Issuu

BROJ DANA

ce 30 nt i

500

IzdavaÄ?: Media Nea d.o.o. Prvi broj izaĹĄao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIÄ† www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

maliĹĄana u Crnoj Gori boluje od dijabetesa

PETAK, 11. 4. 2014. BROJ 813/ GODINA III

NAKON Ĺ TO JE SMIJENJENO 10 DIREKTORA, STIGAO RAÄŒUN OD 850.000 EURA

â—?6

OpĹĄtina Pljevlja blokirala Rudnik KOĹ LJUN â—? 11

Ustavni sud: Nejasno zaĹĄto je TiÄ?iÄ‡ sumnjiv

KONVENCIJA SDP POZITIVNA U PODGORICI â—? 4

SAZNAJEMO â—? 3

NATO nikad bliĹže, ali nije sve do nas

KRIZAâ—? 17

Putin prijeti KrivokapiÄ‡: Mi Ä‡emo ukidanjem odrediti gradonaÄ?elnika ruskog gasa Evropi

Ĺ EÄ†ERNA BOLEST â—? 9

ULCINJ â—? 10

Od dijabetesa u Crnoj Gori boluje 30.000 graÄ‘ana

Advokat udario kolegu u sred suda

FUDBAL â—? 31

ocijaldemokratska partija i Pozitivna Crna Gora predstavile su sinoÄ‡ profesora Dragana BogojeviÄ‡a kao nosioca koalicione liste za izbore

u glavnom gradu, koji je poruÄ?io da Podgorici ne trebaju truli politiÄ?ki dogovori, laĹžno politikanstvo i finansijeri, te da je njihov najveÄ‡i neprijatelj nedo-

FUDBAL â—? 30

statak vjere u promjene. Te promjene Ä‡e, kako su poruÄ?ili lideri SDP-a i Pozitivne Ranko KrivokapiÄ‡ i Darko PajoviÄ‡, donijeti njihov savez.

Ĺ˝ENA NADA KOLJENĹ IÄ† â—? 23

Crvene dame Ĺ˝ene blistaju RaduloviÄ‡ sadaddas asd pregaĹžene u mojim na pragu od Bjelorusije modelima Sarajeva

2 AKTUELNO

PETAK, 11. 4. 2014.

EDITORIJAL

INICIJATIVA

Parlament ponovo o aferi ª Telekomº

ŽELJKO VUKMIROVIĆ urednik

ISTORIJSKA STVAR

“Ameriko, zemljo kleta, po tvom polju dragi šeta.” To je iz jedne crnogorske ljubavne pjesme. Ne izmišljam ništa, tako se stvarno nekad pjevalo i zabilježeno je na stranicama istorijskog štiva. Uz napomenu - da ne bude poslije nešto nejasno u daljem tekstu, nema tu ništa ni drago ni milo, samo je dio iz obične narodne pjesme. Doduše, spomenuće se Milo Đukanović, za sve one koji bi da preskoče čitanje i vide šta to ima sa Milom. Pa, preskočite ako baš hoćete, to vam je u posljednjem pasusu. Nego, htio sam nešto o vezama Crne Gore i Amerike. Onako, prizemljenja radi, a i nije tako nezanimljivo. Prema knjizi pasoša koja se u Knjaževini i Kraljevini Crnoj Gori vodila od 1864. do 1914. godine, a prema podacima koje je prikupio i zapisao Pavle Rovinski, u Americi je tada bilo 17.000 Crnogoraca. Do Amerike Crnogorci su putovali brodovima, ponajprije austrijskim, a najčuveniji su bili “Baron Gautsch” (potopljen za vrijeme Prvog svjetskog rata u Sjevernom Jadranu, kod Vrsara) i “Sophie Hohenberg” (nazvan po onoj princezi što je ubijena na Vidovdan u Sarajevu), ali i još nekim koji su plovili za englesku kompaniju “Gunard Line”. Do Amerike su stizali za 175 kruna. Otuda valjda i nastavak one pjesme s početka, koji glasi: “Molim brata, molim kuma, da mi dadu 300 kruna, da ja odem u Čikago, te da vidim moje drago”. Kao što vidite, nije milo, nego drago. I nije Vašington nego Čikago. Milo je u posljednjem pasusu, to sam vam već rekao. O Crnoj Gori Amerikanci ni dan-danas ne znaju mnogo. Baš kao što ne znaju, a to je ovih dana ustanovljeno, mnogo ni o Ukrajini. Bar kako piše Vašington post, prema jednoj anketi, čak 77 odsto upitanika nije imalo blage veze o tome gdje se nalazi Ukrajina. Samim tim, valjda vam je jasno koliko bi imali muke da na karti svijeta pronađu Crnu Goru. Nego, konačno, stigosmo do tog posljednjeg pasusa. Milo Đukanović se drugi put sreo sa Džozefom Bajdenom u Vašingtonu (prvi put 2010. godine). I bar na fotografijama (filmskog zapisa nema, osim onog kada jedan ‘Chevrolet Suburban’ uz zvuke sirena ne stiže do kapija Bijele kuće) sve izgleda prilično nasmijano. I to je sasvim u redu, baš lijepo. Ono što uopšte ne može da nasmije i nije nimalo lijepo je crnogorska svakodnevica. I sve to po njoj. A i ljudima kojima je ona jedina adresa. I to bi, zapravo, bilo sve o stvarnim događajima i činjenicama. Pa o tome je li vam zbog toga milo ili drago ili imate neka druga osjećanja - odredite se sami. Nema spektakla. Niti velikih otkrića. Uostalom, topla voda i Kolumbo su već ispričani. Istorijska stvar.

Meteo 06:06 19:22

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Crna Gora

JADRAN:

More prije podne umjereno talasasto poslije podne malo talasasto Vjetar, ujutru sjeveroistočni jak, tokom dana zapadni i sjeverozapadni slab do umjeren. Temperatura mora oko 16 stepeni.

DANAS

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

Danas

Sjutra

min oC max oC

10 9 12 10 8 4 1 -4 0 3

SJUTRA

19 19 20 20 19 13 8 5 10 12

min oC max oC

7 7 8 8 7 2 -3 -4 -1 2

21 21 20 21 20 17 13 10 16 17

Na jugu ujutru prolazno naoblačenje ponegdje Pretežno sunčano i toplije, poslije podne nešto kratkotrajna kiša tokom dana uglavnom sunčano više promjenljive oblačnosti. Na sjeveru ujutru a na sjeveru promjenljivo oblačno povremeno prohladno lokalno sa slabim mrazem. sa kišom u planinama sa slabim snijegom.

Odbor za antikorupciju prihvatio je juče inicijativu poslanika Demokratskog fronta Koče Pavlovića o kontrolnom saslušanju vrhovnog državnog tužioca i direktora Uprave za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma u vezi sa aferom Telekom. Inicijativa će danas biti upućena Odboru za bezbjednost i odbranu, koji bi tu odluku trebalo da potvrdi i da do kraja aprila zakaže zajedničku sjednicu na kojoj će biti održana kontrolna saslušanja. Koča Pavlović smatra da bi bilo neozbiljno da odmah ne zakažu saslušanje. “Pojavila su se neka dokumenta koja su meni nepoznata i zaključio sam da bi bilo neozbiljno da odmah ne sazovemo sjednicu na kojoj ćemo se informisati o novim momentima koji se dešavaju u samoj aferi”, rekao je Pavlović. Predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu i član Odbora za antikorupciju iz redova Demokratske partije socijalista Mevludin Nuhodžić kaže da postoji dobra volja za tretiranje afere Telekom. Istovremeno, njegov partijski kolega Milutin Simović rekao je da pred-

log Pavlovića doživljava kao višak inicijativnosti. “Ja to doživljavam ne samo kao višak inicijative nego kao politiku u funkciji izborne kampanje koja je po zakonu koji ste vi donijeli zabranjena. To je apsurd”, naveo je Simović. Ambasada Sjedinjenih Američkih Država pozvala je polovinom

marta crnogorske vlasti da sprovedu potpunu istragu i privedu pravdi sve koji su krivi u slučaju privatizacije Telekoma. Bivši čelnici Mađar Telekoma osumnjičeni su da su preko četiri lažna konsultantska ugovora, sa 7,35 miliona eura podmitili više zvaničnika crnogorske Vlade nakon privatizacije Telekoma Crne Gore 2005. godine. Bo.M.

Porastao broj korisnika

LOKALNI IZBORI

SNP objavila listu kandidata

Odbor Socijalističke narodne partije SNP Podgorica je jednoglasno utvrdio listu kandidata za odbornike u Skupštini Glavnog grada za lokalne izbore koji će se održati 25. maja. SNP-ova lista kandidata za odbornike Odbor je konstatovao da su među 59 kandidata na listi, 26 kandidata, odnosno 44 odsto iz reda mladih, da se na svakom trećem mjestu na listi nalazi kandidatkinja iz reda žena, i da je preko 70 odsto kandidata prvi put odbornički kandidat na izbornoj listi. Spisak kandidata SNP-a za odbornike u skupštini Glavnog grada: Mr Aleksa Bečić,Zdenka Popović, Dragan Ivanović, Vladimir Vujović, Vladimir Čađenović, Milica Kaluđerović, Kolja Ljuljđuraj, Mitar Vuković, Sonja Radunović, Slavko Vukčević, Rajko Kažić, Marija Šaranović, Slobodan Rakonjac, Branko Popović, Ljilja-

na Maraš, Dejan Mešter, Dr Milija Mimović,Mr Ana Šanović, Prof. dr Mileta-Marko Ivanović, Dr Milutin Vučinić, Radmila Čagorović, Dragan Milić, Radomir Berilaža, Marija Pavićević, Stevan Tomić, Željko Milić, Mr Marija Radinović, Radenko Ivanović, Mirko Drakulović, Jovana Popović, Miško Vujošević, Žarko Knežević, Sandra Prenkić, Milan Dujović, Danilo Šaranović, Milica Bešović, Zoran Vukotić, Želimir Grujičić, Slađana Kaluđerović, Slobodan Tripković, Tomislav Krkeljić, Nikolina Ostojić, Đorđije Rašović, Veselin Vukanović, Anja Kadić, Dragoljub Vidić,Vojislav Vukašinović, Nikolina Bošković, Bogdan Božović,Božidar Radinović, Nina Lukačević,Milan Ivanović, Nikola Stijepović,Milica Mijović, Milan Đurović, Miodrag Živković, Vuksan Simonović, Neven Gošović i Velizar Kaluđerović.

Prema izvještaju o stanju tržišta usluga distribucije radio i televizijskih programa do krajnjih korisnika na kraju prvog kvartala 2014. godine, koji je objavila Agencija za elektronske medije, broj korisnika usluga radio i televizijskog programa je u porastu. “U poređenju sa brojem priključaka, na kraju decembra 2013. godine zabilježen je pozitivan trend u kretanju broja korisnika usluga distribucije radio i TV programa. Broj priključaka je za period od tri mjeseca uvećan za 917 ili 0,62 odsto”, navodi se u izvještaju. Ma.R.

Poziv na javnu raspravu Ministarstvo ekonomije uputilo je poziv na javnu raspravu o nacrtu plana davanja koncesija za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju mineralnih sirovina za 2014. godinu. Javna rasprava održaće se 17. aprila, saopšteno je iz Ministarstva. Cilj javne rasprave je da se pribave komentari i sugestije građana, svih relevantnih institucija, predstavnika privrede, nevladinog sektora, kao i stručne javnosti, kako bi se tekst nacrta plana davanja koncesija unaprijedio prije nego ga usvaji Vlada. “Nacrt plana davanja koncesija za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju mineralnih sirovina za 2014. godinu odnosi se na istražno-eksploatacioni prostor. Ma.R.

AKTUELNO 3

PETAK, 11. 4. 2014. EUROl

Vladavina prava je osnova države

NAKON ĐUKANOVIĆEVOG SUSRETA SA BAJDENOM

NATO nikad bliže ali nije sve do nas Boris Darmanović

akon susreta crnogorskog premijera Mila Đukanovića sa potpredsjednikom SAD Džozefom Bajdenom, sasvim je jasno da Sjedinjene Države veoma blagonaklono gledaju na Crnu Goru i da nam je poziv za ulazak u NATO bliži nego ikada.

Sada se čak govori i o rokovima, pa u crnogorskoj delegaciji smatraju da poziv može stići na samitu Sjevernoatlantskog saveza, u septembru u Velsu, o čemu bi odluka trebalo da bude donijeta već na junskom, ministarskom sastanku NATO. Prema informacijama koje su Dnevne novine dobile iz više pouzdanih izvora u Vašingtonu, Đukanović i Bajden su imali izuzetno “dobar sastanak”. “Bilo je baš dobro. Recimo da sve drugačije izgleda nakon posjete nego prije nje, a kamoli prije recimo šest mjeseci. Crna Gora je napravila ogroman korak naprijed u ovoj

najosjetljivijoj oblasti. Vjerovatno se sada radi o stvarnoj šansi Crne Gore. Iako se priča o vašim “zadacima”, to više nije u rukama Crne Gore. NATO mora da odluči šta će poslije Krima. U pitanju je njihov kredibilitet. Širenje NATO na Balkanu je najsnažniji odgovor. Vojnog ne može biti. Zato Crna Gora ima tu šansu”, kaže izvor Dnevnih novina. Kako je saopštila Bijela kuća, Đukanović i Bajden su razgovarali i o krizi u Ukrajini. U Vašingtonu naglašavaju i činjenicu da je sastanak trajao duže od onoga što je predviđao Protokol Bijele kuće. Izvor Dnevnih novina ističe, iako neke

evropske države postavljaju pitanje nivoa podrške i vladavine prava, da je izvjesno Đukanović posjetom Vašingtonu značajno prokrčio put Crne Gore u NATO. Pored velikog napretka koji je najavio i sam Bajden, veoma je značajno što je naša država dobila punu podršku u Predstavničkom domu i Senatu SAD. Svi koji poznaju strukturu NATO znaju da je bez podrške SAD skoro nemoguće dobiti poziv Alijanse. Što se tiče “zadataka” koji su postavljeni pred Crnu Goru, Vašington je u više navrata poručio da naša država mora da postigne napredak u suzbijanju korupcije i organizovanog kriminala, reformiše službe bezbjednosti i obavještajne službe i da poveća podršku javnosti za članstvo u NATO koja još nije prešla 42 procenta. Đukanovićev razgovor s Bajdenom je bio prvi premijerov susret s najvišim zvaničnicima SAD još od kada se vratio na dužnost premijera, decembra 2012. godine.

Projekat “Podrška EU vladavini prava – EUROL”, vrijedan tri miliona eura, svečano je otvoren juče u Podgorici, a realizovaće ga u naredne tri godine eksperti Alan Bakareze i Deren Mekloflin. Projekat bi trebalo da doprinese realizaciji ciljeva iz Startegije reforme pravosuđa, koja pruža smjernice za pripremu pravosudnih institucija i nosilaca pravosudnih funkcija za izazove koje članstvo u Evropskoj uniji nosi sa sobom. Kako je pojasnio ministar pravde Duško Marković, naročit izazov u procesu predstavljaće efikasna implementacija usvojenog pravnog okvira i jačanje institucionalnih i profesionalnih kapaciteta naših institucija. “Pred nama je period kada obećavajući rezultati treba da prerastu u inicijalni bilans, period u kojem, sprovodeći mjere i realizujući aktivnosti iz akcionih planova za poglavlja 23 i 24, treba da ispunimo privremena mjerila iz Zajedničke pregovaračke pozicije EU. Upravo u tom procesu, ovaj

projekat je više nego dobrodošao, budući u potpunosti kompatibilan sa našim strateškim dokumentima i ciljevima, mjerama i aktivnostima, odnosno nosiocima, finansijskom procjenom i rokovima za implementaciju”, kazao je Marković na otvaranju projekta. Šef delegacije EU u Crnoj Gori Mitja Drobnič saopštio je da organizovani kriminal i korupcija predstavljaju veliku prijetnju i da Crna Gora mora time da se pozabavi ne samo sada u procesu integracija, već i kada postane članica EU. “Rješavanje ova dva problema je veliki izazov. Na Crnoj Gori je da pokaže opipljive rezultate. Jednako je važno da se obezbijedi zaštita svima, uključujući i neke manjine i da se omogući da mediji rade bez zastrašivanja. EUROL je jasan pokazatelj da EU podržava Crnu Goru na putu ka članstvu”, rekao je Drobnič i naglasio da će korist projekta osjetiti i krajnji korisnici”, građani Crne Gore i EU.

SAVJET EVROpE

Rusiji oduzeto pravo glasa zbog Krima

● FOTO PRIČA

PreDSTAvljeN NOvi PrOizvOD BAMBi Kompanija Bambi predstavila je svoj novi proizvod, Plazma Milky Sandwich, kojim su maskote Plazme i Mlijeka obradovale građane Podgorice. “Tokom šetnje centralnim gradskim trgom i užim centrom grada u neobičnim kostimima mlade i mladoženje, Plazma i Mlijeko su prolaznicima dijelili Plazma Milky Sandwiche i fotografisali se sa najmlađima. Plazma i Mlijeko zvanično su se vjenčali u Beogradu početkom mjeseca”, saopšteno je iz ove kompanije.

Parlamentarna skupština Savjeta Evrope (PACE) usvojila je juče rezoluciju kojom se ruskoj delegaciji oduzima pravo glasa u ovom tijelu do kraja godine zbog pripajanja Krima Ruskoj Federaciji. Ruska delegacija zbog toga je napustila sjednicu Parlamentarne skupštine, saopštio je njen šef Aleksej Puškov, koji obavlja i funkciju predsjednika komisije za spoljne poslove u Državnoj Dumi. On je rekao da će Rusija naknadano “razmotriti pitanje nastavka rada” u ovom tijelu, prenio je Itartas. Parlamentarna skupština Savjeta Evrope usvojila je rezoluciju sa 145 glasova “za”, 21 “protiv” i

22 “uzdržana”. Parlamentarci su podržali izvještaj šefa Posmatračke komisije PACE-a Štefana Šenaha, koji je predložio “mekše” sankcije i oduzimanje prava glasa ruskoj delegaciji do kraja godine. Ruski predstavnici istovremeno su do kraja ove godine isključeni iz svih upravnih tijela i misija Parlamentarne skupštine. Ruska delegacija nije prisustvovala debati o ovoj rezoluciji. Poslanici Parlamentarne skupštine Sajeta Evrope odbili su da zamrznu članstvo Rusije u ovom tijelu, kao i prijedlog Britanca Roberta Volkera da se ukinu ovlaštenja ruske delegacije.

4 POLITIKA

PETAK, 11. 4. 2014.

KonvEnCIja sdP-PoZItIvna U PodGorICI

Krivokapić: Mi ćemo odrediti gradonačelnika Jovana Đurišić

ocijaldemokratska partija i Pozitivna predstavile su sinoć profesora Dragana Bogojevića kao nosioca koalicione liste u prepunoj sali stare zgrade Vlade. On je poručio da Podgorici ne trebaju truli politički dogovori, lažno politikanstvo i finansijeri, već promjene. Te promjene će, kako su poručili lideri koalicije Ranko Krivokapić i Darko Pajović, donijeti upravo njihov savez.

Lider SDP-a Ranko Krivokapić kazao je da njegova partija i Pozitivna mogu vratiti Podgorici prave vrijednosti. “Okupio nas je opet maj da vratimo Podgoricu, slobodni grad. Pred nama je veliki izazov da vratimo Podgorici pravdu. Podgorica je grad koji ima 4.000 izgubljenih radnih mjesta, a svaki evropski grad mora da ima razvijenu industriju. Ova generacija mora to promijeniti i utemeljiti vrijednosti koje čine SDP i Pozitivnu. To su EU, pravda, istina, NATO. Ko ovo želi i poštuje Ustav Crne Gore, naš je saveznik. Neizvjesni su izbori, ali jedno je sigurno - odredićemo gradonačelnika. Tu neizvjesnosti nema, kao i što promjene moraju doći. Pobjeda će biti Crne Gore i evropskog lica Crne Gore”, poručio je Krivokapić, dodajući da su nova vrata Crne Gore otvorena i za sve one koji 2006. godine nisu shvatali njihovu politiku. On je potom najavio nosioca koalicione liste Dragana Bogojevića kao hrabrog, pravednog čovjeka kog pamte đaci cetinjske gimnazije kada se založio za njih. “Stara crnogorska poslovica kaže - čemu je vakat, tome je i vrijeme. Mnogi ne žele promjene jer, kako kažu, bolje im je u sadašnjosti. Ja kažem da vrijedi pokušati da sve promijenimo na bolje, jer ako ne pokušamo, nećemo ni znati. Ako mi ne

želimo bolju budućnost naše djece, ne znam koga je onda briga. Naši suparnici su mjera prošlosti i sadašnjosti. Vlast koja je trenutna kaže da je njima dobro u sadašnjosti, opozicija tvrdi da ova vlast treba da se svrgne da bi sve bilo dobro. Ja smatram da je naš jedini neprijatelj trenutno samo nedostatak vjere u promjene koje su nužne i neizbježne. Podgorici ne trebaju truli politički dogovori, lažno politikanstvo i finansijeri. Potrebno nam je da viziju budućnosti ostvarimo jer ako pokrenemo Podgoricu, pokrenućemo cijelu Crnu Goru”, poručio je nosilac koalicione liste Bogojević. On je istakao da se koalicija Evropsko lice ne bori za vlast, nego za ostavrivanje vizije drugacije Podgorice i drugačijeg shvatanja politike. Bogojević se osvrnuo i na potencijalne postkoalicione partnere, ističući da su u koaliciju dobrodošli svi koji se zalažu za promjene. “Nije pitanje sa kim ćemo mi, nego je pitanje da li druge strane imaju sposobnosti da se priključe i da nas prate do ostvarivanja cilja”, zaključio je Bogojević. Lider Pozitivne Darko Pajović kazao je da će koalicija pokrenuti nužne promjene. “Promjene će biti na bolje, koje garantuju mir, razvoj i stabilnost. Promjene možemo i hoćemo da realizujemo, da svi građani budu bogatiji,

a ne samo partijski drugovi i njihove porodice. Probudite se, građani, i pokažite novo evropsko lice”, naglasio je Pajović. Predsjednik Mladih Pozitivne Crne Gore Luka Rakčević poručio je da je budućnost države na mladima. “Niti mi imamo drugi državu, niti ona ima bolju omladinu koja će se izboriti za bolju situaciju našeg grada”, rekao je on. Njegova koleginica Marija Blagojević je kazala da građani moraju dati priliku naučnicima, inovato-

članstvo

Dedović kandidat za DIK Direktor pravnog odjeljenja Centra za monitoring i istraživanje CEMI Vlado Dedović kandidovao se za člana Državne izborne komisije iz reda predstavnika civilnog društva i univerziteta. Preporuku za kandidaturu Dedovića o kojoj će, u skladu sa odredbama Zakona o izboru odbornika i poslanika, odlučivati Skupština Crne Gore, dao je CEMI, prenosi MINA. Dedović je bio koordinator CEMIjevih projekata građanskog nadgledanja izbora na predsjedničkim i lokalnim izborima 2008. godine, parlamentarnim 2009. i vanrednim parlamentarnim izborima 2012. godine. Bio je član radnih grupa za izgradnju povjerenja u izborni proces, za izradu Strategije reforme pravosuđa 2014-2018, za poglavlje 24 u procesu pregovora Crne Gore i Evropske unije, Međuresorske radne grupe za izradu Akcionog plana za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala 2013-2014. godine, i u dva navrata član Radne grupe za izradu Zakona o finansiranju političkih partija - 2011. i 2013. godine. Zakonom o izboru odbornika i

poslanika predviđeno je da DIK čine predsjednik i deset članova u stalnom sastavu, i po jedan opunomoćeni predstavnik podnosioca izborne liste. Četiri člana stalnog sastava DIKa imenuju se na predlog parlamentarne većine, a četiri člana, od kojih jedan vrši funkciju sekretara, na predlog skupštinske opozicije. Za člana stalnog sastava DIK-a

imenuje se i jedan predstavnik političke partije, odnosno podnosioca izborne lista za autentičnu zastupljenost pripadnika manjinskog naroda ih manjinske nacionalne zajednice, koje su na prethodnim izborima dobile najveći broj glasova. Njegov zamjenik treba da bude pripadnik nekog drugog manjinskog naroda ill manjinske nacionalne zajednice.

rima i mladim talentima. Ranije je najavljeno da će profesor Šerbo Rastoder na konvenciji koalicije Socijaldemokratske partije i Pozitivne Crna Gora u Podgorici podržati nosioca liste profesora Dragana Bogojevića. Bogojević je profesor na Filozofskom fakultetu u Nikšiću, a bivši je direktor Zavoda za školstvo. On je nacionalni koordinator projekta Savjeta Evrope “Evropski jezički portfolio”. U Programskim principima koa-

licije SDP-Pozitivna se navodi da će ravnomjeran i uravnotežen razvoj grada biti jedan od njihovih najvećih prioriteta. “Zalagaćemo se za planiranje grada koje će doprinositi uspostavljanju ravnoteže između privrede, socijalnog blagostanja i životne sredine. U prethodnom periodu prostor je degradiran pristupom koji je donio Podgorici predimenzionisano betoniranje naselja na uštrb kvaliteta života građana”, stoji u Programu koalicije SDP-Pozitivna.

državljanstvo

Rješavati, a ne stvarati probleme Poslanica SNP-a Snežana Jonica kazala je na zasijedanju Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope da se ta partija godinama zalaže za rješavanje problema sa kojima se suočavaju građani zbog rigidnog Zakona o državljanstvu i traži da zakon bude takav da se njime rješavaju problemi građana, a ne da se stvaraju. Kako je podsjetila, Crna Gora je ratifikovala Evropsku konvenciju o državljanstvu, ali je stavila rezerve na član 16 koji smatram najvažnijim članom Konvencije kada su u pitanju problemi građana. “Moja partija se protivila stavljanju te rezerve. Na prijedlog SNP-a 2011. godine, izmjenama Zakona obezbijeđene su neke olakšice. Na osnovu njih, znatan broj građana Crne Gore dobio je državljanstvo po olakšanim uslovima, ali tada je rok za podnošenje zahtjeva bio kratak i olakšice nijesu obuhvatile sve kategorije koje bi trebalo da budu uključene. Zato smo prije mjesec ponovo predložili izmjene Zakona o

državljanstvu čija rješenja obuhvataju upravo ciljeve naglašene u ovoj Rezoluciji. Nadam se da će usvajanje ove Rezolucije u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope pomoći da ubijedimo predstavnike ostalih partija da podrže naš prijedlog”, kazala je Jonica. Ona je dodala da se potpuno slaže da djeca treba da imaju državljanstvo oba roditelja i takvu je inicijativu, kako navodi, imala u crnogorskom parlamentu, jer po važećem zakonu u Crnoj Gori djeca rođena van Crne Gore, čiji je jedan roditelj državljanin Crne Gore, a drugi roditelj državljanin neke druge države, mogu dobiti crnogorsko državljanstvo samo ako se odreknu od državljanstva drugog roditelja. Ona napominje da preporuka da bračni partneri treba da imaju državljanstvo drugog partnera bez odricanja od svog jeste dobra, ali da države svojim zakonima i rokovima koje propišu mogu obesmisliti ovu preporuku.

6 EKONOMIJA

PETAK, 11. 4. 2014.

BLOKADA RAČUNA

Opština Pljevlja blokirala rudnik Samo jedan dan nakon što je smijenjen izvršni direktor i kompletan operativni menadžment Rudnika uglja, uslijedilo je novo iznenađenje u toj kompaniji. Na osnovu Zaključka o prinudnoj naplati Uprave lokalnih javnih prihoda Opštine Pljevlja, donijetog 25. marta 2014. godine, Centralna banka Crne Gore je 8. aprila 2014. godine blokirala račun Rudnika uglja Pljevlja za iznos od preko 850.000 eura na ime poreza na zemljište za 2013. godinu. Ovu odluku su Dnevnim novinama potvrdili i manjinski akcionari. Iako je rješenje na osnovu kog je donijet Zaključak o prinudnoj naplati, po tužbi Rudnika uglja, poništeno

od strane Upravnog suda Crne Gore, opštinski organi su i u ponovnom postupku donijeli potpuno isto rješenje i na osnovu toga pokrenuli postupak prinudne naplate i blokadom računa Rudnika uglja. “Izvjesno je da će i to rješenje u ponovnom postupku biti poništeno od strane Upravnog suda, ali to očigledno ne predstavlja ni najmanju smetnju opštinskim organima da se ponašaju na, po našem mišljenju, nezakonit i štetan način po našu kompaniju”, saopšteno je iz Rudnika uglja. Problem oko naplate i utvrđivanja visine poreza na zemljište posto-

ji još od 2011. godine od kada je Opština Pljevlja primijenila novi metod utvrđivanja visine ovog poreza. “Novom metodom gotovo četiri puta je povećan iznos koji je po ovom osnovu Rudnik uglja plaćao u ranijem periodu. Dva puta je rješenje o porezu na zemljište za 2011. go-

dinu po tužbama Rudnika uglja poništavano od strane Upravnog suda, ali to nije uticalo na promjenu stava Opštine oko ovog pitanja. Ovih dana očekujemo i treću presudu Upravnog suda po tužbi Rudnika uglja”, objasnili su iz Rudnika. Ista situacija, kako ističu iz Rudni-

Akcionarima smeta mala dividenda? Rudnik uglja Pljevlja je poznat crnogorskoj javnosti i po velikim donacijama i sponzorstvima. Kako Dnevne novine nezvanično saznaju, i to je jedan od razloga zašto su akcionari bili nezadovoljni radom izvršnog direktora Vuka Roćena i menadžementa koji su i “šakom i kapom” sponzorisali i donirali nekoliko miliona eura, zbog čega su akcionari bili uskraćeni za dividende. ka, ponovila se i sa porezom za 2012. godinu, iako je Upravni sud već dva puta poništio rješenje nadležnih opštinskih organa, a protiv trećeg rješenja je uložena žalba Glavnom administratoru Opštine Pljevlja. “U skladu sa dosadašnjom praksom, žalba će sigurno biti odbijena, čime će se stvoriti pretpostavke da se i to rješenje po treći put nađe pred Upravnim sudom. Iznosi utvrđenog poreza i za 2011. i 2012. godinu su odavno prinudno naplaćeni, čime je našoj kompaniji nanijeta ogromna šteta zbog kašnjenja nabavki i isplate zarada zaposlenih”, tvrde iz Rudnika. N.D.L.

Krivične prijave za odgovorna lica iz Opštine Iz Rudnika uglja za DN je potvrđeno i da su zbog novonastale situacije prinuđeni da pokrenu postupak naknade štete, ali i da podnesu krivične prijave protiv odgovornih lica u lokalnoj

samoupravi. “Nadamo se da će Upravni sud konačno staviti tačku na neprimjereno i bahato ponašanje Opštine Pljevlja. Inače, tokom 2012. i 2013. godine Rudnik

uglja je po raznim osnovama Opštini Pljevlja isplatio iznos od gotovo šest i po miliona eura, dok je taj iznos za prvi kvartal ove godine blizu 250.000 eura”, saopšteno je iz Rudnika.

EKONOMIJA

PETAK, 11. 4. 2014.

BUDVANSKI VODOVOD

Račun deblokiran, dug će biti vraćan u ratama

Maja Radonjić

ačun budvaskog Javnog preduzeća Vodovod biće deblokiran, saznaju Dnevne novine. Dug od 350.000 zbog kojeg je došlo do blokada biće isplaćen u ratama kompaniji Mediteran WTE od koje je Vodovod krajem prošle godine otkupio postrojenje za desalinizaciju morske vode.

Blokada budvanskog Javnog preduzeća Vodovod nije dugo trajala jer je juče postignut dogovor sa predstavnicima kompanije Mediteran WTE kojoj će dug od oko 350.000 eura, zbog kojeg je i došlo do blokade, biti vraćen u ratama, saznaju Dnevne novine. Do blokade računa došlo je jer rata koju je Vodovod dužan da plati za preuzeto postrojenje za desalinizaciju vode na brdu Zavala kompaniji Mediteran WTE nije na vrijeme uplaćena. Ipak, i pored kašnjenja sa ratom, Vodovod i Mediteran WTE su našli zajednički jezik i dogovorili se o načinu uplate preostalih rata i deblokiranju računa. Do sada Vodovod je na račun kupovine postorojenje za prečišćanje morske vode isplatio 300.000 eura. Preostalih 350.000 eura biće takođe isplaćeno u dogovorenim ratama. Do blokade budvanskog javnog preduzeća Vodovod zbog dugovanja došlo je zbog pogrešne politike

bivšeg rukovodstva te firme i čelnika opštine, saopštio je Dnevnim novinama bivši radnik Vodovoda i odbornik DF-a u lokalnom parlamentu Đorđe Vujović. Prema njegovim riječima, poslovanje Vodovoda je krenula nizbrdo kada je protjeran bivši direktor Brano Filipović koji je redovno izmirivao obaveze i na računu Vodovoda ostavio milion eura. “Nakon Filipovićevog odlaska, na mjesto direktora došao je Pero Bajković. Njegovim nesposobnim vođenjem Vodovod je imao gubitak od 1.600.000 eura. Kako je moguće imati toliki gubitak, a Filipović je na računu ostavio milion eura? Na šta je trošen toliki novac?, upitao je Vujović. On smatra da se Vodovod našao u nebranom grožđu i da mu se nametnula obaveza da vraća tuđe dugove. “Dok je Bajković bio na čelu Vodovoda napravljen je dug od 5.600.000 eura. Taj dug je priznala opština

dug budvanskog Vodovoda od 350.000 će biti vraćan u ratama Budva. Vodovod nije bio u obavezi da vraća te dugove, već firma Mediteran WTE, odnosno opština Budva koja ima 49 odsto akcija u ovoj firmi. Nije na Vodovodu da plaća ovaj dug, nego na budvanskoj opštini. Ali najlakše je krivicu prebaciti na drugoga”, objasnio je Vujović. Prebacivanje krivice, kako tvrdi Vujović, dozvolio je bivši direktor Vodovoda Pero Bajković.

Pojašnjenje

Radnici Metalca

VlADA

Probleme Metalca riješiće komisija Vlada Crne Gore oformiće komisiju koja će se baviti rješavanjem problema radnika nikšićkog Montavar Metalca, odlučeno je juče nakon sastanka radnika sa vicepremijerom Vujicom Lazovićem. Dogovoreno je da članovi komisije budu predstavnici Ministarstva rada i socijalnog staranja, Ministarstva finansija, Ministarstva ekonomije, Skupštine Opštine Nikšić, kao i predstavnici radnika i Unije slobodnih sindikata Crne Gore. Predsjednik sindikata radnika Metalca Radisav Jauković kaže

da su predstavnici Vlade iskazali želju da se riješe njihovi problemi. “Komisija će zasijedati gotovo svakodnevno, dok se ne riješe naši problemi, prvenstveno dok se ne obezbijedi 150.000 eura za naše tri plate. Ukoliko nam isplate tri plate, zamrznućemo štrajk i vratićemo se u Nikšić. Kako će Vlada obezbijediti taj novac, nas ne interesuje”, rekao je Jauković za Dnevne novine. On je ponovio da inspektori Komunalne policije ni juče nijesu dozvolili radnicima, koji štrajkuju u Njegoševom parku u Podgorici, da rašire šator. Bo. M.

