Dnevne novine 12. maj 2016.

DANAS SPECIJALNI DODATAK

6 - CRNOGORSKA 1948. GODINA

10 GODINA CRNOGORSKE

NEZAVISNOSTI

Dnevne novine objavljuju svakog četvrtka do 21. maja specijalne dodatke o najznačajnijim događajima i datumima geneze crnogorske nezavisnosti

ČETVRTAK, 12. 5. 2016. BROJ 1452 GODINA V

Izdavač: Novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | www.dnevne.me | redakcija@dnovine.me | 0,50 EUR

■ 6 7

JUČE U SKUPŠTINI NIJE POČELA RASPRAVA O REKONSTRUKCIJI VLADE ■ 2 3

Đukanović danas šalje odgovor ■ Premijer će se danas izjasniti o predlogu da ministar poljoprivrede bude Milorad Vujović

CENTRALNA BANKA

Najviše “lažnjaka” od 50 eura

INSTITUT ZA JAVNO ZDRAVLJE ■ 15

U porastu broj oboljelih od zaraznih bolesti

POJEDINCI HUMANU AKCIJU POTRAGE ZA OGNJENOM PRETVORILI U ª RIJALITIº ■ 10 11

PROGANJAJU NAS VRAČARE I LAŽNI INSPEKTORI ■ 13

ŽABLJAK ■ 2

Pušten u rad reciklažni centar

Đukanović i Erjavec juče na Žabljaku

ZA NAJBOLJE PONUDE:

marketing@dnovine.me

Rakočević

PREGOVORI SA TUŽILAŠTVOM

Dragan Marović sjutra na slobodi?

+382 77 300 104

2

Politika

žABLJAk

Pušten u rad reciklažni centar Sa otvaranja Premijer Milo Đukanović kazao je, na Žabljaku, na sastanku sa ministrom inostranih poslova Slovenije Karlom Erjavecom da Slovenija u Crnoj Gori ima ozbiljnog partnera i prijatelja na Zapadnom Balkanu. Đukanović je zahvalio Sloveniji na političkoj podršci evroatlantskoj integraciji Crne Gore, kao i ekspertskoj i razvojnoj pomoći koju pruža ne samo našoj zemlji, već regionu u cjelini.

“Erjavec je takođe istakao “da smo mi dvije prijateljske zemlje”, koje imaju potencijale da postignu mnogo više u bilateralnoj saradnji”, saopšteno

je iz Vlade. On je čestitao Crnoj Gori skoro potpisivanje Pristupnog protokola sa NATO, i posebno potencirao značaj članstva u Alijansi za napredak u evropskoj integraciji. Đukanović i Erjavec su obostrano izrazili zadovoljstvo zbog uspješne realizacije niza infrastrukturnih projekata u opštini Žabljak u okviru slovenačke razvojne pomoći, kroz sufinansiranje dvije vlade, uz dogovor da se taj vid saradnje nastavi i u neposrednom periodu. Oni su juče pustili u rad Reciklažni centar čija je vrijednost 2,4 miliona eura, koji je na taj način finansiran. E.H.

IzvršnI dIrektor GA BorIs rAonIć

Izvjesno formiranje crnogorske vlade

Izvjesno je da će doći do fornje kako i pod kojim uslovima. Prema mojim informamiranja prelazne vlade, ali je pitanje koje će partije ući u cijama, sve karte su otvorene. novu izvršnu vlast, kazao je Ne bi me iznenadilo da partije za Televiziju Crne Gore Boris koje imaju izborni legitimitet Raonić, izvršni direktor Grazauzmu malo aktivniju ulogu i đanske alijanse. da iznenade sve nas na javnoj On je saopštio da sceni”, saopštio je Raotakva očekivanja nić i dodao da u tom iznosi na osnoslučaju misli na vu informacija SNP i Pozitivnu. koje je tokom Raonić ističe dana dobio od i da su ovi prep r e d s t av n i govori pokazaka političkih li da u Crnoj Gopartija. ri nema kulture Raonić podsjedijaloga. ća da pregovori o re“Sada mnogi trguRaonić konstrukciji Vlade traju ju, da li će doći do tih, 41 160 dana, te da je država u tom – 42 poslanika koji su potrebperiodu, kako navodi bukvalni, očigledno da neće, jer je jaz no stala. među opozicijom toliko veliOn ističe da međunarodna ki da je prosto nevjerovatno zajednica neće dozvoliti da da se ujedine oko nečega što ovaj proces propadne, prenobi bio njihov zajednički intesi portal RTCG. res”, kazao je Raonić i dodao “Mi ćemo, izvjesno je, doda nam rekonstruisana vlada biti novu vladu. Sada je pitatreba što prije.

E.H.

ČETVRTAK, 12. 5. 2016.

JUČe se U skUPštInI nIJe Govor

Đukanović d odgovor par ⌦ Mili Prelević

P

remijer Milo Đukanović danas bi trebalo da uputi odgovor Skupštini Crne Gore povodom predloga opozicione trojke Demosa, GP URE i SDP, da ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja bude Milorad Vujović, saznaju Dnevne novine u Vladi.

To će dovesti i do razjašnjenja novonastale situacije nakon odlaganja jučerašnjeg zasijedanja parlamenta. Podsjetimo, premijer je u petak Skupštini poslao predloge za ostala četiri ministra iz opozicionih redova, dok je predlog za petog ministra trebao da bude dio pregovora sa Socijalističkom narodnom partijom.

Prema saznanjima našeg lista sa rukovodstvom SNPa razgovarali su Đukanović i njegov zamjenik Duško Marković i tom prilikom postalo je izvjesno da SNP odustaje od ulaska u Vladu. Šef kluba poslanika Demokratske partije socijalista Milutin Simović potvrdio je sinoć da je opozicija tek kasno u nedjelju veče dostavila Vladi ime njihovog kandidata za ministra poljoprivrede Milorada Vujovića, te da je činjenica da je premijer prvu informaciju o kandidatu vidio tek u ponedjeljak ujutru u novinama.

Sjednica Skupštine Crne Gore na kojoj je trebalo da se govori o novim članovima

Vlade juče nije održana, jer premijer Đukanović nije došao u parlament.

“Opozicija, odnosno URA, Demos i SDP su dostavili predlog za ministra poljoprivrede u nedjelju veče i to u 22.10 sati. Dakle, vrijeme kada su poslali predlog potvrđuje ono što sam i ranije rekao, da je premijer informaciju ko je kandidat za ministra poljoprivrede, saznao iz medija u ponedjeljak ujutru”, rekao je Simović Dnevnim novinama.

Vlada Crne Gore održaće 157. sjednicu danas sa početkom u 11 sati.

■ opozicija nije odustala

SDP, Demos i URA juče su saopštile da nijesu odustale od ulaska u Vladu Mila Đukanovića iako sjednica Skupštine nije održana.

Lider Demosa je juče rekao novinarima da ove tri partije traže da Đukanović objasni zašto nije došao.

“Neka kaže o čemu se radi.

Od njega smo tražili da nam u pisanoj formi objasni šta se desilo. Rok je sjutra do podne”,

poručio je Lekić.

Lekić kaže da Milorad Vujović, njihov kandidat za ministra poljoprivrede, kog su predložili naknadno, ne bi trebalo da uzrok zbog kog Đukanović juče nije došao. Inače, sjednica na kojoj bi se raspravljalo o opozicionim ministrima u vladi, ne može da

Istanbul: sAMArdžIć sA nAČeLnIcIMA GenerALštABovA BALk

Region zajedno može odgovorit

Načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore admiral Dragan Samardžić učestvuje na 10. konferenciji načelnika generalšabova oružanih snaga zemalja Balkana (Balkan CHOD Forum) koja se održava u Istanbulu.

“Admiral Samardžić je u svom obraćanju ocijenio da

zemlje samostalno ne mogu odgovoriti na sve bezbjednosne izazove, ali da region može naći adekvatan odgovor, ističući da zemlje Balkana, osim granica, dijele slične tradicije, vrijednosti i kulturu, te da su iz tih razloga upućeni jedni na druge i moraju tijesno sarađivati”, navodi se u saopštenju.

Dodaju da se, kroz zajedničku izjavu, dosadašnja saradnja, u prethodnom devetogodišnjem ciklusu, ocijenjena je kao veoma uspješna i sadržajna, ali i pored toga ovaj Forum će u narednom periodu nastojati da vojnu saradnju proširi na nove oblasti u duhu inicijativa “Smart defence” i “Poo-

ČETVRTAK, 12. 5. 2016.

Rilo o noviM ČlanoviMa vlaDe

počne dok premijer ne dostavi parlamentu ime i prezime nasljednika Petra Ivanovića.

“Nama nije poznato zvanično da neki ministar ne odgovara DPS-u. Smatramo da je ovo veoma ozbiljan momenat jer se dovodi u pitanje dinamika odlučivanja u naredna dva dana”, rekao je Lekić.

zicionari dobiti objašnjenje Đukanovića.

“Otkud ultimatum od opozicije? O čemu se radi? Da li je u pitanju strah od Demokratskog fronta, OpOzicija, OdnOsnO ili se razmatra njihova URa, demOs i sdp sU ponuda ili je u pitanju dOstavili pRedlOg za strah od odgovornoministRa pOljOpRivRe- sti”, rekao je Simović.

On nije direktno odgode U nedjeljU veče i tO vorio na pitanje zašto U 22.10 sati Đukanović nije došao, iako kaže da je namjeravao da u parlamentu bude do 15:30.

“Nije u redu da predsjednik Vlade iz medija saznaje koja su to personalna rješenja za ministre. O svim imenima je prethodno trebalo obaviti konsultacije”, kaže on.

Novinari su insistirali da odgovori zašto Đukanović nije došao.

“Zato što nije bilo spremnosti dijela potpisnika sporazuma da počne rasprava o temi i da izvorno od premijera ukupna crnogorska javnost i oni čuju razloge zbog čega nije prihvatljivo to peto ime koje je naknadno do■ ČEKA SE ODGOVOR stavljeno od dijela opozicije”, PREMIJERA rekao je Simović.

Pred novinare je stao i šef Do zaključenja ovog izdaposlaničkog kluba DPS-a Minja Dnevnih novina iz Vlade nije stiglo saopštenje o evenlutin Simović.

On je novinarima kazao tualnom odgovoru premijeda mu nije jasan pesimizam ra Mila Đukanovića Demosu, Lekića i najavio da će opoGP URA i SDP.

Kana

ti izazovima

ling & Sharing”.

“Balkan CHOD forum okuplja Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Bugarsku, Crnu Goru, Grčku, Makedoniju, Rumuniju, Srbiju i Tursku, a ima za cilj da, kroz odbrambenu saradnju unaprijedi međusobno razumijevanje i kroz redovnu komunikaciju promoviše stabilnost regiona”, zaključuje se u saopštenju. E.H.

3

Reagovali DPS i Pozitivna CRna goRa

Radulovićeve riječi obična spekulacija Radulović je kazao da je Pozitivna CG tražila mjesto ministra poljoprivrede

Foto: Dejan Lopičić

danas šalje rlamentu

Politika

Radulovića demantovali i DPS i Pozitivna Demokratska partija socijalista odbacuje tvrdnje poslanika DF Branka Radulovića da je Pozitivna Crna Gora ultimativno tražila mjesto ministra poljoprivrede, nazivajući je najobičnijom političkom spekulacijom.

“Niti je postojao, niti danas postoji zahtjev Pozitivne Crne Gore upućen predsjedniku Vlade Milu Đukanoviću u kojem se traži da toj partiji pripadne resor poljoprivrede, odnosno funkcija ministra.

Naprotiv, tokom čitavog procesa usaglašavanja političkog Sporazuma o fer i slobodnim izborima Pozitivna Crna Gora je imala isključivo konstruktivan pristup motivisan željom da se ova priča uspješno dovede do kraja”, rečeno je CdM iz vrha DPS. Pozitivna Crna Gora takođe je demantovala navode poslanika DF Branka Radulovića da ta partija stoji iza, kako je rekao, ultimatuma u vezi sa ministrom poljoprivrede, zbog čega danas kasni sjednica parlamenta.

“To je glupost”, kratko su poručili iz Pozitivne.

Ranije juče, poslanik Demokratskog fronta Branko Radulović je novinarima u parlamentu rekao da je razlog što sjednica Skupštine, posvećena izboru ministara iz opozicionih redova, još ne počinje “ultimatum Pozitivne Crne Gore da participira u Vla-

Niti je postojao, niti danas postoji zahtjev Pozitivne Crne Gore upućen predsjedniku Vlade Milu Đukanoviću u kojem se traži da toj partiji pripadne resor poljoprivrede, odnosno funkcija ministra, kazali su iz DPS di” jer će u protivnom, kako je “saznao” Radulović, “možda i uskratiti povjerenje Vladi”.

“Očito iza ovoga stoji, kao što smo dobili informaciju, ultimatum Pozitivne da bi, ukoliko se ne zadovolje njeni zahtjevi i partcipacija u Vladi, možda i uskratila povjerenje Vladi”, rekao je Radulović.

On je ukazao da je na Kolegijumu saopšteno da će Socijaldemokratska partija, URA i Demos, ukoliko ne stigne predlog premijera do 15 sati i 30 minuta za ministra poljoprivrede, povući svoje predloge za ministre.

“U međuvremenu premijer otvara neko reciklažno mjesto na sjeveru Crne Gore, to mu je važnije nego rekonstrukcija svoje vlade”, kazao je Radulović.

On je rekao da je očito da “kvazi potpisnici i svi ostali učesnici ove sprdnje koje se nikad nije dešavala u Crnoj Grori troše svoje dragocjeno vrijeme”.

E.H.

4

POLITIKA

ČETVRTAK, 12. 5. 2016.

II SASTANAK ZAJEDNIČKOG ODBORA IZMEĐU VLADA CRNE GORE I MAKEDONIJE

Uspjeh Crne Gore u evroatlantskim integracijama podsticaj za region Saradnje država Zapadnog Balkana veoma su značajne za pregovarački proces i napredovanje prema članstvu u EU, a reformi put koji Crna Gora ostvaruje treba da bude jasan signal i pokazatelj susjedima kako je perspektiva članstva u EU realna i ostvariva, kazao je glavni pregovarač ambasador Aleksandar Andrija Pejović.

Pejović je, u ime Crne Gore, otvorio drugi sastanak Zajedničkog odbora između vlada Crne Gore i Makedonije koji je uspostavljen u skladu sa obostranim obavezama iz procesa pristupanja Evropskoj uniji, a koji je održan prethodna dva dana u Baru.

Sa makedonske strane sastanak je otvorila državna sekretarka za evropska pitanja

Pejović je podsjetio da je Crna Gora prva država koja pregovara o članstvu u Uniji u okviru „novog pristupa“ Ana Blažeska.

Kopredsjedavajući sastankom bili su Snežana Radović generalni direktor u Direktoratu za evropske poslove u Ministarstvu vanjskih poslova i evropskih integracija Crne Gore i ambasador Ramadan Nazifi, direktor Direktorata za EU u Ministarstvu vanjskih poslova Makedonije.

U okviru pet radnih sesija, pregovarači i šefovi radnih grupa iz obje države su predstavili iskustvo iz sprovođe-

nja reformi u poglavljima 23.

Pravosuđe i temeljna prava, 24. Pravda, sloboda i bezbjednost – migracije kao posebna sesija, 14. Saobraćajna politika i 15. Energetika, sa akcentom na neke mjere.

Pejović je podsjetio da napredak svake zemlje prema članstvu u EU prevashodno zavisi od njenih individualnih napora i rezultata, ali i ukazao na izuzetno važnu ulogu regionalne saradnje koja je svoje mjesto našla i u Strategiji proširenja.

On je podsjetio da je Crna Gora prva država koja pregovara o članstvu u Uniji u okviru „novog pristupa“, uz stalno nadgledanje aktivnosti, kontinuirano preispitivanje postignuća i istraživanje mogućnosti koje nudi pregovarač-

Sa sastanka ki proces.

Iznio je uvjerenje da uspjesi koje Crna Gora postiže na evropskom putu predstavljaju značajan podsticaj za ostale zemlje Zapadnog Balkana, kao i potvrdu nastavka politike proširenja bez zastoja.

Blažeska je zahvalila na

kontinuiranoj podršci koju Crna Gora pruža Makedoniji u procesu pristupanja EU i istakla da sastanci zajedničkog odbora predstavljaju odličnu platformu za razmjenu iskustava, znanja i ideja, i na taj način doprinose ubrzanju puta prema EU. E.H.

5

POLITIKA

ČETVRTAK, 12. 5. 2016.

SKUPŠTINA OPŠTINE TIVAT

Ivan Novosel izabran za predsjednika Skupštine

Na konstitutivnoj sjednici Skupštine opštine Tivat za njenog predsjednika juče je izabran dosadašnji predsjednik opštine Ivan Novosel. Sjednici je prisustvovalo 26 odbornika, a mandati su verifikovani za 32 odbornika. Odsutni su bili odbornici HGI i SNP. Od 26 prisutnih odbornika za izbor Ivana Novosela glasao je 21, a pet je bilo protiv. Osim 17 odbornika DPS, za Novosela su glasala i četiri odbornika Socijaldemokrata. Protiv su bili odbornici Tivatske akcije, Demo-

kratske srpske stranke, Bokeškog foruma i izborne liste Arsenal za Tivat.

Svjestan, kako je istakao, obaveze koju prihvata, Novosel je kazao da je velika čast biti predsjednik lokalnog parlamenta.

“Nadam se da ćemo u Skupštini u narednom periodu donositi važne odluke za Tivat, koji održava trend razvoja i koji je po svemu lider među crnogorskim opštinama“, istakao je Novosel.

On je naglasio da je sve što je urađeno pokazalo da je Tivat na dobrom putu i sa-

da je turistička destinacija u koju investitori i gosti rado dolaze.

“Radiću najodgovornije i najbolje kako bi se takav trend nastavio. Diskusije neću komentarisati jer smatram da su građani na izborima rekli svoje i svak se našao tamo gdje mu je mjesto”, poručio je novoizabrani predsjednik Skupštine opštine Tivat. Obrazlažući što neće glasati za Novosela, odbornik Bokeškog foruma Andrija Petković je kazao da Novosel kao predsjednik opštine nije ništa uradio za domicilno stanovništvo. On je istakao da su za vrijeme njegovog mandata “građani protjerani sa plaža i potpisan je i katastrofalan ugovor sa Qatari Diarom, a došlo je i do pogoršanja uslova rada u tivatskom sportu”. Navodeći

21 ODBORNIK, OD NJIH 26, GLASAO JE ZA IZBOR NOVOSELA A PET JE BILO PROTIV

da neće glasati za izbor Novosela, odbornik Tivatske akcije Miomir Abović se osvrnuo na lokalne izbore, koji su po njemu protekli u najneregularnijoj atmosferi od uvođenja višestranačja u Crnoj Gori, dodajući da je DPS “pribjegao ucjenama, potkupljivanjima i praznim obećanjima”.

S takvim ocjenema se nije složio Siniša Kusovac, predsjednik tivatskog DPS i šef odborničkog kluba te partije. On je istakao da je dobar rezultat na izborima postignut zahvaljujući dobrom radu izvršne vlasti.

Novi saziv Skupštine, koju čine 32 odbornika, rezultat je lokalnih izbora održanih 17. aprila na kojima je Demokratska partija socijalista osvojila 17 mandata. Četiri odbornika imaju Socijaldemokrate, po dva HGI, SNP, SDP i Tivatska akcija, a po jednog odbornika DSS, Bokeški forum i Arsenal za Tivat. Konstitutivnu sjednicu otvorio je bivši predsjednik Skupštine Krsto Bošković, a do izbora predsjednika vodio najstariji odbornik Mileta Rabrenović (DPS).Z. Krstović

ČLAN KOORDINACIONOG ODBORA GRAĐANSKOG POKRETA URA NEĐELJKO RUDOVIĆ

Nazadna i gubitnička politika Fronta

Ovakvi D emokratska partija socijalista i Demokratski front nijesu evropska budućnost Crne Gore, niti mogu dovesti do oporavka naše zemlje, smatra član Koordinacionog odbora Građanskog pokreta URA Neđeljko Rudović.

“Kako Crna Gora ulazi u fazu mirne tranzicije vlasti tako raste nervoza prevaziđenih političara koji zbog svojih džepova urušavaju supstancu crnogorskog društva i njihovih partnera na čelu DF-a koji svoju nazadnu, gubitničku politiku pokušavaju da opravdaju primitivnom galamom i sijanjem neistina u parlamentu. Ponašanje čelnika DPS i DF, aktera očiglednog pakta u kojem je DF zadužen da, kao Šešelj svojevremeno, plaši građane haosom i vraćanjem u mračna vremena, a DPS da tobože brani Crnu Goru od njih, predvidiljivi je scenario uperen protiv promjena u Crnoj Gori i građanske opozicije kao njihovog

16 institucija državnog aparata preko kojih je DPS ku-

Sinhronizovanim djelovanjem čelnika građanske opozicije i svih dobronamjernih snaga koje žele uređeno društvo bez kriminalnih grupa u vrhu vlasti, premijer je bio primoran da popušta, kazao je Rudović nosioca”, saopštio je Rudović.

Kako navodi, sinhronizovanim djelovanjem čelnika građanske opozicije i svih dobronamjernih snaga koje žele uređeno društvo bez kriminalnih grupa u vrhu vlasti, premijer je bio primoran da popušta.

“Tako će, na osnovu Sporazuma o slobodnim i fer izborima, predstavnici opozicije kontrolisati ne samo ministarstva, nego i

povao glasove, šest državnih preduzeća, tajnu službu, opštinske administracije, Javni servis već pokazuje da se oslobađa diktata iz DPS, a sva krivična djela povrede biračkog prava prelaze u nadležnost Specijalnog tužilaštva”, navodi se u saopštenju.

Rudović poručuje da terapiju za propast prvobitne strate gije predsjednik DPS sada pokušava da nađe u “providnom ohrabrivanju“ svojih sljedbenika da se ne predaju.

“Jer, i pored svega im opo-

zicija, navodno, nije konkurentna. Tvrdnjom da će se opozicija uvjeriti da je sve bilo regularno predsjednik DPS potcjenjuje zdrav razum svih građana koji su imali priliku da se uvjere kako izgledaju mehanizmi kupovine ljudi uoči izbora i da vide pravosnažne presude aktivistima DPS za to što je vladajuća partija od njih tražila”, ocjenjuje Rudović.

U ovom momentu, prema mišljenju Rudovića, jedini način koji može dovesti do uspostavljanja odgovorne vlast koja proističe iz istinske volje građana “doveo je do čudne reakcije DF i njihove suštinske podrške DPS-u, i do očekivane reakcije DPS-a koji rezultat upornog insistiranja građanske opozicije pokušava da predstavi kao svoju želju i tako umiri zebnju da više neće vedriti i oblačiti nad Crnom Gorom.”

E.H. Rudović

uSd: gbP: jPy: ChF: rub: rSd: hrK:

1.1406 0.7904 124.10 1.1097 75.080 122.74 7.5134

1,8

ČETVRTAK, 12. 5. 2016.

monTEnEgRo berza

ekonomija PlEmEniTi metali

KuRsnA lista

6

au = 1,275.68$

aG=17.46$

NaziV TREN-O ULRI PREN MARB CENB

Najveći promet CijeNa 0,0539 7,0000 0,8800 1,8000 3,2000

KoličiNa 2.234.130 950 1.000 486 169

milionA eurA uKuPnA je PočetnA cijenA imonine niKšićKe mljeKAre niKA nA oglAsu zA ProdAju Koji je juče rAsPisAlA stečAjnA uPrAVA

obim u € PromjeNa 120.405,8900 2,08% 6.650,0000 -3,11% 880,0000 -1,72% 874,8000 12,50% 540,8000 0,00%

Vujanović još jednom podržao penzionere KAP-a

BIVŠI RADNICI TRAŽE UPLATU STAŽA

Penzioneri Boksita prijete blokadom rude

Penzionisani radnici nikšićkih Rudnika boksita najavili su juče da će od 1. juna blokirati odvoz rude ukoliko im se ne riješe zahtjevi za povezivanje radnog staža i oko spornog placa preko puta upravne zgrade. Oni su poručili da će se obratiti i Specijalnom tužilaštvu.

Predstavnik bivših radnika Radivoje Knežević kazao je da je riječ o 127 penzionera Boksita koji uzalud pokušavaju da se izbore za pravo na isplatu otpremnina i povezivanje radnog staža.

“Nijesmo odustali od protesta i zahtijevamo ista prava kao radnici KAP-a, a imali smo i istog strateškog partnera. Smatramo da Vlada treba pozitivno da odluči o našem zahtjevu i isplati otpremnine i nama i radnicima KAPa najkasnije u razmaku od 15 dana”, rekao je Knežević na konferenciji za novinare.

On je najavio da će predložiti da se Specijalnom tužilaštvu na razmatranje preda slučaj spornog placa preko puta upravne zgrade Boksita, na kojem je trebalo da se grade stambene zgrade za radnike ili da se to zemljište proda.

Knežević tvrdi da je bivši izvršni direktor Boksita Igor Kisenkov potpisao ugovor za projektovanje zgrada sa jednom rožajskom firmom, kojoj je za to trebalo da bude plaćeno 250.000 eura.

“Toj firmi nije plaćeno još oko 120.000 eura, pa je kod Privrednog suda pokrenula spor i dobila ga. Sudski izvršitelji sada pokušavaju da prodaju plac kako bi se ta firma naplatila”, objasnio je Knežević.

Penzionisani radnik Nikola Kilibarda naveo je da su uzaludni bili svi dosadašnji pokušaji da njihovi predstavnici budu primljeni na razgovor u Ministarstvu ekonomije.

M.R.

Inžinjeri boksita na jučerašnjoj konferenciji

Lazović

VICEPREMIJER O GRADNJI AUTO-PUTA

Lazović uvjeren da CRBC završava radove u roku Kineska kompanija China Road and Bridge Corporation (CRBC) završiće gradnju auto-puta u roku, a do sada su urađeni pristupni putevi, objekti za smještaj radnika i izdate dozvole za most na Moračici i tunel Vjeternik, saopštio je juče potpredsjednik Vlade Vujica Lazović.

Izgradnja prioritetne dionice auto-puta Smokovac Uvač - Mateševo, duge 41 kilometar, počela je prije godinu, a Lazović je uvjeren da će biti završena do 11. maja 2019.

“Prije neki dan sam obišao skoro sve punktove, počev od kampova, pa do pristupnih puteva. To su zahtjevni radovi i za svaki od tih objekata trebalo je izdati dozvolu.

Znate da je za izgradnju kuće u Podgorici potrebno po šest ili više mjeseci da se izda građevinska dozvola”, rekao je Lazović za Radio Crne Gore.

Govoreći o gradnji drugog bloka Termoelektrane u Pljevljima, Lazović je kazao da su pregovori teški i da se usaglašava svaki detalj.

Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović juče se ponovo sastao sa predstavnicima pregovaračkog tima bivših radnika podgoričkog Kombinata aluminijuma, koji zahtijevaju isplatu otpremnine. Penzionisani radnici su, kako je saopšteno iz kabineta predsjednika, kazali da i pored podrške koju su dobili od predsjednika, nažalost, do sada nijesu ništa ostvarili. Njima je predočeno da je Vujanović dao jasan stav koji je ranije javno saopšten, a kojim je podržao isplatu otpremnina penzionerima KAP-a i da nema razloga da ga mijenja. Bivši radnici traže isplatu otpremnina shodno Zakonu o izmirenju obaveza prema radnicima KAP-a koji su usljed stečaja preduzeća ostvarili pravo na penziju.

EVROPSKA BANKA ZA OBNOVU I RAZVOJ ZADRŽALA PROGNOZE RAS

Rast BDP-a u 2016. četiri odsto, zabr Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) zadržala je prognozu rasta crnogorskog BDPa u ovoj godini na četiri odsto, a u narednoj tri odsto.

Crnogorska ekonomija će, prema najnovijem izvještaju EBRD-a za regionalne ekonomske perspektive, u ovoj godini porasti četiri odsto kako gradnja auto-puta dobija na zamahu.

“Takođe, rast se očekuje usljed još jedne dobre najave bukinga za turističku sezonu, kao i povećanja privatne potrošnje podržane nedavnim povećanjem za-

rada u javnom sektoru, penzija i socijalnih davanja, prije nego padne na oko tri odsto u narednoj godini, nakon što se zategne post-izborna vladina potrošnja”, objasnili su iz EBRD-a.

Generalno, analitičari navode da najveći rizik leži na fiskalnoj strani, a zabrinjavajući rast javnog duga u posljednjih nekoliko godina može zahtijevati mjere štednje na drugim mjestima, pogotovo ako oslabe stope ekonomskog rasta.

Analitičari su podsjetili da je prošlogodišnji rast iznosio

Sjedište EBRD u Londonu

a

ČETVRTAK, 12. 5. 2016.

NAZIV MARB TREN-O CENB JGPK TECG

DOBITNICI

CIJENA

KOLIČINA

OBIM U €

1,8000 0,0539 3,2000 13,0000 3,7000

486 2.234.130 169 25 100

874,8000 120.405,8900 540,8000 325,0000 370,0000

PROMJENA 12,50 2,08 0,00 -0,38 -1,18

NAZIV IZGK TREN ULRI BUDR PREN

7

EKONOMIJA GUBITNICI

CIJENA 16,9281 0,0520 7,0000 5,7000 0,8800

KOLIČINA 20 9.805 950 35 1.000

OBIM U € 338,5600 509,8600 6.650,0000 199,5000 880,0000

PROMJENA -20,00 -5,28 -3,11 -1,73 -1,72

U 2015. OTKRIVENO 1.019 FALSIFIKATA

NAJVIŠE SE FALSIFIKUJU NOVČANICE OD 50 EURA

U

Crnoj Gori je tokom prošle godine otkriveno 1.019 komada falsifikovanog novca eura, što je 13 odsto više nego 2014, saopšteno je Dnevnim novinama iz Centralne banke Crne Gore (CBCG).

Iako je broj otkrivenih falsifikata povećan, u vrhovnoj monetarnoj instituciji pojašnjavaju da to ne znači da je u naznačenom procentu povećan priliv falsifikata u Crnoj Gori, već samo da je u tom procentu povećan broj obrađenih falsifikata.

■ FALSIFIKUJU

SE I KOVANICE

Eksperti CBCG obradili su 554 komada falsifikovanih novčanica i 465 kovanica eura, kao i de-

set falsifikata američkih dolara.

“Najveći broj falsifikovanih novčanica eura otkrivenih u opticaju tokom 2015. godine odnosi se na apoen od 50 eura, a kod kovanog novca to je apoen od dva eura”, kazali su u CBCG. Falsifikatori se najviše opredjeljuju za štampanje novčanica od 50 i 20 eura jer su one najčešće u prometu i ne izazivaju sumnju, a i njihovo falsifikovanje nije skupo.

Građani teško mogu da prepoznaju falsifikovanu novčanicu, a

STA CRNOGORSKE EKONOMIJE

ponekada ni bankarski službenici to ne mogu bez prethodne provjere na aparatu.

Rekordan broj falsifikovanih novčanica CBCG je otkrila u periodu od 2006. do 2008. godine.

■ ZAMIJENJENO

1.300 NOVČANICA

novca mogu zamijeniti oštećene novčanice i kovanice eura.

Naravno, za zamjenu oštećenog novca postoje propisani kriterijumi koje je neophodno provjeriti na šalteru”, pojašnjavaju u CBCG. CBCG mijenja oštećene novčanice i kovanice eura koje su originalne, te za koje se može

Kada je riječ o oštećenom novcu, građani su od početka ove godine zamijenili oko 1.300 komada. One se, kako ukazuju u CBCG, mogu zamijeniti na njihovom šalteru u Ulici Novaka Miloševa u Podgorici.

“Građani u skladu sa Odlukom o provjeri podobnosti i autentičnosti euro novčanica i kovanog

utvrditi da nijesu namjerno oštećene, za koje ne postoji sumnja da su predmet krivičnog djela, odnosno da nijesu obojane bojama koje sadrže uređaji protiv krađe i one koje zadovoljavaju osnovni kriterijum posjedovanja više od 50 odsto novčanice u jednom komadu.

B. Minić

Rekordan broj falsifikovanih novčanica CBCG je otkrila od 2006. do 2008. godine.

JUGOPETROL I HAAB UVELI NOVI SIGURNOSNI SISTEM NA PUMPAMA

rinjava nivo javnog duga Pametni sef onemogućava krađe 3,1 odsto, povećan sa 1,8 odsto u 2014.

“Do povećanja je došlo usljed snažnog priliva stranih direktnih investicija i napretka na gradnji velikog projekta autoputa koji finansiraju Kinezi”, kazali su iz EBRD-a.

Sektor turizma je, kako su rekli, imao dobar učinak u prošloj godini, kompenzujući pad u broju ruskih turista povećanjem broja posjetilaca iz drugih zemalja, posebno regiona zapadnog Balkana.

(Mina-biznis)

Kompanija Jugopetrol pokrenula je novi sigurnosni sistem “pametni sefovi”, kojim će se spriječiti pokušaji krađa na benzinskim stanicama u Crnoj Gori i zaštititi zaposleni.

Ovaj projekat prvi je u regionu, a sprovodi se u saradnji sa Hypo Alpe Adria bankom. “Pametni sefovi”, kako je saopšteno, funkcionišu tako što zaposleni na benzinskoj pumpi deponuju novac u sef koji ga automatski broji i provjerava, a zatim se no-

Novi sistem na benzinskim stanicama Jugopetrola

vac elektronskim putem prebacuje na Jugopetrolov račun u banci.

“Kasnije, novac iz sefa fizički preuzima ovlašćena agencija za prevoz dragocjenosti i transport novca. Šifru za pristup novcu u sefu ima samo i isključivo agencija koja vrši prevoz novca od benzinske stanice do banke. Dakle, niko od zaposlenih na stanici, uključujući i menadžment Jugopetrola, nema pristup niti može otvoriti sef”, kazali su u kompaniji.

10

HRONIKA

ČETVRTAK, 12. 5. 2016.

RAKOČEVIĆ ŽALI ŠTO SE HUMANA POTRAGA ZA NJE Pokrenut izviđaj Više državno tužilaštvo u Podgorici je pokrenulo postupak izviđaja povodom nestanka jedanaestogodišnjeg dječaka koji se 4. maja 2016. godine, oko 02.00 sata, iz roditeljske kuće u Podgorici, udaljio u nepoznatom pravcu.

“Radi utvrđivanja svih relevantnih činjenica i okolnosti pod kojima je došlo do njegovog nestanka, po nalogu dežurnog državnog tužioca preduzete su određene izviđajne radnje”, saopšteno je iz tužilaštva.

PROGANJAJU NAS VRAČARE I LAŽNI INSPEKTORI

Od neviđene solidarnosti građana do atmosfere linča

⌦ Nataša Pajović

8.

DAN INTENZIVNA POTRAGA ZA OGNJENOM RAKOČEVIĆEM NIJE DALA REZULTATE

U potragu uključen u helikopter

Velika solidarnost građana u potrazi za nestalim jedanaestogodišnjim Ognjenom Rakočevićem posljednjih dana poprimila je obilježje atmosfere linča koja je kod pojedinaca izazvala ishitrene i neracionalne reakcije, pa su dali sebi za pravo da u ovakvim momentima šikaniraju nesretne roditelje i rodbinu, opsjedajući im kuću i presrećući sve koji žive u njihovoj blizini.

