Issuu

sjutra poklanjaju SLIČICE ZA VASKRŠNJA JAJA DANAS 4 DODATAK – KNJAZ DANILO I PETROVIĆ

ČETVRTAK, 28. 4. 2016.BROJ 1441 GODINA V

10 GODINA CRNOGORSKE NEZAVISNOSTI

DOK PREDSJEDNIK PARLAMENTA JOŠ OKLIJEVA ■ 2 3

PREMIJER ZATRAŽIO VANREDNU SJEDNICU SKUPŠTINE CRNE GORE TUŽILAŠTVO ISPITUJE KO I ZAŠTO SNIMA ■ 10 11

KRIVOKAPIĆ: ■ 3

Pozitivna ne može u Vladu

Otvoren izviđaj o zagoričkim kamerama

PAJOVIĆ: ■ 2

Ranko potpuno izgubio kompas SA GRANICE VRAĆENA DVOJICA KOTORANA

■ 11

Srpska policija ne da sumnjivima u Beograd

ZA NAJBOLJE PONUDE:

RAĐENOVIĆ PRED TUŽIOCEM: ■ 9

Po savjetu Mujovića potpisao sporazum

PRIPREME ZA VASKRS ■ 14

Jaja i ukrasi preplavili pijace

marketing@dnovine.me

+382 77 300 104

POLITIKA

DARKO PAJOVIĆ

Pozitivna Crna Gora će svakako biti dio vlade Pozitivna Crna Gora potpisala je Sporazum o slobodnim i fer izborima i biće dio vlade, poručio je na jučerašnjem presu lider te partije Darko Pajović. “Čestitam na hrabrosti. Dobićemo vlast na koju niko neće imati primjedbi. Da nije Pozitivne, ne bi bilo sporazuma”, rekao je on. Pajović je podsjetio da je Pozitivna podržala vladu pod određenim uslovima. “Bili smo nazivani kako smo nazivani, ali zbog toga što smo mi pritisli taster ‘da’ građani su dobili sporazum”, naveo je on. Pozitivna je prošla, kaže on, torturu i mučni period. On ima poruku za opoziciju. “Nekad su nas nazivali gamadima i izdajnicima, a sad smo svi na istom spisku”, kaže Pajović. On nije odgovorio na pitanje je li on kandidat za ministra vanjskih poslova, ali je rekao da, kad se sve bude znalo, ništa neće kriti. Osvrnuo se i na činjenicu da se, iako je sporazum potpisan, još ne zna kad je sjednica Skup-

štine na kojoj treba da se izglasa poseban zakon, nova vlada i na kojoj će se raspravljati o smjeni Krivokapića. “Mi smo sad jedan brod koji ne zna kuda ide”, rekao je on. Na pitanje da li je Pozitivnoj stigla izjava dijela opozicije da neće ni u predizbornu ni postizbornu koaliciju sa DPS-om, Pajović je kazao da taj dokument nije stizao, niti će ga potpisati i ako stigne. “Nije stizala, niti ćemo je potpisati, jer za nas to znači da će sve ove stranke praviti koaliciju sa DF-om. Za nas je u ovom trenutku politika DFa neprihvatljiva, jer smo mi okrenuti evropskim i zapadnim vrijednostima, a ne antidržavnim“, rekao je Pajović. On je zahvalio bivšoj direktorici Televizije Crne Gore Radojki Rutović koja je ranije podnijela ostavku. “Najveću profesionalnu žrtvu podnijela je Rutović. Za ovih 90 dana niko se, osim nje, nije pomjerio s mjesta. Ona je primjer svima nama političarima koji radimo za dobrobit zemlje”, naveo je Pajović. J.Đ.

Pozitivna Crna Gora

NA JUČERAŠNJEM ZASIJEDANJU

Skupština prihvatila ostavku Igora Lukšića

Skupština Crne Gore konstatovala je na jučerašnjem zasijedanju da je prestao mandat potpredsjedniku Vlade i ministru vanjskih poslova i evropskih integracija Igoru Lukšiću. Prethodno je Lukšić zatražio da Skupština, na početku današnje sjednice posvećene premijerskom satu, konstatuje prestanak njegovog mandata na tim funkcijama. “Dobili smo ostavku Lukšića. Zahvaljujem mu na dugogodišnjem radu. Želim mu sreću u kampanji za general-

nog sekretara UN-a i da se zajedno nadamo da to može biti još jedan međunarodni uspjeh Crne Gore. Ovim konstatujem da je prestao mandat potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova”, kazao je predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić. I Lukšić je u pismu generalnom sekretaru parlamenta Siniši Stankoviću zahvalio na saradnji koju je sa Skupštinom ostvarivao u prethodnih 15 godina tokom obavljanja različitih odgovornih državnih pozicija. E.H.

ČETVRTAK, 28. 4. 2016.

KRIVOKAPIĆ JOŠ OKLIJEVA

PREMIJER ZATRAŽIO VANREDNU SJEDNICU PARLAMENTA

remijer Milo Đukanović poručio je da Demokratskoj partiji socijalista neće trebati koalicioni partneri uoči i nakon predstojećih parlamentarnih izbora jer, kako je kazao, imaju namjeru da na njima pobijede. Premijer Milo Đukanović uputio je juče inicijativu predsjedniku parlamenta Ranku Krivokapiću za održavanje vanredne sjednice Skupštine na kojoj će se govoriti o lex specialisu, birati novi članovi Vlade iz redova opozicije i raspravljati o razrješenju predsjednika Skupštine. Kolegijum predsjednika parlamenta trebalo bi danas da odluči o datumu održavanja vanredne sjednice. Premijer Đukanović je ranije juče kazao da očekuje da mu opozicija proslijedi predloge imena kandidata za ministre, a prema saznanjima Dnevnih novina, to bi se moglo dogoditi danas.

■ OČEKUJEM KANDIDATE KOJI MOGU ISPUNITI OBAVEZE

Predsjednik Vlade je kazao, odgovarajući na pitanja novinara nakon premijerskog sata, da očigledno postoje nedoumice u opoziciji o personalnim rješenjima za pozicije u Vladi. “Nijesam još dobio predloge za personalna rješenja. To go-

vori da postoji nedoumica unutar određenih partija... Što se tiče predloga, želim da ponovim ono što sam rekao, očekujem predloge kandidata koji mogu obaviti ne samo onaj posao za koji je zainteresovana opozicija, nego kandidate koji mogu ispuniti obaveze ministra. Vrlo su zahtjevne obaveze ministara u Vladi Crne Gore”, poručio je Đukanović, navodeći kao primjer resor poljoprivrede. Na pitanje da li ima rješenje za novog šefa diplomatije, premijer je rekao da o tome veoma intenzivno razgovaraju unutar DPS. “Želimo da to mjesto bude

kvalitetno pokriveno. Ne samo narednih nekoliko mjeseci, već dugoročno i nakon izbora”, rekao je Đukanović. Komentarišući pitanje da li to mjesto može pripasti Pozitivnoj Crnoj Gori nakon najava da opozicija neće dozvoliti toj partiji funkciju iz njihove kvote, premijer je odgovorio: “U ovom trenutku ne razmišljamo o novom političkom ustupku. Dali smo izdašnu ponudu partnerima. Svaki dalji ustupak doveo bi u pitanje našu odgovornost prema biračima”. Premijer nije želio da komentariše to što SNP nije stavio potpis na Sporazum, a planira da participira u Vladi. “Ne bih komentarisao manevrisanje svake od partija. Mislim da je vrijeme da se izađe iz busija sukobljenih političkih snaga, da se napravi poku-

Intenzivirani radovi na autoputu Na pitanje kako teku radovi na izgradnji autoputa, premijer je rekao da je gradnja počela 11. maja 2015. kada je počeo rok od četiri godine, za njegov završetak. “Ovih dana se intenziviraju radovi. Revidovani su projekti za glavne objekte. Koliko znam,

predati su zahtjevi za građevinsku dozvolu i to je rutinska procedura. Sada sa sigurnošću možemo reći da ćemo imati građevinske radove. Svako ko je prošao prema Kolašinu može da vide da su intenzivirani radovi na pripremi izgradnje mosta na Moračici”, pojasnio je Đukanović.

ČETVRTAK, 28. 4. 2016.

politika

krivokapić smatra da partija pajovića ne pripada opoziciji

Pozitivna ne može biti na listi kandidata za ministre

■ NepravedNo ostaviti pCG bez fuNkCije

Predsjednik Vlade je kazao kako bi bilo “nepravedno ostaviti Pozitivnu Crnu Goru izvan aranžmana”. “Nema potrebe da budem advokat Pozitivnoj Crnoj Gori. Pozitivna je opoziciona partija. To je pitanje koje je aktuelno i o kojem se razgovara na relaciji Pozitivna - opozicija. Vama je jasno da mislim da bi bilo nepravedno ostaviti van aranžmana nekog ko je doprinio da do njega dođe”, precizirao je Đukanović. Premijer je istakao i kako implementaciju sporazuma više ništa ne bi smjelo da dovede u pitanje, te da DPS nije kriv što do sada nije bilo sporazuma. Kad je riječ o personalnim rješenjima za njegov kabinet, premijer kaže da je na potezu opozicija, koja bi trebalo da mu proslijedi predloge imena.

■ pobijedićemo, Ne jurimo Ni za kim

Jedno od pitanja odnosilo se na dogovor SNP, Demosa i URA da ne sklapaju predizbornu i postizbornu koaliciju sa DPS-om.

Pobjeda Vučića ravna političkom trijumfu Kad je riječ o pobjedi Aleksandra Vučića na izborima u Srbiji, Đukanović je rekao da je SNS postigao “izuzetno dobar rezultat nakon bolnih reformi”. “To je ravno političkom trijumfu. I mi imamo razloga da budemo zadovoljni, jer su oni pokazali novi kvalitet odnosa sa Crnom Gorom”, kazao je Đukanović. “Ozbiljno ih shvatamo, mi imamo namjeru da pobijedimo i da nam ne treba niko poslije parlamentarnih izbora. Rezultati ni do sada nijesu bili isključivi vodič u našoj postizbornoj politici”, rekao je premijer. On je podsjetio da su političkim partijama nakon izbora nudili saradnju, bez obzira na ostvarene rezultate. “Odnosi DP s manjinama nijesu matematički, već odnosi koji su u interesu države Crne Gore. I to je trajna odrednica DPS. Saopštavao sam ponude i drugim partijama. Mi ni za jednim partnerom nećemo juriti, jer će nam rezultati dati za pravo da ne jurimo za bilo kime”, rekao je Đukanović. J.Đ.

Foto:Vedran Ilić

šaj prevazilaženja podijeljenosti političke scene Crne Gore”, istakao je Đukanović.

Predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić kaže da se ljudi iz Pozitivne Crne Gore neće naći na opozicionoj listi kandidata za ministre i čelnike državnih preduzeća koje treba da pošalju premijeru nakon potpisivanja Sporazuma o slobodnim i fer izborima. Krivokapić je na pres konferenciji nakon premijerskog sata, podsjetio da je Pozitivna glasala za povjerenje izvršnoj vlasti onda kada ju je SDP napustila. “Oni koji su dali podršku Vladi ne mogu biti dio opozicije. Mi sad imamo nešto što se ne dešava u ozbiljnim demokratijama. Ovo je viseća vlada”, smatra Krivokapić. Nešto ranije juče, lider Pozitivne Crne Gore Darko Pajović je kazao da je ta partija potpisala Sporazum i da će biti dio Vlade. Spisak sa oko 200 imena, SDP, URA, Demos i SNP bi Đukanoviću mogli da pošalju danas kada Krivokapić očekuje sjednicu Kolegijuma predsjednika Skupštine. Nakon što dobije dokument od premijera, zakazaće sjednicu naredne sedmice. “SDP neće dozvoliti blokadu primjene sporazuma. Ako je SDP problem, mi nećemo učestvovati u vladi već po dubini. SDP je svima, pa i SNP-u koja nije potpisala sporazum, dala prednost”, istakao je on. D o daje da je sp orazum proizvod ogromnog nepovjerenja. “DPS je otežala sporazum. Ovo je vraćanje u devedesete. Ćerali su i proganjali ljude. Ako postoji svetinja u politici, to je glas građana. To je način da zaustave i kontrolišu vlast”, kaže on. Dodao je da Parlamentarni dijalog nastavlja da radi. Sjednicama će predsjedavati i vlast i opozicija tako što će se rotirati. To tijelo će, očekuje Krivokapić, obezbijediti da sporazum ne ostane mrtvo slovo na papiru.

Krivokapić

Nepristojno da Krivokapić definiše ko je vlast, a ko ne Politički je nepristojno da Ranko Krivokapić, koji je potpuno izgubio kompas, definiše ko je opozicija a ko vlast, jer sjedi u vlasti 18 godina i dalje se očajnički bori da u njoj ostane, kazali su u Pozitivnoj Crnoj Gori. “Suština politike Ranka Krivokapića je bila i ostala da se prigrabi veći broj funkcija, što je već poznata škola SDPa koja je državi donijela samo finansijske i ekonomske minuse i probleme”, ističu u Pozitivnoj. Očigledno je, dodaju oni, da

je Krivokapiću teško palo što mu je ukinuta moć političke trgovine. “Koju je sprovodio uspješno 18 godina zbog čega je opsjednut Pozitivnom. Ukinuli smo mogućnost da pribavlja benefit za sebe i SDP, i to je cijela suština njegovog nezadovoljstva kada je Pozitivna u pitanju. Dobro je za Crnu Goru da više nema ucjena SDP-a koje su bile štetne po građane i državu, a koje su uvijek rezultirale samo i isključivo povećanjem funkcija za SDPi ništa drugo”, poručuju u ovoj partiji.

politika

ČETVRTAK, 28. 4. 2016.

Šef Delegacije eU U poDgorici mitja Drobnič

Crna Gora na dobrom putu ka fer i slobodnim izborima

Potpisivanje sporazuma između vlasti i dijela opozicije pozitivan je korak ka stvaranju povoljnog ambijenta za održavanje kredibilnih parlamentarnih izbora u oktobru, ocijenio je šef Delegacije Evropske unije u Podgorici Mitja Drobnič. “Evropska unija pozdravlja činjenicu da je ovaj rezultat ostvaren kroz politički dijalog i on je bio otvoren svima. U cilju obezbjeđivanja kredibilnih izbora, puna primjena izbor-

Drobnič

Evropska unija pozdravlja činjEnicu da jE ovaj rEzultat ostvarEn kroz politički dijalog i on jE bio otvorEn svima. u cilju obEzbjEđivanja krEdibilnih izbora, puna primjEna izbornog zakonodavstva i daljE ostajE od ključnog značaja

nog zakonodavstva i dalje ostaje od ključnog značaja”, rekao je Drobnič za Radio Crne Gore. On smatra i da su potpisivanjem sporazuma stvoreni mnogi uslovi za slobodne i fer izbore. “Međutim, postoje tu još i drugi problemi koje bi trebalo riješiti. Mi ocjenjujemo da je Crna Gora na dobrom putu ka tom cilju, slobodnim i fer izborima bez optužbi o manipulacijama”, istakao je Drobnič za Radio Crne Gore. E.H.

Susret princa NIkole II i pape Franja

princ nikola sa papom franjom

Prijateljske veze Crne Gore i Svete Stolice Princ Nikola II PetrovićNjegoš boravio je juče u posjeti Svetoj Stolici i tom prilikom imao odvojene susrete sa papom Franjom i kardinalom Pjetrom Parolinom, državnim sekretarom Svete Stolice. Tokom susreta sa papom Franjom, obostrano su istaknute i visoko vrednovane istorijske i tradicionalno prijateljske veze i saradnja Crne Gore i Svete Stolice, kao i pozitivno ocijenjena uloga dinastije Petrović u približavanju dvije hrišćanske vjere i snaženju ekumenskog dijaloga. “Princ Nikola je posebno apostrofirao pitanja iz oblasti ekologije, kao i aktuelne migrantske krize i pohvalio napore pape Franja na tom planu”, saopšteno je iz MVPEI. Tokom sastanka sa državnim sekretarom Parolinom, sagovornici su konstatovali da Konkordat između Knja-

ževine Crne Gore i Svete Stolice, istorijski dokument zaključen još u vrijeme knjaza Nikole I, predstavlja temelj današnje uspješne bilateralne saradnje naše zemlje i Vatikana. Takođe, istaknuto je da je Konkordat predstavljao i dobru osnovu za zaključenje Temeljnog ugovora između Crne Gore i Svete Stolice, što je dalo značajan podsticaj daljem razvoju bilateralnih odnosa i produbljivanju ukupnih međusobnih veza dvije zemlje. Na kraju posjete Vatikanu, princ Nikola II je “Ordenom Reda Danila I od Crne Gore“ odlikovao visoke vatikanske zvaničnike, predstavnike italijanskog plemstva, kao i diplomate akreditovane pri Svetoj Stolici, uključujući i crnogorskog ambasadora Veselina Šukovića. Posjeta je realizovana posredstvom Ambasade Crne Gore pri Svetoj Stolici. E.H.

ČETVRTAK, 28. 4. 2016.

politika

iz mvpei oSporavaju izvještaj dri

Stamatović: “Ubijeđen sam da je negativno mišljenje odraz neobjektivnosti”

mita, da u Izvještaju o neizmirenim obavezama (Obraržavna revizorska institucija (DRI) dala je negativno zac V) nije iskazao obavemišljenje na finansijsku i reviziju pravilnosti godišnjeg ze u iznosu od 300.163 eura, finansijskog izvještaja Ministarstva vanjskih poslova i kao i da nije vršio evidentievropskih integracija MVPEI za 2014. godinu. ranje i plaćanje dijela izdataka u iznosu od 184.387 eura sa odgovarajućih pozicija Pored iznenađenja da se na finansijsku reviziju i ne- shodno važećem Pravilniku, sada javlja revizija od prije gativno mišljenje na što predstavlja matedvije godine, po prvi put se reviziju pravilnorijalno značajnu grešku u odnodogodilo da se subjekt neke sti Ministarstva revizije žali Državnoj revi- vanjskih poslosu na utvrđenu zorskoj instituciji izražava- va i evropskih materijalnost (146.190,30 eujući neslaganje sa pravnim integracija za ra)”, kaže se tumačenjem nadležnog ko- 2014. godinu”, u saopštenju legijuma DRI, zbog čega je ističe se u izdata negativna kvalifikacija. vještaju DRI. DRI. Revizijom Revizijom praje utvrđeno, na vilnosti utvrđeno je ■ Sporne Kovačević osnovu 18 revidirada MVPEI nije finannadoknade nih diplomatsko-konzular- sijske transakcije i druge akPreliminarni izvještaj je nih predstavništava (DKP), tivnosti u svim materijalnim uradio nadležni Kolegijum da je MVPEI isplatio na ime aspektima uskladio sa zakou kome su bili član Senata troškova zakupa poslov- nima i drugim propisima koji Nikola Kovačević, rukovo- nih prostora i stanova za su identifikovani kao kriteridilac Kolegijuma i član Sena- potrebe DKP-a 456.558 eu- jumi za predmetnu reviziju. ra na osnovu neadekvatne ta Dragiša Pešić. “Na bazi sprovedene revi- dokumentacije. ■ neSlagazije, utvrđenog činjeničnog “Da je na ime naknada za nje S pravnim stanja i Izjašnjenja subjekta troškove stanovanja zaposletumačenjem revizije na Preliminarni iz- nim u DKP isplatio sredstva u vještaj, nadležni Kolegijum, većem iznosu za 592.654 euNa izvještaj je reagovao juizražava negativno mišljenje ra od Uredbom utvrđenog li- če generalni sekretar MVPEI

⌦ Mili Prelević

Stamatović Predrag Stamatović koji Senatu DRI dostavio dopis u kojem izražava neslaganje sa pravnim tumačenjem nadležnog kolegijuma DRI pojedinih stavki u izvještaju, a na bazi kojih su dali ovakvu kvalifikaciju. Stamatović je u pismu istakao da je u svakom trenutku spreman da, zajedno sa saradnicima, ove argumente iznese i obrazloži predstavnicima Vlade, nadležnim skupštinskim odbori-

ma, kao i drugim organima, stavljajući svoj mandat na raspolaganje. “Uvjereni smo da je negativno mišljenje posljedica neobjektivnog, necjelovitog i uskog sagledavanja problematike i propisa koji tretiraju oblast funkcionisanja diplomatske mreže, pozitivne prakse u državama prijema, te manjka razumijevanja za specifičnosti i funkcije organa kakav je MVPEI”, navodi se u dopisu MVPEI.

konferencija ª Strategija informiSanja javnoSti o priStupanju crne gore eu 2014–2018.ª

Evropske integracije danas su bliže građanima

Strategija informisanja javnosti o pristupanju Crne Gore EU omogućila je da se pristupni pregovori i podrška EU približe građanima, saopšteno je na konferenciji održanoj povodom dvije godine njenog sprovođenja. Konferencija “Strategija informisanja javnosti o pristupanju Crne Gore EU 2014 – 2018. godine” organizovana je u okviru projekta “Informisanje javnosti o evropskim integracijama i podršci IPA u Crnoj Gori”, koji finansiraju Delegacija EU u Crnoj Gori, Britanska ambasada u Podgorici i MVPEI, a implementira Britanski savjet. Šef Delegacije EU u Crnoj Gori Mitja Drobnič kazao je da je projekat za koji su donirali 150.000

eura, tokom 18 mjeseci spovođenja, pokazao da zajednički napori daju značajne rezultate - povećanu svijest o procesu pristupanja EU i o podršci koju EU pruža Crnoj Gori. On je objasnio da su to ostvarili kroz podršku sprovođenju Strategije što je, kako je ocijenio, proizvelo zavidne rezultate u pogledu raznolikosti i niza aktivnosti. Glavni pregovarač Crne Gore sa EU Aleksandar Andrija Pejović ukazao je da su prije oko dvije i po godine odlučili da naprave modernu i adaptiranu Strategiju, pri čemu su se vodili najnovijim rješenjima i kreativnim pristupom. Pejović je podsjetio da su osnovali portal eu.me na kom se mogu pronaći sve informacije i do-

kumenta o evropskim integracijama, kao i da su napravili TV spot i pjesmu o evropskim integracijama. Direktorka Britanskog savjeta u Crnoj Gori Vanja Madžgalj rekla je da je inkluzivni i timski pristup u radu rezultirao boljim razumijevanjem i kvalitetnijom saradnjom sa nevladinim sektorom koji su mnogo doprinijeli tom projektu, kao i efikasnijoj horizontalnoj komunikaciji unutar državne uprave kroz zajednički rad PR službi. Takav pristup rezultirao je, kako je dodala, i boljim razumijevanjem sa medijima koji su bili u prilici da uče od velikih imena svjetskog novinarstva kroz takozvane role play simulacije. E.H.

Sa jučerašnje konferencije

uSd: GbP: jPy: ChF: rub: rSd: hrK:

1.1303 0.7747 125.79 1.0998 73.783 122.71 7.4773

ČETVRTAK, 28. 4. 2016.

monTEnEgRo berzA

ekonomija PlEmEniTi metali

KuRsnA lista

au = 1242.60$

aG=17.17$

NAziv PLAP TECG PREN PZGN KOGE

Najveći Promet CijeNA 0,1448 3,8011 0,9040 30,0000 0,1575

KoličiNA 86.332 2.230 4.303 125 13.850

obiM u € 12.499,7600 8.476,4000 3.889,7500 3.750,0000 2.181,3800

ProMjeNA 3,35% 0,54% -1,20% 0,00% 0,00%

premijerski sat: premijer o nev

Sa jučerašnjeg sastanka

penzioneri kap-a u skupštini

Krivokapić radnike uputio na tužilaštvo Predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić primio je juče predstavnike pregovaračkog tima bivših radnika Kombinata aluminijuma Podgorica. Pregovarački tim bivših radnika KAP-a, Krivokapić je uputio na Državno tužilaštvo, uz obrazloženje da treba da ukažu na jasnu namjeru nepoštovanja zakona države Crne Gore od strane onih koji su dužni poštovati i sprovoditi zakon. Krivokapić je na sastanku podsjetio da je Skupština 16. jula 2015. godine usvojila Zakon o

izmirenju obaveza prema radnicima KAP-a koji su, usljed stečaja preduzeća, ostvarili pravo na penziju. Ovim zakonom je propisano da pravo na otpremninu imaju radnici KAP-a, kojima prije ostvarivanja prava na penziju nije isplaćena odgovarajuća otpremnina. Takođe je propisano da će se visina otpremnine definisati shodno važećem socijalnom programu koji je sačinjen za radnike KAP-a. Sredstva za ovu namjenu su obezbijeđena u budžetu za 2016. godinu.

odgovornost n država je prav P remijer Crne Gore Milo Đukanović kazao je juče na premijerskom satu da eventualnu krivicu za raskid ugovora za izgradnju hotela AS u Perazića dolu mora da snosi investitor, te da je interes države zaštićen. Na pitanja poslanika, premijer je odgovorio da za sada nije moguće govoriti o iznosu sredstava koje je država dužna da isplati investitoru.

■ Traže

odgovornosT

Ministarstvo održivog razvoja i turizma podnijelo je početkom marta krivične prijave protiv predstavnika investitora (kompanija Montena invest i Nega turs) Dejana i Nedeljka Gardaševića, Viktora Mazanova, Vladislava Popovića i dva NN lica, nakon što je otkriveno da bankarska garancija ruske Sber banke od tri miliona eura, koja je priložena uz aneks ugovora za hotel As, nije validna. Na jučerašnjem Premijerskom satu poslanika SDP Raška Konjevića zanimalo je da li je pokrenuta procedura za utvrđivanje odgovornosti nadležnih u Ministarstvu održivog razvoja zbog propusta koji su se desili prilikom potpisivanja Aneksa ugovora o prodaji hotela As imajući u vidu da je garancija falsifikovana, a da niko u periodu od dvije godine nije provjerio njenu validnost. Takođe, Konjević je tražio do Đukanovića da odgovori koji iznos sredstava bi eventualno država mogla da isplati investitoru nakon raskida tog ugovora i da li je taj ugovor dovoljno zaštitio interese države. Prema riječima Đukanovića, Ministarstvo je u saradnji sa drugim institucijama preduzi-

malo neophodne radnje u cilju pravilnog regulisanja teksta garancije i provjere boniteta banke izdavaoca. “Nakon dobijanja saglasnosti na tekst garancije i potvrde boniteta banke, Ministarstvo je primilo izdatu garanciju. Vizuelni pregled garancije nije ukazivao na bilo kakvu manjkavost ili pokušaj zloupotrebe. Originalna garancija je dostavljena na zaštićenom papiru sa hologramom i urednim potpisima osoba deklarisanim kao ovlašćena lica banke izdavaoca”, kazao je premijer.

■ država je

zašTićena

Međutim, kako tvrdi Đukanović, Vlada je krajem prošle godine konstatovala da se Aneks ugovora ne sprovodi kako je dogovoreno, zbog čega je naložila Ministarstvu da pokrene postupak naplate garancije kod Sber banke.

Aneks ne isključuje prAvo nA nAknAdu štete čime je interes držAve prAvno zAštićen. vlAdA je procijenilA dA uvođenje bAnkArske gArAncije predstAvljA unApređenje vlAdine pozicije u odnosu sA investitorom

“Sber banka je dostavila obavještenje da garancija s tim registarskim brojem nije izdata od ove banke. Zbog toga je nadležno ministarstvo podnijelo prijave protiv investitora”, objasnio je Đukanović. Iz navedenih činjenica, prema ocjeni prvog čovjeka Vlade, nije moguće izvući zaključak da je bilo propusta u slučaju Ministarstva održivog razvoja i turizma koji su se desili prilikom potpisivanja Aneksa ugovora, niti prihvatiti konstataciju da je u ovom slučaju došlo do kršenja uobičajene i obavezne procedure u sličnim situacijama. O iznosu sredstava koje je država dužna da isplati investitoru sada, ističe premijer, nije moguće govoriti. “To će biti predmet vještačenja u eventualnom sudskom sporu kada do njega dođe. Treba imati u vidu da Vlada smatra da bi eventualnu krivicu za raskid ugovora morao da snosi investitor. Jasno je da se Vlada dodatnim sredstvom obezbjeđenja dovoljno zaštitila. Nažalost, pokazalo se da u institucionalnom mehanizmu države Crne Gore ne postoji razrađena procedura dodatnih kontrola validnosti i vjerodostojnosti izdatih garancija. Zato je moguće olako uprijeti prstom u bilo koga pojedinačno, ili bilo koju instituciju pojedinačno, u ovom slučaju Ministarstvo održivog razvoja i turizma”, zaključio je Đukanović.

■ pravo na

nadoknadu

U ime Kluba samostalnih poslanika Mladen Bojanić je premijera pitao koje aktivnosti preduzimaju Vlada i Savjet za pri-

ČETVRTAK, 28. 4. 2016.

Naziv PLAP ULRI TECG TREN TREN-O

dobitnici

CijeNa

KoličiNa

obim u €

0,1448 7,6000 3,8011 0,0520 0,0528

86.332 121 2.230 7.500 2.500

12.499,7600 919,6000 8.476,4000 390,0000 132,0000

PromjeNa 3,35 1,33 0,54 0,00 0,00

Naziv ATHO NAKO PREN PZGN TREN

validnoj garanciji za hotel as

na investitoru, vno zaštićena Đukanović

miliona eura vrijednost je garancije za hotel as koju je izdala ruska sber banka vatizaciju i kapitalne projekte u cilju pripreme i sprovođenja tendera za privatizaciju HG Budvanska rivijera i da li je dio tih aktivnosti i nedavni neuspješni pokušaj uknjiženja hotela AS u Perazića dolu u korist bivšeg vlasnika - HG Budvanska rivijera. “Iako se HTP Budvanska rivijera nalazi u planu privatizacije za 2016. godine, još nijesu preduzimane pripremne radnje za privatizaciju ovog preduzeća”, ocijenio je Đukanović. Premijer je kazao da je osnovni ugovor o regulisanju međusobnih odnosa učesnika u kupoprodaju hotela As, predviđao javnu prodaju hotela u slučaju njegovog raskida. “Aneks ne isključuje pravo na naknadu štete čime je interes države pravno zaštićen. Vlada je procijenila da uvođenje bankarske garancije predstavlja unapređenje vladine pozicije u odnosu sa investitorom. Pravo da se zahtijeva javna prodaja ne predstavlja dovoljno obezbjeđenje naplate, pri čemu je evidentno da je način sprovođenja javne prodaje regulisan zakonom”, istakao je Đukanović.

ekonomija gubitnici

CijeNa 1,9920 0,0255 0,9040 30,0000 0,0520

KoličiNa 55 13.203 4.303 125 7.500

obim u € 109,5600 336,6800 3.889,7500 3.750,0000 390,0000

PromjeNa -20,00 -15,00 -1,20 0,00 0,0

ministarstvo ispunilo oBaveze

Uplaćene zarade bivšim radnicima mljekare Nika

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja uplatilo je bivšim radnicima mljekare “Nika” zaostale zarade u ukupnom iznosu od 188.200 eura, čija će isplata početi danas. Time su, kako je saopšteno, realizovane dogovorene obaveze sa sastanka koji u utorak održan sa predstavnicima radnika i stečajnim upravnikom. “Uplaćena su sredstva u ukupnom iznosu od 188.273

eura na račun stečajnog dužnika kod Privrednog suda. Tokom dana radnici mljekare mogu očekivati početak isplate sredstava od strane stečajnog upravnika preko komercijalne banke. Prilikom isplate sredstava svaki povjerilac treba da potpiše izjavu o ustupanju potraživanja u korist Ministarstva, odnosno Vlade Crne Gore”, naveli su u Ministarstvu.

poslovanje u prvom kvartalu

Porasli prihodi Telenora Prihod Telenora za područje Crne Gore i Srbije u prvom kvartalu ove godine iznosio je 952 miliona norveških kruna (NOK), što je 11,6 odsto više nego prošle godine. Izvršni direktor Telenora Crna Gora Sandra Štajner, kazala je da je ekonomsko okruženje u Crnoj Gori i dalje puno izazova, a na telekomunikaciono tržište uticao je

i pad domaćih cijena terminacije početkom godine. “Takođe, još se suočavamo sa nepredvidivom poslovnom klimom i zato nastavljamo da se zalažemo za transparentnan i stabilan pravni okvir, koji će imati stimulišući uticaj na cjelokupnu telekomunikacionu industriju”, navela je Štajner u saopštenju.

U jučerašnjem tekstu “Rankovi savjetnici na službena putovanja potrošili 54.160 eura” došlo je do nenamjerne greške. Naime, u dijelu koji se odnosi na generalnog sekretara Skupštine Siniše Stankovića objavljeno je da mu je za dnevnice i hotelski smještaj isplaćeno 8.458 eura, umjesto 2.645 eura, dok mu je za avionske karte isplaćeno 1.505 eura. Izvinjavamo se generalnom sekretaru i čitaocima na nenamjernoj grešci.

Ekonomija

ČETVRTAK, 28. 4. 2016.

Foto:Vedran Ilić

DONIJEta ODLUKa O IZDaVaNJU GaRaNCIJE

Pregovori sa Eksportnom bankom sljedeće sedmice Akcionari Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) juče su jednoglasno usvojili odluku o izdavanju neopozive korporativne garancije tog privrednog društva u korist finansijera projekta izgradnje drugog bloka Termoelektrane Pljevlja. Usvojena odluka predlog je italijanske kompanije A2A, koja je tražila da jedan od uslova za njeno donošenje bude usaglašavanje odnosa sa Vladom. Njenim usvajanjem stekli su se uslovi da za početak pregovora sa češkom Eksportnom bankom o finansiranju projekta. “Korporativna garancija važi ukoliko finalna transakciona dokumentacija bude ispregovarana između društva i finansijera, i ukoliko Skupština akcionara donese finalnu investici-

onu odluku u vezi sa odobrenjem i realizacijom projekta. U međuvremenu, potrebno je da se potpiše i da stupi na snagu novi akcionarski sporazum između države Crne Gore i kompanije A2A”, saopšteno je iz EPCG nakon sjednice. Skupština je ovlastila projektni Radni tim i menadžment kompanije da usaglase parametre kreditnog angažmana o kojima će se akcionari izjasniti nakon potvrde Odbora direktora. Dosadašnji predsjednik Odbora direktora Srđan Kovačević juče je ponovo izabran na tu funkciju, dok su za članove imenovani Ranko Milović, Miodrag Čanović, Kenan Hrapović, Andrea Krena, Frančesko Bečeli i Oreste Bramanti. Bo.M.

Čekaju 70 stanova: Radnici KAP-a

SaMOStaLNI SINDIKat KaP-a PODNIO KRIVIČNU PRIJaVU

Raičevića i NN lice sumnjiče za zloupotrebu položaja Osumnjičeni, kako se navodi, namjerno ne žele da zaključe ugovor o preuzimanju duga za komunalije i sprečavaju gradnju radničkih stanova

Samostalni sindikat radnika Kombinata aluminijuma Podgorica (KAP) podnio je juče krivičnu prijavu protiv izvršnog direktora Agencije za razvoj i izgradnju Podgorice Srđana Raičevića i NN lica zbog sumnje da su počinili krivično djelo zloupotrebe službenog položaja. Sa sjednice Skupštine akcionara

■ ugovor

WEStERN UNION NaGRaDIO SGM

Izabrana najbolja poslovnica Ekspozitura Societe Generale banke Montenegro u Danilovgradu proglašena je za najbolju njenu poslovnicu u prošloj godini po broju realizovanih Western Union transakcija. Nagradu su direktoru ekspoziture Danilovgrad Nikoli Ćipoviću uručili predstavnici Montenegro Transfersa, platne instituci-

je za Western Union usluge u Crnoj Gori. “Svake godine Western Union nagrađuje najbolje lokacije u okviru svake banke. Najbolju ekspozituru preporučuje broj isplaćenih transakcija, izgled lokacije i obilježenost Western Union reklamnim materijalom, ljubaznost i profesionalizam u obavljanju posla”, saopšteno je iz banke.

U prijavi koja je dostavljena Specijalnom državnom tužilaštvu, a u koju su Dnevne novine imale uvid, navodi se da osumnjičeni namjerno i svjesno ne žele da zaključe ugovor sa Glavnim gradom o preuzimanju duga za komunalno opremanje građevinskog zemljišta, koje je ova sindikalna organizacija dobila na korišćenje 2009. godine. “Gospodin Srđan Raičević je bio dužan da proslijedi Glavnom gradu ugovor o preuzimanju duga u visini obračunate naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta na urbanističkoj parceli broj 5, Blok dva, kako bi se stekli uslovi za izdavanje nove građevinske dozvole za

Naša agonija i dalje traje, radnici svakodnevno od mene traže odgovor na to zašto se ne počinje sa izgradnjom objekta, pritisci na mene su svakog dana sve veći, doživljavam velike neprijatnosti i život mi se pretvorio u noćnu moru

gradnju stambenog objekta. NN lice iz uprave Glavnog grada u dogovoru sa njim ne potpisuje taj ugovor, čime su kao saučesnici počinili krivično djelo zloupotrebe službenog položaja iz člana 416, stav 4. Krivičnog zakonika Crne Gore”, ističe se u prijavi koju potpisuje predsjednik Samostalnog sindikata Zoran Milošević.

■ noćna mora On podsjeća da je odlukom Skupštine Glavnog grada od 25.3. 2009. Samostalnom sindikatu dodijeljeno na kori-

šćenje građevinsko zemljište na Tuškom putu i naknada za njegovo komunalno opremanje kao učešće u izgradnji stambenog objekata zaposlenima KAP-a. Dozvolu za izgradnju objekta ova sindikalna organizacija dobila je u julu 2013. godine, ali zbog nedostatka investitora gradnja nije počela. Sredinom prošle godine sindikalci su izradili novi projekat i dogovorili gradnju 70 stanova sa kompanijom Montas inžinjering, ali im je u međuvremenu istekla građevinska dozvola. “Naša agonija i dalje traje, radnici svakodnevno od mene traže odgovor na to zašto se ne počinje sa izgradnjom objekta, pritisci na mene su svakog dana sve veći, doživljavam velike neprijatnosti i život mi se pretvorio u noćnu moru”, naglasio je Milošević i predložio da se ovaj postupak riješi prioritetno zbog nastale materijalne štete i njegovog lošeg zdravstvenog stanja. Sindikat je juče podnio i drugu tužbu Upravnom sudu zbog ćutanja administracije, kao i zahtjev za vršenje inspekcijske kontrole. Bo.M.

