Izdanje 31. avgust-01. septembar 2013.

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 8. I 1. 9. 2013. BROJ 627/ 627 GODINA II

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

VELIKA NAGRADNA IGRA str.10

● 12-13

Našli su tog momka (Sašu Cvetanovića) koji je za tamo neke pare povukao oroz. Njega nikad ni vidio nijesam.

Takođe, za Koljenšića nikada nijesam čuo, ali znam da nema kamere, gdje on nije snimljen i kada je moj sin praćen i na dan ubistva, a navodno je pošten i čestit momak

OTAC UBIJENOG NIKOLE VUK BOJOVIĆ TVRDI DA JE DRŽAVNI VRH SRBIJE KRIV ZA SMRT NJEGOVOG SINA

Imam dokaz da Šaranović stoji iza Nikolinog ubistva NEZGODA ANTONI TOMISLAV BARNS ● 25

Englez koji se pravi da je Crnogorac

VLADIMIR KEKOVIĆ ● 11

U SFRJ nije bilo crnih trojki kao sada

UBILA MAGARCA AUTOMOBILOM PODGORICA CETINJE

Magarac, kojeg je u noći između srijede i četvrtka oko 22 časa udarila automobilom nepoznata ženska osoba uginuo je juče od posljedica udara. Naime, do udesa je došlo na magistralnom putu Podgorica - Cetinje, u blizini podgoričkog naselja Kokoti, kada je automobil koji se kretao iz pravca Cetinja ka Podgorici udario u nesrećnog magarca.

PARTIJSKE FINANSIJE● 5

O

čaran neposrednošću i otvorenošću crnogorskog naroda, Antoni, zvani Tomislav, prije desetak godina se odlučio da svoju postojbinu u Engleskoj zamijeni životom u Crnoj Gori.

Ono što ga je kod nas očaralo jesu ljudi. Uvjeren je da su upravo oni najveće crnogorsko bogatstvo, pa tek onda

SERGEJ ĆETKOVIĆ ● 35

prirodne ljepote. Već sedmu godinu Tomislavov dom je Podgorica, koju voli skraćeno da zove Pod. Omiljeno piće mu je boza, koju redovno naručuje u jednoj od najstarijih poslastičarnica u centru Podgorice “Korzo”, gdje svaki dan provede oko dva sata u druženju sa ostalim gostima.

FRENK RIBERI ● 31

Kresanje budžeta, ali ne po svaku cijenu

Trudim se Kao dječak da budem sanjao sam dobar otac trofej

KOŠARKA ● 26

Rajs umjesto Ročestija

2

Tema dana

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 8 I 1. 9. 2013

●NEZVANIČNO Ima li, zaboga, ikakvog efekta što mlatimo ovuda?

Dobro se družimo, a mogli bismo i kafanu otvoriti.

A što, mali nam je posa’.

Vidi, ta ideja uopšte nije loša - kafana!!!

Da je otvorimo, pa ove Ruse da dovedemo na otvaranje, a?

Nijesu Rusi krivi, no ovi naši Rusi.

A dosta mi je Rusa za sva vremena

● SADRŽAJ SEZONSKI RAD Za svakog muškarca postoji odijelo koje mu pristaje, samo je pitanje umješnosti odabir i upotpunjavanje odijela odgovarajućim detaljima.

Ovi savjeti su tu da vam pomognu da uskladite odijelo sa vašim tipom građe, ali svakako da je najvažnije da ste vi zadovoljni i da se osjećate prijatno.

KULTURNA POLITIKA

Film bez institucija

●35

Crnogorski filmski profesionalci saglasni su da je uspostavljanje filmskog centra neophodno radi normalnog funkcionisanja kinematografije na domaćem i međunarodnom planu. Razloge kašnjenja u osnivanju ove institucije kakvu već odavno imaju sve države regiona oni ne nalaze samo u nedostatku novca, već i u nepostojanju svijesti o značaju takvog centra za crnogorski film, što je, kako navode, čest slučaj čak i među članovima filmske zajednice.

Duplo više stranih nego domaćih radnika ● 9 KOLAŠIN

Odborničke nadoknade knjižili kao putovanja ● 17

Za mnoge roditelje, odlazak djeteta u vrtić, naročito poslije navršene prve godine je potreba, više nego želja, potreba koja je u tom momentu rješenje koje će omogućiti najorganizovanije funkcionisanje porodice.

Reakcije djece na odlazak u vrtić su različite.

Mogu se kretati od vrlo burnih, praćenih dugotrajnim plačem, ponekad i agresivnim reagovanjem, pa do potpuno apatičnog, previše mirnog reagovanja.

●39

OPREZ

Uz pirinač i insekti ● 15

● 22-23

TROVANJE

BIJELO POLJE

Drveće prijeti građanima Na bjelopoljskim javnim površinama, a posebno u gradskom parku, evidentna su dotrajala stabla i grane drveća, što predstavlja potencijalnu opasnost za građane.

U Komunalnoj policiji su saopštili da su kod Komunalnog preduzeća inicirali rješavanje problema starih stabala u gradskom parku, kod kojih je uočljivo lomljenje grana.

● 14

VOJNA INTERVENCIJA

Beranci spremaju krivične prijave Sirija podijelila protiv Golubovića i Pačariza ● 16 zapadne sile Meteo

SUBOTA, 31.08.2013 .

NEDJELJA,1.9.2013.

Pretežno sunčano i relativno toplo uz umjeren razvoj oblačnosti na sjeveru. Vjetar slab do umjeren tokom noći pojačan uglavnom sjeveroistočni.

06:04 19:23

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Pretežno sunčano i relativno toplo, na sjeveru pojačan razvoj oblačnosti ponegdje moguća kratkotrajna kiša. Vjetar slab do umjeren tokom noći pojačan uglavnom sjeveroistočni.

More mirno do malo talasasto.

Vjetar slab do umjeren ujutru sjeveroistočni tokom dana zapadnih smjerova.

Temperatura vode na otvorenom moru oko 25 stepeni.

20 17 20 19 18 12 9 6 10 12

30 29 28 30 29 25 22 18 24 25

06:05 19:21

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Subota minoC max oC

JADRAN:

● 20-21

Nedjelja

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

minoC max oC

21 18 22 20 19 11 8 6 10 11

31 30 29 30 29 26 23 19 25 26

JADRAN:

More malo talasasto.

Vjetar slab do umjeren tokom jutra pojačan sjeveroistočni a tokom dana zapadnih smjerova.

Temperatura vode na otvorenom moru oko 25 stepeni.

Tema dana

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 8 I 1. 9. 2013

3

Podgoričanin Željko Bulatović, koji je osuđen na 14 godina zatvora zbog ubistva policijskog službenika Samira Usenagića i ranjavanja Damira Mandića, po rješenju o amnestiji napustio je juče Zavod za izvršenje krivičnih sankcija (ZIKS) u Spužu. Bulatoviću je ranije stiglo rješenje o amnestiji, ali je Osnovno državno tužilaštvo uložilo žalbu na njega. Pošto je ona odbijena, Bulatović se juče vratio na slobodu. I poslije primanja nepravosnažnog rješenja o njegovoj amnestiji, crnogorska javnost je vodila polemike. Naime, svima je nejasno kako je Bulatović dobio ovu milost države, jer je uhapšen po potjernici, a Zakon o amnestiji je neumoljiv za te slučajeve. Tako, stav 5 člana 3 ovog zakona, propisao je da osobe koje su prinudno dovedene na izvršavanje zatvorske kazne ne mogu biti amnestirane. “Аmnestija se ne odnosi na lica protiv kojih je do dana, kao i na dan stupanja na snagu ovog zakona, naređeno izdavanje potjernice zbog nejavljanja na izdržavanje kazne zatvora ili zbog bjekstva sa izdržavanja kazne zatvora, osim lica iz člana 2 ovog zakona”, piše u Zakonu o amnestiji.

Bulatović je, prema navodima presude, 8. maja 2001. u 13.20 časova u bašti picerije “Leone” u Podgorici ubio Usenagića i pritom s umišljajem doveo u opasnost živote Damira Mandića, Izudina Suljevića i Dejana Ražnatovića. Dodaje se da je Bulatović sjedio u bašti picerije kada su naišli Usenagić i trojica mladića. Okrivljeni je potegao pištolj i u pravcu Usenagića ispalio sedam hitaca, od kojih su ga pogodila najmanje dva, a jedan Mandića. Bulatović je u Istražnom zatvoru u Spužu od 27. juna 2002. godine. Bulatović je po potjernici uhapšen u Valensiji krajem juna 2002. godine, pa mu je nakon izručenja iz Španije suđenje obnovljeno.

Marija Palibrk

MILI PRELEVIĆ urednik

EDITORIJAL

Željko Bulatović izašao iz zatvora

FOTO: VEDRAN ILIĆ

AMNESTIJA

Rebalans politike

P

olitičari i analitičari najavljuju vruću političku jesen. Nije to nešto novo u Crnoj Gori.

Teško da se možemo sjetiti neke jeseni da je nijesmo nazvali vrućom i malo se koja godina nije završila bez starog slogana zajedničkog DPSa “Godine počinju januarom”, s jasnom aluzijom na neke, redovne ili vanredne, izbore. I po pravilu, ništa “revolucionarno” se nije dogodilo. A šta može da se dogodi ove jeseni?

V

jerovatno rebalans, ali ne samo budžeta, već rebalans političke scene Crne Gore. Pored svih prijetnji visokih funkcionera SDP da je vrijeme da se razdvoje od DPS, sasvim je jasno da su ove dvije partije još apsolutno upućene jedne na drugu. DPS vjerovatno može računati da najmanje 130.000 glasova, što mu daje mogućnost da i dalje bude najveća politička snaga Crne Gore, koju će, kao i do sada, pratiti većina manjinskih partija i kojoj treba još jedan manji koalicioni partner da bi vršila vlast. I tu dolazimo do rebalansa političke scene. Da li će SDP biti partija koja će ući u koaliciju? Skoro sigurno da hoće, jer je teško zamisliti socijaldemokrate da nakon višegodišnjih političkih uspjeha vlast prepuste nekom drugm, Pozitivnoj, ili SNP-u na primjer. I stalni rast SDP-a, ipak, nije bio dovoljan da ova partija očekuje neki veći uspjeh na izborima, naročito ako se njeno ime na biračkim listićima nađe izdvojeno od DPS-a. Politički rebalans biće šansa da stari koalicioni partneri učvrste svoje pozicije i postave nove temelje povjerenja, pa možda čak i potpišu novi ugovor, koji bi pored potvrde i garantovao da partneri vjeruju jedni drugima. Taj ugovor o povjerenju dao bi dodatnu snagu i motiv vladajućim partijama, a moguće je i da bi demotivisao opozicione partije, koje, za sada, o mnogim pitanjima nemaju ni približno iste stavove. Tačka spajanja opozicionih partija je želja da se sruši sadašnji režim. Da li je ta tačka dovoljna i za kasnije, eventualno vršenje vlasti, pitanje je na koje odgovor čekamo dugo i ne znamo kada ćemo ga dočekati.

PROFIL VLADIMIR KEKOVIĆ

Čuvar tajni

Vladimir Vlado Keković bivši je šef crnogorske Službe državne bezbjednosti. U javnosti je prepoznat kao čovjek koji je 1989. godine, a nakon “januarskog prevrata”, prvi javno, a u tadašnjoj Skupštini SFRJ, progovorio o “januarskom prevratu” kojim je te godine srušeno crnogorsko rukovodstvo. Nakon tog njegovog govora uslijedio je i medijski i politički a i policijski linč, dirigovan od Mi-

loševićeve agenture. Čak je jedan srpski novinar, čuven po svojim desničarskim stavovima, servirao priču o Kekoviću kao organizatoru nekoliko ubistava. Ta priča nije prošla. Baš kao ni mnoge koje su u ono vrijeme bile u ponudi.

Ipak, danas Vlado Keković važi za čovjeka koji, kao nekadašnji šef tajne policije, upozorava na značaj širenja glasina i konstrukcije afera smišljenih u cilju kompromitacije određenih ljudi ili državne politike kao jednim od najopasnijih instrumenata u izgradnji moći ili samo sticanja prednosti u određenom trenutku političkog djelovanja. Valjda, samo da ne zaboravimo.

● FOTO priča

Novljanin ulovio gofa teškog 25 kilograma Šesnaestogodišnjem Novljaninu Marku Štiboharu pošlo je za rukom ono što mnogi ribolivci priželjkuju cio život. Naime, on se okitio pravim trofejem kada je iz mora izvukao 25 kilograma teškog gofa.

J

edno od važnih pitanja je i da li bi vanredni izbori donijeli nešto novo? Sigurno bi, ako bi pobijedila opozicija. Da li bi to novo bilo i dobro, još ne znamo i odgovor na to pitanje treba da čekamo. Ako bi pobijedila sadašnja vlast, jedina novost bi bila jača ljubav političkih partnera. To može biti i opasno za demokratiju, jer kada SDP i DPS shvate da samo zajedno mogu do vrha, teško da će njihov zagrljaj ikada više popustiti i teško da će i pokušati nekog drugog da zagrle.

Z

ato ni od ove jeseni ne treba očekivati mnogo. Možda neku promjenu nekog ministra u Vladi, sitnu i nebitnu, poneku promjenu posla u poslaničkim klubovima u vladajućim partijama i... to je to.

Rebalans političke scene je time završen.

TUTIN

Ubio ženu i kćerku, a zatim i sebe

Mustafa Ćatović (51), poljoprivrednik iz prigradskog naselja Velje Polje kod Tutina ubio je juče oko 8 časova ,hicima iz pištolja svoju suprugu Ajkunu (46) i ćerku Almasu( 13), a potom je izvršio samoubistvo tako što je sebi pucao u grudi.

Tragediju koja se dogodila u dvorištu porodične kuće Ćatovića policiji su prijavile komšije koje su čule pucnjavu, a potom su i videle tri beživotna tijela u njihovom dvorištu.

Prema nezvaničnim informacijama srpskih medija, Mustafa je najprije, u dvorištu porodične kuće, blizu štale, pucao u suprugu Ajkunu. Čuvši pucnje ćerka Almasa je istrčala iz kuće da vidi o čemu se radi, ali je otac i u nju ispalio nekoliko hi-

taca, a zatim je pucao sebi u grudi.

Takođe, prema nezvaničnim informacijama, pucnjavi je prethodila kraća porodična rasprava, a uzrok tragedije moglo bi da bude Mustafino nervno rastrojstvo.

Porodica Ćatović u Velje Polje se doselila prije nekoliko godina iz planinskog sela Jarebice, Mustafa je bio dobar domaćin i uzorni poljoprivrednik, važeo je za mirnog i tihog čoveka, pa je zločin koji je počinio bio šok za sve u komšiluku i celom Tutinu. Mustafa i Ajkuna imaju još jednu udatu ćerku i sina. Više detalja o ovoj tragediji, koja se najverovatnije dogodila bez svjedoka, znaće se posle detaljne istrage i obdukcije tijela nastradalih.

B.Č.

4

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 8. I 1.9. 2013.

Kresanje, ali ne po svaku cijenu FINANSIRANJE POLITIČKIH PARTIJA

Političke organizacije iz Crne Gore dobijaju 0,5% od budžeta, iz Srbije 0,15%, Hrvatske 0,05%, dok je taj procenat u Bosni i Hercegovini 0,2% i Makedoniji 0,06% ZEMLJA

GODIŠNJI BUDŽET

% BUDŽETA ZA FINANSIRANJE POLITIČKIH PARTIJA

CRNA GORA

1.257.116.536 €

0,5%

HRVATSKA

16.468.870.255€

0,05%

SRBIJA

9.204.276.833€

0,15%

BiH

1.132.000.533€

0,2%

MAKEDONIJA

2.436.527.947€

0,06%

Marina Živaljević

I

ako za političke partije Crna Gora iz budžeta procentualno izdvaja najviše, 0,5%, naši političari, u poređenju sa zemljama regiona, ne troše najviše. Ko ima više novca, više i troši, pa tako više od crnogorskih političara troše njihove kolege iz Srbije i Hrvatske. Ipak, za crnogorske prilike taj procenat je visok, ako se uzme u obzir činjenica da su budžeti Hrvatske i Srbije veći od crnogorskog 13, odnosno sedam puta. Zato se u javnosti može čuti da je kresanje budžeta u tom dijelu poželjno, ali ne po svaku cijenu.

Za radovan rad političkih partija Crna Gora je ove godine iz budžeta izdvojila 3.000.983 eura, što je na prošlogodišnjem nivou. Političke partije iz Srbije su prošle godine iz budžeta te zemlje trošile oko 10 miliona, dok su hrvatske kolege iz budžeta imale na raspolaganju skoro milion manje.

Najveći budžet među zemljama regiona ima upravo Hrvatska, i to oko 16 milijardi eura. Bez obzira na to, ta zemlja za finansiranje redovnog rada političkih partija procentualno izdvaja najmanje - 0,05%. Budžet Crne Gore za ovu godinu je 1,2 milijarde, što je 13 puta manje od budžeta Hrvatske, a naše političke partije iz budžeta procentualno uzimaju 10 puta više nego stranke u Hrvatskoj, i to 0,5%. Ministar finansija Radoje Žugić kazao je nedavno da procenat od 0,5% treba da bude manji, te “da u ovom segmentu treba smanjiti novčana sredstva kada je u pitanju sprovođenje Zakona o finansiranju političkih partija”.

U tom zakonu precizno je navedeno da “budžetska sredstva za finansiranje redovnog rada parlamentarnih partija u Skupštini Crne Gore iznose 0,5% ukupnih budžetskih sredstava, umanjenih za sredstva kapitalnog budžeta i budžeta državnih fondova (tekući budžet), za godinu za koju se budžet donosi”.

Program koordinator u Građanskoj alijansi (GA) Edin Koljenović smatra da su u ovakvoj finansijskoj situaciji potpuno jasne inicijative za kresanjem budžeta, međutim, ne po svaku cijenu.

“Moraju se jasno odrediti prioriteti.

U ovakvim uslovima svako smanjenje budžeta, posebno za opozicione partije i nove partije koje još uvijek nemaju izgrađenu infrastrukturu, značilo bi dodatno otežavajuće uslove za funkcionisanje. Procenat od 0,5 od ukupnog budžeta nije iznos koji znači raskalašnost i treba ozbiljno razmotriti u kojoj mjeri dodatno smanjivanje može hendikepirati njihov rad”, kazao je Koljenović u razgovoru za Vikend novine. On je dodao da, kada je u pitanju ovaj zakon, akcenat treba staviti na ono što je do sada bio tradicionalan problem, “a to je javnost i transparentnost u finansiranju političkih partija”.

Da je 3 miliona godišnje crnogorskim partijama malo potvrđuje podatak da su trošile više novca nego što im zakonom pripada. Član Senata Državne revizorske institucije (DRI) Branislav Radulović podsjetio je da je prilikom izvršenih revizija utvrđeno da političke organizacije troše više od zakonom utvrđenih 0,5%. “To su prije svega sredstva koja se opredjeljuju iz budžeta Skupštine, kao i ona sredstva koja se preko Uprave za imovinu opredjeljuju za poslovne prostore političkih organizacija. DRI je vrlo precizno ukazala na te neopravilnosti i očekujemo da se na odgovarajući način ta pitanja urede zakonom”, kazao je Radulović Vikend

novinama.

Važno je napomenuti da u godini u kojoj se održavaju izbori, 0,5% nije konačan procenat koji se za partije izdvaja iz budžeta.

“Budžetska sredstva za finansiranje troškova izborne kampanje obezbjeđuju se u godini u kojoj se održavaju redovni izbori, i to u iznosu od 0,25% tekućeg budžeta za godinu za koju se budžet donosi”, stoji u Zakonu o finansiranju političkih partija.

Tako je ove godine za predsjedničke izbore izdvojeno oko 1,2 miliona eura, od čega je 800.000 za sprovođenje izbora, a 400.000 eura za izbornu kampanju. Prošlogodišnji parlamentarni izbori državu su koštali 2,7 miliona, odnosno 1,3 miliona eura za rad Državne izborne komisije (DIK) prilikom organizovanja parlamentarnih izbora, i oko 1,4 miliona eura za troškove izborne kampanje političkih partija.

Zakon o finansiranju političkih partija je do sada pretrpio tri izmjene, a na njegovoj novoj verziji trenutno rade dvije radne grupe, vladina i skupštinska, koje će se sljedeće nedjelje sastati kako bi utvrdili njegovu konačnu verziju.

0,25% ili 0,3% primjereniji procenat Profesor na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu Zdravko Petak kazao je da hrvatske stranke iz državnog proračuna dobijaju nešto manje od 10 milijuna eura, te negdje oko 14,4 milijuna eura iz svih budžeta

zajedno (državnih i lokalnih). Što se tiče optiomalnog iznosa za Crnu Goru, Petak smatra daje 0,5% u svakoj varijanti previše.

“Ako hrvatske političke stranke iz budžeta dobiju oko 9 i nešto milijuna

Jednaka davanja za sport i partije Iz budžeta države se godišnje za sport u Crnoj Gori izdvaja 3.1 miliona eura, svega nekoliko desetina hiljada više u odnosu na političke partije. Ako se zna da su crnogorski sportisti najbolji ambasadori naše zemlje, nije teško doći do zaključka da bi iz-

dvajanja za sport morala biti veće. Crna Gora ima 40 političkih partija, ali i šampionke Evrope u rukometu, vicešampione svijeta u vaterpolu, bivše šampione Evrope u vaterpolu, odličja sa velikih takmičenja u individualnim sportovima.

eura, onda su crnogorskih 3 milijuna možda i malo preveliki iznos, s obzirom na broj stanovnika. Ne znam, možda bi iznos od 0,3% ili 0.25% bio primjereniji. Ocijenite sami”, kazao je Petak u izjavi za Vikend novine.

3

miliona eura se godišnje izdvaja iz budžeta Crne Gore za finansiranje rada političkih partija

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 8. I 1.9. 2013.

U SEPTEMBRU

Radna akcija za poslanike Jesenje zasijedanje Skupštine Crne Gore donijeće poslanicima puno posla. Radna grupa za izgrađivanje povjerenja u izborni proces, koja je intenzivno radila tokom posljednja dva mjeseca, poslanicima će u septembru dostaviti predlog više zakona. Tako će se između ostalog poslanici izjasniti o zakonu o finansiranju političkih partija, o finansiranju kampanje za izbor predsjednika, gradonačelnika i predsjednika opština, zakonu o izboru odbornika i poslanika, zakonu o prebivalištu, kao i zakonu o državljanstvu. Potpredsjednik Skupštine Suljo Mustafić kazao je za Vikend novine da očekuje da će radna grupa odraditi svoj posao na najbolji način.

“Dosta je zakonskih predloga u proceduri, što će reći da nas očekuje intenzivna aktivnost na jesen. Mada ona se i tokom avgusta ne prekida. Kao što znate, radna grupa za izgradnju povjerenja u izborni proces radi u punom kapacitetu, sastaje se dva puta sedmično. Kao član tog tijela mogu slobodno reći da je i dosta efikasna. Veoma se studiozno pretresaju zakoni, radi na njihovim izmjenama i dopunama i postiže se za sada visok stepen saglasnosti, što uliva optimizam da će posao biti završen u septembru. Zakoni se pripremaju za plenum, i onda se može očekivati rasprava i njihovo usvajanje. Ni najmanje ne sumnjam u uspjeh ovog posla i dobre rezultate”, kazao je Mustafić.

Tokom septembra je moguća i rasprava o predlogu rebalansa budžeta. Navedeni predlog rebalansa je

već bio u skupštinskoj proceduri 1. avgusta, ali je ministar finansija tada odlučio da ga povuče. Poslanik Pozitivne Crne Gore Dritan Abazović uvjeren je da Skupštinu i ove jeseni čeka puno posla.

“Mislim da je trenutno fokus na onom što radi radna grupa za promjenu izbornog zakonodavstva i izgradnju povjerenja u izborni pro-

ces. To će definitivno biti najveći izazov parlamenta, jer od tog političkog dogovora će zavisiti da li će demokratski procesi biti unaprijeđeni”, kazao je Abazović. Takođe, već u septembru i skupštinski odbori će nastaviti započete poslove, tako da se slobodno može reći da će crnogorski poslanici ove jeseni imati pune ruke posla.

A.O.

5

IDUĆE GODINE

MVPEI se seli na Cetinje

Ministar vanjskih poslova i evropskih integracija u Vladi Crne Gore Igor Lukšić boravio je juče u posjeti prijestonici Cetinje, tokom koje se sastao sa gradonačelnikom Aleksandrom Bogdanovićem, saopšteno je iz kabineta gradonačelnika.

“Tokom susreta, kojem su prisustvovali ministar kulture Branislav Mićunović i direktor Direkcije za javne radove Žarko Živković, gradonačelnik Bogdanović i ministar Lukšić razmijenili su informacije o aktivnostima dvije institucije, pri čemu je najviše riječi bilo o daljem produbljenju saradnje. Ministar Lukšić upoznao je gradonačelnika Bogdanovića sa detaljima vezanim za predstojeće preseljenje sjedišta Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija na Cetinje, u skladu sa odlukom Vlade. Kako je naglašeno tokom sastanka, već je u toku izrada projektne dokumentacije koja će tretirati rekonstrukciju bivšeg ruskog poslanstva, u kojem će biti Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih inte-

gracija. Ministar Mićunović naglasio je kako je izrada cjelokupne dokumentacije, s obzirom na kulturni značaj navedenog objekta, povjerena Centru za konzervaciju i arheologiju”, navedeno je u saopštenju.

Gradonačelnik Bogdanović i ministar Lukšić najavili su kako će, neposredno po završetku izrade projektne dokumentacije, biti raspisan i tender za izbor izvođača radova, čime će biti stvoreni uslovi da rekonstrukcija bivšeg ruskog poslanstva počne u vremenski bliskom okviru.

“Shodno najavama sa sastanka, preseljenje Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija biće realizovano tokom sljedeće godine.

Gradonačelnik Bogdanović zaključio je kako će time Cetinje opet postati vodeći diplomatski centar u Crnoj Gori, kako je to bilo i tokom prošlosti. Nakon susreta u Prijestonici Cetinje, gradonačelnik Bogdanović i ministar Lukšić obišli su zgradu bivšeg ruskog poslanstva”, zaključuje se u saopštenju.

MUSTAFIĆ

Crna Gora primjer Balkancima Crna Gora je primjer stabilnog društva na Balkanu, ali je potrebno dalje raditi na jačanju institucija, a samo jačanje uloge Skupštine znači i jačanje drugih institucija, kazao je potpredsjednik Skupštine Crne Gore Suljo Mustafić.

On je učestvovao na “Osmoj konferenciji predsjednika parlamenata malih evropskih država“ koja je održana u Rejkjaviku od 27. do 30. avgusta.

Mustafić je, u svom obraćanju, predstavio aktuelnu situaciju u Crnoj Gori i važna pitanja kojim se Skupština Crne Gore bavi, sa posebnim akcentom na nedavno usvojene amandmane na Ustav kojima se jača nezavisnost pravosuđa.

On je, takođe, kazao da je Skupština Crne Gore prepoznata kao mjesto demokratskog dijaloga, uvažavanja različitosti, mjesto odakle idu poruke ka čitavom društvu o Crnoj Gori kao multietničkoj i stabilnoj državi.

“U politici ne postoje mali i veliki, već svačija veličina leži u vrijednosti ideja i ljudima koji nose te ideje“, zaključio je Mustafić, dajući punu podršku daljim naporima u jačanju saradnje malih država.

Na kraju konferencije, jednoglasno je usvojena Završna deklaracija i dogovoreno da se sledeća, “Deveta konferencija predsjednika parlamenata malih evropskih država“ održi u Andori.

Na ovogodišnjoj konferenciji či-

ji je domaćin Parlament Islanda i njegov predsjednik Ejnar Gudfinson bilo je riječi o aktuelnim i važnim pitanjima u nacionalnim politikama i parlamentima malih evropskih država, o uticaju ekonomske i dužničke krize na male zemlje, kao i o potencijalima za saradnju ovih zemalja na polju obrazovanja i istraživanja.

Na marginama konferencije, potpredsjednik Mustafić sastao se potpredsjednikom parlamenta Republike Malte Vinsentom Galeom.

Na sastanku je istaknuta važnost unaprjeđenja saradnje dvije države, posebno u oblasti evropskih integracija kao i u oblastima turizma, kulture i pomorskog saobraćaja.

LP NA ČEKANJU

DPS još ne poštuje liberale Demokratska partija socijalista je obećala Liberalnoj partiji da će do kraja septembra ispoštovati sporazum, što je uslov da se ta stranka vrati u vladajuću koaliciju, ali ni nakon dva mjeseca još to nijesu uradili. Lider LP Andrija Popović u razgovoru za DN kaže da DPS ima još 30 dana da nešto preduzme po tom pitanju.

“Nije realizovan sporazum u dogovorenoj mjeri. Ukoliko ne ispoštuju taj rok, rukovodstvo Liberalne partije će donijeti konačnu odluku kako ćemo da se ponašamo dalje”, kaže Popović.

Liberalna partija neće podržati nijedan zakon koji bude na dnevnom redu zasijedanja Skupštine Crne Gore ukoliko ih vladajuća koalicija ne uključi u izradu tih akata. To je jedan od uslova koji DPS treba da ispoštuje.

LP je u maju raskinula koaliciju, jer nijesu potpisali aneks sporazuma sa DPS koji je trebalo bliže da precizira učešće te partije u vlasti. Liberali su dobili resor sporta i mladih, ali očekuju da se precizira u kojim ministarstvima im pripadaju mjesta pomoćnika. Trebalo bi da se regulišu mjesta za njih i u ostalim segmentima vršenja vlasti gdje država ima većinsko vla-

sništvo, kao i u diplomatsko-konzularnim predstavništvima.

Kada je LP raskinula koaliciju sa DPS od te partije su dobijali više puta obećanje da će ispuniti njihove zahtjeve. Tako su sa Popovićem u julu razgovarali Tarzan Milošević i potpredsjednik partije Svetozar Marović o istoj temi, da se LP vrati u koaliciju. Popović vjeruje da je taj sastanak bio ozbiljniji od prethodnih, ali nije želio da kaže da li je siguran da će u narednih mjesec dana DPS zaista ispo-

štovati sve što traže liberali.

DPS i LP su do sada imale više nesuglasica, ali izgleda da se one neće samo zadržati u Crnoj Gori. Popović je pozvan da učestvuje na centralnoj konferenciji liberala u Hrvatskoj, koja će se održati 18. i 19. septembra. Taj događaj okuplja liberale koji učestvuju u vlasti iz svih država Evrope, te Popović kaže da će iskoristiti priliku da razgovara sa svima o položaju Liberalne partije u Crnoj Gori, ali i da to njih interesuje.

N.Đ.

Popović i Martinović kandidati Za predsjednika Liberalne partije kandidovali su se dosadašnjeg predsjednika partije, Andrije Popovića i Dragutin Martinović iz barskog odbora partije, konstatovano je na sjednici Predsjedničkog kolegijuma stranke.

U Podgorici je juče održan Predsjednički kolegijum Liberalne partije Crne Gore na kojem je usvojen Prijedlog izmjena i dopuna Statuta i Programa Liberalne partije.

Usvojen je i prijedlog Odluke o broju i načinu izbora članova koje kandiduju Opštinski i Inicijativni odbori.

“Predsjednički kolegijum je usvojio i Prijedloge Deklaracije o dijaspori, Deklaracije o podsticaju razvoja sjevera Crne Gore, Deklaracije o genetički modifikovanim organizmima i Deklaracije o ekonomskom razvoju Crne Gore”, navodi se u saopštenju LP.

SASTANAK MINISTARA ODBRANE

Mađarska vlada pruža podršku Crnoj Gori Mađarska odlučno podržava ulazak Crne Gore u NATO i to je njen strateški interes, rekao je danas ministar odbrane te države Čaba Hende. On je juče u Podgorici sa crnogorskim ministrom odbrane Milicom Pejanović Đurišić potpisao Sporazum o saradnji, ocjenjujući da je to dobra osnova za dalju saradnju dvije države.

Potpisivanje Memoranduma crnogorskom i mađarskog ministarstva odbrane, Hende je ocijenio kao istorijski događaj.

“Prioritet Mađarske je očuvanje stabilnosti u regionu. Naša Vlada izričito i odlučno podržava ulazak Crne Gore u NATO i to je naš strateški interes”, kazao je on.

Prema riječima Hendea, Mađarska je spremna da pomaže Crnoj Gori na putu u NATO prenoseći njena iskustva i saznanja, prenijela je Mina. On je istakao da je u Avganistanu, gdje su vojske Crne Gore i Mađarske sarađivale šest puta, upoznao crnogor-

ske vojnike i naveo da su ostavili snažan i dobar utisak. Hende je kazao da je na južnoj granici Mađarske uvijek bilo nestabilnosti koje su prijetile da će prerasti u oružane sukobe i da zbog toga cijeli region zapadnog Balkana treba da pristupi NATO-u.

“Uslov ulaska je pomirenje među narodima i narodnostima na ovim prostorima”, kazao je mađarski ministar odbrane.

Prema riječima Pejanović Đurišić, Crna Gora i Mađarska će, na osnovu potpisanog Memoranduma, sarađivati na mnogim poljima.

Ona je kazala da je Sporazum pokretački element u razvoju budućih projekata dvije države.

“Predviđen je nastavak saradnje u obuci, školovanju, razvoju vojno-medicinskog servisa, vojno-obavještajne bezbjednosne službe i prenos iskustava u organizaciji multunacionalnih jedinica”, kazala je Pejanović Đurišić.

Ispravka U jučerašnjem izdanju Dnevnih novina, izašao je tekst “Zajedno smo mnogo vozova propustili” u kojem su pogrešno protumačene riječi Poslanika Republike Srbije Ivana Baurea.

Naime, porparol SDP Srbije je u odgovoru na pitanje o optužbama poslanika DF-a Nebojše

Medojevića koje su upućene vicepremijeru Srbije Aleksandru Vučiću jasno kazao da njegove riječi tumači kao nepotrebne i nekorektne, ali ne i njihove međusobne obračune, kao što je prenešeno. Izvinjavamo se gospodinu Baueru zbog ovog propusta. Redakcija politike.

6

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 8. I 1.9. 2013.

MMF TVRDI

Najbolje da ga ugasimo Međunarodni monetarni fond (MMF) u svom članku o Crnoj Gori navodi da je za KAP likvidacija najjeftinija opcija, budući da je za dugoročno rješenje koje bi mu omogućilo da radi profitabilno-ograničeno jer plaća tržišnu cijenu struje. Kako se navodi u članku MMF-a gašenje, iako bi moglo značiti neke, kratkoročne, fiskalne troškove, uklonilo bi teret stalnih subvencija iz budžeta i oslobodilo oskudne resurse koji se mogu koristiti produktivnije, uključujući električnu energiju za izvoz.

Oporavak Crne Gore od kreditnog kolapsa 2008, kako navode iz MMFa, usporava dug u privatnom sektoru.

“Ekonomske aktivnosti su smanjene u prošloj godini zbog neobično teških vremenskih uslova početkom godine, kao i oštar pad u proizvodnji aluminijuma, zbog daljeg pogoršanja finansijskog položaja KAP-a”, navodi se u članku o Crnoj Gori. Ističe se da je oporavak početkom 2013. očigledan početkom, jer su povoljniji vremenski uslovi rezultirali znatnim povećanjem proizvodnje električne energije iz hidroelektrana, dok metalski sektor nastavlja da koči ekonomske aktivnosti.

Javni dug je, kako su dodali, naglo porastao posljednjih nekoliko godina, dok je veliki strukturni fiskalni deficit na kraju kreditnog buma teško suzbiti.

Vlasti u Crnoj Gori su preduzele mjere fiskalnog prilagođavanja u prošloj godini, ali nivo javnog duga nastavlja da raste, dosegnuvši 52 odsto do kraja godine.

“Vlasti su preduzele nekoliko značajnih mjera podrške ambicioznom budžetu za ovu godinu, koje su usmjerene daljem strukturnom prilagođa-

EN plus grupa: SDP obmanjuje narod Izjava Socijaldemokratske partije je cinična laž i još jedan pokušaj da se izbjegne odgovornost za stečaj u KAP-u, masovna otpuštanja zaposlenih bez isplate otpremnina, kao i višemilionski dugovi fabrike i države, koji će, nažalost, sada pasti na teret poreskih obveznika Crne Gore.

SDP je u petak zatražio da nadležni organi ospore potraživanja Rusa koja su kako tvrde “ zasnovana na fiktivnim ugovorima između CEAC-a i sa njim povezanih lica”.

“Ovakvim ciničnim izjavama SDP obmanjuje prvenstveno narod Crne Gore, koji je prinuđen da plaća iz svog džepa za cinizam i nekompetentnost nekih političara”, kazači su iz En plus grupe u saopštenju dostavljenom Vikend novinama.

Iz En plus grupe je saopšteno da je SDP upravo 2007. godine postala jedna od glavnih partija-inicijatora ponivanju, uključujući zamrzavanje penzija i povećanje stope poreza na dodatu vrijednost”, napominju iz MMF-a.

●U Utorak o tome kako dalje Radnici Kombinata aluminijuma (KAP), koji su stekli pravo na penziju, u utorak će odlučiti o daljim aktivnostima nakon sastanka njihovog advokata Zorana Piperovića i ministra finansija, Radoja Žugića.

štenja rezultata tendera za privatizaciju i razvoj TE Pljevlja, na kojem je pobijedila En plus Grupa.

“Kao rezultat toga, KAP je ostao bez sopstvenog izvora električne energije, što je osnovni uzrok svih problema u KAP-u i ekonomiji Crne Gore. Upravo SDP za to snosi ličnu odgovornost”, poručili su iz En plus grupe.

En plus Grupa, kako se navodi, prinuđena da traži naknadu pretrpljenih troškova preko međunarodnih arbitražnih sudova, a uvjereni su da će na isti način postupiti i drugi prevareni investitori.

“Još jednom želimo da naglasimo da ni En plus Grupa ni CEAC, nikada nijesu dobijali dividende od KAP-a. Svi finansijski iskazi KAP-a su provjeravani od najvećih međunarodnih revizorskih kompanija sa besprekornom reputacijom.

Predstavnik radnika koji su stekli pravo na penziju, Radovan Tošković kazao je za Dnevne novine da im je advokat Piperovića prenio “pozitivne tonove” koji slute na to da će nadležne institucije udovoljiti njihovim zahtjevima.

“Piperović u ponedjeljak ima sastanak sa Žugićem, ponovo smo zakazali saastanak u utorak i sagledaćemo činjenično stanje i dogovoriti o daljim aktivnostima”, poručio je Tošković.

I.B.

KAP predstavlja veliki trošak za budžet, ocjena je Međunarodnog monetarnog fonda

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 8. I 1.9. 2013.

7

TURIZAM

Ljeto donijelo više novca Podaci govore da su poreski prihodi veći u svim gradovima, što znači da je državna kasa bolje popunjena nego prošle godine Novak Uskoković

O

vogodišnja ljetnja sezona, sudeći prema ostvarenim prihodima, bolja je od prošlogodišnje, a to potvrđuju podaci Poreske uprave, ali i turističkih radnika. Tako su, kada se saberu poreski prihodi, oni porasli u svim gradovima na promorju, a čak su premašili i ambiciozne planove. To je korist od ljeta koji ima država. Turistički radnici smatraju da je ove godine i čak trenutna popunjenost bolja i da se očekuju dobri rezultati u mjesecima koji slijede. Sve u svemu, zaključak je da je ova sezona, kada se pogledaju svi aspekti, bolja nego i odlična 2008. godina. Procjene su da bi prihodi od turizma mogli da premaše očekivanih 700 miliona eura.

Iako se zbog nepovoljnih prilika u junu (veliki broj dana sa kišom) naslućivalo da će ovogodišnja sezona biti lošija, sve se okrenulo krajem jula i početkom avgusta. Prema podacima do kojih su došle Vikend novine, poreski prihodi su u julu i avgustu veći u svim crnogorskim primorskim gradovima. Tako je u tri područne jedinice Poreske uprave naplaćeno znato više prihoda. U Baru su prihodi povećani deset odsto, Budvi čak 16 procenata, a Herceg Novom dva odsto. Ti podaci se odnose na period od 1. jula do 29. avgusta.

Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović kaže za VN da je ova sezona po novcu bolja od prošlogodišnje.

“Sama činjenica da je ove godine više novca, kaže da je sezona dobra. Ove godine je bilo više novca od očekivanog”, rekao je Radulović.

Prema negovim riječima, ove godine je bilo određenih “rupa” u sezoni, ali to znači da je popunjenost umjesto 100 odsto iznosila oko 92 odsto.

Ove godine je, čini se, bilo manje problema nego prošle. Tako, re-

16

odsto su veći poreski prihodi u područnoj jedinici Budva u periodu od 1. jula do 29. avgusta u odnosu na isti period prošle godine cimo, goruči problem - vodosnabdijevanje Herceg Novog, riješen je priličnim angažovanjem Ministarstva turizma, Opštine Herceg Novi i Tivat, ali i Javnog preduzeća Regionalni vodovod. Isto tako, godinama prisutan problem buke smanjen je na podnošljiv nivo, a sve više je izražena i disciplina na plažama, gdje je ranijih godina bilo problema. Takođe se uočavaju bolja sinhronizacija inspekcijskih i drugih nadležnih organa, ali mora se očekivati i veće angažovanje lokalnih samouprava o samom to-

ku sezone.

Ono što raduje turističke radnike je što sezona i dalje traje. Prema podacima Nacionalne turističke organizacije, u petak je u Crnoj Gori boravilo 58.490 turista, što je pet odsto više u odnosu na isti period prošle godine. U prilog rastu broja gostiju može ići i podatak da je usluge rominga u Crnoj Gori od 12. do 18. avgusta koristilo 266.200 korisnika, što je 19,87 odsto više nego u istom periodu prošle godine, saopšteno iz Ministarstva turizma. Prema podacima tri mobilna operatera prisutna na crnogorskom tržištu, najviše korisnika roming usluga bilo je iz Srbije, Rusije, Ukrajine, Bosne i Hercegovine, Ita-

lije, Poljske, Slovenije, Njemačke, Švajcarske, Makedonije, Albanije, Kosova, Francuske i Holandije.

Ranije se Crnoj Gori spočitavalo da ima problema sa ljubaznošću ugostitelja. Radulović smatra da je nivo servisa u Crnoj Gori na nivou drugih destinacija.

“Crnogorsci su veoma talentovani i veoma brzo uče kada hoće. Sada gledam jednu mladu prelijepu damu koja je pripravnica, sa kojom ću da razgovaram da ostane jer se vidi da je naučila posao”, naveo je Radulović.

Radulović je dodao da Crnoj Gori trebaju novi hoteli, a sa njima i bolja avio-povezanost, putevi i ostala infrastrukturu.

RIJEČ MINISTRA

700

miliona eura je očekivani prihod od turizma ove godine, koji će, vjerovatno, biti premašen Iako je kraj avgusta, turistički radnici očekuju dobru popunjenost kapaciteta i u narednim mjesecima. Tako se očekuje da sezona potraje još, a sa njom će uglavnom doći turisti sa većom platežnom moći.

5

SJEVER

Očekujemo dužu postsezonu

Vlasnik turističke agencije “Explorer” Luka Bulatović saopštio je da je ovogodišnja sezona počela ranije, ali i da traje tuže.

On je objasnio da je predsezona jedna od najboljih do sada, a da je ljetnja, koja još traje, na nivou prošlogodišnje, ako ne i “nešto bolja”.

“Velika su interesovanja i za postsezonu, tako da očekujemo goste bolje platežne moći. Očekujemo firme koje organizuju događaje, seminare i tim bildinge”, saopštio je Bulatović, koji je prepoznat kao veoma uspješan, inventivan i vrlo profesionalan u obavljanju svog posla, što je dokazano brojnim najpozitivnijim utiscima turista.

Prema njegovim riječima, Crna Gora je ove godine dobila više turoperatora iz Evrope nego prošle, tako da su oni učinili da predsezona i postsezona traju duže.

“Ovih dana se ugovaraju brojke, dužina boravka, tako da ćemo imati bolju sliku kada sve to podvučemo, negdje najkasnije do 15. oktobra. U turizmu nije važno koliko imate ljudi nego na kraju kada sve saberete i oduzmete koliko ste zaradili”, poručuje Bulatović. On je dodao da agencija “Explorer” teži ka visokoplatežnim gostima, možda zahtjevnijim klijentima, manjim grupama kojima se mogu više posvetiti i učiniti da ostvare što duži boravak. Bulatović je dodao da gosti sve više traže etno, eko, katunska ili obična sela i da će ta ponuda u Crnoj Gori zauzeti neko posebno mjesto.

“Ukoliko ova sela zadrže speci-

Ovogodišnja sezona pokazala je da je trud uložen u realizaciju aktivnosti iz agende reformi u turizmu imao kvalitetne rezultate, ali nas je i usmjerila na rješavanje svih otvorenih pitanja u našoj turističkoj ponudi, ocijenio je za Dnevne novine ministar turizma i održivog razvoja Branimir Gvozdenović.

“Dakle, zadovoljni smo postignutim, ali istovremeno analiziramo sve segmente ove oblasti koje moramo dalje unapređivati”, dodao je Gvozdenović.

On je podsjetio da je za sedam mjeseci ove godine u odnosu na isti period prošle godine na dva aerodroma ostvaren znatno veći promet putnika i aviona. Zabilježen je porast broja turista, a taj trend se i sada nastavlja. “Povećani su prihodi od turizma kao i naplata boravišne takse. Osim toga, očekujemo znatno dužu postsezonu”, kazao je Gvozdenović.

On je naveo da turizam zahtijeva kontinuirano stvaranje imidža i kreira-

Sezona još traje

fičan i ambijentalan stil gradnje, kao i raznolikost, ona će postati jedinstvena i prepoznatljiva turistički omiljena i rado posjećena mjesta i nuditi se kao poseban turistički brend Crne Gore”, rekao je Bulatović.

“Explorer” će uskoro proslaviti deset godina postojanja. Ta kompanija uspješno posluje na turističkoj mapi Crne Gore, aktivno doprinosi razvoju turizma svih 12 mjeseci. Dobitnik je prošlogodišnjeg najvećeg priznanja iz oblasti turizma pod pokroviteljstvom predsjednika Crne Gore i Nacionalne turističke organizacije “Wild Beauty Avard” 2012.

nje brenda.

“Na turističkom tržištu nadmoć nemaju bogatije destinacije koliko one koje su kreativne. Dakle, da bi bila konkurentna, zemlja mora da zna što želi ponuditi i kome, a dobra turistička promocija ima veliki efekat i na druge izbore, uključujući investicione odluke”, smatra Gvozdenović.

On podsjeća da je jedan od prioriteta razvoj dodatnih sadržaja, osmišljavanje i promovisanje povoljnih aranžmana u pred i postsezoni, i stavljanje u punu funkciju te dodatna promocija objekata u turizmu (vjerski, kulturni i sportski objekti i sl.).

“Ovdje bih kao posebno značajno istakao planirano definisanje liste manifestacija čiju

odsto više turista trenutno boravi u Crnoj Gori u odnosu na prošlu godinu organizaciju će promovisati država 2014. godine – sa posebnim akcentom na predsezonu i postsezonu i koja će, vjerujemo, učiniti puno na kreiranju cjelogodišnje ponude”, najavio je Gvozdenović.

Prema njegovim riječima, u skladu sa agendom reformi u turizmu, sa ciljem kreiranja integralnog turističkog proizvoda, sprovode se i aktivnosti na valorizaciji zaleđa i planinskog dijela Crne Gore.

“Segment turizma zasnovan na prirodi postao je jedan od najbrže rastućih sektora u svjetskoj turističkoj industriji, sa rastom od 10 do 15 odsto na godišnjem nivou.

Crna Gora, kada je riječ o nacionalnim parkovima, ove godine bilježi porast broja turista, ali i prihoda”, podsjeća Gvozdenović.

Aktuelno

CBCG

Banke odobrile manje kredita

Krediti i ostala potraživanja banaka na kraju juna su iznosili 2,46 milijardi eura i bili su 0,8 odsto manji nego u maju, pokazuju podaci Centralne banke (CBCG).