Iracionalnost, težnja za manipulacijom, tračevima i senzacijom nakon više od nedjelju dana potrage za nestalim dječakom su pokazali koliko se jedan plemeniti čin može pretvoriti u nešto savim suprotno, nešto što više liči na nezdravu atmosferu koja se počela širiti društvenim mrežama i koja je preksinoć dobila epilog u vidu verbalnog napada na oca nestalog dječaka. Tim činom samo se skreće pažnja sa osnovne misije, a to je pronalazak dječaka.

Nestao usred noći Dječak, koji boluje od autizma, bos, bez majice i u donjem dijelu trenerke, u noći između pršlog utorka i srijede izašao iz porodične kuće u Ulici Vaka Đurovića, u Podgorici. Molimo građane da svako korisno saznanje o Ognjenu jave policiji na broj 122 ili pozovu majku Vanju na broj 067 265 960.

■ VERBALNI SUKOB

ZBOG VIDOVNJAKA

Grupa građana se preksinoć verbalno sukobila sa Brankom Rakočevićem zbog, kako se moglo vidjeti na društvenim mrežama, navodnog odbijanja da dozvoli da se pretrese stričeva kuća. Navodno, imali su dojavu od vidovnjakinje da je Ognjen u kući Brankovog brata, sakriven iza “bijelih vrata, pored kazana za pečenje rakije” zbog čega su insistirali da uđu, iako nije postojao policijski nalog za to.

Ognjenov otac Branko Rakočević juče je podnio krivičnu prijavu protiv NN lica zbog incidenta kod kuće njegovog strica, ističući za Dnevne novine da se jedna humana priča oko potrage za njegovim sinom pretvorila u rijaliti program zahvaljući nekolicini osoba koje žele pažnju.

“Nažalost, ovo što je početku bio veliki humanitarni akt se, zbog par nerazumnih lju-

di pretvorilo u rijaliti program.

Spreman sam da idem na poligraf i ja i moja porodica. Spremni smo da nas opet sve pretresaju i nas i naše kuće”, kazao je za DN Rakočević koji ističe da mu smetaju prozivke pojedinaca, jer su one neosnovane i zlonamjerne.

■ POMINJALI I

“STAŽ” U ZIKS-U

On je ispričao da je bio zajedno sa rođacima, te da su u blizini Hemijske čistione oko 03 časa nakon ponoći sreli grupu od 30-ak mlađih osoba koji su se uputili prema njihovim kućama.

“Pokazali su nam neku skicu i mjesto koje je neka baba vračara označila kao mjesto gdje se skriva Ognjen. U pitanju je rupa, a ne bazen kako su to oni smatrali, koja se nalazi pored kuće mog strica. Jedan mladić je zatim povikao “evo ih bijela vrata”, pokazujući na vrata pomoćnog objek-

Rekao sam im - nemojte ovo da mi radite pored sve moje muke.

Vjerovatno gubim sina i ja sad treba vama da se dokazujem, nakon čega se nekoliko njih povuklo

ta mog strica. Tu im je, navodno, vračara kazala da se krije Ognjen i to pored kazana za pečenje rakije. Kazao sam im da ne mogu tamo da ulaze, da je to već pregledano, te da oni nijesu policija, nakon čega je počela prepirka. Krenuli su da provele vrata i ja sam im rekao da se sklone.

Zatim mi se taj momak obratio “znaš li ti da ja imam tri godine staža u ZIKS-u”. Učinilo mi se da su pod dejstvom alkohola ili opijata. Rekao sam im - nemojte ovo da mi radite pored sve moje muke. Vjerovatno gubim sina i ja sad treba vama da se dokazujem, nakon čega se nekoliko njih povuklo. Zatim sam pozvao policiju da pošalju patrolu, koja je ubrzo stigla”, kazao je Branko ponavljajući da je jedini njegov cilj da pronađe dijete.

Da je potraga za dječakom doživjela tragikomični tok misli i dječakov stric Danko Rakočević.

“Istragom u našem naselju koordinira neka baba vračara iz Pljevalja, dok su “inspektori” problematične osobe iz grada, koji svaku noć pred zoru, upadaju u naša i komšijska dvorišta i kuće, traumirajući djecu i stare i bole-

ČETVRTAK, 12. 5. 2016.

HRONIKA

11

Foto: Dejan Lopičić

EGOVIM SINOM PRETVORILA U ª RIJALITI PROGRAMº Branko Rakočević

UPADAJU NA SILU

Stric nestalog Ognjena Zdravko Rakočević kaže da je jučerašanji incident bio samo nastavak sličnog koji se dogodio prije i prešao granicu normalnog i racionalnog ponašanja.

“Pokušali su na silu da uđu u kuću i sami pretresu prostorije. Danima nam nepoznati likovi opsjedaju kuću i komšiluk. Optužuju nas za gluposti. Razumi-

jem da se interesuju gdje je Ognjen, ali vjerujte nama je ipak najviše do toga stalo. Prethodnu noć su isprepadali mog stica od osamdeset i više godina.

Pretresali su ga jer im je bio sumnjiv, zamislite samo. Dvije noći ranije presreli su i moju strinu na sličan način. Ovo je prevršilo svaku mjeru”, kaže Zdravko Rakočević.

Foto: Dejan Lopičić Kuća Rakočevića

Dječak nije mogao biti osiguran Tragom spekulacija, iako u startu svjesni da nijesu utemeljene, DN su juče provjeravale navode sa društvenim mreža da je nestali Ognjen imao polisu životnog osiguranja na 200.000 sne ljude, između ostalog uperujući jaka svjetla kroz prozore dječijih soba i pokušavajući da razvale vrata podruma, garaža, pa čak i stanova”, kaže stric koji ističe da je policija treba da obezbijedi javni red i mir u naselju.

On poziva nadležne organe da bez ikakvog ustručavanja obavljaju svoj posao i u njihovom naselju, posebno što postoji sumnja da Ognjen nije otišao daleko od kuće.

“Zamišljam Ognjena kako dobro skriven u krošnji nekog drveta, posmatra likove koji ga traže oko njegove kuće, i plašim se da zbog njih ne odluči

eura. Više sagovornika iz osiguravajućih kuća objasnilo je da zbog bolesti nijedna od njih ne bi bila u mogućnosti da prihvati njegovu polisu. Sve i da jeste osiguran, poređenja radi, život-

Istragom u našem naselju koordinira neka baba vračara iz Pljevalja, dok su “inspektori” problematične osobe iz grada, koji svaku noć pred zoru, upadaju u naša i komšijska dvorišta i kuće, traumirajući djecu i stare i bolesne ljude, između ostalog uperujući jaka svjetla kroz prozore dječijih soba i pokušavajući da razvale vrata podruma, garaža, pa čak i stanova

no osiguranje od 200.000 eura podrazumijevalo bi i uplate premija od najmanje 10.000 eura na godišnjem nivou, koliko nemaju ni direktori nekih vodećih crnogorskih kompanija. da zauvijek napusti ovaj grad.

Ponovo zahvaljujem policajcima, vojnicima, roniocima i posebno građanima koji su se odazvali u velikom broju, ali se plašim da će mala grupa huligana baciti ljagu na humanost ovog naroda”, ističe on.

■ PUSTITE POLICIJU DA ISTRAŽUJE

Za DN majka Vanja Rakočević ističe da je porodica zahvalna ljudima do neba za ono što sve rade kako bi se pronašao njihov sin, ali da zbog dvoje-troje ljudi, koji iz ko zna kojih

razloga rade ovakve stvari, ne žele da se pokvari opšta slika.

“Mi samo čekamo da nam neko javi da su ga pronašli, samo nas to zanima. Zbog pet ljudi kojima je izgleda dosadno kući kvari se opšta slika humanosti. Ne može neko sa ulice da istražuje. Tu je policija koja radi svoj posao”, kazala je ona.

Rukovodilac Sektora za potražne djelatnosti Miljan Ćirović kazao je da je policija odmah nakon nestanka pretresla sve porodične objekte u kojima je Ognjen boravio i utvrdila da on nije tamo.

“Više puta smo i Branko, kao i mi iz policije apelovali na građane da prostor oko kuće napuste kako se Ognjen, ukoliko želi da se vrati, ne bi uplašio buke i ljudi”, objasnio je Ćirović.

On je još jednom ponovio da građani imaju pravo da sumnjaju u sve, ali da je jasno da policija obavlja sve radnje u cilju pronalaženja Ognjena.

Građani su uz koordinaciju policije i juče nastavili potragu za Ognjenom Rakočevićem, dok su ponovo pretražili dio rijeke Morače kod ušća u Skadarsko jezero.

Rukovodilac Sektora za potražne djelatnosti, Miljan Ćiro-

vić kazao je da su vojnici i policija pretraživali priobalni dio rijeke Morače, od stare zgrade Centra bezbjednosti do Krivog mosta. „Taj dio je pretraživan, ali s obzirom na to da postoji nova informacija, koja još nije provjerena, da je Ognjen tu viđen dva dana nakon nestanka, fokusirali smo se na tu lokaciju”, rekao je Ćirović.

Ronioci su pretraživali Moraču od Smokovca do Vezirovog mosta, i od Vukovaca do Skadarskog jezera. „Tokom noći su angažovani i lovočuvari sa jakim lampama koji mogu pretraživati i dno jezera“, rekao je Ćirović.On je ranije kazao da policija razmatra sve opcije nestanka jedanaestogodišnjeg Ognjena Rakočevića, uključujući i otmicu.

“Ne mogu da kažem da sam siguran da nije otmica u pitanju, ali nadam se da nije. Postoji mogućnost da je neko zloupotrijebio dječaka, da ga drži negdje zatočenog”, kazao je Ćirović.

Pripadnici policije i Vojske, vojnim helikopterom su nadletjeli i obišli teren ka Skadarskom jezeru, ka Baru, ka Nikšiću i Cetinju, kao i sjeverno, ka Kolašinu.

12

hronika

ČETVRTAK, 12. 5. 2016.

Na osnovu članova 336,337,341,342,344 i 345 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima „OTP Factoring“ DOO Podgorica, kao hipotekarni povjerilac, objavljuje:

OBAVJEŠTENJE O PETOJ PRODAJI NEPOKRETNOSTI Nepokretnosti koje su predmet prodaje upisane su u listu nepokretnosti br. 895 KO ŠKALJARI I, označene kao: • katastarska parcela br. 281, po kulturi dvorište, površine 10540 m2, • katastarska parcela br. 281, po kulturi poslovne zgrade u privredi, br. zgrade 1, površine 515 m2, • katastarska parcela br. 281, po kulturi poslovne zgrade u privredi, br. zgrade 2, površine 677 m2, • katastarska parcela br. 281, po kulturi poslovne zgrade u privredi, br. zgrade 3, površine 146 m2, • katastarska parcela br. 283, po kulturi dvorište, površine 30 m2, SVOJINA: ZATVORENI INVESTICIONI FOND ,,HLT’’ AD Podgorica NAPOMENA: U pogledu nepokretnosti označenih kao katastarska parcela br. 281, po kulturi dvorište, površine 10540 m2, u katastarskoj evidenciji, postoji upisana zabilježba zaključka poreskog potraživanja UP/I br. 0411-6 09/11 od 30.12.2011.godine u korist Opštine Kotor, dug 8.076,94 €, te zabilježba postojanja žalbe na rješenje br. 954-106-UP/1-3183/13.U pogledu nepokretnosti označenih kao katastarska parcela br. 281, po kulturi poslovne zgrade u privredi, br. zgrade 2, površine 677 m2, u katastarskoj evidenciji, postoji upisana zabilježba poreskog potraživanja, zaključka o obezbjeđenju poreskog potraživanja br. UP/1 br. 0410-31593 od 31.10.2015.godine, u korist Opštine Kotor, dug u iznosu od 6.592,90 €, zatim, zabilježba zaključka poreskog potraživanja UP/I br. 0411-6 09/11 od 30.12.2011.godine u korist Opštine Kotor, dug 8.076,94 €, zatim zabilježba zaključka o obezbjeđenju poreskog potraživanja br.

UP/1 br. 0410-201/12 od 07.10.2013.godine u korist Opštine Kotor, dug u iznosu od 8.302,55 €, zatim, zabilježba zaključka o obezbjeđenju poreskog potraživanja br. UP/1 br. 0410-27716/12 od 07.10.2013. godine u korist Opštine Kotor, dug u iznosu od 6.416,00 €, zatim zabilježba zaključka o obezbjeđenju poreskog potraživanja br. UP/1 br. 0410-30383 od 07.10.2013.godine u korist Opštine Kotor, dug u iznosu od 6.331,34 €, te zabilježba postojanja žalbe na rješenje br. 954-106-UP/1-3183/13. U pogledu nepokretnosti označenih kao katastarska parcela br. 281, po kulturi poslovne zgrade u privredi, br. zgrade 2, površine 677 m2 i nepokretnosti označenih kao katastarska parcela br. 281, po kulturi poslovne zgrade u privredi, br. zgrade 3, površine 146 m2, u katastarskoj evidenciji, postoji upisana zabilježba poreskog potraživanja, zaključka o obezbjeđenju poreskog potraživanja br. UP/1 br. 0410-31593 od 31.10.2015. godine, u korist Opštine Kotor, dug u iznosu od 6.592,90 €, zatim, zabilježba zaključka poreskog potraživanja UP/I br. 0411-6 09/11 od 30.12.2011.godine u korist Opštine Kotor, dug 8.076,94 €, zatim zabilježba zaključka o obezbjeđenju poreskog potraživanja br. UP/1 br. 0410-201/12 od 07.10.2013.godine u korist Opštine Kotor, dug u iznosu od 8.302,55 €, zatim, zabilježba zaključka o obezbjeđenju poreskog potraživanja br. UP/1 br. 0410-27716/12 od 07.10.2013.godine u korist Opštine Kotor, dug u iznosu od 6.416,00 €, zatim zabilježba zaključka o obezbjeđenju poreskog potraživanja br. UP/1 br. 0410-30383 od 07.10.2013.godine u korist Opštine Kotor, dug u iznosu od 6.331,34 €, te zabilježba postojanja žalbe na rješenje br. 954-106-UP/1-3183/13.

Početna prodajna cijena nepokretnosti, upisanih u listu nepokretnosti br. 895 KO ŠKALJARI iznosi 1.400.000,00 €.

Ukupan preostali dug kreditnog dužnika Zatvoreni investicioni fond ,,HLT’’ AD Podgorica, po osnovu Ugovora o kreditu br. 950-88-1251 od 15.10.2007.godine, na dan 25.02.2016.godine iznosi 796.875,76 €, uključujući i kamate do dana uplate duga, dok ukupan preostali dug, po osnovu Ugovora o kreditu br.

950-88-1249 od 15.07.2007.godine uključujući i kamate do dana uplate duga iznosi 2.109.053,96 €, kao i iznos od 1.500,00€, na ime realnih troškova i drugih izdataka nastalih od početka postupka namirenja.

Vansudska prodaja nepokretnosti, upisanih u listu nepokretnosti br. 895 KO ŠKALJARI, izvršiće se usmenim javnim nadmetanjem, koje će se sprovesti dana 02.06.2016.godine, u prostorijama CKB AD Podgorica – Filijala Kotor, Trg od oružja, sa početkom u 11:00 časova.

Pravo učestvovanja na javnom nadmetanju imaju sva strana i domaća pravna i fizička lica u skladu sa pozitivnim propisima i međunarodnim sporazumima, koja uplate depozit za učešće za javno fnadmetanje u iznosu od 10% od početne cijene.

Jemstvo se uplaćuje na žiro-račun „OTP Factoring“ DOO Podgorica br. 510-39501-71, prije početka postupka prodaje, sa svrhom uplate “jemstvo za učešće u javnom nadmetanju“.

Prijave se dostavljaju ’’OTP Factoring’’- u DOO Podgorica, Bulevar Svetog Petra br.130 Podgorica ili Advokatskoj kancelariji ,,Radulović&Jovović’’, Ul. Serdara Jola Piletića br. 7, Podgorica, najkasnije jedan dan prije održavanja javnog nadmetanja, do 15,00 časova. Prijave moraju biti zapečaćene, uz naznaku „za javno nadmetanje – ne otvaraj“.

Učesnici javnog nadmetanja su, uz prijavu, dužni dostaviti i dokaz o uplati jemstva i sledeće lične podatke: Za fizička lica: ime i prezime, adresu stanovanja, matični broj, broj lične karte; Za pravna lica: naziv i sjedište, izvod iz CRPS-a, prijavu ovjerenu potpisom i pečatom ovlašćenog lica.

Učesnici u javnom nadmetanju čije su prijave neblagovremene i neuredne, ne mogu učestvovati u javnom nadmetanju.

Smatraće se da su ispunjeni uslovi za javnu prodaju ako se u naznačeno vrijeme prijavi jedan učesnik koji ponudi iznos početne cijene.

Učesnik javnog nadmetanja ne može ponuditi cijenu koja je već ponudjena od drugog učesnika. Postupak usmenog nadmetanja se završava ako niko od učesnika ni na treći poziv ne ponudi veću cijenu od tada ponudjene najveće cijene.

Učesnik koji ponudi najveću cijenu proglašava se kupcem, a njegova ponuda smatra se prihvaćenom za kupovinu predmetne nepokretnosti.

Kupac je dužan da uplati kupoprodajnu cijenu, u roku od 15 dana od dana javnog nadmetanja, nakon čega je ovlašćeno lice koje sprovodi postupak prodaje ovlašćeno da, u ime hipotekarnog dužnika, potpiše ugovor kojim se svojina na nepokretnosti opterećenoj hipotekom prenosi na kupca i da ovjeri svoj potpis na tom ugovoru. Ukoliko kupac,ne isplati kupoprodajnu cijenu u roku od 15 dana od dana javnog nadmetanja ili ne zaključi Ugovor o prodaji u roku od 5 dana od dana uplate kupoprodajne cijene, ovlašćeno lice koje sprovodi vansudsku prodaju ima pravo da zaključi Ugovor o kupoprodaji sa drugim ponudjačem – učesnikom javnog nadmetanja, koji je ponudio kupoprodajnu cijenu koja je, po visini, odmah iza najveće ponudjene cijene.

Troškove ovjere notarskog zapisa ugovora o prodaji i poreza na promet snosi kupac.

Jemstvo izabranog ponudjača se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu.

Detaljnije informacije zainteresovani mogu dobiti kontaktiranjem ovlašćenog lica za vansudsku prodaju – Filipa J. Jovovića, advokata iz Podgorice, putem telefona 067 406 460, Advokatska kancelarija „Radulović&Jovović’’, Serdara Jola Piletića br. 7, Podgorica.

Ilustracija

barska policija uhapsila sugrađanina

Ukrao pištolj policajcu Zajedničkom akcijom granične policije i krimpolicije Centra bezbjednosti Bar uhapšen je Emrah Murić (18) iz Bara, koji je osumnjičen da je 29. aprila upao u kuću službenika granične policije Bida Durovića i otuđio mu službeni pištolj CZ 99.

Kako piše portal Jedro. me, inspektori su koristeći operativne podatke Murića pronašli i uhapsili u momentu pokušaja prodaje pištolja. Protiv njega je podnijeta krivična prijava za

krivično djelo krađa i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava.

Uhapšen je i Milan Bošković (27), koji je u svađi sa braćom Bahović potegao pištolj sa metkom u cijevi. Nakon privođenja, njemu je određeno tužilačko zadržavanje u barskoj policiji, oduzet mu je pištolj i podnijeta krivična prijava za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i ugrožavanje opasnim oruđem pri tuči, prenosi Jedro.

berancu potvrđena presuda

Oslobođen optužbe za pokušaj ubistva Apelacioni sud Crne Gore potvrdio je presudu Berancu Martinu Božoviću, kojeg je vijeće sudije Vidomira Boškovića u Višem sudu u Bijelom Polju oslobodilo optužnice za pokušaj ubistva.

Božović se teretio da je 10. decembra 2014. godine, dva sata nakon ponoći, u mjestu Buče, opština Berane, zajedno sa N.N. licem, pokušao da liši života oštećenog Miljana Jevrića iz Berana. Na pu-

tu Berane–Andrijevica, iz vozila džip “mercedes”, koje je započelo preticanje „BMW-a” (BA AS 726), kojim je upravljao oštećeni, kroz otvoren prozor prednjih lijevih vrata, iz pištolja nepoznate marke i broja, ispa lio je više m e t a ka u pravcu oštećenog i sa više projektila pogodio vozilo. Nakon što je oštećeni zaustavio vozilo, izašao i legao pored, nastavio je da zajedno sa N.N. licem ispaljuje metke u njegovom pravcu. B.Č.

13 PREGOVORI O PRIZNANJU KRIVICE PRIVODE SE KRAJU ČETVRTAK, 12. 5. 2016.

hronika

Dragan Marović sjutra na sloboDi?

Advokat Zdravko Begović očekuje da Tužilaštvo neće tražiti produženje pritvora za njegovog klijenta

ZKP predviđa da se okrivljeni po potpisivanju sporazuma o priznanju sa nadležnim tužiocem u daljem toku postupka u kojem sporazum treba da bude potvrđen u sudu, brani sa slobode.

Privode se kraju pregovori između Specijalnog tužilaštva i Dragana Marovića o priznanju krivice u budvanskim aferama.

Marović je priznao krivicu u slučaju “TQ Plaza”, “Bulevar” i “Krapina”, a njegov advokat Zdravko Begović očekuje da bi se Budvanin već sjutra mogao naći na slobodi. „Bio sam danas u Specijalnom tužilaštvu gdje smo obavili razgovor u vezi sa sporazumom o priznaju krivice. Dakle, pregovori još traju, sporazum u konačnom nije sklopljen jer da jeste, moj klijent bi već bio na slobodi. Radi se na tome i vjerujem da ćemo ubrzo imati zvaničnu verziju sporazuma. Mom klijentu ističe pritvor 13. maja i ja očekujem da mu on neće biti produžavan“, naveo je Begović.

Detalje iz sporazuma advokat je odbio da saopšti pozivajući se na tajnost postupka. Spekuliše se, međutim, da Dragan Marović neće dobiti više od dvije godine zatvora.

Ovaj Budvanin koji je u sporno vrijeme bio sekretar za investicije i potpredsjednik Opštine Bud-

ZdRaVkO BegOVIć Pregovori još traju, sporazum u konačnom nije sklopljen jer da jeste, moj klijent bi već bio na slobodi.

Radi se na tome i vjerujem da ćemo ubrzo imati zvaničnu verziju sporazuma. Maroviću ističe pritvor 13. maja i ja očekujem da mu on neće biti produžavan

va uhapšen je 13. avgusta prošle godine, zbog sumnje da je učestvovao u malverzacijama oko izgradnje tržnog centra TQ Plaza i platoa na plaži Jaz. Nakon isteka od šest mjeseci on je pušten iz pritvora, ali na izlazu iz zatvora su ga sačekali inspektori Odsjeka za suzbijanje organizovanog kriminala, koji su ga opet uhapsili po nalogu specijalnog tužioca Saše Čađenovića. Ovog puta je osumnjičen da je sa bratom Svetozarom Marovićem i još desetak Budvana, oštetio budžet Budve za nekoliko desetina miliona eura u slučajevima u objedinjenom predmetu za afere “Kopirajt”, “Propertis investment”, “Bulevar”, “Krapina” i “Otpadne vode”.

Očekuje se da će se već sljedeće nedjelje i Draganov brat Svetozar Marović naći na slobodi jer mu pritvor ističe 17. maja. Naime, kako se i njegovi pregovor o prizanju krivice privode kraju, očekuje se da tužilac neće tražiti produženje pritvora. Ovo stoga što ZKP predviđa ukidanje pritvora okrivljenom odmah po zaključenju sporazuma o priznanju krivice.

S.K.

Sporazumi na potvrdu Višem sud

Foto:Iva Mandić

Dragan Marović

I Svetozarov sin Miloš Marović saslušan je juče iza zatvorenih vrata Specijalnog tužilaštva. On se prije više od četiri mjeseca sa Tužilaštvom nagodio da iza rešetaka provede godinu dana i da Opštini Budva vrati 385.000 eura. Ovaj sporazum još nije dostavljen Višem sudu

na potvrđivanje, a očekuje se da bi to moglo biti danas. Zajedno sa njim, sudu će biti dostavljen i sporazum o prizanju krivice koji m se bivši predsjednik Opštine Budva Lazar Rađenović obavezao da izdrži dvije godine zatvorske kazne i da plati 30.000 eura.

Miloš Marović

14

društvo

ČETVRTAK, 12. 5. 2016.

Foto: Iva Mandić Generalni direktor Direktorata za opšte srednje, srednje stručno i obrazovanje odraslih Veljko Tomić naveo je da 37 stručnih i mješovitih škola i dva obrazovna centra realizuju programe stručnog obrazovanja u Crnoj Gori, i da se neće odustati od ponovnog uvođenja dualnog sistema obrazovanja,koji je svega nekoliko godina izdržao.

Naša djeca su sposobna, ali pitanje je šta traže poslodavci Srednje Stručno obrazovanje: vratiti dualni SiStem naStave

⌦ Bojana Božović

P

raktično obrazovanje najbolje se može sprovesti sistemom dualnog obrazovanja. Poručeno je sa jučerašnje diskusije o značaju srednjeg stručnog obrazovanja.

Srednje stručno obrazovanja, kao tema značajna za dalji razvoj crnogorskog društva i usmjeravanja svršenih osnovaca, zavrijedilo je da nađe prostora na Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga i obrazovanja.

Generalni direktor Direktorata za opšte srednje, srednje stručno i obrazovanje odraslih Veljko Tomić naveo je da 37 stručnih i mješovitih škola i dva obrazovna centra realizuju programe stručnog obrazovanja u Crnoj Gori, i da se neće odustati od ponovnog uvođenja dualnog sistema obrazovanja, koji je svega nekoliko godina izdržao.

„Ministarstvo prosvjete je u saradnji sa svojim partnerima pripremilo strategije razvoja srednjeg stručnog obrazovanja u Crnoj Gori za period 2015 – 2020. godina. Prioritetne oblasti u stručnom obrazovanju za taj period su – kvalitetno i efikasno stručno obrazovanje koje je relevantno za tržište rada, jednake mogućnosti za sticanje kvalifikacija stručnog obrazovanja radi zapošljivosti i socijalne inkluzije, i cjeloživotno učenje mobilnosti“, naveo je Tomić.

On je istakao da praktično obrazovanje podrazumijeva kombinaciju obrazova-

Praktično obrazovanje najbolje se može sprovesti sistemom dualnog obrazovanja. To znači da bi na prvoj godini srednjoškolci jedan dan u sedmici bili kod poslodavca, a ostala četiri na redovnoj nastavi, dok bi u trećem razredu redovna školska nastava bila svedena na dva dana od ukupno pet radnih, a praksa bi obuhvatala preostala tri

nja u školi i kod poslodavca, a da se najbolje može sprovesti sistemom dualnog obrazovanja – na prvoj godini srednjoškolci bi jedan dan u sedmici bili kod poslodav-

ca, a ostala četiri na redovnoj školskoj nastavi, dok bi u trećem razredu redovna školska nastava bila svedena na dva dana od ukupno pet radnih, a praksa bi obuhvatala preostala tri. Jedno od mogućih rješenja, kako bi zaživio ovaj sistem, jeste davanje poreskih olakšica poslodavcima koji budu učestvovali u dualnom sistemu.

Direktor Srednja elektrotehničke škole „Vaso Aligrudić“ u Podgorici Veselin Pićurić naveo je da je promocija stručnog obrazovanja u Crnoj Gori jako bitna iz razloga što Crnoj Gori definitivno fali kvalitetnih kadrova.

On je kazao da škola učenicima mora omogućiti sticanje kompeticija, vještina, kvalifikacija i znanja koja će im biti potrebna za budući rad, a u tome je ključna karika poslodavac. Poslodavac je

Ključna saradnja obrazovnog sistema i privrede Da je ključ uspjeha stručnog obrazovanja saradnja obrazovnog sistema i privrede saglasio se i vlasnik kineskog restorana

Zheng He u Podgorici Marko Bulatović. On je naveo da je uspjeh zagarantovan ako se učenici posvete stručnim predmetima u školi

i zalaganju na praksi, te da škole treba da daju smjernice kako da se poslodavac posveti učenicima koji pohađaju praksu. „Kadar ko-

ji je uvijek u deficitu su konobari i kuvari, kuvari posebno mogu da dođu do astronomsko visokih plata“, naglasio je Bulatović.

taj koji nam daje inpute, kada imamo informacije od poslodavca šta učenik mora da zna kako bi bio praktično osposobljen za izabranu struku, onda se lako prilagoditi tržištu rada. „Naša djeca su jako sposobna, samo je pitanje šta traže poslodavci. Samo ćete dobro živjeti i zaraditi ako svoj posao znate izuzetno dobro. Moramo izgraditi sebe što više, da što više vještina i kompeticija imamo i da u svom poslu budemo profesionalci, ako to uspijemo onda imamo budućnost i perspektivu. Bez saradnje sa privredom nećemo ništa napraviti, oni su ključni“, objasnio je Pićurić.

On je naveo primjer zapadnih zemalja gdje privredni subjekti kažu koji kadar je potreban, nakon čega stručne škole osposobljavaju upravo taj kadar. „Treba na zahtjev tržišta rada praviti planove i programe, a ne praviti imaginarne školske programe od kojih nema niko ništa“, zaključio je Pićurić, uz naglasak da mladi prije izbora struke treba da obrate pažnju na deficitarna zanimanja.

ČETVRTAK, 12. 5. 2016.

društvo

15

IJZ: U porastU broJ obolJelIh od ZaraZnIh bolestI

Polno Prenosive bolesti imalo 18 Pacijenata Tokom prva tri mjeseca ove godine evidentiran je čak devet puta veći broj pacijenata s nekom vrstom polne bolesti nego u istom periodu 2015. godine

79

U martu je petoro bilo zaraženo hlamidijom, kao i tri slučaja akutnog hepatitisa B. Zabilježen je u martu i jedan slučaj genitalnih bradavica. Kad je riječ o februaru, registrovana su po dva slučaja infekcije hlamidijom i hroničnog hepatitisa B, kao i tri slučaja genitalnih bradavica. U januaru su zabilježena svega dva slučaja polno prenosivih bolesti (gonoreja i hronični hepatitis B).

U prva tri mjeseca ove godine Institut za javno zdravlje registrovao je 2.685 zaraznih bolesti koje, kako su pojasnili, podliježu obaveznom prijavljivanju. Najviše zaraznih bolesti registrovano je tokom februara (1.068).

Podaci Instituta za javno zdravlje (IJZ) pokazali su da je od zaraznih bolesti tokom marta preminulo četvoro ljudi, dok ih je u februaru umrlo dvoje. Kad je riječ o smrtnim slučajevima, zabilježenim u februaru, oba su bila posljedica obolijevanja od gripa.

Tri pacijenta su tokom marta preminula takođe od gripa, dok je jedan umro usljed obolijevanja od enetrokolitisa, odnosno upale tankog i debelog crijeva.

Tokom prva tri mjeseca ove godine, IJZ registrovao je i 18 polno prenosivih bolesti,

slučajeva zaraženih šugom registrovano je u martu

719 oboljelih od varičele registrovano je u januaru ove godine

što je devet puta više oboljelih nego u prva tri mjeseca 2015. godine.

Tako je u martu ove godine bilo ukupno devet pacijenata koji su imali neku polnu prenosivu bolest. Petoro ih je bilo zaraženo jednom od najčešćih seksualno prenosivih bolesti hlamidijom, kao i tri slučaja akutnog hepatitisa B. Zabilježen je u martu i jedan slučaj genitalnih bradavica. Kad je riječ o februaru, registrovana su po dva slučaja infekcije hlamidijom i hroničnog hepatitisa B, kao i tri slučaja genitalnih bradavica.

U januaru su zabilježena svega dva slučaja polno prenosivih bolesti (Gonoreja i Hronični hepatitis B). „U martu je najveći broj oboljelih registrovan od akutnih respiratornih infekcija (20.117), zatim nediferenci-

Podaci Instituta za javno zdravlje (IJZ) pokazali su da je od zaraznih bolesti tokom marta preminulo četvoro ljudi, dok ih je u februaru umrlo dvoje

ranog i diferenciranog oblika gripa (876), varičele (814), šuge (79), streptokoknog tonzilofaringitisa (51), infektivne mononukleoze (20), akutnog enterokolitisa (19), i enterorokolitisa uzrokovanog klostridijumom dificile (14)”, saopštio je IJZ. Tokom drugog mjeseca, re-

gistrovan je najveći broj oboljelih od varičele (489), zatim šuge (78), streptokoknog faringitisa (46), akutnog enterokolitisa (35), infektivne mononukleoze (20) i enterokolitisa uzrokovanog klostridijum dificile (13), dok je u januaru najveći broj oboljelih registrovan od varičele (719), zatim šuge (62), streptokoknog faringitisa (25), infektivne mononukleoze (15), akutnog enterokolitisa (7) i enterobijaze (6).

Zanimljivo je da je u uporednom periodu, u odnosu na 2015. godinu, porastao broj oboljelih od šuge. Tako je u prvom tromjesečju ove godine registrovano 219 slučajeva zaraze šugom, u odnosu na prošlu godinu, kad ih je bilo 178.

Zabrinjava podatak i da je, u prva tri mjeseca ove godine

bilo znatno više pojave zaraznih bolesti, nego prošle godine. Tako je u prva tri mjeseca 2015. bilo ukupno 1.905 slučajeva zaraznih bolesti, dok je ta brojka za prva tri mjeseca ove godine bila 2.685.

U posmatranom periodu rastao je i broj respiratornih zaraznih bolesti. Tako je, u martu ove godine, bilo 911 slučajeva ove bolesti, dok ih je u istom mjesecu prošle godine bilo 608. Tokom februara, bilo je 569 respiratornih zaraznih bolesti, odnosno 321 prošle godine. Kad je riječ o januaru ove godine, zabilježeno je 769 slučajeva, što je rast u odnosu na prošlu godinu, kad je taj broj iznosio 584.

Ove godine je, kad je riječ o crijevnim zaraznim bolestima, zabilježen 151 slučaj, dok je prošle godine ta brojka iznosila 147.

Bo.P.

16

DRUŠTVO

PRIHVAĆEN PREDLOG LIBERALA

ČETVRTAK, 12. 5. 2016.

ISTRAŽIVAČKO NOVINARSTVO

Produžava se studiranje Mirko Bošković dobitnik nagrade Evropske unije za Mehanizam po starom sistemu

Na inicijativu poslanika Liberalne partije Andrije Popovića, skupštinski Odbor za prosvjetu, nauku, kulturu i sport, jednoglasno je prihvatio da bude predlagač izmjena i dopuna Zakona o visokom obrazovanju, po kojima se predviđa produženje roka za završetak studija po starom sistemu.

“Izmjene koje su liberali predložili, a na zahtjev studenata, predviđaju produženje roka za završetak studija po starom sistemu do kraja studijske 2016/17. godine. Studenti koji su upisali studije po starom sistemu, imaće pravo da ih završe u skladu sa nastavnim planom i programom koji je važio u trenutku njihovog upisa na prvu godinu studija”, saopštila

Popović

je Liberalna partija.

Liberali su istakli da je ovakvo rješenje od velike je važnosti za znatan broj studenata koji zbog porodične, finansijske ili neke druge objektivne situacije nijesu uspjeli da dovrše studije upisane po starom sistemu, a koji bi bez ovakvog rješenja izgubili trud i uspjeh postignut u prethodnim godinama.

“Liberali su uvjereni da će, kao i na Odboru za prosvjetu, prijedlog naići na potpunu podršku poslanika na sjednici Skupštine Crne Gore, vjerujući da su studenti najmanje krivi za nekoherentnost sistema visokog obrazovanja i da se svima koji to žele mora omogućiti edukacija i obrazovanje”, dodaje se u saopštenju.

