Katalog izložbe ''Povijest brodskih kinematografa 1910-2010''

DRŽAVNI ARHIV U SLAVONSKOM BRODU

Povijest brodskih kinematografa 1910-2010

www.dasb.hr

Katalog izlo탑be

POVIJEST BRODSKIH KINEMATOGRAFA 1910-2010 Izlo탑ba je otvorena od 16. o탑ujka do 30. rujna 2010.

Slavonski Brod, o탑ujak 2010.

DRŽAVNI ARHIV U SLAVONSKOM BRODU Augusta Cesarca 1 Autori izložbe i kataloga Katarina Aladrović, prof.

Domagoj Zovak, prof.

Grafičko oblikovanje Stipo Mijić- Grafotisak

Katalog je finaciran sredstvima Ministarstva kulture RH, Grada Slavonskog Broda i Županije Brodsko-posavske

CIP-katalogizacija u publikaciji GRADSKA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA OSIJEK UDK:791.45(497.5 SLAVONSKI BROD)(091)(083.824) ALADROVIĆ, Katarina i ZOVAK, Domagoj Povijest brodskih kinematografa (1910.-2010.): katalog izložbe; Slavonski Brod: Državni arhiv, 2010.; 36 str.: ilustr. u bojama; 23cm ISBN 978-953-96156-5-7

POVIJEST BRODSKIH KINEMATOGRAFA 1910-2010

UVOD Izložba o povijesti brodskih kinematografa nastaje u godini kada se navršava 100 godina od početka rada prvog stalnog kina u Slavonskom Brodu, bioskopa «Urania». Stogodišnjica je bila glavni povod za postavljanje izložbe, a jedno od važnih pomagala za realizaciju iste su bili plakati iz Zbirke plakata Državnog arhiva u Slavonskom Brodu koja sadrži i oko 150 kinematografskih palakata. Uz plakate na izložbi su predstavljeni i dokumenti koje Arhiv posjeduje, a koji govore o povijesti brodskih kina.

Kako se na ovoj izložbi prikazuje povijest brodskih kinematografa, a ne povijest brodske kinematografije, naglasak je na prikazivačkoj komponenti (na izložbi se ne govori o distribuciji i proizvodnji filmova), tj. na okolnostima u kojima su kina nastajala i nestajala, u čijem vlasništvu, sa kakvim uspjehom su popunjavale svoje dvorane i uz koje kritike, te kakav je reportoar prikazivan. Bez filmskog repertoara kina ne bi niti postojala, pa je zato značajan prostor na izložbi posvećen brojnim popularnim filmovima uz koje se smijalo, plakalo, plesalo, drhtalo…

Mnogi od nas imaju živa sjećanja vezana uz brodske kinematografe: čekanje u redu, zadnje redove, omiljene filmove i glumce, švercanja, ljubavi...

Postav se sastoji od 60 panoa, od kojih 35 pokazuje povijest kinematografa kroz činjenične

podatke o osnivanju, gašenju, vlasničkim odnosima, reakcijama posjetitelja, filmskim najavama…

Dvadeset pet panoa prikazuje mali dio filmova, igranih u brodskim kinima, uz pomoć originalnih plakata i popularne glumce koji su obilježili 100 godina kinoprikazivačke djelatnosti u Slavonskom Brodu.

Za stvaranje cjelovitije slike bilo je potrebno konzultirati i druge institucije i pojedince koji su mogli pomoći u boljem razumijevanju rada kina.

Iz toga razloga moramo se zahvaliti Hrvatskom institutu za povijest i njegovom ravnatelju dr. sc.

Mati Artukoviću kao i voditeljici knjižnice Tatjani Melnik za pomoć prilikom korištenja periodike. Također se zahvaljujemo Muzeju Brodskog Posavlja za posudbu kino plakata kao i gospođi Ivanki Cafuta za pregledavanje muzejske periodike. Zahvaljujemo se i Posavskoj Hrvatskoj, gospodinu Josipu Vukeliću i gospođi Dunji Vanić na preslikama dokumenata i gospodinu Sejfi Kovačeviću, dugogodišnjem kinooperateru kina «Hrvatski dom». Gospodinu Striboru UzelcuSchwendemannu zahvalni smo na ustupljenim materijalima i savjetima, a gospodinu Zvonimiru Toldiju na posuđenim izlošcima i korisnim savjetima.

Autori

3

POVIJEST BRODSKIH KINEMATOGRAFA 1910-2010

RAZVOJ KINEMATOGRAFIJE U SVIJETU I HRVATSKOJ Povijest kinematografije započinje prvim prikazivanjem filmova braće Lumière publici okupljenoj u salonu pariškog Grand Caféa 28. prosinca 1895. Sljedeće godine nova atrakcija je obilazila Europu, pa je u Beču prva kinopredstava održana 27. ožujka, a u Budimpešti 10. svibnja 1896.1

Organizatori toga događaja bili su zagrebački fotografi Rudolf Mosinger i Lavoslav Breyer.

Prvi kinematografi3 u svijetu pa tako i u Hrvatskoj su bili putujući. Umjesto kinematografskih dvorana služili su se šatorima, a projektore je pokretao tzv. lokomobil4 ili razne vrste agregata koji su bili jako bučni.

Neki od poznatih putujućih kinematografa su «The Royal Bio», «Grand Elektro-bioskop», «Električni cvietni vilin- dvor».

U studenom 1906. u Gajevoj broj 1 otvoreno je prvo stalno kino u Zagrebu pod nazivom «Pathé -bioskop», poslije «Union», vlasnika g.

Bayera, samo godinu dana nakon prvog stalnog kina u SAD-u. U to vrijeme vodeća filmska sila u svijetu bila je Francuska, koju su sustizali Englezi i Talijani, te Danci (ponajviše filmovima s Astom Nielsen). Nakon Prvog svjetskog rata sve više jača kinematografija u SAD-u, te ona postaje svjetski najjača. Prijelaz na stalne kinematografe se postupno odvijao u cijeloj Hrvatskoj, pa su u sljedećih par godina mnogi gradovi otvorili stalne kinematografe: Pula, Rijeka, Split, Zadar, Sušak, Prve «živuće fotografije»2 u Hrvatskoj pri- Dubrovnik, a 1910. i Slavonski Brod. Prije Prvog kazane su 8. listopada 1896. u dvorani «Kola», svjetskog rata u Zagrebu su djelovala 4 kina, a u zgradi današnje Akademije dramske umjetnosti.

1 Škrabalo, Ivo, 101 godina filma u Hrvatskoj 1896.1997., Zagreb,1998., str.20 2 Žive fotografije - naziv za film

4

3 Kinematograf ili kino (skraćenica od kinematograf) i bioskop je prostorija ili zgrada uređena za prikazivanje filmova; Filmska enciklopedija, Zagreb, 1986., str. 689 4 Lokomobil – služio je kao generator za struju

POVIJEST BRODSKIH KINEMATOGRAFA 1910-2010

isto vrijeme u Budimpešti postojala su čak 114 stalna kinematografa. No, tijekom rata ne samo da se otvaraju nove kino-dvorane već se i osniva prvo hrvatsko filmsko poduzeće «Croatia» koje snima i prvi hrvatski igrani film 1917. pod nazivom «Brcko u Zagrebu». Film je prikazan u

Prvi zvučni film, 1927.

Jugoslavije 1941. godine u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj je osnovano Ravnateljstvo za film, koje je preuzelo poslove Filmske središnjice i pokrenulo snimanje propagandnih filmova kao i petnaestodnevnoga filmskog žurnala Hrvatska u rieči i slici (poslije Hrvatski slikopisni tjednik).

Prvi grani film u boji, 1935.

kinu «Metropol» 28. kolovoza 1917.

Nakon raspada Austro-Ugarske Monarhije 1918. godine i proglašenja Kraljevine SHS stanje hrvatske kinemtografije se bitno ne mijenja.

Službeni podaci za 1926. godinu govore o samo 186 kinematografa u cijeloj državi, a posebnih podataka za Hrvatsku nema.

Pojavom zvučnog filma povećao se broj dvorana, tako je 1939. ukupno 432 kinematografa u Jugoslaviji, a nijemih je ostalo samo 35. U novostvorenoj Banovini Hrvatskoj 1939. osnovana je Filmska središnjica koja je vodila upravne poslove kinematografije, a nakon kapitulacije

Prvi hrv. igrani zvučni fim, 1944.

U Zagrebu je 1942. osnovan Hrvatski slikopis, državno poduzeće za proizvodnju i distribuciju filmova, koje je proizvodilo redoviti žurnal, dokumentarne i kulturne filmove.

Po svršetku rata i osnivanju socijalističke Jugoslavije, u Hrvatskoj se intenzivirala filmska proizvodnja, pa je osnovan i filmski studio Jadran film 1946. godine. Prva revija domaćih filmova u pulskoj areni je održana 1954., čime se zapravo bilježi početak Filmskoga festivala u Puli, a iste godine je osnovan i Zagreb film.

5

POVIJEST BRODSKIH KINEMATOGRAFA 1910-2010

PUTUJUĆI BIOSKOPI U BRODU NA SAVI (1906.-1910.)

Prvo spominjanje putujućeg bioskopa u Brodu na Savi nalazimo u «Brodskom tjedniku» od 13. listopada 1906., no ne navodi se ni naziv bioskopa niti mjesto održavanja predstava.

Cjelovit zapis o bioskopu u brodskim novinama zabilježen je tek 1. kolovoza 1907., kada nakon desetogodišnje stanke ponovno počinje izlaziti «Posavska Hrvatska». U tom broju ona piše o dolasku «Jansenovog bioskopa» koji je «proputovao sa svojim bioskopom cio svijet, on je bio u Americi, Africi, u Kini i Japanu, u Indiji i srednjoj Aziji, gdje je svuda sam snimke, pravio, pa je obćinstvo tako sigurno da uvijek zbilja i naravne te istinite slike vidi».

Kako se ponovni dolazak bioskopa spominje u novinama tek 1908., možemo pretpostaviti da su putujući bioskopi dolazili u grad jednom godišnje. U zapisu «Posavske Hrvatske» 7. ožujka 1908. godine nalazimo najavu za Amerikanski «The Royal Elektro bioskop» u kojem se tvrdi kako je taj bioskop «na osobito dobrom glasu». Te godine je Brod, nakon Požege, posjetio i Gollerov «Grand Elektro-bioskop», a iste godine u Brod dolazi i bioskop gdje. Marije Holjak.5 U prosincu 1909. zabilježeno je gostovanje «taumatografa»6 u dvorani «Kasine». Gostovanje je trajalo osam dana pa «Posavska Hrvatska» poziva građane da ga posjete i ne propuste vidjeti te »zbilja prekrasne slike».

