ___________________________________ 099 2408 409, 642 460 ll Prodajem 2 aluminijske felne marketing@dubrovackidnevnik.hr rabljene..17, i 2 gume rabljene u dobrom stanju 205/55/16. MOB: 0958022224

ll 2012.g., 194tkm, reg.12/’20.g.,

cijena 11.900€. Moguća zamjena.

MOB:0912852851

PREDAJ OGLAS BESPLATNO MALI OGLASI SE ZA NAREDNI BROJ ZAPRIMAJU DO SRIJEDE U 12 SATI OGLASNA SLUŽBA DUBROVAČKOG DNEVNIKA Tel 020 642 460 E-mail: oglasi@dubrovackidnevnik.hr

STANOVI PRODAJA ll Cavtat,stan u prizemlju novo-

gradnja 110m2(2 sobe,2 kupaone,dn. boravak,kuhinja).Roh bau garaza(struja i voda).2 ulaza,moguce odvojit u dvije stamb.jedinice,2 parkirna mjesta.Cijena 250000EUR. MOB:0997231848

ll KUPARI KUĆA 550 M2 za turi-

zam ili smještaj većeg broja djelatnika (25-35) potrebna rekonstrukcija 379.500 E, ALAVIJA NEKRETNINE MOB 098288254. ll GRUŽ STAN u izgradnji od 59

M2,dvije sobe+DB,169.920 E,mogućnost kupnje garaže. ALAVIJA NEKRETNINE MOB 098288254 ll MOKOŠICA – STAN 63 M2, dvije

sobe+DB,135.000 E, ALAVIJA NEKRETNINE MOB 098288254 Encert C. ll MOČIĆI - građevinsko zemljište

600 M2,u suncu, 66.000 E, ALAVIJA NEKRETNINE MOB 098288254 ll MOČIĆI - građevinsko zemljište

483 M2,u suncu, 53.130 E, ALAVIJA NEKRETNINE MOB 098288254

RAZNO ll Tim iskusnih meštara nudi

ll POTRAŽUJEMO STANOVE - na

ll Benzinac, 2018. god., u do-

47

llProdajem plastičnu barku 4,60 m.

Kontakt 098/177 6107 ___________________________________ ll Prodavam barku Maestral 5m sa unutarnjim motorom Albin 5 KS,i vanjski Tomos 4 KS.Torpedo 9 KS.Generalno uređen sa vezom.Vrlo povoljno. MOBITEL: 098 589 216 ___________________________________

PRODAJA RAZNO ll Prodajem 4 kuhinjska frižidera,

jednu veliku škrinju, 2 veš mašine gorenje, 1 špaher plin-struja. Sve ispravno cijena u kompletu 1800 kn.

MOB: 098 654 273 ___________________________________ ll Prodajem 4 motokultivatora ( FREZE) Agria 5 konjskih snaga automatik. Malo rabljeno. Cijena u kompletu 2000 kn.

MOB: 098 654 273 ___________________________________ ll Prodajem ljekovit med od borovih iglica. MOB: 0919374727. ___________________________________ ll Prodajem lučić (kapula) za sadnju. MOB:097 7124942 ___________________________________ ll Najbolji pročišćivač i ionizator zraka na svjetskom tržištu - Zepter Therapy Air Ion - certificiran da uklanja SARS-CoV-2 iz zraka. Dišite zdravo, dišite Zepter! +385 91 2333 452 ___________________________________

DEŽURNA LJEKARNA ” GRUŽ ” od 3. 8. do 9.8.2020. ” KOD ZVONIKA ” od 10.8. do 16.8.2020.

pomoć u Vašoj kući, apartmanu. Vršimo sitne popravke, renoviranja i održavanja stambenih objekata (skidanje i popravci drvenih prozora, persijana, vrata, te pituravanje istih, građevinski radovi, elektroinstalacije, vodoinstalacije, gipsarski, keramičarski i soboslikarski radovi, postavljanje podova-laminati, montaza i demontaža namjestaja, izrada i postavljanje željeznih ograda, vrata. MOB: 098 765 460 ___________________________________ ll KAMENOKLESAR- Izrada grobnica,spomenika,nadgrobne vaze - kamenice,nadgrobne knjige,brončana galanterija, slike od porculana, čišćenje i zaštita grobnica,klesanje slova na spomeniku, klupice, skalini, kolone, kamene ograde, dostava i montaža kamena. MOB: 091 7285208 ___________________________________ Uredjujem vrtove i đardine, košnja trave i slično. MOB: 0919374727 ___________________________________ Prodavam 34 stolice, male stolice i stolovi po 300 kuna, jedna garnitura nova od ratana s kušinima 1000 kuna. +385 91 5654 987 ___________________________________

PREMINULI ORSULINA SKARAMUČA (1921) KATE KRALJIĆ (1927) IVKA BUTJER (1928) ANKA BELOČ (1927) ŽELJKO SARDELIĆ (1952) MATO DOBROSLAVIĆ (1935) PEPICA PITEŠA (1952) MILAN KIPERAŠ (1939) ĐURO KLIČAN (1941) ILIJA ĐIVANOVIĆ (1933) MARE VUKIĆ (1929) ANTUN LABAŠ (1934) LJUBE PURIN (1953) ZORICA VIDAK (1935) BOGULJUB KURPJEL (1929) MARIJA MARKET (1943) KATICA TOMŠIĆ (1944) JADRANKA PANTOVIĆ (1962)

