Dnevne novine 4-5. jun 2016.

VIKEND NOVINAMA ■6 POTVRĐENO

Slovenija 8. juna ratifikuje protokol o pristupanju NATO

DIREKTOR KOMPANIJE TERNA MATEO DEL FANTE ■ 10 11

Karl Erjavec

Crna Gora je most za ulazak Italije na tržište Balkana

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 6. 2016. BROJ 1471 GODINA V

Izdavač: Novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | www.dnevne.me | redakcija@dnovine.me | 0,50 EUR

PREMIJER MILO ■ 2 3 ĐUKANOVIĆ

NAKON OBRAČUNA U KOTORU

Rad Vlade niko ne može da blokira

Stojanović poslao Posebnu jedinicu

■ 13

POLEMIKE: PROF. DR MILENKO PEROVIĆ ■ 16 17

NEISTINE O CRNOGORSKOM JEZIKU VN U IZBJEGLIČKOM KAMPU ELBEJLI U TURSKOJ ■ 34 35

Treba nam mir kao hljeb i voda

ZA NAJBOLJE PONUDE:

KO JE PROGLASIO ALARMANTNO STANJE, A KO VELI DA NIJE ■ 18

Koze i rogovi crnogorskog zdravstva

marketing@dnovine.me

PAJOVIĆ NA SVEČANOJ SJEDNICI SKUPŠTINE

Dokazali smo da možemo samostalno ■5

+382 77 300 104

2

AKTUELNO

VIŠEDNEVNA POSJETA

Premijer Đukanović putuje u Argentinu

Predsjednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović otputovao je danas u višednevnu posjetu Argentini.

Prvog dana boravka u Buenos Airesu Đukanović učestvuje na osnivačkom Kongresu Saveza crnogorskih zajednica Latinske Amerike, koji će okupiti predstavnike zajednica iz Argentine, Čilea, Perua, Bolivije, Urugvaja i Meksika. Kako je saopšteno iz Vlade, on će prije toga položiti cvijeće na grob čuvenog kapetana Miloša Vukasovića na groblju slavnih u Rekoleti povodom 110. godišnjice od njegovog imenovanja za generalnog počasnog konzula Crne Gore u Argentini. Đukanović će se tokom posjete Argentini susresti sa predsjednikom Maurisijom Makrijem, a to je prvi bilateralni susret na najvišem nivou, koji će biti prili-

ka za snaženje političkog dijaloga i razmjenu mišljenja o mogućnostima jačanja saradnje između dvije zemlje.

Kako je najavljeno, premijer će posjetiti i argentinski Savjet za međunarodne odnose CARI, gdje će imati izlaganje na temu “Regionalna saradnja na postjugoslovenskom prostoru i evropska perspektiva Zapadnog Balkana”, a u crnogorskoj ambasadi u Buenos Ajresu susrešće se sa počasnim konzulima Crne Gore iz Argentine, Čilea, Brazila i Urugvaja.

U sastavu delegacije je i ministar ekonomije Vladimir Kavarić koji će u ime Vlade potpisati Sporazum o ekonomskoj i trgovinskoj saradnji Crne Gore i Argentine sa državnim sekretarom Ministarstva vanjskih poslova i vjera Marijom Kristinom Boldorini. E.H.

AMBASADOR PEJOVIĆ U PARIZU

Francuska će podržavati Crnu Goru na putu ka EU Francuska pozdravlja imao sastanke s državnim dosadašnje rezultate koje sekretarom za evropske poje Crna Gora ostvarila na slove u Ministarstvu vanjputu prema članstvu u EU, skih poslova i međunaroda koji su odraz intenzivnih nog razvoja Arlemom Dei sveobuhvatnih reformi u zirom predsjednicom Kookviru pregovaračkog promisije za evropske poslove cesa, saopšteno je tokom poDonjeg doma Nacionalne skupštine Francuske, Dasjete državnog sekretara za nijelom Oroaom i predevropske integracije i glavsjednikom Komisije nog pregovarača amza evropske pobasadora Alekslove francusandra Anskog Senata drije Pejovića Parizu. Žanom BiSagozeom, kao vornici i savjetPejovića nikom za su poruevropske čili da će poslove, FrancuBalkan i globalska nastana pitanja viti da podru Kabinetu žava sve dapredsjednika lje aktivnosti i Pejović i Dezir Olanda Sirilom planove Crne Gore usmjerene na pribliPikmalom. žavanje evropskim standarGlavni pregovarač je zadima i kvalitetu života, te zahvalio na dosadašnjoj pouzimanju mjesta u porodici dršci koju su francuski ekevropskih naroda i država, sperti, u okviru projekata i saopšteno je iz MVPEI. programa, pružili crnogorPejović je boravio 1. i 2. skim institucijama u znajuna u posjeti Francuskoj i čajnom broju oblasti. E.H.

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 6. 2016.

PREMIJER MILO ĐUKANOVIĆ PO

NE POSTOJI MOGUĆNOST NEKO BLOKIR RAD VLADE ⌦ Mili Prelević

P

remijer Milo Đukanović kazao je juče da ne postoji mogućnost da bilo koji član Vlade blokira realizaciju njene politike i da postoje mehanizmi koji to, u svakom trenutku, mogu da spriječe.

Predsjednik Vlade Milo Đukanović je odgovarajući na pitanja novinara nakon jučerašnje svečane sjednice Skupštine Crne Gore na Cetinju kazao da je prva sjednica Vlade kojoj su prisustvovali ministri iz opozicije protekla u demokratskoj i tolerantnoj atmosferi.

“Ne postoji nikakva mogućnost da bilo ko blokira realizaciju Vladine politike. Ni predsjednik Vlade nema tu mogućnost, kada bi, kojim slučajem, namah, postao destruktivan prema državi Crnoj Gori. To znači da tu mogućnost nemaju ni predstavnici opozicije u Vladi”, kaže premijer.

■ DEMOKRATSKA

ATMOSFERA NA SJEDNICI

On je istakao da je sjednica Vlade u četvrtak protekla u dobroj atmosferi.

“Imali smo prvu sjednicu Vlade kojoj su prisustvovali i ministri iz opozicije i mogu da vam kažem da je bila vrlo konstruktivna atmosfera u kojoj je demokratski i tolerantno razgovarano”, kazao je Đukanović.

Zašto neko misli da je pametnije biti istrajan u svom pogrešnom stavu, deset godina kasnije, nego pomiriti se sa realnošću je, u stvari, politički fenomen u Crnoj Gori

On je naglasio da nije prepoznao namjeru bilo kojeg ministra da opstruira rad Vlade niti da blokira realizaciju nekih nacionalnih interesa Crne Gore.

“Ali, i kada bi se to dogodilo, svejedno odakle stizala ta destrukcija, postoje instrumenti u rukama predsjednika Vlade koji mu omogućavaju da to suzbije i da obezbijedi dosljednu i odgovornu realizaciju Vladine politike kojom se štite i promovišu nacionalni interesi Crne Gore”, rekao je premijer.

Komentarišući činjenicu

da se neki opozicioni poslanici nijesu pojavili na svečanoj sjednici Skupštine, povodom deset godina nezavisnosti, Đukanović je rekao da je to pitanje demokratske kulture i da to treba pitati one koji na takav način pokazuju svoj odnos prema državi.

“U posljednjih deset godina u Crnoj Gori se dosta toga promijenilo. Mi smo 21. maja 2006. godine svi zebli da li će Crna Gora očuvati političku stabilnost a danas, očigledno, prisustvujemo manifestaciji stabilnosti, razvoja i ukupnog prosperiteta crnogorskog društva. To je ozbiljan pomak, i jako je važno, da nas o vidljivosti tog pomaka podsjećaju i oni koji dolaze sa strane i objektivnije gledaju na Crnu Goru”, naglašava Đukanović.

■ ISTRAJNOST NA POGREŠNOM STAVU

Đukanović kaže da jeste politički fenomen to što neki crnogorski političari i dalje istrajavaju u svojim pogrešnim stavovima i što ne mogu da se pomire sa realnošću.

“Zašto neko misli da je pametnije biti istrajan u svom pogrešnom stavu, deset godina kasnije, nego pomiriti se sa realnošću i uspostaviti konstruktivan odnos prema toj realnosti i prema našoj zajedničkoj državnoj kući koja je i tokom ovih deset godina pokazala da je, zaista, zajednič-

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 6. 2016.

ORUČIO

DA RA ki dom i onima koji su bili za i onima koji su bili protiv, jeste ne samo politički već i socio-kulturološki fenomen Crne Gore. U ovih deset godina ni država Crna Gora ni mi koji smo zagovarali nezavisnost nijesmo učinili ništa da bilo koga odgurnemo od Crne Gore. Naprotiv! U to treba uključiti i ovu posljednju politiku formiranja Vlade izbornog povjerenja. Pitanje zašto neko istrajava u nepoštovanju vlastite države jeste zanimljivo, ali ga treba adresirati onima koji zagovaraju takvu politiku”, zaključio je Đukanović.

Ne postoji nikakva mogućnost da bilo ko blokira realizaciju Vladine politike.

Ni predsjednik Vlade nema tu mogućnost, kada bi, kojim slučajem, namah, postao destruktivan prema državi Crnoj Gori

AKTUELNO

3

SUSRET PAJOVIĆ POŠA

Crna Gora lider u NATO i EU integracijama Crna Gora lider je na putu EU i NATO integracija, ocijenio je mađarski ambasador u Podgorici, Kristijan Poša tokom razgovora s predsjednikom crnogorskog parlamenta Darkom Pajovićem.

“Ambasador Poša pohvalio je tradicionalno prijateljske odnose dvije države i istakao da postoje potencijali za njihovo dalje unapređivanje, naročito na ekonomskom planu. Takođe je podržao i ohrabrio napredak koji Crna Gora ostvaruje u procesu integracije u NATO i EU, istakavši da je Crna Gora na ovom polju lider u regionu, te da je važno da nastavi sa sprovođenjem reformi”, navodi se u saopštenju kabineta predsjednika parlamenta.

Pajović je, govoreći o političkim zbivanjima u Crnoj Gori i Skupštini, posebno istakao važnost postizanja tri ključna cilja mir i političku stabilnost, uspješan nastavak evroatlantskih integracija i obezbjeđivanje uslova za fer i slobodno održavanje izbora.

“Skupština Crne Gore daće svoj puni doprinos ostvarenju ovih ciljeva, efikasnim radom i profesionalnim odnosom prema svojim obavezama. Mi imamo obavezu ne samo da kontrolišemo Vladu izbornog povjerenja, već i da predvodimo misiju koju Vlada treba da ostvari, a to su slobodni i fer izbori”, istakao je Pajović.

E.H.

RANKO KRIVOKAPIĆ

DPS prijetnja, a ne odbrana Crne Gore

Lider SDP Ranko Krivokapić je, povodom decenije obnove nezavisnosti i Dana stranke, rekao da je DPS prijetnja za Crnu Goru.

On je, na svečanoj sjednici na Cetinju, istakao da je vrijeme da se desi mirna smjena vlasti.

“D ošlo je vrijeme danas da poslije ove decenije i ja, u ime SDP-a kažem: “Oprostite nam građani Crne Gore. Dosta smo uradili, sve smo željeli, ali oprostite nam ono što nijesmo uspjeli da spriječimo: ono što jeste pohara ekonomsko-

socijalnog stanja Crne Gore, ono što jesu bile obmanute vaše želje i nade””, naglasio je Krivokapić, a prenosi Televizija Crne Gore.

Put promjena, navodi on, ne može biti lak.

“Zemlja u kojoj su pojedinci iznad zakona, zemlja u kojoj je jedan, ili jedna partija važnija od države, zemlja u kojoj odluka partije važi više nego zakon i sud i pravda, to nije zemlja u koju vjerujemo i ta jedna partija i taj jedan čovjek su prijetnja, a ne odbrana ove zemlje”, poručio je Krivokapić.

E.H.

4

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 6. 2016.

FRONT: VUJOVIĆ SE BORI ZA RAKČEVIĆEV HOTEL ª OLIVAº

Vujović: Žulja me većina projekata i privatizacija Potpredsjednik Vlade Milorad Vujović poručuje da ga “žulja” većina projekata, gradnji, privatizacija, te da je na poziciju u Vladi došao s razlogom da se izborim protiv takvih i sličnih stvari.

Demokratski front tvrdi da je Vujović zatražio da se sruši hotel “Kristal” u Petrovcu, zato što zaklanja hotel “Oliva”, Žarka Rakčevića, lidera URE. Iz tog saveza kažu da sa žaljenjem konstatuju kako je prva sjednica “Vlade izbornog veselja i uzbuđenja” protekla onako kako su i najavljivali.

U Frontu, kako su kazali, očekuju da sljedeća sjednica Vlade protekne i u znaku istrage da li sve pekare u Crnoj Gori kupuju brašno od Rakčevića, i ako ne kupuju, da se pisanim putem obrazloži zašto.

Ne ulazim u to kome lično ili iz privatnih razloga neki projekat smeta, mene kao profesionalca i borca za čistu Crnu Goru interesuju detalji o gradnji hotela “Kristal Rivijera”, kao što će me u narednom periodu interesovati i činjenice vezane za brojne druge projekte”, kazao je Vujović

“Pojedinim medijima ne želim da odgovaram na zlonamjerne i neosnovane optužbe, ali želim da javnost Crne Gore bude upoznata sa činjenicama. Ja sam kandidat opozicione trojke, a ne bilo koje partije pojedinačno. Ne ulazim u to kome lično ili iz privatnih razloga neki projekat smeta, mene kao profesionalca i borca za čistu Crnu Goru interesuju detalji o gradnji hotela “Kristal Rivijera”, kao što će me u narednom period interesovati i činjenice vezane za brojne druge projekte”, navodi se u reagovanju Vujovića.

Kako je dodao, tražiće ispitivanje nezakonitosti i potencijalnog kriminala, a to očigledno neki centri moći žele da predstave kao zastupanje poslovnih interesa ljudi iz opozicije. E.H.

Vujović

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 6. 2016.

AKTUELNO

5

Cetinje: Svečana Sjednica Skupštine

Pajović: Dokazali smo da možemo samostalno opstati

N

a Cetinju je juče održana svečana sjednica povodom desetogodišnjice od proglašenja nezavisnosti. 3. juna 2006. u crnogorskom parlamentu je usvojena Deklaracija o nezavisnosti naše zemlje.

Novi predsjednik parlamenta Darko Pajović obraćajući se brojnim gostima, među kojima najvišim crnogorskim zvaničnicima, predstavcnicima diplomatskog kora, poručio je da je Crna Gora danas mnogo drugačija nego što je bila 21. maja 2006 godine. “Drugačija je jer je obezbijeđena politička stabilnost, ojačane su evropske i NATO integracije, a dokazali smo da možemo kao samostalna država da opstanemo, i da se razvijamo”, kazao je Pajović.

■ Tekovina koju

moramo čuvaTi

Predsjednik Skupštine naglasio je da i danas “postoje politički akteri koji referendum tretiraju kao veliku istorijsku grešku”.

“Kao iskreni patriota, ja imam potrebu, a kao nosilac visoke državne funkcije obavezu i odgovornost da pošaljem jasnu poruku da će svi njihovi napori u pokušaju poništavanju nasljeđa nezavisnosti Crne Gore ostati bezuspješni. Ovo ne zato što ja ili bilo ko smatra tako, već zato

Oni koji nemaju odnos prema svojoj prošlosti, ne mogu imati odnos ni prema svojoj budućnosti. Stoga je naša generacijska obaveza da se pozovemo i da prizovemo mudrost naših predaka, da prihvatimo njihov amanet, i da se svim snagama borimo da jačamo crnogorski autentični identitet i državni integritet

što je većinska Crna Gora patriotska i u uvjerenju da je državna samostalnost tekovina koju moramo očuvati zarad opšteg dobra i budućnosti generacija koje dolaze”, poručio je Pajović.

Podsjetio je i na greške koje su potencijalno ugrožavale državnu stabilnost, ali koje su prepoznate i priznate, kako od domaćih političkih aktera, tako i od međunarodne zajednice i njihovih predstavnika.

Pajović je istakao da u Crnoj Gori ima mjesta za sve

nacije, vjere, i sve građane, bez obzira na njihovu ideološku ili bilo koju drugu pripadnost i orijentaciju.

“Iskreno se nadam da smo u prethodnih deset godina naučili da moramo da jačamo, a ne da slabimo demokratiju...Najviše od svega sam uvjeren, a posljednja politička dešavanju u Crnoj Gori to pokazuju, da smo naučili da moramo da spajamo na prvi pogled nespojivo, a sve zarad zajedničke dobrobiti, politič-

ke stabilnosti, i budućnosti građana i države”, poručio je novi predsjednik parlamenta, naglašavajući da političke podjele još uvijek ugrožavaju našu političku stabilnost i da se ne smiju potcijeniti oni koji žele da izgubimo sve ono što smo ostvarili 21. maja.

■ Sigurno ka naTo i eu

Pajović je naglasio da Crna Gora danas sigurno kora-

ca na putu evroatlantskih integracija i da se na tom putu suočava sa izazovima, među kojima su ključni: razvoj demokratije i institucija, borba protiv negativnih ekonomskih tredova, borba protiv socijalne izolacije i pauperizacije, i borba za političku stabilnost.

“Na ovim principima svi moramo istrajati kako bismo generacijama koje dolaze ostavili bolju, ljepšu i uspješniju Crnu Goru.” E.H.

Rezultati pokazuju da su gRađani ispRavno odlučili 21. maja 2006.

Predsjednik Republičke komisije na referendum 2006. godine František Lipka, doskorašnji ambasador Slovačke u Crnoj Gori i njen osvjedočeni veliki prijatelj, istakao je da je Crna Gora na najbolji mogući način iskoristila deset godina od obnavljanja nezavisnosti.

“Crna Gora je odlučno i brzo krenula naprijed pokazujući da želi i hoće da što prije nadoknadi vrijeme izgubljeno u godinama jugoslovenske krize i ratovima u okruženju. Obnavljanje nezavisnosti je, a danas je to sasvim jasno jer to pokazuju rezultati,

oslobodilo kreativne snage i ojačalo samopouzdanje ne samo političkih elita, nego i cijelog društva, svih građana”, kazao je Lipka.

Naša zemlja se, prema njegovim riječima, veoma dobro pozicionirala na evropskoj i svjetskoj mapi.

“Postala je članica UN, Savjeta Evrope, OEBS, Svijetske trgovinske organizacije kao i svih relevantnih međunarodnih organizacija. Već četvrtu godinu uspješno vodi pristupne pregovore sa Unijom, otvorila je 22 poglavlja i dva privremeno zatvorila. 19. maja ove godine, bukvalno u predve-

čerje 10. godišnjice obnove nezavisnosti, predsjednik Vlade Milo Đukanović je u ime Crne Gore učestvovao na ministarskom sastanku NATO-a u Briselu na kojem je bio potpisan Protokol o pristupanju NATO”, podsjetio je Lipka.

Država je, kako je kazao, ostvarila veliki napredak i na unutrašnjem planu.

“Uspjela je da održi multiet-

nički sklad i da izgradi dobre odnose sa svim susjedima i svim zemljama Zapadnog Balkana i Evrope. U zemlju su stigle značajne strane investicije. Crna Gora je danas jedno veliko gradilište, na svakom koraku se vide nove zgrade, nove ulice, novi putevi, upravo ste počeli gradnju prvog auto-puta.

Najprestižniji svjetski brendovi

dolaze na vaše primorje...”, kazao je František Lipka. Koliko je Crna Gora napredovala najbolje se, kako je istakao, vidi kada našu zemlju upredimo sa bivšim jugoslovenskim republikama.

“Sva ova dostignuća koje je Crne Gore postigla u toku ovih deset godina najbolje potvrđuju ispravnost odluke koju su građani donijeli 21. maja 2006. godine i daju novi smisao, novi, širi i dublji sadržaj referendumu kojim je obnovljena nezavisnost države Crne Gore”, kazao je Lipka, pozdravljajući prisutne riječima: “Da je vječna Crna Gora”.

■

6

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 6. 2016.

VISOKI SLOVENAČKI ZVANIČNICI POTVRDILI VN

SLOVENIJA ĆE 8. JUNA RATIFIKOVATI PROTOKOL PIŠE

S

Jovana Đurišić

lovenija je definitivno odlučila - biće prva zemlja koja će ratifikovati sporazum o pristupanju Crne Gore NATO. To će učiniti 8. juna na vanrednoj sjednici slovenačkog parlamenta.

Premda su se i druge zemlje regiona “utrkivale” koja će prva staviti svoj potpis, sada je izvjesno da će to biti Slovenija.

■ POZIV REZULTAT

NAPORNOG RADA

To su za Dnevne novine potvrdili visoki zva-

ničnici ove zemlje. Ministar spoljnih poslova Slovenije Karl Erjavec kaže da je to definitivna odluka Slovenije. On podsjeća da su saveznici NATO odlučili za Crnu Goru da se pridruži NATO 2. decembra 2015. godine, potpisujući protokol o pristupanju 19. maja ove godine.

“Slovenija je odmah nakon toga počela proces ratifikacije. Protokol je usvojen od strane Vlade Republike Slovenije 26. maja, a narodna Skupština Slovenije će o potpisivanju protkola razgovarati 8. juna”, rekao je Erjavec za Dnevne novine.

Slovenački ministar ističe i da poziv Crnoj Gori da pristupi NATO pokazuje njene uspjehe u procesu pridruživanja i njenu posvećenost da dijeli zajedničke vrijednosti Alijanse.

To je, kako kaže, rezultat napornog rada i stalne posvećenosti procesu reformi.

“Proširenje NATO je

nu Goru, dijeleći sa njom svoja iskustva”, zaključio je Erjavec.

Budući da su saziv sjednice zahtijevale sve poslaničke grupe osim jedne i da su zahtjev potpisala 84 poslanika (od 90), ne očekujemo nikakve poteškoće oko usvajanja ratifikacije

proces zasnovan na vrijednostima Alijanse koja ocjenjuje napredak zemlje u svim oblastima njen o g ra z vo j a .

Kao snažna podrška crnogorskom članstvu u NATO, Slovenija će nastaviti da podržava Cr-

■ NEMA

POTEŠKOĆA,OKO POTPISIVANJA

Ovo je za Dnevne novine potvrdila i Skupština Slovenije. U odgovorima za naš list, kažu da će ratifikacija protokola biti obavljena 8. juna.

“Državni zbor će ratifikaciju usvojiti na vanrednoj sjednici parlamenta u srijedu, 8. 6.

2016. Sjednica počinje u 13 časova”, saopšteno

je iz službe za odnose sa javnošću.

“Budući da su saziv sjednice zahtijevale sve poslaničke grupe osim jedne i da su zahtjev potpisala 84 poslanika (od 90), ne očekujemo nikakve poteškoće oko usvajanja ratifikacije”, zaključeno je iz Državnog zbora Slovenije.

Kao snažna podrška crnogorskom članstvu u NATO, Slovenija će nastaviti da podržava Crnu Goru, dijeleći sa njom svoja iskustva”

Kacin: Bili smo uz Crnu Goru u najvažnijim godinama godinama “Našu aktivnu saradnju potvrdili smo i sa upućivanjem dva savjetnika za odbranu u Podgoricu, a s tim ćemo nastaviti i u budućnosti”, rekao je slovenački diplomata. Kacin kaže da je dokumentacija za ratifikaciju protokola o pristupanju Crne Gore u NATO već u proceduri.

“Vlada Republike Slovenije već je potvrdila dokumentaciju za ratifikaciju pristupnog protokola Crne Gore te je proslijedila u parlament. Očekujemo da bi parlament mogao završiti sa ratifikacijom 8. juna, svakako prije ministarskog sastanka koji je zakazan za 14. i 15. jun u Briselu”, zaključio je Kacin.

Foto: NIDS/NATO Media Library

Stalni predstavnik Slovenije u NATO Jelko Kacin kazao je za Vikend novine da je njegova zemlja oduvijek podržavala Crnu Goru na putu ka NATO. Ističe da će tako biti i u budućnosti. “Želimo vam poručiti da je Slovenija od samog početka podržavala Crnu Goru na njenom putu u NATO i da će i dalje ostati zagovornik evroatlantskog puta Zapadnog Balkana”, kaže Kacin za naš list.

Napominje da je Slovenija u najbitnijim godinama crnogorskog uključivanja u NATO, od 2011-2014. preuzela i ulogu kontaktne ambasade NATO u Crnoj Gori.

Ministar spoljnih poslova Slovenije Karl Erjavec

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 6. 2016.

U SUSRET TURISTIČKOJ SEZONI U ULCINJU

Grade septičku jamu na plaži Čitaoci našeg lista ukazali su nam na gradnju septičke jame na koju bi bilo povezano više objekata

Komunalna inspekcija u Ulcinju obustavila je radove na izgradnji septičke jame na plaži Liman 2, saopšteno je Vikend novinama iz ove institucije. Čitaoci našeg lista ukazali su nam na gradnju septičke jame na koju bi bilo povezano više objekata, a s tim smo upoznali i predsjednika opštine Ulcinj Nazifa Cungua, koji je tražio informaciju od Komunalne inspekcije. Šef ulcinjske Komunalne inspekcije Saubih Mehmeti kazao je za VN da je od komunalnih inspektora dobio informaciju da je grupa građana dostavila zahtjev Skupštini opštine Ulcinj i tražila dozvolu za izgradnju septičke jame.

“Inspektori su konstatovali da dozvola za gradnju nije izdata, a radovi su započeti. Radovi su početi na parce-

Za izgradnju takvih objekata predviđena strogo kontrolisana procedura, kao i saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine.

Predstavnici Morskog dobra će obići gradilište i preduzeti potrebne mjere

li koja je privatno vlasništvo Šućrije Resulbegovića. Naložili smo obustavljanje radova do pribavljanja odobrenja”, kazao je Mehmeti. Čitaoci su nam, međutim, javili da su radovi nastavljeni odmah nakon odlaska komunalnih inspektora.

Vesko Vojinović, rukovodilac Službe za kontrolu u Morskom dobru kaže da je za izgradnju takvih objekata predviđena strogo kontrolisana procedura, kao i saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine, uz obavezno poštovanje urbanističkotehničkih uslova. UT uslovi predviđaju tačno preciziranu izgradnju, pa se mogu izgraditi klasične, nepropusne ili plastične septičke jame.

I predstavnici Morskog dobra će obići gradilište, utvrditi da li je gradnja u zoni Morskog dobra i preduzeti potrebne mjere.

M.P.

aktuelno

7 Ulcinj

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 6. 2016.

hg budvanska rivijera

Popunjenost hotela 70% Nakon sumiranja petomjesečnog rada hotela koji je zaokružen sa pokazateljima povećanja prometa od oko četiri odsto, Hotelska grupa Budvanska rivijera ušla je u period kada se bilježi znatno povećanje broja noćenja sa trenutnom zauzetošću kapaciteta od preko 70 odsto. U hotelima ove hotelske grupe trenutno boravi 2.718 gostiju.

Kako su kazali, pokazatelji poslovanja sa značajnim procentualnim pove-

aktuelno

9

U ministarstvu ističu da komentari Štajnaker bazirani na pogrešnim polaznim pretpostavkama i podacima

ćanjem u odnosu na prošlu godinu najveći pomak su pokazali u maju za zabilježenih 11 odsto povećanja broja noćenja.

“Početak maja karakterisalo je postavljanje čarter letova sa tržišta Holandije u okviru realizacije Ugovora sa touroperatorom TUI Holandija koji nakon gotovo tri decenije opet ima zakupljene kapacitete u hotelima Hotelske grupe Budvanska rivijera”, navode iz HP Budvanska rivijera.

Ministarstvo turizMa odgovorilo štajnaker

Budva

stečajna uprava raspisala oglas

Fabriku elektroda Piva prodaju za 2,39 miliona Stečajna uprava Fabrike elektroda Piva (FEP) iz Plužina raspisala je oglas za prodaju imovine tog preduzeća, po ukupnoj cijeni od 2,39 miliona eura.

Na prodaju su, šesti put, ponuđene nepokretnosti u Plužinama koje čine šume, kamenjar, pašnjak, poslovne zgrade u privredi, zgrade u trgovini, industriji i rudarstvu i garaže, po ukupnoj cijeni od 787,15 hiljada eura.

Na prodaju su i nepokretnosti u Plužinama ukupne

vrijednosti 24,5 hiljada eura koje čine tri suterena i dva stambena prostora, prenosi Mina biznis.

Prodaju se i pokretnosti koje čine osnovna sredstva, inventar, hemikalije i gotovi proizvodi u proizvodnom kompleksu kompanije, ukupne vrijednosti 1,58 miliona eura.

Prodaja će se obaviti javnim prikupljanjem ponuda koje se Privrednom sudu dostave do 18. jula do 14 sati. Ponude će biti otvorene 19. jula u deset sati.

Njemačka ambasadorka javnost dovela u zabludu Govoriti o neodgovornosti Vlade i Ministarstva održivog razvoja i turizma koji, umjesto da prostim i jednokratnim ulaganjem 60.000 eura “riješe” problem Solane u Ulcinju, ta sredstva “troše na promociju u Veneciji” je, u najmanju ruku, neprimjereno, reagovao je ovaj resor na izjavu odlazeće njemačke ambasadorke Gudrun Elizabet Štajnaker.

■ Pogrešni Podaci Štajnaker je u emisiji “Načisto” oštro kritikovala Vladu zbog politike prema ulcinjskoj solani, istakavši da ne razumije odnos Vlade koja se žali na nedostatak novca kada je u pitanju neophodno ulaganje

Apsolutno je netačno da je za zaštitu Solane, potrebno izdvojiti 6070.000 eura, kako je to navela Štajnaker. Da je to tako, ovo pitanje bi bilo lako rješivo, kazali su u Ministarstvu FEP

u očuvanje biodiverziteta na tom lokalitetu, a Ministarstvo troši dvostruko više novca na Venecijanskom bijenalu, gdje promoviše Solanu.

Iz Ministarstva ističu da su njeni komentari očigledno bazirani na pogrešnim polaznim pretpostavkama i podacima.

“Apsolutno je netačno da je, za zaštitu Solane, potrebno izdvojiti 60-70.000 eura, kako je to navela Štajnaker. Da je to tako, ovo pitanje bi bilo lako rješivo. Zaštita i očuvanje Solane je ozbiljan projekat sa mnogo značajnijim inicijalnim troškovima i sa potrebom da se obezbijede kontinuirana pažnja i ulaganja u zaštitu prirodnih vrijednosti ove oblasti. Osim toga, treba znati da su današnje vanserijske vrijednosti Solane proistekle iz privredne aktivnosti čovjeka, odnosno proizvodnje soli, i da samo oživljavanje te djelatnosti može garantovati dugoročni život Solane i očuvanje njenog biodiverziteta”, ističu iz resora.

■ Tražili Podršku U Ministarstvu ističu i da se uprošćenim eksplikacijama problema, u kakve spada i pomenuti nastup Štajnaker, crnogorska pa i međunarod-

na javnost se, svjesno ili nesvjesno, dovodi u zabludu, što svakako ne može predstavljati konstruktivan doprinos rješenju pitanja Solane.

“No, nećemo ulaziti u motive ovako trivijalizovanog odnosa prema jednom krajnje kompleksnom pitanju. Podsjetićemo samo da je Ministarstvo, u nekoliko navrata, veoma detaljno informisalo diplomatske predstavnike država EU, uključujući i ambasadorku Štajnaker, o preduzetim i planiranim aktivnostima na sanaciji Solane i obezbjeđenju njene trajne održivosti. Zatražili smo od Delegacije EU u Podgorici podršku i pomoć za finalizaciju Studije zaštite, a takođe i od njemačkog Ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj finansijsku podršku za rješavanje pitanja Solane, o čemu nijesmo dobili povratnu informaciju”, kažu iz Ministarstva.

Prema njihovim riječima, ozbiljnost prilaza problemu demonstriran je i činjenicom da je Solana bila u fokusu nastupa Crne Gore na ovogodišnjem Bijenalu arhitekture u Veneciji, što, pored ostalog, doprinosi povećanju interesovanja i podrške međunarodne stručne javnosti po ovom pitanju.

AKTUELNO 1.1154 0.7728 121.47 1.1050 74.908 123.27 7.4958

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 6. 2016.

AU = 1212.50$

MONTENEGRO BERZA

USD: GBP: JPY: CHF: RUB: RSD: HRK:

PLEMENITI METALI

KURSNA LISTA

10

AG=15.99$

NAZIV PREN TREN TECG TREN-O PZGN

NAJVEĆI PROMET CIJENA 0,8700 0,0520 3,0205 0,0513 36,0000

KOLIČINA 800 7.143 100 5.000 5

OBIM U € 696,0000 371,4400 302,0500 256,5000 180,0000

PROMJENA 0,00% 0,00% 0,02% 0,00% 20,00%

IZVRŠNI DIREKTOR KOMPANIJE TERNA MATEO DEL FANTE

CRNA GORA JE MOST ZA ULAZAK ITALIJE NA ENERGETSKO TRŽIŠTE BALKANA Takođe, del Fante je našu državu označio kao most koji će omogućiti Italiji ulazak na energetsko tržište Balkana.

■ ENERGETSKA

INTERKONEKCIJA

PIŠE:

I

Nemanja Lacman

zvršni direktor kompanije Terna Mateo del Fante kazao je italijanskim medijima da je povezivanje sa Crnom Gorim podmorskim energetskim kablom i dalje prioritet te kompanije.

Fokus firme Terna u pogledu interkonekcije sa inostranstvom biće bolja energetska povezanost sa Korzikom i Balkanom. Prenosna mreža iz Toskane, kako je istako del Fante, potiče još iz šezdesetih i ograničenih je kapaciteta, zbog čega se traži alternativa u vidu boljeg snabdijevanja.

Kada je u pitanju Balkan, izvršni direktor Terne je jasan - prioritet je projekat koji zajednički realizuju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Prema riječima del Fantea energetsko tržište u našoj državi je malo, ali Crna Gora predstavlja most za ulazak na

balkansko tržište.

“Mi pratimo razvoj mreže na Balkanu i kao partner CGES-a, mi zagovaramo povećanje međusobne povezanosti u regionu”, rekao je del Fante.

■ DOVOLJNO ENERGIJE

Izgradnja podmorskog energetskog kabla, sa dalekovodima u Crnoj Gori i Italiji, biće kako sada stvari stoje završena 2018. godine. Ovaj projekat naišao je na neraspoloženje opozicije i dijela NVO u pokrajini Abruco i u Crnoj Gori. Na pitanje da li Crna Gora proizvodi dovoljno energije za kapacitet kabla, iz Terne su ranije medijima odgovorili da će tim dalekovodom biti transportovana energija sa cijelog Balkana. Podsjetili su da Rumunija i Bugarska

Povezivanje sa Srbijom i BiH

Iz Crne Gore je planirano energetsko povezivanje sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, dok je za sada nepoznanica da li će Albanija pristati da se poveže na energetski kabl Crne Gore i Italije, jer su saopštili da će pokušati sa realizacijom projekta kojim bi se direktno preko mora povezali sa Italijom.

Studija opravdanosti za

400 kV interkonekciju između Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine je pokazala opravdanost realizacije ovog projekta. Studiju je finansirala Evropska unija, a obuhvatila je razvoj planirane interkonekcije na 400-kilovoltnom naponskom nivou između Bajine Bašte u Srbiji, Pljevalja u Crnoj Gori, te Višegrada u Bosni i Hercegovini.

100

MILIONA EURA OBEZBIJEDIĆE CRNA GORA ZA REALIZACIJU PROJEKTA POVEZIVANJA ENERGETSKIM KABLOM SA ITALIJOM

NAZIV PZGN TECG TREN TREN-O PREN

DOBITNICI

CIJENA

KOLIČINA

OBIM U €

36,0000 3,0205 0,0520 0,0513 0,8700

5 100 7.143 5.000 800

180,0000 302,0500 371,4400 256,5000 696,0000

PROMJENA

GUBITNICI

NAZIV PREN TREN TREN-O TECG PZGN

20,00 0,02 0,00 0,00 0,00

11

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 6. 2016.

CIJENA 0,8700 0,0520 0,0513 3,0205 36,0000

KOLIČINA 800 7.143 5.000 100 5

OBIM U € 696,0000 371,4400 256,5000 302,0500 180,0000

PROMJENA 0,00 0,00 0,00 0,02 20,00

Foto:

Norveški Neksans, partner italijanske Terne, postavio je prvih 140 kilometara prvog od dva podvodna električna kabla od Peskare prema Crnoj Gori. Ovim je okončana prva faza realizacije postavljanja kabla.

odavno imaju višak energije za izvoz i da im se sada pridružuje i Srbija.

“Bez obzira na buduće nove elektrane, na Balkanu već sada ima dovoljno energije za izvoz, odnosno transport ovim kablom, saopštili su iz Terne.

Kabl će, kao svi dalekovodi na svijetu, transportovati energiju koja će, u skladu sa tržišnim principima, biti ponuđena po najprihvatljivijoj cijeni. Kabl treba posmatrati kao auto-put, koji koriste vozila svih vrsta”, kazali su u Terni.