U svibnju 1910. u grad na Savi stiže, jedan od najvećih bioskopa toga vremena, «Grand bioskop 5 Materinska riječ, 1908., br. 40, str. 6 6 Taumatograf- definicija najnovijeg kinematografa model 1910. Newyork-Posavska Hrvatska 18.12.1910. br.51, str.5

6

Apollo» i u gradu ostaje samo nekoliko dana. U lipnju u Bosanskom Brodu u kolodvorskoj restauraciji Teodor Dylny prikazuje «vrlo uspjele predstave bioskopa» nakon čega to poduzeće odlazi u Lipik.

Iako je u Brodu 1910. osnovano stalno kino, putujući bioskopi i dalje su aktivni, pa tako čak i jedan Brođanin, Većeslav Švehl, dobiva dopuštenje 1931. za prikazivanje kinematografskih predstava na području Savske Banovine, a poslije 1945. u mjestima koja nisu imala stalno kino putujući bioskopi bili su jedini način za približavanje filma širim slojevima pučanstva.

POVIJEST BRODSKIH KINEMATOGRAFA 1910-2010

BIOSKOP «URANIA» (1910.-1920.)

Gradnja prvog stalnog bioskopa (kina) u Brodu na Savi, u vlasništvu Rudolfa Vogela, započela je 1910., a u rujnu iste godine kino je počelo sa radom. Na mjestu izgradnje Vogelovog kinematografa dotad je bio plac sa daščarama uz kuću generala Rakasovića (danas je ondje zgrada «Privredne banke» na Trgu pobjede)7. Vogelovo kino pod nazivom «Urania grand elektrobioskop» otvoreno je 17. rujna 1910.8 Prva filmska predstava je održana 18. rujna 1910., a novine «Posavska Hrvatska» su tim povodom pohvalile uređenje zgrade kina, program i cijene. Besplatna predstava za školsku djecu priređena je 15. listopada 1910., a svaku primjedbu iznesenu u novinama uprava je uzimala u obzir i riješavala prilagođavajući i način i vrijeme izvođenja predstava potrebama i mogućnostima građana. Tijekom jeseni 1910. nabavljen je i novi dinamo-stroj za kino. Unatoč buci motora i kvarovima zbog kojih je publika čekala u mraku, svi su hrlili na projekcije.9 Vlasnik kina je 13. srpnja 1911. podnio molbu Gradskom poglavarstvu u Brodu na Savi da 7 Toldi, Zvonimir, 101 brodska priča (Slavonski Brod, 2002.), str. 84.; Jednostavnu dugu usku prizemnicu s pročeljem na kojem je bio ulaz sa ulice, a u visini krova natpis «Bioskop Urania« možemo još samo vidjeti na starim razglednicama 8 Posavska Hrvatska, 17.9.1910., br. 39, str. 5; Bioskop je imao vlastitu električnu rasvjetu, «koja se pomoćju plinskog motora glasovite bečke tvornice Pulko proizvadja» 9 Toldi, Zvonimir, 101 brodska priča, Slavonski Brod, 2002., 84.; Schwendeman Uzelac, Stribor, Brodski kalendar, 1992., str. 37

Zgrada bioskopa «Urania» (u lijevom donjem uglu)

mu se odobri jednokratno plaćanje pristojbe za kinematografske predstave, pozivajući se na pogodnosti koje je imao od 10. studenog 1910.

Rješenjem Gradskog poglavarstva u Brodu na Savi od 1. kolovoza 1911. Rudolf Vogel je morao za svaku priredbu «bioskopske produkcije» plaćati 2 krune.10 U «Uraniji» je 1911. održana i svečana predstava prigodom rođendana cara Franje Josipa I. sa vojničkom glazbom, prigodom koje su sva mjesta bila rasprodana, a poslije su se davale i besplatne predstave za vojnike. Kino je te godine organiziralo i nekoliko dobrotvornih akcija tako što je prihod od pojedinih predstava bio nami10 HR-DASB-6, Gradsko poglavarstvo Slavonski Brod, inv. br. 61/74

7

POVIJEST BRODSKIH KINEMATOGRAFA 1910-2010

jenjen za hrvatske škole i gospojinska društva u Brodu na Savi. Kako bi kvaliteta filmova bila što bolja, «Urania» je sklopila i ugovor sa znamenitom tvornicom filmova Pathé Frères, te je stoga kvaliteta filmova, sudeći prema napisima novinara, bila na visokoj razini. Sve više je bilo «koloriranih snimaka», današnjim rječnikom rečeno, filmova u boji.

mjestu gdje je izgorjela daščara, trebala je biti izgrađena nova čekaonica kina.

Kao ozvučenje u Vogelovom kinematografu služio je gramofon s velikim rogom, a filmovi su titlovani na njemačkom, mađarskom i hrvatskom jeziku odjednom. 12 Početkom Prvog svjetskog rata, prestaje izlaziti «Posavska Hrvatska», pa je teže pratiti rad bisokopa «Urania», ali ponovnim izlaženjem 1917. pronalazimo i najave za filmove.13

Kino «Urania» je radilo sve do 1920. što potvrđuje i oglas iz ožujka iste godine, a nakon toga u njegovom prostoru otvoren je bar Vogelov kinematograf je 1912. zahvatio požar 12 Brodski kalendar 1992, Slavonski Brod, 1991., Jubileji koji je izbio u susjednoj šupi, izgorjela su vrata i kinematografa, str. 38 stepenište «razvijališta slika», što je prijavljeno 13 Unatoč ratu hrvatska kinematografija je nastavila s ra24. listopada 1912. Gradskom poglavarstvu.11 Na dom, čak se tada definitivno oblikovala: osnovano je prvo 11 HR-DASB-6, Gradsko poglavarstvo Slavonski Brod, inv. br.

61/74

8

filmsko poduzeće Croatia, te Schwendeman Uzelac, Stribor, su snimljeni prvi hrvatski filmovi (Ivo Škrabalo, Hrvatska filmska povijest ukratko (1896-2006), Zagreb 2006.

POVIJEST BRODSKIH KINEMATOGRAFA 1910-2010

«Velegradski tabarin» vlasnika Valjak Đure, zatim gostiona «Šumski dvor» vlasnika Mire Mitrovića, a uoči Drugog svjetskog rata tamo je bila trgovina «Import» Gustava Mislera.14

Filmovi koji se ističu, a prikazivani su u kinu «Urania»: Prve godine rada izdvojene su i pohvaljene sljedeće filmske predstave: Shakespeareove tragedije «Otelo», «Salome», «Samaritanka» «Franceska di Rimini», te Schillerova drama «Don Carlos». Uz filmove objavljivani su i reklamni oglasi Davida Franka, «Brodske vinogradarske udruge», te poučni film za školsku djecu «Kuhajte vodu». Tijekom 1911. «Posavska Hrvatska» donosi najave filmova sa kratkim opisom odnosno sadržajem i komentarom, pa su tako pohvaljeni «Versailles» i «Seoske hvatalice», a osobito je bio popularan film «Romeo i Julija».

Tih su godina jako popularne bile i komedije Maxa Lindera.

Početkom listopada 1912. u Brod je stigao i film, tada jako popularne, Aste Nielsen koju su novinari popratili pohvalama, prenoseći kako je «ne prozvaše badava kraljicom kinematografa».

Serija filmova o ratu na balkanskom ratištu je stigla 23. studenoga iste godine.. Krajem 1912. i tijekom 1913. prikazivao se Patheov žurnal koji je sadržavao aktualne vijesti iz svijeta, iz mode kao i sa ratišta. Jedan od najuspjelijih filmova tadašnje kinematografije «Quo vadis» stigao je 19. i 20. srpnja 1913. u Brod. O njegovoj popularnosti svjedoči činjenica da su ulaznice trebali naručiti u pretprodaji na broj telefona 103, a novine su ga najavljivale u tri broja. Novinari «Posavske» zaključuju da je «uprava bioskopa poradila svim 14 Toldi, Zvonimir, 101 brodska priča, Slavonski Brod,

2002, str. 85

silama ne žaleći ni truda, a niti troška, da prikaže ovaj prvorazredni film, sve predstave bijahu upravo natrpane, a prikazivanje bijaše savršeno i bezprikorno (...) Općenito vlada uvjerenje, da ovo bijaše jedan od najvećih i najljepših užitaka, što nam ih je dosada pružio ‘Urania’ bioskop.» 15 O ratnim godinama nema dovoljno podataka, ali prvi hrvatski film «Brcko u Zagrebu» prikazan je u Brodu krajem 1917., iste godine kad je i nastao.16

Quo Vadis, 1912.

15 Posavska Hrvatska, 26.7.1913, br. 30, str. 3 16 Brodski kalendar 1992, Slavonski Brod, 1991., Jubileji kinematografa, str. 38

9

POVIJEST BRODSKIH KINEMATOGRAFA 1910-2010

NIKAD IZGRAĐENO KINO «VELEBIT»

O kinu «Velebit» ne pišu ni novine ni istraživači zanimljivosti i znamenitosti Broda, ali u Državnom arhivu u Slavonskom Brodu nalazi se nacrt17 za neizgrađeno kino gospodina Dane Čavčića, koje je već imalo i svoje ime, kino kazalište «Velebit». Dane Čavčić je 3. srpnja 1918. zatražio od Kraljevske zemaljske vlade građevnu dozvolu za gradnju bioskopa u Ulici Franje Josipa 28.18 Priložio je nacrt i statički proračun nosivih konstrukcija. Iz vlade mu je odgovorio Odjel za unutranje poslove tražeći da usavrši svoj nacrt i statistički račun, te propisao kako trebaju izgledati neki dijelovi građevine.

Ostaju nepoznati razlozi zašto kino nikad nije izgrađeno.

17 HR-DASB-6, Gradsko poglavarstvo Slavonski Brod, kut. 40/45 18 HR-DASB-6, Gradsko poglavarstvo Slavonski Brod, kut. 14/16

«APOLLO» KINO (1920.-1941.)

Nakon Prvog svjetskog rata prizemnicu u Starčevićevoj ulici 11 kupio je fotograf Pavao Dimitrijević, te ju je srušio i na njenom mjestu sagradio 1919. kino «Apollo». Pavao Dimitrijević, rođen 1880. g, je već bio vlasnik kina u Novoj Gradiški kojim je upravljao od 1913. godine.

Gradskom poglavarstvu u Brodu na Savi podnio je 24. ožujka 1919. molbu da mu «podijeli dozvolu za podignuće zgrade bioskopa u Brodu na Savi u Starčevićevoj ulici 11». Dimitrijević je 29. travnja zamolio Gradsko poglavarstvo i za dozvolu za ugradnju parnog kotla i motora Ho10

POVIJEST BRODSKIH KINEMATOGRAFA 1910-2010

chmeister iz Beča. Odobreno mu je 2. svibnja «postavljanje plinskog motora od 15 ks za tjeranje diname, projiciranje slika i raszvjetu kina».

