Izdanje 8-9. februar 2014.

BROJ DANA

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 2. 2014. BROJ 760/ GODINA III

ISTRAŽUJEMO ● 5

Plata poslanika u 2013. godini kao sedam penzija Mjesečno za plate poslanika Skupština je morala da obezbijedi oko 110.000 eura ili godišnje oko 1.300.000 eura. Visina mjesečne zarade poslanika zavisi i od učešća u radu skupštinskih odbora i komisija

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

600 miliona eura stranih investicija očekuje Crna Gora ove godine

NEVOLJE CRNE GORE SA DROGOM

Svaki 41. narkoman

GRAĐANSKI PROTESTI U KOMŠILUKU ● 21

Bosnom nemir probeharao Ambasador Crne Gore u Bosni i Hercegovini Dragan Đurović kazao je Vikend novinama da niko od crnogorskih građana nije povrijeđen

● U Srbiji ima

oko 150.000 narkomana, što znači da je svaki 47. zavisnik; u BiH od 7.500 do 15.000, a u Hrvatskoj oko 13.000 zavisnika

● 15 DELIBAŠIĆ ● 13

220 građana i policajaca je povrijeđeno širom Federacije

12 zgrada državnih institucija je zapaljeno

Nijesam akter ubistava Bojovića i Vidakovića PETICIJA

● 14

Majkama sa troje djece dvije godine bolovanja VN U BERLINU ● 22

Publika čini Berlinski filmski festival

OTVORENE ZIMSKE OLIMPIJSKE IGRE ● 32

Spektakl na obali Crnog mora Spektakularnom ceremonijom otvaranja sinoć su na obali Crnog mora, u ruskom gradu Sočiju zvanično počele XXII Zimske olimpijske igre. Crnu Goru će na najskupljim Igrama

u istoriji olimpizma predstavljati skijaši Tarik Hadžić, koji je u sinoćnjem defileu sportista sa ponosom nosio našu zastavu i Ivana Bulatović.

2

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 2. 2014.

●NEZVANIČNO

Kakav ti je bio taj dojč, mislio sam i ja jedan da popijem ?

Da vam odmah kažem, ja neću bacati perje

Samo da ne bude novih performansa.

Za ove pare odličan

● SADRŽAJ AERODROMI

Stop za novu zgradu u Podgorici

Demokratski front Budve pozvao je tužilaštvo da se ponovo pozabavi slučajem Automoto društva Budve jer, kako tvrde, neko uporno želi da se domogne ZIKS atraktivnog zemljišnog kompleksa od 4.000 kvadrata u samom centru Budve, gdje se nalazi AMD, a koji je državna imovina. Odbornik DF Stevan Džaković navodi da je zabrinjavajuće da se ništa nije promijenilo u odnosu na stanje kada DF je Državno tužilaštvo pokazalo interesovanje za, kako kaže, kriminalne aktivnosti u ovom kolektivu.

●8

Ometači smanjeni, telefoni rade● 12

KOLAŠIN

Muke po placevima Među kupcima opštinskih placeva u naselju Biočinoviće, pored radnika Sekreterijata za urbanizam Miodraga Dulovića i Milije Rovčanina, nalazi se još nekoliko Kolašinca i Podgoričana. Svi oni su plaćali metar kvadratni zemljišta najviše 10 eura, u vrijeme kada je tržišna cijena bila i do 15 puta viša. Većina je dobro zaradila odmah nakon kupovine prodajući te placeve preduzećima ili pojedincima.

● 16

● 19

Miljanić je dobrodošao

●5

CDM

● 12

GORIVO

Više vožnje za manje para Za razliku od prethodnih godina, koje su počinjale sa poskupljenjima, ova ipak nije donijela “cjenovne” udare. Nije bilo poskupljenja struje, ukinute su takse od jednog eura na brojila, sim kartice i brojila, a vijest kojoj se vozači najviše raduju je da nije porasla ni cijena goriva. Za razliku od prethodne, godine sa rekordnim cijenama goriva, ove, ako cijene ostanu na ovom nivou, građani će moći da se voze duže za manje para. Vozači sa prosječnom zaradom ove godine moći će da pređu oko 300 kilometara više nego prethodne.

●7

REPORTAŽA

Od kancera godišnje oboli 20 djece ● 10 Meteo

Nakon što su DN objavile tekst o tvrdnjama građana da im prilikom registracije automobila službenici MUP-a govore da će čekati neki period za dobijanje registracija i saobraćajnih dozvola, uz obrazloženje da aparat za njihovu izradu ne radi, što su iz MUP-a demantovali, redakciji se javilo nekoliko čitalaca. Jedan od njih u dopisu koji je uputio redakciji Vikend novina, naveo je da su mu saobraćajni policajci zbog propusta MUPa koji mu nije izdao saobraćajnu dokumentaciju, pisali novčanu kaznu. On je naveo, da je sve potrebne papire iza registraciju predao 27. januara kotorskoj filijali.

Najstariji pabovi svijeta ● 23

SUBOTA, 8.2.2014 .

NEDJELJA, 9.2.2014.

Povremeno kiša, na jugu i pljuskovi praćeni grmljavinom, Povremeno kiša, na jugu su mogući i pljuskovi a u višim planinskim predjelima i susnježica i snijeg. praćeni grmljavinom, a u višim planinskim predjelima na sjeveru i susnježica i snijeg.

06:48 17:07

Izlazak Sunca Zalazak Sunca Subota

min oC max oC

JADRAN:

More umjereno talasasto do jače talasasto. Vjetar južni i jugoistočni, umjeren do jak, povremeno sa udarima i preko 35 čvorova.

Temperatura vode na otvorenom moru oko 14 stepeni.

6 8 10 11 10 2 1 0 2 3

11 12 15 14 14 6 6 4 8 11

06:46 17:08

Izlazak Sunca Zalazak Sunca Nedjelja

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

min oC max oC

7 9 11 10 9 4 2 1 3 4

11 12 14 14 13 7 7 5 8 10

JADRAN:

More umjereno talasasto do talasasto. Vjetar umjeren do veoma jak, južnih smjerova.

Temperatura vode na otvorenom moru oko 14 stepeni.

AKTUELNO 3

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 2. 2014.

KOVAČNICA

Poništen oglas, novi naredne sedmice MILI PRELEVIĆ, UREDNIK

poništen je. I tada je ponudu dostavio nikšićki Uniprom. Bankrot u Kovačnici proglašen je krajem novem-

bra. Cicmil je priznao oko 450.000 eura potraživanja radnika Kovačnice.

N.U.

PROFIL

Profesor i sindikalac Politikolog Zoran Stojiljković rođen je 1953. godine u Požegi. Diplomirao je 1977. godine na Fakultetu političkih nauka u Beogradu.

Magistrirao je 1986. na beogradskom FPN-u, a 2006. godine doktorirao na istom. Angažovan je kao profesor na FPN-u gdje predaje predmete “Politička sociologija” i “Politička sociologija savremenog društva”.

Oblasti naučnog interesovanja su mu Socijalna i politička participacija društva, Teorija politič-

EDITORIJAL

Stečajni upravnik Zdravko Cicmil poništio je drugi oglas za prodaju imovine fabrike Kovačnice, dijela Kombinata aluminijuma Podgorica.

“Odlučio sam da poništim oglas i novi će biti objavljen naredne sedmice”, rekao je Cicmil za Vikend novine. On je dodao da će početna cijena na novom - trećem oglasu za prodaju imovine Kovačnice biti niža od dosadašnje od dva miliona eura.

“Još nijesam definisao kolika će biti nova početna cijena, ali biće niža u odnosu na prethodni oglas”, saopštio je Cicmil.

Ponude na drugi oglas otvorene su u ponedjeljak. Nikšićki Uniprom Veselina Pejovića ponudio je 600.000 eura za imovinu Kovačnice. U taj iznos je uračunato i 200.000 eura koje je Uniprom ponudio za zalihe robe. Podgoričanin Luka Pejović kao fizičko lice ponudio je za imovinu 416.000 eura, a tvrdi da nije znao da postoje sirovine. Njegov ovlašćeni predstavnik Gojko Pejović tvrdi da u popisnim listama nijesu navedene sirovine, tako da nijesu mogli da ponude novac za nešto što nijesu znali da postoji. Početna cijena na drugom oglasu za Kovačnicu bila je dva miliona eura.

Prvi pokušaj prodaje, po tadašnjoj početnoj cijeni od 4,27 miliona eura,

kog organizovanja, Partije i partijski sistemi, Sindikati i demokratija, Konflikti u postkomunističkim društvima.

Najvažnije objavljene knjige profesora Stojiljkovića su “Partijski sistem Srbije”, “Uloga sindikata u tranziciji (urednik)” i “Rečnik demokratije”. Učestvovao je u istraživačkim projektima, a objavio je i veliki broj naučnih radova. Potpredsjednik je i Ujedinjenog granskog sindikata “Nezavisnost”.

PRINUDNO SLIJETANJE

Htio da preusmjeri avion na Soči?

Avion avio- kompanije “Pegazus Erlajnz” morao je juče prinudno da sleti u Istanbul nakon što je jedan od putnika kazao da je u avionu bomba i zatražio od pilota da avion preusmjere ka Sočiju, u trenutku dok je u ruskom gradu Soči-

ju u toku bila ceremonija otvaranje Zimskih olimpijskih igara.

“Dok je avion bio u vazduhu jedan putnik je rekao da je u njemu bomba. Tražio je da avion sleti u Soči, a ne u turskoj vazdušnoj luci Sabiha Gokčen”, rekao je Habip Soluk,

turski ministar saobraćaja. Putnik koji je izazvao paniku je Ukrajinac, a avion je nakon slijetanja zadržan u bezbjednoj zoni turskog aerodroma Sabiha Gokcen. Letio je na liniji između Krakova, Ukrajine i Istanbula

Lakmus papir

I pored toga što je na prethodnim lokalnim izborima Demokratska partija socijalista pokazala izuzetnu snagu, predstojeće proljećnje izbore ne dočekuje potpuno mirno.

Najjača politička snaga u Crnoj Gori nalazi se pred velikim izborom i izazovom koji je lakmus papir za mnoge naredne poteze.

Spekulacije da bi kandidati iz DPS-a za gradonačelnika Podgorice trebalo da budu Miomir Mugoša i Slavoljub-Migo Stijepović, očigledno su blizu istine, iako u ovoj partiji ne saopštavaju konačnu odluku. Očigledno je i da u DPS-u nijesu sigurni koja je varijanta bolja.

Nesumnjivo je da sadašnji gradonačelnik Miomir Mugoša u Podgorici ima jaku podršku, i skoro je sigurno da bi, u odnosu na Stijepovića, imao bolji rezultat. Njegova kandidatura bi, međutim, značila kraj koalicije sa Socijaldemokratskom partijom.

Kraj bi sigurno bio u glavnom gradu, a izvjesno je da bi se to proširilo sve do koalicije na državnom nivou. Ne treba podsjećati da je ova koalicija u Podgorici i raskinuta, barem kako SDP kaže, zbog Mugoše.

Nešto slabiji rezultat koji bi Stijepović, eventualno, postigao mogao bi biti anuliran novim početkom dva stara koaliciona partnera, jer je očigledno da bi on za SDP bio sasvim prihvatljiv. To bi bila i dobra prilika za političko pomirenje u koaliciji, koje bi se odrazilo i na saradnju na državnom nivou.

Na drugoj strani opozicija vidi šansu protiv oba kandidata, što dodatno komplikuje poziciju onih koji u DPS-u odlučuju o ovom važnom pitanju.

Upravo zbog toga što je previše situacija “šta bi bilo kada bi bilo”, Demokratska partija socijalista je na mukama. Da se nešto “iza brda valja” pokazuje i nedavni poziv Mila Đukanovića srpskim strankama da uđu u vlast.

Kalkuliše se da je to rezervna varijanta, u slučaju da SDP izađe iz koalicije.

Ta rezervna varijanta je već funkcionisala na nivou Podgorice, ali je potpuno neizvjesno ko bi od srpskih partija mogao da zamijeni SDP. U političkim kuloarima se govori da bi SDP, najvjerovatnije i “progutao” koaliciju sa nekom od srpskih stranaka, ali Mugošu ne može. Neizvjesno je šta će DPS odlučiti, i da li će se odreći Miomira Mugoše kao gradonačelnika glavnog grada.

To za mnoge ne bi značilo značajnije promjene u Podgorici, ali za sobom povlači značajan politički rizik. Ni to nije nepoznanica za Đukanovića, ali je otvoreno pitanje da li je pravi trenutak za rizik.

Zato je sve ovo lakmus papir, o kojem treba dobro razmisliti.

PRIZNANJE

Darko Mijušković nagrađen za najbolje vizuelno rješenje Rad autora Darka Mijuškovića iz Podgorice proglašen je za najbolje idejno rješenje vizuelnog identiteta procesa pristupanja Crne Gore NATO-u.

To je odlučio žiri kog je imenovao Generalni sekretarijat Vlade.

“Takva odluka uslijedila je nakon što su, osim kriterijuma za izbor, ocijenjeni povezanost rje-

šenja s temom konkursa, grafički kvalitet, originalnost i mogućnost primjene. Žiri je nakon stručne, ocjene svakog pojedinačno dostavljenog rješenja i utvrđivanja tehničke ispravnosti, odabrao grafički konvecionalnije rješenje koje korespondira sa postojećim logotipom NATO-a, tipografski je čitljivo i daje jasnu poruku kroz ukršteni

akronim MNE-NATO”, saopšteno je iz Savjeta za članstvo u NATO. I ranije nagrađivani Mijušković je inače art direktor Dnevnih novina.

Konkurs za najbolje idejno rješenje vizuelnog identiteta procesa pristupanja Crne Gore NATOu, raspisan je 30. decembra prošle godine.

4

POLITIKA

dps podgorica

Vučelić: Spremni smo za saradnju

Predsjednik podgoričkog odbora DPS-a Vladan Vučelić kazao je da ta partija još nije razgovarala ni sa jednim političkim subjektom o nastupu na predstojećim lokalnim izborima, ali je dodao da su otvoreni za razgovor o saradnji sa drugim partijama.

On smatra da se odluka o samostalnom nastupu DPS na lokalnim izborima u pojedinim opštinama pokazala kao ispravna.

“DPS suštinski ima najveći koalicioni kapacitet, ali će se detalji našeg nastupa na izborima definisati u vremenu koje je pred nama”, kazao je Vučelić agenciji Mina.

Na pitanje da li misli da bi predizborni savez sa NS donio više glasova u glavnom gradu, on je rekao da je u politici najvažnije dobiti i opravdati povjerenje građana, tako što ćete biti posvećeni i uspješni u realizaciji njihovih potreba i očekivanja.

Prema njegovim riječi-

ma, sada su koncentrisani na izradu programa čijom raelizacijom će svi građani imati koristi.

“Računamo prvenstveno da na taj način zadržimo i uvećamo povjerenje građana, a ne koalicionim savezima, iako smo otvoreni za razgovor o saradnji sa drugim partijama”, poručio je Vučelić.

Lider narodnjaka Predrag Popović rekao je da je NS spremna da razgovara sa DPS i na svim nivoima, navodeći da to jasno govori da, kad ima dobre volje, može se stvoriti klima da se prestane sa svojevrsnim hladnim ratom Srba i Crnogoraca u Crnoj Gori.

Vučelić je, upitan da li bi savez DPS i NS doprinio prestanku hladnog rata između Srba i Crnogoraca, rekao da će DPS nastaviti da radi sve što je neophodno kako bi se bilo koji vid međuetničke ili međuvjerske netolerancije u potpunosti neutralisao.

pokret za neutralnost

NATO im garant bezbjednosti nakon smjene NVO Pokret za neutralnost osnovana je sa ciljem da se bavi zastupanjem ideje o vojnoj neutralnosti jer je to, kako je kazao izvršni direktor organizacije Marko Milačić, obaveza i dužnost zbog svakodnevnog pritiska sa domaćeg i stranog terena kada je u pitanju pristupanje NATO-u.

On je kazao da vlast nije sposobna da vodi unutrašnju pa tako ni spoljnu politiku. Milačić je kazao da će NVO ukazivati na tri ključne stvari: društveni imperativ, moralnu neophodnost i političku pragmatičnost vojne neutralnosti.

Predsjednik UO Pokreta za neutralnost Filip Kovačević rekao je da sadašnja politika Vlade Crne Gore ne podržava ideju miroljubive spoljne politike i da ona funkcioniše u interesu korumpirane oligarhije koja je servilna prema svjetskim centrima moći, a neodgovorna i arogantna prema sopstvenim građanima.

Kovačević je, takođe kazao, da se ova NVO protivi i kritički je nastrojena prema ideji ulaska Crne

Gore u NATO, te da će se zalagati za spoljnu politiku koja uključuje tolerantnost, solidarnost i želju za saradnjom sa svima.

“Formiraćemo međunarodni savjetodavni odbor u čijem sastavu će biti značajni intelektualci i javne ličnosti iz cijelog svijeta, a posebno iz zemalja članica NATO-a, zbog toga što želimo da pokažemo da i u tim zemljama postoji veliki broj građana, značajnih intelektualaca, koji se protive politici sile i nepravde koji sprovodi NATO savez”, rekao je Kovačević.

Predsjednik skupštine NVO Pokret za neutralnost Ognjen Jovović rekao je da se u Crnoj Gori dešava paradoksalna situacija u kojoj i vlast i većina opozicije propagira ulazak u NATO savez.

“Vlast u Crnoj Gori propagira ideju NATO-a samo iz razloga da bi se korumpiranim, oligarhijskim strukturama, predvođenim Milom Đukanovićem, garantovala bezbijednost nakon smjene koja je nužna”, poručio je on.

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 2. 2014.

Mirković na čelu Pozitivne na Cetinju Na čelo Opštinskog odbora Pozitivne Crne Gore na Cetinju umjesto Dragana Ćira Cvetkovića, koji je nedavno izabran za člana Predsjedništva, došao je Dragan Mirković.

Kako se navodi u saopštenju Pozitivne, osnovni zadatak novog predsjednika cetinjskog odbora biće nastavak rada na snaženju stranačke infrastrukture u prijestonici, gdje ova partija ima snažno uporište.

“U programu rada koji je prethodno verifikovalo i Predsjedništvo stranke, Mirković je naveo da će biti intenziviran stranački rad u cilju jačanja podrške od građana, kako bi se mogla sprovoditi programska opredjeljenja stranke koja su usmjerena ka razvoju Cetinja”, stoji u saopštenju Pozitivne.

Dragan Mirković je diplomirani inžinjer pomorstva. Rođen je 1968. godine na Cetinju i zaposlen je u Nacionalnoj biblioteci “Đurđe Crnojević”. Oženjen je i ima troje djece. Pozitivna Crna Gora u cetinjskom parlamentu ima pet odbornika.

Potreban politički zaokret

Socijaldemokratska partija će na predstojećim lokalnim izborima u Pljevljima nastupiti samostalno, odlučeno je na šestoj sjednici Opštinskog odbora te partije koja je održana juče. Kako se navodi u saopštenju ove stranke odluka o samostalnom nastupu temeljena je na porastu popularnosti politike koju vodi SDP i velikom broju novih članova.

“Sigurni smo da za izazove sa kojima se Pljevlja susrijeću nema čarobnog štapića kojim bi se sve unaprijedilo u kratkom vremenskom periodu i upravo će takva biti kampanja SDP-a za predstojeće izbore. Ponudićemo konkretna rješenja za stvarne probleme Pljevlja”, stoji u saopštenju SDP-a. Jedan od ciljeva ove partije će biti na unapređenju rada lokalne samouprave kako bi postala istinski servis građana.

“Da bi se Pljevljima desio ekonomski, prije toga je nephodan politički zaokret i tu vidimo šansu na predstojećim izborima u Pljevljima. SDP u ovu izbornu kampanju ulazi čistih ruku i čistog obraza, vodićemo pozitivnu kampanju u promovisanju naših stavova, nećemo nijednog birača prisiljavati i ucjenjivati na bilo koji način da glasa za nas jer to nije naša praksa i politika da dođemo do glasova”, naveli su iz SDP-a.

SL predaje listu

Srpska lista SL predaće danas, u 10 časova, u maloj sali Skupštine opštine Berane, listu svojih odborničkih kandidata i potpise podrške građana za lokalne izbore koji se održavaju 9. marta.

“Puni naziv izborne Srpske liste je “Srpska lista - Anđelko Bubanja”, saopšteno je iz te partije. Listu odborničkih kandista SL predaće nosilac i potpredsjednik SL Anđelko Bubanja, lider SL Dobrilo Dedeić i članovi Opštinskog odbora Srpske liste u Beranama.

opozicija uvjerena

Pobijediće koalicija ª Za zdravo Beraneº BERANE - Koalicija opozicije Za zdravo Berane, koju čine Socijalistička narodna partija i Demokratski front, juče je Opštinskoj izbornoj komisiji u Beranama predala odborničku listu čiji je nosilac predsjednik OO SNP Dragoslav Šćekić. Članovi koalicije simbolično su se okupili ispred sportske dvorane u Beranama, koja je prije nekoliko godina zbog vremenskih nepogoda srušena. Veliki broj članova i simpatizera okupio se i ispratio buduće odbronike do Opštinske izborne komisije.

Listu sa 35 imena predao je nosilac Dragoslav Šćekić, koji je tom prilikom i zahvalio svim građanima koji su došli da pruže podršku opozicionoj i, kako je naglasio, pobjedničkoj koaliciji Za zdravo Berane.

“Simbolično smo krenuli od porušene sportske dvorane, opustošenog hotela ‘Berane’ koji je ‘stručnom’ privatizacijom doveden u stanje u kojem se danas nalazi. Želim da kažem svima da imamo kapaciteta, ljudstva, da smo tu da sa svakim građaninom popričamo i da kažemo da će ‘zdravo Berane’ pobijediti one koji su ovaj grad doveli na rub propasti, a ovaj grad ima kapaciteta da živi”, kazao je Šćekić.

Odborničku listu “Za zdravo Berane”, čine još: Radojica Živković, Rade Kljajić, Zoran Marsenić, Miro Vešović, Savo Vučetić, Mladen Premović, Jasna Knežević, Zoran Jojić, Vladan Folić, Boris Bućković, Vida Ivanović, Darko Stojanović, Goran Kiković, Danijela Marković, Milovan Živković, Dimitrije Rovčanin, Velimir Đurišić, Dragomir Đukić, Jugoslav Račić, Tihomir Bogavac, Petar Labudović, Branislav Piper, Darko Bubanja, Ivan Radević, Marko La-

Podmetanjima obmanjuju javnost Predsjednik beranske Opštine Vuka Golubović optužio je izborni štab SNP i DF da neistinitim saopštenjima i podmetanjima obmanjuju javnost i nastavljaju, kako navodi, sa neosonovanim napadima na njega i članove njegove porodice. Golubović u saopštenju navodi da priznaje da je grešan, jer nema čovjeka koji to nije, prenosi agencija MINA. “Ali sam i kao takav bolji od svih njih ‘bezgrešnih’ koji su svaku bitku protiv mene i moje partije izgubili. A izgubiće i 9. marta, jer ja mogu ispraviti svoje greške kao odgovoran i ozbiljan čovjek. Ali oni svoju ‘bezgrešnost’ ne mogu, naročito u sposobnosti da prave poraz za porazom”, poručio je Golubović. lević, Anđela Bojović, Jelena Božović, Dragan Drobnjak, Slobodanka Ćeranić, Nada Softić, Slobodanka Ivanović, Milosava Paunović, Đurđica Pešić i Jovanka Bogavac.

Jelena Božović, koja je ispred DF na listi Za zdravo Berane, pozvala je sve nadležne službe da preispitaju, kako je ona rekla, nezakonito zapošljavanje u ustanovi za djecu sa smetnjama. U toj ustanovi, u kojoj je po pravilniku neophodno sedam radnika plus direktor, za sada, kako su oni saznali, zaposleno je 81 lice.

M.T.

otvaranje ambasade

Jačati veze sa maticom Skupštinski odbor za međunarodne odnose i iseljenike dao je pozitivno mišljenje kandidatu za ambasadora Crne Gore u Argentini Gordanu Stojoviću.

Stojović je VN kazao da će njegov osnovni cilj biti obnavljanje pokidanih veza matice sa iseljeništvom, organizovanje crnogorske zajednice, ali i ekonomskog partnerstva sa uticajnim Argentincima crnogorskog porijekla. Stojović je kazao da će ambasada u Buenos Ajresu, koja će osim Argentine pokrivati i Brazil i Čile, pokušati i da utvrdi broj Crnogoraca koji tamo.

“Nemamo egzaktnu procjenu koliko Crnogoraca živi u Argentini. Ne možete napraviti popis tako što ćete ići od vrata do vrata u Buenos Aj-

resu i popisivati domaćinstva. To se radi pomoću matematičkih formula koje vam daju aproksimativan broj iseljenika. Mi ćemo svakako pokušati da taj broj utvrdimo u saradnji sa Institutom za migracije u Buenos Ajresu. Moja istraživanja su pokazala da taj broj iznosi 80.000 Crnogoraca”, rekao je Stojović. On je dodao da je broj naših ljudi koji govore crnogorski/srpski veoma mali, ali da su crnogorski iseljenici zadržali običaje a naročito svijest o porijeklu. Stojović, inače službenik Ministarstva vanjskih poslova, profesionalno je istraživao crnogorsku iseljeničku zajednicu u Sjevernoj a naročito Južnoj Americi, o kojoj je napisao nekoliko djela. Ambasada će u početku zapošljavati samo dvoje ljudi.

V.K.

POLITIKA 5

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 2. 2014.

Poslanička plata kao sedam penzija primanja poslanika

Nemanja Lacman

M

jesečne zarade crnogroskih poslanika u 2013. godini u prosjeku su iznosile od 1.250 do 2.000 eura, što je sedam prosječnih penzija ili nešto više od četiri prosječne plate u Crnoj Gori. Mjesečno za plate poslanika Skupština je morala da obezbijedi oko 110.000 eura ili godišnje oko 1.300.000 eura.

I dok je u Crnoj Gori i dalje vlada velika stopa nezaposlenosti, jedan od najunosnijih poslova je predstavljanje građana u Skupštini Crne Gore. Prema podacima za 2013. godinu objavljenim na sajtu Komisije za sprečavanje konflikta interesa crnogorski poslanici su mjesečno primali u prosjeku od 1.250 do 2.000 eura.

U pomenute plate nijesu uračunati poslovi koje poslanici mimo prestavljanja građana u Skupštini obavljaju. Mjesečno, Skupština obezbjeđuje oko 110.000 eura za isplatu zarada poslanicima, a na godišnjem nivou ta suma dostiže i oko 1.300.000 eura.

Visina mjesečne zarade poslanika zavisi i od učešća u radu skupštinskih odbora, komisija, kao i od toga da li je neki posalnik i odbornik u lokalnom parlamentu.

Najveću poslaničku platu prema podacima Komisije za sprečavanje konflikta interesa u 2013. godini je imao funkcioner Socijaldemokratske partije Džavid Šabović koji je mjesečno zarađivao 2.000 eura.

Nešto manju platu imao je poslanik Demokratske partije socijalista Luiđ Ljubo Škrelja. On je mjesečno primao 1.857 eura. Pet eura manju platu od Škrelje imaju njegov klupski kolega Radivoje Lala Nikčević kao i potpredsjednik Skupštine i poslanik Demokratskog fronta Branko Radulović. Na četvrtom mjestu je poslanik SDP-a Rifat Rastoder sa platom od 1.784 eura, a pet eura manju mjesečnu zaradu ima poslanik Demokratskog fronta Predrag Bulatović. Šesto mjesto pripada poslanici Hrvatske građanske inicijative Ljerki Dragičević čija je plata u 2013. go-

dini iznosila 1.746 eura. Pored visokih zarada poslanicima crnogorskog parlamenta Skupštine Crne Gore plaća i službena putovanja. Kako je objavljeno u crnogorskim medijima, poslanici su za godinu dana na troškove službenih putovanja u inostranstvo potrošili 423.500 eura. U tu cijenu je uračunat prevoz, dnevnice, te troškovi smeštaja sa doručkom. Takođe, poslanicima je za putne troškove za dolazak na plenarne i sjednice radnih tijela u prošloj godini isplaćeno 243.000 eura. Tako poslanici koji dolaze u Podgoricu sa sjevera dobijaju između 75 i 100 eura, dok oni sa primorja imaju između 40 i 70 eura.

Plate poslanika u 2013. godini Poslanik

Politička partija

Visina plate

Džavid Šabović

SDP

2.000 eura

Luiđ Ljubo Škrelja

DPS

1.857 eura

Radivoje Lala Nikčević

DPS

1.852 eura

Branko Radulović

DF

1.852 eura

Rifat Rastoder

SDP

1.784 eura

Predrag Bulatović

DF

1.779 eura

Ljerka Dragičević

HGI

1.746 eura

Branka Bošnjak

DF

1.712 eura

Milutin Simović

DPS

1.700 eura

Branko Čavor

DPS

1.675 eura

ª TransFErº

DF: Miljanić je dobrodošao Odluka nekadašnjeg poslanika Pozitivne Zorana Miljanića, koji je odlučio da pristupi Demokratskom frontu, izazvala je buru komentara iz kako ova dva tabora, tako i iz vladajuće partije. Dok se poslanik DPS Zoran Vukčević pita zašto Pozitivna ne traži vraćanje mandata, u ovoj partiji ističu da Vukčević nije prava osoba koja može da postavlja takva pitanja. ““Nasilnik koji je u Skupštini Crne Gore prijetio sječenjem glava i davalac lažnih obećanja za kredite po sjeveru Crne Gore, sada u ulozi poslanika DPS-a, drži poduke. Šampion servilnosti i snishodljivosti u obraćanju partijskom šefu, sada se kočoperno pokušava napraviti duhovit”, saopšteno je iz Pozitivne.

U toj partiji naglašavaju da Vukčević uživa ogromne privilegije i benificije na račun “onih istih kojima je obećavao kredite da bi se nadali da će ih dobiti - iako je znao da

Vuković

neće”. Iz Demokratskog fronta s druge strane poručuju da je sasvim prirodno da je u DF sa odobravanjem prihvaćena namjera i odluka bivšeg poslanika Pozitivne Crne Gore Zorana Miljanića da nastavi i pojača svoj opozicioni angažman kroz rad

u našem Građanskom klubu, saopšteno je iz tog političkog bloka. “Čudi nas neodmjerena kvalifikacija kolega iz Pozitive Crne Gore da je, povodom pristupanja nezavisnog poslanika Zorana Miljanića Građanskom klubu DF - a, riječ o “prisvajanju mandata”, navodi se u saopštenju DF-a.

U DF-u napominju da je Zoran Miljanić je u Građanski klub dobrovoljno ušao kao nezavisni poslanik, nakon što je u avgustu prošle godine isključen iz Pozitivne Crne Gore.

“Dakle, gospodin Miljanić je prihvaćen, prije par dana, ne zbog toga što je bivši poslanik Pozitivne, već zato što su u Građanski klub dobrodošli svi koji žele da doprinesu promjenama u Crnoj Gori, a ne pripadaju nijednoj partiji. Podsjetimo, da je u isto vrijeme, slobodnom voljom, Građanskom klubu pristupio i bivši funkcioner DPS-a”, navodi se u saopštenju.

J.Đ.

6

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 2. 2014.

KONCESIJE - SOLANA

Izlazak iz stečaja pa koncesije Izlazak iz klasičnog stečaja preduslov je za učešće ulcinjske Solane “Bajo Sekulić” na eventualnom tenderu za dodjelu ugovora o koncesiji za eksploataciju soli na ležištu Štojska Kneta.

Solani “Bajo Sekulić”, kojom upravlja Eurofond, koncesija je oduzeta 2011. godine i nema pravo učešća na tenderu za njenu dodjelu, jer je u klasičnom stečaju, navodi se u Informaciji o statusu koncesionog ugovora za eksploataciju morske soli sa lokaliteta Štojska Kneta, koju je u četvrtak usvojila Vlada.

Zakonom o koncesijama definisana je obaveza njihovog oduzimanja u slučaju da je u preduzeću pokrenut postupak likvidacije ili stečaja, što je bio slučaj sa ulcinjskom Solanom. Za ponovno dobijanje koncesija, neophodno je raspisivanje novog tender za dodjelu ugovora o koncesiji za eksploataciju morske soli, pri čemu budući koncesionar mora ispuniti nekoliko preduslova.

“Lokacija solane u opštinskim prostornim planovima mora biti definisana kao prostor za eskploataciju morske soli, konsesionar mora ispunjavati zakonom predviđene uslove da bi bio podoban za učešće na tenderu i riješiti imovinske odnose sa vlasnikom imovine na kojoj se zasniva koncesioni odnos”, objašnjeno je u Informaciji.

Pravo učešeća na tenderu, prema odredbama Zakona o koncesijama, nemaju preduzeća i preduzetnici koji su u postupku stečaja ili likvidacije, osim ako se radi o reorganizaciji.

“To zakonsko rješenje onemogućava Solani da, u stanju u kojem se trenutno nalazi, ponovo konkuriše za dobijanje koncesije”, navodi se u Informaciji.

Na tenderu na mogu učestvovati ni preduzeća i preduzetnici koji su pravosnažnom presudom osuđena

za krivično djelo počinjeno prilikom obavljanja profesionalne djelatnosti, kao ni oni sa neizmirenim poreskim i obavezama po osnovu kazni izrečenih u krivičnom ili prekršajnom postupku, u periodu od najmanje tri godine prije objavljivanja javnog oglasa.

Posljednji ugovor o pravu na eksploataciju morske soli Solana je, na period od deset godina, zaključila u martu 1995 godine. Privredni sud je, međutim, 2005. godine u preduzeće uveo stečaj, koji je trebalo da u petogodišnjem periodu omogući oporavak Solane kroz reorganizaciju.I.B.

Bull and Bear se pridružuje Najveća crnogorska brokerska kuća Bull and Bear postala je član Američke privredne komore u Crnoj Gori (AmCham).

Iz Bull and Bear-a su saopštili da je AmCham u Crnoj Gori nezavisna poslovna asocijacija, koju je formalno akreditovala Američka privredne komore u aprilu 2010. godine.

Pored promocije investicionih mogućnosti kroz saradnju sa crnogorskom Vladom, nevladinim organizacijama (NVO) i drugim poslovnim udruženjima, međunarodnim organizacijama i diplomatskim misijama u Crnoj Gori pomaže u poboljšanju poslovnog okruženja za investitore i preduzeća.

Bull and Bear je, kako je saopšteno i ekskluzivni partner Auerbach Grayson-a, koji je najveći američki broker u inostranstvu, a kroz njih i partner Morgan Stanley, jedne od najvećih investicionih banaka u svijetu.

“Osim brokerskih usluga, Bull and Bear obavlja poslove kao investicioni savjetnik, a i jedini od crnogorskih brokera imaju dozvolu za kupovanje na margini i investicioni menadzment”, dodaje se u saopštenju.

I.B.

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 2. 2014.

>

GORIVO

AKTUELNO

Više vožnje za manje novca

Ivana Cimbaljević

Z

a razliku od prethodnih godina, koje su počinjale poskupljenjima, ova ipak nije donijela “cjenovne” udare. Nije bilo poskupljenja struje, ukinute su takse od jednog eura na sim kartice i brojila, a vijest kojoj se vozači najviše raduju je da nije porasla ni cijena goriva. Za razliku od prethodne, ove godine ako cijene ostanu na sadašnjem nivou, građani će moći da se voze duže za manje para. Vozači sa prosječnom zaradom ove godine moći će da pređu oko 300 kilometara više nego prethodne.

1,26 eura košta litar benzina u Luksemburgu

Poslije prošlogodišnjih rekordnih cijena goriva, koje su išle čak i preko jednog i po eura, ove godine crnogorski građanin sa prosječnom zaradom može kupiti mnogo više goriva nego prethodne godine. Sa sadašnjim cijenama goriva koje su trenutno niže skoro 15 centi nego rekordne, ali i po nekoliko centi nego u istom periodu prethodne godine, građani sada sa prosječnom zaradom mogu kupiti oko 50 litara vi-

še nego prošle godine.

To znači da, ako se cijene goriva zadrže na ovom nivou, crnogorski vozači ove godine moći da pređu oko 300 kilometara više nego lani.

Prošla godina donijela je dosta nervoze vozačima, jer su cijene litra goriva dolazile do rekordnog nivoa. Cijena litra bezolovnog eurosupera 98 išla je do 1,52 centi, dok je eurosuper 95 koštao 1,49 eura. Eurodizel išao je do 1,36 eura, dok je

NOVA WEB STRANICA

Budžet u slici i brojkama Ministarstvo finansija pokrenulo je web stranicu http://budzet.sntcg. com/ na kojoj građani imaju mogućnost da vide vizuelni pregled Crne Gore za 2014. godinu, odnosno svih budžetskih podataka, kroz ilustracije i grafiku. Na stranici je takođe dostupan i Poreski kalkulator, pomoću kojeg zaposleni i poslodavci, koji izvdavaju novac za finansiranje penzija, zdravstveno i osiguranje od nezaposlenosti, mogu vidjeti kako se troši taj novac.

“Svjesni da je od ogromnog značaja da građani razumiju ukupan budžetski proces kako bi se mogli

kvalitetno uključiti u proces konsultacija prilikom njegove izrade i usvajanja, razvili smo ideju prezentovanja godišnjeg budžeta na vizuelno razumljiv i jednostavan način.

Na ovoj stranici građani su u prilici da vide pregledniju sliku budžetskih podataka, kroz ilustracije i grafičko predstavljanje”, kazala je portparol Ministarstva finansija Marija Radenović.

Ona je dodala da će prioritet Ministarstva finansija u narednom periodu biti izrada sveobuhvatnijeg i detaljnijeg idejnog rješenja za predstavljanje budžetskih podata-

eurodizel koji se koristi za komercijalne svrhe koštao 1,15 eura. Lož ulje se prodavalo po cijeni od 1,07 eura.

U posljednje vrijeme cijene goriva u Crnoj Gori su stabilne, odnosno one se posljednjih mjeseci nijesu znatno mijenjale. Bezolovni eurosuper 98 i 95 i dalje će koštati 1,38 eura, odnosno 1,35 eura, dok cijena litra eurodizela košta 1,27 eura.

Cijena lož ulja za grijanje trenutno je niža čak 12 centi nego rekordne cijene od prošle godine i ona iznosi 95 centi, dok je cijena eurodizela za komercijalne svrhe niža 10 centi i košta 1,05 eura.

Maksimalne maloprodajne cijene goriva u Crnoj Gori usklađuju se svakog drugog ponedjeljka u zavisnosti od promjene cijena naftnih derivata na međunarodnom tržištu (Mediterranean Platt’s Ground) i valutnog odnosa eura i američkog dolara.

7

Litar goriva u Crnoj Gori skuplji je nego u Luksemburgu



Gorivo jeftinije, ali i dalje skuplje nego u Luksemburgu Prema posljednjim dostupnim podacima, cijene goriva u Crnoj Gori veće su nego u regionu. Gorivo je najjeftinije u Bosni i Hercegovini, gdje litar benzina (95) košta 1,18 eura, dok dizel košta 1,23 eura, ali i u Makedoniji, gdje je litar benzina 1,26 eura, a litar dizela 1,11 eura. Benzin u Srbiji košta 1,34 eura, u Albaniji 1,33 eura, u Hrvatskoj 1,34 eura, dok litar dizela u ovim zemljama košta 1,36 eura, odnosno 1,32 eura i 1,27 eura. Zanimljivo je da je gorivo u Crnoj Gori skuplje nego u Luksemburgu, zemlji koja ja poznata po dobrom standardu. U ovoj zemlji litar benzina košta 1,26 eura, a litar dizela svega 1,21 eura

Radoje Žugić

ka, kako bi građani bili u mogućnosti da sami vrše različite analize.

Na ovoj web stranici dostupan je i Poreski kalkulator.

“Pomoću ovog kalkulatora možete saznati koliko se novca troši na svaku od ovih namjena. Jednostavnim odabirom iznosa neto plate koju primate, aplikacija izračunava koliko poslodavac i zaposleni svakog mjeseca izdvajaju za doprinose za penziono, zdravstveno i osiguranje od nezaposlenosti, te za poreze, iz kojih se, između ostalog, finansiraju usluge i poslovi od opšteg javnog interesa”, kazala je Radenović.

I.C.

BUDŽET

FINANSIJSKO RESTRUKTURIRANJE

da se zna Zakon prilagoditi privredi Mora kako se troši novac Nacrt zakona o dobrovoljnom finansijskom restrukturiranju trebalo bi više prilagoditi potrebama privrede, ocijenjeno je juče iz Montenegro biznis alijanse. U ovoj privrednoj asocijaciji stekli su utisak da je nacrt pisan uvažavajući prvenstveno problem finansijkog sektora, pri čemu se zaboravlja činjenica da privredu čine finansijski i realni sektor.

“Bez jakog realnog sektora, nema ni jakih banaka, odnosno bez njihove snažne uvezanosti nema, niti može biti, jake ekonomije”, poručili su iz MBA. Javna rasprava o nacrtu zakona, koja će trajati do 11. marta, kako su kazali, izazvala je veliku pažnju zbog značaja koji bi taj zakon mogao imati na ukupnu privredu.

“To je još jedan pokušaj rješavanja, odnosno ublažavanja pro-

blema nelikvidnosti, zbog čega ga treba podržati. Pitanje je, međutim, koliko će on biti koristan,

prije svega zbog kratkog roka njegove primjene od dvije godine”, navodi se u saopštenju MBA. Upozoravaju da su u tekstu nacrta navedeni određeni neprecizni termini, kao što su razumna vjerovatnoća d a će se otplatiti dug, razumna diskontna stopa ili realna procjena.

“Trebalo bi jasno i precizno formulisati šta se želi reći, kako se ne bi komplikovalo rješenje u pojedinim slučajevima finansijskog restruktuiranja. Takođe, nigdje nijesu navedeni troškovi procedure finansijskog restruktuiranja, kao ni ko ih snosi”, objasnili su iz MBA. Poručuju da ima dosta prostora za poboljšanje teksta nacrta, kao i da će sugestije svojih članova uputiti resornom Ministarstvu, kako bi doprinijele njegovom poboljšanju. I.C.

Transparentnost je jedan od osnovnih elemenata finansijskog zdravlja sistema i njegove fiskalne održivosti, koju Vlada nastoji da unaprijedi u oblasti planiranja i trošenja novca poreskih obveznika, saopštio je juče ministar finansija Radoje Žugić na konferenciji pod nazivom E-transparentnost u regionu, koju je organizovao Centar za demokratsku tranziciju (CDT).

“Od ogromnog značaja je da građani razumiju ukupan budžetski proces ,kao i sve faktore koji utiču na izradu, planiranje, usvajanje i izvršenje budžeta, kako bi se mogli kvalitetno uključiti u proces konsultacija prilikom njegove izrade i usvajanja”, poručio je Žugić i dodao da njegovo Ministarstvo finansija redovno na svojoj internet stranici objavljuje mje-

sečne i kvartalne izvještaje o ostvarenim prihodima, rashodima, javnom dugu i dr.

Izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica podsjetio je da je prema istraživanju crnogorska Vlada bila najtransparentnija od četiri države u regionu. Lošiji dio te priče je, prema njegovim riječima, što u novembru nijedno ministartvo na svom web sajtu nije imalo objašnjenja o načinu kako se troše sredstva.

CDT je na konferenciji podijelio i publikaciju pod nazivom Upotreba novih tehnologija u promociji transparentnosti vlade, koja u stvari predstavlja finalni izvještaj monitoringa u Crnoj Gori, Srbiji, Makedoniji i BiH o tome koliko institucije koriste nove tehnologije za predstavljanje svog rada. I.C.

8 AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 2. 2014.

AERODROMI CRNE GORE

Stop za novu zgradu u Podgorici Tivatski aerodrom ima više opsluženih putnika nego onaj u Golubovcima

Na Aerodromu u Tivtu prošle godine opsluženo je ukupno 868.250 putnika, što je za 180.000 više nego na podgoričkom, pokazuju podaci iz Informacije o prioritetnim investicijama u sektoru saobraćaja, koju je Vlada razmatrala u četvrtak. Razlika u opsluženim putnicima među dva aerodroma u prethodne tri godine bila je manja. Prema podacima, saobraćaj na aerodromima Crne Gore 2013. godine porastao za 15 odsto u odnosu na 2012. godinu.

● Zgrada Prema ranijim planovima, u Podgorici bi trebalo da se gradi nova terminalna zgrada. Međutim, poruka Vlade je da se sve to odloži.

Pokazalo se, navodi se u Informaciji, da je prognoza sadržana u master planu razvoja Aerdroma Crne Gore do 2030. godine, za ovaj period isuviše optimistična i samim tim donošenje investicionih odluka treba odložiti.

“Svaka preuranjena aktivnost na izgradnji ovakvih kapaciteta uslovila bi ogromne troškove za njihovo održavanje, a eksploatacija sadržaja bi bila krajnje nedovoljna. Sadašnji kapaciteti mogu zadovoljiti tražnju u narednih pet-šest godina”, navodi se u Informaciji.

Procijenjena vrijednost investicija definisanih master planom razvoja aerodroma do 2030. godine za prvu fazu razvoja za aerodrom Podgorica iznosi 39.956.700 eura, ali imajući u vidu da je neophodno odložiti projekat izgradnje nove treminalne zgrade i pristanišne platforme, ovaj

iznos će znatno biti umanjen i iznosiće 11 miliona eura.

● aerodrom TivaT Trend rasta saobraćaja na Aerodromu Tivat koji premašuje i optimistične prognoze, upućuje na neophodnost brže realizacije investicija, dodaje se u Informaciji. Saobraćajni pokazatelji su uslovili donošenje odluke o brzoj gradnji nove terminalne zgrade na aerodromu Tivat.

“Procijenjena vrijednost investicija, definisanih Master planom razvoja aerodroma do 2030.godine, za prvu fazu razvoja za aerodrom Tivat iznosi 22.635.836 eura. Nova terminalna zgrada je predviđena u dru-

goj fazi razvoja, ali je procijenjeno da je neophodno raditi u ovoj fazi zbog brzog rasta saobraćaja”, piše u Informaciji.

Zbog toga će iznos za ulaganje biti uvećan na 30 miliona eura.

● dUgovi ProBLem U toku je postupak kupovine zemljišta potrebnog za izgradnju nove putničke zgrade u Tivtu. Vlasnik zemljišta je Montepranzo, a Upravni odbor Javnog preduzeća je već razmatrao navedeni materijal i donio odluku da se pristupi kupovini zemljišta. Odluka će u najkraćem roku, preko resornog ministarstva, biti dostavljena Vladi na razmatranje

i davanje saglasnosti.

“Ono što izaziva posebnu pažnju su dugovi Montenegro Erlajnsa prema JP Aerodromi Crne Gore, koji u značajnoj mjeri mogu uticati na dalji planirani infrastrukturni razvoj aerodroma u Podgorici i Tivtu. Predstavnici Ministarstva saobraćaja i pomorstva su u intenzivnoj komunikaciji sa mendžmentom obje kompanije, kao i predstavnicima Ministarstva finansija i Komisije za kontrolu državne pomoći, kako bi, u najkraćem roku predložili model regulisanja duga, koji će u značajnoj mjeri relaksirati pozicije avio-prevoznika i aerodromskog preduzeća na tržištu”, zaključuje se u saopštenju. N.U.

očekivani priliv 600 miliona eura

Crna Gora bi ove godine trebalo da zabilježi rast ekonomije od tri i po odsto, a očekuje se priliv stranih investicija u iznosu od 600 miliona eura, saopštio je predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković.

On je juče na Ekonomskom samitu zemalja Balkana u turskom gradu Bursi, na panelu posvećenom trenutnoj investicionoj klimi u zemljama Balkana, predstavio mogućnosti za investiranje i investicione potencijale naše zemlje.

“Crnoj Gori su potrebne investicije koje će da odgovore na sve izazove za postizanje i održanje kontinuiranog ekonomskog rasta”, rekao je Mijušković.