U tekstu “Aerodromi prokišnjavaju, a takse se povećavaju” objavljenom juče na strani 6. u našem listu izostavljeno je pojašnjenje Ministarstva saobraćaja i pomorstva na šta se tačno odnosi PRM taksa, odnosno taksa za osobe sa posebnim potrebama. Kako su objasnili iz Ministarstva, putnici će ubuduće po odlasku sa crnogorskih aerodroma plaćati i naknadu za putnike sa posebnim potrebama u iznosu od 0,25 eura, što je i jedan od konstantnih zahtjeva Evropske komisije. Sredstva prihodovana po tom osnovu biće iskorišćena za nabavku opreme koja će omogućiti putnicima sa invaliditetom i sa smanjenom pokretljivošću sve pretpostavke za ukrcavanje/iskrcavanje iz vazduhoplova i kretanje u zoni aerodroma. “U našem odgovoru nigdje nije navedeno da je u pitanju “PRM taksa” niti je skraćenicana na engleskom jeziku (Passengers with resduced mobility) jasna za građane Crne Gore i širu javnost. Takođe aerodromske takse u Amsterdamu u iznosu od 14,81 eura pokrivaju troškove izgradnje, održavanja i čišćenja terminalnih objekata. Dodatna taksa koja pokriva troškove sigurnosti i kontrole ručnog i zadržanog prtljaga u iznosu je od 12,93 eura. Pomenute takse naplaćuju se avio-kompanijama, tako da su uključene u cijenu karata”, objasnili su iz Ministarstva. Izvinjavamo se Ministarstvu saobraćaja i vjernim čitaocima.

“Bajković je prevario Upravni odbor Vodovoda, rekavši da je na Skupštini donijeta odluka da upravo Vodovod preuzme jedan dio duga, tačnije 2.800.000 eura. Tako je Bajković nezakonito potpisao dobrovoljno jemstvo i prenio na Vodovod odgovornost koja nije njegova”, ističe Vujović. Često se dešavalo, ističe Vujović, i da firma Mediteran WTE Vodovo-

du ispostavlja fakture za vodu koja nije ni isporučena. “To im se nije dešavalo samo jednom. Za otkup opreme su nam jedne prilike tražili 50.000 eura, a mi tu opremu nijesmo ni dobili”, zaključio je Vujović. Aktuelni direktor budvanskog Vodovoda Milenko Medigović nije juče odgovarao na pozive Dnevnih novina.

8 DRUŠTVO

PETAK, 11. 4. 2014.

Gdje leži odGovornost?

Sve više nastavnika trpi nasilje od učenika Vijesti o nasilju koje učenici u osnovnim i srednjim školama čine nad svojim vršnjacima u javnosti se često pominju. Međutim, sve su češći i incidenti u kojima nastavnici i profesori trpe nasilje od učenika. Gdje leži odgovornost? U roditeljima djece koja pribjegavaju nasilju, samim učenicima ili pak u tome što sankcije koje se mogu primijeniti na učenike gotovo da i ne postoje. Član skupštinskog Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport Srđan Perić ocijenio je za CdM da se jedan od značajnijih uzroka ovakvog ponašanja učenika krije u velikom problemu našeg obrazovanja koji leži u činjenici da čelni ljudi crnogorskog univerzitetskog obrazovanja čine sve da od školskog sistema naprave centralizovan aparat partijske infrastrukture. Iz Centra za građansko obrazovanje Snežana Kaluđerović napominje da u Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju pitanje nasilja nad profesorima nije riješeno i da samim tim se pretpostavlja da bi statutom ustanove trebalo riješiti detaljnije ovu materiju. Prošle nedjelje učenik pljevaljske Srednje stručne škole A.G. odlukom Nastavničkog vijeća je isključen iz škole nakon što je na školskom času stolicom gađao profesoricu Branislavu Čolović. A.G. je saslušan u policiji, nakon čega je slučaj proslijeđen tužilaštvu. Direktor škole je ocijenio da ovom slučaju ne treba pridavati veliku pa-

U Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju pitanje nasilja nad profesorima nije riješeno žnju. Opravdano ili ne, tek zakon je prilično liberalan u vezi sa tretiranjem nasilja koje pokazuju učenici. Naime, u srednjim školama se poslije teških prekršaja učenik isključuje iz škole ili ga roditelji ispisuju na svoju inicijativu i premještaju u neku drugu školu. U njegovom školskom dosjeu ostaje zapisano ono što je učinio. Ukoliko je u pitanju nasilje koje je prijavljeno policiji, takvi slučajevi takođe ostaju evidentirani u MUP-u.

Srđan Perić ocijenio je za CdM da se u ovakvim situacijama naše društvo uvijek bavi posljedicom, a ne uzrokom, te da postojeći zakon u ovoj oblasti ne treba mijenjati, već je, smatra poslanik Pozitivne, neophodno primijeniti već postojeća rješenja koja garantuju autonomiju nastavnika, a koja se urušava na više načina. “Najviše time što je veliki broj njih pod stalnim pritiskom da može ostati bez norme, a samim tim

i bez posla. Nastavnik kojem zakidate autonomiju će biti izložen pritiscima različitih vrsta, pa na kraju i određenim vidovima nasilja, od verbalnog pa sve do fizičkog. Jednostavno rečeno, nastavnik koji ostane bez autonomije može, a često i jeste, ‘laka meta’ za svakakve vrste izliva nekulture. U tom smislu nije dobro izolovano posmatrati nekulturu određenog broja učenika i problem vidjeti samo u njima”, ocijenio je Perić.

CPC

sastanak

Savjet pod lupom Vučinić: Juriš na sve što je crnogorsko Aktivnosti i rad Savjeta za zaštitu od diskriminacije bili su jedna od ključnih tema o kojima su juče razgovarali savjetnik predsjednika Vlade Jovan Kojičić i predstavnici ekspertske misije za oblast ljudskih prava Evropske komisije Klavs

Duus Kinnerup Hedeom i Susette Pia Shuster. Poseban akcenat je stavljen na pitanja zabrane diskriminacije i mehanizme zaštite, unapređenja položaja Roma i drugih ranjivih grupa u društvu kroz implementaciju vladinih politika. M.M.K.

„Na osnovu člana 13. Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list RCG“, broj 80/05 i „Sl.list CG“, broj 40/10, 73/10, 40/11, 27/13) Sekretarijat za uređenje prostora opštine Pljevlja- Služba za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je Mirjani Beljkaš iz Pljevalja, Jugovo b.b., donijeto Rješenje broj 353UpI -28/2014-6 od 08.04.2014.g., kojim se utvrđuje da nije potrebna procjena uticaja na životnu sredinu za izgradnju ekonomskog objekta (štale) u funkciji poljoprivrede, čija se realizacija planira na katastarskoj parceli br. 713 KO Jugovo, Opština Pljevlja. U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi procjene uticaja na životnu sredinu utvrđeno je, uzimajući u obzir raspoloživu dokumentaciju i podatke o karakteristikama planiranog projekta i predmetne lokacije, važeće tehničke normative i standarde propisane za izgradnju, korišćenje i održavanje ove vrste objekata, kao i mjere zaštite životne sredine utvrđene ovim Rješenjem, ne očekuju se negativni uticaji na segmente životne sredine u toku izvođenja i korišćenja predmetnog projekta. Mirjana Beljkaš je dužna da, u roku od dvije godine od dana dostavljanja Rješenja da nije potrebna procjena uticaja na životnu sredinu za izgradnju ekonomskog objekta (štale) u funkciji poljoprivrede, čija se realizacija planira na katastarskoj parceli br. 713 KO Jugovo, Opština Pljevlja, pribavi odobrenje za izvođenje projekta od strane nadležnog organa. Protiv ovog Rješenja može se izjaviti žalba Glavnom administratoru opštinePljevlja u roku od 15 dana od dana prijema obavještenja o izdavanju rješenja ili objavljivanja obavještenja u dnevnom listu koje izlazi na području koje će biti zahvaćeno uticajem planiranog projekta, a preko ovog organa.“

Potpredsjednik Savjeta Mitropolije CPC Stevo Vučinić kazao je da skupina državnih djelatnika i prepredenih popova iz Beogradske patrijaršije, ujedinjena velikosrpskim političkim i svetosavskim vjerskim uvjerenjima, usmjerava bijes masa na Crnogorsku crkvu i sve njeno. On je rekao da se tekstovima koji su primjereni beogradskoj tabloidnoj štampi rugaju CPC-u i njenim kliricima da bi diskeditovali najozbiljniji politički problem, crnogorsko crkveno pitanje. “Namjera im je da se državnim instrumentima obračunaju sa crnogorskim institucijama i identitetom”, kazao je Vučinić. Podstrekači su, tvrdi on, “popovi cetinjske filijale beogradske patrijaršije koji se ne slažu sa državnim statusom”. “I to na takav način da njihove izjave i djela potpadaju pod krivični zakon ove zemlje. Mnogi od njih sablažnjavaju okolinu vršeći zločin pedofilije zbog kojeg je propala Sodoma i Gomora. Njihov preosvećeni predvodio je i njih i Srpsku pravoslavnu crkvu u godinama njene najveće sramote i u vremenu strahote i užasa. A danas, politikom oličenom u njemu snaži kolonijani status zemlje, zainteresovan smo da vodi računovodstvo i finansije Ostroga”, kazao je Vučinić. Od pomoći su mu, smatra on, i

Vučinić

mnogi državni službenici koji mu svake godine o Badnjem danu zakrče prostor oko ognja i badnjaka. “Protiv Crnogorske crkve se služi huškačkom politikom koja govorom mržnje raspiruje i podstiče mržnju i neprijateljstvo prema Crnogorcima zasnovano na netoleranciji i agresivnom srpskom nacionalizmu. To je rezultat izopačenog načina djelovanja jedne crkve koji im dozvoljavaju vlasti ove zemlje”, rekao je Vučinić. Bo.P.

Na poklon softver od 10.000 eura

Kompanija “PGS - Agency” iz Podgorice donirala je softverski program za konzilijarne odluke i registar oboljelih od malignih bolesti za potrebe Klinike za onkologiju i radioterapiju Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) u vrijednosti od 10.000 eura. Tim povodom, kako je saopšteno iz KCCG, direktor Klinike za onkologiju i radioterapiju dr Nebojša Crnogorac uručio je zahvalnicu direktorki firme “PGS – Agency” Lidiji Mandić. “Vrijednost ove donacije izuzetno je teško procijeniti jer ova vrsta intelektualnih dostignuća svojim značajem i upotrebnom vrijednošću prevazilazi mogućnosti odmjeravanja utrošenog vremena i sredstava a oni sami po sebi sigurno nijesu bili mali”, kazao je dr Crnogorac. Mandić je kazala da je preko sredstava javnog informisanja saznala da u Crnoj Gori ne postoji registar osoba oboljelih od kancera. “U tom smislu smo, sredinom 2013. godine, kontaktirali dr Crnogorca i ponudili im da se, u cilju osavremenjavanja poslovanja te jedinice KCCG-a, u vidu donacije sa naše strane, izradi i implementira ovaj registar, što bi za rezultat imalo podizanje kvaliteta usluge pacijentima koji se liječe od ove bolesti”, poručila je Mandić. M.M.K.

Od NLB kompjuter na dar NLB Montenegrobanka uručila je juče kompjuter predstavnicima Javne ustanove za brigu o djeci “Dječji savez” iz Podgorice u cilju unapređenja informatičke pismenosti mališana koji borave u toj instituciji. “Našim donacijama uvijek nastojimo da unaprijedimo uslove za život najmlađih, kako bi se mogli razvijati i obrazovati na stimulišući i podsticajan način, u humanim uslovima”, rekao je direktor koordinacije mreže i marketinga NLB Montenegrobanke Edin Ćeranić. U Javnoj ustanovi za brigu o djeci “Dječji savez” su zahvalni na donaciji jer će, kako su naveli, pomoći da njihov rad u obrazovanju djece bude još uspješniji. “Vrijedna donacija će znatno doprinijeti informatičkom razvoju znanja i vještina, kao i kulturi djece uzrasta od sedam do 15 godina tokom ljetnjeg i zimskog raspusta. Naime, realizacijom edukativnih i psihosocijalnih programa za djecu, ‘Dječji savez’ daje veliki doprinos izgradnji savremenog i zdravog društva”, saopštio je direktor Javne ustanove za brigu o djeci “Dječji savez” Aleksandar Milošević. U “Dječjem savezu” vjeruju da će se povećavati broj kompanija koje žele da na ovakav način doprinesu zajednici u kojoj posluju i pomognu institucije koje rade na poboljšanju uslova za život najmlađih. M.M.K.

DRUŠTVO 9

PETAK, 11. 4. 2014.

EpIdEmIja šEćERNE BOLEStI

Od dijabetesa boluje 30 hilada građana Milica Krgović

rema novim podacima Saveza društava za borbu protiv šećerne bolesti, u Crnoj Gori od dijabetesa boluje svaki 20. stanovnik, odnosno 30.000 građana. Nažalost, bolest nije zaobišla ni najmlađe, pa povišen nivo šećera u krvi ima oko 500 mališana.

Šećerna bolest je tihi ubica, podmuklo hronično oboljenje koje ne zaobilazi ni najmlađe. Broj oboljelih u Crnoj Gori konstantno raste, a dodatni problem je što na jednog pacijenta koji zna da boluje dolazi osoba koji ni ne sluti da ima šećernu bolest. Stručnjaci godinama upozoravaju da u našoj državi vlada epidemija dijabetesa i da je potrebno da se uključe sve strukture društva kako bi se bolest prevenirala i na vrijeme otkrila, te izbjegle teške zdravstvene posljedice. Nažalost, brojni višegodišnji apeli nijesu urodili plodom da se nađe način da dijabetičari hranu kupuju po povoljnijim cijenama. Člana Upravnog odbora Saveza društava za borbu protiv šećerne bolesti Željka Braletića brine što u Crnoj Gori povišen nivo šećera krvi ima znatan broj mladih i djece. “Imamo znataj broj djece koja imaju dijabetes i to praktično od

Fali para za insulin i trake Željko Braletić smatra da je jedan od problema u Crnoj Gori što se za potrebe liječenja dijabetesa ne opredjeljuje dovoljno sredstava za insulin i trake za mjerenje nivoa šećera u krvi. “Kod nas vlada nevidljiva epidemija dijabetesa. Procjene relevatnih svjetskih organizacija govore da će do 2050. godine svaka treća osoba u svijetu bolovati od dijebetesa”, naglasio je Braletić.

nula do sedam godina, kao i djece u školskom uzrastu. Dakle, prema našim podacima, oko 500 mališana ima problem sa dijabetesom”, upozorio je u izjavi za Dnevne novine Braletić. On je naglasio da u Crnoj Gori postoji ustaljena praksa da je sramota biti bolestan, pa se često puta bolest krije. “Šećerna bolest je jedno od najopasnijih oboljenja koje je obilježilo prošli vijek. U pitanju je nezarazna bolest”, napominje Braletić, poručujući građanima da povedu računa o svom zdravlju i da rade preventivne kontrole kako bi se bolest na vrijeme otkrila. Prema njegovim riječima, borbu protiv dijabetesa treba da podrže svi segmenti društva, te da nije dovoljno da to bude samo sa nivoa Ministarstva zdravlja. Inače, april je mjesec borbe protiv šećerne bolesti u Crnoj Gori i Savez društava za borbu protiv tog oboljenja svake godine ga obilježava. “Mi svake godine obilježavamo april - mjesec borbe protiv dijabetesa, kao i 14. novembar - Svjetski dan borbe protiv ove bolesti. Savez tokom ovog mjeseca ima pojačane aktivnosti u smilu edukacije cijele populacije, održavanja savjetovališta, javnih kampanja... Kako bi se bolest izbjegla ili smanjile njene posljedice na najmanju moguću mjeru, ključni su prevencija i rano otkrivanje”, poručio je Braletić. Pozivajući se na međunarodne konvencije koje je potpisala i Crna Gora, Braletić kaže da po tim međunarodnim ugovorima svi segmenti društva treba da daju podršku i

500

mališana u Crnoj Gori ima problem sa šećernom bolesti doprinos borbi protiv dijebetesa i to svak iz svog domena. “Nije to samo posao Ministarstva zdravlja, Vlade, već svih nas da učinimo nešto prvo na planu sprečavanja bolesti, kao i da se kasnije obezbijede uslovi za liječenje. Svi oboljeli treba da znaju da je bitna pravilna upotreba ljekova, adekvatna ishrana, kao i fizička aktivnost. Takođe, veoma je važno evidentirati oboljele”, naveo je Braletić. Dodao je da je Savez uradio prvu evidenciju šećernih bolesnika u Crnoj Gori i inicijator je nacionalnog Programa za borbu protiv dijabetesa, koji je prihvatilo Ministarstvo zdravlja. “Savez je jedna od najstarijih NVO u Crnoj Gori i ima ogranke u svim crnogorskim gradovima”, kaže Braletić.

Sve o šećernoj bolesti Šećerna bolest ili dijabetes je hronični, neizlječivi sistemski poremećaj metabolizma, koji se karakteriše hiperglikemijom, tj. trajno povišenim nivoom glukoze u krvi. Uglavnom je uslovljen nasljednim faktorima, a nastaje zbog smanjene sekrecije ili smanjenog biološkog dejstva hormona insulina, odnosno u kombinaciji ova dva faktora. Taj nedostatak ometa razmjenu ugljenih hidrata, masti i bjelančevina u organizmu (što se ispoljava tipičnim tegobama), a nakon dužeg vremena utiče i na strukturu i funkciju krvnih sudova, živaca i drugih vitalnih organa i organskih sistema.

Dijabetes se danas ubraja među najčešća endokrinološka oboljenja, sa prevalencom u stalnom porastu (naročito u razvijenim zemljama svijeta). To je posljedica modernog stila života i povećanja broja spoljašnjih etioloških činilaca, među kojima se posebno izdvaja gojaznost. Šećerna bolest se najčešće javlja u starijem životnom dobu kao posljedica opštih degenerativnih i sklerotičnih promjena u organizmu, a kod mladih osoba može nastati usljed genetskih poremećaja. Međutim, granica javljanja ovog oboljenja u današnje vrijeme drastično se promijenila, odnosno javlja se i u dječjem uzrastu.

CRNOGORSKI ŽENSKI LOBI

Crna Gora tranzitna zemlja za trgovinu ljudima Od 2004. do 2014. registrovano je pet maloljetnih lica, od 12 do 17 godina, koji su bili žrtve trgovine ljudima

Crna Gora je tranzitna i odredišna država za trgovinu ljudima, upozorila je asistentkinja na projektu Crnogorski ženski lobi Valentina Vlahović na okruglom stolu na temu Zajedno u prevenciji i zaštiti, koji je organizovao Crnogorski ženski lobi. Predstavnica Vlade Sonja Perišić, upozorava da je trgovina ljudima teško dokazivo krivično djelo zbog čega je u posljednjih deset godina registrovano pet maloljetnika koji su bili žrtve trgovine ljudima. “Crna Gora je prepoznata kao tranzitna i odredišna zemlja za žrtve trgovine ljudima, oni mogu biti trafikovani u svrhu seksualne eksploatacije, prisilnog rada, prinudnog braka, prosjačenja, usvajanja”, saopštila je Vlahović na okruglom stolu tokom kog su predstavljeni rezultati istraživanja koje je rađeno u saradnji sa NVO Pearl Girls iz Ame-

rike, NVO Ženski lobi i još pet lokalnih nevladinih organizacija. Vlahović je kazala da su fokus istraživanja bila djeca romske populacije po pitanju prosjačenja i onoga šta u toj populaciji misle o načinima suzbijanju ovog problema i o tome koliko su institucije uključene u taj proces. Cilj je bio razumijevanje stava kroz iskustvo trgovine djecom u pet romskih zajednica u Crnoj Gori. Rezultati istraživanja u kom su učestvovali djeca i odrasli pripadnici RAE populacije, pokazali su da više od 90 odsto Roma smatra da su oni više izloženi opasnosti da postanu žrtve svih oblika trafikinga. Kada je u pitanju uzrok, 18 odsto Roma smatra da djeca prose jer su prisiljena, 48 da je uzrok siromaštvo, 53 da novac ide roditeljima, 21 kriminalnim grupama, dok 26 odsto ispitane romske polulacije sma-

tra da djeca sama koriste novac za svoje potrebe. Veliki broj ispitanika, 92 odsto, odgovorilo je da su djeca koja su prisiljena da prose u većem riziku da postanu žrtva bilo kog oblika trgovine ljudima, pokazali su rezultati istraživanja. Prema mišljenju 40 odsto ispitanika, uzrok uključivanja djece u prostituciju je siromaštvo, 20 odsto smatra da su bili prevareni lažnim ponudama, 17 smatra da se to dešava zato što roditelji ne vode računa o djeci, 12 da im je bio prethodno ponuđen drugi posao, 11 da su ih prodali roditelji ili porodica. Veliki broj, 71 odsto ispitanika, čuli su za djecu mlađu od 18 godina koji su uključeni u prostituciju u njihovoj zajednici, a 82 odsto vjeruje da se trgovina ljudima u Crnoj Gori dešava, pokazalo je istraživanje. Bo.P.

10 HRONIKA SASLUŠANI ŠARANOVIĆ I KOLJENŠIĆ

NA VELJEM BRDU

Djevojčica teško povrijeđena u udesu Djevojčica M.B. (14) teško je povrijeđena u udesu koji se oko 14.10 časova dogodio u mjestu Velje brdo na putu od Podgorice ka Spužu, rečeno je Dnevnim novinama iz Uprave policije. Nju je automobilom “folksvagen cady” udario je Podgoričanin Ivan Bušković (31) koji je iz pravca Podgorice išao ka Spužu. Maloljetnica je odmah nakon udesa prebačena u Urgentni blok Kliničkog centra Crne Gore gdje su konstatovane povrede opasne

INCIDENT U ULCINJSKOM SUDU

Advokat Batrićević ošamario kolegu potraživanja. Mugoša, koji u ovom slučaju zastupa banku iz Ciriha, kazao je juče Dnevnim novinama da ga je kolega Batrićević, koji štiti interese radnika “Otranta”, napao s leđa, dok su čekali početak suđenja. “Iz čista mira, napao me je s leđa i udario me u predjelu lica”, pojasnio je Mugoša. Pošto je zadobio šamar, kako je naveo, na njega su nasrnuli i radnici hotela “Otrant”. Ipak, njihov “napad” sastojao se u vrijeđanju, ne i u fizičkom kontaktu. Teži incident spriječili su službenici ulcinjske policije i obezbjeđenje suda koji su intervenisali na licu mjesta. Svi učesnici završili su na saslušanju u policiji nakon čega su svi pušteni na slobodu. S.K.

POTVRĐENA PRESUDA

Šest godina zatvora za ubistvo novorođenčeta

Apelacioni sud potvrdio je presudu od šest godina zatvora Mevlidi Grudi (22) iz Bara zbog krivičnog djela ubistvo djeteta na porođaju. Prvostepenu presudu donijelo je vijeće sudije Vukomira Boškovića u Višem sudu u Bijelom Polju. Okrivljena je, prema optužnici, 30. novembra 2011. godine u bjelopoljskom naselju Medanovići sa umišljajem lišila života svoje tek rođeno dijete, staro šest dana, koje je bilo do tog trenutka živo i zdravo. Inače, šest dana ranije obavljen je na Ginekološkom odjele-

Danas odluka o pritvoru Delibašić na slobodi

Advokati Šaranovića i Koljenšića

po život. “Oko 15 časova u Urgentni centar je primljena djevojčica starosti 14 godina sa teškom povredom glave. Nakon sprovedenih dijagnostičkih procedura, djevojčica je primljena na Jedinicu intenzivnog liječenja Kliničkog centra Crne Gore”, rečeno je DN iz Kliničkog centra. Policija je obavila uviđaj, a vozač automobila je zadržan zbog sumnje da je počinio krivično djelo “teško djelo protiv bezbjednosti saobraćaja”. S.K.

Batrićević

Advokat iz Podgorice Nebojša Batrićević ošamario je juče u Osnovnom sudu u Ulcinju sugrađanina i kolegu advokata Vanju Mugošu neposredno pred početak suđenja u kojem zastupaju suprotne interese. Nakon nesvakidašnjeg incidenta, prema saznanju DN, Batrićević je saslušan, a protiv njega je podnijeta prekršajna prijava u redovnom postuku. On juče nije želio da komentariše događaj. Mugoša je šamar zadobio u, kako tvrdi, neočekivanom okršaju koji se dogodio juče ujutru, oko 11 časova, iza vrata kancelarije sudije i predsjednice Osnovnog suda u Ulicnju Lirije Buzuku, koja je svakog trena trebalo da započne ročište po tužbi radnika hotela “Otrant” protiv Švajcarske NLB Interfinanz banke, zbog neisplaćenih

PETAK, 11. 4. 2014.

nju bjelopoljske bolnice normalan porođaj, nakon čega je Gruda otpuštena kući, u dobrom stanju, kao i njeno novorođenče. Kad je izašla iz zgrade, otišla je iza bolnice i bacila dijete u šipražje prekriveno vodom, blatom i fekalijama. Kod djeteta je usljed utopljenja nastupila smrt”, navedeno je u optužnici. Gruda je tokom pretresa priznala djelo koje je izvršila, pravdajući se da nije znala šta je uradila, te da je bila u teškoj situaciji jer nije znala šta da uradi sa djetetom. B.Č.

Specialni sud u Beogradu juče je ukinuo pritvor Milošu Delibašiću(29) koji se takođe sumnjiči za učestvovanje u planiranju ubistva Nikole Bojovića. Prema navodima njegovog advokata iz Podgorice Miloša Vuksanovića, Delibašić je izručen Srbiji samo zbog procesa koji se vodio protiv njega zbog pljačke zlatare. “U pitanju je ponovljeno suđenje za teško razbojništvo, a ročište je održano u utorak, nakon čega mu je ukinut pritvor”, kazao je Vuksanović. Delibašić je uhapšen u Budvi 16. jula 2013. godine. On je zbog nedozvoljenog držanja oružja koje je pronađeno kod njega prilikom hapšenja u Osnovnom sudu u Kotoru osuđen na tri mjeseca zatvora u septembru prošle godine. Sudija za istragu Višeg suda u Podgorici Radomir Ivanović danas će odlučiti da li će odrediti pritvor Slobodanu Šaranoviću i Ratku Koljenšiću, osumnjičenim za nagovaranje i podstrekivanje na ubistvo Nikole Bojovića u Beogradu. Naime, Ivanović je juče nakon višesatnog saslušavanja osumnjičenih iskoristio zakonsko pravo da odluku o pritvoru donese u roku od 24 časa, odnosno danas do 12 sati. Prema navodima branioca osumnjičenih, advokata Nikole Medojevića, odbrani je juče uručena naredba za sprovođenje istrage protiv Šaranovića i Koljenšića. “Odbrana očekuje da neće biti prihvaćen predlog tužioca za određivanje pritvora jer ne postoji ni jedan pritvorski osnov da Šaranović i Koljenšić i dalje budu zadržani”, ka-

zao je Medojević. Zanimljivo je da je hapšenje uslijedilo odmah nakon što je crnogroska policija od kolega iz Srbije dobila operativna saznja da im je ugrožena sigurnost od klana Luke Bojovića, koji su najavili osvetu za ubistvo Radeta Rakonjca. Direktor policije Srbije Milorad Veljović prekjuče je izjavio da ubistvom Rakonjca šalje određena poruka i nije isključeno da će biti pokušaja osvete. Prema nezvaničnim informacijama iz srpske policije istraga o likvidaciji Radeta Rakonjca usmjerena je upravo prema Šaranoviću i Koljenšiću. Naime, Luka Bojović je bio blizak sa Rakonjcem, a sa ubistvom Nikole zapravo je krenula čistka Lukinih ljudi. Motiv navodne Šaranovićeve osvete prema bliskim ljudima Luke Bojovića leži u ubistvu nje-

govog brata Branislava Šaranovića 2009. godine. Šaranović i Koljenšić proveli su mjesec i po na slobodi, nakon što su krajem februara, poslije sedam mjeseci, pušteni iz Istražnog zatvora u Spužu. Srpske vlasti Šaranovića terete da je naručio i platio ubistvo Nikole Bojovića (39), brata Luke Bojovića koji slovi za vođu ozloglašenog “zemunskog klana”. Šaranović je, navodno, zločin organizovao iz osvete, zbog toga što je došao do informacija da je upravo Luka Bojovića naručio ubistvo njegovog brata Branislava (66), koji je ubijen u Beogradu u oktobru 2009. godine. Koljenšić je osumnjičen da je bio pomagač plaćeniku kojeg je Šaranović unajmio za ubistvo – Saši Cvetanoviću (32) iz Vranja. N.P.

BLIŽI SE ODLUKA

Marković: Skupština što prije da izabere VDT

Potpredsjednik Vlade i ministar pravde Duško Marković, ali i šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Mitja Drobnič pozvali su parlament da što prije izabere vrhovnog državnog tužioca, koji je duže od godinu u v.d. statusu. Marković je, prilikom jučerašnjeg otvaranja projekta “Podrška EU vladavini prava – EUROL”, podsjetio da je u više navrata ukazivao na potrebu da parlament završi taj posao. Odgovarajući na pitanje šta bi značilo ako se u ponedjeljak u Skupštini izabere Vrhovni tužilac, kazao je da “svako odugovlačenje ne doprinosi efikasnosti tog organa”. Drobnić je priznao da EU nije bila optimista u pogledu brzine izbora VDT, kao i da cijene “sve političke napore da se to desi”. “Cilj svega je poboljšanje balansa istraga i optuženja, dok su sve ostalo instrumenti. I izbor VDT je jedan od koraka na tom putu uspješnih istraga i presuđenja. Nadamo se da će se izbor vrhovnog tužioca što prije završiti”, rekao je Drobnič. Poslanici će u Skupštini u ponedjeljak putem tajnog glasanja odlučiti o tome da li će advokat iz Podgorice Goran Rodić zauzeti stolicu Vrhovnog državnog tužioca. Ukoliko manjinske partije i dalje budu odbi-

Marković i Drobnič

jale da glasaju, da bi postao prvi čovjek VDT-a, Rodiću osim SDP-a, Demokratskog fronta, Pozitivne i dijela SNP-a koji su ga podržli na prethodnom glasanju, povjerenje mora ukazati i dio DPS-a, čiji je član i sam potpredsjednik Vlade Duško Marković. Ukoliko se to ne dogodi, Tužilački savjet ponovo će raspisati oglas za prvog čovjeka tužilaštva. Vrijednost juče otvorenog pro-

jekta kojim se unapređuje sistem vladavine prava u Crnoj Gori je tri miliona eura, a u njegovoj realizaciji će, u naredne tri godine, učestvovati i eksperti Velike Britanije i Holandije. Među ciljevima projekta su unapređenje strateških i operativnih kapaciteta policije, međuresorska saradnja tužilaštva i policije i jačanje nezavisnosti i efikasnosti pravosuđa. S.K.

HRONIKA 11

PETAK, 11. 4. 2014. slučaj ª košljunº

Ustavni sud: Nije jasno zašto je Tičić sumnjiv Nakon vraćanja na ponovno odlučivanje, Viši sud u Podgorici još jednom je donio rješenje o pritvaranju Vladinog savjetnika za strane investicije

akon što je Ustavni sud u srijedu vratio na ponovno odlučivanje odluku Višeg suda u Podgorici kojom je prije nešto manje od mjesec određen pritvor savjetniku u Vladi Aleksandru Tičiću, Viši sud donio je istu odluku. To ipak ne znači da mu je produžen jednomjesečni pritvor, već će odluka o pritvoru, kako u odnosu na Tičića, tako i u odnosu na ostale optužene u predmetu “Košljun”, biti donijeta danas.

Ustavni sud je prethodno naložio Višem sudu da ponovo odluči o pritvoru Tičića, navodeći da se iz odluke koju je vijeće tog suda donijelo, ne može zaključiti da postoji osnovana sumnja da je počinjeno djelo koje mu se stavlja na teret. Ocijenjeno je nadalje da je sud proizvoljno cijenio “osnovanu sumnju”, te da je “obaveza suda da prilikom određivanja pritovra kao najteže procesne mjere kojom se oduzima temeljno ljudsko pravo i sloboda, obrazloži postojanje osnovane sumnje kao materijalnopravne pretpostavke za lišenje slobode i navede činjenice i informacije na kojima bazira zaključak o postojanju osnovane sumnje”. Bez obzira na takvo obrazloženje, vijeće Višeg suda je ipak ostalo pri ranije donijetoj odluci o određenju pritvora, a dodatne razloge naveli su u rješenju koje juče do kraja dana nije uručeno advokatima odbrane. Tičićev advokat Dragoljub Đukanović bio je oprezan u davanju izjava, navodeći da mu još nije dostavljena odluka Višeg suda. “Ukoliko je ta inofrmacija tačna, onda mi nije jasno kako je Viši sud mogao popraviti nepopravljivo. Dobio sam rješenje Ustavnog suda u kojem piše da moj branjenik nije osnovano sumnjiv da je počinio krivično djelo koje mu se naredbom

o sprovođenju istrage stavlja na teret. Dakle, ne radi se o popravci nego o jasnom nalogu Ustavnog suda po kojem su dužni svi da postupe”, istako je Đukanović. Tičić se, zajedno sa gradonačelnikom Budve Lazarom Rađenovićem i bivšom direktoricom Prve banke Jelicom Petričević, sumnjiči za pronevjeru oko preprodaje opštinske zemlje na brdu Košljun u Budvi. Uhapšeni su 11. marta po nalogu Tužilaštva koje je navodno obezbijedilo dovoljno dokaza da su Rađenović i Tičić tokom 2007. godine, uz pomoć Petričević i Vida Rađenovića, vlasnika firme “SP Luna” davanjem opštinske garancije za kredit omogućili toj firmi da kupi opštinsku parcelu od 27.000 kvadratnih metara za milion i po eura. Vido Rađenović je navodno, odmah po kupovini, a po dogovoru sa optuženima, ovo zemljište prodao za znatno veći iznos Arapinu Muhamedu Rašidu. “Vraćanje kredita preduzeća SP Luna garantovano je novčanim depozitom Opštine Budva u iznosu od preko 1.400.000 eura, a osnovano se sumnja da su novac od dalje prodaje tog zemljišta prisvojili osumnjičeni Lazar i Vido Rađenović i druga lica u ukupnom iznosu od 500.000 eura”, saopšteno je ranije iz Tužilaštva. S.K.-N.P

Tičić

Konačno dozvoljen uvid u izjavu Vida Rađenovića Nakon višednevnog insistiranja advokata odbrane Vladana Bojića, te pisanja DN o tome kako Tužilaštvo ne omogućava advokatima uvid u izjavu Vida Rađenovića, na čijem iskazu se bazira cjelokupna istraga, ona im je juče konačno dostavljena. Ovu informaciju Dnevnim novinama je potvrdio advokat Bojić koji u ovom predmetu zastupa Lazara Rađenovića i

Jelicu Petričević. Bojić se ranije žalio na postupanje Tužilaštva u konkretnom slučaju, nakon čega je sudija za istrage Višeg suda u Podgorici Miroslav Bašović još 2. aprila, naložio Tužilaštvu da advokatima omogući uvid u sve spise predmeta. Međutim, po toj odluci nije postupano sve do juče.