“Krediti i ostala potraživanja banaka su na kraju juna porasli 4,9 odsto u odnosu na decembar”, navodi se u novom biltenu CBCG. Odnos između kredita i depozita u junu je u odnosu na kraj prošle godine bio znatno veći, pa je na jedan eura uložen u banke dolazilo 1,22 eura kredita.

Banke su po osnovu kredita najviše potraživale od privrede i stanovništva, ukupno 76,2 odsto.

Ukupni depoziti na kraju juna su na mjesečnom nivou porasli 1,8

odsto na 2,01 milijardu eura, dok su u poređenju sa decembrom bili 1,5 odsto veći.

Oročeni depoziti činili su 60,6 odsto ukupnih, a oni po viđenju 39,2 odsto. U strukturi oročenih depozita najveće učešće imali su oni ročnosti od tri mjeseca do jedne godine, 49,7 odsto. Depoziti ročnosti od jedne do tri godine činili su 27,7 odsto.

Ukupni depoziti stanovništva u junu su u odnosu na maj porasli 0,2 odsto na 1,16 milijardi eura, dok su u poređenju sa decembrom bili 1,6 odsto veći.

U ročnoj strukturi depozita stanovništva oročeni su činili 70,3 odsto, a oni po viđenju 29,7 odsto.

CENtAR iGALO

Povećali gubitak Centar za odmor, rekreaciju i liječenje Igalo završio je prvu polovinu godine sa gubitkom od 266.080 eura, 1,4 puta većim nego u istom prošlogodišnjem periodu.

Prema podacima iz izvještaja o poslovanju, koji je objavljen na sajtu Komisije za hartije od vrijednosti, poslovni prihodi preduzeća su na kraju juna iznosili 551.450 eura i bili su 8,7 odsto veći nego u uporednom periodu.

Poslovni rashodi su na kraju drugog tromjesečja porasli 16,5 odsto na 817.530 eura.

Troškovi materijala iznosili su

168.790 eura zarada, naknada i ostali lični rashodi 317.720 eura, a amortizacije i rezervisanja 75.000 eura. Ostali poslovni rashodi su na kraju juna dostigli 220.080 eura.

Ukupna aktiva preduzeća, čiji će privatizacioni ugovor biti raskinut u skladu sa odlukom Vlade, vrijedjela je na kraju drugog tromjesečja 8,21 milion eura i bila je dva odsto veća nego u uporednom periodu.

Dugoročna rezervisanja i obaveze kompanije dostigli su 160.560 eura, a kratkoročna 239.240 eura.

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 8. I 1.9. 2013.

Prihodi budžeta premašili plan U prvih osam mjeseci ove godine naplata prihoda budžeta iznosila je 762,6 miliona eura, što je za 23,32 miliona, odnosno za 3,2 odsto više od plana, saopšteno je iz Ministarstva finansija. Kako se navodi, prema preliminarnim podacima prihoda budžeta za prvih osam mjeseci, u odnosu na isti period prošle godine, naplata je viša za 6,85 odsto, odnosno za 48,9 miliona eura.

“Posmatrano po strukturi prihoda, posebno pozitivno kretanje zabilježeno je kod naplate poreza na dodatu vrijednost, odnosno za 19,27 odsto, odnosno za 44,77 miliona eura je veća naplata u odnosu na isti period prošle godine”, kaže se u saopštenju Ministarstva.

Propao tender Tender za prodaju hotela Hotelsko-turističkog preduzeća HTP “Onogošt” u Nikšiću i Risnu, kao i kafane u Šavniku, po ukupnoj početnoj cijeni od 11,8 miliona eura, propao je jer nije bilo zainteresovanih kupaca.

Stečajni upravnik Dragan Smolović najavio je da će novi tender za preostalu imovinu biti raspisan početkom septembra. Cijena ni na novom oglasu, kako je kazao, ne bi trebalo da bude promijenjena, ali to zavisi od odluke povjerilaca.

Vunko za četiri i po miliona eura Stečajna uprava bjelopoljskog Vunka raspisala je danas novi oglas za prodaju imovine tog preduzeća po početnoj cijeni od četiri i po miliona eura. Javno nadmetanje biće održano 30. septembra u 12 sati u prostorijama preduzeća. Prodaje se zemljište ukupne površine 92.510 metara kvadratnih, kao i poslovne zgrade.

Osim toga, kako je navedeno u oglasu, prodaje se i zemljište površine oko 13.560 kvadrata, sa pravom korišćenja.

Početna licitaciona cijena tog zemljišta je deset eura po kvadratnom metru.

Mogu učestvovati preduzeća i građani koji prije početka licitacije uplate depozit od pet odsto.

siNdikAt vEktRA BOkE

Brković ništa nije ispunio HERCEG NOVI - Sindikat Vektra Boke saopštio je da je od posljednjeg sastanka sa vlasnikom Draganom Brkovićem do danas učinjeno sasvim malo na poboljšanju statusa radnika, dodavši da su im izmireni dohoci za oktobar, novembar i decembar 2012. godine. Predsjednik sindikata Vojin Miljanić je kazao da im je menadžment saopštio da je u toku procedura dobijanja saglasnosti za promjenu i brisanje prava korišćenja i upis prava svojine Vektra Boka na plac koji se nalazi na Savini da bi se stvorili uslovi za prodaju istoga, iz čega će biti izmirena sva zaostala dugovanja. On se međutim pita zbog čega do sada nije dobijena odluka Vlade, tj. Savjeta za privatizaciju.

Miljanić dodaje i da menadžment Vektre Boke navodi da su računi blokirani po osnovu sudskih presuda iz radnih i imovinskih sporova nastalih u pretprivatizacionom periodu što je samo djelimično tačno jer su, kako je naveo, veći problemi nastali od momenta kupovine HTP “Boka”. Miljanić je istakao i da im se duguje šest ličnih dohodaka, osam prevoza, dva regre-

sa i doprinosi za više od tri godine.

“U toj situaciji, kada su radnici i fizički i psihički u veoma lošem stanju, na rubu egzistencije, čudi nas da svi nijesmo ne na bolovanju, nego u bolnicama zajedno sa članovima naših porodica. Menadžement navodi da će nakon isplate svih dugovanja raditi na realnom formiranju fonda iz koga će biti realizovan usaglašen i definisan socijalni program uposlenih.

Ako se zna da se u realizaciju socijalnog programa ne može ući dok se ne

izmire sva dugovanja prema zaposlenima a ona zavise od još neizvjesne prodaje placa, pitamo se kada će i da li će uopšte doći do formiranja fonda”, upitao je Miljanić.

On je podsjetio da nije ispoštovano vraćanje toplog obroka za stalno uposlene. “Sindikatu je dosta više obećanja od kojih se ne može preživjeti pa traži i od menadžmenta i vlasnika kompanije da ispoštuju dogovoreno, a od Vlade i Savjeta za privatizaciju traže pomoć”.

S.M.

Blokirali prugu i ne odustaju: sa protesta rudara

Foto: Bato Danilović

8

UPOZORENJE

Boksitima prijeti stečaj Nikšićki rudari i juče blokirali izvoz rude Budućnost kompanije i zaposlenih u njoj zavisi upravo od poštovanja ugovorenih rokova i to je jedini način da se obezbijedi funkcionisanje preduzeća, saopštilo je juče Ministarstvo ekonomije. Dodoju da blokada isporuke rude iz Rudnika boksita Nikšić najviše štete može nanijeti kompaniji i zaposlenima, posebno u situaciji kada postoji kupac za 450.000 tona u naredne tri godine.

“U suprotnom, u kompaniji koja je u situaciji u kakavoj su Rudnici boksita Nikšić, postoji prijetnja od stečaja, čime bi se doveo u pitanje opstanak kompanije, a, kao što je i poznato, svim zaposlenima bi, po sili zakona, prestao radni odnos”, navode iz Ministarstva ekonomije.

Kupac je, prema informacijama Ministarstva, od strane uprave RBN i predstavnika Vlade u Odboru direktora, već uplatio avans, ali je i to dovedeno u pitanje zbog aktuelne situacije.

“Od isporuke ugovorenih količina rude zavisi ne samo obezbjeđenje sredstava za zarade, već i dugoročna održivost proizvodnje boksita u Nikšiću. S druge strane, realizacija postojećeg ugovora predstavlja osnov za reorganizaciju preduzeća u cilju očuvanja najvećeg mogućeg broja radnih mjesta i dalje eksploatacije boksita”, naglasili su iz Ministarstva.

Nezadovoljni radnici su ostali pri

svojoj odluci, pa su i juče nastavili sa dežurstvima na ulazu u Sektor transporta u Gračanici kako bi spriječili svaki pokušaj utovara i izvoza rude kupcu.

Predsjednik samostalnog sindikata Borislav Bojanović kazao je juče da je blokada rude koja traje od 21. avgusta zaustavila sve dogovore i da jedini novac koji mogu imati je od prodaje rude kupcima.

“Ako nema prodaje, onda nema para i Vlada će vjerovatno po kratkom postupku završiti priču sa Boksitima kao i sa KAP-om, uvešće nam stečaj”, kazao je Bojanović.

Međutim, rudari, koji djeluju nezavisno od sindikalnih organizacija, ostali su i juče pri svojoj odluci i poručili su da će nastaviti sa danonoćnim dežurstvima na rampi sektora transporta na Gračanici.

“Dežuramo dan-noć, ljudi samo odu na ručak, ali neko ih mijenja i rampa je uvijek pod nadzorom, a mi se onda brzo možemo iskupiti ako pokušaju da izvezu rudu”, kazao je juče predstavnik radnika Ilija Đilas.

Prema njegovim riječima, decembraska plata, koju je radnici trebalo da dobiju do 1. septembra, još nije uplaćena, te rudari nemaju ni minimum potreban da spreme djecu za školu koja počinje u ponedjeljak. Đilas je dodao da im se ni juče niko od nadležnih nije obraćao.

J.L. - I.C.

BERZA

Prodato 783.430 eura akcija Monete Na Montenegroberzi juče je prodato 8,7 odsto akcija investicionog fonda Moneta, za ukupno 783.430 eura. Na berzi je prodato ukupno oko 13,37 miliona akcija Monete, po cijeni od 5,86 centi, prenosi agencija Mina-biznis.

Prema podacima Centralne depozitarne agencije (CDA), najveći udio u Moneti ima Društvo za upravljanje tim fondom 15,7 odsto, Alpha Investment 13,06 odsto, dok je vlasnik 9,86 odsto akcija skriven iza HB Zbirnog kastodi računa 3.

Iza NM Zbirnog kastodi računa 6 nalazi se vlasnik 7,4 odsto dionica, Zif Invest Nova fond iz Bijeljine ima 6,1 odsto akcija, Bojana Vinković iz Ljubljane 4,2 odsto, Zif Privrednik Invest iz Banjaluke 1,34 odsto. Iza CK Zbirnog kastodi računa 1 i NM Zbirnog kastodi računa 3, skriveni su vlasnici 1,2 odsto, odnosno jedan odsto akcija. Ostali dioničari imaju manje od jedan odsto udjela.

Kompanijski indeks MONEX20

ojačao je blago na 9.377,04 poena, a fondovski MONEXPIF tri odsto na 2.816,69 bodova.

Ojačale su akcije Euroinvesta 20 odsto na 1.530 eura i Crnogorskog telekoma blago na 3,76 eura. Rasle su dionice HTP Onogošt 6,4 odsto na 40 centi, Crnogorskog elektroprenosnog sistema 4,6 odsto na 43,94 centa, Luke Bar 3,9 odsto na 13,5 centi i Kontejnerskog terminala i generalnih tereta 3,6 odsto na 18 centi.

Oslabile su akcije Željezničkog prevoza skoro deset odsto na 15,43 centa, a Jugopetrola 2,2 odsto na devet eura.

Od fondova ojačale su akcije Trenda 7,1 odsto na 8,03 centa.

Trgovano je i obveznicama, pa su one stare devizne štednje iz 2015. godine neznatno ojačale na 83,53 centa.

Ukupan promet iznosio je 813.970 eura i bio je 19 puta veći nego u četvrtak.

I.C.

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 8. I 1.9. 2013.

9

ZAPOŠLJAVNJE

Na dva stranca jedan naš radnik Od početka godine zaposlene su ukupno 9.874 osobe, dok je izdato čak 16.564 radnih dozvola za strance Ivana Cimbaljević

U

Crnoj Gori je od početka godine zaposleno 9.874 osoba, dok je izdato čak 16.564 radnih dozvola strancima. To znači da je skoro svaki treći novozaposleni stranac. Statistika govori i da je na birou rada trenutno bez posla 30.820 lica, odnosno 8,96 odsto više nego u istom prošlogodišnjem periodu.

Još jedna sezona je dokazala da Crnogorci nijesu “ludi” za sezonskim poslovima. Podaci Zavoda za zapošljavanje Crne Gore govore da je skoro svaki treći novozaposleni stranac. Kako je saopšteno Dnevnim novinama, od početka godine, zaključno sa 26. avgustom, zaposlene su ukupno 9.874 osobe, dok su u ovom istom periodu izdate čak 16.564 radne dozvole za strance. Najveći broj novoza-

8,96

odsto viša je stopa nezaposlenosti na dan 26. avgust u odnosu na isti prošlogodišnji period

poslenih je angažovano na sezonskim poslovima.

“Od ukupnog broja novozaposlenih na sezonskim poslovima je angažovano 9.517 osoba”, kazali su iz Zavoda za zapošljvanje Crne Gore.

Iz Zavoda su objasnili da oni nemaju preciznu statistiku koliko je lica ostalo bez posla.

“Naime, Zavod vodi evidencije o nezaposlenima koji se prijavljuju, ali ne vodi evidencije o zapošljavanju. Imamo podatke za ona lica koja obavijeste svog savjetodavca i nakon obrade dobijemo podatak iz Poreske uprave ili o svim licima koja ostanu bez posla, npr. neko lice je ostalo bez posla, u Poreskoj prestaje evidencija, poslodavac ga odjavljuje sa osiguranja, ali to lice ne dođe da se prijavi Zavodu i mi onda nemamo te podatke”, navode u Zovodu za zapošljavanje.

9.874

osoba zaposleno je od početka godine zaključno sa 26. avgustom Što se tiče prijavljivanja slobodnihh radnih mjesta, iz Zavoda navode da je od početka godine oglašeno 26.928 novih radnih mjesta i uglavnom su na određeno vrijeme.

“Od 1. januara do 26. avgusta oglašeno je 26.928 slobodnih radnih mjesta, od čega je 2.492 za zapošljavanje na neodređeno vrijeme, dok je 24.436 za zapošljavanje na određeno vrijeme”, saopšteno je iz Zavoda za zapošljavanje.

Na birou rada trenutno je 30.820 lica, odnosno 8,96 odsto više ili 2.534 nezaposlenih više nego prošle godine u ovo doba, kada je bilo 28.286. U odnosu na kraj prošle godine, nezaposlenih je manje za 412 lica.

“U odnosu na kraj 2012. godine, nazaposlenost ima trend pada od 1,32 odsto”, kazali su Zavoda za zapošljavanje.

Od ukupnog broja nezaposlenih, 15.073 su žene. Iz Zavoda na-

vode da je najviša stopa nezaposlenosti bila 86.163 i to u julu 2.000 godine, dok je najniža stopa zabilježena u avgustu 2009. godine, kada su na Birou bila 26.692 lica.

“Od 1. januara do 26. avgusta zasposleno je 197 pripravnika”, kazali su iz ZZZCG.

16.564

radnih dozvola izadato je strancima od početka godine zaključno sa 26. avgustom

10 Aktuelno

SNP O EKONOMSKOM DRŽAVLJANSTVU

Saopštiti zašto je neko važan za Crnu Goru Organi uprave koji daju mišljenje o tome zašto je neko značajan za Crnu Goru da bi dobio državljanstvo, kao i oni koji takve osobe predlažu, trebalo bi da na svojim sajtovima objave te akte, smatra Socijalistička narodna partija. SNP je, kako je saopštila poslanica Snežana Jonica, radnoj grupi za izgrađivanje povjerenja u izborni proces dostavila tekst predloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o crnogorskom državljanstvu.

“Jedna od tema kojima smo se bavili u okviru tog predloga jeste preciznije uređivanje člana 12, odnosno mogućnosti da neko dobije crnogorsko državljanstvo iako za to ne ispunjava uslove, ako tako odluči ministar na osnovu dostavljenog mišljenja organa uprave ili predloga predsjednika države, Skupštine i Vlade da je neko značajan za Crnu Goru”, rekla je Jonica.

Prema njenim riječima, takav na-

Premijer tražio državljanstvo za 18 lica Jonica je saopštila i da je dobila podatak da je predsjednik Vlade dostavio MUP-u 18 predloga za davanje državljanstva, a da je 14 dobilo državljanstvo.

“Imena nijesam dobila, ali su me iz kabineta predsjednika Vlade obavijestili da je zaduženje da mi dostavi odgovor, dakle imena ovih lica premijer poslao ministru unutrašnjih poslova, koji to nije uradio”, rekla je Jonica.

Prema njenim riječima, u periodu od maja 2008. do jula 2013. godine organi uprave dali su MUP-u mišljenje za 101 osobu.

“U ovom momentu imamo podatke – imena i prezimena i razloge zašto su značajni za Crnu Goru, od najvećeg broja onih koji su davali predloge i mišljenja. Predsjednik Vlade je dao predlog za 18 lica, predsjednik Skupštine za jedno, čiji identitet ne znamo. Predsjednik države je dao predlog za tri lica, što je i dostavio zajedno sa preciznim podacima o njima odmah po prijemu dopisa”, kazala je Jonica.

čin dodjele državljanstva pratila je izuzetna netransparentnost o tome ko su te osobe koje su “značajne” za Crnu Goru.

“Zato je SNP predložila da se član 12 dopuni odredbom da organi uprave koji daju mišljenje da je neko značajan za Crnu Goru, kao i predsjednici države, Skupštine i Vlade koji daju predlog, te svoje akte koje upućuju Ministarstvu unutrašnjih poslova moraju objaviti na svom sajtu”, kazala je Jonica. Na taj način bi, smatra ona, svi građani Crne Gore, a naročito oni koji su se suočili sa teškom i dugom procedurom za dobijanje državljanstva, bili u prilici da vide ko su oni koji su toliko značajni da im treba dati državljanstvo, iako ne ispunjavaju uslove i zašto su značajni za Crnu Goru.

Jonica je saoštila da je, da bi došla do tih podataka, za tri godine postavila pet poslaničkih pitanja, predala 58 zahtjeva za dobijanje obavještenja po članu 50 Poslovnika Skupštine i urgencija.

“Imajući u vidu da sada već posjedujem odgovore sa imenima i prezimenima i podacima zašto su značajni oni koje su predložili, od svih ministarstava izuzev jednog, a to je Ministarstvo kulture, dajem sebi za pravo da vjerujem da Ministarstvo kulture ima nešto da sakrije”, rekla je ona. Međutim, rekla je ona, podatke ne krije samo Ministarstvo kulture.

“Predsjednik Skupštine, koji je po Poslovniku dužan da se brine o poštovanju Poslovnika, u više navrata je izbjegao da odgovori na ovo pitanje, ne odgovarajući na dopise ili dostavljajući poslije niza dopisa odgovor da se mišljenje Agencije za zaštitu podataka odnosi na ministarstva, ali se ne odnosi na predsjednika parlamenta”, rekla je Jonica.

Kako je kazala, prema odgovoru koji je dobila od ministra unutrašnjih poslova Raška Konjevića, Krivokapić je dao samo jedan predlog “koji očigledno iz nekog razloga krije“.

“Nakon takvog odgovora zatražili smo precizno mišljenje Agencije za zaštitu podataka o ličnosti, koje otklanja ovu dilemu, i ni nakon dostavljanja preciziranog mišljenja Krivokopiću od njega nijesam dobila odgovor, iako je odavno istekao rok propisan Poslovnikom čije poštovanje upravo predsjednik Skupštine mora da obezbijedi”, navela je Jonica.

Aktuelno 11

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 8. I 1.9. 2013.

INTERVJU: VLADIMIR KEKOVIĆ

Za vrijeme SFRJ nije bilo crnih trojki Mili Prelević

N

ajveći vid maltretiranja političkih neistomišljenika u Crnoj Gori i SFRJ, za vrijeme kada sam ja bio rukovodilac, bio je pozivanje na informativni razgovor i, eventualno, suđenje, ako je bilo materijalnih dokaza da je nešto rađeno protiv tadašnjeg sistema“, kaže Vladimir Vlado Keković, dugogodišnji načelnik Službe državne bezbjednosti Crne Gore. On u intervjuu za Vikend novine tvrdi da nikada nije čuo da je u vrijeme SFRJ bilo “crnih trojki“, niti bilo kakvih sličnih formacija za kažnjavanje političkih neistomišljenika.

VN: Šta zaključujete iz svog dugogodišnjeg iskustva u radu u policiji i Službi državne bezbjednosti, da li su u posljednjih dvije decenije u Crnoj Gori postojale “crne trojke”, koje su, zbog nečijeg ineresa, prebijale intelektualce, novinare i slobodnomisleće građane?

“O tome znam ono što su i svi građani saznali iz medija. Moja saznanja ne idu preko onog što sam vidio u štampi i imam rezervu prema tim pisanjima, jer sam i sam bio žestoko optuživan u medijima za nešto što nijesam uradio. Ipak, poznato je da su se u Crnoj Gori dogodili neki nemili dogašaji i da su neki građani pretučeni. Zalažem se, kao i svi, da se ti slučajevi dovedu do kraja i da budu riješeni. Toga je bilo i neko je to morao uraditi.

Radni vijek sam proveo uglavnom u Službi državne bezbjednosti i bio sam čelni čovjek te službe. Princip mi je bio: Između zločina i pravde ne može biti sporazuma! Zato se zalažem da ovi slučajevi budu što prije riješeni”.

VN: Mnogi pričajući o vremenu SFRJ, kada su službe u kojima ste Vi radili, govore kao o vremenu mraka i straha. Veliki broj građana je bio “pod obradom” tajnih službi. Kakve su bile Vaše metode?

“Pod obradom tadašnje SDB su bila većinom lica za koja se osnovano sumnjalo da djeluju protiv društveno-političkog uređenja SFRJ. Bilo je i onih “lakših” slučajeva, jer je u to vrijeme i verbalni delikt bio kažnjiv. Tajni organizovani rad tih lica bilo je teško dokumentovati i dokazati, da bi se sudski procesuirali.

A upravo je to bila poenta – dovesti slučaj do suda. Bilo je i slučajeva da se, ipak, prikupe dokazi i da dođe do suđenja. Najčešće, međutim, to nije bilo moguće, pa se pribjegavalo tzv. informativnim razgovorima, sa licima osumnjičenim za nedozvoljenu djelatnost. Bilo je u tim razgovorima i verbalnih pretjerivanja, ali nikada nije upotrijebljen bilo koji vid fizičke prinude. Informativni razgovor, međutim, bio je dovoljan povod za ozbiljna reago-

vanja, pogotovo kada su u pitanju bile pristalice Infobiroa ili lica koja djeluju sa nacionalnih pozicija“.

VN: Da li je prije ili poslije “informativnog razgovora” bilo “crnih trojki” ili sličnih formacija koje su “obrađivale” lice koje je bilo interesantno za SDB? “Nikada u mom mandatu, a mogu reći ni u to vrijeme, nijesam čuo za termin “crne trojke”. Da ne ispadne da smo bili sveci, druga je dimenzija ove priče, kada su u pitanju inostrani elementi, kao što su ustaška, četnička, albanska i infobirovska imigracija. Ali to je neka druga priča...

Ponavljam da Crna Gora ovu priču oko “crnih trojki” mora dovesti do kraja. A kako smo radili, pokazuje i vrijeme tzv. AB revolucije. Iako smo znali sve detalje te anticrnogorske mobilizacije, kada je napadana država Crna Gora, iako smo znali sve aktere, nikome nije falila ni dlaka s glave“.

VN: Ipak, radili ste u nekom drugom vremenu, možda i primitivnijem. Zar nije bilo normalnije da je ovakvih slučajeva bilo tada, a ne sada?

“SDB, i savezna i republička, bila je uvijek u evropskim trendovima.

Savezna SDB, u okviru koje je djelovala i SDB Crne Gore, ne sporeći devijacije i zloupotrebe koje su pratile naš rad, imala je fascinantne rezultate, koji su je svrstava-

Rezerva prema medijima VN: Zašto stalno ističete rezervu prema onome što pročitate u medijima?

“Ističem je naročito kada su političke ili policijske stvari u pitanju, jer sam i sam bio žrtva takvog pisanja. Bio sam optužen i za najteže vidove političke delinkvencije. Tada, a događalo se 1989, SDB je klevetnički žigosana i lažno optužena od nosilaca velikosrpskog projekta, zbog toga što je na vrijeme otkrila njihove zakulisne namjere i radnje prema Crnoj Gori. Nijesu mogli da spriječe SDB da to otkrije, pa su krenuli svom silinom da je slome. Osnovni povod je bio moj referat u Skupštini SFRJ 24. 01. 1989. kada sam ukazao da su nesporne veze i uticaj na dešavanja u Crnoj Gori imali intelektualci i neka ekstremna lica iz Beograda, Prištine i Novog Sada, koji su djelovali sa

li u red eminentnih evropskih službi bezbjednosti. Tajnom i organizovanom radu prema zemlji jedino se može suprostaviti visokoprofesionalna služba, svojim znanjem i stručnošću”.

VN: Šta mislite o stalnim zahtjevima nekih organizacija i građana da budu otvoreni dosijei koje je posjedovala SDB? “To neke države, pa čak i u našem okruženju, već rade. Zalažem se za nešto drugo. Zalažem se za otvaranje i mogućnosti da budu pristupačni javnosti dosijei lica koja je SDB “obrađivala” i kojima se bavila. Bio bih srećan da se to uradi, jer bi se onda vidjelo ko je sve radio o glavi Crnoj Gori i Jugoslaviji. Mi smo i tada primjenljivali razne metode da dođemo do fakata koja bi nas doveli do neprijatelja države. Te metode se i danas primjenjuju, a to su saradnici i tehnička sredstva. Znači, i tada je bilo prisluškivanja. U primjeni sredstava postojala je stroga procedura i nije se neko tako lako, što bi se reklo “iz rukava”, mogao staviti u obradu. To se događalo nakon što bi bilo dobijeno rješenje sa obrazloženjem koji bi potpisao republički sekretar za unutrašnje poslove ili rukovodilac SDB, a kada je stranac u pitanju, savezni sekretar.

pozicija srpskog nacionalizma i koja su, neposrednim i posrednim putem, stvarali svoje veze i baze u Crnoj Gori i na taj način je rušili. Tada su angažovani novinari iz Beograda da me ruše.

Pisali su da je SDB organizovala dva politička ubistva, i još teže, da je prodavala oružje iredentima na Kosovu. Vrijeme je pokazalo da su to bile najmonstruoznije konstrukcije i laži. Valjda su ove činjenice dovoljan razlog za tu moju rezervu, na ovakve teme, i način kako ih tretiraju mediji.

Ponavljam, te stvari treba istjerati na čistinu.

SAVJET ZA BALKAN

Kroz NATO do stabilnosti Balkanske države moraju stvoriti političke i ekonomske uslove kako bi postigle mir i stabilnost, a za to im je potreban zajednički okvir kakav je NATO savez, ocijenio je ambasador Turske u Crnoj Gori, Mehmet Nijazi Tanilir. On je juče u Plavu, u okviru Regionalnog evro-atlantskog kampa REACT, rekao da je veoma bitno da Crna Gora, kao mlada država, pristupi Sjeverno-atlantskom savezu.

“Mir i stabilnost na Balkanu nijesu bitni samo za to područje, nego su od značaja i za cijeli svijet. Mi podržavamo Crnu Goru i nastavićemo da dajemo doprinos na putu ka tom cilju”, kazao je Tanilir, saopšteno je iz

nevladine organizacije Alfa centar.

Prema njegovim riječima, NATO je pakt mira koji je osnovan nakon dva svjetska rata sa ciljem da se takvi događaji više nikada ne ponove, a do sada u okviru tog saveza nije bilo sukoba.

Tanilir je naveo da se u vojnoj alijansi najveća pažnja daje pregovorima u rješavanju problema, tako da će NATO pomoći zemljama koje stupe u savez da i one žive u miru i stabilnosti, kao što je to sada bio slučaj sa državama koje su već članice.

REACT 2013 okuplja oko 100 učesnika REACT 2013 okuplja oko 100 učesnika

“Da bismo sve to ostvarili, moramo biti pod jednim istim krovom, balkanske zemlje moraju se spojiti pod krovom samog NATO-a”, pojasnio je on.

Kako je dodao, Turska je dio Balkana koja sa drugim državama tog regiona ima duboke istorijske i kulturološke veze. REACT 2013, koji organizuje NVO ALFA Centar iz Nikšića, okuplja oko 100 učesnika iz 25 država i 46 predavača. Na kampu, koji će biti završen danas, učestvuju predstavnici državnih institucija, nevladinih organizacija, medija, univerziteta iz 25 država, političkih partija, a iz Crne Gore je 28 učesnika iz svih gradova.

12 Aktuelno BAR

Protjeran član obezbjeđenja Luke Đurovića Barska policija uhapsila je Sinišu Milića, bivšeg specijalca MUPa Srbije, rođenog u Bosni i Hercegovini, koji je tokom ovog ljeta radio kao obezbjeđenje Baranina Luke Đurovića, vođe jednog od vodećih kriminalnih klanova u Baru, rečeno je Vikend novinama u barskoj policiji.

Pripadnici barske policije su u srijedu oko 22 časa, naočigled većeg broja sugrađana, priveli Milića iz kafića „La eskvina“ u prostorije Centra bezbjednosti Bar, radi radi saslušanja na okolnosti da se, suprotno prijavi boravka gdje se navodi da je u Crnoj Gori turista, bavi fizičkim obezbjeđivanjem Luke Đurovića kao i da za taj posao primao novčanu nadoknadu.

Milić je tokom informativnog razgovora sa policijskim službenicima potvrdio da je tjelohranitelj Luke Đurovića, te da je to razlog njegovom boravka u našoj državi. On je takođe izjavio da se i u ranijem periodu bavio ovim poslovima odnosno da je prije dolaska u Bar fizički obezbjeđivao osobe iz kriminogenih grupacija u Beogradu.

Milić, koji je trenutno zaposlen u agenciji za obezbjeđenje ličnosti „Conccot“ u Beogradu, prema nezvaničnim saznanjima, u gradu pod Rumijom boravio je svega mjesec dana. Nakon saslušanja u prostorijama policije, Miliću je

uručeno rješenje o otkazu boravka budući da je prethodno prijavio da u Crnoj Gori boravi turistički. U rješenju se navodilo da mora napustiti zemlju u roku od 24 časa, te da će u suprotnom biti nasilno protjeran.

Ne sačekavši dodatnu prisilu, Milić je u četvrtak oko 18 časova, preko graničnog prelaza Šćepan Polje, napustio Crnu Goru.

Ovo je druga policijska zabrana ulaska u Crnu Goru koja je izrečena na teritoriji koju pokriva barska policija. Prije ove, policijski službenici iz tog grada izrekli su dvogodišnju zabranu ulaska u zemlju izrečena Ljiridonu Keljmendiju, sinu kontravrznog Kosovara Nasera Keljmendija. M.V.P., S.K.

Kafić “La esquina” u kojem je Milić uhapšen

GRANIČNA POLICIJA

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 8. I 1.9. 2013.

VUK BOJOVIČ

Imam dokaz da iza ubistva mog

Otac ubijenog Nikole, Vuk Bojović, tvrdi da je državni vrh Srbije kriv za smrt njegovog sina Marija Palibrk

V

uk Bojović, otac Luke Bojovića i ubijenog Nikole, za Vikend novine je kazao da je njegov mlađi sin stradao ni kriv ni dužan iz mržnje koju je u glavu nalogodavca njegove likvidacije “usadio” vrh srbijanske vlasti, kako političari tako i pripadnici Uprave policije. Bojović je naveo da zna, te i da posjeduje dokaze, da iza Nikolinog ubistva stoji Slobodan Šaranović, koji je nedavno uhapšen u Crnoj Gori i trenutno se nalazi u pritvoru. On je tvrdio i da je veliku ulogu u organizovanju cijele akcije odigrao i Nikšićanin Ratko Koljenšić koji je uhapšen istog dan kada i Šaranović.

Bojović, koji je direktor beogradskog zoološkog vrta, potvrdio je dosadašnju priču medija da je Šaranović naručio ubistvo kako bi osvetio brata Branislava, čiju je likvidaciju, prema spekulacijama, naručio Luka Bojović, što je njegov otac demantovao. Branislav Šaranović, nekadašnji vlasnik kazina “Slavija”, ubijen je 8. oktobra 2009. godine na Dedinju kada je ubica u njega ispalio 17 hitaca.

● LUKA NE STOJI IZA ŠARA NOVIĆEVE I RADONJIĆEVE LIKVIDACIJE “Šaranović zna da to nema nikakve veze sa njegovim bratom. Vrh Srbije ga je ubijedio da u tu priču i moj sin je ni kriv ni dužan stradao kao pseto na beogradskom asfaltu.

Šaranović je glavni krivac za sve, veliko zlo, zavadio je ljude. Za ove moje tvrdnje postoje dokazi veliki kao Kavkaz, ali neću da ih oktrivam”, kazao je Bojović za Vikend novine.

On je naveo i da je postojalo veliko uzajamno poštovanje između Luke i Branislava Šaranovića. “Šaranović i on su bili prijatelji.

Luka ga je mnogo volio i on je njega. Da ga je Luka ubio, nema ni trunke istine”.

Cijela negativna priča o njegovim sinovima posebno o Luki, kako je objasnio, potekla je iz vrhva policije i vlasti Srbije, ali bez ikakvih dokaza.

“Taj veliki projekat krenuo je od bivšeg ministra policije Dragana Jočića, neukog i nezrelog za obavljanje fukcije na koju je postavljen. Po cijeloj Srbiji slao je svoje kadrove i razrađivao taj projekat. Tu leži veliko

Spriječen šverc Luka nije vođa mobilnih telefona Zemunskog klana Pljevaljska granična policija oduzela je na graničnom prelazu Ranče 33 mobilna telefona i više punjača, baterija, memorijskih kartica i druge prateće opreme od srpskog državljanina Danila Brajovića (32) iz Prijepolja, potvrđeno je Vikend novinama u policiji.

Brajović nije imao ovlašćenje za bavljenje trgovinom, pa je, sumnja se, počinio krivično djelo nedozvoljene trgovine i uz oduzetu robu predat je na nadležnost plje-

valjskom Tužilaštvu.

Telefone i prateću opremu otkriili su carinici i pripadnici granične policije kontrolom vozila “golf V” prijepoljskih registarskih oznaka kojim je osumnjičeni namjeravao da preko prelaza Ranče uđe u Crnu Goru.

Oduzete aparate, ukupne vrijednosti oko 10.000 eura, koje je, sumnja se, Brajović, namjeravao da unese u Crnu Goru radi dalje prodaje, iako nije imao ovlašćenje za bavljenje trgovinom. D.K.

Vuk Bojović za Vikend novine kaže i da njegov sin nije vođa takozvanog Zemunskog klana, te da su te spekulacije proistekle takođe iz vrha Srbije.

“Luku su nazvali vođom Zemunskog klana da bi ga ogadili narodu. Drugih razloga nemaju, to su besmislene stvari. Zemunski klan su ubijali, on odavno ne postoji”, kazao je Bojović.

Tvrdi i da protiv njegovih sinova, posebno protiv stradalog Nikole, ne po-

stoji niti jedan dokaz.

“Nema papira koji ukazuje na bilo kakvu odgovornost mojih sinova. Luki su našli samo oružje i falsifikovanu ličnu kartu. Ništa više. Nazvati mog sina kriminalcem bez ijednog dokaza, bez ikakvog suđenja, bez presude suda čak i prve instance, odnosno bez potvrde, besmisleno je. A ovamo su nam puna usta pravne države i ljudskih prava”, kazao je Bojović.

zlo”, tvrdio je Bojović.

Izričit je bio i u navodima da svi znaju da njegovi sinovi nijesu kriminalci, te da apsolutno nijesu tačne ni spekulacije da iza ubistva Slobodana Radonjića stoji Luka.

“Oni su izmislili da je Slodobana ubio moj sin. Njegov otac Danilo je počeo da traga za sinom, u šta se kasnije uključio i Šaranović. Lično Radonjić je meni, a kasnije i mojoj kćerki, priznao da ga policija tjera da izjavi da mu je Luka ubio sina.

On je znao da nije tako. Čak, tu priču je ponovio i novinarki koja je te navode objavila tek pošto je ubijen i Danilo”, ispričao je Bojović.

Slobodan Radonjić nestao je 27. jula 2009. godine. Njegovo tijelo nikad nije pronađeno, ali se sumnja da je likvidiran. Njegov otac Danilo iz Bara ubijen je 7. septembra 2011. godine sa Podgoričaninom Dženanom Ramovićem. U medijima se spekulisalo da iza likvidacije obojice Radonjića stoji Luka Bojović, što njegov otac kategorički demantuje.

“Iako znaju da Luka nije kriv, oni će naći svjedoka kojeg će platiti 200300 eura da priča njihovu priču, jer su ljude doveli na ivicu egzistenicije”, objasnio je Bojović.

● VUK BOJOVIĆ: PRIJETILI SU I MENI

17 Kako je dodao, isti ljudi su pratili i

hitaca, još uvijek nepoznati ubica, ispalio je u Branislava Šaranovića nekadašnjeg vlasnika kazina Slavija

NEZVANIČNO

Gladijator se raspitivao može li postati svjedok - saradnik Istražni sudija Višeg suda u Podgorici Radomir Ivanović odredio je ekstradicioni pritvor Saši Cvetanoviću (32) iz Vranja, koji je osumnjičen da je 29. aprila u centru Beograda izrešetao Nikolu Bojovića.

Pritvor može trajati najduže 40 dana i u tom roku pravosudni organi Srbije bi trebalo da dostave dokaze protiv njega ili će se osumnjičeni naći na slobodi.

Cvetanović se, prema saznanjima Vikend novina, branio ćutanjem. Objasnio je da njegov nadimak nije Pit Bul, kao što je pisalo u medijima, već Gladijator. Kazao je i da su mu srbijanksa dokumneta ukradena u jednom kafiću, te da je u Cnoj Gori živio posljednjih četiri-pet godina.

Prema saznanjima VN, u iznajmljenom stanu u kojem je prekju-

če uhapšen, Cvetanović je proveo svega tri dana.

Gladijator je uhapšen prije dva dana oko 16 časova u stanu koji je iznajmljivao u podgoričkom naselju Tološi. Oko tri sata iza ponoći priveden je u Tužilaštvo, a tokom jutra i kod istražnog sudije Višeg suda u Podgorici. Prema nezvaničnim informacijama od izvora iz istrage osumnjičeni se branio ćutanjem. Samo se raspitivao kakav bi status mogao da dobije ukoliko bi iznio detalje o ubistvu.

Međutim, kako je uhapšen po potjernici beogradskog Interpola, koja je za njim raspisana zbog dvije pravosnažne presude za teške krađe kojim je osuđen na ukupno godinu i po zatvora, Cvetanović nije saslušavan na okolnosti ubistva Bojovića. O tome, prema saznanji-

Aktuelno 13

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 8. I 1.9. 2013.

PRIMANJE MITA

Šaranović stoji mlađeg sina njega i prijetili mu.

“Oni su i meni prijetili, pratili me, i to smo nalazili na kamerama. Vrlo su oprezni i ostrašćeni osvetom. Bog zna šta im je obećamo, jer ne znam odakle tolika mržnja”.

Bojović je kazao i da ne poznaje Sašu Cvetanovića, zvanog Gladijator, koji je prekjuče uhapšen u Podgorici zbog sumnje na je ubio Nikolu Bojovića, te da nikada nije ni vidio Ratka Koljenšića, koji je kada i Šaranović uhapšen zbog sumnje da je učestvovao u organizovanju Bojovićeve likvodacije. Ipak, kako tvrdi, čuo je za Miloša Delibašića koji je uhapšen pod sumnjom da je bio jedan od organizatora ubistva Miloša Vidakovića iz Pančeva koji je izrešetan 2. jula ispred zidina Starog grada u Budvi.

“Našli su tog momka koji je za tamo neke pare povukao oroz. Njega nikad ni vidio nijesam. Takođe, za Koljenšića nikada nijesam čuo, ali znam da nema kamere gdje on nije snimljen i kada je moj sin praćen i na dan ubistva, a navodno je pošten i čestit momak. Čuo sam samo za Delibašića, znao sam mu oca. I tog momka je otrovao Šaranović”, dodao je Bojović.

Takođe, iz policije je nezvanično potvrđeno da je više kamera snimilo Koljenšića kako danima prati Nikolu Bojovića koji je svakog jutra išao u posjetu ocu, kojom prilikom je i ubijen. Osim toga, na snimcima sa momenta ubistva takođe je zabilježeno kako Koljenšić stoji sa strane i posmatra, te da odlazi nakon ispaljivanja hitaca.

zi u ekstradicionom pritvoru. Srbija je tražila njegovo izručenje kako bi mu se sudilo za tri ubistva i da bi bio upućen na izdržavanje kazne od godinu i tri mjeseca, zbog nelegalnog posjedovanja oružja, i osam mjeseci zatvora zbog falsifikovanja službenih isprava.

“Javlja se meni, majci i ženi. On ne može ni sa kim drugim da komunicira. Kada se nakašlje, oni i to snime”, dodao je Bojović.

● ZBOG LAŽI PODNOSIO TUŽBE

Uhapšen komunalni policajac u akciji ª Lovº

U zajedničkoj akciji pod nazivom “Lov”, pripadnici barske kriminalističke policije i CB-a Bar u saradnji sa Specijalnim tužilaštvom, uhapsili službenika Komunalne policije Omera Šabazovića (53) iz tog grada, zbog sumnje da je primao mito za usluge koje su u opisu njegovog posla, saopšteno je juče iz Uprave policije. Šabović je uhapšen nakon višemjesečnih planskih policijskih aktivnosti u kojima je svoj udio dalo Specijalno tužilaštvo.

Pribavljeni podaci ukazuju na sumnju da je Šabazović primao mito u dužem vremenskom period, tako što je zahtijevao a zatim i primao mito od izvjesnog K.R. nad kojim je vršio inspekcijski nadzor. Mito je, kako su saopštili iz policije, primao kako ne bi izdao naredbu o pribavljanju potrebne dokumentacije za izgradnju privremenog objekta-igraonice sa preciznim rokom u kojem bi se ta naredba morala izvršiti.

“Sumnja se da je O.Š. u postupku inspekcijskog nadzora nad K.R, koji nije posjedovao potrebno odobrenje za postavljanje ili izgradnju privre-

metaka ispaljeno je u Nikolo Bojovića u centru Beograda kada je išao da posjeti oca

Zbog brojnih neistina i nepravdi Vuk Bojović je podnosio više tužbi koje, kako je naveo, nijesu procesuirane.

“Podnosio sam tužbe protiv mnogo njih, od Borisa Tadića, Milorada Rakića, Veselina Veljovića, pa sve do novina kao što su “Blic” i “Press”, ali do spora ne može da dođe”.

POTRAGA

Identifikovali napadača Policija Herceg Novog potražuje Kotoranina N.M. (23) koji je nastanjen u Herceg Novom, identifikovanog kao napadača koji je 13. avgusta tokom svađe nožem ubo Kotoranina Nikolu Vrbicu (23).

Ranjavanju je, kako je saopšteno iz Uprave policije, prethodila kraća prepirka jer je osoba koja je bila u društvu Vrbice izlazeći iz lokala ramenom zakačila osumnjičenog N.M. i njegovog druga.

Povrijeđeni je prevezen do Doma zdravlja u Herceg Novom, odakle je zbog težine povre-

Vuk Bojović

Privođenje Saše Cvetanovića kod istražnog sudije

ušao u kancelariju, tog čovjeka nije bilo tu. Pročitao sam ono što je rekao za zapisnik. Uglavnom je kazao da živi u Crnoj Gori četiri-pet godina, da su mu ukradena dokumenta, da je osuđivan u Srbji za krađu. Vidio sam iz spiska generalija da mu je nadimak Gladijator. Ne znam kako čovjek izgleda”, kazao je Pipero-

vić koji je dodao da to što je preuzeo punomoćje ne znači da će i braniti Cvetanovića.

Odluku će, kako je objasnio, donijeti kada se upozna sa predmetom i porazgovara sa osumnjičenim.

Prema saznanjima VN, Srbija je poslala Crnoj Gori zamolnicu za izručenje Cvetanovića zbog sumnje da je počinio krivično djelo “kriminalno udruživanje radi vršenja krivičnih djela” i” teško ubistvo”. U tom dokumentu, navodno, pominju se imena ranije uhapšenih za ubistvo Bojovića, te njihove veze i kontakti sa Cvetanovićem.

Slobodan Šaranović uhapšen je zbog sumnje da je naručio likvidaciju, a Ratko Koljenšić se tereti da je učestvovao u njenom organizovanju. I jedan i drugi kategorično su negirali bilo kakvu umiješanost u ovaj zločin. Potjernica zbog učešća u likvidaciji Bojovića iz Beograda je stigla i za Milošem Delibašićem, koji je uhapšen u Budvi 16. jula zbog sumnji da je organizovao ubistvo Miloša Vidakovića iz Pančeva. Delibašić se nalazi u pritvoru zbog nedozvoljenog posjedovanja oružja jer je policija prilikom hapšenja kod njega pronašla pištolj.

foto: Alo RS

On je naveo i da je u kontaktu sa sinom Lukom, koji je uhapšen u februaru prošle godine u Valensiji i od tada se nala-

Foto: Vedran Ilić

de transportovan u Opštu bolnicu u Meljinama, gdje je zadržan na Hirurškom odjeljenju radi liječenja.

Po pribavljenoj naredbi sudije za istrage Višeg suda u Podgorici, izvršen je i pretres kuće i drugih prostorija u kojima živi i boravi N.M. Pretresom su pronađeni i oduzeti 75 komada puščanih metaka, startni pištolj i dva noža, koji su upućeni na vještačenje u Forenzički centar.

Protiv osumnjičenog Kotoranina je podnijeta krivična prijava za djelo pokušaj ubistva. M.V.P.

PODGORICA, BERANE

● U KONTAKTU SA SI NOM LUKOM

ma VN, u Podgoricu nije stigla dokumentacija iz Srbije.

Njegov branilac, advokat Zoran Piperović, kazao je da nije vidio Cvetanovića, već da je pročitao njegov zapisnik.

“Sudija Ivanović me obavijestio da je Saša Cvetanović izrazio želju da mu ja budem branilac. Kada sam

menog objekta – igraonice niti odobrenje za rad, sačinio Zapisnik o inspekcijom nadzoru u kojem je konstatovao navedeno. O.Š. međutim, kako se sumnja, nije preduzeo dalje službene mjere i radnje na koje je bio obavezan, odnosno nije shodno čl. 39 Zakona o o inspekcijskom nadzoru donio Rješenje kojim se K.R. nalaže pribavljanje odobrenja za postavljanje privremenog objekta i određuje rok za otklanjanje nepravilnosti, već je za navedene radnje, koje bi K.R. mogao da preduzme na osnovu rješenja da je bilo donijeto, od njega zahtijevao i primio mito”, navodi se u saopštenju Uprave polcije.

Sve činjenice koje su u prikupljene tokom opsežne akcije hvatanja komunalnog policajca “na djelu”, biće, kako su saopštili iz Uprave policije, korištene u postupku pred sudom koji će inicirati tužilaštvo podizanjem opužnice. Šabazović je, uz krivičnu prijavu naslovljenu na sumnju da je počinio krivično djelo primanje mita predat Specijalnom tužiocu u Podgorici, na dalju nadležnost.

S.K.

Gorjelo dvoje vozila U požaru koji se u Bulevaru revolucije u Baru razbuktao u četvrtak oko 1.30 sati iza ponoći, izgorio je parkirani “BMW” fudbalera iz Bara Benjanina Kacića (22).