Skupu prisustvuju predstavnici 250 kompanija iz Crne Gore, Turske, Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Hrvatske, Kosova, Makedonije, Rumunije, Srbije i Grčke.

Organizator samita je Udruženje rumelijskih industrijalaca i biznismena (Rumelisiad).

Posjeta predstavnika iz Crne Gore, kako je saopšteno iz Privrene komore Crne Gore, realizovana je u saradnji organizacije Rumelisiad i Ambasade Republike Turske, Kancelarije za trgovinske odnose Republike Turske u Crnoj Gori, a uz podršku Privredne omore Crne Gore.

Bursa se nalazi u jugozapadnom dijelu Marmara regiona i predstavlja četvrtu najveću pokrajinu Turske. Ona je “baza turske industrije” i na četvrtom je mjestu, poslije Istanbula, Kodžaelija i Izmira u pogledu proizvodnje sa dodatnom vrijednošću.

I.C.

AKTUELNO 9

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 2. 2014.

KTGT SINdIKaT

Klisić izabran za predsjednika Sindikalna organizacija zaposlenih u preduzeću Kontejnerski terminal i generalni tereti (KTGT) izabrala na izbornoj Skupštini Luku Klisića za predsjednika.

Klisić koji je dobio 64 glasa, a njegov protiv kandidat Jovan Lukić 23, je do sada bio vršilac te dužnosti.

Klisić je rekao da u tom sindikatu, koji djeluje u okviru Unije slobodnih sindikata (USSCG), imaju dovoljan broj ljudi za reprezentativnost, ali da će sačekati još par dana da se i zvanično prijave za reprezentivnost.

“Naš prvi potez je da sačekamo novog vlasnika da isplati plate, da

vidimo da li će obračun biti stari ili po kolektivnom ugovoru. Tražićemo da se u obračunu plata koristi kolektivni ugovor. Do sada nijesmo imali kontakata sa novim vlasnicima, ali nadamo se da će ih biti sada kada budemo reprezentativni”, saopštio je Klisić.

U toj sindikalnoj organizaciji smatraju da je položaj zaposlenih težak, ali je Klisić poručio da će raditi na boljem položaju radnika u budućnosti.

“Očekujemo i saradnju sa kolegama iz sindikata KTGT, koji je u sklopu Saveza sindikata Crne Gore (SSCG)”, zaključio je Klisić.

I.B.

NOVINe

Rotšild banka želi u Crnu Goru Tema

Ukinuti porez za reinvestiranje

Ivana Boljević

O

porezivanje dobiti trebalo bi ukinuti kompanijama koje žele da je reinvestiraju. Ovaj stav za sada dijele analitičari i biznismeni, objašnjavajući da je rast broja reinvestiranja u jednoj ekonomiji indikator povjerenja između poslovnog sektora i poreskih vlasti, ali i odraz dobrih poslovnih rezultata. Vikend novine istražuju koliko bi ova inicijativa mogla doprinijeti razvoju domaće ekonomije.

U najvećem broju ekonomija širom svijeta kompanije koriste mogućnost reinvestiranja kao olakšicu u poslovanju kada ih to oslobađa troškova plaćanja poreza, ta bi se praksa, ocjenjuju poznavaoci ekonomskih prilika, i te kako valjala primijeniti u Crnoj Gori. Ekonomska analitičarka Ana Nives Radović za Vikend novine objašnjava zašto reinvestiranje treba izuzeti iz sistema oporezivanja.

“Oporezivanje reinvestirane dobiti ne preporučuje se ni pod kojim okolnostima, jer bi ono predstavljalo jedan od najkontraproduktivnijih poteza koji se mogu dogoditi u jednom finansijskom sistemu, uzevši u obzir njegove izrazito negativne posljedice po ekonomski ambijent”, smatra Radović.

Ona dodaje da promovisanje reinvestiranja profita u kompaniji čiji vlasnici nijesu u zemlji u kojoj posluje, sprečava odliv kapitala na koji vlasnici imaju pravo, budući da ih normativni okvir Crne Gore u tome ne ograničava.

Ovo pitanje je svakako mnogo kompleksnije kod kompanija koje isplaćuju dividende, prilikom

9

odsto je važeća stopa poreza na dobit u Crnoj Gori čega se mogu odlučiti da, umjesto toga, one ostanu neisplaćene, a da dobit bude reinvestirana. To je jedan od dominantnih mehanizama koji sprovodi najveći broj, naročito zapadnih kompanija u procesu legalne evazije poreza.

Ipak, opominje Radović, reinvestiranje može biti i zamka za kompanije koje ovu mogućnost žele da iskoriste samo da bi imali manje poreskih izdataka, ako inače to nijesu planirali da učine. Drugim riječima, reinvesti-

ranje se preporučuje samo onda kada se ostvare izvrsni poslovni rezultati i kada kompaniji ne prijeti rizik od nelikvidnosti ukoliko dio sredstava ode na vanredne izdatke.

U većini zapadnih ekonomija ovakve olakšice regulišu se sa institucijama kakve su privredni sudovi, kojima se podnose izvještaji o poslovanju i zahtjev da se osnovni kapital uknjiži u vrijednosti postojeće uvećane za profit, odnosno dio profita koji se reinvestira i koji se ubuduće smatra osnovnim kapitalom.

U Crnoj Gori porez na dobit iznosi devet odsto. U Montenegro biznis alijansi (MBA) smatraju da je malo preduzeća koja imaju uslove za reinvestiranje i da tim prije treba napraviti podsticajni ambijent kroz poreske olakšice.

“Ne smatramo da bi oporezivanje dobiti bila podsticajna mjera za preduzetnike koji razmišljaju o reinvestiranju, pogotovo ne u ovom ekonomskom trenutku.

MBA se od osnivanja zalaže za što niže poreske stope, odnosno protivi se uvođenju novih nameta za preduzetnike. Ne treba ograničavati one koji su u prilici da jačaju svoj biznis, već naprotiv, omogućiti im da ga prošire i stvore novu vrijednost od čega će država imati mnogo veću korist”, kazao je Vikend novinama izvršni direktor MBA Zoran Vulević.

Stav nadležnih državnih intitucija koje vodi poresku politiku o ovoj temi biće poznat i objavljen narednih dana.

Rotšild banka zainteresovana je za intenziviranje saradnje sa Crnom Gorom, saopšteno je nakon sastanka ministra finansija Radoja Žugića i predstavnika te finansijske institucije. Žugić se, kako je saopšteno iz Ministarstva, sastao sa generalnim direktorom Rotšild banke Arijel Malard de Rotšild i potpredsjednikom te finansijske institucije Žan-Klod Mejerom. Žugić je upoznao predstavnike Rothschild banke sa aktuelnom fiskalnom i makroekonomskom situacijom u Crnoj Gori, kao i projekcijama Ministarstva finansija i Vlade, koje se odnose na dalji oporavak i ekonomski razvoj, prenosi Mina-biznis.

Tome će, kako je objasnio, u najvećoj mjeri doprinijeti započete i planirane investicije u sektorima turizma, energetike i saobraćaja.

Mejer je kazao da bi unapređenje ocjena Crne Gore od međunarodnih rejting agencija doprinijelo još snažnijem privlačenju stranih investitora i time

Zgrada Rošild banke u Londonu

dinamičnijim stopama ekonomskog rasta, za šta Crna Gora ima veliki potencijal. Na sastanku je, takođe, bilo riječi o obezbjeđenju finansijskih sredstava za potrebe državnog budžeta za tekuću godinu.

E. R.

SIVa eKONOmIJa

Za tržište cigareta posebna potkomisija Glavna tema prve sjednice Komisije za suzbijanje sive ekonomije u 2014. godini, kojom je predsjedavao ministar finansija Radoje Žugić odnosila se na pripremu Akcionog plana za njeno suzbijanje tokom 2014. godine.

“Prepoznajući tržište cigareta kao rizičnu oblast za nelegalno poslovanje, dogovoreno je formiranje potkomisije koja bi imala za zadatak da definiše i implementira mjere za suzbijanje sive ekonomije na tržištu duvanskih proizvoda”, navedeno je u saopštenju Ministarstva finansija.

Kako je saopšteno diskutovalo i o pripremi zakonskog okvira kojim bi se utvrdila kaznena politika, odnosno sankcije protiv pravnih lica i preduzetnika koji višestruko izvr-

še prekršaje utvrđene poreskim ili carinskim propisima. Pripremljena je radna verzija zakona, čime će se obezbijediti, prije svega, poštovanje načela lojalne konkurencije.

Takođe su se članovi Komisije jednoglasno složili u ocijeni da ovaj zakon ne smije predstavljati barijeru za obavljenje biznisa.

Opšti je zaključak da se, i u 2014. godini, nastavljaju trendovi kada je riječ o naplati budžetskih prihoda, što je, između ostalog, potvrda uspješnosti rada nadležnih organa i inspekcijskih službi. Članovi Komisije su takođe razmotrili realizaciju mjera iz Akcionog plana za 2013. godinu i izvještaje svih inspekcijskih službi o preduzetim aktivnostima i realizovanim mjerama.

I.B.

10 aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 2. 2014.

Crna Gora

od kancera godišnje oboli 20 djece

Godišnje u Crnoj Gori od kancera oboli 15 do 20 djece i sva se upućuju na liječenje u Beograd. U periodu od 2006. do 2012. godine registrovano je oko 80 djece oboljele od dječjeg kancera, a 2012. postoji katastrofalan skor od 17 novih pacijenata. Nažalost, svake godine taj broj se povećava.

“Kažu da zdrav čovjek ima 1.000 želja, a bolestan samo jednu - da ozdravi. Dječji kancer je bolest cijele porodice. Pojavom tako teške, po život opasne bolesti, mijenja se kompletna porodična dinamika.

Porodica tokom liječenja dolazi na ivicu svojih finansijskih, a onda i psihoemocionalnih snaga. Da bi se pobijedila bolest potrebna je velika hrabrost i istrajnost”, ovako za CdM počinje priču majka oboljelog dječaka Angela Murišić.

Iz ove bitke, naglašava ona, mnogi su izašli kao pobjednici i ozdravljenje je moguće.

“Rak kod djece je izlječiv u 75 odsto slučajeva. Zato ne treba tugovati nad sudbinom djece oboljele od raka, već im treba pomoći da to prebrode. Rak se liječi po svjetskim protokolima hemioterapijom, zračenjem i transplantacijom koštane srži”, ističe Murišić.

Zato je ona i još nekoliko roditelja osnovalo Udruženje djece oboljele od kancera “Fenix Crna Gora”.

“Crna Gora nema pedijatrijsku hemato-onkologiju i zato se sva djeca upućuju u Srbiju na liječenje. U Crnoj Gori imamo jednog dječjeg hematologa dr Maju Kavarić koja nam nesebično izlazi

probleme u društvu.

“Takođe, moramo pohvaliti komisiju koja djecu upućuje na dalje liječenje, jer kad je liječenje djece u pitanju, sve je bilo organizovano za jedan dan i nikad se nije postavilo pitanje odlaska djece u inostranstvo, ako u Beogradu, kao tercijalnoj ustanovi kad je u pitanju rak kod djece, ne postoje uslovi za liječenje određene bolesti”, naglašava Stojanović.

● nedostaje Kamp za rehabilitaciju

U Udruženju tvrde da se oboljela djeca od kancera upućuju na liječenje u Beograd u susret, ali nakon uspostavljene dijagnoze, djeca i roditelji, u strahu i neizvjesnosti, odlaze u Beograd na liječenje u odgovarajuće bolnice. Naš cilj je da se tim porodicama pruži adekvatna pomoć, kako po pitanju ishrane djece, tako i u plaćanju smještaja u roditeljskoj kući, kao i plaćanju troškova prevoza u slučaju smrti djeteta, jer ti troškovi su na račun roditelja”, ističe Murišić.

Dječji kancer je rijetka bolest i

podrazumijeva multidisciplinarni pristup stručnjaka iz različitih oblasti i roditeljskih udruženja iz cijele Evrope.

● Kupili softver i reagense

Udruženje je kupilo softver i reagense za određivanje nivoa methotrexata u krvi, čime bi se djeci oboljeloj od leukemije skratio boravak u Beogradu za dva mjeseca.

“Povodom 15. februara - Međunarodnog dana djece oboljele od kancera i ujedno našeg rođendana, ovaj aparat pustiće se u rad.

Kako bi podigli svijest i proširili informacije organizovali smo postavljanje plakata i dijeljenje flajera “Rano otkrivanje, veće šanse” po svim zdravstvenim ustanovma u Crnoj Gori”, ističe Murišić.

Kako je za CdM istakla predsjednica Udruženja Dijana Stojanović, do sada su rijetko nailazili na

Dijana Stojanović je dodala da je problem nepostojanje rehabilitacionog kampa za djecu nakon intenzivne terapije citostaticima.

“Svi znamo koliko posljedica citostatsko liječenje i zračenje ostavi na dalje zdravlje djece. Jako je bitno u tom periodu nakon terapija maksimalno oporaviti njihov imunitet i ojačati organizam iscrpljen od teških terapija. Zato naglašavam da je rehabilitacioni kamp veoma bitan i da Fenix skuplja sredstva kako bi se taj kamp ove godine i realizovao. Nažalost, cijene koje su nam ponudili su izuzetno visoke i teško je sakupiti sav potreban novac. Zato apelujem na ljude koji žele i mogu da pomognu, da to i urade”, poručila je Stojanović.

Svi ljudi koju su spremni da pomognu djeci koja se liječe od maligniteta mogu to učiniti novčanom uplatom na račun udruženja 51071233-32.

Portal CdM

AKTUELNO 11

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 2. 2014.

INTERVJU: ZORAN STOJILJKOVIĆ, POLITIKOLOG I PROFESOR NA FPN U BEOGRADU

Crnogorci u Beogradu teško podnose vašu nezavisnost Nemanja Lacman

V

išestruki interesi u saradnji su ono što povezuje Crnu Goru i Srbiju i što dovodi do poboljšanja odnosa dvije države, rekao je za Vikend novine profesor sa beogradskog FPN-a Zoran Stojiljković. Prema njegovim riječima, Srbi u Crnoj Gori treba da uđu u vlast jer će u suprotnom biti frustrirani što su vječito manjina.

VN: Evidentno je da odnosi Crne Gore i Srbije idu uzlaznom putanjom. Da li smatrate da je tome doprinio cilj koji imaju obje države - ulazak u Evropsku uniju ?

Kada vas stave u zajednički regionalni okvir, perspektivu i hod ka evropskim integracijama to vam nameće neka pravila igre.

Imate i ekstremniji primjer od relativno nezadovoljavajućih odnosa između Srbije i Crne Gore.

Postiji Kosovski čvor i sada jasna inercija Srbiji da može da računa na hod ka evropskim integracijama samo pod uslovom na punu normalizaciju odnosa sa Kosovom i potpisivanja sveobuhvatnog dokumenta na kraju tog puta. Znači, vi možete da ne priznate zvanično neku zemlju, ali faktički uredite sa njom odnose tako da ste to na neki način normalizovali i uradili. Nemoguća je misija da u tom okviru onda odnosi Srbije i Crne Gore ostanu na tako niskom nivou kao što su bili.

VN: Osim težnje istom, šta je još doprinijelo otopljavanju odnosa Crne Gore i Srbije?

I Crnoj Gori i Srbiji se procjenjuje put kroz kvalitet i karakter regionalnih odnosa. Ima nečeg ciničnog u tome. Znate, nijesmo htjeli pod zajedničkim jugoslovenskim krovom, ali ćemo pod evropskim poštovati još neka tvrđa pravila. To je jedna stvar. Druga stvar jeste da sa odmicanjem procesa nezavisnosti Crne Gore iz 2006. godine i sa jasnom sviješću da je to ireverzibilni proces koji se ne može vratiti, dolazimo do činjenice da pokušaj vraćanja zajedničke države nije namjera ni tzv. prosrpskog političkog bloka u Crnoj Gori. Znači, jednostavno nešto morate da primite kao činjenicu. I onda svi ti sentimenti i politički naboji koji iz Srbije dolaze ka Crnoj Gori tog tipa, imajući u vidu i brojnost stanoviništva u Crnoj Gori koje se opredjeljuje kao srpsko i broj Crnogoraca u Srbiji, morali su da budu relaksirani.

Sa treće strane, taj naboj dokazivanja državnosti po cijenu čak i uvođenja slova za koja se teško mogu naći riječi u kojima se upotrebljavaju, zatim potrebu stvaranja paralelnih institucija kulturnih, obrazovnih, vjerskih u Crnoj Gori i tu vrstu adolescenicije tih nacionalnih institucija, trebalo je vrijeme da prevaziđete.

Sve to sada, osam godina nakon sticanja nezavisnosti Crne Gore, nema nekog naročitog interesa.

VN: Imaju li Crna Gora i Srbija interesa da sada sve više sarađuju na raznim nivoima?

Premijer Crne Gore Milo Đukanović sa pravom je kada je dolazio u Beograd iznio činjenicu da se bratski odnosi najbolje sagledaju kada se sagledaju sa stanovišta interesa. Pravo je pitanje imaju li interesa Crna Gora i Srbija da sarađuju. Mislim da imaju višestrukog. Prvo, ideja da će se samo visokim turizmom rješavati turistička privreda koja je jedan od ključnih kapaciteta Crne Gore pokazala se dakle kao iluzija. Onoga trenutka kad ogromna većina turista iz Srbije zaobilazi Crnu Goru, ona ima interes da dođe do

tog novca. Privredne veze postoje, kulturne veze postoje, ta vrsta razmjene, kontakata i potpuno je nerazumno prepuštati taj teren. Naklonjenost, interesi i potreba da se radi na putnoj mreži je neophodna. Ne znam šta je meni jer ja nemam nikakvo crnogorsko porijeklo da toliko volim Crnu Goru, ali su neke stvari dovedene do mazohizma. Ja sam za pet sati u Istri, a da se klackam do Crne Gore treba mi 11 sati. Istoriju Srbije i Crne Gore kao države karakterišu nesporazumi, ali mnogo više i sporazumi i saradnja i kulturna preplitanja. Mislim da nikome ne smeta što će Njegoša neko smatrati crnogorskim književnikom, a neko srpskim. Pitanje je da li jedni i drugi uopšte više čitaju Njegoša.

VN: Mnogi u Srbiji teško su podnijeli to što se Crna Gora otcijepila od Srbije i nastavila svoj put samostalno. Da li u Srbiji ima i da-

nas onih koji ne mogu da se pomire sa činjenicom da je Crna Gora nezavisna država ?

Prosto mislim da će pozicije koje će insistirati na razlikama gubiti na autentičnosti i na kvalitetu sa mijenjanjem situacija.

Imam osjećaj da je u jednom trenutku antisrbijanska pozicija bila isplativa u Crnoj Gori, kao što vječito imam osjećaj da jedan dio ljudi u politici u Srbiji koji su porijeklom iz Crne Gore nikako da riješe taj problem da je Crna Gora suverena, samostalna država na putu ka evropskim integracijama i da je kao takvu treba doživljavati.

U ovom smislu nećemo mi ništa manje biti dobri rođaci, prijatelji ukoliko svako odgovara autonomno za ono za šta ima neku vrsta ovlašćenja. I ja razumijem nekadašnje strahove.

Zamislite nekada da ste pristali na dvojno državljanstvo u vrijeme referenduma i moguće manipulacije sa mišljenjem Crnogoraca koji bi to mogli da imaju, a žive u Srbiji.

Ali to je vrsta opsjednog stanja kojim je zahvaćen jedan dio crnogorske kulturne i političke elite.

Da li treba još nekog u Crnoj Gori uvjeravati da nema ni jednog jedninog ozbiljnog političkog igrača u Srbiji koji ne smatra da je to ireverzibilni proces i da je Crna Gora država?

Ipak, sada ta crnogorska država i crnogorska elita moraju da pokažu da su same sposobne da rješavaju ekonomske i socijalne probleme, probleme sa korupcijom i kriminalom i da zato ne može da bude izgovor miješanje Srbije.

Najteže je da malo odrastemo.

VN: Predsjednik Vlade Crne Gore pozvao je Srbe da budu dio vlasti. Da li mislite da bi se ulaskom u vlast poboljšala pozicija srpskog naroda u Crnoj Gori?

Prije tri-četiri godine pisalo se da Crna Gora neće postići pun socijalni i politički konsenzus dok ne prevlada u pozivu između tih identiteta, a da se ta podjela može ograditi kada se riješe problemi identiteta, jezika, tradiceje, obrazovnog programa i nastave. Nije Crna Gora manja država ukoliko utvrdi tu opciju o srpskom jeziku. To je specifično. Nijesu Srbi klasična manjina koja je importovana odnekud. To je temeljno opredjeljenje i kada integrišete tu vrstu priče onda je moguće da imate dovoljno kapaciteta. Ako vi stalno imate tridesetak odsto stanoviništva, njegovu političku artikulaciju posebno, vi ćete stalno tim političkim reprezentima ili toj grupi ostavljati jedan gorak ukus frustriranosti što su vječito manjina. Pošto to nije mala manjina, postiže se osjećaj da nijeste do kraja stabilizovali vrijednosti. Prema tome, ta vrsta integracije je neophodna kao što je prevaziđena kada se radi o grupacijama u vlasti, tj. Albancima i Bošnjacima.

Svi moraju da budu u logici konkurencije i mogućnosti da uđu u promjenljive koalicije vlasti jer očito da će i u Crnoj Gori prestati vremena kad je samo jedan na poziciji da bude na vlasti, što su malo i posljednji izbori pokazali.

VN: Srbiju očekuju novi vanredni izbori. Smatrate li da će se razlikovati od prethodnih?

Imaćemo odličan primjer u Srbiji sada. Neće više biti aktuelno to pitanje ko će dominantno dijeliti političko polje jer će u Srbiji prvi put biti dominantna pitanja ekonomskog rasta, rješavanje problema bijede i siromaštva, nezaposlenosti i utvrđivanje jasne i efikasne borbe protiv kriminala i korupcije. Nikoga ona ostala pitanja neće previše interesovati. Biće 10-15 odsto ljudi koji će na izborima glasati za radikale ili Dveri jer im je taj problem sa Kosovom i Evropom dominantan.

12 AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 2. 2014.

NE IZDAJU SAOBRAĆAJNU DOKUMENTACIJU

Kotoranin kažnjen zbog propusta MUP-a?

Nakon što su Dnevne novine u petak 7. februara objavile tekst o tvrdnjama građana da im prilikom registracije automobila službenici MUP-a govore da će čekati neki period za dobijanje registracionih naljepnica i saobraćajnih dozvola, uz obrazloženje da aparat za njihovu izradu ne radi, što su iz MUP-a demantovali, redakciji se javilo nekoliko čitalaca. Jedan od njih, Kotoranin, u dopisu koji je uputio redakciji Vikend novina, naveo je da su mu saobraćajni policajci zbog propusta MUP-a koji mu nije izdao saobraćajnu dokumentaciju, pisali novčanu kaznu. Ovaj čitalac je naveo, da je sve potrebne papire i uplatnice za registraciju tek kupljenog automobila predao 27. januara kotorskoj filijali.

Službenici mu nijesu dali saobraćajnu dozvolu i registracionu naljepnicu, već potvrdu uz koju će, kako su mu garantovali, automobil moći da vozi u državi. Ipak, loša komunikaci-

ja između Ministarstva unutrašnjih poslova i njemu podređene Uprave policije ili nešto drugo, udarilo je po džepu ovog Kotoranina.

“Data mi je potvrda, pečatirana i rečeno mi je da mogu da vozim na teritoriji Crne Gore, jer nema saobraćajnih tablica i naljepnica, uz obrazloženje da je neki zastoj u pitanju. Uvjeren da je tako, naravno, vozim auto. Juče me je u Tivtu zaustavio policajac koji mi je napisao kazneni nalog zbog vožnje automobila bez registracionih tablica. Pitao bih nadležne da li smo mi ista država, da li jedan službenik MUP-a kaže jedno i izdaje potvrdu, a drugi kažnjava za to isto djelo”, naveo je Kotoranin tvrdeći da ima svu dokumentaciju kao dokaz, a da je kazneni nalog uz žalbu predao sudiji za prekršaje.

Osim njega, reagovali su i čitaoci portala Cafe Del Montenegro (CDM) koji je objavio ovaj tekst.

Naljepnice i tablice izrađuje ª Bajić ± GBBº Iz MUP-a VN rečeno je da izradu registrarskih tablica i naljepnica za potrebe tog ministarstva vrši firma “BAJIĆ–GBB” iz Podgorice koja je posao dobila na tenderima raspisanim u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama.

“Sa firmom “BAJIĆ – GBB” potpisana su dva ugovora 06.07.2009. i 19.07.2013. godine, ukupne vrijednosti oko 3,25 miliona eura. Obaveze prema ovoj firmi, MUP uredno izmiruje u skladu sa uslovima navedenim u ugovoru”, piše u odgovorima MUP-a.

“Kupio sam auto i 25 dana sam čekao na tablice! Što mi ne refundira MUP mjesec dana registracije”; “Pa zašto se ne izdaju dokumenta ako je aparat ispravan? Ni u Podgorici ih ne izdaju, ja sam na čekanju evo već 10 dana”, neki su od komentara na CDM-u.

Tokom nedjelje nekoliko čitalaca iz različitih gradova požalilo nam se da im se saobraćajna dokumenta ne uručuje kada im je prvi put zakazano da dođu po nju uz obrazloženje da aparat za njihovu izradu ne radi.

Mojkovčanin do čije potvrde su došle DN, i koja je objavljena u petak, nije htio da rizikuje da ga kada bude za volanom kažnjava policija zbog propusta MUP-a. Zato je od službenika tražio da mu na potvrdi o produživanju registracije napiše da je on sve obaveze ispunio i da je u pitanju kvar na aparatu, što je ovaj i učinio.

U potvrdi izdatoj u mojkovačkoj filijali MUP-a ručno je ispisana napomena: “Vlasniku nije uručena saobraćajna, ni naljepnica, jer aparat za izradu istih ne radi”.

Iz MUP- a nam je odgovoreno da sporni uređaj radi, a da je cijela zabuna nastala jer je, navodno, službenik tog ministarstva mimo ovlašćenja ili dobijenih instrukcija napisao potvrdu u kojoj je konstatovao kvar na aparatu. Zbog toga, protiv njega su pokrenute odgovarajuće disciplinske procedure.

Ipak, ostale žalbe građana koji tvrde da im se ova dokumentacija ne izdaje kada im je rečeno jasan su znak da postoji neki problem. M.V.P.

DA BI VRATIO DUG

Lažno prijavio razbojništvo Podgorička policija podnijela je krivičnu prijavu protiv devetnaestogodišnjeg R.B. zbog sumnje da je lažno prijavio da je nad njegovim sinom izvršeno razbojništvo. On se tereti da je fingirao razbojništvo i uzeo 255 eura, za koje je rekao da je razbojnik ukrao od njegovog sina, a sve to kako bi vratio dug.

Prijavu policiji podnio je 3. februara otac ovog devetnaestogodišnjaka. Policija je od navodno oštećenog R.B. uzela izjavu u kojoj je on tvrdio da je razbojnik upao u njegovu kuću tog jutra oko 5.40 časova. Prema

njegovoj izjavi, kada je krenuo ka kupatilu na ulaznim vratima vidio je nepoznatu osobu koja je na glavi imala kapuljaču, a na rukama rukavice. Razbojnik ga je, prema toj verziji, uz prijetnju pištoljem primorao da mu da novac koji se nalazio u jakni i torbi ukućana, nakon čega ga je odgurnuo i pobjegao.

“Službenici CB Podgorica su, radeći na rasvjetljavanju prijavljenog krivičnog djela, preduzeli intenzivne mjere i radnje na terenu, koje su u kratkom roku, nakon prikupljanja određenih informacija, dovele do

osnovane sumnje da se razbojništvo nije ni dogodilo, nego da je R.B. podnio lažnu prijavu”, piše u saopštenju Uprave policije.

Na osnovu prikupljenih dokaza policajci su stvorili čvrste dokaze da je R.B. lažno prijavio razbojništvo, kako bi, radi vraćanja pozajmice, prisvojio 255 eura za koje je rekao da su urađeni.

O događaju je obaviješten Osnovni državni tužilac u Podgorici, koji je kvalifikovao krivično djelo i naložio da se protiv R.B. podnese krivična prijava. M.V.P.

U PONEDJELJAK O ODGOVORNOSTI UPRAVE

Ometači smanjeni, mobilni funkcionišu Zavod za izvršenje krivičnih sankcija

Nekoliko prijava građana koji stanuju u komšiluku spuškog zatvora da nekoliko dana nemaju signal na mobilnom telefonu zbog ometača u ZIKS-u, rezultiralo je, prema tvdnjama uprave ZIKS-a, smanjenjem njihovog dejstva na minimum. S druge strane, Vikend novinama je iz m:tel-a rečeno je da su ometači u ZIKS-u u potpunosti ugašeni, a takvi navodi potvrđeni su i telefonskim pozivom koji su Vikend novine juče primile iz ovog zatvora.

Goruće pitanje ometača u spuškom zatvoru biće tema sastanka kojem će u ponedjeljak prisustvovati predstavnici uprave ZIKS-a, mobilnih operatora i Agencije za elektronske komunikacije, potvrđeno je Vikend novinama iz više izvora.

Direktor Agencije za elektronske komunikacije Zoran Sekulić očekuje da će ishod razgovora bi-

ti isključivo u interesu korisnika mobilnih mreža. Iako je priznao da je došlo do negativnog uticaja ometača u odnosu na zatvorske komšije, Sekulić je naveo da za konkretnu situaciju zakon ne predviđa sankciju protiv uprave ZIKS-a te da se nada da će ishod sastanka biti zadovoljavajući za sve.

Pored unapređenja ukupne bezbjednosne situacije u ZIKS-u, te sprečavanja vršenja krivičnih djela, cilj postavljenih ometača je i sprečavanje zloupotrebe položaja službenika koji su zatvorenicima unosili mobilne telefone.

Prvog dana aktiviranja novog sistema ometanja mobilnih signala, zatvorenici su najavili da će, u slučaju da se nastavi njegova primjena, stupiti u štrajk. Ovakve namjere pravdali su navodima da su ometači štetni po njihovo zdravlje.

S.K.

Vještak Boljević: Aparati postavljeni bez dozvole Vještak za telekomunikacije Predrag Boljević za VN kazao je da je postavljanjem ometača rukovodstvo ZIKS-a direktno prekršilo određene članove Zakona o elektronskim komunikacijama. Analizom ovog čina osijenio je da će se sigurno naći elementi krivičnog gonjenja odgovornih.

“Nije na odmet reći da je i samo

stavljanje u funkciju ove opreme nelegalno, jer za njen rad prethodno se morala obezbijediti dozvola za korišćenje radio stanice, jer ona po svojoj suštini jeste radio predajnik, a za izdavanje ove dozvole nadležna je Agencija za elektronske komunikacije, koja o svemu nije imala pojma. Ako jeste, tad bi se neko morao pozabaviti sa njom, što i kako radi”, kazao je Boljević.

AKTUELNO 13

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 2. 2014.

DELIBAŠIĆ ZA VN IZ ZIKS-A

Moj motor nije korišćen u likvidaciji Vidakovića

N

akon što su se za osam mjeseci, koliko se već nalazi u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu, strane crne hronike, kako crnogorskih tako i srbijanskih medija, nebrojeno puta punile pričama o Milošu Delibašiću, ovaj Beograđanin odlučio je da se obrati javnosti. U poruci koju je preko svog branioca advokata Miloša Vuksanovića uputio Vikend novinama, Delibašić je kategorički demantovao bilo kakvu umiješanost u ubistvo kako Nikole Bojovića iz Beograda, tako i Pančevca Miloša Vidakovića.

“Poslije pet godina neosnovanog pritvora izašao sam na slobodu 17. aprila 2013. godine, a 29. aprila je ubijen Nikola Bojović.

Apsolutno je jasno da je nemoguće da za 12 dana neko može da organizuje takvo ubistvo”, poručio je Delibašić preko branioca, dostavljajući VN na uvid i pisane dokaze za iznijete tvrdnje.

Istog dana kada je u Budvi uhapšen Delibašić, 16. juna, u Beogradu lisice na ruke stavljene su i njegovim drugovima Slaviši Novakoviću i Milošu Vojinoviću. Nedugo zatim u Crnoj Gori su uhapšeni Slobodan Šaranović, pod sumnjom da je naručio likvidaciju Bojovića, Ratko Koljenšić, koji se tereti da je učestvovao u ovom ubistvu i Saša Cvetanović koji je, prema sumnjama policije, ispalio smrtonosne hice u Beograđanina.

● “VOJINOVIĆ NIJE IZJAVIO DA SAM UČESTVOVAO U LIKVIDACIJAMA”

Mediji su prenosili da je Vojinović pred tamošnjim istražiteljima rekao da je Delibašić umiješan u ubistvo Bojovića.

“To je apsolutna neistina. Nijesam učestvovao u ubistvu Nikole Bojovića. Nijesam znao da će se to dogoditi. Nijesam poznavao Sašu Cvetanovića zvanog Pit Bul”, tvrdi Delibašić.

Pozivajući se na izjavu koju je Vojinović dao pred srbijanskim istražiteljima, Delibašić je naveo da je on tom prilikom rekao da je Delibašiću ispod časti da ubije nevinog čovjeka, civila i osobu od koje mu nije ugrožen život.

Ovaj Beograđanin je naveo i da je rođeni brat Pit Bula u izjavi tvrdio da Cvetanović nije nikada upoznao Delibašića.

Na dan hapšenja Delibašića, Novakovića i Vojinovića, zvaničnici crnogorske i srbijanske policije izjavili su da su oni osumnjičeni za slučaj ubistva Miloša Vidakovića.

“Sa tim ubistvom nemam apsolutno nikakve veze”, izričito je tvrdio Delibašić, dodajući da Vojinović ni-

kada pred istražnim organima nije dao izjavu o ovom ubistvu.

“Nije istina da je govorio da je ubio Vidakovića, niti da je negirao, a još manje je istina da je mene optužio.

Svi mediji su brujali da sam u Budvi uhapšen zbog ovog ubistva, a u stanici me o tom djelu niko ništa nije pitao”, naveo je Delibašić.

● “DA SAM HTIO DA UBIJEM VIDAKOVIĆA, URADIO BIH TO U BEOGRADU”

“Fakat je da je Vidaković živio preko puta moje zgrade u Beogradu. Besmisleno je da sam ja ili bilo ko od osumnjičenih planirali njegovo ubistvo u Crnoj Gori. Da sam htio da ga ubijem, valjda bih to uradio u Beogradu, a ne da to radim usred sezone, pred 500 ljudi”, obrazložio je Delibašić.

Tvrdio je da je sada pokojni Vidaković došao u Crnu Goru na nekoliko dana, te da je imao smještaj u Kotoru, a da je u Budvu došao prvi put te noći kada je ubijen.

“Ja, Miloš Delibašić, nijesam mrdao iz Budve, kao ni Miloš Vojinović, što su zabilježile sigurnosne kamere i nedjeljama unazad”, poručio je Delibšić.

Prema njegovoj verziji, Novaković je u Budvu, gdje ima stan, došao dan-dva prije ubistva. Delibašić se, kako tvrdi, sa njim slučajno sreo ispred lokala “Hemingvej” i to 1. jula kada je Pančevac ubijen.

● U MOMENTU UBISTVA SLAVIO SLOBODU

“Otišli smo na plažu Mogren, a uveče oko 20 časova isped hotela “Avala” se ponovo našli, kada smo otišli u grad da proslavimo slobodu poslije petogodišnjeg neosnovanog pritvora. Uveče oko 23 časa imao sam rezervisan sto u popularnom klubu gdje smo nastavili veselje u prisustvu brojnih svjedoka”, dodao je Delibašić.

Sumnju policije da je motor kupljen kako bi njim ubica došao do Vidakovića i usmrtio ga, Delibašić

Delibašić: “Nemam nikakve veze sa ubistvom Nikole Bojovića i Miloša Vidakovića” je okarakterisao kao “ortodoksnu glupost”.

“Za taj motor su znale sve moje komšije, vožen je na popravku u “Moto savez” i svi moji prijatelji su znali za njega. U takav čin kao što je ubistvo ne ide se regularnim motorom, sa tablicama, bez kaciga”, dodao je ovaj Beograđanin.

On je rekao i da je nelogično da je Novaković mogao nagovoriti Vojinovića da ubije Vidakovića, kada se oni nijesu poznavali niti su bili u sukobu. Osim što nije poznavao Vidakovića, Vojinović, kako tvrdi ovaj Beograđanin, nije poznavao ni Novakovića, već ga je upoznao u sud-

Delibašić, na osnovu dokaza koje je dobio iz tužilaštva Srbije, tvrdi da je jasno da je neistina pisanje medija da Vojinović pregovara sa srbijanskim tužilaštvom kako bi dobio status svjedoka-saradnika. Najbolji dokaz za to je, kako je naveo, što Vojinović nije amnestiran ni za jedno djelo, niti mu je porodica dobila zaštitu.

“Srbijansko tužilaštvo nije ludo da pravi paktove sa psihički nestabil-

Iz automobila ukrao torbicu Osamnaestogodišnjak je, navodno, navukao kapuljaču jakne na glavu i prišao automobilu oštećene V.K. “Kada je V.K. ušla u svoje vozilo i krenula da ga stavi u pogon, B.L. je, sumnja se, otvorio suvozačeva vrata i zgrabio torbu koja se nalazila na suvozačevom sjedištu, nakon čega se dao u bjekstvo”, piše u saopštenju Uprave policije.

● “UBICA PANČEVCA

DUŠEVNI BOLESNIK”

“Ispada da Novaković ima takvu moć ubjeđivanja da bi mu pozavidjeli talibanski učitelji samoubica, što je naravno nemoguće. Sam čin, ući u masu pred 500 ljudi, ne znajući da li tu ima policajaca u civilu, nečijeg obezbjeđenja, a prije svega bez debelog motiva hladnokrvno ubiti čovjeka i mirno odšetati meni govori da takva oso-

ba pati od neke duševne bolesti, paranoidne šizofrenije”, dodao je Delibašić.

Kazao je i da bi bilo najbolje da crnogorsko tužilaštvo kojem je, kako tvrdi, ovaj predmet nametnut od “srpske kuhinje” (kako naziva tužilaštvo Srbije) izađe u javnost i pokaže sve dokaze kojim raspolaže.

“Meni je tužilaštvo prezentovalo da nemaju Vojinovićev DNK sa lica mjesta, da nemaju snimak Vojinovića kako ubija Vidakovića, niti da imaju svjedoka koji bi ukazao da je on ubica i da sam ja na bilo koji način umiješan u to krivično djelo”, naglasio je Delibašić.

M.V.P.

Za Vojinovića tvrdi da halucinira

HERCEG NOVI

Policajci hercegnovskog Centra bezbjednosti podnijeli su krivičnu prijavu protiv B.L. (18), rođenog u Beogradu, nastanjenog u Herceg Novom zbog sumnje da je počinio krivično djelo “teška krađa”. Prema sumnjama policije on je prije četiri dana, oko 20 časova, u naselju Podi od V.K. ukrao torbicu u kojoj su bili novac u iznosu od 750 eura, telefon, dokumenta i zlatni nakit.

nici, kada im se zajedno sudilo za pljačku zlatare, za šta je Vojinović oslobođen.

O događaju je obaviješten Osnovni državni tužilac koji se izjasnio da se u ovom slučaju radi o težem obliku krivičnog djela, odnosno o teškoj krađi počinjenoj na opasan ili naročito drzak način.

Krivična prijava protiv B.L. podnijeta je 5. februara 2014. godine, shodno nalogu tužioca, podnijeta u redovnom postupku.

M.V.P.

nom osobom koja je dva puta u pritvoru pokušala da se ubije, koja im konstantno šalje podneske iz kojih se vidi da ima halucinacije da je napravio nekakav sporazum, te iz kojih se vidi da ima paranoidne napade jer umišlja da hoće da mu uhapse trudnu ženu. Od tužioca zahtijeva da promijeni iskaz, a tražio mu je i da ga materijalno obezbijede”, tvrdi Delibašić.

ilustracija

Prema njegovim riječima, jedna od brojnih neistina koje je rekao Vojinović bila je da se Delibašić, kada je izašao iz pritvora, sastao sa njim i Koljenšićem.

“Tužilaštvo je prikupilo dokaze i utvrdilo da sam ja u vrijeme kada on priča da smo se sastajali, bio na aerodromu gdje sam čekirao kartu, a drugi put da sam bio u Crnoj Gori”, dodao je Delibašić.

14 AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 2. 2014.

PETICIJA

Pokolj srna na Goliji koji je uznemirio javnost (arhiva)

Majkama sa troje djece dvije godine bolovanja Podnosilac inicijative traži da se izmjenama Zakona o radu razmotri produžetak porodiljskog odsustva za majke sa troje i više djece

INICIJATIVA NVO

Lov u Crnoj Gori zabraniti dvije godine Nevladine organizacije koje se bave zaštitom životne sredine, korupcijom, ljudskim pravima, zaštitom i uzgojem divljači najavile su da će kod resornih ministarstava, Vlade Crne Gore i u parlamentu pokrenuti inicijativu zabrane lovstva na period od najmanje dvije godine. Predstavnici devet NVO to su dogovorili na jučerašnjem sastanku povodom posljednjih pojedinačnih slučajeva krivolova kao i višegodišnjim negativnim trendovima u oblasti lovstva.

“Rasprava o moratorijumu na lov na sve vrste divljači u periodu od dvije godine biće organizovana u martu, a pored NVO biće pozvani i predstavnici državnih institucija i relevantnih međunarodnih organizacija”, saopšteno je iz Grin Houma.

NVO podsjećaju Vladu na pre-

poruke koje je donio Savjet za regulatornu reformu i uređenje poslovnog ambijenta.

“U preporuci se ukazuje da je postojeći Zakon o divljači i lovstvu neprimjenljiv i nedopustivo manjkav, upozoravaju u Grin Houmu, navodeći da su se organizacije složile da se u narednom periodu uradi akcioni plan koji će identifikovati goruće probleme u lovstvu Crne Gore.

NVO su ukazale i na dodatnu problem aktivista i lokanih mještana čija su ljudska prava ugrožena tokom praćenja krivolovnih aktivnosti. Organizacije potpisnice inicijative, pored Grin Houma su Centar za zaštitu i proučavanje ptica, Zeleni Crne Gore, Ozon, MANS, Breznica, Društvo mladih ekologa, CEED i Crnogorsko društvo ekologa.

M.M.K.

TAKMIČENJE

Đaci odmjeravaju znanje Fondacija Mladi pronalazači Crne Gore danas, u OŠ “Pavle Rovinski” u Podgorici, biće domaćin Prve Lego lige u Crnoj Gori (First Lego League Montenegro) - takmičenja robotike za djecu uzrasta od devet do 16 godina, osmišljenog sa ciljem da podstakne njihovo interesovanje za nauku i tehnologiju.

Crna Gora ima devet timova iz šest gradova, koji će, uz prisustvo men-

tora, pokazati svoje umijeće i ideje.

“Fondacija Mladi pronalazači Crne Gore od prošle godine postala je nosillac licence za organizaciju First Lego Lige (FLL), takmičenja koje sve više osvaja svijet i čiji osnivači su američka organizacija FIRST i danska kompanija Lego, tvorac čuvenih Lego kockica”, saopštili su iz Ministarstva nauke.

M.M.K.

Na Vladinom portalu Glas građana 6. februara je aktivirana nova, trenutno jedina peticija, kojom se traži produženje porodiljskog odsustva za majke sa troje i više djece sa sadašnjih godinu na dvije. Građanka Jelena Vidić aktivirala je peticiju za koju mogu glasati svi punoljetni državljani Crne Gore ili stranci sa stalnim nastanjenjem u našoj zemlji na sajtu www.epeticije.gov.me Ona traži da prilikom najavljenih izmjena Zakona o radu bude razmotren produžetak porodiljskog odsustva za majke sa troje i više djece na 24 mjeseca.

Predlaže da izmjenama budu obuhvaćene “žene koje u prvom porođaju rode troje ili više djece, u drugom porođaju dvoje ili više i žene koje se porađaju treći put, bez obzira da li pritom rode jedno ili više djece”.

Ako peticija u roku od 60 dana dobije podršku najmanje šest hilja-

da građana, Ministarstvo rada i socijalnog staranja pretočiće je u formalnu inicijativu i podnijeti Vladi na razmatranje, nakon čega će ona odlučiti da li je prihvata ili ne.

Do sada su izglasane dvije peticije.

U Udruženju “Roditelji” podržavaju inicijativu građanke Jelene Vidić. Izvršna direktorka Udruženja Kristina Mihailović izjavila je za Vikend novine da su u toj organizaciji srećni jer je sve veći broj roditelja počeo jasno i glasno da traži da njihova i prava njihove djece budu unaprijeđena.

“To je nešto što nas je obradovalo čim smo vidjeli peticiju. Nekako je i cjelokupno društvo počelo polako da uviđa veliki broj manjkavosti u podršci porodici u Crnoj Gori, pa sve češće imamo nove ideje i inicijative kojima se to želi promijeniti”, ocijenila je Mihailović.

Najnovija peticija je, smatra ona, veoma dobra ideja o kojoj se često među roditeljima razgovara

već neko vrijeme.

“Sada je došao trenutak da se nešto pokuša i uraditi u vezi sa tim. Udruženje podržava ovu inicijativu Jelene Vidić jer je u skladu sa našim ciljem i misijom, i vrlo rado ćemo pomoći u promociji peticije kako bi bio što veći broj potpisa prikupljen, jer mi vrlo dobro znamo koliko je teško i zahtjevno prikupiti ove ‘glasove’ čak i kada se radi o pozitivnim promjenama.

Ukoliko bude prikupljen dovoljan broj potpisa, a vjerujemo da hoće, i Vlada se pozitivno izjasni o peticiji, bilo bi dobro da se predloženoj listi žena koje bi mogle da koriste 24 mjeseca porodiljskog odsustva dodaju i majke svih blizanaca, nebitno da li su iz prve ili neke sljedeće trudnoće, i uz to omogući da odsustvo bude roditeljsko, a ne sam porodiljsko, kako bi i očevi mogli da ga koriste”, zaključila je Mihailović.

Bo.P. - M.M.K.

PRIVREDNI SUD U PODGORICI, kao izvršni, po sudiji Marini Đurović, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca '' GRUPA 219'' DOO- Podgorica, koga zastupaju Hamid Ganjola i Novak Ražnatović, advokati iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika '' GREEN HILL'' DOO- iz Budve, radi prodaje nepokretnosti koje su predmet izvršenja, dana 06.02.2014. godine, u smislu člana 45 ZIO-a, a donio je odluku o

DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku GREEN HILL DOO- Budva, na adresi ul. I Proleterska S- 52, vrši se dostavljanje Rješenja o izvršenju I. br. 2539/13 od 17.05.2013. godine i Zaključka o utvrđivanju vrijednosti nepokretnosti izvršnog dužnika, koje su predmet izvršenja i to nepokretnosti koje su upisane u listu nepokretnosti br. 1082 KO Bečići, Kat. parcela br. 267, plan 9, skica 9, pobršine 765 m2 vlasništvo GREEN HILL DOO- Budva, određene Rješenjem o izvršenju I. br. 2539/13 od 17.05.2013. godine.

Izvršni dužnik GREEN HILL DOO- Budva, može se obratiti Privrednom sudu u Podgorici, kancelarija broj 11 i to u roku od pet dana od dana posljednjeg objavljivanja oglasa radi podizanja Rješenja I. br. 2539/13, od 17.05.2013. godine i Zaključka o utvrđivanju vrijednosti nepokretnosti od 26.11.2013. godine.

Upozorava se izvršni dužnik GREEN HILL DOO- Budva, da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim danom posljednjeg obajvljivanja.

PRIVREDNI SUD U PODGORICI Dana, 06.02.2014. godine

AKTUELNO 15

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 2. 2014.

