Dnevne novine 3. maj 2016. by Dnevne Novine

■ 14 15

ĐUKANOVIĆ DANAS DOBIJA SPISAK MINISTARA ■ 2 3

NOVI REŽIM ZA ODSUSTVO SA POSLA

Damjanović odbio da uđe u Vladu

Izabrani ljekari “daju” samo do 15 dana bolovanja

Demos, URA i SDP saopštili SNP da samo potpisnici Sporazuma mogu da predlažu ministre

UTORAK, 3. 5. 2016. BROJ 1444 GODINA V

NOVI SPORAZUM O PRIZNANJU KRIVICE

KENTERA Budvi vraća 2,5 miliona

DN SAZNAJU ■ 5

Ruski tajkun hoće da kupi televiziju u Herceg Novom

■ 10 11

Konstantin Malofejev

BUDVA: JOŠ BEZ SAGLASNOSTI ZA PRIVREMENE LOKACIJE

ENIGMA TEŠKE TRAGEDIJE U RADANOVIĆIMA ■ 13

BEGOVIĆ STRADAO OD SVOG ILI METKA BIVŠEG DRUGA?

DANIEL POPOVIĆ ZA DN ■ 34 35

Ljubav prema rodnoj grudi ne pije se na eks, to je stanje svijesti

ZA NAJBOLJE PONUDE:

SERIJA POŽARA

Vatreni Vaskrs na Menhetnu

■ 22 23

marketing@dnovine.me

Čekaju zeleno svijetlo za šankove u Starom gradu

■ 20 21

INTERNET I U ĆELIJI ■ 12

Vidoje Stanišić iz pritvora čestitao Vaskrs

+382 77 300 104

POLITIKA

UTORAK, 3. 5. 2016.

OPOZICIJA VAGA KAKO DALJE

Đukanoviću, ipak, stiže lista sa imenima ministara

Sa ranijih sastanaka

Potpisnici Sporazuma o organizovanju fer i slobodnih izbora danas će obavijestiti javnost o kandidatima za ministre i potpredsjednika u vladi izbornog povjerenja, saznaje nezvanično CdM. Još nije poznato da li će Socijalistička narodna partija imati predstavnike u novoj vladi. Opozicione partije koje bi trebalo da zauzmu mjesto u novoj vladi još se nijesu dogovorile o podjeli pozicija koje im je ponudio premijer Milo Đukanović. Konsultacije Demosa, Građanskog pokreta URA, Socijaldemokratske partije i Socijalističke narodne par-

U opciji su trenutno dvije varijante. Prva je da svaka partija SDP, SNP, Demos i GP URA dobiju po jedno ministarsko mjesto, a da na poziciju potpredsjednika Vlade ide nestranačka ličnost. Druga varijanta, koja je juče bila skoro pa izvjesna, jeste da SNP dobije dva ministarstva i to tako što bi im jednu svoju poziciju ustupio SDP

tije traju i dalje i konačne liste još nema. Opoziciji bi u Vladi trebalo da pripadnu četiri ministarska, potpredsjedničko i dva pomoćnička mjesta. U opciji su trenutno dvije varijante. Prva je da svaka partija SDP, SNP, Demos i GP URA dobiju po jedno ministarsko mjesto, a da na poziciju potpredsjednika Vlade ide nestranačka ličnost. Druga varijanta, koja je juče bila skoro pa izvjesna, jeste da SNP dobije dva ministarstva i to tako što bi im jednu svoju poziciju ustupio SDP. Iako je SDP saopštila da je spremna da svoje mjesto ustupi SNP-u, URA i Demos su mišljenja da ta partija ne može dobiti dvije pozicije na kojima insistira i za koje je već odabrala ljude. Glavni odbor SNP predložio je Aleksandra Damjanovića za ministra finansija, a Radivoja Rašovića za ministra poljoprivrede. Međutim, Damjanović je odbio da bude ministar u vladi izbornog povjerenja. “Još se ne zna da li će među članovima Vlade biti predstavnika SNP, to zavisi od njih”, kazao je CdM-ov izvor nakon sinoćnjeg sastanka opozicije. Građanski pokret URA predložio je nestranačkog kandidata Borisa Marića iz CGO za ministra rada i socijalnog staranja, a Demos Gorana Danilovića za čelo Ministarstva unutrašnjih

MINISTARSKA, POTPREDSJEDNIČKO I DVA POMOĆNIČKA MJESTA TREBALO BI DA PRIPADNU OPOZICIJI U VLADI poslova. Svojim kolegama Srđanu Miliću i Ranku Krivokapiću ranije su pisali čelnici Demosa i URA-e Miodrag Lekić i Žarko Rakčević, koji su poručili da SNP i SDP zbunjuju građane. SNP, kako su rekli, zato što traži dva od četiri ministarska mjesta, a SDP odricanjem učešća u Đukanovićevoj vladi. Upozorili su ih da treba da budu svjesni da se vlada bira 4. maja. Lekić i Rakčević smatraju da bi bilo najpravednije da svaka od četiri stranke dobije po jedno ministarsko mjesto, a da vicepremijer bude nestranačka ličnost. Ipak, dodaju i da, ako je to uslov, SNP i SDP razmotre opciju po kojoj bi podijelile potpredsjedničko, mjesto ministra poljoprivrede i dva pomoćnička mjesta u Ministarstvu prosvjete i Ministarstvu zdravlja. (CDM)

NEIZVJESNO DA LI ĆE I

DAMJANOV NEĆE DA BU MINISTAR, NEZADOVO POZICIJOM ⌦ Mili Prelević

lan Glavnog odbora Socijalističke narodne partije Aleksandar Damjanović juče je odbio mogućnost da bude izabran za ministra finansija u Vladi nakon što ga je Glavni odbor partije predložio na sjednici od 28. aprila. “Poštovani, obavještavam vas da, iz razloga koje sam javno iznio na 8. sjednici Glavnog odbora Socijalističke narodne partije Crne Gore, održanoj 28. aprila 2016. godine u Podgorici, ne prihvatam kandidaturu za ministra finansija u Vladi Crne Gore”, naveo je Aleksandar Damjanović u dopisu predsjedniku i članovima Glavnog odbora SNP. Boris Raonić iz Građanske alijanse kaže da su nedostatak povjerenja i nedefinisani među i unutarpartijski odnosi doveli do ove situacije. “Damjanović je očigledno nezadovoljan pozicijom SNP u pregovorima sa ostatkom opozicije te nije htio da svoj ugled uloži u proces za čiji ishod nije siguran. SNP i kompletna opozija sada su pred velikim testom povjerenja kod građana. Ukoliko žele da vode ozbiljnu politiku, treba da prestanu sa

praksama javnih pisama i javnog međusobnog prozivanja, licitiranja imenima bez prethodne saglasnosti. Sadašnja situacija traži brzu reakciju opozicije i potreban je odgovor već danas”, kaže Raonić Dnevnim novinama. Dnevne novine su ranije pisale o raspravi na Glavnom odboru ove partije. Prema nezvaničnim informacijama CdM-a,

Damjanović je očigledno nezadovoljan pozicijom SNP u pregovorima sa ostatkom opozicije te nije htio da svoj ugled uloži u proces za čiji ishod nije siguran

UTORAK, 3. 5. 2016.

VIĆ UDE , OLJAN M SNP Damjanović je odustao od ministarske pozicije jer njegove kolege nijesu pristale da istog dana dogovore ko je njegov nasljednik na mjestu poslanika i šefa kluba SNP u Skupštini, kao ni ko bi ga zamijenio na čelu Odbora za finansije i budžet.

Foto:Vedran Ilic

I KO ĆE BITI U VLADI IZ SNP

POLITIKA

SAVJET MLADIH DPS PODGORICA

Počele pripreme za parlamentarne izbore Savjet mladih DPS Podgorice održao je redovnu sjednicu OO, na kojoj je izabrano 73 delegata za sedmi Kongres Savjeta mladih DPS-a Crne Gore, koji će biti održan u junu, saopšteno je iz te partije. Opštinski odbor SM DPS Glavnog grada jednoglasno je predložio kandidata za predsjednika Savjeta mladih DPS-a Crne Gore.

73 DELEGATA IZABRANA SU ZA VII KONGRES SAVJETA MLADIH DEMOKRATSKE PARTIJE SOCIJALISTA CRNE GORE

Pored priprema za Kongres, sjednica je bila prilika da se mladi osvrnu na ono što su bile aktivnosti u periodu između dva Kongresa. Takođe mladi su već počeli pripreme za predstojeće parlamentarne izbore koji nas očekuju na jesen ove godine. Osim političkog djelovanja koje će mladi realizovati u narednom periodu, posebna pažnja će biti usmjerena na obilježavanje desetogodišnjice nezavisnosti Crne Gore, kao najznačajnijeg datuma u novijoj istoriji Crne Gore. E.H.

BJELOPOLJSKA PARTIJA

Damjanović Navodno, Damjanović je izlazeći sa sjednice GO SNP poručio: “Bez mog odobrenja ne smijete me predložiti za ministra finansija“. Sada postoje dvije mogućnosti. Prva je da Demos, GP URA i SDP nastave proces započet usaglašavanjem lex

Partije da se izjasne ko će u koaliciju sa DF-om

specialisa i uđu u Vladu bez SNP. Druga je da SNP povuče samo kandidaturu za ministra finansija i da se dođe na liniju koju su tražili URA i Demos, odnosno da svaka partija ima po jednog ministra, a da potpredsjednik Vlade bude nestranačka ličnost.

Demokratski front: Razmontiran koruptivno-trgovački sporazum Demokratski front pozdravio je odluku Aleksandra Damjanovića da odbije učešće u Đukanovićevoj vladi, čime je, kako navode u tom političkom savezu, zaustavio pokušaj određenih centara moći da ga za nekoliko mjeseci potroše kao čovjeka i političara. “Ovim činom Aleksandar Damjanović je bukvalno i razmontirao koruptivno-trgovačku suštinu sporazuma dijela izdajničke opozicije i Mila Đukanovića, koja je osim prevare biračkog tijela, bazirana i na ostanku opozicionih kandidata u Vla-

di i nakon izbora”, saopšteno je iz DF. U tom savezu kažu da su na vrijeme upozoravali da opozicionari ovoliko dugo pregovaraju između sebe, samo da bi izdejstvovali što bolje pozicije u Vladi, koje nemaju nikakvu kontrolnu, već digestivnu funkciju. Odbijanje Aleksandra Damjanovića da bude dio, kako su istakli, projektovane prevare opozicionih birača istovremeno predstavlja, smatraju u DF, i posljednju priliku SNP da odustane od dogovora sa Đukanovićem i vrati se izvornim principima opozi-

cione borbe. “Bez obzira što je rukovodstvo SNP već utvrdilo kvote za buduće kadrove i ministarske portfelje, nakon današnjeg poteza njihovog šefa kluba ne postoji nijedan razlog da i Glavni odbor ne promijeni odluku o ulasku u koaliciju sa Đukanovićem”, navedeno je u saopštenju. DF vjeruje da je i posljednjim političkim laicima postalo jasno da ovoliko otezanje u pregovorima o funkciji ima za cilj zauzimanje startnih pozicija za Đukanovićevog glavnog partnera poslije izbora.

Predsjedništvo Bjelopoljske partije svakonedjeljno zasijeda i svoje stavove predodređuje shodno novonastalim političkim okolnostima. “Poznat je odgovor na sva za sada bitna pitanja osim jednog, a to je da li postoje potpisnice sporazuma o fer i slobodnim izborima koje bi prije ili nakon parlamentarnih izbora, eventualno mogle sačiniti koaliciju sa Demokratskim frontom”, saopštio je potpredsjednik Bjelopoljske partije, Rifat Zejnilović.

On je naveo da je to je pitanje koje tišti sve članove i simpatizere Bjelopoljske partije. “U saznanju smo da najveći dio stanovništva sjeveroistoka Crne Gore ne želi da glasa onu opciju koja bi svoje glasove kasnije mogla odnijeti Demokratskom frontu. Stoga ćemo nastojati i insistirati da odgovor na pomenutu dilemu pružimo građanima na prostorima na kojima naša partija i njeni saveznici participiraju”, poručio je Zejnilović. B.Č.

politika

UTORAK, 3. 5. 2016.

Šesti tO be seCure FOrum

O NATO, odnosima Rusije i Zapada... Stoltenberg

Generalni sekretar natO stOltenberG O prijemu Crne GOre

Potpisivanje protokola važan korak za Alijansu Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg kazao je da će ovog mjeseca Crna Gora potpisati protokol o pristupanju Alijansi, što je kako je naveo, važan dan za ovaj vojno politički savez. “Alijansa će tokom ministarskog sastanka u Briselu potpisati protokol o pristupanju Crne Gore u NATO. To je važan korak za nas”, kazao je Stoltenberg nakon sastanka sa albanskim predsjednikom Bujarom Nišanijem sa kojim je prije nekoliko dana razgovarao u sjedištu Alijanse. Stoltenberg je tom prilikom pohvalio podršku koju

28 držćava su članice NATO, a Crna Gora će biti 29

Albanija daje u širenju politike otvorenih vrata, kao i njen doprinos integraciji Zapadnog Balkana. “Albanski politički svojim praktičnim napori po-

mažu da NATO ostane jaka organizacija, u vrijeme kada se suočavamo sa najvećim bezbjednosnim izazovim”, rekao je Stoltenberg. Podsjećamo, Crna Gora će 19. maja potpisati Protokol o pristupanju. “Prema uobičajenoj praksi, Protokol će biti potpisan od strane predstavnika svih NATO saveznika. Kada bude potpisan Crna Gora će dobiti status “pozvanog” i učestvovaće na skoro svim savezničkim sastancima u svojstvu posmatrača - objasnio je nedavno Stoltenberg u intervjuu za Dnevne novine. J.Đ.

Na otvaranju šestog To Be Secure Foruma u hotelu Splendid u Bečićima, koje je zakazano za petak u 10 sati, govoriće predsjednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović. Pod nazivom “Globalna sigurnost – izazovi i odgovori”, Forum će se baviti nekim od najvećih izazova i prijetnji po međunarodnu i regionalnu bezbjednost u ovoj deceniji. Diskutovaće se o budućnosti NATO, izbjegličkoj krizi, odnosu Rusije sa Zapadom, izborima u Americi i uticaju na američku spoljnu politiku, ISIS/DAESH-a, kao i o globalnim i regionalnim bezbjednosnim pitanjima koja su od značaja za saveznike i partnere uoči predstojećeg samita NATO u Varšavi. Na Forumu će govoriti i predsjednik Atlantskog saveza Crne Gore dr Savo Kentera i ambasadorka SAD u Crnoj Gori Margaret En Ujehara. Uvodni govor za prvi panel će održati zamjenik Generalnog sekretara NATO, ambasador Aleksandar Veršbov, a za drugi panel ministar vanjskih poslova Republike Turske Mevlut Čavušoglu. Prvog radnog dana biće održani paneli “Od Velsa do Varšave: usmjeravanje NATO kroz burne vode transatlanske bezbjednosti”, “Evropska Unija i jugoistočna Evropa: neuspješna zaštita granica”,

Diskutovaće se o budućnosti NATO, izbjegličkoj krizi, odnosu Rusije sa Zapadom, izborima u Americi i uticaju na američku spoljnu politiku, ISIS/DAESH-a

“Geopolitičko buđenje Rusije – igrač koji mijenja tok igre”. Drugog dana će se učesincima Foruma obratiti predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar- Kitarović i presjednik Republike Slovenije Borut Pahor. Nakon uvodnih riječi, učesnici ce imati priliku da čuju diskusije tokom dva panela: “Izbori u Americi – možemo li da očekujemo promjenu u spoljnoj politici Amerike” i “Suočavanje sa ISIL-om – jedan od najvećih izazova”. Forum se održava u organizaciji Atlanskog saveza Crne Gore a pod pokroviteljstvom Vlade Crne Gore, dok su partneri na projektu: NATO, ambasada SAD u Crnoj Gori, Opština Budva i Maršal fond/Balkan Trust for Democracy. E.H.

UTORAK, 3. 5. 2016.

politika

EKSPANZIJA RUSKIH MEDIJA NA BALKANU - NIJE ZAOBIĐENA NI CRNA GORA

Ruski tajkun hoće da kupi televiziju u heRceg novom ⌦ Mili Prelević

uski tajkun Konstatin Malofejev, vlasnik TV Carigrad, u pregovorima je sa Mitropolijom crnogorsko-primorskom radi kupovine Televizije Novi iz Herceg Novog, saznaju Dnevne novine iz dobro obaviještenih izvora.

Crnogorska javnost je za Konstatina Malofejeva prvi put čula sredinom aprila prošle godine kada je finansirao i organizovao donošenje “blagodetnog ognja” ispred Cetinjskog manastira. Zbog tog čina Malofejev je dobio blagoslov od mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija. “Ako je Malofejev grešan, onda ga je ovaj oganj spasio”, kazao je tada mitropolit o ruskom oligarhu.

■ NEPOŽELJNA OSOBA U CRNOJ GORI

Od tada se u Crnoj Gori sve češće pominje Malofej. Na njegovoj televiziji “TV Carigrad” lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić je prognozirao sukobe u Crnoj Gori po sjevernoafričkom scenariju. Nedavno je Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija saopštilo Pobjedi da je Konstantin Malofejev nepoželjna osoba u Crnoj Gori, jer se nalazi na spisku osoba koje podliježu sankcijama uz napomenu da su mjere protiv Malofejeva uvedene zbog djelovanja koja podrivaju ili ugrožavaju teritorijalni integritet, suverenitet i nezavisnost Ukrajine. Malofejev, oligarh blizak ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, na listi je ruskih državljana kojima je Evropska unija uvela sankcije zamrzavanja imovine i zabrane puto-

Malofejev je, po ubjeđenju, kako je sam rekao, vatreni monarhista, ali i jedan od omiljenih tajkuna ruskog predsjednika Vladimira Putina

vanja u zemlje EU. Odluku Savjeta Evropske unije o uvođenju međunarodnih restriktivnih mjera prema Malofejevu od 17. marta 2014. godine, podržala je Vlada Crne Gore i produžavala svakih šest mjeseci. Iz MVPEI je Pobjedi saopšteno da je posljednja odluka o sankcijama prema ruskim državljanima među kojima je i Malofejev donijeta 14. septembra 2015. godine.

■ MITROPOLIJA

PRODAJE MEDIJ

Pregovori o eventualnoj trgovini između Mitropolije i Konstantina Malofejeva, za sada su prekriveni velom tajne. Dnevnim novinama je potvrđeno da su pregovori u toku, ali nijesmo uspjeli da dobijemo nijedan detalj. Samo je poznato da Malofejev nije dolazio u Crnu Goru, ali da je i ovih

Konstantin Malofejev dana aktivan. U njegovu organizaciju je prije nekoliko dana donešen blagodetni oganj u Hram Hristovog vaskrsenja u Podgorici, a organizovao je, između ostalog, i odlazak lidera Nove srpske demokratije i Demokratskog fronta Andrije Mandića u Jerusalim. Upravo po ovakvim aktivnostima je Malofejev i poznat, jer je on, po ubjeđenju, kako je rekao, vatreni monarhista, ali i jedan od omiljenih tajkuna ruskog predsjednika Vladimira Putina. U Rusiji je 2014. godine pokrenuo pravoslavnu TV stanicu “Carigrad” koja promoviše takve stavove. “Snažno se zalažem za savez

TV NoVi pokloNjeNa MiTropoliji Prema informacijama do kojih su došle Dnevne novine, osnivač “Televizije Novi”, poznati crnogorski novinar Perica Đaković poklonio je, prošle go-

dine, ovu medijsku kuću Mitropoliji crnogorsko-primorskoj. Novi vlasnik je izričito tražio da Đaković ostane na mjestu izvršnog direktora. Đako-

vić se juče nije javljao na broj telefona dostupan redakciji DN, tako da nijesmo mogli dobiti i zvaničnu potvrdu o pregovorima o kupovini ovog medija.

pravoslavnih država koji bi činile Rusija, Bugarska, Grčka i Srbija”, rekao je nedavno oligarh ruskim medijima, a neki mediji tvrde da on pod pojmom “Srbija” računa i na Crnu Goru i Republiku Srpsku.

■ PROMOvIšE

TRADICIONALNE vRIJEDNOSTI

Molofejev je prema pisanju ruskih medija, što je prenijela i podgorička Pobjeda, snažan protivnik gej prava i sponzoriše konferencije o vrijednostima tradicionalne porodice kojima prisustvuju oštri protivnici gej brakova.

“Odrasla osoba može odabrati sopstveni način zabave u spavaćoj sobi, ali država i poreski obveznici ne bi trebalo da podržavaju učenje djece različitim vidovima seksualnih perverzija”, rekao je Malofejev. Njegova “Velika fondacija Svetog Vasila” je najveća ruska pravoslavna dobrotvorna organizacija, a podigao je i bogosloviju nedaleko od Moskve. Malofejev je vlasnik i jedne popularne grčke televizije, dok je u Bugarskoj ušao u posao kupovine kanala “TV7” i “News 7” sa kontroverznim bugarskim tajkunom Cvetanom Vasilevim, donedavnim vlasnikom “Staklare Paraćin”.

ekonomija

UTORAK, 3. 5. 2016.

DRI UPOZORAVALA NA MOGUĆE PROBLEME SA HOTELOM AS

Nije bilo precizirano ko obavlja nadzor Preklapanje nadležnosti institucija utvrđeno je u fazi planiranja, raspisivanja tendera i realizacije investicionog projekta

Hotel AS u Perazića Dolu

Državna revizorska institucija (DRI) još prije dvije godine upozoravala je na moguće probleme prilikom realizacije projekta gradnje hotela AS u Perazića Dolu. Najveću zamjerku Državna

revizorska institucijaje imao na činjenicu da izgradnja novih i rekonstrukcija postojećih kapaciteta hotela AS kasni više od deceniju, te da se ne zna ko je nadzorni organ na ovom projektu.

UTORAK, 3. 5. 2016.

■ NEVALIDNA

■ VELIKA

GARANCIJA

PREKLAPANJA

Revizijom uspjeha Sekretarijata za razvojne projekte DRI je utvrdila da poslove koji se odnose na realizaciju investicionih projekata i unapređenje poslovnog ambijenta obavlja šest budžetskih jedinica i to: Ministarstvo ekonomije, Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Savjet za privatizaciju privrede i strana ulaganja, Agencija za promociju stranih direktnih investicija (MIPA), Sekretarijat za razvojne projekte i Savjet za unapređenje poslovnog ambijenta, regulatornih i strukturnih reformi. Dodatno, u ukupnom institucionalnom sistemu uspostavljenom za razvoj i unapređenje poslovnog ambijenta svoju funkciju vrše još i Direkcija za razvoj malih i srednjih preduzeća i Investiciono razvojni fond Crne Gore. Revizijom je kroz postupak analize utvrđeno da, prilikom realizacije investicionih programa, dolazi do preklapanja nadležnosti institucija u vršenju poslova, odnosno da je više budžetskih jedinica uključeno u realizaciju istih aktivnosti. Preklapanje nadležnosti institucija utvrđeno je u fazi planiranja, raspisivanja tendera i realizacije investicionog projekta. “Kada je u pitanju nadzor, kontrola i praćenje realizacije zaključenih ugovora većina navedenih insitucija ističe da nije nadležna za isto, usljed čega se na neadekvatan način vrši nazdorna – kontrolna funkcija države”, saopštili su u Državnoj revizorskoj

EKONOMIJA

Đukanović: Vlada će ispitati odgovornost Kako je nedavno kazao premijer Milo Đukanović, iz do sada navedenih činjenica nije moguće izvući zaključak da je bilo propusta u slučaju Ministarstva održivog razvoja i turizma koji su se desili prilikom potpisivanja aneksa ugovora. “O iznosu sredstava koje je država dužna da isplati investitoru sada nije moguće govoriti. To će biti predmet vještačenja u eventualnom sudskom sporu kada do njega dođe. Treba imati u vidu da Vlada smatra da bi eventualnu krivicu za raskid ugovora morao da snosi investitor. Jasno je da se Vlada dodatnim sredstvom obezbjeđenja dovoljno zaštitila. Nažalost, pokazalo se da u institucionalnom mehanizmu države Crne Gore ne postoji razrađena procedura dodatnih kontrola validnosti i vjero-

instituciji. Takođe, revizijom je utvrđeno da nije definisan nadzorni organ za ovaj projekat zbog čega je DRI dala preporuku Vla-

dostojnosti izdatih garancija. Zato je moguće olako uprijeti prstom u bilo koga pojedninačno, ili bilo koju instituciju pojedinačno, u ovom slučaju Ministarstvo”, kazao je Đukanović. Ipak, kako je naglasio, Vlada će ispitati pojedinačnu i institucionalnu odgovornost. “Vlada će, kada je u pitanju neprovjeravanje bankarske garancije prilikom potpisivanja aneksa Ugovora o prodaji hotela As, ispitati eventualnu profesionalnu odgovornost pojedinca ili institucije čiji je zadatak bio da sa više pažnje to isprati. Nema nikakve sumnje da će to biti predmet ispitivanja eventualne profesionalne odgovornosti nekog ko nije obavio svoj posao u tom postupku”, istakao je Đukanović. di Crne Gore da definiše jasne nadležnosti i aktivnosti institucija koje su aktivno uključene u proces praćenja i realizacije investiciono-razvojnih projekata.

Upozorenja Državne revi- KADA JE U PITANJU NADZOR, zorske institucije nedavno KONTROLA I PRAĆENJE REAsu se ostvarila. Ministarstvo LIZACIJE ZAKLJUČENIH UGOodrživog razvoja i turizma je početkom marta podnijelo VORA VEĆINA NAVEDENIH krivične prijave protiv šest INSITUCIJA ISTIČE DA NIJE osoba jer su, kako je objaš- NADLEŽNA ZA ISTO, USLJED njeno, utvrdili da garancija ČEGA SE NA NEADEKVATAN kod ruske Sber banke, koja je priložena uz Aneks ugo- NAČIN VRŠI NAZDORNA – vora nije validna. Prijave su KONTROLNA FUNKCIJA DRpodnijete protiv predstav- ŽAVE, SAOPŠTILI SU U DRI nika investitora, kompanija Montena invest i Nega turs Vladislava turs Montenegro i do 2003. godine Popovića, Dejana i Nedeljka se obavezala da će inveGardaševića, Viktora stirati deset Mazanova miliona. i dvije NN Međutim, osobe zbog do toga nidostavje došlo. ljanja lažVlada je u ne garanciprethodnom je Sber banke periodu donina iznos od tri jela preporuku Radulović miliona eura. Neza raskid ugovora davno je i Specijalno sa investitorom, zbog državno tužilaštvo formira- neizvršenja ugovornih obalo predmet povodom priva- veza definisanih Aneksom i tizacije hotela AS u Perazi- kojim je predviđen iznos inća Dolu. vesticije od 50 miliona eura Hotel je prije 12 godina za od čega u prvoj fazi, do 1. de2,2 miliona eura od Budvan- cembra 2015. godine, 15 miliN.D.L. ske rivijere kupila firma Nega ona eura.

2,2

MILIONA EURA PLATILA JE HOTEL AS PRIJE 12 GODINA KOMPANIJA NEGA TURS MONTENEGRO I OBAVEZALA SE DA ULOŽI 10 MILIONA EURA

VASILIJE KOSTIĆ O MANJKU PRILIVA STRANIH DIREKTNIH INVESTICIJA

Zabrinjavaju podaci o odlivu sredstava, rano za zaključke

Podatak da je u Crnoj Gori u prva dva mjeseca ove godine zabilježen višak odliva nad prilivom sredMANJAK PRILIVA ZA STAstava, nije poželjan NJE CRNOGORSKE EKONOi pomalo je obespoMIJE JE NAROČITO NEPOkojavajući, ali zaVOLJAN, JER JE ONA ZAVIključke ne bi treSNA OD STRANIH DIREKbalo prerano donoTNIH INVESTICIJA siti, smatra ekonomski analitičar Vasilije Kostić. Kostić “Treba sagledati strukturu odliva i kojom motivacijom je praćena. Na osnovu

onoga što je u obrazloženju rečeno, ne bi trebalo očekivati da se trenutni odnos zadrži, već da se obrne u korist priliva”, kazao je Kostić. Prema podacima Centralne banke, ukupan priliv stranih direktnih investicija u prva dva mjeseca ove godine iznosio 188,4 miliona eura, dok se istovremeno iz zemlje odlilo 206,7 miliona. Manjak priliva za stanje crnogorske ekonomije je, ocjenjuje Kostić, naročito nepovoljan, jer je ona za-

visna od stranih direktnih investicija, kojima bi trebalo da se balansira debalans iz robne razmjene sa inostranstvom. “Ukoliko bi se naša sposobnost u tom pog ledu smanjivala, produbljivala bi se naša neravnoteža sa sve većim potrebama za dodatnim sredstvima. Ta bi situacija mogla biti rezimirana na način veće potrebe – manje mogućnosti”, objasnio je Kostić. (Mina-biznis)

EKONOMIJA

UTORAK, 3. 5. 2016.

Foto:Vedran Ilić

Čeka nas uspješna sezona Predstojeća turistička sezona će, prema trenutnim pokazateljima, biti uspješnija od prošlogodišnje, pri čemu kvalitetom usluga, pristupačnim cijenama i boljom ponudom treba dokazati konkurentnost na tržištu, ocijenili su u Privrednoj komori (PKCG). Prednost Crne Gore u odnosu na druge turističke destinacije je, kako dodaju, u raznovrsnosti ponude na malom prostoru, ali i u bezbjednosti. “Porast terorizma u svijetu doprinio je da sve više turista izabere Crnu Goru i region kao destinaciju za odmor. Crna Gora spada u sigurnu zemlju, sa ma-

Očekuje se veći dolazak turista

1,7 miliona turista posjetilo je Crnu Goru tokom prošle godine

lim procentom kriminala, a Svjetska turistička organizacija nas ističe kao pozitivan primjer destinacije koja ostvaruje ubrzan razvoj”, kazali su predstavnici PKCG. Prošle godine našu državu

je posjetilo 1,7 miliona turista, koji su ostvarili ukupan prihod od oko 830 miliona eura. U PKCG smatraju da su mogućnosti Crne Gore iznad toga, ali i da se one ne moraju ogledati samo u većem broju dolazaka turista, već u kvalitetu ponude i većoj potrošnji. “Na turističkoj privredi je da učini sve kako bi sezona što duže trajala, jer odmor na primorju nijesu samo plaže, kupanje, sunčanje. Treba afirmisati zdravstveni turizam, naše kulturnoistorijsko nasljeđe i potencijale zaleđa kroz povezivanje kontinentalnog i planinskog dijela Crne Gore sa morem”, zaključili su u PKCG.

EPCG NASTAVLJA MODERNIZACIJU MJERENJA POTROŠNJE

Daljinsko očitavanje kod većine kupaca

Ivanović otvara pilanu Ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Petar Ivanović otvoriće danas novoizgrađenu pilanu na Njegovuđi u Opštini Žabljak. Kako je saopšteno iz Ministarstva, pokretanje pogona za preradu drveta na Njegovuđi rezultat je kontinuiranog nastojanja tog Vladinog resora da pronađe investitora koji će pokrenuti proizvodnju i otvoriti nova radna mjesta.