Plan gradnje odobren je 22. svibnja 1919., a «Iznimičnu uporabnu dozvolu» kino je dobilo 11. studenog 1920. i ono tada zamjenjuje dotadašnje jedino kino u Brodu, bioskop «Urania»19.

Predstave su se prikazivale uz pratnju klavira i violine. Prvih godina rada, dok nisu otklonjeni prvi problemi sa kvarovima, neurednošću i negrijanjem dvorane novine su dosta kritizirale kino.

Vlasnik kina je tražio dozvolu za nadogradnju te je 1923. izgradio lože.

Građani su se 1924. u novinama žalili na stanje u kinu zbog izdavanja prekomjernog broja karata jer su mnogi koji su ranije kupili kartu ostajali bez mjesta jer istih nije ni bilo iako su navedena na karti.

Gledatelji su čak zahtijevali da, ako već ne može policija, publika sama stane tome na kraj. Iste godine su Ivan Žalac i Dragutin Hübner ml. uzeli kino u zakup te su ga obećali preurediti. No, ubrzo se kao zakupnik kina «Apollo» pojavljuje Paško Bego koji u novinama obavještava građanstvo da je završeno uređenje kina, te ga reklamira kao «najmodernije uredjen te odgovara pravom

velegradskom kinu»20.

O manjkavosti kina «Apollo» pišu «Brodske novine» 1927. godine navodeći kako se u Brodu nitko ne brine o mjerama opreza od požara jer se ne drže propisa o dozvoljenom broju sjedećih i stajaćih mjesta. Kritizira se činjenica da je zakupnik uz dozvoljena mjesta, zbog veće zarade, između redova, u ložama i balkonima stavio još stotinjak stolica što je stvaralo gužvu i duže čekanje na izlazak iz kina. «Hrvatski glas» je smatrao da će kod najmanje panike doći do stradanja ljudskih života, te se nadaju da će gradske vlasti riješiti taj problem što prije. 21 «Apollo» kino 1934. godine postaje ton-kino, a 1935. god. ga unajmljuje Olga Panthy, koja postavlja lože i na balkonu.

Suprug Olge Panthy, Bella, radio je kao kino-operator u «Apollu» od 1935. do 1944. i za «Brodski list» 1990. se prisjetio rada u kinu: «Za razliku od danas mi smo imali lože i prizemno i na katu koje su bile vrlo diskretne i privlačne za mlade, posebno je bila omiljena loža pod brojem deset. Publika je inače bila disciplinirana, nije bilo galame, grickanja koštica, nereda i znalo se kada tko u kino ide. Ako se ima na umu da tada nije bilo televizije, jasno je da je kino-predstava uvijek bila svojevrsni doživljaj. Čak smo i za Novu godinu

19 HR-DASB-6, Gradsko poglavarstvo Slavonski Brod, kut.61/74

20 Brodske novine, 27.11.1924., br. 48, str. 4 21 Hrvatski glas, 1.1927., br. 27, str. 3

11

POVIJEST BRODSKIH KINEMATOGRAFA 1910-2010

organizirali nagradnu tombolu, brojevi ulaznica su bili ulog. Inače prije rata, veoma popularni su bili američki filmovi sa nezaobilaznim Foxmouvitone novostima senzacijama. Kao danas se sjećam tadašnjih filmova hitova: «Bijeli jorgovan», «Indijanski ljubavni zov»,«Čarobnjak iz Oza». Apsolutne zvijezde filmskog neba su bile Shirley Temple, Janet Mac Donald, Nelson Edy, Judi Garland, u kaubojcima Tom Mix».22 O predratnim godinama ima vrlo malo podataka, ali iz «Hrvatskog lista» saznajemo da su se u kontinuitetu od 1938. do 1941., do osnutka NDH, u kinu «Apollo» prikazivali filmovi Filmovi iz navedenog razdoblja u kinu «Apollo»: Tijekom 1922. u «Brodskim novinama» nema spomena kina «Apollo», pa se tek se od 17. i 18. veljače 1923. mogu pročitati najave za filmove koji će se prikazivati u veljači i ožujku u tom kinu. Posebno je tri puta objavljena najava za veliki film «Grof Monte Christo» koji se prikazivao u 5 «epoha»-epizoda tijekom 5 dana. Od 1925. ustalile su se najave u novinama za filmove u «Apollu», pa je te godine u studenom stigla i reklama za najveći film svijeta, «Deset Božjih zapovijedi». U «Posavskoj štampi» od 25. prosinca 1929. godine osobita pažnja je posvećena sadržaju filma «Čiča Tomina koliba» za koji kažu da «nijedno djelo dosada nije tako uvjerljivo prikazalo patnje robova».23 Prvi ton–film prikazan u «Apollu» je «Hiljadu i druga noć» 1. siječnja 1934.24 22 , Brodski list, 19.1.1990., br. 3, str. 7 Adrović Ana, Dva

filma za jedan groš

23 Brodske novosti, br. 32, 25.12.1929., str. 5 24 Posavska Hrvatska, 4.6.1999., str. 4-5 Schwendemann

Uzelac, Stribor, Prilozi za povijest brodskih kinematografa 12

Poster filma Deset zapovjedi Božjih (The Ten Commandments, 1923.), igrao u Brodu 1925.

Plakat za filmove Ave Maria i Državni odvjetnik i gangsteri (Manhattan Melodrama, 1934.), igrali u Brodu 1936.

POVIJEST BRODSKIH KINEMATOGRAFA 1910-2010

KINO «KASINO» (1921.-1929.)

Dvorana «Kasine», kao jedna je od najstarijih u gradu, bila je središte društvenog života Broda krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Danas je na tom mjestu sportska dvorana u Mesićevoj ulici koja je nekad služila bivšem DTO «Partizan».25 Prvu bilješku koja dvoranu «Kasino» povezuje sa kinom nalazimo 1909. u «Posavskoj Hrvatskoj»: «Taumatograf, tako se zove najnoviji kinematograf model 1910. Newyork. Taj najnoviji aparat za prikazivanje živih slika dospio je i u Brod, te će počam od ponedjeljka davati u dvorani Kasine svoje predstave. Slike, što ih taj aparat prikazuje, nadasve su dovršene, te u krasnim bojama izradjene, prave pravacate žive slike, bez ikakvog titranja...». Gostovanje je trajalo osam dana.26 Dvoranu «Kasino» je 1910. kupio posjednik David Dombović, te ju je iznajmio brodskom ugostitelju Milanu Nikoliću27. Gostioničar Ivan Melich 1919. godine je kupio cijelu kuću, a u proljeće 1921. dvoranu preuredio u kino. Otvorenje kina je bilo 29. lipnja 1921. prikazivanjem šlager filma «Ljubimica maharadže». Ivan Melich je od Gradskog poglavarstva 16. siječnja 1922. tražio da mu odobri preuređenje i proširenje kina, no na to se žalio vlasnik trgovine Glücksman koji je već 25 DTO - Društvo za tjelesni odgoj 26 Posavska Hrvatska, 18.12.,1909., br. 51, str. 5 27 Brodski kalendar 1992, Slavonski Brod, 1991., str. 41

Schwendeman Uzelac, Stribor, Jubileji kinematografa,

dvadeset godina bio u najmu prostorija uz dvoranu.28 Na postupke vlasnika kina bilo je pritužbi i u novinama i to na blatno dvorište u koje se izlazilo nakon kinopredstave, na hladnoću u dvorani te na visoke cijene ulaznica.29

U kolovozu 1922. u «Brodskim novinama» se pojavljuje oglas kojim se iznajmljuje ili prodaje kino «Kasino», a već 30. rujna se traži pijanist/ ica za rad u kinu. Iste godine je Melich prodao kino Josipu Weissu koji je preko novina obećao kino «posve moderno urediti, kao u velegradovima, uredno i čisto, kako higijena zahtieva.

Donašati će se i prikazivati najmoderniji filmovi kao švedski, norveški, danski, francuski itd. Za vrijeme prikazivanja svirati će na glasoviru jed28 Isto 29 Toldi, Zvonimir, 101 brodska priča, Slavonski Brod,

2002, str. 71

13

POVIJEST BRODSKIH KINEMATOGRAFA 1910-2010

na virtouskinja.» O preuzimanju kina svjedoče i «Brodske novine» od 7. listopada 1922.: «(..) preuzeo je od gosp. Melicha vodstvo i upravu ‘Kino Kasino’ g. Josip Weiss, suvlasnik tiskare H. Schulman i drug. Gosp.Weiss nabavio je osobno u Zagrebu i to nežaleći velikog tehničkog truda i troškova, najnovije najmodernije i najsenzacionalnije filmove koji još nisu niti u Zagrebu producirani, već će se po prvi puta prikazivati u ‘Kino Kasino’(...) Prvo predstavno veče u nedjelju 8. o. mj. započimlje sa glasovitim šlagerom iz kriminalne drame ‘Sjene smrti’ koji komad je sa izvanrednim uspjehom prikazivan do prošlog četvrtka pred punom dvoranom ‘Apollo Kino’ u Zagrebu.»

Novine također pišu kako se u kinu «Kasino» prikazuju svjetski šlageri i da osvajaju publiku koja u velikom broju dolazi na predstave. No, isto tako, komentiraju loš potez ukidanja «numeriranih» sjedala, kao i obavijest o povećanju cijene ulaznice zbog troškova nabave poznatijih filmova. Označavanje brojevima, prema riječima vlasnika, je ukinuto jer se posjetioci nisu pridržavali reda nego su sjedali kako su htjeli. Budući da vlasnik nije mogao uvesti reda odlučio je ukinuti «numerirana» sjedala.

U to vrijeme su novinari upozoravali i građane na ponašanje u kinu, najviše zbog neodlaganja šešira čime su smetali drugima koji su sjedili iza njih. Čini se, s obzirom na nedostatak dokumenta, a uzevši u obzir mišljenje Zvonimira Toldija i Stribora Schwendemanna koji su pisali o tom kinu, 14

da je kino radilo do 1929.

Filmovi: Osobite pohvale u novinama 1922. je dobio film «Kreutzerova sonata», a u nekoliko brojeva, istih novina, se ističe dupkom puna dvorana, te se vlasniku odaje priznanje za odabir filmova.

Za Božić je u Brod stigao film koji dotada još nije prikazan u Jugoslaviji, «film prvoga reda» «Iščezla kuća»u kojem glavnu ulogu igra Hary Piel. Zadnji broj «Brodskih novina» iz 1922. najavljuje da će se 2. siječnja 1923. prikazivati film «I. jugoslovenski slet u Ljubljani 1922.» te da su cijene snižene za učenike i vojnike. U siječnju 1923. prikazan je «jedan od najmodernijih i najsenzacionalnijih velefimova ove sezone ‘Sodoma i gomora’». U tjedniku «Sporazum» najavljen je i «Quo vadis» 16. listopada 1925. kao «najlijepši film svijeta koji se već 14 dana daje u Zagrebu, za 8 stiže u Brod».