Projekat povezivanja Italije i Crne Gore energetskim kablom koštaće skoro milijardu eura. Italijanska Terna je dužna da obezbijedi 80 odsto neophodnih sredstava za realizaciju projekta, dok će Crnogorski elektroprenosni sistem obezbijediti 100 miliona eura, koliko je neophodno da se izgradi trafostanica u Lastvi i da-

Prema riječima del Fantea energetsko tržište u našoj državi je malo, ali Crna Gora predstavlja most za ulazak na balkansko tržište

lekovod ka Pljevljima. Crna Gora, Terna i CGES 25. januara 2011. zaključili su ugovor o koordinaciji projekta kojim je predviđeno da država preuzima obavezu da obezbijedi italijasnkoj kompaniji i njenim zavisnim društvima prava na državnom zemljištu, uključujući morsko dobro, potrebno za implementaciju dijela podmorskog kabla koji se nalazi na teritoriji naše države.

Norveški Neksans, partner italijanske Terne, postavio je prvih 140 kilometara prvog od dva podvodna električna kabla od Peskare prema Crnoj Gori. Ovim je okončana prva faza realizacije postavljanja kabla.

aktuelno 12 u akciji ª Fiksº juče uhapšeno osam osumnjičenih SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 6. 2016.

Razbijena još jedna mReža uličnih dileRa Zbog osnovane sumnje da su se bavili uličnom prodajom narkotika, nikšićka policija je u okviru policijske akcije “Fiks” juče uhapsila Bojana Krulanovića (27), Dejana Krulanovića (24), Mirka Đurovića (56) i Dragana Krulanovića (54), Moniku Jovanović (21), Ivana Milovića (32) i Dragana Koprivicu (37), kao i Podgoričanina Slavka Vujičića (30), dok se Nikšićanin R.M. (27) trenutno nalazi u bjekstvu.

Prema navodima iz Uprave policije u okviru pomenute akcije do sada su procesuirane 33 osobe koje se sumnjiče da su se bavile uličnom prodajom heroina, hašiša i kokaina u četiri grada na primorju Crne Gore. Kao organizator ove kriminalne grupe policja

8

kain i opioide koje sadrže buprenorfin većem broju korisnika, nekada i više puta dnevno. Takođe, sumnja se da je D. K. kao organizator zloupotrebljavao i maloljetna lica radi čuvanja i prenošenja ovih opojnih droga u svrhu dalje prodaje”, kazala je Tamara Popović, savjetnica za odnosne sa javnošću Uprave policije, koja je dodala da su većina uhapšenih u sklopu ove akcije višestruki povratnici u vršenju krivičnih djela u vezi sa švercom opojnih droga.

Tokom akcije “Fiks” policajci su zaplijenili ukupno 255 grama heroina, oko 135 grama kokaina, 500 grama smješe namijenjene za miješanje sa kokainom radi dobijanja na težini i manje količine hašiša i opoida koji sadrže buprenorfin.N.P.-J.L.

osoba uhapšeno je juče u policijskoj akciji fiks je označila Dragana Krulanovića koji je organizovao mrežu preprodavaca i posrednika koji su rasturali drogu na području Herceg Novog, Kotora, Tivta i Budve.

“Kako se sumnja, organizator ove grupe, D.K, svakodnevno, direktno ili preko posrednika, donosio u Herceg Novi, Kotor, Tivat i Budvu opojne droge heroin, ko-

Od uhapšenih oduzeto i oružje

nastavljeno suđenje u slučaju ckb

Referenti ne znaju ništa o zapisnicima sa sjednica odbora Kreditni referenati CKB banke Maja Armenko i Miloš Blečić koji su juče svjedočili u postupku protiv bivšeg menadžmenta te banke, nijesu mogli pred Višim sudom precizirati kako su nestali zapisnici sa sjednica odbora na kojima

su odobreni krediti kojima je, po stavu Tužilaštva, OTP banci (vlasnik CKB) nanijeta šteta od 6,92 miliona eura. Optužene Milka Ljumović, Jelica Petričević, Gorica Vujisić i Dubravka Pavićević po riječima svjedoka, nijesu bile članovi od-

bora za odobravanje kredita, ali su neke od njih prisustvovali ovim sjednicima.

Osim njih četiri, za odobravanje kredita bez pokrića sumnjiče se i bankari Bosa Tatar i Veliša Radunović. Svjedok Maja Armenko navela je da je njen po-

kuća i prostorija koje koriste, od pomenute trojice Nikšićana, policija je pronašla svežanj detonirajućeg štapina, šest detonatorskih kapisli, 11 metaka različitog kalibra, 103 patrona različitog kalibra 12 milimetara i 132 komada petardi.

Popović je dodala da su policijski službenici, u koordinaciji sa tužilaštvom, prethodnih mjeseci u okviru akcije “Fiks” podnijeli osam krivičnih prijava protiv 11 osoba zbog osnovane sumnje da su počinili 12 krivičnih djela.

Foto: Iva Mandic

Tokom pretresa oduzeto i više mobilnih uređaja i telefonskih kartica

Kako saznaju Vikend novine, od osumnjičenih Dragana Krulanovića i Mirka Đurovića, policija je prethodnog mjeseca oduzela veću količninu oružja, kao i od Dragoslava Krulanovića (50), oca osumnjičenog Dejana. Prilikom pretrersa

sao bio da pripremi materijal za sjednice kreditnog odbora, nakon čega bi obavještavala Bosu Tatar, predsjednicu kreditnog odbora, koja je zakazivala sjednice.

“Zapisnici sa sjednica kreditnog odbora nijesu evidentirani u djelovodne knjige, dok odluke jesu. Zapsinike sam ostavljala u kutiji na plakaru u kancelariji i nije bilo zaključano već svima dostupno. Zašto danas nema tih zapisinika ne mogu sudu objasniti, niti znam gdje su”, navela je ona.

S.K.

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 6. 2016.

aktuelno

13

nakon UČESTaLIH kRIMInaLnIH oBRaČUna U koToRU, pojaČan nadzoR poLIcIjE

Stojanović poslao Posebnu jedinicu, ako zatreba ide i SAJ Direktor Uprave policije Slavko Stojanović uputio je juče u Kotor Posebnu jednicu policije, koja će do daljnjeg biti u tom gradu. I dio operativnog sastava Sektora kriminalističke policije premješten je iz Podgorice u Kotor, a ukoliko zatreba na ulicama toga grada uskoro bi se mogli naći i pripadnici Specijalne antiterorističke jedinice, saznaju Vikend novine.

Iz policije apeluju na građane Kotora da ih ne uznemiruje pojačano prisustvo policijskih snaga, jer će one biti prisutne zbog njihove sigurnosti.

“Predmet pojačanih policijskih kontrola biće osobe iz kriminalnog miljea, njihovi automobili, kuće, stanovi i drugi objekti, koje koriste”, poručuju iz vrha

Direktor je informisao ministra da policija već preduzima sve potrebne aktvinosti, u koordinaciji sa tužilaštvom, kako bi se sinoćnji događaj kao i prethodni rasvijetlili

policije.

Prethodno, zbog ove alarmantne bezbjednosne situacije, izazvane čestim mafijaškim obračunima, juče se sa Stojanovićem sastao i novi ministar unutrašnjih poslova Goran Danilović.

Prema nezvaničnim informacijama, Stojanović je obavijestio Danilovića da policija već preduzima sve potrebne aktivinosti, u koordinaciji sa tužilaštvom, kako bi se sinoćnji događaj kao i prethodni rasvijetlili.

Povodom posljednjih oružanih obračuna u Kotoru, juče je govorila i portparolka Uprave policije Tamara Popović, koja je kazala da je policija na dobrom putu da rasvijetli ove slučajeve.

U istragu su, kako je navela, uključeni pripadnici kotorske i hercegnovske policije, ali i drugih organizacionih jedinica ove službe.

Da je bezbjednosna situacija u Kotoru kritična potvrđuju i najnoviji događaj od prije dvije noći kada je na Miloša Radonjića treći put u posljednjih mjesec pucano dok je točio gorivo na benzinskoj pumpi.

On je prošao bez povreda samo zahvaljujući blindiranom vozilu u kojem je bio, a koje mu je spasilo život i prije četiri noći kada je pucano na njega u naselju Do-

Iako je na njega za svega desetak dana čak tri puta pucano Miloš Radonjić ne odustaje od vožnje blindiranim audijem “A8” sa kojim svakog dana po više puta krstari Kotorom.

Pretresi kod kuća Kašćelana i Zvicera Kako se sinoć oko 23 časa mogao uvjeriti i reporter VN, grupe pripadnika Posebne jedinice i kotorskog Odjeljenja bezbjednosti pretresale su vozila pojedinih sumnjivih osoba, u blizini kuća Slobodana Kašćelana i Radoja Zvicera, na potezu od tunela Vrmac do naselja Kovač. brota. Zbog te pucnjave policija traga za Kotoranima Ljubom Krivokapićem i Balšom Malovićem, koji se dovode u vezu sa ovim slučajem. Radonjić je na meti bio i 19. maja, kada su ga napadači sačekali u tivatskom naselju Marići ispred kuće u kojoj živi odnedavno. Par-

kirao je automobil i tada su ga iz mraka zasuli mecima, dok je još bio u vozilu. Ranjen je u glavu i vrat, ali mu život nije bio u opasnosti. U očiglednom obračunu klanova pukom srećom nepovrijeđena je izašla Tamara Zvicer, supruga Radovana Zvicera, bliskog jednom od tri kotorska ganga. Na nju je 23. maja oko 17 časova pucano u kotorskom naselju Dobrota, dok se nalazila u automobilu.

Zasad nepoznata osoba pucala je 15. aprila oko 13 sati na Nenada Popovića (40) iz Podgorice dok se magistralom kretao vozilom prema tunelu „Vrmac“, ali na sreću, nijedan od pet

ispaljenih hitaca ga nije pogodio. Policija sumnja da su napadači greškom pucali na Popovića koji je upravljao vozilom sličnim kao i jedan od članova kriminalnog klana iz Kotora.

Podgoričanin Srđan Vlahović ubijen 9. aprila u naselju Dobrota, gdje je iz automobila prodavao cigarete.

Samo desetak dana ranije u pucnjavi u kotorskom naselju Rakite teško je ranjen Vojin Stupar, zet Kotoranina Igora Božovića, koji je prije tri godine osuđen zbog šverca kokaina, a policija ga povezuje i sa Slobodanom Kašćelanom, kojeg je, navodno, jedno vrijeme i obezbjeđivao.

J.M.-N.P.

Stjepčević traži veći nadzor, Nuhodžić zakazao sjednicu To što je na Kotoranina Miloša Radonjića četiri puta ispaljena kiša metaka na javnim mjestima je razlog da se u tom gradu povećaju nadzorne i bezbjednosne mjere, poručuje u izjavi za CdM predsjednik Opštine Aleksandar Stjepčević. Ističe da građanima i turistima mora da se obezbijedi u potpunosti normalan ži-

vot. Zbog posljednjeg mafijaškog obračuna na pumpi, građani se plaše da bi mogli da budu kolateralna šteta i da stradaju ni krivi, ni dužni dok rade najnormalnije stvari kao što su šetnja sa djecom ili sipanje goriva.

Aktuelni događaji u Kotoru opravdano zabrinjavaju građane, ocijenio je predsjednik skupštinskog Od-

bora za bezbjednost i odbranu Mevludin Nuhodžić i najavio da će zakazati sjednicu Odbora nakon što nadležni organi dostave informacije o bezbjednosnoj situaciji u tom gradu. Liberalna partija je ocijenila da je bezbjednosna situacija u Kotoru sve lošija i zatražila hitnu sjednicu Odbora za bezbjednost.

Stijepčević

14

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 6. 2016.

UHAPŠEN ZEF PALJUŠEVIĆ

“Ševrolet” planuo zbog bivše djevojke Kako bivši partneri ponekad ne mogu da obuzdaju bijes zbog odlaska voljene osobe, tako je i Podgoričanin Zef Paljušević (42), posegao ka činu, koji će ga, po svemu sudeći, koštati zatvora. Ovu cijenu će, sasvim je sigurno, platiti skuplje od novca, koji je dao jednom stranom državljaninu da zapali automobil “ševrolet” (PG DK665), koji je koristio sadašnji momak njegove bivše djevojke Veljko Lazarević (25), koji je gotovo duplo mlađi od Paljuševića.

Vikend novine saznaju da je Paljušević uhapšen

Paljenju vozila Lazarevića prethodnile su, kako se sumnja, česte prijetnje Paljuševića bivšoj djevojci, koje ona nije prijavljivala policiji

pod sumnjom da je počinio krivično djelo “uništenje i oštećenje tuđe imovine putem podstrekivanja” i da je tokom kriminalističke obrade priznao da je naručilac vatrenog napada

kupe kvalitetne operativne podatke, na osnovu kojih je tokom kriminalističe obrade Paljušević priznao da je naručilac. Policiji je, takođe, poznat i identitet direktnog izvršioca, koji trenutno nije u Crnoj Gori.

Prema nezvaninim informacijama, paljenju vozila Lazarevića pret-

hodnile su, kako se sumnja, česte prijetnje Paljuševića bivšoj djevojci, koje ona nije prijavljivala policiji, ali su inspektori indirektno došli do takvih saznanja.

Inače, ovo je deveti riješeni slučaj paljenja auta u Podgorici u protekla tri i po mjeseca.

J.M. Foto: Vedran Ilić

Pritvorene poslate u Spuž zbog utaje poreza

Marihuanu krio u trenerci

lica. Time su, kako se sumnja, utajile 450.000 eura poreza i doprinosa.

Prema nezvaničnim saznanjima DN, Vukčević je ranije pred tužiocem priznala djelo koje joj se stavlja na teret, a preuzela je i odgovornost za svoju kumu Šaveljić. Za razliku od nje, Draginja Šaveljić je po saznanju DN Miroslavu Turkoviću predočila da nema nikakve veze sa krivičnim djelom “utaja poreza i doprinosa” koje joj se stavlja na teret, te da je samo formalno bila na čelu “Freš Fruta”.

S.K. Foto: Iva Mandić

Privođenje osumnjičene

na imovinu Lazarevića.

Požar na automobilu je podmetnut u noći 3. marta, kada je vozilo bilo parkirano u Ulici Vasa Raičkovića, kada je poliven zapaljivom tečnošću, a onda je na na vozlo bačena šibica u plamenu. Inspektori podgoričke policije uspjeli su tokom istrage da pri-

oPtUžNIcA

osNIVAčIcA I dIrEktorIcA ª FrEŠ FrUtAº

Sudija za istrage Osnovnog suda u Podgorici Miladin Pejović odredio je pritvor do 30 dana osnivačici i izvršnoj direktorki firme “Freš Frut” Marijana Vukčević (33) i Draginji Šaveljić (43). One su osumnjičene da su u periodu od maja 2013. godine do početka 2015. godine, kao odgovorna lica u navedenom privrednom društvu, prikrivale i davale lažne podatke o činjenicama koje utiču na utvrđivanje poreskih obaveza, tako što su sačinjavale lažne fakture i nijesu iskazivale promet pravnog

Ilustracija

Rufin Vujović

sVJEdočIo PrIJAtELJ žELJkA bokANA: Zamjenik Višeg državnog tužioca u Bijelom Polju Hasan Lukač podigao je optužnicu protiv Rožajca Amara Skenderovića (25) koji se tereti zbog krivičnog djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Optužnicu je potvrdilo vanpretreseno vijeće Višeg suda.

Kako se navodi u optužnici, 20.aprila ove godine prilikom pretresa kuće u kojoj živi optuženi u ulici Nikole Tesle u Rožajama, policija je pronašla 6,98 grama marihuane. Dio droge pronađen je u džepu donjeg dijela trenerke okrivljenog, a ostatak u devet zamotuljaka od plastične folije.

Okrivljeni se u istrazi branio da je drogu držao isključivo za svoje potrebe, te da je nabavio od nepoznatog lica u Peći . B.Č.

Vujović prespavao sahranu ubijenog Bokana Saslušanjem svjedoka juče je u Višem sudu u Podgorici nastavljeno suđenje za ubistvo Baranina Želimira Bokana (65). Carinik u penziji ubijen je u noći između 15. i 16. marta u barskom naselju Šušanj, a za to djelo osumnjičeni su Rufin Vujović, Renato Berišić i Anela Koljenović.

Svjedok Ilija V. Marković ispričao je pred vijećem kojim predsjedava sudija Vladimir Novović da je sa Bokanom bio prijatelj trideset godina, ali da su u posljednjih sedam mjeseci Bokanovog života bili u nezboru.

“Toga dana me je zvao da dođem kod njega, ali ja nijesam otišao. Kasnije mi je je-

dan prijatelj rekao šta se desilo”, prisjećao se svjedok.

On je kazao da je Rufina Vujovića upoznao u zatvoru te da ga je kasnije upoznao i sa Bokanom. Kasnije su on i Bokan odlazili na Vujovićeve žurke, ali je i taj optuženi dolazio kod Bokana. Ovim kućnim druženjima obično su, kako je istakao, prisustvovale žene, koje bi Bokan ponekad vrijeđao, ali ne i fizički nasrtao na njih. “Želimir je imao taj porok sa ženama. Dolazile bi kod njega i vodio bi ljubav s njima, zbog toga su i dolazile. On je uvijek bio dobrog imovnog stanja, ali je u zadnje vrijeme i prodao dosta toga”, naveo je svjedok.

S.K.

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 6. 2016.

AKTUELNO

15

U skladu sa odredbama člana 36. Zakona o Privrednim društvima dana 02.06.2016.g. dostavljamo dnevnim novinama “DNEVNE NOVINE”, radi objavljivanja u istim, na dan 03..06.2015.g. i na dan 04.06.2016.g. sledeće :

O B A V J E Š T E NJ E O SAZIVANJU REDOVNE GODIŠNJE SJEDNICE SKUPŠTINE AKCIONARA AD “C VRAČAR”HERCEG NOVI Na osnovu i u skladu sa odredbama člana 36. Zakona o Privrednim društvima, Odbor direktora AD “C VRAČAR” HERCEG NOVI na sjednici održanoj dana 31.05.2016.g.donio je sledeću : ODLUKU Redovna godišnja Sjednica Skupštine akcionara AD “C-VRAČAR” HERCEG NOVI, saziva se za dan 07.07.2016.g. u sjedištu Društva u Zelenici u Herceg Novom, sa početkom u 12 časova sa sledećim : DNEVNIM REDOM

Veselin Mujovic

IZVIĐAJ POVODOM PISAMA OSUMNJIČENOG

Mujović ponovo izostao, saslušan njegov sin Zbog lošeg zdravstvesredili i da su sada koreknog stanja, pritvorenik tni. DN su ranije pisaleda Veselin Mujović nije se je Mujović Upravi ZIKSni juče pojavio u Osnova prijavio da zatvorenik nom državnom tužilašB. Ivanović pokušava da tvu koje provjerava naga reketira. Ivanović je, po saznaju DN, to negivode iz njegovih pisama upućenih „Danu“. O okolrao, najavljujući da će po nostima iz pisama izjavu izlasku iz zatvora protiv je ipak dao njgov sin DraMujovića podnijeti tužbu žen Mujović. jer mu ovaj navodno duPrema saznanju DN, guje 30.000 eura koje ne Veselin Mujović je iz primože da naplati. tvora, posredstvom advoMujović u posljednjem kata, predao tužiocu doobjelodanjenom pismu kumentaciju o navodnom tvrdi da su Svetozar Mapogoršanju zdravstvenog rović i članovi njegove stanja. U medicinskim porodice planirali “atenspisima se između ostatat” na jednog, neimenolog, navodilo da mu je odvanog, svjedoka saradnistranjena štitna žlijezda, ka u budvanskim aferada boluje od dijabetesa, ma. I u prethodnom pida ima teži oblik epilepsmu iznio je niz ozbiljnih sije, hipertenziju te opeoptužbi protiv ove budrisan tumor na mozgu. vanske porodice.

Tužilac Nikola Boričić Uporedo sa ovim slučajem, Tužilaštvo proje, po svemu sudeći, uvažio Mujovićevo opravdativ Mujovića vodi istragu nje pa je uzimanje zbog sumnje da je za izjave od ovog 890.000 eura Podgoričaprevario Svenina odtozara Maložio do rovića, kadaljnjeg. ko bi mu navodTužino omolačkom pozivu gućio bose melji status đutim u istragao da zvao ma koje je Tužilaštvo njegov sin. protiv njega M l a đ u Mujović je kapokrenulo. Kako Drazen Mujovic zao da nema neposu optužbe koje stosrednih saznanja o prijetje protiv Mujovića javno njama koje su njegovom objelodanjene, pojavilo ocu upućene u krugu se još nekoliko oštećenih ZIKS-a. Naveo je da zna koji su nadležnima poza nesporazum sa izvjesvjedočili da su i sami bisnim Ivanovićem ali da li žrtve Mujovićevih presu se ti odnosi odavno vara.

S.K.

1. Otvaranje Sjednice Redovne godišnje Skupštine akcionara i izbor radnih tijela : • Izbor Predsjedavajućeg i imenovanje Sekretara Sjednice Skupštine akcionara , • Izbor Verifikacione komisije , • Izbor Zapisničara i Ovjerivača zapisnika , • Usvajanje Izvještaja Verifikacione komisije o prisutnosti akcionara na Sjednici Skupštine u skladu sa Jedinstvenim spiskom akcionara AD “C VRAČAR” HERCEG NOVI , izdatog od CDA Crne Gore .

• Usvajanje Spiska akcionara izdatog od CDA Crne Gore .

2. Usvajanje Zapisnika sa predhodne Redovne Godišnje Sjednice Skupštine akcionara , 3. Usvajanje Završnog računa AD “C-VRAČAR” HERCEG NOVI za 2015.g.

• Usvajanje Izvještaja o poslovanju Društva za 2015.g.

• Usvajanje Izvještaja Revizora za 2015.g.

4. Razrješenje od dužnosti članova Odbora direktora , 5. Izbor i imenovanje novih članova Odbora direktora .

6. Razrješenje Revizora .

7. Izbor i imenovanje Revizora .

Redovna godišnja Sjednica Skupštine akcionara Društva će se održati u sjedištu Društva u Zelenici , na adresi Zelenika bb..

Pravo da učestvuju i odlučuju na Redovnoj godišnjoj Sjednici Skupštine akcionara Društva imaju svi upisani akcionari sa pravom glasa , koji valjano prijave svoje učešće na istoj .

Prijavljivanje za učešće u radu na Redovnoj godišnjoj Sjednici Skupštine akcionara Društva može se učiniti u vremenu od 11 do 11časova i 30 minuta , na dan održavanja Sjednice, u sjedištu Društva u Zelenici u Herceg Novom, na adresi Zelenika bb, uz davanje na uvid lične karte , odnosno prilaganjem valjanog punomoćja za zastupanje .

Kvorum čine akcionari koji posjeduju najmanje polovinu od ukupnog broja upisanih akcija sa pravom glasa , a koji su prisutni ili zastupani putem valjanih punomoćja ili su glasali putem glasačkih listića .

Skupština akcionara donosi odluke većinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara ili putem glasačkih listića . U radu na Sjednici Skupštine, akcionar može učestvovati i elektronskim putem , prije ili u toku održavanja Sjednice i to na način da najmanje dva radna dana prije održavanja Sjednice dostavi izjavu ovjerenu , kod notara , da će glasanje izvršiti na određene e-mail adrese .

Materijali za Redovnu godišnju Sjednicu Skupštine akcionara Društva , kao i sva potrebna dokumentacija za glasanje na istoj , mogu se preuzeti na web site ili neposredno u sjedištu Društva u Zelenici u Herceg Novom, na adresi Zelenika bb. i u zakonskom roku će biti dostupna svim akcionarima .

Sve dodatne informacije mogu se dobiti, radnim danom, od Sekretara Društva na telefon br. : 031-321-933 u vremenu od 08-15 časova .

Internet adresa : www.c-vracar.com

AD „VELEPRODAJA“ NIKŠIĆ U skladu sa članom 36. Zakona o privrednim društvima dana 02.06.2016.g. dostavljamo dnevnim novinama „DNEVNE NOVINE“ , radi objavljivanja u istim, na dan 03.06.2016.g. i na dan 04.06.2016.g. sledeće

OBAVJEŠTENJE O SAZIVANJU REDOVNE GODIŠNJE SJEDNICE SKUPŠTINE AKCIONARA DRUŠTVA Saziva se za dan 07.07.2016.godine sa početkom u 10:00 časova u Zelenici u Herceg Novom, na adresi: Zelenika bb., Redovna Godišnja Sjednica Skupštine akcionara AD „VELEPRODAJA“ NIKŠIĆ i za istu se predlaže sledeći DNEVNI RED 1.Otvaranje Redovne Godišnje Sjednice Skupštine akcionara i izbor radnih tijela : • Izbor Predsjedavajućeg Redovnom Godišnjom Sjednicom Skupštine , • Imenovanje Sekretara Sjednice Skupštine , • Izbor Predsjednika i dva člana Verifikacione komisije , • Izbor Zapisničara i Ovjerivača zapisnika , • Usvajanje Izvještaja Verifikacione komisije o prisutnosti akcionara na Sjednici Skupštine u skladu sa Jedinstvenim spiskom akcionara, izdatim od CDA Crne Gore .

• Usvajanje Jedinstvenog spiska akcionara izdatog od strane CDA .

2. Usvajanje Zapisnika sa predhodne Sjednice Skupštine akcionara 3. Usvajanje Završnog računa AD “VELEPRODAJA” NIKŠIĆ za 2015.g.

• Usvajanje Izvještaja o poslovanju Društva za 2015.g.

• Usvajanje Izvještaja Revizora za 2015.g.

4. Razrješenje od dužnosti članova Odbora direktora.

5. Izbor i imenovanje novih članova Odbora direktora.

6. Razrješenje Revizora.

7. Izbor i imenovanje Revizora .

Redovna Godišnja Sjednica Skupštine akcionara Društva će se održati u Zelenici u Herceg Novom, na adresi: Zelenika bb..

Pravo da učestvuju i odlučuju na Redovnoj Godišnjoj Sjednici Skupštine akcionara imaju svi upisani akcionari sa pravom glasa , koji valjano prijave svoje učešće na istoj .

Prijavljivanje za učešće u radu na Redovnoj Godišnjoj Sjednici Skupštine akcionara može se učiniti u vremenu od 09:30 do 09:55 časova, na dan održavanja Sjednice, u Zelenici u Herceg Novom, na adresi: Zelenika bb., uz davanje na uvid lične karte , odnosno prilaganjem valjanog punomoćja za zastupanje .

Kvorum čine akcionari koji posjeduju najmanje polovinu od ukupnog broja upisanih akcija sa pravom glasa , a koji su prisutni ili zastupani putem valjanih punomoćja ili su glasali putem glasačkih listića .

Skupština akcionara donosi odluke većinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara ili putem glasačkih listića.

U radu na Redovnoj Godišnjoj Sjednici Skupštine, akcionar može učestvovati i elektronskim putem, prije ili u toku održavanja Sjednice i ta na način da najmanje dva radna dana prije održavanja Sjednice dostavi izjavu ovjerenu, kod notata, da će glasanje izvršiti na određene e-mail adrese.

Materijali za Redovnu Godišnju Sjednicu Skupštine akcionara Društva, kao i sva potrebna dokumentacija za glasanje na istoj, mogu se preuzeti na web site ili neposredno u sjedištu Društva u Nikšiću i u zakonskom roku će biti dostupna svim akcionarima.

Sve dodatne informacije mogu se dobiti, radnim danom, na telefon br.: 040-251-915 u vremenu od 08-15 časova.

Internet adresa : www.veleprodaja nikšić.com

16

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 6. 2016.

polemike Prof. dr Milenko A. Perović, Prof

NeistiNe o crNog Profesor Milenko Perović komentariše niz, kako kaže, spornih i neistinitih tvrdnji lingviste Igora Lakića o standardizaciji crnogorskog jezika

U razgovoru objavljenom u “Slobodnoj Dalmaciji” prije nekoliko dana, lingvista iz Podgorice Igor Lakić iznio je niz spornih i neistinitih tvrdnji o standardizaciji crnogorskoga jezika. Kao predśednik Komisije koja je provela standardizaciju crnogorskoga jezika, smatram se pozvanim da ih objelodanim. Vjerujem da to može biti od interesa čitateljima u Hrvatskoj, jer dotiče lingvistički i politički važna pitanja o zbiljskom odnosu jezika koji su nastali raspadom hrvatskosrpske/srpskohrvatske jezičke zajednice.

■ Lakićevo

tumaranje

Prvo. Igor Lakić od početka tumara u protuslovljima. Najprije tvrdi da je crnogorski jezik “proizašao iz našeg zajedničkog jezika (srpsko-hrvatskog ili hrvatsko-srpskog jezika)”. U istoj rečenici negira tu tvrdnju stavom da se crnogorski jezik “razvijao stoljećima paralelno uz ostale tri varijante”. Hrvatskosrpska/srpskohrvatska jezička zajednica uspostavljena je Bečkim književnim do-

govorom 1850. godine. Za njenu osnove uzeto je “južno narječje”(jezik s područja današnje zapadne Crne Gore, istočne Hercegovine i Dubrovnika). Crnogorski jezik stoga nije mogao proisteći iz “našeg zajedničkog jezika”, kao što tvrdi Lakić.

Naprotiv, “naš zajednički jezik” nastao je iz one jezičke supstance kojoj je pripadao i crnogorski jezik. Crnogorski jezik nije mogao istodobno nastati iz “našeg zajedničkog jezika” - dogovorom uspostavljenog 1850. godine - te se razvijati “stoljećima paralelno uz ostale tri varijante”. Igor Lakić jednom tvrdi da je crnogorski jezik nastao poslije sebe, a drugi put da je nastao – prije sebe?!

■ odnos između

hrvatskog, srpskog, bosanskog i crnogorskog

Drugo. On nije u stanju objasniti prirodu odnosa između hrvatskog, srpskog, bosanskog i crnogorskog jezika, iako zove u pomoć ugledne lingviste Katičića i Bugarskog. Jednom kaže da su oni “jedan jezik”. Odmah zatim više se ne sla-

Previše je očekivati od njega da razumije šta će jedan filozof u Komisiji za standardizaciju crnogorskog jezika. Ipak, trebalo bi da zna da je jezik filozofski, jednako koliko i lingvistički problem

že sa sobom, nego tvrdi da su oni “četiri varijante (koje) imaju isto porijeklo”. U sljedećem koraku ne slaže se ni sa svojim prethodnim neslaganjem, nego otkriva da “u suštini imamo četiri ‘jezika’”, odnosno “četiri nova ‘jezika’”. Njegovim autonegacijama ni tu nije kraj pa se hvata “spasonosne” metafore “jednog policentričnog jezika, s četiri varijante i četiri standarda”. Metafora policentričnosti - omiljena određenom tipu lingvista – samo je zamjena ozbiljnom filozofsko-jezičkom promišljanju biti odnosa ova četiri jezika. Ona je i svojevrsni rezervni položaj na koji se privremeno povukao

poznati stari jezički imperijalizam sa svojim opakim uvjeravanjima da su “Srbi Hrvatima dali jezik” te da Crnogorci i Bosanci govore srpskim jezikom!

■ standardizacija Treće. Standardizacijom je – veli Lakić - crnogorski jezik arhaizovan “povratkom na neke jezičke elemente koji su se tokom razvoja izgubili”. No, odmah negira taj stav opservacijom da se ti jezički elementi zapravo nijesu izgubili u savremenom govoru Crnogoraca, jer se “glas Ś često čuje u Crnoj Gori umjesto skupine sj”. Priznavši da su Ś i Ź ipak u živoj govornoj upotrebi, pokušava im oduzeti razlog da budu dio standarda zgoljnom tvrdnjom da nijesu fonemi. Iako je bio član Savjeta za standardizaciju, Igor Lakić očito ne razumije zbiljski lingvistički i sociolingvistički problem standardizacije crnogorskog jezika. Dolazi on od nevolje rješenja pitanja o normativnom uređivanju odnosa nejotovanih i jotovanih oblika. Nejotovani oblici nijesu imanentni jezičkom biću Crne Gore, nego su povijesno u nju prodirali od sredine 19. stoljeća rasprostiranjem srpskohrvatske jezike zajednice. S druge strane, jotovani oblici čine izvorni sukus crnogorskog jezika te uslovljavaju njegovu primarnu razliku prema srpskom, hrvatskom i bosanskom jeziku. Komisija za standardizaciju crnogorskoga jezika – koju sam predvodio - načinila je povijesni, duhovni i lingvistički kompromis između izvornog crnogorskog jezičkog iskustva i povijesno uvezenog sprskohrvatskog jezičkog iskustva.

On se najneposrednije

opredmetio kao kompromis nejotovanih i jotovanih oblika. Uz to, u normiranju jotovanih oblika Komisija je bila potpuno dosljedna.

Djelo te dosljednosti, između ostalog, normativno je legitimiranje dva “nova” slova. Ono ne vodi u arhaizaciju. Naprotiv, povjesničari jezika “na našim prostorima” znaju da su jotovani odlici povijesno mlađi od nejotovanih oblika. Ne stoji stoga Lakićeva tvrdnja da su on i njegovi istomišljenici šćeli “moderan pravopis”.

Suprotno, oni su šćeli standardološki konzervirati rezultate diskontinuiteta u jezičkom biću Crne Gore. U njegovom diskontinuiranju norma srpskohrvatskog jezika bila je samo prolazna etapa u opštoj jezičkoj srbizaciji i ukorijenjivanju trajne jezičke, nacionalne i državne inferiornosti Crnogoraca. Uistinu, Lakićev lingvistički kružok htio je i hoće negaciju crnogorskoga jezika pod firmom crnogorskoga jezika!

■ izrada pravopisa Četvrto. Nije tačna Lakićeva tvrdnja da je Savjet za standardizaciju crnogorskoga jezika izašao s “dva pravopisa koji su predati Ministarstvu prosvjete”.

Rad Savjeta je tokom 2008. godine bio potpuno blokiran. Kao član Savjeta, apelovao sam tada da se postigne kompromis. Tadašnji ministar prosvjete Sreten Škuletić jedini se odazvao na moj apel. Prihvatio je i moj prijedlog da suspenduje daljnji rad Savjeta i formira Komisiju od tri člana koja će završiti izradu Pravopisa. Ministar je zahtijevao od dvije grupe u Savjetu da mu u roku od mjesec dana dostave ono što su do tada uradile. Grupa kojoj

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 6. 2016.

AKTUELNO

17

FESOR FILOZOFSKOG FAKULTETA U NOVOM SADU

GORSKOM JEZIKU je pripadao lingvista Lakić skrparila je potpuno neupotrebljiv radni materijal “pravopisa”. Druga grupa je – autorskom rukom Adnana Čirgića – izradila znatno upotrebljiviju verziju pravopisa. Drugi uslov ministra bio je da ja budem predśednik Komisije i da ostala dva člana ne budu iz dotadašnjeg Savjeta. U konsultacijama s vrlo kompetentnim ljudima, odlučili smo se za vrsne znanstvenike Josipa Silića iz Zagreba i Ljudmilu Vasiljevu iz Lavova. Oboje su rado prihvatili rad u Komisiji i na izuzetan način doprinijeli njenom uspješnom radu. Komisija je sačinila konačnu verziju Pravopisa crnogorskoga jezika, slijedeći logiku balansa između jotovanih i nejotovanih oblika.

Igor Lakić tvrdnjom da su članovi Komisije samo stavili potpis na Pravopis koji je uradio Adnan Čirgić pokazuje da ne zna činjenice, ali dobro zna i slijedi čaršijske priče, osobito one koje u javnosti – iz sasvim bizarnih razloga - plasira srpski sveštenik Amfilohije Radović.

Radi posvjedočenja istine iz prve ruke, ovđe valja kazati da je Komisija koju sam predvodio odmah odbacila verziju “pravopisa” koju je predala grupa kojoj je pripadao Lakić. Njihov “pravopis” bio je potpuno neupotrebljiv. Pośedujem njegovu elektronsku verziju i nosim se mišlju da je napokon objelodanim! Komisija je kao predložak za vlastiti rad uzela Čirgićevu verziju Pravopisa, koja je i sama dobrim dijelom počivala na stavovima Vojislava Nikčevića. Komisija je temeljno preradila i taj predložak. U konačnici,

usvojeni Pravopis je kolektivno autorsko djelo kojem je bitni ton dao profesor Josip Silić. Zasluga Adnana Čirgića u standardizaciji sadržana je ne samo u izradi kvalitetnog predloška na kome je imalo smisla dalje raditi, nego još više u činjenici da je - s Josipom Silićem i Ivom Pranjkovićem - sačinio Gramatiku crnogorskoga jezika. Napokon, Lakić opet protuslovi sebi kad neuspjeh svoje grupe lingvista da načine smislenu normu crnogorskoga jezika pokušava prepokriti stigmat i z i ra njem člano-

va Komisije koji su to uspjeli. Čudi se, naime, što je jedan od značajnijih hrvatskih lingvista učestvovao u standardizaciji crnogorskoga jezika, a istodobno tvrdi da su ova četiri jezika zapravo jedan jezik?!