Iako Kacić nema kriminalni dosije, iz policije, kako nezvanično saznaju Vikend novine, ne isključuju mogućnost da je požar bio podmetnut. Tim prije što je ovaj dvadesetogodišnjak, kako je naveo izvor blizak istrazi, viđan u “problematičnom” društvu među kojima su članovi kriminalne grupe Šćepana Bujića. osumnjičenog za ubistvo braće Ljubomira i Dejana Gojačanina.

Međutim, moguće je i da je riječ o samozapaljenju, a tome u

prilog ide činjenica da je zapaljeni “BMW” imao kvar koji je mogao eskalirati u eksploziju.

Iste noći, ali na drugom kraju Crne Gore, u beranskom selu Dolac, oko 4 časa iza ponoći izbio je požar na “pežou 307” podgoričkih registarskih oznaka (PG DU 023), vlasnika Marka Markovića.

Kao i u požaru koji se gotovo istovremeno dogodio u Baru, povrijeđenih nije bilo, a pričinjena je znatna materijala šteta.

U policiji nijesu htjeli da spekulišu da li je došlo do samozapaljenja ili je u pitanju podmetanje. đaj. Svi neophodni dokazi su izuzeti sa lica mjesta i biće upućeni na dalju ekspertizu.

M.T. - S.K. Kacićev zapaljeni “BMW”

14 Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 8. I 1.9. 2013.

BOJANA BRAJOVIĆ urednica

NIJEME PR SLUŽBE

STAV

Iako su odjeljenja za odnose sa javnošću u modernim demokratijama u službi informisanja građana putem medija, u Crnoj Gori, makar u posljednjih nekoliko mjeseci, to i nije baš slučaj. Da li zbog “dugog i toplog” ljeta, sezone godišnjih odmora ili nečeg trećeg, zapelo je u komunikaciji na relaciji državna uprava - mediji.

Stoga je iz resornih ministarstava i određenih državnih uprava gotovo nemoguće dobiti odgovore na pitanja. Ako odgovori nekad i stignu, tema kojom se mediji žele baviti postaje prevaziđena, pa se s pravom stiče utisak da je naša državna uprava prilično zatvoren sistem.

A tako je godinama unazad. Odgovora često nema ni kada su u pitanju “škakljive” teme, ili makar tako misle u ministarstvima kojima novinari šalju pitanja.

Jedan od najsvježijih primjera je Ministarstvo prosvjete, na čijem je čelu Slavoljub Stijepović, a od kojeg se odgovor ne može dobiti ni dva mjeseca nakon što redakcija uredno i po dogovoru proslijedi pitanja.

Tako su Dnevne novine već nekoliko puta tražile intervju sa ministrom, slale pitanja na nekoliko različitih tema, ali su ostale bez odgovora i mjesecima kasnije.

“Ministar je jako zauzet”, najčešće je dobijeni odgovor.

Ništa ažurnije nijesu ni njihove kolege iz Ministarstva saobraćaja. PR službi resora koji predvodi Ivan Brajović se očigledno ne žuri sa odgovorima, pa su tako teme iz oblasti koje su u nadležnosti tog Ministarstva mjesecima na čekanju.

Nešto bolju komunikaciju sa medijima ima Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP), mada i od njih novinari Dnevnih novina čekaju odgovore na proslijeđena pitanja. U MUP-u su, dakle pristupačiji, iako kod njih “imamo dosta materijala”.

Odgovori se dugo čekaju i iz Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), te Centralne banke, ali i Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva, kojima su pitanja upućena krajem jula i početkom avgusta.

Na kraju se postavlja pitanje da li poreski obveznici službenike svojim novcem finansiraju za ažuran ili rad po potrebi i zahtjevu pretpostavljenih, odnosno za oglašavanje u medijima samo onda kada procijene da je to njima od koristi.

NASTUP

Conte u Budvi Jedan od najstilizovanijih i najuticajnijih italijanskih muzičara Nicola Conte održao je koncert sinoć u Casperu u Budvi. Njegov nastup zakazan je i za subotu, 31. avgusta u Casperu u Budvi sa početkom u 22 sata.”Conte je na ovogodišnjem southern soul festival vidio da postoji određen broj ljudi koji voli i poštuje njegovu muziku, pa je odlučio ponovo da dođe i to upravo u Budvu”, izjavio je Marko Pavlović ispred Casper bar-a.On će još jednom publiku provesti kroz acid jazz kombinujući elemente bossanove, easy listening stila i indijske muzike, uz melodije iz italijanskih filmova šezdesetih. Ulaz je slobodan.

M.M.K.

DATUM SJEĆANJA

Mirela Rebronja: Otkriti lokacije tajnih grobnica Proces suočavanja sa prošlošću karakteriše, kako je ocijenila povodom 30. avgusta, Međunarodnog dana nestalih, koordinatorka REKOM-a za Crnu Goru Mirela Rebronja, inertnost i nedovoljna politička volja da se na tom procesu intenzivno radi.

Ona smatra da najveći izazov predstavlja nedostatak informacija o lokacijama tajnih grobnica i o mjestima gdje se svi koji su stradali tokom devedesetih godina nalaze.

“Apel koji godinama dolazi od Organizacije civilnog društva jeste da se nadležne institucije u svim državama bivše Jugoslavije moraju posvećenije usmjeriti ka otkrivanju lokacija tajnih grobnica i na taj način pružiti pomoć organizacijama i porodicama žrtava da pronađu svoje najmilije. Bez obzira koliko godina prođe, ratni zločini ne zastarijevaju, bol i patnja neće prestati ma koliko godina prošlo i moramo istrajati u tome da i posljednja žrtva bude pronađena i predata porodici”, naglasila je Rebronja.

Međunarodni dan nestalih njihove porodice obilježile su juče sa gorčinom, ne krijući nezadovoljstvo pasivnošću crnogorske, ali i ostalih država bivše Jugoslavije.

Rad na pronalaženju nestalih se mora ubrzati kako bi se njihove porodice spasile od daljeg propadanja, poručila je Milena Jovanović sa Kosova, koja je 1998. ostala bez sina, a 1999. su joj nestali suprug i svekrva, čije posmrtne ostatke i danas traži.

Za razliku od nje, Milena Radević, takođe sa Kosova, posmrtne ostatke supruga Bogdana, koji

Crna Gora traži 61 nestalog Crnogorska komisija za nestale potražuje 61 crnogorskog državljanina koji su nestali tokom oružanih sukoba na području bivše Jugoslavije, od čega na Kosovu 43 osobe, u Bosni i Hercegovini 12, a na teritoriji Hrvatske šest osoba, saopštilo je juče Ministarstvo rada i socijalnog staranja povodom 30. avgusta, Međunarodnog dana nestalih.

To je dan kojim se, kako je saopšteno, obilježava sjećanje na žrtve prisilnog nestanka, nestanka u oružanim sukobima i zločinima protiv čovječnosti podsjeća nas da je rasvjetljavanje sudbina nestalih osoba civilizacijska, pravna i moralna je nestao 1999, našla je nakon 12 godina i sahranila ga u Podgorici, pa sad, kako kaže, ima gdje da ode i da se isplače.

“Naše pravo na istinu ne može se gurati pod tepih. U ime više hiljada porodica sa prostora bivše Jugoslavije poručujemo - ‘Tražimo istinu o našim najmilijim ma kakva ona bolna bila’”, kazao je predsjednik Udruženja porodica kidnapovanih, nestalih i ubijenih od 1998. do 1999. na Kosovu i Metohiji “Crveni božur” Ljubiša Filipović, ističući da je više puta pokušao da stupi u kontak sa premijerom i predsjednikom Crne Gore, ali da se nijesu osvrnuli na njegove zahtjeve i vapaje da ih saslušaju.

Porodice su ogorčene što se žr-

obaveza društva prema žrtvama i njihovim porodicama.

“Nestale osobe predstavljaju snažan simbol neuspjeha u zaštiti individualnih prava i vladavini zakona. Oni su stalan podsjetnik ljudske ranjivosti i samovolje. Problem nestalih osoba doprinosi održavanju atmosfere nepovjerenja, pa je stoga važno tražiti odgovor za svaki pojedinačni slučaj, ali i nastojati taj problem riješiti na nivou društva, jer on negativno utiče na vjerodostojnost i perspektivu političkih, demokratskih kao i institucija za sprovođenje zakona”, kaže se, između ostalog, u saopštenju. tvama manipuliše, a njihova tragedija koristi u dnevno-političke svrhe, a posebno su nezadovoljne, ističe Filipović, pasivnošću nadležnih institucija na svim nivoima vlasti na prostoru bivše Jugoslavije.

“Istražni organi i institucije su nedovoljno angažovani u procesu prikupljanja informacija o lokacijama grobnica i utvrđivanju okolnosti stradanja, sporo se eshumiraju već locirane grobnice posebno u Hrvatskoj i na Kosmetu, a proces identifikacije tijela traje godinama, pravosudne institucije sporo procesuiraju ratne zločine i ne obezbjeđuju pravdu i satisfakciju žrtvama i porodicama”, samo su neki od problema na koje je ukazao Filipović.

J.V.Đ.

U TOLOŠKOJ ŠUMI

ZBOG POŽARA

Otvoreno novo igralište

Uhapšen Podgoričanin

Banka Sosiete ženeral Montenegro donirala je sredstva za opremanje dječjeg igrališta, u sklopu projekta revitalizacije Tološke šume koji je nakon sanacije parka od posledica prošlogodišnjeg februarskog nevremena pokrenuo Glavni grad.

V.D . direktora JP “Zelenilo” Radmila Vujošević kazala je da su najmlađi sugrađani od Sosiete ženeral banke Montenegro dobili na dar dječje igralište, čija je vrijednost 15.000 eura.

Podgorička policija lišila je slobode sugrađanina Vajt Berišu (51) zbog sumnje da je juče (petak) u ranim jutarnjim satima podmetnuo požar u lokalu “Asteriks” na Starom aerodromu, saznaju Vikend novine. Iz Uprave policije saopšteno je da kriminalistička obrada ukazuje na sumnju da je V.B. juče oko tri sata i 20 minuta izazvao požar na terasi “Asteriksa” u Ulici Pera Ćetkovića na Starom aerodromu. Sumnja se da je on inventar kafića polio benzinom i

“U saradnji sa javnim preduzećem Zelenilo, igralište je montirano u Tološkoj šumi na zadovoljstvo roditelja i djece. Dalja investicija što se tiče ovog dijela za rekreaciju jesu klupe koje će JP Zelenilo ovih dana ugraditi, kako bi i roditelji i naši najmlađi sugrađani uživali u ovom predivnom prostoru”, kazala je Vujošević.

Portparol banke Slađana Radović istakla je zadovoljstvo što su se pridružili projektu revitalizacije Tološke šume.

“Sosiete ženeral Montenegro je donirala sredstva za nabavku dječjeg igrališta smatrajući da zelenih površina i funkcionalnih dječjih prostora u glavnom gradu nikada ne može biti dovoljno. Igralište čine klizaljke, klackalice, penjalice, od kojih su pojedine sprave čak i sasvim nove za Podgoricu. Nadamo se da će naši najmlađi sugrađani često dolaziti i da će u prelijepom ambijentu Tološke šume uživati u igri sa svojim vršnjacima”, naglasila je Radović.

B.B.

zapalio ga, nakon čega je pobjegao.

“Vatrogasci su brzo lokalizovala požar, a policijski službenici su na licu mjesta izvršili uviđaj. Kriminalistički tehničari su izuzeli tragove, koji su potom poslati u Forenzički centar radi vještačenja. U kratkom roku identifikovan je osumnjičeni”, piše u saopštenju. Osumnjičeni V.B. je sinoć, uz krivičnu prijavu, predat nadležnom tužiocu, zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo izazivanje opšte opasnosti.

Aktuelno 15

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 8. I 1.9. 2013.

vladin program zapošljavanja

Poslije pripravničkog svi kući

9

Nakon devet mjeseci prakse 4.211 visokoškolaca ne može se nadati produženju angažmana Bojana Brajović

P

ripravnicima koji praksu obavljaju u nekoj od privatnih firmi ili u državim institucijama na osnovu Vladinog programa stručnog osposobljavanja neće biti produžen radni angažman. To su Dnevnim novinama potvrdili iz Vlade, uz napomenu da “nikakva produženja angažmana nijesu predviđena”.

snije, te manji broj njih 1. februara, rok u okviru tog programa ne ističe svima istovremeno.

“Oni koji su počeli 1. januara program završavaju 1. oktobra, dok za one koji su počeli 15. januara rok ističe 15. oktobra, odnosno 1. novembra ako su počeli 1. februara. Nakon isteka tih rokova nikakva produženja angažmana nijesu predviđena”, saopšteno je Dnevnim novinama iz Vladinog biroa.

Vlada je, kako su kazali, sa svoje

Programom stručnog osposobljavanja visokoškolaca definisan je na period od devet mjeseci za rad kod poslodavaca kod kojih su visokoškolci angažovani, bez obzira da li je riječ o privatnim firmama ili državnim institucijama. S obzirom da, kako su kazali iz Vladinog biroa za odnose sa javnošću, nijesu svi visokoškolci počeli program istovremeno, već je prva grupa pripravnika počela rad 1. januara, druga grupa 15 dana ka-

Humanitarna akcija

Zajedno možemo više postići Humanitarna akcija “Podijelimo, jer zajedno možemo više”, biće organizovana sjutra i prekosjutra u tržnom centru Delta city u Podgorici od 10 do 22 sata, saopšteno je iz Udruženja Roditelji. “Članovi udruženja Roditelji i voloneri Gimnazije ‘Slobodan Škerović’, Ekonomskog fakulteta Podgorica i Asocijacije za demokratski prosperitet ZID u toku dva dana će prikupljati od građana očuvanu garderobu, odjeću i školski pribor za poro-

dice lošijeg materijalnog statusa koje su nam se prijavile u protekle dvije sedmice”, navodi se u saopštenju.

Iz Udruženja Roditelji apeluju da svi zainteresovani građani mogu donirati garderobu i obuću za mlađe i starije uzraste, ali da su ovoga puta prioritet djeca koja kreću u vrtić i školu.

Ovu akciju podržali su Delta city i Crveni Krst Crne Gore koji će preuzeti dio prikupljenih donacija i uručiti ih svojim korisnicima.

B.B.

strane učinila ono što je i obećala.

“Vada je preuzela finansiranje programa u trajanju od devet mjeseci, kako bi što veći broj svršenih visokoškolaca bio u prilici da prođe kroz program i stekne uslov za polaganje stručnog ispita. Istovremeno, podstakla je zapošljavanje lica koja su prošla program stručnog osposobljavanja, uz pomoć uredbe o subvencijama za zapošljavanje određenih kategorija nezaposlenih lica (sjednica Vlade od 18. jula 2013).

Imajući to u vidu, njihov dalji angažman zavisi od potražnje na tržištu rada”, navodi se u odgovorima dostavljenim DN. U Vladi su demantovali i nazvali neutemeljenim i neosnovanim informacije o nastavku angažmana onih koji su odradili program osposobljavanja u prosvjeti.

● Foto priča

“Kao i u drugim oblastima, i za njih program traje devet mjeseci, nakon čega prestaje obaveza daljeg finansiranja njihovog angažmana.

Da li će ipak za neke od njih biti mjesta za rad u prosvjetnim ustanovama i sa kojim statusom zavisi isključivo od deficitarnosti određenih stručnih profila u tim ustanovama”, zaključuju u Vladi. Šansu za stručno osposobljavanje prošle godine dobilo je 4.211 visokoškolaca, odnosno svi oni koji su se prijavili. Više od dvije trećine njih izabralo je osposobljavanje u javnom sektoru.

Stručno osposobljavanje visokoškolaca bez radnog iskustva biće nastavljeno i naredne godine, ali po novim pravilima. Vlada je usvojila modifikovani program kojim se pravi zaokret od države kao poslodavca ka privatnom sektoru.

mjeseci je Vlada preuzela finansiranje programa stručnog osposobljavanja visokoškolaca, i time je, kako je saopšteno iz Vladinog Biroa za odnose sa javnošću, sa svoje strane učinila ono što je i obećala.

Pazite šta kupujete

Da treba dobro otvoriti oči prilikom kupovine namirnica, pokazuju fotografije koje su čitaoci poslali Dnevnim novinama. Naime, “Kočanski” pirinač, kupljen u jednoj od podgoričkih prehrambenih prodavnica, pakovan je sa određenim “dodacima”. Iako je rok upotrebe ispravan, u pomenutom pakovanju pirinča nalazilo se nekoliko insekata.

DN nijesu uspjele da dobiju komentar firme J&J čije je sjedište u Podgorici, a koja pakuje pomenuti pirinač.

B.B.

16 Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 8. I 1.9. 2013.

trovanje u Beranama

Spremaju prijavu protiv Golubovića

BERANE - Veliki broj građana radi na prikupljanju dokumentacije, neophodne za podnošenje krivične prijave protiv čelnika lokalne uprave kao i direktora JP Vodovoda Faruka Pačariza.

“U fazi smo prikupljanja neophodnih medicinskih izvještaja i drugih dokumenata koji su nam neophodni za podnošenje krivičnih prijava protiv odgovornih za ovaj mogu slobodno reći zločin, koji je počinjen nad našom djecom i građanima Berana. Za sada više od dvadeset porodica sakuplja neophodnu dokumentaciju za podnošenje prijava i nadamo se da će pravosudni organi kazniti odgovorne za masovno trovanje građana Berana”, stoji u saopštenju grupe građana koji su oštećeni i čije su porodice otrovane zaraženom vodom.

Nakon što su stigli prvi nalazi ispitivanja vode u Beranama, OO SNP je zatražio hitno zasijedanje lokalnog parlamenta i odlaganje početka školske godine zbog masovnog trovanja građana Berana u proteklih sedam dana. Takođe su naglasili bojazan da može doći do širenja epidemije i stvaranja novih zaraza, jer je grad bukvalno zatrpan smećem.

OO SNP je kazao da su oni tražili hitno zasijedanje lokalnog par-

lamenta još 24. avgusta, ali da su predsjednik Skupštine Samir Agović i predstavnici vladajuće koalicije to odbili, uz obrazloženje da nema dovoljno dokaza da se utvrdi bilo čija odgovornost za nastanak ove epidemije i da treba sačekati nalaz vode koji je poslat u Zagreb na ispitivanje.

“Takvim ponašanjem su iskazali veliku neodgovornost prema svim građanma Berana i pored nalaza koje je objavio Institut za javno zdravstvo, u kojem se kaže da voda nije ispravna za piće ili bilo kakvu drugu upotrebu u domaćinstvu”, stoji u saopštenju SNP. Takođe su naveli da je vlast izložila dodatnim troškovima ionako već osiromašene građene Berana, jer su bili prinuđeni da kupuju flaširanu vodu za piće.

U saopštenju se navodi da predsjednik lokalnog parlamenta Samir Agović nije shvatio ozbiljno ovaj veliki problem, dok je klub SNP imao iskrene namjere da se sazna sve činjenice vezane za masovno trovanje građana Berana.

“Tražimo da predsjednik lokalnog parlamenta Samir Agović odmah zakaže sjednicu ili neka podnese ostavku na tu funkciju”, poručuju iz SNP. M.T.

● Foto priča

Jedrenjak u Tivtu

TIVAT - Mega jedrenjak “EOS”, dug impozantnih 93 metra sa tri jarbola, od početka ove sedmice vezan je u marini Porto Montenegro. “EOS” je brod koji je napravila kompanija “Lurssen Yachts” iz Bremena, a na tržištu je od 2006. Spoljni diza-

jn radio je “Langan Design Associates”, a unutrašnjost francuski dizajner Fransoa Katru. “EOS” može da ugosti do 16 gostiju, a može da primi do 20 članova posade, kako bi se vlasnicima i klijentima osigurao ugodan i opušten jahting doživljaj. Z.K.

Aktuelno 17

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 8. I 1.9. 2013.

TROŠENJE NOVCA GRAĐANA

Odborničke nadoknade knjižili kao putovanja Zorica Bulatović

I

ako je kolašinska opština u višemilionskim dugovima zbog kojih je njen račun u podužoj blokadi, lokalni čelnici su na službena putavonja za 2009. godinu ukupno potrošili 50.282 eura, 2010. mjerama štednje iznos je smanjen pa je na putne troškove otišlo 37.650 eura, dok je 2011. iznos po istom osnovu bio 27.566 eura. Interesantno je da se podaci koje je opština dala za 2009. godinu o trošenju određenih jednica lokalne samouprave ne slažu sa završnim računom.

KOLAŠIN – Po troškovima za putovanja 2009. svakako je prednjačio predsjednik Skupštine opštine Mile Šuković,, koji je potrošio 7.874 eura, njegov vozač Darko Bulatović 3.735, dok je tu godinu po istom osnovu Šukovićeva supruga Nataša, koja je u to vrijeme bila direktorka lokalne poreske uprave, potrošila 2.617 eura.

Naredne godine Šuković je smanjio svoje izdatke, pa je za 2010. godinu na putovanja potrošio “samo” 1.910 eura, ali je zato njegov vozač, ako je suditi po sumi od 4.347 eura, dosta putovao. Šuković je 2011. znatno skresao troškove, pa je na putovanja potrošio tek 480 eura. Isto je uradio i njegov vozač Darko Bulatović, ali je više putovao od svog šefa jer je potrošio 1.944 eura.

Po troškovima za putovanja prednjačio je i nekadašnji predsjednik opštine Mileta Bulatović.

On je 2009. potrošio 4.855 eura, njegova sekretarica Slavica Lazović 660 eura, dok je iznos za njegovog vozača Peja Vukovića u toj godini bila 1.430 eura.

Za putovanja 2010. Bulatović troši 3.485 eura, dok je na ime njegovog vozača suma od 2.840 eura.

Potpredsjednik opštine Dragomir Dulović 2009. je potrošio 2.370 eura, a njegov vozač Novak Vujisić 885 eura. Naredne godine Dulović, prema podacima, troši svega 140 eura dok njegov vozač troši čak 1.035 eura. Dulović 2011. nema knjiženja za putne troškove, ali na ime njegovog

vozača ima i to 1.260 eura.

Interesantno je da je 2009. godine predsjednički kabinet, kako pokazuju podaci opštine, na putovanja ukupno potrošio 10.715, ali se ta suma ne slaže sa završnim računom budžeta, gdje je prikazan iznos od 11.135 eura. Skupštinska služba je te godine utrošila 11.968 eura a po završnom računu suma je iznosila 12.508 eura, zatim Sektor za privredu je potrošio 8.812 eura, a po završnom računu 8.512 eura. Glavni administrator je potrošio 1.850 eura i Poreska uprava 4.707 eura, ali su se ovi iznosi složili sa onim iz završnog računa.

U ovoj istoj godini

Panto Peković, koji je vršio funkciju potpredsjednika opštine, na ime rashoda za službena putovanja je utrošio 1.100 eura, ali kako je kazao za DN, taj novac je bila odbornička naknada koju su oni knjižili kao službena putovanja.

Kako je kazao predsjednik OO SNP Đuro Milošević, sve budžetske jedinice prikazuju troškove svojih službenih putovanja.

“Ja kao bivši starješina lokalne uprave imam to iskustvo da se ne isplati ‘štedjeti’ na troškovima službenih putovanja. Ovo navodim iz razloga što se mnogi

troškovi tih putovanja knjiže na budžetske jedinice gdje ima prostora za ‘štednju’, što se vidi završnim računom budžeta. Službena putovanja se pravdaju računima sa tog puta koji se prilažu uz putne naloge tako da uopšte nije teško utvrditi da li ima nešto sporno oko tih putovanja”, kazao je Milošević i poručio da će riječ “štedjeti” dobro razumjeti svi oni kojima je ona i upućena. Sposobnost trošenja pokazao je Mile Šuković i to karticom za koju je još nepoznato ko je donio odluku o njenoj dodjeli i ko je odredio limit.

No Šuković je za dva dana, kako pokazuju podaci, podigao čak 900 eura u martu 2009. godine.

STAMBENI PROBLEM

Odbila predlog opštine

KOLAŠIN

Ključeve uručili, a struje nema KOLAŠIN – Iako je predsjednik opštine Kolašin Darko Brajušković prilikom uručivanja ključeva socijalno ugroženim porodicama saopštio da je ostalo da se uradi još nekoliko sitnica kako bi zgrada u Ulici Dunje Đokić bila u potpunosti završena, ipak nije tako.

Kako saznaju Dnevne novine, najveći problem jeste priključivanje zgrade na električnu mrežu. Prvi čovjek Kolašina je najavio da je pitanje trenutka kada će stanari dobiti struju, dok je iz kolašinske Elektrodistribucije Dnevnim novinama saopšteno da opština ne posjeduje potrebnu dokumentaciju za priključak na mrežu. Iako opština nema potrebnu dokumentaciju, radovi na priključku struje se izvode. Ko su majstori koji izvo-

de radove još se ne zna jer u EPCG tvrde da to njihovi radnici nijesu.

Nekoliko stanara ove zgrade koji nijesu željeli da im se ime pominje u novinama tvrde da je ovo potpuno nesigurno priključivanje električne enregije, kroz cijevi koje će se ukopavati ispod rijeke. Direktor EPCG Kolašin Brano Medojević je podvrdio da nikakve radove oko i unutar zgrade radnici njihovog sektora ne izvode. Po pitanju tehničke dokumentracije nije mogao precizne odgovore da da imajući u vidu, kako je rekao, da je odskora na ovoj funkciji, a u cilju korektnog izvještavanja uputio nas je na opštinu Kolašin, gdje ni juče nijesmo uspjeli da ostvarimo kontakt sa predsjednikom opštine Darkom Brajuškovićem.

Z.B.

BIJELO POLJE - Nakon prekjučerašnjeg sastanka i do juče ostavljenog roka da se izjasni o predlogu opštine da joj lokalna uprava za godinu plati stan u prostoru koji sama odabere, a da joj se u međuvremenu trajno riješi stambeno pitanje, samohrana majka dvoje maloljetne djece Slađana Medojević, koja nezakonito koristi stan u naselju Rakonje, saopštila je da ne pristaje na ponuđenu varijantu. “Čekam da mi se jave iz kancelarije potpredsjednika opštine Tufika Bojadžića i da im saopštim da ne pristajem na ponuđeno. Izgubila sam povjerenje u raznorazna obećanja i jedino me sudskim rješenjem, odnosno pravosnažnom presudom mogu istjerati iz stambene jedinice

koju koristim. U tom slučaju moraju da se donesu rješenja i za ostale stanare objekta za koji opština tvrdi da je njeno vlasništvo. Inače, sama dobrovoljno sigurno neću napustiti prostorije u kojima sam sa djecom.

Lokalna uprava na raspolaganju ima dosta prostora i ukoliko im je stalo da moja porodica i Medina Kolić sa invalidnim sinom Izetom, kojima je lokalna Skupština donijela rješenje za stambenu jedinicu koju koristim, i prema meni i mojoj djeci treba da bude korektna i riješi naš stambeni problem”, kazala je Medojević.

Potpredsjednik opštine Bojadžić prekjuče je saopštio da će se u slučaju negativnog odgovora Slađane Medojević ići u redovnu pravnu proseduru i da će nadležne službe svoj po-

sao odraditi po zakonu.

“To znači da će se u zakonskom roku morati sprovesti sve skupštinske odluke”, kazao je Bojadžić.

On je najavio da će se na septembarskom zasijedanju lokalnog parlamenta na dnevnom redu naći izmjena pravilnika o dodjeli stanova za socijalne slučajeve, odnosno korisnike materijalnog obezbjeđenja porodice.

“Jedna od stavki biće da svi koji su bespravno uselili ili na bilo koji način uzurpirali opštinske stanove neće moći da konkurišu za dodjelu stambene jedinice”, kazao je Bojadžić.

Medina Kolić i bolesni sin Izet i juče su protestovali u hodniku Centra za slocijalni rad, razočarani u nemoć nadležnih službi da sprovedu sopstveno rješenje.

B.Č.

18 Crna Gora GRADSKI PARK

BUDVA

Novi hoteli kod Jadranskog sajma Opština počela pregovore sa dva investitora o gradnji turističkih kompleksa BUDVA – Opština Budva je počela razgovore sa dva investitora na lokalitetu Jadranskog sajma i na susjednoj parceli, gdje “Boka fond” i kompanija “Oman invest” iz Arapskih Emirata planiraju izgradnju hotelskih, apartmanskih i sajamskih kompleksa. Načelnik opštinske Službe za naplatu komunalija Ivan Dajković kaže da su projekti ove dvije kompanije u završnoj fazi, te da će nakon toga uslijediti i ugovor o izmirenju komunalija.

“Imamo više najava za nekoliko lokacija na prestižnom dijelu budvanske rivijere. Imamo kontakte sa investitorima iz ‘Boka fonda’, čiji su projekti u završnoj fazi.

Očekujemo i naplatu komunalija što se tiče i tog investitora. Tu je i kompanija ‘Oman invest’, koja planira izgradnju u neposrednoj blizini ‘Boka fonda’ i njihovi projekti su u završnoj fazi. U narednom periodu i sa njima očekujemo realizaciju naplate komunalija”, kaže Dajković.

Inače, izgradnja hotela “Boka fonda” planirana je na urbanističkoj parceli 26.1, ukupne površine, kako se navodi na sajtu Atlas grupe, 15.300 kvadrata. Riječ je o zemljišnom kompleksu, koji se u ka-

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 8. I 1.9. 2013.

tastarskoj evidenciji Uprave za nekretnine, osim na firmu “Expo hotel partners”, dijelom vodi na opštinu, a dijelom i na Hotelsku grupu “Budvanska rivijera”. Previđeno je da se gradi hotel na južnom dijelu ove parcele, dok je na ostatku zemljišta planirana izgradnja novog sajamskog centra od 22.000 kvadrata.

Na sajtu Atlas grupe navodi se da je u saradnji sa investicionim fondom iz Velike Britanije u južnom dijelu urbanističke parcele na površini od 8.435 kvadrata predviđena izgradnja hotelskog kompleksa površine oko 50.000 kvadrata.

Nova zgrada sajma po projektu je multifunkcionalni objekat površine oko 26.000 kvadrata, koji će zadovoljiti potrebe sajamsko-kongresne industrije i svojom novom paletom usluga omogućiti produženje sezone posjeta. Hotelski kompleks Atlas grupa realizuje u saradnji sa partnerima iz Londona, kompanijom “Future Capital Partners”.

Pripremni radovi na raščišćavanju terena za buduću gradnju na Jadranskom sajmu su već započeti, tako da su stare drvene kućice koje su nekada bile u funkciji sajma robe široke potrošnje uklonjene.

N.L.

Građani strahuju od dotrajalog drveća BIJELO POLJE - Na bjelopoljskim javnim površinama, a posebno u gradskom parku evidentna su dotrajala stabla i grane drveća što predstavlja potencijalnu opasnost za gradjane. U Komunalnoj policiji su saopštili da su kod Komunalnog preduzeća inicirali rješavanje problema starih stabala drveća u gradskom parku,kod kojih je uočljivo lomljenje grana.

“Ocijenjeno je da postoji opasnost za povređivanje građana koji prolaze ispod drveća.Tražimo od Komunalnog preduzeća koje je zaduženo za održavanje parka ,da u koordinaciji sa ostalim nadležnim službama definišu koja su stabla dotrajala te ih treba ukloniti i umjesto njih zasaditi mlade drvorede”, kazao je Komunalni inspektor Vojislav Kljajević.

Direktor Komunalnog preduzeća Sabro Čindrak kazao je da postoji nadležna služba koja evidentira takvo drveće radi uklanjanja.

“Smatramo da ima takvog drveća posebno u gradskom parku ali, ne smije se vršiti njihovo uklanjanje bez odobrenja nadležnog organa”, kazao je Čindrak.

Sekretar opštinskog sekretarijata za stambeno komunalne poslove i saobraćaj Dejan Luković saopštio je da inspektori tog sekretarijata permanentno prate situaciju te da se neće dozvoliti da gradjani budu ugroženi od dotrajalog drveća.

“Situacija je pod kontrolom i svako stablo,za koje se ocijeni da ugrožava bezbjednost gradjana biće uklonjeno po propisima. Zato gradjani koji prolaze parkom i centrom

grada u susret predstojećoj zimskoj sezoni ne treba da strepe za svoju bezbjednost”, poručio je Luković.

Penzioner Zaim Šukurica tvrdi da su građani u centralnom parku suočeni sa odlamanjem grana i grančica sa dotrajalog drveća.

“Prava je sreća da dosada niko nije ozbiljno povrijedjen ili nedaj bože da je nastradao. Dokle će nas bog čuvati ni sami ne znamo ali, činjenica je da je zaista opasno kretati se ispod dotrajalog drveća. Nego čini mi se, da se o svemu više void računa nego o bezbjednosti građana.

Onaj koji jednom zasijedne u fotelju ne vodi računa o tome, da drugome bude makar omogućeno sigurno kretanje. Jer građani drugog luksuza nemaju”, kazao je Šukurica.

Slično misli i njegov kolega Tufik Ćatović podsjećajući na prošlogodišnji incident, kada je dotrajalo stablo moglo da ugrozi bezbjednost građana.

“Tada se trulo stablo odvalilo iz korijena i oslonilo na susjedno deblo.Dok gradjani nijesu upozorili komunalce na opasnost niko nije reagovao” rwekao je Ćatović. B.Č.

Crna Gora 19

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 8. I 1.9. 2013.

opozicija poručuje

Vlast ne brine za sve građane

PREMINULI

PREMINULI

Mihajilo Migo Nikolin Jovanović

Ljubica Nikolina Katnić

29. avgusta 2013. u 78. godini. Sahrana će se obaviti 31. avgusta u selu Kujava u 15 časova.

Kuća žalosti Ulica Petra Lubarde 43.

Marko Novice Novaković 29. avgusta 2013. u 81. godini. Sahrana će se obaviti 31. avgusta na seoskom groblju u Kruševicama kod Herceg Novog.

Marija Marica Radovana Vuković rođena Jerkić, 29. avgusta 2013. Sahrana će se obaviti 31. avgusta u 15 časova na gradskom groblju u Nikšiću.

Draginja Milorada Perović Beća Čoković

N

a zboru mještana Bojišta i okolnih sela koja gravitiraju mjesnoj zajednici Ravna rijeka ukazano je na lošu putnu infrastrukturu, prvenstveno na dionici u dužini oko 650 metara od magistralnog puta prema Mojkovcu do željezničkog stajališta Ravna rijeka.

BIJELO POLJE - Koordinator PZPa za Bijelo Polje Radomir Jokić, koji je rođen na tom području, rekao je da je taj kraj zaboravljen od lokalne vlasti koju personifikuje koalicija DPS-SDP. “Ne sjećam se kada je buldožer upućen da nešto uradi na navedenoj putnoj dionici koja ne predstavlja “slijepo crijevo” već ima strateški značaj za okolna sela”, kazao je Jokić.

Mještanin Tatomir Rudić inače penzioner koji je ranije bio jedan od načelnika u lokalnoj upravi, podsjetio je, da su se otvaranjem željezničkog stajališta u Ravnoj rijeci 1986. godine stekli uslovi da se asfaltira pristupna dionica koja doseže do magistralnog puta.

“Put je od velikog značaja za više od 1.000 ljudi koji žive na tom području. U ranijim dopisima prema nadležnim opštinskim službama traženo je, da se navedena dionica tretira kao lokalna. Nepoznanica je, zbog čega se stalo sa aktivnostima kad je 2001. godine pokrenuta inicijativa da se dionica upristoji. Mijenjali su se opštinski čelnici i svi su se pozivali na onog prethodnog ali, notorna istina je da ništa nije urađeno u interesu građana”, iznio je Rudić.

Osvrnuo se na riječi bivšeg gradonačelnika Tarzana Miloševića koje datiraju iz 2007. godine. „Milošević je tada rekaoda je dobar prijatelj sa direktorom željeznica Zarijom Franovićem te da će u

roku 10 dana, njih dvojica obići taj teren. Sugerisao je od nas da Franoviću uputimo zahtijev, što smo i uradili. Franović je ispred željezničke građevinske infrastrukture uputio Sonju Bulatović koja je izašla na lice mjesta i evidentirala činjenično stanje na terenu. Od tada ništa nije preduzimano niti nam je poznato da je bilo šta urađeno u vezi naše inicijative. Narod je više izgubio volju i povjerenje da se bilo kome obrati, jer ništa nije realizovano”, iznio je Rudić.

Potpredsjednik mjesne zajednice Ravna rijeka, Neđeljko Bulatović podsjetio je, da su ranije održali sastanak sa bivšim potpredsjednikom opštine Radovanom Obradovićem.

“Na sastanku smo se interesovali o tome, čija je nadležnost da određuje prioritete javnih radova. Nejasno je, da gotovo punih 20 godina ništa nije urađeno na poboljšanju putne infrastrukture na ovom području. Nije samo riječ o dionici koja je predmet današnjeg sastanka već i ostali putni pravci na ovom području. Treba samo navesti da magistralna dionica od Ribarevina prema Ravnoj rijeci nema trotoare za pješake niti putnu javnu rasvjetu i suvišno je i govoriti koliko je opasno kretati se tim putem. Ranije se zagovaralo i otvaranje planine Bjelasice i obećavano da će se uraditi adekvatni pristupni putevi, što je čista iluzija. Koliko je samo bilo obećanja koja nije-

su realizovana,suvišno je i govoriti”, kazao je Bulatović.

Osvrnuo se i na migraciju sa tog područja konstatujući da ove školske godine nije upisan nijedan prvak u područna odjeljenja u Ostrelju, Jabučnu i na Slijepač mostu.

Slično mišljenje iznio je i Vesko Rudić koji je rođen na tom području a nastanjen u Baru.

“Najveću krivicu što nije urađen adekvatan put do željezničkog stajališta u Ravnoj rijeci, snosi moj školski drug Zarija Franović a takođe i mi mještani što nijesmo blokirali njihovu mehanizaciju kad je bila angažovana na ovom području.

Osim ovog puta, kritike treba uputiti i na račun onih koji su radili putnu dionicu od Majstorovine prema Bjelasici. Da je dijete uzelo da vozi buldožer bolje bi odradilo posao od onih kojima je to profesija. Odrađen je posao koji ne vrijedi 60 eura i voljeli bi da dodjemo do podataka koliko je novca utrošeno za taj posao”, kazao je Vesko Rudic.

Predsjednik bjelopoljskog odbora DF Slavko Fuštić koji je prisustvovao jučerašnjem zboru u Bojištima iznio je da je situacija sasvim drugačija u onim krajevima gdje su mještani većinom uz vlast u odnosu na one gdje građani podržavaju opoziciju.

“To je zaista nekorektno jer smatramo da prema svim građanima bez obzira na političku i drugu pripadnost, treba imati isti odnos i raditi u interesu da im život bude podnošljiviji. Aferu “Snimak” ne treba tretirati samo sa aspekta partijskog zapošljavanja već i u smislu infrastrukturnih projekata”, kazao je Fuštić.

Jučerašnjem zboru u Bojištima prisustvovali su i odbornici Blagomir Rudić i Momčilo Delić te Dragan Radović iz lokalnog odbora DF.

tivat

Pomoć mladim Romima TIVAT - I ove, kao i ranijih godina, opština Tivat će, u cilju poboljšanja uslova za obrazovanje djece i mladih iz romske i egipćanske populacije, obezbijediti sredstva za pomoć u nabavci udžbenika i ostalog školskog pribora za učenike koji redovno pohađaju osnovnu i srednju školu, saopštili su iz opštinskog Sekretarijata za upravu i društvene djelatnosti.

Iz budžetskih sredstava namijenjenih za realizaciju lokalnih stra-

teških planova, inkluzija RE populacije, plan akcije za djecu i plan akcije za mlade, sufinansiraće se nabavka udžbenika za 36 učenika kojima se besplatni udžbenici ne obezbjeđuju preko Ministarstva prosvjete ili Ministarstva za ljudska i manjinska prava i to u iznosu od 40 eura po učeniku, kao i nabavka ostalog neophodnog školskog pribora za sve učenike iz ove populacije, odnosno njih 109 u iznosu od 30 eura po đaku.

Za navedenu namjenu obezbijeđena su sredstva u ukupnom iznosu od 4.810 eura, a akcija će biti realizovana preko nevladine organizacije Udruženje Egipćana.

Takođe, iz budžeta opštine finansiraće se i besplatan prevoz za učenike RE populacije iz neformalnih naselja Lovanja i 7. juli. Za prevoz učenika iz navedenih naselja do škole i Tivtu biće angažovan licencirani prevoznik.

Z.K.

rođena Peković, 29. avgusta 2013. u 75. godini.

Sahrana će se obaviti 31. avgusta u 14 časova na groblju Baljinovci – Podostrog.

Milan Đurov Jokanović 29. avgusta 2013. u 91. godini. Sahrana je obavljena 30. avgusta u 15 časova na mjesnom groblju Vasiljevac – Masline.

Otaš Mila Serdareva Tomović praunuk serdara Nikole Boškova, vojvode Miljana Vukova i unuk serdara Miloša Nikolina, 29. avgusta 2013. u 80. godini.

Sahrana je obavljena 30. avgustana groblju u Bioču u 15 časova.

Miroslav Marjanović 29. avgusta 2013. u 70. godini. Sahrana je obavljena 30. avgusta na groblju Sveta Tekla – Sutomore u 15 časova.

Blažo Jolov Šimun 29. avgusta 2013. u 76. godini. Sahrana je obavljena 30. avgusta na mjesnom groblju u Mratinju u 15 časova.

Vojislav Vojo Neškov Radojičić 29. avgusta 2013. u 75. godini. Sahrana je obavljena 30. avgusta u selu Zagorak u 16 časova.

Cano Hilmije Bešlić 29. avgusta 2013. u 20. godini. Sahrana je obavljena 30. avgusta u 17 časova na groblju Cijevna.

rođena Jovanović, 29. avgusta 2013. u 80. godini.

Sahrana je obavljena 30. avgusta u 15 časova na Novom groblju na Cetinju.

Radmila Milova Damjanović rođena Radusinović, 29. avgusta 2013. u 86. godini. Sahrana je obavljena 30. avgusta u 15 časova na groblju Čepurci.

Čedomir Čedo Ilijin Vukčević 29. avgusta 2013. u 67. godini. Sahrana je obavljena 30. avgusta u selu Podstrana – Lješanska nahija u 15 časova.

Milutin Radote Marsenić penzioner, 29. avgusta 2013. u 82. godini. Sahrana je obavljena 30. avgusta u 14 časova na Mašničkom groblju.

Sofija Sonja Jugoslava Marković rođena Vuletić, 29. avgusta 2013. Sahrana je obavljena 30. avgusta u 17 časova na groblju Zuri – Daljam.

Miloš Momčila Damjanović 29. avgusta 2013. u 57. godini. Sahrana je obavljena 30. avgusta u 15 časova na gradskom groblju u Nikoljcu.

Ješa Vujice Bulatović 29. avgusta 2013. u 67. godini. Sahrana je obavljena 30. avgusta u Rovcima – Cerovica, na mjesnom groblju Kamenjače u 15 časova.

Slobodan Milana Bujišić 28. avgusta 2013. u 65. godini. Sahrana je obavljena 30. avgusta u 13 časova na seoskom groblju u Vrulji.

Radojka K. Vuković rođena Milović u 84. godini. Sahrana je obavljena 29. avgusta 2013.

Anđa Sava Zečević 25. avgusta 2013. u 84. godini. Sahrana je obavljena 27. avgusta na gradskom groblju Zagorič.

Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.

20 Globus

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 8. I 1.9. 2013.

SVJETSKI MEDIJI O ª LEX PERKOVIĆº

CRNI BUDŽETI SAD

Zašto Hrvati Koliko tačno košta bezbjednost Amerikanaca brane Perkovića?

Od terorističkih napada 11. septembra 2001. godine američkim obavještajnim službama otišlo je više od 500 milijardi dolara VAŠINGTON - CIA je za 2013. tražila budžet od 14,7 milijardi dolara.

Prema najnovijim podacima, broj zaposlenih u toj tajnoj službi prešao je 21.000. Te podatke je u četvrtak objavio Vašington post, pozivajući se na dokumente koje je objelodanio bivši službenik CIA Edvard Snouden. Kako je prenio Jutarnji.hr, to je prvi put da se do tančina objavljuju budžeti 16 američkih obavještajnih agencija, takozvani “crni budžeti SAD”. Podsjeća se da američka vlada svake godine objavljuje samo ukupan budžetski rashod za “tajne” službe. Tako je, primjera radi, objavljeno da je za službe bezbjednosti 2012. bilo namijenjeno 55 milijardi dolara, a za obračunsku 2013. godinu vlada je tražila od Kongresa 52,6 milijardi, a za 2014. 48,2 milijarde dolara.

Tome se trebaju dodati i sredstva koja se izdvajaju za vojnoobavještajne programe Pentagona (23 milijarde 2013. i 14 milijardi zatraženih za 2014. godinu). U jednoj od tih američkih agencija radi čak 107.035 ljudi, među kojima gotovo 35.000 na šifriranim poslovima, uključujući i Agenciju za nacionalnu sigurnost (NSA), zaduženu za praćenje komunikacija u svijetu i za elektronski nadzor. Nakon CIA, za koju je budžet 14,7 milijardi dolara, najveći budžet još NSA glavni centar u Fort Mejdu u saveznoj državi Merilend

NSA serveri

imaju NSA (10,8 milijardi) i Nacionalna kancelarija za izviđanje – NRO ( 10,3 milijarde). NRO je zadužen za američke špijunske satelite. U jednom poglavlju dokumenta, koji je svjetlost dana ugledao zahvaljujući Snoudenu, navodi se da SAD “neprestano” nadziru Sjevernu Koreju pomoću fotografskih snimaka, uzimanja uzoraka vazduha i snimanja infracrvenim kamerama kako bi se otkrila nuklearnu aktivnost komunističkog režima. Iz dokumenta proizi-

lazi i da je nakon napada 11. septembra 2001. ukupni budžet namijenjen obavještajnim službama udvostručen i procjenjuje se na više od 500 milijarda dolara od 2001. “Današnji svijet je nestabilniji nego ikad u posljednjih 50 godina”, rekao je za Vašington post Džejms Klaper, direktor za nacionalno obavještavanje. “Čak i uz povećanje troškova za obavještajnu zajednicu SAD troši manje od jedan odsto BDP-a za obavještavanje”, dodao je on.

Barozo

Milanović

ZAGREB - Besmisleni jaz hrvatskog između premijera Zorana Milanovića i njegovog ministra pravosuđa Orsata Miljenića i Evropske komisije zbog zakona u medijima nazvanog ‘Lex Perković’, kojim je ograničena primjena Evropskog naloga za hapšenje posljednji dan prije ulaska u Evropsku uniju, odjeknuo je svijetom bez obzira na to koliko se odgovorni trudili da minimalizuju spor i objasne “neukom” narodu da u Briselu ta priča nikoga ne zanima.

Ipak, skandal je odjeknuo u cijelom svijetu i mnogi ugledni svjetski mediji prate priču u kojoj nova članica EU odbija da primijeni Evropski nalog za hapšenje prije 2002. godine kako bi zaštitila šefa tajne službe iz doba komunizma, a koji je taj posao nastavio da obavlja i u višestranačkom sistemu, odgovornog za ubistva političkih disidenata. O Perkoviću su, između ostalih, pisali Vol strit žurnal, Rojters, kanadski Global post, italijanska ANSA, FAZ, BBC, AFP, pa čak i Hindu biznis lajn.

Nije tu riječ o nikakvom diplomatskom ratu, kako neki to pokušavaju da prikažu, već o klasičnom primjeru uzaludne bitke koja je nanijela štetu ugledu i vjerodostojnosti zemlje kao pouzdanog partnera. Tako kanadski Global post prenosi riječi Vivian Reding, nepopustljive komesarke za pravosuđe baš u dijelu koji se odnosi na povjerenje, kada je kazala da “nije u pitanju samo kršenje zakona, nego i kršenje povjerenja”.

“Ovo mora odmah da se ispravi ili bi odnosi između Hrvatske i ostatka Unije mogli da budu narušeni godinama’, navela je dalje komesarka Reding, a prenio Global post.