Najava filma u tjedniku «Hrvatska zajednica», 18. studenog 1922.

Najava filma u tjedniku «Brodske novine», 17. veljače 1923.

POVIJEST BRODSKIH KINEMATOGRAFA 1910-2010

KINO «HRVATSKI DOM» (1927.-1941.)

Zahvaljujući dobrotvorki Aureliji KussBogdanović, koja je poklonila zemljište za njegovu gradnju, povodom tisućgodišnjice krunjenja Kralja Tomislava, 8. rujna 1925. godine, svečano je otvoren «Hrvatski dom».30 Prvih godina u Hrvatskom domu su se izvodile samo koncertne i kazališne priredbe. Prema najavi u «Hrvatskom glasu», od 1927., održavaju se projekcije filmova i u tom prostoru, a prema Dragutinu Breslaueru prvi film je bio «Pat i Patašon kao mlinari».

U studenom 1930. u kinu «Hrvatski dom» održana je premijera prvog tonfilma pod nazivom «Tango ljubavi» koji je oduševio Brođane. «Brodska tribuna» je tim povodom 8. studenog napisala: «Brođani su s velikim oduševljenjem primili prvi ton-film, koji je uprava kina Hrvatski dom po cijenu velikih materijalnih žrtava uvela u svoju publiku i time uvela u Brod jednu novinu, kojoj, iskreni da budemo, nismo se tako brzo nadali. Nastojanje uprave kina da Brođanima priredi što više zadovoljstva, 30 Mato Artuković, Hrvatski dom, Slavonski Brod, 1995.

svakako je za pohvalu, jer ima u našoj državi puno većih gradova od Broda, sa puno više publike, a u kojima nije uveden ton-film, premijera ton-filma održana je subotu navečer, kojom prilikom prikazan je komad, ‘Tango ljubavi’. Posjet ovoga puta bio je ogroman tako, da ni polovica publike nije imala sreću da dođe do blagajne, jer su karte prosto razgrabljene. Isto tako veliko interesovanje vladalo je za nedjeljnu predstavu, kao i ostalih dana. Brodska publika je sa oduševljenjem pozdravila ton-film u svome mjestu, i nadati se da će uprava kina i nadalje nastojati da pogodi ukus i zahtjeve svoje publike.»

Hrvatski dom je Kupoprodajnim ugovorom od 26. siječnja 1933. postao vlasništvo Upravne općine grada Broda. Te je godine gradska općina upisana kao vlasnik nekretnina.

Dom su za kino dvoranu zakupili Vilim Vrkljan, zubar, Milan Micić, direktor Srpske banke, i bogati brodski beg Bukovac Ahmet. Kasnije na ugovoru o zakupu iz 1930. vidljivo je da su zakupci Zlata Vrkljan, Milan Micić i Stevan Dobrički. Zbog opće krize Gradsko zast15

POVIJEST BRODSKIH KINEMATOGRAFA 1910-2010

upstvo im je prvo 1933., a zatim 1936., smanjilo zakupninu, a dužnost zakupaca je bila jedanput mjesečno ustupiti dvoranu za održavanje plenarnih sjednica Gradskog zastupstva u dan kada nema kinopredstava. Takav ugovor je produljen 22. travnja 1937. do 30. travnja 1945. Uskoro su Milan Micić i Zlata Vrkljan raskinuli ugovor, a novi zakupac je s Dobričkim postala Olga Panthy.31 Najznačajniji filmovi u kinu «Hrvatski dom» iz tog razdoblja: Tek 1929. opet u novinama pronalazimo najave za filmove koji se prikazuju. Te godine je popularan film «Bezbožna devojka» Cecil B. de Mille-a. U Hrvatskom domu 1930. igra film «Erotikon» s glumicom iz Slovenije, Itom Rinom, film koji je u novinama proglašen jednim od najboljih filmova zadnjih godina. Tih godina se u kinu pojavljuju filmovi sa glumcima iz tadašnje Jugoslavije. U ožujku se prikazuje «Selo grijeha», film u kojem scenarij i režiju potpisuju žene. Greta Garbo, Joan Crawford, Nils Asther, Buster Keaton su neka od najpoznatijih imena svijeta filma koja tada primjećujemo u najavama brodskih kina. U «Posavskoj štampi» je 15. listopada 1930. osvanula najava za premijeru u tonkinu ton-filma sezone «Tango ljubavi». U Brodu je, nakon Zagreba, Splita, Siska i Požege, u lipnju 1938. prikazan prvi hrvatski katolički film «Hrvati u Svetoj Zemlji» koji opisuje hodočašće pod vodstvom hrvatskog nadbiskupa Alojzija Stepinca u Svetu zemlju.

31 HR-DASB-6, Gradsko poglavarstvo,Zapisnik sjednica Gradskog zastupstva 1929-1939., 20.5.1938.

16

Plakat za film Moderna grešnica (I Met My Love Again, 1938.), igrao u Brodu 1940.

POVIJEST BRODSKIH KINEMATOGRAFA 1910-2010

KINEMATOGRAFI U NDH 1941.-1945.

Kino «Apollo» postaje kino «Zvonimir», «Hrvatski dom» mijenja naziv u «Soldatenheim», a kino «Jadran» se otvara u zgradi bivšeg kina «Kasino» Ratom u Jugoslaviji 1941. i uspostavom Nezavisne Države Hrvatske dolazi do velikih društveno-političkih promjena koje su se reflektirale i na kinematografe. U to vrijeme Ured za jezični nadgled je strogo vodio nadzor nad jezikom pa su tako 1941. izmijenjeni i neki nazivi vezani za kinematografiju. Fotografija je postala svjetlopis, film slikopis, kino slikokaz.

Kino «Apollo» je 1942. godine preimenovano u slikokaz «Zvonimir», najvjerojatnije po Zvonimiru Pelzu, bratu Olge Panthy, koji je u to vrijeme bio upravitelj kina. On je poslije postao ustaški časnik.32 Proglašenjem Nezavisne Države Hrvatske Olga Panthy odnosno njen brat Zvonimir Pelz isplaćuju drugog zakupca, Dobričkog, koji je otišao u Srbiju, te je obitelj Panthy postala jedini zakupac.

Za vrijeme NDH u kinu su, u početku svakih 14 dana, a kasnije svaki tjedan, prikazivani «žurnali»-zvučni pregledi događaja «Hrvatska u rieči i slici». Krajem 1943. umjesto tog žurnala se pojavljuje «Hrvatski slikopisni tjednik». Prikazivani su i njemački žurnali-njemački zvučni tjednici. Iz regionalnog «Hrvatskog lista» vidljivo je da se ti novi nazivi od veljače 1942. počinju uvoditi i u novine u Slavoniji. Bela Panthy: «Rat je poremetio sve. Osim straha i razaranja donio je strane vojnike u grad i nove navike. Njemci su ubrzo jedno kino prisvojili i adaptirali za Wermacht i svoje vojnike, Talijana je bilo malo, no ostali su zapamćeni po tome što su u kino dol-

Plakat za film Volim te (Ich Liebe Dich, 1938.), igrao u Brodu u studenom 1941.

azili s oružjem. Nikad neću zaboraviti nezgodu s jednim filmom koji je bio veoma dug, a meni se žurilo na kupanje. Došao sam na spasonosnu ideju da ga skratim za cijeli jedan čin. Na nesreću u gledalištu je bio jedan njemački oficir koji je 32 HR-DASB-78, Okružni sud u Slavonskom Brodu, kut. film gledao pa je došlo do sukoba koji je mogao

26

17

POVIJEST BRODSKIH KINEMATOGRAFA 1910-2010

žurnalima propagande (NDH i Njemačke). Tad je kino postalo i ostalo jedino mjesto zabave i predaha pa su ljudi i više dolazili. Najviše se gledalo «Samrtno proljeće», «Danko Pišta», «Slijepa djevojka», «Scampolo», «Zaručnici» itd. Neosporna zvijezda je bila Alida Vali. Tada su nedjeljom bile prikazivane čak četiri predstave sa obaveznom matinejom.»33 Kino «Hrvatski dom» radilo je za građanstvo do 23. studenog 1942. Nekoliko mjeseci u zgradi «Hrvatskog doma» je bila nastava gimnazije, budući da je zgradu brodske gimnazije uzela njemačka vojska za svoje potrebe. 34 Kad je i Hrvatski dom postao «Soldatenheim» 1942., u njemu su se, prema sjećanju Brođana, i dalje odigravale kazališne predstave, prikazivali filmovi i održavale zabave, ali samo za njemačku vojsku. Filmovi su prikazivani svaki dan.35 Komanda mjesta je u srpnju 1942. godine sklopila ugovor s dotadašnjom vlasnicom kina Olgom Panthy, prema kojem je ona svu kinoaparaturu, prostor i kinooperatera stavila na raspolaganje njemačkoj vojsci, a vojska je njoj za to plaćala 400 kuna po predstavi uključujući i amortizaciju filmske aparature, a kinooperateru Plakat filma Aloha (Aloha le chant des îles, 1936.), igrao u 100 kuna. Kasnije je taj ugovor promijenjen, te su Brodu 1942.

Nijemci plaćali paušalnu sumu od 69.000 kuna.36 Prema riječima same Olge Panthy na saslušanju i tragično završiti. Sakrio sam jednu rolu i uspio 18. siječnja 1946. Nijemci su joj od preuzimanga nekako uvjeriti da film nije stigao u komplet- ja pa do siječnja 1945. plaćali mjesečno 68.000 noj formi. Drugu nezgodu sam izazvao kad sam kn, nakon čega je povećana svota, no ne zna kokolegi povjerio rad sa kino-projektorom. Tada su liko. Preuzimanjem kina Nijemci su htjeli skinuti te trake bile vrlo zapaljive i nevješti kinooperater je lako mogao izazavti požar. Njemu se upravo 33 , Brodski list, 19.1. 1990.,br.3, str. 7 Adrović Ana, Dva to dogodilo. Tako je «Apoloton» mojom krivicom filma za jedan groš i gorio. Što se ratnog perioda tiče (u to vrijeme 34 Artuković, Mato, Hrvatski dom, Slavonski Brod, 1995., je nosio naziv «Zvonimir») najgledaniji su bili str. 46 njemački, zatim mađarski filmovi s obaveznim 35 Isto 36 Isto

18

POVIJEST BRODSKIH KINEMATOGRAFA 1910-2010

ploču sa natpisom «Hrvatski dom», ali zbog intervencije Olge Panthy ostavili su ju, a preko nje su stavili ploču s natpisom «Rauchen verboten».

Ona je stajala tamo sve do kraja rata. U kolovozu 1942. je zabilježena krađa dijelova aparature u «Hrvatskom domu» u vrijednosti oko 200.000 kuna.