ČETVRTAK, 28. 4. 2016.

hronika

LAZAR RAĐENOVIĆ pREd tužIOcEm:

Na Mujovićev savjet potpisao sporazum

OpOZIcIONARI pOdNIJELI pRIJAVu SpEcIJALNOm tužIOcu

Odbornici iz Budve optužili ministre za malverzacije Odbornici iz budvanskih opozicionih redova Stevan Džaković (DF) i Božidar Vujičić (Građanska inicijativa), sa kolegama Mihailom Backovićem (DF), Mijomirom Pejovićem (Demokratska Crna Gora), Radosavom Tomovićem (URA), Lucijom Đurašković (DEMOS), Đorđem Vujovićem (DF), Đorđijem Pribilović (DF) i Jovicom Gregovićem (DF), ponovo su juče podnijeli Specijalnom tužiocu Milivoju Katniću krivičnu prijavu protiv ministara u Vladi Branimira Gvozdenovića, Ivana Brajovića i vlasnika Stratex grupe Nil Emilfarba i Doguš grupe Ferit Šahenka. Prijavu su podnijeli zbog zloupotrebe službenog položaja, nesavjesnog rada u službi i protivzakonitog uticaja sa elementima organizovanog kriminala. Prema riječima Džakovića, krivična prijava je podnijeta i protiv Upravnog odbora i direktora J.P. Morsko dobro iz 2007, kao odgovornih lica u M.C. Marina Budva i Opštini Budva kojima se, osim navedenih djela, na teret stavlja još nekoliko njih, među kojima i obmanjivanje javnosti, krivično djelo stavljanje u monopolistički položaj, građenje objekta bez građevinske dozvole, nepropisno i nepravilno izvođenje građevinskih radova, zloupotreba povjerenja i položaja u privrednom poslovanju.

Zakupcu M.C. Marina Budva nije dat u zakup lukobran, što se vidi iz ugovora i katastarskih karti koje su prilog ugovoru, a JP prihvata da zakupac na lukobranu izvede nelegalne građevinske radove

On je naveo da je očigledno kakvim se kriminalnim radnjama služi Javno preduzeće u namjeri da zakupcu omogući protivzakonito bogaćenje i trajno raspolaganje javnim dobrom odnosno, Lukom Budva. “Zna se da zakupcu M.C. Marina Budva nije dat u zakup lukobran, što se vidi iz ugovora i katastarskih karti koje su prilog ugovoru, a Javno preduzeće prihvata da zakupac na lukobranu izvede nelegalne građevinske radove i na osnovu toga mu produži ugovor. Ugovor je uslovno produžen i na osnovu radova u iznosima od 75.000 i 385.000 eura na rekonstrukciji i uređenju obale u zoni gradskog parka, koji nikada nijesu izvedeni“, naglasio je Džaković. Prema njegovim riječima, tender je raspisan za Luku

Budva koja je vlasništvo Opštine Budva, a da prethodno nije dobijena saglasnost Skupštine opštine. “Navedenim radnjama, koje su sprovedene famoznim anexom VI, davanjem državne imovine u zakup bez tendera i prikupljenih ponuda i deset godina prije isteka ugovora, Upravni odbor Morskog dobra krši i član 10 Zakona o imovini Republike Crne Gore. Ovo dokazuje da je postojala udružena kriminalna grupa, sa ciljem otimanja od države javnog interesa - Luke Budva i njeno prebacivanje u vlasništvo privatnih kompanija na duži period, vjerovatno i trajno, dovođenjem u monopolistički položaj treća lica. Umjesto da rade posao za koji ih plaćamo mi građani Crne Gore i Budve, službenici iz ovih institucija otimaju javno dobro koje je naše vlasništvo i stavljaju ga u trajni posjed privatnicima. Na ovaj način milione koji trebaju biti u budžetu Opštine ubaciju u privatne džepove, naravno na štetu javnog dobra svih državljana Crne Gore, pritom kršeći zakone Crne Gore“, istakao je Džaković. On je dodao da Morsko dobro za sezonske poslove od 40 dana traži garanciju banke, a za rukovođenje Lukom Budva nikakvu garanciju nijesu tražili iako je aranžman bio potpisan na 15 godina. N.L.

Bivši predsjednik opštine Budva Lazar Rađenović juče je tokom saslušanja u Osnovnom državnom tužilaštvu saopštio da je njegov otac Ljubo dao 20.000 osumnjičenom Veselinu Mujoviću kako bi ovaj “završio” neka vještačenja vezana za pokrenute istrage u budvanskim aferama. Kako nezvanično saznaju Dnevne novine, Rađenović je kazao da je Mujović kontaktirao njegovog oca i savjetovao ga da potpiše sporazum o priznanju krivice, te da mu je zahvalan zbog toga. Navodno, za taj savjet Mujović nije tražio novac, ali je kasnije “predložio” Ljubu da mu da 20.000 eura kako bi “završio” posao kod vještaka finansijske struke koji su radili vještačenje u istrazi o budvanskim aferama.

Taj novac njegov otac je dao bez saznanja Lazara Rađenovića, koji je tek nakon nekog vremena saznao za tu transakciju. Pozivajući se na tajnost postupka Rađenović juče nije želio da komentariše šta je izjavio u tužilaštvu. U tužilaštvu je saslušan i kum Rađenovića Mitar Kovačević, koji je navodno Ljubu Rađenoviću pozajmio 20.000 eura koje je tražio Mujović. Mujović je osumnjičen da je na prevaru uzeo 890.000 eura od uhapšenog funkcionera DPS-a Svetozara Marovića. Budvanin Aleksandar Tičić kazao je ranije da je odbio ponudu Mujovića da ga za 100.000 eura “izbriše” iz optužnice u predmetu Košljun. N.P.

Dolazak Rađenovića u tužilaštvo

pEROVIĆu pRESudA 12. mAJA

Završeno suđenje za svirepo ubistvo djevojke Davanjem završnih riječi pred vijećem sudije Vukomira Boškovića u Višem sudu u Bijelom Polju je završeno suđenje Nikšićaninu Jugoslavu Peroviću (49) optuženom za ubistvo Pljevljakinje Dragane Pajović (29). Presuda će biti javno izrečena 12. maja. Tužiteljka Nada Bugarin u završnoj riječi ostala je pri navodima optužnice da se radi o svirepom i podmuklom ubistvu zahtijevajući od suda da Perovića oglasi krivim i kazni po zakonu. Najvišu zatvor-

sku kaznu od 40 godina za okrivljenog je zatražio i punomoćnik oštećene porodice, advokat Miodrag Golubović. Nasuprot tome, branilac okrivljenog advokat Slobodan Novaković iznio je da u konkretnom slučaju ne stoji kvalifikacija djela koju je tužilac precizirao u optužnici već da se radi o “ubistvu na mah”. Okrivljeni Perović ponovo je izrazio žaljenje zbog svega što se desilo rekavši da će se povinovati kazni koju donese sud. B.Č.

hronika

ČETVRTAK, 28. 4. 2016.

Pozadina nije Poznata

Srpska policija ne da tužilaštvo isPituje ko i zašt Kotoranima u Beograd ja je ujedno i granični prelaz, sletio avionom “Montenegro erlajnsa” iz Tivta. Prema riječima dobro obaviještenih izvora, Tomović, koji je inače blizak grupaciji Igora Dedovića, odmah nakon pasoške kontrole zaustavljen je i vraćen prvim letom za Tivat. Prije desetak dana ulazak u Srbiju nije dozvoljen ni Draganu Mazaraku, zvanom Maza, koji doduše nema kriminalni dosije, osim što je bio prijatelj, a jedno vrijeme i tjelohranitelj ubijenog Dragana Dudića Frica. Mazaraku, koji nakon ubistva Dudića živi u Beogradu, a povremeno dolazi u Kotor, ovog puta nije dozvoljeno da uđe automobilom i on je vraćen sa graničnog prelaza. Nekoliko dana kasnije, druga osoba je istim vozilom bez problema prešla granicu sa Srbijom. I.K.-J.M. Foto: Iva Mandić

Za nepunih desetak dana srpska policija vratila je sa granice dvojicu Kotorana, za koje se vjeruje da pripadaju zavađenim kriminalnim grupama, saznaju Dnevne novine. Zvaničan razlog zbog kojeg su vraćeni nije poznat, iako granična policija na to ima zakonsko pravo. Prema nezvaničnom tumačenju, srpska policija ovakvim postupcima ukazuje pripadnicima bezbjednosno interesantnih struktura da nijesu dobrodošli u tu zemlju, kao što su ljetos u toku turističke sezone istu praksu sprovodili i crnogorski graničari. Ipak, da li se iza ovakvih odluka krije neki operativni podatak koji ukazuje na moguće obračune nije poznato. DN saznaju da je Kotoranin Dalibor Tomović, zvani Daba, vraćen preksinoć iz Beograda nakon što je u tu vazdušnu luku, ko-

Baošić privođen uz pojačane mjere bezbjednosti (Arhivski snimak)

svjedočenja na suđenju za ubistvo

Baošić me zvao da pita kako je Jovan Kosać Saslušanjem svjedoka, koje je Dragoje Baošić, okrivljeni za ubistvo Jovana Kosaća u diskoteci “Kaza” u Igalu, kontaktirao nakon ubistva juče je nastavljen ovaj sudski proces u Višem sudu u Podgorici. Prema navodima svjedoka Dušana Ilića, te noći su organizovali proslavu za 18. rođendan njegovim sestrama, nakon čega je nekoliko njih, među kojima je bio i Baošić, nastavili slavlje u diskoteci “Kaza”. “Nijesam krenuo sa njima,

jer sam morao da sredim lokal nakon proslave. Sat i 15 minuta iza ponoći pozvala me sestra i rekla mi da je izbila tuča u “Kazi” i da ne dolazim. Potom me pozvao i Dragoje Baošić i pitao me dolazim li, ali sam mu odgovorio da neću, jer sam malo više popio”, kazao je Ilić. On je istakao da ga je Baošić ponovo zvao i pitao ga zna li kako je Kosać, a da mu je on odgovorio da je preko Fejsbuk stranice saznao da se za njega traži krv. N.P.

KliKovac nalož o zagoričKim Ka

snovna državna tužiteljka u Podgorici Ljiljana Klikovac otvorila je izviđaj o nezakonito postavljenim nadzornim kamerama u naselju Zagorič.

Provjere su započete naku stanuje i jedan od članokon pisanja Dnevnih novina va zagoričkog klana Bojan Pejović, čije su kamere poda se na velikom broju ograda nalaze kamere usmjerestavljene na dvorišnoj ograne prema javnim površinadi, takođe, okrenute prema ma i da snimaju prolazniulici. U pomenutoj ulici je ke na ulici. Tužilaštvo je kuća Zorana Delibašića posebno izanteresou čije dvorište je prije vano za otkrivatri godine bačena nje ko je i za čije eksplozivna napotrebe instaprava, koja je lirao kameru nanijela veću sa pokretnim štetu na fasadi o b j e k t i vo m kuće. Delibana raskrsnišić inače zvaci ulica Iva Annično, već duže drića i 9. crngorvrijeme živi i raske brigade. di u Holandiji. I kuKlikovac Iz tužilaštva je juče ća Radosava Stanišića zvanično potvrđeno za DN pokrivena je velikim brojem da je u Osnovnom državnom kamera koje uglavnom gletužilaštvu formiran predmet daju u pravcu prilaznih sau vezi sa ovim slučajem. obraćajnica. Kada su u pita“Povo dom saznanja nju kamere koje se nalaze Osnovnog državnog tužilašna privatnoj površini, a snitva u Podgorici, da su u Ulimaju javnu, kako su objaci IX crnogorske postavljesnili za DN stručnjaci iz ove ne kamere na stubu ulične oblasti, za njihove vlasnike rasvjete, u ovom tužilaštvu teško je utvrditi krivičnu odje formiran predmet, u cilju govornost, ali u svakom sluutvrđivanja da li u radnjačaju postoji prekršajna, jer ma nekog lica ima elemenase time krši pravo na privatta bića krivičnog djela za konost slobodnih građana, ali i je se goni po službenoj dužjavni red i mir. N.P. nosti”, saopštili su iz Osnovnog tužilaštva. Dnevne novine su juče objavile da po broju privatnih nadzornih kamera prednjači naselje Zagorič, odnosno Ulica Iva Andrića, te da se na raskrsnici sa Ulicom IX crnogorske brigade čak nalazi i pokretna kamera za osmatranje obje ulice. Nepoznanica je i ko je na U Ulici Iva Andrića živi veizletištu brda Gorica postavio ći broj bezbjednosno interetri kamere na stubove ulične santnih osoba. Jedan od njih rasvjete, koje snimaju sjeverje Aco Šaković, koji je godinu stranu šetačke staze. DN nama unazad u nekoliko nasaznaju da u Agenciji za zavrata bio na meti bombaških štitu ličnih podataka niko nije napada, njegova kuća je i zotražio saglasnost za postavljom gađana. Kako se prekljanje tih kamera, što znači da juče mogla uvjeriti ekipa DN, se nezakonito koriste, bez obispred dvorišta te kuće, nazira na to da li su u pitanju prilazi se najmanje osam kavatna lica ili opštinske službe. mera. U njegovom komšilu-

I na Gorici nezakonito snimaju

ČETVRTAK, 28. 4. 2016.

TO SnImA

žila izviđaj amerama

Kamera sa pokretnim objektivom na raskrsnici ulica Iva Andrića i 9. crngorske brigade

hronika

Trojici određen pritvor zbog skidanja kamera ODLUKA SUDIJE ZA ISTRAGE U KOTORU

Sudija za istragu Osovnog suda u Kotoru Špiro Pavićević odredio je juče pritvor do 30 dana trojici Kotorana - Igoru Andriću, Iliji Dedoviću i Tripu Moškovu, koji su uhapšeni dok su pokušavali da uklone jednu od postavljenih kamera u tom gradu. Sudija Pavićević potvrdio je DN da je osumnjičenima odredio pritvor, a na teret im se stavlja krivično djelo pomoć izvršiocu nakon izvršenog krivičnog djela i sprečavanje dokazivanja djela. Kako DN saznaje, oni se sumnjiče da su pokušali da uklone jednu kameru postavljenu na drvetu kod Instituta za biologiju mora na Plagentima. Tokom više od tri sata saslušanja, sva trojica uhapšenih negirali su krivicu, ponovili navode date pred tužiocem. Kako DN saznaje, Dedović je ispričao da je namjeravao da ukloni kameru sa te lokacije, te da je to namjeravao učiniti sam, ali da je u jednom trenutku shvatio da ne može sam, zamolio je Moškova i Andrića koji su prolazili tuda, da mu pomognu, i da ih je u tom trenutku policija uhapsila. Policija je prekjuče na tri lokacije obavljala pretrese, kada su zaplijenjeni novi risiveri i jedna vazdušna puška, a jedan od pretresa bio je upravo u napuštenom stanu u stambenoj zgradi na Plagentima, koja se nalazi u blizini mjesta na kojem je insralirana kamera na drvetu. Postupajući po nalogu Vrhovnog državnog tužioca Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru, u saradnji sa Upravom policije, na različitim lokacijama u Kotoru pronašlo je 18 kamera. U osam slučajeva utvrđeno je ko je postavio kamere, dok se za ostale utvrđuje kome pripadaju. Nakon ove akcije policije, kamere ispred tunela Vrmac, sa kotorske i tivatske strane su uklonjene. Pored ovih 18 kamera koje je policija locirala u posljednjoj akciji, u Kotoru postoji još mnogo mjesta i objeka-

Sa jučerašnjeg privođenja

ta pod video nadzorom, o čemu su DN pisale. Trojica uhapšenih Kotorana ne pripadaju ni jednoj kriminalnoj grupi, pa je vijest o njihovom hapšenju u drevnom gradu dočekana s nevjericom. Andrić i Moskov su pomorci, s tim sto Andrić ima zvanje kapetana. Kako DN saznaje od izvo-

ra bliskog porodici jednog od uhapšenih, koji nije želio da im se pominje ime, jedan uhapšeni je ispričao svojim najbližima da on nema veze ni sa čim osim što je bio angažovan da postavi kamere, nadgleda i održava za, kako je rekao naš sagovornik, “ siću”. Međutim, on nije želio ni porodici da otkrije za koga je to radio. I.K.

Potvrdili da su pretresali stanove Kotorana

Iz Uprave policije su juče potvrdili pisanje DN, navodeći da su tamošnji službenici prilikom pretresa stanova i drugih prostorija koje koriste Milan i Miloš Knežević iz tog grada pronašli i oduzeli tehnički uređaj – tzv. dron, vazdušnu pušku, dva optička nišana, dvije ručne radio veze i DVR uređaj za skladištenje memorije video nadzora. Iz te službe je saopšteno da su tokom pretresa pronađeni i oduzeti predmeti koji se mogu dovesti u vezu sa izvršenjem krivičnih djela, kao i sa tri osobe koje su 25. aprila uhapšene prilikom pokušaja uklanjanja kamera u Kotoru.

“Službenici OB Kotor su o oduzetim stvarima obavijestili nadležnog tužioca. Nadležnom sudiji za istragu Višeg suda u Podgorici je, radi pribavljanja relevantnih činjenica i dokaza u predmetima na kojima se radi, upućen zahtjev za dobijanje naredbe za vještačenje infomacionih tehnologija odnosno predmeta koji su pretresom oduzeti, kako bi se nakon vještačenja, između ostalog, utvrdio broj i lokalitet kamera sa kojima je predmetni uređaj bio povezan. Policijsko-tužilačke aktivnosti se nastavljaju”, navodi se u saopštenju Uprave policije.

društvo

ČETVRTAK, 28. 4. 2016.

REFORME NA UNIVERZITETU cRNE gORE

Studenti da budu u fokusu Studenti treba da budu u centru pažnje, a obrazovanje fokusirano na studenta podrazumijeva proces kvalitativne transformacije za studente u nastavnom okruženju sa ciljem da se ostvari njihova autonomija i sposobnost da kritički razumiju i biraju, kazao je prof. dr Volker Gehmlich sa Univerziteta primijenjenih nauka u Osanbriku. On je, govoreći na HERE seminaru na temu “Modularizacija kurikuluma”, koji je organizovan u Rektoratu Univerziteta Crne Gore (UCG), kazao i da bi svaki modul trebalo, između ostalog, da ima jasno definisane ciljeve i ishode učenja, kao i broj kredita koji nosi. Gehmlich je rekao i da modularizacija studija olakšava uporedivost među sistemima, cjeloživotno učenje, adreditaciju i eksperimentalno učenje, ali i kreiranje nastavnih planova i individualizaciju studijskih programa.

“Stoga obrazovanje fokusirano na studenta podrazumijeva proces kvalitativne transformacije za studente u nastavnom okruženju sa ciljem da se ostvari njihova autonomija i sposobnost da kritički razumiju i biraju module. Kultura učenja nekada i sad se i te kako promijenila, principi su drugačiji. Stoga se moramo prilagođavati promjenama”, rekao je Gehmlich. Na seminaru je ocijenjeno da će buduća struktura studijskih programa na UCG, koja će biti uspostavljena nakon akreditacije 2017. godine, sa novim modelom studiranja (3+2+3), doprinijeti većoj održivosti i kvalitetu znanja, uporedivosti, fleksibilnosti, povećanju mobilnosti studenata i nastavnika i poboljšavanju drugih parametara od značaja za kvalitet jedne visokoobrazovne ustanove. Profesor dr Aleksandar Vujović je kazao da se studentima, kroz novi model studija, daju velike pogodnosti u

St.br.169/15

OBAVJEŠTENJE O ODRŽAVANJU ROČIŠTA Privredni sud Crne Gore je u stečajnom postupku St.br.169/15 nad stečajnim dužnikom AD “Lenka ” Bijelo Polje, industrijska bb zakazao ročište za dan 17.05.2016 godine sa početkom u 09,30 časova u Privrednom sudu u Podgorici IV Proleterske broj 2. kancelarija broj 30 radi razmatranja i glasanja o predlogu Plana reorganizacije kojeg je sudu, u konačnom tekstu podnio dana 20.04.2016 godine, stečajni dužnik. O planu glasaju povjerioci sa utvrđenim potraživanjima, mogu glasati lično, preko ovlašćenog punomoćnika ili putem glasačkog listića koji mora biti dostavljen sudu najkasnije do početka održavanja ročišta. U glasačkom listiću mora se navesti iznos potraživanja povjerioca i klasu u koju je svrstano njegovo potraživanje. Plan je radi upoznavanja sa njegovom sadržinom, dostupan u stečajnom dužniku i uvid u Plan se može izvršiti svakog radnog dana u prostorijama stečajnog dužnika u vremenu od 10 do 13 časova zaključno sa 16.05.2016 godine.

St.br.587/15

OBAVJEŠTENJE O ODRŽAVANJU ROČIŠTA Privredni sud Crne Gore je u stečajnom postupku St.br.587/15 nad stečajnim dužnikom DOO “ BAST ” iz Nikšića, Podgorički put bb zakazao ročište za dan 25. 05. 2016 godine sa početkom u 10,oo časova u Privrednom sudu u Podgorici IV Proleterske broj 2. kancelarija broj 20 radi razmatranja i glasanja o predlogu Plana reorganizacije kojeg je sudu, dana 14.04.2016 godine, podnio stečajni dužnik. O planu glasaju povjerioci sa utvrđenim potraživanjima, mogu glasati lično, preko ovlašćenog punomoćnika ili putem glasačkog listića koji mora biti dostavljen sudu najkasnije do početka održavanja ročišta. U glasačkom listiću mora se navesti iznos potraživanja povjerioca i klasu u koju je svrstano njegovo potraživanje. Plan je radi upoznavanja sa njegovom sadržinom, dostupan je u stečajnom dužniku i uvid u Plan se može izvršiti svakog radnog dana u prostorijama stečajnog dužnika u vremenu od 10 do 13 časova zaključno sa 23.05.2016 godine.

aspektima koji su za njih posebno značajni, a prevashodno se odnose na povećanje referentnosti i konkurentnosti na tržištu znanja i sticanju boljih uslova za studiranje. “Reforme na UCG, u centar pažnje stavljaju studente i posebno štite njihove interese, što i jeste strateško opredjeljenje Univerziteta Crne Gore”, ocijenio je, između ostalog, Vujović. Govoreći o budućoj strukturi studijskih programa Univerziteta, Vujović je kazao da je ona trenutno nedovoljno fleksibilna i da prepoznaje nešto više od 270 studijskih programa i blizu 500 usmjerenja. On je rekao da je to sa kvalitativnog aspekta, imajući u vidu broj nastavnog osoblja i ostale parametre, koncepcija koja se mora mijenjati i unapređivati shodno evropskim trendovima, a na bazi preciznih analiza, preispitivanja i sprovođenja konkretnih aktivnosti i mjera na poboljšavanju. Bo.P.

Ključevi stana Džiknićima Ministarka rada i socijalnog staranja, Zorica Kovačević i predsjednik opštine Bar, Zoran Srzentić uručili su juče ključeve stana samohranoj majki Olgi Džiknić. Na osnovu izvještaja Javne ustanove Centar za socijalni rad za opštine Bar i Ulcinj, Ministarstvo je utvrdilo da se Džiknić nalazi u teškoj materijalnoj i zdravstvenoj situaciji. Zato je odlučeno, kako navode, da se njoj da na korišćenje stambena jedinica površine 44 metara kvadratnih u Baru, do rješavanja stambenog pitanja. Bo.P.

beba rođeno je u Porodilištu KliničKog centra crne gore u ProteKla 24 sata.

Reforme na UCG, kako tvrde, u centar pažnje stavljaju studente

RAdNIcI ª ŠTAMpEº U TEŠkOj sITUAcIjI

Ministarka Kovačević obećala da će pomoći Ministarstvo rada i socijalnog staranja preduzeće potrebne mjere u cilju otklanjanja problema bivših radnika preduzeća AD “Štampa” u vezi sa isplatom preostalih zarada i uplatom doprinosa, dogovoreno je na sastanku njihovih i predstavnika tog Vladinog resora. P r e d s t av n i k bivših radnika Štampe, Zagorka Vujović, kazala je da im je ministarka Zorica Kovačević, na sastanku obećala da će preduzeti sve potrebne korake kako bi se radnicima isplatile zarade od decembra i uplatili preostali doprinosi. “Kovačević će urgirati da Poreska inspekcija konačno obavi svoj posao, a da preduzeće uplati radnicima doprinose”, rekla je Vujović. Ona je dodala da će na taj

način radnicima biti omogućeno da ostvare pravo na odlazak u penziju, isplatu nadoknada, vraćanje radnih knjižica i prijavljivanje na Biro rada. “Trenutno smo u bezizlaznoj situaciji, ali se nakon razgovora sa Kovačević nadamo povoljnom rješenju za radnike”, navela je Vujović. Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata (USSCG), Srđa Keković, koji je takođe prisustvovao sastanku, smatra da je problem radnika “Štampe” sistemski i da su za njega odgovorne državne institucije, koje nijesu djelovale na adekvatan način. Mišljenja je da država mora da nađe odgovor na ovaj problem, naročito za radnike koji imaju uslov da ostvare prava na penziju ili nadoknadu za majke. Mina business

društvo

ČETVRTAK, 28. 4. 2016.

FONdacija cci cRNOgORskiM uČeNiciMa pRedstaVila sisteM RazMjeNe

Upoznavanje američke kulture kroz život u host porodici Izvršna direktorica Fondacije CCI Stefani Nosek doputovala je u Crnu Goru kako bi đacima koji će učestvovati u programu razmjene približila na koji način funkcioniše sam sistem. Budući učesnici razmjene i njihovi roditelji, pored upoznavanja sa Fondacijom CCI, imali su priliku da čuju iskustva roditelja koji su na isti način slali svoju djecu da školovanje nastave u Sjedinjenim Državama. Generalna direktorica agencije “Top tours” Biljana Radulović bliže je upoznata sa iskustvima mladih koji su učestvovali u razmjeni i navodila je neke upečatljive situacije bivših učesnika razmjene. Fondacija CCI, sa centralom u Čikagu, osnovana je 1985, što znači da za sobom ima trideset godina iskustva u radu. Sve je krenulo sa šest đaka iz Španije, dok sada uključuje 900 đaka i studenata iz cijelog svijeta. “Trudimo se da imate najbolje iskustvo. Živite sa porodicom, na čijoj provjeri sigurnosti se ozbiljno ra-

Foto: Iva Mandić

Fondacija funkcioniše na način da za učesnika razmjene prvo bira porodicu, pa tek onda školu, jer prije svega akcenat stavljaju na učenje kako da se živi i preživi sa porodicom

Budući učesnici razmjene i njihovi roditelji, pored upoznavanja sa Fondacijom CCI, imali su priliku da čuju iskustva roditelja koji su na isti način slali svoju djecu da školovanje nastave u Sjedinjenim Državama di. Na taj način host porodica, koja je volonterska, dobija mogućnost da udahne dio vaše kulture, a vi nosite ambasadorsku ulogu i kroz porodicu se uključujete u novu zajednicu”, navela je Nosek. Postoji više ponuđenih programa u okviru projekta “Live and Learn in America”. Program koji učenici sa ovih prostora najčešće biraju je “Public Priva-

Trudimo se da imaTe najbolje iskusTvo. ŽiviTe sa porodicom, na čijoj provjeri sigurnosTi se ozbiljno radi te School” koji sufinansira Vlada SAD, a u sklopu kojeg učenici usavršavaju engleski jezik, upoznaju američku kulturu, baziraju se na školske predme-

te koji im “leže”. U programu “Community College Program” postoji mogućnost da se za jednu kalendarsku godinu završi IV razred srednje škole i prva godina studija. Fondacija funkcioniše na način da za učesnika razmjene prvo bira porodicu, pa tek onda školu, jer prije svega akcenat stavljaju na učenje kako da se živi i preživi sa porodicom. Po-

red školskih obaveza, pojedinac se uključuje i u porodične obaveze, čime se osamostaljuje. Đaci i studenti učestvuju u volonterskom radu, imaju širok okvir mogućnosti, te zavisno od afiniteta biraju u kojoj oblasti će volontirati. Dobra motivacija za povećanje satnica volontiranja je nagrada - četvorodnevni boravak u Čikagu. B.B.

NVO ROditelji i FilOzOFski Fakultet

MjeŠtaNi kliČeVa i stRaŠeViNe NezadOVOljNi

Predstavnici Udruženja Roditelji i Filozofskog fakulteta u Nikšiću potpisali su juče memorandum o saradnji kojim su definisali zajednički doprinos edukaciji i informisanju roditelja u Crnoj Gori, na osnovu kojeg će studenti i profesori te obrazovne ustanove biti uključeni u aktivnosti Razvojnog centra namijenjenog djeci i roditeljima. Kako je saopšteno iz Udruženja Roditelji, memorandum su u Nikšiću potpisali dekan Filozofskog fakulteta Goran Barović i izvršna direktorica NVO Ro-

Mještani prigradskih naselja Kličevo i Straševina okupili su se juče nedaleko od tunela Budoš, i ponovo zatražili zatvaranje gradske deponije Mislov do zbog, kako su kazali, nepostojanja adekvatnih uslova za odlaganje otpada. Oni će danas lokalnoj upravi predati zahtjev da se u što kraćem roku zatvori neuređeno gradsko smetlište. ”Neophodno je odmah početi sanaciju tog prostora i pronaći adekvatno rješenje za upravljanje otpadom u skladu sa važećim Zakonom. Depnija nije urađena u skladu sa projektnom dokumentacijom i nijesu ispoštovani zakonski propisi za odlaganje otpada”,

Potpisan memorandum Protestuju zbog deponije Mislov do za edukaciju roditelja ditelji Kristina Mihailović, u prisustvu prodekanice za nauku i međunarodnu saradnju Biljane Maslovarić i koordinatorke Razvojnog centra i Biblioteke igračaka Lepe Žunjić. Na osnovu memoranduma, Fakultet i Udruženje će zajedno raditi na jačanju kapaciteta, unapređenju postojećih i kreiranju novih programa za djecu i roditelje, gdje će uključiti studente i profesore, koji će dati doprinos aktivnostima Udruženja kroz praksu i volonterski rad. M.I.

rekao je jedan od mještana Vujadin Nikčević. On se pita da li postoji prav-

Mještani Kličeva i Straševine ni akt na osnovu koga može da se vrši odlaganje otpada na tom lokalitetu. Nikčević je naveo da i civilni sek-

tor smatra da nema uslova da se na tom mjestu nalazi deponija, koja prijeti ekološkom zagađenju cijelog grada. Mještanin Peko Nikčević, čija je kuća od gradske deponije udaljena svega stotinak metara, navodi da se ljeti ne može izdržati od bubašvaba i neprijatnog mirisa sa deponije, kao ni od parkiranih kamiona Komunalnog preduzeća sa dovezenim kontejnerima i otpadom na prilaznom putu. Nezadovoljstvo mještana kulminiralo je prije desetak dana kada su vatrogasci i radnici Komunalnog skoro cijelu noć gasili požar na deponiji, te narednih dana nastavili preventivno polivanje. J.L.

DRUŠTVO

ČETVRTAK, 28. 4. 2016.

NA PODGORIČKOJ PIJACI UVELIKO GUŽVE UOČI PRAZNIKA

Počele pripreme za Vaskrs, jaja od osam do 15 centi Velika nedjelja u znaku je priprema za najveći hrišćanski praznik, a građani i posljednji cent ne žale kako bi obogatili svoju porodičnu trpezu ba. Odabrala sam da jaja farbam u lukovini ukrašavajući ih travčicama. A trepeza u nedjelju će biti raskošna, jer su svi članovi porodice postili cijeli post”, kazala je Jovana Komatina. Na Zelenoj pijaci izloženo je desetak štandova dekorative koji obiluju ukrasima, korpicama za jaja i sličicama. Cijena jaja se nije promijenila od 0,08 do 0,15 eura, a prodavci jaja primjećuju da je narod sigurniji u robu sa pijace nego u onu iz samoposluga. Na jednom od štandova Branka Pavićević je istakla da general-

no korpice slabo prolaze, a cijena im je od 4 do 10 eura, dok ukrasi prolaze bolje. Shodno običaju, na Veliki petak, dan tuge, kada je prema jevanđelskom predanju Hristos osuđen od strane naroda i razapet na krst, farbaju se jaja. Jaja nose simboliku obnavljanja prirode i života. Načina za farbanje i ukrašavanje jaja ima nekoliko – od farbanja u lukovini sa mogućnošću šaranja travkama, preko farbanja vještačim bojama, do crtanja voskom – a od volje ukućana, obično najmađih, domaćice se odlučuju koji će primijeni-

Povodom Vaskrsa i praznika rada, pijace u Podgorici će raditi skraćeno radno vrijeme u petak 29.aprila, nedjelju 1. maja, ponedjeljak 2. maja i utorak 3. maja. Zelene pijace će raditi od 6 do 15 časova, dok će pijace za prodaju mješovite robe biti otvorene od 8 do 15 časova. Kamionska pijaca će raditi kao i obično, 24 časa dnevno, kao stočnoj pijaci, koja će u ponedjeljak raditi od četiri do 13 časova.