Ako su oni jedan jezik, nije li onda vrhunski stručnjak za hrvatski jezik jednako takav i za crnogorski i za srpski i za bosanski jezik! Ako nije, onda hrvat-

Igor Lakić od početka tumara u protuslovljima.

Najprije tvrdi da je crnogorski jezik “proizašao iz našeg zajedničkog jezika (srpsko-hrvatskog ili hrvatsko-srpskog jezika)”.

U istoj rečenici negira tu tvrdnju stavom da se crnogorski jezik “razvijao stoljećima paralelno uz ostale tri varijante”.

ski nije isti jezik kao crnogorski etc. Ako nijesu isti jezik, onda ozbiljni lingvisti moraju moći položiti račun o njihovom srodstvu i razlici. No, sva je prilika, od Lakića je odista previše očekivati da se razabere u odnose logičkih kategorija kao što su istost, jednakost, jedinstvenost, različitost, suprotnost i oprečnost, a bez njih je svaka rasprava o odnosu ovih jezika od početka promašena.

■ FILOZOFSKI JEDNA-

KO KOLIKO I LINGVISTIČKI PROBLEM

Previše je očekivati od njega da razumije šta će jedan filozof u Komisiji za standardizaciju crnogorskog jezika. Ipak, trebalo bi da zna da je jezik filozofski, jednako koliko i lingvistički problem. Trebalo bi da zna da je Platon u dijalogu “Kratil” dao prvu filozofsko-jezičku raspravu u zapadnoj povijesti. Trebalo bi da je čuo za filozofiju jezika Hammana, Herdera, Humboldta, Fichtea, Hegela, Grimma, De Saussurea, Gadamera i Heideggera, za filozofiju strukturalizma i neostrukturalizma, lingvističku filozofiju etc.

Otklonimo još jednu Lakićevu neistinu. Milenko A. Perović, filozof iz Novog Sada, nije “porijeklom Crnogorac”, nego je – Crnogorac!

Perović

18

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 6. 2016.

Ko je proglasio alarmantno stanje, a Ko veli da nije

Koze i rogovi crnogorsKog zdravstva Stanje jeste složeno, ali ni izbliza alarmantno, a pogotovu se ne može reći da je ovaj sistem pred kolapsom

⌦ Goran Popović Kontrolno saslušanje ministra zdravlja Budimira Šegrta u skupštinskom odboru konačno je rastjeralo medijsku i drugu maglu u vezi sa navodnim „kolapsom“ i „alarmantnim stanjem“ u crnogorskom zdravstvenom sistemu.

Stanje jeste složeno, ali ni izbliza alarmantno, a pogotovu se ne može reći da je ovaj sistem pred kolapsom.

Naprotiv.

To je relativno brzo i jednostavno objasnio članovima skupštinskog odbora ministar Šegrt, posluživši se i poslovicom - Ako laže koza, ne laže rog!

■ budžet zdravstva veći 10 miliona eura

U najkraćem, prema onome što je rekao ministar, ali i prema dokumentima u koje su imale uvid Vikend novine, godišnji budžet za zdravstvo ove godine je veći nego prošle za skoro 10,5 miliona eura, pa je malo vjreovatno da nam je zdravstvo sad „u kolapsu“, a nije bilo lani.

Onda je za pet mjeseci ove godine potrošeno za ljekove oko dva miliona eura više nego u istom periodu lani, a povećanje se najvećim dijelom odnosi na potrošnju Kliničkog centra – blizu milion eura. Ni taj podatak, dakle, ne upućuje na „alarmantno stanje“.

Nenedostaje medicinskih sredstava Posebno su zanimljivi podaci o stanju zaliha medicinskih sredstava, koji kazuju da u ovom trenutku niko o tome ne treba da brine bar do polovine novembra. A neke medicinske ustanove u Crnoj Gori obezbijeđene su tim materijalom i na duži period. Opšta bolnica u Beranama, na primjer, do aprila 2017. godine, Dom zdravlja Andrijevica do januara 2017. godine, Dom zdravlja Bijelo Polje čak do septembra 2017. godine, Dom zdravlja Bar do jula 2017. godine, Dom zdravlja Budva do marta 2017. godine, Dom zdravlja Cetinje do juna 2017. godine, Dom zdravlja Kotor do aprila 2017. godine Dom zdravlja Rožaje do februara 2017. godine i Dom zdravlja Plav do januara 2017. godine.

Podsjetimo da su pisma direktora nekih od ovih ustanova bila povod i za skupštinsko kontrolno saslušanje ministra. Između ostalih, tu je bila i „žalba“ Kliničkog centra, za koji je sada utvrđeno da je potpuno obezbijeđen medicinskim sredstvima do kraja oktobra ove godine, a kako smo čuli ima sredstava i za sve potrebe do kraja godine.

Izgleda da su mnogi bili pogrešno informisani?!

■ stručno

usavršavanje i specijalizacije

Nakon duže pauze, takođe, ove godine je na permanentno stručno usavršavanje ljekara potrošeno oko 700.000 eura. Na specijalizaciju je već upućeno 70 doktora, a do kraja godine biće još 58 za potrebe KCCG. Sistem „pred kolapsom“ ne upušta se u ovakve projekte, koji obuhvataju skoro 20 odsto ukupnog medicinskog kadra u Crnoj Gori.

■ manje pa-

cijenata u inostranstvu

Jedan od indikatora uspješnosti sistema je i broj upućenih pacijenata na liječenje u inostranstvu ili u ustanovama u Crnoj Gori koje su van sistema javnog zdravstva. Njihov broj je u prva četiri mjeseca ove godine bio za skoro 4,5 hiljada manji nego u istom periodu lani, a troškovi po tom osnovu su smanjeni za skoro 1,4 miliona eura.

Usput rečeno, nije bilo „policajaca“ koji su vraćali pacijente sa granice Crne Gore, već je, prema dostupnim po-

Listečekanjanajkraćeuregionu I kada su u pitanju liste čekanja, koje su takođe jedan od indikatora uspješnosti zdravstvenog sistema, podaci kazuju kako u crnogorskom javnom zdravstvu, u odnosu na Sloveniju, Hrvatsku i Srbiju, pacijenti najkraće čekaju kada su u pitanju maligne bolesti, operacije katarakte, ortopedija, kateterizacija srca, operacije na srcu ili MRI. U sistemu „pred kolapsom“ to ne bi bidacima, za sve njih obezbijeđen adekvatan tretman u okviru sistema javnog zdravstva Crne Gore.

Smanjeni su za oko 5,5 procenta i troškovi države po osnovu bolovanja...

Zašto je onda došlo do administrativnog, a poslije i medijskog spinovanja stvarnog stanja, zasnovanog na netačnoj računici, zašto je u više navrata javnost bila uznemiravana da nam je zdravstveni sistem „pred kolapsom“, zašto se i jedan skupštinski odbor morao baviti ovom, pokazalo se, lažnom uzbunom?

4,5

hiljade manje pacijenata u 2016. liječilo se u inostranstvu ili ustanovama u crnoj gori koje su van sistema javnog zdravstva. ušteda je bila oko 1,4 miliona eura

lo moguće.

Uz to, Vlada je donijela odluku da se u sistem u uključi i „Codra“, gdje će pacijent moći direktno sa uputom ljekara da koristi usluge sekundarnog i tercijarnog nivoa. Time će se, ocjenjuju naši sagovornici, rasteretiti Klinički centar, a pacijent će moći sam da bira gdje će ići. Realna su očekivanja da će se tako liste čekanja u Crnoj Gori dodatno smanjiti.

Odgovor na ova pitanja mogao bi se tražiti barem na tri polja. Prvo je političko, gdje bi se ovakvim spinovima pokušalo ukazati na nekompetentnost Vlade i njenu nespremnost da se na pravi način bavi ovim važnim sistemom. Drugo je polje biznisa, jer se u okviru zdravstveng sistema obrću velike pare, pa su brojne korporacije i kompanije zainteresovane da na razne načine upumpaju što više svojih proizvoda, po što većoj cijeni u taj sistem, bez obzira na njegove stvarne potrebe. A treće polje je svakako personalno, gdje se otvara prostor za teze o nekompetentnosti ili korumpiranosti onih koji su lansirali tezu o „alarmantnom stanju“ i zdravstvenom sistemu „pred kolapsom“.

Još nije precizno utvrđeno ko je u cijeloj ovoj priči „koza“, a ko „rog“.

Ko preživi, pričaće.

19

marketing

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 6. 2016.

DOO KLIKOVAC Pravila za organizovanje nagradne igre - Kupci Bambija dobijaju1.

2.

3.

4.

5.

6.

Red. Br.

Priredjivač nagradne igre: KLIKOVAC D.O.O., PIB:02191601, PDV:30/31-01828-4 Adresa: Mahala bb Podgorica Svrha priredjivanja nagradne igre: reklamiranje proizvoda čiji je zastupnik i distributer Klikovac doo.

Vrijeme trajanja nagradne igre: od 06.06.2016 do 04.07.2016.

Ukupna vrijednost nagradnog fonda je 12998,3 eura (sa PDV-om) .

Nagradni fond čine: • 5x - motor Peda Piccolo 50t (u vrijednosti od po 629,1 eura (sa PDV-om) svaki pojedinačno-ukupna vrijednost 3145,5 eura) • 10x motor Peda Thunder Motolift CY50t (u vrijednosti od po 828 eura (sa PDV-om) svaki pojedinačno- ukupna vrijednost 8280 eura) • 1x motor Aprilia Sport City 50t – u vrijednosti od 1.572.80 eura (sa PDV-om) U nagradnoj igri mogu učestvovati svi punoljetni gradjani Crne Gore, osim zaposlenih u kompaniji Klikovac i članovi njihovih porodica, kao i zaposleni u kompanijama u kojima se nagradna igra priredjuje i članovi njihovih porodica. Nagradna igra će biti organizovana u sledećim objektima: NAZIV PRAVNOG LICA

NAZIV PRODAJNOG MJESTA

GRAD

ADRESA

NAGRADA

DATUM IZVLACENJA

VRIJEME IZVLACENJA

1

KLIKOVAC DOO

HIPERMARKET GOLD

PODGORICA

MAHALA BB

Aprilia Sport City 50t

05.07.2016.

08.00h

2

VOLI TRADE DOO

VOLI 50-RADOJE DAKIC

PODGORICA

CETINJSKI PUT BB

Peda Thunder Motolift CY50T

05.07.2016.

08.30h

3

DOMACA TRGOVINA DOO

SUPER MAXI 104 DELTA CITY

PODGORICA

CETINJSKI PUT BB

Peda Thunder Motolift CY50T

05.07.2016.

09.00h

4

VOLI TRADE DOO

VOLI BR.10-TRZNI CENTAR-STARI

PODGORICA

BULEVAR JOSIPA BROZA

Peda Thunder Motolift CY50T

05.07.2016.

09.30h

5

VOLI TRADE DOO

VOLI 40- NAS DISKONT

PODGORICA

4. JULA BB

Peda Thunder Motolift CY50T

05.07.2016.

10.00h

6

VOLI TRADE DOO

VOLI BR. 18 -IGALO

HERCEG NOVI

JADRANSKI PUT BB

Peda Thunder Motolift CY50T

05.07.2016.

12.00h

7

DOMACA TRGOVINA DOO

MAXI 18-KAMELIJA

KOTOR

MATA PETROVICA BB

Peda Thunder Motolift CY50T

05.07.2016.

13.00h

8

FRANCA MARKETI DOO

FRANCA BR.44 TIVAT

TIVAT

KAVAC BB TIVAT-Autobusk stanica

Peda Piccolo 50t

05.07.2016.

13.30h

9

FRANCA MARKETI DOO

FRANCA BR.25 BUDVA

BUDVA

ROZINO BB

Peda Piccolo 50t

05.07.2016.

14.30h

10

MEGA PROMET DOO

MEGA MARKET 01

BUDVA

TRZNI CENTAR BUDVA

Peda Thunder Motolift CY50T

05.07.2016.

15.00h

11

VOLI TRADE DOO

VOLI BR. 15-HIPER MARKET BAR

BAR

OBALA 13. JULA

Peda Thunder Motolift CY50T

05.07.2016.

16.00h

12

FRANCA MARKETI DOO

FRANCA BR.37 BAR

BAR

BULEVAR 24 NOVEMBRA

Peda Piccolo 50t

05.07.2016.

16.30h

13

HB COM DOO

SUPERMARKET SARS

ULCINJ

KODRE BB

Peda Thunder Motolift CY50T

05.07.2016.

17.30h

14

FRANCA MARKETI DOO

FRANCA BR.1 PLJEVLJA

PLJEVLJA

UL.MILA TOSICA BB

Peda Piccolo 50t

06.07.2016.

10.00h

15

FRANCA MARKETI DOO

FRANCA BR.46 BIJELO POLJE

BIJELO POLJE

UL. SLOBODE BB

Peda Piccolo 50t

06.07.2016.

12.30h

16

ELKOS DOO

INDUSTRIJSKA ZONA ZELENI BB

ROZAJE

INDUSTRIJSKA ZONA BB

Peda Thunder Motolift CY50T

06.07.2016.

15.00h

7.

8.

9.

10.

11.

12.

U nagradnoj igri se učestvuje na sledeći način: • Minimalna kupovina 2,50EUR BAMBI proizvoda; • Čitko upisati podatke (ime, prezime i broj telefona) na fiskalni račun i ubaciti isti u kutiju za nagradnu igru, koja ce biti vidno istaknuta na ulazu u navedene prodajne objekte, sa oznakom za Bambi nagradnu igru; Nagrade ce se izvlačiti metodom slučajnog uzorka, i to dana 05.07.2016. i 06.07.2016. godine, u terminima označenim u tabeli iznad.

Komisiju koja će vršiti izvlačenje nagrada će sačinjavati: - Veljko Jovančević – Klikovac doo - Danijela Raspopović – Klikovac doo - Anja Marković – Klikovac doo Rezultati nagradne igre i imena dobitnika nagrada će biti objavljeni na sajtu kompanije Klikovac doo www.klikovacdoo.com, najkasnije tri dana od dana izvlačenja, i biće kontaktirani putem telefona od strane priredjivača nagradne igre. Nagrade ne mogu biti zamijenjene za novac i isključuje se pravo traženja odštete. Za sve eventualne sporove je nadležan Osnovni sud u Podgorici.

Učesnici su saglasni da, ukoliko dobiju nagradu, njihova imena budu objavljena na sajtu www.klikovacdoo.com, a ako za to bude postojala mogućnost i u ostalim medijima-kako štampanim tako i elektronskim.

Učesnici su dužni upisati ispravne podatke na fiskalni račun kojim se učestvuje u nagradnoj igri. Priređivač neće dodijeliti nagrade učesnicima koji nijesu čitko ispunili tražene podatke na poleđinu računa, i koji nijesu zadovoljili kriterijum učešća u nagradnoj igri.

Nagrade se lično mogu podići u maloprodajnim objektima u kojima se priredjuje nagradna igra, u roku od 15 dana od dana obavještenja dobitnika. Priredjivač ne snosi putne troškove niti bilo kakve druge troškove povezane sa preuzimanjem nagrade. Isto tako, dobitnici se obavezuju snositi sve eventualne obaveze po osnovu dobitaka, te su ih dužni podmiriti u skladu sa zakonskim propisima.

Pravila nagradne igre biće objavljena u dnevnom listu Dnevne novine prije početka nagradne igre, a nakon dobijanja rješenja od UPRAVE ZA IGRE NA SREĆU. D.O.O. KLIKOVAC, Izvršni direktor

20

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 6. 2016.

BAR: DESET GODINA RADA NVO ª HUMANITARNA FAMILIJAº

Fontana sa hemikalijama

BIJELO POLJE: OPASNA IGRA TINEJEDŽERA

Vandali sipali opasne hemikaliije u fontanu Radnici bjelopoljskog Komunalnog preduzeća “Lim” proteklih dana čistili su fontanu u gradskom parku u koju su vandali sipali sudomil i sonu kisjelinu.

“Radi se o opasnim hemikalijama koje mogu biti štetne po osobe koje odmaraju u parku”, upozorio je glavni komunalni inspektor Vojislav Kljajević.

I nevladin sektor upozorava na štetne posljedice koje mogu izazvati pro-

sute hemikalije.

“Na fontani je instalirana i česma sa pijaćom vodom što je posebno opasno u ovom slučaju. Stoga apelujemo na nadležne da identifikuju i adekvatno sankcionišu neozbiljne gradske veseljake”, kazao je izvršni direktor NVO “Bjelopoljski demokratski centar” Zdravko Janjušević.

Osim fontane, na meti vandala često su i klupe u parku, kao i inventar za zabavu u dječjem parku.B.Č.

MANIFESTACIJA U PLANINSKOM SELU

Školski susreti na Sipanju U planinskom selu Sipanje osnovne škole “21. maj” - Goduša, “Šukrija Međedović”- Godijevo i “Miomir Đalović” - Sušica u saradnji sa NVO “Euromost” i Turističkom organizacijom Bijelo Polje, organizovali su “Školske susrete Sipanje 2016”. Direktor škole u Godijevu Sabahet Spahić na svečanom otvaranju kazao je da je organizovano i predavanje na temu “Psihoaktivne supstance na rurarlnom području i stop drogi”, sa video-prezentacijom, a sve u organizaciji nastavnica Alme Ćorović i Edite Ajdarpašić, kao i učenice Milice Šarčević. Koordi-

natorka Euromosta za socijalna pitanja Ana Sošić govorila je o vršnjačkom nasilju i održana su i sportska takmičenja za učenike, u malom fudbalu, nadvlačenju konopca i bacanju kamena.

Otvarajući manifestaciju, potpredsjednik Opštine Petar Smolović je naglasio značaj druženja mladih.

“Napravili smo dobru stvar, prije svega u prevenciji i edukaciji, ali i druženju i zbližavanju. Želja mi je da bude još više mladih i sve preraste u tradiciju. Lokalna uprava će sa svoje strane dati punu podršku i pomoć”, poručio je Smolović.

B.Č.

ŠTAJNAKER: OVA PRIČA MORA DA TRAJE

D

esetu godinu zaredom NVO “Humanitarna familija” organizuje djeci sa posebnim potrebama i članovima njihovih porodica iz Crne Gore i regiona dva puta godišnje besplatni sedmodnevni boravak na Crnogorskom primorju.

Trenutno 138 osoba uživa u blagodetima crnogorskog mora uz besplatne usluge koje je obezbijedila ova NVO. Obilježavanje jubileja juče su obilježili članovi organizacije kao i brojni gosti koji su pomogli da ova humanitarna priča opstane.

Pored brojnih donatora, predstavnika barskih NVO i medijskih kuća, svečanosti su prisustvovali i ambasadorka Njemačke u Crnoj Gori Gudrun Elizabet Štajnaker, direktor Centra za socijalni rad u Baru Slobodan Đonović,

kao i sekretarka Crvenog krsta Zorica Crnčević.

Predsjednik NVO “Humanitarna familija” Alen Efović zahvalio je članovima organizacije koji su otvorili vrata svojih kuća za osobe sa posebnim potrebama, brojnim donatorima, svima onima koji pružaju na bilo koji način podršku, kao i Mihaelu Baderu koji je, kako je kazao Efović, jedan od stubova ove organizacije.

“Ambasadorka Njemačke Gudrun Elizabet Štajnaker je prepoznala naše napore i obezbije-

138 OSOBA TRENUTNO UŽIVA U BLAGODETIMA CRNOGORSKOG MORA UZ BESPLATNE USLUGE KOJE JE OBEZBIJEDILA OVA NVO.

dila vrijednu donaciju u kuhinjskoj opremi i posuđu. Time nam je smanjila troškove i olakšala pripremanje hrane”, rekao je Efović.

Ambasadorka je kazala da je to samo mali doprinos ovoj jedinstvenoj akciji koja ima nemjerlji-

TIVAT: ODRŽANA MANIFESTACIJA U SREDNJOJ MJEŠOVITOJ ŠKOLI ª M

Najboljim učenicima dod

U Srednjoj mješovitoj školi “Mladost” Tivat najboljim maturantima uručene su diplome “Luča”, a đacima koji su postigli zapažene rezultate na raznim takmičenjima i konkursima uručene su knjige. Pravo na diplomu “Luča” ostvarila su 23 učenika, četvoro za odličan uspjeh iz svih nastavnih predmeta i primjerno vladanje tokom školovanja, njih 19 za opšti odličan uspjeh u osnovnoj i srednjoj školi.

Za đaka generacije proglašeni su Tijana Bojanić u Gimnaziji i Igor Vujačić u stručnoj školi, a za poseban doprinos afirmaciji škole nagrađena je Milica Šćepanović iz Gimnazije. Učenici su, osim poklona iz škole, nagrađeni i vaučerom od 50 eura kojim ih je na-

gradila Hipo Alpe Adria banka.

Vaučere im je uručio direktor filijale Petar Mihailović.

U ime generacije, na podršci koju su im profesori pružali tokom četiri godine, zahvalila se maturantkinja Gimnazije Milica Šćepanović, koja je u znak sjećanja na genearaciju direktorici poklonila sliku.

Pozdravljajući maturante, direktorka Jovanka Vujačić je istakla da je diploma “Luča” kruna njihove istrajnosti, predanosti u sticanju znanja i formiranju ličnosti kroz vaspitno-obrazovni proces.

“Nadamo se da će znanje koje ste stekli u našoj školi biti odlična osnova za dalji nastavak vašeg školovanja i da ćete predstavljati

školu kako i dolikuje, a da će vam iskustva, znanja i vještine stečene tokom srednješkolskog obrazovanja pomoći da lakše koračate kroz život”, rekla je Vujačić.

U Gimnaziji prolaznost bila sto posto, odnosno svih 60 učenika su završili godinu, a odličan uspjeh je ostvarilo preko 50 odsto učenika. U stručnoj školi od 76 učenika 75 ili 99 odsto sa uspjehom završilo razred, dok je jedna učenica upućena na popravni ispit. Od toga je sa odličnim uspjehom je završilo 22 odsto. Na nivou škole od ukupno 136 maturanata njih 135 ili 99,26 odsto je sa uspjehom završilo razred. U školi su zadovoljni uspjehom maturanata i učenika završnih razreda. Zora Krstović

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 6. 2016.

AKTUELNO

21

KOTOR: POČELA SPECIJALISTIČKA ŠKOLA

Kako liječiti i reagovati na bolesti zavisnosti

vu vrijednost.

“Ljudi koji su osmislili ovu priču su sinonim za humanost i mogu biti primjer mnogima ne samo na ovim

MLADOSTº

prostorima već i šire i želim da ova priča dugo traje”, istakla je ambasadorka Štajnaker.

U ime gostiju koji će odmor provesti u okrilju ove organizacije obratio se Zoran Pendić koji je, kako je kazao, prvi otvorio ova humanitarna vrata prije deset godina i danas može da kaže da mu je život od tada počeo.

“Radujem se svakom dolasku jer se u zagrljaju ovih ljudi jedino osjećamo vrijednim”, rekao je Pendić koji nije mogao da sakrije emocije A.Lj.

dijeljene nagrade

Osma ECPD Međunarodna specijalistička škola “Savremena dostignuća u prevenciji, liječenju i rehabilitaciji bolesti zavisnosti” počela je sa radom juče i trajaće do 5. juna 2016. godine u hotelu “Cattaro” u Kotoru. Školu organizuje Evropski centar za mir i razvoj (ECPD) Univerziteta za mir Ujedinjenih nacija nacija – Regionalni mediteranski institut za međunarodne postdiplomske studije i razvojna istraživanja, Podgorica, u saradnji sa Ministarstvom zdravlja Crne Gore, Ministarstvom zdravstva Federacije BiH, Ministarstvom zdravlja i

socijalne zaštite Republike Srpske i Zdravstvenom mrežom jugoistočne Evrope (SEEHN).

Direktor ZU Specijalna bolnica za psihijatriju Kotor doc. dr sc Dragan Čabarkapa, prilikom pozdravljanja skupa kazao je da su ovakvi skupovi prilika za razmjenu iskustava i saradnje ustanova iz oblasti bolesti zavisnosti.

“Evropski centar Univerziteta za mir i razvoj UN sa sjedištem u Beogradu, već više od 20 godina je prisutan u Crnoj Gori i daje nemjerljiiv doprinos širenju znanja, razvoja i mira na ovim prostorima. Specijal-

na bolnica za psihijatriju Kotor, čuvena Dobrota, ne samo da je centar i stožer psihijatrijske službe u Crnoj Gori, već sve više postaje sinonim za jednu od najhumanijih i najprestižnijih ustanova iz oblasti mentalnog zdravlja u regionu”, kazao je Čabarkapa.

Predavači Škole su eminentni stručnjaci iz ove oblasti iz Crne Gore, Hrvatske, Srbije i SAD. Prvog dana seminara učesnici škole posjetili su Specijalnu bolnicu za psihijatriju “Dobrota” Kotor, gdje su tim povodom organizovana predavanja iz ovih oblasti.

I.K.

BIJELO POLJE: TRADICIONALNI SUSRET

Penzioneri žale za Jugoslavijom

Uz pjesmu, igru i u razdraganoj atmosferi u bjelopoljskom hotelu “Centar Franca”, Udruženje penzionera Bijelog Polja juče je organizovalo tradicionalne susrete penzionera Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine. Više od 650 pripadnika najstarije populacije igrali su kolo i pjevali stare sevdalinke i donedavno popularnu pjesmu “Jugoslavijo”.

Predsjednik Udruženja

penzionera Bijelog Polja Kamber Smailović u pozdravnoj zdravici poželio je kolegama i gostima dobro zdravlje i dug život. Takođe je poželio da dugo koriste penziju koja “nije mala ako se dugo koristi”.

“Penzioneri su izgradili ovu državu i sve što imamo je tu zahvaljujući njima. Želim da se i ubuduće družite i veselite i da vaše druženje ne poznaje granice”, poručio

je Smailović.

Penzionerkama i penzionerima iz tri države potpredsjednica opštine Nemša Omerhodžić poželjela je da i ubuduće šire prijateljstva.

“Bijelo Polje je grad multinacionalnog sklada i harmoničnih ljudskih odnosa, pa je pravo mjesto za ovakva druženja pripadnika trećeg doba i svih drugih dobronamjernih ljudi”, poručila je Omerhodžić.

B.Č.

22

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 6. 2016.

KOLAŠIN: SIStemAtIzAcIjA KOLAŠINSKOg ceNtrA zA KuLturu

U Kolašinu više nema suvenirnice

Sistematizacijom kolašinskog Centra za kulturu ukinuta je jedina suvinernica u gradu na Tari, koja je u sklopu ovog centra otvorena prije osam godina. Kako u saopštenju tvrdi predsjednik Sindikalne organizacije Centra za kulturu Vesko Rakočević, nepojmljivo je da turisti ne mogu kupiti i ponijeti uspomenu iz Kolašina. Otvaranje suvenirnice nekada je praćeno velikim ushićenjem i odobravanje svih struktura u gradu.

“Nakon osam godina, stvari u turističkom Kolašinu se mijenjaju, pa tako naša zajednica nije zainteresovana da sačuva ovu jedinu radnju u gradu, sa konstatacijama da to nije neophodno, kao i da nije kulturna djelatnost. Dolaskom koalicione vlasti SDP-SNP-DF ovaj turistički centar se pre-

tvara u jedan osrednji katun, bez posebnog smisla za život. Kako nam se čini, jedini cilj je nanijeti još jednu štetu ovom gradu, time što će ostati bez jedine prodavnice suvenira i što će tri radnika ostati bez posla”, kazao je Rakočević.

On je podsjetio da suvenirnica prije nikom nije smetala a sad i naš direktor Branislav Jeknić, konstatuje da ona nema kulturnu aktivnost. Previđa se činjenica da je uloga suvenirnice turistička ponuda, što je veoma blisko kulturnoj ponudi Kolašina.

“Jedan dio sugrađana koji glasaju za vladajuću strukturu smatraju da mi ‘ne umijemo da radimo’, te da bi neko drugi ostvario mnogo veću finansijsku dobit. Podsjećamo da suvenirnica nije profitabilna i da smo to od

Tender za rasvjetu

Suvenirnica u Kolašinu početka znali, ali nije nam jasno kako to nijesu shvatili neki koji mnogo bolje od nas ‘računaju’, kao na primjer aktuelna predsjednica opštine Željka Vuksanović i predsjednik SO Kolašin Aleksandar Dožić.

Očigledno je problem što se radnici suvenirnice koja je otvorena u sklopu Centra za kulturu nalaze i na platnom spisku te ustanove”, kazao je u saopštenju predsjednik Sindikalne organizacije Centra za kulturu. Z.B.

U cilju što veće pokrivenosti područja opštine javnom rasvjetom, Direkcija za investicije i razvoj Opštine Tivat raspisala je tender za izbor izvođača radova na izgradnji javne rasvjete.

U kapitalnom dijelu opštinskog budžeta opredijeljeno je 35 hiljada eura, a izgradnja javne rasvjete je planirana u različitim djelovima opštine i biće postavljena na 17-18 pozicija od Lepetana preko Gradiošnice do Gošića.

Rok za izvršenje radova je 25 dana od dana zaključenja ugovora.

Z.K.

BAr: NeOBIčAN SuSret NA ŠetALIŠtu

Vatrogasci ulovili zmiju na klupi Barski vatrogasci juče su oko 14 časova ulovili zmiju dugu više od pola metra, koja se sunčala na naslonu klupe u blizini restorana “Turist” u ulici “Obala 13 jul”. Vatrogasci su zmiju prebacili do rijeke Željeznice.

tIVAt: Bez eKOLOŠKOg INcIdeNtA

Ne zna se iz koje jahte je bačena hrana Inspektori Lučke kapatanije iz Kotora nijesu otkrili ko je bacio hranu u more prije dva dana. Masa organskog porijekla protezala se u dužini od oko 200 metara prema marini Porto Monteneghro. Uviđaj inspekcije je pokazao da nije u pitanju ekološki incident a i to da izvor nije bio u ti-

vatskoj marini kako se mislilo. Inspektori su ponovili sumnju da trag vodi do neke od jahti koje su usidrene oko ostrva Sveti Marko.

Navodeći da je tu masu donijela morska struja sa neke od jahti na sidrištu, jedan od inspektora je rekao da su ostatke hrane u moru tokom noći pojele ribe. Z.K.

“Zmija je bila na naslonu klupe i moglo se desiti svašta da je neko sjeo, a nije je vidio. Lako smo je uhvatili i stavili u plastičnu kesu, a nakon toga smo je odnijeli do rijeke. Cilj je bio da zaštitimo i građane i zmiju, ia-

ko nijesmo znali o kojoj vrsti je riječ, ali u svakom slučaju, naša misija je da zaštitimo sva živa bića”, istakli su junaci ove priče Mladen Martinović, Bojan Tukavina i Vladimir Đuranović.

A.LJ.

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 6. 2016.

aktuelno

23

TIVAT: RAsTe InTeResoVAnje zA zgRAdu ª RegenT Pool Clubº

Stanovi za duboki džep od pola do četiri miliona

Izgradnja novog stambeno-hotelskog kompleksa “Regent Pool Club” odvija se predviđenom dinamikom, pa u kompaniji “Adriatic Marians-Porto Montenegro” ističu da će objekat biti završen do juna naredne godine, kako je i planirano. Međutim, kako se radovi trenutno odvijaju, nije isključeno da se to desi i prije roka, kazao je PR menadžer kompanije “Adriatic MarinasPorto Montenegro”, Danilo Kalezić.

Vrijednost investicije je oko 32 miliona, ali će se precizna cifra znati nakon završetka. Na objektu je trenutno angažovano 135 radnika, kako građivinaca tako i arhitekata i inženjera, koji prate izgradnju zgrade koja će javnosti biti prezentovana narednog ljeta. Kako radovi budu napredovali, zna-

Na osnovu člana 62,stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG,br.42/11, 57/14 i 28/15) naručilac JU OŠ „Ilija Kišić“-Zelenika,Herceg Novi,Sunčana obala bb, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka usluga- organizovanje i izvođenje ekskurzije za učenike IX razreda školske 2016/17 godine u periodu 05-30.09.2016. godine,ukupno procijenjene vrijednosti sa PDV-om 9570,00 €.Tenderska dokumentacija broj 1/2016 objavljena je na Portalu javnih nabavki,na adresi www.ujn.gov.me dana 2.06.2016. godine.Lice za davanje informacija Svetlana Vukašinović,telefon 031 680 410, e-mail skola@os-ikisic.edu.me

INFORMATIVNA AGENCIJA raspisuje oglas za: GLAVNOG UREDNIKA Opis posla i kvalifikacije: • Vođenje i obuka tima za pisanje članaka za društvene medije • Odlično poznavanje engleskog jezika i dvije godine radnog iskustva • Uređivanje sadržaja i izrada finalne verzije • Motivisanje i razvoj redakcije Odlično radno okruženje, plata u zavisnosti od kvalifikacija

SARADNIKE ZA DRUŠTVENE MEDIJE Opis posla i kvalifikacije: • Djevojke za pisanje sadržaja na različite teme • Odlično poznavanje engleskog jezika i društvenih medija • Energična, pozitivna, obraća pažnju na detalje • Sposobnost da radi brzo i sa rastućim timom Odlično radno okruženje, plata u zavisnosti od kvalifikacija Prijave slati na mail info@tojeto.me

čajno će se povećavati i broj radnika.

Za kupovinu apartmana postoji značajno interesovanje. Do sada je od ukupno 62 stambene jedinice već 13 posto prodato ili rezervisano za značajno zainteresovane vlasnike, ali se taj broj mijenja iz sedmice u sedmice, istakao je Kalezić, naglasivši da su u kompaniji uvjereni da će ove sezone biti još više interesovanja, jer posjetioci stižu iz svih krajeva svijeta da vide Tivat i Porto Montenegro i automastki bivaju zainteresovani za potencijalnu kupovinu stana.

Prema principu kondo hotela, Regent Pool Club biće moderni kompleks smješten neposredno uz hotel Regent i zamišljena je kao nastavak hotela. Cijene stanova se kreću od 409.000 do čak 3,72 miliona eura, a u po-

nudi su od jednosobnih do trosobnih, površine od 74 do 344 kvadrata. Kvadratni metar stana u ovom zdanju košta, zavisno od položaja i veličine, od 5.453 do 10.813 evra, piše na portalu Porto Montenegra.

Do sada je u nautičkom naselju izgrađeno ukupno šest rezidencijalnih zgrada sa ukupno 179 stanova (Teuta, Ozana, Zeta, Milena, Tara i Ksenija) i hotela Regent, sa dodatnih 48 stambenih jedinica. U tim objektima prodato je preko 200 stanova.

U sklopu nautičkog naselja nalazi se superjahta marina sa 450 vezova, 53 maloprodajna objekta, međunarodna škola Najtsbridž iz Londona, Porto Montenegro jahting klub sa 64 metra dugim bazenom i Zbirka pomorskog nasljeđa.

Zora Krstović

ADVOKAT MILENA VUJISIĆ Apartmani Tološka šuma, poslovni prostor C10 Podgorica UNIVERSAL CAPITAL BANK AD Podgorica koju zastupa, advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Vansudska prodaja sprovešće se javnim nadmetanjem.

Prodaja će se održati dana 20.06.2016. godine, sa početkom u 13 h, u prostorijama hotela Bianca, u ul. Mirka Vešovića, Kolašin.

Predmet prodaje su nepokretnosti u svojini Šćepanović Vlada upisane: 1) u listu nepokretnosti br. 792, KO Kolašin, Uprave za nekretnine PJ Kolašin i to: - katastarska parcela broj 1045, plan 6, skica 26, potes Gornji Pažanj, koja po načinu korišćenja predstavlja livadu 1. klase, površine 3003 m2, - katastarska parcela broj 1044, plan 6, skica 26, potes Gornji Pažanj, koja po načinu korišćenja predstavlja šume 1. klase, površine 5480 m2, 2) u listu nepokretnosti br. 1141, KO Kolašin, Uprave za nekretnine PJ Kolašin i to: - poslovni prostor koji se nalazi u zgradi broj 1, na katastarskoj parceli br. 550/6, PD 54, spratnost P, površine 31 m2 i - poslovni prostor koji se nalazi u zgradi broj 1, na katastarskoj parceli br. 550/6, PD 55, spratnost P, površine 36 m2.

Početna kupoprodajna cijena na prvoj prodajiza nepokretnostikoje su upisane u listu nepokretnosti broj 792, KO Kolašini to - za katastarsku parcelu broj 1045,livadu 1. klase, površine 3003 m2 iznosi 75.075.00€ - za katastarsku parcelu broj 1044, šume 1. klase, površine 5480 m2 iznosi 137.00,00 € Početna kupoprodajna cijena na prvoj prodaji za nepokretnosti koje su upisane u listu nepokretnosti broj 1141, KO Kolašiniznosi 60.300,00 € Ukupan iznos preostalog duga dužnika Šćepanović Vlada na dan 19.10.2015. godine iznosi 72.476,48€.

Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 19.06.2016.godine do 14:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić u Podgorici u ul.Radnička bb, poslovni prostor C10, apartmani Tološka šuma sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje”.

