Izdanje 28.-29. septembar 2013.

SUBOTA I NEDJELJA, 28.I 29. 9. 2013. BROJ 649/ GODINA II

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

VELIKA NAGRADNA IGRA str.28 JONICA ● 11

NESAVJESTAN RAD? TUŽBA ZBOG OČEVE SMRTI

Krivična prijava protiv tri tužioca

● Profesor Prirodno-matematičkog fakulteta Danko Obradović, nakon podnošenja prijava protiv pojednih tužilaca zbog sumnje da su pomogli ljekarima Doma starih “Grabovac” u Risnu da izbjegnu odgovornost za smrt njegovog oca, odlučio je da objelodani sadržinu prijava po kojima, kako je kazao, niko neće da postupa

Bez SNP neće moći formirati lokalnu vlast

REVIZIJA ● 4

DPS za telefoniranje mjesečno daje 15.000 eura

● EGZISTENCIJA ● KAKO PREŽIVJETI MJESEC SA 100 EURA PENZIJE ● 7 ULCINJ ● 16-17

Mjesto gdje se krote zmajevi

P

amte je po sitnom pijesku, pouzdanom maestralu i suncu. Mir, tišina i adrenalin, sve na petnaestak kilometara obale. Takva kakva jeste, Velika plaža je oduvijek bila privlačna turistima. Pored nabrojanih “magnetnih” karakteristika naša najveća plaža i vjerovatno najjači turistički resurs tokom posljednje decenije sponta-

OTKRIĆE ●32

no je obogatio ponudu jednom stavkom koja će je, ako to i već nije slučaj, učiniti prepoznatljivom destinacijom turističke mape Evrope i svijeta. Prvo što će inostrani turista čuti o Velikoj plaži i prvo što će iz daljine uočiti, ako ga putevi jednog dana nanesu južnije od Ulcinja, jesu šareni zmajevi koji nasumično “kvare” plavo-bijeli horizont.

ZA GODINU ● 13

Prosječno popijemo 13 litara čistog alkohola

IMOVINA ● 13

Funkcioneri bez poklona čak i za rođendan CFL ● 30-31

CIJENE ● 9

Skupo, skuplje, pa ko izdrži pričaće

D

nevne novine istraživale su šta je i koliko poskupilo za godinu dana. Uzeli smo cijene desetak artikala koje prosječno crnogorsko domaćinstvo makar jednom sedmično stavi u korpu. Nakon obilaska svih većih marketa došli smo do zaključka da se veliki broj artikala po prošlogodišnoj cijeni može na-

ći samo na akcijama. Većina prozvoda u crnogorskim marketima poskupila je nekoliko centi, a neki su skuplji čak euro nego u istom periodu prošle godine. Prema podacima Mostata, godišnja stopa inflacije u Crnoj Gori u avgustu iznosila je 1,7 odsto i veća je nego u Evropskoj uniji, gdje je iznosila 1,5 odsto.

ŽENA JESENJI VIRUSI ● 24

Dva derbija Prilagođavanje Žoze Murinjo plakao zbog sadaddas asd drmaju klimatskim Crnu Goru promjenama Junajteda

2

Tema dana

●NEZVANIČNO

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 9. 2013.

Gdje god sam ga ispričao, niko ga nije razumio.

Samo ti.

E đe si taj vic, čuo da mi je znati.

Nasmija me, a htio sam da budem ozbiljan.

Oooooo, koliko ga ima.

Nemam ja više živaca za ovo.

Ja vam moram ovo sve pročitati jer sam sinoć do tri ostao pišuću ovo...

● SADRŽAJ MOSTAT

Pjesnikinja i dramska spisateljica Dragana Tripković dobila je nedavno priznanje za kratku priču na međunarodnom konkursu Fondacije “Ana Lind”. Žiri je izdvojio njenu priču “Vodeni grad” od pristigla 241 rada iz 43 zemlje. Samim tim, priznanje uručeno našoj autorki jeste veliki kompliment, pogotovo što se ne smatra verziranom za kratku priču.

Iako ovih dana u našoj zemlji vladaju prilično visoke temperature, kraj septembra i početak oktobra pravo su vrijeme da polako pripremimo organizam na promjenu režima ishrane i sve češći boravak u zatvorenim prostorijama. Upravo to su glavni uzročnici širenja brojnih virusa i infekcija, koji se najčešće manifestuju kroz prehladu praćenu visokom tjelesnom temperaturom.

Za Vikend novine o efikasnoj zaštiti od virusa i jačanju imuniteta tokom zimskih dana govori dr Srboljub Đorđević, specijalista opšte medicine u Poliklinici “Filipović”.

● 25

● 36

DRAGANA TRIPKOVIĆ

Pozorištem vlada perfidna cenzura i kič

Više od 18.000 podstanarskih domaćinstava ● 11

BEOGRAD

Otkazana parada ponosa

● 19

VLADA I ADVOKATI

Žugić i Begović će naći kompromis ●8

SKI CENTAR KOLAŠIN 1450

● 12

● 34

NEDJELJA, 29.09.2013.

Na jugu pretežno sunčano a na sjeveru promjenljivo i uglavnom suvo. Poslije podne jače naoblačenje a tokom noći sa kišom.

06:34 18:34

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

16 14 16 15 15 11 8 6 7 10

27 28 27 28 24 23 20 18 24 25

06:35 18:32

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Subota min oC max oC

Temperatura vode na otvorenom moru oko 23 stepena.

Turistička organizacija Podgorice, u saradnji sa Glavnim gradom i Kajakaškim klubom “Morača”, juče je na Skalinama promotivnom turom kajakom obilježila svjetski Dan turizma. Prisutni gosti su mogli da se oprobaju u kajaku i učestvuju u obilježavanju Dana turizma koji je ove godine posvećan očuvanju čistih voda.

● 24

Na jugu pretežno sunčano a na sjeveru više oblačnosti tek ponegdje moguća kratkotrajna kiša.

More uglavnom mirno do malo talasasto. Vjetar, ujutru umjeren istočnih a tokom dana zapadnih smjerova.

Sačuvajmo vodeni potencijal

Njegoševa nagrada Tomašu Šalamunu

SUBOTA, 28.09.2013 .

JADRAN:

DAN TURIZMA

PRIZNANJE

Sedam rata za doprinose radnika ● 20 Meteo

Danas, kad su ekrani svuda oko nas i toliko ovladali našim životom da sve potrebne informacije dobijamo upravo preko njih, roditelji stalno smišljaju nove strategije kako bi djecu odvojili od njih da bi se normalno razvila i stekla zdrave socijalne vještine.

Stručnjaci napominju da je jedini djelotvorni put odvraćanja od svjetlucavih ekrana nuđenjem sadržaja koje će voljeti više od onih na njima.

Nedjelja

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

min oC max oC

17 15 18 16 16 12 9 7 8 11

28 29 28 27 28 25 21 19 25 26

JADRAN:

More malo talasasto.

Vjetar, uglavnom promjenljiv slab do umjeren a krajem dana i tokom noći jak jugoistočni.

Temperatura vode na otvorenom moru oko 23 stepena.

Tema dana

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 9. 2013.

3

ALKOHOLIZAM

Svaki Crnogorac godišnje popije 13 litara čistog alkohola MILI PRELEVIĆ urednik

porodično nasilje, tuče, ubistva”, naglasio je Grbović. Šefica kancelarije SZO u Crnoj Gori Mina Brajović kazala je da je alkohol toliko opasan da u pojedinim situacija strada i onaj koji nije ništa kriv.

“Alkohol uništava život pojedinca, a nerijetko danak plaća i nedužni.

Alkohol škodi zdravlju. Alkohol uništava život i porodicu”, istakla je Brajović.

Ona je naglasila da su zdravstveni problemi povezani sa upotrebom alkohola dostigli alarmantno visok nivo. Prema podacima SZO, kako je rekla, oko 2,5 miliona ljudi godišnje umire od posljedica povezanih sa alkoholom.

“U Evropi se pije mnogo. Ukupna potrošnja alkohola po glavi stanovnika iznosi 12,18 litara čistog alkohola godišnje, što je duplo više u odnosu na svjetski prosjek, a u Crnoj

PROFIL SNEŽANA JONICA

setine hiljada građana Crne Gore.

Jonica je radni vijek počela u Prekookeanskoj plovidbi Bar, zatim je radila u turističkoj agenciji “Bartours-commerc”, a jedno vrijeme bila je i direktorka PP “Marbi“. Pripravnički staž je odradila u advokatskoj kancelariji Dragoljuba Mirkovića. Čest je gost na skupovima koje organizuju diplomatski predstavnici, a karakteriše je odmjerenost i nenametljivost. Aktivna je i na društvenim mrežama, tako da se može dati “like” za odluku da ona bude poslanica u parlamentu.

Strah od zajedništva

Inicijativa potpredsjednika Vlade Crne Gore i ministra vanjskih poslova i evropskih integracija dr Igora Lukšića nazvana “Balkanska šestorka” u posljednje vrijeme izaziva sve više negativnih reakcija. Interesantno je da kritičari incijative nemaju mnogo argumenata koji bi dokazali da je ona loša, već se većinom govori o njoj kao o nemogućoj misiji.

Kada se zajednička kuća šest jugoslovenskih republika raspadala u krvi, veze, stvarane decenijama, pucale su kao paučina. Sada kada, konačno, neko razmišlja o nekoj vrsti zajedništva, i to samo u pojedinim oblastima, ta inicijativa izaziva strah. Nje se plaše naročito oni koji su učestvovali u nekim prethodnim, kada je krvavo kolo zaigralo Balkanom.

Najžešće kritike dolaze i od onih, kao što je bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, koji su svoje brige oko ulaska u Evropsku uniju skoro prebrinuli. Naša javnost rado prihvata te kritike, opet po principu, što gore to bolje, ne mareći za veliku potrebu da iskoristimo mogućnost da jednim regionalnim zbližavanjem lakše dođemo do EU. Inače, o Evropskoj uniji pričamo kao o nečemu što je tu, kao savezu u koji samo što nijesmo zakoračili, a sasvim je izvjesno da ni 2020. godina nije realan termin za naše pristupanje.

Treba očekivati naredne prijeme kao talas, kada će više zemalja pristupiti Evropi, i, nadamo se, među njima i Crna Gora. Taj period, koji čak i za jednu državu nije nimalo mali, moramo iskoristiti tako što ćemo podstaći procese i pomoći građanima da žive bolje. Druga je opcija da budemo inferiorni i sačekamo da sve to prođe.

Zato “Balkansku šestorku” ili “G6” (tako šahovski zvuči) treba doživjeti kao izuzetan trening za članstvo u EU, jer je svim zemljama regiona cilj da se u EU integriše čitav region. Upravo ovih šest država (Crna Gora, Srbija, Makedonija, BiH, Kosovo i Albanija) nalaze se u nekom “međuvremenu” i vakuumu, okružene članicama EU. Zbog toga smo pod većim monitoringom i tako će biti i narednih desetak godina.

Ipak nas Evropa ne čeka raširenih ruku. I ona je krhka, i naš nagli ulazak bi mogao sve da pokvari, a Brisel je planirao da Unija jača, a ne slabi. I niko u Crnoj Gori, pa ni Igor Lukšić, nije planirao obnavljanje bilo kakve nove Jugoslavije ili bilo čega sličnog. “G6” može obezbijediti veća ulaganja u infrastrukturu, smanjivanje transakcionih troškova za privredu i građane i efikasniju borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije. “Balkanska šestorka” je i sredstvo kojim je lakše ubijediti EK da ojača zapadnobalkanski investicioni okvir ukoliko pokažemo da nam je jednako stalo i do razvoja drugih zemalja regiona, a ne samo naše.

I na kraju, htjeli mi to da priznamo ili ne, za Evropu mi, što bi rekao Bora Đorđević, koji smo nekada živjeli u Jugoslaviji, sada živimo u Regionu. Tako nas zovu i tako se prema nama ponašaju.

Gori još više. Prema procjenama SZO, ukupna potrošnja alkohola po glavi stanovnika u Crnoj Gori iznosi 13 litara”, upozorila je Brajović.

Ona je dodala da su u septembru na Regionalnom komitetu SZO za Evropu zemlje članice usvojile evropski akcioni plan za smanjenje štetne upotrebe alkohola za period 20122020. godine.

Koliko opterećenje alkohol predstavlja u epidemiološkom smislu, kako je rekla Brajović, najbolje govore podaci o udjelu alkohola u mortalitetu, obolijevanju, izgubljenim godinama života.

“Konzumiranje alkohola doprinosi nastanku širokog spektra oboljenja, stanja i rizičnog ponašanja, počevši od mentalnih poremećaja, kardiovaskularnih i malignih oboljenja, saobraćajnih povreda i oboljenja jetre”, zaključila je ona.

Poslanica vrijedna lajka

Kada je Socijalistička narodna partija krenula u osvježavanje poslaničkog kluba te 2009. godine, javnost je vrlo brzo uočila vrijednu ženu - poslanicu Snežanu Jonicu. Rođena Baranka, godinama je pekla zanat u Skupštini opštine Bar, gdje je takođe zapažena kao vrlo aktivna u raspravama u brojnim temama. Jonica je upravo uspjela da zadrži taj imidž vrijedne poslanice koja svaki akt koji stigne pročita i analizira. Ona je imala veoma važnu ulogu u izradi Zakona o državljanstvu Crne Gore jer je amandmanima “spasila” de-

EDITORIJAL

Pomoćnik ministra zdravlja dr Mensud Grbović upozorio je da alkohol u velikoj mjeri koriste i profesionalni sportisti.

“Konzimacija alkohola predstavlja jedan od najozbiljnih zdravstvenih problema u svijetu, zbog toga što je alkohol oblik ‘droge’ koja se najčešće i najviše konzumira kako unutar obične populacije tako i među profesionalnim sportistima i rekreativcima”, kazao je Grbović.

On je istakao da od alkohola godišnje umre veliki broj ljudi, tačnije, prema podacima SZO iz 2011. godine, oko 2,5 miliona ljudi godišnje umre od alkoholizma.

“Alkohol je povezan sa oko 4,4 odsto ukupnog opterećenja bolešću, 3,7 odsto svih smrtnih slučajeva, 320.000 mladih uzrasta između 15 i 29 godina usljed uzroka povezanih sa alkoholom, što čini devet odsto svih smrtnih slučajeva u ovoj dobnoj grupi”, zaključio je Grbović.

On je istakao da je istraživanje iz 2008. godine pokazalo da mladi piju 32 odsto, dok je 2011. taj broj porastao na 38 odsto, što je zabrinjavajuće.

Alkoholizam je klasična socijalno-medicinska bolest, zbog čega je osim medicinskog, kako je kazao Grbović, neophodan sveobuhvatan ekosistemski pristup koji omogućava bolje tumačenje uticaja socijalnog i porodičnog okruženja u nastajanju i trajanju.

“Alkoholizam je povezan sa više od 60 različitih somatskih bolesti i povreda a utiče i na rast broja ubistava i samoubistava. Treba istaći i posebno značajan zdravstveni ali i socijalni problem štetne upotrebe alkohola (zloupotrebe) bez klasičnih znakova i simptoma zavisnosti - saobraćajne nesreće,

DUŠKO MARKOVIĆ PORUČIO

Poglavlja 23 i 24 otvaramo u decembru Uspostavljanje agencije za antikorupciju ključni je korak u prevenciji te pojave, a potrebno je da ta institucija bude nezavisna od partijskog djelovanja, poručeno je na Nacionalnoj konferenciji Centra za monitoring i istraživanje o antikorupcijskim politikama.

Potpredsjednik Vlade Duško Marković rekao je da ključni korak predstavlja uspostavljanje agencije za antikorupciju spajanjem postojećih antikorupcijskih institucija, uz unapređenje nadležnosti u toj oblasti.

“Donošenje izmjena Zakona o sprečavanju sukoba interesa, Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, uz jačanje kapaciteta Državne izborne komisije i Državne revizorske institucije, i unapređenje sistema kontrole u držav-

noj upravi, uključujući imenovanje i unutrašnju kontrolu”, kazao je on Marković je saopštio da je litvansko predsjedništvo već uputilo poziv da se dostave pregovaračke pozicije za poglavlja 23 i 24.

“To pokazuje da su naša očekivanja da ćemo krajem ove godine otvoriti pregovore u ovim poglavljima – veoma realistična”.

Predsjednik Upravnog odbora CEMI -ja Zlatko Vujović ocijenio je da se pokazalo kao dobra procjena da će sticanje statusa kandidata, a posebno početak pregovora sa EU ubrzati donošenje određenih značajnih odluka.

CEMI, dodao je on, pozdravlja odluku o osnivanju agencije za borbu protiv korupcije, čije osnivanje ta organizacija predlaže već više od tri godine.

Predsjednik Odbora za antikorup-

ciju Predrag Bulatović smatra da će Skupština morati da ima novu poziciju kroz proces pregovoranja u svim poglavljima, a posebno za poglavlja 23 i 24 u oblasti pitanja borbe protiv korupcije i uopšte antikorupcijske aktivnosti.

“Moj je utisak da je pozicija Skupštine, posebno matičnog Odbora za evropske integracije, marginalizovana u pregovaračkim pozicijama i moraće Vlada i Skupština da se pozabave tim odnosom”, rekao je on. Član Senata Državne revizorske institucije Branislav Radulović poručio je da korupcije, po definiciji, ima najviše tamo gdje ima najviše para.

“A najviše para ima u državnom budžetu, jedinicama lokalne samouprave, privrednim društvima i sve je to predmet vrhovne državne revizije.”

4

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 9. 2013.

REVIZIJA

DPS za telefonske račune mjesečno troši 15.000 eura Najjača vladajuća partija za godinu dana na telefonske pozive potrošila 176.205 eura Nemanja Lacman

D

emokratska partija socijalista platila je 2012. godine račune za mobilne i fiksne telefone 176.205 eura. Ostale crnogorske stranke zajedno nijesu potrošile koliko DPS, čiji je prosječan mjesečni telefonski račun bio veći od 15.000 eura. Međutim, Nova više voli da se reklamira nego druge partije, pa su za marketing izdvojili oko 34.000 eura, dok su DPS i SDP ukupno u tu svrhu potrošile oko 6.000 eura.

Da funkcioneri Demokratske partije socijalista (DPS) vole mnogo da pričaju telefonom, pokazuje izvještaj Državne revizorske institucije (DRI) o reviziji finansijskih izvještaja DPS-a u kojem se navodi da je na telefonske račune ta partija potrošila 176.205 eura. Od ukupnog iznosa, za godinu dana DPS je telefonske račune za fiksne telefone platio 118.293 eura, dok je za mobilne imao trošak od 57.912 eura. Od iskazanih troškova mobilne telefonije, iznos od 54.805 eura odnosi se na troškove opštinskih odbora. Takođe je revizijom utvrđeno da je na navedenim troškovima evidentiran i iznos od 7.178,26 eura koji se odnosi na troškove korišćenja usluga avio-prevoza.

Socijaldemokratska partija (SDP) sa godišnjim troškom za telefonske račune u iznosu od 48.085 eura, nalazi se na drugom mjestu. Prosječno SDP je teleofonske račune mjesečno plaćao oko 4.000 eura. Ukupan telefonski račun za fiksne telefone SDP-a iznosio je 31.410 eura, a za mobilne 16.675 eura.

Od opozicionih partija Pokret za promjene (PZP) najviše je potrošio na plaćanje telefonskih računa i to 11.710 eura. Sa 50 eura manjim troškom od PZP-a prošla je Socijalistička narodna partija (SNP), pa su funkcioneri te partije za godinu na telefonske razgovore potrošili 11.673 eura.

Na petom mjestu po visini troškova za telefonske račune za prošlu godinu nalazi se Nova srpska demokratija (NOVA). Ta partija je 2012. godine iz blagajne za izmirivanje telefonskih računa isplatila 9.971 euro.

Najmanji telefonski račun, prema izvještaju DRI o reviziji finasijskih izvještaja partija, imala je Pozitivna Crna Gora (PCG), sa ukupnim

troškovima od 5.563 eura za plaćanje telefonskih računa 2012. godine.

Pored telefonskih računa, većina crnogorskih političkih partija je tokom prošle godine imala veoma velike troškove za službena putovanja. Na prvom mjestu je DPS, čiji funkcioneri su 2012. godine na službena putivanja i dnevnice potrošili 94.548 eura ili oko 192 prosječne plate u Crnoj Gori.

Drugo mjesto zauzima Socijalistička narodna partija. Troškovi službenih putovanja te partije iskazani su u poslovnim knjigama u ukupnom iznosu od 59.590 eura, a odnose se na dnevnice za službena putovanja u iznosu od 53.376 eura, nabavku avio-karata u iznosu od 4.779 eura i troškove usluga prevoza u iznosu od 1.434 eura.

Na trećem mjestu, sa potrošenih 41.352 eura na službena putovanja, nalazi se Socijaldemokratska partija, a na četvrtom Nova srpska demokratija koja je iz blagajne za putovanja svojih funkcionera platila 35.699 eura. U izvještaju NOVE je istaknuto da je od ukupnog iznosa za domaće i ino dnevnice izdvojeno 20.356 eura, te za upotrebu sopstvenog vozila u službene svrhe 15.343 eura.

U izvještaju Pokreta za promjene istaknuto je da su isplate iz blagajne vršene po osnovu troškova službenih putovanja u zemlji u iznosu od 3.236 eura, službenih putovanja u inostranstvo u iznosu od 1.315 eura, troškova prevoza na službenom putu u iznosu od 12.675 i troškova smještaja na službenom putu u iznosu od 1.673 eura.

Zanimljivo, najmlađa parlamentarna partija, Pozitivna Crna Gora nije imala 2012. rashode za službena putovanja.

Međutim, u odnosu na druge političke partije, NOVA drži ubjedlji-

deni troškovi SNP-a iskazani po osnovu troškova reklama i oglašavanje na radiju, televiziji i dnevnoj štampi, izrade spotova i po osnovu troškova održavanja kompjuterske opreme.

Najmanje rashode za marketing imala je vladajuća kolacija DPSSDP. Revizijom je utvrđeno da su

troškovi DPS od 4.606 eura iskazani po osnovu troškova reklama i oglašavanje na radiju, televiziji i dnevnoj štampi, izrade spotova i po osnovu troškova održavanja kompjuterske opreme. Najmanji trošak za marketing imala je Socijaldemokratska partija, u iznosu od 1.287 eura.

Troškovi političkih partija (u eurima) Politička partija

Telefonski računi

Službena putovanja

Marketing

DPS

176.205

94.548

4.606

SDP

48.085

41.352

1.287

SNP

11.663

59.590

5.139

NOVA

9.971

35.699

34.441

PCG

5.563

-

21.734

PZP

11.710

18.899

11.011

MILAN KNEŽEVIĆ

AKCIJA POZITIVNE

Pomorandže za Cetinjane Članovi Opštinskog odbora Pozitivne Crne Gore na Cetinju, u sklopu predizborne kampanje za lokalne izbore, dijelili su građanima prijestonice pomorandže na Balšića pazaru.

“Na pazarni dan na Balšića pazaru Pozitivna je podijelila pomorandže svima, bez obzira na partijsku pripadnost”, istakao je predsjednik cetinjskog OO Pozitivne Dragan Ćiro Cvetković.

Akciju su organizovali predstavnici Foruma mladih i Op-

vo prvo mjesto po visini troškova za marketing i reklamiranje. U izvještaju DRI je navedeno da je ta partija potrošila 34.441 euro na marketing i najviše od svih opozicionih partija. Pored NOVE, Pozitivna Crna Gora takođe voli da se reklamira, pa je ta partija za marketing 2012. izdvojila 21.734 eura. Od tog iznosa PCG je 6.706 potrošio na radio i televizijske reklame, na zakup bilborda 5.928 eura i troškove usluga štampe reklamnog materijala u iznosu od 9.099 eura.

PZP je troškove reklama i propagande iskazao u iznosu od 11.011 eura. Pomenuti troškovi se odnose na troškove po osnovu pružanja usluga zakupa reklamnog prostora, izradu plakata za konvenciju (štampa i grafička priprema), snimanje pres konferencije, troškove montaže, izrade izbornih letaka i štampe propagandnog materijala.

Socijalistička narodna partija 2012. godini imala je rashod za marketnig u iznosu od 5.139 eura.

Revizijom je utvrđeno da su nave-

štinski odbor Pozitivne Crne Gore Cetinje.

Tom prilikom Cvetković je poručio da je Pozitivna garant promjena, kako u Crnoj Gori, tako i na Cetinju.

“S obzirom na to da pomorandža simbolizuje hrabrost ,vjerujem da će građani Cetinja pokazati hrabrost i 16. novembra i zajedno sa Pozitivnom Crnom Gorom demokratski smijeniti vlast”, kazala je član Glavnog odbora Pozitivne Marija Martinović.

SNP nema pošteno rukovodstvo Odluku o tome da li će politička grupacija čiji sam lider postati stranka, donijećemo u saglasnosti sa svim onim ljudima koji su s nama prišli Demokratskom frontu, uz dogovor sa Predsjedništvom DF-a, od kojeg imam potpunu podršku, kazao je Milan Knežević u emisiji Živa istina Darka Šukovića. Poslanik DF i predsjednik Političke grupacije “Milan Knežević”, nije precizirao kada će sa svojim pristalicama razmatrati osnivanje stranke, već samo da sada “rade na tome”.

“Naše pristupanje DF-u nije imalo za cilj formiranje stranke, niti slabljenje SNP. Mislili smo da je to jedna velika heterogena, narodna kolicija koja bi trebalo da dovede do smjene reži-

ma. I - umalo se to nije dogodilo.

Nakon završenih oktobarskih izbora i lokalnih u Nikšiću, Kotoru i Budvi, imali smo sve elemente političke stranke: tri poslanika i sedam odbornika.

Ali, smatrali smo da još nije bilo vrijeme da uđemo u priču oko formalno-pravnog definisanja naše političke grupacije”, kazao je on. Knežević ističe da je činjenica da SNP nije napustio da bi osnovao novu stranku, već da je razlog za odlazak bio izostanak podrške više njegovih predloga koje je smatrao veoma značajnim.

“SNP ima pošteno članstvo koje isKreno želi smjenu režima. Ali, to ne mogu da kažem za rukovodstvo te stranke”, kazao je on.

6

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 9. 2013.

XII GENERACIJA

Otvorena Škola demokratskog rukovođenja Juče je u Podgorici otvorena Škola demokratskog rukovođenja u organizaciji Građanske alijanse i Savjeta Evrope. Dvanaestu generaciju Škole činiće mladi članovi političkih partija, nevladinog sektora i novinari, što je dobra kombinacija iz koje će proisteći brojne ideje za jačanje vladavine prava i sticanje saznanja o demokratskim zakonima, ocijenjeno je na njenom otvaranju.

Diretkor Škole demokratskog rukovođenja Boris Raonić rekao je na otvaranju, na Fakultetu političkih nauka, da će ove godine tema biti “Izazovi evropeizacije u Croj Gori”.

On je naveo da je ovo 12. generacija, a do sada je školu pohađalo oko 300 polaznika.

Ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević ocijenio je da je spoj mladih, budućih političara i političkih novinara odlična kombinacija “iz koje će proisteći brojne ideje za jačanje vladavine prava i sveobuhvatniju zaštitu ljudskih i manjinskih prava i sloboda”.

“Crnoj Gori JE potreban snažan obračun sa organizovanim kriminalom i korupcijom, kako u privatnom, tako i u javnom sektoru i državnim organima”, rekao je Konjević. Šef Misije OEBS u Crnoj Gori Valdemar Figaj rekao je da ta misija devetu godinu podržava program Škole demokratskog rukovođenja.

“Ovaj program je od velike važnosti kako bi njeni polaznici stekli znanje o demokratskim zakonima”, ocijenio je on. Šef sektora za politiku, evropske integracije i privredu Alberto Kamarata kazao je da Crna Gora treba da se osjeća dijelom Evrope jer ona to i jeste.

On je naveo da postoje dvij e d e f i n i c i j e e v r o p e i z a c i j e.

“Jedna znači pretvoriti nekoga ko nije Evropljanin u Evropljanina, a druga se odnosi na evropski identitet koji predstavlja ono što su bazične vrijednosti”, rekao je Kamarata.

A.O.

CEtINJE

Pravedna počela pripreme za izbore Pravedna Crna Gora je na Cetinju otvorila kancelariju, formirala izborni štab i počela organizacione pripreme za predstojeće izbore koji će se održati u Prijestonici 16. novembra. Kako je saopšteno iz ove partije, do kraja naredne sedmice biće prikupljeni potpisi za potvrđivanje liste pod nazivom Pravedna Crna Gora i počeće stalna terenska kampanja.

Za desetak dana biće objavljen izborni program u čijem fokusu će, napominju u Pravednoj, biti ekonom-

ski razvoj i formiranje profesionalne lokalne uprave, dok će se politička kampanja odvijati pod sloganom - Pravda za Prijestonicu.

“Podsjećamo javnost da, za razliku od ostale kalkulantske opozicije, na predstojeće izbore izlazimo sa nedvosmislenom predizbornom porukom. Naš cilj je smjena DPS, neprihvatanje bilo kakve postizborne saradnje sa DPS-om i formiranje nove vlasti u crnogorskoj prijestonici”, saopšteno je iz Pravedne.

DŽAVID ŠABOVIĆ PORUČIO

Vrijeme je da okrenemo list Poslanik Socijaldemokratske partije Džavid Šabović je, komentarišući izjavu lidera Demokratskog fronta Miodraga Lekića da je SDP u kritikama Demokratske partije socijalista došao do krajnje linije, te da bi trebalo da izađe iz koalicije, rekao da njegova partija već dugo ne može da se usaglasi sa DPSom o važnim pitanjima, te da treba da se okrene nova stranica.

“Ne treba niko da nam kaže kad je vrijeme, mi smo svjesni toga. Na svim opštinskim izborima koji se sada održavaju idemo samostalno.

Zar to nije dovoljan pokazatelj kuda ide SDP?”, kazao je Šabović za Radio Antena M. On napominje da na političkoj sceni ima onih sa kojima bi SDP mogao da se dogovara.

“Moramo da ostavimo po strani sve one animozitete koji su do sada bili između nas i njih. Preči je interes mirna, ekonomski stabilna Crna Gora. Crnoj Gori treba drugačija politička vlast, rasterećena svega lošeg, svih loših privatizacija, priča o korupciji i svih afera “Snimak””, zaključio je Šabović.

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 9. 2013.

7

146

penzionera prima penziju veću od 1.000 eura

NA RUBU EGZISTENCIJE

Više od 3.000 pezionera prima samo 100 eura Najnižu zakonom propisanu penzuju u Crnoj Gori prima čak 3.113 penzionera, dok, sa druge strane, njih 146 prima mjesečno preko 1.000 eura Ivana Cimbaljević

V

eliki broj penzionera u Crnoj Gori živi na rubu egzistencije, jer su njihove penizije minimalne i jedva mogu da od njih prežive. Najnižu penziju u Crnoj Gori, čiji je iznos propisan zakonom na 100,40 eura, prima čak 3.113 penzionera. Ovaj iznos je skoro tri puta manji od prosječne penzije koja je u avgustu iznosila 276,20 eura i skoro pet puta manji od prosječne zarade. Sa druge strane, u Crnoj Gori ima i penzionera koji mjesečno primaju više od1.000 eura. Njih je 146.

Iako je prosječna penzija u Crnoj Gori skoro upola manja od prosječne zarade, i u avgustu je iznosila 276,20 eura, problem je i što veliki broj penzionera taj iznos može da “skupi” tek za tri mjeseca. Prema podacima Fonda PIO, preko 3.000 prenzionera u Crnoj Gori prima zakonom propisanu najnižu penziju.

“Najniža penzija u Crnoj Gori na današnji dan iznosi 100,40 eura, a prima je 3.113 penzionera”, kazali su Dnevnim novinama iz Fonda PIO.

1:1,6

je odnos zavisnosti, kojom se prikazuje odnos zaposlenih i penzionera, što znači da za isplatu penzije jednog penzionera 1,6 zaposlenih uplaćuju doprinose

Inače, broj penzionera koji prima najnižu penziju veći je nego prethodne godine, kada ju je primalo oko 2.700 penzionera.

Takođe, u Crnoj Gori je zakonom propisan i iznos najviše penzije i to na dva načina. Prema Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju koji je važio do 31. decembra 2003. godine, propisan iznos limitirane penzije na današnji dan iznosi 965,90 eura i taj iznos, kako su kazali iz Fonda, prima 100 penzionera u Crnoj Gori.

Međutim, izmjenama Zakona o PIO koje su stupile na snagu 1. januara 2004. godine, umjesto limitirane penzije definisana je limitirana vrijednost ličnog koeficijenta osiguranika.

“Ovo znači da bi, na primjer, osiguranik koji ima limitiran koeficijent četiri i 40 godina penzijskog staža na današnji dan primao penziju u iznosu od 1.062,68 eura. Iste izmjene Zakona o PIO nijesu ograničile dužinu penzijskog staža koji

utiče na visinu penzije, tako da se prilikom izračuna uzima i penzijski staž duži od 40 godina. Penziju u iznosu većem od 1.000 eura prima 146 penzionera u Crnoj Gori”, objasnili su iz Fonda PIO. Prema posljednjim statističkim podacima koji se odnose na isplatu penzija za avgust, Fond PIO u avgustu je isplatio penzije za 123.018 korisnika prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja. Od tog broja, 115.874 prima penzije u Crnoj Gori, a 7.144 korisnika u inostranstvu.

“Od ukupnog broja penzija isplaćenih u Crnoj Gori u avgustu, 55.687 čine starosne penzije, 23.340 invalidske i 28.921 je porodična penzija”, objasnili su Fonda.

Struktura po vrstama penzija u Crnoj Gori pokazuje porast broja korisnika starosne penzije u odnosu na decembar prethodne godine za 2,68 odsto, kao i blagi porast broja porodičnih penzija (0,65 odsto), dok je u istom periodu zabilježen pad broja korisnika invalidske penzije (0,75 odsto). Trend pada broja invalidskih penzija bilježi se od decembra 2003. godine, a rezultat je zakonom definisanih mjera koje su realizovane u cilju reforme penzionog sistema i njegove modernizacije i racionalizacije.

“Zakonom je uvedena nova definicija invalidnosti koja je sada utvrđena po konceptu opšte invalidnosti, a kao značajna mjera izdvojilo se i sprovođenje redovne

revizije invalidskih penzija, koja se vrši svake tri godine nakon uspostavljanja prava. Struktura penzija po vrstama ovog prava smatra se povoljnom, s obzirom na višegodišnji trend porasta udjela starosnih penzija i smanjenja udjela invalidskih penzija u ukupnom broju korisnika ovog prava”, navode iz Fonda PIO. Od 7.144 korisnika prava u inostranstvu, njih 7.017 ostvaruje pravo na penziju, a 127 neko od ostalih prava (tjelesno oštećenje, tuđa pomoć i njega).

Mnogo značajnije pitanje za održivost penzionog sistema je odnos broja zaposlenih i penzionera, odnosno broja uplatioca doprinosa i onih čiji se prihodi iz tih doprinosa finansiraju.

“Odnos zavisnosti, kojom se prikazuje odnos zaposlenih i penzionera, iznosi 1:1,6, što znači da za isplatu penzije jednog penzionera 1,6 zaposlenih uplaćuju doprinose.

Iako se smatra da je optimalan odnos 1:5, a minimalan 1:3, ove odnose je teško postići čak i u ekonomski najrazvijenijim zemljama Evrope”, kazali su iz Fonda.

Oni navode da razlog leži u demografskim promjenama u smislu starenja stanovništva, ali i u otežanim ekonomskim prilikama. Zbog toga se, kako su kazali, dio sredstava za isplatu penzija obezbjeđuje i iz budžeta.

3.113 penzionera prima zakonom popisanu najnižu penziju koja iznosi 100,40 eura

276,20

eura iznosila je prosječna penzija u avgustu i bila je niža nego u istom mjesecu prošle godine kada je iznosila 278,63

123.018 iznosi broj penzionera u Crnoj Gori, od čega njih 55.687 prima starosne penzije, 23.340 invalidske i 28.921 porodične penzije

Treba još 100 miliona KAP-ove penzije neće negativno uticati na održivost penzionog sistema do kraja godine Fond penzijskog i invalidskog osiguranja je posljednju isplatu prava iz PIO izvršio u septembru, dok je za isplatu još tri penzije do kraja godine potrebno obezbijediti još oko 100 miliona eura.

“Sredstva za ovu namjenu obezbijeđena su budžetom za 2013. godinu, a isplatu prava garantuje država i ista se vrši bez kašnjenja”, kazali su iz Fonda PIO.

Odgovarajući na pitanje da li će i koliki teret predstavljati isplata penzija bivšim radnicima Kombinata aluminijuma koji su nedavno stekli pravo na penziju, iz Fonda su odgovorili da to neće negativ-

no uticati na održivost penzionog sistema.

“S obzirom na ograničen rok primjene ranije pomenute dopune Zakona, navedena kategorija prava neće znatnije negativno uticati na odr-

živost penzionog sistema, koja predstavlja izazov za gotovo sve penzione sisteme u svijetu koji se zasnivaju na generacijskoj solidarnosti”, kazali su iz Fonda PIO.

8

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 9. 2013.

Žugić i Begović će naći zajednički jezik

TURIZAM

VLADA I ADVOKATI

Predstavnici Ministarstva finansija spremni su da u postupku predstojeće javne rasprave, kao i kroz naredne sastanke sa Advokatskom komorom zajednički nađu model koji bi podrazumijevao utvrđivanje osnovice na koju bi se obračunavali doprinosi, a koja bi bila upodobljena sa ostvarenim prihodima advokata, saopšteno je juče iz tog Vladinog resora.

U Ministarstvu finansija održan je sastanak ministra finansija dr Radoja Žugića i njegovih saradnika sa predstavnicima Advokatske komore Crne Gore, na čelu sa predsjednikom - advokatom Zdravkom Begovićem.

U saopštenju se navodi da je glavna tema sastanka bio način oporezivanja advokatske djelatnosti, u svijetlu pripremljenog nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica koji predviđa isključivanje advokatske djelatnosti iz sistema paušalnog oporezivanja. Žugić je kazao da je glavna namjera ovakvog pristupa unapređenje poreske discipline i dostizanje višeg nivoa fiskalne održivosti i, time, obezbijeđivanje stabilnih javnih finansija.

Predstavnici Advokatske komore, kako se navodi, istakli su da razumiju i podržavaju napore Ministarstva finansija da, kroz revidiranje poreske politike, obezbijedi stabilnost i održi-

vost javnih finansija.

“Istovremeno su ukazali na činjenicu da bi primjena predloženih rješenja koja se odnose na ukidanje paušalnog oporezivanja i uvođenje obračuna poreza po stvarnom dohotku (što bi se reflektovalo i na obračun doprinosa) predstavljala značajan fi-

skalni teret za predstavnike jednog dijela advokatske djelatnosti, kao i da bi u posebno nezavidan položaj dovela najranjivije kategorije advokata, odnosno one sa najnižim prihodima”, dodaje se u saopštenju.

Na sastanku je najavljeno da će, u najskorijem roku, biti definisan za-

Znatno više turista

U Crnoj Gori trenutno boravi 20.954 turista, što je 28 odsto više nego u istom periodu prošle godine, saopšteno je iz Nacionalne turističke organizacije. Iz NTO navode da su ove nedjelje znatan broj turista privukli brojni događaji iz oblasti MICE turizma, koji se održavaju u hotelima koji raspolažu kongresnim sadržajima, povoljnije cijene smještaja i lijepo vrijeme.

Iz NTO su saopštili da je juče na sajmu Top Resa u Parizu na štandu Crne Gore obilježen Svjetski dan turizma.

“Tom prilikom crnogorski štand su posjetili partneri iz Francuske i predstavnici drugih turističkih destinacija koje izlažu svoju ponudu na ovom sajmu”, navodi se u saopštenju.

17

konski okvir koji će poreskim dužnicima omogućiti da, uz eventualan otpis kamate, za dugove starije od jedne godine, jednokratno izmire obaveze iz prethodnog perioda.

Predstavnici Advokatske komore pozitivno su se izrazili prema pomenutoj inicijativi.

odsto više korisnika roaming usluga u Crnoj Gori bilo je u periodu od 16. do 22. septembra nego u istom periodu prethodne godine, saopšteno je iz Ministarstva održivog razvoja i turizma.

BERZA

Knežević prodao udio u Prenosu Na Montenegroberzi juče je prodato 2,6 akcija Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) za 1,69 miliona eura, što je činilo 98 odsto ukupnog prometa.

Prodato je ukupno 3,88 miliona akcija kroz 26 transakcija. Dionica CGES-a pala je 1,2 odsto na 43,5 centi. Prema podacima Centralne depozitarne agencije (CDA) prodati udio odgovara Atlas mont fondu.

Država Crna Gora posjeduje 55 odsto akcija u CGES-u, italijanska

RUDnIK UGLjA

Terna 22,08, iza HB Zbirnog kastodi računa 3 sakriven je vlasnik 3,91 odsto dionica. Fond Trend ima 2,82 odsto, Moneta 2,18 odsto, Društvo za menadžment poslove i upravljanje nekretninama MIG 1,55 odsto. Ostali akcionari imaju ispod jedan odsto akcija.

Kompanijski indeks MONEX20 ojačao je neznatno na 9.312,01 poen, dok je fondovski MONEXPIF porastao 0,4 odsto na 2.906,24 boda. Dobijali su Izbor Bar 18,2 odsto

na 0,26 centi i Solana Bajo Sekulić 10,8 odsto na 2,92 eura.

Pale su dionice Marine Bar 20 odsto na dva eura, Hotelsko-turističkog preduzeća (HTP) Velika Plaža 17,8 odsto na deset i Elektroprivreda neznatno na 2,35 eura.

Od fondova Eurofond je ojačao sedam odsto na 0,9 centi, dok je Atlasmont pao 1,3 odsto na 2,3 centa, a Trend blago na 7,13 centi.

Obveznice Fonda za obeštećenje porasle su šest odsto na 9,8 centi.

KOnTEjnERsKI TERMInAL

Đukanović čeka presudu Privatizacija Rasprava po tužbi biznismena Aca Đukanovića protiv Rudnika uglja završena je juče, a sudija Privrednog suda Snežana Pavličić će odluku donijeti u zakonskom roku od 30 dana. Đukanović je, kao akcionar sa 11,6 odsto akcija, tužio Rudnik zbog izvještaja o poslovanju za 2009. godinu, koji je naknadno izmijenjen, pa su akcionari ostali bez najavljene dividende od 26 miliona eura.

Brat premijera Mila Đukanovića tužbom traži poništenje odluka Odbora direktora kojima su naknadno izmijenjeni izvještaji o poslovanju Rudnika.

Punomoćnik tužioca, Vido Đakonović kazao je da nema primjedbi na nalaz vještaka finansijske struke, Milenka Popovića u vezi sa starim dužničkim povjerilačkim odnosima između Rudnika i Elektroprivrede (EPCG).

On je naveo da u periodu od 31. decembra 2009. godine kao dana bilansiranja do 24. februara 2010. kao dana objavljivanja finansijskih izvještaja nije bilo događaja zbog kojih bi se korigovao bilans za 2009. godinu.

“Analizom poslovnih transakcija sprovedenih na osnovu vjerodostojnih isprava i prethodno donesenih i navedenih odluka, zaključaka, rješenja i revizorskog izvještaja utvrdio sam da su u bilansu stanja i

uspjeha kojim je iskazana neto dobit na 31. decembar 2009. godine u iznosu od 26,12 miliona eura objelodanjeni finansijski iskazi dati u potpunosti i u skladu sa standardima finansijskog izvještavanja”, precizirao je Đakonović. On je naveo da su taj navod i konstatacija vještaka više nego dovoljne za zauzimanje konačnog stava oko osnovanosti navoda tužioca i osnovanosti službe-

nog zahtjeva.

Vještak iz dokumentacije koje su dostavile obje parnične strane pravilno je zaključio da je revizorska kuća Diloit organima tuženog dala jedno mišljenje iz kog proizilazi da nije bilo razloga za usklađivanje priznatih finansijskih izvještaja čije je izdavanje verifikovano odlukom Odbora direktora od 24. februara 2010. godine.

podijelila firmu U Kontejnerskim terminalima osnovan novi sindikat uoči same prodaje kompanije

Zaposleni u kompaniji Kontejnerski terminal i generalni tereti Bar podijelili su se u dva sindikata nakon što je grupa radnika odlučila da registruje novu sindikalnu organizaciju koja će biti članica Unije slobodnih sindikata. Oni su se odvojili od sindikalne organizacije pri Savezu sindikata na čijem je čelu Dobroslav Orlandić. On je juče saopštio da nije dobro cijepanje radnika u trenutku kada se radi na privatizaciji ovog preduzeća, jer podijeljeni radnici mogu samo dobiti manje.

Radnike je u dvije organizacije podijelila prestojeća privatizacija i prodaja KTGT. Orlandić se slaže sa ponuđenim uslovima turske kompanije Global Ports Holding, dok je druga sindikalna organizacija zatražila od Savjeta za privatizaciju odgovor na niz pitanja i dilema.

Jedan od njihovih glavnih primjedbi jeste da 6,5 miliona nije dovoljno za kvalitetno rješavanje socijalnog programa za 350 radnika u skladu sa važećim kolektivnim ugovorom.

Predstavnik nove sindikalne organizacije Luka Klisić na sjednici Savjeta za privatizaciju tražio je odgovor da li će kompanija i dalje zadržati postojeću osnovnu djelatnost ili će je mijenjati, uz primjedbu da je možda ovaj socijalni program dobar za one koji trebaju napustiti KTGT, ali ko će brinuti o onima koji ostaju.

“Konstatacija da sada nije dobro dijeljenje radnika u dva sindikata je pogrešna”, kazao je Klisić.

On je dodao da ranija inicijativa o osnivanju novog sindikata, pri podjeli AD Luka Bar na dvije kompanije, nije uspjela baš zbog takvog stava.

“Da je ta ideja uspjela, sigurni smo da bi imali podijeljeni sindikat, ali i jedinstvenu Luku Bar. Takođe, mi se borimo za prava svih zaposlenih bez obzira na članstvo u sindikatima i protiv smo podjela na naše i njihove, jer su to sve naše kolege i prijatelji”, objašnjava prvi čovjek nove sindikalne organizacije.

A.Lj.

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 9. 2013.

9

NEMA ŠTA NIJE POSKUPILO

Cijene veće od deset do 20 odsto

Većina proizvoda u crnogorskim marketima poskupila je nekoliko centi, a neki skuplji čak euro, u odnosu na isti period prošle godine Ekipa Dnevnih novina

D

nevne novine istraživale su šta je i koliko poskupilo za godinu dana.

Uzeli smo cijene desetak artikala koje prosječno crnogorsko domaćinstvo makar jednom sedmično stavi u korpu. Nakon obilaska svih većih marketa, došli smo do zaključka da se veliki broj artikala po prošlogodišnoj cijeni može naći samo na akcijama.

Iako nam mala, postepena poskupljenja “zamazuju” oči, činjenica je da skoro nema artikla koji nije poskupio za ovih godinu dana.

Cent, dva, tri, neki i po desetak i više. To najbolje znaju domaćice, koje u marketima stalno kupuju iste stvari. Podgoričanka Ana Ivanović samo je jedna od mnogih koja je primijetila da za isto novca ove godine kupuje manje.

“E, nema šta nije poskupilo. Jednom mjesečno idem u veću nabavku i znam da sam prošle godine mogla da kupim više stvari za isti novac. Uzmite za primjer samo ‘smoki’, koji je prošle godine bio 25 centi, a mogao se naći u većim marketim i za 23 centa, sad je skoro svuda 30 centi. Jeftinije se može naći samo ako je u nekom većem marketu na akciji. To je samo jedan primjer, kažem vam, sve je skuplje po nekoliko centi nego prošle godine”, kazala je Ana. U ovo su se uvjerile i Dnevne novine. Naši reporteri obišli su skoro sve veće markete u gradu i upore-

dile cijene određenog broja atikala koje makar jednom sedmično kupi prosječna crnogorska porodica.

Primjera radi, prošle godine u ovo doba, litar “Imlekovog” jogurta sa 3,2 odsto mliječne masti koštao je u prosjeku oko 90 centi, dok sada košta preko euro. Čajne kobasice nema ispod 10 eura, a po cijeni nižoj od te može se samo povremeno naći u većim marketima na akciji. Svinjski vrat, čija je cijena po kilogramu prošle godine bila do 3,5 do četiri eura, sada je skoro svuda više od četiri eura. Takođe, 100 grama kafe skoro svih proizvođača po prošlogošnjoj cijeni može se kupiti, takođe, samo na akcijama.

A pored osnovnih životnih namirnica, poskupila je hemija. Tri kilograma “Ariela”, koji je prošle godine koštao do pet eura, sada skoro da se ne može na polici naći ispod šest eura. Takođe, i deterdžent za pranja suđa “Feri” sada u većini marketa košta više od 1,5 eura, dok je njegova cijena prošle godine bi-

la oko 1,30 eura. Cijena šampona za kosu “H&S” od 200 ml, koji je prošle godine bio oko 3,10 eura, sada dostiže do 3,50.

No nije samo poskupila prehrana već i piće i slatkiši. Cijena jednog od omiljenih napitaka velikog broja građana, “koka-kola”, iznosi blizu 1,40 eura, dok je prošle godine njena cijena bila od 1,10 do 1,20 eura. “Čips”, koji je prošle godine bio oko 50 centi, sada košta od 60 do 70 centi, u zavisnosti od prodavnice. Biskvit “jafa”, čija cijena prošle godine nije prelazila 80 centi, sada je oko jednog eura. U pojedinim marketIma čak je i veća od jednog eura. Poskupljenje je evidento i na čolokadama. Prošle godine cijene čokolada bile su ispod jednog eura, dok sada u većini prodavnica koštaju više od jednog eura. Slično je i sa “plazma” keksom. Ovaj keks je sada oko 90 centi, dok je njegova prošlogodišnja cijena bila oko 80 centi.