Optuženi sa advokatima

može dokazati ove navode. Mom branjeniku se stavlja na teret da je navodno krivično djelo izvršio u periodu od 26. marta do 2. aprila 2007. godine, i ako je ovaj predmet primljen i dat u rad Markoviću počet-

Arhivski snimak

Presuda Vrbici i Markoviću 25. aprila

kazao da tokom suđenja nije spoveden nijedan dokaz kojim bi se dokazala moguća krivica njegovog klijenta. “Nijedna tvrdnja iz optužnice nije dokazana, niti bilo ko iz tužilašva

Nakon što je načelnik hercegnovske policije Miloš Vučinić tražio da bude premješten na rad u glavnom gradu, ostao je bez funkcije i trenutno je neraspoređen, nezvanično saznanju DN u policiji. Njegovo mjesto zauzeo je dosadašnji rukovodilac ekspoziture kriminalističke policije u tom gradu Petar Ognjenović. Da li će Vučinićev zahtjev biti uslišen, još je neizvjesno. S.K.

Ekstradicije

Završeno suđenje

Davanjem završnih riječi stranaka u postupku juče je u Višem sudu u Podgorici okončano suđenje bivšem predsjedniku Osnovnog suda na Cetinju Goranu Vrbici i sudiji tog suda Nebojši Markoviću koji se terete da su zloupotrebom položaja državu oštetili za 803.200 eura. Vrbica i Marković optuženi su zbog afere “Ledo”. Zastupnik optužnice zamjenik Višeg tužioca u Bijelom Polju Hasan Lukač je kazao da je tokom postupka na jasan i nedvosmislen način dokazano da su Vrbica i Marković počinili krivično djelo za koje se terete. Takođe je naglasio da je njihova odbrana bila sračunata na izbjegavanje krivične odgovornosti. “Vrbica je tvrdio da ništa nije znao o ovom predmetu, međutim tokom dokaznog postupka više svjedoka je izjavilo da su upravo oni kontaktirali sa Vrbicom u vezi sa ovim predmetom. Takođe ovim radnjama pričinjena je šteta budžetu Crne Gore, jer će pomenut iznos morati biti vraćen kompaniji “Ledo” iz državne kase” kazao je Lukač, koji je tražio od suda osuđujuću presudu. Za razliku od njega, branilac Vrbice, advokat Zoran Piperović je

Vučinić neraspoređen

kom februara te iste godine. Znači da je tužilaštvo u potpunosti omašilo vrijeme izvršenja krivičnog djela”, kazao je Piperović. Po njegovoj ocjeni, nije dokazana ni namjera da se izvrši ovo djelo, kako je to propisano zakonom, kao ni šteta koja morala da nastupi, a ne da se pretpostavlja da će nastupiti. Sa završnim riječima, Piperovića složio se i drugi advokat Vrbice Dragoljub Đukanović koji je kazao da u ovom predmetu niti je nekome pribavljena korist, niti nanijeta šteta, jer kirivčno pravo ne prepoznaje termin “moguće štete”. “U ovom slučaju ni kompanija “Ledo” ne smatra da je oštećena”, kazao je Đukanović. Branilac Markovića, advokat Predrag Đoljević je kazao da pored toga što u ovom postupku nije dokazno da postoji bilo kakava protivpravnost u radu njegovog branjenika, ne postoji ni dokaz da je nastala šteta po budžet, niti da je neko pribavio bilo kakvu korist od toga. “Za izvršenje ovog krivičnog djela neophodna je i namjera, što u ovom slučaju nije dokazano”, kazao je, pored ostalog Đoljević. Presuda će biti izrečena 25. aprila. N.P.

Službenici Ministarstva unutrašnjih poslova, NCB Interpol Podgorica, juče su iz Republike Srbije u Crnu Goru izručili Milana Đukovića (27). Đuković se potražuje međunarodnom potjernicom, raspisanom na osnovu naredbe Osnovnog suda u Pljevljima, radi izdržavanja kazne zatvora u trajanju od devet mjeseci. On je na navedenu kaznu osuđen presudom Višeg suda u Bijelom Polju zbog krivičnog djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Juče je iz Crne Gore u Srbiju izručen državljanina Republike Srbije Mirko Ribarski (44). Za Ribarskim je raspisana međunarodna potjernica radi izdržavanja kazne zatvora u trajanju od jedne godine i šest mjeseci, na koju je osuđen presudom nadležnog suda u Srbiji zbog produženog krivičnog djela teška krađa iz KZ Republike Srbije. N.P.

Potvrđeno godinu i po zatvora Apelacioni sud potvrdio je presudu po kojoj je Mihailo Čabarkapa osuđen na jednu godinu i šest mjeseci zatvora jer je ne poštujući propise izazvao saobraćajnu nesreću u kojoj je preminuo Branimir Vukajlović. Prvostepenu presudu je izreklo krivično vijeće sudije Vesne Pean u podgoričkom Višem sudu. U obrazloženju presude navodi se da je Čabarkapa postupao sa eventualnim umišljajem jer je bio svjestan da tako upravljajući vozilom ugrožava javni saobraćaj i dovodi u opasnost živote ljudi. Kako je navedeno u presudi, Čabarkapa je upravljajući automobilom “golf 3” podgoričkih tabli 23. juna 2012. godine oko 16.30 časova iz Ulice Vlada Ćetkovića se uključio na Bulevar Mihaila Lalića, bez zaustavljanja iako je to bilo obavezno i naišao na Branimira Vukajlovića, koji je upravljao motociklom “jamaha R6”. Vukajlović, koji se Bulevarom kretao iz pravca grada prema Marezi, radi izbjegavanja direktnog udara u Čabarkapin automobil, motociklom je skrenuo u lijevo i udario u betonski ivičnjak između dvije kolovozne trake. Motociklista je nastavio nekontrolisano da se kreće po suprotnoj kolovoznoj traci da bi na kraju udario u zaštitni betonski zid kontejnera. Od siline udara, Vukajlović je zadobio teške tjelesne povrede glave usljed kojih je preminio, stoji u presudi. N.P.

12 CRNA GORA

PETAK, 11. 4. 2014. simpozijum

Kolašinska škola sportske medicine KOLAŠIN - U danima vikenda u hotelu “Bianca” biće održan simpozijuma za zdravstvene radnike iz Crne Gore u okviru stalne postavke škole sportske medicine, na kojem će učestvovati stručnjaci iz te oblasti iz nekoliko zemalja Evrope. Kako je kazao dr Momčilo Vukčević iz Udruženja sportskih ljekara, tokom simpozijuma biće potpisani memorandumi o saradnji te organizacije sa udruženjem ruskih sportskih ljekara, kao i sa katedrom za sportsku medicinu iz Novog Sada. “Škola sportske medicine će se svake godine održavati u Kolašinu, a u okviru nje i brojni seminari, simpozijumi, a i kampovi.

U tim aktivnostima imamo veliku podršku Ministarstva zdravlja, Ljekarske komore, Crnogorskog olimpijskog komiteta i Uprave za sport i mlade. Pored toga, mnogo nam pomažu i lokalna uprava i ovdašnji Dom zdravlja i Centar za kulturu”, kazao je dr Vukčević. On je najavio da postoji realne mogućnosti da se u okviru kolašinskog sportskog centra formira i ordinacija koja bi omogućavala kompletne preglede sportista. Prema riječima predsjednika Opštine Darka Brajuškovića, to što će škola sportske medicine i ubuduće biti organizovana u Kolašinu značajan je korak u promociji potencijala tog grada za sportski turizam. Z.K.

Gužva ispred nikšićke apoteke

TiVaT CeNTar

NikšićaNi ogorčeNi

Velike gužve ispred državnih apoteka NIKŠIĆ - Neviđene gužve i čekanje u redovima čak i po nekoliko sati ispred državnih apoteka u Nikšiću postale su redovna scena koja se može zateći srijedom i petkom, kada se dostavljaju ljekovi. Ogorčeni građani koji strpljivo čekaju kako bi preuzeli potrebne medikamente propisane receptima objasnili su da dok stignu na red ljekovi obično nestanu pa su prinuđeni da ih kupuju kod privatnika. Penzioner Jovan Perović jedan je od rijetkih koji je juče bio raspoložen za razgovor za medije, neki su bili umorni, a neki ljuti i nervozni.

“Došao sam prije dvadesetak minuta i ovako je stalno. Vidite i sami, ljudi čekaju u koloni i po dva sata. Nekada i više. Gužva se stvori odmah u 12 sati kad dolazi isporuka i tako je svake srijede i petka. Ovdje ne dolaze zdravi ljudi, nego bolesni i stari. Nije nam lako čekati, ali moramo iako ne možemo ni da stojimo“, kazao je Perović. Penzionerka Dobrinka Milićević ispričala je da na red čeka tri sata, ali da pretpostavlja da će joj na šalteru ponovo reći da nema potrebnih ljekova i da ne znaju kada će stići. “Evo, čekam tri sata i čekaću još

dva sata i tamo kad dođem na red, nema ništa. Vidite koliko imam recepata, trebaju mi ljekovi za srce, pritisak... ma za sve. Ali, ništa naći neću. Para nema da se kupuje, a narod se razbolio, ovo je sramota. Ko prvi ugrabi red možda i uzme neke ljekove, a ko ne ugrabi, ode praznih ruku. Po mjesec dana dok recept traje nema jedne jedine tablete da se uzme. Samo džaba stojimo u redu“, objašnjava Milićević dok pokazuje propisane recepte. Tek, Nikšićani ne kriju razočaranje zbog velikih gužvi i nestašice ljekova. J.L.

Počela izgradnja hotela na plaži TIVAT - Na osnovu građevinske dozvole, koju je 31. marta izdalo Ministarstvo održivog razvoja i turizma za izgradnju turističkog objekta - kondo hotela na urbanističkoj parceli br. 6a, koja čini dio katastarske parcele broj 3396/1 i dio katastarske parcele br. 3394/1 K.O Tivta u bloku B u zahvatu Detaljnog urbanističkog plana “Tivat Centar”, juče su počeli zemljani radovi još jedne zgrade koja će biti u funkciji turizma, a nma površini od 655 kvadrata. Iako je rješenje za dozvolu izdato, gradilište ograđeno, ipak na tabli koja je postavljena na ogradi gradilišta, nema neophodnih podataka, koji su propisanim Zakonom o projektovanju i gradnji objekata. Na samoj pjeni od mo-

ra mehanizacija je počela zemljane radove na izgradnji. Investitor objekat je ruski državljanin Oleg Khuklij iz Sankt Petersburga koga zastupaju Ivan Peković iz Tivta i Tomislav Nikolić iz Zagreba. Riječ je o objektu koji će se graditi na dvije manje parcele ukupne površine od 655 kvadrata, uz gradsku plažu na šetalištu kapetana Iva Vizina, između hotela “Palma” i restorana “Lungo mare”. Spratnost objekat je Po+P+2 (podrum+prizemlje+dva sprata). Objekat će imati bruto građevinsku površinu 1.320,87 kvadrata, a bruto površina nadzemnih etaža objekta iznosi 903,17 metara kvadratnih. Hotel će se graditi projektu koji potpisuje projektant, arhitekta Gordana Raičević. Z.K.

rijeTkosT

Glog star 110 godina u Poljima MOJKOVAC – Na imanju Milete Fuštića, u Poljima kod Mojkovca, nalazi se usamljeno drvo glog. Inžinjer šumarstva Dragan Marković utvrdio je da je glog star blizu 110 godina i da je na samom kraju životnog vijeka. “Prečnik stabla je 40 santimetara, visoko je 7,7 metara, ima krošnju prečnika pet metara i crveni plod. Glog ovih dimenzija i starosti je prava rijetkost“, konstatovao je Marković. Glog u Poljima odigrao je vrlo značajnu ulogu u životu porodice Fuštić, pa i njihovih komšija. “U hladu tog gloga, pričao mi je otac Boško, moj đed Jovan otkivao je kosu još prije 85 godina. Ručavao je tu u vrijeme kosidbe. Popila bi se tu i poneka čaša rakije sa komšijama koje bi navratile ili došle da pomognu. Stručnjaci kažu da je glog tada morao imati najmanje dvadeset godina, jer mu je toliko potrebno da formira stablo i krošnju, u čijoj hladovini se moglo odmarati”, priča šezdestčetvorogodišnji Mileta. Dok bi kupile sijeno sa livada ili radile na njivama kukuruza, koji se tada masovno sijao, žene nijesu ostavljale malu djecu kući, već su ih, u kolijevci, nosile sa sobom i ostavljale u hladovini ovog gloga, kaže Mileta. I on je, kao beba u koli-

Zemljani radovi za novi hotel

ª saT za Vasº

Akcija Fronta za stanovnike Bloka

Dragan Markovic i Mileta Fustic pored starog gloga u Poljima jevci, često provodio vrijeme u hladu gloga, dok je njegova majka radila na njivi zasijanoj kukuruzom. Glog u Poljima je poseban i zbog mjesta na kojem se nalazi. Ljudi su,

naime, ranije, dok bi krčili i raščišćavali imanja, sa livada obavezno uklanjali i glog još dok bi bio u nekoj fazi grma. Ipak, ovaj je nekako uspio da izbjegne takvu sudbinu. V.B.

Tokom prethodne dvije nedjelje izborni štab Demokratskog Fronta sproveo je akciju “Sat za vas” tokom koje je intenzivno komunicirao sa građanima koji žive u Bloku V,VI i IX u Podgorici. Vratićemo reonske policajce, ukinuti naplatu parkinga u Bloku V,VI I IX “Osim što su se na taj način upoznali sa glavnim problemima stanovnika navedenih naselja, shod-

no tome nova vlast Demokratskog Fronta u Podgorici zalagaće se za vraćanje reonskih policijaca jer su građani tražili da se poveća stepen bezbijednosti u pojedinim dijelovima naselja; ukidanje naplate parking mjesta jer je građanima koji žive u navedenim dijelovima grada otežan pristup ulazima u njihove zgrade i rekonstrukciju rasvjete u Bloku V,IV i IX koja ili ne radi ili su je vandali uništili”, saopšteno je iz DF-a.

CRNA GORA 13

PETAK, 11. 4. 2014.

Parking u Budvi i dva eura po satu skupoća

Nina Lajović

koliko na narednom skupštinskom zasijedanju bude usvojen predlog novog cjenovnika Parking servisa, stanovnici Budve plaćaće skuplji parking po započetom satu.

BUDVA – Prema predlogu o kojem će odbornici raspravljati na sjednici zakazanoj za 17. april, cijena započetog parking sata na parkiralištima kod nekadašnjeg “JAT”-a i “Zeta filma” od 1. oktobra do 30. aprila iznosiće u dnevnom terminu 80 centi, a u terminu od 22 do šest sati 1,20 eura. Turistička propusnica na ovim parkiralištima iznosiće 10 eura na dnevnom nivou tokom zime, odnosno 15 u ljetnjem periodu. Od 1. maja do 30. septembra započeti sat iznosi 1,50 eura, dok je noću započeti sat dva eura. Na parkiralištu kod nekadašnjeg “Exponata” cijena započetog parking sata u zimskom periodu je 60 centi tokom dana, odnosno euro noću, dok u ljetnjem periodu cijena započetog sata tokom dana iznosi euro, a noću euro i po. Turisti će tokom ljeta propusnicu na dnevom nivou plaćati 12, odnosno osam eura u zimskom periodu. Stanari mjesečno plaćaju 10 i u ljetnjem i u zimskom periodu, a stanovnici Budve 30 eura u zimskom, odnosno 40 eura u ljetnjem periodu. Dnevna cijena započetog sata parkiranja na parkiralištu kod Opštine u zimskom periodu je 30 centi dnevno, odnosno 50 centi noću, a tokom ljetnjih mjeseci 50 centi dnevno, odnosno 80 centi noću. Turistička propusnica u zimskom periodu biće pet, a u ljetnjem osam eura na dnevnom nivou, dok stanovnici Budve plaćaju 30 eura mjesečno u zimskom, a 40 eura mje-

sečno u ljetnjem periodu. Cijene na posebnim parkiralištima će iznositi od 50 centi do 80 centi dnevno ili od 80 centi do euro u noćnim satima u zimskom periodu. U ljetnjem periodu na posebnom parkiralištima započeti sat parkiranja iznosiće 80 centi do euro tokom dana, odnosno do euro do 1,50 eura u noćnim satima. Turistička propusnica na ovim parkiralištima će na dnevnom niovu iznositi od osam do 10 eura u zimskom ili od 10 do 15 eura u ljetnjem periodu. Gost hotela će i u ljetnjem i u zimskom peirodu plaćati pet eura dnevno. Autobusi će po započetom satu u zimskom periodu plaćati tri eura, a u ljetnjem pet eura. Stanari će mjesečno plaćati 10 eura tokom cijele godine, a stanovnici Budve 30 eura zimi i 40 eura ljeti. Na opštim parkitalištima u prvoj zoni, cijena započetog sata parkiranja tokom zime iznosiće 50 centi i euro tokom ljetnjih mjeseci. Dnevna cijena parkiranja u TQ Plaza je 60 centi, odnosno euro u noćnim satima i ta cijena važi za zimski period, dok će tokom ljeta ona iznositi euro tokom dana, odnosno 1,50 eura noću. Stanari TQ plaze mjesečno će plaćati 75 eura, a stanovnici Budve 120 eura. Stanovnici Starog grada na godišnjem nivou za vrijeme od 00 do 24 plaćaju 50 eura, a oni koji imaju propusnice za nabavku koja važi od 05 do 11 sati plaćaće 150 eura na godiš-

Budvanski parking servis gazduje sa oko 2.000 parking mjesta njem nivou. Inače, Parking servis napravio je i cijene koje će biti primjenjivane usljed oštećenja na parkiralištima, pa će izrada nove propusnice usljed oštećenja ili gubitka koštati 20 eura. Oštećenje letve rampe broj četiri iznosi 100 eura, isto oštećenje na rampi broj šest je 150 eura. Oštećenje kutije rampe ili štampača je 200 eura, a oštećenje golića ili stubića 100 eura. Sa druge stane, Parking servis ne odgovara za eventualna oštećenja na automobilu koje je parkirano na nekom od njihovih parkirališta. Osim o predlogu povećanja cijene parking sata, na narednom skupštinskom zasijedanju će biti raspra-

ve i o poslovanju ovog preduzeća, a na inicijativu odbornika opozicije Đorđa Vujovića iz Demokratskog fronta i Mijomira Pejovića iz SNP. Kako je navedeno u iniijcativi, na osnovu dugogodišnjeg, evidentno katastrofalnog poslovanja, neplaćenog poreza koji se godinama nije redovno uplaćivao i zbog čijeg duga od 420.000 eura preduzeću prijeti višemjesečna blokada. Ovome se pridodaje i neizmirivanje zarada zaposlenima. “To je nepojmljivo za preduzeće koje je monopolista. Predlažemo formiranje komisjie, koja će biti sastavljena od odbornika Skupštine opštine, koji će sačiniti sveobuhvatni iz-

vještaj o poslovanju Parking servisa. Predležemo da Opština preuzme sva evidentirana potraživanja koja Parking servis DOO ima, saniranje kompletnog duga i isplata zarada, sve dok preduzeće ne bude u mogućnosti da sva pozajmljena finansijska sredstva Opštini vrati. Garaža u Rafailovićima treba da se stavi u funkciju najkasnije do 1. juna, te izgradi garaža kod pošte, po ugovoru sa Trejd junikom, najkasnije do početka naredne turističke sezone”, navodi se u inicijativi Vujovića i Pejovića. Inače, Parking servis gazduje sa oko 2.000 parking mjesta na deset posebnih i dva opšta parkirališta na području Budve.

14 CRNA GORA

PETAK, 11. 4. 2014.

pOdI

SOCIJALNI SAVJET

HERCEG NOVI - Nakon prvomajskih praznika počeće zаvršne konsultаcije o preprojektovаnju projektа zа drugu fаzu rаdovа nа sаnаciji klizištа nа Podimа. Prema riječima predsjednika opštine Dejana Mandića, projekаt zа drugu fаzu sаnаcije klizištа imаju, аli svаki projekаt morа dа dobije sаglаsnost Revizione komisije. “Revizionа komisijа predložilа je određene izmjene koje nijesu konceptuаlne već tehničke, аli ih je neophodno usаglаsiti i to je konаčno i postignuto”, kazao je Mandić. On je dodao da se konsultаcije

BIJELO POLJE - Na jučerašnjoj sjednici opštinskog Socijalnog savjeta razmatrana je problematika zaštite životne sredine. Ocijenjeno je da bi stanje u oblasti upravljanja otpadom moglo biti bolje ako bi se obezbijedilo više posuda za odlaganje otpada po vrstama i ako bi se prostornim, tj. detaljnim urbanističkim planovima označile javne površine za reciklažna dvorišta. “Međutim, s obzirom da se tom regulativom ne propisuju sankcije, već je to ostavljeno da se reguliše Zakonom o komunalnim djelatnostima koji još nije donesen, ne može se očekivati odgovarajuća efikasnost djelovanja u ovoj oblasti bez odgovarajućih sankcija. JKP ‘Lim’, bez ob-

Prvo revizija projekta, onda sanacija klizišta odnose nа postаvljаnje šipovа nа glаvni seoski put i nа to dа li dа se postаvi jedаn ili dvа redа. “Jednostаvno, prerаčunаvаju se stаtičke kаrаkteristike dvorednih šipovа, prevode se u iste vrijednosti jednorednih i to su tehničke stvаri koje se usаglаšаvаju da bi se tаčno znаlo dа li trebа rušiti neke međe. Zаto je došlo do preprojektovаnjа, ponovnog rаzmаtrаnjа od strаne Revizione komisije i time će projekаt bit zаvršen”, rekаo je Mаndić. On vjeruje dа bi sve to trebаlo dа bude urаđeno do 1. mаjа, nаkon čegа bi izvođаč, koji je sаglаsаn sа

svim izmjenаmа, mogаo početi rаdove. Predstojeći sušni period povoljаn je zа izvođenje rаdovа nа Podimа, jer su podzemne vode nа niskom nivou. Nаime, drenаžni kаnаli će biti duboki i po 6-7 metаrа i u tom periodu podzemne vode neće ometаti rаdove. Preporukа je stručnjаkа, podsjetio je Mаndić, dа se sаnаcijа klizištа rаdi tokom ljetа. Premа procjenаmа projektаntа i izvođаčа, rаdovi će trаjаti oko dvа mjesecа. Opštinskim budžetom obezbijeđeno je 300.000 eurа zа sаnаciju klizištа nа Podimа. S.M.

Nema sankcija, nema odgovornosti zira na financijske teškoće sa kojima je suočeno, odgovorno obavlja poslove sakupljanja i odlaganja otpada“, kazao je potpredsjednik Savjeta Milorad Rmandić. Prema njegovim riječima, zaštita od požara mora biti organizovanija i oslonjena i na druge nadležne subjekte a ne samo prepuštena Službi zaštite koja ima tek 10 vatrogasaca, te da veće zadatke od sada treba da preuzme Uprava za šume i preduzeća iz oblasti drvoprerade, kao i mjesne zajednice, odnosno građani. “Zaštitu na radu treba podići na viši nivo. Inspekcijski treba obavezati poslodavce da nabave sredstva zaštite, a radnike da ih koriste. B.Č.

SAVJET zA rAzVOJ grAdA

Važna valorizacija razvojnih oblasti

Klizište Podi

MOJKOVAC - U prostorijama Turističko-informacionog centra u Mojkovcu juče je održan sastanak Savjeta za razvoj grada Mojkovca. Sastanku su prisustvovali predsjednik opštine Dejan Medojević, predsjednik Savjeta za razvoj grada Duško Marković, Predrag Šujo Marković, Božo Bulatović, Obrad Mišo Stanišić, Dragan Baćo Drobnjak, Slavko Vujisić, Vojin Grdinić, Dejan Marković i Zoran Damjanović kao članovi Savjeta. Predsjednik opštine Mojkovac

Dejan Medojević donio je rješenje o obrazovanju Savjeta grada Mojkovca, koji će u narednom periodu djelovati kao savjetodavno tijelo rukovodstva Opštine. Savjet će preduzimati mjere za unapređenje i razvoj grada u cilju podizanja nivoa kvaliteta života građana Mojkovca. Savjet će djelovati u pravcu valorizacije svih prioritetnih razvojnih oblasti kao što su poljoprivreda, turizam, razvoj malih i srednjih preduzeća kako bi Mojkovac bio grad u koji se dolazi, a ne grad iz kojeg se odlazi. V.B.

NOrVEškA pOmOć

Per Jarle Eriksen ponovo donira HERCEG NOVI - Počasni građanin Herceg Novog iz Levangera Per Jarle Eriksen posjetio je juče predstavnike opštine kako bi se dogovorili o donacijama Norveške. Eriksen je posjetio Dom zdravlja i ponudio donacije uniformi i potrošnog sanitetskog materijala. Ovo je bila druga posjeta Per Jarle ovoj zdravstvenoj ustanovi na kojoj je dogovoreno da u prvom narednom transportu od Levangera do Mostara bude i ova pošiljka, s tim što je obaveza hercegnovske opštine da organizuje transport od Mostara. Per Jarle je obećao donaciju hercegnovskom preduzeću Čistoća, a u maju iz Levangera treba da stigne još jedan kamion za odvoz komunalnog otpada. Od 2003. godine je zahvaljujući

angažovanju ovog humaniste, koji je i sam svojevremeno bio na čelu Komunalnog preduzeća u Levangeru, hercegnovska Čistoća dobila sedam vozila za pretovar i odvoz smeća. “Per Jarle je provjereni prijatelj Herceg Novog, posebno preduzeća Čistoća”, ocijenio je predsjednik Opštine Dejan Mandić. On je istakao i da je između novskog i Komunalnog preduzeća u Norveškoj saradnja uspostavljena još prije 20-ak godina i da od tada ona ne prestaje. Zbog svega što je učinio na uspostavljanju i produbljivanju veza između dva grada, Per Jarle Eriksenu je prošle godine, povodom Dana Opštine uručena povelja počasnog građanina Herceg Novog. S.M.

CRNA GORA 15

PETAK, 11. 4. 2014. SaOPšteNJe

Solidarno ogorčenje S

kupština stanara “solidarnih zgrada” u Baru uputila je Dnevnim novinama saopštenje u kojem iskazuju nezadovoljstvo zatečenim stanjem u novim zgradama, kao i nejasnim opterećenjem hipotekom.

BAR - Kupci stanova u zgradama Crnogorskog fonda za solidarnu stambenu izgradnju (CFSSI) u Baru obavještavaju javnost da su dobili stanove sa brojnim nedostacima i pod hipotekom iako je za izgradnju tri solidarne zgrade Opština Bar uložila oko 8.000.000 eura koliko iznosi procijenjena vrijednost placa i komunalija, kojih je CFSSI oslobođen. Kao prvi stanari tzv. solidarnih stanova u zgradama u Baru suočeni smo sa brojnim problemima o kojima smo više puta obavijestili investitore i izvođače, ali od svega smo dobili samo nekoliko sastanaka sa sindikalnim liderima i opštinarima i prazna obećanja. Nejasno je zašto su stanovi u zgradama u Baru morali biti pod hipotekom i zašto smo morali biti izloženi dodatnim komplikacijama ako se zna da CFSSI ne investira, već to čini izvođač radova koji se bira na tenderu, u ovom slučaju kompanija Čelebić iz Podgorice, koja je zbog dugova insistirala na zalogu zgrada kao garancije. Postavlja se logično pitanje kako su zgrade kojim gazduje CFSSI zadužene kada su kupci uplaćivali učešćeo d 5 do 15 hiljada eura po stanu, a nije mali broj onih koji su odmah uplaćivali i polovinu ukupne cijene stana. Takođe, želimo da obavijestimo javnost i sve buduće kupce i korisnike da se svakodnevno suočavamo sa kvarovima koji su nam život u novim stanovima otežali i iziskuju velike troškove. Ogorčeni smo odnosom CFSSI i njihovih partnera, koji već mjesecima ne rješavaju probleme već neprijatno odgovaraju na pozive u vezi sa stanovima koje su izgradili, šalju nam bivše sindikalne lidere i upućuju nas razne podizvođače i majstore. Da ovdje nisu čista posla najbolje pokazuje to da Skupština stana-

ra stambenih zgrada CFSSI već tri mjeseca ne može da utvrdi ko su stanari ovih zgrada jer u Opštini Bar i CFSSI ne žele da objave spisak kupaca sindikalnih stanova u Baru. Stanari, ali i odbornici opozicije u lokalnom parlamentu traže objavljivanje spiska kupaca sindikalnih stanova i pitaju nadležne zašto se krije spisak vlasnika stanova zgrada solidarnosti u Baru ako je, kako kažu, raspodjela obavljena u skladu sa propisima. Ovaj podatak nas zanima jer su te tri zgrade, kapaciteta 270 stanova, izgrađene za potrebe ljudi zaposlenih u barskim preduzećima, a ispostavilo se da su ih dobila neka sasvim druga lica, koja su ih dobila direktnom pogodbom sa ljudima iz CFSSI. Zanima nas ko je izvršio raspodjelu jer je Opština Bar uložila 8.000.000 eura, koliko iznosi vrijednost ustupljenog placa CFSSI za izgradnju ovih zgrada i komunalija kojih je Fond oslobođen da bi gradio zgrade za ljude niske platežne moći, koji ne bi mogli kupiti stan na slobodnom tržištu. Vjerujemo da su i ove zgrade zloupotrijebljene u političke svrhe i da stanovi nisu dodijeljeni radnicima u Baru, već su njihovi vlasnici postali sinovi bogatih vlasnika velikih privatnih firmi, lokalnih funkcionera koji imaju kuće i po nekoliko stanova i ljudi bliskih barskim moćnicima. Zanimljivo je da spisak vlasnika stanova ovih zgrada i pored upornog traženja od Fonda nijesu dobili ni upravnici ulaza koje bira Skupština vlasnika. Na ovaj način su upravnici spriječeni da obavljaju dužnost propisanu zakonom (prije svega prikupljanje sredstava za investiciono održavanje, održavanje higijene u zajedničkim prostorijama i slično.) Bez ovog spiska ne mogu da sklope ugovore sa agencijama ili komunalnim preduzećima za investiciono održavanje.

Zgrada Solidarno u Baru

10. aprila 2014. u 87. godini. Sahrana će se obaviti 11. aprila u 15 sati na groblju Slijepač most.

9. aprila 2014. u 58. godini. Sahrana će se obaviti 11. aprila u 13 časova u Izoli, Slovenija.

Mirjana pok. Draga Buzdovan 9. aprila 2014. u 64. godini. Sahrana će se obaviti 11. aprila u 17 časova na gradskom groblju Škaljari.

Bosiljka Goranova Roganović Ističemo da se samo osam mjeseci od useljenja vlasnici stanova se suočavaju sa brojnim problemima i nedostacima u zgradama – stanovima koji su, prilikom otvaranja, promovisani da su rađeni po najsavremenijim evropskim standardima. Radi javnosti i istinitog informisanja navodimo podatke da su u četvrtak, 27.3 2014. godine zbog brojnih nedostaka predstavnike vlasnika na čelu sa Jovanom Stojanovićem primili u Fondu solidarnosti gdje je do-

govoreno da im pošalju pismeno sve primjedbe o nedostacima sa kojima su suočeni vlasnici-stanari. U daljem tekstu kupci barskih stanova su po tačkama naveli nedostatke koji se odnose na nedovršene podrume, neizgrađen potporni zid, ugradnju neadekvatnih bojlera, neraspolaganja toplom vodom, loše dihtovanje vrata na terasama, loše roletne koje su se mnogima pokvarile nakon samo nekoliko dana korišćenja itd.

Optužbe stanara su izmišljotine Predsjednik Odbora direktora Crnogorskog fonda za solidarnu stambenu izgradnju, Danilo Popović, Dnevnim novinama je kazao da su optužbe stanara iz Bara izmišljotine. “Oni nijesu zaslužili te stanove, jer da jesu ne bi tako pričali. To što tvrde nije istina. Radi se o sitnim problemima koji su lako rješivi, jedini veći problem bilo je prokišnjavanje gornjih ploča koje nije sanirano zbog kiše”, rekao je Popović.

On ističe da su sporni stanovi kupljeni po cijeni od 780 eura za kvadratni metar, te da se za tu cijenu nije mogao očekivati veći kvalitet. “Većina stanara je te stanove preprodala za mnogo veću cijenu od one koju su platili za njih, pa se sigurno sada ti novi vlasnici njima žale i traže kvalitetnije uslove. Što se tiče imena vlasnika stanova, ona su javna. Niko se ne može kriti, jer je vlasništvo uvedeno u katastar”, naglasio je Popović. Bo.M.

rođena Simović, 9. aprila 2014. u 82. godini. Sahrana će se obaviti 11. aprila u 15 časova na Novom groblju na Cetinju.

Draga Markova Mugoša rođena Popović, 9. aprila 2014. u 83. godini. Sahrana će se obaviti 11. aprila u 15 časova u Donjoj Gorici.

Miodrag Mio Milenkov Popović 5. aprila 2014. u 34. godini. Sahrana će se obaviti 11. aprila u 14 časova na groblju Nikolj crkve, Golubovci.

Fatima Nana Veskova Jabučanin rođena Selmanović, 9. aprila 2014. u 47. godini. Sahrana je obavljena 10. aprila.

Nevenka Buba Radunović rođena Grgurović, 9. aprila 2014. u 59. godini. Sahrana je obavljena 10. aprila u 15 časova na Novom gradskom groblju u Budvi.

Dr Ljiljana Ljilja Radomirova Jovović

Mještani se dogovorili i sanirali put Prema njihovim riječima akcija je završena za svega nedjelju dana iako je dosta bilo komplikacija. “Zbog terena na ovoj trasi najveći problem nam je prestavljala voda koju smo morali dopremati za betoniranje” pričaju sustaški aktivisti koji nijesu krili zadovoljstvo što su uradili nešto što nije uspjelo nijednom predsjedniku opštine od 1975. godine. “Preostalo nam je samo još da se obratimo saobraćajnoj inspekciji, kako bi se postavila saobraćajna signalizacija kojom bi bilo zabranjeno da ovim putem prolaze kamioni preko 10 tona”, napominju Duraković i Mujić koji zahvaljuju svima koji su dali doprinos da se uradi rekonstrukcija ovog dijela puta koji je nekada bio glavna saobraćajnica od Bara do Podgorice preko Virpazara. Posebnu zahvalnost duguju firmi “Kalamper” sa čijim mikserom je odrađena ova dionica. Put će, kako su kazali naši sagovornici, za teretna vozila biti zatvoren do 17. aprila kako bi se sačuvalo ono što su dugo čekali. A.LJ.

Savo Milovana Bulatović

Stojan Bućko Đorđijev Bubanja

Od SuStaša dO VelembuSa

BAR - Ono što nije uspjelo nijednom predsjedniku opštine Bar od 1975. godine uspjelo je mještanima prigradskih naselja od Sustaša do Velembusa. Oni su u rekordnom roku o svom trošku uradili rekonstrukciju puta Sustaš - Velembusi u dužini od kilometar i po. Veliku podršku imali su od lokalnih autoprevoznika, barska stovarišta i građevinskih firmi, kao i dijaspore ovog kraja. Put koji su prije 39 godina mještani sami asfaltirali, već duži period je bio oštećen, ponajviše tokom probijanja puta za Mikuliće. Stvorena su klizišta, pojavile se duboke rupe, asfalt je bio potonuo, a na pojedinim mjestima asfalta nije ni bilo, tako da je bilo veoma rizično kretanje ovim putem. Mještani su godinama preko Mjesne zajednice tražili pomoć od opštine, ali kako im se nije izašlo u susret, oni su se nedavno sami organizovali. Akciju su pokrenuli mještani ovih prigradskih naselja Mahmut Pupi Duraković i Zaim Mujić.

PREMINULI

Oštećenje puta bez upozorenja

rođena Vukčević, 9. aprila 2014. u 62. godini. Sahrana je obavljena 10. aprila u 15 časova na Novom groblju pod Trebjesom.