U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% ponuđenog iznosa na račun Universal Capital Bank AD Podgorica, broj 907-56001-24, sa naznakom „za javno nadmetanje“.

Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana.

Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/422-922 i 020/ 220-269.

ZA UNIVERSAL CAPITAL BANK AD PODGORICA advokat Milena Vujisić

24

marketing

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 6. 2016.

IZVJEŠTAJ NEZAVISNOG REVIZORA Skupštini akcionara Invest banke Montenegro AD, Podgorica Izvršilii smo reviziju ppriloženih finansijskih iskaza Invest banke Montenegro AD, Podgorica (u daljem tekstu “Banka”), koji obuhvataju bilans stanja na dan 31. decembra 2015. godine, bilans uspjeha, iskaz o promjenama na kapitalu i iskaz o tokovima gotovine za godinu koja se završava na taj dan, kao i pregled značajnih računovodstvenih politika i napomene uz finansijske iskaze.

Odgovornost rukovodstva za finansijske iskaze Rukovodstvo Banke je odgovorno za sastavljanje i istinito prikazivanje ovih finansijskih iskaza u skladu sa računovodstvenim propisima važećim u Crnoj Gori, zasnovanim na Zakonu o računovodstvu i reviziji (“Službeni list Crne Gore”br. 69/2005, 80/2008, 73/2010 i 32/2011) i propisima Centralne banke Crne Gore koji regulišu finansijsko iizvještavanje banaka, kao i za one interne kontrole koje rukovodstvo odredi kao neophodne u pripremi finansijskih iskaza koji ne sadrže materijalno značajne pogrešne iskaze, nastale usled kriminalne radnje ili greške.

Odgovornost revizora Naša odgovornost je da izrazimo mišljenje o ovim finansijskim iskazima na osnovu izvršene revizije. Reviziju smo izvršili u skladu sa Međunarodnim standardima revizije. Ovi standardi nalažu da se pridržavamo etičkih zahtjeva i da reviziju planiramo i izvršimo na način koji omogućava da se, u razumnoj mjeri, uvjerimo da finansijski iskazi ne sadrže materijalno značajne pogrešne iskaze.

Revizija uključuje sprovođenje postupaka radi pribavljanja revizijskih dokaza o iznosima i objelodanjivanjima u finansijskim iskazima. Odabrani postupci su zasnovani na revizorskom prosuđivanju, uključujući procjenu rizika postojanja materijalno značajnih pogrešnih iskaza u finansijskim iskazima, nastalih usled kriminalne radnje ili greške. Prilikom procjene rizika, revizor sagledava interne kontrole relevantne za sastavljanje i istinito prikazivanje finansijskih iskaza radi osmišljavanja revizijskih postupaka koji su odgovarajući u datim okolnostima, ali ne u cilju izražavanja mišljenja o djelotvornosti internih kontrola pravnog lica. Revizija takođe uključuje ocjenu adekvatnosti primijenjenih računovodstvenih politika i opravdanost računovodstvenih procjena izvršenih od strane rukovodstva, kao i ocjenu opšte prezentacije finansijskih iskaza.

Smatramo da su revizijski dokazi koje smo pribavili dovoljni i odgovarajući i da obezbjeđuju osnovu za izražavanje našeg kvalifikovanog miišjenja.

Skupštini akcionara Invest banke Montenegro AD, Podgorica (Nastavak) Osnove za kvalifikovano mišljenje Kao što je objelodanjeno u Napomenama 16. i 20. uz finansijske iskaze, na dan 31. decembra 2015. godine, ukupni bruto krediti i potraživanja od klijenata iznose EUR 26,370 hiljada, a ostala finansijska potraživanja iznose EUR 2,508 hiljada. Banka ima koncentraciju kreditnog rizika po osnovu potraživanja od manjeg broja komitenata kod kojih su prolongirani rokovi otplate. Ukupna bruto izloženost ovih komitenata iznosi najmanje EUR 13,491 hiljada na dan 31. decembra 2015. godine za koje je evidentirana ispravka vrijednosti u iznosu od EUR 46 hiljada. Na osnovu raspoložive dokumentacije i izvršenih revizorskih procedura nismo bili u mogućnosti da se u dovoljnoj mjeri uvjerimo u mogućnost naplate cjelokupnog iznosa potraživanja i time u adekvatnost formirane ispravke vrijednosti, kao i efekte koje ovo pitanje može imati na priložene finansijske iskaze i pokazatelje poslovanja propisane Zakonom o bankama i propisima Centralne banke Crne Gore.

Kao što je objelodanjeno u Napomenama 17. (a) i 17. (c) uz finansijske iskaze, na dan 31. decembra 2015. godine, učešća u kapitalu Atlas banke AD Podgorica iznose EUR 1,261 hiljada i hartije od vrijednosti raspoložive za prodaju iznose EUR 6,459 hiljada, od čega se EUR 5,287 hiljada odnose na obične akcije Atlas banke AD Podgorica stečene u toku 2015. godine kao rezultat naplate potraživanja sticanjem kolaterala.

U toku 2016. godine Banke je stekla kvalifikovano učešće i preknjižila ovo na učešća u kapitalu povezanih lica. Akcije Atlas banke AD Podgorica su vrednovane po cijeni od EUR 1,786.8 po akciji, koja predstavlja poslednju promjenu vrijednosti ovih akcija na Montenegroberzi od 26. decembra 2011.godine. S obzirom da ne postoji aktivno tržišteza ove akcije u poslednje 4 godine nismo bili u mogućnosti da se na bazi raspoložive dokumentacije uvjerimo u adekvatnost vrednovanja navedenih hartija od vrijednosti na dan 31. decembra 2015. godine, kao i efekte koje ovo pitanje može imati na priložene finansijske iskaze.

Kao što je objelodanjeno u Napomeni 17 (d) uz finansijske iskaze, na dan 31. decembra 2015. godine, investicije u zavisna preduzeća u iznosu od EUR 2,000 hiljada se u cjelosti odnose na ulog u preduzeću Global Carbon d.o.o. Podgorica. Banka nije izvršila procjenu nadoknadive vrijednosti navedenog ulaganja u skladu sa međunarodnim računovodstvenim standardima, te shodno tome na bazi raspoložive dokumentacije nismo bili u mogućnosti da se uvjerimo u adekvatnost vrednovanja navedenog ulaganja na dan 31. decembar 2015. godine, kao i efekte koje ovo pitanje može imati na priložene finansijske iskaze.

Kao što je objelodanjeno u Napomeni 21. uz finansijske iskaze, na dan 31. decembar 2015. godine sredstva stečena po osnovu naplate potraživanja iznose EUR 1,386 hiljada, pri čemu su navedene nepokretnosti stečene u periodu od 2004. do 2015. godine. U skladu sa zahtjevima MSFI 5 „Stalna imovina koja se drži za prodaju i prestanak poslovanja”, stalna imovina namijenjena prodaji vrednuje se na dan bilansa stanja po nižoj od fer vrijednosti umanjenoj za očekivane troškove prodaje i knjigovodstvene vrijednosti. S obzirom da je u prethodnom periodu rukovodstvo Banke više puta oglašavalo prodaju nepokretnosti, kao i da nije bilo realizovanih transakcija prodaje sredstava do kraja 2015. godine, nismo se mogli uvjeriti u adekvatnost vrednovanja navedenih sredstava namijenjenih prodaji kao i efekte koje bi ovo pitanje moglo da ima na priložene finansijske iskaze Banke za 2015. godinu. Rukovodstvo Banke ulaže dodatne napore za realizaciju ovih sredstava u toku 2015 i početkom 2016.godine, te je došlo je do prodaje jednog poslovnog prostora (EUR 55 hiljada) po vrijednosti približnoj vrijednosti iskazanoj u knigama Banke početkom 2016. godine, a očekuje se i dalja realizacija.

Skupštini akcionara Invest banke Montenegro AD, Podgorica (Nastavak) Mišljenje Po našem mišljenju, osim za efekte eventualnih korekcija koje bi mogle da budu utvrđene kao neophodne da smo bili u mogućnosti da se uvjerimo u pitanja razmatrana u Osnovama za kvalifikovano mišljenje, finansijski iskazi prikazuju istinito i objektivno, po svim materijalno značajnim pitanjima finansijsku poziciju Banke na dan 31. decembra 2015. kao i rezultate njihovog poslovanja i tokove gotovine za godinu koja se zadržava na taj dan, u skladu sa računovodstvenim propisima Crne Gore i propisima Centralne banke Crne Gore koji regulišu finansijsko izveštavanje banaka.

Ostala pitanja Finansijski iskazi Banke za godinu koja se završila 31. decembra 2014. godine bili su predmet revizije drugog revizora koji je 18. maja 2015. godine izrazio kvalifikovano mišljenje zbog nemogućnosti da se u dovoljnoj mjeri uvjeri u adekvatnost vrednovanja određenih kredita i potraživanja od klijenata, investicija u zavisno preduzeće i sredstva stečena naplatom potraživanja.

Podgorica, 31. maj 2016. godine

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 6. 2016.

25

svijet

ANKARA I BERLIN SMIRUJU STRASTI

Naše savezništvo ne mogu uništiti razlike u mišljenju

Turski premijer Binali Jildirim izjavio je da su Turska i Njemačka “dva veoma važna saveznika”, samo dan nakon rezolucije Bundestaga o genocidu nad Jermenima koja je razbijesnila Ankaru. Nakon oštrih izjava koje su stigle iz Ankare poslije glasanja u Berlinu, Jildirim je spustio loptu i poručio da odluka njemačkog parlamenta da genocidom označi ubijanje Jermena u Prvom svjetskom ratu koje su počinile otomanske snage “neće uništiti odnose Ankare i Berlina”.

“Njemačka i Turska su

dva veoma važna saveznika. Niko ne bi trebalo da očekuje da će se odnosi odjednom u potpunosti pogoršati zbog ove odluke ili sličnih odluka. To ipak ne znači da mi nećemo reagovati, da nećemo ništa reći”, kazao je Jildirim, a prenio AFP. Nešto kasnije, portparol njemačke kancelarke Angele Merkel Štefan Zajbert izjavio je da su njemačkoturski odnosi dovoljno jaki da izdrže bilo kakve razlike u gledištima.

“Odnosi između Njemačke i Turske su veoma široki i veoma duboki... Takve ve-

ze mogu i moći će da izdrže bilo kakve razlike u mišljenju”, rekao je Zajbert novinarima.

Bundestag je u četvrtak izglasao rezoluciju “Sjećanje na genocid nad Jermenima i drugim hrišćanskim narodima 1915. godine”, na predlog vladajuće konzervativno-socijaldemokratske koalicije i opozicione Stranke zelenih. Turska, koja je odmah poslije glasanja pozvala na konsultacije svog ambasadora u Berlinu, ne priznaje taj masakr kao genocid uz procjenu da je broj žrtava preuveličan.

PREMIJER ORBAN OPTUŽIO AMERIČKOG MILIJARDERA

Džordž Soroš pokušava da izazove nemire u Mađarskoj Premijer Mađarske Viktor Orban optužio je američkog milijardera Džordža Soroša da pokušava da izazove nemire u toj zemlji. Kako je naveo Orban, Soroš finansira grupe koje se protive čvrstom stavu desničarske vlade prema migrantima. Orban je za jedan mađarski radio rekao da Soroš, koji je rođen u Mađarskoj, protivrječi vladi te zemlje ti-

me što, kako tvrdi, podržava nevladine grupe koje žele da potisnu poziciju mađarske vlade po pitanju migranata.

“Ljudi ,međutim, ne podržavaju migrantsku politiku evropskih vlada, uprkos finansijskoj podršci koju nevladine organizacije dobijaju od Soroša, koji pokušava da izazove nevolje”, rekao je Orban, prenosi AFP.

26

svijet

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 6. 2016.

nova - stara lica, DosaDaŠnJa PrEDsJEDnica MaJa GoJKoviĆ ostaJE na ČElU ParlaMEnta

Srbija dobila novi saziv Skupštine

Potvrđivanjem mandata 250 novih poslanika, Srbija je juče dobila 11. saziv Skupštine.

Poslanici su položili zakletvu, a prva tačka dnevnog reda je bila izbor predsjednika Skupštine. Prema najavama, na tu funkciju biće izabrana dosadašnja predsjednica Maja Gojković. Većinu u Skupštini Srbije ima Srpska napredna stranka sa 131 poslaničkim mjestom. Nakon 13 godina u skupštinske klupe vratio se vođa Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj, a nakon četiri vođa Liberalno-demokratske partije Čedomir Jovanović.

U Skupštinu se vraćaju i poslanici Demokratske stranke Srbije. Prvi put u parlamentu je pokret “Dosta je bilo”, tu je i pokret “Dveri”, te bivši muftija Muamer Zukorlić.

Kako predviđa regulativa, do izbora novog rukovodstva sjednicu će voditi najstariji poslanik, kome u radu pomaže po jedan najmlađi sa četiri izborne liste koje su dobile najveći broj poslaničkih mandata, kao i generalni sekretar Narodne skupštine.

Najstariji poslanik u no-

ª sUDarº isPrED liFta U sKUPŠtini srbiJE

Čanak: “Još si na slobodi?!” Šešelj: “Još se tučeš po kafanama?”

Veterani političke scene u Srbiji Nenad Čanak i Vojislav Šešelj susreli se juče u Skupštini Srbije. Nakon što su položili poslaničku zakletvu, Čanak i Šešelj su se “sudarili” kod lifta i popričali. Njihov susret zabilježile su kamere, a snimak je ubrzo postao hit na društvenim mrežama. Razgovor između dvojice političara tekao je ovako: Šešelj: “Ooooo, gdje si Ča-

vom sazivu je Dragoljub Mićunović iz Demokratske stranke, rođen 1930. godine.

Nakon izbora predsjednika, potpredsjednika i generalnog sekretara parlamenta, predviđen je izbor članova radnih tijela Narodne skupštine. U Skupštinu Srbije je nakon izbora održanih 24. aprila ušlo 12 lista, od kojih je ona okupljena oko SNS-a

osvojila najviše - 131 mandat.

Slijede SPS-JS sa 29 mandata, SRS sa 22, te “Dosta je bilo” sa 16 mandata, koliko ima i DS. Koalicija Dveri-DSS ima 13 mandata, kao i koalicija LDPLSV-SDS, a SVM četiri. Lista Muamera Zukorlića ima dva mandata, kao i SDA Sandžaka, dok će po jedan imati Zelena stranka i Partija za demokratsko djelovanje.

osnovcE iZ srEMsKiH Karlovaca UČitElJicE oDvElE U KUĆU FolK PJEvaČicE

znajući da moje dijete ipak govori istinu. Naravno da je većina djece i roditelja sa oduševljenjem, a ne sa nevjericom kao ja, dočekala priču o toj posjeti, jer živimo u takvom društvu gdje je sve naopako, ali moje dijete i ja ne djelimo to oduševljenje”, rekao je roditelj.

On je za portal 021 dodao i da je juče ujutro lično pozvao direktora škole, koji mu je objasnio da su učiteljice Cecu “vjerovatno srele na parkingu”, a kako tvrdi, nakon toga je počeo da ga vrijeđa. I redakcija portala 021 pokušala je da stupi u kontakt sa direktorom škole “23. oktobar” Goranom Maravićem, ali je on spustio slušalicu nakon što je čuo razlog poziva.

Na jednodnevnu ekskurziju kod Cece u vilu

U okviru jednodnevne ekskurzije u prijestonicu Srbije odeljenja trećeg razreda Osnovne škole “23. oktobar” iz Sremskih Karlovaca, đaci su imali priliku da posjete dom estradne pjevačice Svetlane Cece Ražnatović, koja se sa mališanima družila, a na poklon im je dala potpisan CD. Taj nesvakidašnji događaj otkrio je roditelj učenice jednog odeljenja trećeg razreda te škole, koja se prije dva dana vratila sa pomenute ekskurzije i tati ispričala kako joj je bilo.

“Na moje pitanje kako je bilo na ekskurziji, prvo što mi je rekla jeste da su bili kod Cece u kući, da je kuća ogromna, da

su dobili autogram i CD lično od nje. Moje dijete nije vaspitano da zna ko je Ceca, pogotovo ne da se takvoj osobi divi i traži od nje autogram”, kaže roditelj.

U dogovoru sa školom i prema planu puta trebalo je da djeca posjete Zoološki vrt, Avalski toranj, Muzej vazduhoplovstva i stadion Crvene zvezde. Prema riječima njegovog djeteta, ali i još nekih vršnjaka sa kojima je, kako tvrdi, stupio u kontakt, tri učiteljice koje su vodile djecu na ekskurziju dosjetile su se da bi bilo zanimljivo da probaju da posjete i Cecinu kuću, koja se nalazi pored Marakane.

“U početku sam mislio da je šala, ali sam poslije shvatio,

nak, još si živ?”. Čanak: “Ooooo, gospodine Šešelj, vi ste još na slobodi?”. Šešelj: “Šta ću, rijetko mi se desi...”. Čanak: “Izbacili vas iz zatvora!? Pu! Ni zatvor nije što je nekad bio”. Šešelj: “Haha, jeste, izbacili me. Nego, je l’ se još tučeš po kafanama?”. Čanak: “Učio od najboljih!”.

Direktor negira da je bilo posjete Ceci

Cecina kuća u ulici Ljutice Bogdana u Beogradu

Direktor OŠ “23. oktobar” iz Sremskih Karlovaca kazao je za B92 da je notorna laž da su učenici te škole posjetili kuću Svetlane Cece Ražnatović. Kako je rekao, ta priča plasirana je u medijima na osnovu izjava čovjeka koji se predstavio kao roditelj jednog od učenika. Time je, ka-

že on, nanijeta nesaglediva šteta ugledu škole, i zbog toga će uprava škola insistirati da se cio slučaj istraži do kraja, utvrdi ko je roditelj koji je alarmirao i školu i medije i plasiranjem neistina učinio da Osnovna škola “23. oktobar”, bez ikakvog povoda, bude stavljena na stub srama.

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 6. 2016.

svijet

27

Na osnovu člana 62,stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG,br.42/11, 57/14 i 28/15) naručilac JU OŠ „Ilija Kišić“-Zelenika,Herceg Novi,Sunčana obala bb, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka usluga- organizovanje i izvođenje ekskurzije za učenike IX razreda školske 2016/17 godine u periodu 05-30.09.2016. godine,ukupno procijenjene vrijednosti sa PDV-om 9570,00 €.Tenderska dokumentacija broj 1/2016 objavljena je na Portalu javnih nabavki,na adresi www.ujn.gov.me dana 2.06.2016. godine.Lice za davanje informacija Svetlana Vukašinović,telefon 031 680 410, e-mail skola@os-ikisic.edu.me

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac JU osnovna škola "Njegoš" Kotor, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Organizovanje i izvođenje polumaturske eskurzije u 2016.godini, u trajanju od 5 dana, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 14.450,00 €. Tenderska dokumentacija broj 325/16-2 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 03.06.2016. godine. Lice za davanje informacija Vanja Konjević, telefon 032/304284, e-mail vanjakonjevic@yahoo.com.

ŠIZOFRENA SITUACIJA NA POLITIČKOJ SCENI HRVATSKE

Rat svih protiv svih, vlada pred padom Hrvatski premijer Tihomir Orešković poručio je da neće podnijeti ostavku, ali je pozvao potpredsjednike vlade Tomislava Karamarka i Boža Petrova da se povuku iz vlade kako bi ona nastavila sa započetim reformama.

■ Petrov: Ako sAm

jA Problem, Podnijeću ostAvku

Potpredsjednici Vlade Hrvatske Božo Petrov i Tomislav Karamarko reagovali su na izjavu premijera Tihomira Oreškovića, koji je zatražio njihovu ostavku. Božo Petrov kazao je da ne bježi od toga, ali da mu nije jasno zašto je označen kao remetilački faktor. Petrov je potvrdio da Most ne odustaje od zahtjeva da ostavku podnese Tomislav Karamarko zbog, kako je rekao, njegove lične kompromitacije. Nije isključio mogućnost da i on podnese ostavku ako će to, kako je rekao, stabilizovati Hrvatsku i ako će država nakon toga krenuti naprijed. Ipak, rekao je Petrov, nije mu jasno zbog čega je njega Orešković označio kao remetilački faktor.

“Znam da sam pred sobom, Bogom i građanima čist, a ako je uslov da se država stabilizuje i Hrvatska krene naprijed, ja ću prihvatiti

poziv Oreškovića i odstupiću. Ako je to cijena, ja ću je platiti”, rekao je Petrov. O tome će, istakao je, odlučiti Savjet Mosta.

“Ono čemu se nadam u ovom trenutku je da će ovakav standard, koji postavlja Most, biti standard u hrvatskog politici jednog dana”, rekao je Petrov.

■ kArAmArko:

orešković izgubio nAše Povjerenje

Tomislav Karamarko je izjavio da je premijer napravio “salto mortale” i da ne namjerava da se povuče iz Vlade. Dodao je da Orešković više nema podršku i povjerenje HDZ-a.

Lider HDZ-a je začuđen zahtjevom premijera, jer ga je, kako je rekao, do juče Orešković podržavao, a bio im je gost i na sjednici stranačke skupštine prošle subote i sve vrijeme se pričalo o tome da Vlada ide dalje...

“Naravno da ne možemo prihvatiti zahtjev Oreškovića jer je HDZ pobjednička stranka, imamo najveći broj poslanika u Saboru. HDZ je podržalo 800.000 građana, a za Oreškovića je glasalo 76 ljudi u Saboru. Tu je nešto, čini se, neprihvatljivo”, rekao je Karamarko na van-

rednoj konferenciji za novinare. Inače, u javnosti je ta izjava Karamarka protumačena kao pad hrvatske vlade.

■ rekonstrukcijA ili novi izbori

On je za danas najavio sjednicu stranačkog predsjedništva na kojoj će se razmatrati sve mogućnosti, ali je rekao da odmah može da kaže da Orešković više nema podršku i povjerenje HDZ-a.

“HDZ i ja lično uložili smo veliki trud za održavanje ove konfiguracije sa Mostom i učinili smo dosta ustupaka, ali nijesmo mogli pristati da obezbijedimo sve samo zato što neko bazira temelj svoje politike na pisanju žute štampe. Vrlo neozbiljno i nezrelo. U početku smo to smatrali nedostatkom političkog iskustva, koje se u ovakvoj situaciji mora brzo sticati”, rekao je lider HDZ-a.

Karamarko je rekao da se, međutim, dogodilo suprotno i da je on tokom prošlih nedelja bio izložen strašnoj harangi. Karamarko je kazao da HDZ nikoga nećemo povlačiti za rukav kako bi vlada bila spašena. “HDZ je spreman i za rekonstrukciju ili za nove izbore”, kazao je Karamrko i dodao da bi novi izbori “uzeli puno vremena i mnogo koštali”.

Na osnovu odluke Odbora direktora broj 1111/ od 20.05.2016 godine,AD ,,Održavanje željezničkih voznih sredstava,, Podgorica objavljuje

PONOVNO JAVNO NADMETANJE ZA PRODAJU MOTORNOG VOZILA I. Raspisuje se javno nadmetanje za prodaju motornog vozila marke Chevrolet Aveo u Podgorici: -godina proizvodnje: 2011 -neregistrovan -pređeni kilometri: 130.000 -1.4ccm; 74kw/benzinac -početna cijena 2.000,00 € II. Pravo učešća na javnom nadmetanju imaju sva pravna i fizička lica koja prije početka nadmetanja uplate depozit u iznosu od 10 % od početne cijene na žiro račun AD ,,Održavanje željezničkih voznih sredstava ,,Podgorica br.510-45740-75 kod CKB Banke.

III. Motorno vozilo iz tačke I ove odluke prodaje se i pruzima u viđenom stanju sa lica mjesta i naknadne reklamacije se ne primaju. Sve poreze i doprinose snosi kupac.

IV. učesnik javnog nadmetanja koji ne uspije prilikom nadmetanja,ima pravo povraćaja depozita u roku od 3 dana od dana održavanja javnog nadmetanja.

V. Kupac je dužan da ugovorenu cijenu uplati avansno, neposredno prije preuzimanja vozila.

VI. Razgledanje vozila koje je predmet javnog nadmetanja moguće je svakog radnog dana počev od 06.06.2016 do 08.06.2016 u terminu od 8 do 10 časova na naznačenoj adresi do isteka vremena trajanja poziva.

VII. Javna licitacija održaće se u srijedu 08.06.2016.godine u prostorijama AD ,,Održavanja željezničkih voznih sredstava ,,Podgorica sa početkom u 12:00 časova na adresi Trg Golootočkih žrtava br.13.

Kontakt telefon: 020 634-353/634-205

Na osnovu člana 7. Zakona o preuzimanju akcionarskih društava (Službeni list Crne Gore br.18/11), Ervin Redžović, JMB: 1305964272025 sa prebivalištem u Rožajama, ulica M. Tita bb, dana 02.06.2016. godine donosi

ODLUKU o preuzimanju akcionarskog društva Bisernica a.d. Rožaje Član 1.

Ervin Redžović, JMB: 1305964272025 sa prebivalištem u Rožajama, ulica M. Tita 45 (u daljem tekstu: Sticalac) posjeduje na dan 02.06.2016. godine 10.061 akciju sa pravom glasa akcionarskog društva Bisernica a.d. sa sjedištem u Rožajama, na adresi, M.Tita bb (u daljem tekstu: Emitent), što ukupno čini 76,02962291 % ukupnog broja akcija Emitenta sa pravom glasa. Sticalac će izvršiti preuzimanje emitenta, sprovođenjem postupka preuzimanja u skladu sa odredbama Zakona o preuzimanju akcionarskih društava (Službeni list Crne Gore br.18/11). Član 2.

O ovoj Odluci Sticalac će obavijestiti Emitenta i Komisiju za hartije od vrijednosti, najkasnije u roku od dva radna dana od dana donošenja ove Odluke.

Ova Odluka objaviće se u dnevnim štampanim medijima „Dnevne novine“ i „Pobjeda“ u roku od četiri radna dana od dana donošenja ove Odluke. Član 3.

Sticalac će, najkasnije u roku od osam dana od dana javnog objavljivanja ove Odluke, podnijeti Komisiji za hartije od vrijednosti zahtjev za odobrenje javne ponude za preuzimanje emitenta. Član 4.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.

Sticalac: Redžović Ervin JMBG: 1305964272025 Rožaje: 03.06.2016. godine

28

SVIJET

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 6. 2016.

DOGAĐAJI KOJI SU OBILJEŽILI 4. I 5. JUN 1989. POBJEDA ª SOLIDARNOSTIº NA IZBORIMA

Kraj komunizma i sovjetske 1798. prevlasti u Poljskoj

Na prvim višepartijskim izborima u Poljskoj, posle skoro 50 godina, opoziciona koalicija i alternativni sindikalni pokret “Solidarnost” nadmoćno su pobijedili vladajuće komuniste, što je označilo kraj komunizma i sovjetske prevlasti u Poljskoj. Vođa “Solidarnosti” Leh Valensa u decembru 1990. postao je predsjednik Poljske.

Vođa Solidarnosti i simbol cijelog pokreta, bio je u decembrz 1981. zatvoren, a pušten je dogodine u novembru.

Nakon izlaska na slobodu, nastavio je ilegalno opoziciono djelovati. Snažan vjetar u leđa njegovoj životnoj ideji bila je Nobelova nagrada za mir,

koja mu je dodijeljena 1983. godine. Novi veliki štrajk u gdanjskom brodogradilištu vodio je 1988. i upravo nakon toga pregovaralo se s vlastima i legaliziovana je Solidarnost, a potom održani i demokratski izbori.

Solidarnost je na početku bila veliki narodni pokret, deset miliona članova, takoreći narodni ustanak koji je povezivao radnike i intelektualce, seljake i sveštenike, studente i piljare. Bio je to prema pisanju “Vremena” najljepši politički san, savez potlačenih i nezadovoljnih protiv zle imperije. Za političke i ljudske slobode.

Umro italijanski avanturista Đovani Kazanova de Saingalt. Tokom burnog života bio je sekretar kardinala, pomorski oficir, opat, kockar, alhemičar, violinista, špijun, bibliotekar, a u istoriju je ušao kao neumoran ljubavnik.

1920.

U dvorcu Trijanon kod Pariza sile Antante posle Prvog svjetskog rata potpisale mirovni ugovor s Mađarskom i oduzele joj teritorije koje je držala u okviru Austro-Ugarske. Oko 3,5 miliona Mađara ostalo van matične zemlje, najviše u Rumuniji.

2000. OTVOREN PUT ZA SUDSKI PROCES

Pinočeu ukinut imunitet Apelacioni sud u Santjagu ukinuo poslanički imunitet bivšem čileanskom diktatoru Augustu Pinočeu, otvarajući time put za sudski proces zbog zločina počinjenih u Čileu tokom njegovog režima.

Sud je naredne godine suspendovao proces proglasivši Pinočea mentalno nesposobnim. Prva optužnica španskog sudije Garzona tereti Pinočea za smrt najmanje 3197 ljudi (tokom sedamnaestogodišnje diktature, među kojima legalno izabranog predsjednika Salvadora Aljendea i više desetina španskih državljana. Kasnije je preinačena u ozbiljne

povrede ljudskih prava.

Pod izgovorom da je Čile bio pod velikim uticajem komunista, Pinoče je, uz podršku SAD i drugih južnoameričkih vojnih vlada, sproveo niz bezbednosnih operacija u kojima je ubijeno oko 3.000 osumnjičenih protivnika i ljevičara a oko 30.000 je mučeno.

Kasnije je uveo ekonomske reforme za koje njegove pristalice vjeruju da su pomogle razvoju čileanske ekonomije, dok ga njegovi protivnici optužuju za porast nezaposlenosti, siromaštva i pad plata, sa malo uticaja na dugoročne ekonomske performanse.

1898.

Rođen španski pjesnik i dramski pisac Federiko Garsija Lorka, jedna od najznačajnijih ličnosti španske književnosti XX veka. Strijeljali ga pripadnici Frankove civilne garde 1936.

1945.

Predstavnici SSSR, SAD, Velike Britanije i Francuske u Berlinu potpisali Deklaraciju o preuzimanju vrhovne komande nad poraženom Njemačkom u Drugom svjetskom ratu i njenoj podjeli na četiri okupacione zone.

1859. VELIKI SRPSKI SLIKARI

Rođen Paja Jovanović

Srpski slikar Paja Joizbrala za dopisnog člavanović rođen je 4. mana Srpskog učenog drušja 1859. Bio je predstavtva. Četiri godine kasninik akademskog realizje, 1888. izabran je i za redovnog člana Srpske ma, član Srpske akademije nauka i umjetnosti, kraljevske akademije. prvi srpski slikar koji je Pred Drugi svjetski rat, stekao evropsku repu1939.godine odlučio je da taciju. Srbija se ponosinapusti Beč i preseli se u la svojim mladim i Beograd. Tu je proslavnim umjetveo teške godinikom. Gone okupatovo svacije i prve ka srpp oratne godine. ska kuća je imaIako već la neku u dubonjegokoj stavu oleorosti i dalje je grafiju ili drugu reslikao. produkciju Paja Josa temom iz vanović umro Jovanović srpske istorije ili iz je 30. novembra narodnog života. A vlast, 1957. godine u Beču. Kao zahvalna što je po sviješto je želio, urna sa petu pronosio i slavio ne pelom prenijeta je i posamo sebe već i istoriju ložena da vječno počiva i kulturu srpskog narou njegovom voljenom da, već 1884. godine ga je Beogradu.

1947. 15 MILIJARDI DOLARA ZA EVROPU

Džorž Maršal iznio svoj čuveni plan Državni sekretar SAD Džorž Maršal iznio je plan o finansijskoj pomoći Evropi razorenoj u Drugom svetskom ratu.

“Maršalov plan”, kojim su SAD u periodu od 1948. do 1952. dodijelile pomoć od 15 milijardi dolara evropskim zemljama, a usvojen je iste godine na Ekonomskoj konferenciji u Parizu.

Do 1952. godine, kada je plan došao do tačke kompletiranja, ekonomija svake države sudionika, osim Njemačke, porasla je u odnosu na onu prijeratnu.

Tokom sledeće dvije decenije skoro sve države Zapadne Europe uživale su

ekonomski rast i poboljšanju životnih uslova, iako se ekonomisti i istoričari još uvijek spore koliko je to posljedica ERP. Maršalov plan se dugo smatrao jednim od prvih procesa Europske integracije. Jedina njegova posljedica je znatna amerikanizacija ekonomije i tehnike u Europi i načina upravljanja njima.

Godine 1951. je formalno zamijenjen tzv. Programom međusobne pomoći koji je službeno ukinut 1961. i zamijenjen ekonomskom pomoći koju pruža USAID. Zbog ovog plana, Džord Maršal je 1953. dobio Nobelovu nagradu za mir.

30

KULTURA

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 6. 2016.

IDENTITET I IST

PRIKAZ: FRANTIŠEK ŠISTEK, NARATIVI O IDENTITET

Šistekova knjiga pokazuje koliko je malo pisano o nekim važnim temama, koje se posredno ili neposredno tiču crnogorskog identiteta * On s razlogom dominantniju poziciju u tekstu daje SPC, jer je ona generator konflikta i najveći redizajner crnogorske prošlosti

⌦ Živko Andrijašević Češki istoričar František Šistek se već dvije decenije bavi istorijom Crne Gore, tako da ga možemo smatrati i modernim crnogorskim istoričarem, ne samo što crnogorskoj istoriografiji pripada tematikom kojoj je istraživački posvećen, već i zbog kontinuiranog i dragocjenog prisustva u našem javnom, naučnom i kulturnom životu.

Crnogorskoj javnosti ovog puta se predstavlja knjigom “Narativi o identitetu (Izabrane studije o crnogorskoj istoriji)”, u izdanju Matice crnogorske.

Knjigu čini pet radova: 1.

Narativi o istoriji, identitetu i temporalnosti u Crnoj Gori 1905-1945; 2. Njegoševa grobnica na Lovćenu; 3. Klerikalizacija nacionalizma (Tumačenje vjerskog rivalstva između SPS i CPC 1989-2010); 4. Nacionalne manjine u Crnoj Gori nakon raspada Jugoslavije 1991-2003; 5. Interpretacije istorije Crne Gore na pragu 21. vijeka.

■ IDENTITET VRIJEDAN PAŽNJE

U predgovoru knjige Šistek navodi da je identitet tema koja malo koga interesuje i o kojoj je isuviše pisano, ali kada je u pitanju crnogorski identitet, postoje razlozi da mu se posveti znatnija naučna pažnja. Posebno postoji potreba da se izučavanju crnogorskog identiteta pristupi naučno i bez izvannaučnih motiva.

Nesumnjivo da pisanje o identitetu ne smije da bude egzibicionizam onih ko-

ji žele da po svaku cijenu traju u javnom životu, iako je sasvim opravdano da se o identitetu piše s namjerom koja se tiče nacije kojoj pisac pripada.

Upravo Šistekova knjiga pokazuje koliko je malo pisano o nekim važnim temama, koje se posredno ili neposredno tiču crnogorskog identiteta. U prvom radu koji čini ovu knjigu, on daje pregled mišljenja o identitetu od 1905. do 1945. godine, prikazujući genezu, koncepciju, transformacije i diskontinuitete crnogorskog mišljenja o identitetu. Šistek dobro ograničava period u kome analizira problem 1905-1945, a upravo za ove četiri decenije, konstrukcija koja se zove crnogorski identitet - završena je, uzdrmana, srušena i podignuta nova.

Za ovakav poduhvat četiri decenije su prekratko vrijeme, a ipak se desilo ono za što su u evropskom iskustvu ponekad potrebni vjekovi. U tim identitetskim lomovima najteže je bilo onima koji je trebalo da se odreknu starog i prihvate novo.

Deklarativno, oni su to i učinili. Na osnovu sadašnjeg stanja stvari, pitamo se: da li su to uistinu učinili? Iz Šistekovog pregleda pokazuje se da je u Crnoj Gori identitet proizvod države. On nastaje i izvan države, ali pobjeđuje tek kad država oglasi da je pobjednički. Autor pokazuje kakva je građevina bio naš identitet i na kakvoj je

Šistek je u posebnom radu pokazao i kako se identitetsko biće Crne Gore dvojilo oko Njegoševe grobnice i Mauzoleja i kako su dvije identitetske koncepcije egzistirale u ovom vremenu. Na osnovu njegove analize možemo zaključiti da su Kapela i Mauzolej simbolički amblemi dvije Crne Gore

problematičnoj istorijskoj osnovi nastao, a zatim kako je izvršena njegove dekonstrukcija, te kako je građen novi. Ali, ima jedno pravilo u ovom procesu: dekonstrukcija identiteta u Crnoj Gori počinje promjenom vlasti, a završava se promjenom istorijske paradigme. Hoću reći da se idenitet ne može mijenjati ako se ne promijeni istorijska osnova na kojoj počiva, zbog čega svaki novi identitet traži – novu istoriju.