Rojters je objavio kako je Hrvatska preživjela prvi poraz od ulaska u EU. Vol strit žurnal naveo je da je komesarka Reding zaprijetila

da će, ako se ne povinuje pravilima Evropske unije, Hrvatskoj ograničiti pristup fondovima, ali i uvesti neki oblik monitoringa. Ona je takođe naglasila, piše američki medij, da ponašanje Hrvatske ide u prilog kritičarima koji tvrde da Hrvatska nije spremna za pristupanje šengenskoj zoni, a mi možemo dodati i onima koji su se protivili ulasku Hrvatske u Evropsku uniju tvrdeći da nije spremna. Hrvatska je jedva zatvorila poglavlje 23 o pravosuđu i osnovnim pravima, a onda odmah po ulasku u “klub’ tvrdoglavo odbila da primijeni Evropski nalog za hapšenje, jedno od najvažnijih zajedničkih dostignuća EU. To nije benigni sukob mišljenja, kako pokušava da se prikaže, već tvrdoglavo odbijanje sprovođenja preuzetih obaveza. Evropski nalog za hapšenje može da se promijeni samo zajedničkom odlukom svih članica, a ne jednostranim potezima jedne članice.

Zbog svega, postavlja se pitanje je li sve ovo uopšte bilo potrebno i zašto hrvatska vlast tako očajnički brani Perkovića i pritom narušava odnose s Njemačkom, najvažnijim hrvatskim saveznikom, ali i zašto ga HDZ, koji sada koristi priliku da ga kritikuje, nije izručio dok je bio na vlasti?

Razlozi se mogu naći u Frankfurter alemanje cajtungu, koji piše da su “brojni bivši agenti Udbe primljeni u nezavisnoj Hrvatskoj u bezbjednosne i obavještajne službe, pa se zbog toga komunistički zločini i dalje negiraju, relativizuju ili se opravdavaju kao ‘’antifašistički’’.

Zanimljiv je i zaključak švajcarskog Noje cirher cajtunga koji smatra da prilikom prelaska iz jednostranačkog u višestranački sistem u Hrvatskoj “nije došlo do promjene elite, pa se zato tamna poglavlja iz komunističkih vremena radije ne otvaraju’.

● FOTO priča

S-500, domet svemir MOSKVA - Rusko Ministarstvo odbrane planira da 2017. godine postavi napredan novi protivvazdušni sistem koji može da pogodi mete i u svemiru, izjavio je ruski zvaničnik.

“Protivvazdušni sistem S-500 je u fazi razvoja. Planirano je da se razmjesti 2017. godine”, rekao je neimenovani izvor iz ruskog Ministarstva odbrane za agenciju Interfaks, prenio je AFP. Sistem dugog dometa moći će da uništi mete čak i ako su u svemiru i pokrivaće teritoriju cijele Rusije. Moskva razvija sve efikasnije sisteme protivraketne odbrane kao preventivnu odbranu zbog planova SAD da izgrade protivraketni štit u Evropi.

Globus 21

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 8. I 1.9. 2013.

VOJNA INTERVENCIJA POD ZNAKOM PITANJA

Sirija podijelila Zapad

V

AĹ INGTON, LONDON, PARIZ, BERLIN, DAMASK - Prvi put od invazije na Panamu 1989. godine, VaĹĄington je ostao bez podrĹĄke Londona po pitanju neke meÄ‘unarodne akcije, nakon ĹĄto je britanski parlament u Ä?etvrtak veÄ?e glasao protiv predloga vlade Dejvida Kamerona za vojnu intervenciju u Siriji. Ipak, ni “izdajaâ€? Britanaca neće odvratiti ameriÄ?kog predsjednika Baraka Obamu od namjere da se vojnim putem obraÄ?una sa Asadovim reĹžimom koji je, ĹĄto joĹĄ nije zvaniÄ?no dokazano, koristio hemijsko oruĹžje u borbi protiv pobunjenika. Uz Obamu je stao francuski predsjednik Fransoa Oland, koji je najavio da će Francuska, bez obzira na Britaniju, uzeti uÄ?eťće u bilo kakvom napadu na Siriju, dok je njemaÄ?ki ĹĄef diplomatije juÄ?e odbacio mogućnost da se NjemaÄ?ka ukljuÄ?i u vojnu akciju

AmeriÄ?ki predsjednik Barak Obama spreman je da odobri ograniÄ?enu vojnu akciju protiv Sirije, iako je britanski parlament, svega nekoliko sati ranije, u Ä?etvrtak veÄ?e, odbacio poziv za rat premijera Dejvida Kamerona. Obama, navodno, nije donio konaÄ?nu odluku o poÄ?etku napada, ali izvori u VaĹĄintonu navode da bi krstareće rakete “tomahavkâ€? mogle poletjeti prema Siriji Ä?im inspektori Ujedinjenih nacija, u subotu, napuste tu drĹžavu.

â—? SAD: JAVNOST PROTIV NA PADA, ÄŒEKA SE KONGRES Odluka o poÄ?etku napada je, meÄ‘utim, joĹĄ na klizavom terenu, jer ameriÄ?ki kongresmeni i senatori traĹže da im se pruĹži prilika da se izjasne o ratu i to na naÄ?in na koji su raspravljali Britanci. Da stvar bude teĹža po ratoborne meÄ‘u Obaminim saveznicima, veliki dio biraÄ?kog tijela ameriÄ?kog predsjednika Ä?ine odluÄ?ni protivnici rata, Ä?iju je politiÄ?ku agendu Obama do sada, izbjegavajući da pokrene kakav oruĹžani sukob, u najvećoj mjeri i uvaĹžavao. Preds t av n i c i Obami-

skog ministarstva odbrane i uspaniÄ?enog komandanta jedinice koja je, navodno, izvela napad. Snimak razgovora Amerikanci su dobili od Izraela. U pokuĹĄaju da izbjegne poreÄ‘enje sa katastrofalnom avanturom mlaÄ‘eg BuĹĄa u Iraku prije deset godina, Obamina administracija je dramatiÄ?no promijenila retoriku, tvrdeći da cilj akcije nije ruĹĄenje Asadovog reĹžima, već prosto borba protiv ĹĄirenja hemijskog naoruĹžanja.

Uticajni Njujorker je Obaminu strategiju nazvao “nedostatkom bilo kakvog cilja�.

Predsjednik SAD je sam dao ĹĄlagvort Njujorkeru poĹĄto je rekao da cilj SAD “nije promjena reĹžima, ni promjena balansa snaga u Siriji, kao ni okonÄ?anje graÄ‘anskog rataâ€?. “GaÄ‘aćemo ih dan ili dva i zatim otićiâ€?, rekao je Obama i na to se, makar z v a n i Ä? n o, svo di plan ameriÄ?kog predsjednika.

Obama ne administracije trebalo je da o obavjeĹĄtajnim podacima o upotrebi hemijskog oruĹžja upoznaju lidere Kongresa tokom proĹĄle noći. Obamini saradnici tvrde da će taj materijal bez ikakve dileme dokazati odgovornost snaga lojalnih BaĹĄaru al Asadu. Ipak, dokumenti koji će biti pokazani liderima Kongresa, piĹĄe Njujork tajms, ne povezuju direktno Asada sa napadom, ali se ameriÄ?ki zvaniÄ?nici nadaju da će biti dovoljni za pokretanje ograniÄ?enih napada na Siriju. Da stvar bude komplikovanija po Obamine savjetnike, ameriÄ?ka javnost odluÄ?no je protiv nove vojne avanture, tim prije ĹĄto krunski obavjeĹĄtajni dokaz predstavlja presretnuti telefonski razgovor izmeKameron Ä‘u sirij-

â—? VELIKA BRITANIJA JE PRO TIV RATA Britanski parlamentarci glasali su u Ä?etvrtak protiv predloga Vlade za intervenciju u Siriji.

Premijer Dejvid Kameron, za razliku od “ratobornihâ€? izjava od prethodnih dana, u demokratskom duhu je rekao je da će Vlada poĹĄtovani volju parlamenta, jer on predstavlja i volju naroda.

Poslanici u D onjem domu britanskog parlamenta su se sa 272 glasa “zaâ€? i 285 glasova “protivâ€? usprotivili predlogu Vlade da se izvrĹĄi vojna intervencija u Siriji. “Duboko vjerujem da treba snaĹžno da reagujemo na upotrebu hemij-

skog oruĹžja, ali takoÄ‘e snaĹžno vjerujem i u volju Donjeg doma. Iako predlog nije proĹĄao, jasno mi je da britanski parlament, koji predstavlja volju naroda, ne Ĺželi vojnu akciju. To razumijem i Vlada će u skladu sa tim i postupatiâ€?, rekao je Kameron nakon glasanja. Kameron je dodao da se nada da će predsjednik SAD Barak Obama razumjeti potrebu zvaniÄ?nog Londona da

ziciju i da inspektori UN okonÄ?aju rad ĹĄto prijeâ€?, kazao je Vestervele.

NjemaÄ?ki ministar je ovu izjavu dao za danaĹĄnje izdanje o vo g l i s t a , koji je njen dio objavio juÄ?e, prenijela je agencija Frans pres. “Nije bilo nikakvih zahtjeva za pruĹžanje vojne podrĹĄke. Vlada ovo nikada nije razmatralaâ€?, kazao je novinarima portparol nje-

Oland sluĹĄa sopstveni narod.

Prethodno stalne Ä?lanice Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija nijesu uspjele da se dogovore o sljedećihm koracima koje treba preduzeti. Sastanak koji je inicirala Rusija zavrĹĄio se veoma brzo, poslije manje od sat vremena, i ambasadori SAD, Rusije, Kine, Velike Britanije i Francuske samo su izaĹĄli napolje, bez izjava za novinare.

maÄ?ke kancelarke Ĺ tefen Sajbert.

ZvaniÄ?ni Berlin apelovao je na meÄ‘unarodnu zajednicu da zauzme “jasan stavâ€? povodom navoda da je reĹžim predsjednika BaĹĄara al Asada upotrijebio hemijsko oruĹžje u borbi protiv pobunjenika. UoÄ?i parlamentarnih izbora u NjemaÄ?koj, koji su zakazani za 22. septembar, istraĹživanja javnog mnijenja pokazuju da se većina biraÄ?a protivi uÄ?eťću u vojnom udaru protiv Sirije.

â—? OLAND: RAÄŒUNAJTE NA NAS

� KRAJ ISTRAGE PRATILI ŽE STOKI SUKOBI

Nakon britanskog “spuĹĄtanja lopteâ€? uz prvi put “usamljeneâ€?

Amerikance stala je Francuska. Predsjednik Fransoa Oland izjavio je da će Francuska uÄ?estvovati u bilo kakvom napadu na Siriju. Oland je u intervjuu pariskom listu Mond kazao da bi vojni napad na Siriju mogao da bude pokrenut do srijede 4. septembra i da iznenaÄ‘ujuća odluka britanskog parlamenta da odbaci Vladin predlog o mogućoj vojnoj akciji protiv reĹžima sirijskog predsjednika neće uticati na stav Vlade u Parizu po tom pitanju.

Francuska Ĺželi da protiv reĹžima u Damasku bude primijenjena “oĹĄtra i proporcionalnaâ€? mjera kao odgovor na napad koji je izazvao “nepopravljivu ĹĄtetuâ€? sirijskom narodu, kazao je on, a prenijela agencija AFP. Na pitanje da li bi Francuska mogla da zapoÄ?ne napad bez Britanije, Oland je odgovorio: “Da. Svaka zemlja ima pravo da uÄ?estvuje ili ne uÄ?estvuje u nekoj akciji. To jednako vrijedi za Francusku kao i za Britanijuâ€?.

U francuskom parlamentu bi u srijedu trebalo da bude odrĹžano vanredno zasijedanje na temu Sirije, ali Oland ne mora da dobije odobrenje parlamenta da bi intervenisao u Siriji i to bi mogao da sprovede i prije zakazane vanredne sjednice u parlamentu, naveo je Rojters.

Ĺ˝estoki sukobi izbili su u blizini Damaska, u podruÄ?ju koje je tim inspektora UN nedavno posjetio kako bi istraĹžio da li je izvrĹĄen napad hemijskim oruĹžjem. â€œĹ˝estoki okrĹĄaji bijesne izmeÄ‘u Vladinih snaga i pobunjenika na sjevernom i zapadnom frontu kod Moadamijeta al-Ĺ ama, jugozapadno od

â—? HLADNI I RACIONALNI NJEMCI Ĺ ef njemaÄ?ke diplomatije Gvido Vestervele odbacio je juÄ?e mogućnost da NjemaÄ?ka uÄ?estvuje u eventualnom vojnom udaru na Siriju. Vestervele je za list Noje osnabriker cajtung rekao da vojna akcija nije od NjemaÄ?ke ni zatraĹžena, niti je ta zemlja razmatra. “ZalaĹžemo se da Savjet bezbjednosti UN pronaÄ‘e zajedniÄ?ku po-

glavnog grada Sirijeâ€?, navela je Opservatorija za ljudska prava, sa sjediĹĄtem u Londonu. Prema saopĹĄtenju, vojska predsjednika BaĹĄara al Asada koristi u napadu i podrĹĄku avijacije i artiljerije, prenio je AFP. U Ä?etvrtak je u bombardovanju u toj oblasti ubijeno osmoro ljudi, meÄ‘u kojima jedna Ĺžena i jedno dijete, navela je francuska agencija. Jedan visoki bezbjednosni funkcioner u Damasku rekao je da je vojska već duĹže vrijeme neprestano u sukobu “s teroristiÄ?kim grupamaâ€? u Moadamijetu. Moadamijet al-Ĺ am je jedna od lokacija na kojoj je, navodno 21. avgusta izveden napad otrovnim gasom, u kojem je, kako tvrdi opozicija, poginulo viĹĄe stotina ljudi. StruÄ?njaci UN za hemijsko oruĹžje najprije su juÄ?e odloĹžili, da bi zatim nastavili istragu na terenu o navodnoj upotrebi hemijskog oruĹžja.

JuÄ?eraĹĄnji dan bio je ujedno i posljednji dan istrage. Agencije su najprije juÄ?e ujutro javile da je konvoj vozila UN-a napustio hotel u centru Damaska u kojem su odsjeli inspektori UN-a, ali se već nekoliko minuta kasnije vratio na mjesto polaska, prenijela je agencija AP. Nekoliko sati nakog toga stigla je vijest da su inspektori UN ipak na terenu, odnosno da su u stigli u jednu vojnu bolnicu u dijelu Damaska koji kontroliĹĄe reĹžim predsjednika Asada, kako bi posjetili vojnike koji su povrijeÄ‘eni u navodnom proĹĄlonedjeljnom napadu hemijskim oruĹžjem u Siriji. Po zavrĹĄetku istrage, neki od inspektora bi trebalo da otputuju u Evropu, gdje će laboratoriji dostaviti materijale koje su od poÄ?etka sedmice prikupili na m j e stu navodnih napada hemijskim oruĹžjem, za koje zapadne sile okrivljuju reĹžim predsjednika BaĹĄara al Asada.

Merkel

Vojna akcija u Siriji - za, protiv i uzdrĹžani

SAD nastavljaju da traĹže podrĹĄku za stvaranje meÄ‘unarodne koalicije koja će odgovoriti na navodne napade hemijskim oruĹžjem u Siriji, uprkos tome ĹĄto je britanski parlament odbacio predlog za vojnu intervenciju STALNI ÄŒLANOVI SAVJETA BEZBJEDNOSTI UN SBUN SAD: ViĹĄe od 160 Ä?lanova Kongresa biće pozvano da glasaju o eventualnoj vojnoj akciji Kina: Staviće veto na vojnu intervenciju

Francuska: Spremni za akciju IZRAEL i bez Britanije BLISKI ISTOK/AFRIKA Egipat: Želi da se sirijski sukob rijeťi diplomatskim putem

Kanada: PodrĹžava paĹžljivu akciju

SIRIJA

Rusija: TURSKA Iskoristiće pravo veta ili ostati uzdrŞana LIBAN IRAK Velika Britanija: JORDAN Parlament odbacio EGIPAT mogućnost vojne intervencije

DRUGE DRŽAVE Australija: PodrŞava akciju i bez saglasnosti SBUN

IRAN

SAUDIJSKA ARABIJA

NjemaÄ?ka: Neće uÄ?estvovati GrÄ?ka: Dozvoliće da SAD koriste njihove baze Italija: Protivi se napadima bez saglasnosti SBUN Ĺ panija: Nema zvaniÄ?ni stav

Izrael: Tri puta su gađali Siriju ove godine

Saudijska Arabija: Finansira i snabdijeva sirijske pobunjenike

Iran: Glavni Jordan: Ne daju da saveznik Sirije se se njihove vojne protivi intervenciji baze koriste tokom akcije

Turska: PodrĹžava akciju i bez saglasnosti SBUN

Irak: Vojna akcija Liban: Akcija bi u Siriji mogla bi mogla podstaći dovesti do eskalacije sektaťko nasilje u Libanu sektaťkog nasilja u Iraku

Arapska liga: Blok od 22 drŞave prećutno podrŞava napad

Source: Wire agencies

Š GRAPHIC NEWS

22 Kultura

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 8. I 1.9. 2013.

MANIFESTACIJE

Glembajevi otvaraju FIAT Festival internacionalnog političkog teatra počinje sjutra

KONCERT

Kolundžija u Kotoru Solistički koncert Jovana Kolundžije biće održan sjutra u 20.30 sati u Domu Bokeljske mornarice na Pjaci od kina. Na programu će biti djela Johana Sebastijana Baha. Koncert je poklon čuvenog violiniste Bokeljskoj mornarici i gradu Kotoru. Organizator je Bokeljska mornarica 809 - Kotor, podružnica Beograd.

Jovan Kolundžija je među najuspješnijim violinistima sa ovih prostora. Rođen je u Beogradu 1948. godine. Studi-

Drugi međunarodni festival lutkarstva, koji će biti održan od 5. do 8. septembra, pored Podgorice kao centralnog mjesta zbivanja, obuhvatiće Nikšić i Herceg Novi.

U ovim gradovima gostovaće po jedna predstava. Na festivalu će se predstaviti četiri predstave, iz četiri zemlje i to: “Crvenkapa”, Lutkarskog pozorišta “Šćućkin“ iz Nikšića, “Labudovo jezero”, Dečjeg pozorišta iz Kragujevca, “Snjeguljica”, Mini teatra iz Ljubljane i “Makedonska prikazna”, Teatra za deca i mladinci iz Skoplja. Festival je takmičarskog karaktera, a ocjenjivaće ga međunarodni žiri u sastavu: Marta Aroksalaši glumica i direktorica Dečjeg pozorišta Subotica, Hristina Nedeva - scenografkinja iz Sofije i crnogorska glumica Jelena Nenezić-Rakočević.

rao je i magistrirao na Muzičkoj akademiji u klasi profesora Petra Toškova, a usavršavao se kod čuvenog violiniste Henrika Šeringa. Osnovao je 2001. godine Centar lijepih umjetnosti “Gvarenerius”. Centar je prerastao u njegovu umjetničku zadužbinu, gdje usmjerava mlade talente.

Tokom karijere je održao preko 4.000 koncerata. Povremeno nastupa zajedno sa svojom sestrom, pijanistkinjom, Nadom Kolundžija.

Džez u Petrovcu Koncertom crnogorskog džez sastava White goes black večeras u 21 sat na terasi Kastela počinje sedmi Petrovac Jazz festival. Iste večeri nastupiće i trio pijaniste Artura Dukeviča iz Poljske, kao i mladenovački bluz sastav Cotton Pickers, pobjednici Zaječarske gitarijade prije dvije godine. Druge večeri festivala takođe sa početkom u 21 sat nastupiće avangardni novosadski duo Mr. Balloon, sa Nenadom Kojićem i Goranom Beronjom, zatim trio mladih bečkih džezera Triad, a festival će zatvoriti bend italijanskog džezera Lina Patruna. Pokrovitelji festivala su opština Budva, TO Budva, ambasade Austrije, Poljske i Italije, a u susret je izašla i nikšićka pivara, dok je glavni organizator projekta NVO Urbani Kult iz Petrovca.

Koncert kultnog podgoričkog sastava Gospoda Glembajevi biće održan sjutra u 21 sat u Kuslevovoj kući, u okviru programskog segmenta Montenegro Art Gerila obnovljenog Festivala internacionalnog alternativnog teatra - FIAT 2013. Ovim koncertom Gospoda Glembajevi će prekinuti 14 godina dug izvođački post u glavnom gradu. Bend će nastupiti u sastavu: Srđan Vukadinović (vokal, gitara), Pavle Bojić Buba (klavijature), Ivan Marović (bas) i Goran Vukadinović (bubanj).

Iste večeri na istom mjestu u ponoć će biti otvorena izložba pod nazivom “Savremeno pećinsko slikarstvo”. Riječ je nekonvencionalnom predstavljanju djela više umjetnika, koja će se nalaziti u pećini u temeljima ove podgoričke znamenitosti.

Radove će izložiti: Aleksandar Vukotić, Ivana Pejović, Marko Lukovac i Nikola Radović.

Tema ovogodišnjeg FIAT-a koji će trajati do 15. septembra je “Politički teatar”. Pozorišni segment festivala biće takmičarskog karaktera i okupiće šest predstava iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Makedonije i Slovenije. Program Montenegro Art Gerila publici će ponuditi različite umjetničke sadržaje, poput koncerata, izložbi, promocija knjiga, predstava, projekcija filmova, performansa... U okviru ovog segmenta festivala šansu

POGLED U KOMŠILUK

Domitrović, Dino Mustafić, Dejan Projkovski, Željka Udovičić, Aleksandar Milosavljević i Biljana Srbljanović. Predsjednik Umjetničkog savjeta Slobodan Milatović najavio je mogućnost da i Marina Abramović bude članica Savjeta festivala.

Pokrovitelji FIAT-a su Minstarstvo kulture Crne Gore i Glavni grad Podgorica. Generalni sponzor je Crnogorski telekom.

KNJIŽEVNOST

Nakon smrti pisca Povodom medijskih priča o skorom objavljivanju dosad nepoznatih djela DŽ.D. Selindžera, američki dnevni list Nju ripablik napravio je popis drugih uspješnih posthumno objavljenih romana. Većinu ovih djela autori nažalost nikad nijesu stigli dovršiti, ali uprkos nedovršenosti, radi se o hvaljenim i popularnim romanima. Tu spadaju “2666” Roberta Bolana, “Prvi čovjek” Albera Kamija, “Blijedi kralj” Dejvida Fostera Valasa i uzbudljivi kriminalistički roman Čarlsa Dikensa “Misterija Edvina Druda” koji zbog nedostatka kraja i zaključka već decenijama frustrira čitaoce. Alber Kami nije uspio da završi svoje remek djelo zbog saobraćajne nesreće u kojoj je poginuo. Nedovršeni rukopis koji je njegova kćerka objavila 34 godine kasnije navodno je pronađen u olupini automobila.

Ni Vladimir Nabokov nije dočekao štampanje svog posljednjeg romana “The Original of Laura”. Dimitrij Nobokov, sin ruskog pisca, objavio je roman 2009. godine nakon de-

MOSTRA

Žene dominiraju u Veneciji Uporne i jake žene u filmu sa očaravajućim pričama o samopouzdanju koje se suočavaju sa unutrašnjim demonima obilježile su prve dane Filmskog festivala u Veneciji. U svemirskoj drami “Gravitacija”, italijanskom filmu “A Street in Palermo” i australijskom filmu “Tracks” ženski likovi dominiraju nad muškim, koji završavaju poraženi, odbačeni ili mrtvi, prenosi AFP. U filmu meksičkog reditelja Alfonsa Kuarona Sandra Bulok igra astronauta koji mora da se bori kako bi preživio nakon što je šatl u kome se nalazila uništen.

Odvojena od svog kolege astronauta, koga igra Džordž Kluni, konačno prihvata smrt svoje kićerke, želi da ponovo uživa u životu, a film nosi poruku da

da pokažu svoje stvaralaštvo imaće crnogorski alternativni umjetnici.

Montenegro Art Guerila će se u cjelini održavati u Kuslevovoj kući, dok će FIAT “Politički teatar” biti raspoređen na lokacijama: Crnogorsko narodno pozorište, Atrijum MŠ “Vasa Pavić” i sala Dodest podgoričkog KIC-a “Budo Tomović”.

Savjet Festivala čine Ljubomir Đurković, Oliver Frljić, Damir

se trebamo nositi sa nedaćama.

“Film postavlja pitanje - šta je to što nam svakog jutra daje motiv da nastavimo da se trudimo”, rekla je Bulok novinarima na venecijanskom lidu.

Usamljenost kao element upoznavanja samog sebe tema je filma “Tracks” (Staze) Džona Karana, koji je jedan od 20 kandidata za glavnu nagradu festivala Zlatni lav i takođe se oslanja na žensku snagu. Baziran na istinitoj priči Robin Dejvison, koja je sa 27 godina u društvu psa i četiri kamile 1977. prepješačila 2.746 kilometara kroz australijsku pustinju.

Lijepi kadrovi sa zanimljivim snimcima pustinje i strašnim momentima u pješčanim dinama u filmu na intiman način

prikazuju Dejvisoninu borbu koju je neodoljivo gledati. Australijanka Mija Vasikovska, koja igra Dejvisonovu, rekla je da je put bio “transformativan na više načina”. Komunikacija je važna tema filma italijanske rediteljke Eme Dante “A Street in Palermo”, priči u kojoj se sukobljavaju dvije žene jer nijedna neće da popusti.

“Njihovo suočavanje pruža im mogućnost da sagledaju sebe iznutra. To je kao kada se pogledamo u ogledalo i vidimo sa druge strane stakla Minotaura, čudovište”, rekla je Dante.

Bijenale se zatvara 7. septrembra projekcijom filma “Amazonija” Tijerija Ragobera, koji će biti prikazan van konkurencije.

cenija promišljanja da li da ispuni očevu želju i spali ovaj rukopis. Zanimljivi su i romani koji su dovršeni za života autora, ali koji su iz raznih razloga objavljeni tek nakon njihove smrti. Takav je slučaj sa djelom “Norangerska Opatija”, hronološki prvim romanom Džejn Ostin.

Naime, njen urednik je deset godina odbijao da objavi ovaj roman da bi ga književnica na kraju otkupila od njega. Međutim, roman je objavljen tek nakon njene smrti. I remek djelo Mihaila Bulgakova “Majstor i Margarita” teško se probilo do štampanog izdanja: Bulgakov je spalio prvi rukopis romana, zatim je deset godina pisao novu verziju da bi završio djelo tek četiri sedmice prije smrti. Međutim, zbog cenzure Sovjetskog Saveza, roman je objavljen tek 1967. godine, skoro 30 godina nakon autoreve smrti, i to u cenzurisanoj verziji. Originalna verzija prvi je put objavljena 1973. godine.

E. M. Forster namjerno nije za života objavio roman “Moris” koji prati ljubavne avanture dvojice

Kadar iz serije BBC-a “Misterija Edvina Druda” muškaraca. Djelo je napisao 1913. godine i držao ga skrivenog skoro 60 godina. Na rukopisu se nalazi autorova bilješka: “Može se objaviti, ali vrijedi li toga?”.

Kultura 23

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 8. I 1.9. 2013.

Bešiću nagrada ª Risto Ratkovićº

KULTURNA POLITIKA

Film bez institucija Crnogorska kinematografija nema institucionalne okvire Jelena Boljević

C Pjesnik Alen Bešić iz Novog Sada dobitnik je nagrade “Risto Ratković” za knjigu “Golo srce” u uzdanju Narodne biblioteke “Stefan Prvovenčani”. Ovogodišnje 43. Ratkovićeve večeri poezije pod sloganom “U blizini huči grad, ili je to more” održaće se 3, 4. i 5. septembra u Bijelom Polju i okupiće oko 70 pisaca iz Crne Gore i inostranstva. Odluku o nagradi jednoglasno je donio žiri u sastavu Pavle Goranović, predsjednik, i članovi Svetlana Kalezić, Luko Paljetak, Damir Uzunović i Jasmina Topić.

Novi album Bitlsa U eri gdje skoro svaki album uspije da procuri u nekom obliku do publike prije zvaničnog izlaska nije preveliko iznenađenje da je jedan blog navodno otkrio da se sprema novi materijal Bitlsa koji će biti objavljen na novom albumu. Album bi trebalo da se pojavi u novembru, a blog posvećen Bitlsima iz Australije WogBlog “otkrio” je ovo zahvaljujući objavi na Fejsbuk stranici koju je postavio MCA Music – Philippines (MCA je u vlasništvu Universal Recordsa, koji posjeduje prava na kompletan muzički katalog Bitlsa). Novi album, naslovljen “On Air – Live At The BBC Volume 2”, trebalo bi da predstavlja nastavak prvog dijela koji je objavljen prije skoro 20 godina. Tajming za ovo objavljivanje ima smisla, ukoliko se ovo izdanje zaista sprema, s obzirom na činjenicu da BBC planira da izda knjigu o bendu.

Odlazak Šejmusa Hinija Šejmus Hini, prema mišljenju mnogih najbolji irski pjesnik još od Vilijama B. Jejtsa, preminuo je juče u 74. godini.

Hini je rođen u blizini Tumbridža u Sjevernoj Irskoj. Bio je učitelj i ostvario izuzetnu pjesničku karijeru osvojivši Nobelovu nagradu za književnost 1995. godine. Šejmus Hini je predavao poeziju na prestižnom britanskom univerzitetu Oksford od 1989. do 1994. godine, a svoje rukopise je 2011. godine poklonio Nacionalnoj biblioteci Irske.

Bio je dobitnik brojnih priznanja za svoj rad. Hini je nedavno imao problema zbog lošeg zdravstvenog stanja.

rnogorski filmski profesionalci saglasni su da je uspostavljanje filmskog centra neophodno radi normalnog funkcionisanja kinematografije na domaćem i međunarodnom planu. Razloge kašnjenja u osnivanju ove institucije, kakvu već odavno imaju sve države regiona, oni ne nalaze samo u nedostatku novca, već i u nepostojanju svijesti o značaju takvog centra za crnogorski film, što je, kako navode, čest slučaj čak i među članovima filmske zajednice.

O problemima koje sa sobom nosi nepostojanje institucije filmskog centra najčešće se u crnogorskim medijima govori kada je riječ o aktivnostima države na promociji domaće kinematografije na velikim filmskim festivalima poput Kanskog ili odnedavno aktuelnoj priči o nacionalnoj kandidaturi za Oskara.

Međutim, pitanje filmskog centra daleko prevazilazi okvire međunarodnog predstavljanja crnogorskog filma. Ova institucija bi samo u jednom segmentu trebalo da se bavi promovisanjem naše filmske industrije, a imala bi zapravo mnogo širu ulogu. Glavna uloga filmskog centra je pružanje podrške produkciji, filmskim stvaraocima, projektima i drugim činiocima bitnim za kontinuirani razvoj jedne kinematografije.

Reditelj Andro Martinović smatra da bi uspostavljanje filmskog centra u skorijoj budućnosti “uz uslov da bude kompetentno vođen i organizovan”, predstavljalo važan signal da se film u našoj državi napokon shvata ozbiljno. To bi bio krupan korak ka uspostavljanju profesionalnih standarda i postizanja kontinuiteta u filmskoj djelatnosti, navodi on.

“Nažalost, u Crnoj Gori nije dovršeno uspostavljanje institucionalnog okvira za bavljenje filmskom djelatnošću. Tu bi se mogla upotrijebiti sintagma koja važi i za zgradu Crnogorske kinoteke – ‘U izgradnji’. Još nije usvojen zakon o audiovizuelnim djelatnostima, nijesmo se pridružili najvećem evropskom filmskom fondu Eurimagesu i nijesmo formirali instituciju koja bi se pod imenom filmski centar ili nekim drugim bavila pitanjima od ključnog značaja za razvoj crnogorske kinematografije”, ističe Martinović.

Slično misli crnogorski filmski producent Sehad Čekić, koji je odskoro jedini Crnogorac u članstvu Evropske filmske akademije.

“Postojanje autonomne institucije posvećene filmu je neophodan preduslov za pravilan razvoj ovog sektora. Kada takve institucije nema, kao

što je slučaj kod nas, to znači da nema dovoljno senzibiliteta u usklađivanju domaće prakse sa najefektnijim i najefikasnijim evropskim praksama”, ističe Čekić.

Od dobijanja nezavisnosti neke od funkcija filmskog centra na sebe je preuzelo Ministarstvo kulture Crne Gore. Ministarstvo je to koje na konkursima opredjeljuje novac za podršku domaćoj produkciji i regionalnim koprodukcijama, a pored toga se bavi i međunarodnom promocijom i prezentacijom filmskog stvaralaštva. U sklopu ove administracije pokrenute su inicijative i učinjeni kontakti kako bi se učlanili u međunarodne filmske organizacije i asocijacije. Ipak, naši sagovornici smatraju da bi autonomna filmska institucija bila efikasnija na svim od pomenutih polja.

Sehad Čekić napominje da bi konstituisanje filmskih institucija ubrzalo razvoj kinematografije i popravilo stanje u ovoj oblasti.

“Filmske institucije su one koje bi stvorile dinamičniji i proaktivniji ambijent kroz promociju, podršku i regulaciju sektora. Njihovo osnivanje bi potvrdilo spremnost države da se na pravi, moderan način posveti kinematografiji”, smatra producent. Čekić dodaje da bi, iako je finansijska situacija nepovoljna, osnivanje filmskog centra predstavljalo novo, neophodno ohrabrenje za crnogorsku kinematografiju. Iskustva zemalja iz regiona, smatra on, pomogla bi da mnogo brže konstituišemo instituciju kakva nam je potrebna.Odluku o osnivanju filmskog centra mora da donese Vlada Crne Gore. Andro Martinović smatra da postoji nekoliko razloga zašto to nije urađeno do sada.

“Važan faktor je hroničan nedostatak novca. Postoje očigledne rezerve u pogledu osnivanja nove ustanove kulture i novih obaveza po državni budžet”, ističe Martinović.

On dodaje i to da je u direktnoj vezi sa modelom finansiranja te ustanove i pitanje da li će novi zakon o kinematografiji regulisati izdvajanje dijela prihoda od strane televizijskih stanica, operatera kablovske televizije, te telekomunikacionih kompanija i internet provajdera za razvoj filmskih projekata.

Naši sagovornici su saglasni u tome da je jedan od razloga zbog kojeg još nemamo ovu instituciju nedostatak svijesti o važnosti i dobitima koje bi ona donijela. Martinović dodaje i to da ni sama filmska zajednica nije uspjela da ovo pitanje artikuliše na precizan i ubjedljiv način.

I Sehad Čekić, takođe, smatra da je

Jedan od zadataka filmskog centra bio bi i izbor nacionalnog kandidata za nagradu Oskar: kadar iz filma “As pik”

za određene odluke neophodno vrijeme kako bi se na najbolji način same nametnule kao nezamjenljive.

“Vjerovatno u Crnoj Gori nijesmo, u dovoljnoj mjeri, do sada, uspjeli da artikulišemo na pravi način potrebu za ovakvom institucijom”, primjećuje on. Na naše pitanje da li će novim zakonom o kinematografiji biti predviđeno postojanje filmskog centra u Ministrastvu kulture nijesmo dobili precizan odgovor. Generalna direktorka Direktorata za kulturnoumjetničko stvaralaštvo Dragica Milić kazala je da je izrada novog zakona o kinematografiji u završnoj fazi i da će se on u parlamentarnoj pro-

ceduri naći na jesen. Ona je, takođe, za naš list potvrdila da je oblast filmskog stvaralaštva jedna od djelatnosti koja je institucionalno neorganizovana. Zbog toga su, ocijenila je ona, vođenje politike u ovoj oblasti i njen dinamičan razvoj usporeni.

Institucija filmskog centra bi se osim pružanjem podrške kinematografiji i njenom promocijom u svijetu trebala baviti još nekim ne manje važnim poslovima poput pružanja podrške u participaciji domaćih producenata u međunarodnim koprodukcijama, organizovanju filmskih festivala, izdavačke djelatnosti i slično.

Kinoteka nije filmski centar Reditelj Andro Martinović

Iako neki smatraju da bi Kinoteka mogla da bude ta koja bi preuzela ulogu filmskog centra, Andro Martinović ističe da to nije dobro rješenje.

“Nema takvog primjera. To su, ipak, različite djelatnosti. Kinoteka prikuplja, čuva i prikazuje filmove i filmske ma-

terijale, odnosno bavi se filmskim nasljeđem, a ne filmovima u nastajanju.

Naravno, budući da se jedan dio nas bavi i pravljenjem filmova, mi smo se i do sada angažovali oko ovih stvari, a Kinoteka je, prema sopstvenim mogućnostima, promovisala i savremeni

crnogorski film. Možda se može razmišljati o objedinjavanju nekih administrativnih službi, ali bi u svakom slučaju to morale biti odvojene institucije. Takvo rješenje bi bilo logičnije i, ubijeđen sam, mnogo efikasnije”, istakao je Martinović.

24 Zanimljivosti

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 8. I 1.9. 2013.

malme

Takmičenje

Grad koji morate posjetiti Sjedjenje je opuč Malme

pri ležanju

Crnogorci su se takmičili u neobičnom “sportu” Etno selo “Montenegro”

Nekada lučki, a danas grad izvanredne moderne arhitekture i dizajna. Grad koji izgleda kao u sjenci, pored nacionalne važnosti Stokholma i blizine većeg Kopenhagena, skriva mjesta na kojima ćete ispucati stotine fotografija.

● Turning Torso Zgrada o kojoj svi pričaju! Arhitektonska vježba koja je postala stvarnost, Turning Torso je najzanimljivija moderna građevina u Europi. Zgrada koja se uvija poput vijka i od dna prema vrhu se uvija pod uglom od 90 stepeni, nala-

zi se u novoj četvrti (bivša zapadna luka grada koja je kompletno srušena), gdje sve izgleda kao da su arhitektima bile odriješene ruke. Prekrasne kuće, mogućnost da parkirate brod ispred kuće, vrtovi na krovovima, moderni kafići u luci i prekrasan pogled na dugački most Oresunds koji spaja Švedsku i Dansku, odnosno Malme i Kopenhagen. Posebno je lijepa četvrt Vestra hamnen.

● LiLLa Torg Jedan od najljepših malih trgova na koje ćete naići, a i samo ime

mu u prevodu znači Mali trg. Nađite mjesto u jednom od kafića i promatrajte kako živi Malme. Lilla torg je mjesto na kojem se nalaze neki od najpoznatijih kafića i restorana u gradu.

● KaLLbadhuseT Iz saune, direktno u more - stari je skandinavski običaj. U ovoj legendarnoj sauni možete uživati tokom cijele godine. Spektakularan pogled na cijeli zaliv samo dodaje vrijednost ovoj atrakciji koju posjećuju kako turisti, tako i lokalni stanovnici.

U etno selu “Montenegro” juče su se takmičili u ležanju na kojem je učestvovalo svega sedam Crnogoraca, od kojih je tokom dana već odustao jedan Podgoričanin.

Pravila tamičenja u ležanju su jasna - takmičarima je sve dozvoljeno, osim ustajanja, a onaj koji najduže bude ljenčario otići će kući sa nagradom od 200 eura.

Ovo je jedinstveni regionalni događaj, pod sloganom “Ima ljeba bez motike”, koji se u etno selu “Montenegro” organizuje već drugu godinu zaredom, a dokaz je da se novac može zaraditi ležanjem i bez motike.

Vlasnik etno sela, Mikonja Blagojević, kazao je da je učesnicima “džabalebarošima” sve dozvoljeno, osim naravno ustajanja, a kao i prošle godine mogli su se prijaviti svi zainteresovani.

“Nema ustajanja pa bilo to i nužda. Ovaj događaj je više šaljivog karaktera. Prva nagrada je

200 eura, druga rafting i ručak, a treća nagrada ručak”, kazao je Blagojević i dodao da je među prijavljenima bila i jedna žena koja je na kraju ipak odustala.

Među takmičarima su četiri Nikšičana, jedan takmičar iz Tivta te dva Podgoričanina od kojih je jedan već odustao.

“Izdala me nužda, nema ‘ljeba tu, a imam jaku konkurenciju u ležanju”, kazao je Podgoričanin Bajo Vujačić koji je prvi odustao, a nakon čega su ostala još šesterica takmičara.

Takmičar iz Tivta, Stefan Radovanović, kazao je da je za 200 eura spreman da leži i do prekosjutra. Sredstva za nagrade je osigurala podgorička firma Fidija.

Prošlogodišnju nagradu nakon dvadesetčetiri sata ljenčarenja međusobno su podijelila četiri takmičara, a jedan od prošlogodišnjih pobjednika takmiči se i ove godine.

Reportaže 25

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 8. I 1.9. 2013.

Englez koji se pravi Crngorac Naš straNac

Antoni Barns je u Crnu Goru došao vođen srcem, dovela ga je Crnogorka Branka i više ne želi da ode Bojana Robović

D

a je život pun iznenađenja pokazalo se i u slučaju sedamdesetogodišnjeg Engleza Antoni Barnsa kojem se, kada je napokon posložio sve kockice u životu prije 15 godina, desila Nikšićanka Branka i njena Crna Gora, dvije neočekivane, ali velike ljubavi.

Očaran neposrednošću i otvorenošću crnogorskog naroda, Antoni zvani Tomislav, prije desetak godina odlučio je da svoju postojbinu u Engleskoj zamjeni životom u Crnoj Gori. Ono što ga kod nas očaralo jesu ljudi. Uvjeren je da su upravo oni njeno najveće bogastvo, pa tek onda prirodne ljepote.

Već sedmu godinu Tomislavov dom je Podgorica, koju voli skraćeno da zove Pod. Omiljeno piće mu je boza, koju redovno naručuje u jednoj od najstarijih poslastičarnica u centru Podgorice “Korzo”, gdje svaki dan provede oko dva sata u druženju sa ostalim gostima.

“Sa novim prijateljima iz poslastičarnice voli da gleda utakmice.

On je strastveni navijač fudbalskog kluba iz Redinga, pa su u poslastičarnici iz poštovanja prema svom odanom gostu vlasnici na zid okačili grb tog engleskog kluba. Interesantno je da iako Tomislav govori samo engleski jezik, a njegovi drugari srpski, oni se fantastično slažu i razumiju”, sa osmjehom je ispričala gospođa Branka Barns.

Na pitanje za koji fudbalski tim bi navijao ako bi se na suprotstavljenim stranama našle crnogorska i engleska reprezentacija, Tomislav bez dvoumljenja kaže “Crna Gora”.

“Crnogorski fudbaleri igraju srcem i dušom i žele pobjedu, iako su malo plaćeni, dok je Englezima novac glavni motiv”, pojasnio je Tomislav.

Antoni Barns voli da ga zovu Tomislav

On je objasnio da crnogorsku reprezentaciju ne bi podržao jedino kada bi se našim fudbalerima sa suprotne strane našao tim Redinga.

Tomislav je fasciniran koliko jedna mala zemlja sa svega 600.000 stanovnika ima sportskih talenata. Pored crnogorskih fudbalera izvrstan utisak na njega ostavljaju i naši košarkaši i vaterpolisti.

“Sportisti su prizvod sa kojim Crna Gora može izaći na svjetsko tržište i biti konkurentna”, tvrdi gospodin Barns.

Budući da se Antoni i Branka još nijesu penzionisali, naizmjenično žive u Engleskoj i Crnoj Gori. Koliko voli i vjeruje Crnogorcima Antoni je brigu o njegovoj fabrici jastuka punjenim heljdom i ljekovitim travama, na sjeveroistoku Engleske, prepustio jednom Nikšićaninu. I kao pravi Englez sa tamošnjim specifičnim smislom za humor, on u šali kaže da je samo u noćnim morama sanjao da će iz Engleske otići u Crnu Goru.

“U tim noćnim morama je i moja žena”, kaže on, pokušavajući da zbuni našu ekipu koja ga je posjetila u njegovom domu pod Goricom.

Na sekund-dva smo svi zaćutali, a onda se Tomislav gromoglasno nasmijao, demantujući time ozbiljnost svoje izjave.

“Vi ne znate šta imate. Vaša zemlja ima sve, ali sve je djelimično iskorišćeno ili u potpunosti neiskorišćeno”, znalački uviđa ovaj Englez

Antoni - Tomislav Brans sa grbom fudbalskog kluba Reading za koji zdušno navija

zaljubljen u Crnu Goru.

Zgodan primjer koji ukazuje na to da ne cijenimo na pravi način darove prirode kojih kod nas ima u izobilju, naveo je naš nemaran odnos prema plodovima smokve. U Engleskoj se one smatraju delikatesom i tamošnji stanovnici za kupovinu ovog voća koje se u tu zemlju uvozi, izdvajaju znatnu količinu novca, dok kod nas one često propadaju na drvetu ili pod njim.

Tomislav je prvi put u Crnu Goru došao u aprilu 1995. godine. Bio je zatečen otvorenošću ljudi i izvanrednim ukusom hrane.

Još se sjeća kako je doživio gotovo pravi šok kada je morao ući u “fiću” koja je popravljana bezbroj puta i koja je zbog nestašice goriva vo-

žena na plin. I kada je konačno pristao da uđe u istrošeni automobil, uslijedilo je razočaranje zbog loših puteva. Nakon te “strašne vožnje” Tomislav je kazao da više nikada neće doći u Crnu Goru, ali srećom nije istrajao u toj odluci.

Neprijatno je bio iznenađen i uslovima koje je zatekao u crnogorskim bolnicama, prilikom posjeta prijatelju koji je bio teško bolestan.

“Dođem u posjetu prijatelju i zateknem ga u sobi koju dijeli sa još pet bolesnika”, ispričao je Tomo, koji je uprkos lošem mišljenju o uslovima, ipak pohvalio bolničko osoblje koje tamo radi. Loš državni zdravstveni sistem umalo ga je, kada je jednom prilikom bio bolestan, natjerao da odustane od života u Cr-

noj Gori. Naravno, tada se Branka maksimalno potrudila da pronađe kliniku i ljude kojima će vjerovati.

I pronašla je takvo mjesto, a Tomislav je ostao u Crnoj Gori.

On je uvjeren da bi Crna Gora izgubila veliki dio svojih resursa ulaskom u Evropsku uniju.

A Crnogorci su, po svemu sudeći, kako on to vidi, već na dobrom putu kada je u pitanju napredak države. Ipak, poreski sistem i loša putna infrastruktura, kako reče, jesu prepreka u pokretanju biznisa u Crnoj Gori.

Sve u svemu, Tomislav vjeruje da Crnogorci imaju svijetlu budućnost, uz uslov da prestanu da koriste duvanske proizvode, postanu vegeterijanci i počnu da se bave sportom.

26 Sport

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 8. I 1.9. 2013.

Mađo i Pea na istom zadatku

DA LI STE ZNALI

SPISAK

Rajs ide na EP Pala odluka - selektor Luka Pavićević precrtao Tejlora Ročestija, šansu ukazao plejmejkeru Makabija Miloš Pavićević

S

elektor seniorske reprezentacije Luka Pavićević odredio je spisak od 12 igrača koji će nastupiti na Evropskom prvenstvu u Sloveniji koje počinje 4. septembra. Pavićević se između dvojice Amerikanaca sa crnogorskim pasošem odlučio za plejmejkera Makabija Tajrisa Rajsa, koji će tako preuzeti ulogu organizatora igre od igrača Montepaskija Tejlora Ročestija, koji je bio član reprezentacije u prošlogodišnjim kvalifikacijama za Eurobasket.

Da je rukometni Mocart - Ivano Balić prije rukometa trenirao košarku u rodnom Splitu i to do svoje 14 godine nakon čega je prešao na mnogo grublji sport. Interesantno je da će zvanično najbolji rukometaš svih vremena u Bundesligi zaigrati tek u svojoj tridesetčetvrtoj godini, s obzirom da je prije mjesec dana potpisao za Veclar.