TURIZAM: U PKCG SE NADAJU DOBRIM REZULTATIMA PRIVREDE

Svi stari uređaji biće zamijenjeni

Više od 228.000 kupaca električne energije u Crnoj Gori nalazi se u sistemu daljinskog očitavanja i upravljanja potrošnjom, što je oko 60 odsto od ukupnog broja, saopšteno je iz Elektroprivrede (EPCG). U toj kompaniji kažu da je preduzeće Enel isporučilo sva ugovorena brojila za projekat modernizacije mjerenja potrošnje struje. “U drugoj fazi projekta završeno je 82.000 od planiranih 90.000 inspekcijskih kontrola mjernih mje-

CRNU GORU U MARTU POSJETILO 28,340 TURISTA

Do kraja projekta daljinski će se očitavati više od 70 odsto konzuma sta planiranih za ugradnju. Radi se trenutno u Podgorici, Kotoru, Budvi i Ulcinju, a od maja se nastavlja ugradnja i u ostalim regionima”, rekli su iz EPCG agenciji Mina-biznis. Predviđeno je da u drugoj

fazi više od 80 odsto brojila bude ugrađeno u individualnim stambenim objektima, gdje se radi i izmještanje mjernih mjesta. “Služba održavanja Fukcionalne cjeline Distribucije rekonstruiše svaki trafo reon u kojem se ugrađuju brojila. Do sada je rekonstruisano 420 trafo reona, pa potrošači osim pouzdanijeg mjerenja dobijaju i stabilnije i kvalitetnije napajanje električnom energijom”, naveli su u EPCG.

LOŠE POSLOVANJE U PRVOM KVARTALU

Najviše noćenja ostvarili Rusi i Srbi Plantaže uvećale gubitak na 1,78 miliona eura

Crno jezero Crnu Goru je u martu posjetilo 28,340 turista, 17,1 odsto više u odnosu na isti period prošle godine, pokazuju podaci Monstata. Ostvareno je 98,770 noćenja, odnosno 12,2 odsto više. “U martu su najviše noće-

nja ostvarili turisti iz Rusije 19,3 odsto, Srbije 17,9 odsto, Bosne i Hercegovine 8,6 odsto, Albanije 7,4 odsto, Italije 4,2 odsto, Hrvatske 3,9 odsto, Norveške 3,9 odsto i Ukrajine 3,6 odsto”, saopšteno je iz Monstata.

Turisti iz ostalih država ostvarili su 31,2 odsto noćenja. U strukturi noćenja po vrstama turističkih mjesta najviše noćenja ostvareno je u primorskim mjestima 75,1 odsto, u Podgorici 11,5 odsto i ostalim turističkim mjestima 7,4 odsto.

Kompanija Plantaže završila je prvi kvartal ove godine sa gubitkom od 1,78 miliona eura, 2,9 puta većim u odnosu na isti prošlogodišnji period. Prema izvještaju o poslovanju, poslovni prihodi kompanije su iznosili 2,83 miliona eura i bili su 30,6 odsto manji nego u uporednom periodu. Istovremeno, poslovni rashodi Plantaža neznatno su pali na 4,5

miliona eura. Troškovi zarada, naknada i ostali lični rashodi iznose 2,57 miliona eura, amortizacije i rezervisanja 813.450, a materijala 613.100 eura. Ostali poslovni rashodi kompanije su 414.980 eura. Ukupna aktiva Plantaža na kraju marta je vrijedila 126,12 miliona eura, 1,4 odsto manje u odnosu na uporedni period.

UTORAK, 3. 5. 2016.

preduzetništvo

DronestuDio: Kreira uređaje i nudi usluge

SAMOSTALAN RAD NA IZRADI DRONOVA Jedinstvena ponuda izrade, servisiranja i korišćenja usluga letilica koje omogućavaju snimanje i mjerenje iz vazduha već tri godine postoji u Nikšiću

Interesovanje za izradu dronova kod Nikšićanina Miloša Tomaševića javilo se prije šest godina, u vrijeme kada se ova vrsta letilice tek pojavljivala kao fenomen koji je zainteresovao svjetsku javnost, a do trenutka kada su postali neizostavan dio svakog značajnijeg snimanja prostora, sagovornik DN odlučio je i da počne da koristi tu prednost. Tomašević je već tri godine, pored dizajniranja i izrade ovih uređaja, posvećen i profesionalnom snimanju iz vazduha. “Nakon što sam uvidio da sam usavršio izradu dronova, odnosno multikoptera, odlučio sam da to i komercijalizujem, jer sam uvidio da postoji tražnja”, istakao je sagovornik DN. Dronovi, zahvaljujući pozicioniranju, nadmašuju sve ono što može da uradi bilo koja prizemljena kamera, zbog čega su Tomaševićevi klijenti sve češće postajale televizije, brojne kompanije koje su snimale reklame, kao i autori muzičkih spotova, ali i privatni korisnici koji su nastojali da na ovakav način zabilježe neke posebne trenutke. On je pojasnio da je zapravo riječ o multikopterima, budući da dronovi lete autonomno, dok se nad ovom vrstom letilice ima puna kontrola. “Multikopteri za snimanje i fotografisanje postoje

u raznim veličinama i oblicima, ali se obično kvalifikuju po broju rotora koji ih pokreću. Najčešće su to trikopteri, kvadkopteri, heksakopteri i oktokopteri. Veličina letilice zavisi uglavnom od težine kamere i stabilizacije koju nosi. Mi koristimo najsavrmenije stablilizacije po tri ose na svim našim multikopterima. Ovi sistemi omogućavaju perfektno stabilizovanu sliku, odnosno video”, precizirao je Tomašević. Usluge koje pruža Dronestudio su snimanje i fotografisanje iz vazduha, kao konsalting, dizajn, konstruisanje, testiranje i podešavanje multikoptera, zatim multikoptere ručne izrade za potrebe treninga, sports ko g l e t a , FPV, simanja i fotografisanja iz vazduha, ugradnju elektronike, video linkova, kao i popravka postojećih sistema. Dronestudio pruža i mogućnost obuke upravljanja multikopterom, obuku upravljanja stabilizacijom kamere i održavanje multikoptera. “Napredni modeli, kao što su naši koriste precizne GPS sisteme i sisteme održavanja visine, tako da ostaju stabilni bez obzira na jačinu vjetra. Ovo je vrlo bitno za sve vrste snimanja, odnosno mjerenja iz vazduha”, istakao je Tomašević. A.N.R.

Usluge i bogato iskustvo

Da bi multikopter pravilno funkcionisao potrebno je podesiti i uvezati veliki broj kompleksnih sistema u jednu cjelinu, a Dronestudio ima iskustvo u odabiru radio frekvencije kako bi se izbjegle smetnje, podešavanju multikoptera za potpuno autonaoman let, podešavanju multikoptera za snimanje i fotografisanje, kao i za mapiranje terena, podešavanju kamere i stabilizacije, odabiru najefikasnijeg odnosa motora, propelera i baterije, kao i u monitoringu i upravljanju pogonskim sistemom.

Savjetuje klijente Dronestudio takođe i savjetuje klijente, kako bi pronašli najbolju primjenu za posljednje tehnologije. “Korišćenje prilagođenih sistema ima višestruke prednosti u odnosu na već gotova i ograničena rješenja. U mogućnosti smo da izmijenimo i unaprijedimo bilo koji aspekat naših multikoptera. Njihova modularnost podrazumijeva široku primjenu. Nećete imati posla sa skupim rezervnim djelovima. Kao rezultat, naš gotov multikopter, košta mnogo manje u smislu kupovine, upravljanja, održavanja, a kasnije i nadogradnje. Opremu sa naših letilica je moguće prebaciti na drugu i na taj načih uštedjeti stotine i hiljade evra”, naglašava Tomašević.

Za izgrađene pilote koji žele da pređu sa snimanja sa GoPro kamerom ili DJI Phantomom na viši nivo snimanja mnogo boljim kamerama Dronestudio nudi prilagođene profesionalne sisteme, koji mogu da nose čak i veće DSLR aparate za najbolji kvalitet slike. Svi multikopteri koje nudi Dronestudio su istih ili boljih performansi od već gotovih rješenja, samo po mnogo povoljnijoj cijeni.

hronika

UTORAK, 3. 5. 2016.

nakon ekspLoZije pLinske boCe

Povrijeđena se oporavlja u Kliničkom centru Nikšićanka M.K. (62) koja je povrijeđena u nedjelju u eksploziji plinske boce, oporavlja se na odjeljenju maksilofacijalne hirurgije u Podgorici, a život joj nije ugrožen. Do eksplozije je do šlo u ranim jutarnjim satima, u porodičnoj kući oštećene, u Kličevu. Ona je sa

težim opekotinama na glavi i tijelu primljena u nikšićku Opštu bolnicu, odakle je upućena u Klinički centar Crne Gore. Do eksplozije je došlo usljed neopreznog rukovanja bocom, a od siline eskplozije pričinjena je i izvjesna materijalna šteta u stanu, piše portal Onogošt.

eurojust i ministarstvo pravde

Danas potpisivanje sporazuma o saradnji

Firma “Kopira i po miliona op

Foto: Dejan Lopičić

Specijalno državno tužilaštvo potpisalo je novi sporazum o priznanju krivice sa firmom “Kopirajt” i njenim izvršnim direktorom Aleksandrom Armenkom. Dnevne novine saznaju da je sporazum već sačinjen i da predviđa da firma “Kopirajt” nadoknadi štetu od dva i po miliona, koju je pričinila Opštini Budva, dok je za direktora Aleksandra Armenka predviđena zatvorska kazna od pola godine. Nezvanično, višemilionsku štetu neće nadoknaditi Armenko, već Marko Kentera, osnivač ove firme, koji je obuhvaćen izviđajem u svojstvu svjedoka. Slučaj “Kopirajt” jedan je u nizu modusa korupcionaških prevara, koje se dovode u vezu sa čelnicima budvanske Opštine, uključujući i glav-

Slučaj “Kopirajt” jedan je u nizu modusa korupcionaških prevara koje se dovode u vezu sa čelnicima budvanske opštine, uključujući i glavnoosumnjičenog Svetozara Marovića, koji trenutno pregovara sa Tužilaštvom o priznanju krivice

Pažin Ministar pravde Zoran Pažin i predsjednica Kolegijuma Evropske jedinice za pravosudnu saradnju EUROJUST, Mišel Koninks, potpisaće danas u Briselu, Sporazum o saradnji Crne Gore i Evropske jedinice za pravosudnu saradnju. Svečanosti potpisivanja Sporazuma prisustvovaće eurokomesarka za pravdu, potrošače i ravnopravnost polova Vera Jurova, saopšteno je juče iz Ministarstva pravde. Sporazumom se defini-

novi sporaZum o priZnanju sa spe

še obim saradnje između Crne Gore i EUROJUST-a, određuju nadležna tijela za njegovo sprovođenje, mehanizmi i instituti za međusobnu saradnju. Zaključenje ovog Sporazuma je jedan od ciljeva predviđenih Akcionim planom za pregovaračko poglavlje 24 “Pravda, sloboda i bezbjednost”, kao i Akcionim planom za sprovođenje Strategije reforme pravosuđa za period 2014-2016, podsjećaju iz ministarstva.

Armenko

noosumnjičenog Svetozara Marovića, koji trenutno pregovara sa Tužilaštvom o priznanju krivice. Ova kriminalna radnja izvedena je, kako se sumnja, na osnovu ugovora o turističkoj valorizaciji kulturnog nasljeđa Budve. Novčani dug od 813.683 eura je misteriozno narastao na preko 3,2 miliona eura, a vjeruje se da je za razliku od gotovo dva i po

Nijesu pritvaraNi Zbog sumnje da su učestvovali u malverzacijama u vezi sa firmom “Kopirajt”, uhapšeno je nekoliko Budvana, ali među njima nijesu bili zamjenik direktora TO Budve Aleksandar Armenko niti Marko Kentera. Armenko se tada nalazio u Beogradu, a Kentera na proputovanju po Južnoj Africi. Iako su u međvuvremenu u prisustvu advokata saslušavani, Tužilaštvo za njih nije tražilo pritvor.

miliona, oštećena opštinska kasa. Sporni ugovor je potpisan 5. avgusta 2009, a godinu kasnije pred Privrednim sudom dogovoreno je poravnanje po kojem je Opština Budva dužna da “Kopirajtu” isplati 3.256.457 eura. Taj ugovor potpisao je tadašnji predsjednik opštine Budva Rajko Kuljača i njime je planirano da “Kopirajt” Opštini obezbijedi i suvenire magnete, replike kulturno-istorijskih spomenika i figure, najdalje do 1. aprila svake godine za koji je ugovor važio. Po tom ugovoru, Budva je bila dužna da ovoj firmi do 1. aprila 2013. godine, u osam rata, isplati 813.683 eura na ime obavljenih usluga. Ipak, godinu od potpisivanja ugovora slučaj dolazi pred sud, gdje se Opština obavezuje da Kenterinoj firmi isplati 3.256.457 eura u šest rata. Početkom 2011.

UTORAK, 3. 5. 2016.

ECIjALNIM dRžAVNIM TUžILAŠTVOM

POSTUPCI U MUP-U

Miliću dvije kazne, Golubović udaljen

U vrijeme hapšenja Budvana koji se dovode u vezu sa firmom Kopirajt, Armenko se nalazio u Beogradu, a Kentera na proputovanju po južnoj Africi

Sve više priznanja Priznanja Armenka i Kentere data nadležnom tužiocu još jednom su pokazala da su osumnjičeni Budvani uvidjeli koristi Sporazuma o priznanju krivice. Minulih mjeseci sa Tužilaštvom se nagodio i bivši predsjednik opštine Budva Lazar Rađenović, koji se sumnjiči za ukupno pet slučajeva, kao i Miloš Marović, sin Svetozara Marovića, koji i sam ovih dan pregovara o krivici. Ovi sporazumi, međutim, još nijesu dospjeli u sud koji treba da ih potvrdi. godine, Lazar Rađenović, koji je u to vrijeme bio na čelu budvanske opštine, potpisuje novi ugovor koji definiše nove rokove za plaćanje dospjelog duga iz ugovora iz avgusta 2009. J.M.-S.K.

2,5 Kentera

miliona eura vratiće firma “Kopirajt” na ime malverzacija Kojima je oštećena opština Budva

Foto: vedran ilic

ajt” vraća dva pštini Budva

hronika

Golubović Disciplinski postupak protiv bivšeg šefa Odsijeka za organizovani kriminal Saše Milića jer nije suspendovao inspektora Đoku Golubovića nakon njegovog hapšenja i dalje je u toku. Naime, pošto ga je Disciplinska komisija MUPa oglasila krivim i izrekla mu novčanu kaznu, Milić se obratio Komisiji za žalbe. Tako je pokrenut drugostepeni postupak u kojem će se Milićeva krivica još jednom provjeriti. On se sumnjiči da je počinio prekršaje “nepodnošenje predloga za privremeno udaljenje” i “davanje netačnih podataka koji su od uticaja na donošenje odluke”, rečeno je DN u MUP-u. Golubović je suspendovan pošto ga je tužilaštvo osumnjičilo da je lažirao sadržaj službene zabilješke u kojoj piše da je bivši ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević koristio usluge prostitutke. Zbog toga je i protiv njega pokrenut disiplinski postupak koji je takođe u toku. “Policijski službenik Đ.G. je privremeno udaljen sa rada do okončanja krivičnog postupka koji se vodi protiv njega”, navode u MUP-u. Osim njih, Disciplinska komisija MUP-a vodi postupak i protiv Predraga Šuko-

Šuković vića zbog sumnje da je prekršio pravila službe postavljanjem komentara na račun potpredsjednika Vlade i rukovodioca MUP-a Duška Markovića. Marković je zbog toga podnio i privatnu optužnicu po kojoj se Šukoviću sudi u Osnovnom sudu u Podgorici. S.K.

“Disciplinski postupak za službenika P.Š. je u toku”, navodi se u odgovorima koji su Dnevnim novinama dostavljeni iz Ministarstva unutrašnjih poslova.

hronika

UTORAK, 3. 5. 2016.

internet u pritvorskoj jedinici

Stanišić iz pritvora čestita Vaskrs Jedan od članova tzv. zagoričkog klana Vidoje Stanišić čestitao je Vaskrs prijateljima sa Fejsbuka, a fotografija koju je postavio na dan posta ukazuje da je praznična trpeza moguća i iza rešetaka. Pored obroka kojim bi se zadovoljili i oni koji dane provode na slobodi, ova fotografija je dokaz da mu je u pritvorskoj jedinici omogućeno da se bez ograničenja služi mobilnim telefonom i internetom. Fotografija koju je podijelio na društvenoj mreži za veoma kratko vrijeme je sakupila više od 500 “lajkova”. Stanišić je uhapšen krajem prošle godine zbog sumnje da je sa još pet Za-

Stanišić

psihološkinja jelena Mašnić upozorava:

Sajber nasilje nad djecom sve češće Sajber nasilje nad djecom učestalije koriste internet za sve je učestalije i veoma ga je uspostavljanje relacija i proteško spriječiti, ocijenila je psi- movisanje sopstvene ličnosti, hološkinja Jelena Mašnić. a to rade na sve agresivniji i naKako je pojasnila, navalentniji način. silje među djecom “Prikazivanje namože se preposilja u medijima znati kroz vimože da ima še oblika, a i kontraefekao najčekat, pa se pošće se do sanekad šalje prikrivena da izdvajalo poruka da fizičko. se ovakvim “Sa progresom u tehpostupanjem nološkom sminajlakše skreslu sajber nasiće pažnja javnolje je sve prisutnisti i stiče popularIlustracija je i sve je teže spriječiti nost”, navodi Mašnić. ga kada se u ovom obliku ono Prema njenim riječima, ne prepoznaje”, rekla je Maš- nasilje je očekivana reakcija na nagomilanu tenziju i nić agenciji Mina. Ona je dodala da djeca sve nezadovoljstvo.

“Nasilje je najčešća reakcija kod djece koja su u najranijoj dobi obrasce nasilnog ponašanja usvajala kao jedini efikasan način za rješavanje problema i oslobađanje od negativnih emocija i energetskog naboja”, pojasnila je Mašnić. Kako ističe, nasilje u školskoj dobi je način da se postane dio grupe i pripada “moćnijima”, pa fizičkim odmjeravanjem dječaci pokazuju koliko postaju muškarci i to je najčešći razlog za nastanak vršnjačkog nasilja. “Ipak, nasilne su i djevojčice, ali su sklonije prikrivenim načinima ugrožavanja drugoga. Na taj način se ‘ventiliraju’ negativni sadržaji kao posljedica čestih zabrana”, dodala je Mašnić. (Mina)

goričana napao policajce u noćnom klubu “Velvet” u centru Podgorice. Prvostepenom presudom Stanišić je nedavno osuđen na 10 mjeseci zatvora, dok su Radoslav Stanišić i Nikola Marković dobili po godinu robije. Saša Klikovac osuđen je na osam mjeseci, Branko Vukanović na sedam, dok je Željko Popović dobio tri mjeseca zatvora. Svim osuđenima, osim Popoviću, koji se već nalazi na slobodi, sudija je tada produžila pritvor. Nakon izrečene prvostepene presude okrivljeni su u znak revolta tražili da napuste sudnicu, međutim, sudija im to nije dozvolila, nakon čega su uslijedile opaske Stanišića da je presuda “naručena” i da je sudija “podlegla pritisku”. Osim ove, prije nekoliko dana u Osnovnom sudu u Podgorici Zagoričanima je izrečena presuda zbog incidenta na bazenu Sporskog centra “Morača”, koji se dogodio u julu 2012. Marku Šofrancu, braći Draženu i Aleksandru Boričiću, Radoslavu i Vidoju Stanišiću,

Nakon izrečene prvostepene presude okrivljeni su u znak revolta tražili da napuste sudnicu, međutim, sudija im to nije dozvolila, nakon čega su uslijedile opaske Stanišića da je presuda “naručena” i da je sudija “podlegla pritisku”

te Bojanu Pejoviću sudilo se za nasilničko ponašanje i nanošenje teških tjelesnih povreda zaposlenima na bazenu Gojku Mijoviću i Zoranu Vukčeviću i posjetiocu Ivanu Aligrudiću. Učesnici su osuđeni na ukupno 11 godina i sedam mjeseci zatvora, ali ni ova presuda još nije pravosnažna. S.K.

INFORMATIVNA AGENCIJA raspisuje oglas za: GLAVNOG UREDNIKA Opis posla i kvalifikacije: • Vođenje i obuka tima za pisanje članaka za društvene medije • Odlično poznavanje engleskog jezika i dvije godine radnog iskustva • Uređivanje sadržaja i izrada finalne verzije • Motivisanje i razvoj redakcije Odlično radno okruženje, plata u zavisnosti od kvalifikacija

SARADNIKE ZA DRUŠTVENE MEDIJE Opis posla i kvalifikacije: • Djevojke za pisanje sadržaja na različite teme • Odlično poznavanje engleskog jezika i društvenih medija • Energična, pozitivna, obraća pažnju na detalje • Sposobnost da radi brzo i sa rastućim timom Odlično radno okruženje, plata u zavisnosti od kvalifikacija Prijave slati na mail info@tojeto.me

UTORAK, 3. 5. 2016.

hronika

stradao od svog ili metka bivšeg druga

ENIGMA TEŠKE TRAGEDIJE U RADANOVIĆIMA

Vuk Begović (22) nastradao u pucnjavi, Željko Perović ranjen, njegov sin Davor uhapšen

Mjesto na kojem je došlo do pucnjave

Prema jednoj verziji događaja, koju su Perovići ispričali policiji, a koja se mogla čuti i od mještana tog naselja, nakon što je Begović ranio Perovića, stavio je cijev puške u usta i presudio sam sebi. Po drugoj verziji, Davor Perović je pucao iz pištolja na Begovića nakon što je vidio da mu je otac ranjen, a na njegovim rukama, prema nezvaničnim informacijama, nađeni su tragovi barutnih čestica.

Dvadesetrogodišnji Tivćanin Vuk Begović stradao je u pucnjavi preksinoć oko 22 časa u mjestu Donja Sutvara u Radanovićima. U pucnjavi je ranjen Željko Perović (55), dok je njegov sin Davor Perović (31) uhapšen. Iako su akteri obračuna poznati, okolnosti pod kojima se dogodila tragedija i dalje su za kotorsku policiju nepoznanica, koju bi trebalo da otkloni patolog, koji je uradio obdukciju Begovićevog beživotnog tijela. Prema informacijama Dnevnih novina, Begović i Perovići su do prekjuče bili u dobrim odnosima, čak i nerazdvojni, a tragediji je prethodila svađa koja je započela u kafebaru na Eco pumpi u Ra-

Davor Perović je juče saslušan u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, a djelo koje će mu se staviti na teret biće kvlaifikovano po obavljenoj obdukciji tijela stradalog.

danovićima gdje su se posvađali oko posla. Naizgled, obična svađa i prepirka, nakon odlaska iz kafane njih trojice, dobila je neočekivani epilog, kada je Begović otišao kući, uzeo pušku, došao ispred kuće Perovića u

Donjoj Sutvari, gdje je svađa nastavljena. Begović je, po kazivanju očevidaca, ispred kuće prijetio da će ih sve pobiti, a u jednom momentu došlo je do fizičkog kontakta između Begovića i Željka Perovića, otimanja, kojom prilikom je Perović ranjen u ruku. Prema jednoj verziji događaja, koju su Perovići ispričali policiji, a koja se mogla čuti i od mještana tog naselja, nakon što je Begović ranio Perovića, stavio je cijev puške u usta i presudio sam sebi. Po drugoj verziji, Davor Perović je pucao iz pištolja na Begovića nakon što je vidio da mu je otac ranjen, a na njegovim rukama, prema nezvaničnim informacijama, nađe

Tvrdi da je pucao u afektu Davor Perović (31) je nakon hapšenja priveden u Više državno tužilaštvo u Podgorici gdje ga je u prisustvu advokata Zdravka Begovića saslušala tužiteljka Maja Jovanović. Prema riječima Begovića, mlađi Perović je tvrdio da je ka Vuku Begoviću pucao u afektu, kada je vidio da mu je otac ranjen. Tvrdio je međutim da je Begović već bio mrtav. Osumnjičeni će u srijedu biti priveden sudiji za istrage koji će se izjasniti o njegovom pritvaranju. Po saznanju DN, osumnjičenom se na teret stavlja krivično djelo “ubistvo”.

ni su tragovi barutnih čestica. Na tijelu Begovića, osim puščanih, nađeni su i drugi meci, a istraga treba da utvrdi da li je Perović pucao u Begovića, prije ili poslije nakon što je ovaj presudio sebi. Mlađi Perović je juče priveden i kod Višeg državnog tužioca u Podgorici, a određen mu je i tužilački pritvor do 72 sata. Begović je iza sebe ostavio majku, suprugu, kćerku, dva brata i sestru. Biće sahranjen 3. maja na kod crkve Svetog Nikole, u mjestu Radovanići na Luštici. I.K.

DRUŠTVO 14 NOVI REŽIM PRIVREMENE SPRIJEČENOSTI ZA RAD UTORAK, 3. 5. 2016.

PO BOLOVANJE KOD IZABRANOG LJEKARA SAMO DO 15 DANA Umjesto do mjesec, doktori pacijentu mogu otvoriti bolovanje do 15 dana, za produženje nadležna ljekarska komisija

Izabrani ljekari umjesto do mjesec, bolovanje pacijentima mogu otvoriti najduže 15 dana. Ovako propisano pravo na ostvarivanje privremene spriječenosti za rad je utvrđeno radi, kako kažu u zdravstvenom resoru, prevencije bolesti kao prava na zdravstvenu zaštitu, pravovremene dijagnostike radi praćenja zdravstvenog stanja osiguranika, kao i kontrole odobravanja bolovanja. Naime, Zakonom o zdravstvenom osiguranju, propisano je da privremenu spriječenost za rad do 15 dana utvrđuje izabrani tim ili izabrani doktor, a poslije 15 dana nadležna ljekarska komisija. “Privremenu spriječenost odobrava izabrani doktor dana kad mu se osiguranik javi. Ako izabrani doktor ocijeni da postoji potreba za privremenu spriječenost za rad u trajanju dužem od 15 dana, osiguranika upućuje ljekarskoj komisiji. Ako izabrani doktor ne odobri privremenu spriječenost za rad osiguraniku ili odobri manji broj dana ili ga ne uputi ljekarskoj komisiji, osiguranik može podnijeti zahtjev ljekarskoj komisiji radi ocjene potrebe za daljom privremenom spriječenošću za rad”, kazali su DN iz Ministarstva zdravlja. Iz Fonda za zdravstveno osiguranje su kazali da je ova odredba stupila na snagu po-

Osiguranicima pripada pravo na naknadu zarade za vrijeme privremene spriječenosti za rad, a osnov za obračun naknade zarade je prosjek osnovne zarade, odnosno naknade zarade koju je zaposleni ostvario u posljednjih 12 mjeseci koji prethode mjesecu kada je nastupila privremena spriječenost za rad

Ako izabrani doktor ocijeni da postoji potreba za privremenu spriječenost za rad u trajanju dužem od 15 dana, osiguranika upućuje ljekarskoj komisiji

sljednjeg dana januara. Osiguranik je dužan, kako dodaju u Fondu, da ljekarskoj komisiji dostavi uput izabranog doktora i odgovarajuću medicinsku dokumentaciju o obavljenom liječenju, prije isteka posljednjeg dana privremene spriječenosti za rad koju je odobrio izabrani doktor, a najkasnije u roku od tri dana od isteka odobrenog bolovanja. Zakonom o zdravstvenom osiguranju, podsjećaju u resoru Budi-

mira Šegrta, propisano je da izabrani tim ili izabrani doktor utvrđuje privremenu spriječenost za rad na osnovu dijagnostičkog minimuma, koji je propisan posebnim pravilnikom. “Osiguranicima pripada pravo na naknadu zarade za vrijeme privremene spriječenosti za rad, a osnov za obračun naknade zarade je prosjek osnovne zarade, odnosno naknade zarade koju je zaposleni ostvario u posljednjih 12 mjeseci koji prethode mjesecu kada je nastupila privremena spriječenost za rad”, navodi se u odgovorima Minisatrstva dostavljenim DN. Ova naknada se, kako objašnjavaju, određuje najmanje u visini od 70 odsto od osnova za naknadu, a određenoj grupi osiguranih lica

ODSTO OD OSNOVA ZA NAKNADU JE VISINA NAJMANJEG IZNOSA NAKNADE ZARADE ZA VRIJEME PRIVREMENE SPRIJEČENOSTI ZA RAD

pripada naknada u visini od 100 odsto od osnova i to od prvog dana privremene spriječenosti za rad, i za sve vrijeme trajanja te spriječenosti, “ali samo za vrijeme za

Zakonom o zdravstvenom osiguranju, propisano je da privremenu spriječenost za rad do 15 dana utvrđuje izabrani tim ili izabrani doktor, a poslije 15 dana nadležna ljekarska komisija.

Zakonom o zdravstvenom osiguranju propisano je da izabrani tim ili izabrani doktor utvrđuje privremenu spriječenost za rad na osnovu dijagnostičkog minimuma, koji je propisan posebnim pravilnikom.

100

Osiguranik je dužan da ljekarskoj komisiji dostavi uput izabranog doktora i odgovarajuću medicinsku dokumentaciju o obavljenom liječenju, prije isteka posljednjeg dana privremene spriječenosti za rad koju je odobrio izabrani doktor, a najkasnije u roku od tri dana od isteka odobrenog bolovanja.

ODSTO OD OSNOVA IZNOSI NAKNADA ODREĐENOJ GRUPI OSIGURANIH LICA I TO OD PRVOG DANA PRIVREMENE SPRIJEČENOSTI ZA RAD, I ZA SVE VRIJEME TRAJANJA TE SPRIJEČENOSTI

koje bi osiguranik radio i ostvario zaradu da nije nastupila privremena spriječenost za rad”. Bo.P.

DRUŠTVO

UTORAK, 3. 5. 2016.

SVJETSKI DAN SLOBODE MEDIJA

Ilustracija

Foto: Mihajlo Maricic

Vujisić: Novinari rade pod stalnim pritiscima

O nezavisnosti medija se ne može govoriti dok se ne sagleda situacija u kojoj se novinari nalaze, kaže predsjednik Sindikata informativne, grafičke i izdavačke djelatnosti Niske zarade, neriješena stambena pitanja, rad na crno, pritisci, ugrožavanje sigurnosti..., opšta je klima u kojoj se ove godine obilježava Svjetski dan slobode medija. Nasuprot tome, od novinara se zahtijeva da budu nepristrasni, da dostižu demokratske standarde, ne podliježu pritiscima, da budu nezavisni. Za takav položaj medija mora se postarati država stvarajući ambijent u kojem se novinari, prije svega, moraju osjećati bezbjedno i u kojem će njihov težak i izuzetno stresan posao biti adekvatno valorizovan. Predsjednik Sindikata informativne, grafičke i izdavačke djelatnosti Branko Vujisić za DN naglašava da se o nezavisnosti medija ne može govoriti dok se ne sagleda situacija u kojoj se novinari nalaze. “Ne smanjuje se broj novinara koji gube radna mjesta, a raste broj zaposlenih koji nemaju ugovor o radu. Zarade su i dalje niske i nerazumne, a nije mali broj onih kojima se mjesecima ne isplaćuju zarade i dopri-

nosi. Praksa je i potpisivanje ljudskih prava i sloboda se ugovora na određeno vrije- navodi da ova institucija u me, dok je rad na crno i da- prethodne dvije godine nilje prisutan. Čak 70 odsto no- je primila nijednu pritužbu vinara nema riješeno stam- koja se odnosila na povredu beno pitanje. Oni zavise i ži- prava na slobodu izražavave pod pritiscima. U takvoj nja, ali s pažnjom prati desituaciji je teško moguće go- šavanja na medijskoj sceni. voriti da mediji treba da bu“Potrebno je predano i du nezavisni i nepristrasni. kontinuirano raditi na podiNovinari više brinu o zanju demokratskih svojoj egzistenciji standarda, u smii da li će njihov slu omogućap o s l o d av a c vanja novinaposlodavac rima da svoj ČAK 70 ODSTO NOVInakon izvjeposao rade NARA NEMA RJEŠENO u bezbjedsnog vremeSTAMBENO PITANJE. nim uslovina da kaže ONI ZAVISE I ŽIVE POD ma, jer bez da nema poslobode metrebe više za PRITISCIMA dija nema denjihovim radom”, kazao je mokratije”, kaže Vujisić. On dodase u saopštenju Zaje da ni sudbina medija štitnika. Navodi se da je nije bolja jer je atmosfera ta- u Izvještaju o radu za prošlu kva ne samo zbog pritisaka, godinu Zaštitnik istakao da nego i zbog manjka volje no- zabrinjava nastavak ugrožavinara da se protiv nje bore. vanja sigurnosti novinara i “Kod naših sindikata je sve njihove imovine. podijeljeno tako da je teško “Prema podacima Uprave napraviti zajedničku aktiv- policije u prošloj godini reginost da bi se situacija zna- strovano je 15 slučajeva u kočajnije popravila”, rekao je jima se kao oštećeni pojavVujisić. ljuju novinari, mediji ili njiU saopštenju Zaštitnika hova imovina. Od 15 slučaje-

va u osam su identifikovane osobe za koje se sumnja da su učinile te delikte (do februara ove godine kada su na zahtjev Zaštitnika dostavljeni podaci), dok se na identifikovanju ostalih radi”, precizira se u saopštenju. Iz institucije Zaštitnika je ocijenjeno da posebno zabrinjavaju nerasvijetljeni slučajevi iz prethodnog perioda, pa je, kako poručuju, potrebno da nadležni organi intenziviraju rad i ulože sve potrebne napore da se slučajevi napada na novinare i imovinu medija rasvijetle i akteri procesuiraju. Podsjećamo, Crna Gora je, prema posljednjem izvještaju Fridom hausa (Freedom house) i dalje djelimično slobodna država kada je riječ o slobodi medija. Prema izvještaju te organizacije, naša zemlja je pogoršala ocjenu sa prošlogodišnjih 39 na 41 i pala na 34. poziciju u Evropi. Navodi se da je Crna Gora i dalje ispred ostalih država bivše SFRJ, izuzev Slovenije, koja zauzima 80. mjesto od 199 zemalja i teritorija uključenih u izvještaj. M.I.