Foto:Iva Mandić

Samoposluge i pijace vrve od ljudi koji se pripremaju za predstojeće praznike

Skraćeno radno vrijeme

Dekorativni štand

Foto:Iva Mandić

Dekorativne korpice za vaskršnja jaja

Na Zelenoj pijaci izloženo je desetak štandova dekorative koji obiluju ukrasima, korpicama za jaja i sličicama. Cijena jaja se nije promijenila - od 0,08 do 0,15 eura, a prodavci jaja primjećuju da je narod sigurniji u robu sa pijace nego u onu iz samoposluga.

ti. “Koristiću sve moguće načine za farbanje jaja, za koje znam. Ipak, djeci je dekorativa jako bitna, pa ću se potruditi da ispunim njihova očekivanja i ove godine. Čeka me mnogo posla”, kazala je Mira Mijušković. Na Zelenoj pijaci mogu se po povoljnoj cijeni naći farbe za jaja, lukovina i želatin boje, a prema riječima prodavaca, najviše prolaze farbe. “Farbe različitih boja i sličice prolaze najviše. Mada prošle godine je ukupno gledajući išlo bolje”, navela je Jovana Maraš, koja je prodavala na štandu uređenom isključivo za ovaj praznik. Pored farbanja jaja na Veliki petak, tradicionalno je i pripremanje bogate trpezu za Vaskrs, čime se u krugu porodice proslavlja vaskrsenje Isusa Hristosa iz mrtvih. B.B. Foto:Iva Mandić

Reklame na televizijama i u štampi sa akcijskim cijenama, gužve u supermarketima i na pijacama, šareni dekor za vaskršnja jaja i trpezu – uobičajena su slika uoči najradosnijeg hrišćanskog blagdana Vaskrsa. Iako svima predstavlja radost, te povod za još jedno porodično okupljanje, mnogima je i glavobolja zbog bogate trpeze koja se mora spremiti. Ne baš dobre plate, visok datum u mjesecu, ali i visoke cijene, dovoljan su razlog da pokvare praznično raspoloženje. No, kako je naš narod odavno navikao da krpi kraj s krajem, tako se ovih dana obavljaju posljednje pripreme za proslavu Vaskrsa. Cijela Velika nedjelja u znaku je Vaskrsa, pa kao i svake godine, samoposluge i pijace vrve od naroda koji u obimnoj ponudi traži ono što je prilagodljivo njihovom ukusu, ali i džepu. “Ovo je prva godina da samostalno pripremam sve što je potrebno za Vaskrs, pa se nadam da će sve ispasti kako tre-

Štand na Zelenoj pijaci

ČETVRTAK, 28. 4. 2016.

marketing

Društvo sa ograničenom odgovornošću Inovaciono preduzetnički centar „Tehnopolis“ Nikšić, na osnovu Odluke o osnivanju društva( „Sl. list CG“, br. 30/2013, 47/2013 i 80/2015) i Statuta društva („Sl. list CG“, br. 34/2013, 47/2013 i 25/2016), objavljuje:

JAVNI POZIV ZA DODJELU POSLOVNE PODRŠKE DRUŠTVA SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU INOVACIONO PREDUZETNIČKI CENTAR „TEHNOPOLIS“ NIKŠIĆ Pozivaju se sva inovativna fizička lica, preduzetnici i pravna lica, da prijave svoje poslovne ideje i apliciraju za neki od dostupnih modela poslovne podrške. Ovim Javnim pozivom se utvrđuju uslovi, kriterijumi i način prijavljivanja za korišćenje poslovne podrške Inovaciono preduzetničkog centra “Tehnopolis”. Predmet ovog Javnog poziva je podrška nosiocima poslovnih ideja, nezavisno od stepena razvoja njihove privredne aktivnosti (start-up baziran na znanju, spin-off projekat ili razvojni segment nekog već postojećeg privrednog društva). Napomena: Ako imate više ideja, svi predati zahtjevi će biti uzeti u razmatranje, ali moraju biti dostavljeni odvojeno. 1. VRSTE PODRŠKE: 1.1. Infrastrukturna podrška: • Moderno dizajnirani i opremljeni poslovni prostori; • Sale za sastanke; • Kongresni centar (multimedijalna sala); • Lounge bar (co-working space); • ICT data centar; • Telefonska i internet infrastuktura; i • Održavanje i usluge recepcije. 1.2. Konsalting podrška: • Testiranje poslovnih ideja; • Razvijanje poslovnih ideja; • Rješavanje problema koji prate razvijanje posla; • Pronalaženje novih poslovnih rješenja; • Pružanje konsultantskih usluga koje se odnose na finansijsko poslovanje, poslovne pro cedure, organizaciju i marketing; • Pomoć u ostvarivanju saradnje kod domaćih i inostranih izvora finansiranja i ostvariva nja saradnje sa inostranim partnerima na programima za podsticanje razvoja privatnog sektora; • Pomoć pri identifikaciji i razumijevanju poziva za grant sredstva nacionalnih, regionalnih i evropskih fondova; • Podrška internacionalizaciji i komercijalizaciji istraživanja i plasiranju gotovih proizvoda i usluga na tržište; • Pružanje administrativnih i računovodstvenih usluga; • Pružanje usluga za organizovanje obuke i treninga; i • Pružanje usluga promovisanja, kao i predstavljanja na sajamskim manifestacijama u zemlji i inostranstvu. 1.3. Trening podrška nudi široki spektar seminara za stanare i spoljašne klijente. Treneri su, lokalno i međunarodno, priznati i sertifikovani stručnjaci. Seminari koji se nude su iz oblasti poslovnih vještina, informacionih tehnologija, desktop aplikacija i administracije. 1.4. Inkubaciona podrška je jedan od servisa Inovaciono preduzetničkog centra ,,Tehnopolis" kroz koji se klijentima pruža podrška u razvijanju poslovnih ideja i stvaranju novih poslova kroz obezbjeđivanje okruženja za razvijanje posla, pristupima mentorstvu i investitorima, kao i pružanje podrške u marketinškim aktivnostima. Detaljan opis usluga IPC „Tehnopolis“ se može naći na internet stranici društva www.tehnopolis.me 2. POSTUPAK PRIJAVLJIVANJA • Aplikaciju za dodjelu podrške mogu podnijeti sva punoljetna lica iz Crne Gore i inostran stva, koja imaju inovativne ideje bazirane na znanju i žele pokrenuti sopstveni posao; • Fizička lica i preduzetnici koja žele pretvoriti svoje istraživanje u poslovni poduhvat; • Privredna društva koja su registrovana u Crnoj Gori u poslednje 2 godine; • Domaća i strana pravna lica u svrhu širenja poslovnih odnosa i aktivnog učešća u raz mjeni tehnologija, iskustava i znanja; i • Udruženja, organizacije i istraživački timovi kroz univerzitetske istraživačke projekte ili razvojne sektore bazirane na unaprjeđenju tehnologije s primjenom u privrednom po slovanju. Napomena: Kompletna aplikaciona dokumentacija se može preuzeti na sajtu IPC „Tehnopolis“ www.tehnopolis.me. 2.1. Lica koja se ne mogu prijaviti: • Članovi Odbora za procjenu poslovnih ideja, • Lica protiv kojih se vodi krivični postupak u zemlji i inostranstvu ili su osuđena na bezuslovnu kaznu zatvora, i • Privredno društvo protiv koga je pokrenut stečajni postupak i nad kojim je otvoren stečaj, kao i privredno društvo koje se nalazi u postupku likvidacije. 2.2. Potrebna dokumentacija koja se predaje uz aplikaciju-zahtjev Za aplikante koji već imaju registrovano privredno društvo: • Popunjen aplikacijski obrazac; • CV privrednog društva/reference; • Trenutni poslovni plan; • Finansijski pokazatelji (Bilans stanja, Bilans uspjeha u poslednje dvije godine, novčani tok); • Podaci o registraciji aplikanta ( reg. Br, PIB, te adresa sjedišta pravnog lica); • Potvrda ili uvjerenje da protiv aplikanta nije pokrenut i da se ne vodi stečajni postupak i postupak likvidacije koju izdaje nadležni Privredni sud u Podgorici; • Uvjerenje da se protiv aplikanta ne vodi krivični postupak za krivična djela protiv imo vine, službene dužnosti, opšte sigurnosti ljudi i imovine, prava iz rada, platnog prometa i privrednog poslovanja koju izdaje nadležni sud; • Potvrda o izvodu iz kaznene evidencije Poreske Uprave Crne Gore;

• Potvrda nadležne Poreske uprave o izmirenim poreskim obavezama u poslednje dvije godine na ime aplikanta; i • Članci, publikacije ili bilo koje relevantne informacije koje bi mogle pomoći u evaluaciji ideje. Za aplikante fizička lica i preduzetnike: • Popunjen aplikacijski obrazac (zahtjev), • CV; • Izvod iz KE MUP-a CG; • Uvjerenje o nekažnjavanju koje izdaje nadležni sud • Uvjerenje Uprave lokalnih javnih prihoda o izmirenim poreskim obavezama; i • Članci, publikacije ili bilo koje relevantne informacije koje bi mogle pomoći u evaluaciji ideje. Napomena: Dokumentacija ne smije biti starija od tri mjeseca. Sve dostavljene dokumente smatramo povjerljivim i biće korišćeni samo u svrhu evaluacije ideje. 2.3. Kakve ideje trebaju biti? • Inovativne*, • Bazirane na znanju**, • Bazirane na podsticaju i stvaranju novih radnih mjesta, • Tržišno orijentisane s potencijalom internacionalizacije, i • Sa jasno definisanim lancem vrijednosti***. *Inovativnost je nova ideja, metoda ili proizvod. U ekonomiji promjena mora dodavati vrijednost za korisnike ili srodnu industrijsku granu. **Teorija organizacije bazirane na znanju smatra znanje kao najznačajniji resurs privrednog društva, kao glavni faktor održivosti komparativnih prednosti na tržištu. ***Lanac vrijednosti je niz aktivnosti koje generišu neku vrijednost Napomena: Iako su inovacije i ideje bazirane na znanju veoma važne, nijesu ključne za odabir ideje. Izrazito je važno da je poslovna ideja realna, zanimljiva i održiva. Takođe je važno da je aplikaciona forma popunjena pravilno i da je sva propratna dokumentacija blagovremeno podnesena. 3. Postupak razmatranja i odlučivanja po aplikacijama 3.1. Preliminarna evaluacija poslovnih ideja (2. korak) IPC ,,Tehnopolis" – Nikšić d.o.o. će obaviti tehničku provjeru i procijeniti sve aplikacije u roku deset dana od dana prijema kompletne dokumentacije. Procjenjivaće se: potpunost aplikacije, propratnih dokumenata i priroda poslovne ideje tako što će IPC ,,Tehnopolis" – Nikšić d.o.o. formirati Komisiju koja će sprovesti administrativnu kontrolu podnesenih zahtjeva. Na osnovu Odluke Komisije o prihvatljivosti zahtjeva, aplikant čiji zahtjev bude usvojen će dobiti Obavještenje o prelasku u drugi nivo evaluacije, prelasku u predinkubacioni proces, dok aplikant koji ne bude ispunio uslove iz ovog poziva će biti obaviješten da je njegova aplikacija odbijena. 3.2. Poboljšanje poslovne ideje – Trening/Konsalting (3. korak) Ako aplikacija zadovolji kriterijume preliminarne evaluacije, aplikant će, ukoliko to Komisija procijeni, dobiti priliku da u IPC „Tehnopolis“ unaprijedi svoju ideju uz profesionalnu pomoć konsultanata i trenera. Cilj treninga je da pruži savjete kako napisati poslovnu ideju da bude lako razumljiva, realna i zanimljiva. Konsultacije su fokusirane na specifične segmente svake ideje. Konsultacije nijesu obavezne. Konsultacije će trajati do 15 dana, nakon čega će kandidat imati još 5 dana da oblikuje svoju ideju i da podnese finalnu verziju. 3.3. Konačna evaluacija aplikacije (4. korak) Nakon završenog treninga i konsultacija kandidati će biti pozvani na finalnu prezentaciju svojih poslovnih ideja. Cilj prezentacije je upoznati menadžment ,,Tehnopolis" d.o.o. sa idejom, sa preduzetničkim osobinama, kompetencijama i očekivanjima o realizaciji poslovne ideje. Nakon svih prethodnih koraka ,,Tehnopolis" d.o.o. Evaluacijski odbor će donijeti konačnu odluku da li će kandidat dobiti i koju vrstu podrške. Konačna odluka će se primarno odnositi na evaluaciju poslovne ideje, ali takođe će biti uzeti u razmatranje i mišljenje konsultanata i trenera (ako su pohađani treninzi/konsultacije). 4. Način podnošenja aplikacija sa potrebnom dokumentacijom Aplikacija se podnosi na crnogorskom ili engleskom jeziku putem e-maila: ipctehnopolis@gmail. com (potpisana i skenirana u PDF formatu) ili se šalje preporučeno poštom sa naznakom „Obavezan potpis po prijemu“ ili dostaviti na ruke direktno u IPC ,,Tehnopolis" d.o.o., na adresu: Inovaciono preduzetnički centar „Tehnopolis" d.o.o. po Javnom pozivu za dodjelu poslovne podrške, „Prijedlog poslovne ideje“ sa napomenom : „Za Evaluacijski odbor poslovnih ideja“ Ul.Radoja Dakića b.b. 81400 Nikšić Za dodatne informacije kontaktirajte nas na: IPC ,,Tehnopolis" d.o.o. – Nikšić Adresa: Radoja Dakića bb, 81400 Nikšić Telefon: +382 69 550 413; 067 667 234; 067 216 889 e-mail: ipctehnopolis@gmail.com web: www.tehnopolis.me Napomena: Nepotpuna i neblagovremeno podnijeta aplikacija sa dokumentacijom se neće razmatrati. Ovaj Javni poziv će biti obajavljen dana 28.04.2016.godine na sajtu IPC “Tehnopolis”; Ministarstva nauke, i u Dnevnim listovima “Pobjeda” i „Dnevne Novine“ i trajaće 60 kalendarskih dana od dana njegovog objavljivanja. Obrada i realizacija primljenih Zahtjeva će se sprovesti najkasnije u roku od 30 kalendarskih dana od dana zatvaranja Javnog poziva.

CRNA GORA

BIJELO POLJE: SMIJENJEN KADAR SDP

Đerić nova direktorka Centra za kulturu

hodnog izbora Erovića svi dali jednoglasnu podršku. “Jedina zakonska odluka je da se profesor Izet Erović vrsni profesionalac i stručnjak ponovo izabere za direktora Centra za kulturu, jer će u suprotnom to predstavljati kršenje zakona”, kazao je Konjević. U nastavku XIV SO usvojena je i Odluka o zaradama lokalnih službenika i namještenika u Opštini, Odluka o zaradama i drugim primanjima lokalnih funkcionera, Odluka o uslovima i načinu izbora posebnih savjetnika u Opštini, Odluka o izmjenama odluke o finansiranju političkih partija i Odluka iz imovinsko-pravne oblasti. B.Č.

ULCINJ: USVOJEN STRATEŠKI PLAN

Murati iz Force novi potpredsjednik opštine Dosadašnji šef Kluba odbornika Nove demokratske snage – Forca Arijan Murati izabran je na jučerašnjoj sjednici lokalnog parlamenta za potpredsjednika Opštine Ulcinj. Novi-stari glavni administrator biće Kaplan Mučaj iz Koalicije “Zajedno za budućnost Ulcinja”. Na početku sjednice su za nove odbornike u klubu Demokratske unije Albanaca izabrani Jasmina Hasa i Gazmond-Mondi Kalezić. Oni su zamijenili Mehmeda Zenku, koji je sada direktor JP “Komunalne djelatnosti” i Hadidžu Đoni, koja je potpredsjednica Opštine. Skupština opštine Ulcinj usvojila je juče Strateški plan razvoja ove opštine do 2020.

HERCEG NOVI: NOVA TUŽBA PROTI

GOJKOVIĆ TVRD SMIO BITI RAZ Nikola Gojković, koji je drugi put smijenjen sa mjesta predsjednika opštine, ponovo je tužio hercegnovsku SO kako bi poništio odluku iste

Sjednica SO Bijelo Polje Odbornici bjelopoljskog parlamenta juče su u nastavku prekinute jedanaeste sjednice lokalnog parlamenta dali saglasnost na odluku Upravnog odbora JU Centar za podršku djeci i porodici, i za direktora ove ustanove izabrali Radu Đerić. Skupština nije dala saglasnost na odluku Savjeta Centra za kulturu da za direktora bude izabran Izet Erović (SDP). Protiv Erovićevog ponovnog izbora za prvog čovjeka Centra za kulturu bili su odbornici bivšeg koalicionog partnera DPS dok sjednici nijesu prisustvovali odbornici SNP i DF. Željko Konjević (SDP) podsjetio je da su prilikom pret-

ČETVRTAK, 28. 4. 2016.

godine. Ovo je prvi put da se jedan takav, izuzetno značajan dokument, usvaja u posljednjih 35 godina. Potpredsjednica Opštine Hadidža Đoni, koja je bila i član Radne grupe za izradu ovog dokumenta, rekla je da je ovo važan dan i da Opština Ulcinj neće biti jedina lokalna samouprava koja nema takav dokument. Ona je odala posebno priznanje za angažman dosadašnjem menadžeru Opštine Omeru Bajraktariju, koji je bio koordinator za izradu Strateškog plana razvoja. Iako je nekoliko odbornika i predstavnika civilnog sektora ukazalo da u tom dokumentu ima nedostataka, naveli su da je, ipak, dobro što je Ulcinj konačno dobio ovaj plan.

⌦ Sanja Milović U obrazloženju tužbe koja je podnesena Upravnom sudu odbornici Građanskog saveza i Gojković navode da je SO, na sedmoj redovnoj sjednici, održanoj 1. aprila, nezakonito donijela odluku o razrješenju Nikole Gojkovića dužnosti predsjednika hercegnovske opštine. “Zakon o lokalnoj samoupravi u članu 60a je taksativno naveo razloge zbog kojih se predsjednik Opštine može razriješiti dužnosti, prije isteka mandata, a tu odredbu je u svemu preuzeo i Statut opštine”, navodi se u obrazloženju tužbe.

■ NESLAGANJA Oni dodaju i da konstatacija, da Gojković nije obezbijedio sprovođenje razvojnih planova sama po sebi ništa ne znači ako se ne navede kojih planova i šta planirano nije urađeno. “Autori postupka za razrješenje nijesu ni mogli ukazati na ove okolnosti, jer da su se upustili u tu sferu, sve bi se sve-

lo na neslaganje predsjednika Gojkovića sa njihovim nastojanjima da sprovode svoje ideje”, navodi se u tužbi. U vezi s tim da predsjednik Gojković nije obezbijedio vršenje poslova iz nadležnosti opštine utvrđene zakonom i statutom opštine, navodi se nije angažovana nezavisna revizija poslovanja opštine za prethodni period od četiri godine, kao i da je neimenovanjem glavnog administratora, u dužem periodu, Gojković onemogućio funkcionisanje ove službe kao drugostepenog organa. Odbornici GS tvrde da nije tačno da Gojković nije imenovao glavnog administratora.

■ BEZ SPORAZUMA “Istina je sasvim suprotna, jer je predsjednik Gojković još 27. marta 2015. godine, znači ubrzo po stupanju na dužnost, raspisao konkurs za imenovanje glavnog administratora i odlukom od 8. maja 2015. godine na ovu dužnost je imenovao Mirjanu Ivanović, te

je ova odluka bila uvrštena u predloženi dnevni red osme redovne sjednice od 15. maja 2015. godine, radi davanja saglasnosti na odluku predsjednika. Međutim, prije početka sjednice zbog navodnih dodatnih konsultacija među koalicionim partnerima vladajuće većine u Skupštini, to pitanje je skinuto sa dnevnog reda”, kaže se u tužbi. Dodaju i da tokom naknadnih razgovora nije došlo do sporazuma među koalicijom na vlasti, te da je predsjednik Gojković 3. juna 2015. godine poništio konkurs i krenulo se u novu proceduru koja je okončana poslije njegovog prvobitnog razrješenja, a ono je uslijedilo nakon dva mjeseca od poništenje konkursa. “Što se tiče navodnog propusta predsjednika Gojkovića, da se angažuje nezavisna revizija poslovanja Opštine za posljednje četiri godine, prije svega treba reći, da to nije predviđeno odlukom nijednog zakona, ni opštinskog Statuta”, navodi se u tužbi. Dodaje se i da je jasno da

KOLAŠIN: FABRIKA VO

Radnici od ju

Fabrika vode u Lipovu

Radnici kolašinske fabrike vode “Aqua Monta” u Lipovu, koju kontroliše Atlas grupa, nijesu primili plate od juna prošle godine, a doprinosi im nijesu uplaćeni od juna 2013. godine. Inspekcija rada je posljednji nadzor obavila 13. aprila, a prije toga još nekoliko puta. “Fabrici je isključena struja zbog duga od 20.000 eura, ljetos će nas uslovljavati da radimo bez plata, a ukoliko to ne prihvatimo, dobićemo otkaze. To je njihova ustaljena praksa. Već dva dana ne možemo da stupimo u

ČETVRTAK, 28. 4. 2016.

IV SKUPŠTINE OPŠTINE

DI DA NIJE ZRIJEŠEN Gojkoviću, kao ni odbornicima koji podnose ovu tužbu nije cilj ni namjera da se Gojković vraća na funkciju sa koje je dva puta nezakonito razriješen, ali su riješeni da istraju u zaštiti značaja funkcije, smatraju podnosioci tužbe

nijedan od razloga na kojima se zasniva osporena odluka nije utemeljen na propisu koji omogućava da predsjednik opštine može biti razriješen prije isteka mandata.

CRNA GORA

NIKŠIĆ: SJEDNICA SKUPŠTINE OPŠTINE

Bez diskusije za oko dva sata usvojili 45 tačaka Na sjednici SO Nikšić, kojoj nijesu prisustvovali odbornici opozicije, smanjene komunalne takse za ljetnje bašte i usvojeno više odluka iz urbanizma i komunalne oblasti. Skupštinsko zasijedanje prošlo je bez ijedne diskusije i nekoliko uvodnih napomena, iako se na dnevnom redu nalazilo 45 tačaka. Bez prisustva opozicije vladajuća većina usvojila je izmjene odluke o lokalnim komunalnim taksama i tako prhvatili zahtjev nikšićkih ugostitelja da se smanje naknade za ljetnje bašte. Sada će u prvoj zoni ugostitelji umjesto 22,5 eura po metru kvadratnom plaćati 17 eura, a adekvatno tome biće umanjene naknade i u svim drugim gradskim zonama. U lokalnoj upravi priznaju da je odluka o povećanju taksi, koja je donesena na sjednici krajem prošle godine predstavljala nerealan namet, te da je s razlogom izazvala negodovanje ugostitelja. Sekretar Sekretarijata za privredu, finansije i preduzetništvo Đoko Krivokapić napominje da predložene takse nijesu imale za cilj da znatno doprinesu punjenju budže-

Sa jučerašnje sjednice SO ta, već da uvedu više reda u užem gradskom jezgru. Odbornici su izglasali i promjenu odluka o naknadama za korišćenje opštinskih i nekategorisanih puteva, kojih je oslobođeno JP Vodovod i kanalizacija, a biće umanjena i za poreske obveznike u skladu sa određenom kilometražom. Usvojeno je i više odluka iz komunalne oblasti, shodno zakonu o komunalnoj policiji. Odlukom o izmjeni i organizaciji rada lokaklne

uprave formiran je Sekretarijat za inspekcijski nadzor, koji će vršiti kontrolu u komunalnoj oblasti. Odlučeno je i da se povećaju plate lokalnim funkcionerima, službenicima i namještenicima. Takođe, usvojeni su i uslovi za rješavanje stambenih potreba opštinskih službenika i namještenika, i funkcionera. Na sjednici je usvojena odluka i da ulicu u rodnom Nikšiću konačno dobije i istaknuti reditelj Živko Nikolić. M.R.

PO URGENCIJI MINISTARSTVA PROSVJETE

Zatvoren vrtić na Savini

Gojković

ODE ª AQUA MONTAº PRED ZATVARANJEM

una bez isplaćenih zarada kontakt sa inspekcijom rada”, kazali su radnici fabrike vode, koji iz straha od otkaza nijesu smjeli da se predstavljaju. Inspektori su više puta donosili rješenja kojima su naložili poslodavcu da otkloni utvrđene nepravilnosti u vezi sa isplatom zarada zaposlenima i uručivanjem obračuna zarada shodno zakonskim propisima, kao i uplatom doprinosa za obavezno socijalno osiguranje. Ta rješenja, tvrde u Upravi za inspekcijske poslove, djelimično su izvršavana, uglavnom u dijelu isplate zarada zaposlenima.

Radnicima je, kako tvrde, direktor Miroslav Cimbaljević pod prijetnjom otkaza zabranio svaku komunikaciju s novinarima. Kako kažu, tokom marta su proizveli oko pola milona flaša od 0,5 i 1,5 litara. “Pristali smo da radimo jer su nam obećali da ćemo, ukoliko završimo planirani posao 2. aprila dobiti dvije plate. Sve samo odradili prema dogovoru, ali od isplate nije bilo ništa niti ima nagovještaja kada će biti”, rekao je jedan od zaposlenih u kolašinskoj fabrici. Z.B.

Grad pod Obrovom godinama se suočava sa problemom tretmana otpadnih voda. Najavljena je izgradnja gradskog kolektora, a dok se taj krupni investicioni projekat realizuje, veliki dio zagađene vode završi u Limu. To što veliki dio zagađene vode završi u Limu ozbiljno ugrožava okolinu i građane, a o nesnosnom mirisu suvišno je i govoriti. B.Č.

Od danas 200 mališana iz vrtića na Savini po odluci Ministarstva prosvjete neće boraviti u ovoj javnoj ustanovi. Kako saznajemo, razlog zatvaranja vrtića je ispitivanje stabilnosti konstrukcije objekta i terena. Direkorica JPU “Naša Radost” Tanja Dulić ističe da je ispitivanje inicirano zbog nedavnog pada nadstrešnice u sklopu objekta vrtića. “Neophodne su analize preduzeća kako bi se obezbijedila sigurnost djece”, navodi Dulić. Kako saznaju DN dio djece od danas će već biti raspoređen u Igalu. Dnevne novine su kontaktirale PR službu opštine, te smo insistirali da nam odgovo-

Srušena nadstrešnica re ima li opština alternativno rješenje za smještaj mališana, međutim do zaključenja lista ostali smo uskraćeni za odgovor. Podsjećanja, nadstrešnica u JPU “Naša radost” na Savini obrušila se prije nekoliko dana, srećom nije bilo žrtava. S.M.

marketing

ČETVRTAK, 28. 4. 2016.

Javni izvršitelj Dejan Čogurić Bijelo Polje Ul.Slobode br.10 Iv.br. 874/2014 Javni izvršitelj Čogurić Dejan iz Bijelog Polja, ul.Slobode br.10, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “Radio difuzni centar” koga zastupa Vukčević Ratko, advokat iz Podgorice,protiv izvršnog dužnika DOO “Harizma” iz Kolašina radi naplate novčanog potraživanja u iznosu od 1,399,44 eura, u smislu čl.45 ZIO-a, donio je ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku DOO “Harizma” iz Kolašina , Trg boraca , vrši se dostavljanje rješenja o izvršenju IV br.874/2014 od 19.12.2014. godine , kojim je isti obavezan da izvršnom povjeriocu isplati iznos od 1.399,44 eura na ime glavnog duga sa zakonskom kamatom počev od 10.12.2014.godine pa do isplate , troškove izvršnog postupka u iznosu od 145,00 eura, tenagrade za rad javnog izvršitelja u iznosu od 94,46 eura. Izvršni dužnik, DOO “Harizma” iz Kolašina se može obratiti Javnom izvršitelju Čogurić Dejanu na adresi ul.Slobode 10 u Bijelom Polju, i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa radi podizanja rješenja o izvršenju IV br. 874/14 od 19.12.2014.godine. Upozorava se izvršni dužnik da se ovakav način dostave smatra urednim, a dostavljanje se smatra izvršenim danom poslednjeg objavljivanja. Bijelo Polje 18.04.2016.godine JAVNI IZVRŠITELJ Čogurić Dejan Na osnovu članova 336, 337, 341, 342, 344 i 345 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima „OTP Factoring“ DOO Podgorica, kao hipotekarni povjerilac, objavljuje:

INFORMATIVNA AGENCIJA raspisuje oglas za:

OBAVJEŠTENJE O PRVOJ PRODAJI NEPOKRETNOSTI Nepokretnosti koje su predmet prodaje upisane su u listu nepokretnosti br. 468 KO TOPLA, označene kao: • katastarska parcela br. 722, po kulturi stambeni prostor, PD22, P3, objekat br. 1, površine 30 m2,

GLAVNOG UREDNIKA Opis posla i kvalifikacije: • Vođenje i obuka tima za pisanje članaka za društvene medije • Odlično poznavanje engleskog jezika i dvije godine radnog iskustva • Uređivanje sadržaja i izrada finalne verzije • Motivisanje i razvoj redakcije Odlično radno okruženje, plata u zavisnosti od kvalifikacija

SARADNIKE ZA DRUŠTVENE MEDIJE Opis posla i kvalifikacije: • Djevojke za pisanje sadržaja na različite teme • Odlično poznavanje engleskog jezika i društvenih medija • Energična, pozitivna, obraća pažnju na detalje • Sposobnost da radi brzo i sa rastućim timom Odlično radno okruženje, plata u zavisnosti od kvalifikacija Prijave slati na mail info@tojeto.me

Na osnovu člana 40, 36 i 39 Zakona o privrednim društvima („Sl.list RCG“ broj 6/02 i "Sl.list CG" br.17/07, 80/08, 40/10, 36/11 i 40/11), i člana 37, stav 7 Statuta "LOVĆENINVEST"-a AD Podgorica, sazivam

VANREDNU SKUPŠTINU AKCIONARA "LOVĆENINVEST"-a AD PODGORICA Skupština će se održati dana 02.06.2016. godine, u 1200 časova, u prostorijama "Lovćeninvest"-a AD, u Ulici II Crnogorskog bataljona, broj 2 - i, Podgorica Za vanrednu Skupštinu predlažem sledeći dnevni red: 1. Usvajanje Zapisnika sa XXI sjednice, održane 17.03.2016. godine; 2. Razmatranje i usvajanje inoviranog Izvještaja o poslovanju i Godišnjeg obračuna sa Izvještajem nezavisnog Revizora za poslovnu 2015. godinu; 3. Donošenje odluke o davanju u zakup poslovnog prostora upisanog u Listu nepokretnosti br.1225 KO Podgorica I, PD 189 i PD 211; 4. Donošenje odluka o prodaji nepokretnosti upisane u Listu nepokretnosti br. 4656 KO Podgorica I; 5. Donošenje odluka o prodaji nepokretnosti upisane u Listu nepokretnosti br. 1615 KO Podgorica III; Materijal za Skupštinu akcionara nalazi se u prostorijama Lovćeninvest-a AD u Ul. II Crnogorskog bataljona, broj 2 - i, i može se pogledati svakog radnog dana od 11 do 13 h do 04.05.2016. godine. Dodatne informacije možete dobiti na telefon 020/273-124 i 273-125. PREDSJEDNIK ODBORA DIREKTORA Skender Hodžić,dipl.ing.

PRAVO SVOJINE: GRAHOVAC MILENA u obimu prava 1/1 Nepokretnosti koje su predmet prodaje upisane su u listu nepokretnosti br. 468 KO TOPLA, označene kao: • katastarska parcela br. 722, po kulturi garaža kao dio zgrade, PD1, 1P, objekat br. 1, površine 732, PRAVO SVOJINE: GRAHOVAC MILENA, u obimu prava 30/1242 Početna prodajna cijena nepokretnosti upisane u listu nepokretnosti br. 468 KO TOPLA, označene kao: katastarska parcela br. 722, po kulturi stambeni prostor, PD22, P3, objekat br. 1, površine 30 m2 iznosi 72.000,00 €. Početna prodajna cijena nepokretnosti upisane u listu nepokretnosti br. 468 KO TOPLA, označene kao katastarska parcela br. 722, po kulturi garaža kao dio zgrade, PD1, 1P, objekat br. 1, površine 732, iznosi 15.000,00 €. Ukupan iznos preostalog duga dužnika Grahovac Milene, po osnovu Ugovora o međusobnim pravima i obavezama br. 976/2012 od 10.04.2012.godine i Aneksa istog Ugovora OVP br. 1507/2012 od 25.02.212.godine iznosi 100.000,00 € uključujući i kamate do dana uplate duga, kao i iznos od 1.500,00€, na ime realnih troškova i drugih izdataka nastalih od početka postupka namirenja. Vansudska prodaja predmetne nepokretnosti izvršiće se usmenim javnim nadmetanjem, koje će se sprovesti dana 30.05.2016.godine., u prostorijama Advokatske kancelarije ,,Boris Bodiroga’’, Ul.. Nikole Ljubibratića br. 19, Herceg Novi, sa početkom u 12:00 časova. Pravo učestvovanja na javnom nadmetanju imaju sva strana i domaća pravna i fizička lica u skladu sa pozitivnim propisima i međunarodnim sporazumima, koja uplate depozit za učešće za javno nadmetanje u iznosu od 10% od početne cijene. Jemstvo se uplaćuje na žiro-račun lica koje sprovodi prodaju – Advokata Filipa J. Jovovića br. 530-19659-12, prije početka postupka prodaje, sa svrhom uplate “jemstvo za učešće u javnom nadmetanju“. Prijave se dostavljaju Advokatu Filipu J. Jovoviću, Advokatska kancelarija ,”Radulović&Jovović’’, Ul. Serdara Jola Piletića br. 7, Podgorica, najkasnije jedan dan prije održavanja javnog nadmetanja, do 15,00 časova. Prijave moraju biti zapečaćene, uz naznaku „za javno nadmetanje – ne otvaraj“. Učesnici javnog nadmetanja su, uz prijavu, dužni dostaviti i dokaz o uplati jemstva i sledeće lične podatke: Za fizička lica: ime i prezime, adresu stanovanja, matični broj, broj lične karte; Za pravna lica: naziv i sjedište, izvod iz CRPS-a, prijavu ovjerenu potpisom i pečatom ovlašćenog lica. Učesnici u javnom nadmetanju čije su prijave neblagovremene i neuredne, ne mogu učestvovati u javnom nadmetanju. Smatraće se da su ispunjeni uslovi za javnu prodaju ako se u naznačeno vrijeme prijavi jedan učesnik koji ponudi iznos početne cijene. Učesnik javnog nadmetanja ne može ponuditi cijenu koja je već ponudjena od drugog učesnika. Postupak usmenog nadmetanja se završava ako niko od učesnika ni na treći poziv ne ponudi veću cijenu od tada ponudjene najveće cijene. Učesnik koji ponudi najveću cijenu proglašava se kupcem, a njegova ponuda smatra se prihvaćenom za kupovinu predmetne nepokretnosti. Kupac je dužan da uplati kupoprodajnu cijenu, u roku od 15 dana od dana javnog nadmetanja, nakon čega je ovlašćeno lice koje sprovodi postupak prodaje ovlašćeno da, u ime hipotekarnog dužnika, potpiše ugovor kojim se svojina na nepokretnosti opterećenoj hipotekom prenosi na kupca i da ovjeri svoj potpis na tom ugovoru. Ukoliko kupac,ne isplati kupoprodajnu cijenu u roku od 15 dana od dana javnog nadmetanja ili ne zaključi Ugovor o prodaji u roku od 5 dana od dana uplate kupoprodajne cijene, ovlašćeno lice koje sprovodi vansudsku prodaju ima pravo da zaključi Ugovor o kupoprodaji sa drugim ponudjačem – učesnikom javnog nadmetanja, koji je ponudio kupoprodajnu cijenu koja je, po visini, odmah iza najveće ponudjene cijene. Troškove ovjere notarskog zapisa ugovora o prodaji i poreza na promet snosi kupac. Jemstvo izabranog ponudjača se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu. Detaljnije informacije zainteresovani mogu dobiti kontaktiranjem ovlašćenog lica za vansudsku prodaju – Filipa J. Jovovića, advokata iz Podgorice, putem telefona 067 406 460, Advokatska kancelarija „Radulović&Jovović’’, Serdara Jola Piletića br. 7, Podgorica.

ČETVRTAK, 28. 4. 2016.

svijet

savjet evrope predstavio GodiŠNji iZvjeŠtaj o ljudskim pravima u evropskoj uNiji

Populistički nacionalizam ugrožava ljudska prava i bezbjednost u Evropi Ljudska prava, demokratija i bezbjednost ugrožena su širom kontinenta, navodi se u najnovijem izvještaju Generalnog sekretara Savjeta Evrope Torborna Jaglanda o ljudskim pravima. “Evropa se trenutno bori sa mnogim ozbiljnim izazovima, uključujući terorizam, migracije i sukobe, kao i porast populističkog nacionalizma, dok se povjerenje u nacionalne i evropske institucije smanjuje”, rekao je juče Jagland na predstavljanju godišnjeg izvještaja u Strazburu. On na-

vodi da su i dalje vidne mnoge praznine u zakonima i praksi koje imaju države članice, dok su osnovna ljudska prava, uključujući slobodu govora, slobodu okupljanja, pravo na privatnost sve više ograničeni. “Ovo ne samo da je pogrešno, to je i opasno. Ako ne budemo baštinili naše demokratske principe i ne budemo se uhvatili u koštac sa problemima uz puno poštovanje ljudskih prava, onda će se situacija samo pogoršati”, zaključio je generalni sekretar SE. Nezavisnost i nepristrasnost pravosudnih sistema u Evropi je u fokusu ovog izvještaja, koji ističe političko uplitanje, korupciju i neizvršenje sudskih odluka u oblastima od javnog interesa. U izvještaju se takođe naglašava da je skoro polovina od 47 članica Savjeta Evrope drža-

va na nezadovoljavajući način garantuju bezbjednost novinara, ističući da se situacija pogoršala u posljednjih godinu, uz povećanje fizičkih napada i uništavanja imovine. Medijska raznovrsnost je nezadovoljavajuća u 26 članica, a posebno zabrinjava i miješanje u medijske sadržaje. Sloboda izražavanja na internetu je takođe razlog za zabrintost, navodi se u izvještaju. Izvještaj sadrži primere iz zemalja članica i niz predloženih inicijativa Savjeta Evrope, uključujući novi akcioni plan o nezavisnosti i nepristrasnosti sudstva, niz zajedničkih standarda za države članice o blokiranju i filtriranju internet stranica i planove za ‘sistematizaciju’ postojećih međunarodnih standarda, kao i smjernice koje se odnose na masovni nadzor. J.Đ.

BraNioc GlavNoosumNjičeNoG Za Napade u pariZu:

“Abdeslam je inteligentan koliko i prazna pepeljara” “On je savršen primjer GTA generacije koji misli da živi u video-igri”, rekao je belgijski advokat Sven Mari Advokat Salaha Abdeslama, glavnoosumnjičenog za napade u Parizu novembra prošle godine izjavio je da je Abdeslam “inteligentan koliko i prazna pepeljara”. Belgijski advokat Sven Mari je, u poruci na društvenim mrežama koju je juče objavio francuski dnevnik “Liberasion”, rekao da je Abdeslam “mali dripac među sitnim delinkventima u Molenbeku, više sljedbenik nego lider”, prenosi Asošijeted pres. Mari kaže i da je Abdeslam priznao da je na internetu pročitao interpretaciju

muslimanske svete knjige, ali ne i cijelu knjigu. “On je savršen primjer GTA generacije koji misli da živi u video-igri”, rekao je Mari. Abdeslam će biti držan u izolaciji u zatvoru u oblasti Pariza, izjavio je ranije juče francuski ministar pravde Žan-Žak Irvoa. Irvoa je novinarima rekao da će Abdeslam (26), za koga se vjeruje da je jedini preživjeli član grupe terorista koja je izvela napade u Parizu, biti pod budnim okom čuvara koji su obučeni za “nadgledanje

osoba koje se smatraju opasnim”. Kako se očekuje, Abdeslam će kasnije tokom dana biti i zvanično optužen, prenio je AFP. Belgijski sud je 31. marta presudio da Abdeslam treba da bude izručen Francuskoj. Abdeslam je rekao da želi da sarađuje sa francuskim vlastima i da želi da ga Belgija izruči Francuskoj. On je u pritvoru u Brižu bio od 18. marta. Jedan je od glavnih osumnjičenih za terorističke napade u Parizu 13. novembra prošle godine, u kojima je ubijeno 130 ljudi.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac Ministarstvo kulture, Njegoševa, Cetinje, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Usluga izrade press klipinga i analize medijskih informacija, za potrebe Ministarstva kulture, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 7.800,00€. Tenderska dokumentacija broj UPI 02-7/5 od 27.04.2016. godine, objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 27.04.2016. godine. Lice za davanje informacija Marija Uskoković, telefon 041 232-582, e-mail: marija.sibalic@mku.gov.me.

SVIJET

ČETVRTAK, 28. 4. 2016.

ZAGREB: SVEČANA AKADEMIJA POVODOM STOGODIŠNJICE PRIZNANJA ISLAMA

Erdogan: Hrvatska primjer suživota različitih vjera U Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu održana je svečana akademija povodom stogodišnjice proglašenja islama ravnopravnom religijom u Hrvatskoj. Akademija je održana pod pokroviteljstvom hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, Vlade i Sabora. Među 700 zvanica bili su i turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan, članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine, reisu-lulema Islamske zajednice

u BiH Husein Kavazović te izaslanici brojnih islamskih država svijeta. Hrvatska je hvalevrijedan primjer suživota različitih vjeroispovjesti, rekao je turski predsjednik Tajip Erdogan i poručio da u savremenim društvima treba njegovati saradnju, a ne sukob civilizacija. “Muslimani danas u Hrvatskoj slobodno praktikuju svoju vjeroispovijest i nisu izloženi nijednoj vrsti diskriminacije i marginaliza-

cije” rekao je Erdogan na obilježavanju 100. godišnjce islama u Hrvatskoj. Tome je znatno doprinjela suradnja između Turske i Hrvatske, dodao je predsjednik Turske koji boravi u dvodnevnoj posjeti Hrvatskoj. Predsjednica Hrvatske rekla je da je islam neizostavna vjerska sastavnica u duhovnom mozaiku istorije i kulture te zemlje. “Dragi gosti iz zemlje i inostranstva, cijenjene zvanice, esselamu alejkum”, započela

je svoje izlaganje predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, što je dočekano aplauzom. “Hrvatska može s ponosom isticati primjer uloge i značenja muslimana u ukupnosti svojega društvenog živopta. U proteklih stotinu godina, Islamska zajednica u Hrvatskoj vjerno je održavala svoje vjerske i kulturne tradicije, bila faktor mira, solidarnosti rada i razvoja. Danas, kad je europski prostor preplavljen pitanjima vezanim uz mi-

gracije i integraciju izbjeglica iz ratom zahvaćenih država strahom od terorizma i kulturnim napetostima, hrvatsko iskustvo zajedničkog i mirnoga života više je nego dragocjeno”, kazala je Grabar-Kitarović. Predsjednik Sabora Željko Rejner upozorio je kako danas ratove vodi “jedna instrumentalizovana manjina tobože u ime islama” i istakao kako je islam religija mira, citirajući sure iz Kur’ana o miru i nenasilju.

