Dubrovački dnevnik petkom br. 10

Vijesti

petkom

O

BESPLATN

Petak, 31. srpnja

Godina 1, broj 10, 2020.

Izlazi jednom tjedno

ISSN 2718-3742

KNEŽEVIĆ I LUJIĆ: Da smo tax-free, ne bi nam trebala ni lipa pomoći!

ANTE VLAŠIĆ: Sezona je propala, sad trebaju preživjeti najpogođeniji

Franković milijunima Amerikanaca: Sigurni smo, dođite!

INTERVJU

INTERVJU

VIJESTI

Foto: Grgo Jelavić / PIXSELL

GROBLJE DUBAC Korona produljila radove, ali sve će završiti u roku

Ne možeš TAKVA unutra!

Nemaš MASKU!

ll Ekipa dubrovačkog

dnevnika obišla je gradilište i doznala u kojoj je fazi jedan od najvećih, ali i najiščekivanijih projekata u županiji na čiju se realizaciju čeka godinama

Stranica 20

AKTUALNO Stranci odustaju od vjenčanja u Gradu, ni ne znaju za dobru Covid situaciju

ll ‚Trebalo bi nam osvjet-

lati obraz, izaći s podacima, s brojem zaraženih, brojem umrlih i s nekom pozitivnom kampanjom’

Stranica 12

ISTRAŽILI SMO

Jesu li besplatne turističke ture u Dubrovniku (i)legalne Stranica 24

2

petkom

• BROJ 10 • 31. srpnja 2020.

petkom

• BROJ 10 • 31. srpnja 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Uvodnik Tomislav Miletic / PIXSELL

Uvodnik

3

NAKLADNIK Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik OIB: 84019117288 GLAVNA UREDNICA Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr ZAMJENICA GLAVNE UREDNICE Ivona Butjer Mratinović UREDNIK Vedran Salvia REDAKCIJA 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr Aida Čakić Alena Anđušić Maro Marušić Nikša Klečak FOTOGRAF Goran Mratinović KOLUMNISTI Maro Marušić Vjera Šuman GRAFIČKI PRIJELOM festivus.hr MARKETING Gabriela Krešić 020/642-460 marketing@dubrovackidnevnik.hr MALI OGLASI oglasi@dubrovackidnevnik.hr

Piše: Lucija Komaić

Kriza je prilika

K

riza je uzela maha. Špica je špice, vrhunac vrhunca sezone, a Dubrovnik skuplja mrvice. Šteta će se zbrajati nešto kasnije. Sad još uvijek tinja nada u svakog gosta, a svaki gost znači i koje izgubljeno radno mjesto, koju ugašenu firmu ili obrt manje. Neka ovaj vrhunac prođe što bolje i neka gubitak bude što manji, iako je za neke već prekasno. Samo za primjer, gomila otkaza u Atlasu, koji je nekada u najboljim vremenima zapošljavao preko tisuću Dubrovčana, znači vjerojatno i konačni kraj. Potpuno shvatljiv u ekonomskom smislu, ali uz duboko razočarenje i emotivna sjećanja na ono što je ta perjanica dubrovačkog turizma nekad bio.

Bit će to prekretnica u kojoj neka povijest doživljava svoj konačni kraj, ali kraj koji je realno odavno započeo. Nije da je ikoga za to previše briga, ali uskoro bi svoj kraj mogla dočekati i Dubrovačka ulica u gradu Beogradu, jednako tako kao simbol kraja jedne odavno završene prošlosti. Tamošnja lokalna vlast, u jeku krize i nemira koji potresaju Srbiju, najavila je promjenu naziva imena svih ulica koje ga nose po toponimima iz Hrvatske, Slovenije i BiH.

R

ečeno je kako će u Beogradu tako promijeniti ime Porečka, Hvarska, Hrvatska, Splitska, Podravska, Bjelovarska, Šibenička, Ljubljanska, Bledska, Bosanska, Mariborska, Celjska, Lopudska, Murska, Zenička, a razmišlja se i o promjeni imena Sarajevske i Mostarske ulice. Beogradska Dubrovačka zasad nije spomenuta, kao da je nekoga to strah napraviti. Ove najave izazvale su žestoke reakcije javnosti i naravno prijepore, kao što to uvijek biva kod ovakvih stvari. Većina građana Beograda i Srbije je zgrožena time što u ovakvom trenutku netko uopće ima vremena baviti se imenima tih ulica na kojima obespravljen narod baš ovih dana traži pravdu. U Srbiji dnevno obolijeva nekoliko stotina ljudi od korone, gospodarstvo je u blokadi, nezaposlenost buja, a svijet obilaze slike nemira na ulicama.

Ima naravno i onih kojima je drago što će onda kada završe na ulici to ipak biti na nekoj koja nosi srpski toponim umjesto hrvatskog. dalje, nije da je nekoga za to previše briga, niti će to na bilo kakav način utjecati na život u Dubrovniku, ali može se to shvatiti i na jedan vrlo zanimljiv i pozitivan način. Dubrovnik još uvijek nosi rane i posljedice velikos-

I

rpske politike i agresije u kojoj je Grad stradao zbog toga što su upravo oni svojatali ono što im ne pripada. Možda je konačno odustajanje od Poreča, Splita, Lopuda, ali i Dubrovnika, makar u znaku imena ulica, konačni kraj tog svojatanja koje je odavno i trebalo završiti. Sad još ostaje pitanje zašto se boje spomenuti Dubrovnik i Dubrovačku? Je li to znak da ta ulica možda ipak neće promijeniti ime? Je li to zato što se netko nekoga boji ili bi se trebao bojati? Možda mi i dalje njih? Ili možda ipak oni svojih. Svih onih ljudi koji su zgroženi ovakvim potezom u ovako teškim vremenima. Ne zato što svojataju Dubrovnik, Sarajevo ili Mostar, nego upravo zato što znaju koliko su im ti gradovi u životu značili, koliko su ih u prošlosti civilizacijski zadužili, a kako su im oni u tom povijesnom trenutku za sve to vratili. a to vrijeme ni u Hrvatskoj nije dobro, ali čini se ipak bolje. Od same epidemiološke do gospodarske situacije koliko god da je neizvjesna. I tu će se prvom prilikom mijenjati imena ulica, trgova, onda kada netko ne bude imao pametnijih ideja za pridobiti naklonost građana. To uvijek pali kod ljudi koji će jednog dana kada ostanu bez svega jesti

Z

još jedino grbove, zastave i ploče na kojima su nazivi ulica. Za desert će imati još i pečate. To im uvijek ostane kao zadnja nada u birokratskom društvu u kojem bujaju jedino javna radna mjesta, dok u privatnom sektoru nestaju kompletne tvrtke, agencije, tvornice. Čak je i to jednim dijelom vezano upravo uz te nekakve promjene koje dolaze s politikom mijenjanja, samo zato što je netko u politici i prilici da mijenja, a mogao bi proći i bez promjene. Upravo je jedna takva promjena u dubrovačkoj javnosti izazvala žustre rasprave na Gradskom vijeću. Svašta je tako izašlo u javnost prilikom smjene ravnatelja Lokruma, zbog toga što nije ispoštovana procedura u odvozu otpada, iako tom prilikom, kako su naglasili nije nastala financijska šteta. ko i kad bi svi vladajući mijenjali svoje ljude zbog najmanjeg proceduralnog propusta, to bi bio neki novi smjer u državi u kojoj se uglavnom brani svoje ljude sve do zadnjeg dana slobode prije pritvora ili do zadnje neprijavljene nekretnine. Bio bi to onda Japan, Švedska ili Švicarska, a ne Balkan. Zanimljive su informacije tu ponovno došle pod reflektor javnosti. DDS-ov Ivan Jelčić tako je otvoreno rekao ono što svi

A

uvijek i misle. Čemu uopće natječaji, čemu uvjeti, pisanje programa i prividno nadmetanje lošijih i boljih ako se zna kako će posao uvijek dobiti onaj sa stranačkom iskaznicom? Čemu raspravljanje o ovima ili onima, našima, vašima i njihovima kad isti čovjek sad može biti njihov, a da je prije pet godina bio naš? I na kraju, zašto on mora biti ičiji? Je li dovoljno da bude samo stručan? Na koncu sve te smjene, svojih, naših i njihovih uvijek plate građani. Oni koji su tu bili prije, uvijek na kraju tu i ostanu. Kao zaposlenici, raspoređeni na druga radna mjesta. Jednom kad se učlane da bi se uhljebili, dobiju uz posao iskaznicu i dobar koeficijent. Ostanu svi gdje su i bili, gotovo pa uz istu plaću, ali bez odgovornosti. Često kao pomoćnici, onima koji bez te pomoći ne bi mogli usnuti. Stari ostaju, dok novi dolaze i dolaze. Tako se rodila jedna od najvećih birokracija u Europi, zbog koje pati i privatni sektor koji je upravo ovih dana na koljenima. Birokracija koja je neodrživa i koja u ovakvom obliku mora nestati. Treba je izbrisati poput imena ulice zaboravljene prošlosti. Jer to i nije ništa drugo nego relikt prošlosti koja sa suvremenom ekonomijom nema baš ništa. Možda je kriza upravo i prilika za to i napraviti.

4

petkom

• BROJ 9 • 24. srpnja 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

petkom

• BROJ 10 • 31. srpnja 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

Vijesti

BIENVENUE LE CHAMPLAIN!

Dubrovnik, matična luka za prvi kruzer s putnicima nakon ‚zatvaranja’ KRUZER LE CHAMPLAIN uplovljavat će u Dubrovnik svaka dva tjedna sve do sredine rujna

...

JOŠ JEDAN ‚HOME PORT’ U GRUŽU SA STAROM POZNANICOM I DUBROVAČKOM POSADOM

NIKŠA KLEČAK Foto: Ponant

ll U Dubrovnik stiže prvi među-

narodni kruzer s putnicima nakon ‚zatvaranja’ i krize koju je prouzrokovala pandemija korona virusa. Brodu Le Champlain Luka Gruž na rasporedu je ovoga petka u jutarnjim satima.

Istina, radi se o malom kruzeru na kojemu je tek 45 putnika, ali kojemu će upravo Dubrovnik biti mjesto iskrcaja putnika, ali i ukrcaja 45 novih.

Ovaj 131 metara dug kruzer, vrijedan 136 milijuna eura, porinut je 2018. go-

dine, a iako bi u Gružu trebao ukrcati 45 putnika, inače može primiti do 264 putnika o kojima se brine 110 članova posade.

Samu potvrdu dolaska ovog kruzera dobili smo od Lučke uprave Dubrovnik, a brod će smjene putnika raditi svaka dva tjedna sve do sredine rujna.

Dok bi još u 2019. godini ovaj brod bio tek mali dio ukupne statistike uplovljavanja kruzera u Dubrovnik, ove godine je ipak prva lasta, koja možda ne čini kruzer sezonu, ali je svakako indikator da se stvari pokreću s mrtve točke.

LA BELLE DE L’ADRIATIQUE idući je mini-kruzer koji već nestrpljivo čeka svoje prvo putovanje s putnicima ovo ljeto. On bi prve goste trebao primiti u Luci Gruž već 12. kolovoza i trebao bi dolaziti u Dubrovnik svakog tjedna sve do početka listopada. La Belle de l’Adriatique je 110 metara dug brod koji već godinama dolazi u Dubrovnik, i to pretežito s posadom iz Dubrovnika.

Tijekom korona krize većinu je vremena proveo usidren pokraj Dakse.

Iako zasad još uvijek stoje u najavi, brojne kruzer kompanije zbog aktualne epidemije imaju pravo otkazati svoja uplovljavanja što je zbog izmijenjenih itinerera i promjene destinacija gotovo pa sigurna stvar. Tako je sigurno da najveće kompanije ko-

je prevoze najveći broj putnika u Dubrovniku Costa i MSC ove godine zasigurno neće ploviti Jadranskim morem pa tako neće ni dolaziti u posjet Gradu. U gruškoj luci su već otkazana 362 ticanja brodova koji su trebali

dovesti oko 550 tisuća putnika, a ostvareno ih je devet s kojima je došlo 3 532 putnika. Za usporedbu, prošle godine je ostvareno 486 ticanja brodova koji su doveli preko 768 tisuća gostiju.

5

...

U gruškoj luci su već otkazana 362 ticanja brodova koji su trebali dovesti oko 550 tisuća putnika, a ostvareno ih je devet s kojima je došlo 3 532 putnika. Za usporedbu, prošle godine je ostvareno 486 ticanja brodova koji su doveli preko 768 tisuća gostiju.

6

petkom

• BROJ 10 • 31. srpnja 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

LIJEPE VIJESTI stižu iz dubrovačke bolnice VEDRAN SALVIA Foto: Goran Mratinović

ll Donacijom Grada Dubrovnika nabavljena su četiri respiratora te isto toliko monitora za nadzor vitalnih funkcija u svrhu borbe protiv pandemije virusom COVID-19. Više o uređajima rečeno je na konferenciji za novinare koja se u srijedu održala u bolnici, a tom prilikom istaknuto je i kako će se Grad pobrinuti za stambeno zbrinjavanje medicinskih djelatnika.

Franković poručio pred milijunskim američkim auditorijem: Dubrovnik je siguran grad, dođite nam!

Američka novinarka poznate američke televizijske kuće ABC News Maggie Rulli odradila je u srijedu ujutro intervju s gradonačelnikom Matom Frankovićem

je emitirana posebna emisija Good Morning America iz Dubrovnika. Emisiju je gledalo 12,5 milijuna ljudi te tako dobilo informacije o sigurnom Dubrovniku.

IVONA BUTJER MRATINOVIĆ

“Kada bi pokušali izmjeriti financijsku vrijednost ovakve reklame kao i učinak emisije dovoljno je reći - neprocjenjivo! Hvala ABCNews!

Hvala cijeloj hrvatskoj ekipi, Krešu Macanu i Total Croatia Travel Info zajednici koja sudjeluje u ovom projektu i hvala TZ Dubrovnik na organizaciji događanja”, kazao je Franković koji je pozvao turiste iz SAD-a u Dubrovnik koji je, naglasio je, siguran, poseban i ne ide nigdje nego čeka na njih.

ll Tom je prilikom Franković pred milijunskim američkim auditorijem poručio kako je Dubrovnik sigurna destinacija, što je ogromna promocija koja je dubrovačkom turizmu u ovom trenutku itekako potrebna.

Podsjetimo, u prime timeu ABC Newsa, jedne od vodećih američkih TV postaja, u utorak

VRIJEDNOST SKORO MILIJUN KUNA

- Ovi respiratori su zadnja riječ tehnike. Sad imamo 15 respiratora, ali i šest pokretnih respiratora te desetak anestezioloških uređaja.

Ovo nas čini sigurnima - rekao je Bekić.

7

OGROMNA PROMOCIJA KOJA NAM JE ITEKAKO POTREBNA

Grad je bolnici donirao četiri respiratora, pronađen i modus stambenog zbrinjavanja medicinskih djelatnika

Ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik Marijo Bekić kazao je „kako je lijepo vidjeti gradonačelnika jer on uvijek donese koristan poklon”.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

DONACIJA

Što se tiče nabavke respiratora, radi se o opremi koja je namijenjena za potrebe Odjela za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje. Vrijednost nabave iznosi 967,500 kuna s PDV-om, a ugovorni dobavljač je tvrtka Drager Medical Croatia.

petkom

• BROJ 10 • 31. srpnja 2020.

SPRJEČAVA SE POTPUNI SLOM TURIZMA

Gradonačelnik Mato Franković kazao je kako Grad ovako nastavlja ulaganja u bolnicu, dodajući kako smo sad uistinu dobro opremljeni.

- Sad se pokazuje koliko treba imati moderan i jak zdravstveni sustav. Naši gosti traže i očekuju sigurnost, prije se radilo o drugoj vrsti sigurnosnosti, a sad je tu i ona druga zdravstvena sigurnost uz epidemiološku krizu. Naša bolnica zaslužuje poseban status i za to ću se boriti u Saboru. Sugrađani su to zaslužili - dodao je Franković.

DOGOVOREN MODEL DONACIJE ZEMLJIŠTA Oko stambenog zbrinjavanja Franković je rekao kako će Grad Dubrovnik ustupiti Općoj bolnici Dubrovnik zemljište na Pobrežju.

Naime, sastanak gradonačelnika Mata Frankovića, ravnatelja Opće bolnice Dubrovnik Marija Bekića i predsjednika dubrovačke podružnice Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara/tehničara Ivana Večerina održan je također u srijedu u bolnici.

- Dogovorili smo model donacije zemljišta na Pobrežju. Treba to sad prostorno-planski

riješiti, ali ono što slijedi je darovnica prema medicinskom osoblju OB Dubrovnik. Osoblje će graditi stambene jedinice, a mi dajemo zemljište - rekao je Franković.

- Kupili smo na Pobrežju 70 tisuća kvadrata i osigurat ćemo dostatnu kvadraturu za medicinsko osoblje - dodao je.

Poručio je i da se nije odustalo od ideje da se šesti kat OB Dubrovnik uredi za gostujuće liječnike.

- Izrađena je projektna dokumentacija. Čim se financijski konsolidiramo idemo u taj projekt. - kazao je Franković.

Sindikalist Večerin je poručio kako je zadovoljan ishodom.

- Ovo je nadam se samo početak i prvi korak u rješavanju brojnih problema koji muče zaposlenike. Konačno smo se približili dogovoru i sad finaliziramo ideju koja je započela prije dvije-tri godine. Nadamo se da će se napraviti sve navedeno kako bi se osiguralo zemljište za medicinsko osoblje - izjavio je Ivan Večerin.

Apel Zagrebu: Broj zaraženih podijelite po regijama, šalje se kriva slika o Dubrovniku! „Vjerujem da bi detaljniji režim podjele i slanja podataka Europskom centru za kontrolu bolesti promijenio turističku sliku Hrvatske nabolje te bi se značajnije istaknuli kao epidemiološki sigurna Covid-19 zemlja,“ napisao je u dopisu ll Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković uputio je proteklog tjedna dopis Stožeru civilne zaštite Republike Hrvatske, a nastavno na odluku Nizozemske kojom je Hrvatsku označila kao nesigurnu zemlju za putovanje zbog korona virusa, odnosno stavila je na popis država u koje građani ne bi trebali putovati ako to nije prijeko potrebno. Navedenu odluku koja je posljedično dovela do smanjenja rezervacija i prodaje turističkih aranžmana s nizozemskog tržišta, ističe gradonačelnik Franković, u tamošnjem Institutu za javno zdravstvo i okoliš pravdaju činjenicom da su statistički podaci koje Republika Hrvatska

šalje u Europski centar za kontrolu bolesti oskudni jer se dijele samo na dvije regije.