Bo.P.

Novinar Televizije Crne Gore Mirko Bošković dobitnik je prve nagrade Evropske unije (EU) za istraživačko novinarstvo za 2015. godinu za serijal “Obećana zemlja”, tj. emisiju “Mehanizam”. U obrazloženju žirija za prvonagrađenu priču navodi se da je Bošković razotkrio mehanizam zloupotrebe moći i institucija u poslovima kupoprodaje atraktivnih nekretnina na crnogorskom primorju i u Podgorici.

Drugu nagradu osvojila je Milena Perović-Korać za istraživačke priče “Kao da je bio rat” i “Policija zataškava torturu u noći protesta”, koje su objavljene u nedjeljniku Monitor.

Ana Komatina i Vladimir Otašević dobitnici su nagrade za najbolju priču mladog istraživačkog novinara koja predstavlja novinu u ovogodišnjem konkursu. Komatina i Otašević su nagradu u toj kategoriji dobili za istra-

živačke priče “Dosije Vei Seng Pua”, koje su urađene u Centru za istraživačko novinarstvo, a objavljene u dnevniku Vijesti i na portalu Vijesti.

Odluku o nagradama donio je žiri Dragoljub Vuković (predsjednik), Snežana Nikčević, Sonja Drobac, Olivera Komar i Olivera Nikolić, a nagrade je dobitnicima na svečanosti u Podgorici uručio šef Delegacije EU u Crnoj Gori Mitja Drobnič.

M.I.

INFO DAN NA UNIVERZITETU CRNE GORE

Predstavljen program dodjele nacionalnih stipendija za izvrsnost

Na UCG, u organizaciji ministarstava prosvjete i nauke, upriličen je Info dan o programu dodjele Nacionalnih stipendija za izvrsnost, koji je vrijedan više od pola miliona eura.

Program, koji se realizuje drugu godinu za redom, u okviru projekta „Visoko obrazovanje i istraživanje za inovacije i konkurentnost – HERIC/INVO“, izuzetna je prilika za mlade, talentovane visokoškolce i istraživače iz Crne Gore da nastave akademsko i istraživačko usavršavanje u zemlji i inostranstvu. Prorektorica

Sa jučerašnjeg Info dana na UCG UCG Maja Baćović navela je da su aktivnosti koje se finansiraju kroz projekat značajne za razvoj nauke i da podstiču razvoj dokorskih studija i naučno-istraživačke aktivnosti na UCG.

“Posebno raduje novina da se u drugom konkursu finansijski podržavaju kandidati koji su upisani na doktorske studije na univerzitetima u Crnoj Gori”, kazala je ona.

M.I.

ČETVRTAK, 12. 5. 2016.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac DOO „Komunalno” Budva oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka robe – rabljeni autobus –minibus za prevoz radnika, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 12.000,00€. Tenderska dokumentacija broj 01- 2015 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 10. 05. 2016. godine. Lice za davanje informacija Duško Marković, telefon 033/452-562, e-mail duma@t-com.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac DOO „Komunalno” Budva oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka robe – plastične kante za smeće sa poklopcem od 240 litara, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 6.000,00€. Tenderska dokumentacija broj 01- 2014 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 11. 05. 2016. godine. Lice za davanje informacija Duško Marković, telefon 033/452-562, e-mail duma@t-com.me.

INFORMATIVNA AGENCIJA raspisuje oglas za: GLAVNOG UREDNIKA Opis posla i kvalifikacije: • Vođenje i obuka tima za pisanje članaka za društvene medije • Odlično poznavanje engleskog jezika i dvije godine radnog iskustva • Uređivanje sadržaja i izrada finalne verzije • Motivisanje i razvoj redakcije Odlično radno okruženje, plata u zavisnosti od kvalifikacija

SARADNIKE ZA DRUŠTVENE MEDIJE Opis posla i kvalifikacije: • Djevojke za pisanje sadržaja na različite teme • Odlično poznavanje engleskog jezika i društvenih medija • Energična, pozitivna, obraća pažnju na detalje • Sposobnost da radi brzo i sa rastućim timom Odlično radno okruženje, plata u zavisnosti od kvalifikacija Prijave slati na mail info@tojeto.me

Poslovni broj: Iv.br.2628/15 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Trg Save Kovačevića br.20, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Društvo za telekomunikacije “MTEL” DOO Podgorica, ul. Kralja Nikole br. 27a, PIB 02655284, protiv izvršnog dužnika Nikolić Radivoje, iz Nikšića, ul. Pavla Kovačevića br. 6, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 399,65 eura, na osnovu vjerodostojne isprave – izvoda iz poslovnih knjiga za izvršene telefonske usluge za period od 28.02.2014. godine do 30.06.2015. godine, dana 06.05.2016.godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o

DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku Nikolić Radivoju iz Nikšića, ul. Pavla Kovačevića br. 6, vrši se dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br. 2628/15 od 18.12.2015. godine, kojim je isti obavezan da na ime duga osnovom navedene vjerodostojne isprave isplati izvršnom povjeriocu iznos od 399,65 eura sa zakonskom zateznom kamatom počev od 17.12.2015. godine pa do konačne isplate, i troškove izvršnog postupka u iznosu od ukupno 55,00 eura.

Izvršni dužnik Nikolić Radivoje iz Nikšića se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Trg Save Kovačevića br.20 u Nikšiću i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja rješenja o izvršenju Iv.br. 2628/15 od 18.12.2015.godine.

Upozorava se izvršni dužnik Nikolić Radivoje iz Nikšića da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim danom poslednjeg objavljivanja.

Nikšić, 06.05.2016.godine

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković, s.r.

crna gora

17

Rožaje: PRotest sedamdeset žena isPRed BiRoa Rada

Majke iz Rožaja tvrde da su diskriminisane

Ukoliko se ubrzo ne riješi njihov problem, majke su najavile da će započeti štrajk glađu u Zavodu za zapošljavanje Više od 70 žena protestovalo je juče u Rožajama kako bi se izborile za prava koja im, kako tvrde, zakonski pripadaju. Majke s troje i više djece, koje još nijesu dobile rješenja o doživotnoj nadoknadi, sa skupa su poručile da sigurno neće dozvoliti nikome da zloupotrijebi i ne odobri ono što im zakonski pripada.

“Okupile smo se kako smo i najavile - da se izborimo za svoja prava koja nam zakonski pripadaju. Mi ništa drugo ne tražimo osim onoga što nam zakonski pripada”, poručila je predstavnica žena Vasvija Košuta.

Ona je podsjetila da je u Rožajama do 15. marta više od 1.600 žena podnijelo zahtjev za ostvarivanja prava po osnovu rođenja troje i više djece i da je oko 600 zahtjeva do 1. maja pozitivno riješeno. Oko 1.000 zahtjeva još nije riješeno, dok ih je 11 odbijeno.

Problem je nastao kada je dokumentacija o prijavljivanju na Biro rada nestala, jer su se mnoge žene bunile da im nedostaje dokumentacija od prije 15 i više godina, a da su se one uredno javljale.

Protest u Rožajama “Mi smo ovim protestom dokazali da pokušavaju da nas diskriminišu, jer smo iznijeli dokaze o kakvim se prljavim radnjama radi na štetu Rožaja i nas majki. Okupili smo se da mirno iskažemo svoj protest, jer smo mjesecima upozoravali nadležne, a oni se oglušavali o naše molbe i zahtjeve. Ukoliko nastave ovako drsko ponašanje, a naročito oni u Zavodu za za-

nikšić: akcija sava montenegRa

Organizovali farbanje i postavljanje novih klupa

Sava Montenegro osiguranje, povodom obilježavanja Dana Grupe Sava Re, organizovalo je akciju farbanja i postavljanja novih klupa, čišćenja i sadnje drveća u Gradskom parku u Nikšiću. U akciji je volonterski učestvovalo oko 80 zaposlenih Sava Montenegro osiguranja.

“Akciju sprovodimo u Gradskom parku, jer je ovo mjesto gdje veliki broj gra-

đana Nikšića provodi svoje slobodno vrijeme”, kazao je izvršni direktor Sava Montenegro AD Nebojša Šćekić, koji je zahvalio prijateljima iz JKP Komunalno Nikšić na pomoći, kao i građanima koji su pomagali akciju.

Zaposleni u JKP Komunalno Nikšić su pomogli predstavnicima Sava Montenegro osiguranja da montiraju 62 nove daske i postave tri nove klupe.

J.L.

pošljavanje, odakle su nas bukvalno nevaspitano izbacili na ulicu, preduzećemo radikalnije mjere”, kazala je Košuta.

Prema njenim riječima, ukoliko ubrzo ne dobiju odgovor ili se ne riješi njihov problem, pokušaće da uđu u Zavod za zapošljavanje i tamo započnu štrajk građu ili u krajnjem slučaju krenuće i ka Podgorici.

B.Č.

Zahvalnice za humaniste Povodom obilježavanja 11. maja, dana koji je posvećen davalaštvu krvi u Crnoj Gori, juče su u prostorijama nikšićkog Crvenog krsta uručene zahvalnice pojedincima koji su dragocjenu tečnost dali 20 i više puta. Prema riječima predsjednika Opštinskog odbora dobrovoljnog davalaštva krvi Gorana Damjanovića, prošle godine je u tom gradu bilo preko 25 organizovanih akcija, tokom kojih je prikupljeno oko 960 jedinica krvi.

Posebna zahvalnica uručena je Milenku Erakoviću, koji je imao preko 50 davanja.

J.L.

18

CRNA GORA

NIKŠIĆ: INICIJATIVA DEMOKRATA

Traže da 12. maj bude dan zaštitnika grada

ČETVRTAK, 12. 5. 2016.

Opština Kolašin

Odbornici Demokrata u SO nacionalnu, vjersku i političNikšić pokrenuli su juče ini- ku pripadnost. cijativu koja predviđa insti“Opštinski odbor Demotucionalno obilježavakrata jednoglasno je ponje 12. maja kao dadržao ovu inicijativu. Ona je saglana zaštitnika grada. Predložena sna sa ustavnim formulacija za načelom odvodopunu Statujenosti crkve ta Opštine glaod države, na si: “U Nikšiću se čemu insistirana svečan način mo po programobilježava 12. maj skom određenju.

- Dan svetog Vasili- Deomkrate Nikšić Dosadašnji Dan opja Ostroškog čudotvorštine 18. septembar, sa ca, zaštitnika grada”. nespornim istorijskim i drušPrema riječima predsjed- tvenim utemeljenjem, ostaje nika Demokrata Moma Ko- nepromijenjen i ova inicijatiprivice, u pitanju je praznik va ga ne dovodi u pitanje”, kasvih građana, bez obzira na zao je Koprivica.

J.L.

NIKŠIĆ: KAMPANJA ª PUŠTI NEKA ZVONIº

Korišćenje telefona tokom KOLAŠIN: ZAPOSLENI U LOKALN vožnje najčešći prekršaj

Inspekcija potvrdi nijesu smjeli da do

⌦ Zorica Bulatović

U

pravna inspekcija još jednom je potvrdila pisanje DN i jučerašnjim objavljivanjem nalaza i odgovorom Ministarstva finansija radnicima Službe zaštite i spasavanja stavila tačku na bezakonje koje sprovodi vlast.

Akcija Alfa centra Velikim javnim časom na platou Doma revolucije NVO Alfa centar obilježila je početak realizacije kampanje “Pušti neka zvoni”, koja se odnosni na upotrebu telefona tokom vožnje i prva je takve vrste u Crnoj Gori.

“Upotreba telefona tokom vožnje je prema Zakonu o bezbjednosti saobraćaja zabranjena i kažnjiva, ali i pored ove činjenice, razgovor na telefonu jedan je od najčešćih prekršaja koji čine vozači u Crnoj Gori. Možemo slobodno reći da je ova česta i ružna pojava postala nažalost i jedna opasna navika kod većine vozača u Crnoj Gori”, istakla je Nada Radović iz Alfa centra.

Za samo pola sekunde,

koliko je dovoljno da “bacite” pogled na telefon vozeći pri brzini od 60 kilometara na čas, vozilo pređe i osam metara. Radović upozorava da je to dužina dva pješačka prelaza, što znači da samo za pola sekunde nepažnje može da strada više pješaka.

“Pokretanjem kampanje ‘Pušti neka zvoni’ Alfa centar želi da upozori na opasnost koja vreba od upotrebe telefona u vožnji, ali i da pozove društvo i institucije na odgovorost da se preduzmu konkretne aktivnosti i upostave kvalitetan rad i saradnju kako bi se broj saobraćajnih nesreća koje su izazvane upotrebom mobilnih telefona u toku vožnje smanjio”, istakla je Radović.M.R.

Radnici očekuju da napokon reaguje država i okonča sve dosadašnje nezakonitosti koje su sprovedene kako bi se otpustili radnici. Sindikat lokalne uprave podnijeće prigovor protiv Upravne inspekcije, jer se nije izjasnila po pitanju potpredsjednika Đura Miloševića i Dragoljuba Bulatovića, koji su javnosti poznati po konfliktu sa radnicima i otpuštanju istih i donošenju sistematizacije, iako je njima zabranjen rad. Radnici su često optuživali lokalnu vlast da je riječ o organizovanoj kriminalnoj grupi koju predvode Vuksanović, Milošević, glavni opštinski administrator Perunika Popović, kao i glavni inspektor Dragica Anđelić.

Predsjednik Sindikalne organizacije Službe zaštite i spasavanja Vuksan Popović juče je dobio pismeni odgovor Ministar-

stva finansija koje je potpisao generalni direktor Nikola Vukićević, da u ugovoru o reprogramu poreskog duga Opštine Kolašin od 23. aprila 2015. godine stoji da se ova opština obavezuje da će prilikom svakog novog zapošljavanja obezbijediti saglasnost Ministarstva finansija.

“Opština se u periodu od potpisivanja pomenutih ugovora nije obraćala Ministarstvu finansija za saglasnost za zapošljavanje novih službenika i namještenika”, kaže se u pismenom odgovoru Ministarstva finansija.

Popović tvrdi da je ovo samo još jedan dokaz za bezakonje u Službi zaštite, koju sprovode Željka Vuksanović i komandir Miloš Vlahović “Zapisnikom Upravne inspekcije, koji je juče objavljen na njihovom sajtu, konačno je utvrđe-

no činjenično stanje da Vlahović ne ispunjava nijedan uslov za rad u našoj službi. Inspektori Jovana Nišavić i Predrag Radovanović dali su posljednju riječ, što znači da su naša četiri ranije otpuštena radnika nezakonito uklonjena sa radnih mjesta.

Mi smo se obratili Ministarstvu, te se jasno vidi da je Vuksanović sve radila iza njihovih leđa i da ignoriše i ne poštuje državu Crnu Goru i njene zakone. Nijedan radnik neće napustiti svoje radno mjesto, a mi čekamo da država reaguje”, poručio je Popović.

Nakon izvršenog novog uvida u personalni dosje Vlahovića, utvrđeno je da nema pet godina radnog iskustva na poslovima zaštite i spašavanja, niti po-

RADNICI PORUČUJU DA SE OVAKVIM NALAZOM UPRAVNE INSPEKCIJE JASNO VIDI DA VLAHOVIĆ NIJE MOGAO NITI SMIO DA DONOSI SISTEMATIZACIJU NITI DA POTPISUJE OTKAZE RADNICIMA OVE SLUŽBE

ČETVRTAK, 12. 5. 2016.

CRNA GORA

19

Foto: Balša Rakočević

BUDVA: U UDRUŽENJU UGOSTITELJA NEZADOVOLJNI

Traže ukidanje poreske stope na nepokretnost

Liberalna partija je nedavno pozvala budvanske partije da podrže njihovu inicijativu o ukidanju sporne odluke

ila da radnici obiju otkaze ložen stručni ispit za vršenje poslova rukovođenja Službom zaštite. On je 24. marta razriješen sa mjesta komandira, nakon čega ga je Vlahović ponovo imenovala za vršioca dužnosti, iako nijesu otklonjene nepravilnosti.

“Predsjednica opštine Kolašin nije otklonila nepravilnost u odnosu na popunu radnog mjesta komandir Službe zaštite opštine Kolašin u skladu sa odredbom člana 53, 54 i 55 Zakona o držav-

nim službenicima i namještenicima u roku, a ni nakon isteka roka”, navodi se u rješenju Upravne inspekcije.

Radnici poručuju da se ovakvim nalazom Upravne inspekcije jasno vidi da Vlahović nije mogao niti smio da donosi sistematizaciju niti da potpisuje otkaze radnicima ove službe. Ostaje da se vidi kako i na koji način će država i njeni organi postupiti i šta će biti sa otpuštenim radnicima.

Prigovori na rad inspekcije

Upravna inspekcija je konstatovala da sekretar za urbanizam Ivana Grujić ne ispunjava uslove za rad, jer nepravilnosti nijesu otklonjene, a Grujić je nezakonito donijela sistematizaciju i obavještenje za otpuštanje tri radnika. Upravna inspekcija se nije izjasnila u svom nalazu po pitanju potpredsjednika opštine Miloševića i Dragoljuba Bulatovića da li su otklonjene nepravilnosti, imajući u vidu prethodni nalaz inspekcije kojim je Miloševiću dalje obavljenje te funkcije bilo za-

branjeno, odnosno može jedino volonterski da je obavlja. Rok za njegovo razrješenje postavljen je do 10. aprila.

“Zbog neizjašnjavanja Upravne inspekcije na sistematizaciju i otkaze koja su vršila upravo ova lica kojima je dalji rad zabranjen uložićemo prigovore na njene nalaze, o čemu će biti obaviješteni svi državni organi, jer se sumnja da se ovdje radi o organizovanoj kriminalnoj grupi”, poručili su iz sindikalne organizacije lokalne uprave i u JU Centar za kulturu.

Foto: Vedran Ilić

NOJ UPRAVI TVRDE

Udruženja ugostitelja Budve suprotstavilo se povećanju poreske stope na nepokretnost na teritoriji opštine Budva, te zatražilo povlačenje sporne opštinske odluke.

“Nepopularnu odluku o povećanju poreza na nepokretnost koja obuhvata sve neizgrađene i izgrađene površine, placeve, građevinsko zemljište, ugostiteljske objekte koji će se oporezivati po kategorijama - Opština Budva je doni-

jela, neobično tiho, nekoliko dana pred ulazak u 2016.

Smatramo da građane Budve, privrednike i ugostitelje ne bi trebalo opterećivati novim finansijskim nametima, u vremenu kada već imamo namet na budžet u vidu cijene najskuplje vode na Balkanu koju plaćaju Budvani, visoke komunalije, parking usluge, koji već sada ozbiljno utiču na održivost pozitivnog poslovanja”, poručili su ugostitelji.

Oni su dodali da daju po-

dršku za njeno ukidanje.

“Smatramo da bi trebalo sve uraditi kako bi ovakve odluke dobile što veću pažnju javnosti i kako bi se zaustavilo povećanje nameta iz godine u godinu za građane i privrednike i da bi konačno trebalo krenuti sa realizacijom obećanih olakšica u poslovanju”, zaključi su u Udruženju.

Liberalna partija prije deset dana pozvala je sve partije u budvanskoj Skupštini da podrže njihovu inicijativu o ukidanju sporne odluke. N.L.

PROMOCIJA IZMJENA I DOPUNA ZAKONA

Ravnopravnost za razvoj

Opštinska kancelarija za rodnu ravnopravnost organizovala je juče sastanak u cilju promocije izmjena i dopuna Zakona o rodnoj ravnopravnosti za rukovodioce u lokalnoj upravi i predstavnike Savjeta za rodnu ravnopravnost. Sastanku je prisustvovala i potpredsjednica za društvene djelatnosti Opštine Bijelo Polje Nemša Omerhodžić.

Sekretarka Sekretarijata za lokalnu samoupravu Opštine Bijelo Polje Saida Čikić kazala je da ravnopravnost polova nije isključivo pitanje socijalne pravde, ali je jedan od nephodnih uslova za društveni i ekonomski razvoj zemlje.

“Uvođenje ovih principa u pravne, institucionalne i političke okvire zasnovano je na

obavezama koje proizilaze iz međunarodnih dokumenata i članstva u međunarodnim savezima i tijelima, kao i principima zaštite osnovnih ljudskih prava sadržanim u Ustavu Crne Gore. Donošenjem Zakona o rodnoj ravnopravnosti i uspostavljanjem institucionalnih mehanizama za ravnopravnost polova znatno je unaprijeđe-

Sa jučerašnjeg sastanka

no domaće zakonodavstvo u segmentu ljudskih prava. Na istitucionalnom nivou u Bijelom Polju postoje dva institucionalna mehanizma za postizanje rodne ravnopravnosti i to: Savjet za rodnu ravnopravnost SO i Kancelarija za rodnu ravnopravnost, kao sastavni dio Sekretarijata za lokalnu samoupravu”, kazala je Čikić.

B.Č.

20

SVIJET

ČETVRTAK, 12. 5. 2016.

VUČIĆ APELOVAO NA MIR UOČI SUBOTNJIH PROTESTA U BANJALUCI

Moramo spriječiti izbijanje nereda ispod srpskih barjaka IZBORI 2017, PRVI KANDIDAT POZNAT

Ljajić najavio kandidaturu za predsjednika Srbije Prvi političar koji je najavio učešće na predsjedničkim izborima u Srbiji sledeće godine je Rasim Ljajić koji je za B92 kazao da je tu odluku donio samostalno. Ljajić je objasnio da nema nerealna očekivanja i da kandidatura nije nikakav skriveni plan skovan s Aleksandrom Vučićem da bi se nekom drugom kandidatu otimali glasovi.

“Mislim da imam legitimno pravo da izađem na izbore da izmjerim i sebe i svoju stranku i to je jedini cilj koji želim da ostvarim na tim predsjedničkim izborima. Ovo je samostalna inicijativa, nema ambiciju ili plan da od bilo koga tražim podršku, ovo je stranačka stvar”, rekao je Ljajić, koji će sledeće godine možda staviti tačku na svoj 15-godišnji mandat u vladi.

Ipak, za premijera Srbije nema dileme da će Rasim Ljajić za početak opet u ministarsku

fotelju i njega u ovom trenutku, kako kaže, ne zanimaju predsjednički izbori.

“Imam puno povjerenje u Rasima i njegove odluke i on kao partijski lider ima prava da donosi odluke kakve želi. To je njegova odluka, nije je donio u saglasju sa mnom, niti ima potrebe da to radi, tako da Rasimu želim svu sreću, on će biti dio vlade, a mene to nemojte da pitate do mjesec dana pred izbore”, naveo je Vučić.

Kabinet aktuelnog predsjednika Srbije još nije zvanično potvrdio da će se Tomislav Nikolić odlučiti za pokušaj osvajanja novog predsjedničkog mandata. Opozicija u parlamentu najavljuje zajedničkog kandidata i pojedini mediji pišu da bi to mogao da bude prvi čovjek Novog Beograda Aleksandar Šapić. Rasim Ljajić je za sada jedini političar koji je zvanično najavio učešće u predsjedničkoj trci.

Premijer Srbije Aleksandar Vučić je rekao, pozivajući se na podatke iz obavještajnih krugova, da je moguće da dođe do nemira u subotu tokom političkih skupova u Banjaluci i pozvao sve političke aktere u Republici Srpskoj na mir.

Vučić je poručio da je zabrinut zbog informacija o mogućim nemirima na protestima opozicije i kontraprotestima vlasti zakazanim za 14. maj i naveo da je razgovarao i sa političkim akterima u RS, te da ih je zamolio da ne dođe do sukoba.

“Molim i ovom prilikom sve predstavnike političkog života u RS da sa punom odgovornošću sagledaju budućnost RS i da razumiju da bi bilo kakvim nemirima i fizičkim obračunima bio doveden u pitanje opstanak RS i da bi Srbija bila dovedena u izuzetno tešku situaciju”, rekao je premijer Srbije.

“Mir i stabilnost su uslovi bez kojih Srbija ne

može napred. Zato sam razgovarao sa Miloradom Dodikom, Mladenom Ivanićem i Mladenom Bosićem i izrazio zabrinutost zbog tih informacija”, dodao je Vučić.

On je apelovao i na građane da se klone bilo kakvih sukoba i poručio da se nesuglasice moraju rješavati mirnim putem.

Bilo bi opasno da politički protesti u Banjaluci prerastu u nešto drugo, što mogu da izazovu grupe na koje državne strukture nemaju uticaj, rekao je Vučić na van-

rednoj konferenciji za medije u Vladi Srbije. Njegove apele, dodao je, Dodik, Ivanić i Bosić “dobro razumiju”.

“Samo ih molimo da se sačuva mir u Republici Srpskoj, jer nam ne treba bilo kakav srpsko-srpski sukob.

Jedna tuča, poslije toga niko ne može ništa da sačuva”, rekao je Vučić. Dodao je da informacije o mogućim neredima “nisu dramatične, ali jesu upozoravajuće”. Te informacije su, kako kaže, stigle iz srpskih obavještajnih službi i ukazuju na mogućnost da dođe do većeg kršenja reda i mira i ugrožavanja bezbjednosti ljudi u Republici Srpskoj.

“Mi sučeljavanje i sudar srpskih barjaka moramo da izbjegnemo po svaku cijenu, ne smijemo da dozvolimo da se prolije bilo čija krv i da protesti prerastu u nešto više”, naglasio je Vučić i dodao da je Vlada Republike Srbije uvjerena da će građani RS razumjeti molbu i u skladu sa tim umjeti da zaštite i sačuvaju budućnost.

ČETVRTAK, 12. 5. 2016.

SVIJET

21

DIJELI IH SVEGA PROCENAT RAZLIKE

Anketa: Tramp i Klinton skoro pa izjednačeni Podrška Donaldu Trampu porasla je i sad je gotovo izjednačen s Hilari Klinton među američkim glasačima, pokazuju rezultati juče objavljene ankete Rojters/Ipsos.

Ti bi rezultati mogli da budu najava tijesne borbe između dva vjerovatna suparnika za Bijelu kuću dok se Amerikanci odlučuju o nasljedniku predsjednika Baraka Obame na izborima koji će se održati 8. novembra.

U najnovijem istraživanju, 41 odsto Amerikana-

Američki demokratski predsjednički kandidat Berni Sanders pobijedio je Hilari Klinton u Zapadnoj Virginiji pridobivši glasove birača koji su duboko skeptični zbog ekonomije što, prema medijskim procjenama, ukazuje da bi Klinton mogla imati problema u tzv. industrijskim državama, prenosi Fena. Ovaj gubitak usporava put Klinotonove do nominacije, ali ona je i dalje favorit za kandidata Demokratske stranke na predsjedničkim izborima 8. novembra.

ca koji će vjerovatno glasati podržalo je Klintonovu, kandidatkinju demokrata, a 40 odsto podržalo je Trampa, dok je 19 odsto bilo neodlučno, pokazuje anketa u kojoj je učestvovalo 1289 osoba.

Anketa je imala statističku grešku od oko 3 odsto.

Rezultati pokazuju veliki porast podrške Trampu nakon što je porazio teksaškog senatora Teda Kruza i guvernera iz Ohaja Džona Kejsika i ostao jedini republikanac u trci za Bijelu kuću.

NIGERIJSKI PREDSJEDNIK ODGOVORIO DEJVIDU KAMERONU

Britanija da vrati pare koju su nigerijski zvaničnici pokrali i prenijeli u London

SADIK KAN NOVI GRADONAČELNIK LONDONA

Biću glas svih građana, a ne potparol muslimana Novoizabrani gradonačelnik Londona Sadik Kan poručio je juče da želi da bude glas grada, a ne da bude etiketiran kao portparol muslimana. Kan je istakao da se nada da će biti najbolji gradonačelnik Londona, grada u kom žive siki, Jevreji, muslimani, hrišćani, hinduisti i drugi. On je naveo da priznaje da ima odgovornost da podsjeća ljude da je islam kompatabilan sa zapadnim liberalnim vrijednostima, navodeći da govori u ime mnogih u britanskoj prije-

stonici, prenio je AP. “Govorim u ime Londona”, poručio je Kan, prvi muslimanski čelnik britanske prijestonice, koji je porijeklom Pakistanac. Kan se nedavno našao i u centru pažnje američke predsjedničke kampanje pošto je Donald Tramp, koji je predložio da se privremeno zabrani ulazak muslimana u zemlju, rekao da bi u slučaju Kana mogao da načini izuzetak. Kan je na to odgovorio da je iznenađen Trampovim neznanjem.

Predsjednik Nigerije Muhamadu Buhari izjavio je da “ne želi izvinjenje od britanskog premijera Dejvida Kamerona” koji je njegovu zemlju nazvao “nevjerovatno korumpiranom” i dodao da Britanija treba da vrati imovinu koju su pokrali nigerijski zvaničnici koji su pobjegli u London.

“Ne treba mi nikakvo izvinjenje. Ono što mi treba je da se vrati naša imovina”, rekao je Buhari na samitu za borbu protiv korupcije koji je organizovao sekretarijat Komonvelta u Londonu, prenosi AFP. “To je moj zahtjev. Šta će mi izvinjenje?” rekao je nigerijski predsjednik pred brojnim organizacijama civilnog društva i delegata Nigerije.

Britanski premijer snimljen je kako komentariše da samitu prisustvuju lideri nekih “neverovatno korumpiranih zemalja”.

“Nigerija i Avganistan su vjerovatno dvije najkorumpiranije zemlje u svijetu” snimljeno je prilikom

Kameronovog razgovora sa kraljicom Elizabetom na skupu u Bakingemskoj palati. Buhari je pokrenuo široko rasprostranjenu kampanju za borbu protiv korupcije od stupanja na dužnost predsjednika prošle godine, a u svom govoru se zahvalio Britaniji za pomoć da povrati ukradenu imovinu u inostranstvu. “Čak i prije dolaska ove vlade, Velika Britanija je pokazala inicijativu za hapše-

nja bivših guvernera nekih država Nigerije”, rekao je Buhari. On je istakao slučaj bivšeg guvernera nigerijske države Bajels, bogate naftom, koji je uhapšen u Londonu na osnovu optužbe za pranje novca 2015. godine, ali je izbjegao hapšenje tako što se maskirao u ženu, prenosi AFP. Buhari je dodao da je korupcija “čudovište” u Nigeriji, ali da je njegova vlada uvela sistem “nulte tolerancije” prema korupciji.

22

SVIJET

ČETVRTAK, 12. 5. 2016.

DOGAĐAJI KOJI SU OBILJEŽILI 12. MAJ

1932. SIN ČARLSA LINDBERGA

Pronađeno tijelo dječaka u najpoznatijoj otmici ikad Deset sedmica nakon otmice tijelo 20 mjeseci starog Čarlsa Augustusa Lindberga mlađeg, sina poznatog pilota Čarlsa Lindberga, pronađeno je u Houpvelu u Nju Džersiju, samo tri kilometra od porodične kuće.

Otmicu djeteta iz krevetića na drugom spratu porodične kuće mediji su od početka, zbog očeve popularnosti, nazivali “zločinom vijeka”. Lindberg je bio prvi čovjek koji je izveo samostalan let preko Atlantskog okeana.

Tokom potrage su policija i federalna vlast pregovarali o otkupnini s nekoliko samoprozvanih otmičara ko-

jima je za, kasnije se ispostavilo netačne informacije, isplaćeno 50.000 dolara, djelimično u gotovini, a djelimično i u obveznicama koje su nakon godinu i po praćenja policiju doveli do njemačkog imigranta Brune Riharda Hauptmana, koji je uhapšen 1934. u Njujorku.

Nakon toga počelo je i “suđenje vijeka”, čiji je ishod bio jasan od početka. Uz pronađen dio novca, izostanak alibija i priznanje, za koji mnogi vjeruju da je dobijeno pod policijskom prisilom, Hauptman je nakon samo šest sedmica proglašen krivim i osuđen na smrt.

607.

Engleski avanturista Džejms Smit osnovao je prvo englesko naselje na tlu Sjeverne Amerike, koje je kasnije po njemu dobilo ime Džejmstaun.

1888.

Britanija je uspostavila protektorat nad Sjevernim Borneom i Brunejom.

1925.

Vrhovni Sovjet SSSR usvojio je prvi sovjetski ustav.

1926.

1926. Maršal Jozef Pilsudski izvršio je državni udar i uspostavio je vojnu diktaturu u Poljskoj.

1937.

Engleski kralj Džordž VI krunisan je u Vestminsterskoj opatiji u Londonu. Ceremoniju je prenosila televizija BBC, prvi put uživo.

1943.

Predajom njemačkog generala Fon Arnima u Tunisu završene su borbe u sjevernoj Africi u Drugom svjetskom ratu.

1820. ENGLESKA MEDICINSKA SESTRA

Rođena Florens Najtingejl

Florens Najtingejl bila je engleska medicinska sestra. Za vrijeme Krimskog rata, sa 38 bolničarki je otišla na Krim, gdje je organizovala bolnice i uvela značajne reforme u sanitetsku službu i njegu ranjenika i bolesnika, kao članica prve ekipe za njegu ranjenika i bolesnika na ratištu, koja je

djelovala u britanskom ekspedicijskom korpusu, što je smanjilo smrtnost u poljskim bolnicama s 40 na dva posto, a čiji je primjer bio priprema osnivanja Crvenog krsta.

Otvorila je prvu službu za medicinske sestre.

Njene učenice su otvorile škole takvog tipa u mnogim zemljama. Umrla je 1910. godine.

1949.

Zvanično je okončana sovjetska desetomjesečna blokada Berlina tokom koje je grad snabdijevan iz Savezne Republike Njemačke vazdušnim mostom.

1965.

Zapadna Njemačka je uspostavila diplomatske odnose sa Izraelom, a arapske zemlje su prekinule odnose sa vladom u Bonu.

1988.

Svjetska zdravstvena organizacija objavila je da u svjetu ima više od 34.000 oboljelih od side.

1904. ČILEANSKI KNJIŽEVNIK NOBELOVAC

Rođen Pablo Neruda

Pablo Neruda, čije pravo ime je bilo Neftali Rikardo Rejes, bio je čileanski književnik i dobitnik Nobelove nagrade za književnost.

Literarni pseudonim Neruda, koji je kasnije prihvatio kao lično ime, izdvojio je iz imena češkog književnika Jana Nerude. Kada je već buknuo građanski rat u Španiji, ubistvo Nerudinog bliskog prijatelja Lorke promijenilo je ne samo njegov stil pisanja, već u neku ruku i njegov život. Zbog podrške Špancima, čileanske vlasti su skinule Nerudu sa mesta konzula. U tom periodu nastala je njegova

poema “Španija u srcu”, koja će biti dio zbirke “Treći boravak”. Ovoga puta njegova poezija jasno se bavila politikom i socijalnim pitanjima. Podstaknut iskustvima u Španskom građanskom ratu, kao i mnogi ljevičarski orijentisani intelektualci, došao je da se divi Sovjetskom Savezu komunističkog diktatora Josifa Staljina, dijelom zbog uloge koju je odigrao u pobjedi nad nacističkom Njemačkom i idealističkim pogledima. Smatrajući da mu prijeti hapšenje, otišao je u ilegalu. Umro je 1973. godine.

