Naslovna 30. mart 2016.

DANAS UZ DNEVNE NOVINE DODATAK NOVAC SRIJEDA, 30. 3. 2016. BROJ 1417 GODINA V

● Microso ● Blue Coach ● Evropska matematika

Izdavač: Novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | www.dnevne.me | redakcija@dnovine.me | 0,50 EUR

ĐUKANOVIĆ JUČE U BRISELU SA JUNKEROM I TUSKOM ■ 2 3

KRIVOKAPIĆ ZA TV ATLAS ■ 4

Samo ja!

MONTENEGRO AIRLINES ■ 8

Opet letovi ka Londonu, Lionu, St. Peterburgu

Crna Gora kreator stabilnosti u regionu

■ Briselski zvaničnici ocijenili da je Vlada dala nesvakidašnju izdašnu i odgovornu ponudu opoziciji AGENCIJA ZA NEKRETNINE POSREDOVALA U IZNAJMLJIVANJU HOTELA PERJANIK ■ 10 11

SEKTAŠI TRAŽILI INTERNET, UGOVOR SKLOPLJEN KOD NOTARA

INSTITUT ZA JAVNO ZDRAVLJE

Maloljetni pacijent četvrta žrtva gripa ■ 13

STUDENTSKE PRIČE ■ 14

Stranim studentima na UCG kao kod kuće

ZA NAJBOLJE PONUDE:

marketing@dnovine.me

LUTRIJA CRNE GORE I DŽEK POT ■ 6 7

Ispitati rad Vukčevića i Uprave za igre na sreću

+382 77 300 104

2

Politika

DEMOKRATSKA PARTIJA SOCIJALISTA

Dio učesnika pregovora koristi jezik ultimatuma

SRIJEDA, 30. 3. 2016.

Predsjednik Vlade u dvodn

Vlada je dala odgovornu pon P redsjednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović sastao se juče u Briselu sa predsjednikom Evropske komisije Žan-Klodom Junkerom i predsjednik Evropskog savjeta Donaldom Tuskom, sa kojima je razgovarao o političkoj situaciji u Crnoj Gori i Evropi.

U trenutku kada se očekuje da dođe do finalizacije političkog sporazuma, koji treba da bude postignut za dobro čitave Crne Gore, Demokratska partija socijalista sa žaljenjem konstatuje da se od dijela učesnika tog procesa ponovo čuje jezik ultimatuma i ucjena.

“Crnogorska javnost s pravom očekuje da se dođe do sporazuma, ali je očigledno da nekim učesnicima pregovora odgovara da što duže zadrže status kvo ovog procesa, kako bi zadržali svoje pozicije”, kazali su u DPS-u, reagujući na izjavu lidera DEMOS-a Miodraga Lekića, koji je između ostalog, kazao da sporazum ne može biti potpisan dok direktorica Javnog servisa Radojka Rutović ne podnese ostavku.

Imaju i jasnu poruku za učesnike pregovaračkog procesa.

“Zbog postizanja konač-

nog dogovora i pronalaženja najboljih rješenja za sporna pitanja, bilo bi očekivano da dio učesnika pregovora jezik ultimatuma i ucjena zamijeni spremnošću za nastavak dijaloga.

Takođe, neki do njih će dati najbolji mogući doprinos konačnom postizanju dogovora tako što će se povući sa pozicije koja im već neko vrijeme ne pripada”, ističu u DPS-u.

Uprkos ovakim tonovima, DPS će, poručuju, i u narednom periodu ostati privržena konstruktivnoj ulozi koju ima u ovom procesu i dati puni doprinos da se u konačnom dođe do sporazuma.

“To je jedini adekvatan politički odgovor na aktuelna dešavanja na crnogorskoj političkoj sceni, i najbolje zalaganje za dalji demokratski i evroatlantski put Crne Gore”, zaključili su u partiji.

E.H.

Medojević o liderima Demos, Ura i sdp

Hoće da izbace Pozitivnu iz koalicije sa DPS Lideri Demosa, URA-e i SDP-a, Miodrag Lekić, Žarko Rakčević i Ranko Krivokapić hoće da izbace Pozitivnu iz koalicije sa DPS, tvrdi poslanik Demokratskog fronta Nebojša Medojević.

“Miodrag Lekić, Žarko Rakčević, Ranko Krivokapić hoće da izbace Pozitivnu iz koalicije sa DPS-om, a Darko Pajović je autor te ideje. Ne mogu da vjerujem sa

moje uši. Cirkus”, napisao je Medojević na svom Twitter nalagu.

On se, ovim putem, obratio i potpredsjedniku DPS Dušku Markoviću.

“Izvinjavam se Dušku Markoviću. Ja sam imao informaciju da je samo “pregovarao” sa Rakčevićem.

Sad vidim da je tajno “radio” i sa Lekićem i Ranjom”, napisao je Medojević. E.H.

Premijer Đukanović je u ime Vlade i građana Crne Gore prenio izraze saosjećanja povodom terorističkih napada u Briselu i istakao da kao država kandidat dijelimo zabrinutost zbog ugroženosti evropskih vrijednosti. „Odlučni smo da pružimo doprinos u odbrani tih zajedničkih tekovina“, rekao je predsjednik Vlade Crne Gore.

Premijer Crne Gore je upoznao predsjednika Evropske komisije sa političkom i ekonomskom situacijom u našoj zemlji. Posebno je zahvalio Evropskoj komisiji na podršci i razumijevanju u integracionim procesima, kako u pregovorima sa Evropskom unijom, tako i u dobijanju pozivnice za članstvo u NATO-u.

■■ CRNA GORA

UZOR REGIONU

„Napredujemo mogućim tempom, istovremeno učeći, jačajući kapacitete i usvajajući evropske standarde. Posebno smo usmjereni na oblast vladavine prava, gdje nakon

Poziv da se pridruži NATO-u je priznanje napretka Crne Gore u procesima reformi, kao i priznanje ulozi Crne Gore u evroatlantskim integracijama, miru, stabilnosti i bezbjednosti u evroatlantskom području, kazaoo je Tusk

zakonodavnih i institucionalnih reformi konkretno radimo na bilansu rezultata“, rekao je premijer. Rekao je da se nada da je pozitivan put i napredak Crne Gore podstrek susjedima.

Predsjednik Vlade je istakao da je organizovanje kredibilnih parlamentarnih izbora najvažniji politički zadatak u ovoj godini. U tom kontekstu je, govoreći o političkom dijalogu, zahvalio za iskazano povjerenje Evropske unije u odnosu na kapacitet Crne Gore da ima vlasništvo nad procesom.

Predsjednik Vlade je rekao da

se nada pozitivnom epilogu, što će omogućiti parlamentarne izbore s više povjerenja od svih dosadašnjih. „Time ćemo olakšati budućoj Vladi da bude fokusirana na ostvarivanje strateških i razvojnih ciljeva“, rekao je predsjednik Vlade Crne Gore.

Predsjednik Evropske komisije je zahvalio na izrazima saosjećanja i na podršci Crne Gore, konstatujući da su sve evropske zemlje pogođene terorizmom bez obzira na to da li je riječ o članicama Evropske unije ili o zemljama kandidatima. Predsjednik Junker je ocijenio da je Crna Gora najstabilnija zemlja i kreator stabilnosti u veoma komplikovanom regionu zbog čega su Evropskoj komisiji dobri odnosi sa Crnom Gorom od izuzetne važnosti. „Pošto je Crna Gora prepoznata kao uzor u regionu, sa dodatnom pažnjom se prati poštovanje vladavine prava i demokratskih standarda, jer bez vladavine prava i borbe protiv korupcije na svim nivoima nema ni ekonomskog napretka“, rekao je predsjednik Evropske komisije ohrabrivši Vladu i njenog predsjednika da nastave sprovođenje suštinskih reformi na evropskom putu.

■■ ĐUKANOVIĆEV NEUOBIČAJEN POTEZ

Predsjednik Evropskog savjeta Donald Tusk je, poslije razgovora sa Milom Đukanovićem, odao priznanje Crnoj Gori za napredak u reformama i naglasio da je ključno da izbori daju novi kredibilitet vladi na putu ka Evropskoj uniji.

“Složili smo se da je Vlada učinila jedan neuobičajen potez za balkanska demokratska pravila, da je dala izdašnu, ali vrlo odgovornu ponudu opoziciji. Podijelili smo nadu da će pregovarački proces, koji je u toku, dovesti do uspješnog epiloga, do političkog sporazuma i do stvaranja dovoljno dobrih uslova da, vjerovatno na jesen ove godine, imamo parlamen-

SRIJEDA, 30. 3. 2016.

3

Politika

nevnoj posjeti Briselu

Ambasador Grčke u Crnoj Gori Sotirios Atanasiu

a izdašnu i nudu opoziciji Crnu Goru i Grčku veže Ambasada Grčke obilježila praznik

U napretku Crne Gore značajna uloga Đukanovića Predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker je takođe istakao da Crna Gora u godini redovnih parlamentarnih izbora treba da pokaže da je usvojila demokratske principe i da je na stabilnom evropskom kursu,

tarne izbore koji će obezbijediti da imamo kredibilnu i fokusiranu Vladu u narednom četvorogodištu na ono što će biti strateški izazovi naše zemlje”, kazao je Đukanović nakon susreta sa Tuskom.

Premijer je kazao da vjeruje da se nastavlja kvalitetno partnerstvo između EU i Crne Gore i da naša zemlja uspješno igra ulogu promotera evropskih vrijednosti u regionu Zapadnog Balkana.

Tusk je saopštio da je sa Đukanovićem razgovarao o stvaranju širokog političkog

na kojem treba i da ostane.

Izrazio je očekivanje da će Evropska komisija u novembarskom Izvještaju o Crnoj Gori biti u prilici da pozdravi sve uspjehe Vlade premijera Đukanovića.

U tom kontekstu je pred-

Predsjednik Vlade je istakao da je organizovanje kredibilnih parlamentarnih izbora najvažniji politički zadatak u ovoj godini

saglasja u Crnoj Gori, ali i da državu i dalje čeka bitka protiv korupcije i organizovanog kriminala. Naveo je da je za Crnu Goru “među ključnim

sjednik Evropske komisije rekao da prati razvoj Crne Gore još od devedesetih godina pri čemu je apostrofirao ulogu predsjednika Vlade Mila Đukanovića u napretku koji je od tada ostvaren.

zadacima priprema predstojećih izbora uz demokratski dijalog, čime će se omogućiti novoj vladi da stekne novi kredibilitet i time krene u dalji proces reformi”.

Tusk je rekao da je prihvatio poziv crnogorskog predsjednika Vujanovića da prisustvuje obilježavanju desetogodišnjice nezavisnosti Crne Gore.

I Tusk i Đukanović su izrazili saučešće rodbini žrtava napada u Briselu. “Crna Gora će biti partner u borbi protiv svakog oblika terorizma”, poručio je Đukanović.

čvrsto prijateljstvo “Bilateralni odnosi Grčke i Crne Gore su izvanredni i nastavljaju da se harmonično razvijaju. Ne sumnjam da će tako biti i u budućnosti, jer su izgrađeni na čvrstim osnovama prijateljstva i obostranog uvažavanja. Naravno, uvijek postoji prostor za njihovo unapređenje, posebno u ekonomiji. Radimo na tome”, poruka je ambasadora Grčke u Crnoj Gori Sotiriosa Atanasiua, koju je uputio krajem prošle nedjelje na svečanosti povodom velikog praznika ove države – Dana nezavisnosti Grčke – 25. marta.

Osvrćući se na bogatu istoriju države čije su ideje slobode i demokratije utrle put današnjim vrijednostima savremene civilizacije, ambasador je podsjetio da je 25. marta 1821. godine započeo rat Grka za nezavisnost, a da je 1830. priznata nezavisnost savremene grčke države.

“Ali, istorija Grčke seže mnogo dalje od tog datuma.

Rađanje demokratije u Grčkoj, 2500 godina unazad, obilježilo je istinsko zlatno doba Zapadne civilizacije. Procvat političke, društvene i umjetničke inovacije u Grčkoj, postao je izvor mnogih od naših najdragocjenijih darova – filozofija Platona i Sokrata, drame Sofokla i Aristofana, herojska epska poezija Homera”, podsjetio je ambasador u pozdravnom govoru brojnim zvanicama, naglašavajući da su ideali demokratije i slobode “najdragocjeniji doprinos antičke Grčke čovječanstvu” . “Smatramo da time što ste nam se pridružili u proslavi nezavisnosti, svi zajedno odajemo počast demokratskim vrijednostima. Snažno vjerujemo da prijateljstvo između naša

Evropi treba solidarnost

Ambasador je naglasio da je Grčka trenutno jedna od zemalja koja je najviše izložena masovnom prilivu migranata.

“Kao članica NATO-a, Grčka je takođe evropska isturena baza prema Bliskom istoku, koji se zagrijava. Oslabiti Grčku značilo bi oslabiti cijelu Evropu.

Evropi je potrebna solidarnost”, poručio je ambasador, naglašavajući da je Grčka igrala i igra ključnu ulogu u Jugoistočnoj Evropi i istočnom Mediteranu”, rekao je ambasador Atanasiu. dva naroda - Grčke i Crne Gore – koje proističe iz zajedničkih vrijednosti, ciljeva i obostranog poštovanja”, istakao je ambasador Atanasiu.

Ambasador je podsjetio na Solunsku agendu koja je otvorila put evroatlantskim integracijama Zapadnog Balkana, čestitajući Crnoj Gori na prijemu koji joj predstoji u NATO i na uspješnom toku pregovora sa EU. “Grčka potpuno podržava Crnu Goru u tim naporima”, poručio je ambasador, nazdravljajući grčko-crnogorskom prijateljstvu.

Prijem povodom velikog praznika Grčke upriličen je u prekrasnom ambijentu restorana Olive Tree na Svetom Stefanu.

Ambasador Atanasiu zahvalio je kompaniji Adriatik Properties, kao i Universal Capital banci na podršci.

Ove kompanije su, prema riječima ambasadora, “snažno prisutne u Crnoj Gori”. R.D.N.

4

politika

SRIJEDA, 30. 3. 2016.

Ranko Krivokapić za Televiziju Atlas

Sjednice zakazujem samo ja!

Foto:Iva Mandić

P

redsjednik Skupštine Ranko Krivokapić kaže da ne vidi sebe kao lidera opozicije, odbacivši navode da je samo lider URA Žarko Rakčević imao kontakte sa DPS, već su ih imali i on i lider Demosa Miodrag Lekić.

U intervjuu za Atlas televiziju u emisiji Klub A, Krivokapić je kazao da su svi imali kontakte, koji je trebalo da doprinesu do konačnog dogovora.

“Kontaktiram sa onima koji imaju ovlašćenja da kontaktiraju u DPS. Kad ima prilike, kontaktiram i sa predsjednikom Milom Đukanovićem. Kontaktirao sam i kada je počeo dijalog, kontaktirao sam i nakon glasanja o povjerenju Vladi. Naša dužnost je da sarađujemo sa svima koji mogu pomoći da se stvari poprave”, dodao je on.

Krivokapić je ponovio da nije prekršio Ustav time što je otkazao sjednicu na kojoj je trebalo da se raspravlja o njegovom razrješenju.

Najavio je da će tokom aprila zakazati sjednicu sa istim dnevnim redom, odnosno sa 15 vladinih predloga i sa predlogom za njegovo razrješenje, a komentarišući mogućnost da DPS zatraži posebnu sjednicu na kojoj bi se raspravljalo o njegovom razrješenju, naglasio je da je sazivanje bilo koje

Računam da više nije sporno ono što je na papiru.

Suštinski smo pred trenutkom istine, 19. februara bilo je isto stanje.

sjednice isključivo u njegovoj nadležnosti.

Prema njegovim riječima, predlog da izborno zakonodavstvo pređe u nadležnost Specijalnog tužilaštva je dio Predloga sporazuma vlasti i opozicije o slobodnim i fer izborima.

“Treba vidjeti da li je u ovom trenutku najbitnije spriječiti izborne krađe. Za opoziciju nije prihvatljivo da izbori u Tivtu budu održani sredinom ljeta. Nadam se da postoji politička volja kod DPS da se sporazum potpiše, ali ne isključujem mogućnost da do toga i ne dođe”, navodi Krivokapić.

Kako ponavlja, predlog sporazuma vlasti i opozicije o organizovanju fer i slobodnih izbora suštinski je ostao isti kao i 19. februara.

“Računam da više nije sporno ono što je na papiru.

Suštinski smo pred trenutkom istine, 19. februara bilo je isto stanje. Krenuli smo ponovo, ali ne bih rekao u pregovore, jer ovih mjesec dana nije bilo pregovora nego preciziranja odredbi. Ali poslije mjesec smo manjeviše na istom mjestu gdje smo i bili i ajde sad konačno da vidimo da li ima političke volje ili nema”, smatra Krivokapić.

On naglašava da je u Sporazumu sadržano i to da se izborno zakonodavstvo prebaci u nadležnost Specijalnog tužilaštva.

Kontaktiram sa onima koji imaju ovlašćenja da kontaktiraju u DPS. Kad ima prilike, kontaktiram i sa predsjednikom Milom Đukanovićem

Krivokapić

Dogovor o šest pitanja - sporan Tivat Nakon što je 19. februara došlo do kraha političkih pregovora o uslovima za fer izbore, čini se da će narednih dana sporazum ipak biti postignut.

Raško Konjević iz SDP za Antenu M kaže da se došlo do saglasja o najvećem broju pitanja koja su ranije bila sporna.

“Očekivanje jeste da u narednih nekoliko dana dođe do odlučivanja i DPS i od tri opozicione partije, Demosa, SDP i URA, da li je ovaj tekst koji je na stolu prihvatljiv. Da-

kle, tekst je na stolu u političkom smislu i postignuta je saglasnost od sedam spornih pitanja u vezi sa šest”, navodi Konjević.

Objašnjava da je ostalo sporno pitanje izbora u Tivtu, ali napominje da je veoma važno što se postigla saglasnost u vezi sa ANB i Javnim servisom. Navodi da su ocjene Savjeta RTCG na fonu onoga što je bila konstatacija opozicije.

Dritan Abazović iz URA,

ne zna kako bi moglo biti riješeno pitanje Tivta.

“Ako DPS misli da bi bilo dobro za evropski standard da idu na izbore u kojima ne učestvuje znatan dio opozicije, poslije čijih će rezultata kakvi god oni bili, da se podigne velika prašina, ako misle da je to dobro i korisno za Crnu Goru pa i za njih, oni neka iskoriste te njihove zakonske mogućnosti, za nas je to obična farsa”, objašnjava Abazović.

SRIJEDA, 30. 3. 2016.

politika

Foto:Iva Mandić

Ranko Krivokapić odbio da sazove sjednicu Kolegijuma

Azra Jasavić: Prvo smjena predsjednika, pa sve ostalo ⌦⌦ Jovana Đurišić

P

redsjednik parlamenta Ranko Krivokapić odbio je juče zahtjev Pozitivne Crne Gore za sazivanje sjednice Kolegijuma predsjednika Skupštine, navodeći da je uradio sve po Poslovniku.

Pozitivna je tražila hitan sastanak kolegijuma zbog, kako su naveli, samovolje i političkog nasilja koje sprovodi predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić, a koji se odnosi na formiranje kluba poslanika od predstavnika koji su bili na izbornoj listi Pozitivne.

“Krivokapićevi posljednji postupci dokazuju da nije dostojan da vrši funkciju predsjednika Skupštine, a o tome najbolje govori njegovo licemjerno ponašanje”, kaže Azra Jasavić

Krivokapić je u odgovoru Pozitivnoj kazao da je pitanje formiranja kluba poslanika razmatrano na 155. sjednici Kolegijuma 23. marta, kada je, kako je kazao, zaključeno da treba omogućiti formiranje ovog kluba.

“U raspravi je više učesnika konstatovalo da je u novonastalim okolonostima pravičan i na Poslovniku zasnovan stav, u cilju očuvanja reprezentativnosti manjinskih naroda preko svojih klubova da treba omogućiti formiranje kluba Albanska alternativa - URA”, navodi se u odgovoru Krivokapića.

On objašnjava da su odlaskom Đeljošaja iz kluba poslanika četiri partije ostala sa-

mo dva poslanika čije partije su učestvovale na izborima i time obezbijedile partijski izborni legitimitet.

“To bi značilo ukidanje Kluba poslanika HGI - FORCA. U želji da sačuvamo u ovih šest mjeseci već postojeći klub kojeg čine poslanici HGI i Forca, a ne oštetimo Albansku alternativu primijenili smo isti princip da svi poslanici u Forci ne moraju imati partijski izborni legitimitet”, navodi Krivokapić, dodajući da ne vidi svrhu sazivanja sjednice Kolegijuma povodom ovog pitanja.

Jasavić, međutim, smatra da postoji veliki broj razloga za sazivanje sjednice Kolegijuma.

“Kako je to samovoljno, političkim nasiljem, suprotno Poslovniku ovog doma, na svoju inicijativu, formirao Klub poslanika od poslanika koji su bili na listi Pozitivne. Time je pokušao da legalizuje političku korupciju i otimanje mandata, koju su, zapravo, izvršili medijski reke-

5

Jasavić taši. Zajedno sa Krivokapićem konačno su sa tajnog prešli na javni pakt”, kazala je ona.

Jasavić naglašava, da suprotno Poslovniku, Krivokapić pokušava da zakaže novu sjednicu - Premijerski sat, prije nego je završeno zasijedanje na kojem bi trebalo da se glasa o njegovoj smjeni.

“Gospodina Krivokapića moramo pitati i jednu stvar - kako je dozvolio da se prekine sjednica na kojoj je trebalo da se raspravlja o njegovoj smjeni, a pokušava da zakaže novu. To Poslovnik ne poznaje i ono što moramo završiti u parlamentu jeste pitanje njegovog povjere-

nja. Njegovi posljednji postupci dokazuju da nije dostojan da vrši funkciju predsjednika Skupštine, a o tome najbolje govori njegovo licemjerno ponašanje.

Zašto licemjerno? I to ćemo ga pitati na Kolegijumu. Zato što on primjenjuje za sebe beneficije i privilegije, i za njemu bliske političke saveznike, dok se vrlo osvetnički, što je karakteristika gubitnika, ponaša prema svima onima koji ne igraju po njegovim notama”, smatra Jasavić. Ona je poručila da će Pozitivna detaljno informisati javnost o tome šta se raspravljalo na sjednici Kolegijuma predsjednika Skupštine Crne Gore.

Skupština Opštine KOTOR BEZ KVORUMA

Nejasni motivi prekida sjednice Redovna 38. sjednica SO Kotor, na kojoj je trebalo da se raspravlja o izvještaju o radu predsjednika opštine Aleksandra Stjepčevića, juče je odložena zbog nedostatka kvoruma vladajuće koalicije DPSSDP-LP-HGI, odnosno nedolaska odbornika SDP, osim predsjednika kotorskog parlamenta Nikole Bukilice, koji je iz redova te partije.

Sjednici nije prisustvovalo ni 14 odbornika opozicije, koji su podnijeli inicijativu za smjenu predsjednika opštine i koji su imali priliku da je i realizuju. Od opozicije jedino je bio prisutan odbornik Pozitivne Crne Gore. Predsjednik OO DPS Kotor i predsjednik Kluba odbornika DPS Željko Aprcović kazao je da je potpuno nejasno kojim su se političkim motivima vodili određeni odbornici da ne dođu na sjednicu.

“Tim prije jer smo na kolegijumu predsjednika dogovorili zajednički da zakažemo redov-

nu sjednicu, sa željom da razmatramo važne tačke dnevnog reda za građane Kotora i da razmotrimo ono što je zakonska obaveza, a to je izvještaj o radu predsjednika opštine za 2015. godinu. To je bila jedna od tema o kojoj je trebalo da razgovaramo, jer je SDP, kao dio vladajuće koalicije, u dobroj mjeri učestvovao i u radu prošle godine i u koncipiranju samog izvještaja koji je na današnjem dnevnom redu”, rekao je Aprcović.

Predsjednik SO Kotor Nikola Bukulica rekao je da nedolazak njegovih kolega ne znači raskid koalicije, već da je riječ samo o nekim nerazjašnjenim pitanjima između DPS i SDP, vezanim za krupne razvojne projekte, te da se nada njihovom razjašnjavanju.

■■ sdp: produbiljivanje krize

SDP Kotor obratio se sa više inicijativa u cilju ostvarivanja

životnih interesa građana kao preduslova za slobodne i poštene izbore, navodi se u saopštenju te partije povodom neodržavanja sjednice SO Kotor.

“DPS još uvijek ne želi da se suoči sa krizom koja se produbljuje i odbija da da adekvatan politički odgovor u skladu sa demokratskim potrebama građana u ovom trenutku. U tim uslovima SDP ne želi da raspravlja o izvještaju o radu predsjednika opštine Kotor dok se inicijativa o vlasti izbornog povjerenja ozbiljno ne razmotri. Stabilnost i fer izbori moraju biti prioritet za sve koji ne žele lov u mutnom i ne strahuju od slobodne volje građana”, navode iz OO SDP Kotor.

■■ DPS: ne postoji razlog

Sa druge strane, u OO DPS navode da u Kotoru do sada nije bilo govora o krizi unutar lokalne koalicione vlasti, pa ih čudi što OO SDP odjednom pominje “produbljivanje krize”.

“Ne postoji nijedan objektivan razlog zbog koga odbornici SDP nijesu prisustvovali sjednici Skupštine, koja je zakazana u skladu sa zakonskim obavezama i uz saglasnost predstavnika svih odborničkih klubova”, stoji u saopštenju OO DPS. OO DPS navodi da su u koncipiranju izvještaja o radu predsjednika opštine, koji je juče trebalo da bude raz-

matran, aktivno učestvovali predstavnici SDP, koji pokrivaju značajna mjesta u lokalnoj samoupravi.

“Posebno naglašavamo da tokom prethodne godine nije bilo nijedne primjedbe na rad lokalne samouprave, kao ni na odluke koje su predložili koalicioni partneri u izvršnoj lokalnoj vlasti i u kotorskom parlamentu”, navode iz DPS .

Oni smatraju da se postavlja objektivno pitanje da li SDP u ovom trenutku preispituje i povjerenje u svoju partiju ako, kako naglašavaju, traže “garancije za vlast izbornog povjerenja i dogovor političkih subjekata podjelom izbornih funkcija u opštini Kotor”.

I.K.

ekonomija 1.1200 0.7845 126.93 1.0920 77.145 123.01 7.5236

SRIJEDA, 30. 3. 2016.

Au = 1,227.30$

Montenegro berza

USd: gbP: jpy: chF: RUB: rsd: hrk:

Plemeniti metali

Kursna lista

6

AG=15.16$

Naziv JGPK TECG TREN MLIN BUDR

Najveći promet

LUTRIJA CRNE GORE I DŽEK POT TRAŽE REAKCIJU MINISTARSTVA FINANSIJA

Nadležni organi moraju ispitati rad vukčevića

Cijena Količina Obim u € Promjena 13,3462 1.300 17.350,0900 -1,14% 3,8422 4.472 17.182,4700 0,58% 0,0529 255.000 13.496,5000 -2,04% 3,0000 1.764 5.292,0000 0,00% 5,8118 850 4.940,0000 11,77%

Iz Lutrije i Džek pota su kazali da je nevjerovatan broj nezakonitih akata Uprave tokom mandata Moštrokola, Ćulafića i Vukčevića, o čemu postoje dokazi

U Lutriji i Džek potu tvrde da posjeduju desetine nezakonitih pravnih akata i falsifikata sa Vukčevićevim potpisom

Ministarstvo finansija poništilo je nedavno rješenje Uprave za igre na sreću jer je utvrđen veliki broj nezakonitosti na štetu kompanija Džek pot i Lutrija Crne Gore.

Zbog nepravilnosti, u pomenutim kompanijama tvrde da im je nanijeta šteta zbog čega su pozvali nadležne organe da ispitaju rad direktora Uprave za igre na sreću Ilije Vukčevića.

Hotel Otrant u vlasništvu je ulcinjske firme Argos

■ Nezakoniti akti Iz Lutrije i Džek pota su saopštili da nije bilo potrebno mnogo pravničkog znanja da bi se vidjela količina nezakonitosti u rješenima koja je donio Vukčević, a koja su po žalbama Džek pota zbog nezakonitosti poništena od strane Ministarstva finansija kao

NAJAVLJENE PRVE GRUPE GOSTIJU U ULCINJU

Otvaranje hotela Otrant 8. aprila Hotel Otrant, koji se nalazi na početku Velike ulcinjske plaže, biće otvoren 8. aprila, a već su najavljene i prve grupe gostiju.

Prema saznanjima portala Ul-info, radi se uglavnom o učesnicima teniskog turnira koji počinje 11. aprila na terenima kluba Belvi. Tokom aprila biće otvoreni i svi drugi veliki hotelski objekti na ulcinjskoj rivijeri.

Otrant je poslovao u okviru Ulcinjske rivijere

10,6

u koju je 2004. godine uveden stečaj zbog duga od 231.000 eura prema Elektroprivredi. Nakon toga je hotel za 2,5 miliona eura prodat ruskoj kompaniji Barkli SK, koja je naknadno preimenovana u Barkli Montenegro. Vlasnik ulcinjskog hotela od novembra 2011. godine postala je švajcarska banka NLB Interfinanz jer joj Barkli Montenegro nije vratio kredit od 9,4 miliona.

Hotel je nakon toga izdat u zakup ulcinjskoj firmi Argos, koja je u aprilu 2013. godine postala njegov vlasnik. Argos je hotel Otrant kupio miliona eura iznosi- od banke NLB Interfinanc za 10,6 miliona eula je cijena po kojoj je ra, na 20 rata. Kapara za kupovinu hotela biArgos kupio Otrant od la je milion, a posljednja rata, koja na naplatu banke NLB Interfinanc dospijeva u aprilu 2022. godine, iznosi 3,5 miliona eura, prenosi Mina-biznis.

ekonomija

SRIJEDA, 30. 3. 2016.

Naziv BUDR ZETP PLAP MORA TECG

dobitnici

Cijena

5,8118 0,6337 0,1500 1,0600 3,8422

Količina

Obim u €

Promjena

850 4.940,0000 1.894 1.200,2100 10.092 1.513,8000 1.420 1.505,2000 4.472 17.182,4700

11,77 7,41 7,14 6,00 0,58

Naziv ULRI PREN KOGE TREN JGPK

7

gubitnici

Cijena Količina Obim u € Promjena 8,1500 43 350,4500 -4,12 0,8737 3.608 3.152,3300 -2,78 0,1610 2.100 338,1000 -2,42 0,0529 255.000 13.496,5000 -2,04 13,3462 1.300 17.350,0900 -1,14

nadležnog drugostepenog organa. cilj im je da skrenu pažnju javnosti i tužilaštva “To se dogodilo upravo u momentu kada je sa koruptivnih djela u vezi sa nelegalnim priVukčević preko pseudotabloidnih medija sam ređivanjem igara na sreću u kome su učestovaza sebe, bez ikakvog pokrića u činjenicama, izja- li ili učestvuju”, istakli su u Džek potu i Lutriji. vio da su mu ‘za donošenje svih odluka reperi zakoni i savjest’. Rješenja Ministarstva finan- ■ Nije ovo 1948. godina sija upravo potvrđuju suprotno, tj. da mu reperi prilikom donošenja nezakonitih rješenja nijeU Lutriji ističu i da su već duži period ukasu bili zakoni i savjest, nego nezakonitost i piz- zivali da Vukčević u svojstvu vršioca dužnosti ma”, kazali su u Džek potu i Lutriji. direktora Uprave, kao i njegovi prethodZbog nesavjesnog rada, kako ističu nici, uzurpirao zakonske propise, te u Džek potu, Vukčević je sebe iz popokušao da zagospodari zakonizicije vršioca dužnosti direktora ma i pravima.

Uprave za igre na sreću bez ikak“Sebi je dodijelio ulogu da ve potrebe i razloga doveo u podijeli tobože moralne, ljudske ziciju visećeg vršioca dužnosti i profesionalne ocjene o drudirektora. gima. Njegov bijes protiv nas “Za to mu nijesu krivi Lutrije eskalirao nakon što smo ja, Džek pot i Sava Grbović. javnost obavijestili da je na Nezakonita rješenja Vukčevimjesto v.d. direktora Uprave ćeve privatizovane Uprave nidošao sa sve konfiktom inteje Grbović. Štaviše, posjedujeresa kao bivši uposlenik razlimo desetine nezakonitih pravčitih privrednih subjekata renih akata i falsifikata sa Vukčevigistrovanih za obavljanje ‘kocćevim potpisom. Sigurni smo da će i karskog biznisa’, tvrde u Lutriji.

Vukčević ti nezakoniti akti predstavljati osnov za Zbog ranijih upozorenja i novih otnjegovo krivično gonjenje. Nevjerovatan je broj krivenih nezakonitosti pomenute kompanije nezakonitih akata Uprave tokom mandata Mo- očekuju da Ministarstvo finansija i drugi nadštrokola, Ćulafića i Vukčevića, o čemu postoje ležni organi preispitaju zakonitost rada Vukčedokazi, a uporno se prozivaju Lutrija i Džek pot vića, njegovih prethodnika koji se već nalaze za navodne nezakonitosti i privilegije. Naravno, pod pažnjom državnog tužilaštva, kao i Uprave za igre na sreću u cjelini.

“O daljem toku ponovljenog postupka, kao i desetine drugih postupaka pred Upravom, Ministarstvom finansija, Vladom, Tužilaštvom i drugim nadležnim institucijama blagovremeno ćemo obavještavati javnost. Grdno se varaju VukNevjerovatan je broj nezakonitih akata čević i njegovi mentori ukoliko misle da je ovo Uprave tokom mandata Moštrokola, Ćula- 1948. godina, te da će biti u prilici da propisano fića i Vukčevića, o čemu postoje dokazi, a zakonom i vladavinu prava mogu mijenjati Gebelsovskim metodama u sprezi sa pseudotablouporno se prozivaju Lutrija i Džek pot za idnim medijima i interesnim grupama iz državnavodne nezakonitosti i privilegije ne administracije”, zaključeno je u saopštenju.

Ulcinjska solana “Bajo Sekulić”

potpredsjednica Opštine Ulcinj Zenepa Lika

KfW dala grant od 3,5 miliona eura za ulcinjsku solanu

preduslov za dobijanje tih sredstava da se Solana upiše na Ramsarsku listu zaštićenih močvarnih područja, kazala je Lika

Njemačka razvojna banka KfW odobrila je 3,5 miliona eura granta za ulcinjsku solanu, saopštila je potpredsjednica Opštine Ulcinj Zenepa Lika.

Ona je Radiju Crne Gore kazala da je preduslov za dobijanje tih sredstava da se Solana upiše na Ramsarsku listu zaštićenih močvarnih područja, prenosi portal UL-info.

“To je ogromna suma koja bi pomogla da se

devastirani prostor Solane i njena infrastruktura saniraju”, dodala je Lika.

Vlada već mjesecima odbija da Solanu nominuje za Ramsarsko područje.

Podsjećanja radi, Ustavni sud je nedavno donio odluku kojom se utvrđuje da Odluka o izmjeni i dopuni Prostornog plana Crne Gore do 2020. godine, koju je donijela Skupština 26. jula 2012. godine, a kojom je zemljište Solane određeno kao zaštićeno područje, umjesto građevinskog zemljišta, nije u saglasnosti sa Ustavom i zakonom.

8

EKONOMIJA

SRIJEDA, 30. 3. 2016.

NACIONALNI AVIO-PREVOZNIK ZVANIČNO POČEO LJETNJU SEZONU

MA ponovo leti ka Londonu, Lionu, Sankt Peterburgu Nacionalni avio-prevoznik Montenegro erlajns (MA) od nedjelje saobraća prema ljetnjem redu letjenja, koji će važiti do 29. oktobra, čime je zvanično počeo ljetnju turističku sezonu.

Shodno ljetnjem redu letjenja, povećan je broj letova prema svim destinacijama koje obavlja MA u toku zime, ali i ponovo uveden saobraćaj ka Londonu, Kopenhagenu, Lionu, Diseldorfu i Sankt Peterburgu.

Kada je riječ o čarter saobraćaju, on će se realizovati po ustaljenom redu letjenja za Bari i Napulj.

“Kao novost u čarter saobraćaju posebno ističemo prvi put ugovorenu seriju čarter letova za Bratislavu, koji će se realizovati od juna do septembra.