ZAPANJUJUĆE

Svaki 41. Crnogorac narkoman Milica Krgović

P

rocjenjuje se da u Crnoj Gori živi čak 15.000 zavisnika od droge. To zapravo znači da svaki 41. Crnogorac konzumira psihoaktivne supstance. Prognoze ne ohrabruju, jer ukazuju da je trend rasta zavisničke populacije nezaustavljiv.

Precizni podaci o broju zavisnika od droge ne postoje jer Institut za javno zdravlje (IJZ) još nije uradio registar iako ga godinama ova državna institucija najavljuje. Posljednji podaci državne statistike datiraju još od 2006. godine, kada je registrovano od 2.500 do 3.000 zavisnika od droge. Da ta brojka ne oslikava pravo stanje uvjereni su u nevladinom sektoru. Nevladini aktivisti procjenjuju da je u Crnoj Gori oko 15.000 zavisnika od psihoaktivnih supstanci.

Predstavnica NVO 4 Life Milena Mijović ocijenila je za Vikend novine da je u Crnoj Gori problem što nemamo dovoljno istraživanja o rasprostranjenosti narkomanije.

“Naše su procjene da se broj zavisnika/ca u Crnoj Gori kreće između 10.000 i 15.000. S tim u vezi je neophodno uraditi novo istraživanje, te što prije izraditi registar kako bismo znali kolike su razmjere ovog problema i sa čime se trebamo suočiti”, poručila je Mijović.

● CRNA GORA U

KORAK SA EVROPOM

Izvršni direktor NVO Preporod Jovan Bulajić izjavio je za VN da krovne evropske institucije koje se bave problemom narkomanije upozoravaju da je trend rasta zavisničke populacije nezaustavljiv.

“I po tom osnovu vjerujemo da Crna Gora nije različita od ostatka Evrope, te da se i kod nas radi o rastu broja zavisnika. Ako još u obzir uzmemo praksu nekih koji zvaničan broj zavisnika množe sa takozvanom tamnom brojkom pet, dolazimo do toga da su naše pretpostavke opravdane. Strašno bismo srećni bili da se varamo. Ako na pretpostav-

ljenu brojku dodamo broj osoba koje indirektno trpe, a mislimo na članove uže porodice, i pritom razmišljamo da svi potiču iz prosječno četvoročlanih porodica, bojim se da bismo došli do procenta stanovništva Crne Gore koji nije nimalo ohrabrujući”, upozorio je Bulajić.

● LOŠIJE KOD NAS

NEGO U OKRUŽENJU

Sudeći prema raspoloživim procjenama o broju korisnika psihoaktivnih supstanci u zemljama okruženja, problem narkomanije je znatno izraženiji kod nas s obzirom na broj stanovnika u Crnoj Gori. Procjenjuje se da u Srbiji ima oko 150.000 narkomana, što znači da je svaki 47. stanovnik ove zemlje zavisnik jer u ovoj državi živi oko 7,1 milion stanovnika. U Bosni i Hercegovini procjene govore da ima od 7.500 do 15.000 zavisnika od psihoaktivnih supstanci, dok, sudeći prema podacima iz hrvatskih medija, u Hrvatskoj ima oko 13.000 narkomana.

● POBOLJŠAN TRETMAN Jovan Bulajić primjećuje da se u posljednjih osam godina poboljšala situacija kada je u pitanju vaninstitucionalni tretman zavisnika.

“Jedan period bili smo jedina NVO koja je pružala konkretnu pomoć zavisnicima/cama sa ciljem da osoba koja je zavisna prestane to biti. Ni u javnom zdravstvu nije bila mnogo bolja situacija. Uslova za dugotrajan stacionaran tretman zavisnika/ca nije bilo. Danas već ima još nekoliko NVO koje pružaju konkretnu pomoć, a takođe je i država osnovala javnu ustanovu za pomoć i rehabilitaciju.

Droga godišnje ubije 200.000 ljudi Kancelarija UN za borbu protiv droge i kriminala saopštila je da od konzumiranja droge svake godine umre više od 200.000 ljudi u svijetu. Prema globalnim procjenama, drogu širom svijeta koristi oko 200 miliona ljudi, s tim što 162 miliona koristi marihuanu i hašiš, a 35 miliona stimulanse tipa

amfetamina, metamfetamina, ekstazija i metkationina. Procjene, takođe, govore da oko 16 miliona ljudi u svijetu koristi opijate - opijum, morfijum, heroin, sintetičke opijate, a oko 13 miliona kokain, dok stručnjaci upozoravaju da je upotreba opasnog “bijelog praha” u zemljama zapadne Evrope dostigla alarmantan nivo.

Prikupljanje podatka u toku Iz Instituta za javno zdravlje saopštili su Vikend novinama da su nakon rada na usaglašavanju prijava za vođenje registara narkomanije pilot fazu sproveli u Domu zdravlja Danilovgrad i u Opštoj bolnici u Nikšiću. Dodaju da je obuka izabranih ljekara u svim domovima zdravJoš uvijek ima mnogo prostora da se stvari unapređuju i usavršavaju, i čini mi se da Crna Gora ide u tom pravcu. Da li je to dovoljno da proporcionalno isprati kretanja na nelegalnom tržištu opojnih droga, nijesam siguran”, istakao je Bulajić.

● ZAVISNICI DISKRIMINISANI NVO 4 Life uputila je zahtjev Ministarstvu za ljudska i manjinska prava da se zavisnici od droge tretiraju kao diskriminisana grupa jer to, kako tvrde, jesu.

“Jedan od najočiglednijih primjera sistemskog kršenja prava zavisnika od droge jeste neplaćeno bolovanje u procesu liječenja bolesti zavisnosti. Ostali primjeri se tiču zapošljavanja, uspostavljanja zdravih socijalnih kontakata, fer suđenja. Veći broj zavisnika opredijelio bi se za liječenje ako bi tretman u JU Centar za smještaj, rehabilitaciju i resocijalizaciju zavisnika od psihoaktivnih supstanci u Podgorici bio besplatan. Porodice zavisnika su, osim emocionalno i psihički, iscrpljene i materijalno.

Suma od 333 eura koju moraju da izdvajaju na mjesečnom nivou za tretman u JU Centar za smještaj, rehabilitaciju i resocijalizaciju z av i s n i k a od psihoaktivnih supstanci u Podgorici je za naše prilike velika”, smatra Mijović.

lja i opštim bolnicima u Crnoj Gori realizovana tokom aprila i maja prošle godine, nakon čega se počelo sa popunjavanjem i slanjem prijava u Institut.

“U domovima zdravlja obuka za prijavljivanje korisnika psihoaktivnih supstanci je obuhvatila izabrane

doktore i doktore/psihologe iz centara za mentalno zdravlje, a u opštim bolnicama ljekare na odjeljenjima za psihijatriju. U Institutu je u toku prikupljanje, komletiranje i provjera kvaliteta podataka prijava pristiglih iz zdravstvenih ustanova”, tvrde u ovoj ustanovi.

333

eura mjesečno se izdvaja za tretman u JU Centar za smještaj, rehabilitaciju i resocijalizaciju zavisnika od psihoaktivnih supstanci u Podgorici

Savjet više da radi Jovan Bulajić ocjenjuje da bi nacionalni Savjet za sprečavanje zloupotreba droga trebao mnogo više da uradi na polju suzbijanja narkomanije.

“Nekih dešavanja je bilo ali sam siguran da ti napori trebaju biti mnogo intenzivniji,

ako nam očekivanja sežu u pravcu poboljšanja stanja”, kaže Bulajić.

Mijović je istakla da se mora više raditi na umrežavanju institucija i organizacija koje se bave tim problemom, kao i na informisanju građana o dostupnim uslugama.

“Uloga Savjeta za sprečavanje zloupotrebe droga mora biti vidljivija, sa jasnim i definisanim stavovima o kretanju politika droga u Crnoj Gori. Smatramo da bi rad ovog tijela dobio na transparentnosti i kvalitetu učešćem predstavnika civilnog sektora”, istakla je Mijović.

Stručnjaci procjenuju da je trend rasta zavisnika nezaustaviv

16 CRNA GORA

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 2. 2014.

PROjEKAT

Proizvodnja italijanskih tjestenina u Danilovgradu Karlo Bocola, privatni preduzetnik iz Danilovgrada i vlasnik “Arkaz Holding Company” je pokrenuo projekat kojim bi zaposlio oko 50-80 osoba sa posebnim potrebama, bar za početak. Projekat vrijedan blizu milion eura je odobren i podržan od svjetski poznatih italijanskih firmi: Buitani, Barila i San Carlo, a predviđena je proizvodnja različitih vrsta italijanskih proizvoda od tijesta, razne pašte, tortelini, kaneloni, lazanje, taljatele i razni keksovi.

“Ovaj projekat je analiziran i prihvaćen od naših partnera iz Evrope kao jedna sigurna proizvodnja za mnogo tražene tjestenine, a imamo i zagarantovan plasman u Evropi”, tvr-

di Bocola. Prema njegovim riječima, tok proizvodnje bi nadgledali tehnolozi iz Italije. Sirovine bi bile obezbijeđene iz Crne Gore, a izvoz gotovih proizvo-

da, plasirao bi se preko mreže navedenih firmi iz Evrope i u raznim zemljama Evropske unije i dalje.

“Ako projekat i proizvodnja zažive, nastavilo bi se sa otvaranjem novih linija u svim gradovima Crne Gore gdje bi osobe za koje je projekat i predviđen mogle postati vlasnici te proizvodnje”, dodaje Bocola i, uzgred, garantuje 100 posto ekološku i zaštićenu robu. Opština Danilovgrad, sa kojom već traju pregovori, treba da obezbijedi prostor koji će odgovarati ovom projektu (od 1400 m2 koji već postoji). Vrijednost čitavog projekta prelaziće nekoliko miliona i početno učešće Opštine ili Vlade ne bi iznosilo ni pet odsto.

I.M.

PREDLOG

Bazen na Škveru u čast Cikote HERCEG NOVI - Mjesna udruženja penzionera opštine Herceg Novi predložili su da bazen na Škveru nosi ime proslavljenog vaterpoliste i znamenitog Novljanina Božidara Stanišića Cikote. Na sjednici Upravnog odbora opštinskog Udruženja penzionera predstavnici Mjesnih udruženja iz Sutorine, Igala, Herceg Novog, Poda, Zagorskih sela, Meljina, Zelenike, Kumbora, Đenovića, Baošića, Bijele, Kamenara i Luštice jednoglasno su donijeli odluku da nadležnim organima opštine i upravi vaterpolo kluba “Jadran” predlože da bazen na Škveru nosi ime nedavno premi-

nulog Božidara Cikote Stanišića. Kako se navodi u obrazloženju odluke, pokojni Cikota je najznačajniji sportista - vaterpolista svih vremena koga je imala Boka, Crna Gora, bivša SFRJ, čovjek koji je živio i radio za svoj Herceg Novi i “Jadran”. Cikota je bio vaterpolista kojega su u periodu od 1958. do 1965. i kasnije opsijedali italijanski i svjetski menadžeri i biznismeni nudeći mu, i za današnje vrijeme, velike svote novca da bi igrao za njih.

To su radili i veliki vaterpolo klubovi iz bivše Jugoslavije, ali bez uspjeha.

“Cikotina jaka duhovna ličnost i dostojanstvo i velika ljubav prema

svom gradu, Škveru i Jadranu, nadvladala je materijalnu pohlepu. Takav je bio Cikota i u životu, skroman i nenametljiv, omiljen u svakom društvu, vrijedan svakog poštovanja. Takav je bio i kao član Udruženja penzionera koje smatra da je davanje Cikotinog imena bazenu na Škveru najmanje što je njegova izuzetna ličnost zaslužila.”

Udruženje penzionera zahtjev za davanje imena Božidara Stanišića Cikote bazenu na Škveru uputilo je predsjedniku opštine, predsjedniku SO, nadležnim opštinskim službama i Upravi PVK Jadran.

S.M.

MORSKO DOBRO

Rušenje nelegalno izgrađene ponte TIVAT - Postupajući po nalogu Inspektora za zaštitu prostora, a na inicijativu Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore, naloženo je i započeto uklanjanje nelegalno izgrađene ponte na području katastarske parcele 607 KO Radovići, opština Tivat, u vlasništvu Alekseja Kozlova. U prilogu su slike koje konkretno ilustruju trenutne radove na rušenju dijela ponte koji ulazi u more.

Iz Morskog dobra podsjećaju

da su obilaskom zone morskog dobra u opštini Tivat, 17. novembra prošle godine, predstavnici preduzeća konstatovali da je na dijelu obale ispred katastarske parcele br. 607 KO Radovići izvršeno “betoniranje dijela pri obali između stijena cca. sedam metara i u moru ispred, betoniranje ponte dimenzija pet sa metar i po, koja se naslanja na dva betonska šipa i sve to bez građevinske dozvole”, navode iz JP “Morsko dobro”.

Z.K.

SKUPŠTINA GLAVNOG GRADA

Opet o stanovima za potrebe službenika PODGORICA - Na jučerašnjem sastanku predsjednika Skupštine Glavnog grada Slobodana Stojanovića sa predsjednicima klubova odbornika dogovoreno je da se XL sjednica parlamenta održi 25. februara.

U predlogu dnevnog reda naći će se Predlog odluke o utvrđivanju broja odbornika/ca u Skupštini Glavnog grada i skupštinama gradskih opština Golubovci i Tuzi, predlog odluke o Prostorno-urbanističkom planu Glavnog grada Podgorice sa izvještajem o sprovedenoj javnoj raspravi, Predlog programa podizanja spomen – obilježja, Predlozi odluka o obliku i strukturi nepokretne imovine društava sa ograničenom odgovornošću: “Vodovod i kanalizacija” – Podgorica i “Čistoća” – Podgorica, Predlog odluke o rješavanju stambenih potreba lokalnih službenika i namještenika organa uprave Glavnog grada – Podgorice, Predlog odluke o stavljanju u funkciju poslovnog prostora na južnoj tribini Grad-

skog stadiona u formi privatno – javnog partnerstva, Predlog odluke o učešću Glavnog grada – Podgorice u komunalnom opremanju urbanističke parcele broj 7, Blok 2, u zahvatu DUP-a “Servisno skladišna zona” – Izmjene i dopune u Podgorici, Izvještaj o radu Službe zaštite Glavnog grada – Podgorice za 2013. godinu, sa nacrtom ocjena i zaključaka, Informacija o radu Komunalne policije Glavnog grada Podgorice, za period 1.1 - 31. 12.

2013. godine i, kao posljednja tačka – izbor i imenovanja.

EUROMOST UPOZORAVA

Sjeveru prijeti tuzlanski sindrom BIJELO POLJE - Bjelopoljska NVO “Euromost” upozorava da se Tuzlanski scenario može ubrzo desiti i na sjeveru Crne Gore ukoliko Vlada ne promijeni politiku prema ovom dijelu države.

Izvršni direktor “Euromosta” Almer Mekić podsjeća da je privreda na sjeveru pred kolapsom, hiljade gradjana je na Birou rada, fabrike opljačkane i uništene, privatizacija nezakonito sprovedena.

“Bivši radnici i dalje na ulici

traže svoja prava.Umjesto da se otvaraju radna mjesta ona se zatvaraju, o čemu svjedoči povećan broja nezaposlenih na Zavodu za zapošljavanje. Zabrinjavajuće je što je na hiljade mladih bez zaposlenja, a svakako je alarmantan podatak da je na bjelopoljskom Birou rada oko 700 mladih visokoškolaca te nije čudo da je sve više prisutno iseljavanje sa ovog područja u potrazi za hljebom i boljim životom”, istakao je Mekić. B.Č.

CRNA GORA 17

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 2. 2014.

BIOČINOVIĆI

Muke po placu Zorica Bulatović

M

eđu kupcima opštinskih placeva u naselju Biočinovići, pored radnika Sekretarijata za urbanizam Miodraga Dulovića i Milije Rovčanina, nalazi se još nekoliko Kolašinaca i Podgoričana. Svi oni su plaćali metar kvadratni zemljišta najviše 10 eura, u vrijeme kada je tržišna cijena bila i do 15 puta viša. Većina je dobro zaradila odmah nakon kupovine prodajući te placeve preduzećima ili pojedincima.

Biočinovići KOLAŠIN - Prema evidenciji Uprave za nekretnine Milan Bulatović je u januaru 2005. godine kupio parcelu od 600 metara kvadratnih za 600 eura, da bi dvije godine kasnije to zemljište prodao budvanskom preduzeću “Allianz kapital” za 33.000 eura.

Podgoričanin Mihailo Burić je od Opštine Kolašin kupio 435 m2 za 870 eura. On je i sadašnji vlasnik zemljišta.

Njegov sugrađanin Veselin Lakić parcelu od 400 m2 u Biočinovićima platio je Opštini 4.000, a samo nekoliko mjeseci kasnije prodao osam puta skuplje.

Tadašnji sekretar Sekreterijata za urbanizam Alesandar Dožić sada funkcioner OO DF kazao je juče za VN da je sve obavljeno u to vrijeme po zakonu i da prilikom kupovine niko nije bio privilegovan. On tvrdi da su se cijene u to vrijeme mijenjale vrtoglavo i u deset dana, pa je to pojedinim kupcima placeva omogućilo veliku zaradu.

“Apsolutno sve je organizovano po zakonu. Niko nije imao privilegija, jer su oglasi o prodaji zemljišta, to jest o licitacijama, objavljivani u dnevnim novinama. To što su neki zaradili je stvar nagle promjene vrijednosti ze-

mljišta u Kolašinu”, rekao je Dožić.

Opravdanja za pojedine kupce ovih placeva predsjednik OO SNP Đuro Milošević na jedan način opravdava jer su tim postupcima rješavali svoja stambena pitanja.

“Placevi koje su po povoljnim uslovima dobili radnici lokalne uprave, smatram da je kao odluka bilo ispravno, imajući u vidu rješavanje njihovog stambenog pitanja. Neko dobije stan, neko stambeni kredit, a oni su dobili plac. Što se tada desio investicioni bum za dobru prodaju zemljišta, samo im je išlo na ruku. Za ostale placeve neka nadležni organi pro-

Tvrđava Mamula, trg sa bunarom,ispred ulaza u ćelije

vjere da li je postupano u skladu sa zakonom”, kazao je Milošević.

Ipak, prema još nezvaničnim pričama iz lokalne uprave postoje tvrdnje da su pojedini čelnici pribjegavali kupovini i prodaji ovih placeva tako što su svoje prijatelje častili po nekoliko stotina eura da prvo oni kupe plac, a nakon nekoliko dana iste kupovali od tih “prijatelja”, da bi opet nakon samo nekoliko dana po mnogo većim cijenama prodavali placeve trećim osobama, nakon čega ostaju, navodno, čisti pred zakonom.

Na kraju, vrijedi napomenuti i da se u lokalnoj upravi donedavno lako

mogli doći do podataka posebno kada se novinarsko interesovanje odnosilo na ljude iz vladajuće partije ili bivšeg predsjednika kolašinske opštine.

No, kako se klupko krenulo odmotavati u sasvim drugom pravcu, završetak priče o trgovcima kolašinskih placeva moraće još malo da pričeka, a VN su uputile zahtjev Direkciji za imovinu opštine Kolašin da se omogući uvid u javne pozive o prodaji zemljišta u Biočinovičima, zapravo da se omogući uvid u dokumentaciju sa imenima svih onih koji su kupovali zemljište za male pare, a prodavali po daleko višim cijenama.

pOdI

Šest godina od pokretanja klizišta HERCEG NOVI - Tačno prije šest godina pokrenuto je klizište na Podima u zaleđu Herceg Novog. Tada je oštećeno 25 kuća, od kojih tri više nijesu za stanovanje. Do sada je urađena prva faza sanacije, ali klizište nije zaustavljeno. Hercegnovska lokalna vlast najavljivala je da će druga faza sanacija početi u oktobru prošle godine. Sada tvrde da će radovi početi na proljeće.

Predsjednik hercegnovske opštine Dejan Mandić za VN je kazao da je opština nakon pokretanja klizišta šest mjeseci radila ispitivanje terena, laboratorijske i geomehaničke analize.

“Napravili smo projekte koji su nas koštali oko 150.000 eura. Tada je početa sanacija prve faze klizišta, 250.000

eura je uloženo u izradu potporne i šipovske konstrukcije, ispod same padine i drenažni kanal u dnu padine za koju se smatralo da je uzrok pokretanja terena u naselju Crmnica”.

Podsjećamo, krajem oktobra prošle godine za sanaciju klizišta na Podima opština je obezbijedila 265.000 eura. Mandić je kazao da su sredstva sigurna za sanaciju klizišta, te da je jedini problem kiša koja ih ometa u radovima. Iz opštine tvrde da je do sada u sanaciju klizišta na Podima uloženo 600.000 eura. Oko 100.000 je dato za smještaj žitelja ovog mjesta u hotelima, dok je 150.000 eura koštao projekat. Podsjećamo, klizište je pokrenuto nakon izgradnje puta Meljine Petijevići.

S.M.

INICIJATIVA REAGOVANJE

Mamula nije zaštićeno dobro HERCEG NOVI - Grupa građana reagovala je na saopštenje Ministarstva održivog razvoja i turizma od 5. februara, kojim se poziva na studiju lokacije “Sektor 34”, prema kojoj bi ostrvo Lastavica sa tvrđavom Mamula bilo valorizovano u svrhu edukativnog turizma.

U tenderu kojim se ostrvo Lastavica sa tvrđavom Mamula nudi u zakup stoji da ostrvo Lastavica, zajedno sa tvrđavom Mamula, zahtijeva koncept ekskluzivnog turističkog kompleksa otvorenog tipa, nivoa standarda 4+ ili 5 zvjezdica, smještajnog kapaciteta do 70 ležajeva, sa pratećim sadržajima za rekreacione aktivnosti i odmor. Zato građani sumnjaju da će

se istrajati na edukativnom turizmu. Kako se navodi u reagovanju, tvrđava Mamula nije evidentirana u vlasničkom listu br. 215, kako stoji u tenderu. Takođe se nigdje u tenderskoj dokumentaciji ne navodi da je Mamula zaštićeno kulturno dobro. Građani strahuju da bi ostrvo i tvrđava mogli završiti na isti način kao što je slučaj sa Arzom. Ta austrougarska tvrđava je sa zemljištem prodana stranim investitorima koji apsolutno ništa nijesu uradili osim što su prekršili Zakon o morskom dobru i Zakon o zaštiti kulturnih dobara. Oba zakona garantuju slobodan pristup bilo kojem dijelu crnogorske obale, pravo da pod jednakim uslovima,

individualno ili kolektivno, koristi kulturna dobra, radi učešća u kulturnom životu, uživanja, naučnog napretka ili druge dobrobiti koja iz njega proističe. Hoće li tako biti i sa ostrvom Lastavica i tvrđavom Mamula, koji bi poslije ovakve valorizacije propisane tenderom od edukativnog turizma jedino imali svoje mjesto u istorijskim udžbenicima, pitaju se građani u saopštenju. Na kraju, sinoć je održan i protesu, a na Skveru se okupilo se više stotina gradjana. Podršku protestu dali su i predsjednica Skupstine opštine Herceg Novi Danijela Đurović, potpredsjednik opštine Mladen Rostović i predsjednik OO SNP Obrad Gojković.

S.M.

Maltretiranje zbog državnog ispita BIJELO POLJE - Predsjednik NVO Bjelopoljski demokratski centar Zdravko Janjušević navodi da su u okviru aktuelne ekonomske krize, kada je veliki broj građana doveden na ivicu biološkog opstanka, prinuđeni da i posljednji euro odvoje za polaganje državnog ispita bez vizije eventualnog zaposlenja.

“Polaganje ispita ne bi bilo diskutabilno kada bi se polagao u jednom danu i za termin odredila nedjelja. Ovako polaganje traje dva dana i kandidat mora da dođe iz najudaljenijeg grada u državi da bi prvi dan polagao samo pismeni.

Osim troškova, ti ljudi se maltreti-

raju i zbog prevoza jer svi nijesu u mogućnosti da plate prenoćište u Podgorici, da bi drugog dana u popodnevnim satima polagali usmeni”, kazao je Janjušević.

On očekuje da će nadležni u državi imati sluha te da će omogućiti polaganje državnog ispita u jednom danu i shodno aktuelnoj ekonomskoj situaciji.

“Ne bi bilo zgoreg razmotriti varijantu da se polaganje državnog ispita za kandidate sa sjevera države organizuje u Bijelom Polju, što bi svakako bilo praktičnije od dvodnevnog putovanja prema Podgorici”, dodao je Janjušević.

B.Č.

PRAVILA NAGRADNE “VOZI I OSVOJI“

IGRE

Član 13.

U slučaju da se u nagradnu igru uključi manje dobitnika od broja nagrada, odnosno da se ne uključi ni jedna osoba, u definisanim rokovima nepodijeljena ili nepodignuta nagrada biće prodata na javnom tenderu, a sredstva ostvarena prodajom uplaćena u korist crnogorskog državnog budžeta.

Član 1. Član 14.

Organizator nagradne igre pod nazivom „VOZI I OSVOJI“ je akcionarsko društvo „Jugopetrol AD Kotor“ iz Nagradna igra može se prekinuti samo u slučaju da nastupe okolnosti za koje Organizator nije Kotora, trg Mata Petrovića br. 2, PIB: 02013258 odgovoran, odnosno koje nije mogao spriječiti, otkloniti ili izbjeći. Učesnici će o prekidu nagradne igre biti obaviješteni putem dnevnog lista „DNEVNE NOVINE“ i web adrese www.jugopetrol.co.me. Član 2.

Nagradna igra organizuje se i sprovodi na cijelokupnoj teritoriji Crne Gore u periodu od 01.03.2014. god. do Član 15.

30.11.2014. god. Ista se organizuje u cilju promocije kompanije Jugopetrol AD Kotor i unapređenja odnosa Učesnik nagradne igre prihvata prava i obaveze iz ovih pravila i to potvrđuje svojeručnim potpisom sa postojećim i potencijalnim klijentima. na pristupnom fomularu. Pravila su važeća nakon što Uprava za igre na sreću na njih da saglasnost i budu objavljena u dnevnom listu „DNEVNE NOVINE“. Član 3.

Pravo na učešće u nagradnoj igri se ostvaruje ispunjavanjem pristupnog formulara i dobijanjem EKO VOZI Član 16.

I OSVOJI KARTICE u daljem tekstu EViO. Ova kartica se zatim koristi prilikom kupovine bilo kojih atrikala ili usluga za evidentiranje broja učešća u nagradnim izvlačenjima i to, na bilo kojoj Jugopetrolovoj EKO Organizator se obavezuje da će 5% utvrđene vrijednosti nagradnog fonda odmah uplatiti u koristUprave za igre na sreću. benzinskoj stanici na teritoriji Crne Gore, bez obzira na način plaćanja.

Broj učešća u izvlačenju se izračunava dijeljenjem iznosa svakog računa pojedinačno po modulu 20, odnosno: Član 17.

• RegistracijomJednokratne kupovine* u vrijednosti od najmanje €20,00 do €39,99 na navedenoj USLOVI UGOVORA IZMEĐU JUGOPETROLA AD KOTOR I KORISNIKA EKO VOZI I OSVOJI kartici ostvaruje se pravo na 1 (jedno) učešće u izvlačenju za dnevnu nagradu, 1 (jedno) učešće za KARTICE KOJI ĆE OSIM PRAVILA IGRE BITI ISTAKNUTI NA POLEĐINI PRISTUPNOG izvljačenje za mjececnu nagradu.

FORMULARA • Registracijom jednokratne kupovine od €40,00 do €59,99 ostvaruje se pravo na 2 (dva) učešća za a) Svaka EKO VOZI I OSVOJI kartica (u daljem tekstu EViO kartica) je vlasništvo kompanije izvlačenje za dnevnu nagradu, 2 (dva) učešća za izvlačenje za mjesečnu nagradu.

Jugopetrol AD Kotor, i ostaje u njenom vlasništvu tokom korišćenja od strane korisnika, • Isti sistem važi i za veće iznose fiskalnih računa bez limita, dakle od €60,00 do €79,99 ostvaruje se a korisnik kartice je obavezan da istu vrati odmah po zahtjevu izdavaoca. pravo na 3 (tri) učešća za izvlačenje za za dnevnu nagradu, 3 (tri) učešća za izvlačenje za mjesečnu nagradu i tako dalje. b) Korisnik kartice popunjavanjem i stavljanjem potpisa na pristupni formular odmah Za izvlačenje dnevne nagrade kvalifikovani su svi brojevi kartica i to onoliko puta koliko su prava na učešće dobija na korišćenje karticu i obavezuje se da će karticu koristiti prema pravilima u izvlačenju stekli tog dana. definisanim od strane izdavaoca kartice, te da istu neće zloupotrebljavati i davati na Za izvlačenje mjesečne nagrade kvalifikovani su svi brojevi kartica i to onoliko puta koliko su prava na učešće korišćenje nepoznatim licima i drugim licima koji nisu članovi njegove porodice. Članovi u izvlačenju stekli u pripadajućem kalendarskom mjesecu. porodice mogu koristiti jednu zajedničku karticu ili mogu imati svoje pojedinačne kartice. * Jednokratna kupovina od najmanje €20,00 predstavlja 1 (jedan) fiskalni račun od najmanje €20,00.

Korisnik kartice je u obavezi dačuva i održava EViO karticu u dobrom stanju. Korisnik Dakle, nije se moguće kvalifikovati za učešće u izvlačenjima sabiranjem iznosa više fiskalnih računa kartice se svakom jednokratnom kupovinom bilo kojih roba i/ili usluga većom od €20,00 manjih od €20,00. na Jugopetrolovim EKO benzinskim stanicama kvalifikuje za učešće u nagradnim izvlačenjima kako je to opisano u članu 3. Pravila nagradne igre “VOZI I OSVOJI” i “VOZI Član 4.

I OSVOJI SUPER PREMIJU”. Trgovinu je moguće obaviti svim platnim sredstvima koja U nagradnoj igri može da učestvuje svaki potrošač na području Crne Gore koji se za vrijeme trajanja nagradne se koriste na Jugopetrolovim EKO benzinskim stanicama. Način i vrstakvalifikacije, igre kvalifikuje za istu u skladu sa pravilima iz Člana 3. tenagradni fond za sva nagradna izvlačenja definisani su članovima 3, 4, 6 i 7 pravila predmetnih nagradnih igara koja su dostupna na web adresi www.jugopetrol.co.me Član 5.

Pravila igre biće objavljena u dnevnom listu „DNEVNE NOVINE“ i na web adresi www.jugopetrol.co.me

Član 6.

Pravo učestvovanja u nagradnoj igri imaju sva fizička lica (pojedinačno), starija od 18 (osamnaest) godina, bez obzira na prebivalište, osim zaposlenih u društvu Organizatora nagradne igre i članova njihovih užih porodica (roditelji, braća i sestre, polubraća i polusestre, supružnici i djeca), koji se za vrijeme trajanja nagradne igre kvalifikuje za istu u skladu sa pravilima iz Člana 3.

Pravna lica nemaju pravo učešća u nagradnoj igri.

Jedna kartica se može koristiti maksimalno 5 (pet) puta na dan za evidentiranje kupovine, odnosno broja učešća u nagradnim izvlačenjima. Član 7.

Fond nagrada: • Za dnevna izvlačenja pravo na kupovinu u iznosu do €30,00 sa PDV-om (po zvanično, u objektu, istaknutim maloprodajnim cijenama) na bilo kojoj Jugopetrolovoj EKO benzinskoj stanici u Crnoj Gori.

Ukupna vrijednost dnevnih nagrada iznosi €30,00x275 dana = €8.250,00 sa PDV-om.

• Za mjesečna izvlačenja po 1 (jedan) automobiliRenault Clio vrijednosti vrijednosti €9.990,00 sa PDV-om.

Ukupna vrijednost mjesečnih nagrada iznosi €9.990,00x9 mjeseci = €89.910,00 sa PDV-om.

Ukupan nagradni fond iznosi €98.160,00 sa PDV-om.

Nagrade nisu zamjenjive za novac. Član 8.

• Izvlačenje dnevnih nagrada biće organizovano u prostorijama Organizatora i održavaće se svakog radnog dana u 10:00h, s tim da će izvlačenja za svaki petak, subotu i nedjelju biti održavana ponedjeljkom, a izvlačenja za dane praznika prvi radni dan poslije praznika. Brojevi kartica kvalifikovani za izvalčenje dnevnih nagrada će u vidu izvještaja biti dostavljeni članovima komisije, nakon čega će se broj dobitne kartice izabrati programski korišćenjem funkcije slučajnog broja.

Broj dobitne kartice biće objavljen svakog dana do 12:00h za prethodni dan, osim za petak, subotu i nedjelju za koje će broj dobitne kartice biti objavljivan ponedjeljkom, takođe do 12:00h na web adresi Jugopetrola AD Kotor - www.jugopetrol.co.me.

• Izvlačenje mjecečnih nagrada biće javno, u prostorijama Organizatora svakog 5. (petog) u mjecesu za prethodni mjesec. Listići sa odštampanim brojevima kartica kvalifikovanih onoliko puta koliko su prava na učešće u izvlačenju stekli u pripadajućem kalendarskom mjesecu, biće ubačeni u transparentnu kutiju odakle će dobitnici biti nasumično izvučeni. Brojevi dobitnih kartica za mjesečne nagrade biće objavljeni najkasnije 24h nakon izvlačenja, na web adresi Jugopetrola AD Kotor - www.jugopetrol.co.me.

U izvlačenjima imaju pravo učešća svi koji se za vrijeme trajanja nagradne igre kvalifikuju za istu u skladu sa pravilima iz Člana 3.

Pravo na kvalifikaciju se završava 30.11.2014. god. u 24:00h.

Ispravnost izvlačenja će nadgledati tročlane komisije.

O toku izvlačenja vode se zapisnici koji moraju da sadrže: • Mjesto i vrijeme izvlačenja • Datum i naziv dnevnih novina u kojima su pravila objavljena • Imena i prezimena članova komisije • Način izvlačenja dobitnika • Ime i prezime i adresu dobitnika Zapisnik potpisan od svih članova komisije Organizator dostavlja Upravi za igre na sreću u roku od 8 dana od dana izvlačenja dobitnika nagrada. Član 9.

Sastav komisije za dnevna izvlačenja sačinjavaće: 1. Nada Ivanović 2. Radoje Milić 3. Krsto Vulović Sastav komisije za mječna izvlačenja sačinjavaće: 1. Nada Ivanović 2. Član kojeg imenuje Upšrava za igre na sreću 3. Krsto Vulović

Član 10.

Ime dobitnika biće objavljeno na web adresi www.jugopetrol.co.me kako je definisano članom 8. Član 11.

Dobitnici dnevnih nagrada svoje nagrade mogu preuzeti na svakoj Jugopetrolovoj EKO benzinskoj stanici na teritoriji Crne Gore kako je definisano članom 7. Nagrada se može iskoristiti isključivo na jednoj Jugopetrolovoj benzinskoj stanici (bilo kojoj) i to jednokratno, u roku ne dužem od 24h nakon objavljivanja izvlačenja na web adresiwww.jugopetrol.co.me, anajkasnije do 12:00h narednog dana od dana objavljivanja.

Dobitnici mjesečnih nagrada svoje nagrade mogu preuzeti u prostorijama Organizatora u Podgorici u roku ne dužem od 15 dana od objavljivanja rezultata izvlačenja na web adresi www.jugopetrol.co.me.

Dobitnici dnevnih nagrada svoj identit dokazuju prilaganjem svoje EViOdobitne kartice.

Dobitnici mjesečnih nagrada svoj identit dokazuju prilaganjem lične isprave sa fotografijom (lična karta, vozačka dozvola ili pasoš). Član 12.

Preuzimanjem nagrade prestaju sve dalje obaveze Organizatora prema dobitniku. Dobitnik je dužan sam snositi troškove, prenosa vlasništva, transporta, registracije, osiguranja i sve eventualne dodatne troškove nakon preuzimanja nagrade.

c)

Nakon popunjavanja pristupnog formulara za EViO karticu i predajom istog na bilo kojoj Jugopetrolovoj EKO benzinskoj stanici, klijent će odmah dobiti EViO karticu i istu će moći odmah da koristi.

d)

Korisnik EViO kartice ima pravo da koristi istu na svim Jugopetrolovim benzinskim stanicama u CrnojGori. EViO kartica ima samo lokalno važenje.

e)

Korisnik EViO kartice je dužan da, na početku kupovine, a obavezno prije izdavanja računa, naglasi da želi da koristi EViO karticu,kako bi ga osoblje na benzinskoj stanici usmjerilo na odgovarajuću kasu (POS terminal) za evidenciju kupovine EViO-akarticom.

f)

Korisnik EViO kartice ima pravo da koristi karticu za najviše 5 (pet) transakcija dnevno.

U slučaju korišćenja iste za više od pet transakcija, dodatne transakcije se neće uzimati u obzir.Svaka zloupotreba kartice je krivično djelo i EViO kartica se u slučaju zloupotrebe može poništiti od strane izdavaoca.

g)

Korisnik EViO kartice je duzan da, u pisanoj formi, odmah obavijesti Jugopetrol AD Kotor, ako dođe do promjene u adresi, email adresi ili kontakt telefonu navedenim u pristupnom formularu. U suprotnom se Jugopetrol AD Kotor neće smatrati odgovornim zagubitak korespondencije.

h)

Ovaj Program nece važiti u slucaju da klijent ima zakonsku zabranu ili ogranicenje.

Jugopetrol AD Kotor zadržava pravo da jednostrano prekine ovaj ugovor i da ugasi EViO karticu, ako korisnik kartice prekrši bilo koju ovdje navedenu odredbu, a sa kojima su se složileo bijestrane, ili ukoliko postoji bilo koji drugi važan razlog. U svakom slučaju prekida ugovora i gašenja EViO kartice, korisnik kartice je obavezan da odmah prekine korišćenje kartice i da je vrati kompaniji Jugopetrol AD Kotor. Jugopetrol AD Kotor zadržava pravo da jednostrano promijeni ovaj ugovor samo ako za to ima važan razlog.

i)

Korisnik kartice je dužan da provjeri tačnost i kompletnost podataka, nakon svake transakcije.

j)

Korisnik kartice je dužan daodmah pozivom i pisanim putem obavijesti kompaniju Jugopetrol AD Kotor, u slučaju da je EViO kartica ukradena, da se demagnetisala, da je uništena ili izgubljenaili u slučaju da se koristi u ilegalne svrhe ili protiv pravila, pri čemu je korisnik kartice odgovoran za bilo koju štetu do koje moze doći sve do trenutka kad je obavijestio Jugopetrol AD Kotor. Broj takve EViO kartice ostaje aktivan za sva pripadajuca izvlačenja, ali nakon popunjavanja novog pristupnog formulara i dobijanja nove EViO kartice, prethodna kartica postaje nevažeća za dalje korišćenje.

k)

U slucaju da elektronski čitač EViO kartica na POS kasi iz bilo коg razloga ne može da se koristi, korisnik EViO kartice je u obavezi da se izdavaocu kartice obrati pisanim putem i dostavi odgovarajući fiskalni račun za obavljenu transakciju kako odgovarajuća kupovina bila evidentirana na njegovoj EViO kartici.

l)

Korisnik EViO kartice snosi odgovornost da karticuodržava u dobromstanju.

m)

Korisnik EViO kartice može da bude bilo koja osoba iznad 18 godina starosti. Pravna lica nemaju pravo učešća u nagradnoj igri.

n)

Korisnik kartice je saglasan sa prethodno navedenim pravilima nagradne igre i prihvata sledeće: Jugopetrol AD Kotor će da čuva u arhivi i da obrađuje lične podatke korisnika EViO kartice, u cilju pružanja podrške, promocije i sprovođenja transakcija izmedu Jugopetrola AD Kotor i korisnika kartice, kao i u uopštene marketinške svrhe.

Korisnik EViO kartice ovim ugovorom ovlašćuje Jugopetrol AD Kotor da dostavi njegove lične podatke kompanijama Grupe sa kojima sarađuje u zemljama unutar i van Evropske Unije (ukoliko je to neophodno) radi funkcionalnog i elektronskog sprovođenja transakcija.

Korisnik EViO kartice, takođe ovim ugovorom ovlašćuje Jugopetrol AD Kotor da dostavi njegove lične podatke, uključujući i podatke о izvršenim transakcijama, trećm pravnim i fizičkim licima sa kojima Jugopetrol AD Kotor sarađuje po pitanju obrade podataka, korespondencije i uopšte po pitanju sprovođenja transakcija. Jugopetrol AD Kotor snosi u ovom slučaju odgovornost da obaveže svoje saradnike na pridržavanje zakonom određenih propisaо zaštiti ličnih podataka.

I. II.

III.

Član 18.

Organizator se obavezuje da će objaviti pravila u štampanim medijima prije početka nagradne igre, a nakon dobijanja saglasnosti od Uprave za igre na sreću. Član 19.

U slučaju spora između Organizatora i učesnika ove nagradne igre nadležan je Osnovni sud u Podgorici.

Kotor, 28.01.2014. god.

Organizator______________

AKTUELNO 19

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 2. 2014.

PREMINULI Dragan Ćiro Vasov Sredanović

Afera ª AMD Budvaº

DEMOKRATSKI FRONT

Nina Lajović

D

emokratski front Budve pozvao je tužilaštvo da se ponovo pozabavi slučajem Auto-moto društva Budve jer, kako tvrde, neko uporno želi da se domogne atraktivnog zemljišnog kompleksa od 4.000 kvadrata u samom centru Budve, gdje se nalazi AMD, a koji je državna imovina.

BUDVA – Odbornik DF Stevan Džaković navodi da je zabrinjavajuće da se ništa nije promijenilo u odnosu na stanje kada je Državno tužilaštvo pokazalo interesovanje za, kako kaže, kriminalne aktivnosti u ovom kolektivu. Bivše rukovodstvo AMD Budva i još nekoliko osoba proglašeni su krivim da su državnu imovinu Auto-moto društva Budva upisali na privatne firme, te pokušali da pribave protivpravnu imovinsku korist od preko tri miliona eura.

Kako navodi Džaković, iste, svjesno planirane protivzakonite radnje i identične činjenice se pojavljuju i danas.

“Potvrda naših sumnji je i pismeno obraćanje radnika ove firme predsjedniku Skupštine AMD Budva, kojim oni traže izglasavanje nepovjerenja trenutnom direktoru i navode sve činjenice koje su još prisutne, a koje ne da se nijesu promijenile od pravosnažnosti presuda odgovornim licima, nego su se udvostručile. Kao prvo što je DPS spro-

vela jeste protivzakonito postavljanje aktuelnog ‘direktora’, inače stranog državljanina, tako što ga je postavio sindikat”, navodi Džaković.

On dodaje da je tako izabrani direktor formirao novu NVO i novi. d.o.o. Auto moto Budva, iako stara NVO i stari d.o.o. i dalje postoje. Novoformirana d.o.o. ostvaruje prihode i, prema tvrdnji Džakovića, raspolaže tuđom imovinom.

“Posljedice su vše nego očigledne. Uprava policije je zatvorila stanicu tehničkog pregleda vozila, pa za ovu uslugu mi građani plaćamo privatnim firmama. Zbog pokušaja privatizacije i poznate afere u AMD Budva ljudi su robijali, raskinuta su mnoga prijateljstva i ljubavi, a u suštini se ništa nije promijenilo.

Postavlja se logično pitanje - zašto ova profitabilna firma danas radi sa oko 20 odsto kapaciteta, a određeni broj djelatnosti uopšte više ne radi, a građani su prinuđeni da poslove iz ove djelatnosti završavaju u drugim privatnim firmama. Da li to znači da će svemoćni vladari

ove opštine ostvariti svoj naum i da će skupocjena imovina ove frime zajedno sa palacem od 4.000 kvadrata u centru metropole turizma preći u privatne ruke? Na ovaj način još jednom upozoravamo MUP i Državno tužilaštvo da upotrijebe mjere iz svoje nadležnosti i spriječe još jednu pljačku u metropoli turizma, te na taj način zaštite skupocjenu imovinu građana. Podaci govore da su se preko ove firme, najvjerovatnije, prale pare, te pravili fiktivni ugovori za pojedince i to traje godinama bez prestanka. Neko hoće da zaborav prekrije sve što se desilo i da se ostvari plan moćnika u opštini”, naglašava Džaković.

Navodeći da neko pokušava da uništi ovu firmu, Džaković podsjeća da je DF podnio krivičnu prijavu za “TQ Plazu”, te i da ova priča o AMD Budva treba da bude dovoljna za tužilaštvo da se ponovo pozabavi ovim slučajem.

“Da je sreće da tužilaštvo radi svoj posao, imalo bi o jadu da se pozabavi sa Budvom. Zato, očekujemo da državni organi konačno rade svoj posao. Ljudi koji su bili osuđeni, robijali, vratili su se i nikom ništa. Nijesu oni sami smislili to, već su radili za nečiji račun, to se sada vidi jer se ista situacija ponavlja. Tamo gdje su oni stali sada se nastavlja”, zaključuje Džaković.

LUŠTICA BEJ

Prva dozvola za golf igralište TIVAT - Kompanija Luštica divelopment dobila je građevinsku dozvolu od Ministarstva održivog razvoja i turizma za gradnju golf terena u turističkom gradu Luštica Bej (Luštica Bay).

Iz kompanije su istakli da je to prva građevinska dozvola za golf teren u Crnoj Gori, koja je uslijedila nakon što su regulisani imovinskopravni odnosi za zemljišta na kome će se golf teren izgraditi. Završeni su svi pripremni radovi i očišćene površine za svih 18 rupa budućeg igrališta za golf, a dalje pripreme se nastavljaju.

Golf teren će biti izgrađen na površini od 86 hektara i spada u kategoriju terena za održavanje turnira u golfu. U sklopu terena planiran je i golf klub. Projektovanje golf terena povjereno je svjetski poznatoj kompaniji Geri Plejer dizajn (Gary Player Design) iz SAD, koja je do sada izgra-

6. februara 2014. u 54. godini. Sahrana će se obaviti 8. februara u 14 časova u Zagoriču. Kuća žalosti Ulica piperska 370, Podgorica.

Bosiljka Jovanova Keković rođena Ičević, 6. februara 2014. u 79. godini. Sahrana je obavljena 7. februara u 14 časova na groblju Bešin uba.

Kuća žalosti Beogradska 35A.

Ljiljana Đonova Perić 6. februara 2014. u 56. godini. Sahrana je obavljena 7. februara na mjesnom groblju Vrela ribnička u 15.30.

Gzim Kićo Adema Beriša 6. februara 2014. u 42. godini. Sahrana je obavljena 7. februara u 15 časova na groblju Cijevna.

Marica Božova Perović rođena Radulović, 6. februara 2014. u 86. godini.

Sahrana je obavljena 7. februara u 15 časova na gradskom groblju u Nikšiću.

Kuća žalosti Karađorđeva 11, Nikšić.

Aleksandar Leko Nikole Radetić 6. februara 2014. u 78. godini. Sahrana je obavljena 7. februara u 15 časova na mjesnom groblju u Spužu.

Ilinka Dušana Radulović

dila preko 325 golf terena u 35 zemalja širom svijeta. Ova kompanija je u svijetu prepoznata po pristupu koji maksimalno poštuje princip zašti-

te životne sredine i očuvanja prirodnog ambijenta, 1983. godine, a osnovao je Geri Plejer, jedan od najboljih golf igrača svih vremena.

Z.K.

Mila Milorada Stanić rođena Jolić, učiteljica u penziji, 6. februara 2014.

Sahrana je obavljena 7. februara u 14 časova na gradskom groblju u Andrijevici.

Danica Dujova Mugoša rođena Milatović, 6. februara 2014. u 94. godini.

Sahrana je obavljena 7. februara u 14 časova na mjesnom groblju u Donjoj Gorici. Kuća žalosti Ulica Anta Gvozdenovića 14.