Gradonačelnik Franković smatra takav režim dostave podataka dovodi do iskrivljene slike pojedinih regija u Republici Hrvatskoj. Stoga je u ime Grada Dubrovnika Stožeru civilne zaštite RH predložio da se podaci koji se dnevno šalju podijele po županijama, odnosno, ukoliko to nije moguće, gradonačelnik preporuču-

je podjelu na pet regija, sukladno podijeli kakva je istaknuta na grbu Republike Hrvatske, stoji u priopćenju Grada Dubrovnik.

-„Vjerujem da bi detaljniji režim podjele i slanja podataka Europskom centru za kontrolu bolesti promijenio turističku sliku Hrvatske nabolje te bi se značajnije istaknuli kao epidemiološki sigurna Covid-19 zemlja“, ističe gradonačelnik u dopisu te upozorava: „Ukoliko nas europske zemlje počnu stavljati na listu nepoželjnih zemalja dogodit će se potpuni slom naše primarne gospodarske grane – turizma, što većina hrvatskih obalnih gradova i općina, ali i naši gospodarski subjekti, ne mogu preživjeti. Stoga Vas molim da statistički podijelite Hrvatsku u više regija, a na nama je da, unutar svojih regija, provodimo sve mjere koje ste preporučili s ciljem što manje mogućnosti zaraze“, zaključio je gradonačelnik Franković obraćanje Stožeru civilne zaštite Republike Hrvatske.

8

petkom

• BROJ 10 • 31. srpnja 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

Grad i Društvo arhitekata surađivat će pri donošenju PPU-a i GUP-a ll Grad Dubrovnik i Društvo arhitekata Dubrovnik sklopili su jednogodišnji Sporazum o suradnji na izradi prostornih planova, a potpisali su ga gradonačelnik Mato Franković i predsjednik Društva arhitekata Božo Benić.

Sporazumom je definirano da će, u cilju što kvalitetnijeg unaprjeđenja prostornog uređenja, Društvo arhitekata Dubrovnik (DAD) na zahtjev Grada i samoinicijativno pružati Gradu savjetodavne usluge i davati stručna mišljenja prilikom izrade izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja i Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika.

U sklopu navedenog angažmana i sukladno odredbama Sporazuma DAD je osnovao radnu skupinu s ciljem analize i izrade mišljenja o izmjenama i dopunama planskih dokumenata. Za voditelje radne skupine imenovani su Božo Benić i Romano Duić, a za članove Lea Đurović Ruso,

Ursula Stanić Siništaj, Matko Vetma, Ivan Vojnić i Valentina Vojnić.

jemo da je ono jamac kvalitete“, kazao je gradonačelnik Franković.

-„Navedena suradnja donosi dodatnu razinu profesionalnosti u segment prostornog planiranja, koji je najvažnija podloga budućeg urbanističkog razvoja Grada. Iznimno smo zadovoljni ovakvim uključenjem Društva arhitekata Dubrovnik i vjeru-

DAD će ovu savjetodavnu ulogu obavljati bez naknade, na profesionalan način, uz stručnu brigu i u skladu s etikom i uzancama arhitektonskog poziva – zvanja, pridržavajući se načela savjesnosti i poštenja, obvezujućih propisa, normi i pravila struke.

Odabrana ponuda za izgradnju ceste za zgrade HRVI u Mokošici ll Grad Dubrovnik proveo je postupak odabira izvođača radova na izgradnji ceste s infrastrukturom za zgrade HRVI u Mokošici. Donesene je Odluka o odabiru ekonomski najpovoljnije ponude u iznosu od 5.335.043,40 bez PDV-a, dok će se ugovor potpisati početkom kolovoza, odnosno protekom redovnih žalbenih rokova.

Novoplanirana ulica, koja se na početku zahvata uklapa u gradsku cestu kod novog kružnog toka, imat će dva kolna ulaza za pristup zgradama. Duž ceste izvest će se oborinska odvodnja, odvodnja otpadnih voda, vodovodna i protupožarna instalacija te distributivna telekomunikacijska kanalizacija (DTK) i javna rasvjeta.

metara tako da je ukupna širina koridora u najužem dijelu 10,70 metara.

Predviđeni rok izvođenja radova je 150 kalendarskih dana od dana uvođenja u posao.

Ukupna dužina prometnice iznosi 322 metra i predviđene širine kolnika s dva prometa traka od 5,5 metara.

Obostrani nogostup širine je 1,60 metara s bankinama od 0,8-1,0 m

Podsjetimo, investicija izgradnje četiri zgrade u Mokošici realizira se u suradnji s Ministarstvom branitelja, a od 108 stanova njih 65 bit će dodijeljeno hrvatskim braniteljima – stradalnicima Domovinskog rata s područja Grada Dubrovnika, dok će 43 stana pripasti Gradu. Oni će se prema modelu Dubrovačke stanogradnje dodijeliti u najam mladima dubrovačkim obiteljima s mogućnošću otkupa nakon 10 godina.

petkom

• BROJ 9 • 24. srpnja 2020.

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

Roditeljima za treće i svako daljnje novorođeno dijete isplaćeno 590.400 kuna ll Sukladno novoj mjeri Grada Dubrovnika isplaćena je još jedna stalna godišnja pomoć za 2020. godinu roditeljima za treće i svako daljnje novorođeno dijete, u iznosu od 105.600,00 kuna. Ovo je druga uplata za 2020. godinu. Prva je bila na iznos 484.800,00 kuna, a krajem godine planirana je još jedna, ovisno o broju novoprijavljenih.

Riječ je o mjeri iz Odluke o ostvarivanju prava na dar za novorođeno dijete, usvojenoj prošle godine, kojom se roditeljima za treće i svako daljnje novorođeno dijete isplaćuje potpora u ukupnom iznosu od 33.600,00 kuna.

Potpora se isplaćuje u jednakim godišnjim obrocima do navršene sedme godine djetetova života. Mjera se odnosi na svu djecu rođenu iza 1. siječnja 2019.

U cilju demografskog razvoja Grad Dubrovnik kontinuirano provodi čitav sklop mjera i aktivnosti kako bi se omogućili što bolji ekonomski i socijalni uvjeti. Tako je u mjere socijalnog programa uvršten čitav niz subvencija, olakšica i potpora usmjerenih poboljšanju demografske slike Grada, a područje skrbi o djeci strategijski je prioritet djelovanja.

9

Ishođena uporabna dozvola za OŠ Montovjerna Osnovna škola Montovjerna dobila je uporabnu dozvolu čime su se stekli uvjeti za njeno korištenje. Istovremeno, u tijeku je postupak isporuke i ugradnje učioničkog te uredskog namještaja odnosno opreme za sportsku dvoranu, dok je oprema za školsku kuhinju već ugrađena. Zahvaljujući svemu navedenom potpuno opremljena nova škola s početkom iduće nastavne godine primit će prve generacije polaznika.

Podsjetimo, Osnovna škola Montovjerna prva je škola koja se u Dubrovniku izgradila nakon 1985. godine i najveći je pojedinačni kapitalni projekt u osnovnoškolskom obrazovanju.

Nova škola u potpunosti ispunjava potrebe nastavnog programa i kapacitete za organizaciju nastave u jednoj smjeni za učenike od prvog do osmog razreda - osam nižih i osam viših razreda, ukupno 16 razreda po 28 učenika, odnosno 448 učenika u jednoj smjeni. Izgrađena je i dvodijelna sportska dvorana s pratećim sadržajima, blagovaonica i knjižnica,

dodatne učionice za izborni predmet te prostori za pedagoga i psihologa. Škola je projektirana kao zgrada gotovo nulte potrošnje energije, energetskog razreda A+. Opremljena je modernim sustavom grijanja i hlađenja pomoću dizalica topline zrak/voda, sustavom vatrodojave, ventilacije, odimljavanja, sprinkler instalacijom, ozvučenjem, automatskim zvonom, SOS instalacijom, te gromobranom, a rasvjeta se temelji na LED tehnologiji.

Investicija je ukupno vrijedna preko 75 milijuna kuna.

Gradonačelnik s veleposlanicima o Dubrovniku kao sigurnoj destinaciji ll Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković održao je telefonske sastanke s veleposlanicima Velike Britanije, Njemačke i Nizozemske u Republici Hrvatskoj.

Tom je prigodom Gradonačelnik izvijestio veleposlanike o aktualnom stanju po pitanju COVID 19 na području grada Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županija.

Također je veleposlanike obavijestio o protokolima koji su pripremljeni u slučaju većeg širenja zaraze na području Dubrovnika.

Ujedno, sva tri veleposlanika obaviještena su o inicijativi gradonačelnika Frankovića da se brojke zaraženih u Republici Hrvatskoj prilikom slanja statističkih podataka Europskom centru za kontrolu bolesti razdvoje po županijama, a sve kako bi države, koje su za Dubrovnik emitivna turistička tržišta, znale egzaktne podatke o broju zaraženih i na osnovu njih mogle izvještavati o činjenici da je Dubrovnik u ovom trenutku jedna od najsigurnijih europskih destinacija za putovanje.

10

petkom

• BROJ 10 • 31. srpnja 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Gradsko vijeće

Gradsko vijeće

SJEDNICA GRADSKOG VIJEĆA

Dubrovniku smanjen proračun, u pripremi i kredit, ali u brzi oporavak vjeruju i banke

Foto: Goran Mratinović

Vijećnici su 10 sati proveli pod maskama

ll Sjednica Gradskog vijeća održana je u ponedjeljak, 27. srpnja, u Velikoj vijećnici Grada Dubrovnika. Zbog epidemioloških mjera, vijećnici su tijekom 10-satne sjednice svo vrijeme imali zaštitne maske, a točke dnevnog reda koje su privukle najviše pozornosti svakako se tiču rebalansa proračuna koji je izglasan većinom glasova, odluke o dizanju kredita zbog korona-krize, razrješenja Ivice Grileca s mjesta ravnatelja Javne ustanove Rezervat Lokrum, ukidanja potpora koje nisu klasificirane kao nužnost. Svakako, zanimljiv je bio i dio Vijećničkih pitanja kada je gradonačelnik Mato Franković kazao kako bi za godinu dana trebala biti gotova dokumentacija za izgradnju velike sportske dvorane.

kako se Grad Dubrovnik priprema na kredit kako bi se umanjila šteta nastala zbog korona-krize.

Rebalans glatko usvojen

Iznio je i pozitivne brojke prema kojem je Dubrovnik sada dostigao brojke od 30 posto u odnosu na prošlu sezonu, čemu je sasvim sigurno doprinijela reaktivacija britanskog tržišta.

Odluka koja se tiče rebalansa Proračuna za 2020. godinu usvojena je većinom glasova.

“Kako su se smanjili prihodi u ožujku, uveli smo sustav nužnog i neophodnog financiranja. Ostvarena je financijska stabilnost mada smo ostvarili 94, 5 posto prihoda manje, ali i 47 milijuna kuna rashoda manje.

Kad se uzmu prihodi i rashodi za prvih šest mjeseci, ostvaren je suficit od 8,6 milijuna kuna. Uspjeli smo sve to izbalansirati bez kredita. Na računu smo 1. siječnja imali 63 milijuna kuna, 30. lipnja 5,7 milijuna, a sada oko šest milijuna kuna,” kazao je Franković obrazlažući točku podsjetivši na mjere pomoći koje je Grad uveo za poduzetnike i ranjive skupine. Dodao je i kako će rebalans sigurno doživjeti izmjene u listopadu, ali i

prikazati kako su to Hrvati iz BiH koji su došli glasati za HDZ u Grad. “To nije bilo etično,” kazao je. Rikard Rossetti (DUSTRA) je kazao kako ‘on ne bi mijenjao Grileca jer nije bilo financijske štete premda nije ispoštovao proceduru’.

Gradonačelnik Mato Franković ja, pljuštale su prozivke, posebno na relaciji HDZ-DDS odnosno HDZ-’Srđ je Grad’.

Donosimo najzanimljivije momente s Gradskog Vijeća koje je održano pod maskama zbog covid mjera

IVONA BUTJER MRATINOVIĆ

“Pripremamo se za kredit koji bi bio dugoročniji i koji bi Gradu osigurao malo više zraka, da možemo dočekati travanj, a da svima možemo pomoći i da ne uđemo u minus po računu. Jedan scenarij je minus po računu, a od OTP banke smo dobili 60 milijuna kuna za minus, u to nismo ušli, ali ćemo ući ako bude trebalo. Drugi scenarij je kreditno zaduženje od sto milijuna kuna koje bi nam omogućilo sredstva da možemo normalno funkcionirati, a to je kredit na 10 godina s rokom počeka od dvije godine dok se stanje ne stabilizira,” izjavio je.

Nikša Selmani (KLGB Srđ je Grad) je kazao kako je propust što svi vijećnici nisu bili uključeni u promišljanje kako se izvući iz ove nezavidne pozicije, dok je Jadran Barač (SDP) rebalans ocijenio nerealnim te je uvjeren kako će biti velikih naknadnih korekcija u brojkama. Maro Kristić (Most) kritizirao je stavove gradskih uprava prema kojima se Dubrovnik predstavljao kao bogat grad te kako se građani ‘s pravom pitaju gdje je sad nestao sav taj novac’.

“Ministar financija nas redovno ističe kao pozitivan primjer pri upravljanju u ovoj kri-

petkom

• BROJ 9 • 24. srpnja 2020.

zi. Sigurno bismo bili u boljoj situaciji što se tiče kreditnih zaduženja da su i ostali gradovi u RH na istoj razini. Grad Rijeka je prije nekoliko tjedana usvojila proračun s deficitom iako to zakonski nije ispravno jer su mu prihodi bili manji od rashoda. Kontroliramo maksimalno situaciju. Banke su itekako spremne stati iza Dubrovnika jer se Dubrovnik itekako brzo može oporaviti,” odgovorio je Franković.

Marijo Bekić (HDZ) kazao je kako su u Opću bolnicu Dubrovnik stigla četiri respiratora koje je financirao Grad Dubrovnik bez obzira na vrlo nezavidnu financijsku situaciju u kojoj se Dubrovnik našao.

‘Pa kud baš vi o političkim podjelama?!’

Ivica Grilec razriješen je dužnosti ravnatelja JU Rezervat Lokrum, a v.d. ravnateljice imenovana je Nikolina Grković. Prilikom rasprave o dvjema točkama dnevnog reda koje se tiču razrješenja odnosno imenovan-

Nikša Selmani, KLGB ‘Srđ je Grad’

“Sad bih ovdje trebao biti sretan jer se obistinilo ono što smo mi dvije i pol godine govorili. Meni je žao što je došlo do ove situacije. Kad je bila debata i kad je bilo glasanje, ne može mi pobjeći nešto što je Franković rekao, a to je da je dobio Grilec posao jer je član HDZ-a i što mu kao takvom može vjerovati. To me tada jako zasmetalo. Upravno vijeće je među pet kandidata u ukupno 20 minuta izabralo Grileca. Oni su u 20 minuta odlučili da je on najbolji,” kazao je Ivan Jelčić (DDS), a potom je uslijedio odgovor Frankovića koji je podsjetio na situacije s bivšim ravnateljima.

“Pa kud baš vi o političkim podjelama? Vi ste u određenim trenucima znali preuzeti političku odgovornost pa nemojmo zaboraviti podjelu Tevšić-Matušić, Lokrum-Linđo kad je izvisila odlična ravnateljica. Preuzmite i političku odgovornost za stanje u Linđu koje smo mi naslijedili da bi ono sada bilo izvrsno. Nemojmo zaboraviti ni Umjetničku galeriju, znamo čija je odgovornost tu bila. Nemojmo zaboraviti ni davno odrađen slučaj Šiše koji je torpediran i za kojeg je ovaj Grad platio 800 tisuća kuna penala zbog torpeda koji je doživio,” odgovorio je Franković.

Selmani je kazao kako je slučaj s Grilecom primjer kako se tu trpi vladavina trgovačko-političkih ‘dealova’ te kako ne treba zanemarivati etiku, na što je Franković odgovorio kako je upravo Grilec bio izbor ‘Srđevaca’.

“Prije četiri ili pet godina nastala jedna kvalificirana politička većina u Gradskom vijeću koja se sastojala od HDZ-a, Srđa, Mosta i DDS-a i tad smo donosili političke odluke.

Tad je došlo na red imenovanje v.d. ravnatelja Lokruma. I tad je iz naših šina, kako se tada govorilo, ispao DDS jer se tad dogovorio s Vlahušićem. Naime, mi nismo htjeli prihvatiti Marija Tevšića za ravnatelja pa su se oni tad dogovorili u zamjenu za Linđo. Mi smo tad prihvatili vaš izbor. Znate kako se zvao?

Ivica Grilec,” odgovorio je Franković, a Marko Potrebica (HDZ) je kazao kako je jedan profesor etike iz Selmanijeve opcije nedavno objavio staru sliku turista i gužvi na Pilama na društvenim mrežama te tako pokušao

11

“Lokrum nikad nije bio uredniji. Grileca ne bih promijenio nikad, nije ispoštovao proceduru jer nije čekao da mu netko drugi odnese smeće,” izjavio je.

oslobađanje. Slažem se s vama. Ako je netko zagovaratelj američkog kapitalizma, onda on ne poznaje subvenciju. Ako je zagovaratelj europskog kapitalizma sa socijalnom osjetljivošću, to je druga stvar,” kazao je Potrebica. Franković je potom predložio da se odluka usvoji, a da se od listopada uvedu posebni, dodatni kriteriji kako bi se izbjeglo nepošteno postupanje prema ugostiteljima koji su radili i pokušali zadržati svoju radnu snagu.

Ugostitelji koji dijele otkaze bi mogli ostati bez prava na pomoć

‘Potpore za cestarine i avio-karte nisu nužnost nego nadstandard’

Na sjednici Vijeća prihvaćen je i Prijedlog zaključka o smanjenju svih iznosa zakupnine za poslovne prostore u vlasništvu ili suvlasništvu Grada Dubrovnika za srpanj, kolovoz i rujan 2020. godine. Miho Obradović (HNS) je kazao kako je u razgovoru s ostalim ugostiteljima, premda se ne slažu svi oko idealnog rješenja, kazao kako je ova odluka nepoštena jer ne posluju svi na isti način. Na isto je upozorio i Kristić.