U to vrijeme su djelovali i putujući «slikokazi promičbenog ureda», te je zabilježen jedan takav posjet Podvinju 1942. čemu su se seljaci odazvali u velikom broju.37 Tijekom ratnih godina izbila su dva požara u kinu «Zvonimir». Nakon bombardiranja Broda 1944. kino «Zvonimir» prestaje sa radom, a i kino aparatura iz njega je ukradena.38 «Hrvatski dom» nije stradao u savezničkom bombardiranju, te je mogao nastaviti s radom.

Dolaskom nove državne vlasti 1941., otvoreno je još jedno kino. Dvorana nekadašnjeg kina «Kasino» je adaptirana i u istom prostoru je Josip Fornet otvorio kino «Jadran» koje je radilo sve do 1952. kada je premješteno u dvoranu «Hrvatski dom». Dvoranu je Josip Fornet iznajmio od Ljudevita Neussidlera Lalike.

Kinoprojektor je bio marke «Ernman», a kino je imalo 460 stolica. U «Jadranu» je prikazan prvi hrvatski tonski film «Lisinski» Oktavijana

Miletića. Kada je 1943.Josip Fornet umro njegova supruga Dobrila je nastavila sa vođenjem kina.39 Tijekom 1944. nema najava za filmove u tom kinu, ali su se u prostoru kina održavale i Usmene novine, te svečana akademija povodom imendana Ante Pavelića što su zabilježili novinari «Hrvatskog lista Filmovi iz tog razdoblja: Prije njemačkog preuzimanja kina «Hrvatski dom» prikazivani su njemački propagandni filmovi, među njima najveće polemike poslije rata izaziva «Židov Süss» iz 1941. koji je u «Hrvatskom listu» opisan kao «film koji prikazuje poguban utjecaj Židova». Osim filma «Židov Süss» u Brodu je prikazan i film «Crvene zvijeri»(i originalan naziv da stavimo?) koji je do 1942. bio zabranjen, a prikazivao se u kinu «Zvonimir» nekadašnjem «Apollu».

Novine bilježe 1942. godine i besplatne predstave u istom kinu, a koje su trebale edukativno djelovati (protiv pobačaja, o njezi djece). U «Jadranu» se u to vrijeme prikazuje poučan film o tuberkulozi. Prema sačuvanim plakatima iz toga doba vidljivo je da su prevladavali njemački filmovi, ali česti su bili i francuski kao «Kapetan Benoit», «Aloha», «Dvorac sudbine» i dr.

37 Hrvatski list, 20.10.1942., br. 248, str. 20 38 HR-DASB-78, Okružni sud u Slavonskom Brodu, kut.

39 Prema kazivanju Blanke Fornet, kćeri Josipa i Dobrile Fornet (podatke ustupio Stribor Uzelac-Schwendemann)

26

19

POVIJEST BRODSKIH KINEMATOGRAFA 1910-2010

KINEMATOGRAFI U DRUGOJ JUGOSLAVIJI 1945.-1990.

Kino «Apollo» - «Zvonimir» nacionalizirano i preimenovano u kino «Partizan», nacionalizacija kina «Jadran» Kad su Nijemci napustili grad, ostavili su kino «Hrvatski dom» u dobrom stanju, te je ono moglo početi s redovitim radom, no zakupnica kino dvorane Olga Panthy nije mogla dobiti dozvolu za rad jer je optužena za suradnju s Nijemcima. Prema njenim izjavama iz veljače 1946., nakon što je optužena za političku suradnju s neprijateljem, bila je prisiljena dati Nijemcima kino u najam.40 Okružni narodni sud u Slav.

Brodu 1946. je donio okrivljujuću presudu za Olgu Panthy prema kojoj je «za vrijeme okupacije stupila u političku suradnju sa neprijateljskim vlastima i vojskom» jer je Nijemcima iznajmila kinoaparaturu u kinu «Hrvatski dom», a u «Apollu» je prikazivala propagandne filmove među kojima su Rješenje o osnivanju privrednog poduzeća «Partizan» «Crvene zvijeri» i «Židov Süss» koji su poticali na progon Židova: u to vrijeme (do 27. srpnja 1944.) i upravljao Prema presudi prikazivala je i posebne predstave za njemačku vojsku. Ona je tim kinom. Prema iskazima svjedoka u kino tvrdila da je kino «Hrvatski dom» pod prisilom «Hrvatski dom» mogli su doći samo njemački morala dati Nijemcima na korištenje, a da je za vojnici, pripadnici kulturbunda i ustaše, a ne i oskino «Apollo» već optužen njezin muž koji je tali građani, dok je kino «Apollo» bilo slobodno za građane. Prema presudi suda kinoaparatura je 40 HR-DASB-78, Okružni sud u Slavonskom Brodu, kut. oduzeta Olgi Panthy, a Velimiru Kuševiću, koji je

26

20

POVIJEST BRODSKIH KINEMATOGRAFA 1910-2010

tada umjesto Olge vodio «Apollo», zabranjeno je vođenje kina.41 «Apollo» je 1946. dodijeljeno trgovačkoj tvrtki «Granap» na čelu koje je bio Rade Kern, a koje se nalazilo u sastavu «Komunalnog privrednog poduzeća» i preimenovano je u kino «Partizan».42 Imovina kina «Partizan» u Starčevićevoj 11 odnosno imovina Dimitrijević Mire i Milice iz Slavonskog Broda je nacionalizirana 23. lipnja 1947.43 Na zasjedanju Narodnog odbora grada Slavonskog Broda 28. prosinca 1947. donesena je odluka o osnivanju privrednog poduzeća «Partizan» koje osnovna i obrtna sredstva preuzima od likvidiranog Komunalnog privrednog poduzeća.44 Poduzeće «Partizan» je 1948. sklopilo ugovor sa poduzećem za raspodjelu filmova u Zagrebu.45 U to vrijeme se najviše prikazuju ruski i domaći filmovi, a tek nakon Rezolucije Informbiroa stižu i američki filmovi. Iz upitnika koji su kinematografi bili obvezni popunjavati saznajemo da je kino 1948. imalo ukupno 378 sjedala, a postojale su I., II. i III. loža.

Kino «Jadran», koje je bilo u privatnom vlasništvu Fornet Dobrile, 28. travnja 1948. je nacionalizirano i postalo je vlasništvo Gradskog narodnog odbora, Prosvjetnog odsjeka.46 Po zahtjevu Ministarstva unutrašnjih poslova FNRJ od 14. siječnja 1948. Poduzeće za raspodjelu filmova Zagreb dalo je zadatak dotadašnjem kinu «Apollo» (na spisu je «Apollo» 41 Isto 42 Isto 43 Iz Pismohrane Posavske Hrvatske d.o.o.

44 Iz registra Trgovačkog suda Slavonski Brod, Kino

poduzeće, br.198-II-25 45 Iz registra Trgovačkog suda Slavonski Brod, Kino poduzeće, br.198-II-25 46 Iz Pismohrane Posavske Hrvatske d.o.o.

iako se tada već naziva «Partizan») – a to je: prikazivanje njemačkih dokumentarnih filmova za njemačke zarobljenike u vrijeme kada se u kinu ne prikazuju filmovi za građanstvo. Kino «Partizan» se zatvara 29. svibnja 1950. po naredbi Narodnog odbora grada Slavonskog Broda kako bi se obavio nužni popravak i omogućilo siguran boravak posjetiteljima kina.47

Rad kinematografa Partizan u 1948. godini

Rad kinematografa «Partizan» u siječnju 1950.

47 HR-DASB-19, Narodni odbor grada Slavonski Brod, inv.br. 66/314

21

POVIJEST BRODSKIH KINEMATOGRAFA 1910-2010

Udruživanje u jedno kinematografsko poduzeće (1950.-1973.)

Poduzeće za prikazivanje filmova je 1950. upisano u Registar privrednih poduzeća kao kino «Partizan» u sklopu kojeg je i kino «Jadran»nekadašnje «Kasino» u Mesićevoj 30.48 Zajedno se udružuju u «Gradsko kinematografsko poduzeće» 6. veljače 1951. Na čelu poduzeća je u početku bio Anto Čulina, a kasnije ga zamjenjuje Stjepan Čulina. 49«Brodski list» 29. lipnja 1951. pohvalno piše o radu kina «Jadran» donoseći vijest o namještenicima koji su uredili ljetno kino sa oko 500 sjedala.50 Zbog neodgovarajućih uvjeta 1952. godine kino «Jadran» se seli u prostorije «Hrvatskog doma», a prostor bivšeg kina «Kasino» preuređuje se za gimnastičku dvoranu DTO «Partizan».U međuvremenu dolazi i do promjene imena samog Hrvatskog doma, jer on postaje prvo «Dom kulture» pod nadležnošću Prosvjetnog odsjeka gradske uprave, a potom i kino «Jadran» 1952. «Brodski list» u ožujku 1952. piše: «Dvorana, u kojoj je do nedavno bilo kino ‘Jadran’ je bila derutna, a i kino aparature su bile prilično dotrajale. Da bi naši trudbenici imali jednu iole urednu kino dvoranu, prišlo se uređenju Doma kulture. Zgrada je adaptirana, uređene su kabine i prostrana čekaonica, na što je utrošeno 400.000 48 Registar Trgovačkog suda Slavonski Brod, Kino poduzeće, br.198-II-25 49 Isto 50 Brodski list, 29.6.1951., br. 25, str. 3

22

dinara. Nabavljeno je 344 komada novih stolica, a pribavit će se još 100 komada. A nabavljena su i dva nova kinoprojektora tipa ‘Iskra’ iz domaće tvornice u Kranju. Za kino projektore plaćeno je milijun i dvijesto hiljada dinara. Danas će biti svečano otvoreno kino ‘Jadran’.»51 Novo kino «Jadran» je svečano otvoreno u proljeće 1952. Njime je kao i kinom «Partizan»nekadašnjim «Apollom» upravljalo «Gradsko kinematografsko poduzeće. Na otvaranju je prikazan domaći film «Desant na Drvar» i povijesni američki film «Plamen i strijela».52 Iste godine je «Gradsko kinematografsko poduzeće» organiziralo i filmski festival u čast VI. kongresa KPJ prikazujući 4 filma, 3 američka i 1 meksički. O uspješnosti festivala govori podatak da je ta četiri filma u oba kina gledalo preko 6.300 ljudi.

U veljači 1953. s radom počinje još jedno kino, kino «Dilj» u Podvinju, a te godine i kino «Zora» u Bosanskom Brodu opet daje predstave.