Mileva Neđeljka Popović rođena Mujović, 6. februara 2014. u 75. godini. Sahrana je obavljena 7. februara u 14 časova na gradskom groblju u Kolašinu.

Ranko Savov Božović 6. februara 2014. u 64. godini. Sahrana je obavljena 7. februara u 15 časova na mjesnom groblju u Miločanima.

Dragomir Buso Mirašev Dukić 6. februara 2014. u 74. godini. Sahrana je obavljena 7. februara u 14 čaova na seoskom groblju u Vranještici.

Milosav Mito Đoke Marković 6. februara 2014. u 90. godini. Sahrana je obavljena 7. februara u 14 časova na groblju u Pešcima.

e-mail: sotiroski@t-com.me

rođena Radović, 6. februara 2014. u 83. godini. Sahrana je obavljena 7. februara u 15.30 na gradskom groblju u Nikšiću.

Obavijest o smrti možete poslati svakim danom do 21 čas.

Pogrebne usluge Sotiroski Bijelo Polje.

Više informacija na tel.

069 023 690 i 050 431 050

Risto Damjanov Bulajić

46 godina Vama na usluzi

6. februara 2014. u 89. godini. Sahrana je obavljena 7. februara u 15 časova na mjesnom groblju u Vilusima.

Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.

20 DRUGI MEDIJI

SUBOTA I NEDJELJA 8. I 9. 2. 2014.

THE GUARDIAN

Vatikan na tapetu nakon UN izvještaja o zlostavljanju Optužujući izvještaj Ujedinjenih Nacija u vezi toga kako Vatikan tretira slučajeve seksualnog zlostavljanja djece pojačao je pritisak na crkvu da ubijedi skeptičnu međunarodnu zajednicu da je usvojila pristup nulte tolerancije. „Vatikan je preduzeo neke korake, ali oni su bili uglavnom simbolični: energetične riječi a ne akcije. UN ima pravo što su tako snažno progovorili“, rekao je vatikanski komentator, Paolo Flores D’Arcais.

Crkvu je u srijedu osudio UN Komitet za Prava Djeteta zbog neuspjeha da iskorijeni predatorske svještenike, i pozvao je da preda poznate i sumnjive naslilnike za krivičmo gonjenje.

Preporuke UN komiteta nisu obavezujuće ali su dale novi uvid u veoma štetne propuste Vatikana.

U oštrom izvještaju koji je oduševio žrtve i zapanjio Vatika, UN komitet je rekao da je Sveta Stolica zadržala „kod ćutanja“ koji omogućava sveštenicima da seksualno zlostavljaju desetine hiljada djece širom svijeta, decenijama, nekažnjeno.

Između ostalog, panel je pozvao Vatikan da odmah ukloni sve sveštenike za koje se sna ili sumnja da su zlostavljači djece, da otvori svoje arhive o nasilnicima i eposkopima koji ih štite, te da slučajeve zlostavljanja predaju organima za sprovođenje zakona radi istrage i krivičnog gonjenja.

Komisija je umnogome odbila navode Vatikana da su već sproveli nove mjere zaštite, i optužila rimokatoličku crkvu da i dalje skriva kriminalce. „Komitet je ozbiljno zabrinut što Sveta Stolica nije priznala razmjere počinjenih zločina, nije preduzela neophodne mjere za rješavanje slučajeva seksualnog zlostavljanja i zaštitu ove djece, a ima usvojene politike i prakse koje su dovele do produbljivanja zlostavljanja i nastavka neka-

žnjivosti počinilaca“, rekli su u panelu.

Izvještaj je bio grom iz vedra neba za instituciju koja uživa u popularnosti svoga novog pape, Fransica, koji je o zlostavljanju govorio jako malo i koji se izgleda nadao da je crkva ovu krizu ostavila iza sebe.

Neki vatikanski posmatrači vjeruju da se uradilo mnogo toga da se postavi moralni primjer za posrnulo svještenstvo.

Otužbe „pripadaju pršlosti. Benedikt XVI je donio veliku promjenu kroz svoju bliskost sa žrtvama... moleći se i plačući sa njima“, rekla je Andrea Tornieli, vjerski posmatrač za websajt Vatikanski Insajder u vlasništu dnevne novine La Stampa.

Ali nedostatak transparentnosti u Vatikanu – insistiranje da se sa skandalom suoče iza zatvorenih vrata – razočarao je žrtve.

Već više od decenije, crkvu je potresala kaskada skandala širom svijeta, sa žrtvama koje su opisivale traume zlostavljanja u rukama ljudi zaduženih za njihovu brigu. Vatikan kaže da i dalje prima oko 600 optužbi protiv nasilnih sveštenika svake godine, mnoge od kojih datiraju iz 60-ih, 70-ih i 80-ih godina.

Bivši Papa Benedikt je prvi crkvenik koji se javno izvinio žrtvama za „grešna i krivična“ djela koja su počinili propadnici svještenstva, rekavši da mu je „iskreno žao“. To je bilo 2010. godine, a u toku naredne dvije godine, razmonašio je 400 prestupnika.

Njegov nasljednik, Papa Francis, rekao je da katolici treba da osjećaju „sram“ zbog zlostavljanja i predsjedavao je u stvara-

nju komisije za istragu seksualnih delikata, sprovođenje prevencije i brige za žrtve – mada ona tek treba da počne sa radom.

Iako se nekoliko episkopa sklonilo zbog skandala u svojim eparhijama, žrtve i grupe za podršku zahtijevaju da neko već jednom postane pravno odgovoran.

Komitet je ozbiljno zabrinut što Sveta Stolica nije priznala razmjere počinjenih zločina, nije preduzela neophodne mjere za rješavanje slučajeva seksualnog zlostavljanja i zaštitu ove djece, a ima usvojene politike i prakse koje su dovele do produbljivanja zlostavljanja i nastavka nekažnjivosti počinilaca Mreža Preživjelih žrtava Svešteničkog Zlostavljanja (SNAP) odbacila je kao neadekvatan napeti odgovor Vatikana da je „uzeo u obzir“ UN izvještaj i da će ga podvrgnuti „temeljnom proučavanju i ispitivanju“. „Episkopi ne pomjeraju predatore, skrivaju žrtve, odbijaju tužioce, uništavaju dokaze, zastrašuju svjedoke, diskedituju insajdere, izbjegavaju odgovornost, izmišljaju alibije... zbog „neadekvatne“ studije“, rekli su SNAP. „Najbrži način da se spriječi seksualno nasilje nad djecom od strane katoličkih svještenika jeste da Papa Francis javno ukloni sve prestupnike iz crkve... Ali kao i njegovi prethodnici, on je odbio da napravi makar sićušne korake u ovom pravcu.“ Vatikanski državni sekretar, Pietro Parolin, govorio je kako crkva ima „želju da se pridržava potrebama Komisije.“ Ali frustraciju zbog načina na koji Vatikan „rješava“ ovu situaciju izrazile su čak i neke katoličke grupe. „Ako je papa ozbiljan u želji da okrene stranicu u ovom skandalu, morao bi odmah odbaciti svakog episkopa koji nadgleda eparhiju u kojoj je svještenik koji zlostavlja djecu zaštićen od državnih organa“, rekao je Džon O’Brajen, šef američke lobističke grupe Katolici za Izbor. „U našoj crkvi ne može biti mjesta za episkope ili svještenike koji dovode djecu u opasnost. Od sad pa na dalje, mora postojati nulta tolerancija za episkope koji štite zlostavljače djece.“ Bilo da Vatikan preduzme korake za sprovođenje zakonskih posljedica za predatorske svještenike ili ne, kriti-

kovao je UN-ov paralelni zahtjev za promjenu crkvenih stavova po pitanju abortusa kao nešto što ide protiv njihovih pokušaja da zaštite dobrobit djece. „Komitet za Prava Djeteta... preporučuje da Sveta Stolica promijeni svoj stav o abortusu. (Ali) kad je dijete mrtvo, ono nema nikakva prava!“, rekao je Silvano Tomazi, stalni posmatrač Vatikana pri UN. Izvještaj stavlja pritisak na Francisa da preduzme odlučnu akciju nekon godine u kojoj je u velikoj mjeri dozvolio da cijeli slučaj zlostavljanja padne po strani, dok se bavio drugim gorućim pitanjima, kao što je reforma vatikanske birokratije.

Vatikan je u demebru najavio da će novi papa oformiti komisiju da pruči kako da spriječi zlostavljanje i pomogne žrtvama, ali od tada nisu pominjani konkretni detalji ni o njenom sastavu niti o obimu ili nadležnosti. Što je još važnije, Vatikan tek treba da sankcioniše episkope koji su štitili nasilne svještenike, iako je prošlo više od decenije otkako je ovaj skandal eksplodirao u Americi a nebrojene zakonske istrage širom svijeta pokazale koju su ulogu episkopi igrali.

Izvještaj je objavio UN Komitet za Prava Djeteta, panel od 18 članova koji uključuje akademike, sociologe i specijaliste za razvoj djeteta iz cijelog svijeta. Njihov posao je da prate usaglašenost sa UN Konvencijom o Pravima Djeteta, sporazum koji je Vatikan ratifikovao 1990. godine. Ovaj sporazum poziva potpisnike da djecu štite od svakog zla.

Samo tri zemlje ga nisu ratifikovale: Amerika, Somalija i Južni Sudan. „Komitet izražava ozbiljnu zabrinutost da je u odnosu sa djecom žrtvama različitih oblika zlostavljanja, Sveta Stolica sistemat-

ski na prvo mjesto stavljala očuvanje reputacije crkve i navodnih počinioca a ne zaštitu djece žrtava“, zaključuje se u izvještaju.

Na konferenciji za novinare u Ženevi, predsjedavajuća odbora, Kirsten Sendberg, citirala je neke od ključnih nalaza: da su episkopi selili pedofilne svještenike iz parohije u parohiju umjesto da ih prijave policiji, da su poznati zlostavljači i dalje u kontaktu sa djecom, te da Vatikan nikada nije zahtijevao od episkopa da nasilnike prijave policiji. „Ovaj izvještaj daje nadu stotinama hiljada duboko povrijeđenih žrtava seksualnog zlostavljanja koji i dalje pate širom svijeta“, rekla je predsjednica SNAP mreže, Barbara Blein. „Sada je na sekularnim zvaničnicima da slijede primjer UN-a i uskoče da čuvaju ugrožene jer su katolički zvaničnici ili nesposobni ili nespremni da to urade.“ Što je najvažnije, komitet je odbacio dugogodišnji argument Vatikana da ne kontroliše episkope ili njihove nasilne svještenike.

Panel u suštini Vatikan smatra odgovornim za svakog sveštenika, parohiju i katoličku školu na svijetu, pozivajući ih da plate odštetu svim žrtvama seksualnog zlostavljanja u svijetu, kao i onima koji su radili u ozloglašenim „Magdaleninim Perionicama“ u Irskoj – crkvenim radionicama gdje su neudate djevojke bile povrgnute robovskom radu u nehumanim uslovima i gdje su im oduzimali bebe začete vanbračno.

Iak sam Vatikan nije prigovarao na ovaj aspekt izvještaja, drugi crkveni advokati jesu. „Mislim da UN izvještaj opisuje monolitnu crkvu koja u biti ne postoji“, rekao je Nikolas Kafardi, američki kanon-

ski advokat i nekadašnji predsjednik američke biskupske porote koja prati svešteničko zlostavljanje. „Papa u Rimu ne može kontrolisati i svakako nije odgovoran za ono što se dešava u cijelom katoličkom svijetu.“ Komitet se ne dlaže. Beniam Mezmur, član komiteta i etiopljanski akademik o zakonskim pravima djeteta, naveo je između ostalog pismo jednog vatikanskog kardinala koji savjetuje irske episkope da se uzdrže od bilo koje politike koja zahtijeva prijavu pedofila policiji. „Uporno govore da nema ovlašćenja, ali u međuvremenu imamo slučajeve u kojima Sveta Stolica pokušava da utiče na episkope“, rekao je on u intervjuu. „Ne možete tvrditi i jedno i drugo. Ili imate uticaj ili ne.“

AKTUELNO 21

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 2. 2014.

HAOS ŠIROM BIH

Bosnom nemir probeharao

S

ARAJEVO - Prije tačno trideset godina pažnja svjetske javnosti bila je usmjerena na SFRJ zbog baklje koja je, stigavši u Sarajevo, označila početak Zimskih olimpijskih igara. Tri decenije kasnije, plamen je opet buknuo Sarajevom, ali iz potpuno drugih razloga nego što je to bio slučaj te, za većinu eks Jugoslovena, mitske zime 1984.

Od Tuzle, u kojoj je sve počelo prije tri dana, preko Mostara, Zenice, Bihaća, Brčkog, Prijedora, sve do glavnog grada Sarajeva, tokom jučerašnjeg dana gotovo da nije bilo mjesta u Bosni i Hercegovini koje je bilo mirno. U najvećim neredima koje je ova zemlja vidjela još od rata devedesetih, a koji predstavljaju kulminaciju dugogodišnjeg ekonomskog i političkog propadanja zemlje, paljene su i demolirane zgrade nekoliko kantonalnih vlada, Predsjedništva BiH, sjedišta političkih partija, dopisništva novinskih agencija, gradske skupštine, policijska, službena, ali i privatna vozila...

Glavni i odgovorni urednik Dnevnog avaza Fadil Mandal smatra da ono što smo prethodnih dana gledali na ulicama gradova BiH, predstavlja kulminaciju sistemtaskog dvodecenijskog pustošenja zemlje od strane vladajuće elite. Kako je kazao za Vikend novine, eskalacija sukoba nije neočekivana, već je sve najavljivano tokom prethodnih mjeseci, ali vlast nije umjela da oslušne volju naroda i zato se sada našla u ovoj delikatnoj “pat” poziciji.

“Sve što je kulminiralo proteklih dana u Tuzli, ali i širom zemlje, već nekoliko mjeseci je najavljivano.

Građani su bili složni u odluci da neće više mirno posmatrati činjenicu da im se gase fabrike, ukidaju radna mjesta, da vlast nema razumijevanja za njihovu tešku ekonomsku situaciju. Ono što je djelovalo kao huk, eksplodiralo je, sa epicentrom u Tuzli, gdje je većina naroda zbog posljedica rata, zbog loše i korumpirane vlasti, tokom posljednjih 20 godina ostajala bez posla, imovine, perspektive...”, kaže Mandal. Prema njegovim riječima, ne čudi što su neredi iz Tuzle ubrzo dobili svoju refleksiju i u Sarajevu, Bihaću, Zenici, odnosno svim većim gradovima, jer je na prostoru čitave zemlje stvaren ogroman jaz između kaste na vlasti, čiji su najdominantniji subjekti svih ovih godina bile stranke SDA i SDP, i mase obespravljenih i nesretnih građana.

“Nezadovoljstvo je kulminiralo je ovim posljednjim nasiljem, koje će naravno svako normalan osuditi, ali to je logična posljedica činjeSarajevo

nice da vladajuća elita tokom dvije decenije nije umjela i nije htjela da oslušne glas i potrebe naroda”, smatra on. S obzirom na domino efekat protesta i činjenice da se za dva dana praktično cijela zemlja digla na noge, mnogi u svemu što se događa u BIH vide balkansku verziju “arapskog proljeća”. Mandal kaže da je stanje u Bosni delikatno i da je opasnost od još veće eskalacije sukoba realna, jer se i dalje niko iz vlasti nije usudio da izađe pred narod i ponudi bilo kakav odgovor na njihove zahtjeve.

“Imamo situaciju da niko od predstavnika vlasti nije istupio pred ljude i dao im bilo kakvo objašnjenje ili odgovor na njihove zahtjeve.

Vjerujem da će nasilje nastaviti da eskalira i da postoji realna opasnost da se sve što se dešavalo razvije u nešto puno gore ukoliko niko od političara ne pokuša da ostvari dijalog sa ljudima koje je muka izvela na ulice”, strahuje urednik Avaza.

On zaključuje da nas iskustvo uči da oni koji su na vlasti neće lako otići sa vlasti, a ako sa druge strane imamo bijesne građane koji više ništa ne vjeruju “odnarođenoj vlasti”, postoji velika bojazan od toga da bi ova, već sada opasna situacija, veoma brzo mogla postati još opasnija i nepredvidljivija.

A šta se juče tačno dešavalo na ulicama gradova BiH?

●Sarajevo Za razliku od prethodnih dana, kada je u glavnom gradu bilo relativno mirno u odnosu na Tuzlu, Sarajevo je juče bilo poprište najžešćih sukoba. Masa od više stotina demonstranata oko 15 sati upala u zgrade vlade Sarajevskog kantona i zapalila prostorije u unutrašnjosti zgrade, kao i stražarske kućice ispred zgrade.

Policija je suzavcem pokušala da razbije masu, ali su im demonstranti odgovarali svime što im je došlo pod ruke: kamenjem, bakljama, kantama za smeće, saobraćajnim znacima... Oko 16 časova neredi su se preselili ispred zgrade Predsjedništva BiH. Nakon što je zgrada “osvojena”, ubrzo je sa njenih prozora počeo da kulja gust dim. Poli-

Sarajevo

cija se uslijed velikog pritiska morala povući, a policijski automobili ispred su zapaljeni. Demonstranti su gospodarili prostorom oko Predsjedništva sve do 18 časova kada su jake antiterorističke snage policije započele akciju razbijanja demonstranata suzavcem. Požar u Predsjedništvu je ugašen nešto prije 19 časova, a sve brojnije policijske jedinice počele su akcije hapšenja demonstranata koji su se konačno povukli poslije 19 časova. Prema posljednjim informacijama, broj povrijeđenih tokom nereda u Sarajevu premašio je 110 ljudi, od čega su više od pola pripadnici snaga reda.

●Tuzla Više od 10.000 ljudi izašlo je juče na ulice Tuzle, grada u kom je u srijedu počela bosanska “revolucija”. Nešto prije 13 sati demonstranti su se okupili ispred zgrade Vlade Tuzlanskog kantona gdje je počelo nasumično kamenovanje zgrade Vlade TK, a izviždan je i Aldin Širanović, neformalni pokretač demonstracija koji je u četvrtak pušten iz pritvora. Ubrzo je u Tuzli je nastao pravi haos. Zgradu Vlade TK je zahvatio plamen, a demonstranti su iz kancelarija bacali dokumente.

Nakon toga su otišli do zgrade Opštine Tuzla i zapalili je, a demolirana je i zgrada Tužilaštva TK. U me-

đuvremenu, premijer Tuzlanskog kantona Sead Čaušević je podnio ostavku.

●MoSTar U Mostaru se juče oko 16 sati okupila grupa od oko 500 ljudi, koja je iz minuta u minut rasla. Sat vremena kasnije masa demonstranata koja je u tom trenutku brojala oko 2.000 ljudi došla je do zgrade Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona u Mostaru. Dio demonstranata ušao je unutra, počeo da izbacuje inventar napolje i pali prostorije. Nakon zgrade vlade HNK redom su paljeni: Đački dom u Mostaru, Kancelarija Federalne novinske agencije u Mostaru, Skupština grada (Vijećnica), Gradska uprava, zgrada stranke HDZ BIH, kao i stranke SDA-a. Policija u Mostaru skoro da nije reagovala, pa povrijeđenih, prema posljednjim informacijama nije bilo.

●zenica Oko 13 časova grupa koja je brojala oko 2.000 ljudi stigla je ispred zgrade vlade Zeničko-dobojskog kantona. Ubrzo je počelo kamenovanje zgrade vlade, a kordon specijalne policije pokušao je da otjera dio demonstranata koji su bacali kamenje. Nakon policijske intervencije demonstranti su sa obližnjih parkinga zasuli policajce kamenjem, nakon čega se sukob proširio na obližnje ulice. Oko 14 časova demonstranti su zauzeli ulaz Vlade i zapalili vatru. U 18 časova premijer vlade ZDK Munib Husejnagić saopštio je da je vlada, nakon svih događaja, odlučila da podnese ostavku.

Osim u ova četiri grada, gdje su protesti bili najžešći, protesta je juče bilo u skoro svakom, iole većem mjestu u BIH: Jajcu, Brčkom, Bihaću, Prijedoru, Travniku, Bugojnu, Donjem Vakufu, Kaknju, Visokom, Gračanici, Sanskom Mostu, Cazinu, Živinicama, Goraždu, Orašju, Srebreniku, Prozoru, Tešnju...Prema posljednjim informacijama iz medicinskih ustanova, tokom demonstracija povrijeđeno je 219 osoba. Od tog broja, do 21 sat u sarajevskim zdravstvenim ustanovama zbrinuto je 156 osoba (90 policajaca

Na vezi sa sarajevom aMbaSador Đurović: Svi crnogorSki graĐani u biH bezbjedni Ambasador Crne Gore u BiH Dragan Đurović kazao je za VN da niko od crnogorskih građana nije povrijeđen u neredima. Tokom sinoćnjeg razgovora on je rekao da svi u ambasadi pomno prate situaciju, ali da nikakvih informacija o učešću bilo kog crnogorskog građanina u demonstracijama nije bilo. Crnogorska ambasada nalazi se na bezbjednoj udaljenosti od epicentra sukoba kod zgrade Predsjedništva BIH i kantonalne vlade Sarajeva, pa, prema riječima Đurovića, samim tim niko od radnika u ambasadi nije bio ugrožen.

On je potvrdio da se situacija u Sarajevu, kao i u ostalim gradovima, smirila. i 66 civila), u Tuzli 23 osobe (12 policajaca i 11 civila), dok je u Zenici ukupno 40 osoba primljeno u bolnicu, od čega su polovina bili policajci. Materijalna šteta je ogromna i još se procjenjuje, s obzirom da je tokom sukoba zapaljeno 12 zgrada državnih institucija.

Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić rekao je sinoć na konferenciji za novinare, kako “prirodno osjeća odgovornost” za aktuelno stanje stanje. Potvrdio je kako je spreman i za ostavku i za rekonstrukciju vlade. Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović izjavio je, u telefonskom javljanju u program Al Džazire, kako razumije nezadovoljstvo naroda koji ima razloga za frustraciju i ljutnju i demonstracije, ali je nasilje i paljenje zgrada - neprihvatljivo. Ministar bezbjednosti Fahrudin Radončić zbog nereda je odložio službenu posjetu SAD, gdje je trebalo da otputuje danas. Američka ambasada u Sarajevu juče je osudila nasilje tokom demonstracija u većem broju gradova Federacije BiH i pozvala je demonstrante da poštuju zakon i pravo na proteste ostvaruju mirnim putem.

N.M. - M.P.

22 KULTURA

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 2. 2014.

64. FILMSKI FESTIVAL U BERLINU

Publika čini Berlinale Kristof Valc sa suprugom Džudit Holst

Vuk Perović

f

ilm reditelja Vesa Andersona “The Grand Budapest Hotel“ vjerovatno je bio najbolji izbor za otvaranje 64. Berlinskog filmskog festivala.

Iako je Amerikanac, Andersonova prava, posvećena i vjerna publika nalazi se sa ove strane okeana. I kritike su bile takve. Evropska je prilično zadovoljna, dok američka izražava sumnje da će Andersonovo ostvarenje moći da komunicira sa najširom publikom. A to nije bio slučaj niti sa jednim njegovim filmom.

Reditelj Ves Anderson sa sobom je doveo brojnu glumačku ekipu, protagoniste “The Grand Budapest Hotel”. Tako su Rejf Fajns, Bil Marej i Tilda Svinton bili u prilici da prošetaju crvenim tepihom, na radost brojne publike.

Marej sa čašom vina u ruci. Anderson je kod festivalske publike samo učvrstio svoj status, a njegov film je već obilježio festival, bez obzira na to što se ne takmiči za priznanja i što je festival tek krenuo. I utisak je da se ovo izdanje Berlinala polako zahuktava. Poslije filma “Two Man in town” koji je sinoć premijerno prikazan u takmičarskoj selekciji u kojem je glavna zvijezda Forest Vitaker,

publiku, ali i novinare vjerovatno najviše zanima današnji dan kada će se još jednom Džordž Kluni predstaviti kao reditelj.

Premijera “Čuvara nasljeđa” (The Monuments of Men) jedan je od najzanimljivijih događaja festivala. Osim Bila Mareja koji je već tu od otvaranja, Kluni dovodi i Meta Dejmona, Džona Gudmena i francuskog oskarovca Žana Dižardena.

● Hofman Bilo je i očekivano da će Berlinale proći u znaku iznenadne smrti Filipa Sejmura Hofmana. Osim što su organizatori odlučili da u njegovu čast uvrste i film “Kapoti” za koji je

Hofman dobio Oskara, o glumcu se govori i na pres konferencijama. Lijepe stvari o njemu je izrekao i predsjednik žirija scenarista Džejms Šejmus koji je najčešće radio sa Angom Lijem (“Planina Broubek”, “Skriveni tigar, pritajeni zmaj”). Na Barlinalu nijesu zaboravili ni evrop-

sku glumačku zvijezdu Maksimilijana Šela i mađarskog reditelja Mikloša Janču koji su takođe nedavno preminuli. U oba slučaja, osmišljeni su specijalni programi.

● Publika Berlinale se po dosta karakteristika razlikuje od glavnih konkurenata Kana i Venecije, ali njegova očigledna prednost je publika. Već 300.000 karata je prodato za projekcije koje se održavaju širom grada. Bez obzira na to, redovi na prodajnim mjestima još uvijek izgledaju beskrajno, a ljudi strpljivo čekaju u redu sa zaokruženim favoritima nadajući se da će im poći za rukom da pronađu karte. Za film Klunijeve “Čuvare nasljeđa” to je već od prije tri dana i nemoguće, pošto je projekcija vrlo brzo rasporadana, a veliko interesovanje je i za prvi dio “Nimfomanke” Larsa Fon Trira, koji se kao i “Čuvari nasljeđa” prikazuje van konkurencije za nagrade.

Nove zvijezde Srpski glumac Nikola Rakočević jedna je od mladih glumačkih zvijezda Berlinala. Zajedno sa još devet kolega iz drugih evropskih zemalja, on je ušao u najuži izbor programa “Europian shooting stars 2014”. Rakočević je poznat po filmovima “Šišanje” Stevana Filipovića i “Krugovi” Srdana Golubovića.

Glumačka elita na crvenom tepihu: Bil Marej

TENDER ZA POZORIŠTE

Stigle tri ponude

Iako je tendersku dokumentaciju za izradu glavnog izvođačkog projekta Gradskog pozorišta otkupilo 10 ponuđača, samo tri firme su dostavile ponude, kazali su Vikend novinama iz Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice. Sve tri firme zainteresovane za izradu glavnog izvođačkog projekta pozorišta, čija je procijenjena vrijednost 230.000 eura, su iz Crne Gore.

Ono što slijedi je pregled dokumentacije, vrednovanje ponuda i odabir najpovoljnijeg ponuđača, a ukoliko ne bude žalbi u postupku do kraja mjeseca znaće se koji je ponuđač dostavio najpovoljniju tendersku ponudu, rekli su iz Agencije.

Ovo je treći tender za izradu glavnog izvođačkog projekta Gradskog pozorišta. Raspisan je 2. decembra prošle godine, a bio je otvoren do 5. februara. Pret-

hodni tenderi bili su neuspješni.

Kako je riječ o objektu specifične namjene, prema aktuelnom tenderskom pozivu poželjno je da ponuđač već ima prethodno iskustvo u građenju objekata iste namjene.

Zgrada gradskog pozorišta biće izgrađena na mjestu na kome se ranije nalazio objekat Kina “Kultura”, čije je uklanjanje izazvalo brojna negodovanja. Kako je planirano zgrada budućeg pozorišta imaće centralnu salu sa 150 mjesta, kao i malu dvoranu koja će moći da primi 100 gledalaca.

Projektnim zadatkom precizirano je da ukupna površina objekta bude 7.350 kvadratnih metara, a trebalo bi da zdanje ima prizemlje i dvije etaže, kao i dva nivoa ispod zemlje. Objekat će u osnovi biti površine 1.226 kvadratnih metara.

J.B.

● FOTO PRIČA

KunsoVo “JAJE” nA AuKcIJI u KrIsTIJu LonDon radnik u galeriji pozira pored skulpture “slomljeno jaje” američkog umjetnika Džefa Kunsa u londonskom Kristiju. očekuje se da skulptura dostigne cijenu od 24 miliona dolara na aukciji 13. februara u Londonu. na Kristijevoj aukciji u novembru prošle godine prodata je njegova skulptura “Pas balon” za 58,4 miliona dolara i tako postavila rekord za djelo živog umjetnika. Kuns je umjetnik na kojeg je uticao dadaizam, nadrealizam i pop-art i koji stvara u duhu vremena, inspirišući se predmetima iz svakodnevnog života i simbolima današnjice.

“Revizor” na Velikoj sceni

Predstava “Revizor” N.V. Gogolja, u režiji Veljka Mićunovića, biće izvedena večeras na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta u 20 sati. Adaptaciju i dramatizaciju potpisuje Žanina Mirčevska, kostimografiju Jelena Stokuća, scenografiju Darko Nedeljković, koreografiju Tamara Vujošević-Mandić, izbor muzike Veljko Mićunović. U predstavi igraju: Srđan Grahovac, Branimir Popović, Žaklina Oštir, Branka Stanić, Simo Trebješanin, Dejan Ivanić, Danilo Čelebić, Mišo Obradović, Aleksandar Radulović i Gojko Burzanović.

konsultacije na Cetinju U okviru programa bilateralnih konsultacija sa ministarstvima kulture zemalja zapadnog Balkana, juče je u Ministarstvu kulture na Cetinju održan sastanak sa predstavnicima Savjeta za regionalnu saradnju (RCC), Evropske komisije i Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.

Tema sastanka bila je implementacija Strategije jugoistočne Evrope 2020, sa posebnim fokusom na kulturu i kreativne sektore. Sastanku su prisustvovali Mladen Dragašević, predstavnik Savjeta za regionalnu saradnju (RCC), Vjenčeslav de Lopkovič, predstavnik Evropske komisije, Mladenka Tešić, predstavnik Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori i Ivana Nakikj, predstavnik Sekretarijata Radne grupe za kulturu i društvo RCC, a u ime Ministarstva kulture Dragica Milić.

REPORTAŽE 23

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 2. 2014.

Turneja

Najstariji pabovi svijeta Z

a neke je od nas putovanje upijanje informacija o lokalnoj kulturi. Za druge od nas to je pak upijanje - lokalnih alkoholnih napitaka! Zato smo odlučili da ubijemo dvije muve jednim udarcem – vodimo vas na turneju kroz 15 najstarijih svjetskih pabova.

Većina od ovih pabova je starija od Amerike, svjedočili su prolasku krstaša na putu prema Svetoj zemlji, a hepi auer u njihovoj “mladosti” slavio je preživljavanje još jednog dana bez spaljivanja na lomači. ● “Lafitte’s BLacksmith shop” (1722, Nju orLeaNs) Ova drvena baraka evidentirana je kao najstarija građevina u SAD koja se koristi kao bar. ● “White horse taverN” (1673, Njuport, roud ajLaNd) Na tabli iznad krčme nije bio natpis, već samo crtež bijelog konja jer je u to doba malo ko znao čitati. Iz ove krčme navodno potiče “ideja” poslovnog ručka, jer su ovdje 1708. nekadašnji odbornici ručali i obroke plaćali sredstvima iz državne kase. ● “hatchet iNN” (1606, BristoL, eNgLeska) Vjeruje se da je naziv dobio po lokalnim drvosječama koje su ga pohodile. Mještani pak govore da su ispod slojeva boje jedna od vrata obložena ljudskim mesom!?

● “hofBräuhus”

(1589,miNhNeN, Njemačka)

Pivnicu je otvorio vojvoda od Bavarske i danas je u vlasništvu bavarske državne vlade. Šta su Mozart, Lenjin i Hitler imali zajedničko? Svi su oni voljeli “Hofbräuhaus”. Osim toga, tokom Tridesetogodišnjeg rata 1632. švedski kralj Gustavus Adolphus napao je Bavarsku i prijetio da će sravniti Minhen sa zemljom ako Bavarska ne preda neke taoce - i 600.000 barela “Hofbräuhaus” piva. ● “Ye oLde mitre taverN” (1546, hoLBorN, eNgLeska)

● “aL BriNdisi”

(1435, ferara, itaLija) Po Ginusu je ovo najstariji vinski bar na svijetu. Kopernik je (da Kopernik!) bio redovni gost, a živio je na spratu iznad birtije. ● “Zum fraNZiskaNer” (142, stokhoLm, Švedska) Njemački monasi otvorili su ovaj pivski podrum u Švedskoj. Danas poslužuju kombinaciju njemačkih i švedskih specijaliteta i proizvode vlastito svijetlo pivo. ● “Brauhaus sioN” (1318, keLN, Njemačka) Za ovo je mjesto specifično njihovo vlastito “Kelš” pivo koje je lokalna delicija i može se piti isključivo oko Kelna. Pivara nije radila samo od 1942. do 1951. jer je bila uništena za vrijeme Drugog svjetskog rata. ● “kYteLer je iNN” (1324, kiLkeNi, irska)

Hofbräuhaus (1589,Minhnen, Njemačka)

● “the BraZeN head”

● “the BiNgLeY arms”

Ovo je mjesto najpoznatije po tome što je tu trešnja oko koje je kraljica Elizabeta jednom plesala sa Ser Kristoferom Hatonom. ● “herBerg vLissiNghe” (1515, Bruđi, BeLgija)

Vlasnica Alice de Kiteler bila je u braku četiri puta i sa svakim je razvodom bila sve bogatija. Na kraju je bila optužena za čarobnjaštvo i osuđena je na spaljivanje na lomači, ali je pobjegla u Englesku. ● “Ye oLde maN & scYthe” (125, BoLtoN, eNgLeska)

Vrlo popularno mjesto kod Iraca.

Navodno je i Robin Hud jednom pokucao na ova vrata.

Za dobrobit siromašnih, naravno. ● “Ye oLde trip to jeruZaLem” (1189, NotiNgem, eNgLeska)

Ovaj je pab navodno najstariji u Velikoj Britaniji (ne i po Ginisu), i dok službeni podaci kažu da je otvoren 953, dokazi upućuju na to da je možda čak iz 905. Nekad je bila sigurna kuća svešenike i - sudnica. ● “seaN’s Bar” (900, atLoN, irska)

Ovo je bilo omiljeno okupljalište umjetnika. Govori se da je barokni slikar Peter Paul Rubens večerao ovdje i umjesto da plati, nacrtao lažni novčić na stolu i zbrisao...

Legenda kaže da je Džejms Stanli, 7. vojvoda od Derbia, pojeo ovdje svoj posljednji obrok prije nego mu je odrubljena glava zbog učestvovanja u masakru u Boltonu. Nadamo se da je hrana bila dobra.

Britanci imaju prilično dugu kulturu ispijanja piva. Na putu u Svetu zemlju krstaši su se voljeli okrijepiti upravo ovdje, a postoje glasine da je i sam Ričard Lavljeg Srca popio koju.

Ovo je svakako najstariji pab u Irskoj, ako ne i u svijetu. Za vrijeme renoviranja otkriveno je da su zidovi od šiblja i pruća, što ukazuje na veliku starost ove građevine. Od 1987. vlasnik je Boj Džordž. (Punkufer.hr)

(1198, daBLiN, irska)

(953, Lids, eNgLeska)

“Sean’s Bar” (900, Atlon, Irska) Na osnovu člana 80 Zakona o insolventnosti privrednih društava( „SL RCG“ br.

6/02, 1/06, 2/07 ) Stečajni upravnik Šumarskog preduzeća A.D. „Pljevlja” u stečaju raspisuje

OGLAS

O prodaji cjelokupne imovine stečajnog dužnika

“Lafitte’s Blacksmith Shop” (1722, Nju Orleans) najstarija je građevina u SAD

Predmet prodaje je imovina stečajnog dužnika, koju čine: A) Nepokretnosti upisane u list nepokretnosti br. 235 KO Zmajevac - Građevinsko zemljište površine 9929 m2 - Poslovni objekti ukupne površine 306 m2 B) Nepokretnosti upisane u list nepokretnosti br. 541 KO Kosanica - Zemljište ukupne površine 5115 m - Privredne zgrade ukupne površine 515 m2 C) Nepokretnosti upisane u list nepokretnosti br. 378 KO Bobovo čine ih: - Zemljište ukupne površine 2816 m - Privredne zgrade ukupne površine 408 m2 D) Nepokretnosti upisane u list nepokretnosti br. 458 KO Meljak - Zemljište ukupne površine 10.852 m2 - Privredne zgrade ukupne površine 852 m2 E) Nepokretnosti upisane u list nepokretnosti br. 508 KO Poblaće, - Zemljište ukupne površine 5383 m2 - Privredne zgrade ukupne površine 343 m2 F) Nepokretnosti upisane u list nepokretnosti br. 181 KO Potkrajci, - Zemljište ukupne površine 7328 m - Stambene-poslovne zgrade površine 226 m2 G) Stambeni objekat u Marinoj šumi, list nepokretnosti br. 157 KO Potkrajci, - katastarska parcela 412/1, površine 81 m2.

Početna licitaciona cijena imovine po tačkama iznosi: Pod tačkom A) 63.000,00 eura Pod tačkom B) 23.000,00 eura Pod tačkom C) 9.000,00 eura Pod tačkom D) 34.000,00 eura Pod tačkom E) 14.000,00 eura Pod tačkom F) 10.000,00 eura Pod tačkom G) 12.150,00 eura Rashodovani inventar i druga oprema pripadaju kupcu. Javno nadmetanje će se održati dana: 15.03.2014. god. u 10 h u prostorijama Šumarskog preduzeća A.D. “Pljevlja“ u stečaju u manipulaciji Odžak.

Imovina Šumarskog preduzeca A.D. „Pljevlja„ u stečaju se prodaje u viđenom stanju i može se razgledati svakog dana u vremenu od 10 do 16 časova.

III Na javnom nadmetanju mogu učestvovati sva pravna i fizička lica koja prije početka javnog nadmetanja uplate depozit 2 % od početne cijene na žiro račun stečajnog dužnika br. 505-87334-66 koji se vodi kod „Atlasmont„ banke- Pljevlja.

Status kupca će steći ponuđač koji ponudi najbolju cijenu, a najboljom cijenom se smatra najveća ponuđena cijena. Kupac je dužan da u roku od 8 dana od dana održanog javnog nadmetanja zaključi kupoprodajni Ugovor, a ukupan iznos mora uplatiti u roku od 15 dana, od dana potpisivanja Ugovora, a u protivnom gubi pravo na povraćaj depozita.

Porez i sve druge troškove snosi kupac.

Učesnicima javnog nadmetanja koji nijesu stekli status kupca depozit se vraća u roku od 3 (tri) dana. Sva potrebna obavještenja mogu se dobiti na telefon br. 067/301-881.

24 SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 2. 2014.

DA LI STE ZNALI VJEROVALI ILI NE

Deka Rober je inspiracija

Francuski biciklista Rober Maršan u 103. godini oborio svjetski (sopstveni) rekord Da će košarkaš Portlanda Demijen Lilard postati prvi igrač u istoriji NBA lige koji će se takmičiti u svih pet disciplina na Ol-staru. As Portlanda brani titulu u vještinama, učestvovaće u takmičenju u brzom šutiranju trojki i zakucavanjima, a igraće mečeve zvijezda u usponu, kao i glavnu utakmicu svih zvijezda u nedjelju.

TIKET DANA LIVERPUL ARSENAL TIP 1 KVOTA 2.20 MARSEJ BASTIJA TIP 1 KVOTA 1.60 NAPOLI MILAN TIP 1 KVOTA 2.00 HAMBURGER HERTA TIP 1 KVOTA 2.60 MONAKO PSŽ TIP 2

KVOTA 2.20

LACIO ROMA TIP 2

KVOTA 2.20

R

ođen je daleke 1911. godine na krajnjem sjeveru Francuske, u gradiću Amijenu, obišao je čitav svijet tražeći posao kako bi preživljavao. Bio je vatrogasac, instruktor u teretani, prodavac obuće, bavio se proizvodnjom povrća, trgovao vinom, išao preko Atlantika u Venecuelu i Kanadu da bi radio kao drvosječa, vozač, uzgajivač pilića...

Znao je ipak, od samog rođenja, da će ga planeta upamtiti kao specijalnog biciklistu - Rober Maršan je krajem januara u 103. godini života oborio sopstveni, a svjetski, rekord!

Deka Rober je uspio za sat vremena da pređe 27 kilometara na biciklu, što je bolje od prethodnog rezultata za dva i po kilometra.

“Ne bih nikada ovo uspio bez publike. Kada mi je bilo najteže, pomišljao sam na to da su neki od vas prelazili 600 kilometara da me gledaju i bodre. Hvala vam na tome”, rekao je Maršan, obraćajući se navijačima koji su u delirijumu pratili njegov nastup u dvorani “National Velodrome” u Ivelinu, nedaleko od njegovog rodnog grada.

Simpatični dekica, koji prkosi svim silama prirode, nije samo re-

korder u vožnji na vrijeme (60 minuta), već i na daljinu - niko stariji od 100 godina nije brže prevezao razdaljinu od 100 kilometara od Robera - uradio je to za četiri časa, 17 minuta i 27 sekundi. Tada je imao “samo” 101 godinu.

A njegova ljubav prema biciklizmu počela je na 14. rođendan, kada je na poklon dobio prvi bicikl. Iako ga je otac tjerao da ide na boks, nije bio pretjerano oduševljen “plemenitom vještinom”.

“Nijesam volio boks, za mene to nije bio sport. Biciklizam je nešto drugo - ljepota, brzina, adrenalin, bitka sa sobom i sa vremenom”, govorio je kroz osmijeh Rober, odjeven u usku žuto-plavu majicu.

Svega 0,004 odsto ljudi na planeti doživi stotu. Od 7,2 milijardi ljudi na

Zemlji, 316.000 je živih stogodišnjaka. Jedan od njih je i Rober Maršan.

U pravom smislu - jedan od njih.

Jedan jedini. Unikat.

M.A.

SPORT 25

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 2. 2014.

IZBOR FIBE

Parker je najbolji, Vučević deveti

Francuz proglašen za najboljeg igrača Evrope

Super NBA sezona, finale plejofa i titula prvaka Evrope dobili su potvrdu - Toni Parker je izabran za najboljeg košarkaša Starog kontinenta za 2013. godinu u izboru Svjetske košarkaše organizacije (FIBA). Francuski plejemejker zaradio je glasove od 24.976 navijača, a dobio je i 987 glasova stručnjaka.

“Prema mišljenju navijača i eksperata, bilo je veoma malo sumnje oko toga ko najviše zaslužuje nagradu namijenjenu najboljem igraču za 2013. godinu”, piše na sajtu FIBA. Crnogorski reprezentativac Nikola Vučević zauzeo je deveto mjesto sa 7.107 glasova fanova, te 36 od stručnjaka.

Na drugom mjestu pozicionirao se Vasilis Spanulis, dok je treći Mark Gasol. U Top 10 svoje mjesto su našli i Bojan Bogdanović, Goran Dragić, Mantas Kalnietis, Peteri Koponen, Luiđi Datome i Nenad Krstić.

U konkurenciji dama najbolja je bil Španjolka Sančo Litl (7.654 glasova navijača i 281 glas košarkaških stručnjaka), koja je sa reprezentacijom osvojila zlatnu medalju na Evropskom prvenstvu u Francuskoj.

Drugo mjesto zauzela je, takođe reprezentativka Španije Alba Torens, dok je treće mjesto pripalo Francuskinji Sandrin Gruda. M.A.

NBA

Bruklin nadigrao rezerviste mamuza Greg Popović je na gostovanje u predgrađe Njujorka poveo tim bez Tonija Parkera, Tima Dankana, Manua Đinobilija i Kavija Leonarda, što je Bruklin iskoristio da prekine crni niz protiv San Antonija - izabranici Džejsona Kida nakon šest uzastopnih poraza uspjeli su da nadvladaju mamuze. Alan Anderson sa 22 poena, Deron Vilijams koji je postigao 16, i Pol Pirs sa 12 pogodaka i sedam skokova bili su najzaslužniji za trijumf Netsa.

Kod gostiju iz Teksasa Kori Džozef

upisao je 18 poena.

Golden Stejt je protiv Čikaga gubio 16 poena razlike u prvom poluvremenu, ali je na krilima najboljeg ratnika Stefona Karija stigao do trijumfa. Sjajni plejmejker zabilježio je 34 poena i devet asistencija, dok su bikove predvodili Tadž Gibson sa 26 poena, 13 skokova i četiri asistencije, i Kirk Hajnrih sa 15 pogodaka.

Semafor: Bruklin - San Antonio 103:89, Golden Stejt - Čikago 102:87.

M.A.

Boks: Mađari umjesto Slovaka Protivnik boksera Podgorice u drugom kolu međunarodnog takmičenja u organizaciji asocijacije Boxing one biće mađarski klub Patent Gladijators, umjesto slovačkog Galanta Kidsa, saopštio je organizator takmičenja. Duel podgoričkog i mađarskog tima na programu je 23. februara u Podgorici. Navodi se da su čelnici takmičenja obavijestili BK Podgorica da je došlo do promjene protivnika jer tim iz Slovačke zbog vremenskih neprilika neće doputovati u ugovorenom terminu.

“Organizator se pobrinuo da umjesto njih doputuju prošlogodišnji šampioni lige Patent Gladijatorsi. U prošlom kolu Patent Gladijatorsi savladali su Galanta Kidse 11:8”, piše u saopštenju iz podgoričkog kluba.

Navodi se da su u timu iz Mađarske najznačajni takmičari Georgian Nijeki (do 64) i Jožef Darmoš (do 91 kilogram), koji je na Evropskom prvenstvu u Plovdivu 2006. godine savladao Milorada Gajovića.

“U svakom slučaju tim BK Podgorica spremno dočekuje meč zakazan za 23. februar bez obzira koji tim bude doputovao”, piše u saopštenju iz podgoričkog kluba.

Aba liga: Fajnal-for od 18. do 20. aprila Finalni turnir ABA lige košarkaša biće odigran od 18. do 20. aprila, objavljeno je na zvaničnom sajtu takmičenja.

Navodi se da u slučaju da se dvije ekipe iz istog grada kvalifikuju za Fajnal-for i sretnu u polufinalu, prva polufinalna utakmica, prvoplasirana protiv četvrtoplasirane ekipe nakon ligaškog dijela sezone, biće odigrana 18. aprila.

Drugi polufinalni duel, drugoplasirana protiv trećeplasirane ekipe, biće odigran dan kasnije.

U slučaju da se dvije ekipe iz istog grada plasiraju na završni turnir i ne sastanu se u polufinalu ili u slučaju da na Fajnal-foru nema timova iz istog grada, obje polufinalne utakmice biće odigrane 18. aprila. Finalni duel u obje varijante zakazan je za 20. april.

Prema propozicijama, pravo organizacije završnog turnira dobiće najbolje plasirana ekipa iz ligaškog dijela sezone, uz uslov da osigura uslove organizacije turnira.

