Izdanje 5. decembar 2013.

BROJ DANA

ce 30 nt i

598

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

FRAPANTNO

miliona eura iznosiće strana ulaganja naredne godine, predviđa Vladin plan investicija

ČETVRTAK, 5. 12. 2013. BROJ 706/ GODINA III

NOVI MENADŽMENT MONTENEGRO ERLAJNSA OTKRIO DA JE TA KOMPANIJA DUŽNA BLIZU 70 MILIONA EURA

Dugovi do neba

SVETI STEFAN IZ DRUGOG UGLA 1

●2

Za novi sjaj 52.000.000 €

OTVARANJE 18. DECEMBRA

● Resorni ministar Ivan Brajović za DN najavio da će

se ozbiljno pozabaviti ovim problemom ● Vojin Vlahović juče imenovan za izvršnog direktora

●3

●4

O poglavljima 23 i 24 uskoro

DOBRI ODNOSI ● 2

Vučić: Đukanović Srbiju preporučio Emiratima NOVO ● 20

Podgorica dobija prvi Super Voli

● RASKRINKANA MREŽA

Uhapšene 22 osobe zbog šverca ljudi

GRAĐEVINSKE DOZVOLE

POTRAGA ● 10

Kolašin najviše kasni u izdavanju rješenja ● 20

U Podgorici nestao Antonio- Toni Dedivanović

PRODAJA KAP A ● 7

KIJEV ● 5

Danas objava cijena, sjutra raspisivanje oglasa RUKOMET SP ● 26

Krivokapić sa Lavrovom o ª majmunskoj politiciº

FUDBAL KUP ● 31

ŽENA MUZIČKI FESTIVAL ● 23

Kreč odgovara Exit se Odbrana sadaddas asd Mogrenu i seli u ponovo glavni adut Mladosti Budvu

2

Tema dana

ČETVRTAK, 5. 12. 2013.

EDITORIJAL

Sveti Stefan: Ulaganjem do pet zvjezdica

VUK PEROVIĆ urednik

ZVONI

Lako je sada uvidjeti da je region uzavrio, da se ni dvije decenije od ratnih obračuna na ovim prostorima može čuti sličan repertoar besmislenih teorija, izvrgnutih ili izmišljenih istorijskih činjenica, romantičnih prikaza raznih opasnih ideologija, izmanipulisanih bezvrijednih tipova spremnih za svoj istorijski trenutak. Sve to uvijeno u legalne folije, more beskrajnih opravdanja i upriličeno na više nego poznatim mjestima. Stadionima, pojedinim medijima i neizbježnim glasačkim kutijama. Ne izgleda baš sve to kao početkom devedesetih. Prije svega, više nema šta da se raspadne. Ali još ima ljudi, normalnih. Legenda kaže da je normalnih i tada bilo. Ali bi trebalo da zvoni, onako upozoravajuće.

Nije da smo poznati kao predvodnici, ali koliko to u pojednim stvarima nije dobro, tako bi se moglo pokazati i da u nekima i sasvim jeste. Kao i uvijek, sve zavisi od nas. Nekih dvadeset godina kasnije evidentno je i da se niko na ovim prostorima nije bavio uzrocima, a vrlo malo, tek u naznakama, posljedicama. Više smo voljelji da to prepustimo drugima i onda smo njih krivili za sve. Spremno je stvoren konsenzus da se sve gura pod tepih, pošto se pažljivo pomete, izgleda tek da bi lako mogla da se ponovo stvori atmosfera u kojoj su zločinci heroji. Za to pravih tretnutaka ne fali. I to je do nas. I do sada smo bili naredni da ih ne prepoznamo, već da se uhvatimo u kolo koje nas se često nije ticalo ni malo. Ali mi volimo da se prepoznajemo. Zbog toga bi sve to lako moglo da se desi i ovoga puta.

Ovi što nas nadgledaju kažu da smo opet napredovali. Isto su i njima rekli, pa eto vidiš. Nije sve uvijek do profesora, ali i ovoga puta bi moglo biti bar nešto. Ali nije ni njemu lako sa dokazano lošim đacima. I to onima kojima se sviđa da budu loši, da budu na repu bilo kakvih dešavanja, beskrajno osjetljivi na bilo kakvu kritiku ili promjenu.

Više puta smo pokazali i da nama ne treba puno. Zato valja biti na oprezu. Barem oni što ih je kao i uvijek malo. Nama demokratija izgleda nije strana, ali smo mi daleko od demokratije. Efikasna je samo kada je zloupotrebljavamo. To što je u komšiluku, to je i ko nas. U ovim ili onim procentima, ovako ili onako zapakovano, kome volja da računa ili da raspakuje. Zato bi trebalo i nama dobro da zvoni u glavi.

Meteo 06:54 16:13

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Crna Gora

JADRAN:

More mirno do malo talasasto.

Vjetar ujutru pojačan tokom dana slab do umjeren, sjeverni i sjeveroistočni.

Temperatura vode na otvorenom moru oko 16 stepeni.

DANAS

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

Pretežno sunčano, ujutru na sjeveru po kotlinama i dolinama hladno sa maglom koja će se ponegdje zadržati tokom većeg dijela dana.

Danas

Sjutra

min oC max oC

1 4 5 5 4 -3 -8 -7 -9 -5

SJUTRA

16 16 17 18 17 11 4 0 1 3

min oC max oC

4 5 6 6 5 -1 -6 -5 -7 -2

12 14 15 15 14 6 3 -1 0 4

Naoblačenje , u drugom dijelu dana i naveče osjetno zahladjenje sa kišom u višim predjelima susnježica i snijeg. Tokom noći očekuje se jačanje sjevernog vjetra.

SVETI STEFAN IZ DRUGOG UGLA 1

Za novi sjaj 52.000.000 € Od 2008. godine, od kada je preuzeo poslovanje Svetog Stefana Aman rizorts, u ovo crnogorsko ljetovalište grčka kompanija je uložila oko 52 miliona eura, što je, svakako, doprinijelo sveobuhvatnom i adekvatnom razvoju ovog izuzetno atraktivnog lokaliteta.

Osim što je Crna Gora dobila renomirani hotelski lanac, rekonstrukcijom i izgradnjom objekta i pratećih sadržaja do nivoa turističkog kompleksa od pet zvjezdica sa jedinstvenom i specifičnom ponudom, dobili smo kompleks prepoznatljiv na globalnom nivou, a koji je na konceptualan, estetski i funkcionalan način u saglasju sa prirodnim ljepotama, odnosno karakteristikama same lokacije. To su, uostalom, i bili razlozi za privatizaciju ovog poznatog hotela. Širi efekti privatizacije donijeli su ekonomske benefite za državu i lokalnu zajednicu, otvaranje novih radnih mjesta, promovisanje Crne Gore kao investicione i turističke destinacije dovođenjem svjetskog hotelskog brenda, a podignut je nivo kvaliteta bez prodaje, kroz zakup jer, nakon isteka zakupa, svi objekti sa investiranim sredstvima se vraćaju zakupodavcu Budvanskoj rivijeri. Od samog početka privatizacija Svetog Stefana je izazivala ogromnu pažnju crnogorske javnosti, koja se, nenaviknuta na suočavanje sa ozbiljnim investitorima spremnih na, za naše prilike, enormna ulaganja, interesovala za sudbinu ovog ostr-

va-hotela, uz stalno pitanje da li će investitori ispuniti obaveze koje je ugovor predviđao. A obaveze nijesu nimalo male - naprotiv.

Aman je po osnovnom ugovoru preuzeo obavezu ulaganja u rekonstrukciju i izgradnju dodatnih sadržaja viskog kvaliteta, kao i da plaća godišnju rentu od 1.600.000 eura za Sveti Stefan i Miločer, uz godišnju rentu za Kraljičinu plažu od 150.000 eura do završetka investicije po UP Chedi Kraljičina plaža. Tu je i obrtna renta, odnosno renta kad se završi objekat (za Kraljičinu plažu), koja ne može biti manja od 500.000 eura.

Ugovor predviđa i minimalna ulaganja od 15 miliona za izvođenje radova na Svetom Stefanu i Miločeru i 15 miliona za izvođenje radova vezanih za Kraljičinu plažu, odnosno ukupna ulaganja u vezi sa izvođenjem radova i pripreme imovine za otvaranje za javnost iznose minimum 40 miliona eura za sve objekte. Aman se obavezao da preuzeme sve zaposlene radnike i da ih ne smije otpustiti u narednih pet godina.

Sve ove obaveze bile su na snazi upravo kada je nastupila svjetska ekonomska kriza. Ipak, odrađen je “lavovski” posao. Po osnovu rente zakupac je do sada uplatio oko 12,75 miliona eura u periodu od 2007. do 2013. Uplaćena renta Budvanskoj rivijeri je oko 9,5 miliona, a za 2013. godinu – 1.120.000 eura umanjena.

Do sada ukupno investirana sredstva su oko 52 miliona. M.Prelević (Sjutra: Usporavanje projekta)

CHEDI GHM, koja je potpisnik ugovora o zakupu, kreirala je neke od svjetski najcjenjenijih luksuznih rizorta i hotela, poznatih kao Chedi rizorti. To su rizorti najsavremenijeg dizajna a koji u potpunosti uvažavaju istoriju i tradiciju regiona, tj. lokalne sredine u kojima se grade kapaciteti. Menadžment tim primjenjuje raznolikost iskustava i dokazanih dostignuća u elitnom turizmu i ugostiteljstvu, što donosi sigurne i finansijski profitabilne investicije. Tokom posljednjih 20 godina, GHM je poznat po osmišljavanju, razvoju i ekskluzivnih grupa hotela i odmarališta. Program razvoja u narednih nekoliko godina uključuje nova GHM odmarališta i hotele u Švajcarskoj, Indoneziji, Kini, Indiji, Maroku i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. U budućnosti planiraju proširenje GHM brenda na nova tržišta kao što su Japan i Tajvan.

Imajući u vidu navedene karakteristike Aman i Chedi rizorta, kao i njihovu specifičnu poslovnu filozofiju, možemo biti sigurni da će se i Crna Gora sa ovim objektima visoko kotirati kod sve probirljivije turističke klijentele i sve izraženije potrebe turista da posjećuju jedinstvene turističke rizorte.

VUČIĆ

Milo Đukanović preporučio Srbiju Arapskim Emiratima Prvi potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić očekuje period dobrih odnosa između Srbije i Crne Gore. Vučić je saopštio da će već 9. decembra, kada u zvaničnu posjetu Beogradu nakon decenijske pauze dolazi premijer Milo Đukanović, zvaničnici dvije države pokrenuti pitanje platnog prometa, revitalizacije pruge, ali i drugih infrastrukturnih projekata.

“Za nas je jako bilo važno što je Đukanović UAE rekao nekoliko lijepih riječi o Srbiji. On je bio vrlo korektan i preporučio je nas.

Zbog toga nam je potrebno da u brojim projektima zajedno nastu-

pamo. Mislim da ćemo 9. decembra razgovarati o tome i da će se Đukanović u Podgoricu vratiti sa konkretnim rezultatima i dogovorima”, istakao je on u intervjuu za emisiju “U centar” na RTCG-u.

Prema Vučićevim riječima, iako mnogima smeta što je Crna Gora izabrala Kinu za partnera za izgradnju auto-puta, Srbiji to ne smeta.

“Mi ne mislimo da su kineske pare loše pare. Nama su potrebne jeftine pare, jer ne možemo da plaćamo i vraćamo preskupe kredite. Nama je potrebno da sve bude što prije završeno”, istakao je Vučić.

Vučić

Tema dana

ČETVRTAK, 5. 12. 2013.

3

Dugovi do neba MONTENEGRO ERLAJNS

Nacionalna avio-kompanija dužna 68.980 608,77 eura, potvrdio Odbor direktora Ivana Boljević

V

ijest da je Montenegro erlajns u ozbiljnim finansijskim problemima nikoga nije iznenadila koliko visina ukupnog duga ove kompanije, koji iznosi blizu 70 miliona eura. Da li će i ko će odgovarati za dug i ko će ga vratiti - pitanja su na koja juče nije bilo odgovora od bivših i sadašnjih čelnika kompanije. Ministar pomorstva i saobraćaja Ivan Brajović za Dnevne novine je kazao da će se ovim pitanjima ozbiljno pozabaviti u narednom periodu.

Ukupan dug nacionalne avio-kompanije Montenegro erlajns (MA) iznosi 68.980 608,77 eura, konstatovao je Odbor direktora na juče održanoj sjednici. O visini duga MA u posljednje vrijeme bilo je dosta medijskih spekulacija, očigledno je da je neko odlučio da povuče crtu i saopšti informacije o pravom stanju dugova u kompaniji. Moguće da je sugestija da se objave podaci koji su godinama bili “pod tepihom” došla s vrha, a moguće da je novi bord direktora htio da upozna javnost sa stanjem stvari koje su naslijedili, kako se njima ne bi pripisivali ti dugovi.

Inače, posljednih dana, ova kompanija je u centru medijske pažnje zbog informacija da je bivši predsjednik Borda direktora Zoran Đurišić ostavio dug od oko 55 miliona eura. Đurišić je to demantovao, tvrdeći da je dug oko 19,5 miliona eura.

Ova kompanija godinama dobija državnu pomoć, zbog čega su mnogo puta stizala upozorenja i kritike što od pojedinih članova Vlade, što poslanika ali i javnog mnijenja. Iz Vlade su uvijek stizali odgovori o značaju

nacionalne avio-kompanije po ekonomiju, a planirana je i pomoć za narednu godinu u iznosu od 3,7 miliona eura.

Novi Bord direktora MA, na čijem čelu je Daliborka Pejović, konstatovao je na jučerašnjoj sjednici da dugovi po osnovu poreza i doprinosa iznose od 6.404.847 eura.

● KONTROLI LETJENJA HOTEL PARK

Dug MA prema Agenciji za kontrolu letjenja je 9. 496. 246 eura. Plan restrukturiranja MA predviđa da se taj dug konvertuje u akcijski kapital, odnosno da kontrola letjenja dobije vlasništvo nad hotelom Park u Bijeloj.

Dug MA prema JP Aerodromi Crne Gore iznosi 12.762. 474 eura. Ova dva preduzeća u vezi sa ovim dugom vode sudski spor. Krediti prema bankama iznose 12.743 457 eura sa kamatama.

“Dio pomenutog duga, na osnovu zaključaka Vlade Crne Gore iz marta 2012. godine, a kroz program konsolidacije, trebalo je da preuzmu nadležna ministarstva. Međutim, pomenuti zaključci nijesu sprovedeni, niti je u njima definisana visina iznosa, konstatovao je Odbor direktora na osnovu uvida u informaciju o stanju duga Mon-

tenegro erlajnsa”, navodi se u saopštenju te kompanije.

● BIVŠA UPRAVA FINGIRALA IZVJEŠTAJE?

Novi Bord direktora, u kojem su pored Pejović i Tufik Bojadžić, Duško Lalićević, Živko Andrijašević i Branislav Golubović, analizirao je i finansijski izvještaj MA za 2011. godinu.

Iz MA je saopšteno da je državna revizorska institucija konstatovala da je ta kompanija bila obavezna da u završnim računima napravi ispravku povećanjem iskazanih gubitaka sa iznosom od oko 5,1 milion eura.

“Kako to nije urađeno, a s obzirom na to da su tadašnji Odbor direktora i Skupština akcionara usvojili završni račun bez korigovanog iznosa, aktuelni Odbor direktora naložio je, na osnovu pomenutog izvještaja, provjeru podataka završnog računa za tu godinu”, kaže se u saopštenju.

Odbor direktora usvojo je finansijski izvještaj za prošlu godinu u kome se konstatuje da je stvarni gubitak do 1. januara prošle godine oko 18,9 miliona eura, umjesto ranije iskazanog iznosa od oko 14,8 miliona.

Odbor direktora je dalje konstatovao da neraspoređeni gubitak na prvi januar ove godine iznosi oko 24,3 miliona, a ne 19,2, kako je bilo prikazano ranije urađenim završnim računima”, dodaje se u saopštenju.

Sve navedeno potvrđeno je u izvještaju nezavisnog, eksternog revizora koji je dao mišljenje na završni račun za 2012. godinu.

U saopštenju kompanije se navodi i da su angažovanjem ak-

Brajović: Ozbiljno ćemo se time baviti Ministar pomorstva i saobraćaja Ivan Brajović juče je jedini bio dostupan za komentar iako nije bio upoznat sa zaključcima nakon sjednice Borda direktora MA. “Nijesam dobio informaciju ali mogu reći da ćemo se u narednom periodu ozbiljno pozabaviti problemima u ovoj kompaniji”, kazao je Brajović za Dnevne novine.

tuelnog Borda direktora i menadžmenta u ovoj godini ispoštovani svi zaključci Vlade Crne Gore, te su s tim u vezi i znatno smanjeni svi troškovi koji se prvenstveno odnose na gorivo, aerodromske usluge i troškove keteringa. Takođe, smanjeni su i troškovi službenih putovanja, smještaja i ishrane na terenu, marketinga, kao i troškovi telefonskih računa.

Poređenja radi, ukupni dugovi nacionalnog avio-prevoznika prevazilaze i cjelokupnu procijenjenu imovinu najvećeg crnogorskog industrijskog giganta Kombinata aluminijuma.

Vlahović novi izvršni direktor Na jučerašnjoj sjednici Odbora direktora za izvršnog direktora kompanije odabran je Vojin Vlahović. On će na toj funkciji zamijeniti vršioca dužnosti izvršnog direktora Stanu Mugošu, Mugošu koja je imenovana nakon ostavke Petra Glomazića Vlahović je do sada bio ambasador Crne Gore u Italiji, obavljao je i funkciju direktora Turističke organizacije Crne Gore, a bio je i na čelu Odbora direktora Montenegro bonusa.

Podsjećamo da su Dnevne novine još 9. septembra objavile da će Vlahović biti imenovan za izvršnog direktora Montenegro erlajnsa.

VUKOVIĆ

SKUPŠTINA

SDP glumi opoziciju u vlasti

Završena rasprava o predlogu zakona o platnom prometu

Poslanik Demokratske partije socijalista Filip Vuković reagovao je juče na komentar poslanika Socijaldemokratske partije Damira Šehovića, koji je kazao da je DPS odustal od dosadašnje takse euro po euro, jer je njegova partija iznijela jasan stav da je za njeno ukidanje. Šehović je tada ocijenio da je taj porez samo treći pokušaj da se dobije njihova podrška.

“Ponovo je izostao odgovoran odnos prema najnovijim težnjama Vlade da se obezbijede veći prilivi u državni budžet. Očito da se glumljenjem opozicije u vlasti poprimaju karakteristike već postojeće opozicije od koje, ovakve kakva je, niko nema koristi”, kazao je Vuković.

On je dodao de se “boljom analizom Šehovićevih izjava dolazi da zaključka da se on zalaže za manje prihode budžeta, politika koju zagovara ima za posljedicu veće troškove za državu, a cijelo vrijeme, navodno, štiti interese građana”.

“To je suprotno zdravoj logici, a

Poslanici Skupštine završili su raspravu o predlogu zakona o platnom prometu, kojim se, između ostalog, predviđa uvođenje novih platnih institucija, smanjenje provizija i definisanje te vrste prometa sa Srbijom.

Poslanik Socijalističke narodne partije Aleksandar Damjanović saopštio je da je suština predloženog zakona uvođenje novih institucija u cilju povećanja konkurentnosti u platnom sistemu, ali i njegova demonopolizacija.

“Zalažem se da se, kod uspostavljanja platnog prometa sa Srbijom, nađe model kojim bismo to riješili preko posebne banke, koja bi radila po posebnim uslovima. Na taj način bi se rasteretilo tih nekoliko miliona eura, koji se po tom osnovu plaćaju stranim bankama”, rekao je Damjanović, prenosi agencija Mina-biznis.

Poslanik Demokratske partije socijalista Zoran Jelić očekuje da će usvajanje predloženog zakona doprinijeti povećanju konkurentnosti među bankama prilikom pružanja platnih usluga, što će uticati na smanjenje provizija, koje su dosta visoke.

jednako demagoškoj politici. Pošto predlaže rješenja koja znače desetine miliona eura manje prihoda u budžet, očekujemo da Šehović ponudi odgovore kako da se ta sredstva nadoknade. Ili misli da ne treba jedan mjesec podijeliti penzije ili socijalna davanja, možda bi prosvjetari ili medicinski radnici jedan mjesec mogli da volontiraju? Šta od toga nudi Damir Šehović”, pitao je Vuković.

On je dodao da je cijeloj crnogorskoj javnosti poznato da je SDP insistirala na stečaju KAP-a i da je prva po njegovom uvođenju postavila dilemu i rekla da je pravo pitanje šta dalje sa KAP-om. “Dakle, ni sama nije znala šta nakon toga. Umjesto da taj problem država riješi sa 40 miliona eura, kako je predlagala Vlada, Šehovićevo rješenje nas je koštao 120 miliona eura. Ista logika je i danas na sceni. Važan je populizam, a ne posljedice. Naravno, kada ima neko ko će sve te promašaje da ispravi i koriguje”, zaključio je Vuković.

Poslanik Pozitivne Crne Gore Mladen Bojanić smatra da usvajanje zakona neće doprinijeti razbijanju monopola, kao i da se on nije u dovoljnoj mjeri bavio punom zaštitom korisnika usluga.

“Podnio sam amandmane koji bi trebalo da obezbijede bolju zaštitu korisnika usluga”, rekao je Bojanić i dodao da bi podzakonskim aktima treSa jednog od zasijedanja Plenuma

balo ograničiti najviši iznos naknade za usluge platnog prometa, koje su trenutno jako visoke.

Ministar finansija Radoje Žugić saopštio je da bi usvajanje predloženog zakona trebalo da doprinese unapređenju i harmonizaciji platnog sistema i ukidanju razlika između nacionalnih i prekograničnih plaćanja.

4

Politika

ČETVRTAK, 5. 12. 2013.

MARKOVIĆ

Poglavlja 23 i 24 biće otvorena 18. decembra Ministar pravde Duško Marković siguran je da će Crna Gora 18. decembra otvoriti pregovaračka poglavlja 23 i 24 koja predstavljaju ključni uslov za dalji napredak u evropskim integracijama.

On je, nakon potpisivanja Sporazuma o saradnji između Ministarstva pravde, Centra za edukaciju nosilaca pravosudne funkcije i Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, kazao da je zahvaljujući intenzivnim aktivnostima u svim društvenim sferama Crna Gora danas na pragu otvaranja pregovora u poglavlju 23.

“Jačanje administrativnih kapaciteta državnih organa postaje neophodan preduslov za nastavak integracionog procesa Crne Gore kako bi se institucije adekvatno pripremile za implementaciju evropskih i međunarodnih standarda u krivičnim, građanskim i privrednim stvarima”, rekao je Marković.

Prema njegovim riječima, sporazum sa Pravnim fakultetom i Centrom za edukaciju nosilaca pravosudne funkcije potpisan je kako bi

se efikasno i blagovremeno ispunjavale obaveze iz procesa integracija Crne Gore u Evropsku uniju, definisane Akcionim planom za poglavlja 23 i 24.

“Ovim Sporazumom utvrđeni su konkretni modaliteti jačanja međusobne saradnje u planiranju, pripremi i realizaciji planova i programa obuka, saradnje u razvoju projekata i angažovanja eksperata na osnovu aktuelnih potreba i sugestija nosilaca pravosudnih funkcija, predstavnika zakonodavne i izvršne vlasti, državnih službenika i univerzitetskih kadrova”, istakao je Marković.

Profesorica na Ekonomskom fakultetu i bivša ministarka evropskih integracija Gordana Đurović uvjerena je da je otvaranje poglavlja 23 i 24 važan stepenik na putu ka EU. Ona je u izjavi za Dnevne novine kazala da će otvaranjem poglavlja 23 doći do otvaranja još nekoliko poglavlja, prije svega ekonomskih, tako da vjeruje da će 2014. godina biti dobra na makroekonomskom planu, kazala je Đurović. A.O.

Marković

NKEI

Milić u Beogradu Predsjednik Socijalističke narodne partije Srđan Milić učestvovaće danas u Beogradu na forumu -Građani, mediji i parlament na poziv Centra za istraživanje, transparentnost i odgovornost, a u okviru inicijative Otvoreni parlament i u saradnji sa Narodnom skupštinom Srbije. Kako je saopšteno iz SNP-a, Milić će učestvovati na ovom međunarodnom forumu u Beogradu u okviru panela Parlament i organizacije civilnog društva.

Forum će biti podijeljen u nekoliko tematskih panel diskusija: Parlament i organizacije civilnog društva predstavnici građana ka otvorenom parlamentu; Parlament i mediji; Parlament i nove tehnologije -kako komuniciramo sa građanima i Kako unaprijediti komunikaciju između građana i parlamenta.

Kaluđerović i Aprcović u Komisiji Članovi Komisije Ustavnog odbora koja će ispitivati ispravnost podnesenih kandidatura za sudije Ustavnog suda, osim generalnog sekretara parlamenta Damira Davidovića, biće poslanici Demokratske partije socijalista i Socijalističke narodne partije Željko Aprcović i Velizar Kaluđerović. Skupština bira, na predlog Ustavnog odbora, pet sudija Ustavnog suda, a dvojicu predlaže predsjednika države.

Sudije se biraju dvotrećinskom većinom u prvom krugu, dok je deblokirajući mehanizam za njihov izbor podrška tri petine poslanika.

Kandidati za sudije moraju imati najmanje 40 godina i 15 godina radnog iskustva u pravnoj struci. Ustavnim zakonom za sprovođenjem Ustava predviđen je ponovni izbor svih sudija Ustavnog suda.

ODBOR ZA pOlITIčKI SISTEM

Preporuke za jačanje institucija Radne grupe, njih šest koje djeluju u okviru Nacionalne konvencije o evropskoj integraciji Crne Gore u Evropsku uniju, predstavile su juče niz preporuka koje bi naša zemlja trebalo da ispoštuje prije ulaska u Evropsku uniju.

Prva Radna grupa, koja se bavi pravosuđem i temeljnim pravima, donijela je pet preporuka u kojima se preporučuje jačenje institucija za implementaciju kroz dalju specijalizaciju i usavršavanje službenih lica za postupanje prema maloljetnicima u sukobu sa zakonom, poboljšanje uslova za rad i prostorija u kojima se obavljaju službene radnje prema maloljetnicima.