■ KLERIKALIZACIJA Šistek je u posebnom radu pokazao i kako se identitetsko biće Crne Gore dvojilo oko Njegoševe grobnice i Mauzoleja i kako su dvije identitetske koncepcije egzistirale u ovom vremenu. Na osnovu njegove analize možemo zaključiti da su Kapela i Mauzolej simbolički amblemi dvije Crne Gore.

Rad je preglednog tipa, sa korišćenjem korišćenih izvora i literaure.

Za crnogorsku istoriografiju rad nema ništa novo, niti je navedena neko novo tumačenje ili ideja o ovom pitanju, ali

za čitaoca izvan Crne Gore, može se u njemu naći sistematizovan pregled izgradnje kapele i mauzoleja na Lovćenu.

U radu “Klerikalizacija nacionalizma”, Šistek se bavio, kako kaže, tumačenjem vjerskog rivalstva između SPC i CPC. Zanimljivo, iako ovaj problem odavno postoji, ni jedan se istoričar iz Crne Gore nije pozabavio ovim fenomenom. Konkretno, na koji se fenomen ovaj članak odnosi? Šistek pokušava da prikaže istorijat vjerskih institucija crnogorskih pravoslavaca, njihove tačke sporenja, tok konflikta koji postoji između njih i simboličke manifestacije ovih institucija u javnom i političkom životu. Istina, on s razlogom dominantniju poziciju u tekstu daje SPC, jer je ona generator konflikta i najveći redizajner crnogorske prošlosti. Za istoričara koji poput Šisteka ima senzitivnost prema svakom istorijskom narativu u funkciji ideologije, ovaj je crkveni spor bogat izvor stanovišta i fenomena za deskripciju klerikalnog nacionalizma.

■ NACIONALNE KONFUZIJE

I rad o nacionalnim manjinama u Crnoj Gori od 1991-2003. godine preglednog je tipa. Za Bošnjake/Muslimane, Albance, Hrvate i Rome, on navodi oblast življenja, statističke podatke, insitucije, kao i osnovne činjenice iz njihove najnovije istorije.

S napomenom da se bavio samo nepravoslavnim manjinama, Šistek u manjine

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 6. 2016.

kultura

31

torIografIja

tu - izabrane studije o crnogorskoj istoriji

Obrnuti smjer

Šistek je osoben i po tome što je u crnogorsku istoriografiju ušao radovima koji su se odnosili na percepciju istorije Crne Gore, a ne na nju samu, a to znači da je išao obrnutim smjerom od naših istoričara koji izučavanje istorije Crne Gore počinju uvidom u primarne izvore domaćeg porijekla. U takvim situacijama najčešće se dešava da onaj koji izučavanje istorije započne analizom percepcija, krene krivim putem, dok čitač primarnih izvora korača – najboljim. Znamo za primjer da su neki od takvih čitača primarnih izvora krenuli pogrešnim i tragičnim putem. Za razliku od njih, Šistek je odmakao na putu koji vodi kao objektivnoj naučnoj spoznaji prošlosti Crne Gore. nije ubrojio i Srbe, koji se u pojedinim slučajevima i sami tako izjašnjavaju, a prihvatili su da imaju Nacionalni manjinski savjet. Upravo dvojstvo u srpskom narodu u Crnoj Gori, kada je riječ o njihovom statusu, moglo bi biti zanimljivo za istoričara koji se bavi identitetskim konfuzijama. Imamo pojavu da jedan dio srpske nacije pristaje da ima manjinski status skupina koja kaže da je stvorila Crnu Goru, dok oni Srbi koji neće da su nacionalna manjina u Crnoj Gori, ne odriču da im je matična država Srbija.

Posljednji i najobimniji rad u ovoj knjizi posvećen je interpretacijama istorije Crne Gore na početku 21. vijeka. To je svakako važno problematizovati u okviru crnogorske istoriografije, jer bez toga nema njenog kritičkog usavršavanja. Potrebno je periodično sumirati kretanje analitičkog i narativnog modela i utvrditi kojim se pravcima kreće savremeni istoriografski diskurs. Do sada nije bilo napora da se to učini, tako da smo ostali bez suda o istorijama Jagoša Jovanovića i Bran-

ka Pavićevića, ali i mnogim drugim istorijama. U ovom slučaju Šistek je analizirao radove nekolicine inostranih i dvojice domaćih autora.

Analizirao je njihov pristup, metodologiju, izvore, stanovišta, ideološku i vrijednosnu usmjerenost, sumu znanja...

Posebno ga je interesovalo koliko se odstupa od objektivnog i kritičkog promišljanja prošlosti, te koliki je stepen ideologizacije njihovog teksta. Na osnovu Šistekovog mišljenja, često je prisutna ideologizacija teksta, pa i nekritički pristup, što on povezuje sa vremenom u kojem su se ovi radovi pojavljivali. Iako ne možemo sporiti potrebu nauke da preispituje, kritički pristup nacionalnoj povijesti nije obavezno i garantovano, objektivan.

Sadržaj ove knjige nesumnjivo pokazuje da je František Šistek autor originalnog i inovativnog rukopisa crnogorskoj istoriografiji. On aktuelizuje i unosi inovacije u istoriografski diskurs i nameće teme koje naši istoričari često ne primjećuju.

Za njega istorija Crne Gore nije svedena na oficijelnu prošlost, niti samo na događaje čiji su akteri političari, vladari i generali. Istorija je za njega mnogo širi pojam od našeg uobičajenog shvatanja.

Zato u njegovom opusu imamo narative, istoriju crkvenih institucija kroz simboličke varijante, tzv. male pojave na osnovu kojih rekonstruiše magistralne tokove…

Šistek je autor originalnog i inovativnog rukopisa o crnogorskoj istoriografiji

32

kultura

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 6. 2016.

Cetinje: izložba ª Simboli hiljadugodišnje državnoStiº

Slavna istorija ostaje za uzor budućim generacijama Izložba naslovljena “Simboli hiljadugodišnje državnosti Crne Gore” autorke Anastazije Miranović otvorena je u Rezidenciji Predsjednika Crne Gore na Cetinju. Postavku, otvorenu povodom obilježavanja jubileja hiljadu godina državnosti i deset godina od obnove nezavisnosti Crne Gore, otvorio je ministar kulture Crne Gore Pavle Goranović.

Kako je u svom govoru istakao ministar Goranović ovom izložbom oživljena je memorija na identitet države, kao doprinos ukupnoj slici o našem kulturnom i državotvornom biću.

“Njegovanjem kulture sjećanja iskazujemo poštovanje prema utemeljivačima naše države i ostavljamo snažnu poruku svima koji će je, bez sumnje, na ovim osnovama

Po istorijskim ‘biljezima’ pozavidjeli bi nam mnogi narodi i države teritorijalno veće, materijalno bogatije širom svijeta

dalje izgrađivati. Za uzor tim generacijama je slavna istorija zemlje kojoj su, nakon odista burne prošlosti, danas temeljni simboli - tolerancija, multikulturalnost, dobrosusjedstvo, antifašizam, slobodarstvo... To su vrijednosti koje su Crnu Goru i dovele do statusa stabilne, građanske i demokratske - evropske zemlje. To je i dokaz da zemlja koja drži do svoje kulture posjeduje ne-

otuđivu prošlost i izvjesnu budućnost. Crna Gora, što se više okretala sebi, više se približavala modernom svijetu. Što je više usvajala univerzalne vrijednosti, bila je svjesnija svojih temelja i simbola”, naveo je ministar Goranović.

Prisutnima se obratila i autorka Anastazija Miranović prema čijem sudu je ova izložba tu da podsjeti, ukaže na noseće punktume, simbole hiljadugodišnje državotvornosti.

“Po istorijskim ‘biljezima’ pozavidjeli bi nam mnogi narodi i države teritorijalno veće, materijalno bogatije širom svijeta”, naglasila je Miranović.

Izložba, čiji su organizatori Ministarstvo kulture Crne Gore i Uprava za zaštitu kulturnih dobara, otvorena je za posjetioce do 13. jula - Dana državnosti Crne Gore.

S.I.

Sa otvaranja postavke na Cetinju

Sa otvaranja postavke u Ministarstvu kulture

izložba radova mihaila jovićevića

Likovni alhemičar obuzet biblijskim motivima Izložba naslovljena “Svjetlost i vrijeme” autora Mihaila Jovićevića otvorena je u Ministarstvu kulture Crne Gore na Cetinju.

Postavku je otvorio glavni urednik časopisa “Matica” Marko Špadijer, koji je kazao da je Jovićević cetinjski likovni alhemičar koji je, po stilu i motivima svojih radova, jedinstvena pojava u crnogorskom slikarstvu.

“Jovićević je umjetnik ateljea i istraživanja likovnih mogućnosti. Opsjednut idejama i maštom o čovjeku u realnom i metafizičkom svijetu, u početku je slikao čovjeka kao osamljen lik koji traži svo-

BUDVA: jubilej gradSke muzike

Više od dvjesta učesnika u svečanom defileu

Dvjesta učesnika u svečanom defileu predvođeni budvanskom Gradskom muzikom, prošetaće Budvom u subotu, 4. juna od 19.30 sati sa Slovenske plaže, dok će njihovi koncerti uz obraćanje predstavnika Gradske muzike biti održani iste večeri od 20 časova na više gradskih lokacija - ispred hotela Avale, kao i na trgovima u Starom gradu.

Svečani defile i koncerti se održavaju povodom 4. juna centralne proslave sto desetog rođendana Gradske muzike Budve.

Prema najavama organizatora proslave Turističke organizacije Opštine Bud-

Članovi Gradske muzike va, u svečanoj povorci će učestvovati šest orkestara iz Crne Gore i regiona. Predstaviće se: gradska muzika iz Kotora, Herceg Novog, Đenovića, hrvatskog Omi-

ša i Metkovića, predvođeni budvanskom Gradskom muzikom i mažoretkinjama.

“Turističkoj organizaciji opštine Budve velika je čast, a vjerujemo i svim poštova-

ocima naše Gradske muzike, što smo dio obilježavanja tako velikog jubileja. Mi smo uvijek zainteresovani da svojim djelovanjem doprinesemo očuvanju i njegovanju Gradske muzike, kao veoma značajnog predstavnika naše kulture i tradicije, zato smo ovaj jubilej i prepoznali kao jedan od najvažnijih projekata Turističke organizacije u 2016. godini”, saopšteno je iz TO Budva.

“Lakše je razumjeti jedan narod slušajući njegovu muziku, nego učeći njegov jezik” slogan je ovogodišnje jubilarne proslave stodesetog rođendana Gradske muzike Budve.

N.L.

je mjesto u društvu. Zatim se čovjek utopio u gomilu, masu zavedenu jednoumljem”, kazao je Špadijer na otvaranju, dodavši da je Jovićević umjetnik ovog vremena koji traži nove likovne dimenzije biblijskih tema, te da je i Bogorodicu iz Loreta, renesansnu priču Đurđa Crnojevića, “skinuo” sa zastavice knjige Crnojevića štamparije i pretvorio u svoju Đokondu.

Izložba “Svjetlost i vrijeme” organizovana je u sklopu programa koji prati 14. sjednicu Borda Foruma slovenskih kultura, koja je počela u četvrtak, 2. juna i završava se danas na Cetinju. S.I.

Prva parnica na Velikoj sceni Predstava “Prva parnica” beogradskog Pozorišta Slavija, koju je po tekstu Branislava Nušića režirao Marko Misirača, biće izvedena na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta večeras od 20 sati.

“Godine 1896. napisao sam ‘Prvu parnicu’, šalu u tri čina, koja je 1897. godine četiri puta prikazivana na beogradskoj pozornici, no komad, po mišljenju i mom i tadašnje kritike, nije uspio, ali je on prilikom propasti pozorišne arhive, 1915. godine, propao negdje i nije više nađen. ”, navodi se u Monografiji “Branislav Đ. Nušić - Život i djelo” Raška V. Jovanovića. S.I.

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 6. 2016.

VENECIJA: po pisanju maGazina dezen

Crnogorski paviljon među deset najboljih

kultura

33

Crnogorski paviljon istražuje četiri pr edloga za budućnost Solane - izgrađenog pejzaža koji je sada dom za više od 250 vrsta ptica

U

kratkom osvrtu na postavku “Projekat Solana Ulcinj” urednica magazina Ejmi Frerson ističe se da je riječ o jednoj od najpopularnijih postavki van glavnog izložbenog prostora.

Crnogorski paviljon na 15.

Bijenalu arhitekture u Veneciji našao se među deset najboljih po izboru najpoznatijeg onlajn časopisa za arhitekturu i dizajn britanskog “Dezeen”-a.

Urednica magazina Ejmi Frerson obišla je sve nacioalne paviljone, njih 61, te odabrala deset za koje preporučuje posjetiocima najveće arhitektonske smotre da ih obavezno posjete.

U kratkom osvrtnu na postavku “Projekat Solana Ulcinj” (Project Solana Ulcinj), čiji je kustos Bart Locma, uz pomoć Katrine Vajnberger,

ističe se da je riječ o jednoj od najpopularnijih postavki van glavnog izložbenog prostora.

“Kao jedna od najpopularnijih postavki van Arsenala i Đardina - dva glavna izložbena prostora Bijenala - crnogorski paviljon istražuje četiri prijedloga za budućnost Solane - izgrađenog pejzaža koji je sada dom za više od 250 vrsta ptica, ukjučujući flamingose i pelikane. Među dizajnerskim rješenjima je ornitološki park koji je uradio EcoLodgic studio sa sjedištem u Londonu i postrojenja za proizvodnju soli po ideji holandskog stu-

dija LOLA Landscape Architects” - navodi urednica magazina “Dezeen”.

Među deset odabranih su još dobitici Zlatnog lava paviljon Španije sa postavkom “Unfinished”, zatim paviljoni Švajcarske “Incidental Space”, baltičkih zemalja “The Baltic Atlas”, Australije “The Pool – Architecture, Culture and Identity in Australia”, Velike Britanije “Home Economics”, Japana “Art of Nexus”, Poljske “Fair Building”, Irske “Losing Myself”

i Danske “Art of Many – The Right to Space”.

Podsjećamo, glavna tema XV Bijenala arhitekture u Veneciji je “Izvještavanje sa fronta” (Reporting From the Front), a zadao je ovogodišnji umjetnički direktor, nagrađivani čileanski arhitekta Alehandro Aravena. Njegova namjera je da ovom temom ukaže na snagu savremene arhitekture da utiče ili nudi rješenja za probleme širom planete. Zemlje učesnice su pod-

staknute da u okviru svojih paviljona, koji će biti otvoreni do 27. novembra, istraže ovu temu, a njihove postavke predstavljaju sve od budućih stambenih jedinica do izbjegličke krize i značaja bazena. Većina paviljona nalazi se u Đardinima - jednom od dva glavna prostora na kojima se odvija Bijenale. Još 20 paviljona nalazi se u Arsenalu, dok je preostalih 11 - među kojima je i crnogorski - razmješteno širom Venecije.

made in ny jazz festival

Koncert džez velikana pred podgoričkom publikom

Bošković

bošković nagrađen u zagrebu Kratka priča “Fashion and friends” Stefana Boškovića drugonagrađena je na nedavno završenom konkursu Festivala europske kratke priče - FEKP i Centra za kreativno pisanje - CeKaPe, saopšteno je na svečanosti proglašenja nagrada 15. izdanja te književne manifestacije koja se održava u Zagrebu i Osjeku.

Crnogorski autor poznat po brojnim priznanjima i

pohvalama koje je zavrijedio kao pisac romana i priča, dramaturg, reditelj, pa čak i glumac, nagrađen je petnaestodnevnim boravkom u splitskoj rezidenciji za pisce u organizaciji udruženja “Kurs”.

Najbolja priča ovogodišnjeg konkursa je “Međa” autorke Une Vizek. Ona će boraviti dvije sedmice u baltičkoj rezidenciji za pisce Ventspils u Letoniji, a čita-

nje njene priče biće upriličeno na zatvaranju festivala koje je najavljeno za danas u zagrebačkom teatru &TD. Treću nagradu i pohađanje ljetne škole pisanja CeKaPe-a u Gorskom Kotaru dobio je Zoran Lazić za priču “Kristina ide u pakao”.

Priča “Fashion and friends”, kao i drugih 19 priča koje su se našle u užem izboru, dostupne na veb stranici 15.

FEKP-a.

S.I.

Koncertom nekih od najvećih džez izvođača današnjice koji će biti priređen u nedjelju od 21 sat u atrijumu The Capital Plaze u Podgorici biće okončan premijerni Made in NY Jazz Festival, Montenegro 2016.

Podgoričkoj publici predstaviće se neka od najvećih imena svjetskog džeza: Redni Breker - truba, Jakov Majman - tenor saksofon, Esiet Okon Esiet -

kontrabas, Edsel Gomes klavir, vokalni solisti Džordž Džonson Junior i Anita Vitale, kao i Leonid Vintskevič - klavir i Nik Vintskevič - sopran/alt saksofon i Bobi Sanabria - bubnjevi i udaraljke. Na sceni će im se pridružiti domaći džez muzičari: Vladimir Maraš - klavir, Milorad Šule Jovović - gitara i Mićko Wes Peruničić - gitara.

S.I.

34

REPORTAŽE

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 6. 2016.

DNEVNE NOVINE U POSJETI IZBJEGLIČKOM KAMPU E

TREBA NAM MIR K le bježati pred ratnim strahotama, nalazi se u blizini grada Kilis, koji su pripadnici ISIL-a više puta raketirali.

■ GROBNA TIŠINA

PIŠE

Elhana Hamzić

P

rihvatilište za porodice koje su morale bježati pred ratnim strahotama nalazi se u blizini grada Kilis, sedam kilometara od granice sa Sirijom. Od 2013. godine, kada je otvoreno, u ovom prihvatilištu rođeno je 3.100 beba. Život ide dalje…

“Mi želimo mir, treba nam mir kao hljeb i voda…”, stihovi su iz pjesmice koju je recitovao mali sirijski dječak, izbjeglica u kampu Ejbejli u trenutku kada je ekipa novinara sa Zapadnog Balkana posjetila vrtić u kojem borave mališani iz porodica koje su našle utočište u ovom turskom prihvatilištu.

Dnevne novine bile su u posjeti ovom kampu, u neposrednoj blizini granice sa Sirijom, udaljenom samo sedam kilometara od države koja godinama preživljava najstrašnija ratna razaranja. Prihvatilište za porodice koje su mora-

Nakon nešto manje od sat vremena vožnje, kroz krajeve od kojih se diže kosa na glavi, stigli smo u kamp Ejbejli. Dočekala nas je velika betonska ograda i žandarmerija na ulazu kampa koja čuva stanovnike ovog „malog grada“ od eventualnih napada... Dočekala nas je i grobna tišina...

Nekoliko minuta nakon dolaska novinarske ekipe otvorila su se velika čelična vrata i ušli smo u kamp.

U prostoru, okruženom sa svih strana visokom ogradom, gdje se nalaze kontejneri za smještaj izbjeglica, prvo što sam ugledala bila su djeca, sirijske izbjeglice, koja su trčkarala oko nas i radoznalo nas posmatrala. Oko njih je bilo nekoliko čuvara.

23 HILJADE IZBJEGLICA TRENUT NO BORAVI U KAMPU

■ FATIMINA SUDBINA

Većina djece u kampu je imala sreću da pobjegne iz Sirije sa roditeljima, ali ima i onih koji su ostali siročad.

Sirijska djevojčica Fatima, koju sam srela u dvorišnom dijelu kampa, nije imala sreće. Ona je, sa nepune tri godine, ostala siroče. Njene roditelje ubile su bombe terora, a u kamp je stigla sa djedom.

Preslatka mala djevojčica, sa tužnim pogledom, širila je ruke svima koji su došli u kamp.

Meni je poklonila jedan veliki zagrljaj. Nijesmo se mogle sporazumjeti riječima, ali njen pogled mi je rekao sasvim dovoljno - mnogo tuge i boli je preživjelo to malo, nevino biće.

■ NIKAD

VIŠE ISTO

Azize Muhamed Hanifi, dvadesetčetvorogodišnja Sirijka iz Halepa, koju sam zatekla u prostoriji gdje žene praAZIZE MUHAMED HANIFI Ne vjerujem, nikada neće biti kao ranije.

Samo da se rat završi… Želimo samo da bude bolje“, tužno priča Hanifi, koja je u bombaškom napadu u Halepu izgubila sestru.

HEDIL HILO Želim da odem u Ameriku. Hoću da zaradim novac za liječenje moje sestre, koja boluje od raka.

Turski učim jer smatram da će mi turske vlasti pomoći da odem u SAD.

85 lira mjesečno Za svaku osobu koja boravi u kampu Ejbejli plaća se 85 turskih lira mjesečno.

Najstariji član porodice dobije karticu na kojoj se nalazi ukupan novac za njegovo domaćinstvo, i on kao glava porodice može uzeti novac. U kampu postoje dva supermarketa.

Kontejneri u kojima borave sirijske porodice su površine 21 metar kvadratni, sa dvije sobe. Jednu sobu čini dnevni boravak sa kuhinjom, a u drugoj sobi je toalet i kupatilo.

ve goblene, u kampu boravi od početka. Stidljiva mlada žena, koja nosi burku, samo me je gledala, ne razumjevši niti jednu riječ na engleskom. Žena koja im je mentorka prevodila joj je moja pitanja, i Aziza je počela da priča svoju životnu priču.

“Ovdje sam tri godine, sa mužem i djecom. Imam troje djece, od tri, pet i sedam godina“, priča Hanifi za Dnevne novine.

U Halepu je njen muž bio šofer, a ona domaćica.

Njena najveća želja je da se rat završi i da se vrati u svoju zemlju.

Zahvalna je, kaže, Bogu što je njena porodica na okupu i što imaju smještaj.

Voljela bi da ima više novca, jer joj je teško podizati troje djece sa novcem koji dobijaju.

Na pitanje vjeruje li da Sirija ponovo može biti ona ista zemlja kad se rat završi, Hanifi tužnog pogleda kratko odgovara: “Ne vjerujem, nikada neće biti kao ranije. Samo da se rat završi… Želimo samo da bude bolje“, tužno priča Hanifi, koja je u bom-

416 HILJADA METARA KVADRATNIH JE POVRŠINA KAMPA NA KOJOJ SU SMJEŠTENI KONTEJNERI

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 6. 2016.

35

REPORTAŽE

ELBEJLI U TURSKOJ, NA SAMOJ GRANICI SA SIRIJOM

KAO HLJEB I VODA RAZNOVRSTAN SADRŽAJ

Kamp Ejbejli ima oko 4.000 mobilnih kontejnera, na 416.000 metara kvadratnih. U njimu boravi 23.000 ne-

dužnih ljudi, među kojima 12.000 djece, koji su pobjegli “spašavajući živu glavu”.

U kampu, kako nam je rečeno, borave 3.952 porodice.

“Kamp je otvoren 3. juna 2013. a izgrađen je za četiri i po mjeseca. Kapacitet ovog kampa je 25.000 ljudi, a trenutno imamo 23.000, odnosno 3.592 porodice. Kada ih smještamo vodimo računa da spajamo porodice ili članove porodica zajedno u jednom prostoru“, ispričao nam je Orhan Đavid Urbuz, PR kampa. buz Turska je u Ejbejli uloži-

85 TURSKIH LIRA MJESEČNO PLAĆA SE BORAVAK U KAMPU EJBEJLI

la značajna sredstva. U kampu postoji pet škola: dvije osnovne, dvije srednje i jedna za učenje turskog jezika, kao i vrtić.

Postoji i bolnica, u kojoj radi šest ljekara, dvije babice, i dvije medicinske sestre. Takođe, postoji i edukacioni centar za hendikepiranu decu. Kamp ima četiri društvena objekta koji su namijenjeni posebno ženama, kako bi prvo naučile, a kasnije i same izrađivale tepihe, goblene, i prodajom svojih proizvoda zarađivale dodatni novac. U kampu postoje i dvije improvizovane džamije, sa kapacitetom za 7.000 ljudi u svakoj.

baškom napadu u Halepu izgubila sestru.

■ PUT U AMERIKU Hedil Hilo, takođe djevojka iz Halepa, ima drugačije planove od većine svojih sugrađana. “Želim da odem u Ameriku.

Hoću da zaradim novac za liječenje moje sestre, koja boluje od raka. Turski učim jer smatram da će mi turske vlasti pomoći da odem u SAD. UN i turska vlada sakupili su najveći dio novca, a na meni je da zaradim ostatak i pomognem svojoj sestri da dobije priliku za život“, govori Hilo na savršenom engleskom jeziku, i usput pokazuje knjigu iz koje uči turski jezik.

“Ostao mi je još jedan nivo do C1 sertifikata. Poslije mogu da upišem neki od turskih fakulteta i da odem u SAD na razmjenu“, planira Hilo.

DJEČJA PRIREDBA “Mi želimo mir, treba nam mir kao hljeb i voda…”, stihovi su iz pjesmice koju je recitovao mali sirijski dječak, izbjeglica u kampu Ejbejli u trenutku kada je ekipa novinara sa Zapadnog Balkana posjetila vrtić u kojem borave mališani iz porodica koje su našle utočište u ovom turskom prihvatilištu.

21

METAR KVADRATNI JE POVRŠINA KONTEJNERA, SA DVIJE SOBE

36

HOTSPOT

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 6. 2016.

ISIL ZAROBLJENE ŽENE PRODAJE U OGLAS

"Ona je lijepa, mar Ima 11 godina. Cijen

Bijesan i ogorčen, ovaj arapski biznisme

Početna cijena je 9000 dolara. Ona je lijepa, marljiva i djevica. Ima 11 godina.

Ovako izgleda jedan od oglasa na internet tržištu na kojem Islamska država prodaje zarobljene djevojčice, žene, djecu. I to je samo jedan od sličnih koje Abdulah Šrem čuva u svojem mobilnom telefonu. Svaki od takvih oglasa nudi vrijedne tragove - fotografije i lokacije za koje se nada da će mu pomoći da spasi djevojčice i mlade žene Jazida koje su militanti oteli u svojim smrtonosnim pohodima.

Abdulah Šrem je kao Šindler današnjice. Uspješan poslovni čovjek imao je dobre trgovačke veze u Alepu u Siriji kada su stigli osvajači - Islamska država. Više od 50 članova njegove porodice u pokrajini Sindžar je kidnapovano, zajedno sa hiljadama drugih Jazida od kojih je većina, posebno mladih

MAJKA I KĆERKA SPAŠE NE SU U ZADNJI ČAS, PRI JE NEGO DJEVOJČICA NA PUNI OSAM GODINA, KA DA BI I ONA BILA PRODATA U SEKSUALNO ROBLJE

žena i djevojčica, završila u ropstvu.

Očajan i bijesan zbog nedostatka podrške od strane međunarodne zajednice, odlučio je da sam uzme stvari u svoje ruke - organizovao je mrežu krijumčara cigareta koji ulaze na teritoriju Islamske države. Do sada je njegova mreža na taj način uspjela da oslobodi 240 Jazida.

Nije bilo lako, nije bilo jeftino. Potrošio je skoro sve svo-

NAUČNICI ŠOKIRANI JEDNOSTAVNIM RJEŠENJEM

Kako je nastao Stonehenge

Naučnici su sve bliže odgovoru kako je izgrađen čuveni Stounhendž, a prema najnovijoj teoriji dovlačenje ogromnih kamenih blokova od nekoliko tona, prije 4000 do 5000 godina i nije bilo toliko teško kako se čini Stručnjake godinama zbunjuje kako su graditelji do Stounhendža dovukli kamene blokove koji se mogu naći tek u 200 kilometara udaljenim planinama u Velsu.

Eksperiment koji su sproveli na University College London pokazao je da su graditelji mogli na drvenim sankama da vuku blokove preko vodoravno položenih stabala. Taj vid “transporta” građevinskog materijala poznat je i u faraonskoj gradnji spomenika i piramida.

“Ostali smo šokirani kad smo shvatili koliko je lako vući taj kamen”,

kazao je profesor Majk Parker-Pirson.

Njegov tim od 10 studenata vukao je kamen od jedne tone tempom od tri metra svakih pet sekundi. Da su ga vukli kontinuiranim tempom, uvjereni su da bi u sat vremena prevalili udaljenost od 1600 metara.

Kamenje koje je iz Velsa došlo do lokacije Stounhendža teško je oko dvije tone, a istraživači su procijenili da bi za vuču jednog od njih trebalo dvadesetak ljudi. A za naše pretke nije bio problem, jer ih je u zajednicama živjelo po nekoliko hiljada.

“Istina je da smo ovaj

svoj eksperiment odradili na ravnom tlu, dok su graditelji Stounhendža bili suočeni i sa velikim strminama u Presili brdima, ali ovaj sistem vuče dobro funkcioniše i na teškom terenu.

Uostalom, predindustrijske zajednice poput Maram Naga u Indiji koriste tu metodu i dan-danas prilikom izgradnje velikih kamenih spomenika, a slične sanke u obliku slova Y, stare oko 2000 godina, nađene su u Japanu”, kazao je ParkerPirson, dodajući da se slična metoda koristila i prilikom gradnje Zabranjenog grada u Kini.

Izvor: Telegraph

U INDIJI KORI STE OVU METODU I DAN DANAS PRI LIKOM IZGRADNJE VELIKIH KAME NIH SPOMENIKA, A SLIČNE SANKE U OBLIKU SLOVA Y, STARE OKO 2000 GODINA, NAĐENE SU U JAPANU

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 6. 2016.

SIMA

Hitler zaradio astronomski iznos na knjizi "Mein Kampf"

en odlučio je da uzme stvari u svoje ruke

“Odvojili su najljepše žene.

Mene su prodali jednom borcu koji me je zlostavljao. Pet mjeseci sam provela u njegovoj kući. Moja ćerka Aiša, koja ima samo sedam godina, bila je u podrumu sa drugom djecom gdje su izrađivali bombe”, kazala je.

“Pravila sam bombe. Tu je bila još jedna djevojčica mojih godina i njena majka.

Govorila mi je da će me ubiti ako ne budem radila sve što mi kažu. Obukli bi nas u crno, a tamo je bio neki žuti materijal, i šećer i prah, a mi bi ih vagale pa grijale i pakovale.

Oni bi dodali neke žice”, ispričala je djevojčica.

Dilen je nekako uspjela da dobije Šremov broj od druge žene i uspjela je da ga kontaktira. Ona i Aiša su spašene u zadnji čas, prije nego što je Aiša napunila osam godina, kada bi i ona bila prodata u seksualno roblje.

Izvor: CNN

37

VJEROVALI ILI NE - ČAK JE BIO OSLOBOĐEN PLAĆANJA POREZA

rljiva i djevica. na - 9000 dolara" je bogatstvo na plaćanje krijumčarima. Ulog za ulazak na teritoriju militanata je velik - mnogi krijumčari su uhvaćeni i ubijeni dok su pokušavali da uđu u trag otetim djevojčicama Jazida. Ali Šrem kaže da se taj veliki rizik ipak isplati.

“Kad god nekoga spasim, to mi daje snagu i vjeru da treba da nastavim sve dok ih sve ne spasimo”.

Ponekad njegova mreža slijedi tragove iz oglasa, a ponekad taoci sami uspiju a kontaktiraju nekoga od njih i daju im ključne detalje o tome u kojem se gradu ili pokrajini nalaze; bilo što. Spašavanje zna da traje i nekoliko sedmica - prelazak teritorijom ISIL-a je opasan - sele se iz vozila u vozilo ili po sigurnim kućama.

Dilen je jedna od onih koju je Šrem spasio sa svojim timom. Uhvaćena je u provinciji Sindžar sa svojom djecom.

hotspot

‘Mein Kampf’ je objavljena 1924., mnogo prije nego što je Adolf Hitler došao na vlast. U početku prodaja Hitlerovog nacističkog antisemitskog manifesta nije privukla pažnju Njemačke.

“Prodavala se kako-tako’”, kazao je dr Paskal Triz, naučni saradnik u Institutu za savremenu istoriju u dokumentarcu Smitsonijan muzeja “Hitlerovo bogatstvo”.

“Da budem u potpunosti iskren, nije baš bila nešto čitana”.

Godine 1924. knjiga je koštala 12 njemačkih maraka, kazao je Triz.

Kako bi podstakli prodaju, nacisti su se odlučili za novije, puno otvorenije izdanje manifesta. Treći Rajh je bio odlučan u traženju načina da Hitlerovu knjigu “unese” u svaki njemački dom.

Prilika da se “Mein Kampf” dodatno unovči se ukazala kad je Hitler 1933. izabran za kancelara Njemačke.

“Uvijek ima puno vjenčanja i tada ih je plaćala država. Zato je država kupila mnoštvo knjiga i poklanjala knjigu svim novim supružnicima, a Hitler je ubirao profit”, rekao je dr Kris Veton.

U to vrijeme, Hitler je zarađivao 10 odsto od svake prodate knjige.

To znači da je tada, na vrhuncu prodaje, zarađivao milion dolara godišnje samo na vjenčanjima, što bi u današnjoj protivvrijednosti bilo oko 12 miliona dolara.

Do 1939. godine, Hitlerovo djelo je prevedeno na 11 jezika i izdato u 5,2 miliona primjeraka širom svijeta. Da bi apsurd bio veći, kao

kancelar, Hitler je tada osloboden plaćanja poreza od 400.000 njemačkih maraka od prodaje knjiga.

Nakon poraza nacističke Njemačke, savezničke snage su autorska prava na knjigu uručile saveznoj pokrajini Bavarskoj čija je Vlada potom zabranila štampanje Hitlerove knjige.

Prvog januara 2016. godine, 70 godina nakon toga, autorska prava su istekla i njemački Institut za savremenu istoriju (IfZ) objavio je novo izdanje, na 2.000 stranica sa 3.500 fusnota stručnjaka, čime su htjeli da pokažu da “Mein Kampf” nije moćno i zavodljivo djelo genija, već nepovezano i loše napisano djelo. Novo izdanje košta 64 dolara.

Izvor: CNN

38

TEHNOLOGIJA

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 6. 2016.

AMPLITUDO: PREDSTAVLJEN NOVI ONLINE SERVIS KOJI NUDI BRZU NAPLATU

eWALLET – INOVACIJA UA ONLINE POSLOVANJU mplitudo je kompanija za razvoj i distribuciju softvera, implementaciju ICT rješenja, digitalni marketing i online promociju, partner za e-commerce rješenja i online prodaju.

Nakon višemjesečnog razvoja, a u saradnji sa partnerskim kompanijama Lupon Ventures iz Bosne i Hercegovine i Webteh iz Hrvatske, i najprije podrškom i saradnjom sa Hipotekarnom bankom, kompanija Amplitudo je plasirala na crnogorsko tržište spoj online usluga nazvan eWallet. eWallet je payment gateway koji nudi brzu i sigurnu naplatu na internetu svim kompanijama i preduzetnicima koji žele da imaju online prodajno mjesto. On predstavlja skup četiri kompo-

Kroz korišćenje usluge eWallet želimo i da podignemo nivo edukacije o elektronskom poslovanju u Crnoj Gori

nente: (1) eCommerce - inovativna i efikasna rješenja za procesuiranje transkacija, (2) webshop -online prodavnicu, (3) povezivanje sa informacionim sistemom korisnika i (4) digitalni marketing - online promociju.

Ovo rješenje nudi pogodnosti kako za kompanije tako i za kupce. Kreiranjem online prodavnice - webshopa kompanije mogu brzo i jednostavno izložiti proizvode/usluge, a sa druge strane kupci mogu naručivati i obavljati sigurne internet kupovine u bilo koje doba dana i noći. Kako bi kroz bezbjedan i siguran način pravna lica imala mogućnost da ponude svoje proizvode/ usluge razvijen je eCommerce servis. On omogućava prodaju proizvoda/usluga na internet prodajnom mjestu. U današnje vrijeme online promocija se smatra nužnom za svaku kompaniju. Digitalni marketing podrazumijeva razvoj i unapređenje online imidža korisnika, osmišljavanje kreativnog online prisu-

■ DIGITALNI

MARKETING

Digitalni marketing je ciljani, mjerljivi i interaktivni marketing proizvoda ili usluga koji koristi digitalne tehnologije kako bi prodajne šanse pretvorio u klijente. Ključni cilj je promocija brenda, sticanje prednosti u odnosu na konkurenciju i povećanje prodaje kroz razne digitalne marketinške tehnike. Digitalni marketing pruža razvoj i unapređenje online imidža, kreativno online prisustvo, izradu strategije za ostvarivanje zacrtanih ciljeva, redovno izvještavanje i praćenje ispunjenja targeta... (Google AdWords, mobilno oglašavanje Click Attack, Facebook, LinkedIn...)

stva za klijente, izradu strategije za ostvarivanje zacrtanih ciljeva, kao i redovno izvještavanje i praćenje ispunjenja istih. Sve to se postiže korišćenjem savremenih sistema i medija za oglašavanje, kao što su: Google AdWords, mobilno oglašavanje Click

Attack, društvene mreže Facebook i LinkedIn. Bezbjednost online trgovine je pitanje koje se jako često postavlja i koje brine i kompanije i kupce. eWallet je i sa tog aspekta odlično rješenje jer koristi najviše sigurnosne standarde u kartičnom poslovanju, osiguravajući na taj način potpunu zaštitu u komunikaciji sa bankom i krajnjim kupcem.