SPORTSKI EKRAN SUBOTA 10:55 Skijaško trčanje 11:00 Tur Dubaji, biciklizam 12:30 Brzo klizanje 13:00 Kajzerslautern - Grojte Firt, fudbal 13:15 Jeovil - Lids, fudbal 13:45 Liverpul - Arsenal, fudbal 13:45 Seltik - Aberdin, fudbal 15:00 Tiringer - MidjtIland, rukomet 15:00 Zadar - Osijek, fudbal 15:00 Verder - Dortmund, fudbal 15:30 Irska - Vels, ragbi 16:00 Čelsi - Njukasl, fudbal 16:00 Lester - Votford, fudbal 16:00 Valensija - Betis, fudbal 17:00 Kup Radivoje Korać, polufinale 17:00 Split - Hajduk, fudbal 17:00 Marsej - Bastija, fudbal 17:55 Finale Kupa Crne Gore, košarka 18:00 Fiorentina - Atalanta, fudbal 18:00 Kup Italije, košarka 18:00 R. Valjekano - Malaga, fudbal 18:30 Svonsi - Kardif, fudbal 18:30 Hamburg - Herta, fudbal 19:00 Kup Španije, polufinale 19:00 Veria - Olimpijakos, fudbal 19:45 Bazel - Jang Bojs, fudbal 20:00 Real Madrid - Viljarel, fudbal 20:00 ZOI Soči 20:30 Kup Italije, polufinale 20:30 Mali fudbal 20:45 Napoli - Milan, fudbal 21:00 Kup Radivoje Korać, polufinale 21:30 Kup Španije, košarka 22:00 Almeria - Atletiko Madrid, fudbal 02:00 Minesota - Portland, košarka

RTCG2 Eurosport RTCG2 Eurosport2 SK3 SK1 SK2 Arenasport2 Arenasport3 Eurosport2 Arenasport4 SK1 SK2 SK3 Arenasport1 Arenasport2 Arenasport3 RTCG2 Arenasport3 SK2 SK3 SK1 Eurosport2 Arenasport1 Arenasport3 SK2 SK3 Eurosport SK1 Eurosport Arenasport4 Arenasport1 Arenasport2 SK3 SK1

NE PROPUSTITE Liverpul - Arsenal (SK1 13:45 sati) Kakav derbi u Engleskoj - prvoplasirane “tobdžije” će biti na pravom testu protiv Luis Suareza i drugova.

NEDJELJA 12:00 Osasuna - Hetafe, fudbal 12:30 Torino - Bolonja, fudbal 13:00 Sarajevo - Partizan, fudbal 14:00 Nant - Lion, fudbal 14:30 Totenhem - Everton, fudbal 15:00 Verona - Juventus, fudbal 15:00 Lacio - Roma, fudbal 15:30 Štutgart - Augzburg, fudbal 16:00 Francuska - Italija, ragbi 17:00 Kopenhagen - Kil, rukomet 17:00 Rijeka - Dinamo, fudbal 17:00 Mančester J. - Fulam, fudbal 17:00 Valjadolid - Elče, fudbal 17:20 Ski skokovi 17:30 Šalke - Hanover, fudbal 18:00 Kup Španije finale, košarka 18:00 Kup Italije finale, košarka 18:30 Panatinaikos - PAOK, fudbal 19:00 Budućnost - Krim, rukomet 19:00 Leven - Vesprem, rukomet 19:00 Benfika - Sporting, fudbal 19:00 Sosijedad - Levante, fudbal 19:45 Porto - Fereira, fudbal 20:00 ZOI Soči 20:30 Kup Radivoje Korać finale, košarka 20:45 Inter - Sasuolo, fudbal 21:00 Monako - PSŽ, fudbal 21:00 Sevilja - Barselona, fudbal 21:30 L.A. Lejkers - Čikago, košarka 22:15 Njuels - Boka Juniors, fudbal 23:00 ATP Rojal 01:30 River Plate - Gimnasija, fudbal

SK3 Arenasport4 Arenasport3 Arenasport2 SK1 Arenasport1 Arenasport3 Eurosport2 Arenasport4 Arenasport2 Arenasport3 SK1 SK3 RTCG2 Eurosport2 Arenasport1 SK2 Arenasport4 RTCG2 Arenasport2 SK1 SK3 SK2 Eurosport Arenasport1 Arenasport4 Arenasport3 SK1 SK2 SK3 Arenasport2 SK3

OSTAJE U FRANCUSKOJ

Igor još dvije godine u Kanu Selektor odbojkaša Srbije Igor Kolaković produžio je ugovor na još dvije godine sa francuskim Kanom.

Podgoričanin je preuzeo Kan sredinom novembra prošle godine, nakon što je otkaz u francuskom klubu dobio Kristof Meno.

Prvobitni ugovor je bio do kraja tekuće sezone, ali nakon nepuna tri

mjeseca rada čelnici Kana, zadovoljni njegovim radom, ponudili su Kolakoviću novi, dvogodišnji ugovor.

Zbog komplikovane procedure dobijanja trenerske licence za rad u Francuskoj, Kolaković je tek prije četiri kola dobio priliku da ekipu vodi sa klupe (upisao je tri pobjede i poraz), a do tada je mogao samo ekipu

da trenira i taktički priprema za utakmice. Ugovor je produžio i njegov pomoćnik Srđan Popović.

Kan je trenutno devetoplasirani na tabeli sa 22 boda, koliko ima i osmoplasirani Monpelje. Cilj Kana je da izbori plasman među osam najboljih, odnosno da se plasira u plej-of.

M.P.

NE PROPUSTITE Ne propustite Argentinski fudbal (SK3 22:15 i 01:30 sati) Počinje fudbalsko ludilo u Argentini - Boka Juniors gostuje Njuelsu, a River Plata čeka Gimnaziju.

26 SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 2. 2014.

Bitka za zlatne bodove Liga šampiona

Meč od velikog značaja - rukometašice Budućnosti u nedjelju veče (19h) dočekuju Krim Miloš Pavićević

P

roteklog vikenda su heroine naše države - rukometašice budućnosti odradile veliki posao u Đeru u prvom kolu glavne faze Lige šampiona, nadigrale su mnogo skuplji i po imenima kvalitetniji sastav Đera, uzele su bod aktuelnim šampionkama evrope i tako istakle kandidaturu za put na fajnal for u budimpešti.

Taj meč je bio od velike važnosti, istina malo ko je od “plavih” dama očekivao da će uzeti bod igračicama poput Gorbic, Bulatović, Loke, Amorim...

Međutim sada je došlo vrijeme kada se Podgoričanke nalaze na raskrsnici i biraće lakši, ili teži put do mađarske prijestonice.

Sa dva boda protiv Krima naše šam-

pionke bi bile i te kako blizu velikog uspjeha u najkvalitetnijem klupskom takmičenju, dok u suprotnom ni bod protiv Đera ne bi značio mnogo.

Toga su svjesni svi u “plavom” taboru, a posebno strateg Dragan Adžić koji je uprkos povredama nastojao da na pravi način pripremi igračice za meč sezone.

Suza produžila ugovor Dijete Budućnosti suzana Lazović je u protekle dvije godine zbog povreda više vremena provela van terena, nego na terenu, ali to nije poremetilo stučni štab i čelne ljude kluba da posumnjaju u njen kvalitet, rad i mogućnosti. Kružna napadačica Budućnosti je produžila ugovor na dvije sezone.

“Svakako da mi je laške igrati mečeve koji slijede zbog te činjenice.

Pričala sam sa predsjednikom kluba

Predragom Boškovićem i uvjerila se u ono što sam sve vrijeme mislila - da svi u klubu vjeruju u mene, bez obzira što sam bila povrijeđena 12 mjeseci. Nakon svega mjesec dana treninga sam pošla na Svjetsko prvenstvo, a nakon samo nedjelju dana treninga igrala protiv Ferencvaroša. To mi svakako dokazuje mnogo i vjerujem da ću opravdati njihova očekivanja”, kazala je Lazović.

“Nakon Đera desili su se neki ispadi i nijesmo bili kompletni, ali vjerujem da će igrati ekipa koja je nastupila u Mađarskoj i da će moći da nastupe i igračice koje nijesu trenirale čitave sedmice ili su propustile nekoliko treninga. Kristina Neagu je kritična, ali ne sumnjam da će biti u kombinaciji. Cvijić je rovita, Petrović je propustila jedan trening. Nikitina je pod znakom pitanja, jer ima problema sa leđima. Ipak, ne sumnjam da ćemo biti u najjačem sastavu i da će djevojke koje budu igrale dati koliko je potrebno za pobjedu”, kazao je Adžić.

●Dobijamo ako smanjimo broj grešaka Bekovi našeg šampiona u Đeru nijesu bili na visini zadatka što se efikasnosti tiče, međutim to ne brine Adžića.

“Zadovoljan sam kako su bekovi odigrali u Đeru, posebno što smo uspjeli da vrhunskog golmana, možda i najboljeg na svijetu, svedemo na 11 odbrana. Napad je funkcionisao na zadovoljavajućem nivou. Neki drugi segmenti moraju da se poprave kako bi se dobio Krim. Uvijek može bolje, ali što se tiče napada, ako ponovimo igru iz duela protiv Đera možemo do pobjede, pod uslovom da unaprijedimo igru u drugim segmentima ili smanjimo broj grešaka”.

SEHa Liga

Bez pola tima na Meškov Cetinjani večeras (16h) u desetkovanom sastavu protiv Bresta Naš najbolji rukometni klub Lovćen nalazi se u teškoj situaciji u svakom pogledu, a to će se sigurno odraziti na rezultat u Brestu, gdje će Cetinjani snage odmjeriti sa Meškovom u 13. kolu SEHA Gasprom Južni tok lige. Osim što “crveni” nemaju UO, predsjednika, direktora i sekretara, a učestvuju u i te kako oz-

biljnom takmičenju, strateg našeg šampiona Zoran Abramović neće moći da računa na četiri igrača iz prve postave. Protiv Meškova u subotu u 16 časova neće nastupiti kapiten Marković zbog povrede, te bekovi Nikolić, Arčuk i Lasica.

“Imamo dosta kadrovskih problema i jedva smo skrpili tim za

meč u Bjelorusiji. Zaista je nemoguća misija pred nama, ali ćemo nastojati da se što bolje suprotstavimo rivalu koji se u ovom prelaznom roku još pojačao i koji ima sve same reprezentativce svojih zemalja. Biće teško, Brest je apsolutni favorit, ali se nećemo predati bez velike borbe”, kazao je Abramović.

M.P.

●Zaustaviti anDreu PeneZić Najveća opasnost za odbranu našeg tima biće hrvatska reprezentativka Andrea Penezić, koja je uvijek posebno motivisana u duelima protiv Budućnosti i reprezentacije Crne Gore.

“Penezić je uvijek veoma motivisana. Od njene igre puno zavisi igra Krima, a uvijek je motivisana protiv Budućnosti i Crne Gore. Radili smo posebno i spremali se da je svedemo na broj golova koji je potreban da dođemo do pobjede”, poručio je Adžić.

●suPer energija Dama koja je pokazala klasu, te da je pravo pojačanje za “plave” Marta Žderić vjeruje u dobro izdanje Budućnosti i pobjedu nad Krimom.

“Srećna sam što ćemo pune energije dočekati Krim. Nadam se da ćemo biti zdrave i smatram da pred našim navijačima, gdje je i te kako lijepo igrati, možemo doći do bodova protiv Krima. Prošlog vikenda smo u Đeru odigrali odličnu utakmicu. Djevojke su prije svega u odbrani igrale odlično, moja koleginica Klara je bila fenomenalna i stvarno želim da se nastavi ta atmosfera kako bismo pobijedile Krim u nedjelju”, kazala je Žderić.

rasPoreD grupa 1 subota 15 - Turinger - Midtjiland nedjelja 15.30 - Savehof - Vardar grupa 2 Larvik - Đer nedjelja 19 - Budućnost - Krim

●sve Zavisi oD nas Veliki posao u defanzivi u nedjelju veče očekuje kružnu napadačicu Suzanu Lazović.

“Ostaje žal što nijesmo uzele dva boda u Đeru, ali smo ostale na zemlji i već nakon te utakmice se okrenule meču sa Krimom i smatram da će ovo za nas biti najteža utakmica. Krim u meč ulazi bez opterećenja, bez obzira na probleme u klubu. Smatram da treba da odigramo odbranu još bolje nego protiv Đera, te da u napadu popravimo realizaciju. Na ovom, ali i svakom narednom meču sve zavisi od nas i samo mi sami sebe možemo da dobijemo, tako da moramo biti maksimalno koncentrisani i angažovani”, kazala je Lazović.

SPORT 27

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 2. 2014.

Kup Crne Gore

Mendi dogovorila sa isijem Dama koja je prije dvije sezone došla kao superpojačanje Budućnosti Klodin Mendi se nakon godinu pauze zbog trudnoće i porođaja vraća rukometu, ali ovog puta igraće u svojoj zemlji - Francuskoj gdje je potpisala ugovor do kraja sezone sa Isijem.

“Počela sam da treniram početkom januara i vjerujem da ću ubrzo biti spremna za sve napore i izazove koji slijede”, kazala je Mendi koja prije svega želi da se vrati u nacionalni tim za Olimpijske igre 2016. godine u Riju.

Mendi je, prije nego što je sa našim fudbalerom Ivanom Kneževićem dobila kćerku Linu, potpisala ugovor sa Vardarom, ali je zbog trudnoće morala da ga raskine. Klodin je u Budućnost stigla iz francuskog Meca.

M.P.

danilovgrad gostuje Metalurgu Dame koje sa velikim uspjehom vodi naša proslavljena rukometašica Maja Savić iz meča u meč igraju sve bolje, pokazale su zube u duelima sa znatno starijim kolegnicama - protiv Podravke, Lokomotive, Vardara..., a čini se da je došlo vrijeme da Malović, Jauković, Grbić i drugarice zabilježe prve bodove.

Rival Danilovgrada u nedjelju (12h) u Skoplju biće Metalurg koji takođe još uvijek u Regionalnoj ligi nije osjetio ukus pobjede.

“Naš cilj je da nakon svakog meča u ovako jakom takmičenju osjetimo boljitak u igri. Realno, teško da se od nas moglo očekivati da pobjeđujemo takve ekipe, ali smo nekoliko puta bile blizu iznenađenja. Što se tiče meča sa Metalurgom, svakako da našem rivalu pripada uloga favorita, ali smatram da sa njima možemo igrati, i da ćemo imati šansu da napravimo nešto više što se rezultata tiče”, kazala je Itana Grbić, jedna od boljih igračica Danilovgrada. M.P.

Finale za sve ukuse Budućnost bolja od Zete 2011 (77:54), Sutjeska od Teoda (59:50), super finale večeras (18h)

U finalu Kupa Crne Gore će igrati Budućnost i Sutjeska. Nikšićani su pred 2.500 hiljade ljubitelja košarke savladali velikog rivala - Teodo 59:50, dok je Budućnost bez mnogo problema izašla na kraj sa Zetom 2011 77:54. Ako je suditi po prošlogodišnjem finalu večerašnji meč (18h) će biti poklon ljubiteljima ovog sporta u našoj zemlji.

Očekuje se da će atmosfera biti fenomenalna - pune tribine, armije navijača na obije strane i prije svega kvalitetna košarka za sve ukuse.

● NikšićaNi vratili dug teodu

U prvenstvu je sastav iz Tivta dva puta bio bolji od Sutjeske, koja se sinoć bez dileme revanširala i to sa stilom. Nikšićani su odigrali odlično u oba pravca igre, sveli su iskusnog Sava Đikanovića i drugove na svega 50 koševa za 40 minuta, dok su u napadu momci iz grada čelika, piva i sada košarke bili strpljivi i maksimalno odgovorni.

Jasno je zašto su košarkaši Teo-

da pognute glave napustili teren imali su čak 21 izgubljenu loptu, ili pet više od rivala. Oba tima imala su slabo šutersko veče, Nikšićani su šutirali 42posto za dva (Teodo 43posto) i 20 posto za tri, (Teodo 21 posto) a i bacanja im nisu išla (58 posto) (Teodo 67posto). Domaći tim je bio bolji u skok igri (35/31).

Najbolji akter meča bio je Vujošević sa 17 poena, po 11 su postigli Kuveljić i Popović, Žižić je upisao devet, a Đurović sedam poena.

U Teodu je najefikasniji bio Korać sa 15 koševa, Vučurović je dao devet, a Đikanović osam.

● BudućNost razBila zetu Najbolja ekipa u državi - Budućnost Voli je očekivano u polufinalu sa pola gasa deklasirala Zetu 2011 - (77:54). Brzo su Podgoričani stekli prednost od 6 poena, koja je rasla do 19:10 u prvoj dionici. Do kraja poluvremena vođstvo ‘’plavih’’ je duplirano- 36:18.

Zeta je u prvih 20 minuta izuzetno loše šutirala iz igre, svega 27po-

Moćna Budućnost

Niko nema jedinstvo koje mi imamo Ponovo se odlična ženska košarka igra u Podgorici - to je bio cilj stručnog štaba i uprave Budućnost Volkana, a u tome su i uspjeli. “Plave” igraju prepoznatljivu košarku, mnogo su opasne pogotovo na svom terenu, a da strateg našeg šampiona Miloš Kovač prije dvije večeri šansu nije ukazao mladim igračicama sigurno da bi i jako Celje položilo oružje u našem košarkaškom hramu.

Ipak, čini se da je taj meč žrtvovan za igračice koje do sada nijesu imale veliku minutažu u Regionalnoj ligi, jasno je bilo da će Budućnost igrati četvrtfinale ovog prestižnog takmičenja. Celje je slavilo 68:65, ali to nije realna slika onog šta se dešavalo na terenu.

“Pokazali smo da smo u boljoj

formi od Celja, međutim šansu su dobile mlade igračice što su gošće iskoristile i došle do trijumfa”, kazao je za naš list Kovač.

Rival Budućnosti u četvrtfinalu biće pobjednik A grupe - Partizan. Beogradski tim biće domaćin prvog (13. februara) i eventualnog trećeg meča (27. februara), dok će drugi duel biti odigran u Podgorici 20. februara.

“Vjerujem da ćemo se dobro pripremiti za te mečeve. Smatram da niko nema ono što mi imamo, a to je jedinstvo. Još nijesam radio u boljoj atmosferi nego što je u našem klubu. Naš naredni protivnik je Partizan koji posjeduje kvalitetan tim, ali vjerujem da možemo igrati sa njima i uradićemo sve da dva puta savladamo sastav iz Beograda”, poručio je Kovač.

M.P.

Veliko hvala publici Košarkašice Budućnosti imaju najveću posjetu u Regionalnoj ligi. U prosjeku čak 1.100 ljubitelja košarke je prisustvovalo mečevima “plavih” u ovom takmičenju, što je svakako za svaku pohvalu.

“Zaista je bilo lijepo biti dio svakog meča koji se igrao u “Morači”. Imali smo veliku posjetu, ali i podršku sa tribina, tako da smo svi u klubu i te kako zahvalni publici. Očekujemo da ćemo i protiv Partizana imati veliku pomoć u navijačima, koja će nam sigurno biti potrebna”, poručio je Kovač.

sto i u tom podatku i jakoj odbrani Budućnosti mogu se tražiti razlozi velikog deficita.

U nastavku meča Mandićevi puleni nisu uspjeli da priprijete Budućnosti, koja je meč lagano privela kraju do konačnih 77:54. Najefikasniji akter crnogorskog šampiona bio je Nikola Ivanović sa 15

poena, 11 ih je dodao drugi plej Protić, a Vitkovac 10, Komatina je ubacio devet, a Šehović koš manje. U redovima Zete 2011 najviše je pokazao Aleksandar Bogojević koji je 17 puta bio strijelac, a pratio ga je Jocović sa 12 pogodaka, koliko je imao i Nebojša Jovović. M.Pavićević

FMP eliminisao Partizan iz Kupa FMP koji sa klupe predvodi bivši reprezentativac Srbije i Crne Gore - Milan Gurović eliminisao je desetkovani Partizan u četvrtfinalu srpskog Kupa rezultatom 89:95 nakon produžetka. Partizan je u ovaj susret ušao izuzetno oslabljen - pored već duže povrijeđenih Bertansa i Vestermana, i Milosavljevića koji je završio sezonu, ‘’crno-bijeli’’ nisu mogli da ra-

čunaju na Kinzija i Bogdanovića.

Najbolji strijelac ekipe Duška Vujoševića bio je Aranitović koji je ubacio 20 poena, 15 su ih postigli Andrić i Gagić, a Dalo 14. U pobjedničkom sastavu sjajan je bio Čvorović sa 27 poena i 11 skokova, a njemu uz rame bio je Čović sa 16 pogodaka. Crnogorac iz FMPa, Maksim Šturanović, ubacio je 6 poena i uhvatio 9 lopti.

28 SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 2. 2014.

Na daNašNji daN

Sarajevo za sva vremena Prije tačno trideset godina naša nekadašnja domovina bila je ponosna kao nikad 8. februara 1984. u Sarajevu su otvorene XIV Zimske olimpijske igre Kosta Bošković

O

smog dana februara 1984. godine, Sarajevo se probudilo prekriveno snijegom. Sve je izgledalo bajkovito, kao najava onoga što će u narednih dvanaest dana za sva vremena obilježiti ovaj grad. Njegovim ulicama i predivnim planinama, ali i kroz cijelu Jugoslaviju širio se poseban osjećaj, do tada nepoznat svima u našoj nekadašnjoj domovini. Tog dana Sarajevo je postalo dio istorije, simbol sporta. Tog dana u Sarajevu su svečano otvorene XIV Zimske olimpijske igre, veličanstveni događaj koji će još dugo ostati nedosanjani san za sve ostale gradove nekadašnje balkanske ljepotice.

Više od 50.000 ljudi disalo je kao jedan na stadionu “Koševo”.

Predivne planine Jahorina, Bjelašnica (žensko i muško skijanje), Igman (ski-skokovi) i Trebević (bob) bili ponosni kao nikad, sportski centri Skenderija i Zetra specijalno našminkani. Jugoslovenska klizačica Sanda Dubravčić upalila je olimpijski plamen, Igre, simbol bratstva i jedinstva, mogle su da počnu...

● Kad se “po-

Klone” Japan i ŠvedsKa

L e g e n d a ka ž e da se ideja o Olimp i j s k i m i g ra ma u S arajevu rodila u jednoj od kafana u ovom gradu - uz miris ćepapa i mnoštvo snijega u okolini, velike face tadašnje države odlučile su da je grad u Bosni i Hercegovini idealan za domaćinstvo najvećeg sportskog događaja u Jugoslaviji.

Ubrzo su u švajcarskoj Lozani 4. novembra 1977. godine objavljeni kandidati za domaćinstvo Igara 1984. godine - rivali Sarajevu bili su Saporo (Japan) i Geteborg (Švedska). Iz današnje perspektive sve bi izgledalo kao nemoguća misija, ali... Šest mjeseci kasnije, 19. maja 1978. u Atini, u drugom krugu glasanja, Sarajevo je dobilo tri glasa više od Sapora, Sarajevo je ušlo u sportsku istoriju.

● viŠe volimo naŠeg

JureKa, nego domaćeg bureKa Nakon nezaboravnog 8. februara i ceremonije svečanog otvaranja, Sarajevo je moralo da položi organizacioni ispit, jugoslovenski sportisti kao nikad osjećali su nevjerovatan priti sak. Nekako se kroz vazduh osjećalo da će prva medalja u istoriji sa Zimskih olimpijskih igara za Jugoslaviju biti iskovana upravo u Sarajevu. A zadužen za pisanje istorije bio je momak iz Slovenije Jure Franko - ne zab oravnom veleslalomskom vožnjom prošarao je Bjelašnicu, srebro je zasijalo u srcima svih Jugoslovena.

Sarajlije, do tada narod ne baš lud za zimskim sportovima, dobile su novog idola. Svog heroja Olimpijskih igara pozdravljali su simpatičnim transparentom na kojem je pisalo: Više volimo našeg Jureka, nego domaćeg bureka.

● prve igre sa profitom Organizacija Olimpijskih igara u Sarajevu zvanično je koštala 142,6 miliona dolara. Nema

sumnje da je jedan ovakav poduhvat bio ogroman zalogaj i za veliku državu kakva je bila Jugoslavija, pogotovo jer ju je početkom osamdesetih godina pogodila velika ekonomska kriza. Ipak, sve je odrađeno na, za to vrijeme, pravi način. Polovina uloženih sredstava vraćena su samo od prodaje prava na televizijske prenose, gotovo sve ulaznice bile su rasprodate (pogotovo navijačima iz inostranstva), a prema izvještajima bile su ovo prve Olimpijske igre koje su jednom gradu donijele profit - zvanično 12 miliona dolara. Uz sve to, uz sjajne olimpijske objekte, ostalo je još 2.850 novoizgrađenih stanova, više hotela, a bilo je otvoreno i 9.500 novih radnih mjesta. “Doviđenja drago Sarajevo”, riječi su Huana Antonija Samarana, tadašnjeg predsjednika MOK-a. Riječi koje dovoljno oslikavaju kako su i u svjetskoj kući olimpizma bili zadovoljni onim što je Sarajevo napravilo te, nezaboravne, ‘84. godine.

Manje od desetak godina kasnije “lude glave” uništile su mnogo toga što je ovaj, po mnogo čemu poseban, grad godinama stvarao, ali šmek olimpijskog Sarajeva vječito će sijati sa njegov lica.

2

milijarde ljudi posmatralo je televizijske prenose Olimpijskih igara iz Sarajeva

Heroj Jugoslavije na ZOI u Sarajevu: Jure Franko

640 12 hiljada ljudi uživo je pratilo Olimpijske igre u Sarajevu

miliona dolara je zaradila Jugoslavija od organizacije Olimpijskih igara

Sjećanje na Vučka Posebna atrakcija Igara bila je jedna od najljepših maskota ikada napravljenih za Olimpijske igre, simbol nekih ljepših vremena - jedinstveni Vučko. Zanimljivo je da su na konkurs za izbor zvanične maskote Igara pristigla čak 7.454 rada, između kojih su čitaoci dnevnih listova i gledaoci televizije izabrali Vučka. “Vuk na skijama”, djelo akademskog slikara iz Kranja Jože Trobeca dobio je 3.801 glas - ispred “Grudvice”, divokoze, lasice, ježa... Glas za televiziju Vučku je pozajmio pjevač Zdravko Čolić, a Međunarodni olimpijski komitet je kasnije izjavio da vuk u očima ljudi više nikada nije bio krvoločna i zastrašujuća životinja.

SPORT 29

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 2. 2014.

Majstori ponovo na djelu: Stiven Džerard i Santi Kazorla

Evropski fudbalski vikend PRIMERA, 23. kolo Subota 16.00h Valensija - Betis 18.00h Rajo - Malaga 20.00h Real M. - Viljareal 22.00h Almerija - Atl. Madrid Nedjelja 12.00h Osasuna - Hetafe 17.00h Valjadolid - Elće 19.00h Sosijedad - Levante 21.00h Sevilja - Barselona Ponedjeljak 22.00h Selta - Atl. Bilbao

BUNDESLIGA, 20. kolo Subota 15.30h Volfsburg - Majnc 15.30h Verder - Dortmund 15.30h Nirnberg - Bajern 15.30h Frajburg - Hofenhajm 15.30h Ajntraht F.- Ajntraht B. 18.30h Hamburger - Herta Nedjelja 15.30h Štutgart - Augzburg 17.30h Šalke - Hanover

HNL, 21. kolo Subota 15.00h Zadar - Osijek 17.00h Split - Hajduk Nedjelja 15.00h Hrv. Dragov. - Istra 17.00 Rijeka - Dinamo Z.

PREMIJER LIGA, 25. KOLO

Sudar probuđenih velikana na Enfildu Spektakl - Liverpul danas (od 13.45) čeka Arsenal Oni su simboli fudbala na Ostrvu, timovi koji su pisali istoriju ove divne igre i, bez obzira što su posljednjih godina propustili glavne priče, njihovi dueli uvijek nose poseban šmek. Ove godine pogotovo, pošto ova dva velikana ponovo igraju sjajan fudbal, ponovo su u vrhu engleske Premijer lige. Liverpul ili Arsenal - kakva poslastica u vremenu za ručak (13.45) stiže iz kolijevke fudbala.

Tobdžije su i dalje lideri, a posljednjih godina “uživaju” na liverpulovom “Enfild Roudu”. S druge strane, iako bi “redsi” bili zadovoljni plasmanom u Ligu šampiona, ukoliko žele da nastave san o šampionskoj tituli, danas ne smiju pogriješiti. Međutim, i bez svih ovih podataka, jasno je da su mečevi Liverpula i Arsenala uvijek pravi spektakl.

“Mislim da Liverpul još nije spreman za titulu. Naprimjer Mančester siti i Čelsi imaju mnogo veći igrački kadar”, razmišljanje je menadžera Liverpula Brendana Rodžersa.

“Ipak, profesionalci smo i borićemo se do kraja. Samo je osam bodova razlike između Arsenala i nas i nema potrebe da ne nastavimo da vjerujemo i u najveće stvari”.

S druge strane, Arsenal, kojeg u

ovom mjesecu čeka super paklen raspored, i dalje čuva prvo mjesto.

Pred novi okršaj sa “redsima” novinare je ponovo zanimalo mišljenje menadžera “tobdžija” Arsena Vengera o Luisu Suarezu i propuštenoj šansi da Liverpulovog “El Pistolera” prethodnog ljeta dovede na “Emirejts”.

“Suarez nikada nije bio naš igrač, njegov transfer se nikada nije ostvario i ne mogu da žalim za igračm koji nikada nije igrao kod mene”, više je nego jasan Venger. “Isto tako Liverpul nije samo Suarez, jer to je tim koji ima snažnu napadačku liniju i zato je jasno da ćemo morati da odigramo dobro u defanzivi”.

Derbimanija drma Ostrvo, osim duela na “Enfildu”, sjajni mečevi očekuju se i na “Stemford Bridžu” (Čelsi - Njukasl) i “Vajt Hart Lejnu” (Totenhem - Everton), ali i u ljutom velškom “ratu” između Svonsija i Kardifa.

RASPORED (subota): Liverpul - Arsenal (13.45), Aston Vila - Vest Hem, Čelsi - Njukasl,K. Palas - VBA, Norič - Man. Siti, Sautempton - Stouk, Sanderlend - Hal (16.00), Svonsi - Kardif (18.30). Nedjelja: Totenhem - Everton (14.30), Man. Junajted - Fulam (17.00).

K.B.

SERIJA A, 23. KOLO

Rim će (opet) da drhti Nedjelja i 15 sati je vrijeme kada Rim staje - tada će se zaboraviti sve što simbolizuje “vječni grad”, sve kulturne baštine koje ga čine jednim od najljepših mjesta na svijetu. Jer, će se u tom trentuku prijestonica Italije podijeliti na dvije strane, dvije boje i misliće se samo na fudbal - 23. ko-

lo Serije A, obilježiće 173 “Derby della Capitale”, novi supermoćni meč između Lacija i Rome.

“Svi znamo šta donosi derbi Rima. Nadam se da će to biti lijep fudbal, te da neće doći do nikakvih incidenata među navijačima. Biće teško, derbi je derbi, ali se nadam

pobjedi”, poručilo je odlično pojačanje Rome u zimskom prelaznom roku Rađa Naingolan. Izabranici Rudija Garsije i dalje vjeruju u trku za Skudeto - Juventus ima prednost od devet bodova uz utakmicu više, dok sa druge strane, ljuti nebesko-plavi rival lovi zonu u izlazak za igranje Lige Evrope. Odlaskom Brazilca Hernaneša u Inter (umjesto njega došao Gael Kakuta) koji je beskompromisno bio najbolji fudbaler u redovima Lacijala, četa najstarijeg trenera u Seriji A Edoarda Reje (68) ipak ulazi u meč kao blagi autsajder. Međutim, sigurno je da će momci u plavim dresovima “ginuti” za trijumf, prije svega što im se nakon devet mjeseci suspenzije vraće kapiten Stefano Mauri.

“Jedva čekam derbi. Pružićemo maksimum”, poručio je motivisani Mauri.

RASPORED - (SUBOTA): Fiorentina - Atalanta (18), Udineze - Kijevo (18), Napoli - Milan (20.45). (NEDJELJA): Torino - Bolonja (12.30), Lacio - Roma (15), Livorno - Đenova (15), Parma - Katanija (15), Sampdorija Kaljari (15), Verona - Juventus (15), Inter - Sasuolo (20.45).

U.R.

LIGA 1, 24. KOLO

Monako hvata posljednji voz Derbi nad derbijima - Monako u nedjelju (21.00) igra protiv PSŽ-a Bogataši, skupocjena odijela, fudbal, svjetske face, Kneževina... Nedjelja (21.00) donosi spektakl nad spektaklima drugoplasirani Monako (49 bodova) dočekuje lidera Lige 1 - PSŽ (54 boda).

I računica je prilično jasna: ako četa Klaudija Ranijerija savlada najbolji tim Francuske prići će im na tri boda, dok bi se neriješenim rezultatom ili porazom oprostili od sanjane titule...

“Razmišljamo pozitivno, ali isto tako moramo da budemo realni”, rekao je iskusni Italijan koji sjedi na klupi Monaka...

“Uradićemo sve za pobjedu, ali moraćemo da damo 120 posto sebe. Sa druge strane, PSŽ nas može savladati ako daju samo 80 posto svojih mogućnosti. Važno je da steknemo iskustvo igranja protiv velikog tima, što PSŽ svakako jeste”, rekao je Ranijeri, koji bez povrijeđenog Radamela Falkaa ne može da

obeća trijumf uprkos tome što je sada tu Dimitar Berbatov.

Sveci u Monte Karlo putuju bez Edinsona Kavanija, ali to za Lorana Blana nije veliki problem...

“Igraćemo na pobjedu, jer nam je protivnik direktni konkurent za titulu. Iskreno, bolji smo od Monaka”, rekao je bivši selektor Francuske koji će moći da računa na prvu zvijezdu tima Zlatana Ibrahimovića...

“Imao je problema sa leđima, ali biće spreman. Zlatan je veliki igrač, a veliki timovi se oslanjaju na svoje velike igrače. Volim kada je Ibra u igri”, poručio je Blan.

RASPORED - SUBOTA: 17.00 - Marsej - Bastija, 20.00 - Ažaksjo - Ren, 20.00 - Gengamp - Rems, 20.00 - Lil - Sošo, 20.00 - Monpelje - Evijan, 20.00 - Valensijen - Nica, NEDJELJA: 14.00 - Nant - Lion, 17.00 - Bordo - Lorijen, 21.00 - Monako - PSŽ.

B.T.

Ibra najplaćeniji svjetski fudbaler Britanski magazin Vorld soker se bavio zaradom fudbalskih zvijezda - najplaćeniji na planeti je superstar PSŽ-a Zlatan Ibrahimović! Majstor reprezentacije Švedske godišnje u “gradu svjetlosti” inkasira nevjerovatnih 14,67 miliona eura.

Slabije od Ibrakadabre plaćen je Kristijano Ronaldo iz Real Ma-

drida - Portugalac prima 14,4 miliona eura. Na trećem mjestu je ubitačni Radamel Falkao kome u Monaku na bankovni račun liježe 14,13 miliona eura.

Svoje mjesto u TOP 5 najplaćenijih igrača našli su Tijago Silva (PSŽ, 13.13 miliona godišnje) i Lionel Mesi (Barselona, 10,7 miliona godišnje).

30 SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 2. 2014.

Risto Lakić romantičar

SLOBODNI IGRAČI

Provjerena imena čekaju klub Prvoligaši marljivo rade kako bi 25. februar kada startuje proljećnja polusezona dočekali u top formi, ekipe se pojačavaju svakodnevno, treneri iz treninga u trening gledaju šta im nedostaje, analiziraju koga dovesti do kraja prelaznog roka (21. februar).

A, momci koji su početkom januara ostali bez angažmana - čekaju klub - Dnevne novine su sastavile tim od fudbalera koji su trenutno bez ugovora.

Naravno, pijaca je nepredvidiva, pa se situacija može promijeniti već danas što se tiče družine sa naše liste.

ZORAN AKOVIĆ - Golman koji ima 27 godina je jesenas odlično čuvao mrežu Čelika - na 17 utakmica primio 14 golova - ali je sporazumno raskinuo saradnju sa “metalurzima”. Definitivno najjače golmansko ime bez angažmana u Crnoj Gori.

RADIVOJE GOLUBOVIĆ - Brzonogi 23-godišnji fudbaler nije više igrač Mogrena, a trenutno se nalazi na probi u moldavskoj Dačiji. Uprkos tome što je po prirodi ofanzivac, često je korišćen na poziciji desnog beka - kako u Budućnosti, tako i u Mogrenu.

VESELIN BOJIĆ - Iskusni 36-godišnji štoper je na pragu dogovora sa Dečićem, ali još ništa nije gotovo. Bojić ima iskustva napretek, zna kako se osvajaju trofeji (Rudar, Čelik)... Ko ga dovede dobiće mnogo na čvrstini.

MILIVOJE NOVOVIĆ - Raskinuo je sa Dečićem, a kao 29-godišnji defanzivac koji je igrao Prvu ligu za Kom, Grbalj, Petrovac, Lovćen (itd.) sa sobom nosi iskustvo.

ERMIN SERATLIĆ - Mladost, Jagjelonija, Mladost, pa slobodan igrač... Bivši mladi reprezentativac je krilo, a tokom boravka u dresu “romantičara” nerijetko je pokri-

vao poziciju beka, pregovara sa Dečićem. Sa 23-godišnjim brzancem se kompletira cijela lijeva strana...

MITAR NOVAKOVIĆ - Sa oreolom reprezentativca ima čiste papire. Zanimljiv je klubu gdje se potpuno afirmisao - OFK Beograd - a ako ga kojim slučajem ugrabi neki crnogorski prvoligaš sa 32-godišnjim Mitrom bi dobio na - lutriji. Međutim, Novaković je bliži inostranstvu nego domovini.

BALŠA BOŽOVIĆ - Balša ima loptu koja može da riješi utakmicu. Polusezona u Mladosti nije bila sjajna (cijeloj ekipi je išlo loše), ali proljeće bi moglo da bude - dobro. Božović ima 25 godina, prostor za napredak postoji...

BOŽO MARKOVIĆ - Nekada je bio najbolji strijelac Sutjeske, jedan od najboljih igrača u ligi, a sada je bez kluba. Vižljasti napadač je imao svijetlih trenutaka u dresu Mladosti u Ligi Evrope, ali ostalo je

bilo ispod nivoa.

KRSTO ZVICER - Dugo ga nije bilo zbog povrede koja je kako stvari stoje - prošlost. Bio je na milimetar od dogovora sa Petrovcem, ali oko uslova se nijesu našli. Čeka transfer.

VULE VUJAČIĆ - Sa Dečićem nije nastavio saradnju, jesenas je na 17 utakmica postigao tri gola, a to bi trebalo da bude dovoljno za novi klub. Crnogorski (Budućnost se interesovala) ili inostrani - pokazaće vrijeme.

BOGDAN MILIĆ - Imao je ugovor u džepu sa jednom ekipom sa Tajlanda, ali ta solucija je propala. Bliži je inostranstvu, međutim ako ga neko od domaćih timova prigrabi jasno je da bi Bogdan bio prevaga...

Na kraju momci sa liste mogu i poslije 21. februara da pronađu klub, jer imaju čiste papire, ali jasno je da će naši timovi kada budu u škripcu kontaktirati nekoga sa liste Dnevnih novina...

B.T.

Mladost je ugrabila provjerenog desnog beka - Risto Lakić je dogovorio saradnju na pola godine sa “romantičarima”!

Bivši reprezentativac Crne Gore (odigrao sedam utakmica) kao 30-godišnjak sa velikim iskustvom će biti od pomoći “crvenima” u borbi za opstanak, kao i u napadu na Kup Crne Gore.

Ristu će Mladost biti šesti klub u karijeri - od 2003. do 2007. je igrao za Budućnost, onda je kao crnogorska nada pojačao Partizan (20072008), da bi se potom ređali Vojvodina (2008-2010), Mogren (20112012) i Čukarički (2012-2014)...

Da podsjetimo - tabor “romantičara” su ranije pojačali golman Miloš Dragojević, defanzivac Miloš Zečević, vezisti Luka Mirković, Dilijan Kolev, Petar Vukčević i napadač Aldin Kalač. B.T.

Nerić jača ofanzivu trikolora Grbalj je pretrpio veliki odliv igrača (Ivan Delić, Lazar Martinović, Igor Radusinović, Petar Vukčević, Kenan Ragipović...), a konačno su se pojačali - napadač Milenko Nerić je juče pristupio družini Aleksandra Nedovića.

Bivši mladi reprezentativac Crne Gore u Radanoviće dolazi iz Sutjeske kao slobodan igrač pošto mu je početkom januara istekao ugovor.

Nerić koji sada ima 25 godina je karijeru počeo u Sutjeskoj, nastavio je u Mogrenu, a nosio je još dres Rudara... Grbalj je novo dokazivanje - sa podmlađenim “trikolorima” će uraditi sve da na kraju sezone budu negdje u sredini tabele... B.T.

DOBAR TRANSFER

Pravac Split: Janjušević u Hajduku do 2018.

Bili ojačali roster lijevim krilom iz Crne Gore - 19-godišnji ofanzivac Božidar Janjušević dogovorio transfer Dijete je nikšićke Sutjeske, igrao je za novosadsku Vojvodinu (nema nijedan nastup za A tim), a sada je zvanično prvotimac Hajduka iz Splita - Božidar Janjušević je juče dogovorio saradnju sa “bilima” do ljeta 2018. godine.

Momak koji ima 19 godina (rođen 30. marta 1994) već se nalazi u Dalmaciji, a odličan transfer su završili menadžer Savo Bato Barac, te posrednik Predrag Krcunović.

Hajduk će se do kraja sezone boriti za izlazak u Evropu, a trener Igor Tudor je dobio mladog talen-

tovanog krilnog igrača u velikoj borbi za Stari kontinent - Janjušević se služi lijevom nogom, ali nije mu strana ni uloga desnog krila.

Božidarov fudbalski put je izuzetno zanimljiv - ponikao je u Sutjeskoj, kao talenat je bio na probi u slavnom Juventusu, navodno je ostavio lijep utisak, ali zbog prevelikog broja stranaca do transfera nije došlo. Poslije toga je otišao u Vojvodinu... A iz Voše ide pravo u Split.

Inače, Hajduk je lako mogao da ostane bez bivšeg omladinskog reprezentativca Crne Gore koji ku-

ca na vrata mlade selekcije - Janjušević je imao usmeni dogovor sa Istrom, ali je bio preskup za hrvatskog prvoligaša stacioniranog u Puli.

Simpatični “bili” su kroz istoriju imali sjajna iskustava sa Crnogorcima - dres Hajduka su nosili Niko Radović, Mišo Folić, Momir Bakrač, Zoran Simović, Dušan Vlaisavljević, Ivan Vuković - pa se nadaju da će i Božidar Janjušević ostaviti dobar utisak. Zato su i potpisali sa njim ugovor na četiri i po godine...

B.T.

Iz Vojvodine pravac Hajduk: Božidar Janjušević

SPORT 31

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 2. 2014. talenat nije presudan

Morate dobiti bitku sa niskim udarcima

delibašić odabrao ratčaburi

Dnevne novine razgovarale sa jednim od najvećih talenata koje je Crna Gora imala - Marko Marković o Milanu, razlozima kraja karijere u 24. godini, mladim naraštajima i crnogorskoj fudbalskoj budućnosti

FOTO: Mirko Savović

Zbog ª malogº Bakića idem na utakmice

Dao savjete mladima: Marko Marković u razgovoru novinarom Dnevnih novina

Uroš Radulović

D

a je crnogorska liga oskudnog kvaliteta to danas pričaju i oni koji u suštini nijesu ni previše zainteresovani za najljepšu igru na svijetu. Međutim i pored toga što je, kako većina nas (i vas) kaže loša bili smo svjedoci velikih transfera koji su nedavno osvježili situaciju kada je u pitanju fudbal u Crnoj Gori. Veliki broj talenata je zakucao na vrata najjačih liga i klubova na svijetu, a šta je bilo nekada? Zašto se samo sjećamo malog broja fudbalera koji se otisnuo van granica i uspješno nas prezentovao u inostranstvu.

“Više nema talenata kao nekad”, to je glavna rečenica starih trenera, igrača, pa čak i dugogodišnjih navijača. Međutim, kada se vratimo na ono što nam sada pružaju crnogorski tereni svjesni smo da se našim igračima otvaraju vrata da naprave velike stvari. I to je svima drago, kada pročitate informaciju da je Marko Bakić iz Mogrena otišao u Torino (sada je u Fiorentini), ranije Petar Grbić isto iz žutih redova direktno u Olimpijakos, Luka Đorđević takođe sa Lugova u Zenit (sada na pozajmici u Tventeu), Aleksandar Boljević iz Zete u PSV, Ermin Alić poslije boja Rudara brani grb Viljareala, sve nas to svodi na jednu stvar - Crna Gora ima talenata!

Nekada je to bila kontradiktornost - u bivšoj državi je postojala fenomenalna liga, stadioni su bili puni, a nadarenih igrača na tone. Tačno je da je nekoliko napravilo fenomenalne karijere, međutim Dejan Savićeić i Predrag Mijatović su išli stepenicu po stepenicu. Omogućili su da se svaki Crnogorac osjeća ponosnim i punih usta izgovara njihova imena.

● Sa 16 godina u Milan A, isto tako ne tako davno, zapravo 1995. godine stanovnici naše zemlje su vjerovali da imaju novog Deja ili Peđu! Marko Marković, nekima nepoznanica, ali momak koji je pravi primjer, čovjek koji može da nam objasni kako je to kada kao maloljetnik zakucate na vrata velikog Milana. I na veliku žalost od zvjezdanih staza se strmoglavo spustite. Iz svog ličnog burnog iskustva Marko može da ispirča sve - zašto igrači danas lakše idu u inostranstvo i šta zapravo treba tamo da rade kako bi njihovo ime ostalo u zlatnim sjećanjima svih nas.

“Tog ljeta 1995. godine kao 16-godišnjak uz pomoć Gorana Savićevića koji je mnogo brinuo o meni otišao sam iz OFK Titograda u veliki Milan. Proba je bila u pitanju, odigrao sam odlično turnir u Rimu gdje sam proglašen za najboljeg igrača i tu je sve počelo”, poručio nam je na početku razgovora za Dnevne novine Marko Marković, koji danas sa klupe predvodi nadarenu generaciju kadeta Mladosti.

● ubio Me veliki klub Međutim, kada su svi očekiva-

li bum, desilo se ono najgore. Mladost i neiskustvo dobili su bitku sa talentom i nakon godinu dana bio je primoran da napusti grad mode.

“Jedini sam krivac što nijesam napravio svjetsku karijeru kao što sam mogao. Po potencijalu sam mogao, ali neke propratne stvari nijesam imao. Samo sam se oslanjao na talenat, ‘ubio’ me veliki klub i mislio sam da će sve to samo od sebe doći i da će biti kako treba. Ali neće, na slavi sam bazirao uspjeh, mislio sam da će to tako ići. Nijesam imao strpljenja, što u tom trenutku i nije bilo čudno”, rekao nam je naš sagovornik, koji je nakon Milana imao kratke, neuspješne epizode u Partizanu, Budućnosti, Čukaričkom, Lucernu i korejskom Suvonu.

● PotPiS je SaMo

Prva StePenica

Kada se formirao kao ličnost, kada je prošao sve to što je prošao, Marku je u potpunosti jasno zna kako bi sada uradio neke stvari. Međutim, ne tuguje zbog propuštene životne šanse - on je pravi čovjek koji može da uputi poruku svim našim gore pomenutim igračima pred kojima je prilika karijere.

“Ne razmišljam više o tome, zaboravio sam sve. Bitno je da svi momci zbog kojih sam veoma srećan što su dobili ovakvu šansu prije svega budu psihološki jaki. U fudbalu ima mnogo niskih udaraca, mnogo kvarnih ljudi. Čovjek treba da oslanja na sebe, svoj rad. Prelazak u veliki klub je samo prva stepenica. Kada dođeš, onda se pokaži - treba biti profesionalac, uporan, istrajan, radi više i shvati da si dobio šansu koju više nikad ne-

Nakon kvalifikacija za odlazak u Brazil mnogi su se pitali da li će Crna Gora ikada više imati svjetliju budućnost u fudbalu. Ipak, mlada reprezentacija, pogotovo u meču sa Njemačkom (1:1) pod Goricom nam je vratila samopouzdanje. Marković upravo vjeruje u naše mlade snage koje nas mogu dovesti do sanjanog, možda čak i narednog Evropskog prvenstva koje se 2016. godine igra u Francuskoj.