HRA: Rasvijetliti slučajeve nasilja Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc-Prelević tvrdi da Crna Gora ne obezbjeđuje dovoljne uslove za razvoj slobodnog, kritičkog novinarstva, a nema ni napretka u rasvjetljavanju i kažnjavanju najtežih slučajeva nasilja prema kritičkim novinarima. Sa druge strane, kako navodi, praksa sudova u građanskim postupcima protiv medija za zaštitu časti i ugleda i da-

lje nije usklađena sa praksom Evropskog suda za ljudska prava o slobodi izražavanja. “Nepovoljnom ambijentu nedostatka vladavine prava doprinose i loše ekonomske prilike za opstanak medija i razvoj istraživačkog novinarstva na malom tržištu Crne Gore. Podsjećamo da ni protekle godine nije došlo do napretka u otkrivanju nalogodavaca i izvršilaca ubistva glavnog ured-

nika dnevnog lista Dan, Duška Jovanovića, dok je jedini okrivljeni saizvršilac ponovo pravosnažno osuđen za učešće u tom ubistvu i da je u međuvremenu bez rezultata obustavljena istraga pokušaja ubistva novinara Tufika Softića iz 2007. godine, dok u istrazi okolnosti postavljanja eksplozivne naprave pred njegovom kućom 2013. nije bilo napretka”, podsjetila je Gorjanc-Prelević.

Gorjanc-Prelević

Vujisić

LOŠA SITUACIJA I U DRŽAVNIM I U PRIVATNIM MEDIJIMA Vujisić naglašava da je situacija loša i u državnim i u privatnim medijima. “U posljednje vrijeme imamo situaciju da se zahtijeva, kada su u pitanju lokalni radio-difuzni servisi, da se primjenjuje Zakon o zaradama zaposlenih u javnom sektoru gdje će novinari i ostali koji rade u medijima biti u sektoru sa najmanjim primanjima. To pokazuje da se teška situacija novinara neće brzo popraviti”, istakao je Vujisić.

Vujošević

CGO: CRNOGORSKA MEDIJSKA SCENA POLITIZOVANA Koordinatorka programa u CGO Ana Vujošević ocijenila je da je uloga medija u razvoju demokratskog društva, kroz slobodno i odgovorno informisanje i stvaranje kritičke javnosti u društvu nezamjenjiva. Ona smatra da je u tom pravcu, vlast dužna da svim medijima i novinarima obezbijedi uslove za slobodan rad, bez pritisaka i bilo kojeg oblika censure. “Crna Gora ovogodišnji Svjetski dan medija dočekuje sa duboko politizovanom i polarizovanom medijskom scenom, brojnim još nerazjašnjenim slučajevima napada na novinare, medije i njihovu imovinu, kao i sa prevaziđenim i neizvedenim pravnim okvirom, posebno u dijelu koji se odnosi na mogućnost uticaja vlasti na medije i medijsko tržište, ali i prepreke u transformaciji RTCGa u istinski javni servis”, navodi se u saopštenju Vujošević.

društvo

UTORAK, 3. 5. 2016.

Srednja Stručna škola - Pljevlja: PriPrema učeni

Škola koju bira većina Pljevljaka

rednju stručnu školu u Pljevljima pohađa 750 učenika, a za nju se svake godine opredjeljuje oko dvije trećine svih učenika iz ovog grada. Kao jedina stručna škola u ovom gradu, ima za cilj da pruži brz odgovor na potrebe tržišta rada. Srednja stručna škola Pljevlja baštini bogatu tradiciju i jedna je od najstarijih srednjih škola u Crnoj Gori. Naime, 1901. godine, za žensku omladinu je bila organizovana nastava prvo iz nekih stručnih predmeta, a kasnije i iz opšteobrazovnih, tako da već 1903. godine u Pljevljima radi potpuna trogodišnja ženska stručna škola pod nazivom Djevojačko-radenička škola. Između dva svjetska rata u Pljevljima je funkcionisala i zanatska škola, ali o njenom radu postoji vrlo malo podataka. Ta škola je obnovljena 1945. godine i radila je pod nazivom Srednja škola za učenike u industriji i zanatstvu. Škola se tako zvala sve do 1958. godine, kada je dobila naziv Škola učenika u privredi. Od 1962. do 1965. ova škola je bila u sastavu Radničkog univerziteta, da bi se od 1971. godine integrisala sa Ekonomskom školom, te od tada obje škole rade kao jedna ustanova pod nazivom Školski centar Pljevlja. Prelaskom na usmje-

reno obrazovanje, Školski centar i Gimnazija integrišu se u jednu školu krajem 1978. godine i tako objedinjene rade sve do 1991. godine, kada su ove dvije škole ponovo razdvojene. Od školske 1998/1999. škola nosi naziv Srednja stručna škola - Pljevlja.

■ Jedina stručna

škola u PlJevlJima

U njoj je trenutno zastupljeno 15 obrazovnih profila u pet područja rada: Ekonomija, Pravo i administracija, Elektrotehnika, Mašinstvo, Saobraćaj, Trgovina, ugostiteljstvo i turizam. “Ovo je jedina stručna škola u opštini Pljevlja, što uzrokuje njenu veoma heterogenu strukturu i ukupnu organizaciju rada”, kaže za Dnevne novine direktor škole Mervan Avdović. Kako je rekao, ova složena školska institucija svake godine upisuje oko dvije trećine svih učenika koji završe osnovnu školu na području opštine

Nagrade za mašinske elemente i tehničko crtanje Učenici mašinske struke tradicionalno postižu odlične rezultate na šampionatu znanja iz predmeta mašinski elementi i tehničko crtanje. Na državnom takmičenju iz mašinskih elemenata koje je održano u Tivtu 10. maja 2014. godine, ekipe škole osvojile su drugo i treće mjesto, a iz tehničkog crtanja četvrto mjesto. Drugoplasiranu

ekipu činili su učenici: Stefan Bošković, Jelena Tešović i Olivera Ćirković, a treće plasiranu: Srđan Kljajević, Miloš Dragaš i Jovica Jelovac. Mentor ovim učenicima bila je profesorica Sabina Ćirlija. Ekipa učenika koji su se takmičili iz tehničkog crtanja su: Predrag Vraneš, Janko Zečević i Milan Mišović. Mentor im je bila profesorica Nada Koružić.

15 obrazovnih profila je trenutno zastupljeno u srednjoj stručnoj školi u pljevljima

Pljevlja. “Smještena je u tri zgrade povezane zajedničkim holom. Nastava se izvodi u 13 kabineta, šest radionica i 20 učionica. Škola radi u dvije smjene. Školska biblioteka raspolaže fondom od preko 13.000 knjiga. Škola ostvaruje dobru saradnju sa privrednim i drugim subjektima. Školske 2015/2016. godine nastavu pohađa 750 učenika, raspoređenih u 30 odjeljenja. Nastavu izvodi 66 nastavnika, opšteobrazovnih i užestručnih predmeta. Trenutno imamo četiri odjeljenja trećeg stepena stručne spreme: kuvar, zavarivač, vozač i autoelektričar”, ističe direktor Avdović. “Cilj ove obrazovne ustanove je da omogući brži odgovor stručnog obrazovanja na potrebe tržišta rada, obezbijedi kvalitetno stručno obrazovanje, uz definisane indikatore kvaliteta obrazovanja, omogući dostupnost obrazovanja i prohodnost kroz sistem svima”, kaže predsjednik Školskog odbora, profesor elektrotehničke grupe predmeta Vladica Avramović. “Ono što nas raduje jeste da se broj odličnih učenika po završetku škole i upisa u prvi razred povećava, što je za nas pokazatelj da su učenici napredovali usvajajući teorijska i praktična znanja, ali da su i izabrali smjerove u kojima su se pronašli. Nadam se da će naša

Poznavanje većeg broja disciplina pruža širinu

Iz klupa Srednje stručne ško- većeg broja disciplina pruža čole potekli su ne samo vrsni maj- vjeku određenu širinu boljeg rastori, već i izuzetni intelektualci, zumijevanja problema i određestručnjaci kojima se ponosi ško- ne “sigurnosti”, kada nekom trela. Jedan od njih je i doktor eko- ba nešto objasniti. Tako da, iako nomskih nauka Boban Melović. se danas bavim ekonomskim Srednju stručnu školu objašnjenjem posloje pohađao u peirovanja savremenog du od 1995-1999. preduzeća, pojgodine. movima kao “Doprinos što su menadžment, markes re d n j o š k o l ting, brendiraskog obrazovanja mom daljem nje, istraživanje usavršavanju se tržišta, globalna ekonomska kriza značajno ispoljavao, u određenim sei slično, nisam zaBoban Melović gmentima, uprkos činjeboravio ključne stvari nici da sam se nakon završetka iz oblasti elektrotehnike i eleksrednje škole - smjer elektro- tronike, kao što su načini rada tehničar računara, opredijelio transformatora, generatora ili za studije na Ekonomskom fa- čuvene Kirhofove zakone”, istikultetu. Međutim, poznavanje če za DN profesor Melović.

Cilj ove obrazovne ustanove je da omogući brži odgovor stručnog obrazovanja na potrebe tržišta rada, obezbijedi kvalitetno stručno obrazovanje, uz definisane indikatore kvaliteta obrazovanja, kao i dostupnost obrazovanja i prohodnost kroz sistem svima, kaže predsjednik Školskog odbora, profesor elektrotehničke grupe predmeta Vladica Avramović

škola u godinama koje slijede svojim kvalitetom još više privući kreativne i nadarene učenike”, ističe profesor Avramović.

■ Za usPJeh klJuč-

ni redovnost i PažnJa na času

Učenica Bojana Bošković je dobila diplomu Luča u prošloj školskoj godini. “Osjećam se ponosno, srećno i ispunjeno. U postizanju uspjeha mi je pomogla redovnost i pažnja na časovima. Čas sam koristila da naučim gradivo i to mi je odlično polazilo za rukom. Uz takvu organizaciju, mogla sam da nađem dovoljno vremena za sve: i za izlaske, druženja, razonodu, ali i za proširivanje i nadogradnju znanja, naročito iz onih predmeta

UTORAK, 3. 5. 2016.

društvo

nike za Srednje obrazovanje od davne 1901.godine

Škola je smještena u tri zgrade povezane zajedničkim holom. Nastava se izvodi u 13 kabineta, šest radionica i 20 učionica

750

koji su usko vezani sa mojim budućim zanimanjem”, kaže Bošković. Inovatori Srednje stručne škole pod mentorstvom profesora Vladice Avramovića, bili su pobjednici petog Sajma mladih pronalazača koji je održan u Podgorici 19. maja 2015. godine. Na Sajmu se svojim inovacijama predstavilo 18 ekipa, ali je po mišljenju stručnog žirija, inovacija Srednje stručne škole Pljevlja, meteorološka solarna vjetrenjača bila najbolja. Učenici, automehatroničari pokazuju sve bolje rezultate na državnim takmičenjima i sve dostojanstvenije predstavljaju školu. Na šampionatu znanja iz mehatronike koje je održano

učenika pohađa nastavu u srednjoj stručnoj školi u pljevljima

16. maja 2015. godine, učenici Srednje stručne škole su ponijeli titulu najboljih. Ekipa učenika koja je zaslužno dobila titulu su: Ljubomir Joknić, Boško Tomašević, Ervin Like i Vasilije Bojović. Njihov mentor je bio profesor Vidak Darko Vuković.

■ Projekat “Dan

otvorenih vrata”

“Dan otvorenih vrata” je naziv projekta kojim učenici i profesori Srednje stručne škole u Pljevljima omogućavaju učenicima završnih razreda osnovne škole da se upoznaju sa radom ustanove, svakodnevnim aktivnostima, nagradama, priznanjima, inovacijama, sa kreativnošću njenih đa-

Četiri pehara na prvom državnom školskom prvenstvu Na prvom državnom školskom prvenstvu za srednjoškolce, koje je održano u aprilu 2016. godine, četiri ekipe Srednje stručne škole u timskim sportovima su bile pobjednici na opštinskom i regionalnom takmičenju. Imali su zapažen uspjeh i donijeli četiri pehara u Pljevlja. Prvo mjesto su osvojile i postali srednjoškolski državni prvaci i ženska i muška ekipa u malom fudbalu. Košarkaška i rukometna ekipa muškaraca osvojila je treće mjesto. Jovana Tošić i Nejra Alispahić su učenice III razreda Srednje stručne škole Pljevlja i za Dnevne novine izdvojile su nekoliko rečenica iz zajedničkog pisme-

nog rada. “Početak nove školske godine. Kazaljke na satu me opominju da je vrijeme za prvi školski čas u trećem razredu. Sve to budi asocijacije na slomljena stakla, hladne prostorije, ispisane zidove, dotrajale podove... Na atmosferu koja stvara osjećaj bezvoljnosti. Međutim, čekalo me je iznenađenje...Radovi u dvorištu škole nijesu mogli sakriti sjaj nove fasade. Smješak prozora ogrnutih novom, eloksiranom bravarijom, budi osmijeh i na mom licu. Drveni prozori u starom dijelu zgrade čuvaju izgled stare pljevaljske gimnazije, sada stručne škole...”, ispričali su učenici.

ka i entuzijazmom predavača. To je vid promocije škole kroz druženje njenih sadašnjih i budućih učenika, ali i kroz upoznavanje sa smjerovima i područjima rada u njoj. Učenici i profesori u okviru pojedinačnih aktivnosti pripremaju štandove sa najinteresantnijim promotivnim materijalima, reklamama, anketama, rekvizitima iz učionica, panoima, kratkim filmovima i prezentacijama, slajdovima sa sajmova i državnih takmičenja, kvizovima znanja. Interesovanje osnovaca bilo je na zavidnom nivou, a mnogi od njih su se upravo tog dana i na tom mjestu opredijelili za nastavak svog školovanja u Srednjoj stručnoj školi. Ovaj vid druženja i promovisanja škole bio je interesantan ne samo gostima, već i domaćinima. Učenici koji su ukrašavali štandove i promovisali školu, govorili su o vrijednostima koje im je ona pružila, o proširenim vidicima i otvorenim mogućnostima.

područja rada je zastupljeno u srednjoj stručnoj školi u pljevljima: ekonomija, pravo i administracija, elektrotehnika, mašinstvo, saobraćaj, trgovina, ugostiteljstvo i turizam

PODGORICA

UTORAK, 3. 5. 2016.

PORODICI SA KONIKA NEOPHODNA POMOĆ

Bolesna izdržava djecu u neljudskim uslovima U podgoričkom naselju Konik, u Vrelima 2, u blizini radio Roma živi samohrana majka Mehrija Bajra, koja sa četvoro maloljetne djece preživljava, jer nemaju ni osnovne uslove za život. Mehrija i njeno četvoro djece, osmogodišnji Antonio i Adrijan su blizanci, Antonela ima pet godina i Džemila tri godine, a žive u kući koja im je ustupljena na korišćenje. Ipak, osim krova nad glavom nemaju ništa, pa je neizvjesna sudbina ove romske porodice. Djeca ne posjeduju naše državljanstvo, a majka nema novca da sredi dokumentaciju u Peći. Mehrija je, iako ima samo 33 godine, preživjela dva infarkta prije godinu, ima astmu i povišen šećer,

a kod ljekara kaže ne odlazi, jer nema gdje da ostavi djecu. Kako navode iz Banke hrane, ova porodica nema najosnovnije uslove za život, nemaju krevet, spavaju na podu. Osim toga, nemaju sto i stolice, a i vrlo bolesna Mehrija prinuđena je da robu pere ručno. I pored svih problema s kojima se suočava ova porodica, djeca redovno idu u školu, iako nemaju ni najosnovnije uslove za učenje. Za doručak i večeru se snalaze, dok im je ručak obezbijeđen u Narodnoj kuhinji. Dug za struju je veliki, navode iz Banke hrane, pa je velika mogućnost da će ostati u mraku. “Porodici Bajra je neophodna garderoba. Ko je u prilici

može to da učini donacijom jakni, pantalona, trenerki, čarapa, donjeg veša i obuće (31 za dječake, 29 i 26 za djevojčice, kao i 36 za majku). Neophodani su i posteljina, polovan namještaj, šporet, drva, veš mašina, školski pribor, torbe”, apelovali su iz Banke hrane. Banka hrane Crne Gore je porodici ponijela hranu i higijenska sredstva, ali njima, kako naglašavaju iz ove organizacije, ova vrsta pomoći treba u kontinuitetu. Svi koji imaju mogućnost i žele pomoći mogu to učiniti putem mejla bankahranepg@gmail.com, mobilnim telefonom: +382 69 495 680 ili na Fejsbuk stranici https:// www.facebook.com/banka. hrane/?ref=hl.

Banka Hrane u posjeti

SAVJET MLADIH DPS

Bazar

Izabrana 73 delegata za sedmi Kongres Savjet mladih DPS-a Glavnog grada Podgorice, održao je redovnu sjednicu Opštinskog odbora na kojoj je izabrano 73 delegata za sedmi Kongres Savjeta mladih DPS Crne Gore, koji će se održati u junu mjesecu ove godine. Opštinski odbor Savjeta mladih DPS-a Glavnog grada jednoglasno je predložio kandidata za predsjednika Savjeta mladih DPS-a Crne Gore. Pored priprema za Kongres, sjednica je bila prilika

da se mladi osvrnu na ono što su bile aktivnosti u periodu između dva Kongresa. Takođe, mladi DPS su već počeli pripreme za predstojeće parlamentarne izbore koji nas očekuju na jesen ove godine. Osim političkog djelovanja, koje će mladi realizovati u narednom periodu, posebna pažnja će biti usmjerena na obilježavanje desetogodišnjice nezavisnosti Crne Gore, kao najznačajnijeg datuma u novijoj istoriji naše države.

NA PIJACAMA SKRAĆENO RADNO VRIJEME DO SJUTRA

Sablasno prazne podgoričke pijace nakon praznika Podgoričke pijace će do sjutra raditi skraćeno radno vrijeme. Zelene pijace radiće od šest do 15 sati, a pijace za prodaju mješovite robe od osam do 15 sati. Kamionska pijaca radila je i tokom praznika 24 sata dnevno, dok je stočna pijaca juče radila od četiri do 13 sati. Podgoričke zelene pijace izgledaju sablasno prazno nakon praznika, a prodavci negoduju zbog izuzetno slabe prodaje, kako tokom praznika, tako i prije praznika, odnosno uopšte. Četiri nepune godine nakon otvaranja pijaca ima duplo više praznih od popu-

njenih tezgi. Prodavci odustaju od prodaje u Bazaru, a kako kažu oni što su ostali, sve je više onih koji odlaze. “Nema posla. Slabo se prodaje bilo šta. Uporno ponavljamo da nas uništavaju marketi koji rade nešto što nije logično, odnosno cijene su takve da mi ne možemo da se takmičimo sa njima. Prije praznika je bilo malo više posla, ali i to je daleko od prodaje od prije nekoliko godina”, kazali su malobrojni prodavci iz “Bazara”. Prodavac Milan Rašović ističe da su osim jaja, najviše prozalile salate, kao što je slučaj i nakon praznika. Ci-

jena zelene salate je u ovom periodu od euro do euro i po, kao i paradajza i krastavca, dok je brokula tri eura. Raštan i blitva se mogu kupiti po cijeni od 1 do 1,3 eura, koliko koštaju i tikvice. Trenutno je bijeli kupus najtraženiji na pijaci, a kod većine prodavaca cijena je oko 50 centi. U toku je i sezona jagoda, koje koštaju od 1,5 do 2 eura, dok su jabuke i pomorandže po euro. Tokom jučerašnjeg dana radila je i pijaca u Tuzima, ali je tokom većeg dijela dana radilo svega nekoliko tezgi, a slična situacija je bila i na stočnoj pijaci.

UTORAK, 3. 5. 2016.

crna gora

bijelo Polje: revolT mješTana kUkUlje

Bez saglasnosti imenovani u prinudnu upravu ⌦ Beća Čoković

rošlonedjeljna odluka SO Bijelo Polje da u MZ Kukulje uvede prinudnu upravu, jer nijesu uspjeli da se u zakonskom roku samoorganizuju, još uvijek izaziva revolt kod nekih građana koji žive na tom području.

Mještani Sava Stanić i Arslan Bećirović su, kako kažu, bez njihove saglasnosti imenovani u sastav prinudne uprave. “Niko nas nije kontaktirao niti pitao želimo li da budemo članovi tog prinudnog savjeta. Prosto smo bili zaprepašćeni kada smo pročitali u pojedinim medijima da smo mi uvršteni u tu prinudnu upravu. Ne želimo da budemo sa tim ljudima, jer iskazujemo podršku građanima Kukulje, koji su legitimno u skladu sa odlukom mjesne zajednice, već izabrani u Savjet MZ”, ističu Stanić i Bećirović. Stanić je istakao da ne žele da budu uz pojedince koji i ne žive u Kukuljama i koji su toj mjesnoj zajednici na-

nijeli štetu. “To je i razlog da se spriječi izbor novog legitimnog savjeta, jer su svjesni da će nakon toga tužilaštvo imati dosta pokojom trasla. Nakon što žimo da smo saznanas izuzmu li da smo od iz prinudne strane lokalnog uprave”, kaparlamenta imenovani za članove zao je Stanić. Sava Stanić prinudne uprave, odOn je najavio zajedno sa Bećirovimah smo reagovali i tražili prijem kod sekretarke za lokal- ćem podnošenje krivične prinu upravu. Pošto je sekretar- jave, protiv onih koji su na loka bila odsutna, primio nas je kalnoj skupštini, bez njihovog opštinski koordinator mjesnih znanja “zloupotrijebili” njihozajednica koji je zahtijevao da va imena. podnesemo pismenu izjavu, Iz NVO “Euromost” su sa-

FesTival TUrizma U dUbrovnikU

Sa dodjele nagrada u Dubrovniku nici gradova učesnika Festivala uz Dubrovnik, njih 17, kao i Herceg Novi i Kotor iz naše zemlje, koji su prijavili svoje projekte na ovo takmičenje. I.K.

opštili da sa velikom pažnjom prate dešavanja oko konstituisanja novog Savjeta u MZ Kukulje, kao i da su iznenađeni ponašanjem organa lokalne uprave i pojedinaca iz lokalnog parlamenta. “Ne možemo da povjerujemo da se sve ovo dešava. Nejasno je zbog čega se ne sačeka odluka Upravnog suda, kojem je grupa građana Kukulja uputila žalbu, kao i mišljenje i zaključak, prvostepenog i

drugostepenog organa lokalne uprave. Tek nakon te odluke, kakva god da bude, svi treba da se pridržavaju - organi lokalne uprave i građani”, saopštavaju iz Euromosta. Dodaje se da su dogovorili da NVO i građani Kukulja zajednički pred Ustavnim sudom pokrenu ocjenu ustavnosti odluke koju je donijela lokalna Skupština, te da se kroz institucije države nastavi borba za ostvarivanje njihovih prava.

TivaT: U najavi odlična sezona

Kotorskoj TO nagrada “turističke zvijezde” Na svečanom zatvaranju drugog Festivala turizma i strategije u tvrđavi Revelin – Dubrovnik, upriličeno je svečano proglašenje pobjednika i najboljih projekata, odnosno gradova, a dodijeljene su i nagrade “Evropska turistička zvijezda”. Turistička organizacija Kotor je sa filmom “Kotor za sva doba” osvojila “European tourism star” u kategoriji audio-vizuelno. “Ovo je deveta po redu međunarodna nagrada i jako smo ponosni što smo u tako jakoj konkurenciji primili još jedno važno priznanje”, saopšteno je iz kotorske TO. Dodjela je upriličena tokom svečane večere kojoj su prisustvovali svi predstav-

Bijelo Polje

Hotel Regent već popunjen i u avgustu

U Crnoj Gori je tokom uskršnjih i prvomajskih praznika, koji simbolično otvaraju ljetnju turističku sezonu, ostvarena dobra posjeta domaćih i stranih turista, kao i popunjenost smještajnih kapaciteta. Prema raspoloživim informacijima, većina hotela na budvanskoj rivijeri bilježi dobru popunjenost, a hotelsko preduzeće Montenegro Stras čak i do 85 odsto. Opštine u saradnji sa lokalnim turističkim organizacijama pripremile su raznolik program kulturnih i zabavnih manifestacija što je dobra prilika da i domaći turisti uživaju tokom praznika.

Kapaciteti hotela “Regent Porto Montenegro” tokom uskršnjih i prvomajskih praznika bili su u potpunosti popunjeni. Tražila se soba više, a zbog povećanog interesovanja u hotelu su formirali listu čekanja. PR marketing menadžerka hotela Elena Ljljanić smatra da je ovo dobar nagovještaj sezone, a s obzirom na najave i tokom cijelog maja se očekuje veoma dobra popunjenost hotela. “Upiti za zakup i boravak u hotelu aktuelni su od januara ove godine od kada se interesovanje konstatntno povećava. Već sad je hotel dobro popunjen zaključno sa avgustom, odnosno septembrom. Nama je veoma bitno

i to što je loukost aviokompanija Ryanair, osim trenutnih, najavila otvaranje linije i sa Berlinom od septembra, a najavljuju i vezu sa Tivtom što znači da će hoteli Regent grupacije, Berlin i Porto Montenegro biti povezani avio linijom. Promijenila se i struktura gostiju, a o Crnoj Gori, koja je postala prilično dostupna, daleko se više zna i upravo zbog toga se našla na listama destinacija niskobudžetnih i vrlo komercijalnih avikompanija”, kazala je Ljiljanić. U Tivtu, prema podacima lokalne TO boravi nešto malo manje od hiljadu gostiju, uglavnom stranaca. U privatnom smještaju ih je 698, a u hotelima 247. Z.K.

CRNA GORA

UTORAK, 3. 5. 2016.

HERCEG NOVI: ODRAĐENO 97 % POSLA

Fabrika za preradu otpadnih voda 21. maja

Fabrika za preradu ot- 97 odsto radova na izgradpadnih voda u Nemiloj bi- nji kolektora. Na pitanje hoće otvorena za dan Nezavi- će li posao konačno biti zasnosti Crne Gore, saopvršen do sezone, Velaš šteno je Dnevnim obećava da će dionice na kojoj se novinama. grade kolektoPrema rijeri biti vraćene čima Milou prvobitno rada Velaša, direktora stanje do kraza izgradnju ja maja, te u vodovodne i junu neće bikanalizacioti većih poslone mreže u opva na izgradnji kolektora. Prema štini Herceg Novi, Velaš fabrika je završena, a njegovim tvrdnjama, u preostali posao je prespaja- septembru u hercegnovskoj nje ventila. Kako dodaje Ve- opštini više neće biti teških laš, do sada je odrađeno oko mašina. S.M.

BUDVA: JOŠ BEZ SAGLASNOSTI ZA

ČEKAJU ZELENO S ŠANKOVE U STAR

Radnici su upozoreni na sistematizaciju i otkaze

Foto: Balsa Rakocevic

KOLAŠIN: REAGOVANJE RAKOČEVIĆA

Stari grad

ekretarijat za urbanizam uputio je nacrt Plana privremenih objekta, koji će se pred odborničkim sazivom lokalnog parlamenta naći sredinom maja, kada bi trebalo da bude održana sjednica Skupštine opštine.

Član Savjeta Centra za kulturu Zoran Rakočević, koji je 27. aprila usvojio novu sistematizaciju kojom se broj radnika svodi na devet, reagovao je na izjavu predsjednika sindikalne organizacije ove ustanove Veska Rakočevića, tvrdeći da su radnici očekivali sistematizaciju i da su još ranije bili upozoreni da će se desiti. “Takva odluka je jedini zdravi uslov da Centar za kulturu stane na noge i počne da služi svrsi. Svrha ove institucije dugi niz godina, pa čak i decenija, nije shvatana na pravi način. Kao ni pojam same kulture koja je doživljavana kao korito iz kojeg se treba dobro nažderati i okrenuti na leđa. Vi ste pripadali onoj grupaciji, brojnoj, masovnoj, a u isto vrijeme tako neuhvatljivoj i fluidnoj, da su mno-

gi među vama bili zapošljeni, a nijesu dolazili na posao, te time lokalnu samoupravu oštetili za stotine hiljada eura. Pojedine vaše kolege, a nije ih bio mali broj, hvalili su se na svojim paralelnim radnim pozicijama, kako primaju drugu platu u Centru. Ogrebali se o kulturu, kad već ona i nije previše o njih. I prevrnuli korito”, poručio je Rakočević. On je istakao da dvanaest godina sa kolegama radi u kolašinskom pozorištu sa budžetom koji iznosi nula, a da predstave nastaju pomoću donacija i njihovog snalaženja. “Kolašinsko pozorište je u tom kratkom periodu zabilježilo sjajne uspjehe i reputaciju. Osvojili smo preko 50 nagrada u regionu, izveli smo preko 20 predstava”, zaključio je Rakočević. Z.B.

Ipak, kako je potvrđeno Dnevnim novinama, iz Plana je izuzeta kontakt zona Starog grada, jer još iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara nije stigla saglasnost. To je bio i kamen spoticanja, zbog koga je Plan uoči Nove godine povučen sa skupštinskog zasijedanja, a Opština donijela odluku da se važenje starog plana produži do 1. aprila. Međutim, kako sjednica SO nije održana puna tri mjeseca, ta-

U STAROM GRADU I OKO ZIDINA JE 40 KAFANA SA OKO 11.000 KVADRATA POD STOLOVIMA I STOLICAMA. PO VAŽEĆEM URBANISTIČKOM PROJEKTU STAROG GRADA IMA SAMO SEDAM KAFANA, TAVERNI I SLIČNIH OBJEKATA, NAVODE IZ MJESNE ZAJEDNICE

ko novi Plan nije usvojen, a starom je isteklo važenje, pa se došlo u situciju da ukoliko bi inspekcijske službe započele kontrolu, morali bi da zatvore sve ugostiteljske terase, kioske i tezge na šetalištu i kontakt zoni Starog grada.