Zbog loše situacije s gradskom blagajnom uslijed covid-krize, ukinuto je subvencioniranje zrakoplovnih karata na relaciji Dubrovnik-Zagreb kao i cestarina autoceste na relaciji Ploče-Zagreb-Ploče. Franković je kazao kako to nije nužnost niti pomoć osjetljivim skupinama nego nadstandard koji Grad sebi u ovom trenutku ne može priuštiti. Ukinute su i subvencije za zapošlja-

“Postoje poslodavci koji su imali 10 zaposlenih, ostavili jednoga, a onda dobiju oslobođenje. To nije u redu, ne možemo svih tretirati isto,” izjavio je, a s njim se složio i Potrebica.

“Cilj mjera nije da se spašava d.o.o., nego radna mjesta. Došli smo u suludu situaciju da otpustite sve ljude, a onda dobijete

...

DUBROVNIK ĆE DOBITI VELIKU RUKOMETNU DVORANU Iako najčešće prva točka dnevnog reda, ‘Vijećnička pitanja’ su ovaj put održana na samom kraju sjednice. Blaž Pezo (HDZ) je postavio pitanje vezano uz sportsku infrastrukturu, u prvom redu gradnju rukometne dvorane koja je bila najavljena.

“Održali smo prije par dana sastanak s Rukometnim savezom jer smo dobili domaćinstvo za natjecanje 2025. godine što znači da moramo graditi dvoranu. Dvorana u Gospinom polju nam olakšava prijavu za to prvenstvo. Očekujemo reviziju i usklađenje dvorane sa standardima. Za godinu dana mi možemo imati spremnu projektnu dokumentaciju za novu dvoranu. Pripremamo i rekonstrukciju postojeće dvorane pa ćemo ići u obnovu tako da bi 2025. godine imali sve ispunjene uvjete za prihvat tako velike manifestacije kao što je Svjetsko prvenstvo u rukometu,” izjavio je Franković.

Ivan Jelčić, DDS vanje pripravnika, na što je Marina Vučković Matić (HNS) kazala kako to nije pametno jer su mladi najranjivija skupina, dok je Kristić kazao kako se radi o nepopularnoj mjeri te kako bi se trebalo okrenuti drugim načinima pomoći. Subvencioniranje autobusnih karata na relaciji Dubrovnik- mjesto studiranja i obratno za studente i učenike nije ukinuto.

S odlukama o ukidanjima se nisu složili SDPovi vijećnici.

“Sve što je bilo nadstandard sad je teško oduzimati. Treba racionalizirati i raznorazne projekte gdje možemo jako puno uštedjeti,” kazala je Tatjana Šimac Bonačić (SDP), dok je Jadran Barač (SDP) kazao kako su mu mjere oko subvencioniranja zaposlenja njemu pomogle da ostane u Dubrovniku te kako bi i u vremenu krize mogle pomoći mladima da ostanu.

“Kada je dobro, lako je biti gospodar javnog novca. Lako je davati novce... U trenucima rezanja je to problem i nije politički mudro, ali je neminovno jer moramo zadržati stabilnost javnih financija. Mi ne gasimo ove odluke nego ih samo stavljamo van snage.

Ovo je nužno i neophodno i bit će toga još,” najavio je Franković.

12

petkom

• BROJ 10 • 31. srpnja 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

KORONA MOŽE BITI PRILIKA

Stranci odustaju od vjenčanja u Dubrovniku, ni ne znaju koliko epidemiološki dobro stojimo

IVONA BUTJER MRATINOVIĆ

FOTO: Ivona Butjer Mratinović, privatni album

ll Zahvaljujući svojim prirodnim ljepotama i kulturnoj baštini, Dubrovnik se već godinama nalazi među najpoželjnijim svjetskim destinacijama pa i kad su u pitanju vjenčanja. Brojni gosti iz cijelog svijeta dolaze u Dubrovnik kao bi se vjenčali uz romantične zalaske i srednjovjekovnu ‚kulisu’.

Ugledni The New York Times nedavno je uvrstio Dubrovnik među 11 top svjetskih destinacija koje su usred pandemije koronavirusa postale mirna mjesta za život, a do te su se krize često borile s prekomjernim brojem turista. Ipak, ni to nije previše pomoglo pa danas stranih vjenčanja u Dubrovniku gotovo da i nema, a svakako nisu pomogle ni mjere Nacionalnog stožera koje preporučuju obveznu dezinfekciju, socijalnu distancu i vjenčanja do sto ljudi, nakon što su početkom drugog vala epidemije postala središte zaraze. ‚Amerikanci pričaju o nekakvih 100 novih dnevno, a dobro stojimo!’

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

‚Trebalo bi nam osvjetlati obraz, izaći s podacima, s brojem zaraženih, brojem umrlih i s nekom pozitivnom kampanjom.

Situacija kod nas uopće nije toliko loša, a ljudi odustaju jer nisu upućeni,’ izjavila je Pavleković Novonastalom situacijom posebno su pogođene agencije za organizaciju vjenčanja, a vlasnica agencije ‚Yes I DU’ Martina Pavleković za Dubrovački dnevnik kaže kako im nove odluke Stožera više ne znače ništa s obzirom na to kako su strana vjenčanja odgođena. „Sve nam je propalo, a agencije koje organiziraju evente su se našle u jednoj vrlo nezavidnoj poziciji u kojoj se situacija mijenja iz dana u dan pa ono što je bilo dopušteno jedan dan već sutradan više nije. Primjerice imali smo dvoje zainteresiranih iz Amerike i htjeli su doći, no sutradan je obznanjeno kako moraju imati covid negativan test star 48 sati kojeg oni u tom kratkom roku nisu mogli napraviti.

Nakon toga je uslijedila zabrana letenja i oni su odustali,“ kaže Pavleković.

Ova dubrovačka poduzetnica i organizatorica vjenčanja kaže kako je situacija za agencije njenog tipa izrazito nepovoljna, no kako nije cilj žaliti se, nego uputiti konstruktivnu kritiku. A konstruktivna kritika svakako je na tragu odgovora Nizozemske nakon što nas je uvrstila među kritičke zemlje kad je u pitanju koronavirus. Na pi-

petkom

• BROJ 10 • 31. srpnja 2020.

...

PROŠLE GODINE SE U MATIČNOM UREDU U DUBROVNIKU VJENČALO 80 STRANIH PAROVA, OVE GODINE PET!

puno lošijom nego što ona jest i zaista bi trebalo osvjetlati nam obraz, izaći s podacima, s brojem zaraženih, brojem umrlih i s nekom pozitivnom kampanjom. Situacija kod nas uopće nije toliko loša, a ljudi odustaju jer nisu upućeni,“ izjavila je Pavleković.

Sad bi bilo idealno vjenčati se u Dubrovniku Problem je prepoznao i gradonačelnik Mato Franković koji je uputio apel prema Nacionalnom stožeru da se podaci dijele prema pet regija ili prema županijama jer dubrovački turizam sasvim neopravdano ispašta zbog lošije epidemiološke slike u drugim dijelovima Hrvatske. „Vjerujem da bi detaljniji režim podjele i slanja podataka Europskom centru za kontrolu bolesti promijenio turističku sliku Hrvatske nabolje te bismo se značajnije istaknuli kao epidemiološki sigurna Co-

Vlasnica agencije za organizaciju vjenčanja ‚Yes I DU’ Martina Pavleković

vid-19 zemlja. Ukoliko nas europske zemlje počnu stavljati na listu nepoželjnih zemalja, dogodit će se potpuni slom naše primarne gospodarske grane – turizma, što većina hrvatskih obalnih gradova i općina, ali i naši gospodarski subjekti, ne mogu preživjeti,“ upozorio je Franković.

Strana vjenčanja obično nisu mnogobrojna, radi se tu uglavnom o nekoliko desetaka uzvanika, a Dubrovnik je upravo u vremenu korona-krize nešto prazniji pa je ovo zapravo idealna prilika za mala vjenčanja od strane turista koji bi došli u Dubrovnik. Osim što je epidemiološka situacija vrlo povoljna, nema ni turističkih gužvi stoga mladenci imaju priliku doživjeti Grad na jedan intimniji, romantičniji način. Svakako je to prilika da čelnici Hrvatske turističke zajednice i Ministarstva turizma iskomuniciraju pozitivne brojke prema svima onima koji žele romantično vjenčanje u Dubrovniku i za to još uvijek nije kasno s obzirom na to kako su kasno ljeto i rana jesen vrlo tražena razdoblja godine za spomenute ceremonije.

Prema podacima Matičnog ureda u Dubrovniku, u periodu od 1. siječnja 2019. do kraja srpnja 2019. godine u Dubrovniku je sklopljeno 125 građanskih brakova i 58 crkvenih brakova s građanskim učinkom, a od ovog broja sklopljeno je oko 80 brakova stranih državljana.

Ove godine, od 1. siječnja do 24. srpnja, sklopljeno je 57 građanskih brakova i 22 crkvena braka s građanskim učinkom, a od ovog broja bilo je ukupno pet brakova stranih državljana.

tanje zašto se to dogodilo, Nizozemski institut za zdravstvo je odgovorio kako treba pitati Hrvatsku zašto šalje tako malo podataka. „Amerikanci govore o nekakvih 100 zaraženih dnevno ovdje, njemački i austrijski mediji situaciju u Hrvatskoj opisuju

13

Nada je u malim vjenčanjima Dubrovačka dizajnerica Andrea Zvono Bašić

U vremenu epidemije koronavirusa, domaćih je vjenčanja nešto manje, no od njih se ipak ne odustaje. Kako su nam kazali novopečeni mladenci, kao i oni

koji planiraju svoja vjenčanja u rujnu, vrijeme epidemije koronavirusa poslužilo im je kao prilika za fotografiranje u Gradu koji nije prepun, ali i za iskoristiti nešto niže cijene usluga hrane i pića koje se sada nude.

Dubrovačka modna dizajnerica Andrea Zvono kaže kako bi situacija bila bolja bez epidemije koronavirusa, no kako ni sada zapravo uopće nije loša. „Mi ni inače ne šijemo jako svečane, nego jednostavnije, elegantne vjenčanice.

U ovom periodu smo ih sašili pet i to je sve super ispalo. Inače više radimo haljine za djeveruše, kume i gošće, ali nam je super ispalo s malim vjenčanjima kojih ima. Za tu prigodu šivamo vjenčanice i haljine i zadovoljna sam,“ kazala je Zvono.

I dok se domaća mala vjenčanja u Dubrovniku bez problema održavaju, ne postoji razlog zbog kojeg slično ne bi moglo biti i sa stranim vjenčanjima. Možda je sada na Zagrebu da pošalje tu poruku u svijet i tako pomogne Dubrovniku koji je u koronakrizi, u nedostatku autoputa i brze ceste, snažno pogođen, a do ove godine je izdašno punio državni proračun i zapošljavao na tisuće radnika iz cijele Hrvatske.

14

petkom

• BROJ 10 • 31. srpnja 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

petkom

• BROJ 10 • 31. srpnja 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju Vijesti

Intervju Vijesti

VIKTORIJA KNEŽEVIĆ I DOLORES LUJIĆ

ložaje i mogućnosti napredovanja, oni sigurno imaju više toga nego mi u Hrvatskoj. Rad u inozemstvu se cijeni i tko god je od naših državljana otišao, nitko se nije vratio i rekao da je tako katastrofa i da nemaju zakone.

Uglavnom, ako se radi onda se i zaradi. Niti jedan poslodavac se neće riješiti radnika koji dobro rade. Naš zakon o radu je najbolji za neradnike i samo na prvi pogled jamči veća prava.

‘Da se Dubrovnik na par godina proglasi tax-free zonom ne bi nam trebala niti jedna lipa pomoći!’

Imate li vi puno više posla u ovom periodu?

ZAŠTITA RADNIH MJESTA i prava radnika u vrijeme korona krize aktualno je pitanje koje se provlači od početka pandemije Piše: Aida Čakić

Foto: Goran Mratinović

ll Dubrovačka odvjetnica Viktorija Knežević i pravnica Dolores Lujić, inače područna povjerenica Sindikata turizma i usluga Hrvatske razgovarale su za Dubrovački dnevnik o aktualnim gorućim temama vezanima uz radna mjesta i gospodarstvo u tijeku krize. Hoće li nas spasiti Vladine mjere, kako izjednačiti teret koji podnose javni i privatni sektor te kakva nas jesen čeka odgovaraju stručnjakinje iz Dubrovnika.

Vlada je dosad isplatila milijarde kuna pomoći i tako su spasili veliki dio poduzetnika. Je li prema vašem mišljenju to pravi način za spas posrnulog gospodarstva?

Viktorija Knežević: Mislim da su to bile vatrogasne mjere, a za sve više trebalo bi početi od državne potrošnje. Imamo jako puno troškova koji nisu opravdani. U ovoj krizi mnogi su se susreli s padom prihoda i onda prvo što se radi, odriče se nepotrebnih troškova. Kod nas nema govora o temi što rezati. Tako rade razumne i odgovorne zemlje. Najdemokratičnija mjera je smanjenje poreznog opterećenja.

Svaki poticaj je stvaranje ovisne klase ljudi što vodi kasnije u manipulaciju. To jednostavno nije dovoljno.

Dolores Lujić: Ovo nisu konkretni poticaji gospodarstvu nego poticaji poslovnim subjektima da očuvaju radna mjesta. To je bilo nužno, međutim vlada ne bi puno izgubila ako bi se svi ti radnici našli na tržištu rada i bili proglašeni tehnološkim viškom zbog nedostatka posla.

Tako bi svejedno bili na teret Zavodu za zapošljavanje i oni bi isplaćivali naknade. To nisu bile konkretne mjere pomoći. Sad ćemo tek vidjeti iz EU fondova, ako dobijemo te novce koje obećavaju, na koje grane će se to raspore-

diti. Nije dovoljno davati da se isplate plaće, a očekivati da će gospodarstvo biti potaknuto.

Veliki broj malih poduzetnika još uvijek teško posluje, u velikim su gubicima. Osim malih pogođeni su i oni veći, u Dubrovniku to najbolje vidimo na primjeru hotela. Kako oni mogu preživjeti?

Viktorija Knežević: Da se Dubrovnik proglasi kao tax-free zona na godinu ili dvije svi bi mi sami sebi pomogli, ne bi nam trebala niti jedna lipa od države. Za čas bi se oporavili. Poduzetnicima je najpotrebnije da se smanji porezno opterećenje jer je ono veliko. Mi kroz razne fiskalne i parafiskalne namete državi dajemo otprilike 70 lipa od zarađene kune. Za takvo silno opterećenje ne dobivamo uslugu države koja bi bila odgovarajuća. Pustite nas da radimo i oporavit ćemo se za čas.

Dolores Lujić: U svakom slučaju porezne zakone bi trebalo promijeniti. Naše stope davanja, konkretno za mirovinsko i zdravstveno, su druge u Europi. Kad bi se to rasteretilo kao i svi ostali doprinosi, radnik bi automatski imao puno veću plaću nego što ima sada. Mjere uštede u krizi nisu dobre, to smo vidjeli u prošloj krizi, i treba povećati potrošnju. Konkretno hotelima treba se izaći u susret jer plaćaju jako puno nameta. PDV na hranu bi trebalo ukinuti dok traje ovakva situacija.

Jesu li privatni i javni sektor podnijeli jednak teret krize?

Viktorija Knežević: Ako već ljudi u realnom sektoru dobivaju otkaze jer nemaju posla, onda je krajnje vrijeme da ljudi iz javnog sektora, koji ne rade, krenu tim stopama, a ne da Grad Dubrovnik u ovo vrijeme krene u zaduživanje.

Privatni i javni sektor nisu podnijeli jednako teret krize. Angela Merkel je 2008. godine donijela odluku da će i javni i privatni sektor jednako podnijeti teret krize i zbog toga je Njemačka bila prva zemlja u Europi koja je izašla iz krize samo nakon godinu i pol dana da bi nakon toga imali najveći rast. Na primjeru Njemačke možemo naučiti da se tako nešto napravi i kod nas. To je ekonomski i ljudski najbolje. No, bojim se da će i kod nas doći do otpuštanja u javnom sektoru, ali onih najugroženijih.

Dolores Lujić: Nikada javni i privatni sektor nisu ravnomjerno podnosili teret. Konkretno u ovoj situaciji javni sektor se uopće nije žrtvovao. Niti jedna vlada se nije usudila srezati državni aparat, a jedinice lokalne samouprave isto tako nisu nešto napravile. Treba imati hrabrosti uhvatiti se u koštac s javnim sektorom. Ne trebaju nova zapošljavanja, treba dopustiti ljudima da odu u mirovine.

Viktorija Knežević

Mnogi ističu kako je ova epidemija izazov i prilika za preustroj sustava. Može li se po-

15

većati efikasnost institucija i skresati golemi državni aparat?

Viktorija Knežević: Svaka reforma ovisi o okolnostima, zakonskim odredbama, ali najviše o ljudima koji se nalaze na ključnim pozicijama.

Nisam optimistična, dapače bojim se… Bojim se da će u Hrvatskoj ove zime biti mnogo ljudi koji neće imati što za jesti. Trebamo se uzdati u se i na razini grada i županije se ponašati kao što se ponašamo doma kad ostanemo bez novca.

Dolores Lujić: Jedino se može prestati s novim zapošljavanjem. Sad smo vidjeli da je rad od kuće moguć, digitalizacija također može profunkcionirati i trebalo bi u to uložiti da olakša građanima.

Koliko je važno sindikalno udruživanje?

Kao da se stvorio neki jaz između privatnog i javnog sektora, sukob između sindikalaca i poduzetnika.

Viktorija Knežević: Sindikalno udruživanje je izuzetno važno, svugdje u Europi imate brojne sindikate. Meni se čini kako je i tom području potrebna reforma. U bivšoj državi smo imali jake sindikate koje su djelovali unutar svake firme, a s druge strane su bile gospodarske komore gdje su udruživali poslodavci. Kasnije su počeli propadati sindikati, a ostali su samo državni što je nastrano pa su najjači sindikati koji pripadaju državnim službama. Radnici privatnog sektora imaju zakon o radu koji bi možda trebao biti puno transparentniji i funkcionalniji, a ovi drugi su i dalje zaštićeni kao ‚Lički medvjedi’. Jačanje sindikata u privatnom sektoru doprinijelo bi ravnoteži i zaštiti prava radnika.