Takođe, kao i prethodnih sezona, očekujemo realizaciju čarter letova prema glavnom gradu Azerbejdžana Bakuu i jermenskom Jerevanu”, kazali su u MA.

Kiša nije omela okupljanje: Bivši radnici Boksita

BIVŠI RADNICI BOKSITA UPOZORILI

Nadležni da uplate staž ili radikalizacija protesta

Ljetnji red letjenja važiće do 29. oktobra

Bivši radnici Rudnika boksita najavili su juče da će radikalizovati proteste, ukoliko im do 6. aprila ne bude uplaćen radni staž, čime bi ostvarili pravo na trajnu penziju.

Nezadovoljni što im se niko od nadležnih ne obraća u cilju rješavanja njihovih zahtjeva, bivši rudari su na protesnom okupljanju ispred sektora Transporta poručili da im je strpljenje na izmaku.

Koje radikalne mjere će preuzeti ako njihov zahtjev ne bude ispunjen rudari nijesu željeli da saopšte.

“Predstavnici Ministarstva ekonomije obećali su nam na jednom od sastanaka da će naš problem biti riješen do 30. marta. Međutim, niko nas nije kontaktirao da nas obavijesti šta se dešava sa našim zahtjevom”, kazao je u ime bivših radnika Mujo Muratović.

Bivši radnici Boksita, njih oko 400, traže uplaćivanje radnog staža za period od 1. jula 2009. do kraja 2010. godine, zbog čega imaju privremena, a ne trajna rješenja o penziji.

M.R.

POSLOVANJE U PROŠLOJ GODINI

Centrojadran u dobitku Kompanija Centrojadran Bar završila je prošlu godinu sa neto profitom od 218.720 eura, skoro 24 odsto manjim nego 2014.

Poslovni prihodi preduzeća su, prema izvještaju objavljenom na sajtu Montenegroberze, smanjeni pet odsto na 1,76 miliona eura.

Visina snijega jedan metar Visina snijega u crnogorskim ski-centrima dostigla je juče 105 centimetara. Prema podacima objavljenim na sajtu Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, visina snijega na skijalištu Savin kuk bila je od 38 do 105 centimetara.

Na skijalištu Kolašin 1450 visina snijega iznosila je između 17 i 27 centimetara.

Poslovni rashodi kompanije su na kraju decembra porasli neznatno na 1,52 miliona eura. Od toga se na nabavnu vrijednost prodate robe odnosilo 980.820 eura.

Troškovi zarada, njihovih naknada i ostali lični rashodi iznosili su 259.840 eura.

(Mina-biznis)

SRIJEDA, 30. 3. 2016.

HRONIKA

9

U POLICIJI SASLUŠANO NEKOLIKO SLUŽBENIKA MINISTARSTVA

MVPEI: Sarađujemo u istrazi o diplomatskoj pošiljci sa drogom

Nadležni za sada nijesu uzeli izjavu od sekretara Ministarstva Predraga Stamatovića Foto: Dejan Lopičić

Kurir ne podliježe odgovornosti Zapečaćena diplomatska pošta ili pošiljka po Bečkoj konvenciji uživa diplomatski imunitet, i po pravilu ne podliježe carinskom niti drugom pregledu. Pošiljka može biti u formi od pisma do teretnog brodskog kontejnera. Prati je obično i diplomatski kurir, koji ne može biti uhapšen ni zadržan, što je Mugoša očigledno znao i pokušao da zloupotrijebi.

U okviru izviđaja koji se vodi povodom crnogorske diplomatske pošiljke u kojoj je u oktobru prošle godine u Njemačkoj nađena droga, podgorička policija je minulih dana saslušala više službenika Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija (MVPEI). Prema nezvaničnim saznajima DN, među njima nije generalni sekretar tog ministarstva Predrag Stamatović, niti je ovim povodom on pozivan na saslušanje u Tužilaštvo, kako su to objavili pojedini mediji.

Iz ovog Vladinog resora Dnevnim novinama je rečeno da su veoma zainteresovani da se slučaj do

TEK KADA POLICIJA PRIKUPI OBAVJEŠTENJA U VEZI SA SPORNOM DIPLOMATSKOM POŠILJKOM, U CIJELU PRIČU ĆE SE UKLJUČITI VIŠE TUŽILAŠTVO U PODGORICI

kraja rasvijetli. Odbili su, međutim, da otkriju, koje se njihove kolege dovode u vezu sa sumnjivom pošiljkom koju je prevozio Podgoričanin Saša Mugoša protiv kojeg je, nakon hapšenja, pokrenut krivični postupak u Njemačkoj. „Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija izražava veliku zainteresovanost za rješavanje ovog slučaja i sa svim organima aktivno sara-

Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija izražava veliku zainteresovanost za rješavanje ovog slučaja i sa svim organima aktivno sarađuje na njegovom razrješenju

Jovićević: Utvrdićemo ko je bio uključen u šverc Komentarišući ovaj slučaj, Viša državna tužiteljka u Podgorici Vesna Jovićević kazala je nedavno za DN da je u toku postupak utvrđivanja svih okolnosti pod kojima je Podgoričanin Saša Mugoša uhvaćen u Njemačkoj. Od posebne važnosti istražitelja biće, kako je kazala, da se utvrdi ko je bio

uključen u šverc narkotika.

“Od posebne važnosti je da Tužilaštvo utvrdi da li je predmetna droga koju je prevozilo ovo lice rezultat samostalnog djelovanja ili su bila uključena i druga lica, koja se mogu dovesti u vezu sa odašiljanjem diplomatske pošte”, objasnila je tada Jovićević.

đuje na njegovom razrješenju. Imajući u vidu da istražne radnje još traju, ne možemo komentarisati spekulacije”, navodi se u odgovorima.

Tek kada policija prikupi obavještenja u vezi sa spornom diplomatskom pošiljkom, u cijelu priču će se uključiti Više tužilaštvo u Podgorici. Očekuje se da će u međuvremenu biti dostavljena i dokumentacija koju su doma-

ći nadležni organi tražili iz Njemačke posredstvom međunarodne pravne pomoći, jer je upravo u toj zemlji otkriven cijeli slučaj.

Droga je pronađena prilikom pretresa kombija sa crnogorskim diplomatskim tablicama kojim se Mugoša dovezao do granice Njemačke i Austrije. Iz Ministarstva je ranije saošteno da se radi o osobi koja je povremeno, kao privatni prevoznik, pružala usluge prevoza-preseljenja diplomatskih službenika njihovog ministarstva.

Mugoša je vlasnika firme “Mugi komerc”, a po saznanju DN, na dan kada je uhapšen kod njega je nađena falsifikovana diplomatska dokumentacija sa kojom je pokušao da pređe granicu.

S.K.-J.M.

Do sada nema zvaničnih podataka o vrsti i količni droge koja je prije pola godine zaplijenjena u Njemačkoj. SpeJovićević kuliše se da je riječ o kokainu

10

HRONIKA

SRIJEDA, 30. 3. 2016.

Aum šinrikjo: agencija za nekretnine p

Sektaši tražili ugovor skloplj Šuković sa lica mjesta odvezena u KCCG

U centru podgorice povrijeđen pješak

Udario djevojku dok je prelazila ulicu U saobraćajnoj nezgodi koja se juče u 16.10 sati dogodila u centru Podgorice povrijeđena je Milica Šuković (26), kojoj je tom prilikom slomljena ruka.

Prema saznanju DN, nju je, dok je prelazila ulicu, udarilo automobil “tojotacelica” (PG FK 507) kojim je upravljao Boris Kolorogić (19), u trenutku kada je

iz pravca Bulevara Svetog Petra Cetinjskog skrenuo ulijevo na Bulevar Kralja Nikole.

Kola Hitne pomoći ubrzo su stigla na mjesto nezgode i prebacila povrijeđenu u Klinički centar Crne Gore. Po nalogu osnovne državne tužiteljke Ivane Medojević, policija je izvršila uviđaj.

S.K.

optuženi za ubistvo hirurga u penziji:

Nijesam ubio brata, to je učinio sam

Nikšićanin Žarko F. Pavićević (74) kleo se juče u Višem sudu u Podgorici da nije ubio brata Rajka, hirurga u penziji, 1. oktobra prošle godine, u porodičnoj kući u selu Miločani kako je to predstavljeno optužnicom Višeg državnog tužilaštva. „Ja, Žarko Filipov Pavićević, ga nijesam ubio, niti ću to ikada priznat. Neka se nađe taj majčin sin koji će da kaže da sam ga ja ubio. Ja sam prav, zdrav, čitav i svjestan. Mom bratu su dojadile njegove muke.

Bio je u bolnici u Nikšiću, ali su ga otpustili jer nijesu htjeli da rade oko njega, zato što ga je trebalo pazi-

ti kao majka malo dijete“, tvrdio je Pavićević.

Optuženi je ispričao da je u kupatilu prao Rajkovu garderobu i posteljinu, te da se u kritičnom trentku njegov brat nalazio na udaljenosti od oko 10,15 metara. „Sjedio je na kauču i vjerovatno je pao na šporet, stolčić i patos i tako sebi nanio povrede. Kada sam se vratio, našao sam ga da je pao, čelom prislonjen na šporet na drva, koji je bio vruć jer sam naložio vatru. Bio je sav krvav. Pokušao sam da ga podignem, meni je ispadao iz ruku i udario glavom i potiljkom o ivice stola“, naveo je optuženi.

S.K.

Dvojica Rusa koja su ugovarala smještaj izgledala su mirno i navodno su planirali da rade iz hotela, kazali su sagovornici DN

⌦⌦ Svetlana Kumburović Dvojica ruskih državljana koji su u ime sekte “Aum šinrikjo” pregovarali o izdavanju hotela “Perjanik” izgledala su bezazleno, kao fini i mirni momci koji su navodno planirali da u danilovgradskom hotelu obavljaju kompjuterske poslove, kazala je sagovornica DN iz podgoričke agencije “108 nekretnine” koja je sa njima imala neposredan kontakt.

■■ Perjanik izabran slučajno

Prema njenim riječima, prilikom dogovaranja posla ništa nije bilo neobično, pa je ugovor kod notara zaključen nakon svega pola sata pregovora.

“Dobili smo upit putem mejla i odgovorili smo na njega, iako to nije primarna djelatnost agencije, već se bavimo prodajom nekretnina. Tražili su deset soba za 20 ljudi, ali su insistirali da u iznajmljenom prostoru ne bude hotelskog osoblja. Iz ranijeg iskustva smo znali da je to teško naći, pa smo kontaktirali hotel

Moj je poslovni cilj sticanje prihoda i kada sam dobio ponudu prihvatio sam je jer mi je bila isplativa, iako ranije nijesam imao sličnih predloga. Ugovor je ovjeren kod notara i sve je išlo preko agencije. Jedan od osnovnih zahtjeva je bio da u hotelu nema osoblja

Perjanik čija je prodaja prethodno oglašena kod nas. Kada smo se dogovorili sa vlasnikom hotela, dva mladića, ruska državljanina, došli su na sastanak, pogledali su objekat i potom je sklopljen ugovor kod notara…Tražili su da u objektu ne bude osoblja, a pominjali su i da će raditi neke kompjuterske poslove zbog čega su insistirali na internetu”, kazali su iz Agencije.

Spekuliše se da su stranci 12-dnevni boravak u hotelu platili 10.000 eura. Iz agencije, međutim, nijesu željeli da otkriju koliko su novca neobični klijenti platili za ovu višednevnu posjetu.

To nije htio da kaže ni vlasnik “Perjanika” Vučko Rovčanin sa kojim su DN juče razgovarale.

“Moj je poslovni cilj sticanje prihoda i kada sam dobio ponudu prihvatio sam je jer mi je bila isplativa, iako ranije nijesam imao sličnih predloga.

Ugovor je ovjeren kod notara i sve je išlo preko agencije. Jedan od osnovnih zahtjeva je bio da u hotelu nema osoblja već da im se ustupi cijeli objekat za period od 16. do 28. mar-

Osumnjičeni za vrbovanje i obučavanje za vršenje terorizma Iako su stranci napustili Crnu Goru, Specijalno tužilaštvo nastavlja izviđaj u ovom slučaju a predmet je foriran zbog postojanja osnova sumnje da je izvršeno krivično djelo vrbovanje i obučavanje za vršenje

terorističkih djela, saopšteno je juče iz te institucije. U saopštenju se navodi da su tokom pretresa hotelskih soba koje su koristili, izuzeti predmeti koji mogu biti od značaja za dalji postupak.

SRIJEDA, 30. 3. 2016.

posredovala u iznajmljivanju hotela

samo internet, jen kod notara

HRONIKA

11

VJEŠTACI TREBA DA DAJU MIŠLJENJE

Ljubo Bigović bio na pregledu u Dobroti

Bigović Hotel “Perjanik” ta na šta sam ja i pristao”, naveo je Rovčanin.

■■ Sobe ostale uredne

Iako ih je policija u petak uhvatila na prepad, sobe koje su koristili za njima su ostale u sasvim normalnom, urednom stanju, tvrdio vlasnik “Perjanika” Vučko Rovčanin. Pojedini mediji, međutim, pišu da je policija prilikom upada u prostorije zatekla prekrivene kamere, navučene zavjese, te da je većina stranaca imala vidne povrede po glavi, zadobijene najvjerovatnije usljed obreda koje su sprovodili.

Crnogorski istražitelji su za neobičnu posjetu saznali od inostranih bezbjednosnih službi. U sinhronizovanoj policijskoj akciji koja je uslijedila, u “Perjaniku” i hotelu Ramada u Podogorici uhapšeno je 58 stranaca i to 43 iz Rusije, sedam i Bjelorusije, četiri iz Japana i jedan iz Uzbekistana. Iz soba su tada izuzeti elektronski uređaji koji će biti vještačeni.

Saslušanja su trajala satima,

Tražili su deset soba za 20 ljudi, ali su insistirali da u iznajmljenom prostoru ne bude hotelskog osoblja. Iz ranijeg iskustva smo znali da je to teško naći, pa smo kontaktirali hotel Perjanik čija je prodaja prethodno oglašena kod nas.

a onda su svi pušteni na slobodu. Iako se u prvi mah spekulisalo da se ova grupa povezuje sa terorizmom, prilikom pretresa nije pronađeno oružje, a protjerani su samo zbog neprijavljivanja boravka.

Grupa Japanaca i Rusa koja je prekjuče protjerana iz Crne Gore pripada kvazireligioznom pokretu koji je 1995. godine izvršo najstravičniji napad u Tokiju od Drugog svjetskog rata, kada su nervnim gasom u

Vlasnik kažnjen zbog neprijavljivanja gostiju Rovčanin je u razgovoru za DN objasnio da je prihvatio uslov gostiju da za vrijeme njihovog boravka hotel bude prazan i bez osoblja.

Ipak, njihov dolazak su, kako je kazao, ispratili recepcioneri. “Nekoliko njih koji su došli u prvi mah je evidentirano na recepciji i njihov boravak je prijavljen. Kasnije je osoblje hotela napustilo objekat, pa nijesam mogao ispratiti ko je još gost pa ih nijesam ni mogao prijaviti. Zbog neprijavljivanja boravka pojedinim članovima ove grupe mi je izrečena i kazna”, kazao je Rovčanin. metrou pobili 13 ljudi, a hiljade se dan-danas bori sa posljedicama. SAD su ovaj pokret označile kao “terorističku organizaciju”.

Baranin Ljubo Bigović, jedan od osuđenih za ubistvo policijskog funkcionera Slavoljuba Šćekića juče je doveden na pregled u Psihijatrijsku bolnicu u Dobroti.

Bigović je doveden u pratnji zatvorskih čuvara, specijalaca, te službenika kotorske policije, pod čijim budnim okom je bio i tokom boravka u bolnici. Tim vještaka treba da da mišljenje koliko njegovo psihičko stanje utiče na napredovanje bolesti crijeva - kolitis, sa kojom se bori u posljednje dvije godine. Nakon pregleda vraćen je u zatvor.

Bigović, koji je osuđen na maksimalnih 30 godina zatvora zbog ubistva visokog policijskog inspektora Šćekića, boravio je krajem prošle godine nekoliko dana u Institutu za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju „Dr Si-

mo Milošević” u Igalu.

Prije toga bio je upućen na liječenje u Klinički centar Crne Gore zbog lošeg zdravstvenog stanja.

Konzilijum te zdravstvene ustanove dao je nalaz i mišljenje kojim je Bigoviću omogućio da ode u Igalo na rehabilitaciju.

Pored Bigovića, za ubistvo Slavoljuba Šćekića na 30 godina zatvora osuđeni su i Saša Boreta, Milan Šćekić i Ljubo Vujadinović.

Krajem februara 2015. godine krivično vijeće sudije Apelacionog suda Dragiše Rakočevića potvrdilo je presudu kojom su njih četvorica osuđeni na ukupno 120 godina robije zbog ubistva policijskog inspektora. Boreta i Bigović osuđeni su za podstrekavanje na ubistvo, a kao direktni izvršioci označeni su Ljubo Vujadinović i Milan Čila Šćekić.

I.K.

Bigović je osuđen na maksimalnih 30 godina zatvora zbog ubistva visokog policijskog inspektora Slavoljuba Šćekića

12

društvo

SRIJEDA, 30. 3. 2016.

ZAKLJUČAK Upravnog odbora projekta

Ostvareni dobri rezultati u oblasti socijalne zaštite

Od jula prošle do marta ove godine ostvareni su značajni rezultati na reformi sistema socijalne i dječje zaštite, konstatovano je na trećem sastanku Upravnog odbora projekta “Nastavak reforme sistema socijalne i dječje zaštite”.

“Odbor je zaključio da su ključni prioriteti Ministarstva po pitanju razvoja usluga socijalne i dječje zaštite do kraja tekuće godine: jačanje institucija sistema socijalne i dječje zaštite, razvoj usluge

pomoć u kući za stara lica i produžetak ugovora za nacionalnu SOS liniju za žrtve nasilja u porodici, nastavak promocije hraniteljstva, nastavak Plana transformacije dječjeg Doma “Mladost” u Bijeloj sa preporukama sprovedenog istraživanja sa korisnicima uz preporuku da se do kraja tekuće godine nastavi sa istraživanjem zadovoljstva korisnika reformom i aktivnostima koje sprovodi Ministarstvo rada i socijalnog staranja u saradnji sa

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac Fond rada, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

Nabavka usluga rezervacije avio karata i hotelskog smještaja za potrebe Fonda rada, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDVom 6.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 01-05-357/1-16 od 28.03.2016 godine objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi http://www.ujn.gov.me/ dana 28.03.2016.godine. Lice za davanje informacija Ksenija Mirković, telefon 069 101 910, e-mail: ksenija.mirkovic@frada.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac JU OŠ „BRAĆA RIBAR“, Partizanski put 40, Nikšić, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI ORGANIZOVANJE ĐAČKE EKSKURZIJE UČENIKA DEVETIH RAZREDA, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 13.000.00€. Tenderska dokumentacija broj 02 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 29.03.2016. godine. Lice za davanje informacija Ana Milić, telefon 040 231 507, 068 807 944 , e-mail bracaribar@t-com.me.

INFORMATIVNA AGENCIJA raspisuje oglas za: GLAVNOG UREDNIKA Opis posla i kvalifikacije: • Vođenje i obuka tima za pisanje članaka za društvene medije • Odlično poznavanje engleskog jezika i dvije godine radnog iskustva • Uređivanje sadržaja i izrada finalne verzije • Motivisanje i razvoj redakcije Odlično radno okruženje, plata u zavisnosti od kvalifikacija

SARADNIKE ZA DRUŠTVENE MEDIJE Opis posla i kvalifikacije: • Djevojke za pisanje sadržaja na različite teme • Odlično poznavanje engleskog jezika i društvenih medija • Energična, pozitivna, obraća pažnju na detalje • Sposobnost da radi brzo i sa rastućim timom Odlično radno okruženje, plata u zavisnosti od kvalifikacija Prijave slati na mail info@tojeto.me

međunarodnim partnerima, kao i da je konstatovana značajna saradnja Vladinih institucija sa međunarodnim partnerima u reformi sistema socijalne i dječje zaštite i njen nastavak u predstojećem periodu”, navodi se u saopštenju Ministarstva rada i socijalnog staranja.

Sastanku su prisustvovali ministarka rada i socijalnog staranja Zorica Kovačević, šef Sektora za implementaciju projekata u Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori Andre Lis, stalna predstavnica UNDP-a i stalna koordinatorka Sistema UN u Crnoj Gori Fiona Mekluni,

šef predstavništva UNICEFa za Crnu Goru Bendžamin Perks, direktor Direktorata za socijalnu i dječju zaštitu u Ministarstvu rada i socijalnog staranja Goran Kuševija, direktor Zavoda za socijalnu i dječju zaštitu Drago Spaić i consultant UNICEFa Marko Milanović. J.V.Đ.

projekta “Obrazovanjem do socijalne inkluzije”

Što više RAE na fakultetima U Crnoj Gori treba nastaviti primjenu mjera afirmativnih akcija radi omogućavanja većeg i kvalitetnijeg pristupanja Roma, Egipćana i Aškalija visokom obrazovanju, ocijenila je juče, tokom predstavljanja projekta “Obrazovanjem do socijalne inkluzije”, projekt menadžerka Centra za demokratiju i ljudska prava CEDEM Marija Vuksanović.

Projekat će, kako je rekla, biti realizovan do 15. juna naredne godine u Podgorici, Beranama, Bijelom Polju, Rožajama i Ulcinju, i u kosovskim opšti-

Sa prezentacije projekta

nama Peć, Istok i Đakovica Projekat realizuju CEDEM, Pedagoški centar Crne Gore PCCG, nevladina organizacija Enfantas u partnerstvu sa Kosov-

skim obrazovnim centrom i Bethany Christian Services, a finansira ga Evropska unija kroz Program prekogranične saradnje Crna Gora – Kosovo. J.V.Đ.

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava

Čas o problemu prisilnih brakova Ministarstvo za ljudska i manjinska prava organizovaće danas Javni čas u Osnovnoj školi “Božidar Vuković Podgoričanin”, u cilju jačanja svijesti mlade populacije o problemu prisilnih brakova kod Roma i Egipćana.

Učenicima će se, kako je najavljeno, u uvodnom dijelu obratiti ministar za ljudska i manjinska prava Suad Numanović i direktorica škole Ljubinka Nedić.

“Djeci će o ovom problemu i modelima pružanja pomoći govoriti predstavnici Kancelarije za borbu protiv trgovine ljudima, Misije OSCE u Crnoj Gori, Ministarstava za ljudska i manjinska prava, Ministarstva rada i socijalnog staranja, Romskog obrazovanog fonda, kao i nevladinih organizacija RAE mreža Prva i Centar za romske inicijative”, navodi se u saopštenju resornog

ministarstva.

U procesu evropskih integracija Crne Gore poboljšanje položaja pripadnika marginalizovanih grupa je, kako se dodaje, visoko na agendi Vladine politike.

“Ovom oblašću se kroz multidisciplinarni pristup bavi više relevantnih institucija, u cilju unapređenja položaja u kojem se nalaze, i njihove pune inkluzije”, navodi se u saopštenju.

J.V.Đ.

SRIJEDA, 10. 9. 2014.

društvo

13

Institut za javno zdravlje: PORAST BROJA OBOLJELIH

Maloljetni pacijent četvrta žrtva gripa

Maloljetni pacijent preminuo je protekle sedmice od posljedica virusa gripa. To je ujedno četvrti smrtni slučaj u ovoj sezoni. Iz Instituta za javno zdravlje navode da se bilježi porast broja registrovanih slučajeva oboljenja sličnih gripu.

“U Centar za kontrolu i prevenciju bolesti Instituta za javno zdravlje, tokom protekle nedjelje pristigla je jedna prijava smrti od influence tipa A. To je četvrti registrovani smrtni slučaj gripa u ovoj sezoni. Riječ je o maloljetnoj osobi, koja je od rođenja bolovala od teških hroničnih bolesti, kod koje je postojao povećan rizik od razvoja komplikacija gripa, i nije bila vakcinisana protiv gripa”, kaže se u saopštenju Instituta.

Tokom prethodne sedmice, kako dodaju, registrovano je 205 oboljelih osoba, sa incidencijom 33/100.000 stanovnika. “Najveći broj oboljelih registrovan je u dobnoj grupi od 25

Najefektivnija mjera prevencije grip je vakcinacija, pa preporučujemo da se sve osobe koje su u povećanom riziku od razvoja komplikacija vakcinišu do 64 godine starosti. U Centru za medicinsku mikrobiologiju Instituta, PCR dijagnostikom zaključno sa 27. marta potvrđeno je prisustvo antigena virusa gripa tipa A kod 155 pacijenata i antigena virusa gripa tipa B kod sedam pacijenata”, navodi se u saopštenju.

Subtipizacijom je, kako se dodaje, u cirkulaciji dokazano prisustvo i virusa gripa tipa A(H1N1pdm09), tipa A(H3N2) i tipa B. U cilju sprečavanja širenja bolesti na zdrave osobe, podsjećaju iz Instituta, potrebno je pridržavati se opštih preventivnih mjera.

U cilju preveniranja obolijevanja od gripa u bolnicama iz Instituta savjetuju građanstvu da ograniče posjete hospitalizovanim bolesnicima

“Oboljela osoba ne treba da ide na posao, a dijete u školu ili vrtić, već da ostane kod kuće do prestanka simptoma. Prilikom kijanja i kašljanja potrebno je prekriti usta i nos papirnatom maramicom. Održavati higijenu ruku pranjem higijenski ispravnom vodom i sapunom, posebno poslije kašljanja i kijanja. U slučaju razvoja teže kliničke slike, javiti se izabranom ljekaru”, naglašavaju iz Institita.

U cilju preveniranja obolijevanja od gripa u bolnicama, dodaju, sugeriše se građanstvu da ograniče posjete hospitalizovanim bolesnicima.

“Najefektivnija mjera prevencije grip je vakcinacija, pa preporučujemo da se sve osobe koje su u povećanom riziku od razvoja komplikacija vakcinišu. Vakcina se može primiti u bilo koje vrijeme tokom trajanja sezone gripa, čak i kad je virus počeo da se širi u okruženju”, savjetuju iz Instituta.

J.V.Đ.

opšte mjere prevencije

■ izbjеgаvаnjе bliskih kоntаkаtа sа оbоljеlim оsоbаmа, ■ rеdоvnо prаnjе ruku i izbjеgаvаnjе dоdirivаnja оčiju, nоsа i ustа prljavim rukama, ■ rеdоvnо prоvjеtrаvаnjе prоstоrijа, ■ izbjegavanje boravka u zatvorenim prostorima gdje se nalazi veliki broj ljudi, ■ praktikovanje dobrih navika, ■ adekvatna ishrana sa dosta svježeg voća i povrća, ■spavanje i fizička aktivnost.

14

DRUŠTVO

SRIJEDA, 30. 3. 2016.

FPN: Iskustva studenata iz država regiona

Stranim studentima na UCG kao kod kuće Činjenica da je Crna Gora blizu ulaska u Evropsku uniju i NATO, dodatno je ohrabrila strane studente da svoje školovanje nastave u našoj državi Foto:Iva Mandić

⌦⌦ Jovana Radunović Odlazak na studije sa sobom nosi određene prednosti i mane. Sve češće se mladi iz država regiona odlučuju za studiranje u Crnoj Gori. Kao razlog za to navode da je Crna Gora perspektivna država, a da im dodatni motiv za studiranje u našoj zemlji predstavlja činjenica da se nalazimo pred vratima Evropske unije i NATO-a.

■■ Planiraju da ostanu u CG

Student druge godine Fakulteta poličkih nauka Mijat Stevović kaže da je crnogorsko porijeklo ono što je njega prvenstveno navelo da iz rodnog Novog Sada dođe da studira u Podgoricu.

“Siguran sam da svakom Crnogorcu u toj vojvođanskoj ravnici nedostaju crnogorske planine i primorje. Tako da bih uvijek u tom kontrastu izabrao ovu zemlju”, tvrdi Stevović.

Kada je u pitanju dalji život u Crnoj Gori, iskazao je veliku želju da ostane ovdje i pronađe radni angažman. Iako njegova buduća profesija političara ili diplomate može povući sa sobom mogućnost da ode iz ove države, navodi da bi i u tom slučaju želio da radi u korist Crne Gore, kao drža-

Studenti Fakulteta političkih nauka Mijat Stevović i Radmila Šupić ve za koju je emotivno vezan.

“Univerzitet Crne Gore je najpovoljniji u regionu i pruža izuzetne uslove kako svojim, tako i stranim državljanima.

Imamo priliku da dobijemo studentski dom, kredit, hranu i ostale beneficije. Tako da se razlika što se tiče finansija i ne osjeća”, rekao je Stevović.

Prema njegovim riječima, sama činjenica da je Crna Gora blizu ulaska u Evropsku uniju i NATO predstavlja dodatni mo-

tiv, što je još jedan od razloga zbog koga se sve više inostranih studenata odlučuje za školovanje ovdje.

■■ Krenula stopama svoje porodice

Sa druge strane, studentkinja druge godine Fakulteta političkih nauka Radmila Šupić iz Trebinja kazala je da je i prije dolazila u Crnu Goru u kojoj je pronašla sebe i poželjela da i

U Crnoj Gori ukupno 241 strani student Najveći broj stranih studenata, koji upisuju fakultete Univerziteta Crne Gore, dolazi iz susjednih zemalja i našeg govornog područja. U akademskoj 2015/16. ih je ukupno 241, od čega 193 na osnovnim, 30 na specijalističkim, sedam na masteru i 11 na doktorskim studijama.

Kako ističe Stevović, njegova želja, kao i većine stranih studenata, jeste da Crna Gora bude njegova posljednja stanica.

“Jedan od razloga zbog kojeg sam došao na studije u Crnu Goru je i mišljenje evropskih zvaničnika koji konstantno hvale napredak Crne Go-

re i smatram da evroatlantska politika Crne Gore usmjerava ljude u pravom pravcu.

Kada sam krenuo na studiranje svi su očekivali da će mi nedostajati moj grad i ljudi. Međutim, brzo sam zavolio ovu zemlju i sada me nostalgija vuče Crnoj Gori, kada nisam u njoj”, objasnio je Stevović.

ona postane dio nje. Poučena iskustvom članova svoje porodice koji su se takođe obrazovali u Podgorici, poželjela je da krene njihovim stopama.

“Nisam imala nijednu drugu zemlju u opticaju za studiranje jer me je Crna Gora odavno pridobila i učinila da se u njoj osjećam kao kod kuće”, izjavila je Šupić.

Ona ističe da je naša država mnogo razvijenija od Bosne i Hercegovine i da pruža ve-

UCG je najpovoljniji u regionu i pruža izuzetne uslove kako svojim, tako i stranim državljanima

će mogućnosti kada je u pitanju obrazovanje i karijera. Kao jedinu manu navodi odvojenost od porodice, ali smatra da je to pravi način da se osamostali i postane nezavisna.

“Da sam opet na početku, ponovo bih se odlučila za ovaj fakultet i Crnu Goru. Jedino bi mi bilo žao da ne uspijem da dobijem državljanstvo jer bi mi to onemogućilo ostanak, ali ni u tom trenutku ne bih svoju odluku o studiranju smatrala greškom”, saopštila je Šupić.

Prema njenim riječima, odnos profesora prema stranim studentima je na profesionalnom nivou.

“Nikada nisam osjetila bilo kakvu vrstu diskriminacije ili podvajanja ni od koga na fakultetu. Naprotiv, odgovara mi crnogorski mentalitet. Stekla sam mnogo prijatelja i koliko dobrodošlo se osjećam na Trebinju, tako se osjećam i ovdje”, zaključila je ona.

Najveći broj stranih studenata dolazi iz Srbije i Bosne i Hercegovine

SRIJEDA, 30. 3. 2016.

crna gora

15

Herceg Novi: Sele se u Drenovik

Romi sa Šišteta dobijaju krov nad glavom ⌦⌦ Sanja Milović

U

z pomoć njemačke vlade i organizacije Help osam porodica romske nacionalnosti riješiće stambeno pitanje i obezbijediti krov nad glavom. Tako će se 27 Roma početkom aprila sa Šišteta preseliti u naselje Drenovik.

Predsjednik Udruženja Roma Herceg Novi Samir Jaha Dnevnim novinama je kazao da je odrađeno oko 90 odsto posla te da se čeka da lokalna uprava završi svoj dio.

“Zvanično je 18. avgusta prošle godine potpisan memorandum između njemačke organizacije Help, Opštine i NVO Mladi Romi. Osam porodica će biti obezbijeđeno, tačnije 27 ljudi”, kaže Jaha.

Romske porodice će dobiti montažne kućice, a Jaha očekuje da će ubrzo dobiti priključak za struju i vodu.

“Za priključak se obavezala Opština, a trenutno razgovaramo sa relevantnim predstavnicima iz lokalne uprave kako bi i ovaj problem bio riješen”, ka-

že Jaha.

Prema njegovim riječima, Vodovod će ubrzo obezbijediti vodu, a očekuju da će kućice uskoro biti priključene i na elektromrežu te se nadaju da će se romske porodice u svoje domove useliti već početkom aprila.

“Očekujemo da će na Svjetski dan Roma biti organizovano potpisivanje ugovora i dodjela ključeva”, ubijeđen je Jaha.

Na pitanje kako je došlo do saradnje sa Helpom, Jaha kaže da su mu se u junu prošle godine obratili Romi sa Šišteta.

“Sticajem okolnosti naša organizacija je posjetila kancelariju u Podgorici i tamo smo u komunikaciji bili sa međuna-

Montažne kuće za Rome

Očekujemo da će na Svjetski dan Roma biti organizovano potpisivanje ugovora i dodjela ključeva, ubijeđen je Jaha.

rodnim organizacijama, a problem je i prezentovan Helpu.

Samim tim se ukazala mogućnost da njemačka ambasada finansira ovaj projekat. Uslov je

Tivat: Potpisalo 11 odbornika

Predsjednik OO Demokrata Tivta Vladimir Arsić predao je juče službi Skupštine opštine inicijativu za razrješenje predsjednika opštine Tivat Ivana Novosela. Inicijativu je potpisalo 11 odbornika opozicije Nove, SNP, DSS, SSR i nezavisni odbornici Miomir Abović i Vladimir Arsić, a predložena je kao posebna tačka u okviru dopune dnevnog reda na zasi-

jedanju SO, koje se očekuje narednih dana. Razrješenje Ivana Novosela obrazloženo je time što nije obezbijedio sprovođenje razvojnih planova i programa, što nije obezbijedio javnost i transparentnost vršenja poslova iz svoje nadležnosti i vršenje poslova iz nadležnosti Opštine utvrđenih zakonom, Statutom opštine Tivat i drugim propisima.

Z.K.

potporni zid na nekih 35 metara. Međutim, da bi boravak Romima bio sigurniji mora da se obezbijedi još jedan dio zida kako se ne bi urušilo zemljište.

“Neophodno je obezbijediti još nekih 20.000 eura kako bi im bio omogućen bezbjedan boravak u naselju.

Ministar Suad Numanović je u februaru posjetio našu NVO, a tom prilikom smo ga obavijestili o smještaju Roma, a iskazana je mogućnost da Ministarstvo finansira ovaj potporni zid. Očekujemo da će Opština uputiti zvaničan zahtjev Ministarstvu”, zaključuje Jaha. Vrijednost cjelokupnog projekta je oko 250.000 eura

Tivat: Obilježen jubilej

Inicijativa Demokrata za razrješenje Novosela

Ivan Novosel

bio da Opština obezbijedi lokaciju, a tada je intenzivno pregovarano sa tadašnjom potpredsjednicom opštine Tamarom Vujović, koja nam je izašla u susret”, prisjeća se Jaha.

Tada je, kako kaže, i dodijeljena lokacija u Drenoviku.

“Po našim saznanjima, radi se o lokaciji koja je urbanizovana i koja je upravo bila predviđena za izgradnju socijalnih stanova. Naša uloga je bila da budemo spona između pripadnika romske zajednice i svih uključenih aktera, kao i da se pobrinemo da radovi budu kvalitetno urađeni”, kazao je Jaha.

Kako ističe, jedino je sporno to što je zemljište na kliznom području, tako da je urađen

Škola u Radovićima proslavila 240 godina

Predstavnici državne Agencije za sprečavanje korupcije održali su juče u zgradi Opštine Herceg Novi prezentaciju za predstavnike lokalne uprave i lokalne samouprave, kao i privrednih subjekata i ustanova čiji je osnivač Opština na temu ispunjavanja obaveza iz Zakona o sprečavanju korupcije, Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, te Zakona o lobiranju. Cilj sastanka bio je otklanjanje nedoumica i informisanje u cilju ispunjavanja obaveza iz zakona, a koje se odnose na sprečavanje sukoba interesa u vršenju javnih funkcija. S.M.