GENERAL DEJVID GOLDFEJN NOVI VRHOVNI OFICIR VAZDUHOPLOVNIH SNAGA SJEDINJENIH AMERIČKIH DRŽAVA

Pilot oboren 1999. iznad Srbije postaje prvi čovjek američke avijacije General Dejvid Goldfejn nominovan je za mjesto vrhovnog oficira američke vojne avijacije 17 godina nakon što je preživeo obaranje svog lovca F-16C iznad Srbije. Kako navodi zvanična publikacija američke vojske “Stars end strajps”, a prenosi beogradski B92, Goldfejn će na poziciji prvog čovjeka avijacije zamijeniti Mark Velša koji ide u penziju.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac Agencija za ljekove i medicinska sredstva, Podgorica, bul. Ivana Crnojevića 64a oglašava

Mještani sela Buđanovci oko olupine srušenog F117A, kojim je upravljao general Goldfajn

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Usluge održavanja higijene i zelenila, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 16500 €. Tenderska dokumentacija broj 3020/16/27/9-855 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi http://portal.ujn.gov. me dana 27.04.2016. godine. Lice za davanje informacija Vesna Kostić, telefon 020/310-280, e-mail vesna.kostic@calims.me

“Osjećam se počastvovano što sam nominovan na mjesto 21. načelnika štaba američke vojne avijacije”, rekao je Goldfejn.

Kako se navodi u tekstu “Vojni pilot nekada oboren iznad Srbije, sada viđen za mjesto na čelu avijacije”, Goldfejnov uspon je bio veoma brz i on stiže na novu poziciju nepunih godinu dana nakon što je unaprijeđen u generala sa četiri zvezdice. Ipak, kako ističe list, uprkos visokim pozicijama u Združenom štabu vojske SAD i komandi američke avijacije od 2011. do 2015. godine, Goldfejn je najpoznatiji po svojim iskustvima u ratnim dejstvima, a prije svega po iskustvima iz 1999. godine kada je NATO bombardovao Srbiju. Kako se navodi, Goldfejn se katapultirao iz svog aviona F16C te noći i “nakon pada sa padobranom uspio je da se domogne Kosova gdje ga je dva sata kasnije pokupila spasilačka helikopterska misija”. Međutim, prema dostupnim informacijama ta noć se odvila drugačije i Goldfejn je evakuisan na dru-

gi način. Goldfejnov F-16C iz sastava 555. lovačkog odreda “Tripl nikl” poletio je iz baze u Avijanu, a oborila ga je 2. maja ekipa 3. raketnog diviziona iz sastava 250. raketne brigade PVO, raktenim sistemom S-125 Neva iz sela Karlovčić u Sremu. Goldfejn je pokušao da preleti do BiH, ali je morao da se katapultira i prizemljio se u ataru sela Sinošević, dok je njegova letilica pala nakon leta ka jugu, negdje u blizini Šapca. Po njega je zatim došla spasilačka ekipa sa dva helikoptera, prebacila ga do aerodroma u Tuzli, odakle se vratio u Avijano. Goldfejn je bio direktan učesnik i u operacijama Pustinjska oluja (Irak, Zalivski rat) i Istrajna sloboda (Avganistan). Ima više od 4.200 sati naleta za komandama više aviona, među kojima su i F-16 i F-117, čiji je jedan primjerak oboren iznad Srbije 1999. godine.

ČETVRTAK, 28. 4. 2016.

SVIJET

DOGAĐAJI KOJI SU OBILJEŽILI 28. APRIL

1789. NAJPOZNATIJA POBUNA U ISTORIJI POMORSTVA

Pobuna na brodu Bounty Flečer Kristijan pokrenuo je 1789. godine vjerovatno najpoznatiju pobunu u istoriji pomorstva, onu na britanskom brodu Bounty. Brok Kraljevske ratne mornarice bio je na petomjesečnoj misiji na Tahitiju u cilju sakupljanja biljaka, a tokom boravka na ostrvu nekoliko mornara započelo je veze s domorodačkim ženama i uspostavilo vrlo dobre odnose s lokalnim stanovništvom. Nedugo nakon što je brod krenuo nazad u Englesku Kristijan je s još 18 od ukupno 42 mornara, tokom noći zarobio kapetana Vilijama Blaja i njemu vjeran dio posate i stavio ih na pučini u sedam metara dugom čamcu za spasavanje

1977. NJEMAČKI MILITANTNI LJEVIČARI oko 55 kilometara od najbližeg ostrva. Kapetan se s mornarima spasio i preživio putovanje u Timor odakle se vratio u Englesku i prijavio slučaj pobune nakon čega je u potragu za otetim brodom i odmetnutom posadom krenula ekspedicija koja ih je većinu stigla,

a trojicu i osudila na smrt. No, devet pobunjenika uspjelo je s nekoliko lokalnih muškaraca i žena da pobjegne na Bountyu, koji je kasnije spaljen kako bi se prikrilo njihovo skrovište na malom ostrvu Pitcairnu gdje su osnovali koloniju koja i danas postoji.

1926. DOBITNICA PULICEROVE NAGRADE

U Montrovilu rođena književnica Harper Li

Harper Li bila je američka spisateljica romana poznata po svom Pulicerovom nagradom ovjenčanom romanu “Ubiti pticu rugalicu” (To Kill a Mockingbird) iz 1960. godine. Godine 2007. je odlikovana Predsjedničkom medaljom slobode za doprinos književnosti. Duže od pedeset godina odbijala je da napiše drugi roman. U februaru 2015. objavljeno je da je Harper Li preko advokata dala dozvolu za objavljivanje knjige “Idi i postavi stražara” (Go Set a Watchman), čija se radnja događa deceniju nakon radnje opisane u djelu “Ubiti pticu rugalicu”. Međutim, iako

je nastavak prvog, novi roman je nastao ranije, to jest, “Idi i postavi stražara” predstavlja prvu verziju koju su izdavači odbili da objave, i iz koje je Li izvukla pojedine dijelove, razvivši ih u “Ubiti pticu rugalicu”. Pošto je autorka bila slijepa, gluva i nepokretna od 2007. godine zbog posljedica šloga i pošto je pet decenija uporno odbijala da napiše i objavi novo djelo, mnogi su se zapitali da li je Harper Li uopšte dala pristanak da se prva verzija knjige objavi kao posebna knjiga koja se na policama knjižara našla u julu 2015. godine. Li je umrla u februaru ove godine.

1952. NAKON ODREDBE MIROVNOG UGOVORA IZ SAN FRANCISKA

Japanu vraćen suverenitet Stupanjem na snagu sporazuma iz San Franciska Japan je 1952. godine još jednom postao nezavisna država. Nakon kapitulacije 14. avgusta 1945. godine, što je označilo kraj Drugog svjetskog rata, Japan su okupirale savezničke snage, prije svih SAD, a za vrhovnog zapovjednika okupacionih snaga proglašen je general

Daglas MekArtur. Iako su tokom skoro sedmogodišnje okupacije Japana postignut napredak zemlje koja je demilitarizovana, obnovljena i demokratizovana, često se zanemaruju negativne posljedice tog čina. Tako su se, na primjer, nakon kapitulacije događala brojna pristrsana suđenja navodnim ratnim zločincima, silovano je

više hiljada žena i djevojčica, uništen je velik broj neprocjenjivih istorijskih artefakata, uvedena je cenzura kako bi se prikrili svi zločini okupatora, a kada se zemlja dovoljno oporavila sprovedena je i djelimična deindustrijalizacija kako bi se sačuvali američki ekonomski interesi i nadmoć nad tim dijelom svijeta.

Doživotni zatvor za grupu Bader-Majnhof Na današnji dan 1977. godine završeno je suđenje članovima njemačke ljevičarske militantne grupe Rote Armee Fraktion (RAF), poznate i pod nazivom skupina BaderMajnhof, jedne od najuticajnijih ljevičarskih militantnih organizacija koja je zvanično djelovala od 1970. do 1998. godine. Prva akcija i početak rada grupe smatra se bijeg Andreasa Badera iz zatvora u Berlinu 1970. godine, nakon čega je s novinarkom Ulrike Majnhof i drugim članovima prešao u “ilegalu” odlučivši se za radikalnu, revolucionarnu oružanu borbu protiv sistema i policije specijalizujući se za “eksproprijaciju kapitala” (pljačkom banaka), kao i postavljanje bombi, napade i otmice, a sve u nadi kako će isprovocirati sna-

žan represesivan odgovor države i time zapaliti iskru opštenarodne revolucije, što im zbog nasilnog karaktera akcija nije pošlo za rukom. Andreas Bader, Gudrun Enslin, Žan-Karl Raspe i još nekoliko članova prve generacije RAF-a uhapšeni su 1972. nakon otkrivanja jednog od njihovih skladišta s eksplozivom, a tokom sljedećih pet godina, koliko su trajala suđenja, pojavile su se nove generacije RAF-ovaca i drugih sličnih grupa koje su se istim metodama borile za oslobađanje prethodnika iz zatvora. S u đ e n j e j e z av r š i lo presudom za trojicu posljednjih uhapšenih članova RAF-a na doživotni zatvor zbog nekoliko ubistava i pokušaja ubistava, otmica i organizovanja terorističke grupe.

kultura

ČETVRTAK, 28. 4. 2016.

Mali i veliki heroji džeza nastupaju zajedno Koncertom Vasil Hadžimanov benda, njujorškog saksofoniste Dejvida Binija i polaznika radionice “Balkanski džez mostovi”, koji će biti priređen u Velikoj sali KIC-a “Budo Tomović” sjutra od 20 sati, biće okončana sedmodnevna radionica koja je okupila talentovane mlade muzičare iz Crne Gore, Srbije i Makedonije. Više od deset polaznika “Balkanskih mostova džeza” imalo je priliku da tokom proteklih sedam dana sarađuje sa Vasilom Hadžimanovim, Dejvidom Binijem, ali i Tonijem Kitanovskim. Hadžimanov, koji sa KIC-om sarađuje od 2001. godine, kazao je da ga pored muziciranja i komponovanja interesuje i edukativni dio, tako da je rado pristao da bude jedan od mentora “Balkanskih džez mostova”. “Odličan momenat u cijeloj priči je i što je Toni Kita-

novski tu. Kroz edukativni proces, koji je beskrajno zabavan, od studenata uvijek naučim nešto novo, i to je jedini posao koji bih radio kada moj posao ne bi bilo sviranje. Zbog toga mi je cijela priča interesantna, a Bini i Kitanovski su kruna svega”, kazao je Hadžimanov koji će sjutra veče predstaviti novi album, snimljen upravo sa Dejvidom Binijem - “Alive”. Rad sa učenicima i studentima bio je izuzetan, smatra Hadžimanov, dodajući da vjeruje da će sjutrašnji koncert neće biti koncert “klinaca početnika” već pravih džez muzičara.

Uvijek nam treba više žena, jer na džez se gleda kao na pUno stvari U ovom svijetU - kao na mUški sport

“Naša ambicija je bila i da ‘dovedemo’ ljude iz cijelog regiona, čak i Balkana, ali ovog puta u tome nijesmo uspjeli. Nadam se da će sljedeće godine ova radionica okupiti još veći broj polaznika”, kazao je Hadžimanov. Toni Kitanovski je polaznike radionice nazvao “malim herojima”, koji nijesu puno razmišljali i odmah su pristali da dođu u Podgoricu. “Posebno mi je drago što u grupi nemamo jednu, već čak tri djevojke. Uvijek nam treba više toga, jer na džez se gleda kao na puno stvari u ovom svijetu - kao na muški sport. Ovakve radionice okupljaju nova lica i one malo starije, koji se od mlađih razlikuju samo po tome što imaju malo više iskustva. A sve nas od prvog trenutka veže činjenica da smo zaljubljeni u istu stvar - u muziku”, kazao je Kitanovski. S.I.

Foto: Iva Mandić

KONCERT: Vasil HadžimanoV Bend i dejVid Bini na sceni Kic-a

Sa konferencije za novinare

Umjetnička scena kao podsticaj opšteg razvoja

Sa konferencije na Cetinju

azvijajući i unapređujući savremeno kulturno i umjetničko stvaralaštvo afirmisaćemo raznoliki kulturni identitet Crne Gore i snažiti svijest o crnogorskoj državnosti i njenim vrijednostima, kazao je ministar Goranović. Govorom ministra kulture Crne Gore Pavla Goranovića i direktora fondacije Konrad Adenauer Norberta Bekmana-Direkesa otpočela je dvodnevna konferencija “Moć kulture”, posvećena kulturnoj politici Crne Gore, savremenim izazovima i perspektivama. Ministar Goranović je kazao da crnogorska savremena umjetnička i stvaralačka scena, kao i bogata kulturna baština, uz adekvatnu institucionalnu infrastrukturu, te u sladu sa evropskim iskustvom, u narednom periodu mogu biti snažan podsticaj opšteg društvenog razvoja. “Razvijajući i unapređu-

jući savremeno kulturno i umjetničko stvaralaštvo, kulturnu djelatnost i kulturni život uopšte, uz valorizaciju bogatog nasljeđa, novom strategijom afirisaćemo raznoliki kulturni identitet Crne Gore i snažiti svijest o crnogorskoj državnosti i njenim vrijednostima”, kazao je Goranović, uz podsjećanje da je Vlada Crne Gore krajem prošlog mjeseca usvojila novi Program razvoja kulture do 2020. godine. Norbert Bekman-Dierkes je istakao da je država Crna Gora, sa neizmjernom raznolikošću i ogromnim bogatstvom, jedna od velikih kulturnih nacija.

Izabrane 22 priče za Refesticon

PreMijerno izveden ª lePtirº u režiji andraša urbana

direktor fondacije. U sklopu prvog dana konferencije panelisti su govorili na teme - Kultura kao razvojni potencijal i kulturi turizam, Kultura i međusektorsko povezivanje i Kultura u službi javne diplomatije. S.I.

Predstava “Brašno u venama”, koju je po tekstu Igora Štiksa režirao Boris Liješević biće izvedena u Kulturnom centru “Nikola Đurković” u Kotoru večeras od 20 sati. Komad je rađen u koprodukciji Sarajevskog ratnog teatra - SARTR i Internacionalnog teatarskog festivala MESS. “Brašno u venama” je priča o porodici koju je rat rasuo po svijetu, a koja se poslije više od 20 godina susreće u jednom gradu, jednom stanu, jednoj noći. Predstava govori o emocionalnom i ideološkom jazu generacija i sučeljavanju s prošlošću kao bitnim segmentom budućeg života. U komadu igraju Miki Trifunov, Kaća Dorić, Izudin Bajrović, Admir Glamočak, Selma Alispahić, Jasenko Pašić. S.I.

Scena iz komada

Danas su licemjerje i nemoral čak i dobrodošli Predstava “Leptir” sa podnaslovom “Vježba rođenja”, koju je po tekstu Aleksandra Radunovića Popaja režirao Andraš Urban premijerno je izvedena u Kraljevskom pozorištu Zetski dom na Cetinju. Kako je nakon premijere kazao reditelj Urban prvi komad koji je režirao u Crnoj Gori - “Leptir” je priča o moralu, ljubavi, posvećenosti, razumijevanja. “Naučili smo da živimo sa sviješću o sopstvenoj nemoralnosti tako da je smatramo normalnom, smatramo da je biti nemoralan sasvim u redu. Čak je u ovom našem vremenu ta vrsta licemjernog morala i dobrodošla - govori se jedno, a živi se drugačije. Društvo i kompletan javni život postali su toliko besramni da se više ne morate pretvarati, sve možete reći javno, nažalost. Drago mi je što smo u ‘Leptiru’ bez političkih slogana i jasno artikulisanih društvenih pitanja, predstavili priču jedne porodice, jednu

Foto: Duško Miljanić

Međunarodni žiri Četvrtog Regionalnog festivala fantastične književnosti REFESTICON 2016 odabrao je 22 priče koje će biti objavljene u zbirci pod nazivom Makrokozma 21 od ukupno 62 koje su stigle na konkurs iz cijelog regiona i više stranih država. Članovi žirija su nezavisnim i anonimnim bodovanjem birali priče, od kojih je najviše autora iz Srbije, i to 14, dok će iz Crne Gore i Hrvatske biti objavljene po tri priče i dvije iz Bosne i Hercegovine, kazao je organizator festivala, direktor Radija Bijelo Polje Dragić Rabrenović. “Predsjednik ovogodišnjeg žirija bio je Adnadin Jašarević, predstavnik partnerskog festivala iz Zenice, dok su članovi bili Mirko Grdinić, predstavnik festivala iz Pazina, Dragoljub Igrošanac, predstavnik festivala ArtAnima iz Beograda, Branislav Janković književnik iz Niša, kao učesnik u konkursu i predstavnik REFESTICONa književnica iz Bijelog Polja, Blaga Žurić.

On je rekao da ova zemlja živi u skladu sa načelima koja se temelje na slobodi, demokratiji, toleranciji. “To je ono što kultura predstavlja i ono za šta se zalaže Konrad Adenauer Fondacija. To je i suština ove konferencije”, kazao je

Brašno u venama u Kotoru

Foto: sartr.ba

Cetinje: konferencija ª Moć kultureº

kultura Foto: Ministarstvo kulture

ČETVRTAK, 28. 4. 2016.

Scena iz komada ljudsku intimu koja ima svoj eho, svoje značenje u društvenom kontekstu”, kazao je Urban, koji je još jednom potvrdio svoj nekonvencionalni pozorišni izraz, a prvom režijom u našoj zemlji i radom sa glumcima i te kako je zadovoljan. “Ovo čitanje možda jeste specifično, ali ideja je ostala netaknuta - ovom formom neposredno djelujemo na publiku. Prvi put sam radio u Crnoj Gori, a u posljednje

godine sam režirao u svakoj od zemalja bivše republike tako da sam završio svoj krug. Rad sa glumcima je bio divan, na probama smo se bavili ljudskim paklom, a van scene imali harmoničan odnos”, naveo je reditelj. Radunović je kazao da izuzetno cijeni Urbanov rad koji odlikuje specifičan pozorišni izraz, te da je na svoj tekst gledao kao na rediteljski predložak i reditelju dao potpunu slobodu.

“Obradovala me je činjenica što će baš on režirati ovaj komad i od početka procesa sam bio siguran da je jedini pravi put dati mju potpunu slobodu kada su tekst i intervencije na njemu u pitanju”, kazeo je Radunović. Komad u kom igraju Ana Vujošević, Srđan Grahovac i Dejan Ivanić biće reprizno izveden sjutra na sceni Kraljevskog pozorišta od 20 sati. S.I.

ČETVRTAK, 28. 4. 2016.

tehnologija

podaci s bankovnog računa u naljepnici na koži

ZNAČAJAN ISKORAK U SVIJETU PLAĆANJA

Većina nosivih uređaja manjih dimenzija uglavnom je kreirana za potrebe zdravlja i fitnesa ili primanja informacija sa interneta, no proizvod kompanije MC10 zašao je u svijet finansija

⌦ Ana Nives Radović Finansijskim institucijama i tehnološkim kompanijama bile su potrebne decenije da prenos novčanih sredstava elektronskim putem učine široko dostupnim, no već beskontaktno plaćanje i plaćanje mobilnim telefonom učinili su da provlačenje kartice kroz POS terminal postane prevaziđeno. Iako je na mnogim tržištima tek zaživjelo, plaćanje smartfonom prema poimanju vremena iz ugla tehnološke industrije postaje prevaziđeno, jer su se inovatori i developeri već posvetili razvoju novog načina plaćanja i to stikerom poput tetovaže. Kompanija MC10 kreirala je Wearable Interactive Stamp Platform (WiSP), odnosno nosivu interaktivnu platformu za potvrdu identiteta u obliku naljepnice koja podsjeća na tetovažu. Ono što ovaj izum čini specijalnim je to što sadrži NFC (Near Field Communication) tehnologiju, koja omogućava povezivanje sa drugim uređajima koji je koriste,

Kao nov način plaćanja WiSP može da se koristi za čuvanje informacija o kreditnoj kartici, kako bi se njime prelazilo preko čitača, oslobađajući korisnika potrebe da drži karticu ili uređaj u ruci

kao što su smartfon i namjenski čitači beskontaktnih platnih kartica. Ova vrsta tehnologije sama po sebi je bezbjednija u odnosu na sve što je postojalo do sada u smislu da je riječ o predmetu koji nije moguće tek tako izgubiti poput platne kartice ili nekog nosivog uređaja. Takođe, kod pacijenata u bolnicama ovaj izum mogao bi da zamijeni kabaste narukvice koje medicinsko osoblje koristi za identifikaciju i praćenje pacijenata.

WiSP svakako nije tetovaža u pravom smislu riječi, pa ga je moguće jednostavno ukloniti, no kako se to čini cijepanjem informacije koje su sadržane u njemu postaju nečitljive, podaci iz njega se gube, što je, sa druge strane, poželjno, jer sistem postaje potpuno beskoristan bilo kome ko bi mogao doći u situaciju da ga zloupotrijebi. Kao nov način plaćanja WiSP može da se koristi za čuvanje informacija o kreditnoj kartici, kako bi se njime prelazilo preko čitača, oslobađajući korisnika potrebe da drži karticu ili uređaj u ruci, odnosno da ih stalno nosi, što može biti veoma praktično kada su mu ruke zauzete i kada se čeka u redu. Primjena ovog izuma biće moguća i u drugim oblastima u kojima je NFC tehnologija stavljena u funkciju, zbog čega bi mogla biti posebno značajna u hotelima, na konferencijama ili mjestima gdje je za prisustvo potrebno potvrditi identitet ili platiti koršćenje nekog sadržaja.

NapredNije od već viđeNog Koncept koji kompanija MC10 zastupa nije nov, budući da se brojni startapovi koji se fokusiraju na nosivu tehnologiju svode na slično osmišljen način plaćanja u pokretu, no ono što WiSP odvaja od do sada viđenih rješenja su dimenzije i činjenica da može da se nosi na koži. Prethodno je bilo riječi o MC 10 implantabilnoj tetovaži, koja je, međutim, bila mnogi više invazivna od ovih lako prenosivih naljepnica.

SHOWBIZ

ČETVRTAK, 28. 4. 2016.

PREMIJERA: PLJEVALJSKI VERTIGO PRIPREMIO SINGL ª KASNO JEº

Debi počinje kao balada, a završava žestokim rokom

“Iako imamo dosta materijala na engleskom, odlučili smo da debi bude na našem jeziku i pred našom publikom, jer smo osnovani u Pljevljima”, poručuju iz benda

Nećemo se odreći obrada, a objavljivaćemo pjesmu po pjesmu dok ne skupimo materijal za album. Na City Grooveu otpjevaćemo ‘Kasno je’, a imamo ponudu za nastupe u Srbiji i BiH. Voljeli bismo da nastupimo i na još nekim domaćim festivalima, poput Lakea i Bedema u Nikšiću...

13. maja Vertigo nastupa na otvaranju City groove festivala u Podgorici

⌦ Danilo Brajković Rok sastav Vertigo, koji će 13. maja na podgoričkom Stadionu malih sportova nastupiti u okviru premijerne večeri drugog izdanja City Groove festivala, prije Magnifica i Dubioza kolektiva, sjutra veče (21.30h) u pljevaljskom “Vinyl kafe baru” predstaviće debitantski singl “Kasno je”. Četvoročlana postava, koju čine Emir Pilav – bubanj, Dejan Jestrović – bas, Miloš Dragović – vokal i Stefan Vujović – gitara, snimila je singl u Nikšiću, tačnije u studiju gitariste tamošnjeg sastava Rock In Peace Bojana Dobrilovića. Tekst potpisuje Dragović, aranžman je djelo svih člano-

va benda, a osnivač i bubnjar Emir Pilav Dnevnim novinama otkriva da su rokeri ponosni zbog prvog autorskog djela od osnivanja 2010 - slušaoce očekuje prijatno iznenađenje i muzička varka.

■ POIGRALI SMO SE U STUDIJU

“Dosta smo radili obrade, vrijeme je za novi korak. Iako imamo dosta materijala na engleskom, odlučili smo da debi bude na našem jeziku i pred našom publikom, jer smo osnovani u Pljevljima. Istina, izvodili smo singl na nekim nastupima, na festivalu ‘Rock Band 2016’ nedavno u Bud-

vi, a reakcija publike bila je pozitivna. ‘Kasno je’ predstavlja rok priču ljubavnog karaktera. Kreće kao balada, a taman kad ljudi pomisle da je to to, od 20. sekunde mijenja se ritam, dinamika... Malo smo se poigrali, tako da u stvari imamo pjesmu koja počinje kao balada, a završava kao klasična i žestoka rokačina”, navodi Pilav.

■ NASTUPI NA FESTI-

VALIMA PRIORITET

Verzija numere sa stihovima osvanuće na Jutjubu najkasnije do idućeg ponedjeljka, a objavljivanje spota i albuma prvijenca zavisi od finansijske situacije. Trenutno je naj-

Verzija numere sa stihovima osvanuće na Jutjubu najkasnije do idućeg ponedjeljka, a objavljivanje spota i albuma prvijenca zavisi od finansijske situacije važnije dobro promovisati debi i zakazati što više klupskih i festivalskih svirki, priča naš saogovornik. “Nećemo se odreći obrada, a objavljivaćemo pjesmu po pjesmu dok ne skupimo materijal za album. Na City Grooveu

otpjevaćemo ‘Kasno je’, a imamo ponudu za nastupe u Srbiji i BiH. Voljeli bismo da nastupimo i na još nekim domaćim festivalima, poput Lakea i Bedema u Nikšiću, ali o tom potom”, ističe bubnjar. Da u dobrom raspoloženju očekuju nove izazove u Vertigu govori i podatak da su momci već odlučili na šta će potrošiti novac od svirki nakon promocije singla. Pilav s osmijehom priznaje da ih je na neobičan šoping motivisao engleski hevi-metal sastav Iron Maiden. “Oni su svojevremeno kupili avion, a mi ćemo sav novac uložiti u kupovinu voza. Ako šta ostane, kupićemo i brod”, poruka je vođe Vertiga.

marija šerifović o eurosongu

Ne znam pjesmu Srbije, Highway je hrabar sastav

Marija Šerifović

showbiz Foto: Promo

ČETVRTAK, 28. 4. 2016.

Danilo Brajković

ostujući u emisiji “Ami G Show” na TV Pink Marija Šerifović priznala je da ne zna ovogodišnju pjesmu Srbije za Eurosong, a nastup crnogorskog benda Highway s numerom “The Real Thing” okarakterisala je kao hrabar potez. Popularni voditelj Ognjen Amidžić ugostio je predstavnike Srbije, BiH i Crne Gore na predstojećem Eurosongu u Švedskoj, a njihove nastupe u ulozi žirija specijalno za ovu priliku komentarisali su nekadašnji učesnici pod zastavom Srbije - pobjednica Marija Šerifović i Marko Kon. Pomalo neočekivano, Šerifović je najblagonaklonija bila prema kolegama iz BiH - naglasila je da zna njihovu numeru “Ljubav je”, djelimično i zahvaljujući činjenici da je pjeva njen dugogodišnji prijatelj Fuad Backović Deen, i da su ko-

lege i on uradili sve što je bilo u njihovoj moći. S druge strane, iznenadila je prisutne konstatacijom da ne zna numeru “Goodbye” kojom će Sanja Vučić braniti boje Srbije, a nije bila previše rječita ni prema našem Highway bendu. “Ne pratim ovu vrstu muzike, ali definitivno je izbor pjesme hrabar potez”, glasio je Marijin komentar nakon “Prave stvari” Crnogoraca. U svom stilu Marija je odbrusila voditelju da je njegovo pitanje koliko joj se promijenio život nakon Eurosonga jedno od najglupljih

koje je čula, a podvukla je i da ne postoji šansa da se opet nađe među učesnicima najglamuroznije evropske muzičke smotre. Iskreno je priznala da je takmičenje mač s dvije oštrice. “Ako si bio dobar - onda si megacar, ako si bio katastrofa - onda si niko. Vrlo jednostavno. Zavisi šta to za tebe u tom trenutku predstavlja,

šta očekuješ od toga... Ako neko tamo ide da se igra, da se zabavlja, ako mu ne znači to što predstavlja svoju zemlju - onda ga ne interesuje plasman. Ja ne volim da se igram igrica bilo koje vrste u kojima nijesam pobjednik. Ni za kakve pare ne bih išla ponovo na Eurosong. Ne bih preživjela da budem druga”, zaključila je Šerifović.

Haljina Kraljić teška je 18 kg Nastup na Eurosongu uveliko priprema i Hrvatica Nina Kraljić, a na konferenciji za medije u Zagrebu pjevačica je otkrila da će u Stokholmu nositi haljinu s potpisom cijenjenog dizajnera Juraja Zigmana tešku čak 18 kilograma. Zigman je na njoj radio dvije i po nedjelje, a Nini će biti ograničeno kretanje, čak će joj u tome pomagati prateći vokali. “Haljina tematski odgovara pjesmi ‘Svetionik’, ima otvorena leđa i reflektovaće svijetlo. Haljina je efektna i daje Nini mogućnost da se igra i komunicira, ali neće se u njoj moći previše kretati”, poručuje Zigman. Osim haljine, Nina u Švedsku nosi i omiljenu majicu. “Volim imati neke stvari u blizini. Ponijeću majicu koju mi je dala prijateljica, a na kojoj piše ‘best friends’. U njoj ću spavati”, ističe Nina.

Kraljić

Cenov oBjavio singL moTivisan nesTašLuCima

Za kobne noći krivi su “Anđeo i vrag” Nepopravljivi hrvatski romantik Sandi Cenov u novom singlu “Anđeo i vrag” pjeva o svojim vikend izletima koji oduvijek svima stvaraju probleme. Imuni na nestašluke nijesu ni poznata lica, a Sandi je odlučio da ponudi opravdanje. “Pjesma je opravdanje samome sebi za sve nestašluke koje radimo onih kobnih noći s petka na nedjelju. Tako sam, slušajući moje dobre prijatelje koji nemaju opravdanje, našao opravdanja. Za sve je kriva borba anđela i vraga u svakom od nas. Nadam se da će ova pjesma mnogima poslužiti kao opravdanje za sve lude noći koje nas čekaju ovog ljeta”, navodi Sandi, koji potpisuje muziku i tekst singla, dok su aranžman i produkcija djelo Fedora Boića. D.B.

Tatamata bend

CiTY groove PromoTivna ŽurKa

Tatamata zagrijava ljude pred 2. izdanje festivala

Cenov

Posljednji dan aprila rezervisan je za još jednu promo žurku festivala City Groove. “Nastavljamo sa zagrijavanjem za City Groove u atrijumu The Capital Plaza u Podgorici, a ovoga puta za dobro raspoloženje biće zadužen bend Tatamata. U slučaju kiše, promo party će se održati u Hard Rock Cafe-u”, istakli su organizatori. Njihov nastup pratiće i

trupa Jagermeister Brass band! iz Njemačke, koja će performansom upotpuniti ovaj događaj. Nakon nastupa benda Sinhro prošle subote, ovo će biti još jedna odlična priprema za City Groove festival koji će se održati od 13. do 15. maja na Stadionu malih sportova u Podgorici, a ugostiće, između ostalih, Dubiozu kolektiv, Magnifica, Partibrejkerse, Fedde le Granda. Fi.J.

showbiz 30 TREĆE VEČE 17. MADAM MAYA FASHION CONNECTIONA ČETVRTAK, 28. 4. 2016.

Modeli za sve prilike i sportske koMbinacije “Sherry Hill”, “Nike” by SportVision, Premium Stars za “Polo RL”, “Gant” i “Lacoste”, kao i crnogorska dizajnerka Katarina Jočić su se predstavili treće večeri manifestacije

Tokom treće večeri modne manifestacije 17. “Madam Maya Fashion Connection” prisutni su u Dvorcu Petrovića u Podgorici imali priliku da pogledaju kreacije brenda “Sherry Hill”, “Nike” by SportVision, kao i Premium Starsa koji je pripremio odjevne predmete “Polo RL”, “Gant” i “Lacoste”. Međutim, bez imalo sumnje svi su se složili da je veče u potpunosti pripalo mladoj crnogorskoj dizajnerki Katarini Jočić, koja je, iako je tek svršeni student Fakulteta za dizajn i kostimografiju u Beogradu i Milanu, predstavila 15 modela iz kolekcije “Fam Glam” inspirisane osamdesetim godina. Modeli su za sve prilike i sastoje se mahom od haljina i pantalona, ali i jako zanimljivih košulja, dok od boja preovladavaju bijela, crna i plava. S druge strane, u kolekciji brenda Sherri Hill, koji je ujedno i otvorio treće veče manifestacije, dominiraju luksuzne, večernje halji-

ne u kojima će se svaka dama osjećati kao diva. Nike by SportVision je predstavio kombinacije za trening i trčanje, ali i sportske kombinacije za opuštanje, a rukometašica Budućnosti Milena Raičević se našla u ulozi manekena. Dok je Premium Stars predstavio svoja tri brenda: “Gant”, “Polo Ralph Lauren” i “Lacoste”. Dok su “Polo Ralph Lauren” i “Lacoste” ostali vjerni pređašnjem stilu, “Gant” je uveo širi raspon boja u novoj kolekciji. Takođe, novitet je ženstvenija kolekcija, a za muškarce posebna linija sakoa. Izložba studenata druge godine modnog dizajna Uni-

“Refresh your style” u Delti Modni performans “Refresh your style” by Srđan Šveljo je u okviru “Madam Maya Fashion Connectiona” održan juče u šoping molu Delta City. U fokusu ovog performansa je promjena cjelokupnog stajlinga slučajnih prolaznika. U okviru osmišljavanja stajlinga akcenat je na crnogorskom vezu koji dominira u izradi dizajnerke Marine Banović-Džuver. Stilizacija je realizovana na licu mjesta uz pomoć profesi-

Sa manifestacije u Delti

foto: Vedran ilić

⌦ Marija Roganović

onalnih šminkera, frizera, dizajnera, fotografa i stiliste, a Podgoričani su bili i više nego zainteresovani da se prepuste

rukama profesionalaca. Ovaj performans će se održati i danas na Trgu Republike u periodu od 12 do 17 časova. verziteta Donja Gorica, koji su na prvom spratu Dvorca Petrovića priredili izložbu na temu “Istorija kostima”, inspirisanu oblastima iz istorije slikarstva, ali i poznatim umjetnicima poput Ticijana, Karavađa, Pikasa, pop arta i drugih, i dalje je aktuelna i biće otvorena za širu javnost.

Sherry Hill

Premium Stars - Polo

Katarina Jočić sa modelom

Milena Raičević za Nike

ČETVRTAK, 28. 4. 2016.

showbiz

Richie hawtin i dRugi

Nova pojačanja čuvene Exitove Dance arene

⌦ Fi.J.

Richie Hawtin, jedan od najvećih elektronskih umjetnika nastupiće na Dance Areni u nedjelju, 10. jula na Exit festivalu. Tehno ikona i revolucionar, zaslužan za popularizaciju elektronske muzike i brojne tehnološke inovacije, sarađuje sa produkcijskim timom Exit festivala još od oktobra prošle godine na svim kreativnim i tehničkim detaljima, koji će biti objavljeni naknadno na globalnom nivou. Na Dance Arenu dolazak 9. jula je potvrdila i britanska di-džej senzacija Hot Since 82, dok je listu izvođača za petak 8. jula pojačao i jedan od pet prvoplasiranih na Resident Advisor listi, škotski DJ i producent Jackmaster. Novu generaciju popularnih producenata predstavljaće i london-

10.

jula će jedan od najvećih elektronskih umjetnika Richie Hawtin nastupiti na Dance Areni Exit festivala

ski tandem MANT. Exit Dance Arena polako kompletira internacionalni program za vjerovatno i svoje najjače izdanje, a svoje najbolje setove od 7. do 10. jula potvrdili su današnji lideri svjetske elektronske scene: Dave Clarke, Dimitri Vegas&Like Mike, Disciples, Feder, Hernan Cattaneo b2b Henry Saiz, Hot Since 82, Jackmaster, James Zabiela, MANT, Marco Carola, Mind Against, Nicky Romero, Nina Kraviz, Richie Hawtin, Robin Shulz, Sam Feldt i Solomun.

ŠaLJite MeJL danaS u POdne

DN i Cineplexx nagrađuju Od ove nedjelje na repertoaru bioskopa Cineplexx Delta City naći će se novi filmovi i to “Pogled sa neba” (Eye in the Sky), “Opasna Džejn” (Jane Got a Gun), “Ubica na bijelom konju” (Mr. Right), “Procijep” (Rift) i poslastica za najmlađe “Hrabri pijetao” (Un

gallo con muchos huevos). Dva najbrža čitaoca koja danas tačno u 12 časova pošalju mejl na adresu zabavadnovine@ gmail.com, sa naznakom “Bioskopske karte” i imenom i prezimenom, brojem mobilnog telefona i gradom iz kog potiču nagrađujemo sa po dvije karte za film po izboru. M.Rog.

Richie Hawtin

deLta Siti

Takmičenje u Monopolu

SaRadnJa na SingLu ª KaO LJuBaVº

“Pogled sa neba” sa Helen Miren i Alanom Rikmanom Takmičenje u popularnoj društvenoj igri Monopol, “Najveći crnogorski Monopolista” biće organizovano 21. maja u Delta sitiju. Učešće na turniru je besplatno, a svi zainteresovani mogu da se prijave do 16. maja, popunjavanjem formulara na Fejsbuk stranici https://www. facebook.com/monopolcrnagora/ ili na info pultu u Delta sitiju. E.Z.