1941. PRVI FUNKCIONALNI RAČUNAR

Cuze predstavio Z3 Njemački inžinjer i pionir u polju računarstva Konrad Cuze 1941. godine u Berlinu je predstavio prvi svjetski funkcionalni, potpuno automatizovani i programabilni računar nazvan Z3. Funkcije Z3 postavile su osnovu definicije svih kasnijih računara. Z3 je bio napravljen od 2.000 prenosnika, radio je frekvencijom od ~5-10 herca s 22 bita dugim unosnim podacima,

koje je primao na izbušenoj kartici, a računarske operacije obrađivale su se u binarnom sistemu. Prvi računar bio je korišćen za fine obračune aerodinamike krila kod konstrukcije aviona, a original je uništen u savezničkom bombardovanju Berlina 1943. godine. Potpuno funkcionalna replika izrađena je 1960-ih godina i smještena u Deutsches Museum, gdje se nalazi i danas.

KULTURA

ČETVRTAK, 12. 5. 2016.

23

MEĐUNARODNI FESTIVAL DOKUMENTARNOG FILMA POD SLOGANOM ª STVARNO SLOBODNIº DO 18. MAJA

“Najvažniji dečko na svetu” otvara Beldocs

M

eđunarodni festival dokumentarnog filma BELDOCS će prvi put biti održan u Budvi uporedo sa beogradskim izdanjem, a publika će imati priliku da pogleda 13 ostvarenja.

Projekcijom filma “Najvažniji dečko na svetu” srpske rediteljke Tee Lukač u bioskopu Cadmus Cineplex u Budvi večeras od 19 sati biće otvoren Međunarodni festival dokumentarnog filma Beldocs, koji će pod sloganom “Stvarno slobodni” ove godine biti održan uporedo sa beogradskim izdanjem i trajaće do srijede, 18. maja.

Debitantski film ove srpske rediteljke bavi se odnosom fanova prema svojim idolima kroz prizmu fanova Džastina Bibera iz Srbije i regiona i postavlja pitanja o tome šta za mlade znači uspjeh u 21. vijeku, kako čitaju poruke koje im se šalju, zašto tako strastveno vjeruju u njegovu priču i najvažnije - da li je Džastin zaista jedini koji ih voli i razumije.

Kako je na prvoj konferenciji za novinare kazao direktor festivala Mladen

Vušurović, “spajanjem dva projekta - Beldocsa i Cadmus Cineplexa, otpočeta je saradnja koja uz jačanje veza kultura Crne Gore i Srbije dovodi oprobane i iskusne projekte u Crnu Goru, a za koji znamo zasigurno da je festival Beldocs takav”.

“U današnje vrijeme su teme i priče koje dokumentarni filmovi prikazuju sve bliže publici, od intimnih priča, života poznatih ličnosti, generacija koje su ostavile trag u svijetu na različite načine, političke i ekonomske teme, do šou biznisa, koji sve više utiče na globalno razmišljanje ljudi”, naveo je Vušurović.

Narednih dana biće prikazano 13 ostvarenja, po dva filma dnevno, u terminima od 17 i 19 časova. Sjutra su na programu dokumentarci “Palio” o najstarijoj trci konja na svijetu i “Zakon Motlijeve”, koji prati neuobičajnu priču odvažne Afroame-

Kadar iz “Najvaznijeg dečka na svetu” rikanke, majke i bivše kraljice ljepote koja je prvi i jedini zapadnjački advokat u Kabulu, u Avganistanu. U subotu 14. maja biće prikazani “Ruski detlić” i “Boljšoj Vavilon”, koji prikazuje bivšeg glavnog

baletana i umjetničkog direktora čuvenog Boljšoj teatra, koji je napadnut na putu do kuće kada mu je neko polio lice kiselinom, čime je otpočeta kriza u uglednom pozorištu. Posljednjih četiri dana publika će imati pri-

Žene koje čiste na sceni Studio

Predstavljanje studije o crnogorskoj istoriji

Scena iz komada

Program povodom obilježavanja jubileja 10 godina od obnove nezavisnosti Crne Gore biće priređen u Kosoj sali Narodne biblioteke “Radosav Ljumović” večeras od 20 sati.

Tim povodom govoriće Milenko Perović, Ranko Đonović i Milorad Pustahija, dok će medijator večeri biti Nada Bukilić.

Predstava “Žene koje čiste”, koju je po drami “Sluškinje” Žana Ženea režirala Selma Spahić, biće izvedena na sceni Studio Crnogorskog narodnog pozorišta večeras od 20.30 sati.

U drami koja, prema riječima rediteljke, govori o “hipotetičkoj poslodavki i hipotetičkoj ženi koja joj čisti” glume Nada Vukčević, Kristina Stevović i Radmila Božović. S.I.

Knjiga izabranih studija o crnogorskoj istoriji pod nazivom “Narativi o identitetu” češkog autora Františeka Šisteka biće predstavljena u Matici crnogorskoj u Podgorici večeras od 19 sati.

Tim povodom govoriće istoričar Živko Andrijašević,, istoričar književnosti Aleksandar Radoman,, urednik knjige Novica Samardžić i autor.

František Šistek je završio Fakultet socijalnih nauka Karlovoga univerziteta u Pragu sa tezom “Likvidacija crnogorske države 1918. godine”. Diplomirao je modernu istoriju srednje i jugoistočne Evrope na Srednjoevropskom univerzitetu u Budimpešti, gdje je 2001. godine odbranio magistarski rad “Obnova suverene Crne Gore u planovima crnogorske političke reprezentacije u egzilu 1916–1922”. Povjerenik je Matice crnogorske za Češku.

S.I.

liku da pogleda ostvarenja “Neobična ljubavna afera sa egom”, “Voli vas vaša seksi Maja”, “Zemlja kartela”, “Najbolji neprijatelji”, “Dubina 2”, “Iznad i ispod”, “Crnjanski” i “Gago, magija stvarnosti”.

S.I.

24

KULTURA

ČETVRTAK, 12. 5. 2016.

POČEO 69. KANSKI FILMSKI FESTIVAL

Film Vudija Alena podigao zavjesu Projekcijom novog filma Vudija Alena “Cafe Society”, u kojem glavne uloge tumače Kristen Stjuart i Džesi Ejzenberg, sinoć je svečano otvoren 69. po redu Međunarodni filmski festival u Kanu, koji će trajati do nedjelje, 22. maja.

Ove godine će se za Zlatnu palmu takmičiti 21 film, među kojima su i “Hulijeta” Pedra Almodovara, “The Last Face” Šona Pena, “Paterson” Džima Džarmuša, “Loving” Džefa Nikolsa i “Juste la fin du monde” belgijske braće Lika i Žan-Pje-

ra Dardena. Žirijem će ove godine predsjedavati australijski reditelj, scenarista i producent Džordž Miler, a sa Milerom će vijećati osam filmadžija iz Irana, Danske, Sjedinjenih Država, Italije, Francuske, Kanade i Mađarske - glumica Kirsten Danst, pjevačica i glumica Vanesa Paradi, rediteljka Valerija Golino i iranska producentkinja Katajun Šahabi, glumci Donald Saderland i Mads Mikelsen i reditelji Arno Deplešeni i Laslo Nemeš. S.I.

MIT FEST

KONKURS FILMSKOG CENTRA SRBIJE

Podrška za novi film Andra Martinovića

GOSTUJE BEOGRADSKO DRAMSKO POZORIŠTE

CETINJE

Predstava “Moje djete” Beogradskog dramskog pozorišta, koju je po tekstu Stojana Srdića režirala Ana Đorđević, biće izvedena u Kraljevskom pozorištu Zetski dom većeras od 20 sati u sklopu MIT Festivala.

U komadu igraju Jovana Gavrilović, Ivana Nikolić, Andrej Šepetkovski, Vladan Milić, Jelisaveta Orašanin i Miloš Đurović.

Scena iz predstave

SARADNJA DVIJE ZEMLJE 1878 1913.

O zborniku “Odnosi Crne Gore i Bugarske” Zbornik dokumenata “Odnosi Crne Gore i Bugarske 1878-1913.” biće predstavljen u Gradskoj kući u Nikšiću večeras od 20 sati, a tim povodom će govoriti direktor Državnog arhiva Crne Gore Stevan Radunović, ambasador Republike Bugarske u Crnoj Gori Mladen Červenjakov, priređivač Zbornika sa crnogorske strane Mirjana Kapisoda.

Zbornik dokumenata

“Odnosi Crne Gore i Bugarske 1878-1913.” objavljen je u Sofiji kao dio saradnje nacionalnih arhiva dvije zemlje.

Priređivači Zbornika su sa crnogorske strane Mirjana Kapisoda, a sa bugarske Milena Todorakova.

Zbornik ukupno sadrži 431 dokument, od čega 274 iz Centralnog državnog arhiva Bugarske, a 155 iz državnog arhiva Crne Gore, a dva dokumenta se nalaze u oba arhiva.

S.I.

Film crnogorskog reditelja Andra Martinovića, a u produkciji producentske kuće “Artikulacija”, čiji je radni naslov “Vrijeme između nas”, podržan je na konkursu za sufinansiranje proizvodnje manjinskih koprodukcija Filmskog centra Srbije.

Naš film jedan je od sedam koji su izabrani u konkurenciji od četrdeset prijavljenih projekata, među kojima su bili filmovi iz Rusije, Rumunije, Slovenije, Hrvatske, Makedonije, a podržan je maksimalnim iznosom sredstava, što je i najveća suma koju je crnogorski film do sada dobio na nekom međuna-

rodnom konkursu.

“Sufinansiranje od strane Filmskog centra Srbije značajan je korak u našem nastojanju da realizujemo film, za koji su inicijalna sredstva dobijena od našeg Ministarstva kulture bila znatno niža od potrebnih, a neuporediva sa onim što se za prvonagrađeni scenario dobija u susjedstvu. Koproducent u Srbiji je ‘Zillion film’ Lazara Ristovskog, koji tumači jednu od glavnih uloga u ostvarenju. Tokom 2017. godine, naš film će, osim u Crnoj Gori, izvjesno biti distribuiran i u Srbiji i Bosni i Hercegovini”, navodi se u saopštenju “Artikulacije”.

S.I.

Sa snimanja novog Martinovićevog filma

26

marketing

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac Skupština Crne Gore, Podgorica, Bulevar Sv.Petra Cetinjskog 10, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Rezervnih djelova za fotokopir aparat Ricoh Aficio MP C3000, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 1.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 00-56/16-43/1 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 10.05.2016. godine. Lice za davanje informacija Marija Vulić, telefon 020/404-564, e-mail marija.vulic@skupstina.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora, Kotor, Škaljari bb, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Asfaltiranje ulice na Šuranju u naselju Škaljari, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 16.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 35/16 objavljena je na Portalu javnih nabavki,na adresi www.ujn.gov.me dana 11.05.2016. godine. Lice za davanje informacija Miloš Vojinović, telefon 032/322-940, e-mail komunko@t-com.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora, Kotor, Škaljari bb, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Asfaltiranje ulice „Jerovica“ u naselju Prčanj, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 14.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 36/16 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 11.05.2016. godine. Lice za davanje informacija Miloš Vojinović, telefon 032/322-940, e-mail komunko@t-com.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora, Kotor, Škaljari bb, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Asfaltiranje dijela lokalnog puta do spajanja sa magistralnim putem u Donjim Nalježićima, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDVom 16.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 37/16 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 11.05.2016. godine. Lice za davanje informacija Miloš Vojinović, telefon 032/322-940, e-mail komunko@t-com.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora, Kotor, Škaljari bb, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Asfaltiranje lokalnog puta Višnjevo – Platac u Donjem Grblju, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 40.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 38/16 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 11.05.2016. godine. Lice za davanje informacija Miloš Vojinović, telefon 032/322-940, e-mail komunko@t-com.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora, Kotor, Škaljari bb, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Asfaltiranje puta iznad Doma starih u Risnu, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 17.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 39/16 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 11.05.2016. godine. Lice za davanje informacija Miloš Vojinović, telefon 032/322-940, e-mail komunko@t-com.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac JU Dnevni centar za djecu i omladinu sa smetnjama i teškoćama u razvoju „Pljevlja“, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

Predmet javne nabavke su Partija 1: Registri, knjigovodstvene knjige, fascikle, obrasci i drugi štampani kancelarijski materijal od papira i kartona; Partija 2: Materijal za rad sa djecom, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 3.460,00 €. Tenderska dokumentacija broj 328/2016 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 10.05.2016. godine. Lice za davanje informacija službenica za javne nabavke Slavica Cvijović, telefon 052 321 360, e-mail dcpljevlja-com.me.

ČETVRTAK, 12. 5. 2016.

Na osnovu članova 336,337,341,342,344 i 345 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima „Crnogorska komercijalna banka“ AD Podgorica, kao hipotekarni povjerilac, objavljuje:

OBAVJEŠTENJE O DRUGOJ PRODAJI NEPOKRETNOSTI Nepokretnosti koje su predmet prodaje upisane su u listu nepokretnosti br. 855 KO PODGORICA II, označene kao: • katastarska parcela br. 3760, po kulturi dvorište, površine 33 m2, • katastarska parcela br. 3760, po kulturi zemljište ispod porodične stambene zgrade, br. zgrade 1, površine 399 m2, • katastarska parcela br. 3760, po kulturi porodična stambena zgrada, br. zgrade 1, 1P3, površine 399 m2, • katastarska parcela br. 3760, po kulturi nestambeni prostor, PD1, 1P, br. zgrade 1, površine 62 m2, • katastarska parcela br. 3760, po kulturi nestambeni prostor, PD2, 1P, br. zgrade 1, površine 33 m2, • katastarska parcela br. 3760, po kulturi nestambeni prostor, PD3, 1P, br. zgrade 1, površine 34 m2, • katastarska parcela br. 3760, po kulturi nestambeni prostor, PD4, 1P, br. zgrade 1, površine 25 m2, • katastarska parcela br. 3760, po kulturi nestambeni prostor, PD5, 1P, br. zgrade 1, površine 18 m2, • katastarska parcela br. 3760, po kulturi nestambeni prostor, PD6, 1P, br. zgrade 1, površine 46 m2, • katastarska parcela br. 3760, po kulturi nestambeni prostor, PD7, 1P, br. zgrade 1, površine 18 m2, • katastarska parcela br. 3760, po kulturi nestambeni prostor, PD8, 1P, br. zgrade 1, površine 9 m2, • katastarska parcela br. 3760, po kulturi posebni djelovi zgrade, PD9, 1P, br. zgrade 1, površine 106 m2, • katastarska parcela br. 3760, po kulturi PD10, P, br. zgrade 1, površine 27 m2, • katastarska parcela br. 3760, po kulturi nestambeni prostor, PD11, P, br. zgrade 1, površine 23 m2, • katastarska parcela br. 3760, po kulturi nestambeni prostor, PD12, P, br. zgrade 1, površine 30 m2, • katastarska parcela br. 3760, po kulturi nestambeni prostor, PD13, P, br. zgrade 1, površine 29 m2, • katastarska parcela br. 3760, po kulturi nestambeni prostor, PD14, P, br. zgrade 1, površine 25 m2, • katastarska parcela br. 3760, po kulturi nestambeni prostor, PD15, P, br. zgrade 1, površine 18 m2, • katastarska parcela br. 3760, po kulturi nestambeni prostor, PD16, P, br. zgrade 1, površine 46 m2, • katastarska parcela br. 3760, po kulturi nestambeni prostor, PD17, P, br. zgrade 1, površine 18 m2, • katastarska parcela br. 3760, po kulturi nestambeni prostor, PD18, P, br. zgrade 1, površine 6 m2, • katastarska parcela br. 3760, po kulturi posebni djelovi zgrade, PD 19, P, br. zgrade 1, površine 119 m2, • katastarska parcela br. 3760, po kulturi nestambeni prostor, PD20, P1, br. zgrade 1, površine 47 m2, • katastarska parcela br. 3760, po kulturi nestambeni prostor, PD21, P1, br. zgrade 1, površine 33 m2, • katastarska parcela br. 3760, po kulturi nestambeni prostor, PD22, P1, br. zgrade 1, površine 34 m2, • katastarska parcela br. 3760, po kulturi nestambeni prostor, PD23, P1, br. zgrade 1, površine 25 m2, • katastarska parcela br. 3760, po kulturi nestambeni prostor, PD24, P1, br. zgrade 1, površine 18 m2, • katastarska parcela br. 3760, po kulturi nestambeni prostor, PD25, P1, br. zgrade 1, površine 46 m2, • katastarska parcela br. 3760, po kulturi nestambeni prostor, PD26, P1, br. zgrade 1, površine 18 m2, • katastarska parcela br. 3760, po kulturi nestambeni prostor, PD27, P1, br. zgrade 1, površine 9 m2, • katastarska parcela br. 3760, po kulturi posebni djelovi zgrade, PD28, P1, br. zgrade 1, površine 101 m2, • katastarska parcela br. 3760, po kulturi nestambeni prostor, PD29, P2, br. zgrade 1, površine 47 m2, • katastarska parcela br. 3760, po kulturi nestambeni prostor, PD30, P2, br. zgrade 1, površine 33 m2, • katastarska parcela br. 3760, po kulturi nestambeni prostor, PD31, P2, br. zgrade 1, površine 34 m2, • katastarska parcela br. 3760, po kulturi nestambeni prostor, PD32, P2, br. zgrade 1, površine 25 m2, • katastarska parcela br. 3760, po kulturi nestambeni prostor, PD33, P2, br. zgrade 1, površine 18 m2, • katastarska parcela br. 3760, po kulturi nestambeni prostor, PD34, P2, br. zgrade 1, površine, • katastarska parcela br. 3760, po kulturi nestambeni prostor; PD35, P2, br. zgrade 1, površine 18 m2, • katastarska parcela br. 3760, po kulturi nestambeni prostor, PD36, P2, br. zgrade 1, površine 9 m2, • katastarska parcela br. 3760, po kulturi posebni djelovi zgrade, PD37, P2, br. zgrade 1, površine 101 m2, • katastarska parcela br. 3760, po kulturi stambeni prostor, PD38, P3, br. zgrade 1, površine 136 m2, • katastarska parcela br. 3760, po kulturi stambeni prostor, PD39, P3, br. zgrade 1, površine 124 m2, • katastarska parcela br. 3760, po kulturi posebni djelovi zgrade, PD40, P3, br. zgrade 1, površine 88 m2, • katastarska parcela br. 3760, po kulturi stambeni prostor, PD41, PN, br. zgrade 1, površine 69 m2, NAPOMENA: U pogledu naprijed navedenih nepokretnosti, prema katastarskoj evidenciji, postoji upisana hipoteka I reda hipotekarnog povjerioca OTP Factoring Montenegro doo Podgorica, po osnovu Ugovora o hipoteci Ov.br. 26851/08 od 18.07.2008.godine, koja obezbjeđuje dug u iznous od 1.500.000,00 €.

Početna prodajna cijena predmetnih nepokretnosti, upisanih iznosi 2.090.150,00 eura.

Ukupan preostali dug kreditnog dužnika I, na dan 10.05.2016.godine, po osnovu Ugovora o kreditu br. 706-882200 od 12.06.2008.godine i Aneksa I istog ugovora od 06.09.2012.godine, iznosi 239.310,16 €, a po osnovu Ugovora o kreditu br. 706-88-2201 od 12.06.2008.godine i Aneksa I istog ugovora od 06.09.2012.godine, iznosi 252.791,35 €, zatim ukupan preostali dug kreditnog dužnika II, na dan 10.05.2016.godine, po osnovu Ugovora o kreditu br. 950-88-2027 od 04.08.2012.godine, iznosi 113.467,19 €, a po osnovu Ugovora o kreditu br. 951-88-453 od 24.07.2006.godine, Aneksa I istog ugovora od 30.10.2009.godine, Aneksa II istog ugovora od 03.08.2012.godine i Aneksa III istog ugovora od 14.12.2012.godine, iznosi 756.057,93 € kao i iznos od 1.500,00 €, na ime realnih troškova i drugih izdataka nastalih od početka postupka namirenja.

Vansudska prodaja predmetnih nepokretnosti izvršiće se usmenim javnim nadmetanjem, koje će se sprovesti dana 03.06.2016.godine, u prostorijama Advokatske kancelarije ,,Radulović&Jovović’’, Ul. Serdara Jola Piletića br. 7, Podgorica, sa početkom u 09.00 časova.

Pravo učestvovanja na javnom nadmetanju imaju sva strana i domaća pravna i fizička lica u skladu sa pozitivnim propisima i međunarodnim sporazumima, koja uplate depozit za učešće za javno nadmetanje u iznosu od 10% od početne cijene.

Depozit-jemstvo se uplaćuje na žiro-račun CKB AD Podgorica br. 510-0-40, s pozivom na broj: partija 290802-depozit za prodaju nepokretnosti, prije početka postupka prodaje, sa svrhom uplate “jemstvo za učešće u javnom nadmetanju“.

Prijave se dostavljaju Advokatu Filipu J. Jovoviću, na adresu Serdara Jola Piletića br. 7, Podgorica, najkasnije dan prije prije održavanja prodaje, do 15,00 časova. Prijave moraju biti zapečaćene, uz naznaku „za javno nadmetanje – ne otvaraj’’.

Učesnici javnog nadmetanja su, uz prijavu, dužni dostaviti i dokaz o uplati jemstva i sledeće lične podatke: Za fizička lica: ime i prezime, adresu stanovanja, matični broj, broj lične karte; Za pravna lica: naziv i sjedište, izvod iz CRPS-a, prijavu potpisanu od strane ovlašćenog lica i ovjerenu pečatom pravnog lica.

Učesnici u javnom nadmetanju čije su prijave neblagovremene i neuredne, ne mogu učestvovati u javnom nadmetanju.

Smatraće se da su ispunjeni uslovi za javnu prodaju ako se u naznačeno vrijeme prijavi jedan učesnik koji ponudi iznos početne cijene.

Učesnik javnog nadmetanja ne može ponuditi cijenu koja je već ponudjena od drugog učesnika. Postupak usmenog nadmetanja se završava ako niko od učesnika ni na treći poziv ne ponudi veću cijenu od tada ponudjene najveće cijene.

Učesnik koji ponudi najveću cijenu proglašava se kupcem, a njegova ponuda smatra se prihvaćenom za kupovinu predmetne nepokretnosti.

Kupac je dužan da uplati kupoprodajnu cijenu, u roku od 15 dana od dana javnog nadmetanja, nakon čega je ovlašćeno lice koje sprovodi postupak prodaje ovlašćeno da, u ime hipotekarnog dužnika, potpiše ugovor kojim se svojina na nepokretnosti opterećenoj hipotekom prenosi na kupca i da ovjeri svoj potpis na tom ugovoru.

Ukoliko kupac,ne isplati kupoprodajnu cijenu u roku od 15 dana od dana javnog nadmetanja ili ne zaključi Ugovor o prodaji u roku od 5 dana od dana uplate kupoprodajne cijene, ovlašćeno lice koje sprovodi vansudsku prodaju ima pravo da zaključi Ugovor o kupoprodaji sa drugim ponudjačem – učesnikom javnog nadmetanja, koji je ponudio kupoprodajnu cijenu koja je, po visini, odmah iza najveće ponudjene cijene.

Troškove ovjere notarskog zapisa ugovora o prodaji i poreza na promet snosi kupac.

Jemstvo izabranog ponudjača se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu.

Detaljnije informacije zainteresovani mogu dobiti kontaktiranjem ovlašćenog lica za vansudsku prodaju – Filipa J. Jovovića, advokata iz Podgorice, putem telefona 067 406 460, Advokatska kancelarija „Radulović&Jovović’’, Serdara Jola Piletića br. 7, Podgorica

tehnologija

ČETVRTAK, 12. 5. 2016.

27

google četvrtak foto: The Verge

MOguće različite bOje fONta NaslOva za gOOgle search

Testiraju razne promjene u prikazu rezultata pretrage već su i prilično glasni kada su u pitanju dizajnerske promjene, tako da ni u ovom slučaju nema razlike.

Opsesija kompanije sitnim detaljima kao što je ovaj im je i pomogla da uvek ostanu ispred rivala, a promena boje fonta je novi način da se dođe do povećanja prihoda te je ovo potencijalno značajna promena, kako za korisnike tako i za kompaniju.

A.N.R.

foto: heNextWeb

put da se dođe od različitih nijansi plave pa do crne.

Ova vijest otvorila je i pitanje da li su ovakve promjene potrebne, a TheNextWeb ocjenjuje da nesumnjivo postoji razlog zbog kojeg su odabrali da se baš sada posvete ovim aktivnostima.

Ne samo da su korisnici nevjerovatno otvoreni kada kompanije mijenjaju funkcionalnosti sa kojima su postali veoma upoznati,

Foto:

Trend u kompaniji Google je da se često prave izmjene i testiraju različiti aspekti njihovih proizvoda, a budući da Google Search čini značajan udio u onome čime su posvećeni, izvlačenje svake pojedinačne koristi može da se pretvori u veliki dobitak.

Google sada testira različite boje fonta na stranici rezultata pretrage za naslove, potencijalno otvarajući

Opcija za aNdrOid uređaje

Prevođenje uskoro u svim aplikacijama Jedna od zanimljivih promjena koju kompanija uvodi posebno će obradovati one koji često putuju ili komuniciraju sa strancima, ali i sve one koji na svom Android smartfonu iz bilo kojeg razloga čitaju ili pišu na stranim jezicima.

Do sada su neku stranu riječ, izraz ili veći dio teksta morali da prebacuju u Google Translate aplikaciju ili da mu pristupe kroz browser, a sada će prevod biti omogućen u aplikaciji koja se koristi, najavio je The Verge.

Tako na primjer ako korisnik čatuje s nekim čiji jezik ne razumije u potpuno-

sti, potrebno je samo kopirati riječi i dotaći opciju za prevod, koji će biti dostupan u sekundi. Naravno, važno je imati na umu da su ograničenja računarskog prevođenja ipak ostala prisutna, tako da će neki prevodi i dalje biti nepotpuni, a neki besmisleni, kao što je to slučaj i sa standardnim Google Translate sistemom, no svakako može biti od velike koristi za poneku riječ.

Nova verzija aplikacije Google prevodioca biće dostupna u narednih nekoliko dana, a moći će se instalirati na sve uređaje s Androidom 4.2 i novijim verzijama.

A.N.R.

Oukitel: NajbOlji OdNOs cijeNe i kvaliteta Na tržištu u velikOj akciji kiNeskOg ONliNe gigaNta

Najpovoljniji Android smartfoni na AliExpressu do utorka Kineski gigant online prodaje pokrenuo je specijalnu akciju u kojoj je ponudio devet Oukitel smartfona po izuzetno povoljnim cijenama.

Ove Android uređaje će po najpovoljnijim cijenama biti moguće kupiti do 17. maja.

Oukitel smartfoni poznati su prije svega po veoma snažnim baterijama, tehnologiji punjenja drugih uređaja, kao i ostalim solidnim karakteristikama, koje omogućavaju izuzetno povoljan odnos cijene i kvaliteta.

Već povoljna cijena uz ovu rasprodaju postaje još

prihvatljivija, jer ih aktuelni popusti čine trenutno najkonkurentnijim uređajima na tržištu.

Najjefitiniji smartfon na Oukitel Brand Flash Saleu je C2, koji je opremljen četverojezgrenim MTK6580 procesorom, kojem potpomaže grafički procesor Mali-400MP te operativnim sistemom Android 5.1, jednim gigabajtom RAM-a i osam gigabajta ROM-a, kao i dvjema kamerama od pet megapiksela, a na AliExpressu ga je do utorka moguće kupiti po cijeni od svega 46.97 dolara.

Najskuplji smartfon u ovoj akciji jest K10000, koji košta 159.99 dolara, a za ovaj iznos dobija se uređaj s baterijom kapaciteta impresivnih 10.000 miliamper sati, na kojem je instaliran Android 5.1.

Uređaj dolazi sa MTK procesorom, dvjema kamerama od pet i 13 megapiksela te prostranim RAM-om od dva gigabajta i ROM-om kapaciteta 16 GB. Ponudu, pored ovih dvaju urešaja čine i oni sa cijenama između njihovih i to K6000 Pro, K6000, K4000 Pro, K4000, U10, U7 Pro i C3.

A.N.R.

28

showbiz

ČETVRTAK, 12. 5. 2016.

HIGHWAY ZA DN NAKON EuROSONGA:

Eliminacija u polufinalu 61. izdanja Eurosonga preksinoć u švedskom Stokholmu očekivano je uzdrmala crnogorske predstavnike bend Highway. Još jednom je potvrđeno da kvalitetan vokalno-scenski nastup, poput onog koji su uz numeru “The Real Thing” Marko Pešić, Luka Vojvodić, Petar Tošić i Bojan Jovović priuštili publici u “Globe” areni, nije karta za finale Eurosonga, već su to i logistička podrška i dogovori iza kulisa. Svjestan je toga i Pešić, pa tako Dnevnim novinama poručuje da je gorak ukus u ustima nakon svega.

“Ima razočaranja, dali smo sve od sebe, ali za publiku i žiri to nije bi-

Razočarani smo, ali vraćamo se uzdignute glave

Žao mi je BiH. Nama su pričali da se samo s baladom može proći dalje, ali evo oni su pokušali na taj način i nijesu uspjeli. Drago mi je što su Kiprani prošli dalje, a bilo je i nekih iznenađenja lo dovoljno. Odradili smo odličan vokalni nastup, po ocjeni mnogih nema šta da nam se zamjeri po tom pitanju.

Preko 120 kadrova je sadržao nastup, ostali su imali oko 40-ak. Žao nam je jer smo na teži način naučili kako funkcionišu stvari na Eurosongu,

muZIČKI FESTIVAL CITY GROOVE 2 SJuTRA OTVARA KA

Interesovanje je ogrom zvIjezde obećavaju spek ⌦ Danilo Brajković

S

Od sjutra do nedjelje glavni grad biće koncertni centar Crne Gore zahvaljujući drugom izdanju City Groove festivala. Odranije je poznato da će uvodno veče (21 čas) otvoriti pljevaljski sastav Vertigo, a zatim slijede Magnifico i Dubioza kolektiv. Druga noć rezervisana je za elektroniku domaća podrška DJ Cule i DJ Mr.Jools biće zaduženi za dobru uvertiru pred nastup vodeće zvijezde festivala, holandskog DJ-a Feddea Le Granda. Završno veče proteći će u rok ambijentu - Vanja Radovanović s bendom VIII2, Ničim izazvan i Partibrejkersi spustiće zavjesu na drugo izdanje festivala.

Izvršni direktor City Groovea Dragan Bulajić na jučerašnoj konferenciji za medije u Podgorici poručio je da su organizatori u potpunosti spremni za novi izazov.

■ Spremni Smo, jedva čekamo početak

“Sve je spremno za početak drugog izdanja festivala, koji će biti na vrhunskom tehničko-organizacionom nivou. Jedva čekamo da priča krene, sigurni smo da će Podgorica pokaza-

ti da je pravi koncertni grad i da zaslužuje velike festivale i koncerte. Iz Dubioze poručili su nam da jedva čekaju da Podgoricu podignu na noge i da pokažu zašto su najveća koncertna atrakcija na ovim prostorima. Le Grand je na svim zvaničnim stranicama već objavio informaciju o nastupu. Iz njegovog menadžmenta zamolili su nas da svim posjetiocima i fanovima objasnimo da je riječ o specifičnom festivalskom nastupu, s malo više pirotehnike, potpuno drugačijem od klupskih nastupa”, kazao je Bulajić.

■ karata još ima u prodaji

Foto: Iva Mandić

ve je spremno za početak 2. City Groove festivala sjutra veče na podgoričkom Stadionu malih sportova (21 čas). Organizatori poručuju da vlada ogromno interesovanje publike, karata još ima u prodaji, a stadion je spreman da primi oko 7.000 gostiju.

3

veče košta osam euSudeći po dinamici prodaje karata, očera, za drugo 10 eura, kuje se da stadion budok je za treće vede odlično popunjen. če ulaz slobodan.

Komplet za prve Kapacitet je oko 7.000 noći trajaće City s tribinama i parterom, dvije noći košta 15 G roove festival kapije se otvaraju u 20 eura. na stadionu malih časova, a program poči“Karata još ima, a sportova nje svake noći nastupom interesovanje je ogropredgrupa u 21 čas - planiramno. Očekujemo dolazak gostiju iz regiona - iz no je da traje do dva sata poslije Srbije, BiH, Albanije i Hrvatske. ponoći. Podsjetimo, ulaznica za prvo

Ulaznice je najbolje kupovati na ovlašćenim mjestima: u Hard Rock Cafeu, klubu Sejdefa, Ideinim marketima i putem prodajne mreže Gigstix. Samo kupovinom karte uz dobijeni fiskalni račun sigurni ste da ste kupili legalnu ulaznicu. Ostavićemo i jedno prodajno mjesto na ulazu za one koje nijesu kupili kartu ranije”, otkriva Bulajić, navodeći da će narednih dana na zvaničnoj Fejsbuk stranici festivala biti poznat epilog pregovora sa Že-

ČETVRTAK, 12. 5. 2016.

Foto: Rojters

Žao mi je BiH. Nama su pričali da se samo s baladom može proći dalje, ali evo oni su pokušali na taj način i nijesu uspjeli. Drago mi je što su Kiprani prošli dalje, a bilo je i nekih iznenađenja, nijesam očekivao pojedine zemlje”, priča Pešić, ne želeći da otkrije o kojim predstavnicima se radi.

Crnogorska delegacija boraviće u Stokholmu do nedjelje, a onda slijedi povratak kući.

“Sve smo rezervisali kao da ćemo se plasirati u finale, ali nije nam se dalo...”, zaključuje muzičar.

Drugo polufinale na programu je večeras (21h), a finale Eurosonga je zakazano preksjutra.

D.B.

mno ktakl

Highway

Foto: Saša Krainć

APIJE

29 Foto: REUTERS

iako smo vjerovali da postoji šansa i da nešto drugačije od uobičajenog dobije podršku za finale. Najbitnije - uzdignute glave vraćamo se kući, ali sigurno su i neki drugi faktori odlučivali o finalu. Sve ostalo bilo je savršeno, nezaboravno iskustvo zaista”, poručuje Pešić.

Azerbejdžan, Rusija, Holandija, Mađarska, Hrvatska, Austrija, Jermenija, Češka, Kipar i Malta iz prve polufinalne grupe plasirali su se u finale, a “uspjeh” pojedinih zemalja iznenadio je Pešića.

“Naša grupa je jača od druge i sigurno će pobjednik stići iz nje. Tu je Rusija, po mnogima veliki favorit.

showbiz

2.

izdanje festivala okupilo je renomirane muzičke goste

S jučerašnje konferencije

ljezničkim prevozom, tokom kojeg se pokušavaju obezbijediti vanredni vozovi za posjetioce iz Nikšića i Bara po popularnim cijenama.

Organizatori će u dogovoru s policijom odlučiti koliko ljudi će moći da uđe tokom treće večeri koja je besplatna.

“Zamolio bih sve da razumiju naš dogovor s organima javnog reda onog momenta kada oni procijene da je stadion pun, zatvorićemo kapije”, tvrdi Bulajić.

Sanja Vojinović ispred Sekretarijata za kulturu i sport City Grooveu predviđa svijetlu budućnost.

“Ideja je počela prošle godine u susret obilježavanju 21. maja, Dana nezavisnosti, a ove godine slavimo deceniju obnove nezavisnosti. Zadovoljstvo nam je što možemo da potvrdimo da je City Groove zauzeo posebno mjesto. Očekujemo da će prerasti u tradicionalan festival.

Građanima Podgorice i gostima ponudili smo bogat muzički festival, a prema svim podacima, očekujemo veliku posjećenost”, smatra Vojinović.

Foto: Fejsbuk

Vojinović: Groove ima posebno mjesto

Dubioza kolektiv nastupa sjutra veče

Fedde Le Grand “žari” u subotu

30

showbiz

ČETVRTAK, 12. 5. 2016.

