Provedba Programa izobrazno-informativnih aktivnosti o gospodarenju otpadom Grada Dubrovnika
I JA BRINEM ZA SVOJ GRAD
Europska unija
Zajedno do fondova EU
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Kohezijskog fonda.
ReDu – informativno-izobraznim aktivnostima do povećanja stope odvojeno prikupljenog komunalnog otpada, smanjenja otpada na odlagalištima i povećane svijesti o važnosti gospodarenja komunalnim otpadom Prijavitelj: Grad Dubrovnik | Pred Dvorom 1 | 20 000 Dubrovnik T: 020 351 800 | F: 020 321 528 www.dubrovnik.hr
Impresum Izdavač Grad Dubrovnik Dubrovnik, travanj 2019. Grafičko oblikovanje PROMO 21 d.o.o.
I JA BRINEM ZA SVOJ GRAD
Tisak KERSCHOFFSET d.o.o. Naklada 2000 primjeraka Ova slikovnica izrađena je u okviru projekta “ReDu – provedba Programa izobrazno-informativnih aktivnosti o gospodarenju otpadom Grada Dubrovnika”.
Sadržaj publikacije isključiva je odgovornost Grada Dubrovnika
Nakon grubih¹ kišnih dana granulo je sunce i mamilo
djecu na igru. Vlaho je napiso domaći. Čeko je nona i
sestru Luciju da dođu iz vrtića. Luciju uvijek interesa² što Vlaho čini u školi.
Danas je 22.4. Dan planete Zemlja. Djeca su u školi obilježila rođendan planete i naučili koliko je važno brinut za okoliš.
Nono i Lucija su ušli u kuću. Vlaho je bio arajdan³ i ispričo im sve što je čuo u školi. Nono se nasmijo, stavio očale
na nos, zakašljo se i reko: – Vlaho sad sve zna o otpadu i u parku će nam održat predavanje, uz igru i sladoled. grubih - ružnih 2 interesa - interesira 1
2
3
arajdan - sretan
3
Vlaho je započeo svoje predavanje i reko od kolike je
importance⁴ smanjit otpad. Moramo pazit i pravilno ga odvajat i ne stvarati smeće. Upito je nona i Luciju znadu li⁵
oni kako spriječit nastanak otpada.
– Fermat ćemo⁶ koristit plastične sakete⁷, mama je već
sašila burse od robe⁸ za butigu⁹ i bursinić¹⁰ od starih gaća¹¹ – odgovorila je Lucija.
– Kupujem refuzo¹² proizvode, vazda¹³ veća pakiranja
umjesto nekoliko manjih i za svoj tlakomjer duperam¹⁴
baterije koje se mogu punit. Kupujem samo ono što mi treba bez viška ambalaže. Stare staklenke koristimo za zimnicu,
foje¹⁵, prospekte i reklame odlažem u plavi spremnik, time štitim okoliš, smanjujem otpad i potrošnju eletrike¹⁶ – spjego¹⁷ je nono. od kolike je importance - kako je važno 5 znadu li - znaju li 6 fermat ćemo - prestati ćemo 7 sakete - vrećice 4
4
burse od robe - platnene torbe 9 butigu - trgovinu 10 bursinić - torbica 11 gaća - hlača 8
refuzo - pojedinačno, nepakirani proizvodi prodavani na komade ili po težini 13 vazda - uvijek 14 duperam - upotrebljavam 12
15 16 17
foje - novine eletrike - struje spjego - objasnio
5
Vlaho ih je pohvalio. Vlaho zna kako ponovno upotrijebit
PAPIR
predmete i zahvaljuje nonu što je staru bičikletu¹⁸ koja je
skupljala prašinu u garaži popravio. Sad je opet odlična za vožnju.
PLASTIKA
– Pape¹⁹ je stare stočiće²⁰ pituro²¹ i svi smo se dobro
divertiškali²² – rekla je Lucija.
STAKLO METAL – Kako odvajat otpad, jedno je od pitanja koje su nam
danas postavili u školi. Svaka vrsta otpada ima svoj kolur²³, saket²⁴ i poseban spremnik. Plavi kolur je za kartu²⁵, žuta za plastiku, zelena za caklo²⁶, a siva za odlaganje metala.
– Toka²⁷ da svi budemo odgovorni i pravilno odvajat otpad
kako ne bi stvarali smeće – naglasio je nono.
– I mi u vrtiću isto odvajamo otpad i naučili smo kako ga
pravilno razvrstat – pohvalila se Lucija. bičikletu - biciklu 19 pape - tata 20 stočiće - stolice 21 pituro - obojao 22 divertiškali - zabavili 18
6
kolur - boja 24 saket - vrećica 25 kartu - papir 26 caklo - staklo 27 toka - moramo 23
7
O L K A ST
A K I T PLAS
8
I I N C I R T K ELE I K C I N O R ELEKT OTPAD
PAPIR
METAL
L I T S K TE
I N Z A GLOM D A P T O 9
– Sjećaš li se nono kad sam te pito nedavno kakvo ti je ono
smeće u kantunu²⁸ od đardina²⁹?
– Da, Vlaho, reko sam ti da je to biootpad iz kojeg nastaje
kompost i da ja sve grane sa voćaka koje orežem, pokošenu
travu, otpalo lišće, ostatke sirovog voća i povrća, fundač³⁰ od kafe³¹, saketiće³² čaja odlažem na hrpu. Kompost ne smrdi, jer ga redovno prevrćem i grane su uvijek na dnu.
– Nakon nekoliko mjeseci iz biootpada nastaje kompost
koji je prirodan materijal. Sve ti je to kao i u šumi gdje truli lišće, granje i kora.
– Kompost duperam³³ za vinograd i voćnjak, a none ga
dupera33 za gnojenje đardina³⁴ i zahvaljujući tome iz otpada
u našem đardinu34 raste cvijeće, a ne smetlište – spjego³⁵
kantunu - kutu 29 đardina - vrta 30 fundač - talog 31 kafe - kave 32 saketiće - vrećice 28
10
je nono. 33 34 35
duperam, dupera - koristi đardina, đardinu - vrta, vrtu spjego - objasnio
11
– Puno tega³⁶ si naučio Vlaho, sve što bacimo neđe će
finut³⁷ pa je važno da otpad recikliramo i vodimo konta³⁸
o svome gradu. Svako sačuvano stablo nas nagrađuje čistom arijom³⁹ i na taj način sve postaje ljepše: ulice, parkovi, šume – reko je nono.
tega - toga neđe će finut - negdje će završiti 38 vodimo konta - brinemo 39 arijom - zrakom 36 37
12
– Djeco, sunce lagano zalazi i zapamtite kako bez sunca
nema života na zemlji jer nam ono daje svjetlost i toplinu – zaključio je nono.
– Znamo to nono, stalno nam to govoriš – rekla je Lucija,
a Vlaho se samo zadovoljno nasmijo.
13
I JA BRINEM ZA SVOJ GRAD
www.razvoj.gov.hr www.strukturnifondovi.hr Dubrovnik, travanj 2019.