Dolores Lujić: Sindikalno udruživanje je nužno. Ja radim osim u Sindikatu turizma i

usluga i za Savez samostalnih sindikata koji je sindikalna središnjica koja okuplja 20 granskih sindikata u gospodarstvu. Osnovna zadaća svakog sindikata je sklapanje kolektivnog ugovora koje kasnije vodi sklapanjem kućnog ugovora. Radnike prvo zanimaju materijalna prava. Danas je uloga ugovoriti puno povoljnija materijalna prava radnicima.

Interesi sindikata i poslodavaca nisu suprotstavljeni jer će svima biti dobro ako se dobro posluje.

Koliko je rad u nekim drugim zemljama više cijenjen nego u Hrvatskoj?

Dolores Lujić: Uvijek ima iznimaka od pravila da poslodavci cijene dobrog radnika, kako u nas, tako i u ostatku svijeta. Ono što je važno istaknuti je da su plaće u RH na razini socijalnih pomoći u razvijenijim zemljama. Kod nas je normalno da ljudi rade za plaću od 500/600 eura, a takvih je sve više, a koji iznosi predstavljaju socijalne pomoći nezaposlenim u nekim zemljama. Koliko god je naš zakon o radu nepovoljniji nego što je nekad bio, puno je povoljniji nego u nekim drugim europskim zemljama. Mi imamo koliko-toliko zagarantirana prava - pravo na rad, plaću... Primjerice u Francuskoj možete biti u radnom odnosu, ali poslodavac nije dužan isplatiti plaću. Naš radni tjedan je od 40 sati i poslodavac vam je dužan isplatiti plaću, dok u slučaju da vas neki šef u Francuskoj ili Njemačkoj ne pozove na posao taj tjedan, tada nemate plaću. Kad pođem na neki seminar u inozemstvo vidim koliko im je radno zakonodavstvo liberalno, u biti ide u korist poslodavaca pri lakšem otpuštanju, otkaznim rokovima i otpremnima.

Viktorija Knežević: Ne bih se složila s ovim vezano za radnike u drugim zemljama. Kad pogledamo radnike u Francuskoj ili Španjolskoj i usporedimo njihova primanja, po-

Viktorija Knežević: Već 15 godina imam svoj odvjetnički ured u Dubrovniku i mogu reći kako sad imam puno više posla nego ikad prije. Imam dojam da se ljudi pripremaju na taj ekonomski udar koji se očekuje i svatko gleda i optimizira svoje poslove. Primjerice firme koje su imale milijunske prihode ako su imale od nekog dugove, sad idu naplatiti sve što imaju. Čini mi se I kako ljudi intenzivnije pišu oporuke nego ikad prije, kao da se boje da im se nešto ne dogodi.

Dolores Lujić: Ja uvijek imam posla, međutim uvijek je to različiti posao. Otkazi, promjene kolektivnog ugovora i slično je druga vrsta posla; kad je sve ‘idealno’, imam više posla zimi jer tad su ljudi slobodni.

Međutim, iz godine u godinu imali smo trend poboljšanja svih uvjeta i nije bilo problema. S godinama mi se mijenjalo što najviše radim.

Sad su izmjene pojedinih odredbi kolektivnih ugovora, sporazumi i slično. Za sad nije izvanredno stanje, ali što nas očekuje tijekom zime i proljeća nitko ne može pretpostaviti.

Dolores Lujić

16

petkom

• BROJ 10 • 31. srpnja 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

petkom

• BROJ 10 • 31. srpnja 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

Intervju

17

PREDSJEDNIK UDRUGE UGOSTITELJA ANTE VLAŠIĆ

‚Sezona je propala, sad je bitno da prežive oni koji su najpogođeniji’ TURIZAM je nedvojbeno jedna od pandemijom najteže pogođenih gospodarskih grana što, s obzirom na njegov značaj u dubrovačkom gospodarstvu, grad ne ostavlja imunim Ante Vlašić u razgovoru s novinarkom Aidom Čakić AIDA ČAKIĆ Foto: Goran Mratinović

ll Hrvatska još uvijek bilježi nove sluča-

jeve zaraze, dok u isto vrijeme Sustav za prijavu i odjavu gostiju eVisitor bilježi podatke koji govore kako je ovogodišnja sezona na pedeset posto u odnosu na prošlu. U Dubrovniku je situacija znatno gora budući da su grad i cijela južna regija najviše orijentirani na goste koji dolaze avionima. Tako je Dubrovnik od nedavnog rekordera postao grad koji vapi za pomoći od države. No, iskustvo govori da se turizam u pravilu brzo oporavlja nakon prestanka ugroze pa je tako za očekivati kako će se i Dubrovnik brzo oporaviti. O aktualnom stanju u turizmu i ugostiteljstvu kao i pogledu u budućnost razgovarali smo s predsjednikom Udruge ugostitelja Antom Vlašićem.

Prošle godine ugostitelji su se borili za niži PDV, a danas sve više čujemo kako se borite za puko preživljavanje zbog posljedica pandemije koronavirusa. Kakvo je trenutačno stanje?

- Nije nam baš dobro. Dubrovnik i jug Hrvatske su u jako lošoj poziciji, daleko smo

ispod 20 posto prošlogodišnjeg prometa, zapravo vjerujem kad sve zbrojimo i oduzmemo da će to biti deset do dvanaest posto od prošle godine. Prošli mjesec je bilo sedam posto od prošle sezone u isto doba, a sad je nešto bolje. Više lokala je počelo s radom pa su gosti raspoređeni, ali realno nitko od nas ne radi dobro.

Je li se mogao izbjeći ovaj scenarij? Nakon što su otvorene granice očekivalo

se kako će turisti dolaziti, no svi su razočarani drastičnim padom.

- Nezahvalno je biti general nakon bitke i biti naknadno pametan. U samom startu upozoravali smo da trebaju hitne mjere koje bi pomogle gospodarstvu. Na prvu to nije palo na plodno tlo, kasnije jest, no bolje ikad nego nikad. Tada nismo razmišljali o oglašavanju i promocijama nego smo željeli spasiti tvrtke i opstati

budući da je bio kraj zimskog perioda. Često čujemo kritike upućene turističkim zajednicama kako nisu dovoljno učinili za promociju.

- Kao građanin mogu reći da je nešto ranije moglo biti poduzeto. Evo primjerice tek nedavno je županijski ured turističke zajednice krenuo s oglašavanjem i to usmjereno na ona tržišta iz kojih nam ionako dolaze gosti. Mislim da je to popriličan apsurd posebno kad uzmemo u obzir kako se Grčka promovirala već u travnju kao i neke druge zemlje. Ne treba tu velika pamet nego jednostavno vidjeti što drugi rade. Tada je bila važna i diplomacija koja je jednako tako zakazala jer nisu promovirali Hrvatsku kao sigurnu destinaciju.

Kakva je realno uloga turističkih zajednica i koliko one mogu privući gostiju?

- Oni su zapravo ‚marketinški odjel’ Ministarstva turizma i njihov bi posao trebala biti promocija koja se možda malo umrtvila zadnjih 7 do 8 godina jer smo imali rapidan rast i praktični nije trebalo raditi.

Reakcija turističkih zajednica je svakako trebala biti progresivnija. No, ne želim nekome nabacivati krivnju jer teško je utjecati pojedinačno, ali čini mi se da je sus-

tav postavljen da ne motivira i ne traži rezultate. Upravni odjel za turizam, gospodarstvo i more trebao je pozvati ljude koji znaju raditi posao i potražiti pomoć. Ali nije vrijeme od prozivanja, sad treba gledati unaprijed.

Govoreći o pogledu unaprijed, što će biti do kraja ljeta? Kako vam se čini je li ova sezona propala?

- Ova sezona je gotova, zapravo je propala.

Sad je samo bitno da mi koji smo najpogođeniji preživimo i da se što veći broj kolega izvuče, da mogu dogodine krenuti iz početka. Još prije izbora smo apelirali preko Gospodarske komore i tražili od vlade da se DNŽ proglasi područjem od posebne državne skrbi gdje bi se nas stavilo u posebnu kategoriju budući da smo aviodestinacija. Drago mi je da je i gradonačelnik nešto slično predložio pa ćemo vidjeti hoće li se sve to pokrenuti. Poanta je zaštititi grad, ljude i tvrtke koje posluju jer nam je cilj izvući se. Ovo je idealna prilika za grad u smislu novog početka, da se stvari postave malo drugačije i postavi smjer kojim bi Dubrovnik trebao ići.

Koliko je važno da su brojni dubrovački lokali otvorili svoja vrata iako nema turista koji kao prije čekaju red za

sjesti? Koliki su troškovi jednog restorana/kafića koji trenutno radi, a najčešće je prazan i u nekim trenucima ima više zaposlenih djelatnika nego gostiju?

- Neki ugostiteljski objekti imaju standarde ispod kojih ne mogu ići. Primjerice Gradska kavana ne može imati dvoje ljudi zaposleno bez obzira imali gostiju ili ne. Važno je gledati isplativost ispod koje ne bi se smjelo ići. U razgovoru s kolegama neki su došli debelo ispod te točke i zatvorit će 1. kolovoza. Pokušali su, ali evo nisu upalile najave. Bilo je dobro da je većina otvorila, ali ne možete nikoga prisiliti da preuzima toliki rizik na sebe. Nitko nije znao kako će biti.

I na početku ove zdravstvene i gospodarske krize ste najavljivali kako će neke vaše kolege propasti.

- Da, ima najava da će neke kolege prodati obrte, to jeste da će izaći iz ovog posla.

Volio bih da što više toga opstane i ostane na čvrstim nogama, da se ova godina preživi i iduće godine da se ponovno krene pa onda neka tržište odluči što i kako.

Ne bih volio da izvanredna situacija ubija posao nego tržište. Tek onda će najbolji raditi najbolje.

18

petkom

• BROJ 10 • 31. srpnja 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

Koliko je realno da dođe do drastičnih snižavanja cijena u ugostiteljstvu?

Mnogi hoteli i privatni smještaju znatno su jeftiniji.

- Netko mora platiti i snižavanje cijena.

Cijenu inače formira trošak poslovanja plus određena marža zarade. Ima tu puno faktora koji mogu utjecati. Mnoge kolege su uvele popuste primjerice u određene sate koje nikad nisu imali, imaju posebne ponude, kombinacije menija... Svako se igra s nečim, počasti goste. Ne mora to sve nužno biti financijski jer je to nezgodno zakonski riješiti, zakon je strog i nerealan jer se ne mogu tek tako spuštati cijene, ali evo prilagođavamo se. Često se spominje prilagodba novonastaloj situaciji i promjena svega što smo ranije poznavali. Koliki je prostor za promjenom u Dubrovniku u smislu da se možda više ne oslanja toliko na turizam?

- Dubrovnik je imao problem koji je potekao iz hrvatskog zakonodavstva. Govorio sam i prije početka korona-krize kako je u Dubrovniku iluzorno očekivati da se ljudi bave ičim drugim osim turizmom jer niti jedna druga industrija nije imala nikakve pogodnosti da bi se razvila, nije bilo poreznih olakšica, nemamo poduzetničku zonu i infrastrukturu. Nismo stvorili preduvjet da bi bilo koja djelatnost bila isplativija od iznajmljivanja apartmana i soba, a problem je što nam je turizam izrazita monokultura. Potrebno je privući ulagače i ojačati druge industrije, pa bi onda grad možda ‚prodisao’. No prije svega potrebno je konačno pokrenuti investicije poput Centra iza Grada, hotela Belvedere i ostalih koji se već godinama odugovlače.

Možda je sad vrijeme za ići u pregovore i krenuti u drugom smjeru te privući i druge ozbiljne investitore. Ljude treba motivirati da dođu ovdje živjeti, ulagati i raditi, a to nećemo napraviti zabranama, restrikcijama i ‚čeličnom rukom’ nego slobodom poslovanja koje danas imamo najmanje. Zaboravili smo što znači riječ „Libertas”.

Sloboda na internetu dovela nas je do jedne drugačije situacije, a to je da je nedavno portal Kult plave kamenice

objavio lošu kritiku praktički cjelokupnog dubrovačkog turizma. To je Udrugu ugostitelja prilično pogodilo.

- To nije bila kritika nego blaćenje i to neosnovano. Morali smo reagirati pa je naša kolegica Nikolina Farčić napisala jako lijep odgovor na našoj Facebook stranici. Smatram taj tekst na Plavoj kamenici opskurnim i nije ni vrijeme ni mjesto za to. U ostalom nemoguće je da se izdvajaju dva do tri ugostiteljska objekta, a niti jedan drugi ne valja. Dubrovnik je grad u kojemu 14 ugostiteljskih objekata se nalazi na Michelinovoj listi i rijetko koji grad ove veličine u Europi se time može pohvaliti.

Znači Dubrovnik nije „grad bezobraznih cijena, neprofesionalne usluge i prijezira prema turistima“?

- Pa mi se ne bi bavili ovim poslom da imamo prijezir prema turistima! Možda svi naši radnici na kraju sezone budu umorni pa to dođe na vidjelo jer je teško naporno raditi. Jako je ružno paušalno govoriti tako grube riječi. Nije mi jasno gdje je ta osoba, koja je pisala tekst, hodala po Dubrovniku i što je obilazila da može tako paušalno ocijeniti jedan grad u koji se svi ugledaju. Zaista takva objava nema svrhe i to je bilo dno dna. Glupo je što objavu nisu potpisali, kao i što je napisano u ovo vrijeme, a kao treće ništa od napisanog ne odgovara istini.

Niste spremni to prihvatiti kao kritiku s ciljem poboljšanja poslovanja?

- Danas sebi svatko daje za pravo da kaže nekome bilo što i onda kaže ‚moraš prihvatiti to kao kritiku’. Ne može se kritikom smatrati nešto što nije istina, to je onda kleveta i laž. U Dubrovniku preko 250 lokala na TripAdvisoru ima ocjenu 4 ili 5, a to nije mjesto gdje ocjenjuju kvazi stručnjaci nego ljudi koji su zaista bili tamo.

A LA CARTE | MARENDE | kokteli | sladoledi | ležaljke | baldahini

Možda je dobro što su očekivanja od Dubrovnika visoka i što se percipira kao vrhunska destinacija kojoj i priliči izvrsna ugostiteljska usluga.

- Meni je drago da su očekivanja visoka jer je onda naša odgovornost da budemo još bolji. Iskreno se nadam da će se stvoriti pretpostavke da možemo biti bolji poput 2013. godine kada se smanjio PDV, kad su bili jeftiniji najmovi i radna snaga je bila na raspolaganju pa je onda čovjek mogao raditi. Želimo predispozicije da se razvija ova grana gospodarstva, ali to ne znači da treba sve duge maknuti. Naprotiv, i drugi trebaju biti u dobroj poziciji da mogu radi. Ne treba zaboraviti kako je Dubrovnik još od doba Republike bio grad poslovanja. Ne znam kako se iz pozicije grada koji je izgrađen na poduzetništvu počeo mijenjati u to da mu birokracija služi sama sebi kao svrsi.

Sunset Beach Dubrovnik

www.sbd.hr

20

petkom

• BROJ 10 • 31. srpnja 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

petkom

• BROJ 10 • 31. srpnja 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

Vijesti

21

VRIJEDNO SE RADI I U TEŠKIM VREMENIMA

Korona produljila radove na Groblju Dubac, ali sve bi trebalo biti gotovo navrijeme EKIPA DUBROVAČKOG DNEVNIKA obišla je gradilište i doznala u kojoj je fazi jedan od najvećih, ali i najiščekivanijih projekata u županiji na čiju se realizaciju čeka godinama Ivona Butjer Mratinović Foto: Goran Mratinović

ll Krajem prošle godine potpisan je

Ugovor o izvođenju radova na prvoj etapi izgradnje groblja Dubac vrijedan preko 19 milijuna kuna, a radovi su u tijeku. Ipak, zbog korona-krize bit će produljeni na dodatnih pet mjeseci, što je za Dubrovački dnevnik potvrdio direktor društva ‚Groblje Dubac’ Đuro Lonza. „Kako je zbog korona krize smanjena gospodarska aktivnost, a samim

time i punjenje gradskog i općinskog proračuna iz kojih se f inancira izgradnja 1. etape, s ciljem racionalnog upravljanja te rasterećenja mjesečnih obveza, u dogovoru s izvođačem radova produljen je rok završetka radova za dodatnih pet mjeseci, tako da bi radovi na izgradnji 1.etape umjesto početkom listopada kako je prvotno bilo ugovoreno trebali završiti krajem veljače 2021. godine,“ izjavio je Lonza dodavši kako spomenuto produljenje ne bi trebalo utjecati na rok završetka izgradnje groblja.

...

RJEŠENJA O DODJELI GROBNIH MJESTA NAKON GRAĐEVINSKE DOZVOLE ZA DRUGU ETAPU Nakon ishođenja građevinske dozvole za izgradnju 2. etape, trebalo bi započeti s upravnim postupkom donošenja rješenja o dodjeli grobnih mjesta na korištenje sukladno iskazanom interesu građana i podnesenim zahtjevima. „Svakako treba napomenuti da se ne može započeti s izgradnjom 2. etape prije nego što se osigura financiranje, tako da će uplate građane morati biti jednokratne, a već smo razgovarali s nekoliko banaka koje su iskazale interes za otvaranje kreditne linije namijenjene za kupnju grobnice,“ izjavio je direktor ‚Groblja Dubac’ Đuro Lonza.

„Završetak projekta groblja i stavljanje istog u funkciju ovisiti o postupcima koji su pred nama, a odnose se na trenutak ishođenja građevinske dozvole, postupak javne nabave, osiguranje financijskih sredstava, te početak i dinamika radova na izgradnji 2. etape,“ kaže Lonza.

RADI SE NA CESTI, PARKIRALIŠTIMA, TRAFOSTANICI No, produljenje radova na prvoj etapi je gotovo zanemariv rok kad se u obzir uzme kako Dubrovčani i Župljani čekaju na izgradnju još od 2008. godine kad je počeo ovaj vrlo zahtjevan projekt koji je imao puno uspona i padova, no sada se na njemu vrlo konkretno i radi. Na gradilištu, kao i na projektu, se vrijedno radi i u vremenu korona-krize, premda je to u ovim vremenima vrlo izazovno.