Školskim takmičenjima i poetsko-literarnim časom, kao i dodjelom nagrada na likovnom konkursu, OŠ “Branko Brinić” u Radovićima obilježila je juče Dan škole, kao i 240 godina školstva na tom području. Direktor škole Saša Krivaćević je kazao da se jubilej obilježava u znak sjećanja na 1776. godinu, kada je u zaseoku Kostići osnovana škola na narodnom jeziku koju su vodili sveštenici.

Sekretarka Sekretarijata za društvene djelatnosti opštine Dubravka Nikčević uručila je monografiju “Tivatski slikari“ učenici Teodori Barbić, koja je dobila specijalnu nagra-

du na likovnom konkursu škole “240 godina školstva u Krtolima”.

“Prilika je da se prisjetimo i da je 240 godina školstva u Krtolima. Opština Tivat, kao što je u prethodnom periodu radila, i u narednom će se truditi da koliko je u mogućnosti pomaže razvoj obrazovanja i školstva na nivou naše lokalne zajednice, a samim tim i na ovom području Radovića”, kazala je Nikčević..

Povodom Dana škole fond školske biblioteke obogaćen je donacijom novih naslova Zavoda za udžbenike Crne Gore, koje je školi uručio glavni urednik Zavoda Radule Novović.

Z.K.

16

crna gora

Tivat: Šuković demantovao TAA

“Građevinar” je radio u skladu sa dozvolama Vlasnik podgoričke firme “Građevinar” Miloš Šuković demantovao je navode čelnika NVO Tivatska antikorupcijska akcija (TAA) da je hotel “Magnolija” na istoimenom trgu otvoren bez građevinske dozvole. Šuković je kazao da je u periodu koji pominju iz TAA “Građevinar” objekat izdao kao apartmane.

“O tome postoji ugovor između ‘Građevinara’ i preduzeća ‘Hotels N-Group’. Nikakve intervencije nijesu rađene sve do 2014. godine, kada smo od Ministarstva za zaštitu životne sredine tražili dozvolu o prenamjeni i građevinsku dozvolu, jer objekat prelazi 1.000 kvadrata. Isto tako, hotel sa četiri zvjezdice ne podliježe nikakvim komunalijama, a i da podliježe, u ugovoru ko-

ji je ‘Građevinar’ sklopio sa Opštinom stoji da su njihova obaveza komunalije i zemljište”, naveo je Šuković.

On je istakao da su prema projektnom rješenju imali mogućnost da u tom dijelu prave hotel, međutim, odlučili su se za stambeni dio, ali kako stanovi nijesu bili prodati, a želeći da Opština ima više koristi i profita nego što je samo prodaja stanova, tražili su prenamjenu.

Začuđen i iznenađen, kako je rekao, što ga na ovaj način kompromituju, Šuković je istakao je Opštini poklonio preko četiri miliona eura po osnovu više izgrađenog poslovnog prostora u opštinskoj zgradi, kao i 600 kvadrata pergola, čija je vrijednost procijenjena na više od 1.800.000 eura, o čemu nikad niko nije govorio. Z.K.

SRIJEDA, 30. 3. 2016.

Bijelo Polje: Iz lokalne upr

Projekat izg kolektora pr

planirala”, kazao je Kljajević.

On je istakao da ne želi da redstavnik opštinske Direkcije za imovinu Esmer Ličina ka- bude pesimista, ali ne iskljuzao je DN da je završna, odnosno konačna verzija projekta čuje mogućnost da će se, na buduće trase – cjevovoda otpadnih voda, koji vodi do glav- osnovu ranijih loših iskustanog kolektora, pri kraju. va u vezi s realizacijom krupnih infrastrukturnih projekata, i gradski kolektor preProjekat finalne verzije je vić potvrdio je DN da je pri- pričavati u narednih nekolipri kraju i agencija zaduže- ča vezana za izgradnju grad- ko godina jer, kako je rekao, na za nadzor treba da done- skog kolektora stara više od ubijeđen je da se to neće lako završiti. se svoj konačni sud budu- decenije. će trase. Ličina poručuje da “Mi takvih priča imamo i I sudeći po raspoloženju će u narednih mjesec poče- zaista ih je teško nabrojati. mještana Potkrajaca-Strojti eksproprijacija zemljišta.

Tu je, između ostalog, valo- tanice i okolnih naselja gdje Menadžer opštine Fahru- rizacija Kisjelih voda i pla- je planirano postavljanje din Begović saopštio je da nine Bjelasice, zatim Đalo- gradskog kolektora za preza navedeni projekat lokal- vića pećine i niz drugih. Naj- čišćavanje otpadnih voda, na uprava ima grant od 5,3 novija priča je da je pri kra- planirani projekat se neće miliona eura iz IPA fondova ju projekat buduće trase za olako realizovati. delegacije EU. odvod otpadnih voda i slije“Vrijednost realizacije pr- di eksproprijacija zemljišta. ve faze sa eksproprijacijom Radi se o zemljištu koje nizemljišta je između osam i je u vlasništvu Opštine, tako devet miliona eura, a cje- da to neće baš biti lako reaVrijednost realizacije lokupan posao koštaće oko lizovati. Imali smo primjer prve faze sa ekspropri25 miliona eura”, kazao je eksproprijacije za izgradnju jacijom zemljišta je izBegović. obilaznice oko grada, pa su među osam i devet milivlasnicima nakon tužbi višetruko isplaćivani iznosi za ona eura, a cjelokupan ■■Privatno eksproprijaciju zemljišta. U zemljište posao koštaće oko 25 konkretnom slučaju, biće miliona eura, kazao je Odbornik u lokalnom par- potrebno mnogo više novca Begović lamentu dr Vidran Kljaje- nego što je lokalna uprava

⌦⌦ Beća Čoković

P

Hotel Magnolia

Mojkovac: Poziv stočarima

Služba za selekciju stoke obavlja licenciranje grla Sekretarijat za finansije, ekonomiju i lokalne javne prihode opštine Mojkovac obavijestio je poljoprivredne proizvođače, držaoce priplodnih bikova i pastuva da će Služba za selekciju stoke licencirati grla po mjesnim zajednicama. Raspored je sljedeći: U četvrtak 31. marta u Podbišću (kod otkupnog centra) u 10 i Štitarici (kod Doma) u 11 časova.

U petak 1. aprila u Poljima (kod škole) u 10, u Gojakovićima (kod škole) u 11 časova, u Bistrici (kod škole) u 12

i Dobrilovini (kod škole) u 13 časova.

U ponedjeljak 4. aprila u Stevanovcu (kod škole) u 10 sati, u Jakovićima (kod škole) u 11 i u Slatini (kod škole) u 13 časova.

U utorak 5. aprila u Lepenacu (kod škole) u 10 i u Žarima (kod škole) u 12 časova.

U srijedu 6. aprila u Rudnici (kod izvoznog okna rudnika) u 10 sati i u Bjelojevićima (kod kuće Pušica) u 11.

U četvrtak 7. aprila od 10 sati po naknadnim prijavama vlasnika bikova i pastuva.

V.B.

SRIJEDA, 30. 3. 2016.

rave najavljuju

Naselje Strojtanica

■ Građani

negoduju

Vlasnik objekta površine 2.350 kvadrata i parcele od 37 ari u čijoj blizini je planirana izgradnja kolektora Vehbo Srce Čoković smatra da se taj posao ne može raditi u “tuđem dvorištu” bez prethodnog dogovora sa vlasnicima.

“Sumnjam da je nadležno ministarstvo za uređenje prostora zloupotrebom službenog položaja i nečinjenjem prouzrokovalo veliku štetu koja se ogleda u izgubljenoj dobiti. Ne mogu da dobijem odobrenja koja uporno tražim iako ispunjavam sve što je potrebno. Na mojoj zemlji su planirani projekti, čime mi je onemogućeno pravo na svojinu i raspolaganje. Skoro će 10 godina kako ništa ne mogu da radim na svom objektu”, kazao je Čoković, navodeći da je objekat izgrađen 2007. godine.

Mještanin romskog dijela naselja Strojtanica i predsjednik NVO Romski korak Ringo Selimović saopštio je da se njegovi sunarodnici protive izgradnji kolektora na tom području.

“Niko s nama nije zvanično

Poštovati sve ekološke standarde Izvršni direktor NVO Bjelopoljski demokratski centar Zdravko Janjušević istakao je da je potrebno poštovati sve ekološke standarde ukoliko se uđe u realizaciju tog posla koji je predviđen Strateškim planom razvoja opštine za period 2012-2016. godine.

“Građanima treba ponuditi ozbiljnost takve priče.

Ukoliko i jedan standard ne bude ispoštovan, bolje je ne ulaziti u taj posao”, poručio je Janjušević. kontaktirao i neće valjda na silu da nas istjeraju iz naših domova. Osnovni red je da neko od nadležnih sa nama razgovara o namjerama da se u našoj blizini izgradi postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda i da se čuje naše mišljenje”, kazao je Selimović.

17

Kolašin: Grupa birača bojkotuje sjednicu

Raspravljaju o budžetu, a prethodni još pred sudom Budžet opštine Kolašin za 2016. godinu nije prošao proceduru predviđenu Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti Odbornički klub Grupa birača neće prisustvovati narednoj sjednici SO. Ispred Grupe birača Momčilo Bulatović iznio je niz podataka koji su razlog što oni neće prisustvovati sjednici SO, koja je zakazana za posljednji dan marta. Osim budžeta koji, po njegovim riječima, nije regularan, prethodnog, koji je još pred Ustavnim sudom, tu je i raspodjela novca političkim partijama koje nijesu učestvovale na izborima.

Prema njegovim riječima, budžet opštine Kolašin za 2016. godinu nije prošao proceduru predviđenu Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, a koji će se naći na predstojećoj sjednici lokalnog parlamenta.

“Prije nego što je utvrđen kao predlog odluke morao je da ima mišljenje Ministarstva finansija na predloženi nivo i strukturu potrošnje, politiku zarada, kapitalne izdatke. Bez mišljenja Ministarstva predsjednik SO Kolašin Aleksandar Dožić nije mogao staviti na dnevni red predlog odluke, što predstavlja kršenje Ustava i zakona koji regulišu oblast državnih i opštinskih finansija. Uz budžet odbornicima nijesu dostavljeni na uvid planirani primici i izdaci za naredne tri fiskalne godine, zatim pregled višegodišnjih ugovorenih obaveza, kao i višegodišnji izdaci i investicioni programi”, kazao je Bulatović.

⌦--------------------Bulatović je istakao da sve ukazuje da koaliciona vlast koju čine SDP-DF-SNP ignoriše zakone države

---------------------⌦ On je istakao da sve navedeno ukazuje da koaliciona vlast u Kolašinu koju čine SDP-DF-SNP ignoriše zakone države, što je i dovoljan razlog da Grupa birača ne prisustvuje narednoj sjednici.

“Imajući u vidu da pred-

Foto: Balša Rakočević

gradnje ri kraju

crna gora

Kolašin sjednica opštine Željka Vuksanović nije ispoštovala ugovor zaključen sa Ministarstvom finansija o reprogramu dugova, a u ovom trenutku dužna je radnicima lokalne uprave, Službi zaštite i Centru za kulturu osam plata, nije izvršavala ni obaveze prema javnim preduzećima, a isključivo zbog političke mržnje i političke diskriminacije Grupi birača ne uplaćuje sredstva iz budžeta. Iz istih razloga ne uplaćuje ni odborničke naknade odbornicima naše partije, uz napomenu da budžet za 2015. godinu nije donešen u skladu sa zakonom, a njegova zakonitost se ispituje pred Ustavnim sudom Crne Gore”,

objasnio je Bulatović.

Uz sve navedene razloge Bulatović je istakao da je SO Kolašin nezakonito konstituisana, a iz razloga što je gotovo svim opštinskim funkcionerima osim Vuksanović Upravna inspekcija zabranila dalji rad, što jedino ova opština nema OIK, a koju koaliciona većina neće da izabere.

“Uz sve to vlast je četiri odbornika promijenila mimo zakona, pa po tom osnovu nemaju ni većinu u SO. Svojim prisustvom nećemo dati legitimitet, a na državi i Vladi je da ustavnim i zakonskim mjerama zaustave haos u kolašinskoj opštini”, kazao je Bulatović.

Sredstva daju i partijama koje nijesu bile na izborima Bulatović je objasnio i način na koji predsjednica predlaže sredstva za rad političkim partijama, iz čega se jasno vidi da se i ovdje forsiraju koalicioni partneri, dok se drugi diskriminišu.

“Zakonom je utvrđeno da se sredstva mogu isplaćivati poli-

tičkim partijama koje su učestvovale na izborima, a ovim budžetom daju se sredstva partijama koje nijesu. Ovakav način raspodjele sredstava podliježe prekršajnoj odgovornosti, koja će sigurno uslijediti ako u budžetu tako ostane”, poručio je Bulatović.

18

svijet

SRIJEDA, 30. 3. 2016.

SRPSKI ČLaN PREDSJEDNIŠTVA BIH MLADEN IVANIĆ:

Neću dozvoliti reviziju tužbe protiv Srbije

Srpski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Mladen Ivanić izjavio je da nikada neće dozvoliti reviziju presude u tužbi BiH protiv Srbije, prenijeli su banjalučki mediji.

“Od eventualne revizije tužbe BiH protiv Srbije ne može i neće biti ništa, jer za takvu proceduru treba da bude donesena odluka Predsjedništva BiH, a ja kao srpski član Predsjedništva BiH neću za to glasati i apsolutno je nemoguće da se takva odluka donese mimo moje volje”, poručio je Ivanić.

On je naveo da bi teorijski moglo da se desi da bude preglasan na sjednici glasovima druga dva člana Predsjedništva BiH, ali u tom slučaju Ivanić kaže da bi pokrenuo vitalni nacionalni interes i za-

tražio zasijedanje Narodne skupštine Republike Srpske, od koje će, uvjeren je, dobiti bezrezervnu podršku, čime bi opet odluka Predsjedništva BiH donesena preglasavanjem bila onemogućena.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović najavio je u ponedeljak da će, ako bude novih elemenata, a na osnovu prvostepena presude izrečene Radovanu Karadžiću, BiH pokrenuti reviziju postupka po tužbi protiv Srbije.

On je novinarima u Sarajevu rekao da se presuda pažljivo analizira, i da će, ako bude novih elemenata, otvoriti pitanje revizije presude u tužbi BiH protiv Srbije.

Istovremeno, hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović izjavio je kako ne vje-

ruje da presuda Karadžiću donosi pretpostavke za reviziju presude Međunarodnim sudom pravde po tužbi BiH protiv Srbije.

Ocijenio je kako je loše to što se svaka presuda politizuje, a posebno se to odnosi na one koje donosi Haški sud. Međunarodni sud pravde je u februaru 2007. godine kao neutemeljenu odbacio tužbu BiH protiv SR Jugoslavije, odnosno Srbije za agresiju i za genocid. Tom je presudom ujedno ostavljena mogućnost BiH da u roku od 10 godina pokrene postupak njene revizije ukoliko u tom razdoblju prikupi i podnese nove dokaze kojima bi poduprla svoju tužbu. Rok za pokretanje postupka revizije ističe u februaru 2017. godine.

AGENCIJA ZA STAMBENO-POSLOVNI FOND DOO-PLJEVLJA Pljevlja, dana 28.03.2016. godine U skladu sa čl. 4 st. 2. Odluke o načinu korišćenja i upravljanja poslovnim prostorom i garažama u vlasništvu Opštine Pljevlja („Sl. list CG – opštinski propisi“, br. 17/09), a na osnovu Odluke Odbora direktora Agencije za stambeno-poslovni fond d.o.o.-Pljevlja br. Odbor direktora raspisuje

OGLAS ZA PRIKUPLJANJE PONUDA ZA ZAKUP POSLOVNOG PROSTORA 1. Izdaje se u zakup poslovni prostor koji se nalazi u ul. Nikole Pašića br. 3 u okviru zgrade Opštine Pljevlja, u zoni I, površine 164,16 m2.

2. Početni iznos zakupnine utvrđen je u bruto iznosu (sa uračunatim PDV-om) i iznosi 2.109,79 € (10,80 €/m2 + PDV).

3. Poslovni prostor se izdaje u zakup radi obavljanja bankarske djelatnosti.

4. Period na koji se predmetni poslovni prostor izdaje u zakup iznosi 5 (pet) godina.

5. Rok za dostavljanje pisanih ponuda je 12.04.2016. godine do 15:00 h, bez obzira na način dostavljanja.

Nepotpune, neblagovremene i neispravne ponude neće se razmatrati.

6. Ponuđači su dužni da prije dostavljanja ponude uplate kauciju u visini od 10% početnog iznosa zakupnine na račun Agencije za stambeno-poslovni fond d.o.o.-Pljevlja br. 510-22933-14 kod CKB AD Podgorica-Filijala Pljevlja i da dokaz o uplati navedenog iznosa kaucije dostave uz pisanu ponudu.

7. Da bi bila uredna, ponuda mora da sadrži: - sve podatke o podnosiocu ponude: naziv i sjedište, kopiju rješenja o upisu pravnog lica u registar nadležnog organa, kopiju izvoda iz registra za statistiku, kopiju rešenja o dodijeljenom PIB-u, kopiju potvrde o izvršenom evidentiranju za PDV. - punomoćje za lice koje zastupa podnosioca prijave, - ponuđeni iznos zakupnine, - izjavu ponuđača da će poslovni prostor uzeti u viđenom stanju i isti privesti namjeni sopstvenim sredstvima, - izjavu ponuđača da troškovi prepravke, adaptacije, tekućeg i investicionog održavanja padaju na njegov teret bez prava refundacije od Agencije po bilo kom osnovu, odnosno bez prava na umanjenje mjesečnog iznosa zakupnine po osnovu uloženih sredstava, - dokaz o uplaćenoj kauciji, - garanciju plaćanja (blanko mjenica, bankarska garancija, uplata zakupnine godinu dana unaprijed prije potpisivanja ugovora o zakupu), - dokaz da je podnosilac prijave izmirio zakupninu, ukoliko je već zakupac poslovnog prostora koji je predmet oglasa.

8. Pravo učešća na oglasu imaju sva pravna lica na području Crne Gore registrovana za obavljanje bankarske djelatnosti.

Ponude moraju biti potpisane i ovjerene, u suprotnom će biti odbijene kao neispravne.

9. Kriterijumi kojima će se rukovoditi Komisija prilikom predlaganja najpovoljnijeg ponuđača i Odbor direktora prilikom donošenja odluke o izboru najpovoljnijeg ponudjača su: - visina zakupnine, - izmirenje duga iz prethodnog zakupodavnog odnosa (dug bivšeg zakupca), - spremnost ulaganja sopstvenih sredstva ponuđača u adaptaciju poslovnog prostora, - garancija plaćanja.

10. Ponude dostaviti na adresu: „Agencija za stambeno-poslovni fond d.o.o.- Pljevlja“, Pljevlja, ul. Principova bb, u zatvorenoj koverti sa naznakom „Ponuda za poslovni prostor – ne otvaraj“.

11. Javno otvaranje ponuda obaviće se 13.04.2016. godine u 13:00 h u prostorijama Agencije za stambeno-poslovni fond d.o.o.-Pljevlja, ul Principova bb.

12. Odluka o dodjeli poslovnog prostora u zakup biće istaknuta na oglasnoj tabli Agencije u roku od 8 dana od dana javnog otvaranja ponuda.

AGENCIJA ZA STAMBENO - POSLOVNI FOND DOO - PLJEVLJA

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac Ministarstvo kulture, Njegoševa, Cetinje, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Usluga nadzora tokom izvođenja radova na rekonstrukciji utvrđenja Besac, Virpazar, II faza, za potrebe Ministarstva kulture, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 15.000,00€. Tenderska dokumentacija broj UPI 02-4/6 od 29.03.2016. godine, objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 29.03.2016. godine. Lice za davanje informacija Marija Uskoković, telefon 041 232-582, e-mail: marija.sibalic@mku.gov.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac JU Dnevni centar za djecu i omladinu sa smetnjama i teškoćama u razvoju „Pljevlja, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Dizel goriva, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 5.000,00 €.

Tenderska dokumentacija broj 192/2016 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 28.03.2016. godine. Lice za davanje informacija Slavica Cvijović, službenica za javne nabavke, telefon: 052 321 360, e-mail: dcpljevlja-com.me.

Na osnovu člana 12 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list RCG“, br.80/05 i „Sl. list CG“, br.40/10, 73/10, 40/11 i 27/13), Sekretarijat za ruralni i održivi razvoj Opštine Bijelo Polje OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je Zoronjić Edina iz Bijelog Polja, naselje Oluja, podnijela zahtjev za odlučivanje o potrebi procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju poslovnog objekta - farma tovnih piladi, na dijelu kat. parcele br. 650 KO Gubavač, opština Bijelo Polje.

U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za ruralni i održivi razvoj Opštine Bijelo Polje, kancelarija br.32, II sprat, svakog radnog dana u terminu od 9 do 11 časova.

Primjedbe i mišljenja u pisanoj formi, mogu se dostaviti na adresu ovog organa, kao i na e-mail odrzivirazvoj@bijelopolje.co.me Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi može se izvršiti u roku od pet (5) dana od dana objavljivanja obavještenja.

SRIJEDA, 30. 3. 2016.

SVIJET

Počuča pušten iz pritvora

OTMICA AVIONA EGIPATSKE AVIO KOMPANIJE NIJE BILA POVEZANA SA TERORIZMOM

Drama okončana, otmičar uhapšen

O

tmičar aviona egipatske kompanije “EgyptAir”, koji je preusmjerio avion na letu od Aleksandrije do Kaira ka aerodromu Larnaka na Kipru, uhapšen je i sproveden u pritvor, objavilo je Ministarstvo spoljnih poslova Kipra.

Egipatski premijer Šerif Ismail rekao je da će vlasti ispitati otmičara kako bi otkrili njegove motive za ovakav čin, dodavši da je između ostalog tražio susret sa “EU zvaničnicima i odlazak na druge aerodrome”.

“U nekim momentima tražio je da se sastane sa predstavnicima Evropske unije, da bi onda tražio da ide na drugi aerodrom”, rekao je.

Preostali putnici i članovi posade, koji su držani u avionu, ranije su istrčali iz letjelice, dok je otmičar izašao sa ru-

kama podignutim iza glave, izvijestila je kiparska državna televizija.

Otmica nije povezana sa terorizmom, rekao je kiparski predsjednik Nikos Anastasiades, dok je Ministarstvo spoljnih poslova ove zemlje saopštilo da je otmičar “nestabilan”.

Na konferenciji za novinare egipatskih zvaničnika potvrđeno je da je avion oteo muškarac, koji je rekao da ima samoubilački pojas, te da je tražio od pilota da leti prema Turskoj ili Kipru. U avionu je bilo 55 putnika “različitih nacional-

19

Oteti avion na aerdoromu u Larnaki na Kipru nosti”, ali nije poznato da li samoubilački pojas zaista postoji, rekao je ministar egipatske civilne avijacije Šerif Fati. Ministarstvo spoljnih poslova Kipra je na zvaničnim Tviter profilu objavilo kako se otmičar zove Seif Eldin Mustafa. Pozivajući se na bezbjednosne izvore, kiparska državna televizija izvijestila je da se vjeruje da su motivi otmičara lični te da je tražio da kontaktira svoju bivšu suprugu, koja živi na Kipru.

“To nije nešto što je povezano s terorizmom”, rekao je novinarima predsjednik Kipra Nikos Anastasiades. Otmičar je prvo tražio da avion krene ka Istanbulu, ali je pilot odbio ovaj zahtjev, rekavši da nema dovoljno goriva za takvo putovanje, saopštio je portarol egipatske Vlade Hosam al-Kueiš.

Među putnicima je osam Britanaca i deset Amerikanaca, rekla su tri bezbjednosne izvora na aerodromu u Aleksandriji.

Radomir Počuča, dobrovoljac u ukrajinskom ratu i nekadašnji portparil Protivterorističke jedinice srpskog MUP-a pušten je iz Centralnog zatvora u beogradu, potvrđeno je “Blicu” iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija. Kako je “Blic” nezvanično javio, njemu je ukinut pritvor, a mjera koja mu je određena je obavezno prijavljivanje policijskoj stanici. Počuča je uhapšen u nedelju prilikom ilegalnog ulaska u Srbiju. Protiv bivšeg portparola PTJ vodi se krivični postupak, a njegovo ime je i na potjernici.

BAŠAR AL ASAD U INTERVJUU RUSKOM SPUTNJIKU

Svjetske sile žele poraz sirijske vojske Uspjesi sirijske vojske i ruske avijacije neće poremetiti, već ubrzati politički proces u Siriji, izjavio je za Sputnjik predsjednik te zemlje Bašar el Asad.. Kako je rekao, Saudijska Arabija, Turska, Francuska i Velika Britanija igraju na kartu da će sirijska armija izgubiti rat, jer bi na taj način uspjeli da nametnu svoje uslove na ženevskim pregovorima.

Govoreći o pregovorima, Asad je istakao da je Damask veoma otvoren u pogledu svih pitanja, dok je glavni cilj ne dopustiti da promakne šansa kako bi se pronašlo političko rješenje za Siriju.

“Ima onih koji optužuju Siriju i Rusiju da pokušavaju da predstave rusku vojnu podršku za borbu protiv terorizma kao miješanje zarad pomoći sirijskom predsjedniku, kao i da na taj način remete tok političkog procesa. Moguće da bi to i moglo da bude istina, međutim Damask je od samog početka pokazao fleksibilnost po svim pitanjima”, rekao je on i dodao da su se sirijske vlasti tokom prethodnih pet godina odazivale na sve inicijative za rješavanje sirijskog konflikta.

Ruska podrška, kako je rekao, ukazana sirijskim prijateljima doprinjeć e bržem pronalasku političkog rješenja, a Sirija nije mijenjala svoj stav prema tome ni prije vojne intervencije Rusije u Siriji, kao ni poslije.

“Mi smo otputovali u Ženevu da pokažemo da smo fleksibilni. Istovremeno, pobjede sirijske vojske uticaće na svjetske sile i države koje koče politički proces u zemlji, budući da Saudijska Arabija, Turska, Francuska i Velika Britanija igraju na kartu da će sirijska vojska izgubiti kako bi nametnuli svoje uslove u ženevskim pregovorima. S tim u vezi, uspjesi sirijske vojske ć e samo ubrzati politički proces”, istakao je Asad.

POBIJEDILI “APPLE” OVU ENKRIPCIJU

FBI “provalio” u telefon teroriste iz Kalifornije Američka vlada je saopštila da je uspjela da pristupi podacima šifrovanog iPhone telefona koji je pripadao jednom od aktera terorističkog napada u San Bernandinu. Kako je saopšteno, vlada je odustala od zahtjeva da sudskim putem prisili kompaniju “Apple” da otkrije šifru tog uređaja. Vlada je do prošle nedjelje tvrdila da nema načina da pristupi podacima telefona koji je pripadao Rizvanu Faruku, osim da prisili “Apple” da napiše softver koji bi onesposobio zaštitu lozinke.

Ministarstvo pravosuđa dobilo je prošlog mjeseca sudski nalog koji naređuje kompaniji “Apple” da izradi softver koji će zaobići element ugrađen u naj-

noviji operativni sistem iPhone koji briše sačuvane podatke nakon 10 neuspješnih pokušaja upisivanja lozinke. Time bi se istražiocima omogućilo da više od deset puta pokušaju da pogode pravu lozinku. Direktor kompanije “Apple” Tim Kuk je to odbio navodeći da vlada želi previše i da bi to ugrozilo sigurnost korisnika. Faruk je sa svojom ženom ubio 14 ljudi u napadu u decembru u San Bernardinu u Kaliforniji, a 22 je ranio. Ministarstvo pravosuđa je u ponedeljak u podnesku sudu reklo kako vlada “više ne zahtjeva” pomoć “Apple” i zatražilo je od sudije da povuče svoju naredbu kojom prisiljava “Apple” da pomogne, prenosi agencija Hina.

20

svijet

SRIJEDA, 30. 3. 2016.

“Erdovi, Erdovo, Erdogan”

Ankara ljuta na Berlin zbog pjesme o Redžepu Erdoganu Ministarstvo spoljnih poslova Turske uručilo je protestnu notu njemačkom ambasadoru u toj zemlji zbog satirične pjesme na račun turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana, objavljene na jednoj njemačkoj televiziji, saopštili su juče turski diplomatski izvori.

Ambasador Martin Erdman pozvan je prošle nedjelje “radi uručenja protestne note u kojoj se osuđuje ta uvredljiva emisija i zahtijeva da ona bude ukinuta”, prenijela je agencija Frans pres pozivajući se na isti izvor, koji je insistirao da ostane anoniman.

Podsmješljiva pjesma “Erdovi, Erdovo, Erdogan”, puštena 17. marta u emisiji “Ekstra 3” na regionalnoj televiziji NDR, direktno je uperena protiv pritisaka konzervativnog turskog predsjednika na slobodu medija i kritikuje trošenje ogromnog novca za izgradnju njegove raskošne palate u blizini Ankare.

“Taj razmetljivac sa Bosfora vodi raskošan život, a novinar koji napiše nešto što se Erdoganu ne dopadne istog trenutka se nađe u sudnici”, kaže se, između ostalog, u spornoj pjesmi.

Erdogan, koji je od 2002. do 2014. bio premijer Turske, a

potom postao njen predsjednik, na meti je stalnih kritika zbog autoritarne vladavine.

Poznat po svojim kontroverznim izjavama, oštro je kritikovao diplomate zapadnih zemalja, među njima i ambasadore Francuske i Njemačke, koji su u petak prisustvovali suđenju dvojici

novinara u Istanbulu.

Ankara je u ponedjeljak protestovala zbog komentara diplomatskih predstavnika objavljenih na društvenim mrežama, koji su po njenom mišljenju prekršili princip nepristrasnosti u postupku protiv novinara vodećeg opozicionog lista

“Džumhurijet” Džana Dundara i Erdema Gula.

Dundar i Gul optuženi su za špijunažu i prijeti im doživotna kazna zatvora zbog članka objavljenog u januaru 2014. godine, u kojem su turske vlasti optužili za naoružavanje islamističkih pobunjenika u Siriji.

crna kutija: tehnički problemi nijesu uzrok pada letilice

Avion bio potpuno ispravan Rezultati istrage o uzroku pada aviona “Flajdubai” u Rostovu na Donu pokazu-

ju da je letilica bila potpuno ispravna.

Međudržavna komisija

bivša portparolka puštena iz pritvora

Hag: Sloboda za Artman zbog primjerenog vladanja Haški tribunal je objavio da je bivšoj portparolki tužilaštva Florans Artman odobreno prevremeno puštenje na slobodu. Tribunal je naveo da će “odluka stupiti na snagu čim to bude praktično moguće”.

U saopštenju iz Haga stoji da je u odluci o privremenom oslobađanju Artmano-

ve “u obzir uzeto njeno primjerno vladanje u Pritvorskoj jedinici UN i to što je odslužila dvije trećine kazne”. Navedeno je da je posebno razmatrana žalba Artmanove u vezi s uslovima u Pritvorskoj jedinici UN i da je predsjednik suda Teodor Meron ocijenio da je žalba neosnovana.

koja istražuje pad aviona saopštila je da podaci iz crnih kutija pokazuju da je letilica bila ispravna i da tehnički problemi nisu uzrok pada.

Istražitelji su naveli da je avion potpuno ispravan poletio sa aerodroma u Dubaiju.

Oni nijesu željeli da u ovoj fazi istrage preciziraju šta bi mogao da bude tačan uzrok pada putničkog aviona.

Avion kompanije “Flajdubai” srušio se 19. marta na istoku Rusije, svih 62 putnika i članova posade su poginuli.

zgrabio ruku bivše novinarke

Trampov menadžer uhapšen zbog incidenta na mitingu Kori Levandovski, menadžer kampanje republikanskog kandidata Donalda Trampa, uhapšen je na Floridi, prenio je Rojters pozivajući se na lokalnu policiju.

Ova agencija navodi da u izvještaju policije gradića Džupiter piše da je Levandovski optužen da je namjerno zgrabio ruku bivše novinarke konzervativ-

ne medijske kuće “Brajbart” Mišel Filds, napravivši joj modricu.

Incident se dogodio tokom Trampovog predizbornog mitinga 8. marta.

“Levandovski je apsolutno nevin po ovoj optužbi”, naveo je Tramp u saopštenju i istakao da je menadžer njegove kampanje “u potpunosti uvjeren da će biti oslobođen”.

SRIJEDA, 30. 3. 2016.

21

SVIJET

DOGAĐAJI KOJI SU OBILJEŽILI 30. MART

Rođen Vinsent Van Gog 1853. JEDAN OD VODEĆIH UMJETNIKA 20. VIJEKA

Rođen je Vinsent Van Gog, holandski i francuski slikar, jedan od najoriginalnijih, najcjenjenijih, ali i najtemperamentnijih modernih evropskih slikara. Njegova djela su ekspresivna, puna prodorne snage, građena na osnovu odnosa široko postavljenih bojenih ploha uznemirene frakture koja u svom kretanju prati oblik predmeta čvrstih kontura preko teme pejzaža, portreta i mrtve prirode sa najčešćim motivima poput čemresa, polja pšenice i suncokreta.

Odražavaju psihička stanja u širokoj skali raspoloženja. Van Gogovi radovi su zapaženi po svojoj gruboj ljepoti, emotivnoj iskrenosti i hrabrim bojama, te je zahvaljujući tome postao jedan od vodećih umjetnika 20. vijeka. Početni period Van Goga vezuje se za realizam, ali nakon prelaska iz Holandije u Pariz, on rasvjetljava paletu boja i uklapa se u impresionistički stil. Izvršio je veliki uticaj na modernu umjetnost, a za nešto više od deceniju, stvorio je više od 2100 djela, uključujući 860 ulja na platnu i više od 1300 akvarela, crteža, skica i grafika. Najčuvenija djela Van Goga su : “Doktor Gaše”, “Slika moje sobe”, “Suncokreti”, “Žitno polje pod čempresima”, autoportreti...

Nakon dugog i bolnog problema sa anksioznošću i učestalim problemima mentalnih bolesti, umro je od prostrelne rane metkom u svojoj 37. godini. Opšte je prihvaćeno mišljenje da je

1856.

je završeno vojno angažovanje SAD u Vijetnamu.

U Parizu je mirovnim ugovorom okončan Krimski rat vođenod 1853. između Rusije i Otomanskog carstva.

1967.

NATO je zatvorio vojne štabove u Francuskoj, nakon štoje predsjednik Šarl de Gol odlučio da povuče zemlju iz tog zapadnog vojnog saveza.

1973.

Povlačenjem posljednjih američkih trupa i oslobađanjem zarobljenika formalno

1870. GARANTOVAO CRNCIMA PRAVO GLASA

Usvojen 15. amandman na američki Ustav Usvojen 15. amandman na Ustav SAD kojim je crncima zagarantovano pravo glasa. Međutim, sve do jačanja Pokreta za građanska prava, skoro 100 godina kasnije, mnogi Afroamerikanci nisu mogli da iskoriste pravo koje im je garantovao 15. amandman. U južnim saveznim državama često su zastrašivani i i maltretirani na biralištima, kako bi bili spriječeni da glasaju. Ipak, 1964. godine grupe za građanska pra-

va su odlučile da promijene takvu praksu, organizujući protestne marševe u Alabami, koji su rezultirali policijskim nasiljem nad Afroamerikancima i ostalima koji su učestvovali u njima. Predsjednik Lindon Džonson naredne godine potpisao je Zakon oglasačkim pravima , uklonivši posljednju prepreku ravnopravnosti Afroamerikanaca i pripadnika drugih manjina na biralištima u Americi.

1746. ŠPANSKI SLIKAR I GRAVER

Rođen Francisko Goja

1981.

U Vašingtonu je izvršen neuspjeo atentat na predsjednika SAD Ronalda Regana.

izvršio samoubistvo, iako pištolj iz koga je pucano, nikada nije pronađen.

Njegov rad je za vrijeme njegovog života bio poznat samo nekolicini ljudi, a samo par ga je cijenilo i poštovalo.

Rođen je Francisko Goja, španski slikar i graver. Najviše je slikao portrete koji se ubrajaju u najljepše u tom žanru.