MODNA REVIJA POZNATOG SVJETSKOG BRENDA ª TWIN SETº

Fuzija stilova kojima dominiraju hipi i boho šik U okviru proslave decenije od obnove nezavisnosti održana je modna revija svjetskog brenda - “Twin Set”, na kojoj je predstavljeno 40 modela iz najnovije kolekcije

⌦ Marija Roganović Održano je drugo veče modne manifestacije na platou kod spomenika Sv. Petrom Cetinjskom, i to revija brenda “Twin Set”.

Prikazano je 40 modela iz najnovije kolekcije za proljeće/ljeto ovog svjetskog brenda.

Naime, brend “Twin Set” je domaćoj javnosti predstavio novu kolekciju za sezonu proljeće/ljeto 2016, koju karakteriše prije svega raznolikost oblika i dezena, koji su posebno privukli pažnju nježnijeg pola. Što se boja tiče, u ovoj kolekciji akcenat je na roze i plavoj, što će bez sumnje zainteresovati dame koje su prepoznatljive po originalnom stilu i ne boje se modnog eksperimentisanja.

Simona Barbieri tim, koji stoji iza brenda “Twin Set”, prepoznatljiv je po odabiru vrhunskih materijala, po modelima koji su smjelo krojeni i uvijek ostavljaju utisak, što su revijom u Podgorici i pokazali.

Svi ljubitelji mode, koji su prisustvovali ovom modnom ugođaju, posebno su se oduševili fuzijom stilova koji su predstavljeni, a u kojima dominiraju hipi i boho šik.

U muzičkom dijelu programa nastupila je operska diva Sara Vujošević.

Da podsjetimo, ova revija, ali i prethodna - brenda “Liu Jo”, održana je zahvaljujući Glavnom gradu i kompaniji “SAMMS”, koji su se na ovaj korak odlučili u čast obilježavanja desetogodišnjice od obnove crnogorske nezavisnosti.

ČETVRTAK, 12. 5. 2016.

SHOWBIZ

31

DAILY MIRROR I DAILY EXPRESS PREPORUČILI

Britanska štampa za ljetovanje predlaže Sea Dance i Exit ⌦ Fi.J.

V

isokotiražni britanski dnevni listovi Daily Mirror i Daily Express, koje svakodnevno prate milioni ljudi u svijetu, u istoj nedjelji, uoči ljetnje turističke sezone, svojim čitaocima predložili su festivalsko ljetovanje od Petrovaradina do Jaza. se održava u dvije zemlje tokom čak deset dana”.

Opis Exit avanture, nakon opisa Petrovaradina, nastavlja se odlaskom na more, kako se navodi u tekstu, do “jedne od najljepših plaža Mediterana”, plaže Jaz, gdje se održava Sea Dance festival. Uz blizinu istorijskog Starog grada Budve, Mirror navodi prednosti morskog poglavlja ovog jedinstvenog festivalskog ljetovanja: “Uz dugu pješčanu uvalu, pitoreskne planine i tirkiznozelenu obalu, uz svjetski priznate izvođače i vrhunsku produkciju, Sea Dance se obavezno mora vidjeti uživo”.

ŠALJITE MEJL TAČNO U PODNE

Dnevne novine i Cineplexx nagrađuju Od ove nedjelje na repertoaru bioskopa Cineplexx Delta City naći će se novi

filmovi i to “Angry Birds Film” (Angry Birds Movie) u originalnoj i sinhronizovanoj verziji, triler “Izdajnik po našem ukusu” (Our Kind of Traitor), domaće ostvarenje “Smrt u Sarajevu” i romantična komedija “Sad il’ nikad” (Ahora o nunca).

Dva najbrža čitaoca koja danas tačno u 12 časova pošalju mejl na adresu zabavadnovine@ gmail.com, sa naznakom “Bioskopske karte” i imenom i prezimenom, brojem mobilnog telefona i gradom iz kog potiču, nagrađujemo sa po dvije karte za film po izboru. M.Rog.

Sa prošlogodišnjeg festivala na Jazu

KORN

Foto: vecernji.hr

Prvo i najveće festivalsko ljetovanje u svijetu upravo je Exit avantura, koja spaja dva nagrađivana festivala, na dvije lokacije, uz neke od velikih muzičkih zvijezda.

“Zašto ne biste spojili ljetovanje sa muzičkim festivalima uz odlazak u zemlje u kojima još nijeste bili? Ima smisla”, navodi se u članku lista Mirror.

Među najintenzivnije festivale na svijetu britanski Express svrstava upravo Exit avanturu, rame uz rame sa američkim Burning Man festivalom: “I poslije 16 godina, Exit i dalje radi punom parom, a ovogodišnja ponuda nije za one slabog srca, jer

Vraćaju se počecima

Legendarni Korn rade na novom materijalu koji je najavljen za ovu godinu, ali preciznije informacije o njegovom izlasku za sada ne postoje. Za Music Radar Brajan “Head” Velč pričao je o novom albumu, na kome su se, kako kaže, vratili svojim počecima.

“Ima mnogo agresije na novom albumu. Zabavljali smo se, sjedjeli u studiju i svirali šest do osam sati dnevno. Pisali smo zajedno u studiju. Osjećamo da smo na zaista sjajnom mjestu naše karijere. Osjećamo se ponovo kao Korn”, kazao je Velč. (nocturne magazin)

Bajaga

ARSENAL FEST NAJBOLJI DO SADA

Bajaga, BG sindikat i KBO! zaokružili lajnap

Bajaga i instruktori, Beogradski sindikat, Massimo Savić, Obojeni program, Neno Belan, Atheist Rap, Eyesburn i KBO! samo su neki od brojnih izvođača kojima je zaokružen lajnap i utvrđene satnice Arsenal festa 06, koji će biti održan 23,

24. i 25. juna u Kragujevcu.

A do 16. maja komplet ulaznica za sva tri festivalska dana košta 13 eura, a pojedinačna karta za jedno veče sedam eura. Od 16. maja pojedinačna će biti 8,5 eura, a komplet 16 eura. Prodaja ide preko mreže Eventim. Fi.J.

32

mature

ČETVRTAK, 12. 5. 2016.

PROSLAVA OŠ ª MAKSIM GORKIº

Foto:

Hrabro u bolje sjutra

Polumaturanti još jedne podgoričke osnovne škole proslavili završetak školovanja u SC “Morača”

Foto:

vi drugari su ih ispratili i bakljama. Mali maturanti, obučeni kao svjetske zvijezde, uz muziku i ples su, kako je to običaj, proslavili završetak školovanja.

Naravno, đake su ispratili nastavnici i direktor škole, koji su rado igrali i plesali sa svojom generacijom.

Foto:

Osnovna škola “Maksim Gorki” iz Podgorice preksinoć je proslavila polumaturu u restoranu SC “Morača”. Kao i svake večeri prije proslave, veliki broj poznanika i porodica okupio se ispred restorana kako bi dočekao i pozdravio buduće srednjoškolce, a njiho-

Foto:

⌦ E.Z, Foto: Dejan Lopičić

Foto:

ČETVRTAK, 12. 5. 2016.

mature

33

34

ENIGMATIKA

ČETVRTAK, 12. 5. 2016.

VICEVI Krenuo Haso u šetnju čaršijom, kad nakon par uličica ugleda Muju kako se pokušava objesiti: - Mujo, jarane, šta ti je, bolan, pa nije valjda tako crno da’š’ se objesit’? Mujo nevoljko odgovori: - Ma bjež’, jarane, Fata me vara na sve strane . Haso slegne ramenima: - Pa dobro, al’ što si zavez’o konop oko struka? Mujo skrušeno prizna: - E moj jarane, prob’o sam oko vrata, al’ me guši! *** Pita Mujo Fatu: - Hoćeš Fato, bolan, da se igramo Velikog Brata?”

Fata, sva srećna, odgovara: - “Hoću Mujo, hoću.”

A Mujo će na to: - “Fato, govori Veliki Brat!

Imaš 2 minute da napustiš kuću!”

Usred noći probudi žena muža i kaže: - Dragi, baš sam nešto ružno sanjala i prepala sam se.

Znaš, kada sam bila mala i kad sam se usred noći bojala mraka, ili kad mi je bilo hladno, mama bi me uvek privila k sebi, zagrlila i poljubila. A muž će: - Pa ti stvarno nisi normalna!?

Sad, u pola noći, da te vozim kod majke?! *** Postrojio narednik policajce i govori im: - Vi koji imate srednju školu stanite desno, a vi koji imate osnovnu školu stanite lijevo.

Kad jedan policajac osta stojeći i upita narednika: - A kuda ću ja, neman nikakvu školu?

Narednik će njemu: - Ti onda stani iza mene! ***

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com

LAKŠA

TEŽA

RJEŠENJE IZ Puzzle solution: PRETHODNOG BROJA

Play sudoku online at:

Daily Sudoku puzzle No. 2953 Daily Sudoku puzzle No. 2952

2014-11-12

Medium level

www.sudokukingdom.com 6 2 7 8 4 3 1 5 5

9

3

8 3

6 4

5

7

6

1

2

4

6

9

9

4

1

5

2

7

8

3

6

3

8

5

1

9

6

4

7

2

5

3

4

2

7

8

6

9

1

1

6

8

9

3

4

7

2

5

7

9

2

6

5

1

3

4

8

6

1

8

4 2

1

4 6

7

9

9

4

7 2

7

1

Medium level

7

5

3

4

1

9

2

6

7

4

1

9

7

6

2

5

8

3

7

5

6

1

7

8

3

4

9

5

2

8

5

2

1

6

9

3

7

4

3

9

4

5

7

2

6

1

8

6

2

7

5

3

4

8

1

9

6

4

3

8

6

9

1

7

2

5

9

6

1

7

2

5

8

4

3

1

4

9

2

8

6

5

3

7

5

8

3

4

1

7

2

6

9

7

2

6

9

5

3

4

8

1

4

1

9

2

2 7 6Puzzle 3 8 solution: 5 9 1 4 8

5

8

Sudoku puzzle No. 2814 2014-06-27

6

2014-11-13

Sudoku puzzle No. 2813 2014-06-26

3

2

4

4

9

3

7

8 8

9

1 5

1

1

5

8

8 2

2

ČETVRTAK, 12. 5. 2016.

Word Search Puzzle #R658PS

A

S

G

D

E

T

R

O

P

M

I

L

K

S

U

B

E

R

E

T

S

E

N

N

O

T

S

K

D

E

K

W

A

H

S

I

G

G

U

L

S

I

I

L

O

A

S

I

C

I

L

R

C

D

E

N

T

L

W

L

H

R

N

I

O

O

E

I

N

S

O

Y

A

L

T

T

E

P

R

F

S

M

K

V

R

F

C

O

R

E

D

D

R

N

A

M

E

M

Y

U

I

P

A

E

O

A

L

I

E

E

E

G

K

L

T

E

Y

N

O

P

U

O

C

D

M

N

S

P

N

D

S

T

L

U

C

N

C

I

T

I

I

E

A

R

E

T

R

F

A

T

T

E

N

L

R

E

G

D

E

L

A

U

N

C

H

E

R

G

F

W

D

K

K

T

N

S

L

A

V

O

D

U

A

S

S

E

S

S

S

L

I

B

R

E

G

B

Antic

Antic Ashtrays Ashtrays Assess Assess Auditory Auditory Awoke Awoke Belly Belly Bugling Cease Bugling Colder Cease Cordons Coupon Colder Cults Cordons Daunted Coupon Dimmed Cults

Daunted

Meekness

Enriched Dimmed Fatten Enriched Fiestas Fatten Foist Frisky Fiestas Gerbils FoistGrain Imported Frisky Launcher Gerbils Ledger GrainMeekness Merger Imported Milks Launcher Ovals

Pricing Tonnes Merger Seeks Milks Walloped Silos Ovals Skins Sluggish Pricing Snarl Seeks Sternly Sweep Silos Thirteen Skins Tonnes Sluggish Walloped

Ledger

Sweep

Thirteen

Snarl Sternly

HOROSKOP OVAN Položaj Mjeseca utiče na Vašu emotivnu ili psihičku uznemirenost, teže razlikujete svoje subjektivne želje u odnosu na realnu sliku. Sada nije trenutak da donosite neku važnu odluku. Sugestija: Primijenite neku od tehnika psihološkog opuštanja

BIK Nalazite se u neobičnoj situaciji, imate utisak da neko od saradnika testira Vaše mogućnosti ili da Vas profesionalno iskušava. Različita pitanja o poslovnim odnosima i povjerenju, za sada ostaju bez odgovora

BLIZANCI Nemojte dozvoliti da u Vama prevlada sumnjičavost prema voljenoj osobi ili osjećanje emotivne rezignacije. Podstičite u sebi sve pozitivne aspekte svoje ličnosti. Sugestija: Prijaće Vam psiho-fizička relaksacija

RAK Ponekad nije dovoljno imati dobru ideju, jer postoje različite okolnosti koje otežavaju uspješnu realizaciju. Nemate dovoljno energije da se bavite paralelnim poslovima, postoji lista prioriteta koju treba da ispoštujete

REBUS LAV Copyright © Puzzle Baron January 29, 2014 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions!

Nastupate suviše teatralno u svom ponašanju i Vaše riječi ne zvuče dovoljno ubjedljivo pred osobom koja Vam se dopada.

Promijenite svoj stil ponašanja. Sugestija: Nema potrebe da precjenjujete lične mogućnosti, osjećate dodatnu tenziju

DJEVICA

Rješenje iz prethodnog broja: Robi zakon obara

35

ENIGMATIKA

Imponuje Vam saznanje, da Vas neko predstavlja kao uspješnu ili nesvakidašnju osobu. Vaš stil izražavanja i poslovni rezultati, djeluju kao veliki podsticaj na bližu okolinu. Potrebno je da odredite nova pravila u poslovnoj saradnji

VAGA Osjećate emotivnu naklonost i zajedničku inspiraciju u susretu sa voljenom osobom. Sjajno se dopunjavate na različitim nivoima. Sugestija: Emotivna afirmacija u Vama pokreće novu energiju

ŠKORPIJA Djelujete kao osoba koja ima efikasno rešenje za različite probleme. Dovoljno ste vješti da zadovoljite različite kriterijume o uspješnom poslovanju.

Ipak, najbolji rezultati proizilaze iz zajedničke akcije

STRIJELAC Mudro prećutkujete istinu o »detaljima« koji nisu po nečijoj volji.

Nema potrebe da podcjenjujete partnerove mogućnosti, jer nije sve onako kao što Vam se čini.

Sugestija: Akumulirajte pozitivnu energiju, opustite se

JARAC Nepotrebno se zapetljavate u različite poslovne situacije. Nemate dovoljno energije da se anagažujete na paralelnim poslovima. Neskromnost u procjeni ličnih mogućnosti može da Vas dovede u neprijatnu situaciju

VODOLIJA Djelujete suviše uznemireno, ne možete da ostvarite sve svoje namjere u susretu sa voljenom osobom. Očekujete novi rasplet događaja. Sugestija: U večernjim satima prijaće Vam psihološka relaksacija

RIBE Saradnici odobravaju Vaš način razmišljanja i to djeluje ohrabrujuše za nastavak poslovnih pregovora. Važno je da se pridržavate liste prioriteta kako biste u najkraćem roku ostvarili svoje namjere

Film

36 •TVprogram 07:30 Zvala se Feriha/r 08:15 Moja mama kuva bolje od tvoje 09:15 Praktična žena 10:00 Serija: Brusko/r 10:45 Serija: Tračara/r 11:30 Serija: Sinđelići/r 13:00 Tačno 1 14:10 Praktična žena 15:00 Exploziv 15:30 Serija: Brusko 16:15 Serija: Tračara 17:00 Moja mama kuva bolje od tvoje 17:55 Exkluziv 18:20 Serija: Lud, zbunjen, normalan/r 19:00 Vijesti Prve 19:30 Serija: Domaćice sa Bosfora 20:30 Serija: Andrija i Anđelka 21:00 Modna revija 23:10 Noćni žurnal 21:20 Serija: Sinđelići 22:20 Emisija: Dosije 00:30 Film: Voliš li pse 03:15 Moja mama kuva bolje od tvoje/r

PRVA Moja mama kuva bolje od tvoje 17.00

06:30 Dobro jutro Crna Goro 11:00 Vijesti 11:05 Alternativa 12:00 Vijesti 12:05 Top Shop 12:26 Dok. program: Majstor Brajan 13:00 Vijesti 14:00 Vijesti 14:05 Crtana serija: Nodi 14:15 Muzika 15:00 Lajmet 15:30 Dnevnik 1 16:00 Serija: Gospodin Selfridž 17:00 Radni dan 18:00 Serija: Opasne igre 19:00 Meridijani 19:15 Dnevnik na gestovnom jeziku 19:30 Dnevnik 2 19:55 Sport 20:00 U centar 21:00 Pjesma Evrovizije 2016.

23:00 Dnevnik 3 23:30 Riznica 00:00 Serija: Opasne igre

RTCG 1 Dobro jutro Crna Goro 06.30

09:00 Obrazovni program 12:00 Vijesti 12:01 Tenis: MadridMasters 1000 14:00 Riznica, Crna Gora i velike sile 14:30 Serija: Gospodin Selfridž/r 15:30 Dobar dan školo/r 17:50 Fleš sport 18:00 SAT reportaža 19:30 Dnevnik 2 20:15 ABS 21:00 Serija: Gospodin Selfridž 22:00 Film: Pink Panter 2 23:30 VOA – glas Amerike 00:00 Meridijani

07:00 10:00 10:45 11:00 11:30 11:45 12:15 14.00 15:45

RTCG 2 Pink Panter 2 22.00

777 Uz jutarnju kafu 07.00

16:00 18:00 18:30 20:15 21:15 22:15 23:45

Uz jutarnju kafu Dogodilo se…

Zabava Ekstremno Legende Moda Grad koji volim/r Zabava Na domaćem terenu Zabavni magazin Otium Sportski intermezzo Na domaćem terenu/r Hramovi Crne Gore Gušteranje Otium/r

07:00 10:20 11:03 12:38 13:03 13:18 15:15 16:03 17:00 17:06 17:18 18:00 18:20 19:06 19:13 20:03 21:00 21:03 23:03 01:06 01:21 01:28 01:31

Dobro jutro City kids M Film: Jagode u grlu Sportisimo City M Nedjeljno popodne sa Leom Kiš Serija: Bahar City M Minut,dva...

5 minuta kuvajte sa Džajom Agencija za SiS Info monte Premijera Sportisimo Serija: Elif Serija: Bahar Minut, dva...

Film: Društvena mreža Farma, uživo City M Sportisimo Meteo PLUS Premijera

PINK Serija: Elif 19.06

Sport

Informativa

ČETVRTAK, 12. 5. 2016.

07:00 10:00 10:07 11:05 12:00 12:25 14:00 14:07 14:10 15:10 15:35 16:30 16:40 16:55 17:30 18:30 19:05 19:10 20:00 21:00 22:00 22:15 22:15 22:30

Boje jutra Vijesti Serija: Crna ruža/r Serija: Kud puklo da puklo/r Vijesti u 12 Serija: Trbosjekov kraj/r Vijesti u 2 Ukusno a lako Dnevnica/r Boje dana Serija: Crna ruža/r Vijesti u pola 5 Meteo centar Serija: Tajne/r Serija: Kud puklo da puklo Vijesti u pola 7 Meteo centar Serija: Crna ruža Načisto s Petrom Komnenićem Serija: Trbosjekov kraj Vijesti u 10 Meteo centar Sport Serija: Zaplet

07:30 08:00 10:00 11:00 12:00 12:02 14:00 14:02 16:00 16:02 16:55 18:00 18:30 19:00 19:30 19:59 20:00 21:00 21:30 22:00 00:00 01:00 02:00 02:30

VOA Film 5 do 5/r Ukusi života/r Naslovne vijesti Atlas radija Film Naslovne vijesti Atlas radija Film Naslovne vijesti Atlas radija Ukusi života/r 5 do 5 Forum Club A/r Nesalomljivi/r DW Global 3000 Naslovne vijesti Atlas radija TV Konzilijum Club A sa Ksenijom Popović Forum Film 5 do 5/r TV Konzilijum Club A/r Repriza programa

VIJESTI Boje jutra 07.00

ATLAS 5 do 5, 16.55

10:00 Aljazeera 11:20 Hrana i vino 12:00 Čuvari zdravlja 12:40 Muzički program 15:30 Aljazeera 16:30 Lijek iz prirode 17:30 Hrana i vino 19:05 Aljazeera 20:10 Bez recepta 21:30 Aljazeera 22:20 Nokaut 22:55 Video katalog 23:05 Aljazeera 00:00 Zapisano u zvijezdama

10:10 12:00 12:30 13:05

10:00 Vijesti 10:05 Serija 10:35 Muzički program 11:00 Hrana i vino 12:00 Vijesti 12:05 Emisija: Hipokratija 13:00 Film: Vrijeme vukova 15:00 Film: Dani raja 17:00 Vijesti 17:10 Hrana i vino 18:00 Sportsko popodne 20:00 Emisija: Amfiteatar 21:00 Serija 22:35 Muzički program 23:00 Film: Smiješna strana istorije

MBC Lijek iz prirode 16.30

TV NIKŠIĆ Hrana i vino 17.05

14:10 16:15 17:05 18:00 18:20 19:30 20:00 21:00 22:00 22:30 23:00

Get out Info pres Koncert Serija: Porodica Jermolov/r Čast i poštovanje/r Hrana i vino Pokreni biznis Vink 1 Popodnevni koncert Vink 2 Serija: Porodica Jermolov Nekultura življenja Vink 3 Get out Serija: Čast i poštovanje

TV BUDVA Divlja ljepota 10.05

TVPROGRAM•37

ČETVRTAK, 12. 5. 2016.

DANAS U GRADU

TV PREPORUKA Pink, Jagode u grlu 11.03

CINEPLEXX PODGORICA Angry Birds (sinhronizovano) 15:00; 16:00; 17:00; 18:00; 19:00 Angry Birds (titl) 20:15 Burek 21:45 Hrabri pijetao (sinh) 15:15; Izdajnik po našem ukusu 19:45; 21:50 Kapetan Amerika - Građanski rat 16:30; 19:15; 21:00; 22:15; Knjiga o džungli 16:45; Lovac i ledena kraljica 15:30; Ona mi je sve 19:30; 22:00 Pogled sa neba 17:30; Sad il’ nikad 18:45; 22:30; Smrt u Sarajevu 17:45; 20:45

Čini se da je petnaest godina poslije izlaska iz školskih klupa dovoljno vremena da se naprave nekakve životne rekapitulacije, da se vidi dokle je ko stigao. I tako se školski drugovi Bane Bumbar, njegova žena Biljka, Goca, Uške i Boca Čombe odluče da proslave dolazak iz inostranstva svoga druga Mikija Rubiroze. Planirana je luda noć u samo za njih zakupljenoj kafani uz sjećanje na mladost, koja je padala u vrijeme šezdesetih godina. Sentimentalni sastanak starih drugara prerasta u noć neobičnih događaja - smiješnih, tužnih, često apsurdnih.

Smiješna strana istorije, TV Nikšić 23.05 “Smiješna strana istorije” je urnebesna komedija jednog od najvećih američkih majstora ovoga žanra Mela Bruksa. Riječ je izvrsnoj parodiji na neka velika, ključna razdoblja iz praistorije čovječanstva, punoj duhovitih dijaloga, izvrtanja istorijskih činjenica, kao i aluzija na sadašnje vrijeme, uz odlične muzičko-plesne tačke i vrlo dobru glumu. Film je svojevremeno postigao veliki uspjeh u bioskopima širom svijeta.

KABLOVSKE TELEVIZIJE

RTS 1 09.05 10.00 12.00 12.15 12.30 13.30 14.00 15.00 15.50 16.50 17.00 17.42 18.25 19.00 19.22 19.30 19.56 21.00 23.00 23.35 23.45 00.30 00.35

Serija: “Više od igre” Tako stoje stvari Dnevnik Sport plus Kulturni dnevnik Moja lepa Srbija Moj heroj Ovo je Srbija Serija: “Moj rođak sa sela” TV zabavnik Dnevnik Beogradska hronika Oko magazin Kviz: Slagalica Vreme Dnevnik Serija: “Moj rođak sa sela” Pesma Evrovizije, polufinale Dnevnik Sportski dnevnik Serija: “Mornarički istražitelji” Vesti Film: “Zabranjena privlačnost”

HRT 1 09.32

10.18 11.43 12.00 12.15 12.18 12.24 14.00 15.10 16.00 16.50 17.42 18.14 19.00 20.02 21.00 23.05 23.25 23.28 23.38 00.40

Serija: “Mekleodove ćerke” Dokumentarni film TV kalendar Dnevnik Sport Vrijeme Serija: “Italijanska nevesta” Društvena mreža Serija: “Dobra žena” Serija: “Snivaj zlato moje” Hrvatska uživo Život je lijep Kviz: Potera Dnevnik Serija: “Snivaj zlato moje” Evrosong Dnevnik Sport Vrijeme Dokumentarni film Serija: “Na obali”

FOX 12.35 13.30 14.25 15.20 16.15

18.00 19.00 19.30 20.00 20.30 21.00 22.00 22.55 23.50 00.45

Serija: “Kvantiko” Serija: “Kasl” Simpsonovi Serija: “Crna lista” Serija: “Mornarički istražitelji” Serija: “Moderna porodica” Simpsonovi Porodičan čovek Serija: “Goldbergovi” Serija: “Do posled njeg čoveka” Serija: “Kvantiko” Serija: “Imperija” Serija: “Crna lista” Serija: “Kasl” Serija: “Domovina”

ARENASPORT 1 07.00 Fudbal, pregled kola italijanske lige 08.30 Emisija: Put u Rio 09.00 Košarka: Bilbao Barselona 11.00 Rukomet, finale Bun deskupa 12.30 Fudbal, pregled kola italijanske lige 13.00 Fudbal: Juventus Karpi 14.45 Fudbal: Radnik - Par tizan 16.30 Emisija: Put u Rio 17.00 Fudbal: Real Madrid Mančester Siti 19.00 Košarka: Crvena zvezda - Mega Leks 23.30 Fudbal, pregled Lige Evrope 00.00 Fudbal: Liverpul - Vi ljareal 02.00 Fudbal, pregled bel gijske lige 02.45 Fudbal: Boka Juniors - Sero Porfenjo, uživo 04.30 FIFA Football: Maga zin

MTV ADRIA 06.10 Morning Mix 07.10 10 Biggest Hits Right Now 08.10 3 From 1 08.20 Teen Mom 09.10 Teen Mom 10.00 Top 10@10 11.00 Jukebox 13.50 Ridiculousness 14.20 Ridiculousness 15.10 Ridiculousness 15.30 10 Biggest Hits Right Now 16.20 3 From 1 16.30 Teen Mom 17.10 Teen Mom 18.00 Ridiculousness 18.20 Ridiculousness 18.40 3 From 1 19.00 World Stage Isle Of MTV 2011 Highlights 19.50 3 From 1 20.00 DFC 21.00 Geordie Shore 22.40 3 From 1 22.50 Onset With 5sos 23.10 On Set With Olly Murs

petak, 14. 11. 2014.

38

MALI OGLASI

ČETVRTAK, 12. 5. 2016.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA od 10 do 16 h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 - 4. sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

1 DAN 1€ ZA SVAKIH 5 PLAĆENIH DANA 2 DANA GRATIS

KUĆE/STANOVI P Prodajem kuću 80 m2 na sređenom imanju 2.000 m2, Balijače - blizu DHLa. Cijena 35.000 eura.

Tel.069/974-367 Prodajem odličan dvosoban stan kod hotela “City” 77m2, 79.000 eura. Stan se prodaje sa parnim grijanjem, ugradnim plakarima i kuhinjom.

Tel.067/615-515 Prodajem renoviran jednosoban stan 57m2 + 9m2 pripadajuće ostave na 6. spratu. Blok 6, zapadna strana. Cijena 58.000 eura. Moguća zamjena za dvosobni (Blok 6 ili 9) uz našu doplatu.

Tel.069/386-578 Prodajem kuću u Podgorici - Zabjelo, 100m2 na placu od 400m2.

Kompenzacija za tri jednosobna stana ili fiksno 90.000 eura. Papiri 1/1.

Tel.069/893-727

Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina.

Tel.069/883-220

I Izdajem namještenu garsonjeru sa odvojenom mini kuhinjom na Starom aerodromu preko puta “Agrovite”. Privatna kuća, poseban ulaz i sprat.

Cijena 150 eura sa svim režijama. Tel.067/801-021 Izdajem namješten stan 40m2, zaseban dio u kući, preko puta Bloka V. Tel.067/602-770 Izdajem namještenu garsonjeru u blizini Bazara.

Internet, kablovska, 150 eura. Tel.069/415-825 Izdajem luks opremljen apartman u Budvi od 1. oktobra preko cijele godine. Tel.069/566-716 Izdajem namješten stan u Lepoj Kati (kod Gintaša), 50m2, 250 eura.

Tel.069/411-797

POSLOVNI PROSTOR Prodajem poslovni prostor u Poslovnom centru “Kruševac” (30+12m2) ili mijenjam za stan. Tel.067/244616 PLACEVI Prodajem imanje Donja Brezna selo Bajovo Polje i kuću 56 kvadrata.

Tel.067/898-614 Prodajem placeve na dvije lokacije: Golubovci - Zeta (urbanizovano) 300 m od restorana “Anovi”, 100 m od magistrale i u Doljanima - Murtovina, blizu auto otpada Ivanović.

Tel.069/019-018 Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad. Tel.069/073-331 Prodajem plac na Veruši, 400m2. Cijena 6.800 eura. Tel.067/390-767

Prodajem placeve u Mahali, Zeta. Tel.069/334042, 067/381-071 Prodajem hitno i povoljno 5.128m2 placa u Gornjim Kokotima. Tel.067/666791

Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge - najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže.

Tel. 067/591-950 020/511-925 - 067/210-340

REGISTRACIJA PREDUZEĆA I KNJIGOVODSTVENE USLUGE. TEL.067/600-473

VOZILA/AUTO DJELOVI Mercedes E 211, 2003. god, registrovan do oktobra, fiksno 6.800 eura.

Može zamjena za turan.

Kotor. Tel.069/202-432 USLUGE Tim profesora engleskog jezika radi sve vrste prevoda sa S-E i sa E-S. Cijena po dogovoru. Kontakt telefon 067/429-984. Mail: montenegrina987@gmail.com

REGISTRUJTE VAŠE VOZILO

PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO) Penzionerima na rate (3, 6 ili 12 mjeseci)

Tel. 068 326 549

GRAĐEVINSKE USLUGE Malim i velikim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva - čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje - bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz.

Tel.069/297-222

PRODAJEM STAN 40m2 Herceg Novi-Kumbor, 50 metara od mora, preko puta kompleksa Portonovi, namješten, bez posrednika.

Tel.068/403-438 DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

ČETVRTAK, 12. 5. 2016.

39 31

MALI OGLASI

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija. me. Tel.067/809-806 APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-023, 067/342-392 Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-997, 067/911-2598 MUZIČKI INSTRUMENTI Prodajem majstorske violine. Tel.069/617-231

Prodajem klavinovu (električni pijanino) marke roland RP-201, stara dvije godine, odlično očuvana. Tel.068/270-276, 069/910-900 POSAO

Potrebni RADNICA i SERVISER za radnju mobilnih telefona Zvati od 14 do 18 h Tel. 068/276-363 Potrebne saradnice za švedsku kozmetiku Oriflame Crna Gora. Mogućnost dobre zarade, napredovanja i brojne povoljnosti...

Tel.067/831-662 LIČNO Fzioterapeut maser PG (28/185/83) erotska masaža za djevojke, dame diskrecija zagarantovana.

Tel.067/353-298

RAZNO Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel.069/019698, 067/455-713 Sobna, blind, sigurnosna vrata za stanove, kuće, vikendice.

Ugradnja, garancija, ekstra kvalitet. Tel.069/101-460

PRODAJA MREŽA

za fudbal, tenis, odbojku, zaštitnih mreža itd.

Mreže se proizvode u Španiji i iste se nalaze na stadionima u Brazilu za svjetsko prvenstvo. www.mreze.me 069/843-366 067/308-306 Invalidska kolica manuelna sa svim podešavanjima (naslona leđa, glave, ruku, nogu, visine, dužine).

Invalidska elektro-motorna kolica nova i polovna za kretanje po stanu i u saobraćaju. Dušek za nepokretne protiv stvaranja rana, jastuče za kolica protiv rana.

Telefon: 067/318-537

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22 + 8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm: 81 x 34 mm i 38 x 65 mm: 38 x 34 mm: 38 x 24 mm:

za pravna lica 308 • za fizička lica 220 € za pravna lica 154 • za fizička lica 110 € za pravna lica 77 • za fizička lica 55 € za pravna lica 44 • za fizička lica 33 € Cijene sa uračunatim PDV-om

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

40

SPORT

ČETVRTAK, 12. 5. 2016.

Sada totalni remont BURNO LJETO JE PRED KOŠARKAŠKIM KLUBOM BUDUĆNOST VOLI

RASEL ZGROMIO “MAMUZE” On je bio ponovo nezaustavljiv i Oklahoma je sada na korak od plasmana u finale Zapada - Rasel Vestbruk je sa 35 poena i 11 skokova predvodio “grmljavinu” do pobjede nad San Antoniom (91:95). Ekipa Grega Popovića je u regularnom dijelu imala samo jedan poraz na svom terenu, ali je u plej-ofu u kratkom periodu doživjela dva poraza od Vestbruka i drugova.

“Rasel nas je vukao kada smo posustajali”, rekao je Kevin Djurent, koji je ubacio 23 koševa.

Na drugoj strani najbolji je bio Kavai Lenard sa 26 poena.

A.K.

9

ASISTENCIJA JE IMAO RASEL VESTBRUK NA SINOĆNJEM MEČU

TIP 1

DANA 2

Randers - Brondbi

1

Kvota 2.00

Osvojena je dupla kruna u domaćim okvirima, u Evrokupu su doživjeli eliminaciju u grupnoj fazi, dok su u ABA ligi ponovo stali u polufinalu gdje su pretrpjeli dva bolna poraza od Mega Leksa - pred košarkaškim klubom Budućnost Voli je još jedno ljeto puno promjena.

Nakon tri trenera ove sezone, pitanje je da li će čelnici odlučiti da daju podršku Igoru Đaletiću. Dugogodišnji pomoćnik i član generacije koja je donijela istorijsku titulu Kupa Jugoslavije u Njegošev park odradio je ono što se od njega očekivao

iako je imao paklen zadatak. Morao je da psihički podigne ekipu nakon debakla u regionalnom takmičenju i da uigra mlade igrače koji nijesu imali minutažu ili su igrali na kašičicu. Što se tiče igračkog kadra slijedi totalni remont.

Jedini igrači koji imaju ugovore su Robert Rikić, Nemanja Vranješ, Aleksa Ilić, Vasilije Baćović i Ognjen Čarapić. Mladi organizator igre 1. septembra puni 18 godina i tada njegov stipendijski ugovor ističe. Hrvatski centar ima još godinu ugovora, baš kao i bivši bek Sutjeske.

Kakva ekipa će sljedeće sezone nositi plavi dres zavisi od ambicija podgoričkog kluba za sljedeću sezonu. Da li će se odlučiti za stvaranje novih nada crnogorske košarke ili će se ponovo napasti najkvalitetnije evropsko takmičenje - Evroliga

MEĐUNARODNI MAJSKI DŽUDO TURNIR U PODGORICI

U ugovoru kapitena Suada Šehovića stoji klauzula da se saradnja može produžiti na još jednu sezonu, ali će tek uslijediti pregovori. Baš kao i sa svima ostalima.