„Za čitavo vrijeme trajanja korona krize, a sjetit ćemo se ožujka i travnja kada je gotovo sve bilo blokirano, radovi na izgradnji groblja se nisu prekidali. Bila je otežana nabava materijala zbog blokada granica, kao i nemogućnost dolas-

ka radne snage iz BiH, ali je izvođač radova, društvo Texogradnja d.o.o. iz Župe dubrovačke, sve uspješno riješio tako da im se i ovom prilikom zahvaljujem što se radovi nisu prekidali niti u jednom trenutku,“ istaknuo je Lonza.

22

petkom

Utijavanje na hladno

• BROJ 10 • 31. srpnja 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

petkom

• BROJ 10 • 31. srpnja 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

Vijesti

23

...

INVESTICIJA ‚TEŠKA’ PREKO 210 MILIJUNA KUNA

Ekipa Dubrovačkog dnevnika obišla je gradilište odnosno radove izgradnje prve etape koja obuhvaća izgradnju ceste unutar obuhvata groblja, što je nas-

tavak na pristupnu cestu, ukupne duljine 950 metara s dva velika parkirališta ukupnog kapaciteta od 200 parkirnih mjesta, kao i trafostanice.

„U cestu je položena kompletna infrastruktura potrebna za priključenje budućeg groblja, a odnosi se na oborinsku odvodnju s upojnim bunarima, fekalnu odvodnju, javnu rasvjetu, energetske kabele, DTK kabele, vodoopskrbu, hidrantsku mrežu, sustav navodnjavanja. U ovoj etapi također je predviđena izgradnja trafostanice za potrebe groblja, kao i kompletno hortikulturno uređenje i postavljanje ograda na zidovima i stubištima. Treba napomenuti da će se posebna pažnja u završnoj fazi pokloniti hortikulturnom uređenju gdje je samo u ovoj etapi predviđena sadnja više od 560 stabala i preko 8500 sadnica raznih grmolikih biljaka,“ istaknuo je Lonza. A na gradilištu je već učinjen ogroman posao.

Tako su dosad završeni radovi na izgradnji pristupne ceste, koja je bila uvjet za početak ishođenja dozvola i početak iz-

Projekt groblja Dubac predviđa izgradnju ukupno 3.500 grobnica na ukupnoj površini od 130.000 kvadratnih metara. Do sada je u projekt groblja iz proračuna Grada Dubrovnika i Općine Župa dubrovačka uloženo preko 70 milijuna kuna, a odnosi se na otkup zemljišta, izradu detaljnog plana s izmjenama, kompletnu projektnu dokumentaciju, izgradnju komunalne infrastrukture iz poslovne zone Čibača do obuhvata groblja, potporne zidove, pristupnu cestu i dosadašnje radove na izgradnji 1.etape.

Projektantska procjena 2. etape groblja je oko 144 milijuna kuna s uključenim PDV-om, tako da će ukupna vrijednost investicije biti preko 210 milijuna kuna, prema riječima direktora ‚Groblja Dubac’ Đura Lonze.

Direktor ‚Groblja Dubac’ Đuro Lonza gradnje groblja na Dupcu, kao i svi potporni zidovi koji su u značajnoj mjeri formirali platoe na kojima će se graditi grobnice i svi objekti potrebni za punu funkcionalnost groblja. Izvedeni su radovi i na potpornim zidovima. „Treba napomenuti da su radovi na potpornim zidovima bili iznimno zahtjevni gdje smo nailazili na niz poteškoća, ali smo ih uspješno riješili, te stvorili kvalitetne preduvjete za daljnju izgradnju groblja na kojoj ne bi trebalo biti sličnih problema,“ podsjetio je Lonza.

GRAĐEVINSKA DOZVOLA ZA DRUGU FAZU RADOVA KROZ MJESEC DANA?

Uz radove na terenu, vrijedno se radilo i na izradi glavnog projekta druge etape koja se odnosi na sve objekte potrebne za punu funkcionalnost groblja i na grobna polja unutar kojih će se graditi grobnice. On je sada dovršen te se uskoro očekuje i građevinska dozvola. „U svibnju ove godine smo predali zahtjev za građevinsku dozvolu. Nadamo da kako bi ista mogla biti ishođena u narednih mjesec dana. Nakon toga ćemo pokrenuti postupak javne nabave za izgradnju 2. etape.

Postupak javne nabave ima svoje zakonom predviđene rokove i procedure, tako da u ovom trenutku ne možemo sa sigurnošću reći kada će se započeti s radovima, ali ako ne bude žalbenih postupaka, realno je za očekivati započeti s radovima početkom godine,“ otkrio je Lonza.

Kako je već više puta naglašeno, prvi ukopi na groblju Dubac u najboljem slučaju se očekuju 2023. godine.

S obzirom na prvotne probleme s dokumentacijom, a potom i s izazovima na vrlo zahtjevnom terenu i, konačno, poteškoćama koje je sa sobom donijela korona-kriza, taj rok je vjerojatno sasvim prihvatljiv Dubrovčanima i Župljanima koji već dugo čekaju na ovaj projekt.

22 24

petkom

BROJ106••31.

3. srpnja 2020.

• •BROJ WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Turizam Kolumna Škura bura

Istražujemo jesu li besplatne turističke ture u Dubrovniku (i)legalne PRIJE DVIJE GODINE u Dubrovniku su počele besplatne turističke ture. Klasični vodiči su ljuti, jer smatraju da su im one nelojalna konkurencija obzirom da se financiraju iz bakšiša na koji se ne plaća porez

ll Ove godine turistički vodiči nemaju baš posla. Jedni od rijetkih koji se ovih dana mogu sresti po dubrovačkim ulicama su vodiči koji nude free walking ture. Za one koji ne znaju, ukratko, free walking ture su besplatne, a vodiči i pokretači posla financiraju se od bakšiša gostiju. Naravno, na te donacije ne plaća se porez, pa smo tragom toga pokušali istražiti jesu li free walking ture (i)legalne.

Predsjednica dubrovačkog Društva turističkih vodiča Maja Milovčić kaže kako te ture klasičnim vodičima dižu tlak, jer ih smatraju nelojalnom konkurencijom.

-Free walking ture krenule su u Njemačkoj 2009. godine, a pokrenuo ih je jedan Amerikanac. U početku su zamišljene kao studentski posao, da studenti malo zarade za studij. Međutim, posao je rastao, taj je Amerikanac pokrenuo čitavu platformu, a ture su se počele organizirati diljem svijeta. U Dubrovniku su se pojavile prije dvije godine. U početku su se krili. Većinom to rade mladi vodiči koji su još uvijek nisu etablirali na tržištu, pa im je to svojevrsna ulaznica u posao – objašnjava nam Milovčić te potom prelazi na srž problema.

-Klasični vodiči su ljuti, jer oni ne plaćaju porez, odnosno rade nezakonito. Konobari koji isto tako dobivaju napojnicu su zaposleni, a ovi vodiči nisu. Nemaju zdravstveno osiguranje, ne plaćaju im se nikakvi doprinosi, drugi riječima izrabljuje

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Kolumna Škura bura Turizam

NELOJALNA KONKURENCIJA ILI…?

MARO MARUŠIĆ

...

Za one koji ne znaju, ukratko, free walking ture su besplatne, a vodiči i pokretači posla financiraju se od bakšiša gostiju. Naravno, na te donacije ne plaća se porez, pa smo tragom toga pokušali istražiti jesu li free walking ture (i) legalne ih se. Koliko je nama poznato, iza takvih tura stoje agencije. E sad, pitanje je kako oni to vode u poslovnim knjigama. Vodiči nakon svake ture tim agencijama šalju fotografiju da ovi vide koliko je gostiju bilo na turi da se zna otprilike koliko su zaradili, odnosno da ih vodiči ne potkradaju – ističe Milovčić.

POREZNA NIJE ODGOVORILA NIŠTA KONKRETNO Pitamo ju je li Društvo vodiča tražilo od nadležnih institucija da se očituju jesu li free walking ture u skladu s hrvatskim zakonima?

-Tražili smo od Porezne da se očituju, ali oni nisu odgovorili ništa konkretno, osim što su kazali da svaka naplata podliježe fis-

petkom

• BROJ 6 10••3.31.srpnja srpnja2020.

2020.

kalizaciji, odnosno da se mora platiti porez. Tako neke free walking ture izdaju račun na jednu kunu, ali opet ostaje pitanje je li to legalno. Također, zvali smo i nadležnu inspekciju da ih provjere, zainteresirali su se za priču, ne znam hoće li krenuti jača kontrola. Uglavnom oni i dalje rade u nekoj sivoj zoni i ruše cijenu klasičnim vodičima – zaključuje predsjednica Društva turističkih vodiča.

Obratili smo se agenciji koja nudi besplatan obilazak Dubrovnika pitajući ih imaju li potvrdu od institucija da se mogu baviti tim poslom. Odgovorili su na pitanja, ali su željeli ostati anonimni.

-Free Ture u Hrvatskoj nisu definirane zakonom, pa je na to pitanje teško odgovoriti. Usporedili bi iste s Uber aplikacijom, koja također nije bila definirana zakonom. Što se tiče dozvola, posjedujemo rješenje za zanimanje vodiča, uredno otvoren obrt, licencu za fiskalizaciju i rješenje iz porezne uprave. Što se tiče poreza, plaćen je uredno svaki kvartal poslovanja, a uz njega svi doprinosi. To što tura ima predznak free, ne znači da je free, a pogotovo da se ne plaća porez, što se uredno može pronaći na stranici i izvodima iz porezne uprave – kazali su nam organizatori free walking tura u Dubrovniku te potom objasnili kako to izgleda u praksi.

NERIJEŠENI HRVATSKI ZAKONI - Sve rezervacije koje imamo dolaze od svjetski poznatih agencija, koje se bave free

23 25

...

AZTN: ‚NISMO RADILI ANALIZU POTENCIJALNOG NARUŠAVANJA TRŽIŠTA OD STRANE FREE WALKING TURA, ALI PODNESITE ZAHTJEV, PA ĆEMO JU PROVESTI’ Obratili smo se i Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), te ih pitali jesu li ikad davali ocjenu o free walking turama kao nelojalnoj konkurenciji.

-AZTN temeljem Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja („Narodne novine“, broj: 79/09 i 80/13; dalje: ZZTN) nadležan je za utvrđivanje narušavanja tržišnog natjecanja od strane poduzetnika na mjerodavnom tržištu.

Stoga, AZTN nije nadležan za utvrđivanje ispunjava li određeni poduzetnik uvjete za pružanje konkretne usluge, već je isto uređeno posebnim propisima u nadležnosti drugih tijela. Za primjenu poreznih propisa, nadležna je Porezna uprava. Radi li se o narušavanju tržišnog natjecanja, AZTN utvrđuje u svakom pojedinom slučaju na temelju provedenog postupka, odnosno na temelju pravne i ekonomske analize. Stoga, AZTN nije u mogućnosti prethodno zaključiti je li u određenom slučaju narušeno tržišno natjecanje. AZTN do sada nije razmatrao zahtjeve u svezi sadržaja koje ste naveli u svom podnesku (turističke free walking ture). Ako smatrate da je na određenom tržištu narušeno tržišno natjecanje postupanjem poduzetnika, upućujemo Vas na odredbu članka 37. ZZTN-a, kojim je propisan način podnošenja inicijative za pokretanje postupka u nadležnosti AZTN – kazali su nam iz AZTN-a.

turama. Nakon što gosti bookiraju, pošalje im se mail, u kojemu im se da do znanja, da zbog još neriješenih hrvatskih zakona, svakoj osobi će se morati otkucati račun i naplatiti. Cijena je određena u cjeniku usluga. Ako gosti pristanu i dođu na turu, otkuca im se fiskalni račun preko pos printera. Ima i usluga privatne ture, koja je također fiskalizirana i ima posebnu tarifu – objašnjavaju.

Pitamo ih jesu li imali susreta s inspekcijom.

-Do danas, odnosno u dvije godine, inspekcija je provjeravala naš rad par puta na terenu i u njihovim uredima. Kako imamo uredno otkucane račune i plaćene poreze i doprinose, nisu primijećene malverzacije ili nešto nelegalno. Uostalom, podržavamo rad inspektorata, i uvijek smo spremni za nadzor – ističu organizatori dubrovačkih free walking tura.

Naravno, obratili smo se i Državnom inspektoratu odakle su nam kazali da je turistički vodič dužan za pruženu uslugu izdati račun korisniku usluge ako pružanje usluge ne organizira turistička agencija ili drugi prodavatelj ili račun ne izda udruga turističkih vodiča koje je član.

-Slijedom navedenog, u svezi pružanja usluga turističkog vodiča, u nadležnosti turističke inspekcije je utvrditi je li pružatelj usluga turističkog vodiča is-

hodio rješenje nadležnog upravnog tijela te pruža li usluge turističkog vodiča sukladno ishođenom rješenju, dok je izdavanje, odnosno eventualno neizdavanje računa za pružene usluge turističkog vodiča u nadležnosti Carinske uprave Ministarstva financija sukladno Zakonu o fiskalizaciji u prometu gotovinom.

Napominjemo kako su na području Ispostave Dubrovnik Državnog inspektorata od osnivanja Državnog inspektorata (1. travnja 2019. do danas) u dva slučaja (kada su strani državljani pružali usluge turističkog vodiča bez ishođenog rješenja nadležnog upravnog tijela) turistički inspektori donijeli dva usmena rješenja o zabrani pružanja usluga turističkog vodiča te su donijeli dva prekršajna naloga – kazali su nam iz Državnog inspektorata.

Znači, vodiči free walking tura u Dubrovniku nisu bili sankcionirani, ali inspekcija nam nije odgovorila je li ih uopće provjeravala. Naravno, tražili smo odgovore i od Ministarstva financija, odnosno Porezne uprave, te Ministarstva turizma, ali na naš upit do zaključenja broja nisu odgovorili. Tako da i dalje ostaje pitanje jesu li free walking ture (i)legalne. Zanimljivo kako će vam inače Porezna uredno i ažurno naplatiti sve moguće poreze, a što se tiče free walking tura ponašaju se kao da ih to interesira. Niti konkretno kazuju jesu li one u skladu s zakonima, niti se pretjerano trude naplatiti dio sredstava koja im očigledno izmiču.

26

petkom

• BROJ 10 • 31. srpnja 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

Vijesti

PROJEKT SE NEOMETANO NASTAVLJA

Na cesti od mosta do Pobrežja radi se po planu, korona ih nije omela RADI SE o prethodno ugovorenoj investiciji s osiguranim sredstvima te iz tog razloga njeno izvođenje nije upitno

Foto: Goran Mratinović

ll Radovi na gradilištu nove pro-

metnice od dubrovačkog mosta do Pobrežja odvijaju se neometano, sukladno ugovorenoj i utvrđenoj dinamici.

Izgradnja ceste od mosta do ceste za Osojnik jedna je od kapitalnih investicija gradske uprave koje su u tijeku, odnosno koje su prethodno ugovorene s osiguranim sredstvima te iz tih razloga njihovo izvođenje nije upitno.

Nova prometnica izvodi se od postojeće državne ceste D8 u neposrednoj

blizini Mosta do postojeće ceste koja je ranije bila kategorizirana kao županijska cesta Ž6235, a do kraja projektiranog zahvata rekonstruira se postojeća prometnica. Radi se o dionici ceste u dužini od 1,7 kilometara, od čega se kilometar odnosi na potpuno novu cestu dok ostatak ide na rekonstrukciju postojeće ceste. Nova cesta bit će dvotračna s javnom rasvjetom i nogostupom i s kompletnom infrastrukturom.

Radovi koje izvodi ugovorni izvođač PZC Split/Strabag započeli su u prosincu, a ugovoreni završetak investicije je travanj 2021.

petkom

• BROJ 10 • 31. srpnja 2020.

Također, završeni su radovi na sanaciji odlagališta otpada na trasi buduće ceste Most Dubrovnik – Osojnik. Na dijelu projektirane prometnice na Pobrežju nalazio se odloženi građevni otpad koji je bilo potrebno ukloniti kako bi se izveli predviđeni radovi na izgradnji ceste.

Time je sanirano oko 4.446 kvadratnih metara površine, s koje je uklonjeno oko 35 tisuća metara kubičnih građevinskog otpada koji je potom primjereno zbrinut prema stanju i vrsti otpada. Navedene radove nakon provedene javne nabave izvodila je tvrtka Texo Gradnja.

Cesta će povezati u budućnosti i Gornja sela, a na Pobrežju je u planiran i Park ‘n’ Ride parkiralište za oko 600 vozila, ali i nastavak ulaganja u razvoj dubrovačke stanogradnje.

27

28

petkom

• BROJ 9 • 24. srpnja 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

petkom

• BROJ 9 • 24. srpnja 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Promo

Promo

29

DOSTUPAN I U DUBROVNIKU

UBER širi CONNECT uslugu dostave paketa na tri nova grada na obali

...

• UBER CONNECT od danas dostupan u Rijeci, Zadru i Dubrovniku • Predmete i pakete moguće je poslati izravno kroz Uber aplikaciju, a na traženu adresu stižu isti dan

ll Zagreb, 21. srpnja 2020. - Mjesec dana nakon što je Uber korisnicima u Splitu i Zagrebu predstavio uslugu dostave paketa,

pozitivne reakcije korisnika i velika potražnja za dostavom kompaniju su motivirale da uslugu proširi na tri nova grada na obali.

Uber Connect tako je od danas dostupan u Dubrovniku, Rijeci, Splitu, Zadru i Zagrebu.

Riječ je o pristupačnoj usluzi dostave pošiljki težine do 20 kg isti dan, a koju je moguće naručiti izravno kroz Uber aplikaciju. Kroz Uber Connect mogu se slati paketi koji stanu u prtljažnik srednje velikog automobila, do vrijednosti 750 kuna.

“Tijekom ove krize tražili smo nove načine na koje naša platforma može pomoći u dostavi i transportu roba potrebnih tvrtkama i našim potrošačima, istovreme-

...

KAKO NARUČITI UBER CONNECT DOSTAVU?

1. Zapakirajte predmete u zatvorenu kutiju ili vrećicu kako biste pravilno zaštitili njen sadržaj dezinficiranjem vanjskih površina.

2. Odaberite Connect u Uber aplikaciji, prihvatite Odredbe i uvjete, potvrdite da vaš paket ne sadrži zabranjene predmete te zatražite dostavu.

3. Odgovorite na poruku koja će vam stići, pošaljite ime i prezime osobe koja preuzima paket te ako imate bilo kakve posebne upute za dostavu.