Iako su ovo samo artikli čija je potrošnja česta u crnogorskim domaćinstvima, na njihovom primjeru se može veoma dobro ilustrovati stvarna slika i prilika kada su cijene u pitanju. A u prilog ovim našim tvrdnjama ide i zvaniča statistika.

Prema podacima Mostata, godišnja stopa inflacije u Crnoj Gori u avgustu iznosila je 1,7 odsto i veća je nego u Evropskoj uniji, gdje je iznosila 1,5 odsto.

Energetske kompanije zaključile ugovor

sistemu Crne Gore”, navodi se u zajedničkom saopštenju ove tri kompanije.

U saopšenju se dodaje da su energetski subjekti, potpisivanjem pomenutih ugovora, obezbijedili efikasniji i funkcionalniji elektroenergetski sistem i regulisali međusobna prava i obaveze u skladu sa Zakonom o energetici.

Do potpisivanja sporazuma došlo je nakon što je Regulatorna agencija za energetiku podnijela prošle sedmice zahtjeve za pokretanje prekršajnih postupaka protiv izvršnih direktora Elektroprivrede Crne Gore Enrika Maler-

Septembar 2012

Septembar 2013

Imlek jogurta

3,2 90 centi

1,02 eura

Čajna kobasica

10 eura

11 eura

Svinjski vrat

3,5

4 eura

Kafe 100 gr

80 cent

70 centi

Ariel 3kg

5 eura

6 eura

Feri 1l 1

30 eura

1,5 eura

Šampon “H&S” 200 ml

3,10 eura

3,50 eura

Coca cola

1,20 eura

1,40 eura

Čips 100 gr

50 centi

60 centi

Jafa

80 centi

1 euro

Plazma

80 centi

90 centi *Prosječne cijene u marketima

VEKTrA INVESTMENTS

POMAGAĆE JEDNI DrUGIMA

Elektroprivreda Crne Gore (EPCG), Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) i Crnogorski operator tržišta električne energije (COTEE) potpisali su juče ugovore o pružanju pomoćnih usluga, ugovor o korišćenju prenosne mreže i isporuci električne energije za pokrivanje gubitaka u prenosu, ugovore o finansijskom poravnanju balansnog obračuna i balansne odgovornosti.

“EPCG, CGES i COTEE potpisali su ugovore kada su obezbijeđeni svi zakonom neophodni uslovi i otklonjeni mogući negativni uticaji u složenom energetskom

Artikal

be i Crnogorskog elektroprenosnog sistema Ljuba Kneževića zbog nezaključivanja odgovarajućih ugovora i poslovanja suprotno zakonu. Iz RAE su objasnili da su zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka i protiv izvršnih direktora ove dvije kompanije, kao odgovornih osoba, podnijeli zato što su propuštanjem dužnog nadzora dozvolili poslovanje suprotno Zakonu o energetici i tržišnim pravilima.

Knežević je nakon podnošenja prijave podnio ostavku zbog neslaganja sa stavovima Regulatorne agencije za energetiku.

I.C.

Odloženo ročište za uvođenje stečaja Ročište za uvođenje stečaja u kompaniju Vektra investments, na zahtjev Crnogorske komercijalne banke (CKB) i OTP faktoringa, odloženo je za 11. novembar.

Punomoćnik Vektre investmentsa Ranko Grbavac tražio je da se ročište odloži kako bi se sačekao ishod glasanja o planu reorganizacije u stečajnom postupku koji se kod suda vodi nad glavnom kompanijom Vektra Montenegro, biznismena Dragana Brkovića.

“Plan je predat, sa njim su upoznati povjerioci i za njega će brzo biti zakazano ročište. Planom je predviđeno namirenje potraživanja povjerioca, koji je predlagač u predmetnom postupku”, naveo je Grbavac, prenosi agencija Mina-biznis.

On smatra da bi bilo cjelishodno i ekonomično da se ročište odloži.

Advokat CKB Filip Jovović kazao je da je taj plan neprecizan i pitanje je hoće li proći.

“Ta okolnost nije od značaja budući da je plan neprecizan, tako da se ne može vidjeti na koji način i koje potraživanje se izmiruje, dok su drugi povjerioci u tom predlogu plana dati precizno”, objasnio je Jovović.

CKB, kako je dodao, nije uvrštena u plan, zbog čega se on protivio odlaganju ročišta.

Sudija Privrednog suda Dragan Vučević kazao je da će sud pribaviti spise predmeta, kao i poseban izvještaj o nađenom stanju kod stečajnog dužnika.

Apelacioni sud je ranije oborio rješenje Privrednog suda o odbijanju zahtjeva za uvođenje stečaja toj Brkovićevoj kompaniji.

Kompanija OTP faktoring, koja se bavi otkupom potraživanja i loših kredita kod CKB, podnijela je krajem novembra 2011. godine Privrednom sudu zahtjev za uvođenje stečaja u više preduzeća u vlasništvu Brkovića, zbog duga od skoro 100 miliona eura.

Uvođenje stečaja je traženo i za kompanije Vektra Montenegro, Vektra Boka, Horajzon lodžistik i Vektra aviejšn.

Privredni sud u Podgorici je 20. decembra prošle godine uveo stečaj u kompaniju Vektra Montenegro. Rješenje o uvođenju stečaja u Vektru Montenegro donio je sudija podgoričkog Privrednog suda Miodrag Anđelić na predlog CKB-a, odnosno kompanije OTP faktoring.

300

hiljada radnih mjesta je izgubljeno u Srbiji od početka ekonomske krize, saopštio je srpski ministar privrede Saša Radulović. Prema njegovim riječima, siva ekonomija obuhvata 30 odsto BDP-a, a šansa za izlazak iz krize je u smanjenju crnog tržišta.

10 Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 9. 2013.

INTERVJU, SNEŽANA JONICA, POSLANICA SNP

Bez SNP se ne može formirati lokalna vlast Jovana Đurišić

P

oslanica Socijalističke narodne partije Snežana Jonica vjeruje da će njena partija biti važan činiliac za formiranje vlasti u tri crnogorske opštine kojima predstoje lokalni izbori. U intervjuu za Vikend novine ona naglašava da jedino SNP obrazlaže za šta se zalaže - za razvoj i perspektivu tih sredina. To što je DF pristao na koaliciju sa SNP-om u Mojkovcu je, kako kaže, još jedno od čuda na domaćoj političkoj sceni.

VN: Kako se SNP priprema za predstojeće lokalne izbore?

Uobičajeno, poznato je da SNP ima izuzetno jaku partijsku infrastrukturu. Posebno smo posvećeni terenskom radu i direktnom kontaktu sa građanima.

Naravno, različiti su oblici konkretnih aktivnosti jer se lokalni izbori u Petnjici, Mojkovcu i na Cetinju razlikuju po mnogo čemu.

VN: Kakav izborni rezultat očekujete?

U sva tri grada bez SNP-a se neće moći formirati lokalna vlast.

Negdje ćemo biti dominantni dio kao u Mojkovcu, a u Petnjici i na Cetinju njen korektivni dio u interesu svih građana.

Da budem jasna - čula sam od naše konkurencije protiv čega i koga su, ali niko osim SNP-a ne obrazlaže za šta se zalaže - pravce razvoja tih sredina i njihovu nespornu perspektivu.

VN: Da li odluka SNP da u Mojkovcu formira koaliciju sa DFom može biti održiva i na državnom nivou? Čudne se stvari događaju na crnogorskoj političkoj sceni. Prije samo godinu Demokratski front je odbio koaliciju sa SNP-om za parlamentarne izbore uz jedno jedino objašnjenje – da je Front sam po sebi koalicija i da se ne može praviti koalicija sa koalicijom.

Kada sam vidjela koalicioni sporazum iz Mojkovca, i kao ugovorne strane u potpisu: SNP i Demokratski front, moram priznati prvo što mi je palo na pamet je “kako je lijepo kad zbog svoje dosljednosti svakome možete pogledati u oči”.

VN:Šta Crna Gora treba da uradi kako bi ubrzala otvaranje poglavlja 23 i 24?

za ustavne amandmane, govori o tome da su radili sve da nas “isprovociraju” da glasamo protiv.

Očigledno je da nekome u vlasti nisu odgovarale promjene koje proizilaze iz ustavnih amandmana. Izbor novog sastava sudija Ustavnog suda, kao i novog Vrhovnog državnog tužioca predstavljaju samo početak tih promjena. Očekujemo da i Opšta sjednica Vrhovnog suda predlažući, a Sudski savjet odlučujući o izboru predsjednika Vrhovnog suda daju svoj doprinos, kvalitetnom odlukom.

Izmjenama zakona iz oblasti pravosuđa koje smo prije nekoliko dana usvojili u parlamentu, uz sve njihove nedostatke na koje smo ukazali, stvorene su ipak pretpostavke za početak reforme pravosudnog sistema.

Efikasnost i odgovornost u primjeni ovih propisa biće najbolji i najočigledniji pokazatelj ima li političke volje za realizaciju obaveza vezanih za poglavlja 23 i 24, i da li se svi jednako zalažemo za vladavinu prava.

Rokovi su jasno definisani donijetim izmjenama, a postoji i obaveza iz akcionog plana da se pripreme novi zakoni u ovoj oblasti koji bi obezbijedili cjelovitu reformu pravosudnog sistema, jer su se izmjene koje smo upravo usvojili odnosile samo na realizaciju obaveza proisteklih iz ustavnih amandmana.

SNP će pažljivo pratiti ovaj proces, kao i do sada aktivno učestvovati - predlažući rješenja, podsjećajući na rokove i preuzete obaveze.

VN: Kako afere “Snimak” i “Crne trojke” mogu da utiču na evropski put Crne Gore? Da li nas to vraća korak unazad?

Radi se o situacijama koje su bile opštepoznate i prije objavljivanja u medijima. Umjesto lamentiranja da li će nas neZakon o crnogorskom dršto vratiti unažavljanstvu nepravedan i da zad, od Crne imam osjećaj kao da je pisan Gore se očekuju za tuđe građane, a ne za svokvalitetna i sveje. Primjenom izuzetno rigidobuhvatna reanih zakonskih normi, za kogovanja kako bi je se s pravom može reći da navedene afere predstavljaju najrigidniji pribile procesuirastup pitanju državljanstva ne, a počinioci od svih država u regionu, Cri, naročito, nana Gora se odlukom vladajuće logodavci privećine igrala sa ljudskim sudvedeni spoznabinama, smatra Jonica ji pravde.

Crna Gora je napravila nekoliko značajnih koraka usvajanjem ustavnih amandmana u julu i nedavnim usaglašavanjem zako n a i z o b l a sti pravosuđa sa njima.

Prilikom glasanja za ustavne amandmane, iako nezadovoljni odnosom vlasti prema našim predlozima, bili smo svjesni da u tom momentu našim glasovima odlučujemo da li ćemo zaustaviti evropski put Crne Gore tj još preciznije vratiti Crnu Goru najmanje tri godine unazad ili otvoriti vrata za krupne korake naprijed.

Još me brine nedostatak jasnog iskaza političke volje kod vlasti, jer način na koji su postupali predstavnici vladajuće većine u danima kada je trebalo glasati

VN: Kako komentarišete odluku nakon razgovora premijera Dačića i Đukanovića da Crna Gora neće usvojiti princip dvojnog državljanstva? Šta je sa onima koji po posebnim kriterijumima dobijaju to isto (Rotšild, Bešić i dr.)?

Stalno ponavljam da je Zakon o crnogorskom državljanstvu nepravedan i da imam osjećaj kao da je pisan za tuđe građane, a ne

za svoje.

Primjenom izuzetno rigidnih zakonskih normi, za koje se s pravom može reći da predstavljaju najrigidniji pristup pitanju državljanstva od svih država u regionu, Crna Gora se odlukom vladajuće većine igrala sa ljudskim sudbinama.

Diksriminisana su djeca u odnosu na roditelje, posljedice promjena državno pravnog statusa Crne Gore snosili su građani koji nisu mijenjali prebivalište i koji godinama žive u Crnoj Gori. Tako su građani Crne Gore prestali biti državljani države u kojoj žive mimo svoje volje i nametnuta im je skupa, komplikovana procedura, za koju im je često bilo neophodno da obiđu dvije-tri bivše jugoslovenske republike za dokumenta i da podignu potrošački kredit kako bi to sve platili. Izmjenama koje smo mi predložili na kratak rok su date određene olakšice, ali to nije dovoljno. Zato je SNP u Radnoj grupi za izgradnju povjerenja predložio predlog izmjena Zakona o crnogorskom državljanstvu koji bi na mnogo pravedniji način riješio probleme naših građana.

U isto vrijeme, Vlada je vrlo fleksibilno i po čudnim kriterijumima dijelila državljanstva “značajnim građanima” i sve to krila od Skupštine i od javnosti.

Podaci koji su nedavno objavljeni posljedica su tri godine mojih pokušaja da dobijem te podatke i učinim ih dostupnim svima kroz četiri poslanička pitanja i preko 60 dopisa za dostavljanje obavještenja, dva mišljenja Agencije za zaštitu podataka o ličnosti…

Nažalost, ministar unutrašnjih

poslova Konjević i njegov šef Ranko Krivokapić imali su potrebu da izbjegnu odgovor poslaniku, tako da su oba prekršili u više navrata Poslovnik s tim ciljem. Konjević je odgovor koji nije dostavio poslaniku dostavio jednom dnevnom listu i na taj način pokazao svoje “poštovanje” prema Skupštini i prema zakonima.

Razmisliti o primjeni Bolonjske deklaracije Iako ste apelovali na Senat UCG da omogući prenos više od jednog ispita na specijalističke studije, studentima to nije omogućeno. Kako komentarišete takvu odluku? Koliko to narušava sistem Bolonjske deklaracije?

Senat Univerziteta je na sjednici održanoj u četvrtak, 26. septembra ipak odobrio uslovno slušanje specijalističkih studija sa dva nepoložena ispita sa osnovnih, tako da mogu reći da moj apel nije bio uzaludan. Moram da priznam da me ta vijest izuzetno obradovala, što se rijetko događa u poslu kojim se bavim.

Sada je na fakultetima obaveza da primijene dobijenu preporuku jednako ažurno kako su to uradili i sa prethodnom koja je bila nepovoljnija za studente.

Međutim, ovo je još jedan povod da ozbiljno razmislimo o načinu na koji se primjenjuje Bolonjska deklaracija, ali i potvrda važnosti naših amandmana na predlog zakona o visokom obrazovanju koji su podržani studentskom peticijom.

Tada smo tražili da se pravila studiranja urede zakonom, kako bi se primjenjivala jednako na svim fakultetima, kod svih profesora i u odnosu na sve studente. Od tog predloga nećemo odustati.

Aktuelno 11

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 9. 2013.

SLOBODAN PRISTUP INFORMACIJAMA

CDT: Primjena zakona zabrinjavajuće loša

Centar za demokratsku tranziciju (CDT) ocijenio je juče da je implementacija Zakona o slobodnom pristupu informacijama (SPI) zabrinjavajuće loša.

CDT je, u septembru, sproveo monitoring poštovanja Zakona o SPI, odnosno onih odredaba zakona koje propisuju da se sve informacije od javnog značaja moraju nalaziti na internet stranicama ministarstava.

“Informacije do kojih smo došli u toku monitoringa ukazuju da ministarstva samo djelimično poštuju zakonske obaveze i objavljuju tek 36 odsto informacija koja su obavezna objavljivati shodno Zakonu”, kazao je juče izvršni direktor CDT Dragan Koprivica.

Posebno zabrinjava, dodaje, što ministarstva ne objavljuju ključne informacije o raspolaganju budžetskim novcem. Đorđije Brkuljan iz CDT rekao je da 70 odsto ministarstava

ne objavljuje spisak službenika sa njihovim zvanjima, što je takođe zakonska obaveza.

“Ministarstva na svojim internet stranicama ne posvećuju dovoljno pažnje procesu izrade zakonskih i podzakonskih akata, pa ne objavljuju mišljenja eksperata na nacrte i predloge zakona i drugih propisa. Takođe, sedam ministarstava ne objavljuje nacrte i predloge zakona i drugih akata”, rekao je Brkuljan.

Zakon o SPI je propisao i kazne za neobjavljivanje propisanih informacija na internet stranicama institucija, koje variraju od 500 do 20.000 eura, istakli su u CDT-u i pozvali Agenciju za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama da shodno članu 47 Zakona o SPI sprovede odlučnu i energičnu akciju i pokrene odgovarajuće postupke protiv ministarstava koja krše zakon.

J.V.Đ.

Agencija riješila 403 žalbe Savjet Agencije za zaštitu ličnih podataka u posljednjih sedam mjeseci postupao je po 403 žalbe i svaku je riješio, saopštili su njeni predstavnici na konferenciji za novinare povodom 28. septembra, Međunarodnog dana prava javnosti da zna, koji se u Crnoj Gori obilježava prvi put.

Zakon o slobodnom pristupu informacijama usvojen je u julu prošle godine, a njegova primjena je, smatra član Savjeta Agencije Radenko Lacmanović, kratko ali dragocjeno iskustvo.

“Broj riješenih predmeta pokazuje ne samo da smo ažurni, već i

U jučerašnjem broju Dnevnih novina u tekstu pod naslovom “Uzdamo se u seoski turizam”, u kojem nam je sagovornica bila direktorica TO Berane Mira Božović, umjesto rečenice “U tom cilju seoskim domaćinstvima koja se bave poljoprivredom i proizvodnjom zdrave hrane trebalo bi vršiti raspodjelu drva po olakšanim okolnostima”, trebalo je da stoji: “Ona je istakla da bi se nekim olakšicama kroz mjere turističke politike omogućilo seoskom stanovništvu da ostane na selu, da pruža usluge smještaja, kao i da plasira poljoprivredne proizvode koji mogu poslužiti kao posebna turistička atrakcija”.

da se razlikujemo od sličnih organa i institucija”, kazao je on i dodao da su žalbe na rješenja prvostepenih organa uglavnom podnosile nevladine organizacije, a znatno manje građani ili novinari.

U vrijeme ekonomske krize građani imaju pravo da znaju kako se njihov novac troši i te informacije, kako smatra predsjednik Savjeta Šefko Crnovršanin, treba dati.

Iako Zakon smatraju kvalitetnim i dobrim, Agencija će, najavio je on, vjerovatno u narednom priodu ministarstvima predložiti da ga izmjene i dopune.

Ekološki čas za osnovce U okviru edukativnog programa iz ekologije, juče su predstavnici Agencije za zaštitu životne sredine održali ekološki čas pod nazivom “Ozonski omotač i ozonske rupe” u OŠ “Štampar Makarije”. “Čas je imao za cilj da se kroz zabavno-edukativnu radionicu prilagođenu petom razredu ukaže na važnost zaštite životne sredine, odnosno edukaciju osnovaca o pojmu ozona, njegovog značaja za život na površni zemlje, smanjenju njegovih zaštitnih mogućnosti usljed oštećenja, zatim o proizvodnji i potrošnji supstanci koje uzrokuju njegovo oštećenje i slično”, saopšteno je iz te škole.

J.V.Đ.

DANI MEDA

Više od 18.000 podstanarskih domaćinstava MONSTAT

Najveći broj domaćinstava i porodica zabilježen je u Glavnom gradu, po 30 odsto od ukupnog broja Jelena Vađon Đurišić

U

Crnoj Gori ima 192.242 domaćinstava i 167.177 porodica, od čega skoro 10 odsto domaćinstava zakupljuje stan u kojem živi, podaci su republičkog zavoda za statitisku Monstat objavljeni u publikaciji Domaćinstva i porodice u Crnoj Gori. Najviše domaćinstava živi u Podgorici, a prosječno domaćinstvo ima 3,2 člana, dok je prema podacima koje je objavio Monstat prosječan broj članova jedne porodice 3,3.

Podaci, koje je republički zavod za statitisku Monstat objavio u publikaciji Domaćinstva i porodice u Crnoj Gori, dobijeni na osnovu Popisa koji je u Crnoj Gori sproveden 2011. godine.

Domaćinstvom se smatra svaka porodična ili druga zajednica osoba koje zajedno stanuju i zajednički troše svoje prihode za podmirivanje osnovnih životnih potreba, odnosno za stanovanje, ishranu i drugo.

“Osnovna porodica je, u najužem smislu, definisana kao zajednica dvije ili više osobe koje žive u istom domaćinstvu i predstavljaju bračne ili vanbračne partnere sa ili bez djece, kao i jednog roditelja sa djecom”, pojasnili su iz Monstata.

Od ukupnog broja domaćinstava 78,2 odsto, odnosno 150.288 domaćinstava su vlasnici ili suvlasni-

● FOTO priča

Štandovi puni, ali... Frizerke uljepšavale penzionere Ministar poljoprivrede Petar Ivanović otvorio je juče XIX po redu tradicionalnu manifestaciju “Podgorički dani meda”, koja će trajati sve do nedjelje. U ponudi su bili med, razne kreme i kandirano voće, a uprkos bogatoj ponudi, prodavci nijesu zadovoljni prodajom.

“Građani dolaze samo da obilaze, a mali je broj onih koji nešto kupuju.

Prodaja je slaba, ljudi nemaju para.

Nezadovoljni smo i uslugama Glavnog grada. Ovaj sto na kojem izlažemo proizvode platili smo 100 eura i dok dođemo iz Mojkovca, nama se ovo skoro i ne isplati”, rekao je Mojkovčanin Radoje Čobeljić.

Manifestacija, koja je okupila 80 izlagača iz Podgorice i regiona, otvo-

rena je pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede i Glavnog grada, a u organizaciji Udruženja pčelara Podgorice.

Resorno ministarstvo će, kako bi se osigurao visok nivo zaštite pčela i drugih oprašivača, ali i sprovođenje posebnih odredbi Uredbe EU 540/2011, preko Fitosanitarne uprave izraditi i sprovesti plan aktivnosti vezanih za kontrolu sjemena koja se uvoze, a tretirana su aktivnim supstancama iz grupe neonikotinoida i fipronil.

“Ministarstvo je tokom ove godine primilo nekoliko zahtjeva od udruženja pčelara za ograničenje primjene sredstava za zaštitu bilja, koja sadrže određene aktivne supstance”, kaže se u saopštenju.

M.O.

Stanari Doma starih Relax iz Spuža spremno će dočekati svoj dan, 1. oktobar, Međunarodni dan starih. Naime, juče su ih u Domu posjetile frizerke koje su ih ošišale i isfenirale, a nakon toga nastavili su druženje u dobrom raspoloženju i uz bogatu trpezu. Nadamo se da će im takav biti i svaki naredni dan.

J.V.Đ.

ci stana u kome žive, a 9,6 odsto ili 18.425 podstanarska ili zakupljuju stan u kome žive.

Kod roditelja, djece ili drugih rođaka stanuje 5,7 odsto, odnosno 10.980 domaćinstava.

Najveći broj domaćinstava je zabilježen u Podgorici i to 56.874, što je 30 odsto od ukupnog broja domaćinstava u našoj državi.

U Nikšiću je evidentirano 21.538, odnosno 11 odsto domaćinstava.

Slijede Bar i Bijelo Polje sa 13.789 i 13.082 domaćinstva. Šavnik je opština sa najmanjim brojem domaćinstava i to 690 ili 0,4 odsto. Manje od jedan odsto domaćinstava u Crnoj Gori imaju još i Plužine, Žabljak i Andrijevica.

“U Rožajama u prosjeku u jednom domaćinstvu žive 4,2 osobe i to je ujedno opština sa najvećim prosječnim brojem članova po do-

maćinstvu. Veći prosječan broj članova po domaćinstvu od državnog prosjeka je i u opštinama Ulcinj 3,7, Plav 3,6, Bijelo Polje 3,5, Berane 3,5, Nikšić 3,4 i Podgorica 3,3”, naveli su iz Monstata.

Najmanji prosječan broj članova u domaćinstvu je u Budvi 2,7 i Herceg Novom 2,8.

Prema podacima posljednjeg Popisa, najviše domaćinstava 89.559 živi u središnjem regionu, što je 47 odsto od ukupnog broja domaćinstava u Crnoj Gori.

U primorskom i sjevernom regionu taj procenat je znatno niži i iznosi 26 odsto, odnosno 27 odsto.

Najveći broj porodica je zabilježen u Podgorici i to 50.024, što čini 30 odsto od ukupnog broja porodica u Crnoj Gori.

U Nikšiću živi 19.278 porodica, što je 11 odsto, slijede Bijelo Polje i Bar sa po sedam odsto. Šavnik je opština sa najmanjim brojem porodica i to 526, što je svega 0,3 odsto porodica u Crnoj Gori. Ispod jedan odsto porodica imaju još Žabljak, Plužine i Andrijevica.

Prosječan broj članova u porodici po opštinama kreće se od 3,8 u Rožajama do 3,1 u Kotoru, Budvi, Tivtu, Pljevljima i Herceg Novom.

12 Aktuelno (nE)dAREŽLJiVOSt

Vukašin Stojkov

SPARK.ME

Važno je voljeti posao koji radite

Pobjednik Startup takmičenja je TruckTrack - Srbija, Vukašin Stojkov, koji je dobio priliku da svoj san ostvari sa investitorima iz Njujorka u maju 2014. godine u Aleji preduzetnika u okviru “TechCrunch Disrupt Startup Alley 2014”. I tokom drugog dana Spark.me, najveće regionalne internet konferencije, posjetioci su imali priliku da čuju vrhunska iskustva međunarodnih stručnjaka poput Bala Balađija (Indija/Švajcarska), Krisa Varenhorsta (SAD), Stiva Kejla (Bugarska) i Melika Gornoija (Estonija) i sa njima podijeliti svoje znanje i iskustvo.

“Moja glavna poruka na konferenciji Spark.me je za mlade ljude – ono što je zaista važno za vaš uspjeh jeste da imate strast. Strast nije u potrazi za novcem, već u radosti koju dobijate radeći stvari koje volite. Uspjeh tada neće izostati”, poručio je Balađi.

Varenhorst preporučio je svima koji žele da osnuju internez biznis

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 9. 2013.

da rade kroz web.

“U prednosti ste ako razumijete kodove i sve tehnologije koje se koriste danas. Investirajte svoje vrijeme u učenje o tome jer ćete na kraju biti mnogo efikasniji i uspješniji”, rekao je on.

Kejl smatra da bez promjene nema pravih rezultata u životu i da je moramo ukoliko ne želimo da stagniramo. Prisutnima Gornoi je poručio da je jako važno da su dobri u onom što rade, te još više – da se u tome zabavljaju, jer će tako njihov startap procvjetati. Posljednjeg dana konferencije prezentacije su održali i Rob Hinčklif iz Rushmore. fm, Nikola Sologub iz Homepage. rs, Marcin Zmačinski iz Web.me, Danica Radišić iz Krazy Fish i Dragana Đermanović iz PR Pepper agencije. Najveću regionalnu internet konferenciju, Spark.me. koja se protekla dva dana održavala u hotelu Splendid u Bečićima, organizovala je kompanija doMEn d.o.o..

J.V.Đ.

Funkcionerima više niko ništa ne poklanja Javni funkcioneri su obavezni da prijave poklone rodbine i prijatelja koji prelaze vrijednost od 5.000 eura Leković

dAn tuRizMA

Sačuvajmo naša jezera i rijeke Milica Krgović

S

udeći prema podacima sa sajta Komisije za sprečavanje sukoba interesa, ministri, šef države, predsjednik Skupštine i prvi čovjek Vlade ove godine nijesu primali poklone. Od predstavnika javne vlasti darove su prijavili predsjednici opština Kotor i Bijelo Polje, Marija Ćatović i Aleksandar Žurić. Propisi nalažu da javni funkcioneri ne smiju primati poklone osim protokolarnih i prigodnih manje vrijednosti, a zabrane, odnosno ograničenja odnose se i na članove njihovih porodica.

Turistička organizacija Podgorice, u saradnji sa Glavnim gradom i Kajakaškim klubom “Morača”, juče je na Skalinama promotivnom turom kajakom obilježila svjetski Dan turizma. Prisutni gosti su mogli da se oprobaju u kajaku i učestvuju u obilježavanju Dana turizma koji je ove godine posvećan očuvanju čistih voda.

“Ove godine zabilježen je rast od pet odsto turista koji su posjetili Crnu Goru zbog neke od avanturističkih ponuda kao što su rafting, kajaking i slično. U tom kontekstu, posebna pažnja mora biti usmjerena na tretman otpadnih voda i odlaganje čvrstog otpada”, saopšteno je iz Ministarstva turizma.

Turizam u Crnoj Gori, navodi se dalje, generiše oko 20 odsto bruto društvenog poizvoda, jedan je od strateških razvojnih sektora, te svi u lancu koji kreiraju crnogorski turitički proizvod moraju imati odgovoran odnos pri korišćenju vodnih potencijala.

“Svake godine se 27. septembar obilježava na razne načine, ovo-

godnišnja tema je ‘Turizam i vode - zaštitimo zajedničku budućnost’. Želimo da podsjetimo na odgovornost svih učesnika u turizmu i na obavezu koju svi trebamo da preuzmemo kada je u pitanju očuvanje globalnog resursa vode, koju moramo koristiti na savjestan način”, kazala je direktorice TOP Ljiljane Šćepanović.

Ona je podsjetila na bogatstvo Podgorice vodenim potencijalom, što grad čini idealnim za razvoj aktivnog odmora u prirodi. Ovakve manifestacije su bitne za razvoj turizma, ali i za popularizaciju kajaka. Zato je TOP juče i donirala kajak Kajakaškom klubu “Morača”, kako bi ovaj sport dobio na popularizaciji.

“Pokušavamo da oživimo rijeke i pozivamo sve koji žele da upoznaju čari ovog sporta da nas posjete u Njegoševom parku. Zahvaljujemo na poklonu koji će biti iskorišćen u prave svrhe”, kazao je predsjednik skupštine najbrojnijeg kajakaškog kluba u Crnoj Gori Milan Marić.

A.G.

Predsjednik Komisije za spreča- nosti su od 50 eura i predaju se na vanje sukoba interesa Slobodan raspolaganje organu vlasti u kojem Leković kazao je Vikend novina- javni funkcioner vrši funkciju i poma da javni funkcioneri ne smiju staju državna, odnosno imovina opprimati novac, dragocjeni metal ili štine”, ističe Leković. hartije od vrijednosti bez obzira na Javni funkcioneri treba da prinjihovu vrijednost. javljuju poklone rodbine i prijate“Protokolarni su pokloni pred- lja čija vrijednost prelazi 5.000 eura stavnika drui to u roku od ge države ili 30 dana nameđunarodkon što su ih ne organizadobili. cije koji se da“Pokloni čija vrijedju prilikom nost ne preposjete, golazi 30 eura stovanja ili u upisuju se u drugim prilievidenciju kama i takvi poklona kopokloni, bez ju je obaveobzira na njizan da vodi hovu vrijedpoklona Komisiji za sprečavanje sukoba svaki organ nost, postainteresa prijavio je 2012. godine predvlasti. Eviju svojina drsjednik Crne Gore Filip Vujanović denciju požave, odnoklona vodi sno opštine”, objašnjava Leković. organ vlasti u kojem javni funkcioPrema njegovim riječima, pri- ner vrši funkciju i dužan je da izvod godni pokloni manje vrijednosti iz evidencija poklona dostavi Komisu do 50 eura. siji do kraja marta tekuće godine za “Prigodni pokloni veće vrijed- prethodnu”, poručuje Leković.

18

Ukoliko Komisija prilikom pregleda evidencije poklona koju joj dostavi organ vlasti utvrdi da se nije postupalo u skladu sa propisima, upozorava on, obavještava se organ vlasti koji je dostavio podatke.

“Takođe, na osnovu saznanja da je javni funkcioner primio poklone suprotno zakonu, Komisija obavještava organ vlasti u kojem funkcioner vrši funkciju i organ nadležan za izbor. Komisija donosi odluku da je funkcioner dužan da vrati poklon ili ekvivalentnu njegovu vrijednost”, kazao je Leković.

● NovčaNe kazNa do 500 eura Leković objašnjava da će se novčanom kaznom od 300 do 500 eura kazniti za prekršaj javni funkcioner ako primi novac, hartije od vrijednosti ili dragocjeni materijal.

“Ista kazna predviđena je i u slučaju da funkcioner ne vrati poklon ili ekvivalentnu novčanu vrijednost ukoliko se utvrdi da je primio poklon suprotno zakonu. Isti iznos novčane kazne predviđen je i slučaju kada funkcioner ne preda poklon koji nije mogao da odbije niti da ga vrati poklonodavcu”, navodi Leković.

● SaNkcije za člaNove porodice do 300 eura Zakonom o sprečavanju sukoba interesa predviđene su sankcije i za članove porodica javnih funkcionera. Leković kaže da će član

Aktuelno 13

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 9. 2013.

Ranku Krivokapiću kravata i cvijeće Sudeći po podacima Komisije, prvi čovjek crnogorskog parlamenta Ranko Krivokapić dobio je 2012. godine 12 poklona. Među darovima, prijavio je uramljeni grb Srbije koji je primio od predsjednice srpske Skupštine, dok je od predsjednika Senata Kanade dobio kravatu. Drvenog harmonikaša (suvenir) primio je od slovačkog ministra unutrašnjih poslova. Stakleni sat u kutiji dobio je od predsjednika parlamenta Belgije, a uramljenog pozlaćenog zmaja od “Exim banke”. Cvijeće u drvenom ramu uručio mu je potpredsjednik Vlade NR Kine.

porodice javnog funkcionera biti kažnjen od 30 do 300 eura ako primi poklon, hartije od vrijednosti ili dragocjeni metal bez obzira na vrijednost.

“Takođe, na sajtu Komisije postoji link ‘pitajte predsjednika’, putem kojeg može pravno ili fizičko lice podnijeti inicijativu protiv javnog funkcionera koji je nezakonito primio poklon, a nije ga prijavio. Na osnovu inicijative, Komisija pokreće postupak”, dodao je Leković.ž

● Žuriću slike, ćatović lutka Gradonačelnik Bijelog Polja Aleksandar Žurić prijavio je Komisiji za sprečavanje sukoba interesa da je ove godine primio na poklon umjetničku sliku “Rijeka Lutića” od ambasadorke Ukrajine u Crnoj Gori Oksane Sljusarenko. Žurić je dobio još jednu sliku na poklon “Kamen krumoz” od predsjednika bugarske opštine Stanislava Blagova.

Njegova koleginica iz kotorske opštine Marija Ćatović darovana je ove godine figurom kamile urađene u drvetu od gradonačelnika jednog turskog grada. Ćatović je od predstavnika NR Kine dobila simbol prosperiteta urađen u žadu (drveni okvir i staklo), dok je od rektora Zadarskog sveučilišta Antona Veliše primila Monografiju.

Predsjednica opštine Kotor od delegacije djece i Japana dobila je drvenu, tradicionalnu japansku lutku (stilizovana).

● Medenicu darivali i tanjiriMa

Predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica Komisiji za sprečavanje sukoba interesa prijavila je da je 2011. dobila 11, a godinu ranije tri poklona. Medenica je od Vrhovnog suda Austrije 2011. godine primila srebrni rezač za papir i monografiju. Od Vrhovnog suda Turske dobila je porcelanski tanjir, a turskog Ustavnog suda porcelanski set za čaj za dvije osobe. Medenici je Vrhovni sud Kine darivao ručno rađenu tapiseriju, dok je od Vrhovnog suda i Ministarstva pravde Kosova dobila reljef Kosova od elemenata plemenite rude.

Monografije je primila od vrhovnih sudova Litvanije i Ukrajine, dok je od Vrhovnog suda Mađarske darivana grafikom Budimpešte u zlatnom ramu. Medenica je od Vrhovnog suda Republike Srpske prošle godine dobila monografiju Banjaluke, a od Vrhovnog suda Albanije ukrasni držač za pernicu.

● Milo 2010. godine priMio 19 poklona

Unaprijediti položaj Roma i Egipćana

Crna Gora će u narednom sedmogodišnjem periodu korišćenja pretpristupnih projekata (IPA) ostati posvećena sprovođenju onih koji unapređuju položaj RE populacije, s ciljem njene potpunije integracije u crnogorsko društvo, ocijenjeno je na javnoj raspravi na temu “IPA 2014 – 2020 i inkluzija Roma i Egipćana u Crnoj Gori”, koju su organizovali Odbor za ljudska prava i slobode, Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) i Institut za otvoreno društvo iz Budimpešte.

Javna rasprava je posvećena novim mogućnostima i izazovima u socijalnoj inkluziji romske i egipćanske zajednice u Crnoj Gori u okviru procesa pristupanja Evropskoj uniji (EU).

Narednih sedam godina, kako smatra ministar za ljudska i manjinska prava dr Suad Numanović, treba što kvalitetnije iskoristiti kako bi se unaprijedio položaj RE populacije u crnogorskom društvu.

Pitanje integracije Roma je aktuelno, a problem sa nalaženjem rješenja u toj oblasti, kako je rekao, imaju i mnogo razvijenije države.

Implementacijom Strategije napravljeni su brojni kvalitetni po-

maci, a potrebno je voditi računa da se u sve aktivnosti koje se odnose na RE populaciju uključe njeni predstavnici.

“Potrebno je stvoriti kritičnu masu mladih Roma koji će kroz civilni sektor i svoje profesionalno opredjeljenje da se bave tim pitanjima, jer će oni imati najviše senzibiliteta za njih, i koji će svojom snagom i umijećem uz podršku Vlade i međunarodnih institucija najbolje i najefikasnije rješavati”, istakao je Numanović.

U Evropi, kako je kazala predstavnica Delegacije EU Don Edi – Berd, živi od 10 do 12 miliona Roma i EU je posvećena rješavanju njihovih ključnih problema, prije svega zdravstenoj zaštiti, obrazovanju i zaposlenju.

Crna Gora, smatra ona, treba da poboljša sve napore kako bi poboljšala položaj Roma i kako bi obezbijedila da se stavi tačka na sve predrasude.

“Nažalost, u Skupštini nema predstavnika Roma, broj ispisivanja Roma iz škola je veliki, veoma su podložni porodičnom nasilju a neophodno im je obezbijediti pristup tržištu rada”, ukazala je Berd.

Od početka pristupnih pregovora, kako smatra glavni pregovarač sa EU i nacionalni koordinator IPE Aleksandar Andrija Pejović, napretku Crne Gore znatno je doprinijela pretpristupna finansijska podrška koja stiže od EU, pa su intenzivirane pripreme za korišćenje pretpristupne podrške EU u periodu 2014-2020. kroz instrument IPA II. “U toku je izrada strategijskog dokumenta Crne Gore (SDCG) za IPA 2014-2020, za koji se očekuje ista suma kao i za prethodni period, oko 200 miliona, što je oko 33-35 miliona eura bespovratne pomoći godišnje. Nadamo se da će podrška za uključivanje Roma i Egipćana biti među prioritetima SDCG i na tome ćemo insistirati. Narednih sedam godina je nešto novo i u toj perspektivi Crna Gora ima jasnu viziju da završi pregovarački proces i pripremi se za priključivanje EU”, kazao je on.

Javna rasprava dio je programa koji finansira Fondacija za otvoreno društvo, a implementira CEDEM u partnerstvu sa nevladinim organizacijama Humanitarac i Centar za romske inicijative.

J.V.Đ.

ª pODRAVKAº

ª Lino Frutolinoº u potpunosti ispravan “Lino Frutolino”, 200 grama, serija 22052013, kontrolnog broja 0909, u potpunosti je zdravstveno ispravan proizvod, utvrdila je Uprava za sanitarnu inspekciju, a na temelju nalaza Zavoda za javno zdravstvo dr Andrija Štampar.

“Time je obustavljen postupak te izdato rješenje Uprave za sanitarnu inspekciju o povratku proizvoda na police trgovina”,

● vujanoviću na dar i kutija za slatkiše Šef države Filip Vujanović prijavio je prošle godine Komisiji 18 poklona. Vujanović je darivan skulpturom od organizatora Evroazijskog ekonomskog samita, dok je od Besira Atalaya dobio porcelansku zdjelu sa poklopcem i tanjir. Kao dar predsjednika Malte prijavio je umjetničku sliku, kao i porcelanski tanjir od delegacije njemačkih parlamentaraca. Reljef u bakru uručila mu je Islamska zajednica BiH, a ambasador Turske kutiju za slatkiše. Vujanović je dobijao na poklon i monografije i knjige.

JAVNA RASpRAVA

saopštili su iz “Podravke”, čija je laboratorija za kontrolu kvaliteta ranije dokazala da je proizvod u potpunosti zdravstveno ispravan prema hrvatskom i evropskom zakonu o hrani i kao takav stavljen na tržište, što je potvrdila i nezavisna analiza u akreditovanoj vanjskoj laboratoriji, i to na više uzoraka iste serije.

J.V.Đ.

SVJETSKI DAN SRCA

Aktuelni premijer Crne Gore Milo Đukanović za sada Komisiji nije prijavio poklone za ovu godinu, dok je u 2010. imao 19 darova. Među Đukanovićevim poklonima iz 2010. navedeni su dio reljefa Jerusalima, monografije o Gruziji i Egiptu, crtež “Bratislava”, vaza, maketa broda, podmetač sa oznakom Evropskog parlementa, zlatnik Bošnjačkog instituta, časovnik, stakleni servis za piće, kao i ključ grada Tirane.

Građanima će mjeriti pritisak i nivo šećera u krvi Povodom obilježavanja Svjetskog dana srca Klinički centar Crne Gore u nedjelju od 10 do 12 sati u Kraljevom parku u Podgorici organizuje besplatno mjerenje krvnog pritiska, nivoa šećera u krvi i proračunavanja desetogodišnjeg rizika za

mortalitet od koronarne bolesti.

“U ime organizatora prisutnima će se obratiti menadžment Kliničkog centra i direktorka Centra za kardiologiju prim. dr sc. med. Božidarka Knežević.

Svjetski dan srca ove godine posvećen je borbi protiv naprasne

srčane smrti. Svake godine posljednje sedmice septembra taj dan se obilježava kako bi se povećalo znanje o rizicima i unaprijedile mjere prevencije”, kaže se u saopštenju Službe za odnose sa javnošću te ustanove.

J.V.Đ.

14 Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 9. 2013.

tUžIlaŠtVo:

Brajušković priča bez dokaza Povodom tvrdnji bivšeg službenika Specijalne antiterorističke jedinice Brajuška Brajuškovića o organizovanom djelovanju pripadnika te jedinice u vezi sa praćenjem i prebijanjem novinara i opozicionara reagovalo je Vrhovno državno tužilaštvo gdje je, kako kažu, saslušano 74 osobe.

“Na osnovu rezultata sprovedenog izviđaja, tužilaštvo je utvrdilo da ne postoji osnovana sumnja za pokretanje krivičnog postupka protiv bilo kojeg lica za bilo koje krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti”, navodi se u saopštenju Vrhovnog državnog tužilaštva.

Brajušković je ranije kazao da je naređenje za njihovo praćenje dobio od tadašnjeg komandanta SAJ-a Veselina Veljovića, u prisustvu komandira u jedinici Miljana Perovića.

Brajušković “Ocjenom dokazne građe utvrđeno je da ne postoje ni materijalni ni personalni dokazi koji bi potvrdili navode Brajuška Brajuškovića da mu je starešinski kadar Specijalne antiterotističke jedinice izdavao naređenja da prati određena lica i priprema akte nasilja prema njima, niti da su akti nasilja vršeni”, dodaje se u saopštenju.

M.Đ.

UDES U BUDVI

Udario pješaka pa nastavio vožnju

Nepoznati vozač juče je oko 7,30 časova, vozeći se glavnim bulevarom u Budvi, udario G.A (33) iz Bosne i Hercegovine, koja je išla trotoarom uz bulevar, nakon čega je pobjegao sa mjesta udesa.

Nezgoda se dogodila u blizini bezinske pumpe, a žena je zadobila ozbiljne povrede i odmah

prebačena u risansku bolnicu, gdje joj je konstaotovan prelom ruke.

Policija je uzela zapise sa video kamera postvaljenim na lokalma duž bulevara, kako bi utvrdila o kojem je automobilu riječ, što će olakšati pronačazak počinioca.

Do zaključenja lista, nije bilo pomaka u policijskoj istrazi.

Uhapšen po potjernici Službenici Uprave policije, Odjeljenje granične bezbjednosti Nikšić uhapsili su 23. septembra A.B. (27), rođenog u Dubrovniku, za kojim je raspisana međunarodna potjernica NCB Interpol Zagreb, saopšteno je juče iz Uprave policije.

A.B. se potražuje, na zahtjev hrvatskih pravosudnih organa, a po naredbi Opštinskog suda u Zagrebu, radi učešća u krivičnom postupku koji se protiv njega vodi, zbog osnovane sumnje, da je počinio krivično djelo teška krađa, navodi se u saopštenju policije. S.K.

Pljevljak uhapšen u Jagodini Srpska policija odredila je zadržavanje do 48 sati R.P. (55) iz Pljevalja, zbog sumnje da je izvršio krivično delo teško ubistvo, saopštila je Uprava policije Jagodina a prenose tamošnji mediji.

Osumnjičeni se tereti da je u četvrtak oko 18,30 časova u selu Miloševo, opština Jagodina, oštrim predmetom ubio M. K. (57). R. P. će uz krivičnu prijavu biti priveden istražnom sudiji Višeg suda u Jagodini, saopšteno je iz Uprave policije Jagodina.

Juče ispred Višeg suda: Veliko interesovanje za suđenje Bujiću

VIŠI SUD

Ponovo odloženo suđenje Bujiću Suđenje Baraninu Šćepanu Bujiću (20), koji se tereti za ubistvo braće Ljubomira (24) i Dejana (26) Gojačanina, koje je juče trebalo da se održi u Višem sudu drugi put je odgođeno.

Sudija Vesna Pean, kojoj je dodijeljen predmet nakon što je raniji sudija Radomir Ivanović zbog prezauzetosti tražio da ne postupa u ovom suđenju, kazala je da je advokat odbrane Danilo Mićović kasno saznao za termin održavanja, iako je, kako je dodala, mogao da zna iz medija. Takođe, ni advokat Zoran Piperović, kojeg je Bujić nedavno angažovao, nije imao vremena da se pripremi za suđenje.

“Mi smo tu bez komenatara. Izuzetno je teška situacija u porodici nastradalih mladića. A svoje ćemo kazati u završnoj riječi”, kazao je za Dnevne novine advokat porodice Gojačanin Srđan Lješković konstatujući da je “ovo jedan od naj-

težih zločina u posljednjih 50 godina koji se dogodio u Crnoj Gori”.

Optuženi se tereti da je 15. februara u bilijar klubu “Mr. Oto”, u Ulici Vladimira Rolovića u Baru, ubio braću Gojačanin. Bujić je nakon zločina bio dva dana u bjekstvu.

Pred tužiocem je rekao “da mu je žao što je potegao pištolj na braću Gojačanin”.

On je ispričao kako je tri dana prije ubistva Ljubomir “išamarao njegovog brata”. Prema njegovim riječima, to se dogodilo u istom lokalu gdje je ubio braću Gojačanin i zabilježeno je na snimku sigurnosnih kamera. Šćepan Bujić je i ranije imao problema sa zakonom, akter je pucnjava i tuča. Hapšen je i u novembru 2011. godine kada se, nakon dvomjesečnog skrivanja, u pra tnji advokata predao policiji.

Tada je potraživan zbog sumnje da je pucao na sugrađane Alena Peročevića i Agrona Bedžetija. M.Đ.

Aktuelno 15

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 9. 2013.

NESAVJESTAN RAD?

Prijava protiv tužilaca Savića, Tomkovića i Vesne Jovićević Profesor Danko Obradović tužio tri tužioca i vještaka zbog sumnje da su pomogli medicinskom osoblju Doma starih “Grabovac” u Risnu da izbjegnu odgovornost za smrt njegovog oca Svetlana Kumburović

Obradović pokazuje original i, kako tvrdi, falsifikat medicinske dokumentacije iz doma u Risnu, koji glase na isti datum i sat

p

rofesor Prirodno-matematičkog fakulteta Danko Obradović, nakon podnošenja prijava protiv pojednih tužilaca zbog sumnje da su pomogli ljekarima Doma starih “Grabovac” u Risnu da izbjegnu odgovornost za smrt njegovog oca, odlučio je da objelodani sadržinu prijava po kojima, kako je kazao, niko neće da postupa. Iz Vrhovnog državnog tužilaštva su negirali da predmete protiv kolega drže u fioci, navodeći da specijalno tužilaštvo postupa po prijavama Obradovića protiv tužilaca Borisa Savića, Željka Tomkovića i Vesne Jovićević.

Prijava protiv tužilaca uslijedila je nakon što je Obradović tužiocu iz Kotora Borisu Saviću prijavio da osoblje Doma starih “Grabovac” u Risnu prema njegovom ocu Vukiću Obradoviću nije postupalo profesionalno i savjesno, usljed čega je, kako vjeruje, njegov otac početkom marta preminuo. Postupajući po prijavi, tužilac Savić je prikupio potrebnu dokumentsciju iz Doma, a potom ustanovio da nema osnova za podizanje optužnjice. Po donošenju takve odluke, Obradović je odlučio da ljekare goni po privatnoj tužbi, pa je od Savića, ali i od Doma, zatražio potrebnu dokumentaciju.

● Različiti podaci o stanju pacijenta Dokumentacija koju je dobio iz Doma, iako se odnosila na isti dan i sat, u mnogome se razlikovala od one koja je proslijeđena Tužilaštvu.