“Preporučuje se sprovođenje preventivnih aktivnosti u cilju suzbijanja nasilja među djecom kroz porodicu, školu, slobodne aktivnosti, a posebno jačanje preventivnog rada sa djecom i porodicama izloženim riziku na nivou lokalne zajednice”, kazala je pomoćnica Ministra pravde Svetlana Rajković.

Pravdom, slobodom i bezbjednošću bavila se druga Radna grupa, koja je donijela devet preporuka koje se odnose na vanjske granice i Šengen.

“U tom smislu mi smo radili na nizu aktivnosti kako bi ojačali sistem granične bezbjednosti. Stalno jačamo informacione sisteme na svih 28 graničnih prelaza koji su uključeni u Interpolovu mrežu.

Takođe, sprovode se aktivnosti kako bi se spriječila zloupotreba sporednih puteva uz granične prelaze”, rekao je predstavnik MUP-a Dragan Pejanović.

Treća grupa, koja se bavila standardima koje farmeri moraju da ispune kako bi ostvarili pravo na podršku u EU, donijela je pet zaključaka.

Kako je kazala pomoćnica ministra poljoprivrede i ruralnog razvoja Danijela Stolica, najvažnije je da je se preporuke o publikovanju koda ostvaraju, te se njegova publikacija očekuje naredne nedjelje.

N.D.L.

MEDOJEVIĆ NA TVITERU

Vučić nema hrabrosti da uhapsi Šarića Predsjednik Pokretra za promjene Nebojša Medojević izrazio je u poruci na svom Tviter nalogu sumnju da će prvi potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić ispuniti obećanje i uhapsiti osumnjičenog za šverc kokaina Darka Šarića. Medojević je najavljenu posjetu premijera Mila Đukanovića Beogradu doveo u kontekst eventualnog odlaganja hapšenja Šarića.

“Ako Vučić uhapsi Šarića, biće to najprijatnije iznenađenje za mene.

Možda dobije neke nove informacije od Mila (Đukanovića) pa se predomisli”, napisao je Medojević koji je nakon dužeg vremena ponovo počeo da pominje Vučića i Dačića na društvenim mrežama.

Medojević je, reagujući na informacije beogradskog Blica da bi Ša-

rić mogao biti uhapšen do kraja godine, kazao da daje punu podršku službama Srbije u hapšenju Šarića.

“Možda će se hapšenje odložiti poslije posjete Đukanovića Beogradu i “razmjeni informacija”. Šarić je projekat ruske mafije i crnogorskog režima, koji je imao punu podršku proruskih struja u službama bezbjednosti i vlasti Srbije i Crne Gore”, napisao je Medojević koji se potom osvrnuo i na premijera Srbije Ivicu Dačića.

“Trenutno, jedini školovani političar koji zna šta je vlast i država u Vladi Srbije. Od 1990. do danas bio je opozicija samo par godina. Ako Dačić sada napravi zaokret prema Rusiji, imaće podršku Nikolića i rascjepaće SNS. Formiraće se patriotski proruski blok. Pobjeda”, napisao je Medojević.

IZBORI U STRANCI

Danas raspravljaju o danu Liberali podmlađuju partijske kadrove Petra Petrovića Njegoša Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu razmatraće danas izmjene Zakona o državnim i drugim praznicima kojima je predviđeno da 13. novembar, dan rođenja Petra Drugog Petrovića Njegoša, bude državni praznik.

“Crna Gora se po Njegošu i njegovom djelu prepoznaje u svijetu.

Dan njegovog rođenja zaslužuje da ima status državnog praznika, za slavu, za dobro, za vječnu Crnu Goru”, navodi se u obrazloženju.

Ministar kulture Branislav Mićunović je kazao da u mnogim državama postoje praznici koji su posvećeni značajnim imenima, koja su prepoznatljiva za njihovo, ali i svjetsko kulturno nasljeđe, tako da je Ministarstvo, vođeno iskustvima drugih država, smatralo da u praznike treba uvrstiti ovaj datum.

Vlada je to predložila, kako je kazao, imajući u vidu da je Petar Drugi Petrović Njegoš jedna od najznačajnijih ličnosti crnogorske istorije, koja je svojim djelom obilježila duhovno, državno i nacionalno biće Crne Gore.

“Njegoš je bio na prijestolu Crne

Gore u vrijeme plemenske podijeljenosti, siromaštva i nerazvijenih državnih instituta, a reformatorskim i vizionarskim duhom uspio je da uspostavi temelje moderne crnogorske države i da ostavi književno djelo po kojem se prepoznajemo u svijetu i koje je podjednako aktuelno nakon skoro dva vijeka”, kazao je Mićunović.

Prema predlogu Vlade, novi državni praznik, Njegošev dan, biće radni. Članovi Odbora raspravljaće takođe o izmjenama Zakona o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore, koji je u ime kluba poslanika Demokratskog fronta podnio Goran Danilović.

Prema tom predlogu, predsjednik države raspisuje vanredne izbore i u opštini u kojoj je došlo do promjene teritorijalnog statusa istog dana kada i izbore u novoformiranoj opštini.

“Opštinski-konsultativni referendum ne može biti organizovan na dan održavanja lokalnih izbora, kao ni sedam dana prije ili poslije održavanja izbora u toj opštini”, na-

vodi se u zakonskim izmjenama. Članovi Odbora trebalo bi da se izjasne i o izmjenama poslovnika kojim je predviđeno da na početku konstitutivnog zasijedanja parlamenta novog saziva i prve proljećnje i jesenje sjednice, koje se održavaju na Cetinju, bude intonirana državna himna. Ove izmjene inicirao je poslanik Liberalna partije Andrija Popović. J.Đ.

Savjet Liberalne partije predložio je da se do kraja godine održe izbori u svim opštinskim odborima gdje to nije urađeno i da se u strukture partije uvedu mladi koji imaju dovoljno energije da se bore za budućnost stranke i Crne Gore. Savjet je analizirao rezultate izbora u Petnjici i na Cetinju i ocijenio da su liberali učestvovali u izbornoj trci koja ni po kom kriterijumu nije bila ravnopravna za sve učesnike. Članovi Savjeta su, kako je saopšteno, utvrdili glavne probleme koji su doveli do lošeg izbornog rezultata u tim gradovima i konstatovali da se svi uočeni nedostaci moraju otkloniti.

“Svjesni velike političke i ekonomske polarizacije koja je dovela do diferencijacije na dva bloka, ne odbacujući sopstvenu odgovornost, liberali su učestvovali u izbornoj trci koja ni po kojem kriterijumu nije bila rav-

nopravna za sve učesnike”, kaže se u saopštenju LP. Savjet je predložio da LP zahvali na trudu i radu svim svojim članovima i rukovodstvima opštinskih odbora i da se u periodu do kraja godine izvrše izbori u svim opštinskim odborima gdje to nije urađeno.

“U strukture partije treba uvesti nove mlade snage koje imaju dovoljno energije da se bore za budućnost LP i Crne Gore.

Zaključeno je da vrijeme koje dolazi nesumnjivo nosi velike izazove, a šansu da opstanu i da rastu imaće samo partije čije vizionarstvo prerasta lokalne okvire i uskogrudosti pojedinaca u korist zajednice, pa u skladu sa tim liberali sopstvenim primjerom, kao što su to uvijek i radili, žele da pokažu kako se može napredovati bez obzira na trenutne loše izborne rezultate”, dodaje se u saopštenju.

Politika

ČETVRTAK, 5. 12. 2013.

5

Posvećeni smo ISAF misiji u Avganistanu Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Igor Lukšić učestvovao je juče u Briselu na sastanku ministara vanjskih poslova NATO članica i partnerskih zemalja kontributora ISAF misije u Avganistanu, kojim je predsjedavao generalni sekretar NATO Anders Fog Rasmusen.

Potpredsjednik Lukšić je u svom izlaganju ponovio posvećenost Crne Gore jačanju stabilnosti i bezbjednosti u Avganistanu. U tom kontekstu, još jednom je istakao da je Crna Gora opredijeljena da doprinese Misiji NATO u Avganistanu Odlučna podrška nakon 2014. Naglasio je spremnost Crne Gore da, u kapacitetu trenutnog predsjedavajućeg Američko-jadranskom poveljom, razmotri dalje modalitete zajedničkog regionalnog doprinosa izgradnji mira u Avganistanu nakon okončanja ISAF misije.

ALIJANSA

NATO košta, ali i koristi Jovana Đurišić

P

olemike o crnogorskim NATO integracijama najčešće se završavaju ekonomskim aspektima i pitanjem da li nas i koliko učlanjenje u Alijansu košta. U vrijeme krize svako izdvajanje državnog novca povlači za sobom i različite komentare koji su dijametralno suprotni, zavisno od toga ko ih daje - zastupnik ili protivnik NATO integracija.

Nedavna izjava slovenačkog ambasadora Vladimira Gašparića da će nas članarina u NATO godišnje koštati oko pola miliona eura izaziva brojne kontroverzne komentare. Ambasador je kazao da sve države NATO-a učestvuju u zajedničkom civilnom i vojnom budžetu NATO-a, koji utvrđuju sve članice zajedno.

“Proračun za svaku članicu, koliko iznosi njen dio, veoma je komplikovan, ali za Sloveniju iznosi otprilike četiri miliona eura godišnje. Prema nekim procjenama za Crnu Goru bi to iznosilo osam puta manje, jer je osnovica BDP pojedinačne zemlje”, kazao je Gasparič.

Direktor Alfa Centra Aleksandar Dedović kazao je da je suma od pola miliona godišnje rješenje za veliki broj potencijalnih prijetnji kojima bi mogli biti izloženi.

“Projektovanom sumom od pola miliona godišnje jednostavno rečeno dugoročno rješavamo veliki broj potencijalnih bezbjednosnih prijetnji i stvaramo mir, bezbjednost i stabilnost na ovim prostorima”, ocijenio je Dedović.

On je istakao da je u članarinu od 500.000 eura uključeno sve ono što NATO nudi.

“Koristimo najsavremenija tehnološka i naučna dostignuća zemalja partnera, obavještajne

podatke, njihovu logistiku, zajedničke odbrambene sisteme, intervenciju i pomoć u mogućim vanrednim situacija i katastrofama”, naglašava naš sagovornik.

On je dodao da je integracije u naprednim savezima podrazumjevaju određene obaveze, prava i odgovornosti.

“Kako je NATO politički savez 28 zemalja, to se i pitanje njegovog finansiranja rješava unutar članica međusobno poštujući specifičnosti i kapacitete svake od njih. Zajedničko finansiranje podrazumjeva kontribuciju u tri budzeta: civilni, vojni i NATO program za investiranje u bezbjednost.”, objasnio je Dedović.

U Savjetu za članstvo u NATO ističu da im nije jasno kako je Gasparič došao do te cifre. U ovom Vladinom tijelu kažu da je metodologija obračuna takva da se do te brojke ne može lako doći.

“Ona zavisi od raznih parametara. Ipak, ta cifra nije bitan momenat u cijeloj priči, važno je

ODLAZEĆI AMBASADOR KUNDISKI

KIJEV

Crna Gora je pouzdan partner evropskih i evroatlantskih integracija, a Belgija će je podržati na njenom integracionom putu, poručio je odlazeći ambasador te države Alan Kundiski.

Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović primio je u oproštajnu posjetu Kundiskija. Kako je saopšteno, Vujanović očekuje da će Belgija i nadalje podržavati strateške integracione ciljeve Crne Gore.

“On je ocijenio dobrim bilateralne odnose uz posebno vrednovanje veoma konstruktivnog sastanka koji je nedavno imao u Briselu sa

Predsjednik Skupštine Crne Gore i Parlamentarne skupštine OEBS-a Ranko Krivokapić sastaće se danas u Kijevu sa šefom ruske diplomatije Sergejom Lavrovom, saznaje Portal Analitika. Krivokapić će učestvovati na godišnjem ministarskom savjetu OEBS-a koji se održava u Kijevu.

Pored Lavrova, Krivokapić će imati susret i sa šefom njemačke diplomatije Gvidom Vesterveleom.

“Na ovim sastancima će se, pored razmatranja pitanja vezanih za OEBS, razgovarati i o bilateralnim odnosima Crne Gore i ovih država”, kazao je Portalu Analitika izvor iz crnogorske Skupštine, što znači da bi jedna od tema sastanka Krivokapić – Lavrov mogla biti i izjava ruskog ambasadora u Beogradu Aleksandra Čepurina. Čepurin je prije nekoliko dana crnogorski put ka NATO uporedio sa majmunskim poslom.

Crnogorski ambasador u Moskvi Zoran Jocović tražio je pojašnjenje od Ministarstva vanjskih poslova Rusije povodom istupa ambasadora te zemlje u Beogradu.

Rusko Ministarstvo vanjskih poslova primilo je Jocovića, ali, kako su prenijeli mediji, iz šturog diplomatskog rječnika ne može se za-

ono što dobijamo ulaskom u NATO. Iznos od pola miliona je neka generalna procjena, ali članstvo se obračunava posebnom metodologijom”, kazali su iz Savjeta.

Oni smatraju da ta cifra neće biti veća od one koju je Gasparič pomenuo, a može se desiti da bude i niža.

“Ta cifra obuhvata pristup svim obučavanjima koje NATO pruža,

korišćenje svih usluga Alijanse.

Ipak, benefiti od NATO su veći i druge su prirode: ekonomske, političke, vojne”, kazali su iz Vlade.

Predsjednik Atlantskog savjeta Crne Gore Savo Kentera podatke koje je Gasparič iznio nije htio da komentariše.

“Oni nijesu kredibilni, a cifra koju je pomenuo nije tačna”, kratko je prokomentarisao Kentera.

Članarina zavisi od BDP Vojni analitičar Miroslav Lazanski kazao je da članarina Crne Gore nije velika, jer se ona određuje zavisno od BDP. Pola miliona će, kako kaže, Lazanski Crnu Goru koštati plate oficira, obuke vojnika.

“Siguran sam da crnogorski oficiri neće ići da žive u Brisel sa crnogorskim platama, niti će NATO plaćati kontigent crnogorskih vojnika. To ćete plaćati vi”, kazao je Lazanski.

On smatra da pola miliona, koliko je

godišnja članarina za NATO, ne mogu garantovati mir i bezbjednost.

“To će odrediti faktor društvene stabilnosti u Crnoj Gori”, smatra Lazanski.

On ističe da odluka o članstvu Crne Gore nikako ne smije biti prepuštena elitama u parlamentu. “Ako crnogorska elita pokuša da ovakvu odluku donese u parlamentu, to će biti podcjenjivanje naroda”, ocijenio je Lazanski.

Podrška Belgije Krivokapić sa Lavrovom na putu ka EU o ª majmunskoj politiciº kraljem Filipom I, a na kome je afirmisana potreba intenzivnije ekonomske saradnje dvije države”, piše u saopštenju iz kabineta Vujanovića.

Kako se navodi, Kundiski je konstatovao da je Crna Gora pouzdan partner evropskih i evroatlantskih integracija uz uvjerenje da će država imati dobru dinamiku tih procesa.

“Iznio je jasno raspoloženje Belgije da podrži Crnu Goru i saglasio se sa predsjednikom da treba da koristimo dobre mogućnosti privredne saradnje i ukazao da diplomatska misija treba da ima prioritet u privrednoj saradnji”, zaključuje se u saopštenju.

ključiti da se Kremlj izvinio službenoj Podgorici zbog Čepurinovih navoda.

U razgovoru je s ruske strane prenešeno da nema nikakvih promjena u poznatom i više puta saopštenom stavu Moskve o njenoj punoj opredijeljenosti za saradnju s Crnom Gorom.

“Stavovi o odnosima i saradnji s Crnom Gorom, koje su iznijeli ministar Sergej Lavrov i zamjenik ministra vanjskih poslova Aleksej Meškov ostaju nepromijenjeni”, saopšteno je iz crnogorskog MVP-a.

Dodaje se da je istaknuto da ruska strana želi da se odnosi i saradnja dvije zemlje i dalje razvijaju u tom duhu. Crnogorsko MVP ranije je oštro kritikovalo izjavu ambasadora Rusije u Beogradu, ukazujući da je istup Čepurina neprihvatljiv i neodgovoran.

Inače, Krivokapić će se sju-

tra u Kijevu u svojstvu predjednika PS OEBS-a obratiti Ministarskom savjetu, a imaće i niz bilateralnih susreta.

S a s t a n a k m i n i s t a ra vanjskih poslova članica OEBS-a se krajem svake godine održava u državi koja predsjedava organizacijom i na njemu se razmatraju pitanja od značaja za OEBS i donose odgovarajuće odluke.

Ekonomija

6

ČETVRTAK, 5. 12. 2013.

moNTENEGRoBERZA

Promet na berzi 3,7 miliona eura Na Montenegroberzi je u novembru ostvaren promet od 3,7 miliona eura, što je skoro 155 odsto više nego prethodnog mjesec.

U odnosu na novembar prošle godine promet je porastao 39,69 odsto.

“Prosječan dnevni promet u novembru iznosio je oko 176.000 eura, a najveći dio prometa ili 53 odsto ostvareno je na berzanskom tržištu”, navodi se u novom Biltenu Montenegroberze.

Tokom 21 dana trgovanja u novembru zaključeno je 440 poslova. Prosječan dnevni broj poslo-

va iznosio je 21, a 68 odsto od ukupnog broja zaključeno je na slobodnom tržištu. Članovi berze su u novembru prijavili dva blok posla, vrijednosti preko 1,9 miliona eura, što predstavlja 44 odsto ukupnog prometa berze.

Oko 729.000 eura ili 89 odsto ukupnog prometa, ne uključujući akcije fondova, blok poslove i obveznice, ostvareno je trgovinom akcijama Jugopetrola, Crnogorskog telekoma, hotelske grupe Budvanska rivijera, Luke Bar i Crnogorskog elektroprenosnog sistema.

poRuKA

Saradnjom do većih investicija Crna Gora sa Norveškom i Austrijom ima odlične bilateralne odnose, ali je potrebno unaprijediti robnu razmjenu i privući investitore iz tih država, ocijenjeno je na sastavku ministra finansija Radoja Žugića sa norveškim i austrijskim ambasadorima. Žugić je juče, na odvojenim sastancima, razgovarao sa norveškim ambasadorom Nilsom Ragnarom Kamsvagom i austrijskim Johanom Frelihom.

Iz Ministarstva finansija je saopšteno da su Žugić i Kamsvag kazali da su zadovoljni dosadašnom saradnjom dvije države i istakli interes za njenim intenziviranjem.

“Izraženo je očekivanje da će norveške kompanije pokazati interesovanje za ulaganja u Crnu Goru, posebno u sektoru energetike, u kome

naša zemlja, kako je istakao Žugić, raspolaže značajnim, neiskorišćenim resursima”, kaže se u saopštenju.

Iz Ministarstva su naveli da su i Frelih i Žugić izrazili očekivanje da će Crna Gora i Austrija nastaviti uspješnu saradnju i unaprijediti je, posebno u segmentu jačanja ekonomskih veza.

Više od dva miliona za tri projekta Crnoj Gori odobrena su 2,05 milona eura za pripremu projektne dokumentacije za glavni plan razvoja gasovoda, unapređenje pruge Bar - Vrbnica i tehničku podršku izradi studije izvodljivosti i detaljnog dizajna prioritetnih zaobilaznica na crnogorskom primorju.

Nacionalni koordinator za IPA fondove Aleksandar Andrija Pejović i generalni direktor za koordinaciju programa pomoći Evropske unije u Ministarstvu vanjskih poslova i evropskih integracija (MVPEI) Ivana Petričević učestvovali su na sastanku Upravnog odbora Zapadnobalkanskog okvira za investicije (ZOI), koji je održan u Londonu.

Kako je saopšteno iz MVPEI, na sastanku su razmatrane ključne razvojne politike na zapadnom Balkanu – Strategija jugoistočna Evropa 2020, ključni trendovi u ekonomskom okruženju i dalje smjernice za razvoj ovog okvira za investiranje.

Navodi se da su predstavljeni investicioni projekti i sektorske studije kandidovane za finansiranje u okviru desetog poziva za dobijanje grantova.

CENTRALNA BANKA

Ponavlja se stresno testiranje banaka Centralna banka Crne Gore ponoviće stresno testiranje crnogorskih komercijalnih banaka zbog primjene međunarodnih računovodstvenih standarda, saopšteno je Dnevnim novinama iz vrhovne monetarne institucije.

“Proces stresnog testiranja Centralna banka Crne Gore je inicijalno započela sa podacima na dan 31.

12. 2012. godine, odnosno na bazi podataka iz godišnjih bilansa. Međutim, kako su u ovoj godini u primjeni međunarodni računovodstveni standardi, to je rezultiralo u neuporedivosti podataka, tako da smo donijeli odluku da uradimo novo stresno testiranje, ko je je u toku, sa podacima na dan 30. 9. 2013”, objasnili su iz CBCG. Iz Centralne banke navode da novo testiranje ne podrazumijeva pro-

mijenu pravila i kriterijuma, već samo drugi obim kredita.

Stresno testiranje, koje sprovodi Centralne banka Crne Gore, ima cilj da utvrdi da li banka, usljed nepovoljnih događaja, može nastaviti sa svojim redovnim aktivnostima, te da li može izmirivati svoje obaveze, odnosno da li su raspoloživa sredstva za upravljanje rizikom dovoljna ili treba pribjeći angažovanju dodatnih izvora finansiranja.

Prošle godine dokapitalizovane su dvije banke u ukupnom iznosu od 46,5 miliona eura, ali je i pored toga ukupan kapital pao za 16,5 miliona eura, primarno kao posljedica finansijskog gubitka od 56,5 miliona eura i negativne promjene na poziciji akumuliranih dobitaka/gubitaka iz prethodnog perioda od 11,2 miliona eura.

I.C.

KoNTEjNERsKi TERmiNALi

sTATisTiKA

U blokadi svako četvrto preduzeće U Crnoj Gori je, prema podacima Centralne banke na kraju novembra u blokadi bilo 12.760 eura preduzeća i preduzetnika, 1,59 odsto više nego u oktobru.

Ukupan iznos duga na osnovu kojeg su blokirani računi je oko 425,87 miliona eura, što je 1,62 odsto manje nego na kraju oktobra.

Koncentracija duga je, kako je saopšteno iz CBCG, relativno velika, tako da deset najvećih dužnika, odnosno 0,08 od-

sto ukupno evidentiranih, učestvuje sa 22 odsto u ukupnom iznosu blokade. Njima je blokirano oko 93,7 miliona eura.

Oko 46,15 odsto ukupnog iznosa blokade, ili 196,54 miliona eura, otpada na 50 najvećih dužnika, koji čine 0,4 odsto svih evidentiranih.

Iz CBCG su saopštili da je na kraju novembra evidentirano 54.780 preduzeća i preduzetnika, 0,56 odsto više nego u oktobru.

AdvokAtsko ortAčko društvo IustItIA Adv. vlAdAn s. BojIć I drugI o g l A š AvA potrebu za angažovanje 4 (četiri) advokatske pripravnice sa perfektnim znanjem engleskog jezika, kompletnog poznavanja rada na računaru i poslovne korespondencije. pripravnički angažman je oročen na jednu godinu. prijave uz CV dostaviti najkasnije do 10.12.2013. na e mail adresu : sekvenca@t-com.me, putem telefaxa: + 382 20 224 111 ili neposredno na adresu ul. Svetlane Kane Radević br. 3 (pC Europoint).

Kont. tel. + 382 20 247 711, 247 712, 247 713 .

Podgorica, 1. decembar 2013.

Advokatsko ortačko društvo Iustitia adv. Vladan S. Bojić i drugi

Sindikalci zadovoljni socijalnim programom Sindikat Kontejnerskih terminala i generalnih tereta (KTGT) zadovoljan je socijalnim programom kojeg je u predlogu kupoprodajnog ugovora ponudila turska kompanija “Global Ports”.

Tenderska komisija za privatizaciju prihvatila je ponudu ove kompanije da za osam miliona eura kupi državnih 62 odsto akcija u ovoj kompaniji. Predsjednik sindikalne organizacije Dobroslav Orlandić kazao je da je turska kompanija ponudila 6,5 miliona eura za socijalni program.

“Pohvalno je da su prihvatili postojeći kolektivni ugovor koji je ocijenjen kao jedan od najboljih u državi i koji je za poslodavca veoma zahtjevan, jer podrazumijeva solidne otpremnine - hiljadu eura po godini radnog staža i 24 prosječne zarade. Na to se dodaje još nekoliko stavki koje bi danas bilo teško ostvariti.

Najvažnije u svemu ovome za sindikat je klauzula u ugovoru, po kojoj se u slučaju nepoštovanja kolektivnog ugovora kupoprodajni ugovor može raskinuti”, kazao je Orlandić.

Prema informacijama kojima sindikalci raspolažu, za turskog kupca je već sada evidentan višak zaposlenih, a on će biti postupno rješavan u narednih tri do pet godina. Kako je kazao Orlandić u prvoj fazi najvjerovatnije će se iz firme ići na dobrovoljnoj osnovi. On je rekao i da će tražiti da se u ugovoru precizira da obaveza kupca bude isplata svih socijalnih obaveza koje budu preko 6,5 miliona eura. Orlandić navodi da su svjesni da su u ovoj privatizaciji najgore prošli manjinski akcionari, jer su državne akcije prodate po cijeni koja je sedam puta manja od nominalne.

A.Lj.

Global Ports za otpremnine ponudio 6,5 miliona eura: Kontejnerski terminali

Vučinić: Rasprodaje se ekonomska budućnost Privatizacijom barske kompanije Kontejnerski terminali i generalni tereti rasprodaje se ekonomska budućnost Crne Gore, što se po svaku cijenu mora spriječiti, ocijenio je predsjednik skupštinske Komisije za praćenje i kontrolu postupka privatizacije i poslanik Demokratskog fronta Janko Vučinić.

On je podsjetio da je Komisija tražila od Savjeta za privatizaciju dokumentaciju u vezi sa privatizacijom KTGT, kako bi se na tu temu održala sjednica.

“Prošli svi zakonski rokovi u toku kojih je Savjet za privatizaciju bio dužan da dostavi dokumentaciju i ne može se ništa drugo zaključiti nego da Sa-

vjet za privatizaciju namjerno opstruira i time blokira rad ovog skupštinskog odbora. Kako je riječ o veoma interesantnoj temi koja je ovih dana u žiži javnosti, postoji opravdana sumnja da Savjet za privatizaciju želi na svaki način sakriti od javnosti pravu istinu o privatizaciji KTGT-a”, naveo je Vučinić.