Branko Banja Vidakov Latković 9. aprila 2014. u 60. godini u Zrenjaninu. Sahrana je obavljena 10. aprila na Novom groblju u Zrenjaninu u 15 sati.

Ljubo pok. Antuna Knežević oficir JNA, 8. aprila 2014. u 77. godini. Sahrana je obavljena 10. aprila u 16 časova na gradskom groblju u Škaljarima.

Branka pok. Sava Ševaljević rođena Turukalo, 1. aprila 2014. Sahrana je obavljena u krugu uže porodice.

Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.

16 SVIJET

PETAK, 11. 4. 2014. ª FORUM SRBIJA NJEMAČKAº U BEOGRADU

Groblje u Srebrenici

Šreder: EU bez Balkana nije potpuna

PONUDA HOLANDIJE SREBRENIČANIMA

Odšteta porodicama ubijenih po 20.000 € SARAJEVO - Holandsko Ministarstvo odbrane saopštilo je kako je spremno da isplati po 20.000 eura na ime nematerijalne štete Hasanu Nuhanoviću i članovima porodice Mustafić zbog ubistva njihovih najbližih nakon pada Srebrenice 1995. godine, javila je Al Džazira. Oni su prije sedam mjeseci dobili sudski spor protiv Holandije, što je bilo prvi put da je Vlada jedne države proglašena odgovornom za aktivnosti mirovnih snaga u sklopu Ujedinjenih nacija. Porodice na ovakvu vansudsku nagodbu ne pristaju. U holandskom Ministarstvu odbrane navode da “duboko žale zbog onoga što im se dogodilo”. Nadaju se, kažu, da će porodicama “ovo pomoći da se izbore s gubitkom”. Za Hasana Nuhanovića, kojem su ubijeni majka, otac i brat, to nije dovoljno. Priča kako smrt njegove majke nije obuhvaćena

presudom, iako je stradala na isti način, a ponudu Holandije naziva jednostranom. Advokat ga je, kaže, obavijestio da je to ponuda “uzmi ili ostavi”. U holandskom Ministarstvu odbrane navode kako su odluku o visini nematerijačne štete donijeli na osnovu bosanskohercegovačkog zakonodavstva, jer u holandskom ta stavka ne postoji. Novi sudski postupak, koji su protiv Holandije pokrenule majke i udovice žrtava iz Srebrenice, počeo je u ponedjeljak u Hagu. Tužbu na 300 stranica podnijeli su još 2007. godine, a presudu očekuju sredinom jula. U udruženju “Majke enklava Srebrenica i Žepa” očekuju da Holandija preuzme odgovornost za ono što se 1995. dogodilo u Srebrenici, jer, kako smatraju u udruženju, sve je moglo biti izbjegnuto da su holandski vojnici na vrijeme tražili pomoć.

BEOGRAD - Nekadašnji njemački kancelar Gerhard Šreder, koji je na toj funkciji bio u vrijeme NATO agresije na SRJ 1999. godine, prisustvovao je juče prijemu u Legatu Čolaković u Beogradu povodom početka rada Udruženja “Forum Srbija-Nemačka”. Društvo su mu pravili lider SNS-a Aleksandar Vučić i Ružica Đinđić, udovica ubijenog premijera Srbije Zorana Đinđića, kao i brojni političari i predstavnici privrede dvije zemlje koji su u velikom broju prisustvovali prijemu. Šreder, koji je počasni član i počasni gost Udruženja “Forum Srbija-Nemačka”, poručio je na svečanosti da EU bez Balkana nije potpuna, kao i da je realno da Srbija bude članica EU najkasnije 2020. godine. Prije početka prijema bivši njemački kancelar je imao odvojen razgovor sa liderom SNS-a Aleksandrom Vučićem. Novoosnovano udruženje biće fokusirano na perspektive ekonomske i političke saradnje dvije države. Šreder je trenutno predsjeda-

vajući odbora dioničara firme Nord Stream AG, koja je vlasnik Sjevernog toka. Od 2006. godine aktivan je u Rotšild grupi, u svojstvu savjetnika za poslovanje u istočnoj Evropi, Rusiji, Kini, Turskoj. Nedavno je otvoreno upozorio na opasnosti koje vrijebaju u slučaju izolacije ruskog predsjednika Vladimira Putina zbog krize u Ukrajini, nakon čega je pretrpio brojne kritike zapadnih

zvaničnika. Svoj stav prema Rusiji i krimskoj krizi Šreder je povezao i sa bombardovanjem SRJ 1999. godine: “Poslali smo naše avione u Srbiju i zajedno sa NATO bacali bombe na suverenu zemlju, bez rezolucije Savjeta bezbjednosti UN. Zato sam oprezan kad je riječ o upiranju prsta u bilo koga”. Šreder je bio njemački socijalistički kancelar od 1998. do 2005. godine.

RIM - Italijanska ratna mornarica je spasila oko 20.000 ilegalnih imigranata od kada je uspostavljena operacija “Mare nostrum” (Naše more) 18. oktobra prošle godine. “Italija je od 18. oktobra do 10. aprila spasila tačno 18.546 stranaca. Broj se svakim danom povećava, a danas smo otkrili šest novih brodova”, izjavio je juče admiral Đuzepe De Đorđi. Poslije dva stravična brodoloma kod ostrva Lampeduza u oktobru 2013. godine kada je stradalo više od 400 imigranata, Vlada Italije je pokrenula veliku operaciju “Mare nostrum” i angažovala ratne i druge brodove i izviđačke avione kako bi se izbjegle nove tragedije. “Mjesečno trošimo oko devet miliona eura, a sve to finansira ministarstvo odbrane”, rekao je italijanski admiral. Prema njegovim riječima, dnevno je angažovano pet ratnih brodova sa helikopterima, kao i 900 vojnika.

Prema navodima UN, za posljednjih 20 godina u pokušaju da se morem domogne Evrope, stradalo je između 17.000 i 20.000 osoba.

CENTAR ATINE

IZVJEŠTAJ

Auto-bomba za dobrodošlicu Pretjeran uticaj kancelarki Angeli Merkel bankara na EU

ATINA - Automobil bomba eksplodirao je juče pred zoru ispred sjedišta Banke Grčke u centru Atine, izazvavši štetu, ali bez povrijeđenih, javila je policija. Eksplozija se dogodila oko 3.55 po lokalnom vremenu u vozilu parkiranom na trotoaru kod sjedišta centralne banke, koja se nalazi odmah pored kancelarije grčkih međunarodnih kreditora EU, Evropske centralne banke i Međunarodnog monetarnog fonda, navela je policija. U eksploziji koja je odjeknula u cijelom kvartu nije bilo povrijeđenih, a šteta se procjenjuje, dodao je isti izvor. Sat vremena prije detonacije informativni vebsajt i list Efimerida ton Sindakton primio je dva poziva sa upozorenjem da je bomba postavljena ispred kancelarije banke. Prema navodima policije, ukradeno vozilo marke “nisan” bilo je napunjeno sa 75 kilograma eksploziva. U Atinu danas dolazi njemačka kancelarka Angela Mer-

Oko 1.700 lobista u Briselu godišnje potroši 120 miliona eura zastupajući interese banaka i cjelokupne finansijske industrije

Forenzičari na mjestu eksplozije u centru Atine kel, što će biti njena druga posjeta Grčkoj od početka krize u toj zemlji. Napadi u kojima uglavnom nema nastradalih, upereni protiv ekonomskih, instituci-

onalnih i političkih ciljeva česti su u Grčkoj i uglavnom se pripisuju anarhističkom pokretu koji često preuzima odgovornost za takve operacije.

BRISEL - Kako je objavio EU Observer, finansijska industrija godišnje troši 120 miliona eura na lobiranje u centru EU Briselu, gdje njihove interese zagovara čak 1.700 lobista! Udruženje za transparentnost “Korporat Jurop Observatori” (CEO) juče je objavilo izvještaj u kojem analizira “uticaj finansijskog lobija” na rad ključnih institucija Evropske unije u Briselu, a rezultati su vrlo značajni. Čak 700 različitih grupa finansijske industrije djeluje u Briselu, a u njima je zaposleno više od 1.700 lobista. “Takvi rezultati ne treba da iznenade briselske insajdere”, piše EU Observer i navodi kako se broj lobista u Briselu povećao proteklih godina jer su se povećala i ovlašćenja Evropskog parlamenta, kao i zato

jer su se institucije EU zbog krize dosta bavile finansijskim sektorom i njegovim poslovanjem. Šeron Boules, predsjednica Ekonomskog odbora Evropskog parlamenta, podsjeća da su od 2009. donijeta 63 zakona koji regulišu poslovanje finansijskog sektora. Istovremeno, ne treba zaboraviti ni to da je Unija novcem građana spašavala evropske banke u krizi koja se u Evropu prelila sa Vol strita 2009. godine. Boules kaže da je zbog toga njen odbor bio pod značajnim pritiskom finansijskih lobista. Izvještaj CEO-a ističe da su evropski zakonodavci i finansijski sektor “previše bliski” i da su lobisti finansijske industrije jedna od najvećih prepreka efektivne regulacije tog sektora i da imaju prevelik uticaj u institucijama EU.

SVIJET 17

PETAK, 11. 4. 2014. PISMO UPOZORENJA EVROPI

Putin zavrće slavine

pismu proslijeđenom šefovima svih evropskih zemalja koje koriste ruski gas, predsjednik Rusije upozorio je da će ta zemlja biti primorana da smanji ili u potpunosti obustavi isporuku gasa za Evropu zbog toga što Ukrajina ne plaća račune.

MOSKVA, BEOGRAD - Predsjednik Rusije Vladimir Putin uputio je juče pismo liderima evropskih država, uključujući i one u regionu, u kojem prijeti da će ta država biti primorana da prekine isporuku gasa zbog toga što Ukrajina ne plaća račune, kao i da će smanjiti dotok i evopskim državama. U pismu Putin je pozvao evropske lidere na održavanje hitnih konsultacija i izradu konkretnih akcija za stabilizovanje ukrajinske ekonomije. Pismo je poslato na adrese svih država u koje se isporučuje ruski gas preko Ukrajine - Moldavije, Rumunije, Turske, Mađarske, Slovačke, Slovenije, Makedonije, Češke, Poljske, Francuske, Njemačke, Hrvatske, BiH, Grčke, Srbije, Bugarske, Austrije i Italije.

ga, prenijela je djelove onoga što je u njemu pisalo. Prema Putinovim riječima, ukrajinski budžetski deficit raste, uslovi u ukrajinskom valutnom sistemu postaju sve gori i gori, a negativan trgovinski bilans prati ogroman odliv kapitala iz zemlje. Iz tih razloga se, prema ocjeni Putina, ukrajinska privreda očigledno kreće ka bankrotu, zastoju proizvodnje i ogromnoj stopi nezaposlenosti. Putin dalje navodi da EU i Rusija, kao glavni trgovinski partneri Ukrajine, nisu uspjele da započnu realni dijalog i konsultacije o razvoju posrnule ukrajinske ekonomije.

● BIH I SRBIJA BI NAJLOŠIJE

Ruski predsjednik navodi da, umjesto održavanja tih konsultacija, Rusija samo čuje žalbe na cijenu ruskog prirodnog gasa - odnosno cijenu koja je navodno “političke” prirode i zbog čega bi neko sa strane mogao steći utisak da evropski partneri žele da jednostrano okrive Rusiju za posljedice ekonomske krize u Ukrajini. “Od prvog dana postojan j a

PROŠLE

Ovaj dopis smatra se otvorenom prijetnjom i pritiskom na Evropu zbog ukrajinske krize, a koja najavljuje novu gasnu krizu i energetski rat. Rusija je već u posljednjih nekoliko dana udvostručila cijenu za isporučeni gas Ukrajini, a od ranije postoji spor o navodnim dugovanjima. Putin se kao predsjednik države koja je vlasnik “Gasproma” izvoznika ovog energenta obratio direktno liderima i zaprijetio potpunom obustavom. Ranije je agencija Patria izvijestila o studiji Oksforda koja je potvrdila da bi u ovakvom scenariju najteže prošle BiH i Srbija koje nemaju alternativni izvor za gas. Pismo je primio i predsjednik Srbije Tomislav Nikolić,, a agencija Tanjug, koja je imala uvid u nje-

Ukrajine kao nezavisne države, Rusija je podržala stabilnost ukrajinske privrede, snabdijevajući je prirodnim gasom po sniženim cijenama. Samo u protekle četiri godine Rusija je subvencionisala ukrajinsku privredu nudeći joj sniženu cijenu prirodnog gasa, u vrijednosti od 35,4 milijarde dolara. U decembru prošle godine, Rusija je dodijelila Ukrajini kredit od tri milijarde dolara, što je izuzetno značajna suma koja je dodijeljena za održanje stabilnosti i kredibilnosti ukrajinske privrede i očuvanje radnih mesta. Nijedna

durga zemlja nije poslala sličnu pomoć”, stoji u Putinovom pismu evropskim liderima. Osvrnuvši se na evropske partnere, Putin je naveo da, umjesto da ponude Ukrajini realnu podršku, oni samo razgovaraju o deklaraciji o namjerama i nude obećanja iza kojih ne stoje nikakve realne akcije. Kako Putin piše, Evropska unija samo koristi

● PUTIN: UKRAJINI NIKO NIJE POMOGAO SEM RUSIJE

ukrajinsku privredu kao izvor sirovih namirnica, mineralnih sirovina i metala, kao i za prodaju svojih gotovih proizvoda, zbog čega bi se u ukrajinskoj privredi mogao stvoriti trgovinski deficit od preko deset milijardi dolara. “Dug ukrajinskog Naftogasa za isporučeni ruski gas stalno raste, i u takvim uslovima, i u skladu sa ugovorom, Gasprom je primoran da se prebaci na avansno plaćanje gasa, pri čemu će biti isporučen samo onaj obim gasa za koji Ukrajina unaprijed plati”, napisao je Putin i zaključio da je to svakako ekstremna mjera, zbog koje raste rizik od krađe prirodnog gasa koji prolazi preko teritorije Ukrajine do potrošača u EU. Prema riječima ruskog predsjednika, ukrajinski dug za ruski gas iznosio je krajem prošle godine 1,45 milijardi dolara, zatim je u februaru narastao za još 260 miliona, a u martu za još 526, po povlašćenim cijenama od 268,5 dolara za 1.000 kubnih metara gasa. On je naglasio da je obustava isporuke gasa krajnja mjera. Da bi Ukrajina obezbijedila dovoljno gasa da podmiri sopstvene jesenje i zimske potrebe, moraće avansno da uplati pet milijardi dolara.

2,2 milijarde dolara iznosi dug Ukrajine za ruski gas

ISTOK UKRAJINE

Iščekivanje okršaja: demonstranti odbacili ponudu Kijeva Dok se Evropa juče “tresla” od Putinove prijetnje, ukrajinska oklopna vozila i teška artiljerija masovno su se kretale prema “pobunjenom” istoku zemlje, dok su proruski separatisti istovremeno pojačavali barikade, spremajući se za eventualni okršaj sa ukrajinskim snagama bezbjednosti. NATO je juče objavio satelitske snimke ruskih trupa blizu granice sa Ukrajinom. Na fotografijama se vide dve vazduhoplovne baze u koje su smješteni “suhoji” i jurišni helikopteri, kao i baze specijalaca i oklopnih snaga. Prije najavljenog sastanka “četvorke” (Rusija, SAD, EU i Ukrajina) u Že-

nevi, Moskva je zatražila da se precizira agenda tog skupa, o kojem pojedinosti još nisu poznate, ali diplomate EU tvrde da će biti održan sljedeće sedmice, javio je Rojters. U pokušaju da smanji tenzije, vršilac dužnosti ukrajinskog predsjednika Oleksandar Turčinov poručio je pred istek ultimatuma da će proruski separatisti na istoku Ukrajine biti amnestirani ako predaju oružje i napuste zgrade lokalne administracije koje su okupirali. “Garantujemo da sudskih postupaka protiv njih neće biti ako predaju oružje i oslobode zgrade lokalne administracije. Spreman sam

Navodni satelitski snimak koji je objavio NATO na kom se vide ruski avioni na rusko-ukrajinskoj granici

da u tom smislu potpišem dekret”, rekao je juče Turčinov na sjednici parlamenta. Ipak, djeluje da demonstranti u Luganjsku i Donjecku nisu spremni da urade ono što od njih traže kijevske vlasti. Oko 1.700 ljudi juče se okupilo kod zgrade uprave Službe bezbjednosti (SBU) u Luganjsku, koju pod svojom kontrolom drže od nedelje veče. Oni tvrde da se spremaju za odbranu od očekivanog napada ukrajinskih specijalaca. Mnogi od njih nosili su pancirne prsluke i bili naoružani kalašnjikovima, pištoljima i drugim vatrenim oružjem. Slično je bilo i u Donjecku gdje su demonstranti, koji pod svojom kontrolom već danima drže zgradu lokalnog parlamenta, svakog trenutka očekivali da ih napadne policija. Svako malo situacija je prijetila da eskalira, jer su se prenosile lažne informacije da je napad počeo. Na predlog o amnestiji Kijevu su poručili da prvo amnestira sebe. Na ulicama su formirane barikade od guma, bodljikave žice i cigala, uz opremu za odupiranje policiji, a dok najuporniji i dalje zahtjevaju referendum o samo-

Spremaju se za odbranu: proruski demonstrant na barikadama u Donjecku

stalnosti, drugi su počeli da pominju i ekonomske zahtjeve. “Jacenjuk kaže da je naslijedio propalu ekonomiju. Pa zašto onda ne obnavljaš ekonomiju preko leđa oligarha nego si posegnuo u moj džep, na istoku? U džep radnika, srednje klase i penzionera”, kazala je jedna žena učesnica demonstracija. Drugi maskirani demonstrant je dodao: “Ne

slušaju jugoistok Ukrajine. Kažu, ovdje je sve mirno, a nas nazivaju stokom. Mi radimo za Ukrajinu cijelog života. Dosta je. Oni su na kijevskom Majdanu stajali i stajali. A šta su na kraju dobili? - Povećane cijene ljekova i hljeba.” Proruski separatisti juče su očekivali kako će operacija protiv njih simultano krenuti tokom noći u Donjecku i Luganjsku.

18 KULTURA

PETAK, 11. 4. 2014.

FESTIVAL

Čajkovski za kraj A tempa

ART

Koncertom Crnogorskog simfonijskog orkestra pod dirigentskom upravom maestra Grigorija Kraska večeras u 20 sati na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta biće završen festival “A tempo”. Biće izvedene kompozicije: “Koncert za klavir i orkestar br.1 u b-molu” Petra Iljiča Čajkovskog i Simfonija br.3 u Es-duru “Eroika” Ludviga van Betovena. Solističku dionicu u Koncertu P.I. Čajkovskog će tumačiti umjetnik ruskog porijekla, jedan od najangažovanijih pijanista današnjice, Konstatin Lifšic. Konstatin Lifšic je rođen u Krakovu u Poljskoj

Predstava “Njegoš za djecu - kako rastu veliki ljudi” reditelja Petra Pejakovića biće izvedena danas u 12 sati na sceni tivatskog centra za kulturu. Riječ je o kolektivnom autorskom projektu reditelja Petra Pejakovića i glumaca Slaviše Grubiše i Milivoja - Miša Obradovića, koji koristeći se sačuvanim materijalima i anegdotama o Njegoševom odrastanju i metodom govornih i fizičkih improvizacija, propituju značaj djetinjstva i načina odrastanja za ono što zreli ljudi postaju. Ova predstava je nastala u produkciji Kotor Arta i Kotorskog festivala pozorišta za djecu.

1976. Školovao se kod eminentnih profesora u Rusiji, Engleskoj i Italiji. Do osamnaeste godine živio je u Moskvi, a potom se seli u London gdje postaje član Kraljevske muzičke akademije. Ovaj umjetnik priređuje resitale širom svijeta i nastupa kao solista sa orkestrima kao što su: Filharmonija Njujorka, Simfonija Čikaga, Londonski simfonijski orkestar, Nova japanska filharmonija, Moskovska filharmonija, Ruski državni orkestar, Amsterdamska simfonijeta, Filharmonija Floride, Berlinski simfonijski orkestar, Sankt Peterburška filharmonija.

ª Svijetla pozorniceº na Cetinju Film “Svijetla pozornice” Čarlija Čaplina biće prikazan večeras u 20 sati u Kraljevskom pozorištu “Zetski dom” na Cetinju. Bio je američki filmski glumac, režiser, producent i kompozitor, jedan od najvećih komičara svih vremena. Njegove komedije bile su mješavina vodvilja, pantomime, improvizacije i cirkusa, a likovi koje je igrao – hiperaktivni klovnovi koji žive u svojim haotičnim svjetovima, gdje opšta logika ne važi, puni gegova i ne baš prijatnih iznenađenja. Oni nose vrećaste pantalone, polucilindar i nekoliko brojeva veće cipele. Ulaz za projekciju je slobodan.

Publika kao tijelo performansa Svjetski poznata umjetnica Marina Abramović ponovo na sceni “Nothing. There is nothing”, naziv je novog perforamansa crnogorske umjetnice Marine Abramović koji će biti izveden u prestižnoj londonskoj galeriji “Serpentine” ovoga ljeta. Performans je najavljen kao njen najambicionzniji do sada, a za javnost će biti otvoren 65 dana, šest dana u nedjelji, osam sati na dan. Performans počinje 11. juna i trajaće do 25. avgusta. Po ulasku u galerijski prostor posjetioci će morati da ostave svoje jakne, torbe, elektronsku opremu, satove i kamere, sve što ih može odvojiti od “stvarnosti postojećeg trenutka”.

Marina Abramović će sa sobom nositi nekoliko, kako ističu iz galerije, “vrlo standardnih i uobičajenih objekata” pomoću kojih će dolaziti u kontakt s publikom. Pravo “tijelo performansa” biće sama publika, ogoljena od stvari i veza, prisiljena da bude u prostoriji s umjetnicom bez planova ili pretpostavki. “Ne postoji neki pripremni rad za performans. To sam jednostavno ja. A publika je moj živi materijal za oblikovanje. Biće to nešto najradikalnije i najčistije što sam uradila do sada”, rekla je za BBC. Performans je na neki način nastavak rada “The Artist is Present”

TURNEJA

Miris istoka u džez varijanti Grupe Backyard Jazz Ensemble imaće turneju po Crnoj Gori u okviru manifestacije Mjesec poštovanja džeza u Crnoj Gori – JAM 2014 – koja se ove godine održava pod motom Susret Istoka i džeza/East Meets Jazz. Njemački bend prvo će nastupiti u Tivtu 13. aprila, dan kasnije na Cetinju, a turneju će završiti u Podgorici. U svim gradovima biće održane i muzičke radionice. Backyard Jazz Ensemble ma-

nja je verzija originalnog projekta Backyard Jazz Orchestra kojeg su osnovali njemački džez umjetnici, pijanista i kompozitor Stefan Šulc, dobitnik džez nagrade WDR i saksofonista i kompozitor Peter Ehvald (Peter Ehwald). Njihovu ideju podržao je Institut Gete, tako da su dugogodišnji muzički partneri Stefan i Peter, kolege sa studija u Kelnu i Njujorku, te iz grupa “Schulzing” i “Oktoposse”, dobili priliku da kroz

PROJEKAT

Kinezi vraćaju Valtera u Sarajevo Partizanski ilegalac po kojem je 1972. godine snimljen kultni ratni film “Valter brani Sarajevo” ponovo će dospjeti na filmska platna, možda već iduće godine, u rimejku koji će finansirati Kinezi saopštili su bosanski, hrvatski i kineski predstavnici uključeni u cijeli projekat. “Ja sam u Sarajevu tek drugi put, ali ovaj je grad u mom srcu već 40 godina”, kazao je novinarima direktor China Star Media Bing Xiang. Kao i stotine miliona Kineza Xiang je 70-ih godina gledao “Valtera” i taj je film na njega ostavio dubok utisak, što

ga je navelo da bude u projektu rimejka. “U Kini živi milijardu i 300 miliona ljudi. Barem pola njih gledala je film ‘Valter brani Sarajevo’ “, kazao je Xiang dodajući kako je prikazivanje tog filma u Kini bio veliki događaj. Velimir Bata Živojinović koji tumači naslovnu ulogu u filmu Hajrudina Krvavca, bio je najpopularnija ličnost u Kini. Kinezi su se samo uključili u projekat kojega je još 2008. godine inicirao hrvatski “Jadran film” zajedno s Filmskim centrom iz Sarajeva. Direktor “Jadran filma” Vinko Grubišić ka-

koji je izveden u njujorškom Muzeju moderne umjetnosti (MOMA). Događaj u “Serpentine” galeriji najavljen je kao prvi monumentalni performans u pomjeranju granica i fizičkog i mentalnog od onog koji se odigrao u njujorškom Muzeju moderne umjetnosti i njenog poziva posjetiocima da sjede u tišini i gledaju je pravo u oči. “Nema formule. Samo umjetnik, publika i nekoliko jednostavnih rekvizita u praznom, bijelom prostoru galerije. Marina zahtjeva vaše prisustvo, takođe i mi”, naveli su u saopštenju čelnici galerije “Serpentine”.

zao je kako postoji cijeli niz razloga za takav poduhvat. “Motivi su bili višestruki - da vratimo bosanskohercegovačku kinematografiju ali i ‘Jadran film’ na velika vrata u svjetsku kinematografiju”, kaže Grubišić, istučući kako na kraju rezultat ispao i bolji od očekivanog jer se saradnjom sa kineskim partnerima ušlo na “najveću moguću pozornicu”. Za Grubišića je sve ovo zapravo povratak korijenima “Jadran filma”. “Mi moramo svoje ideje, svoje projekte i svoje ‘robne marke’ plasirati na svjetsko tržište”, kaže Grubišić.

Adi Bakrač, direktor Filmskog centra Sarajevo nije želio da otkrije ime kandidata za “novog Valtera” ističući kako je odabir glumaca kao i drugog osoblja još u toku. Izvjesno je samo da će glumci biti iz BiH kao i da će reditelj novog filma biti Kinez, ali i da će China Star Media i Hong Kong Satellite TV u cijeli projekt uložiti najmanje sedam miliona eura. Zajednički je cilj, kako ističe Bakrač, u realizaciji rimejka ostati što bliži osnovnoj formi i klasičnoj dramaturgiji filma iz 1972. godine.

projekat “Backyard Jazz Orchestra” ostvare svoj umjetnički cilj, koji teži otkrivanju bogate muzičke tradicije istočno-evropskih zemalja i zemalja Balkana i njihove primjene u savremenoj džez muzici. Da bi se bolje upoznali sa kulturom zemalja koje su bile u njiihovom umjetničkom fokusu, mladi umjetnici su u nekoliko navrata putovali po zemljama Jugoistočne Evrope i upijali zvuke i ritmove tog regiona.

KULTURA 19

PETAK, 11. 4. 2014. GALERIJA MOST

Galerija je danas kultno mjesto na koje sam ponosan: Branko Kovačević

Tošković je sam došao na vrata galerije

Predstava “Sedam dana” Gradskog pozorišta, biće večeras izvedena u 20 sati u sali Dodest u KIC-u “Budo Tomović”. Režiju potpisuje Alisa Stojanović prema tekstu hrvatske i evropske spisateljice Tene Štivičić. U predstavi igraju: Maja Šarenac, Dubravka Drakić, Pavle Ilić, Ivana Mrvaljević, Dejan Đonović i Ivona Čović. Scenografiju je uradio Darko Nedeljković, uz asistenciju Smiljke Šeparović, kostime Jelisaveta Tatić – Čuturilo, a muziku potpisuje Ivan Brkljačić. Lektor na predstavi je Dubravka Drakić, asistent reditelja Senad Šahmanović, a izvršni producent Ana Medigović.

Jelena Boljević

rijateljstvo sa slikarima, interesovanje za umjetnost i ogromni entuzijazam bili su neophodni da Branko Kovačević osnuje i sa uspjehom vodi galeriju “Most” koja danas slavi 20. rođendan. Tokom dvije decenije mnogo je prepreka trebalo preći da bi galerija “Most” uopšte opstala, kaže u razgovoru za DN Branko Kovačević.

nešto od čega bi mu se novac vraćao. “Za sve postoji jedna velika ljubav, a to je bila i moja želja i ljubav. Svakodnevno druženje sa umjetnicima, izložbe, sve to je ispunjavalo moje srce. To je ona najljepša strana ovog posla. Možda neko ne razumije ali ti događaji, izložbe, susreti sa umjetnicima, to je moj najveći kapital”, bio bi Kovačevićev odgovor. Dvije decenije rada pratilo je mnoštvo zanimljivih dešavanja, anegdota i prijateljstava za pamćenje. Među njima je i susret sa jednim od najznačajnijih crnogorskih umjetnika Urošem Toškovićem. “On je tek stigao iz Pariza, bilo je to 1995. godine. Došao je na vrata galerije noseći nešto pod miškom. Ustao sam da vidim ko je to i tada prvi put u životu vidio legendarnog Uroša Toškovića. To što je nosio bili su radovi na temu Gorskog vijenca. Pružio mi je te radove i rekao: ‘Evo ti ovo. Neću niđe drugo da ih izlažem nego kod tebe’. Sam Bog ga je doveo na moja vrata, pomislio sam tada”. U izlagačkom prostoru galerije “Most” organizovano je do sada više od 300 izložbi, priređeno mnoštvo kulturnih sadržaja koji su po svom značaju prevazilazili okvire grada. Generacije crnogorskih umjetnika, od doajena, pa do najmlađih, neafirmisanih stvaralaca rado su se odazivali galeriji i izlagali ovdje svoje radove. Koncept je bio takav da su organizovane izložbe priznatih slikara, ali je “Most” otvarao vrata i diplomcima cetinjske akademije. I ne samo

SJEćAnJE

Rid je simbol Njujorka Slavna pjevačica Pati Smit u nedavnom intervjuu otkrila je detalje posljednjeg susreta sa Luom Ridom i još jednom odala priznanje rokenrol legendi, za koga je rekla da je “simbol Njujorka”.”Bila sam na moru taj dan, a kćerka me je nazvala i rekla mi vijest. Stajala sam pored okeana i odmah pomislila o riječima koje je napisao u pjesmi “Heroin” - I wish I was on a clipper ship”, rekla je 68-godišnja umjetnica. “Zamišljala sam Lua na brodu koji se uzdiže u nebo. Bilo je veoma potresno izgubiti ga. On je bio Njujork. Ja nisam Njujorčanka, ali on, njegova muzika, njegov lik, prisutnost... Vidjela sam njega i ženu na ulici nekoliko dana prije njegove smrti i vidjelo se da je jako bolestan, ali bio je

pun ljubavi i moji posljednji trenuci sa njim su bili veoma lijepi”, dodala je. Lu Rid rođen je u Bruklinu 1942, a veći dio djetinjstva proveo je na Long Ajlendu. Najpoznatiji je po svom radu tokom šezdesetih godina XX vijeka, kada je bio gitarista, pjevač i tekstopisac grupe Velvet Underground, poslije čijeg je raspada 1970. nastavio solo karijeru. Njegovi najveći hitovi su “Walk on the Wild Side”, “Rock and Roll Heart”, “Perfect Day”, “Satellite of Love”, “Men of Good Fortune”, “Vicious” i drugi. Posljednji solo album objavio je 2007. Umro je u 72. godini od bolesti jetre u svom domu u kojem je živio sa trećom suprugom, muzičarkom Lori Anderson.

njima, organizovane su izložbe učenika srednje likovne škole, prezentovana djela amaterskih slikara. “Bilo je to zlatno doba galerije. Organizovali smo po tri izložbe mjesečno. Puno umjetnika je željelo da izlaže u našoj galeriji, nije bilo potrebno da mi pozivamo, umjetnici su nam se sami javljali”, prisjeća se Kovačević. Nije “Most” okupljao jedino likovnjake, bio je to i podijum za mlade muzičare. Ovdje su nastupali sada proslavljeni crnogorski umjetnici kao što su Miloš Karadaglić, Roman

Simović. Galerija je, podsjetimo, bila i inicijator osnivanja manifestacije “Viluško kulturno ljeto”, gdje je realizovano 18. likovnih kolonija, a postojala je i bogata izdavačka djelatnost. Uslovi tržišta su sada takvi da se podgorička galerija bori za opstanak. Kovačević ne gubi nadu i ističe da su do sada nailazili na razumijevanje gradskih vlasti i slikama plaćali zakupninu. Nada se da će i ova kriza proći i da galeriji “Most” predstoji lijepa budućnost, a da će započetu misiju sa uspjehom nastaviti sin Milorad Beki Kovačević.

Umjetnički krug Izložba slika i skulptura biće otvorena večeras u 19. sati povodom proslave 20. godišnjice postojanja i rada galerije “Most”. Postavku čine radovi 18 podgoričkih slikara i vajara. Tako ova izložba, u simboličkom smislu, zatvara jedan krug djelovanja galerije “Most”, jer prikazuje djela umjetni-

ka čijom prezentacijom je i započela svoj rad prije 20 godina. Tri dana kasnije, u sklopu obilježavanja jubileja galerije, biće prikazan film crnogorskog reditelja Gojka Berkuljana “Gorko Berkuljan - portret”. Projekcija je najavljena za 14. april u 19 sati.

Egipatski sarkofag u Izraelu Izraelski arheolozi iskopali su jedan rijedak sarkofag sa reljefom uskog lica i prstenom sa skarabejem na kojem je ime egipatskog faraona Setija Prvog. Smatraju da je u sarkofagu najvjerovatnije sahranjen lokalni zvaničnik u službi Egipta koji je u to vrijeme vladao teritorijom današnjeg Izraela. “Ovo je stvarno lijepo lice, veoma mirno”, rekao je jedan izraelski egiptolog i dodao da tek treba utvrditi starost sarkofaga, prvog nadjenog u Izraelu za 50 godina. U okviru analize terena pred izgradnju kanala za gasovod, arheolozi su ove zime kopali kod Nazareta, gdje veruju da je veliko staro groblje, i tu našli sarkofag, a očekuju da će ih naći još. Poklopac glinenog sarkofaga je polomljen, ali je lice na reljefu poklopca ostalo skoro netaknuto.

● FOTO PRIČA

MrvIcA oDuŠevIo PuBlIKu PoDGorIcA Hrvatski pijanista svjetske reputacije Maksim Mrvica nastupio je na festivalu A tempo, na velikoj sceni crnogorskog narodnog pozorišta i oduševio prisutnu publiku izvedbom i popularnim repertoarom. Za njegov koncert vladalo je izuzetno interesovanje i mnogi su ostali bez karata. Albumi ovog umjetnika prodati su u preko dva miliona primjeraka u više od 57 zemalja (sa zlatnim i platinastim tiražom u Maleziji, Kini, Indoneziji, Tajvanu).