Brzo se očekuje u sjednica Upravnog odbora, gdje će se pričati o protekloj sezoni. Kakva ekipa će sljedeće sezone nositi plavi dres zavisi od ambicija podgoričkog kluba za sljedeću sezonu. Da li će se odlučiti za stvaranje novih nada crnogorske košarke ili će se ponovo napasti najkvalitetnije evropsko takmičenje - Evroliga.

A.K.

Starovarošani u vrhunskoj formi

Iz turnira u turnir oni ostvaruju vrhunske rezultate - takmičari džudo kluba Stara Varoš - Volkano osvojili su 16 medalja na Međunarodnom majskom turniru u Podgorici. Učenici braće Jokmanović, Mladena i Marka su se u finalima našli 12 puta, a osvojili su šest zlatnih, šest srebrnih i četiri bronzane medalje za ekipno treće mjesto u konkurenciji 20 timova.

Zlatni su bili Damjan Mitrović, Božidar Marković,

Stanko Mujović, Gabriela Pobrić, Ana Popović i Branka Mujović. Srebra su pripala Isabeli Pobrić, Nemanji Aleksiću, Lazaru Magovčeviću, Pavlu i Mariju Vukčeviću i Veljku Mujoviću. Bronzom su se okitili Veselin Dedić, Vasilije Šoć, Anastasija Jovanović i Luka Vojvodić.

Na turniru u sali gimnazije “Slobodan Škerović” je učestvovalo oko 200 takmičara klubova iz Crne Gore i Bosne i Hercegovine. A.K.

SPORT

ČETVRTAK, 12. 5. 2016.

41

AJKULE PREKINULE NIZ SRBIJE

Delfini smireni poslije 663 dana i 40 pobjeda

Jedna od najdužih dominacija u svijetu sporta konačno je prekinuta - i to zahvaljujući “ajkulama”!

Vaterpolo reprezentacija Crne Gore prije dvije večeri savladala je u Banjaluci Srbiju (15:13, nakon peteraca) i tako svjetskim i evropskim šampionima nanijela prvi poraz nakon 663 dana. Tačnije od 17. jula 2014. godine kada su delfini “izgubili” od Mađarske - 8:6.

Od tada - od Budimpešte do Banjaluke - momci Dejana Savića upisali su tačno 40 pobjeda zaredom na velikim takmičenjima.

U nizu Srbije nekoliko puta bila je naša reprezentacija, koja je prije meča u Bosni i Hercegovini, posljednji trijumf nad velikim rivalom upisala na Svjetskom prvenstvu u Barseloni 2013. godine.

K.B.

Sa jučerašnje konferencije

San se ostvaruje

KARATE DRAGANA KONJEVIĆ NAKON OSVAJANJA BRONZE NA EP

Redom su padale Kejti Hari, Agustina Stiliana, Fani Klevin, u polufinalu je izgubila od Helene Kusisto, a onda je savladala Lauru Gonzales Palasio i osvojila bronzanu medalju - Dragana Konjević je na EP u Monpeljeu ostvarila najbolji rezultat u karijeri.

“Neću reći da se san ostvario, već da je počeo da se ostvaruje”, rekla je Dragana na konferenciji za medije. “Imala sam šansu da osvojim i sjajnije odličje. Potrudiću se da na naredni šampionatima, možda već na Svjetskom prvenstvu krajem oktobra u Lincu, medalja bude sjajnija”.

Imala sam šansu da osvojim i sjajnije odličje. Potrudiću se da na naredni šampionatima, možda već na Svjetskom prvenstvu krajem oktobra u Lincu, medalja bude sjajnija

Crna Gora je u Francuskoj ostvarila najbolji rezultat od sticanja nezavisnosti.

“Hvala svima koji su vjerovali u mene, treneru i selektoru Žarku Rakoviću,

karate savezu, sparing partnerima i sponzorima”, istakla je Konjević.

Selektor je i pored svih pehova zadovoljan ostvarenim rezultatom.

“Prezadovoljan sam, jer je ovo što smo napravili u ovoj situaciji veliki uspjeh.

Siguran sam da možemo i imamo pravo da se nadamo medalji sa Svjetskog prvenstva. Nastupićemo i u ekipnoj konkurenciji, gdje se realno nadamo medalji”, kazao je Raković.

Anja Jović i Ana Drašković su takođe bile blizu medalje, ali su ih greške u finišu borbi koštala odličja.

A.K.

ĐIRO D' ITALIJA: TOM DUMOLAN ČUVA ROZU MAJICU

Gorila protutnjao kroz Benevento

Priča broj pet ovogodišnjeg Đira i pakleni nastup “gorile” iz Berlina! Andre Grajpel slavio je juče u brdskoj etapi voženoj od Praja a Marea do Beneventa drugi je bio Arno Demar, a treći Soni Kolbreli.

Ono što je najbitnije lider Tom Dumolan (Alpesin) kroz cilj je prošao sa glavnom grupom koja je kasnila svega četiri sekunde i tako sačuvao rozu majicu.

Grajpel je tako stigao do četvrtog trijumfa na Điru, a

18. na najvećim biciklističkim trkama. “ Na ko n s t a r t a sam osjetio da bi ovo mogao da bude moj dan, da ću imati čist finiš.

To se i desilo - srećan sam zbog pobjede”, rekao je majstor iz Berlina nakon pete etape. Điro se nastavlja već danas 165 kilometara dugačkom etapom (polubrdskom) od Pontea do Rokarazana u regiji Abruco. K.B.

SPORTSKI EKRAN RTCG 2 12.00h Masters Rim, tenis 19.25h Masters Rim, tenis

SPORTKLUB 1 11.00h Masters Rim, tenis 02.30hOklahoma - San Antonio, košarka

SPORTKLUB 2 12.00h Masters Rim, tenis

SPORTKLUB 3 18.30hDinamo - Rostov, fudbal 20.45hPortsmut - Plimut, fudbal

ARENASPORT 1 19.00hCrvena zvezda - Metalac, košarka 00.30hNasional - Boka juniors, fudbal 02.45hRozario - Atletiko Nasional, fudbal

ARENASPORT 2 19.15hRusija - Danska, hokej 03.00hNešvil - San Hoze, hokej

ARENASPORT 3 02.30hFluminense - Feroviaria, fudbal

EUROSPORT 13.05hĐiro d’Italija, biciklizam 20.30hEP London, skokovi u vodu 22.00hEP London, skokovi u vodu

EUROSPORT 2 Gorila u cilju: Andre Grajpel

11.45hŠpanija U17 - Italija U17, fudbal 16.45hŠvedska U17 - Francuska U17, fudbal

42

SPORT

ČETVRTAK, 12. 5. 2016.

Neuspjeh sa Minhenom Bah je, kao predsjednik Olimpijskog komiteta Njemačke, bio prvi čovjek kandidature Minhena za organizaciju ZOI 2018. godine.

Ipak, sa ukupnim skorom 63-25 na glasanju, organizaciju ZOI dobio je kineski Pjongčang. To nije uticalo na uspješnu kandidaturu Njemca za predsjednika Međunarodnog olimpijskog komiteta.

Bah sa njemačkim vrhom tokom kandidature Minhena za ZOI 2018

PRVI “ZLAT ZA NOVU ER Ideja za ponos XXXI OLIMPIJSKE IGRE RIO 2016 5 21. AVGUST

SPORTSKI KVIZ OLIMPIKO

⌦ Miloš Antić

i promociju olimpizma Sjajna ideja Crnogorskog olimpijskog komiteta! Sportski onlajn kviz Olimpiko, koji zaljubljenici u sport i Olimpijske igre igraju posredstvom društvenih mreža već mjesec dana, danas će dobiti svoje prve dobitnike. U prostorijama Sport vision radnje u Tržnom centru Delta u 17h biće dodijeljene nagrade najboljima u prvom ciklusu.

“Naša želja je da kviz bude prije svega edukativnog karaktera, sa ciljem jačanja svijesti o sportu i olimpizmu, a činjenica da je kviz igralo više od hiljadu ljudi za mjesec dana, govori da smo išli u pravom smjeru i da smo imali dobru ideju. Kviz je osmišljen tako da, u sportskom duhu, svi mogu igrati i ono što je najbitnije pobjeđuje onaj koji ima najbolji rezultat za najkraće vrijeme”, navode iz

crnogorske olimpijske kuće.

Najbolji će biti nagrađivanje svake naredne nedjelje, a planirane su i mjesečne nagrade.

“Nagrade su dres reprezentacije sa imenom dobitnika, majica, kačket. Na mjesečnom nivou najbolji dobija ruksak dodatno, a za kraj kviza Olimpiko, planirano je da najbolji dobije torbu zvanične opreme reprezentacije Crne Gore za predstojeće Olimpijske igre.

Svi pokloni su brendirani logotipima COK-a i Rija i jednog dana biće lijepa uspomena na Olimpijske igre 2016”, ističu u COK-u.

Nagrade je obezbijedio Bravera Sport Vision, tehnički sponzor COK-a, a kviz OLIMPIKO će trajati sve do avgusta i početka Olimpijskih igara.

T

omas Bah je jedan od trojice predsjednika Međunarodnog olimpijskog komiteta koji su učestvovali na Olimpijskim igrama. Istovremeno i jedini sa olimpijskom odličjem, kao mačevalac Zapadne Njemačke – i to zlatnim!

Ovaj advokat iz Vircburga ubjedljivo je, ispred brojnih kandidata, zadobio povjerenje delegata 125. Skupštine MOK-a, koja je održana 10. septembra 2013. godine u Buenos Airesu.

Još nije ni na pola mandata, a već je prepoznat kao žestoki borac koji želi da proces organizovanja Olimpijskih igara bude strogo kontrolisan, a izbor grada-domaćina bude predmet pravila koja će trajati u decenijama pred nama.

Bahove ideje samo su produžetak rada prethodnika, Belgijanca Žaka Roga, koji je prvi insistirao na uvođenju strogih ekoloških standarda i držanja do načela održivosti, kao neophodnih uslova da se neki grad razmatra za kandidaturu. Bah je otišao korak dalje, postavio jasne standarde koji se moraju poštovati, a već su dobili premi-

jeru u izboru grada-domaćina za Zimske olimpijske igre 2022. godine.

■ UBJEDLJIV IZBOR U sam proces izbora za nasljednika Žaka Roga je ušao kao favorit, prije svega bez besprekorne sportske karijere kao i karijere čelnika, ali daleko od toga da je izbor Tomasa Baha bio siguran.

U konkurenciji je bio i Sergej Bubka, slavni ukrajinski skakač s motkom, višedecenijski svjetski rekorder i predsjednik Ukrajinskog olimpijskog komiteta.

Ipak, glavni konkurent bio je Portorikanac Ričard Karion, koji je imao podršku SAD i većine američkih država.

Karion je bio dugogodišnji finansijski direktor Međunarodnog olimpijskog komiteta, sa iskustvom sklapanja nekih

od najvećih sponzorskih ugovora u istoriji sporta.

Ipak, na Skupštini MOK-a u Buenos Airesu nije bilo dileme. Bah je u prvom krugu sakupio 43 glasa, a u drugom 49 – više od preostalih četiri kandidata zajedno. To je značilo automatski izbor, bez direktnog duela sa Karionom u posljednjem krugu koji su predviđali svjetski mediji.

■ JEFTINIJE IGRE

Nakon uspješnog izbora, već u prvom govoru, Bah je izrazio bojazan da je trenutni proces kandidatura i izbora gradova-domaćina Olimpijskih igara takav da “traži previše, za premalo vremena“.

Time je već najavio da će u budućnosti samo gradovi sa većim dijelom već sagra-

Profesor prava u Mursiji

Tomas Bah vanredni je profesor prava na čuvenom Univerzitetu u Mursiji u Španiji, na kojem je i stekao znanje doktora pravnih nauka.

Perfektno govori engleski, francuski, španski i italijanski jezik. Takođe je nosilac odlikovanja Tunisa, Litvanije i Alžira.

SPORT

43

Foto:

ČETVRTAK, 12. 5. 2016.

JOŠ 85 DANA

TNI” PREDSJEDNIK RU OLIMPIZMA đenih borilišta moći da dobiju kandidaturu.

Igre u Pekingu 2022. godine tako su postale prve “po Bahovim standardima“, sa budžetom od svega 3,9 milijardi dolara. Na taj način čak deseto-

struko će biti jeftinije od Olimpijskih igara u Pekingu 2008. godine!

To ne znači da će u budućnosti Igre biti manje glamurozne. Jednostavno, više će se posvećivati pažnja zaostavštini,

boljitku za grad i državu koja ugosti najveću olimpijsku smotru.

Bah je odškrinuo novu eru olimpizma, onu koja se protivi raskalašnom trošenju a brine o planeti i budućnosti.

Igre u Pekingu 2022. godine postale su prve “po Bahovim standardima“, sa budžetom od svega 3,9 milijardi dolara.

Na taj način čak desetostruko će biti jeftinije od Olimpijskih igara u Pekingu 2008. godine!

Tomas Bah je na Olimpijskim igrama u Montrealu 1976. godine osovjio zlatnu medalju

ZLATO IZ MONTREALA

Bah je ostvario dugogodišnju karijeru vrhunskog mačevaoca, kao član slavnog kluba Tauber-Bišofshofajm, jednog od najboljih u Evropi.

Na Olimpijskim igrama u Montrealu 1976. godine, u timu Zapadne Njemačke, osvojio je ekipno zlato u disciplini “foil“.

Da je vrhunski takmičar u toj disciplini, Bah je dokazao godinu kasnije, kada je zaslužio zlatno u pojedinačnoj konkurenciji na Svjetskom prvenstvu.

SPORT

ČETVRTAK, 12. 5. 2016.

NA

XV EVROPSKO PRVENSTVO

29 DA Š O

J

44

FRANCUSKA (10. JUN - 10. JUL)

PREDGRAĐE PARIZA I FINALNA RENESANSA

STADIONI NA EVROPSKOM PRVENSTVU U FRANCUSKOJ 2016. SEN DENI

Stadion Sen Deni, na kojem će se igrati finale Eura

290 MILIONA EURA KOŠTALA JE IZGRADNJA STAD DE FRANSA

⌦ Aleksandar Popović Još 29 dana ostalo je do početka 15. Evropskog prvenstva, koje će se od 10. juna do 10. jula održati u Francuskoj. Nakon istorijata kontinentalnih turnira i avantura Jugoslavije na evropskim smotrama, došao je red da vam predstavimo i velelepne stadione, na kojima će se igrati prvenstvo.

Sen Deni (Stad de Frans), Pariz (Park prinčeva), Marselj (Velodrom), Lion (Park Olimpik Lion), Lil (Stad Pijer Moura), Bordo (Matmut

Atlantik), Sent-Etjen (Stad Žefroj Gišar), Nica (Alianc Riviera), Lens (Stad Feliks Bolar) i Tuluz (Munisipal) ugostiće 24 reprezentacije, a danas je prvi na redu Sen Deni.

Sjeverno predgrađe Pariza imaće čast da ugosti veliko finale 10. jula. Stadion “Stad de Frans” je dom fudbalske i ragbi reprezentacija Francuske, kapaciteta 81.338 mjesta. U pitanju je šesti najveći stadion u Evropi, a na njemu je igrano finale Svjetskog prvenstva 1998. godine, kada je Francuska pobijedila Brazil (3:0), a

Utakmice na Stad de Fransu

10. JUN FRANCUSKA RUMUNIJA 13. JUN REP. IRSKA ŠVEDSKA 16. JUN NJEMAČKA POLJSKA 22. JUN ISLAND AUSTRIJA 27. JUN OSMINA FINALA 3. JUL ČETVRTFINALE 10. JUL FINALE

5

ZVJEZDICA UEFA JE DODIJELILA STAD DE FRANSU bio je i domaćin finala Lige šampiona 2000. i 2006. godine.

Takođe, finalne kup utakmice francuskog loptanja igraju se na ovom stadionu.

Gradnja divnog zdanja počela je 2. maja 1995. a otvoreno je 28. januara 1998. godine. Projektovali su ga arhitekte Mišel Makari, Ajmerik Zublena, Mišel Režembal i Klod Konstantini, a njegova izgradnja koštala je 290 miliona eura.

ČETVRTAK, 12. 5. 2016.

SPORT

45

KANDIDAT DA NASLIJEDI MIŠELA PLATINIJA

Savićević predsjednik Uefe?

Predsjednik Fudbalskog saveza Crne Gore Dejan Savićević mogao bi da postane novi predsjednik UEFA-e, tvrde mediji u regionu i inostranstvu. Legenda crnogorskog fudbala, Budućnosti, Crvene zvezde i Milana nalazi se među kandidatima koji bi mogli da naslijede Mišela Platinija, a uz njega su tu Španac Anhel Marij Viljar, Holađanin Mihael Van Prag, Poljak Zbignjev Bonjek i Hrvat Davor Šuker.

Međunarodni sud za sportsku arbitražu u Lozani (CAS) smanjio je kaznu predsjedniku

8

GODINA MIŠEL PLATINI BIO JE PREDSJEDNIK UEFA-E, OD 26. JANUARA 2007. DO 21.

DECEMBRA 2015. GODINE. Evropske fudbalske organizacije (UEFA) Platiniju sa šest na četiri godine zabra-

ne vršenja svih funkcija u fudbalu, tako da je jasno da će evropska kuća fudbala uskoro morati dobiti novog predsjednika.

Francuz je od CAS-a tražio da se u potpunosti ukine njegova suspenzija. Međutim, sud je samo ublažio, pa će se u septembru održati predsjednički izbori u UEFA-i, a na njima će biti izabran vodeći čovjek fudbalske asocijacije.

Na sastanku predstavnika fudbalskih saveza regiona u Budvi u novembru FSCG je odao priznanje Platiniju i pružio mu podršku u dokazivanju nevinosti.

A.P.

Mišel Platini i Dejan Savićević

PREMIJER LIGA 30. I 35. KOLO

Njukasl, zbogom!

Igrači Partizana proslavljaju trofej Kupa

KUP SRBIJE FINALE PARNI VALJAK SAVLADAO JAVOR 2:1

Partizan osvojio 13. Kup Nakon nevjerovatne sezone u kojoj je bio na korak od evropskog proljeća sa jedne, a miljama daleko od Crvene zvezde sa druge strane, Partizan je uspio trofejom da zasladi takmičarsku godinu. Tim Ivana Tomića pobijedio je Javor (2:0) u finalu Kupa Srbije i po 13. put podigao trofej tog takmičenja.

Marko Jovanović je u 35. pogodio glavom za vođstvo, a rezervista Dušan Vlahović u 95. minutu sudijske nadoknade stavio tačku na i.

“Veoma sam ponosan na ove momke, na to kako su uspjeli da se izdignu iz jedne opšte slike kako je Partizan slab. Savladali su sve prepreke i zasluge

idu samo njima”, jasan je trener Tomić, čiji tim nije primio nijedan gol ove sezone u Kupu.

Takođe, Milorad Mažić je prekinuo utakmicu u 56. minutu zbog bakljade “grobara”, a pogođen je i pomoćnik Dalibor Đurđević, ali je Saša Ilić smirio navijače i meč je odigran do kraja.

A.P.

Nevjerovatni Sanderlend je sjajni prodorom zaledio uspio je da realizuje najluđe “Enfild”, a Kristijan Bentesnove svojih navijača. ke izjednačio u sudijskog Tim Sema Alardajnadoknadi za konačnih sa je pobijedio (3:0) 1:1. Tako će sastav JirgeEverton u zaostaloj na Klopa sve karte bautakmici 35. kola i citi na finale sa Sevimatematički poslao ljom u Ligi Evrope. Poljutog rivala Njukasl bjeda mu donosi Ligu šampiona, a pou drugu ligu!

Za “svraraz vjerovatno sljedeću kama” će sezonu bez u Čemi n o s t ra n i h pionšip i No r i č, takmičenja. uprkos SEMAtrijumfu FOR: Norič (4:2) nad - Votford 4:2 Votfordom (Redmond 15’, u jednoj utaMbokani 18’, 57’, Ketkart 37’ kmici 30. koa.g. - Dini 11’, Igala. A, u derbilo 51’), Sanderju večeri Čellend - Everton si je praktično 3:0 (Van Anolt ostavio Liverpul bez Evro38’, Kone 42’, 55’), pe (preko prLiverpul - Čelsi venstva).

1:1 (Benteke 92’ Azar 32’). A.P. Eden Azar Aleksandar Mitrović očajava

46

SPORT

1

BOKELJ

Šćepanović 90+2’

0

Mile. Radulović Đurišić Milo. Radulović Lakić Pejović (od 46. Kokot) Tomanović Raičević (od 90+3.

Petričević) Novović Rudović (od 74. Petrović) Šćepanović Vuković Trener: Nikola Rakojević

Mijatović Mladenović Todorović Ognjanović (od 77. Petrović) Čelebić ŽUTI Zlatičanin Šćekić Macanović (od 82. Nikezić) Pajović (od 64. Maraš) Pepić Đenić Trener: Slobodan Drašković

MLADOST

PODGORICA - Stadion: FK Mladost. Gledalaca: oko 500. Sudija: M. Savović (Podgorica). Pomoćnici: J. Tatar (Podgorica), M. Paunović (Berane).

3

DEČIĆ

Božović Pešukić (od 46. Aligrudić) Cavnić Vujačić Sekulić Milojko Šofranac (od 46. Klikovac) Marković Živković (od 75. Popović) Kukuličić Bjedov Trener: Dejan Vukićević

Perović Padović Dedić Mihailović Tuzović Božanović Đukić (od 66. A. Krnić) I. Camaj Ljuljđuraj (od 74. D. Camaj) Lazarević (od 70. Anđušić) Pepić Trener: Fuad Krkanović

ZETA

Klikovac 48’, Kukuličić 62’, Bjedov 83’

0

GOLUBOVCI - Stadion: Trešnjica.

Gledalaca: oko 500. Sudija: M. Bošković. Pomoćnici: V. Todorović (Nikšić), M. Asović (Berane).

MORNAR

0

Popović Tomašević Rajović Gajević (od 81. Ćosović) Šimura Ragipović Kacić Nikolić Vukmarković (od 71. Leverda) Đurović Vučinić Trener: Zoran Mijović

RUDAR

2

Brnović 73’, Knežević 89’

Radanović Reljić Alić Radišić Nestorović Sopo Vlahović Brnović (84’ Živković) Ivanović (62’ Jovanović) Noma Marković (87’ Knežević) Trener: Srđan Bajić

PETROVAC

0

Dragojević Savović (od 80. Kalačević) Vujović Radović Kajević Golubović Marković Milosavljević Čolaković (od 65. Racković) Joboši (od 84. Bulatović) Kopitović Trener: Ivan Brnović

0

Ljuljanović Raspopović Vukčević (75’ Vujačić) Pajović Radunović Raičković Hočko Vušurović (70’ Ilinčić) Pejaković M. Burzanović (83’ Janketić) Đalović Trener: Miodrag Vukotić

SUTJESKA

2

Kordić 58’, Zarubica 76’

Ličina Radulović Šofranac Ćuković Stijepović Stefanović Milovac (od 80. Vujović) Vuković Grbović Zarubica Kordić Trener: Aleksandar Nedović

Tatar 90+2 (pen.)

Burzanović 30’

Petković Radunović Tatar Petrić Ćuković Flavio Marković (od 57.

Pejaković) Radović (od 90. Rogošić) Vujanović Ibrić (od 57. Došljak) Perutović Trener: Milorad Malovrazić

Lakićević N. Kosović (od 51. Vukčević) Novović Redžović Mladenović, CRVENI Krstović Kalezić Burzanović (Kovačević) Vučić Đuranović Jerković (Vuković) Trener: Ratko Stevović

1

MLADOST GOLOM ŠĆEPANOVIĆA U FINIŠU SRU

STARI ŠAMPION PR ⌦ Uroš Radulović, foto: Dejan Kandić

S

ve je gotovo! Matematički nije, ali ekipi Mladosti je potrebna još jedna pobjeda, ili bod u gradskom derbiju i titula je tu! U dramatičnom meču “romantičari” su savladali Bokelj i na pravi način iskoristili poraz Budućnosti u Pljevljima...

Heroj kluba sa Starog aerodroma je Marko Šćepanović! Najbolji strijelac Mladosti i crnogorskog šampionata je imao svoj šou u 92. minutu - u stilu velikog igrača, pravog strijelca Šćepanović je pogurao Mladost na korak od titule!

Popularni Šćepo je u finišu potpisao svoju 17 recku, vjerovatno važniju nego svaku do sada - ofanzivac Mladosti je pogodio glavom sa druge stative nakon centaršuta Mirka Raičevića. Iskopirani gol Andrije Delibašića koji je odveo Crnu Goru u istorijski baraž za Evropsko prvenstvo...

“Ovim smo 99 odsto šampioni, ali šef nam je rekao da ništa nije gotovo i to znamo. Bila je prava prvenstvena utakmica, Bokelj nas je uvijek mučio, a sada smo izvukli tri zlatna boda”, poručio je Šćepanović.

■ BLIZU SMO -

PETROVAC - Stadion: pod Malim brdom. Gledalaca: oko 200. Sudija: J. Kaluđerović (Cetinje). Pomoćnici: D. Pajović (Cetinje), B. Krstev (Cetinje).

ISKRA

BAR - Stadion: Topolica. Gledalaca: oko 300. Sudija: M. Šćepanović (Podgorica). Pomoćnici: V. Radunović (Nikšić), D. Mrgunović (Podgorica).

BUDUĆNOST

PLJEVLJA - Stadion: pod Golubinjom. Gledalaca: oko 1000. Sudija: Pr. Radovanović (Podgorica). Pomoćnici: D. Dević (Bar), M. Đukić (Cetinje).

LOVĆEN

1

ČETVRTAK, 12. 5. 2016.

GRBALJ

3

Zorica 18’, Pavlović 69’, Kopitović 80’

ZASLUŽILI SMO!

Nije ličilo na to da će “romantičari” stići do pobjede i iskoristi poklon aktuelnog šampiona koji je u Pljevljima pobijedio Budućnost 2:0. Jedinu pravu priliku domaćin je imao u osmom minutu kada je Ivan Vuković sve odlično odradio, ali šutirao pored gola... U nastavku Bokelj je dik-

tirao tempo, napadao, želio tri boda, ali dobre situacije nijesu iskoristili Nikola Čelebić i Miloš Nikezić... I, onda baš kao što su u prošlom kolu poraženi u finišu od Sutjeske, timu sa Starog aeordroma je 90. minut bio taličan!

“Jako smo blizu, pametno smo odigrali. Isplatila se velika želja i borba. Bili smo srećniji, jer smo se namjerili na jako kvalitetnog protivnika.

Međutim, mislim da smo zaslužili ovaj 90. minut”, poručio je pomoćni trener Mladosti Srđan Nikić.

■ PLJEVLJACI

UŽIVALI U FEŠTI!

Rudar i Budućnost su odradili “sparing” pred finale Kupa koje će igrati 2. juna pod Goricom, ali iz tog “zagrijavanja” deblji kraj su izvukli “plavi”.

Pred renoviranim i osvježenim stadionom pod Golubinjom, Rudar je srušio velikog rivala golovima Predraga Brnovića i Ivana Kneževića, te tako uništio snove Budućnosti o eventualnoj borbi za duplu krunu...

“Prokockali smo mnogo šansi, pogotovo protiv “malih” ekipa. Žao mi je zbog toga, jer sam ubijeđen da smo kvalitet za duplu krunu. Ali, ostaje nam da u finalu Kupa odi-

gramo meč sličan ovome i uzmemo trofej”, rekao je golman Pljevljaka Miloš Radanović.

Budućnost je u prvih 20 minuta bila bolji rival, ali Ivan Pejaković poslije samo 120 sekundi nije uspio da pogodi, kao ni Nikola Vukčević u finišu prvog poluvremena....

“Nismo uspjeli da nametnemo naš ritam, nedostajalo nam je agresivnosti u većem dijelu meča, a ni protok lopte nije bio pravi. Golovi su plod velikih grešaka koje je iskusna ekipa Rudara znala da iskoristi. Jasno je da smo daleko od titule”, rekao je Vladan Tomić, pomoćni trener Budućnosti.

L. Carević Girivić M. Carević Manojlović Tučević (Vukčević) Pavlović Nikolić Dragićević (Vujović) Malović Zorica Jablan (Kopitović) Trener: Dragoljub Đuretić

DANILOVGRAD - Stadion: Braća Velašević. Gledalaca: oko 500. Sudija: N. Dabanović (Podgorica). Pomoćnici: D. Vujović (Cetinje), N. Razić (Podgorica).

Ivan Knežević je elegantnim golom kroz noge Damira Ljuljanovića potpisao konačnih 2:0. Navijači su znali da burno proslave taj trenutak...

ČETVRTAK, 12. 5. 2016.

SPORT

47

UŠILA BOKELJ, RUDAR BOLJI OD BUDUĆNOSTI

ROMOVISAO NOVOG Trenutak koji je riješio meč - Šćepanović postiže gol u samom finišu utakmice

Borba donjeg doma - Mornar skoro otpisan!

Barani su gotovo otpisani!

Tri kola prije kraja Mornar kasni šest bodova za zonom baraža, a bukvalno u Drugu ligu ih je poslao Vladan Tatar - iskusni štoper Lovćena je u 90. minutu sa penala postigao jedini gol na meču.

Velika pobjeda Zete! Golubovčani su srušili totalno posrnulog Dečića i gotovo je sigurno da će izbjeći baraž utakmice sa drugoligašima. Fenomenalni Luka Klikovac i saigrači su zakomplikovali život Tuzanima koji su jedno vrijeme slovili za prijatno iznenađenje lige.

31. KOLO

Telekom 1. CFL 1. Mladost

30

20

4

6

49:23

64

2. Budućnost

30

17

6

7

45:19

57

3. Rudar

30

15

9

6

35:22

54

4. Bokelj

30

15

5

10

38:24

50

5. Sutjeska

30

14

7

9

41:29

49

6. Zeta

30

10

7

13

35:38

37

7. Grbalj

30

10

5

15

34:43

35

8. Lovćen

30

8

9

13

29:35

33

9. Dečić

30

9

6

15

32:45

33

10. Petrovac

30

8

8

14

31:47

32

11. Iskra

30

6

12

12

26:48

30

12. Mornar

30

6

6

18

25:47

24

Gradonačelnik Pljevalja Mirko Đačić i Komesar za takmičenje FSCG simbolično su otvorili renovirani stadion Rudara pod Golubinjom

Selektor fudbalske reprezentacije Crne Gore Ljubiša Tumbaković je bio gost uprave “rudara” i generalnog sekretara aktuelnog šampiona Muhameda Gerine

SUBOTA, 17.30 BUDUĆNOST MLADOST RUDAR MORNAR BOKELJ PETROVAC SUTJESKA ZETA GRBALJ LOVĆEN DEČIĆ ISKRA

LISTA STRIJELACA 17 Marko Šćepanović (MLADOST) 16 Darko Bjedov (ZETA) 13 Boris Kopitović (PETROVAC), Dejan Zarubica (SUTJESKA) 10 Darko Nikač (BUDUĆNOST MTK), Šaleta Kordić (SUTJESKA)

Stolice su dale potpuno novi šmek stadionu pod Golubinjom - postavljeno je tačno 5149 stolica u crvenoj i plavoj boji. Na zapadnoj tribini piše FK RUDAR, a na istočnoj PLJEVLJA

Izdavač: Novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

Nikola PRELEVIĆ, izvršni direktor (nikola.prelevic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika Samir RASTODER, zamjenik glavnog i odgovornog urednika (desk@dnovine.me)

Svlačionice koje su adaptirane su mjesto kojima se Pljevljaci ponose - u renoviranje cijelog objekta je uloženo oko 150 hiljada eura

Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Mladen MEDENICA (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@ dnovine.me), Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (reportaze@ dnovine.me), Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Vedran ILIĆ (foto@dnovine.me)

redakcija@dnovine.me

aktuelno

zanimljivo

Brezovik

Vitov čarobni brijeg Manifestacija Dani Vitomira Vita Nikolića završena je poetskom večeri “U trag zaboravu”, održanoj u Specijalnoj bolnici za plućne bolesti u Brezoviku. Manifestaciju su organizovali NVO Cehra - Alijansa za kulturu, ekologiju i ljudska prava i Fondacija Stanislav Ćano Koprivica. ”Vito je ovjekovječio bolnicu u Brezoviku nazivajući je svojim čarobnim brijegom, lječilištem, zabavištem, odmorištem, ali i čuvenim zatvorom Jusovača.

Bolnica je tih godina imala svoj bilten u kome su bolesnici i ljekari objavljivali radove da bi razbili monotoniju, s obzirom da se od tuberkoloze u sanatoriju-

mu ostajalo najmanje po godinu”, rekao je Maksim Vujačić..

Sjećanje na druženje sa Vitom i dane provedene u Brezoviku oživio je akademik Mladen Lompar koji je ispričao da su se skoro sva-

kog jutra u četiri sata budili da bi slušali pjesmu – molitvu časnih sestara. ”Brezovik je bio pun zelenila, a stalno su padale neke kiše, a te kapi bile su nam kao neka zagonetna muzika”, kazao je Lompar.

reciklAžnA UmjetnoSt

Slika Van Goga od četiri miliona flaša

Da bi promovisala recikliranje, kompanija iz Tajvana iskoristila je četiri miliona plastičnih flaša u boji kako bi napravila repliku poznate slike Vinsenta van Goga “Zvjezdana noć”.

Ova instalacija zauzima površinu od 53 hektara parka u predgrađu Kilunga, lučkog grada na sjeveroistoku Tajvana, a napravljena je povodom 125 godi-

na od smrti holandskog slikara, prenosi Rojters.

“Naša zamisao je bila da stvorimo umjetničko djelo, tako što ćemo povezati ideju zaštite okoline PET ambalažom sa samom okolinom. Na taj način svako može da upozna i drugu stranu recikliranja,” kaže Aisin Jeh u ime firme Unison Developing Co. Ltd, koja je preduzela taj projekat.

SUPer BAkA

Skočila padobranom za 90. rođendan Bet Roberts je nedavno proslavila 90. rođendan na najluđi mogući način - skočila je padobranom. Bet inače živi u gradu Bojsiju u američkoj saveznoj državi Ajdaho, a u ovoj avanturi su joj se pridružila i dvojica si-

nova i unuka.

Bet je sa svojim instruktorom i profesionalnim padobrancem skočila iz aviona s visine od otprilike 5.000 metara, a gotovo cio minut je padala slobodnim padom prije nego što se padobran

otvorio, piše Elit dejli.

Nakon nekoliko minuta Bet je sigurno sletjela na tlo, a kad su je pitali kakvi su joj utisci nakon skoka, simpatična baka rekla je kako je ovo definitivno “vrijedno još jednog pokušaja”.

AnketA

Hilari Klinton bolja od Donalda Trampa Podrška Donaldu Trampu porasla je i sad je gotovo izjednačen s Hilari Klinton među američkim glasačima, pokazuju rezultati danas objavljene ankete Rojters/ Ipsos Ti bi rezultati mogli da budu znak tijesne borbe između dva suparnika za Bijelu kuću dok se Amerikanci odlučuju o tome ko će je voditi nakon predsjednika Baraka Oba-

me na izborima koji će se održati 8. novembra.