Futavci i Irina prizivaju ljubav u proljeće

Numera “Kao ljubav” je saradnja benda Futavci i Irina Kapetanović. Pjevačica je istakla je ova specifična saradnja rezultirala velikim prijateljstvom sa članovima benda. “Kad sam čula pjesmu, prvo mi se svidio tekst, jer napisati ljubavni tekst u današnje vrijeme, a da ne bude ofucan i izlizan, prava je

umjetnost. Nisam mogla odbiti. Nakon što smo završili snimanje pjesme i zajedno poslušali prvi miks, odmah sam shvatila da će ovo biti saradnja na koju ću biti najponosnija do sada, jer je nešto skroz novo i drugačije od onog što sam radila prije i mislim da će dobro proći kod publike”, objasnila je Irina.

moda

četvrtak, 28. 4. 2016.

BREND MARCIANO GUESS

Kolekcija inspirisana modernom ženom Kolekcija proljeće/ljeto 2016. američkog brenda Marciano Guess je prožeta retro šik vibracijama u modernom stilu. Inspirisana je modernom ženom spremnom za nove avanture koju vodi njena senzualna i razigrana priroda. Sweet Seventies: Glamurozne siluete inspirisane 70-tim godinama odišu retro floranim printovima i dio su ljetnje kolekcije koja obiluje bojama poput monsun zelene, blejzing narandžaste i cr-

vene mandarine. Fine nitne i metalni detalji upotpunjuju look, otkrivajući neočekivani rokerski stav. Šarmantne haljine lepršavih materijala dekorisane su divnom čipkom, a kolekcija uključuje i flared slim-fit pantalone. Jet Setters Dream: Primorske nijanse kao što su divlja i ljetnja noćno plava dio su bezvremene elegancije. Lagani materijali i nagovještaji zlatne daju posebnu high society notu sjajnim ženstvenim siluetama. Piton print dostupan

je u originalnim nijansama. Tropical Fever: Erupcija tropske energije obilježava stil prepun joie de vivre, naglašava eksploziju tropskih boja kao što su Fuchsia Purple i Sulfur Spring. Opuštene forme, lepršave suknje i moderni kaftani prepuni su cvjetnih printova koji ovjekovječuju relaksirajuće raspoloženje ljetnjih odmora, dok egzotična čipka u kombinaciji sa leopard i zebra printom garantuje zavodničku notu. (grazia.rs)

moda

četvrtak, 28. 4. 2016.

LEGENDARNA GLUMICA OTKRIVA TAJNU DOBROG IZGLEDA U 72. GODINI

Katrin Denev nam otkriva vanvremenska beauty pravila Kada je riječ o ljepoti i očuvanju mladosti, 72-godišnja glumica Katrin Denev ima nešto da kaže o svojim beauty pravilima.

karmina, ali uvijek koristim šminku, malo popravim obrve i malo ruža na usnama. To je sastavni deo mene”, priča ona.

■ Zaštita od sunca

■ njega kože

“Odrasla sam sa sestrama i uvijek smo bile oprezne na suncu. Moja majka nam je govorila da sunce nije naročito dobro za kožu, tako da sam štitila lice od sunčevih zraka. I ja sam srećna jer je posle toliko godina, moja koža i dalje u dobrom stanju. I moje majke, takođe... A ona, u stvari, već ima 105 godina! To je prosto nevjerovatno. Ona je glumica, takođe, igrala je u pozorištu i sigurna sam da joj je njeno zanimanje pomoglo da nauči da brine za svoju kožu”, otkrila je legendarna glumica.

“Svako jutro pijem sok od limuna. Možda toliko ne čisti tijelo, ali sigurno poboljšava ten i čini da koža bude bijela. Koristim kreme za hidrataciju kože, ali ne svaki dan. Moja kozmetičarka je rekla da moj kolagen lica treba da se stimuliše, a ne da ga neprekidno tretiram kremama i na taj način ulijenim. Jednom mjesečno idem na kozmetičke procedure, a onda moja koža jednostavno blista. Ako se osjećam umorno, legnem na 15 minuta, ali više volim da legnem na krevet sa maskom na licu. Volim japanske maske za lice, one su efikasne i dobro hrane lice kolagenom. Isto tako, ja koristim Guerlain kozmetiku cio svoj život. Ako se, nakon pauze od 15 minuta, još uvijek osjećam umorno, onda popijem vitamin C - on mi daje malo snage i energije”, pojašnjava Denev.

■ svjež vaZduh “Imam još dosta toga da uradim i osjećam da mi stvarno treba vazduh, posebno vikendom. Prema tome, ne postoji ništa bolje nego da izađete iz grada i sjedite kraj vode. Jasno je da se ja oblačim drugačije kada radim ili na javnim mjestima, ali moja šminka u osnovi ostaje gotovo nepromijenjena, čak i izvan grada. Možda mogu bez crvenog

■ šminka “Uvijek nosim veoma laganu šminku. Ja ne mogu bez

dobre podloge. Ja koristim kreme Shiseido ili Guerlain. Ponekad ih pomiješam. Mislim da je posebno važno nanijeti kremu u predjelu između obrva. Često razgovaram sa svojim šminkerima i oni kažu da su obrve - najvažniji dio izgleda. Još važnije od oka. Koristim dobro pigmentisani karmin Armani – pogodan je za posebne prilike, tako da je u redu. Znate dobro da kada idete na večeru, morate biti vrlo pažljivi u izboru ruža za usne. On treba da bude mat da bi ostao na usnama. Trepavice takođe bojim Armani maskarom. Takođe, važan je kvalitet pudera, jer ostaje na licu cio dan. Koristim MAC: bezbojan je i dobro matira lice. Takođe koristim prozirni prah Cle De Peau, ali teško ga je naći. Imam prijatelje koji mi donesu ovaj puder sa svojih putovanja, jer više ne postoji u Francuskoj. Ovaj brend ima odlične proizvode”, iskreno priča Katrin.

■ Parfem “Kada počinjem snimanje novog filma, biram novi parfem za njega. Nakon snimanja miris me podsjeća na film, ako ga ponovo koristim. Ja to radim već nekoliko godina. Nevjerovatnog mirisa je

parfem Francis Kurkdzhiana: to je veoma poseban parfem. Njegov prvi miris je napravljen za Jean Paul Gaultiera, a sada stvara svoje kompozicije. Njegova percepcija mirisa to je nešto! Među mojim omiljenim parfemima su oni koji sadrže jasmin, volim da ih nosim tokom ljeta. Takođe volim mošus u mirisu i cvijet narandže”, dodaje Francuskinja.

■ kosa “Svake tri nedjelje očistim kožu glave morskom solju za prečišćavanje skalpa. Isto tako, koristim šampone i balzame za kosu - čak i najnemirnije, male i kratke kovrdže na putu rasta su izglađene i omekšane”, zaključila je glumica u intervjuu za francuske medije. (grazija.rs)

ENIGMATIKA

ČETVRTAK, 28. 4. 2016.

VICEVI ta izlazi on sa hrpom papira. Pitaju Kinez i Bosanac - Šta si ga pit’o?- a ovaj odgovara: - Pit’o ga 60 pitanja i na sve zna odgovor. Sledeći je Kinez. On se vrati nakon 3 minuta, prošao isto k’o Rus. Red je na Bosanca. Uđe on, nema ga 3-4 sata. Nakon tih 3-4 sata izlazi on,a kompjuter se oće raspadne i soba je puna papira. Kinez i Rus gledaju u čudu i pitaju ga - Šta si ga ti pit’o”? A Bosanac kaže: - Ja ušao i rek’o djes jarane, šta ima, i otad izbacuje papire. ***

Uđe punašni momak u tramvaj, okrene se oko sebe i vidi da nema mjesta. Dosjeti se i pristojno priđe baki: - Oprostite gospođo, biste li mi ustupili mjesto, znate s treninga idem, strašno sam umoran? Bakica se digne i tako prođe par stanica kad baka pita: - A šta treniraš sinko? A mladić odgovori: - Šah! *** Izmislili Amerikanci neki prepametan kompjuter, zna odgovore na sva pitanja. Da bi provjerili da li je to istina dođu Rus, Kinez i Bosanac. Prvi ulazi Rus. Nakon 2 minu-

Play sudoku online at: Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.comwww.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 3467

2016-04-10

Medium level

8 7

1 3 1

7 9

7 2

1 9

2 1

2016-04-11

Medium level

Sudoku puzzle No. 2491 2013-08-08 6

Play sudoku online at:

Puzzle solution:

4 9

Sudoku puzzle No. 2488 2013-08-05

Daily Sudoku puzzle No. 3468

5 www.sudokukingdom.com 8 2 4 7 6 1 9 3 5

4 4

TEŽA

RJEŠENJE IZ Puzzle solution: PRETHODNOG BROJA

4 3

8 7

2 1

ČETVRTAK, 28. 4. 2016.

Word Search Puzzle #X176PQ

BASES Bases BEETS BELLOW Beets BLISTER Bellow CAPTIVE CIDER Blister COILS Captive COLUMNS DENTS Cider ESSAY Coils GRIEFS GRIND Columns HARRY Dents HERDING Essay

INJURE LEDGES LOANED Herding LUCKY InjureMISER OATHS Ledges OVERCOAT Loaned PAGES LuckyPANES PERIODS MiserPRIVY OathsRAVISH REGRESS Overcoat RELIEVE Harry

Pages

Griefs

Panes

Grind

Periods

RUTHLESS Tally SHRAPNEL SHRED Trolls Ravish SLASHED Regress STORM Turret STRANGLE Relieve Unset SWAMPING Ruthless SYNTAX Valet Shrapnel TALLY Veers TROLLS Shred TURRET Veneer Slashed UNSET Vulture VALET Storm VEERS Wheres Privy

Strangle

HOROSKOP OVAN Važno je da ne pričate previše o svojim poslovnim namjerama. Neko može da Vas okarakteriše na pogrešan način ili da upotrijebi Vaše izjave u svoju korist. Sačuvajte prisebnost duha u poslovnim susretima

BIK Važno je da vjerujete u svoju intuiciju, ali i da prihvatite koristan savjet. U pokušaju da se predstavite u izvjesnom smislu kao veliki ekspert, trpite nečiju kritiku. Strpljivo sačekajte na završne rezultate

BLIZANCI Ne dopada Vam se nečiji nastup ili novi uslovi koje Vam postavljaju saradnici. Na sreću, brzo ćete promijeniti mišljenje o novim poslovnim prilikama. Budite promišljeniji, jer djela govore više od riječi

RAK Nalazite se za korak ispred drugih i Vaši rezultati prevazilaze prosječna mjerila. Nailazite na dobar prijem u društvu saradnika, ali ne treba da se zanosite novim idejama. Potrudite se da ostvarite zajedničke interese

Swamping

REBUS Syntax

LAV Stalo Vam je da izgledate lijepo, duhovito ili šarmantno pred svojom okolinom. Međutim, neko Vaše ponašanje procjenjuje na pogrešan način. Prepustite drugima da se opterećuju stvarima koje ne donose materijalnu korist

DJEVICA

Rješenje iz prethodnog broja: Ker u muzeju

ENIGMATIKA

Ne želite da podržite nečiju priču koja se svodi na ponavljanje poznatih činjenica. Imate utisak da neko usporava ili ometa Vaše poslovne ciljeve. Tražite efikasniji način da poboljšate svoje raspoloženje

VAGA Imate dobru priliku da završite sa nekim poslovnim obavezama starijeg datuma, kao i da definišete svoju ulogu pred saradnicima. Ipak, trenutni uspjeh Vam ne znači mnogo. Razmišljate o novim ili dalekim ciljevima

ŠKORPIJA Vaše ideje predstavljaju potencijalni rizik, stoga nemojte očekivati nečiju poslovnu ili praktičnu podršku. Potrebno je da se dodatno angažujete na rešavanju poslovnih problema, ali ne i po cijenu prekida saradničkog dogovora

STRIJELAC U susretu sa saradnicima bolje je da se usresredite na trenutnu situaciju, nego da se bavite dalekim prognozama. Nepotrebno se raspravljate o stvarima koje nemaju presudan značaj za Vaš poslovni status

JARAC Optužujete jednu pogrešnu osobu za neuspjeh ili za različite komplikacije koje Vas usporavaju u poslovnim planovima. Lakše je krivicu i odgovornost prebaciti na druge, posebno ako neko nema dovoljno hrabrosti da Vam se suprotstavi

VODOLIJA Imate pomalo loš predosjećaj, ali neko Vas ubjeđuje da nastavite sa započetim planovima. Ozbiljnije razmislite o upozorenju ili o nekom alternativnom rešenju. Važno je da pravilno razlikujete moralnu od fizičke hrabrosti

RIBE U prilici ste da završite posao koji Vam donosi više psihološko olakšanje, ali ne i materijalnu korist. Ipak, bolje je da svoju energiju usmjerite na poznate situacije nego da suviše rizikujete

Film

36 •TVprogram 07:30 Domaćice sa Bosfora/r 08:15 Moja mama kuva bolje od tvoje 09.00 Praktična žena/r 09.45 Serija: Brusko/r 10:45 Serija: Tračara/r 12:15 Lud, zbunjen, normalan/r 13:00 Tačno 1 14.00 Praktična žena 15:00 Exploziv 15:30 Serija: Brusko 16:15 Serija: Tračara 17:00 Moja mama kuva bolje od tvoje 17:55 Exkluziv 18:15 Serija: Lud, zbunjen, normalan 19:00 Vijesti Prve 19.25 Duoptrija 19:30 Serija: Domaćice sa Bosfora 20:30 Serija: Andrija i Anđelka 21.05 Serija: Sinđelići 22.00 Dosije 00.15 Film: Vrijeme za vremenom 01.45 Serija: Tračara

PRVA Vijesti Prve 19.00

11.45 Muzika 12.00 Vijesti 14.00 Riznica,Crna Gora u filmskim dokumentima 16.15 Savore, emisija na romskom jeziku/r 17.50 Fleš sport 18.00 Stižu bebe/r 18.45 Nodi 19.00 Košarka(ž)-Prva liga CG: finale plej ofa 21.00 ABS 21.30 Serija: Gospodin Selfridž 22.15 BBC-Besmrtnost uvod u starenje 23.15 VOA – glas Amerike

RTCG 2 Nodi 18.45

06.30 Dobro jutro Crna Goro 10.00 Vijesti 11.05 Muzika 12.00 Vijesti 12.25 Muzika 13.00 Vijesti 13.05 Meridijani/r 13.30 Muzika 14.05 Crtana serija: Nodi 15.00 Lajmet 15.15 Muzika 15.30 Dnevnik 1 16.00 Serija: Gospodin Selfridž 17.00 Radni dan 18.00 Serija : Opasne igre 19.00 Meridijani 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.05 U centar 21.00 Serija: Džek Tejlor 22.00 Obrazovna emisija 22.30 Dnevnik 3 23.00 Riznica 23.35 Serija : Vikinzi 01.00 Radni dan/r

RTCG 1 Sport 19.55

07:00 Uz jutarnju kafu 10:00 Dogodilo se... 10:45 Zabava 11:00 Ekstremno 11:45 Moda 15:15 Zona sumraka/r 15:45 Na domaćem terenu 16:00 Zabavni magazin 16.45 Legende 18:00 Otium 18:15 Konzilijum 18:45 Aktuelno 20:00 Raskovnik 21:45 Teme i dileme/r

777 Raskovnik 20.00

07:00 10:23 11:00 11.03 13:03 13.10 13:25 15:03 16:03 17.00 17.11 17:18 18:00 18:20 18:45 19:06 20.03 21:03 22,03 23.00 00.00 01:51 02:06 02.26

Dobro jutro City kids M Minut, dva... Film: Poseban tretman Sportisimo City M Paparazzo lov Serija: Bahar City M Minut,dva... 5 minuta kuvajte sa Džajom Serija: Agencija za SIS Info monte Premijera Sportisimo Serija: Elif Serija: Bahar Društvena mreža Neobjavljene priče Farma pregled dana Farma live City M Sportisimo Film

MBC Aljezeera 21.30

Informativa

ČETVRTAK, 28. 4. 2016.

07:00 10:00 10:07 11:00 12:00 12:05 12:30 14:00 14:07 15:15 15:45 16:30 16:44 16:55 17:50 18.20 18:30 19:05 19:10 20:00 21:00 22:00 22:13 22:15 22.30 22:35

PINK Društvena mreža 21.03

11:15 Hrana i vino 12:00 Bez recepta 13:00 Motorsport magazin 13:30 Muzika 14:30 Aljazeera 16:10 Bez recepta 17:30 Hrana i vino 19:30 Mbc muzička top lista 21:30 Aljazeera, kontekst 22:15 Nokaut 23:05 Aljazeera 22:30 Mbc muzička top lista 00:00 Zapisano u zvijezdama

Sport

Boje jutra Vijesti Serija: Crna ruža/r Serija: Tajne/r Vijesti u 12 Meteo centar Serija: Advokatska elita/r Vijesti u 2 Dnevnica/r Boje dana Serija Vijesti u pola 5 Ukusno a lako Serija: Tajne Serija: Mućke Bonton Vijesti u pola 7 Meteo centar Serija: Crna ruža Načisto sa Petrom Komnenićem Serija: Advokatska elita Vijesti u 10 Meteo centar Sport Bonton Serija: Parovi

VIJESTI Mućke 17.50

10.00 11.10 12.00 12.30 14.00 16.00 16.10 17.05 18.00 18.20 19.30 20.00 21.00 22.00 22.30 23.00

Info pres Serija: Gimnazijalci Info pres Koncert Info pres Info pres Hrana i vino Pokreni biznis Vink 1 Popodnevni koncert Vink 2 Serija : Porodica Jermolov Nekultura življenja Vink 3 Get out Serija: Čast i poštovanje

Tv NIKŠIĆ Koncert 12.30

07:30 08:00 10:00 11:00 12:00 12:02 14:00 14:02 16:00 16:02 16:55 18:00 18:30 19:00 19:30 19:59 20:00 21:00 21:30 22:00 00:00 01:00 02:00

VOA Film 5 do 5/r Ukusi života/r Naslovne vijesti Atlas radija Film Naslovne vijesti Atlas radija Film Naslovne vijesti Atlas radija Ukusi života/r 5 do 5 Forum Club A sa sa Vesnom Rajković/r Autoshop/r DW Global 3000 /r Naslovne vijesti Atlas radija TV Konzilijum Club A sa Ksenijom Popović Forum Film 5 do 5/r TV Konzilijum/r Club A sa Ksenijom Popović/r

ATLAS Film 22.00

08:00 Jutarnji program 10:00 Vijesti 10:05 Divlja ljepota 11:00 Glas Amerike 12:00 Vijesti 12:05 Time Out – emisija o sportu 12:10 Emisija: Hipokratija 12:40 Muzički program 13:00 Film 17:10 Hrana i vino 19:35 Muzički program 20:00 Emisija: Amfiteatar 21:00 Divlja ljepota 22:35 Glas Amerike 23:05 Film

Tv BUDVA Muzički program 19.35

TVprogram•37

ČETVRTAK, 28. 4. 2016.

dANAS U gRAdU

TV PREPORUKA VRIJEME ZA VREMENOM, Prva 00.15

CINEPLEXX PODGORICA Alvin i vjeverice: Velika avantura (sinh) 15:15; Gorčilo - Jesi li to došao da me vidiš 19:00; Hrabri pijetao (sinh) 16:00; 18:00; Klan 16:10; Knjiga o džungli 15:30; 16:30; 18:30; Kung Fu Panda 3 (sinh) 15:00; Lovac i ledena kraljica 17:00; 19:15; 21:30; Mr. Right - Ubica na bijelom konju 20:00; 21:45; Opasna Džejn 20:30; 22:30; Podlih osam 21:15; Pogled sa neba 18:15; 20:15; Prije buđenja 22:15; Procijep 22:00; Snupi i Čarli Braun - film o Klinjama (sinh) 17:15; Zločinački um 17:30; 19:45;

Slavni naučnik i izumitelj H.G. Vels kreće u potjeru za Džekom Raparačem, okrutnim serijskim ubicom. Tokom jednog eksperimenta, serijski ubica Džek Rasparač uspijeva da pobjegne kroz vrijeme naučniku Velsu. Da bi spriječio dalja krvoprolića, Vels kreće u lov za ubicom uz pomoć vremeplova. Stiže u savremeni San Francisko, u nepoznato vrijeme i grad, ali odlučan da mu stane na put. Uloge: Malkolm Mekdauel, Meri Stingurgen,Dejvid Vorner

OVIM PRSTENOM, HBO 20.00 Nakon vjenčanja prijateljice Eliz u novogodišnjoj noći, Trista, karijerista i lovac na talente, Vivijan, uspješna kolumnistkinja u tračerskom časopisu, i Amaja, glumica u usponu, sklapaju pakt da se udaju u narednih godinu dana ili da barem nađu novu ljubav. Ali bliske prijateljice suočavaju se sa sopstvenim izazovima – Trista još nije preboljela posesivnog bivšeg dečka Dejmona, Vivijan je tajno zaljubljena u Šona, oca njenog sina, a Amaja očajnički želi da okonča nesrećni brak svog dečka Kita.

KABLOVSKE TELEVIzIjE RTS 1 08.30 Jutarnji program 09.00 Vesti 09.05 Serija: “Poslednja audijencija 10.05 Film: “Put oko sveta” 12.00 Dnevnik 12.15 Sport plus 12.25 Vreme, stanje na putevima 12.30 Kulturni dnevnik 12.45 Serija: “Mornarički istražitelji” 13.30 Moja lepa Srbija

RTS 1, Kviz: Slagalica 19.00

14.00 Moj heroj 14.30 Sasvim prirodno 15.00 Ovo je Srbija 15.50 Serija: “Moj rođak sa sela” 16.50 TV zabavnik 17.00 Dnevnik 17.20 Šta radite, bre 17.42 Beogradska hronika 18.25 Oko magazin 19.00 Kviz: Slagalica 19.18 Vreme 19.30 Dnevnik 20.05 Serija: “Moj rođak sa sela” 21.00 Fudbal: Viljareal - Liverpul 23.00 Dnevnik 23.20 Kulturni dnevnik

RTS 2 08.00 Crtani filmovi 09.45 Bili jednom pronalazači 10.11 Mali dnevnik, program za decu 10.20 Umetnost uređivanja prostora 11.12 Život sa muzikom 11.35 U svetu 12.00 Horovi među freskama 12.33 Beokult 13.00 Trezor 14.00 Crtani filmovi 15.45 Arheološke pustolovine 16.15 Obrazovni program 16.40 Serija: “Magla” 17.25 Odbojka, finale plej ofa 19.00 Košarka: Crvena zvezda - Mega Leks 20.00 Mesto za nas 20.30 Metropolis 21.00 Serija: “Magla” 21.50 Film 23.30 Koncert kvarteta Roher 00.00 Trezor HRT 1 10.20 Ta divna Francuska 11.43 TV kalendar 12.00 Dnevnik 12.15 Sport 12.18 Vrijeme 12.21 Serija: “Italijanska nevesta” 13.15 Dr Oz 14.00 Društvena mreža 15.10 Serija: “Dobra žena” 16.00 Lavirint 16.50 Hrvatska uživo 17.40 Život je lijep 18.15 Kviz: Potera 19.00 Dnevnik 20.03 Pogledi 20.55 Serija: “Dobra žena” 21.50 Otvoreno 22.40 Dnevnik 22.56 Sport 23.00 Vrije-

me 23.11 Ta divna Francuska 00.04 Serija: “Porodično breme” HRT 2 11.10 Serija: “Čarolija” 12.40 Serija: “Don Mateo” 13.35 Film: “Zapanjena srca” 16.00 Regionalni dnevnik 16.43 Odbrojavanje do Ria 17.11 Serija: “Luda kuća” 18.22 Garaža 18.26 Dokumentarna serija 18.58 Serija: “Naši i vaši” 19.28 Garaža 20.02 Pod otvorenim nebom: Jordan 21.00 Fudbal: Šahtjor - Sevilja 23.00 Pregled Lige Evrope 23.20 Serija: “Skot i Bejli” HBO 10.45 Tom i Džeri 11.10 Film: “U mojim snovima” 12.45 Film: “Teorija svega” 14.50 Film: “Kako da dresirate svog zmaja 2” 16.30 Film: “Tami” 18.05 Film: “Na tajnom za-

HRT 1, Otvoreno 21.50

datku” 20.00 Film: “Ovim prstenom” 21.30 Film: “Herblok: Crno i belo” 23.05 Film: “Smetlište” 00.55 Film: “Mala deca” FOX LIFE 11.00 Serija: “Nova devojka” 12.00 Serija: “Nerealno” 13.50 Najbolji kuvar 14.40 Serija: “Kuvanje bez granica” 14.55 Serija: “Darma i Greg” 15.20 Film: “Poljubac kod Borovog jezera” 17.10 Serija: “Ružna Beti” 19.00 Serija: “Privatna praksa” 20.00 Serija: “Nova devojka” 21.00 Serija: “Nerealno” 22.00 Serija: “Uvod u anatomiju” 22.55 Serija: “Kraljice vriska” 23.55 Serija: “Nova devojka” FOX CRIME 11.45 Serija: “Smrt u raju” 12.50 Serija: “Nova šansa” 13.50 Serija: “Ubrzana istraga” 14.50 Serija: “Istrage gospođice Fišer” 15.55 Serija: “Vojni advokati” 16.55 Serija: “Rimski policajci” 18.00 Serija: “Poslednji panteri” 19.00 Serija: “Nepouzdani agenti” 19.55 Serija: “Zločinački umovi” 20.50 Serija: “Smrt u raju” 22.00 Serija: “Rouzvud” 23.00 Serija: “Poslednji panteri” 23.55 Serija:

ARENA SPORT, Automoto, ABS šou 19.30 “Red i zakon” 00.50 Serija. “Zločinački umovi” ARENA SPORT 11.00 NHL: Los Anđeles - San Hoze 13.00 Fudbal: Juventus Lacio 14.45 Fudbal: Boka Juniors - Deportivo Kali 16.30 Emisija: Put u Rio 17.00 CONTENEDERS: Ep 14 17.30 Fudbal: Spartak - Partizan 19.30 Automoto, ABS šou 20.00 Emisija: Ceasefire Massacre 20.30 Fudbal: Gent - Anderleht, uživo 22.30 FIFA Football: Magazin SPORT KLUB 12.00 Španski rukomet 13.45 NBA live 15.45 Magazin španske lige 16.15 Legende Premijer lige: Pol Ins 16.45 SK miks 17.00 Fudbal: Amerika - Tigres 19.00 Košarka: Zenit - Lokomotiva, prenos 20.40 Premijer liga 22.30 Formula 1, Rusija 23.00 Vesti 23.30 NBA Action

petak, 14. 11. 2014.

MALI OGLASI

ČETVRTAK, 28. 4. 2016.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA od 10 do 16 h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 - 4. sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

1 DAN 1€ ZA SVAKIH 5 PLAĆENIH DANA 2 DANA GRATIS

KUĆE/STANOVI P Najbolja ponuda nekretnina u Podgorici. Best Real Estate offer in Podgorica. www. c21fresh.me. Mob: +382 69 090 080 Dalmatinska INGCON, 26m2, 69m2; Delta / Čelebić 43m2 - 52.500€, 30m2, 50m2, 65m2, 117m2 / Zetagradnja 46m2, 72m2; Zetagradnja Blok VI, 52m2/IX - 1.100€/ m2. Tel: 069/100-268, 067/207-047 Stari Aerodrom: Normal u izgradnji 38m2, 40m2, 42m2, 43m2, 63m2, 70m2 - 900 do 950€/m2; useljivi 43m2, 63m2 - 950€/m2; Zetagradnja: 41m2/II - 43.000€. Tel.067/260-391, 069/022070 Gradnja Promet, Ljubović 26m2, 43m2, 44m2, 48m2, 55m2, 64m2, 76m2, 95m2, 102m2 - od 900€ do 1.000€ po m2; V&B Invest Zabjelo Ljubović: 42m2/I - 37.000€; 70m2/I - 70.000€. Tel. 068/805-303, 069/100-268, 067/207-047 Prodajem kuću 80 m2 na sređenom imanju 2.000 m2, Balijače - blizu DHL-a. Cijena 35.000 eura. Tel.069/974-367

Prodajem renoviran jednosoban stan 57m2 + 9m2 pripadajuće ostave na 6. spratu. Blok 6, zapadna strana. Cijena 58.000 eura. Moguća zamjena za dvosobni (Blok 6 ili 9) uz našu doplatu. Tel.069/386-578 Prodajem kuću u Podgorici - Zabjelo, 100m2 na placu od 400m2. Kompenzacija za tri jednosobna stana ili fiksno 90.000 eura. Papiri 1/1. Tel.069/893-727 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220

Izdajem luks opremljen apartman u Budvi od 1. oktobra preko cijele godine. Tel.069/566-716 Izdajem namješten stan u Lepoj Kati (kod Gintaša), 50m2, 250 eura.Tel.069/411-797

POSLOVNI PROSTOR Prodajem poslovni prostor u Poslovnom centru “Kruševac” (30+12m2) ili mijenjam za stan. Tel.067/244-616

I Agenciji „Century21Fesh“ potrebni nenamješteni i namješteni stanovi, kuće i poslovni prostori za izdavanje i prodaju. Tel.067/207-047, 069/403-905

Prodajem livadu 1.700m2 i maslinjak - 100 stabala na 4.500m2 (put i voda). Pogled na more. Bar. Tel.069/079-056

Izdajem namješten stan 40m2, zaseban dio u kući, preko puta Bloka V. Tel.067/602-770 Izdajem namještenu garsonjeru u blizini Bazara. Internet, kablovska, 150 eura. Tel.069/415-825

Prodajem plac na Veruši, 400m2. Cijena 6.800 eura. Tel.067/390-767

REGISTRUJTE VAŠE VOZILO

PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO) Penzionerima na rate (3, 6 ili 12 mjeseci)

Tel. 068 326 549

Prodajem placeve u Mahali, Zeta. Tel.069/334-042, 067/381-071 Prodajem hitno i povoljno 5.128m2 placa u Gornjim Kokotima. Tel.067/666-791

PLACEVI Prodajem imanje Donja Brezna selo Bajovo Polje. Tel.067/898614

Najbolja ponuda stanova, kuća i poslovnih prostora za zakup po povoljnim cijenama kao i prodaja poslovnih prostora. Tel.067/260-336, 069/279-406

Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo GrlićDanilovgrad. Tel.069/073-331

Mali placevi Žabjak, 600 m od glavne ulice, 1/1, gradnja tri sprata. Tel.068/113-516

USLUGE Tim profesora engleskog jezika radi sve vrste prevoda sa S-E i sa E-S. Cijena po dogovoru. Kontakt telefon 067/429-984. Mail: montenegrina987@gmail.com

Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge - najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže.

Prodajem 1.852 m2 zemlje u Zeti KO Golubovci. Tel.069/689-081

Tel. 067/591-950 020/511-925 - 067/210-340

Prodajem placeve na dvije lokacije: Golubovci - Zeta (urbanizovano) 300 m od restorana “Anovi”, 100 m od magistrale i u Doljanima - Murtovina, blizu auto otpada Ivanović. Tel.069/019-018

REGISTRACIJA PREDUZEĆA I KNJIGOVODSTVENE USLUGE. TEL.067/600-473

GRAĐEVINSKE USLUGE Malim i velikim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva - čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje - bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel.069/297-222 Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija. me. Tel.067/809-806

MUZIČKI INSTRUMENTI Prodajem majstorske violine. Tel.069/617-231

PRODAJEM STAN 40m2 Herceg Novi-Kumbor, 50 metara od mora, preko puta kompleksa Portonovi, namješten, bez posrednika.

Tel.068/403-438 DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

ČETVRTAK, 28. 4. 2016.

39 31

MALI OGLASI

Prodajem klavinovu (električni pijanino) marke roland RP201, stara dvije godine, odlično očuvana. Tel.068/270-276, 069/910-900

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-023, 067/342-392 Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-997, 067/9112598 Rashladna komora nultog režima, 165 kubika, Bitzer/Gunter, uvoz iz Njemačke. Prokromska vrata i podovi, paneli 12 cm, elektronika. Bijela, cijena 9.000! Tel.068/421-589

POSAO Potrebne saradnice za švedsku kozmetiku Orifl ame Crna Gora. Mogućnost dobre zarade, napredovanja i brojne povoljnosti... Tel.067/831-662

RESTORANU U PODGORICI potrebni: • konobari, • šankeri, • pomoćni šankeri, • kuvari, • pomoćni kuvari, • hostese i • higijeničarke. Sve informacije možete dobiti od 8-16h na tel. 067 12 21 21 Caffe pizzeria “IBON” Nikšić MALI STADION potrebni: • ŠANKER 2 izvršioca • KONOBAR 2 izvršioca • KUVAR 1 izvršilac Potrebno radno iskustvo! Tel: 040/212-026; 069/364-802 E-mail: ibon@t-com.me

Potrebni RADNICA i SERVISER za radnju mobilnih telefona Zvati od 14 do 18 h Tel. 068/276-363

LIČNO Tražim damu za ozbiljnu vezu od 39 do 46 g. Situiran stariji muškarac, slobodan, bez obaveza. Tel.068/279-934

RAZNO Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel.069/019-698, 067/455-713 Sobna, blind, sigurnosna vrata za stanove, kuće, vikendice. Ugradnja, garancija, ekstra kvalitet. Tel.069/101-460 Vidoviti Bato - Bosanac pomoću gledanja u šolju otkriva vaše: juče, danas, sjutra. Izrada amajlija i trajnih zaštita. Tel.068/504-029

PRODAJA MREŽA

za fudbal, tenis, odbojku, zaštitnih mreža itd. Mreže se proizvode u Španiji i iste se nalaze na stadionima u Brazilu za svjetsko prvenstvo. www.mreze.me 069/843-366 067/308-306

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22 + 8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm: 81 x 34 mm i 38 x 65 mm: 38 x 34 mm: 38 x 24 mm:

za pravna lica 308 • za fizička lica 220 € za pravna lica 154 • za fizička lica 110 € za pravna lica 77 • za fizička lica 55 € za pravna lica 44 • za fizička lica 33 € Cijene sa uračunatim PDV-om

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SPORT

ČETVRTAK, 28. 4. 2016.

FINALE PLEJ OFA ERSTE LIGE PRVI MEČ BUDUĆNOS

Rasterećeni Barani prij ■ SPREMNI SMO I

⌦ Alen Kasmić

“VUČICE” ODBRANILE TITULU Tri od tri! Košarkašice Budućnost Bemaksa savladale su Lovćen 75:53 i sa 2:0 u seriji peti put uzastopno osvojile titulu prvaka Crne Gore, nakon osvajanja nacionalnog Kupa i Međunarodne ženske košarkaške regionalne lige. Sve je bilo riješeno već nakon prvih deset minuta, kada su Podgoričanke stekle +22 (33:11) - Cetinjanke su prve poene postigle u devetom minutu. Najefikasnija u redovima “vučica” je bila Milena Jakšić sa 21, Božica Mujović je postigla 14, dok je Violeta Lazarević meč završila sa 11 poena. U cetinjskom timu istakle su se Dragana Živković sa 17 i Milena Vujačić sa 15 poena. A.K.

Svi su njih očekivali u finalu jer su dvije najbolje ekipe u Crnoj Gori ove sezone i učesnici ABA lige naredne - košarkaši Budućnost Volija večeras (19h) dočekuju ekipu Mornara u prvom meču finala plej-ofa Erste lige.

■ SA DOSTA

STRANA PRIJETI OPASNOST

Apsolutni vladar crnogorske košarke je nakon eliminacije iz plej-ofa ABA lige preživio dosta promjena, otišlo je nekoliko igrača, a i onaj glavni - Tadija Dragićević, koji je dobio otkaz. Međutim, i pored svih problema bilo bi veliko iznenađenje da četa Igora Đaletića ne odbrani titulu. “Igraju fantastičnu sezonu i to je još jedna potvrda da se u Baru dobro radi. Napravljen je respektabilan tim, a to su pokazali i protiv nas u Kupu”, prisjetio se uzbudljivog finala Bojan Subotić. Kakva je situacija u ekipi

28 9

titula prvaka ima Budućnost Bemaks

TIP 1 DANA 2

Viljareal - Liverpul

kvota 1,95

pobjeda ostvarili su košarkaši Mornara do sada u crnogorkom šampionatu - 24 u regularnom dijelu i četiri u plej-ofu.

BOJAN SUBOTIĆ OD PLEJMEJKERA DŽOUNSA PRIJETI NAJVEĆA OPASNOST. NEVJEROVATAN JE IGRAČ, TROŠI DOSTA LOPTI, ALI KADA UĐE U SERIJU, TEŠKO DA GA IKO MOŽE ZAUSTAVITI. TU SU I BALŠA RADUNOVIĆ, ROBERT SAMPSON, KOJI TAKOĐE ZNAJU DA POGODE NEKOLIKO TROJKI U SERIJI. SA DOSTA STRANA PRIJETI OPASNOST. nakon brojnih odlazaka? Da li ste se navikli na život bez Tadije? “Turbulentan period je iza nas. On je bio nosilac igre. Ali, polako dižemo formu i dostižemo nivo igre koju smo igrali”, ističe centar koji pokriva i poziciju krilnog centra. Od koga prijeti najveća opasnost? “Od plejmejkera Džounsa (Lamont Džouns, prim. aut). Nevjerovatan je igrač, troši dosta lopti, ali kada uđe u seriju, teško da ga iko može zaustaviti”, analizirao je protivnika Subotić. “Tu su i Balša Radunović, Robert Sampson, koji takođe znaju da pogode nekoliko trojki u seriji. Sa dosta strana prijeti opasnost.” Može li pravilo mladog igrača biti njihova prednost? “Može. Oni igraju tako cijele sezone”, poentirao je Bojan Subotić.