“Vjerujemo da će preduzetnici prepoznati značaj online poslovanja, s obzirom da se nalazimo u digitalnom svijetu. eWallet nudi jednostavna rješenja i 24/7 dostupnost klijentima. Kroz korišćenje usluge eWallet želimo i da podignemo nivo edukacije o elektronskom poslovanju u Crnoj Gori”, izjavio je izvršni direktor kompanije Amplitudo, Nenad Novović.

Uz podršku Hipotekarne Banke eWallet omogućava prihvat svih VISA, MasterCard i Maestro kartica, a dodatna mogućnost za sve klijente je i najefikasnija dostava proizvoda koje prodaju u webshopu korisnicima na teritoriji Crne Gore.

Amplitudo je kompanija koja se bavi razvojem i distribucijom softvera, izra-

■ ECOMMERCE

eCommerce servis omogućava prodaju proizvoda/usluga plaćanjem platnim karticama iz sistema VISA, MasterCard i Maestro na Internet prodajnom mjestu klijenta.

Servis je razvijen kako bi kroz bezbjedan i siguran način omogućio pravnim licima da ponude svoje proizvode/usluge.

■ WEBSHOP Amplitudo nudi kreiranje online prodavnice - webshopa gdje je moguće brzo i jednostavno izložiti proizvode iusluge, a kupcima omogućiti da naruče i kupe proizvode i druge usluge, u bilo koje doba dana i noći. dom ICT rješenja, digitalnim marketingom, implementacijom e-commerce rješenja kao i outsourcingom prodaje za brojne kompanije iz inostranstva za tržište Crne Gore.

Dodatne informacije dostupne su na stranicama amplitudo.me i ewallet.amplitudo.me.

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 6. 2016.

39

Tehnologija

GejminG vikend Sajam gejminga u LoS anđeLeSu

Na E3 će biti prikazano više od 2.000 proizvoda

Entertainment Software Association - ESA, organizator E3 2016 gejming sajma, objavila je saopštenje za novinare u kome je predstavila neke zanimljive detalje o ovogodišnjem događaju. Na primer, ističe se da će ove godine na E3 debitovati 130 proizvoda, a da će ukupno biti prikazano više od 2.000 proizvoda, dok ih je prošle godine prikazano oko 1.600.

Na događaju će debitovati 66 kompanija, a više od 90 kompanija će biti prisutno u mobilnom prostoru. One će biti smještene u Online i Mobile Game Pa-

vilionu sajma, a u narednim godinama se očekuje još više mobilnih kompanija. Ove godine će 53 izlagača prezentovati VR i AR tehnologiju, što je gotovo duplo više nego prošle godine kada ih je bilo svega 27.

Uz E3 Live, ovogodišnji sajam će imati “prosumer” karakteristiku, što znači da će na hiljade fanova imati direktan pristup sajmu.

E3 2016 će biti održan od 14. do 16. juna u Los Angeles Convention Centeru, a konferencije za medije kompanija će se održavati i 12. i 13. juna. WCCFTech

uoči gejmerSKog Sajma e3 priKazani detaLji čuvene igre

Trejler igre Mafia III vodi nas kroz grad pun haosa Collector’s Edition donijeće fizičke i digitalne komponente

Kampanje za finanSiranje gejminga

Na Kickstarteru za igre sakupljeno pola milijarde Više od 500 miliona dolara sakupljeno za projekte igara na Kickstarteru od pokretanja sajta za finansiranje projekata, objavio je Gamespot.

Od ovog iznosa video igre obuhvataju 37 odsto, odnosno 186 miliona dolara je sakupljeno za razvoj igara preko sajta. Većina novca ipak odlazi na stone igre, čak 265 miliona dolara, dok je preostalih 49 miliona dolara otišlo na projekte koji se ne uklapaju ni u jednu kategoriju.

Ovaj novac uplatilo je 2,2 miliona podržavalaca, koji su pomogli da bude pokrenuto oko 8.000 projekata.

Projekti su došli u mnogim

formama, a među njima su “Cards Against Humanity”, “Broken Age”, “FTL”, “Shovel Knight”, “Divinity: Original Sin” i mnogi drugi.

Broj kvalitetnih igara koje su finansirane na Kickstarteru svakako bi zahtijevao dugo nabrajanje.

D o sada je projekat “Shenmue III” među video igrama imao najviše sakupljenih sredstava, budući da je sakupio oko 6,3 miliona dolara. Naravno, sve ovo je neznatno u poređenju sa “Star Citizenom”, koji je preko Kickstartera sakupio 2,1 milion dolara da bi kasnije došao do ukupno 115 miliona dolara.

A.N.R.

Nastavak igre Mafia III biće lansiran 7. oktobra, a detalji će biti predstavljeni na predstojećem E3 sajmu koji počinje 14. juna, no već sada izdavačka kuća 2K Games omogućila je uvid u novi materijal, ponudivši i trejler koji upoznaje javnost sa New Bordeauxom.

Mafia II smještena je u fiktivnu verziju Nju Orleansa, nazvanu New Bordeaux, a u novom trejleru vidi se kako će izgledati njegovih devet različitih okruga, svaki sa svojim specifičnim karakteristikama i prilikama za kriminalne aktivnosti.

U trejleru je prikazano kako će izgledati francuski distrikt, močvara, kao i mnoštvo drugih lokacija, od kojih svaka ima jedinstven i upečatljiv izgled.

Zahvaljujući informacijama koje je ponudila kuća 2K Games postali su vidljivi i de-

talji koje će donijeti Collector’s Edition, koji će koštati 149,99 dolara. Za razliku od onoga što je pružilo Digital Deluxea izdanje, koje je pored igre korisnicima donijelo Season Pass za buduće dodatke, Collector’s Edition doći će upakovan u posebnu kutiju koji sadrži i fizičke i digitalne komponente, koje će gejmere uvesti u Playboy okruženje s kraja šezdesetih godina prošlog vijeka.

Ovo specijalno pakovanje uz knjigu skica i igru donosi i dvije gramofonske ploče, vojničke identifikacione pločice, kao i kôd za aktivaciju bonusa Family Kick-Back koji u igru unosi tri nova oružja i vozila. Kolekcija će takođe donijeti i Season Pass, a tu će biti i drugi zanimljivi pokloni poput dog tagova Lincolna Claya, artbooka na 56 stranica, kožnih podmetača za čaše, kao i posebnog weapons Collector’s Edition

paketa.

Među fizičkim bonusima ovog kolekcionarskog izdanja naći će se i dvije LP kolekcije, na kojima će biti dostupan samo djelić sjajnog soundtracka i licencirane muzike svevremenskih hitova.

A.N.R. LP Soundtrack Strana A “Black Ghost Blues” Lightnin’ Hopkins “Paint It, Black” The Rolling Stones “Tramp” Otis Redding & Carla Thomas “I Got My Mojo Working” The Shadows of Knight “Walking The Dog” Rufus Thomas “All Along The Watchtower” Jimi Hendrix Strana B “Chain Gang” - Sam Cooke “I Let A Good Thing Go By” Dewey Edwards “Go Go Shoes” Lonnie Youngblood “Slip Away” Clarence Carter “The House Of The Rising Sun” The Animals

40

SHOWBIZ

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 6. 2016.

JOŠ UVIJEK NIJESMO PREBOLJELI TEJLOR I KALVINA

Foto:

Raskinuli i Zejn Malik i Điđi Hadid

Još jednoj ljubavi je kraj

Samo dan nakon raskida Tejlor Svift i Kalvina Herisa stiže nam vijest o raskidu Zejna Malika i Điđi Hadid.

Naime, poslije sedam mjeseci uzbudljive veze, baš u vrijeme kada je Zejn započinjao svoju uspješnu solo karijeru, bivša 1D zvijezda i lijepa manekenka odlučili su da stave tačku na svoju vezu. Kako je ekskluzivno objavio američki magazin Pipl, pozivajući se na

neimenovani izvor blizak paru, “ne čini se da su njih dvoje raskinuli za sva vremena, više to liči na pauzu”.

Drugi izvor, pak, navodi kako je par raskinuo prije dvije nedjelje, ali da su to željeli da sakriju od javnosti.

Prve glasine o ljubavi između Zejna (23) i Điđi (21) pojavile su se u novembru prošle godine, kada su zajedno napustili afterparti organizovan po-

slije dodjele American Music Awards.

Potom su sve češće počeli da se pojavljuju u javnosti, iako nikada na zvaničnim događajima. Điđi je glumila i u Zejnovom seksi spotu za prvi solo singl “Pillowtalk” objavljen u januaru. Prvi put na nekom crvenom tepihu pojavili su se u maju ove godine, kada su zajedno došli na MET Gala ekstravagantnu zabavu.

E.Z.

GALE IZ KERBERA POVODOM NASTUPA NA OVOGODIŠNJEM LAKE FESTU:

NIKŠIĆANI NAJVIŠE PAZE DUH ROKENROLA I MI TO CIJENIMO 12.

⌦ Marija Roganović

I

znenađenjima nikad kraja u lajnapu ovogodišnjeg Lake Festa. Tako će pored već najavljenih Manu Chaoa, Ramba Amadeusa, Bajage i Instruktora, nastupiti još i legendarni rok sastavi Yu grupa i Kerber. Tim povodom razgovarali smo s legendarnim frontmenom Kerbera Galetom.

Numere Kerbera kao što su “Ratne igre”,”Bolje da sam druge ljubio”, “Kad ljubav izda”, “Još ovu noć mi daj”, “Hajde da se volimo”, “Čovek od meda”, “Na raskršću” i mnoge druge su zlatnim slovima upisane u antologiju jugoslovenskog rokenrola, a sastav koji ove godine slavi čak 35 godina postojanja, uvijek je rado viđen gost u Crnoj Gori, a posebno Nikšiću.

“Mi se jako lijepo osjećamo u Crnoj Gori, pogotovo Nikšiću. Čini se da su oni malo najviše gostoprimljivi i tamo nam je najprijatnije. Nikšićani najviše gaje i paze duh rokenrola i mi to cijenimo. Posljednji naš nastup u Nikšiću, na Trgu bio je impresivan, publika je uživala, a i mi”, kazao je VN Goran Šepa-Gale, frontmen Kerbera.

Nastup kultnog benda na Krupcu je

zakazan za 12. avgust, da su oni počinjali, te davne 1981. godia momci se veoma raAVGUSTA JE ZAKAduju svirci pred toliko ne sve bilo drugačiZAN JE KONCERT KULljudi. je, a da je dobra muTNE ROK GRUPE KER“Krupac je zaista zazika opstala zahvadivljujuće mjesto i biće BER NA LAKE FESTU U ljujući kvalitetu i sudu sjajno, baš smo nestrpljipublike.

NIKŠIĆU. vi. Mi nastupamo 12. avgusta “Kada smo počinjali, sve i odmah nakon tog nastupa čeka nas je to bila jedna velika avantura, ništa 50. jubilarna Zaječarska gitarijada i nijesmo radili planski, sve je bilo iz venadamo se da ćemo s tom energijom like ljubavi. I ploče i susreti sa publikoju ponesemo iz Nikšića poći u Zajekom i sve što je uslijedilo nakon toga. čar. A što se tiče samog Lake Festa, šta Iako nijesmo aktivni medijski, svirački reći, to je jedna jako lijepa priča. Ovaj jesmo tokom cijele godine i to je najbitfestival i grad već godinama skupljanije. U pitanju su zaista veliki skupovi ju rokere bez granica i pravo zadovolji odziv je sve veći. Mora da prođe odrestvo je svirati na njemu”, iskren je Gađeno vrijeme i da publika kaže svoje. le, koja pojašnjava da je u vrijeme kaNeko drugi sudi svim tim pjesmama.

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 6. 2016.

Foto: Iva Mandić Sa nedavnog nastupa na City Groovu u Podgorici

showbiz

41

ª ONE MORE TIMEº Iz aRENE u pulI

Dubioza objavila novi spot Nakon velikog uspjeha najnovijeg albuma “Happy Machine” i u jeku koncertnih nastupa, momci iz Dubioza kolektiva spremili su još jedno iznenađenje za sve obožavaoce njihovog lika i djela.

Naime, sa spektakularnog koncerta u prepunoj Areni u Puli, snimljen je video za pjesmu “One more time” .

Inspiracija za “Happy Machine” razvila se tokom dvije godine usled raznih dešavanja - istanbulskog

Gezi park protesta (“svi jednaki”), hapšenja osnivača The Pirate Bay ( “Free.mp3”), sirijske izbjegličke krize i sramnim evropskim odgovorom na nju. Na albumu gostuju Manu Chao, Benji Webbe iz Skindreda, italijanski trubač i pjevač Roy Paci, pandžabi pjevač BEE2, katalonski ska-rumba band La Pegatina i Džambo Agusev, trubač iz Makedonije. Pjesme su na engleskom, španskom, pandžabiju i italijanskom.

E.Z.

Sa koncerta na Kalemegdanu

I Yu grupa će nastupiti 13. avgusta na Lake Festu

Ukoliko vrijednost postoji, zalud sva previranja”, pojašnjava ovaj pjevač.

Iako su se mnoge njihove kolege vratile na muzičku scenu, njihov posljednji album “Zapis” objavljen je 1996. godine i otad nije bilo novog materijala.

“Novih pjesama ima, naravno.

Ukoliko ikada bude postojala mogućnost da se objave, objavićemo, ali ne po svaku cijenu. Producentske kuće su male, Kerber je preveliki. Mi ne pripadamo nijednoj zemlji, nijednoj naciji, kao što nijedna muzika ne pripada. Naše vrijeme je rokenrol, nema ko to da isprati danas, nažalost, nigdje na području eks Ju. A i mi smo malo sporiji, stigle su nas godine, ne

jure za nama više. Uljuljkali smo se u staru slavu, pa sviramo poznate pjesme”, kroz smijeh priča stari roker.

Publika na Krupcu će imati razloga da se raduje, jer kako Gale obećava, nove pjesme će se svirati i u Nikšiću.

“Sviraćemo dvije ili tri s novog materijala, uz one dobro poznate.

Ove smo već svirali u Beogradu i jako dobro su prihvaćene, nadamo se da će to biti slučaj i sa Nikšićem”, otkrio nam je Šepa, uz posebnu poruku za fanove koje željno iščekuju 12. avgust.

“Uživajte, ne samo u našoj svirci, već u svim svirkama i polako se spremajte za Lake Fest. Jedva čekam da se vidimo”, zaključio je Gale.

42

SHOW BIZ

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 6. 2016.

BUČ KESIDI ZA VIKEND NOVINE: TR

Program Fusion bine

POPUNJAVA SE FUSION NA PETROVARADINU

U SJENCI SMO RO ZVUKA IZ PROŠL

Na Exitu Who See, ZAA, Urban, Lisac, Vrećo...

Novosadski Exit i ove godine spaja region i svijet na centralnoj bini gornjeg grada Petrovaradinske tvrđave - miks boja, žanrova i generacija spreman je za Fusion, a od 7. do 10. jula brojni muzički sastavi predstaviće se publici. Čast Crne Gore i ove godine braniće kotorska klapa Who See. “Dolaze nam Cock Sparrer, Dub Pistols, Kensington, Urban&4, Josipa

Lisac, Kultur Shock & Edo Maajka, Božo Vrećo & Halka, Borghesia, Bad Copy, Who See, The Black Heart Rebellion, Tuber, My Baby, Lollobrigida, Ritam nereda, Atheist Rap official, Consecration, Ti, Silente, Stray Dogg, ZAA, Iskaz, Killo Killo banda, Billy Andol, Nova Heart, Buslav, Flat Bit, Jeremy?, Werefox, Graham Candy, Grubb i drugi”, saopšteno je na zvaničnoj stranici Exita.

D.B.

Sastav Buč Kesidi

⌦ Danilo Brajković

T Novi album Nika Kejva U PRODAJI OD DEVETOG SEPTEMBRA

nazvan “Skeleton Tree”

Nik Kejv “Skeleton Tree” je naziv novog albuma Nika Kejva i The Bad Seedsa, a u prodaji će biti od 9. septembra. Novi materijal će dan prije biti odsviran u cjelosti, u filmu One More Time With Feeling, koji će premijerno biti prikazan u bioskopu u Los Anđelesu.

Film je snimljen u crno-

bijeloj tehnici i bit će dostupan u 2D i 3D tehnici. Osim pjesama s novog albuma, film sadrži i intervju te naraciju Nika Kejva. Film je režirao Endrju Dominik.

“Skeleton Tree” je snimljen u Velikoj Britaniji i Francuskoj, a nasljeđuje “Push The Sky Away” iz 2013. godine.

Fi.J.

ročlani pančevački “najmoderniji rokenrol bend” Buč Kesidi biće zvijezda nove MTV Premijere u ponedjeljak (20 časova) zahvaljujući spotu “Pola pet” za singl s aktuelnog EP-a “Španska serija”.

Luka Racić, Zoran Zarubica i Alen Duš u posljednje vrijeme snimaju originalnu autorsku muziku, a u to se mogu uvjeriti oni koji poslušaju svježi EP “Španska serija”, na koji su muzičari uvrstili singlove “Jaa (imam plaan)”, “Draga?” i “Pola pet”.

“Jaa” je odavno ekranizovana, a sada je došao red na “Pola pet” - Zarubica Vikend novinama otkriva da je cjelokupan posao u vezi sa snimanjem Buč Kesidi, koji tvrdi da svira najmoderniji rokenrol, povjerio provjerenoj ekipi saradnika i prijatelja, a tokom emitovanja vidjećemo i neka poznata regionalna glumačka lica.

du na priču britanskog pisca Nortvuda. Glavne role tumače Jasmina Večanski i Aleksandar Srecković Kubura, montažer je Rajko Ristanović, a spot je sniman u Legatu Franklin, gdje nam je Sonja Franklin izašla u susret.

Bila je to, dakle, brojna ekipa, sve je ispalo onako kako smo zamislili - a to je da spot ne-

ma previše veze s pjesmom. Željeli smo da bude potpuno drugačiji”, priča Zarubica.

Kesidi je osnovan 2012, u prilično skromnoj biografiji, osim EP-a, izdvajaju se četvrto mesto na “Gitarijadi neolita” u Starčevu 2014. i plasman u baraž takmičenja “Belgrade Demo Fest Live 2015”. Zarubica ne krije da je proboj na rokenrol scenu borba s vjetrenjačama.

“Prije nekoliko mjeseci, objavili smo debi, zatim su stigle numere ‘Draga’ i ‘Pola pet’, a tokom ljeta pripremaćemo album. U suštini, nije

■ SPOT NEMA

VEZE S PJESMOM

“Kamera i režija povjerena je Staši Bukumirović, ona je diplomirala na Fakultetu dramskih umjetnosti, a radi s nama već duže. Predložili smo joj da bude režiserka, a ideja je nastala po ugle-

Aleksandar Srećković Kubura glumi u spotu Buča

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 6. 2016.

SHOWBIZ

43

REBA NAM SVJEŽA KRV

OKENROL LOG VIJEKA Galija

ZAJEDNIČKI NIŠKI KONCERT VELIKANA U ČAST JUBILEJA

ŠTETA ŠTO POSTOJI TOLIKO MLADIH SASTAVA BEZ ŠANSE DA USPIJU. TEŠKO JE STANJE ZA ROKENROL, PROMOCIJU...

tajna da je veoma teško probiti se ako si dio mladog benda.

Pokušavali smo uz pomoć prijatelja da pronađemo izdavačku kuću i došli smo do ‘Lampshade Media’.

Dosta su nam u tome pomogle kolege iz Ljubičica, koje poštujemo, pored još nekih kao što su Jarboli, Jesenji Orkestar...”, nastavlja Zarubica, inače bubnjar benda, dok je Duš na bas gitari, a Racić je vokal.

■ NE UGLEDAMO SE NA DRUGE

Vječita borba za prostor na muzičkoj sceni i u medijima za rokenrol družine širom regiona vjerovatno nikada neće prestati, a Zarubica vjeruje da će Buč Kesidi uzdignute glave koračati u budućnosti. U tome im može i te kako pomoći uvjerenje da rade pravu stvar i da se ne osvrću na prošlost.

“Ima jedna stvar po kojoj se razlikujemo od drugih.

Ne ugledamo se ni na jedan bend. Bitne su nam samo naše stvari, imamo neke lucidne tekstove koje sami pišemo.

Ne upadamo u onaj šablon kako svi, tako moramo i mi.

Prosto, pustimo stvari da se dese, onako spontano. Želimo

da stvaramo samo ono što osjećamo”, smatra Zarubica. Žali što mladost više ne dolazi do izražaja, ali ima jasnu poruku za kolege-vršnjake. “Šteta što postoji toliko mladih sastava bez šanse da uspiju. Teško je stanje za rokenrol, promociju... Živimo u sjenci rokenrola iz prošlog vijeka, treba nam svježa krv, neki novi ljudi”, ocjenjuje Zarubica.

Pred Bučom je radno ljeto, omiljeno godišnje doba za rokere zbog brojnih festivala i “live” nastupa pred vjernim auditorijumom. Popularni Zidić na Platou Milana Mladenovića u beogradskom Domu omladine jedna je od lokacija na kojoj će Buč Kesidi nastupiti, a Zarubica i kolege još očekuju poziv iz Crne Gore.

“To bi bio naš debi kod vas (smijeh). Voljeli bismo da nastupimo u Crnoj Gori. Sada je, ipak, aktivna Srbija, promocija spota uskoro negdje u Beogradu...”, otkriva bubnjar, navodeći za kraj da od muzičkog opusa crnogorskih izvođača cijeni rad jedne klape.

“U pitanju je Who See - oni su mi baš super”, zaključio je Zarubica.

Van Gogh, Novembar i Galija slave 95 ljeta Niška tvrđava 2. jula biće poprište muzičkog spektakla s potpisom slavnih bendova koji ove godine slave jubileje - na festivalu “5 do 100” Galija obilježava 40 godina karijere, Van Gogh 30 godina, a Novembar 25 godina.

“Biće to pravo slavljeničko veče. Noć jubileja! Događaj je izuzetan, jer se rijetko kada spoje tri benda koja slave godišnjice. Ovo je prvi koncert u seriji proslave našeg jubileja. Galija je karakteri-

i

stična po raznim fazama i priredićemo Nišlijama vremeplov kroz tih naših 40 godina”, priča frontmen Galije Nenad Milosavljević.

Studijski debi Van Gogha pod istoimenim nazivom pojavio se 1986, a frontmen Đule i ekipa još žare regionom.

“Nadam se da će nas vrijeme poslužiti i da će ljudi sa osmijehom doći da zajednički, rođendanski proslavimo kako dolikuje jubileje svakog od bendova”, očekuje Ðule.

Novembar živi već 25 godina, ali njegov vođa Goran Kostić tvrdi da još nije rekao sve na bini.

“Mi imamo još šta da kažemo. Za ovu godinu spremamo dva albuma i puno koncerata.

Sviramo sve dok budemo imali snage i dok imamo gdje. Znači, kraj nije blizu”, podvlači Kostić.

Ljubitelje pomenutih bendova u Crnoj Gori obradovaće informacija da karte za festival mogu kupiti onlajn - prodaja se vrši putem Eventim mreže, od 20. juna pojedinačna ulaznica košta 800 (šest i po eura), a “karta za dvoje” 1.200 dinara (oko devet i po eura).

D.B.

IZJAVA DANA

Bojana Maljević: C,c,c.... šta ste vi na Tviteru u stanju da izmislite.... čak i spomenik Konfučiju.

44

mature

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 6. 2016.

PROSLAVA MATURE

KoraK Ka novim znanjima i isKustvima

Prilaz hotelu te večeri izgledao je kao modna pista, a djevojke i mladići poput velikih holivudskih zvijezda i šminka bile su po posljednjoj modi. Nikšićki maturanti su još jednom pokazali porodicama i profesorima da treba da budu ponosni na njihovu mladost, ljepotu i dobro vladanje i ponašanje. Poslije svečanog defilea popraćenog vriskom i aplauzom okupljenih, u hotelu je prvo uslijedilo poziranje ispred fotoaparata. Nakon što su se fotografisali sa svojim drugarima i nastavnicima, maturanti su prešli u svečanu salu nikšićkog hotela gdje su se uz muziku, veselje i igru provodili do kasno u noć. Mnogi od njih ispričali su da će svoju veliku proslavu nastaviti u nekom od nikšićkih noćnih kubova.

Foto:

Učenici JU Srednje stručna škola iz Nikšića proslavili su kraj srednjoškolskog obrazovanja velikim maturskim slavljem u nikšićkom hotelu “Onogošt”. Svečano i glamurozno zaključeni su školski dnevnici, ali kako i sami maturantni ushićeno pričaju, to ne znači da je stavljena tačka na njihovo višegodišnje druženje.

Prilaz hotelu te večeri izgledao je kao modna pista, a djevojke i mladići poput velikih holivudskih zvijezda. Pojedine maturantkinje priznaju da se su se za noć koja predstavlja krunu njihovog srednješkolskog obrazovnja spremale i više mjeseci, haljine su se šile po mjeri, a frizure

Foto:

⌦ Jovana Lasica, Foto: Milovan Danilović

Foto:

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 6. 2016.

mature

45

NUMEROLOGIJA

Astrologija

46

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 6. 2016.

Ljubav i poro aktivnosti obilježiće jun

Jun je u znaku broja šest, obilježiće ljubav, porodica i društvene aktivnosti. Svi ćemo se tim pitanjima najviše pozabaviti, neki će otići od svoje porodice, neko će zasnovati novu ili dobiti prinovu, mnogi će stupiti u bračne vode, dok će se drugi rastati od svojih partnera. Najviše odgovornosti ćemo imati upravo na tom polju, gdje ćemo završiti neke obaveze koje smo ranije zanemarivali ili pomoći drugome u ostvarivanju njihovih zamisli. Ono što je bitno da imamo na umu jeste ravnoteža između porodičnih i poslovnih, odnosno ličnih obaveza. Imperativ je harmonično ispoljavanje vibracija, kako ne bismo narušili odnose sa svojim najbližima. Aspekt obrazovanja će nekima igrati bitnu ulogu ovog mjeseca, gdje će mnogi završiti svoje školovanje, dok će se drugi odlučiti za dodatno usavršavanje.

■ PROGNOZA ZA

JUN U ZAVISNOSTI OD BIORITAMSKOG BROJA

Bioritamski broj dobijamo sabiranjem brojeva iz dana i mjeseca rođenja i svođenjem na prost broj.

Npr. Bioritamski broj osobe koja je rođena 11. aprila izračunava se na sljedeći način: 11+4=15=1+5=6.

Bioritamski broj 1: Mnogo vremena ćete provesti u čekanju, zato morate naučiti lekciju iz smirenosti i strpljivosti.

Neki mogu ostati bez posla, dok drugi mogu dobiti povišicu. Odličan mjesec za analizu duševnog stanja i poboljšanje unutrašnjeg bića. Mnogi će se povući i više vremena provesti u sopstvenom društvu, nego u društvu drugih ljudi. Može doći do prekida raznih odnosa i situacija.

Bioritamski broj 2: Prihvatite se posla koji vas zanima.

Nešto što odavno priželjkujete može vas zadesiti u drugoj polovini mjeseca. Poželjna je ravnoteža između poslovnih i ličnih potreba i obaveza. Uz dobru organizaciju mnoge stvari će vam ići od ruke. Za one koji su imali problema i nesuglasice sa partnerom, pravo je vrijeme da ih riješite. Finansije će biti pod uticajem dobrih vibracija.

Bioritamski broj 3: Osobama sa bioritamskim brojem tri ovaj mjesec će donijeti neki završetak, to se može odnositi na vezu, brak, bilo koju vrstu odnosa ili posao, ali imajte na umu da sve što ovog mjeseca okončate, dobro je za vas i to je tako trebalo da bude. Vodite se intuicijom i nemojte biti okrenuti samo sebi, obratite pažnju na voljene osobe i njihove potrebe, a posebno na one koje su trenutno daleko od vas.

Bioritamski broj 4: Predstoji vam početak nečeg no-

vog, bilo da je to prijateljstvo, veza, posao, nešto u vezi sa obrazovanjem i vi ćete se u tome vrlo dobro snaći, jer ćete imati i volje i snage za isto, što nije bio slučaj prethodnog mjeseca. Sprovedite u djelo sve ono što ste isplanirali i mijenjajte sve što vam u životu ne odgovara. Jedini savjet je da se ne preforsirate i ne opteretite prevelikim zahtjevima koji budu postavljeni pred vas.

Bioritamski broj 5: Ključna riječ ovog mjeseca je saradnja. Od ruke će vam ići svaki timski rad. Svi odnosi će biti na velikom testu, neki se mogu odlučiti za brak. Moguće su promjene na poslu kao posljedica uticaja sa strane. Neki se mogu osjećati nesigurno i neodlučno u donošenju važnih odluka, zato je najbolje sačekati sljedeći mjesec za rješavanje nekih bitnih pitanja. Naučite se strpljenju i čekanju, jer ovo je spor mjesec.

Numerolog: Jana Luković

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 6. 2016.

NUMEROLOGIJA

47

odične Svi koji su našli zanimljive informacije u tekstu, sve detalje o izradi natalne karte i numerološke analize mogu dobiti slanjem poruke u inboks Fejsbuk stranice “Astrološka i numerološka analiza”, kao i slanjem poruke na i-mejl adresu astroloska i numeroloska analiza@ gmail.com.

Brojevi od šest do devet

Bioritamski broj 6: Izuzetno povoljno vrijeme za društvene aktivnosti, kao i za kraća putovanja. Neki će započeti novu vezu, a neki mogu neplanirano začeti bebu.

Vodite računa da ne pretjerate u uživanju, izlascima i trošenju novca. Svi koji se bave privatnim biznisom mogli bi očekivati pozitivne promjene po pitanju posla. Povedite računa o zdravlju i klonite se negativnih misli.

Bioritamski broj 7: Ovo je mjesec posla i uspjeha na istom. Neki će čak i pomisliti da se cijeli život vrti oko posla, jer će imati puno obaveza na tom polju, ali to će trajati samo koliko traje i ovaj mjesec. Neko će prekinuti stari posao, a neko započeti novi. Moguće je rješavanje stambenog pitanja. Čuvajte se pretjerane nervoze i nemojte biti nestrpljivi, jer promjene na bolje dolaze već narednog mjeseca.

Bioritamski broj 8: Dobro aspektovan mjesec za više stvari. Prije svega za posao, oni koji se bave pri-

vatnim poslom trebalo bi se pozabaviti reklamiranjem istog, a mnoge očekuje poslovni uspjeh ili napredovanje u karijeri.

Putovanja su vrlo moguća, kao i druženje i zabavljanje sa mlađim ljudima.

Učenje će vam ići od ruke.

Lijep period slijedi u vezama koje su čvrste i ozbiljne, dok će neki kojima su veze klimave biti u iskušenju da uđu u avanturu sa drugom osobom. Imajte na umu da je ovo mjesec promjene u kojem ne možete steći stabilnost.

Bioritmaski broj 9: Ovog mjeseca se povećavaju obaveze i odgovornosti u krugu porodice, a vi nećete imati problema da ih prihvatite.

Sve će biti u znaku ljubavi, doma i harmonije. Neki će uređivati svoj životni prostor, drugi će se odlučiti za brak, pojedini će se rastati od svojih partnera, a neki će ući u novu vezu. Posao i finansije će biti pod uticajem dobrih vibracija, posebno za one koji se bave umjetnošću i poslovima gdje se zahtijeva kreativnost.

Bioritamski broj 6: Izuzetno povoljno vrijeme za društvene aktivnosti, kao i za kraća putovanja.

Neki će započeti novu vezu, a neki mogu neplanirano začeti bebu.

Vodite računa da ne pretjerate u uživanju, izlascima i trošenju novca. Svi koji se bave privatnim biznisom mogli bi očekivati pozitivne promjene po pitanju posla. Povedite računa o zdravlju i klonite se negativnih misli.

48 LAKŠA

ENIGMATIKA PROKOP U MJESTO U ZEMLJI ZA GLUMAC SLOVENIJI ODVOD SA SLIKE VODE

RASIP ROBE

PRŽENI ŠEĆER

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 6. 2016.

ENGLESKI OSNOVNA FILOZOF, TARIFA DŽON

GRAD NA ZAPADU LUZONA (FILIPINI)

NEPROVODNIK ELEKTRIČNE STRUJE

PRIVREMENI ODBORI (LAT.)

FOTO UBOD

RAZGOVARATI

FILM DUŠANA MAKAVEJEVA

Vunena lopta, ručni rad bake stare 92 godine

PRISTALICE ATANATOLOGIJE HRV.PJES. JANKO POLIĆ NOVINSKO -IZDAVAČ.

DJELATN. GLUMICA JOVOVIĆ AMERIČ.

PJEVAČICA MINAŽ

FRANCUS. PISAC I NOVINAR, ALBER (18841932) ZADIVLJEN IZBAČEN IZ DALJEG TAKMIČENJA INSEKT SA DVA PARA TANKIH KRILA SJEDINJAVATI PROTIVNICI NEKOG TABORA

OPERATIVNI CENTAR

SIMBOL FOSFORA

AMERICAN AIRLINES

SIMBOL AZOTA

NAUTIČKA MILJA PREVIŠE DRAGA

PRERIJSKI VUK UDARATI BATINOM ZRNCA IZ ŠKOLJKI BIVŠI GOLMAN FK BORCA, SLOBODAN

NAUKA O SVJETLOSTI (GRČ.)

Granica između Indije i Pakistana dugačka je 2.900 km, ograđena duplom žicom i osvijetljena kako bi se spriječili ilegalni prelasci i trgovina oružjem. Granica se noću vidi iz svemira

KOJI IMA KRILA

GOVORNICI (LAT.)

IMUĆAN, BOGAT

ZIDARSKA SPRAVA

ALAV, POMAMAN

Play sudoku online at: VRSTA PTICE (MN.)

Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: ENIGMAT, MAČ, KARAULICA, A, SOAR, ATENEJ, KP, BOTANIKA, RAKITA, TORN, AKANJA, RAKEK, LJ, MELODRAMA, NAMET, PERU, P, AHAGAR, GUDURE, AM, RAM, NAKUPI, INOZIT, NOSANI.

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 3208

2015-07-26

1 9 3

6 8 3

2

8 2

6

8

7 1

7 9

3 3 9

Sudoku puzzle No. 2405 2013-05-14 6

9

1

5

2

7

4

8

3

2

4

7

3

8

6

1

5

9

8

3

5

9

4

1

7

2

6

7

1

4

2

6

9

8

3

5

3

6

9

8

1

5

2

4

7

9

2

6

1

5

8

3

7

4

1

5

8

7

3

4

9

6

2

Daily Sudoku puzzle No. 3207

Play sudoku online at:

2 8

Puzzle solution:

4 7 3 6 9 2 5 1 8 Sudoku puzzle No. 2406 2013-05-15

8

3

5

9

2

6

4

1

7

1

4

9

5

7

3

2

8

6

6

7

2

1

4

8

9

5

3

5

2

8

6

3

9

1

7

4

3

9

7

4

5

1

8

6

2

4

6

1

2

8

7

5

3

9

7

1

4

3

9

5

6

2

8

2

8

6

7

1

4

3

9

5

9

5

3

8

6

2

7

4

1

2015-07-25

5

www.sudokukingdom.com 5 8 2 4 7 3 6 9 1

7

9

5 7

1

2

9

5

Medium level

2

4

TEŽA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

4 1

7

6 7

4

8

7 5

1

4

3

5

9

Medium level

9

6

9

8

1

6

3

5 1 8

5

2

6

2 9

FOTO UBOD

MAŠINSKI ELEMENT

TEŽA

Dvorac u Pragu

PRISTAMASA LICE SIMBOL ARIJA- DOBIJENA KALAJA TOPLJENJE NIZMA

VRAG, ĐAVO

49

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 6. 2016.

TENISKI STAVLJANJE U SAVEZ MAKEDO- OKOVE NIJE (MN.)

OZNAKA ZA OBIM

VEZE, KOPČE

SKLADIŠTE ORUŽJA (MN.)

TEŽE STRELJAČKO ORUŽJE

TROCIFRENI BROJ PORED VOĆKA SLIČNA LIMUNU

GRAD U RUSIJI OPROŠTAJ

AMERIČKI GLUMAC JANG

GLUMICA SA SLIKE OSNIVAČ KIBERNETIKE, NORBERT 7. I 9.

SLOVO

NADIMAK PJEVAČA SEIDA MEMIĆA GLAVNI GRAD ČADA UZVIK RADOSTI

DRUGE, OSTALE

ANATOLIJ LJADOV JEDAN PRIJEDLOG

VOĐENJE NA NEŠTO CRPNA HIDROELEKTR. ŽITELJKE LAOSA

OZNAKA ZA ALT

KRATKE KONJIČKE DOLAME VARALICE (ITAL.)

SIMBOL LITIJUMA KOJI IMA OKER BOJU

AUTOR: BANE

16. i 4.