TIKET DANA VEST HEM STOUK TIP 1

KVOTA 2.00

KIJEVO NAPOLI TIP 2

KVOTA 1.75

VOLFSBURG HERTA TIP 1

KVOTA 1.90

ARSENAL TOTENHEM TIP 1

KVOTA 2.20

ATALANTA TORINO TIP 1

KVOTA 2.10

VALENSIJA BARSELONA TIP 2

KVOTA 1.50

U odnosu na prošlu godinu nova nova imena su i centar Orlanda Nikola Vučević, te bek Metalca iz Valjeva Bojan Bakić. “ Moram da pohvalim sve igrače koji su odradili pripreme, kao i one igrače koji su znali da neće biti na završnom spisku, ali koji su nesebično uložili svoje vrijeme i energiju da bi reprezentacija mogla da formira strukturu igre u nedostatku igrača koji su se zbog povreda kasnije priključili ostatku tima. Svi igrači su na pripreme došli maksimano motivisani uključujući i dva Amerikanca sa crnogorskim pasošima. Prva razmišlja su bila da Tejlor Ročesti završi svoju misiju na Eurobasketu u Sloveniji, a da Rajs pristupi reprezentaciji, uklopi se u sistem rada i preuzme naredni ciklus. I Ročesti i Rajs su

prije svega izuzetno kvalitetni ljudi, a kao igrači se nalaze na visokom nivou i dijele ih nijanse. Imaju različite kvalitete i u odnosu na njihove kvalitete, prije svega fizičke, a potom tehničko-taktičke, te nakon analize protivnika u grupi, nakon dva mjeseca priprema, odlučio sam da je za reprezentaciju najbolje da u Sloveniju putuje Rajs”,kazao je dan uoči odlaska na EP Pavićević.

● ŽAO MI ZBOG TEJLORA Šef stručnog štaba bi najviše voliokada bi oba stranca mogla da nastupaju na EP. “Tejlor nikako ne bi bio pogrešno rješenje, ali morali smo da se odlučimo samo za jednog i izbor je pao na Rajsa. Srećni smo što imamo Tejlora,

START NA CETINJU

Budvani počeli pripreme Operacija Liga šampiona je krenula sa Cetinja – gdje se po prvi put od kako klub postoji priprema Budvanska rivijera. Međutim mnogo toga je ove sezone u klubu promijenjeno, napravljen je kvalitetan tim, Budvani su dobili nove svlačionice, novu opremu, “narandžasti” su mnogo organizovaniji nego prethodnih godina. Izgleda da su u našoj prijestonici turizma osjetili trenutak da naprave dobar odbojkaški tim, s obzirom da se u Ligi šampiona nalaze u grupi sa Pari volejom, češkim Jihostrojem i poljskom Rešovijom.

Na prozivci pomoćnog trenera Predraga Ćorluke (prvi trener Siniša Reljić priključiće se ekipi iduće nedjelje, po završetku Svjetskog juniorskog prvenstva u Turskoj, gdje se nalazi kao selektor Srbije) bilo je 13 igrača, među kojima su i dvojica potencijalnih pojačanja, i to braća Bojić, primač Vladimir i korektor Slobodan.

Vladimir i Slobodan su članovi velike odbojkaške porodice Bojić,

a najstariji i najpoznatiji od braće je Marko, koji je, takođe, je stigao u Budvu, nakon polusezone u ruskom Jaroslaviču.

Osim Bojića, u naredna dva-tri dana se očekuje dolazak još jednog igrača na probu, korektora, čije se ime drži u tajnosti. Definitivno je otpala mogućnost da Rivijeru pojača crnogorski reprezentativac Aleksandar Minić. Osim Marka Bojića, Budvansku rivijeru su ljetos pojačali tehničar italijanske reprezentacie Marko Falaski, primač Aleksandar Milivojević, srednji bloker Ivan Ječmenica i libero Ljubomir Popović.

Ugovor su produžili Milan Marković, Luka Šuljagić, Marko Vujović, Ivan Rašović, dok je pod ugovorom bio Vojin Ćaćić i Nikola Radonić.

Budvani će na Cetinju trenirati 12 dana. O radu na kondiciji brinuće Slobodan Aćimov, a pored Reljića, Ćorluke i fizioterapeuta u stručnom štabu će ove sezone biti i statističar Nemanja Zenović.

M.P.

žao nam je što ne možemo da nastupimo sa oba igrača jer su svojim odnosom i kvalitetom to zaslužili. Ročestija smo ispratili na njegov novi posao koji ga očekuje u Montepaskiju, u kontaktu smo i sa trenerom i sa upravom njegovog novog kluba, kao što je slučaj i sa svim ostalim klubovima u kojima nastupaju naši reprezentativci”, kazao je selektor Pavićević, na čijem spisku putnika su se našli.

● SPISAK Plejmejkeri Tajris Rajs (Makabi), Nikola Ivanović (Budućnost). Bekovi: Suad Šehović (Budućnost), Bojan Bakić (Metalac, Srbija). Krila Aleksa Popović (Budućnost), Sead Šehović (Solnok, Mađarska), Marko Popović (Budućnost). Krilni centri: Vladimir Dašić (Metalac, Srbija), Milko Bjelica (Kaha Laboral, Španija). Centri: Nikola Vučević (Orlando, SAD), Blagota Sekulić (Tenerife, Španija), Bojan Dubljević (Valensija, Španija).

Crna Gora će prvi meč na šampionatu odigrati 4. septembra protiv Makedonije, a rivali u grupi B u Jesenicama su još Srbija, Litvanija, Bosna i Hercegovina i Letonija. Tri prvoplasirane selekcije iz grupe izboriće plasman u drugu fazu.

Naši reprezentativci Mladen Rakčević i Žarko Pejović u naredna dva dan imaće priliku da sa svojim klubovima izbore plasman u Ligu šampiona. Ipak u elitnom takmičenju neće moći da igraju obojica, s obzirom da se njihovi klubovi - AEK i Tatran Prešov nalaze u istoj grupi 2, te da samo jedan tim ide dalje. Na turniru u Prešovu će u prvom meču (15.30h) snage odmjeriti AEK i Dinamo Minsk, dok će u drugom (18h) igrati Tatran i Bešiktaš.

U grupi 3 koja se igra u Novom Sadu Borac iz Banja Luke je autsajder, a u prvom meču će igrati sa ukrajinskim Motor Zaporožjem, dok će Vojvodina svoju šansu tražiti protiv Harda iz Austrije, čiji gol brani naš Golub Doknić.

U grupi 4 Porto koji sa klupe vodi bivši trener Lovćena - Ljubo Obradović će danas snage odmjeriti sa Everlumom, dok će u drugom duelu igrati Konstanca i Volendam.

M.P.

Barselona osvojila Superglobe Najbolje što svjetski rukomet u ovom trenutku može da ponudi viđeno je sinoć u Dohi u finalu nezvaničnog klupskog prvenstva svijeta. Barselona se juče revanširala Hamburgu za poraz u finalu Lige šampiona i savladala ga 27:25 (15:13). Bila je to spektakularna utakmica, za sve rukometne ukuse, a bogati šeici isto tako - bogato su nagradili šampiona - sa 400.000 dolara, HSV je dobio duplo manje, a trećeplasirani EL Džaiš za koji je nastupao naš Zoran Roganović 150.000.

Barsu je do titule predvodio Tomas sa pet golova, dok su po jedan manje postigli Karabatić i Lazarov. U timu iz Njemačke bolji od ostalih bio je Lindberg sa sedam golova, četiti je postigao Mae, a gol manje za poluvrijeme naš desni bek Žarko Marković koji je sa 24 gola bio treći strijelac Supergloba.

M.P.

Sport 27

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 8. I 1.9. 2013.

SERIJAL: SPORTSKE LEGENDE 18

Netalentovani super majstor

Prijatan lik, čuveni ćelavi trojkaš, mozak svake ekipe gdje je igrao Aleksandar Saša Đorđević Pogodio je odlučujuću trojku u posljednjim sekundama u finalu Kupa evropskih šampiona (sada Evroliga) za Partizan 1992. protiv Huventuda, isto je uradio protiv Hrvatske na Evropskom prvenstvu 1997. za prvo mjesto u grupi... Pogađao je trojke lako, a razigravao saigrače maestralno, što ULEB nije izgubio iz vida - legenda Aleksandar Saša Đorđević 2008. godine je izabran među 50 ljudi koji su zaslužni za razvoj košarke u Evropi. “Život je najluđi scenarista, kada sam hitao ka košu da pogodim trojku bio sam siguran da ću poentirati”, tako govori Saša o trojkama koje će biti upamćene do kraja života.

A, taj mali Đorđević je kao klinac igrao u Crvenoj zvezdi gdje su rekli da je netalentovan! I samo kako su pogriješili - na nagovor oca odlazi u Partizan, a sve ostalo je istorija: sa “crno - bijelima” je za devet godina osvojio sve što se moglo osvojiti...

Rat je razarao bivšu SFRJ, sakcije su bile na snazi, a Sale je krenuo “vani” - sa Milanom je osvojio Kup Radivoja Koraća, a u Fortitudu je bio glavni igrač. Sankcije su te 1996. godine ukinute, Đorđević je sa reprezentacijom krenuo u osvajanje planete, a tada se zaputio i u NBA... Željela ga je Atlanta, a legendarni trojkaš se opredijelio za Portland i minimalnu platu od 247.000 dolara, ali... Tamo je bio zadužen za odmbrabene zadatke, a to nije Saša Đorđević - odigrao je osam utakmica i vratio se u Evropu - Španiju...

Igrao je za Barselonu, Real Madrid, pa se vratio na čizmu - Skavolini je bio njegov dom od 2003.

● DAME I SPORT

Ode Melisa u Njemačku Kevin Princ Boateng je juče iz Milana prešao u Šalke, zadužio je broj 9, a to je značilo samo jedno - njegova ljepša polovina Melisa Sata ide sa njim u Bundesligu.

Izazovnu Italijanku ćemo sada sve manje gledati na terenima Serije A (svratiće ponekad - ubijeđeni smo), dok će sigurno biti viđena u ložama širom Njemačke...

do 2005, da bi se od košarke oprostio u dresu Milana. Zvanično, veliku tačku na karijeri stavio je 3. jula 2005. godine na veličanstvenom oproštaju u Beogradu...

Gdje god je igrao bio je glavni igrač, pokretačka snaga, a što se tiče reprezentacije dovoljno je pogledati njegove trofeje. I tu je pored Vladimira Divca i kompanije vukao konce.

Trenutno je jedan od ambasadora dobre volje i osnivač humanitarne organizacije “Grupe 7”, a možda uskoro bude vezan i za teren, jer je pokušao da se bavi trenerskim poslom (Milano), gdje tek treba da se ostvari...

Lična karta Ime i prezime: Aleksandar Đorđević Mjesto i datum rođenja: Beograd, 26. avgust 1967 Karijera: Crvena zvezda, Radnički, Partizan (1983. 1992.), Olimpija Milano (1992. 1994, 2005.), Fortitudo (1994. 1996.), Portland (1996. - 1997.), Barselona (1997. - 1999.), Real Madrid (1999. 2002.), Skavolini (2003. - 2005.)

Klupski uspjesi: jedna Evroliga (1992.), dva prvenstva Jugoslavije (1987, 1992.), dva Kupa Jugoslavije (1989, 1992.), tri prvenstva Španije (1997, 1999, 2000.), tri Kupa Radivoja Koraća (1989, 1993, 1999.)

Reprezentativni uspjesi: OI srebro 1996, SP - zlato 1998, EP - tri zlata (1991, 1995, 1997.), bronza (1987.)

Fudbal: Điđo na pragu Brage Više nije igrač Budućnosti (jedna agencija otkupila njegov ugovor), a uskoro bi mogao postati fudbaler Brage - Nikola Điđo Vukčević interesantan je Portugalcima, pa bi do kraja prelaznog roka (2. septembar) bivši mladi reprezentativac Crne Gore mogao navući opremu Brage.

Portugalci su jedna od opcija, a ako se to izjalovi sada već bivši kapiten Budućnosti bi mogao da završi u ligi Srbije - Crvena zvezda još nije odustala od njega, a Điđo je zanimljiv još OFK Beogradu...

Fudbal: Balić u Metalurgu Potencijalni reprezentativac Crne Gore je pronašao novi klub - lijevi bek Saša Balić je juče potpisao dvogodišnji ugovor sa Metalurgom iz Zaporožja!

Bivši mladi reprezentativac je prošle godine takođe igrao u Ukrajini - za Krivbas - ali je klub ljetos bankrotirao, pa je Saša morao da nađe novu sredinu.

Metalurg koji se trenutno nalazi na 11. poziciji u Premijer ligi Ukrajine (odigrano sedam kola, imaju šest poena) je 23-godišnjeg Balića sačekao raširenih ruku...

“Prvi cilj mi je da se tokom reprezentativne pauze spremim kako bi već od sljedećeg kola počeo da igram. Nadam se da ću se ustaliti, te da ću biti na oku selektora, jer samo igrom mogu da se vratim u reprezentaciju”, rekao nam je Balić, koji je do sada odigrao četiri utakmice za “hrabre sokolove”.

Kakve su ambicije kluba?

“Plan ove sezone je da se mirno osigura opstanak u ligi, a onda sljedeće da se približimo vrhu koliko god je to moguće”, poručio nam je kratko Balić nakon što je potpisao ugovor za Metalurg.

SPORTSKI EKRAN 12:00 13:15 13:45 13:45 14:00 15:10 15:30 16:00 16:00 16:00 17:00 17:00 17:45 18:00 18:30 18:30 18:30 19:00 19:00 20:30 20:30 20:45 20:45 21:00 21:00 21:00 22:00 23:00 01:30

SUBOTA Japan - Kina, odbojka Čempionšip, kombinovani prenos Mančester siti - Hal, fudbal Škotska liga, kombinovani prenos Evijan - Lion, fudbal Moto GP, kvalifikacije Menhengladbah - Verder, fudbal Blekburn - Bolton, fudbal Njukasl - Fulam, fudbal Vuelta, biciklizam Radnički 1923 - C. Zvezda, fudbal PSŽ - Gengam, fudbal US open Kijevo - Napoli, fudbal Kristal Palas - Sanderlend, fudbal Škotska liga, kombinovani prenos Šalke - Leverkuzen, fudbal Osijek - Hajduk, fudbal Selta - Granada, fudbal Panatinaikos - Verija, fudbal US open Juventus - Lacio, fudbal PSV - Kambur, fudbal Dinamo - Istra, fudbal Sporting - Benfika, fudbal Valjadolid - Hetafe, fudbal Crnogorska liga, pregled Osasuna - Viljareal, fudbal Filadelfija - Montreal, fudbal

Arenasport 1 SK Prime SportKlub + SK Prime Arenasport 3 SportKlub Eurosport 2 SportKlub + SK Prime Eurosport Arenasport 1 Arenasport 3 Eurosport Arenasport 4 SportKlub SportKlub + Eurosport 2 Arenasport 2 SK Prime Arenasport 3 Eurosport 2 Arenasport 4 SportKlub Arenasport 2 SportKlub + SK Prime RTCG 2 SportKlub Arenasport 3

12:00 12:00 12:00 12:30 14:00 14:00 14:30 14:30 15:30 16:30 16:30 17:00 17:00 17:00 17:30 17:45 18:00 18:15 18:45 19:00 19:00 19:30 20:45 20:45 21:00 21:00 21:00 21:00 21:00

NEDJELJA SAD - Japan, odbojka Španija Segunda, kombinovani prenos Real Madrid - A. Bilbao, fudbal Holandska liga, kombinovani prenos Sent Etjen - Bordo, fudbal Moto GP, trka Svonsi - VBA, fudbal Liverpul - Mančester J, fudbal Štutgart - Hofenhajm, fudbal Vuelta, biciklizam Salzburg - Rapid, fudbal Budućnost - Sutjeska, fudbal Arsenal - Totenhem, fudbal Espanjol - Betis, fudbal Frankfurt - Dortmund, fudbal US open Roma - Verona, fudbal Dinamo - Rostov, fudbal Fereira - Porto, fudbal Partizan - Rad, fudbal Sosijedad - Atletiko Madrid, fudbal US open Serija A, multiprenos Milan - Kaljari, fudbal Pregled srpske lige Marsej - Monako, fudbal Valensija - Barselona, fudbal Žil Visente - Braga, fudbal Sevilja - Malaga, fudbal

Arenasport 1 SportKlub + SK Prime SportKlub + Arenasport 3 SportKlub SportKlub + SK Prime Eurosport2 Eurosport SportKlub + RTCG 2 SportKlub SK Prime Eurosport 2 Eurosport Arenasport 4 SportKlub+ SportKlub Arenasport 3 SK Prime Eurosport 2 Arenasport 2 Arenasport 4 Arenasport 1 Arenasport 3 SportKlub SportKlub + SK Prime

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb - PC Nikić

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenik i kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me) Zamjenik i ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me) Art direktor Darko MIJUŠKOVIĆ (mijuskovic.darko@gmail.com)

Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Vasilije Karadžić Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine.me) Foto: Vedran Ilić(redakcija@dnovine.me) Dizajn: Saša JOVIĆEVIĆ (jovicevic.s@gmail.com)

28 Sport

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 8. I 1.9. 2013.

LOVĆEN - MOGREN

Crvena zamka za žute

SUBOTA - 17.00 SATI GRBALJ - DEČIĆ RUDAR - PETROVAC ZETA - MORNAR LOVĆEN - MOGREN ČELIK - MLADOST NEDJELJA - 17.00 SATI BUDUĆNOST - SUTJESKA (TV prenos) 1. ČELIK 4 2. MOGREN 4 3. SUTJESKA 4 4. GRBALJ 4 5. ZETA 4 6. BUDUĆNOST 4 7. LOVĆEN 4 8. MLADOST 4 9. MORNAR 4 10. PETROVAC 4 11. DEČIĆ 4 12. RUDAR 4

3 3 2 2 2 1 1 1 1 0 0 0

1 1 1 1 0 1 1 1 1 3 3 2

Imaju namjeru da obraduju navijače: Nenad Stojanović govori da pristup protiv Mogrena mora biti kao protiv Mladosti

0 0 1 1 2 2 2 2 2 1 1 2

8:3 7:4 8:4 5:4 5:6 5:5 2:3 3:5 3:5 5:7 3:6 3:5

10 10 7 7 6 4 4 4 4 3 3 2

GRBALJ - DEČIĆ

Ofanziva vs defanziva

Prelijepo pripremljena podloga u Radanovićima dočekuje dva tima koja pucaju od samopouzdanja - Grbalj osokoljen trijumfom nad šampionom Sutjeskom igra (17.00) protiv Dečića - družine koja je protiv Čelika za samo dva minuta (od 90. do 92.) stigla od 0:2 do 2:2...

I taj rezultat je u glavi “trikolora” koji se sigurno neće opustiti...

“Dobili smo Sutjesku, vratili se poslije remija protiv Petrovca iako smo imali trijumf u džepu”, prisjeća se kapiten Grblja Igor Radusinović rezultata 2:2, a imali su 2:0...

“Dečić je na papiru lak rival, ali pred nama je teška utakmica.

Znaju da igraju, pokazali su to protiv Čelika. Međutim, očekujem da pobijedimo”, rekao je Radusinović, štoper koji je odlučio utakmicu sa Sutjeskom.

Tuzani su iznenadili Čelik...

“Nadam se da nas neće. Bilo bi lijepo da na pauzu odemo pobjedom, jer bi se onda tokom pauze još više uigrali. Igraćemo bolje.

Dečić posjeduje kvalitet, ali na-

pašćemo ih od starta, jer želimo trijumf”, riječi su Radusinovića, čiji šef Aleksandar Nedović može da računa na najjači sastav - Petra Vukčevića malo muči koljeno, ali najvjerovatnije će biti u redu.

Dečić takođe nema problema sa sastavom (rezervni golman Enis Đoković neće biti u rosteru zbog crvenog kartona), pa se nada dobrom rezultatu...

“Grbalj igra dobar fudbal, a i mi smo pokazali u remiju sa Čelikom da znamo da igramo. Idemo da se nadigravamo. Biće izuzetno teško, ali vjerujem da možemo do pozitivnog rezultata”, rekao nam je defanzivac Milivoje Novović, koji je protiv Čelika postigao gol za 2:2.

Sličan epilog - tj. remi - Tuzani bi potpisali i sada...

B.T. ●●● MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Grbalj: Neriješeno: Pobjeda Dečić:

27 12 8 7

DRUGA LIGA

Lider u Beranama Ostvarili su dvije pobjede, a sada priželjkuju treću kako bi zadržali lidersku poziciju u drugom po kvalitetu fudbalskom takmičenju - Bokelj, koji važi za velikog favorita za ulazak u elitu, gostuje u Beranama, gdje ih čeka sve samo ne - lagan posao.

Zanimljivo će biti širom drugoligaških terena, ali utakmica koja privlači dosta pažnje igra se na Zlatici - dojučerašnji trećeligaš, a nekada prvoligaš Kom igra sa prošlogodišnjim prvoligašem Jedinstvom.

I Zlatičani traže prvi trijumf u sezoni, dok Bjelopoljci žele pobjedu kako bi što prije dospjeli na jedno od prva dva mjesta... RASPORED

3. KOLA - NEDJELJA (utakmice počinju u 17.00 časova): Kom Jedinstvo, Ibar - Bratstvo, Berane Bokelj, Zabjelo - Arsenal, Cetinje Zora, Igalo - Jezero.

B.T. TABELA 1. Bokelj 2. Cetinje 3. Jezero 4. Jedinstvo 5. Berane 6. Zora 7. Ibar 8. Bratstvo 9. Kom 10. Arsenal 11. Igalo 12. Zabjelo

2 2 2 2 1 2 2 2 2 1 2 2

2 1 1 1 1 1 1 0 0 0 0 0

0 1 1 1 0 0 0 2 1 0 0 0

0 0 0 0 0 1 1 0 1 1 2 2

3:0 3:2 3:2 1:0 2:0 5:4 1:2 1:1 1:2 0:1 0:2 2:6

6 4 4 4 3 3 3 2 1 0 0 0

Lovćen je konačno došao do rezultata (pobijedili Mladost 2:0), a sa super raspoloženjem dočekuju najbolju ekipu na domaćoj sceni - na Obilića poljanu dolazi (17.00) Mogren! Čovjek koji je pogodio protiv “romantičara” Nenad Purke Stojanović će u prijestonici predstavljati glavnu pokretačku snagu Lovćena u ofanzivi...

“Odigrali smo dosta dobro protiv Mladosti, zasluženo smo slavili, pokazali da Lovćen posjeduje kvalitet”, rekao je juče centarfor “crvenih” Purke. “Pobjeda je uticala na samopouzdanje pred nastavak prvenstva”.

Kakva su očekivanja? Mogren je favorit... “Čeka nas potpuno drugačiji meč u odnosu na Mladost. Mogren ima dobru ekipu, vjerovatno najjaču u državi. Poštujemo ih jako, ali vjerujem da uz pristup kakav smo ima-

li u Podgorici možemo osvojiti prve bodove na Cetinju”, optimista je napadač Purke Stojanović.

Jedan od glavnih ofanzivaca “žutih” je momak koji je prošle sezone briljirao u dresu Lovćena - Milan Đurišić. Vihorno krilo govori da neće biti emocija na Obilića poljani...

“Proveo sam sjajne trenutke na Cetinju, zbližio se sa ljudima, ali nema emocija. Jednostavno, profesionalac sam. Nadam se da ćemo slaviti”, poručio je sjajni Đurišić.

Lovćen je posljednja dva međusobna duela protiv Mogrena riješio u svoju korist, ali to ne opterećuje ekipu iz metropole turizma...

“Uvijek su ista očekivanja - to su tri boda. Imamo najjači tim u Crnoj Gori, imamo obavezu da pobjeđujemo. Nametnuta nam je”, ne bježi od velikih očekivanja bivši fudbaler Budućnosti, Mladosti, Rijeke,

te Lovćena...

A, onda je popularni Micko dodao...

“Neće biti nimalo lako, jer Lovćen ima dobru ekipu, iskusnog trenera na klupi. Baš kao što je Mogren pretrpio velike kadrovske promjene tokom ljeta, tako je i Lovćen mijenjao, pa im treba malo vremena da se uigraju. Protiv jake Mladosti su pokazali pravo lice. To poštujemo, ali napadamo tri poena”, rekao nam je Đurišić, čiji trener Branislav Milačić neće moći da računa na suspendovanog kapitena Aleksandra Kapisodu, te lakše povrijeđenog vezistu Dušana Lagatora...

B.T. ●●● MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Lovćen: Neriješeno: Pobjeda Mogren:

18 5 4 9

ZETA - MORNAR

Misli se na bod(ove) Zaboraviti Dečić, pobijediti Mladost: Predrag Brnović

ČELIK - MLADOST

Sačuvati pol poziciju Fudbal je čudo, a u toj lijepoj igri se gubi i slavi na razne načine - zbog toga je loptanje najzanimljivije. A, ono što je preživio Čelik u Tuzima ne viđa se često “metalurzi” su do sudijske nadoknade imali 2:0, ali domaćin je na nevjerovatan način uspio da postigne dva gola i tako osvoji ogroman bod.

Izabranici Slavoljuba Bubanje su bili u šoku, ali vremena za tugovanje nema jer igraju (17.00 sati) sa nezgodnom Mladošću.

“To što se desilo sa Dečićem je prosto nemoguće. Svakako da je to dosta uticalo na psihu ekipe, ali moram da nastavimo. Prvi smo na tabeli, dolazi nam Mladost i sigurno nas čeka teška utakmica. Pružićemo maksimum u nadi da ćemo osvojiti tri boda”, poručio je vezista “metalurga” Predrag Brnović, koji neće imati pomoć suspendovanih Stevana Račića i Predraga Videkanića.

Jednostavno rečeno, Mladost je u posljednjem meču razočarala -

“romantičari” su protiv Lovćena (0:2) bili više nego loši i samim tim razočarali kako svoje simpatizere tako i cijelu fudbalsku javnost. Ipak, igrački roster kojim rukovodi Nikola Peco Rakojević se dosta promijenio poslije Evrope, pa je samim tim potrebno malo vremena za uigravanje novih fudbalera.

“Protiv Čelika očekujem veoma tešku utakmicu, jer je uzeo najviše bodova do sada i pokazao se kao izuzetno kvalitetna ekipa. Moramo pružiti maksimum kako bismo ostvarili povoljan rezultat. Mislim da trebamo da promijenimo pristup, moramo da damo sto posto na terenu - tada će sigurno biti bolje”, riječi su lijevog beka Mladosti Ivana Novovića.

U.R. ●●● MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Čelik: Neriješeno: Pobjeda Mladost:

Prvi šampion nezavisne Crne Gore Zeta gosti (17.00) ekipu koja je prošle godine kroz baraž ostala u eliti - Mornar!

I to je duel dosta sličnih timova - “vukovi” su se podmladili u odnosu na prošlu godinu, a Barani su se lijepo pojačali...

“Mornar je dobro sklopio ekipu, igraju odlično, pokazali su protiv Budućnosti koliko su jaki”, rekao je štoper Zete Miloš B. Radulović, koji poslije povrede igra sve bolje...

“Međutim, moramo odreagovati poslije poraza od Mogrena.

Igramo kod kuće, a kada je tako, uvijek napadamo trijumf, ne gledamo ko nam je protivnik. Cilj je - pobjeda”, poručio je Radulović, čiji šef Mladen Vukićević vjerovatno neće moći da računa na talentovanog Aleksandra Boljevića, koji se nalazi na terapijama.

Zeta sanja “trojku”, a taj san živi i prvoligaš iz lučkog grada...

“Nijesmo bez šansi”, prva je poruka kormilara Mornara Obrena Sarića, a onda se okrenuo na pobjedničku formulu...

“Treba nam samo koncentracija. Ne smijemo da lutamo, ne trebaju nam greške, a iz takve igre moraju doći prilike. Igraćemo otvoreno, a vjerujem da će igrači dati sve od sebe da iznenadimo Zetu”, rekao je Sarić.

B.T. ●●●

12 5 2 5

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Zeta: Neriješeno: Pobjeda Mornar:

9 3 4 2

Sport 29

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 8. I 1.9. 2013.

BUDUĆNOST SUTJESKA PODGORICA - Stadion: pod Goricom.

Početak: Nedjelja, 17.00, TV prenos.

Sudija: M. Novović (Podgorica). Pomoćnici: M. Đukić (Cetinje), D. Pajović (Cetinje). Delegat: Hazbo Mustajbašić.

Agović, Kopitović, Orahovac, Tomković, Radunović, Hočko, Raičković, Rogošić, Vukčević, Ćetković, Nikač Trener: Nenad Vukčević

MOJ TIP (Davor Kažić - Arena) Budućnost - Sutjeska Grbalj - Dečić Zeta - Mornar Čelik - Mladost Rudar - Petrovac Lovćen - Mogren

2-3 1 X 0-2 X 2-3

LOVĆEN MOGREN Pametno i strpljivo protiv šampiona: Risto Radunović na utakmici sa Petrovcem

BUDUĆNOST SUTJESKA

Veliki klasik

Sudar najuglednijih crnogorskih klubova - šampion stiže pod Goricu u nedjelju uz TV prenos (17 sati RTCG2) Uroš Radulović

A

ktuelni šampion gostuje na najvećoj crnogorskoj areni - duel Budućnost - Sutjeska će biti najzanimljiviji u dosadašnjem toku prvenstva - sjenku na sve to baca zabranjen pristup publike, ali na svu sreću, u nedjelju od 17 sati možete pratiti crnogorski klasik na RTCG 2. Nikšićani su šampioni, samim tim su i favoriti, ali kada dolaze u Podgoricu - bije ih loš glas: Sutjeska nikada nije slavila u glavnom gradu Crne Gore protiv “plavih”.

Sutjeska će tražiti “trojku” pod Goricom, a Budućnost prvi put na papiru nije favorit u crnogorskom klasiku. Mladi sastav i dosta velika rekonstrukcija tima “plavih” reflektovala se tako što će se Podgoričani ove godine boriti za ulazak u Evropu, ali upravo ta mladost i želja domaćina mogu da budu i te kako dobra stvar u duelu sa Nikšićanima.

“S obzirom da je ovo treća utakmica u sedam dana, sigurno će biti najteža do sada. Sutjeska je šampion, boriće se za odbranu titule, tako da ulogu favorita prepuštamo njima”, počeo je lijevi bek Budućnosti Risto Radunović.

Pobjeda nad Petrovcem pod Malim brdom (1:3) dala je krila “plavima” - Budućnost je trijumfom na Primorju zabilježila prvu trojku i tako dobila određeno dozu optimizma za meč u nedjelju.

“Sutjeska je veoma jaka ekipa, čak su i jači nego prošle sezone. Mi moramo biti strpljivi, uporni i čekati svoju šansu da ugrozimo gol protivnika. Saigrači su veoma mladi i vjerovatno za njih, odnosno sve nas nema većeg motiva kada igramo protiv aktuelnog šampiona”, jasan je mladi reprezentativac Crne Gore.

Podgoričani čak nijesu ni kompletni - na početku prvenstva se povrijedio napadač Boris Cmiljanić, a sličan peh je nedavno doži-

Janjušević, Bečelić, Ćuković, Ognjanović, Stijepović, Nikolić, Stefanović, Stevović, Fukui, Isidorović, Radonjić Trener: Dragan Radojičić

vio i omladinski reprezentativac Marko Kažić. Četa Nenada Vukčevića neće srljati za trijumfom, primarni zadatak je...

“Da se odbrani naša mreža. Bilo bi mnogo dobro kada ne bismo primili gol. Sutjeska je u ofanzivi veoma jaka - imaju brze krilne igrače i iskusne napadače, tako da ćemo morati da se maksimalno koncentrišemo kako bismo ih zaustavili”, poruka je Radunovića.

Jedan od igrača na koje će domaćin morati dobro da obrati pažnju je Darko Isidorović - napadač gostiju je do sada postigao tri gola, igra u dobroj formi, ali se na posljednjem meču utopio u sivilo tima i pretrpio poraz u Nikšiću od jakog Grblja (0:1).

“U Podgoricu dolazimo da se nadigravamo. Moramo biti motivisani kako bismo se iskupili za neočekivani kiks u prethodnom kolu protiv Grblja. Poslije pobjede nad Petrovcem, Budućnost je sigurno stekla određeno sigurnost u timu”, rezimirao je Isidorović.

Sagovornik iz Sutjeske je svjestan da su on i kolege favoriti.

Mada, derbi ne bi bio derbi da ne donosi ogromnu dozu uzbudljivosti. Bez obzira što će biti prazne tribine, pod Goricom će biti adrenalina...

“Derbi je derbi - tu je uvijek nez-

Hočka traži Liverpul i Kristal Palas Nevjerovatna vijest se pojavila na italijanskim i ostrvskim portalima, a glasi “Deni Hočko dolazi u Kristal Palas ili Liverpul”. Tu informaciju su objavili ugledni sportski portali “tuto-merkato” i “talksport”, a da li u njima ima istine - vidjećemo.

Defanzivni vezista Budućnosti je na startu ove sezone stigao među “plave” iz Lovćena, ima samo 19 godina i povremeni je član mlade reprezentacije Crne Gore. Prelazak u jedan od dva tima engleske Premijer lige bio bi pravi bum! godno. Ne znam da li smo favoriti i nebitno je to što je Budućnost mlada. Sigurno će obje ekipe pružiti više od sto posto svojih mogućnosti kako bi upisale pobjedu”, jasan je Isidorović.

Prošla su četiri kola, Sutjeska je osam puta tresla mrežu. Dolaskom Srđana Radonjića i Japanca Fukujia efikasnost u timu se znatno poboljšala i sada imaju šansu da se dokažu u najvećoj utakmici.

“Vjerujem da ćemo ostvariti pozitivan rezultat. Zaista jesmo dali dosta golova i vjerujem da ćemo tako nastaviti. Ali, prvenstvo je tek počelo”, smiruje situaciju Isidorović. ●●● MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Budućnost: Neriješeno: Pobjeda Sutjeska:

29 17 8 4

CETINJE - Stadion: Obilića poljana.

Početak: 17.00. Sudija: Pr. Radovanović (Podgorica). Pomoćnici: M. Asović (Berane), V. Đuranović (Podgorica). Delegat: Miloš Radulović.

Dragojević, Radunović, Tatar, Damjanović, Martinović, Mirković, Brnović, Radović, Merdović, Halilović, Stojanović Trener: Mojaš Radonjić

Todorović, Golubović, Kaluđerović, Radišić, Pejović, Racković, Burzanović, Marković, Đurišić, N. Vujović, G. Vujović Trener: Branislav Milačić

ČELIK MLADOST NIKŠIĆ - Stadion: FK Čelik. Početak: 17.00. Sudija: M. Šćepanović (Podgorica). Pomoćnici: S. Korać (Bar), D. Drljević (Berane). Delegat: Saša Bezarević.

Aković, Jovović, Krsteski, Mujdragić, Adrović, Hadžibulić, Brnović, Zorić, Ivanović, Đalac, M. Nikolić Trener: Slavoljub Bubanja

Marčelja, Živković, Petrović, Mitrović, Novović, Božović, Kašćelan, Pavićević, Savićević, Mugoša, Marković Trener: Nikola Rakojević

GRBALJ DEČIĆ RADANOVIĆI - Stadion: Grblja. Početak: 17.00. Sudija: M. Bošković (Podgorica). Pomoćnici: D. Dević (Bar), D. Pavićević (Podgorica).

Delagat: Goran Dendić.

Radulović, N. Bogdanović, Radusinović, Carević, I. Bogdanović, Ragipović, Martinović, Delić, Janković, Vukčević, Pepić Trener: Aleksandar Nedović

Gačević, Padović, Ramović, Novović, Ljuljđuraj, Zlatičanin, Popović, Lekić, Pepić, Lazarević, Vujačić Trener: Fuad Krkanović

RUDAR PETROVAC PLJEVLJA - Stadion: pod Golubinjom. Početak: 17.00. Sudija: J. Kaluđerović (Cetinje). Pomoćnici: J. Tatar (Podgorica), A. Đikanović (Nikšić). Delegat: Predrag Pajović.

Radanović, Tomašević, Mijušković, Šćepanović, Gačević, Kaluđerović, Vlahović, Sekulić, Kato, Jovanović, Jovančov Trener: Mirko Marić

Popović, Ivanović, Grbović, Lakić, Čelebić, Šofranac, Golubović, Marković, Vujović, Muhović, Jablan Trener: Milorad Malovrazić

RUDAR PETROVAC

Ko će upisati prvi trijumf Tim iz Pljevalja još sanja prvu pobjedu u šampionatu - Rudar poslije četiri kola elitnog loptanja nije uspio da sakupi više od dva boda, pa će im predstojeći duel sa Petrovcem (17.00) biti šansa da se odlijepe od trenutno posljednje pozicije na tabeli.

Momci Mirka Marića imaju igru - to se vidjelo protiv Mogrena i Mornara, ali na kraju se uvijek gleda samo rezultat. Pljevljaci to još nemaju...

“Očekujemo pobjedu. Igrali smo odlično u prethodnim kolima i za-

ista je nevjerovatno kako nemamo više bodova. Uz pristup i želju kakvu smo imali u nekim utakmicama možemo se nadati pozitivnom rezultatu”, rekao nam je trenutno najbolji strijelac Rudara - defanzivni vezista Andrija Kaluđerović.

Petrovac se nije najbolje ponašao na otvaranju svog renoviranog stadiona - Petrovac je pretrpio poraz od Budućnosti pod Malim brdom, a na sjever dolaze da brišu minus stvoren od Podgoričana, te da upišu prvu trojku.

ZETA MORNAR

“U Pljevljima ćemo igrati otvoreno, kao i do sada. Problem je do sada bio što nijesmo uspjeli da iskoristimo svoje šanse, dok na drugoj strani lako primamo golove. Nadam se da ćemo to sada ispraviti i da ćemo imati malo više sreće nego do sada”, poručio je trener Milorad Malovrazić. U.R. MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Rudar: Neriješeno: Pobjeda Petrovac:

35 19 8 8

GOLUBOVCI - Stadion: Trešnjica.

Početak: 17.00. Sudija: A. Marković (Cetinje). Pomoćnici: D. Šaković (Podgorica), N. Radulović (Podgorica). Delegat: Marko Bojović.

Ivanović, M.M. Radulović, Cavnić, M.B. Radulović, Klikova, Dujković, Mojović, Kalačević, Došljak, Vlaisavljević, Orlandić Trener: Mladen Vukićević

Lakićević, Radulović, Petrović, Dubljević, Radovanović, Obradović, Kajević, Mijušković, Tomić, Divanović, Rotković Trener: Obren Sarić

30 Sport

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 8. I 1.9. 2013.

Derbimanija na Ostrvu Premijer liga, 3. kolo

Liverpul i Mančester junajted u najvećem britanskom derbiju, Arsenal i Totenhem u ljutom okršaju sjevera Londona Dok se Ostrvo bude polako budilo, svi oni kojima je fudbal u krvi, znaće da je ovo jedan od “onih” vikenda, jedan od onih dana kada sve u Engleskoj staje, a rade samo pabovi, pivo se toči u hektolitrima i živi se za fudbal... Samo što je krenula, Premijer liga već donosi dva nevjerovatna derbija u istom danu - nedjelja, stadioni “Enfild roud” i “Emirejts” i dva kultna meča. Na sjeverozapadu države najveći u ovoj zemlji, okršaj dva najtrofejnija kluba, velikih rivala Liverpula i Mančester junajteda, a na jugu, u prijestonici rat za sjever Londona između Arsenala i Totenhema. Vikend kada ste, ako već nijeste na nekom od ova dva stadiona, “zakucani” pored TV ekrana - dva derbija idu jedan za drugim (na Enfildu od 14.30, na Emirejtsu od 17.00).

● Redsi u čast Šenklija, novi pokuŠaj za Mojesa Nedjelja na “Enfildu” biće protkana duhom istorije. Poklopilo se - veliki derbi dolazi tačno dan prije jednog veoma značajnog datuma za sve “redse”, datuma kada se rodio najveći trener ovog tima i najtrofejniji u istoriji Lige šampiona (osvojio je tri puta kao trener) - Bil Šenkli. Legendarni Bil (preminuo 1981.) tog dana bi napunio 100 godina, a u njegovu čast sa “Enfilda” će odzvanjati minut aplauza.

“Biće ovo specijalan trenutak u svakom pogledu, dok o meču ne treba trošiti mnogo riječi. Znamo

da je to grandiozna utakmica, priča između dva grada, mnogo više od fudbala”, riječi su trenera “redsa” Brendana Rodžersa, dok je njegov kolega na drugoj strani Dejvid Mojes (trener koji nikad nije slavio na Enfildu) poručio.

“Enfild je oduvijek bilo teško gostovanje, ali radujem se povratku”.

● volkot: naRavno da sMo bolji, avb: ideMo na pobjedu Ljuti rivali sa sjevera Londona u potpuno različitim raspoloženjima ulaze u nedjeljni duel - Arse-

nal sa starom mukom oko (ne)dovođenja pojačanja, a Totenhem bez Gereta Bejla, ali sa saznanjem da su na “Vajt Hart Lejn” već stigla super imena... Kada je u pitanju forma, oba tima su polako počela da je podižu...

“Ljudi pričaju kako smo slab tim, ali mi smo mnogo jači od Totenhema”, siguran je supersonični “tobdžija” Teo Volkot, baš kao i na drugoj strani menadžer “sparsa” Andre Viljaš Boaš.

“Mislim da imamo kvalitet da odemo na “Emirejts” i slavimo”.

Nedjelja je rezervisana za ostrvski fudbal - uživajte!

K.B.

Evropski fudbalski vikend PREMIJER LIGA, 3. kolo Subota: Man. Siti - Hal (13.45), Kardif - Everton, Njukasl - Fulam, Norič - Sautempton, Vest Hem - Stouk, Kristal P. - Sanderlend (16.00). Nedjelja: Liverpul - Man. Junajted (14.30), VBA - Svonsi (14.30), Arsenal - Totenhem (17.00).

BUNDESLIGA, 4. kolo Subota: Hanover - Majnc, Menhengladbah - Verder, Volfsburg - Herta, Nirnberg - Augsburg, HSV - Braunšvajg (svi od 15.30), Šalke - Levekuzen (18.30). Nedjelja: Študgart - Hofenhajm (15.30), Frankfurt - Dortmund (17.30).

SERIJA A, 2. kolo Subota: Kjevo - Napoli (18.00), Juventus - Lacio (20.45). Nedjelja: Roma - Verona (18.00), Atalanta - Torino, Bo-

lonja - Sampdorija, Katanija - Inter, Đenova - Fiorentina, Milan - Kaljari, Sasuolo - Livorno, Udineze - Parma (20.45).

PRIMERA, 3. kolo Subota: Selta - Granada (19.00), Valjadolid - Hetafe (21.00), Osasuna - Viljareal (23.00). Nedjelja: Real M. - Atl. Bilbao (12.00), Espanjol Betis (17.00), Sosijedad - Atl. Madrid (19.00), Sevilja - Malaga i Valensija Barselona (21.00).

LIGA 1, 4. kolo Subota: Evijan - Lion (14.00), PSŽ - Gengan (17.00), Bastija - Tuluz, Lorijen - Valensijen, Rems - Nant, Sošo - Ažaksjo, Ren - Lil (20.00). Nedjelja: Sent Etjen - Bordo (14.00), Nica - Monpelje (17.00), Marsej - Monako (21.00).

Sport 31

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 8. I 1.9. 2013.

Na brifiNgu sa majstorom

Uvijek ću biti timski igrač, u fudbalu drugačije ne može Ekskluzivno - Frenk Riberi u razgovoru sa evropskim novinarima (Crnu Goru predstavljale Vikend novine) koji su ga u Monte Karlu izabrali za najboljeg fudbalera Starog kontinenta Iz Monte Karla, Miloš Antić

S

kroman, sasvim običan momak, korektan u razgovoru sa novirama prvi je utisak koji je Frenk Riberi ostavio na predstavnike “sedme sile” koji su ga prije dva dana u Monte Karlu izabrali za najboljeg igrača Evrope. Na terenu je to druga priča, mnogima dobro poznata... Ispod njegove, sada već legendarne, “sedmice” krije se i zvijer sa loptom, ali i jedinstveni fudbalski genije, umjetnik koji je dočekao tridesetu da bi njegovo djelo bilo shvaćeno... Nakon što je iz ruku svog legendarnog zemljaka Mišela Platinija preuzeo veliko priznanje - majstor Bajerna i francuske reprezentacije je, na improvizovanom brifingu, dao ekskluzivan intervju svim novinarima koji su učestvovali u izboru za Uefinog igrača godine...

Bilo je priče o Bajernu, reprezentaciji Francuske, njegovom novom treneru Pepu Gvardioli... Ipak, logično, najprije se govorilo o onome zbog čega je Frenk Riberi i doputovao na Azurnu obalu - velikoj Uefinoj nagradi koja će od sada krasiti njegovu prostoriju sa trofejima.

“Ovaj trofej poklanjam mojoj familiji, saigračima iz Bajerna i Francuske, kao i navijačima sa “Alijanc arene” koji su strašni. Hvala i vama novinarima. Kada znate da ste prvi u ovakvoj konkurenciji, onda je velika čast podići ovaj trofej”, rekao nam je na početku razgovora francuski maestro.

● IgračI sa ovakvIm trofejIma bIlI su mojI IdolI A konkurencija je bila “paklena”. Između ostalih u leđa Riberiju ovog puta gledali su i Lionel Mesi i Kristijano Ronaldo...

“Kada sam počinjao da igram fudbal, sanjao sam o ovakvim nagradama. Dok sam igrao u mlađim selekcijama, uvijek su mi igrači sa ovakvim trofejima bili idoli. Radio sam naporno i velika mi je čast što sam podigao trofej. Mislim da ću tek u narednim danima uživati u njemu”, objasnio je Riberi.

Morate biti savršeni da bi vas izabrali za najboljeg fudbalera Evrope postoji li, ipak, nešto što biste voljeli da unaprijedite na ličnom planu... “Želim da postižem više golova.

Naš novi trener u Bajernu Pep Gvardiola mi redovno govori da mogu to da uradim - i da asistiram, ali i da postižem golove. Jedno je jasno - uvijek ću biti timski igrač, drugačije u fudbalu ne može”.

● ako smo pravI tIm, ponovIćemo prošlu sezonu Planeta se još divi “remek-djelu” Bajerna iz Minhena u prošloj sezoni - trofeji Lige šampiona, Bundeslige i njemačkog Kupa pomjerili su granice u gigantu iz Bavarske, ovu generaciju učinili besmrtnom. Izgleda nemoguće, ali može li Bajern ove sezone da ponovi prošlu?

“Iza nas je zaista super sezona. Godinu dana ranije nijesmo imali sre-

će, svi znate da smo poraženi na domaćem terenu od Čelzija. Međutim, to nas nije pokolebalo, naprotiv, ojačalo nas je. Zahvaljujući konstantnom i predanom radu, došli su rezultati. Da li ćemo uspjeti sve da ponovimo? Naravno da ćemo pokušati.

Biće pakleno teško. Tu je novi trener, nove ideje... Trebaće nam vremena da ukapiramo njegove zamisli, trebaće nam novi motivi i ako smo pravi tim, a mislim da jesmo, onda ćemo sigurno uspjeti”.

● Henes I rumenIge rade strašan posao Dominacija Bajerna i način na koje je “rasturio” rivale (prije svih moćnu Barselonu) oduševili su svijet. Već se pominje da je ono što rade momci u crvenim dresovima revolucija u fudbalu, nešto poput baš Barselone prethodnih godina. Koliko će trajati dominacija Bavaraca u evropskom fudbalu?

“Bajern je i prije ovoga, a pogotovo poslije svih ovih trofeja u prošloj sezoni, bio i ostao jedan od najvećih klubova na svijetu. Uli Henes i Karl Hajnc Rumenige rade strašan posao, imamo navijače koji su nevjerovatni i uvijek nas prate. Klub je pravi i samo u takvom okruženju, gdje se svi trude, gdje se maksimalno radi, uz nevjerovatnu infrastrukturu, mogu da se postižu veliki uspjesi”, zaključio je fudbalski Van Gog iz Bulonja.

Pepu želim da bude uspješan kao u Barsi

Dejan Savićević u borbi protiv rasizma

Jup Hajnkes je napravio čudo sa Bajernom i otišao u legendu... Na njegovo mjesto stigao je najtraženiji stručnjak današnjice, čovjek koji je sa Barselonom zaludio svijet, Pep Gvardiola. Šta je to novo donio katalonski trener na sjever Minhena?

“Došao je sa mnogo energije i ideja - trebaće nam vremena da ukapirao njegov rad i da se prila-

Juče je na medija brifingu u Monte Karlu premijerno promovisan i Uefin novi spot u borbi protiv rasizma, a među 22 zvijezde koje su učestvovale u njemu našao se i naš “genije”, predsjednik Fudbalskog saveza Crne Gore Dejan Savićević.