4. Sastanite se s vozačem na lokaciji te stavite paket u automobil.

5. Podijelite vožnju s primateljem kako bi mogao/la pratiti narudžbu i sastati se s vozačem na odabranoj lokaciji.

no otvarajući nove mogućnosti zarade za vozače. Primarni fokus kod Uber Connecta bio nam je brza prilagodba tehnologije kako bismo zadovoljili rastuće po-

trebe zajednice. Dok se stvari oko nas odvijaju izuzetno brzo, usmjeravamo se brzim Uber isporukama i s radošću gledamo u budućnost”, istaknuo je Dara Khosrowshahi, izvršni direktor Ubera.

Uber Connect pomaže korisnicima da na brz i jednostavan način organiziraju dostavu željenih paketa prijateljima i obitelji, dok se vozačima istovremeno otvara nova prilika za zaradu. Dostava rođendanske torte, zaboravljene jakne, poklona, hitno potrebne sportske opreme ili knjige odsad je lakša uz Uber Connect.

U ovoj izvanrednoj situaciji Uber ulaže velike napore kako bi ko-

risnicima pružio podršku i olakšao obavljanje svakodnevnih aktivnosti te istovremeno osigurao više posla za vozače. Cilj nove usluge je pomoći korisnicima da ostanu povezani, omogućujući im da lako pošalju potrebne proizvode i predmete prijateljima i obitelji. Lansiranje nove usluge u više gradova samo je jedna od inicijativa i projekata koje je Uber pokrenuo u posljednjih nekoliko mjeseci, pokazujući predanost korisnicima u Hrvatskoj.

Također, sigurnost i dobrobit korisnika platforme i partnera vozača Uberov je glavni prioritet, a ranije su uvedene sigurnosne

mjere za sprečavanje širenje virusa COVID-19 kojih se moraju pridržavati svi koji se voze Uberom.

O UBERU

Uberova misija je stvaranje prilika pokretanjem svijeta. 2010. godine kompanija je odlučila riješiti jednostavan problem: kako doći do vožnje pritiskom na gumb? Od tada je ostvareno više od 15 milijardi vožnji, a Uber je fokusiran na kreiranje proizvoda kako bi ljudima približio mjesto na kojem žele biti. Promjenom načina na koji se ljudi, hrana i stvari kreću kroz gradove, Uber je platforma koja otvara svijet novim mogućnostima.

30

petkom

• BROJ 9 • 24. srpnja 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

petkom

• BROJ 9 • 24. srpnja 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Utijavanje na hladno

Zdravlje

31

TEČAJ ZA TRUDNICE U OB DUBROVNIK

Kako se hraniti u trudnoći i sve ostalo saznajte besplatno na pravom mjestu Piše: Vjera Šuman

Z

Ajmoooooo, reciklirajmo!

oki je posjetio Vela Luku kako bi odao počast Oliveru i usput prije ručka pljucnuo nekoliko ‚pametnih’ uz uobičajeno upozorenje, kako nije na njemu docirati Vladi i da mu to ni ne pada napamet. Onda je još objasnio što on točno radi: „Reciklaža je kada od nečega što je potrošeno i trulo napravite nešto što je novo. To ja radim!” Eto, sad točno znamo što nam radi Predsjednik pa se ne može reći da mu je dosadno, kako tvrdi Plenki jer Zoki stalno i neumorno reciklira. Samo da nam se previše ne umori jer ma koliko puno radio, trebao bi i o zdravlju misliti.

Našem bi Zokiju bilo i dobro i zdravo započeti s programom vježbanja. Malo teretana, malo plivanje i odmah se lakše reciklira. Toliko rada i neprekidno recikliranje može naškoditi. Vježbaj Zoki, vježbaj! oliko će reciklirati naši novi vrli saborski zastupnici nije do kraja jasno, što je i logično, ipak su to tek počeci njihovog rada pa još obilaze teren po gornjogradskim kafićima. Za izglasavanje povjerenja Plenkijevoj vladi, nekih petnaestak oporbenjaka, dakle petina njih, nije iskoristilo priliku dići ruku protiv Vlade s kojom, kao, nisu zadovoljni i tako obaviti svoj posao zbog kojeg će dobivati ne malu plaću. Razumijem ih, valjda su zalutali na putu od ‚Cinkuša’ do Markovog trga. Jedino gospođa Krišto na svakom zasjedanju vrijedno reciklira svoju predstavu sa šalom i odbijanjem nošenja maske kako bi se iz-

K

Zasada nema previše posjetitelja, govori nam specijalist ginekologije i opstetricije Mislav Bender.

borila za minutu u udarnim dnevnicima naših televizija. Jer Krišto zna kako se to radi, žena je ipak profesionalka tv posla. Kako sad stvari stoje, gospar Bačić se ne treba brinuti ako mu koji zastupnik od onih sedamdeset i šest mora u samoizolaciju. Oporba će se jako teško organizirati i skupiti sve ruke u isto vrijeme na istom mjestu.

U duhu recikliranja Bandić je uredno zaposlio ženu svog šofera u Fond zaštite okoliša i sličnog. To je zato jer neprekidno dela i zato itekako stigne delati po svim dijelovima milog mu i jedinog Zagreba. Obilazi svoje drage Zagrepčane nakon što im je poplava uništila podrumske i prizemne prostore, objašnjavajući im kako su sami krivi jer su od podruma stvarali stanove.

Jednako kao što su sami bili krivi što nisu dovoljno ulagali u svoje zgrade pa ih je potres srušio. Eto im! U prebacivanju krivnje između Hrvatskih voda i Gradskog komunalnog za odvodnju i slične poslove policija je privela one koji su radili njihov posao i spasili kvart od dramatičnog utapanja u vodi i fekalijama. Sasvim logično, privedeni su jer su radili tuđi posao. Još uvijek traje natezanje i rasprava što je čiji posao. Očekivano jer potpuno je normalno da djelatnici Hrvatskih voda kao ni zaposlenici komunalnih gradskih poduzeća blage veze nemaju što je zapravo njihov posao i tako sve do zaslužene mirovine. Za to vrijeme šahtovi po Zagrebu prepuni su smeća jer ih nitko nije čistio godinama. Svaki drugi je zatrpan.

Kako stvari stoje, zbog straha od no-

vih problema s kišom, mogli bi građani sami počet’ čistiti šahtove sve dok ih policija ne privede zbog obavljanja tuđeg posla za koji svaki mjesec dobivaju uplatnicu. Uplatnicu koju su dosad uredno i plaćali. Hoće li i nastaviti? a to vrijeme konačno i u Grad stiže sve više turista. Lijepo ih je vi’đet. Teško će se spasiti sezona, ali, ako Bog da, ipak će malo olakšati život svim onima koji od toga žive. Budimo realni od toga, nažalost, živi većina, na ovaj ili onaj način.

Na sve to stižu otkazi u Atlasa, jednako kao što su brojni zaposlenici i vlasnici obrta i poduzeća ostali bez posla pa tako i onog osnovnog za normalan život. Franković je, nasreću, za razliku od zagrebačkog gradonačelnika, potpuno svjestan situacije i trudi se pripremiti za financijske turbulencije koje dolaze. Pa je Gradsko vijeće izglasalo rebalans uz brojne primjedbe oporbe koja se samo rijetko potrudila biti konstruktivna. No, to je već uobičajeno. Ipak, najviše nervira Kristić sa svojim primjedbama. U normalnoj demokratskoj zemlji taj zastupnik Srđa, pardon Mosta, istog onog časa kad je prihvatio lijep i dobro plaćen posao, šefovski a ne šljakerski, u poduzeću grada Dubrovnika, trebao je kao častan čovjek zahvaliti na mandatu i prepustiti ga nekom drugom s liste. Ovako je stalno u sukobu interesa pa svojim recikliranim primjedbama na Vijeću uporno ‚davi’ ne bi li dokazao da je on prava oporba. Ma daj Kristiću, ohladi.

Eto vas.

Z

- Možda je to zbog epidemije, ali moram priznati da ih nije bilo previše ni prije epidemije. Zašto je bitno doći? Zato što kroz različita predavanja pokušavamo upoznati zainteresirane s ovom tematikom i razbiti neznanje. Kada kasnije dođu na porod, dođu u manjem grču. Ne želimo da se informiraju na neprovjerenim portalima, a cilj nam je omogućiti svima zainteresiranima doznati sve što ih zanima. Danas je svuda velik broj dezinformacija, pa bih htio poručiti da sve što se piše po forumima, bez autora, reference ili stručne osobe su neprovjerene informacije. Besplatan tečaj kakav omogućuje Opća bolnica Dubrovnik omogućuje i savjete i nutricionistkinje u sklopu programa tečaja za trudnice.

Nutricionistkinja Tena Tarnai

Piše: Silva Capurso ll Tečaj za trudnice u Općoj bolnici Dubrovnik nastavio je s radom i u vrijeme pandemije koronavirusa. Čini ga multidisciplinarni tim različitih specijalnosti koji žele pomoći trudnicama i njihovim obiteljima u tom jedinstvenom periodu života žene.

Tečaj je i besplatan što je s obzirom na tim koji je posvećen svakoj trudnici prava rijetkost i u svjetskim razmjerima.

Iako očevi još uvijek nisu u mogućnosti sudjelovati na porodu jer Opća bolnica Dubrovnik ne može osigurati sigurne uvjete za njihov boravak bez da se ugrožavaju ostali pacijenti, dubrovačka bolnica nastavlja s tečajem kako bi same trudnice pripremila za porod i prvo razdoblje života s novorođenim djetetom. Na tečaju imaju priliku upoznati specijaliste ginekologije i opstetricije, primalje i medicinske sestre, nutricioniste, patronažne sestre te fizioterapeute. Cilj im je što kvalitetnije voditi i pripremiti trudnicu na sve izazove i moguće situacije koje mogu očekivati u tom razdoblju života.

- Trudnoća jest specifično razdoblje, ali treba naglasiti da trudnica nije bolesna, već je u drugom razdoblju života u kojem ima povećane potrebe za mikro i makro nutrijentima. Treba reći i to da povećani energetski unos ne znači da trudnica treba jesti za dvoje! Radi se o svega 300 do 340 kcal povećanog unosa, što je malo veći međuobrok - poručuje mag. nutricionizma i znanosti o hrani Tena Tarnai zaposlena na Odjelu prehrane i dijetetike kao dijetetičar.

- Ne treba se opušteno prejedati, već je potrebno staviti poseban naglasak na kvalitetu hrane koju trudnica unosi. Uvijek se daje prednost svježim, sezonskim, lokalnim namirnicama.

U razdoblju trudnoće su povećane potrebe za folnom kiselinom, mineralima - željezom, kalcijem, cinkom (o čemu su postoje oprečna mišljenja u svjetskoj literaturi), vitaminima antioksidansima, vitaminima B skupine, vitaminima A i C. - U današnje vrijeme, a to smo primijetili i kroz praksu tečaja, gotovo 95 posto trudnica je na različitim suplementacijama za potrebe trudnica. To se pokazalo kao praksa.

Međutim, ukoliko trudnica jede raznovrsnu

prehranu, ako je svježa i sezonska i zastupljene su sve prehrambene skupine od ugljikohidrata, proteina, masti s naglaskom na povećani unos povrća, tamno zelenog lisnatog povrća, ribe i maslinovog ulja, onda potrebe za suplementima nema - ističe Tena Tarnai. Zapravo bi mediteranska prehrana trebala biti adekvatna za trudnice, a sličan princip nastoje uvesti i u jelovnike Opće bolnice Dubrovnik.

Paze na kvalitetu obroka i serviranje, ali i toplo i nutritivno bogato jelo prilagođeno svakom pacijentu.

...

LJETNI MENI ZA TRUDNICE DORUČAK poširano jaje kriška kruha sirni namaz 2 cherry rajčice velika čaša svježe cijeđenog soka od naranče ili ječmena kava MEĐUOBROK grčki jogurt s bobičastim voćem, bademima i chia sjemenkama RUČAK krem juha od rajčica salata od piletine s kvinojom MEĐUOBROK lubenica ili neko drugo sezonsko voće VEČERA file ribe pečeni batat, brokula, tikvica, balančana ili sl. povrće

32

petkom

• BROJ 9 • 24. srpnja 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

petkom

• BROJ 9 • 24. srpnja 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Dubrovačke ljetne igre

Dubrovačke ljetne igre

33

U Lazaretima zaplovili brodovi Igora Hajdarhodžića

Premijerno izvedena „Dubrovačka zrcala“ na tri lokacije

ll Izložba umjetnika Igora Hajdarhodžića „Dubrovnik plovi“ otvorena je 25. srpnja na platou Lazareta u sklopu popratnog programa 71.

Dubrovačkih ljetnih Igara, a u suradnji s Dubrovačkom baštinom te Art radionicom Lazareti. Izložene objekte u formi brodova, koje je umjetnik sastavio od mnoštva odbačenih predmeta dajući im novu funkciju, razgledati se može do 25. kolovoza, a ulaz je slobodan.

Izložbu je otvorio pomoćnik intendantice Igara Saša Božić, naglasivši kako su Igorovi brodovi samo naizgled ready made, a ako ih se pažljivije pogleda vidimo memorijske slojeve ljudskog iskustva koji su utkani u svaki od tih zagonetnih brodova. Autorovi brodovi afirmiraju reciklažu kao umjetnički postupak i otpad kao gradbeni materijal stavljajući u fokus pitanja poput ekologije, održivosti, ali i igre i mašte kao transportnog iskustva, pojasnio je Božić, zahvalivši se pritom Igoru Hajdarhodžiću te Tomislavu Kovačiću, autoru fotografija, na ovoj

Peripatetičku predll stavu baziranu na poeziji dubrovačkih baštinskih i suvremenih pjesnika Dubrovačka zrcala – tri struka lovorike, pelina i vrijesa je 27. srpnja Festivalski dramski ansambl premijerno izveo na Pustijerni, Na Andriji i na poljani Mrtvo zvono, u režiji Dore Ruždjak Podolski i Marine Pejnović prema predlošku Hrvoja Ivankovića.

izložbi koja je svojevrsni poklon festivalu, Lazaretima, građanima i posjetiteljima grada.

Niz uglavnom od metala sazdanih brodova pristao je na plato Lazareta i daje priliku svakom strpljivom i pažljivom promatraču da uoči i najmanji dio od kojeg je brod sastavljen; dijelove poljo-

privrednih strojeva i alata, dijelove mehanizama industrijskih mašina, pile, rešetke, dijelove bicikla, lance, šarafe, metalne mreže, kutije za alate i slično.

Promatrač se mora odlučiti što doživljava gledajući ove radove, doživljava li predmet, detalj ili pak događaj. Naveden je na maštanje, razmišljanje i putovanje, a autor mu nudi transport.

Glazbeno-scensko djelo za djecu „Zlatno libro“ premijerno na Igrama U kolovoz Dubrovačke ll ljetne igre ulaze s još jednim premijernim naslovom i to glazbeno-scenskim djelom za djecu i mlade „Zlatno libro – bajke iz dubrovačkog kraja“ u koprodukciji s Kazalištem Marina Držića, a uz potporu zaklade Caboga Stiftung.

Premijerna izvedba je u subotu 1. kolovoza u 21 sat na igralištu Collegiuma Ragusinum, a reprizne izvedbe na programu su 71. Igara u nedjelju i ponedjeljak, 2. i 3. kolovoza.

– Dubrovačke ljetne igre raduju se ovoj suradnji s

Kazalištem Marina Držića, nadamo se tek prvoj u nizu, kojom se potvrđuje želja obiju dubrovačkih institucija za stvaranjem novih modaliteta kulturnog poslovanja.

Važno je naglasiti i kako je zaklada Caboga Stiftung svojim vizionarskim pristupom, podupirući već treću godinu za redom programe koji se tiču razvoja publike, približila Igre svojoj misiji produciranja sadržaja za djecu i mlade, a u svrhu ulaganja u naraštaj koji će postati nezaobilaznim dijelom festivalske publike

– istaknula je intendantica Dora Ruždjak Podolski.

Glazbeno-scensko djelo „Zlatno libro” nastalo je u režiji Helene Petković prema odabranim bajkama iz dubrovačkog kraja koje su Aleksandra Piteša i Ivica Kipre sakupili i adaptirali, a Dubrovački muzeji objavili u istoimenoj knjizi. Radi se o bajkama koje pripadaju klasičnim primjerima narodnog usmenog stvaralaštva te su bogate mističnim likovima, napetim „dramskim” situacijama u koji-

ma se na različite načine iskušavaju i nagrađuju kvalitete protagonista, a prepune su arhetipskih elemenata koji otvaraju prostor za duhovitu i zanimljivu teatralizaciju, za što su se pobrinuli dramaturzi Marin Lisjak i Filip Jurjević. U dramatizaciji se tako isprepliću fabule, motivi i likovi iz različitih priča („D jevojčica iz ružmarina“, „Tri brata i zlatna jabuka“ te „Vilenik“) kako bi se na sceni stvorio originalan svijet, zanimljiv i privlačan najmlađoj publici.

Na Pustijerni se tako odvijala Vremenska stupica prema poeziji i fragmentima eseja Milana Milišića, dok su se istovremeno pred drugom skupinom publike Na Andriji igrale Svete stijene grada moga prema fragmentima djela Iva i Luja Vojnovića, zatim Dživa Gundulića, Dživa Bunića, Miroslava Krleže, Johanna Georga Kohla i Ide von Düringsfeld. Dvije skupine

publike su se nakon toga susrele na Mrtvom zvonu gdje se, uz improvizacije umjetničkog ansambla predstave, izveo završni dio, groteskni muzički antispektakl temeljen na jednom od najvećih tabua starije hrvatske književnosti, „poganoj“ pjesmi Gomnaida koju je dubrovački

plemić Junije Džono Palmotić spjevao 1646. godine drugom dubrovačkom plemiću De Sorgu.

Sjajni festivalski dramski ansambl ove predstave čine Doris Šarić Kukuljica, Maro Martinović, Livio Badurina, Nikša Butijer, Dražen Šivak, Iva Kraljević, Nataša Ko-

peč, Gloria Dubelj, Romano Nikolić, Andrej Kopčok i Lujo Kunčević. Autor glazbe je Maro Market, kostimografkinja je Duška Nešić Dražić, a scenski pokret kreirao je i s glumcima uvježbao Šimun Stankov, svjetlo je oblikovao Marko Mijatović, a zvuk Maroje Kurajica.