Prema njegovim riječima, i na osnovu šturih informacija koje su do sada dospjele u javnost može se zaključiti da je privatizacija KTGT-a više nego štetna za državu Crnu Goru jer za osam miliona eura prodaje šest puta veću vrijednost, računajući da vrijednost akcijskog kapitala ove firme iznosi 72 miliona, od čega je oko 45 miliona u državnom vlasništvu.

Ekonomija

ČETVRTAK, 5. 12. 2013.

7

proDaja Kap-a

Danas cijena, sjutra oglas Stečajni upravnik i predsjednik Privrednog suda danas bi trebalo da definišu početnu cijenu i uslove po kojima će se prodavati fabrika

O

glas za prodaju Kombinata aluminijuma Podgorica u stečaju biće najvjerovatnije raspisan sjutra, saopšteno je Dnevnim novinama iz Privrednog suda. Početna cijena za prodaju najvećeg industrijskog giganta, kao i uslovi prodaje, trebalo bi da budu definisani danas na sastanku predstavnika stečajne uprave i Privrednog suda.

Stečajna uprava trebalo bi sjutra da raspiše prvi oglas za prodaju najvećeg crnogorskog giganata Kombinata alumijuma u stečaju, kazali su Dnevnim novinama iz Privrednog suda, a početna cijena trebalo bi da bude definisana danas. Predstavnici stečajne uprave i Privrednog suda danas bi u toku dana trebalo da imaju sastanak na kojem će se definisati i uslovi prodaje.

Cjelokupna imovina Kombinata aluminijuma Podgorica nedavno je procijenjena na 52,47 miliona eura. U slučaju prodaje cjelokupne imovine KAP-a, stečajni postupak bio bi nastavljen prema kompaniji kao stečajnom dužniku. Kupac bi, kako je ranije objasnio stačajni upravnik Veselin Perišić, preuzeo imovinu uplatom kupoprodajnog iznosa i mogao bi, ukoliko bi želio da nastavi djelatnost, sa jednim eurom da osnuje firmu i kupljenu imovinu unese u nju kao nenovčani ulog.

Međutim, većina stručnjaka više puta je ocijenila da, ukoliko bi prilikom raspisivanje oglasa, početna cijena bila koju su proci-

jeli revizori, ona ne bi bila atraktivna za buduće investitore. Ukoliko bi se počelo sa tom cijenom, potencijalni investitori bi čekali “sniženje”, odnosno pad cijene. To znači “gubljenje” vremena za fabiku i zaposlene jer je pitanje koliko KAP može da izdrži ovu dinamiku. Međutim, stečajni upravnik ne smije previše da spusti cijenu u odnosu na procijenjenu jer bi ga u tom slučaju mogli tužiti povjerioci, kojima je u interesu da se fabrika proda po što većoj cijeni kako bi oni naplatili svoja potraživanja.

Ono što je pozitivno u svoj ovoj priči je to što postoji interesovanje stranih kompanija za eventualno preuzimanje fabrike. Među najozbiljnijim su kompanije iz Indije, Njemačke i Hrvatske koje su prethodnih mjeseci obišle fabriku. Pored ove tri kompanije, zaintresovanost za KAP ranije su iskazali njemački HGL, turski Toščelik, kao i jedna kompanija iz Poljske.

Stečaj je u KAP uveden 8. jula, zbog duga od 386 miliona eura, uz mogućnost dostavljanja plana reorganizacije u periodu od tri

HGL: Šaljemo ponudu Iz Njemačke kompanije HGL ponovo su juče potrvdili da će poslati ponudu za kupovinu KAP-a, čim bude raspisan oglas.

Oni nijesu htjeli da komentarišu vrijednost po kojoj je proci-

jenjena imovina fabrike, kao ni eventualnu cijenu koju bi mogli da ponude za preuzimanje fabrike. Iz HGL su poručili da će njihova ponuda, odnosno cijena, biti realna.

Željezarci pitaju

Mi smo socijalna bijeda Nikšića Preko stotinu sadašnjih i oko trideset bivših radnika nekadašnjeg industrijskog nikšićkog giganta Montavar inženjeringa svoje nezadovljstvo pokazalo je šetnjom od upravne zgrade preduzeća do zgrade lokalne uprave gdje su se zadržali sat. Zaposleni traže isplatu zaostalih zarada, povezivanje radnog staža, rješavanje pravnog statusa i pokretanje proizvodnje, dok bivši radnici zahtjevaju isplatu drugog dijela otpremnine koji im je garantovan nakon što su prošle godine kao tehnološki višak bili prinuđen da napuste Metalac. Prestavnik radnika Spasoje Jakić kazao da je su prinuđeni na protest jer na njihove zahtjeve još nijesu odgovorili vlasnik i direktor fabrike Nikola Furundžić, kao ni predstavnici Vlade. Radnici planiraju svakodnevno da protestuju ispred opštine, a planiraju i radikalizaciju.

“Mi smo trenutno zaposleni u firmi Montavar metalna inženjering koja nema imovinu, ali ima popirilično nagomilane dugove, zbog čega očekujemo svakog dana da se

mjeseca. Uvođenje stečaja predložila je Vlada zbog skoro 25 miliona eura garancija izdatih fabrici koje je prošle godine platila Dojče banci. Nakon uvođenja stečaja, predsjednik Privrednog suda proglasio je bankrot kompanije jer niko od povjerilaca u zakonskom roku nije dostavio plan reogranizacije fabrike. I.C. - I.B.

uvede stečaj sa kojim mi ostajemo na ulici bez ičega”, kazao je Jakić.

Predsjednik Sindikalne orgnizacije Montavara Radisav Jauković tvrdi da ministri ekonomije i rada i socijalnog staranja treba da posjete Metalac kako bi se uvjerili u kakvom se stanju fabrika i radnici nalaze.

“Pozivamo i poslaničke klubove u Skupštini Crne Gore, s obzirom na to da se oni utrkuju kada su problemi u KAP-u, Boksitima i Željezari, da pomognu i radnicima Metalca ukoliko ne smatraju da smo mi građani drugog reda”, istakao je Jauković.

Radnici očekuju da se u rješavanje njihovih problema uključi i premijer Milo Đukanovića.

“Radnicima Metalca se isključuje struja, voda, podižu se hipoteke nad imovinom zbog kredita. Budite uvjereni da smo mi socijalna bijeda”, istakao je Jauković.

Radnik Metalca Dragan Koprivica kaže da su radnici bili dovoljno strpljivi, te da su pokazali da žele da rade i da odgovore izazovima. M.R.

Gdje su naše pare iz kase Radnici zahtijevaju da se utvrdi ko je dgovorne za nestanak para

Grupa od dvadesetak bivših radnika nikšićke Željezare Toščelik okupila se juče ispred hotela “Onogošt” kako bi iskazala nezadovoljstvo povodom nestanka oko 105.000 eura iz kase uzajamne pomoći u koju su, kako si kazali radnici, godinama ulagali. Nezadovoljni radnici zahtijevaju da se utvrdi ko su osobe odgovorne za nestanak pomenutog novca. Da para nema shvatili su metalurzi koji su tokom socijalnog programa koji je počeo 2011. godine napuštali fabriku i kojima je uz otpremnine trebalo da se isplati novac iz kase, što se nikada nije dogodilo.

“Platili smo advokata koji se odbratio i poslao dokumenta državnom tužiocu Ranki Čarapić, ali na njen odgovor čekamo već godinu dana. Mi smo potom u petak otišli u Podgoricu, gdje smo se obratili Odjeljenju za suzbijanje organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i rat-

nih zločina, ri Vrhovnom državnom tužilaštvu. Nećemo odustati, svaki mjesec nas pljačkaju, ali svoje pare ne damo. Ne damo ono što je naše. Ne mogu drugi da troše naše pare, na ovome nećemo stati”, kazao je jedan od oštećenih metalurga Saša Vujović i poručio da ukoliko uskoro ne dobiju pozitivne odgovore od nadležnih, planiraju radikalizaciju protesta i okupljanja ispred Vlade Crne Gore.

Nezadovoljni željezarci juče su objasnili da novac treba da dobije 250 radnika, kojima se pojedinačno duguje minimum po 500 eura, a ima i onih kojima bi se po osnovu uloga u kasu trebalo isplatiti i do 1.000 eura.

U kasu uzajamne pomoći radnici su dobroboljno ulagali, od plate im je po sopstvenoj odluci mjesečno odbijano po pet ili 10 eura, a taj novac bi se kasnije koristio za dodjelu po-

Foto: Milovan Danilović

protest metalaca

Imovina prema procjeni revizora vrijedi 52,47 miliona eura: Kombinat aluminijuma Podgorica

moći ili pozajmice. Kako su kazali, svakom radniku koji je bio član kase, prilikom isplate otpremnina trebalo je da se isplati onoliko koliko je uložio, a ukoliko je dugovao tom fondu, novac bi mu se odbijao. Međutim, novac iz kase je nestao bez traga, a do danas se nije utvrdilo gdje su otišle pare i ko su odgovorna lica.

Bivši radnici su do sada već dva puta predavali krivične prijave protiv članova Nadzornog i Upravnog odbora Osnovnom sudu u Nikšiću, koje je sud odbacio kao neosnovane. Optužbe su odbačene iako je tada utvrđeno da nedostaje jedan dio dokumntacije o radu kase, pa se može tačno konstatovati kada je nastao manjak, a osim toga utvrđeno je da kasa uzajamne pomoći nije radila u skladu sa Pravilnikom, da se njen Upravni odbor nije sastajao kako je predviđeno, dok Nadzorni odbor nije ni postojao.

J.L.

8

Društvo

ČETVRTAK, 5. 12. 2013.

Građani sajam mogu posjetiti i naredna dva dana

SAJAM MEDICINE

Kriza i na štandovima Sajam medicine u Podgorici okupio je 30-ak izlagača i znatno je oskudniji nego prethodnih godina. Na ovoj manifestaciji, koja je svečano otvorena juče, predstavile su se farmaceutske kompanije i veledrogerije, kao i javne i privatne zdravstvene ustanove.

Pomoćnica ministra zdravlja Mira Dašić-Jovanovski ocijenila je da je Sajam medicine idealna prilika da se afirmiše crnogorski zdravstveni sistem, te predstave dostignuća u raznim oblastima, kao i postignuti rezultati i budući planovi.

“Učesnici sajma će naredna dva dana, kroz naučne plenarne sesije, imati priliku da čuju preko 80 interesantnih predavanja iz raznih oblasti medicine i farmakologije, saznaju više o dijagnostičkim i terapijskim

Više od 200 građana doniralo je garderobu i igračke za djecu sa smetnjama u razvoju sa sjevera Crne Gore u sklopu Coca-Cola karavana dobre volje.

“Srećni smo što su građani pokazali humanost i u velikom broju se odazvali našem pozivu, a posebno raduje činjenica da je znatan broj njih donio igračke koje su upravo namijenjene za stimulaciju didaktičkih sposobnosti kod djece sa smetnjama u razvoju”, saopštila je Jovana Tufegdžić iz te kompanije.Prikupljena garderoba i igračke, uz donaciju potrebne opreme i mobilijara kompanije Coca-Cola Hellenic Crna Gora biće tokom naredne sedmice uručeni djeci sa smetnjama u razvoju iz udruženja “Zvijezda” iz Kolašina, “Olakšajmo život djeci sa posebnim potrebama” Rožaje, “Korak nade” Berane i Dnevnog centra “Lipa” iz Plava.

Bo.P.

mogućnostima crnogorskih zdravstvenih ustanova, kako javnih, tako i privatnih”, istakla je Dašić-Jovanovski.

Prema njenim riječima, Sajam medicine omogućava građanima da u direktnom razgovoru sa ljekarima, koji će predstavljati zdravstvene ustanove u kojima rade, dobiju savjete, preporuke i odgovore na pitanja koja se tiču njihovog zdravlja.

Predstavnica organizatora Slavica Pantović istakla je da su na Sajmu prezentovani novi proizvodi iz oblasti pedijatrije, te da će biti organizovana i stručna predavanja.

Građani sajam mogu posjetiti i naredna dva dana u hotelu “Nikić” u Podgorici. Organizator trodnevne manifestacije je časopis “Medikal”. M.M.K.

Dvodnevni Sajam za dame Sajam za dame, u organizaciji udruženja My Day iz Kotora, biće održan 6. i 7. decembra u TC Mall of Montenegro od devet do 22 časa. Sajam će 6. decembra u 11 sati otvoriti Ljiljana Raičević iz Sigurne ženske kuće, nakon čega će održati okrugli sto na temu “Zakon o zaštiti od nasilja u porodici”.

“Kategorije u kojima će se izlagači predstaviti na sajmu su: moda i ljepota, njega lica i tijela, hrana i piće, wellness i zdravlje, vjenčanje, home dekor. Pored ovih osnovnih, kategorije u kojima će dame moći da uživaju za vrijeme sajma i zadovolje svoju znatiželju su glamur, zabava, putovanja, astrologija, kultura, šoping”, najavljuju organizatori.

Bo.P.

PORUKA POSLANICIMA

Da su slijepi, znali bi kako nam je Solidarnost sa osobama sa invaliditetom poslanici bi zaista pokazali da su koristili gestovni govor, da su se kretali u kolicima ili sa povezom preko očiju, i tada bi uvidjeli kakav je naš svakodnevni život. To je poručila direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Marina Vujačić na zasijedanju Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranja, povodom 3. decembra, Međunarodnog dana osoba sa invaliditetom.

“Na osnovu saziva sjednice, da se zaključiti da ni poslanici nijesu pročitali Evropsku konvenciju o pravima osoba sa invaliditetom, budući da koriste termin lica sa posebnim potrebama, koji je pogrešan”, upozorila je Vujačić.

Prema njenim riječima, o spremnosti političkih partija da prihvate osobe sa invaliditetom dovoljno govori pristupačnost njihovih sjedišta.

“Smatram da bi bilo dobro da smo čuli aktivnosti i konkretne rezultate koji su nadležni preduzeli, jer nam je obećanja preko glave”, naglasila je Vujačić.

Milisav Korać iz Udruženja roditelja djece sa smetnjama u razvoju Naša inicijativa pozvao je poslanike da se založe za implementaciju svih propisa koje su usvojili u Skupštini.

“Predlažem da Fond za profesi-

Vujačić na jučerašnjoj sjednici Odbora

onalnu rehabilitaciju ubuduće bude samostalno tijelo i da se njegov novac koristi za konretne projekte za osobe sa invaliditetom”, kazao je Korać.

Nataša Borović iz Udruženja paraplegičara Crne Gore podsjetila je da ni zgrada Skupštine nije prilagođena osobama sa invaliditetom, te da ona treba da bude primjer ostalima kako se poštuju zakoni.

Sa njom su bili saglasni i poslanici, pa je Andrija Popović (Liberalna partija) predložio da se ukinu

službena putovanja za poslanike i osoblje Skupštine, dok se zgrada ne osposobi za osobe sa invaliditetom.

Poslanica DPS Zorica Kovačević predložila je da pronađu mogućnosti da 2014. povećaju socijalna davanja. Ona je ukazala da porodice koje imaju članove sa smetnjama u razvoju imaju veće troškove.

Predsjedavajući Zoran Jelić (DPS) kazao je da sve usvojene strategije i zakoni koji se tiču osoba sa invaliditetom ne smiju ostati mrtvo slovo na papiru.

RODNA RAVNOPRAVNOST

Povećati broj žena u parlamentu Da bi se postigla rodna ravnopravnost i veća politička participacija žena u pridruživanju Evropskoj uniji, potrebno je odmah krenuti u zakonodavne, ali i kulturne promjene, zaključak je Odbora za rodnu ravnopravnost.

Odbor za rodnu ravnopravnost je pravo mjesto za početak, kazala je direktorka Generalnog direktorata za proširenje Evropske komisije Aleksandra Cas Granje i istakla da je na odboru velika odgovornost, jer inicira zakonodavne promjene, a time i šire kulturološke reforme koje će promijeniti tradicionalnu ulogu žene u društvu.

Iako je Crna Gora proteklih godina napredovala u pogledu ženskih prava, Cas Granje smatra da još mnogo toga treba uraditi da bi

se spriječilo nasilje protiv žena.

“Zaista sam bila šokirana kad je nedavno istraživanje u Crnoj Gori pokazalo da svaki četvrti muškarac vjeruje da je nasilje nad ženama opravdano u određenim slučajevima”, kazala je Cas Granje.

Predsjednica Odbora Nada Drobnjak kazala je da iako je broj žena u crnogorskom parlamentu povećan i iznosi 16 odsto, što je najviše do sada, taj procenat ne govori o kritičnoj masi koja može da nametne svoj stav i mišljenje većini.

Maja Raičević iz NVO Centar za ženska prava inicirala je izmjene Zakona o izboru odbornika i poslanika tražeći da u svakoj grupi od tri na izbornim listama jedno mjesto pripadne ženi jer, kako je

istakla, svega šest zemalja u Evropi ima manje žena u parlamentu od nas.

Ona smatra da se rad radne grupe za izgradnju povjerenja u izborni proces treba iskoristiti kako bi se omogućio minimum od 30 odsto žena u crnogorskom parlamentu, iako teže zastupljenosti od 50 odsto.

“Kvote jesu potrebne i jesu formalna pretpostavka, ali je uporedo sa njima potrebno raditi na promjeni kulturnog koncepta i društvene svijesti. Treba razbiti predrasude i stereotipe koji prate ženu u Crnoj Gori”, kazala je poslanica DPS Branka Tanasijević, saglasivši se sa koleginicom iz Pozitivne Azrom Jasavić da je pored kvota veoma važan i kvalitet, koji mora biti preporuka.

J.V.Đ.

GRAĐEVINSKE DOZVOLE

U Kolašinu najteže dobiti rješenje Od jula ove godine samo je šest opština izdalo građevinske dozvole u zakonskom roku. To je pokazao izvještaj Ministarstva turizma i održivog razvoja, koje je pratilo primjenu sistema “jedan šalter”. Za prvih deset mjeseci 2013. godine, lokalne uprave su izdale 843 građevinske dozvole.

Od primjene izmijenjenog Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata na nivou lokalnih uprava, odnosno od jula ove godine tek šest opština je ispunilo zakonski rok od 30 dana za izdavanje građevinskih dozvola. Preostalim opštinama za izdavanje dozvola bilo je potrebno od 66 do 270 dana, prenosi Radio Jadran.

U izdavanju dozvola najviše su kasnili lokalni organi u Kolašinu, čiji prosjek iznosi 270 dana, zatim u Ulcinju, gdje su se građevinske dozvole čekale u prosjeku 202 dana, u Baru 145 dana, u Herceg Novom 132 dana, Budvi 118, u Podgorici 94, Ža-

bljaku 92 dana, Kotoru 90, Tivtu 82, Plužinama 77, a Nikšiću 66 dana.

Građevinske dozvole najbrže su izdate u opštinama gdje je podnijeto najmanje zahtjeva za izdavanje tih dokumenata. U trećem kvartalu u Plužinama je izdata jedna dozvola za devet dana, u Andrijevici su dvije dozvole izdate u prosjeku za 11, u Mojkovcu i Beranama za 15 dana, Danilovgradu 16, Cetinju 22, Šavniku 23 dana, a u Pljevljima 31 dan.

Najviše građevinskih dozvola izdato je u Nikšiću, od jula njih 39.

U Podgorici je izdato 33, Kotoru 29, Herceg Novom 28, Budvi 23, Tivtu i Pljevljima 18, Bijelom Polju 17, Baru 14 građevinskih dozvola.

Opština Rožaje nije dostavila resornom ministarstvu podatke o izdatim građevinskim dozvolama.

Najviše građevinskih dozvola je izdato za porodične i individualne projekte - 56 odsto, dok je za infrastrukturne to bilo 12 odsto. (CdM)

Društvo

ČETVRTAK, 5. 12. 2013.

9

porodice digle ruke

most ide u istoriju Tokom naredne sedmice biće započeti radovi na proboju puta koji će ići lijevom stranom kanjona Morače na relaciji Duga - Rijeka Piperska u dužini od oko četiri kilometra, saopštio je podgorički Sekretarijat za komunalne poslove i saobraćaj.

Radovi na proboju puta izvodiće se u saradnji sa Vojskom Crne Gore, a zbog toga što je viseći pješački most na Morači, u Rijeci Piperskoj, usljed oštećenja, zatvoren za saobraćaj. Inače, taj most predstavlja jedinu saobraćajnu vezu stanovnika tog mjesta.

Probojom puta, umjesto mostom, uspostaviće se kopnena saobraćajna komunikacija sa tim naseljem, saopšteno je Sekretarijata.

“Ovakvo rješenje je povoljnije, s obzirom na to da će se obezbijediti kolska veza, te samim tim bolja pristupačnost nego što je to bio slučaj dok je veza ostvarivana pješačkim mostom“, ističu u Sekretarijatu, uz napomenu da će glavni grad, do završetka radova, u saradnji sa drugim institucijama obezbjeđivati potrebnu podršku i pomoć mještanima.

Bo.P.

slučaj drvoimpeks u toku Sudski postupak protiv Momčila Pejovića, koji je suprotno zakonu rekonstruisao poslovni prostor u zgradi bivšeg “Drvoimpeksa”, čime je doveo u opasnost od urušavanja i taj i susjedne objekte, u toku je, saopšteno je iz PG Biroa.

Uz podsjećanje da je Glavni grad još prošle godine podnio dvije krivične prijave Osnovnom državnom tužiocu protiv Pejovića, iz PG biroa navode da je Osnovno državno tužilaštvo u decembru prošle godine saopštilo da je Osnovnom sudu podnijelo optužni predlog protiv Pejovića zbog izvršenog krivičnog djela.

“Sudski postupak po optužnom predlogu je u toku. Zbog nezakonitih postupaka Pejovića, koji je u poslovnom prostoru držao restoran ‘Stafan’, po prijavi građana, intervenisala je i Komunalna policija. Dakle, Glavni grad je uradio sve što je u njegovoj nadležnosti i istovremeno dostavio drugim institucijama svu neophodnu dokumentaciju za postupanje u ovom slučaju”, zaključili su iz PG Biroa. Bo.P.

Psihijatrija utočište za 12 socijalnih slučajeva Klinika u Kotoru postala dom bivšim pacijentima kako ne bi završili na ulici Milica Krgović

s

pecijalna bolnica za psihijatriju u Kotoru pretvorena je u socijalnu ustanovu. Naime, bolnica je, između ostalog, postala utočište i za 12 socijalnih slučajeva, kojih se “odrekla” i porodica. Oni su zbog psihijatrijskih problema liječeni u Dobroti, a nakon tretmana tu su i ostali jer ih iz kotorske bolnice nemaju gdje otpustiti osim na ulicu.

Da humanost nije nestala najbolji je primjer kotorska bolnica koja, iako je mogla, nije otpustila ove građane jer nemaju gdje da odu - porodice ih neće, a centrima za socijalni rad nedostaje kapaciteta. Nakon što su se porodice 12 pacijenata odrekle svojih članova, nije urodila plodom ni komunikacija uprave bolnice sa centrima za socijalni rad da im se pomogne. Socijalne vlasti, iako im je u opisu posla i briga o siromašnima, nemoćnima i beskućnicima, pravdaju se da ih nemaju gdje, te da im fali kapaciteta.

Direktor Specijalne bolnice u Kotoru Aleksandar Tomčuk kazao je Dnevnim novinama da ova lica oko godinu borave u ustanovi, te da su pokušavali da u saradnji sa centrima za socijalni rad riješe taj problem. Tomčuk objašnava da u socijalnim centrima uvjeravaju da nemaju dovoljno kapaciteta.

“Mi nemamo gdje da ih otpustimo jer oni nemaju mogućnost povratka u porodice. Ovakvo stanje nije dobro ni za njih. U pitanju su lica od 50 i više godina. Postojeći kapaciteti bolnice bi bili sasvim dovoljni za pružanje usluga iz oblasti urgentne psihijatrije da se ne suočava sa problemom produženog, nekad i višegodišnjeg liječenja pacijenata čije zdravstveno stanje više ne zahtijeva bolničko liječenje, ali koji su u nemogućnosti da se vrate natrag u porodicu i zajednicu”, istakao je Tomčuk.

Prema njegovim riječima, ne postoji alternativa za njihovo zbrinjavanje nakon bolničkog liječenja.

Tomčuk navodi da je njihov dalji bolnički boravak uslovljen više socijalnim, a mnogo manje medicinskim razlozima.

“Za ovu kategoriju pacijenata razvijene države imaju socijalne servise kao što je takozvana kuća na pola puta. Ovakvi uslovi stvaraju atmosferu boljeg oporavka paci-

147

radnika zaposleno je u kotorskoj bolnici, što je svrstava u crnogorsku zdravstvenu ustanovu sa najmanje zaposlenih jenta, bolju rehabilitaciju i resocijalizaciju. Nažalost, ovakvi servisi kod nas još ne postoje, što bolnici nameće obavezu da često preuzme i doživotnu brigu o njima”, objasnio je Tomčuk.

● IzloženI bezbjednosnom rIzIku

Aleksandar Tomčuk upozorava da se bolnica suočava i sa problemom liječenja i smještaja lica kojima je sud izrekao bezbjednosnu mjeru obaveznog psihijatrijskog liječenja i čuvanja u zdravstvenoj

Prvi čovjek Saveza sindikata (SSCG) Marko Nikčević imenovao je juče za sekretare te radničke organizacije Ljiljanu Krivokapić, Vidaka Đuranovića, Branka Vujisića i Vula Ćirovića.

“Na konstitutivnoj sjednici Izvršnog odbora SSCG urađene su i neophodne pripreme za konstitutivnu sjednicu Skupštine SSCG, čije održavanje je predviđeno za sredinu decembra, raspravljano je i o daljim aktivnostima Glavnog odbora u reformi rada SSCG i zaključeno da je neophodno donijeti izmjene Statuta SSCG u roku od tri mjeseca”, saopšteno je iz Saveza.

M.M.K.

Direktor kotorske bolnice Aleksandar Tomčuk dodao je da tradicionalno svake godine u susret božićnim i novogodišnjim praznicima zaposleni u ustanovi, zahvaljujući ljudima dobre volje, prave paketići pacijentima i organizuju im doček Nove godine.

“U zavisnosti od mogućnosti - dobijenih donacija, ovi paketići obično ustanovi.