DANAS POČINJE FINALE PLEJ OFA ABA LIGE

E, DA SE IGRA “ČETIRI PUTA PET”

IMAMO SNAGE

Ovo im je treće finale ove sezone (Kup i Balkanska liga), regularni dio Erste lige su završili bez poraza i obezbijedili učešće u ABA ligi naredne sezone - ekipa Đorđija Pavićevića rasterećena ulazi u ovu seriju. “Favoriti su i pored odlazaka”, rekao nam je juče Balša Radunović. “Ostvarili smo fantastičan rezultat ove sezone i imamo kvalitet, što smo dokazali. Sve je otvoreno i svaku šansu ćemo iskoristiti.” Da li ima umora zbog iscrpljujućih mečeva sa Sigalom? “Imali smo vremena da se pripremimo, spremni smo i imamo snage”, istakao je Radunović i otkrio prednosti svoje ekipe. “Nemamo opterećenje i iz toga možemo izvući dodatnu energiju. Takođe, mladi igrač će biti blaga prednost. Naši mladi su se dokazivali cijele sezone i pokazali kvalitet. Mislim da su oni oslabljeni u odnosu na ABA ligu”, zaključio je bivši član podgoričke ekipe. Drugi meč finalne serije je na programu u ponedjeljak u Baru, a treći duel Budućnost Volija i Mornara zakazan je za sljedeći četvrtak.

⌦ Alen Kasmić Najveći favorit protiv najvećeg iznenađenja - košarkaši Crvene zvezde i Mega Leksa večeras (19h) igraju prvi meč finala plej-ofa ABA lige. Ekipa Dejana Milojevića u seriju ulazi sa oslabljenim sastavom - od ranije nema Ognjena Jaramaza, Alfa Kabe i Aleksandra Aranitovića, a u prvoj utakmici finala neće biti Timotija Luvavua i Nikole Pavlovića. “Mi smo pokušali da prije konferencije skratimo ovu seriju, da igramo četiri puta pet minuta, ali Žarko Čabarkapa nije pristao, pa ćemo igrati ‘četiri puta deset’”, počeo je Milojević izlaganje, napravivši aluziju na velike probleme svog tima sa povredama. “Luvavu

sigurno neće igrati prvu utakmicu. Da li će biti odmah spreman za sljedeću - nadam se da hoće, ali zavisi od njega i njegovog stanja. To je povreda čiju težinu ne možete da predvidite prvog dana. Ovaj naš roster je kraći i za Pavlovića i to su već dva igrača u odnosu na Budućnost. Ipak, vjerujem u ovaj tim, pokazao je mnogo puta da način na koji igramo ne odgovara nikome i nadam se da neće odgovarati našem rivalu ni sjutra.” Nakon ispadanja u četvrtfinalu Evrolige protiv CSKA ekipa Dejana Radonjića se okrenula odbrani titule u regionalnom takmičenju. “Mega je napravila veliko iznenađenje. U ovim finalnim duelima hoćemo da budemo bolji od Mege. U dva meča

SPORT

ČETVRTAK, 28. 4. 2016.

ST DOČEKUJE MORNAR 19H

jete vladaru

Blejk Šilb Foto: Vedran Ilić

EVROKUP

Galatasaraj osvajač Evrokupa!

NAJVEĆI IZBOR IGARA - LIGA - SPORTOVA NAJBOLJE KVOTE - NAJVEĆI BONUSI SIGURAN DOBITAK - NAJBRŽA ISPLATA

Šampionska žurka u Istanbulu, ludnica u legendarnoj hali “Abdi Ipekči” - košarkaši Galatasaraja osvojili su Evrokup pošto su u revanš meču finala savladali Strazbur 78:67. Turska ekipa je nadoknadila -4 (66:62) iz prve utakmice odigrane prošle nedjelje. Galatu su do prvog evropskog trofeja u istoriji vodili Stefon Lazme i Erik Mekkolum sa po 16 poena. A.K.

NBA PLEJ OF

Atlanta ponovo povela

Mladi igrač je prednost Mornara: Aleksa Ilić napada Radoja Vujoševića

Doživjeli su dva poraza u gostima, ali kod kuće ne griješe - Atlanta je deklasirala Boston (110:83) i povela 3:2 u seriji. “Kelti” su vodili nakon prve četvrtine, ali su se Majk Skot i drugovi upalili i odigrali kao u transu. Skot je bio najefikasniji sa 17 poena. Probudio se i Demarkus Derozan! Derozan Indijana je bila na pragu brejka, ali je ovaj momak sa 34 poena predvodio Toronto do trijumfa (102:99). Na drugoj strani, Pol Džordž je ubacio 34. SEMAFOR: Atlanta - Boston 110:83 (3:2), Toronto - Indijana 102:99 (3:2). A.K.

2 BULEVAR PERA ĆETKOVIĆA 19

1HERCEGOVAČKA 1

Radno vrijeme: 10:00h - 23:00h

Radno vrijeme: 09:00h - 23:00h USKORO! USKORO! USKORO! USKORO!

SPORTSKI EKRAN RTCG 2 18.50h

Budućnost Voli - Mornar, košarka

SPORTKLUB 1 19.00h 02.00h

Zenit - Lokomotiva, košarka NFL Dra 2016, hokej

SPORTKLUB 2

protiv Budućnosti je pokazala još jednom o kakvom se timu radi i da njihov rezultat nije iznenađenje”, istakao je Dejo i još jednom se osvrnuo na Megino polufinale protiv “plavih”. “U takvoj situaciji u kakvoj su bili dobili su Budućnost u Podgorici, gdje dotad nijednom nije izgubila. Pametnom dosta”, zaključio je Radonjić.

DEJAN RADONJIĆ U takvoj situaciji u kakvoj su bili dobili su Budućnost u Podgorici, gdje dotad nijednom nije izgubila. Pametnom dosta

Foto: ABA liga

12.00h 16.00h

WTA Rabat, tenis Ural - CSKA, fudbal

ARENASPORT 1 17.00h 19.00h 02.45h

Partizan - Borac, fudbal Crvena zvezda - Mega Leks, košarka Ćero Portenjo - Boka juniors, fudbal

ARENASPORT 2 02.00h

Picburg - Vašington, hokej

ARENASPORT 3 21.00h 00.30h 02.30h

Viljareal - Liverpul, fudbal Independijente - River Plata, fudbal Santos SP - Santos AP, fudbal

ARENASPORT 4 21.00h

Šahtjor - Sevilja, fudbal

SPORT

ČETVRTAK, 28. 4. 2016.

Međunarodni olimpijski komitet za Igre Metak iz Baltimora zadivio u Barseloni lansirao je četiri kolekcije planetu postera - dizajnerski, sportski, fotografski i slikarski. Ovaj poster kreirao je dizajner Hozep Trijas, a uz olimpijske krugovi prezentovane su i boje sa zastavе Španije, ali i Katalonije. Igre su inače nazvane Prijateljske igre.

XXXI OLIMPIJSKE IGRE RIO 2016 2016 5 5 21. AVGUST

XXV

Olimpij igre u slikam

Barselona

KOŠARKA Duel Majkla Džordana (SAD) i Dražena Petrovića (Hrvatska) u finalu olimpijskog turnira Drim tim je stigao do lake pobjede 117:85

ŠPANIJA 1992.

25. jul 9. avgust ATLETIKA Fermin Kaćo je trijumfom na 1.500 metara postao prvi Španac osvajač zlatne medalje u trkačkim discplinama

KOŠARKA Oduševili košarkom, ali i stajlingom: Litvanci su se okitili bronzanim odličjem na debitantskom nastupu na OI

SKOKOVI Kineskinja Fu Mingćija sa 13 godina postala je najmlađa osvajačica olimpijskog zlata svih vremena

BROJ DRŽAVA UČESNICA

BROJ SPORTISTA

169 9.356

SPORT

Foto:

ČETVRTAK, 28. 4. 2016.

JOŠ 99 DANA

jske u ma

ATLETIKA Amerikanka Gejl Divers sa svojim čuvenim noktima bila je najbrža na 100 metara u trci u kojoj je pet sprinterki završilo u vremenskom razmaku od šest stotinki

BROJ SPORTOVA

NAJVIŠE ZLATNIH MEDALJA UJEDINJENI TIM

NAJVIŠE MEDALJA UKUPNO UJEDINJENI TIM

6 25 45 112

GIMNASTIKA Vitalij Šćerbo iz Bjelorusije stigao je do šest zlatnih medalja, četiri je osvojio u jednom danu

SPORT

ČETVRTAK, 28. 4. 2016.

D Š 43 AN

XVI EVROPSKO PRVENSTVO

FRANCUSKA (10. JUN - 10. JUL) ŠESTO EVROPSKO PRVENSTVO ODRŽANO U ITALIJI 1980. GODINE

HRUBEŠOV EGZORCIZAM

DA LI STE ZNALI? Da je Zapadna Njemačka prva postala dvostruki šampion Evrope u Italiji, dok su SSSR, Španija, Italija i Čehoslovačka imali po jednu titulu.

345

HILJADA I 464 GLEDAOCA POSMATRALI SU EURO U ITALIJI SA TRIBINA, ŠTO JE DO TADA BIO APSOLUTNI REKORD.

IDEALNI TIM Junak Hrubeš i Kalc proslavljaju titulu šampiona Evrope

⌦ Aleksandar Popović Prvi put u istoriji na Evropskom prvenstvu učestvovalo je osam selekcija, umjesto dotadašnje četiri. Istorija je potpisana u Italiji 1980. godine, na šesto kontinentalnom turniru. Rim, Milano, Napulj i Torino ugostili su Euro od 11. do 22. juna, a apeninska zemlja drugi put (nakon 1968) organizovala takmičenje. Takođe, nikad prije nije se igrala grupna faza kao prije 36 godina u zemlji kancona, pice i kalća. Zapadna Njemačka i Čehoslovačka osvojili su prva dva mjesta u grupi A, ispred Holandije i Grčke, dok su u vagonu B selekcije Belgije i Italije ostavile iza sebe Englesku i Španiju. Prvoplasirane ekipe odlazile su direktno u finale, pa su aktuelni

šampioni Čehoslovaci za treće mjesto tukli domaćina (bilo je 1:1 nakon 120 minuta) u penal ruletu (9:8) jer je Fulvio Kolovati na “San Paolu” promašio jedanaesterac u posljednjoj seriji. Svi su sa nestrpljenjem čekali veliko finale na “Olimpiku”, na kojem su vicešampioni Njemci postali prvi sastav sa dva osvojena Eura! Leteći Horst Hru-

beš načeo je Belgijance u 10. sa distance, Rene Vanderejken poravnao u 75. iz penala, ali je Hrubeš glavom nakon kornera, u 88. minutu, donio “elfu” vječnu slavu pred 47.864 navijača u “vječnom gradu” i kompletirao egzorcizam “crvenih đavola”. “Sjećam se, bila je to nezaboravna noć. Postigao sam dva gola na cijelom prven-

Zof - Đentile, Skirea, Forster, Bregel - Tardeli, Kuleman, Šuster, H. Miler - Rumenige, Hrubeš stvu i to oba u finalu, što je bilo zaista nevjerovatno. Belgija je igrala odlično, ali smo mi, zahvaljujući čvrstoj vjeri i žellji, ipak uspjeli da po drugi put postanemo šampioni Evrope. Divna vremena”, prisjeća se Hrubeš.

3 8 27

GOLA NA PRVENSTVU POSTIGAO JE NJEMAC KLAUS ALOFS, ZA TITULU NAJBOLJEG STRIJELCA.

SELEKCIJA PRVI PUT JE UČESTVOVALO NA EURU 1980. GODINE, UMJESTO DOTADAŠNJE ČETIRI.

GOLOVA (1,93 PO MEČU) POSTIGNUTO JE NA 14 UTAKMICA U ITALIJI.

Klaus Alofs, najbolji strijelac na Euro u Italiji

ČETVRTAK, 28. 4. 2016.

SPORT

REPREZENTACIJA SRBIJE

Ćurčić napustio orlove

Radovan Ćurčić više nije selektor Srbije! Tamošnji Fudbalski savez i 44-godišnji stručnjak su juče zvanično raskinuli saradnju. Ćurčić je krajem maja 2014. godine postao kormilar “orlova” kada je naslijedio Dika Advokata i predvodio ekipu u kvalifikacijama za Euro 2016. godine gdje Srbija nije uspjela da se plasira na veliko takmičenje. Pored ovoga, i Savo Milošević je podnio ostavku na mjestu direktora “A” reprezentacije Srbije.

ČUKARIČKI POBIJEDIO CRVENU ZVEZDU

Poraz poslije 32 meča!

Drugi strijelac LE (devet golova) Sedrik Bakambu iz Viljareala najveća je prijetnja Liverpulu

Srušen je najduži evropski niz bez poraza! Poslije Partizana, Čukarički pospremio u gostima i Crvenu zvezdu savladavši je 1:2! Tim sa Banovog brda je odložio proslavu titule Miodragu Grofu Božoviću i njegovim izabranicima, a za to se pobrinuo Andrija Pavlović koji je sa dva gola izrastao u junaka. Pogodak za Crvenu zvezdu je dao Damjan Le Talek. Zvezda sada ima šest bodova prednosti i utakmicu manje u odnosu na drugoplasirani Čukarički.

LIGA EVROPE POLUFINALE, PRVI MEČEVI

Emocije vrijedne Championsa Ako je u prethodnim godinama Liga Evrope bila na margini, sada definitivno više nije, naprotiv. Razlog? Sjajne utakmice, pune uzbuđenja, uz emocije vrijedne Championsa, doslovno. Jer, osvajač će direktno iduće sezone plesati na elitnom fudbalskom podijumu. A, za to jedno, zlata vrijedno, mjesto bore se na jednoj strani aktuelni vladar Sevilja i nekadašnji šampion Šahtjor, a na drugoj slavni Liverpul i tradicionalno nezgodni Viljareal.

PUTA SEVILJA JE IGRALA PROTIV UKRAJINSKIH TIMOVA I NIJEDNOM NIJE IZGUBILA (ČETIRI POBJEDE I JEDAN REMI). Sevilja je 2007. eliminisala Ukrajince nakon produžetka. U oba meča bilo je po 2:2, a onda je Havijer Ševanton pogodio u 105. minutu i lan-

ŠAHTJOR SEVILJA

21.05h

UTAKMICA ZAREDOM VILJAREAL NIJE IZGUBIO U LE (OSAM POBJEDA I TRI REMIJA). sirao Andalužane dalje. “Vraćaju se sjećanja na tu noć. To je jedan od najbolnijih poraza kluba u istoriji ni nismo ga zaboravili, iako je ovo sada novi tim u odnosu na taj. Međutim, ne razmišljamo o osveti, iako će nas sve to sigurno voditi u ovom dvomeču”, jasan je trener “rudara” Mirčea Lučesku, čiji je sastav upisao pet uzastopnih pobjeda kod kuće u Ligi Evrope. Na drugoj strani, Unai Emeri želi treći uzastopni put (ukupno peti) da osvoji trofej koji je postao sinonim za Andalužane. “Kada igramo u Ligi Evrope uvijek je to neka druga, bolja Sevilja. Zato to očekujem i večeras na zahtjevnom gostovanju, jer je Šahtjor izuzetno neu-

VILJAREAL LIVERPUL

21.05h

godna ekipa koja može da nam stvori mnogo problema”, upozorava Emeri. A, u drugom duelu Liverpul će, nakon epske pobjede nad Borusijom Dortmund, gostovati na “El Madrigalu” letećem Viljarealu. “Imam dosta problema sa povrijeđenim i umornim igračima. Međutim, nije važno da li ćete imati najbolji tim u najvažnijim trenucima, već da taj tim, kakav god da bude, izađe na teren i bude spreman za pravu bitku. Vjerujem da će momci, koji budu igrali, izaći sa tim stavom na teren večeras”, naglašava Jirgen Klop, a njegov kolega na španskoj strani Marselinjo Garsija Toral poručuje...

MEČEVA U NIZU LIVERPUL NIJE PORAŽEN U LE (SEDAM REMIJA I PET POBJEDA). “Kažu da je Liverpul favorit, pa neka bude. Ipak, mi smo protiv Napolija, Leverkuzena i Sparte pokazali i dokazali svoj kvalitet. I, ne mislimo da je ovo naš vrhunac, naprotiv. Ali, uostalom, teren će pokazati sve, kako večeras tako i u revanšu”, zaključuje strateg “žute podmornice”. A.Popović

ZBOG PADA NA DOPING TESTU

Sako prihvatio krivicu Defanzivac Liverpula Mamadu Sako prihvatio je rezultate doping testa na kojem je pao prije nekoliko dana. Iako je Francuz prvobitno tvrdio da nije znao da sredstvo za mršavljenje sadrži zabranjenje supstance, neće se žaliti. Njega čeka duga višemjesečna suspenzija, kao Kolo Turea (šest mjeseci) tokom 2011. godine iz istog razloga. A.P.

GREŠKA DECENIJE RALFA RAGNIKA

Vardi mu je bio prestar Sportski direktor njemačkog Lajpciga Ralf Ragnik mogao je prije dvije godine da dovede Džejmija Vardija, danas sjajnog napadača Lestera, ali je napravio grešku decenije. “Zvao me je agent i ponudio mi ga. Međutim, smatrao sam da je bio prestar jer sam želio igrače mlađe od 24 godine”, otkrio je Ragnik nevjerovatnu anegdotu. A.P.

SPORT

ÄŒETVRTAK, 28. 4. 2016.

Veliko finale 28. maja na milanskom hramu fudbala San Siru prenosiÄ‡e se u viĹĄe od 220 zemalja svijeta. OÄ?ekuje se da Ä‡e spektakl iz Lombardije pratiti preko 180 miliona ljudi. VeÄ‡ je poznato i da Ä‡e finale otvoriti ameriÄ?ka pjevaÄ?ica AliĹĄa Kiz.

POLUFINALE LĹ PRVI MEÄŒ : KOLÄ†ONEROSI PROGUTALI BAVARCE 1:0

KOMANDANT STEFAN SAVIÄ†, MAÄ?IONIÄŒAR SAUL NJIGEZ

â€œVisente Kalderonâ€? je progutao joĹĄ jednu â€œveliku ribuâ€?, Stefan SaviÄ‡ pokazao kakav je komandant u odbrani, a Saul Njiges Ä?arolijom u stilu Lionela Mesija â€œpospremioâ€? moÄ‡ne Bavarce... SinoÄ‡ u prvom meÄ?u polufinala Lige ĹĄampiona Atletiko Madrid - Bajern Minhen 1:0. NaĹĄ majstor

17 PUTA JE STEFAN SAVIÄ† BIO STARTER ZA ATLETIKO-KOLÄ†ONEROSI NIJEDNOM NIJESU PORAĹ˝ENI U TIM MEÄŒEVIMA

SaviÄ‡ 17. put je bio starter u koncepciji Dijega Ä†ola Simeonea, Atletiko je 17. put teren napustio neporaĹžen. RevanĹĄ u Minhenu biÄ‡e joĹĄ jedna nezaboravna priÄ?a - veÄ‡ sada je jasno.

â– GOLÄŒINA ZA SVA VREMENA

Igrao se 11. minut meÄ?a u Madridu kada je vrijeme stalo! Dijete Atletika Saul promijeĹĄao je pet igraÄ?a Bajerna, a onda majstorski zavrĹĄio akciju - za supervaĹžan gol, za veliku pobjedu â€œkolÄ‡onerosaâ€?, za miris finala i Milana. â€œFantastiÄ?an gol i fantastiÄ?na noÄ‡ za sve nas, navijaÄ?e Atletikaâ€?, grmio je nakon meÄ?a Fernando Tores. â€œUradili smo ono ĹĄto smo htjeli - nijesmo primili gol, dali smo jedan i sada je lakĹĄe iÄ‡i na revanĹĄ. Patili smo, ali smo se borili kao ĹĄto uvijek radimo. Bajern je na vrhunskom nivou kao samo nekoliko timova u Evropi, ali mi imamo svoj plan od kojeg ne odustajemo.â€?

Stop za moÄ‡ne Bavarce: Stefan SaviÄ‡ je odigrao joĹĄ jedan perfektan meÄ?

â– ALABA, MARTINEZ, LEVA...

OÄ?ajan je Bajern bio u prvom poluvremenu, ali je u drugom propustio nekoliko prilika za mnogo povoljniji rezultat pred revanĹĄ u Minhenu. Alaba je â€œiz svlaÄ?ioniceâ€? pogodio preÄ?ku, Oblak skinuo zicer Martinezu, a dobre ĹĄuteve imali su i Robert Levandovski, odnosno Arturo Vidal... Ipak, mreĹža Atletika nije se zatresla ni peti put zaredom u svim takmiÄ?enjima.

â– ZAMALO NOKAUT EL NINJA

Nijesu Bavarci iskoristili svoje ĹĄanse, a onda je priliku - moĹžda i cijelog polufinala imao Fernando Tores. El Ninjo je najprije u â€œcarstvo snovaâ€? poslao Alabu, spoljnom sjajno plasirao, ali je Bajern spasila stativa. Na kraju, za Atetiko ogromnih 1:0 obeÄ‡avaju joĹĄ jedan paklen duel. Ovog puta u domu njemaÄ?kog velikana. Ulog je ogroman - Milano i finale Lige ĹĄampiona. K.B.

ATLETIKO M.

BAJERN M.

Saul 11â€™ Oblak Huanfran Himenez SaviÄ‡ F. Luis Saul (od 85. Tomas) Gabi Fernandez Koke Grizman Tores Trener: D. Simeone

Nojer Lam Martinez Alaba Bernat (od 77. Benatija) Alonso T. Alkantara (od 70. Miler) Vidal D. Kosta Koman (od 64. Riberi) Levandovski Trener: P. Gvardiola

MADRID - Stadion: â€œVisente Kalderonâ€?. Gledalaca: 53.768. Sudija: Mark Klatenburg (Engleska). PomoÄ‡nici: Sajmon Bek i DĹžejk Kolin (Engleska)

sport

ČETVRTAK, 28. 4. 2016.

(Foto: Bajko Stanojević)

RUDAR izboRio peto finAle kUpA

Sanja se poker

Bacio rivala na koljena: Marković je pogodio protiv Bokelja

Blažo Perutović (Lovćen) i Tomislav Pajović (Budućnost) u jednom od vazdušnih duela juče u prijestonici

bUDUĆnoSt zAHVAlJUJUĆi pRVom meČU obezbiJeDilA finAle

Ljuljanović čuvao plave, Lovćen se kasno probudio Budućnost je četvrti put u finalu Kupa Crne Gore! Zahvaljujući mnogo boljem rezultatu i igri u prvom meču pod Goricom, gdje su “plavi” slavili sa 2:0, jučerašnji remi na Obilića poljani sa Lovćenom (1:1) bio je dovoljna potvrda za ulazak u samu završnicu takmičenja! A ono za čime Cetinjani mogu da žale je definitivno ta prva utakmica, s obzirom da su u revanšu bili mnogo bolji i zaslužili makar pobjedu juče na Cetinju. Trener domaćina Milorad Đembo Malovrazić je pred revanš poručio “ako može Real Madrid, možemo i mi”. I, upravo je njegov tim krenuo kao Madriđani kada igraju kod kuće - jako, agresivno, ofanzivno od samog starta i to se isplatilo već u petom minutu, kada je mladi Željko Marković pogodio i “podigao temperaturu” u prijestonici. Nošeni prednošću, Cetinjani su krenuli i po drugi gol, ali odlične šanse nijesu uspjeli da iskoriste Blažo Perutović i Balša Radunović - zausta-

lovćen

Marković 5’

buDućnoSt

Đalović (pen.) 57’

uKuPno 1:3

Petković Radunović Petrić Tatar Tomić Flavio (od 60. Pejaković) Marković Vujanović Radović (od 66. Rogošić) Perutović Milošević (od 55. Došljak) Trener: Milorad Malovrazić

Ljuljanović Malešević (od 46. Raspopović) Vukčević Pajović Radunović Hočko (od 55. Burzanović) Mirković Raičković Pejaković (od 75. Ilinčić) Vušurović Đalović Trener: Miodrag Vukotić

CETINJE - Stadion: Obilića poljana. Gledalaca: oko 500. Sudija: M. Novović (Podgorica). Pomoćnici: N. Razić (Podgorica), N. Radulović (Podgorica).

vio ih je juče maestralni Damir Ljuljanović. “I pored velike prednosti iz prvog duela, znali smo da će biti teško - tako je i bilo juče na Cetinju. Krenuli smo dosta anemično i rano primili gol. Ipak, kasnije smo uhvatili ritam i ispunili cilj”, rekao je pomoćni trener Budućnosti Vladan Tomić. Uzavrelu Obilića poljanu “ohladio” je Radomir Đalović - iskusni napadač je iskoristio najstrožu kaznu koja je dosuđena nakon duela Rista Radunovića i Bojana Petrića. Uslijedio je “talas” negodovanje domaće publike, ali Miloš Novović nije mijenjao svoju odluku. Bez obzira što je tada bilo riješeno pitanje finaliste, Lovćen je stvorio više šansi, ali golman gostiju Ljuljanović je sve branio... «Nemam zamjerku, jer su momci igrali dobro. Iz greške smo primili gol i ostaje žal što su se igrači ovoliko istrošili», rekao je trener Lovćena Malovrazić. U.R.

Nikola Prelević, izvršni direktor (nikola.prelevic@dnovine.me)

Izdavač: Novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

vesna ŠofraNac, glavni i odgovorni urednik, Goran PoPović, zamjenik gl. i odg. urednika Samir raStoder, zamjenik gl. i odg. urednika

redakcija@dnovine.me

(desk@dnovine.me)

Istorijski za Rudar! Pljevljaci su se po peti put plasirali u finale Kupa Crne Gore gdje će juriti četvrti pehar! Vojska Srđana Bajića je i u Kotoru razoružala Bokelj (0:1), a juče ih je pod Golubinjom rutinski počistila sa 2:0! Trominutni blickrig u režiji Ivana Markovića i Ivana Ivanovića bio je dovoljan da se Rudar plasira u finale i tako desetu sezonu crnogorskog fudbala okarakteriše uspješnom! “Srećan sam zbog činjenice da smo se plasirali u finale, ali i zbog partije koju su pokazali moji igrači. Imali smo prednost od 1:0 iz prvog meča, taj rezultat je mogao da bude opasan, ali smo od starta igrali disciplinovano - upravo onako kako smo se dogovorili”, poručio je trener finaliste Bajić. Lijepom akcijom u kojoj je učestvovalo nekoliko igrača Rudar je došao do prednosti kada je Dušan Nestorović dobrom loptom uposlio usamljenog Markovića koji je sa desetak metara pospremio loptu u mrežu... Poslije samo 180 sekundi definitivno smo dobili odgovor ko će u finale poslije pasa Markovića, fenomenalni Ivanović je maestralnim udarcem uspio da lobuje reprezentativnog golmana Milana Mijatovića i tako na najljepši mogući način najavio ulazak Rudara u finale Kupa Crne Gore. “Pokušali smo, ali nijesmo uspjeli. Isuviše brzo, iz naših grešaka, primili smo golove.”, poručio je trener Kotorana Slobodan Drašković. U.R

RuDaR

boKelj

2 0

Marković 21’

ivanović 24’

uKuPno 3:0

Radanović Reljić Radišić Alić Nestorović Sopo Vlahović Jovanović Božović (od 46. Brnović) Ivanović (od 56. Peličić) Marković (od 73. Knežević) Trener: Srđan Bajić

Mijatović Mladenović Petrović Todorović Čelebić (od 55. L. Maraš) Šćekić Kotorac Macanović (od 46. Đenić) Bogdanović Pepić (od 70. Pržica) Nikezić Trener: Slobodan Drašković

2. PLJEVLJA - Stadion: Pod Golubinjom. Gledalaca: oko 400. Sudija: M. Bošković (Podgorica). Pomoćnici: M. Đukić (Cetinje), D. Mrgunović (Podgorica).

Juna će se igrati finale Kupa. Budućnost i rudar će se boriti za trofej na našem najvećem stadionu u državi - pod Goricom.

Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Mladen MEDENICA (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me), Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (reportaze@dnovine.me), Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine. me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Vedran ILIĆ (foto@dnovine.me)

aktuelno

zanimljivo sinoć na sjednici so Ulcinj

Usvojen plan razvoja do 2020. godine Pahor i Mugoša juče na svečanosti u Ljubljani

obilježena 75. godišnjica osvobodilene fronte slovenije

Mugoša položio vijenac na spomenik u Ljubljani U Ljubljani je juče održana centralna proslava obilježavanja 75. godišnjice formiranja Osvobodilne fronte Slovenije (Oslobodilačkog fronta slovenačkog naroda). Svečanosti su prisustvovali predsjednik Slovenije

Borut Pahor, gradonačelnik Ljubljane Zoran Jankovič, članovi rukovodstva Saveza udruženja boraca narodno oslobodilačkog rata Slovenije,drugi visoki državni zvaničnici, predstavnici diplomatskog kora u Sloveniji

i brojni građani Ljubljane. Svečanosti je prisustvovao i ambasador Crne Gore u Sloveniji Miomir Mugoša, koji je položio vijenac na spomen-obilježje u pratnji crnogorskog počasnog konzula u Ljubljani Voja Kovača. (D.N.)

Odbornici ulcinjskog parizabrani su novi odbornilamenta usvojili su sinoć ci, potpredsjednik opštine i strateški plan razvoja Ulciglavni administrator. nja do 2020. godine, na koDosadašnji šef Kluba odjem je radilo 28 stručnjabornika Nove demokratske ka iz raznih oblasti. snage – Forca Arijan Predsjednik SO Murati izabran je Ulcinj Ljoro za potpredsjedNrekić kazao nika ulcinjske je Dnevnim opštine, dok novinama je glavni adda se raministrator Kaplan di o ambiMučaj, iz cioznom Koalicije planu koji otvara put „Zajedno za za donošebudućnost nje ProstorUlcinja“. nog plana UlNa početku Nrekić cinja koji bi uskosjednice su za nove odbornike u klubu Demoro trebalo da se nađe pred odbornicima. kratske unije Albanaca iza“Ovo je važan dan za Opbrani Jasmina Hasa i Gazmond-Mondi Kalezić. Oni štinu Ulcinj. Radi se o izusu zamijenili Mehmeda zetno značajnom dokumentu koji će biti komplementaZenku, koji je sada direktor JP „Komunalne djelatnosti“ ran sa Prostornim planom i Hadidžu Đoni, koja je potCrne Gore”, kazao je Nrekić. predsjednica opštine. Na jučerašnjoj sjednici

sinoć U nikšićkom pozorištU

Počeli “Dani Vita Nikolića” U nikšićkom pozorištu sinoć je zvanično otvorena manifestacija “Dani Vitomira Vita Nikolića”. Otvarajući manifestaciju, ministar kulture Pavle Goranović kazao je da je Vito zavrijedio mjesto u vrhu crnogorske književnosti, te da očekuje da će ova manifestacija prerasti u tradiciju. Danica

neobični zakoni

Nikolić, Vitova kćerka, kaže da nije slučajno što se sjećanje na njenog oca obilježava baš na desetogodišnjicu obnove crnogorske nezavisnosti. “Vito i njegovi prijatelji željeli su da vide ovakvu Crnu Goru koja je obnovila nezavisnost 2006. godine. Za Vita kao siroče najvažnije je bi-

lo da sačuva mir u svojoj duši, mir u porodici, mir u državi”, poručila je Nikolić. Otvaranju manifestacije prisustvovao je premijer Milo Đukanović, kao i mnoge ličnosti iz kulturnog i javnog života Crne Gore i Nikšića. O stvaralaštvu Vita Nikolića govorili su prof. dr Ratko Božović i Nikola Koprivica.

nakon više od hiljadU godina

Ko putuje u Kuvajt mora Vikinzi opet “istražuju” svijet da ide na analizu DNK?!

Svi turisti koji odluče da posjete Kuvajt uskoro će morati da se podvrgnu DNK testiranju pri ulasku u zemlju. Kuvajt je ovaj kontroverzni zakon donio još prošle godine, ali će sada početi da se primjenjuje. Osim na turiste, obaveza se odnosi i na građane zemlje i privremene stanovnike. Test je namijenjen stvaranju sigurnosne baze

podataka i lakšem rješavanju kriminalnih slučajeva, a vlasti ističu da novi zakon neće ugroziti ličnu slobodu i privatnost građana, piše Kuvajt tajms. Turisti će po slijetanju na Međunarodni aerodrom u Kuvajtu uzorke krvi davati u posebnom centru, a sve one koji odbiju da ispune ovaj zahtjev čeka kazna od 33.000 dolara ili jedna godina provedena u zatvoru.

Brod “Zmaj Haralda lepokosog” replika je “Vikinškog velikog broda” i trenutno predstavlja najveći moderani vikinški brod na svijetu. Nazvan je po prvom kralju Norveške, koji je 872. godine ujedinio ovu zemlju. Posada broda pokušaće da istraži svijet na isti način na koji su to vikinzi činili u prošlosti, prateći ‘stope’ Lejfa Eriksona, čovjeka koji se smatra prvim Evropljaninom koji se iskrcao na tlo

Sjeverne Amerike. Plovidba je počela juče, a njeno trajanje zavisiće od vremenskih uslova. Na Island bi trebalo da dospije

3. maja, na kanadsko ostrvo Njufaundlend oko 1. juna, u Toronto 1. jula, a do Njujorka bi trebalo da stigne do 15. septembra.

10 Ministarstvo kulture

godina crnogorske nezavisnosti

DANILO I

PETROVIĆ 1826 1860

KNJAZ CRNE

GORE I BRDAH

AUTOR:

Prof. dr Živko Andrijašević

10 godina crnogor

AUTOR TEKSTA

Prof. dr Živko Andrijašević

Ministarstvo kulture

Dnevne novine u saradnji sa Ministarstvom kulture objavljuju, svakog četvrtka do 21. maja, seriju posebnih dodataka na 16 strana, o najznačajnijim događajima, datumima i ličnostima geneze crnogorske nezavisnosti, autora prof. dr Živka Andrijaševića. Nakon specijalnih dodataka, koji su bili posvećeni Berlinskom kogresu 1878. godine i Prvom svjetskom ratu, Podgoričkoj skupštini 1918. godine, u današnjem dodatku je tekst posvećen istorijskoj ulozi Knjaza Danila I Petrovića u ostvarivanju ideje crnogorske državnosti i nezavisnosti. U sljedećim specijalnim dodacima biće obrađene teme - Crna Gora u Drugom svjetskom ratu, Crnogorske prilike 1948. godine, a posljednji specijalni dodatak je posvećen obnovi crnogorske nezavisnosti i državnosti na Referendumu 2006. godine. Uz autorske tekstove prof. dr Živka Andrijaševića, dodaci će sadržati kopije originalnih dokumenata i fotografije.

DANILO I PETROVIĆ, KN

rske nezavisnosti

a nasljednika mojega ostavljam Danila Stankova sina a mojega sinovca, njemu ostavljam vladičestvo kako je od starine uzakonjeno u Crnu Goru, istome Danilu svekoliko moje i dvižimo i nedvižimo što imam u Crnu Goru ostavljam, a preporučujem mojemu bratu Peru da Danila u svačemu kako svojega sina nastavlja doklen se Danilo učini sposoban narodom upravljati. Ovo je dio testamenta mitropolita Petra II Petrovića Njegoša, pisan maja 1850. godine, koji se odnosi na izbor nasljednika. Mitropolitova volja je jasna: njegov nasljednik je sinovac Danilo Stankov Petrović Njegoš, kome prema tradiciji ostavlja vladičanski (mitropolitski) položaj. Mitropolit Petar II preporučuje svom bratu da pomaže i podučava Danila u upravljanju zemljom, sve dok se ne osposobi da to čini samostalno. Mitropolitov izabranik Danilo Stankov, rođen je na Njegušima 1826. godine. Njegov otac, Stanko Stijepov, brat je od strica mitropolita Petra II Petrovića Njegoša.

Tomov, koga su zbog apsolutne vlasti koju je imao nazivali “vlasnikom Crne Gore”, pokušao je da ubijedi Danila da mu ne pripada svjetovna vlast, već samo uprava nad crkvom. Zatim je Danilo sa svojim bratom Mirkom i pedesetak naoružanih pristalica, došao u Biljardu, zahtijevajući od Pera Tomova da se odrekne vladarskih ambicija i da ga prizna za gospodara. Nakon žučne rasprave, uviđajući odlučnost Danilovih pristalica, ali i znajući ruski stav o ovom sporu, Pero Tomov je priznao Danilu pravo da bude gospodar Crne Gore. Zajedničkom odlukom Senata i glavara, donešenoj na skupštini 1. januara 1852. godine, Danilo je proglašen za “vrhovnog vladatelja u Crnoj Gori”, a Senat i narod obavezali su se na vjernost. O ovoj odluci zvanično je obaviještena ruska vlada. Time je okončan spor oko nasljeđa prijestola.

PROMJENA KARAK TERA VLASTI

RUSKI CAR PRIZNAO NASLJEDNIKA Krajem novembra 1851. godine ruski car je priznao mitropolitovog izabranika za zakonitog nasljednika. O tome je ruska vlada, preko poslanika u Beču, obavijestila Danila Petrovića Njegoša. Od ruske vlade dobio je instrukciju da krene za Crnu Goru i da se pred Senatom i narodom proglasi za novog gospodara. Ruska sugestija bila je da, nakon što bude proglašen za gospodara, on preda vlast Peru Tomovu Petroviću Njegošu, predsjedniku Senata, a zatim da se uputi u Petrograd zbog rukopoloženja za vladiku. U isto vrijeme, novi crnogorski vladar je dobio i pismo koje svjedoči da je ruski car potvrdio mitropolitovu posljednju volju. Ali, ubrzo nakon smrti mitropolita Petra II, njegov brat Pero Tomov, koji je bio predsjednik Senata, započeo je akciju za preuzimanje vrhovne vlasti u Crnoj Gori. On nije znao da je počivši mitropolit napisao testament i da ga je predao ruskom konzulu u Dubrovniku, iako je znao da je Danilo Stankov određen za nasljednika. Pritisak na Pera Tomova i njegove pristalice da poštuju mitropolitovu posljednju volju, izvršio je Danilo sa svojim privrženicima. Prema austrijskim izvorima, Pero

DANILO POSTAJE NASLJEDNIK NJEGOŠEV Krajem novembra 1851. godine ruski car je priznao mitropolitovog izabranika za zakonitog nasljednika. O tome je ruska vlada, preko poslanika u Beču, obavijestila Danila Petrovića Njegoša.

1852.