Foto: Dalibor Ševaljević

Sve je, zapravo, počelo prije više od dvadeset godina kada je Branko Kovačević priredio prvu izložbu djela svojih prijatelja umjetnika u Biljardi. Izložba je lijepo odjeknula, pa je organizovao i drugu u Plavom dvorcu 1992. godine. A kada je i ta uspješno prošla bio je siguran da je osnivanje umjetničke galerije njegov životni zadatak. “Kada sam počinjao bio sam svjestan da neće biti ni lako, ni jednostavno. Ali, bio sam mlađi i vođen jakom željom da napravim galeriju. Imao sam veliku podršku Savjeta galerije u kom su bili eminentni likovni stručnjaci i uz njihovu pomoć stvoreno je jedno kultno mjesto na koje sam ponosan”, kaže Branko Kovačević. Dodaje da je svih ovih godina često odgovarao na pitanje odakle mu hrabrost da na malom tržištu kakvo je naše počne galerijski posao. Danas se, priznaje, ne bi usudio na tako nešto. Iako zvuči nelogično da je ambijent za pokretanje privatne galerije bio bolji u vrijeme devedesetih, Kovačević objašnjava da je poslovanje tada bilo stabilnije. “Mi smo prvi počeli da radimo savremenu opremu slika i to nas je držalo u finansijskoj sigurnosti. Od toga smo finansirali izložbe, to je bila naša podloga da se bavimo kulturom. Sada je teško vrijeme i za radionicu, jedva da možemo da podmirimo osnovne troškove. Ljudi sve manje kupuju slike”, ističe Kovačević. A kaže da je često nailazio na čuđenje ljudi što ulaže u kulturu umjesto u

“Sedam dana” u KIC-u

Na osnovu člana 172 Zakona o osiguranju („Sl. list RCG“ br. 78/06 i 19/07 i „Sl. list RCG“ br.45/12 i 6/13) Akcionarsko društvo za osiguranje Sava Montenegro Podgorica, objavljuje Rezime revidiranog finansijskog izvještaja za 2013. godinu I OPŠTE INFORMACIJE Društvo je osnovano 30. septembra 1999. godine i nakon nekoliko vIasničkih transformacija i promjena od 2009. godine posluje pod nazivom Akcionarsko društvo za osiguranje Sava Montenegro, Podgorica (u daljem tekstu: „Društvo“). Navedena promjena naziva je registrovana u Centralnom registru Privrednog suda u Podgorici, 10. aprila 2009. godine Rješenjem broj 4-0004670/044. Od maja 2008. Godine, Društvo je u 100% vlasništvu Pozavarovalnica Sava, d.d. Ljubljana iz Slovenije. Osnovnu djelatnost društva predstavljaju poslovi obaveznih osiguranja, kombinovanog osiguranja motornih vozila, imovinskih osiguranja, nezgode i drugih vrsta neživotnih osiguranja. Društvo pored poslova neživotnih osiguranja obavlja i poslove saosiguranja, kao i druge poslove neposredno povezane sa poslovima osiguranja. Agencija za nadzor osiguranja je 2. aprila 2008. godine donijela Rješenje broj 304-1/08 kojim se Društvu izdaje dozvola za rad za obavljanje poslova svih vrsta neživotnih osiguranja, propisanih Članom 10 Zakona o osiguranju („Službeni list RCG“, br. 78/06 i 19/07). U sastavu Društva, kao njegovi organizacioni djelovi, funkcionišu 2 filijale sa sjedištem u Podgorici i 19 poslovnica na teritoriji Crne Gore sa sjedištem u Podgorici, Nikšiću, Cetinju, Danilovgradu, Beranama, Bijelom Polju, Pljevljima, Kolašinu, Mojkovcu, Rožajama, Herceg Novom, Kotoru, Tivtu, Budvi, Baru, i Ulcinju. Na osnovu Odluke Odbora direktora Akcionarsko društvo za osiguranje Sava Montenegro, Podgorica je u septembru 2010. godine osnovalo Društvo sa ograničenom odgovornošću Sava Car, Podgorica, čija je pretežna djelatnost tehničko ispitivanje i analiza. Registracija je sprovedena u Centralnom registru Privrednog suda u Podgorici pod registarskim brojem 5-0588809/001. Sjedište Društva je u Podgorici, P.C. Kruševac, Rimski trg 70. Na dan 31. decembra 2013. godine Društvo ima 152 zaposlenih, od čega je preko Agencije za privremeno ustupanje zaposlenih angažovano 32 zaposlena radnika. Članovi Odbora direktora na dan 31.12.2013. godine su: Milan Viršek, predsjednik Jošt Dolničar, član Edita Rituper, član Nebojša Šćekić je izvršni direktor i sekretar Društva Naziv i adresa: Sava Montenegro AD Podgorica Rimski trg br. 70, PC Kruševac Tel/fax:+382(0)20 234 008, Call center:+382 (0) 20 403 020 www.sava.co.me, info@sava.co.me

II IZVJEŠTAJ NEZAVISNOG REVIZORA Izvršili smo reviziju finansijskih izvještaja Akcionarskog društva za osiguranje Sava Montenegro, Podgorica (u daljem tekstu: „Društvo“), koji obuhvataju bilans stanja na dan 31. decembra 2013. godine, bilans uspjeha, izvještaj o promjenama na kapitalu i izvjestaj o novčanim tokovima za godinu koja se završila na taj dan, kao i pregled značajnih čajnih računovodstvenih čunovodstvenih unovodstvenih politika i ostalih napomena uz finansijske izvještaje. Odgovornost rukovodstva za finansijske izvještaje Rukovodstvo Društva je odgovorno za pripremu i objektivno prikazivanje ovih finansijskih izvještaja u skladu sa Zakonom o računovodstvu čunovodstvu unovodstvu i reviziji Crne Gore i propisima Agencije za nadzor osiguranja koji regulišu finansijsko izvještavanje društava za

osiguranje, kao i za interne kontrole koje rukovodstvo smatra neophodnim da omoguće pripremu finansijskih izvještaja koji ne sadrže že e materijalno značajne čajne ajne pogrešne šne ne iskaze, nastale usljed prevare iii greške. Odgovornost revizora Naša je odgovornost da izrazimo mišljenje o finansijskim izvještajima, na osnovu revizije koju smo izvršili. Reviziju smo izvršili u skladu sa Međunarodnim standardima revizije. Ovi standardi nalažu da se pridržavamo etičkih normi i da reviziju planiramo i izvršimo na način koji omogućava da se, u razumnoj mjeri, uvjerimo da finansijski izvještaji ne sadrže materijalno značajne pogrešne iskaze. Revizija obuhvata sprovođenje procedura u cilju prikupljanja revizorskih dokaza o iznosima i objelodanjivanjima u finansijskim izvještajima. lzbor revizorskih procedura zavisi od procjene revizora pri čemu se uzima u obzir i ocjena rizika da Ii finansijski izvještaji sadrže materijalno značajne pogrešne iskaze nastale usljed prevare iii greške. Vršeći procjenu takvog rizika, revizor razmatra i interne kontrole bitne za pripremu i objektivno prikazivanje finansijskih izvještaja pravnog lica, u cilju kreiranja odgovarajućih revizorskih procedura u skladu sa okolnostima, ali ne i u cilju izražavanja mišljenja o efikasnosti internih kontrola Društva. Revizija takođe uključuje ocjenu opravdanosti primjene odgovarajućih računovodstvenih politika i računovodstvenih procjena izvršenih od strane rukovodstva, kao i ocjenu opšte prezentacije finansijskih izvještaja. Smatramo da su revizorski dokazi koje smo prikupili dovoljni i odgovarajući da obezbijede osnovu za izražavanje našeg mišljenja. Mišljenje Po našem mišljenju, finansijski izvještaji prikazuju objektivno i istinito finansijsko stanje Društva na dan 31. decembra 2013. godine i rezultate njegovog poslovanja i novčane tokove za godinu koja se završila na taj dan, u skladu sa Zakonom o računovodstvu čunovodstvu i reviziji Crne Gore i propisima Agencije za nadzor osiguranja koji regulišu finansijsko izvještavanje društava za osiguranje. Ostala pitanja Prikazani finansijski izvještaji štaji taji predstavljaju pojedinačne čne ne finansifinansijske izvještaje Društva. Konsolidovani finansijski izvještaji Grupe čija ija je matična čna na kompanija Društvo štvo tvo i koji prikazuju ukupan finansifinansijski položaj Grupe na dan 31. decembra 2013. godine biće izdati na kasniji datum. Finansijski izvještaji štaji taji Društva štva tva za godinu koja se završila šila 31. decembra 2012. godine su bili predmetrevizije drugog revizora koji je izrazio mišljenje bez rezerve u svom izvještaju od 12. marta 2013. godine. Podgorica, 25. mart 2014. godine Ernst & Young Montenegro d.o.o. Podgorica, Crna Gora

III FINANSIJSKI IZVJEŠTAJI ZA 2013. GODINU (Iznos u EUR) I POSLOVNI PRIHODI (1+2) 1. Prihodi od premije osiguranja i saosiguranja 1.1 Obračunate bruto premije osiguranja i saosiguranja 1.2 Smanjenje za udio reosiguranja u premijama osiguranja i za udjele retrocesionara u premijama osiguranja 1.3 Promjene bruto prenosnih premija (+/-) 2. Neto prihodi od ostalih usluga II POSLOVNI RASHODI 1. Rashodi naknada šteta 1.1 Obračunate bruto naknade šteta sa pratećim troškovima 1.2 Umanjenje za prihode ostvarene iz bruto regresnih potraživanja 1.3 Umanjenje za udio saosiguravača, reosiguravača i retrocesionara u naknadama šteta 1.4. Promjene na rezervisanjima za štete 2. Promjene ostalih neto tehničkih rezervisanja 3. Ostali troškovi, doprinosi i rezervisanja

Tekuća 2013. godina

Prethodna 2012. godina

10.056.007 9.537.572 11.156.214

10.245.674 9.755.552 10.875.443

(1.324.002) (294.640) 518.435 4.847.332 3.924.613 4.341.529 (320.474)

(1.202.719) 82.828 490.122 5.710.932 4.610.585 4.671.662 (218.011)

(198.132) 101.690

(348.297) 505.231

AKTIVA Stalna imovina Nematerijalna imovina Nekretnine, postrojenja i oprema za neposredno obavljanje djelatnosti osiguranja

7.975.974 130.470

9.078.535 185.231

1.149.664

1.472.990

6.695.840 562.656

7.420.314 433.669

329.685 5.803.499

334.301 6.652.344

Obrtna imovina Kratkoročna potraživanja Kratkoročna finansijska ulaganja Gotovinska sredstva Udio reosiguravača u tehničkim rezervama Aktivna vremenska razgraničenja Odložena poreska sredstva

15.680.357 3.459.122 10.069.781 188.640 638.729 1.323.357 728

14.933.660 3.145.988 9.496.998 144.403 810.305 1.335.966 -

23.656.331

24.012.195

5.043.787 4.033.303 (351) 1.010.835

4.787.716 4.033.303 1.248 1 753.164

Rezervisanja Bruto tehničke rezerve Ostala rezervisanja

15.169.503 14.973.134 196.369

15.219.705 14.748.381 471.324

Kratkoročne obaveze

602.686

3.898.745

2.523.220 2.500.125 23.095

25.758 1.562 24.196

317.135

80.271

23.656.331

24.012.195

Dugoročna finansijska ulaganja Investicione nekretnine Dugoročna finansijska ulaganja u grupu društava, pridružena i zajednički kontrolisana društva Dugoročni finansijska ulaganja kapitala i tehničkih rezervi

922.719

1.100.347

Ukupna aktiva

III DOBITAK - BRUTO POSLOVNI REZULTAT (I-II)

5.208.675

4.534.742

IV TOŠKOVI SPROVOĐENJA OSIGURANJA (1+2+3+4+5+6+7+8) 1. Troškovi sticanja osiguranja 2. Promjene u razgraničenim troškovima sticanja osiguranja 3. Amortizacija 4. Troškovi rada 5. Ostali operativni troškovi (matrijalni i ostali troškovi usluga) 6. Umanjenje za prihode od provizije reosiguranja

4.755.569 2.641.270 8.528 247.949 983.241 1.109.125 (234.544)

4.701.955 2.706.082 (125.279) 274.806 1.016.107 1.041.137 (210.898)

PASIVA Osnovni kapital Akcijski kapital – obične akcije Revalorizacione rezerve Prenesena i neraspoređena dobit Neraspoređena dobit tekuće godine

V NETO FINANSIJSKI REZULTAT od ulaganja sredstava tehničkih rezervi (1-2) 1. Prihodi od ulaganja sredstava tehničkih rezervi i matematičke rezerve 2. Rashodi od ulaganja sredstava tehničkih rezervi i matematičke rezerve VI NETO FINANSIJSKI REZULTAT od ulaganja koja se ne finansiraju iz sredstava tehničkih rezervi (1-2) 1. Prihodi od ulaganja koja se ne finansiraju iz sredstava tehničkih rezervi 2. Rashodi od ulaganja koja se ne finansiraju iz sredstava tehničkih rezervi VII DOBITAK PRIJE OPOREZIVANJA (III-IV+V+VI) VIII POREZ NA DOBIT

704.373 976.981 (272.608)

831.898 970.745 (138.847)

(147.633) 87.533 (235.166) 1.009.846 989

85.985 86.928 (943) 750.670 2.494

IX NETO DOBIT ZA POSLOVNU GODINU (+/-)

1.010.835

753.164

X RASPODJELA NETO DOBITI XI ZARADA PO AKCIJI (Iznos u EUR)

52.10

38.82

31.12.2013.

31.12.2012.

Dugoročne obaveze iz finansiranja i poslovanja Ostale dugoročne obaveze i dugoročni kredit Odložene poreske obaveze Pasivna vremenska razgraničenja Ukupna pasiva

Ovi finansijski izvještaji usvojeni su Odlukom Odbora direktora Akcionarskog društva za osiguranje Sava Montenegro A.D., Podgorica br.004-187/2 od 31. januara 2014. godine. Potpisano u ime Akcionarskog društva za osiguranje Sava Montenegro A.D., Podgorica

22 ZABAVA

PETAK, 11. 4. 2014.

SAJAM MATURA U BAZARU

Sve za najluđu noć Tržni centar “Bazar” organizuje 1. Sajam matura predstojećeg vikenda, 12. i 13. aprila. Prema riječima PR-a Mie Radunović manifestacija će omogućiti maturantima i polumaturantima da se na jednom mjestu upoznaju sa širokom ponudom svega što je neophodno za pripremu za važnu noć - matursko, odnosno polumatursko veče. Osim ponude svečanih haljina, odijela, obuće, u okviru manifestacije će biti predstavljeni saloni ljepote, frizersko-kozmetički saloni, šminkeri, fotografi, nakit. Na sajmu će od izlagača učestvovati: Lucciano, 7 Camicie, Sherri Hill, Valentini Spose, Ek-

skluzivne haljine, Salon ljepote Spes, Unikatni nakit Ema, Promo Montenegro, Fashion Cattaro, Glam by Kenan, Modni detalji, Tija Art nakit, Beauty Room, BM nakit, Paradiso i dizajnereke Biljana Mihaljević i Milena Đurđić. Organizatori ističu da će sve zainteresovane djevojke i muškarci moći da isprobaju haljine i odijela u odvojenom dijelu na sajmu, fotografišu se u njima i tako pronađu ono što im najbolje pristaje. Na raspolaganju će im biti i timovi frizera i kozmetičara koji će im dati praktične savjete i pomoći prilikom odabira adekvatne šminke i frizure. Fi.J.

ŠTA SE STVARNO DOGODILO 1994.

KARATE BLUZ

Stiven Sigal svira u Beogradu “Arena Beograd” čestita rođendan legendi akcionih filmova Stivenu Sigalu i obećava da će mu veliku rođendansku žurku napraviti kada dođe u Beograd. Ovim putem i zvanično je potvrđeno je da će Stiven Sigal sa bluz bendom nastupiti u “Sava centru” 24. juna, prenose srpski mediji. Ljubav prema bluz muzici Sigal njeguje od djetinjstva, a mnogi bi se iznenadili činjenicom da se muzikom bavi mnogo duže nego glumom. Prvu gitaru dobio je u 12. godini i od tada bez prestanka svira bluz. Sviranje je usavršavao godinama, a

ljubav prema muziciranju je dijelio i svirajući sa najuticajnijim bluz legendama, među kojima su BB King, Bo Diddley, John Lee Hoker, Clarence Gatemouth Brown i dr. Ovaj nosilac crnog pojasa sedmi dan i aikido majstor objavio je prvi album “Songs from the Crystal Cave” 2005. godine kombinujući bluz, pop, džez i rege, na kome je usnu harmoniku svirao Stivi Vonder. Album je bio među najprodavanijima na evropskom tržištu. U narednom “Mojo Priest” iz 2007. ostao je vjeran bluzu, a kritičari ga progla-

šavaju jednim od najboljih bluz albuma te godine, u kojem se u punom svijetlu iskazuje Sigalovo sviračko umijeće. Njegov urođeni talenat i posvećenost bluzu očigledni su u muzici koju piše i svira. Čak je i legendarni BB King rekao: “Stiven je sjajan gitarista”. Malo kome je poznato da Sigal posjeduje i jednu od najvećih kolekcija bluz gitara na svijetu. Trenutno radi na trećem albumu. Ulaznice za koncert Stivena Sigala i njegovog bluz benda biće uskoro u prodaji. Organizator koncerta je “Arena Beograd”.

Izašao trejler za film o Kobejnu Legendarni muzičar Kurt Kobejn, oduzeo je sebi život 1994. godine pucnjem iz puške, međutim u dokumentarnom filmu “Soaked in bleach”, privatni detektiv kojeg je Kortni Lov unajmila da pronađe njenog supruga, iznio je dokaze da je upravo ona krivac za smrt muzičara. Detektiv u filmu iznosi svoja snimanja i dokaze, kojima tvrdi da je upravo Kortni ubila Kurta. Tokom trajanja dokumentarca mogu se vidjeti razna svjedočenja sudskih vještaka i detektiva, koji tvrde da

je nerazumno da se čovjek ubije nakon unosa heroina. Prema glavnoj teoriji u filmu, Kortni je ubila svog muža jer su bili pred razvodom, te bi ona izgubila čitavo bogatstvo. Kao jedan od najvećih propusta koji je policija tada napravila je taj, što su dopustili da se tijelo rokera kremira nakon samo šest dana, a tek 30 dana nakon toga su krenuli sa uzimanjem otisaka prstiju sa puške kojom je pucano. Još se ne zna kada će i premijerno biti prikazan ovaj dokumentarac.

ZABAVA 23

PETAK, 11. 4. 2014. RAZGOVOR UZ KAFU

Žene će u mojim modelima blistati kao pravi dijamanti Marija Ivanović, foto: Mirko Savović

uća kafe i čaja bila je odličan domaćin za razgovor sa crnogorskom dizajnerkom Nadom Koljenšić, sa kojom smo u opuštenoj atmosferi, uz “kopa” kafu, razgovarali o novoj kolekciji koju će predstaviti na predstojećoj manifestaciji Montenegro Fashion Week.

Sa modnom dizajnerkom Nadom Koljenšić sastali smo se u kafe-radnji “Kuća kafe i čaja” u Ulici Ivana Vujoševića u Podgorici, gdje nas je dočekalo ljubazno osoblje i miris kafe, koji natjera svakog namjernika da makar na sekund zastane pored ove radnje-kafea. Kako nam je otkrila, Nada je čest posjetilac ovog neobičnog mjesta, jer je obožavalac i redovan konzument kafe i čaja. Dizajnerka, koja ulazi u završnicu pripreme kolekcije koju će prikazati uskoro, kaže da joj dan počinje “kopa” kafom. “Zbog navike i jutarnjeg rituala ispijanja kafa, u ovom prelijepom ambijentu sam se osjećala kao kod kuće. Tokom dana pijem otprilike tri kafe, tako da bi se moglo reći da sam pravi ljubitelj ovog napitka”, kaže ona i dodaje da isto tako voli i čajeve, naročito u zimskim mjesecima. Nada nam je pritom otkrila da tokom rada na kolekcijama voli da napravi pauzu i da obavezno popije kafu, koja joj pomaže da bude koncentrisanija. A uz zvuke džeza, ljubazno oso-

blje i tek prženu “kopa” kafu, sa dizajnerkom smo razgovarali o novoj kolekciji koju će prikazati na manifestaciji Montenegro Fashion Week. “Kolekciju ‘Diamond’, koju ću prikazati 22. aprila, čini 16 svečanih modela, a kao 17. je specijalno za ovu priliku izrađena vjenčanica. Naziv ‘Dijamant’ otkriva da su materijali birani sa posebnom pažnjom, kako bi što bolje prikazali ženu koja ih nosi. Smatram da nije poenta nositi dijamant na ruci, vratu, već da vam srce, duša i pogled sjaje poput ovog dragog kamena”, objašnjava ona, dodajući da su modeli elegantni, romantični, ali i seksepilni. Za ovu priliku dizajnerka je koristila brendirane materijale predviđene za visoku modu. Čipka, brokat, svila, muslin, saten i uglavnom prirodni materijali korišćeni su tokom izrade. Koljenšić je koristila unikatne ručno rađene ukrase koji su dali poseban pečat modelima. “Što se tiče boja, preovladavaju pastelne nijanse roze, boje kajsije, uvijek moderna bijela, ali i teget,

“Zbog navike i jutarnjeg rituala ispijanja kafa, u ovom prelijepom ambijentu sam se osjećala kao kod kuće. Tokom dana pijem otprilike tri kafe siva tako da je kolorit zaista zanimljiv. Modeli su uglavnom svečani i za posebne prilike i, kao i do sada, unikatni”, kaže ona. Nada dodaje da će svaka dama koja se odluči za neku kreaciju iz nove kolekcije sigurno privući veliku pažnju. “Žena koja će nositi ove modele jeste posebna i to po onom što nosi u sebi. To je dama koja plijeni šarmom, pozitivnom energijom, drugim riječima, koja sija poput dijamanta”, otkriva Koljenšić. Nada se sa velikom radošću odazvala pozivu organizatora da pokloni svoj model maturantkinji Doma iz Bijele. “Ideja da svaki dizajner pokloni po jednu haljina maturantima odmah mi se dopala. Još nijesam odlučila koji će to model biti, jer je bolje da prepustim djevojci da sama izabere”, završava uvijek nasmijana dizajnerka.

MIRANDA VIDAK BRANI PJEVAČICU

Milane, skini se Severini s grbače Dosta bure u srbijanskoj i hrvatskoj javnosti ovih dana izazvala je sudska presuda na osnovu koje je popularna muzička zvijezda Severina Vučković dobila starateljstvo nad sinom Aleksandrom. Iako se činilo da je njen bivši suprug Milan Popović zadovoljan sudskom odlukom, po kojoj može viđati sina i odvoditi ga iz zemlje, prethodnih dana je medijima otkrio pikanterije iz bračnog života. Očigledno da je u tome i pretjerao, sudeći po reakcijama hrvatskih javnih ličnosti, koje su stale u Severininu odbranu, a prednjači manekenka i kreatorka Miranda Vidak. Na Fejsbuk profilu je žetoko kritikovala Popovića. “Sramota za medije što daju prostor kvazimodu za manipulatorske, jadne, bijedne, iskompleksirane napade dostojne ostavljene babe, kojem očigledno ni psihijatrija ne bi pomogla. Viđaj dijete svaki drugi vikend kao i svaki otac rastavljene veze i skini se i nama i Severini s grbače. Ženi, legendi, koja riječ lošu nije rekla o mužu, i kojem bi ja već 576 puta izvadila AK-47, naklon do poda”, napisala je Vidak. E.Z.

Georgiev odabrao scenu

Pjevač Vlado Georgiev će 16. maja održati veliki koncert u “Kombank areni”, a za tu priliku će imati i posebnu scenu, koja će se prvi put nalaziti u samoj sredini hale. Georgiev će tako povećati kapacitet za stajanje u “Areni” i omogućiti obožavateljima da dođu u što većem broju na njegov koncert. Pjevač je na svom Tviter profilu objavio fotografije na kojima se vidi kako će sve to izgledati. Direktor “Kombank arene” Đorđe Milutinović je na posljednjoj konferenciji za novinare kazao kako je Georgiev veliki profesionalac, te da će se njegov koncert dugo pamtiti.

Iako mnogi ne mogu da podnesu Kim Kardašijan, niko ne dovodi u pitanje činjenicu da Kim ima moćno poprsje.

HOT!

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

24 SLOBODNO VRIJEME

PETAK, 11. 4. 2014. Daily Sudoku puzzle No. 2718 SUDOKU 2014-03-23

Medium level

Teža

3 5

4 5

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Daily Sudoku puzzle No. 2717

2014-03-22

2 Medium level

Lakša

3 Play sudoku online at:

1 Play sudoku online at:

Page 1/2

6 4 5 9 www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com 4 8

SLIKA KLODA MONEA

ª Vodeni ljiljaniº na prodaji

6 5

2 1

Puzzle solution:

lježio početak 20. vijeka, oslikao je 250 akvarela bašta Živernijea, mjesta gdje je proveo najveći dio života. Aukcija u Njujorku zakazana za 10. maj, okupiće kolekcionarsku elitu. Prvi put je u ponudi više od stotinu djela majstora slikarstva. Organizatori očekuju rekordnu posjetu i prihod od najmanje pet stotina miliona dolara.

VICEVI

Page 1/2

eksperti, cijenu od 35 miliona dolara. “Vodeni ljiljani” su skrivani od javnosti 80 godina. Kupljeni su na aukciji i kao rođendanski poklon, a završili su u privatnoj kolekciji jednog američkog industrijalca”, kaže zamjenik predsjednika aukcijske kuće “Kristi” Konor Džordan. Mone, začetnik pravca koji je obi-

5 solution: 8 Puzzle

Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 2715 2014-03-20 Sudoku puzzle No. 2716 2014-03-21 5

Aukcijska kuća “Kristi” u Hongkongu predstavila je kolekciju slika jednog od najimućnijih Amerikanaca 20. vijeka Vilijama Endruza Klarka, koja je izazvala izuzetno interesovanje, jer su među slikama nalaze i remek-djela francuskih impresionista. “Vodeni ljiljani” Kloda Monea, ikone impresionizma, dostići će, procjenjuju

*** Kućna pomoćnica zatraži povišicu. Gazdarica se jako razljuti i upita: -”Pa dobro, Marija, reci razlog zašto misliš da si zaslužila povišicu?” Marija odgovori: -”Nije jedan, nego su tri razloga”. Gazdarica: -”Dobro, pa reci mi prvi.” Marija: -”Prvi razlog što trazim povišicu je jer ja bolje peglam nego Vi.” Gazdarica: -”Ko to kaže?” Marija: -”To kaže Vaš muž.” Gazdarica: -”A koji je drugi razlog?”

Marija: -”Zato što bolje kuvam nego Vi.” Gazdarica: -”Nemoj mi reći ponovno da to kaže moj muž?” Marija: -”Upravo tako, to kaže Vaš muž.” Gazdarica: -”A koji ti je treći razlog?” Marija: -”Treći razlog je što sam bolja ljubavnica nego Vi.” Gazdarica (sada sva crvena u licu): -”Nemoj mi reći da to opet kaže moj muž?” Marija: -”Ne, gospođo, to kaže Vaš baštovan.” Gazdarica: -”Koliku želiš povišicu?”

SLOBODNO VRIJEME 25

PETAK, 11. 4. 2014.

NEZVANIČNO Kako ćemo mi bez vas? Šta će biti sa nama običnim smrtnicima ?

Ja još ne mogu da povjerujem u sve ovo.

Nedostajaće mi ovaj naš obilazak Podgorice.

Sada budi jak ti najlakše je plakati...

Word Search Puzzle #M389YOOSMOSMJERKA

HOROSKOP

AMASS BASICS Amass BEGUN Basics BROIL CHAIRPERSONS Begun CONSECRATES Broil CRONY DEMONSTRATIVES Chairpersons

Consecrates Crony ●

Drums

HAMMERS MALLS HEAPS MAUSOLEUMS Froze Malls HUMBUG MEDAL Golfs Mausoleums IDIOM MINCE IMPASSIVE MOONED Goods Medal INCREMENT PHONING Great Mince INDISPENSABLES SENSE SIGMA Hammers MAIMS Mooned

Heaps

FOTO PRIČA Humbug

Demonstratives Dices

DICES DRUMS EXISTS FAILS FROZE GOLFS GOODS GREAT

Idiom

PREPOLOVILI Impassive NEBODER Increment

SLANT SMOTE Spats SNIDE Stare SORTED SPATS Suave STARE Sublet SUAVE SUBLET Trims

OVAN Neko Vam predlaže neobičnu ideju ili lagodniji način poslovanja. Međutim, na prvi pogled sve djeluje vrlo rizično i nepouzdano. Nema razloga da se ponašate nadmeno ili rasipno u susretu sa saradnicima.

BIK Podstičete kod sebe optimističko raspoloženje. Djelujete aktivno i prikupljate nove informacije, sa ciljem da obogatite svoje saznanje o novim događajima na poslovnoj sceni. Prijaće Vam izlazak.

BLIZANCI Ukoliko imate loš predosjećaj u susretu sa saradnicima, izbjegavajte svaki vid rizika u poslovnim pregovorima. Nema razloga da se suviše ističete u situacijama kada postoje otežavajuci uslovi i sumnjive okolnosti.

RAK Suviše ste zaokupljeni svojim finansijskim ambicijama, tako da ne primjećujete nove događaje koji zabrinjavaju Vašu porodicu. Nemojte zaboraviti da dobitak na jednoj strani lako može da prouzrokuje nove komplikacije.

VAGA Nesporazum koji Vas prati u susretu sa saradnicima nameće nova pitanja o zajedničkom povjerenju i poslovnim interesima. Ne možete da kontrolišete svoje nezadovoljstvo, a nekom drugom ne polazi za rukom da ograniči Vaš uticaj.

ŠKORPIJA Djelujete aktivno na različitim stranama, ali ne možete da ostvarite sve što biste željeli. Negdje morate da podvučete crtu i da se zadovoljite prosječnim rezultatima. Potrudite se da pravilno uskladite svoje želje i mogućnosti.

STRIJELAC Vaša osnovna prednost je u tome što saradnici nemaju dovoljno znanja, iskustva ili hrabrosti da Vam se suprotstave. Ipak, uspjeh u poslovno-finansijskom smislu ne donosi veliko olakšanje u porodičnom zivotu.

JARAC Vama nedostaje strpljenje i popustljivost, a Vašim saradnicima dovoljno hrabrosti da u potpunosti ostvarite zajedničke poslovne planove. Svoj neuspjeh možete objašnjavati na različite načine, ali krivica je zajednička.

Phoning Sense Sigma Slant Smote

Exists

Indispensables KINA

Snide

Fails

Maims

Sorted

U kineskom gradu Shenyangu stručnjaci su potpuno precizno prepolovili neboder, a snimak rušenja kontrolisanom eksplozijom obišao je svijet. Građevinski radnici su ručno razrezali potporne zidove koji povezuju zgraCopyright © Puzzle Baron April 9, 2014 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions! du, a zatim kontrolisanom eksplozijom srušili pola nebodera, tačnije jednu stranu. Druga polovina nebodera ostala je potpuno netaknuta. Radnici su odlučili na ovaj način srušiti neboder, kako ne bi oštetili obližnje zgrade.

LAV Ulažete veliki napor, ali neko nema dovoljno poštovanja za Vaše poslovne rezultate. Ipak, Vi ste osoba koja neće dozvoliti da Vas nepravedno kažnjavaju ili da osporavaju Vašu ulogu u saradničkim redovima.

DJEVICA Ukoliko Vam je stalo da završite započeti posao, promijenite svoju uobičajenu taktiku. Prihvatite savremenije metode rada kako biste odgovorili na različite izazove. Važno je da ostvarite emotivnu bliskost u nečijem društvu.

VODOLIJA Vaši saradnici i prijatelji imaju dobre namjere, tako da Vas očekuju pozitivni događaji i uspješni rezultati na različitim stranama. Na kraju, pokažite iskrenu zahvalnost prema svima koji zaslužuju gest pažnje.

RIBE Vi imate dobre ideje, ali neko drugi odlučuje o glavnim aspektima u poslovno-finansijskoj saradnji. Preostaje Vam da se pomirite ulogom koju dobijate i da ispunite svoje obaveze.

26 SPORT

PETAK, 11. 4. 2014.

Indijana se sad pita

DA LI STE ZNALI

Optimizam pred žrijeb u Varšavi: Igor Marković u prijateljskom meču protiv Tunisa

RUKOMETNI ŽRIJEB ZA EP

Marković: Srbija izaziva euforiju

Danas (11:30) u Varšavi žrijeb za Evropsko prvenstvo u rukometu - Crna Gora u trećem šeširu Aleksandar Popović

a čas će reprezentacija Crne Gore izbiti iz glave Bjelorusiju i baraž mečeve u junu za odlazak na Svjetsko prvenstvo. Razlog je sasvim jasan - danas (11.30) će se u Varšavi održati žrijeb za Evropsko prvenstvo, koje će se od 17. do 31. januara 2016. godine održati u Poljskoj.

Da je as Barselone Lionel Mesi na meču protiv Atletika pretrčao samo 6,8 kilometara, svega kilometar ipo više od golmana Katalonaca Pinta, koji je kilomtražu sakupljao trčkaranjem oko svog gola. Poređenja radi strijelac gola koji je odveo kolčonerose u polufinale Koke pretrčao je 12,2 kilometra.

TIKET DANA MONPELJE MARSEJ TIP X

KVOTA 3.10

ŠALKE FRANKFURT TIP 1

KVOTA 1.70

OSASUNA VALJADOLID TIP 1

KVOTA 2.00

LOKEREN ANDERLEHT TIP 2 ĆEZENA SPECIJA TIP 1 GRONINGEN BREDA TIP 1

KVOTA 2.20

KVOTA 2.10

KVOTA 1.65

Naša selekcija se nalazi u trećem šeširu, zajedno sa Austrijom, Češkom, Slovačkom, Litvanijom, Portugalom i Holandijom, sa kojima neće moći da igra. Na drugoj strani prvi šešir čine Danska, Španija, Hrvatska, Francuska, Srbija, Mađarska i Slovenija, u drugom redu su Island, Njemačka, Makedonija, Rusija, Švedska, Bjelorusija i Norveška, dok će u posljednjem bubnju biti Bosna i Hercegovina, Izrael, Letonija, Švajcarska, Ukrajina, Turska i Finska. Formiraće se sedam grupa, sa po četiri ekipe, a u Poljsku (jedina obezbijedila učešće kao domaćin) otići će prve dvije selekcije i najbolja trećeplasirana. “Smatram da bi najbolje za nas bilo da iz prvog šešira izvučemo što bolju reprezentaciju, koja bi pobijedila sve u grupi, a nama ostavila da se borimo sa ostalima za pozicije koje vode na Evropsko prvenstvo. Iz

drugog možemo da igramo sa svima, dok timovi iz četvrtog ne bi trebalo da predstavljaju problem, iako ih sve respektujemo”, mišljenja je lijevo krilo Lovćena i reprezentacije Igor Marković, koji ipak priželjkuje jedan sastav iz vrha ... “Možda bi nam selekcija Srbije dobrodošla iz tog prvog šešira, jer bi to izazvalo veliku euforiju u našoj zemlji i sigurno da bismo mogli do bodova protiv nje na našem terenu”, vjeruje 33-godišnji Gile.

● MAĐARI SU PREJAKI,

NJEMAČKA? ŠTO DA NE

Najjače ekipe stoje na vrhu i čekaju svoje protivnike, a među njima su i (ne)dohvatljive Mađarska, Srbija, Slovenija, koje su ipak slabije od Danske, Španije, Hrvatske i Francuske. “Mislim da sa Mađarskom ne bismo mogli da igramo, jer je njihov

rukomet u ekspanziji”, smatra Marković, koji ne bi imao ništa protiv da se ponovo sa “mušterijom” Njemačkom borimo za plasman na veliko takmičenje. “Pa, pobijedili smo ih tamo, kada je bilo priče da su nas potcijenili, odnosno da smo ih iznenadili, ali smo trijumfovali i u Podgorici, čime smo dokazali da i te kako možemo protiv njih”.