U najnovijem istraživanju, 41 odsto Amerikanaca će vjerovatno podržati Klintonovu, kandidatkinju demokrata, a 40 odsto podržalo bi Trampa, dok je 19 odsto bilo neodlučno, pokazuje anketa u kojoj je učestvovalo 1289 osoba.

kotor

Jača saradnja sa euroregijom Generalni sekretar Jadransko – jonske euroregije i koordinator za međunarodnu saradnju regije Molize Francesco Cocco je sa saradnikom Andrea di Girolamom posjetio Kotor gdje se susreo se sa predsjednikom Opštine Aleksandrom Stjepčevićem sa ko-

jim je razgovarao o unapređenju saradnje.

Posjeta Kotoru realizovana je uoči prvog Foruma Evropske strategije za jadransko – jonski makroregion EUSAIR koji će biti održan 12. i 13. maja u Dubrovniku u organizaciji Evropske komisije i Vla-

de Hrvatske. Jučerašnji susret bio je povod i za razmatranje različitih aspekata nastavka saradnje sa ovom regionalnom organizacijom bazirane na projektnoj osnovi, posebno u pogledu transnacionalnih i prekograničnih inicijativa IPA 2014-2020.

10 Ministarstvo kulture

godina crnogorske nezavisnosti

CRNOGORSKA

1948.

GODINA

AUTOR:

Prof. dr Živko Andrijašević

02

10 godina crnogor

AUTOR TEKSTA

Prof. dr Živko Andrijašević

Ministarstvo kulture

Dnevne novine u saradnji sa Ministarstvom kulture objavljuju, svakog četvrtka do 21. maja, seriju posebnih dodataka na 16 strana, o najznačajnijim događajima, datumima i ličnostima geneze crnogorske nezavisnosti, autora prof. dr Živka Andrijaševića.

Nakon specijalnih dodataka, koji su bili posvećeni Berlinskom kogresu 1878. godine i Prvom svjetskom ratu, Podgoričkoj skupštini 1918. godine i knjazu Danilu Prvom, Crnoj Gori u Drugom svjetskom ratu, a u današnjem specijalnom dodatku je obrađena tema - Crnogorske prilike 1948. godine. Posljednji specijalni dodatak, 19. maja, biće posvećen obnovi crnogorske nezavisnosti i državnosti na referendumu 2006. godine.

Uz autorske tekstove prof. dr Živka Andrijaševića, dodaci će sadržati kopije originalnih dokumenata i fotografije.

CRNOGORSKA

03

rske nezavisnosti

STALJINOVA ODLUKA J. V. Staljin je odlučio da se o stanju u KPJ raspravlja na zajedničkom sastanku svih predstavnika komunističkih partija, koje su, zajedno sa KPJ, prethodne godine formirale zajedničku organizaciju – Informbiro ili Kominform

20. juna 1948. godine, u Bukureštu počelo je zasijedanje Kominforma, na koje je pozvana i KPJ

N

akon što je 1945. godine uspostavljena apsolutna vlast Komunističke partije, socijalistička Jugoslavija, na čelu sa J. B. Titom, postala je dio političkog i ideološkog bloka, čiji je predvodnik bio Sovjetski Savez, “prva zemlja socijalizma”. Poslije nekoliko godina intenzivnog poslijeratnog savezništva, ali i sistemske i ideološke bliskosti, između Jugoslavije i Sovjetskog Saveza došlo je do sukoba.

U suštini, uzrok sukoba bila je Titova težnja da zadrži što više samostalnosti u vođenju državne politike, i da o ključnim državnim pitanjima odlučuje sasvim nezavisno od Moskve.

PISMO STALJINA I MOLOTOVA Iako je u odnosima između Beograda i Moskve i prije 1948. bilo izvjesnih nesuglasica, početak njihovog sukoba označilo je pismo koje su J. V. Staljin i V. M. Molotov uputili 27. marta 1948. godine Titu i članovima Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije (CK KPJ). Oni su jugoslovensko partijsko rukovodstvo optužili za antisovjetsku politiku i odstupanje od komunizma i socijalizma. Uslijedio je jugoslovenski odgovor u kome su odbačene sve optužbe. Nakon novog sovjetskog pisma jugoslovenskom Centralnom komitetu, J. V. Staljin je odlučio da se o stanju u KPJ raspravlja na zajedničkom sastanku svih predstavnika komunističkih partija, koje su, zajedno sa KPJ, prethodne godine formirale zajedničku organizaciju – Informbiro ili Kominform (Komuni-

1948. GODINA

U rezoluciji se na kraju kaže da Informbiro ne sumnja da u KPJ ima dovoljno zdravih elemenata, vjernih marksizmu-lenjinizmu i jedinstvenom socijalističkom frontu

stički informacioni biro). Članice Informbiroa ili Kominforma bile su komunističke partije Sovjetskog Saveza, Jugoslavije, Mađarske, Poljske, Čehoslovačke, Rumunije, Bugarske, Francuske i Italije. Početak zasijedanje Kominforma, na koji je pozvana i KPJ, zakazan je za 20. jun 1948. godine, u Bukureštu. Smatrajući da na tom zasijedanju nema uslova za raspravu na ravnopravnoj osnovi, CK KPJ je odbio da pošalje svog predstavnika.

ZASIJEDANJE INFORMBIROA U BUKUREŠTU Na zasijedanju Informbiroa (Kominforma) u Bukureštu donijeta je Rezolucija Informacionog biroa komunističkih partija o stanju u KPJ. U Rezoluciji se navodi da vođstvo KPJ, u glavnim državnim pitanjima, vodi pogrešnu spoljnu i unutrašnju politiku, čime odstupa od marksizma-lenjinizma. Prema ocjeni iz Rezolucije, rukovodstvo KPJ napušta poziciju zaštitnika interesa radničke klase, doprinosi jačanju kapitalističkih

elemenata u zemlji, sprovodi nepravilnu politiku na selu i revidira marksističko-lenjinistička učenja o partiji. Uz to, rukovodstvo KPJ utapa partiju u masovnu organizaciju Narodni front, koji obuhvata klasno raznolike elemente, čime ugrožava samo postojanje KPJ i postojanje socijalizma u Jugoslaviji. Informbio je optužio i rukovodstvo KPJ da u partiji nema demoktarije, da se ne poštuje princip izbornosti i da partija djeluje poluilegalno.

Zbog svih ovih grešaka i zastranjivanja, Informbiro smatra da se rukovodstvo KPJ odcijepilo od jedinstvenog socijalističkog fronta protiv imperijalizma i od bratskih komunističkih partija, te da su krenuli putem izdaje.

ZATRAŽENA SMJENA RUKOVODSTVA KPJ U rezoluciji se na kraju kaže da Informbiro ne sumnja da u KPJ ima dovoljno zdravih elemenata, vjernih marksizmu-lenjinizmu i jedinstvenom socijalističkom frontu, koji će uspjeti da prisile svoje rukovodstvo da otvoreno i pošteno prizna greške, i da se vrate izvornim principima socijalizma. No, ako ovi “zdravi elementi” ne uspiju da prisile čelne ljude Partije da priznaju greške, oni treba da ih smijene i izaberu novo rukovodstvo KPJ. Povodom Rezolucije IB-a, CK KPJ je dao Izjavu, koja je zajedno s rezolucijom objavljena u štampi, u kojoj se kaže da je njihova kritika zasnovana na netačnim i neosnovanim tvrdnjama, da predstavlja pokušaj rušenje ugleda KPJ i izazivanja zabune u narodu i međunarodnom radničkom pokretu.

04

10 godina crnogor

N

eki navodi iz Rezolucije su, prema mišljenju CK KPJ, imaju za cilj da izazovu slabljenje jedinstva KPJ i njene rukovodeće uloge. Zbog toga CK KPJ poziva članstvo da “zbije svoje redove u borbi za ostvarivanje partijske linije” i za još veće učvršćivanje partijskog jedinstva.

Ubrzo nakon donošenja Rezolucije IBa, KPJ je održala Peti kongres (21-28. jula), na kome je partijsko rukovodstvo dobilo podršku 2.323 delegata, od njih 2.318. Među delegatima koji su glasanjem iskazali podršku CK KPJ, bilo je, naravno, i onih za koje se već tada znalo da to nijesu učinili iz uvjerenja.

Godina

PREVIRANJA UNUTAR KPJ Rezolucija IB-a i sukob Jugoslavije i Sovjetskog Saveza uslovili su velike promjene u jugoslovenskoj spoljnoj i unutrašnjoj politici, ali i promjene u odnosima unutar KPJ. Zbog opasnosti od unutarpartijskog prevrata i nejedinstva, rukovodstvo Partije započinje surovi obračun sa svim članovima koji su u ovom sukobu podržali Rezoluciju IBa i Sovjetski Savez, ili za koje se samo smatralo da su stali, ili da mogu stati, na njihovu stranu. Upravo je poziv IBa “zdravim snagama” u KPJ da smijene svoje rukovodstvo, u vrhu jugoslovenske partije protumačen kao ohrabrivanje dijela rukovodstva i članstva da započnu unutarpartijsku borbu za prevlast na Titom i njegovim pristalicama, što je trebalo u krajnjem da dovede do njihove smjene i likvidacije.

Poznajući dobro staljinske metode u unutarpartijskim obračunima, i dobro procjenjujući da će ovaj poziv podstaći na akciju ne samo mnoge nezadovoljnike, neistomišljenike, sovjetofile (rusofile) i karijeriste, već i sovjetsku agenturu u partijskom rukovodstvu, Tito i vrh KPJ su ovakav obračun morali odlučiti.

Kao što je u ovakvim situacijama uobičajeno, uslijedile su unutarpartijske ra-

Broj uhapšenih

1948.

73

1949.

1.605

1950.

551

1951.

251

1952.

88

1953.

29

Molotov i Staljin

Od svih jugoslovenskih federativnih republika, najveći broj osumnjičenih i uhapšenih pristalica Rezolucije IB-a, u odnosu na broj stanovnika, bio je u Crnoj Gori sprave, istrage, saslušanja, isključenja i hapšenja. Za Tita i jugoslovensko partijsko i državno rukovodstvo, koje se suprotstavilo IB-u i Staljinu, ovi unutarpartijski obračuni uistinu su bili najvažniji dio njihove borbe za opstanak na vlasti.

Za mnoge od njih i za opstanak u životu. O razmjerama tog obračuna svjedoče brojke o isključenim i kažnjenim članovima KPJ zbog podrške Rezoluciji IB-a.

OSUMNJIČENO VIŠE OD 55.000 LJUDI Prema podacima Službe državne bezbjednosti, koji se odnose na period od 1948. do 1963. godine, nešto više

od 55.000 ljudi (55.663) je osumnjičeno da su pristalice Rezolucije IB-a. Od ovog broja, za Rezoluciju IB-a izjasnilo se do kraja 1952. godine 11.128 članova KPJ. U zavisnosti od krivice i pozicije u sistemu vlasti, svi osumnjičeni su isljeđivani, držani pod policijskim nadzorom, hapšeni i upućivani na izdržavanje višemjesečne ili višegodišnje kazne u zatvorima i logorima. Državni zvaničnici su zatvorsku kaznu zbog Rezolucije IB-a nazivali “društveno-korisnim radom”. Uredbom Vlade FNRJ utvrđeno je da građanin, bez suđenja i odluke suda, može biti lišen slobode od strane nekog državnog organa (od Narodne skupštine do mjesnog odbora) na period do dvije godine, s tim da se kazna zatvora na isti način može produžiti za još dvije godine. Radilo se primjeni tzv. “administrativnih kazni”, koje su uvedene Osnovnim zakonom o prekršajima iz 1947. godine. Prema zvaničnim podacima, od 16.700 zatvorenika u logorima i zatvorima zbog Rezolucije IB-a, oko 11.700 je kažnjeno administrativnom kaznom, a oko 5.000 presudom suda.

NAJVEĆI BROJ UHAPŠENIH U CRNOJ GORI Od svih jugoslovenskih federativnih republika, najveći broj osumnjičenih i uhapšenih pristalica Rezolucije IB-a, u odnosu na broj stanovnika, bio je u Crnoj Gori. Prema zvaničnim podacima, 5.007 građana ove republike ili nešto više od jedan odsto njenog stanovništva (1,16% na osnovu popisa iz 1948.), označeno je pristalicama Rezolucije IBa. Više od 70 odsto osumnjičenih pristalica IB-a, bilo je uhapšeno i kažnjeno zatvorskom kaznom (3.439). Postoji i nedavno objavljen podatak iz partijskih izvora, u kome se navodi da je početkom 1953. godine u Crnoj Gori živjelo 3.420 informbirovaca, od kojih je 2.086 bilo kažnjeno zatvorom.

UKUPNO

2.597 članova KPJ je, prema zvaničnim podacima, kažnjeno zatvorom u Crnoj Gori zbog podrške Rezoluciji IB-a

CRNOGORSKA

09

rske nezavisnosti

CK KPJ, ali prema Lopičićevom uvjerenju, učinio je to u “nekako blijedoj formi”. O tome što je Tmušić pričao na sastanku Sreskog komiteta KPJ za Cetinje izjavu su dali Marko Gazivoda i Vladimir Mijanović. Tmušić je nakon čitanja odgovora KPJ na pismo CK VKP(b) rekao da je najvažnije sačuvati jedinstvo partije i da je Sreski komitet Cetinja zauzeo pravilan stav. Ali, uzimajući u obzir njegovo cjelokupno izlaganje na sastanku, ova dva člana Sreskog komiteta su iskazala sumnju u njegovo opredjeljenje i podršku stavovima KPJ, smatrajući da bi ovakvim držanjem mogao negativno uticati na članstvo i podstaći kolebljivost i malodušnost.

Izjavu o antipartijskom stavu Vuka Tmušića, partijskoj komisiji dao je i Radojica Pešić. On je naveo da je Tmušić prilikom boravka u Andrijevici davao direktive suprotne zaključcima Partije, vjerovatno u namjeri da pokaže da je on iznad ostalih članova Pokrajinskog komiteta (PK) koji su te direktive donijeli. Tmušić je, prema Pešićevom svjedočenju, u razgovoru sa učesnicima Petog kongresa iz Berana, iznosio neke aluzije na ispravnost njegovog stava o rezoluciji IB-a, a suzdržavao se i od skandiranja Titu i CK-u tokom rada Kongresa.

SVI MORAJU PAZI TI ŠTA GOVORE Odmah nakon završetka Petog kongresa, Vuko Tmušić je, prema drugom svjedočenju, rekao da se u

1948. GODINA

Partiji ne može slobodno diskutovati i da svi moraju paziti što govore.

Pored toga, svako ko misli drugačije mora voditi računa kakav utisak svojim raspoženjem ostavlja na partijske drugove, jer se i na osnovu toga procjenjuje kakva su njegova politička stanovišta.

O držanju Vuka Tmušića i njegovim stavovima koje su značili podršku Staljinu i Rezoluciji IB-a, svjedočio je u pisanom izjavi i visoki partijski rukovodilac Andro Mugoša.

Mugoša tvrdi da je Tmušić u razgovoru iskazao sumnju da su članovi partijskih organizacija dobrovoljno i iskreno podržali KPJ. Drugom prilikom, kada su se sreli na ulici, Tmušić mu je rekao da njih dvojica podjednako vole i Tita i Staljina. Mugoša smatra da se Tmušić trudio da

pokoleba druge članove Partije u odbijanju optužbi Rezolucije IB-a, kao i da je zagovarao stav da je trebalo ići na sastanak IB-a u Bukurešt. Tmušić je, prema Mugošinom svjedočenju, optuživao neke visoke jugoslovenske rukovodioce za antisovjetske stavove, te da neke od njih, izuzimajući Tita i Kardelja, treba smijeniti.

¹ NIJE APLA UDIRAO GOVORNICIMA...ª “Povodom držanja Nika Pavića, člana PK KPJ za Crnu Goru u vezi naših odnosa sa VKP(b), rezolucije Kominformbiroa i sprovođenja u život linije CK KPJ poznato nam je sljedeće”. Tako počinje izjava koju su o dr-

žanju Nika Pavića dali Luka Vujović i Pavle Lopičić, članovi Sreskog komiteta Cetinja. Oni najprije navode da ni jednog trenutka nijesu gubili povjerenje u CK KPJ i da su ih optužbe Kominformbiroa teško uvrijedile i ogorčile. Za Pavića kažu da je prilikom susreta s njima priznao da su su neke optužbe u Rezoluciji istinite, da nema slobode u Partiji i da je Partija poluilegalna, kao i da je trebalo ići na zasijedanje Kominforma u Bukurešt. Prema njihovom svjedočenju, Pavić je i na drugim mjestima govorio na sličan način. No, i prije nego što je došao u sukob s Partijom, oni kažu da su ga u odnosu prema Rezoluciji IB-a, smatrali nedosljednim i malodušnim.

Partijski rukovodioci pisali su izjave i o držanju Radivoja Vukićevića, svjedočeći o njegovim antipartijskim i neprijateljskim stavovima.

Tako je izjavu o držanju Radivoja Vukićevića tokom Petog kongresa, koju je okarakterisao kao “lična zapažanja”, dao Džemail Selmanović, šef odsjeka unutrašnjih poslova (policije) u Pljevljima, koji je bio delegat na kongresu. Selmanović kaže da se dalo jasno primijetiti da je Vukićević tokom trajanja Kongresa bio neraspoložen, kao i da je tokom diskusija uglavnom držao oborenu glavu.

Nije se primijećivalo ni njegovo oduševljenje prilikom aplaudiranja govornicima. On, čak, pojedinim govornicima nije ni aplaudirao, a kada je aplaudirao, onda je to činio “sa neraspoloženjem, sa izvrnutom šakom lupajući o dlan druge ruke”.

55.663

05

rske nezavisnosti

B

ez obzira na izvjesna neslaganja o broju uhapšenih i kažnjenih u Crnoj Gori, nesumnjivo da je taj broj bio procentualno mnogo veći nego u drugim jugoslovenskim republikama. U jednom članku se navodi, istina bez poziva na izvor, da su Crnogorci u ukupnom broju uhapšenih u Jugoslaviji zbog Rezolucije IB-a, učestvovali sa 21,13 odsto, dok su u ukupnom jugoslovenskom stanovništvu (prema popisu iz 1948.) učestvovali sa svega 2,72 odsto.

Od 5.007 osumnjičenih i uhapšenih građana Crne Gore zbog podrške Rezoluciji IB-a, njih 2.722 bili su članovi KPJ, koja je 1948. u Crnoj Gori imala oko 16.000 članova. Od 2.722 člana KPJ za Crnu Goru, koji su isključeni kao pristalice IB-a, na kaznu zatvora osuđeno je 2.600 lica. Prema zvaničnim podacima, tokom 1948. kažnjena su zatvorom 73 člana KPJ, naredne godine 1.605, a 1950. na zatvorsku kaznu osuđen je 551 član partije. Tokom 1951. osuđen je 251 član, 1952. – 88, a 1953. – 29 članova KPJ.

HAPŠENI PAR TIJSKI I DRŽAVNI FUNKCIONERI Veliki broj osumnjičenih i uhapšenih članova KPJ u Crnoj Gori, pripadao je partijskom rukovodstvu. Četvorica su bila članovi Politbiroa (najvišeg izvršnog organa Patije), dvojica članovi Centralnog komiteta KP Crne Gore, 71 član sreskih komiteta, 8 sekretara sreskih komiteta, 18 sekretara mjesnih komiteta, 183 sekretara osnovnih partijskih organizacija, 28 sekretara partijskih ćelija i oko 200 ostalih partijskih rukovodilaca i funkcionera. Među isključenim i uhapšenim članovima KPJ u Crnoj Gori bilo je i 140 državnih funkcionera, kao i 270 pripadnika službi bezbjednosti. U odnosu na veličinu crnogorske partijske organizacije u jugoslovenskim okvirima, u Crnoj Gori je izvršen najveći unutarpartijski obračun. U istorijskoj nauci još nijesu sasvim utvrđeni uzroci koji su uticali na ovakve njegove razmjere.

Masovnost opredjeljivanja za Rezoluciju IB-a u Crnoj Gori uglavnom je objašnjavana karijerističkim ambi-

1948. GODINA

je osumnjičeno da su pristalice Rezolucije IBa. Od ovog broja, za Rezoluciju IB-a izjasnilo se do kraja 1952. godine 11.128 članova KPJ

Masovnost opredjeljivanja za Rezoluciju IB-a u Crnoj Gori uglavnom je objašnjavana karijerističkim ambicijama, teorijskim znanjem i tradicionalnom naklonošću Crnogoraca prema Rusiji. cijama, nedovoljnim teorijskim znanjem, sklonošću prema dogmatizmu, i posebno, tradicionalnom naklonošću Crnogoraca prema Rusiji. Osim ovog posljednjeg - istorijskog i tradicionalnog, svi drugi faktori su na čitavom jugoslovenskom prostoru mogli imati uticaj na opredjeljivanje za Rezoluciju IB-a.

¹ TEHNOLOGIJAª CRNOGORSKOG OBRAČUNA Razmjere unutarpartijskog obračuna u Crnoj Gori zbog Rezolucije IB-a, ali i razmjere obračuna sa svima koji su optuženi sa podršku Rezoluciji, ne mogu se samo objasniti razlozima onih koji su optuženi, već je za objašnjenje masovnog stradanja zbog Rezolucije IB-a u Crnoj Gori, podjednako važno obratiti pažnju na karakter i mentalitet onih koji su ih optuživali. Nesumnjivo da je za ovoliki broj optuženih i kažnjenih zaslužna i tradicionalna crnogorska strast u političkim obračunima, koja dovodi do toga da se nikada ne zna što je u tim obračunima lična mržnja i zavist, a što neslaganje oko političkih pitanja.

Do sada u crnogorskoj istoriografiji nema radova koji bi svestrano i cjelovito ukazali na uzroke i karakter velikog unutarcrnogorskog obračuna u vrijeme Rezolucije IB-a, koji se kolokvijalno naziva “crnogorska ‘48”, niti ima radova koji svjedoče o načinu na koji je ovaj obračun sproveden. Figurativno rečeno, ne postoji izvorno utemeljen istoriografski rad o “tehnologiji” crnogorskog obračuna sa optuženima za podršku Rezoluciji IB-a, kojim bi se rekonstruisala procedura utvrđivanja krivice, proces isljeđivanja i donošenja kazne.

06

10 godina crnogor

U

viđajući ove istraživačke nedostatke u izučavanju unutarcrnogorskog sukoba koji je počeo 1948. godine, odlučili smo da na osnovu odabranih (i do sada nekorišćenih) izvora ukažemo na jedan njegov aspekt – unutarpartijske obračune.

Zato je cilj ovog rada da pokaže na koji se način, ili kojim postupkom, KPJ u Crnoj Gori obračunavala sa svojim članovima koji su optuženi za podršku Rezoluciji IB-a, odnosno, za izdaju Partije i svrstavanje na stranu njenih neprijatelja. Opredjeljenje da se ova tema obradi u formi naučnog članka, uticalo je na hronološko ograničenje rada na period od 1948. do 1950. godine, i analizu samo nekih segmenata ovog problema.

Goru zbog učinjenih političkih grešaka, sektašenja i nebudnosti. Što se tiče njegovog držanja u vrijeme sukoba sa Sovjetskim Savezom, komisija je konstatovala da je na partijskim sastancima podržao usvojene odluke o odnosu prema Rezoluciji IB-a, ali da je na terenu iznosio neslaganje s tim odlukama.

Ljumović je, kako se tvrdi, u razgovoru s mnogim članovima Partije iznosio stanovište da je trebalo ići na sastanak Kominforma u Bukurešt, da bi neke rukovodioce trebalo smijenti, te da je spor između KPJ i SKP(b) gotovo riješen. Time je, kako se smatralo, uticao na kolebanje pojedinih partijaca. Ljumoviću je uzeto za grijeh što je prilikom neformalnog susreta sa nekim partijskim rukovodiocima, iznio neslaganje s odgovorom CK KPJ na optužbe Kominforma, tvrdeći da je odgovor preoštar. Drugom prilikom je u jednom razgovoru tvrdio da su SKP(b) i Kominform uvijek u pravu, jer je SSSR glavna snaga revolucije, a da KPJ vodi kapricioznu politiku koja produbljuje jaz između partija i zaoštrava sukob. Utvrđeno je i da na Petom kongresu nije glasao za Rezoluciju kojom je podržana partijska politika, nego je prije njenog usvajanja napustio kongresnu dvoranu.

KAKO JE POČELO Već krajem jula 1948. godine počela su u Crnoj Gori prva isključenja iz Partije zbog podrške Rezoluciji IB-a, a nakon isključenja, u većini slučajeva, slijedilo je hapšenje. Na početku borbe protiv pristalica IB-a u Crnoj Gori, Partija se obračunala sa četvoricom visokih partijskih rukovodilaca: Božom Ljumovićem, Vukom Tmušićem, Nikom Pavićem i Radivojem Vukićevićem. Oni su bili članovi Pokrajinskog komiteta KPJ za Crnu Goru, koji je imao devet članova, i koji je predstavljao rukovodeće (izvršno) partijsko tijelo u federalnoj jedinici. Oni su optuženi da su pristalice Rezolucije IB-a i da su radili na razbijanju jedinstva Partije. Nakon prikupljenih podataka o njihovom “neprijateljskom radu” i stavovima koji ukazuju na njihovu podršku Rezoluciji IB-a, Partijska komisija ih je krajem avgusta 1948. saslušala i utvrdila da su kao frakcijska grupa tajno radili na razbijanju jedinstva Partije, kršeći njene odluke i direktive, i okupljajući “nezdrave elemente” unosili u partijske redove malodušnost i kolebljivost. Za svakog od njih navedene su činjenice koje ukazuju na podršku Rezoluciji IB-a i neprijateljski stav prema politici KPJ.

Bozo Ljumović

Već krajem jula 1948. godine počela su u Crnoj Gori prva isključenja iz Partije zbog podrške Rezoluciji IB-a, a nakon isključenja, u većini slučajeva, slijedilo je hapšenje

¹ GRIJEHª BOŽA LJUMOVIĆA Nakon saslušanja Boža Ljumovića, partijska komisija je utvrdila da je još 1942. godine bio smijenjen za položaja sekretara i člana PK KPJ za Crnu

TMUŠIĆ I PAVIĆ ¹ OB MANULIª PARTIJU Slična ogriješenje i kvalifikacije Komisija je navela i za ostale saslušavane rukovodioce. Za Vuka Tmušića Komisija je utvrdila da je još tokom studija, 1937. godine, pripadao antipartijskoj grupi. Na početku sukoba Jugoslavije i SSSR-a iznosio je izvjesna neslaganja sa stavom CK KPJ, a kasnije je podržavao neke optužbe iz Rezolucije IBa. Svojim stavom uticao je i na druge članove KPJ da podrže Rezoluciju IBa. Prilikom razgovora u CK KPJ, deklarativno je prihvatio je stav Partije, ali je svojim držanjem tokom Petog kongresa i nakon njega, pokazao da je obmanuo Partiju i ostao pri prvobitnom stavu. Prilikom povratka sa Kongresa, upozoravao je istomišljenike da treba da vode računa kako se ponašaju i što pričaju.

Nakon saslušanja Boža Ljumovića, partijska komisija je utvrdila da je još 1942. godine bio smijenjen za položaja sekretara i člana PK KPJ za Crnu Goru zbog učinjenih političkih grešaka, sektašenja i nebudnosti

1937. godine, još tokom studija, Vuko Tmušić pripadao antipartijskoj grupi, utvrdila je komisija a kasnije je podržavao neke optužbe iz Rezolucije IB-a

“KARAKTERISTIKA” VUKA TMUŠIĆA Prilikom razgovora u CK KPJ, deklarativno je prihvatio je stav Partije, ali je svojim držanjem tokom Petog kongresa i nakon njega, pokazao da je obmanuo Partiju i ostao pri prvobitnom stavu

CRNOGORSKA

07

rske nezavisnosti KPJ na brzinu legalizuje i da se Istorija SKP(b) ne prorađuje dovoljno na partijskim sastancima. Vukićević je odgovorio da je možda nešto tako i rekao, ali s najboljom namjerom, kako bi tokom diskusije zauzeli najpravilniji stav.

Vukićevića je Komisija pitala što je razgovarao sa kojim članom partijskog rukovodstva, navodeći imena svih sa kojima je razgovarao, a ponekad i datum razgovora. Od njega se tražilo da potvrdi tačnost konstatacija koje je izrekao tokom tih susreta. Komisija je zahtijevala i da objasni svoj stav, izrečen na partijskom sastanku, da su Staljin i Tito dva najizrazitija rukovodioca radničkog pokreta i da je teško razgovarati o njihovim greškama. Vukićević je odgovorio da tako nešto nije nikada rekao, kao i da je u svim razgovorima zastupao liniju KPJ, zagovarajući jedinstvo Partije.

I za Nika Pavića je partijska komisija utvrdila da je samo prividno prihvatio stav KPJ, ali da je svojim držanjem i djelovanjem pokazao da je pristalica Rezolucije IB-a. Optužen je sa sastanke po privatnim stanovima sa istomišljenicima i podsticanje neprijateljskih stavova unutar Partije.

VUKIĆEVIĆ ¹ IZGUBIO VJERUª U PARTIJU Ispitujući djelovanje četvrtog člana crnogorskog Politbiroa, Radivoja Vukićevića, partijska komisija je utvrdila da je iznio izvjesna neslaganja sa stavom CK KPJ povodom Rezolucije IB-a, kojih se kasnije samo prividno odrekao. Komisija ga je optužila i da je rekao da tajna policija, tj. Uprava državne bezbjednosti (UDB-a) komanduje Partijom, te da je smatrao da se KPJ treba povinovati osudi koja dolazi iz prve zemlje socijalizma. Vukićević je, takođe, podsticao kolebljivost unutar Partije povodom Rezolucije IB-a, prijeteći onima koji su podržali CK KPJ. Optužen je i da je praktikovao da se javno i tajno sastaje sa pristalicama IBa, kao i da njegovo držanje ukazuje da je izgubio vjeru u Partiju. Na kraju saslušanja četvorice članova Politbiroa, Komisija je konstatovala da se jasno može uočiti da su oni “stajali i stoje na stanovištu Kominformbiroa u pogledu optužbi i kleveta naše Partije i našeg rukovodstva.” Bojeći se da ne budu demaskirani, oni se nijesu javno izjašnjavali za Rezoluciju IB-a, već su iznosili neslaganja samo oko nekih pitanja.

Prikrivajući svoju podršku Kominformu i Staljinu, oni su nastojali da što veći broj partijaca uključe u svoju frakciju i stvore uporište za razbijanje Partije. Zbog svih ovih ogriješenja i neprijateljskog djelovanja, Komisija predlaže da se ovi razbijači jedinstva Partije,

1948. GODINA

frakcionaši i antipartijski elementi, isključe iz KPJ, te da se zbog povezivanja sa antidržavnim elementima predaju državnim organima (UDB-i) radi vođenja dalje istrage. Nakon ovakvog zaključka Komisije, PK KPJ za Crnu Goru donio je odluku o njihovom isključenju iz Partije.

KAKO SU SASLUŠAVANI Kakav je bio tok ovog saslušanja pred Partijskom komisijom, pokazuje zapisnik sa saslušanja Radivoja Vukićevića. Vukićević je rekao da ga je sadržina pisma SKP(b) neprijatno iznenadila i da nije prihvatao optužbe koje su upućene KPJ. Ali, priznaje da možda neke primjedbe nije najbolje razumio i da je ponekad davao pogreška teorijska tumačenja. On priznaje da je govorio da je naivno vjerovati da je Staljin ostario, da je moguće da su ruske obavještajne službe neke podatke pogrešno prezentovale, kao i da su neki propusti u radu Partije na terenu mogli biti iskorišćeni za formulisanje optužbi u pismu SKP(b). Komisiju je posebno interesovao sadržaj njegovih razgovora s Ljumovićem, Tmušićem i Pavićem, na što je Vukićević odgovorio da su tokom razgovora o optužbama protiv KPJ, oni uglavnom zastupali stav da je držanje KPJ pravilno. Komisiju je interesovalo i zbog čega je Vukićević u nekim diskusijama tvrdio da se

KOMISIJA KONSTATOVALA Bojeći se da ne budu demaskirani, oni se nijesu javno izjašnjavali za Rezoluciju IB-a, već su iznosili neslaganja samo oko nekih pitanja. Prikrivajući svoju podršku Kominformu i Staljinu

08

10 godina crnogor

U

dodatnom ispitivanju, Radivoju Vukićeviću su na teret stavljane riječi koje je u razgovoru saopštio pred nekoliko partijskih drugova: Radojicom Šoškićem, Milom Boričićem, Pavlom Aleksićem i Vojinom Božovićem. Sva četvorica su o njegovim antipartijskim stavovima dala izjavu, i na osnovu njihovih izjava sprovedeno je saslušanje pred partijskom komisijom. Komisija je pitala Vukićevića da li je u razgovoru rekao: da je situacija u zemlji teška, da njegovi partijski drugovi nijesu toliko upućeni u marksizam da bi mogli znati što je rukovodilo CK SKP(b) da napiše pisma KPJ, da se u nekim osudama pretjeruje i da mu je čast što su ga isključili iz Partije. Vukićević je odgovorio da je vjerovatno rekao da je situacija teška, i da partijsko članstvo ne poznaje baš dobro marksizam, ali da time nije želio da širi malodušnost, niti da dovodi u pitanje stav KPJ o Rezoluciji IB-a. Govoreći o pretjerivanjima u osudi, on navodi da nije misli da KPJ pretjeruje u osudi Rezolucije IB-a, već da se pretjeruje u osudi njegovog kolebanja.

O ¹ KRIVICIª PRI ČALI PARTIJSKI DRUGOVI Činjenice na osnovu kojih je utvrđeno da su četvorica isključenih članova crnogorskog Pokrajinskog komiteta pristalice Rezolucije IB-a, i da ne podržavaju stavove KPJ, priku-

Odmah nakon završetka Petog kongresa, Vuko Tmušić je, prema drugom svjedočenju, rekao da se u Partiji ne može slobodno diskutovati i da svi moraju paziti što govore

koj partiji daje snagu da javno govori o stanju u pojedinim komunističkim partijama. Ljumović je iskazao neslaganje sa načinom na koji je CK KPJ odgovorio na optužbe, smatrajući da time daje materijal Staljinu za nove optužbe. Na osnovu ovakvih stavova, Šćekić kaže da je uvidio da Ljumović ne stoji na liniji CK KPJ. pljene su na osnovu izjava koje su, tokom partijske istrage, o njihovom držanju i stavovima dali njihovi partijski drugovi. Takve izjave napisalo je tridesetak ljudi. Svi koji su imali neki kompromitujući podatak, neku politički problematičnu izjavu koju su optuženi članovi Pokrajinskog komiteta dali u neformalnom razgovoru ili na partijskom sastanku, izvještavali su o tome partijske organe.

To je u ovom slučaju učinio čak i prvi čovjek crnogorskih komunista, Blažo Jovanović. Upravo na osnovu ovih izjava utvrđivana je krivica osumnjičenih članova Partije.

