ReDu - I ja brinem za svoj Grad, slikovnica

Provedba Programa izobrazno-informativnih aktivnosti o gospodarenju otpadom Grada Dubrovnika

I JA BRINEM ZA SVOJ GRAD

Europska unija

Zajedno do fondova EU

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Kohezijskog fonda.

ReDu – informativno-izobraznim aktivnostima do povećanja stope odvojeno prikupljenog komunalnog otpada, smanjenja otpada na odlagalištima i povećane svijesti o važnosti gospodarenja komunalnim otpadom Prijavitelj: Grad Dubrovnik | Pred Dvorom 1 | 20 000 Dubrovnik T: 020 351 800 | F: 020 321 528 www.dubrovnik.hr

Impresum Izdavač Grad Dubrovnik Dubrovnik, travanj 2019.

Grafičko oblikovanje PROMO 21 d.o.o.

I JA BRINEM ZA SVOJ GRAD

Tisak KERSCHOFFSET d.o.o.

Naklada 2000 primjeraka Ova slikovnica izrađena je u okviru projekta “ReDu – provedba Programa izobrazno-informativnih aktivnosti o gospodarenju otpadom Grada Dubrovnika”.

Sadržaj publikacije isključiva je odgovornost Grada Dubrovnika

Nakon grubih¹ kišnih dana granulo je sunce i mamilo

djecu na igru. Vlaho je napiso domaći. Čeko je nona i

sestru Luciju da dođu iz vrtića. Luciju uvijek interesa² što Vlaho čini u školi.

Danas je 22.4. Dan planete Zemlja. Djeca su u školi obilježila rođendan planete i naučili koliko je važno brinut za okoliš.

Nono i Lucija su ušli u kuću. Vlaho je bio arajdan³ i ispričo im sve što je čuo u školi. Nono se nasmijo, stavio očale

na nos, zakašljo se i reko: – Vlaho sad sve zna o otpadu i u parku će nam održat predavanje, uz igru i sladoled. grubih - ružnih 2 interesa - interesira 1

2

3

arajdan - sretan

3

Vlaho je započeo svoje predavanje i reko od kolike je

importance⁴ smanjit otpad. Moramo pazit i pravilno ga odvajat i ne stvarati smeće. Upito je nona i Luciju znadu li⁵

oni kako spriječit nastanak otpada.

– Fermat ćemo⁶ koristit plastične sakete⁷, mama je već

sašila burse od robe⁸ za butigu⁹ i bursinić¹⁰ od starih gaća¹¹ – odgovorila je Lucija.

– Kupujem refuzo¹² proizvode, vazda¹³ veća pakiranja

umjesto nekoliko manjih i za svoj tlakomjer duperam¹⁴

baterije koje se mogu punit. Kupujem samo ono što mi treba bez viška ambalaže. Stare staklenke koristimo za zimnicu,

foje¹⁵, prospekte i reklame odlažem u plavi spremnik, time štitim okoliš, smanjujem otpad i potrošnju eletrike¹⁶ – spjego¹⁷ je nono. od kolike je importance - kako je važno 5 znadu li - znaju li 6 fermat ćemo - prestati ćemo 7 sakete - vrećice 4

4

burse od robe - platnene torbe 9 butigu - trgovinu 10 bursinić - torbica 11 gaća - hlača 8

refuzo - pojedinačno, nepakirani proizvodi prodavani na komade ili po težini 13 vazda - uvijek 14 duperam - upotrebljavam 12

15 16 17

foje - novine eletrike - struje spjego - objasnio

5

Vlaho ih je pohvalio. Vlaho zna kako ponovno upotrijebit

PAPIR

predmete i zahvaljuje nonu što je staru bičikletu¹⁸ koja je

skupljala prašinu u garaži popravio. Sad je opet odlična za vožnju.

PLASTIKA

– Pape¹⁹ je stare stočiće²⁰ pituro²¹ i svi smo se dobro

divertiškali²² – rekla je Lucija.

STAKLO METAL – Kako odvajat otpad, jedno je od pitanja koje su nam

danas postavili u školi. Svaka vrsta otpada ima svoj kolur²³, saket²⁴ i poseban spremnik. Plavi kolur je za kartu²⁵, žuta za plastiku, zelena za caklo²⁶, a siva za odlaganje metala.

– Toka²⁷ da svi budemo odgovorni i pravilno odvajat otpad

kako ne bi stvarali smeće – naglasio je nono.

– I mi u vrtiću isto odvajamo otpad i naučili smo kako ga

pravilno razvrstat – pohvalila se Lucija. bičikletu - biciklu 19 pape - tata 20 stočiće - stolice 21 pituro - obojao 22 divertiškali - zabavili 18

6

kolur - boja 24 saket - vrećica 25 kartu - papir 26 caklo - staklo 27 toka - moramo 23

7

O L K A ST

A K I T PLAS

8

I I N C I R T K ELE I K C I N O R ELEKT OTPAD

PAPIR

METAL

L I T S K TE

I N Z A GLOM D A P T O 9

– Sjećaš li se nono kad sam te pito nedavno kakvo ti je ono

smeće u kantunu²⁸ od đardina²⁹?

– Da, Vlaho, reko sam ti da je to biootpad iz kojeg nastaje

kompost i da ja sve grane sa voćaka koje orežem, pokošenu

travu, otpalo lišće, ostatke sirovog voća i povrća, fundač³⁰ od kafe³¹, saketiće³² čaja odlažem na hrpu. Kompost ne smrdi, jer ga redovno prevrćem i grane su uvijek na dnu.

– Nakon nekoliko mjeseci iz biootpada nastaje kompost

koji je prirodan materijal. Sve ti je to kao i u šumi gdje truli lišće, granje i kora.

– Kompost duperam³³ za vinograd i voćnjak, a none ga

dupera33 za gnojenje đardina³⁴ i zahvaljujući tome iz otpada

u našem đardinu34 raste cvijeće, a ne smetlište – spjego³⁵

kantunu - kutu 29 đardina - vrta 30 fundač - talog 31 kafe - kave 32 saketiće - vrećice 28

10

je nono.

33 34 35

duperam, dupera - koristi đardina, đardinu - vrta, vrtu spjego - objasnio

11

– Puno tega³⁶ si naučio Vlaho, sve što bacimo neđe će

finut³⁷ pa je važno da otpad recikliramo i vodimo konta³⁸

o svome gradu. Svako sačuvano stablo nas nagrađuje čistom arijom³⁹ i na taj način sve postaje ljepše: ulice, parkovi, šume – reko je nono.

tega - toga neđe će finut - negdje će završiti 38 vodimo konta - brinemo 39 arijom - zrakom 36 37

12

– Djeco, sunce lagano zalazi i zapamtite kako bez sunca

nema života na zemlji jer nam ono daje svjetlost i toplinu – zaključio je nono.

– Znamo to nono, stalno nam to govoriš – rekla je Lucija,

a Vlaho se samo zadovoljno nasmijo.

13

I JA BRINEM ZA SVOJ GRAD

www.razvoj.gov.hr www.strukturnifondovi.hr Dubrovnik, travanj 2019.