● SVE ZAVISI OD BJELORUSIJE Crna Gora će 8. juna dočekati Bjelorusiju u baražu za Mundijal u Kataru 2015. godine, dok će revanš igrati u Minsku 15. juna. Od toga dvomeča će uveliko zavisiti raspoloženje igrača Ljubomira Obradovića za nadolazeće kvalifikacije, koje kreću u oktobru. “Da, istina je. Sve zavisi od tih mečeva sa Bjelorusijom. Ukoliko uspijemo da se plasiramo na Svjetsko prvenstvo stvoriće se euforija i selekcija će biti orna za nove kvalifikacije. U suprotnom će to biti veliki neuspjeh, koji će rezultirati smjenom jedne generacije. Dakle, prvo Bjelorusi, pa sve ostalo. Nadamo se da će sve biti kako treba u junu”, zaključuje Cetinjanin, koji je do sada odigrao 48 utakmica za Crnu Goru i postigao 117 golova.

Nakon poraza od Bruklina na Floridi, Majami je poražen i u Memfisu novi kiks vreline iskoristila je Indijana i trijumfom nad Milvokijem preuzela prvu poziciju na Istoku. Ko će imati prednost domaćeg terena u eventualnom finalu konferencije, najvjerovatnije će biti poznato nakon međusobnog duela Majamija (53-25) i Indijane (54-25), koji se igra u noći između petka i subote. Lebron Džejms je blistao sa 37 poena (prosječno u karijeri u Fedeks forumu postiže 33,6 poena), ali je vrelina ohlađena u Memfisu - Konli (26p), Rendolf (25p) i Gasol (20p, 14 sk) potrudili su se da navijači Grizlija još sanjaju plej-of snove. Trener Indijane Frenk Vogel odlučio je da posle pet poraza u prethodnih šest utakmica da slobodno veče svim članovima startne petorke. Pružio je šansu rezervistima, koji su “iščupali” pobjedu u Milvokiju 104:102. Argentinac Luis Skola upisao je 24 poena, a Evan Tarner dodao 23. Oklahoma je na krilima oporavljenog Rasela Vestbruka (30p) i Kevina Duranta (27p) u direktnom duelu za drugo mjesto na Zapadu preskočila Kliperse. U redvoima tima iz grada anđela Blejk Grifin je ubacio 30, a Kris Pol 25 poena. Semafor: Klivlend - Detroit 122:100, Orlando - Bruklin 115:111, Toronto - Filadelfija 125:114, Vašington - Šarlot 88:94 (p.p.), Atlanta - Boston 105:97, Memfis - Majami 107:102, Milvoki - Indijana 102:104, Minesota - Čikago 87:102, Nju Orleans - Finiks 88:94, Denver - Hjuston 123:116, Portland - Sakramento 100:99, LA Klipers - Oklahoma 101:107. M.A.

Cibosi pred štrajkom Košarkaški klub Cibona u velikoj je finansijskoj krizi, igrači s zarijetili štrajkom, a direktor Domagoj Čavlović tvrdi da će se problemi sa isplatama riješiti do fajnal fora ABA lige. “Postojao je plan isplate, međutim, pojavile su se poteškoće. Znam da izgovor ne znači ništa igračima, jer čekaju novac koji su pošteno zaradili. Do odlaska u Beograd igrači će dobiti novac. To mogu garantovati”, rekao je Čavlović. Trener Slaven Rimac tražio je od uprave kluba da pronađe novac za nezadovoljne igrače kojima je dosta obećanja, kako bi se izbjegao štrajk pred meč sezone sa Zvezdom u polufinalu ABA lige.

SPORTSKI EKRAN 12:00 12:00 12:00 15:00 18:45 19:00 20:30 20:30 20:45 21:00 01:30

Žrijeb Lige šampiona Žrijeb Lige šampiona VTA Katovice Biciklizam Žalgiris - Real Madird, košarka Galatasaraj - Partizan, košarka Monpelje - Marsej, fudbal Šalke - Frankfurt, fudbal Unikaha - E. Armani, košarka Osasuna - Valjadolid, fudbal Majami - Indijana, košarka

Arenasport 1 Eurosport Eurosport 2 Eurosport SK 2 SK 1 Arenasport 1 Eurosport 2 SK 2 SK 3 SK 1

NE PROPUSTITE Žrijeb Lige šampiona (Arenasport 1, Eurosport, 12.00) Bajern Minhen, Real Madrid, Čelsi i Atletiko Madrid - ko će igrati u polufinalu?

SPORT 27

PETAK, 11. 4. 2014.

Serijal dnevnih novina: SportSke legende (48)

King Keni

LIČNA KARTA

zamalo unIštIo KenIjev BleKBurn

IME I PREZIME: Kenet “Keni” Dalgliš DATUM ROĐENJA: 4. 3. 1951. u Glazgovu. IGRAČKA KARIJERA: Seltik (19691977), Liverpul (1977-1990). TRENERSKA KARIJERA: Liverpul (1985-1991 i 2011-2012), Blekburn (1991-1995), Njukasl (1997-1998), Seltik (2000). REPREZENTACIJA: Škotska - odigrao najviše mečeva (102) za ovu slekciju i najbolji je njen strijelac (30) USPJESI (KAO IGRAČ): Četiri puta šampion Škotske sa Seltikom (1971–72, 1972–73, 1973–74, 1976– 77), šest puta Engleske sa Liverpulom (1978–79, 1979–80, 1981–82, 1982–83, 1983–84, 1985–86). Tri puta osvajač Lige šampiona (1977– 78, 1980–81, 1983–84). Osvojen Superkup Evrope (1977). USPJESI (KAO TRENER): Tri puta šampion Engleske sa Liverpulom (1985–86, 1987–88, 1989–90), jednom sa Blekburnom (1994-95).

Trenirao je nakon toga Dalgliš Blekburn, Seltik, Njukasl i nedavno opet kratko Liverpul, ali jedan detalj posebno je obilježio njegovu karijeru nakon što je 1991. napustio “redse”. “Super Sunday”, 14. maja 1995. i posljednje kolo Premijer lige. King Keni je sa svojim Blekburnom (kojeg je 1992. uveo iz Druge lige) gostovao na “Enfildu” protiv svog Liverpula kojem taj meč nije značio ništa. Ali jeste Keniju - pobjedom bi Blekburn postao šampion Engleske. U suprotnom, “omraženi” rival Liverpula, Mančester junajted bi trijumfom nad Vest Hemom prigrlio desetu krunu. I dok su svi očekivali da “redsi” neće mnogo “zapinjati” protiv svog kralja, a i titula u rukama

“đavola” sa Old Traforda teško bi se “progutala” u Liverpulu, tim sa rijeke Mersi je još jednom pokazao veličinu. Blekburn je pao na “Enfildu” (2:1), Dalglišev omiljeni stadion umalo se pretvorio u pakao, ali onda su stigle sjajne vijesti sa “Apton parka” - Vest Hem je “izdržao” protiv Mančester junajteda (1:1), Blekburn je šampion, Keni je ponovo u svom Liverpulu podigao veliki trofej. Slavili su navijači Blekburna, ali i navijači Liverpula - sve što ima veze sa “kraljem” lako nalazi mjesto i u srcima svih kojima je Liverpul više od kluba. * Sljedećeg petka: Tomi Makinen (WRC reli)

KENI DALGLIŠ - kralj, legenda, simbol Liverpula, idol čuvenog Kopa Tog ljeta 1977. godine dokove Liverpula zapljuskivali su zlatni talasi, a čuveni “pehar sa ušima”, koji će kasnije postati simbol ovog grada, prvi put je stigao na obalu rijeke Mersi. U pabovima su se i dalje “vrtjeli” samo Bitlsi (sedam godina ranije prestali da budu aktivni), a na “Enfild” je stigao simpatični momak sa rokerskom frizurom i magijom u nogama. Momak iz Škotske koji je bio spreman da ponese teret igranja za šampiona Evrope, spreman da navuče “čarobnu” sedmicu i ubrzo postane - kralj! Njegovo ime je Kenet “Keni” Dalgliš! On je čovjek kojeg uz Bila Šenklija, Boba Pejslija i danas Stivena Džerarda, navijači poistovjećuju sa Liverpulom, čovjek koji je istoriju “redsa” prošarao i kao igrač i kao trener.

gena. Već na svom prvom meču na “Enfildu” Keni je tresao mrežu rivala (Njukasla), ubrzo je “pospremio” i Kigenov novi klub Hamburg (u revanš meču Kupa šampiona 6:0), da bi na kraju sezone “pehar sa ušima” ponovo stigao u Liverpul. Pejslijevi majstori u finalu su sredili Briž na “Vembliju” (1:0), strijelac jedinog gola bio je, naravno - Keni Dalgliš. Svoju debitantsku sezonu završio je sa 31 golom u svim takmičenjima. Najljepše godine u istorii Liverpula ovaj klub je nastavio da piše sa svojom novom sedmicom! Tri godine nakon Vemblija, Liverpul je ponovo bio šampion Evrope (u finalu bolji od Real Madrida), da bi četvrtu krunu potpisali 1984. u Rimu protiv Rome. Sve, naravno, na krilima King Kenija.

● Kada se evropa Klanja

● Igrač IlI menadžer -

U pomenutim danima kada je crveni dio Liverpula slavio prvu krunu koju je čuveni Pejsli donio na “Enfild”, navijači su morali da se rastanu sa jednim od simbola kluba, sa legendom Kevinom Kigenom. Famozni dres sa brojem sedam ostao je upražnjen, “sedmicu” nije mogao ponijeti baš svako. I dok su navijači sa “Kopa” sumnjičavo gledali u momka iz Glazgova kako trčkara u dresu njihovog boga, ubrzo će taj isti momak učiniti da svi zaborave Ki-

Pomenutu četvrtu titulu Kupa šampiona, za razliku od prethodne tri, Liverpul je osvojio sa Džonom Faganom kao trenerom. Ipak, ono što se desilo naredne godine u Briselu (tragedija na stadionu Hejsel, ali i poraz od Juventusa u finalu) učinili su da Fagan ode. Mjesto trenera ostalo je upražnjeno, mjesto koje je malo ko želio nakon što je Liverpul dobio petogodišnju zabranu igranja u Evropi. Ipak, on je i ovog puta bio tu za svoje “redse” - Keni Dalgliš po-

Kralju

uvIjeK legenda

stao je igrač i menadžer Liverpula. U neobičnoj ulozi veliki lider se sjajno snašao i već u prvoj sezoni kao igračmenadžer timu sa Enfilda donio prvu duplu krunu u istoriji. Zanimljivo, u meču koji je promovisao “redse” u šampione Engleske upravo je Keni postigao odlučujući gol protiv Čelsija na “Stemfordu”. Nakon toga stigla je još jedna titula na “Enfild”, pa još jedna. Da, upravo te famozne 1990. godine, posljednja koju je Keni donio u grad Bitlsa, posljednja (do danas) u istoriji kluba! Ubrzo sa mislima na “Hilsborou” (1989) i tragediju, čija se godišnjica obilježava upravo ovih dana, a koja je zauvijek ostavila trag na srcu Liverpula (stradalo 96 navijača ovog kluba), Keni (koji je sve to doživio previše emitivno) odlučio je da napusti svoju najveću ljubav.

● KaKo je KenIjev enfIld

28 SPORT

PETAK, 11. 4. 2014.

PEH ZA REAL

I TO SE DOGAĐA U VALENSIJI

Bivši predsjednik oteo nasljednika Španska policija priivela je bivšeg predsjednika Valensije Huana Solera zbog pokušaja otmice Visentea Sorijana, koji je bio njegov nasljednik na kormilu španskog kluba. Kako tvrdi list “Las provinsijas”, Soler je uhapšen jer je pokušao da iznudi novac od Sorijana koji je od njega 2009. go-

dine otkupio većinski paket akcija, ali ga do sada nije isplatio u potpunosti. Kako se ističe, Soler je pušten na slobodu uz kauciju i zabranu prilaska Sorijanu, kao i zabranu putovanja u inostranstvo. Soler je navodno iznajmio čovjeka da za 82.000 eura kidnapuje Sorijana. M.A.

Ronaldo propušta finale Kupa kralja Real Madrid se provukao u polufinale Lige šampiona bez Kristijana Ronalda - najviše zahvaljujući ubjedljivoj prednosti iz prvog susreta sa Borusijom - a kako stoje stvari, biće oslabljen i u finalu Kupa kralja, protiv Barselone naredne srijede! Ronaldo je po povratku iz Njemačke bio na detaljnim medicinskim pregledima, na kojima je osim manjeg problema sa koljenom, konstatovana i povreda zadnje lože lijeve noge.

Portugalac je ove sezone postigao 45 pogodaka za Real u svim takmičenjima, od toga 14 u Ligi šampiona. Prošle godine je Kup kralja izmakao Realu porazom od Atletiko Madrida kod kuće (1:2), a ovaj pehar merengesi su posljednji put osvojili 2011. godine, savladavši upravo Barselonu u finalu u Valensiji - 1:0 (strijalc upravo Ronaldo). Predstojeći “El klasiko” takođe će biti odigran na Mestalji. M.A.

SPORT 29

PETAK, 11. 4. 2014.

U SUSRET ŽRIJEBU

Ćolov magistarski rad Svijet bruji o komandiru Dijegu Simeoneu i vojsci Atletika - danas (12.00) u Nionu žrijeb polufinala Aleksandar Popović

enzaciju, podvig, nestvarnu bajku bez kraja, oduševljenje - sve je to režirao Atletiko Madrid, odnosno njegov dirigent Dijego Simeone, koji je magistrirao sa desetkom na velelepnoj pozornici Lige šampiona. On je Pep Gvardiola i Žoze Murinjo u jednom. On je, jednostavno - veliki, neumorni ratnik Ćolo.

U vrijeme modernog, skupog fudbala, čije glavne igračke funkcionišu po mehanizmu silnih miliona, jedan čovjek i jedan klub su postali “uljez”, “trn u oku”, “plutajuća mina”. Naravno, riječ je o Dijegu Simeoneu i njegovom Atletiku, koji je totalno razoružao svog zemljaka Herarda Martina, a čiji igrači zajedno vrijede manje od Lea Mesija i za koje ne bi bilo mjesta u redovima Barselone, Reala, Bajerna. Ali loptanje je oduvijek krilo u sebi baš takve ekspedicije, koje jednog dana dođu i preotmu svu moguću slavu drugima, odnosno zasjene sav taj silni novac koji se “pumpa” u ostale evropske velikane. “Druge ekipe su prethodnih godina često igrale u polufinalu, ali moramo da vjerujemo u naš rad i priliku koja nam se ukazala. Nadamo se da ćemo učešće u ovom takmičenju završiti tako što ćemo pokazati da možemo svima da pariramo. Nastavićemo mirno da radimo, jer još ništa nijesmo osvojili. Prošli smo dalje, ali pred nama je dug put”, naglašava čudotvorac Simeone, koji je do sada osvojio sa Atletikom Kup kralja, Ligu Evrope i Superkup Španije, a njegov tim je ove sezone jedini neporažen u Ligi šampiona.

● “Kolčonerosi” ne žele čelsi zbog Kurtoe

“Grandiozno!”, napisala je “Marka”, dok je italijanska “Gazzeta dello sport” poručila Barsi “Kraj (The end)”. A već opjevani trijumf Atletika i prolaz među četiri najbolja prvi put poslije 40 godina već su iza nas. Danas u podne (12.00) u švajcarskom Nionu održaće se žrijeb, koji će režirati polufinalne parove. Na-

ravno, svako ima neku želju, a crveni dio Madrida se moli da ne izvuče Čelsi! Pitate se zašto? Nije problem ni Žoze Murinjo, nema straha ni od iskusnih plavih lisaca, već je razlog fantastični golman Tibo Kurtoa, koji je na “Visente Kalderonu” pozajmljen sa “Stemford Brižda” već treću godinu i ne bi imao pravo da nastupi protiv Engleza, jer tako jasno piše u ugovoru... “Da bi Tibo mogao da nastupi protiv Čelsija morali bismo da im platimo šest miliona erua, a mi to ne možemo da platimo. Po ugovoru on ne smije da igra protiv engleskog tima”, priznaje predsjednik Enrike Serezo. Dakle, “kolčonerosi” nikako ne žele Čelsi, jer je situacija potpuno jasna, iako je Kurtoi 2012. godine dozvoljeno

Alvešu kriva trava, Figo likuje Eliminacija Barselone i indisponiranost Lea Mesija obradovali su sve njene kritičare, a katalonski div se žestoko drma nakon lekcije od Atletika. Koliko je bolno poraz odjeknuo u svlačionici “blaugrane” najbolje svjedoči degutantna “opravdanje” Danijela Alveša ... da igra protiv “poslodavca” u Superkupu Evrope, kada je Atletiko pobijedio 4:1.

● PeP izbjegava atletiKo, ramos izaziva murinja

Pitanje svih pitanja glasi - ko će igrati protiv koga u polufinalu Lige šampiona. A na to pitanje nijesu imuni ni sami učesnici, odnosno najbolji stratezi evropskog fudbala. Aktuelni šampion Bajern je prvi favorit za osvajanje titule, a njegov trener Pep Gvardiola tačno zna koga treba izbjeći...

“Ostavili su veoma suv teren, koji je, ko zna kada, posljednji put nakvašen i isprskan. Takođe, trava je bila previsoka i time su direktno onemogućili našu pas igru, tačnije uspjeli su da je uspore”, pronašao je nevjerovatan razlog neuspjeha desni bek iz Brazila. A jedan od onih koji je sa odušev“To je sigurno Atletiko. Radi se o timu koji ima nevjerovatnu strast, atmosfera među igračima i navijačima je euforična i mislim da bi nam bilo veoma teško protiv njih”, iskren je Gvardiola. A na drugoj strani šef Čelsija Žoze Murinjo ne bi volio da se sretne sa svojim bivšim klubom Realom, iako Serhio Ramos baš izaziva Portugalca, naglasivši da navija za sudar “merengesa” i “plavaca”... “Volio bih da se sastanemo sa Čelsijem i Murinjom. Istina je da tu ne bi bilo favorita, ali ako želimo da kraja, onda moramo eliminisati najbolje timove”, smatra Ramos, dok Murinjo mudro konstatuje: “Da se lično pitam - izbjegao bih Real. Ali ako dođe do toga, uživaću. Meni je najvažnije da smo mi među četiri najbolje ekipe, a na žrijebu će biti sve jaki rivali, pa je svejedno”, zaključuje Žoze.

ljenjem dočekao kolaps Katalonaca jeste - Luis Figo... “Sjajni Atletiko! Čestitke mojim prijateljima iz Atletika”, napisao je na Tviteru Portugalac, inače omražen među navijačima Barselone zbog direktnog prelaska u Real 2000. godine.

godine imao je trener Atletika Diego Simeone 1974. kada su “kolčonerosi” posljednji put igrali u polufinalu Lige šampiona, dok nijedan današnji igrač kluba nije bio ni rođen

Tradicija kaže: Atletiko šampion! Gledajući period od 2008. godine pa do danas dolazimo do jednog nevjerovatnog podatka. Svaki tim koji je eliminisao Barselonu u Ligi šampiona stizao je kasnije do trofeja, što u prevodu znači da tradicija već vidi Atletiko Madrid kao novog šam-

piona Evrope! Mančester junajted je 2008. izbacio “blaugranu” u polufinalu, Inter je šokirao 2010, Čelsi je nadmudrio 2012, dok je prošle sezone Bajern razmontirao i stigao do svoje pete titulu. Bez sumnje - podatak koji raduje sve poklonike Atletiko Madrida.

30 SPORT

PETAK, 11. 4. 2014.

PAD U NASTAVKU

Bajka trajala 45 minuta FOTO: Milovan DaniloviÄ‡

NiĹĄta od prvog boda - Ĺženska reprezentacija pretrpjela ubjedljiv poraz (1:7) od Bjelorusije UroĹĄ RaduloviÄ‡

ajavljivao se istorijski bod, donekle se stidljivo vjerovalo u pobjedu, ali na kraju je Ĺženska reprezentacija Crne Gore preĹživjela novi koĹĄmar u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo koje se sljedeÄ‡e godine igra u Kanadi. â€œCrvene dameâ€? su pregaĹžene od Bjelorusije u NikĹĄiÄ‡u rezultatom 1:7! A izgledalo je da Ä‡e sve biti drugaÄ?ije...

PoÄ?elo je kao iz bajke, djevojke su bile orne da se prikaĹžu u ĹĄto boljem svijetlu, bilo je tako, ali samo u prvih pola sata... Bjelorusija je pokuĹĄala da ĹĄto prije zatrese mreĹžu, prijetili su sa distance, ali prvu i to veliku ĹĄansu je stvorila Crna Gora - napadaÄ? SlaÄ‘ana BulatoviÄ‡ je u stilu vrhunskih majstora â€œpromijeĹĄalaâ€? odbranu gostiju, ali â€œbubamaruâ€? je poslala preko gola. Brzo su uzvratile fudbalerke u bijelim dresovima - fenomenalna Ana Pilipenko je tukla glavom, ali sreÄ‡om po naĹĄe djevojke lopta je okrznula preÄ?ku i otiĹĄla preko gola.

â—? SJAJNA AKCIJA KOD GOLA Onda je uslijedila dominacija izabranica Zorana MijoviÄ‡a - selektor Crne Gore je dijelio pravilne instrukcije, a jedna od njih je iskoriĹĄÄ‡ena u 25. minutu na prelijepi naÄ?in. BulatoviÄ‡eva je primila loptu, fenomenalnim pasom â€œprepolovilaâ€? odbranu protivnika, a sve je to pomno pratila Ivana KrivokapiÄ‡ i lijepim udarcem iskosa sa desne strane matirala Ekatarinu KovalÄ?uk. Tada je lijepo je bilo biti na stadionu kraj Bistrice, niko nije mogao ni da zamisli kakva Ä‡e crna magija okovati crvene dame.... Preokret je najavila Pilipenko â€œdesetkaâ€? gostiju je snaĹžnim udarcem sa 12-13 metara uputila pravu bombu ka naĹĄem golu za koju nije imala rijeĹĄenja 18-godiĹĄnja Marija Ĺ˝iĹžiÄ‡. U tom trenutku je i remi bio prihvatljiv rezultat, ali u dru-

GRUPA 6

1. Engleska 5 2. Vels 5 3. Ukrajina 3 4. Bjelorusija 4 5. Turska 5 6. Crna Gora 6

5 3 2 2 1 0

0 1 1 0 0 0

0 1 0 2 4 6

29:0 15 10:4 10 6:2 7 10:9 6 4:19 3 4:29 0

gom poluvremenu je postojala samo jedna ekipa na terenu.

â—? TOTALNI PAD Da li zbog fiziÄ?ke iscrpljenosti ili grÄ?a, ali jednostavno reÄ?eno - Crna Gora u drugom poluvremenu nije liÄ?ila na sebe. Bez organizovanog napada, sa loĹĄim postavljanjem, slabom reakcijom u odbrani, â€œcrvene dameâ€? nijesu uspjele da stvore ĹĄansu u nastavku utakmice, za razliku od Bjeloruskinja. Preokret je donio desni bek Julija Borisenko udarcem sa distance u 52. minutu, a veliki korak ka pobjedi je obezbijedila svojim drugim golom Pilipenkova nakon ĹĄto je Ĺ˝iĹžiÄ‡eva dosta loĹĄe intervenisala. Bjelorusija je imala pobjedu u dĹžepu, ali nije Ĺželjela da stane - do vrha su napunili mreĹžu Crnogorki... NaĹĄim fudbalerkama Ä‡e u loĹĄem sjeÄ‡anju ostati Liana MiroĹĄniÄ?enko - ofanzivno lijevo krilo gostiju je na teren kraj Bistrice kroÄ?ila u 60. minutu i za pola sata igre izbuĹĄila mreĹžu Ĺ˝iĹžiÄ‡ke i samim tim izrasla u igraÄ?icu utakmice. U periodu od 71. do 89. minuta MiroĹĄniÄ?enko se pretvorila u

Sa juÄ?eraĹĄnjeg meÄ?a u NikĹĄiÄ‡u

MijoviÄ‡: Vjerovao sam da moĹžemo Selektor Ĺženske reprezentacije Zoran MijoviÄ‡ je poslije prvog poluvremena vjerovao da njegove izabranice mogu ostvariti dobar rezultat. â€œPonavljaju nam se neke stvari i to je naĹĄa sudbina i realnost. Iskresnajperistu - ĹĄta god da je ĹĄutnula uĹĄlo je u gol. Svoj ĹĄou je prvo najavila lijepim udarcem glavom, zatim je iz slobodnjaka u 82. minutu reĹžirala najljepĹĄi potez na utakmici, da bi se u samom finiĹĄu za dva minuta isto toliko puta upisala u listu strijelaca. Nije se oÄ?ekivao ovakav epilog u NikĹĄiÄ‡u, ali za svaki dobar projekat je potrebno vrijeme - naĹĄa reprezentacija je jedna od najmlaÄ‘ih selekcija i vjerujemo da Ä‡e vremenom stasati i moÄ‡i ravnopravno da se nosi protiv ostalih rivalki. To im polazi za rukom sa selekcijama sa Balkana...

FIFA RANG LISTA

Pad sokolova od osam mjesta Crna Gora na martovskoj listi sa 555 bodova dijeli 54. poziciju sa Paragvajem Povratak meÄ‘u 50. najboljih na FIFA rang listi je trajao mjesec dana - Crna Gora je februar okonÄ?ala kao 46. selekcija planete, a na martovskoj listi je 54. ĹĄto znaÄ?i da je upisan pad od osam mjesta... â€œHrabri sokoloviâ€? prethodnog mjeseca nijesu imali obaveza, ali poĹĄto su pojedini nacionalni timovi igrali utakmice 54. mjesto je bilo neophodno - crveni imaju 555 bodova pa sa Pragavajem dijele pomenutu poziciju. Kada bi se pravila tabela od bivĹĄih SFRJ, crveni ne bi slavno proĹĄli, jer bi bili predposljednji - Hrvatska je 20. (871 bodova), Bosna i Hercegovina 25. (795), na 29. mjestu je

IzdavaÄ?: Media Nea d.o.o. Prvi broj izaĹĄao 10. oktobra 2011. Kralja Nikole bb - PC NikiÄ‡, Podgorica

Slovenija (787), dok je Srbija na 30. poziciji (759), a jedino loĹĄije kotirana od nas je Makedonija koja je 80. (443 boda). Ĺ to se tiÄ?e crvene kvalifikacione grupe G za odlazak na Evropsko prvenstvo u Francusku 2016, stanje je sljedeÄ‡e: Rusija je 18, Ĺ vedska 25. (dijele to mjesto sa BiH), Austrija 40, Moldavija 99, LihtenĹĄtajn 149. Naredna rang lista biÄ‡e objavljena 8. maja. FIFA RANG LISTA, TOP 10: Ĺ panija 1.460 bodova, 2. NjemaÄ?ka 1340, 3. Portugal 1245, 4. Kolumbija 1186, 5. Urugvaj 1181, 6. Brazil 1174, 7. 1174, 8. Ĺ vajcarska 1161, 9. Italija 1115, 10. GrÄ?ka 1082. B.T.

Direktor i izdavaÄ?: Boris DARMANOVIÄ† (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Boris DARMANOVIÄ† (boris.darmanovic@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIÄ† (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIÄ† (jasmina.muminovic@dnovine.me)

no sam oÄ?ekivao da Ä‡emo uspjeti da izdrĹžimo uz volju, Ĺželju, htjenje i dobru atmosferu, ali naĹžalost tih posljednjih 25 minuta se vidjelo da nam nedostaje snage. Svoje najbolje ĹĄanse smo propustili u pr-

vom poluvremenu, tada smo igrali korektno i dobro stajali na terenu. PsiholoĹĄki momenat je jako bitan, ali naĹĄe djevojke su se veÄ‡ poslje Ä?etvrtog gola predaleâ€?, rekao je nakon utakmice MijoviÄ‡.

NIKĹ IÄ† - Stadion: kraj Bistrice. Gledalaca: oko 200. GOLOVI: 1:0 KrivokapiÄ‡ u 25, 1:1 Pilipenko u 37, 1:2 Borisenko u 52, 1:3 Pilipenko u 64, 1:4 MiroĹĄniÄ?enko u 71, 1:5 MiroĹĄniÄ?enko u 82, 1:6 MiroĹĄniÄ?enko u 87, 1:7 MiroĹĄniÄ?enko u 89. minutu. Sudija: M. Soro (NorveĹĄka) 7. PomoÄ‡nici: L. Andersen (NorveĹĄka) 7 i A. Sjovika (NorveĹĄka) 7. Ĺ˝uti kartoni: Ä?ukiÄ‡, MiÄ‡unoviÄ‡ (Crna Gora) Kiose (Bjelorusija)

CRNA GORA

BJELORUSIJA

1 1

Ĺ˝iĹžiÄ‡ 5, Ä?urkoviÄ‡ 5,5, MiÄ‡unoviÄ‡ 5, MrkiÄ‡ 5,5, VidiÄ‡ 6, Ä?okoviÄ‡ 5 (od 62. Ä?ukiÄ‡ 5), VuliÄ‡ 5,5, VukÄ?eviÄ‡ 6 (od 70. Bojat 5), KuÄ? 6, KrivokapiÄ‡ 6 (od 77. Ĺ turanoviÄ‡ 5), BulatoviÄ‡ 6. Selektor: Zoran MijoviÄ‡ 6

1 7

KovalÄ?uk 6 (od 88. Botjanovskaja - ), Borisenko 7, Ĺ pak 7, LastoÄ?ina 7, SlesarÄ?ik 7, Kiose 7, Linik 7, Karlanova 7,5, AkimoviÄ? 7,5, Kavanskaja 7 (od 61. MiroĹĄniÄ?enko 8,5), Pilipenko 8 (od 79. Popova - ) Trener: Tatjana Volkova 7

IGRAÄŒ UTAKMICE: Liana MiroĹĄniÄ?enko

ITALIJANSKI MEDIJI PIĹ U

Lacio i Udineze skeniraju HoÄ?ka Iz dana u dan sve viĹĄe evropskih klubova stoji u redu za potpis talentovanog veziste BuduÄ‡nosti - povremeni mladi reprezentativac Deni HoÄ?ko je na meti Udinezea i Lacija! Tako bar tvrdi KalÄ‡omerkato. Prema pisanju italijanskih medija klubovi iz Serije A veÄ‡ duĹže vremena prate fudbalera â€œplavihâ€?, ali joĹĄ nije doĹĄlo do zvaniÄ?ne ponude ili kontakta izmeÄ‘u klubova. Transfer priÄ?a vezana za roÄ‘enog Cetinjanina i bivĹĄeg Ä?lana LovÄ‡ena je poÄ?ela da se ĹĄiri poÄ?etkom sezone - HoÄ?kovo ime se tada provlaÄ?ilo kroz engleske medije

kada su novinari sa Ostrva pisali da su njegov potencijal prepoznali skauti Liverpula i Kristal Palasa. TakoÄ‘e, KalÄ‡omerkato prenosi da je i Atletiko Madrid bacio oko na 19-godiĹĄnjeg igraÄ?a sredine terena, te da Ä‡e cijelu priÄ?u oko moguÄ‡eg angaĹžovanja u jedan od dva italijanska kluba pomno pratiti. Da podsjetimo - Deni HoÄ?ko je roÄ‘en 1994. godine, pod Goricu je stigao na poÄ?etku sezone, a za sada je upisao 23 utakmice i postigao jedan pogodak - i to onaj veoma efektan protiv Zete u Golubovcima. U.R.

DruĹĄtvo: Bojana BRAJOVIÄ† (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Ĺ˝eljko VUKMIROVIÄ† (zeljko.vukmirovic@dnovine.me) Kultura: Vuk PEROVIÄ† (vuk.perovic@dnovine.me), ReportaĹže: Ivanka FATIÄ† RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUĹ KOVIÄ† (nikola.mijuĹĄkoviÄ‡@dnovine.me) Zabava: Filip JOVANOVIÄ† (filip.jovanovic@dnovine.me) Sport: MiloĹĄ ANTIÄ† (milos.antic@dnovine.me) Foto: Vedran ILIÄ†(redakcija@dnovine. me)

SPORT 31 FOTO: Iva Mandić

PETAK, 11. 4. 2014.

Omladinci remizirali sa BiH - 1:1 TURBE - Stadion FK “Vlašić”. Gledalaca: 500. Sudija: Danijel Bojo (BIH). GOLOVI: 0:1 Tončić 50’, 1:1 Burović 85’. Žuti kartoni: Milošević, S. Vukčević (Crna Gora), Čivić (Bosna i Hercegovina). BiH: Karačić (Trkulja), Čivić, Memija, Mihojević (Osmanković), Ćorović, Radovac (Hadžiahmetović), Kuzmović (Halilović), Sulić (Lončar), Gojak (Softić), Juričić, Anđušić (Goloman). CRNA GORA: Novović, Grivić, Tmušić (Vukčević), Banović, Kotorac (S. Vukčević), Cmiljanić (Rudović), Petrović (Kukuličić), Tončić (Vilotijević), Đukić, Milošević, Vujović. Omladinska reprezentacija Crne Gore remizirala je rezultatom 1:1 u drugom prijateljskom meču sa selekcijom Bosne i Hercegovine. Crveni su držali utakmicu u rukama, imali prednost stečenu golom Aleksandra Tončića, ali popularni zmajevi su se vratili u egal u 85. minutu. Na kraju - 1:1... “Odigrali smo odličnu utakmicu i žao mi je što tako dobru igru nijesmo krunisali pobjedom. Stvorili smo puno šansi, a nijesmo uspjeli da iskoristimo pet-šest baš izglednih prilika. Zadovoljan sam sa oba meča, jer smo dali šansu svim igračima, imali smo pet debitanata koji su opravdali poziv”, rekao je selektor Aleksandar Miljenović poslije utakmice za sajt FSCG. Da podsjetimo - omladinska selekcija je u prvoj prijateljskoj utakmici sa Bosnom i Hercegovinom poražena rezultatom 2:0.

Sanjamo finale Miloš Radulović vjeruje da će publika u revanšu protiv Petrovca odigrati veliku ulogu

Golom pokrenuo ekipu: Ivan Novović na utakmici protiv Mogrena

RIJEČ STRIJELCA

Zadovoljstvo i veliki oprez

Ivan Novović strijelac vodećeg gola protiv Mogrena (2:0) u polufinalu Kupa svjestan je da “romantičari” nijesu završili posao oko finala Tabor “romantičara” je pred proljećnji dio sezone postavio sebi dva jasna cilja - opstanak u društvu najboljih i pehar Kupa Crne Gore. Za samo sedam dana su odradili veliki dio zadatka - i to protiv istog rivala - Mladost je u srijedu i subotu na Starom aerodromu pobijedila Mogren, prvo u prvenstvu 3:2, a zatim u Kupu 2:0. Trijumfom bez primljenog gola, “crveni” su skoro rezervisali kartu za stadion pod Goricom gdje će se tradicionalno igrati finale, a poslije prvih 45 minuta nije mirisalo na dobar scenario. Mogren je bio bolji rival, imao više od igre, tri puta ozbiljno priprijetio golmanu Milošu Dragojeviću, dok se Mladost “tražila” po terenu... Sve je to trajalo do 48. minuta kada je Ivan Novović iz slobodnog udarca uputio loptu ka protivničkoj mreži, koja je “okrznula” živi zid i prevarila Ivana Butorovića. Od tada sve je krenulo na vodenicu Mladosti... “Drago mi je što je moj gol okre-

nuo situaciju u našu korist, jer moram priznati da je Mogren bio bolji u prvom poluvremenu. Svjesno smo im prepustili posjed i htjeli smo da po oduzetoj lopti koristimo prostor iz polukontri. Nije išlo kako smo zamislili, ali je u nastavku već bilo bolje”, rekao nam je na startu razgovora Novović. Fudbalski stručnjaci će vam reći da je 2:0 najopasniji rezultat - jasno je da ekipa u tom trenutku može da se opusti, ali ljevak Mladosti je svjestan koliko samo malo nedostaje njemu i kolegama da obezbijede veliko finale. “Zadovoljni smo s obzirom da smo postigli dva gola, a sačuvali svoju mrežu što je vrlo bitno u ovakvoj vrsti takmičenja. Ipak, i u revanšu moramo da pružimo sve od sebe kako bismo izborili prolaz u finale”, jasna je poruka Novovića koji će zajedno sa saigračima 30. aprila opet izaći na megdan Mogrenu, ovoga puta u Budvi, kada je i zakazan revanš polufinala. U.R.