Radio je kompozicije iz savremenog života i istorije, od kojih “Strijeljanje” obilježava novu epohu u slikarstvu. Čuveni

su mu i nacrti za goblene sa motivima iz života španskog društva. Izradio je i veliki broj gravira na kojima je sa neuporedivom invencijom i jezivim sarkazmom prikazao zlodjela inkvizicije, strahote rata i ljudske poroke.

1867. JEDNA OD NAJISPLATIVIJIH TRGOVINA U ISTORIJI

Senatu Amerike podnesen ugovor o kupovini Aljaske od Rusije

Senatu SAD podnesen je ugovor o kupovini Aljaske od Rusije. Teritorija od milion i po kvadratnih kilometara kupljena je potom za 7,2 miliona dolara, oko dva centa po jutru zemlje. Tadašnji državni sekretar Viliam Sevard obavio je pregovore o kupovini zemlje, za koju su mnogi smatrali da je zemlja snijega i le-

da, te su dogovor o transakciji zvali “Sevardova ludost”.

Međutim, mudrost iskazana ulaganjem u snijeg i led potvrđena je kada su na Aljasci otkrivene velike zalihe nalazišta nafte, zemnog gasa i ruda. Aljaska je 1912. godine zvanično proglašena za teritoriju SAD, a 1959. godine postala je 49. američka država.

22

kultura

SRIJEDA, 30. 3. 2016.

Foto: Iva Mandić

KIC: Najavljen aprilski repertoar

Mjesec u znaku džeza i proslave Dana knjige Na scenama Kulturno-informativnog centra “Budo Tomović” tokom narednog mjeseca biće realizovana 24 programa, od kojih je, kako ističu iz kreativnog tima KIC-a, skoro polovina premijerna.

U aprilu će fokus biti na novoj regionalnoj književnoj manifestaciji “Literitorija”, obilježavanju Svjetskog dana knjige, a značajan dio programa biće posvećen džez muzici, budući da je april mjesec u kome se u brojnim zemljama širom svijeta slavi ovaj muzički pravac. U okviru tradicionalne manifestacije “Mjesec poštovanja džeza u Crnoj Gori” nastupiće Vasil Hadžimanov bend uz podršku njujorškog saksofoniste Dejvida Bina, a publika će imati pri-

liku da uživa i u izvođenjima dua Dina Desančić i Safet Drljan, kao i Tamare Pavićević. Radionice “Balkanski džez mostovi” biće organizovane od 23. do 28. aprila, a okupiće mlade i talentovane džez muzičare od 18 do 26 godina iz regiona, pod mentorstvom iskusnih umjetnika i edukatora - Vasila Hadžimanova, Tonija Kitanovskog i Dejvida Binija.

Filmski program KIC-a narednog mjeseca donosi tri filmske revije - reviju finskog filma od 15. do 17. aprila, “Svjetsku književnost na filmu” od 18. do 21. aprila, te reviju “Džez na filmu” 27. i 28. aprila.

U sklopu proslave Svjetskog dana knjige biće pred-

Sa konferencije za novinare

Prva “Literitorija” okupiće značajne regionalne autore stavljeni romani “Profil jedne pletenice” Filipa Anđelića i “Zakletva” Nade Brajović, a prvog dana u aprilu biće organizovano Veče crnogorskih aforističara.

Aprilski repertoar donosi i predstave “Dame biraju”, “Ne igraj na Engleze”, “Lista za ljubav”, “Komad”, komade Gradskog pozorišta, dok će premijerno biti izvedeni Dodestov “Mir” i “Ples pobjednika” Studentskog teatra.

S.I.

ART

svećeno prozaistima, dok će drugi dan manifestacije biti u znaku poezije.

“Prvo izdanje obilježiće tema manifestacije - ‘Književnost i muzika’, a podsjetiću da su neki od ovih eminentnih književnih stvaralaca i muzičari. Ovu manifestaciju organizujemo sa ciljem da podgoričkoj publici kroz tematizovane programe predstavimo značajne savremene autore iz zemalja bivše Jugoslavije”, kazala je Knežević.

Oproštaj od Marinka Madžgalja

Njegovo vrijeme je tek trebalo da dođe

Predavanje i izložba radova Ane Hofbauer CETINJE Predavanje vizuelne umjetnice Ane Hofbauer, koja živi u Beču i Pekingu, biće priređeno u Galeriji 42 Fakulteta likovnih umjetnosti na Cetinju danas od 14 sati, a tom prilikom biće otvorena i izložba radova Hofbauer.

Hofbauer je osnivač OFF Blackbridge of Space centra u Pekingu

biblioteka radosav ljumović: Feb je čekao olovku

Predstavljanje zbirke Brana Mandića

Zbirka priča “Feb je čekao olovku” crnogorskog autora Brana Mandića biće predstavljena u Kosoj sali Narodne biblioteke “Radosav Ljumović” u Podgorici večeras od 20 sati.

Brano Mandić je rođen 1979. godine u Baru, a završio je Filozofski fakultet

U aprilu će biti realizovano i prvo izdanje književne manifestacije “Literitorija”, koja će 25. i 26. aprila okupiti recentne autore iz Srbije, Hrvatske i Crne Gore - Srđana Srdića, Zvonka Karanovića, Vladimira Arsenića, Damira Karakaša, Marka Pogačara, Ognjena Spahića i Vladimira Đurišića, a gošća će biti i hrvatska kantautorka Sara Renar.

Kako je istakla urednica književnog programa KIC-a Valentina Knežević, prvo veče biće po-

Mandić

u Nikšiću. Mandić je dugogodišnji novinar i kolumnista dnevnog lista Vijesti. Knjigu “Feb je čekao olovku”, koja je prva Mandićeva knjiga fikcije, objavila je Izdavačka kuća “Žuta kornjača” iz Podgorice, a kao urednik je potpisan Ilija Đurović.

S.I.

Od glumca Marinka Madžgalja, koji je poslije duge i teške bolesti preminuo 26. marta, oprostile su se kolege i prijatelji na komemoraciji priređenoj u pozorištu Atelje 212 u Beogradu.

Madžgaljev kolega i upravnik Ateljea 212 Branimir Brstina otvorio je komemoraciju riječima da je “odlazak Marinka Madžgalja veliki gubitak za pozorište”.

“Njegovo vrijeme je tek trebalo da dođe. Otišao je naš dragi drug, omiljeni glumac”, kazao je Brstina.

Dirljive posljednje riječi

preminulom prijatelju uputili su glumac Andrija Milošević i voditelj Ognjen Amidžić.

“Ukrao sam mu mnogo fora i možda će tako on kroz mene nastaviti da živi”, kazao je Milošević, dok je Amidžić istakao da “čovjek stvarno umire tek kad ga zaborave”.

“Ja te, brate, neću zaboraviti”, kroz suze je kazao voditelj.

Pušten je insert iz serije “Ranjeni orao”, u kom Madžgalj pjeva staru sevdalinku “Kradem ti se u večeri rane”.

Marinko Madžgalj sahranjen je na Novom bežanijskom groblju u Beogradu. S.I.

Sa komemoracije u Ateljeu 212

BROJ

PROMJENE U KREDITIRANJU U EUROZONI

16

Riječ urednika Ana Nives Radović

Pogrešno savjetovanje Kada je nekadašnji američki državni sekretar Vilijam Henri Sevard na današnji dan 1867. godine omogućio da Senatu bude podnešen ugovor o kupovini Aljaske od Rusije, njegova ideja i potez osuđeni su do te mjere da je cio slučaj dobio ime “Sevardova ludost”. Nekoliko godina kasnije ispostavilo se da su bogatstva naizgled obične ledene zemlje poslužila kao pokretač rasta američke privrede. Vijek i po kasnije u najmoćnijoj svjetskoj privredi vlasnik jedne osrednje naftne kompanije danas je u dugovima koji premašuju 1,3 milijardu dolara – poređenja radi, oko polovine javnog duga Crne Gore.

Dug je nastao nakon što se, vjerujući da će cijena nafte nastaviti da raste, zadužio kako bi finansirao dodatno ulaganje u ovu industriju. Cijena nafte danas je četiri puta niža, a on je tek jedan u nizu velikog broja kompanija koje su napravile istu grešku. U vrijeme kada je ova odluka donijeta ni državne, ni finansijske institucije nijesu se odupirale ideji stvaranja ovakvog finansijskog rizika. Istorija nas uči da je javnost, i to ne laička, već i stručna, uvijek više sklona da unaprijed osudi na neuspjeh dobru ideju, nego da pokuša da spriječi realizaciju lošeg plana. Ovo je danas ključni razlog zbog kojeg s jedne strane preduzetnicima nedostaje podrške, dok su, na primjer, korisnici kredita izloženi ogromnom riziku. Za uspjeh ne postoji univerzalan recept, savjet ili model, no ono što smo nakon svega morali naučiti je da je opšte mišljenje uvijek – pogrešno.

Kad se logika suprotstavi evropskoj matematici

Microso specijal Jačati poresku disciplinu u oblasti prodaje softvera Saradnja sa Poreskom upravom, Ambasadom SAD i AmCham

Izvršni direktor kompanije Microsoft Crna Gora Oliver Obradović

IT sektor pokretač ekonomskog razvoja Windows 10 je mnogo više od operativnog sistema Windows Insider program promijenio odnos prema korisnicima Promjena profesije zahtijeva dozu hrabrosti U adolescentskom dobu, izbor karijere se često uzima zdravo za gotovo. Na odluku jednog osnovca ili srednjoškolca da upiše određenu srednju školu ili fakultet, a time i dobrim dijelom opredijeli zanimanje ili opseg zanimanja kojim će se u budućnosti baviti utiču faktori kao što su: oblasti interesovanja (“Šta ja želim da radim?”), po-

rodica (“Šta moji roditelji žele da ja radim?”), društvo (“Koju školu ili fakultet upisuje većina mojih drugova?”), zatim sredina koja u skladu sa utvrđenom strategijom razvoja obrazovanja može promovisati određene oblasti i sl. Prilikom donošenja ove odluke, adolescenti najčešće ne posvećuju dovoljno vremena analizi naizgled jedno-

stavnih, ali ujedno i krucijalnih pitanja, čiji odgovor umnogome determiniše njihovu budućnost: gdje vidim sebe za pet, 10 ili 20 godina. Čime želim da se bavim, odnosno u kojoj oblasti i na kojoj poziciji želim da radim? To je razlog zbog koga, nažalost, prvi (ujedno i najvažniji) od gore pomenutih faktora trpi nauštrb ostalih.

Aleksandar Blečić, Blue Coach

II

MICROSOFT CRNA GORA: NEDOVOLJNA SVIJEST

OBUKE PORESKIH SLUŽBENIKA O KONTROLI TRGOVINE

Dogovorena saradnja institucija, aktivnosti počinju idućeg mjeseca Poreska uprava i kompanija Microsoft Crna Gora, uz podršku Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Podgorici i Američke privredne komore u Crnoj Gori dogovorili su realizaciju zajedničkih aktivnosti u cilju jačanja saradnje na polju edukacije o pravima intelektualne svojine i informacinim tehnologijama, radi prevencije upotrebe nelicenciranih softvera, kao i efikasnije kontrole prometa softvera sa aspekta oporezivanja.

Međusobna saradnja počeće idućeg mjeseca, a obuhvataće obuke poreskih službenika o zaštiti prava intelektualne svojine za zaposlene, mogućnostima korišćenja Microsoft alata u cilju modernizacije poslovnih procesa u Poreskoj u p r a vi, efikasnoj kontroli elektronske trgovine, kao i aktivnosti usmjerene na podizanje svijesti javnosti i privrede o značaju upotrebe licenciranih softvera i informacionih tehnologija.

PORESKA UPRAVA

Neophodna saradnja institucija i IT kompanija Direktor Poreske uprave Miomir M. Mugoša poručio je da neovlašćeno kopiranje, reprodukcija, distribucija i upotreba softvera predstavljaju jednu od najznačajnijih prijetnji za razvoj kako globalne, tako i lokalne IT industrije, što se negativno odražava na našu ekonomiju u cjelini,

Miomir M. Mugoša

ali i na razvoj informacionog društva i ostvarenje konkurentske prednosti na nacionalnom i međunarodnom tržištu.

“Imajući u vidu da je saradnja između državnih institucija i velikih IT kompanija neophodna ne samo sa aspekta ispunjavanja zahtjeva vezanih za usklađivanje nacionalne legilative sa pravnom tekovinom EU u okviru pregovaračkog poglavlja VII – Pravo intelektualne svojine, već i sa aspekta oporezivanja, odnosno zaštite poreskih prihoda, obuka poreskih službenika u oblasti proizvodnje, podaje i distribucije informacionih tehnologija i licenci za upotrebu softvera omogućiće uspostavljanje kvalitetnog pristupa u kontroli ovog privrednog segmenta u kojem se ostvaruju značajni prihodi, a koji samim tim i posjeduje značajan poreski potencijal za budžet države Crne Gore”, naglasio je Mugoša.

Neophodno jačati poresku disciplinu u oblasti prodaje so vera C

rnogorsko tržište preplavljeno je kompanijama operativnog sistema Windows koje se instaliraju na brojnim uređajima koje dobavljači nude bez softvera.

Ovakva praksa ne stvara gubitke samo kompaniji Microsoft, već i cijeloj ekonomiji.

Zakon koji u Crnoj Gori tretira oblast zaštite prava intelektualne svojine donijet je 2005. godine, no kao i u svim državama tranzicije, uz svaku promjenu koja na tom planu nastupi bilo je neophodno mijenjati i svijest građana koji su godinama unazad da određenu uslugu koriste potpuno besplatno, zanemarujući što je nešto takvo bilo ilegalno.

Izvršni direktor kancelarije Microsoft Crna Gora Oliver Obradović podsjetio je da je naša zemlja u septembru 2005. potpisala ugovor sa Microsoftom i legalizovala softver u čitavoj državnoj upravi, a nakon potpisivanja ugovora o strateškom partnerstvu u 2006. legalizovani su softveri u svi osnovnim i srednjim školama, kao i na Univerzitetu.

“U edukaciju tržišnih inspektora kojima je u nadlež-

78

ODSTO WINDOWS INSTALACIJA U CRNOJ GORI JE ILEGALNO, PODACI SU INTERNATIONAL GLOBAL CORPORATIONA ZA 2013. GODINU

nost dodijeljena kontrola ilegalnog softvera ulaže se već deset godina. Zakonska rješenja postoje, ali i dalje smo ograničeni administrativnim kapacitetima u pogledu sprovođenja, prije svega jer tržišni inspektori u nadležnosti imaju i mnoštvo drugih aktivnosti i to je razlog zbog kojeg je i dalje

visok udio ilegalnog Windows softvera na našem tržištu”, precizirao je Obradović.

Tokom proteklih godina stopa zastupljenosti ilegalnog Windows softvera snižena je pet odsto i to je veliki uspjeh, jer svaki procenat manje predstavlja veliki korak i na malom tržištu, naročito na onom sklonom ovoj pojavi.

Mjerenje piraterije ove vrste je, prema riječima Obradovića, veoma komplikovan proces, a prema podacima koje je International Global Corporation objavio za 2013. godinu u Crnoj Gori čak 78 odsto Windows instalacija je ilegalno.

Podaci za 2015. godinu očekuju se uskoro, no vjerovatnoća da bi se drastično mogla promijeniti situacija izuzetno je mala. Razlog je, prije svega, činjenica da se svijest ne mijenja i što većina uvoznika i distributera računara u ponudi ima uređaje bez operativnog sistema.

“U petak smo kod jednog retail prodavca na policama prebrojali 72 uređaja od kojih je samo pet imalo instaliran operativni sistem. Vjero-

T O ŠTETNOSTI NELICENCIRANOG SOFTVERA

III

Foto: Balša Rakočević

AMERIČKA AMBASADA

Podrška zaštiti prava intelektualne svojine Ambasada Sjedinjenih Američkih Država, Američka privredna komora i Microsoft imaju zajednički cilj, kada je u pitanju zaštita prava intelektualne svojine.

U Ambasadi SAD je saopšteno da snažno po-

državaju Microsoft u radu sa Poreskom upravom, ostalim inspekcijskim službama i crnogorskim IT kompanija na podizanju svijesti o softverskoj pirateriji, odnosno zaštiti prava intelektualne svojine.

AMERIČKA PRIVREDNA KOMORA U CRNOJ GORI

e

Problem koji stvara pritisak na privredu Miomir M. Mugoša

IT sektor pokretač ekonomskog razvoja Prema podacima IDC jedan dolar uložen u Microsoftovu tehnologiju generiše devet dolara prihoda u zapadnim zemljama. Na našem trištu povrat lokalnom sistemu za jedan uloženi je oko tri dolara, a ključno ograničenje upravo je nedovoljna svijest o važnosti licenciranih verzija. “Činjenica je da je danas IT sektor pokretač ekonomskog razvoja. Ovaj sektor zapošljava milione ljudi širom svijeta i generiše velike količine povatnoća da će biti instalirana originalna verzija, a ne kopija je minimalna. Sa druge strane, zakon nalaže drugačije. Ipak, smanjena kupovna moć i niska cijena koja je opredjeljujući faktor za kupovinu uređaja dodatno doprinose ovoj pojavi”, podsjeća Obradović.

Kaznena politika načelno postoji, jer kada je riječ o zakonu, instaliranje ilegalnih sof-

reskih prihoda. Proizvodanja, prodaja i distribucija proizvoda i usluga generiše poreski tok koji predstavlja značajan izvor prihoda jedne države. IT kompanije doprinose, dakle, generisanju poreskih prihoda, ali i stvaraju mogućnost za otvaranje velikog broja radnih mjesta. Stoga je važno shvatiti da smanjenje stope softverske piraterije u zemlji znači povećanje ostvarenih prihoda na osnovu poreza iz IT industrije”, poručio je Obradović. tvera više nije prekršaj, već krivično djelo. Ipak, razlog zbog kojeg sudovi ne tretiraju ovaj problem na adekvatan način jer je i sudijama neophodna dodatna obuka za prepoznavanje i vođenje cijelog postupka, a budući da ovo obuhvata samo dio njihovih nadležnosti proces usvajanja novih načela je prilično spir. Ipak, što se Crna Gora bude približava-

la Evropskoj uniji, to će se i situacija u ovoj oblasti brže mijenjati, a što se na to bude duže čekalo, taj proces će biti teži.

U razvijenim zemljama informacione tehnologije predstavljaju ozbiljan zamajac u ekonomskom razvoju, što kod nas nije slučaj zbog brojnih ograničenja u načinima na koje su pitanja u ovoj oblasti uređena, odnosno zbog odsustva regulacije.

“U Crnoj Gori posluje oko 220 IT kompanija, a u njima radi svega 520 ljudi i to dovoljno govori o položaju informacionih tehnologija u društvu.

Jedan od ključnih problema je i to što, osim Microsofta, koji je jedini, nijesu prisutni hardverski i softverski brendovi, jer bi samo njihova sinergija mogla da promijeni stanje na tržištu”, pojasnio je Obradović.

On je poručio i da je korišćenje uređaja kupljenih bez instaliranog originalnog softvera opasnije, prije svega po podatke, s obzirom na nemogućnost dobijanja sigurnosnih zakrpa sa lansiranjem ažuriranja, zbog kojih cio sistem postaje ranjiv.

A.N.R.

Milica Dragojević VD izvršnog direktora Američke privredne komore u Crnoj Gori Milica Dragojević saopštila je da je zaštita prava intelektualne svojine jedan od ključnih prioriteta u radu AmChama od njenog osnivanja. Podaci iz istraživanja IDC, koji pokazuju da je dvije trećine softvera u Crnoj Gori ilegalno instalirano najbolje govore o tome koliki su gubici u budžetu Crne Gore po ovom osnovu.

Takođe, privatni sektor je

taj koji trpi ilegalnu konkurenciju i u tom smislu treba udruženo djelovati u suzbijanju sivog tržišta u ovoj oblasti.

Zajedno sa našim partnerima u ovom projektu, nastavićemo da sprovodimo edukacije za predstavnike tržišne i poreske inspekcije u cilju prepoznavanja ilegalnog softvera, ali i aktivnosti na podizanju svijesti među privrednim subjektima kada je softverska piraterija u pitanju.

IV

MICROSOFT: ŠTA SU PREDNOSTI INST Obradović: Kvalitetno uparivanje uređaja

Kompanija Microsoft lansirala je novu verziju operativnog sistema nazvanu Windows 10 u julu prošle godine, obavijestivši prvobitno korisnike o funkcijama koje se uklanjaju nakon što se iskoristite prednosti besplatnog ažuriranja.

Izvršni direktor kompanije Microsoft Crna Gora Oliver Obradović ukazao je na prednosti korišćenja uređaja koje pokreće Windows Mobile operativni sistem za sve koji koriste Windows na računarima, a najveću prednost će, kako je naglasio, imati poslovni korisnici.

“Odluka o upotrebi telefona sa operativnim sistemom Windows Mobile je uglavnom

diktirana navikama korisnika. Budući da je u pitanju relativno nov proizvod, očekuje se da će se to promijeniti.

Microsoft je u razvoj mobilne platforme uložio mnogo i sada je Windows Mobile kreiran kao izuzetno kvalitetna biznis platforma koja zadovoljava potrebe korisnika Office 365 alatki”, poručio je Obradović, naglasivši da je Windows 10 mnogo više od operativnog si-

stema, odnosno da je ova verzija ponudila serversku platformu koja omogućava kvalitetno uparivanje računara i mobilnih uređaja.

Na crnogorskom tržištu mobilnih uređaja, kao i u većini evropskih zemalja, dominira Android platforma, no očekuje se da će se situacija promijeniti čim veći broj korisnika ažurira računare na Windows 10.

Budući da je u pitanju relativno nov proizvod, očekuje se da će se to promijeniti. Microsoft je u razvoj mobilne platforme uložio mnogo i sada je Windows Mobile kreiran kao izuzetno kvalitetna biznis platforma koja zadovoljava potrebe korisnika Office 365 alatki

“Desetka” je mnogo više od operativnog sistema Kompanija iz Redmonda vodeći je svjetski proizvožač softvera, ne njen uticaj oslabio je nakon pojave smartfona, gdje su Android i iOS dominantne platforme. Kako bi vratio izgubljeni status apsolutnog lidera Microsoft se opredijelio za drugačiju poslovnu politiku - kreiranje sistema po mjeri korisnika na osnovu onoga što oni traže, što je kroz Windows insider program ostvareno u velikoj mjeri.

| SASVIM | DRUGAČIJI NAČIN | AŽURIRANJA Vodeći softverski proizvođač odustao je od razvoja Windows Media Centra, pa korisnici koji ažuriraju uređaje gdje je ovaj dodatak bio instaliran uočiće da ga je Windows 10 instaler uklonio.

Ono što je u “desetki” potrebno je novi softver za reprodukciju DVD, dok će istovremeno, onima koji imaju Windows Live Essentials na računaru, OneDrive biti uklonjen i zamijenjen inbox verzijom OneDrivea.

Istovremeno, Windows 7 desktop gedžeti su obrisani,

a ova funkcija je nedostupna još od uvođenja verzije Windowsa 8. Sve male igre koje su unaprijed instalirane na Windowsu 7 kao što su Solitaire, Minesweeper i Hearts će biti uklonjene kada se instalira Windows 10.

Ono što je u potpunosti promijenjeno u novoj verziji je sistem ažuriranja operativnog sistema, pa će Windows 10 će biti ponuđen kao besplatna nadgradnja za korisnike Windowsa 7 i Windowsa 8.1, a Microsoft je sada otkrio pune detalje nadgradnje, otkrivajući koju verziju Windowsa 10 će dobiti korisnici kada se prebace na novi operativni sistem.

Ono što je u potpunosti promijenjeno u novoj verziji je sistem ažuriranja operativnog sistema, pa će Windows 10 će biti ponuđen kao besplatna nadgradnja za korisnike Windowsa 7 i Windowsa 8.1

Na ovaj način svi koji pokreću Windows 7 Starter, Windows 7 Home Basic i Windows 7 Home Premium dobijaju Windows 10 Home ukoliko žele besplatnu nadgradnju, dok će oni koji pokreću Win-

dows 7 Professional i Windows 7 Ultimate na računarima dobiti Windows 10 Pro. U slučaju Windows 8.1 operativnog sistema, korisnici će dobiti Windows 10 Home, dok će računari koji pokreću Windows 8.1 Pro i Windows 8.1 Pro for Students dobiti Windows 10 Pro. Takođe, korisnici Windows Phone 8.1 platforme dobili su Windows 10 Mobile.

| BEZ DETALJA | O SADRŽAJU | AŽURIRANJA Micorosft je u “desetki” napravio promjene koje se ni-

jesu svidjele većini korisnika koji su već instalirali novi operativni sistem, jer informacije o nadogradnjama više nijesu na raspolaganju korisnicima, osim ako se ne radi o nečemu veoma važnom.

U suprotnom, jedina informacija koja se dobija o nadogradnjama je tipično saopštenje “poboljšanje i optimizacija performansi”, koje nam ne govori ništa konkretno o nadogradnji, navodi Softpedia.

U većini slučajeva ove nadogradnje će donijeti niz drugih promjena koje će korisnici Windowsa 10 morati da otkriju sami. Kao rezultat ove promjene, korisnici su zahtijevali od Microsofta da obja-

TALIRANJA NOVE VERZIJE WINDOWSA Velika promjena u poslovanju Ključna promjena koja je vidljiva u novoj verziji nije samo tehničke prirode, već je veliki pomak napravljen i u komunikaciji sa korisnicima. Windows 10 je prva verzija Microsoftovog operativnog sistema koja je bazirana više nego ikada, na povratnim informacijama korisnika. Da bi se uvjerila da dobija prave sugestije kako da poboljša budući operativni sistem, kompanija iz Redmonda je pokrenula nekoliko različitih platformi

vi informacije o ažuriranjima na svakom kanalu gdje je kompanija tražila povratne informacije. Čak i u posljednje vrijeme, veliki broj glasova koji u temi na Windows 10 Feedback aplikaciji u kojoj se traži ova funkcija.

| | | |

EDGE POSLAO INTERNET EXPLORER U ISTORIJU

Kada je riječ o novitetima koje donosi Windows 10 Mobile, jedna od najvećih je Edge browser, kao i na desktop

Potpuno novi izgled Windowsa

za komunikaciju, u cilju omogućavanja direkne komunikacije sa korisnicima.

Pored Windows Feedback aplikacije, i Windows UserVoice kanal takođe dolazi do izražaja kada je riječ o slanju sugestija Microsoftu. Windows Insider program doživio je izvanredan uspjeh, jer je oko milion i po korisnika registrovano za primanje beta verzija “desetke”, kako bi pomogli kompaniji da izgradi novi operativni sistem.

verziji te Continuum.

Tokom lansiranja build verzija Microsoft je pojasnio da je interfejs Edge browsera promijenjen na bazi povratnih informacija korisnika. Pru-

Jedan od strateških planova Microso a je i značajnije širenje u Evropi, a kompanija je već preduzela prvi korak povećanjem broja zaposlenih u predstavništvu na Islandu i izgradnjom data centara u Velikoj Britaniji i Njemačkoj

V

ženo je nešto više informacija o tome kako je traka za adresu sa dna iz Windows Phone platforme prešla na vrh u ranim Windows 10 Mobile verzijama, da bi se kasnije vratila ponovo na dno.

Kada je dizajniran novi korisnički interfejs za Microsoft Edge na telefonu, Mocrosoft je odlučio da izgleda tako kako bi više bio u skladu s verzijom za računare i sa drugim mobilnim pretraživačima.

Polje za unošenje adrese nalazi se na vrhu ekrana, dok je toolbar na dnu. Microsoftov tim procijenio je da bi korisnicima ovo bilo bliže i ugodnije, a dok to možda još važi za neke korisnike, dobili su po-

Microsoft je potpunosti promijenio izgled Windowsa 10, pa pored brojnih poboljšanja kao što je dodatak modernog Start menija, nudi i novi browser koji će zamijeniti stari Internet Explorer, Microsoft Edge.

Edge će stići kao univerzalna aplikacija na svim Windows 10 uređajima – računarima, telefonima, tabletima, a već je dostupan u postojećoj Windows

vratne informacije kroz Insider program od korisnika koji su prethodno upotrebljavali Internet Explorera za Windows Phone.

| OSVAJANJE | EVROPSKOG | TRŽIŠTA Jedan od strateških planova Microsofta je i značajnije širenje u Evropi, a kompanija je već preduzela prvi korak povećanjem broja zaposlenih u predstavništvu na Islandu i izgradnjom data centara u Velikoj Britaniji i Njemačkoj.

U realizaciji ovog plana

10 preview verziji. Microsoft je sada ponudio detaljniji uvid u ovaj browsr za sve putem videa postavljenog na YouTube.

Microsoft Edge donosi brojne nove funkcije, međutim, ali nema sumnje da je jedna od najinteresantnijih Cortana, lični asistent koji je duboko integrisan u Edge. Pored Cortane, uveden je i mod čitanja kako bi lakše čitali na sajtovima, kao i brojne druge nove funkcije.

Microsoftu će jedna od većih prepreka biti rivalstvo sa kompanijom Amazon oko 11 milijardi dolara vrijednog evropskog tržišta online skladištenja i usluga.

Evropa, inače snažno uporište Androida, u kojoj više od trećina populacije koristi Samsung uređaje, biće poseban izazov za kompaniju koja će nastojati da poveća udio Windows 10 smartfona i tableta, kao i Lumia telefona u 2016. godini.

Evropsko tržište je ujedno i jedino na kojem je udio Windows smartfona rastao u 2015. godini, što je takođe bio jedan od preduslova za fokusiranost na ovaj dio svijeta.

A.N.R.

VI

NA DANAŠNJI DAN U EKONOMSKOJ ISTORIJI

1867. Kupovina Aljaske – samo nakratko bila Sevardova ludost Američkom Senatu je na današnji dan podnešen ugovor o kupovini Aljaske od Rusije. Teritorija od milion i po kvadratnih kilometara kupljena je za 7,2 miliona dolara, oko dva centa po jutru zemlje Vilijam Henri Sevard, Sr. (1801-1872) bio je dvanaesti guverner savezne države Njujork, senator i državni sekretar Sjedinjenih Američkih Država u kabinetu Abrahama Linkolna i Endrjua Džonsona.

Kao Džonsonov državni sekretar, 1867. godine od Rusije je kupio Aljasku za relativno veoma malu svotu novca.

Kako je Aljaska bila veliko, hladno, neiskorišteno i za život nepogodno područje, ovaj je čin tada nazvan “Sevardova glupost”, no dao je dobar primjer njegovog karaktera.

Tek naknadno se, međutim, uvidjelo da Aljsaka zapravo ima snažnu ulogu u razvoju SAD, čime su kriti-

ke upućene Sevardu pale u vodu. Njegov savremenik, Karl Šurc, opisao ga je jednom prilikom kao “jednu od onih duša koja će zaobići javno mijenje, umjesto da ga u korak slijepo prati”.

Sevard se tokom boravka u kabinetima dvojice predjednika zalagao za priključenje Djevičanskih ostrva, zaliva Samana, kao i za američku kontrolu Paname i kupovinu Aljaske. No, uspio je da izvede samo posljednje i to je učinio na današnji dan 1867. plativši Rusiji za to 7,2 miliona dolara, odnosno vrijednost koja danas iznosi između 95 i 100 miliona, što je relativno mali iznos za bilo kakvu veću površinu zemlji-

Aljaska pruža nesagledivo bogatstvo zlata, srebra, platine, olova, bakra, urana, azbesta, uglja, prirodnog gasa, nafte i brojnih minerala, dok su morske dubine koje okružuju njene obale i brojna jezera i rijeke, od kojih je najveća Jukon, bile su i ostale pune ribe, a priroda je i danas bogata životinjskim i biljnim vrstama, zbog čega je ova teritorija postala pravi raj za naučnike, istraživače, avanturiste i lovce.

Kupovina Aljaske šta, ali s obzirom na geografski položaj i klimatske uslove na Aljasci tada je izgledalo bizarno.

Ovaj čin naišao je na snažne kritike javnosti, zbog čega je čak nazivan i “Sevardova ledena kutija” ili “Sevardova ludost”, a čak je i sam predsjednik Džonson kritikovan zbog dopuštanja ovo čina, zbog čega je i nastao naziv “Džonsonov polarni vrt”.

Tek kasnije su i oni koji su najmanje vjerovali u ispravnost ove odluke došli do saznanja da Aljaska zapravo pruža nesagledivo bogatstvo zlata, srebra, platine, olova, bakra, urana, azbesta, uglja, prirodnog gasa, nafte i brojnih minerala, dok su morske

dubine koje okružuju njene obale i brojna jezera i rijeke, od kojih je najveća Jukon, bile su i ostale pune ribe, a priroda je i danas bogata životinjskim i biljnim vrstama, zbog čega je ova teritorija postala pravi raj za naučnike, istraživače, avanturiste i lovce.

Zahvaljujući ovome Aljaska je postala jedan od pokretača razvoja SAD, što je dovelo do povlačenja kritika prema sekretaru Sevardu.

Ispostavilo se da je bilo mudro ulagati u snijeg i led onda kada su na Aljasci otkrivene velike zalihe nalazišta nafte, zemnog gasa i ruda. Aljaska je postala 49. država SAD 1959. godine.

ČIME SE STIMULIŠE KREDITIRANJE U EUROZONI

VII

Kad se logika suprotstavi evropskoj matematici K

ada bi vlasnik luksuzne vile objavio da je izdaje, a umjesto da za to uzima novac daje euro dnevno onome ko bude živio u njoj, oglas bi nam najvjerovatnije djelovao neuvjerljivo i sumnjali bismo da je riječ ili o nekom eksperimentu ili da sa nekretninom nešto nije u redu. Kada komercijalne banke to rade u Evropi onda se to naziva paketom novih mjera i prihvata se s oduševljenjem.

Odluka Evropske centralne banke da ovog mjeseca omogući novi paket mjera prouzrokovana je potrebom za povećanjem monetarne ekspanzije u cilju stimulisanja rasta stope inflacije do željena dva odsto, koju već godinama ne uspijeva da dostigne, već se, naprotiv, iz kvartala u kvartal bori da spriječi deflaciju.

Evropske banke nijesu izbalansirale velike količine prethodno akumuliranih nekvalitetnih kredita i sada nijesu u poziciji da kreditiraju privredu i stanovništvo na kvalitetan način. Njihova zarobljenost između onoga što su negativne kamatne stope s jedne strane i slaba privredna aktivnost s druge strane dovode do kreditne politike koja postaje veoma teška za njihove klijente.

ECB se sada opredijelila za praksu koja u Švajcarskoj i Japanu postoji već godinama, otkako su njihove banke krenule u borbu za podsticanje rasta i povećanje stope inflacije, koja je krajnji pokazatelj uspješnosti preduzetih mjera. Ipak, u ovom trenutku dolazi do svojevrsne zasićenosti monetarnom politikom koja samo povećava nivo duga i potrebu države za uključivanjem, dok željene rezultate prikazuje sa znatno većim kašnjenjem.

Rokovi za postizanje ciljeva se odlažu, trajanje programa se produžava, pa i ključni sastojak novog plana ekspanzija TLTRO programa, odnosno onoga što je označeno kao Targeted Long-Term Refinancing Operations obuhvata ciljane dugoročne aktivnosti refinansiranja. Sada kada je program kvantitativnog popuštanja povećan sa 60 na 80 milijardi eura mjesečno, iniciran je TLTRO2 sa ciljem da ECB inicira četiri kvartalne aukcije, koje će početi u junu 2016. godine.

Tokom trajanja prvog TLTRO programa bilo je predviđeno da banke povuku nazad sredstva već nakon dvije godine ukoliko ne bi uspjele da uvećaju nivo kreditne aktivnosti iznad zacrtanog referntnog nivoa. Uz TLTRO2 stižu popustljiviji uslovi kreditiranja u cilju stimulisanja banaka da učestvuju u aukcijama.

Takođe, umjesto dvije godine, vrijeme dospijeća sada je produženo na četiri i to nezavisno od toga da li su zadovoljeni kriterijumi za povećanja nivoa kreditiranja, a postoji i mogućnost otplate već nakon što proteknu dvije godine.