■ ČEKAJU OD

NOVEMBRA

Iz Uprave tri mjeseca nijesu htjeli, i pored niza sastanaka sa predstavnicima Opštine, da izdaju saglansost da se unutar i oko bedema Staroga grada postavi čak 36 ugostiteljskih terasa. Iz Uprave su još ranije saopštili da se moraju ispoštovati principi zaštite Starog grada. “Da se izbjegne improvizacija kod postavljanja privremenih objekata i da se ovo kulturno dobro kroz kvalitetne i promišljene interven-

cije u prostoru na najbolji način integriše u razvojne procese, tim prije što Budva slovi za metropolu crnogorskog turizma. To je nesumnjivo i interes same Opštine Budva sa kojom Uprava za zaštitu kulturnih dobara ima dobru saradnju”, saopšteno je ranije iz Uprave. Na koji način će biti postignut dogovor Uprave i Opštine za privremene objekte u kontakt zoni Starog grada ostaje da se vidi, ali ukoliko bi ove godine došlo do ukidanja i brisanje ugostiteljskih terasa na pojedinim lokacijama, to bi izazvalo bunt ugostitelja, koji su tražili da im se dozvoli da rade ove godine, a da se za narednu godinu naprave rezovi.

■ DEGRADIRAN STARI GRAD

Mjesna zajednica Stari grad je još ranije pozvala gradske vlasti da prilikom izrade Plana privremenih lokacija za naredne tri godine, ne ponovi greške koje je do

UTORAK, 3. 5. 2016.

CRNA GORA

PRIVREMENE LOKACIJE

21 Kolašin

SVIJETLO ZA ROM GRADU

KOLAŠIN: SINDIKALNE ORGANIZACIJE NEGODUJU

Otpuštaju radnike, a već raspisuju nove konkurse

sada činila, zbog kojih je ovaj spomenik kulture degradiran. “U Starom gradu i oko zidina je 40 kafana sa oko 11.000 kvadrata pod stolovima i stolicama. Svi oni rade samo noću, a po danu i po noći pješaci nemaju kuda da se kreću. Po važećem Urbanističkom projektu Starog grada ima samo sedam kafana, taverni i sličnih objekata. Gotovo nijedan restoran i kafana nemaju separatore masti, ventilacione

kanale iz kuhinja, prostor za organski otpad, toaletne prostorije i WC, niti zadovoljavaju ugostiteljske standarde. Kanalizacija sve slabije funkcioniše, pa se u sezoni osjećaju permanentni neprijatni mirisi, zbog prikopčavanja na kišnu kanalizaciju i uopšte nefunkcionisanja kanalizacije”, naveli su u otvorenom pismu iz Mjesne zajednice, koje je dostavljeno Opštini još sredinom novembra. N.L.

Budva se prepoznaje po terasama i šankovima

Iz Mjesne zajednice Stari grad su zahtijevali da se ugostiteljstvo u Starom i oko Starog grada smanji za 50 odsto, a istovremeno da se uradi Pravilnik o ponašanju na restoranskoj terasi i kafiću koji su u zakupu na javnoj gradskoj površini. Iz Uprave tri mjeseca nijesu htjeli, i pored niza sastanaka sa predstavnicima

Opštine, da izdaju saglansost da se unutar i oko bedema Staroga grada postavi čak 36 ugostiteljskih terasa. Oko 150 buvdanskih ugostitelja tražilo je od Opštine da ne dozvoli da se ukinu terase i šankovi unutar starogradskih bedema i oko njih, jer je po njima, rekli su, Budva prepoznatljiva.

Predsjednici sindikalnih organizacija lokalne uprave i JU Centra za kulturu, povodom alarmantne situacije u kolašinskoj opštini, oglasili su se saopštenjem u kojem su naveli nove detalje o malverzacijama lokalnih čelnika. Oni navode da su “razbijene” sve tri sindikalne organizacije, jer im nije bilo omogućeno da učestvuju u sistematizaciji, a da su vrhunac bezakonja i najnovija otpuštanja, dok u isto vrijeme raspisuju konkurse za nove radnike. Generalni sekretar SSCG Duško Zarubica pozvao je državne organe da reaguju protiv neviđenog bezakonja u ovoj opštini, dok je generalni sekretar USSCG Srđa Keković istakao da je razbijanje sindikalnih organizacija krivično djelo poslodavca. Kako je kazao predsjednik sindikalne organizacije Centra za kulturu Vesko Rakočević direktor ovog centra Branislav Jeknić je sistematizacijom koju je istakao na oglasnoj tabli, dan prije praznika, predvidio ukidanje internet centra i suvenirnice, iako su otvoreni uz pomoć stranih donacija. “Iako je Jeknić znao da su i internet centar i suvenirnica otvoreni radi obogaćivanja turističke ponude našeg grada, te da je suvenirnica prepoznatljiva i domaćim i stranim turistima, direkto-

Bulatović: Otkazi na osnovu nezakonite sistematizacije Predsjednik sindikalne organizacije lokalne uprave Darko Bulatović istakao je da su otkazi dati na osnovu nezakonite sistematizacije, koja je rađena po osnovu političke pripadnosti radnika lokalne uprave i Centra za kulturu. “Ovom sistematizacijom obuhvaćen je jedan radnik, dok je u sistematizaciji sekretarijata za opštu upravu predviđeno da tri radnika rara i ovu vlast to nije spriječilo da je zatvore. I pored svega, oni su u nekoliko navrata tokom prethodnog perioda novinarima govorili kako su to samo izmišljene priče”, kazao je Rakočević. Prema njegovim riječima, jedan od inicijatora za zatvaranje suvenirnice bio je i poznati kolašinski umjetnik Miodrag Šćepanović, čije su suvenire i skulpture prodavali u suvenirnici, a imao je i tu privilegiju da mu suveniri budu odmah plaćeni, a ne nakon prodaje. “O radu upravnog odbora i odlukama predsjednice Marije Bulatović odlučivaće pravosudni organi. Na osnovu kojih činjenica i okolnosti su donijeli i donose nezakonite odluke. O radu lokalne samouprave

de u arhivi, iako u lokalnoj upravi arhiva ne postoji. U trenutku sistematizacije radnika, suprotno sporazumu i zakonskim propisima koji je predjsenica Željka Vuksanović potpisala sa Vladom Crne Gore, a na koji se konstantno poziva, u Opštini Kolašin je već raspisan konkurs za prijem novih službenika politički podobnih SDPu i njenim koalicionim partnerima”, kazao je Bulatović. najbolje govore apeli predstavnika sindikalnih organizacija Crne Gore državnim organima da zaustave bezakonje u kolašinskoj opštini”, kazao je Rakočević. Sa druge strane, predsjednik sindikalne organizacije lokalne uprave Darko Bulatović je objasnio da su prilikom raspoređivanja službenika u lokalnoj upravi, službenici koji imaju preko 20 godina radnog iskustva raspoređeni na početne pozicije, dok su politički podobni raspoređeni na najbolja radna mjesta. “Iz uslova konkursa proizilazi da na ta radna mjesta treba da budu primljeni ljudi bez radnog iskustva više od godinu dana i za koje je obavezan probni rad”, kazao je Bulatović. Z.B.

svijet 22 SERIJA SumnJIvIh POŽARA u PRAvOSLAvnIm ZDAnJImA ŠI UTORAK, 3. 5. 2016.

Vatreni Vaskrs u U

nedjelju veče, u danu kad su pravoslavni hrišćani prosljavljali Uskrs, veliki požar progutao je Crkvu Svetog Save na Menhetnu u Njujorku. Osim ove svetinje, izgorjele su i makedonska i grčka pravoslavna crkva u Sidneju, odnosno Melburnu. O velikom požaru koji je zahvatio srpsku pravoslavnu crkvu Sveti Sava na Menhetnu izvijestili su brojni američki mediji, od kojih je većina ocijenila da je izgorjelo “istorijsko zdanje”. Gotovo svi američki mediji objavili su fotografije i snimke požara, naglašavajući da su samo nekoliko sati ranije vjernici u njoj prisustvovali uskršnjoj liturgiji. Žrtava i povrijeđenih u požaru srećom nije bilo, ali je jedno od njujorških znamenja i mjesto okupljanja pravoslavaca u “prijestonici svijeta” potpuno uništeno, zgrada je nestabilna i najvjerovatnije će i ono što je od nje ostalo morati da bude srušeno. Njujork tajms piše da je plamen “progutao istorijsku srpsku pravoslavnu crkvu” na Menhetnu, koja igra važnu ulogu u srpskoj zajednici u Njujorku, samo nekoliko sati nakon što su vjernici ispunili klupe za uskršnju liturgiju, prenio je Tanjug.

■ IstorIjsko zdanje nestalo u požaru

Njujork post navodi da su vjernici užasnuto gledali kako gori “istorijska crkva” nakon proslave Uskrsa uz fotografiju naslovne strane štampanog izdanja na kojoj piše “Sveti pakao, 161 godinu stara crkva izgorjela”. Taj medij navodi i da je jedna od prolaznica, koja se zatekla na licu mjesta na putu do posla, opisala da je požar bio toliko snažan da se počela znojiti, dok su ljudi ispred crkve vrištali “na raznim jezicima”. Američki mediji navode i da je čuvar crkve Slobodan Ljubenko (69) utrčao unutra u pokušaju da zaustavi plamen, ali je udahnuo veliku količinu dima, zbog čega mu je pružena medicinska pomoć. Njujork post prenosi i izjavu Alekse Velića (31), čiji je Ljubenko očuh, kako je moguće da su požar izazvale svijeće, ističući da

Centar srpske zajedniCe u njujorku Crkva Svetog Save nalazi se u blizini Brodveja i Avenije Amerike, a 1968. godine proglašena je i za jednu od znamenitosti Njujorka. Prelijepa građevina u gotskom stilu izgrađena je 1850. godine, a Srpska crkva ju je kupila tokom Drugog svjetskog rata, 1943. godine. Nekada je pripadala Protestanskoj crkvi, ali ju je vladika Nikolaj Velimirović, uz pomoć vjernika, otkupio za potrebe srpske zajednice u SAD. “Ova crkva je kupljena 1942. za 30.000 dolara, jer je srpski narod želeo da ima svoju svetinju na istoku SAD. Novac je sakupila mala srpska kolonija... Prvu ratu od 2.000 dolara isplatili su 17. januara 1943, a drugu već u martu... Osveštenje je održano 11. juna 1944. Službu je vodio vladika Dionisije sa protojerejem Dušanom Šukletovićem i sveštenicima”, zapisao je u crkvenom dnevniku Vladimir Adžemović, bivši predsjednik Crkveno-školske opštine Sveti Sava u Njujorku. Tih 30.000 dolara danas bi vrijedjelo oko 460.000 dolara. Zdanje je nekada bilo poznato kao Triniti kapela, a djelo je poznatog gradi-

telja hramova Ričarda Apdžona. U starim crkvenim spisima stoji da je 1865. tamo, dok je to još bila episkopalna crkva, održana prva pravoslavna liturgija u SAD, povodom inauguracije Rusko-grčke crkve u Americi. Hramu su vremenom dodavani vizantijski elementi, postavši arhitektonski dragulj Njujorka. Od prvih dana 1944. godine, kada je osveštana, crkva u Njujorku postala je srpski pravoslavni misionarski centar. Još prije četiri decenije ovaj hram su američke vlasti proglasile za jednu od najznačajnijih pravoslavnih svetinja u SAD. Komisija za zaštitu spomenika grada Njujorka je šezdesetih godina proglasila crkvu za spomenik pod zaštitom grada. Pored svoje vjerske misije, Saborna crkva organizovala je različite kulturne, obrazovne i društvene događaje. Crkva je neumorno radila na očuvanju srpske kulture, tradicije i jezika. Formirano je i Kolo srpskih sestara Sveta Petka, postoji i aktivni crkveni hor, organizacija “Mladost” i razni sportski klubovi. Smatra se da ova svetinja ima oko 700 članova.

UTORAK, 3. 5. 2016.

svijet

u srcu menhetna

IROm SvIJETA, IZgORJELA cRkvA SvETOg SAvE u nJuJORku

praznik. I pored velikog napora 170 njujorških vatrogasaca, srpska pravoslavna crkva u središtu Menhetna u Njujorku izgorjela je u požaru nekoliko sati nakon što je u njoj oko 700 vjernika proslavilo Uskrs”, objavljeno je na Fejsbuk stranici Ambasade SAD u Beogradu. “Srećom, žrtava nema, ali je nažalost 166 godina staro zdanje uništeno. Ambasada izražava duboko žaljenje povodom ove tužne vijesti”, dodaje se u objavi američke ambasade.

■ gorjele prAvo-

slAvne crkve i u sidneju i melburnu

je njegov otac dobro. Starješina crkve, otac Đokan Majstorović, kazao je da ovo najžalosnija stvar koja se mogla dogoditi, posebno na veliki praznik. “Svi mi koji živimo u bližini crkve smo evakuisani, zabranjen nam je prilaz crkvi na manje od 200-300 metara. Crkva je potpuno izgorjela, sve je uništeno, ostali su samo zidovi. Vladika je bio ovdje i on će obavijestiti Patrijaršiju”, rekao je otac Majstorović. On je kazao da je požar izbio u nedjelju oko 17 sati (oko 23 sata po srednjeevropskom vremenu). Njujorška vatrogasna služba je prvu dojavu o požaru u srpskoj crkvi, koja se nalazi na 25. ulici, između Pete i Šeste avenije, dobila nešto prije 19 sati po lokalnom vremenu, navodi Njujork tajms. Istraga o požaru je u toku, a policij je u prvim izjavama isključila mogućnost da se radi o terorističkom djelu.

■ AmbAsAdA sAd u

beogrAdu izrAzilA žAljenje

U gašenju požara, koji se brzo rasplamsao, učestvovalo je čak 168 vatrogasaca, saopštila je vatrogasna služba, dodajući da je požar nakon tri sata gašenja bio stavljen pod kontrolu. Američka ambasada u Srbiji izrazila je juče žaljenje zbog požara u kojem je izgorjela srpska pravoslavna crkva Svetog Save. “Tužne vijesti nam dolaze iz Njujorka na ovaj veliki i sveti

Vatra u kojoj je izgorjela Crkva Svetog Save se čini mnogo intenzivnijom od požara izazvanih svijećama, rekao je Gala Njujork postu. “Nijesmo bili odmah u mogućnosti da odredimo uzrok požara, zbog čega ga smatramo sumnjivim i pokrenuli smo istragu”, rekao je zamjenik šefa njujorških vatrogasaca.

Lubis Santos, koja ima 23 godine, kako piše Njujork post, nalazila se preko puta ulice u trenutku izbijanja požara i opisala je događaj: “Mogla sam da osjetim vrelinu na svom licu. Bila sam preko puta i počela sam da se znojim. Toliko je bio jak plamen. Bilo je ljudi ispred koji su vikali na različitim jezicima. Vidjela sam čovjeka koji je stajao i plakao. Vjerovatno je bio član crkve”, rekla je ona.

Pored Crkve Svetog Save na Menhetnu na pravoslavni Uskrs u nedjelju izgorjele su još dvije pravoslavne crkve - makedonska u Sidneju i grčka u Melburnu, što budi sumnje da u pitanju nijesu bili nesrećni slučajevi, već da su požari namjerno podmetnuti. Australijske vlasti već ispituju okolnosti pod kojima su izgorjele Crkva Vaskrsenje Hristovo u sidnejskom predgrađu Rokdejl, kao i grčka pravoslavna crkva Blagovijesti u Melburnu, koju su vatrogasci uspjeli da spasu. Mediji izvještavaju da je najstarija pravoslavna crkva u Vitoriji Blagovijesti prva počela da gori, negdje oko sat poslije podneva, dok je crkva u Rokdejlu, iz 1890. godine, počela da bukti oko 22 sata. U pitanju je svetinja sa unikatnim ikonama iz Evrope i prema riječima crkvenog blagajnika Steva Kostovskog, nije bila osigurana. Požar je zahvatio i susjedni starački dom, ali su izgorjela samo vrata. Tri vatrogasca su povrijeđena, a dvojica su hospitalizovana nakon što su cigle pale na njih. Radnici u staračkom domu su se nagutali dima, zbog čega je nekima od njih ukazana pomoć. Pored ovih vijesti, mediji su javili da su na Uskrs izgorjele i dvije kuće na Kirpu, kada su vjernici odlučili da donesu sveti plamen iz crkve u svoje kuće i da ga ostave preko noći. U noći između šest ujutru 30. aprila i šest ujutru 1. maja, vatrogasne službe imale su 108 intervencija na Kirpu, od kojih su čak 102 imale veze sa ukršnjom vatrom. Iz Rusije su javili i da je vatrena stihija zahvatila Manastir Valam. To je još jedan od pravoslavnih hramova koji su gorjeli tokom uskršnjih praznika.

svijet

UTORAK, 3. 5. 2016.

PROTESTI I SUKOBI ŠIROM SVIJETA TOKOM OBILJEŽAVANJA PRAZNIKA RADA

Prvomajski uranak u oblacima suzavca P rvi maj, praznik rada obilježili su protesti hiljada ljudi u gradovima širom svijeta. Umjesto mirne borbe za prava radnika, protesti su se, kako to veoma često i biva na taj dan, pretvorili u nasilne obračune demonstranata i policije.

me čujete”, rekao je Fajman, ističući da je njegov kurs ispravan. Među oko 80.000 okupljenih bio je veliki broj transparenata sa pozovom Fajmanu da podnese ostavku, ali i onih koji mu pružaju podršku na čelu stranke. Pošto su zvižduci i negodovanja bila glasnija od kancelara, tokom njegovog govora, učestalo su organizatori pozivali prisutne da se primire i odnose se fer prema kancelaru. Kako piše “Dojče vele” i njemačka policija se pripremila za nerede pošto se protesti u Berlinu i Hamburgu povodom 1. maja odavno ne odvijaju mirno. U Manili se oko 2.000 demonstranata sukobilo sa policijom koja je upotrebila štitove i vodene topove kako bi ih spriječili da dođu do američke ambasade. Prema navodima vođa sindikata povređeno je 20 demonstranata, prenosi AP. Protesta i hapšenja bilo je i na protestima antikapitalista u američkom gradu Sijetlu.

Sijetl

U Turskoj je tokom protesta ma i sadržajima iz kontejnera povodom Praznika rada doš- za đubre, prenijeli su franculo do sukoba demonstranata i ski mediji. Prvomajski demonpolicajaca, a jedan muškarac stranti, njih nekoliko desetina je poginuo u centru Istanbula hiljada i okupljeni na poziv pošto ga je dok je prelazio ulicu nekoliko sindikalnih organiudarilo vozilo koje nosi vode- zacija u Francuskoj, prošetali ni top i koristi se tokom policij- su mirno ulicama Pariza prije skih intervencija radi raizbijanja nereda. List Kroa stjerivanja demonprenosi da se na tom stranata, prenoskupu našla grusi list “Hurijet”. pa mladih odjeTurska polivenih u crno cija je ispakoja je počela lila suzavac da skandira uvrijedljive na grupu rečenice na demonstraračun polinata koji su cije, poslije pokušali da čega je bacase probiju do la razne predtrga Taksim, uprkos tome što mete na policajce Istanbul su vlasti zabranile koji su obezbjeđivali održavanje proslava Meskup u opremi za razbijađunarodnog praznika rada. nje demonstracija. Prema proKancelarija guvernera Ista- cjeni ostalih francuskih medinbula je saopštila da je u oko- ja, među kojima je i Mond, u lini grada privedeno 207 lju- pitanju je bila grupa od 200 do di, koji su pokušali da dođu do 300 mladih. centralnog trga Taksim. Ovogodišnji prvomajski Francuska policija u Parizu marš kroz centar Beča bio je u upotrijebila je suzavce da bi ra- znaku protesta protiv austrijstjerala grupu od oko 200 mla- skog kancelara i lidera Socijaldih koji su se pridružili tradi- demokratske partije Austrije cionalnom prvomajskom sku- Vernera Fajanana. pu, i gađala policiju kamenicaSocijaldemokrate, na mar-

Istanbul

Pariz

Jedan muškarac je poginuo u centru Istanbula nakon što ga je dok je prelazio ulicu udarilo vozilo koje nosi vodeni top i koristi se tokom policijskih intervencija radi rastjerivanja demonstranata, prenosi list “Hurijet”

šu koji svake godien organizuju 1.maja, pokazali su nejedinstvo, pošto su bile vidljive podele između onih koji podržavaju i onih koji kritikuju Fajmana. Austrijski kancelar održao je petominutni govor, koji je bio propraćen konstantnim negodovanjem i zvižducima okupljenih ispred bečke Vjećnice. “Ako zviždite ne možete da

Surabaja, Indonezija

UTORAK, 3. 5. 2016.

SVIJET

PROBLEM SA ZAVISNOŠĆU OD KOCKE U HRVATSKOJ IMA ČAK 280.000 LJUDI

Epidemija kockanja se širi Hrvatskom Zvisnost od kocke velik je problem, baš kao i zavisnost o alkoholu i drogama. O tome se u društvu ne govori dovoljno, kažu hrvatski stručnjaci koji tvrde da je kockanje poprimilo razmjere epidemije. U Hrvatskoj problem s kockom ima čak 280 hiljada ljudi. Sa 17 godina Bojan Jurić prvi put je zaigrao rulet. “Sjećam se tog prvog dana, baš tako je bilo. Otišao sam sa prijateljima prvi put i ubacio sam 50 kuna i dobio sam 800 kuna. I to je meni bilo nešto ono, joj, ko će sada ići na fakultet, zašto uopšte, pa evo ovo je moj fakultet”, rekao je Bojan Jurić, bivši zavisnik o kockanju. Kockanje mu je postalo stil života. U jednoj večeri znao je da izgubi nekoliko hiljada eu-

ra. Došao je do ivice i uz pomoć porodice odlučio je da ode u crkvenu zajednicu Ćenakolo gdje se liječio pet i po godina.

■ DUGOVI, DEPRESIJA, SAMOUBISTVA

Problem zavisnika od kocke u Hrvatskoj javlja se krajem devedesetih godina, kada je tržište igara na sreću liberalizovano, kazao je psihijatar Zoran Zoričić. Dodaje, da danas možemo govoriti o epidemiji jer u Hrvatskoj trenutno ima 50 hiljada patoloških i 230 hiljada problematičnih kockara. “Kada pređu taj rubikon zavisnosti za njih više povratka nema. To su vam narušeni porodični odnosi, to su ogromni dugovi, često puta kamataši

dolaze na vrata, to su rasturene porodice, to su depresije, to su prijetnje samoubistvom”, navodi Zoran Zoričić, psihijatar. Sve igre na sreću u nadležnosti su ministarstva finansija, čiji predstavnici nisu htjeli pred kamerama da govore o ovoj problematici. “U Hrvatskoj danas posluje 68 preduzeća koja se bave igrama na sreću. Prošle su godine imali prihod od 306 miliona eura, a u državnu blagajnu su uplatili 128 milijuna raznih poreza i naknada”, javlja reporter Al Džazire Vanja Gavran.

■ DRŽAVA

PUNI BUDŽET

Interes države je punjenje budžeta, kaže Zoričić, i

POSLIJE 40 GODINA PRVI AMERIČKI KRUZER STIGAO NA KUBU

Adonia pristala u luku u Havani i probila led nakon četiri decenije U Havanu je, poslije gotovo 40 godina, stigao prvi američki brod, čime su ponovo pokrenuta komercijalna putovanja preko Floridskog prolaza, čije vode su bile poprište odmjeravanja snaga u vrijeme Hladnog rata. Blistavo bijeli kruzer Adonia sa 704 mjesta je postao prvi američki brod koji je stigao u havanski luku, od kada je predsjednik Džimi Karter, krajem 1970-ih, ukinuo ograničenja Amerikancima da putuju na Kubu, prenosi Tanjug. Zabrane putovanja su ponovo uvedene nakon Karterovog silaska sa vlasti, a obnovu putovanja iz Sjedinjenih Američkih Država na

Pristizanje kruzera Adonia samo je prvi korak, pošto se u budućnosti očekuje da hiljade brodova godišnje plovi od obale Floride do Kube, piše AP

Kubu omogućio je dogovor predsjednika Baraka Obame i Raula Kastra 17. decembra 2014. godine. Pristizanje kruzera Adonia samo

je prvi korak, pošto se u budućnosti očekuje da hiljade brodova godišnje plovi od obale Floride do Kube, piše AP. Kubanska vlada je prošle sedmice objavila da svojim državljanima ukida decenijama staru zabranu putovanja brodom na i sa ostrva. Kubanski državljani do sada su trebali posebnu dozvolu da na ostrvo ili s njega mogu brodom, čak i kada je u pitanju malo plovilo. Zabrana je bila na snazi zbog političkih razloga. Kubanci su u prošlosti često bježali sa ostrva u brodovima i čamcima. Mnogo puta radilo se o trošnim plovilima kojima nisu uspjeli da stignu do Floride.

ističe da to ne bi smjelo da umanji veličinu društvenih problema koje sobom nosi kockanje. “S druge strane ministarstvo ne vidi tu tragediju koju prebacuje na nivo porodice. Ja bih često puta rekao, pomalo licemjeran odnos gdje se podstiče igranje kroz davanje koncesija, a s druge stranu osuđuje pojedinac i kažu nije problem u tome što smo mi dali toliki broj koncesija na organizaciju igranja, već je problem u pojedincu”, navodi Zoričić. U Hrvatskoj se ovom problemu još ne pristupa sistematski i kladionicama je prvi interes dobit, a odgovorno poslovanje većini ostaje u drugom planu. Za sada, Hr-

vatska lutrija jedina posjeduje međunarodne sertifikate odgovornog poslovanja. “Riječ je zaista o ozbiljnom i studioznom pristupu u tom pitanju i nezavisni revizor nas kao priređivača uredno provjerava svake dvije do tri godine kroz parcijalne i kroz cjelovite revizije našeg društveno odgovornog privređivanja”, kazala je Ana Jazić, portparolka Hrvatske Lutrije. I hrvatsko društvo, kao i društva u zemljama regiona, suočava se sve više sa problemima zavisnosti od kocke, tvrde stručnjaci. Bez zajedničkog angažmana svih aktera ove priče, situacija se teško može popraviti. Al Jazeera Balkans

SVIJET

UTORAK, 3. 5. 2016.

DOGAĐAJI KOJI SU OBILJEŽILI 3. MAJ 1494. PROGLAŠEN NOVI ŠPANSKI POSJED

Kristifor Kolumbo stigao na ostrvo nazvano Jamajka

Španski moreplovac Kristifor Kolumbo je na današnji dan 1494. godine ostrvo, kasnije nazvano Jamajka, koje je proglasio španskim posjedom, a smatra se da se on iskrcao u Draj Harboru, koji se sada zove Zaliv Diskaveri. Postoji i nedoumica da li se iskrcao u zalivu Sent Ens ili u zalivu Diskaveri. Zaliv Sent Ens

je Kolumbo prvobitno nazvao Santa Glorija. Jednu milju ka zapadu od zaliva Sent Ens je mjesto gdje je napravljena prva španska naseobina na ostrvu Sevilja la Nueva. Osnovana je 1509. ali je napuštena 1524. zbog loših uslova života. Glavni grad ostrva je 1534. postao Santo Hago de la Vega, današnji Speniš Taun.

1913. REŽIJA DADASAHEBA FALKEA

Početak bolivudskog filma

Pionir indijskog igranog filma Dadasaheb Falke režirao je na današnji dan 1913. godine prvi film u istoriji indijskog igranog filma “Radža Hariščandra”. Riječ je o nijemom filmu o kralju Harishchandri, a priča je preuzeta iz indijskih epova “Ramajana” i “Mahabharata”. Film je trajao oko 40 minuta, a specifičan je po tome što su u njemu glumili samo muškarci, kako muške, tako i ženske uloge, jer nije mogla biti pronađena niti jedna adekvatna ženska glumica. Ovaj film takođe označava početak Bolivu-

da i indijske filmske industrije, koja je jedna od najjačih u svijetu. U bolivudskim filmovima gledaocu se ne pruža iluzija da učestvuje u naraciji. Ta logika možda podrazumeva nepostojanje bilo čega što odgovara pojmu “drugdje” u pozorišnom prostoru, a prećutno bolivudsko odbacivanje univerzalnog vremena i istovremenosti čini takvo poimanje suvišnim. Među značajnim elementima koje je ova vrsta filmova unijela je nepomirljivo odbacivanje psihologije i ciljno orijentisanih likova.

1469. Ro en Nikolo Makijaveli Nikolo Makijaveli bio je italijanski politički filozof za vrijeme renesanse. Njegovo najpoznatije djelo, “Vladalac”, je knjiga namijenjena da bude priručnik za vladare. Izdata nakon njegove smrti, knjiga je zagovarala teoriju da “cilj određuje sredstvo”, što se smatra ranim primjerom realpolitike. Učestala je greška da se kaže da cilj opravdava sredstvo, što Makijaveli ni u jednom svom spisu nije napisao. Makijaveli je prvi mislilac koji je uočio da politika ne podliježe etičkim principima, jer opravdati nešto znači to učiniti etički ispravnim. Izraz makijavelistički danas opisuje usko, samo-interesno ponašanje, i vodi mnogim nepravilnim shvatanjima Makijavelijeve filozofije. Umro je 1527. godine.

1841.

Novi Zeland je proglašen britanskom kolonijom.

1895.

Teritorije u posjedu Britanske južnoafričke kompanije, južno od rijeke Zambezi dobile su naziv Rodezija.

1968.

Žestokim sukobima sa policijom u Parizu su počele studentske demonstracije i štrajkovi zbog oklijevanja vlasti da sprovede reforme univerziteta. Studentski protesti ubrzo su zahvatili i druge evropske zemlje, a protest je prerastao u revolt protiv građanskog društva.

1500. POČETAK KOLONIZACIJE ZEMLJE

Kabral proglasio Brazil portugalskom teritorijom Portugalski moreplovac Pedro Alvareš Kabral na putu ka Indiji otkrio je Brazil i na današnji dan 1500. godine proglasio ga posjedom Portugala. Dolaskom Pedra Alvareša Kabrala na tlo današnjeg Brazila ova oblast je proglašena portugalskom teritorijom. Portugalci su tu zatekli domoroce podijeljene na nekoliko plemena, od kojih su većina bili govornici Tupi-Gvarani jezika, i koji su ratovali između sebe. Iako je

prva naseobina sagrađena 1532. godine, prava kolonizacija je počela 1534, kada je portugalski kralj Žoao III podijelio teritoriju na dvanaest privatnih i autonomnih kapetanskih kolonija Brazila. Decentralizovanost i neusklađenost kapetanskih kolonija pokazala se kao loše rješenje, pa ih je portugalski kralj 1549. reorganizovao u Generalni guvernorat Brazila, unitarnu portugalsku koloniju u Južnoj Americi.

1960. MUZEJ SJEĆANJA U AMSTERDAMU

Otvorena Kuća Ane Frank Ana Frank bila je Jevrejka i autorka “Dnevnika”, u kojem je neposredno i iskreno svjedočila o drami svakodnevice i odrastanja u izolaciji, strahu i skrivanju. Nakon njemačke okupacije Holandije jevrejska porodica Frank je od 1942. godine živjela u tajnom skloništu, dok ih 1944. godine nije otkrio Gestapo i otpremio u njemačke kon-

centracione logore, gdje su svi iz porodice, osim oca, umrli. Nakon rata pronađen je u Amsterdamu Anin dnevnik o godinama provedenim u neprekidnom strahovanju i u potpunoj izolaciji, a na današnji dan 1960. godine u Amsterdamu je otvorena Kuća Ane Frank, kao podsjetnik na patnje i stradanja Jevreja tokom Drugog svjetskog rata.

UTORAK, 3. 5. 2016.