“Kada imamo pet igrača koji su u najjačim ligama na svijetu, onda je jasno da crnogorski fudbal ima budućnost. A, ima nekoliko igrača i u našoj ligi koji dosta obećavaju. Samo nam treba jedan uspjeh da sve krene”, poruka je Markovića koji nije krio svoje ljubimce: “Marko Bakić je moj favorit, ne poznajem momka, ali sam išao na svaku utakmicu omladinske reprezentacije zbog njega. Volim njegov stil igre, a takođe mi se sviđaju i igrači iz naše lige - Branislav Janković ima kvalitet, a tu je možda i jedan od boljih golmana u Evropi, naš Danijel Petković iz Bokelja”.

Čovjek koji je izrastao u heroja golom protiv Engleske (2:2) koji je Crnoj Gori obezbijedio učešće u baražu za EURO 2012 otišao je na Tajland - Andrija Delibašić je dogovorio jednogodišnju saradnju sa Ratčaburijem.

Popularni Deli je poslije isteka ugovora sa Rajo Valjekanom bio na pragu odlaska u kazahstanki Tobol, ali su tamo isksli problemi, pa do transfera nije došlo što je iskoristio tajlandski osvajač Liga kupa...

Ratčaburi je prošle sezone uzeo trofej, ali su imali lošu sezonu u prvenstvu - jedva su ostali u društvu najboljih. Sada, u novoj sezoni koja startuje 22. februara, ambicije su drugačije - očekuje se siguran opstanak, a vjeruju da će im iskusni 32-godišnji napadač biti od koristi na tom putu...

Da podsjetimo - Andrija Delibašić je u živopisnoj karijeri nosio dresove Partizana, Majorke, Benfike, Brage, AEK-a, Beira Mara, Real Sosijedada, Erkulesa, te pomenutog Valjekana. Što se tiče reprezentacije Deli je bio neizostavan član “hrabrih sokolova” od formiranja, a upisao je 21 nastup na kojima je postigao šest pogodaka.

Naravno, onaj protiv Engleske se nikada neće zaboraviti...

B.T.

Stanojević selektor Srbije ćeš imati priliku da dobiješ”, poručio je Marković.

● koMunikacija je danaS bolja

Jedan od glavnih povoda za razgovor sa Markovićem je pitanje zbog čega danas igrači mnogo lakše dobijaju šansu za nešto veliko. Po njegovom mišljenju, većina klubova je danas promijenila svoju filozofiju za stvaranje velikog igrača, a samim tim i finansijskog profita.

“Komunikacija je danas svugdje veća. Klubovi za mali novac dovode igrače sa svih strana, biraju najboljeg i od njega prave zvijezdu. Prije i nije bila tolika želja da se ode, većini od nas je bio cilj da napravimo nešto ovdje. Sada novac igra veliku ulogu, bukvalno 15-godišnjaci imaju menadžere”, rezimirao je Marković.

Klupko se odmotalo - Aleksandar Stanojević će biti novi selektor Srbije! Predsjednik FSS Tomislav Karadžić nije uspio da ubijedi Sinišu Mihajlovića (želio je da ga vrati), a Dragan Piksi Stojković nema namjeru da se vraća u Srbiju iz Nagoje, pa je izbor pao na bivšeg trenera Partizana...

“Blizu smo odluke da razgovaramo sa Stanojevićem. Međutim, Aleksandar ima ponudu da bude selektor Kine. Nalazi se u pregovorima sa tamošnjim savezom, pa očekujemo da po tom pitanju ima jasniji stav, a onda se otvara prostor za razgovor”, rekao je Karadžić, koji je dodao...

“O njemu se najozbiljije razmišlja. Nije isključeno ni da se obave razgovori sa drugim kandidatima koji imaju znanje, ali Stanojević je prvi kandidat”. B.T.

Ponosna Crna Gora: Skijaš Tarik Hadžić predvodi crnogorsku ekspediciju na otvaranju Igara u Sočiju

Čarolija je krenula

Soči centar svijeta Veličanstvenom ceremonijom juče u Sočiju otvorene XXII Zimske olimpijske igre, zastavu Crne Gore na svečanom defileu nosio je Tarik Hadžić Kosta Bošković

N

acionalnu himna iz srca hora Sretenjskog manastira čuli su i ruski kosmonauti u svemiru, divna djevojčica po imenu Ljubav uvela je planetu u svečanu ceremoniju, a nakon nezaboravnih slika ruske istorije i defilea zemalja učesnica, Zimske olimpijske igre u Sočiju i zvanično su otvorene. Crnogorska zastava iz ruku Tarika Hadžića zavijorila se grandioznim stadionom “Fišt”, legende ruskog sporta - umjetnička klizačica Irina Rodnjina i hokejaški golman Vladislav Tretjak - upalili su olimpijski plamen.Soči je od juče centar svijeta!

Osim Tarika Hadžića, našu delegaciju uljepšala je i mlada skijašica Ivana Bulatović, dok je Igre zvanično otvorio predsjednik Rusije Vladimir Putin.

“Proglašavam Zimske olimpijske igre u Sočiju zvanično otvorenim”, poručio je Putin.

● Bah oduševljen Sve je u Sočiju izgledalo poput dešavanja iz budućnosti - ceremonija, svemirski sportski objekti, vatromet. Zadovoljstvo viđenim nije krio ni predsjednik Međunarodnog olimpijskog komiteta Tomas Bah, kome su ovo prve Igre kao glavnom čovjeku svjetske kuće olimpizma.

“Večeras ispisujemo novu stranicu olimpijske istorije. U ostalim dijelovima svijeta bile su potrebne decenije da bi se uradilo ono što je ovdje postignuto za sedam godina. U pitanju

je nevjerovatno dostignuće”, istakao je Bah u svečanom govoru na Olimpijskom stadionu.

● Černišenko: Ponosni smo što je cijeli svijet tu

Poslije skoro tri sata svečane ceremonije i defilea učesnika na stadionu se pojavila Marija Šarapova - sjajna ruska teniserka, koja je inače odrasla baš u Sočiju, unijela je olimpijsku baklju na stadion. Iz njenih ruku je preuzela druga legenda ruskog sporta Jelena Išinbajeva, da bi njih dvije zajedno nastavile da trče sa bakljom sve do Aleksandra Kareljina (čuvenog rvača iz Novosibirska). Nakon njega baklju je nosila klizačica Alina Kabajeva (po pisanju medija dugogodišnja ljubavnica predsjednika Putina), a onda su najveću čast dobile već pomenute legende - Irina Rodnjina i Vladislav Tretjak.

“Dobrodošli na Zimske olimpijske igre u Sočiju. Naš grad je jedinstven, kao što je i cijela Rusija. Ponosni smo što imamo privilegiju da ugostimo cijeli svijet”, riječi su predsjednika Organizacionog komiteta Igara u Sočiju Dmitrija Černišenka.

Igre su počele - spremite se za uživanje u narednih petnaestak dana.

Kreću bitke za medalje, kreće bitka za slavu.

3

zlatne olimpijske medalje osvojio je legendarni golman Rusije u hokeju na ledu Vladislav Tretjak (1972, 1976, 1984), baš kao i druga ikona ruskog sporta koja je sa njim juče upalila olimpijski plamen, klizačica Irina Rodnjina (1972, 1976, 1980)

Provokacija ili...

Jedan detalj sa ceremonije svečanog otvaranja posebno je zainteresovao svjetsku javnost. Prilikom koreografije u kojoj su se pahuljice pretvarale u pet ogromnih olimpijskih krugova (koji predstavljaju kontinente) nije se otvorio samo onaj koji predstavlja Sjevernu i Južnu Ameriku.

Znajući istorijske i sve druge odnose Rusije i Sjedinjenih Američkih Država mnogi su odmah požurili da ovo označe kao provokaciju domaćina. U svakom slučaju, bio je to jedini propust organizatora na veličanstvenoj ceremoniji otvaranja Zimskih olimpijskih igara.

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 2. 2014. broj 760 GoDINA III

33 žENA SAVJET

Korektor nanesite i utrljajte prstom Korektor je jedan od najvažnijih make up proizvoda jer može prikriti nedostatke na licu. Nakon neprospavane noći ili umora samo je korektor sredstvo koje će vam uljepšati predio oko oka i to naravno ako ga pravilno nanesete.

Uz pomoć domalog prsta ćete besprekorno nanijeti korektor ispod oka. Ovaj prst ima najmekši dodir, što znači da ćete nježno

i ravnomjerno nanijeti proizvod.

Zato pri nanošenju tapkajte, ne vucite kožu, jer ćete tako naglasiti postojeće bore i pomoći stvaranje novih.

Kremasti korektor će se na prstu zagrijati na idealnu temperaturu za maksimalnu pokrivenost, ali bez nepotrebnih slojeva, pa ćete dobiti baš ono što želite bez nepravilnosti i viška proizvoda.

MODNI AKSESOAR

Luj Viton tašne najbolje za dame

RIJEČ DIZAJNERA - NATAŠA PEJOVIĆ

Patike obavezan modni komad?

Marija Ivanović

P

osljednja kolekcija luksuznog brenda “Šanel” u prvi plan istakla je patike kao must have komad koji ima i modnu funkciju, što do sada nije bio slučaj. Iako znamo da se nikada neće desiti da patike budu na prvom mjestu umjesto visokih potpetica, trend koji uveliko vlada jeste kombinovanje ovog sportskog komada sa elegantnijom odjećom. Naša poznata dizajnerka Nataša Pejović za VN prokomentarisala je ovu fashion novinu i istakla da uprkos tome što je ovaj potez šik, rijetke će biti dame kod nas koje će se odlučiti da uz svečanu haljinu obuju patike.

Hit u svijetu, pogotovo kod zaljubljenica u modu, jeste kombinovanje patika kao tipičnog sportskog komada sa elegantnih kreacijama, haljinama, suknjama. Da li je ova kombinacija prihvatiljiva za modernu i urbanu ženu - pitanje je, ali ono što se može svakako istaći jeste da su dizajneri poslije dugo godina postavili udobnost ispred vizuelnog.

Nataša Pejović, crnogorska modna kreatorka, kaže da se već unazad godinu dana često mogu vidjeti komadi garderobe i aksesoara kojima akcenat nije na ženstvenosti.

“Trend koji je aktuelan već više od godinu u svijetu, a koji je posebno interesantan, jeste velika popularnost patika. Posljednjih nekoliko godina bio je aktuelan bajk fazon,

muška odijela,’bagi’ farmerke. Dakle, modeli koji nijesu naročito ženstveni”, kaže na početku razgovora Nataša.

Ova kreatorka dodaje da se sa ovim trendom otišlo korak dalje.

“Model nekada rezervisan samo za trening danas modne trendseterke nose sa haljinama, suknjama, kaputima. U isto vrijeme, najpoznatija modna kuća na svijetu ‘Šanel’ prikazala je kolekciju visoke mode za jesen/zimu, na kojoj sve manekenke umjesto visokih potpetica nose patike. One su udobne, praktične i lake za kombinovanje, uko-

liko želite da izgledate neobično”, smatra Pejović.

Dizajnerka napominje da je ovaj trend izuzetno ležeran i upoređuje ovu pojavu u ženskoj modi sa dječjim igrama u kojima djevojčice izađu na trčanje sa drugarima u suknji i patikama. Ipak, osim dizajnera Karla Lagerfelda, Done Karan i brendova “Kenzo”, “Louise Goldin”, “Rebecca Taylor” i ostalih, sezonu pred nama obilježiće i patike sa potpisom poznatih modnih kuća, ne bi li cjelokupan trend imao neku prikladniju notu. Dizajnerka ističe da će ovaj trend teško biti prihvaćen kod nas i da Crnogorke nećemo uskoro vidjeti u patikama i elegantnim haljinama.

“Divno je što dizajneri misle na udobnost žena, ali ipak mislim da kod nas ovaj trend neće otići dalje od dnevne mode. Teško će se dame odlučiti na to da obuku svečanu haljinu i patike i odu u noćni provod ili neki zabavu u njima. Prije svega zbog čarolije štikli koje utiču na držanje i samopouzdanje”, završava ona.

Luksuzni brend “Louis Vuitton” predstavio je novo i elegantno izdanje svojih “Capucines MM” torbica, sa ekskluzivnim kožnim detaljima.

Ove torbice su sada dostupne u nekoliko boja, uglavnom pastelnih kako je to trend predstojeće sezone. Eksterijeri novodizajniranih “Capucines” torbica napravljeni su od Taurillon kože, dok je enterijer postavljen svilenkastom kožom, koja se savršeno uklapa sa cjelokupnim elegantnim osjećajem torbe.

Praktični modni aksesoari imaju polutvrde Toron ručke, dekorisane prstenjem u srebrnoj ili zlatnoj varijanti. Možete ih nositi preko ramena, na laktu ili u ruci. Torbe su dizajnirane tako da se mogu nositi sa obje strane. Možete ponosno pokazivati svima čuveni Louis Vuitton logo ili Monogram cvijet.

Cijena ovih torbi kreće se od 4.730 dolara, i to za one koje su predstavljene u oktobru prošle godine, dok će ove novodizajnirane koštati 5.350 dolara.

MODERNO I URBANO

Izabel Marant naočare za sunce Francuska dizajnerka Izabel Marant od ovog mjeseca odlučila je da proširi svoju trendi ponudu i to naočarima za sunce, kreiranim u saradnji sa brendom “Oliver Peoples”.

Dva modela koja su dobila imena Matt i Daria su naočare sa tankim metalnim ramom i obojenim staklima. Cijena jednih naočara je 365 dolar,a što ih svrastava u skuplje modele na tržištu.

Kreativni direktor poznatog brenda “Oliver Peoples” čije modele obožavaju Anđelina Džoli, Bred Pit, Šeron Stoun i mnogi drugi poznati Lari Lait rekao je da se njen šik koncept savršeno uklapa u “kežual” stil Los Anđelesa.

“Bio sam veoma zadovoljan da kombinujem svoje ideje i da stvorimo savršene aksesoare koji će dopuniti kolekciju Izabel”, kazao je on.

34 ZABAVA

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 2. 2014.

SUSRET U BEOGRADU

Moguća saradnja Željka i Lorin Zvijezde takmičenja za Pjesmu Evrovizije 2012. godine u Bakuu, švedska predstavnica i pobjednica takmičenja te godine Lorin i srpska pop zvijezda i višestruki učesnik na Eurosongu Željko Joksimović imali su priliku da se ponovo sretnu, ovog puta u Beogradu tokom snimanja najvećeg svjetskog televizijskog muzičkog programa “X faktor”.

“Suparnici” iz Bakua u Beogradu su bili zajedno, ali ovog puta u drugačijim ulogama. Dok je Lorin davala podršku mladim muzičkim talentima, Joksimović je obavljao funkciju kao član žirija, ali i evrovizijskog prijatelja mlade Šveđanke.

“Veliko je zadovoljstvo vidjeti po-

novo Lorin na sceni, a posebno u Beogradu”, rekao je Joksimović. Željko je dodao da je ona sa-

ma karijeru počela na sličnom takmičenju.

“Njena podrška znači svim takmičarima ‘X faktora Adria’. Saradnja između nas dvoje je moguća u budućnosti, biće prilike da o tome razgovaramo u narednim mjesecima”, otkrio je muzičar. Srdačan i prijateljski susret u Beogradu Lorin i Željka Joksimovića protekao je u znaku prisjećanja na zajedničku evrovizijsku priču, ali i buduće saradnje. Joksimović je ovom prilikom pozvao Lorin da prisustvuje nekom od njegovih koncerata u Švedskoj ove godine, što je šarmantna Šveđanka sa radošću i prihvatila.

Fi.J.

HARI MATA HARI

ROLING STOUNS

Singl najavljuje CD

Bubnjar legendarnih Roling stounsa Čarli Vots rekao je u razgovoru za australijske novine da je mogućnost sviranja na velikom broju koncerata “zastrašujuća” i da su prestari da krenu na podužu turneju.

“Već smo na pola puta ove turneje koja je kratka u odnosu na ono što smo radili prije, ali tako i treba biti u našem ‘mladom dobu’, barem mislim da je tako”, rekao je Vots za list “The Australian” uoči njihovih koncerata u Pertu, Adelaidu, Sidneju i Melburnu idućeg mjeseca. “Pomisao da odradimo 50 nastupa, što nam je nekada bilo normalno, prilično je zastrašujuća. Ako to više nećemo raditi, biću vrlo srećan zbog toga”, dodao je.

“Da ti k’o čovjek oprostim” naziv je nove pjesme Harija Mata Harija, koja je juče premijerno emitovana u cijelom regionu. Autor teksta pjesme je Armin Šaković, dok je Hari Mata Hari kompozitor.

“Pjesma je idejno rađena u Sarajevu, a producentski, tonski i aranžerski u Zagrebu i Beogradu i na koncu je miksana u srbijanskoj prijestonici”, kaže Hari Mata Hari.

Hvaleći Šakovića kao jednog od najboljih tekstopisaca, Hari ističe da kompozicija “Da ti k’o čovjek oprostim” ima pomalo neobičnu temu.

“Riječ je o nečemu što se dešava mnogima, a to je nesrećna situacija u ljubavi. Djevojka je prevarila mladića i ona mu je istog dana to rekla. Na njemu je bila odluka

Prestari smo za duge turneje

oprostiti ili ne. I on odluči da oprosti i kaže joj: ‘Neka ostane to među nama i idemo dalje’. Ali, čaršija je provalila, prijatelji, rodbina. Pomiješano je dostojanstvo, ponos, ljubav”, otkriva Hari.

Ova pjesma najava je novog albuma Harija Mata Harija, koji bi trebalo da bude objavljen krajem proljeća. “’Da ti k’o čovjek oprostim’ je široka pjesma. Nije baš mekana balada, malo je tvrđa, kao i tekst. Melodija je čak i šira i tvrđa od teksta.

Iako ne bih rekao da sam mnogo izašao iz svoje zvučne priče, mnogi mi kažu da jesam. Ja tu nemam realnu sliku. Ne volim puno bježati od sebe, a opet volim da ponudim nešto novo”, naglašava Hari.

E.Z.

ZABAVA 35

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 2. 2014.

INTERVJU - MASSIMO SAVIĆ

Ženska ljubav je mnogo čvršća i trajnija od muške Filip Jovović, foto: Aquarius Records

J

edan od najnagrađivanijih hrvatskih umjetnika Massimo Savić prošle godine je proslavio 30. godišnjicu karijere. Iza njega su brojne nagrade, priznanja, nastupi i čak 16 albuma. Sa suprugom Eni je već 20 godina u srećnom braku, a ona mu, pored kćerke Mirne, pruža najveću potporu u životu. Hrvatski umjetnik za VN govori o karijeri, porodičnom životu i pripremi novog albuma.

Novi album na jesen

Kada možemo očekivati novo izdanje, da li će na njemu biti nekih obrada poznatih izvođača ili ste stavili tačku na ovaj vid muzičke produkcije. Da li će novi album žanrovski nastaviti u pravcu prethodnog?

Znate, pjevati obrade poznatih pjesama je izuzetno težak posao. Mislim da sam kroz albume “Vještina” i djelimično na albumu “Sunce se ponovo rađa” otpjevao jako puno meni dragih pjesama i da za tim, barem trenutno, više nema potrebe. Sada se radujem novim autorskim pjesmama kojima ću dati svoj “potpis”. Trenutno smo dosta angažovani oko koncerata, pa ćemo čim nađemo vremena, završiti novi album. Očekujem da bi tokom jeseni on već mogao biti u prodaji.

Album “Dodirni me slučajno” jedan je od najprodavanijih u Hrvatskoj, tu su četiri Porina i veliki broj spotova. Da li ste u međuvremenu stigli da radite na novom materijalu osim singla “Suze nam stale na put”?

Izuzetno intenzivno radimo na novom albumu. Preostalo je još mjesta za dvije ili tri kompozicije, a čini mi se da sam glavne numere odabrao već davno. Uz P’Eggyja Martinjaka, koji je autor pjesme “Suze nam stale na put”, biće tu i odlična pjesma Dade Paustuovića, potom Sandra Bastiančića, koji je takođe napisao predivnu pjesmu.

Većina Vaših autorskih pjesama sadrži kao glavnu komponentu ljubav. Sve pjesme sa prethodnog albuma su postale hitovi, koliko je teško filtritari numere i kako pravite selekciju materijala za album?

Jako puno radim s autorima na tome da pjesme zvuče kao da su dio mene.

Kroz godine nekako čovjek stekne neko iskustvo, vjeru u vlastite procjene, nauči se živjeti sa vlastitim odabirima. Pjesma može biti najbolja na svijetu, ali ako ja ne osjetim da mi ona paše, da moj glas u njoj savršeno ne funkcioniše, onda to neću pjevati.

Kada su Vaše stvaralaštvo i pojava u pitanju, publika je podijeljena u dva tabora, nema ravnodušnih. Kako gledate na to, da li ste svjesni te podjele?

Iza mene je jako duga karijera, 30 godina rada. Normalno je da se kroz te godine nekome svidite, a nekome ne. Drago mi je da je nakon objave albuma “Dodirni me slučajno” jako porastao broj ljudi kojima se moja muzika svidjela. Ne mislim tu samo u brojčanom smislu, već i kada su godine publike u pitanju. Počeo sam primjećivati da su ljudi koji su do tada tvrdili da im se moja muzika ne sviđa promijenili mišljenje.

To mi je izuzetno drago, jer znači da su pjesme koje sam odabrao pogodile ukus publike.

Izjavili ste da postoje tri neobjavljena snimka saradnje sa EKV-om. Da li se radi na njihovoj publikaciji?

Ne radi se o njihovoj publikaciji nego se radi o tome da je neko od muzičara koji je učestvovao na snimanju prisvojio te snimke i ne znam šta želi postići odgađanjem objavljivanja istih. Da imam te snimke, oni bi odavno bili na Jutjubu.

ne je gospodin Glojnarić, jedan izuzetan dirigent, naučio da uvijek treba težiti izvrsnosti. Drugim riječima, stalno se treba truditi da budete bolji, podizati nivo stvaralaštva.

Jasno, jako puno uticaja na to ima i ekipa kojom se čovjek okruži. Imam sreće da radim sa divnim ljudima: moj bend, ljudi iz Aquariusa, autori s kojima surađujem, Martina, Reno, Klif, Žac, Vule itd. Jako je to veliki tim ljudi koji mi pomaže.

Šta je najvažnije što jedan umjetnik Vašeg profila treba da radi kako ne bi pokleknuo, odustao ili se u potpunosti izgubio na sceni?

U Vašem pitanju leži i odgovor.

Umjetnik stalno treba da radi. Me-

Svi Vaši manji koncerti su u izuzetno intimnoj atmosferi i tada publici predajete ogromnu količinu emocije. Koliko Vas ovakvi nastupi troše, kako se spremate i održavate u formi ili su oni “Vaša kondicija”?

Većina ljudi ne zna da ja na koncertu izgubim po litru i po tečnosti.

Svaki je koncert kondiciono izuzetno naporan. Adrenalin mi vrlo često ne dozvoli da poslije koncerta zaspim. Ali, sve su to stvari koje s iskustvom naučite da savladate i ne pridajete im preveliki značaj. Jasno, meni je sada 50 godina i neke stvari mi postaju napornije nego inače, ali ne predajem se. Imam zahvalno tijelo koje me još uvijek sluša.

Imali ste turbulentnu karijeru, ali sigurno možete izdvojiti jedan događaj ili epizodu koji su Vam ostali u najdubljem sjećanju to-

kom već 31 godine karijere?

Doživio sam previše takvih događaja da bih odvajao jedan. Treba shvatiti da je moj život radi brzine kojom ga živim, to jest radi puno obaveza koje moram ispuniti kao muzičar i profesionalac, vrlo bogat doživljajima. I slobodno mogu reći da bi nekome samo jedan od mojih 10 dnevnih doživljaja mogao biti najvažniji doživljaj života. Priznajem da sam malo i otupio na doživljaje, jer ih jednostavno ima previše i preintenzivni su.

Kakav je Massimo Savić kod kuće? Kad nema mikrofona, kad nema kamera, kad nema novinara. Kao suprug i kao otac?

Kod kuće sam opušten. Najčešće u pidžami sjedim pred televizorom i gledam dokumentarce. To je hrpa beskorisnog znanja, kako ja to volim da kažem, ali zapravo uživam dok učim nešto novo. Znam da većina ljudi misli da ja u odijelu za koncerte i spavam, ali nije tako. Trudim

Obrada EKV-a bila bi bacanje bisera pred...

Dugo ste sarađivali sa EKVom, možda i najboljim bendom eks-Ju prostora. Prije nekoliko godina ste rekli da emotivno nijeste spremni za izvođenje njihovih numera, da li će se to uskoro desiti, na radost svih onih koji i danas slušaju i poštuju ovaj bend?

Još uvijek se na pjesme EKVa gleda kao na politički trenutak, ukoliko se izvode danas. Ne znam

zašto, ali i u medijima, to jest radiju i televiziji, rijetko ih možemo čuti, pa kad je već takva situacija, stalno sam u dilemi da li da takve bisere bacam pred… Doći će nadam se uskoro pravi trenutak kada će se te pjesme voljeti, ne zato jer jedna generacija želi pokazati drugoj da su pjesme iz osamdesetih superiorne prema ovom vremenu, nego da se izvode baš radi njihovog velikog kvaliteta.

se biti dobar suprug i otac, a za ocjenu koliko sam u tome uspješan moraćete pitati Eni ili Mirnu.

Nedavno ste rekli da su žene kvalitetnije osobe od muškaraca. Zašto?

Zato jer mi je to pokazalo iskustvo. Mislim da je ženska ljubav na puno čvršćim osnovama sagrađena nego muška ljubav. Čak je i From pisao o tim razlikama pa navodi da je majčina ljubav sveobuhvatna i zagarantovana bez ozbira na to što sin ili kćerka naprave, dok očevu ljubav treba zaslužiti. Samo to dovoljno govori o otvorenosti a i ranjivosti ženskog srca. Zato se svi muzičari često obraćaju ženama u emotivnim stvarima, jer su tada sigurni da će biti shvaćeni.

Kakvo je Vaše mišljenje o današnjem kulturnom i društvenom sistemu vrijednosti, promociji i isticanju određenog broja osoba u medijima koje to možda i nijesu zaslužile?

Danas je jasno da je sve naopako.

U modi su oni koji posjeduju telekomunikacije i ti isti diktiraju trendove. Ne mora značiti da je vlasnik nekog medija pametna osoba i osoba sa ukusom, ali pošto ima novca, može sebi dozvoliti da u okviru dopuštene mu frekvencije manipuliše mislima publike. Radio nije toliko opasan kao televizija, ali televizija kao kutija koja nudi cijelu priču od zvuka do slike već lagano postaje kutija koja razmišlja za nas. Idealizam postoji samo u zanemarivanim mikrosvjetovima ljudi poput mene, ali u stvari u globalnom smislu idealizam više ne postoji. Nažalost, postoji samo novac i veće i jače oružje.

36 ŽENA

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 2. 2014.

KAKO DO PRAVE LJUBAVI

fitnes, mozgalica, doktor, ishrana...

ŽENA

Zašto ne možete da se zaljubite

A

ko već duže vrijeme bezuspješno pokušavate da pronađete onog “pravog”, razmislite o sljedećem: Da li vas vaša lična predubjeđenja i strahovi sprečavaju da ostvarite istinsku romansu? Vučete li određene strahove i probleme iz prošlosti, prouzrokovane u djetinjstvu ili možda lošim iskustvima iz ranijih veza? Ponekad je to toliko duboko u nama, da nijesmo ni svjesni koliko to utiče na nas.

Prvi korak prema rješenju je uvijek priznavanje problema i suočavanje sa njim. Udahnite duboko i saznajte koja su to najčešća vjerovanja koja staju na put našoj sreći u ljubavi.

“Nijesam dovoljno dobra” Najčešća misao koja nas koči, ne samo na ljubavnom planu, već u svim aspektima života. Varijacije na ovu temu bi izgledale ovako: Nijesam dovoljno mlada (ili, da li ću ikada naći partnera mojih godina), nijesam dovoljno privlačna (ili, muškarci vole djevojke koje izgledaju kao manekenke) i nemam dovoljno novca (ili, ljudi žele da se zabavljaju sa onima koji imaju novca).

Da li se pronalazite u ovim rečenicama? Kada nijeste zadovoljni sobom, idete do krajnjih granica kako biste se promijenili, a to će vas samo natjerati da se osjećate obeshrabreno i nesrećno.

“Ne mogu da imam ono što želim” Ovo je široko rasprostranjeno ubjeđenje. Mnogi su odustali od raznih stvari u životu, a da nijesu uložili napor da dobiju to što žele. Ako ste se pomirili s tim da nikada nećete naći onog pravog, vjerovatno ćete se zadovoljiti bilo kakvom vezom i bićete sa osobom koja vam ne odgovara. Provešćete godine, možda i decenije, razočarani u vaš ljubavni život.

Ako razmišljate da treba da se pomirite sa onim što imate, vjerovatno se bojite da rizikujete i probate nešto novo.

“Veze su opasne i mogu me povrijediti” Ako ste odrasla osoba, do sada ste sigurno iskusili bol, razočaranje i odbačenost. Ljudi se klone veza zato što misle da ne mogu podnijeti da ponovo budi povrijeđeni, razočarani i odbačeni. Možete se

“baciti u promet”, ali ako smatrate da su veze opasne, nikad nećete dozvoliti da vam se neko dovoljno približi i osvoji vaše srce.

“U vezama se stvari rješavaju same od sebe” Ako mislite da se problemi u vezama, na neki magičan način, rješavaju sami od sebe, nećete tom pitanju dati onoliko pažnje koliko zaslužuje. Fokus će vam vjerovatno biti usmjeren na posao i hobije. Možda provodite više vremena ispred kompjutera ili televizora nego sa svojim partnerom. Ako ste singl, možda ne ulažete dovoljno truda kako biste pronašli partnera.

“Nije mudro otkrivati osjećanja i namjere drugim ljudima” Razmišljamo na ovaj način, zato što se bojimo da ćemo biti povrijeđeni ili zato što naše riječi mogu biti pogrešno protumačene. Ako imate takav stav, vjerovatno ste vrlo oprezni po pitanju onoga što radite ili govorite.

Vjerovatno ste toliko obazrivi, da čak ni osobi sa kojom se zabavljate ne govorite da želite da imate ozbiljniju vezu. Ako ste taktični i ne pokazujete svoje pravo lice, vaše veze su osuđene na patnju. Šta se dešava kada čuvate tajne i ne govorite ono što misli-

te? Veza gubi na intimnosti i povjerenju, vaše potrebe neće biti zadovoljene, a partner će se osjećati zbunjeno i udaljiće se od vas.

Nije baš najbolji recept za istinsku ljubav.

“Veze treba da se dogode spontano” Možda mislite da znate sve o vezama. Ako ste ikad probali da naučite strani jezik ili neki muzički instrument, razumjećete važnost konstantnog učenja i vježbanja. Međutim, kad se radi o ljubavnim vezama, ljudi vjeruju da prava ljubav dolazi kada se tome najmanje nadate i da ne možete učiniti ništa kako bi se pripremili za tako nešto. Sva ova nabrojana ubjeđenja mogu vas spriječiti u namjeri da nađete pravu ljubav. Oslobodite ih se kako ne bi završili nesrećni i izolovani od ostalih ljudi. Šta bi onda bilo rješenje?

Morate postati svjesni problema koji imate, da biste mogli da ga riješite. Morate da uvidite posljedice koje ostavlja vaš način razmišljanja, koje je često na nesvjesnom nivou. Morate dovesti u sumnju vaše stavove. Šta može da se desi ako se oslobodite ovih blokada? Sve što vam srce poželi. (Lepota i zdravlje)

OVO NIKAKO NE RADITE

Najlošiji načini zavođenja Ako vam je jedan od glavnih načina kojim pokušavate da osvojite žene onaj u stilu: “Sviđa mi se tvoja haljina, ali još bi mi se više sviđala na podu moje spavaće sobe”, onda znajte da je, ako ikada želite da osvojite ženu, krajnje vrijeme za promjenu taktike. U novom istraživanju koje je proučilo najgore tehnike muvanja za kojima posežu muškarci, upravo rečenica “Sviđa mi se tvoja haljina, ali još bi mi se više sviđala na podu moje spavaće sobe” ocjenjena je kao jedna od najgorih, a nakon nje odmah slijedi rečenica: “U potrazi sam za blagom, mogu li pogledati u

tvoj dekolte?”, prenosi Dejli mejl. Istraživanje koje je sprovela Flirt Planet, nova aplikacija za upoznavanje partnera, pokazalo je da čak 95 odsto žena nikada ne bi palo pred šarmerom s takvim ljigavima izjavama. Kako pokazuje istraživanje, ženama baš i nijesu dragi muškarci s takvim, unaprijed pripremljenim izjavama koje su vrlo često izlizane, a više od polovine žena u istraživanju reklo je kako bi radije da im muškarac priđe s jednostavnim komplimentom poput: “Imaš lijepe oči”, dok 44 odsto žena kaže kako bi, da obrate pažnju na muškarca, dovolj-

no bilo da uljudno priđe i ponudi piće.

Kao jedan od najuspješnijih pristupa pokazala se nevina šala koja odlično služi za razbijanje leda, a ženama za oko zapinju i muškarci kojim im priđu s komplimentom o njihovom tijelu. Kada se radi o izlasku na prvi, pravi sasatanak, prema rezultatima istraživanja svakako treba u širokom luku izbjegavati razgovor o bivšim djevojkama, izlascima sa drugim ženama, a 41 odsto žena neće tolerirati ako za vrijeme sastanka popijete čašicu više dok njih četiri odsto kaže kako im je dosadan razgovor o politici. (24 sata.rs)

ŽENA 37

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 2. 2014.

POSTEPENO I ISPRAVNO

Ugojite se na zdrav način

Premala težina može prouzrokovati isto toliko zdravstvenih problema kao i prekomjerna. Zato, uzmite stvar u svoje ruke i počnite malo po malo da formirate svoje tijelo. Postoje dva načina da povećate tjelesnu težinu – ili preko masnih naslaga ili preko mišićne mase (ustvari, tri načina ako uzmete u obzir da tjelesna masa može privremeno da se poveća i zadržavanjem vode u organizmu). Naravno da je stvaranje mišićne mase najbolji način da poboljšate vaš izgled. Ako vježbate umjereno, ne treba da se plašite da ćete početi da ličite na bodibildera. Žensko tijelo ne stvara mnogo testosterona, da bi odmah postalo mišićavo.

Kako da vježbate?

Ako krenete na fitnes da biste povećali težinu, ne treba da radite iste vježbe kao žene koje žele da smršaju. Vama nije potrebna traka za trčanje ili bicikl. Ustvari, ne trebate uopšte da praktikujete kardio vježbe (aerobik ili trčanje), zato što su one uglavnom namijenjene za smanjenje tjelesne težine. Da biste povećali težinu, držite se vježbi sa tegovima. Vježbanje sa malim težinama i ponavljanja su najbolji za toniranje mišića. Da biste povećali vašu mišićnu masu, treba postepeno da povećavate i težinu tegova s kojima vježbate. Ne radite mnogo ponavljanja. Ograničite se na 4 do 8 ponavljanja u jednoj seriji, a serije ponavljajte najviše 8 do 10 puta. Šta da jedete?

Vaš jelovnik treba da sadrži: - Zdrave masti kao što su omega-3 masne kisjeline, kojih ima mnogo u tunjevini, lososu, lanu i orasima; - Dobre proteine kojih ima u goveđem mesu, ribi, domaćem mesu, orašastim plodovima, sjemenkama

ZA LJUBITELJE BIJELOG POKRIVAČA

Trčanje po snijegu može biti dobro za zdravlje Ukoliko ste ljubitelj prirode i volite da džogirate, nikako ne bi trebalo da se odreknete ove zdrave navike samo zato što je pao snijeg, a temperatura se spustila ispod nule. Fitnes stručnjaci i ljekari preporučuju da 30 minuta svakodnevno trčite u obližnjem parku ili na obali rijeke, jer kada angažujete mišiće po hladnoći, krv brže struji kroz organizam, a crveni nos je najbolji pokazatelj da ste se odlično zagrijali! S druge strane i naučnici tvrde da, osim osoba sa srčanim problemima i onih koji imaju lošu cirkulaciju, zimska fizička aktivnost pogoduje svima pod uslovom da prije izlaska preduzmu mjere predostrožnosti: * Obucite se slojevito, ali ne i mahunarkama; - Zdravi ugljeni hidrati, čiji su najbolji izvori voće, povrće i žitarice.

Jedan vaš primjeren doručak može da uključuje musli sa lješnicima

i orasima, mlijeko, bananu i sok, a ručak – jedna konzervu tunjevine, 2 paradajza, zelenu salatu, jednu šaku maslina, dvije kašičice maslinovog ulja i avokado. (b92)

IZBJEGNITE

Pogrešni načini čišćenja

pretjerujte sa odjećom kako se ne biste mnogo znojili. Prvi sloj do kože bi trebalo da bude od sintetike jer ne upija znoj, nikako pamuk koji čim se natopi vlagom, gubi svojstvo toplotnog izolatora. Drugi sloj je najbolje da bude od debljeg materijala (preporučuje se vuna), a treći od laganog i nepromočivog platna kako bi zaštitilo tijelo od vjetra i vlažnog snijega. * Obavezno nosite kapu, naučnici su izračunali da se najveći procenat toplote gubi preko glave. * Ne zaboravite ni na rukavice i deblje čarape, a sportska obuća bi trebalo da bude komotna i udobna sa neklizajućim đonom.

(Novosti)

ŽALFIJA, BOKVICA I TIMIJAN

Trio protiv prehlade Čaj od žalfije, bokvice ili timijana, uspješno mogu otkloniti bolove u grlu ili umiriti kašalj.

Kada grlo počne da grebe žalfija će vam sigurno biti od pomoći. Eterična ulja, gorke materije i kisjelina žalfije imaju antibiotsko dejstvo i smanjuju upale. Ljudi koji često imaju bolove u grlu trebalo bi da koriste čaj ili tinkturu od žalfije ili da sisa-

ju bombone od žalfije. I čaj od timijana je pravi čarobni napitak. Prije svega djeluje na bronhije. Vreli čaj od timijana brzo će otpušiti nos. Čaj od bokvice odmah trostruko djeluje. Djeluje kao prirodni antibiotik, smanjuje nadražaje u grlu kao i mogućnost infekcije. Bokvica štiti sluzokožu u bronhijama od bakterija.

(Stvar ukusa)

IZBJEGAVAJTE TREĆU SMJENU

Noćni rad izaziva haos u našem organizmu

Neke navike čišćenja koje vjerovatno praktikujete godinama nijesu tako efikasne kao što mislite. Evo prilike da ispravite uobičajene greške kako biste što bolje i jednostavnije obavili posao.

● PRIBOR ZA JELO

I SPREMANJE JELA

Nemojte da vam u naviku pređe pogrešno slaganje posuđa i pribora za jelo u mašinu za pranje suđa. Kad stavljate u mašinu pribor za jelo nemojte sve pomiješati bez reda jer se neće dobro oprati. Kašičice složite s drškama gore ili dole, ali viljuške složite s drškama dolje. Ne-

mojte zajedno prati posuđe od srebra s posuđem i priborom za jelo od nerđajućeg čelika.

● ZAVJESE ZA TUŠ Nema potrebe da bacate zavjesu za tuš nakon što se zaprlja. Jednostavno je skinite i stavite u mašinu za veš na lagano ispiranje toplom vodom zajedno sa nekim starim peškirima i izbjeljivačem da uklonite plijesan. ● TEPISI I PRESVLAKE Ako na tepihu ili presvlakama nastanu mrlje možda ćete pokušati da ih uklonite sredstvom za ukla-

njanje mrlja tako što ćete sredstvo nanijeti direktno na mrlju, ali tako možete oštetiti tepih ili tkaninu.

Umjesto toga sredstvo za čišćenje nanesite na neku staru krpu i zatim nježno krpom trljajte zaprljano područje.

● ELEKTRONIKA Mobilni i ostali uređaji koji su često u vašim rukama s vremenom postanu prljavi i ljepljivi, ali ne preporučuje se da ih poprskate sprejem za čišćenje. Najbolji način da ih očistite je suvom krpom od mikrovlakana, koja je dobra i za čišćenje LCD ekrana. (b92)

Rad preko noći povezan je sa većim rizikom od dijabetesa tipa 2, srčanog udara ili raka.

Naučnici istraživačkog centra u Britaniji utvrdili su da poremećaji koji nastaju usljed rada u noćnoj smjeni izazivaju probleme na molekularnom nivou.

Stručnjaci kažu da su ih iznenadili obim, brzina i ozbiljnost štete koji nastaju kada je čovjek budan preko noći, prenio je BBC. Ljudsko tijelo ima svoj prirodni ritam ili tjelesni sat po kojem je “namješteno” da spava noću i bude budno preko dana. Poremećaj ovog rasporeda ima duboke posljedice i dovodi do remećenja temperature i lučenja hormona, što se odražava na fizičke sposobnosti tijela i funkcionisanje mozga. Studija, objavljena u “Procedurama Nacionalne akademije nauka”,

obuhvatila je 22 osobe koje su iz normalanog dnevnog rasporeda prešle u noći rad. Testovi krvi pokazali su da je šest odsto gena precizno programirano da budu aktivni u određenom dijelu dana. Nakon što su dobrovoljci počeli da rade preko noći, taj genetski mehanizam se izgubio.

(Klix.ba)

38 MUŠKARAC

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 2. 2014.

BUDITE PRAVI ZAVODNIK

ZDRAVLJE

savjeti, moda, teretana...

MUŠKARAC

Nekoliko mitova o borbi protiv gripa

Vašem organizmu neophodne su hranljive materije kako bi ojačao imuni sistem i izborio se brže sa virusima, međutim morate imati svijest o tome da postoje određene namirnice koje negativno utiču na otpornost organizma na viruse i bakterije. Pogledajte koje su to tri uobičajene zablude kada je riječ o borbi protiv gripa.

VITAMIN C JE NAJBITNIJI ZA JAK IMUNI SISTEM Vitamin C jeste odličan za jačanje imunog sistema, ali je podjednako dobar i vitamin D. Osobe koje uzimaju tek 50 mikrograma dnevno tokom dvije godine imaju manje šanse da se razbole od onih koje imaju manjak ovog vitamina u organizmu. Riba je najbogatiji izvor vitamina D, dok riblje ulje predstavlja najbolje sredstvo u borbi protiv velikog bro-

ja oboljenja.

ALKOHOL POGORŠAVA IMUNI SISTEM Istina je zapravo da umjerene količine alkoholnog pića mogu da ojačaju imunitet i pomognu u borbi protiv infekcija. Istraživači nijesu tačno sigurni na koji način alkohol djeluje, ali pretpostavljaju da određena svojstva poput antioksidanta koji se bori protiv slobodnih radikala u organizmu imaju udjela i u jačanju imunog sistema

SAVJETI

Hrana za bolji seks 1. Sjemenke bundeve i suncokreta Grickanje sjemenki povećava količinu cinka u tijelu. Cink je jedan od najbitnijih minerala koji utiče na zdravlje sperme, a povećava nivo testosterona.

Sjemenke sadrže i zdrave masti koje su ključne za seksualno zdravlje.

2. Meso Govedina i svinjetina bogate su visokim nivoom L-karnitina, amino kisjelinom koja pomaže u povećanju libida i seksualne funkcije ali i povećava nivo testosterona kod odraslih muškaraca. L-karnitin takođe povećava nivo energije tako što sagorijeva trigliceride poput gori-

va u organizmu.

3. Banane Poznato je da su banane bogate vitaminima B koji su neophodni u proizvodnji energije i smanjenju nivoa stresa. One takođe sadrže tiptofan, aminokisjelinu koja je neophodna kod proizvodnje serotonina, hormona zbog kojeg se osjećamo lijepo.

Banana je takođe korisna i kod proizvodnje potazijuma, koji je koristan kod proizvodnje seksualnih hormona, dobar je za zdravlje srca i seksualnu pokretljivost. Banane sadrže i enzime koji se zovu bromelain koji poboljšavaju protok krvi i povećavaju libido.

(Prva)

ORUŽJE ZAVOĐENJA

Koji mirisi obično privuku momke Ženama je uvijek bitno kako izgledaju i mirišu i tome posvećuju mnogo pažnje. Srećom, to su primijetili i muškarci koji su u anketi izglasali da su im najdopadljiviji sljedeći mirisi: 1. Kokos - Jedan od anketiranih muškaraca je izjavio da voli kada žena miriše na kokos jer ga to podsjeća na sunce, plažu i odmor.

2. Citrus - Jer djevojke koje mirišu na narandžu ili limun,

djeluju seksi ali ne prenapadno.

3. Vanila – Muškarci vole ovaj miris zato što ih podsjeća na kuvanje i pečenje. Zato možda nije neophodan parfem sa notom vanile, već samo žena koja je vješta u kuhinji.

Na spisku omiljenih parfema prema anketi, našli su se sljedeći parfemi: Chanel 5, D&G The One, D&G Light Blue, DKNY Be Delicious, Coco by Coco Chanel, Boss Woman.

Trikovi koje morate znati

Ovladajte ovim vJeštinama i dođite do boljeg uspjeha...

NEKA VAŠ PRVI POLJUBAC BUDE ZA PAMĆENJE Vaš prvi spoj usana može dovesti do propasti ili do stvaranja dublje veze. Ako ste spremni da tu djevojku zadržite, morate da se uvjerite da je otišla sa lijepim prvim utiskom. Savršenim poljupcem ćete započeti dogovore i obezbijediti sljedeći sastanak.

MUŠKO RUKOVANJE Može se dosta saznati o čovjeku iz njegovog rukovanja.

Kada se sa nekim prvi put rukujete pazite kako će to izgledati. Nikada nemojte da sti-

skate tuđu ruku ni previše, ni premalo, niti da vam ruke budu ljepljive ili umazane nečim.

Ovladajte pravim, muškim rukovanjem i pobošljaćete svoje poslovne sposobnosti.

KAKO DA ZAPALITE VATRU Ako su rani homosapiensi mogli da savladaju umetnost paljenja vatre onda možete i vi.

To je od suštinskog značenja za ljetnja kampovanja, festivale i druge razloge kada provodite vrijeme u prirodi.

KAKO DA ČITATE VINSKU KARTU Osim što je napisana na francuskom jeziku, nemate drugi iz-

govor da budete zbunjeni ispred menija za piće. Imresionirajte djevojku i konobara sa svojim znanjem vezanim za grožđe. Nađite vodič za početnike u konzumaciji vina i zablistajte.

KAKO DA JOJ KUPiTE DONJI VEŠ Za pronalaženje prave veličine treba samo dobro da procijenite, ali bacanje u različite stilove će vam već zadati glavobolju.

Pretpostavite šta bi ona željela iz prethodnih njenih kupovina rublja. Razmislite i o tome šta želite da postignete kada joj uručite veš pa izaberite da li ćete joj kupiti svileni, pamučni ili čipkasti veš.

TRENING

Ojačajte ruke i biceps Ruke su vam slabo razvijene, ili imate takav ustisak jer ste samo običan momak? Ali razlog tome ne mora da bude zanemarivanje tih mišića. Dakle, u čemu je problem? U vašem gornjem dijelu leđa, trupu i gluteusima.

PRVI KORAK - Pozovite pojačanje Fiziologija za početnike: vaši bicepsi savijaju ruke i vježbate ih pregibanjima. To ste vjerovatno “provalili” kada vam

je kao klincu tata rekao da stegnete mišiće za slikanje (a te slike poslije koristio da vas ucjenjuje kada ste počeli da izlazite). Vjerovatno ste, uzevši bučicu prvi put u ruku, uradili baš pregib, a to radite i sada. Vreme je da se zapitate: Kada sam poslednji put povećao opterećenje kod vježbi za ruke? Počnite sa zgibovima.

DRUGI KORAK - Ojačajte trup Kada sljedeći put uđete u te-

retanu probajte ovaj test: Na triceps mašini sa sajlama podesite najveći teret sa kojim možete da uradite 10 ponavljanja i uradite jednu seriju. Odmorite par minuta, a onda ponovite još jednu stojeći na jednoj nozi. Vidjećete da nećete moći da ponovite svih deset puta, a razlog je očigledan. Vaši tricepsi nisu oslabili, već su jednostavno izgubili dio oslonca. Slab ili nestabilan trup ograničava efikasnost vašeg centralnog nervnog sistema u kontroli mišića. To može povećati rizik od povreda.