VRTEŠKA

Ljupko izvisio, Miodrag Radulović blizu Sarajeva Odradio je trening sa ekipom, upoznao se sa igračkim rosterom, trebalo je da potpiše jednogodišnji ugovor, ali sve je otišlo u nepovrat - Ljupko Petrović neće postati trener Sarajeva! Razlog: slika sa Željkom Ražnatovićem Arkanom dok se bivšom SFRJ širio ratni vihor. A, novi šef

OPASAN REZULTAT

stručnog štaba bordo tima bi mogao da bude - Miodrag Radulović! Čovjek koji je Budućnosti donio titulu šampiona Crne Gore poslije četiri godine, koji je bio selektor U19 selekcije Crne Gore, selektor omladinske reprezentacije Srbije i Crne Gore, prvi trener u Atirauu i Kazmi, te pomoćnik u Boavisti

Kandidat za trenera Sarajeva: Miodrag Mijo Radulović

i Dinamu iz Kijeva je ozbiljan kandidat, a Mijovi protivkandidati su igračka legenda kluba Faruk Hadžibegić i hrvatski trener Branko Ivanković. Radulović je blizu Sarajeva, a Ljupko Petrović je izvisio zbog Arkana uprkos toime što je bordo tim kasnije saopštio da je slika foto-montaža. “Znam da je Arkan dolazio na stadion Zvezde, bio je vođa navijača za vrijeme rata. To znam, a što se tiče fotografije nemam pojma gdje je nastala i u ovom momentu teško mi je da se sjetim”, rekao je Petrović, koji sigurno neće trenirati Sarajevo, dodavši da mu je obraz potpuno čist... “Bio sam trener Zvezde, a on je kao vođa navijača imao veliki uticaj i mogao je da djeluje kada traži nešto. Zbog autoriteta koji je imao svi su ga se plašili. Nijesam želio da budem sa njim ni specijalno prisan, a ni da ne budem. To je vrijeme koje je iza nas. Takve situacije su bile, čovjek i da je htio otići negdje nije mogao”. B.T.

Utakmica Petrovac - Lovćen pod Malim brdom nije jasno definisala ko je poslije prvih 90 minuta bliži finalu Kupa - rezultat od 0:0 ide na ruku prijestoničanima, jer 30. aprila imaju ulogu domaćina u revanšu, ali ako Petrovčani na Obilića poljani prvi postignu gol - sve se briše... Ali vratimo se na petrovačkih 0:0... “Bilo je jako teško. Na kraju bitno je da nijesmo izgubili. Koliko je bilo teško pod Malim brdom toliko će biti i na našem terenu, jer Petrovac neće odustati od finala, a jedan gol bi im mnogo značio”, rekao nam je juče desni beki Miloš Radunović. Neosvojiva Obilića poljana, velika podrška, dobar fudbal koji igraju izabranici Mojaša Radonjića... - sve je to tas koji bi mogao prevagnuti na crvenu stranu... “Znamo da će Petrovac imati svoju računicu, ali iskreno imamo veće šanse. Cetinje se probudilo, publika je naš veliki adut, navijači u velikom broju dolaze na utakmice, definitvno su naš 12. igrač. Uz njih smo favoriti, tako da se svi nadamo finalu”, riječi su popularnog Mimija, koji je dodao... “Imamo ekipu koja može da ide do kraja. Kući igramo dobro, a vjerujem da ćemo biti kompletni”, podsjetio nas je Radunović da

trener Mojaš Radonjić nije mogao da računa na kapitena Vanju Tatara, brzonogog Balšu Radovića, veziste Dejana Bogdanovića i Srđana Kosovića, te lijevog beka Vuka Martinovića. Od tima koji je bio viđen da se bori za opstanak Lovćen je dogurao do ekipe koja se nalazi u polufinalu Kupa i ekipe koja se bori za titulu. Da li bi finale bila kruna sezone? “Tokom sezone stvari su se odvijale na najbolji mogući način, a finale bi definitivno krunisalo sezonu. Ako, ne daj bože, ispadnemo iz Kupa trudićemo se da kroz prvenstvo obezbijedimo Evropu”, rekao je na kraju Radunović. B.T.

PORUKA PETROVCA

Šanse su 50:50

Štoper nebeskoplavih Boris Grbović hvali Lovćen, ali ne odustaje od finala Kupa Veliki nivo borbe, malo kvalitetne igre - tako se u kratkim crtama može opisati neriješen rezultat na utakmici Petrovac - Lovćen! To znači samo jedno: sve će se riješiti na Obilića poljani 30. aprila... Štoper nebeskoplavih Boris Grbović učestvovao je u sudaru defanzivne orijentacije. “I jedna i druga ekipa se opredijelila na čuvanje sopstvenog gola. Od starta se vidjelo da utakmica neće biti previše ofanzivna, jer se više vodilo računa o defanzivi, nego o napadu”, rekao nam je juče Grbović. Iskusnom defanzivcu činjenica da će Petrovac biti gost u revanšu u polufinalu Kupa - ne predstavlja problem... “Igramo dobro u gostima, čini mi se da smo ekipa koja je najviše bodova uzela na strani. Imamo prili-

ku da obezbijedimo finale, a iskreno mislim da su šanse 50:50”. Stub nebeskoplave odbrane ipak ne zaboravlja ko im je protivnik... “Lovćen igra nevjerovatno dobro, možda su najbolja ekipa u ligi. Dobro iznose loptu, dobro se kreću, ali vjerujem da imamo šanse”, rekao je na kraju Boris Grbović. B.T.

Pep Gvardiola sa Bajernom na žrijeb dolazi kao favorit broj 1 - Španac zna koga ne želi... “To je sigurno Atletiko. Radi se o timu koji ima nevjerovatnu strast. Mislim da bi nam bilo veoma teško protiv njih”, jasan je šarmantni vođa Bavaraca.

Karlo Anćeloti je uzeo Real Madrid sa jednom željom - da on bude taj koji će kraljevski klub odvesti do desete titule Lige šampiona... “Iskreno, svi protivnici na ovom nivou su jako teški. Nema lakih. Realno, mi smo imali sreće što smo među četiri”, vratio se Karleto na utakmicu sa Borusijom iz Dortmunda. LŠ ŽRIJEB

Podne od kojeg se ledi krv u žilama

Ko će na koga u polufinalu Lige šampiona - danas od 12.00 na programu je glamurozni žrijeb u Nionu

Žoze Murinjo nije ni zakoračio u Nion, a već je počeo da vodi mali psihološki rat - tipično za njega... “Da se lično pitam izbjegao bih Real. Ali ako dođe do toga - uživaću. Na žrijebu su sve jaki rivali, pa mi je svejedno”, riječi su Specijalnog.

Dijego Ćolo Simeone se ne plaši nikoga (treba li!?), vrlo je miran - sa obje noge stoji na zemlji... “Želimo da budemo ravnopravan protivnik ko god bude na drugoj strani”, rekao je Simeone, koji u polufinalu neće moći da računa na golmana Tiba Kurtou ako “izvuče” Čelsi

PETAK, 11. 4. 2014. broj xx GoDINA III

33 žEna Kim Kardašijan

Potrošila 48.000 funti na tretmane Starleta i rijaliti zvijezda Kim Kardašijan tokom porodičnog odmora na Tajlandu podvrgavala se šestočasovnim tretmanima ljepote. Na smještaj u luksuznom hotelu i spa centru Kim je potrošila najmanje 48.000 funti. Svaka vila u kojoj su Kardašijani odsjeli ima svoj spa centar u kom mogu da uživaju šest sati u spa tretmanima.

Kim se priprema za predstojeće vjenčanje ne bi li izgledala što ljepše, jer ovo joj je treći put da se vjenčava. Ona je tako imala tretman šamaranja zadnjice, lica i grudi, da bi joj koža bila što čvršća za njen poseban dan. Ovaj čudni tajlandski tretman šamaranja navodno sprečava pojavu bora, sužava pore i daje mnogo mlađi izgled koži.

rumEnilo

Savršen izbor za kancelariju

Važno

Obratite pažnju na deklaraciju P

ažljivo čitajte deklaracije na kozmetičkim proizvodima, jer velike kozmetičke kuće čije proizvode opsesivno kupujemo i dalje ne odustaju od upotrebe štetnih sastojaka.

Donosimo vam listu nekih od najopasnijih sastojaka koji se mogu pronaći u kozmetičkim proizvodima, a koje bi trebalo da izbjegavate u širokom luku. Natrijum lauril sulfat (SLS) i natrijum laureth sulfat (SLES) Najčešće se nalaze u šamponima, regeneratorima i mnoštvu druge kozmetike, a posebno su opasni za djecu. Kada se kombinuju s drugim sastojcima koji se koriste u kozmetici, mogu proizvesti kancerogene pojave koji dodatno štete zdravlju kože. Izopropilni alkohol Izopropilni alkohol nalazi se u svemu, od losiona za ruke do parfema, a smatra se jednim od najopasnijih sastojaka u kozmetici i to pogotovo ako se udahne u velikim količinama. Nuspojave koje se javljaju prilikom izlaganja ovom tipu alkohola su migrene, vrtoglavica, mučnina pa čak i depresija. Antibakterijski sastojci Često se prodaju u obliku sapuna. Ovi sastojci imaju dokazano štetne

sastojke koji prevazilaze njihove pozitivne učinke. Dva najčešća su klorfenezin i triklosan, koji uništavaju dobre bakterije i utiču na prirodni rast bakterija koje štite kožu. PEG (polietilen glikol) Ovdje je riječ o najopasnijem sastojku koji se koristi u kozmetici jer isušuje kožu. Bez svoje prirodne vlage, koža postaje manje korisna u zaštiti tijela od štetnih bakterija i hemikalija. PG (propilen glikol) PG je na listi sastojaka u nekim zubnim pastama i tečnostima za ispiranje usta. Trebalo bi ga izbjegavati u svakoj kozmetici, uključujući proizvode za njegu kose, a posebno zna biti štetan u šminki ili proizvodima nakon brijanja. DEA (dietanolamin), MEA (monoetanolamin) i TEA (trietanolamin) Korišćeni u mnogim proizvodima u obliku pjene, DEA, MEA i TEA neki su od najopasnijih sastojaka u kozmetici jer se s lakoćom apsorbiraju u kožu i mogu povećati rizik od

oboljenja od raka. Imidazolidinil Urea i DMDM Hidantoin Dvije od najčešćih sastojaka koji otpuštaju formaldehid su konzervansi koji se i dalje naširoko koriste u kozmetičkim proizvodima. Osim što iritiraju vaš respiratorni sastav, i plodno su tlo za razvoj alergija i astme. FD&C pigmenti boje Boje koje se koriste u hrani i kozmetici mogu biti štetne za kožu jer spuštaju visinu kiseonika u tijelu. Istraživanja sprovedena na životinjama pokazala su kako ove boje mogu prouzrokovati nastanak raka, zbog čega se smatraju jednim od najštetnijih sastojaka u kozmetici. Sintetički parfemi Kada čitate deklaracije proizvoda kozmetike koju kupujete, lako je previdjeti parfeme. Sve više kozmetičkhih brendova nudi proizvode koji ne sadrže parfeme koji nerijetko sadrže i do četiri hiljade sintetičkih sastojaka. Zbog toga se parfemi smatraju jednim od najopasnijih sastojaka u kozmetici. Što se nuspojava tiče, oni su mnogo ozbiljniji od osipa na koži: mogu uticati na neurološki sastav i dovesti do raznih promjena u ponašanju, od depresije do hiperaktivnosti.

Šminka za posao razlikuje se od one koja se koristi tokom dnevnih, a pogotovo večernjih prilika. Rumenilo je proizvod koji je jako važan i koji ne bi smio biti agresivan, pogotovo kada radite kancelarijski posao. Bez obzira da li idete na sastanak sa klijentom, blijed ten vam neće učiniti uslugu, zato je važno naći pravu mjeru. Zato kao saveznika birajte rumenilo u boji breskve. Ono će učiniti da koža izgeda svežije i ide

sjajno sa toplim metalik sjenkama kao što su bronzana, bakarna i ružičasto-zlatna. Odlučite se za mat teksturu jer je suptilnija, prirodnija i praktično je nemoguće pretjerati sa ovakvim proizvodom. Donosimo vam nekoliko predloga koji imaju lijepe nijanse, a to su Dior “Blush Vibrant Colour br. 756”, Loreal “The Blush br.145”, Shiseido “Luminizing” nijansa Petal, YSL “Creme de Blush, br.1”.

ParFEm

Miris u luksuznom pakovanju Brend “La Perla” predstavio je zlatno izdanje mirisa “J’Aime” kao odu vječnoj eleganciji zlata. Miris je kreiran kao izjava ljubavi ovekovječena zlatnim potpisom. “La Perla” “J’Aime” Gold Edition u visokim notama ima kompozicije miksa bergamota i ličija, koje su začinjene ljutim crnim biberom. Žustri početak smjenjuje ženstveni buket u kome glavne uloge imaju cvjetovi lokvanja i egipatskog jasmina, romantično zaslađeni sokovima malina. Osnova dobija na gurmanluku od akorda karamela, produbljenim toplim miksom pačulija, ambera i senzu-

alnog mošusa. Miris je dostupan u bočici boje zlata prepoznatljive forme u količini od 100ml Eau de Parfum. U prodaji će se naći ovog mjeseca.

34 ŽENA Ne govorite ovo djeci

Ideš li u dobru školu? Prije nego što postavite ovo pitanje djeci, razmislite o tome kakve to kriterijume treba škola da zadovolji, da bi bila dobra. Uostalom, ko definiše šta je dobra škola? Dakle, ono što jedna osoba osoba smatra dobrom školom, ne poklapa se uvijek sa mišljenjem drugih osoba i to je u redu. Umjesto toga, bolje je pitati ih: “Kako je u školi” ili “Šta ti se sviđa, a šta te nervira u školi”. Zašto nijesi kao... Djecu ovo pitanje nervira, reklo bi se, s punim pravom. Jednostavno, svi smo različite ličnosti, drugačije izgledamo, drugačije razmišljamo. Takođe, ovo pitanje navodi tinejdžere da razmišljaju o tome koga bi oni to trebalo da “kopiraju”, kako da izgledaju, što nikako ne utiče dobro na njihovo samopouzdanje. To je zbog puberteta... Ovo je nekada pitanje, a nekada konstatacija, ali svejedno ih nervira. Kada odrasli izgovore ovu rečenicu, najčešće sugerišu na česte promjene raspoloženja, odnosno neraspoloženje adolescenata. Prije nego što ih dodatno iznervirate postavljajući im pitanje, imajte na umu da su djeca često pod pritiskom roditelja, kao i da imaju svoje razloge zašto su neraspoloženi - nekada je to škola, društvo, a nekada jednostavno loš dan. Družiš li se sa tim djetetom? Iz ugla tinejdžera, ovo pitanje upućuje na to da oni ne bi trebalo da se druže sa određenim djetetom, najčešće zbog nekih priča i nagađanja. Naravno, ukoliko saznate da “to dijete” radi nešto što ne bi trebalo, jedino što ćete uspeti je da ih razbesnite i natjerate da se povuku u sebe.

PETAK, 11. 4. 2014.

NJEGA I ZDRAVLJE

Savjeti za pravilno hidriranje tijela

jerovatno znate da voda čini 70% našeg organizma. Kod beba i male djece taj procenat iznosi 80%, a kod starih osoba pada i do 50%. Potrebe za vodom su individualne i različite od osobe do osobe te ne postoji jednak plan unosa tečnosti za sve nas.

Prema preporukama Evropske agencije za bezbjednost hrane, preporučeni dnevni unos vode za odrasle muškarce (preko 19 godina) je 2,5 litra a za žene 2,0 litra. Pri tome 20-30% te količine je obično voda koju unesemo putem hrane, odnosno voća i povrća, a 70-80% je ona količina koju unesemo putem različitih vrsta tečnosti koje nužno ne moraju biti samo i isključivo čista voda.Prema istim preporukama, dnevni unos vode za adolescente se kreće u opsegu od 2,1 litra za dječake i 1,9 litra za

od toga da li je vaš ritam trčanja brži i temperatura spoljašnje sredine veća, vaš unos bi trebalo da bude bliži količini od 800 ml odnosno ako trčite sporije i ako je temperatura spoljašnje sredine niža, tada bi vaš unos trebalo da bude manji, odnosno bliži unosu od 400 ml na sat vremena. Koliko je hidracija važna govori i podatak da 95% grčeva kod sportista i fizički aktivne populacije nastaje zbog dehidracije, što je posebno važno za vas koji trčite dugo. U svakom slučaju važno je da se pridržavate preporuka za hidraciju, ali je jednako važno i da slušate svoje tijelo i tako pronađete svoju strategiju hidriranja koja vam omogućava bezbjedno trčanje u kome možete uživati.

MALI SIGNALI

ANKETA

Žene obožavaju mušku ª Vº zonu Nije velika tajna šta muškarci vole na ženama, no kakva je situacija kod žena i koje djelove muškog tijela one najviše vole? Odgovor na ovo pitanje potražio je časopis ‘Woman’s Health’ anketirajući čitateljke. Dakle, na prvom mjestu su famozne V-linije? To je naravno famozna zona kod svih ljudi. Da dobro ste pomislili, upravo ono što se nalazi ispod pupka! Drugo mjesto zauzela je prilično čudna stvar - vene na rukama. Naime, vene žene ovo povezuju sa snažnim, mišićavim rukama koje ih čvrsto grle. Pločice na stomaku tek su na trećem mjestu, ali ih ne treba posebno opisivati ni objašnjavati, dok su na četvrtom mje-

djevojčice. Za aktivne sportiste i one koji više sati dnevno praktikuju vježbanje, važno je da znaju da je voda je dobar izbor samo prvih 30-40 minuta od početka treninga. Nakon toga gubitak elektrolita se povećava i trebalo bi preći na sportsko piće. Potrebno je razviti svoj plan za unos tečnosti tokom treninga i takmičenja. Ovo bi trebalo zasnovati na nekoliko važnih informacija: koja je količina tečnosti izgubljena putem znoja, mogućnosti

za pijenjem i individualnog osjećaja žeđi. Kako biste znali koliko tečnosti gubite, treba da pratite sljedeće parametre: promjenu tjelesne težine prije i poslije fizičke aktivnosti, izgled urina nakon fizičke aktivnosti kao i izgled majice koju sportista nosi. Npr. ukoliko je urin tamne boje nijeste se dovoljno hidrirali, ukoliko vaša majica ima bijele mrlje znači da ste izgubili veliku količinu soli iz organizma. Postoje, naravno, i specifične preporuke za pojedine sportove pa je tako preporuka za one koji trče na duge straze, takozvane ‘dugoprugaše’ da tokom dva sata prije trke treba popiti 500ml tečnosti, tokom trke bi trebalo da pijete 400-800 ml sportskog pića na sat vremena trčanja. U zavisnosti

stu oči - oblik, trepavice, sve. Komentar koji se odnosi na oči je da se sa njima rađaju i da im ne treba teretana da bi bile savršene. Pete su usne, a za informaciju muškarcima, žene vole pune usne, i jednostavno obožavaju da gledaju muškarce koji ih nesvjesno grizu. Za kraj je ostala kosa - malo duža, toliko da se kroz nju mogu provući prsti u trenucima strasti, a omiljene boje su smeđa i crna. Ipak, rezultati koji su dobijeni sporevedeni su u samom jednom magazinu i treba ih uzeti sa rezervom, jer se statisika razlikuje od nacije do nacije. (metro portal)

Da li je zaljubljen u vas? Muškarci su poznati po štedljivom izražavanju osjećaja, tako da ako od svog muškarca očekujete neke velike izlive ljubavi, mogli bi se načekati do sudnjeg dana. No, i oni imaju neke male znakove kojima jasno daju do znanja da ste im izuzetno važni i da su, zapravo, zaljubljeni u vas preko ušiju. Prvi znak može vam biti otvaranje i dijeljenje strahova i problema, čime on traži vašu podršku, što u stvari znači da ima puno povjerenje u vas i da vas voli. Kad to kombinuje s ribanjem uprljanih mjesta u kući i pomaganjem u drugim kućanskim poslovima, možete biti prilično sigurni da je vaš dušom i tijelom. Tako će podjeliiti sa vama i misli o svom poslu i odnosima sa šefovima i kolegama, što je takođe poziv u pomoć - traži vaše mišljenje zato što ga cijeni. Uz to, zaljubljen muškarac odabraće uvijek savršen poklon jer

želi da uživate u njemu, a to može samo ako je dobro zapamtio sve što volite. Zaljubljenim muškarcima ne smeta javno iskazivanje nježnosti, štoviše, vrlo često će ga upravo on inicirati, a to ujedno znači da ste postali dio njegovog uskog

kruga najbližih pred kojima nema tajni, pa možete očekivati i upoznavanje s ostatkom porodice. I na kraju, možda i najvažnije nema problema s kompromisima, čak i ako uključuju njegove omiljene aktivnosti. To je znak da ste ga potpuno osvojili.

ŽENA 35

PETAK, 11. 4. 2014. KOLIKO SMO NEGATIVNI

Borba sa lošim mislima

ZA DO K

Čak 97 posto žena dnevno proživi barem jedan negativan trenutak u kojem im nešto smeta na tijelu, piše Dejli Mejl. Anketu sprovedenu nad 300 žena, koja nije previše ulazila u uzro-

ke ni posljedice problema, ‘sponzorirao’ je časopis Glamur. U rezultatima se navodi da neke žene čak sto puta na dan pomisle nešto negativno o svom izgledu, naročito o obliku svog tijela, ali prosjek negativnih misli na dan je 13. Sprovođenje ankete je nadgledala psiholog En Kerni Kuk koja je kazala da su brojke velike, ali da nije iznenađena: “Omalovažavanje samih sebe je postalo toliko prihvaćena norma da kad neka žena kaže da joj se sviđa njeno tijelo ispada vrlo čudno. Nedavno sam učestvovala u jednoj grupnoj raspravi i u jednom trenutku neka žena je rekla da je sasvim zadovoljna svojim izgledom i tada ju je druga žena mrko pogledala i kazala: ‘Nikada u svom životu nisam nikoga čula da to govori - nijesam čak ni sigurna vjerujem li ti’ što je za mene bilo zaista začuđujuće”, opisala je svoje iskustvo psiholog. “Eto koliko prevladavaju te negativne priče o tijelu. Postalo je prihvatljivije vrijeđati sopstveno tijelo nego ga veličati”, rekla je Kerni-Kuk dodavši da su situacije u kojima se prijateljice okupljaju i na ovaj način samostalno vrijeđaju i kažnjavaju toliko česte da ih je naprosto nemoguće ne primijetiti ili izbjeći. (metro portal)

ZA LAKŠE MRŠAVLJENJE

TO RA

P I TA

Gotovo da ne postoji žena koja se barem jednom u životu nije osjećala nesigurnom vezano za izgled i tijelo, ali nova anketa sugeriše da je ta nesigurnost puno učestalija nego što se dosad mislio.

Poštovani, Imam 19 godina, visoka sam 169 cm, a teška 58 kg. Hoću da skinem koji kilogram, ali mi ne uspijeva. Trenirala sam rukomet i imam jake mišiće na butínama, tako da kad god počnem da treniram ja samo zategnem noge, a ostanem ista što se tiče kilaže. I imam male “jastučice” oko struka. Ne znam koji način ishrane da primijenim da bih se oslobodila jačih nogu i jastučića. Hvala unaprijed na odgovoru, Maja. Poštovana, Vaš indeks tjelesne maase je 20,2, što Vas svrstava u normalno uhranjene i prilično vitke osobe. Iz navedenog proizilazi da nije preporučljiv dalji gubitak tjelesne mase kako ne bi došlo do poremećaja zdravlja. Vjerovatno izgledate još vitkije jer ste se bavili sportom. Nastavite da vježbate i ne obraćajte pažnju na broj koji pokazuje vaga. Što se principa ishrane tiče, jedite voće, povrće, integralne žitarice, kvalitetne vrste mesa i ribe, a izbjegavajte slatkiše i prženu i pohovanu hranu. (Lepota i zdravlje)

NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-maila filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.

Vodite dnevnik o tome šta jedete

NEOBIČNI REZULTATI

Standard utiče na DNK Djeca odrasla u siromašnim porodicama pokazuju više znakova preuranjenog starenja hromozoma, pokazalo je novo istraživanje. Američki naučnici sa ‘Penn State’ Univerziteta vjeruju kako ovi nalazi mogu objasniti zbog čega je odrastanje u neimaštini povezano s većim rizikom za rak i druge poteškoće sa zdravljem u odrasloj dobi. Sada se pokazalo kako već i devetogodišnja djeca iz siromašnih porodica imaju znakove preuranjenog skraćivanja tjelomjera, zaštitnih nastavaka na krajevima hromozoma. Djeca iz porodica slabijeg imovinskog stanja su imala

prosječno 19% kraće tjelomjere od vršnjaka iz imućnijih. Djeca iz nestabilnih porodica su imala čak 40% kraće tjelomjere, upozoravaju naučnici nakon analize DNK za 40 djece. S druge strane, djeca majki sa visokim stepenom obrazovanja su imala prosječno 35% duže tjelomjere od ostale djece. Tjelomjeri se prirodno skraćuju sa odmicanjem životne dobi, a djeluju tako što onemogućavaju oštećenja gena. Paralelno sa skraćivanjem tjelomjera rastu izgledi za obolijevanje od raka i pojavu drugih stanja karakterističnih za stariju životnu dob, pojašnjavaju istraživači. (metro portal)

BRUSNICA I BIJELI LUK

Biljke za liječenje cisti Cistitis je u najvećoj mjeri ženska bolest. Čak 20% žena bolovaće od nje u nekom periodu svog života. Riječ je o infekciji mokraćne bešike. Krivac za upalu mokraćnih puteva je najčešće Ešerihija Koli, crijevna bakterija bitna za održavanje zdravlja crijeva. Ona postaje opasna kada dođe u mokraćnu cijev i prokrči put do bešike. Razlog zašto su žene osjetljivije leži u njihovoj anatomskoj građi. U sučajevima infek-

cija obavezno je otići kod ljekara koji će prepisati antibiotike koji će uništiti bakterije. Takođe je potrebno nadomjestiti ‘dobre bakterije’ jedući, na primjer, jogurt ili uzimajući probiotike. Uz ljekarski savjet, mogu se koristiti i ljekovite biljke. Brusnica je snažno sredstvo protiv infekcije. Posebno sok od brusnice bogat antocianosidima. Dobro je jesti i bijeli luk jer ubija bakterije, i posebno je djelotvoiran kod gljivičnih infekcija. (metro portal)

OPREZ

Previše posla izaziva slabiju koncentraciju

Preskakanje obroka nije efikasna metoda gubljenja kilograma. Sve što je dovoljno je zapisivati šta ste jeli. Novo istraživanje, koje je sprovedeno u ‘Fred Hutchinson Cancer Research’ centru u Seattleu, tvrdi da srednjovječne žene koje redovino, i precizno, vode dnevnik ishrane mogu izgubiti 2,7 kg više od žena koje preskaču obroke i ne vode dnevnik. No te žene, isto tako prema istraživanju, su u prosjeku 3,6 kg teže od žena koje se normalno hrane. I odlasci u restoran mogu loše uticati na kilažu. Žene koje ručaju tamo barem jednom sedmično, u projesku imaju 2,3 kg više nego žene koje ručaju ono što same skuvaju. Naučnici iz centra su zaključili kako i jednostavne promjene u ponašanju mogu dovesti do velikih promjena u kilaži. En Mektiernan,

direktorica centra, kaže: “Čini se da je ključno znati šta jedete i koliko ste pojeli. Za osobe koje pokušavaju smršati, najvažniji savjet je da počnu da vode dnevnih ishrane. Tako će lakše kontrolisati dnevne kalorijske ciljeve”. Kako je objasnila, čim bilježimo šta jedemo imamo veću svijest o tome šta unosimo pa ćemo tako više paziti na svoju ishranu. Preciznost je tu jako važna pa što smo precizniji to ćemo više paziti koliko jedemo i više mršati, tj. brže doći na željenu težinu. Preporučeno je da se bilježe i prelivi i začini koje stavljamo na jela. Iako mršavljenje zavisi samo od unosa hrane, vježbanje se i dalje preporučuje, zbog raznih drugih dobrotvornih učinaka. U istraživanju su učestvoval 123 žene u dobi od 50 do 75 godina koje žive na području Sijetla.

Radite prekovremeno, puni ste stresa i ništa vam ne ide od ruke? To je zato što vas je prevelika količina posla zaglupljela, kažu naučnici. Istraživanje je pokazalo da ljudi koji previše rade, više od 55 sati sedmično, imaju vrlo loše rezultate pri rješavanju logičkih zadataka, dok testove vokabulara rješavaju loše. S druge strane, oni koji rade 35 do 40 sati sedmično ostvaruju značajno bolje rezultate na testovima logičnog zaključivanja.

Naučnici tvrde da je u slučaju pretjeranog rada potrebno barem dva puta dnevno odvojiti pet do deset minuta, sjesti u tišini, zatvoriti oči i odmoriti se od spoljnog svijeta. Ne treba pokušavati zaspati, već samo odmoriti oči i mozak. Zanimljiv je i recept za poboljšavanje kognitivnih sposobnosti - prije posla bi trebalo barem desetak minuta razgovarati sa kolegama s posla, jer socijalna interakcija poboljšava pamćenje i rad mozga.

36 ŽENA

PETAK, 11. 4. 2014. KULINARSKI SAVJETI

RECEPTI Predjelo

Glavno jelo

SASTOJCI:

400 g brašna 20 g kvasca 4 kašike ulja čaša mlake vode kašičica soli na vrh noža še ćera

Domaći hljeb

U činiju ili na radnu površinu sipajte brašno, pomiješajte sa solju, pa u sredini napravite udubljenje i u njega stavite prstima izmrvljen svjež kvasac. Dodajte malo mlake vode sa šećerom. Tijesto mijesite dok ne postane glatko i mekano toliko da se odvaja lako od prstiju. Stavite ga u pobrašnjenu posudu i pokrijte čistom krpom. Ostavite činiju na toplom mjestu kako bi tijesto lijepo naraslo. Za nadolaženje tijesta (trebalo bi da se tijesto udvostruči) potrebno je barem dva sata. Još jednom tijesto lako premijesite, da se ne izgube mehurići, stavite u pobrašnjenu tepsiju i pecite u rerni koju ste prethodno zagrijali na 220 stepeni. Kad hljeb izvadite iz rerne, poprskajte ga hladnom običnom ili kisjelom vodom, kako bi korica ostala hrskava.

Fileti u tijestu SASTOJCI:

4 svinjska filet a 900 g odmrznu tog lisnatog tijesta 1 kg šampinjon a 2 luka 2 čena bijelog lu ka 2 kašike putera 4 žumanceta 4 kašike pavlak e so, biber

Filete začinite. Tri ploče lisnatog tijesta stavite jednu preko druge pa ih razvaljajte na dimenzije 20x30 cm. Ugrijte rernu na 200 stepeni. Pečurke očistite i isjeckajte. Isjeckajte crni i bijeli luk. Izdinstajte luk na puteru. Dodajte pečurke, pa pecite oko 15 minuta. Odlijte višak tečnosti. Razvucite smjesu od pečuraka preko tijesta, pa preko toga stavite jedan file i urolajte. Polijte s malo vode pa pritisnite. Rolate stavite na podmazan pleh. Žumance umutite sa pavlakom pa time premažite rolate. Pecite ih 40 minuta. Isjecite na komade i servirajte. Ovaj specijalitet možete poslužiti i topao i hladan, bez razlike u ukusu i kvalitetu.

Brzo i lako otopite Sutlijaš čokoladu za kolač Desert

Kuvati pirinač s mlijekom i 3 kašike šećera oko 20 minuta, uz povremeno miješanje. Tokom kuvanja dodati štapić cimeta, pa ga izvaditi na kraju. Kajsije očistiti i isjeći na kriškice. Ukuvati sirup od 5 kašika šećera sa 300 ml vode. Dodati voće u sirup i kuvati ga 5 minuta. Zagrijati rernu na 180 stepeni. Umutiti jaja s 3 kašike šećera i umiješati ih pažljivo u sutlijaš. Ređati u slojevima pirinač i kompot od kajsija u manjim posudama za pečenje, pa peći oko 30 minuta u rerni. Posuti šećerom u prahu i vratiti u rernu na kratko da se karamelizuje.

SASTOJCI:

400 g pirinča 1 l mlijeka od so je 11 kašika šećera štap cimeta 300 g kajsija 4 jajeta 4 kašike šećera u prahu

Topljena čokolada je osnovni sastojak mnogih poslastica i koristi se kao dodatak raznim filovima, ali i kao dekoracija. Predstavljamo vam dva osnovna načina za topljenje čokolade. Kuvanje na pari Najosnovniji način topljenja čokolade je kuvanjem na pari. Naime, potrebno je da u šerpicu sipate malo vode, stavite na umjerenu vatru i preko šerpice stavite posudu sa komadićima čokolade. Veoma je važno da posuda sa čokoladom ne dodiruje vodu, ali i da voda ne vri već struji na umjerenoj temperaturi. Takođe, u toku ovog postupka je neophodno stalno miješanje čokolade kako bi se ravnomjerno otopila. Topljenje u mikrotalasnoj rerni Čokoladu možete otopiti i u mi-

krotalasnoj rerni. Važno je da čokoladu izlomite na manje djelove i stavite u posudu koja se može zagrijavati u mikrotalasnoj rerni. Podesite kuhinjski aparat na najmanju jačinu i stavite posudu sa čokoladom. Neka se grije oko 30 sekundi, zatim izvadite posudu i dobro promiješajte čokoladu, a nakon toga je ponovo zagrijte, takođe na najmanjoj jačini, ovog puta samo 10-15 sekundi. Poslije topljenja, ponovo promiješajte čokoladu. Veoma je važno da čokoladu topite na najmanjoj jačini kako ne bi izgorjela. Imajte u vidu da se tamna, odnosno čokolada za kuvanje lakše topi od obične čokolade. Takođe, ukoliko se plašite da će vam čokolada izgorjeti, najbolje je da prve pokušaje napravite sa jeftinijom čokoladom dok se ne uvježbate. (Stvar ukusa)

ZASLADITE SE

Ukusni sufle s karamelom

GURMANSKI UŽITAK

Piletina u sosu Dodajte piletini neodoljiv pikantan sos za fantastičan gurmanski užitak. wwSastojci: glavica luka 3 čena bijelog luka 2 kašike maslinovog ulja crvena ljuta papričica 2 kašičice majčine dušice 750 ml pasiranog paradajza so, kašika meda 4 kašike zrna kukuruza 4 pečena bataka sa karabatacima

Priprema: Isjeckati crni i bijeli luk, pa propržiti oba sastojka na ulju. Očistiti papričicu od sjemenki, isjeckati je i dodati u tiganj zajedno sa majčinom dušicom. Prodinstati sve zajedno. Dodati pasirani paradajz, posoliti i pobiberiti. Prokuvati. Krčkati 10 minuta poklopljeno. Ako je previše gusto, dodati malo vode. Ubaciti u sos batake i kukuruz i kuvati sve zajedno pet minuta. Poslužiti uz pirinač ili baget hljeb i salatu.