“U situaciji kada u Crnoj Gori još ne postoji zatvorska bolnica, a imajući u vidu da naša ustanova sa bezbjednosnog aspekta ne ispunjava standarde neophodne za realizaciju dijela mjere koji se odnosi na čuvanje, konstantno smo izloženi visokom bezbjednosnom riziku i strepnji od eventualnih posljedica po zajednicu u slučaju bijega iz ustanove nekog od pacijenata sa izrečenom bezbjednosnom mjerom obaveznog psihijatrijskog liječenja i čuvanja”, naglasio je Tomčuk.

● kapacItetI popunjenI Kapaciteti kotorske bolnice popunjeni su. U ustanovi je zaposleno 147 radnika, što je svrstava u

sadrže konditorske proizvode, čarape, sredstva za ličnu higijenu..., čemu se pacijenti iskreno raduju. Koristim ovu priliku da se obratim svim ljudima dobre volje koji su raspoloženi da daju svoj doprinos ovoj humanoj akciji da nas kontaktiraju na telefonske brojeve 032 330 920 ili 032 330 920”, apelovao je Tomčuk. crnogorsku bolnicu sa najmanje zaposlenih.

“Zbog tradicionalnih predrasuda našeg društva vezanih za mentalnu bolest i psihijatriju uopšte, kao i svojevrsne delikatnosti ovog posla, dugo je postojao problem nedostatka interesovanja za rad u našoj ustanovi. Posljednjih godina situacija se ipak mijenjala na bolje i trenutno imamo znatno podmlađen kadar gotovo u svim službama. Ipak, postojeći broj srednjeg medicinskog osoblja nije dovoljan i on će se u narednom periodu uvećati, s obzirom na to da su predlogom novog akta o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta prepoznate ove potrebe”, kaže Aleksandar Tomčuk.

Bolnica se suočava i sa problemom smještaja lica kojima je sud izrekao mjeru obaveznog psihijatrijskog liječenja

glAVNi grAd

nikčević imenovao četiri sekretara

Za pacijente doček Nove godine

projekAt

Za ª 19. decembarº 14 kandidata

Stop ilegalnim migracijama

Žiri za dodjelu nagrade “19. decembar”, koju dodjeljuje Glavni grad, predložio je 14 kandidata koji ispunjavaju formalno-pravne uslove za njenu dodjelu. Žiri je za nagradu predložio književnike Radojicu Boškovića i Gojka Vujoševića za knjige “Približavanje nuli”, odnosno “Reverzibilni univerzum”. Predložena je i rediteljka Ana Vukotić za obnovu Festivala internacionalnog alternativnog teatra, te književnik i akademik CANU Žarko Đurović za knjigu poezije “Nesmiraji”.

U trci za nagradu naći će se i Tamburaški orkestar Zvuci sa Ribnice za ostvarene rezultate, pisac, pjesnik i esejista Zlatko V. Zlatičanin za studiju “Mikrokosmos u Njegoševoj ‘Luči mikrokozma’”, kao i pozorišni reditelj Jagoš Marković za izuzetan doprinos kulturi glavnog grada i za predstave “Lukrecija

Borba protiv svih oblika kriminala ključan je uslov za napredak zemalja zapadnog Balkana, a posebna pažnja mora se posvetiti ilegalnim migracijama, ocijenio je ministar unutrašnji poslova Raško Konjević.

On je na prezentaciji regionalnog projekta Izgradnja kapaciteta i jačanje saradnje između agencija za sprovođenje zakona u državama zapadnog Balkana kazao da je cilj tog projekta pronalaženje adekvatnog odgovora na probleme i izazove koji stoje pred državama regiona. Naglasio je da su regionalna saradnja i snaženje povjerenja među državama zapadnog Balkana neke od od temeljnih vrijednosti na kojima Evropska unija insistira.

Ističući da je efikasna granična kontrola jedan od ključnih segmenata u borbi protiv međuna rodnog or-

iliti Ždero” i “Filomena Marturano”. Žiri je predložio za nagradu i inženjera Predraga Petrovića za zasluge u revitalizaciji i afirmaciji Medunskog arheološko-istorijskog kompleksa, kao pjesnika i kulturnog poslenika Veselina Rakčevića, za prevod i prepjev knjige “Bugarska poezija XX vijeka”.

Među kandidatima za nagradu našla se i Služba zaštite i spasavanja glavnog grada za učestvovanje u spašavanju i izvlačenju rumunskih državljana nakon nesreće u Platijama u junu ove godine, kao i diplomirani elektroinženjer Branko Stojković za zasluge i postignute rezultate u teorijskom i praktičnom radu.

Potencijalni nagrađeni su i Osnovna škola “Sutjeska”, Transplantacioni tim iz KBC-a Rebro u Zagrebu i književnik Miodrag Tripković za knjigu “Suze i mastilo”.

Bo.P.

ganizovanog kriminala, Konjević je rekao da je ona “i ključni uslov za efikasno djelovanje policije i bezbjednost građana”.

Podregionalni koordinator Međunarodne organizacije za migracije (IOM) za zapadni Balkan Đanluka Roko kazao je da je razlog zbog kojeg će se projektom rukovoditi iz Crne Gore to što se ona “jako brzo kreće u procesu evropskih integracija, možda i brže od svih zemalja u regionu”.

On je naglasio da su migracije problem ne samo Crne Gore, nego cijelog regiona.

“Sa njim se moramo pozabaviti i sa drugog, regionalnog nivoa”, dodao je Roko, napominjući kako je u tim procesima važno imati zemlju kao što je Crna Gora, koja kombinuje evropske integracije i druge aktivnosti, što je vrlo pozitivno. Bo.P.

10 Hronika

ČETVRTAK, 5. 12. 2013.

podgoriCa

Nestao Anton Dedivanović

Uhapšeni sa potjernica Postupajući po potjernicama podgoričkog Interpola u Španiji je uhapšen Crnogorac Saša Boričić (40), u Mađarskoj Srbijanac Safet Morina (48)., a u Rusiji Stefan Dolaš (25) iz Srbije Boričić se potražuje radi izdržavanja kazne zatvora od dvije godine zbog ubistva u pokušaju, kao i zbog suđenja za nasilničko ponašanje. Dolaš se potražuje radi privođenja na izdržavanje kazne zatvora od godinu dana na koju je osuđen zbog šverca droge,.

Potjernica za Morinom raspisana je radi privođenja na izdržavanje zatvorske kazne od šest mjeseci na koju je osuđen zbog krivičnog djela “krađa u produženom trajanju”.

M.V.P.

Podgoričanin Anton Dedivanović (33), zvani Toni, nestao je prije tri dana u Podgorici. Posljednji put porodica ga je vidjela u ponedjeljak, kada je oko 10 časova ujutru izašao iz kuće, koja se nalazi u naselju Stara varoš u Podgorici.

Nakon toga, poznanici su javili da su ga oko 15 časova vidjeli u blizini džamije.

Nakon isteka roka od 24 časa porodica je prijavila policiji njegov nestanak.

Kada je posljednji put viđen, Dedivanović je na sebi imao svijetloplavu jaknu.

Porodica Dedivanović zamolila je sve koji imaju bilo kakve informacije o Toniju da se jave na broj telefona 067331139. M.V.P.

računarska prevara

Haker Čujović: Novac mi uplatile osobe sa potjernice Srbijanski državljanin Miloš Čujović, optužnicom okarakterisan kao jedan od organizatora desetočlane grupe koja se sumnjiči da je počinila računarsku prevaru te prisvojila oko 1,2 miliona eura, iznio je juče svoju odbranu pred sudijom Višeg suda Predragom Tabašem. On je negirao krivicu navodeći da su mu sporni novac, na ime ranijeg duga, uplatile dvije osobe čiji identitet nije želio da otkrije.

Osim Čujovića, na optuženičkoj klupi se nalaze Podgoričani Nikola Marković (28), Vidoje Stanišić (25), Nebojša Marković (26), Saša Klikovac (31), Dragan Kovačević (33), Bojan Pejović (25), Radonja Vulević (31), Boris Petričević (26) i Slađana Medenica (28). Čujović, koji je na ranijem pretresu odbio da iznese odbranu, juče je odlučio da objasni kako je sporni novac dospio na račune optuženih.

“Dan prije nego što su me uhapsili u Cirihu, dao sam prijateljima 1.700.000 eura na pozajmicu. Pola je trebalo da mi vrate za šest mjeseci, a pola za godinu i po. Imena im neću spominjati jer su to lica sa Interpolove potjernice. S druge strane, ne zaslužuju da ih pomenem, jer su me oni ovdje doveli. Po izlasku iz pritvora otišao sam kod mog dobrog druga Nikole

Markovića, objasnio sam da imam ta potraživanja i da otvori račun, jer sam znao da sam ja bezbjednosno-interesantno lice i da će sav novac koji bi došao na moj račun biti oduzet. Pošto je u pitanju bio veći iznos, dao mi je još neke brojeve računa. Proslijedio sam brojeve računa ovih lica onima sa Interpolovih potjernica, da mi uplate novac”, ispričao je on, dodajući da je cijeli slučaj “zabuna i farsa”.

U nastavku suđenja, u svojstvu svjedoka saslušani su predstavnici banaka preko čijih računa su išle sumnjive transakcije novca. Predstavnik CKB banke Darko Banjević ostao je pri izjavi koju je dao ranije pred tužiocem, a u kojoj je do detalja opisao procedure prijema uplata, ne izjašnjavajući se pritom o konkretnim transakcijama vezanim za ovaj slučaj. On je objasnio da su preko spornog računa Nikole Markovića došle dvije uplate.

“Prvu smo isplatili, a drugu ne.

Za prvu, kako nam nije bila sumnjiva, nijesmo naročito obavijestili Upravu za sprečavanje pranja novca, iako smo u elektronskoj formi podnijeli izvještaj toj insitituciji, koji je sadržao ovu transakciju, jer smo dužni da prijavimo svaku transakciju koja glasi na 15.000 eura i više. Dakle, ova transakcija je prijavljena, ali ne kao sumnjiva”, naveo je on.

Njegova kolegenica Daliborka Spasojević, koja je u istoj banci zaposlena kao šef šalterske službe, prisustvovala je isplati novca Markoviću.

“To je redovan proces, klijent je došao, priložio dokumenta, sve je bilo u redu, novac na računu, ništa sporno”, ispričala je ona kako je Markoviću uručeno 170.000 eura u frankama.

Ona je ispričala da je Marković nekoliko dana prije dospijeća prve uplate najavio isplatu novca, te da je pri preuzimanju kazao da za sjutra već očekuje da mu se na račun uplati dupli iznos, što joj se učinilo sumnjivo.

Ona je ispričala da je najava isplate data čak nedjelju dana ranije, a isplata sa računa izvršena je istog dana kada je i uplaćen novac na račun. Čujović je prigovorio njenom iskazu navodeći da “ne može da se izvrši najava isplate ako nema novca na računu”. Na to je sudija Tabaš uočio: “Vidim znate dosta o ovim bankarskim stvarima, a malo prije rekoste da gotovo ne znate ništa o tome”, na šta je Čujović kazao: “Ovo zna svako, i ptice na grani”.

Advokati odbrane zatražili su za svoje branjenike ukidanje pritvora tvrdeći da ne stoje pritvorski osnovi, ali je sudija Tabaš takve predloge odbio.

S.K.

svjedočio brat ubijenog

Porodica Huter nije doprinijela tragediji Nakon što je na prošlom pretresu odbio da svjedoči, zbog čega je novčano kažnjen, brat ubijenog Cetinjanina Olivera Hutera, Oskar Huter saslušan je juče u svojstvu svjedoka u Višem sudu u Podgorici. Govorio je o svađama koje su otuženi i njegov brat ranije imali, a tvrdio je i da on i njegova porodica ničim nijesu doprinijeli tragediji koja im se dogodila.

Nesuglasice između Olivera Hutera i optuženog datiraju, po riječima svjedoka, još od 2004. godine, kada je Grgurović napao Olivera Hutera.

Toga dana, Huter je, po riječima njegovog brata, došao kući krvavih očiju jer je Grgurović navodno htio da mu ih vadi. Kasnije su, kako je ispričao, otac i ujak optuženog dolazili kod njega da se izvinjavaju za postupke Mihaila Grgurovića.

Nakon tog okršaja, Oskar je, kako je ispričao, otišao za Venecuelu, a nakon nekoliko dana brat mu je u telefonskom razgovoru saopštio da je došlo do ponovnog okršaja između njega i optuženog, ali da je Oliver ovog puta izvukao deblji kraj.

Prepričavajući razgovor sa pokojnim bratom, Huter je kazao da je u drugom okršaju optuženi imao pi-

štolj koji je usmjeravao prema njegovim roditeljima i Oliveru. Napomenuo je u nastavku i da je na njegovu porodičnu kuću, nakon drugog obračuna, rafalno pucano te da vjeruje da je to učinio neko blizak optuženom Po povratku u Crnu Goru, svjedok je izbjegavao susret sa Grgurovićem, a tako se, kako je naveo, ponašala cijela porodica.

“Od tada je prošlo dosta vremena i onda mi je prošle godine na poslu javljeno da je na moga brata pucao optuženi. Svog mrtvog brata sam našao u Hitnoj pomoći“, kazao je Huter.

On je na prošlom suđenju odbio da uđe na suđenje Grguroviću a juče je kazao da je došao da svjedoči jer ga na to zakon obavezuje. Nakon što su ga policajci po naredbi sudije Vesne Moštrokol prinudno uveli, Oskar na prošlom pretresu nije želio da komunicira i na sva postavljena pitanja odgovarao je ćutanjem, zbog čega je kažnjen novčanom kaznom od 300 eura.

Grgurović se tereti da je 30. avgusta prošle godine iz bezobzirne osvete zbog ranijih obračuna ubio Olivera Hutera.

S.K.

Carina

Oduzeta garderoba

POTREBNI DIZAJNERI Ukoliko ste kreativni i posjedujete znanje u oblasti pripreme za štampu postanite dio tima koji cijeni dizajn i kreativnost.

Obavezno odlično poznavanje Indesign-a i Photoshop-a i iskustvo u pripremi za štampu.

Prijave slati na e-mail: nikola.prelevic@dnovine.me

Vršeći kontrolu prometa robe i putnika, carinski službenici su na graničnom prelazu “Dračenovac”, pronašli i oduzeli neprijavljenu garderobu ukupne vrijednosti 1,705 eura, koja je trajno oduzeta, saopšteno je juče iz Uprave carina.

“Službenici Uprave carina, 04. decembra, 2013. godine, na graničnom prelazu Dračenovac, prilikom redovne kontrole prometa robe i putnika, detalj-

nim pregledom teretnog motornog vozila – šlep za prevoz automobila, srbijanskih registarskih oznaka, a kojim je upravljao državljanin Republike Srbije, u jednom od automobila na šlepu, pronađeni su neprijavljeni odjevni predmeti čija je vrijednost 1,705 eura. Odgovornom licu je izdat prekršajni nalog i naplaćena novčana kazna. Roba je trajno oduzeta”, navodi se u saopštenju.

S.K.

Hronika 11

ČETVRTAK, 5. 12. 2013.

UHAPŠENE 24 OSOBE

U Mađarsku ilegalno prevezli više od tri stotine imigranata Nakon višemjesečnih istraga, u policijskoj akciji “Ruta” uhapšeni organizatori i članovi dvije kriminalne grupe koje su se na međunarodnom nivou bavile krijumčarenjem Marija Palibrk

u

organizovanoj akciji pod kodnim nazivom “Ruta” službenici više policijskih sektora, u saradnji sa Specijalnim državnim tužiocem u Podgorici, uhapsili su 22 osobe, dok se za pet njih traga, zbog sumnje da su organizatori ili članovi kriminalnih organizacija koje su se bavile krijumčarenjem ljudi. Identifikovanjem i hapšenjem ovih osoba razbijene su dvije kriminalne grupe koje su za četiri mjeseca stotine imigranata iz afro–azijskih zemalja ilegalno prevozile preko “divljih” graničnih prelaza.

Uhapšeni članovi i organizatori dvije kriminalne grupe koje su razbijene ovom akcijom terete se da su na međunarodnom nivou, na organizovan način, krijumčarili strane državljane iz Maroka, Pakistana, Sirije, Sudana, Alžira, Eritreje, Somalije, Obale Slonovače, Nigerije, Gane, Malija, Avganistana i Bangladeša. Prema sumnjama policije, oni su ilegalne strance, koji su dolazili iz Grčke i Albanije, prevodili preko “divljih” graničnih prelaza u Crnu Goru, a zatim u Srbiju, pa do Mađarske radi njihovog daljeg krijumčarenja u zemlje Evropske unije.

Osumnjičene je do kasno sinoć saslušavala zamjenica tužioca za organizovani kriminal Mira Samardžić, a neke od njih odmah sinoć saslušao je i sudija za istrage Višeg suda u Podgorici Miroslav Bašović.

● Rožajac i PodgoRičanin

oRganizatoRi kRiminalnih gRuPa

Zbog sumnje da su organizovali međunarodne grupe radi krijumčarenja ilegalnih stranih državljana uhapšeni su Rožajac Ujkan Murić (20), zvani Bakir, i Podgoričanin Dražen Đokić (35).

Dvadesetogodišnji Murić bio je na čelu 13-člane grupu kojoj su pripadali i Rožajci R. H. (23), Rešad Murić (35), E. Kuč (25), kao i Podgoričani M. Ć.

(28), G. L. (42), S. L. (40), B.P. (41), Ž. G. (22) i Predrag Mijatović (21). Kriminalnu grupu ovog Rožajca sačinjavali su i A.S. (30) iz Pakistana, M. B. (35) iz Maroka i M. S. K. (28) iz Sudana. Đokić je, prema sumnjama policije, bio organizator druge međunarodne kriminalne organizacije za krijumčarenje ljudi čiji su članovi bili Podgoričani Boban Vesković (38), Dejan Marković (30), D. M. (46), Z.R.

(33), Nino Camaj (31), Dragan Bošković (50), I.Đ. (24), D.P. (29) kao i Danilovgrađanin V.Š. (24) i A.H. (23) iz Pakistana.

Njih 24 terete se da su počinili krivična djela “stvaranje kriminalne organizacije” i “nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi”.

Osim njih, u akciji “Ruta” uhapšeni su Podgoričanin S.D. (38) i Rožajci S.A. (33) i F.D. (28) koji se terete za nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi.

Stavljanje lisica na ruke u akciji “Ruta” izbjegli su A.S. (30) iz Pakistana, M. B. (35) iz Maroka, M. S.K. (28) iz Sudana, Z.R. (33) iz Podgorice i F.D. (28) iz Rožaja, za kojim policija intenzivno traga.

Murićeve i Đokićeve kriminalne grupe, kako DN sazanju od izvora bliskih istrazi, radile su odvojeno. Naime, jedino zajedničko bili su im saradnici iz inostranstva, koji su znali da u Crnoj Gori postoje ove dvije grupe, te su imigrante upućivali na njih.

Nakon toga, svaka grupa, tačnije njen član, radio je svoj posao.

● imali “siguRnu Rutu” Policijska akcija “Ruta”, koju su izveli službenici Odsijeka za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije sa centrima bezbjednosti Podgorica, Berane i Bijelo Polje i Sektorom granične policije, i u saradnji sa Agencijom za nacionalnu bezbjednost, trajala je više mjeseci. Preduzetim aktivnostima policija je došla do sumnje da su 27 osumnjičenih imali ustaljenu rutu kojom su iz zemalja Azije i Afrike preko Albanije i Grčke u Crnu Goru ilegalno dovezli stotine imigranata. Dalje su ih prevozili u Srbiju, radi krijumčarenja u “zemlje nade”.

“Djelovanjem dvije međunarod-

Konjević: Ove godine azil tražilo duplo više osoba Da postoji problem sa velikim brojem ilegalnih imigranata juče je potvrdio i ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević. On je saoštio da je u Crnoj Gori do 1. novembra azil je zatražilo 3.200 osoba, što je duplo više nego prošle godine.

“Zato danas imamo aktivnost Uprave policije, koja je to prepoznala kao problem”, kazao je Konjević.

On je rekao da se s povećanim brojem tražilaca azila suočavaju sve zemlje regiona, uključujući i Crnu Goru.

Azilanti su, kako je naveo, najčešće sa područja Sirije i drugih djelova gdje je politička, ekonomska i bezbjednosna situacija takva kakva je.

Konjević je dodao i da se realizuje cijeli projakat u cilju jačanja saradnje koju treba da imaju granične policije.

“Nemoguće je napraviti takvu vrstu organizacije dolaska imigranata, a da ona negdje u matičnoj državi nema neku vrstu potpore. Danas smo tu

potporu srušili i nadam se da ćemo, u narednom periodu, prepoznajući te probleme i ne bježeći od njih, i dalje raditi i nastaviti da radimo ove stvari, jer to značajno stvara određenu vrstu političkih problema Crnoj Gori, a s druge strane, predstavlja određenu vrstu ekonomskog izdatka, jer je to trošak za svaku državu”, rekao je Konjević.

On je dodao da postoje standardi na koje se Crna Gora obavezala i da se moraju zaštiti prava svih koji su zatražili azil i da im se mora obezbijediti smještaj i ishrana.

“Tokom decembra ćemo otvoriti prihvatilište za strance i, nadam se, to je u nadležnosti Ministarstva rada i socijalnog staranja, i centar za azilante”, saopštio je Konjević.

On je poručio da sve zemlje koje nijesu u Šengenu i Evropskoj uniji čeka dug put obezbjeđivanja granica na adekvatan način.

ne organizovane kriminalne organizacije je, od avgusta 2013. godine do danas, prokrijumčareno više stotina azilanata, na način što su organizatori grupa organizovali, a pripadnici ovih grupa sproveli njihov ilegalni ulazak u Crnu Goru, a potom njihov prihvat, privremeni smještaj i prevoz do tačaka krijumčarenja preko državne granice Crne Gore u Srbiju, koristeći pritom alternativne puteve van graničnih prelaza”, piše u saopštenju Uprave policije.

Dnevne novine nezvanično saznaju da je 27 osumnjičenih prevezlo više od 300 imigranata.

U ovoj akciji crnogorska policija zatražila je pomoć od kolega iz Srbije, sa kojima su ovim povodom ostvaraili operativnu saradnju.

Prema nezvaničnim saznanjima, osumnjičeni su imigrante, za unaprijed dogovorene novčane nadoknade, preuzimali sa granice Albanije, nakon čega su im nalazili smještaj i odvozili ih do Rožaja, a odatle u Srbiju.

● Bili Pod mjeRama tajnog nadzoRa

Prema nezvaničnim saznanjima Dnevnih novina, policijska akcija počela je prije nekoliko mjeseci kada su na teritoriji naše države, posebno u Podgorici, primijećeni brojni stranci.

Posljednjih mjeseci oni su imali česte fizičke obračune uglavnom u naseljima Stari aerodrom i Konik, gdje su bili smješteni. Vršeći uviđaj, prema nezvaničnim saznanjima DN, policajci su otkrili da je veliki broj ovih Afrikanaca i Azijaca ilegalno ušao u Crnu Goru, nakon čega je otpočela akcija “Ruta”. Da bi potvrdili sumnje i otkrili ostale članove kriminalnih grupa, policajci su, takođe prema nezvaničnim saznanjima, već identifikovane stavljali pod mjere nadzora. Preduzete aktivnosti rezultirale su hapšenjem 24 osobe i identifikovanjem još pet njih, koji se nalaze u bjekstvu.

● išli taksijem i “divljim” PRevozom

Članovi kriminalnih grupa, osim što su nalazili privremeni smještaj za ove strance, organizovali su im prevoz, trudeći se da nađu što zabačenije puteve, prvo do sjevera, a kasnije i do Srbije. Dnevne novine nezvanično saznaju da su oni iznajmljivali taksi vozila kojima su za prevoz plaćali po unaprijed ustanovljenom cjenovniku.

Osim toga, neki od imigranata, navodno, tražili su i građanima da ih prevoze za 20 do 50 eura po osobi, zavisno od dužine puta.

● umakli Policiji Policija već duže vremena, posebno u glavnom gradu, ima problema s imigrantima. Više puta su pokušavali da privedu i identifikuju one strance koji su ilegalno ušli u našu zemlju, ali nijesu uvijek uspjevali. Izvor Dnevnih novina iz policije naveo je da je nedavno 50-ak njih uspjelo da im umakne.

Naime, kako tvrdi izvor, dobili su saznanja da je oko 50 ilegalnih imigranata iz pravca Tuzi krenulo prema sjeveru. Navodno, oni su prvo htjeli da iznajme taksi vozila, ali kako nijesu uspjeli dovoljno da ih pronađu, uzeli su autobus. Policija je krenula za njima, ali je oko 50 imigranata uspjelo da istrči iz autobusa nakon čega su se razbježali.

12 Crna Gora

ČETVRTAK, 5. 12. 2013.

jubilej nikšićke gimnazije

Škola koja brusi najsjajnije dijamante

Foto: Milovan Danilović

Sa proslave jubileja nikšićke gimnazije

NIKŠIĆ - Jedna od najpoznatijih srednjih škola u Crnoj Gori, nikšićka Gimnazija “Stojan Cerović” proslavila je sto godina postojanja. Direktor ove obrazovne ustanove Žarko Raičević ocijenio je da je sto godina postojanja Gimnazije važan dio istorije grada pod Trebjesoma i Crne Gore.

Po riječima Raičevića izuzetna tradicija Gimnazije “Stojan Cerović”, kao i svijetli likovi njenih profesora i učenika, primjeri su na kojima treba učiti i vaspitavati nove generacije.

“I danas se Gimnazija “Stojan Cerović” ponosi svojim profesorima i učenicima koji je pohađaju i postižu izuzetan uspjeh na državnim i međunarodnim takmičenjima. Učenici Gimnazije “Stojan Cerović” već duži niz godina su prvaci Crne Gore iz matamatike, fizike, hemije, biologije, ruskog i francuskog jezika, ali i nosioci Olimpijskih medalja, najvećeg

međunarodnog priznanja u obrazovanju”, istakao je Raičević.

Zlatna Olimpijska medalja 2009. godine u Moskvi iz ruskoj jezika pripala je učenici Andrijani Čanović, takođe 2012. godine na Olimpijadi iz fizike u Estoniji učenik Petar Tadić je nosilac bronzane Olimpijske medalje, dok je Petar Tadić već naredne godine, na Olimpijadi iz fizike u Danskoj osvojio bronzanu medalju. Raičević je naglasio i da su profesorice Gimnazije Mirjana Međedović, Nevenka Obradović i Ana Vujačić proglašene za najbolje mentore 2013. godine u Crnoj Gori. “Šta je nama danas nikšićka gimnazija? Škola koja brusi naše najsjajnije dijamante i nosi, uzdiže luču crnogorskog školstva. Sa njom ćemo izaći pred Njegoša”, rekao je Raičević.