U dvorištu kina «Jadran» 28. travnja 1953. otvara se ljetno kino, ali ono radi samo jednu sezonu.53 Iste godine na inicijativu uprave poduzeća odlučeno je da se promijeni naziv «Gradskog kinematografskog poduzeća» u «Kino poduzeće» jer se tim nazivom služe poduzeća koja se bave 51 Brodski list, 28.3.1952., br.13., str. 4 52 Brodski list, 4.4.1952., br.14., str. 4 53 Brodski list, 28.4.1953.,br.13,str.4

POVIJEST BRODSKIH KINEMATOGRAFA 1910-2010

tako se uvode mjesečne pretplatne karte.56 Te godine su prikazana i 4 filma domaće proizvodnje.

Iduće godine otvaraju se novi kinematografi po selima: «Kozara» u Donjim Andrijevcima i «Graničar» u Lužanima, te ih se upisuje u Registar poduzeća kao dio «Kino poduzeća» Slavonski Brod. Otvorena kina po selima su ubrzo predana na upravljanje narodnim sveučilištima, zadrugama ili narodnim odborima. U to vrijeme je zbog nesreće u Kulen Vakufu u kojoj je stradalo 50 osoba, odlučeno da će svaki posjetilac kino dvorane biti osiguran u slučaju nezgode, zbog čega su porasle i cijene karata.

Jesen 1955. je donijela dovršenje renoviranja kina «Partizan» u Starčevićevoj ulici, koje je oličeno i u kojem su preuređene lože na balkonu.

Utrošeno je preko 160.000 dinara. Na kraju godine došlo je do povećanja cijene karata zbog troškova nabave filmova.

Iduće godine se otvara kino «Budainka», nabavlja se«cinemascop tehnika», odnosno nova moderna tehnika širokog platna, a početkom ljeta 1957. je prikazan prvi film u toj tehnici «Carmen Jonse».57 Od 1958. se i u «Radničkom sveučilištu» prikazuju filmovi. Dvorana kina ima 287 sjedišta i Poster filma Obračun kod O.K. Korala (Gunfight at the O.K. Corral, 1957.) igrao u Brodu 1959. kinoprojektoro adaptiranim na sinemaskop58, a proizvodnjom filmova.54 Kino poduzeće je 16. 1959. se tu organizira i revija domaćih filmova u lipnja 1953. upisano u registar privrednih orga- čast 40-godišnjice KPJ. U razdoblju 1957.-1963. dolazi do kinofinizacija pod nazivom «Kino poduzeće» Slavonkacije, što je rezultiralo povećanjem kino dvoraski Brod.55 Za sedam mjeseci 1953. kina su imala 216.000 na sa 11 u 1957. na 16 u 1962. godini. Povećao se posjetilaca, a mnogi redoviti gledatelji tražili su i broj predstava, kao i broj sjedišta u dvoranama, mogućnost izdavanja mjesečnih karata, pa se 54 Registar Trgovačkog suda Slavonski Brod, Kino poduzeće, br.198-II-25 55 Isto

56 Brodski list, , 14.8.1953., br.32, str.5 57 Brodski list, 7.6.1957.br.21, str.7 58 Brodski list,7.6.1957.,br.21,str.7 ,Filmska

encikopedija,Zagreb,1986, str.379:sinemaskop-cinemascope-jedna od proporcija filmske slike 23

POVIJEST BRODSKIH KINEMATOGRAFA 1910-2010

no od 1961. pada broj gledatelja u kinima zbog pojave televizora u kućanstvima. Sa 207 str. tablica sa kinofikacijom iz knjige Komuna Slav.

Brod..

Vidljivo je da je brodska općina brojem kino dvorana kao i sjedišta u njima mogla zadovoljiti potrebe svojih stanovnika: 16 dvorana, 4.328

Osim u gradu, kina postoje i u većim seoskim centrima: Lužani, Slavonski Kobaš, Oriovac, Brodski Stupnik, Sibinj, Garčin, Donji Andrijevci itd.

Do pripajanja Kino poduzeća «Zora» iz Bosanskog Broda Kino poduzeću iz Slavonskog Broda dolazi 1966. Tada je u sastavu slavons-

Scena iz filma Zameo ih vjetar (Gone With The Wind, 1939.), igrao u Sl. Brodu 1954.

mjesta, a 549.000 posjetilaca 1962. godine.59 Unatoč pojavi televizije otvara se i kino «Omladinski dom» 1964. u tadašnjoj Partizanskoj ulici.

U razdoblju od 1963. do 1966. na području općine djelovalo je 19 kinematografa, sa 6.180 sjedišta, sedam u sastavu «Kino poduzeća» Slav.

Brod, a ostala u sastavu narodnih sveučilišta, mjesnih organizacija SSRN, vatrogasnih društava, privrednih organizacija i privatnika.

kobrodskog kinopoduzeća 6 kinematografa. Prema podacima u knjizi «Općina Slavonski Brod» za razdoblje od 1967. do 1973. u gradu su u to vrijeme 4 kinematografa i jedan u Podvinju koji su u sastavu Kino poduzeća, a u selima: Donji Andrijevci, Vrpolje, Velika Kopanica, Gundinci, Slavonski Šamac, Garčin, Lužani, Oriovac, Sibinj i Slobodnica. Ta kina uglavnom prikazuju po 2-3 predstave u tjednu.60

59 Komuna Slavonski Brod 1957-1963., Slavonski Brod, 1964, str. 186

60 Općina Slavonski Brod 1967.-1973., Slavonski Brod, 1973., str.187

24

POVIJEST BRODSKIH KINEMATOGRAFA 1910-2010

Kino «Jadran» je 1968. izvršilo adaptaciju prilikom koje su nadograđeni stambeni prostori koji se još i sada koriste (3 stana). Također je izvršeno uređenje i kina «Patizan», te kina «Dilj» u Podvinju. Uslijed svjetskog razvoja kinematografije Kino poduzeće je 1968., na čelu sa direktorom Jozom Pekezom, nabavilo skupi TODD-AO sustav (filmska vrpca na 70 mm, šesto-kanalnim magnetnim tonom) koji je instaliran u Spomen– domu.61 Početkom sedamdesetih se zatvaraju neka kina u selima, kao što je kino u Slavonskom Kobašu i Klokočeviku jer nisu imala dovoljno prihoda kako bi nastavila s radom. Kino «Jadran» je do 1972. godine, kada je izgrađen dom «Đuro Salaj», služilo i za kazališne predstave, a nakon otvorenja doma, pa do 1990. ostao je uglavnom samo mjesto za prikazivanje kino predstava.

Prema izvještaju Općinske konferencije Saveza socijalističke omladine Slavonski Brod od 1964. kinematografi u to vrijeme imaju, osim zabavne i obrazovnu ulogu što zaključuju prema kinorepertoaru u kojem su osim američkih komedija, vesterna, prisutni i europski, te filmovi sa domaćim temama u kojima se pozitivno oslikava socijalizam. O samom odabiranju filmova za mlade, iz izvještaja saznajemo da repertoar Spomen doma «Đuro Salaj» u mnogome zadovoljava, no filmski repertoar u gradu sa četiri kino dvorane je prema izvještaju «više nego mizeran». «U malograđanskoj trci za zaradom dobavljači filmova nam serviraju krajnje neukusne sladunjave filmove, kaubojštinu i tiraniju koji su nespojivi sa ljudskom etikom.»62

Filmovi «Brodski list» 1954. godine bilježi kako su najveći rekord u gledanosti postigli domaći filmovi «Vesna» i «Stojan Mutikaša». Pedesetih godina najpopularniji je bio film «Zameo ih vjetar» (o posjećenosti tog filma svjedoče predstave koje su istodobno održavane u oba brodska kina i u kinu u Podvinju, a karte su bile za pojedine unaprijed otkupljene od strane sindikalnih podružnica poduzeća). Dobro su bili posjećeni brojni drugi američki filmovi: «Pustinja straha», «Rebeca», «Blago kralja Salamuna», «Kapetan Horatio», te meksički «Jedan dan života».

U Brodu se 1964. prikazivalo 8 filmova sa tadašnjeg festivala u Puli, a među njima su Nušićev «Put oko svijeta», te za režiju nagrađeni «Marš na Drinu» i prvonagrađeni «Službeni položaj» Fadila Hadžića. Tijekom 60-tih posebno su bili popularni američki vesterni, tzv. kaubojci.

Početkom 70-ih se ističu kao filmovi koje vrijedi pogledati: «Kvaka 22» i domaći «Vuk samotnjak».

61 Općina Slavonski Brod 1967-1973., Slavonski Brod, 1973.,str.187

62 Općinska konferencija SSOH Sl. Brod, Komisija za kulturu, sport i informiranje, inv. br. 32

25

POVIJEST BRODSKIH KINEMATOGRAFA 1910-2010

Radna organizacija «Arena» – poduzeće za prikazivanje filmova Slavonski Brod (1973.-1990.)

Zbog sve većeg prodora televizije, kinematografi sedamdesetih godina gube publiku što se može vidjeti prema smanjenom broju gledatelja. Novi uvjeti traže i nova rješenja, pa se Kino poduzeća iz 4 općine (Slavonski Brod, Bosanski Brod, Slavonska Požega i Nova Gradiška) odlučuju udružiti u jednu organizaciju. Kao posljedica provedenog referenduma u tim poduzećima, koja prestaju sa djelovanjem 31. ožujka 1973., novo poduzeće počinje djelovati od 1. travnja 1973. pod nazivom Radna organizacija «Arena» poduzeće za prikazivanje filmova. U sastav «Arene» ušla su navedena 4 kino poduzeća sa 12 kinematografa, 4.400 sjedišta (2.150 tapaciranih kino-fotelja).63 U «Arenu» su uključene sljedeće poslovne jedinice: kina «Jadran», «Partizan», «Omladinski dom», «Budainka» u Slavonskom Brodu, kino «Dilj» u Podvinju, kino «Zora» u Bosanskom Brodu, «Sijekovac» u Sijekovcu, kino «Central» u Slavonskoj Požegi, kino «Narodni» u Slavonskoj Požegi, kino «Slavonija» Nova Gradiška, kino «Gradina» Okučani i kino «Slavija» Nova Gradiška.64 Predmet poslovanja poduzeća bio je prikazivanje filmova i reklama, iznajmljivanje dvorana, prodaja slastičarskih 63 Općina Slavonski Brod 1967-1973., Slavonski Brod, 1973., str.188;Pismohrana Posavske Hrvatske d.o.o.

64 Prema podacima u Registru privrednih poduzeća Trgovačkog suda u Slavonskom Brodu,Radna organizacija“Arena“ poduzeće za prikazivanje filmova,reg.br. 794-V-229.

26

proizvoda i bezalkoholnih pića. Statut Poduzeća za prikazivanje filmova „Arena“ Slavonski Brod donesen je 29. prosinca 1973. Kako bi privukli gledatelje snizili su cijene ulaznica te su one u Brodu u prosjeku bile niže za 33% od prosječne cijene u Hrvatskoj.