Pored ovoga što rade centralne banke, na vladama zemalja eurozone je preuzimanje dodatnog zadatka koji se ne može svoditi samo na oslanjanje na ove mjere, već i na preduzimanje strukturnih reformi u cilju ubrizgavanja finansijskog stimulansa, a to je moguće ostvariti isključivo promjenama pojedinih propisa na osnovu kojih bi se podstakla preduzeća i oslobodilo tržište rada. Četiri nova TLTRO2 usmjerena su na dugoročno finansiranje kojim se pojačava popustljivost monetarne politike ECB, kao i podsticanje na nove, povoljnije kreditne linije. Ovaj plan sprovodiće se do marta 2017. na kvartalnom nivou, a od juna do tada banke će imati mogućnost da pozajmljuju sredstva do visine 30 odsto ukupnog nivoa kredita izvan stambenih, pri čemu je raspoloživo oko 1,7 biliona eu-

ra. Iznos je znatno veći od onog obuhvaćenim prvobitnim TLTRO mjerama ECB, kada je na raspolaganju bilo svega sedam odsto kredita, odnosno oko 400 milijardi eura.

U potrazi za katalizatorima ekspanzije kao jedna od mjera odabrane su i negativne depozitne stope. Sam pojam negativnih depozitnih stopa na tlu većine zemalja eurozone stvara prilično veliku konfuziju među klijentima banke, a moguće ih je objasniti matematikom

0,4 ODSTO JE DEPOZITNA STOPA KOJU JE ECB UVELA NA PRETHODNOM SASTANKU, NAKON PROCJENE DA DOTADAŠNJIH -0,3 ODSTO NIJE DOVOLJNO

koja podjeća na slučaj iz oglasa o izdavanju vile. Uzmimo na primjer da korisnik na računu ima depozit od 1.000 eura, a da je bančin depozit prema ECB 10 eura. Riječ je o principu koji je uređen na način na koji se to čini s obaveznim rezervama.

Na banci ostaje mogućnost odabira da li da plati i preostalih 990 eura, a ukoliko ne pozajmljuje novac drugoj banci ili nekom svom velikom klijentu, ona se odlučuje za takozvane overnight depozite. U pitanju je način prekonoćnog deponovanja novca koje omogućava dodatnu zaradu, ali bez ograničenja vlasnika sredstava u njihovom raspolaganju. Sredstva se na ovaj način oročavaju od završetka radnog vremena jednog do početka radnog vremena narednog dana, uz mogućnost da se uvećaju prihodi po osnovu ostvarene kamate.

U vremenu

kada je novac dematerijalizovan, ovo se odvija neuporedivo jednostavnije nego što se sada čini, prije svega jer se ne barata fizičkim novcem, već računarski sistem čini svoje. Ovi depoziti trenutno su predmet aktuelnih mjera vezanih za negativne kamatne stope koja je sada povećana s 0,3 na 0,4 odsto. Ova kamatna stopa bi se na neki način mogla nazvati kaznom za neinvestiranje novca negdje drugo, no kako već

Unutar programa povećavanja nivoa kreditiranja troškovi sredstava TLTRO2 će određivati granice, pa će se kamatna stopa plaćati u rasponu od sada zacrtanih minus 0,4 odsto do nule

nakon početka radnog vremena narednog dana sredstva ponovo “pripadnu” vlasniku, ono mnoge, još uvijek, ni ne zabrinjava. Dakle, ono što komercijalne banke duguju ECB po ovoj računicii na svakih 1.000 eura izgleda ovako: kada se oduzme 10 odstaje 990, a uz stopu od -0,4 odsto, dug banke prema ECB je 3,96 eura. Ova naizgled sitna brojka obračunava se na svakih 1.000 eura depozita u bankama 19 članica eurozone i riječ je o ogromnim iznosima na godišnjem nivou odakle ECB crpi sredstva za davanje stimulansa, no efekte ovih mjera još uvijek niko ne može da predvidi.

Unutar programa povećavanja nivoa kreditiranja troškovi sredstava TLTRO2 će određivati granice, pa će se kamatna stopa plaćati u rasponu od sada zacrtanih minus 0,4 odsto do nule, a u situacijama u kojim ne bude previše prostora za manipulisanje bankama ostaje obaveza plaćanja stope na glavne operacije refinansiranja koja je bliža nuli. Program je osmišljen kako bi se nivo kreditiranja povećao iznad dosadašnjih okvira i samo u tom slučaju banke će moći da računaju na minus 0,4 odsto.

Koliko će efikasne sve ove mjere biti pokazaće podaci o kretanju stope inflacije u narednoj godini, a određeni pomak je moguć ukoliko se ne ispostavi da ispod luksuzne vile s početka priče ne teku podzemne vode koje boravak u njoj i za mnogo više novca od eura na dan čine nepodnošljivim.

A.N.R.

BLUE COACH

IX

Promjena profesije zahtijeva dozu hrabrosti Aleksandar Blečić istraživač u kompaniji Blue Coach

A

ko vas vodi strast, prepustite razumu da drži uzde.

Bendžamin Frenklin

U adolescentskom dobu, izbor karijere se često uzima zdravo za gotovo. Na odluku jednog osnovca ili srednjoškolca da upiše određenu srednju školu ili fakultet, a time i dobrim dijelom opredijeli zanimanje ili opseg zanimanja kojim će se u budućnosti baviti utiču faktori kao što su: oblasti interesovanja (“Šta ja želim da radim?”), porodica (“Šta moji roditelji žele da ja radim?”), društvo (“Koju školu ili fakultet upisuje većina mojih drugova?”), zatim sredina koja u skladu sa utvrđenom strategijom razvoja obrazovanja može promovisati određene oblasti i sl. Prilikom donošenja ove odluke, adolescenti najčešće ne posvećuju dovoljno vremena analizi naizgled jednostavnih, ali ujedno i krucijalnih pitanja, čiji odgovor umnogome determiniše njihovu budućnost: gdje vidim sebe za pet, 10 ili 20 godina. Čime želim da se bavim, odnosno u kojoj oblasti i na kojoj poziciji želim da radim? To je razlog zbog koga, nažalost, prvi (ujedno i najvažniji) od gore pomenutih faktora trpi nauštrb ostalih. Čak i u slučaju da se posveti dovoljno vremena promišljanju o pitanju profesionalne ori-

jentacije, postoje određeni ograničavajući faktori kao što su neodlučnost i neiskustvo, koji u kombinaciji vode kreiranju pogrešne predstave, nepravilnog zaključivanja i, na kraju, donošenju neoptimalne odluke.

| IZBOR | ZANIMANJA Budući da je izbor zanimanja i karijere jedna od najvažnijih odluka koju svako od nas donosi u svom životu, njene implikacije imaju dalekosežne posljedice. Stoga, nije teško pretpostaviti da osnovci, srednjoškolci ili studenti nijesu jedini koji se suočavaju s ovim pitanjem. Pogrešno donesene odluke po pitanju karijernog izbora za posljedicu obično imaju demotivaciju i nezadovoljstvo, koje sa protekom vremena i u nepromijenjenim okolnostima imaju tendenciju porasta.

Pritom, treba naglasiti da neoptimalan izbor karijere ne mora da znači da osoba nije materijalno obezbijeđena poslom kojim se bavi, već da je isti ne ispunjava onako kako bi željela. U takvoj situaciji, neminovno je da se osoba prije ili kasnije zapita šta će joj stabilan i dobro plaćen posao ako ga posmatra isključivo kao obavezu i zadatak, kao sredstvo da se dođe do materijalnog cilja. Međutim, ako odluka o izboru karijere nije jednostavna, odluka o promjeni karijere koja nekoga ne ispunjava je još komplikovanija i sa sobom nosi određene rizike. Promjena profesije, pogoto-

vo u društvu kakvo je naše, koje visoko vrijednuje sigurnost posla, svakako zahtijeva dozu hrabrosti. Zahtijeva izlazak iz zone egzistencijalnog komfora, koji u slučaju osjećanja neispunjenosti sopstvenim zanimanjem predstavlja komfor nezadovoljstva. Nažalost, neuporedivo je manji procenat onih koji se usude da izađu iz te zone komfora. Većina bira lakši put i sigurnost mjesečnih primanja, makar to bilo i po cijenu neispunjenosti i demotivisanosti sopstvenim poslom.

Pored sigurnosti, dodatni faktor koji destimulišuće utiče na promjenu profesije su i tzv. “potonuli troškovi“ – u nekim slučajevima to mogu biti uložene godine u sticanje određenog nivoa kvalifikacija, ekspertize i radnog iskustva iz određene oblasti, što mnogima predstavlja otežavajuću okolnost za afirmativno percipiranje karijernog preusmjerenja.

Ipak, potonuli troškovi nijesu relevantni za donošenje odluke, budući da su se već desili i da se ne mogu izmijeniti. S druge strane, potencijalni benefiti koje sa sobom nosi odluka o promjeni profesije mogu biti brojni i teško izrazivi mjernim jedinicama, s obzirom da uključuju zadovoljstvo, strast prema poslu, motivisanost za rad i kontinuirano učenje i usavršavanje, osjećaj postignuća... uz naravno materijalnu potporu.

Takođe, ne smijemo zaboraviti i da različite ljude po-

Neoptimalan izbor karijere ne mora da znači da osoba nije materijalno obezbijeđena poslom kojim se bavi, već da je isti ne ispunjava onako kako bi željela.

kreću različite stvari, odnosno: dok će nekom upravo plata biti glavni motivator i samim tim izvor (ne)zadovoljstva, nekom drugom će to biti opis zaduženja na radnom mjestu, poštovanje među kolegama, ili neke druge vrijednosti.

| NIKAD NIJE | KASNO Suština je da nikad nije kasno odabrati odgovarajuću profesiju, onu koja osobu čini produktivnom i motivisanom, od koristi i sebi i organizaciji. I dok neko ko je u školi ili na fakultetu treba na vrijeme da prepozna zna-

čaj ove odluke i u skladu sa tim preduzme odgovarajuće korake, neko drugi, nezadovoljan svojim već odabranim karijernim usmjerenjem treba da shvati da je nekada bolje i da prihvatite potonule troškove nego da nastavite da tonete. Pogrešno odabrana profesija je svakako glavni uzrok nezadovoljstva poslom, koje za sobom povlači i nezadovoljstvo u svim ostalim sferama života. Dakle, od kritične je važnosti odabrati profesiju koja nas podstiče na rad i učenje, i na koju gledamo prije kao na strast i izazov nego kao na obavezu. Bez prave motivacije uspjeh nije moguć. S druge strane, odlučivanje o profesionalnoj orijentaciji zahtijeva temeljno introspektivno sagledavanje sopstvenih osobina i sposobnosti.

Praćenje onoga što za nas predstavlja strast ima smisla tek kada dobro promislimo o posljedicama odluke koju donosimo i uspostavimo pravi balans između strasti, kompetencija i mogućnosti koje nam stoje na raspolaganju. Kao što uvodni citat kaže, strast i razum nijesu međusobno isključivi, već komplementarni, tako da: pratite svoju strast, jer je to jedini način da budete ispunjeni i zadovoljni onim čime se bavite, ali na tom putu ne isključujte razum i temeljno promišljanje svojih postupaka.

Za sve one koji žele da na nauci baziranom i u praksi dokazanom modelu na jednostavan način utvrde koje su to profesije i pozicije, te tip organizacija i ljudi sa kojima će moći najbolje da funkcionišu u radnom okruženju ili u životu, kompanija Blue Coach, kao ovlaščeni zastupnik Hogan brenda za Crnu Goru, nudi paket Hogan profesionalne orijentacije.

Za sve informacije možete nas kontaktirati na: 020/290-208

THE ECONOMIST

X Filip Kogan THE ECONOMIST

G

nijev birača zbog nejednakosti objašnjava uspon političara različitih struja, kao što su Donald Tramp, Berni Sandres i Marin Le Pen. Ovaj bijes takođe čini sve težim za slobodno tržište da razumije jedan od svojih ključnih ciljeva: suzbijanje države.

Odsustvo jasnog ekonomskog programa kod kandidata na ovogodišnjim američkim predsjedničkim izborima čini da većina birača ostaje u dilemi

Teški izbori: Smanjenje potrošnje i nejednakost

U Britaniji je plan da se smanje izdaci na osobe s invaliditetom sabotirana ostavkom ministra i pobunom u zadnjim klupama.

U Americi su vodeći republikanci užasnuti usponom Donalda Trampa, koji ne dijeli ideale njihove maodsto Ameri- le vlade.

U idealnom slučaju, konkanaca ima zervativci žele da ljudi imamanje od 1.000 dolara ju više samopouzdanja, da ušteđevine za imaju svoje kuće o da finansiraju svoje penzionisanje. crne dane No, mnogi od njih nemaju dovoljno raspoloživih pri-

62

Glasači će sigurno zahtijevati da političari ili smanje nejednakost ili da održe mrežu socijalnih davanja.

hoda da bi ostvarili te ciljeve. Jedna studija je pokazala da 21 odsto Amerikanaca nije imalo štedni račun i da ih je 62 odsto imalo manje od 1.000 dolara ušteđevine za crne dane.

| RASPOLOŽIVA | ŠTEDNJA Slično tome, u Velikoj Britaniji oko 60 odsto ima manje od 1.000 funti raspoložive štednje. Većina ovih ljudi imala bi ušteđevinu u drugom obliku, kao dio penzionog fonda sa radnog mjesta. Ipak, jedna studija Federalnih rezervi utvrdila je da oko 31 odsto Amerikanaca uopšte nije imalo privatnu ušteđevinu za penziju, uključujući skoro četvrtinu starijih od 45 godina.

Ovo čini da ljudi postaju veoma zavisni od države. Oko 60 miliona Amerikanaca trenutno ima primanja iz Sistema socijalne sigurnosti. Prosječna naknada za penziju je oko 16.000 do-

lara godišnje. Osoba s prosječnim primanjima, koja se penzioniše sa 65 godina očekuje da prima oko 40 odsto iznosa posljednje plate.

Više od polovine penzionera zavisi od socijalnog osiguranja kod većine svojih prihoda; za više od trećinu, taj iznos je iznad 90 odsto. Ukratko, ovo je ključna korist za desetine miliona Amerikanaca, koju oni nemaju mogućnosti da zamijene. Nije ni čudno zašto je smanjenje socijalnog osiguranja već dugo poznato kao “treća šina” američke politike.

| SOCIJALNA | OSIGURANJA Ipak, socijalno osiguranje obuhvata skoro četvrtinu ukupne državne potrošnje.

Tome se dodaje Medicaire, zdravstveni program za starije od 65 godina, koji je koštao 546 milijardi dolara 2015. i 39 odsto budžeta koji odlazi na naknade za starije. Uz populaciju koja stari ove brojke će vjerovatno rasti, a ne smanjivati se.

U međuvremenu, pokušaji vlade da podstakne privatnu štednju u penzionim fondovima naišao je na poteškoće. Poreske olakšice mogu jednostavno ubrzati prenošenje štednje zaposlenih sa računa na kojim su više

oporezovani prije nego što će dovesti do ukupno povećanja štednje. A najveći dobitnici od poreskih olakšica uglavnom su oni koji ovako to i koriste, povećavajući prazninu u državnim prihodima, ne pomažući mnogo siromašnima.

Podizanje starosne granice za penzionisanje malo bi smanjilo teret. Ali većina zaposlenih napušta tržište rada prije zvanične starosne granice: podaci pokazuju da takvi ljudi čine oko polovinu od usporavanja tržišta 2007. godine u udjelu radno sposobnih Amerikanaca koji su zaposleni. U Evropi većina onih koji se penzionišu prije zvanične starosne granice i dalje dobijaju državnu podršku različite vrste, čime se smanjuju uštede vlada.

Zatim, tu je tržište nekretnina. Visoke cijene i standardne zarade otežavaju maldim ljudima posjedovanje sopstvenih domova. Brojke iz 2011. pokazuju da je u Britaniji udio domaćinstava koji su vlasnici stambenih prostora u kojima žive opao na 64 odsto sa 69 odsto, koliko je iznosio u 2001. i to je prvi pad za čitav vijek. Odnos cijena nekretnina i prihoda za one koji ih prvi put kupuju je 5,2 i blizu je vrhuncu iz 2007. godine, pri čemu taj odnos u Londonu dostiže zapanjujućih 10,1 i znatno je iznad prethodnih vrijednosti.

Pokušaji da se ohrabri kupovina nekretnina kroz poreske olakšice kao što su

novi doživotni štedni računi mogu samo podići cijene još više. Najbrži način da se cijene učine pristupačnijim bio bi program izgradnje stanova koji bi podržala vlada, nešto što bi bilo nespojivo sa pokušajima da se smanji budžetski deficit i da se suzbija država.

| TAKMIČENJE | SA MAŠINAMA Zatim, tu je automatizacija, koja se može pretvoriti u najveći politički izazov u narednim decenijama. Inovacije poput samovozećih automobila mogu ugroziti milione radnih mjesta. Neki akademici, kao što su Erik Brinjolfson i Endru Mekafi sa Masačusetskog Instituta za Tehnologiju predviđaju dva nivoa tržišta rada, podijeljeno na zaposlene koji dopunjuju rad mašina i one koji se takmiču protiv njih.

U najmanju ruku, to može značiti povećanje potrošnje vlade na prekvalifikaciju, a takođe može predstavljati i veća socijalna davanja. Ovo može stvoriti zahtjev za zašpošljavanjem u javnom sektoru kako bi se apsorbovao višak radne snage.

Ukratko, veoma je teško vidjeti kako se rastući nivo nejednakosti prilagođava smanjenju državne potrošnje. Glasači će sigurno zahtijevati da političari ili smanje nejednakost ili da održe mrežu socijalnih davanja.

THE WASHINGTON POST Očekivanje da će cijena nafte nastaviti da raste navelo je mnoge na dalja ulaganja, koja se nijesu isplatila, a ostali su samo dugovi.

XI

Slom na na nim poljima Čiko Harlen THE WASHINGTON POST

P

ozajmljivao bi od banaka, investitora i penzionih fondova, sve u histeričnoj misiji za bušenjem nafte i gasa, a vremenom je Teri Svift shvatio da je otišao predaleko, kad mu je dug dostigao 1,349 milijardi dolara.

Kompanija, koju je osnovao njegov otac prije skoro 40 godina, utonula je u stečaj i otpustila 25 odsto osoblja. Njene akcije povučene su s Njujorške berze. Svift je sada u kompaniji Chevrolet Tahoe, vraćajući se na ono prašnjavo mjesto odakle su njegovi ulozi počeli da propadaju.

Svift je stigao do energetski bogatog pojasa u Južnom Teksasu, pokušavajući da se izbori sa onim teretom koji okrivljuje zbog neuspjeha svoje kompanije. Niskoprofilni i istorijski oprezni rukovodilac naftne kompanije, koji je izbjegavao privatne avione i naručivao nemasne salate za ručak, učinio je ono što mu je djelovalo kao najbolji finansijski potez u protekloj deceniji - kockanje na rast cijena nafte - a sada je upao u zamku opasnog duga koji je rasprostranjen u čitavoj industriji.

| POGREŠNA | PROCJENA “Možda smo pogrešno vjerovali da neće doći do ovako lošeg promašaja”, rekao je 60-godišnji Svift, kada je Tahoe bio pod pritiskom. “Nije čak ni djelovalo rizično”.

Sviftova pogrešna pro-

cjena učinila je njegovu kompaniju Swift Energy žrtvom najvećeg finansijskog talasa koji je nastao nakon što je kriza drugorazrednih hipoteka opustošila američku ekonomiju.

Za njega je to bolna tačka u 111 godina dugom putu njegove porodice u američkoj naftnoj industriji, onoj koja je počela kada je njegov pradjed postavio niz rezervoara u ravnicama izvan Tulse.

Potresan je to preokret za samo nekoliko godina, kada je Svift osjećao da bi mogao odvesti svoju kompaniju do vrha kapitalizacijom masivnog porasta proizvodnje energije u SAD - koji je obećavao eru američke energetske nezavisnosti zahvaljujući revoluciji novih tehnologija.

Ovaj novi talas loših kredita nije iste veličine kao prasak nekretnina, ali odražava slično ponašanje. Dužnici su uzeli, kako Bloomberg procjenjuje, 237 milijardi dolara lakog novca bez proučavanja da li ti krediti mogu izdržati drastičan pad cijena.

| DALEKOSEŽNE | POSLJEDICE Posljedice su dalekosežne: američka naftna industrija, koja je ranije izrasla u giganta koji parira Saudijskoj Arabiji, sada se smanjuje, sa najvećim kolapsom ulaganja u energetiku u posljednjih 25 godina. Više od 140.000 radnih mjesta ugašeno je u energetskom sektoru. Banke se suočavaju sa gubicima koji iznose desetine milijardi dolara, a ekonomisti i pravnici predviđaju da će se finansijsko propadanje ubrzati ove godine.

Južni Teksas, sa Sjevernom Dakotom, bio je teren za ispitivanje ambicija u ovoj industriji, mjesto gdje

1,349 MILIJARDI DOLARA DUŽAN JE TERI SVIFT, A DUG JE NASTAO ZADUŽIVANJEM ZA FINANSIRANJE ULAGANJA U NAFTNU INDUSTRIJU, KADA SE ČINILO DA ĆE CIJENE I DALJE RASTI

su kompanije koje su vadile gas iz škriljaca uzele milijarde dolara vrijedne kredite kako bi podržale još više bušenja i frakinga. Strategija je bila da se bušenje na ovim tačkama dovede do turbo brzine te da se kasnije uspori i tako izvuče korist. Ali potom, cijene nafte su potonule i zadržane su na niskom nivou.

One su pale 60 odsto za dvije godine.

“Bilo je driluj-driluj-driluj”, rekao je Fedel Gajt, analitičar u investicionoj banci Oppenheimer. “Svaki Tom, Dik i Hari pokušavali su da postanu naftni baroni. Sada se odjednom uzvikuje, oh bože! Svi ti ljudi trošili su izvan svojih mogućnosti”.

Kada je Svift stigao u Tilden, na nekim poljima kompanije Swift Energy u Teksasu znakova propadanja bilo je svuda. Zakržljali putevi sa dvjema trakama, nekada zakrčeni ogromnim vozilima, bili su skoro prazni. Hoteli pored puta, koji su nastali zbog te namjene, uključujući i onaj kojeg je kompanija Halliburton jednom bukirala za čitavu godinu, imali su prazne parkinge i prašinu na prozorima. Okrug Mekmalen, gdje su svakodnevno radile desetine hiljada ljudi, sveden je na mirno mjesto od 800 stanovnika.

Veliki američki energetski bum rezultat je ne samo dobiti postojećih giganata - kompanija ExxonMobil i Chevron - već i od uspona stotina malih kompanija. I

one male kompanije rasle su na osnovu zaduživanja, bušeći 2.400 metara ispod Zemljine kore i 3.000 metara poprijeko, iznajmljujući opremu i pumpajući milione tona pijeska, stvarajući frakture koje su oslobađale naftu i prirodni gas.

U pitanju je bilo hidraulično frakturisanje ili “fraking”, tehnologija koja je, sredinom prošle sedmice, omogućila kompanijama da dođu do nafte i gasa koji su ranije bili nedostupni. Kompanije su imale izbor: ili da pozajmljuju sredstva da bi ušla u trku oko frakinga ili da ostanu po strani izgube. Većina, uključujući i Svifta, opredijelila se za frakturisanje.

| RIZICI | ZANEMARENI Ta odluka, multiplikovana među stotinama proizvođača, učinila je da se američka proizvodnja nafte skoro udvostruči od 2007. godine. I dok su političari i rukovodioci proslavljali takve nove kapacitete - dramatično smanjenje američke zavisnosti od uvezene nafte - malo ko je pominjao opasne finansijske rizike.

Dug te industrije je, na kraju krajeva, takođe skoro udvostručen. Proizvođačima poput Svifta nije se činilo da je riječ o balonu. Umjesto toga oni su vidjeli novo poglavlje američke energetike - ono u kojem je tehnologija pomagala trajnom širenju tržišta i vremenu globalne potrebe za energenti-

ma, predvođene Kinom.

“Nije da je u industriji bilo dokaza praska, već ciklusi možda ne bi bili tako duboki”, prisjeća se Svift. To je bio duboko pogrešan znak. “Kada se sve završi, moglo bi se vidjeti da je ovo bio jedan od najgorih balona”, rekao je on.

Svift je u naftnu industriju ušao nakon diplomiranja na Univerzitetu u Hjustonu sa diplomom hemijskog inžinjeringa 1979. godine. Počeo je da radi u Teksasu, a zatim se 1981. pridružio kompaniji koju je vodio njegov otac, Obri Erl Svift, koji je umro 2006. godine. U početku je radio noćne smjene u Zapadnoj Virdžiniji. Sebe je nazivao geološkim štreberom i rado je pričao satima o formacijama kamena i alatkama za mapiranje zvuka.

“Igra je postajala sve veća i veća. Naša vizija je bila da možemo tako da radimo”, rekao je Svift.

Swift Energy upao je u probleme zbog neočekivanih globalnih kretanja. Cijene prirodnog gasa počele su da tonu. Zatim je cijena nafte pala sa litice u novembru 2014. kada je Saudijska Arabija, u nastojanju da zadrži tržišni udio među sve većom američkom konkurencijom, povećala sopstvenu proizvodnju. U međuvremenu, globalna tražnja je smanjena, ponovo predvođena Kinom.

Svift je shvatio da više nije moguće upravljati problemom kojim se to ranije moglo. Kompaniji je potreban novac da bi otplatila kredit, ali joj ga niko više ne bi pozajmio.

⌦ Prevod: A.N.R.

AKTUELNO NAJSNAŽNIJI 4-INČNI TELEFON IZUZETNIH PERFORMANSI

iPhone SE već od 13. aprila u Crnogorskom Telekomu Najsnažniji četvoroinčni smartfon svih vremena iPhone SE, kojeg je Apple predstavio ovog mjeseca, biće dostupan u Crnogorskom Telekomu već od 13. aprila.

Najnoviji iPhone predstavlja kombinaciju snage iPhonea 6S i prepoznatljivog dizajna verzije iPhone 5S, koji je dodatno unaprijeđen i čini ga pravim izborom za sve ljubitelje manjih telefona.

Izuzetne karakteristike, uz unaprijeđeni 64-bitni A9 precosor, vrhunske grafičke performanse, Live Photo opcije, iSight kameru od 12 megapiksela, koja daje

Oznaka “SE” predstavlja specijalnu ediciju uređaja, a dostupan je u četiri boje, uključujući i zlatno roze

mogućnost snimanja visoko kvalitetnih fotografija, kao 4K video zapisa, do četiri puta veće rezolucije od 1080p HD videa, duže trajanje baterije, Touch ID, čine novi iPhone telefon veoma

atraktivnim.

Zahvaljujući Retina displeju dijagonale četiri inča, uz tri puta snažnije osvjetljenje, prikaz je oštar, a Retina Flash daje mogućnost kvalitetnijeg snimanja selfie fotografija pri slabijoj svjetlosti ili po noći.

Oznaka “SE” predstavlja specijalnu ediciju uređaja, a dostupan je u četiri boje, uključujući i zlatno roze.

Crnogorski Telekom, kao i do sada, među prvima nudi najnoviji iPhone model, koji će biti dostupan u TCentrima već od 13. aprila, uz naše tarifne pakete, a postoji mogućnost kupovine na rate.

ODUSTAJU OD ISPLATE U SVIJETLU SKANDALA

Akcionari Volkswagena bez dividendi za 2015.

Njemački proizvođač automobila Volkswagen, kojeg proteklih mjeseci prate brojni problemi, mogao bi da odustane od isplate dividende akcionarima za 2015. godinu, u svijetlu skandala sa manipulacijama vrijednostima izduvnih gasova, objavili su juče njemački mediji. Iako konačna odluka još uvijek nije donijeta, nema naznaka da će akcionari dobiti ni jedan jedini cent, prenose njemački mediji pozivajući se na neimenovani izvor iz nadzornog odbora VW. U Folksvagenu su odbili da komentarišu medijske spekulacije.

“Objavićemo detalje o našem poslovanju na godišnjoj konferenciji za novinare 28. aprila”, najavio je jedan od portparola VW. U prošlosti, VW je bio izuzetno velikodušan prema akcionarima, pa je tako prošle godine vlasnicima preferencijalnih akcija isplatio 4,86 eura, a vlasnicima običnih akcija 4,80

NAJVEĆI KUPAC MEĐU CENTRALNIM BANKAMA

Rusija kupila velike količine zlata Centralna banka Rusije je u februaru kupila 356.000 unci zlata, čime je postala najveći kupac tog plemenitog metala među centralnim bankama svijeta, piše ruski list Vedomosti pozivajući se na podatke Međunarodnog monetarnog fonda. Ruske devizne rezerve su prošle nedjelje uvećane za dodatnih 5,8 milijardi dolara, na 386,9 mili-

jardi dolara.

Međunarodne rezerve Rusije sastoje se od stranih valuta, specijalnih prava vučenja i rezervne pozicije kod MMF, i monetarnog zlata.

Viceguverner ruske centralne banke Dmitrij Tulin je u junu prošle godine izjavio da centralna banka planira da poveća međunarodne rezerve na 500 milijardi dolara

U NAREDNOM BROJU: ✓ Windows 10 Mobile ✓ Intervju

✓ P2P tehnologija

✓ Binarne opcije

u periodu od tri do pet godina.

U novembru 2014. godine, centralna banka je prešla na plivajući devizni kurs i počela je da povećava rezerve koje su početkom 2015. godine dostigle 510,5 milijardi dolara.

MMF još uvijek nije uključio Kinu u statističke podatke za februar, ali je kineska centralna banka izvijestila da je prošlog mjeseca kupila

facebook.com/novac.dnevnenovine twitter.com/Novac_DN

eura.

VW je saopštio juče da će sa američkog tržišta povući 5.200 električnih vozila marke golf, zbog problema sa baterijom koji može dovesti do prestanka rada motora.

Američka filijala VW, Volkswagen Group of America, najavila je opoziv modela golf proizvedenih u 2015. i 2016. godini, a razlog za povlačenje je što dijagnostički sistem, koji je izuzetno osjetljiv na bateriju visokog napona, može greškom registrovati kratak električni spoj kao znak da je baterija ispražnjena. To može uzrokovati prestanak rada električnog motora, što povećava rizik od nesrećnog slučaja. Njemačka kompanija je trenutno uzdrmana skandalom koji je zadobio globalne razmjere, nakon što je u septembru prošle godine objelodanila da je u 11 miliona svojih automobila instalirala softver za manipulaciju vrijednostima izduvnih gasova.

AFP

320.000 unci zlata.

Najveći prodavac zlata je bila Turska, koja je prodala oko 1,2 miliona unci, što je jednako sedam odsto od ukupnih zlatnih rezervi.

Kanada, koja je među vodećih deset svjetskih proizvođača zlata, prodala je sve svoje rezerve, zadržavajući simboličnih 100 unci zlata. Portparol kanadskog ministarstva finansija Dejvid Barnabe izjavio je u februaru da je kanadska vlada donijela odluku da diverzifikuje svoj portfolio i da proda zlato.

Russia Today

@ ananives.radovic@dnovine.me Autor: Ana Nives Radović

SRIJEDA, 30. 3. 2016.

Marketing

35

Na osnovu Odluke Odbora direktora Investiciono-razvojnog fonda Crne Gore A.D. od 24.03.2016. godine, Investiciono-razvojni fond Crne Gore A.D. objavljuje

JAVNI POZIV za učešće na nadmetanju putem prikupljanja ponuda za prodaju nepokretnosti u vlasništvu Investiciono-Razvojnog Fonda Crne Gore A.D. 1. Predmet javnog nadmetanja Predmet javnog nadmetanja je prodaja nepokretnosti (zemljišta i objekata) u vlasništvu Investiciono-razvojnog fonda Crne Gore A.D.: a) Nepokretnost - poslovni prostor PD2, prizemlje (P), površine 137m2, upisan u “V” listu LN 188 KO Podi, na adresi Radnička 2, Meljine, Herceg Novi, po početnoj procijenjenoj vrijednosti - cijeni od 89.865,00 eura; b) Nepokretnosti – poslovni prostor u privredi PD14, prizemlje(P), površine 161m2 i poslovni prostor u privredi PD15, spratnost SU, površine 93m2, broj zgrade 9 (oba prostora), upisano na katastarskoj parceli br. 879/1 u “V” listu LN 2739 KO Nikšić, na adresi IV crnogorske, Nikšić, po početnoj procijenjenoj vrijednosti - cijeni od 91.574,00 eura; c) Nepokretnost - poslovne zgrade u vanprivredi, prizemlje (P) površine 187m2, upisana na katastarskoj parceli br. 211/1, zgrada broj 1 u “V” listu, LN 322 KO Berane, na adresi Dragiše Radevića bb, Berane po početnoj procijenjenoj vrijednosti - cijeni od 47.342,00 eura; d) Nepokretnosti - zemljište ispod poslovne zgrade u privredi, površine 100m2 upisano na katastarskoj parceli br. 1696, zgrada broj 1 i dvorište površine 2m2,upisano na katastarskoj parceli br. 1697/3, u “A” listu LN 1070 KO Ulcinj i poslovna zgrada u privredi, prizemlje (P), površine 88m2, upisana u “V” listu LN 1070 KO Ulcinj, na adresi Mahala - ul.

26. novembra, Ulcinj, po početnoj procijenjenoj vrijednosti - cijeni od 73.493,00 eura; e) Nepokretnost – poslovni prostor PD9, prvi sprat (P1), površine 152m2, upisan u “V” listu LN 2438 KO Budva na adresi Dubovica, Budva, po početnoj procijenjenoj vrijednosti - cijeni od 127.283,00 eura; f) Nepokretnosti upisane su u Listu nepokretnosti br. 135 KO Mokra Njiva, na adresi Mokra Njiva bb Nikšić, kao: kat. parcela br. 1150/1, dvorište, površine 557 m2 i zemljište pod objektom broj 1 – garažom, površine 21 m2; kat. parcela br. 1150/2, pašnjak 6 klase, površine 1212 m2, zemljište pod objektom br. 1, porodičnom stambenom zgradom, površine 72 m2 i zemljište pod objektom br. 2 – pomoćnom zgradom, površine 40 m2; kat. parcela broj 1152, voćnjak 3 klase, površine 885 m2 i zemljište pod objektom br. 1, pomoćnom zgradom, površine 18 m2, sve upisano u “A” list lista nepokretnosti broj 135 KO Mokra Njiva; i objekat br. 1 – prizemna garaža, površine 21 m2, koji se nalazi na kat. parceli broj 1150/1; objekat br. 1 – prizemna porodična stambena zgrada, površine 55 m2, koji se nalazi na kat. parceli br. 1150/2; objekat br. 2 – prizemna pomoćna zgrada, površine 40 m2, koji se nalazi na kat. parceli br. 1150/2 i objekat br. 1 – prizemna pomoćna zgrada, površine 18 m2, koji se nalazi na kat. parceli br. 1152, sve upisano u “V” list lista nepokretnosti broj` 135 KO Mokra Njiva, na adresi Mokra njiva, Nikšić, po početnoj prodajnoj cijeni od 32.827,70 eura.

Napomena: Kupac je dužan da nepokretnosti isprazni od lica i stvari. g) Nepokretnosti upisane su u LN br. 547 KO Žabljak I, kao: kat. parcela br. 3422, pašnjak treće klase, površine 31 m2; kat. parcela br. 3422, dvorište, površine 500 m2; kat. parcela br. 3422, broj zgrade 1, porodična stambena zgrada, površine 53 m2, sve upisano u “A” list LN br. 547 KO Žabljak I; i kat. parcela br. 3422, broj zgrade 1, poslovni prostor u privredi, PD1, spratnost 1P, površine 50 m2; kat. parcela br. 3422, broj zgrade 1, stambeni prostor, PD2, spratnost P, površine 50 m2; kat. parcela br. 3422, broj zgrade 1, stambeni prostor, PD3, spratnost PN, površine 50 m2, sve upisano u “V” list LN br. 547 KO Žabljak I, po početnoj prodajnoj cijeni od 45.400,49 eura.