TREĆI KORAK - Ojačajte slabe karike Stanite ispred ogledala držeći bučicu od 12 kg u slabijoj ruci i uradite seriju pregiba. Dobro obratite pažnju na tijelo, pogotovu kada se umorite. Poslije nekoliko ponavljanja ćete primjetiti kako vam se nadlaktica prilepljuje uz ivicu trupa. To se dešava jer mišići ramena, tzv. spoljni rotatori povlače ruku u jači i stabilniji položaj. Kasnije tokom serije će vam trebati više inercije da započnete svako podizanje. Lopatica će vam se podizati i spuštati tokom pregiba. To vaši trapezasti mišići (par mišića dijamantskog oblika koji se pružaju od vrata do središnjeg dijela leđa i ivice ramena) pomažu bicepsima u njihovom poslu.

(Men’s health)

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 2. 2014.

RODITELJI 39

Vakcinacija

savjeti, kreativne igre, roditeljske akcije...

Dodatno informisanje može biti zbunjujuće Protivljenje imunizaciji i potencijalne štetne posljedice vakcina teme su koje se više zaokupljaju pažnju roditelja u Crnoj Gori, koji, ako im se pojavi crv sumnje i počnu da se informišu, ulaze u svijet velikog broja nejasnoća, nepoznanica, zbunjujućih i kontradiktornih istraživanja, podataka, informacija, nedorečenosti…

Sve veći broj roditelja želi da sazna, između ostalog: · Da li je tačno ono što su imali priliku da pročitaju na sajtovima i stranicama u regionu i razvijenim zemljama, da vakcine mogu da naude njihovom djetetu, da izazivaju ozbiljne zdravstvene probleme i poremećaje; · Koje su posljedice nevakcinisanja djece na njihovo zdravlje; · Da li ih na vakcinisanje obavezuje neki zakon ili propis i šta su posljedice nevakcinisanja u tom segmentu; · Mogu li nevakcinisana djeca da idu u vrtić i školu? · Šta se i može li se nešto dugoročno desiti društvu ako se djeca ne vakcinišu?

Za vakcinaciju i protiv nje Ljekari su uglavnom glavni zagovornici vakcinacije i kod nas i u svijetu. Oni tvrde da su vakcine jedno od najvećih dostignuća medicine, da vakcine ne služe samo za zaštitu djece, već i da se uz pomoć njih neka bolest iskorijeni na globalnom nivou. Zahvaljujući vakcinama su, kako podsjećaju, potpuno iskorijenjene difterija i tetanus, a pred eliminisanjem su dječja paraliza, veliki kašalj, male boginje i druge bolesti.

S druge strane, koja postaje sve broj-

nija, najčešće su roditelji, ali i dio ljekara koji smatraju da je vakcinisanje opasno zbog sastojaka u vakcini poput žive, da vakcina može izazvati neke ozbiljne neželjene reakcije i da nije garancija da će dijete izbjeći bolest.

Oni takođe smatraju da su sve zarazne bolesti protiv koje se primaju vakcine danas izlječive.

Epidemiolozi upozoravaju da je to velika zabluda i da se u stvari upravo kolektivnim imunitetom sprečava širenje bolesti, jer kada opadne broj onih koji su vakcinisani, stvara se mogućnost da se bolest proširi i da nastane epidemija.

Razlog zbog kog su roditelji sve više zabrinuti u vezi vakcinacije je to što je

u posljednjih 20 godina, značajno povećan procenat djece koja imaju neki od poremećaja iz spektra autizma.

Najveći broj debata se odnosi na živu koja je sastavni dio vakcina za djecu, a smatra se da bi upravo ona mogla da bude uzrok pojave autizma.

Na internetu i u medijima je objavljen veliki broj rezultata različitih istraživanja o tome da li živa može izazvati autizam, ali suprostavljene strane negiraju rezultate koje se ne podudaraju sa njihovim stavovima.

Sve je počelo objavljivanjem istraživanja britanskog hirurga Andrewa Wakefielda koje je saopštio da je utvrdio da MMR vakcina protiv Morbila (malih boginja), Mumpsa (zauški) i Ru-

bele (rubeole) izaziva autizam upravo zbog žive koju sadrži. Danas veliki broj ljekara pri pomenu ovog istraživanje kaže da je Wakefield lažirao rezultate istraživanja i da je bio u sukobu interesa s obzirom na to da je zastupao porodice autistične djece pred sudovima i promovisao svoju vakcinu.

Zvanična medicina i dalje tvrdi da nema dokazane povezanosti između žive i spektra autističnih poremećaja. Pedijatri se pozivaju na studije pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije koje prate neželjene efekte vakcina. Te studije pokazuju da MMR vakcina nema nikakve veze sa autizmom. Ljekari kažu i da su zahvaljujući farmakotehnološkom napretku, vakcine sve bolje i čistije, pa su i neželjeni efekti veoma rijetki i blagi.

Ipak zagovornici vakcinacije ne mogu garantovati potpunu sigurnost i ukazuju na to da uvijek ima izuzetaka.

Svaka država ima svoj vakcinalni kalendar sa obaveznim, zakonom propisanim vakcinama. U Crnoj Gori kao i u zemljama u regionu vakcinacija je obavezna Zakonom o zašititi stanovništva od zaraznih bolesti i predviđa novčane kazne za one roditelje koji potpišu izjavu da ne žele da vakcinišu dijete. Od država Evropske unije vakcinacija je obavezna u Bugarskoj, Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Poljskoj, Rumuniji, Sloveniji i Malti. Da biraju hoće li vakcinisati dijete mogu roditelji u Italiji, Njemačkoj, Holandiji, Luksemburgu, Velikoj Britaniji, Danskoj, Irskoj, Grčkoj, Španiji, Portugaliji, Austriji, Finskoj, Švedskoj, Kipru, Estoniji, Letoniji i Litvaniji.

jEDna SLika - HiLjaDU RijEČi

Bogatstvo koje kriju dječji crteži

SaVjETi

Ishrana jedne dojilje Ne postoji lista namirnica koje žena ne smije da jede samo zato što doji. Dojilja treba da jede što raznovrsniju hranu u umjerenim količinama. Svaka beba je drugačija i nekoj bebi neće smetati nijedna namirnica, dok će neka druga, na primjer, reagovati na proteine kravljeg mlijeka u majčinoj ishrani. Zato majke ne treba unaprijed da sebe lišavaju cijelog spiska namirnica u uvjerenju da im beba tako sigurno neće imati grčeve i slične neugodnosti. Narav-

no, ukoliko u bliskoj bebinoj porodici postoji istorija alergija na određenu namirnicu, tada sa tom namirnicom treba biti obazriv i pažljivo posmatrati kako beba reaguje, ukoliko majka tu namirnicu unese u organizam. Sve ovo znači da dojilja može da jede sve, a ukoliko beba odreaguje u vidu simptoma kao što su osip, ojed, povraćanje u mlazu, jaki grčevi i proliv, tek tada treba namirnicu koju je majka unijela prije podoja potpuno isključiti iz ishrane.

Kroz crtež djeca različitog uzrasta i na različite načine ispoljavaju osjećanja, tajne, radosti, dileme. Kada se govori o procjeni psihološke zrelosti djeteta, može se slobodno reći da jedan crtež vrijedi koliko hiljadu riječi.

Djeca do polaska u školu crtaju spontano, crtaju svoj doživljaj svijeta, a ne svijet onakvim kakav jeste. U tome je njihovo bogatsvo i značaj. Uz pomoć dječjeg crteža može se pratiti intelektualni razvoj djeteta.

Prvi dječji crtež ljudske figure je žvrljotinja kojoj dijete daje određeno značenje (uzrast oko 20 mjeseci), da bi dijete već na uzrastu od dvije i po godine trebalo uspješno da crta ljudsku figuru poznatu pod nazivom “punoglavac” (najčešće veliki krug glava iz koje idu ruke i noge).

Crtež ljudske figure se usložnjava tako da sljedeća razvojna faza predstavlja fazu “čiča Gliše” koji vremenom dobija sve više detalja, tijelo se značajnije oblikuje i ljudska figura sve više počinje da liči na realnu figuru čovjeka. Ono što bi svaki roditelj trebalo da uradi je da podstiče razvoj dječijeg crteža i da se raduje svakom kreativnom radu, jer se kroz kreativnost dijete razvija. Roditelji ne bi trebalo da analiziraju dječje crteže, prvo zbog toga što je to vrlo kompleksan proces koji podrazumijeva visok ste-

pen stručnosti iz konretne oblasti, a zatim, zbog toga što roditelji vrlo često ne mogu biti objektivni.

Posao roditelja je da se raduje svakom dječjem crtežu, da podstiče izražavanje djece kroz crtanje i da se, ako može, u isto i uključi. Snaga dječjeg mišljenja može i roditelje podmladiti, nasmijati ih i staviti im do znanja koliko djeca misle “izvan kutije”.

Zbog svega toga, ako već nemate uramljen neki dječji crtež, prvom prilikom učinite to. Bogatstvo zabilježenog momenta ili situacije na taj način ostaje zauvijek dio vaše porodice.

40 GUŠTI

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 2. 2014.

Masline na načina POHOVANI RAŽNJIĆI 18 velikih zelenih maslina bez koštica, 50 g mocarela sira, 150 g mljevenog svinjskog mesa, 150 g mljevenog junećeg mesa, 4 jaja, 5 kašika brašna, 2 kašike prezli, prstohvat cimeta, prstohvat muskatnog oraščića, biber po ukusu i suncokretovo ulje za duboko prženje.

Priprema: Masline ocijedite ako su bile u marinadi, pažljivo ih napunite mocarela sirom i odložite sa strane. U većoj posudi pomiješajte svinjsko i juneće mljeveno meso, dodajte jaje, kašiku prezli, so i biber po ukusu, cimet i muskatni orah.

Umijesite kao tijesto, pa od toga napravite male kugle veličine masline. Preostala jaja umutite u kajganu, u drugu posudu sipajte brašno, a u treću prezle.

Masline punjene mocarelom umočite najpre u jaja, pa u brašno i na kraju u prezle. Pržite ih nekoliko sekundi u vrelom dubokom ulju i izvadite na papir da se ocijede. Isto uradite i sa mesnim kuglicama, ali njih pržite duže, oko dva minuta. Kuglice od maslina i mesa poređajte naizmjenično na štapić za ražnjiće.

SALATA OD MASLINA I ŠAMPINJONA

Dodajte češće biber jelima u svojoj dijeti i sigurno ćete poboljšati rezultat. Crni biber sadrži piperin, koji mu daje ljutinu, ali i sprečava formiranje masnih ćelija.

Uz to, odličan je u kombinacijama sa maslinama, jer olakšava organizmu da upije hranjive sastojke.

● super desert

100 g maslina, 200 g šampinjona, kašika maslinovog ulja, kašika butera, 4 čena bijelog luka, kašičica timijana, 1,2 dl bijelog vina, 2 kašike peršuna, so i biber Priprema: Šampinjone operite, očistite i isjecite na polovine, pa ih ispržite na zagrijanom buteru i maslinovom ulju da dobi-

ju svijetlobraon nijansu. Zatim dodajte sitno isjeckani bijeli luk i timijan, pržite nekoliko sekundi neprekidno miješajući, pa sipajte vino. Smanjite temperaturu na minimum, ubacite masline isječene na polovine, promiješajte i ostavite da se krčka oko pet minuta. Posolite i pobiberite po ukusu, na kraju začinite svježim sjeckanim peršunom.

MEDITERANSKI HLJEB 500 g pšeničnog brašna, 150 g crnih ili zelenih maslina bez koštica, 100 g badema, 7 g suvog kvasca, 10 g šećera, prstohvat suvog ruzmarina, 30 ml maslinovog ulja, kašičica soli, 1/4 kašičice bibera i 2,5 dl toplog mlijeka.

Priprema: U posudu sipajte brašno, napravite udubljenje u sredini i sipajte kvasac, šećer, ruzmarin, ulje, biber i so. Sipajte i toplo mlijeko, pa polako zamijesite tijesto dok ne postane glatko i kompaktno. Oblikujte ga u pogaču, premažite

sa malo ulja, obmotajte providnom folijom i ostavite oko 60 minuta da naraste.

U međuvremenu zagrijjte rernu na 220 stepeni i isjeckajte masline i bademe, pa ih umiješajte u tijesto kada naraste.

Hleb stavite u pleh i pecite oko 10 minuta, smanjite temperaturu na 180 stepeni i pecite još oko 30 minuta, odnosno dok ne dobije zlatnu nijansu. Pleh izvadite iz rerne, hleb možete još malo premazati maslinovim uljem, ostavite da se malo ohladi.

SVINJETINA U AROMATIČNOM SOSU

4 svinjske šnicle, 150 g zelenih maslina bez koštica, 3 dl bijelog vina, 4 kašike maslinovog ulja, 2 kašike timijana, kašičica šećera, so i biber Priprema: Šnicle začinite solju i biberom, pospite ih sa obije strane sa malo šećera.

Zagrijte ulje i na njemu pržite šnicle u tiganju sa nelepljivom podlogom ne-

koliko minuta sa obije strane. Pri kraju smanjite temperaturu na minimum, sipajte vino, dodajte masline i timijan. Poklopite tiganj i krčkajte oko 15 minuta.

FRANCUSKI NAMAZ 200 g zelenih i 200 g crnih maslina bez koštica, 200 tunjevine iz konzerve, 4 čena bijelog luka, 2 kašike kapara, kašičica ruzmarina, sok od jednog limuna i 1 dl maslinovog ulja.

Priprema: U blenderu krupno isjeckajte masline, izvadite ih i odložite sa strane. Zatim u blenderu umutite polovinu kapara, polovinu tunjevine, 2 čena bijelog luka, sok od limuna i maslinovo ulje.

Ispasirajte da dobijete kremastu smjesu, a zatim sjedinite sa maslinama koje ste krupno samljeli, ostatkom kapara i tunjevine i zajedno mutite dok ne dobijete fini namaz. Namažite ga na topli prepečeni hleb.

Čokoladno čudo Sastojci: Biskvit: 4 jaja, 100 gr šećera 200 gr margarina 100 gr čokolade za kuvanje 4 kašike brašna, 1 prašak za pecivo Krem: 0,5 l slatke pavlake 200 gr čokolade za kuvanje, 1 kašika šećera Priprema: Izrada biskvita: Žumance i šećer umutiti, dodati istopljeni margarin i čokoladu, brašno pomiješano sa praškom za pecivo i na kraju snijeg od bjelanaca. Peći na 180°C oko 20 min, zavisi od pećnice… provjeriti čačkalicom kad je pečeno.

Izrada krema: Slatku pavlaku, čokoladu i šećer zagrijavati na laganoj vatri (miješajući polagano) dok ne provri. Pečeni biskvit izbockati viljuškom na nekoliko mijesta i dok je još topao preliti ga sa toplom kremom. Krem je dosta židak ali ga ne treba dodatno miksati ili bilo što dodavati jer će se nakon nekoliko sati u frižideru stisnuti. Kolač ohladiti prvo na sobnoj temp. a onda staviti u frižider da se dobro ohladi i stegne krem.

GUŠTI 41

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 2. 2014.

● POSEBNI NAPICI

Koktel Alcazar

RECEPT POZNATIH

Šnicle sa povrćem i sosom

● PREPORUKA

Rolat sa bananom Priprema BISKVIT: Odvojiti žumance od bjelanceta.

Izmiješati žumanca i dodati im kašiku po kašiku šećera. Dobro izmiješati dok smjesa ne postane svijetla i pjenasta. Postepeno dodati prosijano brašno i kakao. Brašno i kakao u smjesu umiješati kutlačom. Postepeno dodavati i kutlačom lagano umiješati pjenu od 8 bjelanaca. Pečeni biskvit zarolati uz pomoć vlažne kuhinjske krpe u rolat. Rolat ostaviti da stoji i za to vrijeme izraditi fil.

FIL: Na pari mutiti prah za puding, jaja i šećer oko 15 minuta. Umiješati rastopljenu čokoladu. Dodati razmekšani i tučeni maslac. Kad je fil gotov razmotati rolat.

Biskvit premazati čokoladnim filom (ostavite dovoljno fila da s njim premažete zarolani rolat), pri vrhu biskvita premazanog filom složiti banane. Pažljivo ponovo zarolati filovani biskvit u rolat. Premazati sa spoljne strane rolat preostalim filom i ukrasiti po želji.

SASTOJCI: BISKVIT: 8 jaja 8 kašika šećera 2 kašike brašna 2 kašike kakaoa FIL: 5 jaja 25 g šećera 20 g čokolade za kuvanje 20 g maslaca 1 čokoladni puding

Modna dizajnerka Nada Koljenšić kaže da je njen omiljeni recept svinjska šnicla sa povrćem i sosom od kajmaka, koje rado priprema porodici. Spremanje ovog jela nije komplikovano, a ono što će vas oduševiti jeste divan ukus kome je teško odoljeti.

Sastojci: Viski (kanadski) 30 ml Benedictine 10 ml Šlag 20 ml Priprema: Sipajte sastojke u čašu, preko leda i lagano promiješajte barskom kašičicom. Ukrasite i servirajte.

Specijalni recepti

Palačinke sa sirom Sastojci: 10-12 palačinki 200 gr sirnog namaza 3 jajeta so 1 kisjela pavlaka 100 ml neutralne pavlake Priprema: Spremite palačinke po osnovnom receptu ili po vašem omiljenom.

Sirni namaz (ili sir) sjedinite sa 1 jajetom i po ukusu posolite. Svaku palačinku namazati sa filom i urolati. Slagati u podmazanu vatrostalnu posudu.Ako vam je posuda za nijansu uža nego što su palačinke, prije nego što ih urolate preklopite malo bočne strane. U slučaju da želite slagati u okrugloj posuti, palačinke preklopite na trokut.

Slana torta sa viršlama Sastojci: 6 jaja 1 šoljica (za kafu) ulja 1 čaša jogurta 2 čaše brašna 1 prašak za pecivo 200 g izrendanog sira 200 g izrendanog kačkavalja 1 (veće) pakovanje viršli Priprema: Umutiti 2 cijela jaja sa 1 šoljicom ulja, 1 čašom jogurta i 2 čaše brašna. Dodati kesicu praška za pecivo. Masu izručite u podmazan pleh a potom u nju uronite dva reda viršli. Posebno umutiti 4 jaja i u njih izrendati sir i kačkavalj. Smjesu prelijti preko viršli.

Peći 30 minuta na 200*C. Ukoliko imate veći pleh, povećajte količinu sastojaka.

Slasne orasnice Sastojci: 150 g mljevenih oraha 150 g sjeckanih oraha 2 bjelanceta 1 limun 150 g šećera Priprema: Ulupati snijeg od bjelanaca, dodati sok od limuna, mljevene orahe i polovinu isjeckanih oraha. Neprekidno miješati na pari dok se ne zgusne i ostaviti smjesu da se ohladi. Vaditi kašičicom po malo smjese, praviti kuglice, uvaljati ih u seckane orahe, razvući, uviti u polumjesece i ređati u tepsiju. Ispeći, odnosno, osušiti orasnice u zagrijanoj rerni na 150*C, oko 40 minuta.

Potrebno je: 800 g svinjskih šnicli 6 češnjeva bijelog luka 1 veza mladog luka 3 komada zelene paprike-svježe 4 komada šargarepe 4 komada krompira Za preliv: 1 komad pileće kocke za supu 1 kašika brašna 1 kašika sirćeta 200 g kajmaka so, biber

Priprema: Izgnječiti bijeli luk i pomiješati sa uljem. Dobro izlupati šnicle, posoliti, pobiberiti i uvaljati u prethodnu masu. Sloziti jednu na drugu i ostaviti dok pripremite povrće. Mladi luk i papriku isjeći na kose štapice, šargarepu na štapiće a krompir na kolutove. Na dno posude za pečenje staviti prvo mladi luk, po njemu papriku, šargarepu, kolutove krompira i na kraju sve pokriti šniclama. Nasuti malo vode. Posoliti jos malo i pobiberiti.

Pokriti aluminijskom folijom, dobro učvrstiti rubove i peći na 200 stepeni u prethodno zagrijanoj rerni, 60 minuta. Razmutiti kašiku brašna sa kašikom sirćeta, pomiješati sa kajmakom i u ovo, miješajući žicom, dodati supu. Nakon 60 min izvaditi jelo iz rerne, preliti ovom mješavinom, ponovo vratiti na 15 -20 minuta na istu temperaturu i to bez folije.

42 AUTOMOBILI

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 2. 2014.

Džip Čiroki

Automobili

predstavljamo, savjeti...

Četvrta generacija sa novim i efikasnijim agregatima Predstavljen još prošle godine na američkom tržištu, “džip čiroki” debituje i na Starom kontinentu početkom narednog mjeseca na Salonu automobila u Ženevi.

“Džip čiroki” (Jeep Cherokee) je SUV model srednje veličine džip brenda. Riječ je o četvrtoj generaciji u okviru koje je Čiroki evoluirao u potpuno novo vozilo. U ovoj generaciji model pokreće efikasni 2.0L Multidžet II turbo dizel motor u kombinaciji sa novom devetostepenom automatikom.

Nova devetostepena automatska transmisija osigurava glatke promjene stepena prenosa dok ekstremno širok opseg stepena prenosa nudi optimizovanu akceleraciju, smanjene emisije i unaprijeđenu potrošnju goriva.

Nova transmisija takođe nudi agresivno kretanje i glatko isporučivanje snage i obrtnog momenta pri visokim brzinama. Takođe, ova transmisija nudi manuelnu promjenu stepena prenosa preko Electronic Range Select opcije.

“Džip čiroki” je moguće izabrati sa tri vrste prenosa: Active Drive I, Active Drive II i Active Drive Lock. Prvi ima potpuno automatsku jedinicu za raspodjelu prenosa između prednje i zadnje osovine, dok drugi ima mogućnost redukcije. Active Drive Lock dolazi sa istim komponentama kao Active Drive II, ali dodaje blokadu zadnjeg diferencijala i on je standardna oprema na Trailhawk verziji.

Za unaprijeđeni komfor vožnje dodatni parametri su integrisani u strategiju kontrole transmisije: temperatura, a brzina i elektronska kontrola stabilnosti. U Evropi, novi “džip čiroki” pokreće novi efikasni 2.0L turbo I-4 dizel motor sa common rail direktnim ubrizgavanjem koji je opremljen Multijet II tehnologijom i uparen sa potpuno novom devetostepenom automatskom tran-

smisijom i šestostepenom manuelnom transmisijom.

Novi “džip čiroki” je takođe dostupan sa dva benzinska motora: 3.2L V6 Pentastar motorom i 2.4L Tigershark MultiAir I4 motorom koji je dostupan samo u Čiroki liniji koja se prodaje u Rusiji i na Bliskom istoku. Oba benzinska motora su uparena sa novom devetostepenom automatskom transmisijom. (moto. cdm)

MerceDes

treća generacija

Novi ª reno trafikº stiže na ljeto

Jedan od najprepoznatljivijih komercijalnih vozila iz Francuske je definitivno “reno trafik”, model koji je za 34 godine prodat u preko 1,6 miliona primjeraka. Prva generacija je imala nevjerovatno dug komercijalni život, dok je druga 2001. godine unijela pravu svježinu u komercijalni segment i sa pandanom “opel vivarom” iz temelja redefinisala segment.

Sa trećom generacijom “vana” najveći evropski proizvođač lakih komer-

cijalnih vozila od 1998. godine nastoji da još više izađe u susret kupcima ovakvog tipa vozila, odnosno preduzetnicima više nego ikada do sada uvođenjem inovacija koje će im olakšati svakodnevne obaveze.

Na zvaničnoj slici koj je dostavio Reno, stajling ponovo igra važnu ulogu, uz nezaobilazne, potpuno nove pogonske jedinice koje su nastale uz upotrebu velikog iskustva stečenog u svijetu trka, ponajviše Formule 1, gdje je, po-

red višedecenijske dominacije, Reno posljednje četiri godine uspio da više nego ubjedljivo stigne do titula u konkurenciji konstruktora.

“Linije novog ‘trafika’ jasno oslikavaju novi identitet brenda Reno. Moj cilj je bio da postignem dinamičnu pojavu punu samopouzdanja bez žrtvovanja robusnosti i upotrebljivosti koje budući korisnik očekuje od ovakve vrste vozila”, izjavio je dizajner novog “reno trafik vana” Kihyun Jung. (vrele gume)

Uskoro X klasa Mercedesov razvojni tim ne odmara. Broj njihovih modela tokom svake godine raste i povećava se za još po nekog predstavnika, a sada stižu najave da pripremaju X klasu.

Pored GLA, koji je nedavno ponuđen u svim verzijama, zajedno sa ultimativnom AMG varijacijom, iza ugla se “nazire” još jedan model sličnih karakteristika i namjene. Konkurencija takođe ne sjedi skrštenih ruku, GLA se “namjerio” na predstavnike vječitih konkurenata trokrake zvijezde, “Audi Q3” i “BMW X1”. A na koga “cilja” X klasa, bazirana upravo na osnovama GLA kompaktnog krosovera, odnosno MFA platformi sa prednjim pogonom, još uvijek nam nije jasno. Ime je, kako se čini, inspirisano popularnim muzičkim formatom “X faktor” na čiju “šljašteću” scenu mladalačkog duha i dizajn budućeg modela podsjeća.

Kako god bilo, na tržištu će se 2015. godine pojaviti sportska verzija ML SUV-a(MLC), tako da eventualnu premijeru X klase ne bi trebalo očekivati prije 2016. godine.

TEHNOLOGIJA 43

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 2. 2014.

GUBE DOMAĆE TRŽIŠTE

Američke internet kompanije zahvaljujući Aziji i dalje rastu. Da nije Azije, imale bi velikih problema da nastave da cvjetaju. Bez Azije njihov profit bi opao, a to bi izazvalo gnjev investitora. Ovaj trend se može preslikati na svaku veliku tehnološku kompaniju od Kupertina do Redmonda.

Kako Azija spasava američke IT gigante?

Kini i nema sumnje da će ona nastaviti da raste zato što je Kina najveće tržište smartfona na svijetu. Može se reći da tržišta Azije spasavaju Epl na duge staze . ● LENOVO JE SPASIO GUGL OD NEVOLJA SA MOTOROLOM Sljedeći je Gugl, jedan od Eplovih najvećih rivala na tržištu smartfona. Prošle nedjelje je objavljeno da će Lenovo kupiti Motorolu od Gugla za 2,91 milijardu dolara. Lenovo se nalazi u vlasništvu kineske kompanije koja je od IBM-a otkupila njegovu PC diviziju 2005. godine. Azija polako raste dok se američke kompanije rješavaju svega što nije ključno za njihovu strategiju.

Gugl je imao sreće da je neko uopšte želio da kupi Motorolu, ali je kompanija ipak zadržala ono najvažnije – Motoroline patente.

● EPL U svom posljednjem izvještaju o zaradi, “Wall Street Journal” primjećuje da su Kina i Japan najvažnija mjesta kada je rast kompanije u pitanju. Obezbjeđivanje ugovora sa China Mobileom predstavlja jednu od najboljih vijesti kada je zarada u pitanju za Epl u 2014. godini. On je u prošlom kvartalu prijavio zaradu od 8.8 milijardi dolara u

● NAJVEĆI RAST FEJSBUKA

JE U AZIJI Fejsbuk ima preko 368 miliona aktivnih korisnika u Aziji i ovaj broj je u konstantnom porastu. Kompanija sa druge strane gubi na miliona korisnika na domaćem tržištu, ali brojevi u Aziji cvjetaju i to bez Kine koja i dalje blokira ovu društvenu mrežu.

● JAHU, ALIBABA I MERISSA

MEJER Jahu ima 20 odsto udjela u Alibabi, najvećoj e-komerc kompaniji u Kini. Zapravo, zarada ovog sajta u prošlom kvartalu je bila skoro duplo veća od one koju je ostvario Jahu i to je direktorki Marisi Mejer omogućilo da kompaniji obezbijedi neke nove akvizicije kao što je Tumblr.

KONTROLA

Pilula kao lozinka tijela Gugl izgleda ozbiljno namjerava da od nas napravi kiborge (pola čovjek, pola mašina).

Ne samo što Ray Kurzveil, futurista i direktor razvoja u ovoj kompaniji, smatra kako će do 2035. godine ljudsko tijelo biti prepuno nanobota (malih, golim okom nevidljivih, robota) koji će pomagati imunom sistemu, nego će i naš mozak biti spojen na kompjuter u oblaku (cloud computing). Guglova Motorola kreirala je pilulu/tabletu koja se proguta i bukvalno pretvara naše tijelo u lozinku.

Kada pomenuta pilula dođe u dodir sa stomačnom kisjelinom počinje da emituje 18-bitni signal sličan EKG-u, a naši urađaji se automatski otključavaju kada prime taj

signal. Tehnologija koju je Motorola razvila u saradnji sa kompanijom Proteus Digital Health je uspješno prošla testove Američke agencije za lijekove iako se još uvijek ne zna kada će ući u upotrebu, koliko će koštati, da li će zaista prestati da radi kada se “izbaci” iz organizma?

Sviđalo se to nama ili ne, farmaceutski giganti poput kompanija Otsuka ili Novartis u saradnji sa pomenutim Proteus Digatal Health razvijaju mnogobrojne medicinske senzore koji će nakon što se progutaju, obavještavati doktore kako pacijent reaguje na lijekove, mjere temperaturu, puls i ko zna šta sve još. (balkanandroid)

ODLIČNE PERFORMANSE

LG je objavio nešto više informacija u vezi sa fabletom G Pro 2, osim potvrde imena koja je došla prije nedjelju dana.

Kada su u pitanju foto/video mogućnosti uređaja, on bi trebalo da ima kameru od 13 megapiksela uz unaprijeđeni sistem optičke stabilizacije slike nazvan OIS+, ali i mogućnost snimanja videa u 4K rezoluciji.

Osim snimanja takvog videa (3.840 x 2.160 piksela), vrijedi spomenuti da će uređaj moći da snima i slou-mošn video, iako nije rečeno u kojoj rezoluciji. Istovremeno je otkriveno da će prednja kamera uređaja, namijenjena videokonferenciji, biti rezolucije 2,1MP. Nova verzija optičke stabilizacije slike trebalo bi da omogući manje zamućene slike u lošijim uslovima osvjetljenja, kada ekspozicija mora da bude nešto duža, ali i snimanje stabilnog videa bez potrebe za dodatnom (naknadnom) softverskom stabilizacijom.

Oznaka OIS+, nažalost, ne govori mnogo, iako bi trebalo očekivati rezultate bolje od onih koje je pružao LG G2.

Vrijedi podsjetiti da će LG G Pro 2 posjedovati dijagonalu ekrana od šest inča uz FullHD ekran, a tu bi trebalo da se nađu i Qualcomm Snapdragon 800 procesor, tri GB radne memorije i podrška za brže LTE-A mreže. (b92)

PROBAJTE

Igrica koja je zaludjela svijet Trenutno apsolutni hit na Android, a i na Ajfon telefonima igrica “Flappy Bird” zarađuje 50.000 dolara dnevno (oko 37.000 eura). Ako kojim čudom nijeste igrali ovu igricu, reći ćemo vam da se radi o ptici koju morate kontrolisati kako biste izbjegli cijevi.

“Flappy Bird” je prilično zarazna i teška igrica čiji je koncept inspirisan legendardnim Super Mariom i letećom ribom iz vodenog nivoa. Igrica je hit i nalazi se već mjesec na samom vrhu Google Play i App Store prodavnica. Preuzeta je preko 50 miliona puta i ima veoma visoke ocjene i dobre komentare.

Autor “Flappy Bird” igrice vijetnamski developer Dong Nguyen kaže da mu je treba-

ADOBE FLASH

Potrebna hitna nadogradnja Kompanija Adob je objavila hitnu nadogradnju za program Fleš (Adobe Flash) kojom se ispravlja propust koji omogućava potencijalnom napadaču

preuzimanje kontrole nad korisnikovim računarom.

Propust se već aktivno zloupotrebljava, stoga Adobe preporučuj

svim korisnicima da što brže primijene ispravku, posebno onima koji često koriste Hrom i Internet Ekplorer. (bug)

lo tri dana da je napravi. Otvoreno priznaje da je imao sreće što je postala hit a da ništa nije ulagao u marketing.

Takođe u intervjuu za Verge kazao je da ne planira nadograđivati igricu, jer misli da bi bilo kakvo dodavanje novih stvari uništilo njen smisao. Međutim, on priznaje da razmišlja o mogućnosti da ubaci kupovinu u okviru aplikacije, kako bi se omogućilo igračima da se riješe dosadnih reklama.

Ono što raduje jeste da izgleda i pored ogromnih firmi koje se bave razvojom igrica još postoji mogućnost da se nezavisni developeri proslave i imaju svoje aplikacije na vrhu Google Play i App Store prodavnica. (balkanandroid)

telefoni, računari, igrice...

Novi fablet LG G Pro 2

TEHNOLOGIJA

Azija spašava američke IT gigante

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

44 SLOBODNO VRIJEME Daily Sudoku puzzle No. 1975 SUDOKU 2012-03-10

Medium level

Lakša

Teža

8

4

2 4

6

5

3

6

1

8

6

1

1

5

7

5

7

3

5

4

8

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 2. 2014.

4

Play sudoku online at:

2

www.sudokukingdom.com

4 2

6

9

6

8

3

Daily Sudoku puzzle No. 1955

2012-02-19

Medium level

Lakša

7

4 3

2

9

1

4

9 9

5

7 6

7

1

3

7

2

Play sudoku 6 online at:

Page 1/2

ww.sudokukingdom.com 5

8

2

6

7 9

9

9 2

Play sudoku online at:

8

www.sudokukingdom.com 4 3

Puzzle solution:

BORBA SA SUROVOM PRIRODOM

Rješenje iz prethodnog broja

Sudoku puzzle No. 2658 2014-01-22 7

1

4

2

9

6

5

3

8

2

6

8

5

3

7

9

4

1

5

9

3

8

4

1

2

7

6

4

2

7

3

5

8

6

1

9

3

8

6

9

1

4

7

5

2

Sudoku puzzle No. 2657 2014-01-21

9

5

1

6

7

2

3

8

4

3

9

5

8

6

2

1

7

4

8

3

5

1

6

9

4

2

7

4

2

8

5

1

7

6

3

9

5

7

6

1

3

9

4

8

5

2

3

1

7

6

2

5

9

4

8

3

5

3

9

4

8

1

2

6

7

8

4

2

7

3

6

9

1

5

9

5

3

1

4

8

7

2

6

6

1

7

9

2

5

3

4

8

2

8

4

6

7

3

5

9

1

6 1

7 4

2 9

4 7

8 2

3 5

1 8

9 6

VICEVI

Page 1/2

Kako se pozdravljaju dva psihijatra prilikom susreta: - Dobar dan, vi ste dobro.

Kako sam ja?

- Pa i vi ste dobro. *** Mali Perica se spremio da izađe u grad, pa pita staroga: - Tata, imaš li para?

Stari mu odgovori: - Ja imam, ne sjekiraj se ti za mene.

Puzzle solution:

*** Zaglavile plavuša, brineta i crnka na pustom ostrvu pa odluče da preplivaju okean.

Prva krene brineta. Kad je preplivala pola, utopila se.

Druga krene crnka. Dođe do pola i utopi se.

Na kraju krene i plavuša.

Prepliva ona više od pola okeana pa kaže: - Uh! Ja sam se umorila, moram da se vratim.

Ljudi koji su preživjeli sami na pustom ostrvu Vijest o Hoseu Salvadoru Alverengaiu, muškarcu koji je 13 mjeseci preživio plutajući Pacifikom obišla je cijeli svijet. On tvrdi da je isplovio 21. decembra 2012. godine, a pronađen je prije nekoliko dana na koraljnom grebenu na Maršalovim Ostrvima. Istinitost njegove priče se provjerava, ali on nije jedini koji je uspio dobiti bitku protiv ponekad isuviše surove prirode. Donosimo vam priču o nekoliko ljudi koji su pokazali nevjerovatnu izdržljivost i koje je njihova želja za životom izbavila iz najsurovijih situacija.

Aleksander Selkirk Škot je stvarni Robinson Kruso. On je potpuno sam četiri godine živio na pustom ostrvu i to svojevoljno. On nije bio brodolomac, već je sišao sa broda 1704. godine, nakon zaustavljanja na ostrvu Huan Fernandez, jer je smatrao da je brod u jako lošem stanju i da nije uslovan za plovidbu. Kapetan broda je ispunio njegovu želju

i ostavio ga na vjetrovitom ostrvu nazvanom Mas a Tierra, 650 kilometara od čileanske obale. Selkirk je kod sebe imao samo nož, sjekiru, pušku, posteljinu, lonac, duvan, Bibliju i pribor za navigaciju. Dok je čekao da naiđe prijateljski brod, lovio je koze, naučio

trčati brže od njih, hranio se njihovim mesom, izgradio kolibu i vodio dnevnik. Na osnovu njegove priče Danijel Defo 1719. godine je napisao i danas popularnu knjigu o brodolomcu Robinsonu.

Lender Hasenboš Holanđanin koji je bio optužen

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 2. 2014.

SLOBODNO VRIJEME 45 horoskop

Teža

oVAn Puni ste energije. Maštate o putovanjima, a uskoro ćete svoje maštarije i realizovati. Kreativnost je naglašena, pa se bavite umjetnošću. Povoljan period za polaganje ispita, usavršavanje i prekvalifikaciju. Smirite živce baveći se hobijem.

Bik Realizacija važnog posla ispunjava vas optimizmom. Sami znate šta je sve trebalo da prođete da biste ga uspješno ostvarili. Mirno sačekajte ostatak nedjelje. Uspjeh je neminovan. Nude vam se neočekivane mogućnosti.

BLizAnCi Nalazite se u periodu velikih iskušenja. To bi trebalo da shvatite kao svojevrsnu opomenu. Učite se strpljenju.

Strogo povedite računa o novcu, jer postoji opasnost od gubitka. Izbjegavajte bilo kakvo investiranje.

rAk Pred krupnim ste promjenama na nivou ličnosti. Shvatili ste da se zarad kvaliteta morate nečega i odreći. Nagrada je višestruka. Izbjegavajte sukobe na radnom mjestu koji mogu nastati usljed nezadovoljstva subjektivne prirode.

LAV Osjećanje da drugi ne razumiju vaše potrebe samo je plod preokupiranosti samim sobom - povećana doza narcisoidnosti. Nije idealno vrijeme za započinjanje novog posla.

Mogući su problemi sa žlijezdama i hormonima.

DjEViCA

de. Međutim, ona nije ostala nasukana na nekom ostrvu već na Sibiru. Ona je u ekspediciju krenula sa grupom mušakaraca 1921. godine i trebala je kuvati za njih i obavljati kućne poslove, međutim nije sve išlo prema planu. Obroka je bilo sve manje, a ulova gotovo da nije bilo.

Tako su trojica muškaraca krenula preko leda do kopna tražeći pomoć i hranu, ostavivši Adu sa slabašnim Lornijem Najtom. Trojica muškaraca se nikada nijesu vratila. Ada je brinula o Najtu do njegove smrti 1923. godine, a prehranjivala se loveći arktičke lisice, ptice, pa čak i polar-

Ovih dana se osjećate lijepo, shodno društvu u kome se krećete. Pošto ste empatični, birajte društvo, pa će u zavisnosti od njega i vaše stanje biti zadovoljavajuće. Poslovna situacija nije sjajna. Previše se oslanjate na druge.

ŠkorpijA Pošto ste izvjesnu situaciju prevazišli, idete dalje. Napokon su problemi za vama, a putevi koji vode ka prosperitetu pred vama. Krenite im hrabro u susret. Zdravstveni problemi samo su posljedica pretjerivanja. Stvar je individualna.

sTrijELAC Mnogi pripadnici znaka započinju nov životni ciklus i na njega se privikavaju. Volite promjene, i to vam prija. Moguća finansijska dobit. Nervoza i bolesti organa za varenje posljedica su loših planetarnih uticaja.

jArAC Osjećate potrebu za opuštanjem i uživanjem u sitnicama. Ove sedmice nastojite da radite stvari na koje ste pomalo zaboravili. Zahvaljujući prilivu novca, naprosto sijate.

Mogućnost začeća je pojačana, pa imajte to u vidu.

VoDoLijA Iako poslovi napreduju, ne znači da se treba opustiti. Dobro razrađena organizacija donosi veću zaradu.

Okrenuti ste ovom segmentu života više nego obično. Hipohondrični ste, mada ništa ne preduzimate kako biste spriječili zdravstvene probleme.

riBE Mnogi pripadnici znaka nalaze se u stanju letargije. Neophodna je promjena, a u tome vam mogu pomoći najbliži. Mogući su problemi sa disajnim organima. Uzrok može biti psihosomatske prirode, ali i boravak u zagušljivim prostorijama.

DA Li sTE znALi

za sodomiju ostavljen je na ostrvu Ascension u južnom Atlantiku 1725. godine. On je vodio dnevnik iz kojeg se saznalo da je na ostrvu imao šator, sjemenke, vode dovoljno za mjesec dana, knjigu, pribor za pisanje i odjeću. No, kada mu je nestalo vode, uzaludno je tragao za izvorom. Pio je krv kornjače i vlastiti urin kako ne bi dehidrirao. No, preminuo je šest mjeseci po dolasku na ostrvo, a britanski mornari su 1726. godine našli njegov šator i dnevnik.

Ada Blekdžek Ona je takođe jedna od snažnih žena koje su preživjele surovost priro-

ne medvjede. Spašena je u avgustu 1923. godine.

Tomas Fransis Nil Većina ljudi koji su proveli mjesece ili godine sami na izolovanim ostrvima ili nepristupačnim mjestima bez mnogo hrane i vode bili su i više nego srećni nakon što iih spase i vrate kući. No, ne i Tomas Fransis Nil. Luckasti Novozelanđanin nije želio toplinu doma, već da ostane sam na ostrvu. Naime, on je dobrovoljno izašao s broda i nastanio se na ostrvu Suvarou u Južnom Pacifiku, 1952. godine, a sa sobom je poveo dvije mačke i nešto alata. Ostrvo je napušteno nakon Drugog svjetskog rata, ali su tamo ostale svinje koje je Nil lovio i jeo, ali i i pripitomio. On se veoma dobro snalazio na ostrvu sve do maja 1954. godine kada je povrijedio leđa te morao zatražiti ljekarsku pomoć. Tada se vratio u civilizaciju, oženio i dobio dvoje djece, no i dalje je sanjao o svom ostrvu. Vratio se tamo 1960. godine i proveo četiri godine uživajući u samoći, no ostrvo je napustio kada su ga okupirali ronioci tražeći bisere. Ponovo se vratio 1967. i ostao tamo 10 godina.

Moreplovci su ga našli 1977. godine bolesnog i prevezli ga u bolnicu. Umro je osam mjeseci kasnije od tumora.

(Klix.ba)

Iako svoj dio obaveza obavljate do perfekcije, osjećate da saradnici teško mogu da vas prate. Stoga izbegavajte timski rad. Pojačana emotivnost u pogrešno vrijeme može u krajnjem ishodu dovesti do psihosomatskih bolesti.

VAGA

- Da nojevi imaju veće oči nego mozak?

- Da ako žvaćemo nešto možemo spriječiti plakanje dok sjeckamo luk?

- Da ako stavite dvije slamčice u usta: jednu u piće, a drugu van pića nećete moći da pijete kroz slamčice?

Isprobajte!

- Da muškarci imaju šest puta veću šansu da ih udari grom nego žene?

- Da su se Nijagarini vodopadi skroz zaledili 1848. godine?

- Da hobotnice imaju tri srca?

- Da kada je pun Mjesec vaša težina opadne (lakši ste)?

- Da 68% žena neće izaći iz kuće bez šminke?

46

TV PROGRAM SUBOTA Film

06:00 Muzički spotovi 06:10 Film: Odisej/r 09:00 Talk show - Žene/r 10:00 Volim prirodu 10:15 Serija: Domaćice sa Bosfora/r 13:00 Tačno 1 The Best Of 14:15 Serija: Domaćice sa Bosfora/r 15:00 Talk show-Žene 16:00 Film: Betmen 18:10 Gallileo 19:00 Vijesti Prve 19:25 Serija: Domaćice sa Bosfora 21:05 Film: Konan varvarin 23:00 Film: Betmen/r 01:00 Film: Ostrvo/r

PRVA Talk show-Žene 15.00

07.00 10.00 10.05 11.05 12.00 12.10 13.15 13.40 14.00 14.50 15.30 15.45 17.00 17.30 18.00 18.30 19.30 19.55 20.05 21.00 22.00 22.30 00.05

Dobro jutro Crna Goro Vijesti Kad prošetam Crnom Gorom Pazarni dan Vijesti Tv arhiv Kurs engleskog – word on the street Muzika Vijesti Muzika Dnevnik 1 Mozaiku Zapis: Praznik mimoze Stižu bebe Art magazin Serija: Budva na pjenu od mora/r Dnevnik 2 Sport Serija: Budva na pjenu od mora Crnogorske teme Dnevnik 3 Film: Roler derbi Tv arhiv

RTCG 1 Pazarni dan 11.05

06:50 City kid’s 07:00 Dobro jutro 10:30 Nautika 11:00 Život u trendu sa Snežanom Dakić Mikić 11:45 City 12:00 Vikend vizija 14:00 Gold muzički magazin 15:30 City 16:00 Serija: Sila/r 17;00 Akademci specijal 18:00 Iinfo monte 18:30 Magazin in sa Sanjom Marinković 20:00 Serija: Sila 21:15 Zvijezde granda 23:45 City 00:00 Film: Iks men počeci: Volverin 02:30 Film: Pasji život

PINK City 11.45

07:45 09:00 09:10 10:45 11:15 12:00 12:06 13:40 14:00 14:20 15:55 16:30 16:40 16:55 17:45 18:30 19:05 19:10 20:15 22:00 22:10 22:15 22:25 23:15 00:55

Crtana serija:BiDaman Surfuj pametno/r Organska hrana Lud, zbunjen, normalan/r Život sa planinom/r Vijesti u 12 Film: Majami super kup/r Moja polisa Vijesti u 2 Šou svih vremena/r The best of extra lifestyle Vijesti u pola 5 The best of extra lifestyle Serija: Počivali u miru/r Lud, zbunjen, normalan Vijesti u pola 7 Meteo centar u pola 7 Serija: Stela Film: Moja seksi djevojka Vijesti u 10 Meteo centar u 10 Sport vikend Serija: Dekster Film: Plan letjenja Film: Čast Pricijevih/r

VIJESTI Film: Moja seksi djevojka 20.15

Sport

Informativa

07:00 Crtani film 11:00 Kuhinjica 11:30 Top Shop 12:00 Film 14:00 Bez uputa 15:30 Živa istina/r 16:30 I Love My Car 16:55 5 do 5 Atlas sport 18:00 Forum 18:15 Film 20:00 Forum 20:15 Showroom 20:45 Business Exclusive 21:15 Film 23:15 Večera kod Džaje 00:15 Showroom/r 00:45 Business Exclusive/r 01:00 5 do 5 Atlas sport/r

ATLAS Showroom 20.15

TV PREPORUKA KONAN VARVARIN Prva 21.05

Konan varvarin rimejk je istoimenog kultnog ostvarenja iz 1982. godine u kome je put prema slavi započeo Arnold Švarceneger.

U novoj verziji, Konan kreće u osvetničku misiju nakon ubistva svog oca i plemena, a na tom putu pred njim stoje čudovišta, vJeštice i ostala mitska stvorenja.