“Ovo je bila evidencija za dan kada je otac umro. Oba primjerka odnose se na isti datum, čak i isti sat i minut, a potpisao ih je i isti ljekar, ali se bitno razlikuju. U drugom dokumentu koju sam dobio iz Doma, zamijenjena je jedna i dopisana druga dijagnoza, dopisane su laboratorijske analize i ostale dijagnostičke metode”, kazao je Obradović, pojašnjavajući da je to bio način da se opravda smrt njegovog oca.

Obradović vjeruje da mu je tužilac Savić takav dokument dao greškom prilikom prebiranja dokumentacije koju mu želi dati, te da je njegov cilj bio da pomogne ljekarima da, falsifikovanjem medicinske dokumentacije, izbjegnu krivicu. Takvu sumnju potkrepljuje i time što je Savić, u rješenju za odbijanje kivične prijave, pozivajući se na nalaz vještaka, na-

pisao da je uzrok smrti Vukića Obradovića propadanje moždane mase.

“Vještak u svom nalazu nigdje ne navodi takav uzrok smrti, niti pominje moždano oboljenje. S druge strane, interesantno je da se u falsifikovanoj dokumentaciji navodi da je moj otac imao moždano oboljenje”, kazao je Obradović, gotovo siguran da je Savić svjesno imao u vidu falsifikat prilikom odbijanja prijave.

Navedenim radnjama je, kako vjeruje sagovornik VN, u spise predmeta uveden razlog smti njegovog oca, čime se može izbjeći eshumacija i obdukciju koja bi mogla pokazati nesavjesno postupanje osoblja doma.

● dom čeka odluku nadležnih Direktor Doma “Grabovac” u Risnu Zoran Vukićević nije želio da komentariše navode Obradovićeve prijave do okončanja postupka pred nadležnim institucijama.

“Smatramo da izjave ili komentari na ovu temu mogu proizvesti kršenje odredbi Zakona o krivičnom postupku i ostalih odredbi pozitivnog prava. Mišljenja smo da povodom ovog slučaja treba sačekati stav nadležnih sudskih organa i tužilaštva, nakon čega će Dom izaći u susret javnosti sa pružanjem konkretnijih informacija”, navodi se u odgovorima Vukićevića.

● slučaj ponovo otvoRen Do postupka po privatnoj tužbi ipak nije došlo, već je predmet, na Obradovićevo insistiranje, ponovo otvoren pred Zamjenikom višeg tužioca Željkom Tomkovićem.

On je, po riječima Obradovića, od-

Tužioci se ne gone među sobom Zbog sumnje da je pomogao u prikrivanju dokaza, te falsifikovao dokumentaciju, Obradović je protiv tužioca Savića podnio krivičnu prijavu višem tužiocu u Podgorici Vesni Jovićević, koja do sada ništa nije preuzela protiv njega. Jovićević mu je, kako je naveo, još tada rekla da “neće preduzeti ništa protiv kolege Savića niti bilo kojeg drugog tužioca”.

Osim prijave protiv Savića, Obradović je potom specijalnom tužilaštvu podnio prijavu protiv Jovićević i tužioca Željka Tomkovića. U prijavi je opimah kazao da neće biti eshumacije i odbio da mu da kopije spisa predmeta.

“Postupajući po prijavi, Viši državni tužilac u Podgorici je donio naredbu o sudskomedicinskom vještačenju od strane Sudskomedicinskog odbora Medicinskog fakulteta u Podgorici, sa zadatkom da uvidom u raspoloživu medicin-

SUĐENJE ZA UBISTVO BERANCA

Svjedočio brat okrivljenog

U nastavku suđenja Berancima Darku Miloševiću (34), Goranu Vešoviću (33) i Petru Vujoviću (26) za teško ubistvo sugrađanina Zorana Vasovića (41) i pokušaj ubistva Nikole Vuksanovića (26) i Anđele Obradović (20) juče su svjedočili Periša Milošević i Jovana Rmuš iz Berana. Brat optuženog Miloševića ispričao je pred vijećem sudije Višeg suda u Bijelom Polju Vidomira Boškovića da je kritične noći prvo boravio u jednom beranskom kafiću i da se oko pola noći vratio u diskoteku. “Čuo sam pucanj i krenuo da izađem. Upitao sam jednog mladića da li zna gdje mi se brat nalazi. Tom prilikom sam čuo vrisku i vidio uperene farove od auta. Mladić je trčao prema obližnjem balonu gdje se igra fudbal i krenuo sam za njim. Kako ga ni-

jesam vidio, brata sam nazvao na telefonom i na moje pitanje gdje se nalazi saopštio mi je da ide u zgradu policije.

Kad sam pitao zašto, samo je prekunuo vezu”, ispričao je Milošević.

U nastavku je naveo da njegova porodica nije bila u svađi sa pokojnim Vasovićem.

“Nakon što su nam se dešavale brojne neprilike, kao što je nedavno bacanje eksploziva ispred kuće, nijesmo policiji saopštavali da možda na nekog konkretno sumnjamo”, rekao je Milošević, navodeći da osvjetljenje i video nadzor ispred diskoteke nijesu radili više dana prije kritičnog događaja.

Jovana Rmuš je kazala da je kritične noći bila ispred taksija i čekala svoju drugaricu koja je razgovarala sa pokojnim Vasovićem

i da je vidjela Gorana Vešovića u blizini.

Vasović je ubijen 30. decembra prošle godine oko 3.15 časova iza ponoći, ispred ugostiteljskog objekta “Klub 29” a Milošević , Vešović i Vujović terete da su sa umišljajem izvršili predmetno krivično djelo.

U optužnici zamjenice višeg državnog tužioca Milice Rmandić navodi se da je Milošević pucao iz pištolja nepoznate marke kalibra devet milimetara, Vešović iz pištolja “CZ” kalibra 7,65 milimetara i Vujović iz pištolja nepoznate marke kalibra 7,65 milimetara.

Njih trojica su navodno ispalili više metaka od kojih je osam pogodilo Vasovića nanijevši mu teške povrede od kojih je nastupila smrt, dok su Vuksanović i Obradović zadobili teške povrede. B.Č.

sao kako ova, kako ju je nazvao, kriminalna grupa, prikriva dokazni materijal, ne saslušava ni jednog svjedoka niti osumnjičenog, niti vrši druge radnje koje je obavezan da preduzme, sve u cilju da pomognu osobama koje su počinile krivična djela, kako bi onemogućili reakciju i djelovanje oštećenog, ne dozvoljavaju uvied u spise i slično, “dok Boris Savić vrši i falsifikovanje službenih isprava i odbija da naloži eshumaciju i obdukciju.

O svemu je, kako kaže, obavijestio i v.d.

Vrhovnog državnog tužioca Veselina Vučkovića, ali mu na prijave niko nije odgovorio.

Iz Vrhovnog državnog tužilaštva je Vikend novinama potvrđeno da je Specijalnom tužilaštvu 9. septembra podnijeta krivična prijava protiv tužilaca Vesne Jovićević, Željka Tomkovića, Borisa Savića i sudskomedicinskog vještaka dr Krsta Nikolića. “Postupak odlučivanja o prijavi je u toku”, stoji u odogovu, koji je potpisao Veselin Vučković.

sku dokumentaciju daju svoj nalaz i mišljenje o uzroku smrti Vukića Obradovića, te da li su ordinirajući ljekari i medicinsko osoblje, u periodu od 20. februara do 4. marta 2013. godine, prilikom pružanja ljekarske pomoći primijenili očigledno nepodoban način, pa ukoliko jesu, u čemu se ogledaju ti propusti, kao i da li postoji uzročno-poslje-

dična veza između radnji ordinirajućih ljekara i medicinskog osoblja i nastupjele smrti Vukića Obradovića. Nakon sprovedenog sudskomedicinskog vještačenja, ovaj tužilac će odlučiti o daljim istražnim radnjama, odnosno o odluci u predmetu”, navodi se u odgovoru Zamjenika Vrhovnog državnog tužioca Veselin Vučković.

OBUKA pOlICAJACA

Razmjenjivali praksu Policijskim službenicima koji su uspješno završili poslovnu obuku u sklopu projekta “Međunarodna policijska edukacija”, realizovanog pod pokriviteljstvom turske vladine agencije TIKA, a u saradnji sa Direktoratom Uprave policije Turske, uručeni su međunarodni sertifikati, saopšteno je juče iz Uprave policije.

Obuku je, u periodu od 17. do 27. septembra 2013. godine, u prostorijama JU Policijska akademija u Danilovgradu, uspješno prošlo šesnaest službenika Uprave policije.

Juče okončana obuka imala je za cilj upoznavanje sa metodologijom prenoše-

nja iskustava i znanja iz policijske prakse, navodi se u saopštenju.

Uručenju međunarodnih sertifikata službenicima policije prisustvovali su koordinator kancelarije TIKA u Podgorici Mustafa Yazici, pomoćnik direktora Uprave policije Crne Gore Nikola Janjušević, savjetnik direktora crnogorske Uprave policije Sead Frljučkić, rukovodilac Operativno-komunikacionog centra Uprave policije Vojislav Dragović i v.d. direktora JU Policijska akademija Tanja Tripović, navodi se u saopštenju objavljenom na internet stranici Uprave policije. S.K.

16 Reportaže

SUBOTA I NEDELJA 28.I 29.9.2013

Mjesto gdje se VELIKA PLAŽA I KAJTSURF

Potvrda iz Njemačke: Velika plaža ima potencijal da postane Autor: Nikola Mijušković

● Njemačka škola kajtsurfa na

P

amte je po sitnom pijesku, pouzdanom maestralu i suncu. Po Jagliki, Luki i Žoržu, netaknutoj prirodi i jedinstvenom performansu boja kakav samo priroda može izrežirati. Mir, tišina i adrenalin, sve na petnaestak kilometara obale. Takva kakva jeste, Velika plaža je oduvijek bila privlačna turistima. Pored nabrojanih “magnetnih” karakteristika, naša najveća plaža i vjerovatno najjači turistički resurs tokom posljednje decenije spontano je obogatio ponudu jednom stavkom koja će je, ako to i već nije slučaj, učiniti prepoznatljivom destinacijom turističke mape Evrope i svijeta. Prvo što će inostrani turista čuti o Velikoj plaži i prvo što će iz daljine uočiti ako ga putevi jednog dana nanesu južnije od Ulcinja jesu šareni zmajevi koji nasumično “kvare” plavo-bijeli horizont. O kajtsurfu i skoro pa trenutnoj fascinaciji Ulcinjom i Velikom plažom pričali smo sa predstavnikom “Kiteworldwidea”, jednim od vodećih njemačih turoperatera kada je ovaj vid turizma u pitanju. I on se, kao i mnogi drugi, “kune” da je “crnogorski kraj svijeta” vjerovatno i najbolja kajtsurf destinacija Evrope. Prije svega, srećan je što je otkrio.

Jirgen Sivers

“Prošle godine, naš stari prijatelj i kajtsurf ‘manijak’ Aleks pričao nam je o kilometrima dugačkoj plaži i izuzetnom vjetru. Na svega dva sata leta (od Njemačke), sa svježom mediteranskom kuhinjom i širokom ponudom ostalih aktivnosti. Savršeno mjesto za porodice ili grupe koje žele vrhunski odmor...” Ovim riječima na oficijalnom sajtu “Kiteworldwide” počinje priča o najnovijoj evropskoj “hotspot” destinaciji kajtsurfa - Crnoj Gori, odnosno Ulcinju.

● Ljubav na prvi pogled

Naš sagovornik Jirgen Sivers, Njemac koji se već preko 15 godina bavi kajtsurf turizmom, detaljnije nam je ispričao kako je došlo

do njegovog prvog susreta sa Crnom Gorom.

“Aleks, naš gorepomenuti prijatelj, nas je bukvalno dovukao u Crnu Goru. Insistirao je da zajedno sa njim obiđemo lokaciju sa ‘izvanrednim uslovima za kajtsurf’. Zahvaljujući njemu pronašli smo, za nas, potpuno novu i neistraženu destinaciju.”

Pored priznanja da je na početku cijele priče bio skeptičan, ipak kaže da je zbog uslova koje je vidio na crnogorskom jugu odmah znao da se radi o izuzetnom potencijalu.

“Na početku smo bili skeptični jer, istina je da smo čuli za tamo neku Crnu Goru, ali istina je i da ništa nismo znali o tom mjestu. A u turizmu smo već više od 15 godina, obišli smo cijeli svijet, čak su i naše dvije zemlje geografski blizu. Zbog toga smo bili nesigurni. Aleks nam je pričao o savršenim uslovima za kajtsurf, kakve nismo vidjeli nigdje u Evropi, upoređujući ih sa onim iz Brazila, recimo. Prije svega govorim o pouzdanom i konstantnom vjetru, skoro svakog dana u periodu od juna do septembra, kao i o 13 kilometara dugačkoj pješčanoj plaži. Uvjerili smo se da je bio u pravu.”

Velikoj plaži

Nacionalna turistička organizacija Crne Gore vec nam je bila od velike pomoći po pitanju organizacije dogadaja za partnere sa kajtsurf scene i veoma smo ohrabreni takvim odnosom jedne zvanične domace turističke institucije

Upoznajte ª Kiteworldwideº “Kiteworldwide” je turistička organizacija specijalizovana za pružanje neobičnih aranžmana na destinacijama širom svijeta. U njihovom fokusu nalaze se visoko kvalitetne ture koje se od drugih razlikuju po egzotičnosti destinacija i visokim standardima smještaja, kao i po posebnim uslugama kao što su kajtsurf škole. Ova agencija, sa sjedištem u hamburškom kvartu Sent Pauli, u potpunosti je siguran i licenciran turoperator koji u svojim redovima ima sedam kajtsurf znalaca i svjetskih putnika povezanih sa poklonicima ovog sporta širom planete. Preko 15 godina iskustva, na mjestima menadžera,

direktora hotela, marketing menadžera i izvršnih direktora, čine ekipu osnivača “Kiteworldwide”-a iskusnim partnerom koji zna put do savršenog odmora i destinacije. U svom vlasništvu posjeduju četiri kajtsurf centra: u Keniji, Zanzibaru, Brazilu i Južnoj Africi, kao i dva hotela “KWW Lodž Kenija” i “KWW zdanje Kejptaun.” Sa čvrstom marketinškom i distributivnom mrežom, KWW neprestano širi svoju ponudu. Na njihovoj oficijalnoj Fejsbuk stranici imaju preko 100.000 prijatelja. Crnu Goru vide kao destinaciju budućnosti, na koju se treba fokusirati i koju svijet i Evropa moraju da upoznaju.

Ove sezone Jirgen je već dva puta bio u Crnoj Gori. Prvo u maju, pa opet nedavno u septembru, kad je i počeo da radi na organizaciji kursa i škole kajtsurfa koji planiraju da otvore na Velikoj Plaži.

Tokom ljeta jedan od njihovih članova boravio je u Ulcinju četiri nedelje, kako bi asistirao u kajt školi i brinuo se o našim gostima. Takođe, od kad su u ponudu uvrstili i našu zemlju, više od 100 turista je posredstvom njihove organizacije posjetilo Crnu Goru, a većina je provela odmor u trajanju od 10 i više dana. Prema Jirgenovim riječima, u startu su uvidjeli da se i njihovi gosti oduševljavaju uslovima za kajtsurf koji “vladaju” Velikom plažom.

“U početku smo imali poteškoća sa hotelom, s obzirom da se hotel Laguna u kojem su naši gosti odsjedali otvorio tek ove sezone i vjerujem da smo mi prvi koji smo tamo doveli internacionalu grupu gostiju. Tako je svugdje u svijetu sa novim hotelima, potrebno je da prođe malo vremena kako bi sve stvari došle na svoje mjesto. Nakon nekoliko nedelja i odlične saradnje sa menadžmentom sve je bilo više nego dobro i vjerujem da će sledeće sezone biti još bolje. Takođe imamo ideju i u pregovorima smo oko otvaranja naše sopstvene `Surfer Style Guest House`, ali to je tek san koji će kroz vrijeme, nadam se, biti ostvaren”, priča naš sagovornik.

● Podrška domaćih turističkih institucija

100

i više turista doveo je KKW ovog ljeta na Veliku plažu

Reportaže 17

SUBOTA I NEDELJA 28.I 29.9.2013

krote zmajevi jedna od glavnih evropskih destinacija za kajtsurf turizam Prema njegovom mišljenju, Ulcinj ima odličnu perspektivu da postane jedna od glavnih evropskih kajtsurf destinacija za turiste iz Austrije, Njemačke i Švajcarske.

“Kad su vremenski uslovi u pitanju Velika plaža može da se uporedi sa Tarifom ili Fuertventurom u Španiji, popularnim ljetovalištima koje tokom godine pohode hiljade kajt entuzijasta iz svih djelova Evrope i svijeta.” objašnjava Jirgen.

Dodaje da naša ponuda u ovom trenutku nije spremna da u potpunosti odgovori svim zahtjevima internacionalnih turista i nivou usluge koji oni zahtijevaju. Ipak, s obzirom na znanje i iskustvo koje “Kiteworldwide” posjeduje, činiće sve što je u njihovoj moći da pomognu i zajedno sa domaćinima unaprijede crnogorsku ponudu. Uvjeren je i da će uz svesrdnu podršku Nacionalne turističke organizacije Crne Gore (NTO) i JP Morsko dobro uspjeti da unaprijede potrebnu infrastrukutru kako bi privukli što više turista iz svih krajeva Evrope. Naglasio je i da je NTO već bila od velike pomoći po pitanju organizacije događaja za partnere sa kajtsurf scene i da su veoma ohrabreni takvim odnosom jedne zvanične domaće turističke institucije. “Kiteworldwide” vodi sopstvene kajt škole širom svijeta a planiraju da investiraju u lokalni kajtsurf centar u Crnoj Gori. Dvoje instruktora iz Crne Gore radiće tokom ove zime u jednoj od njihovih škola u Keniji. Proći će profesionalnu obuku za trenere ove discipline kako bi mogli da odgovore zahtjevima inostranih turista.

Ideja je da taj centar u Crnoj Gori po svim standardima i karakteristika bude komparativan sa ostalim centrima, kakvi su na primjer oni u Egiptu, Brazilu ili Španiji.

● Ulcinj će biti najbolja kajtsurf tačka Evrope

Njihova bogata ponuda pokriva čitavi svijet, od Brazila do Zanzibara, preko Južne Afrike do Španije. Na pitanje šta jedan Zanzibar ima, a nema Crna Gora, Jirgen odgovara: “Zanzibar je postao atraktivna destinacija za kajtsurf u proteklih nekoliko godina. Mi smo bili prvi turoperator koji je tamo počeo da dovodi turiste iz Evrope, i sve ih je više koji se odlučuju za tu istočnoafričku zemlju. Dosta je paralela između Crne Gore i Zanzibara, čak mogu reći da su uslovi za kajt bolji u vašoj zemlji. Ulcinj tek treba da izgradi ime.” Jirgen, kao i mnogi drugi kajtsurferi upućeni u potencijale i bogatstvo Velike plaže, vjeruje da Ulcinj ima priliku da postane glavna kajtsurf destinacija u Evropi.

komunikaciji sa loklanim stanovništvom, ma gdje otišli. Na kraju, Crnoj Gori bi dobro došlo više internacionalnih letova, jer popularnost određene destinacije u uskoj je vezi i sa njenom dostupnosti gostima.

● Vjetar, more i adrenalin

●

Treba nam bolje znanje engleskog jezika Kako on smatra, to ne bi samo povećalo broj stranih turista koji će dolaziti na “naš komad raja”, već bi takođe, produžilo trajanje sezone od početka maja do kraja oktobra. Što se tiče Ulcinjana i lokalnih turista, Njemac kaže da je stekao utisak kako su veoma prijateljski nastrojeni. Pored hvale, nije propustio i da uputi nekoliko zamjerki. Jedan broj turista koje je njegov turoperator doveo u Crnu Goru žalili su se na prevelike račune u restoranima, odnosno bili su ubijeđeni da im je naplaćivano više od prave cijene usluge.

“Potrebno je da se u glavama ovdašnjih ljudi promijeni način na koji doživljavaju inostrane goste. Zadovoljni turista će se uvijek vraćati tamo gdje mu je bilo lijepo”, kaže Jirgen i dodaje da je jezička barijera još jedna krupna prepreka. Većina inostranih turista je naviknuta na engleski jezik kao internacionalni vid sporazumijevanja i stalo im je da ne bude problema u

● savršen vjetar ● pješčana plaža dužine 13 km ● mogućnost trajanja sezone

od maja do oktobra ● gostoprimstvo

Kao i ostali ekstremni sportisti i kajtsurferi vole da kažu da to nije samo sport, vec nacin života koji pruža mogućnost širenja vidika, povezivanja i sklapanja prijateljstava širom svijeta

A kakav je jedan prosječan kajtsurf turista? Iako se neupućenima tako čini, kajtsurf nije sport samo za mlade ljude. Nije potrebna ogromna fizička pripremljenost i kondicija, ukoliko su vremenski uslovi povoljni, jer vjetar u ovom sportu odrađuje veliki posao. Kako nam je Jirgen objasnio njihov prosječni kajtsurfer je star 34 godine, a imaju dosta onih koji su prešli 50-te godine.

“Svi oni su trendseteri, njihovi prohtjevi su veliki i u potrošačkom smislu može se reći da je kajtsurf približno sličan golfu”, kaže on i poručuje da većina njihovih gostiju zahtjeva visoke smještajne standarde, kvalitetnu hranu i opuštenu atmosferu.

Kajtsurf kao sport nudi nevjerovatnu kombinaciju klizanja i brzine, poput skijanja, uz mogućnost letenja i skokova, što mu je dodirna tačka sa paraglajdingom. Bezbjedan i siguran, posljednjih godina doživljava ekspanziju jer u njemu može da se oproba gotovo svako, nezavisno od pola ili starosne dobi. Uči se za samo nedjelju dana, a već početne lekcije donose uzbuđenje i podižu nivo adrenalina. Kao i ostali ekstremni sportisti i kajtsurferi vole da kažu da to nije samo sport, već način života koji pruža mogućnost širenja vidika, povezivanja i sklapanje prijateljstava širom svijeta.

Potrebna je samo dobra volja, jer mora i vjetra, kao dva najbitnija aspekta ovog neobičnog sporta, već imamo u izobilju.

● nedovoljan broj internacionalnih letova ● smještaj ● loše znanje engleskog jezika ● “naduvavanje” računa u restoranima

4 2 100

kajtsurf centra posjeduje KKW: Kenija, Zanzibar, Brazil i Južna Afrika

hotela su u njihovom vlasništvu: Kenija i Kejptaun, JR

hiljada prijatelja ima fejsbuk stranica ovog turoperatera

18 Marketing

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 9. 2013.

Aktuelno 19

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 9. 2013.

ZBOG BEZBJEDNOSNOG RIZIKA

Vučić i Dačić otkazali paradu

B

EOGRAD - Parada ponosa u Beogradu, koja je bila zakazana za danas, ipak neće biti održana, saopštio je srbijanski Biro za koordinaciju bezbjednosnih službi. Sjednica koju je zakazao šef Biroa Aleksandar Vučić počela je juče u 16 časova i trajala je nekoliko sati. Na sastanku su bili šefovi svih službi bezbjednosti kao i predstavnici tužilaštva.

Odluka da ne bude održana parada donijeta je jednoglasno. Takođe, zabranjeno je održavanje i svih drugih skupova najavljenih za danas.

Tokom trajanja sastanka pojavile su se nezvanične informacije da je

navodno šest članova Biroa bilo za održavanje, a šest protiv održavanja Prajda. Međutim, nije poznato koji članovi su bili za koju opciju niti koliko je tačno ljudi učestvovalo u donošenju odluke. Vučić je rani-

je juče rekao da će odluka o održavanju Prajda biti donijeta na osnovu bezbjednosne procjene i u interesu građana. Organizatori parade ponosa najavili su da je sve spremno za njeno održavanje, ističući da očekuju da će šetnja biti održana. Odluku o održavanju Prajda čekala je i policija, koja se pripremala za svaki slučaj i prema nekim procjenama, oko 6.500 policajaca trebalo je da obezbjeđuje paradu, što bi bilo najbrojnije angažovanje policije u istoriji glavnog grada. Istovre-

meno i pripadnici više desničarskih organizacija za danas su bili najavili više skupova u vrijeme održavanja parade. Na kraju, neće šetati ni jedni ni drugi.

Jučerašnjoj sjednici prisustvovao je i premijer Ivica Dačić koji je po njenom okončanju izjavio da je odluka donijeta jednoglasno. “Jedino ograničenje koje će uvijek biti su bezbjednosni razlozi, kada su u pitanju bilo koji skupovi”, istakao je Dačić.

Na sjednici Biroa, kako je rekao,

vodila se duga rasprava. Bezbjednosne procjene su pokazale da bezbjedno održavanje Prajda niko ne može da garantuje i da postoje ozbiljne prijetnje za ugržavanje javnog reda i mira, rekao je Dačić za RTS. Ovo nije kapituliranje pred huliganima, naglasio je premijer. Dačić je pomenuo da je zbog ove odluke prekinuo svoju posjetu Grčkoj, a da se sastanku priključio kasnije, jer nije član tog tijela. “Sa ljudima koji su odgovorni ustanovili smo da u ovom trenutku nema uslova za održavanje Parade”, rekao je Dačić i dodao: “Nesumnjivo da ima onih koji misle da je iz političkih razloga dobro da ode ta slika o održavanju Prajda.

A s druge strane, postavlja se pitanje šta ako ode druga slika, šta ako padne neki život...”, zapitao se Dačić. “Za to je potrebno vrijeme, to vrijeme još treba sačekati... Sigurno je da će početkom pregovora za članstvo u EU te teme doći na dnevni red, i neće biti izbjegnute, ali sada je najvažnija sigurnost građana i onih koji učestvuju”, rekao je Dačić. Upitan kakve reakcije očekuje nakon jučerašnje odluke, premijer je rekao da će sve reakcije biti negativne. “Izvinite, molim vas, od toga da li nešto treba održati ili ne, i da li su to Ustavna prava i slobode, jedino je bitnija bezbjednost...” Premijer je dodao i da od skupova ne treba praviti spektakl, da ova odluka nije ničija pobjeda i da nije dobro da se Parada vezuje za datume koji su bitni za eurointegracije. “Mislim da Srbija radi mnogo teže i ozbiljnije stvari”. Napomenuo je i da su se cijele nedjelje održavale manifestacije u vezi sa Paradom ponosa i pravima LGBT populacije.

DMITRIJ MEDVEDEV:

Ekonomske reforme ili propast MOSKVA - Ruski premijer Dmitrij Medvedev poručio je da će Rusija “krenuti ka ambisu” ukoliko ne dođe do ozbiljnih reformi i ubrzanja ekonomskog rasta. “Zemlja se nalazi na raskršću. Rusija može da nastavi dalje uz ovaj spori rast, koji je blizu nule, ili može da zakorači naprijed, uprkos svim rizicima. Vrijeme jednostavnih odluka je prošlo, ne smijemo da potcjenjujemo ekonomske izazove koji su pred nama”, naveo je Medvedev u svom obraćanju. Medvedev je istakao da su ekonomske prognoze za Rusiju “prilično pesimistične”, kako zbog spoljnih

INICIJATIVA

faktora, tako i zbog “tereta neriješenih problema kod kuće”. “Pred nama je jedan put koji je ispunjen rizicima, ali bi onaj drugi mogao da bude mnogo opasniji. To je put u ambis”, upozorio je Medvedev. Ruski premijer smatra da zemlja mora da ohrabruje privatnike, posebno u inovacijama, ali i da radikalno unaprijedi produktivnost radne snage i obezbijedi kvalitetno upravljanje u svim sektorima.

“Odbrana privatne svojine i konkurencije ostaju naši politički prioriteti”, naveo je Medvedev. U svom tekstu na dvije strane Medvedev

nije spomenuo Vladimira Putina, koga mnogi analitičari vide kao čovjeka koji je propustio prilike za veće ekonomske reforme.

Sud za ratne zločine u Siriji Lijepoj pankerki zabranili REPRESIJA

VAŠINGTON - Grupa međunarodnih stručnjaka za ratne zločine založila se juče za formiranje suda za ratne zločine u Damasku.

Predlog je da se tu sudi istaknutim sirijskim političarima i vojnicima po okončanju građanskog rata u Siriji. Profesor Majkl Šarf sa američkog privatnog istraživačkog univerziteta CWRU rekao je za AP da mnoge ključne ličnosti iz drugih nacionalnih i međunarodnih tribunala za ratne zločine, zajedno sa sirijskim pravnicima, političarima i liderima, već skoro dvije godine rade na izradi nacrta o formiranju takvog suda. Šarf je rekao da je grupa sada istupila sa ovom idejom kako bi se pitanje odgovornosti za ratne zločine u sirijskom građanskom ratu uvelo u međunarodnu raspravu o Siriji. Profesor Šarf je, takođe, izrazio nadu da će ova inicijativa spriječiti borce u sirijskom sukobu da počine nove zlo-

čine, poput napada u predgrađima Damaska od 21. avgusta, kada je, kako se tvrdi, upotrijebljeno hemijsko oružje.

Najmanje 30 osoba je juče poginulo, a na desetine je ranjeno kada je u jednom gradu sjeverno od Damaska eksplodirala automobilbomba. Napad se odigrao u Rankusu, 30 kilometara sjeverno od Damaska, u blizini džamije, saopštila je Sirijska opservatorija za ljudska prava, nevladina organizacija sa sjedištem u Londonu.

U Rankusu žive suniti koji podržavaju opoziciju, napomenula je agencija AFP. Lokalni aktivisti su pozvali građane da se ne okupljaju na javnim mjestima iz straha od novog napada. Drugi aktivisti iz obližnjeg mjesta saopštili su da je eksplozija odjeknula odmah poslije molitve.

Oni tvrde da je u napadu ubijeno 37 osoba, a više od 100 ranjeno.

da pije vodu u zatvoru MOSKVA - Osuđena članica pank grupe “Pusi rajot” Nadežda Tolokonjikova, koja već pet dana štrajkuje glađu, optužila je juče zatvorske oficire da joj ne daju vodu.

Suprug Tolokonjikove je u poruci, upućenoj agenciji AFP, naveo da je zatvorski čuvar rekao njegovoj supruzi da mu je naređeno da joj oduzme svu vodu za piće, što je potom i učinio. Zvaničnici zatvora su ove navode demantovali, a na sajtu su objavili da su joj samo zamijenili hladnu vodu za piće prokuvanom, na predlog lekara. Tolokonjikova (23) je prije pet dana stupila u štrajk glađu zbog loših uslova u zatvoru i, kako tvrdi, prijetnji po život koje joj upućuje zatvorsko osoblje.

Ona je tada u pismu, koje je njen suprug predao ruskom sajtu “Lenta. ru”, navela da stupa u štrajk glađu i “odbija da učestvuje u robovskoj za-

tvorskoj radionici sve dok zatvorski šefovi ne počnu da poštuju zakon i da se odnose prema osuđenim ženama kao prema ljudskim bićima...”.

Ukazala je na to da su osuđenice primorane da rade 17 sati dnevno u zatvorskoj radionici, a da im je noću dozvoljeno da spavaju samo četiri sata.

Takođe je dodala da nemaju pristup toaletu, perionici za veš i da ih zatvor-

ske vlasti tuku, prenijela je agencija RIA Novosti. Tolokonjikova je jedna od tri članice “Pusi rajota” koje su u avgustu prošle godine proglašene krivima zbog “huliganskog ponašanja motivisanog vjerskom mržnjom”.

One su, naime, u moskovskoj crkvi izvele “pank molitvu” u znak protesta zbog kandidature Vladimira Putina za predsjedničke izbore.

20 Aktuelno

SAOBRAĆAJ

Opasna vožnja kroz Gornju mahalu BIJELO POLJE - Vertikalna saobraćajna signalizacija u najprometnijem dijelu Bijelog Polja, u Ulici 3. sandžačke u naselju Gornja mahala, neadekvatno je postavljena i ne osigurava bezbjednost svih učesnika u saobraćaju, posebno pješaka.

U toj ulici, gotovo na istom mjestu, u posljednjih deset dana dogodile su se dvije saobraćajne nesreće, a u jednoj je poginuo sedmogodišnji dječak.

Vlasnik ugostiteljskog objekta u blizini razočaran je odnosom nadležnih prema navedenom problemu, jer i ne nastoje da osiguraju bezbjednost svih učesnika u saobraćaju.

“Nelogično je da se znak koji predstavlja blizinu škole i prelazak pješaka, posmatrajući iz pravca grada, postavlja iza horizonalnih “zebri”, odnosno na samom uglu glavne i sporedne ulice koja vodi prema školi i naselju Zaimovića livade. Mještani se s pravom pitaju koji je to stručnjak planirao da se na tom mjestu postavi znak. Upravo u neposrednoj blizini dogodile su se dvije saobraćajne nesreće koje su imale za epilog stradanje nedužnog djeteta.

Zbog takvih i drugih propusta neko treba debelo da odgovara”, kazao je naš sagovornik i dodao da, kada treba da se uzimaju dažbine prilikom registracije vozila, onda se pronalazi najbolji model kojim se oporezuje vožnja po našim drumovima.

U bjelopoljskom Sekretarijatu za stambeno-komunalne poslove i saobraćaj saopštili su da je njihova nadležnost da se brinu o postavljanju saobraćajne signa-

lizacije u gradu i na lokalnim saobraćajnicama, ali ne i da odrede mjesto za njeno postavljanje.

“U konkretnom slučaju radi se o magistralnom putu M-21 za koji je zadužena Republička Direkcija za saobraćaj. To znači da su njihovi stručnjaci zaduženi i za određivanje mjesta gdje se postavlja horizontalna i vertikalna signalizacija”, saopšteno je iz tog Sekretarijata.

Nevladina organizacija “Bjelopoljski demokratski centar” nedavno je pokrenula lokalnu aktivnost bezbjednosti saobraćaja.

Predsjednik te NVO Zdravko Janjušević saopštio je da su aktivnosti bazirane na otklanjanju nedostataka prvenstveno po pitanju saobraćajne signalizacije.

“Angažovani su saobraćajni stručnjaci koji su sa svog aspekta iznijeli svoje primjedbe i sugestije koje se tiču poštovanja saobraćajne signalizacije. Evidentno je da na nekim mjestima saobraćajna signalizacija nije postavljena na adekvatan način”, kazao je Janjušević. Saobraćajni inžinjer Janko Marković nedavno je ocijenio da se u Bijelom Polju dugi niz godina, po pitanju horizontalne i vertikalne signalizacije, saobraćaj reguliše na krajnje nestručan način.

“Prije nekoliko godina postojao je saobraćajni znak koji je šaljivo dobio naziv “znak za ptice”. Smatram da se saobraćaj reguliše samo radi stvaranja privida nekog rada, čime se uzaludno troše sredstva, a to se najbolje može vidjeti na nekoliko mjesta gdje su znakovi nelogično postavljeni”, kazao je Marković.

B. Čoković

O B A V J E Š T E NJ E Fond penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore obavještava djecu korisnike porodičnih penzija , koja su navršila 19 godina života , da su dužna dostaviti dokaz- potvrdu o školovanju, za školsku 2013/14 godinu.

Potvrdu je potrebno dostaviti nadležnom Područnom odjeljenju Fonda PIO Crne Gore koje je donijelo rješenje o priznavanju prava, najkasnije do 1. Oktobra 2013. godine.

Molimo sve korisnike prava porodične penzije da navedene potvrde dostave na vrijeme.U protivnom,Fond PIO Crne Gore biće primoran da shodno zakonskim odredbama obustavi isplatu penzija, sve do dodtavljanja potvrde o redovnom školovanju.

Podgorica, 25.09.2013. godine FOND PENZIJSKOG I INVALIDSKOG OSIGURANJA CRNE GORE

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 9. 2013.

ª Nulti kilometarº za Bar

SKI-CENTAR

BAR - Bar je prvi grad u Crnoj Gori koji će dobiti takozvani “Nulti kilometar”, turističku atrakciju kojom se obilježava mjesto odakle se računa udaljenost do drugog grada.

Kako je kazala direktorka Turustičke organizacije Bar Neda Ivanović, za idejno rješenje ove turističke atrakcije TO Bar upravo je raspisala konkurs za izradu skulpture objekta “Nulti kilometar”. Na konkursu, kako je kazala Ivanović, mogu učestvovati sva pravna i fizička lica.

“Ovaj projekat se finansira novcem iz IPA fondova TUR. GRATE 2, a kriterijumi ocjenjivanja će se odnositi na oblik, estetiku, kvalitet, primjerenost i jasnoću prikaza zamisli, atraktivnost rješenja, prostorni koncept skulpture u odnosu na urbani kontekst, te racionalnost i ekonomičnost rješenja skulpture”, objasnila je Ivanović.

Prva tri najbolja idejna rješenja biće novčano nagrađena. Za prvu nagradu predviđen je iznos u visini od 800 eura, drugu 200, a za treću 100 eura. A.Lj.

KOLAŠIN – Ski-centar Kolašin 1450 će narednih sedam godina u sedam jednakih rata otplaćivati dug od 272.600 eura za porez i doprinose na zarade zaposlenih, odlučilo je Ministarstvo održivog razvoja i turizma. U junu ove godine rukovodstvo Ski-centra obratilo se ministarstvu sa zahtjevom da im kao resorno ministarstvo pomogne u realizaciji projekta dodjeljivanja državne pomoći u smislu odlaganja plaćanja dospjelih obaveza na ime poreza i doprinosa na zarade zaposlenih u periodu od sedam godina.

Kako je kazao direktor Ski-centra Boban Šćepanović, nakon više od tri mjeseca napornog rada dobili su rješenje Komisije za kontrolu državne pomoći, odnosno zbog realizacije planiranih investicija u narednih sedam godina, država im

Dobili cipele za zimu BIJELO POLJE - Povodom nastupajućeg Dana starih, u bjelopoljskom Domu za stare priređena je skromna svečanost.

Tu ustanovu posjetili su predstavnici mladih DPS-a iz Podgorice i za 123 korisnika uručili poklone koji se sastoje od po par cipela.

“Istovremeno su sa korisnicima razmijenili po neku toplu riječ i prijateljski zagrljaj, što je njih mnogo obradovalo. Posebno su oduševljeni poklonom LCD televizorom koji će korisnicima Doma pomoći da u predstojećim zimskim danima kvalitetnije provode slobodno vrijeme, kroz praćenje raznih sadržaja sa ogromnog ekrana”, kazao je vršilac dužnosti direktora Doma starih Admir Mustajbašić.

Kako je naveo, korisnike Doma posjetila je lokalna Kancelarija za mlade, koji su im poklonili društvene igre i sa njima odigrali nekoliko.

Međunarodni Dan starih se od 1990. godine obilježava 1. oktobra sa ciljem da ukaže na važnost osiguranja životnog okruženja koje se prilagođava potrebama i sposobnostima pripadnika trećeg doba.

“Naš trajni cilj rada je osiguranje mirne i bezbrižne starosti korisnicima naše ustanove uz primjenu pozitivne zdravstvene politike”, poručio je Mustajbašić.

B.Č.

Turista više 17 odsto BUDVA – U Budvi trenutno boravi 10.000 većinom stranih turista, što je za 17 odsto više nego u istom periodu prošle godine. Kako je saopšteno iz budvanske Turističke organizacije, u hotelima boravi 9.025 turista, od čega je 156 domaćih, a 8.869 stranih, dok u privatnom smeštaju boravi 972 turista, od čega 60 domaćih i 912 stranih.

Sedam godina će otplaćivati dug izlazi u susret i omogućava da poreski dug koji imaju po tom osnovu plate u sedam jednakih godišnjih rata.

“Ako imamo na umu da je nakon privatizacije AD Ski-centra Bjelasica uloženo oko 8.000.000 eura u infrastrukturu skijališta, da je poslovanje našeg društva sezonskog karaktera, odnosno oko 100 radnih dana godišnje, ako znamo i to da smo samo u protekle dvije sezone zbog sniježne blokade i višednevnih nestanaka struje izgubili stotine hiljada eura prihoda, a da nam nije umanjena niti jedna jedina obaveza, mislim da je dodjeljivanje državne pomoći u smislu odlaganja plaćanja poreza i doprinosa na period od sedam godina, uz nove investicije, više nego opravdano”, kazao je Šćepanović.

Z.B.

ª SAČUVAJMO NAŠE RIJEKEº

Očistili dio Tare MOJKOVAC – Čišćenjem divljih smetlišta na obalama rijeke Tare u Mojkovcu nastavljen je projekat “Sačuvajmo naše rijeke”, koji finansira Delegacija EU u Crnoj Gori kroz prekogranični program Bosna i Hercegovina - Crna Gora, a realizuje se u okviru instrumenta za pretpristupnu pomoć.

Od početka realizacije projekta do sada očišćene su sve velike deponije, a drugi dio akcije biće stavljanje tabli i sadnja ukrasnog bilja.

“Sa divljih deponija je otjerano više od 70 kamiona smeća, od čega je 20-ak tona posebno izdvojeno i biće odloženo na nekoj od sanitarnih deponija u Crnoj Gori. Privremeno je postavljeno i

pet kontejnera na prvoj očišćenoj deponiji”, kazao je vođa projekta Stevan Grdinić.

On je dodao da je na deponiji zvanoj Pržine očišćeno toliko prostora da ima mjesta za pet fudbalskih stadiona i građani MZ Polja riješili su da taj prostor kultivišu i naprave stadion za fudbal.

Vrijednost projekta “Sačuvajmo naše rijeke” je oko 311.000 eura, a cilj je doprinos zaštiti, očuvanju i unapređenju životne sredine kroz zajedničku akciju uklanjanja divljih deponija i podizanje nivoa svijesti građana o pravilnom odlaganju otpada. Projekat je počeo sa realizacijom u decembru prošle godine i trajaće 18 mjeseci.

V.B.

DELTA BOJANE ZATRPANA SMEĆEM

Prikupljeno blizu devet tona otpada ULCINJ - Gotovo devet tona otpada, koje je sakupljeno u trodnevnoj akciji čišćenja, odvezeno je na deponiju Možura iz Regionalnog parka delte Bojane. Organizatori akcije čišćenja su NVO Nacionalna volonterska organizacija i NVO Skadar lake, uz kooperaciju sa mještanima i donaciju u vidu 1.000 kesa za smeće restorana “Miško” na Bojani, kao i neophodne opreme za rad koju je doniralo preduzeće “Građa komerc”. Iza akcije su stala i dva javna preduzeća, i to Morsko dobro i Komunalno preduzeće Ulcinj.

Predstavnik Nacionalne volonterske organizacije Nikola Čavor tvrdi da je situacija u delti Bojane alarmantna.

“Mnogo je medicinskog otpada koji iz Albanije stiže Bojanom. Smeća je na tone, situacija u predsezoni nije sjajna, a u postsezoni je katastrofalna. Možemo reći da smo naišli na

užas”, istakao je Čavor.

On kaže da brojni turisti borave na Bojani tokom ljeta i iza sebe, u šta se uvjerila i ekipa VN, ostave raznorazni otpad, od plastičnih čaša, flaša, bidona, limenki, do stare garderobe, pokvarenih i dotrajalih uređaja, ostataka hrane.

“Predviđeno je da ovo područje bude prirodni rezervat, a za sada nosi titulu Regionalnog parka delte Bojane. Veliko je stanište ptica, ima dosta zaštićenih i biljnih i životinjskih vrsta. Možda ljudi nijesu dovoljno upoznati, ali treba podići stepen zaštite uz korodinaciju sa lokalnom upravom i državom”, kazao je Čavor, dodavši da je neophodno naći neki model kako nam ovakva slika ne bi bila pred očima svake godine, te da su volonteri spremni da tokom ljetnjih mjeseci budu “zelena patrola” - da kontrolišu, upozoravaju i dijele flajere o značaju ovog područja. S.G.

Aktuelno 21

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 9. 2013.

NAKON 30 GODINA

Crna Gora dobija Peljar

TIVAT - Prezentacija prvog izdanja oficijelne nautičke publikacije Peljara održaće se 2. oktobra u “Yacht club”u Porto Montenegro, najavljeno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore.

“Sa novim Peljarom za plovidbu teritorijalnim morem Crne Gore, nakon pauze od punih 30 godina, naša država će ponovno imati taj značajana dokument neophodan za sigurnu navigaciju jer je on, uz pomorsku kartu, osnovno sredstvo za pripremu i sigurno vođenje plovidbe broda”, kazali su u Zavodu.

Izradu prvog nautičkog vodiča za Crnogorsko primorje u Zavodu započeli su u februaru ove godine.

“Potreba za ovom publikacijom nametnula se kao obavezna, s obzirom da se nautičke informacije o akva-

toriju Crne Gore mogu naći samo u stranim publikacijama, prvenstveno britanskim i hrvatskim Peljarima, koje su vrlo ograničene i uglavnom neažurne jer su bazirane na podacima iz vremena SFRJ”, kažu izdavači te nautičke publikacije.

Peljar ima oko 200 strana i, između ostalog, sadrži 30-ak planova i karti važnijih luka, marina i pristana na Crnogorskom primorju, kao i 15ak karti sa tjesnacima, uvalama i svim ostalim dijelovima akvatorija u kome su ucrtani važniji objekti, sidrišta, kao i instalacije na dnu mora.

Ranije je najavljeno da će Peljar biti štampan u na engleskom i našem jeziku, a po uzoru na slovenački biće u upotrebi 15 godina. Troškovi izdavanja ovog značajnog nautičkog dokumenta iznosili su oko 30.000 eura.

Z.K.

NARODNA KUHINJA

U kuhinju po obrok, ali i savjet

Pripremaju kupus, pasulj, grašak, uglavnom kuvana jela, a lijepo bi bilo kad bi uveli voće, kaže jedan od korisnika Ana Gajević

P

osljednje dvije godine Narodna kuhinja na Koniku svakodnevno za svoje korisnike obezbjeđuje po 500 obroka. Jedan od korisnika je i Dejvid Sejdović, koji je Vikend novinama iz svog ugla ispričao priču o kuhinji na Koniku.

PODGORICA - Da nije sramota nemati, dokazao nam je jedan od korisnika Narodne kuhinje na Koniku Dejvid Sejdović, koji svakodnevno posljednjih godinu i šest mjeseci dolazi po svoj obrok u objekat. Njega smo sreli dok smo obilazili kuhinju u kojoj se svakodnevno najugroženijima uruče obroci. Upravo je završio obrok i krenuo ka mjestu gdje živi, pješke, jer za prevoz nema.

Pohvalio nam se uslovima koje je zatekao u Narodnoj kuhinji, osobljem koje mu uvijek izađe u susret, hranom i ispričao nam je i anegdotu.

Zadovoljan je, kako kaže, kako su ga prihvatili u mjestu gdje svakodnevno ruča.

“Dolazim svaki dan od kad sam izašao iz Doma za nezbrinutu djecu. Bio sam socijalni slučaj pet godina i od kada su mi ukinuli socijalno, u Narodnoj sam kuhinji. Zadovoljan sam uslovima i osobljem koje radi ovdje”, kazao je Sejdović.

On dodaje kako mu zaposleni u objektu uvijek izlaze u susret i kada je neki problem u pitanju.

Uvijek su tu da ga saslušaju i daju mu neki savjet jer živi sam, pa mu topla riječ uvijek dobro dođe. Živi na Koniku i svakodnevno dolazi pješke na obrok.

“Dolazim pješke svaki dan, jer za kartu nemam, a nije ni toliko daleko. Od primanja imam samo 30 eura, tako da mi ostaje euro za svaki dan u mjesecu”, dodaje ovaj dvadesetosmogodišnjak.

Obroci koji se nude u kuhinji su, kako kaže, dobri, uglavnom

pripremaju kuvana jela. On bi volio kad bi uveli slatkiše ili voće, koje je zdravo za djecu, koju mnogi od korisnika preko kuhinje prehranjuju.

“Pripremaju nam kupus, pasulj, grašak, uglavnom kuvana jela. Lijepo bi bilo kad bi uveli i voće”, smatra Sejdović.

Da bi preživio, u slobodno vrijeme se bavi ručnim radom, pravi rukotvorine koje prodaje komšijama i prijateljima.

“Nemaju ni oni uvijek da mi plate, pa daju simbolično euro, dva, ali dovoljno. Okružen sam nemaštinom, mada ima još dobrih ljudi koji hoće da pomognu”, tvrdi Dejvid, navodeći primjer prijatelja koji mu je na kućnu adresu donio dvije kese hrane.

To ga je veoma obradovalo, pa iako nema, i on slijedi primjer drugih i pomaže ljudima oko sebe. Jednom prilikom ispred kuhinje našao se čovjek koji nije imao pravo na obrok pa mu je po izlasku iz objekta dao pola svog obroka.

“Jedan stariji čovjek je došao, a nije bio na spisku za hranu, stajao je u redu i bio je gladan. Niko od korisnika koji dobijaju čak i više obroka nije prišao da mu donese hranu za koju je molio. Ja sam podijelio svoj obrok s njim”, ispričao je i dodao da zaposleni u kuhinji nijesu pravili problem oko toga.

Uvijek se trudi da pomogne drugima, pa se ovaj mladić, osim rukotvorinama i poezijom, bavi i organizacijom manjih dobrotvornih akcija.

Za Narodnu kuhinju godišnje 480.000 eura Narodna kuhinja na Koniku dnevno svojim korisnicima obezbijedi 500 obroka, 239 porodica usluge koristi unutar objekta, dok se 112 obroka dostavlja na kućne adrese. Broj korisnika se ne mijenja iako postoji veća potreba velikog broja građana za besplatnim obrokom. Uprkos svemu Glavni grad godišnje za funkcionisanje ovog objekta izdvoji 480.000 eura. Svaki obrok plaća se po 2,28 eura po obroku, za šta se mjesečno izdvaja oko 40.000 eura. Kuhinju posjećuju i stari i mladi, najmlađi korisnik ima 27, a najstariji 87 godina.