“Igrači i treneri moraju biti lideri u borbi protiv rasizma”, poručio je u spotu prvi čovjek našeg Saveza.

Evropska kuća fudbala je nedavno

godimo. Rezultati ne dolaze preko noći, to najbolje mi iz Bajerna znamo. Pep je miran, potpuno predan svom poslu, razgovara konstantno sa svim igračima, što mi se veoma sviđa. Treba vremena, ali to će na kraju ispasti dobro. Želim mu da bude onoliko uspješan kao što je bio u Barseloni”, istakao je Frenk Riberi.

riječ predsjedNika uefe

Platini: Podržavam osnivanje regionalne lige Nakon žrijeba Lige šampiona i svečanog izbora za najboljeg fudbalera Evrope u “Grimaldi forumu” u Monte Karlu, predsjednik Uefe Mišel Platini je u razgovoru sa novinarima podijelio svoje mišljenje o borbi protiv rasizma, fudbalskim (ne)prilikama u našoj regiji, regionalnoj ligi, ali i o ludim

transferima u klupskom fudbalu...

Najzanimljivije je bilo čuti mišljenje prvog čovjeka Uefe o ideji osnivanja regionalne lige na Balkanu.

“Ja sam za osnivanje zajedničke lige. Razlog je novac, a nacionalne lige u tome vide finansijsku isplativost. Ne vidim razlog

zašto se ne bi osnovala, ali pitanje je koliko su nacionalni savezi spremni za takav korak”, istakao je Platini.

Legendarna francuska “desetka” je prokomentarisala i sve luđa trgovanja fudbalerima između klubova, koja će kulminirati rekordnim transferom Gereta Bej-

la u Real Madrid.

“To je nešto nenormalno. Prije 30 godina je Maradona prešao za pet miliona, novine su se tad pitale je li to veliki novac za transfer.

Evo primjer Balea, Zidana, Kristijana Ronalda.... Je li normalno da se toliki novac vrti?”, zapitao se Platini.

S.R.

uvela jedanaest novih pravila u borbi protiv rasizma, a njih su, uz Savićevića, kroz spot promovisali i mnogi drugi planetarno poznati fudbalski radnici, sudije, bivše i sadašnje zvijezde “loptanja”.

Između ostalih i David Luiz, Iker Kasiljas, Kristiano Ronaldo, Frenk Riberi, Fabio Kanavaro, Hauard Veb… Uefa će spot prikazivati tokom cijele sezone u svim takmičenjima pod njenim okriljem.

Rivera, Stojanović, Al Hamim i Bratić na jučerašnjem potpisivanju

PONOVO U REPREZENTACIJI

Stojanović brani za Katar!

Goran je 16. januara 2010. godine posljednji put igrao za Crnu Goru, nakon čega se oprostio od naše selekcije, ali ponudu katarskih šeika nije mogao da odbije Miloš Pavićević

O

d reprezentacije Crne Gore se oprostio prije tačno tri godine, tada je to uradio zbog bola u leđima, ali izgleda da je bol prošla, tako da se jedan od najboljih svjetskih rukometnih golmana Goran Stojanović vraća reprezentativnim obavezama. Ipak, nije riječ o našoj reprezentaciji, već će golman Rajn Nekar Levena braniti za reprezentaciju Katara.

Kako Dnevne novine saznaju, Goran Stojanović je juče u društvu najboljeg rukometnog menadžera na planeti Saše Bratića i selektora Katara Valera Rivere, te njegovog pomoćnika Veroljuba Kosovca potpisao ugovor sa katarskom federacijom, tako da će Goran već početkom naredne godine nastupati za tu zemlju na prvenstvu Azije, a onda 2015. godine u Dohi predvoditi istu selekciju na Svjetskom prvenstvu.

Prema našim informacijama, Danijel Šarić je bio prvi pik katarskih šeika za gol njihove selekcije, čak je čuvar mreže Barselone prije dva mjeseca boravio u Dohi, gdje je bilo sve dogovoreno, ali ne i potpisano, tako da su se šeici predomislili i brzo reagovali dovođenjem našeg tridesetšestogodišnjeg golmana, koji će krajem sljedeće nedjelje dobiti katarski pasoš.

Trenutno najplaćeniji golman

Bundeslige je posljednji meč za našu reprezentaciju odigrao 16. januara 2010. godine u Alkamu, kada je selektor bio sadašnj trener Lovćena Kasim Kamenica. Nakon neuspjeha u tim kvalifikacijama Stojanović je digao sidro, da bi zatim uslijedilo osipanje reprezentacije - otišli su Aleksandar Svitlica, Novica Rudović, Golub Doknić, Petar Kapisoda (koji se zatim vratio), Žarko Marković, Fahrudin Melić.

Nedavno je i sedamnaestogodišnji pivot (198 cm) iz Nikšića - Jovo Damjanović -potpisao petogodišnji ugovor sa katarskom federacijom, a u bogatu zemlju otišao je i šesnaestogodišnji desni bek Jovan Gačević iz Mojkovca, tako da čelni ljudi RSCG jednostavno moraju brzo reagovati i spriječiti osipanje mladih i perspektivnih igrača. Čini se da su i u našoj kući rukometa pomalo nezainteresovani za sve

ovo što se događa, s obzirom da su se lako odrekli nekoliko vrhunskih igrača, koje jednostavno treba privoljeti i obezbijediti im ugođaj da nastupaju za svoju zemlju. Istina je da je selektor Zoran Kastratović nekoliko puta kontaktirao Stojanovića i praktično ga molio da bude uz “crvene” na nekoliko akcija, ali je odgovor bio isti - da su leđa problem, da konstantno prima blokade sa kojima trenira i igra utakmice. U Kataru izgleda ipak imaju lijek i za tako nešto. Ono što je jasno jeste da je mala rukometna Crna Gora izgubila vrhunskog golmana uoči Evropskog prvenstva u Danskoj, dok je Katar (gdje ne znaju šta je rukomet) dobio mnogo - pravog vođu, lidera, čovjeka za kojeg u sportu nema nemogućih stvari.

Stojanović je karijeru počeo u Baru, zatim je nastupao za Lovćen, jednu sezonu je bio u Grashopers Cirihu, da bi zatim pet sezona nosio dres Gumerzbaha, gdje je postao legenda kluba i donio im dva EHF Kupa, te jednom osvajio domaći Kup. Od 2011. godine Stojanović brani gol super jakog Rajn Nekar Leven koji u tom trenutku pravi top ekipu u cilju napadanja šampionske titule u Bundesligi, ali gigant iz Manhajma nije mogao da se na pravi način suprotstavi Kilu i Hamburgu.

JOKER

Osvojite vrijedne nagrade!

Izrežite kupon, popunite i pošaljite na adresu ul. Kralja Nikole bb, PC Nikić, sa naznakom za “Dnevne novine”, nagradna igra, ili dostavite lično radnim danima od 9-17h.

IME I PREZIME : ........................................................

ADRESA : ........................................................

TELEFON : ........................................................

E-MAIL : ........................................................

NAGRADNI KUPON

Prestala ljubav: Goran Stojanović u društvu predsjednika RSCG Predraga Boškovića i bivšeg generalnog sekretara Predraga Pavićevića

Subota i nedjeLja 31. 8. i 1. 9. 2013. broj 627 GoDiNA ii

33 žENA TREND

Crni lak u modi Crni nokti ponovo su u modi. Iako se crni lak nekada poistovjećivao sa darkerskim fazonom i hevi metal muzikom, u savremenom dobu poprimio je epitet modnog mast heva. Crni lak je šik, elegantan i neophodan detalj za jesen pred nama a ono što stručnjaci predlažu je da dužina noktiju bude kraća. Modni brendovi kao što su “Fendi”, “Keren Volker”i “BCBG Max Azria” predlažu za ovu jesen i zimu crne nokte.

OTKRIVAMO

savjeti o maskari

MODERNO

Birajte karo print ove jeseni Marija Ivanović

K

arirani uzorak ove jeseni biće jedan od vodećih trendova. Kockice će se naći na svim odjevnim komadima od pantalona, suknji, haljina, pa sve do mantila, kaputa i pulovera. Prestižni modni dizajneri poput Stele Mekartni, Sent Lorana, Moskina, Versaćea, ali i hight street brendova uvrstili su u svoje kolekcije popularne kockice.

Karirani uzorak malo pomalo, pa nam se opet vrati tokom jesenjih i zimskih mjeseci.

Jesenske kampanje poznatih dizajnerskih i high street brendova obiluju komadima sa kariranim uzorkom, pa je svima jasno da će biti apsolutni hit jeseni. Crno-crveni uzorak, ali i kombinacije drugih boja dominiraju u radnjama high street brendova poput Zare, H&Ma, Manga, Asos-a i Pull&Bear-a, ali i prestižnih svjetskih modnih kuća.

Tartan ili karo print neprikosnoveni je trend hladne sezone, a ove go-

dine je kod nekih brendova posebno romantičan. Po uzoru na Hičkokove ljepotice kojima je inspirisana bila Prada njihovi modeli sada su mnogo ženstveniji jer su i forme takve da nema mjesta grubljem stilu. Brend Lanvin inspiraciju je našao u 40-im godinama dok su Dolće &Gabana takođe karo print predstavili u kasičnoj crno bijeloj kombinaciji. Definitivno jednu od najboljih kolekcija predstavio je Selin koji je svoje modele obukao u kapute sa dva lica u kariranim tonovima. Suknje, bluze i sakoi su veo-

ma ženstveni i nosivi pa je sigurno da ćemo ih viđati u modnim časopisima kao i na poznatim Holivudkim divama.

Ukoliko ipak više volite ležerniji stil, sigurno je da će vam se dopasti modeli Tomi Hilfigera. Po onome kako predlažu dizajneri u modi je kombinovanje karo uzorka u različitim bijama što je samo za one koji imaju više iskustva u koketiranju sa trendovima. Karo print je jako zahvalan za razbijanje monotonih tamnih boja koje se tokom jeseni, a pogotovo zimi najčešće nose.

Zato uz crni ili sivi mantil obucite suknju u karo printu ili pantalone. Košulje i blejzeri takođe će biti aktuelni, a njih vam predlažemo da ih nosite takođe sa jednobojnim odjevnim komadima ili bojama koje su srodne printu za koji ste se odlučile. Dakle, ako su kockice u crveno-crnoj boji neka ostatak odjeće bude u tim tonovima.

Žene većinom imaju pogrešnu predstavu o korišćenju maskare, a mi vam otkrivamo pet najčešćih.

Pogrešno: Najbolje je da koristite višenamjensku maskaru koja definiše, produžava i čini trepavice punijima.

Tačno: Mnogo je bolje da kupite maskaru za jednu specifičnu namjenu. Sastav maskare obično je takav da se mora žrtvovati jedan kvalitet na račun drugog i zato vizažisti često nanose nekoliko slojeva različitih maskara da bi postigli željeni rezultat i dužinu i gustinu i uvijenost.

Pogrešno: Plavuše treba da koriste smeđu maskaru.

Tačno: Sve žene treba da koriste crnu maskaru, pogotovo plavuše. Svrha maskare je za isticanje oblika očiju i definisanje trepavica. Dakle, njeni efekti moraju da budu uočljivi.

Pogrešno: Prije upotrebe

maskare nekoliko puta morate da izvučete i uvučete četkicu u tubu kako biste “uhvatili” potrebnu količinu proizvoda....

Tačno: Ukoliko to činite, na četkici će se nagomilati previše maskare koja će se brže sušiti. Osim toga, na trepavicama će se stvoriti grudvice.

Pogrešno: Maskara nikada ne treba da se nanosi na donje trepavice.

Tačno: Obavezno stavljajte maskaru na donje trepavice, naročito kada želite da kreirate “smoky eye” izgled. Ipak, pripazite da se trepavice ne slijepe.

Pogrešno: Nanošenje maskare završni je čin šminkanja.

Tačno: Vizažisti savjetuju nanošenje jednog sloja maskare prije sijenke i korektora, a zatim još jednog po završetku šminkanja. Prvi sloj omogućava definisanje trepavica, dok se nanošenjem drugog sloja naglašava boja.

TORI BURČ

Premijerno kolekcija šminke i parfem Prva kolekcija šminke, parfem i parfimisani proizvodi za njegu tijela dizajnerke Tori Burč na tržištu će se pojaviti 26. septembra ove godine. Kada je parfem u pitanju, Tori je sarađivala sa Kain Kuri iz Estee Lauder Cosmetics i IFF a sama je učestvovala u dizajnu proizvoda, odabiru nota i čitavom izgledu linije.

Parfem Prvi parfem ove veoma poznate američke dizajnerke otvara se notama grejpa, ružičastog bibera, listom i pupoljcima ribizle, mandarinom i nerolijem. U srcu su božur, tuberoza, mimoza, jasmin, sjeme šargarepe i slatki alyssum, na osnovi od vetivera, kedra, sandalovine i bijelog mošusa. Miris je dostupan u bočici od 50 i 100ml Eau de Parfum, ali i kao kruti miris u privesku na prepoznatljivom Burč lancu. Među pratećim proizvodi-

ma moguće je odabrati kremu za tijelo, parfimisani gel za tuširanje i parfimisanu svijeću. Šminka Kolekcija šminke predstaviće ruževe za usne, bronzer paletu za lice i četku za lice. Paleta boja je u zemljanim tonovima. Rumenila, ruževi, sjenke su u boji breskve, braonkastim i pastelnim bojama.

34 Zabava

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 8. I 1.9. 2013.

MIS SVIJETA

Ode Milojko u Indoneziju

Predstavnica Crne Gore na izboru za Mis svijeta Ivana Milojko putuje u ponedjeljak, gdje će se takmičiti na prestižnoj manifestaciji ljepote u Kini.

“Sve je spremno, putujem prvo za Beograd, a zatim idem u Indoneziju, gdje je izbor zakazan za 28. septembar. Tokom ovih nekoliko mjeseci, radila sam na sticanju kondicije zbog tamošnjih takmičenja u

sportu, na pripremama nacionalnog poklona i svoje pjesme na engleskom koja će se ručno napisana na papirusu i predstaviti na humanitarnoj aukciji. Tokom takmičenja očekuju me svakodnevni razgovori sa žirijem, u kojima ću ih upoznati sa svojim životom, ali i ljepotama, tradicijom i kulturom Crne Gore”, kaže Ivana.

Ona dodaje da na Miss World ide

sa Aleksandrom Doknić, predstavnicom Srbije, dok će ljudi iz kompanije Miss Yu doći tek pred samo takmičenje.

“Tokom ovih mjesec dana boravka u Indoneziji moram se isticati u sportu, intervjuima sa žirijem, humanitarnim akcijama, takmičenju u talentu, takmičenju za najboljeg modela”, kaže ona.

Prema njenim riječima, što se ta-

kmičenja u talentu tiče, priprema performans koji se sastoji od njene poezije, plesa i glume.

“Ovaj segment izbora za Mis svijeta jako je bitan i ja se nadam da ću se u njemu istaći”, naglašava Milojko, koja će kao nacionalni poklon ponijeti gusle.

“Za kreacije koje ću nositi pobrinula se Nataša Pejović. Na Bali ću odnijeti desetak haljina koje ona priprema za mene, a na samom izboru nosiću predivnu crvenu haljinu, tokom čijeg osmišljavanja je Nataša bila inspirisana ružom”, kaže ona.

E.Z.

Zabava 35

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 8. I 1.9. 2013.

INTERVJU

Trudim se da budem dobar roditelj Sergej Ćetković za Vikend novine uoči koncerta u Podgorici Zlatko Šebek

S

ergej Ćetković velikim koncertima u Herceg Novom, Baru i Nikšiću pokazao je zašto mu je crnogorska javnost dodijelila epitet najveće zvijezde domaće estrade. Nasmijan i raspoložen, sa velikim uspjehom realizovao je prethodna četiri koncerta, dok ga peti, ujedno i najveći, očekuje sjutra veče na podgoričkom Stadionu malih sportova. Početak je zakazan za 20.30 sati, a kapije stadiona će biti otvorene od 18 časova. Uz ulaznicu po cijeni od šest eura dobijate na poklon Sergejev CD Live izdanje.

Kako si proveo ljeto?

I radno i paradno, što bi rekli naši stari. Sa porodicom sam skoro mjesec dana u Budvi, tako da smo uživali u čarima Jadranskog mora. Preko dana sam posvećen kćerkicama, trudim se da budem dobar roditelj, a uveče sam posvećen obavezama oko koncertne turneje koja je aktuelna. Nakon svega, nadam se dodatnom vremenu za odmor.

Nijesi uspio da dobiješ boju, jesu li te to fanovi uznemiravali?

(Smijeh) Mene sunce nešto neće, uporno me zaobilazi, a i kad imaš djecu, trudiš se da i njih zaštitiš jer danas sunce baš i nije tako zdravo, tako da sam spasio i sebe i njih. Što se tiče obožavalaca, nijesam imao nikakvih neprijatnih situacija jer se uvijek rado odazovem i nađem vremena da se fotografišem sa njima, jer da nije njih - ne bih bio tu gdje jesam, tako da posebno cijenim i poštujem svoju publiku.

Vjerujem da su tvoje kćerkice Lola i Mila zanimaciju pronalazile u pijesku i vodi. Pretpostavljam da je prošlo preko trideset godina od kada si to posljednji put radio?

Posljednji put kada sam se ja igrao u pijesku je bilo u Petrovcu ili Lučicama, ne sjećam se koliko sam imao godina. Znam da je meni u društvu omiljeno mjesto bilo pored tuševa, gdje se voda sliva, pa smo tu pravili razne zezalice. Danas kada sam roditelj opterećen sam time da se djece ne skvase, da nijesu dugo u vodi, da im se ne trese brada, da nijesu modre usnice, gledaš im prste da li se smežurala koža. Naravno, kantice, lopatice i ostali kompletan plažni mobilijar je prisutan. (smijeh) Pretpostavljam da su se i tvoji lični strahovi promijenili?

Pa to su normalne stvari. Kad dobiješ djecu, počinješ da brineš o njima i više ne razmišljaš o sebi. Sad su sve to one stvari koje smo mi zamjerali roditeljima, ne razumijevajući njihovo ponašanje. Sad kad imam svoju djecu znam šta je njima bilo u glavi i šta su prošli podižući nas.

Uglavnom su svi moji strahovi vezani za djecu, za njihovo okruženje, jer mi je želja da budu što zdraviji i bezbrižniji.

Jesi li više vremena provodio na bazenu ili na plaži?

Nijesam nešto raspoložen za bazene s obzirom da sam na moru.

Ipak je more - more. Šta ti je kada je muzika u pitanju ovih dana privuklo pažnju?

Slušam dosta toga i ne bih mogao da izdvojim ništa posebno. U kolima slušam sve i svašta, a trenutno mi je u CD plejeru album mog prijatelja Sal da Vinčija, koji će biti gost na velikom koncertu u Podgorici. Želim da se dodatno upoznam sa njegovim radim, a interesantno mi je i ono što snima Bruno Mars.

Možemo li od tebe očekivati, recimo, neki ljetnji spot i pjesmu, plaža, more, rumba, šarenilo...?

Zašto da ne, to je stvar inspiracije. Kada jedan umjetnik nešto treba da stvori, nikada se ne zna kuda to vodi, jer su to stvari koje se dešavaju u hodu i na koje ne možeš da utičeš. Kada bude prilike za takvu pjesmu, siguran sam da će se desiti, isto kao što se desila numere “Još volim te”, za koju su se mogli čuti komentari da možda nije moj stil... Smatram da je to jednostavno trebalo da se desi, bogu hvala, naišlo je na dobar prijem publike i drago mi je što ta pjesma nosi toliko pozitivne energije.

Pretpostavljam da te mnogi kontaktiraju zbog autorstva. Jesi li u skorije vrijeme pisao nešto za kolege?

Mnogo pjesama koje sam napisao i koje sam nekada i prodao na kraju bih opet otkupio i vratio na svoj repertoar. Recimo, pjesmu “Sati, dani, godine” sam dao pa vratio, a numeru “Pronađi me” su snimili momci iz grupe No Name, pa kasnije i ja. Najveću pažnju medija je privukla saradnja sa Sekom Aleksić,, a radio sam za dosta kolega a među njima je i Dženan. Nažalost, u posljednje vrijeme nijesam imao puno prostora da pišem za druge.

Hoćeš li poslije ovog u Crnoj Gori priuštiti sebi dodatni odmor?

Moj posao je takav da nemam radno vrijeme pa mi i dozvoljava da napravim predah po želji. Potroši se puno energije, ali svakako uvijek nađem vremena za sebe dan ili dva i tada gledam da to bude neka intimnija atmosfera sa porodicom van svih dešavanja, televizora i telefona.

Vodimo vas na koncert Čitaoci Vikend novina koji nisu uspjeli da nabave ulaznice za večerašnji koncert Sergeja Ćetkovića, mogu oprobati sreću u našoj nagradnoj igri. Naime nagrađujemo tri čitaoca sa po dvije karte a sve što treba da uradite je da tačno u podne pošaljete mail na filip.jovanovic@dnovine.me. Nagrađeni će biti kontaktirani najkasnije do 13 sati. Srećno!

36 Žena

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 8. I 1.9. 2013.

ZDRAVLJE

fitnes, mozgalica, doktor, ishrana...

ŽENA

Okidači srčanog udara

Svima je jasno da je pretjerivanje s pečenom slaninom, hamburgerima i pomfritom siguran recept za srčani udar. Naučnici otkrivaju i nove iznenađujuće uzročnike srčanog udara – uključujući i one kojima se nesvjesno izlažemo svaki dan. Saznajte više o novim okidačima srčanog udara i pokušajte da ih se riješite.

Hemikalije za neprijanjajuće materijale Neprijanjajuće hemikalije su bez sumnje praktične, ali što se tiče zdravlja nijesu toga vrijedne. Prethodno su povezivane s neplodnošću, visokim holesterolom i hiperaktivnošću, dok je studija iz 2012. godine pokazala vezu između perflurooktanske kiseline (PFOA) i srčanih bolesti. Bez obzira na starost, težinu, prisustvo dijabetesa ili drugih bolesti, otkriveno je da osobe sa višim nivoima te materije u krvi imaju dvostruko veći rizik od kardiovaskularnih bolesti. Šta učiniti?

Nemojte koristite neprijanjajuće lonce, šerpe, kesice za pečenje u mikrotalasnoj već ih zamijenite nerđajućim čelikom, staklom ili materijalima bez PFOA. Izbjegavajte i tkanine, namještaj i tepihe reklamirane kao otporne na fleke. Takođe jedite manje brze hrane, jer ambalaža u kojoj se prodaje sadrži perflurooktansku kiselinu.

Klimatske promjene Globalno zagrijevanje utiče na naše zdravlje, a time se bavila novinarka Linda Marsa i objavila knjigu “Fevered”. Između ostalog, dovodi i do srčanog udara. Pretjerana toplota dovodi do stvaranja sitnih čestica u zagađenom vazduhu, poznatih kao PM2, 5, a te čestice prodiru duboko u pluća.

Toliko su male da izbegavaju prirodnu odbranu imunološkog sistema, nastanjuju se u krvotoku i formiraju slojeve koji dovode do začepljenih arterija, koje su odgovorne za srčane i moždane udare. Šta učiniti?

Počnite da uzimate sapstitute ribljeg ulja. Studija Agencije za zaštitu životne sredine i Nacionalnog instituta za zdravstvenu ekologiju pokazala je da na-

domjesti omega - tri ribljih ulja snižavaju dejstvo toksičnih zagađenja vazduha .

Antibakterijski sapun Već je poznato da triklosan, koji se nalazi u antibakterijskim sapunima i zubnim pastama, loše utiče na zdravlje, posebno kad je u pitanju štitna žlijezda i ima ulogu u stvaranju klica otpornih na antibiotike. Sada se tom spisku može dodati i povećani rizik od srčanih bolesti, nakon što je studija pokazala da šteti srcu i mišićnom tkivu. Šta učiniti?

Antibakterijski proizvodi nam ne pomažu, jer su naučnici dokazali da redovno pranje običnim sapunom i vodom ima isti efekat na higijenu. Da biste izbjegli triklosan , izbjegavajte sve reklamirano kao “antibakterijsko”, “ubica bakterija”, “bez mirisa” ili “ubica neprijatnih mirisa”. Kad su u pitanju proizvodi za ličnu njegu, provjerite etiketu i uvjerite se da triklosan nije na listi.

Konzervirana hrana Natrijum nije jedina opasnost koja se krije u konzerviranoj hrani . Bisfenol A ili BPA moćno je sredstvo koje ometa hormo-

ne i povezano je s rakom dojke, agresivnošću kod ženske djece, gojaznošću i neplodnošću. Sada je povezano i sa srčanim bolestima. Studija iz 2011. godine pokazala je da i mala doza BPA, one kojima smo obično izloženi, može dovesti do opasnih srčanih aritmija, ubrzanog lupanja srca, koje može dovesti do iznenadne smrti. Povezanost BPA i srčanih bolesti potvrđena je i kasnije, kad su istraživači otkrili da zdravi ljudi s višim nivoima BPA imaju veće šanse da razviju srčane bolesti. Šta činiti?

Ograničite unos konzervirane hrane i birajte svježu ili zamrznutu. Isto tako, budite oprezni s računima koje dobijate u prodavnicama. Računi iz blagajne presvučeni su slojem BPA koji se lako apsorbuje u kožu. Plastika s oznakom No. 7 takođe sadrži BPA, zato birajte staklo ili kutije za hranu od nerđajućeg čelika i nikad ne zagrijevajte plastiku u mikrotalasnoj pećnici.

Saobraćajne gužve U saobraćaju možete nastradati, ali ne samo u saobraćajnoj nesreći. Naučnici su otkri-

li vezu između zagađenja vazduha, saobraćajnih gužvi i rizika od srčanog udara. Njemački istraživači intervjuisali su ljude kako bi pokušali da odrede okidače srčanih udara. Zaključili su da su ljudi koji su se zaglavili u saobraćajnoj gužvi - bilo kao vozači, suvozači, biciklisti ili putnici u javnom prevozu - imali 3,2 puta veći rizik od srčanog udara. Šta učiniti?

Držite prozore zatvorene dok ne prođete kroz gužvu.

Određeni morski plodovi Omega - 3 masne kiseline koje se nalaze u ribi trebalo bi da štitite srce, a ne da mu škode. Naučnici sa Univerziteta Sirakuza dokazali su da bi trebalo da budemo pažljivi prilikom izbora ribe.

Otkrili su da kontaminirane ribe sa visokim nivoima žive zapravo ometaju odgovor tela na stres , povećavajući izglede za srčane bolesti. Živa se meša sa nivoom hormona kortizola na način koji je za srce nezdrav. Šta učiniti?

Osim tune, ribe s najvišim nivoom žive obično su velike grabljivice poput sabljarke, kraljevske skuše i morskih pasa.

Žena 37

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 8. I 1.9. 2013.

KORISNO

Supernamirnice koje treba uključiti u jesenji meni Čak i ako više volite ljeto, imate čemu da se radujete, jer novo godišnje doba donosi pregršt namirnica u kojima možete da uživate bez griže savjesti.

Jabuke Bilo da su umotane u pitu, kuvane u kompotu ili pojedene sirove, jabuke su idealna namirnica. Obavezno ih jedite s korom, jer se u njoj nalaze dragocjeni flavonoidi. Naravno, prethodno ih dobro operite.

Jabuke imaju čak četiri grama vlakana po porciji, što ih čini idealnim za varenje, a prepune su i antioksidanasa koji štite vaš organizam od štetnih uticaja slobodnih radikala.

Prokelj Ako ih pravilno spremite, njihov ukus je božanstven. Imaju blag, pomalo gorak ukus, a u kombinaciji sa blago kiselim prelivima, poput balzamiko sirćeta, mogu zasjati u punom sjaju.

Pola šolje prokelja sadrži više od vaših dnevnih potreba za vitaminom K, a dobar su izvor i folata. Ako iz nekog razloga ne jedete meso, trebalo bi da ih uključite u ishranu i zbog visokog sadržaja gvožđa.

Kruške Slatke i sočne kruške savršen su sastojak mnogih ukusnih kolača. Ipak, za zdravlje su najkorisnije svježe.

Dobar su izvor vitamina C i bakra, a kao i jabuke sadrže četiri grama vlakana po porciji.

Karfiol Slatki orašasti ukus karfiola savršen je za jesenje priloge. Sasvim dobar je i kuvan na pari, ali ga možete i izgnječiti u pire i tako služiti samog ili uz supu.

Ima mnoštvo antikancerogenih

DOBRA STRANA

Čar francuskog poljupca

sastojaka, a njegovi fitonutritijenti dokazano snižavaju holesterol. Odličan je izvor vitamina C. Bundeva Bundeva ima mnogo više od opijajućeg slatkog ukusa. Ona je bogata kalijumom, a daje vam i više od 20 procenata vaših dnevnih potreba za vlaknima.

Uz to, ima mnogo vitamina B kompleksa.

Nar Ovo blago kiselo voće odavno je poznato kao dobar izvor antioksidanasa. Njegov sok koristi se za marinade, a sjemenke se mogu ubaciti u slatke, ili ako ste spremni na eksperimentisanje, slane salate.

Nar je bogatiji antioksidansima od crnog vina, a dobar je izvor i folata i vitamina C.

Kivi Voćne salate gotovo su nezamislive bez kivija. Iako se u radnjama može naći tokom cijele godine, manje je poznato da je zapravo jesenje voće.

Kivi sadrži više vitamina C, nego pomorandže. Dobar je izvor kalijuma i bakra.

Grejpfrut Grejpfrut ima gorak i slatkast ukus koji ne podsjeća ni na jedno drugo citrusno voće. Dodajte ga salatama, kombinujte u voćnim poslasticama, ili ga iscijedite kako biste dobili sok bogat antioksidansima.

Grejp sadrži više od 75 odsto vaših dnevnih potreba za vitaminom C, a dobar je izvor i likopena. Sadrži pektin koji dokazano snižava holesterol.

VEZE

Pet navika koje vode ka raskidu

Ljubljenje jača imunitet, sagorijeva kalorije, održava elastičnost lica i podmlađuje vas.

Naučnici tvrde da jednim poljupcem aktivirate čak 30 mišića lica.

Pored toga što pomlađuje i sagorijeva kalorije, ljubljenje podstiče izlučivanje hormona oksitocina, koji nas opušta, te endorfina, koji je odgovoran za dobro raspoloženje. Osim toga, upravo poljubac često odlučuje o sudbini veze – otkri-

la je komunikološkinja Šeril Kiršenbaum. Poljubac koji “obara s nogu” dovodi do produbljivanja veze i zbližavanja partnera.

Ako vam tokom poljupca nešto ipak ne štima, to bi moglo da bude upozorenje da potencijalni partner nije baš najbolji izbor.

Uz sav užitak koji donosi, intenzivno ljubljenje pojačava i lučenje pljuvačke, a ona održava zube i desni.

DOKAZANO

I starost očeva bitna za zdravlje bebe Doktor Juelian San sa danskog Univerziteta Arhus, zajedno sa saradnicima, analizirao je više od 70.000 parova čije je prvo dijete rođeno između 1980. i 1996. godine i ustanovio da će te bebe imati niži stepen fiziološke zrelosti.

Rezultati su pokazali da, u poređenju s očevima u dvadesetim, očevi stariji od 45 godina, imaju 65 odsto veću vjerovatnoću da će im beba imati niske ocjene

na ljestvici Apgar. Apgar ljestvica ustanovljena je 1952. godine i pokazuje pet kriterijuma zrelosti novorođenčadi, među kojima su disanje, rad srca, refleksi, tonus mišića i boja kože. Apgar lestvica te vrijednosti vrednuje od 0 do dva za svaki, pri čemu maksimalan zbroj iznosi 10, a meri se u 1. i 5. minuti po rođenju.

Apgar test je test ocjene vitalnosti novorođenčeta koji je ustanovila Virdžinija Apgar.

NALJEPNICE NA DJECI

Upozorenje na alergije

Stabilnost veze narušavaju mnoge stvari. Neki ljudi su i te kako svjesni, neki manje, ali ukoliko vam je stalo do veze, sljedećih navika ćete morati da se otarasite.

Mnoge stvari koje narušavaju vezu dešavaju se potpuno nesvjesno.

Zapravo, riječ je o svakodnevnim navikama koje, ne našom voljom, utiču loše na odnos sa partnerom i dovode do raskida. Stoga, ukoliko vam je važno da vezu održite zdravom i čvrstom, neke stvari ćete već danas morati da promijenite.

Istraživanja pokazuju da sve veći broj parova raskida iz sljedećih razloga.

Pušenje Neki ljudi odbijaju da budu u vezi sa pušačem, a pušenje cigareta može da postane problem i u vezi.

U većini slučajeva je riječ o jednoj

osobi koja puši, i o drugoj koja ne može da smisli cigarete. Čak 64 odsto žena kaže kako im je miris dima cigarete, koji ne mogu da podnesu svakog dana, dovoljan razlog za raskid.

Nedostatak pažnje Ovo je sve češći razlog zbog kojeg parovi raskidaju. Vjerovatno se desilo i vama da partner nije slušao dok ste pričali ili da je bilo obrat no.

Iako muškarci češće ignorišu žene, nijesu ni pripadnice nježnijeg pola pošteđene krivice. Sljedeći put kada ne budete raspoloženi da slušate, recite to svom partneru i priču ostavite za kasnije.

Loš odnos prema novcu Čak 22 odsto ispitanika kaže kako je loš odnos prema novcu jedan od razloga za raskid veze. Žene koje pretjerano troše na kupovinu,

muškarci koji spiskaju pola plate na čašćavanje u kafiću, laganje o novcu i ostale stvari koje se tiču para znaju da narušavaju vezu. Budite iskreni, dijelite sve na pola, ne brojite koliko ko troši i nećete imati problema.

Lijenost Muškarac koji ceo dan leži na kauču i ništa ne radi nije samo ružan prizor, to je prizor zbog kojeg bi 19 odsto žena prekinulo vezu. Nije riječ o nedjeljnom izležavanju, nego o životnom stilu koji ne vodi nikuda.

Daljinski upravljač Čini se nevjerovatno, ali 15 procenata ljudi je navelo upravo prisvajanje daljinskog upravljača kao najlošiju naviku svog partnera.

Za ovo, srećom, postoji jednostavno rješenje, samo treba napraviti dobar kompromis.

U Americi učenici će ove školske godine da idu sa naljepnicama na kojima su napisani njihovi zdravstveni problemi. Ova akcija pokrenuta je zbog nedavnog incidenta kada je trinaestogodišnja djevojčica preminula zbog alergije na kikiriki dok je boravila u ljetnjem kampu. Mišel Velš je pokrenula kompaniju koja nudi privremene tetovaže i dugotrajne naljepnice za kožu. Ideja joj se javila nakon što je jednom prilikom hemijskom olovkom napisala svoj broj telefona na ruci svog djeteta, za slučaj da se razdvoje. Ubrzo je shvatila da to možda nije najbolji način. Tada je počela da razmišlja o tome kako postoji mnogo drugih opasnosti za djecu i kako bi postojanje upozorenja koje bi bilo na tijelu djeteta moglo biti korisno. Na primjer, dijete njene sestre ima jaku aler-

giju na kikiriki.

“Kao mali, proveo je mnogo vremena u bolnici, pa ga je majka puštala da provodi veoma malo vremena napolju, jer je bila uplašena za njegovo zdravlje. Kada sam stvorila tetovaže, jednu od njih je dječak nosio na školsko putovanje i to je mnogo značilo, jer su ljudi koji su servirali hranu uvijek provjeravali sastojke koji se nalaze u svemu što mu daju da jede”, kaže Mišel.

Postoje još dvije kompanije koje se bave proizvodnjom privremenih tetovaža koje upozoravaju na alergije. Mnogi roditelji su počeli da koriste ovaj način zaštite svog djeteta, ali postoje i oni roditelji koji nijesu pristalice ovog načina. Mnogi roditelji se plaše da će im dijete maltertirati druga djeca ako nose ove naljepnice.

38 Muškarac

SUBOTA I NEDJELJA, 31.8. I 1. 9. 2013.

SAVJETI

Kako izabrati odijelo

PATIKE

Puma je predstavila nekoliko patika za jesen 2013.

Tu je dakle kolekcija Animal Pack koji će vam se sigurno dopasti.

Stari, dobro poznati modeli su sada ukrašeni sasvim novim dizajnom sa životinjskim printovima. Ali onako diskretnim, nemojte da se plašite!

Sve je u prodaji poslije ljeta, dakle nemojte odmah da trčite u prodavnice.

savjeti, moda, teretana

MUŠKARAC

Životinjski print

PACO RABANNE INVICTUS

Nepobjediv miris moći Paco Rabanne izbacio je novi muški parfem Invictus koji predstavlja svježu sportsku kreaciju u odnosu na ostale iz ove modne kuće.

Parfem je izašao u julu 2013. Invictus, što na latinskom znači “nepobjediv”, predstavlja moć, dinamiku i energiju.

Miris započinje svježim grejpom i morskim akordom koji vode do aromatičnog srca lovorovog lista i jasmina, te drvene baze guaiac drveta, pačulija, hrastove mahovine i ambergrisa.

Bočica je dizajnirana u obliku pobjedničkog pehara. Miris je dostupan kao 50 i 100 ml Eau de Toilette uz popratnu kolekciju za nje-

Za svakog muškarca postoji odijelo koje mu pristaje, samo je pitanje umješnosti pri odabiru i upotpunjavanju odijela odgovarajućim detaljima. Ovi savjeti su tu da vam pomognu da uskladite odijelo sa vašim tipom građe, ali svakako da je najvažnije da ste vi zadovoljni i da se osjećate prijatno.

1. Široka ramena i uski bokovi Za vaš tip građe neće biti problema u pronalaženju odijela. Savjet je da uklopite sako sa prslukom užeg kroja. Takođe, ovakvoj građi pristaju i pantalone uskog kroja. A ono što treba da izbjegavate je sako koji će vam dodatno naglasiti ramena.

2. Ramena i bokovi iste širine Vama preporučujemo sako širih ramena tj. kroja koji malo optički širi ramena. Pantalone mogu da budu užeg kroja sa visokim pojasom i na peglu. Tako ćete postići vitkiji izgled.

3. Ramena uža od bokova Morate probati sako sa dvorednim kopčanjem i špic reverima, i kao detalj odabrati široku kravatu.

Koliko god da želite sako užeg kroja koji je sada in, bar kada je u pitanju mladalački stil, moraćete da ga izbegnete ako stojite pri tome da odijelo treba najpre da se ukopi sa vašom građom, pa onda i sa trendovima. Dobra vijest za vas je da su i trendovi razni i obuhvataju sve modele, a razlikuju se najčešće samo po dezenima i detaljima.

4. Široki bokovi Za vas je sako sa velikim izrezom ili sa visoko ukrojenim dže-

povima. Pristaju vam pantalone sa visokim pojasom. Kao i u prethodnom slučaju, izbjegavajte uske sakoe.

5. Atletski tip građe Pravi izbor je sako sa jednorednim kopčanjem, malo šireg kroja.

Dakle, odijelo treba da bude malo šire, ali ne i preveliko odnosno preširoko.

6. Snažni tip građe Naš savjet je da uzmete sako sa dvorednim kopčanjem i da ga nosite otkopčanog. Uz to iskombinujte košulju sa visoko podignutom kragnom. Vama će odgovarati kravate smjelih uzoraka.

7. Dugačak trup i kratke noge Najbolje je da se opredijelite za sako koji će se kopčati tik iznad pojasa. Što se pantalona tiče, bo-

lje je da su užeg kroja. Na taj način ćete postići skladnost. Imajte na umu da za vas nijesu dugi sakoi.

8. Kraći trup i duge ruke i noge Za razliku od prethodnog slučaja, za vas jesu duži sakoi sa dva ili tri dugmeta malo širih ramena, ali nipošto ne smete odabrati pripijene pantalone.

Pravila o dugmadima i zakopčavanju sakoa: - “Uvijek-nikad” pravilo važi za sakoe sa dva dugmeta i znači sljedeće: Uvijek se kopča gornje dugme i nikad ne kopča donje.

- “Ponekad-uvijek-nikad” pravilo važi sa sakoe sa tri dugmeta, a znači ovo: Ponekad se kopča gornje dugme, uvijek se kopča srednje dugme i nikad se ne kopča donje dugme.

TERETANA

Korisne vježbe za bicepse gu. Parfem se može kupiti u podgoričkim parfimerijama po cijeni od 56 eura za 50 ml i 75 eura za 100 ml.

ISTRAŽIVANJA

I muškarci imaju biološki sat Novo istraživanje je pokazalo da nemaju samo žene biološki sat, na šta je ukazalo istraživanje francuskih stručnjaka. Oni su analizirali više od 12.200 parova koji su se podvrgli liječenju neplodnosti i otkrili su da vjerovatnoća za uspješnu trudnoću kod muškaraca počinje da pada poslije 35. godine. Portal Moj doktor piše da su naučnici takođe otkrili da su i godine oca kao i godine majke blisko povezane sa smanjenjem broja trudnoća, kao i da se broj spontanih pobačaja povećava ako je otac stariji od 35 godina.

Doktor Stefani Belok iz pariskog centra za asistiranu reprodukciju “Eylau” kaže da se i ranije vjerovalo da je parovima kod kojih je muškarac stariji potrebno više vremena da začnu.

Stručnjaci su dodali da to otkriće ima važnu ulogu za parove koji žele da

zasnuju porodicu. Oni su takođe istakli da bi tretmani poput “in vitro fertilizacije” trebalo da budu preporučeni parovima u kojima su muškarac i žena stariji od 35 godina.

“Te metode, mada same po sebi nijesu garant uspjeha, mogu pomoći parovima u kojima je muškarac stariji da žena brže zatrudni, a čime bi se smanjio i rizik za spontani pobačaj”, zaključila je dr Belok.

In vitro fertilizacija je postupak vantelesne oplodnje na klasičan način, koji se uglavnom sprovodi kod pacijentkinja čiji partneri imaju relativno dobar nalaz spermograma.

Metoda se primjenjuje kod parova gdje postoji sterilitet, znači kod parova koji imaju uredne nalaze, a ne dolazi do trudnoće ili kod parova gdje je uzrok steriliteta problem sa tubom.

Lijepi i snažni bicepsi ne moraju biti privilegija samo malog broja muškaraca. U nastavku teksta saznajte koje su to vježbe za biceps koje možete već odmah usvojiti i pravac teretana.

- Sjedite na Skotovu klupu, prednji dio tijela da vam bude uz naslon. Uhvatite EZ šipku.

Ruke su vam u početnom položaju opružene. Polako podižite šipku na gore dok vam donji i gornji dio ruku ne obrazuje ugao od 90 stepeni. Sada šipku lagano spuštate na dolje u početni položaj. I cio pokret ponavljate ponovo.

Koncentracioni pregib bučicom:

Ova vježba se najčešće koristi za povećanje vrha bicepsa. Sjedite na klupu tako da vam razmak stopala bude širi od ramena za nekih 10 cm. Uhvatite bučicu, lakat prislonite na unutrašnji dio butine u blizini koljena. Snagom bicepsa podižite bučicu na gore ka svom ramenu. Dobro se koncentrišite dok radite ovu vježbu, i u krajnjem gornjem položaju stegneti jače biceps za puni efekat vježbe, a zatim polako vraćajte na dolje u početni položaj kao na slici.

Stojeće naizmenično dizanje bučica: Uzmite par bučica u ruke. Noge raširite u širini ramena. Ruke

ispružite pored tijela i pomjerajući podlaktice podižite teg na gore.

Zatim njega spuštate, a podižete drugi. Vodite računa da ne pomjerate laktove, samo kontrolisan pokret ka gore, dok podlaktice ne budu paralelne sa podom.

Stojeće podizanje šipke: Ova vježba pored bicepsa pogađa i vaša ramena, pa je veoma korisna.

Uhvatite šipku, noge da vam budu u širini ramena. Ispružite ruke lagano ispred tijela, a zatim podižite teret na gore pomerajući podlaktice, dok lakat mora ostati miran. Vratite šipku u početni položaj i sve ponovite ponovo.

Roditelji 39

SUBOTA i NEDJELJA, 31.8. i 1. 9. 2013.

SAVJETI

savjeti, kreativne igre, roditeljske akcije...

Pomozite djetetu da se privikne na vrtić Za mnoge roditelje, odlazak djeteta u vrtić, naročito poslije navršene prve godine je potreba, više nego želja, potreba koja je u tom momentu rješenje koje će omogućiti najorganizovanije funkcionisanje porodice. Reakcije djece na odlazak u vrtić su različite. Mogu se kretati od vrlo burnih, praćenih dugotrajnim plačem, ponekad i agresivnim reagovanjem, pa do potpuno apatičnog, previše mirnog reagovanja. Čak i u situacijama kada reakcije djeteta nijesu toliko ekstremne, roditeljska “patnja” za djetetom koje prvi put ostavlja u vrtić je velika, ponekad možda čak i veća u odnosu na “patnju” djeteta.

Reagovanje djeteta na odvajanje od roditelja, tzv. separaciona anksioznost je normalna razvojna faza, koja počinje oko šest do osam mjeseci života i u najvećem broju slučajeva bude uspješno prevaziđena na uzrastu od oko dva, pet do četiri godine. Anksiozno reagovanje djeteta nastaje zbog nesigurnosti od boravka u nepoznatoj sredini, straha od nepoznatih ljudi, te straha da se roditelj neće vratiti, da će biti ostavljeno. Zbog toga je jako važno da pripremite dijete za odlazak u vrtić: - na vrijeme počnite da govorite o vrtiću, mjesec prije samog polaska, može čak i ranije.

- zavisno od uzrasta djeteta, osmislite adekvatnu priču koja će boravak u vrtiću staviti u određeni, pozitivan, kontekst;

pokažite djetetu slike starijeg brata, sestre, rođaka iz vrtića, nacrtajte šta se sve radi u vrtiću, kupite djetetu prigodan poklon za početak vrtića i sl.

- obavezno posjetite vrtić, ako ste u mogućnosti obezbijedite djetetu vrijeme da se igra u dvorištu vrtića i to sa vama.

Ako poznajete neke roditelje čija djeca već idu u vrtić omogućite djetetu da bude u njihovoj blizini, da se sa njima igra i dijeli njihova iskustva.

- prije početka vrtića adaptirajte životni ritam svog djeteta, učinite ga sličnim onome kakav će biti kada dijete zaista i

PRVACI

Odložiti početak školovanja?

Vrlo često se dešava da pred polazak djeteta u školu članovi porodice, naročito oni stariji, osjećaju “žal” za bezbrižnim djetinjstvom mlađeg člana, jer slijedi početak velikog razdoblja koje je prepuno obaveza i učenja. Zbog svega toga, pokušavaju odložiti početak školskih obaveza. Prema Zakonu o osnovnom obrazovanju, u godini u kojoj puni šest godina dijete treba da krene u školu. Kada se uspješno završi psihološko testitanje, znači da je emocionalno i psihološki zrelo za početak škole, da ima dovoljno razvijene socijalne vještine koje će mu omogućiti dalji rast i razvoj u školi.

Najčešći utisak odraslih u ovakvim sutuacijama da početak škole znači i “kraj igre” djeca u stvari ne osjećaju jer zaista objektivno to i nije. Novi školski sistem koncipiran je tako da djetetu obezbjeđuje mnogo blaži prelazak iz vrtića u školu jer se nastava realizuje i sa učiteljicom i sa vaspitačicom. Pored toga, igra ima razvojnu ulogu i dijete će se sigurno još dugo igrati i kroz igru sazrijevati.

Ako dijete koje će 2013. godine napuniti šest godina ove godine i krene u školu,

završiće osnovnu školu sa svojom generacijom, kalendarski gledano, a ako se odloži početak školske godine, biće među najstarijom djecom u generaciji. Moguće je da će mu to biti značajno tek kada se bude upisivao u srednju školu ili na fakultet.

Roditelji treba da donesu odluku o početku školske godine. To jeste novi period ne samo u života djeteta, već i novi period u porodičnom životu i sigurno je da donosi mnogo novih obaveza, ali i puno lijepih, razvojnih izazova. Najvažnije je da li roditelji smataju da je dijete zrelo za početak škole i da li za to imaju potvrdu psihologa iz škole.