SLOVO ŠALJIVDŽIJA

ARAPSKO MUŠKO IME

MUZIKA SA JAMAJKE SVANUĆE, OSVIT

ČETVRTI I PRVI VOKAL

PLETAČ KORPI PARADNI OFICIRSKI POJAS (FRANC.) RASTRGAN

GRAD NA MADAGASKARU

Play sudoku online at: STEPENIK

www.sudokukingdom.com FILM

Play sudoku online at:

Vodeni top protiv www.sudokukingdom.com demonstranta

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 1822

JOVANA ŽIVANOVIĆA IZ 1958.

RJEŠENJE LAKŠE: KOKA KOLA KID, ATANATOLOZI, LONDR, KAMOV, OČARAN, MILA, ELIMINISAN, OC, JEDINITI, P, AAL, KOJOT, N, NM, BISERI, OPTIKA, KRILAT, RETORI, IMAŠAN, LIBELA, ALOVIT, CARIĆI.

LAKŠA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA Play sudoku online at:

2011-10-09

Medium level Sudoku puzzle No. 3207 2015-07-25

7

3

6 1

6

3 7

4

4

6

9

1

5

4

9

9

2

2

7

8

8

5

4

9

3

6

2

7

1

6

1

7

4

8

2

9

3

5

7

4

1

6

2

9

8

5

3

5

3

9

8

4

1

6

2

7

2

8

6

3

7

5

1

9

4

4

2

8Puzzle 5 9 solution: 3 7 1

6

9

6

3

2

7

1

4

5

8

5 3

4 4

9 7

6 1

1

5

7

3

6

8

2

4

9

4

8

2

5

9

1

6

7

3

9

3

6

7

2

4

8

1

5

6

1

8

9

3

5

4

2

7

7

4

3

6

8

2

9

5

1

2

9

5

1

4

7

3

8

6

8

6

1

2

5

9

7

3

4

3

7

4

8

1

6

5

9

2

5

2

9

4

7

3

1

6

8

3

6

2 9

8

1 7 5 2 6 8 3 4 9 Sudoku puzzle No. 3208 2015-07-26

6

1 4

2

4 8

5

www.sudokukingdom.com 3 9 2 1 5 7 4 6

3

5 8

4 1

7

8

8

2

2

7 9

4

1

7 5

4

1

6 5

1

petak, 14. 11. 2014.

50

MALI OGLASI

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 6. 2016.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA od 10 do 16 h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 - 4. sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

1 DAN 1€ ZA SVAKIH 5 PLAĆENIH DANA 2 DANA GRATIS

KUĆE/STANOVI P

PRODAJEM STAN 40m2 Herceg Novi-Kumbor, 50 metara od mora, preko puta kompleksa Portonovi, namješten, bez posrednika.

Tel.068/403-438 Prodajem kuću 80 m2 na sređenom imanju 2.000 m2, Balijače - blizu DHLa. Cijena 35.000 eura.

Tel.069/974-367 Prodajem kuću u Podgorici - Zabjelo, 100m2 na placu od 400m2. Kompenzacija za tri jednosobna stana ili fiksno 90.000 eura. Papiri 1/1. Tel.069/893-727 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina.

Tel.069/883-220

I Izdajem namještenu noviju garsonjeru 33 m2 u Hercegovačkoj ulici u centru Podgorice. Klima, extra TV, videonadzor. 200 eura mjesečno.

Tel.069/221400

Izdajem namješten stan 40m2, zaseban dio u kući, preko puta Bloka V. Tel.067/602-770 Izdajem namještenu garsonjeru u blizini Bazara.

Internet, kablovska, 150 eura. Tel.069/415-825 Izdajem luks opremljen apartman u Budvi od 1. oktobra preko cijele godine. Tel.069/566-716

POSLOVNI PROSTOR Prodajem poslovni prostor u Poslovnom centru “Kruševac” (30+12m2) ili mijenjam za stan. Tel.067/244-616 Prodajem / izdajem poslovni prostor 30m2 u Ulici Vaka Đurovića, Podgorica (zgrada do Gimnazije).

Tel.067/244-616

PLACEVI Kolašin, prodajem plac 1.039m2 centar grada, 100 metara od trga. UTU: Su+P+2+Pk = 1.800m2.

Izuzetna lokacija. Vlasnik 1/1. Tel.+382 69 013 133

Prodajem imanje Donja Brezna selo Bajovo Polje.

Povoljno. Tel.067/898-614

Prodajem placeve u Mahali, Zeta. Tel.069/334-042, 067/381-071

Prodajem plac 556m2, 1/1, Bar (Žukotrlica), oko 100m2 stambenog prostora. Dozvoljena gradnja do 600m2.

Razno voće, 100m do mora.

Dvije telefonske linije, garaža 30m2. Tel.069/948-515, 030/353-173

Prodajem hitno i povoljno 5.128m2 placa u Gornjim Kokotima. Tel.067/666-791

Urbanizovani placevi 356m2 i 265m2, 430m2, 1.069m2, 1.500m2, 2.275m2 Žabljak, centar, 1/1, gradnja tri sprata. Tel.068/113-516 Prodajem placeve na dvije lokacije: Golubovci - Zeta (urbanizovano) 300 m od restorana “Anovi”, 100 m od magistrale i u Doljanima - Murtovina, blizu auto otpada Ivanović.

Tel.069/019-018 Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad. Tel.069/073-331 Prodajem plac na Veruši, 400m2. Cijena 6.800 eura.

Tel.067/390-767

USLUGE

REGISTRUJTE VAŠE VOZILO

PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO) Penzionerima na rate (3, 6 ili 12 mjeseci)

Tel. 068 326 549

Besplatne usluge registracije preduzeća za one koji koriste naše računovodstvene usluge.

Tel.069/221-974

Tim profesora engleskog jezika radi sve vrste prevoda sa S-E i sa E-S. Cijena po dogovoru. Kontakt telefon 067/429-984. Mail: montenegrina987@gmail.com

Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge - najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže.

GRAĐEVINSKE USLUGE

Tel. 067/591-950 020/511-925 - 067/210-340

REGISTRACIJA PREDUZEĆA I KNJIGOVODSTVENE USLUGE. TEL.067/600-473

Malim i velikim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva - čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje - bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz.

Tel.069/297-222 Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. w w w.hidroizolacija.me.

Tel.067/809-806

Izdajem namješten stan u zgradi preko puta “Hemomonta”, Kontakt 067/206566 DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 6. 2016.

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-023, 067/342-392 Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina.

Povoljno. Tel.069/020-997, 067/911-2598

POSAO

MALI OGLASI

“IMPERIO” d.o.o. Nikšić - Potrebna: 2 trgovca sa iskustvom za rad u Butiku “IMPERIO 1”, TQ “Plaza“ i Butiku “IMPERIO 2”, Stari Grad Budva. Smještaj obezbijeđen! „IMPERIO“ d.o.o. Nikšić.

Kontakt telefoni: 040/212026; 069/364-806. E-mail: ibon@t-com.me Potrebna žena za pomoć u kući. Tel.069/666-017 Potrebne saradnice za švedsku kozmetiku Oriflame Crna Gora. Mogućnost dobre zarade, napredovanja i brojne povoljnosti...

Tel.067/831-662

Restoranu u Sutomoru potreban šanker i konobari sa iskustvom, hrana i smještaj obezbijeđeni, uslovi odlični. Tel.067/856-348 i 068/109-999

Potrebni RADNICA i SERVISER za radnju mobilnih telefona Zvati od 14 do 18 h

Caffe pizzeria “IBON” Nikšić - Potrebni: šanker, 2 izvršioca i konobar, 2 izvršioca.

Potrebno radno iskustvo!

Kontakt telefoni: 040/212026; 069/364-802. E-mail: ibon@t-com.me

RAZNO

Tel. 068/276-363

Sobna, blind, sigurnosna vrata za stanove, kuće, vikendice. Ugradnja, garancija, ekstra kvalitet.

Tel.069/101-460

51

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel.069/019698, 067/455-713 Prodajem majstorske violine. Tel.069/617-231 Prodajem dva dječja radna stola i krevet. Telefon 067/244-166

PRODAJA MREŽA

za fudbal, tenis, odbojku, zaštitnih mreža itd.

Mreže se proizvode u Španiji i iste se nalaze na stadionima u Brazilu za svjetsko prvenstvo. www.mreze.me 069/843-366 067/308-306 Invalidska kolica manuelna sa svim podešavanjima (naslona leđa, glave, ruku, nogu, visine, dužine).

Invalidska elektro-motorna kolica nova i polovna za kretanje po stanu i u saobraćaju. Dušek za nepokretne protiv stvaranja rana, jastuče za kolica protiv rana.

Telefon: 067/318-537

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22 + 8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm: 81 x 34 mm i 38 x 65 mm: 38 x 34 mm: 38 x 24 mm:

za pravna lica 308 • za fizička lica 220 € za pravna lica 154 • za fizička lica 110 € za pravna lica 77 • za fizička lica 55 € za pravna lica 44 • za fizička lica 33 € Cijene sa uračunatim PDV-om

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

Film

52 •TV SUBOTA 06:00 Praktična žena 07:3O Nikita 08:50 Serija: Brusko 09:20 Muzički šou: Zvezde Granda/r 12:55 Duoptrija/r 13:00 Tačno 1 13:55 Veče sa Ivanom Ivanovićem i muškarcima/r 14:50 Lud, zbunjen, normalan 16:00 Muzički šou: Neki novi klinci 17:50 Emisija: Exploziv Best of 18:20 Serija: Lud, zbunjen, normalan 19:00 Vijesti Prve 20:25 Serija: Andrija i Anđelka, specijal 21:00 Muzički šou: Zvezde Granda 00:45 Film: Patriotske igre 02:45 Exploziv The Best of 03:15 Exploziv The Best of

07:00 Dobro jutro Crna Goro 10:00 Vijesti 11:01 Kad prošetam Crnom Gorom 12:00 Vijesti 13:05 Vrtirepić, emisija za djecu 13:40 Alternativa 14:00 Vijesti 14:05 Agrosaznanje/r 14:45 Muzika 15:30 Dnevnik 1 15:45 Mozaiku 17:00 Zapis, Medijski dijalozi u Herceg Novom 17:30 Stižu bebe 18:15 Portreti: Klint Istvud 19:00 Ukus jutra 19:30 Dnevnik 2 19:55 Sport 20:05 Čuvar zoo-vrta 21:35 Profil 23:00 Film: Osveta zelenih zmajeva 01:35 TV Arhiv

PRVA Film: Patriotske igre, 00.45

RTCG 1 Portreti: Klint Istvud 18.15

10:00 Dok. program: Tajne biljaka 11:00 Radni dan/r 12:00 Sav taj sport 16:00 EURO 2016: Put u Francusku 16:30 Da je vječna, Nova Crna Gora 17:30 Knjiga žalbi 18:00 K.A.P., emisija iz kulture 19:30 Dnevnik 2 20.05 Odbojka: Crna GoraAzerbejdžan (ž) 21:30 Film 23:30 Sportska subota 00:30 VOA

07:00 Uz jutarnju kafu – uživo 09:30 Dječji bulevar 10:30 Legende 10:45 Žestoko 11:45 Extremno 14:00 Retrospektiva 16:00 Otium/r 16:45 Fudbal.me uživo 19:00 Kućni ljubimci/r 19:45 Bara Bar/r 20:15 Pravni život/r 21:15 Grad koji volim/r 22:15 Priča dana 23:00 Raskovnik/r

RTCG 2 Odbojka: Crna Gora-Azerbejdžan 20.05

777 Extremno 11.45

06:30 City M 06:45 City Kids M 07:00 Dobro jutro 10:25 City kids M 10:30 Nautika 11:03 Film: Zemaljski dani teku 12:24 City M 12:39 Sportisimo 13:03 Subotom popodne - CG 14:03 Meteo Plus 14:06 Pinkove zvezdice 16:45 Magazin in CG 17:00 Minut, dva...

18:00 Info monte 18:20 City M 18:35 Sportisimo 19:03 Meteo Plus 19:06 Serija: Elif 20:00 Minut, dva...

20:03 Pinkove zvezde 00:03 Farma uživo 04:03 City M 04:18 Sportisimo 04:25 Meteo Plus 05:25 Serija: Elif

PINK Pinkove Zvezde 20.03

Sport

Informativa

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 6. 2016.

07:00 Crtana serija: Gormiti 08:15 Crtana serija: Pčelica Maja 09:00 Crtana serija: Pepa prase 09:35 Slagtera 10:00 Pčelica/r 12:00 Vijesti u 12 12:20 Život sa morem/r 13:15 Za volanom/r 14:00 Vijesti u 2 14:07 Film: Ana Karenjina 16:30 Vijesti u pola 5 16:38 Meteo centar 16:40 Crtana serija: Pčelica 17:15 Serija: Mućke/ specijal 18:30 Vijesti u pola 7 19:07 Meteo centar 19:10 Film: Doktor Živago I dio 21:00 Serija 22:00 Vijesti 22:10 Meteo centar 22:15 Sport 22:30 Serija: Zaplet 23:30 Serija: Mućke/r

07:30 08:00 10:00 11:00 12:00 12:02 14:00 16:00 16:02 16:55 18:00 18:30 19:00 19:59 20:00 20:30 21:00 21:30 22:00 00:00 01:00 01:30 02:00

VOA Film Nesalomljivi/r Kod Mila/r Naslovne vijesti Atlas radija Film Film Naslovne vijesti Atlas radija Živa istina/r Nesalomljivi Forum DW Global 3000 DW Koncert Naslovne vijesti Atlas radija Showroom Autoshop DW Fokus Forum Film Nesalomljivi/r Showroom Autoshop Repriza programa

VIJESTI Film: Doktor Živago, 19.10

ATLAS Showroom 20.00

08:05 Mbc muzika 10:30 Oni pobjeđuju 11:15 Oglasi 13:10 Nokaut 14:00 Dok. program: Lopta 16:15 Bez recepta 17:20 Video katalog 17:30 Na točkovima 19:00 Lopta, dok. program 20:10 Farma 21:05 Umijeće življenja 21:35 Motorsport magazin 22:15 Na točkovima 00:00 Zapisano u zvijezdama

09.20 Serija: Odrastanje životinja 10.50 Jutarnji program/r 11.10 Serija: Gimnazijalci 12.00 Info pres 12.30 Koncert 14.00 Info pres 14.05 Serija: Čast i poštovanje/r 17.05 Art i bluz – produkcija tvnk/r 18.00 Vink 1 18.30 Popodnevni koncert 19.30 Vink 2 20.00 Serija: Porodica Jermolov 21.00 Fokus – produkcija tvnk

08:00 Film 10:00 Dječja emisija 11:00 Mediteraneo 14:00 Vijesti 14:05 Emisija: Perspektiva 14:35 Muzički program 15:00 Film 17:05 Serija 17:55 EPP 18:00 Amfiteatar, r 19:00 Polis 21:30 Muzički program 20:50 Bioskopske najave 21:00 Serija 23:00 Film

MBC Na točkovima 17.30

TV NIKŠIĆ Info pres 12.00

TV BUDVA Film 23.00

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 6. 2016.

TV NEDJELJA•53

06:00 Serija: Tračara 08:45 Emisija: Život priča 09:45 Muziči šou: Nikad nije kasno/r 12:15 Talk show: Živa istina/r 13:15 Veče sa Ivanom Ivanovićem/r 14:45 Film: Šuška se šuška 16:15 Zvezde Granda/ specijal 18:00 Exkluziv - Best of 18:30 Serija: Andrija i Anđelka/r 19:00 Vijesti Prve 19:25 Vice 20:00 Talk show: Živa istina 21:00 Muzički šou: Neki novi klinci 23:00 Film: Jedna divlja noć 00:30 Exkluziv - Best of/r 01:00 Serija: Nikita 04:15 Serija: Zvala se Feriha

07:00 Dobro jutro Crna Goro 10:00 Vijesti 10.15 Alternativa 11.00 Agrosaznanje/r 12.00 Vijesti 12.05 ABS, automobilzian 12.30 Stil 13.35 Mostovi 14.00 Vijesti 14.05 Alternativa 15.30 Dnevnik 1 17.30 Muzika 18.30 Putevi života 19.00 Pokreni se 19.20 Ukus jutra 19.30 Dnevnik 2 20.05 Okvir 21.30 Art magazin 22.30 Dnevnik 3 23.00 Riznica 23.30 Film: Gavran

06:30 City M 06:45 City M kids 07:00 Dobro jutro 10:00 Minut,dva...

11:03 I love my car 11:33 Sportisimo 12:00 Minut, dva...

12:18 Pinkove zvezde 15:03 Meteo Plus 15:06 Ja to tako 16:03 Nedeljno popodne sa Leom Kiš 17:36 Meteo Plus 18:00 Info Monte 18:20 City M 18:35 Sportisimo 19:03 Meteo Plus 19:06 Serija: Elif 20:00 Minut, dva...

20:03 Film: Zajedno do sreće 23:03 Farma/uživo 02:51 Sportisimo 02:58 Meteo Plus 05:25 Serija: Elif/r

09:30 Serija: Kud puklo da puklo/r 12:00 Vijesti u 12 12:06 Načisto sa Petrom Komnenićem/r 13:40 M:tech/r 14:00 Vijesti u 2 14:07 Bez granica/r 15:00 Serija: Mućke 15:40 Život sa morem 16:30 Vijesti u pola 5 16:40 Za volanom 17:20 Dnevnica/r 18:30 Vijesti u pola 7 19:07 Meteo centar u pola 7 19:10 Film: Doktor Živago, II dio 21:00 Serija 22:00 Vijesti u 10 22:15 Sport 22:30 Serija: Zaplet 23:30 Serija: Madam Bovari/r

07:30 08:00 10:00 11:00 11:30 12:00 14:00

PRVA Živa istina 20.00

RTCG 1 Okvir 20:05

PINK Nedjeljno popodne sa Leom Kiš 16.03

VIJESTI Madam Bovari 23.30

ATLAS Autoshop 19.00

09.00 Dječji program: Vrtirepić 09.35 Kad prošetam Crnom Gorom 11.30 Zapis 13.30 ABS: Automobilizam 14:45 Film 17:15 Film 19:00 Muzika 19:30 Dnevnik 20.05 SAT reportaža 21.00 Film 23.00 VOA – glas Amerike 23.30 Film 01.15 SAT reportaža, r

07:00 Uz jutarnju kafu - uživo 11:45 Intermezzo – Crnom Gorom 11:55 Svijeće i svijećice 13:30 Extremno 13:45 Legende/r 15:00 Toto vijesti 17:00 Raskovnik/r 18:00 Legende/r 18:15 Kućni ljubimci 19:00 Toto vijesti 20:15 Priča dana 21:00 Smijeh kao lijek 21:30 Žestoko 22:00 Grad koji volim 23:40 Extremno 23:50 Intermezzo – Crnom Gorom

08:05 Mbc muzika 09:30 Umijeće življenja 10:00 Motorsport magazin 11:00 Hrana i vino 12:30 Na točkovima 13:15 Bez recepta 15:30 Muzika 16:10 Hrana i vino 18:00 Farma 19:05 Muzička top lista 20:00 Umijeće življenja 20:45 Na točkovima 22:10 Umijeće življenja 00:00 Zapisano u zvijezdama

08.30 Film nedjelje 10.00 Serija 11.00 Get out 13.00 Vikend film/r 14:45 Koncert 15.30 Nedjeljno popodne – produkcija tv nk 18.00 Vink 1 18.30 Popodnevni koncert 19.30 Vink 2 20.00 Nedjeljno popodne/r 22.00 Vink 3 22.30 Get out 23.00 Vikend film

11:00 Prelaz Seka Martinovic 12:00 Ritam sporta 13:30 Muzički program 14:00 Vijesti 14:50 Muzički program 15:00 Promenada 17:00 Serija 18:00 Vijesti 18:50 Muzički program 19:00 Crtani film 19:30 Muzički program 20:00 Glas Amerike 21:00 Serija 23:00 Film

RTCG 2 Film 15.00

777 Kućni ljubimci 18.15

MBC Zapisano u zvijezdama 00:00

TV NIKŠIĆ Koncert 14.45

TV BUDVA VOA 20.00

14:02 16:00 16:55 18:00 18:30 19:00 19:30 19:59

20:00 21:00 21:30 22:00

VOA Film Nesalomljivi/r Showroom Autoshop Film Naslovne vijesti Atlas radija Tiholand sa Tihom Vujovićem/r Kod Mila/r DW Koncert Forum DW Euromaxx Autoshop Showroom/r Naslovne vijesti Atlas radija Živa istina DW Arts Forum Tiholand sa Tihom Vujovićem

54

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 6. 2016.

RADOĹ EVIĆ VEÄŒERAS 23H PROTIV SMITA ZA TITULU APSOLUTNOG PRVAKA SVIJETA

Peđa, obraduj naciju

10

âŒŚ Alen Kasmić

MIHAILOVIĆ U S OLIVERU U Tubingenu je odigrao odliÄ?nu sezonu, a to nije ostalo nezapaĹženo - Vladimir Mihailović novi je Ä?lan S Oliver Basketa iz Vurcburga. Crnogorski koĹĄarkaĹĄ potpisao je ugovor na jednu sezonu i ovo će mu biti treća sezona u njemaÄ?koj ligi.

BivĹĄi igraÄ? Budućnosti je za “tigroveâ€? protekle sezone odigrao 30 utakmica i prosjeÄ?no postizao po 13 poena. Ĺ to se tiÄ?e S Olivera, oni su zavrĹĄili ĹĄampionat na osmom mjestu, a onda su u plej-ofu igrali sa prvoplasiranim Bambergom i izgubili 3:0. “Ovo je novo poglavlje u mojoj karijeri. NjemaÄ?ka je velika zemlja i ljudi su veoma prijateljski naklonjeni, tako da sam veoma srećan ĹĄto sam i dalje ovdje. Osim toga, liga je svake godine sve bolja i boljaâ€?, kazao je Mihailović za zvaniÄ?ni sajt novog kluba.

A.K.

13

POENA PROSJEČNO POSTIZAO JE VLADIMIR MIHAILOVIĆ U DRESU TUBINGENA

TIP 1 DANA

Austrija - Holandija

GG3+

kvota 2,20

Prije 20-ak dana je dobio ponudu, prihvatio je, odradio naporne pripreme i veÄ?eras će joĹĄ jednom ući u istoriju crnogorskog sporta - Predrag RadoĹĄević će se veÄ?eras (subota, 23h) u Liverpulu boriti protiv Liama Smita za titulu apsolutno prvaka svijeta u srednjoj kategoriji (69,85 kilograma) u WBO verziji.

NaĹĄ borac je spreman da u grandioznoj “Eho areniâ€? joĹĄ jednom obraduje naciju i osvoji najveći trofej u karijeri. Na juÄ?eraĹĄnjem mjerenju PeÄ‘a je imao 69,450 kilograma, dok je Britanac neĹĄto teĹži - 69,800 kilograma. “Znam ĹĄta me oÄ?ekuje i znam protiv koga ću se boriti. Nijesam u Liverpul doĹĄao sa bijelom zastavom, već da se borim za pojas.

BORBI (TRI ZA TITULU) BIĆE ODRĹ˝ANO PRIJE GLAVNOG DIJELA SPEKTAKLA U LIVERPULU Moj cilj je titula i sve ću uraditi da doÄ‘em do njeâ€?, jasno je poruÄ?io RadoĹĄević.

Organizatori u gradu Bitlsa su pripremili pravi spektakl. Prije glavne borbe odrĹžaće se deset uvodnih borbi, tri će biti za titulu, a kompletan program poÄ?inje u 17 Ä?asova po lokalnom vremenu (18h po naĹĄem). PodgoriÄ?anin je aktuelni ĹĄampion Starog kontinenta u WBO verziji, a u profesionalnom ringu je ostvario 30 pobjeda uz samo jedan poraz. “Jedva Ä?ekam da ponovo uÄ‘em u ring, jer sam posljednji put boksovao u decembru i dobro sam odmorio. Maksimalno sam fokusiran na RadoĹĄevića.

Opasan je protivnik i ima moju paŞnju�, kazao je Smit.

MeÄ? za titulu je planiran da traje 12 rundi po tri minuta, a direktan prenos će raditi engleska televizija “Box nationâ€?.

Predrag RadoĹĄević Znam ĹĄta me oÄ?ekuje i znam protiv koga ću se boriti. Nijesam u Liverpul doĹĄao sa bijelom zastavom, već da se borim za pojas.

Moj cilj je titula i sve ću uraditi da dođem do nje

DŽIU DŽICU EVROPSKO PRVENSTVO

Crveni u Gentu LuÄ?ki grad na sjeverozapadu Belgije će biti domaćin naĹĄih boraca - dĹžiu dĹžicu reprezentacija Crne Gore će ovog vikenda uÄ?estvovati na Evropskom prvenstvu u Gentu.

NaĹĄu drĹžavu će u borbama predstavljati Dejan VukÄ?ević (+94kg) i Mirjana Martinović (-62kg), dok će se Stefan Vukotić i Vuk Dragutinović takmiÄ?iti u disciplinama duo klasik i duo ĹĄou sistemu.

Zbog zdravstvenih problema ťampionat će pro-

pustiti Lidija Jokić, pa “crveni� neće imati predstavnika u duo miks sistemu.

Danas (subota) će prvi na boriliĹĄta Vukotić i Dragutinović (duo klasik sistem), a sjutra (nedjelja), svoje borbe će odraditi VukÄ?ević i Martinović u borbama, dok će Vukotić i Dragutinović nastupiti u duo ĹĄou sistemu.

Takođe, u okvir turnira predsjednik naťeg saveza, Ranko Vukotić će biti dio Kongresa Evropske dŞiu dŞicu federacije.

A.K.

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 6. 2016.

55

SPORT

SPORTSKI EKRAN ⌦ Priredio: Alen Kasmić

SUBOTA

NEDJELJA SPORTKLUB 1

RTCG 2

08.40h

20.05h Crna Gora - Azerbejdžan, odbojka (ž)

SPORTKLUB 1 09.00h 09.55h 10.55h 12.35h 13.30h 14.10h 15.05h 18.00h 20.30h

Moto GP Katalonija Moto 3 Trening 3, moto sport Moto GP Katalonija Moto GP Trening 3, moto sport Moto GP Katalonija Moto 2 Trening 3, moto sport Moto GP Katalonija Moto 3 Kvalifikacije, moto sport Moto GP Katalonija Moto GP Trening 4, moto sport Moto GP Katalonija Moto GP Kvalifikacije, moto sport Moto GP Katalonija Moto 2 Kvalifikacije, moto sport Njemačka - Mađarska, fudbal Ponferadina - Đirona, fudbal

SUBOTA

Meč protiv favorita grupe.

Crna Gora - Azerbejdžan RTCG 2, 20h

SPORTKLUB 2

11.00h

10.00h - 13.30h

Turnir fudbalskih nada U12, fudbal 18.00h - 19.30h Turnir fudbalskih nada U12, fudbal 20.30h Mirandes - Leganjes, fudbal

13.00h 15.00h 17.00h 19.00h

ARENASPORT 1 Real Madrid - Valensija, košarka Kostarika - Paragvaj, fudbal Haiti - Peru, fudbal Brazil - Ekvador, fudbal

12.30h 16.00h 21.00h 23.00h

ARENASPORT 4 13.00h Odbojka na pijesku 14.00h Odbojka na pijesku 15.10h Odbojka na pijesku 21.00h Flamengo - Palmeiras, fudbal

Francuska - Škotska, fudbal

ARENASPORT 4

ARENASPORT 5

21.00hAtletiko PR - Santa Kruz, fudbal 01.00h Korintijans - Koritiba, fudbal

15.00h S. Vilijams - Mugurusa, tenis 17.00h Finale dubla Rolan Garos, tenis

EUROSPORT 2 21.00h

London, biciklizam

Barselona - Laboral Kuća, košarka Švedska - Vels, fudbal Partizan - C. zvezda, košarka Jamajka - Venecuela, fudbal

15.00h Libek - Raj Nekar Leven, rukomet 22.00h Indikar Detroit, moto sport

Partizan - FMP, košarka Indikar Detroit, moto sport San Hoze - Picburg, hokej

EUROSPORT

Turnir fudbalskih nada U12 (1/2 finale), fudbal Turnir fudbalskih nada U12 (1/2 finale), fudbal Turnir fudbalskih nada U12 finale, fudbal Brose - Ulm, košarka Efes - Fenerbahče, košarka Naskar, moto sport

ARENASPORT 2

ARENASPORT 3 21.00h

Dijamantska liga Birmingem, atletika Legende Real Madrida - Legenda Ajaksa, fudbal

ARENASPORT 1

ARENASPORT 2 20.00h 22.00h 02.00h

18.00h

10.00h

SPORTKLUB 3

23.00h 01.30h 04.00h

SPORTKLUB 2 14.50h

SPORTKLUB 3

17.30hGranoljers - Barselona, rukomet

21.00h

Moto GP Katalonija Moto 3 zagrijavanje, moto sport 09.10h Moto GP Katalonija Moto 2 zagrijavanje, moto sport 09.40h Moto GP Katalonija Moto GP zagrijavanje, moto sport 11.00h Moto GP Katalonija Moto 3 trka, moto sport 12.20h Moto GP Katalonija Moto 2 trka, moto sport 14.00h Moto GP Katalonija Moto GP trka, moto sport 15.10h Češka - Južna Koreja, fudbal 18.00h Belgija - Norveška, fudbal 20.45hArmani - Ređo Emilija, košarka 02.00h Golden Stejt - Klivlend, košarka

15.00h Flensburg - Bergišer, rukomet

NEDJELJA

Sprema se veliko finale Svjetske lige u odbojci, koje će se odigrati u prelijepom Rio de Žaneiru u Brazilu.

(16:30h, Arenasport 1).

EUROSPORT 12.00h 15.00h

Rolan Garos, tenis Rolan Garos, tenis

EUROSPORT 2 13.30h 16.00h 17.00h

Biciklizam SP Francuska, moto kros SP Francuska, moto kros

56

sport

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 6. 2016.

Crna Gora u nedjelju dočekuje sloveniju

Za kraj praznik u Bijelom Polju

Rolan Garos čeka novog kralja: Novak Đoković i Endi Marej

Đoković i Marej u finalu rolan Garosa - nedjelja, 15.00h

Vrijeme je za istoriju

Pobjeda za prvo mjesto: Jelena Despotović Još jedan posao ostao je rukometašicama Crne Gore da odrade prije nego i zvanično čekiraju kartu za Švedsku. Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2015. u nedjelju pišu svoju posljednju stranicu, u Bijelo Polje stiže Slovenija, a našim damama potreban je još samo bod da kao prve iz grupe 4 putuju u Skandinaviju.

Liderska pozicija bitna je jer bi u tom slučaju Crna Gora žrijeb za EP čekala iz povoljnijeg šešira. “Čeka nas bitan meč, jer želimo pobjedu koja bi značila da ćemo kvalifikacije završiti na prvom mjestu. Kao uvijek i u ovaj duel ući ćemo maksimalno”, riječi su srednjeg beka naše reprezentacije Jelene Despotović.

Utakmice “lavica” uvijek su poseban praznik kada se igraju dvorani “Nikoljac” u Bijelom Polju.

“Naravno, očekujem punu dvoranu. I prethodni put kada smo igrale u Bijelom Polju atmosfera je bila je odlič-

GRUPA 4 18.00h Hrvatska - Makedonija 20.00h rna Gora - Slovenija 1. Crna Gora 2. Hrvatska 3. Slovenija 4. Makedonija

5 5 5 5

4 3 3 0

0 0 0 0

1 2 2 5

8 6 6 0

JELENA DESPOTOVIĆ: Očekujem punu dvoranu. I prethodni put kada smo igrale u Bijelom Polju atmosfera je bila je odlična

na”, dodala je rukometašica mađarskog Debrecina.

Utakmica u Bijelom Polju počinje u 20 sati, a u prvom meču istih rivala u Sloveniji slavile su naše dame - 22:20.

K.B.

Ema i Đina najbolje na planeti

Rukometni novinari iz 11 zemalja, ali i navijači širom planete, koji su u velikom broju (preko 25.000 glasova) učestvovali u anketi prestižnog rukometnog portala handballplanet.com odlučili su: Ema Ramusović najbolji je mladi pi-

vot na svijetu, Đurđina Jauković bez premca je na poziciji lijevog beka.

U užem izboru za idealni tim na svojim pozicijama bile su i Ljubica Nenezić (druga golmanka planete) i Ivona Pavićević (treća na poziciji lijevog krila).

Kišni dani koji su mučili organizatore, tenisere i navijače kao da su najavili veliki trenutak za Rolan Garos, za dvojicu finalista... Novak Đoković i Endi Marej sudariće se u nedjelju (15h) u finalu drugog Gren slema sezone, a već sada jedno je sigurno - ko god da pobijedi u Parizu će biti ispisana nova stranica teniske istorije. Ni jedan ni drugi nikada nisu osvajali ovaj veliki turnir. Đoković je i juče (petak) nastavio “šetnju” Rolan Garosom, bez problema je “počistio” novu tenisku nadu Dominika Tima (6:2, 6:1, 6:4), dok je Endi lakše nego što se očekivalo skinuo krunu prošlogodišnjem šampionu Stanu Vavrinki - 6:4, 6:2, 4:6, 6:2.

“Već smo igrali dva finala na šljaci ove sezone – u Madridu i Rimu smo osvojili po titulu”, podsjetio je Đoković. “Tokom godina Endijeva

Garbinje i Serena u reprizi Vimbldona

Petak je bio dan i za polufinala u ženskoj konkurenciji, nakon kojih je jasno da će se u borbi za krunu Rolan Garosa gledati repriza finala Vimbldona iz 2015. Garbinje Mugurusa ili Serena Vilijams? Špankinja, rođena u Venecueli, “oduvala” je Samantu Stozur (6:2, 6:4), dok je Serena bila bolja od senzacije Kiki Bertens - 7:7, 6:4.

Finale kod dama kreće danas (subota) od 15 sati.

igra na zemljanoj podlozi je mnogo napredovala. U svakom slučaju znam njegovu igru, on zna moju i siguran sam da ćemo obojica pružiti sve što možemo u nedjelju”.

S druge strane, Endi Marej je na neki način već do-

iTf Turnir - danka u Polufinalu

I Fruštejn predala Danki

Nakon što joj je rivalka predala meč u drugom kolu, isto se dogodilo i u četvrtfinalu Danka Kovinić se plasirala u polufinale ITF turnira u Marseju. Ona je do plasmana među četiri najbolje došla nakon što joj je rivalka, Klara Furštejn iz Francuske, predala meč u drugom setu. Danka

je prvi set dobila 6:4, dok je u drugom vodila 5:4.

Novljanka će u polufinalu igrati protiv Španjolke Lurdes Domingez Lino.

Turnir u Marseju posljednji je kvalifikacioni za Olimpijske igre u Rio de Žaneiru, a igra se za nagradni fond od 100.000 američkih dolara.

A.K.

33 meča odigrali su do sada Đoković i marej. Novak je slavio 23 puta, eNdi 10 takao istoriju pošto je postao prvi Britanac još od 1937. i Banija Ostina koji se plasirao u finale Rolan Garosa.

“Nevjerovatno sam ponosan zbog svega, mislio sam da moja igra nikada neće napredovati toliko da ovdje stignem do finala. Nadam se da ću u nedjelju odigrati još jedna dobar meč”, poručio je Marej.

Nole ili Endi, trenutni skor u pobjedama je 23:10 u korist srpskog tenisera. Vrijeme je za istoriju.

K.B.

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 6. 2016.

SPORT

57

EVROPSKA LIGA CRNA GORA MAKSIMALNA NA STARTU

Perfekcija naših dama Uprkos svim problemima sa povredama, izostanku nekih od glavnih igračica, pružile su fenomenalnu partiju - odbojkašice Crne Gore savladale su Španiju 3:0 (25:21, 25:20, 25:13) u prvom meču prvog kolu grupe B Evropske lige. Izabranice Vladimira Milačića su u dobroj atmosferi u barskoj “Topolici” dominirale tokom cijelog meča, u pojedinim trenucima igrale atraktivnu odbojku, pa Španjolke nijesu imale ni promil šansi da preokrenu. Takođe, Evgenija Milivojević i drugarice su izluđivale protivnika sjajnim servisima.

NBA GOLDEN STEJT POVEO 1:0

I rezerve šampiona mogu protiv Klivlenda Šon Livingston sa 20 poena i to je bio njegov najbolji učinak do sada u plej-ofu.

Drejmond Grin je ubacio 16 poena uz 11 skokova, Harison Barns 13, Andre Igudala 12 uz sedam skokova.

“Ovo je sjajan znak da možemo pobijediti u finalu i bez sjajnih partija njih dvojice. Ali ovo nije iznenađenje za nas. Znamo da imamo talentovanu klupu, dosta sjajnih igrača, takav je naš tim posljednjih godina”, rekao je trener šampiona, Stiv Ker. U redovima “kavalirsa” Kajri Irving je bio najefikasniji sa 26 koševa, dok je Lebron Džejms dodao 23 poena, 12 skokova i devet asistenciA.K. Livingston ja.