HOTEL ª LIPKAº

Radnici čekaju presudu KOLAŠIN – Sudski spor po tužbi radnika kolašinskog hotela “Lipka” protiv poslodavaca i bivših vlasnika tog objekta završen je juče u Osnovnom sudu. Ni juče, kao ni nekoliko prethodnih puta, predstavnici tužene firme “Bepler Investments Montenegro” nijesu se pojavili pred sudom.

Tokom jučerašnjeg ročišta punomoćnik tužitelja iznijela je završnu riječ u kojoj je navela da oštećeni ostaju pri tužbenom zahtjevu, te da traže da im se isplate dugovanja koja je sudski vještak finansijske struke pocijenio na oko 70.000 eura za svih 38 radnika. Prema riječima sudije Jadranke Pavlović koja je vodila ovaj spor, do sada je izveden dokazni postupak, tužena strana

se nije pojavila, dok će sud odlučiti o zahtjevima tužitelja pesudom koja će biti izrečena 25. oktobra. Prema nezvaničnim informacijama, prethodnih dana u hotelu “Lipka” bila je i finansijska inspekcija, koja je, prema saznanjima nekih radnika, uzela dio dokumentacije. Radnici tvrde da su im i dalje radne knjižice zaključane u hotelu, zbog čega su spriječeni da se zaposle legalno, a nemaju ni zdravstveno osiguranje. Zbog toga su, nakon brojnih obraćanja predstavnicima nekoliko ministarstva, političarima i inspekcijama nedavno poslali molbu kancelariji Delegacije EU u Crnoj Gori, tražeći hitan sastanak sa ambasadorom Mitjom Drobničem. Z.B.

22 Crna Gora

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 9. 2013.

BERANSKA GIMNAZIJA

PUBLIKACIJA

Istraživačko Obilježen vijek postojanja novinarstvo slabo zastupljeno BIJELO POLJE - Novinari u Crnoj Gori ne bave se dovoljno istraživačkim novinarstvom, a glavni razlog za to su nezainteresovanost, manjak finansija, nedostatak formalnog obrazovanja i autocenzura. To je jedan od zaključaka publikacije “Istraživačko novinarstvo u lokalnim medijima u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini”, koja je juče prezentovana u Bijelom Polju.

Publikacija je napravljena u sklopu projekta prekogranične saradnje “Novinari bez granica”, koji realizuju lokalni javni emiter Radio Bijelo Polje i Fakultet humanističkih nauka Univerziteta “Džemal Bijedić” iz Mostara.

Direktor Radija Bijelo Polje Dragić Rabrenović podsjetio je da su u sklopu projekta istražili stanje na terenu kako bi utvrdili postojanje i zastupljenost istaživačkog novinarstva u lokalnim medijima.

“Nadamo se da će publikacija koristiti kolegama novinarima i istraživačima teoretičarima koji se budu bavili ovom temom.

Naše višemjesečno istraživanje

je pokazalo da su u objema državama novinari u suštini upoznati sa pojmom ‘istraživačko novinarstvo’, ali da su nezainteresovanost, manjak finansija, nedostatak formalnog obrazovanja i autocenzura neki od razloga zbog kojih se ne bave tim vidom novinarstva”, kazao je Rabrenović.

Navodeći da 38 odsto ispitanika tvrdi da nema pritiska na istraživački rad novinara, Rabrenović se zapitao zbog čega onda u većini redakcija nema dovoljno istraživanja.

Vođa istraživačkog tima Uroš Vukićević ukazao je da je nedostatak adekvatno obučenog novinarskog kadra jedan od problema koji je generator svih ostalih.

“U tom cilju smo sproveli ovo istraživanje, a u okviru ljetnje škole novinarstva koja je održana u Bijelom Polju eminentni stručnjaci iz regiona održali su zanimljiva predavanja i uputili učesnike škole u sve tajne istraživačkog novinarstva”, kazao je Vukićević.

B.Č.

RADIKALIZACIJA PROTESTA

Kreću pješke prema Podgorici

BIJELO POLJE - Na j u č e održanom sastanku invalida rada Bijelog Polja, na kojem su bili predstavnici invalida rada iz Rožaja, Berana, Mojkovca i Kolašina, odlučeno je da 21. oktobra u znak protesta krenu pješke prema Podgorici. Polazna tačka biće trg u Bijelom Polju, a takvu odluku podržali su čelnici Saveza Udruženja invalida rada Crne Gore.

“Zahtijevamo da se invalidima rada muške populacije sa 55, a ženske 50 godina starosti, bez obzira na penzijski staž, omogući odlazak u penziju, te da muškarci sa 30, a žene sa 25 godina staža mogu ići u penziju. Prilikom odlas-

ka u penziju treba da se isplati 10 eura po godini penzijskog staža. Ukoliko nijesu ostvarili nijedan od navedenih uslova, zahtijevamo da invalidi rada pređu kod Fonda PIO, te da im primanje ne može biti niže od 70 odsto prosjećne penzije u državi. Pravo na navedene uslove stiču invalidi koji imaju rješenje druge i treće kategorije”, navodi se u saopštenju.

U nizu zahtijeva navedeno je da invalidima rada treba omogućiti odmor, rekreaciju i rehabilitaciju kao penzionerima, te da dobiju beneficiju prilikom liječenja, plaćanja električne energije, poreza, prevoza i drugog.

B.Č.

BERANE - U prisustvu velikog broja gostiju, bivših i sadašnjih učenika i profesora, na platou ispred Gimnazije “Panto Mališić” svečanom akademijom obilježen je vijek postojanja ove ustanove. Direktor ove ustanove Sreten Lutovac kazao je da mu je čast i zadovoljstvo što je na čelu ove škole u godini kada proslavlja ovako značajan jubilej. Kako je kazao Lutovac, brojni veliki umovi, književnici, naučnici, doktori i mnogi drugi prvo su znanjem, a onda i vaspitanjem koje su stekli u ovoj ustanovi slavili njeno ime puni vijek.

“Moj osvrt na jednovjekovnu misiju beranske gimnazije bio bi bogatiji kada bih naveo imena svih njenih učenika koji su, baveći se svojom profesijom, ostavili dubok trag i postali poznati književnici, kulturni poslanici, naučni radnici, doktori”, kazao je Lutovac.

On je istakao da će u godini jubileja biti objavljena dva djela i to “Beranska gimnazija 1913-1943.” i “Beranska gimanzija 1945-2013”, u kojima će biti objavljena sva imena istaknutih učenika ove ustanove.

“Gimnazija mora biti ponosna na sva imena svojih učenika koja su postala obilježje prestižnih evropskih i svjetskih univerzi-

teta, na ona imena čija su dostignuća u oblasti medicinskh nauka u samom svjetskom vrhu, na ona imena uz čije književne opuse su odrastale i danas odrastaju i sazrijevaju mlade generacije, na ona imena svojih učenika koji su ostvarili vrhunske rezulatate na polju sporta i umjetnosti, kao i na ono ime koje je bilo na spisku za

dodjelu Nobelove nagrade, ali i na sva ona imena svojih učenika koji su svojim društveno-odgovornim odnosom, bez nekih velikih dostignuća, nastojali na svoj način da doprinesu razvoju svoje sredine i svoje države”, kazao je Lutovac i dodao da su svi oni zajedno dio jednovjekovnog trajanja ove ustanove.

M.Tmušić

Gojković traži izvinjenje HERCEG NOVI - Predsjednik OO SNP Obrad Gojković juče je optužio DPS i NVO Izbor da pokušavaju da sruše vlast u Herceg Novom, zatraživši javno izvinjenje Skupštini opštine Herceg Novi.

“Već duži period javnosti se plasiraju informacije od opozicije o navodno nezakonitim aktivnostima Opštine Herceg Novi i javnih preduzeća. Zamjenom teza, podmetanjima, nekompletnom dokumentacijom javnost se pokušava uvjeriti da opština ne radi kvalitetno svoj posao. Očigledno je da je na djelu koordinisana akcija DPS i NVO Izbor, čiji je cilj rušenje vlasti u Herceg Novom, što je njihovo legitimno pravo”, kazao je Gojković i dodao da su najteže optužbe usmjerene na JP “Parking servis” kao i da su dezinformacije i optužbe koje su bile upućene bez zadrške ispod svake političke kulture.

S.M.

PREKOGRANIČNI FORUM

Projekti za bolju saradnju u regionu NIKŠIĆ - Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO), u partnerstvu sa NVO Smart kolektiv iz Beograda, juče je organizovao prvi prekogranični forum o međusektorskim partnerstvima i društveno odgovornom poslovanju. Pored toga, juče je u prostorijama Sportskog centra Nikšić upriličen i prvi prekogranični sajam neprofitnih ideja na kom je učestvovalo 20 nevladinih organizacija iz Crne Gore i Srbije.

Prema riječima organizatora, ti događaji predstavljaju posljednju aktivnost projekta “Parnerstvo za održivost” koji je podržala EU u okviru programa prekogranične saradnje Srbija - Crna Gora, a pomenuti projekat se finansira iz druge komponente Instrumenta za pretpristupnu pomoć 2007-2013.

Kako je kazao državni sekretar za evropske integracije Aleksandar Pejović, Crna Gora učestvuje u dva transnacionalna, jadranskom i pet bilateralnih programa, među koji-

ma je program sa Srbijom započet polovinom 2007. godine.

“Od 2008. je intenzivno rađeno na promociji ovog programa i podizanju interesovanja kod svih lokalnih i državnih institucija, civilnog sektora i ostalih organizacija koje mogu učestvovati. Partneri iz Srbije i Crne Gore podnijeli su 103 zajednička projektna predloga, od kojih je 15 dobilo najviše ocjene i odabrano za finansiranje”, istakao je Pejović.

On je dodao da je za te projekte opredijeljeno ukupno 3,26 miliona eura iz IPA sredstava. Odabrani projekti, kako je kazao Pejović, imaju za cilj smanjivanje postojećih razlika u nivou razvijenosti prekograničnih regiona, kao i unapređenje sveobuhvatne kulturne, socijalne i naučne saradnje između loklanih i regionalnih zajednica.

Nakon svečanog otvaranja, uslijedio je obilazak sajma neprofitnih ideja na kojem je izlagalo 20 NVO iz Crne Gore i Srbije.

J.L.

Crna Gora 23

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 9. 2013.

SPORT

I sa malo novca oživjeli sportski duh grada

Iako Sportski savez nema redovan izvor prihoda, do sada je uspijevao da nađe novac zahvaljujući sponzorima i donatorima Zorica Bulatović

Z

a samo pola godine postojanja, Sportski savez Kolašina (SSK) uspio je da organizuje više sportskih manifestacija nego što ih je bilo u proteklih nekoliko godina u gradu na Tari. Bez obzira na činjenicu da je sportska kasa kolašinskih sportista već duži period skoro prazna, oni su uspjeli da pokažu kako se, i sa malo novaca, mogu organizovati događaji koji su interesantni i mještanima i turistima.

KOLAŠIN - Prema riječima predsjednika SSK Željka Vukićevića, savez je formiran sa idejom da okupi sve profesionalne i rekreativne sportske klubove Kolašina, u čemu su i uspjeli. Trenutno, kako je rekao, 16 klubova i još puno pojedinaca sarađuje i osmišljava aktivnosti za naredni period, a sudeći po tome, Kolašin će imati i veoma uspješnu sportsku zimu.

“Nijesmo stali na tome. Prva sljedeća aktivnost je organizacija tradicionalnog turnira ‘Pobjednik Kolašina’, koju ćemo zajedno sa KK Gorštak i Karate savezom Crne Gore organizovati 18. oktobra. Nadamo se da će, kao i ranijih godina, na turniru učestvovati, osim ekipa iz naše države, i karatisti zemalja regiona”, kazao je Vukićević.

On je dodao da za zimski period planiraju nekoliko manifestacija, te da rade na pripremama za jedan

originalan događaj - nordijsku noćnu trku ulicama grada.

“Cilj nam je da ta manifestacija bude zanimljiva i Kolašincima i turistima. Pored toga, potrudićemo se da organizujemo još nekoliko skijaških takmičenja na Bjelasici”, kazao je Vukićević.

Prema njegovim riječima, prednost SSK je u tome što je u njemu mnogo mladih ljudi koji su puni ideja i entuzijazma. Turniri koje je organizovao taj savez ljetos završavali su se pravim slavljima, uz gostovanja muzičara. Vukićević kaže da, iako nemaju redovan izvor prihoda, do sada su uspijevali da nađu novac zahvaljujući sponzorima i donatorima.

Podršku njihovom radu na otvaranju memorijalnog turnira u malom fudbalu dao je i predsjednik Olimpijskog komiteta Crne Gore Dušan Simonović.

“Dobili smo određenu finansijsku pomoć i od Opštine. Međutim, iako cijenimo svaku pomoć, taj iznos nije ni približno onoliki koliko je trebalo ili koliko je zakonom propisano. Uz sve razumijevanje finansijske situacije, nadamo se da će lokalna vlast prepoznati značaj našeg rada. Događaji koje mi organizujemo obogaćuju i turističku ponudu, ali i doprinose razvoju sporta u Kolašinu. U svakom slučaju, jako smo ponosni što smo proteklih pola godine uspjeli da sportski duh svog grada oživimo”, rekao je Vukićević.

SSK je u okviru nedavno završenog Sportskog ljeta organizovao nekoliko vrlo posjećenih manifestacija u kojima je učestvovalo na stotine kolašinskih i takmičara iz drugih opština. U maju je organizovan dvodnevni stonoteniserki turnir, zatim u julu Memorijalni turnir u malom fudbalu i mješoviti turnir u odbojci, koji je trajao desetak dana i okupio, pored kolašinskih, i odbojkaše i odbojkašice iz Mojkovca i Podgorice. Dobro posjećen je bio i turnir u basketu, a poslije njega SSK je organizovao i fudbalski turnir za veterane. Kolašinsko sportsko ljeto završeno je krajem avgusta biciklističkom trkom na stazi na Bašanjem brdu.

PREMINULI

Mileva pok. Đura Vujović

Milić Milivoja Jovanović

rođena Đurović, 26. septembra 2013. u 85. godini.

Sahrana je obavljena 27. septembra u 15 časova na groblju Čepurci.

27. septembra 2013. u 68. godini. Sahrana će se obaviti 28. septembra 2013. u 15 časova na gradskom groblju u Nikoljcu.

Žarko Save Škiljević 26. septembra 2013.

Sahrana će se obaviti 28. septembra u 15 časova u selu Boričje – Piva.

Slobodan Dragiše Lakić 26. septembra 2013. u 70. godini. Sahrana će se obaviti 28. septembra u 15 časova u mjestu Jelenak – Danilovgrad. Kuća žalosti Đoka Miraševića 13.

Dara Dragomirova Savić rođena Zajović, 26. septembra 2013. u 75. godini.

Sahrana će se obaviti 28. septembra u 14 časova na novom groblju pod Trebjesom.

Dušan Duško M. Kovijanić 26. septembra 2013. u 66. godini. Sahrana je obavljena 27. septembra u 15 časova na mjesnom groblju u Podbišću.

Milinko Svetozara Minić 26. septembra 2013.

Sahrana je obavljena 27. septembra u 15 časova na gradskom groblju u Nikšiću.

Nevenka Danilova Masoničić rođena Brežanin, 26. septembra 2013. u 66. godini.

Sahrana je obavljena 27. septembra u 15 časova na groblju Sv. Jovan u Sutomoru.

Savo Živkov Mićunović 26. septembra 2013. u 74. godini. Sahrana je obavljena 27. septembra na gradskom groblju Čepurci.

Kuća žalosti Matije Gubca 30.

Dr Milan Vuković (1934), 25. septembra 2013. Sahrana je obavljena 27. septembra u Subotici na groblju Dudova šuma.

Gospava pok.

Vasilija Klikovac rođena Petković, 25. septembra 2013. u 91. godini.

Sahrana će se obaviti 27. septembra u 13 časova u Mahali.

Boro Ilijin Đurović 25. septembra 2013. u 60. godini. Sahrana je obavljena 27. septembra u Zagrebu.

Marica Nikole Milošević 24. septembra 2013. Sahrana je obavljena u selu Vitasojevići.

Doc. dr Esko Kalač doktor ekoloških nauka, 24. septembra 2013. u 52. godini.

Slobodan Slobo pok.

Bogića Velašević 21. septembra 2013. Sahrana je obavljena 23. septembra na groblju Lešće u Beogradu.

Dragić Milićev Šćekić

DEMOKRATSKI FRONT

Hvaliti lokalnu vlast je apsurdno KOLAŠIN – Govoriti o industrijskoj zoni i povećanju proizvodnje u oblasti poljoprivrede u Kolašinu je krajnje apsurdno, smatraju u Demokratskom frontu (DF). Opštinski odbor te partije reagovao je na nedavnu radnu posjetu potpredsjednika Vlade Crne Gore Rafeta Husovića i ministra poljoprivrede Petra Ivanovića, odnosno na ono što su obećali Kolašinu i Kolašincima.

Funkcioner OO DF Aleksandar Dožić ocijenio je da su procjene koje su do sada donosile samo štetu i stagnaciju ovom gradu nerealne.

“Hvaliti lokalnu vlast koja nije smanjila javnu potrošnju, koja nije uradila reorganizaciju lokalne uprave, koja nije organizovala na održiv način javna preuzeća, pod-

stakla otvaranje novih radnih mjesta, koja nije valorizovala ili dala predlog za bilo koji privredni resurs, a uz sve to učinila je opštinu zaduženu do te mjere da bez pretjerivanja je dovedeno u pitanju funkcionisanje lokalne uprave je apsurdno.

Sve ovo je učinilo da imamo migracione tokove. Sve ovo ne daje za pravo da ministri budu zadovoljni radom lokalne uprave, pa iako su iz iste partije”, kazao je Dožić.

U daljem reagovanju on je rekao da je sjever, po njihovoj definiciji, osuđen na propast, iako je gro privrednih resursa upravo na sjeveru.

DF se, prema riječima Dožića, zalaže za ravnomjeran razvoj Crne Gore i oni će svojim inicijativama i projektima učiniti da Kolašin zauzme mjesto koje mu i pripada.

Govoreći o sportu, Dožić smatra da je lokalna samouprava svojim konfuznim stavom ovu granu dovela na minimum ili su neki segmenti sporta i kulture totalno zamrli.

“Ovakvom stanju doprinijeli su višegodišnji pregovori o statusu sportskih objekata i sportskih terena na Lugu pored rijeke Tare. To je još jedan u nizu promašaja koji je učunila lokalna samouprava. Mi ne možemo da budemo zadovoljni sadašnjim statusom grada u kome vlast vrši koalicija DPS i Grupa građana. Lokalna uprava je definitivno nesposobna da riješi probleme koje je sama stvorila u gradu. Procjena ministara i funkcionera lokalne uprave su ne mogu reći smiješna, ali blizu toga”, zaključio je Dožić.

Z.K.

26. septembra 2013. u 61. godini. Sahrana je obavljena 27. septembra u 14 časova na novom groblju pod Trebjesom.

Kuća žalosti naselje Buda Tomovića 14.

Branko Anta Krsmanović 26. septembra 2013. u 58. godini. Sahrana je obavljena 27. septembra u 15 časova na seoskom groblju u selu Muslići – Tomaševo.

Blažo P. Perazić u 91. godini. Sahrana je obavljena 27. septembra 2013. u selu Godinju – Virpazar.

e-mail: sotiroski@t-com.me

Obavijest o smrti možete poslati svakim danom do 21 čas.

Pogrebne usluge Sotiroski Bijelo Polje.

Više informacija na tel.

069 023 690 i 050 431 050 46 godina Vama na usluzi

Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.

24 Kultura

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 9. 2013.

PRIZNANJE

Njegoševa nagrada Tomašu Šalamunu Državno priznanje za 2013. godinu pripalo poznatom slovenačkom pjesniku Njegoševa nagrada za 2013. godinu pripala je slovenačkom pjesniku Tomažu Šalamunu, odlučio je žiri u sastavu Svetlozar Igov (Bugarska), Katica Ćulavkova (Makedonija), Aleš Debeljak (Slovenija), Filip David (Srbija), Sreten Perović (Crna Gora) i predsjednik Vlaho Bogišić (Hrvatska). “Žiri je na sjednici prethodno utvrđenu listu od devet kandidata javnim glasanjem sveo na uži izbor u koji su ušli: Tomaš Šalamun, Mateja Matevski i Drago Jančar, a na-

kon toga je tajnim glasanjem, većinom glasova, odlučio da Njegoševu nagradu dodijeli Tomažu Šalamunu”, navodi se u saopštenju.

Od 21 kandidata iz Bosne i Hercegovine, Bugarske, Makedonije, Slovenije, Srbije, Hrvatske i Crne Gore, u uži izbor od devet kandidata za dodjelu uglednog međunarodnog priznanja ušli su: Svetislav Basara, Georgi Gospodinov, Drago Jančar, Miljenko Jergović, Mladen Lompar, Mateja Matevski, Tomaž Šalamun, Vlada Uroševik i Marko

Vešović.

Tomaž Šalamun je jedan od najistaknutijih slovenačkih i evropskih pjesnika i lider istočnoevropske avangarde. Rođen je u Zagrebu, a odrastao u Kopru. Na Ljubljanskom univerzitetu je diplomirao istoriju umjetnosti. Dobitnik je Fulbrightove stipendije, vanredni profesor na univerzitetima u SAD. Autor je 42 zbirke poezije, objavljenih u Sloveniji; preveden na 20 jezika svijeta i dobitnik mnogih književnih nagrada, među kojima su: dvije Prešernove nagra-

de, Evropska nagrada za poeziju u Minsteru, u Njemačkoj i Zlatni vijenac Struških večeri poezije u Ohridu.

Shodno Zakonu o državnim nagradama, Njegoševa nagrada za 2013. godinu dodjeljuje se autoru književnog djela koje je prvi put objavljeno u prethodne četiri godine na nekom od južnoslovenskih jezika, kao i na albanskom jeziku.

Njegoševu nagradu slovenačkom pjesniku uručiće predsjednik Crne Gore Filip Vujanović na Cetinju 12. novembra 2013. godine.

sa nevječanom suprugom Selin i plavokosim bliznakinjama.

Linklaterova filmska trilogija sigurno je jedna od najneobičnijih i sasvim nestandardnih. Poslije uspjeha filma “Prije svitanja” i bečke avanture njegovih junaka, lijepo je bilo iznenađenje kada smo ih vidjeli devet godina kasnije u Parizu, kao i sada sa istom vremenskom distancom u jednom grčkom ljetovalištu. Ono što je možda najveći izazov za Linklatera, ali i za Houka i Delpi, koji su koscenaristi, jeste to što oni i dalje moraju da naizgled beskonačno šetaju i razgovaraju.

U oba slučaja publika želi da vidi očekivano, a to opet mora da bude zanimljivo i inteligentno, kako je već uspotavljena matrica sa prvim filmom.

Džesi i Selin sada su u zrelim godinama, sa ozbiljnim dilemama i problemima savremenog

braka. Njihova duo drama se nastavlja, a reditelj, zajedno sa glumcima i u ovom slučaju prvim saradnicima, pravi provokativnu studiju evolucije ljubavi, njene snage, pa tako i opstanka. I to sada i ovdje. Par ovoga puta ima i prošlost i sadašnjost i jednako neizvjesnu budućnost. Linklater vješto vodi film, na početku tek nagovještavajući oko čega bi mogla da se “lome koplja”, jednako dobro nam ponudivši i neke lažne tragove. Tek na trenutak odustavši od očekivanog koncepta, uvodeći i priličan broj sporednih likova, Linklater je pokazao da dani glavnih likova više ne mogu i nijesu isti kao što su bili u prva dva susreta, ali da za Džesi i Selin ipak ostaje noć. Na trenutke mračna i uznemirujuća, ali istinita. I upravo je ovaj posljednji sastojak ključan za uspjeh cijele trilogije, sve uz romantiku. A sve je to spakovano

REcENZIJA

Bračna noć Prije ponoći (Before Midnight) Ričard Linklater Žuli Delpi, Itan Houk Reditelj Ričard Linklater voli otvorene krajeve. Za bukvaliste ili one manje romantične, trebalo je devet godina da prođe da saznaju da li je Džesi koji je u “Prije sumraka” krenuo na aerodrom, doduše obilaznim putem, ipak

ostao u pariskom stanu njegove jednodnevne ljubavi iz Beča, Selin ili je odletio za SAD. Skoro deceniju kasnije, Džesi je na aerodromu, ali u Grčkoj. Prati sina iz prvog braka, a on ostaje da provede posljednje dane šestonedjeljnog odmora

u izuzetne dijaloge koji su i ovoga puta najjače oružje.

Linklater dakle ne voli pretjerano zaključke i odjavna špica kod njega teško da je i tačka. Tako da je sasvim moguće da za devet godina još jednom zavirimo u određeno doba dana u živote Džesija i Selin.

Vuk Perović

Kultura 25

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 9. 2013.

Radovi Ratka Šoća u Nikšiću

INTERVJU

Pozorištem vlada perfidna cenzura i kič Nagrada za kratku priču na međunarodnom konkursu “Ana Lind“ pripala crnogorskoj pjesnikinji i dramskoj spisateljici Dragani Tripković Jednostavnost u umjetnosti je najčešće put do savršenstva: Dragana Tripković

Jelena Boljević

Koncert Ane Vukazić Pijanistkinja Ana Vukazić iz Sutomora prirediće solistički koncert sjutra u 19 sati u JUSD “Crvena komuna” u Petrovcu.

Kao gosti na koncertu će nastupiti Admir Šabović (flauta) i Mirjana Rajčić (klavir). Na programu su djela Baha, Šopena, Rahmanjinova i Prebanda.

Ana Vukazić rođena je 1985. godine u Baru, gdje je završila nižu muzičku školu u klasi prof.

Ljubice Blagojević. Srednju muzičku školu nastavlja u Kotoru. Nakon toga upisuje klavir na Fakultetu umetnosti u Prištini sa privremenim sjedištem u Zvečanu, u klasi mr. Aleksandre Trajković gdje je diplomirala 2009. godine. Magistrirala je 2012. godine na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu.

Otkrivena Ticijanova slika Slika Hrista koji je vaskrsao i koja je nekada bila u vlasništvu jednog njemačkog kancelara sada je identifikovana kao do sada nepoznato djelo Ticijana. Istoričar umjetnosti i profesor na bečkom univerzitetu Artur Rosenauer je u listu Burlington detaljno opisao otkriće navodeći da je “izuzetno teško danas naići na nepoznatog Ticijana”.

Rosenauer je naveo da je Ticijanova slika u vlasništvu njemačkog kancelara (1900-1909) Bernharda fon Bilova sve do njegove smrti u Rimu 1929. Novi vlasnici emigrirali su u Južnu Ameriku prije Drugog svjetskog rata, a u evropsku privatnu kolekciju je stigla iz Urugvaja. Na slici se vidi Hrist kako stoji na poklopcu zapečaćenog groba. U lijevoj ruci drži zastavu vaskrsnuća, a desna mu je podignuta u trijumfalnom gestu blagosijanja. Slika je urađena oko 1511. kada je Ticijan bio u dvadesetim godinama.

P

I ranijih godina ste na međunarodnom konkursu za kratku priču Ana Lind ostvarivali zapažene rezultate. Da li je to znak da Vas kratka priča kao književna forma posebno zanima?

Moj poziv je poezija, a profesionalno se bavim dramaturgijom, to jest pisanjem za pozorište i film. Stoga, moje interesovanje za kratku priču bilo je prilično eksperimentalnog karaktera. Posredstvom crnogorskog Ministarstva kulture, već nekoliko godina je kod nas aktuelan konkurs “Sea of Words” koji raspisuju ugledna evropska fondacija “Ana Lind” i Evropski intitut za Mediteran u Barseloni. Ovaj poziv je bio zanimljiv iz razloga što je Mediteran već neko vrijeme u fokusu moje inspiracije i istraživanja. Forma kratke priče veoma je pogodna za dramatizaciju i imamo pregršt primjera gdje su na osnovu kratkih priča nastala fantastična pozorišna djela i filmovi.

Kratka priča ima nešto od zakonitosti koje su potrebne za stvaranje dramskog teksta u strukturi i načinu građenja likova i atmosfere. Ostalo zavisi od stila i načina na koji autori pišu.

U umjetnosti je jednostavnost najčešće put do savršenstva. Kratka priča je jedan od najljepših primjera za to.

Nedavno ste učestvovali na pje-

sničkom festivalu u Rigi, u Letoniji. Kakvo je bilo to iskustvo?

Riga je tih dana potpuno posvećena festivalu poezije, ali i čitava Letonija, zato što se širom nje organizuju pjesničke manifestacije u čast Dana poezije. Ono što mi se posebno dopalo tamo i što mi se učinilo neobičnim upoređujući nas, je publika koju čine veoma mladi ljudi, studenti uglavnom. Imala sam čast da upoznam u Rigi sjajnog izraelskog pjesnika Amira Ora, koji je bio u istom programu na festivalu. Takođe, Edvard Hirš, američki pjesnik, bio je veoma popularan na festivalu, održao je nekoliko predavanja o američkoj poeziji danas. Srpski pjesnik Milan Dobričić je takođe bio dio gostujuće ekipe... Festivali jesu mjesta na kojima se slavi neka vrsta umjetnosti, a na taj način joj se produžava život i ona dobija globalni oblik. Mi u Crnoj Gori imamo puno pjesničkih manifestacija i susreta, ali oni nekako djeluju kao da se održavaju radi samih sebe, ne u slavu ljudi koji tu dolaze i umjetnosti o kojoj je riječ. U Rigi sam vidjela lijep primjer posvećenosti umjetniku i njegovom djelu i namjeri da se ono što ljepše prezentuje publici.

Među osnivačima ste Alternativne teatarske aktivne kompanije (ATAK). Gdje je alternativa na cr-

Svi se boje onoga što bi im dramaturg mogao reći Kako vidite polje dramaturgije i čega nam u domaćem teatru najviše nedostaje?

Dramaturg je potreban svakom pozorištu i svakom vremenu, ali kod nas se uglavnom i ne zna šta posao dramaturga znači. Dramaturg je neophodan u procesu nastajanja projekta, odabira odgovarajućeg teksta, u realizaciji predstave, kreiranju repertoara, u tumačenju vremena u

kojem se piše i režira... Dramaturg pravi vezu između svega toga, tumači trenutak i ukazuje na njegove simbole. Pozorišta u svijetu imaju zaposlene čitave timove dramaturga.

Filmska scenarija pišu više scenarista. Mislim da se u našem pozorištu sastavljenom od reditelja i menadžera svi pomalo boje onoga što bi im dramaturg i dramaturgija mogli danas reći.

Foto: Dejan Lopičić

Izložba radova crnogorskog umjetnika Ratka Šoća biće otvorena večeras u galeriji “Ilija Šobajić” u Dvorcu kralja Nikole u Nikšiću, sa početkom od 20 sati.

Ratko Šoć rođen je 1938. godine na Cetinju. Završio je školu primijenjene umjetnosti u Herceg Novom, a nakon toga i Višu pedagošku školu – likovni odsjek i Akademiju umetnosti u Novom Sadu. Dvije godine boravi u Rimu na Akademiji lijepih umjetnosti gdje se studijski usavršava. Prvu samostalnu izložbu imao je u Vrbasu 1962. godine nakon koje je imao još četrdesetak samostalnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Učesnik je mnogobrojnih grupnih izložbi održanih u Marselju, Montrealu, Firenci. Dobitnik je brojnih nagrada.

jesnikinja i dramska spisateljica Dragana Tripković dobila je nedavno priznanje za kratku priču na međunarodnom konkursu Fondacije “Ana Lind”. Žiri je izdvojio njenu priču “Vodeni grad” od pristiglog 241 rada iz 43 zemlje. Samim tim, priznanje uručeno našoj autorki jeste veliki kompliment, pogotovo što se ne smatra verziranom za kratku priču. Interesovanje za ovu formu kod nje je, kako kaže, eksperimentalnog karaktera, a posebno joj je zanimljiva pogodnost kratke priče za transponovanje u dramski tekst.

nogorskoj teatarskoj sceni?

I pored toga što je FIAT u prethodnim izdanjima pokušao da edukuje crnogorsku javnost o savremenom pozorišnom izrazu, postoji tendencija u Crnoj Gori danas da se alternativa tumači samo kroz stvari kakve su mali budžeti, malo glumaca na sceni ili kad za dramsku podlogu imate buntovničku, artraktivnu (ljevičarsku) temu. Alternativa je u ideji i ekseprimentu, ona je danas duboko zapitana nad egzistencijalnim problemima, ona prodire u samu suštinu teatra. Za bavljenje alternativnom vam trebaju čiste ruke i čista duša.

Za ovogodišnji FIAT sa Vaskom Raičevićem napisali ste dramu “Poglavlja 23 i 24” . Taj komad prikazuje apsurdnost naše svakodnevice u kojoj smo zatrpani političkim floskulama. Kakve su bile reakcije?

Tekst “Poglavlja 23 i 24” je konceptualni dramski tekst koji smo Vasko Raičević i ja napisali namjenski za učešće ATAK-a na Festivalu internacionalanog alternativnog teatra 2013. Tema festivala je bio politički teatar, tako da smo mi u promišljanju šta bi to za crnogorsku zbilju moglo da znači, došli do “Poglavlja 23 i 24”. Imali smo nevjerovatnu reakciju publike i kritike, što za jednu mladu i još, u produkcionom smislu, nevještu umjetničku organizaciju, znači puno. Ono što komad “Poglavlja 23 i 24” treba da u ovom trenutku simbolizuje je naša namjera da se pozorište promišlja kroz slobodnu misao i slobodnu riječ, da se kroz jezik kao sredstvo razumijevanja ukaže na apsurd svakodnevice u kojoj živimo. Mi, obični ljudi, čija egzistencija zavisi isključivo od našeg rada, izloženi smo Drama “Poglavlja 23 i 24” Dragane Tripković i Vaska Raičevića napisana je za FIAT 2013.

putem medija apsurdnim informacijama, totalno neprilagođenim čovjeku koji je izvan samih političkih odlučivanja. U tome smo prepoznali nešto od Joneskovog apsurda i pokušali da interpretiramo našu ideju uz pomoć odlične glumačke igre Ane Vujošević i Dejana Ivanića.

Kako biste ocijenili teatarsku umjetnost u Crnoj Gori?

Naša produkcija je generalno mala. Tome doprinose nesloboda, cenzura i autocenzura. Pozorište u Crnoj Gori nije samo nacionalni teatar, ali to je mnogima teško objasniti. Ono je danas kao nekonkurentno tržište – besmisleno za analizu i uticaj. Mi već neko vrijeme živimo u vremenu u kojem pozorište ne govori ništa. Ono je skoro lartpurlartističko u Crnoj Gori danas. Vlada perfidna, prikrivena cenzura i kič. Šta nam novo ATAK sprema ?

Planovi ATAK-a za ovu godinu tiču se novih mladih crnogorskih autora, kao i samih članova organizacije Stefana Boškovića, Vaska Raičevića, Ane Vujošević... Očekuje nas rad na dva pozorišna događaja o kojima ćemo obavijestiti javnost kad budu izvjesni datumi realizacije.

Poezija je ekskluziva Osim kao dramaturga, domaća publika Vas veoma uvažava kao pjesnikinju. Kako vidite crnogorsko pjesništvo danas i svoje mjesto na toj sceni?

U ovome svijetu poezija je ekskluziva, nešto poput savremene umjetnosti kakvu rade Jelena Tomašević ili Ai Weiwei... Tako suštinsko, a ipak novo i uzbuđujuće. Jedno lijepo pjesničko veče na nedavno završenom FIAT-u mi je probudilo nostalgiju za nekada veoma živom pjesničkom crnogorskom scenom kojoj su pripadali Ljubomir Đurković, Milorad Popović, Aleksandar Bečanović, Balša Brković, Pavle Goranović, Nebojša Nikčević... Među mlađima naznačila bih imena pjesnika Vladimira Đurišića, Sanje Martinović i Dušana Đurovića. Uskoro bi trebalo da objavim novu knjigu poezije, poslije duže pauze. Djelovi su već objavljivani u časopisima za kulturu, a u njoj će biti i mediteranski ciklus, kako sam nazvala pet pjevanja posvećenih ovoj temi. Čula sam skoro da je moja poezija sebična i nepristupačna. To me je uzbudilo u najljepšem smislu.

26 Sport

Foto: Iva Mandić

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 9. 2013.

DA LI STE ZNALI

MEMORIJALNI TURNIR ª LJUBO JOVANOVIĆº

Budućnost Voli i Radnički za trofej

Očekivano finalane - večeras (20.15) Budućnost Voli protiv Radničkog iz Kragujevca Miloš Pavićević

K

ao što se i očekivalo košarkaši Budućnosti i Radničkog igraće u finalu 1. Memorijalnog turnira ‘’Ljubo Jovanović’’ koji organizuje KSCG u znak sjećanja na tragično stradalog crnogorskog košarkaša. Crnogorski šampion je u polufinalu savladao Lovćen 82:54 , dok je Tim iz Kragujevca je u polufinalu savladao Sutjesku 74:56 (14:14, 16:18, 22:11, 22:13).

Da će Ćavi Ernandez fudbaler Barselone večeras protiv Almerije odigrati 450.utakmicu u španskoj Primeri.

Budućnost je dominirala tokom svih 40 minuta, pa se pitanje pobjednika nije postavljalo nijednog trenutka.

Budućnost je sjajno otvorila meč i u 3. minutu vodila je 11:3 nakon druge trojke Suada Šehovića. U redovima Lovćena rasploženi su bili Zejak i Vrbica, koji je trojkom smanjio zaostatak na četiri poena (13:9) u 4. minutu. Nakon druge trojke Vrbice, Cetinjani su prišli na 17:15 u 7. minutu, a nakon prve četvrtine ‘’plavi’’ su vodili 22:17.

Nakon što je Jović pogodio i smanjio zaostatak Lovćena na pet poena (24:19), Budućnost je u narednih pet minuta bila sjajna u odbrani i napravila je seriju 16:2, kojom je došla do 19 poena prednosti (40:21) nakon poena Akindelea u 17. minutu. ‘’Plavi’ su do kraja druge četvrtine uvećavali prednost, pa su na velikom odmoru vodili 48:25 nakon četiri vezana poena Vitkovca.

Nakon trojke Vukadinovića, Lovćen je smanjio zaostatak nan

Sutjeska - Radnički 56:74 TIKET DANA TOTENHEM ČELZI TIP 1

KVOTA 2.60

MILAN SAMPDORIJA TIP 1

KVOTA 1.50

HERTA MAJNC TIP 1

KVOTA 2.00

KALJARI INTER TIP 2

KVOTA 1.90

SELTA ELČE TIP 1

KVOTA 1.90

REMS MONAKO TIP 2

KVOTA 1.60

SC “Morača”. Gledalaca: oko 1.000. Sudije: Ognjen Jokić, Radoš Savović, Nikica Popović. Rezultat po četvrtinama: 14:14, 18:16, 11:22, 13:22.

SUTJESKA: Đurović 3, Spasojević 8, Kovac, Grabovica 9, Kuveljić 2, Vujošević 6, Popović 2, Ilić 2, Dašić 21, Thcuk 3, Agramović, Čvorović.

RADNIČKI: Sili 23, Marinović 8, Lešić 14, Stevanović, Jović 6, Jevtović, Janković, Mlađan 2, Dimić 2, Jerou 3, Kalinić 12, Pantić 4.

Budućnost - Lovćen 82:54 SC “Morača”. Gledalaca: oko 1.000. Sudije: Zoran Šutulović, Zoran Radulović, Pavle Šutulović. Rezultat po četvrtinama: 22:17, 26:8, 14:16, 20:13.

BUDUĆNOST: Šehović 15, Mihailović 8, M.Popović 2, Subotić 7, Komatina 3, Mugoša 3, Kolmen 16, Vitkovac 10, Akindele 14, A.Popović 10, Ivanović 2, Ćapin.

LOVĆEN: Rabrenović, Jovanović, Ševaljević, Vrbica 7, Popović 11, Jović 4, Milić 2, Miličković, Borilović 6, Vukadinović 8, Milović 3, Zejak 16.

15 poena (49:34), ali je Mugoša pogodio trojku za ‘’plus 21’’ (55:34) u 26. minutu. Akindele je bio odličan pod koševima, postigao je četiri vezana poena, pa su izabranici Igora Jovovića na kraju treće četvrtine vodili 62:41.

Tim iz Kragujevca je u prvom polufinalu savladao Sutjesku 74:56 (14:14, 16:18, 22:11, 22:13). Sutjeska je odlično otvorila meč i u 4. minutu vodila je 8:0, nakon čega je Radnički postigao devet vezanih poena i prvi put poveo u 7. minutu nakon poena Lešića. Tim iz Kragujevca imao je i četiri poena prednosti (14:10), ali su Nikšićani za koje je nastupao i Vladimir Dašić do kraja prve četvrtine preokrenuli na 16:14. Izabranici Dušana Dubljevića održavali su predost i u drugoj četvrtini, u 12. minutu bilo je 21:17, a nakon dvojke i trojke

Grabovice imali su i ‘’plus osam’’ (28:20) u 16. minutu. Radnički je serijom 10:2 došao do izjednačenja (30:30), ali je Dašić pogodio u posljednjim sekundama druge četvrtine za vođstvo na poluvremenu 32:30.

Sili je predvodio Radnički na početku treće četvrtine, postigao je osam poena pa je njegov tim poveo 38:34 u 24. minutu. Nakon što je Sutjeska smanjila zaostatak na dva poena (38:36), uslijedila je serija tima iz Kragujevca 14:2, koju je zaključio Kalinić za vođstvo 52:38 u 29. minutu. Sutjeska je posljednji put zaprijetila u 35. minutu kada je Čak pogodio sa linije slobodnih bacanja i smanjio zaostatak na pet poena (57:52). Izabranici Miroslava Nikolića su do kraja meča napravili seriju 17:4 i došli do ubjedljive pobjede - 74:56.

iznosila sedam golova - 15:8. Na poluvremenu je bilo 19:12.

I u nastavku su izabranice Dragana Adžića kontrolisale dešavanja na parketu i čuvale veliku prednost, u 45. minutu imale su dvocifrenu prednost (27:17) i zasluženo došle

do ubjedljive pobjede. ‘’Plave’’ će prvi meč u novoj sezoni Lige šampiona odigrati 6. oktobra kada u ‘’Morači’’ dočekuju poljski Lublin, a rivali u grupi su još danski Midtjiland i mađarsi Ferencvaroš.

M.P.

METALURG BUDUĆNOST 24:33 12:19

Plave razbile i skopski Metalurg SKOPLJE - Dvorana ‘’Autokomanda’’. Gledalaca: 380. Sedmerci: Metalurg 3 (2), Budućnost 2 (1). Isključenja: Metalurg 2, Budućnost 4 minuta.

METALURG: Antić, Andrejeva, Mečevska 2, Grozdanovska 6, Gjorgijevska 5, Belevska, Despodovska 8, Jovanovska, Mladenovska, Nikolić, Stojkovska, Nikolovska, Librinik, Sazdovska 3, Ialomiteanu, Velickovska.

BUDUĆNOST: Voltering, M. Vukčević, Žderić, Petrović 3, Neagu, O. Vukčević, Niktina 4, Božović, Gjorgijevska, Dalbi 9, Ježić 4, Cvijić 4, Mehmedović 3, Despotović 6, Knežević.

U samo dva dana rukometašice Budućnosti su zabilježile dvije ve-

like pobjede protiv najboljih ekipa u Makedoniji. Prvo je pao Vardar, a juče i Metalurg i to mnogo lakše nego što se očekivalo - 33:24. Naše dame se definitivno nalaze u top formi i to samo desetak dana prije početka Lige šampiona i to je ono što hrabri sve u “plavom” taboru. Četvrta pobjeda u Regionalnoj ligi je upisana, Kamila Dalbi sa devet golova je pokazala zašto je veliko pojačanje, dok je svoj dan imala i mlada Jelena Despotović koja je protiv kolegnica iz Skoplja u napadu radila šta je htjela, a pritom je i u odbrani odigrala na visokom nivou.

Budućnost je od starta dominirala na ‘’Autokomandi’’ i već u 10. minutu vodila 6:1, u 15. minutu bilo je 10:4, a u 25. minutu prednost je

Sport 27

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 9. 2013.

VATERPOLO

Jadranska priča, šesti nastavak

Kreće nova sezona Jadranske lige - Primorac (večeras od 21.00) gostuje riječkom Primorju, dok Jadran dočekuje (19.00) imenjaka iz Splita

Liga šampiona: Budva ide dalje

Taj 26. septembar 2008. godine, kada se na vaterpolo nebu rodila nova super jaka liga, sada izgleda tako daleko. Prethodne sezone, posebno one premijerne donijele su paklen vaterpolo i značajnu ulogu crnogorskih klubova. Ovog 28. septembra Jadranska priča otvara svoju šestu stranicu, naši timovi nijesu među favoritima, a ni kvalitet (iako Jadranska liga ostaje jedna od najjačih u Evropi) nije kao na početku. Ipak, biće sjajnog vaterpola, u to nema sumnje. Svi će juriti “galaktikose” iz riječkog Primorja, a što se nas tiče biće to nova velika šansa za mlade igrače da rastu u svjetske asove...

● PRIMORAC KREĆE SA “SVETE” KANTRIDE U novu priču kotorski velikan Primorac kreće sa svetog mjesta za ovaj klub, ali i sa trenutno najtežeg mogućeg - sa riječke Kantride, gdje je 2009. pokorena Evropa. Kako su momci Veljka Uskokovića radili ovog ljeta pokazaće već prvi izazovi u “regionu”...

“Mislim da fizički spremni dočekujemo početak Jadranske lige i Evrokupa”, smatra trener tima iz drevnog grada Veljko Uskoković.

“Vidjećemo baš u prva dva kola koliko smo spremni, sada u prvom protiv vjerovatno i najjačeg tima u ligi Primorja, a onda i protiv Šibeni-

4

tima osvajala su do sada Jadransku ligu: naš Jadran dva puta (2010. i 2011.), zatim Jug (2009.), Pro Reko (2012.) i Primorje (2013) ka koji je jedan od slabijih timovo u ovom takmičenju”.

Primorac je tokom ljeta ostao bez velikih talenata Miljana Popovića i Nikole Markovića, ali su u Kotor stigli čuveni ljevak ovog tima Damjan Danilović, zatim Đorđe Tešanović (Jadran), Nikola Nikolov (Partizan) i Konstantin Kudaba (Kanada).

“Brojčano smo slabiji nego prošle godine, ali mislim da će igrači koji su stigli dostojno zamijeniti one koji su otišli. Imamo nekoliko starijih igrača, ali tu su i naši juniori i kadeti koji će svi dobiti šansu”, jasan je Uskoković.

Dupli dnevni program i dupla pobjeda - za nastavak sna u Ligi šampiona. Naš prvak Budva u prvoj rundi kvalifikacija na turniru u Kragujevcu juče je najprije rano ujutro sredila francuski Monpelje (13:12), a potom u popodnevnim satima i njemački Hanover (14:13) - sasvim dovoljno da već na polovini turnira obezbijedi plasman u drugu rundu kvalifikacija!

Golove za naš tim u prvom meču postigli su Fran Paškvalin (4), Damir Crepulja (3), Milorad Radunović i Džošua Semjuels (po dva), Marko Vukmirović i Miljan Popović (1), dok su se u drugom, uz sjajnog golmana Lazovića (14 odbrana) istakli Crepulja (3), Vukmirović, De Trejn i Marković (po dva pogotka), a raduju i golovi zlatnih juniora Marka Konatara i Bogdana Đurđića (po jedan).

Naš šampion danas igra sa Spartakom iz Volgograda (18.00), a sjutra sa rumunskom Oradeom (09.00).

● ŠANSA ZA VLADOVE KLINCE Neki novi klinci biće zaduženi ove sezone za vaterpolo magiju pod nebom Škvera i u zatvorenom bazenu u Igalu. Jadran je tokom ljeta ostao bez nekoliko iskusnijih igrača, među kojima je i ikona kluba Miloš Šćepanović (potpisao za Galatasaraj). Vratio se ljevoruki majstor Luka Sekulić, do decembra će tu biti i Blagoje Ivović, a stigao je i Splićanim Željko Kovačić. Ostatak tima činiće talentovani momci iz Herceg Novog...

A od čega su “napravljeni” mogao bi da pokaže baš večerašnji premijerni duel protiv imenjaka iz Splita.

“Pokušaćemo da stabilizujemo klub i da djeca koju smo ‘gurnuli’ prošle godine dobiju veću minutažu, a kada se stvore uslovi i da ih adekvatno finansijski stimulišemo da ostanu i da tako ponovo napravimo klub sastavljen od Novljana”, objasnio je Vladimir Gojković, trener Jadrana.

K.B.

● DAME I SPORT

Fitnes ljepotica Pred vama je Eva Sara Horvat, glamur-model iz Budimpešte, nekada prilično uspješna takmičarka u fitnesu...