KULTURA

CNP: NAJAVLJEN MJESEČNI REPERTOAR NACIONALNOG TEATRA

Prijave za Festival mozaika u Beogradu

Foto:CNP

Prva premijera sezone zakazana za 17. maj

U središtu knjige je priča oko tragičnog lika, heroja i zločinca Džoa Kristmasa, opsjednutog hipernadraženom rasnom sviješcu i samomržnjom zbog sumnje da ima crnačke krvi. Ovaj roman istovremeno sadrži i najpotresniju ljubavnu priču u Foknerovom opusu i prikaz otrovnog bujanja vjerskog fanatizma.

REPERTOAR DANAS 3.5.2016.

FILM Knjiga o džungli

13.30 / 14.30 / 15.30 / 16.30 / 18.30 h

REŽIJA: Džon Favro MJESTO: Bioskop Cineplexx, Podgorica

SJUTRA 4.5.2016.

FILM Lovac i ledena kraljica

13.45 / 17.00 / 15.30 / 19.15 / 21.30 h

REŽIJA: Sedrik Nikolas-Trojan MJESTO: Bioskop Cineplexx, Podgorica

ovi komad CNP-a - nagrađenu dramu Maje Todorović “Sćeri moja,...” režirala je Ana Vukotić, a glumačku ekipu čine Vanja Jovićević, Mirko Vlahović, Varja Đukić, Slavko Kalezić, Dušan Kovačević, Goran Vujović... Majski repertoar Crnogorskog narodnog pozorišta ovog mjeseca čine 33 programa, a obilježiće ga premijera komada “Šćeri moja,...” 17. maja, koji je po tekstu Maje Todorović režirala Ana Vukotić. Drama “Šćeri moja,…” nagrađena je na Konkursu Crnogorskog narodnog pozorišta za savremeni domaći dramski tekst čija je tema bila “Izgubljeno-nađeno: dramska remapiranja novije crnogorske istorije”. Glumačku postavu predstave čine Vanja Jovićević, Mirko Vlahović, Varja Đukić, Slavko Kalezić, Dušan Kovačević, Goran Vujović, Stevan Radusinović, Slobodan Marunović, Danilo Čelebić, Zoran Vujović i Mišo Obradović, a u autorskom timu su i scenograf Aleksandar Vukotić, kostimograf Leo Kulaš, asistentkinja kostimografa Lina Leković. Za odabir muzike bio je zadužen Aleksandar Radunović Popaj, dok je o pokretu brinula So-

Crnogorsko narodno pozorište će u maju gostovati u Narodnom pozorištu u Beogradu sa dvije predstave - “Očevi su grad(ili)” i “Urnebesna tragedija”

nja Vukićević. Crnogorsko narodno pozorište će u maju gostovati u Narodnom pozorištu u Beogradu sa dvije predstave - autorski projekat Borisa Liješevića “Očevi su grad(ili)” biće izveden 7. maja na sceni “Raša Plaović”, dok će dan kasnije na istoj sceni biti izvedena “Urnebesna tragedija” po tekstu Dušana Kovačevića, a u režiji Veljka

Mićunovića. Tokom maja na Velikoj sceni i sceni Studio biće igrani komadi “Urnebesna tragedija”, “Očevi su grad(ili)”, “Revizor”, “Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja”, “Lasice”, “Don Žuan”, “Ribarske svađe”, “Koza ili ko je Silvija”, “Povratak”, “Žene koje čiste” i “Allegretto Albania”, a repertoar čine i dvije gostujuće predstave - “Jerihonska ruža” u produkciji JU Zahumlje Nikšić i NVO Art 365 i “Ples Derviša” Kulturnog centra “Karabaš Veli” iz Turske. U okviru novog programskog segmenta Scena Akademija publika će imati priliku da pogleda šest predstava, i to: “Ne igraj na Engleze”, “Hajdemo skakati po tim oblacima”, “U plamenu”, “Ljubaf”, “Creeps” i “Šareno u pokretu”. Predstava “U plamenu” po tekstu Šarlote Džons, biće izvedena i na sceni Kamernog teatra 55 u Sarajevu 26. maja u sklopu festivala “Dani Jurislava Korenića”. Koncert Crnogorskog simfonijskog orkestra u kom će solističku dionicu tumačiti violončelista Dimitrij Prokofjev zakazan je za 26. maj. S.I.

Beogradski festival mozaika uputio je poziv autorima iz Crne Gore da se prijave za učešće na smotri koja će ove godine biti održana u Kući legata od 15. septembra do 15. oktobra. Festival će predstaviti savremenu mozaičku scenu, a biće obeljižen i jubilej deset godina izložbe Mozaik malog formata. Svaki autor može prijaviti do tri rada iz bilo kog perioda svog stvaralaštva, a rok za prijavu je 20. maj. Format nije ograničen, a ukoliko su radovi izvedeni i postavljeni kao zidne kompozicije, na izložbi mogu biti predstavljeni fotografijama. Autori se, takođe, mogu prijaviti za održavanje predavanja i ličnih prezentacija. Obavještenje o rezultatima žiriranja biće objavljeno najkasnije do 10. juna. Zainteresovani umjetnici treba da pošalju prijave na adresu mozaik.fest@gmail.com, dok se dodatne informacije mogu dobiti putem adrese petar.vujosh@gmail. com. S.I.

Predstavljanje “Narodnih poslovica” Knjiga “Narodne poslovice” autora Vojina Đokova Koprivice biće predstavljena u Multimedijalnoj sali KIC-a “Budo Tomović”, a događaj će početi u 19 sati. Vojin Đokov Koprivica posvetio je veliki dio svog slobodnog vremena prikupljanju narodnog blaga. Zapisivao je narodne poslovice i izreke, momačke i djevojačke pjesme koje su se pjevale u Banjanima, hercegovačke gange i anegdote. U ovoj zbirci sakupljene su 5.142 narodne poslovice.

KULTURA

UTORAK, 3. 5. 2016.

DOKUMENTARAC ª U TRAG ZABORAVUº

Film o Vitovom djelu i INTERVJU: GORAN BOGDAN O UL životu večeras u KIC-u

Film “U trag zaboravu”, o životu i djelu pjesnika Vitomira Nikolića, autorke Maje Janjušević biće prikazan u Velikoj sali KIC-a “Budo Tomović” u sklopu manifestacije “Dani Vitomira Vita Nikolića” večeras od 20 sati. Ovaj dugometražni film hronološki prati život Vitomira Nikolića, koji je, kako su naveli njegovi prijatelji, bio hipersenzibilni pobunjenik. Kroz živu riječ savremenika, publika će imati priliku da čuje njihova sjećanja na pjesnika i mali dio anegdota iz njegovog živo-

ta, koje se stalno prepričavaju. Film je obogaćen i arhivskim snimcima iz Vitovog života, njegovim recitacijama, starim fotografijama, pismima... Nakon projekcije filma o životu i djelu jednog od najpoznatijih i najvoljenijih crnogorskih pjesnika govoriće Vitova kćerka Danica Nikolić, kao i kolege i prijatelji - Rajko Cerović, Milorad Bošković i Slobodan Vuković, dok će stihove kazivati Miro Nikolić. Voditeljka programa je Kristina Stevović. S.I.

LUKSUZ JE IGR KRADLJIVCA D Milan Čelik je mračan lik, drugačiji od svih koje sam igrao i to me je privuklo

⌦ Jelena Boljević

Vitomir Nikolić

POSLIJE 88 GODINA OD PREMIJERE

Bolero Morisa Ravela postao javno dobro Jedno od vjerovatno najizvođenijih djela u svijetu - “Bolero” Morisa Ravela, prešlo je 1. maja u javno dobro, nakon 88 godina od prvog izvođenja u pariskoj Operi. Kako je kazao kompozitor i predsjednik Francuskog udruženja autora (Sacem) Loran Petižirar “u svijetu se na svakih deset minuta izvede ‘Bolero’, a pošto to djelo traje 17 minuta, znači da se stalno Ravel sluša”. Simfonijsko djelo komponovano 1928. godine i prvi put izvedeno 22. novembra naredne godine u operi, prvobitno je bila muzika za ba-

let koju je čuvena ruska balerina Ida Rubinštajn naručila od Ravela, njenog prijatelja. “Bolero” se odmah dopao kritičarima i ubrzo je doživio planetarni uspjeh, iako se melodija ponavlja u nepromijenjenom laganom ritmu koja zbunjuje ljubitelje muzike. “To je jednostavno djelo, bez ikakvog pokušaja virtuoznosti”, govorio je sam Ravel. Djelo su izvodili i najveći dirigenti Pjer Bulez, Klaudio Abado i Artutro Toskanini, a bilo je inspiracija i za mnogo koreografe, među kojima i poznatom Morisu Bežaru. S.I.

U visokobudžetnoj britanskoj kriminalističkoj seriji “Posljednji panteri” Goran Bogdan otjelotvorio je vođu čuvenih balkanskih kradljivaca dragulja Milana Čelika. Do glavne uloge u ovom projektu, koji je jednim dijelom sniman u Crnoj Gori prošle godine, došao je sasvim slučajno. “Nastojim da mi svaka uloga bude drugačija. Iako nijesam neki karakterni glumac koji ide u krajnju transformaciju, više sam onaj koji ih traži u sebi približavajući se sa obje strane ulozi. S jedne strane, prilagođavajući sebe ulozi, a sa druge prilagođavajući ulogu sebi. Milan Čelik je mračan lik, možda se po tom mraku razlikuje od drugih uloga, ali to je i ono što me privuklo njemu”, kazao je Bogdan. Glumac ističe da je bitna prednost A produkcija poput ove što svima omogućavaju dovoljno vremena za temeljan rad i pripremu. “To vrijeme je luksuz, samim time i veliki užitak. Najmanji problem je bila fizička priprema, nakon kratkog vremena muka postane gušt, navučete se na to. Niko srećniji od mene da je svaki put tako, temeljno i sa toliko vremena za pripreme. Sada kada gledam sa ove distance, sve se dogodilo kao u magli, od samog dobijanja uloge, više sreća i splet okolnosti. Kao da se događalo mimo mene. Trebalo je tu i puno sreće”, kaže Bogdan.

■ KAD SE KARTE POSLOŽE On je u ovom serijalu bio rame uz rame sa velikim zvijezdama poput Samante Morton, Džona Harta i Tahara Rahima. Projekat je imao budžet od 20 miliona, a predvodio ga je reditelj Bo Johan Renk koji se proslavio serijalima “Vikinzi” i “Breaking bad”. Upravo to veoma se razlikuje od načina rada i u Hrvatskoj i regionu, objašnjava glumac. “Najveća je razlika upravo u budžetu. To se mora osjetiti. Novac donosi vrijeme, duga snimanja, rad bez pritiska, strpljenje i pripremu. Odmah ste u boljoj poziciji. Sa druge strane, osim tog novca nema drugih razlika, svi žele što bolje napraviti svoj posao

VELIKE ZVIJEZDE PONAŠAJU SE NA SETU POTPUNO NORMALNO. MOJ UTISAK JE DOSTA PRIJATELJSKI. PRIJE SVEGA, TU JE VELIKI PROFESIONALIZAM KOJI SE NA TAKVOM SETU OČEKUJE OD SVIH i mi ovdje i oni tamo. Svi žele biti što bolji. Samo što mi moramo snimati po desetak i više scena dnevno, jer nemamo novca za duga snimanja, dok vam tako veliki budžet omogućava manje scena dnevno što je automatski više vremena po pojedinačnoj sceni, a to htjeli ne htjeli jamči kvalitet. No, ništa ni to ne mora da znači kada vam se karte poslože. Hoću reći da smo i mi u stanju raditi velike stvari.” Kada je riječ o slavnim kolegama i saradnji sa njima, Bogdan ističe da je bilo divno iskustvo raditi sa takvim velikanima.

■ SVJETSKA KLASA “Osjeti se ta klasa, način pripreme i uopšte njihovog pristupa poslu. Meni je najdraže bilo da budem s tim ljudima na probama. Upijao sam svaku riječ. Velike zvijezde ponašaju se na setu potpuno normalno. Moj utisak je dosta prijateljski. Prije svega, tu je veliki profesionalizam koji se na takvom setu očekuje od svih. Nakon što se to ispoštuje, ostaje neki smiren utisak čak i sa dosta duhovitosti”, kaže glumac. Serijal od šest epizoda već se prikazuje na kanalu Fox crime, a do sada je serija emitovana u nekoliko evropskih zemalja. “Počelo je nedavno i emitovanje u Americi, a koliko znam i Kina je otkupila prava za prikazivanje. Reakcije su za sada odlične. Više je za malo profinjeniju publiku, nije ono akcija na prvu. Kritičari nas hvale možda malo više nego šira publika. Ali tako smo i radili. Ide to dobro, nadam se”, zaključio je Goran Bogdan koji je ovom ulogom, bez sumnje, otvorio širom vrata za uspješnu međunarodnu karijeru.

UTORAK, 3. 5. 2016.

KULTURA

LOZI U ª POSLJEDNJIM PANTERIMAº

RATI ČUVENOG DRAGULJA Strane produkcije daju vam vrijeme potrebno za temeljnu pripremu uloge

Od podgoričkog sjevera još škripe kosti “Posljednji panteri” jednim dijelim su snimani i u Crnoj Gori prošle godine

Serija “Posljednji panteri” snimana je prošle godine na nekoliko lokacija u Marseju, Londonu, Beogradu i u Crnoj Gori. Bogdan smatra da će našim gledaocima biti veoma zanimljiva jer će prepoznavati i lokacije i naš mentalitet. “Sama priča nije vezana za Crnu Goru, snimali smo ovdje zbog prirode i lokacija. Ja sam snimao u Crnoj Gori samo tri dana. Ali po utiscima koje sam čuo od ekipe shvatam da im je bilo predivno, oduševljeni su bili prirodom i pogotovo hranom. Sjećam se da nas vrijeme nije nimalo služilo, baš za vrijeme snimanja bile su ogromne kiše i kako je to bio januar, bilo je strašno hladno. Snimali smo pored Podgorice jednog dana scenu gdje smo praktično bili goli Marko Janketić i ja. Tog dana je duvao sjever, kosti mi je produvao. Dan danas škripe”, požalio se Bogdan. Bogdan

HOTSPOT

SRIJEDA, 10. 9. 2014.

Predmet je zatvoren, sutkinja otPuštena

Penzioner tužio Putina

šok i nevjeriCa

Prva pljačka banke u Sjevernoj Koreji U navodno prvoj takvoj pljački razbojnici su se domogli devet hiljada dolara u sjevernokorejskoj valuti Sjeverna Koreja preduzima sveobuhvatne sigurnosne mjere nakon pljačke banke u pograničnom gradu Čongjin, u sjevernoj Hamgiong provinciji, javljaju svjetski mediji pozivajući se uglavnom na izvještaj Radija Slobodna Azija (Radio Free Asia). RFA se poziva na izvor koji je otkrio da je filijala Centralne banke Sjeverne Koreje u tom gradu opljačkana 4. aprila. Prema tim informacijama, pljačkaši su sa sobom odnijeli 70 miliona vona, odnosno blizu 9.000 dolara, iako nije poznat zvanični odnos valuta. Pri tome su vjerojatno imali pomoć ‘iznutra’. Izvor je rekao

da se radi o prvoj pljački banke od osnivanja te države i da je vijest upravo zbog toga privukla veliku pažnju javnosti. Iako postoji obezbjeđenje i tokom noći, rekao je izvor, oni u vrijeme pljačke nijesu bili na svojim položajima. Pljačkaši su tako, prema izvoru, razbili ulaz, uzeli novac i pobjegli bez problema i bez otpora. Centralna banka Sjeverne Koreje, koja se našla na udaru inostranih sankcija, ne bavi se samo štampanjem novca, već ima razgranatu mrežu filijala koje se bave i davanjem pozajmica, ali ne privatnim klijentima, već uglavnom državnim firmama za njihovo poslovanje.

Penzioner Nikolaj Suvorov (85) je protiv Vladimira Putina podnio tužbu po 17 tačaka. “Osnovna je da je narod zbog njega osiromašio. On svake godine prebacuje u inostranstvo dvije, tri milijarde dolara. Narodu ne ostaje ništa. Penzije su jadne, najveći dio ide na stanarinu i komunalne troškove. Cijene u prodavnicama su za dvije godine učetvorostručene, a penzije državnih rukovodilaca vjerovatno iznose milion rubalja mjesečno”, rekao je Suvorov koji traži da Putin bude razriješen dužnosti kao “neprijatelj naroda, prijatelj oligarha i činovnika, zbog pljačkanja Rusije i siromašenja ruskog naroda, zbog bogaćenja bankara i milijardera pljačkaša”, javlja Radio Slobodna Europa. Arbitražni sud Saratovske regije saopštio je da predsjednik Rusije u vrijeme trajanja mandata uživa imunitet. Nakon što je Suvarov podigao tužbu, predmet je zatvoren, a sutkinja otpuštena. “Ipak, ja se ne predajem. Podnio sam žalbu. Vidjećemo što će odlučiti apelaciona komisija. Zvao sam sud i pitao gdje je sutkinja sa tog predmeta. Rekli su mi da je otišla na sopstveni zahtjev. Naravno da lažu. Smatram da su je otpustili. Kažnjena je zbog toga što je pokrenula postupak. Obratio sam se Tužiteljstvu i istražnoj komisiji sa zahtjevom da sutkinju vrate na posao. Ona je pošteno radila svoj posao. Prvu prijavu koju sam podnio je odbacila, zbog toga što kopiju

17 tačaka sadrži tužba protiv putina koji ima apsolutni imunitet

nijesam uputio Putinu. Kad sam to učinio, prijava je primljena. Pripremao sam se za suđenje, ali nakon što su novinari počeli da pišu o mojoj tužbi protiv Putina, kod mene su došli i policija i saradnici Federalne službe sigurnosti”, rekao je ruski penzioner. Na pitanje što su policajci i snage sigurnosti htjele od njega, odgovorio je da su ga pitali zašto je uopšte tužio Putina. “Razgovarali su obzirno, nijesu mi prijetili, ali su insistirali da kažem ko me nagovorio da podnesem zahtjev. Pretpostavljali su da me Komunistička partija Ruske

Federacije (KPRF) nagovorila da to učinim. Međutim, KPRF nema sa tim nikakve veze. Ja na izborima uvijek glasam za Komunističku partiju, to je jedina partija koja je za narod, sve ostale su za bogataše. Prijave pišem svojeručno, pravnici mi ih kasnije štampaju. Tačnije, sada više ni to ne rade, uplašili su se”, rekao je Suvorov. “Teško sam uvrijeđen. Prije dvije godine tužio sam Putina Vrhovnom sudu. Tužba je odbijena, jer je Putin po Ustavu nedodirljiv. Mislim da imunitet treba da ima samo predsjednik koji je za narod. Putina odavno ne poštujem. On je još Borisu Jeljcinu rekao da vlast neće predati nikome, a Jeljcin je bio najveći fašista”, smatra Suvorov. Podsjetio je da je Putin počeo prvi rat u Čečeniji, a onda i drugi čečenski rat, kako bi postao predsjednik. “Naši sudovi nijesu slobodni, čovjek ne može zahtijevati Putinovu odgovornost. Što će nam takav predsjednik?”, rekao je on. Izvor: RFE

oPasni Po seBe i Po druGe uČesnike u saoBraĆaju

Zombiji sa pametnim telefonima

Umjesto da pazimo na saobraćaj i druge pješake, sve veći broj ljudi hoda ulicama sa telefonom u ruci, provjeravajući uglavnom šta ima novo na Fejsbuku i portalima, pišući po Tviteru, šaljući poruke i slično. Nedavno istraživanje, sprovedeno u nekim od najvećih evropskih gradova poput Pariza, Rima, Berlina i drugih, pokazalo je da 17 posto ljudi ulicama hoda sa pametnim telefonom u rukama. Ta brojka je očekivano najveća među

populacijom između 25 i 35 godina – čak četvrtina njih ne može ni da prošeta gradom bez pogleda zalijepljenog na smartfon, što jasno pokazuje koliku opasnost ovakvi korisnici predstavljaju za sebe i druge. Zbog ovakve neopreznosti zabilježene su brojne povrede, ali i smrtni slučajevi, pa su u nekim razvijenijim gradovima pokušali da pronađu rješenje kako bi spriječili buduće potencijalne tragedije. Tako su u Portlandu, Sijetlu i

Klivlendu eksperimentisali sa autobusima koji tokom skretanja na putu glasovno pozivaju pješake na oprez. U jednom gradu u Ajdahou, hodanje ulicama i tipkanje na telefonu kažnjava se sa 50 dolara, a u Vašingtonu, kao i u jednom zabavnom parku u kineskom gradu Čongćingu, testirane su specijalne “telefonske trake” na pločnicima, namijenjene onima koji hodaju sa telefonom u ruci. U Njemačkoj ovakve zavisnike o pametnim telefonima nazivaju

“smombies”, odnosno smartfonzombiji, a prošle godine je upravo ova riječ odabrana kao najpopularnija među mladim ljudima. “Telefonski zombiji” su veliki problem i u Azburgu gdje su, nakon nekoliko nesreća na tramvajskom prelazu, gradske vlasti odlučile da uvedu poseban semafor na pločniku, koji bi trebalo da bude vidljiv i onima kojima je pogled često usmjeren prema telefonu. Pretpostavlja se da će prije vidjeti crveno svijetlo na trotoaru, ne-

go na klasičnom semaforu. Ovakav sistem upozorenja na pločniku trenutno je uveden na dvije lokacije, a nakon testnog perioda i istraživanja, možda će biti instaliran i na drugim lokacijama. Ljudi su većinom zadovoljni ovakvom vrstom semafora (iako neki smatraju da se taj novac mogao bolje potrošiti), a vlasnici lokalnih restorana kažu da, od kada su postavljena ova svijetla na pločnike, nije zabilježen nijedan opasan incident. The Guardian

TEHNOLOGIJA

NAJAVLJENE VERZIJE ZA WINDOWS I MAC

Uskoro desktop aplikacija za WhatsApp komunikaciju Komunikacijski servis WhatsApp trebalo je da bude aplikacija namijenjena isključivo mobilnim uređajima, ali je kompanija prošle godine pokrenula web verziju, koja u osnovi omogućava korisnicima da se dopisuju i razgovaraju kroz web aplikaciju. Web aplikacije ponekad nijesu idealne, ali za mnoge koji ne vole da stalno drže telefon u rukama iz kompanije stižu lijepe vijesti. Scre-

enshot kojeg je nedavno na Twitteru objavio korisnik naloga WABetaInfo sugeriše da bi WhatsApp mogao da izgradi desktop aplikaciju, navodi portal Ubergizmo. Ovaj screenshot pokazuje dolazeće WhatsApp build verzije i objave, a može se vidjeti i taster za preuzimanje, za koga se špekuliše da vodi ka desktop aplikaciji za korisnike Windows i Mac računara. A.N.R.

GOOGLE NAJPRIMAMLJIVIJI ZA RAD

Zaposlili 197 nekadašnjih državnih službenika SAD

UTORAK, 3. 5. 2016.

AUSTRALIJSKI PREDUZETNIK KREG RA DA SE KRIJE IZA PSEUDONIMA SATOŠI

STVORIO SA BITCOIN, AL SU MI POMO I DRUGI LJUD

avodi američkog magazina Wired i portala Gizmodo, objavljeni krajem prošle godine, da je australijski preduzetnik, poznat pod pseudonimom Satoši Nakamoto, idejni tvorac popularne kriptovalute potvrđeni su njegovim priznanjem.

Poslovni magazin Business Insider proglasio je Google najboljom kompanijom za rad u Sjedinjenim Američkim Državama zahvaljujući njihovom izvještaju u kojem je naglasak na zadovoljstvu zaposlenih. Ovakva jasna poruka je stigla i do Kapitol Hila, budući da se 197 zaposlenih preselilo iz državne administracije u Google otkako radi administracija predsjednika Baraka Obame. U isto vrijeme se 61 zaposleni preselio u državnu službu iz Googlea i srodnih kompanija, uključujući i one koje su pod kontro-

lom Alphabeta Erika Šmita, navodi TheNextWeb. Prema podacima koje je prikupila Kamanja za utvrđivanje odgovornosti (Campaign for Accountability) - CfA u sklopu Googleovog projekta transparentnosti čiji je cilj da stavi malo više svijetla na kompaniju čije servise ogroman broj ljudi koristi svakodnevno, ali veoma malo zna o njoj. CfA je takođe objavila i da Google, otkako je Obama na čelu države, ima više od jednog sastanka sedmično sa predstavnicima Bijele kuće, a do sada ih je bilo 427 ukupno. A.N.R.

Australijski preduzetnik, za kojeg se već mjesecima osnovano sumnja da je kreirao digitalnu valutu bitcoin, sada je govoreći za BBC, The Economist i GQ to i javno priznao. Riječ je o Kregu Rajtu, za kojeg je najveći dio svjetske javnosti čuo krajem prošle godine, kada je njegovu kuću iznenada pretresla australijska policija. Nakon dužeg vremena Rajt je prvi put javno progovorio o tome da je upravo njegov pseudonim Satoši Nakamoto, koji je stvorio koncept najpoznatije kriptovalute. Rajt je takođe prvi koji je majnovao prve bitcoine i napravio prvu transakciju njima. Da bi medijima potvrdio svoj identitet napravio je i demonstraciju cijelog procesa, iskoristivši enkripcijski ključ korišćen u prvoj transakciji bitcoinima kako bi kriptovao poruku. “Ja sam bio glavni dio toga, ali su mi pomogli drugi ljudi”, rekao je Rajt. Njegovu tvrdnju su za BBC ta-

kođe potvrdili i istaknuti članovi bitcoin zajednice. Rajt je digitalno potpisao poruke koristeći kriptografske ključeve kreirane u ranim danima razvoja bitcoina. “To su partije korišćene da se pošalje 10 bitcoina Halu Fineju u januaru (2009. godine) prilikom prve transakcije bitcoina”, rekao je Rajt tokom demonstracije pred predstavnicima triju medija. Digitalna valuta bitcoin je od još od nastanka 2009. godine za veći dio javnosti bila prilično mistična, prije svega jer je njen kreator dugo bio nepoznat. Kasnije se dugo kreatorom smatrao Satoši Nakamoto, iako nije bilo poznatih detalja o njemu, kao ni to da li je reč o pseudonimu iza kojeg se krije jedna osoba ili više njih. U kreiranju ove kriptovalute pomogli su mu i drugi stručnjaci, kao što je, na primjer, poznati kriptograf Hol Fini. Rajt je javnosti poručio da ne želi slavu, medije i novac, već sa-

Nakon dužeg vremena Rajt je prvi put javno progovorio o tome da je upravo njegov pseudonim Satoši Nakamoto, koji je stvorio koncept najpoznatije kriptovalute. Rajt je takođe prvi koji je majnovao prve bitcoine i napravio prvu transakciju njima mo želi da nastavi da u miru radi ono što je radio i do sada. Ukoliko su navodi da osoba pod pseudonimom Satoši Nakamoto ima negdje sačuvano oko milion bitcoina, odnosno skoro 450 miliona dolara, želja za mirnim životom daleko od javnosti sasvim je razumljiva. On je prošle godine postao posljednji u nizu ljudi za koje se govorilo da su kreatori kriptovalute za koju su se zainteresovale banke, špekulanti, kriminalci i

UTORAK, 3. 5. 2016.

legislatori. “Usprkos gomili navoda, još uvijek ne možemo sa sigurnosti reći da je misterija otkrivena. Postoje samo dvije mogućnosti - ili je Rajt pronašao bitcoin ili je briljantan lažljivac koji očajnički želi da se u to povjeruje”, ocijenio je ranije američki magazin Wired. Citirajući detalje iz povjerljivih dokumenata, Wired i portal Gizmodo objavili su prošle sedmice da bi Kreg Stiven Rajt mogao da bude idejni tvorac bitcoina. “Sve ukazuje na Krega Stivena Rajta, čovjeka koji se nikada nije nalazio na listi osumnjičenih osoba koje traže Nakamoto”, navodi Wired. Gizmodo, koji Rajta naziva genijem, ističe da su on i američki informatičar Dejv Klajman, koji je preminuio 2013. istovremeno bili uključeni u stvaranje bitcoina, a ove tvrdnje potkrijepljene su povjerljivim dokumentima i piratskim uvidom u njegovu elektronsku poštu i u kojem je Rajt nekoliko puta naveo da je on Nakamoto. Rajt je najavio da će objaviti dodatne informacije koje će omogućiti drugima da kriptografski provjere da li je on zaista Satoši Nakamoto. A.N.R.

NEĆE BITI NARUŠAVANJA DIZAJNA

LG će senzor za otisak da smjesti ispod stakla

AJT OTKRIO NAKAMOTO

AM LI OGLI DI

TEHNOLOGIJA

Zašto je ova kriptovaluta zainteresovala javnost

Izuzetno popularan dodatak smartfonima, bez kojeg je sada nezamisliv bilo koji od uređaja iz gornjeg segmenta, a u posljednje vrijeme i cjenovno jeftiniji modeli svakako je čitač otiska prsta. Većina modela na tržištu sada je ograničena na skenere koji se smještaju ispod fizičkih tastera koje proizvođači smartfona pozicioniraju na različite strane uređaja, navodi The Verge. Međutim, LG Innotek je razvio novi senzor zahvaljujući kojem više neće biti potrebno da se narušava dizajn prednje ili zadnje strane smartfona kako bi se napravio otvor u staklenoj površini i u njega smjestio fizički taster, a ispod nje senzor za čitanje otisaka prstiju. U kompaniji LG naglašavaju da njihov novi senzor prepoznaje otiske prsta korisnika i ispod stakla.

Klučni preduslov za ovu promjenu je da debljina stakla ispod kojeg će se skener nalaziti ne bude veća od 0,01 inča, odnosno 0,3 milimetra. Prema navodima proizvođača senzor je prilično izdržljiv i bez problema može da podnese udar čelične kugle težine 130 grama s visine od 20 centimetara, što ekran vjerovatno i neće izdržati, ali senzor hoće. Kada je riječ o preciznosti, testovi koje je LG sproveo pokazuju da greška u prepoznavanju otiska može da se dogodi u svega 0,002 odsto slučajeva, čime je, prema tačnosti, u rangu sa postojećim modelima uređaja iz gornjeg segmenta. Među prednostima prebacivanja senzora ispod zaštitnog stakla je smanjena mogućnost oštećenja u slučaju kontakta sa vodom ili površinskih ogrebotina. A.N.R.

PODACI ZA PRVI OVOGODIŠNJI KVARTAL

Za razliku od fizičkog novca, odnosno valuta poput eura, dolara ili jenam, bitcoinom ne upravlja nijedna centralna banka, već ih generišu hiljade računara u svijetu, u procesu koji se naziva majnovanje, odnosno rudarenje. Tokom sedam godina, koliko postoji ova kriptovaluta, oni koji su njom trgovali imali su nekoliko izvanrednih prilika za zaradu, a shodno tržišnim zakonima ponude i tražnje, cijena se postepeno vraćala dugogodišnjem prosjeku, ali je i dalje znatno iznad nivoa na kojem je bila u vre-

menu kada je masovno interesovanje uslijedilo. Većina globalnih finansijskih subjekata doživjela je bitcoin ne samo kao alternativu sistemu u kojem one opstaju, već i kao direktnu prijetnju zbog manjka povjerenja koje su u njih imali korisnici koji su se okretali kriptovalutama. Plaćanje bitcoinom karakteriše anonimnost transakcija, zbog čega je različite zemlje različito regulišu, a jednim od razloga njenog korišćenja smatra se nedostatak povjerenja u postojeće finansijske institucije.

IDC: Pad isporuke tableta Kompanija IDC objavila je najnovije podatke o tržištu tablet uređaja i pokazala dalji nastavak pada tražnje. Brojke pokazuju da je isporuka tableta opala 14,7 odsto u prvom kvartalu u poređenju sa istim prošlogodišnjim periodom. Uprkos padu, Apple je ostao lider sa 25,9 odsto tržišnog udjela na globalnom tržištu tableta. Iako je prvi kvartal generalno slabiji za proizvođače, korisnici ne kupuju više toliko tableta kao prethodnih godina.