Napomena: Kupac je dužan da nepokretnosti isprazni od lica i stvari. h) Nepokretnosti - poslovni objekti i zemljište ukupne površine 14.450 m2, i to: poslovni objekti površine 1.887 m2 i zemljište površine 12.563m2, na adresi Grebice bb Nikšić, upisane na katastarskoj parceli br. 888 u LN 135 KO Mokra Njiva, po početnoj procijenjenoj vrijednosti - cijeni od 452.099,38 eura; i) Nepokretnost koju čini idealni dio nepokretnosti (1/6 odnosno 2857/17160) Hotela "Metalurg" Igalo čija ukupna površina stambeno poslovne zgrade iznosi 1295m2 i zemljište ukupne površine 1.503m2, na adresi ul. Norveška br.2, Topla, Herceg Novi, gdje u sastavu stambeno-poslovne zgrade imamo poslovni prostor Pd1 površine 1197m2, poslovni prostor u prizemlju Pd2 površine 494m2, poslovni prostor na prvom spratu Pd3 površine 302m2, poslovni prostor na drugom spratu Pd4 površine 302m2, poslovni prostor na trećem spratu Pd5 površine 302m2, poslovni prostor na četvrtom spratu Pd6 površine 302m2, poslovni prostor na petom spratu Pd7 površine 302m2, poslovni prostor Pd8 na šestom spratu površine 302m2, poslovni prostor Pd9 na sedmom spratu površine 302m2, poslovni prostor na osmom spratu Pd10 površine 302m2, poslovni prostor na devetom spratu Pd11 površine 302m2, poslovni prostor na desetom spratu Pd12 površine 302m2, poslovni prostor na jedanaestom spratu Pd13 površine 302m2, poslovni prostor na dvanaestom spratu Pd14 površine 232m2, sve upisane u list nepokretnosti broj 504 KO Topla, po početnoj procijenjenoj vrijednosti od 310.000,00 eura.

Pravo preče kupovine nepokretnosti, iz podtačke i), pod jednakim uslovima, imaju suvlasnici upisani u LN 504 KO Topla.

2. Opšti uslovi 2.1 Javna prodaja nepokretnosti se sprovodi putem prikupljanja ponuda u zatvorenim kovertama.

2.2 Nepokretnosti iz tačke 1 Javnog poziva prodaju se u viđenom stanju bez prava na naknadnu reklamaciju ili prigovor i neće se prodavati ispod početne cijene.

2.3 Pravo učešća na nadmetanju imaju pravna i fizička lica koja uplate depozit u iznosu od 5% početne prodajne cijene, na žiro račun Investiciono-razvojnog fonda Crne Gore A.D. br. 510-3305-19 kod Crnogorske komercijalne banke AD Podgorica, sa pozivom na broj LN nepokretnositi koja želi da se kupi.

2.4 Učesnici u nadmetanju dužni su dostaviti: - pravna lica - ponudu potpisanu od strane ovlašćenog lica sa iskazanom cijenom u eurima, naziv i sjedište, potvrdu o registraciji iz CRPS, broj žiro računa, kontakt telefon i potvrdu o uplaćenom depozitu.

- fizička lica - potpisanu ponudu sa iskazanom cijenom u eurima, ime i prezime, adresu stanovanja, matični broj, odnosno broj lične karte ili pasoša, broj žiro računa, kontakt telefon i potvrdu o uplaćenom depozitu.

2.5 U slučaju da više ponuđača dostave ponude sa identičnim iznosima cijena za istu nepokretnost (koje su istovremeno najpovoljnije), Komisija će za te ponuđače organizovati dodatnu licitaciju putem pismenih ponuda u zatvorenim kovertama sve do izbora najpovoljnijeg ponuđača.

Zapečaćene koverte - ponude sa oznakom ’’Ponuda ne otvaraj’’ - ’’Za učešće na javnom nadmetanju za prodaju nepokretnosti u vlasništvu Investiciono-razvojnog fonda Crne Gore A.D.’’, dostavljaju se poštom ili neposredno na arhivi Fonda na adresi: Investiciono-razvojni fond Crne Gore A.D., Bul. Sv. Petra Cetinjskog 126/I, Podgorica, zaključno sa 28.04. 2016. godine do 11:00 časova.

Ponude za koje Komisija za prodaju nepokretnosti ocijeni da su nekompletne ili neispravne neće se razmatrati i biće vraćene ponuđaču.

3. Mjesto i datum otvaranja ponuda 3.1 Otvaranje ponuda izvršiće se dana 28.04.2016. godine u 11:30 časova u prostorijama Investiciono-razvojnog fonda Crne Gore A.D., Bul. Sv. Petra Cetinjskog 126/I, Podgorica, o čemu se ovim putem obavještavaju ponuđači, pa im se drugo obavještenje neće slati.

3.2 Otvaranju ponuda mogu prisustvovati ponuđači ili njihovi opunomoćeni predstavnici.

4. Zaključenje ugovora 4.1 Prvorangirani ponuđač je dužan da sa ovlašćenim licem IRF CG A.D. ili licem koje on ovlasti pred nadležnim notarom zaključi Ugovor o kupoprodaji nepokretnosti, u roku ne dužem od 10 dana od dana dostavljanja obavještenja o rezultatima postupka prodaje nepokretnosti.

4.2 Ukoliko kupac ne zaključi Ugovor o kupoprodaji nepokretnosti, u roku iz stava 1 ovog člana, gubi pravo na povraćaj depozita, a ovlašćeno lice IRF CG A.D. ili lice koje on ovlasti može da zaključi Ugovor o kupoprodaji sa drugim ponuđačem – učesnikom postupka prodaje, koji je ponudio kupoprodajnu cijenu koja je, po visini, odmah iza najveće ponuđene cijene, ako je to prihvatljivo za IRF CG A.D. Depozit izabranog ponuđača se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu.

4.3 Način i dinamika plaćanja kupoprodajne cijene definišu se i preciziraju Ugovorom o kupoprodaji nepokretnosti.

4.4 IRF CG A.D. će saglasnost za konačan prenos prava svojine na kupca (clausula intabulandi), po pravilu, dati tek nakon cjelokupne isplate kupoprodajne cijene. Kupac snosi troškove sačinjavanja notarskog zapisa, takse za upis prava svojine i troškove poreza na promet nepokretnosti.

5. Razgledanje nepokretnosti 5.1. Zainteresovana lica mogu, uz prethodnu najavu Komisiji, razgledati predmetne nepokretnosti u periodu od dana objavljivanja Javnog poziva u dogovorenim terminima.

5.2. Zainteresovanim licima raspoloživi podaci o nepokretnostima biće dostupni svakog radnog dana u toku trajanja Javnog poziva, dok se sva pravna stanja nad predmetnim nepokretnostima mogu i neposredno provjeriti kod nadležnih područnih jedinica Uprave za nekretnine.

5.3. Sva pitanja u vezi sa ovim javnim pozivom potrebno je uputiti na adresu: Investiciono-razvojni fond Crne Gore A.D., Bul. Sv. Petra Cetinjskog 126/I, 81000 Podgorica.

Tel/fax: +382 (20) 416 652, 416 640; E-mail: zdenka.dujic@irfcg.me, igor.radonjić@irfcg.me; Kontakt osobe: Zdenka Dujić, samostalni referent, Igor Radonjić, samostalni referent

24

showbiz

SRIJEDA, 30. 3. 2016.

PJEVAČICA POTVRDILA NA INSTAGRAMU

Šakira radi na novom studijskom izdanju

Proljeće se osjeća u vazduhu i očigledno su muzičari puni radnog elana.

Među njima je i Šakira, koja vrijedno radi na svom jedanaestom studijskom izdanju. Pjevačica je objavila na svom Instagramu fotografiju sa svojim dugogodišnjim saradnikom Luisom Fernandom Očom, a u opis je stavila jednostavno “pišemo pjesme”. Njih dvoje su prvi put sarađivali na njenom albumu iz 1995. godine “Pies Des-

calzos”, a nastavili saradnju na svim sljedećim albumima osim “She Wolf”, iz 2009.

S obzirom na to da inače pišu pjesme na španskom, možemo ponovo očekivati dvojezični album. Osim singla “Try Everything”, koji je napisala za animirani film “Zootopia”, u kojem je posudila glas jednom od likova, Šakira nije radila na muzičkim projektima otkako je rodila drugog sina u januaru prošle godine.

KREATORKA JELENA ROGANOVIĆ-ĐURIĆ NA

Kolekcija“Vrij neprolazna lj

⌦⌦ Marija Roganović

P

oznata crnogorska kreatorka Jelena Roganović-Đurić novu kolekciju “Vrijeme” predstaviće na predstojećem Serbia Fashion Weeku. U intervjuu za Dnevne novine ona priča o kolekciji i zašto se neće predstaviti na našoj Nedjelji mode.

Šakira i saradnik pišu pjesme

POJAČAVA SE SPISAK HEDLAJNERA

Foto: wikimedia.org

Manu Chao i Hardwell na Sziget festivalu

Manu Chao na jednom od nastupa Mađarski Sziget festival nastavlja da dodaje nova imena u svoj već šareni i uzbudljivi muzički program. Ove godine pored najavljenih stižu i: Manu Chao La Ventura, Hardwell, Kaiser Chiefs, Fidlar i još mnogi drugi. Sziget festival radi na vrlo šarenom i uzbudljivom muzičkom programu, uvrstavajući sve žanrove. Nedavno su se već istaknutom programu pridružili Rihanna, Sia, Noel

Gallagher’s High Flying Birds i još mnogi drugi, ali tu nije kraj objavama. Ovogodišnjem završnom spektaklu, odnosno zatvaranju glavne bine 16. avgusta, domaćin će biti Hardwell. Manu Chao La Ventura će na ostrvo donijeti ritam ples i dobru atmosferu. Sziget takođe ima sreću da ove godine ugosti Kaiser Chiefs, Fidlar, Boys Noize, Dillon Francis, Movits!, Vinai i DJ Sliink.

Fi.J.

S obzirom na to da je Crnogorska modna komora nedavno ušla u European Fashion Council, a Srbija je tamo već duži niz godina, odlučeno je da naša kreatorka Jelena RoganovićĐurić predstavlja Crnu Goru na Serbia Fashion Weeku, koji će biti održan od 6. do 11. aprila.

“Svako moje predstavljanje do sada se dešavalo u Beogradu, dok će Serbia Fashion Week biti u Novom Sadu, pa je uzbuđenje još veće s obzirom na to da se predstavljam sasvim novoj publici.

Dobila sam saopštenje u kome kažu da su jako zadovoljni mojim radom, koji prate, te moram naglasiti da će zadovoljstvo biti obostrano”, nije krila oduševljenje pozivom Roganović-Đurić.

Naziv njene nove kolekcije je simbolično “Vrijeme”, kao nešto neprolazno, kao ženska ljepota koja je nemjerljiva, neprolazna. Trendovi koji se vraćaju, pretaču se u moderno doba.

“Kolekcija ‘Vrijeme’ sadrži oko 30 modela, odjevnih predmeta namijenjenih savremenoj ženi. U kolekciji su zastupljene haljine, bluze, suknje, pantalone. Boje koje dominiraju su crna, bijela, srebrna i zlatna.

Modeli su pretežno nosivi u svakodnevnoj varijanti, kao što je bila i prethodna kolekcija. Modeli su, kao i uvijek, namijenjeni ‘posebnim ženama’. Dame koje mogu da iznesu moje modele su uglavnom svjesne sebe kao i ljudi i svijeta oko sebe. One se osjećaju sigurno u sebe, opušteno i istovremeno moćno. Odjeća je ženstvena i predstavlja kako nježnost, tako i jačinu i moć žene”, po-

jasnila je kreatorka.

■■ Preovladava

čipka, Bez PREviše DETALJa

Kolekcija, kako nam je ona objasnila, rađena je od čipke i svile, možda više čipka preovladava, jer je to materijal koji ju je inspirisao ove sezone. “Čipka pruža bezbroj mogućnosti, kao i bezgraničnu igru uklapanja i kombinovanja sa sličnim materijalima.

Neiscrpan je izvor inspiracije. Što se odlučite za veći izbor, to su veće mogućnosti u iskazivanju dizajna i beskonačnih ideja. Vidjećete vezenu čipku, kombinovanje više vrsta čipke, čipku prerađenu kamenjem i perlama, koji daju bajkovit izgled modelima”, priča Jelena.

Ona dodaje da ne voli da pretjera sa detaljima jer tad modeli pojedinih kreatora liče na scenski kostim, što nije cilj modnog dizajnera.

“S obzirom na to da sam diplomirala i scenski i savremeni kostim, ne mogu a

Iz prethodne kolekcije

da ne uvidim tu razliku. Naravno, ne volim ni siromašan dizajn, koji vam zapravo pravi umjetnik nikada neće ni ponuditi. Tako da je tanka granica između ta dva, pa se trudimo da novu modu donesemo na najbolji mogući način i prilagodimo je brzini u kakvoj dame danas žive”, objasnila je kreatorka, uz opasku da svaka njena kolekcija ima puno noviteta, puno detalja, puno ručnog rada te da svakoj daje lični pečat.

■■ PROLJEĆE I LJUBAV NAJVEĆA INSPIRACIJA

Sam naziv kolekcije govori puno o tome što ju je inspirisalo. Mada, kada je generalno, inspiracija u pitanju, nje nikako da joj zafali, jer je proljeće posebno inspiriše.

“Sam naziv govori dosta o inspiraciji. Dotičemo se 60ih godina, dok je sve suptilno pretočeno u moderno doba, moderne modele. Mislim da je to jedan od perioda koji je možda i najženstveniji u modnom izrazu. Meni uvijek iznova inspirativan.

Pored toga, ljubav i proljeće, koje je moje omiljeno godišnje doba, uvijek me duboko inspirišu, tako da trenutno nastaje još jedna kolekcija na papiru”, otkriva Roganović-Đurić.

Iako se neće predstaviti na Crnogorskoj nedjelji mode, imaćemo priliku da ubrzo vidimo novu kolekciju.

“Datumi za SFW i Montenegro FW su nekako bliski, pa u istoj sezoni ne predstavljam novu kolekciju i na Montenegro Fashion Weeku, ali očekujte da vidite moju novu kolekciju već prvog maja i u Crnoj Gori, gdje ću pored modela iz nove kolekcije prikazati i haljine koje su namijenjene između ostalog maturantkinjama. Nakon toga se nova kolekcija seli u Beograd, gdje ću je prikazati prvog juna”, zaključila je naša kreatorka.

Kolek ži oko nih pr savre ciji su ne, bl lone. B su crn

NA SERBIAN FASHION WEEKU

JEME” KAO JEPOTA

KCIJA ‘VRIJEME’ SADRO 30 MODELA, ODJEVREDMETA NAMIJENJENIH EMENOJ ŽENI. U KOLEKU ZASTUPLJENE HALJILUZE, SUKNJE, PANTABOJE KOJE DOMINIRAJU NA, BIJELA, SREBRNA I ZLATNA.

SHOWBIZ

SRIJEDA, 30. 3. 2016.

25

CIJENA ULAZNICE SVEGA 1,99 EURA

Akcija “The Best of 2015” u Cineplexxu

Scena iz “Revenanta” sa Leonardom Dikapriom, u režiji Alehandra Injaritua U periodu od 1. do 30. aprila na velikom platnu bioskopa Cineplexx naći će se sve sami filmski hitovi koji su obilježili godinu za nama, i to u okviru akcije “The Best of 2015”.

Na programu će biti domaći filmovi - komedija “Gorčilo”, drama “Bićemo prvaci svijeta”, ljubavna priča “Smrdljiva bajka”, kao i bosanska komedija “Hiljadarka”.

Za sve ljubitelje naučne fantastike biće prikazane u 3D-u sedma epozoda Star Wars sage pod nazivom “Star Wars: Buđenje sile” i oštroumna, duhovita i napeta priča “Marsovac”.

Prošlu godinu obilježile su i filmske priče inspirisane istinitim događajima, pa će

Jelena Roganović-Đurić

i

u okviru akcije biti prikazani filmovi “Put do slave”, zatim drama “Legenda”, nevjerovatna priča “U srcu mora”, impresivna drama “Džoj”, film “Most špijuna” sa Tomom Henksom u glavnoj ulozi i “Povratnik”, za kojeg je reditelj Alehandro Injaritu nagrađen Oskarom za najboljeg reditelja na ovogodišnjoj dodjeli, a Leonar-

do Dikaprio osvojio svog prvog Oskara za najbolju mušku ulogu.

Posjetioci će moći da pogledaju i 24. nastavak jedne od najčuvenijih filmskih franšiza o agentu 007 “Spektra”, osmi po redu Tarantinov film “Podlih osam”, kao i veliko finale epskog globalnog fenomena “Igre gladi: Sjaj slobode”, 2. dio.

Najmlađi posjetioci moći će da uživaju u animiranim avanturama “Mali Princ” 3D, “Snupi i Čarli Braun: Film o klinjama” 3D, “Hotel Transilvanija” 3D i “Alvin i vjeverice: Velika avantura”, sinhronizovanim na naš jezik.

Cijena ulaznica za sve pomenute projekcije iznosi 1,99 €.

M.Rog.

IZJAVA DANA

ŽAK HUDEK: Kako sam zaprosio suprugu? Upao sam u šaht, razbio sam se, otišao da mi šiju koljeno i kasnije sam na tu nogu kleknuo i zaprosio suprugu...

26

showbiz

SRIJEDA, 30. 3. 2016.

ODJECI ĆETKOVIĆEVOG TRIJUMFALNOG KONCERTA

Publika prepoznaje kvalitetne priče

“Prelijepo je u Beogradu, Zagrebu... Ali, u Crnoj Gori uvijek je drugačije, tu sam svoj na svome”, razgalio je masu pjevač, dok je vjerna publika poželjela što češće muzičke sastanke na trgu

⌦⌦ Danilo Brajković “Moj svijet” podržalo je nekoliko hiljada posjetilaca - uvodna je rečenica izvještaja s koncerata Sergeja Ćetkovića širom regiona posljednjih mjeseci. U tom stilu izvještavamo i iz njegove rodne Podgorice. Poklon kompanije “Idea” na Trgu

6.

Republike prihvatile su šarolike generacijske strukture, od onih najmlađih, koji su s balonima, najljepšim osmijesima i sloganima poput “Sergej, volimo te” ukrasili prve redove, do zaljubljenih srednjoškolaca, ozbiljnih faca i čak slučajnih prolaznika koji su s namjerom ostali do kraja balade. Ćetković je jedan od onih koji je vjerovatno najljepše dane karijere gradio van granica domovine, ali nikad nije krio gdje se osjeća najbolje - među svojima. Ponovio je riječi koje je nedavno po-

slao Dnevnim novinama s promocije u Skoplju - uželio sam se Podgorice.

“Svaki koncert je priča za sebe, u Hrvatskoj sam debitovao u ‘Lisinskom’, publika me je dugo čekala i onda je razumljivo što je dvorana bila ispunjena do posljednjeg mjesta. Bilo je sjajno i u ‘Sava centru’ u Beogradu, širom regiona... Ipak, u Crnoj Gori je drugačije, tu sam svoj na svome. Poranili smo s turnejom, ali nije moglo da se porani na boljem mjestu”, ocijenio je Ćetković.

Teško je bilo procijeniti

koja numera je najglasnije “ispoštovana” od publike. Grmjelo je uz “Moj svijet” na otvaranju, uslijedile su “Pola moga svijeta”, “Kad bi htjela ti” i brojne stare, a osvježili su ih hitovi s novog albuma, poput “Korova”, “Zar je kraj”... A kakav bi to koncert bio da nije “pala” prosidba, istina nešto drugačija od uobičajenih, pa je mladić uz stihove “Još volim te” pozvao dragu da mu na “njihovom mjestu”, u omiljenoj ćevabdžinici, uzvrati odgovorom, na oduševljenje publike i Sergeja, ko-

Ćetković

studijsko izdanje u Ćetkovićevoj karijeri je album “Moj svijet”

Foto: Iva Mandić

Trg je bio krcat

Mladost ukrasila prve redove

Fanovi poslali poruku Sergeju

Poranili smo s turnejom, ali nije moglo da se porani na boljem mjestu - ocijenio je Ćetković

ji nije skidao osmijeh s lica.

Prošetali smo trgom i nakon koncerta, a čulo se samo jedno - treba nam više ovakvih priča.

“Bilo je sjajno, još i besplatno. Nadam se da ćemo svakog mjeseca imati neke koncerte”, poručila nam je uglas družina iz prvih redova.

Njihove riječi odraz su Ćetkovićevog uspjeha.

Možda razlog leži u tome što i dalje u prvi plan stavlja muziku.

“Muzika je bitna. Ako postaviš cilj da želiš da se baviš muzikom zbog novca ili drugih stvari materijalnog karaktera, onda tu više nema prostora za umjetnost”, reče Sergej, ostavivši prostor za neki novi koncert u Crnoj Gori...

SRIJEDA, 30. 3. 2016.

showbiz

27 Foto: img2-ak.lst.fm

bosanski REPER NAJAVIO ALBUM

Edo Maajka snima Glavatar sedmi Bosanski reper Edo Maajka početkom marta je s porodicom napustio Izrael i vratio se u Hrvatsku i na radost svih poštovalaca nastavlja muzičku karijeru. Nedavno je snimio spot za novi singl “Ojojoj”, a fotografije i video sa snimanja podijelio je na Fejsbuku. Spot će biti pušten u etar 11. aprila.

To ipak nije jedina novost, reper je otkrio to i da je njegov novi izdavač “Studio Moris”, sa kojim će do oktobra objaviti novi album radnog naziva “Glavatar VII”. Edo je do da-

nas objavio pet studijskih albuma i kompilaciju, ali snimio i muziku za igrani film “Zlatna dolina”. Posljednjih nekoliko godina živio je u Tel Avivu u Izraelu sa suprugom Lilach i danas četvorogodišnjom kćerkom Yasmin. Napisao je dosta dječjih pjesmica, za koje planira da napravi muziku i crtaće, te se nada da to neće ostati neostvareno, a kako je djevojčica sve veća, ima više slobodnog vremena pa će se posvetiti i drugim muzičkim projektima.

Fi.J.

Edo Maajka

HOT

PROMOCIJA novog SPOTA NA JUTJUBU

Rambo pokazao duge donje gaće i fanove

Šeron Feniks “šarena” strast INSTAGRAM

Njemački model Šeron Feniks nije tipična djevojka s naslovnih strana. Njeno cijelo tijelo prekriveno je tetovažama, a više od 264.000 pratilaca na Instagramu obožava provokativan stav ove djevojke.

Pored toga što je “zavisna” od tetovaža, fizičke atribute održava čestim posjećivanjem teretane i rigoroznim vježbama kojih se rado pridržava. (Mondo)

Tom Jork na novom albumu Marka Pričarda Producent Mark Pričard i frontmen Radioheada Tom Jork udružili su snage i snimili singl “Beautiful People”.

On će se naći na predstojećem Pričardovom izdanju “Under the Sun”, koje bi trebalo da bude objavljeno 13. maja za “Warp Records”. Prema riječima autora, ova pjesma je lična ispovijest o gubitku i haosu. Njih dvojica ranije nijesu zvanično sarađivala, ali je Pričard u prošlosti remiksovao numeru “Bloom”, koja se nalazi na prošlom albu-

mu grupe Radiohead “King of Limbs” iz 2011. godine.

Treba napomenuti da je Jork zaintrigirao javnost prošle godine na izložbi “The Panic Office”, koja predstavlja osvrt na karijeru Stenlija Donvuda dugu 25 godina. Prema pisanju medija, tokom svih 18 dana ove pjesme, nijedan minut nije ponovljen. Nažalost, Jork je odlučio da ne objavi ovu jedinstvenu numeru, pa je moguće bilo čuti samo na Donvudovoj izložbi.

Fi.J.

13.

kasnije na Rambovu adresu.

Umjetnik je sve objedinio u cjelinu - fanovi su otkuvavali gaće u loncu na šporetu, prodavali su ih u butiku, najavljivali vremensku prognozu...

Iz Zagreba nedavno je stigla potvrda i da će svjetski Kilo Tzar nastupiti 16. aprila u klubu “Sax”.

“Biće ovo svirka baš kao i svaka dosad, ni bolja ni gora, s tim da nas sad dolazi šest u standardnoj postavi, plus brass sekcija, jer smo nabavili veći auto pa se možemo potrpati bez kršenja saobraćajnih propisa”, poručio je Rambo. D.B. Foto: Fejsbuk

SARADNJA NA SINGLU “BEAUTIFUL PEOPLE”

Još sedam dana Rambo Amadeus ganja 20.000 dolara na sajtu Indiegogo u okviru “crowdfunding” kampanje, tokom koje će pokušati da “zaradi” novac za restauraciju solarnog jedrenjaka kojim bi plovio nezagađujući vazduh i more... Do sada, publika ga je darovala s nešto više od 11.000 dolara, pa će tokom sedmice umjetnik voditi trku s vremenom i novcem. U međuvremenu, Rambo je objavio dugoočekivani spot “Duge donje gaće”. Preovladavaju kratki inserti njegovih fanova koji su snimali inspirisani naslovom numere i slali

maja će izaći predstojeće Pričardovo izdanje “Under the Sun”, na kojem sarađuje sa Tomom Jorkom

Jork

Rambo Amadeus

njega

Sajam u Bolonji

28

SRIJEDA, 30. 3. 2016.

Riznica znanja, stručnosti, ljepote i novih metoda rada Sa sajma u Bolonji U Bolonji je i ove godine od 18. do 21. marta održan međunarodni sajam kozmetike Cosmoprof.

To je najveća i uz Kongres u Parizu najznačajnija manifestacija iz oblasti inovacija u kozmetičkoj industriji. Ova impresivna manifestacija svake godine okuplja najbolje svjetske stručnjake iz svih oblasti koje se odnose na estetiku, kozmetiku, očuvanje i unapređivanje izgleda i zdravlja u cjelini.

Cosmoprof je mjesto okupljanja kozmetičara, fizioterapeuta, plastičnih i vaskularnih hirurga, učitelja joge, vizažista, nutricionista, stručnjaka za konsalting, proizvođača kozmetičkih aparata, preparata i opreme, konstruktora aparata, hemičara, dermatologa i mnogih drugih. Jednom riječju, svi koji se bave naukom, istraživanjima i inovacijama iz oblasti kozmetike i kozmetičke industrije prikazuju najnovija naučna dostignuća u svojoj oblasti.

NOVI TRENDOVI Ovdje u Bolonji, svake godine, pa i ove, po 32. put, savremeni tokovi, najnovija istraživanja, inovacije i dostignića prepliću se

i predstavljaju kozmetičku elitu.

Ovdje možete dobiti sva objašnjenja o novim tehnologijama, metodama, načinu rada i rezultatima koje daju određene metode.

Svi tehnolozi, konstruktori i ostali inovatori predstavljaju rezultate svojih istraživanja, razmjenjuju mišljenja i pokazuju nove i unaprijeđene tehnologije. Kozmetičari i ostali posjetioci mogu da vide vrlo bogat i raznolik spektar najraznovrsnijih aparata, preparata i metoda u kojima svako može nešto da nauči, a znanje da ponese u svoj salon, beauty, wellness ili SPA centar i tamo primijeni nove, aktuelne i interesantne tretmane i metode.

Održane su brojne prezentacije novih metoda rada, prikazivani su najnoviji trendovi iz svih oblasti kozmetike i kozmetičke industrije, kako preparativne, tako i iz najnovijih aparata za wellness, spa, fitness i iz oblasti frizerskih usluga.

Proizvođači na sebi svojstven, šarmantan način, željeli su da ubijede sve nas da su baš njihovi proizvodi najbolji. Tu su održavani svakodnevni spektakli sa body art prezentacijama, takmičenji-

ma i proglašavanjem najboljih.

U paviljonu gdje su mnoge škole, wellness i spa instituti iz cijelog svijeta predstavljali sebe i svoj djelokrug rada svakodnevno su pravljeni pravi spektakli pri prezentovanju rada. Tradicionalno, najinteresantnija je ajurveda, antistres masažne tehnike, a tu su i oni koji žele da prikažu i masažne spektakle u vidu strečinga, masaže sa četiri ruke, gdje terapeuti koriste svježe grožđe, vino, drago kamenje, okamenjenu so koja skuplja negativnu energiju ili ljekovito bilje umjesto ulja za masažu.

FACE LIFTING - APSOLUTNI SVJETSKI HIT Ove godine apsolutni svjetski hit u preparativnoj kozmetici je bio face lifting. Gužva u hali nam je nedvosmisleno govorila da su svi poklonici ljepote željeli da vide kraj tretmana i da se uvjere da li zaista zaslužuje epitet najbolji, najspektakularniji i sve ono što nosi predznak naj.

Brojni novi aparati i aparativna kozmetika su nezaobilazan segment svakog ozbiljnog kongresa.

NOVA OTKRIĆA - NOVI PRISTUP RADIOTALASNOM LIFTINGU

Novi pristup radio-talasima RF tokom svih sajamskih dana bio je na samom vrhu ljestvice interesovanja svih posjetilaca, kojih je bilo nekoliko desetina hiljada.

RF (radio-frekvenca) posljednjih godina dobija sve više pristalica zbog novih saznanja o djelotvornim dejstvima na regeneraciju i podmlađivanje kože, što je i ove godine potvrdila.

Ono što je dodatno impresioniralo sve prisutne su radio-talasi, koji podešavanjem frekvence, snage i broja džula mogu da imaju drugačije funkcije. Mogu da pokreću “uspavane” matične ćelije u dubini, a promjenom parametara može da se zateže koža na površinskim slojevima. Brojne prezentacije na licu mjesta su nam pokazale nevjerovatne učinke ove zaista djelotvorne metode.

RF (radio-talasi) funkcionišu pomoću toplote koja se difuzno širi i aktivira fibroblaste da pospješuju stvaranje novog kolagena i elastina, poboljšavaju izgled, zategnutost i opšte stanje kože na licu i tijelu. Autor: Sloba Bubanja www.estebel-mn.com 020 20 21 20

SRIJEDA, 30. 3. 2016.

njega

Lični tretmani garancija uspjeha IPL i dalje zauzima sami vrh interesovanja zbog svog širokog spektra i mogućnosti rada. IPL, pored trajne epilacije, podmlađivanja, ispravljanja bora, ima i mogućnost uklanjanja ožiljaka, fleka i pjega, zatim spaljuje kapilare i još mnogo toga.

Apsolutni hit u aparativnoj kozmetici i ove godine je kavitacija zbog svojih karakteristika i rezultata u koje se svakodnevno uvjeravaju korisnici ove nevjerovatno djelotvorne, luksuzne, bezbjedne i bezbolne metode za uspješnu eliminaciju celulita i masnih naslaga, pomoću niskofrekventnih ultrazvučnih talasa, koji “buše” masne ćelije na neinvazivni način.

Značajno mjesto i veliko interesovanje je zauzeo aparat za mezoterapiju mezoporacijom pomoću elektroforeze, kojim je potpuno potisnuta stara, agresivna metoda mezoterapije iglama.

ZNANJE JE MOĆ – ZNAČAJ EDUKACIJE Ova manifestacija, koja traje već 32 godine, najbolji nam je pokazatelj da kozmetika zauzima značajno mjesto u životima svih nas. Ovdje mnogi mladi ljudi dobiju podstrek i želju da se usavršavaju, prate svjetske tren-

dove i budu među najboljima. Ovdje shvatite da je znanje moć. Za to je zadužena posebna grupa stručnjaka.

Seminari iz svih oblasti kozmetike, koje vode eminentni stručnjaci iz cijelog svijeta, ne samo da nas uvode u svijet znanja, već nas obavezuju da se svakodnevno edukujemo i idemo u korak sa vremenom.

Ovdje shvatite da kozmetičarki nije dovoljno samo znanje iz preparativne kozmetike, jer je kozmetika kao nauka toliko napredovala da “čuda čini” u pravom smislu te riječi, ali samo ako je svaki tretman personalizovan i podešen za svaki problem pojedinačno.

Znanje iz hemije je presudno u odabiru i podešavanju koktela, značaju pravilnog kombinovanja preparata, kao i hemijskih reakcija koje se dešavaju između pojedinih sastojaka.

Svaka kozmetičarka koja želi da pruža kozmetičke usluge aparatima i dobije željene rezultate mora da ima makar osnovno znanje iz fizike o značaju odabira i podešavanja frekvence, snage i broja džula kod svakog tretmana i svakog klijenta pojedinačno. To znači da su jedino personalizovani tretmani garancija uspjeha.

29

POKLON ČITAOCIMA Dnevne novine u saradnji sa autorkom današnjeg teksta, vlasnicom podgoričkog bjuti centra “Estebel” Slobodankom Bubanjom, poklanjaju jednom od čitalaca tretman lica po izboru.

Dobitnik nagrade će poslije pregleda kože dobiti tretman koji odgovara baš njegovom licu i moći će da ga iskoristi u narednih sedam dana.

A da biste dobili poklon tretman, potrebno je da danas tačno u 12 časova pošaljete mejl na sljedeću adresu: zabavadnovine@ gmail.com sa naznakom Za nagradnu igru Estebel i ličnim podacima (ime, prezime i grad). Srećno!

Sloba Bubanja, vlasnica bjuti centra Estebel autorka današnjeg teksta

petak, 14. 11. 2014.

30

MALI OGLASI

SRIJEDA, 30. 3. 2016.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA od 10 do 16 h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 - 4. sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

1 DAN 1€ ZA SVAKIH 5 PLAĆENIH DANA 2 DANA GRATIS

KUĆE/STANOVI P Najbolja ponuda nekretnina u Podgorici. Best Real Estate offer in Podgorica. www. c21fresh.me. Mob: +382 69 090 080 Dalmatinska INGCON, 26m2, 43m2, 47m2, 69m2; Delta /Čelebić 44m2-52.000€, 30m2, 50m2, 53m2, 65m2, 117m2; Zetagradnja Blok VI, 50m2/VII-60.000€. Tel. 069/100-268, 067/207-047 Stari aerodrom: Normal u izgradnji 38m2, 40m2, 42m2, 43m2, 45m2, 63m2, 70m2-900 do 950€/m2; useljivi 43m2, 63m2-950€/m2; Zetagradnja: 41m2/II-43.000€. Tel.067/260391, 069/022-070 Gradnja Promet, Ljubović 26m2, 32m2, 42m2, 43m2, 44m2, 53m2, 54m2, 64m2, 76m2; V&B Invest: 35m2/I32.000€, 42m2/I-36.500€; 70m2/I-70.000€. Tel.069/100268, 067/207-047 Prodajem kuću 80 m2 na sređenom imanju 2.000 m2, Balijače - blizu DHL-a. Cijena 35.000 eura. Tel.069/974367

Prodajem novi stan, 3. sprat u Siti kvartu veličine 47m2, preko puta kineskog restorana - zgrada “Zetagradnje”.

Tel.067-205-155 Prodajem renoviran jednosoban stan 57m2 + 9m2 pripadajuće ostave na 6. spratu. Blok 6, zapadna strana. Cijena 55.500 eura. Moguća zamjena za dvosobni (Blok 6 ili 9) uz našu doplatu. Tel.069/386-578 Prodajem kuću u Podgorici - Zabjelo, 100m2 na placu od 400m2. Kompenzacija za tri jednosobna stana ili fiksno 90.000 eura. Papiri 1/1.

Tel.069/893-727 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220

I

Izdajem na duže vrijeme manji nenamješten jednosoban stan na Malom brdu. Tel.069/506-142

Prodajem plac na Veruši, 400m2. Cijena 6.800 eura.

Tel.067/390-767

Izdajem namješten stan 40m2, zaseban dio u kući, preko puta Bloka V. Tel.067/602-770

Prodajem placeve u Mahali, Zeta. Tel.069/334-042, 067/381-071

Izdajem luks opremljen apartman u Budvi od 1. oktobra preko cijele godine.

Tel.069/566-716

Prodajem hitno i povoljno 5.128m2 placa u Gornjim Kokotima. Tel.067/666-791

Izdajem namješten stan u Lepoj Kati (kod Gintaša), 50m2, 250 eura.Tel.069/411-797

USLUGE

POSLOVNI PROSTOR Prodajem poslovni prostor u Poslovnom centru “Kruševac” (30+12m2) ili mijenjam za stan. Tel.067/244-616

PLACEVI

Agenciji „Century21Feshdoo“ potrebni nenamješteni i namješteni stanovi, kuće i poslovni prostori za izdavanje i prodaju. Tel. 067/207-047, 069/403-905

Prodajem placeve na dvije lokacije: Golubovci - Zeta (urbanizovano) 300 m od restorana “Anovi”, 100 m od magistrale i u Doljanima - Murtovina, blizu auto otpada Ivanović.

Tel.069/019-018

Najbolja ponuda stanova, kuća i poslovnih prostora za zakup po povoljnim cijenama kao i prodaja poslovnih prostora.

Tel.067/260-336, 069/279-406

Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo GrlićDanilovgrad. Tel.069/073-331

REGISTRACIJA PREDUZEĆA I KNJIGOVODSTVENE USLUGE. TEL.067/600-473 Tim profesora engleskog jezika radi sve vrste prevoda sa S-E i sa E-S. Cijena po dogovoru. Kontakt telefon 067/429-984. Mail: montenegrina987@gmail.com

Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge - najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže.