U znak jubileja kolektiv i učenici škole uručili su bivšim direktorima akademiku Branku Radojičiću, prof. Novu Stanišiću, prof. Zorici Kotri i prof. Mijatu Božoviću plakete. U ime bivših direktora Gimnazije zahvalio se Branko Radojičić koji je podsjetio na revolucionarni segment nikšićkih gimnazijalaca i profesora, ali i na današnju crnogorsku istoriju i značaj 200. godišnjice rođenja Njegoša.

U znak priznanja i zahvalnosti za dugogodišnju saradnju predstavnici SUBNOR-a i NOR-a Gimnaziji su dodijelili najveće priznanje - plaketu SUBNOR-a Crne Gore. Na svečanosti povodom jubileja Gimnazije, kojoj nije prisustvovao niko iz državnog vrha osim bivšeg ministra kulture Branislava Mićunovića, prikazan je film o školi koji je snimila Televizija Nikšić.

M. Rovčanin

POlOmljena jOš jeDna baRka

Kacema služi samo za slikanje

ULCINJ - U lučici Kacema polomljena je još jedna barka. Čak i nije bilo veliko nevrijeme, ali je đakuzi, kako mještani nazivaju lučicu, već uzeo još jedan danak. Ovog puta potopljena je i polomljena barka Radeta Minića, a šteta se procjenjuje na oko 5.000 eura.

“Barka je slomljena, potpuno uništena, popravke nema. More nije bilo veliko, zato je i barka bila u Kacemi”, kazao je Minić.

Odštetu će tražiti, još samo da utvrdi od koga, jer svi se, kako navodi Minić, ograđuju od odgovornosti.

“Dok Kaceme nije bilo, nijedna barka nije bila polomljena. Sad čovjek računa sigurno je i ostane bez čamca”, istakao je Minić.

Nije ovo prva polomljena barka, problem postoji od izgradnje Kaceme. Do sada je, prema riječima ulcinjskih ribara koji su se okupili da pomognu Miniću, polomljeno šest čamaca. Kako kažu, to potvrđuje samo jedno - da je projekat Morskog dobra, vrijedan 1,2 miliona eura, nefunkcionalan. Kako smatraju, trebalo je da poslušaju ljude koji poznaju more. Đakuzi je naziv koji se odomaćio, jer voda iz lučice jednostavno ključa, vri. Već se desilo nekoliko puta do sada da talasi budu toliko veliki da nesmetano preko pristaništa ulaze u marinu, donoseći

ogromne količine vode koja puni čamce.

“Od izgradnje đakuzija je jasno da je napravljena katastrofa.

Iako smo još tada sugerisali da se produži lukobran, jedan od šefova je rekao ‘za koga je, dobro je’”, kazao je ribar Ragip Išmakić.

Kako je dodao, prošle godine dva njegova čamca su polomljena.

“Mi nemamo gdje da stavimo čamce. Talasi ih lome čak i kad su na skeli. Na kompletnom crnogorskom primorju najgori smo mi Ulcinjani”, istakao je Išmakić, dodavši da marina-đakuzi ne vrijedi ništa.

Da je bilo sreće, kako je rekao, napravili bi lučicu gdje je stari mandrać i bila bi potpuno druga priča. I danas, navodi Išmakić, tamo stoje barke kao u sobi.

Sramota je, kažu ribari, da Ulcinj, poznati primorski i ribarski grad, nema bezbijednu lučicu, poput ostalih gradova. Ribari kažu da Kacema u Ulcinju služi jedino za slikanje, jer fino izgleda i turistima se dopada.

Ulcinjani traže od Javnog preduzeća za upravljanje Morskim dobrom da dođu i završe Kacemu, jer ono što su uradili ima samo estetsku funkciju i ništa više. Lukobran se, tvrde ribari, mora produžiti za još deset metara, kako bi Kacema postala funkcionalna. S. Ganić

akcija

Fotografije humanosti TIVAT - Međunarodna humanitarna akcija “Help portret” održaće se sjutra od 12 do 15 sati u restoranu “One” u Porto Montenegru. U susretu praznicima, Porto Montenegro i ove zime širi dobru atmosferu i sakuplja novac za one kojima je najpotrebniji, pa će tako fotografi Veri Veroza i Miko praviti profesionalne portrete prola-

znika i gostiju, a čitav prihod od prodatih fotografija namijenjen je djeci sa teškoćama u razvoju u Tivtu.

Kako su najavili, akciju “Help Portrait” podržaće frizerski salon “Vlado Hair Design”, Agencija za vizuelne komunikacije “Vapor” iz Podgorice izradiće kulise i propagandni materijal.

Z.K.

Crna Gora 13

ČETVRTAK, 5. 12. 2013.

PROPALA KOMPENZACIJA

Državi poklanjali državnu zemlju KUMBOR

Na muke mještana niko od nadležnih ne reaguje

Ništa od kompenzacije sa državom; opština Kolašin

Zorica Bulatović

S

koro tri godine opštinski funkcioneri obmanjuju javnost tvrdnjama da će dug Opštine prema državi od skoro četiri miliona eura na ime poreza i doprinosa kompenzovati tako što će državi ustupiti, kako su govorili, sportsku halu i Dom mladih Gorštak sa pripadajućim zemljištem. Da od te vrste kompenzacije neće biti ništa jasno je kada se pogledaju katastarski podaci, prema kojima su ta dva objekta već državno vlasništvo.

KOLAŠIN - Prema nezvaničnim informacijama iz lokalne uprave, ta dva objekata su određeno vrijeme bila upisana kao vlasništvo Opštine, ali je potom greška ispravljena, pa je imovina preknjižena na “pravog vlasnika”.

“Nikako nije moglo biti drugačije, jer je te objekte gradila država i oni nikad nijesu ni mogli biti opštinski.

Zbog čega je izvršna vlast nekoliko puta pominjala da su to objekti kojima će biti obavljena kompenzacija, to vjerovatno ni njima nije jasno. Postoji mogućnost da su i sami, tokom postupka koji je trebalo da dovede do realizacije kompenzacije, shvatili suštinu”, kazao je nezvanično jedan od visokih opštinskih službenika.

On tvrdi i da je to zemljište isparcelisano i da je do sada sve obavljeno po zakonu. Prema riječima sagovornika DN, opština ima vlasništvo i nad većim dijelom parcele od 7.000 metara kvadratnih koja je u neposrednoj blizini sortske ha-

le. Ostatak te parcele je vlasništvo preduzeća, koje se vezuje za kontroverznog biznismena Zorana Ćoća Bećirovića.

Godinama se, kako u izjavama državnih, tako i lokalnih funkcionera, pominjalo da će opština, da bi se riješila višemilionskog duga, objekte dati državi. Sada, kako nezvanično saznajemo u Opštini, u igri je druga varijanta. Naime, lokalna uprava je spremna da državi da parcelu od 30.000 metara kvadratnih. To je navodno parcela na čijem je jednom dijelu izgrađen novi fudbalski teren, ali i čiji je jedan dio već podijeljen za placeve.

U katastru nema podataka prema kojima je u skorije vrijeme obavljano parcelisanje i uknjižba tog zemljišta. U lokanoj upravi vrlo se teško dolazi do detalja dogovora sa državom. Tekst tog sporazuma juče nije imao niko u lokalnoj upravi.

Prema riječima predsjenika OO SNP Đura Miloševića male su šan-

se da kompenzacija sa državom bude skoro realizovana. On smatra da će se tim “projektom” manipulisati pred predstojeće lokalne izbore na proljeće naredne godine.

“Jasno je da neće biti ove godine ništa od realizacije tog dogovra o kojem se toliko pričalo. Normalno je što je rebalansom budžeta taj prihod uklonjen, jer su male šanse da u narednih 20-ak dana do toga dođe. Konačno treba da se prikaže pravo stanje, onakvo kako je. Ta priča je aktuelna još od marta 2011. kada je predsjednik opštine bio Mileta Bulatović, a premijer Igor Lukšić. Najmanje tridesetak plata je od tada u lokalnoj upravi primljeno i možete zamisliti koliki je sada dug za poreze i doprinose. Realno gledano, na proljeće će predstavnicima države odgovarati što je Opština toliko dužna, tako će manipulisati i ucjenjivati lakše, sa tim kecom u rukavu”, kaže on.

Miloševiću nije jasno kako su sada objekti vlasništvo države. On sumnja da su sportska hala i Dom mladih izgrađeni bez adekvatne prateće dokumentacije i uplate komunalija.

“Ti objekti su bili uknjiženi 2010. godine na Opštinu, to je u vrijeme kad je formirana javna ustanova za sport. Tada su bili planovi da ta dva objekta posluju u okviru preduzeća zaduženog za sport”, tvrdi Milošević.

SARADNJA

Bratime se sa Buhranijom BIJELO POLJE - Bjelopoljska delegacija, na čelu sa potpredsjednikom opštine Abazom Kujovićem i predsjednikom Skupštine Džemalom Ljuškovićem, realizovala je odluku o bratimljenju sa opštinom Burhanija u Turskoj.

Bratimljenje je ostvareno shodno skupštinskim odlukama ove dvije opštine, čiji je cilj saradnja u oblasti ekonomije, trgovine, obrazovanja, turizma, kulture, sporta, razmjene iskustava u informacijama u oblasti lokalne

samouprave.

“Burhanija je grad na obali mora sa oko 42.000 stanovnika, izuzetno razvijenim turizmom i poljoprivredom i preradom iz oblasti poljoprivrede, a to su i naše strateške grane razvoja, tako da možemo imati višestruku korist.

Inače, na čelu Burhanije je Fikret Akova, sa našim prezimenom Mehonjić i veliki broj naših iseljenika živi u toj opštini. Osim Burhanije, bili smo u posjeti još dvijema opštinama, gdje su predsjednici ta-

kođe iseljenici iz naših krajeva, u jednoj Bošković, a u drugoj Nišić. Dogovorili smo posjetu brojnije delegacije koja će kod nas doći u aprilu, kada ćemo razgovarati o mogućnostima razvoja u različitim oblastima”, kazao je predsjednik SO Džemal Ljušković.

Osim njega i Kujovića, bjelopoljsku delegaciju su sačinjavali i potpredsjednik opštine Tufik Bojadžić i šefica Službe predsjednika opštine Nadežda Seka Ćetković.

B.Č.

HERCEG NOVI - Klizišta koja su pokrenuta tokom izvođenja radova na izgradnji kolektora na gradilištima u Kumboru ne miruju. Mještani negoduju zbog problema sa kojima su suočeni tri mjeseca, a, kako ističu, nemaju osnovne uslove za život. Šef gradilišta Miodrag Aškraba za Dnevne novine je kazao da se radi na sanaciji klizišta i da će svaki problem ubrzo biti riješen.

“Počinjemo sa ispumpavanjem kako bismo vidjeli da li voda nadire i odakle. Nekih 60 cm smo ispumpali i voda se nije pojavila. Podzemnih voda nema, a potoci se saniraju”, istakao je Aškraba. On je dodao da spuštaju ploče koje će da štite okolinu od daljeg odronjavanja terena, kako bi i gradnja kolektora otpočela ubrzo. Aškraba je kao glavnog “krivca” za pokretanje klizišta označio kišu, dodavši da betonski elementi ne bi ni bili postavljeni da ona nije pala. Na pitanje šta će biti sa putem koji je poprilično devastiran, Aškraba je istakao da će biti rekonstruisan.

Sa druge strane, predsjednik

MZ Kumbor Gojko Vujnović je kazao da poznaje dobro ovaj teren i ističe da se bespotrebno isušuje tlo jer kad počne kiša voda će opet napuniti kanal gradilišta.

On dodaje da se u više navrata obraćao nadležnim organima, izrazivši čuđenje što četiri mjeseca na probleme mještana niko nije obratio pažnju.

“Poznajem konfiguraciju terena i na ovaj način ne bi trebalo izvoditi radove. Više puta smo se obraćali nadležnim kako bi se riješili ovi problemi iako smo svjesni da dok traju ovi radovi moramo biti strpljivi, ali ova agonija predugo traje i ne vidi joj se kraj”, kazao je ogorčeno Vujnović.

Mještani Kumbora mjesecima imaju problema i sa javnom rasvjetom. U ovom mjestu ne radi 55 sijaličnih mjesta, što dodatno otežava život mještanima. Na putu duž kasarne, koji je pun rupa, uništen je i trotoar, a voda curi iz cjevovoda. Mještani ističu i da im je strpljene pri kraju i pozivaju nadležne da im pomognu kako bi imali život dostojan svakog čovjeka.

S.M.

VANDALIZAM

Ispraznili cistijernu sa fekalijama kod crkve

TIVAT - U neposrednoj blizini Crkve Gospa od snijega u Verigama, uz sjevernu stranu crkvice, nepoznati počinioci su pod okriljem noći između utorka i srijede ispraznili cistijernu sa fekalijama.

Radove na sanaciji i uređenju te crkvice, koje je kao donator prije nekoliko mjeseci za tu i Gospu od anđela, pokrenula kotorska firma “YU Briv”, trebalo je da počnu juče, ali majstori ne mogu da rade zbog pražnjenja fekalija u blizini tog kamenog objekta.

O vandalizmu je upoznata i opštinska Komunalna policija, čiji je inspektor izašao na teren, fotografisao zatečeno stanje i sačinio zapisnik. Načelnica Komunalne policije Jadranka Joksimović je kazala da će biti teško ući u trag počiniocu.

“Međutim, sigurno ćemo učiniti sve što je u našoj moći jer se zaista radi o ružnom događaju”, poručila je ona.

Iz Komunalne su apelovali na

građane da svi zajedno pokažu više svijesti i odgovornosti prema sebi i drugima.

Prema nalogu i pozivu Komunalne policije, pripadnici Službe zaštite i spasavanja Opštine Tivat juče su vatrogasnom cisternom oprali područje oko crkvice – Gospe od snijega u Verigama, koja datira iz 15. vijeka, a aktivnosti na njenoj detaljnoj obnovi počele su aprilu ove godine. Crkvica je bila skoro potpuno zatrpana nelegalno deponovanom zemljom i građevinskim šutom.

Njeno otkopavanje i uklanjanje više stotina kubika zemlje, šuta i smeća završeno je u aprilu, čime je omogućeno stručnjacima da počnu pripreme projekta za kompletnu sanaciju, koji finansira kotorska kompanija “YU Briv”, čiji su vlasnici Vojislav i Radovan Bujković. Akciju su podržali još neki donatori i institucije koje nastoje da se taj vrijedan sakralni objekat, kao i Gospa od Anđela, koji pripadaju Župi u Perastu, zaštite. Z.K.

14 Crna Gora NEDJELJA CRVENOG KRSTA

Humanitarna pomoć za ugrožene građane

HERCEG NOVI - Opštinska organizacija hercegnovskog Crvenog krsta brojnim aktivnostima, od raspodjele humanitarne pomoći, preko organizovanja volontera i dobrovoljnog davanja krvi, priključila se tradicionalnom obilježavanju Nedjelje Crvenog krsta koja je počela 29. novembra i trajaće do 6. decembra.

Akcija raspodjele humanitarne pomoći za građane u stanju socijalne potrebe, kojim je Nedjelja Crvenog krsta počela, još traje, a pomoć u prehrambenim artiklima i sredstavima za higijenu do sada je dobilo 60 lica. Na Fakultetu za primijenjenu fizikalnu terapiju održano je predavanje o značaju prevencije side i testiranja na HIV. Sjutra, kada se obilježava Dan vo-

lontera, u Osnovnoj školi “Dašo Pavičić” biće održana prezentacija na temu “Pronađi volontera u sebi”. Prema riječima sekretara OO Crvenog krsta Mire Krsmanović, 25 učenika ove škole koji su pomogli realizaciju akcije “Solidarnost na djelu” dobiće zahvalnice ove humanitarne organizacije. Sjutra će u kotorskoj bolnici biti sprovedena akcija dobrovoljnog davalaštva krvi, kada se i formalno završavaju aktivnosti u okviru Nedjelje Crvenog krsta.

“To svakako ne znači i kraj akcija hercegnovskog Crvenog krsta koji će polovinom decembra organizovati i predavanje o prvoj pomoći za članove Planinarskog društva SUBRA”, kazala je Krsmanović.

S.M.

HAKATON

Idejom do nove platforme Softverske kompanije Logate i digitalna zajednica Crne Gore Digitalizuj.Me najavile su održavanje drugog Hakatona za 21. i 22. decembar u prostorijama kompanije doMEn u Podgorici. Događaj je namijenjen programerima, projekt menadžerima, grafičkim i interfejs dizajnerima.

Kako se navodi u saop- š t e nju, uz saradnju sa Crnogorskim telekomom, koji je i ove godin e g e neralni sponzor manifestacije, učesnici će biti u prilici da pokažu inovativnost i da svojim idejama doprinesu unapređenju i kreiranju novih funkcionalnosti Extra TV (IPTV- Internet Protocol Television) platforme.

“Takmičari će tokom Hakatona imati priliku da svoje ideje testiraju na Extra TV-u, a primjere korišćenja popularnog Telekomovog Extra TV servisa mogu pronaći na kanalima

300 i 294. Telekom će pobjednika Hakatona nagraditi sa 1.000 eura, a može se očekivati aktivacija najboljih ideja na Extra TV platformi”, stoji u saopštenju.

Organizatori su poručili da su obezbijedili osnovnu tehničku dokumentaciju o tehnologijama koje mogu da se koriste, kako bi svi učesnici Hakatona stekli sliku o tome šta sve mogu da urade sa svojom idejom.

“Kako bi s e prijavljeni učesnici detaljno u p o znali sa tehnologijom koja će se koristiti tokom Hakatona, Logate i Digitalizuj.me će 15. decembra organizovati radionicu za prijavljene učesnike u prostorijama kompanije doMEn. Učesnicima van Podgorice biće omogućeno da prate prenos uživo putem interneta. Kao i prošle godine, Hakatonci će imati obezbijeđenu hranu, piće i vreće za spavanje tokom takmičenja”, navodi se u saopštenju.

KRAĐA

Nestaju šahte i rešetke

BIJELO POLJE - U Bijelom Polju je sve učestalija pojava da sa javnih i drugih površina nestaju poklopci i rešetke sa atmosferskih i kanalizacionih šahti. U gradu pod Obrovom još niko nije identifikovan i sankcionisan zbog otuđenja tuđe imovine.

Najnoviji slučaj otuđenja rešetke za atmosfersku kanalizaciju desio se u dvorištu zgrade “Prve Petoljetke” na obali Lima i stanari traže od policije i dru-

gih nadležnih službi da identifikuju počionioce i protiv njih podnesu adekvatne prijave.

“U zgradi živi i dosta djece i njihovi roditelji su zabrinuti da ne upadnu u šahtu bez rešetke i povrijede se. Zaista je ružna situacija i treba usredsrediti punu društvenu odgovornost da se takve pojave eliminišu, a koje se uglavnom dešavaju pod okriljem noći”, kazao je stanar zgrade Bogdan Krgović.

B.Č.

ČETVRTAK, 5. 12. 2013.

NACRT BUDŽETA

Smanjivaće poreze, ali i povećavati stopu naplate BIJELO POLJE - Budžet bjelopoljske opštine za sljedeću godinu planirano je da iznosi 10.562.000 eura, koliko je iznosio i aktuelni. Kako je kazala sekretarka Sekretarijata za finansije Alida Nuhodžić na jučerašnjoj javnoj raspravi održanoj povodom nacrta odluke o budžetu za 2014, opština je, poštujući smjernice Ministarstva finasija i sveukupnu ekonomsku situaciju, budžet koncipirala na bazi realnih procesa ostvarenja prihoda i svođenja rashoda na najmanju mjeru, te je kao takav realan i održiv.

“Lokalni prihodi planiraju se u iznosu od 2.762.000 eura i učestvuju sa 26 odsto budžetskih prihoda. Planirani ustupljeni prihodi su 1.400.000 eura, odnosno 13 odsto budžetskih prihoda, dok se od dotacija i donacija opštini planira prihodovati 5.100.000 eura. Od prodaje imovine namjerava se realizovati 1.280.000 eura”, rekla je Nuhodžić.

Dodala je da predviđeni izdaci budžeta iznose 10.562.000 eura, dok je za Operativni budžet iz kojeg se finansiraju bruto zarade, materijalni troškovi i ostale naknade i primanja zaposlenih planirano 8.232.000 eura ili skoro 80 odsto budžetskih rashoda.

“Za otplatu kamata planirano je 400.000 eura, subvencije za stambene kredite 108.000, transfer iz oblasti socijalne zaštite 142.500, dok je za transfer institucijama, pojedincima i javnom sektoru planirano 2.230.000. Kapitalni budžet iznosi 2.310.000 ili skoro 20 odsto planiranih rashoda budžeta i preko 90 odsto tog budžeta biće realizovano za lokalnu infrastrukturu”, kazala je ona.

Potpredsjednik opštine Abaz Kujović kazao je da je budžet za narednu godinu planiran na nivou ovogodišnjeg bez obzira na to što su znatno smanjeni najvažniji lokal-

Budžet opštine Bijelo Polje za 2014. godinu planiran da bude na nivou ovogodišnjeg ni prihodi.

“Smanjili smo porez na nepokretnosti prosječno za privredu od 10 do 30 odsto, kao i naknade za korišćenje opštinskih puteva. Kada je poreska politika u pitanju, nastojimo da smanjujemo te poreze i rasterećujemo privredu i građane, a to nadoknađujemo povećanjem stope naplate”, kazao je Kujović.

Komentarišući nacrt budžeta za narednu godinu, odbornik Avdo Gorčević zapitao je predlagača da li je budžet razvojni, potrošački ili so-

cijalni, a interesovala ga je i planirana realizacija kapitalnog budžeta po kvartalima. Odbornik Mujo Vreva je predložio da se izdvajanja za sport sa predloženih šest odsto budžeta smanje na tri odsto, te da ostatak bude iskorišćen na podsticanje zapošljavanja. Predstavnici nevladinog sektora zamjerili su što budžet za 2014. nije predvidio više sredstava za NVO, jer kako su istakli, 40.000 nije dovoljno za realizaciju svih planiranih projekata.

B. Čoković

STRAH OD ISTINE?

Boje se da daju odgovore BAR - Skandal na 18. sjednici Skupštine opštine Bara, kada odbornici nijesu dobili odgovore na od sekretara Sekretarijata jer nijesu bili spremni, opozicija je ocijenila neodgovornim prema građanima. Osim toga, opozicionari su istakli da je predsjednica SO Branka Nikezić pokazala da je šampion u demonstraciji nedemokratskih pristupa u radu parlamenta.

Naime, i pored obećanja predsjednice Nikezić da će na 17. sjednici SO dobiti sve odgovore na odbornička pitanja, što se nije dogodilo, opozicija nije prisustvovala posljednjem zasijedanju lokalnog parlamenta.

“Kako ni na kraju 18. sjednice SO nadležni sekretarijati opštine Bar nijesu bili voljni a ni spremni

da nam lično odgovore na postavljena odbornička pitanja, napustili smo sjednicu. Radi se o pitanjima od vitalnog i ekonomskog značaja za grad Bar, što potvrđuje našu sumnju da se radi o veoma neodgovornom odnosu prema građanima Bara i ovom gradu”, tvrdi odbornik Savo Vujošević.

On naglašava da opozicija posebno traži odgovor na pitanja šta je sa parama od prodaje Maljevika i gdje su potrošene, te odgovor na pitanja o imovini opštine.

“Da li je Opština vršila zamjenu zemljišta sa pravnim i fizičkim licima za vrijeme vladavine vladajuće koalicije i ko su ta lica, kao i odgovor na pitanje da li je opština vršila popis svoje pokretne i nepokretne imovine i ako jeste da se vidi šta

to Opština trenutno posjeduje”, naveo je Vujošević, dodajući da vlast nema hrabrost da na njih odgovori.

Po mišljenju odbornika Pozitivne Emina Durakovića predsjednica SO Bar Branka Nikezić je prije svega po ko zna koji put pokazala da je šampion u demonstraciji nedemokratskih pristupa u radu parlamenta.

“Praktično sam parlament se pretvorio u pukog izvršitelja volje izvršne vlasti, odnosno koalicije DPS–SDP, umjesto da parlament koristi svoje kontrolne mehanizme i da pritiska izvršnu vlast da radi svoj posao i da daje redovno odgovore na poslanička pitanja u skladu sa poslovnikom i statutom”, ističe Duraković u izjavi za DN. On je dodao da sva pitanja od interesa za građane Bara ostaju sakrivena, te da pojedinci iz koalicije DPS-SDP rade po sopstvenoj volji, ispunjavajući lične interese bez straha od suda javnosti.

Sa druge strane, predsjednik OK SDP Dragan Vojvodić rekao je DN da mu je neshvatljivo da odbornici već duži period ne mogu dobiti odgovore na pitanja, dodavši da se time krši poslovnik. On je kazao i da ga čudi nepoštovanje parlamenta, jer kako kaže, paušal koji dobijaju od 200 eura veoma je skroman da bi kraj svake sjednice većina njih napuštala ne čekajući odgovore na pitanja.

“Ono što mislim u ovom trenu je da se mora uozbiljiti malo ova situacija na sjednicama SO Bar, te da starješine organa kojima su pitanja upućena shvate ozbiljno da moraju dati odgovore na odbornička pitanja i da bi to bilo korektno i prema Skupštini i prema odbornicima”, smatra Vojvodić.

A. Ljuca

Crna Gora 15

ČETVRTAK, 5. 12. 2013.

boRbA pRoTIv bolesTI

Dijabetes nas nije pobijedio

PREMINULI Milijana Boška Šestović rođena Jelić, 4. decembra 2013. u 86. godini. Sahrana će se obaviti 5. decembra u 12 časova na groblju u Krupicama - Gusino Brdo.

Danilo Pera Ljutica 3. decembra 2013. Sahrana će se obaviti 5. decembra u 14 časova u selu Podgor – Ovtočići.

Marko Majo Blagote Popović 3. decembra 2013. u 64. godini.

Sahrana će se obaviti 5. decembra u 14 časova na seoskom groblju Mala Zagreda.

Ljubica pok. Jeremije Lalić rođena Jelić, 3. decembra 2013. u 88. godini. Sahrana je obavljena 5. decembra u 15 časova na groblju kod Crkve Sv. Gospođine na Zupcima.