48

petkom

• BROJ 11 • 4. kolovoza 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Satira

OTVORENO PISMO PREMIJERU VELIKE BRITANIJE

Dragi Borise Johnsonu, ja sam dubrovački ovisnik, pomozite mi NOVINAR DUBROVAČKOG DNEVNIKA Maro Marušić napisao je otvoreno pismo Borisu Johnsonu, premijeru Velike Britanije

ll Dragi Borise Johnsonu, premijeru velike Velike Britanije,

Vi mene ne znate pa da vam se predstavim. Dolazim iz Dubrovnika, grada na jugu Hrvatske. Možda vam na prvu ne zvoni, ali kada vam kažem da se na engleskom Dubrovnik kaže King’s Landing onda ćete sigurno znači o čemu je riječ. Tu sam rođen, odrastao, skoro i ostario.

Po zanimanju sam ovisnik ili ako vam je lakše shvatiti – narkoman. Da bih vam objasnio svoju ovisnost moram se vratiti malo u prošlost. Moja obitelj je bila radnička. Majka je radila kao službenica u trgovini, a otac se bavio namještajem. Živjeli smo napornim, ali istovremeno lijepim i mirnim životom sve dok turizam početkom ovog milenija nije buknuo.

Jednog dana moja obitelj ipak je donijela odluku da joj je dosta teškog, radničkog života i da

želi malo hedonizma i lagodnosti. Odlučili smo eksperimentirati s lakim drogama, poslovima, nazovite to kako hoćete. Počeli smo iznajmljivati sobu lakim turistima, prvenstveno Česima i Poljacima.

Dolazili su nam sa svojim pomadorama i ostajali koji dan popunjavajući naš kućni budžet. Nismo puno oko njih radili, a lova je kapala.

A onda smo upali u zamku ovisnosti. Od lake narkomanije s Česima i Poljacima u vrlo kratko vrijeme stigli smo do teške apartmanije s Britancima, Nijemcima i Amerikancima (kad pričam o lakim i teškim gostima mislim na obujam njihovih novčanika). Džaba što je doktor Slavko Sakoman milijun puta upozoravao po televizijama da put u ovisnost kreće s lakim gostima – probaš malo Poljaka, Čeha, Slovaka, a vrlo brzo završiš u teškoj ovisnosti o Britancima, Nijemcima, Australcima, Amerikancima. Jebiga, sada znamo da smo ga trebali slušati, a ne postati ovisni i bolesni, ali lako je biti general poslije bitke.

Navukli smo se na britanski dop – 100 i kusur zelembaća za noćenje plus razne ture, izleti, restorani...

Cijelu sezonu šutali smo se u venu s funtama i eurima, neprekidno smo bili razvaljeni od euforije koju nam je donosila lova bez puno rada. Uf kako je to bilo lijepo.

Dođe popodne, vrijeme za check in u apartman moje nekoć radničke obitelji, skuhamo lovu u žlici i ubodemo se. Sjećam se da sam jedno popodne, nakon što sam sve dvaput ubo u venu s dva britanska para, rekao ženi.

-Zamisli najbolji orgazam, pomnoži ga s tisuću i još uvijek nisi ni blizu tom osjećaju kao kada ti legne šut s AIRBNB-ija!

Moja žena razvaljena od novčanica samo je to na to rekla.

-Choose a life, choose a job, choose a career, I choose not to choose job, I choose something else!

I sve je bilo, dragi Borise Johnosunu divno, krasno i ušlagirano dok se nije pojavila kurčeva korona. Britanski dileri prestali su nas snabdijevati valutom i evo ti nas sada u teškoj apstinencijskoj krizi.

Bole nas sve kosti od pomisli da sljedeće zime nećemo na Tajland.

Znojimo se od nedostatka funti i haluciniramo Britance kako gledaju nogometne utakmice po dubrovačkim barovima.

Ima i ove sezone nešto turista u King’s Landingu, ali to su svi ovi iz lake kategorije. Jedan Poljak je u biti normabel od jednog miligrama, da bi malo ublažili ovu apsti-

nencijsku krizu treba nam čitav nosač aviona, mislim nosač Poljaka. Čeh je u rangu xanaxa, Slovak lexaurina, a Mađar apaurina. Ima tu nešto i Austrijanaca, ajde dobro oni su možda heptanon, Francuz je subutex, ali sve je to nedovoljno za suzbijanje jakih kriznih simptoma, dragi premijeru prijateljske nam države.

Nama treba britanskog šuta. Poljak je možda dobar za Albaniju, ali ne i za mene, meni treba nešto jače da šutnem u vene. Shvaćate? Naravno da shvaćate, vi ste pametan čovjek, da niste, ne biste bili premijer.

Stoga vas molimo da ne uvodite dvotjednu samoizolaciju za britanske turiste koji žele posjetiti jug Hrvatske. Nemojte biti dušmanin i ne dati nam dopa koji očajnički čekamo. Dopustite svojim dilerima da nas opskrbe, duga je zima, ubit će nas kriza. Nemojte da vas moram tražiti po kolodvoru u Londonu i moliti vas da mi date jednu funtu za sendvič.

Znam da ste vi dobri i da ćete shvatiti našu ovisnost. Nije lako imati krizu nakon godina narkomanije, mislim apartmanije.

Primite veliki pozdrav premijeru Velike Britanije, Vaš Maro Marušić, ovisnik o Britancima