RASPORED

Juče Azerbejdžan - Francuska 3:0 CRNA GORA - Španija 3:0 Danas 17h Francuska - Španija 20hCRNA GORA - Azerbejdžan Sjutra 17h Španija - Azerbejdžan 20h CRNA GORA - Francuska Ono što je interesantno je podatak da su “crvene” odigrale sjajan meč sa praktično istom postavom - jedino

Ludnica na F6: Jug i Olimpijakos u finalu

Stefon Kari i Klej Tompson su bili zaustavljeni, ali su rezerve odradile fantastičan posao - Golden Stejt je savladao Klivlend (104:89) i poveo 1:0 u velikom NBA finalu. “Ratnike” je do prvog trijumfa vodio

je ulazila Andrea Laković na poziciji srednjeg blokera. U prvom meču Azerbejdžan je opravdao ulogu favorita i lako savladao Francusku 3:0 (25:9, 25:23, 26:24).

Drugi meč na turniru naše odbojkašice igraju večeras (subota, 20h) protiv Azerbejdžana.

A.K.

Ono što je interesantno je podatak da su “crvene” odigrale sjajan meč sa praktično istom postavom - jedino je ulazila Andrea Laković na poziciji srednjeg blokera Filip Klikovac bio je strijelac jednog od golova za ajkule

PRIJATELJSKI TURNIR U BUKUREŠTU

Marko Bijač Kakva polufinala vaterpolo Lige šampiona!

Najprije je Olimpijakos ludim golom Vlahopulosa u posljednjoj sekundi srušio Solnok (8:7), a potom je Jug u nevjerovatnom meču nakon peteraca skinuo krunu prošlogodišnjem šampionu Pro Reku, našeg Aleksandra Ivovića - 10:10, 15:14 nakon penala.

Jug slavi heroja golmana Marka Bijača koji je skinuo peterce Sandru Suknu i Filipu Filipoviću (Ivović je bio siguran), ali i sve momke iz Dubrovnika, jer su preživjeli nevjerovatne trenutke i sudijske odluke u posljednjem minutu meča u koji su ušli sa prednošću od 10:8.

Finale se igra večeras (subota) od 21 sat. K.B.

Kombinovane “ajkule” bez šansi protiv Amera Crna Gora u kombinovanom sastavu protiv Sjedinjenih Američkih Država u najjačem - kada se to zna, poraz od 9:7 (1:1, 4:3, 3:2, 1:1) na startu prijateljskog turnira u Bukureštu i ne mora da čudi. Pogotovo ako se zna da je ovo bio prvi pripremni meč za Olimpijske igre momaka Vladimira Gojkovića.

Ajkule su povele golom Jadranovog Bojana Banićevića, sredinom druge četvrtine Antonio Petrović je po-

godio za 3:2, ali nakon toga sve je bilo u bojama SAD...

Do poluvremena Ameri su okrenuli na 5:4, a ubrzo imali i “plus tri” (8:5 i 9:6)...

Uz Banićevića i Petrovića po gol za Crnu Goru postigli su i Draško Brguljan, Stefan Vidović, Bogdan Đurđić, Filip Klikovac i Dragan Drašković.

Crnu Goru danas (17.00h) očekuje meč sa Gruzijom, a u nedjelju (11.15h) i sa domaćinom Rumunijom.

K.B.

⌦----------------------------------------------UZ BANIĆEVIĆA I PETROVIĆA PO GOL ZA CRNU GORU POSTIGLI SU I DRAŠKO BRGULJAN, STEFAN VIDOVIĆ, BOGDAN ĐURĐIĆ, FILIP KLIKOVAC I DRAGAN DRAŠKOVIĆ.

-----------------------------------------------⌦

58

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 6. 2016.

Sedmorka iz Londona

Sedmoro mladih sportista, petoro atletičara, veslač i jedriličarka, izabrani su od sedam legendi britanskog sporta da zapale Plamen Igara u Londonu 2012. godine. Slavni sportisti koji su učestvovali u izboru su Širli Robertson, Dankan Gudfju, Dejli Tompson, Meri Piters, Stiv Redgrejv, Lin Dejvis i Keli Holms. U britanskoj javnosti mjesecima se spekulisalo o “Tajnoj sedmorki”, a njihov identitet otkriven je tek nakon Igara.

XXXI OLIMPIJSKE IGRE RIO 2016 5 21. AVGUST

Ponosn

⌦ Miloš Antić

T

okom godina, postala je tradicija, ali i najveća čast planetarnog sporta, da neki slavni sportista bude taj koji će zapaliti Olimpijski plamen na stadionu na kojem se održava ceremonija otvaranja Igara.

To ipak nije i pravilo, pa se na posljednjim, Olimpijskim igrama u Londonu desilo da plamen zapali sedam mladih i anonimnih sportista, koji su bili nominovani od strane neke od ikona britanskog sporta.

U svakom slučaju, ovo su momenti po kojima se ceremonije otvaranja Olimpijskih igara najčešće najviše pamte i prepoznaju. Tako je trenutak kada vatrena strijela iz velike daljine pogađa “metu” za upaljen Olimpijski plamen na “Monžuiku” neraskidivo vezan za Igre u Barseloni 1992. godine. Ili trenutak kada je Li Ning, slavni kineski biciklista, nakon “leta” obodom stadiona “Pti-

Leteći Li Ning

Li Ning, slavni kineski biciklista, nakon “leta” obodom stadiona “Ptičije gnijezdo” zapalio je plamen Igara u Pekingu 2008. godine

Li Ning je u Kini jedno od najprepoznatljivijih imena. Na prvim Igrama na kojima je Kina nastupila nakon više od tri decenije, ovaj gimnastičar je u Los Anđelesu 1984. godine osvojio tri zlatne, dvije srebrne i bronzanu medalju. Olimpijski plamen je zapalio nakon što je čvrstim šinama podignut na nivo krova stadiona “Ptičije gnijezdo” u Pekingu 2008. godine. Istrčao na je velikoj visini cijeli krug oko stadiona, pod opasnošću da mu Baklja ispadne ili izgubi ravnotežu. Nije ni zadrhtao, za trenutak koji će se pamtiti poput onog iz Barselone 1992. godine.

čije gnijezdo” zapalio plamen Igara u Pekingu 2008. godine...

■ NURMI PRVA ZVIJEZDA

Početak je bio skoro bizaran – na kraju prve olimpijske štafete, od antičke Olimpije do nacističkog Berlina 1936. godine, posljednji nosilac Olimpijske baklje bio je Fric Šilgen. Radilo se o mladiću koji nije ni bio sportista na Igrama, ali je njegov izgled bio simbol “arijevskih ideala” Hitlerovog režima!

U zvaničnim dokumentima organizatora čak stoji da je izabran zbog gracioznog hoda, da upriliči svečani trenutak paljenja Olimpijskog plamena.

Prva legenda sporta koja je uveličala ovaj trenutak bio je po mnogima najveći finski sportista Pavo Nurmi. Slavni dugoprugaš, devetostruki olimpijski šampion, u svom Helsinkiju je zajedno zapalio Olimpijski plamen sa Hanesom Kolehmainenom, takođe

SPORT

59

Foto:

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 6. 2016.

JOŠ 62 DANA

ni čuvari plamena Keti Frimen za istoriju

Keti Frimen, australijska sprinterka, je zapalila Olimpijski plamen na Igrama u Sidneju 2000. godine, što je bio očekivan momenat. Frimen je pripadnica ugroženog aboridžinskog naroda, pa je ovo bio simboličan potez koji je oslikao toleranciju u modernoj

Australiji.

Australijanka je desetak dana kasnije osvojila zlato u trci na 400 metara, jedino u olimpijskoj karijeri. Tako je postala jedini sportista ili sportistkinja koja je zapalila Olimpijski plamen i na istim Igrama zaslužila zlatnu medalju.

zvijezdom atletskih trka i četvorostrukim olimpijskim šampionom.

Interesantan je bio potez organizatora Igara u Rimu da posljednji nosilac Olimpijske baklje bude atletičar Đankarlo Peris, koji je bio grčkog porijekla. Na taj način odata je pošta začetnicima Helenima, začetnicima olimpizma.

identiteta Kanade.

Na Igrama u Los Anđelesu 1984. godine to je učinio Rejfer Džonson, olimpijski šampion iz 1960. godine u desetoboju, dok su u Seulu 1988. godine Plamen zapalili jedna učiteljica, mladi plesač i atletičar koji je učestvovao na maratonskoj olimpijskoj trci.

Konačno, onaj po mnogima najljepši trenutak vezan za Olimpijski plamen, ■ DAMA IZ MEKSIKA obilježio je paraolimPrva dama kopijac Antonio Reje je zapaliboljo. Osvajač la Olimpijski tri paraolimPOČETAK PALJENJA PLAMEplamen bipijske meNA BIO JE SKORO BIZARAN – U la je Norma dalje u streBERLINU 1936. “LED JE PROBIO” ličarstvu je Enriketa BaIZVJESNI FRIC ŠILGEN, KOJI NIzilio de Setesa velike daJE BIO SPORTISTA, ALI JE NJEiro, atletičarljine opalio GOV IZGLED BIO SIMBOL “ARIstrijelu i zaka na Igrama JEVSKIH IDEALA” HITLEROVOG palio plamen u Meksiko SiREŽIMA! na Igrama u tiju 1968. godine. Učestvovala Barseloni 1992. goje na Igrama, ali nidine. Nije promašio, uprkos velikoj tremi koju je ostvarila veliku karijeru.

Na Igrama u Montrealu je priznao par sati kasnije.

1976. godine to su učinili Kasnije su organizatori pridvoje anonimnih tinejdžeznali da je bilo pripremljeno ra Stefan Prefonten i San- i vještačko paljenje Olimpijdra Henderson, kao simboskog plamena u slučaju da li francuskog i britanskog Reboljo ne pogodi metu.

Alijev veliki trenutak To da će Muhamed Ali, najveći bokser XX vijeka, zapaliti Olimpijski plamen Igara u Atlanti 1996. godine, držano je u najstrožoj tajnosti.

Na kraju, to je bio jednostavan, ali izuzetno emotivan trenutak, s obzirom da je Ali već bio narušenog zdravlja i sa ozbiljnim posljedicama dugogodišnje Parkinsonove bolesti. Slika nemoćnog starca, po mnogima najvećeg sportiste modernog doba, obišla je svijet.

Keti Frimen, australijska sprinterka, je zapalila plamen na Igrama u Sidneju 2000. godine, a desetak dana kasnije osvojila je zlato u trci na 400 metara i postala jedini sportista ili sportistkinja koja je zapalila Olimpijski plamen i na istim Igrama zaslužila zlatnu medalju.

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 6. 2016.

JO

60

XV EVROPSKO PRVENSTVO

Š 6 DANA

FRANCUSKA (10. JUN - 10. JUL) EURO U FRANCUSKOJ PREDSTAVLJAMO GRUPU F

Ronaldova privatna žurka ili... ⌦ Aleksandar Popović Posljednja grupa na Evropskom prvenstvu nosiće na leđima oznaku F. Portugal, Island, Austrija i Mađarska igraće međusobno pod nebom Bordoa, Sent-Etjena, Marselja, Pariza, Sen Denija i Liona. Iako to nije onaj Portugal na koji smo navikli, s pravom se društvo sa Pirineja izdvaja u ovom vagonu. Tačnije, većina toga će, a možda i sve, zavisiti od fenomenalnog Kristijana Ronalda. Svi oče-

David Alaba

PORTUGAL Uspjeh: Vicešampion 2004.

Selektor: Fernando Santoš Kapiten: Kristijano Ronaldo Zvijezda: Kristijano Ronaldo

kuju da upravo CR7 nosi svoju zemlju makar do druge faze...

“Vjerujem u ovu ekipu i smatram da možemo puno više nego što je to bio slučaj na prethodnim takmičenjima. U kvalifikacijama smo pokazali dio kvaliteta i vjerujem da ćemo u Francuskoj biti na visokom nivou”, poručuje Ronaldo, koji je 2004. usred Lisabona ispustio titulu šampiona Evrope, za šta je kriva bila senzacionalna Grčka.

Austrija, koja je pješke preko Crne Gore obezbijedila učešće na Euru, pokušaće da produži život svojoj odličnoj formi iz kvalifikacija. David Alaba i ostatak orkestra želi da napravi pozi-

AUSTRIJA Uspjeh: Grupna faza 2008.

Selektor: Marsel Koler Kapiten: Kristijan Fuks Zvijezda: David Alaba

tivan rezultat na prvom kontinentalnom turniru, ne računajući onaj 2008. (grupna faza) kada je bila domaćin sa Švajcarskom.

Od trećeg mjesta u Španiji 1964. i četvrtog u Belgiji 1972. godine Mađarska je čekala i dočekala nastup na Euru.

Gilfi Sigurdson

MAĐARSKA Uspjeh: Treće mjesto 1964.

Selektor: Bernd Štork Kapiten: Balaž Džudžak Zvijezda: Balaž Džudžak

Balaž Džudžak i društvo ne žele da ih pamte kao epizodne uloge, na šta ih makar obavezuju istorija “lake konjice” i nezaboravni Ferenc Puškaš.

I za kraj - najneugodnija klapa prvenstva i debitant.

GRUPA F 1. KOLO 14. jun - 18.00h Austrija - Mađarska 14. jun - 21.00h Portugal - Island 2. KOLO 18. jun - 18.00h Island - Mađarska 18. jun - 21.00 Portugal - Austrija 3. KOLO 22. jun - 18.00h Island - Austrija 22. jun - 18.00h Mađarska - Portugal

ISLAND Debitant na Euru Selektor: Lars Lagerbek Kapiten: Aron Gunarson Zvijezda: Gilfi Sigurdson

Nevjerovatni Island je jedna od onih reprezentacija kojoj na čelu piše - “plutajuća mina”.

Gilfi Sigurdson i njegovi saigrači mogli bi da okrenu Stari kontinent naglavačke, samo ako budu prodavali magiju na travnjaku, zbog koje je na kraju izvisila jedna Holandija.

Balaž Džudžak

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 6. 2016.

SPORT

61

FUTSAL NIKŠIĆ U REVANŠU FINALA PLEJ OFA REMIZIRAO SA VOJSKOM 2:2

Kordić

POVRATAK

Ĺ aleta kod brata Marka Igrao je za mlaÄ‘e kategorije Vojvodine, upisao je debi za prvi tim (igrao samo pet minuta), a poslije dobre sezone u Sutjesci gdje je na 30 utakmica postigao 11 golova doĹĄlo je vrijeme za povratak - Ĺ aleta Kordić je novi napadaÄ? “stare dameâ€? iz Novog Sada.

Tako će VoĹĄa od sljedeće sezone u svom rosteru imati dva Kordića, poĹĄto će 23-godiĹĄnjeg Ĺ aletu u Vojvodini ĹĄirokih ruku doÄ?ekati roÄ‘eni brat - golman Marko. Marko koji je prethodne sezone branio na 20 utakmica i koji je postao mladi reprezentativac. Visoki ĹĄpic je dogovorio saradnju do januara 2019. godine, a sljedeća sezona mogla bi da mu bude godina prave afirmacije...

Kordić je tokom karijere nosio dres Mladosti iz Podgorice, Novog Sada, OFK Grblja, Euromilka iz Makedonije i BSK iz BorÄ?e.

B.T.

POTVRDA

Mediji sa Malte su izvjeĹĄtavali kako je utakmica Malta Crna Gora (0:1) koja je igrana 30. marta u okviru kvalifikacija za U21 Evropsko prvenstvo namjeĹĄtena, generalni sekretar FSCG Momir Ä?urÄ‘evac je to demantovao, a sada je stigla potvrda - meÄ? nije namjeĹĄten.

Mladi reprezentativac Malte, Kurt Zamit, juÄ?e je tokom svjedoÄ?enja priznao da mu je ponuÄ‘en mito da nagovori ostale reprezentativce, te da njegova selekcija izgubi sa 3:0. MeÄ‘utim, predlog Zamita prihvatili su samo Kajl Ćezare i Emanuel Brifa, pa je plan propao. Priznanje Zamita jasno stavlja do znanja da utakmica nije namjeĹĄtena, a da FSCG nije imao nikave veze sa sumnjivim radnjama.

Defanzivac Malte uhapĹĄen je odmah 30. marta, sljedeće roÄ?iĹĄte mu je 13. juna, a da je plan proĹĄao zaradio bi 6.000 eura...

B.T.

NIKĹ IĆ - Dvorana: SC “NikĹĄićâ€?. Gledalaca: oko 1.200. Sudije: Veljko BoĹĄković (Bijelo Polje), Matija MilaÄ?ić (Podgorica). GOLOVI: Pejović (autogol) u 34’, BoĹĄković u 39’ (NikĹĄić), LakÄ?ević u 2’, Pejović u 12’ (Vojska Crne Gore). Ĺ˝uti kartoni: BoĹĄković, ToĹĄić (NikĹĄić), MugoĹĄa, DeÄ?ević (Vojska Crne Gore). PRVI MEÄŒ: Vojska Crne Gora - NikĹĄić 5:3.

NIKĹ IĆ: Ćirković, Krunić, BoĹĄković, MaĹĄulović, PeroĹĄević, Krivokapić, Kandić, Vulanović, ToĹĄić, BeÄ?anović, KovaÄ?ević.

VOJSKA CRNE GORE: Drobnjak, PuĹĄonja, Radulović, Milonjić, DaÄ?ević, JakĹĄić, MugoĹĄa, Pejović, Smolović, LakÄ?ević, Mitrović.

Sezona u futsal prvenstvu nije bila nikada zanimljivija, danima se priÄ?alo o uzbudljivosti, a zavjesa je konaÄ?no spuĹĄtena u NikĹĄiću - Vojska Crne Gore je novi ĹĄampion!

I to je premijerna titula ko-

Novi ťampion: Vojska Crne Gore ja će krasiti vitrine kluba iz Danilovgrada...

A, Vojska je do trofeja doĹĄla tako ĹĄto je u revanĹĄ utakmici plej-ofa finala remizirala protiv NikĹĄića 2:2. Prvi meÄ? u Danilovgradu rijeĹĄili su u svoju korist rezultatom 5:3.

NikĹĄić je prije poÄ?etka me-

PRVI MEÄŒ U DANILOVGRADU JE ZAVRĹ EN 5:3 U KORIST VOJSKE CRNE GORE, PA SU DANILOVGRAÄ?ANI TAKO UKUPNIM REZULTATOM 7:5 OSVOJILI PREMIJERNU TITULU Ĺ AMPIONA

Ä?a vjerovao u titulu, ali sve nade su mu potonule u 12. minutu kada je Vojska već imala voÄ‘stvo od 2:0 preko LakÄ?evića i Pejovića. NikĹĄić se u utakmicu vratio tek u 34. minutu, ali tada je bilo kasno za sve.

Vojska je zasluĹženo stigla do pehara...

B.T.

ŽENSKA REPREZENTACIJA CRNE GORE U PETROVCU PORAŽENA OD PORTUGALA 3:0

Tandem Neto - FernandeĹĄ rijeĹĄile crvene PETROVAC - Stadion: pod Malim brdom. GOLOVI: 1:0 FernandeĹĄ u 7’, 2:0 FernandeĹĄ u 27’, 3:0 FernandeĹĄ u 54’. Sudija: Ivana MartinÄ?ić (Hrvatska). Ĺ˝uti kartoni: Mrkić, Rondović, Bojat (Crna Gora), D. Silva (Portugal).

CRNA GORA: BajÄ?etić, Radanović, Rondović, Ä?urković, Vulić, Bojat (VeĹĄović), KuÄ?, Ä?ukić, Ĺ aranović (BoĹžić), Mrkić, Popović (ZlatiÄ?anin).

Selektor: Derviť HadŞiosmanović.

PORTUGAL: MoraiĹĄ, M. MendeĹĄ, Infante, Fidalgo, Pires (F. Pinto), Neto, FernandeĹĄ, Borges, T. Pinto (K. MendeĹĄ), D. Silva, D. Silva

GRUPA D

1. Ĺ panija 6 2. Finska 5 3. Portugali 5 4. R. Irska 6 5. Crna Gora 6

6 4 2 2 0

0 0 0 0 0

0 1 3 4 6

FOTO: FSCG

Crna Gora nije namjestila meÄ? protiv Malte

Vojska je perfektni ĹĄampion

21:218 15:412 11:96 8:136 2:290

Ĺ˝enska fudbalska reprezentacija će naredni meÄ? odigrati protiv Republike Irske za Ä?etiri dana na Talgat stadionu u Dablinu

(KarvaljaĹĄ).

Selektor: Francisko Neto.

Nedostajale su SlaÄ‘ana Bulatović i Jasna Ä?oković, a bez njih Ĺženska selekcija Crne Gore nije bila dostojan rival Portugalu u sedmom kolu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo - pod Malim

Ženska fudbalska reprezentacija Crne Gore brdom 0:3!

Reprezentaciju Derviťa HadŞiosmanovića odradile su Klaudija Neto i Edite Fernandeť - prva je namjestila sva tri gola, a druga je

bila nepogreĹĄiva pred crvenim golom.

Golom koji je juÄ?e odliÄ?no Ä?uvala Jovana BajÄ?etić, jer da nije bilo nje poraz bi moĹžda bio veći...

B.T.

62

SPORT

STAV

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 6. 2016.

RAZGOVOR SA POVODOM RUDAR SLA Emotivni trenutak pod Goricom: Miloš Radanović sa sinom proslavlja titulu šampiona Kupa

MILOŠ ANTIĆ

urednik sportske redakcije

KAD AKTERI UBIJU FUDBAL FSCG je organizovao spektakl, mediji odradili odličan posao u samoj najavi utakmice. Vrijeme idealno, teren odlično pripremljen, rekordna posjeta... Svi preduslovi za “najljepši meč u sezoni” bili su tu. Svi sporedni. Jer akteri se, ipak i nažalost, pitaju najviše.

A oni, dolje na terenu, potrudili su se da sve pokvare. Da natjeraju onih 6.500 gledalaca da dobro razmisle da li će ponovo doći da gledaju navodno ono najbolje što nudi domaći fudbal.

Dva i po sata neviđenog mučenja, kalkulantske igre, bez velike šanse, lopte u prostor, driblinga, duplog pasa, lucidnog poteza, uz samo nekoliko solidnih udaraca na gol...

Momci, vi ne zaslužujete publiku. Ni vi, ni oni koji vas vode. Ni vaše izjave nakon samog meča ne zaslužuju nas novinare, jer vrijeđaju zdrav razum.

Ne, nijesmo očekivali totalni fudbal. Nijesu naši zahtjevi podignuti preko neke granice normale, naprasno, preko noći. Svjesni smo limita. Ipak, nijesmo očekivali ni zijevanje navijača već nakon tridesetak minuta, ironične povike... Ni delirijum nakon što je četvrti sudija pred kraj drugog produžetka označio samo minut nadoknade, a da je poštovao pravila, morao je više (nije ih poštovao - zbog sebe, igrača i publike, da skrati muke i hvala mu). Ni euforiju kada dječko iz “sekjuritija” petom udari loptu i najozbiljnije se kandiduje za potez utakmice. Ili ovaci-

je kada momak zadužen za konfete, vjerovatno i on više “ubijen u pojam”, pusti papiriće negdje u 97. minutu, mnogo prije dodjele pehara. Šta je to natjeralo Miodraga Mikija Vukotića da promijeni taktiku u meču godine? Nakon što su njegovi izabranici igrali korektan fudbal u većem dijelu sezone, gdje se tačno znalo ko šta radi. Ni povreda jednog od važnijih igrača Rista Radunovića ne može da bude opravdanje, jer većina igrača Budućnosti (kapa dolje najiskusnijima Nikoli Vukčeviću i Radomiru Đaloviću) nije znala šta treba da igra, kako da se kreće... Šta je to natjeralo Dragana Gagu Radojičića da možda i prvi put u karijeri izađe na teren bez klasičnog napadača, sa nekakvom lažnom devetkom?

Da učenicima iscrta bespotrebne zadatke, da ih “nagovori” da idu u širinu, nikada u dubinu... Šta je to natjeralo obojicu da zabrane igračima da razmišljaju o protivničkom golu, bez ikakve želje da se isti taj protivnik ugrozi?

Značaj meča? Pehar Kupa kao ogroman ulog? Ne, nema opravdanja za robovanje taktici. Za nekakave šahovske poteze, držanje pozicija, flastere... Čuš flastere u crnogorskom fudbalu?! Pa nemojmo ljudi...

Zaboraviće se brzo i ova utakmica. Rudar će se šepuriti kao najtrofejniji klub u Crnoj Gori i svaka čast na tome. Doći će Evropa.

I proći još brže. I tako u krug. Pitanje je samo - do kada? I može li lošije?

DA SAM REŽI BOLJE ISPLAN

⌦ Uroš Radulović

Z

a uspjeh su zaslužni svi, na pehar Kupa se gleda kroz oči kolektivnog uspjeha. Međutim, u finalu masovnijeg takmičenja 2016. godine heroj je bio samo jedan - to je Miloš Bager Radanović! Poslije mučnih 120 minuta na utakmici Budućnost Rudar (0:0, penalima 3:4), pričalo se samo o golmanu “rudara”.

Hvala Bagi - ljubili su i grlili svi momka koji je odbranio dva penala (u trećoj i petoj seriji) potpisavši jedan (u petoj seriji) natjeravši sve ljubitelje fudbala da vječno pamte deseto finale Kupa.

Slavilo se do kasnih sati, jer je Rudar sa šestim peharom (četiri Kupa, dvije titule) potvrdio dominaciju na domaćoj sceni...

Pa, kako se osjećate poslije (ne)prespavane noći?

“Osjećaj je isti kao u četvrtak veče, svi smo srećni, prezadovoljni... Kup je kruna sezone koju smo zamišljali drugačije”, posjeća nas Miloš Radanović da se u Pljevljima sanjala dupla kruna...

“Ali, ne možemo da se žalimo. Očekivali smo više, ali smo sa trofejom okončali uspješnu sezonu”.

■ ZNAO SAM DA

DOBIJAMO PENALE

Težina utakmice je “presjekla” noge igračima - nije bilo lijepog fudbala, a u produžecima su svi mislili na penale. Šta ti je prolazilo kroz glavu dok si išao prema golu?

“Vjerovali smo da ćemo pobijediti kada su došli penali.

Uzdali smo se u naše iskustvo koje je veće od fudbalera Budućnosti. Naravno, penali su lutrija, tako da je protivnik došao do pehara - ne bi bilo nezasluženo. Ipak, bili smo smireni tokom cijele serije, pa smo ostvarili još jednu istorijsku pobjedu za klub”.

Pri rezultatu 3:3 odbranio si penal (Milošu Raičkoviću), zatim si pogodio sa bijele tačke, a onda još jednom bravurom skinuo uda-

rac (Milanu Vušuroviću) za veliko slavlje. Nestvarna noć za tebe?

“Jedan prijatelj me nazvao odmah poslije utakmice i poručio mi: ‘Da si režirao, ne bi mogao da zamisliš bolje finale’. Na kraju je sve ispalo nevjerovatno”, jasan je Radanović.

5

TROFEJA OD MOGUĆIH ŠEST SA RUDAROM JE OSVOJIO NEDELJKO VLAHOVIĆ, ŠTO GA ČINI NAJTROFEJNIJIM IGRAČEM “RUDARA”. SA TITULOM MANJE PRATI GA MILOŠ RADANOVIĆ

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 6. 2016.

63

SPORT

Foto: Vedran Ilić

AVI GOLMANA MILOŠA RADANOVIĆA Radanovića ima ko da naslijedi: Sin mu je golman Poslije penal uzubuđenja i osvojenog Kupa Miloš Radanović je otišao kod sina.

Bila je to emotivna scena. Šta si mu rekao? šta je on tebi rekao?

“Bio je presrećan. Prognozirao je pobjedu nakon penala

i pogodio je. Mnogo je emotivan i kada sam promašio penal protiv Mornara plakao je.

Objasnio sam mu da je to tako u fudbalu, promašiš, pogodiš.

Takođe je počeo kao golman, vidjećemo koliko će to da ga drži. Kažu da je talentovan”.

Foto: Vedran Ilić

IRAO, NE BIH NIRAO FINALE Apsolutno nemam nikakav ritual. Tokom cijele sezone sam šutirao penale, pa sam tako stekao veliko samopouzdanje.

Rudar? Prošle godine titula, sada Kup, a sljedeće sezone želimo duplu krunu. Rastemo kao klub, dominiraćemo

■ REKAO SAM

GAGI: ‘PUSTI ME, ODLUČIĆU’

Vlada mišljenje da su golmani “čudniji” od igrača u polju - da li kod tebe postoji neki ritual kada izlaziš na teren i preuzimaš veliku odgovornost?

“Ne. Apsolutno nikakvi rituali ne postoje. Tokom cijele sezone sam šutirao penale, pa sam tako stekao veliko samopouzdanje. Tražio sam od šefa da budem posljednji, jer sam osjećao da bi taj moj penal mogao

da bude presudan. Tako je bilo”. Četvrti trofej (dvije titule, dva Kupa) sa Rudarom od šest - nije mala stvar?

“Veoma sam ponosan na te pehare. Mnogo mi znače. Još srećniji sam zbog kluba, jer iz godine u godinu pravimo rezultate i gradimo timski duh”.

■ VELIKO BRAVO ZA UPRAVU

Ne govore samo trofeji da Rudar postaje ozbiljan klub u sezoni kada je osvojen Kup, a predata titula urađeno je mnogo unutar kluba: stadion je renoviran, novi pomoćni teren je napravljen... Definitivno se “rodilo” nešto ozbiljno za naše prilike?

“Uradili smo dosta ozbiljnih stvari. Do sada nismo imali adekvatne uslove za rad, ali sve se promijenilo zahvaljujući upravi koja odrađuje sjajan posao. Čelnici su se mnogo zauzeli, a i ispoštovali nas tokom cijele sezone. Vjerujem da ćemo nastaviti da osvajamo titule u kontinuitetu. Prošle godine prvenstvo, sada Kup, a sljedeće želimo duplu krunu”.

Imaš 35 godina, možeš još,

ali postoje li određeni planovi za tvoju karijeru?

“Svjestan sam da se polako nazire kraj, ali ako me zdravlje posluži, želio bih da branim još tri ili četiri sezone. To je plan, ali u fudbalu ništa ne smijete i ne možete da planirate. Za odlaske mislim da je kasno, ali...

Uglavnom, koncentrisan sam na Rudar”, podvukao je Miloš Radanović.

7

POGODAKA JE U ZAVRŠENOJ SEZONI (ŠEST U PRVENSTVU) POSTIGAO MILOŠ RADANOVIĆ RAČUNAJUĆI ODLUČUJUĆI U FINALU KUPA - SVAKI SA BIJELE TAČKE

Miloš Radanović slavi odbranjeni penal Milošu Raičkoviću

Bager? To je nadimak koji sam dobio kao klinac Skoro nikada nismo čuli da te neko zovne - Miloše. Uglavnom je to Bager ili Bagi. Zašto baš Bager definitivno najinteresantniji nadimak u domaćem fudbalu?

“Uh, to je baš od malih

nogu, kada sam bio klinac (smijeh). U mlađim danima sam bio dosta fizički dominantan, visok, korpulentan i govorili su mi “vidi ga, kao bager”. To je tako ostalo do dan danas”, rekao je Radanović.

Izdavač: Novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

Nikola PRELEVIĆ, izvršni direktor (nikola.prelevic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika

(desk@dnovine.me) Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Mladen MEDENICA (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@ dnovine.me), Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (reportaze@ dnovine.me), Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Vedran ILIĆ (foto@dnovine.me)

redakcija@dnovine.me

AKTUELNO

ZANIMLJIVO

OTVORENA IZLOŽBA ANASTAZIJE MIRANOVIĆ

MINISTAR MARIĆ BIO U AGENCIJI ZA ZAŠTITU LIČNIH PODATAKA

Simboli hiljadugodišnje državnosti Crne Gore

Izložba autorke Anastazije Miranović „Simboli hiljadugodišnje državnosti Crne Gore” otvorena je juče u Rezidenciji Predsjednika Crne Gore na Cetinju, povodom obilježavanja jubileja 1.000 državnosti i 10 godina obnove nezavisnosti Crne Gore.

Izložbu je otvorio ministar kulture Pavle Goranović koji je istakao da je izložbom oživljena memorija na identitet države, kao doprinos ukupnoj slici o našem kulturnom i državotvornom biću.

Njegovanjem kulture sjećanja iskazujemo poštovanje prema utemeljivačima naše države i ostavljamo snažnu poruku svima koji će je - bez sumnje - na ovim osnovama dalje izgrađivati.”

“Za uzor je tim generacijama slavna istorija zemlje kojoj su, nakon

odista burne prošlosti, danas temeljni simboli - tolerancija, multikulturalnost, dobrosusjedstvo, antifašizam i slobodarstvo. To su vrijednosti koje su Crnu Goru i dovele do statusa sta-

Predsjednik Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, Muhamed Gjokaj i članovi Savjeta, Radenko Lacmanović i Aleksa Ivanović su juče primili ministra rada i socijalnog staranja Borisa Marića. Tema sastanka bila je namjera ministra Marića da objavljuje imena i prezimena lica koja su dobila socijalnu pomoć, kao i platne liste i druga primanja koja primaju državni službenici i namještenici u resoru na čijem je on čelu, saopšteno je sinoć i Agencije.

Ministru je ukazano da socijalno davanje govori o socijalnom statusu svakog od građana, te bi objavljivanje imena i prezimena bilo suprot-

bilne, građanske i demokratske evropske zemlje”, kazao je on.

Miranović je navela da je izložba tu da podsjeti i ukaže na noseće punktume, simbole hiljadugodišnje državotvornosti.

ITALIJAN POVRIJEDIO MOZAK

no članu 13 Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, jer socijalni status spada u posebnu kategoriju ličnih podataka, koji se na poseban način označavaju i štite. Ministar Marić, iako je želio da objavi i imena lica koja dobijaju socijalnu pomoć, prihvatio je stavove Agencije i konstatovao da je napredak to što će ubuduće moći u pojedinačnim odlukama da saopštava javnosti iznos i vrstu socijalnog davanja. U Agenciji su ministru Mariću saopštili da se kontrola izbornog procesa, kroz praćenje socijalnih davanja već radi od strane tog resora, te da će imati nesmetan pristup imenima, i da će moći da reaguju u svim slučajevima gdje primijete nepravilnosti.

SINOĆ U MEGAMARKETU

Voli proslavio 21. rođendan

Sad govori samo francuski

Anonimni pacijent, poznat kao Džej Si (JC), u svojim dvadesetim izlazio je s Francuskinjom, ali nikada nije pokazao naročito interesovanje za francusku kulturu. Međutim, sada kao 50-godišnji muškarac bira isključivo francuske filmove, knjige na francuskom jeziku i jela francuske kuhinje, piše Independent. Džej Si nije prva osoba koja je počela da govori isključivo na nekom stranom jeziku nakon povrede glave. Do sada je u svijetu zabilježeno oko 60 ovakvih slučajeva.

Imena korisnika socijalne pomoći ne mogu biti objavljena

Slavlje u Voliju na radost najmlađih

Prigodnim programom juče je kompanija Voli proslavila svoj 21. rođendan u megamarketu Super Voliju. Za svoje vjerne potrošače pripremili su popust od 21 odsto na sve proizvode. ‘’Potrošači su zaista od-

lučili iskoristiti tu povoljnost i velika je gužva u marketu, a ovdje, ispred objekta od 11 časova pripremljen je zabavni program za mališane’’, rekla je Olivera Šučkavčević, menadžerka kompanije

KREĆU ª GOLIŠAVAº KRSTARENJA ZA ODRASLE

Cijena od tri do 10 hiljada dolara Original Group’s Desire Resorts, kompanija koja organizuje krstarenja “za odrasle”, sada u ponudi ima i osmodnevnu turu orgija. Na njihovom brodu bludi, ko želi, može da hoda potpuno nag, ali samcima ovakav odmor nije dozvoljen.

Na kruzeru su na raspolaganju kazino, tržni i fitnes centri, a organizuju

se i “provokativne tematske večeri”. Ipak, ovakvo uzbudljivo putovanje nije za ljude plitkog džepa: najskromniji smeštaj na kruzeru košta gotovo 3.000 dolara po aranžmanu, a najskuplji nešto više od 10.000 dolara. Ekskurzije za odrasle kreću iz Italije u septembru sljedeće godine, a brod će pristajati u luke Hrvatske i Slovenije.

Voli. Njih je zabavljao Žarko Žabac, animatori Pipi i klovn, Sejfo Seferović, i za kraj u programu ‘’Mikrofon je vaš’’ mališani su dobili priliku da na bini pokazu sta znaju u pjesmi, recitaciji i igri.

I.M.

U VELIKOJ BRITANIJI

Najstarije pisane pločice

Britanski arheolozi tvrde da su u Londonu, među stotinama voskiranih drvenih tablica iz antičkog perioda, starih oko 2.000 godina, otkrili najstariji rukom pisani dokument pronađen dosad u Velikoj Britaniji.

Stručnjaci iz Britanskog muzeja pronašli su više od 400 drvenih tablica tokom iskopavanja u Londonu.