SPORTSKI EKRAN 13:15 13:15 13:30 13:45 14:00 15:00 15:30 16:00 16:00 16:30 17:00 17:00 18:00 18:00 18:00 18:30 18:30 18:45 19:00 19:00 19:30 20:00 20:00 20:30 20:45 20:45 21:00 21:15 22:00 22:30 23:30 02:30 02:30

SUBOTA N. Forest - Derbi, fudbal Trka automobila Moto GP, trening Totenhem - Čelzi, fudbal Lorien - Marsej, fudbal Lokomotiva - Osijek, fudbal Bajern M. - Volfsburg, fudbal Aston Vila - Mančester S, fudbal Valensija - R. Valjekano, fudbal Zenit - Spartak, fudbal PSŽ - Tuluz, fudbal Umjetničko klizanje Metalurg - PSŽ, rukomet Đenova - Napoli, fudbal Almerija - Barselona, fudbal Svonsi - Arsenal, fudbal Franfurt - HSV, fudbal AZ - PSV, fudbal Borac - Slavija, fudbal Rijeka - Hajduk, fudbal Panionios - Olimpijakos, fudbal Memorijal Ljubo Jovanović, finale Sosijedad - Sevilja, fudbal Superbajk Đenova - Sampdorija, fudbal Ajaks - G.A. Igls, fudbal Borilački sportovi Braga - Sporting, fudbal Real M. - Atletiko M, fudbal Sportska subota Gojas - Fluminense, fudbal Čavez - Vera, boks Čikago - Montreal, fudbal

SK 2 Eurosport SK 1 SK 3 Arenasport 1 Arenasport 3 Eurosport 2 SK 1 SK 3 SK 2 Arenasport 1 Eurosport Arenasport 2 Arenasport 4 SK 3 SK 1 Eurosport 2 SK 2 Arenasport 1 Arenasport 3 Arenasport 2 RTCG 2 SK 3 Eurosport 2 Arenasport 4 SK 1 Eurosport SK 2 SK 3 RTCG 2 Arenasport 3 Arenasport 1 Arenasport 3

10:00 10:30 12:00 12:30 13:30 14:00 14:00 14:30 14:30 15:00 15:00 15:00 15:00 15:00 15:30 17:00 17:00 17:00 17:00 17:00 17:00 17:00 17:30 18:00 19:00 19:00 19:00 19:15 19:30 20:45 21:00 21:00 21:00 21:10 22:30 23:20 02:30 05:00

NEDJELJA ATP Bangkok ATP Malezija Osasuna - Levante, fudbal Torino - Juventus, fudbal Kajzerslautern - Minhen 1860, fudbal Moto GP, trka Ski skokovi Stouk - Norič, fudbal Anderleht - Lirs, fudbal Sasuolo - Lacio, fudbal Čelik - Sutjeska, fudbal Balingen - HSV, rukomet Zadar - Dinamo, fudbal Kaljari - Inter, fudbal Verder - Nirnberg, fudbal Široki - Zrinjski, fudbal Vesprem - Leven, rukomet Vojvodina - Partizan, fudbal Ažaksio - Monpelje, fudbal Sanderlend - Liverpul, fudbal Danska, kombinovani prenos Selta - Elče, fudbal Branušvajg - Štutgart, fudbal Belgija, kombinovani prenos Crvena Zvezda - Spartak, fudbal Split - Istra, fudbal Espanjol - Hetafe, fudbal Saragosa - Rekreativo, fudbal Panatinaikos - Asteras, fudbal Roma - Bolonja, fudbal Liga Srbije, pregled kola Rems - Monako, fudbal Betis - Viljareal, fudbal Njuels - Argentinos J, fudbal Denver - Filadelfija, NFL Boka Juniors - Kilmeš, fudbal Atlanta - Nju Ingland, NFL Čivas - San Hoze, fudbal

SK 3 SK 2 SK 3 Arenasport 4 Eurosport 2 SK 1 Eurosport SK 2 SK 3 Arenasport 1 RTCG 2 Arenasport 2 Arenasport 3 Arenasport 4 Eurosport 2 Arenasport 1 Arenasport 2 Arenasport 3 Arenasport 4 SK 1 SK 2 SK 3 Eurosport 2 SK 2 Arenasport 1 Arena3 SK 3 SK 1 Arenasport 2 Arenasport 4 Arenasport 1 Arenasport 3 SK 1 SK 2 Arenasport 2 SK 2 Arenasport 2 Arenasport 1

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb - PC Nikić

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me) Art direktor Darko MIJUŠKOVIĆ (mijuskovic.darko@gmail.com)

Ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me), Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Vasilj Karadžić Kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me), Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine.me) Foto: Vedran Ilić(redakcija@dnovine.me) Dizajn: Saša JOVIĆEVIĆ (jovicevic.s@gmail.com)

28 Sport SPORTSKE LEGENDE (22)

Mali zeleni Dijego Armando Maradona – jedan od najboljih igrača svih vremena Aleksandar Popović

J

edan od najomiljenijih, najboljih fudbalera svih vremena, ali jedan od najkontroverznijih igrača ikad – jeste Dijego Armando Maradona. Fenomen iz Buenos Ajresa zaludio je planetu svojih igrama, potezima, izjavama, ostavivši neizbrisiv trag dok je globalnog loptanja. Neki smatraju da je baš on najbolji svih vremena, drugi su na strani Pelea, sa kojim traje njegov rivalitet cijelu vječnost.

Ali, bez obzira na sve jedno je sigurno – on je jedinstvena ikona igre među golovima, a i izvan travnjaka. Znao je da „provoza“ cijeli Engleski tim u Meksiku 1986. i postigne gol. Režirao je najkontroverzniji gol svih vremena (opet protiv Engleza) tzv. „božijom rukom“, družio se sa Fidelom Kastrom, išao ruku pod ruku sa kokainom, dok je i dalje uživao (i danas uživa) duboki naklon svih ljubitelja najvažnije sporedne stvari ovog svijeta.

Kao peto, od osmero djece, u porodici Čitora i Tote Maradone, Dijego je rođen u Avelandi, radničkoj četvrti Buenos Ajresa, u nedjelju - sveti dan svakog Argentinca. Dan koji je rezervisan za fudbal. A, fudbal mu je morao biti u krvi. Dvadesetog oktobra 1976.

(10 dana prije 16-og rođendana) Dijego je odigrao svoj prvi susret za seniore Argentions Juniorsa.

Tada je postao najmlađi prvoligaški fudbaler u istoriji argentinskog nfudbala. Naredne godine odigrao je prvu utakmicu za seniorsku reprezentaciju Argentine. I, tu kreće luda karijera jednog čarobnjaka.

● TiTule i susreT sa kokainom

Sada već davne 1979. godine Maradona je bio kapiten reprezentacije Argentine koja je u Japanu osvojila titulu juniorskog prvaka svijeta. Zatim je 1981. godine sa Bokom juniors osvojio prvenstvo Argentine, a godinu dana kasnije zaigrao je na Svjetskom prvenstvu u Španiji, gdje ga je kaparisala Barselona, pa se “mali zeleni” preselio u Kataloniju.

U “Gaudijevom gradu” je prvi put probao kokain! To je kasnije obrazložio ovako: “Ništa posebno. Želio sam da se osjetim živahnim”. U klubu su svi sumnjali, ali su ćutali jer Maradona je bio prevelika investicija. Čak je nastupao i u anti-droga TV reklamama i to dobro plaćenim, ali se porok nije ugasio.

● Bog napulja, “Božija

ruka” i šampion svijeTa

Te 1984. godine potpisao je za italijanski Napoli, sa kojim je osvojio dva skudeta (1987. i 1990.), a 1989. je podigao trofej UEFA Kupa – prvu i jedinu evropsku titulu Napolija. Na SP u Meksiku 1986. bio je dvostruki strijelac u utakmici Argentine i Engleske.

Prvi njegov gol na toj utakmici i dan danas se prepričava. Riječ je o pogotku koji je Diego kasnije nazvao Božjom rukom.

Nakon toga je sa “gaučosima” postao šampion svijeta u dramtičnom dvoboju protiv reprezentacije Zapadne Njemačke (3:2). Zatim je zatražio ispisnicu iz Napolija zbog transfera, ali je zahtjev odbijen. Na SP u Italiji (1990.) sa reprezentacijom je došao do finala, ali su poraženi od SR Njemačke 1:0.

● kraj igračke i počeTak Trenerske karijere

Maradona je 1991. godine bio pozitivan na doping kontroli (otkriven kokain) pa je kažnjen sa 15 mjeseci zabrane igranja. Iste godine, nakon povratka u Argen-

tinu, uhvaćen je zbog posjedovanja kokaina. Godinu dana kasnije nakon doping skandala odbio je da se vrati u Napoli i ultimativno je zatražio transfer. Novi klub bila je španska Sevilja.

Zatim, 1993. se vratio i u reprezentaciju i to s kapitenskom trakom. Iste godine napušta Andaluziju i potpisuje za argentinskog prvoligaša Njuels Old Bojs.

Već naredne godine otpušten je iz Rozarija jer je uporno izbjegavao treninge. Te godine je ponovo došao na naslovne stranice nakon što je iz vazdušne puške gađao jednog novinara. Na SP u SAD nastupio je na prve dvije utakmice za argentinsku reprezentaciju jer je na doping kontroli opet bio pozitivan i morao je napustiti selekciju uz 15-mjesečnu zabranu igranja.

Pored toga, izgubio je i utakmicu sa ženom koju je volio, majkom sina Dijega Armanda Maradone Sinagre kojeg nikada nije imao hrabrosti da prizna.

Usput je ponovo padao na doping testu u Boki juniors 1997. godine, a na svoj 37. rođendan, 30. oktobra iste godine, javio se preko telefona televiziji Amerika Z i u suzama okončao igračku karijeru.

“Fudbaler u meni stigao je do kraja staze. Sjutra će biti najteži, najgori i najtužniji dan u mom životu”, rekao je tada “El Pibe de Oro” (zlatni dječak), nakon čega je usljedila trenerska karijera koja traje i danas, iako je trenutno bez angažmana. Vodio je Rasing (1995.), nakon toga je 13 godina “odmarao”, da bi 2008. do 2010.

Preuzeo selekciju Argentine, sa kojom je eliminisan u četvrtfinalu SP-a od Njemačke (4:0) u Južnoj Africi. Usljedila je avantura u Al Vaslu iz Dubajia, ali je jednogodišnja saradnja brzo završila. *U sljedećem Vikend izdanju: Huan Manuel Fanđo

LIČNA KARTA Ime i prezime: Dijego Armando Franko Maradona Datum i mjesto rođenja: 30. oktobar 1960. Buenos Ajres Igračka karijera: Argentinos Juniors, Boka juniors (jedna titula), Barselona (Kup kralja i Superkup Španije), Napoli (dva skudeta, Kup i Superkup Italije, UEFA Kup), Sevilja, Njuels Old Bojs, Argentina (svjetski prvak 1986. i vicešampion planete 1990.)

Trenerska karijera: Korijentes (1994), Rasing (1995), Argentina (2008.

– 2010.)

Al Vasl (2011. – 2012.)

Sport 29

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 9. 2013.

Evropski fudbalski vikend Željko Janović, predsjednik SPFCG

SPFCG

Svi zajedno protiv korupcije Fifa i Interpol u Ljubljani organizovali dvodnevnu radionicu - iz Crne Gore pored Sindikata fudbalera učestvovali FSCG, MUP, te kancelarija Interpola iz Podgorice Ljubljana je u utorak (24. oktobar) i srijedu (25. oktobar) bila domaćin radionice u organizaciji Fife (Svjetske fudbalske asocijacije) i Interpolovog Direktorata za izgradnju kapaciteta i edukaciju Fudbalski savez Slovenije je bio domaćin, a tamo su između ostalih svoje učešće uzeli predstavnici FSCG, Sindikata profesionalnih fudbalera Crne Gore, Ministarstva unutrašnjih poslova i kancelarije Interpola iz Podgorice.

Radionica je organizovana u sklopu desetogodišnje inicijative koju su pokrenuli INTERPOL i FIFA za razvijanje i implementaciju programa treninga, edukacije i prevencije sa ciljem povećanja svijesti o pojavi namještanja mečeva i korupcije u fudbalu.

Dvodnevni sastanci su imali za cilj osnaživanje odnosa između primjene zakona, sportskih akata, saveza, industrije klađenja i mnogih drugih faktora uključenih u prevenciju inflitracije kriminala u sport. Takođe, učesnici su nastojali da identifikuju postojeće praznine u međunarodnim procesima, kao i pozitivne primjere iz prakse za globalni integritet u sportskim inicijativama. Na radionici je zaključeno da sve interesne strane treba da se posvete preventivnom radu, prvenstveno kroz edukaciju svih aktera u ovom

sportu i neposrednoj primjeni zakonskih propisa.

Sindikat profesionalnih fudbalera Crne Gore će inicirati formiranje radnog tijela koje bi okupilo predstavnike svih institucija i organizacija koje imaju direktnu ili indirektnu vezu sa fudbalom, kako bi skrenula pažnju na sve negativne posledice ove pojave i implementirale edukativne aktivnosti.

“Ovakva pojava nije isključivo vezana za kršenje zakona i činjenje kriminalnog djela, već ovakve stvari ubijaju dušu fudbalu, njegovu etiku i neizvjesnost konačnog ishoda, što bi se dugoročno moglo odraziti i na popularnost ovog sporta. Da ne pominjemo kakve sve zamke vrebaju mlade igrače koji ponekad nijesu ni svjesni činjenice da su direktno ili indirektno uvučeni u prljavu rabotu, što često znači i prevremeno okončanje karijere. Svakako ćemo inicirati aktivnosti na edukaciji fudbalera zajedno sa ostalim akterima ovog sporta kod nas. Drago nam je da je Fudbalski savez Crne Gore čvrsto na stavovima borbe za regularnost takmičenja i ne sumnjam da će svi dati puni doprinos u prevenciji ove, za fudbal, pogubne stvari”, rekao je Željko Janović, predsjednik SPFCG koji je prisustvovao dvodnevnoj radionici u Ljubljani.

KADETSKA REPREZENTACIJA

Na redu pripreme za turnir u Sarajevu Selektor Boris Ljutica objavio širi spisak igrača od 23 fudbalera pred kvalifikacioni turnir za Evropsko prvenstvo Kadetska reprezentacija Crne Gore će od 8. do 13. oktobra učestvovati na turniru grupne faze kvalifikacija za odlazak na U17 Evropsko prvenstvo - utakmice će se igrati u Sarajevu, a pored domaće Bosne i Hercegovine, te crvenih talenata za prolaz u elitnu rundu (prolaze dvije ekipe) boriće se još Portugal i Hrvatska.

Pripreme za turnir će startovati 1. oktobra u Podgorici, pet dana kasnije se putuje u glavni grad BiH, a već 8. oktobra na programu je duel sa Hrvatskom. Poslije toga slijede utakmice sa Portugalom (10. oktobar), te BiH koja se igra 13. oktobra Selektor Boris Ljutica je već krenuo u akciju - napravio je širi spisak od 23 igrača, a onda će pred put spisak biti sveden na 18 imena. “Čekaju nas tri jake utakmice sa izuzetno kvalitetnim reprezentacijama. Nažalost, nećemo bi-

ti kompletni, jer zbog povreda ne možemo da računamo na Momčila Raša (Igalo) i Miloša Raičevića (Zeta), kandidate koji su od prvih akcija sa nama. Bez obzira na izostanke nastojaćemo da napravimo korak više u odnosu na prethodne generacije i da osvojimo jedno od prva dva mjesta”, rekao je selektor Ljutica za sajt FSCG. A, na širem spisku selektora nalaze se: GOLMANI: Milisav Vuksanović, Matija Šarkić, Miloš Radulović, DEFANZIVCI: Stefan Knežević, Petar Šušić, Božidar Đukić, Blagoje Đurković, Luka Malešević, Nikola Popović, Aleksa Đurković, VEZISTI: Miomir Đuričković, Danilo Marković, Marko Burzanović, Balša Boričić, Vuk Orlandić, Bojan Magud, Oliver Šarkić, Danilo Pavićević, Stefan Vukčević, NAPADAČI: Driton Camaj, Mihailo Perović, Nikola Vujnović, Zoran Petrović.

S.R.

PREMIJER LIGA, 6. kolo Subota 13.45h Totenhem - Čelzi 16.00h Aston Vila - Man. Siti 16.00h Fulam - Kardif 16.00h Hal - Vest Hem 16.00h Man. Junajted - VBA 16.00h Sautempton - Kristal Palas 18.30h Svonsi - Arsenal Nedjelja 14.30h Stouk - Norič 17.00h Sanderlend - Liverpul Ponedjeljak 21.00h Everton - Njukasl PRIMERA, 7. kolo Subota 16.00h Valensija - Rajo 18.00h Almerija - Barselona 20.00h Sosijedad - Sevilja 22.00h Real M. - Atl. Madrid Nedjelja 12.00h Osasuna - Levante 17.00h Selta - Elče 19.00h Espanjol - Hetafe 21.00h Betis - Viljareal Ponedjeljak 22.00h Granada - Bilbao SERIJA A, 6. kolo Subota 18.00h Đenova - Napoli 20.45h Milan - Sampdorija Nedjelja 12.30h Torino - Juventus 15.00h Atalanta - Udineze 15.00h Kaljari - Inter 15.00h Katanija - Kjevo 15.00h Verona - Livorno 15.00h Sasuolo - Lacio 20.45h Roma - Bolonja Ponedjeljak 20.45h Fiorentina - Parma

MLAĐI OMLADINCI

Bilo je dobrih i loših stvari Selektor Aleksandar Miljenović zadovoljan viđenim u dvomeču (upisani poraz i pobjeda) protiv Mađarske

Selektor omladinske reprezentacije Crne Gore Aleksandar Miljenović je tokom nedjelje bio preokupiran igračima do 18 godina - mlađa omladinska selekcija je odigrala dvije utakmice sa vršnjacima iz Mađarske.

Pobjede su se podijelile - jednom su slavili Mađari (4:2), a jednom su se radovali crveni momci (3:1). Opšti utisak je bio zadovoljavajući...

“Desila se tipična stvar koja se dešava na prvim okupljanjima: viđeno je dobrih, ali i loših stvari. Važno je da su svi momci dobili šansu makar po poluvrijeme”, rekao je Miljenović, koji je za dvomeč sa državom koju je proslavio Ferenc Puškaš na raspolaganju imao 20 fudbalera, te tri golmana.

Možda bi se ostvarile dvije pobjede da su sa ekipom bili Andrija Vukčević, Boris Cmiljanić, Marko Banović, Nikola Nilović i Andrija Vujović, Stefan Milošević...

“Tačno je da smo bili oslabljeni, ali rezultat je sada bio potpuno u drugom planu. Važno je bilo da steknemo jasnu sliku u momcima koji su radili pet dana, a onda odigrali dvije utakmice sa Mađarskom.

Većina je zadovoljila, dok će neki još morati da se dokazuju”, govori nam Miljenović.

Pitali smo selektora da neće neko od klinaca do 18 godina biti prekomandovan u selekciju starijeg uzrasta...

“Vukčević, Milošević, Cmiljanić i Banović su već nastupali za U19 reprezentaciju. Praksa je da najtalentovaniji momci igraju sa starijima. To ćemo raditi i ubuduće”, rekao nam je na kraju Miljenović. Što se tiče omladinske selekcije, akcija će biti još - to je sigurno - a krajem novembra U19 reprezentacija će dobiti protivnike sa kojima će se boriti u elitnoj fazi za plasman na Evropsko prvenstvo. To je ono što se čeka...

B.T.

BUNDESLIGA, 7. kolo Subota 15.30h Leverkuzen - Hanover 15.30h Bajern - Volfsburg 15.30h Dortmund - Frajburg 15.30h Herta - Majnc 15.30h Hofenhajm - Šalke 18.30h Frankfurt - Hamburger Nedjelja 15.30h Verder - Nirnberg 17.30h Braunšvajg - Štutgart LIGA 1, 8. kolo Subota 14.00h Lorijen - Marsej 17.00h PSŽ - Tuluz 20.00h Evijan - Bordo 20.00h Lion - Lil 20.00h Nica - Gengan 20.00h Sent Etjen - Bastija 20.00h Sošo - Valensijen Nedjelja 14.00h Ren - Nant 17.00h Ažaksio - Monpelje 21.00h Rems - Monako JSL, 6. kolo Nedjelja 15.30h OFK Beograd - Rad 15.30h Javor - Radnički Niš 15.30h Jagodina - Novi Pazar 15.30h Napredak - Čukarički 15.30h Donji Srem - Voždovac 17.00h Vojvodina - Partizan 19.00h Sloboda Point - Radnički 1923 19.00h Crvena zvezda - Spartak HNL, 11. kolo Subota 15.00h Lokomotiva - Osijek 19.00h Dragovoljac - Koprivnica 19.00h Rijeka - Hajduk S. Nedjelja 15.00h Zadar - Dinamo Z. 19.00h Split - Istra 1961

Crveni ostavili dobar utisak: Detalj sa utakmice sa Mađarskom

REAKCIJA MLADOSTI

Tomiću želimo sve najbolje Vandredno kolo odigrano u srijedu obilježio je univerzalac Mornara - Danilo Tomić - Barani su na Topolici savladali Mladost sa 4:2, a bivši kapiten “romantičara”, sada uzdanica “mornara” je postigao tri gola...

Tako je momak koji je igrao za Mladost tokom kvalifikacija za Ligu Evrope, a onda pred utakmicu sa Seviljom napustio “romantičare” zbog nepostignutog dogovora o produžetku saradnje “odradio” svoje.

I poslije postignutog “het trika” Tomić je poručio čelnicima “crvenih” da su tri gola i trijumf njegova osveta za to što nijesu ispali korek-

tni prema njemu.

Prvi čovjek Mladosti Marko Mugoša je reagovao na to - javio nam se juče, te stao iza čelnika kao predsjednik.

“Ne znam baš da li je lijepo da Tomić priča na takav način”, rekao je Mugoša, a onda je dodao: “Ponudili smo mu platu veću za 50 odsto, plus bonuse na osvojene bodove. Nijesmo ga olako pustili, a to što nije htio da pristane je njegova stvar. Sve u svemu u nastavku karijere Tomiću uprava Mladosti želi svu sreću”, jasan je Mugoša.

U.R.

30 Sport

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 9. 2013.

ZETA - BUDUĆNOST

Stari dobri derbi

SUBOTA - 15.00 Rudar - Dečić Zeta - Budućnost Lovćen - Grbalj Mladost - Petrovac Mogren - Mornar NEDJELJA - 15.00, TV PRENOS Čelik - Sutjeska 1. ČELIK 2. MOGREN 3. SUTJESKA 4. GRBALJ 5. PETROVAC 6. ZETA 7. BUDUĆNOST 8. RUDAR 9. LOVĆEN 10. MLADOST 11. MORNAR 12. DEČIĆ

8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8

5 4 3 4 3 4 3 2 2 2 2 0

2 4 4 1 3 0 2 3 2 2 1 4

1 0 1 3 2 4 3 3 4 4 5 4

15:6 12:7 12:6 10:7 9:9 12:13 8:6 7:8 4:7 7:12 9:16 5:13

17 16 13 13 12 12 11 9 8 8 7 4

Vjeruju u prva tri boda kod kuće: fudbaleri Lovćena

LOVĆEN - GRBALJ

Potraga za prvom trojkom na Cetinju

Zeleni tepih Obilića poljane na Cetinju režiraće utakmicu koja obećava dobar fudbal - duel između Lovćena i Grblja (15.00) se može opisati kao susret dva rivala koja se sigurno neće štedjeti u prijestonici - otvorena igra je zagarantovana, a Cetinjani će u takvoj situaciji tražiti prvu domaću trojku.

Da je tako raspoloženje rekao nam je ofanzivac kluba koji slavi sto godina, te bivši član “trikolora” - Luka Merdović.

“Imamo mali pritisak, jer jurimo prvu pobjedu na svom terenu.

Ići ćemo na tri boda, ali istovremeno moramo igrati vrlo pametno.

Poznajem ekipu Grblja - forsiraju pas igru, tako da će sigurno biti nadigravanja”, rekao je Merdović, koji je dodao: “Veliki problem će predstavljati teren koji je u lošem stanju, ali smatram da ćemo uprkos poteškoćama, uz prepoznatljivu borbenost osvojiti sva tri boda”, riječi su Merdovića.

Momci Aleksandara Nedovića

su poraženi od Budućnosti (0:1) i Rudara (1:0), ali onda je u Radanovićima opet počeo da igra Nikola Ašćerić i zajedno je sa Petrom Vukčević i saigračima uspio da pobijedi Zetu (2:0), te tako podigne samopouzdanje pred dvoboj na Cetinju.

“Poslije loših rezultata, malo smo se digli pobjedom u prethodnom kolu. Na Cetinju neće igrati Ilija Bogdanović koji se povrijedio i svakako da će to biti hendikep u odbrani, ali moramo da guramo.

Daćemo sve od sebe i kao uvijek pokušaćemo da osvojimo cijeli plijen, bez obzira na to ko nam je protivnik”, riječi su napadača Ašćerića, koji mnogo znači za igru “trikolora”.

U.R.

Vodiće novi duel: Andna Orahovac i Boris Došljak na jednoj od utakmica na Trešnjici

Iskusni trener ipak ne mora previše da brine, jer ni njegovom kolegi sa druge polovine terena neće biti lako - Zeta ove godine odlično igra u napadu i to je možda prednost u odnosu na Podgoričane koji dosta teško postižu golove.

“Oslanjamo se na ofanzivu koju predvode Petar Orlandić i Miljan Vlaisavljević. Moji momci dobro rade - disciplinovani su i borbeni, pa vjerujem da možemo ostvariti dobar rezultat”, poručio je Vukićević.

A, upravo će, po fizičkoj konstituciji, vjerovatno Adnan Orahovac tokom svih 90 minuta motriti na Orlandića koji je u dosadašnjem šampionatu sedam puta tjerao golmane da vade loptu iz mreže.

Snažni štoper je sličnog razmišljanja kao i Vukićevič.

“Ovo je stari klasik, jedan od najvećih u Crnoj Gori, jer kad ove dvije ekipe igraju, uvijek je pun stadion i igra se dobar fudbal. Očekujem tešku utakmicu, jer Zeta ima mladi sastav koji

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Lovćen: Neriješeno: Pobjeda Grbalj:

18 5 7 6

Kotorani pišu sedmi trijumf PAROVI 8. KOLA (nedjelja, 15:00): Jedinstvo - Arsenal, Bokelj - Zora, Bratstvo - Jezero, Kom - Igalo, Ibar - Cetinje, Berane - Zabjelo.

B.T. DRUGA LIGA 1. Bokelj 7 2. Berane 7 3. Kom 7 4. Zora 7 5. Arsenal 7 6. Jezero 7 7. Jedinstvo 7 8. Cetinje 7 9. Zabjelo 7 10. Ibar 7 11. Bratstvo 7 12. Igalo 7

6 5 4 3 3 2 2 2 2 2 0 0

1 0 2 1 1 3 3 2 2 2 3 2

0 2 1 3 3 2 2 3 3 3 4 5

10:0 19 15:6 15 9:3 14 9:9 10 6:7 10 5:5 9 2:4 9 8 :12 8 4:8 8 3:7 8 6:11 3 4:9 2

Kiks je zabranjen nitivno smo zakazali u ofanzivi - to mora da se popravi. Svaka ekipa u šampionatu zna da igra fudbal, zato ima i iznenađenja, ali ponavljam - pobjeda moranje”, jasan je Branov asistent.

Izabranici Obrena Sarića su pobjedom nad Mladošću (4:2) napravili sjajnu uvertiru pred duel na Lugovima...

“Trijumf nas je podigao na psihološkom planu i vjerujem da možemo ponoviti istu partiju. Mada, svi znamo koliko je Mogren jak i svjesni smo da su favoriti. To ne znači da će se moji momci braniti - igraćemo totalno rasterećeno u nadi da možemo ostvariti dobar rezultat”, poručio je Obren Sarić. U.R. ●●● MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Mogren: Neriješeno: Pobjeda Mornar:

●●● MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Zeta: Neriješeno: Pobjeda Budućnost:

33 5 11 17

Nastavak niza ili iznenađenje

MOGREN - MORNAR

“Žute” su svi gledali kao velike favorite prije početka šampionata “drim-tim” koji se okupio u Budvi je trebalo da se prošeta, ali rezultati u posljednja tri kola ne kažu tako.

Mogren je vezao tri remija, pa tako prostora za nove kikseve nema - utakmica sa Mornarom (15.00) mora da se pobijedi.

“Poslije lošijih rezultata svjesni smo da moramo pobijediti utakmicu. Favoriti smo, to znamo i sve sem pobjede bi bio neuspjeh. Mornar nije nimalo loš, postigli su čak četiri gola u pobjedi nad Mladošću, ali mi ih moramo pobijediti”, poručio je pomoćni trener “žutih” Drago Maraš.

Trener Branislav Milačić se žalio na ofanzivu nakon Dečića (1:1) - udarnu iglu u napadu Mogrena čine Nikola Vujović, Goran Burzanović, Goran Vujović i Milan Đurišić, ali četvorka još nije pokazala nesporni kvalitet.

“Mislim da igra u nekoliko utakmica uopšte nije bila loša, ali defi-

mnogo trči i bukvalno gine na terenu”, rezimirao je Orahovac.

Budućnost je počela da igra dobro - “plavi” su skinuli skalp Grblju u Radanovićima, zatim Dečiću pod Goricom, ali onda je stigao nesrećni poraz od Rudara sa kojim se bukvalno sve prosulo. Samim tim, brisanje minusa će Podgoričani tražiti u Zeti - u prevodu: ići će na pobjedu.

“Nesrećni poraz od Rudara nas je malo poremetio. Nadam se da to neće uticati i da ćemo u Zeti biti opet pravi i vratiti se na stari kolosijek. Budućnost po tradiciji slavi na Trešnjici i nadam se nastavku tradicije”, poruka je Orahovca.

U.R.

RUDAR - DEČIĆ

Moraju još bolje u ofanzivi: Goran Burzanović na meču sa Dečićem

●●●

DL U NEDJELJU

Nedjelja je tradicionalno rezervisana za Drugu ligu - Bokelj će kući protiv Zore juriti sedmi trijumf iz osam utakmica (jedan remi), a golman Danijel Petković će na toj utakmici probati da ostane čist - osmu utakmicu.

Kotorani bi se trijumfom dodatno učvrstili na vodećoj poziciji, a prvi pratilac Berane gosti neprepoznatiljivo Zabjela u odnosu na prošlu sezonu - Beranci će pokušati da upišu novu trojku kako bi sačuvali drugu poziciji.

Kiksu Berana se nada Kom Zlatičani dočekuju posljednjeplasirano Igalo, a u slučaju njihovog trijumfa, a poraza ili remija Berana vratili bi se na poziciju broj dva koju su svojevremeno držali...

Možda neće imati draž kao u nekim prethodnim utakmicama, ali kakvi god da su igrački rosteri, meč između Zete i Budućnosti će uvijek biti klasik crnogorskog klupskog loptanja. I pored činjenice što timovi dva velika rivala nijesu jaki kao nekada, mladost i želja za dokazivanjem će sigurno isplivati u dvorištu prvog šampiona nezavisne Crne Gore, a iz toga bi trebala da se iskristališe prava derbi utakmica.

“Vukovi” Mladena Vukićevića su u prvih nekoliko kola grizli kao što im i nadimak govori - pred Zetom su na Trešnjici redom polagana oružja od strane gostiju, sve dok nije došla Sutjeska i pokupila cijeli plijen (2:0). Poraz od Nikšićana je uzdrmao Golubovčane, što se osjetilo i neuspjehom u Radanovićima (2:0), pa samim tim protiv ljutih komšija moraju pružiti maksimum i ići na trijumf.

“Biće to stari dobri derbi. Ekipe su pretrpjele velike promjene u igračkom kadru, igrači su mladi, s tim što protivnika predvode Igor Burzanović i Marko Ćetković. Sigurno je da će Budućnost tražiti pobjedu, ali i mi moramo ispraviti dva vezana kiksa koja su doduše nastala protiv veoma teških rivala”, naglasio je strateg domaćina Vukićević.

Pomenuvši tandem Burzanović - Ćetković, šef stručnog štaba Zete nije krio da će svojim učenicima dati specijalne zadatke da zaustave pomenuti dvojac. Mada, u takvim situacijama često vlada ona stara “napad je najbolja odbrana”.

“Normalno da ćemo na njih obratiti pažnju. Svi koji prate naš fudbal znaju kakvi su to igrači. Takođe, i ostali su mnogo nezgodni jer je Budućnost pokazala da tu mladost krasi i talenat”, jasan je Vukićević.

Rudar osokoljen sa dva vezana trijumfa (Grbalj, Budućnost) pod Golubinjom napada (15.00) družinu koja još nema trijumf u eliti - Dečić.

A po novu trojku hitaju sa oporavljenim kapitenom Nedeljkom Vlahovićem, ali bez odličnog veznog tandema - Andrija Kaluđerović, Kato Kohe...

“Podigli smo formu, a sada protiv Dečića moramo da opravdamo trijumf nad Budućnošću”, rekao nam je juče ratoborni vezista Nikola Sekulić, koji je dodao...

“Biće teško, ali daćemo maksimum da dođemo do pobjede. Imamo kvalitet, ali pored toga moramo da budemo agresivni. Polako nas sve stiže umor zbog utakmica subota - srijeda, ali vjerujem da se to neće vidjeti u našoj igri”, jasan je Sekulić.

Tuzani nemaju šta da izgube, ali se ne predaju. Naprotiv...

“Protiv Mogrena (1:1) smo pokazali da znamo da igramo. Vjerujem da možemo da iznenadimo Rudar. Liga je takva da svako svakoga može da dobije, pa ćemo pokušati da savladamo dobri Rudar”, rekao nam je ofanzivac Rijad Pepić, koji neće imati pomoć povrijeđenog saigrača Milivoja Novovića...

“Pljevljaci su u dobroj formi, željeće da nastave niz, a to moranje bi mi mogli da iskoristimo. Napadamo tri boda, nema dileme”, jasan je Pepić.

B.T. ●●●

19 15 3 1

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Rudar: Neriješeno: Pobjeda Petrovac:

28 16 7 5

Sport 31

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 9. 2013.

ČELIK SUTJESKA NIKŠIĆ - Stadion: Gradski. Početak: 15.00, TV prenos. Sudija: J. Kaluđerović (Cetinje). Pomoćnici: D. Dević (Bar), D. Pajović (Cetinje). Delegat: Petar Stojanović

Aković, Adrović, Mujdragić, Krsteski, Videkanić, Hadžibulić, Brnović, Zorić, Ivanović, Đalac, Račić Trener: Slavoljub Bubanja

Janjušević, Bečelić, Ognjanović, Ćuković, Stijepović, Stefanović, Nikolić, Jovović, Fukui, Isidorović, Radonjić Trener: Dragan Radojičić

ZETA BUDUĆNOST GOLUBOVCI - Stadion: Trešnjica. Početak: 15 sati. Sudija: N. Dabanović (Podgorica). Pomoćnici: V. Radunović (Nikšić), D. Vujović (Cetinje). Delegat: Dejan Golubović

Na programu je novi veliki gradski derbi: Ivan Ivanović u duelu sa Srđanom Bečelićem

MOJ TIP (Milutin Vuković - Arena) Rudar - Dečić Zeta - Budućnost Lovćen - Grbalj Čelik - Sutjeska Mladost - Petrovac Mogren - Mornar

Ivanović, M.M. Radulović, Cavnić, M.B. Radulović, Čolović, Dujković, Mojović, Došljak, Klikovac, Vlaisavljević, Orlandić.

Trener: Mladen Vukićević

1 GG X 1 GG 1

Detalji su bitni ČELIK SUTJESKA

Gradski derbi - “Metalurzi” u nedjelju (15.00, TV prenos) igraju sa “plavo-bijelima” Bojan Topalović

T

enzija koja vlada kada se igra gradski derbi. Lider prvenstva protiv aktuelnog šampiona države. TV kamere državne televizije na terenu. Utakmica za fudbalske gurmane. Sve je to zadržano na utakmici Čelik - Sutjeska koja će se odigrati u nedjelju od 15.00 časova na stadionu “metalurga” - na Gradskom stadionu...

I oba tima priželjkuju tri boda nema dileme. To nam potvrđuje čovjek koji čuva mrežu Čelika - Zoran Aković.

Jer metalurzi žele da zadrže čelnu poziciju...

“Samo pobjeda nas interesuje”, rekao je Aković, čiji šef Slavoljub Bubanja neće moći da računa suspendovanog Vasilija Jovovića...

“Mislim da Sutjeska ima najbolji tim u državi. I dalje su glavni favoriti za titulu, jer su se pojačali u odnosu na prošlu godinu. Međutim, isto tako mislim da mi igramo najljepši fudbal u državi. Igra se derbi, ali u svaku utakmicu ulazimo sa idejom da - pobijedimo”, jasan je eks golman OFK Bara, Kečkemeta, Berana i Jedinstva.

Derbi utakmice u Nikšiću su godinama unazad specifične - Čelik ima dvije pobjede, Sutjeska isto, jednom je upisan remi u prvoligaškoj konkurenciji...

“Realno, meč može da prelomi

jedan detalj, sitnica... Oba tima će igrati čvrsto, jako, a u tim situacija volja zna da prelomi”, riječi su Akovića, koji poentira za kraj najave gradskog derbija...

“Važan je kolektiv, a uvijek iz zajedništva iskoči pojedinac. Tako se dobijaju velike utakmice”.

Crveni iz Nikšića se bore za liderstvo, a “plavo-bijelima” trijumf igra kako bi gradskom rivali prišli na bod, te se ustalili u vrhu tabele...

“Pošto nije došao trijumf protiv Lovćena sada maksimalno razmišljamo o Čeliku. I razmišljamo o tri poena. Borićemo se do kraja”, rekao nam je napadač Darko Isidorović.

Ofanzivac koji je u tekućoj sezoni potpisao četiri pogotka maksimalno poštuje Čelik...

“Izuzetno su dobra ekipa, najbolja u državi. Pojačali su se odlično, pogodili sa pojačanjima. Igraju dobro, imaju respekt sa naše strane”.

Šta može da prelomi utakmicu?

“Bitan je maksimalan pristup.

Tako se dobijaju derbi utakmice.

Ne smijemo da se opustimo nijednog trenutka, jer Čelik to može da kazni. Vjerujem da ćemo biti pravi”, riječi su Isidorovića, koji je prošle godine imao veoma važnu ulogu u osvajanju istorijske šampionske titule.

Trener Sutjeske Dragan Radojičić neće moći samo da računa na povrijeđenog Miloša Stevovića (zglob), ali u rosteru ima dosta dobrih igrača. Sa druge strane, Darko potencira na koga se treba obraditi poseban pažnja...

“Ivan Ivanović je opasan izuzetno. I još jednom ponavljam: pored igrača od prošle godine dobro su se pojačali. Opasni su, ali mislimo pozitivno”, prenio je glas “plavo-bijele” svlačionice.

Derbi je u nedjelju, trebalo bi opravdati očekivanja, jer je početna faza šampionata, pa se nadamo da šefovi neće previše kalkulisati.

Pa, neka pobijedi fudbal... ●●● MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Čelik: Neriješeno: Pobjeda Sutjeska:

5 2 1 2

MLADOST PETROVAC

Romantičari pod pritiskom Mladost je nenadano ostala bez bod(ov)a u Baru, pa sada moraju da se čupaju kako znaju i umiju - protivnik koji dolazi (15.00) na Stari aerodrom je Petrovac.

Petrovac koji je oživio u posljednjem kolu savladavši lidera - Čelik...

“Biće izuzetno teško, ali moramo da se vadimo. Nadam se da ćemo uspjeti dobro da otvorimo utakmicu, a poslije bi sve bilo mnogo lakše”, rekao nam je mladi reprezentativac Crne Gore iz redova Mladosti Stefan Mugoša.

Odlični napadač poštuje Petrovčane, ali zna koliko im je bit-

na utakmica...

“Petrovac je jak tim, ali vraćaju nam se Ivan Novović i Balša Božović, a oni su bitni za našu igru.

Pokušaćemo da pobijedimo, nema nam druge”, rekao je Mugoša, čiji trener Nikola Rakojević neće moći da računa na odavno povrijeđenog Zariju Peličića.

Nebesko plavi se na Starom aerodromu osjećaju kao kod kuće, jer su prošlu cijelu sezonu odigrali tamo, a i imaju dobar skor protiv Mladosti - 2 poraza, 12 neriješenih, osam pobjeda...

“Pred nama je važan meč protiv veoma ambicioznog protivnika.

Mladost će pokušati da se iskupi za poraz u Baru, ali mi ćemo učiniti sve da dođemo do povoljnog rezultata”, rekao je defanzivac Petrovca Boris Grbović, koji je dodao...

“Idealan scenario je da postignemo što ranije pogodak. Time bi dosta toga bilo riješeno. Siguran sam da smo stigli do određenog nivoa igre, a kada je tako možemo svakoga da pobijedimo”, jasan je Grbović.

B.T. MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Mladost: Neriješeno: Pobjeda Petrovac:

23 2 13 8

Agović, Raspopović, Kopitović, Orahovac, Radunović, Hočko, Rogošić, A. Vukčević, Ćetković, Burzanović, Nikač.

Trener: Nenad Vukčević

MOGREN MORNAR BUDVA - Stadion: Lugovi. Početak: 15 sati. Sudija: M. Šćepanović (Podgorica). Pomoćnici: V. Todorović (Nikšić), A. Đikanović (Nikšić).

Delegat: Hazbo Mustajbašić

Todorović, Golubović, Radišić, Kapisoda, Pejović, Lagator, Marković, Burzanović, Đurišić, N. Vujović, G. Vujović.

Trener: Branislav Milačić

Masončić, Radovanović, Dubljević, Petrović, Arsenijević, Obradović, Mijušković, Kajević, Tomić, Divanović, Rotković.

Trener: Obren Sarić

LOVĆEN GRBALJ CETINJE - Stadion: Obilića poljana.

Početak: 15 sati. Sudija: Pa. Radovanović (Podgorica). Pomoćnici: M. Asović (Berane), D. Mrgunović (Podgorica). Delegat: Zdenko Šestović

Dragojević, Radunović, Tatar, Vukčević (Damjanović), Martinović, Brnović, Bogdanović, Vušurović, Halilović, Merdović, Stojanović.

Trener: Mojaš Radonjić

Radulović, N. Bogdanović, Glavan, Carević, Milojko, Ragipović, Janković, Vukčević, Delić, Pepić, Ašćerić.

Trener: Aleksandar Nedović

MLADOST PETROVAC PODGORICA - Stadion: Mladosti.

Početak: 15.00. Sudija: Ž. Radunović (Cetinje). Pomoćnici: J. Tatar (Podgorica), S. Korać (Bar). Delegat: Dragan Kaluđerović.

Kuzmić, Živković, Mitrović, Šofranac, Seratlić, Novović, Kavanabe, Božović, Pavićević, Savićević, Mugoša Trener: Nikola Rakojević

Popović, Ivanović, Lakić, Grbović, Čelebić, Golubović, Šofranac, Pejaković, Jablan, Vujačić Trener: Milorad Malovrazić

RUDAR DEČIĆ PLJEVLJA - Stadion: pod Golubinjom.

Početak: 15.00. Sudija: M. Bošković (Podgorica). Pomoćnici: V. Đuranović (Podgorica), M. Stanković (Cetinje).

Delegat: Radovan Lakčević.

Radanović, Gordić, Mijušković, Đurić, Nestorović, Sekulić, Rustemović, Vlahović, Jovanović, Gačević (Vuković), Jovančov Trener: Mirko Marić

En. Đoković, Padović, Mihailović, Ramović, Ljuljđuraj, Popović, Zlatičanin, Lekić, Pepić, Adžović, Vujačić Trener: Fuad Krkanović

Urnebesna knjiga

Kako je ser ª ispalioº Specijalnog Dijego Tores, kolumnista “El Paisa”, u svojoj novoj knjizi donosi detalje iz perioda kada je Žoze Murinjo bio ubijeđen da će naslijediti Aleksa Fergusona na klupi Junajteda

n

evjerovatnu priču ispričao je cijenjeni španski novinar Dijego Tores, kolumnista “El Paisa”, u svojoj novoj knjizi - “Spremi se za poraz: Murinjova era”. Kada je saznao da je ser Aleks Ferguson za svog nasljednika u Mančester junajtedu izabrao čovjeka koji “nije osvojio ništa”, Dejvida Mojesa, a ne njega, Žoze Murinjo otišao je na korak od depresije, objavio je Tores u svojoj knjizi... U ovom djelu Tores otkriva “pikantne” detalje iz Murinjovog života, tačnije iz perioda kada je svijet saznao da se legendarni Ferguson povlači iz Junajteda, a potom narednog dana i da će ga na klupi na kojoj niko drugi nije sjedio skoro 27 godina, zamijeniti - ne Murinjo - već menadžer Evertona Dejvid Mojes.

Priča ide ovako... Žoze Murinjo je navodno bio na korak od depresije prošlog proljeća jer je u glavi već odavno znao da odlazi iz Real Madrida, a potom je shvatio da mu izmiče “posao karijere”, u Mančester junajtedu. Dok su Madridom kružile priče da je Murinjo navodno svojim ponašanjem i sukobima sa najvećim zvijezdama Reala forsirao rastanak sa klubom na kraju sezone 2012/13, jer je iz povjerljivih izvora znao da ser Aleks Ferguson planira da se povuče, Murinjo je mudro ćutao i govorio samo jedno: “U Engleskoj mi je bilo najljepše, želim tamo da se vratim”.

● Mojes nije ništa osvojio Murinjo je, piše Dijego Tores, bio ubijeđen da će jedan od rijetkih vrhunskih menadžera s kojim je bio u dobrim odnosima Ferguson - izabrati baš njega za nasljednika u Junajtedu. Štaviše, Portugalac je sve bio podredio tome. Međutim, Fergusonov izbor izavao je “zemljotres” - piše Tores - u Murinjovoj hotelskoj sobi u Madridu.

“Murinjo je vjerovao da mu je Ferguson, pored dobrog odnosa koji su imali u javnosti, zaista dobar prijatelj i na neki način kum”, piše Tores, koji je dobro znao kako je Murinjo gledao na starijeg Fergusona i koliko se ponosio time što je bio jedan od rijetkih koji je sa ser Aleksom ispijao vina poslije svakog derbija, bez obzira na ishod.

Ali... Tores navodi dalje...

“Kada je Murinjo saznao da je Ferguson izabrao Mojesa, menadžera Evertona, čovjeka koji nikada ništa nije osvojio, ostao je skamenjen i doslovce nije spavao dvije noći! “Mojes ništa nije osvojio”, ponavljao je Murinjo svojim najbližima”, piše Tores, ne otkrivajući svoje izvore.

Murinjo tog 7. maja, kada je saznao da se Ferguson zaista povlači i dobio “dojavu” da je izvisio za posao na “Old Trafordu”, nije želio da odustane.

● Žoze na ivici suza Tores piše da je Murinjo konstantno bio na telefonskoj liniji sa čelnicima agencije “Gestifute” koja ga zastupa i koju vodi slavni menadžer Žorže Mendeš.

“Murinjo nije prestajao da ih zove. Osoblje hotela čulo ga je kako viče iz sveg glasa i počelo je o tome da priča po hodnicima... Svima koji su ga sretali tog dana bilo je jasno da je čovjek, kojeg su se najviše plašili svi u Realu, bio potpuno slomljen, na ivici suza...”

Knjiga, koju su apsolutno osporili članovi Murinjovog “medija tima” i njegovi savjetnici, sadrži i podatke o tome da je Portugalac provodio besane noći u Madridu razmišljajući kako da spriječi dogovor između Junajteda i Evertona.

“To je bio najbolniji period u Murinjovoj karijeri i Real je ispaštao zbog toga. Igrači su osjećali to takođe. I zamjerali su mu to... Svi su mogli da vide kako se Murinjo ponaša kao lav u kavezu, kako šeta gore-dolje i samo gleda u svoj telefon. On je jedva podnio sate 7. maja uveče i 8. ujutru, dok se šetao uzduž i poprijeko ‘Šeraton Mirasiera’ hotela u Madridu”.

Na kraju, Mojes je postavljen za trenera 9. maja...

● BoBijeva kletva Tores piše da je Murinjo prije toga očekivao poziv od Fergusona, uvjeren da će stići objašnjenje, ali telefon nije zazvonio.

“Specijalni” je znao da ga je stigla kletva direktora Junajteda sera Bobija Čarltona, na koju nije pretjerano obraćao pažnju do tog dana.

Na pitanje da li vidi Murinja kao Fergusonovog nasljednika, Čarlton je rekao: “Menadžer Junajteda nikada ne bi uradio to Titu Viljanovi (kao Murinjo kada mu je zabio prst u oko)”, rekao je Čarlton.

Novinar “Gardijana” podsjetio je tada Čarltona na to da Ferguson rado provodi vrijeme sa Murinjom i da je to bio slučaj i prije i poslije incidenta sa Viljanovom, na šta je Čarlton odgovio: “Ne voli ga on baš toliko...”

Bile su to tada samo riječi jednog “starca”, ali... Na kraju je to ispala prava kletva.

Vijesti da je Mojes menadžer Junajteda stigle su u Madrid i Murinjo nije želio da odustane. Postupio je očajnički...

16

puta je Žoze Murinjo vodio neki od svojih timova protiv Mančester junajteda koji je trenirao ser Aleks Ferguson. Ostvario je sedam pobjeda, isto toliko remija, a poražen je samo dva puta

● svi su htjeli Gvardiolu Pozvao je svemogućeg Mendeša, koji je odveo Kristijana Ronalda iz Junajteda u Real 2009. godine za tada rekordnih 94 miliona eura, i rekao mu da momentalno stupi u kontakt s ljudima iz Mančestera.

“Devetog maja ujutru Mendeš je urgentno zvao Junajted i tražio sastanak. Murinjo je želio da njegov menadžer do kraja iscrpi sve mogućnosti i da na neki način pokuša da blokira već postignut dogovor između Mojesa, Fergusona i kluba. Bio je to potez očajnika. Svi su u Evropi već znali da je Mendeš ubacio Murinja na otvoreno tržište još prethodnog ljeta i da su svi u Madridu, pa i sam Murinjo, nedvosmisleno nagovještavali kraj saradnje na kraju te se-

zone”, piše Tores i konstatuje: “I Ferguson je to znao, veoma dobro”.