Većina velikih proizvođača kao što su Samsung, Apple i Lenovo, doživjeli su pad isporuka na godišnjem nivou. Rast broja isporuka imali su samo Huawei i Amazon. IDC očekuje da će i nadalje stalni kupci kupovati novi tablet samo onda kada njihov zastari, a ne očekuje se ni veliki broj kupaca za modele visoke klase. Takođe se predviđa da će proizvođači teže prodati Android modele srednje klase, jer potražnja za Android modelima slabi.

showbiz

ČETRDESET GODINA NA SCENI

Teška industrija ima novi album “Selfie”

su snimili s legendarnim Kemalom Montenom i otpjevali na CMC festivalu u Vodicama 2013. godine. Osim dueta s Montenom, na albumu se nalazi i “Žena za utjehu” (feat. Slavonia Band), zatim pjesma “EUdala se Lijepa naša” (feat. Sunny Su), kao i najnovija pjesma, koja će uskoro imati i svoju radijsku premijeru, “Jednom daje nam Bog” koju je Teška industrija snimila sa Željkom Bebekom. Fi.J.

Foto: P. arhiva

Teške industrija objavila je album “Selfie” na kom se nalazi 11 hitova koje je bend objavljivao od 2012. godine do danas. Posljednji album benda bila je kompilacija pod nazivom “XL Nakon!” kojom je obilježeno 40 godina rada Teške industrije. Album “Selfie” otvara pjesma “Šta ti je život” koju je Teška industrija objavila još na ljeto 2012. godine, a najveći uspjeh ostvarili su pjesmom “Majske kiše” koju

UTORAK, 3. 5. 2016.

DANIEL POPOVIĆ ZA DN PRED POVRATNIČK

Ljubav prema grudi ne pije s eks, to je stan svijesti i razu

⌦ Danilo Brajković

red koncert 21. maja na Cetinju povodom proslave decenije nezavisnosti Crne Gore, Daniel Popović u emotivnoj ispovijesti Dnevnim novinama otkriva da je hendikep višegodišnjeg odsustva iz Crne Gore nadoknadila ljubav prema rodnoj grudi.

Omot albuma

SARADNJA DRUŠTVENO-MUZIČKIH KRITIČARA

Edo Maajka i Kultur Shock objavili “Slobodu”

Edo Maajka - detalj iz spota Dva najveća društvena kritičara, bend Kultur Shock i najpoznatiji balkanski reper Edo Maajka, objavili su prvog maja pjesmu i videospot simboličnog naslova “Sloboda”. Briga za budućnost omladine upravo je razlog zbog kog se ovaj dvojac uhvatio u koštac sa svakodnevnim društveno-socijalnim anomalijama. “Situacija je kod nas loša

od kako su skinuli Antu Markovića, 1998. godine. Ja apsolutno vjerujem u našu malu raju. Oni su pametniji od nas. Pjesma ‘Sloboda’ govori o tome: ‘Ne slušaj vođe iz sjene, nikog, pa ni mene’. Kako reče drug Tito: ‘Narodi koji imaju ovakvu omladinu ne treba da brinu za svoju budućnost’”, izjavio je Srđan Jevđević, frontmen benda Kultur Shock. Fi.J.

U čast proslave decenije nezavisnosti Crnogorska kulturna mreža (CKM) 21. maja upriličiće koncert Daniela Popovića na Cetinju, a biće to svojevrstan povratak legendarnog pjevača u domovinu. Rođeni Podgoričanin, velikan jugoslovenske muzičke scene iza kojeg su rekordni tiraži, na stotine hiljada prodatih ploča, kultna evrovizijska ljepotica “Džuli”, brojna priznanja i saradnje s uticajnim kolegama, daleko od očiju crnogorske javnosti minulih godina koračao je cestom. Dnevnim novinama priča da je išao malo lijevo, malo desno, pa makadamom, krivinama, uz uspone i poraze. Na tom putu pratila ga je muzika, dostignuće uma, nedavno je stvorio i album “Fantazija”, literarno višestruko poučnih tek-

stova. Mnogo je razloga zbog kojih ga nijesmo gledali češće u Crnoj Gori, ali tvrdi da to nije umanjilo dozu ljubavi koju osjeća prema rodnoj grudi. Štaviše, vjeruje da se ona graniči sa stanjem svijesti, a van toga je san o predstavljanju Crne Gore jednog dana na Eurosongu. DN: Informacija o Vašem nastupu na Cetinju iznenadila je našu javnost jer odavno nijeste pjevali u Crnoj Gori. Šta je presudilo da prihvatite poziv Crnogorske kulturne mreže i s kakvim očekivanjima stižete u Crnu Goru? DP: Mogućih razloga što nijesam odavno ili skoro nikada imao koncert u svojoj domovini nije malo, a njihov raspon po pravilu ne

izlazi izvan okvira oportunizma i samoljublja. Možda bi mi bilo lakše u srcu u glavi. U mislima - u mozgu. Da je ne volim. A volim je sa svim njenim plusevima i minusima slijepo, bez obzira, bez zamjerke i tako mora biti jer ona mi je u krvi, zauvijek. Ljubav prema rodnoj grudi ne pije se na eks. To je stepen svijesti i razuma. DN: Sjećate li se kada ste tačno posljednji put nastupili u Crnoj Gori i gdje je to bilo? Da li je razlog koncertne pauze nepostojanje interesovanja potencijalnih organizatora ili ste čekali pravi trenutak? DP: Kakvu korist imam od tih saznanja - presudite sami. Pametan ste čovjek. Sam sam to načelo bremena osjetio na svojim leđima. Ujedno, isto načelo hendikepa je s tim doživjelo neobičnu, bizarnu pobjedu i ispunjenje. U kakvom drugom okruženju bi se lagano, iz čista mira, pravili glupi. I nije isključeno da nas neki ne budu odjednom počeli upravo neobično

Nastup pod zastavom Crne Gore na Eurosongu bio bi vrhunac karijere DN: U intervjuu za portal RTCG pohvalili ste naš Highway pred Eurosong i zagolicali maštu publike da imate pripremljenu pjesmu za Pjesmu evrovizije. Da li bi nastup pod zastavom Crne Gore zaokružio Vašu karijeru i mislite li da bi neka

savremena “Džuli” i danas imala šansu da Crnu Goru popne na vrh Evrope? DP: Momci su energični, monstruozno originalni i zaista su osvježenje na sceni. A ja i Eurosong? Svakako bi to bio vrhunac moje karijere. Dozvoljeno je sa-

njati. A neskromno je usuditi se i izjaviti: kada bi pjesma (koju čuvam) imala takvu gledanost i slušanost kakvu ima Evrovizija u tom segmentu od tri minuta, postala bi potencijalno hit preko noći, svjetski hit. Tvrdim. Iako nerado dajem prognoze.

UTORAK, 3. 5. 2016.

KI KONCERT NA CETINJU

a rodnoj se na nje uma i vrednovati i cijeniti. DN: Organizatori su Vas u najavi koncerta nazvali “jednim od najvećih muzičkih sinova koje Crna Gora ima”. Čini li Vas ponosnim ta konstatacija, iako Vam se putevi, makar koncertni, s Crnom Gorom odavno ne poklapaju? DP: Očigledno sam vrijedan pažnje javnosti. Organizatori su sposobni unutar svoje veličine potražiti i nešto tolerancije, velikodušnosti, da ne kažem plemenitosti. Postoji cijeli niz raznovrsnih ukusa, mišljenja, perspektivnih argumenata. Ja nijesam kompetentan za postavljanje bilo kakvih odlučnih teorija koje meni oduzimaju temeljnu mogućnost da mimo mene kritikuju valjanost mojih odluka. DN: Proslava decenije nezavisnosti na Cetinju biće i te kako emotivno obojena. Hoće li u skladu s tim i repertoar biti prilagođen prilici? Postoji li neka Vaša pjesma o domovini koju biste naročito voljeli da otpjevate pred publikom u Prijestonici? DP: Pojam morala znači načelno nešto jako pozitivno. To isto vrijedi za duhovnost, altruizam ili skromnost. Emocija je vrlo ranjiva, ima i nuspojave. Može biti i pravcato oružje konzervativnih ljudi, masa i ustanova koji svojim uplitanjem u razne životne situacije izvode pritisak na osobe koje su potencijalno napredni stvaraoci. Dopustimo individualnu slobodu izbora. DN: Aktuelni album “Fantazija” označava Vaš povratak

na scenu nakon, ako se ne varam, decenijske pauze. U međuvremenu su do nas stizale razne informacije pojedinih tabloida, da jedva sastavljate kraj s krajem, da ste socijalni slučaj i slično, što ste kasnije demantovali. Kako ste se izborili s takvim pritiskom i šta je prava istina – gdje je bio Daniel i šta je radio? DP: “Fantazija” je divan album i mojih je ruku djelo. Na njega sam izuzetno ponosan. Novine su krivo interpretirale moju izjavu. Pitanje je bilo sljedeće - kako je bilo s koncertima nekad i sad. Pa sam odgovorio - danas su muzičari socijalni slučajevi u odnosu na vrijeme ‘80-ih kada se zaista moglo živjeti od muzike. Što ima ljudska populacija za nemoralno - to prelazi sve okvire nezakonitoga.

21. showbiz

MAJA NASTUPIĆE DANIEL POPOVIĆ NA CETINJU

Daniel Popović

Moral je, dakle, u ovom primjeru samo dodatni suparnik individualnoj slobodi. Moral. Duboko negdje... Bar što se mene tiče, imam osjećaj da ću zbog takvog odnosa prema sebi najvjerovatnije do kraja života gristi samog sebe. Ko zna? DN: Jeste li zadovoljni uspjehom albuma i numera - u čemu ste pronašli motivaciju za novi materijal nakon toliko godina karijere i kako se snalazite u modernim muzičkim vodama? DP: Apsolutno. Tekstovi su literarno višestruko poučni, bogati, pronicljivi, duhoviti, zabavni, a nadasve originalni, te i ono najvažnije - nose poruku. DN: Jeste li u međuvremenu, kada Vam nije išlo baš najbolje, naišli na podršku kolega s kojima ste sarađivali ili ste morali težim putem do povratka? DP: Nijedna stvar u životu nije sigurna - osim poreza i smrti. Utopija bi bila vjerovati da sam ikada negdje i otišao i ambiciozno se uspio vratiti ili reinkarnirao. Život je kao cesta, malo lijevo, malo desno, pa makadam, krivine, gore, dolje. Usponi i porazi. DN: Nekada su Vaši tiraži rušili rekorde s po nekoliko stotina hiljada prodatih ploča, a danas se to pretvorilo u preglede na Jutjubu, rijetkost je da neko uopšte objavi CD, kamoli da dostigne približan uspjeh. Kuda to ide današnja muzika po Vašem mišljenju? Da li su skandali i provokativnost naslijedili kvalitet? DP: Muzika je magla, dostignuće ljudskog uma. DN: Kada već pominjemo tiraže, da li Vam je ikada za autorska prava isplaćen novac u onoj mjeri u kojoj su ti tiraži zasluživali ili ste jedan od mnogih koji su zakinuti za ono što im pripada? DP: Ne pripadam objektivno zakinutim, potencijalnim ugroženim autorima. Za sada. Ko zna?

SHOWBIZ

UTORAK, 3. 5. 2016.

CRNA GORA NA

EUROSONGU

HELSINKI, FINSKA 2007. STEVAN FADDY PROBIO LED

“AJDE KROČI” I CRNA GORA KRENULI NESLAVNO

Sa osvojena 33 poena Faddy je na debiju nezavisnoj Crnoj Gori donio tek 22. mjesto, što je najgori plasman naše zemlje u istoriji takmičenja. Eurosong 2007. obilježila pobjeda Marije Šerifović sa pjesmom “Molitva”

⌦ Danilo Brajković Premijerni nastup na Eurosongu, najpopularnijem svjetskom takmičarskom muzičkom festivalu, Crna Gora zabilježila je 2007. godine u finskom Helsinkiju, godinu poslije sticanja nezavisnosti. Prve muzičke korake na glamuroznoj evropskoj sceni pod crvenom zastavom napravio je Stevan Faddy, momak koji je svojevremeno važio za jednog od najvećih vokalnih talenata u Crnoj Gori zahvaljujući nastupima na muzičkim takmičenjima i festivalima. Stevan je i 2006. na nacionalnom izboru za Eurosong pod okriljem još aktuelne zajednice Srbije i Crne Gore pokušao da ostvari evropske snove s numerom “Cipele”, ali do cilja je stigao godinu kasnije. Kao zvijezda u usponu, u Helsinki je otputovao s numerom “Ajde kroči” u koferu, za koju je muziku pisao Slaven Knezović, dok su stihovi bili djelo Milana Perića.

poena osvojila je Crna Gora na debiju u Finskoj

■ ZAKAZALA PODRŠKA VAN REGIONA

“Na meni je velika odgovornost jer sam prvi predstavnik jedne male i mlade države. Nadamo se da ćemo proći u finale, da ćemo ostvariti plasman koji bi Crnoj Gori iduće godine osigurao direktan nastup u finalu”, glasila je jedna od osnovnih Stevanovih poruka pred dan D u Finskoj i nastup u “Hartwall”

Stevan Faddy u Finskoj

areni. Očekivano, još neiskusna crnogorska delegacija nije uspjela da zabilježi značajniji plasman u Finskoj. Skromno 22. mjesto i osvojena 33 poena na kraju najlošiji su plasman Crne Gore na Eurosongu do sada. Zanimljivo je da je tokom glasanja Crna Gora poene dobila isključivo od glasača iz komšiluka - sedam poena dali su nam Albanci, po pet BiH, Hrvatska i Slovenija, s tri su nas “častili” Makedonci, a najviše smo dobili od Srba - osam poena. Kad smo već kod brojki, na zvaničnom evrovizijskom Jutjub kanalu spot za numeru “Ajde kroči” od objavljivanja 22. aprila 2007. do danas skupio je nešto manje od 10.000 pregleda. Iako se očekivalo da će njegova karijera krenuti ulaznom putanjom poslije Eurosonga, Faddy se nije proslavio. Nakon višegodišnjeg odsustva, prošle godine se vratio na scenu numerom “Kćeri sivih oblaka”, a uskoro će debitovati i kao

vokal novooformljenog benda Magnetic.

■ MARIJINA “MOLI-

TVA” ZA TRIJUMF SRBIJE NA DEBIJU

Osim Crne Gore, na Eurosongu u Finskoj debitovali su Srbija, Gruzija i Češka, a čak 42 zemlje-učesnice nadmetale su se za prolaz u finale. Ta čast pripala je Srbiji, Mađarskoj, Turskoj, Bjelorusiji, Letoniji, Bugarskoj, Sloveniji, Gruziji, Makedonji i Moldaviji, a senzacionalnu pobjedu s čak 298 osvojenih poena odnijela je Marija Šerifović s pjesmom “Molitva”. Drugoplasirana je bila Mađarska, a na pobjedničkom postolju bilo je mjesta još za Tursku. (U sjutrašnjem broju prisjetićemo se nastupa Stefana Filipovića u Beogradu 2008)

ZANIMLJIVO JE DA JE TOKOM GLASANJA CRNA GORA POENE DOBILA ISKLJUČIVO OD GLASAČA IZ KOMŠILUKA - SEDAM POENA DALI SU NAM ALBANCI, PO PET BIH, HRVATSKA I SLOVENIJA, SA TRI SU NAS “ČASTILI” MAKEDONCI, A NAJVIŠE SMO DOBILI OD SRBA - OSAM POENA

UTORAK, 3. 5. 2016.

showbiz

U POTPUNO OPUŠTENOM IZDANJU

Midlton na naslovnici britanskog Voga Britansko izdanje magazina Vog obilježiće stogodišnjicu od osnivanja, rijetkim portretom vojvotkinje od Kembridža Kejt Midlton. Naime, Midlton se opredijelila za opušten izgled prilikom svog prvog fotografisanja za naslovnu stranu Voga. Modni magazin će objaviti seriju fotografija Midltonove koje je uradio Još Olins u izdanju za jun, a pojedine će biti predstavljene u britanskoj Nacionalnoj galeriji portreta. Kensingtonska palata je saopštila da je Kejt rekla da su fotografije urađene na opušten i zabavan

način, izražavajući nadu da će ih ljudi tako i prihvatiti. Nefomalna odjeća i postavka za fotografisanje predstavljaju suprotnost formalnim portretima koji su uobičajeni za visoke kraljevske ličnosti. Međutim, nijesu svi zadovoljni činjenicom da će Vojvotkinja biti “prikazana” u galeriji portreta. Tako su prve reakcije dosta negativne, poput: “ Nije joj mjesto tu, jer njene fotografije ne predstavljaju pravu umjetnost, “ jedan je od komentara na britanskim portalima.

ROMANSA

SPOJLER ZA NOVU EPIZODU ª IGRE PRIJESTOLAº

Melisandra oživjela Džona Snježnog

Kravic i Kembel novi par?

Muzičar Leni Kravic i supermodel Naomi Kembel bili su gosti na nedavnoj proslavi 21. rođendana Điđi Hadid, a paparacima je odmah upalo u oči to što su Leni i Naomi na žurku došli zajedno, ali je zajedno i napustili. Samo nekoliko dana prije toga, manekenka je potpisivala autobiografsku knjigu pod nazivom “Naomi”, a jedan od gostiju na zabavi nakon promocije bio je slavni muzičar, koji je pritom Naomi ljubio u rame. Novi poznati par?

SLUŽBENE STRANICE PRAZNE

Legendarni Radiohead “nestao” s interneta Kultni engleski bend Radiohead nestao je s interneta. Barem sudeći prema svim izbrisanim objavama sa njihove službene stranice, ali i društvenih mreža Fejsbuk i Tviter. Sve objave pobrisao je i pjevač benda Tom Jork. Nagađa se da bi razlog “nestanka” mogla biti najava njihovog dugo očekivanog devetog albuma, čije ime i datum izlaska nijesu poznati. Prema pisanju nekih medija, moguće je da u prodavnice dolazi sredinom ove godine.

Neki od fanova u subotu su primili i misteriozne letke, uz reljefni logo benda, na njima je pisalo: “Sing a song of sixpence that goes Burn the Witch, We Know Where You Live”. Izraz “Burn the Witch” odnosi se na neobjavljenu pjesmu grupe, snimljenu prije 13 godina. Obožavatelji sumnjaju da je riječ o nazivu devetog albuma. Moguće je da se Radiohead odlučio na nešto inovativniji način promocije i skretanja pažnje na ime benda.

2011.

Ukoliko nijeste gledali novu epizodu najpopularnije serije na svijetu “Igra prijestola” ne čitajte dalje. Naime, nakon čekanja koje je trajalo od juna prošle godine, u nedjelju veče smo dobili odgovor. Džon Snježni je živ, omražena Melisandra je ipak ostala na Zidu sa razlogom. Nakon što se crvena vještica vratila u svoje mladalačko, seksi izdanje, ser Davos joj se obratio molbom da uradi nešto. I nakon malo trljanja po tijelu i nekoliko riječi na jeziku mračne magije na kraju epizode, čarolija je uspjela. Epizoda se završava ka-

da kapetan Noćne straže udahne vazduh! Očekivano, internet je “eksplodirao”, pa smo trenutno zatrpani raznoraznim tzv. “memovima” sa Snježnim u glavnoj ulozi. I glumac Kit Harington se nedugo poslije emitovanja epizode oglasio: “Želio bih da se izvinim svima što sam ih lagao. Drago mi je što su svi bili uznemireni što je moj lik nastradao. Moj najveći strah je bio da nikoga neće biti briga”, kazao je Kit britanskim medijima. Sada iščekujemo nastavak serije i moguć skoriji rasplet Džonovog porijekla. On je Targarjen! Ili nije? M.Rog.

godine je izašao poslednji album Radioheada, “The King of limbs”, doK je TuRneja najavljena KRajem maja.

Dugoočekivana scena “uskrsnuća” Snježnog

Obratite pažnju na vrijeme

zdravlje

UTORAK, 3. 5. 2016.

Osam tihih simptoma ozbiljnih bolesti Tijelo nam često šalje suptilne znakove kada nešto nije u redu s našim zdravljem. Ti znakovi mogu biti simptomi ozbiljnih bolesti. Posebno obratite pažnju ako imate neki od ovih znakova bolesti. 1. Oštećeni zubi Ne osjećate žgaravicu, ne konzumirate slatka gazirana pića, ali vaša zubna gleđ jako je oštećena? Pođite kod svog doktora opšte prakse i tražite uput za gastroenterologa jer vam gleđ vjerovatno nadgriza želudačna kisjelina. Želudačni refleks čest je zdravstveni problem kod mnogo ljudi. Još neki simptomi koji upućuju na ovo stanje su česte upale grla i konstantno loš ukus u ustima. 2. Hemoroidi Nisu nimalo bezazleni i ne smijete ih ignorisati nego se morate konsultovati sa svojim doktorom oko pravilne metode liječenja. Ako imate hemoroide koji se ne povlače nakon tretmana –postoji vjerovatnost da to uopšte nisu hemoroidi. To mogu biti izrasline koje upućuju na Kronovu bolest, autoimunu upala sistema za varenje. U tom slučaju obratite se gastroenterologu kako biste uradili sve potrebne pretrage i uklonili sumnju na bolesti. 3. Osip propraćen svrabom i guljenjem kože Kada se ovakva reakcija

pojavi na laktovima, koljenima, glavi ili leđima, ona je uglavnom znak ekcema. Međutim, može upućivati i na intoleranciju na gluten. Čak 25 posto oboljelih od celijakije ima takav oblik kožnog osipa (dermatitis herpetiformis), uz izostanak bilo kakvih probavnih problema. 4. Promjene u rukopisu Kada pomislite na Parkinsonovu bolest, vjerovatno vam na pamet prvo padne drhtanje. Međutim, jedan od prvih znakova koji ukazuju na tu bolest zapravo je promjena u rukopisu. U jednom opsežnom medicinskom istraživanju sprovedenom 2013. godine ljekari su oboljele od Parkinsona tražili da jednu rečenicu ispišu deset puta na istom papiru. Sa svakim pisanjem njihova slova su postajala sve manja, a rukopis sve gušći. To se događa zbog nedostatka dopamina u mozgu koji uzrokuje ukočenost prstiju. Gubitak čula mirisa još je jedan znak koji upućuje na Parkinsonovu bolest. 5. Promjene u pamćenju Povremena zaboravnost nije nešto zbog čega biste se trebali brinuti, ali ako na svakodnevnoj bazi zaboravljate čak i najjednostavnije stvari (poput puta do prodavnice, vožnje na dobro poznatu lokaciju, imena bližnjih), možda biste trebali posjetiti doktora. Ovakve ‘ru-

UTORAK, 3. 5. 2016.

pe’ u pamćenju prvi su znaci Alchajmerove bolesti. 6. Naglo mršavljenje Izgubili ste više od 5 kilograma, a niste mijenjali svoju ishranu, vježbali ili se bavili fizičkim aktivnostima koje podstiču mršavljenje? Onda bi gubitak kilograma mogao biti posljedica zdravstvenih problema. Ako je mršavljenje praćeno problemima s probavom u želucu, onda morate posjetiti gastroenterologa. Naglo mršavljenje često je posljedica hipertireoze – pojačanog rada štitne žlijezde.

zdravlje

Neobjašnjivo debljanje i krvarenje 7. Neobjašnjivo debljanje Za razliku od naglog mršavljenja, do naglog i neobjašnjivog debljanja kod žena najčešće dolazi zbog usporenog rada štitne žlijezde tj. hipotireoze. Ona može biti posljedica Hašimotove bolesti, autoimunog stanja u kojem tijelo samo “uništava” štitnu žlijezdu antitijelima koje stvara. 8. Krvarenje Obratite pažnju na bilo kakvo “neobično” krvarenje. Iskašljavanje krvi, vaginalno krvarenje, krv u stolici ili urinu – sve su ovo simptomi ozbiljnijih zdravstvenih problema koje odmah treba “prijaviti” doktoru.

Učestali problemi s tenom i kožom: Utvrdite li da redovno imate akne, ekceme ili neke druge smetnje na koži, to može biti ozbiljniji problem, a ne samo znak da koristite pogrešne proizvode ili nebrige o koži. Može biti riječ o alergijskoj reakciji ili ste pod prevelikim stresom, zbog čega vam tijelo daje znak da treba da usporite. Vaša je koža najveći organ koji imate i često tijelo baš putem kože vrišti da mu pomognete te nudi znakove da nije sve tako dobro kao što ste mislili.

Više nijeste tako visoki: Kako starite, tako postajete niži. Ali, postoji tačno određena brzina kojom se to događa. Primijetite li da ste se “prebrzo” snizili, to može ukazivati na probleme sa kostima, odnosno na razvoj osteoporoze. Kod osteoporoze kosti su sklonije lomovima pri padu, a dolazi i do iskrivljenosti kičme. Otkrivanjem ove bolesti u ranoj fazi možete usporiti njen razvoj.

ZDRAVLJE

Hrana za bolji život

UTORAK, 3. 5. 2016.

Sedam supe koje će vam Ako vam nedostaje energije i elana, uživajte u nekoj od sljedećih sedam namirnica, koje će učiniti da se osjećate snažno poput Popaja. 1. SPANAĆ Kad mornar Popaj pojede spanać puca od energije i zdravlja i to nije bez razloga. Ovo povrće zadovoljava 200 dnevnih potreba za vitaminom K, koji čuva zdravlje kostiju. Bogato je gvožđem, pa se preporučuje osobama koje se oporavljaju od bolesti ili su anemični. Spanać je i dobar izvor luteina koji čuva vid. 2. BANANA Slasne banane su rado viđen izvor u šejkovima, jer mu daju kremastu strukturu i slatkoću. No, ovo egzotično voće je i prepuno kalijuma koji smanjuje osjećaj umora i pojačava koncentraciju. Uz

to je i dobar izvor vitamina B6 koji je važan za pravilan rad imuniteta i mozga, kao i prehrambenih vlakana koji čuvaju probavu. 3. CVEKLA Cvekla u smutiju? Nutricionisti to apsolutno preporučuju. Ovo korjenasto povrće puno je antiupalnih karakteristika s visokim postotkom gvožđa, folata i B vitamina. U 200 grama cvekle naći će se i 440 miligrama kalijuma. Stručnjaci savjetuju da cveklu kombinujete uz citrusno voće poput narandže ili limuna kako bi pojačali međusobnu apsorpciju hranjivih materija. 4. PUTER OD BADEMA U smuti ne zaboravite da dodate i nešto dobrih masnoća. Bademov maslac se nameće kao mnogo bolji iz-

bor od recimo putera od kikirikija, jer ima više vitamina E, kalcijuma i gvožđa od njega. Zbog visokog postotka proteina i vlakana dobar je saveznik u izgradnji mišića, te pruža sitost organizmu na duži vremenski period. 5. GRČKI JOGURT Zdravi napitak nije potpun bez dobrog izvora proteina, poput grčkog jogurta. Ne samo da ima dvostruko više proteina od običnog jogurta, već sadrži i veliku količinu kalcijuma koji osigurava dobru izgradnju kostiju i zuba. Ne treba zaboraviti da njegova kremasta tekstura doprinosi još boljem ukusu. 6. PROTEINI U PRAHU U energetske šejkove možete dodati i proteine u prahu prepune bjelančevina i aminokiselina, te s niskim udije-

lom ugljenih hidrata od kojih rastu mišići. Na tržištu je već duže vrijeme prisutan i popularan protein mliječne surutke (whey), a u posljednje vrijeme njegovu slavu dostiže i protein graška koji se zbog biljnog porijekla nameće kao odličan izbor za vegane i vegetarijance. 7. CIMET Kada pravite smuti, obično razmišljate o izboru povrća, voća i suplemenata, a zaboravljate da dobro odabran začin može potpuno da promijeni ukus cijelog šejka. Cimet je vrlo fleksibilan začin koji pristaje raznim kombinacijama, a studije su pokazale da reguliše krvni pritisak, te snižava loši holesterol. Povrh svega, jedna čajna kašičica će osladiti okus energetskog napitka.

UTORAK, 3. 5. 2016.

ZDRAVLJE

ernamirnica m dati snagu

SPANAĆ Kad mornar Popaj pojede spanać puca od energije i zdravlja i to nije bez razloga. Ovo povrće zadovoljava 200 dnevnih potreba za vitaminom K, koji čuva zdravlje kostiju. Bogato je gvožđem, pa se preporučuje osobama koje se oporavljaju od bolesti ili su anemični. Spanać je i dobar izvor luteina koji čuva vid.

Namirnice za bolji imunitet

Brokoli Zbog jedinstvenog ukusa i visoke hranljive vrednosti, brokoli je uvršten u najpopularnije povrće zapada. Pravilna priprema ključ je najboljeg ukusa i njegove prehrambene vrijednosti. Najbolji brokoli odaberite tražeći čvrsto zatvorene grozdove cvjetova tamnozelene ili ljubičaste boje. Stabljike moraju biti čvrste, a listovi ne smiju biti uveli. Koštunjavo voće Ne samo da koštunjavo voće obiluje vitaminima i mineralima nego i sadrži jednostruko nezasićene masti, esencijalne omega-3 masne kisjeline i fitosterole koji na čudesan način poboljšavaju zdravlje. U martu 2004. godine FDA (The Food and Drug Administration) izdala je sertifikat kojim dopušta da na pakovanju sa koštunjavim plodovima piše kako svakodnevni unos 50 g tih namirnica smanjuje rizik od srčanih bolesti. Savjeti za njihovo konzumiranje: žitaricama dodajte nasjeckane indijske oraščiće, salatu ili brokoli pospite orasi-

ma, suncokretove i bundevine sjemenke možete grickati u bilo koje doba dana. Bijeli luk Nezamjenljiv u gotovo svim kuhinjama svijeta, bogat izvor mnogih vitamina i minerala - bijeli luk je jedinstvena namirnica za očuvanje zdravlja i oplemenjivanje ukusa različitih jela. Najukusniji je bijeli luk okruglaste glavice (lagano pritisnite glavicu između prstiju da je osjetite). Svjež bijeli luk tvrd je na dodir, bez znakova vlažnosti. Odaberite velike čenove da biste ih lakše ljuštili. Rok trajanja mu je oko mesec dana. Preporučuje se da ga čuvate u otklopljenoj ili djelimično poklopljenoj posudi na hladnom i tamnom mjestu. Nikad ga nemojte držati u frižideru jer će vlaga prouzrokovati da se brzo pokvari. Bijeli luk ne bi trebalo da se dinsta na ulju jer visoke temperature mogu stvoriti štetne slobodne radikale. I, zapamtite, što se bijeli lik duže kuva ili peče u jelu, više će izgubiti svojih ljekovitih spojeva.

GRČKI JOGURT Zdravi napitak nije potpun bez dobrog izvora proteina, poput grčkog jogurta. Ne samo da ima dvostruko više proteina od običnog jogurta, već sadrži i veliku količinu kalcijuma koji osigurava dobru izgradnju kostiju i zuba. Ne treba zaboraviti da njegova kremasta tekstura doprinosi još boljem ukusu

petak, 14. 11. 2014.