Ponovna adaptacija dvorane kina «Jadran» je napravljena 1975., 60 milijuna starih dinara je osiguralo Poduzeće za prikazivanje filmova „Arena“. Odmah nakon adaptacije u kinu «Jadran» je održana revija svjetski poznatih filmova nazvana «Film u filmu» koju je publika oduševljeno prihvatila. Novinari predlažu da se češće organiziraju tematske revije filmova. Sljedeće godine je otvorena i novouređena dvorana Narodnog kina u Požegi. Poduzeće «Arena» je u tri godine svoga postojanja uspjelo urediti 4 kino dvorane.

Od 1977. «Arena» organizira tijekom zimskih praznika prijepodnevne predstave za učenike sa filmovima koji «su ušli u povijest dječje filmske literature».65 Kino «Partizan» je nešto više od dva mjeseca 1978. zatvoreno zbog adaptacije te se za to vrijeme u kinu «Jadran»održavaju dvije kinopredstave dnevno. Za uređenje je utrošeno oko milijun i osamsto tisuća dinara, no time je dvorana 65 Brodski list, 21.1. 1977., br.2, str.4

POVIJEST BRODSKIH KINEMATOGRAFA 1910-2010

kina «Partizan» postala jedna od bolje uređenih u Slavoniji. Briga za stanje kinodvorana je očita 70tih godina, tako je 1979. 20 dana trajalo uređenje kina «Jadran»: prilikom čega su izmijenjene su presvlake za stolice, promijenjen je parket, te drugi radovi, a «Arena» je osigurala 500 tisuća dinara.

U povodu održavanja XI. kongresa, od 19. do 25. lipnja u Brodu su se prikazivali filmovi sa tematikom narodnoslobodilačke borbe.

Kino u Spomen domu «Đuro Salaj» ne radi unatoč skupoj opremi koja se od 1972. nalazi u toj dvorani, pa se postavlja pitanje kad će proraditi i u čemu je problem. Već u prvim tjednima 1979. najavljuje se otvaranje kina u Spomen domu gdje bi se mogli gledati filmovi sa posebnim zvučnim i vizualnim efektima. No, do kraja godine to obećanje nije ostvareno. Oprema je tako dvije godine stajala neiskorištena, unatoč tome što je ta dvorana jedna od samo četiri u državi koja je imala takvu opremu.

Problem učestalog razbijanja kino-izloga novine bilježe 1981. što je rezultiralo širokom akcijom poduzeća «Arena». Kako bi zadržala publiku i ponudila jedini kulturni sadržaj tijekom ljeta «Arena» je organizirala reviju najnovijih domaćih i stranih filmova iz repertoara za 1982., a nakon te revije uslijedila je revija «Pula 81», koja je bila vrlo posjećena.

Omladinski klub je 1982. organizirao gostovanje omladinskog kina po mjesnim zajednicama. Tog ljeta se u kinima traži i karta više jer je kino gotovo jedina zabava u gradu tijekom ljetnih mjeseci. «Arena» opet 1986. organizira tzv. «Malu Pulu» u sklopu koje prikazuje 6 filmova koji će biti na Pulskom festivalu, a odmah nakon toga reviju starih filmova koje je uvezlo zagrebačko poduzeće «Kinematografi» u povodu

Kino projektor Iskra 35 iz 1968. u kinu «Jadran»

40. obljetnice rada svog kolektiva.66 Također je tijekom ljeta iste godine prikazana revija od 6 komedija iz jugoslavenske kinoteke sa poznatim Stanom Laurelom i Oliverom Hardijem.

O tome koliko se u socijalizmu brinulo o odgojnoj i obrazovnoj ulozi kinematografa govori i činjenica da je Politička uprava SSNO osamdesetih sklopila ugovor sa «Filmotekom-16» o distribuciji i korištenju filmova za potrebe vojnika u domovima JNA. Tako je bilo i u Domu JNA u Slavonskom Brodu koji je morao poštivati ugovor i popis filmova koje je načinila radna grupa Političke uprave.

Zbog financijske je krize 1987. uvezeno manje 66 Brodski list, 18.7.1986., str. 6

27

POVIJEST BRODSKIH KINEMATOGRAFA 1910-2010

stranih filmova, pa se zbog toga organizira više revija domaćih. Brođani su tako mogli vidjeti revije pretpremijernih filmova, filmova sarajevske «Cineme», radne organizacije «Kinematografi» iz Zagreba, a nakon Pulskog festivala i neke od uradaka prikazanih na festivalu. Svake godine, tako i 1988. «Arena» u siječnju organizira filmski program za djecu u brodskim kinima. Zabilježeno je da je 35 predstava odgledalo oko 12 tisuća učenika. Nakon što je u Beogradu završen međunarodni filmski festival «Fest ΄88» u brodskim kinima se moglo vidjeti 10 filmova sa tog festivala.

Unatoč tome, te godine je u pismu čitatelja prikazano stanje u brodskim kinima kao nekulturno i nedovoljno posjećeno zbog slabog repertoara, a žali se i za dvoranom u Spomen-domu.67 Zbog usklađivanja sa Zakonom o poduzećima 29. prosinca 1989. kino poduzeće je upisano u Registar poduzeća pod nazivom Poduzeće u društvenom vlasništvu «Arena» koje je pravni sljednik Poduzeća za prikazivanje filmova «Arena».

unatoč nezapaženom nastupu na Pulskom festivalu 1980. je oborio sve rekorde gledanosti od 1972. godine u Sl. Brodu, a njega je u deset dana gledalo 10,5 tisuća gledatelja. «Medeni mjesec» Nikole Babića 1983. je najgledaniji film od 1978. godine, a u 10 dana ga je vidjelo 9,5 tisuća ljudi.

Brođani su 1985. mogli vidjeti reviju od 8 filmova koji su te godine bili na Pulskom festivalu, među kojima i najbolji film sa festivala, Kusturičin «Otac na službenom putu». Nakon toga «Arena» se potrudila nabaviti 7 pretpremijernih filmova iz programa za 1986. godinu, a koji još nisu bili prikazani ni u većim gradovima od Broda.

Osamdesetih godina, po najavama u novinama, vidljivo je da stalno rade samo 2 brodska kina, «Jadran» i «Partizan». Film «Amadeus» Miloša Formana je obilježio, kako u svijetu, tako i u Brodu, 1986. godinu i on se u Brodu prikazivao sve dok je bilo zanimanja za njega.

Sa Pulskog festivala 1988. Brođani su mogli gledati 10 najboljih filmova, među kojima i najviše nagrađeni «Život sa stricem» Krste Papića. Te godine je popularan film «Hajde da Filmovi: Film «Sutjeska», koji je prikazivan dva tjedna, ludujemo» sa Lepom Brenom.

Početak devedesetih donosi film «Bolji život», je 1973. oborio sve rekorde gledanosti u Slavonskom Brodu. Film je vidjelo je 13 tisuća gledatel- svojevrsni nastavak istoimene serije, a sa Pulskog ja, od kojih su polovicu činili učenici osnovnih festivala najbolje je prihvaćen film «Gluvi barut» i srednjih škola. Prema novinama i u drugim Bate Čengića.68 Strani filmovi se, za razliku od gradovima Jugoslavije je zabilježen rekor- domaćih, ne ističu ili manje ističu reklamama u dan broj posjeta. «Rad na određeno vrijeme» brodskim novinama

67 Brodski list,19.2.1988., br.7, str.7

28

68 Brodski list,. 1990.

POVIJEST BRODSKIH KINEMATOGRAFA 1910-2010

BRODSKI KINEMATOGRAFI U SAMOSTALNOJ REPUBLICI HRVATSKOJ (1990-2010) Slomom komunizma u Hrvatskoj dolazi do promjena koje su vidljive i u samim imenima kina u Slavonskom Brodu. Kino «Jadran» 1990. mijenja ime u kino «Hrvatski dom», a kino «Partizan» u kino «Brod». Nakon promjena imena, uslijed političkih i gospodarskih promjena u cijeloj Hrvatskoj, te privatizacije poduzeća u društvenom vlasništvu, Poduzeće za prikazivanje filmova «Arena»– poduzeće u društvenom vlasništvu 1991. godine sklopilo je ugovor o izradi programa restrukturiranja poduzeća s privatnim poduzećem «Duga»69.

U to je vrijeme kinopoduzeće «Arena» raspolagalo sa 5 kino dvorana, od kojih dvije u Sl. Brodu, «Hrvatski dom» sa 460 mjesta i «Brod» sa 325 mjesta. Ukupan kapacitet svih dvorana «Arene» je bio 2018 mjesta. U kinopoduzeću je tada bilo zaposleno 19 radnika, u Sl Brodu 13, u Požegi 4 i u N. Gradiški 2 radnika.

Djelatnici Poslovne jedinice Požega donose 24. srpnja 1992. odluku o izdvajanju iz Poduzeća «Arena», a izdvojeni dio je nastavio poslovati samostalno pod imenom Kino poduzeće «Požega».

«Arena» se 18. lipnja 1993. pripojila Javnom poduzeću informativna ustanova «Posavska Hrvatska».70 U analizi podataka o poslovanju «Arene» iz 1992. navodi se kako u strukturi ukupnog pri69 Iz Pismohrane Posavske Hrvatske d.o.o.

70 Upisnik Trgovačkog suda u Slavonskom Brodu pod oznakom i brojem Fi-1068/93.

Posavska Hrvatska, 1996.

hoda ostvarenog u 1991. prihod od kinematografske djelatnosti ima najveći udio od 53 posto. Broj posjetitelja u kinima je neprestano opadao: «u 1991. g. ostvareno je tek 5 posto posjete 1986., a stupanj iskorištenja kapaciteta je pao sa 30 posto. 1989.g. na jedva 6 posto 1991. Brojni su razlozi smanjenja posjete u kinematografima, a time i pada prihoda od osnovne djelatnosti.

Najznačajnija je pojava novog medija, videa i otvaranje brojnih videoteka koje iznajmljuju 29

POVIJEST BRODSKIH KINEMATOGRAFA 1910-2010

filmove na video kasetama. Gotovo svi filmovi su publici bili dostupni na kasetama mjesecima prije nego li je film stigao u kino-mrežu.» Na pad broja gledatelja utjecala je i sve teža materijalna situacija u kojoj se tada nalazilo hrvatsko društvo, ratno stanje, te poteškoće prikazivača i dobavljača.71 Od 1993. «Posavska Hrvatska» donosi najave za kina «Brod», «Hrvatski dom», «Central» u Požegi, te «Slavonija» u Novoj Gradiški. Od 1994. održavaju se predstave i u kinu «Sibinj».72 Kino «Brod» je imalo tijekom 1994. godine 22.748 posjetitelja, a kino «Hrvatski dom» oko 100.000.73 Nakon 5 godina, nekadašnje kinopoduzeće, sada RJ Kinematografi, u sastavu «Posavske Hrvatske» d.o.o., ostvaruje slabe rezultate što je vidljivo iz njihove analize iz veljače 1999. koju je napravio tadašnji voditelj Kinematografa Krunoslav Opačak. Zaključci analize su da od 1994. tri postojeće kino dvorane bilježe pad broja prodanih kino-ulaznica što u 1998. iznosi svega 38 posto u odnosu na 1994. ili 43.768: 114.256 karata; da je za isto razdoblje prihod od prodaje kino-ulaznica manji 31 posto, da se broj kvalitetnih i dobro posjećenih filmova smanjio sa 31 na 7 što je rezultat politike i mogućnosti distributera, politike cijena, smanjene kupovne moći i niz drugih okolnosti. U analizi je istaknuto da je slaba utjeha što su u nekoliko manjih i većih gradova u Hrvatskoj zatvorene kino dvorane ili je smanjen broj dvorana u kojima se prikazuju filmovi. Tada se najavljivao i mogući prestanak prikazivanja 71 Iz Pismohrane Posavske Hrvatske d.o.o.