Međutim...

Tores otkriva da je Murinjovom agentu Mendešu, lično i nedvosmisleno, Ferguson još na jesen 2012. godine rekao da je njegov prvi izbor: Pep Gvardiola!

Tores kaže i da je Abramovič želio prvo Gvardiolu, ne Murinja, a da je to planirao i Ferguson. U knjizi je Gvardiola, tada trofejni trener Barselone koji je podnio ostavku i otišao na godinu dana “čišćenja glave u Njujorku”, predstavljen kao primaran cilj i kod Fergusona i kod Abramoviča.

Autor knjige naglašava da je španski trener napravio “darmar” u Evropi kada je iznenadio sve i izabrao Bajern iz Minhena, što je direktno dovelo do toga da se Ferguson okrene Mojesu, a Abramovič Murinju.

Medenšu je Ferguson detaljno objasnio zbog čega prevashodno želi Gvardiolu. U agenciji “Gestifute” ta poruka odjekivala je kao topot bubnjeva. Ferguson je preko Mendeša poslao svoj posljednji zaključak o Murinju. Tores kaže da je čovjek koji je 27 godina vodio Junajted i koji nije želio da pogriješi u izboru svog nasljednika kao najveću Murinjovu manu naveo sljedeće: “Problem se stvara onda kada stvari ne idu u korist Murinja. Tada on ne razmišlja o interesima kluba koji trenira, već o Murinjovim interesima. Tako se i ponaša...”, navodno smatra Ferguson.

Poslije svega... “Murinjo se osjetio izdanim”, piše Tores i dodaje: “Ne samo to, Murinjo se poslije svega uplašio da će njegova reputacija biti ozbiljno narušena i da ga neki ljudi iz vrha evropskog fudbala neće više shvatati ozbiljno. Godinama propaganda je išla savršeno u njjegovu korist, svi su brujali o njegovom sjajnom odnosu sa Fergusonom i sada se ispostavilo da je to samo jedna velika imaginacija”.

Autor navodi da Murinjovi savjetnici za odnose sa medijima nijesu željeli da njihov klijent bude osramoćen, već je smišljen savršen plan.

● kontranapad Murinju je rečeno da bi u javnosti trebalo da se ponaša kao da je on od starta sve znao i da bi trebalo da kaže da mu je Ferguson sam

“Murinjo je vjerovao da mu je Ferguson, pored dobrog odnosa koji su imali u javnosti, zaista dobar prijatelj i na neki način kum”, piše Tores, koji je dobro znao kako je Murinjo gledao na starijeg Fergusona i koliko se ponosio time što je bio jedan od rijetkih koji je sa ser Aleksom ispijao vina poslije svakog derbija, bez obzira na ishod javio da se povlači, ali da mu se on zahvalio i rekao da već ima dogovor sa Čelzijem koji nikada ne bi zgazio.

“Tog 9. maja neko iz ‘Gestifute’ agencije stupio je u kontakt sa jednim engleskim listom i novinaru rekao da je Ferguson ponudio svoju krunu Murinju još prije četiri mjeseca, ali da je Murinjo to odbio, iz više razloga, a jedan od njih je taj što je njegova supruga željela da živi u Londonu, a ne u provinciji, odnosno Mančesteru. Novinaru je prenijeto da je zbog toga Murinjo izabrao Čelzi...”, otkriva Tores.

“Istog dana Murinjo je dao intervju televiziji ‘Sky Sports’, u kojem je otkrio da ga je Ferguson sve vrijeme obavještavao o svojim planovima i namjerama, ali da mu nijednog trenutka nije otvoreno ponudio posao menadžera Mančester junajteda jer je iz razgovora sa njim zaključio da će on svakako izabrati Čelzi”, piše Tores koji primećuje da agencija i Murinjo nijesu baš previše razmišljali o kontradiktornostima koje su donosile ovakve izjave i postupci.

Kada je vidio da će Mojes zaista postati menadžer Junajteda, piše Tores, Murinjo je odlučio da prihvati Abramovičevu ponudu, ne zamjerajući bivšem gazdi što ga je svrstao na drugo mjesto liste prioriteta iza njegovog najvećeg rivala, Gvardiole. Murinju nije moglo da se dogodi da ostane bez posla...

Na kraju, kada je u junu predstavljen kao menadžer Čelzija, Murinjo je rekao: “Znao sam mjesecima unazad da će se Ferguson povući. I da mi je ponuđeno, odbio bih svaki posao na svijetu u korist ovog u Čelziju. Odbio bih i Mančester junajted i svaki drugi klub”, izjavio je Murinjo. Čelzi i Murinjo su - za sada - odbili da komentarišu navode autora knjige.

S.R.

SuBoTA I NEDjELjA, 28. i 29. 9. 2013. broj 650 GoDiNA II

33 Žena isTRaŽiVanJe

Prodaja skupe kozmetike je u padu Prodaja skupe kozmetike sve više slabi pokazalo je istraživanje koje je sproveo ugledni dnevni list Women’s Wear Daily. Ekonomska kriza na globalnom nivou dotakla je i kozmetičku industriju kojoj prodaja prestižnih kozmetičkih proizvoda i dalje raste, ali ipak ne dovoljno.

Tokom 2012. godine rast prodaje skupocjene kozmetike u robnim kućama iznosio je 11%, dok je u posljednjih 12 mjeseci zabilježen rast od samo šest posto. Ako se ovaj trend nastavi, rast prodaje mogao bi doći čak i do stagnaci-

je, a razloge tome objasnila je Karen Grant, potpredsjednica NDP grupe, koja se bavi istraživanjem tržišta. “Činjenica da žene danas imaju podjednako kvalitetnu kozmetiku po nižim cijenama navela je moderne kupce da preispitaju svoju odanost luksuznim beauty proizvodima. Prestižna kozmetika je samo jedna od opcija, a izvan njenih okvira događaju se brojne zanimljive stvari i masovno tržište svojom ponudom privlači sve više kupaca”, kazala je ona.

oBUĆa

Idealnih pet

Milano Fashion Week

Glamur i sportski šik Marija Ivanović

M

odna elita nakon Njujorka i Londona preselila se u Milano gdje su najprestižnije modne kuće poput Dsquared2, Alberta Fereti, Fendi, Misoni, Filip Plejn, Đorđo Armani, Etro, Trusardi, Versaće, Džil Sander, Laura Biađoti, Salvatore Faragamo, Đanfranko Fere predstavilE kolekcije za proljeće ljeto 2014. godine. Italijanska nedjelja mode prezentovala je neke nove trendove koji su miks italijanskog luksuza sa sportskoim trendom koji polako počinje da vlada modnom industrijom.

Sinonim za italijanski glamur uvijek je bila modna kuća Guči, međutim ovog puta Frida Đanini imala je drugačiju ideju elegancije. Guči je prikazao opušteniju sportsku estetiku. Viđene su neke luksuznije verzije sportskih pantalona, mrežastih dresova izrađenih od laserski rezanog baršuna i predimenzioniranih bluza ukrašenih prepoznatljivim Guči uzorcima i bojama. Za naredno proljeće i ljeto Frida savjetuje da bi trebalo nositi modele koji slave slobodu, što najbolje dočaravaju šifon i svila.

Donatela Versaće inspiraciju za novu kolekciju kao da je pronašla u čuvenoj rok grupi Guns N’ Roses. Donatela je i sama objasnila da su kreacije mješavina uličnog stila, roka i luksuza. Kolekcija je obilovala širokim košuljama, suknjama, uskim farmerkama, kožnim jaknama u rok fazonu koje su modelima dali “opasan” izgled. Seksi uskim haljinama u bebi plavoj i rozoj boji srebrni lanci dali su poseban šmek.

Alberta Fereti ne odstupa od

ženstvenog izgeda pa je u tom duhu i nova kolekcija. Etno motivi koji su se našli na haljinama i suknjama u stilu 50-ih godina prožeti su bili kroz raskošan vez. Romantične bluze i kreacije od najfinijih materijala, prugice kao dominatan uzorak pratiće nas i narednog proljeća.

Za kraj Alberta je prikazala nekoliko raskošnih haljina od muslina u nijansama plave, smaragdno zelene i narandžaste, koje ćemo sigurno gledati na crvenom tepihu.

Mijuča Prada je dizajnerka čije se revije sa nestrpljenjem iščekuju kako zbog njene hrabrosti za kombinovanjem različitih stilova, tako i zbog poznatih klijentkinja iz selebriti svijeta koje dolaze na revije. Kolekcija za proljeće donosi nam sportske haljine od žerseja, vojničke kapute ukrašene vezom i kristalima mekane bunde, suknje A kroja i koktel haljine. Bogato ukrašeni grudnjaci po Mijuči sada se nose preko koktel haljina, džempera, ali i kaputa. Kolekcija je dobila fantastične kritike pa ne sumnjamo da ćemo neke od

modela uskoro vidjeti na zvijezdama šoubiznisa.

Prestižni italijanski brend Max mara sljedeće proljeće vidi u pastelim nijansama i minimalističkim formama. Modeli u nježno rozoj bijeloj, krem, teget i ljubičastoj mogu se nositi u svakodnevnim izlascima, od kancelarije do svečanih prilika.

Olovka suknje, haljine, ogrtači i muževne jakne jednostavnih formi u fazonu su da je “manje uvijek više”. Jednobojna siva odijela dala su notu elegancije i šika isto kao i velike naočare, lakovana koža, velike torbe i sandale.

Braća blizanci, Din i Den Katen koji stoje iza brednda DSquared2 prikazali su ultra ženstvenu kolekciju inspirisanu glamurom 50-ih i 60-ih godina. Revijom dominiraju uski korseti koji su naglašavaju žensku siluetu, mikro gaćice ukombinovane sa svilenim majicama. Haljine u tamno plavoj i boji mandarine odisali su jedinstvenom elegancijom dok su mačkaste naočare, prevelike abažur kape i sandale zaokružile izgled modela.

Etro je inspiraciju našao u boho fazonu pa su se tako pistom razmjenjivali model u šarenim haljinama sa resama i kombinacija različitih boja i uzoraka fantastično je izgledala. Kolekcija je obilovala bojama od žute, crne plave, narandžaste do pastelnih nijansi sa svijetlucavim elementima. Ovu kolekciju obožavaće sve žene kojima je stilski idol Kejt Mos.

Slavni dizajer cipela Kristijan Lobutin lansirao je kolekciju “5 Shades of Nude” za jesen u isključivo neutralnim nijansama, idealnim za uklapanje sa većinom ženskih odjevnih kombinacija.

Dizajner je osmislio kolekciju kako bi svakoj ženi ponudio jedan par cipela koji svojom bojom odgovara njenom tonu kože, a njegova ideja bila je da se ova klasična cipela može nositi od jutra do večeri.

“5 Shades of Nude” kolekcija predstavlja ukupno pet neutralnih, “nude” nijansi, koje variraju od krem bijelih do kestenjastih tonova. Dizajner je pomenute nijanse, u kojima će se pronaći baš svaka žena, aplicirao na svojih

pet najklasičnijih i najprodavanijih modela. Na njegovom online shopu zasad se mogu nabaviti Pigalle štikle, koje se prodaju po cijeni od 625 dolara.

Osim toga, Lubutin je lansirao i besplatnu mobilnu aplikaciju, putem koje ćete moći fotografisati stopala i pronaći nude nijansu koja će idealno odgovarati vašem tonu kože.

ª iTº koMaD

Zvijezde su u trendu

Džemper u crvenoj boji sa bijelim zvijezdama brenda Wildfox dostiže rekordnu popularnost među poznatim damama. Model džempera duže i šire forme dostupan je u crnoj, crvenoj i maslinastozelenoj nijansi postao je pravi hit. Ipak model u crvenoj boji izbor je zvijezda među kojima su Alesandra Ambrosio, Hali Beri, Majli Sajrus, Ešli Tisdejl, Eli Godling. Svaka od ovih lje-

potica kombinuju ga na drugačiji način neke sa s kratkom suknjom, farmerkama, dok ga neke nose samostalno u stilu haljine sa čizmama.

Ovaj džemper je veoma veseo odjevni komad koji ima i odličnu funkciju u prvim jesenjim danima kao što su sadašnji. Cijena modela je oko 250 eura mada se slični modeli pristupačnijih brendova mogu naći i za manje novca. Ma.I.

Zabava 35

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 9. 2013.

JANA MILIĆ

U mom braku sve savršeno funkcioniše

HOLIVUD

Zvijezde koje su rođene bogate

N

eki ljudi su stvarno rođeni pod srećnom zvijezdom.

Oni imaju uspješne glumačke, muzičke i televizijske karijere, ali da li biste čuli za njih da nijesu bili bogati i u djetinjstvu? Za neke od njih sigurno, jer im se talenat ne može osporiti.

Dženifer Aniston Poznata američka glumica rođena je u glumačkoj porodici. Njen otac je Džon Aniston, a majka Nensi Dov, dok joj je kum poznati glumac starije generacije Teli Savalas. Odrasla je u Los Anđelesu, ali se kasnije sa roditeljima preselila u Njujork, gdje je završila veoma uglednu školu za muziku i umjetnost.

Gvinet Paltrou Ova američka glumica je kćerka poznate glumice Blajt Dener i režisera/producenta Brusa Paltroua. Njena rođaka je bivša političarka Gabrijel Gilfords. Gvinet je odrasla u Santa Moniki, pa se preselila u Njujork, gdje je išla u privatnu, žensku školu.

Anđelina Džoli Lijepa glumica kćerka je poznatog glumca Džona Vojta i glumice Markelin Bertrand. Anđelina je pohađala srednju školu na Beverli Hilsu, ali pošto su joj se roditelji razveli uvijek se osjećala kao crna ovca, jer joj majka nije imala ogromne prihode.

Lana Del Rej Američka pjevačica je kćerka biznismena Reja Granta i direktorke jedne cijenjene kompanije Pat Grant. Lana je odrasla u Njujorku, ali su je roditelji zbog problema sa alkoholom poslali u Ohajo u školu.

Kid Rok

Iako se u posljednje vrijeme moglo čuti da je brak glumice Jane Milić-Ilić i njenog supruga, televizijskog producenta Miodraga Ilića, u krizi, zgodna Lejla iz serije “Larin izbor” kaže da trenutno u njenom braku sve savršeno funkcioniše.

Jana je demantovala priče da su njihove emocije oslabile, zato što je ona zbog obaveza u vezi sa snimanjem serije skoro dvije godine boravila u Hrvatskoj. Kao i kod većine bračnih partnera, u odnosu poznate umjetnice i njenog supruga bilo je manjih trzavica, ali one ni jednog trenutka nijesu prijetile da u potpunosti pokvare sreću popularnog para.

Pošto je nedavno završeno sni-

manje serije “Larin izbor”, glumica se vratila svakodnevnom životu u Beogradu.

“Moj suprug Miša i ja smo proslavili godišnjicu braka na najljepši mogući način. Sami smo uživali u prijatnoj večeri u restoranu u kome smo se prije dvije godine i vjenčali. Bilo je baš romantično”, istakla je Jana i dodala: “U mom braku sve savršeno funkcioniše. Presrećna sam i veoma zaljubljena u svog supruga. U Hrvatskoj i je bilo prelijepo jer sam bila dio jedne vrlo uspješne glumačke ekipe. Ipak, srce mi je sve vrijeme bilo u Srbiji, zbog čega sam jedva čekala da se vratim u Beograd”.

ODLUČENO

Ni BiH neće na Evroviziju Odlazak na Turkoviziju BiH je potvrdila, uz obrazloženje da je pohod na Evroviziju u današnje vrijeme preskup, a boje zemlje će braniti “Emir i Frozen Kamels”, prenose lokalni mediji i navode da bi na turskoj verziji Evrovizije ove godine trebalo da učestvuje 20 država.

Pjevaće na maternjem jeziku, a finalno veče će, kao i ove godine, biti upriličeno oko božićnih

praznika.

Od prošle godine Turska je odlučila da bojkotuje Evroviziju zbog pravila da se Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Italija i Španija plasiraju direktno u finale.

Do sada je Turkovizija bila lokalno takmičenje, a ove godine tamo će, osim BiH, nastupiti Azerbejdžan, Kazahstan, Kirgistan...

● PROVOD

Američki muzičar nije odrastao kao najbogatiji na ovoj listi, ali je imao bezbrižno i obezbijeđeno djetinjstvo. Otac mu se bavio prodajom automobila i imali su veliko imanje sa voćem i konjima, pa su se smatrali imućnima.

Lejdi Gaga Jedna od najpoznatijih zvijezda na planeti odrasla je na visokoj nozi. Njen otac Džozef Džermanota posjeduje veoma uspješnu firmu koja se bavi ugradnjom wi-fi uređaja u hotelima. Pjevačica je odrasla u bogatijem dijelu Njujorka, dok su njeni roditelji odrasli skromno.

Rašida Džons Američka glumica odrasla je u elitnom dijelu Los Anđelesa. Njeni roditelji su muzički producent

Kvinsi Džons i manekenka Pegi Lipton. Rashida je odrasla na Bel Eru, gdje je išla u školu sa Paris Hilton i Kim Kardašijan.

Adam Levin Pjevač grupe Maroon 5 je sin Freda Levina, osnivača odjevne marke M. Fredric. Odrastao je u Los Anđelesu, išao je u privatnu školu u kojoj je upoznao dva buduća člana svog benda. Pohađao je i umjetnički kurs, koji je bio blizu jednog privatnog jezera u Njujorku.

Džulija Luis-Drejfus Američka glumica je kćerka milijardera Džerarda LuisaDrejfusa. Njen čukundjed osnovao je kompaniju koju i dalje drži njen otac i ostali članovi njihove porodice.

Anita kao Tina Tribjut žurka u My clubu u Tivtu posvećena jednoj od najvećih svjetskih zvijezda Tini Tarner prošla je u znaku sjajnog performansa crnogorske pjevačice Anite Popović. Za njenu šminku i fruzuru pobrinuo se crnogorski kreator i frizer Kenan Osmanaj, dok je pjevačica kostime za nastup uglavnom birala sama. Anita se presvukla nekoliko puta, pokušavši da Tinin rad podijeli u nekoliko faza, a između ostalog otpjevala je i hitove “River deep, mountain high”, “Proud Marry”, “We don’t need another hero”, “I don’t wanna lose you”.

“Mislim da je Tina bila pravi izbor za mene. Ona je jed-

na od pjevačica čiji rad najviše poštujem, a veliki broj njenih pjesama pjevam na nastupima, tako da nijesam morala nijednu pjesmu da učim od numera koje sam pjevala večeras.

Oduševljena sam frizurom koju je pravio Kenan Osmanaj i mislim da bi mi i Tina pozavidjela (smijeh). Energija koju ona posjeduje je nevjerovatna i zaista nije lako pokušavati imitirati njen rad, ali moram priznati da smo se večeras svi mnogo potrudili”, rekla je Anita Popović.

Naredna tribjut žurka u My clubu u Tivtu biće održana u srijedu 2. oktobra.

E.Z.

36 Žena

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 9. 2013.

TEMA: SPREMNI DOČEKAJTE JESENJE VIRUSE

Prilagodite organizam klimatskim promjenama Danilo Brajković

I

fitnes, mozgalica, doktor, ishrana...

ŽENA

ako ovih dana u našoj zemlji vladaju prilično visoke temperature, kraj septembra i početak oktobra pravo su vrijeme da polako pripremimo organizam na promjenu režima ishrane i sve češći boravak u zatvorenim prostorijama. Upravo to su glavni uzročnici širenja brojnih virusa i infekcija, koji se najčešće manifestuju kroz prehladu praćenu visokom tjelesnom temperaturom. Za Vikend novine o efikasnoj zaštiti od virusa i jačanju imuniteta tokom zimskih dana govori dr Srboljub Đorđević, specijalista opšte medicine u Poliklinici “Filipović”.

HLADNI VJETROVI LOŠI ZA HRONIČNE BOLESNIKE Nakon godišnjih odmora i ljetovanja na moru ili planini, početkom jeseni često se javljaju zdravstveni problemi koji zahtijevaju posjetu ljekaru. Prema riječima dr Đorđevića, krajem ljeta, a početkom jeseni, dolazi do promjena klimatskih faktora na koje se organizam mora prilagoditi.

“Nagli pad temperature i promjena vlažnosti vazduha, kao i pojava jakih hladnih vjetrova, nepovoljno djeluju na hronične bolesnike pogoršavajući simptome njihovih bolesti i često dovode do respiratornih gastrointestinalnih infekcija. Čak i kada je vrijeme relativno toplo, zbog poremećaja drugih klimatskih faktora, naročito hladnog vjetra velike brzine, lako dolazi do prehlada. U tim slučajevima indeks rashlađenja tj. objektivni osjećaj temperature je znatno niži od trenutne temperature vazduha. Na primjer, kad je temperatura vazduha 12 stepeni pri brzini vjetra od 20 km na sat, stvarni osjećaj je kao da je nula stepeni”, objašnjava doktor.

SIMPTOMI PREHLADE SU KIJAVICA, ZAPUŠEN NOS, BOL U GRLU Virusi u ovom periodu najčešće napadaju grlo i nos, uz pojavu kijavice i curenja sekreta iz nosa.

Kako dr Đorđević objašnjava, prehlada je prolazna blaga infekcija gornjih disajnih puteva koji izazivaju adeno i rino virusi.

“Važno je razlikovati prehladu od gripa i drugih respiratornih infekcija koje mogu da izazovu ozbiljne komplikacije kod osoba sa oslabljenim imunitetom kao što su mala djeca, starija populacija i hronični bolesnici. U početku bolesti je teško uočiti navedenu razliku. Simptomi prehlade kao vi-

rusne infekcije su kijavica, zapušen nos, bol u grlu i kašalj, kao i blago povišena temperatura (3738 stepeni). Prehlade traju nekoliko dana, a komplikacije su rijetke.

Grip i druge respiratorne infekcije karakteriše visoka temperatura (38 i više stepeni), iscrpljenost, bol u mišićima i zglobovima, glavobolja, povraćanje. Češća je pojava komplikacija kao što su upala pluća, bronhitis, upala uha i sinusa”, kaže dr Đorđević.

DJECA DA PERU REDOVNO RUKE Početak jeseni znači i duži boravak djece u zatvorenim prostorijama, što povećava mogućnost širenja virusa, naročito u vrtićima i obrazovnim ustanovama. Kako na najbolji mogući način zaštititi dijete od virusa pod tim okolnostima, dr Đorđević odgovara: “Najefikasniji način zaštite od virusnih infekcija je fizičko sprečavanje širenja virusa i jačanje imuniteta. Ovo prvenstveno znači da treba redovno prati ruke ujutru, zatim kada se dijete vrati iz škole odnosno vrtića, prije svakog obroka. Zatim, obavezno je nošenje rukavica u gradskom prevozu, izbjegavanje rukovanja, često treba vršiti dezinfekciju brava i kvaka, nositi maske kada ste u blizini osoba koje su zaražene. Poželjno je i često provjetravanje prostorija u kojima se boravi kao i zagrijavanje istih. Takođe, neophodno je adekvatno oblačenje kako bi zaštitili glavu i stopala, oblačiti se slojevito -majica, potkošulja, džemper i kaput”.

NE KORISTITI PREVIŠE HLADNE I VRUĆE NAPITKE Iako mnogi konzumiraju hladne napitke tokom ljeta kako bi se rashladili, a sa pojavom prvih hladnijih dana prelaze na čajeve

i tople napitke, organizam prolazi kroz nagle promjene.

“Uopšte, unos tečnosti je veoma važan kako tokom ljeta tako i zimi. Pritom, bitna je količina tečnosti koja se unosi. Ne preporučuje se konzumiranje pretjerano hladnih napitaka ljeti, kao ni vrelih tokom hladnih dana. Loše navike u ishrani kao što je konzumiranje veoma hladnih napitaka nakon vrele supe ili čorbe, zatim upotreba većih količina gaziranih pića i alkohola, dovode do hronične irtacije sluzokože usne duplje, jednjaka i želuca pa neminovno prouzrokuju oboljenja ovih organa”, kaže dr Đorđević.

JESTI PILEĆU SUPU, ALI I BIJELI LUK Na pitanje koje namirnice sadrže najljekovitije sastojke koji bi nam mogli pomoći ukoliko “zakačimo” virus, doktor Đorđević kaže: “Tok prehlade kao i drugih bolesti u velikoj mjeri zavisi od ishrane. Nepravilna ishrana slabi odbrambene sposobnosti organizma koje ga štite od raznih virusnih i bakterijskih infekcija.

Pravilna ishrana podrazumijeva pet obroka dnevno uz obavezan doručak, dvije užine i konzumaciju ribe barem tri puta sedmično. Takođe, potrebno je unositi dovoljne količine tečnosti, oko šest čaša vode uz obroke, 500 grama voća i 300 grama povrća dnevno. Namirnice koje povoljno djeluju na simptome prehlade imaju isti princip djelovanja kao ljekovi za prehladu, tj. olakšavaju disanje i iskašljavanje, smanjuju otok sluzokože”.

On dodaje da ljuta hrana, kao što su bijeli i crni luk, crvena paprika, korijen rena, ima ova pomenuta svojstva, te se odavno koristi za liječenje gripa i prehlade.

“Slično dejstvo ima i pileća supa, a od čajeva najefikasniji su ruski čaj sa renom, čaj od žalfije za ispiranje grla i sirup od crnog luka sa medom”, napominje on.

TUŠIRATI SE NA SVAKIH 15 MINUTA Ukoliko se povišena temperatura pojavi preko noći, doktor kaže da ona do 38 stepeni u većini slučajeva ne zahtijeva liječenje.

“Kada je preko 38 stepeni, po-

trebno je pravilno rashladiti bolesnika, što znači osloboditi ga suvišne odjeće, ne pokrivati ga, i obavezno ga tuširati mlakom vodom nekoliko minuta. Pošto ove mjere imaju kratkotrajno dejstvo, mogu se ponavljati na svakih 15 minuta uz primjenu ljekova za snižavanje temperature. Cilj ovih mjera je sniziti temperaturu ispod 38 stepeni.

Antibiotike ne treba upotrebljavati bez konsultacije sa ljekarom koji prati zdravstveno stanje bolesnika. U slučaju pojave alarmantnih simptoma poput temperature preko 40 stepeni, konvulzije (grčeva), ukočenog vrata, jake glavobolje i povraćanja, kao i neobične pospanosti, neophodan je pregled ljekara”, kaže on.

STOMAČNI VIRUSI SU ČESTI Osim prehlade i gripa, tokom jeseni česti su i stomačni virusi.

“Infekcije koje su praćene povraćanjem i tečnom stolicom liječe se nadoknađivanjem izgubljene tečnosti i elektrolita upotrebom rastvora za rehidraciju, kao i probiotika koji regulišu crijevnu floru bakterija. Takođe, tu je i sprovođenje higijensko-dijetetskog režima ishrane. Princip je da se nadoknadi onoliko tečnosti koliko je organizam izgubio tokom povraćanja i tečne stolice, kao i da se koriste namirnice koje je preporučio ljekar, kako u količini, tako i u načinu konzumiranja.

Antibiotici se ne upotrebljavaju, a u slučaju pogoršanja simptoma bolesti neophodna je konsultacija sa ljekarom”, kaže dr Đorđević.

Prema riječima doktora, vodeći se principom “bolje spriječiti nego liječiti”, osmišljen je program promocije zdravih stilova života koji se bazira na četiri principa.

“To su već pomenuti principi pravilne ishrane, klimatskobanjsko liječenje u smislu prevencije bolesti i povreda pomoću prirodnih termalnih voda, kao i preporuke za dovoljno sna i odmora, i umjerena fizička aktivnost. Sva četiri principa se individualno prilagođavaju za svakog pacijenta posebno u skladu sa njegovim godinama, pridruženim bolestima i drugim potrebama”, kaže doktor.

KARCINOM DOJKE

Važni su redovni pregledi Zašto su važni redovni pregledi dojke?

Karcinom dojke nije nešto što žena može “dobiti” ili se “inficirati”, kao što je to slučaj sa zaraznim bolestima. Karcinom dojke se razvija postepeno, ponekad je za razvoj potreban dug vremenski period. Ponekad je vrsta karcinoma vrlo agresivna i u ovom slučaju se tumori razvijaju brzo. Kod malignih tumora ćelije se mogu odvojiti i na više načina se proširiti do drugih dijelova tijela, što ga i čini opasnim. Ćelije se tada krvotokom šire do drugih dijelova ti-

jela i mogu stići do pluća, jetre, kosti…

Mogu se proširiti i do limfnih čvorova ispod pazuha.

Samopregled Potrebno je da od svoje 18 – 20 godine steknete dobru naviku za obavljanjem samopregleda. Jednom mjesečno, nakon menstruacije, od petog do desetog dana ciklusa uradite svoj SAMOPREGLED. Na taj način ćete upoznati svoje dojke, njihov izgled, tako da ćete znati ako se pojavi nešto neobično. Žene koje više nemaju menstruaciju će odrediti jedan dan u mjesecu kada će obavlja-

ti svoj samopregled.

Ukoliko primjetite bilo kakvu promjenu odmah se obratite svome ljekaru.

Samopregled ne može biti zamjena za redovne preglede koje ćete obavljati savjesno i redovno tokom svog života.

Tek tada ćete moći reći da brinete o svome zdravlju na pravilan način. Samopregled, ljekarski pregled dojke, ultrazvuk i mamografija su načini da ukoliko se bolest i desi bude otkrivena u što ranijem obliku, što daje velike šanse za izlječenje. (zdravadonam.me) (Nastavak u sljedećem broju)

Žena 37

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 9. 2013.

PAZITE NA KILOGRAME

Zeleno povrće za večernji obrok

Kao što znaju svi koji su bili ili upravo jesu na nekoj od dijeta za gubitak kilograma, vrlo je važna vrsta, količina i vrijeme kada se hrana unese u organizam. I dok neke dijete predviđaju obilnije večernje obroke, čini se da to i nije baš najbolji način za mršavljenje, posebno ako se radi o kasnijim večernjim obrocima. Naime, što kasnije pojedete večernji obrok, tim gore, jer tijelo ne stigne da svari hranu dok ste budni i aktivni. Studija koju je sproveo “Northwestern University” pokazala je da osobe koje jedu obroke u nepravilnim intervalima imaju problema s viškom kilograma.

Maksimalan broj kalorija

Kada ste na dijeti, znate koliko kalorija smijete dnevno unijeti u organizam ako želite izgubiti određeni broj kilograma. Prema spomenutoj studiji, večera ne bi smjela da sadrži više od 25 odsto ukupne dozvoljene dnevne količine kalorija. Primjera radi, ako dnevno u tijelo smijete da unesete 1500 kalorija, večera ne bi smela da sadrži više od 375 kalorija. Takođe, kada jednostavno ne možete izbjeći kasniji obrok, neka on sadrži što manje kisjelina, koje se teško vare.

Jedite zeleno Brokoli, spanać, kelj, tikvice, špargla, šargarepa i crvene ljute papričice imaju antioksidativno djelovanje, pa se preporučuje nji-

hovo konzumiranje u večernjim satima. Ne samo da su vrlo zdravi i dobri za probavu, nego i zdravlje cijelog organizma, pa mogu pomoći u usporavanju znakova starenja, sprječavanju bolesti srca, krvnih sudova, pojavu raka i ublažavaju posljedice stresa.

Manje napora, manje kalorija Kada malo bolje razmislite, logično je da u večernjim satima unosite manje kalorija u organizam, jer ako uveče ne radite, onda ne trošite toliko energije. Veći unos kalorija u organizam vam je potreban tokom dana, kada ste aktivni, zbog toga je vrlo važno da pojedete zdrav doručak, ručak i zdrave i uravnotežene međuobroke.

LOŠE UTIČE NA MOZAK

Kofein je posebno štetan za tinejdžere

SAVJETI

Sačuvajte bronzani ten Bronzani ten koji ste stekli tokom ljeta s početkom hladnijih dana počinje da blijedi bez obzira na svu hidrataciju. Zato je pravo vrijeme da se prihvatite kozmetičkih pomagala poput kreme za samopotamljivanje i bronzera koji će vam biti odlični saveznici u održavanju preplanulog tena što duže.

Kreme za samopotamnjivanje Tehnologija je dovoljno napredovala da kreme za postepeno samopotamnjivanje ne daju narandžaste nijanse i ne ostavljaju pruge po tijelu, pa su kao takve sjajan način da i u toku zimskih mjeseci održavate tamniji ten. Ovo su sjajni proizvodi koji vam omogućavaju da polako potamnite i da kontrolišete koliko taman će biti vaš ten. Prije nego što nanesete proizvod, uradite piling cijelog tijela kako bi se boja bolje primila i bila postojanija i ravnomjernija. Vishy, Shiseido, Nivea samo su neki od brendova koji u ponudi imaju kreme za samopotamnjivanje.

Bronzeri i rumenila Za preplanuli izgled nanesite bronzer velikom pufnastom četkom na čelo, vrh nosa i jagodice da postignete efekat sunca na koži. Završite cjelokupan izgled dodavanjem malo rumenila na obraze za prirodniji izgled. Uživajte u čarima bronzera ali ne zaboravite budite umjereni, jer nije prirodno da zimi budete jednako tamni kao i ljeti.

VRATITE VLAŽNOST

Trikovi za bolju hidrataciju kože Jesen je zvanično stigla, što znači da je pravo vrijeme da svojoj dehidriranoj koži vratite vlažnost, oporavite je i pripremite za nastupajuću zimu. Dobro hidrirana koža djeluje čvrsto i svježe, a brže zacjeljuje od oštećene.

Kad koži nedostaje vlage gubi na debljini, postaje suva, boja joj je blijeda i vrlo je osjetljiva, a brže se stvaraju bore. Održavanje dobro hidrirane kože naročito je važno kod dijabetičara.

-Koža upija vodu i prilikom kupanja, ali pazite da ne pretjerate. Izbjegavajte duge vruće kupke i tuširajte se maksimalno 10 minuta u mlakoj vodi.

-Provjerite koliko vam je koža suva. Zagrebite noktom malu površinu kože na ruci ili nozi, ako ostane bijeli trag to znači da vašoj koži treba piling i hidratacija.

-Vrat i dekolte tretirajte na isti način, kao i vaše lice.

-Za mekane ruke i stopala, prije spavanja namažite ih dobro hidratantnom kremom, pa navucite mekane rukavice i čarape da se krema dobro upije preko noći.

-Grube laktove omekšajte nakon pilinga pomoću grejpfruta ili limuna. Prepolovite grejpfrut i umočite u njega laktove na 15 minuta.

-Mijenjajte kreme i losione promjenom godišnjih doba – ljeti vam je potrebnija blaža, a zimi jača hidratacija.

-Izbjegavajte pušenje i solarijum, sve to ubrzava starenje kože.

-Koristite kreme sa vitaminom C. Ove kreme sprječavaju oštećenja kože, dehidraciju i stvaranje bora.

MUŠKARCI NE VOLE

Ukusi su različiti

Već znamo da velike količine kofeina nikako nijesu dobre za zdravlje, ali naučnici tvrde da pića koja sadrže dosta kofeina posebno loše utiču na razvoj mozga tinejdžera.

Previše kofeina odraziće se i na kvalitet sna, što će za posljedicu imati ometanje razvoja mozga tokom adolescencije.

Ovo je posebno važan period u razvoju mozga, a zdravstveni problemi koji bi mogli da nastanu ukoliko se on ne razvije kako bi trebalo su šizofrenija, anksioznost i različiti poremećaji ličnosti.

Studija je sprovedena na laboratorijskim pacovima, a naučnici

smatraju da su rezultati zabrinjavajući, ako se uzme u obzir da sve veći broj tinejdžera konzumira bar neko od energetskih pića. Švajcarski naučnici koji su analizirali rad mozga tinejdžera, smatraju da se pored tijela, u ovom period i mozak priprema za odrastanje, a nepotrebne veze između ćelija se eliminišu. Najveći dio ovog procesa odigrava se u snu, zbog čega je kvalitetan san od izuzetnog značaja u ovom periodu, objašnjavaju istraživači.

“Neke veze između ćelija se produžavaju, a neke se smanjuju, kako bi mozak što efikasnije funkcionisao”, objašnjava profesor Reto

Huber.

Kada je laboratorijskim pacovima data voda u koju je ubačen kofein, oni jednostavno nijesu imali dovoljno dubok san kao oni kojima je data obična voda, a proces razvoja mozga znatno se razlikovao kod jednih i drugih. Nakon sprovedene studije, naučnici su došli do zaključka da unos od 400 mg kofeina dnevno, što je tri do četiri šoljice kafe, neće ostaviti negativne posljedice, kao što su anksioznost ili problemi u radu srca, ali da bi trebalo izbjegavati sve preko tog preporučenog maksimuma.

Muškarci na odjevne kombinacije žena gledaju na totalno drugačiji način. Ono što je ženama šik to se muškarcima uopšte ne dopada. Donosimo vam listu odjeće koju žene obožavaju a muškarci je se groze.

Kombinezoni Ovaj odjevni komad naprosto im nije privlačan. Kad vide ženu u kombinezonu, pomisle da ispod nosi pelene.

Fa r m e r k e s v i s o k i m strukom Muškarcima je ta ova vrsta pantalona najgora jer poravnavju zadnjicu, što je muškarcima neprivlačno.

Krzneni prsluci Krzneni prsluci im izgledaju pretenciozno i ružno. Nije im jasno ako djevojka odjene uske pantalone i majicu, zašto utisak kvari “dlakavim” dodatkom.

Duge i široke haljine Kad vide ženu u dugoj širokoj haljini, prvo što im padne na pamet je pitanje koje nedostatke žena skriva ili da li je trudna.

Djevojke obučene poput muškaraca Ženska odjeća inspirirana muškim odjevnim kombinacijama naprosto im je aseksual-

na, neprivlačna i neženstvena.

Preusko i prekratko. Čak i ako djevojka izgleda savršeno u prekratkoj i preuskoj odjeći, na muškarce ostavlja utisak kao da se previše trudi pridobiti njihovu pažnju. Muškarci vole biti lovci, zato i nisu oduševljeni kad im se sve odmah ponudi a da se oni nisu nimalo potrudili.

Mini suknja i uggsice Ovdje više zamjerke imaju na uggsice nego na mini suknju, ali u kombinaciji im je to katastrofa.

38 Muškarac

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 9. 2013.

KOLEKCIJA ª LABº

Urbana sofisticirana sinteza

savjeti, moda, teretana...

MUŠKARAC

Smjernice koje su inspirisale kolekciju Pal Zileri LAB za aktuelnu sezonu su urbani koncept nošenja baziran na osnovnim linijama i kvalitetnim i nježno tretiranim materijalima. Nosivost je izražena kroz sofisticiranu sintezu odijela sa ograničenim obimom, kratkim sakoima sa izuzetno malim reverima i pantalonama rav-

nih nogavica. Neformalnost kolekcije izražena je pojavom rukava sa ravnom linijom, pantalona ravnog kroja u kombinaciji sa ekstra dugim košuljama.

Primarna tema kolekcije je “Večna crna” – koja predstavlja razne vrste crne u više nijansa, apliciranim na različite materijale. Sportski materijali se kombi-

DARK OBSESSION

Misteriozan muški parfem Dark Obsession od Calvin Klein-a je moćan, muževan, senzualan i misteriozan muški parfem. Ovaj parfem se otvara notama zelene mandarine, guarane pelina. U srcu ovog očaravajućeg, privlačnog, mračnog i dopadlji-

vog parfema su muškatna žalfija, nulu balzam i vetiver, dok se osnova parfema sastoji od mešavine nota labdanuma, vanile sa Madagaskara i jelenske kože. Reklamno lice ovog parfema je model Matthew Terry.

SAVJETI

Kravata je simbol stila Iako više nije obavezan detalj modernog i ozbiljnog muškarca, kravata je još poželjan simbol stila i zgodno je imati u nekim prilikama. Pravila pri izboru kravate nema. Najbolje je, ukoliko ste u nedoumici, odlučiti se za neki klasični model umjerenijih boja. Bitno je da kravata ne bude izgužvana, isflekana, jer ako ste je već stavili, htjeli ste da se pokažete kao ozbiljan muškarac od stila, a ne kao aljkavac s ozbiljnim poremećajem vida. Dužina kravate bi trebalo da bude podešena tako da njen vrh doseže do kopče na kaišu pantalona. Noćna mora svakog muškarca je vezivanje kravate. Evo savjeta za rješenje problema.

1.Zakopčajte košulju uključujući i dugme na kragni.

Podignite kragnu i oko vrata postavite kravatu tako da deblji dio bude na vašoj desnoj strani (ili lijevoj ako ste ljevoruki). Pobrinite se da deblji dio kravate bude duplo duži od tankog dijela.

2.Deblji dio prebacite preko kraćeg i provucite sa spoljne strane, blago ga zategnuvši. Potom deblji dio još jednom prebacite preko tanjeg dijela, provucite s unutrašnje strane i konačno provucite kroz rupu koju ste formirali prethodnim pokretom.

3.Pridržavajući tanji dio, povucite čvor prema vrhu kragne i zategnite tako da vam čvor prekriva dugme na kragni. Pobrinite se da deblji kraj kravate dopire do vašeg struka tako da vam kravata ne bude ni prekratka ni predugačka.

ISTRAŽIVANJA

Sport utiče na muževnost

Muškarci koji se rekreativno ili profesionalno bave sportom su fizički atraktivniji, zdraviji, potentniji i zrače pozitivnom energijom, a dame su ih u nekoliko istraživanja na ovu temu ocijenile i kao muževnije. Ukoliko nemate vremena da svakodnevno praktikujete neku fizičku aktivnost, fitnes stručnjaci savjetuju da zaboravite na lift i da više pješa-

čite, umjesto da se gurate u javnom prevozu za nekoliko stanica ili koristite automobil na kratkim relacijama.

Istraživanja pokazuju da muškarci koji najmanje tri puta nedjeljno vježbaju imaju manji obim struka, a osobe kod kojih on ne prelazi 1,07 m znatno ređe imaju problema sa erekcijom od gojaznih predstavnika jačeg pola. (bebac)

nuju sa vunom i sjajnim najlonom, mat i grubom kožom, i trikotažom u melanžu od finog mohera.

“Filozofija plave” predstavlja nijanse od mornarsko plave, pomiješane sa antracit sivom i bojom vina. Izbor kvalitetnih materijala za sportsku odjeću pao je na izbjeljenu vunu pomiješanu sa najlonom ili postavu sa krznom, dok postavljene jakne imaju po sebi razne oblike štampe i prskanih detalja na tkanini. Teksas platno je prisutno u kobalt plavoj nijansi sa skoro nevidljivim porubima, uz pojavu poprskanih vunenih pantalona - ravnih nogavica.

“Andervud” pod-kolekciju odlikuju zelena boja mahovine, boja plavog patlidžana, čokoladno braon i golubije siva, antracit siva i melanž.

Kolekcija košulja ima svoje oblike i dužine - koji prate moderne trendove sa ekstra dužinama i skoro su bez kragni – kao i druge u formi italijanskog stila i kroja, uske i sa različitim vrstama kragni.

Sportska odjeća je sofisticirana, ubjedljiva i pomalo u stilu “rock ‘n’ roll”, uz aplikaciju kože pomiješane sa materijalom, ili trikotaže dizajnirane da imitira “nježno jak” efekat!

U segment dezena - mješavina zabavnih i neočekivanih štampanih motiva može se vidjeti na gabardenu modela sa pet džepova i na većini originalnih “čino” pantalona, a šalovi kriju naznake motiva sa odštampanih ili izbljedjelih fotografija.

TRENING

Plan gubljenja masnih naslaga Topljenje sala i gubljenje masnih naslaga kod muškaraca nije tako komplikovan proces ali nije ni baš lak. Da bi muškarac izgubio značajnu količinu masnih naslaga, u svoj program mora uključiti tri stvari: kardio program, vježbe snage i velike izmjene u ishrani.

Kardio program – kardio program pomaže gubljenju masnih naslaga tako što podiže broj otkucaja srca a samim tim topi kalorije i ubrzava metabolizam. Jedan od najboljih načina da povećate broj otkucaja srca je sprintovanje u intervalima. Ovakav način trčanja topi više kalorija nego džogiranje. Svratite do okolnog stadiona, izmjerite razdaljine od po 100 metara, 80 metara, 60 i 40 metara. Šprintajte 100 metara, vratite se na početnu poziciju, potom šprintajte 80 m najbrže sto možete. Uradite to isto i za 60 i 40 metara. Odmorite se jedan minut pa ponovite sve ispočetka, najmanje još jednom. Potrudite se da ovakav kardio program priuštite sebi najmanje četiri puta nedjeljno.

Vježbe snage – će vam pomoći da se oslobodite masti iz tijela i da postanete zdraviji. Takođe, pomažu da mišići postanu ekspolozivniji što za dugoročni uticaj ima topljenje kalorija u dužem vremenskom periodu. Dizanje tegova tri puta nedjeljno topi mast i gradi mišiće, a najbolja je kombinacija koja uključuje benč, klasične vježbe za biceps, vježbe sa izbačajem za mišiće nogu, mrtvo dizanje i potisak nogama. Ako nemate adekvatnu težinu na raspolaganju, ovo takođe možete raditi u okviru kružnog treninga na Nautilus spravama koje grade snagu u mišićima od ramena sve do donjeg dijela leđa.

Izmjene u ishrani – Kada radite kardio program i vježbe snage, ništa neće uticati bolje na topljenje masti od kombinacije ova dva

sa izmjenama u ishrani. Ubacite više bijelog mesa i ribe, ograničite unos crvenog mesa ja jednom nedjeljno, uzimajte najmanje dvije procije svježeg povrća i jednu porciju svježeg voća dnevno. Izbacite šećer i pića bogata ugljenim hidratima. Odreknite se brze hrane, ograničite unos alkoholnih

pića na jednu času vina ili piva nedjeljno. Pijte najmanje 8 čaša vode dnevno.

Muškarci obično nabacuju kilograme u predjelu stomaka i iznad kukova, a ovakav način ishrane će vam upravo pomoći da se rješite masnih naslaga sa tih djelova. (teretana-fitnes)

Roditelji 39

SUBOTA i NEDJELJA, 28. i 29. 9. 2013.

OPREZ

savjeti, kreativne igre, roditeljske akcije...

Kada iz ekrana vreba zavisnost Danas, kad su ekrani svuda oko nas i toliko ovladali našim životom da sve potrebne informacije dobijamo upravo preko njih, roditelji stalno smišljaju nove strategije kako bi djecu odvojili od njih da bi se normalno razvila i stekla zdrave socijalne vještine.

Stručnjaci napominju da je jedini djelotvorni put odvraćanja od svjetlucavih ekrana nuđenjem sadržaja koje će voljeti više od onih na njima. Samo ih tako na vrijeme možete naviknuti na to da uživaju u druženjima, kretanju, novim iskustvima i komunikaciji s ljudima. To je, kažu psiholozi, preventivna vakcina. Iako računaru, i ekranima generalno, ne možete sasvim pobjeći, možete ih dozirati prije nego što navika gledanja u njih postane problem.

Zavisnost se prepoznaje po tome što igranje, ili druga aktivnost pred ekranom, stvaraju probleme u životu: dijete gubi interesovanje za druge stvari, pokazuje u većoj mjeri neke ili više simptoma: depresiju, anksioznost i zbog straha izbjegava društvena zbivanja.

Iako su dječaci skloniji zloupotrebi računara u svrhu igranja i djevojčice hvataju korak, sve se manje druže, zapostavljaju školu zbog igrica ili Fejsbuka.

Popularna društvena mreža počinje da se koristi već s 11, 12 godina, iako je propisima samog Fejsbuka dopušteno

tek od 13. Neke igrice su edukativne, razvijaju rječnik engleskog, a može se i naučiti nešto istorije i osnove političkog sistema (Civilization). S druge strane, ima i igrica u kojima su ubijanje, uništavanje i lomljenje dominantni.

Zbog toga psiholozi savjetuju da, dok god roditelji mogu, kontrolišu vrstu igre i vrijeme provedeno na kompjuteru i pred televizorom. Oni kažu da je bolje spriječiti problem tako da se djeci obezbijedi ono što trebaju, a ne ono što žele. Oni žele igrice jer imaju potrebu za izazovima i uspjehom na zabavan način. Žele Fejsbuk jer im trebaju kontakti, samopotvrđivanje i osjećaj odraslosti. Djeca koja te potrebe zadovolje u sportskom klubu, u muzičkoj školi, u bilo kojoj grupi vršnjaka koja zajedno vježba i uči kako bi svladali izazove – imaju mnogo manje problema s pretjeranom upotrebom Fejsbuka, gledanjem televizije ili igrica, tvrde psiholozi.

Roditeljima preporučuju prvenstveno da redovno razgovaraju sa djetetom o prijateljstvu, druženju i vrijednostima.

Skrenite djetetu pažnju na veliki broj poruka koje se, bilo na internetu ili na televiziji pogrešno razumiju. Postavite pravila korišćenja računara, recimo, vikendom po tri sata, sedmično samo ako ima vremena nakon školskih obaveza.

Ako školski posao nije obavljen, nema

ROdItELJStVO

Specifičan odnos očeva i sinova

Odnos očeva i sinova veoma je specifičan i od toga kao se on razvija, mnogo toga zavisi. Ukoliko želite da sa svojim sinom izgradite odnos povjerenja i ljubavi, morate da upoznate dijete, da mu se približite i da učestvujete u njegovom životu, slušate ga sa interesovanjem.

Nema univerzalnog recepta za tate, ali da postoje neka “pravila” koja bi bilo dobro poštovati: Potisnite svoja očekivanja i pustite sina da se razvija samostalno. Pritisak koji mnogi očevi vrše često nije verbalan već potisnut, psihološki. Zato zaboravite svoje ambicije i podržavajte interesovanja svog sina.