Prema jednom od takvih svjedočenja, Božo Ljumović je antipartijski i

neprijateljski stav iznio za stolom u hotelu “Grand” na Cetinju, tokom razgovora sa Savom Žarićem, generalnim sekretarom Vlade. On je o tome obavijestio PK KPJ za Crnu Goru. Žarić u izjavi kaže da je pitao Ljumovića o stavu KPJ u sukobu sa IB-om, a on mu je odgovorio: “Đavo ga znao, možda smo trebali poći na Kominformbiro.” O podršci Boža Ljumovića Staljinu i Rezoluciji IB-a, uvjerio se i Leko Šćekić, član Sreskog komiteta u Beranama, koji je s njim, u jednoj neformalnoj prilici, razgovarao o političkoj situaciji. On je u pisanoj izjavi naveo da je tokom razgovora o optužbama IB-a, Ljumović rekao da je Crvena armija moćna, što Boljševič-

¹ BLIJEDA FOR MAª PROMJENE MIŠLJENJA O sadržaju razgovora koji je povodom Rezolucije IB-a imao sa Vukom Tmušićem, izjavu je dao Janko Lopičić, pomoćnik generalnog sekretara Vlade. On kaže da je Tmušiću iskreno rekao da je trebalo poći na sastanak Kominforma i da je odgovor KPJ preoštar. Tmušić se složio s njegovim stavom i u povjerenju mu rekao da SKP(b) ne bi bez razloga optuživao KPJ, kao i da misli da je trebalo poći na sastanak u Bukurešt. Kasnije mu je Tmušić rekao da je promijenio svoje mišljenje i da prihvata stav

CRNOGORSKA 1

10

V

ukićević, prema Selmanovićevom zapažnju, nije pažljivo slušao ni govornike na kongresu, već je dok oni govore, stalno nešto razgovarao sa drugom koji je sjedio do njega. O čemu su njih dvojica razgovarali Selmanović nije mogao reći, jer je, kako kaže, pažljivo slušao rad Kongresa. Vukićević se tokom Kongresa družio i sa još dvoje ljudi, koji su prema Selmanovićevom zapažanju, takođe bili neraspoloženi za vrijeme Kongresa, a i hladnokrvno su aplaudirali.O držanju Radivoja Vukićevića prije početka Petog kongresa, svoja zapažanja iznio je i Radojica Šoškić, koji navodi da je u jednom razgovoru stekao utisak da Vukićević podržava Rezoluciju IB-a i da nije odlučan u njenom odbijanju. Što se tiče Vukićevićevog držanja na Kongresu, Šoškić zapaža da nije bio odlučan, da je s mukom aplaudirao i da nije vidio da je skandirao “Živio Tito”.

SUSRET U KAFANI ¹ RADOVČEª Da je Vukićević potpuno na strani Rezolucije IB-a, potvrdio je svojom izjavom i Vojin Božović, kome je Vukićević prišao u kafani “Radovče” u Titogradu, i rekao da je podržao rezoluciju IB-a, jer je dobar marksista i pravi komunista. Tokom razgovora, tvrdi Božović, napadao je neke partijske rukovodioce u Titogradu. Radivoja Vukićevića teško je svojom izjavom optužila i Dobrila Ojdanić. Ona je u izjavi navela da je poslije pisma CK SKP(b) otišla u stan kod Radivoja Vukićevića i pitala ga začuđeno: Što se ovo dešava

10 godina crnogor

i jesu li Rusi poluđeli? Na to joj je Vukićević odgovorio da razmišlja naivno i da sukob nijesu izmislili Rusi, nego su za svoje optužbe imali nekog povoda.

Ojdanićeva je s istim dilemama još jednom posjetila Vukićevića u njegovom stanu, i on joj je tom prilikom nešto detaljnije objasnio uzroke spora i utemeljenost optužbi koje je Kominform uputio KPJ. Vukićević je, kako navodi Ojdanić, rekao da KPJ nije legalizovana i da je IB u pravu kada iznosi takvu optužbu. Istina je i da u Jugoslaviji jača kapitalizam, da se ne uvažavaju preporuke iz Moskve, da se Partija utapa u Narodni front i da se UDB-a postavlja iznad Partije. Vukićević smatra i da nije istina da se Jugoslavija sama oslobodila od neprijatelja.

¹ PRIJATELJSKI RAZGOVORIª Prijateljski razgovor sa optuženim Vukićevićem prepričao je u pisanoj izjavi i Leko Šćekić. Tokom razgovora, Vukićević je pitao Šćekića da li mu je miliji Staljin ili Tito, na što je Šćekić odgovorio da mu je Tito miliji, ali da Staljina smatra genijalnim. Takođe, i Vukašin Saveljić,

Što se tiče Vukićevićevog držanja na Kongresu, Šoškić zapaža da nije bio odlučan, da je s mukom aplaudirao i da nije vidio da je skandirao “Živio Tito”

iako to od njega nije traženo, dostavio je svoje bilješke sa sjednice Sreskog komiteta Titograda, na kojoj je Radivoje Vukićević bio zadužen da objasni sukob sa IBom. Vukićević je na tom sastanku rekao da su Staljin i Tito dva najizraslija rukovodioca svjetskog proletarijata, ali svoj stav o sukobu nije saopštio. Vukićević se, dakle, prema Saveljićevom zapažanju, nije izjasnio protiv optužbi IB-a. O političkim stavovima Radivoja Vukićevića svjedočili su, napokon, i oficiri UDBe, koji su ga čuvali dok je tokom partijske istrage bio u kućnom pritvoru. Tokom jedne posjete, Vukićević je oficirima rekao da nije pogriješio u diskusiji, jer je njegovo izlaganje bilo na liniji marksizma-lenjinizma, kao i da ništa uvredljivo i nepravilno nije rekao protiv Partije.

Izjavu o neprijateljskim stavovima osumnjičenih partijskih rukovodilaca (B. Ljumovića i N. Pavića) dao je i Komnen Cerović. On se prisjetio razgovora koji je s njima vodio u stanu Rajka Pavića, 10. ili 11. jula. Njihovo jednodušno mišljenje, prema Cerovićevoj interpretaciji, bilo bi: Da su SKP(b) i IB uvijek u pravu, jer je SSSR glavna snaga revolucije, te da CK KPJ vodi kapricioznu politiku, kojom samo produbljuje jaz i stvara nepovjerenje između komunističkih partija.

Prijateljski razgovor sa optuženim Vukićevićem prepričao je u pisanoj izjavi i Leko Šćekić. Tokom razgovora, Vukićević je pitao Šćekića da li mu je miliji Staljin ili Tito, na što je Šćekić odgovorio da mu je Tito miliji, ali da Staljina smatra genijalnim

10.

ili 11. jula, kako se prisjetio Komnen Cerović, razgovora koji je s njima vodio u stanu Rajka Pavića, B. Ljumović i N. Pavić su imali mišljenje da su SKP(b) i IB uvijek u pravu, jer je SSSR glavna snaga revolucije

IZJAVA BLAŽA JOVANOVIĆA Izjavu u kojoj je iznio svoja saznanja o stavovima optuženih članova najvišeg partijskog rukovodstva, dao je i prvi čovjek crnogorskih komunista, Blažo Jovanović.

CRNOGORSKA

11

rske nezavisnosti

I

on je iznosio detalje iz razgovora koje je imao sa V. Tmušićem i N. Pavićem. Sa Tmušićem je Jovanović nekoliko puta razgovarao, uvidjevši kod njega malodušnost i kolebljivost. Tmušić je, navodno, rekao da je sukob doživio strašno i da je kod njega proizveo nedoumice. Jovanović ga je zbog toga upozorio da time može da izazove kolebanje drugih članova Partije. I Pavić se, prema Jovanovićevom zapažanju, kolebao oko stava prema Rezoluciji IB-a, zbog čega je pokušavao da ga uvjeri u pravilnost stava CK KPJ, ali bez naročitog uspjeha.

O antipartijskim stavovima Tmušića, Pavića i Vukićevića pisanu izjavu dao je i Radomir Komatina. On smatra da se na osnovu onoga što je od nekih drugova čuo o njihovim stavovima, kao i na osnovu njihovog ponašanja na Petom kongresu, može zaključiti da su oni pristalice Rezolucije IBa i da se nijesu iskreno pokajali zbog neslaganja sa rukovodstvom KPJ oko nekih tvrdnji iz rezolucije.

Komatini je bio znakovito i to što su se oni tokom kongresa stalno družili i što su se odvajali od ostalih delegata. No, i prije kongresa Komatina je na osnovu neposrednog razgovora sa Pavićem i Tmušićem, mogao da se uvjeri da podržavaju rezoluciju IB-a. Pavića je jednom prilikom sreo na ulici i istog momenta ovaj ga je pitao što misli o rezoluciji Kominforma. Komatina je, naravno, rekao da u potpunosti odbija Rezoluciju, dok je Pavić bio uvjerenja da optužbe nijesu sasvim bez osnova.

Istog dana Komatina je posjetio Tmušića i nakon razgovora o Rezoluciji, ovaj mu je rekao da u njoj ima i nekih netačnih tvrdnji, ali da je većina stvari istinita i da je odgovor KPJ preoštar.

DRUGARSKO NA VOĐENJE ¹ METKAª PARTIJE Kao što se na osnovu ovih svjedočenja može zaključiti, u obračunu Partije u Crnoj Gori sa svojim najvišim rukovodiocima, optužni materijal činile su izjave u kojima su njihovi par-

1949.

1948. GODINA

U suštini, ove izjave su imale formu klasične policijske dostave.

Osumnjičenima je jedino ostajalo da pred Komisijom objašnjavaju smisao svojih riječi

tijski drugovi saopštavali što je ko od njih rekao o Rezoluciji IB-a, sukobu sa SSSR-om i članicama Kominforma ili o stavu koji KPJ o tome treba da zauzme. U izjavama su iznosli i lična zapažanja o njihovom držanju, gestovima ili reakcijama tokom rasprava o političkim temama, tumačeći smisao nekog njihovog stava ili komentara, ako nije izrečen dovoljno jasno i direktno. Davaoci izjava su takve stavove osumnjičenih predstavljali kao aluziju na aktuelne političke teme, kojom prikrivaju svoj antipartijski i neprijateljski stav, odnosno, podršku Rezoluciji IB-a. U suštini, ove izjave su imale formu klasične policijske dostave.

Osumnjičenima je jedino ostajalo da pred Komisijom objašnjavaju smisao svojih riječi. Već tada, a posebno od 1949. godine, davaoci izjava su morali znati da svojom dostavom, koja je temelj za partijsku optužnicu, direktno navode metak Partije na nečije čelo. A to je značilo da upropašćavaju život i karijeru, ne samo čovjeku o kome pišu, već i njegovoj porodici, i da ih sve skupa izlažu velikom stradanju.

Dajući važnost dostavi, odnosno, izjavi o nečijim stavovima, Partija je stavila u drugi plan riječi i stavove koje član Partije iznese na partijskom sastanku ili javnom skupu.

Time je ustanovljen princip da se o držanju člana Partije najčešće prosuđuje na osnovu dojava njegovih drugova, a ne na osnovu njegovih sopstvenih riječi i stavova. Očigledno da je među partijskim članstvom bio dovoljna broj onih koji su bili u neprestanoj potrazi za “neprijateljima”, i koji su to smatrali svojom dužnošću, i dokazom o pravovjernosti i odanosti Partiji.

godine davaoci izjava su morali znati da svojom dostavom, koja je temelj za partijsku optužnicu, direktno navode metak Partije na nečije čelo

12

10 godina crnogor

U

koliko bi neki član Partije čuo da drugi član podržava ili odobrava Rezoluciju IB-a, ili da u iznosi stavove koji se mogu smatrati podrškom Rezoluciji, smatrao je svojom dužnošću da o tome obavijesti partijsko rukovodstvo.

Sasvim je bilo nebitno da li je član Partije svoje neprijateljske stavove povodom Rezolucije IB-a iznosio na partijskom sastanku, u kafani, korzou ili u svojoj kući.

Važniji je bio sadržaj njegovoih stavova, od mjesta gdje ga iznosi. Na osnovu takve izjave, započinjala je najprije partijska istraga, a zatim i istraga organa UDB-e.

nom Komitetu, samo se neslažem da ne idemo u fašizam.’ Oni su i dalje nastojali da ja nijesam u pravu što tako zastupam, nego su uporno ostali pri svome.”

¹ POZNAT KAO NEZDRAV...ª

¹ ŠPIJANJEª I KAO PARTIJSKI ZADATAK Naravno, pored onih koji su dostave pisali samoinicijativno, bilo je i onih koji su prikupljanje materijala za dostavu o sumnjivom članu Partije, dobili kao zadatak ili obavezu od Partije. Njihov zadatak je bio da nadgledaju i propituju tog člana partije o njegovom stavu prema Rezoluciji IB-a, i da zabilježe sve što bi ukazivalo na njegovo razilaženje sa linijom KPJ. Naravno, osumnjičene članove Partije nadgledali su i organi UDB-e.

Forma policijske ili doušničke dostave, koja se u partijskoj terminologiji nazivala “izjavom”, funkcionisala je ne samo u obračunu Partije sa četvoricom članova crnogorskog Pokrajinskog komiteta, već i u gotovo svim drugim partijskim kažnjavanjima zbog podrške Rezoluciji IB-a. Jedna od takvih izjava sadrži podatke do kojih je njen davalac došao prisluškujući razgovor sa susjednim stolom, a zatim učestvujući u razgovoru na korzou.

KAFANSKE I PRIČE SA KORZOA Evo kakav je bio sadržaj jedne takve izjave, tačnije dostave: “Bez poziva prestade ovom Komitetu – kadrovskom odjeljenju drugarica Ojdanić Marija, član KPJ od oktobra 1943. godine, pa izjavi slijedeće: Mjeseca septembra 1948. godine pošla sam u Vrnjačku Banju radi liječenja, tamo sam našla od komunista koje ja poznajem Dušana Popovića iz Berana i Blagoja Vuksanovića iz Berana. Jedne večeri čitajući novine u trpezariju, odnosno ja sam čitala “Bor-

bu”, a za astalom je poče(o) raspravljati Dušan Popović, sada na dužnosti u Invalidskoj komisiji na Cetinju. U razgovoru koji je vodi(o) najviše po pitanju rezolucije Informbiroa, pa se u tom razgovoru dotakao odbranaštva u interesu zastupajući Radonju Golubovića, gdje je pored ostalog rekao i ovo: ’Iznose sada Radonji Goluboviću svaku bruku, a ustvari on kad ponovo dođe u Jugoslaviju biće ponovo komunista.’ Ja sam prekinula čitanje “Borbe” i rekla sam Dušanu: da naša Partija gleda istinu u oči i da drug Blažo Jovanović nije ništa izmišljao nego je sve rekao istinu o Radonji, jer je on to zaslužio onakvim njegovim radom i Radonji nema više povratka u Jugoslaviju. Sa takvim mojim odgovorom on je prekinuo dalje da govori o Radonji. Druge večeri pošli smo na korzo ja, Dušan Popović, Blagoje Vuksanović, pa pored ostalog u razgovoru ja sam kritikovala Kompartije demokratskih zemalja zašto one napadaju naš Centralni Komitet, kad on sprovodi liniju pravilno, ali mi je u tom vremenu Blagoje Vuksanović rekao: ’U svemu se slažem da imaju pravo što govore o našoj Partiji i našem Central-

Na osnovu nekoliko dostava, iz Partije je avgusta 1948. godine isključen i Branko Rogišić. On je, kako se u tim izjavama navodi, diskutujući o Rezoluciji IB-a imao “nepravilan stav”, koji nije promijenio ni nakon prorađivanja partijskih materijala. Kao razlog njegovog isključenja iz Partije navodi se i to što pred komisijom koja ga je saslušavala nije bio iskren. Partijska komisija koja je donijela odluku o isključenju, kaže da je Rogošić “i prije ovoga poznat kao nezdrav, istupajući na partijskim sastancima u samoj ćeliji skoro po svim pitanjima kao kritizer. Njegov stav prema rukovodiocima bio je potcjenjivački, iako mu je na ovo Partija stalno ukazivala.”

Dokazi o Rogošićevom antipartijskom držanju prikupljeni su iz izjava nekolicine njegovih partijskih drugova, s kojima je u raznim prilikama razgovarao o Rezoluciji IB-a. U izjavi Sreskom komitetu, student Slobodan Vujica navodi da je Rogišić u razgovoru s nekoliko članova Partije iznio nepravilan stav u vezi sa Rezolucijom IB-a, u kojem se iskazuje “oportunizam, kukavičluk, kolebljivost i nezdravost druga Branka.” Prema svjedočenju Vujice, Rogošić je rekao da se u odgovoru KPJ na Rezoluciju IB-a ne navode činjenice koje bi opovrgle optužbe, kao i da su tačne činjenice u Rezoluciju koje se odnose na stanje u KPJ.

NIJE PREPOZNAO TITOVU PORUKU On je i u jednom Titovom govoru prepoznao antisovjetsku politiku CK KPJ. Neprijateljsko stanovište Rogošića iskazuje se i u njegovom kolebanju da li se treba opredijeliti “za” ili “protiv” Staljina i Sovjetskog Saveza

Pored onih koji su dostave pisali samoinicijativno, bilo je i onih koji su prikupljanje materijala za dostavu o sumnjivom članu Partije, dobili kao zadatak ili obavezu od Partije

CRNOGORSKA

13

rske nezavisnosti

O

n je i u jednom Titovom govoru prepoznao antisovjetsku politiku CK KPJ. Neprijateljsko stanovište Rogošića iskazuje se i u njegovom kolebanju da li se treba opredijeliti “za” ili “protiv” Staljina i Sovjetskog Saveza. Zbog ovakvih opredjeljenja, Vujica smatra da Rogošić treba da bude izbačen iz Partije kao razbijač njenog jedinstva. Izjavu o neprijateljskim stavovima Branka Rogošića, koji su izrečeni pred nekoliko svjedoka, dao je i major Veljko Brković.

¹ OSVRTª MAJORA BRKOVIĆA

\ I on tvrdi da je Rogošić u jednoj diskusiji rekao da KPJ nema dovoljno činjenica kojima bi opovrgla optužbe iz Rezolucije IB-a, kao i da se u Rezoluciji nalaze neoborive činjenice koje teško optužuju KPJ. Brković je bio svjedokom i Rogošićevih kritičkih opservacija Titovog govora u Ljubljani. Takođe, pokazao je zabrinutost i kukavičluk zbog najavljene ekonomske blokade SSSR-a i drugih zemalja istočnog bloka. Na kraju izjave Brković je dao i osvrt na ukupno Rogošićevo držanje: “Za čitavo vrijeme diskusije, mogu sa sigurnošću tvrditi da je to njegov stav koji je i u ranijoj diskusiji sa ostalim drugovima provejavao kolebljivošću, kukavičlukom i oportunizmom... Smatram da kod druga Branka vlada nepovjerenje u snage naše Partije da će iz ove borbe izaći kao pobjednik, te na osnovu svega iznijetog mišljenja sam da drug Branko nije dostojan da bude član KPJ.” Upravo ove dvije izjave poslužile su kao optužni materijal za partijsku komisiju koja je saslušavala Rogošića. Prilikom saslušanja, komisija ga je pitala da li rekao da u Rezoluciji IB-a ima činjenica, a da ih u odgovoru CK KPJ nema, te da li Titov govor u Ljubljani ide u prilog nepravilnom stavu prema IB-u?

¹ RIJEČ STA LJINA JE RIJEČ ISTORIJEª Rogošić je odgovorio da nije detaljnije komentarisao postojanje ili ne postojanje istinitih činjenica u Rezoluciji, ali da Titog govor u Lju-

bljani ide u prilog stavu IB-a. A na pitanje da li je govorio o bezizlaznosti položaja Jugoslavije ukoliko dođe do blokade od strane SSSR-a i njegovih saveznika, Rogošić odgovara da je to rekao i da ostaje pri tom stanovištu. Prema njegovom mišljenju, socijalizam u Jugoslaviji nije moguće izgraditi bez podrške SSSR-a i zemalja istočnog bloka. Prema izjavi Marka Gazivode, Rezoluciju IB-a i Staljina otvoreno je i direktno podržao Janko Lopičić, i to prilikom razgovora s nekoliko drugova u Sreskom komitetu Cetinja. Gazivoda tvrdi da je Lopičić rekao sljedeće: “Da ne postoji nešto, ne bi ni došlo do Rezolucije Informbiroa. Staljin je potpisao ona pisma CK VKP(b), a riječ Staljina je riječ istorije. Moskva je centar svjetske revolucije, a Staljin je vođ međunarodnog proletarijata. KPJ je u ovom slučaju za taj centar periferiska ćelija, a stvari treba gledati sa stanovišta interesa međunarodnog proletarijata. Neće VKP(b) dozvoliti da se Staljinova riječ tako lako povuče.“

1948.

1948. GODINA

mjeseca septembra, jedne večeri, čitajući novine u trpezariju, odnosno ja sam odnosno ja sam čitala “Borbu”, a za astalom je poče(o) raspravljati Dušan Popović, sada na dužnosti u Invalidskoj komisiji na Cetinju... (Marija Ojdanić)

14

10 godina crnogor UVJERENJE PRAVOVJERNIH

S

Ilija Popović je podvukao da je Božo Ljumović stariji komunista od Tita i da je provesor teorije Marksizma-Lenjinizma i nemoguće je da je on pogriješio.

Popović je, navodno, rekao da je slušao Radio-Moskvu i da podržava optužbe koje je CK SKP(b) iznio na račun KPJ, vjerujući da Moskva ne griješi.

tvari u pismima VKP(b) su činjenično iznesene. Pitam se što bi bilo sa nama da su se kod nas iskrcale 1944 godine anglo-američke trupe kada je bilo 120.000 četničkih, ustaških i drugih trupa u našoj zemlji da nije došla Crvena armija. Kako ćemo izvršiti petogodišnji plan ako nas ekonomski ne potpomagaše zemlje Narodne demokratije i SSSR. No i pored svega mi ne možemo imati bolji CK od ovoga.”

REVNOSNI DOSTAVLJAČI Za razliku od drugih prijava, koje uglavnom sadrže poneku konstataciju ili neke problematične stavove i odgovore u vezi sa Rezolucijom IB-a, Gazivoda se potrudio da saopšti Lopičićevo izlaganja o ovoj temi, kao da je tokom razgovora vodio stenografske bilješke. Ne možemo, naravno, znati da li je Lopičićevo izlaganje vjerno prenio, niti da li je Lopičić ovakve stavove iznio, ali je i samo jedna od navedenih rečenica bila dovoljna da odmah bude isključen iz Partije i uhapšen.

Na jednog pristalicu Rezolucije IB-a u Partiji, ukazao je svojom dostavom i Drago Balić iz Kotora.

On je u neformalnom razgovoru sa Ilijom Popovićem došao do saznanja da ovaj podržava Boža Ljumovića. “U razgovoru dotakli smo se raznih stvari i došli na pitanje Boža Ljumovića i drugih članova PK koji se nalaze pod partijskom istragom.

On je govorio da je to nepravilno i počeo da ih brani i podvukao je da je Božo Ljumović stariji komunista od Ti-

ta i da je provesor teorije Marksizma-Lenjinizma i nemoguće je da je on pogriješio.” Popović je, navodno, rekao da je slušao Radio-Moskvu i da podržava optužbe koje je CK SKP(b) iznio na račun KPJ, vjerujući da Moskva ne griješi.

PRIČA IZ KAFANE DOJMI U KOTORU Prema izjavi koju je Sreskom komitetu u Kotoru dao Neđeljko Moškov, Rezoluciju IB-a podržao je, tokom razgovora u kafani “Dojmi” u Kotoru, i član KPJ Ljubo Marić. On je u žučnoj disku-

siji s nekolicinom drugova rekao da je Rezolucija IB-a tačna i opravdana. Kada ga je Moškov pitao da li se on slaže s Rezolucijom, Marić je rekao da Staljin ne laže.

Marić je dodao i da su jugoslovenski rukovodioci morali poći na sastanak u Bukurešt, kao i da sovjetsko rukovodstvo ne bi napadalo jugoslovensko da nijesu uočili greške. Moškov na kraju moli Sreski komitet da Marića pozove na odgovornost, jer se iz njegove diskusije može zaključiti da se radi o antipartijskom elementu, koji pokušava da unese razdor u Partiju.

¹ BILA DVOLIČNA U ODNOSU NA REZOLUCIJU IBª Na osnovu jedne izjave (dostave), iz Partije je jednoglasno isključena Marija Novović, i to zbog toga što je, kako se u obrazloženju odluke navodi, bila dvolična u odnosu prema Rezoluciji IBa i što je u terenskom radu agitovala protiv CK KPJ, govoreći da u Partiji nema demokratije, da je Partija kulačka, da se zaklanja iza Narodnog fronta, da oni koji su stali na Staljinovu stranu nijesu izdajnici i da neki članovi KPJ kleveću Sovjetski Savez.

Optužbe zbog kojih je Marija Novović isključena iz KPJ, potiču iz izjave koju je o njenim stavovima povodom Rezolucije IB-a dao kapetan Jugoslovenske armije Milovan Vasović. On je tokom privatne posjete rođacima muža Marije Novović, s njom vodio raspravu o optužbama koje su iznesene u Rezoluciji. Ona je, navodno, rekla da ne treba hapsiti ljude zbog slobodno iznesenog stava, da se u Jugoslaviji kleveće Sovjetski Savez, da je KPJ kulačka i da se pretvara u Narodni front.

Za razliku od drugih prijava, koje uglavnom sadrže poneku konstataciju ili neke problematične stavove i odgovore u vezi sa Rezolucijom IB-a, Gazivoda se potrudio da saopšti Lopičićevo izlaganja o ovoj temi, kao da je tokom razgovora vodio stenografske bilješke

1948. Žarko Perović tvrdi da je u septembru razgovarao s Jankovićem i da mu je on tada rekao da sumnja u ispravnost rada CK i da se mnoge greške na koje je ukazano u Rezoluciji IB-a, postepeno ispravljaju

CRNOGORSKA

15

rske nezavisnosti

B

ez okolišanja je rekla i da je nju nemoguće ubijediti da optužbe IB-a nijesu istinite, kao i da oni koji su se izjasnili za Rezoluciju nijesu izdajnici.

KONSTRUISANA SVJEDOČENJA

Kada se javila sumnja u stav Ljubomira Jankovića prema Rezoluciji IB-a, inače člana Sreskog komiteta u Nikšiću, uzete su izjave od nekolicine članova partijskih organizacija, koji su trebalo da te sumnje opovrgnu ili potvrde. Izjavu o držanju i opredjeljenju Ljubomira Jankovića dao je član Partije, Žarko Perović. Perović tvrdi da je septembra 1948. razgovarao s Jankovićem i da mu je on tada rekao da sumnja u ispravnost rada CK i da se mnoge greške na koje je ukazano u Rezoluciji IB-a, postepeno ispravljaju. Janković je, prema ovom svjedočenju, iskazivao sumnju u demokratski karakter KPJ, smatrajući da je trebalo ići na sastanak Informbiroa u Bukurešt.

O Jankovićevom držanju izjavu je dala i Jovanka Mušikić. Ona navodi da je Janković poslije objavljivanja Rezolucije IB-a javno iskazivao podršku KPJ na partijskim sastancima, dok je svojim ponašanjem pokazivao da misli suprotno.

U prvom redu, družio se sa ljudima koji

1948. GODINA

su se kolebali i koji su kasnije uhapšeni, a zatim je počeo da priča da je CK KPJ skrenuo sa linije, da je Staljin u pravu, da je istina što Informbiro kaže i da je Tito prešao na stranu kapitalista. Ali, dodaje Mušikićeva – “ove stvari Janković je govorio, kad je bio na osustvo u svom mjestu u srezu Kolašinskom.” Dakle, Mušikićeva to nije čula od Jankovića, već zna da je on to govorio kada je bio na odsustvu u Kolašinu. A kad je došao u Nikšić, Janković je nastavio da izražava sumnju u CK, tvrdeći da je Rezolucija pravilna i da je jugoslovensko rukovodstvo trebalo poći na sastanak u Bukurešt. Ovi podaci, prezicira Mušikićeva, dobijeni su od člana Partije, Luke Koprivice, inače oficira UDB-e.

ELIMINACIJA KONKURENCIJE Svi ovi primjeri unutarpartijskog obračuna 1948. godine svjedoče o načinu na koji je Partija u Crnoj Gori prepoznavala i označavala neprijatelje i kako je utvrđivala njihovu krivicu. Ali, na osnovu ovog materijala može se suditi - ne samo o karakteru obračuna, već i o političkom mentalitetu i karakteru ljudi koji su te obračune sprovodili. Nesumnjivo da je taj mentalitet i karakter, u ovom slučaju članova vladajuće partije u Crnoj Gori, jednim dijelom uticao na metod obraču-

na i broj onih koji su u tim obračunima stradali. Ne bi bilo sasvim ispravno ukoliko bismo zaključili da su samo osobenosti totalitarizma ili policijskog sistema u nedemokratskoj državi, odredile “tehnologiju” unutarpartijskog obračuna u Crnoj Gori. Totalitarizam sa svojim represivnim institucijama djelovao je na čitavom jugoslovenskom prostoru, ali je u Crnoj Gori, mjereno brojem stradalih i brojnošću primjera radikalizma, ipak proizveo najveće posljedice. Tome su, u određenoj mjeri, svakako doprinijele i neke tradicionalne crnogorske osobenosti kada je u pitanju odnos prema vlasti i njenim protivnicima.

Još od XIX vijeka u Crnoj Gori je ulazak u institucije vlasti garantovao najveći stepen socijalne sigurnosti i prohodnosti, budući da je samo neznatan dio crnogorskog stanovništva mogao pristojno živjeti od sopstvene privredne djelatnosti.

Trajnost takve sigurnosti omogućavao je i politički život koji nikada nije bio prepoznatljiv po čestim promjenama vlasti.

Upravo zbog sigurnosti i značaja koji daje vlast, kod Crnogoraca se vremenom razvila čitava metodologija očuvanja sopstvenog položaja u državnim institucijama. Dva su se važna cilja postizala tom metodologijom: dokazivala se sopstvena odanost sistemu vlasti, čime se čuvao položaj u sistemu, a napredovanje činilo izvjesnijim, i eliminisana je stvarna ili očekivana konkurencija.

TRADICIONALNE OSOBENOSTI Još od XIX vijeka u Crnoj Gori je ulazak u institucije vlasti garantovao najveći stepen socijalne sigurnosti i prohodnosti, budući da je samo neznatan dio crnogorskog stanovništva mogao pristojno živjeti od sopstvene privredne djelatnosti.

10

godina crnogorske nezavisnosti

U

nutarpartijski sukob zbog Rezolucije IB-a upravo je bio prilika da hiljade ljudi koji su dobili mjesto u novoj vlasti, ostvare i jedan i drugi cilj. Jaka težnja da se ovi ciljevi ostvare, uticala je na lakoću optuživanja, na nametanje i podmetanje krivice, bezobzirnost u obračunima, radikalizam prema svima koji su na drugoj strani...

¹ IZMIŠLJANJE NEPRIJATELJAª Armija dojučerašnjih socijalnih marginalaca, koja je 1945. neočekivano postala vlast, a to u “prevodu” na crnogorski znači – sila i gospoda, prepoznala je sukob sa Informbiroom kao priliku da pokaže i dokaže svoju vjernost i privrženost sistemu, ali i da zahvaljujući iskazanoj privrženosti, u njemu napreduje. Problem je od 1948. godine bio što se ta privrženost dokazivala pronalaženjem i osudom neprijatelja, a zatim njegovim beskrupuloznim eliminisanjem iz sistema vlasti.

Broj onih koji su željeli da dokažu privrženost Partiji, ponekad je bio veći od broja onih koji su podržavali Rezoluciju IB-a.

Zbog toga dolazi do “izmišljanja neprijatelja”, tj. neutemeljenog optuživanja. Moguće da su i neki stavovi čelnih ljudi KPJ u Crnoj Gori mogli biti protumačeni kao poziv na stalno pronalaženje neprijatelja, čime se najbolje dokazivala odanost Partiji i izgradnji socijalizma.

KAKO JE GOVORIO BLAŽO JOVANOVIĆ Prvi čovjek crnogorskih komunista, Blažo Jovanović, je na sjednici (zasijedanju) CK KP Crne Gore, početkom 1949. godine, rekao da borba protiv pristalica IBa još nije dovoljno zaoštrena i da je naivno vjerovati da je ona završena isključenjem četvorice članova Pokrajinskog komiteta. Zbog toga borbu treba još radikalnije voditi, jer se time istovreme-

Blažo Jovanović, je na sjednici CK KP Crne Gore, početkom 1949. godine, rekao da borba protiv pristalica IB-a još nije dovoljno zaoštrena i da je naivno vjerovati da je ona završena isključenjem četvorice članova Pokrajinskog komiteta

Josip Broz Tito i Milovan Đilas na aeromitingu u Batajnici 21.5.1953. no vodi borba za izgradnju socijalizma.

A sve one koji se kolebaju oko stava prema IB-u, smatra Jovanović, treba javno raskrinkati. Na istom zasijedanju bilo je upozorenja da pristalice IB-a, nakon prvog talasa hapšenja, sada djeluju prikriveno, zbog čega treba uložiti poseban napor da se njihovo neprijateljsko djelovanje prepozna.

IZUZETNA LAKOĆA OPTUŽIVANJA Nema sumnje da je u sukobu sa IB-om jugoslovenski represivni aparat bio bezobziran prema onima koje je označio protivnicima, ali glavna crnogorska specifičnost u ovom sukobu ne iskazuje se u odnosu prema Informbirovcima (koji je u čitavoj Jugoslaviji uglavnom bio isti), već u ogromnom broju optuženih i lakoći neuteljenog optuživanja da je neko Informbirovac. Na osnovu dokumenta možemo reći da se neznatan broj članova Partije u Crnoj Gori otvoreno izjasnio za Rezoluciju IB-a ili samo za neke optužbe koje se u njoj iznose. Od tog nevelikog broja, većina je svoj stav iznijela tokom prve godine sukoba, a kasnije ih gotovo i nema. Čak je i Milovan Đilas na sjednici CK KP Crne Gore, februara 1949. godine, analizirajući situaciju povodom sukoba sa IBom, rekao da više nema informbirovaca

koji otvoreno iskazuju opredjeljenje za Rezoluciju, jer se boje UDB-e.

HAPŠENJA U CRNOJ GORI SVE DO 1953.

Uprkos tome, u Crnoj Gori sve do 1953. godine optužuju i hapse na stotine ljudi kao pristalice Rezolucije IB-a. Kada znamo ove činjenice, neminovno je postaviti pitanje: Kako je, i na osnovu čega, utvrđivana njihova krivica? Ili, kako su pronalaženi “prikriveni neprijatelji”? U većini slučajeva, krivica je utvrđivana na osnovu tumačenja njihovih riječi i pronalaženjem aluzija koje znače podršku Rezoluciji, kao i optužbama da ćutanjem ili političkom neaktivnošću manifestuju neprijateljski stav. Bilo je slučajeva da se i odbijanje uključivanja u Seljačku radnu zadrugu, tumači kao iskaz podrške IB-u.

Tako su dvije ili tri godine nakon objavljivanja Rezolucije IB-a, Crnogorci pronalazili one koji je podržavaju, čak i onda kada oni koji su za taj prekršaj optuženi, o Rezoluciji nijesu rekli ni jednu riječ. Upravo tendencioznim tumačenjem tuđih stavova i ponašanja, lakoćom optuživanja i smišljenog podmetanja, najčešće zbog ličnih i karijernih razloga, može se, jednim dijelom, objasniti veliki broj osumnjičenih i uhapšenih u Crnoj Gori zbog Rezolucije IB-a.

CRNOGORSKA 1948. GODINA

OPTUŽBE I HAPŠENJA u Crnoj Gori sve do 1953. godine optužuju i hapse na stotine ljudi kao pristalice Rezolucije IB-a. Kada znamo ove činjenice, neminovno je postaviti pitanje: Kako je, i na osnovu čega, utvrđivana njihova krivica? Ili, kako su pronalaženi “prikriveni neprijatelji”?