Tel. 067/591-950 020/511-925 - 067/210-340

REGISTRUJTE VAŠE VOZILO

PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO) Penzionerima na rate (3, 6 ili 12 mjeseci)

Tel. 068 326 549 Privatni detektiv otkriva preljubu, prati lica, otkriva da li vam je dijete u sektama, na drogama i sl. Pozovite nas, mi smo tu da vam pomognemo.

Tel.067/006-006

GRAĐEVINSKE USLUGE Malim i velikim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva - čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje - bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel.069/297-222 Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me.

Tel.067/809806

PRODAJEM STAN 40m2 Herceg Novi-Kumbor, 50 metara od mora, preko puta kompleksa Portonovi, namješten, bez posrednika.

Tel.068/403-438 DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SRIJEDA, 30. 3. 2016.

MALI OGLASI Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel.069/019-698, 067/455-713

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux.

Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina.

Povoljno. Tel.069/020-023, 067/342-392 Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi.

Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno.

Tel.069/020-997, 067/9112598

MUZIČKI INSTRUMENTI Prodajem klavinovu (električni pijanino) marke roland RP201, stara dvije godine, odlično očuvana. Tel.068/270-276, 069/910-900 Prodajem majstorske violine.

Tel.069/617-231

Restoranu “Salvador Dali”, ul. Džordža Vašingtona br.

87, Podgorica potrebni: - Konobar, - Šanker, - Pomoćni šanker, - Higijeničarka Sve informacije možete dobiti na tel. 067/659-999 ili lično u restoranu

Potrebni RADNICA i SERVISER za radnju mobilnih telefona Zvati od 14 do 18 h Tel. 068/276-363 Žena bez obaveza, odgovorna, čuvala bi stariju osobu non-stop. Dogovor 068/286470

POSAO Potrebne saradnice za švedsku kozmetiku Oriflame Crna Gora. Mogućnost dobre zarade, napredovanja i brojne povoljnosti... Tel.067/831-662

31

RAZNO Prodajem dva dječja radna stola i krevet. Telefon 067/244-166

Sobna, blind, sigurnosna vrata za stanove, kuće, vikendice.

Ugradnja, garancija, ekstra kvalitet. Tel.069/101-460 Prodajem mašinu «singer» ljevicu koja šije materijale, kožu i skaj. Tel.067/364-500

PRODAJA MREŽA

za fudbal, tenis, odbojku, zaštitnih mreža itd.

Mreže se proizvode u Španiji i iste se nalaze na stadionima u Brazilu za svjetsko prvenstvo. www.mreze.me 069/843-366 067/308-306 Invalidska kolica manuelna sa svim podešavanjima (naslona leđa, glave, ruku, nogu, visine, dužine).

Invalidska elektro-motorna kolica nova i polovna za kretanje po stanu i u saobraćaju. Dušek za nepokretne protiv stvaranja rana, jastuče za kolica protiv rana.

Telefon: 067/318-537

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22 + 8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm: 81 x 34 mm i 38 x 65 mm: 38 x 34 mm: 38 x 24 mm:

za pravna lica 308 • za fizička lica 220 € za pravna lica 154 • za fizička lica 110 € za pravna lica 77 • za fizička lica 55 € za pravna lica 44 • za fizička lica 33 € Cijene sa uračunatim PDV-om

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

Film

Sport

32 •TVprogram 07:30 Serija: Domaćice sa Bosfora/r 08:15 Moja mama kuva

bolje od tvoje 09.00 Praktična žena/r 10:00 Serija: Tračara/r 10.45 Serija: Sinđelići 12:15 Lud, zbunjen, normalan 13:00 Tačno 1 14:00 Praktična žena 15:00 Exploziv 15:30 Serija: Brusko 16:15 Serija: Tračara 17.00 Moja mama kuva

bolje od tvoje 17:55 Exkluziv 18:15 Serija: Lud,

zbunjen, normalan 19:00 Vijesti Prve 19:30 Serija: Domaćice sa Bosfora 20:30 Serija: Andrija i Anđelka 21:05 Serija: Sinđelići 22.00 Život priča 23:35 Noćni žurnal 00.00 Film: Svaka božija nedelja 02.30 Exkluziv

PRVA Andrija i Anđelka 20.30

12.00 Vijesti 12.05 Obrazovni program/r 13.00 Strani dok. program 14.00 Riznica: Glasoviti

crnogorski junaci 15.30 Putevi života 16.00 Tenis- Masters

1000, Majami 17.50 Fleš sport 18.00 Serija 19.00 Nodi 19.30 Dnevnik 2 21.00 Serija: Tajna starog mosta 22.00 Strani dok. program 23.00 VOA – glas Amerike

RTCG 2 VOA – glas Amerike 23.00

06.30 Dobro jutro

Crna Goro 10.00 Vijesti 11.05 Muzika 12.00 Vijesti 12.25 Muzika 13.00 Vijesti 13.05 Meridijani/r 13.30 Muzika 14.05 Crtana serija: Nodi 15.00 Lajmet 15.15 Muzika 15.30 Dnevnik 1 16.00 Serija: Tajna starog mosta 17.00 Radni dan 18.00 Serija : Vikinzi 19.00 Meridijani 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.30 Film: Francuski poljubac 21.45 Obrazovna emisija 22.30 Dnevnik 3 23.00 Riznica 23.30 Serija : Vikinzi 23.50 Sa koncertnih podijuma 01.00 Radni dan/r

RTCG 1 Dnevnik 2, 19.30

07:00 Uz jutarnju kafu 10:00 Dogodilo se…

10:15 Crtani film 10:45 Zabava 11:00 Ekstremno 11:45 Moda 14.15 Goleada 15:15 Zona sumraka/r 15:45 Na domaćem terenu 16:00 Zabavni magazin 16.45 Legende 18:00 Crna Gora na

ženski način 18:45 Aktuelno 19:30 Smijeh kao lijek 20.00 Pravni život 22.15 Filmoteka 00:00 Priča dana

777 Ekstremno 18.45

07:00 Dobro jutro 10:23 City kids M 12:52 Sportisimo 13:03 City M 13:18 Ami g show 15:13 Serija: Bahar/r 16:03 City M 17.00 Minut,dva...

17.11 5 minuta kuvajte sa Džajom 17:18 Serija: Agencija za SIS 18:00 Info monte 18:20 Premijera 18:35 Sportisimo 19:03 Meteo PLUS 19:06 Serija: Elif 20.03 Serija: Bahar 21:03 Paparazzo lov 22:03 DNK 23.00 Farma pregled dana 00.00 Farma live 02:36 City M 02:51 Sportisimo 03.01 Premijera 03.56 Film: Crni horizont

PINK Farma 23.00

10:00 Aljazeera 11:20 Hrana

i vino 12:00 Čuvari zdravlja 12:40 Muzički program 15:30 Aljazeera 16:30 Lijek iz prirode 17:30 Hrana

i vino 19:05 Aljazeera 20:10 Bez recepta 21:30 Aljazeera 22:20 Nokaut 22:55 Video

katalog 23:05 Aljazeera 00:00 Zapisano u zvijezdama

MBC Hrana i vino 17.30

Informativa

SRIJEDA, 30. 3. 2016.

07:00 Boje jutra 10:00 Vijesti informativa 10:07 Serija:

Crna ruža/r 11:00 Serija: Tajne/r 12:00 Vijesti u 12 12:30 Serija: Advokatska elita/r 14:00 Vijesti u 2 14:07 Ukusno a lako 14.10 Serija 15:00 TV Shop mne 15:00 Boje dana 15:45 Serija 16:30 Vijesti u pola 5 16:44 Ukusno a lako 16:55 Serija: Tajne 17:50 Serija: Mućke 18:30 Vijesti u pola 7 19:05 Meteo centar 19:10 Serija:

Crna ruža 20:00 Dnevnica 21:00 Serija: Advokatska elita 22:00 Vijesti u 10 22:13 Meteo centar 22:15 Sport 22:30 Serija: Parovi

VIJESTI Crna ruža 19.10

10.10 Serija: Odrastanje

životinja 12.00 Info pres 12.15 Serija 13.05 Serija: Čast i poštovanje/r 15.00 Nedjeljno popodne/r 17.05 Hrana i vino 18.00 Vink 1 19.30 Vink 2 20.00 Serija: Porodica Jermolov 21.00 Start - produkcija tvnk 22.00 Vink 3 22.30 Get out 23.00 Serija: Čast i poštovanje

Tv NIKŠIĆ Čast i postovanje 23.00

07:30 VOA 08:00 Film 10:00 5 do 5/r 11:00 Bez rezerve/r 12:00 Naslovne vijesti Atlas radija 12:02 Film 14:00 Naslovne vijesti Atlas radija 14:02 Film 16:00 Naslovne vijesti Atlas radija 16:02 Bez rezerve/r 16:55 5 do 5 18:00 Forum 18:30 Club A sa Jadrankom Rabrenović/r 19:00 A lista 19:30 DW Arts 21/r 19:50 Naslovne vijesti Atlas radija 20:00 Ukusi života 21:00 Club A sa Vesnom Rajković 21:30 Forum 22:00 Film 00:00 5 do 5/r 01:00 Ukusi života/r 02:00 Club A sa Vesnom Rajković/r

ATLAS Club A 18.30

10:00 Vijesti 10:05 Divlja ljepota 10:35 Hrana i vino 11:00 Glas Amerike 12:00 Vijesti 13:00 Dok. program 15:00 Time Out 15:05 Film 17:05 Time Out 17:10 Hrana i vino 18:00 Emisija: Život iz snova 19:35 Muzički program 20:00 Emisija: Hipokratija 21:00 Divlja ljepota 22:35 Glas Amerike 23:05 Film

Tv BUDVA Divlja ljepota 21.00

TVprogram•33

SRIJEDA, 30. 3. 2016.

danas u gradu

TV PREPORUKA SVAKA BOŽIJA NEDJELJA, Prva 00.00

CINEPLEXX PODGORICA (Ne)profesionalac 20:00; 22:00; Betmen protiv Supermena: Zora pravednika 15:30; 17:00; 18:30; 19:45; 21:15; 22:30; Braća - po babine linije 16:00; 17:45; Bruklin 19:15; Kung Fu Panda 3 (sinh) 15:00; 16:15; 18:15; Nove avanture Aladina 19:30; 21:45; Pad Londona 18:00; 20:15; 22:15; Soba 21:30; Trilogija Drugačija: Odani 1. Dio 16:45; Zootropolis - Grad životinja (sinh) 15:45; KIC BUDO TOMOVIĆ Premijera predstave “Daleko u nama” 20.00

Majami Šejkers jedan je od slavnijih bejzbol timova u Americi, a njihov trener Toni Damato nosi visoki ugled. On je dvostuki prvak u ovom sportu, a sad se očajnički trudi da zadrži ugled i kao trener. Ovo nije lak zadatak, jer tim trenutno nije u najboljoj formi, a njihovi rezultate su prilično popustili.Kada se i najboji igrač ,Džek Kap Runi, povrijedi, Damatu djeluje da se nalazi u bezizlaznoj situaciji. Teret vođe pada na leđa Vilija Bimena, koji djeluje da neće moći da se snađe u ovoj ulozi.

FRANCUSKI POLJUBAC, RTCG 1, 20.30 Kejt se plaši aviona, zato ne kreće sa vjerenikom na put u Pariz. Kejt nije sigurna da želi da se uda za Čarlija, ali se to mijenja kada je on obavijesti da raskida vjeridbu jer je upoznao Francuskinju u koju se zaljubio. Kejt odlučuje da ponovo osvoji Čarlija. Suočava se sa svojim najvećim strahom i kreće sledećim letom za Pariz.

U avionu upoznaje Francuza, Luka (Kevin Klajn), lopova koji u njen prtljag stavlja skupocjenu ogrlicu. Ali, njena torba biva ukradena.

kablovske televizije RTS 1 08.30 Jutarnji program 09.00 Vesti 09.05 Serija: “Salaš u malom ritu” 10.00 Tako stoje stvari 12.00 Dnevnik 12.15 Sport plus 12.25 Vreme, stanje na putevima 12.30 Kulturni dnevnik 12.45 Serija: “Mornarički istražitelji” 13.30 Razglednica 14.00 Zadnja kuća Srbi-

RTS 1, Sport plus 12.15 ja 14.30 Trag 15.00 Ovo je Srbija 15.55 Serija: “Vojna akademija” 16.50 TV Zabavnik 17.00 Dnevnik RT Vojvodina 17.20 Šta radite, bre 17.42 Beogradska hronika 18.19 Mali dnevnik, program za decu 18.25 Oko 19.00 Kviz: Slagalica 19.19 Vreme 19.30 Dnevnik 20.05 Serija: “Vojna akademija” 21.00 Film 22.40 Dnevnik 23.00 Kulturni dnevnik

RTS 2 10.00 Mali dnevnik, program za decu 10.10 Umetnost uređivanja prostora 10.49 Postanak i opstanak ćirilice 11.07 e-TV 11.37 Knjiga utisaka 12.20 Viva Verdi 13.00 Trezor 14.00 Crtani filmovi 15.50 Iza sedam mora 16.20 Svetske klimatske promene 16.45 Prag sela Srbije 17.15 Serija: “Vikinzi” 18.00 Džez face: Fil Vuds 18.30 Srbija na vezi 18.55 Zajedno za prirodu 19.10 Vi i Mira Adanja Polak 20.05 U svetu 20.30 Beokult 21.00 Serija: “Vikinzi” 21.50 Film: “Ida” 23.15 Bunt - Magazin 23.55 Evropa kroz koncerte 00.30 Trezor HRT 1 12.00 Dnevnik 12.15 Sport 12.18 Vrijeme 12.20 Serija: “Italijanska nevesta” 13.15 Kod doktora 14.00 Društvena mreža 15.10 Serija: “Ljudi iz senke” 16.00 Satirikon 16.50 Hrvatska uživo 17.40 Živo je lijep 18.15 Kviz: Potjera 19.00 Dnevnik 19.55 Loto 7/39 20.00 U potrazi za Šekspirom 21.00 Serija: “Dobra žena” 21.55 Otvoreno 22.40 Dnevnik 23.16 Tajland

- na plažama 00.08 Serija: “Zavičaj” 00.52 Serija: “Don Mateo” HRT 2 11.20 Serija. “Čarolija” 12.10 Hugove čarolije s tri sastojka 12.40 Serija: “Don Mateo” 13.34 Film: “Vera, prevara i minimalac” 15.05 Smočnica u vrtu 15.30 Zavolite svoj vrt uz Alana Tihmarša 16.00 Regionalni dnevnik 16.45 Odbrojavanje do Ria 17.15 Serija. “Luda kuća” 18.00 Kruške i jabuke 18.50 Serija: “Odmori se, zaslužio si” 19.25 Serija: “Provodi i sprovodi” 20.03 Zemlja u zoru 21.07 Film: “Verni Deni” 22.47 Serija: “Zločinci u odelima” HBO 12.15 Film: “Nikada nećemo imati Pariz” 13.50 Serija: “Zajedništvo” 14.20 Film:

HRT 1, Kviz: Potjera 18.15

“Najduže putovanje” 16.25 Film: “Grad hrabrih” 18.20 Film: “Od gubitnika do zavodnika” 20.00 Film: “Snajperista” 22.15 Serija: “Vinil” 23.15 Serija: “Devojke” FOX LIFE 12.55 Serija: “Devica Džejn” 14.55 Serija: “Darma i Greg” 15.20 Serija: “Opake služavke” 16.15 Serija: “Jednom davno” 17.10 Serija: “Šapat duhova” 19.00 Serija: “Tajni poslovi” 20.00 Serija: “Vitni” 20.30 Serija: “Neprilagođena porodica” 21.00 Serija: “Trka za životom” 22.00 Serija: “Jednom davno” 22.55 Serija. “Opake služavke” 23.55 Serija: “Vitni” FOX CRIME 13.00 Serija: “Oni koji ubijaju” 13.55 Serija. “Ubrzana istraga” 14.55 Serija: “Otac Braun” 15.50 Serija: “Monk” 16.50 Serija: “Pariski forenzičari” 18.00 Serija: “Taksi: Bruklin” 19.00 Serija: “Nepouzdani agenti” 19.55 Serija: “Zločinački umovi” 20.50 Serija: “Forenzičari” 22.00 Serija: “Nova šansa” 23.00 Serija: “Taksi: Bruklin” ARENA SPORT 13.00 Fudbal: Roma - Inter

ARENA SPORT, Rukomet: Leben - Bergišer 20.30 15.00 Vaterpolo, Triglav liga, finale 16.30 Magazin: Put u Rio 17.00 Fudbal: Novi Pazar - Crvena zvezda 19.00 FIFA Football: Magazin 19.30 Košarka, pregled ABA lige 20.00 Fudbal, pregled kola italijanske lige 20.30 Rukomet: Leben - Bergišer, uživo 22.15 Košarka, pregled Endesa lige 22.30 Fudbal, pregled kola francuske lige 22.55 Arenasport vesti 23.30 FOOT BRAZIL: pregled SPORT KLUB 13.45 ATP Magazin 14.15 Fudbal: Belgija Portugalija 16.15 Magazin španske lige 16.45 Fudbal: Nemačka - Italija 18.30 Program iz studija 19.00 Tenis: VTA i ATP Majami, prenos četvrtfinala 23.00 Vesti 23.30 Dokumentarni film: El klasiko

34

ENIGMATIKA

SRIJEDA, 30. 3. 2016.

VICEVI će, pjesmu i igru?”

- “Zato što se ne udaju i ne žene oni!” *** Mujo i Haso postali skitnice zbog teškog života, pa se tako jedne večeri udobno smjeste na klupu u parku, oblože sve novinama i počnu se spremati za spavanje kad do njih dođe pandur. Maše on pendrekom i traži ličćne karte, a ovi odgovore da nemaju, pa pandur započne ispitivanje: - Kako se zoveš? Mujo izusti: - Mujo ... Pandur zapiše i nastavi: - A đe živiš? Mujo slegne ramenima: - Na ul’ci ... Pandur se okrene Hasi: - A ti? Haso mahne glavom: - Odma’ do njega! ***

Na dan roditeljskog sastanka: Sin: - I, tata, kako je bilo?

Otac: - Sva sreća da imaš pozitivno iz vjeronauka, sad ti samo Bog može pomoći! *** Doktor pita svoju pacijentkinju: - Imate li u svojoj porodici neki primjer duševne bolesti?

- Da, imamo, muž umišlja da je glavni u kući. *** Idu dvije plavuše ulicom i jedna kaže drugoj: - “Hej, vidi onog psa s jednim okom!”

Druga plavuša prekrije rukom jedno oko i kaže: - “Gdje, gdje?” *** - “Zašto se na svadbama svatovi toliko mnogo vesele uz pi-

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com

LAKŠA

Daily Sudoku puzzle No. 3435

2016-03-09

3 8

1

4

9

5

2

5

7

3

9

6

4

1

8

9

1

4

5

2

8

7

6

3

1

7

6

9

5

2

3

8

4

8

4

2

6

3

7

9

5

1

5

3

9

1

8

4

6

2

7

3

6

8

4

1

9

5

7

2

7

2

5

8

6

3

1

4

9

4

9

1

2

7

5

8

3

6

1

6

7 5

2

2

7

4

3

8

1

6

6

3

4

9

1

8

2

5

7

1

8

7

5

2

6

4

9

3

3

7

5

1

9

4

6

2

8

4

2

9

8

6

5

3

7

1

3

8

6

1

3

7

2

9

4

5

2

4

8

6

5

1

7

3

9

4

5

9

3

2

8

7

1

6

4

7

1

6

4

3

9

5

8

2

7

1

5 1 5

1

Daily Sudoku puzzle No. 3436

4 9

2

9

2016-03-10

2

8

3 2

9

3

4

6 8

2

1

9

1

6 3

2

6 3

4

8

7

8

Medium level

7

5

Sudoku puzzle No. 3434 2016-03-08 5

9 5

Puzzle solution:

9

6 3

2

6 8 3 7 4 1 2 9 2 www.sudokukingdom.com 4

9

4 1

Medium levelPlay sudoku online at: Sudoku puzzle No. 3433 2016-03-07

7

2

TEŽA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

5 7

SRIJEDA, 30. 3. 2016.

Word Search Puzzle #Q967TO

T

S

N

S

Q

H

O

T

L

Y

T

S

A

T

S

E

V

O

H

S

W

S

T

T

E

N

S

E

E

T

A

R

T

I

N

A

M

U

H

P

E

D

I

N

T

E

S

R

E

T

S

B

O

L

M

E

D

A

B

T

A

U

A

S

Y

E

R

Y

I

L

D

A

I

Y

A

O

I

C

E

A

T

M

R

T

I

N

N

C

A

L

L

I

N

G

S

O

G

T

G

N

N

D

E

F

L

K

O

O

H

S

V

U

N

E

L

P

R

I

S

Y

H

C

D

S

E

C

I

D

E

A

F

U

A

R

N

U

E

O

G

S

M

R

S

T

I

L

F

A

E

S

T

L

I

S

A

A

S

C

L

D

B

F

M

Y

O

B

E

Y

O

H

M

H

L

S

Y

E

L

T

O

M

B

S

R

A

L

O

S

C

D

E

M

A

L

F

E

B

ABETS Abets ANCHOR ANTES Anchor BEIGE Antes BLOSSOM CALLINGS Beige CARTON DANDRUFF Blossom FEUDS Callings FILLS FLAMED Carton FLITS Dandruff FLOURISH FOYERS Feuds GIDDIEST

GRIMES

HotlyMOTLEYS NITRATE Human PATCH InlaidRANKS REPEL

ROAMING SCUTTLEDSolar Motleys SHIES Tally SHOOK Nitrate SHOVES Tasty SILTS Patch Tense SOLAR Ranks Tombs TALLY Repel Tryout TASTY TENSE Roaming TOMBS Twisting Scuttled TRYOUT Votes TWISTING Yarns Shies VOTES

Flamed

Lifts

Shoves

Flits

Lobsters

Fills

Flourish HARDEN

HONEYS Foyers HOTLY

Giddiest HUMAN

INLAID Grimes

ISSUES

Harden LIFTS

LOBSTERS

Honeys LOOTED

Issues

Looted

Shook

REBUS Silts

Copyright © Puzzle Baron March 28, 2016 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions!

HOROSKOP OVAN Mogući su problemi prilikom potpisivanja nekog ugovora ili na poslovnom putovanju. Povedite računa da sve bude po zakonu ili ako putujete da ne izgubite neka važna dokumenta.

Komplikacije su moguće na svakom koraku

BIK Imate utisak da se na vas vrši pretjerano veliki pritisak što vam se nikako ne dopada. Mogući su i manji troškovi, nije preporučljivo da rizikujete sa novcem, da igrate igre na sreću i tome sl.

BLIZANCI Lako možete da dođete do prilike da napravite neku grešku, koja ovaj put neće proći nezapaženo. Povedite računa o svojoj koncentraciji. Najbolje bi bilo da se ne miješate u stvari koje se vas ne tiču

RAK Djelujete nekako iracionalno u ovoj fazi. Mnogi mogu komentarisati kako su vaše odluke “van svake pameti”. Najbolje bi bilo da se ne zanosite previše i da ne donosite sada bilo kakve zaključke

LAV Povedite računa o tome da otkrijete ko širi glasine o vama.

Moguće je da je u pitanju osoba sa kojom ste neko vrIJeme bili bliski i koja vam dJeluje potpuno nevino. Nemojte biti naivni ovaj put

DJEVICA

Rješenje iz prethodnog broja: Piju Kubanci

35

ENIGMATIKA

Postoje neke nejasnoće i komplikacije među vašim nadređenima i na to ne možete da utičete. Moguće je i da će neko imati pogrešnu sliku o vama i vašem radu, pa su manji problemi na pomolu

VAGA Povedite računa o tome da vas neko ne izmanipuliše ili obmane. Držite se, koliko možete, realnih očekivanja. Nemojte da ulazite u poslovne dogovore sa ljudima koji su neprovjereni ili koje ne poznajete dovoljno

ŠKORPIJA Finansije su vam krenule nizbrdo i dolazite do situacije u kojoj se zadužujete, što vam se ni malo ne dopada. Ipak, uspjećete nekako da izbalansirate sve pa posao za sada neće ozbiljno trpeti

STRIJELAC Morate da se vratite za neki period unazad i da preispitate odluke koje ste tada donijeli. Moguće je i da ćete morati da se pozabavite nekim poslovima koji su ostali nedovršeni. Sada čistite stare račune

JARAC Smatrate da je vaše poslovno okruženje veoma haotično i da ste vi jedina osoba koja bi mogla da unese malo reda i mira...

Potrudićete se i većinu obaveza preuzeti na sebe, kako bi sve uspjeli da sredite

VODOLIJA Imaćete mnogo sreće tokom ove faze i uspjeti da ostvarite svoje planove. Većih problema ne bi trebalo da bude. Možete da očekujete i neki manji dobitak, pogotovo na samom početku sedmice

RIBE Komplikacije na polju privatnog posla vam dolaze. Nemojte da primate sumnjive radnike ili da bilo kome ostavljate neke važne i povjerljive informacije. Maksimalno se potrudite da zaštite svoje interese

36

SRIJEDA, 30. 3. 2016.

Foto:Dejan Lopičić

SPORT

DRIM TIM BEZ KRISA POLA NA OI Bilo je dosta - odlučio je majstor Los Anđeles Klipersa! Kris Pol je juče objavio je da neće igrati za reprezentaciju Sjedinjenih Američkih Država na Olimpijskim igrama u Rio de Žaneiru.

“Mislim da mi tijelo govori da bi mu dobro došlo malo slobodnog vremena”, rekao je Pol za američke medije.

Pol je sa “drim timom” osvojio dvije zlatne medalje na Olimpijskim igrama 2008. u Pekingu i 2012. godine u Londonu.

Košarkaški turnir na Igrama u Riju biće održan se od 6. do 21. avgusta, a “Ameri” će juriti treću zlatnu medalju zaredom.

K.B.

2

zlatne medalje ima Kris Pol sa Olimpijskih igara - iz Pekinga 2008. i dvije godine kasnije iz Londona

TIP 1X

MORNAR

Njegove trojke pomogle Mornaru da se plasira u finale: Marko Mugoša

Momci, naklon do poda

⌦ Alen Kasmić

Veliki karakter uprkos pritisku nakon prvog meča, nevjerovatna energija tokom cijelog duela i na kraju veličanstvena pobjeda - košarkaši Mornara savladali su ekipu Kožuva (81:56) i plasirali su u finale Balkanske lige!

Ekipa Đorđija Pavićevića se na pravi način pripremila za meč, agresivnom igrom i presingom po cijelom terenu su izluđivali protivnika i već nakon prvog poluvremena imali +16, rezultat koji ih je vodio u finale (47:31). U drugom dijelu su obje ekipe igrale u grču, vidjelo se da je veliki ulog revanša ima uticaja, ali u takvoj igri Barani su se bolje snašli. Posebno u posljednjoj četvrtini kada su zahvaljujući slobodnim bacanjima stigli do nevjerovatne pobjede. Ponovo je najefika-

sniji bio Lamont Džouns sa 22 poena, ali bitnu ulogu u sinoćnjem trijumfu je imao i Marko Mugoša - postigao je 19 poena (u finišu nije igrao zbog četiri lične greške), od čega tri trojke kada se meč lomio.

“Nakon loše četvrtine u Đevđeliji u ovaj meč smo ušli kao blagi autsajderi.

Ali dobro smo se pripremali tokom cijele nedjelje, podrška je stizala sa svih strana, a svi igrači i kompletan stručni štab je vjerovao da

33 skoka u defanzivi su imali košarkaši Mornara protiv Kožuva

možemo da stignemo razliku”, rekao nam je nakon meča Mugoša.

“Zadovoljan sam, ali ovo je zasluga cijele ekipe. Ginuli smo svi. Koliko god da nam je trener govorio da ne mislimo o prvom meču, imali smo u to u glavi. Kako smo igrali cijele sezone, tako smo odigrali i večeras”.

U finalu protivnik je, najvjerovatnije, ekipa Sigala iz Prištine. Može li Mornar do trofeja?

“Igraćemo rasterećeno, bez ikakvog pritiska. U prvom dijelu takmičenja smo ih dobili u Prištini, u Baru, u nebitnom meču izgubili.

Idemo da ih napadnemo i da pokušamo da osvojimo Balkansku ligu”, poruka je bivšeg igrača Budućnosti, Zete i Sutjeske.

Revanš drugog polufinala se igra danas (19.30h), a u prvom meču je Sigal bio ubjedljiv protiv Beroa (89:75).

NBA: LEJKERSI ZALEĐENI NA MINUS 48 U SOLT LEJK SITIJU

Italija (U19) - Turska (U19)

U redu, dobro je poznato da današnji Lejkersi nisu ni blizu stare slave, ali ono što su “jezerdžije” priredile svojim navijačima u noći između ponedjeljka i utorka vjerovatno je najveća bruka u istoriji velikana sa kalifornijske obale! Los Anđeles Lejkersi su dotakli dno, poraženi su 123:75 od Jute, a Ko-

kvota 1,80

81 65

BL POLUFINALE PREOKRET MORNARA PROTIV KOŽUVA ZA FINALE

DANA 2

1

KOŽUV

24 23 19 15 18 13 19 6 Sampson 14 Džouns 22 Radunović 10 Vujošević 4 Ćalić 2 Damjanović Mijović 10 Miković Perović Lopičić HadžibegovićMugoša 19 Trener: Đorđije Pavićević

Brčkov Gjurovski Sterjov Glavčev Nešović Pen Delev Vajt Apostolov Nacevski Kolev Todorović Trener: Marjan Ilievski

7 5 1 13 18 10 2

BAR - Dvorana: Topolica. Gledalaca: 2000. Sudije: Ademir Zurapović (BiH), Ventsislav Velikov (Makedonija), Haris Bijedić (Bih). Slobodna bacanja: Mornar 17-22 (77%), Kožuv 12-15 (80%). Šut za dva: Mornar 23-50 (46%), Kožuv 13-36 (36%). Šut za tri: Mornar 6-19 (31%), Kožuv 6-21 (28%). Skokovi: Mornar 16+33, Kožuv 7+24. Asistencije: Mornar 21, Kožuv 11. Ukradene lopte: Mornar 11, Kožuv 5. Greške: Mornar 13, Kožuv 18. Blokade: Mornar 5, Kožuv 0. Faulovi: Mornar 21, Kožuv 26.

Bruka Lejkersa, mašina Vestbruk bi Brajant pogodio je samo jedan do 11 šuteva i svoje posljednje gostovanje u Solt Lejk Sitiju okončao sa pet poena i dvije asistencije.

“Džezere” je predvodio Rodni Hud sa 30 poena, po 17 su ubacili Šelvin Mek i Trevor Buker, dok je Rudi Gober imao 19 skokova.

Veče je obilježio i Rasel Vestbruk, koji je (u pobjedi Ohlahome nad Torontom) upisao 16. tripl-dabl ove sezone (26p, 11sk, 12as), od čega čak sedam u ovom mjesecu.

To je najviše u istoriji NBA još od velikog Majkla Džordana, koji je aprila 1989. godine upisao isti broj.

SEMAFOR: Juta – LA Lejkers 123:75, Denver – Dalas 88:97, Portland – Sakramento 105:93, LA Klipers – Boston 114:90, Toronto – Oklahoma Siti 100:119, Majami – Bruklin 110:99, Čikago – Atlanta 100:102, Memfis – San Antonio 87:101, Nju Orleans – Njujork 99:91, Minesota – Finiks 116:121.

K.B.

SRIJEDA, 30. 3. 2016.

DANAS DRUGI MEČEVI POLUFINALA PLEJ OFA

Budvani za finale, plavi za majstoricu

Foto:OSCG

Detalj sa prvog meča između Budućnost Kapital Plaze i Jedinstva U prvom meču Jedinstvo je nakon pet setova savladalo Budućnost Kapital Plazu, a priliku da ispišu istoriju i plasiraju se u finale imaju večeras (19h) kada se igra drugi meč polufinala plej-ofa crnogorskog šampionata u odbojci.

“Već sam govorio da me ohrabruje mentalna stabilnost ekipe i to je presudilo u prvom meču. Bez obzira na domaći teren, očekuje nas teška utakmica.

Budućnost ima odličnu ekipu, odlične trenere i tradiciju. Mi ćemo pokušati da što ‘hladnije glave’ uđemo u utakmicu, ispravimo greške i ostvarimo pobjedu”, rekao je trener Bjelopoljaca Darko Pre-

RASPORED 19H JEDINSTVO BUDUĆNOST CAPITAL PLAZA 20H VOLEJ STAR BUDVANSKA RIVIJERA

biračević. Sa druge strane, Zoran Vukčević vjeruje u reakciju svoje ekipe.

“Teško gostovanje poslije onako izgubljenog prvog meča. Moramo ući sa mnogo više samopouzdanja i svi vjerujemo da će se igrati majstorica”, poruka je Vukčevića.

U drugom meču u Baru Budvanska rivijera gostuje Volej Staru i sve osim novog trijumfa Slobodana Boškana bi bila senzacija.

A.K.

Alonsov motor uništen Nastavljaju se muke za Fernanda Alonsa i Meklaren nakon stravičnog udesa u Melburnu, u prvoj trci F1 sezone.

Honda (japanski proizvođač za Meklaren) juče je potvrdio da će Špancu trebati potpuno novi motor za drugu trku sezone, uz dodatak da je većina djelova korišćenih na VN Australije trajno izgubljena.

“U prvobitan položaj smo vratili motor iz Fernandovog bolida koji je korišćen u Melburnu”, rekao je Hondin šef Jusuke Hasegava. “Nakon obavljenih početnih ispitivanja, jako smo razočarani jer su motor sa unutrašnjim sagorijevanjemi većina okolnih dijelova teško oštećeni zbog udarca koji je jednostavno bio presnažan.”

Vozači ove godine na raspolaganju imaju pet pogonskih jedinica u sezoni od 21 trke.

Meklarenovom vozaču su tako ostala četiri motora za sljedećih 20 trka, otprilike tri puta manje nego što je japanski proizvođač koristio u 2015.

K.B.

Alonso

SPORTSKI EKRAN RTCG 2

20:00 Umjetničko klizanje: SP u Bostonu

16:00

Tenis, Majami

EUROSPORT 2 13:30 19:00

SK 1 CG 17:00 19:00 01:00

Tenis, Majami Tenis, Majami Tenis, Majami

Snuker, Peking Košarka: Galatasaraj - Gran Kanarija

SK 2 20:45

Fudbal: Sautend – Šefild j.

SK 3 20:30 Rukomet: Enkantada – Barselona

Eurosport 1 07:59 Snuker, Peking 14:46 Biciklizam: Tri dana De Panje 17:50 Fudbal: LŠ za žene: Ajntraht - Rosengard

NE PROPUSTITE

16:00

SPORT

Tenis, Majami

RTCG 2 I SK

37 SJEĆANJA SA NEBOJŠOM ŠOFRANCEM

NA DANAŠNJI DAN

1985.

Metaloplastika - Atletiko Madrid 19:12. Neobično malo golova u prvom meču finala Kupa šampiona u Šapcu, pogotovo za lepršavu i dinamičnu igru Vujovića, Isakovića i drugova. Španci iznenadili zonom 3-2-1 s mnogo kontakata i sjajnim golmanom Rikom koji je pravio čuda. Ipak napravljeno sedam golova zalihe i bilo jasno da prokletstvo pada. U Madridu šou Šapčana 25:35 i konačno zaslužena titula nakon nesrećnih poraza od CSKA i Duklje iz Praga prethodnih godina.

Ples i u Šapcu i u Madridu: Veselin Vujović

1994.

Verder - Porto 0:5. Pretposljednje kolo grupe Lige šampiona iz koje se išlo pravo u polufinale. Milan bio lider, a ovo odlučujuci meč za drugo mjesto, Verder imao nevjerovatnih 5:3 protiv Anderlehta i računao na neosvojivost Vezera. Umjesto toga šok, presjekao ih evrogol Sekretaria, potom šou Drulovića i drugova za nestvarnu pobjedu. Porto čak u posljednjem kolu mogao do prvog mjesta kući protiv Milana, ali bilo 0:0, pa morao na Kamp Nou na moćnu Krojfovu Barsu.

2007.