MALI OGLASI

UTORAK, 3. 5. 2016.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA od 10 do 16 h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 - 4. sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

1 DAN 1€ ZA SVAKIH 5 PLAĆENIH DANA 2 DANA GRATIS

KUĆE/STANOVI P Najbolja ponuda nekretnina u Podgorici. Best Real Estate offer in Podgorica. www. c21fresh.me. Mob: +382 69 090 080 Dalmatinska INGCON, 26m2, 69m2; Delta / Čelebić 43m2 52.500€, 30m2, 50m2, 65m2, 117m2 / Zetagradnja 46m2, 72m2; Zetagradnja Blok VI, 52m2/IX - 1.100€/m2. Tel: 069/100-268, 067/207-047 Stari Aerodrom: Normal u izgradnji 38m2, 40m2, 42m2, 43m2, 63m2, 70m2 - 900 do 950€/m2; useljivi 43m2, 63m2 - 950€/m2; Zetagradnja: 41m2/II - 43.000€. Tel.067/260-391, 069/022070 Gradnja Promet, Ljubović 26m2, 43m2, 44m2, 48m2, 55m2, 64m2, 76m2, 95m2, 102m2 - od 900€ do 1.000€ po m2; V&B Invest Zabjelo Ljubović: 42m2/I - 37.000€; 70m2/I - 70.000€. Tel. 068/805-303, 069/100-268, 067/207-047

Prodajem kuću 80 m2 na sređenom imanju 2.000 m2, Balijače - blizu DHL-a. Cijena 35.000 eura. Tel.069/974-367 Prodajem renoviran jednosoban stan 57m2 + 9m2 pripadajuće ostave na 6. spratu. Blok 6, zapadna strana. Cijena 58.000 eura. Moguća zamjena za dvosobni (Blok 6 ili 9) uz našu doplatu. Tel.069/386-578

Izdajem namješten stan 40m2, zaseban dio u kući, preko puta Bloka V. Tel.067/602-770

Mali placevi Žabjak, 600 m od glavne ulice, 1/1, gradnja tri sprata. Tel.068/113-516

Izdajem namještenu garsonjeru u blizini Bazara. Internet, kablovska, 150 eura. Tel.069/415-825

Prodajem placeve na dvije lokacije: Golubovci - Zeta (urbanizovano) 300 m od restorana “Anovi”, 100 m od magistrale i u Doljanima - Murtovina, blizu auto otpada Ivanović. Tel.069/019-018

Izdajem luks opremljen apartman u Budvi od 1. oktobra preko cijele godine. Tel.069/566-716

Prodajem kuću u Podgorici - Zabjelo, 100m2 na placu od 400m2. Kompenzacija za tri jednosobna stana ili fiksno 90.000 eura. Papiri 1/1. Tel.069/893-727

Izdajem namješten stan u Lepoj Kati (kod Gintaša), 50m2, 250 eura.Tel.069/411-797

Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220

Izdajem dvokrevetnu sobu (kuhinja, kupatilo, internet, klima) blizu Ekonomskog i Pravnog fakulteta. Prednost osobe koje rade. Tel.067/555-065, 069/305-363

I Agenciji „Century21Fesh“ potrebni nenamješteni i namješteni stanovi, kuće i poslovni prostori za izdavanje i prodaju. Tel.067/207-047, 069/403-905 Najbolja ponuda stanova, kuća i poslovnih prostora za zakup po povoljnim cijenama kao i prodaja poslovnih prostora. Tel.067/260-336, 069/279-406

SOBE

POSLOVNI PROSTOR Prodajem poslovni prostor u Poslovnom centru “Kruševac” (30+12m2) ili mijenjam za stan. Tel.067/244-616

PLACEVI Prodajem imanje Donja Brezna selo Bajovo Polje. Tel.067/898614

Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge - najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže. Tel. 067/591-950 020/511-925 - 067/210-340

REGISTRACIJA PREDUZEĆA I KNJIGOVODSTVENE USLUGE. TEL.067/600-473

Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad. Tel.069/073331 Prodajem plac na Veruši, 400m2. Cijena 6.800 eura. Tel.067/390-767

REGISTRUJTE VAŠE VOZILO

PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO) Penzionerima na rate (3, 6 ili 12 mjeseci)

Prodajem placeve u Mahali, Zeta. Tel.069/334-042, 067/381-071

Tel. 068 326 549

Prodajem hitno i povoljno 5.128m2 placa u Gornjim Kokotima. Tel.067/666-791

USLUGE Tim profesora engleskog jezika radi sve vrste prevoda sa S-E i sa E-S. Cijena po dogovoru. Kontakt telefon 067/429-984. Mail: montenegrina987@gmail.com

Električar - popravka veš mašina, sudo mašina, šporeta, bojlera, izrada i popravka instalacija, tabli i rasvjete. Tel.069/541-103

PRODAJEM STAN 40m2 Herceg Novi-Kumbor, 50 metara od mora, preko puta kompleksa Portonovi, namješten, bez posrednika.

Tel.068/403-438 DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

UTORAK, 3. 5. 2016.

MALI OGLASI

GRAĐEVINSKE USLUGE Malim i velikim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva - čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje - bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel.069/297-222 Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija. me. Tel.067/809-806

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-023, 067/342-392 Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020997, 067/911-2598

MUZIČKI INSTRUMENTI Prodajem majstorske violine. Tel.069/617-231

Prodajem klavinovu (električni pijanino) marke roland RP201, stara dvije godine, odlično očuvana. Tel.068/270-276, 069/910-900

POSAO

Potrebni RADNICA i SERVISER za radnju mobilnih telefona Zvati od 14 do 18 h Tel. 068/276-363 Potrebne saradnice za švedsku kozmetiku Oriflame Crna Gora. Mogućnost dobre zarade, napredovanja i brojne povoljnosti... Tel.067/831-662

RAZNO Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel.069/019-698, 067/455-713 Sobna, blind, sigurnosna vrata za stanove, kuće, vikendice. Ugradnja, garancija, ekstra kvalitet. Tel.069/101-460

43 31

Lijek ΄stretan΄ - porodična tradicija - liječi sve vrste kožnih oboljenja: psorijazu, mojasil, hemoroide, trombozu, bradavice. Unutrašnja oboljenja: bronhitis, ešerihiju koli, bešiku, prostatu, trigliceride. Savić Vasiljka, Lazine, Danilovgrad. +38267/746-298, +38268/474-188, +382/69605-782 Prodajem dva dječja radna stola i krevet. Telefon 067/244-166 Invalidska kolica manuelna sa svim podešavanjima (naslona leđa, glave, ruku, nogu, visine, dužine). Invalidska elektro-motorna kolica nova i polovna za kretanje po stanu i u saobraćaju. Dušek za nepokretne protiv stvaranja rana, jastuče za kolica protiv rana. Telefon: 067/318-537

PRODAJA MREŽA

za fudbal, tenis, odbojku, zaštitnih mreža itd. Mreže se proizvode u Španiji i iste se nalaze na stadionima u Brazilu za svjetsko prvenstvo. www.mreze.me 069/843-366 067/308-306

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22 + 8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm: 81 x 34 mm i 38 x 65 mm: 38 x 34 mm: 38 x 24 mm:

za pravna lica 308 • za fizička lica 220 € za pravna lica 154 • za fizička lica 110 € za pravna lica 77 • za fizička lica 55 € za pravna lica 44 • za fizička lica 33 € Cijene sa uračunatim PDV-om

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

Film

Sport

44•TVprogram 07:30 Serija: Domaćice sa Bosfora/r 08:15 Moja mama kuva bolje od tvoje/r 09:15 Praktična žena 10:00 Serija: Brusko/r 10.45 Serija: Tračara 11.30 Zvezde Granda- specijal 13:00 Tačno 1 14:00 Praktična žena 15:00 Exploziv 15:30 Serija: Brusko 16:15 Serija: Tračara 17:00 Moja mama kuva bolje od tvoje 17:55 Exkluziv 18:20 Serija: Lud, zbunjen, normalan/r 19:00 Vijesti Prve 19:30 Serija: Domaćice sa Bosfora 20:45 Serija: Andrija i Anđelka 21:00 Nikad nije kasno 23.30 Noćni žurnal 00.00 Film: Generaleva kći 02.15 Serija: Tračara/r

PRVA Praktična žena 14.00

12.00 Vijesti 12.05 Tenis: MadridMasters 1000 14.00 Riznica,Crna Gora u filmskim dokumentima 16.00 SAT reportaža 17.50 Fleš sport 18.00 Serija: Džek Tejlor 18.50 Nodi 19.00 Vaterpoloprvenstvo CG: Jadran CarineBudva finale plej ofa 20.00 Tenis: MadridMasters 1000 20.15 Stil/r 23.00 VOA – glas Amerike

RTCG 2 Tenis: Madrid-Masters 20.00

06.30 Dobro jutro Crna Goro 10.00 Vijesti 11.05 Muzika 12.00 Vijesti 12.05 Bbs- Kako se to radi 12.40 Muzika 14.00 Vijesti 14.05 Crtana serija: Nodi 14.15 Muzika 15.00 Lajmet 15.30 Dnevnik 1 16.10 Serija: Tajna starog mosta 17.00 Radni dan 18.15 Serija : Gospodin Selfridž 19.00 Meridijani 19.15 Dnevnik na gestovnom jeziku 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.00 Izazov 20.45 Dok.emisija 21.15 Serija: Džek Tejlor 22.15 Muzika 22.30 Dnevnik 3 23.00 Riznica 23.50 Serija : Opasne igre

RTCG 1 Muzika 11.05

07:00 Uz jutarnju kafu 10:00 Dogodilo se… 10:30 Top 10 10.45 Zabava 11:00 Ekstremno 11:30 Legende 11:45 Moda 14:15 Goleada 15:45 Na domaćem terenu 16:00 Zabavni magazin 18:15 Trijaža 19:30 Loto 20:00 Priča dana 20.45 Gušteranje/r 21:45 Zabava 22:00 Aktuelno/r

777 Na domaćem terenu 15.45

07:00 10:25 11:03 12:52 13:03 13:18 15:03 16:00 16:10 17.00 17:11 17.18 18:00 18:20 18:45 19:06 20:03 21:03 22.30 23.30 00.30 02:23 02:38 02:48 03:16

Dobro jutro City kids M Film: Usijanje Sportisimo City M Sve za ljubav Serija: Bahar/r Minut, dva... City M Minut,dva... 5 minuta kuvajte sa Džajom Agencija za SiS Info monte Premijera Sportisimo Serija: Elif Serija: Bahar Film: Kuća od srca Amig show Farma pregled dana Farma live City M Sportisimo Premijera Film

PINK Ami g show 22.30

10:30 Aljazeera 11:20 Hrana i vino 12:00 Kućica u cvijeću 13:00 Nas je 10% 13:30 Muzika 14:00 Aljazeera 16:00 Bez recepta 16:30 Muzika 17:30 Hrana i vino 19:30 Loto 7 od 33 20:10 Kućica u cvijeću 20:50 Nokaut 22:00 Aljazeera 23:00 Nokaut 00:00 Zapisano u zvijezdama

MBC Kućica u cvijeću 20.10

Informativa

UTORAK, 3. 5. 2016.

07:00 10:00 10:07 11:00 12:00 12:30 14:00 14:07 14.10 15:00 15:35 16:30 16:55 17:50 18.20 18:30 19:05 19:08 19:10 20:00 21:00 22:00 22:13 22:15 22.30 22:35

Boje jutra Vijesti Serija: Crna ruža/r Serija: Tajne/r Vijesti u 12 Serija: Trbosjekov kraj/r Vijesti u 2 Ukusno a lako Serija Boje dana Serija: Crna ruža/r Vijesti u pola 5 Serija: Tajne Serija: Serija: Kud puklo da puklo Bonton Vijesti u pola 7 Meteo centar Stanje na putevima Serija: Crna ruža Serija Seija: Trbosjekov kraj Vijesti u 10 Meteo centar Sport Bonton Serija: Zaplet

07:30 08:00 10:00 11:00 12:00 12:02 14:00 14:02 16:00 16:02 16:55 18:00 18:30 19:00 19:30 19:59 20:00 21.00 21:30 22:00 00:00 01:00 02:00

VIJESTI Vijesti u pola 7, 18.30

10.00 Info pres 10.10 Serija: Odrastanje životinja 12.00 Info pres 12.15 Serija 13.05 Serija: Porodica Jermolov/r 16.15 Hrana i vino 17.05 Start 18.00 Vink 1 19.30 Vink 2 20.00 Serija: Porodica Jermolov 21.00 Pop rock antologija 22.00 Vink 3 22.30 Get out 23.00 Serija: Čast i poštovanje

TV NIKŠIĆ Info pres 12.00

VOA Film 5 do 5/r U raljama života/r Naslovne vijesti Atlas radija Film Naslovne vijesti Atlas radija Film Naslovne vijesti Atlas radija U raljama života/r 5 do 5 Forum Club A sa Vladom Jovićevićem/r Showroom/r DW Fokus/r Naslovne vijesti Atlas radija Bez rezerve Club A sa Jadrankom Rabrenović Forum Film 5 do 5/r Bez rezerve/r Club A/r

ATLAS VOA 07.30

10:00 10:05 10:35 11:00 12:00 12:10 13:00 14:50 15:05 17:00 17:05 17:10 19:35 20:00 21:00 22:35 23:05

Vijesti Divlja ljepota Hrana i vino Glas Amerike Vijesti Emisija: Prelaz Dok.program Muzički program Film Vijesti Time Out – emisija o sportu Hrana i vino Muzički program Emisija: Mediterraneo Divlja ljepota Glas Amerike Film

BUDVA Muzički program 14.50

TVprogram•45

UTORAK, 3. 5. 2016.

dANAS U gRAdU

TV PREPORUKA GENERALOVA KĆI, Prva 00.00

CINEPLEXX PODGORICA Hardcore Henry 17:30; Hrabri pijetao (sinh) 14:00;16:00; 18:00; Klan 16:10; Knjiga o džungli 13:30; 14:30; 15:30; 16:30; 18:30; Kung Fu Panda 3 (sinh) 13:00; 15:00; Lovac i ledena kraljica 13:45; 17:00; 19:15; 21:30; Mr. Right- Ubica na bijelom konju 17:45; 20:00; 21:45; Opasna Džejn 20:30; 22:30; Pogled sa neba 18:15; 20:15; Prije buđenja 22:15; Procijep 19:30; 21:15; Zločinački um 19:45; 22:00; Zootropolis - Grad životinja (sinh) 13:10; 15:15;

General Džo Kembel je uvaženi vojni lider sa besprekornom reputacijom. On bi uskoro trebalo da ode u penziju a predstoji mu i nominacija za mjesto potpredsjednika. Kembel će se naći i u ličnoj i političkoj krizi kada njegova kćerka bude ubijena. Kapetan Elizabet Kembel je bila prelijepa, inteligentna, disciplinovana, savršen primjer ženskog oficira; radila je u istoj bazi kao i njen otac. Polu Breneru, pomoćniku vojne divizije za kriminalnu istragu, zajedno sa Sarom Sanhil, dodijeljeno je da istraži Elizabetino ubistvo.

ZAPLET, Vijesti 22.30 Drama, misterija, napeta priča, preporuka je za prave ljubitelje kriminalističkih serija. Grad svjetlosti i ljubavi, kao i svaki velegrad, ima svoju mračnu stranu . Serija “Zaplet” nudi najgroznije, najprljavije, najmanje romantične slike Pariza koje možete da zamislite, posebno u prvoj sezoni. Sunce nikada ne sija, sve je polomljeno ili prljavo ili i jedno i drugo. Pred nama su tri jednako važna glavna lika, tri različita života, tri viđenja pravde. Svaka od 48-minutnih epizoda korak je bliže rješavanju slučaja koji je tema serije, ali svaka je epizoda i zasebna priča.

KABLOVSKE TELEVIzIjE RTS 1 08.30 Jutarnji program 09.00 Vesti 09.05 Serija. “Poslednja audijencija” 10.10 Film: “Garfild 2” 11.25 Od zlata jabuka, aktuelno dokumentarni program 12.00 Dnevnik 12.15 Sport plus 12.25 Vreme, stanje na putevima 12.30 Kulturni Dnevnik 12.45 Seri-

RTS 1, Sport plus 12.15 ja: “Mornarički istražitelji” 13.30 Film: “Družina Pere Kvržice” 15.10 Ovo je Srbija 15.50 Serija: “Moj rođak sa sela” 17.00 Dnevnik 17.20 Šta radite, bre 17.42 Beogradska hronika 18.25 Oko magazin 19.00 Kviz: Slagalica 19.22 Vreme 19.30 Dnevnik 20.05 Loto 20.15 Serija: “Moj rođak sa sela” 21.15 Film: “Izdajnik”

23.15 Dnevnik 23.35 Kulturni Dnevnik 23.45 Sportski dnevnik 00.00 Serija. “Mornarički istražitelji” RTS 2 11.10 Sve boje života 11.35 Trag 12.05 BEMUS: Solisti Sankt Petersburga 12.45 Trezor 13.45 Crtani filmovi 15.35 Nikita Mihalkov: Otac 16.35 Emisija iz ekologije 17.00 Drama: Gospođa Deli ima ljubavnika 18.05 Beogradski festival igre 19.05 Verski kalendar 19.50 Mali dnevnik 20.00 TV mreža 20.30 Emisija iz kulture 21.00 Serija: “Magla” 21.50 Film: “Pre kiše” 23.40 Bunt rok festival 00.10 Beogradski festival igre 00.52 Trezor HRT 1 11.17 Glas domovine 11.44 TV kalendar 12.00 Dnevnik 12.15 Sport 12.18 Vrijeme 12.26 Serija: “Italijanska nevesta” 13.15 Dr Oz 14.00 Društvena mreža 15.10 Serija: “Dobra žena” 15.55 Republika 16.50 Hrvatska uživo 17.40 Život je lijep 18.15 Kviz: Potera 19.00 Dnevnik 20.06 Serija:

“Kotlovina” 21.02 Serija: “Dobra žena” 21.50 Otvoreno 22.37 Dnevnik 22.52 Sport 23.00 Siti folk 23.13 Ta divna Francuska HRT 2 10.15 Boli glava 10.30 Čuda moderne medicine 11.10 Serija: “Čarolija” 12.40 Serija: “Don Mateo” 13.35 Film 15.05 Zavolite svoj vrt 16.00 Regionalni dnevnik 16.43 Velikani sporta 17.11 Serija: “Luda kuća” 18.22 Čuda moderne medicine 18.54 Serija. “Naši i vaši” 19.29 Večernja škola 20.05 Priča o Egiptu 21.14 Film: “Hvala što pušite” 22.54 Magazin EURO 2016 23.16 Serija: “Skot i Bejli” 00.01 Velikani sporta HBO 11.45 Film: “Skubi Du! Fran-

HRT 1, Društvena mreža 14.00

kenstrava” 12.55 Film: “Fantastična četvorka” 14.25 Film: “Vitni” 15.55 Film: “Kometa” 17.25 Film: “Pol Blart: Policajac iz tržnog centra 2” 19.00 Serija. “Igra prestola” 20.00 Serija: “Hirurg” 21.00 Film: “Rvanje sa ludilom” 23.15 Film: “Pet godina” FOX LIFE 11.00 Serija: “Nova devojka” 12.00 Serija: “Nerealno” 12.55 Serija: “Veze” 14.55 Serija: “Darma i Greg” 15.20 Film: “Čarolija dobre veštice” 17.10 Serija: “Ružna Beti” 19.00 Serija: “Privatna praksa” 20.00 Serija: “Nova devojka” 21.00 Serija. “Nerealno” 22.00 Serija: “Devica Džejn” FOX CRIME 12.50 Serija: “Čikaška policija” 13.50 Serija: “Ubrzana istraga” 14.50 Serija: “Istraga gospođice Fišer” 15.55 Serija: “Vojni advokati” 16.55 Serija: “Rimski policajci” 18.00 Serija: “Bekstorm” 19.00 Serija: “Nepouzdani agenti” 19.55 Serija: “Zločinački umovi” 20.55 Serija: “Smrt u raju” 22.00 Serija: “Zločinački umovi”

SPORT KLUB, Fudbal: Čelzi - Totenhem 00.00 ARENA SPORT 13.00 Fudbal: Roma - Napoli 14.45 Fudbal: Boka Juniors River Plate 16.30 Magazin: Put u Rio 17.00 CONTENEDERS: Ep 17 17.30 Fudbal, pregled kola Superlige Srbije 18.30 Fudbal, pregled kola italijanske lige 19.00 Fudbal, Super liga, junior, emisija 19.30 Fudbal, Super liga, 1. liga Srbije, emisija 20.00 Fudbal, Liga šampiona, studio 20.45 Fudbal: Mančester Siti - Real Madrid, uživo 22.45 Fudbal, Liga šampiona, studio SPORT KLUB 11.30 Program iz studija 12.00 Tenis: VTA i ATP Madrid, prenos 23.00 Vesti 23.30 Top tenis 00.00 Fudbal: Čelzi - Totenhem 02.00 NBA plej of

ENIGMATIKA

UTORAK, 3. 5. 2016.

VICEVI - Ko je otkrio Ameriku Perice?Perica: - Nisam ja, majke mi. Učiteljica: - Pa znam da nisi ti, nego reci mi ko je? Perica: - Ali nisam ja kad vam kažem. Učiteljica: - Pa čovječe, ti ne znaš najosnovnije stvari!!! Uto prolazi direktor škole pored učionice, primjećuje viku i ulazi u učionicu. Direktor: - Pa što se derete toliko gospođo, pobogu? Učiteljica: - Izvinite direktore. Pitam Pericu ko je otrkio Ameriku, ali on samo uporno tvrdi da nije on. Direktor: - Ma pustite dijete na miru, možda stvarno nije. ***

Propituje učiteljica đake. Učiteljica: - Perice, reci ti meni kako se zove poznati pisac o kome smo juče učili?Perica: - Fuškin. Učiteljica: - Sjedi, Perice, jedan. Nije Fuškin, nego Puškin. Perica: - Au, dođavola! *** Crnogorac na samrti pita sina: - Sine, je li ono majka peče moje omiljene kolače? Donesi mi jedan! Sin ode i vrati se bez kolača te kaže: - Ne da majka, kaže da je to za sjutra, za sahranu! *** Bio Perica u školi. Učiteljica:

Play sudoku online at: Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 3469

2016-04-12

Medium level

9 7

7 9

3 5

6 2

4 1

1 7 5 2 6 3 8 Play sudoku online at: 7

6Puzzle 2 8 solution: 4 5 9

Sudoku puzzle No. 2309 2013-02-07 8

2 2 1

4 6

4 8

2 7

Medium level

2016-04-13

www.sudokukingdom.com 8 6 2 3 4 5 7 1 9 4

2 3

TEŽA

Sudoku puzzle No. 2308 2013-02-06 Daily Sudoku puzzle No. 3470

UTORAK, 3. 5. 2016.

Word Search Puzzle #I301ZH

W M

Doodle

GrinsKEELS LEAFS Growl LEFTS LICORICE Hectic MODIFY PASTS Hippest PIECE Immersed

RACED RAMMED Squelch RAREST Modify RUFFLED Stales RUMBLESSwear Pasts SENILE Piece SHERIFFSSwirling SLUICE Talker Raced SQUELCH Rammed STALES Teams SWEAR Those Rarest SWIRLING Ruffled TALKER TEAMS

Duets

Keels

Senile

Enigma

Leafs

Feuds

Lefts

ACRID AIMED Acrid ANALYSTS Aimed BIRCHES BLOUSES Analysts CANINE Birches CHILIES DAISES Blouses DOODLE Canine DUETS ENIGMA Chilies FEUDS FLOWED Daises FLUNK

GAMES

GLUTS Flowed GRINS

FlunkGROWL

HECTIC Games

HIPPEST

GlutsIMMERSED

Licorice

Rumbles

REBUS Sheriffs Sluice

HOROSKOP OVAN Iako na prvi pogled nemate vidljivih razloga, dobro se osjećate, jer ste našli svoj unutrašnji mir. Bavite se stvarima koje volite, okrenuti ste ljudima koje volite, strpljiviji ste i tolerantniji nego inače

BIK U sve čega se latite unosićete se maksimalno. Mnogi Bikovi mogu očekivati veliku strast, o kojoj dugo maštaju. Kako će se događaj završiti - zavisi od toga kako se budu ponašali. Budete li ponavljali iste greške, neće biti baš sjajno

BLIZANCI Približava se vrijeme kada treba da stupite u akciju. Trema je normalna pojava, pogotovo zato što ni izdaleka ne možete da predvidite konačan ishod događaja. Pribojavate se unaprijed

RAK Relativno se dobro osjećate. Planirate negdje da otputujete ili dočekujete goste sa puta. Na koju god stranu da se okrenete, nije vam dosadno. Posao i druženja uspijevate da usaglasite. Dio po dio obaveza obavljate sa uspjehom

LAV Situacija zahtijeva prilagođavanje novim uslovima. Ukoliko vam to pođe za rukom, neće biti problema. U protivnom, može biti narušeno vaše ionako krhko zdravlje. Sa oboljenjima organske prirode uspješno ćete se izboriti

DJEVICA

Rješenje iz prethodnog broja: Tuli pankeru Mima

ENIGMATIKA

Bićete u situaciji da dijelite iskustva sa drugima. To će vam dobro doći, posebno ako su iskustva neprijatna. Pokušajte da se putem razgovora oslobodite presije. Neka vas ne iznenadi vijest koja je pomalo šokantna i prebrza

VAGA Funkcionišete sa pojačanom intuicijom. To vam pomaže u komunikaciji sa ljudima. Pošto ste se uvjerili u to da ne valja biti pretjerano iskren, postajete oprezni. Svjesni ste da neko može da vas preduhitri

ŠKORPIJA Bićete u žiži događaja. To vam neće teško pasti pošto ste preduzimljivi i društveni preko mjere. Savjetuje se opreznost, jer mnoge stvari mogu nepažnjom da izmaknu kontroli

STRIJELAC Posebno ste uspješni kad je posao u pitanju. Na emotivnom planu su moguće nesuglasice, pošto smatrate da partner ne ispunjava ni izdaleka vaša očekivanja. Savjetuje se ili smanjenje želja ili promjena partnera

JARAC Pošto se dobro osjećate, ništa vam neće teško pasti. Obavljate poslove koji su dugo bili u zastoju. Na svim poljima pristojno funkcionišete. Razlog je trenutno zadovoljstvo samim sobom. To se rijetko dešava

VODOLIJA Zabrinuti ste zbog zahlađenja partnersko-bračnih odnosa. U početku ste mislili da je to normalna pojava, ali nesporazumi traju više nego što je normalno. Želite da učinite sve što je u vašoj moći kako biste izgladili situaciju

RIBE U vazduhu se osjeća optimizam. Nešto do čega vam je stalo i u šta polažete nadu ostvariće se upravo onako kako ste zamislili. Ulazite u relativno miran period, posle dužeg perioda nezadovoljstva

UTORAK, 3. 5. 2016.

SPORT

Trojkom uz zvuk sirene rastužio Mornar: Suad Šehović na prvom meču u “Morači”

ZVEZDA VLADAR ABA LIGE

GREŠAKA IMALI SU KOŠARKAŠI MEGA LEKSA NA SINOĆNJEM MEČU

TIP 1

DANA 2

Radnik - Partizan

kvota 1,75

Foto:Vedran Ilić

Titula je odbranjena - košarkaši Crvene zvezde su i u trećem meču savladali Mega Leks (49:61) i osvojili ABA ligu! Ekipa Dejana Radonjića je iskoristila mnoge hendikepe ekipe iz Sremske Mitrovice i u trećem meču - bili su dobri u napadu, a u odbrani su lako izlazili na kraj sa smušenom igrom mlade čete Dejana Milojevića. “Zeleno-roze” je u životu kolikotoliko održavao Rade Zagorac sa 21 poenom, ali su “crveno-bijeli” uspjeli da stignu do šampionskog prstena. Nikola Ivanović je ubacio deset, dok je Danilo Nikolić imao najlošije veče ove sezone u regionalnom takmičenju - promašio je svih 12 šuteva iz igre. Najefikasniji u redovima Zvezde bio je Kvinsi Miler sa 18 koševa. A.K.

FINALE PLEJ OFA ERSTE LIGE DRUGI MEČ NOVA POBJEDA BUDUĆNOSTI

Suad Šehović 74 77 zaledio Topolicu MORNAR

BUDUĆNOST

20 18 17 19 16 18 27 16

⌦ Alen Kasmić

Na nešto više od četiri sekunde do kraja fenomenalni Lamont Džouns je nakon solo prodora pogodio za 74:74, svi su već vidjeli produžetke, ali tako nije mislio i Suad Šehović - kapiten Budućnost Volija je pogodio trojku sa deset metara za 77:74 i tako donio vođstvo “plavima” 2:0 u finalnoj seriji Erste lige. Baš kao i u prvom meču, i u “Topolici” je bilo uzbudljivo, a ekipa Đorđija Pavićevića je i u trećem meču protiv šampiona ove sezone pala u samom finišu. Skoro cijeli meč Džouns i drugovi su vodili, ali se četa Igora Đaletića konstantno vraćala na krilima odličnih Alekse Ilića i Halila Kanačevića. “Još jedna prava finalna utakmica i pokazatelj da se košarka vratila u Cr-

nu Goru. Budućnost ima ravnopravnog rivala”, rekao nam je nakon meča Šehović. “Ponovo je odlučivala jedna lopta, a mislim da smo zaslužili trijumf. Tokom cijelog meča

Suad Šehović Još jedna prava finalna utakmica i pokazatelj da se košarka vratila u Crnu Goru. Budućnost ima ravnopravnog rivala. Ponovo je odlučivala jedna lopta, a mislim da smo zaslužili trijumf

se nijesmo predavali, vraćali smo se kad god smo bili u zaostatku.” Pred posljednju četvrtinu trojkama Džulijusa Dženkinsa Budućnost je stigla do maksimalnih +8 (66:58), činilo se da je pobjeda tu, ali je Džouns uzvratio serijom od osam poena za izjednačenje i dramu (66:66). “Ostaje žal što nijesmo izjednačili, a imali smo priliku. Vodili smo na poluvremenu i poslije pada koncentracije uspjeli smo pred kraj i da preokrenemo, dali koš za produžetke”, kazao nam je Marko Perović. “Imamo još jednu utakmicu, sigurno da nećemo ići sa bijelom zastavom. Vjerujem u ove momke, nema predaje.” Priliku da završe posao i odbrane titulu Podgoričani imaju u četvrtak, kada je na programu treći meč.

Damjanović Sampson 15 Džouns 24 B. Radunović 5 Vujošević 5 Ćalić 2 Mijović Perović 10 M. Radunović 4 Hadžibegović 9 Šćekić Mugoša Trener: Đorđije Pavićević

Su. Šehović 6 Subotić 10 Se. Šehović 6 Čarapić Kuk 3 Baćović 2 Slavković Ilić 16 Dženkins 12 Rikić Vranješ 4 Kanačević 18 Trener: Igor Đaletić

BAR - Dvorana: SC “Topolica”. Gledalaca: 1.500. Sudije: Zoran Šutulović (Podgorica), Ognjen Jokić (Podgorica), Milosav Kaluđerović (Herceg Novi). Slobodna bacanja: Mornar 14-22 (64%), Budućnost Voli 2-5 (40%). Šut za dva: Mornar 27-46 (59%), Budućnost Voli 2738 (71%). Šut za tri: Mornar 2-20 (10%), Budućnost Voli 7-25 (28%). Skokovi: Mornar 24+12, Budućnost Voli 27+6. Asistencije: Mornar 9, Budućnost Voli 14. Ukradene lopte: Mornar 7, Budućnost Voli 6. Greške: Mornar 12, Budućnost Voli 17. Blokade: Mornar 3, Budućnost Voli 1. Faulovi: Mornar 18, Budućnost Voli 21.

SPORT

UTORAK, 3. 5. 2016.