Iako kriterijum kojim se vode članovi okoline, šire porodice – “odlaganje škole – još jedna godina igre” treba poštovati, jer oni iz svoje perspektrive razmišljaju o onome što je najbolje za dijete, razvojno i psihološki gledano to nije adekvatan kriterijum. Dakle, donesite odluku vodeći se objektivnim činjenicama (rezultat psihološkog testiranja i kalendarski uzrast djeteta) i vašim ličnim osjećajem i stavom koji imate o spremnosti djeteta za početak škole.

krene u vrtić; odvodite dijete ranije na spavanje, adaptirajte vrijeme obroka i vrijeme spavanja onome kako je u vrtću.

- ako će vašem djetetu boravak u vrtiću biti lakši, ako umije samo da opere ruke, ako ima izgrađene higijenske navike, pomozite mu da te navike provježba u kući.

- osmislite različite pripremne aktivnosti ili jutarnje rutine koje će dijete odobrovoljiti da zadovoljnije ode u vrtić. Na primjer, dozvolite mu da učestvuje u izboru odjeće koju će tog dana nositi, ujutru pjevajte neke interesantne pjesmice,

ponudite mali slatkiš koji dijete voli i sl.

- kada je dijete već u vrtiću i spremno da ostane sa vaspitačicom, na adekvatan način se pozdravite sa njim i objasnite mu kada ćete doći. Iako to nije uvijek lako sprovesti naročito ako je dijete uznemireno, veću štetu pravite ako se “iskradete” kada je pažnja djeteta usmjerena na nešto drugo. Ono će se u jednom momentu sjetiti da vas nema, sjetiće se da se nijeste pozdravili, osjećaće nesigurnost u vaš dogovor da ćete se vratiti po njega, pa će vjerovatno reagovati i uplašeno, a biće i iznevjereno.

- ako znate da će djetetu pomoći da se smiri, ostavite mu neki vaš predmet u ruci, vašu torbicu za ključeve ili sl., nešto za šta dijete već zna da pripada vama.

- budite “partner” sa vaspitačicom, omogućite joj da uspostavi što bolji odnos povjerenja sa vašim djetetom i postarajte se da dijete boravi u vrtiću koji omogućava da ima vaspitačice koje se neće mijenjati barem tokom godine.

- nakon povratka iz vrtića omogućite djetetu da provede određeno vrijeme sa vama, vrijeme tokom kojeg ćete mu potpuno biti posvećeni i na taj način nadoknaditi vrijeme koje provodi bez vas.

Naravno, vaš pozitivan stav prema vrtiću je od velike važnosti. Boravak u vrtiću je početak odrastanja vašeg djeteta, prvi koraci na velikom životnom putu. Budite podrška i pomoć vašem djetetu na tom putu.

UZROCI I POSLJEDICE

Dojenje i nivo gvožđa u krvi Isključivo dojena djeca rođena u terminu najčešće ne trebaju dodatke gvožđa jer su im zalihe dovoljne za prvu godinu života. Majčino mlijeko sadrži puno manje gvožđa nego adaptirana formula, ali je njegova iskoristivost puno veća. Gvožđe iz majčinog mlijeka iskoristivo je oko

50%, u poređenju sa adaptiranim kravljim mlijekom, gdje se iskoristivost kreće 4-10.

Gvožđe iz majčinog mlijeka je iskoristivo u velikom procentu u odnosu na gvožđe iz adaptiranog kravljeg mlijeka zbog toga što je prirodno, bioraspoloživo, time i lakše za djetetov probavni sistem.

40 Gušti

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 8. I 1.9. 2013.

Smokva na načina

Čili pasta sa smokvama

Pica sa pršutom i smokvama

Za tijesto za picu: 500 g brašna, 2 kašičice soli, 5 g suvog kvasca, 290 ml tople vode, 60 ml maslinovog ulja Za fil: 1 pakovanje paradajz-pirea, 2 kugle mocare-

● super desert

Majčina dušica takođe ima jako oštar miris. Dodaje se gljivama, tikvicama, mesu, dinstanim i pečenim jelima, povrću, marinadama.

350 g paste, 2 velike kašike maslinovog ulja, 8 crnih smokava, svaka narezana na 8 djelova, 2 suve crvene čili paprike, zdrobljene, fino narendana korica od 2 limuna, limunov sok od jednog limuna, 125 ml pavlake, 50 g parmezana, sveže naribanog, so, crni biber Priprema U velikom loncu dovedite blago posoljenu vodu do vrenja, a zatim u njoj skuvajte pastu dok ne budu skuvane. Dobro ih ocijedite.U međuvremenu, zagrijte veliki tiganj, dodajte ulje i kada se dobro ugrije, pažljivo dodajte smokve u tiganj brzo ih okrećući kako bi se karamelizirao. Začinite sa solju i biberom, pa dodajte čili. Umiješajte koricu i sok od limuna u pavlaku, a zatim sve pomiješajte sa skuvanom tjesteninom. Dodajte smokve i poslužite vruće tako da je sve posuto s parmezanom.

le, 8 kriški pršute, so i biber, 5 kom svježe smokve, bosiljak, maslinovo ulje Priprema Tijesto umijesite u činiji sa brašnom, kvascem i soli. Napravite udubljenje u samoj smjesi i sipajte toplu vodu i maslinovo ulje. Mutite tijesto mikserom 5 minuta ili 10 minuta ručno. Od tijesta napravite loptu i uvijte je u providnu foliju. Ostavite tijesto da naraste 30–40 minuta. Razvijte tanko pola tijesta. Stavite ga u pleh i izbockajte viljuškom na različitim mjestima.

Dobro namažite paradajz-pireom. Odozgo iseckajte mocarelu. Nakon toga dodajte ravnomjerno tanke kriške šunke. Isjecite 3 smokve na četvrtine, stavite i njih.

Malo posolite i pobiberite. Pecite picu 15– 20 minuta na 220 stepeni. Dekorišite picu ostatkom smokvi, svježim listovima bosiljka i maslinovim uljem.

Junetina sa smokvama 1 kg junetine od buta, 10 svježih smokava, 1 glavica crnog luka, 3 česnja bijelog luka, 200 ml crnog vina, 1 paradajz, 1 šargarepa, 3 lista lovora, 1 limun, svjež timijan, bijeli biber, so, ulje Priprema Smokvama ukloniti peteljke. Junetinu

isjeći na kocke, posoliti i pobiberiti i propržiti u tiganju na vrućem ulju oko 10 minuta. Potom meso izvaditi i staviti u drugu posudu, a u istom ulju popržite crni i bijeli luk dok ne postanu staklasti. Zatim dodati vino, na kockice isjeckan paradajz kome je prethodno uklonjna pokožica. Sve prokuvati oko 10 minuta pa dodati meso, smokve, na kolutove iseckanu šargarepu, listove lovora i narendanu koricu limuna. Pokriveno kuvati na niskoj temperaturi tako dugo dok meso ne postane mekano. Pred kraj dodati i timijan. Prije serviranja na tanjir izvaditi kocke junetine i smokve i malo preliti s tečnim dijelom jela.

Slatko od smokve 2 kg smokvi, 2 kg šećera, 2 dl vode, 1 limun

Priprema U veću šerpu staviti šećer i vodu da provri. Smokve oprati, odsjeći im peteljke, staviti na krpu da se osuše i svaku smokvu probosti čačkalicom na par mjesta. (da ne bi pucale prilikom kuvanja). Kad šećer provri, ubaciti smokve, povremeno promiješati, ili samo protresti šerpu. Kuvati sat vremena na tihoj vatri. Na kraju dodati sok od pola limuna, a drugu polovinu isjeći na kriške. Skloniti sa ringle i po-

kriti mokrom krpom. Ostaviti tako da prenoći. Ujutru slatko sipati u čiste i suve tegle, zatvoriti i ostaviti do služenja.

Štanglice od smookve

Prvi fil: 150 gr smokava, 150 gr šećera, 100 gr margarina, 180 gr petit keksa, 1/2 dcl vode, jedan list/kora od oblande Drugi fil: 150 gr šećera, 100 gr margarina, 1/2 dcl vode, 100 gr mljevenih oraha, 200 gr petit keksa Priprema Priprema Fil 1: Smokve isjeckati sitno, dodati šećer, margarin, vodu i staviti da prokuva. Kad prokuva dodati keks i vrućim filom premazati cijelu koru oblande.

Koru prepoloviti na dva jednaka djela.

Fil 2: šećer, margarin i vodu prokuvati, dodati mljevene orahe i keks. Skroz fil ohladiti da se fino stegne. Fil staviti na jednu polovinu lista oblande, a drugim dijelom poklopiti tako što ćemo fil okrenuti na unutrašnju stranu. Po želji ukrasiti topljenom čokoladom. Pripremljenu oblandu ostaviti par sati da se malo stegne, a potom je isjeći na stanglice i poslužiti uz kafu, čaj,sokić ili neki dobar liker sve po želji.

Slana torta

Sastojci tost hljeba-2 pakovanja 600 gr majoneza 3 pavlake 4 krastavca 4 kuvana jaja 250 gr šunke 100 gr feta sira 150 gr kačkavalja kečap Priprema Pomiješati majonez i pavlaku pa podijeliti na 3 jednaka dijela.

1.dio - dodati kuvana jaja i krastavčiće 2.dio - sitno isjeckanu šunku,izgnječenu fetu i kečap 3.dio - narendan kačkavalj Možete praviti pola smjese pa ređati u svaku koru po 6 kriški tosta, a možete i sa integralnim tostom.

Gušti 41

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 8. I 1.9. 2013.

● RECEPT POZNATIH

Punjeni medaljoni u sosu od povrća

● POSEBNI NAPICI

Margarita koktel

Crnogorski pjevač Marko Prentić, kaže da nije veliki gurman. Kada ima vremena nije mu teško kako ističe da za porodicu i prijatelje spremi ručak ili večeru, a za čitaoce Vikend novina, predložio je punjene medaljone u sosu od povrća.

Sastojci 600 g svinjskog filea 50 g praške šunke 50 g trapista 200 g pečuraka 150 g crnog luka 150 g paprika 150 g paradajza 300 ml soka od paradajza 2 kašike ulja so biber peršun 300 g kuvanog pirinča 200 g integralnog hleba Priprema File isjeći i rastanjiti tučkom za meso. Na meso staviti listić šunke, pečurku i kocku trapista. Krajeve mesa saviti i formirati punjeni medaljon. Punjene medaljone peći na dijelu zagrijanog ulja, na laganoj vatri. Na preostalom ulju, kratko propržiti sitno isejčen crni luk, preostale pečurke i papriku isječenu na kockice. Dinstati 7-8 minuta, preliti sokom od paradajza, začiniti i ostaviti sos da se kuva 5-6 minuta. Na tanjir servirati kuvani pirinač i medaljone i preliti sosom. Dekorisati i poslužiti uz integralni hljeb.

Sastojci: 44 ml tequila 15 ml Triple seca (piće za koktele od kore naranče) juice od limete (vrsta limuna) so Priprema: Namočite rub čaše u limunov juice i tada obložite rubove sa šolju. Pomiješajte sve sastojke sa ledom, utočite u prethodno pripremljenu čašu i servirajte.

Koh kolač dublji pleh i pecite na 200° u prethodno zagrejanoj rerni oko 15 min. U litar do litar i po mlijeka stavite (po ukusu) 2-7 kašika šećera i tri vanili šećera. To zagrijte da se šećer rastopi. Kada koh lijepo porumeni izvadite iz rerne i lagano prelijete zaslađenim mlijekom koje ste ranije pripremili. Količine mlijeka i šećera za prelivanje variraju po ukusu. Neko će staviti 1 litar i dvije kašike šećera, a neko više voli 1,5 mlijeka i 7 kašika šećera. Opredijelite se sami. Dekorišite ga po ukusu.

Štanglice sa kikirikijem Sastojci 2 čase ulja 1,5 čaša bijelog vina 1 prašak za pecivo 1 kašičica soli 100 gr mljevenog kikirikija 6 čaša brašna plus-3 kašike vode, pola kašičice meda i 50 gr susama (za posipanje) Priprema Sve sastojke zamjestiti, dobro sjediniti, i ostaviti u frižider 1 sat.Peći kao galete, ili u plehu kao štapiće, ili pogačice. Prije pečenja u plehu, odozgo ih premazati sa pomješanom vodom i medom, i malo soli, pa posuti susamom. Tako se susam zalijepi i keks odozgo bude fino rumen.

Piletina na orijentalni način

Siniša Radonjić, kuvar hotel City

Specijalni sosevi

Sastojci 6 jaja 6 supenih kašika šećera 12 supenih kašika griza 1.5 l mlijeka 7 kašika šećera 3 vanili šećera Priprema Odvojite bjelanca od žumanaca.

Umutite snijeg od bjelanaca, dodajte 6 kašika šećera, žumanca i dvanaest kašika griza (griz miješajte varjačom da se ne pokvari snijeg). Sve stavite u

RECEPT MAJSTORA

Kokos rolat Sastojci tamni dio: 250 g mljevenog keksa 100 g čokolade za kuvanje 150 g šećera 1,5 dcl mlijeka svijetli dio: 125 g margarina 150 g šećera u prahu 100 g kokosa Priprema tamni dio - Istopiti čokoladu pa izmiješati sa keksom, šećerom i mlijekom.

Smesu rastanjiti na foliji. svijetli dio - pjenasto umutiti margarin i šećer u prahu pa dodati kokos.

Rasporediti preko tamnog dijela i uviti u rolat.

Potrebno: 1 glavica crnog luka so biber 1 solja jogurta Neutralna pavlaka dva dl malo karija 60 g pistaća Priprema: Pileći file izrezati na žilijen i ispržiti.

Crni luk isjeckati na rebarca, te ga posebno izdinstati kao i tikvice koje ste prije toga izrezali na kockice.

Zatim sve sjediniti, posoliti, dodati šolju jogurta, malo supe od povrća, mljevenih pistaća i malo karija.

42 Automobili

SUBOTA i NEDJELJA, 31.8. i 1. 9. 2013.

Peugeot 308 R koncePt

Francuski atak na VW Golf R ma obuvenim u gume dimenzija 235/35 R19. Zaustavnu snagu obezbjeđuju diskovi firme Alcon, prednji dimenzija 380 mm, a zadnji 330 mm. Auto izgleda vrlo agresivno, sa dvobojnom karoserijom i specijalnim dodacima kao što su veći branik, bočne suknjice, dvostruki auspuh i ogromni alu točkovi. Podsjećamo, njemački superkompakt će u frankfurtu biti predstavljen u serijskoj verziji, pokreće ga 2.0 turbomotor od 300 KS, a pogon je na sva četiri točka.

Automobili

predstavljamo, savjeti...

Peugeot želi da model 308 u svemu parira Golfu, pa je za sajam u Frankfurtu pripremio koncept sportske verzije svog hečbeka nazvanu 308 R. Ovaj moćni kompakt pokreće motor od 270 KS iz modela RCZ R, a snaga se šalje na prednju osovinu preko 6-stepenog manuelnog mjenjača i Torsen diferencijala.

Peugeot navodi da 308 R Concept troši 6,3 l/100 km. U odnosu na standardni model, auto je niži za 26 mm, leži na 19-inčnim aluminijumskim točkovi-

HaRley DaviDson 72

Stara škola čopera

Harley Davidson predstavlja elegantni čoper koji kombinuje klasični dizajn i moderne tehnologije - model SeventyTwo. Ako je impresivna Evolution ono što tražite, ovaj motocikl može da bude idealan izbor. U ponudi je bogata paleta boja, uski 21-inčni prednji točak je oličenje klasičnog dizajna, posebno ka-

da je ukomponovan sa mesnatom 150 mm širokom zadnjom gumom od 16 inča. Pogon je na lanac, mjenjač ima pet brzina, tipične ručke za čoper, a komande za noge su postavljene dosta naprijed. Kao i za sve modele za 2014, koje je do sada najavio HD, fali samo jedan detalj - cijena.

voŽnJa Motocikla

Gledajte druge vozače

Postoji greška koju čak i najbolji motociklisti (kao i vozači automobila) često prave: očekuju da i drugi vozači budu vješti, ili makar da imaju osjećaja, koliko ga imaju oni sami. Greška! Naravno, nijesu svi drugi osim vas idioti, ali neće da škodi ako pretpostavljate da jesu. Čitajte govor tijela vozača i pokušajte da shvatite šta namjeravaju da urade.

Ako na automobilu stoji naljepnica “beba u autu”, shvatite da je vozačeva pažnja usmjerena na slatku malu lutkicu na zadnjem sjedištu i njenu novu riječ koju je upravo izgovorila, što znači da vas on ili ona uopšte ne primjećuje.

Indikatori: U vozače koji misle da su osvježivači vazduha ili razne igračke koje vise sa unutrašnjeg retrovizora važniji od jasnog pregleda puta, ne treba imati povjerenja.

Od njih očekujte da će da urade neočekivano. Navigacioni uređaji ili telefoni pričvršćeni na vjetrobransko staklo su takođe univerzalni znak koji kaže: “Nijesam dovoljno skoncentrisan na put ili na bilo koga drugog na njemu”.

Auto ispred je sav izgreban i izudaran? Razmislite zašto. Ako sumnjate da vozač nije na visini zadatka, udaljite se na bezbjedno odstojanje.

I ne zaboravite, to što ste vi ispravni, neće pomoći da slomljene kosti srastu brže ili platiti štetu na motoru. Motociklista je uvijek prvi na udaru, čak iako greška nije njegova.

Tehnologija 43

SUBOTA I NEDJELJA, 31.8. I 1. 9. 2013.

RAZVOJ TELEFONIJE

Sudeći po brojnim glasinama, stiže novi Ajfon. Ukoliko su one tačne, i ako je otkrivanje zaista iza ugla, ne bi bilo loše da se podsjetimo nekih od najiščekivanijih pametnih telefona. Iako su mnogi od ovih smartfona došli uz fanfare, neki su zaista bili epski promašaji.

Ajfon Epl je postavio standard za skoro sve naredne smartfone svojim modelom Ajfon.

Prva generacija ovog uređaja predstavljena je 9. januara 2007. nakon mjeseci nagađanja. Epl je ovim uređajem redefinisao mobilne telefone stavljajući kompjuter u džep svakoga od nas.

Motorola Razr S obzirom da je javnost percipirala njene telefone kao dosadne i nezanimljive, Motoroli je trebao hit. Kada je Motorola Razr lansiran 2004. godine, kompanija je napokon imala jedan. Tanak i izuzetno moderan telefon skrenuo je pažnju kupaca na sebe. Razr je vrlo brzo postao jedan od najprodavanijih i najpoželjnijih telefona na svijetu u eri prije iPhonea.

Majkrosoft Kin Ovo je jedan od rijetkih uređaja čije postojanje je bilo skoro zanemarivo. Telefon je na policama stajao svega dva mjeseca

prije nego što je povučen. Uređaj je dizajniran kao nešto između smartfona i običnog telefona, ali kritičari i kupci nijesu bili zadovoljni, uprkos intenzivnoj reklamnoj kampanji Majkrosofta.

Blekberi Z10 Ovaj smartfon trebalo je da bude prvi korak u ozbiljnoj reorganizaciji Blekberija. U poređenju sa drugim predstavljanjima na ovoj listi, Z10 imao je relativno mirnu premijeru. Kompanija doduše jeste uspjela da osvježi svoj operativni sistem – BlackBerry 10. Z 10 jeste uspio da popravi finansijsko stanje kanadske kompanije, ali analitičari su priprijetili da BlackBerryjeva prodaja nije bile spremna da ovaj telefon predstavi na pravi način kupcima.

Samsung Galaxy S4 Predstavljanje ovog smartfona privuklo je pažnju velikog broja ljudi. Samsung je spremio agresivnu marketinšku kampanju kako bi se postarao da svi na svijetu znaju za njegov novi proizvod, i to se isplatilo.

T-Mobile G1 Prvi Android telefon, T-Mobile G1 koji je napravo HTC imao je pet fizičkih dugmića i tastaturu koja se izvlačila. Danas, većina smartfona posjeduje samo ekran osjetljiv

na dodir. Prije njegovog izlaska niko nije znao šta Gugl smjera. Postojala je šansa da će kompanija možda odlučiti da napravi sopstveni telefon, ali na samom kraju, G1 je bio nešto mnogo veće – to je bila premijera Android operativnog sistema.

Palm Pre Palm Pre predstavljen 2009. godine bio je jedan od najprodavanijih telefona mobilnog operatora Sprint. Ovo je bio prvi telefon koji je koristio Palmov operativni sistem baziran na Linuxu, webOS.

TEHNOLOGIJA

Najiščekivaniji smartfoni kroz istoriju

Motorola Droid Predstavljen 28. oktobra 2009. godine, Droid je bio smartfon od kog je Motorola očekivala da bude ozbiljan rival iPhoneu.

Droid je bio najmoćniji i najbrži telefon na Androidu u tom trenutku.

HTC First First je predstavljen u aprilu 2013. godine kao nestrpljivo očekivani Fejsbuk telefon i bio je veliko razočaranje. Telefon je previše bio okrenut Fejsbuku a svega ostalog bilo je samo u tragovima.

FEJSBUK

DRUŠTVENE MREŽE

Tviter se mijenja U masi tvitova, teško je uočiti i pratiti kako se odvijaju pojedine konverzacije na Tviteru, ali nova verzija aplikacijei Tviter.com od sada će imati jednu novu karakteristiku koja će omogućiti lakše praćenje tih konverzacija.

Tviter je najavio nadogradnju Ajfon i Android aplikacije kao i Twitter.com koji će olak-

šati pronalaženje i praćenje konverzacija na tajmlajnu. U videu iznad vidljivo je kako su konverzacije prikazane hronološkim slijedom kako bi ih bilo lakše pratiti.

Takođe, te konverzacije moći će se lakše dijeliti putem mejla, bilo da su vaši prijatelji na Tviteru ili ne, dok će korisnici na Android odnosno

Ajfon uređajima moći dijeliti individualne tvitove putem mejla, dok će Android korisnici moći dijeliti i putem direktnih poruka.

Interni prevodilac za srpsko-hrvatski jezik IKI može da prevodi ijekavicu u ekavicu, kao i ekavicu u ijekavicu; tipično hrvatske riječi u srpske, kao i obrnuto; latinicu u ćirilicu i ćirilicu u latinicu, sve to skupa ili odvojeno. Može da prevodi običan tekst, a može i cijele internet strane, u ljetu. Na odgovarajućim stranicama za prevođenje, možete definisati šta od toga želite.

IKI prevodilac Zašto “Iki” i šta to znači uopšte?

“Iki” je samo jedan od mogućih izgovora: logo najbolje prikazuje o čemu je riječ - s obzirom na to da je u pitanju staroslovensko “jat”, ovaj naziv se može čitati kao jeki, eki, iki, ijeki itd. Ikavica, kao tradicionalno nepriznata, a ipak opšteprisutna u jeziku, kako u ekavici, tako i u ijekavici, izabrana je da bude i zvanični refleks jata u ovom nazivu.

Uz sve to treba imati u vidu da je konverzija ekavica-ijekavica osnovni element i ideja ovog sajta, kao nešto što odavno nedostaje na internetu.

Kako je pisan sajt?

Program koji omogućava prevođenje pisan je koristeći programski jezik C++, a parsiranje HTML

strana se obavlja uz pomoć programskog alata Leks. Prevođenje je omogućeno elektronskim procesiranjem više desetina dostupnih elektronskih knjiga, više stotina tekstova sa internet sajtova, ručnim dopunjavanjem i koristeći gramatičke tabele. Priprema prevođenja hrvatsko-srpskih uporednih oblika je vršena polu-automatski, koristeći gramatičke tabele za deklinacije, konjugacije i drugo.

Poslovanje 100 milijardi dolara Vrijednost poslovanja američke društvene mreže Fejsbuk na berzi Nazdak (NASDAQ) premašila je 100 milijardi dolara.

Akcije Fejsbuka su u toku trgovanja u ponedjeljak porasle za 2,4 odsto u odnosu na vrijednost na otvaranju, na 41,52 dolara po akciji. Kapitalizacija te društvene mreže dostigla je 101,11 milijardi dolara. Na zaključenju jučerašnjeg trgovanja, akcije Fejsbuka su se prodavale po 40,55 dolara po akciji, a kapitalizacija je bila 98,75 milijardi dolara. Kako je ranije objavljeno, u maju 2012. godine tokom inicijalne javne ponude (IPO) akcije Fejsbuka su pro-

davane po cijeni od 38 dolara, a njihov ukupan obim je bio 16 milijardi dolara, dok je procjena poslovanja bila 104 milijarde dolara. Međutim, vrijednost akcija Fejsbuka je tokom nekoliko narednih mjeseci pala za 50 odsto. Hartije od vrijednosti su prvi put premašile cijenu IPO početkom avgusta ove godine, u svijetlu objavljenih finansijskih rezultata za drugo tromjesečje 2013. Prihod kompanije je u tom periodu dostigao 1,81 milijardi dolara, profit iz poslovanja 562 miliona dolara, a neto profit 333 miliona dolara. Ukupan broj korisnika društvene mreže Fejsbuk je 1,15 milijardi ljudi.

JUSTDELETE.ME

Kako da se izbrišete sa interneta

Ukoliko nekada poželite da nestanete sa interneta, da izbrišete svoje naloge i podatke, evo kako to da uradite najbrže i na samo jednom mjestu.

Brisanje naloga sa društvenih mreža ili nekih drugih internet lokacija umije da bude vrlo zamorno, teško, pa i frustrirajuće iskustvo. Većina sajtova, koji traže registraciju, napravljena je tako da u ovom ili onom koraku oteža brisa-

nje naloga ili isključenje sa servisa u potpunosti. Ipak, JustDelete.me portal sakupio je na jednom mjestu direktne linkove ka mjestima sa kojih možete najjednostavnije i najbrže da se isključite ili izbrišete svoje podatke. Prema načinu na koji se možete isključiti sa nekog sajta i koliko dugo korisnički podaci ostaju u bazi JustDelete.me je sajtove podijelio u četiri kategorije. Zelena označava lako brisanje i ukla-

njanje gotovo svih podataka nakon određenog vremena posle brisanja. Žutom obojeni sajtovi zahtijevaju nekoliko dodatnih koraka za brisanje, koji uključuju i traženje dozvole za brisanje naloga. Crvenom bojom predstavljeni su sajtovi sa kojih se veoma teško može ukloniti korisnički nalog i podaci. Nažalost, postoje i crnom bojom predstavljeni sajtovi koji još uvijek ne nude mogućnost brisanja naloga i na koji-

ma podaci korisnika ostaju zauvek u bazi sajta. Neki od sajtova sa kojih ćete se teško “skinuti” su Wikipedia, WordPress.org, Sturbucks, Pinterest, Skype, Vine, Pandora, iTunes/Apple, Digg i drugi.ace, Outlook, Instagram i ImageShack će vam, između ostalih, lako dozvoliti da odete sa njih, ali će vaše podatke zadržati na svojim serverima još neko vrijeme, nakon kojih će podaci biti obrisani.

telefoni, računari, igrice...

IKI

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

44 Zabava/Slobodno vrijeme Daily Sudoku puzzle No. 2107 sudoku 2012-07-20

Medium level

Teža

7

6

Lakša

2 1

4

7

2 2 9

5

3

5

3

6

9

7

6

1

Play sudoku online at:

1

8

5

9

www.sudokukingdom.com

6

4

3

5

5

1

Daily Sudoku puzzle No. 1833

7

2

2011-10-20

Medium level

Lakša

6 6

1

3

9

9

2

5

8

7

7

9

1

9

8

7

4

5 Page 1/2 7 1

9

7

6

Play sudoku online at:

9 www.sudokukingdom.com 9

7 5

8

5

4

Play sudoku online at:

Puzzle solution:

www.sudokukingdom.com

Rješenje iz prethodnog broja

Sudoku puzzle No. 2494 2013-08-11 9

6

1

4

8

3

2

5

7

5

3

8

2

6

7

9

1

4

2

7

4

9

1

5

6

8

3

3

8

6

5

9

1

7

4

2

4

1

9

7

2

6

8

3

5

Sudoku puzzle No. 2493 2013-08-10

7

5

2

3

4

8

1

6

9

3

4

7

8

2

5

6

1

9

6

9

3

1

7

4

5

2

8

5

9

1

6

7

3

2

8

4

1

4

7

8

5

2

3

9

6

8

2

6

1

4

9

7

5

3

8

2

5

6

3

9

4

7

1

7

5

2

9

3

6

8

4

1

1

8

4

2

5

7

3

9

6

6

3

9

4

8

1

5

2

7

2

7

3

5

9

4

1

6

8

9

1

5

3

6

8

4

7

2

4

6

8

7

1

2

9

3

5

vicevi

Plavuša se u poljoprivrednoj apoteci obraća prodavcu: - Molim vas, dajte mi sjeme za ptice.

- A koliko ptica imate?

- Nijednu, ali hoću da zasadim nekoliko. *** Predaje učiteljica i kaže: - Danas ćemo da učimo o cvijeću, da li neko zna neki cvijet?

- Narcis, kaže Milena.

Učiteljica: - Bravo Milena. Da li još neko zna?

-Ljubičica, kaže Nikola.

Učiteljica: -Divno Nikola.

Javi se mali Perica i kaže: -Orgazam Učiteljica:

-Ju, Perice pa to nije cvijet.

Perica: -Znam ali je divno. *** Mujo i Suljo bili u kafani, Suljo pita konobara: - Imaš li pivo?

- Imam.

- Koje?

- Svijetlo, tamno.

- Pa je li ti hladno?

- Jeste.

A Mujo će na to: - Hajde obuci se i donesi nama dvije votke! *** Nemam tviter pa idem okolo sa megafonom i objavljujem šta radim i šta mi se dešava preko dana.

Za sad imam troje koji me prate, a mislim da su dvojica panduri.

GiMNAsTikA ZA MoZAk

Page 1/2

Puzzle solution:

Svi žele njega

Nikako da proda kauč

Nova zvijezda jednog poznatog oglasnika i društvenih mreža je Josip Josipović iz zagrebačkog Sopota koji je odlučio da proda svoj dvosjed na neuobičajen način.

Ovaj 29-godišnjak je odlučio da sam okreči sobu i tada zaključio kako je vrijeme da proda značajno oronuli dvosjed. Legao je na njega, cura ga je snimila, i od tada je internet zvijezda.

“Cura mi je rekla da imam milijardu lajkova, ali što će mi to kad niko neće kauč”, razočarano je izjavio Josip za hrvatske medije.

Svakog je očarala njegova pojava, pa je šareni dvosjed, uprkos detaljnom opisu na oglasu, pao u drugi plan.

“Kad se rastegne odlično podnosi teret, pruža miran san za jednog spavača i par. A može i za troje”, piše u oglasu uz navedenu cijenu od 500 kuna (oko 66 eur).

“Zovu me ljudi iz svih krajeva zemlje, ali nikako da prodam kauč. Možda na kraju ipak upali”, šali se Josip, koji inače nije profesionalni model. Sportista je i bavi se fizioterapijom te radi kao maser.

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 8. I 1.9. 2013.

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 8. I 1.9. 2013.

Zabava/Slobodno vrijeme 45 horoskop

Teža

oVAn Povoljne okolnosti utiču na dovršavanje ranije započetih stvari. Postoji šansa da dobijete javno priznanje za trud. Mnogi Ovnovi se u toku ove sedmice spremaju za put. Ukoliko taj put ne realizujete, kontaktiraćete sa inostranstvom.

Bik Funkcionišete izuzetno dobro, jer ste uspjeli da nađete zlatnu sredinu između posla i provoda. Biće svega po malo. Konflikt sa saradnicima više je nego stimulativan. Vidjećete da se rizik isplatio. Postižete sve što ste zamislili.

BLizAnCi Kako biste se izvukli iz krize na najbolji mogući način, poželjno je biti diplomatičan. Sve u znaku kompromisa i završetaka. Više vremena posvećujete hobiju nego stalnom poslu. Shvatate da vam je on dosadio, jer se ništa ne dešava.

rAk Divno se osjećate, fantastično izgledate. Vaša prelijepa pojava zrači šarmom i optimizmom, i to zahvaljujući blagonaklonim planetarnim uticajima. Saradnici nastoje da vas izbace iz takta. Za divno čudo, to im ne polazi za rukom.

LAV Trenutno ste u minus fazi. Nedostaje vam snaga, pa razmišljate o tome da od nečega odustanete. Završavate gomilu sitnih poslova koji su vas opterećivali. Smisao da prenesete drugima znanje trenutno je naglašen.

DjEViCA

Takmičenje sa ukusom mesa

Još jedna bizarna priča dolazi iz Engleske. Tamo je, naime, upriličeno nesvakidašnje takmičenje rvanja u umaku za meso! Umjesto u blatu ili ulju, učesnici se za prevlast bore u slasnom sosu!

U pitanju je po mišljenju javnosti najljepljivije i najbizarnije prvenstvo na svijetu.

“U osnovi to je rvanje u umaku.

Imamo bazen napunjen s lijepim, toplim umakom za rvanje”, objasnio je Ken Klakson, organizator.

Hiljade ljudi na takmičenje dolaze kako bi bodrili, ali i dobro se nasmijali.

“Umak je topao, težak i ima ukus

kao kobasice. Mislim da bi svi sportovi trebali biti u umaku. Sve, boks, fudbal, sve bi bilo zabavnije kada bi bilo u umaku. Ne znam hoću li to moći da poguram, ali spomenuću nekim ljudima”, oduševljeno je izjavio Majkl Džeret, pobjednik takmičenja.

Pravilo je da pravila baš i nema.

Osim borbe tijelima, dopušteni su razni rekviziti. A što je kostim takmičara nespretniji, to je poželjniji.

“Dobar rvač u umaku mora imati smisao za humor, mora biti spreman da napravi od sebe budalu i i da se baca uokolo”, dodaje organizator.

No, to ne znači da se bodovi dije-

le samo tako. O pobjedniku odlučuju iskusni suci.

“Imamo runde od po dvije minute, boduje se zabava, otmjeno odijelo i tučnjava. Imamo tri suca i oni odlučuju o pobjedniku”.

Ili o pobjednici. Tkmiče se i žene. Očekuju najgore, nadaju se najboljem.

“Nisam uopšte mislila da ću proći, nisam mislila da ću ući u polufinale”, kazala je Lisa Stjuart, pobjednica takmičenja.

Svaki od učesnika samom prijavom daje do znanja da je veselog duha, da ga ne brine kako će u borbi izgledati i kolika će budala ispasti.

DA Li sTE znALi

Bizarno rvanje

U fazi ste ekspanzije kreativnih moći. Pošto ste preplavljeni emocijama, možda bi okrenutost poeziji ili čak pisanje pjesama bilo pravi izazov. Niste zadovoljni razvojem događaja na poslovnom planu. Kolege vas izluđuju.

- Da delfini spavaju sa jednim otvorenim okom?

- Da zebre ne vide narandžastu boju?

- Da su osušene banane četiri pute hranjljivije od svježih?

- Da li ste znali da je svaka kraljica po imenu Džejn bila ubijena, zatvarana, poludjela ili osuđena na smrt?

VAGA U konfliktu ste sa samim sobom.

Imate problema, ali ne znate kako da se sa njima izborite.

Nestrpljivi ste u želji da krenete u nove poduhvate. Iako trenutno savladavate finansijsku krizu, shvatate da vam je neophodan bolje plaćen posao.

ŠkorpijA Sjajno izgledate i isto tako se osjećate. Završavate važan poslovni projekat, što vas čini zadovoljnim.

Javno priznanje vas inspiriše da započnete nešto novo. Dobra zarada na pomolu!

Zaljubljen čovek je srećan i zdrav.

sTrijELAC Uživate u lijepim i luksuznim stvarima. Vaša snobovska priroda trenutno je u elementu.

Ne možete da se požalite ni na posao, ni na zaradu. Sve se odvija na zadovoljavajući način. Ukoliko iskrsnu problemi, krivac je brzopletost.

jArAC Ukoliko ste shvatili da ljepota življenja leži u malim stvarima, na pravom ste putu. Nalazite se u situaciji kada je taktičnost potrebnija nego ikad. Budite uporni i odmjereni, jer ćete samo tako ostvariti zadovoljavajuće rezultate.

VoDoLijA U svom ste elementu; dakle, što luđe to bolje. Branite se od negativnih uticaja. Kreativna mašta pomaže vam da postignete zavidne rezultate. Kašika vam može doći glave. Uživate u zagrljaju voljene osobe. Teško vam je da budete spontani.

riBE Nalazite se pred mnoštvom značajnih promjena. Ne dozvolite sebi luksuz da “uprskate stvar”.

Niste zadovoljni poslom ili načinom na koji ga obavljate. Mislite da možete više i bolje. Saradnici čine sve da pokažu suprotno. Nervirate se.

- Da li ste znali da ni u jednom kazinu u Las Vegasu nema časovnika?

- Da se Koka-kola u početku mogla kupiti jedino u apoteci?

- Da je najbrža riba lepezasta sabljarka, koja dostiže brzinu od 109 km/h?

- Da Eskimi imaju preko 15 riječi za snijeg i nijednu za rat.

46

TV PROGRAM SUBOTA FILM

06:00 Serija: Ponor ljubavi/r 08:15 Film: Hartov rat/r 10:15 Serija:Dva i po muškarca/r 12:00 Serija: Nikita/r 15:30 Film: Ljudi žabe/r 17:00 Film: Sirijana/r 19:00 Vijesti Prve 19:20 Serija:Crni Gruja i kamen mudrosti 20:00 Film: Specijalista 22:00 Film:Putnik 57 23:30 Serija:Crni Gruja i kamen mudrosti/r 00:10 Film: Specijalista/r 02:10 Film: Putnik 57/r 03:40 Film: Sirijana/r

07.00 Dobro jutro Crna Goro 09.30 Film 11.10 Muzika 12.00 Vijesti 12.05 Strani dok. program/r 13.00 Film 14.00 Vijesti 15.30 Dnevnik 1 16.20 Zapis 16.50 Muzika 17.00 Serija: Hispan/r 18.10 Više od ljeta 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.10 Strani dok. program 21.00 Muzika 22.00 Dnevnik 3 22.30 Film 00.00 Vijesti

PRVA Film:Putnik 57 22.00

RTCG 1 Dnevnik 2 19.30

06:50 City kid’s 06:55 Dobro jutro 10:30 Vikend vizija 11:45 City 12:00 Život u trendu sa Snežanom Dakić Mikić 13:00 Gold muzicki magazin 14:30 City 15:00 Domaći film: Bog je umro uzalud 16:30 Serija: Mala nevjesta/r 18:00 Info Monte 18:30 Magazin in sa Sanjom Marinković 20:00 Savršen dan 21:00 Zvijezde granda 23:00 Film: Transporter 00:45 City 01:00 Film: Divlja meta 03:00 Domaći film: Bog je umro uzalud/r

PINK Život u trendu 12.00

07:00 Crtana serija:Škola monstruma 07:20 dok.serija: 100 navećih otkrića/r 08:05 Horizonti/r 09:00 Loptanje/r 09:30 Surfuj pametno/r 09:40 Serija:Titova kuhinja/r 11:10 Dok.serija:Život sa morem/r 12:00 Vijesti u 12 12:07 Balkan ekspre 2 14:00 Vijesti u 2 14:20 Showbizz/r 15:10 Serija:SFRJ za početnike 15:50 The best of extra lifestyle 16:30 Vijesti u pola 5 16:40 The best of extra lifestyle 17:05 Serija:Vratiće se rode/r 17:50 Lud, zbunjen, normalan / the best of 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija:Suze Bosfora 19:45 Uzvratiti udarac 22:00 Vijesti u 10 22:15 Sport vikend 22:25 Serija: Posjetioci iz praiskona 23:15 Film: Zbogom Bafana 01:05 Serija: Tihi svjedok/r

VIJESTI Film: Zbogom Bafana 23.15

Sport

Informativa

06:30 VOA 07:00 Radio u boji:Summer dj 09:30 Serija 10:00 Ljetopis/r 11:00 Bet+ 11:30 Živa istina 14:00 Bez uputa 16:00 Radio u boji 16:30 Divlja ljepota 16:55 Ljetopis 18:00 Forum 18:30 Film: Adaptacija 20:30 Film: Karlitina tajna 22:30 Forum 23:00 Ljetopis/r 00:00 Radio u boji 00:30 Divlja ljepota 01:00 Ljetnji Déjà vu 02:00 Radio u boji: Summer dj 03:00 Film/r

ATLAS Bez uputa 14.00

TV PREPORUKA SPECIJALISTA Prva 20.00

Napustio službu nakon što je sa kolegom Nedom Trentom napravio kobnu grešku zbog koje su stradali nedužni ljudi. Godinama Rej živi povučeno u Majamiju, pokušavajući da izbjegne svaku vezu sa prošlim vremenima. Međutim, njegovu svakodnevicu razbiće Mej Munro koja će ga zamoliti da se osveti moćnoj mafijaškoj porodici Leon, koja je ubila njene roditelje.

Rej je u prvi mah odbija.

Ali, saznanje da njegov nekadašnji partner Ned štiti ovu porodicu biće dovoljno da promijeni odluku...

08.00 Serija: Naša ljeta 11.45 Igrani serijal: Očajni roditelji/r 13.45 Film:Nedostojni ujak 15.30 Dok. program/r 16.00 Program za djecu 16.30 Film: Ploviti srcem 19.00 Fudbal: Budućnost – Sutjeska 21.00 Serija:: Djevojački institut/r 22.00 Dok. program/r 22.30 Sportska subota 23.00 VOA – glas Amerike 23.30 Fudbal: Budućnost – Sutjeska/r

RTCG 2 Budućnost – Sutjeska 19.00

09:55 Dogodilo se…

11:00 InfoTip 12:15 Trijaža 12:45 Svijet sporta 14:00 Smiješna Top Lista 15:15 Fudbal.me 17:30 Retrospektiva 19:00 Toto Klub 20:30 Nindža ratnici 21:00 Toto vijesti 21:15 Texas Holdem Poker 00:40 Smiješna top lista

777 Nindža ratnici 20.30

08:30 Aljazeera 09:25 Zdravo jutro 09:35 Serija 10:30 Kindermanija 11:50 Lijek iz prirode 12:20 Bez recepta 13:50 Tivatski horizonti 15:30 Astro num caffe 17:30 Na točkovima 19:10 Mbc dnevnik 20:15 Rock karavan 22:00 Aljazeera 23:20 Oglasi 23:30 Aljazeera 00:00 Astro num caffe

MBC Tivatski horizonti 13.50

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti 09:06 Žikina šarenica 11:00 Vesti 11:05 Na slovo na slovo 11:35 Plavi voz tv serija 12:30 Štimofonija 13:00 Dnevnik 13:15 Sport plus 13:25 Vreme, stanje na putevima 13:30 Trag 14:00 Gastronomad 14:15 Ekskluzivno: U poseti kod Jovanke Broz 14:55 Vesti 15:05 TV lica: Vladeta Jerotić 15:50 Vesti 15:55 Stižu dolari tv serija 16:50 Lajanje na zvezde domaći film 17:00 Vesti 18:30 Kvadratura kruga 19:00 Slagalica kviz 19:17 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik 20:05 Stižu dolari tv serija 21:05 Amerikanac američki film 22:55 Vesti 23:00 Preljubnici američki film 01:00 Vesti (02,00, 03.00, 04.00,05.00) RTS 2 09:05 Ana Dobrić animirana serija 09:15 Zujalica 09:35 Verski kalendar 09:45 Verski mozaik Srbije 10:30 Klinika vet 11:00 Profil i profit 11:30 Knjiga utisaka 12:10 Svet zdravlja 12:40 Verski kalendar 12:50 Moja lepa Srbija 13:20 Građanin 13:50 Leti, leti pesmo moja mila 14:20 Zaključano: Vladimir Nikić 14:50 Sportska budućnost Srbije: Marko Stevović, skijaš 15:05 Medalje

zauvek 15:25 Veslanje - Kajak i kanu: SP, finala, prenos 17:30 Vrele gume 18:00 Odbojka na pesku: Finale nacionalnog prvenstva (Beograd), snimak 19:00 OLIMPIJSKI KRUGOVI 19:30 Revija solista SO RTS, 2. deo 20:20 Civilizacija: Da li je zapad prošlost? Vlasništvo 21:10 Potrošački savetnik 21:35 Svet sporta 22:00 Horizont: Kako preživeti saobraćajnu nesreću 22:55 Prodigy 23:35 Vrele gume 00:05 Veslanje - Kajak i kanu: SP, finala ® HRT 1 10:05 Vijesti iz kulture ® 10:15 HAK - promet info 10:20 Kućni ljubimci 11:00 Normalan život emisija o obitelji 12:00 Dnevnik 1 12:18 Vrijeme 12:20 TV kalendar ® 12:35 Prizma multinacionalni magazin 13:20 Ekumena: Vjerske zajednice pred izazovima Europske unije religijski program ® 13:55 jat jackson američki film ® 15:30 Reporteri: Pod paljbom - novinari u borbi ® 16:25 Forske pisme i tonci emisija pučke i predajne kulture 17:00 Vijesti 17:10 HAK - promet info 17:15 Kulturna baština 17:35 Na prvom kolosijeku dokumentarni film 18:05 Lijepom našom: Križevci 2 19:10 Ezopovo kazalište, epizoda 26. crtani film 19:20

07:15 07:45 09:15 10:00 11:45 12:30 13:30 14:10 15:15 16:00 17:00 18:25 19:00 19:45 21:00 21:35 22:00 00:00

Svježi u dan Dok. program /r.

Crtani filmovi Pet Show Kusto /r.

Lili Pez Životinjske lakrdije Dok. program /r.

Majstor kuhinje /r.

Prolog /r.

Koncert Životinjske lakrdije/r.

Raport iz Bara Autoshop/r.