Dušan Rade Miće Žunjić 3. decembra 2013. u 84. godini.

Sahrana je obavljena 4. decembra u 15 časova na gradskom groblju u Danilovgradu. Kuća žalosti Keše Đurovića 45, Danilovgrad.

Jovana Lasica

M

ladi bračni par Nikolić iz Nikšića, Goran( 28) i Maja (26), nedavno je osnovao Društvo za podršku licima oboljeljim od dijabetesa, kao dobrovoljno i samostalno udruženje čiji je glavni cilj unapređenje kvaliteta života i rada djece i odraslih oboljelih od te bolesti. Ideja o stvaranju takve organizacije potekla je od Gorana, koji je i sam dijabetičar već 15 godina, a ista bolest dijagnostikovana je i njihovom dvogodišnjem sinu Alehandru u februaru ove godine.

Đorđina Mišova Šaranović rođena Sekulić, 3. decembra 2013. u 79. godini. Sahrana je obavljena 4. decembra u 15 časova na mjesnom groblju u Novom Selu.

Vila Marsenić Milačić NIKŠIĆ - Šećerna bolest, kao hronični neizlječivi sistemski poremećaj metabolizma koji se karakteriše trajno povišenim nivoom glukoze u krvi, podmukla je bolest, ali se svakako može držati pod kontrolom. ● Poslodavci diskriminišu šećeraše Prema riječima hrabrih Nikolića, dijabetes ih, uprkos svemu, nije pobijedio, već nastavljaju da se bore, a stvaranje takve organizacije predstavlja jedan vid težnje da se popravi kvalitet života i rada svih osoba oboljelih od šećerne bolesti. Kako su kazali, izabrali su da pobijede bolest iako se svakodnevno susreću sa brojim problemima. Prvenstveno, njihova skromna materijalna situacija ne može da istrpi sve mjesečne izdatke potrebne za liječenje, tu je i nemogućnost Goranovog zaposlenja jer poslodavac ne želi da zaposli nekog ko boluje od dijabetesa, što predstavlja jasan oblik diskriminacije.

“Prijavljivao sam se za razna radna mjesta, ali sam uvijek nailazio na zatvorena vrata jer ne žele da mi daju posao pretpostavljajući da ću da vučem bolovanje, pa sam tako već dugo bez posla. To jednostavno nije tako, osoba koja boluje od ove bolesti je sasvim sposobna za rad, iako se bolest mora kontrolisati, ali to ne znači da ja ne mogu da radim”, započinje

priču Goran, čiju je bolest prije 15 godina izazvao stres.

U porodici Nikolić, ova bolest je dijagnostikovana i starijem sinu Alehandru, pa je novac koji mjesečno treba izdvojiti za njihovo liječenje ogoroman, ali, kako kaže, nekako se snalaze. “Često se dešava da je Alehandru niži šećer, pa ga povedemo ovdje u bolnicu da mu se priključi flaša, pa se događa da ga umjesto toga odmah transportuju za Podgoricu, gdje se liječi. Smatramo da Nikšiću nedostaju endokrinolozi, kao i neka sredstva za liječenje, kao što je recimo glukagon za podizanje šečera. Zbog toga smo prinuđeni da Alehandra vodimo za Podgoricu, gdje dobijemo svoju sobu. Dijete dijabetičar mora da ima sobu, da ima frižider za hranu i lijek.

Mora da postoji i infuzor za flašu jer se tačno zna koliko kapi za sat vremena treba da istoči, posebno ako je u pitanju glikoza, koju prima”, ističe Maja, dodajući da, za razliku od Nikšića, u bolnici u glavnom gradu imaju sve neophodne uslove, pa osim toga, u sobi imaju i krevetac za njihovog drugog sina koji mora biti uz majku, šestomjesečnog Viktora. ● o bolesti ne treba ćutati Nikolići, koji su odlučili da o dijabetesu pričaju otvoreno, ističu

3. decembra 2013. u 71. godini.

Sahrana je obavljena 4. decembra u 15 časova na gradskom groblju Gvozden brijeg u Baru.

Vuksan S. Blagojević Goran i Maja Nikolić da im se često dešavaju neprijatnosti na tom polju jer pojedinci iz njihovog okruženja, kao vrlo neupućeni, nekada odbijaju bliži kontakt sa njima, dok oni koji se suočavaju sa istom bolešću odlučuju da o svom problemu ćute ili ga vrlo često kriju.

“Izgleda da je naš mentalitet takav, dijabetes je još uvijek tabu tema i o njemu ne smije da se priča, što je pogrešno. Sa dijebetesom se može normalno živjeti, naravno uz pravilne ljekove i pravilnu ishranu”, dodaje Goran, navodeći da je hrana za dijabetičare skuplja do 40 odsto.

On ističe da trakice za mjerenje šećera, koji se nekada kontoliše do dvanaest puta dnevno, koštaju od 14 do 25 eura, te da Fond refundira nedovoljan broj. Upravo zbog toga, njihovo Udruženje zalagaće se za dobijanje novčane ili materijalne pomoći, te uključivanje u projekte u vidu tuđe njege za dijabetičare. Prema riječima Sanje Manojlović iz NVO Plavi krug, čiju upravu čine mladi ljudi ko-

ji svojim idejama žele da skrenu pažnju javnosti na probleme sa kojima se sureću ljudi oboljeli od te bolesti, adekvatna kontrola pruža kvalitetan život koji ne smije biti lišen bilo čega.

“Sa ovom bolešću se može živjeti kvalitetno i normalno, a samim tim i raditi, naravno uz samokontrolu, uz pridržavanje instrukcija ljekara, pravilnu ishranu, redovne fizičke aktivnosti. Veliki je broj dijabetičara u svijetu koji su uspješni u svom poslu, novinara, umjetnika pa i maratonaca. Mjesečni izdaci za ljekove jesu veliki, pa će se naše udruženje zalagati za dobijanje besplatnih trakica i insulinskih pumpica, koje imaju sve države u regionu osim Crne Gore i Albanije”, kazala je Manojlović, dodajući da će pored toga probati da podstaknu prehrambenu industriju za proizvodnju hrane pogodne za oboljele od dijabetesa na otvaranje odgovarajućih restorana i prodavnica koji bi bili namijenjeni dijabetičarima, ali i onima koji brinu o svom zdravlju.

HUMANITARNA AKCIJA

Sejdoviću neophodna pomoć za liječenje Fondacija Ruka prijateljstva pokrenula je humanitarnu akciju kako bi se prikupila neophodna pomoć za liječenje Davora Sejdovića iz Podgorice koji je obolio od karcinoma vratnog dijela kičme. Nakon operacije u Kliničkom centru Srbije, on je na dalje liječenje upućen na Institut “Simo Milošević” u Igalu, gdje je u periodu od 21. marta do 18. aprila 2013. bio smješten na Odjeljenju za nepokretne bolesnike.

Kako su iz Instituta pojasnili za CdM, za Davorov uspješan opora-

vak neophodno je nastaviti sa daljim rehabilitacijskim tretmanima.

Cijena bolničkog dana, kako su dodali iz ove ustanove, za nepokretne pacijente koji su u potpunosti zavisni od tuđe pomoći iznosi 106 eura. Zahvaljujući Fondu za zdravstvenu zaštitu Crne Gore Sejdović je operisan u Kliničkom centru Srbije.

Kako su iz Fonda potvrdili za CdM, Sejdović je osiguranik ove institucije, a svoje pravo na zdravstvenu zaštitu iskoristio je putem Zavoda za zapošljavanje Crne Gore po osno-

vu nezaposlenosti. Iz Fonda su istakli da su troškovi liječenja u Srbiji u decembru 2012. iznosili 4.000 eura.

Kako su istakli, Davor će i ubuduće ostvarivati sva prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, u skladu sa propisima Fonda, a na predlog doktora javnih zdravstvenih ustanova koji ga liječe.

“Fond nije socijalna ustanova koja pomaže svoje osiguranike, već im obezbjeđuje da ostvaruju sva prava iz zdravstvenog osiguranja, tako da će pomenuti osiguranik i ubuduće

moći da ostvaruje pravo na liječenje i druge vidove zdravstvene zaštite, po predlogu ljekara javnih zdravstvenih ustanova Crne Gore, na isti način i pod jednakim uslovima kao i svaki drugi osiguranik”, navodi se u saopštenju.

Kako su pojasnili iz Fondacije Ruka prijateljstva, Davor nije u prilici da snosi troškove daljeg liječenja.

Davor i njegova porodica su korisnici materijalnog obezbjeđenja porodice MOP koje iznosi 92,40 eura.

(CdM)

3. decembra 2013. u 91. godini.

Sahrana je obavljena 4. decembra u 13 časova u selu Bukovac.

Peko Đorđije Pejović u 67. godini. Sahrana je obavljena 4. decembra 2013. u 15 časova na groblju kod Manastira Ždrebaonik.

Zorka Radovanova Ćetković rođena Čelebić, 2. decembra 2013. u 87. godini. Sahrana je obavljena 4. decembra u 15 časova u Buronjima - Lješanska nahija.

Dragica pok. Miša Pajović rođena Tropčić, 2. decembra 2013. u 72. godini. Sahrana je obavljena 4. decembra u 14 časova na gradskom groblju u Zagoriču. Kuća žalosti Cara Lazara 18.

Milovan Perov Vujović prvog decembra 2013. u 74. godini.

Sahrana je obavljena 3. decembra u 15 časova na Novom groblju na Cetinju.

Milutin Radosava Bukilić 30. novembra 2013. u 87. godini u Velikoj Kladuši. Sahrana je obavljena 4. decembra u 15 časova na groblju u Zagoriču.

Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.

16 Globus

četvrtak, 5. 12. 2013.

OGLUŠILI SE O ZAHTJEV UN

Podatke o zlostavljanju djece Vatikan ne želi da dijeli sa svijetom

RIM - Vatikan je odbio da panelu Ujedinjenih nacija dostavi informacije o seksualnom zlostavljanju djece koje su počinili sveštenici, do kojih je Katolička crkva došla internom istragom, navodeći da je politika Vatikana da takvi slučajevi budu povjerljivi. Odgovarajući na niz teških pitanja koje je postavio Komitet za prava djece UN (CRC), Sveta Stolica je saopštila da neće iznijeti informacije iz svoje interne istrage slučajeva zlostavljanja ukoliko joj ne stigne zahtjev neke države ili vlade za saradnju u sudskom postupku, prenio je Rojters.

Odgovor Svete Stolice, o kojoj će panel UN-a raspravljati u januaru 2014,

sigurno će privući veliku pažnju javnosti, navela je agencija Rojters, budući da Vatikan trenutno pokušava da se izbori sa finansijskim skandalima i zlostavljanjem djece, usljed čega je okrnjen ugled Katoličke crkve u svijetu. Pitanja koja je panel uputio Vatikanu su imala za cilj da se procijeni u kojoj mjeri je vrh crkve poštovao Konvenciju UN-a o pravima djece iz 1990. godine, koja garantuje sva ljudska prava djeci, a koju je potpisala i Sveta Stolica.

U odgovoru Vatikana se navodi da interni disciplinski postupci “nijesu otvoreni za javnost kako bi se zaštitili svjedoci, optuženi i integritet cr-

kvenog postupka”, ali se žrtve pozivaju da ih to ne obeshrabri da prijave zločine državnim vlastima. Sveta Stolica je dodala da je “duboko ožalošćena zbog seksualnog zlostavljanja” i naglasila da je promijenila uslove za prijem kandidata u sveštenstvo, modernizovala Kanonsko pravo i zatražila od biskupa da na konferencijama osmisle smjernice za borbu protiv zlostavljanja. Vatikan je, međutim, dodao da se Katolička crkva ne može smatrati odgovornom za ponašanje institucija ili pojedinih katolika u svijetu i istakao da lokalni biskupi imaju odgovornost da osiguraju bezbjednost djece.

NOVI ZAKON U fRANcUSKOJ

Ko plati za seks platiće i kaznu od 1.500 eura

PARIZ - Francuski parlament odobrio je zakon kojim će se kažnjavati svako ko plati za seksualne usluge. Za zakon je glasalo 268 zastupnika, protiv je bilo 138, a uzdržano 79. Kazna za slučaj kupovine seksualnih usluga iznosiće najmanje 1.500 eura. I pored novog zakona, prostitucija će ostati legalna, a nuđenje seksualnih usluga neće biti kažnjivo. Ipak, podvođenje će i dalje biti ilegalno. Zakon će biti važeći kada ga potvrdi Senat. Cilj novog zakona je suzbijanje inostrane mreže makroa i pomoć prostitutkama koje se pod prinudom bave tim poslom. Prema informacijama francuskog ministarstva unutrašnjih poslova, strane prostitutke čine 80-90 odsto seks

industrije u zemlji i većinom su žrtve krijumčarskih lanaca. Kazna o d 1.500 eura je namijenjena onima koje se prvi put uhvate u prestupu, a ponavljanje tog djela moglo bi da ih košta i dvostruko više. Zakon je izazvao veliku javnu debatu u Francuskoj i doveo do protesta kako pristalica, tako i protivnika zakona.

Poslanici u njemačkom Bundestagu, njih 631, mogli bi uskoro da ostanu bez službenih automobila, čime bi bili primorani da se tokom službenih vožnji koriste taksijem. Naime, kompanija Rokvin, koja je do sada prevozila njemačke parlamentarce, nalazi se pred stečajem, objavljeno je juče u Berlinu. “Uprava Bundestaga i dalje će insistirati na ugovornoj obavezi pružanja usluga. Ipak, ukoliko firma Rokvin više ne bude u stanju da obavlja usluge, službene vožnje morale bi se obavljati taksijem”, navodi se u saopštenju njemačkog parlamenta, uz napomenu da bi zastupnici u tom slučaju dobili naknadu troškova.

Bankarski d sa 1,7 milija ODLUKA EVROPSKE KOMISIJE

B

RISEL - Evropska komisija kaznila je juče grupu vodećih evropskih i američkih banaka sa 1,7 miljarde eura zbog namještanja kamatanih stopa na osnovu kojih su međusobno pozajmljivale novac. Među “krivcima” su i divovi poput Dojčland banke, JP Morgana, Sosijete ženerala i Kraljevske banke Škotske

Radi se najvećoj kazni za nelegalno udruživanje koju je ikad izdala Evropska komisija. Osam banaka kažnjeno je na osnovu podataka prikupljenih u dvije istrage, u kojima su, pored EK, učestvovale i vlasti širom svijeta. Jedna istraga bavila se namještanjem kamatnih stopa na finansijske derivate u jenima, a druga u eurima.

Ekonomskim rječnikom, te istrage su ispitivale manipulacije Londonskom međubankarskom stopom (LIBOR), odnosno njenim euro ekvivalentom EURIBOR-om. Stopa po kojoj banke međusobno razmjenjuju evropske devize u Londonu (LIBOR), kao i odgovarajuće stope u Tokiju i u eurozoni koriste se za razmjenu stotina milijardi dolara koji se odnose na imovinu u rasponu od hipoteka do derivata. Službenu potvrdu juče je na konferenciji za štampu iznio evropski povjerenik za konkurentnost Hoakin Almunia.

“Ono što zapanjuje u skandalima oko LIBOR-a i EURIBOR-a nije samo namještanje kamata, već i tajni dogovor između banaka koje bi trebale da međusobno budu konkurentne jedna drugoj”, poručio je Almunia na konferenciji.

Istraga o namještanju kamatnih stopa na deviznom tržištu nije gotova, tvrde u EK. U ovoj istrazi najveću kaznu dobila je Dojče banka (oko 724 miliona eura) i Kraljevska banka Škotske - RBS (390 miliona eura). Pored njih, kažnjeni su i američki bankarski giganti JP Morgan i Sitigrup, francuska banka Sosijet ženeral grup, kao i brokerska kuća sa sjedištem u Londonu RP Martin. Britanska banka Barklejs i švajcarska UBS izbjegle su kazne jer su prve prijavile postojanje EURIBOR kartela.

Američke i francuska banka prvi put su kažnjene za skandal u kom su trgovci “zapetljane”, odnosno štelovane kamatne stope koristili kao referentne polazne tačke za određivanje cijene proizvoda širom svijeta, od derivata i hipoteka da studentskih kredita, čija ukupna vrijednost iznosi čak četiristo hiljada milijardi dolara.

Iz Dojče banke je saopšteno da je novac za pokrivanje troškova kazne već obezbijeđen, dok su iz JP Morgana energično dobacili optužbe vezane za manipulacije EURIBOR-om. RP Martin i Sosijet ženeral su odbile da komentarišu bilo šta u vezi sa ovim slučajem.

ADRIATIC PROPERTIES D.O.O. BUDVA, SA SJEDIŠTEM NA SVETOM STEFANU, TRAŽI: MAŠINSKOG TEHNIČARA (2 OSOBE ZA TU POZICIJU) POTREBNI USLOVI: SSS POZELJNO: RADNO ISKUSTVO , PREDNOST IMAJU KANDIDATI SA ZNANJEM ENGLESKOG JEZIKA; OPIS POSLA: UPRAVLJANJE I ODRŽAVANJE TERMO-TEHNIČKIH INSTALACIJA ZAINTERESOVANI MOGU POSLATI SVOJ CV NA ap@adriaticproperties.me ILI DOBITI VISE INFORMACIJA NA TELEFON: + 382 67 343 574

BUENOS AJRES - Štrajk policije u argentinskom gradu Kordobi doveo je do talasa pljački i nasilništva. Policija je odbila da izađe na ulice grada i suzbije nasilje u kome je najmanje jedna osoba izgubila život, javila

je juče agrentinska novinska agencija Merco preš. Jedan visoki zvaničnik rekao je da je štrajk posljedica zatvaranja bordela koji su donosili novac korumpiranim policajcima. U Kordobi, drugom po veličini

argentinskom gradu, juče su razbijani izlozi i pljačkane prodavnice, a pljačkaši su napadali ljude na ulicama. Guverner Hose Manuel de la Sota rekao je da je do sada 56 osoba uhapšeno zbog nasilja.

Globus 17

ČETVRTAK, 5. 12. 2013.

džinovi kažnjeni ardi eura

BAJDEN NAKON SUSRETA SA ĐINPINGOM:

Odnosi SAD i Kine odrediće 21. vijek

Sjedište Dojče banke u Frankfurtu

Šta je LIBOR

3,7 1,5

milijardi dolara iznosi ukupna vrijednost kazni koje su vlasti širom svijeta do sada izrekle bankama zbog manipulacije međubankarskim stopama LIBOR i EURIBOR. Kazne su se do sada odnosile na banke UBS, RBS, Barklejs, Robobank i ICAP.

milijarde dolara iznosi najveća kazna koju je jedna banka do sada platila zbog namještanja međubankarskih kamatnih stopa. U pitanju je švajcarska banka UBS koja je prošle godine kažnjena od strane američkih i britanskih regulatornih tijela.

miliona eura od 1,7 milijarde ukupne kazne platiće njemačka Dojče banka, što je najveća pojedinačna kazna u ovom slučaju.

LIBOR ili Londonska međubankarska stopa (engl.

London Interbank Offered Rate) predstavlja dnevnu referentnu kamatnu stopu po kojoj banke jedna drugoj nude novac za posuđivanje na londonskom međubankarskom tržištu.

Svaki dan oko 11 sati prije podne po londonskom vremenu objavljuju se LIBOR stope, koje predstavljaju filtrirani prosjek međubankarskih stopa.

Tokom dana stvarne kamatne stope nastavljaju da variraju.

LIBOR je značajan za sljedeće valute: dolar, švajcarski franak, funta sterlinga, japanski jen, kanadski dolar i danska kruna.

PEKING - Američki potpredsjednik Džozef Bajden razgovarao je juče u Pekingu sa predsjednikom Kine Siom Đinpingom.

Nakon sastanka, Bajden je rekao da se odnosi SAD i Kine zasnivaju na povjerenju i da će značajno uticati na tok 21. vijeka. Ukoliko Vašington i Peking budu imali dobre odnose, mogućnosti su neograničene, rekao je Bajden poslije razgovora, koji je trajao sat duže od planiranog.

“Kompleksni odnosi zahtijevaju angažovanje na visokom nivou,

zato sam i danas ovdje”, izjavio je juče Bajden. Đinping je rekao da se odnosi Pekinga i Vašingtona pozitivno razvijaju, ali je ocijenio da se situacija u regionu i svijetu mijenja, uz pojavu novih izazova.

“Svijet nije miran”, izjavio je kineski predsjednik, uz konstataciju da SAD i Kina preuzimaju odgovornost za održavanje mira. “Jačanje dijaloga i saradnje je jedini ispravan izbor za naše dve zemlje”, ocijenio je on, a prenijela agencija AP.

DJELO KARTELA ILI?

Šta je EURIBOR EURIBOR (engl. Euro Interbank Offered Rate) je referentna kamatna stopa za euro pozajmice. Utvrđuje se svakodnevno, kao prosjek kamatnih stopa po kojima se trguje na evropskom međubankarskom tržištu.

Računa ga na bazi 360 dana Bankarska federacija Evropske unije (European Union Banking Federation), a kao i LIBOR objavljuje se svakog dana u 11 sati prije podne.

Ukraden kamion sa radioaktivnim otpadom u Meksiku MEKSIKO SITI - U blizini Meksiko Sitija u ponedjeljak ujutro ukraden je kamion koji je nosio medicinski radioaktivni materijal, javio je Bi-Bi-Si. Meksičke vlasti javile su Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju (IAEA) da je u trenutku krađe kamion nosio tovar “opasne radioaktivne supstance” koja se koristi pri liječenju tumora, iz bolnice ka centru za rizičan otpad. Meksička Komisija za nuklearnu bezbjednost sa-

opštila je da je u trenutku krađe taj toksični otpad bio dobro zapečaćen, ali je i napomenula da ne zna u kakvom je stanju sada taj otpad, kao i da bi bilo veoma rizično za svakoga ko pokuša da skine tu zaštitu ili je slučajno ošteti.

Lokalni mediji izvijestili su da je kamion, nosivosti 2,5 tone, marke “folcvagen vorker”, ukraden na benzinskoj pumpi u mjestu Tepojako, na obodima glavnog grada Meksika.

18 Kultura

ČETVRTAK, 5. 12. 2013.

TEATAR

ART

Crnogorski umjetnici na Bone festivalu

Rad Irene Lagator Crnogorski umjetnici Ilija Šoškić, Stefania Šoškić, Irena Lagator i Natalija Vujo-

šević predstaviće radove na 16. festivalu performans umjetnosti Bone, koji se održava od 3. do 7. decembra u Bernu u Švajcarskoj. Bone festival je dio projekta “Culturscapes” koji ove godine u fokusu ima umjetnost i kulturu Balkana. Irena Lagator će u Bernu izvesti rad “Društvo ograničene odgovornosti, Bern”, Natalija Vujošević će predstaviti performans - intervenciju “Joy Diversion”, a Ilija Šoškić će premijerno izvesti zajednički performans sa Stefaniom Šoškić.

U okviru Bone festivala zastupljeni su i Marina Abramović, Raša Todosijević i Jusuf Hadžifejzović, kao i drugi umjetnici i umjetničke grupe iz regiona.

Crngorski umjetnici predstaviće svoje radove uz podršku Ministarstva kulture.

IZLOŽBA

Slikari o Podgorici Izložba „Kvadrat“ 1963 - 2013. biće otvorena u petak u u holu KIC-a „Budo Tomović“ u 19 sati.

Otvoriće je Nikica Raičević, akademski slikar, i Damir Hodžić, urednik likovnog programa KIC-a, a moći će da se pogleda do 14. decembra.

Izložba „Kvadrat“ 1963-2013 tematski je vezana za Podgoricu, a autori su umjetnici koji su u KIC-

u započeli karijeru. Među njima su imanentni likovni stvaraoci crnogorske savremene umjetnosti Branislav Sekulić, Nikica Raičević, Zoran Krivokapić, Miodrag Latković, Vanja L. Marković, Božidar Jovićević, Filip Vlahović, Draško Dragaš i Ratko Odalović.

Izložba je dio manifestacije Decembarska umjetnička scena 2013.

Praznik - Dan poslije Predstava u čast devetnaestog decembra Fabrika protivgradnih raketa „19. decembar”

Predstava „19. decembar – dan poslije“, u produkciji Alternativne teatarske aktivne kompanije „Atak” i USFDU, biće premijerno izvedena 20. decembra 2013. godine u Fabrici protivgradnih raketa „19. decembar“ u Podgorici.

Predstava „19. decembar – dan poslije’’ je pozorišni triptih sastavljen od dramskih komada: „Kuća za rušenje” Vaska Raičevića, „U ljubavnom trouglu” Stefana Boškovića i „Smjena” Dragane Tripković.

Predstavu režira crnogorska glumica Ana Vujošević, a osim nje uloge tumače Dejan Ivanić, Nada Vukčević, Mišo Obradović, Emr Ćatović i Aleksandar Radulović. Izvršni producent je Edin Jašarović.

Od tri priče sklopljena je predstava koja se odigrava u podgoričkoj fabrici ’’19. decembar’’. Ambijent, osim simboličke funkcije, određuje i osnovni ton predstave, jer staro zdanje fabrike uvodi publiku u atmosferu mnogo prije nego što glumac

izgovori prvu repliku i čini je aktivnim svjedokom događaja, navodi se u saopštenju.

Predstava u cjelini pokušava da prikaže neke od fenomena savremenog društva koje se nalazi na prelazu iz jednog u drugi sistem i posljedice koje na nove generacije ostavljaju veliki lomovi prilikom uspostavljanja novih sistema vrijednosti.

“Jesu li fabrike naših očeva proizvele ovakav svijet ili se on stvorio sam od sebe, u grozničavoj potrebi da sruši sve ono prethodno?

Ako je ’’19. decembar’’ bio simbol oslobođenja, šta nam to znači danas? Kakva je sloboda koju savremeni čovjek traži i kakve se stvari oslobađaju iz njegovog unutrašnjeg svijeta?”, pitaju se autori predstave.

Kako navode, projekat predstavlja afirmaciju nove crnogorske dramaturgije, kao i drugačijih principa režije i cjelokupnog rada na pozorišnoj predstavi.

Status linije

Izložba Slavice Gvozdenović pod nazivom “Vibrirajuća živost” biće sjutra otvorena u Perjaničkom domu u 19 sati. Tom prilikom biće predstavljeni radovi koji su izraz njenog višegodišnjeg istraživanja statusa linije i prevođenja nematerijalnog, energetskog u materijalno, vidljivo kroz različite medije: objekte, instalacije, video-zapise. Izložba, prema iskazu umjetnice, predstavlja omaž stogodišnjici djela “Crni kvadrat” Kazimira Maljeviča i Mondrianovom stvaralaštvu, a otvoriće je istoričarka umjetnosti Ljiljana Karadžić.