Jedinstvo - Budućnost 0:0, Sutjeska - Zeta 0:2. Posljednje kolo drugog kruga prvog šampionata Crne Gore, Budućnost imala tri boda više od Zete, ali nemoćna u Bijelom Polju protiv posljednjeg Jedinstva, na opšte iznenađenje. Zeta očekivano slavila u Nikšiću znajući tada dobre odnose, a uz vihornog Stjepanovića vratio se kažnjeni Ćetković. Samo tri dana kasnije Budućnost opet remi s Jedinstvom i to srećno 1:1 pod Goricom, Zeta prvi put lider nakon trećeg kola.

38

SPORT

SRIJEDA, 30. 3. 2016.

Mundijal kao test Metak iz Baltimora zadivio planetu Činjenica da se unaprijed znalo da će Svjetsko prvenstvo 2014. godine u fudbalu biti održano u Rio de Žaneiru mnogo je pomogla kandidaturi.

Sva nova rješenja u infrastrukturi, smještajni kapaciteti i eventualni problemi koji bi se mogli ticati transporta i bezbjednosti mogli su biti testirani tokom Mundijala. Na taj način jedini je Rio mogao imati “generalnu probu”.

XXXI OLIMPIJSKE IGRE RIO 2016 5 21. AVGUST

Slika budžeta Izgradnja borilišta i infrastrukture vezane za transport procijenjena je na oko 11,6 milijardi američkih dolara, što je suma koja je tek donekle premašena.

Takođe, na oko 2,8 milijardi procijenjeni su brojni operativni troškovi kandidature i organizacije, a i tu su se organizatori kretali u okviru prvobitno planiranog.

STRAST I RADOST K

11,6 MILIJARDI AMERIČKIH DOLARA KOŠTALA JE IZGRADNJA BORILIŠTA I TRANSPORTNE INFRASTRUKTURE ZA OI U RIO

Saobraćajna mreža Za kratak period od samo tri godine sagrađena je mreža auto-puteva, metroa i željeznica, koja je išla od aerodroma do četiri zone održavanja Igara. Takođe, napravljen je auto-put i linije metroa koji su u potpunosti povezivali četiri zone - Baru, Kopakabanu, Deodoro i Marakanu.

Potpuno je reorganizovan i sistem gradskog prevoza. Kupljeno je na stotine autobusa i otvoreno mnogo novih linija kako bi se rasteretio saobraćaj od automobila i smanjila emisija štetnih gasova.

Sve ove testove Rio je položio jako rano.

⌦ Miloš Antić

V

eć na prvom predstavljanju zvanične kandidature Rio de Žaneira pred čelnicima MOK-a, emitovan je video sa nazivim “Strast”.

Organizatori su prije svega željeli da pokažu koliko je Brazilcima stalo da dobiju Igre, ali i kakav spektakl mogu biti s obzirom na jedinstven životni stil tropske metropole. Kompletna kandidatura koncipirana je u četiri principa - tehničke savršenosti, isku-

stva za cijeli život, transformacije i poštovanja najviših vrijednosti olimpizma. Transformacija je išla ubrzanim tokom, kroz programe koji nijesu bili striktno vezani za sport - generaciju poslova, poboljšano obrazovanje, smanjenje zagađenja...

U fokusu je od starta bila mladost Brazila, ali i poštovanje principa održivog razvoja kroz koncept “Zeleni grad za plavu planetu”. Izbor za logo kandidature krajem 2007. bio je dizajn grafičarke Ane Soter, ilustracija čuvenog brda “Glava šećera” iznad Kopakabane, u obliku srca, kao simbola brazilske strasti prema sportu i životu.

■ BARA U CENTRU Rio je imao jedini ponudu da

sva sportska dešavanja, osim dijela fudbalskog turnira, održi u okviru samog grada.

Sva borilišta su organizovana na četiri zone u gradu, po ugledu na Igre u Londonu 2012. godine. Većina se našla u Bari, bogatom predgrađu na obali, u kojem je planirano Olimpijsko selo. Kopakabana, Deodoro i Marakana bile su četiri predložene zone, a unaprijed se radilo da se što bolje povežu transportom kako bi putovanje

SPORT

39

Foto:

SRIJEDA, 30. 3. 2016.

KAO OBEĆANJE KAKO JE PROŠAO SAM PROCES KLJUČNOG GLASANJA MOK-A - SAZNAJTE SJUTRA!

Rješenja za smještaj Međunarodni olimpijski komitet tražio je da Rio garantuje smještaj (čak 49.000 mjesta) samo za članove ekipa, službenike MOK-a, arbitre, volontere, predstavnike medija i obezbjeđenja.

Organizatori su čak ima-

li spreman plan da unajme kruzere koji bi blizu obale bili spektakularan vid smještaja za dio zvaničnih lica koja su dolazila u grad tokom Igara. Ipak, u međuvremenu, sasvim dovoljan broj hotela je sagrađen.

od borilišta do borilišta bilo minimalno.

U centru svega bio je kompleks u Bari, koji je trebalo unaprijed sagraditi od temelja, a predstavljao je idealno rješenje za Olimpijsko selo jer je u tom dijelu Rio de Žaneira kriminal na najnižoj ljestvici.

■ GRADE SE BORILIŠTA Po planovima Organizacionog komiteta, deset postojećih borilišta, ili 29 procenata, već

JOŠ 128 DANA

Savršena klima Organizacioni odbor kandidature Rio de Žaneira od starta je ponavljao da Rio ima apsolutno savršene uslove tokom bilo kog perioda godine za sportska dešavanja.

Konkretno, u avgustu, kada je na južnoj hemisferi zima blizu kraja, srednja

maksimalna temperatura iznosi 24 stepena. Pri tome nikada ili jako rijetko pada ispod 19 stepeni, a rijetko je iznad 28 stepeni. Jednostavno, sportisti uz povremene pljuskove mogu računati na savršenu klimu, čak i bez pretjerane vlažnosti vazduha.

U fokusu je od starta bila mladost Brazila, ali i poštovanje principa održivog razvoja kroz koncept “Zeleni grad za plavu planetu”. Izbor za logo kandidature krajem 2007. bio je dizajn grafičarke Ane Soter, ilustracija čuvenog brda “Glava šećera” iznad Kopakabane, u obliku srca, kao simbola brazilske strasti prema sportu i životu.

je bilo funkcionalno. Dodatnih osam ili 24 procenta iziskivali su rekonstruisanje, a devet, 26 procenata, trebalo je trajno sagraditi. Čak sedam privremenih sportskih objekata je planirano za gradnju.

Najmanje problema donosilo je eventualno organizovanje fudbalskog turnira - gradovi poput Brazilije, Belo Horizontea i Sao Paula već uoči Mundijala dobili su moderna borilišta.

Takođe, unaprijed je na-

pravljen plan za izgradnju borilišta za neke od sedam potencijalnih novih sportova, a na kraju su odlukom MOK-a to postali ragbi i golf.

Najviši državni čelnici, ali i sportske legende poput fudbalera Pelea ili bivšeg predsjednika Fife Žoaa Avelanža uključeni su u kampanju promocije kandidature. Konačno, do jeseni 2009. godine, Rio je sa ponosom mogao da predstavi sliku grada koji se ubrzano mijenjao nabolje.

40

SPORT

SRIJEDA, 30. 3. 2016.

Pogodio za 2:0: Mario Gece stigao do lopte prije Darmijana

POL GASKOJN NE ODUSTAJE

Na pravom sam putu Proslavljeni engleski fudbaler Pol Gaskojn rekao je da se vraća na pravi put pošto je naišao na, kako kaže, prepreku u svojoj borbi sa alkoholizmom.

“Nisam savršen, niti to želim da budem, ali uvijek dajem sve od sebe. U posljednjih 11 mjeseci se osjećam dobro. Imao sam jednu prepreku i odmah me napadaju zbog toga. Sada sam na pravom putu”, napisao je Gaskojn na Fejsbuku.

A.P.

ZLATAN IBRAHIMOVIĆ RAZMIŠLJA

Možda se i penzionišem Zlatana Ibrahimovića svi vide u Premijer ligi naredne sezone, ali on kaže da postoji mogućnost i da se povuče.

“Sve je moguće tokom sljedećeg ljeta. Možda se jednostavno povučem. Niko nije o tome razmišljao. Više bih volio da se povučem dok sam na vrhu. Kada sve karte budu na stolu vidjeću u kom pravcu ću krenuti”, rekao je Šveđanin, kojeg želi i njegov bivši klub Milan.

A.P.

ĆABI ALONSO NE BRINE

Bajern isti i bez Gvardiole Vezista minhenskog Bajerna Ćabi Alonso ne sumnja da će njemački tim zadržati istu filozofiju i nakon odlaska Pepa Gvardiole u Mančester siti.

“Pep je ispred svog vremena.

Mnogo traži od sebe i svojih igrača. Tokom svog vremena ovdje on je izgradio prepoznatljiv stil igre i sve to će nam biti od koristi u budućnosti”, naglasio je Alonso.

A.P.

PRIJATELJSKE UTAKMICE REPREZENTACIJE

Zanosni njemački ples Evropski fudbalski klasik između Njemačke i Italije društvo Joakima Leva pretvorilo je u igru mačke i miša! Svjetski šampion razbio je posadu sa Apenina (4:1), a Điđija Bufona redom su rešetali Toni Kros, Mario Gece, Jonas Hektor i Mezut Ozil, dok je počasni pogodak za “azzurre” postigao Stefan El Šaravi.

Holandija je nasred legendarnog “Vemblija” šokirala Engleze (2:1) i prizemljila ih nakon njihove pobjede nad Njemačkom od prije nekoliko dana. Tim Roja Hodžsona poveo je preko fantastičnoj Džejmija Vardija, ali je sastav Denija Blinda preokrenuo preko Vinsenta Jansena i Lusijana Narsinga iz penala, dok je Srbija golom Aleksandra Kolarova iz slobodnjaka srušila

DA LI STE ZNALI?

Da je Ngolo Kante, vezista Lestera, postigao gol za Francusku na svoj 25. rođendan.

Estoniju, a Bosna i Hercegovina razoružala Švajcarsku.

Portugal je na krilima Nanija i Kristijana Ronalda bacio na koljena Belgiju (2:1), koju nije spasio poraza gol Romelua Lukakua. Domaćin predstojećeg Evropskog prvenstva Francuska lako se obračunala sa Rusijom na “Sen Deniju” - 4:2. “Zbornaji” su presudili Ngolo Kante, Andre-Pjer Žinjak, Dimitri Paje i Kingsli Koman.

A.P.

21

GODINU NJEMAČKA JE ČEKALA NA POBJEDU PROTIV SVOJE CRNE BEŠTIJE ITALIJE I - DOČEKALA JE SINOĆ U MINHENU, GDJE JE POKER PARTIJOM DEMOLIRALA STAROG POZNANIKA

SEMAFOR

Estonija - Srbija 0:1 (Kolarov 81’) Gruzija - Kazahstan 1:1 (Gelašvili 38’ - Nurgalijev 36’) Makedonija - Bugarska 0:2 (Rangelov 65’, Tonev 87’) Grčka - Island 2:3 (Fortunis 19’, 31’ - Traustason 34’, Ingason 70’, Siktorson 82’) Gibraltar - Letonija 0:5 (Ikaunieks 46’, 84’, Dubra 53’, Sabala 57’, Visnakovs 82’, ) Norveška - Finska 2:0 (Berget 57’, Johansen 84’) Luksemburg - Albanija 0:2 (Sadiku 63’, Čikaleši 75’) Austrija - Turska 1:2 (Junuzović 22’ - Kalhanoglu 43’, Turan 57’) Švedska - Češka 1:1 (Berg 14’ - Vidra 26’) Švajcarska - BiH 0:2 (Džeko 14’, Pjanić 57’) Rep. Irska - Slovačka 2:2 (Long 21’, Meklin 24’ - Stok 14’, Mekšejn 45’ a.g) Njemačka - Italija 4:1 (Kros 24’, Gece 45’, Hektor 59’, Ozil 75’ - El Šaravi 83’) Portugal - Belgija 2:1 (Nani 20’, Ronaldo 40’ - Lukaku 62’) Engleska - Holandija 1:2 (Vardi 41’ - Jansen 50’ pen, Narsing 77’) Francuska - Rusija 4:2 (Kante 8’, Žinjak 38’, Paje 64’, Koman 76’ - Kokorin 56’, Žirkov 68’) Škotska - Danska 1:0 (Riči 8’)

SRIJEDA, 30. 3. 2016.

FOTO: hln.be

DUŠAN LAGATOR ZADOVOLJAN NAKON VELIKE POBJEDE NAD BELGIJOM

41

sport

(U19): DANSKA SA 7:1 POTOPILA CRNU GORU

Ako ovako nastavimo, Brukanje za kraj napravićemo čudo POBJEDNICI SVIH DEVET GRUPA ĆE IZBORITI EP, DOK ČETIRI NAJBOLJE DRUGOPLASIRANE REPREZENTACIJE IGRAJU BARAŽ. VAŽNO JE NAPOMENUTI DA U GRUPI GDJE IMA ŠEST SELEKCIJA BRIŠU SE BODOVI POSLJEDNJOPLASIRANOG TIMA. ZA SADA JE TURNIR IZBORIO SAMO DOMAĆIN POLJSKA.

Lagator slavi gol u Luvenu.

GRUPA 1 1. Češka 7 5 2 0 21:7 17 2. Crna Gora 7 3 3 1 10:8 12 3. Belgija 6 4 0 2 9:4 12 4. Malta 7 1 2 4 3:15 5 5. Letonija 6 1 2 3 9:10 5 6. Moldavija 7 1 1 5 3:11 4 1. septembar Crna Gora - Češka (20.00h) 2. septembar Malta - Belgija (20.00h) Letonija - Moldavija (20.00h)

jumf, ali mi smo vjerovali, jer smo svjesni svojih kvaliteta, ušli u meč jako od starta”, poručio je Dušan Lagator.

Fenomenalni defanzivni vezista je postigao gol za 0:1 (drugi je dao Vukan Savićević) i odigrao partiju života - nekadašnji član Mladosti, a danas Čukaričkog se sjajno nosio u sredini terena sa Denisom Praetom, momkom koji na evropskom tržištu vrijedi 20 miliona!

“Prezadovoljan sam. Uvijek sam samokritičan, ali mislim da sam posao odradio na visokom nivou. Pobjeda nam je vratila samopouzdanje i ako ovako nastavimo možemo da napravimo čudo”, poručio je Lagator i osvrnuo se na kikseve kod kuće sa Maltom (0:0) i Letonijom (0:0) “Ostaje žal, jer smo mogli i morali više u tim mečevima.

Bodovi bi nam značili mnogo, ali smo sa ovom pobjedom dokazali da možemo da igramo protiv bilo koga. Nadamo se baražu, to je mi je san, sa mojom domovinom Crnom Gorom”.

Naredni rival je Češka, sa ko-

jom smo igrali 3:3 u gostima duel će se igrati tek 1. septembra u Podgorici...

“Ići ćemo na pobjedu u septembru. To će nam biti najvažnija utakmica u kvalifikacijama”, kratak i jasan je bio za kraj Lagator.

Čukarički je visoki nivo

Poslije odlične sezone u crnogorskom šampionatu gdje je sa timom Mladosti osvojio Kup i jesenju krunu, Dušan Lagator se tokom zimskog prelaznog roka preselio u Čukarički. Za sada je odigrao tri meča i postigao jedan gol.

“Prezaodovoljan sam.

Klub funkcioniše na visokom nivou i mnogo je ozbiljnije nego kod nas. Konkurencija je žestoka, tako da se svakom partijom kupuje karta za naredni meč i startnu postavu. Nadam se da sam za sada opravdao povjerenje ljudi iz kluba”, zaključio je Lagator.

LIBAN NAŠEG STRUČNJAKA REMIZIRAO SA MJANMAROM (1:1)

Raduloviću izmakao direktan plasman

Radulović

Sreća nije ispratila Miodraga Radulovića u posljednja dva kvalifikaciona meča! Poslije poraza u 93. minutu od Južne Koreje (1:0), Liban našeg stručnjaka je juče remizirao kod kuće sa Mjanmarom (1:1). S tim rezultatom “četinari” su izgubili šanse za direktan plasman na Azijsko pr-

venstvo i ulazak u završnu fazu kvalifikacija za Svjetsko prvesntvo. Izabranici Radulovića su grupnu fazu završili na drugom mjestu, iz Koreje i ispred pomenutog Mjanmara, Laosa i Kuvajta.

Ipak, Radulović još ima šansu da ispiše istoriju sa Libanom, igraće posljednju fazu kvalifikacija za Azijsko prvenstvo. A.K.

GRUPA 7 1. Francuska 3 3 0 0 6:0___ 9_ 2. Danska 3 1 1 1 9:7___ 4_ 3. Srbija 3 1 1 1 6:4___ 4_ 4. Crna Gora 3 0 0 3 2:12__ 0 3. Kolo Danska - Crna Gora 7:1 Srbija - Francuska 0:1

lu sa Danskom ne treba trošiti riječi, neizvjesnost je trajala samo do 19. minuta, jer je tada bilo 1:1, a onda je Crna Gora u rasponu od 18 minuta popila čak četiri “šamara”.

U.R. DANSKA

CRNA GORA

7 1

Veber 4’, 19’, 53’, 67’, Rasmusen 30’, Laursen 49’, Duelund 59’ Rahauge Nisen (od 79. Tikosen) Rasmusen Kristensen Halse Duelund (od 60. Larsen) Veber Kalese Heimer (od 46.

Kristensen) Bej Laursen Selektor: Bent Kristensen

Vorotović 17’

Šarkić Rašo (od 63.

Burzanović) Banović Krnić Marković Đukić Topuzović (od 46.

Knežević) Đedović (od 46. Boričić) Vorotović Malešević Selektor: Aleksandar Miljenović

JAGODINA - Stadion: Gradski. Gledalaca: oko 100. Sudija: J. Kominis (Grčka). Pomoćnici: V. Lamprou (Grčka), N. Kurćubić (Srbija).

(U17): DANAS PROTIV R. IRSKE (14.00h)

“Sokolići” po bod(ove) FOTO: FSCG.me

Kakav je to bio meč u Luvenu? Onakav kakav dolikuje reprezentativnom nivou! Onako kako treba da igraju momci koji se bore za svoju državu! A, za svu svoju želju, htjenje i borbenost, mlada reprezentacija Crne Gore je nagrađena velikom pobjedom protiv reprezentacije Belgije koja u svojm rosteru ima svjetske vunderkind fudbalere!

Poslije strašne utakmice, momci Mojaša Radonjića su slavili 1:2 i tako održali “puls” u borbi za odlazak na Evropsko prvenstvo...

“Sjajna pobjeda protiv moćne Belgije. Teško je bilo očekivati da možemo ostvariti tri-

Sa sedam golova u mreži, ukupno 12, tako se omladinska reprezenacija Crne Gore oprostila od turnira elitnih kvalifikacija gdje je u posljednjem kolu sa 7:1 poražena od vršnjaka iz Danske! Samim tim, izabranici Aleksandra Miljenovića završili su na posljednjem mjestu u grupi, bez osvojenog boda i gol razlikom 2:12. Znalo se da su “sokolići” dobili tešku grupu, niko nije očekivao plasman na Evropsko prvenstvo, ali meč sa Skandinavcima je blago rečeno blamaža... Na kraju se ispostavilo da je Crna Gora svoju najbolju utakmicu odigrala u prvom kolu protiv Francuske, kada je možda i nezasluženo poražena, a upravo su “trikolori” obezbijedili kartu za završni turnir nakon pobjeda nad domaćinom Srbijom (0:1). O due-

Poslije poraza od domaćina elitnog kvalifikacionog turnira, selekcije Poljske (2:0), kadetska reprezentacija Crne Gore danas će odmjeriti snage sa selekcijom Republike Irske (14.00).

U grupi gdje se još nalazi Srbija, Ostrvljani su protivnik sa kojim momci Borisa Miličkovića mogu da se sigurno nose u taktičkom i tehničkom smislu. Nadamo se da će “sokolići” pružiti partiju na nivou i osvojiti prvi bod ili čak bodove u svojim prvim elitnim kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo

GRUPA 7 1. Poljska 1 1 0 0 2:0 2. Srbija 1 1 0 0 2:0 3. Irska 1 0 0 1 0:2 4. Crna Gora 1 0 0 1 0:2 Danas Irska - Crna Gora (14.00) Srbija - Poljska (18.00)

3 3 0 0

u ovom uzrastu...

“Pokušaćemo da otklonimo greške koje smo pravili u prvom meču sa Poljskom.

Potrudićemo se da pružimo što jači otpor rivalima u grupi kojima prepuštamo ulogu favorita”, bile su riječi selektora Miličkovića.

42

SPORT

SRIJEDA, 30. 3. 2016.

RIJEČ SELEKTORA HRABRIH SOKOLOVA

Trebaju nam bolja rješenja u završnici Selektor Ljubiša Tumbaković nije mogao da bude zadovoljan krajnjim rezultatom protiv Bjelorusije (0:0), ali bio je zahvalan publici što ima strpljenja, svjestan da mu je potrebno vrijeme...

“Utakmica protiv Bjelorusije je utakmica kakvu mi treneri ne volimo, bez obzira što smo rano ostali sa igračem više. Malo je dekadentna priča, ali bih više volio da je Bjelorusija ostala kompletna. Jeste hendikep što to nismo uspjeli da rezultiramo, ali kod iskusnih ekipa kakva je Bjelorusija nije se primijetila ta brojčana prednost. Zbog tog isključenja, Bjelorusija je psihiloški bila u prednosti, jer nisu imali šta da izgube, dok je to nama bilo opterećenje”, rekao je 63-godišnji stručnjak, koji zna zašto “crveni” nisu došli do pogotka...

Jasno je da nam je potrebno vrijeme. Iskreno hvala publici, jer nijednog trenutka na našu neku nemoć nije reagovala negativno. I dobro je što navijači imaju strpljenja “Bjelorusija nas je čekala, a mi nismo bili dovoljno probojni po bokovima, a tamo gdje je bilo najgušće, nismo stekli uslov da prođemo. Jednostavno, stariji su, iskusniji, imaju super raspored na terenu. Jedino što je dobro jeste što igrači imaju želju koju su pokazali tokom cijelog meča. Sve ostalo mora da sačeka. Ili da nađemo neka bolja rješenja što se tiče završnice”, dodao je Tumbaković.

Da li je Stevan Jovetić rješenje? “Čim ste pitali, vidite šta nam nedostaje. Joveta mnogo fali. Daj bože da počne da igra u kontinuitetu i da donese to što je ovoj ekipi potrebno”.

Grčka je donijela bolju Crnu Goru nego Bjelorusija - da li mislite da ćemo lakše igrati na strani, nego kod kuće?

“Ne mislim. Biće definitivno problem, jer u kvalifikacijama moramo da ostvarimo neku igru koja je fleksibilna. Mora da bude vrlo približna kada igramo kod kuće kao i kada igramo na strani. To je turnirsko takmičenje, a u tih deset utakmica ti moraš da ostvariš rezultat na oba terena”, jasan je najtrofejniji kormilar u istoriji beogradskog Partizana, a onda se osvrnuo na vrijeme...

“Imamo ga malo, a prijeko nam je potrebno. Moramo da nađemo prava rješenja, tražićemo ih u narednom periodu.

Međutim, koliko god sužavali izbor igrača, mi se vraćamo na ono što je ovdje. Do septembra imamo dvije utakmice, ostaje nam da snimamo, skeniramo, pratimo. Želju i htjenje ne mogu da osporim igračima, ali za sprovođenje taktičkih i tehničkih zamisli, moraćemo da sačekamo”, podvukao je Ljubiša Tumbaković.

Bez vedeta smo

CRNA GORA BEZ IDEJE REMIZIRALA SA BJEL

DA LI STE ZNALI?

⌦ B. Topalović, M. Antić, foto: V. Ilić

“

Hrabri sokolovi” su poslije četiri uzastopna poraza (Austrija, Rusija, Makedonija, Grčka) popravili rezultatski utisak, ali nedovoljno - pod Goricom, na debiju Ljubiše Tumbakovića pred crnogorskom publikom, protiv Bjelorusije mršavih 0:0!

Nedovoljno, jer je Crna Gora 87 minuta (uz nadoknadu vremena) imala igrača više pošto je napadač Sergej Kornilenko u 9. minutu isključen zbog udaranja Marka Baše.

Bjelorusija je od isključenja do kraja utakmice stvorila jednu sto odsto šansu i dvije opasne situacije - priliku koja se ne smije promašiti uništio je Maksim Valadsko na asistenciju Timafeja Kalačoua u 40 minutu, dok su dlanove kapitena Vukašina Poleksića zagrijali prvo Valadsko (19. minut), a onda Kalačou (58. minut)...

Crna Gora? Bili smo pasivni, nismo imali ideju, s vremena na vrijeme smo pokazivali svu nemoć sa eki-

CRNA GORA

BJELORUSIJA

Poleksić 6,5 Marušić 6 Baša 6 (46’ Šofranac 6) Simić 6 Tomašević 6,5 Vukčević 6 Nikolić 6 Rodić 5,5 (70’ Grbić -) Bakić 6 (73’ Zorić -) Mugoša 5,5 (56’ Raičević 5,5) Bećiraj 5,5 Selektor: Ljubiša Tumbaković 6

Harbuno 6,5 Martinovič 6,5 Šitau 6,5 (74’ Behonu) Paliakou 6,5 Palitsevič 6,5 Kornilenko 5 Valadsko 7 Krivets 6,5 (82’ Bresan) Kisljak 6,5 (67’ Dragun -) Majeuski 6,5 Kalačou 6,5 (61’ Balanovič)

0 0

Selektor: Aleksandr Katskevič

PODGORICA -Stadion: pod Goricom. Gledalaca: oko 5.000. Sudija: D. Grujić (Srbija). Pomoćnici: V. Jovanović (Srbija), D. Potočan (Srbija).

Crna Gora je posljednju pobjedu upisala 8. septembra 2015. godine kada je u Kišinjevu pala Moldavija (2:0), dok je posljednja domaća pobjeda viđena 5. septembra 2015. kada je pao Lihtenštajn pom koju je selektor Ljubiša Tumbaković imao na raspolaganju za utakmice sa Grčkom i Bjelorusijom.

A ta reprezentacija bez Mirka Vučinića, Stevana Jovetića, Stefana Savića, sa rekovalescentnim Markom Bašom je definitivno - limitirana. Umjesto da se igrač više iskoristi preko krilnih pozicija, da se napravi višak, da se dođe do gola koji će baciti publiku u trans - ništa.

Samo ogromna želja i volja, ali od toga se ne živi. I tako se ne tresu mreže.

“Hrabri sokolovi” ni-

SRIJEDA, 30. 3. 2016.

šofranac

Foto:

Nedostaje nam bezobrazluk

o limitirani

LORUSIJOM POD GORICOM - 0:0

su uspjeli da dođu do šanse kroz igru, a dvije stative koje su pronađene došle su poslije centaršuteva - Nemanja Nikolić je u 50. minutu nabacio iz kornera, a debitant Aleksandar Šofranac je pogodio okvir uz “pomoć” golmana Bjelorusa Andreja Harbunoa.

Druga stativa je došla u jurenju rezultata - igrao se 93. minut - Nikola Vukčević je nabacio, a Fatos Bećiraj nije imao sreće. I to je to bilo od “crvenih” uz dva - tri šuta (Vladimir Rodić jednom, Bećiraj jednom na asistenciju Filipa Raičevića), koja nisu imala prohodnost...

Selektor je jasno poručio da nam trebaju rješenja, a poglavlje koje se otvara jeste da li Crna Gora ima igrače koji mogu da iznesu zamisli trofejnog Beograđanina. Za sada - ne. Sa vedetama (Savićem, Jovetićem, Vučinićem) “crveni” će sigurno izgledati bolje, jednostavno ostatak momaka će se osjećati si-

5 utakmica Crna Gora ne zna za trijumf - izgubili smo od Austrije (3:2), Rusije (2:0), Makedonije (4:1), Grčke (2:1), dok je remi upisan sinoć protiv Bjelorusije

gurnije uz prve zvijezde selekcije, a na Tumbi je da sve kockice složi u narednih par mjeseci.

Jer, septembar će doći brzinom svjetlosti...

Aleksandar Šofranac odigrao je drugo poluvrijeme u srcu odbrane i - zadovoljio. Utisak bi bio kompletniji da je na startu drugog dijela njegov šut glavom nakon kornera završio u mreži umjesto - na stativi. Možda bi se i loša igra zaboravila. “Žao mi je, naravno, što nisam postigao gol, vjerovatno bismo upisali pobjedu, ali svakako sam presrećan zbog debija, jer sam ostvario svoj fudbalski san”, rekao je nakon meča štoper Sutjeske.

Hrabri sokolovi nisu napravili mnogo, iako su više od 80 minuta imali igrača više...

“Imali smo pâs igru, to je nešto što novi selektor traži, nadam se da će taj posjed u budućnosti donositi rezultat. Jasno je, međutim, da moramo imati tečniji pâs, kao i više bezobrazluka kada krenemo naprijed”, pogodio je direktno u metu Šofranac.

bećiraj

Blijedo, nismo se snašli Fatos Bećiraj se, po navici, na svom najdražem stadionu, pred omiljenim navijačima, borio kao lav, ali sem stative u nadoknadi drugog poluvremena nije uspio da napravi ništa značajno protiv zgusnute odbrane Bjelorusije. Razlog? “Šteta što ta lopta u posljednjem napadu nije ušla, bilo bi dosta toga drugačije da smo pobijedili. Ovako ostaje blijed utisak, iako je ekipa mlada, iako tek treba da napredujemo, iako su nam falili važni igrači”, istakao je napadač moskovskog Dinama, koji je svjestan da isključenje Kortnilenka nije donijelo ništa dobro Crnoj Gori. A moralo je.

“Možda bismo se malo više otvorili da smo ostali “11 na 11”, ali oni u suštini uvijek igraju isto - organizovano, tvrdo, sa defanzivnim karakteristikama. Nismo se snašli”, istakao je Bećiraj.

sport

43

nikola vukčević o “igri bez igre”

Kad se vrate povrijeđeni i mi mladi ćemo rasti

Osamdeset i kusur minuta igrač više u polju i nijedna prava akcija, nijedan šut sa distance - izuzev dvije stative nakon prekida. Nikola Điđo Vukčević svjestan je da je kompletan tim podbacio u napadačkim akcijama...

“Nismo stvorili zrelu šansu, malo konkretnog smo napravili, ispada na kraju da nam je taj igrač više nametnuo dodatni pritisak, napravio probleme... Falio nam je rizik u napadu, ali polako - ne treba ovoj mladoj ekipi odmah suditi, treba nam vremena i mislim da imamo ideju kako da igramo u perspektivi”, jasan je crnogorski zadnji vezni.

Adut portugalske Brage jeste samokritičan, ali poziva na strpljenje.

“Pazite - ova i ekipa sa Vučinićem, Jovetićem, Savićem su dva svijeta. I

POLEKSIĆ: Na kraju nismo zadovoljni ni mi, ni publika, ni selektor. Falilo nam je hrabrosti sa igračem više protiv selekcije koja je u rangu sa nama. Bilo je loše, ali kad nam se vrate važni igrači, bićemo ozbiljan tim.

mi mladi možemo da napredujemo uz njih, a ono što je važnije - oni donose tu prevagu, potezom rješavaju ovakve mečeve”, istakao je Vukčević.

Izdavač: Novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

Nikola Prelević, izvršni direktor (nikola.prelevic@dnovine.me) Vesna Šofranac, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika Samir Rastoder, zamjenik glavnog i odgovornog urednika (desk@dnovine.me) Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Mladen MEDENICA (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@ dnovine.me), Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (reportaze@ dnovine.me), Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Vedran ILIĆ (foto@dnovine.me)

redakcija@dnovine.me

ZANIMLJIVO

AKTUELNO

JUČE U VRBASU

Otvorena kancelarija crnogorskog konzulata

U sjedištu Nacionalnog savjeta crnogorske nacionalne manjine u Vrbasu juče je otvorena kancelarija Generalnog konzulata Crne Gore. Savjet su posjetili generalni konzul Miodrag Kankaraš, konzul Crne Gore u Srbiji Vuk Rakočević i ministar saradnik u ambasadi Čedo Fuštić.

Sa gostima su razgovarali predstavnici Savjeta - predsjednik Ratko Šoć, zamjenik predsjednika Branislav Sekulić i članovi Savjeta i IO Bodin Radojević i Tomislav Pešić. Konstatovano je da je otvaranje kancelarije Generalnog konzulata jako značajno za Crnogorce u ovom dijelu Vojvodine, koji za ove poslove više ne moraju da idu u Sremske Karlovce.

Kancelarija će raditi svakog utorka od 10 do 13 sati. Zainteresovani građani mogu u tom terminu dobiti konzularne usluge od službenika Generalnog konzulata, na isti način kao i u samom diplomatskom predstavništvu Crne Gore, saopštili su iz Nacionalnog savjeta. (RTCG)

GRČKA

Izbjeglice gađale policiju kamenjem Izbjeglice i migranti sukobili su se juče sa grčkom policijom, koja pokušava da ih skloni sa željezničkih šina u Idomeniju. Grčka agencija ANA prenosi da su sukobi izbili u ranim popodnevnim satima, kada je policija krenula da okonča blokadu pruge koja vodi ka makedonskoj granici, a koju su u posljednjih 11 dana zaposjele izbjeglice i mi-

INICIJATIVA NJEMAČKOG MINISTRA

Ukinuti “rok trajanja” jer ničemu ne služi

Njemački ministar poljoprivrede Kristijan Šmit zalaže se da se ukine odredba preporučenog roka trajanja na proizvodima. Njegovo obrazloženje je da to zapravo nije rok upotrebe, a Njemci ionako bacaju u smeće prava brda hrane. Svaki od oko 80 miliona građana Njemačke godišnje baci u đubre 82 kilograma prehrambenih namirnica – dakle više od šest i po miliona tona.

Po pravilu, samo malo toga zaista je pokvareno i prošao

mu je rok upotrebe nakon kojeg ti proizvodi mogu da budu opasni po zdravlje potrošača.

Nakon tog datuma, vrlo je vjerovatno da će proizvod zadržati ta svojstva i možda će još dugo proći dok se zaista ne pokvari.

Pokazalo se da su proizvođači prilično „štedljivi“ u tim, preporučenim datumima zbog toga što računaju da će, ako potrošač baci proizvod dok je možda još dobar, on najvjerovatnije nakon toga jednostavno da kupi – novi. (avaz.ba)

granti koji traže otvaranje granica.

Navodi se da su demonstranti reagovali nasilno kada je policija započela akciju i krenuli da bacaju kamenje na policajce.

Manji obračun je uslijedio kada su policajci uhapsili jednu ženu i stavili je u patrolni automobil, nakon čega su izbjeglice napale policajce i izvukle ženu iz vozila.

SAN FRANCISKO

Mini mobilni Mini mobilni telefon LONG-CZ je dugačak svega 68 milimetara, a širok je samo 23 milimetra, pa ne čudi što je u nekim zemljama već postao hit među – robijašima. Cijena ovog “najmanjeg” mobilnog telefona na svijetu je oko 25 funti (30 eura), a zbog svoje veličine on je najprodavaniji među robijašima u Velikoj Britaniji. Prednost ovog telefona je i to što ga zatvorenici u slučaju iznenadne racije mogu da ga sakriju na najnevjerovatnija mjesta. Telefon je izrađen od plastike i ne može se otkriti standardnim detektorom za metal.

Prodaju ovog telefona prati slogan “pobijedite šefa”.

Živi u kutiji i plaća “samo” 400 dolara Preskupi najam stanova u San Fracisku nije novost, a sve veće cijene zakupa gurnule su podstanare na samu ivicu svih želja za komforom. Sa prosječnom cijenom najma za jednosoban stan od 3.670 dolara mjesečno, podstanarska kriza stigla je doslovno do “kutije”.

Peter Berkovic zato je napravio improvizovana spavaću sobu, koju on naziva kapsulom, nije veća od široke police i neupadljivo je smje-

štena u uglu dnevne sobe.

Njena spoljašnjost podsjeća na veliki sanduk, dok je unutra smješten krevet, sklopivi sto i nekoliko LED svetiljki.

On se preselio u kutiju prije dvije nedjelje, nakon uzaludnog pokušaja da nađe pristupačan prostor za život u San Francisku. Srećom, imao je “veoma velikodušne” prijatelje koji su mu dozvolili da postavi “ovu spravu” u njihovoj dnevnoj sobi za “samo” 400 dolara.