72 Posavska Hrvatska, 24.6.1994., br.25, str.23 73 Posavska Hrvatska,4.6.,1999., Schwendeman,

Uzelac,Stribor, Prilozi za povijest brodskih kinematografa, str. 4-5 30

POVIJEST BRODSKIH KINEMATOGRAFA 1910-2010

filmova u kinu «Brod». Broj predstava se smanjio od 2434 u 1994. godini na 1157 u 1998. godini. «Posavska Hrvatska» d.o.o. je tada zatražila pomoć od grada Slavonskog Broda za sufinanciranje RJ Kinematografi jer se ta djelatnost nije mogla sama financirati.

Prema rješenju od 17. siječnja 1995. Grad Slavonski Brod je kao pravni sljednik bivše Općine Slavonski Brod postao vlasnik zgrade u Mesićevoj ulici odnosno «Hrvatskog doma», a time se utvrdilo kako je prestalo pravo korištenja i posjeda «Kino poduzeća» Slavonski Brod nad istim nekretninama. Tako je «Hrvatski dom» 22. veljače 1995. postao vlasništvo Grada Slavonskog Broda koji je uložio 710.000 kn u obnovu zgrade i uređenje trga ispred zgrade.74 Iz sudskog registra je 4. listopada 1995. izvršeno brisanje Javnog poduzeća Informativne ustanove «Posavske Hrvatske» radi podjele na dva nova društva na koja su prenesena prava, društva i obveze. Nastalo je društvo «Posavska Hrvatska» d.o.o., te RTV Slavonski Brod d.o.o. s tim da je djelatnost kina ostala u djelokrugu «Posavske Hrvatske» koja je postala pravni sljednik pripojene «Arene».75 Sljedeće, 1996. godine u kinu «Brod» je bilo samo 8302 posjetitelja76, a 1998. godine predstave su se održavale samo vikendom, a istodobno je kino «Sibinj» prestalo sa radom.

Na početku 1998. Posavska Hrvatska je pisala o mogućem zatvaranju kina «Brod», iznoseći brojčane podatke za razdoblje od 1994 do 1998.

74 Prema Artuković, Mato, Hrvatski dom, Slavonski Brod, 1995., str. 59-60 75 Izvadak iz Sudskog registra Trgovačkog suda, broj registarskog uloška registarskog suda 1-11, oznaka i broj Fi-544/95 76 Posavska Hrvatska, 23.1.1998., br. 3,str. 6

Dok je u kinu «Hrvatski dom» bilo 109 predstava manje, a broj gledatelja smanjen za 25.813, u kinu «Brod» je stanje bilo još gore: 320 predstava manje, a gledatelja 14.446 manje.156 U srpnju 1999. zbog velikog nevremena sa ledom i kišom nastala je šteta u kinu «Brod», te je bila potrebna sanacija stropa i krova, dijela zida te rina i oluka. Nakon rješavanja tog problema, jedno vrijeme u kinu «Hrvatski dom» nisu se održavale predstave, nego samo u prostoru kina «Brod».77 Kino «Brod» je radilo do 2000. godine, no kasnijih podataka o radu nema. U to je vrijeme zgrada kina «Central» u Požegi predana novom vlasniku zbog denacionalizacije.

Prema podacima «Posavske Hrvatske» u 2000.godini su se u Brodu prikazala 93 filma, od toga samo 3 domaća. U cijeloj godini je održano 470 predstava, a prodano samo 17.176 ulaznica.

«Posavska Hrvatska» d.o.o. je 2002. dobila kino dvoranu i ostale prostorije, potrebne za obavljanje djelatnosti vezane za kino dvoranu, na korištenje na vrijeme od 5 godina bez naknade, ali uz obvezu plaćanja režijskih troškova i komunalne naknade.

Kino «Hrvatski dom» je nastavilo prikazivati filmove do kraja kolovoza 2007., nakon čega je zbog neisplativosti prestala kino djelatnost Posavske Hrvatske.

77 Posavska Hrvatska, 26.11..,1999., br. 47, str. 16

31

POVIJEST BRODSKIH KINEMATOGRAFA 1910-2010

(NE)RAD BRODSKIH KINEMATOGRAFA DANAS Zadnja novinska najava za filmove u kinu «Hrvatski dom» je iz kolovoza 2007. godine iako se uprava Posavske Hrvatske sa problemom neisplativosti prikazivanja kinopredstava borila godinama, a još od 2005. se najavljivalo zatvaranje i zadnjeg kina u gradu Brodu, ako se ne osigura financijska pomoć Grada.

Najstarija zgrada kina u Brodu, zgrada kina «Brod» koje je pod nazivom «Apollo» počelo sa radom davne 1920., 2009. se počela preuređivati za potrebe Centra mladih, a prostor kina «Hrvatski dom» ostao je prazan i neiskorišten i sve zapušteniji.

U vrijeme kada se zbog poplave DVD-a i filmova koji se skidaju sa interneta sve manje ide u kina, a u Slavonskom Brodu je došlo do prestanka rada kinematografa,pojavljuje se grupa entuzijasta filmofila koja je osnovala Udrugu «Paluba 7», te je u suradnji sa «Posavskom Hrvatskom» 2007. pokrenula ciklus filmova za istinske ljubitelje filma.

Program se u početku prikazivao pod nazivom «Kinoteka ponedjeljkom» i donosio je svjetske filmske klasike koje je bilo teško naći na DVDu ili vidjeti na malim ekranima. Mjesto prika32

Kino «Brod» jučer, «Centar mladih» sutra (www.sbonline.net/centar-mladih; 5.3.2010.)

POVIJEST BRODSKIH KINEMATOGRAFA 1910-2010

zivanja je bio «Hrvatski dom» ponedjeljkom u večernjim satima. Prvo prikazivanje, uz pokroviteljstvo «Posavske Hrvatske» i «Radio Broda», je održano 18. lipnja 2007. i to sa filmovima Fritza Langa. Prvo je prikazan jedan od najznačajnijih i najboljih znanstveno-fantastičnih filmova svih vremena «Metropolis», a zatim, po nekima najbolji njemački film svih vremena «M» i treći, preteča svih filmova o Jamesu Bondu, «Špijuni».78 Udrugu «Paluba 7» predstavljali su predsjednik Antun Batinovac, potpredsjednici Berislav Martinac i Jugoslav Gojković, tajnik Hrvoje Gažo, te predsjednik izvršnog odbora Marko Tomičević. Sljedeće godine, 29. veljače 2008. primljeni su u Hrvatski filmski savez, a svoj rad nastavili su u Radničkom domu projekcijama

petkom navečer. Povećao se broj članova, tako su 2008. imali 24 člana, a na projekcijama se okupljalo i 30-tak filmofila. Te godine su organizirali i prikazivanje filmova sa Dorf-a, a u Brod su uz suradnju sa Galerijom Ružić doveli i reviju nagrađenih dokumetarnih filmova.

Nažalost, 100 godina od početka rada prvog stalnog kina u Slavonskom Brodu, kada bi se trebale održavati svečane kinoprojekcije u čast bioskopa «Urania», Brođani nisu u mogućnosti uživati u posebnom ugođaju gledanja filmova sa velikog ekrana. Činjenica kako i mnogi drugi hrvatski gradovi nemaju funkcionalnu kino dvoranu ne bi trebala biti izgovor, već samo poticaj investitorima da ulažu u kinematografsku djelatnost na korist svih, a unatoč internetu i videotekama.

»Hrvatski dom» danas 78 Posavska Hrvatska, lipanj 2007, br. 23, str. 43

33

POVIJEST BRODSKIH KINEMATOGRAFA 1910-2010

Filmovi o Slavonskom Brodu koji se nalaze u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu Dva dokumetarna filma Franje Ledića: pod nazivom Zvono-domaći zvučni nuzraspored: Brodski podaci govore da su snimani 1934. i 1935.- jedan je o zanatskoj izložbi, a drugi o mjestima Slavonskom i Bosanskom Brodu –(trg, rijeka, samostan,most, kupanje,vinograd, džamija u B.Brodu,željeznička stanica B. Brod i folklor Cerna) Filmske novosti 5/1945– dio filma doček prvog vlaka Zagreb- Beograd na brodskom kolodvoru Filmske novosti 25/1945 - tvornica vagona u Sl. Brodu Pregled 10/50 1950.-dio filma je radnički skup u tvornici „Đuro Đaković“ Proslava VI. korpusa u Sl.Brodu (Slavonija u borbi) - dokumentarni Branko Marjanović, 1953.( u njemu su i arhivski snimci iz rata sa paljenjem sela) Bio je potres, dokumetarni, Hrvoje Sarić, 1965. (posljedice potresa u Sl. Brodu) Filmske novosti 33/1972, dokumentarni, 1972. ( naftovod) Domovinski rat i njegove posljedice - Brodsko posavska županija, Sl.Brod–Jaruge, dokumetarni, 2000., izvorni matreijal Brod u ratu 1992., dokumetrani, Mijo Božić,1993., fond Ured predsjednika Republike Hrvatske

34

Filmske najave

POVIJEST BRODSKIH KINEMATOGRAFA 1910-2010

Nakladnik DRŽAVNI ARHIV U SLAVONSKOM BRODU Za nakladnika mr. sc. Ivan Medved Grafička priprema Stipo Mijić-Grafotisak Računalna priprema izložaka Domagoj Zovak, prof.

Tehnička izrada panoa izložbe Đurđa Šprajc Postav izložbe Katarina Aladrović, prof.

Anica Divić Gabrijela Orlović Gordana Slanček, dipl. politolog Đurđa Šprajc Domagoj Zovak, prof.

Tisak Grafotisak, Slavonski Brod Naklada 400 komada

36

DRŽAVNI ARHIV U SLAVONSKOM BRODU

Povijest brodskih kinematografa 1910-2010

www.dasb.hr