Sjajna izvedba mladog Trija Eusebius nagrađena velikim pljeskom ll Mladi glazbenici, violinistica Eva Šulić, čelistica Tonka Javorović i pijanist David Vuković, okupljeni u Triju Eusebius, nastupili su u sklopu glazbenog programa 71. Dubrovačkih ljetnih igara 24. srpnja u atriju Kneževa dvora.

Na programu njihova prvog festivalskog nastupa našle su se skladbe Zovu me Tryor Dubravka Detonija, Trio za violinu, violončelo i glasovir Dmitrija Šostakoviča, i Klavirski trio u a-molu Maurica Ravela.

Svaka glazbena misao ovog trija bila je jasna do srži, donesena stotinama boja i nijansi glazbene dinamike, u atmosferi u kojoj je bez daha publika osluškivala potpuno zajedništvo. Jednako kristalno i životno progovarali su Ravel, Šostakovič, Detoni, ali i Obradovićev Tango to

go i Petruška Igora Stravinskog izvedeni kao dva glazbena dodatka kojima je nagrađena oduševljena publika. Zanimljivo je spomenuti da su koncertu prisustvovala čak dva skladatelja čija su djela mladi glazbenici izveli, naime i Dubravko Detoni i Petar Obradović zadovoljno su, činilo se, pratili ovu glazbenu večer u atriju Kneževa dvora.

Trio Eusebius osnovan je 2017. na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, a djeluje pod mentorstvom prof. Pavla Zajceva. Lani su postigli značajne rezultate na 16. Međunarodnom natjecanju mladih glazbenih umjetnika Ferdo Livadić gdje su osvojili nagradu Ferdo Livadić za najbolju umjetničku osobnost te nagrade Grada Samobora i Hrvatskog društva skladatelja

za najbolju izvedbu djela hrvatskog skladatelja i to upravo za skladbu Zovu me Tryor Dubravka Detonija, koju su jednako uspješno izveli pred festivalskom publikom.

34

STUDIO LEA

Vesela manikura koju ćete obožavati Nemate ideju koju boju staviti na svoje nokte? Studio Lea ima veliki izbor svježih trendova Žarke boje lakova za nokte izgledaju potpuno drugačije od uobičajenih. One mogu vašim noktima dati poseban izgled od onoga kojeg ste oduvijek nosili. Vesele boje izgledaju fantastično uz opuštenu ljetnu odjevnu kombinaciju. Uvijek je lijepo vidjeti zanimljivo ukrašene nokte stoga za ljubitelje boja imamo dobre vijesti, a to je da u studiju Lea možete pronaći upravo veselo i šareno što se nosi ove sezone.

Crvena boja nikada ne izlazi iz mode, a za one malo hrabrije i odvažne, tu je i žuta nijansa laka, a nezaobilazna nijansa je i boja fuksije kao i razne nijanse plave. Za koji god nijansu se odlučili, pustite mašti na volju uz sigurne ruke u studiju Lea.

Uz širok izbor boja, kako bi nokti bili lijepi potrebno je voditi računa o njihovom zdravlju, a izvrstan izbor za to su Evo2 lakovi. Za zdravlje nokta je od ključne važnosti ravnoteža kisika i vodene pare što upravo evo2 By-Bio Sculpture omo-

gućava. Ako planirate zakazati termin u studiju Lea i se poigrati s manikurama i uz to imati njegovane nokte nazovite na broj telefona 092 381 1832.

Studio Lea se nalazi na adresi Andrije Hebranga 55.

36

petkom

• BROJ 10 • 31. srpnja 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Sport

IGOR BELANOV – OD BALLON D’ORA DO AMATERSKE LIGE

Zlatnu loptu 1986., iste one godine kada je Maradona postao besmrtan, osvojio je čovjek za kojeg vjerojatno niste čuli NEDAVNO JE ODLUČENO kako ove godine zbog pandemije koronavirusa neće biti dodjele Zlatne lopte. Stoga se prisjećamo najkontroverznijeg izbora u povijesti te najveće individualne nogometne nagrade MARO MARUŠIĆ

ll Napeto je kao u familiji s četvero djeco nakon što je otac dobio otkaz. Tarik Filipović trlja ruka smješkajući se, a publika u Milijunašu je nijema poput cvrčaka u siječnju. Otvara se pitanje za milijun kuna.

Natjecatelj Ante je u deliriju – otkucaji srca ubrzavaju, zjenice mu se šire, adrenalin tutnji tijelom.

Sad će konačno doznati ima li njegova impotencija smisla – bolje se roditi bez one stvari, nego bez sreće – a on, ako mu se sada osmjehne, zaradit će skoro 20 godišnjih plaća. S druge strane, ako ga fortuna izda, odnijet će kući samo pola godišnje plaće.

Tarik kreće čitati pitanje: ‚Koji je nogometaš osvojio Zlatnu loptu 1986. godine?’, a Ante ne može vjerovati koji je srećković. Pa ima li lakšeg pitanja na svijetu? Diego Armando Maradona haračio je te godine u Meksiku. Sam samcat predriblao je sve Engleze, Belgijance, Nijemce i donio Argentini svjetski naslov. a) Oleg Blohin b) Aleksandar Zavarov c) Igor Belanov d) Rinat Dasajev A u pičku materinu, šta je ovo, pita se Ante kada je vidio pripadnike Crvene armije kao ponuđene odgovore. Što ovi sovjetski generali tu rade, pa gdje je Diego? Koja pijana budala je sastavljala ova pitanja i odgovore? Htio se požaliti Tariku i reći mu da Antu nitko ne zajebava, pa ni debilni sastavljači pitanja u Milijunašu, ali onda se sjeti da je France Football sve do sredine devedesetih godina Zlatnu loptu dijelio isključivo Europljanima. Prvi igrač koji je tu veliku nagradu osvojio a da nije sa Starog kontinenta bio je George Weah. Znači, Marado-

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Sport

na, iako je te godine bio daleko najbolji na svijetu, nije mogao dobiti Ballon d’Or. NEMA IH U ODGOVORIMA Ali čekaj, tko je sve od Europljana te godine briljirao?, misli se nesretni Ante dok mu se kugle znoja veličine nogometne lopte spuštaju niz sljepoočnice. Finale svjetskog prvenstva igrala je Njemačka, Voeller, Rummenigge i Matthaeus bili su sjajni, ali njih nema kao ponuđenih odgovora.

Tko je igrao polufinale? Belgija, jest, oni su bili iznenađenje prvenstva. Enzo Scifo i suigrači bili su fantastični sve dok im Maradona nije kupio karte za Bruxelles. Ni njih nema u odgovorima.

Tko još? Ah da, velika Francuska. Tigana, Fernandez, Jean Pierre Papin i, naravno, kapetan Michel Platini, igrač Juventusa koji je tih godina osvajao talijanske i europske naslove. Ali i oni su neponuđeni.

-Onda jeste li što smislili? – pitao je Tarik kojega su, kao velikog nogometnog znalca, odgovori također zatekli.

Ante ga uopće nije čuo, adrenalin ga je gurao dalje prema konačnom rješenju. Mora ga naći, jedanput u životu sjediš ispred Tarika i otvaraš pitanje koje ti može donijeti bijeg iz podstanarstva.

-Juventus je, zvoni mi to, tih godina bio dobar u Ligi prvaka, odnosno tadašnjeg Kupu prvaka. Možda mogu tim pravcem doći do odgovora. Tko je te 1986. godine osvojio Kup prvaka? Je li neki klub iz SSSR-a? CSKA, Spartak iz Moskve, Dinamo iz Kijeva, Minska, odakle li su sve dolazili ti dinamoidi? – naprezao se Ante kao da pokušava shvatiti objedinjenu teoriju koja će spojiti kvantnu fiziku s Einsteinovim opservacijama.

-Ah, da, sjetio sam se. Te 1986. godine prvak Europe bila je Steaua predvođena Mariusom Lacatusom i Miodragom Belodedićem koji će kasni-

petkom

• BROJ 10 • 31. srpnja 2020.

je i s Zvezdom to isto ponoviti. Ali ni Rumunja nema na popisu, samo ovi Rusi, Ukrajinci, Uzbekistanci, što li su, a koji nisu ništa osvojili. Je li uopće SSSR igrao na Mundijalu u Meksiku? Jebote pas, mislio sam kad je Tarik otvarao pitanje da nema lakšeg na svijetu, a ispostavilo se da nema težeg – skoro se predao Ante.

MOJ KONAČNI ODGOVOR -Onda? – rekao je Tarik namjestivši naočale. Nije ni sam mogao sakriti nestrpljivost da otkrije tko je bio famozni dobitnik Zlatne lopte 1986. godine.

-Znate šta Tariče! – rekao je Ante i duboko uzdahnuo - pojma nemam koji je odgovor, ali gađat ću. Pukovnik ili pokojnik. Jednom se živi, pa kud puklo.

Studijem HRT-a prolomio se pljesak publike, voditelj mu je čestitao na hrabrosti.

-Što vas vuče? – upita Tarik napet kao struna iz teorije struna.

-Vuče me Oleg Blohin. Milijun puta sam čuo za njega u svakojakim kontekstima. Iskreno ne znam ni kako izgleda, ni kako je igrao, ni što je osvojio, ali intuicija mi govori da je on. Reći ću: Oleg Blohin, konačan odgovor.

-PP – rekao je naravno Tarik.

Ronaldinho se smješkao iz reklame za kladionicu Germania. Izgledao je kao da se podrugljivo kesi dobitniku Zlatne lopte iz 1986. godine. Kakve sve veličine nikad nisu dobile tu najveći individualnu nogometnu nagradu, a jest neki anonimac i to u Maradoninoj godini.

-Vaš odgovor – kazao je Tarik napet kao tata mladog igrača dok potpisuje ugovor s Zdravkom Mamićem – nažalost nije točan. Točan odgovor je pod C – Igor Belanov.

...

Igor Belanov je ostvario taj san, ali mu je on istovremeno bio početak noćne more. Njegov život poslije osvajanja je bio sve samo ne glamurozan.

Do dana današnjeg, a tako će ostati vjerojatno zauvijek, legendarni ukrajinski nogometaš bio je i ostao jedini dobitnik Zlatne lopte koji je igrao - zvuči nevjerojatno upravo koliko i jest - u amaterskoj ligi

Kada je odgovor pozelenio, pozelenio je i Ante.

Pao je u nesvijest, a poslije je nesvijest pala u komu. Probudio se nakon sedam dana. Odmah je odletio do računala i u Google upisao ime koje ga je zajebalo za 968 tisuća kuna.

BIOGRAFIJA BALLON D’ORA Saznao je da je Igor Belanov najkontroverzniji dobitnik Zlatne lopte u povijesti. Oko nijednog izbora se nije vodilo toliko polemika, kao oko tog.

Pobijedio je u konkurenciji svih onih europskih igrača koji su doveli svoje reprezentacije u polufinale plus Garyja Linekera koji je bio najbolji strijelac Prvenstva, a te je godine briljirao i u dresu Evertona te Barcelone zabivši sveukupno više od 40 golova (najluđe je što iste godine službeno najbolji europski igrač nije proglašen ni najboljim igračem SSSR-a, već je taj naslov osvojio Zavarov).

Belanov je pak te sezone zajedno s Blohinom i Zavarovim, predvođen legendarnim trenerom Valerijem Lobanovskim, osvojio naslov Kupa pobjednika kupova – njegov Dinamo Kijev u finalu je svladao Atletico Madrid, a on se okitio titulom najboljeg strijelca natjecanja. Kup kupova bilo je najmanje cijenjeno europsko natjecanje, ali ta činjenica ukrajinskom napadaču nije bila otegodna okolnost, nego upravo suprotno. Što se tiče Svjetskog prvenstva, njegov SSSR ispao je od Belgije u osmini finala nakon produžetaka, a bila je to jedna od najboljih i najuzbudljivijih utakmica. Rezultat je bio 4-3, a Belanov je za poraženu momčad zabio hat-trick postavši tako posljednji igrač Svjetskih prvenstava koji je zabio tri gola na istoj utakmici, a da je njegova momčad poražena. Slavlje Dinama Kijeva u Kupu kupova, te četiri gola na Mundijalu bila su mu dovoljna referenca za dobiti Ballon d’Or. Dovoljno ili premalo, kako za koga, a rasprave traju sve do danas i nikad neće prestati.

37

Dolaskom Mihaila Gorbačova za predsjednika SSSR-a ta se komunistička zemlja počela pomalo otvarati, pa je uskoro donesena odluka da sovjetski nogometaši mogu ići na Zapad. Jedan od prvih koji se otisnuo u nepoznato bio je upravo Igor Belanov. On je 1989. potpisao za Borussiju M’Gladbach, a navijači su puno očekivali od Zlatne lopte.

Ispala je katastrofa. U sljedeće dvije sezone odigrao je samo 24 utakmice zabivši pri tom mizerna 4 zgoditka. Nikada se nije prilagodio zapadnom načinu života nakon komunističkog SSSR-a, a posebno njegova supruga. Izluđena blještavim kapitalističkim artiklima odala se kleptomaniji, a kada je uhvaćena, bio je to kraj neslavnog boravka Belanova u Borussiji. Prelazi u drugoligaša Eintracht Braunschweig, nekoć šampiona Bundeslige za kojeg je igrao veliki Paul Breitner, a sada kluba koji se batrlja u blatu niželigaških pašnjaka. Samo pet godina nakon što se okitio najvećim nogometnim individualnim priznanjem čovjek igra drugu ligu. No, ni tamo nije dobar. Rijetko zabija, klub loše igra i na kraju sezone 92/93 ispadaju u još niži rang takozvanu Amateur Oberliga Nord.

NJEMAČKE PUSTOPOLJINE Znači, nakon samo sedam godina od zvjezdanih visina Igor Belanov stigao je do njemačkih sela smucajući se u amaterskoj ligi sjevera Njemačke. Ostao je tamo sve do 1995. godine, ali nije im pomogao ni da izbore drugu ligu, a kamoli nešto više (Eintracht Braunschweig tim je putem nastavio sve do danas). Izmoren njemačkim ledinama u vječitom strahu da mu supruga ne opelješi kobasice po gostujućim selima vraća se 1995. godine u rodnu Ukrajinu i zaboravljen od čitave nogometne planete završava karijeru.

Naš Ante u jednom je dahu pročitao njegov CV. Čovjek kojega je do jučer proklinjao i kojemu je čitava šira familija štucala od prekomjernog spominjanja reproduktivnih organa, sada mu je postao drag, štoviše, sažalio se nad njegovom sudbinom.

U 21. stoljeću dodjela Zlatne lopte jedan je od najglamuroznijih događaja na planeti u rangu Os-

Igor Belanov cara, Grammyja, Emmyja, Nobela, čak i više od toga, a dobitnici te nagrade postaju hodajući besmrtnici. Otvorena su im sva svjetska vrata, a Nike, Adidas i druge korporacije natječu se milijardama ne bi li dobitnika privoljeli da ih reklamira. Dobitnici Zlatnih lopti veći su od rock zvijezda, žene vrište za njima, a na Instagramu i drugim društvenim mrežama imaju bezbroj pratitelja.

Milijuni igrača diljem svijeta uključujući i one najbolje poput Bergkampa, Tottija, Batistute, Klinsmanna, Maldinija, Cafua, Roberta Carlosa, Romarija, Pirla i ostalih sanjaju da jednog dana osvoje Zlatnu loptu, ali im se to nikad ne ostvari.

Igor Belanov je ostvario taj san, ali mu je on istovremeno bio početak noćne more. Njegov život poslije osvajanja je bio sve samo ne glamurozan.

Do dana današnjeg, a tako će ostati vjerojatno zauvijek, legendarni ukrajinski nogometaš bio je i ostao jedini dobitnik Zlatne lopte koji je igrao zvuči nevjerojatno upravo koliko i jest - u amaterskoj ligi. Pijani Nijemci po zabačenim selima i dalje pričaju svojim sinovima i unucima kako su prije 30 godina uklizavali Zlatnoj lopti, čovjeku koji je tu titulu zaslužio 1986. godine, iste one godine kada je Maradona diljem katoličke Argentine zamijenio Duha Svetoga u Presvetom Trojstvu.

Kakva luda priča, normalno da mu je naš fiktivni Ante sve oprostio.

...

Dolaskom Mihaila Gorbačova za predsjednika SSSR-a ta se komunistička zemlja počela pomalo otvarati, pa je uskoro donesena odluka da sovjetski nogometaši mogu ići na Zapad. Jedan od prvih koji se otisnuo u nepoznato bio je upravo Igor Belanov. On je 1989. potpisao za Borussiju M’Gladbach, a navijači su puno očekivali od Zlatne lopte.

38

petkom

• BROJ 9 • 24. srpnja 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Fotogalerija In memoriam

SVE, SVE TRESLO SE…

I opet, prvaci Hrvatske! ll Vaterpolski klub Jug je u subotu,

vi pogodak iz peterca, prije čega je Jug bio u vodstvu nevjerojatnih 14:0.

Igračem utakmice proglašen je Toni Popadić, vratar Juga koji je uspješno ‚skidao’ napade Mladosti.

Publika se podigla na noge i dala Mladosti pljesak još prije samog kraja treće četvrtine kada su dali pr-

JUG ADRIATIC OSIGURANJE: Popadić, Macan, Fatović, Lončar, Kržić, Garcia, Lozina, Merkulov, Papanastasiou, Žuvela, Benić, Obradović, Jarak, Tomasović. Trener: Vjeko Kobešćak.

HAVK MLADOST: Marcelić, Radu, Miloš, Biljaka, Ćuk, Bajić, Bukić, Lazić, Bowen, Dašić, Kunac, Kharkov, Jurlina, Vrlić. Trener: Zoran Bajić.

Foto: Goran Mratinović

25. srpnja, na bazenu u Gružu uspio obraniti naslov prvaka savladavši HAVK Mladost spektakularnim rezultatom 19:3 (4:0, 6:0, 4:1, 5:2) u trećoj utakmici finala. Ujedno je to i Jugova 16. titula prvaka.

petkom

• BROJ 9 • 24. srpnja 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Fotogalerija

39

40

petkom

• BROJ 10 • 31. srpnja 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

petkom

• BROJ 10 • 31. srpnja 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Promo

Promo

41

U ZELENILU VRTOVA HOTELA SPLENDID

Restoran Glorijet OVE TURISTIČKE SEZONE odlučili smo naš a la carte restoran Glorijet okruniti novim trendi jelovnikom

20 % POPUST

gled na plavo prostran­stvo.

Cijeli ambijent poziva na uživanje i potiće na kušanje kulinarskih delicija, a naše slike govore više od riječi.