To što ste vi bili perspektivan sportista u mladosti ne mora da znači da će i on, jer je možda talentovan za umjetnost. Umjereno ga kontrolišite i usmjeravajte, ali bez prevelikih očekivanja koja će poremetiti vaš odnos.

Provodite vrijeme sa sinom, ali imajte na umu da je najvažniji kvalitet tog vremena. Ne morate da budete zajedno po cijeli dan, ali vrijeme koje ima-

te iskoristite kako treba. Slušajte šta ima da vam kaže, radite ono što sin voli, osluškujte njegova interesovanja i želje. Igrajte se, pričajte i budite zajedno.

Iako se od vas kao oca očekuje da budete autoritet, veoma je važno da hvalite dijete i budete mu podrška. Ne osuđujte ga, ne vičite i ne trudite se da autoritet izgradite na strahu. Mnogo je važnije da dijete stalno podsjećate da ste na njegovoj strani i da ga volite bez obzira na sve. Kad god ste zadovoljni sinom, to mu i recite, a razlog za pohvalu je i uložen trud, a ne samo rezultat.

Dječaci po pravilu slabije pokazuju osjećanja, pa se može dogoditi da nisu sigurni šta mislite o njima. Zato mu uvijek kažite da ga volite i da ste srećni što je baš on vaše dijete. Zagrlite ga i kad god imate priliku razmijenite nježnosti. Topao i brižan otac neće od svog sina napraviti “mlakonju”. Naprotiv, samo će dječaci koji su sigurni u očevu ljubav i podršku izrasti u jake ličnosti, sposobne da se bore sa životnim problemima.

ni toga. Ako se pokaže da tinejdžer ni to ne uvaži, izbacite računar iz kuće. Uključite dijete dovoljno rano u neku aktivnost za koju ima interesovanje i predispozicije – sport, muzika, strani jezik, slikanje, popravljanje aparata po kući… bilo što. I, zapamtite, dijete se vaspitava primjerom – kako vi sami provodite vikende?

Naučite ih odmalena da ništa ne može zamijeniti živi kontakt s prirodom i drugim ljudima. Nabavite im bicikl, rolere ili prenesite svoju strast za nekom aktivnošću koju volite (slikanje, fotografija, ribolov, pravljenje kolača, šivenje).

I nikako ne držite stalno upaljen televizor. Ne dopustite mlađima od osam godina da gledaju filmove u kojima su vještice, zmajevi i drugi zli likovi prikazani vjerno kao u pravom životu. Ako starije dijete želi da gleda neku sapunicu, gledajte je s njim i iskoristite to u vaspitne svrhe. Grupna dinamika naime koja počinje u četvrtom razredu i traje do sedmog – vrlo je slična scenariju sapunica. I učite ih takođe, napominju psiholozi, da samoća može biti ispunjavajuće iskustvo ako znamo izabrati kreativnu aktivnost.

PRIMJER AnItE tAdIć

Problemi je nijesu spriječili da doji

Anita Tadić majka je dvoje djece sa dugim dojenačkim stažom koji još traje, a koja je uspjela da upornošću prevaziđe nekoliko većih problema na tom putu, i uživa u dojenju, kao i njena djeca.

Sina je dojila godinu i pet mjeseci, a sada doji ćerkicu od devet mjeseci. Anita je djecu dojila isključivo šest mjeseci, a nakon toga je postepeno počela da u njihovu ishranu uključuje i ostale potrebne namirnice.

Ona je na početku dojenačkog staža, poslije prvog porođaja, imala velikih problema, a najveći je, kako kaže, napravljen u samom porodilištu gdje joj niko nije pokazao kako da namjesti bebu i počne da doji.

Zbog nepravilnog položaja bebe prilikom sisanja dobila je rane na bradavicama koje su zbog toga krvarile, a dojenje je postalo veoma bolno.

“Nijesam znala da poslije svakog podoja moram ostatak mlijeka da izmuzem, pa sam nakon 15 dana sam dobila upalu grudi i primala terapiju. Uz savjet ljekara, dojenje nisam prekidala jer sam i sama bila svjesna da za moje dijete ništa zdravije od toga nema i da ga n jedna mliječna formula ne može zamijeniti”, ispričala nam je Anita.

U tim situcijama se za pomoć obraćala svojoj porodici, majci, prijateljicama koje su imale ista iskustva, a infor-

misala se i putem literature i interneta.

Anita kaže da je dojenje za njenu djecu od neprocjenjive vrijednosti jer osim što je prirodno, sisanjem beba dobija sve što joj je neophodno i zaštićena je od raznih infekcija. Ona je svjesna i prednosti dojenja za majku, jednostavnosti koju pruža, kao i omogućavanja posebne povezanosti i bliskosti bitnih za bebin mentalni razvoj.

Anita smatra da se u Crnoj Gori žene slabije odlučuju na dojenje zbog nedovoljne informisanosti i podrške, kao i zbog toga što veliki broj njih mora da se jako rano vrati na posao. Žene su, kako je dodala, primorane da prekinu dojenje jer poslodavci rijetko imaju razumijevanja za te stvari.

Anita se ne može pohvaliti podrškom okoline njenoj odluci da doji, posebno nakon šest mjeseci. Često je dobijala pitanja poput: Šta se više maltretiraš, to više ništa ne znači za dijete?, Vidi kako ružno izgleda vidjeti veliko dijete da sisa. To neprirodno izgleda.. Tebe iscrpljuje, bebi je to navika, a ne potreba…

“Mene ništa nije moglo u tome spriječiti, jednostavno sam bila svjesna činjenice da činim pravu stvar za svoje dijete. Ma koliko god to bilo iscrpljujuće, zdravlje moje porodice i moje djece mi je na prvom mjestu!”, poručila je Anita.

40 Gušti

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 9. 2013.

Orah na načina

Pikantni namaz od oraha

Žito sa orasima i jabukama 150 g žita, 50 g oraha, 4 dl supe od kocke, 1 čen bijelog luka, 1 mala glavica crvenog luka, 1 jabuka, 1 kašičica timijana, 1 kašika balsamik sirćeta, 1 kašika malsinovog ulja, 1 kašika senfa i so po ukusu.

Priprema Žito sipajte u supu, potopite cijeli čen bijelog luka i glavicu crnog isječenu na polovine, kuvajte na umjere-

Karamel orah u marcipanu 20 cijelih oraha, 100 g marcipana i 150 g žutog šećera.

Priprema Orahe očistite i pažljivo prepolovite, ali vodite računa da ih tom prilikom ne oštetite. Od marcipana napravite male kugle i utisnite svaku između dvije polovine oraha. Žuti šećer karamelizujte na pari, pa u njega umočite svaki orah. Orahe ostavite da se malo ohlade na papiru za pečenje. Kada se stvrdne servirajte ih uz kafu ili čaj, a možete da ih čuvate u hermetički zatvorenoj posudi, ali pod uslovom da budu poređani u jednom redu, a ne nabacani jedan preko drugog.

Aromatični pečeni krompir sa orasima 4 krompira, 4 šake oraha, 2 glavice crvenog luka,

4 kašike suvog grožđa, 3 kašike meda, 2 kašike jabukovog sirćeta, 1 kašika cimeta, 1/4 kašike kardamona, 1/4 kašičice rendanog muskatnog oraščića, so i biber po ukusu.

Priprema Krompir operite, oljuštite i isjecite na četvrtine. Poređajte na pleh koji ste obložili kolačarskim papirom i preko pospite krupno isječen crveni luk, orahe, sirće, cimet, kardamon, muskatni orah, suvo grožđe i med. Posolite i pobiberite po ukusu. Pecite dok krompir ne omekša.

Ukoliko ne volite ukus pečenih oraha, možete da ih stavite i posle pečenja.

Kolač sa orasima

2 jaja, 200 g šećera, 200 ml ulja, 200 ml mlijeka, 200 g mljevenih oraha, 200 g pšenične krupice , 200 g brašna, 2 naribane jabuke, 1 prašak za pecivo , 1 Vanilin šećer , malo ruma, 50 g Džema marelica, 50 g nasjeckanih oraha Priprema U odgovarajućoj zdjeli pjenasto izmiješajte jaja, šećer i vanilin šećer. Dodajte ulje, mlijeko, orahe, gris i brašno koje ste pomiješali s praškom za pecivo.Na kraju umiješajte narendane jabuke i rum pa smjesu izlijte u namašćen i pobrašnjen pleh (veličine 20×35 cm). Pripremljenu smjesu pecite u pećnici zagrijanoj na 190°C 30 do 35 minuta. Pečeni kolač premažite džemom od marelica i pospite nasjeckanim orasima.

Grčka salata ● super recept

Kod nas skoro nepoznato, ulje avokada sve više dobija na značaju kao snažno sredstvo u borbi protiv slobodnih radikala, koje štiti stanice od oštećenja.

Bogato je fitonutrijentima i teško oksidira. Zbog toga je kvalitetnije od ulja napravljenog od suncokreta, uljene repice, soje, kukuruza i kikirikija, koja se u mnogim zdravstvenim krugovima često preporučuju kao zdrava.

Antioksidansi u ulju avokada posjeduju sposobnost prodiranja u stanicu i na taj je način štite od bolesti uzrokovanih oksidacijom.

Brojno voće i povrće, koje je prirodno bogato antioksidansima, nema tu sposobnost, barem ne u istoj mjeri. Takođe, ulje avokada pokazalo se kao vrlo moćno oružje u borbi protiv bolesti srca i starenja.

1 plavi patlidžan, 2 šake očišćenih oraha, 2-3 kašike sitno iseckanog peršunovog lista, 2 čena bijelog luka, 1 kašičica kima, prstohvat ljute paprike, 1 kašičica soli, 1/2 kašičice bibera, 3 kašike maslinovog ulja i 2 kašike sirćeta.

Priprema Rernu zagrijte na 200 stepeni, patlidžan operite, isjecite na kriške, stavite u pleh obložen kolačarskim papirom i pecite u rerni oko 40 minuta. Kada omekša izvadite ga i izgnječite viljuškom, pa ga ostavite da se ohladi. Za to vrijeme kratko ispecite orahe bez ulja, a zatim ih sameljite u blenderu zajedno sa plavim patlidžanom, bijelim lukom, peršunom, kimom, paprikom, maslinovim uljem, sirćetom i ostalim začinima. Nekoliko cijelih ili iseckanih oraha možete da stavite kao dekoraciju. Ovaj ukusan namaz servirajte uz dvopek kao predjelo.

noj temperaturi oko 30 minuta u pokrivenoj posudi. Povremeno promiješajte i ukoliko je potrebno nalijte vodu.

Izvadite žito, procijedite i sipajte u tanjir, jabuku isjecite na kriške i umiješajte u žito zajedno sa krupno isječenim orasima. U manjoj posudi napravite preliv tako što ćete da pomiješate balsamiko sirće, senf, maslinovo ulje i so. Prelijte preko žita, na kraju pospite timijanom i servirajte toplo ili hladno.

Sastojci: 2 veće paprike (crvena i zelena) 1 krastavac 1 veći crveni luk 4 veća ili 6 manjih paradajza crne masline (količina po izboru) oko 100g fete suvi origano za posipanje maslinovo ulje so Priprema: Narežite luk na tanke kolutove.

Po mogućnosti koristite raznobojne paprike i isjeckajte ih na krupnije prutiće. Narežite krastavac na kocke, a paradajz na krupnije komade ili kocke.

U većoj činiji, izmiješajte nasjeckano povrće, posolite i prelijte maslinovim uljem. Izmiješajte i dodajte masline.

Prespite sve u činiju u kojoj ćete poslužiti salatu. Na vrh stavite jedan veliki komad sira ili ga prethodno isjeckajte na krupne kocke i stavite. Pospite sušenim origanom i prelijte maslinovim uljem.

Gušti 41

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 9. 2013.

● RECEPT POZNATIH

Rolovana ćurka

● POSEBNI NAPICI

Virgin pina colada

RECEPT MAJSTORA

Brancin u foliji

Voditelj Atlas televizije Milo Radonjić, kaže da se odlično snalazii u kuhinji, te da obožava malo začinjenija jela. On je za čitaoce Vikend novine predložio rolovanu ćurku koja se sprema oko 40-tak minuta.

Restoran Sempre, kuvarica Dejana Leković

Potrebno je: jedna očišćena ćurka od oko 5 kg, 6 kašika maslinovog ulja, 8 čenova bijelog luka, 2 kašike isjeckanog ruzmarina, 3 kašike morske soli, kašičica bibera i pola limuna.

Priprema Rernu zagrejte na 200 stepeni. Očišćenu ćurku stavite u pleh, zatim je posolite i pobiberite unutar grudi, pa nafilujte sitno isjeckanim bijelim lukom, ruzmarinom i sokom od limuna. Prelijte je maslinovim uljem. Pecite je u rerni oko 2,5 časa, s vremena na vrijeme je prelijte sokom koji meso ispušta u pleh.

Izvadite je iz rerne, pokrijte folijom i ostavite da odstoji oko 20 minuta. Zatim je sjecite na kolutove debljine oko 2 cm i servirajte dok je toplo.

Za pripremu ovog ribljeg specijaliteta potrebno je maslinovo ulje, 0,03 l bijelog vina, dvije kriške tikvice, dvije kriške patlidžana, sjeckana paprika, jedan očišćeni gambor, 400 grama brancina začini. Ovo jelo predstavlja savršen spoj ribe i povrća, priprema traje oko petnaestak minuta i veoma je jednostavna. Na početku potrebno je da na malo maslinovog ulja grilovati brancin, potom dodati bijelo vino. Nakon deset minuta brancin staviti u foliju, preko njega staviti povrće i gambore. Uvi-

Sastojci: sok od ananasa sladoled od kokosa zdrobljeni led Priprema: Sve sastojke sipati u šejker i dobro promućkati.Zatim sipati u željenu čašu i dekorisati po želji.

Preporuke

Švarcvald torta Sastojci za koru: 8 jaja 12 kašika šećera 8 kašika brašna 5 kašika kakao 4 kašike ulja 1 prašak za pecivo Sastojci za fil 1: 0,5 litara slatke pavlake 75 gr šećera u prahu Sastojci za fil 2: 400 gr višanja bez koštica 200 gr čokolade za kuvanje

4 kašike soka od višanja parče margarina veličine oraha malo rakije od višanja Priprema Pomiješati brašno, kakao i prašak za pecivo.Bjelanca izmutiti sa polovinom šećera.Umutiti zumanca sa polovinom šećera, dodati ulje i suve sastojke, dobro izmiješati.Bjelanca dodati u prethodnu masu, lagano izmiješati varjačom.Sipati u kalup za torte i peći na 175 stepeni oko 35 minuta.

Ohlađenu koru presjeći na pola, po-

Bombice sa plazmom Sastojci: 50 grama putera 150 grama kristal šećera 1 jaje 300 grama mljevene plazme 100 grama “menaž” čokolade kokos rum po želji Priprema: Dobro umutiti puter, šećer i jaje, zatim dodati mljevenu plazmu i istopljenu čokoladu i sve to lagano umiksirati. Po želji dodati rum. Od dobijene smjese praviti kuglice i uvaljati ih u kokos.

prskati rakijom od višanja i sokom od višanja, filovati filom 2, zatim filom 1, poklopiti drugom polovinom kore.

Ukrasiti slatkom pavlakom, rendanom čokoladom i višnjama.

Fil1: Umutiti slatku pavlaku sa šećerom u prahu.

Fil2: Otopiti čokoladu i margarin, dodati sok i višnje, dobro promiješati i ostaviti da se ohladi malo.

Lazanje Sastojci: 50 g tjestenina za lazanje 40 g kačkavalja Za bešamel sos: 80 g kačkavalja 100 g brašna 60 ml ulja 500 ml mlijeka Za bolonjeze sos: 350 g mljevenog mesa 250 ml paradajz pirea 250 ml soka od paradajza kašičica origanai suvog biljnog začina bibera po ukusu kašičica bosiljka malo soli Priprema: Za bešamel sos zagrijte ulje u posudi i uz stalno miješanje, dodajte brašno. Pržite nekoliko minuta, a kad zaprška bude gotova, lagano dodajte mlijeko. Posolite po ukusu, dodajte

sir i nastavite da miješate dok brašno ne postane žućkasto. Nakon bešamela pripremite bolonjeze sos.

Zagrijte u tiganju ulje, dodajte meso i izdinstajte. U meso dodajte sok od paradajza i paradajz pire. Sve prokuvajte, pa dodajte so, biber i ostale začine. Nakon toga kuvajte još desetak minuta.

U vatrostalnu posudu sipajte ulje, pa ređajte tijesto, bešamel sos, bolonjez sos, pa ponavljate postupak dok ne potrošite materijal. Ako na ambalaži nije naznačeno drugačije, tijesto za lazanje skuvajte. Lazanje pecite 45 minuta na 220 stepeni. Kad se ispeku, pospite ih sirom.

ti foliju i saviti krajeve, dobro upakovati i peći u rerni zagrijanoj na 350 stepeni oko pet minuta. Na kraju otvoriti foliju, ribu servirati na tanjiru zajedno da povrćem. Uz ovo jelo kao prilog najčešće ide zelena salata ili rukola. Za konzumaciju uz ovaj italijanski specijalitet, iz restorana “Sempre” preporučuju bijelo vino Malvazija.

42 Automobili

SUBOTA i NEDJELJA, 28. i 29. 9. 2013.

Novotarije

BMW predstavio X6 M Design Edition Iako nema zvaničnih informacija o modifikacijama performansi, model će vjerovatno imati V8 motor sa dva turbočardžera koji razvija 555 ks i 680 Nm obrtnog momenta. Usljed toga, model ubrzava do 100 km na sat za 4,7 sekundi i dostiže maksimalnu brizinu od 250 km na čas.

Proizvodnja će biti ograničena na 100 primjeraka.

AutoMoBili

predstavljamo, savjeti...

Model se odlikuje prednjim spliterom od ugljeničnih vlakana, mat crnim hladnjakom i lakim alu-felnama od 21 inča.

Krosover je opremljen i zadnjim spojlerom od ugljeničnih vlakana, kao i vrlo lijepo stilizovanim zadnjim difuzorom.

Sportski stil se nastavlja i u enterijeru, gde je centralna konzola u crnoj ili Mugello crvenoj koži, sjedišta u Merino koži u dvije nijanse, kao i kontrastni vez.

Lexus Gs

MoGuće je

Unaprijeđena efikasnost potrošnje Mercedes Nova generacija Lexus GS 350 i 450h modela koji su predstavljeni kao modeli za 2013. godinu nude performanse, komfor, hibridne tehnologije i takođe najnovije napredne opcije povezivanja. U okviru nove verzije za 2014. godinu Lexus GS 350 modela će posjedovati novu osmostepenu au-

tomatsku transmisiju sa polugama za promjenu stepeni prenosa na točku upravljača. Takođe, među karakteristikama ovog modela su i unaprijeđeno reagovanje na pritisak pedale akceleratora i unaprijeđena efikasnost potrošnje goriva.

Kod oba modela Lexus je ugradio inte-

grisani “Siri Eyes Free Mode” koji koristi tehnologije kompanije Epl (Apple). Kompatibilan sa iPhone 4S i iPhone 5 modelima, Siri omogućava da pozivate svoje kontakte, odaberete i reprodukujete muziku sa iTunes, ili koristite navigaciju skretanje za skretanjem preko Siri i Apple mapa.

košta 450.000 eura

Mercedes-Benz je objavio cijenu za model G63 AMG 6x6, koji će u Njemačkoj da košta 451.010 eura sa porezom. Ovo drumsko čudovište će se proizvoditi u vrlo ograničenim količinama (20-30 primjeraka godišnje), a prvi automobili će stići do svojih vlasnika početkom iduće godine.

Vozilo teško 3.850 kg pokreće 5.5 V8 bi-turbo motor sa 544 KS i 758 Nm obrtnog momenta.

Snaga se na svih 6 točkova prenosi putem 7G-TRONIC automatskog mjenjača. Moćni terenac ima ogromno odstojanje od tla i točkove od 37 inča. (cdm.me)

Tehnologija 43

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 9. 2013.

TVITER

Tviter je pokrenuo sistem hitnih obavještenja koji pomaže u širenju neophodnih informacija kada su svi ostali načini komunikacije obustavljeni.

“Znamo koliko je našim korisnicima važno da dobiju pouzdane informacije u ovakvim trenucima. Tviter Alerts je novi način za primanje preciznih i važnih informacija u trenucima kada vam najviše trebaju”, rekla je Gabi Pena, direktorica produkcije u Tviteru.

Prošle godine je Tviter najavio uslugu Lifeline, kako bi pomogao japanskim korisnicima da pronađu profile za hitne slučajeve tokom kriza, a nakon toga su radili na sličnoj usluzi koja bi bila dostupna širom svijeta.

“Tviter Alerts nas dovodi korak bliže u pomaganju korisnicima da dobiju važne i korisne informacije od vjerodo-

stojnih organizacija u kritičnim situacijama”, rekla je Pena.

Korisnici koji uključe ovu uslugu primaće notifikacije na telefonu da su određeni korisnici tvitovali o hitnim slučajevima. Veliki broj organizacija iz SAD, Japana i Južne Koreje ovlašćen je da šalje takva obavještenja, a Tviter će to proširiti i na javne ustanove i nevladine organizacije širom svijeta.

Neke od organizacija koje mogu slati obaviještenja su američki Crveni krst, Svjetska zdravstvena organizacija, Federalna agencija za hitne slučajeve, kao i vladine i nevladine organizacije u Japanu i Južnoj Koreji.

Ova platforma postala je bitan izvor informacija nakon cunamija u Japanu, kao i uragana Sendi i bombaških napada u SAD.

POVEZALI SVIJET

Fejsbukova mapa prijateljstva

FLEKSIBILNI EKRAN

Društvena mreža Fejsbuk objavila je mapu prijateljstva, kojom žele da pokažu kako je ta društvena mreža povezala svijet. Na karti je prikazano kako su kontinenti “osvijetljeni” vezama među ljudima i da Fejsbuk koriste čak i ljudi koji žive na Madagaskaru ili u Francuskoj Polineziji. Mapa pokazuje da su ljudi povezaniji nego prethodnih godina, ali i to, da Fejsbuk i dalje nije odomaćen u Kini ili Rusiji. Manji broj korisnika Fejsbuka je i u Africi.

Rusi i dalje uglavnom koriste svoju društvenu mrežu - Vkontakte, dok u Kini najveća svjetska društvena mreža uopšte nije poželjna. Kinezi su aktivniji na svojim mikrobloging platformama, kao što je Weibo, ili stranicama poput Fejsbuka - Weixin and Renren.

Najveća društvena mreža na svijetu ima više od milijardu aktivnih korisnika koji preko nje razgovaraju, objavljuju fotografije, videozapise, dijele linkove i žive paralelni život.

Počinju sa filtriranjem komentara korisnika

Kompanija Gugl će na servisu Jutjub uvesti algoritme koji će određivati koje komentare prikazati korisniku, ali i kako će biti rangirani. Kako prenosi portal bug.hr, sve to ima za cilj da poboljša kvalitet prikazanih komentara i ukloni one nepoželjne ili beskorisne. Prikaz komentara biće personalizovan, pa će svaki posjetilac češće vidjeti komentare svojih prijatelja i bliskih ljudi. Komentari će se sortirati i po korisnikovim preferencijama i navikama. Za to će

Jutjub koristiti potrebne podatke dobijene od drugih Guglovih usluga poput društvene mreže Guglplus ili četa.

Takođe, vlasnici video sadržaja biće u mogućnosti da zabrane određenim korisnicima ostavljanje komentara, a njihovi će komentari imati veću “težinu” i biće bolje rangirani. Komentari će takođe moći da se filtriraju po ključnim riječima, pa će vlasnici sadržaja nepoželjne komentare uskoro moći lakše da eliminišu iz prikaza.

Samsung radi na Noutu III Izgleda da su glasine da Samsung planira da izbaci ograničenu seriju modela Galaxy Note III sa fleksibilnim ekranom tačne. List Asian Daily je u zvaničnom razgovoru sa predstavnikom Samsunga dobio potvrdu da će se Note III sa fleksibilnim ekranom pojaviti krajem mjeseca. Ranije je već rečeno da Samsung i LG uveliko rade na produkciji fleksibilnih ekrana tako da ovaj potez ne predstavlja preveliko iznenađenje. Takođe, očigledno je da fleksibilni displeji još nijesu “spremni” za masovnu proizvodnju, tako da je ograničena serija logičan potez Samsunga.

Mnogi sajtovi nagađaju da će ova ograničena serija biti dostupna samo u Koreji i da će cijena biti astronomska. Note III zvanično je predstavljen 5. septembra u Berlinu i posjeduje Super AMOLED 5.7-inčni displej i Android 4.3.

Kada su procesori koji ga pokreću u pitanju tu su 2.3GHz quad core Snapdragon 800 u LTE verziji i 1.9GHz octa core Exynos za 3G verziju. Note III posjeduje 3GB RAM-a i 32/64GB interne memorije. Tu su još i zadnja kamera od 13 megapiksela koja je u stanju da snima HD video rezolucije 1080p.

A sve ovo će napajati baterija od 3.200 mAh.

cija ‘’click to play’’ biti uključena prema zadatim postavkama za sve NPAPI priključke. Od maja će prestati ažuriranje novih priključaka na Gugl Hrom Prodavnici koji koriste NPAPI, dok će u septembru biti uklonjeni svi preostali NPAPI plugini u Hrom trgo-

vini. Krajnji cilj je potpuno uklanjanje podrške za NPAPI na Hromu. Kao zamjenu za NPAPI Gugl je razvio svoju vlastitu arhitekturu za priključke PPAPI (Pepper Plugin API) ili Pepper. Hrom je za sada jedini veb pretraživač koji donosi podršku za Pepper.

GUGL HROM

Kraj za stare priključke Firma Gugl odlučila je napustiti popularnu NPAPI (Netscape Plugin Application Programming Interface) arhitekturu za priključke koja se koristi još iz vremena Netscape veb pretraživača.

U Guglu smatraju da je tehnologija dovoljno napredovala da

se napusti zastarjela arhitektura sa nekoliko ozbiljnih sigurnosnih mana. Slabost NPAPI-a koja uključuje rad sa privilegiranim procesima unutar operativnog sastava iskorišćena je za niz napada koji su za cilj imali instaliranje različitog malicioznog sof-

tvera. Taj problem je kod većine najpoznatijih veb pretraživača riješen implementacijom ‘’click to play’’ opcionalnog dodatka koje od korisnika traži potvrdu prije nego što se pokrene rad priključaka.Na Hromu će od početka iduće 2014. godine op-

telefoni, računari, igrice...

JUTJUB

TEHNOLOGIJA

Pokrenute usluge hitnih obavještenja

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

44 Zabava/Slobodno vrijeme Daily Sudoku puzzle No. 2153 sudoku 2012-09-04

Medium level

Lakša

Teža

9

1

6

7

6

4 5

1

8

4

8

9

7

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 9. 2013.

3

1

5

9 6

3

4

Play sudoku online at:

9

5

8

www.sudokukingdom.com

2

8

1

9

9

3

Daily Sudoku puzzle No. 1828

5

2011-10-15

Medium level

Lakša

2 8

9

8

7

5

1

8

3 5

6

7

1

6

8

Page 1/2

5

2

Play sudoku online at:

1

7 3

7

4

9

8

6 8 5 www.sudokukingdom.com 4

6

5

Play sudoku online at:

Puzzle solution:

www.sudokukingdom.com

Rješenje iz prethodnog broja

2

9

5

1

4

7

6

3

8

6

3

7

5

8

2

1

9

4

8

4

1

3

6

9

7

5

2

7

1

4

2

5

8

9

6

3

3

6

9

4

7

1

2

8

5

Sudoku puzzle No. 2523 2013-09-09

5

8

2

9

3

6

4

1

7

7

1

3

2

8

4

6

9

5

9

5

3

7

1

4

8

2

6

9

4

5

3

6

7

1

2

8

4

2

8

6

9

3

5

7

1

2

8

6

9

5

1

7

4

3

1

7

6

8

2

5

3

4

9

8

2

7

6

3

5

9

1

4

5

9

1

8

4

2

3

6

7

3

6

4

1

7

9

5

8

2

4

3

8

7

1

6

2

5

9

6

5

2

4

9

3

8

7

1

1

7

9

5

2

8

4

3

6

vicevi

Zašto policajci nose kacigu na glavi?

Da im nešto ne padne na pamet! *** Trgovači putnik upita domaćicu: - Da li biste kupili vreću za spavanje?

- Ni slučajno. Već je imam, udala sam se za nju pre trideset godina. *** Pita učiteljica Pericu: - Koja je razlika između muškarca i žene?

Perica će na to: - Pa vidite učiteljice, koji broj cipela nosite Vi? - 38.

- A vaš muž?

- 42.

Puzzle solution:

- Eto vidite, razlika je između nogu. *** Udaje Lala ćerku za Crnogorca. Došao mu ovaj u kuću sa svojim ocem da prose djevojku. Tata Crnogorac počne da hvali svog sina: - Viđi đetića, kâ od brda odvaljen, viđi junaka, od malih sam ga nogu kuburi učio, taj se, vala, još ne rodi od kog bi se on uplašio, soko moj!

Lali sve neprijatno, hoće i on da pohvali svoju ćerku. Vajka se on tako u sebi pa će odjednom: - Ta, ni naša Mara nije neka šuša...

Znate, ko god da je s njom spavô, još se niko od njih nije požalio.

GiMNAsTikA ZA MoZAk

Page 1/2

Zatvor u BraZilu

Voze biciklo za slobodu

Sudoku puzzle No. 2524 2013-09-10

Zatvorenici u jednom zatvoru u Brazilu na biciklima-generatorima okreću pedale da naprave struju i tako smanje kazne.

Okretanjem pedala, osuđenici napajaju akumulator za 10 uličnih svjetiljki šetališta na riječnoj obali grada Santa Rita do Sapukai.

Za svaka tri dana osmočasovnog okretanja, dobrovoljcima se ukida po jedan dan kazne.

Projekat pokrenut u državi Minas Heraisu, na jugu Brazila, jedan je od brojnih koje je ta država uvela da smanji recidivizam među osuđenicima tako što im pomaže da povrate osjećanje vrijednosti. Osuđenici iz drugih oblasti mogu smanjiti kazne čitanjem ili prisustvovanjem nastavi.

“Ranije smo provodili cio dan zatvoreni u ćelije i vidjeli sunce tek po dva sata dnevno”, rekao je Ronaldo da Silva (38), koji služi kaznu od 5,5 godina zatvora zbog pljačke pekare. “Sada smo napolju na svježem vazduhu, pravimo struju za grad i u isto vrijeme osvajamo slobodu.”

Zajedno sa drugim volonterima, on se penje na bicikl oko devet časova ujutru i okreće pedale do 17 časova, uz pauze za ručak i popodnevnu užinu.

Trenutno postoje četiri bicikla za pravljenje struje i u projektu učestvuje samo osam zatvorenika.

Program koji se sprovodi tek nešto više od godinu dana izmislio je gradski sudija Hoze Enri-

ke Malman, koji kaže da je došao na tu ideju kada je na internetu čitao o američkim teretanama u kojima struju proizvode bicikli za vježbanje.

Bicikli su prilog komunalne policije - odsijeka za izgubljeno i nađeno. Lokalni inžinjeri pomogli su da se transformišu u stacionarne bicikle i povezali ih sa automobilskim akumulatorima koje su donirala lokalna preduzeća.

Svake večeri, pred zalazak sunca, čuvar nosi napunjen akumulator iz zatvora na šetalište u centru grada. Zatim ga spaja sa transformatorom i u roku od nekoliko minuta, 10 uličnih svetiljki počinje da sija bijelim svijetlom.

Građani su dugo zaobilazili šetalište u večernjim satima, ali od kako je dobilo svjetlo, ono privlači vlasnike pasa, džogere, djecu na biciklima i parove.

Ujutru dolazi drugi čuvar ko-

ji uzima akumulator i vraća ga u zatvor, gdje 133 zatvorenika služe kazne i do 34 godine.

Prema riječima upravnika zatvora Hilsona Rafaela Silve, cilj programa je da se nađe dovoljno bicikala za sve 34 ulične svjetiljke.

“Ljudi koji se obično nalaze na rubu društva doprinose zajednici i ne samo da zauzvrat odlaze ranije već im se vraća i samopoštovanje”, kazao je Silva.

On je rekao da je njegov zatvor jedini za koji zna da je uveo ovu mjeru, ali da je primio upite kolega iz zatvora u cijeloj zemlji.

Brazilske četiri federalne kaznene ustanove u kojima se drže najopsaniji kriminalci tragaju i za načinima da poboljšaju pismenost. Oko 400 robijaša smanjuje svoje kazne odlaskom na nastavu iz osnovnoškolskog do fakultetskog gradiva, kao i čitanjem knjiga.

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 9. 2013.

Zabava/Slobodno vrijeme 45 horoskop

Teža

oVAn Bićete u situaciji da nešto proslavljate. Na sebe preuzimate odgovornost, krećete u akciju. Radite shodno svojoj prirodi, žustro i odlučno. Okupirani ste političkim problemima.

Moguće su povrede glave i problemi sa sinusima.

Bik Pred vama je naporna radna sedmica, i bez vidljivih pomaka. Potrebno je biti organizovan, ukoliko želite da isplivate iz problema i utičete na to da poslovna situcija bude bolja.

Pokušajte da nerviranje svedete na razumnu mjeru.

BLizAnCi Donosite odluku koja utiče na dalji pravac životnih tokova. Nov poslovni projekat je na vidiku. Digli ste ruke od svega, posebno ako se bavite privatnim biznisom. Pomoć stiže iznenada.Oporavljate se od stresova kojih je bilo previše.

rAk Romantični događaji mogu da naruše svakodnevnu monotoniju. Prepuštate se željama. Ono što vam u narednom periodu dobro ide naruku jeste mudrost. Povlačite ispravne poteze kad je u pitanju posao.

Sa minimumom napora ostvarujete korist.

LAV Nešto morate da žrtvujete. Bićete u situaciji da vam jedno kajanje ne gine. Uplovili ste u mirnije vode.

Posao se odvija po ustaljenom šablonu, pa se ne opterećujte. Nalazite se u fazi oporavka. Svoj život bolje analizirajte.

DjEViCA

DA Li sTE znALi

Morate da krenete u odlučnu akciju. Posao je krenuo nizbrdo, što vas dodatno brine. Neke greške ste počinili a da niste ni bili svjesni, pa sada morate da ispaštate. Mogućnost pojave problema sa urinarnim traktom ili ginekološke smetnje.

- Da se godišnje širom svijeta potroši oko 50 biliona tableta aspirina?

- Da preko 60 posto muškaraca pljuje na javnim mjestima?

- Da lopta poslije udara profesionalnog igrača odbojke može da se kreće nevjerovatnom brzinom od 120km/h?

- Da u Pentagonu ima duplo više toaleta nego što je potrebno.

Kada su ga gradili, zakon je za-

VAGA Teško funkcionišete u totalnom poslovnom haosu kojim ste okruženi. Pošto sa naporom odgovarate na postavljene zahtjeve, mogući su zdravstveni problemi. U situaciji ste kad vam se ništa ne radi. Želja za poslom nastupa neočekivano.

ŠkorpijA Ulazite u nov, daleko povoljniji životni period. Ova sedmica biće u znaku prijatnih događaja i početaka. Veoma ste zadovoljni ostvarenim rezultatima, posebno materijalnom satisfakcijom, koju dobijate od pretpostavljenih.

sTrijELAC Funkcionišete mudro i velikodušno.

Bićete u situaciji da se bavite filozofskim problemima i da povlačite mudre poteze. Ove nedjelje vas očekuje puno posla, ali ćete ga, pošto je energija pojačana, uspješno obaviti.

jArAC Uplovili ste u mirnije vode. Stvari se odvijaju rutinski, što i nije tako loše. Problem može nastupiti ako ovo stanje duže potraje. Fantastičan period, posebno ako se bavite komunikacijama ili radite sa papirima.

VoDoLijA Iako nemate razloga za depresivno stanje, osjećate se bezvoljno. Nedostaje vam stimulans sa strane, kako biste se pokrenuli iz mrtvila u kom ste se svjesno ili nesvjesno našli. Ostvarujete zavidne rezultate. Depresija.

riBE Emocije su dovedene do usijanja.

Mnogim pripadnicima ovog hipersenzibilnog znaka dešavaće se stvari zbog kojih neće moći da ostanu ravnodušni. Šta god da uradite, imate osjećaj da grešite. Morate zbog nečega da se žrtvujete.

htijevao odvojene toalete za crnce i bijelce?

- Da je dosad najveća bubašvaba bila je dugačka 9,67 cm?

- Da prva država koja je ženama dala pravo glasa jeste Novi Zeland. Bilo je to 1893. godine?

- Da je osnivač robne marke ‘Victoria’s Secret’ je muškarac, a ne žena?

- Da na svijetu postoji čovek koji je alergičan na Wi-Fi?

46

TV PROGRAM SUBOTA FILM

06:00 Serija: Ponor ljubavi/r 08:15 Serija:Porodica Kardašijan/r 10:00 Serija:Kuća od stakla/r 12:00 Moja velika svadba/r 13:00 Tačno 1 The Best Of 14:10 Moja velika svadba/r 15:00 Talk show-Žene 16:00 Film: Atentatori/r 18:10 Gallileo 19:00 Vijesti Prve 19:20 Serija:Crni Gruja i kamen mudrosti 20:00 Film:Prisni prijatelji 22:00 Film:Vir 00:00 Serija:Crni Gruja i kamen mudrosti/r 00:30 Film:Prisni prijatelji/r 02:15 Film:Vir/r 04:00 Gallileo/r

PRVA Talk show-Žene 15.00

07.00 10.00 10.05 12.00 12.05 13.10 14.00 14.05 14.45 15.30 16.20 16.50 17.00 18.10 19.00 19.30 19.55 20.10 21.00 22.00 22.30 00.00 00.20

Dobro jutro Crna Goro Vijesti Film : Sidni vajt Vijesti Tv arhiv Strani dok.program Vijesti Mozaiku Muzika Dnevnik 1 Zapis Muzika Serija: Hispan/r Strani dokumentarni program Muzika Dnevnik 2 Sport Strani dokumentarni program: Anjeli Koncert Dnevnik 3 Film : Zapitaj prah Vijesti Strani dok. program: Anjeli/r

RTCG 1 Koncert 21.00

06:50 City kid’s 07:00 Dobro jutro 11:00 Vikend vizija 12:45 City 13:00 Život u trendu sa Snežanom Dakić MIkić 14:00 Gold muzički magazin 15:30 City 16:00 Farma uživo 18:00 Info Monte 18:30 Magazin in sa Sanjom Marinković 20:00 Farma – pregled dana 21:00 Farma - nominacije 21:15 Zvijezde granda 23:00 Farma uživo 02:45 City 03:00 Film: Henkok 05:00 Film: Čovjek na mansardi

PINK Magazin in 18.30

07:00 07:20 07:45 08:35 09:10 09:20 10:50 11:35 12:00 13:30 14:00 14:20 15:05 15:50 16:30 16:40 16:55 17:40 18:30 19:10 20:10 22:00 22:15 22:25 23:15 00:55

Baltazar Serija: Škola monstruma Dok.serija:Horizonti/r Loptanje/r Surfuj pametno/r Serija: Titova kuhinja/r Dok.serija:Život sa morem/r Film: Admiral/r Vijesti u 12 Moja polisa Vijesti u 2 Serija: Krv nije voda/r Showbiz/r The best of extra lifestyle Vijesti u pola 5 The best of extra lifestyle Serija:Vratiće se rode/r Lud, zbunjen, normalan Vijesti u pola 7 Serija:Na putu za Montevideo Film: 16 blokova Vijesti u 10 Sport Serija: Posjetioci iz praiskona Film: Kontrola Film: Sin duh/r

VIJESTI Film: 16 blokova 20.10

Sport

Informativa

07:00 11:00 11:30 12:00

Crtani film Kuhinjica Top Shop Film: Topljenje jezgra/r 14:00 TV Konzilijum 15:30 Živa istina/r 16:30 I Love My Car 16:55 5 do 5 Atlas sport 18:00 Forum 18:15 Film: Zimska kratkodnevnica 20:00 Forum 20:15 Showroom 20:45 Business Exclusive 21:15 Film: Ukleta 23:00 Forum 23:15 Dokumentarni film 00:00 Showroom/r 00:30 Business Exclusive/r 01:00 5 do 5 Atlas sport/r

ATLAS Film: Ukleta 21.15

TV PREPORUKA PRISNI PRIJATELJI Prva 20.00

08.00 11.45 13.00 13.45 15.15 16.30 17.20 18.40 19.30 20.00 22.00

Primijetivši mladog lopova Gabriela (Antonio Banderas), Kit shvati da se on odlično snalazi po ulicama Nju Jorka i da mu je upravo on potreban za veliku pljačku. Plan je ukrasti dobro skivene i zaključane slike, nakit i jedina 2 preostala Faberžeova jaja kako bi Kit mogao vratiti dug nemilosrdnom Nikiju Petrovitču (Rade Šerbedžija). Priča se komplikuje kada se Gabrijel zaljubi u prekrasnu i inteligentnu Aleks Kočenko.

22.30 23.00 23.15 01.00

Serija: Pod obručem Robin Hud/r Sav taj sport/r Film: Kad andjeli dodju u grad Serija: Fleš point Njegoševa jesen – Njegoševe tajne veze/r Program za djecu: Ljubav Top mobil Dnevnik 2 Košarka – memorijal “ Ljubo Jovanović” Dokumentarni program/r Sportska subota VOA – glas Amerike Vikend film: Čikago Sportska subota/r

RTCG 2 Kad andjeli dodju u grad 13.45

09:55 10.15 11:00 12:15 12:45 14:00 15:15 17:30 19:00 20.15 20:30 21:00 21:15 00:40

Dogodilo se… Žestoko InfoTip Trijaža Svijet sporta Smiješna Top Lista Fudbal.me Retrospektiva Toto Klub Jakanje Nindža ratnici Toto vijesti Texas Holdem Poker Smiješna top lista

777 Nindža ratnici 20.30

08:30 Aljazeera 09:25 Zdravo jutro 10:30 Kindermanija 11:50 Lijek iz prirode 12:20 Bez recepta 13:50 Tivatski horizonti 15:30 Astro num caffe 17:30 Na točkovima 18:00 Aljazeera 19:10 Mbc dnevnik 20:15 Rock karavan 22:00 Aljazeera 23:30 Aljazeera 00:00 Astro num caffe

MBC Rock karavan 20.15

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08:00 Jutarnji dnevnik 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti 09:06 Žikina šarenica 11:00 Vesti 11:05 Kukuriku šou 11:25 Korak do sna 11:55 Ja, mi i drugi 12:35 7 RTS dana 13:00 Dnevnik 13:15 Sport plus 13:25 Vreme, stanje na putevima 13:30 Balkanskom ulicom 14:15 Vreme je za bebe 14:55 Gastronomad 15:10 Vesti 15:20 Sat 16:05 Vesti 16:08 Stižu dolari tv serija 17:05 Vesti 17:10 Zadnja kuća, Srbija 17:40 Beograd - večiti grad: Otomanske vatre 18:27 Sasvim prirodno 19:00 Slagalica kviz 19:17 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik 20:05 Stižu dolari tv serija 21:00 Film film 22:40 Nimfe finska serija 23:25 Dnevnik 23:40 Jelen top deset 00:25 Balkanskom ulicom RTS 2 08:20 Plesna akademija strana serija 08:45 Kukuriku šou 09:00 Ana Dobrić animirana serija 09:05 Zujalica 09:30 Datum 09:35 Verski kalendar 09:45 Verski mozaik Srbije 10:30 Klinika Vet 11:00 Profil i profit 11:30 Knjiga utisaka 12:10 Svet zdravlja 12:40 Regionalni program o zbrinjavanju izbeglica 13:00 Moja lepa Srbija 13:30 Građanin 14:00 Leti, leti pesmo moja mila 14:45 Festival folklora 15:40 Hronika 47.Bitefa 16:10 Na krilima oko sveta: Evropa 17:05

Vrele gume 17:35 Medalje zauvek 19:25 Život i karijera: Jasmina Trumbetaš Petrović 20:00 Junaci prosvetiteljstva: Moć znanja 21:00 Potrošački savetnik 21:25 Svet sporta 21:50 Horizont: Šta je jedan stepen 22:45 Beosong - numere 23:45 Vrele gume 00:15 Medalje zauvek HRT 1 09:05 Normalan život emisija o obitelji 09:50 Vijesti iz kulture ® 10:00 Vijesti 10:10 Vrijeme 10:11 Subotom ujutro 11:45 TV kalendar ® 12:00 Dnevnik 1 12:23 Veterani mira emisija za branitelje 13:12 Duhovni izazovi 13:45 Prizma multinacionalni magazin 14:30 Kulturna baština 14:50 Kućni ljubimci 15:25 DEAD AT 17 kanadski film - ciklus ženskog krimića 17:00 Vijesti 17:10 Vrijeme 17:11 HAK - promet info 17:15 Putovanja željeznicom 18:05 Manjinski mozaik: Staročeške žetvene svečanosti 18:25 Lijepom našom: Vrbovsko 19:20 Najava 19:30 Dnevnik 20:05 Loto 7/39 20:10 Sljedeća tri dana film 22:30 Obitelj Borgia 23:25 Dnevnik 3 23:45 Sport 23:48 Vrijeme 23:50 Vijesti iz kulture HRT 2 07:40 Jura iz džungle 08:05 RImske tajne 2® 08:35 Babybonus emisija pod pokroviteljstvom 09:05 Sportske igre mladih 09:20 Mjesto pod suncem - ostati ili otići 6® 10:10

07:15 09:15 10:00 11:45 12:30 13:30 15:15 16:00 17:00 18:25 19:00 19:35 19:45 21:00 21:35 22:00 00:00

Svježi u dan Crtani filmovi Pet Show Kusto /r.

Lili Pez Životinjske lakrdije Majstor kuhinje /r.

Prolog /r.

Tekstura /r. gošća: Vanja Pantovic Životinjske lakrdije /r.

Raport iz Bara Pregled programa Autoshop/r.