Neodoljiv spoj slasne karamele i sočnog kolača. Sastojci: 100 g putera 200 g smeđeg šećera + 4 kašike 200 ml slatke pavlake kašičica ekstrakta vanile 2 žumanceta kašika brašna 3 bjelanceta Priprema: Posudice za sufle namažite maslacem i svaki pospite sa malo smeđeg šećera (2 kašike). U posudi otopite maslac, dodajte šećer, slatku pavlaku, vanilu i prstohvat soli. Kada se šećer otopi i počnu da stvaraju mehurići kuvajte još minut dok se ne stvori sos. Od sosa odvojite 200 ml i stavite sa strane. U ostatak sosa umiješajte žumanca i brašno. Konstantno miješajući zagrijte na srednjoj vatri dok se ne zgusne, oko 3 minuta. Prebacite u drugu posudu i ostavite da se hladi oko 15 minuta. U posebnoj posudi umutite šam od bjelanaca i postepeno dodajte dvije kašike smeđeg šećera. Trećinu šama dodajte karamel sosu, pomiješajte, a zatim sve to vratite ostatku šama. Smjesu sipajte u posudice. Pecite sufle u rerni zagrijanoj na

180 C oko 11 minuta. Sufle na sredini ne mora da bude previše čvrst, ali ukoliko vam se učini da je previše tečno, vratite u rernu na još dva

minuta. Sufle možete dodatno posuti šećerom, a poslužite ga uz pripremljen karamel sos, koji možete zagrijati dok se sufle peče.

PETAK, 11. 4. 2014.

MALI OGLASI

KUĆE/STANOVI

P

PRODAJEM STAN 40m2

Herceg Novi – Kumbor, 50 metara od mora, preko puta kompleksa Portonovi, namješten, bez posrednika.

Tel.068/403-438

Prodajem kuću u Podgorici - Zabjelo, 100m2 na placu od 400m2. Kompenzacija za tri jednosobna stana ili fiksno 90.000 eura. Papiri 1/1. Tel.069/893-727 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220 Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna! Tel.069/069-148

INekretnine

Tel:fax: 382 20 235-651/235-631; Mob:069-024-904; 069-611-332

PRODAJA 26m2/6- St.Aer.; 24m2/6-Pobrežje; 30m2/6- Sity kvart 48m2/4- Ljubović; 43m2/2- St.Aer; 40m2/2-Blok VI; 67m2/4- Centar; 71m2/4- St.Aer; 71m2/1-Ljubović; 86m2/4- Blok VI; 98m2/1- Ljubović; 84m2/2-Blok V 140m2/6- Trg Vektre; 115m2/6-St.Varoš; 198m2/5P.Morače ( »Kroling«); Kuća 260m2, plac 260m2- Masline; Kuća 200m2, plac 520m2- St.Aer; Plac:1300m2-Dahna; 504m2-Masline;862m2-Dajbabe;

Provjerite zašto smo IN

Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura. Tel.067/244-616 Izdajem namještenu garsonjeru ženskoj osobi, sve zasebno, klimatizovana, Masline. Tel.067/675-909, 020/612-291 Izdajem luksuzno namještenu garsonjeru, 32m2, Ulica mainski put, iznad autobuske stanice, Budva. Tel.069/566-716 Izdajem dvosoban namješten stan kod stadiona «Budućnosti». Povoljno. Tel.067/559-750 Izdajem namješten stan u Zagoriču, 180 eura. Tel.069/877396 Izdajem dvosoban prazan stan na Starom aerodromu i dvosoban prazan stan na Pobrežju. Tel.069/370-729

I

Izdajem dvije sobe, špajz i kupatilo u Ulici Buta Lekića 4, Podgorica. Tel.067/493-200

Renta apartmani sobe dan, dva ili duže. Klima, kupatilo, kablovska, mini bar, parking. Ekstra povoljno. Tel.069/690-193 Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992 Izdajem jednosoban namješten stan u Ulici kralja Nikole. Tel.069/607-537

IZDAVANJE Poslovni p. 105m2 (su+pr)-P.Morače; 60m2(su+pr)-P.Morače Nam. stan: 48m2/4- kod Hrama; 73m2/1Momišići Nam.stan: 72m2/3-Momišići; 130m2/1-P.Morače Nenamj.stan: 60m2/3- P.Morače; 68m2/2- Zabjelo Nenamj.stan: 93m2/2- St.Aer; 100m2/1-Gorica C Nam. kuća: 250m2, plac 4.000m2-Tološi Nenamj. kuća 400m2, plac 10.100m2- Donja Gorica

E-mail:inekretnine@t-com.me; www.inekretnine.me; www.bokaprojekt.me

Prodajem - mijenjam za stan poluzavršenu kuću 6km od grada na placu 3.000m2. Mjesto Drezga kod Rogama. Kuća je na 2 nivoa, 9 soba, 4 kupatila, američki stil. Tel.067/744-430

Izdaje se namještena klimatizovana garsonjera od 30m2 na Trgu Mitra Bakića, Podgorica, kod autobuske stanice. Tel.067/552-179

”Vektra”- Rimski Trg 44

SOBE

Izdajem sobu studentima iza Studentskog doma, Podgorica. Tel.067/269-777

POSLOVNI PROSTOR Budva: Izdajem poslovni prostor 30m2 pogodan za više namjena. Plaćanje mjesečno. Tel.069/765-663 Izdajem registrovan magacinski prostor 160m2 i kancelariju 80m2 iza Bloka 6, Podgorica. Tel.069/300-980

IZDAJE SE

poslovni prostor 66 m2 Ulcinjska 3 Podgorica Tel.067/609 -089 Izdajem poslovno magacinski prostor blizu «Volija» u Tološima. Tel.067/860-937

PLACEVI Prodajem plac u Spužu, ekstra lokacija. Tel.069/033-958 Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad. Tel.069/073-331 Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Cijena 6.500 eura. Tel.067/390-767 Prodajem 2.000m2 zemlje, Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put. Tel.069/204-051 Prodajem plac u Donjim Crncima, 800m2, kilometar i po od željezničke stanice u Spužu. Put, voda, struja, m2/4 eura. Tel.067/390-767

VOZILA/AUTO DJELOVI Prodajem opel vektru, 97. godište, 1.6 16V, karavan, registrovan godinu. 1.300 eura. Tel.067/652-972

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

    

PRODAJEM GOLF V 1.9 TDI

metalik plava boja četvoro vrata registrovan godinu ksenon točkovi od golfa GTI Cijena 6.300 € Moguća kompenzacija

Tel.069/193-366

Povoljno prodajem

FORD MONDEO 1.8 TDI 1997. godište CHIA oprema

067 24 99 11

. .

RAČUNOVODSTVO REGISTRACIJA PREDUZEĆA USTUPANJE ZAPOSLENIH SUDSKI PREVODIOCI

IAS, IFRS Certified

Ivana Đurašević +382 68 222 188 www.ekonomik.me

Top Service - First choice - Best price guarantee

REGISTRUJTE VAŠE VOZILO

PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO)

Penzionerima na rate (3, 6 ili 12 mjeseci)

Tel. 068 326 549

Prodajem vozilo reno kango 1.5 DCI, 2007.g, prešao 80.000 km, klima, bočna klizna vrata, servo, centralna brava, daljinsko zaključavanje. Tel.067/913-5113

Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Boravak i radna dozvola stranaca. Upotrebne dozvole za prostore. Povoljno i brzo. Tel.069/020-102

Kombi opel movano L2H2 furgon, 2008. god, 2500ccm 74kW TD, 126.000 km. Klima, servo, ABS, centralno, el. podizači. Tel.069/085-000

Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, kvalitetno, povoljno. Tel.067/644-494

USLUGE Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najje inije, najprofesionalnije i najbrže. Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340

Otčepljenje kanalizacije električnom sajlom wc šolja, sudopera, šahti, umivaonika i ostalog. Dolazim odmah po pozivu. Povoljno!!! Vukčević. Tel.069/655-444, 067/589-073, 068/654-474

OBAVJEŠTENJE

Poštovani korisnici oglasnog prostora, obavještavamo vas da ste prilikom predaje oglasa dužni da na uvid pokažete ličnu kartu. Dnevne novine

PETAK, 11. 4. 2014.

MALI OGLASI

Vodopad servis: otčepljenje svih vrsta kanalizacije električnom sajlom. Tel.068/300252, 069/473-889, 067/745-073 Tepih servis, klasično pranje, dolazak po pozivu. Tel.067/631-727

GRAĐEVINSKE USLUGE

POPUSTI DO

VELIKI ĆURILAC b.b. DANILOVGRAD PROLJEĆNI 068-084-004 068-084-033 POPUST

Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje-bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel.069/297-222

Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-997, 067/911-2598

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

Klime - obične, inverter, multi, kasete, parapetne, kanalne... Prodaja, ugradnja, servis, dezinfekcija . Najpovoljniji! Tel.067/501-209, 068/501209. www.klimescepanovic. com

Radim sve vrste fasada i moleraja, izolacija kao i izrade kuća ključ u ruke. Tel.069/599-496

GRAĐEVINSKI MATERIJAL

KERAMIKA ZA SVE UKUSE ul. Marka Radovića br.14, Podgorica 81000 Tel. + 382 20 221 560 ; + 382 68 000 374

E-mail: cercamp.me@gmail.com www.cercamp.me

POSAO Konoba „Feral” Herceg Novi. Potreban pomoćni konobar i šanker. Tel.069/047-127, 068/520-898

LIČNO Upoznao bih rado plavu Muslimanku od 45 do 55 godina lijepog izgleda koja umije da voli i slobodnu. Tel.069/687-451 Muškarac, 48 godina, dobrog izgleda, odnedavno bez obaveza, iz Podgorice, želi susrete sa nekom slobodnom Podgoričankom, a koja fino izgleda. Tel.069/675-401 SMS

APARATI/OPREMA Klime - obične, inverteri, multi. Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina. Tel.069/020-023, 067/342-392

Liječim i pomažem kod oboljenja štitaste žlijezde i osteoporoze. Tel.069/716-051, 069/467-379 Prodajem sjeme od pelina ekstra kvaliteta, pod garancijom. Tel.069/792-127

RAZNO Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel.069/019-698, 067/455-713 Totalna rasprodaja. Veliki popust - 80% na svu robu u butiku “Alida” Podgorica (zgrada kod bivše Mljekare iza “Palade”).

POTENCIJA

- KAMAGRA - 100% original - biljna baza - voćni ukusi - 7 kesica 15 € Dostava, diskrecija

20. GODINA SA VAMA

069 020 010

068 55 44 40

Prodajem sadnice žive ograde prunus, 1 komad 1 euro. Tel.067/801-826 Kupujem umjetničke slike poznatih akademskih slikara. Tel.067/532-106 Ako imate probleme u ljubavi, braku, neslogu, želite znati budućnost, treba vam talisman, c.magija vas uništava. Pozovite na 068/563-851

Mali oglasi

Uspješno liječim više vrsta bolesti, skidam učine i crnu magiju, uspješno vraćam voljenu osobu. Tel.067/925-9305

POPUST ZA MJESEČNI PAKET 22+ 8 GRATIS

Prodajem majstorske violine. Tel.069/617-231 Bato Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra. Rad na daljinu pomoću slike. Tel.068/504-029

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET

22+ 8 GRATIS

za pravna lica 154 € za fizička lica 110 €

Dimenzije 102x45mm

za pravna lica

308 €

za fizička lica

220 €

Dimenzije 102x70mm

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET 22+8 GRATIS

za pravna lica 77 € Dimenzije 50x45mm

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET 22+8 GRATIS

za fizička lica 55 € Dimenzije 50x45mm

Mali oglasi do 20 riječi 1 dan 1 € Za svakih 5 plaćenih dana 2 dana gratis

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

petak, 11. 4. 2014.

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106 BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

VozoVi/trAins Zimski red vožnje važi do 07. juna 2014. godine. POLASCI IZ PODGORICE ZA: Beograd: 10.00 (brzi), 20.05 (brzi), Subotica: 20.05 (brzi), Novi Sad: 20.05 (brzi), Bijelo Polje: 6.25 (lokal), 10.00 (brzi), 15.50 (lokal), 18.20 (lokal), 20.05 (brzi), Bar: 5.15 (lokal), 6.27 (brzi), 8.20 (lokal), 10.10 (lokal), 11.30 (lokal), 12.50 (lokal), 15.20 (lokal), 16.50 (lokal), 18.00 (lokal), 19.29 (brzi), 21.10 (lokal), Nikšić: 07.00 (lokal), 8.05 (lokal), 11.20 (lokal), 14.00 (lokal), 16.10 (lokal),19.35 (lokal), 20.30 (lokal). POLASCI IZ BARA ZA: Beograd: 09.00 (brzi), 19.00 (brzi), Subotica: 19.00 (brzi), Novi Sad: 19.00 (brzi), Podgorica: 5.25 (lokal), 6.35 (lokal), 09.00 (brzi), 10.20 (lokal), 11.35 (lokal), 14.05 (lokal), 14.50 (lokal), 16.40 (lokal), 18.30 (lokal), 19.00 (brzi), 20.30 (lokal), Bijelo Polje:

Autobusi/bus

Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13. Aranđelovac: 21:35. Banjaluka: 20:25, 20:30 (subota i nedjelja), 21:20 (petak i ponedjeljak). Bar: 03:00, 05:00, 07:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:40, 19:50, 21:00. Beč: 00:30 subotom. Beograd: 00:40, 08:30, 09:45, 11:00 (svaki drugi dan), 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00. Berane: 08:25, 09:00, 10:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13m 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 22:27, 23:00. Bijeljina: 20:25. Bijelo Polje: 00:30, 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35. Bremen: 00:30 subotom. Budva: 00:30, 04:00, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25. Cetinje: 00:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:25, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:45, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45,20:20, 22:25. Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00, 07:10, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:16, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:59, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45, 10:57, 11:00, 11:00, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:50, 12:54, 13:,00, 13:00, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:49, 13:50, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:16, 14:20, 14:29, 14:30, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:16, 16:29, 16:29, 16,30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:16, 18:19, 18:29, 18:30, 18:57, 19:00, 19:00, 19:,10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00, 20:16, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27,

5.25 (lokal), 09.00 (brzi), 14.50 (lokal), 19.00 (brzi), Nikšić: 18.30(lokal). POLASCI IZ BIJELOG POLJA ZA: Beograd: 12.27 (brzi), 22.35 (brzi), Subotica: 22.35 (brzi), Novi Sad: 22.35 (brzi), Podgorica: 4.15 (brzi), 06.30 (lokal), 9.02 (lokal), 17.21 (brzi), 18.35 (lokal), Bar: 4.15 (brzi), 9.02 (lokal), 17.21 (brzi), 18.35 (lokal). POLASCI IZ NIKŠIĆA ZA: Podgorica: 06.25 (lokal), 08.40 (lokal), 09.50 (lokal), 12.40 (lokal),15.35 (lokal), 18.05 (lokal), 21.00 (lokal), Bar: 08.40 (lokal), 15.35 (lokal). INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

22:32, 23:40. Dizeldorf: 00:30 subotom. Dortmund: 00:30 subotom. Dubrovnik: 06:00. Frankfurt: 00:30 subotom. Gacko: 08:30, 10:50, 16:45. Glava Zete: 07:10, 15:07. Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13. Herceg Novi: 00:30, 04:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19:45, 20:20. Kolašin: 00:40, 06:58, 07:00, 07:30, 08:25, 09:00, 10:00, 11:30, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:39, 14:50, 15:30, 15:45, 17:13, 18:00, 19:55, 20:05, 20:25, 21:35, 22:27. Kotor: 00:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, 00:30. Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00. Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00. Kruševac: 16:30. Leskovac: 16:30. Luksemburg: 05:30 subotom. Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45. Nikšić: 05:45, 07:02, 06:35, 07:25, 07:40, 07:45, 08:05, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:35, 10:50, 10:29, 10:45, 10:50, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:55, 14:30, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40. Niš: 10:00, 16:30, 20:15. Novi Pazar: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 23:00. Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00. Peć: 07:45, 21:30. Petrovac: 06:00, 07:00, 11:45. Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13. Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 12:00, 14:38, 14:39, 14:50, 15:57. Plužine: 07:40, 09:30, 13:3 , 23:40. Priština: 21:30. Prizren: 07:45. Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40. Skoplje: 20:05 osim ponedjeljkom. Subotica: 20:45, 22:30. Šavnik: 05:45, 13:55, 12:00, 14:38, 15:57. Tivat: 00:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 11:55, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45. Trebinje: 10:50, 16:45. Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:50,21:00. Žabljak: 05:45, 13:55, 14:38, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes Red letjenja važi od 1.4.2014. Kompanija zadržavapravodaizmijeniredletjenjabezprethodnenajave.Kompanijapreporučujeputnicimadasezasveinformacijeobrateslužbirezervacijana19804,poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice Montenegro Airlinesa: 020 66 44 11, 020 66 44 33, 033 451 735, 032 304 860, + 381 11 26 21 122 Podgorica-Beograd: svim danima 07:30 i 18:00. Beograd-Podgorica: svim danima: 08:50 i 19:20. Tivat-Beograd: svim danima 08:15 i 17:10. Beograd-Tivat: svim danima 09:35 i 18:30. Podgorica-Beč: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i subota 08:05, svim danima 15:00. Beč-Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i subota 10:30, svim danima 12:50. PodgoricaLjubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, utorak 06:00, srijeda, četvrtak 16:10. LjubljanaPodgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, nedjelja 23:05, srijeda i četvrtak 14:25. Podgorica-Frankfurt: srijeda, petak i nedjelja 11:40. Frankfurt-Podgorica: srijeda, petak i nedjelja14:50. Podgorica-Cirih: ponedjeljak, petak i nedjelja 10:25, srijeda10:35. CirihPodgorica: ponedjeljak, petak i nedjelja13:25, srijeda13:35. Podgorica-Rim: utorak 10:30, petak 08:30, nedjelja 17:20, ponedjeljak, četvrtak i subota 12:10. Rim-Podgorica: utorak 12:40, petak 10:30, nedjelja 19:20, ponedjeljak, četvrtak i subota 09:55. Podgorica-Moskva: ponedjeljak i četvrtak 10:15. Moskva-Podgorica: srijeda i nedjelja 16:10. Tivat-Moskva: utorak, srijeda, petak, subota i nedjelja 10:15. Moskva-Tivat: ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i subota 15:50. Podgorica-Pariz: utorak i četvrtak 10:20, srijeda 12:25, petak 12:15, subota i nedjelja 08:55. Pariz-Podgorica: utorak i četvrtak 14:00, srijeda 15:45, petak 15:40, subota i nedjelja 19:00. Tivat-Pariz: subota i nedjelja 15:40. Pariz-Tivat: subota i nedjelja 12:25. TivatLondon: srijeda i nedjelja 10:10. London-Tivat: srijeda 12:50, nedjelja 13:10. PodgoricaDizeldorf: subotom (od 19. aprila) 10:10. Dizeldorf-Podgorica: subotom (od 19. aprila) 13:20. Podgorica-Kopenhagen: subotom (od 17. maja) 12:20. Kopenhagen-Podgorica: subotom (od 17. maja) 15:50. Podgorica-Bari-Podgorica i Podgorica-Napulj-Podgorica svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima. Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10. Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak,

Podgorica-Beograd: ponedjeljak, utorak, četvrtak 08:50, 15:40,20:50, ostalim danima 15:40, 20:50. BeogradPodgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 07:20, 14:10, 18:50, ostalim danima 14:10, 18:50. Tivat-Beograd: svim danima 09:40 ,15:40. Beograd-Tivat: svim danima 08:00, 14:10. Beograd-Frankfurt-Beograd: svim danima polazak u 12:00, povratak 14:50. Beograd-AmsterdamBeograd: svim danima polazak 08:20, povratk 11:50. Beograd-Dizeldorf-Beograd: svim danima polazak 08:05, povratak,11:05. Beograd-Beč-Beograd: svim danima polazak 07:55, povratk 10:45. Beograd-Moskva-Beograd: svim danima polazak 13:50, povratak 19:35. BeogradSarajevo-Beograd: svim danima polazak 14:10, povratak 06:30. Beograd-Skoplje-Beograd: svim danima polazak 21:40, 14:00, povratak 06:00, 15:30. Beograd-AtinaBeograd: svim danima tri leta dnevno. Beograd-LondonBeograd: svim danima polazak 10:35, povratak 13:40. Beograd-Cirih-Beograd: svim danima polazak 07:20, 18:40, povratak 09:55, 21:20. Beograd-Rim-Beograd: svim danima polazak 07:45, 17:50, povratak 10:20, 20:40. Beograd-Pariz-Beograd: svim danima polazak 07:25, 17:25, povratak 10:55, 21:05. Beograd-Brisel-Beograd: ponedjeljak, srijeda 07:20, petak 15:00, povratak 10:25 i 18:10. Beograd-Kopenhagen-Beograd: četiri puta sedmično sa tri leta dnevno. Beograd-Berlin-Beograd: pet puta nedjeljno sa tri leta dnevno. Beograd-ŠtutgartBeograd: tri puta nedjeljno sa dva leta dnevno. BeogradSolun-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-VaršavaBeograd: tri puta sedmično. Beograd-Milano-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Stokholm-Beograd: pet puta nedjeljno. Beograd-Geteborg-Beograd: subotom polazak 13:25, povratak 16:45. Beograd-Sabina Gocken-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Tel Aviv-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Prag-Beograd: od 01. decembra. Beograd-Abu Dabi-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Banja Luka-Beograd: od 10. decembra. Beograd-Bukurešt-Beograd: od 10. decembra.

Sve informacije i rezervacije putnici mogu dobiti u poslovnici –Vuka Karadžića telefoni 020/664-740, 664750/664-730,callcentar020/290-240,fax665-330.Radno vrijeme poslovnice 09:00 do 17:00. Mail adresa podgoricato@jat.com Rado vrijeme poslovnice na aerodromu2sataprijeleta.Telefoni 020/653051/653-050.Cargo sluzba JAT airwaysa od 07:00-14:00. Tel. 020-653-051 Moskva – Tivat: utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat – Moskva: utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su:+382/67/23-07-78; +382/67/67-65-66 srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45. Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50. Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50. GeneralnizastupnikzaCrnuGoru,SrbijuiBosnuiHercegovinu OKIAIRINTERNATIONAL.Informacijeirezervacijenatelefone: 020/201-201,241-154,mob.067/241-154

Podgorica – Rim (FCO): ponedjeljak12.00,utorak10.30, četvrtakisubota11.50,petak 08.30,nedjelja17.00. Rim (FCO) – Podgorica: ponedjeljak,četvrtakisubota09.40,utorak12.40, petak10.30,nedjelja19.00. Informacije:OKIAIRMONTENEGRO,generalnizastupnik zaCrnuGoru,Podgorica,020/201201,201202

TV PROGRAM Film

07:00 Serija: Bez traga/r 07:40 Serija: Domaćice sa Bosfora/r 09:00 Tačno 9 09:45 Serija: Odbačena/r 10:45 Serija: Neukrotivo srce/r 11:30 Film: Nindža surferi 13:00 Tačno 1 14:15 Kviz- Zlatni krug/r 14:45 Serija: Bez traga/r 15:45 Exploziv 16:15 Serija: Neukrotivo srce 17:05 Serija: Odbačena 18:00 Exkluziv 18:25 Kviz- Zlatni krug 18:55 Emisija za djecu- Mozgalica 19:00 Vijesti Prve 19:25 Serija: Domaćice sa Bosfora 20:10 Talk Show- Živa istina 21:15 Talk Show- Veče sa Ivanom Ivanovićem 23:00 Noćni žurnal 23:15 Serija: Bez traga 00:00 Serija: Dva i po muškarca

PRVA Vijesti Prve 19.00

06.30 Dobro jutro Crna Goro 09.35 Muzika 10.00 Dnevnik 10.15 Strani dok. program: Veliki prirodni spektakli – velika poplava 11.00 Vijesti 11.00 Naučno – obrazovni program 12.00 Vijesti 12.25 Meridijani 13.00 Vijesti 13.05 Serija: Zakon i red/r 14.10 Serija: Office/r 15.30 Dnevnik 1 16.00 Serija: Monk/r 16.55 Radni dan 18.05 Spremni za Evropu 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.05 Serija: Monk 21.00 Robin Hud 22.00 Dnevnik 3 22.30 Serija: Office 23.00 Serija: Zakon i red 23.45 Meridijani/r 00.05 Vijesti

RTCG 1 Serija: Monk 20.05

06:30 06:40 06:52 07:00 11:00 11:25 12:03 13:18 14:03 15:03 15:25 16:03 18:00 18:20 18:27 20:00 21:03 23:03 23:33 23:48 23:55 02:45

City M Flajer City kids M Dobro jutro Jovana i Srđan Akademci specijal City kids M Sve za ljubav City M Serija: Sila Serija: Nakuša City M Serija: Sjever- Jug Info monte Flajer Serija: Mala nevjesta Serija: Sila Grand show Moja velika osveta City M Flajer Film: Pusti srce da govori Film: Pomračenje

07:00 09:20 10:00 10:15 11:30 12:00 13:00 13:50 14:00 14:10 15:00 15:40 16:30 16:52 17:00 17:45 18:30 19:10 19:55 20:55 21:10 22:00 22:15 22:25 23:20 01:20

Boje jutra Serija: Zora dubrovačka/r Vijesti u 10 Lud, zbunjen, normalan/r Extra lifestyle Vijesti u 12 Serija: Mezimica Extra lifestyle Vijesti Serija: Igra ćutanja/r Serija: Larin izbor Serija: Ruža vjetrova Vijesti u pola 5 Extra lifestyle Serija: Prija Lud, zbunjen, normalan Vijesti u pola 7 Serija: Zora dubrovačka Serija: Igra ćutanja Extra lifestyle Serija: Krv nije voda Vijesti Sport Serija: Operativci Mapa svijeta Extra lifestyle

Sport

07:00 08:30 09:00 10:00 11:00 11:30 12:00 14:00 15:00 15:30 16:00 16:30 16:55 18:00 18:15 20:00 20:10 21:15 23:00 23:15 00:15

Informativa

Crtani film Top Shop 5 do 5/r Neki to vole zorom Italijanska kuhinja Divlja ljepota Film Znakovi pored puta/r Top Shop Kuhinjica Radio u boji Divlja ljepota 5 do 5 Forum Film Forum Živa istina Film Forum 5 do 5/r Živa istina/r

PINK Serija: Mala nevjesta 18.27

VIJESTI Serija: Igra ćutanja 19.55

ATLAS Neki to vole zorom 10.00

10:15 10:25 11:50 13:15 13:30

13:10 14:30 16:00 16:30 17:30

07:02 09:15 10:15 11:30 11:40 12:00 14:30 18:00

TV PREPORUKA NINDŽA SURFERI Prva 11.30

Dva brata, tinejdžer Džoni i jedanaestogodišnji Adam, žive u Kaliforniji s ocem Začom. Najbolji prijatelj im je crvenokosi Igi, a najviše vole surfovanje. Kako se po njihovom izgledu može zaključiti, braća su azijskog porijekla, dok njihov otac nije. Zašto je to tako shvatiće jednog dana kad ih posjeti jednooki nindža ratnik i objasni im da im Zač nije pravi otac. Džoni i Adam, zapravo su azijski prinčevi koji bi trebali da vladaju malim kraljevstvom na ostrvu usred Kineskog mora.

10.00 Serija: Zakon i red/r 11.00 Muzika 11.30 Dječiji program 12.00 Vijesti 12.05 Serija/r 13.00 Fudbal-LE/r 14.30 Dječiji program/r 15.30 Stižu bebe 16.00 Strani dok. program 17.00 Serija 17.55 Odbojka(m): finale plej ofa 20.15 Sav taj sport 21.00 Moja kuhinja, moja pravila/r 22.15 Serija: Zakon i red 23.05 Pregled LŠ 00.20 Radni dan/r

RTCG 2 Serija: Zakon i red 22.15

15:15 15:45 16:00 17:15 17:35 19:20 19:30 20:00 20:30 20:45 21:15 23:00

Intermezzo Čačkalica Pravo javnosti da zna Ekstremno Zelena patrola na djelu - premijerno Smiješna Top Lista Na DomaćemTerenu Zabavni Magazin Bulevar poznatih – premijerno Texas Holdem Poker Pravo javnosti da zna Loto - uživo Index sport - premijerno Intermezzo Žestoko Priča dana Pravo javnosti da znaw

777 Zabavni magazin 16.00

19:10 19:20 19:30 20:00 20:10 20:30 21:00 21:30 22:10 22:20 23:05 00.00

Plodovi zemlje Na točkovima Bez recepta Mbc muzika Hrana i vino, emisija za gurmane Oglasi Video katalog Loto Video katalog Oglasi Farma Motorsport magazin Aljazeera Oglasi Na točkovima Aljazeera Astro num caffe

MBC Loto 19.30

19:15 19:25 20:00 21:00 21:30 22:30 23:00 00:00

MONTENA Zelena patrola 22.30

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti RTS 09:05 Ljubav na seoski način 09:55 Vesti RTS 10:00 Razglednica 10:30 Na skriveno te vodim mesto 10:55 Vesti RTS 11:00 Istinite priče 11:46 Velikani 12:00 Dnevnik RTS 12:15 Sport plus 12:30 Kulturni dnevnik 12:45 Do usijanja 13:30 Evronet 13:35 Put oko sveta - Srbija moja zemlja 14:00 Kod Zlatnog konja 15:05 Ovo je Srbija 15:50 Moj rođak sa sela 16:50 TV Zabavnik 17:00 Dnevnik RT Vojvodina 17:20 Šta radite, bre 17:45 Beogradska hronika 18:25 Oko 19:00 Slagalica 19:30 Dnevnik RTS 20:05 Moj rođak sa sela 21:05 Američki film 22:50 TV Zabavnik RTS 2 10:25 Bardovi teatra 11:20 Evropski omladinski orkestar 12:00 Žreb za polufinale Lige Šampiona i Lige Evrope 12:40 Trezor 13:40 Zujalica 14:10 Postanak i opstanak ćirilice 14:28 Znakopis 14:46 Ars praktika 14:59 Retuširanje: Žuta 15:25 Emisija iz ekologije 15:55 Doba zrelosti - posle 10

godina 16:55 Stubovi zemlje 17:50 Pregled Lige Evrope 18:40 Igrajmo za šesnaest 18:55 Kukuriku šou 19:15 Večni sjaj detinjstva 19:45 Kad pomorandže sazreju 20:00 dokumentarni program 20:30 Lov i ribolov 21:00 Stubovi zemlje 22:00 Kontekst 21 HRT 1 12:20 TV kalendar 12:35 Znaj da te volim 13:20 Labirint 14:10 Abeceda zdravlja 14:20 Vijesti iz kulture 14:30 Vijesti uz hrvatski znakovni jezik 14:45 Riječ i život 15:15 Indeks 15:45 Alpe Dunav Jadran 16:16 Kralj vinograda 17:00 Vijesti 17:15 Hrvatska uživo 18:15 Znanstveni krugovi 18:45 Iza ekrana 19:00 Javna stvar - politički intervju 19:30 Dnevnik 19:58 Sport 20:06 Projekt: Zemlja 21:00 Upoznat ćeš visokog, tamnog stranca 22:40 Dnevnik 23:00 Sport HRT 2 09:30 Puni krug 09:45 Svaki dan dobar dan 10:25 Pozitivno 10:55 Biblija 11:05 Obrtnik i partner 11:35 Napravljeno po

Svježi u dan Crtani filmovi IT Networking /r. Anegdota iz života Životinjske lakrdije Crtani film- Mumijevi Dok. program Divlja Ljepota- Miki Dragićević /r. Anegdota iz života IT Networking PG Raport Info Auto Shop Zelena patrola Divlja Ljepota / Miki Dragićević Ponoćni Info

DANAS U GRADU mjeri 12:00 Hotel dvorac Orth 12:35 Svijet čokolade 13:00 Zamka za učiteljicu 14:45 Edgemont 15:10 Doktor Who 16:00 Regionalni dnevnik 16:30 Školski sat 17:00 Puni krug 17:15 Briljanteen 18:00 Zagreb CO Vardar 19:30 TV vrtić 19:40 Tajni dnevnik patke Matilde 19:55 Hot spot 20:05 Priča o Amber 21:35 Vera HBO 12:45 To što radiš 14:30 Božićna priča 2 15:55 Pet 17:25 Filmovi i zvezde 17:55 Oz, veliki i moćni 20:05 Muvanje 20:35 Fabrika laži 21:10 Igra prestola 22:15 Braća po oružju FOX LIFE 11:20 Jednom davno 12:10 Rodiću njihovu bebu 13:00 Provodadžija za milionere 13:50 Projekat “Modna pista” 14:40 Planeta torti 15:10 Poverljivo iz kuhinje 15:35 Nova devojka 16:00 Nova devojka 16:25 Škola za parove 16:50 Škola za parove 17:15 Džordan 18:10 Osveta 19:05 Kako je biti Erika 20:00 Emili Ovens 20:55 Upoznajte ruse 21:50 Supruga za medalju

FOX CRIME 12:40 Transporter 13:40 Linija Serangun 14:45 Monk 15:40 Prevaranti 16:45 Mornarički istražitelji 17:40 Odred za borbu protiv mafije 18:45 Pariski forenzičari 19:45 Pariski forenzičari 20:50 Transporter 21:50 Novi stari slučajevi 22:55 Mornarički istražitelji ARENA SPORT 12:00 Fudbal - Žreb Lige šampiona i Lige Evrope 12:30 Pregled Lige Evrope 13:00 Borussia Dortmund - Real Madrid 15:00 Flamengo - Leon 17:00 Sevilla - Porto 19:00 Nike najava kola 19:30 Najava kola italijanske lige 20:00 Najava kola 20:30 Montpellier - Marseille 22:30 Magazin Lige šampiona SPORT KLUB 13:00 NBA Action 14:00 San Antonio - Dallas 16:00 USA: Moto 3, trening 16:55 USA: Moto GP, trening 17:55 USA: Moto 2, trening 19:00 Galatasaray - Partizan 21:00 USA: Moto GP, 2. trening 22:05 USA: Moto 2, 2. trening 23:00 Max Bet Vesti

BIOSKOP CINEPLEXX

12 godina ropstva 19:15; Atomski zdesna 16:00; 18:00; 19:00; 20:00; 21:00; 22:00; 23:00; Filomena 20:15; Gospodin Pibodi i Šerman 15:00; 17:00; Ljepotica i zvijer 18:15; Montevideo, vidimo se! 18:30; 21:30; Nimfomanka 1. Dio 21:45; Noje 15:45; 17:45; 20:30; 22:15; RoboCop 15:30; Zvončica i vila gusarka 15:15; 16:15; 17:15 KIC BUDO TOMOVIĆ

Sedam dana 20.00 CNP

A tempo 20.00 Crnogorski simfonijski orkestar 20.00