Uloge: Džejson Momoa, Stiven Leng, Rejčel Nikols, Ron Perlman, Rouz Mekgovan

09.10 Muzika 09.25 ZOI SOCI 2014: Brzo klizanje(m) 5000 m 12.20 ZOI SOCI 2014: Bijatlon (m) 10 km finale 14.30 Dok. program 15.45 ZOI SOCI 2014: Skijaško trčanje (ž) komb/r 17.00 ZOI SOCI 2014: Bijatlon (m) 10 km/r 17.55 Košarka (m)-Kup CG: finale 19.50 ZOI SOCI 2014: Brzo klizanje (m) 5000 m/r 21.30 Dok. program 22.30 Sportska subota 23.15 ZOI SOCI 2014: Pregled 00.15 VOA-Glas Amerike

RTCG 2 ZOI SOCI 2014: Pregled 23.15

09:00 09:45 11:00 13:00 15:15 15:30 15:45 16:00 16:45 17:00 17:45 18:45 19:00 21:15 21:30 21:45 22:00

Dogodilo se…

Crtani film Grad koji volim/r Gušteranje/r Dogodilo se… Žestoko Smijeh kao Lijek Retrospektiva – premijerno Zabava Ekstremno Muzika Crtani film Texas Holdem Poker Žestoko Ekstremno Zabava Retrospektiva/r

777 Texas Holdem Poker 19.00

08:30 Aljazeera 09:25 Zdravo jutro 10:30 Kindermanija 11:50 Lijek iz prirode 12:20 Bez recepta 13:00 Plodovi zemlje 13:50 Tivatski horizonti 15:30 Astro num caffe 17:30 Na točkovima 18:00 Aljazeera 19:10 Mbc dnevnik 20:15 Rock karavan 21:40 Video katalog 22:00 Aljazeera 23:30 Aljazeera 00:00 Astro num caffe

MBC Tivatski horizonti 13.50

07:02 Svježi u dan 09:15 Crtani filmovi 10:15 Pet show 11:20 Muzički program 11:30 Anegdota iz života 11:50 Tragom prirode /r.

12:40 Dzet set /r.

13:30 Životinjske lakrdije 14:30 Tragom prirode /r.

15:02 Jeta e Kosove em.3/ Produkcija “BIRN” Kosovo /r.

16:00 Prolog /r.

18:15 Raport iz Bara 19:15 Anegdota iz života 19:40 Autoshop 21:00 Info 21:40 Putopisi 22:00 Film 00:00 Ponoćni Info

MONTENA Pet show 10.15

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti RTS 09:06 Žikina šarenica 10:00 Vesti RTS 10:05 Žikina šarenica 11:00 Vesti RTS 11:04 Fazoni i fore 11:30 Neven 12:00 Može i drugačije 12:15 Plava ptica 12:40 Srbija na vezi 13:00 Dnevnik RTS 13:15 Sport plus 13:30 U hodu 14:00 Gastronomad 14:15 Mira Adanja Polak i Vi 15:00 Vesti RTS 15:10 TV lica... Kao sav normalan svet 16:00 Vesti RTS 16:03 Vratiće se rode 16:50 Poaro:’’Zavesa’’ 17:00 Vesti RTS 18:30 Kvadratura kruga 19:00 Slagalica 19:30 Dnevnik RTS 19:50 Vratiće se rode 20:45 Kanada - Srbija 21:00 Kanada - Srbija 22:15 Vesti RTS RTS 2 09:19 Sirene 09:45 Verski mozaik Srbije 10:30 Klinika Vet 11:00 Profil i profit 11:30 Knjiga utisaka 12:10 Svet zdravlja 12:40 Datum 13:00 Moja lepa Srbija 13:30 Građanin 14:00 Leti, leti pesmo moja mila 14:45 Emisija iz kulture 15:20 Soči 2014: 10km 17:00 Vrele gume 17:30 Medalje zauvek 17:50 Sportska budućnost Srbije

18:05 Bele staze Srbije 18:35 Kroz godinu - Međunarodni sport 19:05 Veče Sevdaha u Beogradu 20:10 Indijskim okeanom sa Sajmonom Rivom 21:10 Potrošački savetnik 21:35 Horizont 22:30 Festival omladina - Subotica 2013 HRT 1 10:00 Vijesti 10:10 Vrijeme 10:15 Subotom ujutro 12:00 Dnevnik 12:15 Sport 12:20 TV kalendar 12:35 Veterani mira 13:23 Duhovni izazovi 13:55 Prizma 14:45 Kućni ljubimci 15:25 Slatka romansa 17:00 Vijesti 17:10 Vrijeme 17:15 Grčki otoci 18:05 manjinski Mozaik 18:25 Lijepom našom 19:30 Dnevnik 19:55 Sport 20:05 Loto 7-39 20:11 Mandolina kapetana Corellija 22:20 Obitelj Borgia 23:15 Dnevnik 23:35 Sport 23:40 Vijesti iz kulture HRT 2 09:20 Touch the Sun: Devil’s Hill 10:55 Kuhajmo zajedno 11:00 Soči 2014.: 7,5 km + 7,5 km (ž) 12:10 George Clark: Čudnovate zamisli 12:55 Dolina sunca 13:37 Dolina sunca 14:20 Obrtnik i partner 14:55 Top

DANAS U GRADU Gear 16:00 Zagreb - polufinale 17:55 CO Zagreb - Zaporožje 19:40 Čarobna ploča 20:00 Priča o križaljkama 21:30 Soči 2014.: Ekipno 22:00 Soči 2014.: Emisija 23:00 Soči 2014.: 10 km HBO 10:15 Kaubojke i anđeli 11:45 50 poljubaca za pamćenje 13:20 Tom Sojer 15:10 Pet legendi 16:45 Čista prošlost 18:20 Univerzitet za monstrume 20:05 Samsara 21:45 Prometej FOX LIFE 11:10 Kako izgledam? 12:00 Šta ne treba obući 13:05 Venčani daleko 13:55 Bivše žene Holivuda 14:45 Očajne domaćice 15:35 Očajne domaćice 16:25 Očajne domaćice 17:15 Očajne domaćice 18:05 Očajne domaćice 19:00 Ludnica u Klivlendu 19:25 Ludnica u Klivlendu 19:55 Ne veruj komšinici iz stana 23 20:20 Ne veruj komšinici iz stana 23 20:50 Privatna praksa 21:45 Pozovite babicu FOX CRIME 13:45 Otac Braun 14:35 Ubrzana istraga

15:30 Ubrzana istraga 16:20 Transporter 17:15 Transporter 18:05 Mornarički istražitelji: Los Anđeles 19:00 Mornarički istražitelji: Los Anđeles 19:50 Mornarički istražitelji: Los Anđeles 20:45 Ubrzana istraga 21:40 Tihi Svedok 22:45 Zavisni o robiji 23:15 Zavisni o robiji ARENA SPORT 10:30 WRC Švedska: Live Stage 11:30 Toulouse - Saint Etienne 13:15 Milan Torino 15:00 WRC Švedska: Live Stage 16:00 Highlights 16:30 Kup Koraća: Studio 17:00 Košarka - Kup Radivoja Koraća 19:00 Košarka - Kup Španije 21:00 Košarka - Kup Radivoja Koraća 23:00 Fiorentina – Atalanta SPORT KLUB 11:15 SK Studio 13:00 NBA Inside Stuff 13:45 Liverpool - Arsenal 16:00 Chelsea - Newcastle 18:00 Na današnji dan 18:30 Swansea - Cardiff 20:30 Italijanski kup: 1/2 finale 22:15 NBA Action 22:45 Na današnji dan 23:00 Max Bet Vesti 23:30 Norwich Manchester City

BIOSKOP CINEPLEXX

Džastin i hrabri vitezovi 3D sinh.

16:15; Džek Rajan: Regrut iz sjenke 19:30; 22:40; Justin Bieber’s Believe Digital cinema 15:00; Montevideo, vidimo se! Digital cinema 22:15; 18:30; 21:30; 15:30; 17:00; 20:00; Povratak u ring Digital 18:00; 20:30; Spasavanje G. Benksa Digital cinema 16:45; Tajni život Voltera Mitija 19:45; Vuk sa Vol Strita Digital cinema 22:00; Zaleđeno kraljevstvo 3D sinh. 15:15; 17:15; Lego 3D 15:15; 17:30 ; 19:30.

CNP

Revizor, 20.00

47

TV PROGRAM NEDJELJA Film

06:00 Serija: Okrug Oranž/r 08:00 Crtana serija: Kremenčići 09:15 Gallileo/r 10:00 Volim prirodu/ 10:15 Film: Konan Varvarin/r 12:15 Serija: Domaćice sa Bosfora/r 13:30 Talk show- Živa istina/r 14:30 Talk show - Veče sa Ivanom Ivanovićem/r 16:10 Film: Romeo mora da umre 18:05 Exkluziv The Best Of 18:30 Exploziv The Best Of 19:00 Vijesti Prve 19:25 Film: Zanesenost 21:15 Film: Leon Profesionalac 23:15 Film: Romeo mora da umre/r 01:15 Exkluziv The Best Of/r 01:45 Serija: Okrug Oranž/r

PRVA Film: Leon Profesionalac 21.15

07.00 10.00 10.05 11.05 12.00 12.05 12.35 13.00 13.30 14.00 14.05 15.30 16.00 16.30 17.30 19.00 19.30 19.55 20.05 21.00 22.00 22.30 23.00 00.50

Dobro jutro Crna Goro Vijesti Agrosaznanje Muzika Vijesti ABS Tera montenegrina Putevi života Mostovi Vijesti Pazarni dan Dnevnik 1 Rtv spektar Strani dok. program: Marija Kiri Muzika Pokreni se Dnevnik 2 Sport Serija: Budva na pjenu od mora Okvir Dnevnik 3 Izazov Film : Mehaničar Okvir/r

RTCG 1 Film: Mehaničar 23.00

06:50 City kid’s 07:00 Dobro jutro 10:30 Top speed vip challenge 11:00 Domaći film 12:45 City 13:00 Grand parada 13:45 City 14:00 Domaći film: Orlovi rano lete 16:00 Nedeljno popodne sa Leom Kiš 18:00 Info Monte 18:30 Vip room 20:00 Kursadžije 21:00 Domaći film 23:00 Trenutak istine 23:45 City 00:00 Film: Ogledalce, ogledalce 02:00 Film: Miris uspjeha

PINK Trenutak istine 23.00

07:00 09:05 09:20 10:10 10:50 12:00 12:06 14:00 14:07 14:50 15:45 16:30 16:35 16:40 17:50 18:30 19:05 19:10 20:00 21:00 22:30 22:45 22:55 00:40 01:30

Crtana serija:Lego Čima Organska hrana Bez granica/r Lud, zbunjen, normalan/r Nacisto sa Petrom Komnenicem/r Vijesti u 12 Film: Tri musketara/r Vijesti u 2 Premijerka/r Serija:Tihi svjedok/r Serija:Život sa planinom Vijesti u pola 5 Meteo centar u pola 5 Stela/r Lud, zbunjen,normalan Vijesti u pola 7 Meteo centar u pola 7 Serija: Počivali u miru Serija: Premijerka Šou svih vremena Vijesti Sport vikend Film: Druga koža Serija:Dekster/r Film: Plan letjenja/r

VIJESTI Šou svih vremena 21.00

Sport

Informativa

07:00 Crtani film 11:00 Bez uputa/r 11:30 Top Shop 12:00 Film 16:00 Showroom 16:30 Business Exclusive 16:55 5 do 5 Atlas sport 18:00 Forum 18:15 Film 20:00 Forum 20:15 Pop kvart 20:45 Business Exclusive 21:15 Film 23:00 Forum 23:15 Dokumentarni film 00:15 Pop kvart/r 00:45 Business Exclusive/r 01:00 5 do 5 Atlas sport/r

ATLAS Forum 20.00

TV PREPORUKA ZANESENOST Prva 19.25

Zanesenost je priča o dvoje savremenih naučnika, koji pokušavaju da izbjegnu romansu i neizbježne komplikacije vezane za nju, ali ipak doživljavaju strastvenu vezu kada otkriju tajnu i zabranjenu ljubavnu aferu iz prošlosti.

Mod Bejli,brilijantan engleski naučnik dobija zadatak da prouči život i rad pjesnikinje iz viktorijanskog doba Kristabel Lamot. Roland Miče je američki naučnik u Londonu koji proučava velikog Randolfa Henrija Eša.

09.15 Dječiji program 10.00 Serija: Sulejman Veličanstveni 12.15 Sportska subota/r 13.20 Serija: Zakon i red 16.30 Dok. program 17.20 ZOI SOCI 2014:Ski-skokovi(ms) 18.30 Muzika 19.00 Rukomet (ž) - LŠ: Budućnost-Krim 20.30 ZOI SOCI 2014: Ski-skokovi/r 21.15 ZOI SOCI 2014: Umjetničko klizanje (ekipno)/r 22.30 ZOI SOCI 2014: Pregled dana 23.30 VOA – glas Amerike 00.00 Film

RTCG 2 Rukomet: Budućnost-Krim 19.00

08:00 10:00 11:45 12.15 13:00 13.15 14:00 14:45 15:00 16:15 17:00 18:15 19:00

Fudbal.me Retrospektiva Zabava Konzilijum/r Gušteranje Ekstremno Dogodilo se... Žestoko Toto Vijesti Toto Klub Retrovizor Ekstremno Texas Holdem Poker 20:30 Nindža ratnici 22:00 Grad koji volim 00.00 Žestoko

08:30 09:00 10:00 10:45 11:00 12:30 13:00 14:30 15:30 17:00 19:10 20:00 21:00 21:30 22:20 23:00 23:30 00:00

Aljazeera Plodovi zemlje Aljazeera Zdravo jutro Hrana i vino Na točkovima Kindermanija Plodovi zemlje Astro num caffe Hrana i vino Mbc dnevnik Serija Interfejs Aljazeera Na točkovima Nokaut Aljazeera Astro num caffe

777 Žestoko 14.45

MBC Hrana i vino 17.00

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti 09:06 Žikina šarenica 11:00 Vesti 11:05 Priče iz Nepričave 11:30 Metla bez drške 12:00 Ja, mi i drugi 12:35 7 RTS dana 13:00 Dnevnik 13:15 Sport plus 13:30 Balkanskom ulicom 14:15 Vreme je za bebe 14:55 Gastronomad 15:10 Vesti 15:20 SAT 16:05 Vesti 16:08 Odumiranje tv serija 17:05 Vesti 17:10 Zadnja kuća Srbija: Srbija - istok na zapadu 17:40 Beograd - večiti grad: Poslednji kralj 18:27 Sasvim prirodno 19:00 Slagalica kviz 19:30 Dnevnik 20:05 Odumiranje tv serija 21:00 Šou svih vremena 1974. godina 22:30 Salamander belgijska serija 23:15 Best of EXIT RTS 2 09:00 Plesna akademija serija 09:24 Bandolero serija 09:48 Zanimanje - dete 10:00 Životna raskrsnica 10:30 Moj ljubimac 11:00 Brazde 12:00 Potrošački savetnik 12:30 E-TV 13:00 Trag u prostoru: Priče iz “vodenog naselja” 13:30 Kulturako aresipe 14:00 Srpski istočnici: Blagodarenje vi-

nom 14:25 Magazin Srbije na vezi 15:30 Mera za muziku 16:00 ZOI: Klizanje, plesni parovi, slobodno, prenos 18:45 Tenis-Fed kup: Kanada-Srbija 19:00 Tenis-Fed kup: Kanada-Srbija, singl, prenos 23:00 ZOISki skokovi (m), snimak 00:30 SAT 01:15 Životna raskrsnica 01:45 Vikend Evronet HRT 1 10:10 HAK - Promet info 10:15 Press klub 11:00 Ubojstvo 11:45 TV kalendar 12:00 Dnevnik 1 12:15 Sport 12:30 Plodovi zemlje 13:25 Rijeka: More 14:00 Nedjeljom u 2 15:05 Mir i dobro 15:40 Pošteno i prema zakonu 17:00 Vijesti17:11 HAK Promet info 17:16 Vrtlarica 17:43 I to je Hrvatska ® 17:57 Poirot, Agatha Christie . 19:30 Dnevnik 19:56Sport20:05 zaba.hr 20:06 Loto 6/45 20:12 Potjera kviz 21:05 Stipe u gostima HRT 2 11:00 Lobor: Misa prijenos 12:00 ZOI Soči 2014.: Skijaško trčanje (M) 15km CT + 15km FT uključenje u prijenos 12:35 ZOI - Soči 2014.: Snowboard (Ž) snimka 13:35

07:02 09:15 09:35 10:15 11:30 11:50 13:45 15:02 15:30 16:00 18:20 19:15 19:30 20:20 20:30 21:10 22:30 00:30

Svježi u dan Crtani film-Mumijevi Crtani filmovi Pet Show /r.

Anegdota iz života Tragom prirode /r.

RASKOVNIK-TV 777 / Uroš Tošković 1dio /r.

Raport iz Bara /r.

Planet Croatia /r.

Tragom prirode /r. Životinjske lakrdije/r.

Anegdota iz života Crtani filmovi /r.

Muzički program Planet Croatia Istorijske paralele /r.

Film SMS chat

MONTENA Muzički program 20.20

DANAS U GRADU (Babyobnus emisija pod pokroviteljstvom) ® 14:05 Ni da ni ne: Legalizacija prostitucije 15:00 Uoči SP, Brazil 2014.15:25 ZOI - Soči 2014.: Biatlon (Ž) 7,5 km sprint prijenos 16:45 Tenis Zagreb Indoors 2014. emisija 17:00 Tenis Zagreb Indoors 2014. prijenos finala 19:00 ZOI - Soči 2014.: Skijaški skokovi (M) prijenos 20:15 ZOI - Soči 2014.: Umjetničko klizanje - ekipno snimka 22:00 ZOI - Soči 2014. emisija 23:05 Večer s Joolsom Hollandom 00:05 Tihi svedok HBO 14.40 Film: “Kupili smo zoološki vrt” 16.40 Serija: “Vaspitanje za početnike” 17.00 Film: “Udaren gromom” 18.25 Film: “Razbijač Ralf” 20.05 Film: “Čista prošlost” 21.45 Serija: “Pravi detektiv” 22.45 Film: “Prava ljubav” 00.25 Film: “Midlton” FOX LIFE 15.30 Serija: “Seks i grad” 16.30 Serija: “Knjižarka” 17.20 Serija: “Emili Ovens” 18.10 Serija: “Očajne domaćice” 20.00 Serija: “Ljubavnice” 20.55 Serija: “Bivši” 21.50 Serija: “Škola za paro-

ve” 22.45 Serija. “Seks i grad” 23.40 Serija: “Bivši” 00.30 Serija: “Škola za parove” FOX CRIME 14.40 Serija: “Trinaesti apostol” 15,35 Serija: “Bostonski advokati” 16.25 Serija: “Red i zakon” 18.00 Serija: “Transporter” 18.55 Serija: “Rimski forenzičari” 20.00 Serija: “Ubrzana istraga” 20.55 Serija: “Mornarički istražitelji” 21.50 Serija: “Tihi svedok” 22.50 Serija: “Mornarički istražitelji” 23.45 Serija: “Bostonski advokati” 01.20 Serija: “Zločin” ARENA SPORT 13:00 Fudbal francuska liga: Marseille - Bastia 15:00 Uživo Fudbal italijanska liga: Verona - Juventus 17:00 Fudbal copa libertodores: Highlights 17:30 Uživo Košarka kup koraca: studio 18:00 Uživo Košarka copa del rey: Finale 20:00 Uživo Košarka KUP koraca: studio 20:30 Uživo Košarka KUP radivoja koraca: Finale 22:30 Uživo Košarka kup koraca: studio 23:00 Fudbal italijanska liga: Lazio - Roma 01:00 Fudbal francuska liga: Monaco - PSG

BIOSKOP CINEPLEXX

Džastin i hrabri vitezovi 3D sinh.

16:15; Džek Rajan: Regrut iz sjenke 19:30; 22:40; Justin Bieber’s Believe Digital cinema 15:00; Montevideo, vidimo se! Digital cinema 22:15; 18:30; 21:30; 15:30; 17:00; 20:00; Povratak u ring Digital 18:00; 20:30; Spasavanje G. Benksa Digital cinema 16:45; Tajni život Voltera Mitija 19:45; Vuk sa Vol Strita Digital cinema 22:00; Zaleđeno kraljevstvo 3D sinh. 15:15; 17:15; Lego 3D 15:15; 17:30; 19:30.

KIC BUDO TOMOVIĆ

Dobri Zloćko, 12.00

48

KUĆE/STANOVI

P Nikšić - prodajem dobar trosoban stan 100m2+2 podruma, preko puta bolnice. 55.000 eura.

Moguća kompenzacija za manji uz doplatu. Tel.067/272-015 Prodajem ili mjenjam za manji uz doplatu stan od 77m2, Zlatne njive - Kotor, kod «Kamelije», cijena 140.000€.

Tel.069/344-535 Prodajem kuću u Podgorici - Zabjelo, 100m2 na placu od 400m2. Kompenzacija za tri jednosobna stana ili fiksno 90.000 eura. Papiri 1/1.

Tel.069/893-727 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220 Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna!

Tel.069/069-148 Prodajem - mijenjam za stan poluzavršenu kuću 6km od grada na placu 3.000m2. Mjesto Drezga kod Rogama. Kuća je na 2 nivoa, 9 soba, 4 kupatila, američki stil. Tel.067/744-430 Prodajem staru kamenu kuću na poluostrvu Luštica sa ekstra pogledom na more. U kući se nalazi stari mlin za mljevenje maslina. Vlasnik.

Tel.067/850-510 Dr Jovanović zbog odlaska u inostranstvo hitno prodaje stambeno-poslovni objekat 450m2 u Podgorici samo 499 eura/m2. Mogućnost plaćanja na rate, 20% učešće, beskamatno. Tel.067/530-853

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 2. 2014.

MALI OGLASI

INekretnine ”Vektra”- Rimski Trg 44 Tel:fax: 382 20 235-651/235-631; Mob:069-024-904; 069-611-332

PRODAJA 26m2/6- St.Aer.; 24m2/6-Pobrežje; 30m2/6- Sity kvart 48m2/4- Ljubović; 43m2/2- St.Aer; 40m2/2-Blok VI; 67m2/4- Centar; 71m2/4- St.Aer; 71m2/1-Ljubović; 86m2/4- Blok VI; 98m2/1- Ljubović; 84m2/2-Blok V 140m2/6- Trg Vektre; 115m2/6-St.Varoš; 198m2/5P.Morače ( »Kroling«); Kuća 260m2, plac 260m2- Masline; Kuća 200m2, plac 520m2- St.Aer; Plac:1300m2-Dahna; 504m2-Masline;862m2-Dajbabe;

IZDAVANJE Poslovni p. 105m2 (su+pr)-P.Morače; 60m2(su+pr)-P.Morače Nam. stan: 48m2/4- kod Hrama; 73m2/1Momišići Nam.stan: 72m2/3-Momišići; 130m2/1-P.Morače Nenamj.stan: 60m2/3- P.Morače; 68m2/2- Zabjelo Nenamj.stan: 93m2/2- St.Aer; 100m2/1-Gorica C Nam. kuća: 250m2, plac 4.000m2-Tološi Nenamj. kuća 400m2, plac 10.100m2- Donja Gorica

Provjerite zašto smo IN

E-mail:inekretnine@t-com.me; www.inekretnine.me; www.bokaprojekt.me

Prodajem stan, 83m2, Ulica slobode (između trga i Hotela “Crna Gora-Hilton”), 3. sprat. Idealna lokacija za sve namjene. Povoljno!

Tel.069/091-668 Prodajem novu kuću, 180m2, kod «Hemomonta» sa dva trosobna stana i pomoćnim objektom od 30m2 sa građevinskom dozvolom. Povoljno.

Tel.069/567-440 Prodajem ili mijenjam stan u Bijelom Polju za stan u Podgorici uz dogovor.

Tel.067/526-737

I Izdajem dvosoban nemaješten stan na Starom aerodromu, prva faza. Povoljno.

Tel.068/543-110, 068/210-550 Renta apartmani sobe dan dva ili duže. Kupatilo, klima, TV, parking. Povoljno.

Tel.069/690-193 Izdajem nenamješten jednosoban stan u Ulici kralja Nikole na Zabjelu.

Tel.067/517-154 Izdajem stan 57m2, Piperska ulica, Zagorič, opštinske zgrade, besplatan internet i kablovska 6 mjeseci.

Tel.067/245-762

Izdajem dvosoban stan na Starom aerodromu preko puta škole «Pavle Rovinski» ili mijenjam za Preko Morače.

Tel.069/370-629 Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992 Izdajem jednosoban namješten stan u Ulici kralja Nikole.

Tel.069/607-537 Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura. Tel.067/244-616 Izdajem manji jednosoban stan, bez balkona, 6. sprat, pogodan za studente, 28m2, iza Maše, 250 eura. Tel.067/666-966 Izdajem namještenu garsonjeru ženskoj osobi, sve zasebno, klimatizovana, Masline.

Tel.067/675-909, 020/612-291 Izdajem luksuzno namještenu garsonjeru, 32m2, Ulica mainski put, iznad autobuske stanice, Budva. Tel.069/566-716 Izdajem jednosoban nenamješten stan. Ulica 4. jula, Podgorica. Tel.067/567-624, 067/381-071 Izdajem namještenu garsonjeru u blizini «Bazara», Blok 5.

Tel.067/055-888

IZDAJE SE

POSLOVNI PROSTOR

poslovni prostor 66 m2 Ulcinjska 3 Podgorica Tel.067/609 -089

Budva: Izdajem poslovni prostor 30m2 pogodan za više namjena. Plaćanje mjesečno.

Tel.069/765-663

Izdajem jednosoban namješten stan u strogom centru Podgorice. Tel.067/613-614

Prodajem poslovni prostor u Danilovradu 270m2, diskoteka «Tačka», može i kompenzacija.

Tel.067/609-788

Izdajem jednosoban namješten stan 45 m2 u zgradi između restorana «Leonardo» i «Alpe bara». Tel.067/060-050

PLACEVI

Izdajem namještenu kuću, 42m2, u Zagoriču kod Doma zdravlja. Internet, telefon, klima i parking. Tel. 020/270-025

SOBE Izdajem dvije sobe, špajz i kupatilo u Ulici Buta Lekića 4, Podgorica. Tel.067/493-200 Izdajem sobu studentima iza Studentskog doma, Podgorica.

Tel.067/269-777

Prodajem poslovni prostor u Herceg Novom blizu centra grada.

Tel.069/042-227

Prodajem 63.000m2 zemlje pogodne za poljoprivredu jedan plac 45.000m2, drugi 18.000m2. 3e/m2 - Mataguži - Zeta. Tel.069/502-115 Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad.

Tel.069/073-331 Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Cijena 6.500 eura.

Tel.067/390-767

OBAVJEŠTENJE

Poštovani korisnici oglasnog prostora, obavještavamo vas da ste prilikom predaje oglasa dužni da na uvid pokažete ličnu kartu.

Dnevne novine

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

49

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 2. 2014.

MALI OGLASI Prodajem 2.000m2 zemlje, Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put. Tel.069/204-051 Prodajem plac u Zagoriču, 100 m od magistrale, 1.679m2, sa ucrtanim objektom od 1.016m2. Može zamjena za stanove ili dogovor sa investitorom. Tel.067-249-299 Prodajem plac u Donjim Crncima, 800m2, kilometar i po od željezničke stanice u Spužu.

Put, voda, struja, m2/4 eura.

Tel.067/390-767 Prodajem placeve u Novom Selu u blizini magistrale Podgorica-Danilovgrad.

Tel.067/516-196 Prodajm 5.200m2 zemljelivade u selu Lalevići, Danilovgrad, 2km od centra grada pored rijeke Zete, pogodno i za izgradnju kuće i za poljoprivredu. Tel.067/205-802 Prodajem plac 700 m2 sa zidanim objektom 25 m2, voda, struja, prilazni asfaltni put, Farmaci – Podgorica.

Tel.067/861-907 Hitno prodajem plac -252m2 Tivat, Plavi horizonti 3 minuta od plaže! Moguć dogovor. Cijena 12.500. Tel.068/268-953 Prodajem zemlju u Beranama, selo Dolac, povoljno i pored aerodroma. Tel.020/620-037, 069/248-530

VOZILA/AUTO DJELOVI

Povoljno prodajem

FORD MONDEO 1.8 TDI 1997. godište CHIA oprema

067 24 99 11 Fiat bravo - 96, servisiran, oprema, metalik, malolitražan, registrovan do jula, ekstra stanje. Bar. Tel.068/166405, 069/439-930 Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 100.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629 Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan. Tel.067/265-605 Kupujem fiću u bilo kakvom stanju. Tel.067/833-411

Prodajem BMW 118D, kraj 2006. Prešao 161.000 kilometara. Cijena 9.000 eura.

Moguća kompenzacija.

Tel.067/758-708 BMW X3, 2.0D, 2005. godište, 75.000km, odlično stanje, kao nov, manual.

Tel.068/465-363 Prodajem seata ibizu 1.9 TDI povoljno. 2001. godište.

Tel.067/724-824

USLUGE

..

. .

RAČUNOVODSTVO REGISTRACIJA PREDUZEĆA USTUPANJE ZAPOSLENIH SUDSKI PREVODIOCI

IAS, IFRS Certified

Ivana Đurašević +382 68 222 188 www.ekonomik.me

Top Service - First choice - Best price guarantee

XL AUDIT DOO -

RAČUNOVODSTVO REVIZIJA CONSULTING REGISTRACIJA PREDUZEĆA

067-225-003 | 069-319-737 M.MILJANOVA 13, PODGORICA (WWW.XLAUDIT.ORG)

REGISTRUJTE VAŠE VOZILO

Otčepljenje kanalizacije električnom sajlom wc šolja, sudopera, šahti, umivaonika i ostalog. Dolazim odmah po pozivu. Povoljno!!! Vukčević.

Tel.069/655-444, 067/589073, 068/654-474 Moleraj-gletovanje-tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno). Tel.069/459-110 Električar, popravka veš mašina, šporeta, bojlera, TA-peći, radijatora, usisivača, postavljanje i popravka elektroinstalacija, rasvete.

Tel.069/541-103 Tepih servis «Orkan». Mašinsko pranje, obostrano ribanje, ispiranje u bazenu. Dobijete čist i suv tepih za dva-tri dana.

Tel.069/304-264 Oštrim profesionalno makaze, noževe, skalpele za razne namjene, frizeri, pedikiri, mesari, mesoreznice, rezači voća i dr. vaš zatupljen pribor naoštrite. Tel.069/081-507 Servis veš mašina, klima, bojlera, rashladnih uređaja, sudo mašina, šporeta i zamjena starih osigurača.

Tel.069/564-482 Opuštajuća relaks masaža cijelog tijela za dame, prva gratis. Tel. 067/426-019

NASTAVA

PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO)

Penzionerima na rate (3, 6 ili 12 mjeseci)

Tel. 068 326 549

Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže.

Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340 Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Boravak i radna doz vola stranaca. Upotrebne doz vole za prostore. Povoljno i brzo.

Tel.069/020 -102 Registracija besplatna za preduzeća koja će da koriste naše računovodstvene usluge. Obavljamo sve računovodstvene i pravne usluga za preduzeća. Podgorica.

Tel.069/221-974

Dajem časove italijanskog jezika za osnovce i srednjoškolce, Podgorica.

Tel.067/668-905

GRAĐEVINSKE USLUGE Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje-bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz.

Tel.069/297-222

Prodajem opel vektru, 97. godište, 1.6 16V, karavan, registrovan godinu. 1.300 eura.

Tel.067/652-972

Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, kvalitetno, povoljno.

Tel.067/644-494

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla.

Tel.067/809-806

Prodajem reno clio 1.9D, 99. godište, četvoro vrata, registrovan godinu. Cijena 2.100 fikslno. Tel.067/530-303

Servis: klima, frižidera, zamrzivača, veš-sudo mašina, šporeta, bojlera. Tel.069/073264, 067/409-729

Izgradnja i renoviranje objekata (adaptacije, dogradnje, temelji, potkrovlja, krovovi, ograde. Tel.067/564-713

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET 22+ 8 GRATIS za pravna lica

308 €

za fizička lica

220 €

Dimenzije 102x70mm

50

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 2. 2014.

MALI OGLASI

GRAĐEVINSKI MATERIJAL

KERAMIKA ZA SVE UKUSE ul. Marka Radovića br.14, Podgorica 81000 Tel. + 382 20 221 560 ; + 382 68 000 374

E-mail: cercamp.me@gmail.com www.cercamp.me

POSAO Potreban serviser za mobilne telefone. Tel.067/912-0490 Potrebne dame/gospoda za katalošku prodaju Avon kozmetike. Garantovana zarada i poklon dobrodošlice. Pridružite se našem uspješnom timu.

Tel.067/388-370 Kafe baru “Jack Sparrow” u Hercegovačkoj ulici potrebna konobarica. Tel.067/351-111

LIČNO Udovac traži slobodnu ženu do 58 godina.

Tel.069/229-437 Prijatan, obrazovan mladić, 31 godina, upoznao bi stariju damu sa sjevera radi intimnog druženja. Tel.068/407-499 Momak 38g ozbiljan traži razvedenu damu ili b.par za druženje. Samo ozbiljne ponude.

Diskrecija. Prvo poziv pa SMS. Ozbiljnost. Stop gej i dopune.

Tel.069/722-889 Želim da upoznam stariju damu do 70 godina radi druženja, samo ozbiljne.

Tel.068/487-538 Oženjen muškarac, 35 godina, želi da upozna damu ili mamu od 25 do 55 godina za diskretno druženje. Samo Podgorica i okolina i da je ozbiljna i strogo diskretna.

Tel.069/748-982 Muškarac želi damu ili par za savremena i udobna druženja, gej stop! Tel.069/630-415

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET 22+8 GRATIS

za pravna lica 77 € Dimenzije 50x45mm

Momak 35 godina želio bi upoznati damu do 55 godina, samo iz Nikšića, za druženje, samo ozbiljne. T el.068/869-607

APARATI/OPREMA Klime - obične, inverteri, multi. Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina. Tel.069/020-023, 067/342-392 Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina.

Povoljno.

Tel.069/020-997, 067/911-2598 Klime - obične, inverter, multi, kasete, parapetne, kanalne... Prodaja, ugradnja, servis, dezinfekcija . Najpovoljniji!

Tel.067/501-209, 068/501209. www.klimescepanovic. com Total TV. Satelitske i zemaljske antene. Sistemi za zgrade, hotele i apartmane. Popravka satelitskih resivera.

Tel.069/050-832

RAZNO Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala.

Tel.069/019-698, 067/455-713

Prodajem «Simpovu» garnituru, trosjed s mehanizmom, dvosjed i fotelju, radni sto (iz «Namosa»), niški televizor, vuneni tepih. Povoljno.

Tel.067/529-731 Valjak za peglanje mile, 85cm, sa potenciometrom za brzinu uvezen iz Njemačke u ekstra stanju. Povoljno.

Tel.069/420-435 Bato Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra.

Rad na daljinu pomoću slike.

Tel.068/504-029 Prodajem japanske prepelice nosilje u 3 boje, početne nosilje, pr.stare 20 dana i meso i jaja od njih. Tel.069/835-833 Prodajem nov kotao za centralno grijanje na čvrsto gorivo, 30 kilovata, sa bojlerom za toplu vodu, Podvis Knjaževac.

Tel.068/807-859 Prodajem skije, cipele i ski bord jeftino. Roba je izvanredna. Tel.069/024-986 Prodajem ili izdajem top-vjenčanicu iz kolekcije «David›s bridal». Kupljena u Americi. Cijena po dogovoru.

Tel.069/535-115 Toaletna pokretna kolica + sjedaljka. Antidekubitni dušek.

Hodalica sa nastavkom pod pazuho. Montirajuća G šipka nad uzglavljem za pridizanje.

Tel.067/642-953

Prodajem japanske prepelice u tri boje početne nosilje 4€, prepelice stare 20 dana 2,5€, pilice od njih, meso i jaja 1€, školjka jaja 5€ i meso 2,5€.

Tel.069/155-629 Ako imate probleme u ljubavi, braku, neslogu, želite znati budućnost, treba vam talisman, c.magija vas uništava. Pozovite na 068/563-851 Prodajem majstorske violine.

Tel.069/617-231

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET 22+8 GRATIS

20. GODINA SA VAMA

069 020 010

za fizička lica 55 € Dimenzije 50x45mm

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET

22+ 8 GRATIS

za pravna lica 154 € za fizička lica 110 €

Dimenzije 102x45mm

Mali oglasi do 20 riječi 1 dan 1 € Za svakih 5 plaćenih dana 2 dana gratis DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

51

subota i nedjelja, 8. i 9. 2. 2014.

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106 BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

VozoVi/trAins Zimski red vožnje važi do 07. juna 2014. godine.

POLASCI IZ PODGORICE ZA: Beograd: 10.00 (brzi), 20.05 (brzi), Subotica: 20.05 (brzi), Novi Sad: 20.05 (brzi), Bijelo Polje: 6.25 (lokal), 10.00 (brzi), 15.50 (lokal), 18.20 (lokal), 20.05 (brzi), Bar: 5.15 (lokal), 6.27 (brzi), 8.20 (lokal), 10.10 (lokal), 11.30 (lokal), 12.50 (lokal), 15.20 (lokal), 16.50 (lokal), 18.00 (lokal), 19.29 (brzi), 21.10 (lokal), Nikšić: 07.00 (lokal), 8.05 (lokal), 11.20 (lokal), 14.00 (lokal), 16.10 (lokal),19.35 (lokal), 20.30 (lokal). POLASCI IZ BARA ZA: Beograd: 09.00 (brzi), 19.00 (brzi), Subotica: 19.00 (brzi), Novi Sad: 19.00 (brzi), Podgorica: 5.25 (lokal), 6.35 (lokal), 09.00 (brzi), 10.20 (lokal), 11.35 (lokal), 14.05 (lokal), 14.50 (lokal), 16.40 (lokal), 18.30 (lokal), 19.00 (brzi), 20.30 (lokal), Bijelo Polje:

Autobusi/bus

Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13.

Aranđelovac: 21:35. Banjaluka: 20:25, 20:30 (subota i nedjelja), 21:20 (petak i ponedjeljak). Bar: 03:00, 05:00, 07:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:40, 19:50, 21:00. Beč: 00:30 subotom. Beograd: 00:40, 08:30, 09:45, 11:00 (svaki drugi dan), 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00. Berane: 08:25, 09:00, 10:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13m 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 22:27, 23:00. Bijeljina: 20:25. Bijelo Polje: 00:30, 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35. Bremen: 00:30 subotom. Budva: 00:30, 04:00, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25. Cetinje: 00:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:25, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:45, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45,20:20, 22:25. Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00, 07:10, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:16, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:59, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45, 10:57, 11:00, 11:00, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:50, 12:54, 13:,00, 13:00, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:49, 13:50, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:16, 14:20, 14:29, 14:30, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:16, 16:29, 16:29, 16,30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:16, 18:19, 18:29, 18:30, 18:57, 19:00, 19:00, 19:,10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00, 20:16, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27,

5.25 (lokal), 09.00 (brzi), 14.50 (lokal), 19.00 (brzi), Nikšić: 18.30(lokal). POLASCI IZ BIJELOG POLJA ZA: Beograd: 12.27 (brzi), 22.35 (brzi), Subotica: 22.35 (brzi), Novi Sad: 22.35 (brzi), Podgorica: 4.15 (brzi), 06.30 (lokal), 9.02 (lokal), 17.21 (brzi), 18.35 (lokal), Bar: 4.15 (brzi), 9.02 (lokal), 17.21 (brzi), 18.35 (lokal). POLASCI IZ NIKŠIĆA ZA: Podgorica: 06.25 (lokal), 08.40 (lokal), 09.50 (lokal), 12.40 (lokal),15.35 (lokal), 18.05 (lokal), 21.00 (lokal), Bar: 08.40 (lokal), 15.35 (lokal).

INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

22:32, 23:40. Dizeldorf: 00:30 subotom. Dortmund: 00:30 subotom. Dubrovnik: 06:00. Frankfurt: 00:30 subotom.

Gacko: 08:30, 10:50, 16:45. Glava Zete: 07:10, 15:07.

Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13. Herceg Novi: 00:30, 04:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19:45, 20:20. Kolašin: 00:40, 06:58, 07:00, 07:30, 08:25, 09:00, 10:00, 11:30, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:39, 14:50, 15:30, 15:45, 17:13, 18:00, 19:55, 20:05, 20:25, 21:35, 22:27. Kotor: 00:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, 00:30. Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00. Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00. Kruševac: 16:30. Leskovac: 16:30.

Luksemburg: 05:30 subotom. Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45. Nikšić: 05:45, 07:02, 06:35, 07:25, 07:40, 07:45, 08:05, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:35, 10:50, 10:29, 10:45, 10:50, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:55, 14:30, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40. Niš: 10:00, 16:30, 20:15.

Novi Pazar: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 23:00. Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00. Peć: 07:45, 21:30. Petrovac: 06:00, 07:00, 11:45. Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13. Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 12:00, 14:38, 14:39, 14:50, 15:57. Plužine: 07:40, 09:30, 13:3 , 23:40. Priština: 21:30. Prizren: 07:45. Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40. Skoplje: 20:05 osim ponedjeljkom. Subotica: 20:45, 22:30. Šavnik: 05:45, 13:55, 12:00, 14:38, 15:57. Tivat: 00:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 11:55, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45.

Trebinje: 10:50, 16:45. Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:50,21:00. Žabljak: 05:45, 13:55, 14:38, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes Informacije sadržane u redu letjenja predstavljaju letoveplaniranenadan25.10.2013. godine.Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacijeobrateslužbizarezervacijenatel:9804,poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Podgorica-Beograd: svim danima 07:30 i 18:00. Beograd-Podgorica: svim danima 08:50 i 19:20. Tivat-Beograd: svim danima 08:15,petkom i nedjeljom 14:00. Beograd-Tivat: svim danima 15:20, petkom i nedjeljom 09:35. PodgoricaBeč: ponedjeljak, srijeda i subota 08:05, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 15:00. Beč-Podgorica: ponedjeljak, srijeda i subota 10:50, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 12:50.

Podgorica-Ljubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 15:45.

Ljubljana-Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:00.

Podgorica-Frankfurt: srijeda, petak i nedjelja 11:35. Frankfurt-Podgorica: srijeda, petak i nedjelja 14:40. PodgoricaCirih: srijeda, petak i nedjelja 10:30. CirihPodgorica: srijeda, petak i nedjelja 13:30.

Podgorica-Rim: utorak 10:50, petak 10:45, nedjelja 17:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 12:20. Rim-Podgorica: utorak 15:00, petak 14:00, nedjelja 19:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 10:00. Podgorica-Moskva: četvrtkom i nedjeljom 10:10. MoskvaPodgorica: četvrtkom i nedjeljom 17:10.

Tivat-Moskva: utorkom i subotom 08:50.

Moskva-Tivat: utorkom i subotom 15:50.

Podgorica-Pariz: utorkom i subotom 10:20. Pariz-Podgorica: utorkom i subotom 14:00. Podgorica-Bari-Podgorica i Podgorica-Napulj-Podgorica (svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima).

Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10.

Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak,

Podgorica-Beograd: ponedjeljak, utorak, četvrtak 08:50, 15:40,20:50, ostalim danima 15:40, 20:50. BeogradPodgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 07:20, 14:10, 18:50, ostalim danima 14:10, 18:50. Tivat-Beograd: svim danima 09:40 ,15:40. Beograd-Tivat: svim danima 08:00, 14:10. Beograd-Frankfurt-Beograd: svim danima polazak u 12:00, povratak 14:50. Beograd-AmsterdamBeograd: svim danima polazak 08:20, povratk 11:50.

Beograd-Dizeldorf-Beograd: svim danima polazak 08:05, povratak,11:05. Beograd-Beč-Beograd: svim danima polazak 07:55, povratk 10:45. Beograd-Moskva-Beograd: svim danima polazak 13:50, povratak 19:35. BeogradSarajevo-Beograd: svim danima polazak 14:10, povratak 06:30. Beograd-Skoplje-Beograd: svim danima polazak 21:40, 14:00, povratak 06:00, 15:30. Beograd-AtinaBeograd: svim danima tri leta dnevno. Beograd-LondonBeograd: svim danima polazak 10:35, povratak 13:40.

Beograd-Cirih-Beograd: svim danima polazak 07:20, 18:40, povratak 09:55, 21:20. Beograd-Rim-Beograd: svim danima polazak 07:45, 17:50, povratak 10:20, 20:40.

Beograd-Pariz-Beograd: svim danima polazak 07:25, 17:25, povratak 10:55, 21:05. Beograd-Brisel-Beograd: ponedjeljak, srijeda 07:20, petak 15:00, povratak 10:25 i 18:10. Beograd-Kopenhagen-Beograd: četiri puta sedmično sa tri leta dnevno. Beograd-Berlin-Beograd: pet puta nedjeljno sa tri leta dnevno. Beograd-ŠtutgartBeograd: tri puta nedjeljno sa dva leta dnevno. BeogradSolun-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-VaršavaBeograd: tri puta sedmično. Beograd-Milano-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Stokholm-Beograd: pet puta nedjeljno. Beograd-Geteborg-Beograd: subotom polazak 13:25, povratak 16:45. Beograd-Sabina Gocken-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Tel Aviv-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Prag-Beograd: od 01. decembra.

Beograd-Abu Dabi-Beograd: pet puta sedmično.

Beograd-Banja Luka-Beograd: od 10. decembra.

Beograd-Bukurešt-Beograd: od 10. decembra.

Sve informacije i rezervacije putnici mogu dobiti u poslovnici –Vuka Karadžića telefoni 020/664-740, 664750/664-730,callcentar020/290-240,fax665-330.Radno vrijeme poslovnice 09:00 do 17:00. Mail adresa podgoricato@jat.com Rado vrijeme poslovnice na aerodromu2sataprijeleta.Telefoni 020/653051/653-050.Cargo sluzba JAT airwaysa od 07:00-14:00. Tel. 020-653-051 Moskva – Tivat: utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat – Moskva: utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su:+382/67/23-07-78; +382/67/67-65-66 srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45.

Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50. Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50.

GeneralnizastupnikzaCrnuGoru,SrbijuiBosnuiHercegovinu OKIAIRINTERNATIONAL.Informacijeirezervacijenatelefone: 020/201-201,241-154,mob.067/241-154

Podgorica – Rim (FCO): ponedjeljak12.00,utorak10.30, četvrtakisubota11.50,petak 08.30,nedjelja17.00. Rim (FCO) – Podgorica: ponedjeljak,četvrtakisubota09.40,utorak12.40, petak10.30,nedjelja19.00.

Informacije:OKIAIRMONTENEGRO,generalnizastupnik zaCrnuGoru,Podgorica,020/201201,201202

KUPONMANIJA

Uz sve kupone možete da uštedite do 250€ -10%

Hercegovačka 49; P.C. ”Jevrić” tel: 069 666 750

SCOTTISH PUB HIGHLAND

SCOTTISH PUB

U z o va j ku p o n dv i j e d n e v n e ka r t e

-75%

Hercegovačka 3, Podgorica 068 66 99 69; 020 513 153 DOSTAVA HRANE!

1€

Važi do 15.02.2014.

(uz ovaj kupon ostvarite VAŽI DO 15. 2. 2014.-10% popusta na dostavu hrane)

VAŽI DO 15. 2. 2014.

VAŽI DO 15. 2. 2014.

BUTIK PICASSO

(muška garderoba)

Hercegovačka 3, Podgorica 067 308 626 VAŽI DO 15. 2. 2014.

VAŽI DO 15. 2. 2014.

VAŽI DO 15. 2. 2014.

Vazi do 15. januara 2014. godine

(uz ovaj kupon ostvarite-10% popusta)

Beauty

St udio “Lada ”

VAŽI DO 15. 2. 2014.

VAŽI DO 15. 2. 2014.

VAŽI DO 15. 2. 2014.

VAŽI DO 15. 2. 2014.

42

VAŽI DO 15. 2. 2014.

odaberite, izrežite jedan ili više kupona i iskoristite ih pri kupovini na naznačenim adresama