Info Putopisi Film: Nosorog Ponoćni Info

MONTENA Pet Show 10.00

DANAS U GRADU Miroslav Bulešić - Moja osveta je oprost dokumentarni film ® 11:00 Pula: Proglašenje blaženim Miroslava Bulešića prijenos mise 12:55 Dolina sunca, epizoda 161. serija ® 13:40 Dolina sunca ® 14:25 Volim Hrvatsku 15:40 Obrtnik i partner emisija pod pokroviteljstvom 16:10 Poreč: Croatia Rally prijenos 17:20 Hokej na ledu, KHL: Medveščak - Barys Astana emisija 17:30 Hokej na ledu, KHL: Medveščak - Barys Astana prijenos 19:55 Najava 20:00 Kaštelanski đir 2013. snimka 21:10 Oblak dokumentarni film 22:30 Sinovi anarhije 23:20 Zakon 23:55 Garaža ® 00:25 Noćni glazbeni program spotovi HBO 09:05 Hugo 11:10 Merida hrabra 12:40 Put rata 15:05 Pet 16:30 Djevojka 18:00 65. Dodjela nagrade EMMY 20:05 Sparkle 22:00 Atlas oblaka 00:50 Dva dana u New Yorku 02:25 Divlje sestre 04:00 Kočnica FOX CRIME 09:25 Ubojstvo, napisala je 10:20 Luther 11:20 Luther 12:20 Luther 13:25 Luther 14:25 JAG 15:20 JAG 18:10 Navy CIS 19:05 King 20:05 Most 21:05 Most 22:00 Ubojstvo 2011 23:00 Zakon i red 23:55 Zakon i red 00:00 Zakon i red 00:50 Transporter 01:40 Transporter 02:30 Nepogrešivi instinkt FOX LIFE

11:25 Prva petorka 11:50 Prva petorka 12:15 Prva petorka 12:40 Prva petorka 13:05 Prva petorka 13:35 Jamiejevi školski obroci 14:30 Šaptačica duhovima 5, 15:25 Šaptačica duhovima 16:20 Šaptačica duhovima 17:15 Šaptačica duhovima 1, 18:10 Šaptačica duhovima 19:05 Jednom davno 20:00 Erica 20:55 Uvod u anatomiju 21:50 Ponedjeljkom ujutro 22:45 Poznati s paranormalnim iskustvima 23:40 Kućanice iz visokog društva 00:35 Vjenčanje u inozemstvu 01:25 Sretno rastavljeni 01:50 Sretno rastavljeni ARENA SPORT 08:30 Fudbal The Football Review 09:00 Košarka ABA LIGA: Season Review Olimpija - Crvena Zvezda 11:00 Fudbal Francuska liga: Monaco - Bastia 13:00 FUDBAL - nemački kup: Highlights 13:30 Fudbal Francuska liga: Emisija najava kola 14:00 uživo Fudbal Francuska liga: Lorient - Marseille 16:00 Fudbal Copa Suadamerciana: 28.09.2013 16:30 Fudbal Liga sampiona: Magazin 17:00 uživo Fudbal Francuska liga: PSG - Toulouse 19:00 uživo Fudbal BH Telekom premijer LIGA: Borac - Slavija 21:00 Fudbal Hrvatska liga: Rijeka - Hajduk 23:00 fudbal: Italijanska liga: Genoa - Napoli 01:00 Rukomet Ehf liga sampiona: Metalurg - PSG

BIOSKOP CINEPLEXX

Prizivanje zla 20:15; 23:00; Dajana 19:45; 22:00; Grozan ja 2 3D 12:00; 14:00; 16:00; 18:00; Grozan ja 2 digital 11:00; 13:00; 15:00; 17:00; Zatvorenici 20:00; 22:20; Rizična igra 17:30; 20:45; 22:30; Džobs 22:50; Ljubav je u vazduhu 21:00; 2 pištolja 19:30; 21:30; Avioni 3D sinhronizovano 11:45; 13:45; 15:30; 17:15; Avioni digital sinhroniovano 13:15; Matorani 2 19:00; Mi smo Milerovi 17:45; Turbo – sinhronizovan 3D 11:30; 13:30; 15:45; Štrumpfovi 2 3D sinhronizovano 12:45; 14:45; 16:45; 18:45; Štrumpfovi 2 11:15; 15:15;

47

TV PROGRAM NEDJELJA FILM

06:00 08:15 10:00 11:15 11:45 13:55 15:00 16:30 17:20 18:05 18:30 19:00 19:20 20:10 21:00 22:00 23:45 00:15 00:45 02:15

Serija:Ponor ljubavi/r Film:Prisni prijatelji/r Serija:Kuća od stakla/r Serija:Crni gruja I kamen mudrosti/r Film:Vir/r Talk Show-Živa istina/r Talk Show-Veče sa Ivanom Ivanovićem/r Film:Džeki Čen - Prvi Udar Dosije /r Exkluziv The Best Of Exploziv The Best Of Vijesti Prve Serija:Nadrealna Televizija/r Serija:Šešir profesora Koste Vujića/r Serija:Otvorena vrata Film:Poslednja ekskurzija Exkluziv The Best Of/r Exploziv The Best Of/r Film:Džeki Čen - Prvi Udar/r Film:Poslednja ekskurzija/r

PRVA Exkluziv The Best Of 18.05

07.00 Dobro jutro Crna Goro 10.00 Vijesti 10.05 Film: Fudbalski mag 12.00 Vijesti 12.05 Strani dok. program 13.00 Film :Kuća bijesa 14.00 Vijesti 14.50 Muzika 15.30 Dnevnik 1 15.50 Mostovi 16.30 Film: Klizav teren 18.00 Strani dokumentarni program: Anjeli/r 19.00 Muzika 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.00 Okvir 21.00 Serija: Hispan 22.00 Dnevnik 3 22.40 Film 00.00 Vijesti 00.30 Okvir

RTCG 1 Okvir 20.00

06:50 07:00 11:00 12:15 12:30 13:00 14:00 14:40 15:00 16:00 18:00 18:30 19:30 20:00 21:00 00.00 00:45 01:00 03:00

City kid’s Dobro jutro Farma uživo City Top speed Grand parada Akademci specijal City Ja to tako sa Ivanom Baltić Nedeljno popodne sa Leom Kiš Info Monte Dobro veče Srbijo sa Jelenom Bačić Alimpić Farma uživo Kursadžije Farma izbacivanje Vip room City Film: Nevolje sa muškarcima Film: Taksista

PINK Dobro veče Srbijo 18.30

07:00 Baltazar 07:30 Crtana serija: Škola monstruma 08:10 Dok.serija: Horizonti/r 09:05 Dok.serija: SFRJ za početnike 09:35 Loptanje 10:05 100 najvećih otkrića 10:50 Načisto sa Petrom Komnenićem/r 12:00 Vijesti u 12 12:07 Bez granica/r 13:00 Život sa morem 13:45 Film: 16 blokova/r 14:00 Vijesti u 2 15:30 Serija: Na putu za Montevideo/r 16:30 Vijesti u pola 5 16:40 Titova kuhinja 17:05 Lud, zbunjen, normalan 17:40 Showbizz 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija: Vratiće se rode 20:05 Film: Zelena karta 22:00 Vijesti u 10 22:15 Sport 22:25 Film: U sjenci mača

VIJESTI Vijesti u pola 7 18.30

Sport

Informativa

07:00 Crtani film 11:00 TV Konzilijum/r 11:30 Top Shop 12:00 Film: Zimska kratkodnevnica/r 16:00 Showroom 16:30 Business Exclusive 16:55 5 do 5 Atlas sport 18:00 Forum 18:15 Film: Prinudna dadilja 20:00 Forum 20:15 Pop kvart 20:45 Urbanizam 21:15 Film: Mi više ne živimo ovdje 23:00 Forum 23:15 Dokumentarni film 00:00 Pop kvart/r 00:30 Urbanizam/r 01:00 5 do 5 Atlas sport/r

ATLAS Film: Mi više ne živimo ovdje 21.15

TV PREPORUKA POSLJEDNJA EKSKURZIJA Prva 22.00

Devetnaestogodišnja Kimberli Korman krenula je na putovanje sa prijateljima. Nakon upozoravajuće vizije koju je imala u snu, uspijeva da izbjegne užasnu saobraćajnu nesreću, u kojoj je živote izgubilo mnogo ljudi.Ipak, to je ne spasava od činjenice da je na listi smrti njeno ime već upisano. Sada zajedno sa svojim prijateljima mora da pronađe način da izbjegne neizbježno...

Uloge: Ali Larter, A. Dž.

Kuk, Majkl Landes, Dejvid Petku

08.00 Film: Mangupi i lopovi 10.05 Top mobil/r 10.25 Košarka – memorijal “ Ljubo Jovanović” /r 12.00 Sportska subota/r 12.30 Film: Čikago 10/r 15.00 Fudbal: Čelik – Sutjeska 17.00 Serija: Fleš point 18.30 Strani dokumentarni program 19.10 Muzika 19.30 Dnevnik 2 20.05 Vikend serija: Igra 20.30 Serija: Djevojački institut/r 22.45 Reportaža 23.15 Fudbal: Čelik – Sutjeska 01.00 Vikend serija: Igra/r

RTCG 2 Fudbal: Čelik – Sutjeska 15.00

08:00 Fudbal.me 10:00 Retrospektiva 11.00 Grad koji volim/r 11:45 Zabava 13:00 Gušteranje 13.45 Jakanje 14:00 Dogodilo se...

14:45 Žestoko 15:00 Toto Vijesti 16:15 Toto Klub 17:00 Retrovizor 18:15 Ekstremno 19:00 Texas Holdem Poker 20:30 Nindža ratnici 22:00 Grad koji volim

777 Dogodilo se... 14.00

08:30 Aljazeera 09:00 Plodovi zemlje 10:45 Zdravo jutro 11:00 Hrana i vino 12:30 Na točkovima 13:00 Kindermanija 14:30 Plodovi zemlje 15:30 Astro num caffe 17:00 Hrana i vino 19:10 Mbc dnevnik 21:00 Interfejs 21:30 Aljazeera 22:00 Video katalog 22:20 Na točkovima 23:00 Nokaut 23:30 Aljazeera 00:00 Astro num caffe

MBC Astro num caffe 15.30

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 11:00 Fazoni i fore 11:30 Učitelj 12:00 Babino unuče 12:30 Štimofonija 13:00 Dnevnik 13:15 Sport plus 13:25 Vreme, stanje na putevima 13:30 Trag 14:00 Gastronomad 14:15 Mira Adanja Polak i Vi 15:00 Vesti 15:10 TV lica...kao sav normalan svet 16:00 Vesti 16:03 Stižu dolari tv serija 16:55 Betoven američki film 17:00 Vesti 17:10 Zadnja kuća, Srbija 17:40 Beograd - večiti grad 18:30 Kvadratura kruga 19:00 Slagalica kviz 19:17 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik 20:05 Stižu dolari tv serija 21:00 Hitler - poslednji dani nemački film 23:50 Vesti 23:55 Praznik kurvi jugoslovenski film RTS 2 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti 09:06 Žikina šarenica 11:00 Fazoni i fore 11:30 Učitelj 12:00 Babino unuče 12:30 Štimofonija 13:00 Dnevnik 13:15 Sport plus 13:25 Vreme, stanje na putevima 13:30 Trag 14:00 Gastronomad 14:15 Mira Adanja Polak i Vi 15:00 Vesti 15:10 TV lica...kao sav normalan svet 16:00 Vesti 16:03 Stižu dolari tv serija 16:55 Betoven američki film 17:00 Vesti 17:10 Zadnja

kuća, Srbija 17:40 Beograd - večiti grad 18:30 Kvadratura kruga 19:00 Slagalica kviz 19:17 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik 20:05 Stižu dolari tv serija 21:00 Hitler - poslednji dani nemački film 23:50 Vesti 23:55 Praznik kurvi jugoslovenski film 01:40 Mira Adanja Polak i Vi 02:00 Vesti HRT 1 08:05 All the king’s men ® 09:50 Vijesti iz kulture ® 10:00 Vijesti 10:10 Vrijeme 10:11 Press klub 11:00 Ubojstvo, napisala je 11:45 TV kalendar ® 12:00 Dnevnik 1 12:30 Plodovi zemlje 13:25 Split: More 14:00 Nedjeljom u dva 15:05 Mir i dobro 15:40 Divlji u srcu 16:30 Vrtlarica ® 17:00 Vijesti 17:10 Vrijeme 17:11 HAK - promet info 17:15 Priče o avetnjacima 17:40 Priče o avetnjacima, 18:05 Volim Hrvatsku 19:20 Izvlačenje nagrade - Bez računa se ne računa 19:25 Najava 19:30 Dnevnik 19:55 SPORT 20:00 Vrijeme 20:05 Loto 6/45 20:10 Stipe u gostima 20:45 Gospodska kuća, Eaton Place 165, epizoda 2. The Ladybird 21:35 Damin Gambit 22:20 Dnevnik 3 22:43 Vrijeme 22:45 Vijesti iz kulture 22:55 Klasika mundi: Europski dan židovske kulture - koncert zbora HRT-a iz Mima-

07:03 09:15 09:35 10:00 11:50 12:30 13:45 15:03 15:30 16:00 17:00 18:30 19:00 19:30 20:30 21:10 22:30

Svježi u dan Crtani film-Mumijevi Crtani filmovi Pet Show /r.

Kusto /r.

Lili Pez/r.

Film Raport iz Bara /r.

Planet Croatia /r.

Dokumentarni program /r.

Koncert Životinjske lakrdije/r.

Muzički program Crtani filmovi /r.

Planet Croatia Istorijske paralele /r. gost: Mihailo Radojičić Film: Sinovi vjetra

MONTENA Planet Croatia 20.30

DANAS U GRADU re 49’23” 23:45 Svi kraljevi ljudi HRT 2 08:35 Feliksova pisma,09:00 Grčki mitovi 09:25 ni DA ni NE 10:17 Pozitivno ® 10:47 Biblija 10:57 Fažana: Misa prijenos 12:05 The penny promise 13:35 Babybonus emisija pod pokroviteljstvom ® 14:05 Večer na 8. katu talk-show ® 14:55 Koncert zabavne glazbe / festival 15:35 Magazin LP 16:00 Nedjeljom lagano zabavnosportska emisija 17:30 Tery Fox reportaža 17:55 Rukomet, SEHA liga: CO Zagreb - Partizan prijenos 19:35 MALA TV ® 19:36 TV vrtić: Nove riječi 19:43 Ninin kutak: Brodići magneti 19:47 Tajni dnevnik patke Matilde: Recikliranje za početnike 20:00 Najava 20:05 MONGOLI film 22:55 Jim Jones Revue, snimka koncerta (64’30) 00:00 Noćni glazbeni program - spotovi HBO 09:25 Sparkle 11:20 Scooby doo: glazba vampira film 12:40 Kakvi frajeri! 2 14:10 Božić s holly 15:40 Jako glasno i nevjerojatno blizu 17:50 Hollywood: Na snimanju 18:20 Sarin ključ 20:05 Vitez tame: povratak 22:45 Banshee 23:45 Sotona: razotkrivanje 01:05

Osuda 02:50 Vitez tame: povratak FOX CRIME 08:40 Pariški forenzičari 09:35 Pariški forenzičari 10:35 of Water 12:40 Inspektor Montalbano 14:30 Detektiv na Floridi 15:2 Detektiv na Floridi 16:20 Detektiv na Floridi 17:15 Detektiv na Floridi 18:05 Most 19:00 Novi stari slučajevi 20:05 Smrt u raju 21:10 Zločinački umovi 22:05 Transporter 23:05 Zakon i red 00:55 Transporter 01:45 Transporter 02:35 Nepogrešivi instinkt 03:20 Nepogrešivi instinkt FOX LIFE 08:00 Jamie Oliver: Autom po Americi 08:50 Jamie Oliver: Australski dnevnik 09:45 Ally McBeal 4, epizoda 14. BOYS TOWN 10:35 Ally McBeal 11:25 Prva petorka 11:50 Prva petorka 12:15 Prva petorka 12:40 Prva petorka 13:05 Prva petorka 13:35 Šaptačica duhovima 14:30 Šaptačica duhovima 15:25 Šaptačica duhovima 16:20 Šaptačica duhovima 1, 17:15 Šaptačica duhovima 18:10 Šaptačica duhovima 19:00 Ljubavnice 19:55 Seks i grad 20:25 Seks i grad 20:55 Kućanice iz visokog društva 21:55 Vjenčanje u inozemstvu 22:50 Prijatelji ostaju prijatelji Comedy 00:40 Bivši

BIOSKOP CINEPLEXX

Prizivanje zla 20:15; 23:00; Dajana 19:45; 22:00; Grozan ja 2 3D 12:00; 14:00; 16:00; 18:00; Grozan ja 2 digital 11:00; 13:00; 15:00; 17:00; Zatvorenici 20:00; 22:20; Rizična igra 17:30; 20:45; 22:30; Džobs 22:50; Ljubav je u vazduhu 21:00; 2 pištolja 19:30; 21:30; Avioni 3D sinhronizovano 11:45; 13:45; 15:30; 17:15; Avioni digital sinhroniovano 13:15; Matorani 2 19:00; Mi smo Milerovi 17:45; Turbo – sinhronizovan 3D 11:30; 13:30; 15:45; Štrumpfovi 2 3D sinhronizovano 12:45; 14:45; 16:45; 18:45; Štrumpfovi 2 11:15; 15:15;

48

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 9. 2013.

MALI OGLASI MALE OGLASE MOŽETE PREDATI I LIČNO U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA “PC NIKIĆ”, KRALJA

SMS OGLASI PROMOTIVNA CIJENA JEDAN DAN

om na broj

Ukucajte: DN napravite razmak upišite tekst Vašeg oglasa (do 160 karaktera) i pošaljite na broj 14554.

(ulaz pored zlatare Majdanpek)

SA URAČUNATIM PDV-OM

VAŽNO: Broj telefona koji će biti objavljen u sklopu malog oglasa je broj sa kojeg je poslat SMS. Napomena: 1. Tekst oglasa može da sadrži 160 karaktera (15 -20 riječi). Cijena oglasa je 1€ sa uračunatim PDV-om. Nakon što ste poslali oglas, dobićete obavještenje da ste uspješno poslali poruku. U poruci se nalazi i šifra Vašeg malog oglasa i jedino je ova šifra osnova za reklamacije.

2. Mali oglasi poslati do 16h, biće objavljeni u sjutrašnjem broju izdanja, poslije 16h biće objavljeni nakon dva dana 3. Redakcija zadržava pravo da izvrši korekturu oglasa po usvojenim redakcijskim pravilima bez promjene osnovnog smisla oglasa!

4. Oglasi koji nijesu u skladu sa zakonom i uređivačkom politikom, neprimjerenog sadržaja neće biti objavljeni!

5. Izdavač nije odgovoran za sadržaj, kvalitet, tačnost i učinjenu uslugu koja je data putem oglasa!

6. Prilikom slanja Vaših oglasa molimo vas da ne koristite ćirilicu i slova č, ć, ž, š, đ jer vaš oglas neće biti primljen. Umjesto navedenih znakova dovoljno je da upišete c, c, z, s, dj.

Za dodatne informacije u vezi sa oglašavanjem putem SMS poruka možete nam pisati na e-mail adresu: MARKETING@DNOVINE.ME ili pozvati na tel: +382 77 300 104 KUĆE/STANOVI Novaka Miloševa 32 OGLASITE SE NAJTIRAŽNIJIM CRNOGORSKIM ASUNEKRETNINE ”Vektra”- Rimski Trg 44 INekretnineNOVINAMA!

P

Prodajem kuću, 105m2, na placu od 400m2 sa podrumom od 15m2. Vrela ribnička, Podgorica.

Tel.069/855-747 Prodajem novu kuću, 180m2, kod Hemomonta sa dva trosobna stana i pomoćnim objektom od 30m2 sa građevinskom dozvolom. Povoljno. Tel.069/567-440

PRODAJA

S.A. dvos. 60m2 / II, 54.500e, odličan Blok IX, dvos. 62m2 / V, 63.500e nov S.A.”Normal” 44m/II, 37.000e Zabjelo 25m2 / I, 25.000e,nov,uknj.

Delta City “Čelebić” 53m2 / V 65.000e Delta Univerzitetska51m2 /II, 34m2 /1 K.Nikole 45m2 / IV, 51.000e nov T.Put 33m2 /VI, 31.000e, novog.

P.Morače 93m2/III,102.000e,odličan Hercegovačka dvos. 60m2/II,66.000e O.Morače, 59m2 / I, 65.000e, nov

asnekretnine@t-com.me

Prodajem dvosoban stan u Ruskoj kuli, 75m2/V, bez ulaganja. 75.000 eura. Tel.069/300-775 Prodajem kuću 225 m2 na 600 m2 placa, Tološi, novogradnja, moguća kompenzacija, minutoglasi.com Tel.067/351-111 Prodajem stan, 74m2 (potkrovlje), Stari aerodrom, Splitske zgrade.

Tel.069/867-201 Prodajem dvosoban stan, 72m2, u zgradi, nov, visoko prizemlje, iza Ljubovića, parking, interfon, od investitora, 60.000 eura.

Tel.069/446-327 Prodajem nov uknjižen stan 51 kvadrat, bivsa Tuška pijaca.

Tel.067/336-484 Kuća na prodaju, 280m2, sve zasebno, sadrži dva trosobna stana i jednosoban (osigurana), ostava, garaža, krevet za lozu, ograđeno, 500m2 plac, ulična rasvjeta.

Tel.063/239-981 Prodajem kuću u Podgorici - Donja Gorica, 140m2, pomoćni objekat 50m2, na placu od 500m2, povoljno! Tel.067/311-600 Prodajem jednosoban stan na Zabjelu, preko puta stovarišta "Djurovic", 50m2 - 52.000 eura.

Tel.069/444-882

020-651-829 069-060-961 069-051-360 067-657-258

Prodaja 1864: St.Aerodr, 48/I 1810: Zabjelo, 76/IV 85: P.Morace, 64/v.pr.

1689: Centar I, 63/pr 1859: Blok IX, 38/v.pr.

2064: St.Aerodr, 59/I 243: St.Aerodr, 58/I 703: Blok IX, 78/VI 2127:St.Aerodr, 52/I 1896: St.Aerod, 80/V 1607: Momisici, 70/II

1138: Blok V, 75/VI 850: P.Morace,56/I 2181:V.pijaca 74/III 346: Ljubovic, 55/I 709: P.Morace, 88/I 2075: St.Aerodr, 59/I 1646: St.Aerodr, 45/V 62: Zabjelo, 47/IV 1756: Ljubovic, 81/pr n 1898: Zabjelo, 83/III 76: Blok V, 41/VI

od 20 do 40€.

Na dobrim lokacijama.

Wireless, extra TV, parking. Mail: info@rentapartment-montenegro.com

068 269 234

2104: Centar I, 82/III n 1809: Momisici,80/IV n 1249: Gorica C, 130/I nn 2005: P.Morace, 70/I n 2079: P.Morace,50/II n 1911:St.Aerod,54/IV n 1906: Zabjelo, 76/II nn 2034: Tuski, 40/I n 150: Centar I, 80/III n 2130: Delta, 56/V n

Provjerite zašto smo IN

Tel:

www.pronova.me info@pronova.me

+382 69 300775 +382 20 230116 PRODAJA

IZDAVANJE

Zabjelo, 47m2, 60m2 p. puta Dak petrola, novogradnja Ljubović 80m2/II dvsoban, c.grijanje, kuhinja, 95.000 Pejton 82m2/III renoviran, namješten, odličan, 90.000 Iza Mljekare, dvosoban, dobar, 100m2 + bašta, 90.000 Kod Mupa – Zagorič, 50m2/IV sprat, kuhinja, 50.000 S.Aerodrom 45m2, 49m2 u izgradnji , 1m2=1000eur Delta city 55m2/I i II sp., novogradnja, 1m2=1250eur Gorica C, kuća 300m2, plac 600m2, mogućnost gradnje Kuća, Centar - Balšića, 121m2, mogućnost gradnje Zlatarsaka ulica, odlični p.prostori i stanovi u izgradnji

Ulica slobode 64, Podgorica

Izdajem kuću u Zagoriču pored doma zdravlja, 42m2. Namještena, klimatizovana, internet, telefon, parking. Tel.020/270-025

Započeta stambena zgrada, završene 2 etaže i useljene. Dozvoljene jos 2 etaže - Topla 2, Herceg Novi.

Tel.069/042-227

I Pod Goricom, novogradnja, 100m2, u zgradi, luks namješten, parking. Tel.069/016-600

Izdajem jednosoban prazan stan, Ulica kralja Nikole 239.

Tel.069/442-882 Izdajem namještenu garsonjeru na Starom aerodromu, kod Doma zdravlja. Informacije na telefon 069/021-924, 069/233-288 Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija.

Tel. 069/993-992 Izdajem kompletno opremljen luksuzan stan Preko Morače.

Tel.067/617-045

Izdajem stanove jednosobne i dvosobne po želji, namještene ili nenamještene (50 - 75m2) kod hotela "Kostas". Tel.067/355-709

Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura.

Tel.067/244-616

Izdaje se stan, Miladina Popovića 18, Zabjelo, 120 eura. Tel.067/871031, 069/483-785

Izdajem manji jednosoban stan, bez balkona, 6. sprat, pogodan za studente, 28m2, iza Maše, 250 eura. Tel.067/666-966

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Gorica C 160m2, garaža, lux namješten Gorica C 125m2, garaža, lux namješten Gorica C 110m2, bašta, lux namješten Maxim, 200m2, lux , garaža, VI sprat Ulica Slobode, poslovna zgrada, 600m2 City kvart, 116m2, trosoban, garaža, lux Obala Morače, lux vila, 300m2, bašta 1500m2 Zabjelo, lux vila 400m2, bašta 2000m2 Gorica C, lux vila 400m2, namještena, 5 soba Kancelarije 1500m2, R.Trg, lux, moguće dijeliti

POTREBAN AGENT PRODAJE SA RADNIM ISKUSTVOM

Izdajem dvije namještene garsonjere u Ulici 18. jula, blizu Bazara.

Tel.067/378-719 Beograd - Vračar, prodajem stan 53m2, namješten, odmah useljiv, 1/1, ekstra, novogradnja.

Tel.069/325-340

IZDAVANJE Poslovni p. 105m2 (sut +priz)- Pr.Morače; Namj.stan 59m2/3- Trg Vektre ;74m2/1Tološka šuma Namj.stan 90m2/3Momišići-novogr.; 130m2/1- pod Goricom; Namj.stan 60m2/3- centar; 86m2/1P.Morače; Namj.stan 100m2/1- Gorica C ; 100m2/2- Centar; Namj. Kuća 320m2,plac 2.250 m2- Tološi; Namj. Kuća 509m2, plac 2.500m2- Donji Kokoti

E-mail:inekretnine@t-com.me; www.inekretnine.me; www.bokaprojekt.me

Izdajem namještenu garsonjeru ženskoj osobi, sve zasebno, klimatizovana, Masline. Tel.067/675909, 020/612-291

RENTIRANJE 1814: P.Morace, 40/I n 1913: St.Aerod, 56/II n 2063: Gorica C, 65/pr. n 2089: Tuski, 55/I n 1515: Delta, 74/V n 2090: Blok V, 40/IX n 2128:P.Morace, 57/IV n 2035: St.Aerod,43/II n 494: Zabjelo, 58/I n 1868: Ljubovic, 43/III n

Tel:fax: 382 20 235-651/235-631; Mob: 069-024-904; 069-611-332

PRODAJA 25m2/4- Pobrežje; 25m2/1-St.Aerodrom; 33m2-2/2Centar; 40m2/pr-Blok IX; 52m2/6- Univerz.centar; 55m22/3- Trg Vektre; 67m2/1- kod Gintasa; 80m2/5Univerz.centar; 81m22/5- Trg Vektre; 90m2/2- Blok VI; 101m2/1- P.Morače; 118m2/5-Momišići; 140m2Vezirov most; 281m2/6- Vektra; 198m2/5 - P.Morače(Kroling) Kuća 200m2, plac 520m2 –St.Aerodrom ; Kuća 160m2, plac 300 m2 - P.Morače; Plac 287m2 –Drač; 700m2 – Zabjelo; 2.500m2 – Golubovci

www.asnekretninepg.com

RENT-APARTMAN

Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina.

Tel.069/883-220 Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna! Tel.069/069-148

IZDAVANJE

Kod Hrama, 35m2 / II, 250e Univerzitetska 75m2 / II, 62m2 / I S.A. 35m2 / V, prazan 150e Centar “Montex”45m2 /IX,nam.250e P.M. Moskovska 20m2 / I, 200e,namj.

Bemax 75m2 / I, 600e, namj,lux Delta “Čelebić” 70m2 / IV, 600e, namj Vampirica 72m2 / V, namj,300e namj S.A 130m2/ II 250e, prazan P.M. 110m2/ III 450e, namj.

P.M.”Leonardo”, 68m2 / I, 300e, prazan

Izdajem odličnu garsonjeru, novogradnja, namještena, kod Ars medike. Cijena 250 eura.

Tel.067/321-777

Izdajem jednosoban stan, klimatizovan, Zabjelo kod OŠ "Oktoih".

Tel.069/090-899 Izdajem namješten jednosoban stan, Zlatica - blizu škole: centralno, klima, internet, total TV. Tel.067/563-811 Izdajem namješten jednosoban stan na Starom aerodromu, luksuzno opremljen, sve novo. Zimi obezbijeđeno besplatno grijanje (300 €). Tel.067/358-156 Izdajem garsonjeru lijepo namještenu, sve zasebno. Zagorič.

Tel.069/053-708

49

subota i nedjelja, 28. i 29. 9. 2013.

MALI OGLASI Izdajem namješten stan u Donjoj Gorici blizu UDG-a, klimatizovan, wifi, kablovska. Tel.069/091-130 Izdajem jednosoban namješten stan Preko Morače. Tel.068/676060 Izdajem lijepo namještenu garsonjeru blizu Sahat kule. 200 eura mjesečno. Tel.067/634-701 U Podgorici preko puta hrama izdajem troiposoban stan - odlična lokacija i stan (parno grijanje, namješten, parking - cijena po dogovoru). Tel.068/527-282 Izdajem namještenu garsonjeru u Maslinama. 120 eura. Tel.067/877757 lzdajem dvosoban, namješten, stan na Malom brdu, 200 eura.

Tel.069/406-976 Izdaje se u Bečićima garsonjera do sezone preko puta "Splendida.

Tel.067/883-215, 068/459-336 Izdajem stanove u kući u Šušnju, Bar. Može i prenoćište na noć i duže. Tel.068/202-626

Potražnja Ozbiljna porodica traži stan do 120€. Tel.069/531-503 Tražim jednosoban stan od 1. septembra u Budvi, tokom cijele godine (i ljeti), na duži period. Fiksno 250 eura. Prednost blizu stare osnovne škole. Tel.067/325-323

Zamjena Mijenjam dvosoban stan, 68m2, na Starom aerodromu u zgradi Spone za garsonjeru ili jednosoban stan u Podgorici uz vašu doplatu. Cijena 850 eura/m2. Podrum gratis.

Tel.067/745-477 Mjenjam stan, 43m2 plus balkon, Zabjelo strogi centar za sličan u širem centru Podgorice.

Tel.069/227-144 Mjenjam stan 42m2+4m2 balkon+ podrum, zgrada Splićanka, za sličan u Sutomoru. Tel.069/260-827 SOBE

Izdajem praznu sobu kod Gintaša, Stara varoš. Prednost imaju ženske osobe. Tel.067/394-592, 020/623-250 Izdajem sobu, sa upotrebom kuhinje, ženskoj osobi u Bloku V - Podgorica.

Tel.067/419-059, 067/309-494 Izdajem dvije jednokrevetne ili dvokrevetne sobe. Tološi. Kod Volija. Povoljno! Tel.067/508-410 Izdajem dvokrevetnu sobu sa kupatilom (poseban ulaz). Momišići, Ulica 18. jula 80. Tel.069/335-167 Soba sa upotrebom kuhinje i kupatila studentima blizu Medicinskog fakulteta. Tel.069/227-144 Izdajem sobe za studente (kuhinja, kupatilo, internet) blizu Ekonomskog i Pravnog fakulteta.

Tel.069/305-363 POSLOVNI PROSTOR

Izdajem dva poslovna prostora, jedan od 55m2 i drugi 75m2 kod hotela "Kostas", za sve namjene.

Tel.067/355-709

IZDAJE SE poslovni prostor 66m2 , Ulcinjska 3 Podgorica Tel.067/609 -089 Prodajem stambeno-poslovni prostor, 135 m2, na 1. spratu (zaseban ulaz) u centru Bara, zgrada "Jadroagenta". Cijena 170. 000 eura.

Tel.069/021-924, 068/700-311, 069/233-288 Izdajem poslovni prostor u Kotoru pogodan za sve namjene.

Tel.069/244-414 PLACEVI

Plac 500m2, Stara Zlatica, vlasnik. Asfalt, struja, voda, kod pomoćnog stadiona FK "Kom".

Tel.069/016-600, 069/410-755 Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad.

Tel.069/073-331 Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil.

Tel.067/390-767 Prodajem 2.000m2 zemlje, Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put.

Tel.069/204-051 Prodajem plac u Zagoriču, 100 m od magistrale, 1.679m2, sa ucrtanim objektom od 1.016m2.

Može zamjena za stanove ili dogovor sa investitorom.

Tel.067-249-299 Prodajem zemlju u Beranama, selo Dolac, veoma povoljno.

Tel.020/620-037, 069/248-530 Urbanizovana parcela u Bloku 6, voda, kanalizacija, struja, put 6 m, ucrtan objekat p+2+pot.

Tel.069/738-875 Prodajem plac, 1.000 m2, u Martinićima, vlasnik 1/1, obezbijeđena voda, struja i građevinska dozvola.

Tel.067/350-087 Plac u centru Žabljaka, 556 m2, ucrtan objekat P+1+Pk+garaža.

Cijena 28.000 eura. Lokacija Ulica narodnih heroja ispod groblja.

Tel.067/285-403

VOZILA/AUTO DJELOVI Nissan navara 2010, seat ibiza 2009, nissan almera, mercedes E, ford mondeo karavan, pežo 607 hdi 2008, pežo 605 1998, oktavia karavan DSG. www.PG-GARAGE. me Tel.067/631-328 Fiat bravo 1.6, 96, 16v, servisiran, oprema, metalik, registrovan do jula, ekstra stanje, Bar. Tel.068/166-405 Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 100.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629 Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan.

Tel.067/265-605

Povoljno prodajem

FORD MONDEO 1.8 TDI 1997. godište CHIA oprema

067 24 99 11 Pasat 2007.g, limuzina, 2.0TDI automatik, 170.000 km, al.felme 17, Pg tablice, odličan, 10.000.

Tel.068/013-509 Reno senik 19DCI, kraj 2005, metalik klima, CD, al felme, na ime kupca, 4.300 eura. Ekstra očuvan.

Tel.063/285-942 USLUGE

Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže.

Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340

REGISTRUJTE VAŠE VOZILO PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO)

Tel. 068 326 549 Registracija besplatna za preduzeća koja će da koriste naše računovodstvene usluge. Obavljamo i poslove likvidacije i statutne promjene. Povoljno! Tel.069/221-974 Realizujem kanadske vize.

Tel.069/992-209, 068/336-451 Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, efikasno, povoljno.

Tel.067/644-494 Servis: klima, frižidera, zamrzivača, veš-sudo mašina, šporeta, bojlera. Tel.069/073-264, 067/409729 Otčepljenje kanalizacije električnom sajlom wc šolja, sudopera, šahti i ostalog. Povoljno. Dolazim po pozivu na primorje. Vukčević. Tel.069/655444, 067/589-073, 068/654-474 Izdajem posuđe za razne namjene.

Tel.067/219-322

Tepih servis "Gold wash" - pranje tepiha i itisona, dubinsko čišćenje garnitura, dubinsko čišćenje i pranje automobila, kvalitetno i povoljno!

Tel.069/707-788

Električar, popravka veš mašina, šporeta, bojlera, TA-peći, usisivača, radijatora, postavljanje i popravka elektroinstalacija, tabli sa osiguračima, rasvjete. Tel.069/541-103

Moleraj-gletovanje-tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno).

Tel.069/459-110

Tepih servis "Orkan". Pranje tepiha, obostrano mašinsko ribanje, ispiranje u bazenu, prevoz besplatan. Kvalitetno i povoljno.

Tel.069/304-264

Postavka i popravka svih vrsta roletni i PVC stolarije, venecijanera, trakastih zavjesa kao i zatvaranje tarasa.

Tel.069/497-216

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Privatni detektiv otkriva preljube, zavisnost... Prodaja mikro kamera u olovci, privesku... Ugradnja video nadzora, alarma... Pozovite nas.

Tel.067/594-405 GRAĐEVINSKE USLUGE

Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje-bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel.069/297-222 Radim grobnice, zidam kamenom i fugujem. Tel.067/524-393

50

subota i nedjelja, 28. i 29. 9. 2013.

MALI OGLASI

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla.

Tel.067/809-806

Tražim ženu koja je prošla preispitivanje svoje uloge i granice koja zna lice realnosti i želje.

Tel.068/080-063 Muškarac želi upoznati par ili damu za prijatna druženja.

Tel.069/948-727

NAMJEŠTAJ

Izrada namještaja po mjeri. Kuhinje, police, plakari. Materijal univer ili medijapan. Povoljno.

Tel.067/518-553 Prodajem dobro očuvanu ugaonu garnituru. Tel.069/300-915 Prodajem komadni regal za dnevnu sobu (TV komoda, 4 viseća dijela sa staklom, polica za knjige) - očuvano. Tel.067/244-166

NASTAVA

Momak, 30 godina, upoznao bi usamljenu gospođu do 45 godina iz Podgorice za povremena diskretna druženja.

Tel.069/652-405 Da li ima koja cura za dopisivanje i nešto više, moge i udate dame, razvedene, momak iz Podgorice, 38 godina. Tel.069/793-526 Imam 50 godina, ako vam hvali ljubavi javite se. Ja sam dama, samo Tivat, sms 067/463-283 Slobodnom, ozbiljnom, privlačnom muškarcu iz Podgorice, zbog ozbiljne veze treba elegantna, dopadljiva Podgoričanka 35-40g.

Tel.067/917-0630 Momak, 27 godina, iz Podgorice raspoložen za upoznavanje starih gospođa i dama, diskrecija zagarantovana. Javite se nećete požalit. Tel.069/683-035 Tražim curu slobodnu za vezu, moguć i brak. Iskren i slobodan muškarac. Samo znam da volim.

Tel.068/683-779

Dajem časove engleskog za osnovce i srednjoškolce 1 sat 5 eura.

Tološi. Tel.067/546-146, 067/801826

APARATI/OPREMA

POSAO

Dječjoj igraonici "Jump", Hercegovačka 49, potreban animator, mlada kreativna i komunikativna osoba. Informacije na telefon 069/070-704 Potreban ser za mobilne Tel.067/912-0490

Razveden muškarac, visok, 42 godine, lijep, sportski građen, želi upoznati damu, mamu za strogo diskretno druženje i da je ozbiljna. Primorje Budva, Tivat.

Tel.069/468-470

servitelefone.

Tražim posao bebisiterke u Podgorici.

Tel.067/827-075

HRANA/PIĆE Prodajem staru lozovu rakiju 5 eura litar. Tel.067/601-857 KUĆNI LJUBIMCI

Poklanjam vakcinisane mačiće stare mjesec i po dana.

Na poklon i sterilizacija.

Tel.067/909-2479 LIČNO

Udovac, 62 godine, želio bi upoznati slobodnu ženu 50-tih godina.

Tel.068/707-575 Razveden muškarac, 36 godina, traži slobodnu damu do 50 godina, situiranu, radi zajednickog života ili prijatnih druženja. Podgorica.

Tel.069/556-046 Samo za periodične susrete namijenjen je sms za neku gđicu ili damu iz PG (lijepe spoljašnosti, duša je za ovo nevažna), sms 068/886-931

Klime - obične, inverteri, multi. Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina.

Tel.069/020-023, 067/342-392

Prodajem Scholl ženske cipele, broj 40, neraspakovane, kupljene u Engleskoj, po nabavnoj cijeni 50 eura. Tel.069/959-505 Povoljno prodajem u cjelini preko 150 staklenih tegli raznih veličina. Tel.069/490-723 Povoljno prodajem sliku rađenu po originalnoj slici Mila Vrbice "Portret starog Crnogorca" (Filipa Vukmirovića) ulje na platnu.

Tel.069/490-723 Ako imate probleme u ljubavi, braku, neslogu, želite znati budućnost, treba vam talisman, c.magija vas uništava. Pozovite na 068/563851 Podajem sprej suzavac za ličnu zaštitu, njemački police, domet 5 metara. Tel.068/471-143 Najjeftinije u Crnoj Gori valjak za peglanje 85cm, njemački, skoro nov, samo 150e, hitno.

Tel.069/420-435 Prodajen novu neupotrebljavanu italijansku wc šolju 15 eura.

Tel.067/653-294 Lijek ΄stretan΄ - porodična tradicija liječi: Sve vrste kožnih oboljenja: psorijazu, mojasil, hemoroide, trombozu, bradavice. Unutrašnja oboljenja: bronhitis, ešerihiju koli, bešiku, prostatu, trigliceride. Savić Vasiljka, Lazine, Danilovgrad. +38267/746-298, +38268/474188 Prodajem uljani radijator i dva tepiha sa stazom. Tel.069/260-827

Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi.

Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno.

Tel.069/020-997, 067/911-2598 Klime svi modeli, split, multi, kasete, parapatne, inverterter, prodaja, profesionalna ugradnja, servis, dezinfekcija. Najpovoljniji! Garancija do 5 godina.

Tel.067/501-209, 068/501-209 www.klimescepanovic.com Prodajel laptop računare, toshiba 100 eura, fujitsu siemens 160, fujitsu 180, acer (i3,4gb ram, 320gb hdd...) 290 eura. Otkup i servis laptop/desktop računara.

Tel.063/236-311

Invalidska kolica manuelna sa svim podešavanjima (naslona leđa, glave, ruku, nogu, visine, dužine). Invalidska elektromotorna kolica nova i polovna za kretanje po stanu i u saobraćaju. Dušek za nepokretne protiv stvaranja rana, jastuče za kolica protiv rana.

Telefon: 067/318-537

RAZNO

Kupujem stari novac, perpere, lire, dinare, medalje, ordenje, grbove, ćemere, bajonete, sablje, jatagane, stara pisma, razglednice, srebrne predmete i druge stvari Tel.069/019-698, 067/455-713 Prodajem sadnice žive ograde, ožiljene, "prunus2, 1 komad 1 euro.

Tel.067/801-826 Bato Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra.

Rad na daljinu pomoću slike.

Tel.068/504-029 DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

51

subota i nedjelja, 28. i 29. 9. 2013.

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106 BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

vozovi/trAins Međunarodni vozovi: POLAZAK IZ PODGORICE: Beograd: 10:00 (brzi); 20:05 (brzi). Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi). POLAZAK IZ BARA: Beograd: 09:00 (brzi); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila). Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi). POLAZAK IZ BIJELOG POLJA: Beograd: 12:27 (brzi); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi). POLAZAK IZ BEOGRADA: Podgorica: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila). POLAZAK IZ SUBOTICE: Podgorica: 14:31 (brzi); Bar: 14:31 (brzi). POLAZAK IZ NOVOG SADA: Podgorica: 17:17; Bar: 17:17.

Lokalni vozovi: PODGORICA-BIJELO POLJEPODGORICA: Polazak iz Podgorice svakog dana u 18.25. Polazak iz Bijelog Polja svakog dana u 6.30. PODGORICA-NIKŠIĆ-PODGORICA: Polazak iz Podgorice: 7.00; 8.05; 11.20; 14.00; 16.10;

19.35 i 20.30. Polazak iz Nikšića: 6.25; 8.40; 9.50; 12.40; 15.35; 18.05 i 21.00. NIKŠIĆ-PODGORICABAR: Polazak iz Nikšića: 15.35. Polazak iz Bara: 18.30. PODGORICA-BAR-PODGORICA: Polasci iz Podgorice: 5.15; 6.30 (brzi); 8.20; 10.10; 11.30; 12.50; 14.05; 15.20; 16.50; 18.00; 19.29 (brzi) i 21.10.

Polasci iz Bara: 5.25; 6.35; 9.00 (brzi); 10.20; 11.35; 14.05;14.50; 16.40; 18.30; 19.00 (brzi) i 20.30. BARBIJELO POLJE-BAR: Polasci iz Bara: 5.25; 9.00 (brzi); 14.50 i 19.00 (brzi). Polasci iz Bijelog Polja: 4.19 (brzi); 9.01; 17.21 (brzi) i 18.35.

INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

Autobusi/bus Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13, Aranđelovac: 21:35, Banja Luka: 20:25, 21:30 petak, Bar: 03:00, 05:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:54, 18:00,19:40, 19:50, Beograd: 00:40, 07:30, 08:30, 09:45, 11:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00, Berane: 08:25, 09:00, 10:00 , 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:15, 22:27, 23:00, Bijeljina: 20:25, Bijelo Polje: 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35, Budva: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Cetinje: 00:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:05, 07:25, 07:42, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08,11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00: 07:02, 07:10, 07:15, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:14, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:56, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45,10:57, 10:59, 11:00, 11:00, 11:15, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:44, 12:50, 12:54, 13:00, 13:00, 13:15, 13:15, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:15, 14:20, 14:29, 14:30, 14:37, 14:39, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:00, 16:15, 16:29, 16:29, 16:30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:15, 18:19, 18:29, 18:30, 18:30, 18:50, 18:57, 19:00, 19:00, 19:10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00,

20:15, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27, 22:32, 23:40, Dubrovnik: 06:00, Gacko: 08:30, 10:50, 16:45, Glava Zete: 07:10, 15:07, Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13, Herceg Novi: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 19:45, 20:20, Kotor: 00:30, 05:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00, Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00, Kruševac: 16:30, Leskovac: 16:30, Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45, Nikšić: 05:45, 06:35, 07:02, 07:25, 07:40, 07:45, 08:25, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:35, 09:50, 10:29, 10:45, 10:50, 10:59, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 14:30, 14:39, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:30, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40, Niš: 10:00, 16:30, 20:15, Novi Pazar: 08:30, 09:45, 10:00, 11:00, 16:30, 23:00, Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00, Peć: 07:45, 21:30, Petrovac: 06:00, Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13, Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 14:39, 14:50, 15:57, Plužine: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Prijedor: 21:30 petak, Priština: 21:30, Prizren: 07:45, Rožaje: 10:00, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00, 20:15, 22:27, Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Subotica: 20:45, 22:30, Tivat: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:42, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, Trebinje: 10:50, 16:45, Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:15, 16:54, 18:00, 19:50, Žabljak: 05:45, 13:55, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

Avioni/AirplAnes Informacije sadržame u retu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 11. jun 2013. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Tivat–Beograd: svim danima 08:20, 17:20, 19:20, subota 16:40, nedjelja 08:00. Beograd–Tivat: svim danima 07:00, 09:40, 18:40, subota 18:00, nedjelja 09:20. Podgorica–Beč: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedjelja 08:05, svim danima 15:00. Beč–Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedjelja 10:30, svim danima 12:50. Podgorica–Ljubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 16:10. Ljubljana–Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:25. Podgorica–Frankfurt: svim danima 11:40.

Frankfurt–Podgorica: svim danima 14:50. Podgorica–Cirih: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 12:30, srijeda 10:30, petak 08:25, subota 10:05.

Cirih–Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 15:10, srijeda 13:10, petak 11:15, subota 13:10. Podgorica–Rim: utorak i petak 08:30, nedjelja 17:40, ponedjeljak, četvrtak i subota 11:50.

Rim–Podgorica: utorak 10:40, petak 10:30, nedjelja 19:35, ponedjeljak, četvrtak i subota 09:40.

Podgorica–Kopenhagen: srijeda i subota 12:20.

Kopenhagen–Podgorica: srijeda i subota 15:50.

Podgorica–London: petak 08:15. London–Podgorica: petak 10:55. Tivat–London: srijeda 11:15, nedjelja 11:25. London–Tivat: srijeda 13:50, nedjelja 14:10. Podgorica–Moskva: svim danima 23:00, srijeda 15:20. Moskva–Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 13:50, srijeda 06:00, 21:10, petak 06:00, subota 21:10, nedjelja 16:30. Tivat-Moskva: ponedjeljak, utorak i četvrtak 10:00, svim danima, osim srijede 09:20, svim danima 20:10, subota 15:20, nedjelja 10:40. Moskva-Tivat: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 06:00, svim danima 07:15, svim danima, osim srijede 15:05, subota 05:30.

Podgorica-Pariz: utorak i četvrtak 10:20, petak 12:15, nedjelja 09:05. Pariz-Podgorica: utorak 14:00, četvrtak 14:05, petak 15:40, nedjelja 12:25.

Tivat-Pariz: subota 10:20. Pariz-Tivat: subota 14:00. Podgorica-Niš: ponedjeljak i četvrtak 18:05, petak, subota 19:10, nedjelja 21:15. Niš-Podgorica: ponedjeljak 09:15, utorak 07:15, petak 07:00, subota 08:00, nedjelja 07:45. Podgorica-BariPodgorica i Podgorica–Napulj–Podgorica (svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima).

Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10. Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45. Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Podgorica-Beograd: svim danima 06:20, 09:35, 19:00h; Beograd-Podgorica: svim danima 08:00, 17:25, 21:25; Tivat-Beograd: svim danima 12:50, 19:15; Beograd-Tivat: svim danima 11:10, 17:35; Beograd-Frankfurt-Beograd: svim danima polazak u 12:00, povratak 14:50; Beograd-Amsterdam-Beograd: svim danima polazak 08:20, povratk 11:50; Beograd-Dizeldorf-Beograd: svim danima polazak 08:05, povratak 11:05; Beograd-Bec-Beograd: svim danima polazak 07:55, povratk 10:45; Beograd-Moskva-Beograd: svim danima polazak 13:50, povratak 19:35; Beograd-Sarajevo-Beograd: svim danima polazak 21:30 povratak 06:30; Beograd-Skoplje-Beograd: svim danima polazak 21:40, povratak 06:00; Beograd-AtinaBeograd: svim danima tri leta dnevno; Beograd-London-Beograd: svim danima polazak 10:35, povratak 13:40; Beograd-Cirih-Beograd: svim danima polazak 16:10, povratak 10:40; Beograd-Rim-Beograd: svim danima polazak 06:50, povratak 09:30; BeogradPariz-Beograd: svim danima polazak 09:20, povratak 13:00; Beograd-Brisel-Beograd: ponedjeljkom i petkom u 08:05, povratak 18:10; Beograd-Kopenhagen-Beograd: četiri puta sedmično sa tri leta dnevno; Beograd-Berlin-Beograd: pet puta nedjeljno sa tri leta dnevno; Beograd-Študgart-Beograd: tri puta nedjeljno sa dva leta dnevno; Beograd-Solun-Beograd: četiri puta nedjeljno da 4 leta dnevno; BeogradVaršava-Beograd: pet puta nedjeljno; Beograd-Milano-Beograd: šest puta nedjeljno sa dva leta dnevno; Beograd-Stoholm-Beograd: tri puta nedjeljno; Beograd-Geteborg-Beograd: dva leta nedjeljno; Beograd-Istambul-Beograd: pet puta nedjeljno sa dva leta dnevno; Beograd-Tel Aviv-Beograd: dva puta nedjeljno; Beograd –Dubrovnik-Beograd: četiri puta nedjeljno u 08:30; Beograd-Split-Beograd: četiri puta sedmično polazak 08:05; Beograd-Pula-Beograd: subotom u 08:30; Beograd-Girona-Beograd: utorak i subota u 18:15.

Sve informacije i rezervacije putnici mogu dobiti u poslovnici –Vuka Karadžića telefoni 020/664-740, 664-750/664-730, call centar 020/290-240, fax 665330. Radno vrijeme poslovnice 09:00 do 17:00. Mail adresa podgoricato@jat.com Radno vrijeme poslovnice na aerodromudvasataprijeleta.Telefoni020/653051/653050. Cargo sluzba JAT airwaysa od 07:00-14:00. Tel. 020-653-051

Moskva – Tivat: utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat – Moskva: utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su: +382/67/23-07-78; +382/67/67-65-66 Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50.

Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50.

Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

Podgorica – Rim (FCO): ponedjeljak 12.00, utorak 10.30, četvrtak i subota 11.50, petak 08.30, nedjelja 17.00. Rim (FCO) – Podgorica: ponedjeljak, četvrtak i subota 09.40, utorak 12.40, petak 10.30, nedjelja 19.00.

Informacije: OKI AIR MONTENEGRO, generalni zastupnik za Crnu Goru Podgorica, 020/201201, 201202

KUPONMANIJA

Uz sve kupone možete da uštedite do 250€

VAŽI DO 5.10.2013

VAŽI DO 5.10.2013

VAŽI DO 5.10.2013

ВАЖИ ДО 5.10.2013

VAŽI DO 5.10.2013 VAŽI DO 5.10.2013

VAŽI DO 5.10.2013 VAŽI DO 5.10.2013

VAŽI DO 5.10.2013

VAŽI DO 5.10.2013

VAŽI DO 5.10.2013

VAŽI DO 5.10.2013

odaberite, izrežite jedan ili više kupona i iskoristite ih pri kupovini na naznačenim adresama