Info Putopisi Film: Divlje guske Ponoćni Info

MONTENA Pet Show 10.00

DANAS U GRADU Dim, dam, dum, epizoda 25. crtani film 19:30 Dnevnik 20:05 Loto 7/39 20:10 Junaci u kamionima, epizoda 8. dokumentarna serija 22:30 Dnevnik 3 22:50 Vijesti iz kulture 23:03 HAK promet info 23:10 Zločinci u odijelima 23:50 Kockar HRT 2 08:00 Novi klinci s Beverly Hillsa 4, epizoda 22. serija za mlade ® 08:40 Babybonus emisija pod pokroviteljstvom 09:10 MALA TV 09:40 Teletubbies 10:05 Majstori svirači: Big Band Požega 10:35 Sportske igre mladih 10:55 Udbina: Dan hrvatskih mučenika prijenos mise 13:05 Čudesno putovanje jedne kornjače britansko-austrijsko-njemački ® 14:25 Zaljubljena booky kanadski film 15:50 Evergreen 17:30 Briljanteen, 18:15 Top Gear 19:05 Kriške sira ® 19:30 Tom i Jerry, 20:00 Glee 20:42 Glazba, glazba... novi singleovi 21:00 Glazbeni festival Slavonije - Požega 2013. prijenos 22:35 Opasna metoda 00:15 Bez oduševljenja, molim 00:35 Monk HBO 09:25 Tom sawyer 11:15 Mrs. soffel 13:05 Filmovi i zvijezde 13:35 Umjetnost Prepuštanja 14:55 Ljudi u crnom

316:40 Osvetnici 19:00 Batman: godina prva 20:05 Nećemo odustati 22:05 Prometej 00:05 Razgolićeni 00:35 Lanac osvete 02:20 Pakt 03:45 Zemljovid tokijskih zvukova FOX LIFE 09:45 Ally McBeal 10:35 Ally McBeal 11:25 Ally McBea 12:15 Nova cura 12:40 Nova cura 13:05 Nova cura 13:30 Nova cura 14:20 Nova cura 14:45 Osveta 15:35 Osveta 16:25 Osveta 1, 17:15 Osveta 18:10 Osveta 219:05 Tijelo je dokaz 20:00 Seks i grad 20:25 Seks i grad 20:55 Ljubav na vagi humoristična serija 22:40 Poznati s paranormalnim iskustvima 23:35 Bivši 1, 00:00 Bivši 00:30 Ukrasi moj dom 00:55 Ukrasi moj dom FOX CRIME 11:50 Nijemi svjedok 12:50 Nijemi svjedok 13:50 Nijemi svjedok 14:50 Bostonsko pravo 15:40 Bostonsko pravo 16:30 Jag 17:30 Jag 18:15 Jag 19:10 Imitator 2, epizoda 14. Amnesia (a.k.a. Unforgotten) 20:05 Imitator 21:00 Most 21:55 Most 22:50 Kraljevi bijega 23:45 Zločinački umovi 00:35 Zločinački umovi 01:25 Zločinački umovi 02:10 Medij 4, epizoda 13. A Cure for What Ails You 02:55 Medij

CINEPLEXX

Elzijum 18:40; 20:15; 22:20; Mi smo Milerovi 16:15; 18:15; 20:00; 22:10; Persi Džekson i more čudovišta 15:45; 18:30; 20:30; Turbo – sinhronizovan 3D 11:30; 13:30; 15:30; 17:30; 19:30; Turbo – sinhronizovan digital 12:30; 14:30; 16:30; Štrumpfovi 3D 11:00; 13:00; 15:00; 17:00; 18:00; 19:00; Štrumpfovi 12:00; 14:00; 16:00; Red 2 21:00; Vulverin 3D 20:45; 23:00; Žestoke djevojke 21:40; Velika iluzija 22:40; Univerzitet za monstrume 3D 13:45; Univerzitet za monstrume 14.15;

47

TV PROGRAM NEDJELJA FILM

06:00 Serija:Ponor ljubavi/r 08:15 Film:Putnik 57/r 09:45 Serija:Dva i po muškarca/r 11:30 Serija:Crni gruja I kamen mudrosti/r 12:15 Film:Specijalista/r 14:00 Talk ShowŽiva istina/r 15:00 Film:Teška kiša/r 16:30 Film:Od kolijevke do groba/r 18:00 Exkluziv The Best Of 18:30 Exploziv The Best Of 19:00 Vijesti Prve 19:20 Film: Poslednji skaut 21:00 Film:Ekskalibur 23:30 Exkluziv The Best Of/r 00:00 Exploziv The Best Of/r 00:30 Film:Utjerivač pravde 02:00 Film:Ekskalibur/r

PRVA Film:Ekskalibur 21.00

07.00 Dobro jutro Crna Goro 09.30 Film 10.00 Vijesti 11.10 Muzika 12.00 Vijesti 12.05 Strani dok. program/ 13.00 Film 14.00 Vijesti 15.30 Dnevnik 1 16.20 Zapis 16.50 Muzika 17.00 Serija: Hispan/r 18.10 Više od ljeta 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.10 Strani dok. program 21.00 Muzika 22.00 Dnevnik 3 22.30 Film 00.00 Vijesti

RTCG 1 Muzika 16.50

06:50 City kid’s 06:50 Dobro jutro 10:30 Film: Kako izgubiti dečka za 10 dana 12:15 City 12:30 Top speed 13:00 Grand parada 14:00 Akademci specijal/r 14:45 City 15:00 Ja to tako sa Ivanom Baltić 16:00 Nedeljno popodne sa Leom Kiš 18:00 Info Monte 18:30 Dobro veče Srbijo s Jelenom Bačić Alimpić 19:15 Kursadžije 20:00 Serija: To toplo ljeto 21:00 Film: Sve o Stivu 23.00 Vip room 00:30 Trenutak istine 01:45 City 02:00 Film: Srećne suze

PINK Ja to tako 15.00

07:00 07:50 09:35 10:30 10:40 11:10 12:00 12:07 14:00 14:07 14:30 15:40 16:30 16:40 17:05 17:40 18:30 19:10 20:00 22:00 22:15 22:25 00:05 00:50

Crtana serija:Baltazar Film: Balkan ekspres 2/r Dok.serija.Horizonti Svi smo jedan tim Loptanje Dok.serija:100 najvećih otkrića Vijesti u 12 Serija:Uzvratiti udarac Vijesti u 2 Serija: Uzvratiti udarac Serija:SFRJ za početnike/r Dok.serija:Život sa morem Vijesti u pola 5 Titova kuhinja Lud, zbunjen, normalan / the best of Showbizz Vijesti u pola 7 Serija:Vratiće se rode Film: Pravo čudo Vijesti u 10 Sport vikend Film: Kraljica Serija: Posjetioci iz praiskona/r Film:Zbogom Bafana/r

VIJESTI Serija:Vratiće se rode 19.10

Sport

Informativa

06:30 VOA 07:00 Radio u boji: Summer dj 09:30 Serija 10:00 Ljetopis/r 11:00 Radio u boji 11:30 Top Shop 12:00 Film: Adaptacija/r 13:30 I Love My Car 14:00 Film Karlitina tajna/r 16:00 Radio u boji 16:30 Divlja ljepota 16:55 Ljetopis 18:00 Forum 18:30 Večera kod Džaje 20:00 Showroom 20:30 Film: Uspon 22:30 Forum 23:00 Ljetopis/r 00:00 Radio u boji 00:30 Divlja ljepota 01:00 Ljetnji Déjà vu 02:00 Radio u boji: Summer dj 03:00 Film/r

ATLAS Večera kod Džaje 18.30

TV PREPORUKA POSLJEDNJI SKAUT Prva 19.20

Istražujući slučaj ubijene striptizete, privatni detektiv otkriva organizaciju namještanja utakmica u profesionalnoj ligi američkog fudbala, koja vodi i do političkih vrhova. Džo Halenbek je bivši specijalni agent tajne službe, koji radi kao privatni detektiv. Postao je i alkoholičar, a shvata i da ga žena vara sa najboljim prijateljem.

Striptizeta Kori angažuje Džoa da je zaštiti jer dobija prijetnje smrću. Ubrzo, Kori biva ubijena, a Džo upoznaje njenog dečka Džimija Diksa, sa kojim zajedno pokušava da otkrije ko stoji iza ubistva.

09.30 Program za djecu: Svako svoje sunce ima 10.05 Top mobil/r 10.25 Igrani serijal: Očajni roditelji/r 12.00 Sportska subota/r 12.30 Fudbal: Budućnost – Sutjeska/r 16.05 Program za djecu 16.30 Dok.program 17.20 Film: Džesi 19.00 Crtani film: Mitske legende 19.30 Dnevnik 2 20.05 Vikend serija: Igra 20.30 Serija: Djevojački institut/r 22.45 Reportaža 23.15 Vikend film:Zatočenih

RTCG 2 Reportaža 22.45

08:00 Fudbal. me 10:00 Retrospektiva 11:45 Zabava 13:00 Gušteranje 14:00 Dogodilo se...

14:45 Žestoko 15:00 Toto Vijesti 16:15 Toto Klub 17:00 Retrovizor 18:15 Ekstremno 19:00 Texas Holdem Poker 20:30 Nindža ratnici 22:00 Grad koji volim

777 Žestoko 14.45

08:30 Aljazeera 09:00 Plodovi zemlje 10:00 Aljazeera 10:45 Zdravo jutro 11:00 Hrana i vino 12:30 Na točkovima 13:00 Kindermanija 14:30 Plodovi zemlje 15:30 Astro num caffe 17:00 Hrana i vino 19:10 Mbc dnevnik 21:00 Interfejs 22:20 Na točkovima 23:00 Nokaut 23:30 Aljazeera 00:00 Astro num caffe

MBC Astro num caffe 15.30

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti 09:06 Žikina šarenica 11:00 Vesti 11:05 Kukuriku šou 11:20 Korak do sna 11:50 Priđi bliže - šou amatera tv serija 12:35 Putovanje Albanijom 13:00 Dnevnik 13:15 Sport plus 13:25 Vreme, stanje na putevima 13:30 Balkanskom ulicom: Željko Šašić 14:15 Vreme je za bebe 14:55 Gastronomad 15:10 Vesti 15:20 Sat 16:05 Vesti 16:08 Stižu dolari tv serija 17:00 Vesti 17:10 Kina - Nešto staro, nešto novo 17:45 Beograd - večiti grad: Mač nad Beogradom 18:27 Sasvim prirodno 19:00 Slagalica kviz 19:17 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik 20:05 Stižu dolari tv serija 21:00 Ljubav i sve ostalo američki film 22:40 Ubistvo danska serija 23:45 Dnevnik 00:00 Jelen top 10 00:45 Balkanskom ulicom: Željko Šašić RTS 2 07:50 Verski kalendar 09:00 irene animirana serija 09:25 Bila jednom zemlja animirana serija 09:50 Zanimanje - dete 10:10 Moj ljubimac 10:40 Znanje-imanje 11:40 Veslanje - kajak i kanu: SP, finale, 200m, prenos 12:40 Potrošački savetnik 13:10 e-TV 13:40 Kulturako aresipe 14:10 Srpski istočnici 14:40 Tv

feljton: Roman o Beogradu 15:10 Veslanje - kajak i kanu: SP, finale, 500m i 1000m, prenos 16:10 Naučni kafe: Geomagnetske bure 17:00 Magazin Lige šampiona 17:25 Ljubičevske konjičke igre, prenos 19:05 Koncert dečjeg hora RTS - Jubilej 65.godina 20:00 Nedeljom uveče 21:00 Ignjatović protiv Gebels tv film 21:50 Joe Satriani muzički program 23:00 Sat 23:45 Ja, mi i drugi 00:20 Vikend Evronet 00:50 Veslanje - kajak i kanu: SP, finale, 200m ® HRT 1 09:50 Vijesti iz kulture ® 09:58 HAK promet info 10:00 Vinkovačke jeseni prijenos svečanog mimohoda 12:00 Dnevnik 1 12:18 Vrijeme 12:30 Plodovi zemlje 13:25 Split: More 14:00 Ruševine modernog doba: Detroit - Nada za Motor City® 15:05 Mir i dobro 15:40 Divlji u srcu 16:30 Vrtlarica ® 17:00 Vijesti 17:10 HAK - promet info 17:15 Modni atelijer Fontana - svijet visoke mode 18:45 Popuna 19:05 Najava programa 19:10 Ezopovo kazalište 19:20 Dim, dam, dum, epizoda 26. crtani film 19:30 Dnevnik 19:55 SPORT 20:00 Vrijeme 20:05 Loto 6/45 20:10 Holding 21:00 Prima cosa bella ® 22:50 Dnevnik 3 23:10 Vijesti iz kulture 23:21 Vrijeme

07:03 Svježi u dan 09:10 Crtani film-Mumijevi 09:50 Crtani filmovi 10:00 Pet Show /r.

11:50 Kusto /r.

12:30 Lili Pez/r.

13:45 Film: Izopačena želja 15:03 Raport iz Bara /r.

15:30 Planet Croatia /r.

17:00 Koncert 18:30 Životinjske lakrdije/r.

19:00 Muzički program 19:30 Crtani filmovi /r.

20:30 Planet Croatia 21:00 Koncert 22:00 Film: Kuća za lutku 00:00 Koncert

MONTENA Planet Croatia 20.30

DANAS U GRADU sutra 23:23 HAK - promet info 23:25 Zločinci u odijelima HRT 2 08:00 Europski koncert Berlinske filharmonije u Pragu 08:55 Animanijaci, 09:20 Feliksova pisma 09:45 Pripovjedač, 10:10 Biblija 10:20 Portret Crkve i mjesta 10:30 Ludbreg: Misa na čast Krvi Kristove prijenos 12:35 U potrazi za sinom američki film 14:15 Strani igrani film film 15:40 Babybonus emisija pod pokroviteljstvom ® 16:10 Evergreen 18:00 Magazin LP 18:25 Faros maraton reportaža 18:40 Top Gear 19:30Tom i Jerry, epizoda 5. crtana serija 20:00 snaga 10 sa navarona 22:05 Zanimanje: reporter ® 00:05 Gregorian, snimka koncerta ® 01:27 Bez oduševljenja, molim HBO 10:05 Stani ili će moja mama pucati 11:30 Tisuću riječi 13:00 Ljudi poput nas 14:55 Lov na losose u jemenu 16:40 Kao ludi 18:05 Hollywood: Na snimanju 18:30 GREGOV dnevnik 3: pasje godine 20:05 Hotel transilvanija film 21:35 Tamna plima 23:25 Okus krvi 00:20 Crno zlato 02:30 Dobar doktor ARENA SPORT 0:30 Fudbal capital one cup: Highlights 11:00 Espn: documentary: Straight

Outta L.A. 12:00 uživo Odbojka grand prix: Finalni turnir SAD - Japan 14:00 Fudbal jelen super LIGA: Radnicki 1923 - Crvena Zvezda 16:00 Fudbal liga sampiona: Magazin 16:30 Fudbal copa sudamericana: Magazin 17:00 Fudbal liga sampiona: super KUP Bayern - Chelsea 19:00 uživo Fudbal BH telekom premijer liga: Borac - Radnik 21:00 uživo Fudbal jelen super liga: jelen pregled kola 22:00 Fudbal: jelen super LIGA: Partizan - Rad 00:00 Fudbal - liga šampiona: Highlights 01:00 Fudbal italijanska liga: Roma - Verona 03:00 Fudbal francuska liga: Saint-Etienne - Bordeaux SPORT KLUB 08:00 Ruska liga: CSKA - Amkar 09:30 Španska liga: Celta - Granada 11:15 SK studio direktno 12:20 Moto GP Silverstone - Trka Moto 3 direktno 14:00 Moto GP Silverstone - Trka Moto GP Direktno 15:30 Moto GP Silverstone - Trka Moto 2 direktno 17:0 Premier League: Arsenal - Tottenham (direktno) 18:45 Portugalska liga: Ferreira - Porto direktno 21:00 Španska liga: Valencia - Barcelona direktno 23:00 Premier League: Liverpool - Manchester United 01:00 Holandska liga: Groningen – Ajax 02:45 Premier League: WBA - Swansea

CINEPLEXX

Elzijum 18:40; 20:15; 22:20; Mi smo Milerovi 16:15; 18:15; 20:00; 22:10; Persi Džekson i more čudovišta 15:45; 18:30; 20:30; Turbo – sinhronizovan 3D 11:30; 13:30; 15:30; 17:30; 19:30; Turbo – sinhronizovan digital 12:30; 14:30; 16:30; Štrumpfovi 3D 11:00; 13:00; 15:00; 17:00; 18:00; 19:00; Štrumpfovi 12:00; 14:00; 16:00; Red 2 21:00; Vulverin 3D 20:45; 23:00; Žestoke djevojke 21:40; Velika iluzija 22:40; Univerzitet za monstrume 3D 13:45; Univerzitet za monstrume 14.15;

48

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 8. I 1.9. 2013.

MALI OGLASI MALE OGLASE MOŽETE PREDATI I LIČNO U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA “PC NIKIĆ”, KRALJA

SMS OGLASI PROMOTIVNA CIJENA JEDAN DAN

om na broj

Ukucajte: DN napravite razmak upišite tekst Vašeg oglasa (do 160 karaktera) i pošaljite na broj 14554.

(ulaz pored zlatare Majdanpek)

SA URAČUNATIM PDV-OM

VAŽNO: Broj telefona koji će biti objavljen u sklopu malog oglasa je broj sa kojeg je poslat SMS. Napomena: 1. Tekst oglasa može da sadrži 160 karaktera (15 -20 riječi). Cijena oglasa je 1€ sa uračunatim PDV-om. Nakon što ste poslali oglas, dobićete obavještenje da ste uspješno poslali poruku. U poruci se nalazi i šifra Vašeg malog oglasa i jedino je ova šifra osnova za reklamacije.

2. Mali oglasi poslati do 16h, biće objavljeni u sjutrašnjem broju izdanja, poslije 16h biće objavljeni nakon dva dana 3. Redakcija zadržava pravo da izvrši korekturu oglasa po usvojenim redakcijskim pravilima bez promjene osnovnog smisla oglasa!

4. Oglasi koji nijesu u skladu sa zakonom i uređivačkom politikom, neprimjerenog sadržaja neće biti objavljeni!

5. Izdavač nije odgovoran za sadržaj, kvalitet, tačnost i učinjenu uslugu koja je data putem oglasa!

6. Prilikom slanja Vaših oglasa molimo vas da ne koristite ćirilicu i slova č, ć, ž, š, đ jer vaš oglas neće biti primljen. Umjesto navedenih znakova dovoljno je da upišete c, c, z, s, dj.

Za dodatne informacije u vezi sa oglašavanjem putem SMS poruka možete nam pisati na e-mail adresu: MARKETING@DNOVINE.ME ili pozvati na tel: +382 77 300 104 KUĆE/STANOVI OGLASITE SE U NAJTIRAŽNIJIM CRNOGORSKIM NOVINAMA!

P

Prodajem stan (potkrovlje) 74m2 - Stari aerodrom, splitske zgrade. Tel.069/867-201 Podgorica - Donja Gorica, kuća luks 450m2 na placu 2.800m2.

Kupovinom placa cijena samo kuće je 95.000e. Lokacija izvanredna. Tel.067/824-411 Podgorica - Donja Gorica, kuća luks 450m2 na placu 6.160m2 (8 UP). Kupovinom placa, kuća je poklon. Lokacija izvanredna.

Tel.067/824-411 Sutomore, prodajem stan 25+10m2, parking mjesto, uknjizen, vlasnik. 22.000 eura.

Tel.068/763-201 Prodajem hitno dobar trosoban stan preko puta bolnice u Nikšiću. Ima 100m2+2 podruma.

Ugrađena PVC, klimatizovan, sunčan, na 1. spratu. 55.000 eura. Tel.067/272-015 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina.

Tel.069/883-220 Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna! Tel.069/069-148 Prodajem stan, 40m2, Jadranski put kod benzinske pumpe.

Tel.069/448-178 Prodajem dvosoban stan iza mljekare, prizemlje sa baštom.

Tel.069/300-775 Prodajem ili izdajem u Beogradu u blizini Vukovog spomenika jednosoban stan, 36m2, pogodan za studente. Opremljen, kvtv, internet, interfon, klimatizovan.

Tel.068/474-184 Prodajem kuću, 130m2 na placu 550m2, u Baru - Dobre Vode.

Tel.068/227-844

RENT-APARTMAN

Prodaja 1864: St.Aerodr, 48/I 1810: Zabjelo, 76/IV 85: P.Morace, 64/v.pr.

1689: Centar I, 63/pr 1859: Blok IX, 38/v.pr.

2064: St.Aerodr, 59/I 243: St.Aerodr, 58/I 703: Blok IX, 78/VI 2127:St.Aerodr, 52/I 1896: St.Aerod, 80/V 1607: Momisici, 70/II

1138: Blok V, 75/VI 850: P.Morace,56/I 2181:V.pijaca 74/III 346: Ljubovic, 55/I 709: P.Morace, 88/I 2075: St.Aerodr, 59/I 1646: St.Aerodr, 45/V 62: Zabjelo, 47/IV 1756: Ljubovic, 81/pr n 1898: Zabjelo, 83/III 76: Blok V, 41/VI

od 20 do 40€.

Na dobrim lokacijama.

Wireless, extra TV, parking. Mail: info@rentapartment-montenegro.com

068 269 234

RENTIRANJE 1814: P.Morace, 40/I n 1913: St.Aerod, 56/II n 2063: Gorica C, 65/pr. n 2089: Tuski, 55/I n 1515: Delta, 74/V n 2090: Blok V, 40/IX n 2128:P.Morace, 57/IV n 2035: St.Aerod,43/II n 494: Zabjelo, 58/I n 1868: Ljubovic, 43/III n

2104: Centar I, 82/III n 1809: Momisici,80/IV n 1249: Gorica C, 130/I nn 2005: P.Morace, 70/I n 2079: P.Morace,50/II n 1911:St.Aerod,54/IV n 1906: Zabjelo, 76/II nn 2034: Tuski, 40/I n 150: Centar I, 80/III n 2130: Delta, 56/V n

Prodajem ili mijenjam, za dva, rekonstruisan stan od 91 m2. Može za manji uz doplatu, za kuću. Zabjelo. Orijentacija sjever - jug.

Izvanredo lijep. Tel.067/417-276

Izdajem veću luks namještenu garsonjeru, 3. sprat, kod Vezirovog mosta (Ars medica), 220€ mjesečno.

Tel.068/177-083, 069/611-997

Prodajem nedovršeni stambeni objekat u Petrovcu n/m, bruto površine 800m2. Tel.069/629418

Izdajem namješten trosoban stan, 120 kvadrata, sa dva kupatila, dvije terase, free wi fi, novogradnja, Donja Gorica. Pogodan za studente UDG ili porodicu.

Tel.067/678-976

Prodajem kuću u Donja Gorica, 140 ni objekat 50m2, 500m2. Povoljno.

600

Podgorici m2, pomoćna placu od Tel.067/311-

I Izdajem namještenu garsonjeru u Dalmatinskoj ulici, klimatizovana, novogradnja. Zgrada Cijevna komerc, 1. sprat.

Tel.069/351-904

Izdajem namještenu garsonjeru, Ulica Miloša Obilića, Stari aerodrom, kod Doma zdravlja, 35m2, 160 eura. Tel.069/876-080 Izdajem apartmane u Ulcinju - Velika Plaža... Povoljno.

Tel.067/522-358, 069/858-162 Izdajem jednosoban namješten stan, Momišići. Tel.067/233-003

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Tel:

www.pronova.me info@pronova.me

+382 69 300775 +382 20 230116 PRODAJA

IZDAVANJE

Zabjelo, 47m2, 60m2 p. puta Dak petrola, novogradnja Ljubović 80m2/II dvsoban, c.grijanje, kuhinja, 95.000 Pejton 82m2/III renoviran, namješten, odličan, 90.000 Iza Mljekare, dvosoban, dobar, 100m2 + bašta, 90.000 Kod Mupa – Zagorič, 50m2/IV sprat, kuhinja, 50.000 S.Aerodrom 45m2, 49m2 u izgradnji , 1m2=1000eur Delta city 55m2/I i II sp., novogradnja, 1m2=1250eur Gorica C, kuća 300m2, plac 600m2, mogućnost gradnje Kuća, Centar - Balšića, 121m2, mogućnost gradnje Zlatarsaka ulica, odlični p.prostori i stanovi u izgradnji

Gorica C 160m2, garaža, lux namješten Gorica C 125m2, garaža, lux namješten Gorica C 110m2, bašta, lux namješten Maxim, 200m2, lux , garaža, VI sprat Ulica Slobode, poslovna zgrada, 600m2 City kvart, 116m2, trosoban, garaža, lux Obala Morače, lux vila, 300m2, bašta 1500m2 Zabjelo, lux vila 400m2, bašta 2000m2 Gorica C, lux vila 400m2, namještena, 5 soba Kancelarije 1500m2, R.Trg, lux, moguće dijeliti

SPECIALIZED AGENCY FOR PROPERTY RENTING Ulica slobode 64, Podgorica

Budva - izdajem namješten, jednosoban stan, 50m2, do sezone.

Novogradnja kod fakulteta - 250 eura. Tel.069/308-006

Izdajem kuću u Zagoriču pored doma zdravlja, 42m2. Namještena, klimatizovana, internet, telefon, parking. Tel.020/270-025

Izdajem luksuzno opremljenu garsonjeru u zgradi Lipa na Zabjelu. Plaćanje mjesečno!

Tel.067/885-237

Izdajem dvije namještene garsonjere u Ulici 18. jula, blizu Bazara. Tel.067/378-719

Izdajem garsonjeru u Podgorici, (novogradnja, ekstra namještena, internet) u blizini Ekonomskog i Pravnog fakulteta, preko puta Ars medike. Cijena 220 eura.

Tel.067/854-390, 067/520-238 Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija.

Tel. 069/993-992 Izdajem kompletno opremljen luksuzan stan Preko Morače.

Tel.067/617-045

Izdajem odličnu garsonjeru, novogradnja, namještena, kod Ars medike. Cijena 250 eura.

Tel.067/321-777 Kotor - izdajem odličan namješten stan. Tel.063/204-406 U Podgorici preko puta Hrama izdajem troiposoban stan - odlična lokacija i stan (parno grijanje, namješten, parking - cijena po dogovoru).

Tel.068/527-282

Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura.

Tel.067/244-616

Izdajem jednosoban namješten stan, Momišići. Tel.067/233-003

Izdajem stan na Pobrežju, zgrada Vampirica. IV sprat. Tel.069/370629

Izdajem odlično opremljenu garsonjeru u centru, 200 eura mjesečno. Tel.067/634-701

Izdajem manji jednosoban stan, bez balkona, 6. sprat, pogodan za studente, 28m2, iza Maše, 250 eura. Tel.067/666-966

Komforan jednosoban stan, u blizini škola, vrtić i doma zdravlja.

Ulica R. Burića 185/III, Zabjelo.

Tel.067/533-595

49

subota i nedjelja, 31. 8. i 1.9. 2013.

MALI OGLASI Izdajem klimatizovan jednosoban namješten stan na Zabjelu.

Tel.068/106-577 Potrebna cimerka u dvosobnom stanu u centru grada iznad Carina. Tel.067/287-785 Izdajem praznu garsonjeru i potkrovlje, Stari aerodrom.

Tel.067/535-676, 067/415-868 Izdajem apartman na Žabljaku.

Tel.069/598-077 Izdajem namještenu garsonjeru na duži period u Maslinama. 120 e. Tel.067/472-680 Izdajem jednosoban nenamješten stan u Podgorici - Ulica slobode. Tel.067/502-217 Izdajem jednosoban, namješten, stan u Budvi kod Gvozdenog mosta. Tel.069/216-777 Izdajem garsonjeru namještenu, jednokrevetne i dvokrevetne sobe klimatizovane sa upotrebom kuhinje i kupatila kod Pravnog i Ekonomskog fakulteta.

Tel.069/177-963 Izdajem dvosoban namješten stan ispod Gorice povoljno.

Tel.067/437-989 Izdajem garsonjeru u zabjelskoj Vektri - zgrada Kalezić, dobro sređena. Tel.069/156-888 Izdajem manju namještenu kuću iza Tehničkog fakulteta. Pogodna za studente ili samce.

Tel.069/466-207 Izdajem jednosoban namješten stan u “Normalovoj” zgradi na Starom aerodromu. Tel. 069/338-952 Od 1. septembra izadjem jednosoban namješten stan preko puta Delta siti kvarta. Pogled na dvoriste i Deltu. Tel.067/591-424

Izdajem sobe i apartmane u blizini Atlas centra. Tel.063/239-991

POSLOVNI PROSTOR

IZDAJE SE poslovni prostor 66m2 , Ulcinjska 3 Podgorica Tel.067/609 -089 U Baru izdaje se poslovni prostor 38m2 iza CKB-a. Tel069/474-559

PLACEVI Prodajem plac u Zagoriču, 316m2, 35.000 eura. Tel.069/024-542 Prodajem ili izdajem ograđeno imanje 3 km od Mareze, 9.300 m2, kuća 140 m2, može u placevima. Tel.067/912-1204 Prodajem plac, 700 m2, sa zidanim objektom 25 m2, voda, struja, prilazni asfaltni put, Farmaci – Podgorica. Tel.067/861-907 Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad. Tel.069/073-331 Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil.

Tel.067/390-767 Prodajem 2.000m2 zemlje, Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put. Tel.069/204-051 Prodajem plac na Žabljaku, Motički Gaj 1, blizu žutog motela, 200m2. Tel.069/362-471, 069/953-814

Izdajem jednosoban namješten stan u novogradnji 50m2. Kraj Dalmatinske. Tel.067/180-014

Prodajem imanje u Spužu, naselje Podglavice, sa kućom u izgradnji. Konakt telefon 051/251194, 068/083-335

Studentkinja traži cimerku.

Stan u Podgorici, centar 64 m2.

Sobe zasebne, komforne, klima.

Tel.067/207-753

Prodajem ili izdajem ograđeno imanje 9.300 m2, kuća 140 m2, može u placevima. Tel.067/511597, 067/912-1204

Potražnja

Tražim imanje sa pomoćnim objektima za držanje stoke u zimskom periodu. Tel.067/357-595

Četvoročlana porodica traži kuću ili stan na čuvanje u Podgorici ili bližoj okolini. Tel.067/596-660 Tražim jednosoban stan od 1. septembra u Budvi, tokom cijele godine (i ljeti), na duži period. Fiksno 250 eura. Prednost blizu stare osnovne škole. Tel.067/325-323 Potreban jednosoban namješten stan u zgradi u Podgorici, na duži period, mladom bračnom paru. Zvati poslije 17 časova.

Tel.067/600-473 SOBE

Dva placa u Novom Selu (voda, struja, put) blizu magistrale.

Tel.069/351-950

VOZILA/AUTO DJELOVI Golf 3, 93, benzin-plin, servisiran, metalik, 5 vrata, ekstra stanje, Bar. Tel.068/166-405 Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 100.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629

Dvokrevetne sobe za studente kod Delte. Ekstra. Tel.069/460403, 067/424-324

Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan.

Tel.067/265-605

Izdajem sobe za studente (kuhinja, kupatilo, internet) blizu Ekonomskog i Pravnog fakulteta.

Tel.069/305-363

Fiat punto 1.2b, 2001.g, registrovan, neudaran, servisiran, klima, podizači, centralna, 4 vrata, 2.300 eura. Tel.067/436-049

Povoljno prodajem

FORD MONDEO 1.8 TDI 1997. godište CHIA oprema

067 24 99 11 Nissan navara 2010. Seat ibiza 2009. Nissan almera. Mercedes E. Ford mondeo karavan. Pežo 607 HDI 2008. Pežo 605 1998.

Oktavia karavan DSG. www.PGGARAGE.me Tel.067/631-328 Reno clio. Golf V. Ford fiesta.

Opel corsa automatic. Touran DSG. Pasat 6 karavan. Opel astra karavan. Ford focus karavan.

Mazda 6. Pežo 308. www.PG-GARAGE.me Tel.067/631-328 Mijenjam novi reno megan 3 DCI, prešao 14.000 km za manji jednosoban stan u Podgorici uz moju doplatu. Tel.067/185- 743

USLUGE Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže. Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340 Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Revizija. Boravak i radna dozvola stranaca. Upotrebne dozvole za prostore. Povoljno i brzo.

Tel.069/020-102 Regitracija preduzeća. Knjigovodstvo. Završni računi. Stečaj i likvidacija. Strancima obezbjeđujem radnu dozvolu i boravak. Ugovori. Profesionalno.

Tel.068/222-188 Registracija besplatna za preduzeća koja će da koriste naše računovodstvene usluge. Povoljne cijene računovodsvenih usluga. cljubo55@gmail.com Tel.069/221-974 Rođendanske zabave. Idealno za djecu od 1 do 5 godina.

Tel.067/238-542 Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, efikasno, povoljno. Tel.067/644-494 Servis: klima, frižidera, zamrzivača, veš-sudo mašina, šporeta, bojlera. Tel.069/073-264, 067/409-729 Otčepljenje kanalizacije električnom sajlom wc šolja, sudopera, šahti i ostalog. Povoljno. Dolazim po pozivu na primorje. Vukčević.

Tel.069/655-444, 067/589-073, 068/654-474

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Postavka i popravka svih vrsta roletni i PVC stolarije, venecijanera, trakastih zavjesa kao i zatvaranje tarasa.Tel. 069/497-216

Poljoprivredna tehničarka obrađuje lozu - sve operacije od rezidbe do berbe. Lida tel.068/247488, 068/187-133

Električar, popravka veš mašina, šporeta, bojlera, TA-peći, usisivača, radijatora, postavljanje i popravka elektroinstalacija, tabli sa osiguračima, rasvjete.

Tel.069/541-103

Tepih servis “Orkan”. Pranje tepiha, obostrano mašinsko ribanje, ispiranje u bazenu, prevoz besplatan. Kvalitetno i povoljno.

Tel.067/389-585

Moleraj-gletovanje-tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno).

Tel.069/459-110 Radim grobnice, zidam kamenom i fugujem. Tel.067/524-393

Oštrim profesionalno makaze, noževe, skalpele za razne namjene, frizeri, pedikiri, mesari, mesoreznice, rezači voca i dr, dcenijsko iskustvo. Tel.069/081-507

50 Privatni detektiv otkriva preljube, zavisnost... Prodaja mikro kamera u olovci, privesku... Ugradnja video nadzora, alarma...

Pozovite nas. Tel.067/594-405 Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla.

Tel.067/809-806 NASTAVA

Kurs njemačkog lako i povoljno, 16 časova mjesečno, 2 puta nedjeljno po 90 minuta u grupi za 4 osobe, za odrasle 30 eura, školsku djecu 25 eura. Tel.067/535230

POSAO Potreban serviser za mobilne telefone. Tel.067/912-0490 ELektrotehničar sa iskustvom traži posao. Tel.069/954-180

hrANA i Piće Vrhunska jabukovača spremana po starom crnogorskom metodu prepijecanja, 47% jačine.

Tel.067/396-884

kućNi ljubimci Prodajem lijepog devetomjesečnog psa rase bigl. Ima sve papire o vakcinacijama i porijeklu, rodoslov, čip i pasoš. Tel.068/845986

ličNO Momak 30 godina (sportski građen) upoznao bi usamljenu gospođu-đicu do 45 godina iz Podgorice za povremena diskretna druženja. Tel.069/652-405 Intelektualac srednjih godina sa primorja želi upoznati stariju djevojku ili gospođu, samu bez djece i obaveza, radi druženja i veze.

Tel.069/207-107 Slobodnog intelektualca iz Podgorice srednjih godina, situiranog, lijepog, koji ne želi djecu, radi zajedničkog života tražim.

Zaposlena, lijepa, sa kućom, stanom i autom. Tel.068/348-543

APArATi/OPremA Klime - obične, inverteri, multi.

Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina.

Tel.069/020-023, 067/342-392

subota i nedjelja, 31. 8. i 1.9. 2013.

MALI OGLASI Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-997, 067/911-2598

Prodajem dobro očuvanu kvarcnu peć 20 eura. Tel.067/244-166

Klime svi modeli, split, multi, kasete, parapatne, inverterter, prodaja, profesionalna ugradnja, servis, dezinfekcija. Najpovoljniji! Garancija do 5 godina.

Tel.067/501-209, 068/501-209 www.klimescepanovic.com

Prodajem uljani radijator sa ventilatorom 13R Max UR snaga 2500W. Tel.069/260-827

Prodajem staru pisaću mašinu olimpia u funkciji. Tel.069/260827

Prodajem dva tepiha i stazu malo korišćeni, povoljno. Tel.069/260827

Povoljno prodajem obican LG televizor, 50 cm dijagonala ekrana, u odličnom stanju. Tel.067/641331

Prodajem ulajni radijator, 13 rebara, sa ventilatorom.

Tel.069/260-827

Total TV. Satelitske i zemaljske antene. Sistemi za zgrade, hotele i apartmane. Opravka satelitskih resivera. Tel.069/050-832

Bato-Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra.

Rad na daljinu pomoću slike.

Tel.068/504-029

rAZNO

Lijek za polipe, čvoriće i zadebljanja glasnih žica proizveden na bazi bilja i meda. Sto posto provjereno. Tel.067/237-563

Kupujem stari novac, perpere, lire, dinare, medalje, ordenje, grbove, ćemere, bajonete, sablje, jatagane, stara pisma, razglednice, srebrne predmete i druge stvari Tel.069/019-698, 067/455-713 Prodajem knjige za sva četiri razreda gimnazije. Povoljno. Podgorica. Tel.067/451-417 Prodajem knjige za 6, 7, 8. i 9. razred. Sva 4 kompleta 60 eura.

Tel.068/065-063 Prodajem knjige za 9. razred.

Tel.067/602-697 Prodajem knjige za 2. razred gimnazije. Odlično očuvane, korišćene samo jednu godinu.

Tel.067/217-180

Prodajem nove, jednom nošene, Mis sixty crne lakovane baletanke 36 broj. Cijena po dogovoru.

Tel.069/678-666 Prodajem ili izdajem top vjenčanicu iz kolekcije Davids Bridal.

Kupljena u Americi. Cijena po dogovoru. Tel.069/535-115 Prodajem domaći krompir sa ekoloskog Grahovskog polja. Cijena na veliko 0,50 eura. Tel. 069/767-452, 068/680-925 Valjak za peglanje AEG, njemački, kratko korišćen, kao nov. Hitno, povoljno. Tel.069/420-435

Prodajem knjige za IV razred gimnazije, sa stranim jezikom, kao nove. Cijena 50 eura.

Tel.067/245-066 Prodajm knjige za 8. razred osnovne škole. 20 eura.

Tel.067/625-793 Prodajem komplet knjiga za 8. razred, povoljno, kao i italijanski za drugu, treću i četvrtu godinu učenja. Tel.069-430-813 Prodajem komplet knjige za drugi razred gimnazije. 20 eura.

Tel.068/839-724 Prodajem knjige za sve tri godine studija menadžmenta.

Tel.068/839-724

Invalidska kolica manuelna sa svim podešavanjima (naslona leđa, glave, ruku, nogu, visine, dužine). Invalidska elektromotorna kolica nova i polovna za kretanje po stanu i u saobraćaju. Dušek za nepokretne protiv stvaranja rana, jastuče za kolica protiv rana.

Telefon: 067/318-537

Prodajem, jedan komad, sprej suzavac (njemački) za ličnu zaštitu, domet 5 metara. Tel.068/471143 Prodajem grafičku mašinu hajdeberg kor kopir ram slagalicu i puno boja i hemikaiija. Hitno i fiksno 2.200 eura. Tel.069/024-986 Prodajem elektro šok za samoodbranu i ujedno baterijsku lampu xenon, marka police plus punjač, povoljno. Tel.067/414-625 Prodajem Scholl ženske cipele, broj 40, neraspakovane, kupljene u Engleskoj, po nabavnoj cijeni 50 eura. Tel.069/959-505 DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

51

subota i nedjelja, 31. 8. i 1.9. 2013.

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106 BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

vozovi/trAins POLAZAK IZ PODGORICE: Beograd: 10:00 (brzi); 20:05 (brzi); Bijelo Polje: 06:25 (lokal); 10:00 (brzi); 15:50 (lokal); 20:05 (brzi); Bar: 05:15 (lokal); 06:30 (brzi); 08:20 (lokal); 11:30 (lokal); 12:50 (lokal); 15:20 (lokal); 16:31 (lokal, radnim danima); 18:00 (lokal); 19:29 (brzi); 21:10 (lokal); Nikšić: 05:05; 07:00; 14:30; 16:10; 18:10; Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi).: POLAZAK IZ NIKŠIĆA: Podgorica: 06:25; 08:40; 15:50; 18:30; 19:55.: POLAZAK IZ DANILOVGRADA: Podgorica: 07:07; 09:19; 16:38; 19:16; 20:34; Nikšić: 05:30; 07:32; 14:55; 16:37; 18:35.: POLAZAK IZ SPUŽA: Podgorica: 07:19; 09:30; 16:50; 19:27; 20:45; Nikšić: 05:19; 07:20; 14:44; 16:25; 18:24.: POLAZAK IZ BARA: Beograd: 09:00 (brzi); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); Podgorica: 05:25 (lokal); 06:35 (lokal); 09:00 (brzi); 11:15 (lokal); 14:05 (lokal); 14:50 (lokal); 16:40 (lokal); 18:00 (lokal, radnim danima); 19:00 (brzi); 20:30 (lokal); Bijelo Polje: 05:25 (lokal);

09:00 (brzi,); 14:50 (lokal); 19:00 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi).

POLAZAK IZ BIJELOG POLJA Beograd: 12:27 (brzi); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi); Podgorica: 04:19 (brzi); 09:01 (lokal); 17:21 (brzi); 18:35 (lokal); Bar: 04:19 (brzi); 09:01 (lokal); 17:21 (brzi); 18:35 (lokal). POLAZAK IZ BEOGRADA Podgorica: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila). POLAZAK IZ SUBOTICE Podgorica: 14:31 (brzi); Bar: 14:31 (brzi). POLAZAK IZ NOVOG SADA Podgorica: 17:17; Bar: 17:17.

INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

Autobusi/bus Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13, Aranđelovac: 21:35, Banja Luka: 20:25, 21:30 petak, Bar: 03:00, 05:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:54, 18:00,19:40, 19:50, Beograd: 00:40, 07:30, 08:30, 09:45, 11:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00, Berane: 08:25, 09:00, 10:00 , 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:15, 22:27, 23:00, Bijeljina: 20:25, Bijelo Polje: 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35, Budva: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Cetinje: 00:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:05, 07:25, 07:42, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08,11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00: 07:02, 07:10, 07:15, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:14, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:56, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45,10:57, 10:59, 11:00, 11:00, 11:15, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:44, 12:50, 12:54, 13:00, 13:00, 13:15, 13:15, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:15, 14:20, 14:29, 14:30, 14:37, 14:39, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:00, 16:15, 16:29, 16:29, 16:30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:15, 18:19, 18:29, 18:30, 18:30, 18:50, 18:57, 19:00, 19:00, 19:10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00,

20:15, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27, 22:32, 23:40, Dubrovnik: 06:00, Gacko: 08:30, 10:50, 16:45, Glava Zete: 07:10, 15:07, Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13, Herceg Novi: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 19:45, 20:20, Kotor: 00:30, 05:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00, Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00, Kruševac: 16:30, Leskovac: 16:30, Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45, Nikšić: 05:45, 06:35, 07:02, 07:25, 07:40, 07:45, 08:25, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:35, 09:50, 10:29, 10:45, 10:50, 10:59, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 14:30, 14:39, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:30, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40, Niš: 10:00, 16:30, 20:15, Novi Pazar: 08:30, 09:45, 10:00, 11:00, 16:30, 23:00, Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00, Peć: 07:45, 21:30, Petrovac: 06:00, Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13, Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 14:39, 14:50, 15:57, Plužine: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Prijedor: 21:30 petak, Priština: 21:30, Prizren: 07:45, Rožaje: 10:00, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00, 20:15, 22:27, Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Subotica: 20:45, 22:30, Tivat: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:42, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, Trebinje: 10:50, 16:45, Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:15, 16:54, 18:00, 19:50, Žabljak: 05:45, 13:55, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

Avioni/AirplAnes Informacije sadržame u retu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 11. jun 2013. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Tivat–Beograd: svim danima 08:20, 17:20, 19:20, subota 16:40, nedjelja 08:00. Beograd–Tivat: svim danima 07:00, 09:40, 18:40, subota 18:00, nedjelja 09:20. Podgorica–Beč: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedjelja 08:05, svim danima 15:00. Beč–Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedjelja 10:30, svim danima 12:50. Podgorica–Ljubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 16:10. Ljubljana–Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:25. Podgorica–Frankfurt: svim danima 11:40.

Frankfurt–Podgorica: svim danima 14:50. Podgorica–Cirih: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 12:30, srijeda 10:30, petak 08:25, subota 10:05.

Cirih–Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 15:10, srijeda 13:10, petak 11:15, subota 13:10. Podgorica–Rim: utorak i petak 08:30, nedjelja 17:40, ponedjeljak, četvrtak i subota 11:50.

Rim–Podgorica: utorak 10:40, petak 10:30, nedjelja 19:35, ponedjeljak, četvrtak i subota 09:40.

Podgorica–Kopenhagen: srijeda i subota 12:20.

Kopenhagen–Podgorica: srijeda i subota 15:50.

Podgorica–London: petak 08:15. London–Podgorica: petak 10:55. Tivat–London: srijeda 11:15, nedjelja 11:25. London–Tivat: srijeda 13:50, nedjelja 14:10. Podgorica–Moskva: svim danima 23:00, srijeda 15:20. Moskva–Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 13:50, srijeda 06:00, 21:10, petak 06:00, subota 21:10, nedjelja 16:30. Tivat-Moskva: ponedjeljak, utorak i četvrtak 10:00, svim danima, osim srijede 09:20, svim danima 20:10, subota 15:20, nedjelja 10:40. Moskva-Tivat: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 06:00, svim danima 07:15, svim danima, osim srijede 15:05, subota 05:30.

Podgorica-Pariz: utorak i četvrtak 10:20, petak 12:15, nedjelja 09:05. Pariz-Podgorica: utorak 14:00, četvrtak 14:05, petak 15:40, nedjelja 12:25.

Tivat-Pariz: subota 10:20. Pariz-Tivat: subota 14:00. Podgorica-Niš: ponedjeljak i četvrtak 18:05, petak, subota 19:10, nedjelja 21:15. Niš-Podgorica: ponedjeljak 09:15, utorak 07:15, petak 07:00, subota 08:00, nedjelja 07:45. Podgorica-BariPodgorica i Podgorica–Napulj–Podgorica (svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima).

Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10. Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45. Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Podgorica-Beograd: svim danima 06:20, 09:35, 19:00h; Beograd-Podgorica: svim danima 08:00, 17:25, 21:25; Tivat-Beograd: svim danima 12:50, 19:15; Beograd-Tivat: svim danima 11:10, 17:35; Beograd-Frankfurt-Beograd: svim danima polazak u 12:00, povratak 14:50; Beograd-Amsterdam-Beograd: svim danima polazak 08:20, povratk 11:50; Beograd-Dizeldorf-Beograd: svim danima polazak 08:05, povratak 11:05; Beograd-Bec-Beograd: svim danima polazak 07:55, povratk 10:45; Beograd-Moskva-Beograd: svim danima polazak 13:50, povratak 19:35; Beograd-Sarajevo-Beograd: svim danima polazak 21:30 povratak 06:30; Beograd-Skoplje-Beograd: svim danima polazak 21:40, povratak 06:00; Beograd-AtinaBeograd: svim danima tri leta dnevno; Beograd-London-Beograd: svim danima polazak 10:35, povratak 13:40; Beograd-Cirih-Beograd: svim danima polazak 16:10, povratak 10:40; Beograd-Rim-Beograd: svim danima polazak 06:50, povratak 09:30; BeogradPariz-Beograd: svim danima polazak 09:20, povratak 13:00; Beograd-Brisel-Beograd: ponedjeljkom i petkom u 08:05, povratak 18:10; Beograd-Kopenhagen-Beograd: četiri puta sedmično sa tri leta dnevno; Beograd-Berlin-Beograd: pet puta nedjeljno sa tri leta dnevno; Beograd-Študgart-Beograd: tri puta nedjeljno sa dva leta dnevno; Beograd-Solun-Beograd: četiri puta nedjeljno da 4 leta dnevno; BeogradVaršava-Beograd: pet puta nedjeljno; Beograd-Milano-Beograd: šest puta nedjeljno sa dva leta dnevno; Beograd-Stoholm-Beograd: tri puta nedjeljno; Beograd-Geteborg-Beograd: dva leta nedjeljno; Beograd-Istambul-Beograd: pet puta nedjeljno sa dva leta dnevno; Beograd-Tel Aviv-Beograd: dva puta nedjeljno; Beograd –Dubrovnik-Beograd: četiri puta nedjeljno u 08:30; Beograd-Split-Beograd: četiri puta sedmično polazak 08:05; Beograd-Pula-Beograd: subotom u 08:30; Beograd-Girona-Beograd: utorak i subota u 18:15.

Sve informacije i rezervacije putnici mogu dobiti u poslovnici –Vuka Karadžića telefoni 020/664-740, 664-750/664-730, call centar 020/290-240, fax 665330. Radno vrijeme poslovnice 09:00 do 17:00. Mail adresa podgoricato@jat.com Radno vrijeme poslovnice na aerodromudvasataprijeleta.Telefoni020/653051/653050. Cargo sluzba JAT airwaysa od 07:00-14:00. Tel. 020-653-051

Moskva – Tivat: utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat – Moskva: utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su: +382/67/23-07-78; +382/67/67-65-66 Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50.

Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50.

Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

Podgorica – Rim (FCO): ponedjeljak 12.00, utorak 10.30, četvrtak i subota 11.50, petak 08.30, nedjelja 17.00. Rim (FCO) – Podgorica: ponedjeljak, četvrtak i subota 09.40, utorak 12.40, petak 10.30, nedjelja 19.00.

Informacije: OKI AIR MONTENEGRO, generalni zastupnik za Crnu Goru Podgorica, 020/201201, 201202

KUPONMANIJA

Uz sve kupone možete da uštedite do 250€

VAŽI DO 7.09.2013

VAŽI DO 7.09.2013

VAŽI DO 7.09.2013

ВАЖИ ДО 7.09.2013

VAŽI DO 7.09.2013 VAŽI DO 7.09.2013

VAŽI DO 7.09.2013

VAŽI DO 7.09.2013

VAŽI DO 7.09.2013

VAŽI DO 7.09.2013

VAŽI DO 7.09.2013

VAŽI DO 7.09.2013

odaberite, izrežite jedan ili više kupona i iskoristite ih pri kupovini na naznačenim adresama