Proljetne rolice sa slatkim chilli umakom

Mediterana, inovativan pristup, svježi proizvodi te moderni kulinarski dizajn značajke su ovog jelovnika s potpisom chefice Zorice Kulaš. Restoran je smješten u potpunom okruženju zelenila vrtova Hotela Splendid odakle se pruža izravni po-

Dugogodišnje povjerenje koje smo stvorili kod domaćih posjetitelja odlučili

ll Okusi

Čokoladni souffle sa sladoledom od vanilije

smo nagraditi s popustom od 20 % na svu konzumaciju jela i pića. Također smo osigurali i besplatni parking za sve posjetitelje restorana Glorijet.

Salata od plodova mora

Radno vrijeme restorana je od 12:00 h do 22:00 h.

42

petkom

• BROJ 10 • 31. srpnja 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mladić davao maloljetnici marihuanu, prijetio njoj i njenom ocu

Crna kronika

Vozio s 2,7 promila po Pločama, to će ga koštati 12 tisuća kuna

ll U proteklih tjedan dana na po-

dručju Policijske uprave dubrovačko-neretvanske 23 osobe zatečene su u posjedu manje količine marihuane, hašiša i tableta koje se nalaze na popisu droga.

Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da je 21-godišnjak od travnja do lipnja ove godine u najmanje pet navrata maloljetnoj djevojci davao na uživanje drogu marihuanu te da je spomenutoj maloljetnici i njenom ocu upućivao prijetnje, izvijes-

ll Najveća koncentracija alkohola od 2,73 g/kg izmjerena je u večernjim satima 26. srpnja 45-godišnjaku koji je neregistriranim osobnim vozilom dubrovačkih registarskih oznaka upravljao Ulicom fra Luke Vladimirovića u Pločama. tili su iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

Zbog sumnje da je počinio kaznena djela „Omogućavanje trošenja droge“, „Neovlaštena proizvodnja i promet drogama“, „Prijetnja“ i „Nedozvoljeno posjedovanje, izrada i nabavljanje oružja i eksplozivnih tvari“ osumnjičeni 21-godišnjak je, uz kaznenu prijavu, predan pritvorskom nadzorniku ove Policijske uprave.

Vozač je zadržan u prostorijama policije do otriježnjenja i protiv njega je podnesena prekršajna prijava na novčani iznos od 12 tisuća kuna te mu je određena šestomjesečna zabrana upravljanja vozilima B kategoriji, obavijestili su iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

OSMISLILI CIJELU PROCEDURU

Trojica mijenjala registracije na autima i kartice kako bi uštedjeli na cestarini ll Provedenim kriminalističkim is-

traživanjem policijskih službenika Službe kriminalističke policije ove Policijske uprave tri muške osobe u dobi od 52, 46 i 29 godina i jedna, za sada, nepoznata osoba, osumnjičeni su za produljena kaznena djela prijevare i krivotvorenje isprava.

Sumnjiče se da su od početka 2017. godine do rujna 2019. godine, kao vozači vozila u vlasništvu obrta koje se bavi uzgojem i prijevozom voća i

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Crna kronika

POLICIJA MU PRETRAŽILA KUĆU U ŽUPI I AUTO

Izdvajamo slučaj 21-godišnjaka kod kojeg je u petak, 24. srpnja, prilikom pretrage kuće u Župi dubrovačkoj koju koristi, i njegovog osobnog vozila pronađeno gotovo 30 grama marihuane, sedam spremnika za automatsku pušku, rastavljena puška s dva drvena kundaka, droblica i dvije digitalne vage, što je uz potvrdu oduzeto.

petkom

• BROJ 10 • 31. srpnja 2020.

povrća, ulaskom na autocestu u 310 slučajeva koristili nepripadajuće registarske oznake na vozilima, tijekom korištenja autoceste zamjenjivali registarske pločice na vozilima, uređaje za elektronsku naplatu cestarine, zamjenjivali plative magnetske kartice kao i vozila, a sve s ciljem smanjivanja iznosa za plaćanje cestarina. Na opisani način Hrvatske autoceste oštećene su za iznos od gotovo 100 tisuća kuna. Zbog opisanih kaznenih djela osumnjičeni su kazneno prijavl-

jeni nadležnom državnom odvjetništvu, stoji u priopćenju Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

43

INTERVENCIJA U LAPADU

Planuo auto u vlasništvu Grada Dubrovnika, uzrok je kvar

Vozač je bio u vozilu te je pokušao sam ugasiti vatru, no ipak je bila potrebna pomoć žurnih službi Foto: Nikša Klečak

ll Automobil u vlasništvu

Grada Dubrovnika planuo je u 11:05 sati u prošlu srijedu u Ulici kneza Domagoja u Lapadu, točnije kod butige Pemo. Šest vatrogasaca, pripadnika JVP Dubrovački vatrogasci, s tri vozila ugasili su požar koji je izbio na automobilu Ford ko-

ji se koristi kao kurirsko vozilo.

U trenutku izbijanja požara, vozač je bio u vozilu te je pokušao sam ugasiti vatru, no

ipak je bila potrebna pomoć žurnih službi. Uzrok požara je kvar vozila pa nije bilo potrebe za postupanjem policije, a

izgorio je unutarnji dio motora ispod haube. Nije došlo do oštećenja drugih vozila i nitko nije ozlijeđen. (A.Č./I.B.M)

Izazvao prometnu pa napustio mjesto nesreće, platit će 15 tisuća kuna ll Najveća novčana kazna u iznosu od 15 tisuća kuna izrečena je 80-godišnjaku koji je 22. srpnja, oko 18 sati, u Veloj Luci izazvao prometnu nesreću s materijalnom štetom nakon čega je napustio mjesto nesreće bez da je svoje podatke ustupio oštećenima što je po zakonu bio dužan učiniti, obavijestili su iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

petkom

• BROJ 10 • 31. srpnja 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mali oglasi AUTOMOBILI

BMW 52Od

45

Golf 7 - 2014 god.

VW GOLF 2, 1,3 CL,

ll Servisiran, prešao 51 000 km,

registriran do 5/2021. Cijena 11000 EUR. MOB: 098344630 ___________________________________

ll 1991 god, registriran do 12.2020. Ci-

jena 1000 EUR. MOB: 099 344 20 82 ___________________________________

VW Phaeton 5.0 TDI v10

ll 2000g, 161000 km, reg. do

Clio 1.2 Rip Curl 2007.god

02/2021.MOB: 0989042450 ___________________________________

Toyota Prius Hybrid

ll 2003. god. 280 tkm, 1 vlasnik,

full oprema, 6000 EUR Mogućnost zamjene. Tel: 091/1900 908 ___________________________________

BMW 520d m

ll Prodajem automobil Toyota

Prius Hybrid 18 2012. MOB: 099 6333914 ___________________________________

Prvi vlasnik, 118 500 km presao.

Napravljen veliki servis, registriran do kraja 7 mj. Cijena 3200 €.

Mob: 099 252 0138 ___________________________________

Citroen C Elysse 1.6 hdi 2017g

Peugeot 1.4. benzin

ll Paket karavan, 2. vlasnik, 2015.

god, 160 000 km, uredno servisiran u ovlaštenom servisu. Mogućnost zamjene. Tel: 098/756 239 ___________________________________

Mercedes Sprinter 215 cdi

ll Oprema X DESIGN, KLIMA,

ABS, SERVO, AIRBAG, CD PLAYER ( komande na volanu). Prvi vlasnik, svaki servis uredan i jako očuvan.

Auto odličan, doslovno pali i vozi.

Mob: 0917618008 ___________________________________

ll Prešao 59000km.Reg do 10mj

2020. Auto je u odlicnom stanju.Cijena povoljna. MOB: 099 3000 938 ___________________________________ ll Prodaje se Citroen Berlingo,

2008.god, dizel, 8+1.

Za više informacija molimo nazovite na 098 288 653. ___________________________________

2002., registriran do svibnja 2021. godine. Cijena po dogovoru. Broj mobitela: 091/912-2223. ___________________________________

46

petkom

Peugeot 208 1.2 prvi vlasnik

• BROJ 10 • 31. srpnja 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

petkom

• BROJ 10 • 31. srpnja 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mali oglasi

Mali oglasi

MITSUBISHI Outlander

MERCEDES A 180 cdi . AMG sport

KUPNJA STANOVA

PLOVILA

širem području Dubrovnika, za konkretne klijente. ALAVIJA NEKRETNINE MOB:098288254 ll POTRAŽUJEMO KUĆE - na širem

području Dubrovnika, za konkretne klijente. ALAVIJA NEKRETNINE MOB:098288254

brom stanju. Autoradio-CD i mp3.

098/585 251 ___________________________________

VW Buba

ll 2,4 Instyle 4WD, benzin + plin,

170 KS, 184.500 km, 2009 godina.

Nije uvoz, drugi vlasnik, max oprema za ovaj model i godište. Nije udaran, uredno održavan, ispravan, dodatno zimske gume. Cijena 58.000 Kn, mob: 095 582 7771 ___________________________________

ll 55000 km, 2015 g., mob. 098 618

999

MOTOCIKLI

Piaggio PX 200E Arcobaleno

KUPNJA STANOVA ll GRUŽ- APARTMAN/PP 30

M2+mogućnost kupnje garaže.109.000 E, ALAVIJA NEKRETNINE MOB:098288254. Encert B ll MONTOVJERNA- STAN 55 M2,d-

vije sobe+DB,128.900 E, ALAVIJA NEKRETNINE MOB:098288254 Encert C.

Škoda Octavia Combi 1.6 tdi

ll STARI GRAD – KUĆA 4 etaže 68

M2 sve kompletno obnovljeno 2019 god. 389.460 E, ALAVIJA NEKRETNINE MOB:098288254. Encert D

ll Prodajem bijelu bubu VW staru

preko 50 godina (1965.). Registrirana, u voznom stanju. Svi dijelovi koji su promijenjeni su originalni. Tel: 020/425-744 ___________________________________

Renault Twingo,1.2 benzin,43 kw,

ll KUPARI KUĆA 550 M2 za turi-

mehanički električni u IMA MJESTA I ZA TVO JU REi K LAMdijelovi U

zam ili smještaj većeg broja djelatnika (25-35) potrebna rekonstrukcija 379.500 E, ALAVIJA NEKRETNINE MOB 098288254.

s više od pola milijuna jedinstvenih korisnika mjesečno

ll GRUŽ STAN u izgradnji od 59

ll 198 cm3, 1989 god. Motor, svi

savršenom stanju. Izuzetno mala kilometraža (31844 km). Cijena: 15000 - NAJČITANIJI DUBROVAČKI INTERNETSKI PORTAL kn fiksno. MOB: 0913867100 - TISKANO IZDANJE DUBROVAČKOG DNEVNIKA s tjednom nakladom od 10 tisuća primjeraka IZNAJMLJIVANJE

ll 2013 g , 160000km. MOB: 098

618 999 MARKETING: ___________________________________ 099 2408 409, 642 460 ll Prodajem 2 aluminijske felne marketing@dubrovackidnevnik.hr rabljene..17, i 2 gume rabljene u dobrom stanju 205/55/16. MOB: 0958022224

PREDAJ OGLAS BESPLATNO ll 2006 godina , servo,167 tkm,

neregistriran,ispravan,trenutno na Grudi u Renault Radonić. Šaljem po potrebi ostale slike. MOB:091 130 65 61

MALI OGLASI SE ZA NAREDNI BROJ ZAPRIMAJU DO SRIJEDE U 12 SATI OGLASNA SLUŽBA DUBROVAČKOG DNEVNIKA Tel 020 642 460 E-mail: oglasi@dubrovackidnevnik.hr

ll Iznajmljujem jednosoban i

dvosoban stan oba namještena u župi Soline na duži period MOB:0915382229 ll Iznajmljuje se dvosobni stan

66,5m2 u Župi ( Mljekara) sa 2 parkirna mjesta.

MOB:0917879326.

STANOVI PRODAJA ll Cavtat,stan u prizemlju novo-

gradnja 110m2(2 sobe,2 kupaone,dn. boravak,kuhinja).Roh bau garaza(struja i voda).2 ulaza,moguce odvojit u dvije stamb.jedinice,2 parkirna mjesta.Cijena 250000EUR. MOB:0997231848

M2,dvije sobe+DB,169.920 E,mogućnost kupnje garaže. ALAVIJA NEKRETNINE MOB 098288254 ll MOKOŠICA – STAN 63 M2, dvije

sobe+DB,135.000 E, ALAVIJA NEKRETNINE MOB 098288254 Encert C. ll MOČIĆI - građevinsko zemljište

600 M2,u suncu, 66.000 E, ALAVIJA NEKRETNINE MOB 098288254 ll MOČIĆI - građevinsko zemljište

483 M2,u suncu, 53.130 E, ALAVIJA NEKRETNINE MOB 098288254

RAZNO ll Tim iskusnih meštara nudi

ll POTRAŽUJEMO STANOVE - na

ll Benzinac, 2018. god., u do-

47

llProdajem plastičnu barku 4,60 m.

Kontakt 098/177 6107 ___________________________________ ll Prodavam barku Maestral 5m sa unutarnjim motorom Albin 5 KS,i vanjski Tomos 4 KS.Torpedo 9 KS.Generalno uređen sa vezom.Vrlo povoljno. MOBITEL: 098 589 216 ___________________________________

PRODAJA RAZNO ll Prodajem 4 kuhinjska frižidera,

jednu veliku škrinju, 2 veš mašine gorenje, 1 špaher plin-struja. Sve ispravno cijena u kompletu 1800 kn.

MOB: 098 654 273 ___________________________________ ll Prodajem 4 motokultivatora ( FREZE) Agria 5 konjskih snaga automatik. Malo rabljeno. Cijena u kompletu 2000 kn.

MOB: 098 654 273 ___________________________________ ll Prodajem ljekovit med od borovih iglica. MOB: 0919374727. ___________________________________ ll Prodajem dva parangala i dva baluna. Mobitel: 099/688-0160 ___________________________________ ll Najbolji pročišćivač i ionizator zraka na svjetskom tržištu - Zepter Therapy Air Ion - certificiran da uklanja SARS-CoV-2 iz zraka. Dišite zdravo, dišite Zepter! +385 91 2333 452 ___________________________________

DEŽURNA LJEKARNA ” KOD ZVONIKA ” od 27.7. do 2.8.2020. ” GRUŽ ” od 3. 8. do 9.8.2020.

pomoć u Vašoj kući, apartmanu. Vršimo sitne popravke, renoviranja i održavanja stambenih objekata (skidanje i popravci drvenih prozora, persijana, vrata, te pituravanje istih, građevinski radovi, elektroinstalacije, vodoinstalacije, gipsarski, keramičarski i soboslikarski radovi, postavljanje podova-laminati, montaza i demontaža namjestaja, izrada i postavljanje željeznih ograda, vrata. MOB: 098 765 460 ___________________________________ ll KAMENOKLESAR- Izrada grobnica,spomenika,nadgrobne vaze - kamenice,nadgrobne knjige,brončana galanterija, slike od porculana, čišćenje i zaštita grobnica,klesanje slova na spomeniku, klupice, skalini, kolone, kamene ograde, dostava i montaža kamena. MOB: 091 7285208 ___________________________________ Uredjujem vrtove i đardine, košnja trave i slično. MOB: 0919374727 ___________________________________ Prodavam 34 stolice, male stolice i stolovi po 300 kuna, jedna garnitura nova od ratana s kušinima 1000 kuna. +385 91 5654 987 ___________________________________

PREMINULI ANĐELKO ĆORAK (1957) MATO JERINIĆ (1939) LJUBAVKA KRIŽ (1936) PAVO RAŠICA (1938) MARIJANA BONETTI (1938) ANTUN MATIĆ (1931) MATO STRUJIĆ (1931) SLAVKA BUŠURELO (1920) NIKOLA KRŽELJ (1951) ANTUN SAŠILO (1938) ELZA MALEK (1936)

48

petkom

• BROJ 10 • 31. srpnja 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Zadnja

HVALI MORE, DRŽ’ SE HLADA

PRIPAZITE! Za vikend velika opasnost od toplinskog vala ZAŠTITITE SEBE, djecu i starije te svakako imajte na umu kako boravak na snažnom podnevnom suncu može ozbiljno ugroziti vaše zdravlje

ll Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije poslao je upozorenje od toplinskog vala za Dubrovačko-neretvansku županiju za ovaj vikend.

sebe, djecu i starije te svakako imajte na umu kako boravak na suncu i visokim temperaturama može izazvati ozbiljnije posljedice po vaše zdravlje. ki nadzor, nakon kojega će dostaviti odgovore.

Kako stoji u njihovoj obavijesti, za vikend je izdano upozorenje zbog velike opasnosti od toplinskog vala. Stoga se preporučuje unositi u organizam dovoljno tekućine, konzumirati laganu hranu, izbjegavati teške fizičke aktivnosti, boraviti u rashlađenom prostoru i izbjegavati jako podnevno sunce. Zaštitite

‚Očevidom obavljenim dana 16. lipnja 2020. godine na lokaciji k.č.br. 380 k.o.

Dubrovnik, utvrđeno je kako za izgrađenu građevinu investitor nije ishodio pravomoćnu građevinsku dozvolu. Slijedom navedenog, pokrenut je upravni inspekcijski postupak te doneseno rješenje o uklanjanju kojim se

Foto: Grgo Jelavić/Pixsell

naređuje investitoru da ukloni bespravno izgrađenu građevinu,’ potvrdili su za Dubrovački dnevnik iz

Građevinske inspekcije Državnog inspektorata nakon obavljenog inspekcijskog nadzora.

VIDIMO SE U UTORAK

Idući broj Dubrovačkog dnevnika na prodajnim mjestima već 4. kolovoza ll Uoči Dana pobjede Dubrovački dnevnik izlazi već 4. kolovoza gdje će u jutarnjim satima kao i dosad biti na prodajnim mjestima PEMO, Tisak, Tommy, Studenac, DB Kantun Semafori, Mini-market

Hladnica, Trgovina Prima (Zvone, Ilijina glavica), Kantun u Čokolinu.

Besplatne male oglase primamo zaključno s nedjeljom 2. kolovoza.

Svoje oglase možete poslati na oglasi@dubrovackidnevnik.hr ili na broj

020 462 460. uvjeti. Tako je u mjere socijalnog programa uvršten čitav niz subvencija, olakšica i potpora usmjerenih poboljšanju demografske slike Grada, a područje skrbi o djeci strategijski je prioritet djelovanja.