Slavica Gvozdenović samostalno je izlagala u Beogradu, Podgorici, Petrovcu, Baru, Budvi i Tivtu. Takođe je izlagala na brojnim kolektivnim izložbama u zemlji i inostranstvu. Dobitnica je više nagrada, između ostalih nagrade ULUCG-a, nagrade 37. Hercegnovskog zimskog salona i gran prija 34. Crnogorskog likovnog salona “13. novembar”.

The Boston Boys u Tivtu Bend The Boston Boys nastupiće večeras u 19.30 sati u Domu kulture u Tivtu. Džez radionica, na kojoj će predavači biti članovi benda, kao i džez muzičar Ivan Marović zakazana je za13 sati u Muzičkoj školi u Tivtu. U petak će nastupiti u Nikšiću u Dvorani muzičke škole “Dara Čokorilo” u 19.30 sati, a posljednji koncert biće održan u Podgorici, u subotu, 7. decembra.

Kultura 19

ČETVRTAK, 5. 12. 2013.

Politika i kultura

Šapovalov sa CSO Poznati ruski violončelista Denis Šapovalov nastupiće kao solista na sjutrašnjem koncertu Crnogorskog simfonijskog orkestra na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta u 20 sati. Pod dirigentskom upravom maestra Grigorija Kraska, ansambl će izvesti djela poznatih francuskih kompozitora. U prvom dijelu večeri biće interpretirana Simfonija za gudače Artura Onegera, dok će u drugom dijelu koncerta publika imati priliku da čuje kompozicije Kamija Sen-Sansa - Koncert za violončelo i orkestar u a-molu i Ples smrti u g-molu. Solističku dionicu u Sen-Sansovom Koncertu tumačiće ruski solista Denis Šapovalov, koji je svjetsku slavu stekao pobjedom na 11.

Međunarodnom takmičenju “Čajkovski”. Šapovalov je jedan od posljednjih učenika Mstislava Rostropoviča, a crnogorskoj publici se prvi put predstavio nastupom sa crnogorskim simfoničarima na A tempu.

Flauta i gitara u Zetskom domu Flautistkinja Bojana Brajović i gitarista Boris Nikčević u okviru turneje po Crnoj Gori, održaće sjutra koncert u Kraljevskom pozorištu “Zetski dom” na Cetinju u 20 sati. Program koncerta ovog dua čine djela Džona Doulenda, Georga Fridriha Hendla, Dejvida Lejsnera, Astora Pjacole, Roberta Di Marina, Fransisa Pulanka i Lorana Butroa. Boris Nikčević je diplomirao flautu na Muzičkoj akademiji u Podgorici, u klasi Miodraga Azanjca, a potom se usavršavao u Francuskoj, na Konzervatorijumu u Versaju, kod Žan Mišela Varaša.

Bojana Brajović je diplomirala na Muzičkoj akademiji na Cetinju, u klasi Vere Ogrizović, kao prvi crnogorski diplomirani gitarista u Crnoj Gori. Tokom školovanja je osvojila brojne nagrade na takmičenjima i usavršavala se na seminarima kod eminentnih svjetskih gitarista Dijensa, Andija, Karamazova, Hopstoka. Nastupila je na brojnim festivalima u Crnoj Gori, Srbiji, Sloveniji, Italiji.

Ludvig van Betoven dio koalicionog sporazuma Veliki kompozitor važna stavka u formiranju političke većine Vuk Perović

D

ok smo mi navikli da su dio koalicionih sporazuma političkih partija većinom samo kvote u ministarstvima, parlamentu i drugim institucijama, a kultura se u najboljem slučaju pominje samo uz predlog ministra za tu oblast, u zemljama kao što je Njemačka sasvim je normalno da Ludvig van Betoven bude dio takvog dokumenta.

Da iznenađenje bude veće, veliki jubilej - 250 godina od rođenja poznatog kompozitora sigurno se neće desiti tokom mandata vlade koju si formirale tri stranke.

Ludvig van Betoven rođen je 17. decembra 1770. godine, pa tako godina obilježavanja jubileja sigurno neće biti tokom mandata ove koalicije koja je nedavno dogovorila vlast u Njemačkoj. Prethodne nedjelje Hrišćanskodemokratska unija (CDU), Hrišćanskosocijalna unija (CSU) i Socijaldemokratska partija Nemačke (SPD) dogovorile su se oko dokumenta koji bi tre-

balo da bude okosnica onoga što će raditi u naredne četiri godine.

Iako je možda najvažnija stavka u tom sporazumu da će djeca stranaca rođena u Njemačkoj poslije 1990. godine moći ubuduće da posjedu-

Muzički revolucionar Ludviga van Betovena danas smatraju za jednog od najvećih. Uz Volfganga Amadeusa Mocarta možda i najvećeg svih vremena. Betoven je bio posvećen muzičkoj revoluciji.

Otvarao je nove vidike u kompono-

DEuS

Klasična harmonika Koncert klasične harmonike u izvođenju Predraga Jankovića biće održan u petak, 6. decembra, u prostoru Muzeja i galerija Podgorice u 20 sati. Koncert je dio manifestacije Decembarska umjetnička scena 2013. Program koncerta će obuhvatiti djela poznatih kompozitora među kojima su Antonio Vivaldi, Tomaso Albinoni, Isak Albeniz , Frederik Fransoa Šopen, Anatolo Belosicki, Rudolf Vurtner i Viktor Vlasov.

Predrag Janković rođen je u Podgorici. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja među kojima su Prva specijalna nagrada na Republičkom takmičenju u Podgorici (1993), Prva nagrada u kategoriji dua na Republičkom takmičenju u Podgorici (1994), kao i jedno od najznačajnijih međunarodnih priznanja Prvo mjesto i specijalna nagrada gran pri na međunarodnom takmičenju “Balti-

Angela Merkel, Horst Sihofer i Sigmar Gabriel potpisali su sporazum u kom je Betovenov jubilej označen kao stvar od nacionalnog značaja

ka Harmonika” u Sankt Petersburgu (1999). Nastupao je kao solista sa različitim kamernim ansamblima i gudačkim orkestrima u zemlji i inostranstvu (Crna Gora, Srbija, Hrvatska, Slovenija, Ukrajina, Rusija, Slovačka, Austrija, Francuska, Holandija, Finska, Danska, Italija, Španija i Portugalija). Snimio je CD “Virtouzna harmonika” koji je ujedno i prvi CD klasične muzike za harmoniku u Crnoj Gori. Pored mnogobrojnih nastupa na koncertnim scenama u zemlji i regionu, nastupao je i na najznačajnijim muzičkim festivalima u Crnoj Gori “Kotor Art”, “A tempo”, “Barski ljetopis” i “Espressivo”. Član je žirija najprestižnijih takmičenja za harmoniku i osnivač prvog međunarodnog muzičkog festivala za klasičnu harmoniku pod nazivom “Harmonika Fest”.

Ulaz na koncert je besplatan.

vanju muzike i dao osnove romantizmu. Njegov strastveni temperament, dar za improvizaciju i nevjerovatna sposobnost da komponuje pošto je izgubio čulo sluha, od njega su učinili legendarnu ličnost.

ju oba državljanstva, i njemačko i državljanstvo zemlje svojih roditelja, a njihova dosadašnja obaveza da se do 23 godine odluče za jedno od ta dva državljanstva prestaje, vrlo važno mjesto zauzeo je i Betovenov jubilej, označen kao “nacionalni zadatak”. Iako je finale događaja kraj 2020. Njemačka već vodi računa o tom za njih vrlo važnom događaju.

“250. rođendan Ludviga van Betovena godine 2020. nudi izuzetnu priliku za Njemačku, kao naciju kulture u zemlji i u inostranstvu.

Zato je priprema tog važnog jubileja nacionalni zadatak”, navodi se u koalicionom sporazumu “crvenocrne koalicije”.

Zapisano je i da bi do tada Betoven trebalo da se uvrsti u popis nematerijalne svjetske baštine, kao “živo kulturno opšte dobro”. Zbog toga su izgleda odlučili i da pripreme moraju da počnu na vrijeme i postanu dio politčkog dogovora i na papiru, bez obzira na to da li će im donijeti i neke poene kod glasača.

Rodni grad velikog kompozitora je bivši glavni grad Njemačke, Bon. Iako je Betoven svoje plodne godine proveo u epicentru muzičkih zbivanja tog vremena, Beču, gdje je i umro, u Bonu se svake godine održava Betovenov festival koji traje cijeli mjesec, a kuća u kojoj se rodio je muzej. Bon pažljivo njeguje uspomenu na kompozitora, pa je sasvim logično što su oni najpažljivi-

je pratili ovaj sporazum i što se raduju epilogu. Građani Bona očekuju mnogo, a misle da bi dobar početak mogla da bude nova koncertna dvorana. Festival se uglavnom održava u koncertnoj dvorani grada koja i nosi ime slavnog kompozitora, ali ta zgrada već decenijama nije renovirana.

Kako prenosi Dojče vele, Stefan Ajzel, predsjednik udruženja zanimljivog imena “Građani za Betovena”, očekuje da će do 2020. biti izgrađena nova dvorana, primjerenija jubileju “od nacionalnog značaja”.

“Time je osigurano da ovaj važan jubilej neće potonuti u sitnim okršajima i taštinama tu na komunalnom nivou, nego da će njemačka vlada uzeti stvar u svoje ruke. To je barem jednako važno kao i pitanje finansiranja”, kaže Ajzel.

Vlada u Berlinu je objavila kako će sa 39 miliona eura pomoći novoj koncertnoj i festivalskoj dvorani. Ipak, u samom Bonu još se vode rasprave oko planova. Betovenova “Oda radosti” je i himna Evropske unije, pa je i za očekivati da će jubilej biti obilježen kako i dolikuje njegovoj važnosti.

To što je osim “minimalca” i naplate putarine za strance u koalicijskom sporazumu našao svoje mjesto i jedan kompozitor klasične muzike, makar to bio i Betoven, za ove prestore izgleda sasvim nestvarno..

● FOTO priča

Počela sezona nagrada Najbolji film u 2013. prema mišljenju Udruženja njujorških filmskih kritičara je “American Hustle” reditelja Dejvida O. Rasela.

Film je nagrađne i za najbolji scenario, a Dženifer Lorens je dobila priznanje za najbolju sporednu ulogu.

Ovaj izbor je uvod u sezonu nagrada u SAD. Film je sinoć imao specijalnu projekciju u Los Anđelesu, na kojoj je osim reditelja bila i glumica Ejmi Adams. U filmu igraju i Kristijan Bejl i Bredli Kuper. Rasel je režirao i filmove “Silver Lining Playbook” i “Fighter”.

20 Reportaže

ČETVRTAK, 5. 12. 2013.

Novitet

Podgorica dobija Super Voli Volijev hipermarket, najveći maloprodajni objekat u Crnoj Gori, biće otvoren u subotu 7. decembra

Željko Vukmirović

U

putstvo za upotrebu glasi: iz pravca Podgorice ka Cetinju, Cetinjskim putem, pravinom sve do benzinske pumpe Luk Oil i tamo skrenete desno. Potpuno novi hipermarket Super Voli prostire se na 5.816 kvadratnih metara, na zemljištu koje je nekada pripadalo preduzeću “Radoje Dakić”, tamo gdje je nekad bila kapija…

Za pobornike praktičnih savjeta, baš tamo, u tom novom Super Voliju, biće i akcijskih cijena. Upravo taj podatak se nameće kao osnovna pretpostavka da bi posjeta jednom hiper-

marketu, a u totalno trošadžijskom mjesecu kakav je decembar, bila sasvim opravdana. Uostalom, vremena su takva, pa gdje može da se uštedi, daj da se uštedi…

Tek, prodajni prostor novog hipermarketa Super Voli, u okviru kojeg je organizovan i Horecca centar sa kompletnom ponudom i servisom, zauzima 3.500 kvadratnih metara, raspolaže sa 20.000 artikala i ima 16 kasa. Ovaj posljednji podatak mnogima će vjerovatno biti najvažniji, samo da ne bude čekanja pred blagajnom. Jer, ako išta može da izludi čovjeka u trgovini, to je onda ta zamka od čekalice pred kasom. Najgora moguća stvar, definitivno. Čak i pod uslovom da vam žena ne zvoca ono čuveno - “Zaboga, jesmo li sve uzeli”. Iona-

ko vam ne gine, bar zbog prostora od skoro šest hiljada kvadratnih metara na kojem se prostire novi hipermarket, bar jedno kilometer i po šetnje.

Još ako ne poranite, pa parkirate automobil na kraju natkrivenog parkinga koji obezbjeđuje 300 parking mjesta, piši i dva kilometra zdravog hoda, s noge na nogu. Povoljna okolnost je kafe-picerija na spratu, na prostoru od 450 kvadrata.

Nego, ono što je najvažnije je da će dan otvaranja obilježiti posebna sniženja, dok iz Volija obećavaju kontinuirane popuste i, već spomenu-

te, akcijske cijene. Uzgred, važno je napomenuti i da je kompanija Voli u ovaj projekat uložila 8,1 miliona eura, te da će zaposlenje biti obezbijeđeno za 137 radnika, uz novih 35 radnih mjesta, što za Crnu Goru i samo jednu firmu, morate priznati, uopšte nije malo.

Na kraju, za dan otvaranja pripremljen je i program za djecu, sa početkom u 11 sati, uz podjelu 5.000 poklon-paketića. Sa gostima na otvaranju novog hipermarketa Super Voli družiće se i košarkaši podgoričke Budućnost Volija i zagrebačke Cedevite.

Reportaže 21

ČETVRTAK, 5. 12. 2013.

ulične proslave

Unutrašnjost novog Super Volija

Novogodišnje žurke koje mame Brandeburška kapija u Berlinu za Novu godinu

Poseban je dio u Super Voliju namijenjen ljubiteljima vina

Posljednji je trenutak da rezervišete svoje mjesto na nekoj od atraktivnih novogodišnjih tura. Pokušali smo da dođemo do odgovora u kojoj od evropskih prijestonica možete da očekujete najbolju uličnu žurku. Berlin - Poljubac ispod Brandeburške kapije Berlin je sinonim za dobar provod.

Možda i najbolje mjesto u Evropi da dočekate Novu godinu na otvorenom, uz brojne bendove i nastupe di-džejeva. Tu su mnogobrojni muzeji-barovi, pivnice, pabovi, skvotovi, ilegalni klubovi, grafiti, napuštene umjetničke kolonije, komore, bunkeri i skloništa iz Drugog svetskog rata. Za Novu godinu u Berlinu vlada prava euforija, uz naravno spektakularni vatromet.

Pariz - dvadesete na Monmartru U Parizu je uvijek dobar provod za Novu godinu, posebno u Oberkampf ulici ili umjetničkom i romantičnom Monmartru, gdje se u kafićima ponekad prave i tematske žurke, poput oživljavanja zlatnih dvadesetih godina prošlog vijeka, godina Hemingveja i Pikasa. A možete se i toplo obući i diviti se prizorima noćnog Pariza. A ka-

da nazdravite u ponoć, pravac u trendi kvart Pigal, gdje ćete se izgubiti između neonskih svjetiljki i klubova koji će vas zabaviti do jutra.

Amsterdam - odbrojavanje ispred muzeja “Rijks” Prošetajte ulicama ili svratite u jedan od mnogobrojnih barova koji su otvoreni u ponoć da proslavite. Žurka se obično organizuje i ispred muzeja “Rijks”, gde je i odbrojavanje. Ipak, najbolja mjesta su Trg Novi market i Dam Trg - gde se postave velike bine za održavanje koncerata ili DJ performansa. Ludilo kreće oko 23 sata i ne prestaje do dva sata iza ponoći. Lokalci i turisti zajedno se šetaju ulicama sa šampanjcem i onda razmenjuju flaše i gutljaje u ponoć kad nazdravljaju.

A pošto ste u Amsterdamu, ako volite svratite u Crvenu zonu gdje se održava Hooker’s Ball.

Prag - vatromet kod Staljinove statue Jedan od najljepših gradova svijeta privlači ljude iz cijele Evrope jer Pražani znaju da naprave dobru žurku.

Prag je odličan za bilo koje veče, ali

na Novogodišnju noć prosto eksplodira. Ali, to je zato što Česi obožavaju vatromet i on bude nestvarno spektakularan. Možete lutati po mnogim pabovima, ali poslije ponoći obavezno svratite u Stari grad ili na Karlov most. Preskočite brdašce do Praškog zamka ili Staljinove statue, odakle kreće vatromet.

Istanbul - žurka na Trgu Taksim U Turskoj, Nova godina važi za porodični praznik, međutim, posljednjih godina na ulicama Istanbula prave se velike žurke, posebno na Taksimu, pretvarajući cijeli grad u veliko slavlje. Možete isto tako odabrati neku fensi večeru u najboljim restoranima ili uzeti šampanjac i uputiti se gradskim ulicama uživajući u vatrometu na glavnoj ulici - Adbi Kadesi.

Neke zavučenije i intimnije žurke čekaju vas ispod Galata kule, gdje se možete provoditi sa lokalnim stanovništvom. Ako hoćete autentično lokalno slavlje, posjetite Burgazadu, treće najveće ostrvo u sklopu Prinčevskih ostrva u blizini Istanbula. Tamo se održavaju nezaboravne žurke. (24.sata.rs)

putovanje

Maribor - destinacija nadomak ruke Grad vina, ljepote i zdravlja koji turiste dočekuje raširenih ruku Glavni grad slovenske Štajerske okružen je vinorodnim brdima, a stanovnici su posebno ponosni na Mariborsko Pohorje, odakle se pruža predivan pogled na grad i gdje možete skijati, šetati i uživati u predivnoj prirodi.

Ukoliko poželite upoznati Maribor, preporuka je jedan od pet hotela koji djeluju u okviru kompanije Terme Maribor. ● OdmOr za pamćenje Nedavno smo posjetili hotel “Habakuk” sa pet zvjezdica i uvjerili se da s razlogom slovi za jedan od najboljih hotela u Sloveniji.

Ekskluzivni hotel smješten je u predivnom prirodnom okruženju, na šumovitim obroncima Pohorja. Od centra grada udaljen je svega deset minuta vožnje. Ljubazno osoblje hotela svoje goste dočekuje pićem dobrodošlice, a zbog predivnog ambijenta odmah ćete se osjećati kao u svom domu.

Luksuzne sobe potpuno su obnovljene, a u njima se prepliću modernizam i dašak pohorskih šuma. Međutim, ono zbog čega turisti iz cijelog svijeta stižu u Maribor, odnosno hotel “Habakuk”, jeste termalna voda. ● LakO dO LjepOte Gostima hotela na raspolaganju su unutrašnji i spoljni bazen s temperaturom vode do 35 stepeni Celzijusa.

“Voda je bogata mineralima koji blagotvorno djeluju na organizam.

Termalna voda liječi reumu, pomaže u poboljšanju cirkulacije, redukovanju stresa, te obnavlja ćelije kože”, kaže Matko Vrdoljak, direktor hotela “Habakuk”.

Ovaj hotel od drugih razlikuje i to što možete doći na odmor i usput uraditi i manji estetski zahvat kod vrhunskih stručnjaka.

“Mi nudimo minimalne estetske

zahvate za maksimalne promjene”, kazao je dr Sebastian Pieberl, dodavši da se u hotelu koristi isključivo Babor kozmetika, koju je tu moguće i kupiti, te da svi koji dođu u hotel, nakon odmora kući odlaze sa vidnim promjenama nabolje. Gosti hotela mogu uživati i u sanuama, ali i u masažama, podvrgnuti se aromaterapijama, manikiru i pedikiru, a Habakuk nudi i programe preoblikovanja tijela i anticelulitne programe i rituale.

Ukoliko se odlučite za hotel “Habakuk” zasigurno ćete uživati i u gastronomskoj ponudi - međunarodnoj i lokalnoj kuhinji. ● na pOhOrje pO zdravLje A samo dva minuta hoda od hotela nalazi se žičara. Gondolom stižete do Pohorja i predivnog hotela “Bellevue”, koji takođe posluje u okviru Termi Maribor. Hotel se nalazi u neposrednoj blizini skijališta, odakle se pruža predivan pogled na grad. Osim apartmana i soba, gostima je na raspolaganju velnes centar, a gastronomski užitak je zagarantovan. ● najstarija LOza na svijetu pOnOs maribOra Kada se zaputite u šetnju, ne propustite u centru grada da svratite do Stare trte, odnosno najstarije vinove loze na svijetu. S obzirom na to da je stara blizu 500 godina, upisana je u Ginisovu knjigu rekorda, a u kući uz koju je izrasla loza nalazi se i muzej vina.

Popularne turističke znamenitosti svakako su i katedrala, koja datira iz 12. vijeka, Mariborska gradska skupština, te dvorac iz 15. vijeka. A za one koji više vole uživati u šopingu - tržni centri se uglavnom nalaze u centru grada.

Centar Maribora

● rekreacija i reLaksacija U centru je smješten i poslovni hotel “Piramida” u kojem su sobe obnovljene 2011. godine. U srcu starog jezgra grada, pak, smješten je hotel “Ore”, koji se ponosi dugogodišnjom tradicijom. Obnovljen je i moderno uređen 2006. godine. U okviru Termi Maribor djeluje i medicinsko-termalni centar Fontana sagrađen 1996. godine, a svi koji su boravili tu opisuju ga riječju - zdravlje.

Tu su smješteni centri za rekreaciju i relaksaciju, bazeni s termalnom vodom, a u ponudi su i fitnes, različite saune, saloni za masažu, te stručno vođeni programi za rekreaciju.

Svima koji vole da uživaju u vinu, starogradskoj muzici i dobroj hrani

savjetujemo da posjete restoran Pri Treh Ribnikih, koji se nalazi u prekrasnom okruženju Gradskog parka.

Ljubazno osoblje svojim gostima služi odabrana i prvoklasna vina, a kuhinjska ponuda oslanja se na tradicionalne, regionalne i slovenske recepte.

Restoran je jedan od najstarijih u Sloveniji, a ono što ga čini dodatno posebnim jeste prekrasni vrt. ● in vinO veritas No, nikako nemojte napustiti Sloveniju a da ne svratite do vinskog podruma porodice Hafner, koji se nalazi u selu Munhof. Porodica Hafner proizvodnjom vina se bavi od sredine 20. vijeka. Njihov više od sto godina star podrum sigurno će vas oduševiti.

Kada zakoračite u tamne prostorije zapahnuće vas miris vlage i vina, no onima koji pate od arahnofobije (strah od pauka) savjetujemo da ne ulaze u podrum, s obzirom na to da su te životinje “ljubimci” gospodina Hafnera, koji ih pušta da slobodno pletu svoje mreže i dokazuju starost podruma.

Vino porodice Hafner će vas zasigurno oduševiti, stoga nije ni čudo što se izvozi u najmanje 20 zemalja svijeta. Naravno, nemojte otići a da od Hafnera ne kupite vino i ponesete kući i na poklon prijateljima. Koliko će vas vino oduševiti, toliko više ćete biti oduševljeni cijenom, a usput možete naučiti i kako da ispravno pijete vino i držite čašu.

(Klix.ba)

22 Zabava

ČETVRTAK, 5. 12. 2013.

NINA BADRIĆ

Ako budem ružno starila, idem na plastičnu operaciju U stilu svjetskih zvijezda i hrvatska pjevačica Nina Badrić smatra da se, kada dođe vrijeme za tretmane podmlađivanja, neće libiti da se podvrgne nekom. Naime, iako smatra da je važno njegovati se, te da je unutašrnja ljepota ono što osobi daje taj faktor x, lijepa Nina koliko god da se njeguje smatra da su današnji standardi ljepote pretjerani i nerealni, te da najteže padaju mladim djevojkama.

“Kad vidiš neku reklamu za Victoria’s Secret donje rublje, apsolutno svaka osoba na toj fotografiji je potpuno retuširana”, kaže ova lijepa pjevačica koja je inače i zaštitno lice jedne kampanje za ljepotu.

Prvu promjenu Nina je napravila kada je odlučila da skrati kosu, te dotadašnju frizuru zamijeni mnogo kraćom kosom. O promjeni i zašto se odlučila na ovaj korak pjevačica je prokomentarisala: “Samo sam otišla u salon i rekla Šišaj sve! Od danas se opet počinjemo igrati imidžom jer to je za moj posao nužno”, objasnila je Badrić, te dematovala insinuacije da žene mijenjaju frizuru kada riješe da promijene neke stvari u svom životu.

Iako poznata po ljepoti i fantastičnim vokalnim sposobnostima, Nina je nerijetko bila na udaru kritike zbog povremenog viška kilograma. Svoje promjene riješavala je vježbama, a ne plastičnom hirur-

gijom, ali od estetskih korekcija u budućnost neće bježati.

“Do sada nijesam bila ni na jednoj plastičnoj operaciji, ali svakako bih. Ako počnem jako ružno stariti, onda ću otići na fejs lifting, a možda zategnem i grudi i bokove, šta god!”, kaže iskreno Nina koja inače ovih dana ulazi u studio gdje će prvi put sarađivati s najpoznatijim tekstopiscem u regionu Marinom Tucaković.

S obzirom na njene vokalne sposobnosti i Marinin dar da napravi hit, sigurno je da možemo očekivati pjesmu koja će osvojiti Ninine vjerne obožavaoce.

Ma.I.

KULTUR SHOCK U PODGORICI

Svaki put sviramo kao da je posljednji Sarajlija Srđan Jevđević s adresom u Sijetlu i njegov Kultur Shock koncertima u Francuskoj započeo je krajem novembra evropsku turneju, a u subotu stižu i u Podgoricu.

“Sviramo iz dana u dan, ali nijesmo umorni, mi nemamo pravo na to. Ovaj put imamo dogovorenih dvadeset svirki u ovih dvadesetak dana. Još se držimo i sve dok svaki novi album bude bolji od prethodnog, tako ćemo raditi. Nikada nećemo imati reunion koncerte, nostal-

gija nas ne zanima”, kaže Jevđević.

Kultur Shock u pjesmama spaja pank i metal s prizvucima Balkana, a publika s nestrpljenjem iščekuje njihove nastupe obasipajući njihovu Fejsbuk stranicu komentarima i upitima za nastavak turneje.