NJAZ CRNE GORE I BRDAH

Nakon zvanične odluke o proglašenju za crnogorskog vladara, Danilo Petrović Njegoš je trebalo da otputuje za Petrograd zbog primanja duhovnog čina i hirotonije. Predsjednik crnogorskog Senata zatražio je od ruskog poslanika u Beču, Mejendorfa, odobrenje da Danilo Stankov posjeti Rusiju. Predsjedniku Senata je odgovoreno da budući vladika može odmah biti zvanično primljen u Petrogradu. Početkom februara 1852. godine, Danilo je krenuo za Rusiju. Na put za Rusiju Danilo Petrović Njegoš nije krenuo s namjerom da u Petrogradu primi monaški i vladičanski čin, već da dobije saglasnost za uvođenje novog oblika vladavine. Prije polaska iz Crne Gore, dogovorio se sa predsjednikom Senata da grupa senatora i glavara, dok on bude boravio u Beču, donese molbu ruskom caru za proglašenje Crne Gore za knjaževinu, i da zatim ovu molbu dostave ruskom poslaniku Mejendorfu. Molba crnogorskog Senata, glavara i naroda da Crna Gora bude proglašena za knjaževinu, a Danilo Stankov za nasljednog knjaza, zvanično je donešena na skupštini, koja je 7. marta 1852. godine održana u Cetinju. Prve dvije tačke molbe sadrže formulacije o promjeni karaktera vlasti, a trećom se predviđa da će novi cetinjski mitropolit biti isključivo posvećen duhovnim poslovima, i da će ga birati crnogorska svjetovna vlast.

godine, 7. marta, u Cetinju održana skupština na kojoj je donešena molba crnogorskog Senata, glavara i naroda da Crna Gora bude proglašena za knjaževinu, a Danilo Stankov za nasljednog knjaza

25.000

10 godina crnogor vojnika imao je Omer-paša Latas za napad na Crnu Goru decembra 1852. godine, dok je Crna Gora mogla izvesti na bojno polje najviše 10.000 ljudi

Petrogradu su ocijenili da je opravdana crnogorska molba, pa je Ministarstvo inostranih djela sastavilo referat za cara Nikolaja I, u kome se iznose razlozi za njeno usvajanje. S razlozima koji su navedeni u aktu Ministarstva inostranih djela, saglasio se ruski car. Na Danilovom prijemu u dvoru, 15. juna 1852. godine, car je rekao da poštuje pravo crnogorskog naroda da samostalno bira oblik vladavine, zbog čega priznaje proglašenje Crne Gore za knjaževinu, a Danila za knjaza. Crnogorski vladar je dobio i zvanični akt kojim se potvrđuje odluka ruskog cara.

ZAKLETVA SENATORA I PERJANIKA Krajem jula knjaz Danilo se vratio u Crnu Goru, a odluka ruskog cara zvanično je saopštena glavarima i narodu na skupštini koja je održana u Cetinju, 8. septembra 1852. godine. Na toj skupštini, zemaljske starješine – od senatora do perjanika, položile su zakletvu vjernosti vladaru, a izvršene su i promjene u sastavu Senata. Knjaz je obznanio odluku o uvođenju obaveznog poreza za sve slojeve stanovništva, kao i odluku o uvođenju carinskih taksi za uvoznu robu. Dok je tokom 1852. godine trajao proces učvršćivanja Danilove vlasti, u pograničnoj Hercegovini, koja je dio osmanske države, rasplamsava se ustanički pokret pravoslavnog stanovništva. Nezadovoljstvo zbog teškog ekonomskog položaja, koje je uzrokovalo sukobe od početka 1851. godine, preraslo je prvih mjeseci naredne u ustanički pokret širih razmjera. Nakon povratka iz Rusije, knjaz se posvetio traženju načina da Crnu Goru učini političkim središtem hercegovačkog ustanka, smatrajući da ustanak treba da rezultira pripajanjem okolnih hercegovačkih plemena crnogorskoj državi. Koristeći se autoritetom nezavisnog vladara, ali i snagom državnog aparata koji mu je stajao na raspolaganju, knjaz će uspjeti da u drugoj poloOmer Paša Latas

Dok je tokom 1852. godine trajao proces učvršćivanja Danilove vlasti, u pograničnoj Hercegovini, koja je dio osmanske države, rasplamsava se ustanički pokret pravoslavnog stanovništva. vini 1852. godine preuzme potpuno vođenje ustanka.

OBJAVA RATA CRNOJ GORI 1852. Uključivanje Crne Gore u hercegovački ustanak, i njena politička i materijalna podrška ustanicima, bila je najvećim dijelom uzrok osmanske objave rata Crnoj Gori, decembra 1852. godine. Za komandanta osmanskih trupa koji je trebalo da izvrši napad na Crnu Goru, imenovan je Omerpaša Latas. On je na raspolaganju imao oko 25.000 vojnika, dok je Crna Gora mogla izvesti na bojno polje najviše 10.000 ljudi. Žestoke borbe započinju prvih dana januara 1853. godine. Do sukoba je najprije došlo u rejonu Rijeke Crnojevića, Crmnice, na Martinićima, oko Spuža, na području Župe Nikšićke, oko Ostroga. U ovim borbama Crnogorci su pružali snažan otpor, nanoseći velike gubitke neprijateljskim snagama. Ali, zahvaljujući nadmoći u ljudstvu i naoružanju, osmanske trupe su iz pravca Nikšića uspjele da ovladaju prostorom Bjelopavlića. Sredinom januara vođene su žestoke borbe oko Martinića, gdje je crnogorska vojska sprječavala prodor osmanskih snaga iz Spuža prema središtu Crne Gore. U vrijeme prodora osmanskih snaga prema Bjelopavlićima, knjažev brat Mirko zabarikadirao se s jednim brojem ljudi u manastiru Ostrog. Do kraja januara 1853. godine, osmanske snage su bile spremne za izvođenje druge faze ratnih operacija, čiji je cilj bio zauzimanje Cetinja. U tom kritičnom trenutku, knjaz Danilo se obratio za pomoć velikim silama. Za Crnu Goru tada su se najenergičnije zauzele Rusija i Austrija. Da bi svog štićenika spasila od teških iskušenja, ruska vlada je preduzela odlučnu diplomatsku akciju na Porti, tražeći da se napad na Crnu Goru odmah obustavi. Ruski zahtjev podržala je i Austrija, strahujući da bi rasplamsavanje crnogorsko-turskog rata moglo podsticajno djelovati na nacionalni pokret u Bosni i Hercegovini.

DANILO I PETROVIĆ, KN

rske nezavisnosti

U vrijeme dok je Crna Gora svojom nacionalnooslobodilačkom politikom sticala trajna uporišta u okruženju, knjaz Danilo se suočava sa snažnim unutrašnjim otporima

1853. godine došlo je i do ponovnog sukoba između knjaza Danila i Pera Tomova. Knjaz je Pera Tomova i dvojicu njegovih pristalica (Mila Martinovića i Stefana Perovića) optužio za pripremanje zavjere

akon prekida neprijateljstava, knjaz je naredio strogu kontrolu crnogorsko-osmanske granice, zaprijetivši smrtnom kaznom svakom Crnogorcu koji bi narušio mir. U vrijeme prekida ratnih djejstava, u crnogorskom zarobljeništvu našlo se i oko hiljadu neprijateljskih vojnika, za koje je knjaz naredio da se uz oružanu pratnju prevedu na osmansku teritoriju. Poslije završetka rata, knjaz Danilo je aprila 1853. godine ustanovio Orden za nezavisnost Crne Gore, koji je bio namijenjen zaslužnima za odbranu crnogorske državne nezavisnosti. Orden za nezavisnost dobijali su učesnici rata, kao i inostrani državljani, koji su materijalno i politički pomagali borbu Crne Gore. Iako neuspješan, rat 1853. godine bio je za knjaza Danila i crnogorsku državnu politiku u mnogo čemu poučan. Pokazalo se da je neophodno osnažiti crnogorske institucije za vođenje nacionalno-oslobodilačke politike u Hercegovini, kao i da je potrebno održavati stalne veze sa hercegovačkim glavarima. U vrijeme dok je Crna Gora svojom nacionalno-oslobodilačkom politikom sticala trajna uporišta u okruženju, knjaz Danilo se suočava sa snažnim unutrašnjim otporima - ne samo prema toj politici, već i prema njegovoj vlasti uopšte. Iz prvog sukoba sa predsjednikom Senata i njegovim pristalicama, oko prava na nasljedstvo, knjaz je izašao kao pobjednik, ali je u tom sukobu imao na svojoj strani podršku ruske vlade. U svim narednim sukobima, moraće da se oslanja samo na svoje privrženike u zemlji.

POBUNE U PIPERIMA I BJELOPAVLIĆIMA Do prve veće pobune protiv knjaza Danila dolazi novembra 1852. godine, kada se odmetnulo nekoliko stotina Pipera, pod vođstvom Radovana Mrčarice. Prema jednom posrednom svjedočenju, pobuna je izbila zbog razvlašćivanja plemenskih starješina u Piperima i zbog knjaževe naredbe da plaćaju porez. Na vijest o pobuni u Piperima, knjaz Danilo je odmah krenuo s odredom vojnika da je uguši. Knjaževa vojska uspjela je bez velikih žrtava da uguši pobunu, a vođe pobune, na čelu sa Radovanom Mrčaricom, našle su utočište kod skadarskog paše. Krajem 1853. godine došlo je i do ponovnog sukoba između knjaza Danila i Pera Tomova. Knjaz je Pera Tomova i dvojicu njegovih pristalica (Mila Martinovića i Stefana Perovića) optužio za pripremanje zavjere kojom je trebalo njega protjerati iz zemlje, a proglasiti za vladara Pera Tomova. Optuženi su prebjegli u Austriju, a grupa senatora i glavara donijela je presudu kojom se sva trojica osuđuju na vječito progonstvo. Sredinom 1854. godine došlo je do nove pobune protiv knjaza Danila, a središte pobune bilo je u Bjelopavlićima. Organizatori pobune bili su Risto Bošković, Đoko Bošković i Petar Pavićević. Oni su sa grupom ljudi zauzeli magacin oružja i municije u manastiru Ostrog, namjeravajući da ovim oružjem podignu ustanak. Iz proglasa koji su poslali Bjelopavlićima, prepoznaje se težnja da se oslobode knjaževe vlasti, tvrdeći da knjažev zulum i poniženja više ne mogu trpjeti.

MOLBA CRNOGORSKOG SENATA OD 7. MARTA 1852. “Prvo: Crnogorska država postaje svjetovna i nasljedna kneževina; Drugo: Za vladanje Crnom Gorom imenovan je i potvrđen kao knez svijetli gospodar Danilo Petrović Njegoš, a poslije njega zauvijek – nasljednici muškog pola prvorođeni po redu. U slučaju nepostojanja prvog nasljednika muškog pola, imenuKnjaževa borba protiv političkih oponenata u plemenima, koji su pod uticajem skadarskog Osman-paše radili na razbijanju državnog i političkog jedinstva Crne Gore, okončana je 1856. godine, gušenjem pobune u pograničnim Kučima.

GUŠENJE POBUNE U KUČIMA Do sukoba crnogorske države i Kuča došlo je najprije 1855. godine, kada je jedan dio ovog plemena (Drekalovići) počeo da izvodi napade na crnogorske podanike u Bratonožićima i Piperima. Nakon intervencije odreda crnogorske vojske, napadači su se povukli. Do sličnog incidenta došlo je i sredinom 1856. godine, kada su pravoslavni Kuči, koji su bili osmanski podanici, pored napada na Bratonožiće izvršili nasilja i nad Kučima koji su crnogorski podanici ili privrženici. U izvođenju napada i izazivanju pograničnih sukoba, njima su podršku pružile osmanske vlasti iz Skadra, kao i neka arbanaška plemena. Francuski konzul u Skadru imao je informaciju da su napadače podstakle osmanske vlasti iz Podgorice. Ove tvrdnje nijesu bez osnova, jer držanje osmanskih vlasti prema izazivačima pobune u Kučima, jasno ukazuje na njihovo savezništvo. I činjenica da su nakon crnogorskog pohoda na pobunjenike u Kučima, neki od učesnika pobune obavijestili o svojim gubicima skadarskog pašu, potvrđuje njihove veze, pa moguće i sumnju da ih je skadarski paša i podstakao na pobunu. Razlog više za takvu sumnju je i u činjenici da do pobune u Kučima dolazi upravo u vrijeme velike gladi u Crnoj Gori, što su okolnosti koje je skadarski paša i ranije koristio za izazivanje sukoba. Nikolaj I

NJAZ CRNE GORE I BRDAH

je se najbliža muška svojta i u najprvom stepenu, a u slučaju istog stepena – imenuje se najstariji po uzrastu; Treće: Vladika, ili bolje reći episkop ili arhiepiskop Crne Gore, koji će imati ograničenu vlast nad crkvenim stvarima, biće izabran posredstvom visoke vlade, između članova svijetlog plemena Petrović Njegoš ili od ostalih najblagorodnijih crnogorskih porodica.“

10 godina crnogor Pariski kongres, mart 1856. godine

20 U

pravo krajem jula 1856. godine, knjaz je tražio od ruskog cara i vlade da najhitnije uputi pomoć u žitu za crnogorsko stanovništvo, jer je zbog gladi moguće da dođe do velikog stradanja i iseljavanja. Knjaz navodi da u Crnoj Gori osam hiljada porodica (domova) trpi krajnju oskudicu. Sve ove okolnosti treba imati u vidu kada se žele objasniti razlozi crnogorskog napada na pobunjenike u Kučima.

MIRKOVA MISIJA U KUČIMA Krajem juna 1856. godine (po starom kalendaru), odred crnogorske vojske od nekoliko hiljada ljudi, pod komandom Mirka Petrovića Njegoša, upućen je u Kuče sa zadatkom da likvidira pobunjeničko jezgro. Na zahtjev koji je Mirko Petrović Njegoš uputio pobunjenicima da se predaju, oni su odgovorili oružjem. Nakon toga, crnogorski odred je započeo surovi obračun, u kome su život izgubli mnogi pobunjenici, ali i veći broj neborbenog stanovništva iz Kuča. Nakon pobjede nad pobunjenicima, komandant crnogorskog odreda, Mirko Petrović Njegoš, uputio je pismo knjazu Danilu, u kome ga izvještava da su likvidirali 50 pobunjenika, a da su na crnogorskoj strani poginula samo dva vojnika. Drugačije podatke o efektima crnogorske ekspedicije, dali su Kuči koji su bili na strani pobunjenika. U pisanom izvještaju skadarskom Ata-paši, u kome su poimenice navedeni poginuli i ubijeni Kuči, kaže se da je crnogorska vojska ubila 131 vojnosposobnog muškarca, tri trudne žene, deseto-

ro djece u kolijevci i pet djevojaka. Knjaz Danilo je, naravno, negirao da su Crnogorci ubijali žene i djecu u Kučima, jer to navodno ne čine ni kada je u pitanju tursko neborbeno stanovništvo.

RAD NA UNUTRAŠ NJEM UREĐENJU ZEMLJE Iako su borbe s protivnicima crnogorske države u velikoj mjeri opterećivale vladarsko i političko djelovanje knjaza Danila, on je uspijevao da radi i na unutrašnjem uređenju zemlje. Početkom aprila 1853. godine donio je naredbu o zabrani štetnih običaja prilikom sahrana, kao i o načinu proslave krsne slave. Knjaz je maja 1853. godine donio i naredbu o zabrani sklapanja maloljetničkih brakova i zabrani sklapanja vjeridbi bez saglasnosti vjerenika. Za sve prestupe ove vrste, bile su predviđene stroge kazne. Knjaz je oktobra iste godine obnarodovao da svaki Crnogorac, ukoliko uhvati lopova u svom imanju, ima pravo da ga na licu mjesta ubije, a svakom ko to uradi, knjaz je odredio nagradu od dvadest talira. Knjaz Danilo je krajem 1852. godine ustanovio i carinsku službu u Crnoj Gori. Tada je donešena odluka da se uvede carina na svu uvoznu robu sa teritorije Austrije. Utvrđena je i carinska tarifa, a imenovani su i carinici koji će ovu dažbinu naplaćivati. Knjaz Danilo je 1855. godine donio odluku i o formiranju Garde, kao elitne vojne jedinice. U početku je Garda brojala 400 vojnika, da bi se nakon 1858. godine broj gardista povećao na hiljadu. Procjenjivalo se da je u Crnoj Gori bilo više od 13.000

vojnika prvoga poziva, dok se maksimalnom mobilizacijom moglo izvesti na bojno polje oko 20.000 vojnika. Crna Gora je za vrijeme knjaza Danila dobila i svoje nove državne simbole – grb i zastavu. Knjaz Danilo je 1854. godine uveo Alaj-barjak (glavna vojna zastava), koji je bio bijele boje, s crvenim krstom na sredini barjaka. Četiri godine kasnije, knjaz je ustanovio novi alaj-barjak, koji je bio crvene boje, obrubljen zlatnim resama, a na sredini barjaka nalazio se dvoglavi bijeli orao. Iznad dvoglavog bijelog orla bila je kruna, a ispod orla - lav u pokretu. Na grudima orla nalazili su se vladarski inicijali “D I” (Danilo Prvi).

ZAKONIK DANILA PRVOG

hiljada vojnika moglo se 1855. godine maksimalnom mobilizacijom izvesti na bojno polje, a procjenjivalo se da je u Crnoj Gori bilo više od 13.000 vojnika prvoga poziva

Prema svjedočenju Vuka Karadžića, knjaz Danilo je na početku vladavine iskazao želju da napravi novi zakonik, po kome će, kako kaže, “samo dobro moći činiti, a zla ni ja neću moći nikakvoga”. Vuk Vrčević, knjažev sekretar od 1852. do 1855. godine, tvrdi da je knjaz Danilo tokom povremeno zapisivao zakonske odredbe koje su mu se učinile potrebne i prikladne za crnogorske prilike. “Zakonik Danila Prvog knjaza i gospodara slobodne Crne Gore i Brdah”, što je zvanični naziv ovog pravnog akta, proglašen je na glavarskoj skupštini u Cetinju, 23. aprila 1855. godine. “Zakonik Danila I” ima 95 članova, od čega je 19 članova preuzeto iz Zakonika mitropolita Petra I Petrovića Njegoša. “Zakonikom Danila I” zagarantovana je jednakost svih državljana Crne Gore pred sudom, kao i njihova imovinska i lična prava.

DANILO I PETROVIĆ, KN

rske nezavisnosti

vedene su stroge kazne za izdaju zemlje, ubistvo s predumišljajem, krađu, preljubu. Crnogorcima je zabranjena hajdučija na teritoriji Osmanskog carstva. Uvedena je vojna obaveza u slučaju rata, a izdaja otadžbine kažnjavala se smrću. Zakonom je zagarantovana sloboda vjeroispovijesti za nepravoslavce i zaštita azilanata. Za ubistvo zbog krvne osvete nije bila predviđena smrtna kazna, ukoliko je ubijeni ranije bio izvršilac ovog krivičnog djela, ali se zabranjuje izvršenje krvne osvete nad članovima porodice ubice. Za ubistvo iz nasilnih pobuda, kao i za krađu, predviđena je smrtna kazna, a za ubistvo u samoodbrani ili zbog uvrede časti, nije bilo nikakvih sankcija. “Zakonikom” je knjaževa ličnost proglašena neprikosnovenom, a za uvredu knjaževe ličnosti ili knjaževskog dostojanstva, bila je predviđena smrtna kazna. Knjaz je dobio ulogu i najviše sudske instance.

KNJAZ DANILO – KONSTANTINU PETKOVIĆU, RUSKOM KONZULU U DUBROVNIKU, 12. 08. 1858. GODINE

UVOĐENJE OBAVEZE PLAĆANJA POREZA “Zakonikom” je utvrđena obaveza plaćanja poreza “kako bi se praviteljstvo, sud i vojska održavati mogli, kako bi se moglo pribaviti praha i olova, koje je u našoj zemlji od najveće potrebe, kako bi se putovi pravili i druge opšte narodne potrebe podmirivati mogle.” Za odbijanje plaćanja poreza bila je predviđena smrtna kazna. Danilovim “Zakonikom” uvedena je obavezna sveštenička služba u crkvi, a garantovan je čitav niz imovinskih i nasljednih prava. Sve do 1856. godine, na Cetinju se smatralo da se ciljeve državne politike Crne Gore jedino mogu ostvariti uz pomoć Rusije. Ali, poraz Rusije u Krimskom ratu, krajem 1855. godine, i njena nezainteresovanost prema “crnogorskom pitanju” na Pariskom mirovnom kongresu, marta 1856. godine, promijenili su ovo uvjerenje. Ako je zvanični ruski stav o Crnoj Gori iznijet na Pariskom kongresu (Rusija nema posebne naklonosti ili veza s Crnom Gorom), stvorio sumnju i razočaranje u podršku Rusije, njena politička marginalizacija nakon ratnog poraza, učinila je nesposobnom da izvjesno vrijeme bude glavni oslonac crnogorskim državnim ciljevima.

Vojvoda Mirko Petrović

PROMJENA RUSKE POZICIJE Poraz Rusije u Krimskom ratu, krajem 1855. godine, i njena nezainteresovanost prema “crnogorskom pitanju” na Pariskom mirovnom kongresu, marta 1856. godine, promijenili su uvjerenje da se ciljevi Crne Gore mogu ostvariti samo uz pomoć Rusije.

NJAZ CRNE GORE I BRDAH

Vaše Visokorodie! Po priključenijama, koja su svijetu poznata, narod kučki neprestano je prinadležao k oblasti crnogorskoj, zato što joj je uviek i danak davao kao i ostali Crnogorci. Spletke Turaka koje su vazda radile o razdoru pograničnog mira tako, da su Poglavice Turske podmićivali ne samo Kuče no i Pipere, Brđane i Crmničane, da se oddvoje od vlasti Crnogorske, dodavajući im, da Turcima nikakva danka neće davati, kao što i niesu. Pod vladom blaženopočivšeg Vladike Petra II. god. 1847. Vezir Skadarski Osman Paša, podbuni mitom novcem i svakojakom robom, kako Kuče i Pipere, tako i Bjelopavliće i Nahiju Crmničku, radeći da ih prisvoi pod oblast Tursku; ovi pak zbog mita tako i učine, njeki prime darove i oddvoje se od Crnegore ne priznavši ni Crnogorce ni Turke, dokle ih i opet Vladika na skoro silom oružja sebi podčini. Zatrijebač, Koće, i Fundina sočinjavaju čast Kuča, koi pripadaju u granicu Crnogorsku, sočinjavajući cijelo pleme Drekalovića, braneći se vazda ukupno s Bratonožičima protiv Turaka; dakle, i ako Turci pomenuta plemena traže, nemogu imati nikakva prava nad njima, koi mu nikad danak nijesu davali, niti ga zakonito priznavali, niti ikakve nad njima pretenzije Turci mogu imati. Do god. 1856. pomenuti Kuči neprekidno bili su kao i danas, crnogorski; i ostali su /:u statusquo:/ tako; Turci pak s tim nezadovoljni, povtoriteljno počnu Kuče k sebi mamaiti, odvraćajući ih od vlasti Crnogorske. Za održati pak red i slogu vnutrašnju, vlast Crnogorska iste godine nađe za dobro prekratiti jednom njihovo samovlastije, i udari na Kuče silom oružja, gdje budu isti poraženi, kao izdajnici i buntovnici otečestva, i k miru i pokornosti privedeni. U to pak vrieme znajući Turci da su Kuči podajnici Crnogorski niesu se usudili u tom boju protiv Crnogoraca pomagati im, bojeći se ostali sila Evropejski; jer su i sami Russki, Francuzski i Avstrijski konzuli iz Skadra pisali mi, kako se može iz priložene kopije viditi, da se održi pogranični mir i poredak, na koje tako i učinim mojom naredbom. Čest imam dostaviti Vašem Visokorodiju i moliti, da bi ste imali dobrotu točno javiti Vserossijskom Imp. Praviteljstvu, da Turci odustanu od takovog traženja Moijeh podajnika Fundinjana, Koća i Zatrijebčana, kao i Bratonožićana i da ostanu oni u miru bez zadjevice u svojim granicama; za koe cielu nadeždu imam da će Vserossijsko Imp. Praviteljstvo Moje dostavljenije uzeti u prizrenije, i da će vlast Tursku, od tog namjerenija odvratiti. S glubočajšim visokopočitanijem i uvaženijem čest imam biti Vašega Visokorodija Knjaz Crnogorskij Danil P. Njegoš

10 godina crnogor

važavanjem takve realnosti, knjaz Danilo pravi spoljnopolitički zaokret u odnosu na nju, i od početka 1856. godine on svog najvažnijeg spoljnopolitičkog saveznika nalazi u Francuskoj. U toj spoljnopolitičkoj preorijentaciji Crne Gore nije bilo drugih razloga osim želje da se za ciljeve državne politike izabere što bolji oslonac.

PROTEST ZBOG PARI SKOG UGOVORA Knjaz Danilo je maja 1856. godine uputio protestno pismo i memorandum ministrima velikih sila, potpisnicama Pariskog ugovora. Protestnim pismom knjaz Danilo najprije reaguje na izjavu osmanskog predstavnika da Carstvo smatra Crnu Goru svojom provincijom. Knjaz kaže da je ova tvrdnja neodrživa, i da Crna Gora nikada nije bila dio Osmanskog carstva, dok je, s druge strane, polovina Albanije i čitava Hercegovina, kojom sada vladaju Turci, bila u sastavu Crne Gore. Ovim oblastima, objašnjava se u pismu, vladali su knjaževi prethodnici – zetske vojvode, koji su bili nezavisni kneževi Crne Gore. U Memorandumu koji je istovremeno uputio potpisnicima Pariskog ugovora, knjaz Danilo detaljnije ukazuje na politički i ekonomski položaj Crne Gore i osnovanost njenih zahtjeva, navodeći konkretno što ona traži. Knjaz kaže da se Crna Gora nalazi u teškom položaju, jer više od četiri vijeka vodi borbu za odbranu slobode i nezavisnosti. Ona je izolovana u neplodnim oblastima, što njen opstanak i život čini nemogućim. Sve dok se Crnoj Gori ne ustupe okolne plodne oblasti, i to one za koje je ratovala, njen narod neće prestati da izaziva sukobe, niti će moći da se razvija kao drugi narodi. Kao oblasti kojima je Crna Gora vladala, knjaz Danilo navodi: Grahovo, Župu, Banjane, Pivu, Drobnjak, Kruševicu, Zupce i Vasojeviće do Tare i Lima. Kada dobiju ove oblasti, Crnogorci će moći da razviju slobodnu trgovinu, izgrade institucije, učvrste političku organizaciju i uspostave dobre odnose sa susjedima. Što se tiče statusa Crne Gore prema Turskoj, knjaz Danilo kaže da je njegova zemlja uvijek bila potpuno nezavisna.

DA SE PRIZNA NEZAVI SNOST CRNE GORE Na kraju Memoranduma, knjaz iznosi četiri zahtjeva: 1) Da se prizna nezavisnost Crne Gore diplomatskim putem; 2) Da se pro-

1856.

šire granice Crne Gore prema Hercegovini i Albaniji; 3) Da se utvrde granice Crne Gore prema Turskoj na način kako je to urađeno prema Austriji; 4) Da se Crnoj Gori ustupi Bar, primorski grad koji se nalazi na njenoj granici. Pismo u kome iznosi zahtjeve za proširenje teritorije, knjaz Danilo je poslao i francuskom caru Napoleonu III. U pismu francuskom caru knjaz navodi da je Crna Gora sa svih strana opkoljena neprijateljima i da joj je Osmansko carstvo oduzelo njene najplodnije teritorije, bez kojih uz najveće muke preživljava. U takvoj situaciji, Crna Gora stalno strada, a narod postaje sve siromašniji. Da bi se takvo propadanje zaustavilo, kao i da bi se prekinulo stalno ratno stanje na crnogorskim granicama, knjaz Danilo traži od cara Napoleona III da pomogne da se Crnoj Gori vrate okolne plodne zemlje i dodijeli izlaz na more. Tek tada bi se Crnogorci potpuno mogli posvetiti mirnodopskim poslovima i razvoju svoje zemlje, a na granicama Crne Gore zavladao bi mir.

RJEŠAVANJE ª CRNO GORSKOG PITANJAº Samostalna akcija knjaza Danila poslije završetka Pariskog kongresa, kao i njegovi pokušaji da uz pomoć francuske vlade započne proces rješavanja “crnogorskog pitanja”, bili su uzrok promjene ruske politike prema Crnoj Gori. Smatrajući da knjaz ovakvim potezima nanosi štetu ruskoj politici na Balkanu, kao i da iznevjerava savezničke dužnosti, ruska vlada zauzela je prema njemu neprijateljski stav. Najveći ruski animozitet izazvala je knjaževa odluka da stupi u pregovore s osmanskom vladom oko priznavanja sultanovog sizerenstva. To je ocijenjeno ne samo kao katastrofalan politički potez, već i kao udarac u temelje na kojima počivaju principi ruske politike na Balkanu. Drugim riječima, kakva bi bila uloga Rusije na Balkanu kada bi sve balkanske države i balkanski nacionalni pokreti, odlučili da u sporazumu s Portom rješavaju sporna pitanja?

Samostalna akcija knjaza Danila poslije završetka Pariskog kongresa, kao i njegovi pokušaji da uz pomoć francuske vlade započne proces rješavanja “crnogorskog pitanja”, bili su uzrok promjene ruske politike prema Crnoj Gori

godine knjaz Danilo je uputio protestno pismo i memorandum ministrima velikih sila, potpisnicama Pariskog ugovora gdje reaguje na izjavu osmanskog predstavnika da Carstvo smatra Crnu Goru svojom provincijom

DANILO I PETROVIĆ, KN

rske nezavisnosti

R SASTANAK U MOSTARU Na sastanku u Mostaru, Kemal-efendija je zahtijevao da Crna Gora prestane da se miješa u hercegovačka zbivanja i da zvanično prizna sultanovu vrhovnu vlast

hiljada ljudi imala je vojska Husein-paše, mada ima tvrdnji da je ukupan broj bio oko 13.000 vojnika, kada su osmanske snage zauzele pozicije na Grahovcu

uskoj vladi je posebno sumnjivo bilo što se za takav model opredijelila Crna Gora, koja na prihvatanje sultanovog sizerenstva nije htjela pristati ni u najtežim ratnim iskušenjima, i uz to zemlja koja je sigurno živjela od ruskih subvencija. Uzalud je knjaz u pismu ruskom ministru inostranih poslova Gorčakovu tvrdio da on neće pristati na prihvatanje turskog sizerenstva, osim ukoliko bi ga velika bijeda i napadi okolnih muslimana, prisilili na takav korak.

HERCEGOVAČKI USTANAK Prvih mjeseci 1858. godine hercegovački ustanak dobio je velike razmjere, tako da ga prema procjeni Porte više nije bilo moguće ugušiti bez intervencije centralne vlasti. Zato je početkom 1858. godine iz Carigrada u Hercegovinu upućeno 3.500 vojnika pod komandom Kadripaše. Ovaj odred trebalo je iskoristiti ne samo za umirivanje ustanka, već i za demonstraciju sile prema Crnoj Gori. Uporedo s vojnim snagama, u Hercegovinu je upućen i specijalni emisar osmanske vlade, Kemal-efendija, koji je trebalo da radi na političkom rješenju hercegovačke krize. Znajući da Crna Gora ima veliki uticaj u ovoj oblasti, Kemalefendija je pozvao crno-

gorske predstavnike na sastanak u Mostar. Na Cetinju je odlučeno da Crnu Goru na tom sastanku zastupa knjažev sekretar Anri Delari. Na sastanku u Mostaru, Kemal-efendija je zahtijevao da Crna Gora prestane da se miješa u hercegovačka zbivanja i da zvanično prizna sultanovu vrhovnu vlast. Knjažev sekretar je na to odgovorio da Crna Gora najprije treba da dobije dio Hercegovine koji joj na osnovu istorijskog prava pripada, pa tek onda može prihvatiti razgovore o priznanju sultanovog sizerenstva, i to samo za oblasti koje joj budu ustupljene. Kemal-efendija je ovakav stav smatrao provokacijom, tako da je sastanak završen bez uspjeha. Nakon nesupjeha Kemal-efendijine misije, Porta sredinom aprila 1858. godine, odlučuje da probleme u Hercegovini riješi vojničkim sredstvima. Husein-paša, komandant turskih trupa u Hercegovini, dobija zadatak da zauzme Grahovac, visoravan koja se nalazi oko 5 km od Grahova, i da Crnogorce koji su bili zaposjeli Grahovo, primora na povlačenje. Pokret Husein-pašinih snaga započeo je posljednjih dana aprila 1858. godine (po starom kalendaru). Vojska Husein-paše imala je oko 7.000 ljudi, mada ima tvrdnji da je ukupan broj bio oko 13.000 vojnika. Osmanske snage zauzele su pozicije na Grahovcu, procjenjujući da na tom terenu imaju prednost u odnosu na protivnika.

BITKA NA GRAHOVCU U to vrijeme u Grahovu je bilo oko 500 Crnogoraca pod komandom vojvode Petra Filipova Vujovića. Kada su na Cetinju saznali za pokret osmanske vojske prema Grahovu, knjaz Danilo odlučuje da Crnogorcima na Grahovu uputi pomoć. Odred koji je knjaz uputio na Grahovo imao je oko 5.500 vojnika, a uz njih je bilo i oko osam stotina pripadnika

NJAZ CRNE GORE I BRDAH

Napoleon III

Već 30. aprila uveče Husein-paša je shvatio da se nalazi u klopci. I umjesto da organizuje odbranu, on povlači potez zbog kojeg će izgubiti bitku knjaževe Garde. Ukupno je crnogorska vojska imala nešto više od 7.000 vojnika, računajući i Hercegovce koji su joj se priključili. Na čelu svih crnogorskih snaga bio je Mirko Petrović Njegoš, knjažev brat i od 1857. godine predsjednik crnogorskog Senata. Crnogorska vojska stigla je u Grahovo uveče, 28. aprila. Dan kasnije crnogorske trupe počele su da zauzimaju položaje oko Grahovca, tačnije da zauzimaju brda koja okružuju ovu visoravan: Orao, Omutić, Zebljak, Babljak, Osječenica, Bobjer. Do prvih sukoba dolazi već 29. aprila, kada Crnogorci napadaju na glavninu trupa Husein-paše koja se nalazila na Grahovcu. Cilj crnogorskog napada bio je da ih potisnu prema Klobuku, odnosno, Trebinju. Borbe su trajale čitav dan, a vođene su oko Omutića, Osječenice i Zebljaka. Prvi dan bitke pokazao je Husein-paši da pred sobom ima ozbiljnog protivnika i da će imati dosta muke da ostvari zadatak s kojim je došao na Grahovac. Zbog toga je narednog dana, 30. aprila, zatražio od glavnokomandujućeg crnogorskih snaga, Mirka Petrovića Njegoša, osmodnevno primirje. Husein-paša se nadao da će u međuvremenu ojačati svoje snage novim trupama.

TRIJUMF CRNOGOR SKE VOJSKE Mirko Petrović Njegoš prihvatio je molbu Husein-paše, i poslao mu kao pregovarača knjaževog sekretara Delarija. Pretpostavljajući da Husein-paša i ne razmišlja o primirju, već da ovo vrijeme želi da iskoristi za konsolidaciju snaga, komandant crnogorskih trupa odlučuje da 30. aprila povuče taktički potez koji će se pokazati presudnim za uspjeh bitke. Koristeći vrijeme primirja, on naređuje vojvodi Petru Vujoviću da s jednim odredom zaposjedne putni pravac koji predstavlja jedinu vezu između Husein-pašine vojske na Grahovcu i Hercegovine. Zaposjedanjem ovog prostora, osmanske trupe našle su se u okruženju. Već 30. aprila uveče Husein-paša je shvatio da se nalazi u klopci. I umjesto da organizuje odbranu, on povlači potez zbog kojeg će izgubiti bitku – naređuje hitno povlačenje s Grahovca u pravcu Klobuka. Husein-paša je računao da će naglim pokretom iznenaditi Crnogorce i uspjeti da se izvuče iz obruča. Do pokreta osmanskih snaga dolazi u ranim jutarnjim časovima 1. maja (13. maja po novom kalendaru). Njihov pokušaj proboja je odmah primijećen, jer je pravac kojim se osmanska vojska povlačila bio zaposjednut od strane Crnogoraca. Time je otpočela odlučujuća bitka. Našavši se na udaru Crnogoraca, manji dio osmanskih snaga pružao je žestok otpor, dok se veći dio panično povlačio. Trijumf crnogorske vojske bio je potpun.

10 godina crnogor

Bitka na Grahovcu

ijest o velikom porazu na Grahovcu ozlojedila je Portu, koja odmah naređuje pripreme za rat protiv Crne Gore. Uslijedila je nova koncentracija njenih trupa u Hercegovini. Ali, smatrajući da bi osmanski pohod na Crnu Goru ozbiljno ugrozio mir na Balkanu, Rusija i Francuska preduzimaju najenergičnije mjere da Porta od ove namjere odustane. Njeni ambasadori u Carigradu su zaprijetili da će Rusija i Francuska zvanično priznati nezavisnost Crne Gore ukoliko osmanska vlada ne obustavi ratne pripreme i ukoliko ne pristane na razgraničenje sa Crnom Gorom. Pritisak na Portu izvršila je i britanska vlada.

TERITORIJALNO ŠIRENJE CRNE GORE Komisija za razgraničenje, koju su činili predstavnici evropskih sila, otpočela je s radom pretposljednjeg dana jula 1858. godine, a svoj rad je okončala krajem avgusta iste godine. Komisija je uspjela da utvrdi novu crnogorsko-osmansku granicu, uglavnom na osnovu argumentacije koju joj je dostavljala crnogorska strana. Prilikom označavanja nove granične linije, komisija je smatrala da je najvažnije da Crnoj Gori pripoji teritorije u pograničnom pojasu, kako bi time uklonila uzroke budućih sukoba. Na konferenciji predstavnika velikih sila u Carigradu definitivno je utvrđena nova, međunarodno priznata granična linija između Crne Gore i Osmanskog carstva. Time su dvije zemlje napokon dobile jasno utvrđene i diplomatski verifikovane granice. Odlukom predstavnika velikih sila na Carigradskoj konferenciji, Crna Gora je dobila Grahovski kraj, Rudine, Uskoke, Župu Nikšićku, Gornje Lipovo, Gornje Vasojeviće, te dio Drobnjaka i Kuča. Državna teritorija Knjaževine Crne Gore je nakon ovih teritorijalnih dobitaka iznosila 4.400 km2, što je u odnosu na njenu pređašnju površinu uvećanje za 1.500 km2. Nakon teritorijalnog proširenja, ona je imala oko 120.000 stanovnika.