Dankin pad od pet mjesta

JADRAN ZA TITULU, BUDVA ZA ŽIVOT 18.00H

Jadranova fešta ili... R. Milić

Pauza zbog povrede i odustajanje od turnira u Pragu koštali su je pada od pet mjesta - Danka Kovinić je na 52. mjestu na najnovijoj WTA listi. Najbolja crnogorska teniserka se plasirala u drugo kolo Mastersa u Madridu, a napredak će joj omogućiti četvrtfinale ovog turnira. U vrhu nije bilo promjena - Serena Vilijams je zadržala veliku prednost iako zbog prehlade ne igra u Madridu, jer su njene prve pratilje Agnješka Radvanjska i Andželik Kerber ispale na startu turnira. TOP 10: Serena Vilijams 8.625, Agnješka Radvanska 5.775, Andželik Kerber 5.740, Garbinje Mugurusa 4.847, Viktorija Azarenka 4.530, Petra Kvitova 3.947, Simona Halep 3.660, Roberta Vinći 3.615, Marija Šarapova 3.431, Belinda Benčič 3.340. A.K.

Novak je “Legenda”

Sve zavisi od nas: Vlado Popadić (Jadran)

Da li je utorak dan za feštu u Herceg Novom? Još jednu, šampionsku... Vaterpolisti Jadran Carina i Budve večeras igraju treći meč finalne serije prvenstva Crne Gore. Novljani jure treći trijumf u nizu koji bi značio i treću titulu zaredom (ukupno ššestu od obnove nezavisnosti). S druge strane, pri rezultatu 0:2, za Budvane ostaje samo borba za ostanak u finalnoj priči. “Dokazali smo da smo bolja ekipa u svim mečevima protiv Budve, i u finalu Kupa i sada, tako da je jasno da

VLADO POPADIĆ: Dokazali smo da smo bolja ekipa u svim mečevima protiv Budve. PETAR ĆETKOVIĆ: Gubimo 2:0, ali naše je da se borimo do kraja.

sve zavisi isključivo od nas”, jasan je Jadranov Vlado Popadić. “Naravno, potcje-

SPORTSKI EKRAN RTCG 2 12.05h 17.00h 20.20h

Masters Madrid, tenis Jadran Carine - Budva, vaterpolo Masters Madrid, tenis

SPORTKLUB 1 12.00h

18.00h Radnik - Partizan, fudbal 20.00h Mega Leks - Crvena zvezda, košarka

ARENASPORT 3 20.45h

Bajern - Atletiko Madrid, fudbal

WTA, ATP Madrid, tenis

SPORTKLUB 2 12.00h

WTA, ATP Madrid, tenis

SPORTKLUB 3 17.30h Himki - Lokomotiva Kuban, košarka

ARENASPORT 1 16.00h

Voždovac - Crvena zvezda, fudbal

NE PROPUSTITE

Bajern Minhen - Atletiko Madrid Arenasport 3, 20.45h

njivanja ne smije da bude. Ako ponovimo pristup kakav smo imali u prve dvije utakmice, siguran sam da ćemo u ovom meču završiti sve oko osvajanja trofeja.” Budva zna da će joj večeras na Škveru trebati najbolja partija ove sezone... “Gubimo 2:0 i znamo da bi sve osim pobjede Jadrana bilo iznenađenje, ali naše je da se borimo do kraja”, istakao je jedan mladi vaterpolista Budve Petar Ćetković. “Samo finale daje poseban motiv, a mi ćemo na Škveru dati svoj maksimum.” K.B.

Novak Đoković je dobio trofej “Legenda” koji španska Marka dodjeljuje najboljim sportistima u istoriji. Nole je osmi teniser koji je zaslužio ovu nagradu, a posljednji je bio Rafael Nadal. Prvi čovjek koji je dobio nagradu ‘Marka Legenda’ bio je najbolji košarkaš svih vremena Majkl Džordan, a potom i Brazilac Pele. “Veoma sam ponosan što sam ovogodišnji dobitnik nagrade ‘Marka Legenda’, koja se u Španiji dodjeljuje najboljim sportistima. Cio život posvetio sam sportu i postigao značajne rezultate, ali uvijek se osjećam tako zahvalno kada se nađem među sjajnim sportistima, pravim legendama našeg vremena. Hvala vam, mnogo mi znači ovo priznanje”, rekao je Đoković. Na najnovijoj ATP listi najbolji svjetski teniser je sa 15.550 bodova uvećao prednost u odnosu na najbliže pratioce. A.K.

SPORT

UTORAK, 3. 5. 2016.

“Igre su se vratile kući”, zvaničan moto

Olimpijskih igara u Atinizadivio predstavljen je i Metak iz Baltimora planetu na posteru gdje su simbolično prikazani vijenac napravljen od maslinovih grančica i olimpijski krugovi. Plava i bijela boja simboli su grčke zastave, a kada se zna da je maslina sveto drvo u zemlji Helena, onda je dizajn postera potpuno logičan.

XXXI OLIMPIJSKE IGRE RIO 2016 5 21. AVGUST

Atina GRČKA

FUDBAL

13. avgust 29. avgust

Kapiteni Delibašić i Ajala prije početka meča Srbija i Crna Gora-Argentina (0:6) - gaučosi su kasnije stigli do zlata

2004

ATLETIKA Marokanac Hišam El Geruž dominirao je na 1.500 i 5.000 metara

KOŠARKA Argentinac Luis Skola i ostatak gaučosa šokirali su Šona Meriona i Amerikance i osvojili zlato

KANU Spektakularna atmosfera i sjajan ambijent obilježile su takmičenje na “brzim rijekama”

BROJ DRŽAVA UČESNICA

201

SPORT

Foto:

UTORAK, 3. 5. 2016.

JOŠ 94 DANA

XXVIII

VATERPOLO

Olimpijske igre u slikama

U super uzbudljivom finalu olimpijskog turnira Mađari su savladali Srbiju i Crnu Goru 8:7

PLIVANJE Amerikanac Majkl Felps osvojio je šest zlatnih i dvije bronzane medalje u Atini

BROJ SPORTISTA

10.625

BROJ SPORTOVA

NAJVIŠE ZLATNIH MEDALJA SAD

NAJVIŠE MEDALJA UKUPNO SAD

36 101

SPORT

UTORAK, 3. 5. 2016.

FRANCUSKA (10. JUN - 10. JUL) Čudo u Skandinaviji: Danska, šampion Evrope 1992.

D Š 38 AN

XVI EVROPSKO PRVENSTVO

GOLA NA EURU U ŠVEDSKOJ POSTIGLI SU LARSEN, RIDLE, BERGKAMP I BROLIN

IDEALNI TIM EURA

Od statiste do glavne uloge DEVETO EVROPSKO PRVENSTVO ODRŽANO U ŠVEDSKOJ 1992. GODINE

Kažu - nije kome je namijenjeno, već kome je suđeno. Jednostavno, nekad su okolnosti i sudbonosni znaci jači od bilo čega drugog, a u to smo se najbolje uvjerili na Evropskom prvenstvu u Švedskoj 1992. godine. SR Jugoslavija diskvalifikovana je zbog sankcija Ujedinjenih nacija s posljednjeg Eura koji je brojao osam selekcija, a umjesto nje mjesto je popunio planirani “statista” iz Danske. Međutim, od statiste do glavne uloge u Skandinaviji ekipa Ričarda Molera Nelsena prošla je za samo 16 dana, od 10. do 26. juna. Pobjedom nad Francuskom (2:1) u posljednjem 3. kolu grupe A Danci su se kao drugi (3 boda) provukli dalje zajedno sa domaćinom (5) pored “trikolora” (2) i Engleske (2), dok su u drugoj aktuelni šampion kontinenta Holandija (5) i Njemačka (3) eliminisale Škotsku (2) i Zajednicu nezavisnih

OD 9 PRVENSTAVA OSVOJILE SU RAZLIČITE SELEKCIJE (SSSR, ŠPANIJA, ITALIJA, ČEHOSLOVAČKA, FRANCUSKA, HOLANDIJA I DANSKA, DOK JE JEDINO ZAPADNA NJEMAČKA DVA PUTA BILA NA VRHU).

država (2 boda), koju su predstavljale 12 od 15 nezavisnih zemalja nastale nakon raspada SSSR-a. U prvom polufinalu, na tlu Solne i pred 28.827 gledalaca, Njemci su uspjeli da rasplaču Šveđane (3:2). Tomas Hesler u 11. i dvostruki strijelac KarlHajnc Ridle (59. i 88) potpisali su finale, uprkos golovima Tomasa Brolina u 64. iz penala, odnosno Keneta Andersona u 89. minutu. A, na drugoj strani, Mihael Laudrup i društvo su dva puta vodili protiv “lala” na pogonu Henrika Larsena u 5. i 33. minutu, ali se vladar Evrope nije dao golovima Denisa Bergkampa u 23. i Frenka Rajkarda u 86. minutu za 2:2 u regularnom dijelu meča. I nakon svega, noć u Gotenburgu, pred očima 37.450 navijača, završena je jedanaestercima. Lutrija je prijala Danskoj, koja je iskoristila svih pet penala, dok je na drugoj strani

Marku van Bastenu udarac odbranio Peter Šmajhel i slavlje je moglo da krene, a senzacija nastavila da živi. “Elf” se spremao da treći put pokori Evropu, svi su Njemce već vidjeli na tronu, ali se tog istorijskog 26. juna dogodilo suprotno. Najprije je centralni vezista Džon Jensen “iz prve” sa ivice šesnaesterca rasparao mrežu rivala za velikih 1:0 u 18, dok je njegov saigrač Kim Vilfort u 78. minutu predivno predriblao dva njemačka igrača i lijevom nogom, od stative, poslao loptu u mrežu, a svoju reprezentaciju zauvijek u besmrtne knjige. “Cijelo to prvenstvo bilo je nevjerovatno. Od samog našeg plasmana zahvaljujući sankcijama SR Jugoslavije pa sve do kraja osjećali smo da postoji nešto što nas razlikuje od ostalih i uspjeli smo”, prisjeća se fantastični golman Šmajhel. Aleksandar Popović

Šmajhel – Angloma, Blan, Breme, Koler – Efenberg, Gulit, Hesler, Laudrup – Bergkamp, Van Basten

Najbolji strijelac Danske na istorijskom EURU: Henrik Larsen

UTORAK, 3. 5. 2016.

SPORT

ČOVJEK KOJI JE 1974. SLOMIO SRCA KOLĆONEROSIMA: ATLETIKO ZASLUŽUJE TROFEJ! Hans-Žorž Švarcenbek - čovjek koji je golom u 120. minutu finala Kupa šampiona 1974. (Bajern - Atletiko) iz ruku kolćonerosa “ukrao” trofej - pred ovaj duel je poručio. “Atletiko je zaslužio da osvoji Ligu šampiona”, jasan je Švarcenbek. “Radi se o velikom klubu i Bajernu neće biti lako večeras.”

Švarcenbek i gol u 120.

REVANŠ POLUFINALA LIGE ŠAMPIONA: BAJERN ILI ATLETIKO

ČIJA ZASTAVA ĆE SE ZAVIJORITI U MILANU

PRVI MEČ

BAJERN

0:1

ATLETIKO

Nojer Lam Martines Boateng (Bernat) Alaba Vidal Kosta Tijago Miler Koman (Riberi) Levandovski

Oblak Huanfran Himenes Savić (Godin) Filipe Luis Saul Gabi Augusto Koke Tores Grizman

Trener: P. Gvardiola

Trener: D. Simeone

MINHEN - “Alijanc arena”. Kapacitet: 70.000. Sudija: Kunejt Čakir (Turska). Asistenti: Čem Satman i Tarik Ongun (oba iz Turske).

20 20.45

Godin je spreman, ali on će ponovo čuvati Ćolovu tvrđavu: Stefan Savić u duelu sa Komanom na prvom meču Biće to još jedna od “onih” majskih noći. Veče kada će cijela planeta biti “zakucana” uz TV ekrane, kada će se voditi nova bitka za slavu, za svijetla najveće pozornice... Za veliko finale Lige šampiona. Ovog puta stranice istorije pisaće Bajern Minhen i Atletiko Madrid - šmek San Sira i Milana osjetiće samo jedan veliki tim. Nakon 1:0 u Madridu, vrijeme je za revanš na sjeveru Minhena, na svemirskoj “Alijanc areni”...

■ PEP: MORAMO BOLJE

Koliko je poraz u Madridu uzdrmao Bajern najbolje govori podatak da su Bavarci za vikend propustili priliku da pobjedom protiv Menhengladbaha (1:1) potvrde novu titulu u Njemačkoj. “Jednostavno moramo bolje”, jasan je Pep Gvardiola, trener Bajerna. “I dalje nam je potreban bod da osvojimo titulu, ali sada smo potpuno okrenuti utakmici sa Atletikom.

⌦----------------------------------------------DIJEGO GODIN SE OPORAVIO I U KOMBINACIJI JE ZA MEČ - IPAK, PREMA OČEKIVANJIMA ŠPANSKIH NOVINARA, ŠTOPERSKI TANDEM NA “ALIJANC ARENI” ČINIĆE NAŠ STEFAN SAVIĆ I HOZE HIMENES.

-----------------------------------------------⌦

Ukoliko želimo finale, jasno je da ćemo morati da poboljšamo našu igru.” Gvardiola bi za ovaj meč trebalo da računa na oporavljenog štopera Žeroma Boatenga. “Želimo da damo sve od sebe protiv Atletika. Ja ću učiniti sve da pomognem i ako trener odluči da igram, biću spreman za cijeli meč”, poručio je Boateng. Pod znakom pitanja je Frenk Riberi, dok je Arjen Roben od ranije povrijeđen.

■ LUIS:RIJETKO DOBIJETE NOVU ŠANSU

Atletiko Madrid je prije samo dvije godine već osjetio pehar Lige šampiona u svojim rukama, ali je kasni gol Realovog

Serhija Ramosa u finalu srušio snove “kolćonerosa”. Sada će “armija” Dijega Simeonea imati još jednu šansu za finale... “Bili smo veoma blizu, ali u fudbalu se takve stvari dešavaju”, podsjetio je sjajni bek Atletika Filipe Luis. “Samo u rijetkim slučajevima se dobije još jedna prilika, kao što smo je mi dobili sada. Nadamo se da ćemo proći Bajern i osvojiti trofej.” Dobra vijest za Ćola Simeonea je da se kapiten Dijego Godin oporavio i da će večeras biti u kombinaciji za meč, Ipak, prema očekivanjima španskih novinara, štoperski tandem na “Alijanc areni” činiće naš Stefan Savić i Hoze Himenes. K.B.

OD 29 PUTA U NOKAUT FAZI LIGE ŠAMPIONA DALJE JE PROŠAO TIM KOJI JE U PRVOM MEČU NA SVOM TERENU SLAVIO 1:0

PUTA JE PEP GVARDIOLA VODIO NEKI TIM (BARSELONA I BAJERN) U LŠ I SVAKI PUT JE STIGAO NAJMANJE DO POLUFINALA. DVA PUTA JE PROŠAO U FINALE - 2009. I 2012.

54 MLADOST

SPORT DEČIĆ

2 0

Lakić 43’, Raičević 55’

Radulović Đurišić Lakić (64’ Glavan) Radulović Pejović Raičević (76’ Tomanović) Kato Šćepanović (82’ Kokot) Novović Rudović Vuković

Rosandić Tuzović Dedić Padović Krkanović (37’ Rašo) Đukić (20’ Vulaj) I. Camaj (76’ Toskić) Ljuljđuraj Pepić D. Camaj Krnić Trener: Fuad Krkanović

Trener: Nikola Rakojević PODGORICA- Stadion: Mladosti. Gledalaca: oko 400. Sudija: J. Kaluđerović (Cetinje). Pomoćnici: D. Vujović (Cetinje), D. Pajović (Cetinje).

BUDUĆNOST

BOKELJ

4 2

Raičković 28’, 44’ Vukčević 33’, Pejaković 47’ Ljuljanović Raspopović Pajović Vukčević Radunović Raičković Hočko (Mirosavljev) Vušurović Pejaković Burzanović (Janketić) Đalović (Mirković)

Šćekić 88’ Đenić 90’

Mijatović Čelebić Ognjanović Todorović Bogdanović (Pepić) Šćekić Zlatičanin Kotorac Maraš (Pržica) Đenić Nikezić (Macanović)

Trener: Miodrag Vukotić

Trener: Slobodan Drašković

PODGORICA - Stadion: pod Goricom. Gledalaca: oko 300. Sudija: R. Pajović (Podgorica). Pomoćnici: V. Radunović (Nikšić), D. Mrgunović (Podgorica).

RUDAR

Marković 76’ Dragojević Vujović Mikijelj Radović Kajević Golubović Marković Trajkovik Vu Kalačević (70’ Joboši) Kopitović Trener: Ivan Brnović

GRBALJ

Tučević 10’ L. Carević Grivić M. Carević Manojlović Milović Nikolić Dragićević Zorica (83’ Kopitović) Tučević (85’ Vujović) Vukčević Jablan (68’ Nedić) Trener: Dragoljub Đuretić

PETROVAC - Stadion: pod Malim brdom. Gledalaca: oko 300. Sudija: A. Marković (Cetinje). Pomoćnici: N. Razić (Podgorica), M. Asović (Berane).

ŽFK BREZNICA PRIJE TRI GODIN

Djevojke su

SUTJESKA

0 1

Radanović Reljić Živković Radišić Nestorović Vlahović (71’ Knežević) Kaluđerović (55’ Peličić) Brnović Ivanović Jovanović (55’ Noma) Marković Trener: Srđan Bajić

Milovac 80’ Ličina Radulović Šofranac Nikolić Stijepović Stefanović Vujović (76’ Kovačević) Milovac (85’ Lončar) Grbović (64’ Vuković) Zarubica Kordić Trener: Aleksandar Nedović

PLJEVLJA - Stadion: pod Golubinjom. Gledalaca: oko 1.000. Sudija: N. Dabanović (Podgorica). Pomoćnici: N. Radulović (Podgorica), M. Paunović (Berane).

ZETA

LOVĆEN

2 0

Bjedov 50’ Kukuličić 61’

Božović Pešukić (86’ Aligrudić) Cavnić Vujačić N. Sekulić Milojko Šofranac Marković Živković (90’ Krstović) Kukuličić (65’ Popović) Bjedov

Petković Radunović Tatar Petrić Tomić (46’ Ćuković) Flavio Vujanović Marković (56’ Pejaković) Došljak Radović (55’ Milošević) Perutović

Trener: Dejan Vukićević

Trener: Milorad Malovrazić

GOLUBOVCI - Stadion: “Trešnjica”. Gledalaca: oko 300. Sudija: M. Milačić (Podgorica). Pomoćnici: D. Dević (Bar), A. Đikanović (Nikšić).

MORNAR PETROVAC

UTORAK, 3. 5. 2016.

ISKRA

3 0

Đurović 37’, 51’, Leverda 90’ (pen.) Popović Tomašević Marković Gajević Šimura Ragipović Vukmarković Kacić (75’ Bogdanović) Nikolić Vučinić (51’ Rajović) Đurović (80’ Leverda)

Lakićević Kosović Novović Redžović Mladenović Vukčević Kalezić Burzanović (55’ Kovačević) Obagbemiro (63’ Đuranović) Jerković (60’ Savićević) Vučić

Trener: Zoran Mijović

Trener: Ratko Stevović

BAR - Stadion: “Topolica”. Gledalaca: oko 300. Sudija: S. Vujović (Cetinje). Pomoćnici: M. Đukić (Cetinje), V. Todorović (Nikšić).

TELEKOM 1. CFL 1. MLADOST 2. BUDUĆNOST 3. RUDAR 4. BOKELJ 5. SUTJESKA 6. DEČIĆ 7. GRBALJ 8. ZETA 9. LOVĆEN 10. PETROVAC 11. ISKRA 12. MORNAR

61 54 51 47 43 33 32 31 29 29 29 24

PAROVI 29. KOLA: Budućnost - Mornar, Bokelj Rudar, Sutjeska - Mladost, Dečić - Petrovac, Grbalj Zeta, Lovćen - Iskra.

TIM KOLA DN Popović (Mornar) Tučević (Grbalj) Lakić (Mladost) Vukčević (Budućnost) Stijepović (Sutjeska) Raičević (Mladost) Raičković (Budućnost) Marković (Petrovac) Milovac (Sutjeska) Đurović (Mornar) Bjedov (Zeta)

LISTA STRIJELACA (Trofej RCG)

16 15 12 11 10 9 8 7

Marko Šćepanović (Mladost) Darko Bjedov (Zeta)

Boris Kopitović (Petrovac)

Dejan Zarubica (Sutjeska) Darko Nikač (Budućnost, MTK)

Petar Vukčević (Grbalj)

Miloš Nikezić (Bokelj), Šaleta Kordić (Sutjeska), Ivan Marković (Rudar) Damir Kojašević (Mladost, Vardar), Pjeter Ljuljđuraj (Dečić)

⌦ Bojan Topalović, foto: Miko Mitrović

ljevlja će vjerovatno ostati bez šampionskog pehara u konkurenciji muškaraca pošto je Rudar daleko od nove titule, ali se grad na sjeveru Crne Gore poklonio svojim djevojkama - Ženski fudbalski klub Breznica je šampion malene balkanske ljepotice!

I zbog toga zaslužuju veliki aplauz, jer su prije tri godine krenule bukvalno od nule - nekada britki štoper Zoran Vuković došao je na ideju da osnuje ŽFK Breznica, što se ispostavilo kao pravi potez. Rezultat je tu - Pljevlja su živnula, ženski fudbal je zaživio, a titula je osvojena... “Krenuli smo od najmlađih djevojčica, iz godine u godinu napredovali, a kadetskoj ekipi koja je bila jaka priključili smo par pojačanja i osvojen je pehar. Naravno da smo svi srećni i zadovoljni. Djevojke su bile

DA LI STE ZNALI? Preko 220 dječaka i djevojčica u klubu ima Breznica - Zoran Vuković sa svojim pomoćnicima o svakome brine na pravi način sjajne”, rekao nam je Vuković. Breznica je imala jake konkurente u Ekonomistu iz Nikšića, Obiliću iz Herceg Novog, Mladosti iz Podgorice... “Ženski fudbal u Crnoj Gori

⌦------------------------------------------------VELIKU PODRŠKU OD SAMOG STARTA, PA DO DANAS IMAMO OD FSCG, OD OPŠTINE PLJEVLJA, KAO I OD AMBASADORKE SJEDINJENIH AMERIČKIH DRŽAVA, KOJA NAS JE DVA PUTA POSJETILA. NARAVNO, NA SVAKI NAČIN NAM POMAŽU I LOKALNI SPONZORI...

-------------------------------------------------⌦

UTORAK, 3. 5. 2016.

NE STARTOVAO OD NULE, SADA ŠAMPION DRŽAVE

u ponos Pljevalja

SPORT

SVE JE GOTOVO ČELSI TOTENHEM 2:2

Lester je šampion

Navijači Lestera su znali da proslave prvu titulu u istoriji

Djevojke iz ŽFK Breznica sa šampionskim peharom postoji nekih 15 godina, ali ove sezone je definitivno bila najveća konkurencija. To su četiri kluba gdje se kvalitetno radi. Kažem, Crna Gora je na početku što se tiče ženskog fudbala, ali upoređujući nas sa regionom - tu smo negdje.” Breznica će kao šampion sljedeće godine sigurno pokušati da odbrani trofej, a tokom ljeta će igrati kvalifikacije za Ligu šampiona... “Pokušaćemo da Crnu Goru predstavimo u najboljem svijetlu. Kada bismo osvojili jedan bod, to bi bio veliki uspjeh. O pobjedi da ne govorimo”, jasan je Vuković, pored koga u klubu radi još šest trenera i sve su to momci koji su nekada igrali fudbal. Titula je zasluga svake djevojke pojedinačno, zato nijesmo izdvajali nikoga, a bivši defanzivac nam je otkrio kako je za samo tri godine stvorena - šampionska generacija... “Išli smo po okolnim selima, kroz škole fudbala animirali djevojčice. Radimo dobro,

Napadač Lestera Džejmi Vardi je u vili vrijednoj 1.000.000 funti spremio žurku za saigrače, gdje je bilo svega u izobilju, cijeli grad je gledao utakmicu Čelsi - Totenhem u pabovima, ljudi su bili spremni za eksploziju... I Lester je eksplodirao Totenhem je na Stamford bridžu remizirao sa Čelsijem (2:2), a to je automatski značilo da su “lisice” ugrabile premijernu titulu u Premijer ligi. Svaka im čast na tome pošto su ispisali najljepšu bajku u evropskom fudbalu - Kaludio Ranijeri, za koga su navijači Čelsija navijali sinoć pošto mu ne zaboravljaju šta je uradio za “plavce” (pored toga što su bodrili svoj tim), od ružnog pačeta stvorio je prelijepog labuda koji je zaveo cijeli svijet. A nije izgledalo da će Lester 2. maja 2016. proslaviti titulu - “pjevci” su imali 2:0 na poluvremenu (Hari Kejn pogodio u 35. minutu, Hjon Min Son u 44), ali su snove lisica u javu pretvorili Geri Kejhil u 58. i osporavani Eden Azar u 83. minutu. B.T.

PREMIJER LIGA (36. KOLO) 1. Lester 2. Totenhem 3. Arsenal 4. Man. Siti 5. M. Junajted 6. Vest Hem 7. Sautempton 8. Liverpul 9. Čelsi 10. Stouk 11. Everton 12. Votford 13. Svonsi 14. VBA 15. Bornmaut 16. K. Palas 17. Njukasl 18. Sanderlend 19. Norič 20. Aston Vila

77 70 67 64 60 59 57 55 48 48 44 44 43 41 41 39 33 32 31 16

Šampion, direktno u LŠ Direktno u LŠ Kvalifikacije za LŠ Liga Evrope Druga liga

Izdavač: Novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

Nikola PRELEVIĆ, izvršni direktor (nikola.prelevic@dnovine.me)

Djevojke slave sa navijačima i muškim članovima FK Breznica uvijek sa ekipom idemo na razne turnire, a to djeca znaju da cijene. Vodimo ih gdje god možemo”, kaže nam Vuković. Djevojke su u prvom planu zbog šampionskog lovora, ali prije tri godine, kada je startovala cijela priča, krenuli su

da treniraju i dječaci... “Imamo jako talentovane dječake, a sada ćemo sa pionirima koji su rođeni 2001. godine putovati na Evropski kup u Ravenu, gdje ćemo se nadmetati sa 32 tima iz 32 države”, poentirao je Zoran Vuković.

Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika Samir RASTODER, zamjenik glavnog i odgovornog urednika (desk@dnovine.me) Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Mladen MEDENICA (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@ dnovine.me), Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (reportaze@ dnovine.me), Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Vedran ILIĆ (foto@dnovine.me)

redakcija@dnovine.me

aktuelno

zanimljivo

Jedva čekamo da izađemo na scenu Crnogorska delegacija stigla je u Stokholm, grad domaćin šezdeset prvog izdanja Eurosonga. Naši predstavnici, momci iz grupe Highway, bili su vidno raspoloženi nakon puta, koji je trajao oko šest sati. Danas počinju probe, a bend Highway će, podsjetimo, nastupiti petnaesti u prvoj polufinalnoj večeri Eurosonga, 10. maja. Tog dana možemo računati i na glasove komšija – iste večeri nastupaju Bosna i Hercegovina i Hrvatska.

Foto: facebook.com

HigHway stigao u Švedsku

Highway je pjesmu “The Real Thing” promovisao u Dubrovniku,

Amsterdamu, Londonu... Nedavno su objavili i remiks pjesme.

sinoć u Herceg novom

Poginuo pješak

Novljanin Danilo Tomašević (75) poginuo je sinoć u saobraćajnoj nesreći koja se, u 20.25 sati, dogodila kod tunela na regionalnom putu Herceg Novi - Trebinje, saopšteno je iz Uprave policije. Prema prvim podacima nakon nesreće, do udesa je došlo kada je u mjestu Kruševice Tomašević iznenada izašao na kolovoz.

Po saznanju DN, njega je udario automobil trebinjskih registarskih oznaka kojim je upravljao muškarac mlađe životne dobi, iz Trebinja. Mladić je na licu mjesta sačekao policijsku patrolu koja je izvršila uviđaj. Tomašević je, po saznanju DN, bio kratkovid, a imao je imanje nedaleko od mjesta gdje je stradao. S.M.

Čobani postali milioneri

Vlasnik kompanije koja je najveći izvoznik grčkog jogurta za američko tržište Hamdi Ulukaj, koji stoji iza imperije “Čobani”, riješio je da podijeli radnicima 10 odsto akcija kompanije koja, prema nekim procjenama, sada vrijedi od tri do pet milijardi dolara. Ulukaj je, da bi se odužio radnicima za trud i doprinos uspjehu kompanije, odlučio da njih 2.000 dobije 10 odsto vlasničkih akcija.

To znači da je prosječna nagrada za radnika oko 150.000 dolara, ali ako se kompanija proda ili izađe na berzu, vrijednost nagrade bi mogla da dostigne i milion dolara, procjenjuju analitičari Njujork tajmsa. “Radili smo zajedno, a sada smo partneri u poslu”, izjavio je Ulukaj, koji je kao turski migrant došao u SAD 2005. godine i sa pet radnika osnovao firmu koja sada vrijedi milijarde.

Najljepše lice na svijetu Florens Kolgejt ima lice za kakvo bi veliki broj žena odvojio visoku sumu novca, lice o kakvom su vjekovima mislili umjetnici, matematičari, naučnici, pokušavajući da dođu do formule savršene ljepote. Da li su simetrične crte, krupne oči, pune usne i visoke jagodice ta formula? Djevojka iz jednog primorskog grada u Britaniji je radila u ribljem restoranu kada je 2012. pobijedila na takmičenju u prirodnoj ljepoti. Nadmetanje je kriterijume zasnovalo na matematičkim proporcijama ljepote. Kako se ispostavilo, njeno lice nije bilo samo prirodno lijepo (što je očigledno bilo kakvom laičkom posmatraču), već idealno odgovara i mjerama koje naučnici smatraju formulom za savršenstvo. Zahvaljujući tome je Florens za samo nekoliko dana izašla iz potpune anonimnosti i postala planetarno popularna na internetu.

Povećanje plate mora biti veće Nakon što su nedavno Ministarstvo zdravlja i Sindikat zdravstva potpisali granski kolektivni ugovor kojim je predviđeno uvećanje zarade zaposlenima u sektoru zdravstva, u Sindikatu doktora medicine smatraju da bi povećanje zarada trebalo da bude veće. Zato će, kako najavljuju, podnijeti amandmane za izmjene Zakona o zaradama u javnom sektoru jer postojeće, kako su poručili, ne rješavaju njihov loš socioekonomski status. Ministar zdravlja Budimir Šegrt rekao je da je povećanje u ovom trenutku maksimalno. “Sad novim granskim

kolektivnim ugovorom je predviđen koeficijent 10,25 za specijaliste epidemiologe. Mogu da vam kažem da će plate biti oko 650 eura. Čekamo platu, koja će biti do 10. u mjesecu, da vidimo tačno koliko će to povećanje da iznosi i za specijaliste“, kazao je on za TVCG. Granskim kolektivnim ugovorom ljekar opšte prakse trebalo bi da ima veću platu oko 60 eura. Ljekar specijalista oko 64 eura, a supspecijalista će imati uvećanje od oko 92 eura. To je, kako je nedavno kazao ministar zdravlja, jedino trenutno moguće povećanje plata.

Pas neće da napusti bebu koja se bori za život

Ležeći na Intenzivnoj njezi, pet mjeseci stara djevojčica Nora Hol iz Velike Britanije bori se za život, uz pomoć svog psećeg prijatelja, koji je ne želi napustiti. Beba je prije četiri nedjelje doživjela moždani udar i od tada boravi u dječjoj bolnici u Mineapolisu, a kako piše Mirror.co.uk, osoblje bolnice dozvolilo je porodici da pas boravi uz djevojčicu

jer su jako povezani. Prema riječima njene majke, pas je cijelo vrijeme tužan i pod velikim stresom jer ne zna hoće li njegova mala prijateljica preživjeti. Kako bi njenim roditeljima pomogli u plaćanju skupog liječenja, dobri ljudi iz cijeloga svijeta putem online kampanje pokrenute na gofundme.com do sada su prikupili 15.600 dolara.