ATENTAT NA KNJAZA DANILA 1860. Od kraja jula 1860. knjaz se nalazio na odmoru u Prčanju. Tokom odmora, 31. Jula, odnosno, 12. avgusta po novom kalendaru, posjetio je Kotor. Kada je krenuo da se vrati u Prčanj, na njega je pucao Todor Kadić, crnogorski politički emigrant. Knjaz je ranjen u lijevu slabinu i želudac, a nakon ranjavanja ostao je pri svijesti. Ubrzo ga je pregledao ljekar, koji zaključuje da je rana smrtonosna. Sjutradan, 1/13. avgusta, knjaz je počeo da gubi svijest, a oko 20 časova je preminuo. Narednog dana njegovo tijelo je prenešeno na Cetinje i sjutradan, 3/15. avgusta, knjaz je sahranjen u Cetinjskom manastiru. Prema saznanjima francuskog admirala Žirijena de la Gravijera, knjaz Danilo iza sebe nije ostavio znatnije materijalne dragocjenosti, niti je imao ličnu nepokretnu imovinu. Knjažev ubica je uhvaćen iste večeri kada je izvršio atentat. Suđeno mu je pred Okružnom sudu u Kotoru, koji ga je osudio na smrt vješanjem. Smrtna kazna je, prema zvaničnoj obavijesti, izvršena 13. oktobra 1860. godine. Knjaz Danilo nije imao muškog potomstva. Iz braka s Darinkom Kvekić, Srpkinjom iz Trsta, s kojom se vjenčao januara 1855. godine, imao je kćer Olgu, rođenu 1859. godine. Nemajući muškog nasljednika, knjaz Danilo je, prema austrijskim podacima, još 1855. godine donio dekret u kome se navodi da ga u slučaju smrti nasljeđuje brat Mirko, a Mirka nasljeđuje njegov sin Nikola. Prije odlaska u Pariz, 1857. godine, senatorima je rekao da želi da ga u slučaju smrti naslijedi sinovac Nikola, sa čime se saglasio i sam vojvoda Mirko. Kratko vri¬jeme prije nego je izdahnuo od posljedica ranjavanja, ponovio je svoju raniju odluku da ga na prijestolu nasljedi sinovac Nikola Mirkov. U skladu s tim, odmah nakon Danilove smrti, Nikola je proglašen za knjaza i gospodara Crne Gore.

SJENKE NAD LIKOM KNJAZA DANILA Iako je od njegove smrti prošlo nešto više od 150 godina, knjaz Danilo još čeka susret sa nepristrasnim istoričarima, a sjenka jednostranog, tendencioznog i, nadasve, neutemeljenog prikazivanja nekih događaja iz njegove vladavine, stoji nad njegovom državničkom ličnošću i uspjesima. Izmišljeni incidenti ili stvarni zločini, najčešće se nameću kao najvažnije mjerilo za prosuđivanje o knjazu Danilu, iako za njega i njegovu vladavinu postoje i drugi znaci prepoznavanja: proglašenje knjaževine, izgradnja institucija i snaženje državne vlasti, donošenje Zakonika, Grahovačka pobjeda, zvanično razgraničenje s Osmanskim carstvom, teritorijalno proširenje, međunarodna afirmacija Crne Gore. Ako uprkos svemu, jedan nesrećni ili izmišljeni događaj, dominantno određuje stav prema knjazu Danilu, onda je riječ o problemu objektivnosti u istoriografiji.

ª ON UREDI CRNU GORU¼ º

KAKO JE VLADAO KNJAZ “Pod njegovom vladom oživje sirotinja i narod kojega su davili i zatucali zli ljudi, svako nađe kod njega pravicu i veliku obranu kad je zasluževa. On promijeni sud cio, a stavi da sude one ljude koji su najdostojniji što ih je naša za to, ne bojeći se nikoga do Boga.” (Pop Lazo Popović)

12.

avgusta 1860. godine po novom kalendaru na kjnaza Danila je na putu od Kotora ka Prčanju pucao Todor Kadić, crnogorski politički emigrant

Ako bismo pokušali da u najkraćem iznesemo sud o rezultatima vladavine knjaza Danila, onda je najbolje da navedemo ocjenu koju je o njegovom vladarskom učinku dao pop Lazo Popović, ličnost iz neposrednog knjaževog okruženja: “Pod njegovom vladom oživje sirotinja i narod kojega su davili i zatucali zli ljudi, svako nađe kod njega pravicu i veliku obranu kad je zasluževa. On promijeni sud cio, a stavi da sude one ljude koji su najdostojniji što ih je naša za to, ne bojeći se nikoga do Boga. Stavi senatore, kapetane, barjaktare, stotinaše, perjanike, desečare, popisa vojsku, izgna mito da mu nema traga, izgna lupeže iz sve zemlje, usječe danak, uredi Crnu Goru, nagna i nejunake da su junaci, nepoštene da moraju bit pošteni, ograniči Crnu Goru i učini da je sve države priznaju za nezavisimu.”

DANILO I PETROVIĆ, KN

rske nezavisnosti NOVI DRŽAVNI SIMBOLI Crna Gora je za vrijeme knjaza Danila dobila i svoje nove državne simbole – grb i zastavu. Knjaz Danilo je 1854. godine uveo Alaj-barjak (glavna vojna zastava), koji je bio bijele boje, s crvenim krstom na sredini barjaka

pravo u ove tri rečenice navedeni su najvažniji vladarski uspjesi knjaza Danila. Iako bi se Popovićevom zapažanju mogle pridodati još mnoge vrline i mane knjaževe državničke ličnosti, sve što je u ove tri rečenice navedeno - potpuno je istinito. Knjaz Danilo je bio pobornik razdvajanja svjetovne od duhovne vlasti, što je za Crnu Goru značilo prekid sa neodgovarajućim načinom vladavine. Polovinom XIX vijeka dvojstvo vlasti bilo je ne samo evropski anahronizam, već i nespojivo s potrebama crnogorske države i društva. Opredjeljujući se za razdvajanje vlasti, knjaz Danilo je napravio korak koji je bio neophodan za izgradnju Crne Gore kao uređene i međunarodno priznate nezavisne države. Tada ni u širem crnogorskom okruženju nije bilo ni jedne nezavisne zemlje na čijem su čelu bili mitropoliti, već su one imale svjetovne vladare. Proglašenjem za knjaževinu, Crna Gora se izjednačila s njima. Ovaj čin imao je još dva važna spoljnopolitička efekta.

PROPAO GARAŠANI NOV KONCEPT Ruskim priznanjem Crne Gore za nezavisnu knjaževinu, a njenog vladara za nasljednog knjaza, Crna Gora je faktički dobila nezvanično priznanje nezavisnosti. Drugi spoljnopolitički efekat proglašenja Crne Gore za knjaževinu, bio je u tome što je ona kao politička zajednica, izjednačena sa Srbijom. Time je propao Garašaninov koncept pripajanja Crne Gore Srbiji, i ideja da u budućoj velikoj srpskoj državi crnogorski vladar dobije vrhovnu duhovnu vlast (patrijaršijski prijesto u Peći). Proglašenjem Crne Gore za knjaževinu, nacionalna politika srpske vlade morala je da traži drugačiji model ujedinjenja dvije kneževine. Drugim riječima, dok je na Cetinju vladar bio mitropolit, njega je lako bilo nagraditi patrijaršijskim prijestolom u Peći, ali od kada na Cetinju stoluje knjaz, njegovo uklanjanje iz dinastičkog takmičenja postaje mnogo komplikovanije. Knjaz Danilo je kao vladar imao uspjeha u izgradnji institucija, kao i u sprovođenju odluka koje omogućavaju funkcionisanje državne vlasti. Pored napora na uređenju Pravoslavne crkve, sprovođenja obaveznog plaćanja poreza, striktnog poštovanja zakona i efikasnosti sudske procedure, knjaz Danilo je popisom vojnih obveznika 1854. godine, i njihovim formacijskim ustrojstvom, učinio da se dotadašnji plemenski odredi preobrate u organizovanu državnu vojnu silu, odnosno crnogorsku vojsku. Ubojitosti ove vojne sile doprinijelo je i formira-

Učesnici bitke za Grahovo

nje elitne jedinice – crnogorske Garde, kao i ustanovljenje novog roda vojske – crnogorske artiljerije. Bez ovakve vojne sile, koja je u vladaru imala svog vrhovnog komandanta, nezamisliva je bila nacionalna politika Crne Gore i njeni brojni uspjesi.

GRAHOVAC BLJESAK NACIONALNE IDEJE Crnogorska vojnička pobjeda u bici na Grahovcu, maja 1858. godine, jedan je od najznačajnijih rezultata Danilove vladavine. Isto tako, ona je važna i kao dokaz da je njegova državna politika imala dobar smjer. Bez takvog smjera državne politike, Crna Gora zasigurno ne bi mogla spremno izaći na Grahovac, niti bi imala uslove da ostvari tako superiornu pobjedu. Grahovac nije stvar pregnuća ili poleta jednog trenutka; Grahovac je rezultat višegodišnjih priprema i plana koji je nastao mnogo prije nego se javio spor koji je izazvao bitku. Za većinu savremenika, pobjeda na Grahovcu bila je neviđeni vojnički trijumf male zemlje u sukoba s jednom globalnom silom, ali i bljesak silovite nacionalne ideje iza koje stoji Crna Gora. Za same Crnogorce, Grahovac je bio prvi veliki vojnički uspjeh nakon šezdesetdvije godine, koji im je vratio samopouzdanje i pokazao što sve mogu učiniti ako djeluju kao organizovana sila. Zasluge što je takva Crna Gora izašla na Grahovac, i izvojevala prvu veliku pobjedu nakon Krusa, pripadaju i knjazu Danilu.

NJAZ CRNE GORE I BRDAH

BIRANJE NASLJEDNIKA Nemajući muškog nasljednika, knjaz Danilo je, prema austrijskim podacima, još 1855. godine donio dekret u kome se navodi da ga u slučaju smrti nasljeđuje brat Mirko, a Mirka nasljeđuje njegov sin Nikola. Ispraćaj posmrtnih ostataka knjaza Danila

10 godina crnogor I U VRIJEME KNJAZA DANILA CRNU GORU JE OPTEREĆIVALO UNUTRAŠNJE NEJEDINSTVO

ko zasluge za vojnički ishod Grahovačke pobjede knjaz dijeli s mnogima, zasluge za političke rezultate ove bitke, uglavnom pripadaju njemu. Po prvi put, jedan crnogorsko-osmanski sukob postao je predmetom međunarodne konferencije velikih sila. Na međunarodnoj konferenciji u Carigradu, krajem 1858. godine, Crna Gora je dobila znatno teritorijalno proširenje, ili polovinu svoje dotadašnje teritorije – sa oko 3.000 km2 na 4.400 km2. Još važniji dobitak bilo je zvanično međunarodno priznanje državne granice Crne Gore prema Osmanskom carstvu, od strane svih velikih sila. S političko-pravnog stanovništa, ova odluka značila je međunarodnu garancija nepovrjedivosti državne teritorije Crne Gore, i negaciju stava o isključivoj nadležnosti osmanske vlade za rješavanje “crnogorskog pitanja”.

MEĐUNARODNA PO SEBNOST CRNE GORE Ovim odlukama Crna Gora je bila bliža zvaničnom međunarodnom priznanju nego ijedna druga nepriznata balkanska država. Dijelom zahvaljujući tome, posebnost međunarodnog položaja Crne Gore konstatovana je i na Berlinskom kongresu. Odluka međunarodne konferencije u Carigradu o proširenju Crne Gore na okolne teritorije, imala je poseban značaj za njenu buduću nacionalno-političku djelatnost. Svi crnogorski teritorijalni zahtjevi bili su utemeljeni na “istorijskom pravu”, tj. pravu koje počiva na nekadašnjem pripadanju, a odluka međunarodne konferencije da joj ustupi okolne oblasti,

Odluka međunarodne konferencije u Carigradu o proširenju Crne Gore na okolne teritorije, imala je poseban značaj za njenu buduću nacionalnopolitičku djelatnost

faktički je značila uvažavanje ovog principa. Time je u slučaju Crne Gore, princip “istorijskog prava” dobio međunarodni legitimitet. Kada imamo u vidu sve ove političke i teritorijalne dobitke Crne Gore, onda nam se čini da jednu vojničku pobjedu, zaista nije bilo moguće u većoj mjeri iskoristiti.

UNUTRAŠNJE NEJEDINSTVO I u vrijeme knjaza Danila Crnu Goru je opterećivalo unutrašnje nejedinstvo i suprotstavljanje djelova pojedinih plemena državnoj ideji koju je sprovodilo Cetinje. Manje ili veće plemenske grupacije odbijale su da se povinuju centralnoj vlasti, smatrajući da ispunjavanje bilo kakvih obaveza prema državnoj cjelini kojoj pripadaju, znači ugrožavanje njihove slobode. Što je država bila jača, to je plemenski otpor podređivanju centralnoj vlasti bio sve snažniji. Otpor državi iz plemena, ponekad je bio podstaknut nezadovoljstvom zbog obaveze plaćanja poreza, ali je bilo i drugih razloga - od bahatog odnosa centralne vlasti, do nezado-

voljstva zbog zaobilaženja u raspodjeli mjesta u novoj glavarskoj strukturi. Bez obzira na razloge nezadovoljstva, koji ponekad i nijesu bili bez utemeljenja, suprotstavljanje državi u procesu njenog stvaranja, moralo je dobiti obilježje političkog stava. Još kada se od tridesetih godina XIX vijeka u ove sporove uključuje i osmanska vlast, plemenski nezadovoljnici postali su, htjeli to ili ne, njeni saveznici u borbi protiv Crne Gore. Tako četrdesetih godina XIX vijeka, Skadar postaje jedan od centara crnogorske opozicije, a Osman-paša Skopljak jedan od njenih pokrovitelja. Od početka vladavine, knjaz Danilo se surovo obračunavao s ovim oponentima, svjestan da se njihovo protivljenje državnoj vlasti, preobratilo u - protivljenje sopstvenoj državi. Zbog toga se može reći da crnogorska vojska 1854. i 1856. godine nije ratovala ni protiv Bjelopavlića, niti protiv Kuča, već protiv protivnika države u ovim plemenima.

JAČANJE CRNOGOR SKE DRŽAVE Crnogorska država je u borbi protiv ovih turskih saveznika, sprovodila primjere-

nu represiju, ali se desilo i da je u istom pohodu počinila zločin protiv neborbenog stanovništva. Ako je knjaz zaslužan što je mnoge plemenske starješine odučio od izdaje, on je i krivac što su počinjeni strašni zločini nad nedužnim ljudima. Bez obzira da li je naredio ove zločine, i nezavisno od toga da li je imao moći da ih spriječi, njegova je odgovornost i sramota za ubijanje nedužnih ljudi u Kučima. Otpor crnogorskoj državi pružali su i oni koji su se suprotstavljali poretku bez političkog motiva ili razloga. Knjaz je i prema takvim protivnicima pokazivao primjerenu strogoću. Najprije, strogo se obračunavao sa prekršiocima zakona. Strijeljani su ili fizički kažnjavani lopovi i ubice, a novčanom kaznom ili javnom porugom kažnjavani su moralni prestupnici. Zatim, knjaz je snagom državnog aparata primoravao Crnogorce na uobičajene podaničke obaveze, a posebno na redovno plaćanje poreza. Pored političkih uspjeha i izgradnje institucija vlasti, Danilovo uvođenje reda, pravde i poretka u zemlji, takođe se može smatrati važnom t e ko vinom njegove vladavine. Na kraju njegove vladavine, država je bila jača od svih svojih protivnika i prestupnika.

Crnogorci dovlače turske topove na Cetinje nakon pobjede na Grahovcu

DANILO I PETROVIĆ, KN

rske nezavisnosti ª OSOBITO LJUBIO PRAVICU¼ º Knjaz je, kako piše jedan njegov savremenik, “osobito ljubio pravicu”. On je često učestvovao u senatskim suđenjima, ispravljao nepravedne presude, progonio sudije koje su bile sklone mitu i protekcionizmu. Njemu je bilo važno da narod ima pravdu i da ga smatraju pravednim vladarem. Koliko je vodio računa da njegov najobičniji podanik bude zaštićen ili da odbrani svoja prava, svjedoči njegovo kratko pismo ruskom konzulu u Skadru, kojim traži da interveniše kod osmanskog guvernera, ne bi li crnogorskom državljaninu bio vraćen čun koji mu je turski podanik ukrao. Postoje i dokumenta koja ukazuju da je brinuo i o vraćanju stoke koju je pogranično osmansko stanovništvo ukralo crnogorskim podanicima ili o nadoknadi štete za uništenu ljetinu. O takvim proble-

mima svojih podanika, koji bi sa pozicije vladara mogli izgledati beznačajni, on je vodio intenzivnu prepisku sa inostranim konzulima. Isto kao što politički protivnici knjaza Danila najčešće nijesu uspijevali da se suzdrže da otpor prema vladarevoj autoritarnoj ličnosti ne preraste u otpor nacionalnim i državnim ciljevima za koje se on zalagao, tako ni država u obračunu s njima često nije mogla da zaustavi svoje sječivo tamo gdje je trebalo. Metod razračunavanja s protivnicima, gdje se, ponekad, sa deklarisanim protivnicima izjednačavaju oni za koje se samo sumnja da isto misle, i oni za koje se ne zna što misle, isključivo pripada knjazu. Nesumnjivo da su neki obračuni s političkim protivnicima stvorili netrpeljivost prema knjazu, a kasnije i prema i čitavoj dinastiji Petrović-Njegoš, ali su, ipak, zauvijek iskorijenili pleme kao nosioca političke pobune. Od tada je otpor vladaru, politici i državi, iskazivan isključivo kao personalni stav. Za rezultate državne i nacionalne politike Crne Gore od 1860. do 1878. godine, takve okolnosti imale su veliki značaj.

KNJAŽEVA SURO VOST I STROGOST Iako je knjaz Danilo prema političkim protivnicima često bio surov, a prema prekršiocima zakona strog, njegova vla-

Iako je knjaz Danilo prema političkim protivnicima često bio surov, a prema prekršiocima zakona strog, njegova vladavina se ipak ne bi mogla smatrati strahovladom

davina se ipak ne bi mogla smatrati strahovladom. I surovost i strogoću pokazivao je samo onda kada je bila ugrožena njegova vlast ili poredak od čijeg je održanja uveliko zavisio napredak države i društva. Mora se imati u vidu i da nasiljem nad političkim protivnicima, on nije samo branio svoju vlast, već je često branio i svoj život. Model političkih obračuna u Crnoj Gori XIX vijeka bio je takav da su planovi o njegovom uklanjanju s vlasti, obavezno podrazumijevali i likvidaciju vladara. To potvrđuje i činjenica da sve crnogorske zavjere protiv knjaza Danila, a bilo ih je nekoliko, nikada nijesu imale za cilj da knjaza samo uklone s vlasti, već i da ga uklone iz živih. Kada su te zavjere propadale, crnogorske zavjerenike je stizala kazna koju su bili namijenili knjazu. Ponekad je ta eliminacija imala opominjuću surovost, kao kada je gluhodoljski kapetan naredio ocu da puca u sina, a bratu da ubije brata. Što je vlast imala kao objašnjenje za ovakve egzekucije? Jednostavno: Da više nikad nikome ne dođe na pamet da diže oružje na zakonitog vladara! Ako ubi-

NJAZ CRNE GORE I BRDAH

stvom jednog nevinog čovjeka, spriječite istinskog zavjerenika i protivnika da u nekoj narednoj prilici digne oružje protiv vlasti, onda se smatralo da to ubistvo nije neopravdano.

KAZNE I PONIŽENJA Nažalost, često su se obračuni sa političkim protivnicima koristili kao prilika da se ljudi iz neposrednog knjaževog okruženja obračunaju sa svojim mogućim konkurentima ili s onima kojima su zavidjeli na ugledu i značaju. Glavni inicijator ovakvih obračuna bio je knjažev brat Mirko. Postoji nekoliko svjedočenja koja potvrđuju da je Mirkovim intrigama knjaz bio naveden da naredi ubistvo. Serdar Rade Turov Plamenac kaže da je knjaz, kada bi utvrdio da su optužbe bile lažne, uzimao u službu brata ili sina ubijenog, ne bi li se kolikotoliko iskupio za učinjeno zlo. S druge strane, knjaz je pokazivao velikodušnost prema svojim protivnicima, samo ako su iskazali kajanje i zauvijek se odrekli političkog djelovanja. Politički emigranti koji su to učinili, mogli su se vratiti u Crnu Goru. Istina, knjaz je u ovim slučajevima odustajao od namjere da svoje nekadašnje protivnike kazni, ali ne uvijek od želje da ih ponizi. Tako je nekima zabranio da nakon povratka u Crnu Goru nose oružje, nekima da se služe dotadašnjim prezimenom, a nekima je naređivao da jedno vrijeme moraju nositi suknju.

10 godina crnogor ZAKONIK PROGLAŠEN 1855. Zakonik Danila Prvog knjaza i gospodara slobodne Crne Gore i Brdah”, što je zvanični naziv ovog pravnog akta, proglašen je na glavarskoj skupštini u Cetinju, 23. aprila 1855. godine. “Zakonik Danila I” ima 95 članova, od čega je 19 članova preuzeto iz Zakonika mitropolita Petra I Petrovića Njegoša

prosta nikada nije bilo za one koji su željeli da budu vladari umjesto njega, poput Đorđija Petrovića Njegoša ili Stefana Perovića Cuce. Oni su bili osuđeni na smrt, bez mogućnosti da im se kazna preinači. Ali, u obračunima sa svojim političkim protivnicima knjaz nije bio samo sklon najsurovijim mjerama, već i postupcima koji su u tadašnjem crnogorskom društvu predstavljali vrhunac nemorala i izopačenosti. Njegove naredbe o nasilnom udavanju žena čiji su muževi politički emigranti, strašan su oblik vladarskog nasilja, nezabilježenog u istoriji Crne Gore.

ti), i na ostvarivanju te ideje radio je do posljednjeg dana vladavine. Iako su ga zbog te posvećenosti i euforičnosti mnoge diplomate smatrale pretjerano ambicioznim i nerealnim, pa čak i političkom neznalicom, on je ostvario sve što je naumio. U želji da realizuje svoju političku ideju, on je bio spreman da pravi kompromise koji su neophodni da bi ona bila ostvarena, ali nije bio spreman da pristane na kompromise kada je u pitanju sama ideja. Uprkos čestim upozorenjima diplomata da za neki potez “još nije vrijeme” ili da je “preopasno ulaziti u takav poduhvat”, knjaz je radio ono što je

POBJEDNIK U TRI ISTORIJSKE BITKE Knjaz Danilo se kao ličnost odlikovao vanrednom hrabrošću, upornošću i odlučnošću u borbi za svoje političke ciljeve. Hrabro i odlučno on je na početku vladavine krenuo u obračun s neprijateljima njegove vlasti, protivnicima stvaranja države i s Osmanskim carstvom. Na kraju je iz sve tri bitke izašao kao pobjednik. “Sa čvrstom voljom on sjedinjava ličnu hrabrost”, kaže za njega Aleksandar Gorčakov, ruski ministar inostranih djela. U politici se njegova hrabrost iskazivala kao spoj energičnosti, odlučnosti i samopouzdanja, i to u mjeri koju nije dostigao ni jedan vladar iz dinastije Petrović-Njegoš. “Držaše da nije od njega niko bolji, jači ili smjeliji”, kaže za knjaza njegov savremenik, serdar Rade Turov Plamenac. Plamenac je zabilježio i jedan knjažev neobičan gest hrabrosti, kada je vozeći se barkom pored turske tvrđave na ostrvu Lesendru, naredio da ga provedu blizu turskih topova. Na barci je stajao nepomično i kada se čulo da turska posada priprema top za paljbu.

IDEJA ª NOVEº CRNE GORE Knjazu Danilu, kao vladaru i državniku, najveću snagu davala je ideja kojoj je fanatično bio posvećen. On je imao ideju “nove” Crne Gore (Crne Gore koju je trebalo stvori-

Grb Danila I naumio. Predstavnicima velikih sila nije otvoreno govorio da se ne slaže s njihovim preporukama i procjenama, već ih je uvjeravao da će učiniti sve što je u njegovoj moći da izbjegne rizike. Ali s druge strane, činio je sve da Osmansko carstvo i velike sile dovede do Grahovca. I tek kada se crnogorska vojska pobjedonosno vratila sa Grahovca, diplomate koje su se zanimale Crnom Gorom, uviđaju da su potcijenile političko umijeće knjaza Danila, a još više snagu njegove volje i ideje. Kao vladar fanatično posvećen ideji

“nove” Crne Gore, on je za samo devet godina vladavine uspio da učvrsti državnu vlast i izgradi važne institucije, porazi protivnike državne politike, formuliše spoljnopolitički i nacionalni program, napiše i donese Zakonik, uredi finansijski sistem zemlje, reguliše položaj Pravoslavne crkve, internacionalizuje “crnogorsko pitanje”, uspostavi povjereničku mrežu u okruženju, organizuje tri velika ustanka u Hercegovini, suzbije nered i neposlušnost u zemlji... Za relativno kratko vrijeme, nijedan crnogorski vladar nije uspio da učini više od njega.

VELIKE IDEJE TRAŽE I VELIKE ŽRTVE Knjaževa ideja o stvaranju “nove” Crne Gore bila je, spolja gledano, dominantno politička (međunarodno priznanje nezavisnosti i proširenje državne teritorije), ali suštinski bila je to ideja stabilne, uređene i razvijene crnogorske države. Kao vladar koji je potpuno posvećen njenom ostvarivanju, on je nemilosrdno uklanjao sve što je stajalo na putu njenog pretvaranja u stvarnost. Njegova strogost bila je motivisana upravo ovim razlogom, bez obzira da li je prepreka toj ideji bio lopov, ubica, politički protivnik ili izdajnik. Kao što to često biva, ostvarivanje velike ideje zahtijeva istovremeno i velike žrtve, jer svaka velika ideja ima brojne protivnike. Protiv Danilove velike ideje, koja je Crnu Goru trebalo da učini naprednijom, stajali su mnogi koji je nijesu mogli shvatiti ili prepoznati, ali i mnogi kojima je ona rušila svijet u kome su nešto značili. Ponajmanje se ovdje radilo o sukobu političkih koncepcija. Više je to bio sukob dva svjetonazora ili dva mentaliteta. Sve do naših dana, mentalitetski sljedbenici knjaževih protivnika, prepričavaju razgovor između knjaza Danila i jednog plemenskog kapetana, koji je na knjaževo pitanje – što misli o proglašenju Crne Gore za knjaževinu, odgovorio: “Što će brod u kamenicu?” Dakle, Crnoj Gori ne treba ni knjaz ni knjaževina, već ona treba da ostane isto što i selo u kome živi kapetan, a to znači - da bude mješavina zaostalosti, bijede i beznačajnosti. Kapetana koji nije uviđao značaj proglašenja Crne Gore za knjaževinu, danas u Crnoj Gori mnogi smatraju “mudracem i pametarom”.

DARINKA PETROVIĆ Iz braka s Darinkom Kvekić, Srpkinjom iz Trsta, s kojom se vjenčao januara 1855. godine, imao je kćer Olgu, rođenu 1859. godine.

istorijske bitke knjaz Danilo je dobio - obračun s neprijateljima njegove vlasti, bitku sa protivnicima stvaranja države i bitku s Osmanskim carstvom

DANILO I PETROVIĆ, KN

rske nezavisnosti

akva svijest, u kojoj nema ništa drugo do plemenske zavisti i male pameti, očito ni do današnjeg dana ne može da oprosti knjazu što je devet godina udarao u temelje na kojima ona počiva.

ª NAPUŠTANJEº DUŠA NOVOG CARSTVA

Prije nego što je knjaz Danilo došao na vlast, Crna Gora je imala državni program i državnu ideologiju. Državni program sadržao je ono što Crna Gora kao politička tvorevina treba da čini i čemu treba da teži, a državna ideologija je tim činjenjima i težnjama davala utemeljenje. Prema tom državnom programu, Crna Gora je trebalo da bude vojnički logor, sve dok ne dođe do opšteg ustanka protiv Osmanskog carstva, a onda bi, nakon njegovog istjerivanja sa Balkana, postala dio obnovljenog Dušanovog carstva. Njegoš je vjerovao da balkansku istoriju čine ciklusi smjenjivanja carstava, i da Crna Gora, koja je, kako kaže, samo ćošak od razvalina Dušanove carevine, ne može postojati izvan tog poretka. Čitava Njegoševa ideologija podupirala je ovo političko vjerovanje. Danilovim dolaskom na čelo Crne Gore, gurnuta je u stranu i ova ideologija i državni program koji je ona podupirala. Jasni su razlozi tog preokreta: knjaz smatra da je takav državni program nerealan, i da ne odgovara potrebama i moćima Crne Gore. Čim je Njegošev državni program izgubio zvaničnu važnost, neupotrebljiva je postala i dotadašnja ideologija. Knjaz Danilo

je umjesto “srpskog”, odlučio da rješava “crnogorsko pitanje”, tako da je iz ove ideologije izbacio obnovu Dušanove carevine, i zamijenio je obnovom Ivanbegovine. Njegov politički program bio je u sljedećem: teritorijalno proširiti Crnu Goru pripajanjem oblasti koje su navodno ranije pripadale državi Crnojevića, i dobiti zvanično priznanje nezavisnosti. Kada se ovaj program ostvari, knjaz Danilo je, kako tvrdi ruski konzul u Dubrovniku, želio da: “...poslije četvorovjekovne neprekidne borbe za vjeru i slobodu, stavi u korice crnogorski mač i obrati ratničku crnogorsku mladež na korisna zanimanja mirnih građana, zemljoradnju, trgovinu i industriju...” Time je bilo planirano da se crnogorski rat završi prije “osvete Kosova” i svesrpskog ujedinjenja.

DRŽAVNIK ª CRNOGOR SKE IDEJEº Iako se u jednom austrijskom izvještaju navodi da je knjaz Danilo pobornik stvaranja “Velike Srbije”, u njegovim političkim spisima i vladarskom djelovanju nema ni jednog znaka da je takvu misao imao. Bilo je,

Njegov politički program bio je u sljedećem: teritorijalno proširiti Crnu Goru pripajanjem oblasti koje su navodno ranije pripadale državi Crnojevića, i dobiti zvanično priznanje nezavisnosti.

NJAZ CRNE GORE I BRDAH

naravno, u vrijeme knjaza Danila i političkog maštanja i velikih ambicija, ali one zahvaljujući njegovom uvažavanju realnosti, nikada nijesu postale dijelom državnog programa Crne Gore. On je znao kolika je snaga Crne Gore i nikada nije došao u iskušenje da je učini kreditorom bilo čijih megalomanskih ambicija, a još manje da epske fantazije nametne kao zvanično vjerovanje i zavjetnu misao čitavog društva. Svojim vladarskim programom i djelovanjem, knjaz Danilo je u potpunosti bio državnik “crnogorske ideje”. On je personifikacija crnogorske borbe za državnu nezavisnost i međunarodni subjektivitet, personifikacija odlučnosti i posvećenosti u rješavanju “crnogorskog pitanja”, ali i najdosljedniji crnogorski vladar u pravljenju otklona od političke mitologije koja u svom temelju ima “osvetu Kosova”. Iz takvog političkog mišljenja prirodno je proistekla i njegova ideja o samoizdržavanju Crne Gore. Knjaz je smatrao da je ekonomska dovoljnost Crne Gore preduslov i za njenu političku nezavisnost. “Crna Gora”, kaže on, “treba da živi od proizvoda svog rada i od onog što će joj donijeti trgovina.” Uviđajući takav značaj ekonomskog faktora za političku nezavisnost Crne Gore, on vodi borbu za dobijanje, odnosno vraćanje, okolnih teritorija. Uvećanjem državne teritorije i sticanjem ekonomske osnove za samostalni državni život, Crna Gora bi se oslobodila – ne samo ugroženosti od Osmanskog carstva, već i zavisnosti od savezničkih država. Ostvarivanjem ovog cilja, uz sticanje zvaničnog međunarodnog priznanja, bilo bi, prema knjaževom mišljenju, konačno riješeno “crnogorsko pitanje”.

ORDEN DANILA I Danilo je aprila 1853. godine ustanovio Orden za nezavisnost Crne Gore, koji je bio namijenjen zaslužnima za odbranu crnogorske državne nezavisnosti.

10 NAREDBA KNJAZA DANILA O POPISU VOJNIH OBVEZNIKA, 06. 03. 1854. GODINE

Od nas Danila Petrovića Njegoša knjaza Crnogorskoga i Brckoga kapetanu (... na sve kapetane ) pozdrav. Želeći ja da se i mi Crnogorci sad il ikad pokažemo kao Grci i kao drugi narodi onako hrabro i junački i kao što su se naši stari đedovi i prađedovi vazda viteški pokazivali i nama dičnu slobodu doranili, kojom se mi danas pred svijetom ponosimo, za to hoću sad da znam za one vojnike, koji su se prijed popisali, mogu li se u njih pouzdati i naređujem vama kapetanima, da svaki okupi svoje pleme i da se svaki vojnik svojevoljno pokaže i da reče koji će hoditi i koji želi sa mnom vojevati protiv Turčina, zakletog neprijatelja vjere i zakona našega, a ti kapetane da imaš takvoga vojnika odma zapisati koji svojevoljno kreće i meni na Cetinje pisma spraviti. Ali svakome najprije kaži, koji ne misli sa mnom dijeliti smrt ili život, da ga ja velikijem Bogom kumim, neka ostane kod svoje kuće; a koji misli krenuti neka dobro zna da zaboravi i ženu i đecu i sve što ima na ovi svijet, jer koji na to zažali, taj mene za potrebu nije, nego koga srce služi i poštenje na obraz nosi neka se kaže kapetanu, da ga upiše. I opet vam po drugi put govorim, moj junački narode i ljubezna moja braćo, koji ne misli kod mene i sa mnom umrijeti, neka slobodno ostane kod kuće, jerbo ja dobro znam, da je bolji oni jedan, koji od svoje volje krene i junački pregne, nego li pedeset, koji od moga straha kreću. Za to ja pozivljem svakojega onoga hrabroga momka, koji junačko, a ne žensko srce nosi i koji ne žali za krst časni i za pravoslavnu vjeru i za dično otečestvo krv svoju proliti onđe, đe se slava i obraz dijeli. Zar nijesmo mi, moja draga braćo, sinovi onijeh starijeh vitezova crnogorskijeh, koji su po tri vezira turske na jedan put na nos pobijali; koji su francuske vojske tukli i carske gradove na juriš otimali? Dakle, ako nijesmo izrodi i da ne pokorimo slavu naših stari junaka složimo se i u ime bože udarimo. I tako znadite i da ste zdravo.

godina crnogorske nezavisnosti

KNJAZ DANILO – SERDARU RAMU BOŠKOVIĆU I BJELOPAVLIĆKIM KAPETANIMA, 18. 07. 1854. GODINE Od Nas Danijla Petrovića Knjaza Crnogorskoga i Brdskoga Serdaru Ramu, i svijema Kapetanima Bjelopavlickijema. Pozdrav!

Čuosam nekakve zborove, što se zbori tamo u vas, od kako sam ja, u Ostrog bio, ali opet razmišljavam da nije ništa istina od toga što sam čuo, jerbo kad bi sve to istina bila od Vas što sam

čuo. Zaista neka bude uvjereno malo i veliko, da bi za vas gori bio, negoli što je bio Omer-Paša prošle godine. No ja naređujem Vama Gospodi Kapetanima, da vi prvi ustuknete, i da držite vaš jezik za zube inače bi ste se mogli brzo kajati, i ne uzbunjujte moju pravu raju. I ova moja zapovijed da bude proglašena na Prentinoj glavici. A čuo sam da i Piperi nešto bleju, i svama se druže, Brankovići, i liži-sahani. A mene nije stalo ni za vas, ni za

Turke, i ne mojte misliti da ja, neznam iz čije su glave ove riječi proizišle, jerbo Vama je dobro poznato da niti sam ja, ni stari Vladatelji koji su bili Crnogorski nikad nikome zuluma učinili nijesu, no su se vazda mučili za obdržati Vas, i ostale Crnogorce koje vi dostojni nijeste bili njih imati za Gospodare. A podanas činite kako hoćete ako vi basta. I tako znadite

Cetinje, druga polovina 19. vijeka

PROGLAS KNJAZA DANILA CRNOGORSKOM NARODU, 22. 01. 1853. GODINE Čujte i znadite kako je Omer Paša naumio i počeo prosipati silno blago na sve strane u našu zemlju da miti narod da mu se predadu i zato svijema javljam da se ne bi koji slakomio da ga ljuta zmija ne ujede (jer svi znate ako svi-

jesti i obraza imate zašto on ovo dava, i nemojte svoj obraz i zakon i vjeru za svoju otrov prodati, nego svi složno u ime božije udrite kako koji može na dušmanima, i sad je zgoda da okušamo našu staru sreću i da osvijetlimo obraz pred svijetom kad nam ga je bog u kuću donio, i ne puštimo se sramotno, i sad ću viđeti ko mi je Miloš

ko li Vuk Branković, za časni krst i za vjeru i našu divnu slobodu. Nemojte se prepanuti moji sokolovi iako je turska sila, jer vam evo bogu fala pomoć da vam ništa ne manka, i kada mislite udarit udrite na dvije ure pred zorom sad ali nikad, i da ste zdravo. Knjaz Crnogorski

DANILO I PETROVIĆ, KNJAZ CRNE GORE I BRDAH