Ovaj bend fanove je osvojio prvenstveno sjajnim nastupima uživo koje već petnaest godina održavaju u brojnim zemljama svijeta Aktuelna evropska turneja ujedno je i koncertna promocija maksi singla “Tales

of Grandpa Guru, vol 1” objavljenog ljetos, ali to je samo kap u moru novog materijala.

“Već pola godine pripremamo naš deveti CD koji će biti objavljen krajem iduće godine. Dakle, imamo preko stotinu svojih pjesama i uvijek će u publici biti neko čiju omiljenu stvar nijesmo odsvirali. Kako god, kao i uvijek, biće žestoko i dobro jer svaki put sviramo kao da nam je posljednji nastup”, poručuje Jevđević.

E.Z.

Zabava 23

ČETVRTAK, 5. 12. 2013.

RAZGOVOR

Zadovoljan sam kako sam imitirao Meri Džej Blajdž

Knez za Dnevne Novine kaže da je samo dva puta trebalo da bude žena, ali su ga iznenadili Zlatko Šebek

N

enad Knežević Knez nedjeljama unazad uveseljava gledaoce zanimljivim imiticajama u emisiji “Tvoje lice zvuči poznato”. Popularni pjevač otkrio je da mu je transformacija u soul divu Meri Džej Blajdž najteža do sada. Pored učešća u pomenutom programu, u narednom periodu očekuje ga završetak albuma za francusko tržište, te objava pop singla nakon Nove godine.

Popularni Knez priznaje da je me cijelog, stavili vještačke usne, imao barijeru kada su transforsilikonski nos, neku čudnu kosu, macije iz muškarca u ženu u pitafamozne štikle, plus pjevanje.

Ovo je ubjedljivo najteži zanju, te otkriva da se u nekom trenutku ljutio na prodatak do sada, ali potrudukciju zbog dogodio sam se da to donesem na najbovora koji su napravili prije početka lji mogući način”, emitovanja. priča Knez pod“Trebalo je sjećajući nas na samo dva puta vokalne kvalida me zapadtete Meri Džej ne da imitiram Blajdž koju u Americi svrženu, ali evo stavaju među svjedoci ste todeset najboljih ga da su mi dodijelili i treću, zainterpretatorki. ista nevjerovatnu “Na kraju sam istransformapao i te kako ciju. Ne mozadovoljan žete ni da na- Nenad Knezević Knez rođen je 5. decembra tom transforslutite koli- 1967. godine na Cetinju u muzičkoj porodi- m a c i j o m , a ko je vreme- ci. Prvi javni nastup imao je sa šest godina n a p o č e t k u na potrebno kada je pobijedio na dječjem festivalu “Na- mi uopšte nišminkerima ša radost” u Podgorici. Iza sebe ima 10 alje bilo pravo”, da sve pripre- buma i internacionalnu karijeru. 2010 godi- šaljivo govori me. Obojili su ne bio je učesnik rijalitija Survajver. on, nadajući

se pobjedi i podršci žirija za koji vjeruje da će pravilno vrednovati uloženitrud i rad.

Iako su ga do sada “zadesili” izuzetno zahtjevni vokalni zadaci, Kneza ćemo kroz koju sedmicu imati prilike da vidimo i u jednoj plesnoj tački.

“Imam jednu plesnu tačku koja će biti u polufinalnoj emisiji i to smo već krenuli da spremamo. U pitanju je jedna vokalno poprilično teška numera, a istovremeno jako zahtjevna u koreografskom smislu, tako da ću proći i tu fazu.

Eto još to mi je ostalo, ali je produkcija vodila računa da i to dobijem” (smijeh).

Internet je prepun pozitivnih komentara o Knezovom pjevanju, a često se može naići na one koji se tiču njegove izvedbe “narodnjaka”. Naime, njemu su tokom šoua pripali zadaci u kojima je morao da imitra Luisa i Sašu Matića, ali za one koji su upućeni u njegovu karijeru to i nije veliko iznenađenje.

“Imao sam ranije album pod nazivom “Folk žurka”, a prošle godine je izašao album etno muzike, oko kojeg se tek ovih dana podigla velika prašina. To je i razlog što ove sedmice na kratko putujem u Francusku da dovršim mikseve etno numera koje će biti za tamošnje tržište. Radujem se tome i jedva čekam da čujem kako će da zazvuče”, ushićeno govori

Knez koji priprema singl i za ovdašnje tržište.

“U januaru će izaći singl koji će najaviti album. To će biti zvuk koji podsjeća na nešto što sam radio ‘98 ili ‘99 godine”.

Knez je za naš list kazao da je prezadovoljan odnosom sa kolegama iz šoua.

“Možda se za nijansu više družim sa Skaj Viklerom i Željkom Šašićem, ali to je poznanstvo od ranije. Pored humanosti koji ovaj šou nosi zbog koje sam i pristao da budem učesnik, svakako ću izaći bogatiji i za novo druženje sa fantastičnim kolegama”, poručuje Knez koji priznaje da je oduševljen kako su se pojedine kolege, a posebno Ana Kokić i Sneki snašle u ulogama koje su daleko od muzičkog pravca kojem pripadaju.

Knez se tokom ove godine razveo i to je bio razlog što se u nekom trenutku našao u centru medijske pažnje. O tome ni ovog puta nije želio previše da priča, ali je istakao da je ponosan na svoju djecu, te da ćemo njegovu stariju kćerku Kseniju uskoro gledati u jednom muzičkom šouu. “Šou svih vremena uskoro počinje, a u njemu će gostovati najveća imena sa estrade. Ksenija sa svojim bendom će pjevati prateće vokale svima njima, a imaće i svoje solo numere. To je za djevojku od 18 godina i te kako veliki upjeh”, smatra Knez otkrivši da ćemo u šouu koji će se u Crnoj Gori emitovati na televizijii Vijesti gledati Ninu Badrić, Željka Bebeka, Borisa Novkovića i mnoge druge.

MUZIČKI FESTIVAL

Exit se seli u Budvu

SEnZAcIjA

Jedna od najvećih muzičkih manifestacija regiona, festival Exit, prema nezvaničnim informacijama iduće godine biće organizovan i u Budvi. Ova informacija, koja se tokom dana brzo proširila na društvenim mrežama, naišla je na odobravanje velikog broja obožavaoca Exita u Crnoj Gori, a imajući u vidu probleme sa kojima su se organizatori festivala suočili tokom prethodnih izdanja u Novom Sadu, premještanje dijela Exita ne bi bilo iznenađenje. U prilog tome ide i izjava predsjednika opštine Budva Lazara Rađenovića koji je na sjednici Skupštine opštine rekao da je koncepcija festivala s njihove strane pozitivno ocijenjena.

“Koncepciju Exita, koji se održava u Novom Sadu, pozitivno smo ocijenili i postoji velika mogućnost da će se čuveni festival iduće godine održati u Crnoj Gori”, kazao je Rađenović, koji se nalazi na čelu budvanske delegacije koja je otputovala u Novi Sad na konačne dogovore sa organizatorima, s ciljem da se potpiše sporazum o saradnji.

Ukoliko do sporazuma dođe, najvjerovatnije bi čuveni festival posjetioce ugostio na plaži Jaz, gdje su koncerte već održale neke od svjetskih zvijezda poput Madone i grupe “Rolingstonsi”. Sudbina Exita na Petrovaradinu još je neizvijesna s obzirom na to da je prema posljednjim najavama Vlada Srbije odlučila da

ukine finansiranje manifestacije, ali će čelni ljudi festivala dati sve od sebe da se on i dalje održava u Novom Sadu. Shodno tome, organizacija u Budvi bila bi samo proširenje festivala koji je svrstan među deset najboljih u Evropi. Među zvučnim imenima koji su prethodnih godina nastupali na Exitu izdvajaju se reper Snup Dog, grupa “Prodidži”, Najls Rodžers, Nik Kejv, Dejvid Geta i mnogi drugi. Imajući u vidu brojke sa ovogodišnjeg Exita, kada je Novi Sad tokom festivala posjetilo preko 200 hiljada ljudi iz čak 60 država, nema sumnje da bi opština Budva i Crna Gora imali višestruku korist od eventualne organizacije.

D.B

Lejdi Gaga na ljeto dolazi u Beograd Jedna od najpopularnijih svjetskih pjevačica Lejdi Gaga, poznata po kontroverznom ponašanju i istupima u medijima, prema nezvaničnim informacijama srbijanskih medija 25. avgusta iduće godine održaće koncert na stadionu Marakana u Beogradu. Iako zvanični datumi njene velike evropske turneje nijesu poznati, spekuliše se da su pregovori sa menadžmentom svjetske senzacije u završnoj fazi. Detalji sastanka sa njenim timom drže se u strogoj tajnosti, a da li će do spektakularnog koncerta doći, definitivno će

se znati kada Lejdi Gaga na zvaničnom sajtu objavi tačne datume turneje. U međuvremenu, na društvenim mrežama se pojavila nezvanična lista evropskih gradova u kojima će Gaga pjevati na ljeto, a po ovom rasporedu, evropski dio turneje “Artpop Ball” počinje 16. avgusta u Istanbulu, a nakon 23. avgusta i koncerta u Bukureštu, sljedeća stanica bi trebalo da bude Beograd. Do sada je zvanično potvrđena samo turneja po Americi koja počinje 4. maja na Floridi i završava se 21. jula koncertom u Los Anđelesu.

E.Z.

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

24 Zabava/Slobodno vrijeme

ČETVRTAK, 5. 12. 2013.

Daily Sudoku puzzle No. 2601 SUDOKU 2013-11-26

Medium level

Teža

4

5

3

1

3 7

4

2

5 5

4

8

3 1

6

6

1

7

6

9 Play sudoku online at:

4

2

3

www.sudokukingdom.com

5

6

6

4

2

9 Lakša 2013-11-25

Daily Sudoku puzzle No. 2600

6

8

3

2

7

Medium level

2

5

7

9

9

4 7

9

Play sudoku online3 at:

2

8

4Play 1online at: Page sudoku 1/2

2

www.sudokukingdom.com 9 4 www.sudokukingdom.com 3 6

5

9

5

Puzzle solution:

ŠVEDSKA

2

U hotelu od leda protivpožarni alarmi

Turisti iz cijelog svijeta dolaze u ovaj hotel kako bi spavali na krevetu od leda na temperaturi od minus osam stepeni Celzijusa. Zbog postavljanja alarma, koji je testiran još prošle godine sa lokalnom vatrogasnom službom, konstrukcija hotela, sagrađenog poput umjetničkog djela, morala je da bude još čvršća.

Puzzle solution: 6

Sudoku puzzle No. 2601 2013-11-26 Rješenje iz prethodnog broja Sudoku puzzle No. 2600 2013-11-25 7 4 1 5 2 9 3 6 8 6 9 1 8 4 2 5 3 7 5

3

8

1

7

6

9

2

4

3

5

7

1

9

6

2

8

4

2

9

6

8

4

3

5

7

1

8

2

4

5

3

7

9

6

1

9

2

5

4

3

7

8

1

6

1

7

6

9

2

5

8

4

3

4

8

3

9

6

1

2

5

7

5

3

8

4

7

1

6

2

9

1

6

7

2

8

5

4

9

3

9

4

2

3

6

8

1

7

5

8

1

4

7

5

2

6

3

9

4

8

3

6

1

9

7

5

2

3

5

9

6

1

8

7

4

2

2

6

9

7

5

3

4

1

8

6

7

2

3

9

4

1

8

5

7

1

5

2

8

4

3

9

6

VICEVI ti, poput jastuka, vreća za spavanje i jelenske kože”, kazala je predstavnica hotela Beatrisa Karlson.

“Nama je svakako najvažnija bezbjednost klijenata”, istakla je ona.

Hotel će biti otvoren od 6. decembra do 13. aprila. Cijene noćenja se kreću od 212 eura za jednokrevetnu sobu, do 880 eura za najskuplji apartman.

3

8

Page 1/2 Trebaju Bosanac i Crnogorac da izmjere visinu bandere, ali Crnogorcu se ne penje, pa predloži Bosancu da odrežu banderu, pa kada padne da je izmjere. Bosanac mu reče: - Jesi ti budala, pa ne mjerimo mi dužinu, nego visinu.

Čuveni hotel od leda, koji se svake zime nanovo gradi na sjeveru Švedske, dobio je nalog od lokalnih vlasti da postavi protivpožarni alarm.

Ugostiteljski objekat, smješten u malom arktičkom gradu Jukasjervi, morao je da ugradi protivpožarne uređaje radi bezbjednosti svojih gostiju.

“U početku smo bili malo iznenađeni, ali razlog su zapaljivi predme-

2

*** Imali Mujo i Haso po prodavnicu.

Ali, kod Hase posao cvjeta, a kod Muje loše. Ode Mujo kod Hase da vidi kako to njemu tako dobro ide. Sjeo on sa Hasom kad ulazi mušterija: - Imate li deterdžent za zavjese?

- Kako da ne! Evo izvolite, a evo uzmite i odličnu tečnost za pranje prozora. Pošto već skidate zavjese, onda operite i prozore.

Mušterija kupi oboje, sva zadovoljna što je našla pravog trgovca. Vidjevši to, Mujo ode u svoju radnju, kad eto ti mušterije: - Imate li uloške ili vatu?

- Kako da ne! Imamo i jedno i

drugo, a imamo i izvanrednu tečnost za pranje prozora.

- Pa šta će mi to?

- Pa ti, kad već ne možeš da vodiš ljubav, onda bar operi prozore! *** Žalio se Lala na regrutaciji da slabo vidi. Poslali ga u Novi Sad pred vojnu komisiju. Lekar mu kaže: - Pročitaj onu parolu.

- Koju parolu? – pita Lala.

- Onu na tabli.

- Izvin’te, na kojoj tabli?

- Pa onoj na zidu.

- Bud’te ljubazni, pokažite mi taj zid.

Oslobođen vojne obaveze, odlazi Lala u bioskop da prekrati vrijeme do polaska voza za Orlovat. Završio se film, upalilo se svijetlo. Lala ugleda pored sebe zapanjenog predsjednika vojne komisije. Sjeti se: - Izvin’te, ide l’ ovaj autobus za Liman?

Zabava/Slobodno vrijeme 25

ČETVRTAK, 5. 12. 2013.

NEZVANIČNO

Lekiću, ne ljuti se, ali ja s DPS raskinut ne mogu.

Ah, znao sam bogami.

Znači, SDP ostaje s nama, je li?

Ma naravno, niđe im bolje biti ne može nego sa nama.

Word Search Puzzle #T268SS OSMOSMJERKA

HOROSKOP

E

K

S

T

R

O

U

S

E

R

S

A

G

E

T

S

T

S

U

G

S

T

E

I

T

M

V

B

U

N

N

U

U

E

E

I

S

M

E

O

P

I

N

A

U

J

L

R

F

C

T

M

K

R

K

R

E

W

H

T

C

O

G

K

I

E

C

A

R

T

F

S

S

X

O

T

R

E

N

D

A

L

L

Y

U

I

E

G

R

A

B

R

G

E

R

S

A

D

L

M

R

R

S

E

D

S

L

N

B

E

T

D

G

A

V

A

A

G

R

E

E

N

A

I

A

S

O

D

E

B

Y

L

D

I

L

A

V

R

N

T

L

L

S

B

P

U

F

F

Y

P

T

F

O

Y

F

Y

R

E

P

D

E

I

P

S

M

K

S

L

E

E

G

D

U

N

Y

G

E

L

E

U

Z

U

R

R

E

H

P

I

C

C

O

N

C

U

R

S

AROMA Aroma BARGE Barge BRACKETS Brackets CIPHER Cipher CONCURS DALLY Concurs DARTS Dally ELEGY Darts EVOKE Elegy EXCRETE Evoke FLARES Excrete FLEAS

FRIES Fries GOLFER Golfer GOOFIER Goofier GRABBED Grabbed GREEN GUSTS Green INDULGE Gusts LISTLESS Indulge MADLY Listless NUDGE Madly ORANGE Nudge POEMS

PUFFY Puffy PUPPY Puppy RIMMED Rimmed RUMPLED Rumpled SERVES SHUNTS Serves SONATA Shunts SPANNED Sonata SPIED Spanned STICKERS Spied STYLUS Stickers SURGE

Fleas

Poems

Surge

Flares

Orange

SWANS Swans TINGLE Tingle TOKEN Token TRACE Trace TREND TRIBE Trend TROUSERS Tribe TUNEFUL Trousers VALIDLY Tuneful Validly

OVAN Imate dobre ideje i realnu procjenu, ali ne dobijate dovoljno očekivanu podršku u krugu saradnika. Neko postavlja pogrešna pitanja ili ima drugačije poslovne interese. Nemojte dozvoliti da u Vama prevlada želja za dominacijom.

BIK Velika upornost u ovom trenutku ne donosi u potpunosti pozitivan efekat u susretu sa saradnicima, stoga promijenite svoju prvobitnu taktiku. Potrebno je da dokažete svoje namjere, ali i da sačuvate dobar poslovni odnos.

BLIZANCI Potrebna Vam je ogromna eneregija i nečija podrška, kako biste na vrijeme završili sve planirane obaveze. Nalazite se u dobroj prilici da povlačite neke paralelne poteze, stoga budite promišljeni pri izboru novih poslovnih tema ili ciljeva.

RAK Neko potvrđuje Vaša očekivanja u poslovnoj saradnji. Ipak ne budite suviše lakomisleni pred različitim saradnicima, jer nečije riječi ne predstavljaju dovoljnu garanciju za duži period. Važno je da sačuvate prisebnost duha odlučujućem momentu.

VAGA Dopadaju Vam se nečije poslovne ideje, ali jos uvijek niste sigurni u konačan ishod. Smišljeno odlažete trenutak za zvanično izjašnjavanje pred saradnicima i ostavljate otvorenu mogućnost za dodatnu provjeru.

ŠKORPIJA Saradnici djeluju pozitivno na Vaše raspoloženje, imate dovoljno energije da se angažujete na različitim stranama. Osjećaj poslovne afirmacije i uspjeha, treba dodatno da Vas motiviše na akciju i pozitivne promjene u privatnom životu.

STRIJELAC Okolina pozitivno reaguje na Vaše ideje i neko Vas podstiče na aktivnu ulogu ili na dodatno stvaralaštvo.

Važno je da ne ističete svoje poslovne ideje, bez dobrog povoda.

Sačuvajte poslovne interese i dobar saradnički odnos.

JARAC Zapetljali ste se u različite situacije koje prevazilaze Vaše znanje ili praktično iskustvo. Najbolje je da se distancirate od svega što može da Vam prouzrokuje novu neprijatnost. Izbjegavajte suvišne eksperimente i improvizaciju.

Stylus

Haljina za 120.000 eura Raskošna bijelo-zlatna balCopyright © Puzzle Baron December 3, 2013 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions! ska haljina, koju je nosila princeza Dajana dostigla je cijenu od 102.000 funti (oko 120.000 eura) na aukciji u Londonu.

Aukcijska kuća “Keri Tejlor” saopštila je da haljina otkrivenih ramena sa zlatnim šljokicama, štrasom i biserima, nije bila napravljena za Dajanu, ali da je ona nju izabrala iz kolekcije svog omiljenog dizajnera Dejvida Emanuela. Cijena po kojoj je prodata premašila je prvobitnu procjenu, a kupac je neimenovani muzej iz inostranstva.

LAV Stalo Vam je da razriješite nove nesporazume, ali nemate dovoljno povjerenja u određene saradnike.

Ponekad istina i pravda stižu sa izvjesnim zakašnjenjem, nema razloga da gubite vjeru u lični uspjeh.

DJEVICA Pokušavate da nametnete svoj uticaj u društvu saradnika. Međutim, postoje neke situacije koje kao da prevazilaze Vaše profesionalno iskustvo. Ukoliko dobijate »loš signal«, važno je da se povučete u stranu i da sačekate na bolju priliku.

VODOLIJA Razočarani ste nečijim ponašanjem i to Vam daje za pravo, da preispitate zajednički dogovor ili svoju ulogu u poslovnoj saradnji. Nema razloga da donosite ishitrene odluke, sačuvajte prisebnost duha i svoju poslovnu poziciju.

RIBE Neko Vas indirektno opominje da promijenite svoje ponašanje, ali Vi ne pridajete poseban značaj osobi za koju Vas ne vezuju zajednički poslovni interesi. Imate pogrešan stav o nekim saradnicima i delikatnim temama.

26 Sport

ČETVRTAK, 5. 12. 2013.

Najmlađe u “crvenom” timu: Jelena Despotović i Đurđina Malović

STAV Adžić bira, Adžić odgovara VLADO JOVIĆEVIĆ

Sportski novinar RTV ATLAS

DA LI STE ZNALI

K S JOŠ DVA DANA DO SP

Svi će drhtati od naše odbrane “Lavice” spremne za Mundijal - stub odbrane Jelena Despotović za DN najavljuje SP u Srbiji Miloš Pavićević

O

dbrana - najjače oružje naših dama ponovo će biti glavni adut selektora Dragana Adžića na predstojećem Svjetskom prvenstvu u Srbiji. Upravo je “lavice” fenomenalna igra u defanzivi dovela na krov Evrope, dok je praktično isti tim na identičan način osvojio Ligu šampiona samo u “plavim” dresovima.

Da fudbaleri Lila nijesu primili pogodak 1035 minuta ili bolje rečeno na poslednjih 11 utakmica u francuskom prvenstvu. Poslednji put je odbrana na čelu sa našim Markom Bašom kapitulirala 15.septembra kada su mastifi izgubili kući od Nice 0:2.

TIKET DANA LION TULUZ TIP 1 SAMPDORIJA

KVOTA 3.20

ALBORG TIP 2 BOTEV

KVOTA 2.50

CSKA SOFIJA TIP 2 KAJSERISPOR

KVOTA 3.20

TRABZON TIP 1 SMIRNIS

KVOTA 1.70

NIKI VOLOS TIP 1

O odbrani koju forsira naš stručnjak mnogo se govorilo na proteklom prvenstvu takođe u Srbiji. Njegove kolege iz Španije, Danske i Norveške su govorile da je to antipropaganda rukometa, ali Adžić nije odustajao od svog sistema i to je donijelo rezultat. Svi oni bi sigurno potpisali da na isti način dođu do trofeja, ali postoji i ona druga strana - zavisi ko igra takvu odbranu, a Adžić ima idealne “lavice” da ispune njegove zahtjeve. U takav sistem rada se uklopila i mlada Jelena Despotović, koja je prošle godine debitovala za seniorsku selekciju upravo u Novom Sadu protiv Njemačke.

“Ostala su samo još dva dana do početka Svjetskog prvenstva i mogu reći da se radujemo što će-

mo ponovo igrati za svoj narod i za svoju zemlju, posebno nakon Evropskog prvenstva koje smo osvojili i gdje smo imale nevjerovatnu podršku kao da smo igrale na domaćem terenu”, kazala je za Dnevne novine Jelena Despotović.

● BIĆE TEŠKO PROTIV KOREJE

Odbrana “crvenih” će već u subotu protiv Južne Koreje biti na velikom iskušenju.

“Prvi meč je i te kako nezgodan.

Južna Koreja igra dosta dobar i brz rukomet. Šutiraju iz svih pozicija i dosta trče. Međutim, imamo rješenja i za takvu igru koja nam negdje i ne odgovara.

Ponovo će odbrana morati da

odradi veliki posao. Svi nas već vide kao favorite na ovom takmičenju, ali moramo spustiti loptu i ići od meča do meča. Dakle, najvažnije je sada da startujemo pobjedom”, poručila je Despotović, koja je potom nagovijestila kakva će odbrana “crvenih” biti na Mundijalu.

● ISTI RECEPT ODBRANA I ZAJEDNIŠTVO

“Ponovo čvrsta, agresivna i bezrezervna. Primijenićemo recept koji nas je doveo do trona prošle godine i to ne krijemo. Koliko god se naši rivali spremali za nas, trudićemo se da budemo još jače i efikasnije. Ponovo će svi drhtati od naše fenomenalne odbrane”.

Osim odbrane, i fenomenalna atmosfera je adut naših dama.

“Imamo ono što malo ko ima, a to je zajedništvo. To je naš adut u trenucima kada ne ide, dopunjujemo jedna drugu i bodrimo u svakom trenutku. Kada je tako, onda smo mnogo opasne po rivala i to naš protivnik zna”, kazala je Despotović

N K

Z

O S

V KVOTA 1.80

VERONA TIP X ARHUS

ad god se primakne neki veliki sportski događaj, ljudi u Crnoj Gori, bez obzira što atletika nije naša nacionalna disciplina, vole da se istrče. I to dobro... elektorska funkcija nosi sa sobom ogromnu dozu odgovornosti, morala, predanog rada, neprospavanih noći, smišljanja taktike, svega. Mi je, obični građani, najčešće po kafanama (što i nije toliko loše) toliko bagatelišemo da u većini slučajeva smatramo da smo, upravo Mi, bogomdani za tu ulogu... ažalost, spisak koji je selektor Dragan Adžić objavio uoči odlaska na SP u ženskom rukometu, osnažio je osim kafanskih nadgornjavanja i olovke i tastature onih koji sebe smatraju boljim od najboljeg i pojedini zluradi komentari predstavljaju odsustvo ljudskosti i miješanja u nešto što je donijelo najveću radost u istoriji sporta na ovim prostorima. ada neko za 19 mjeseci osvoji titulu klupskog prvaka Evrope, srebro na Olimpijadi i sa reprezentacijom pokori Stari kontinent, zaslužuje svako poštovanje i ogroman respekt.

Posebno što je u momentu povratka iz Brazila taj kolektiv doživio salve uvreda, neumjesnih komentara, proizvoljnih i u istini neutemeljenih kvalifikacija, a šest mjeseci nakon toga se taj isti kolektiv transformisao u “nacionalne heroine”, “zlatne lavice”, sjajne djevojke i žene. Nigdje na svijetu ne postoji tako kratak put između dvije suprotnosti kao kod nas i nikad se, izgleda, nećemo opametiti... a dva dana u Srbiji počinje Svjetsko prvenstvo i naše rukometašice putuju kao favoritkinje za visok plasman. Uloga favorita nam je dodijeljena na osnovu kvaliteta i rezultata, a ne zbog kuloarskih priča, prijatne fizionomije igračica i lijepe opreme. Selektor Adžić je spisak objavio radeći po 5-6 sati dnevno sa tim djevojkama, tempirajući formu koja bi trebalo da doživi vrhunac upravo u Beogradu kao prošle godine. Radeći u miru, oslonjene na sopstveni kvalitet i pregnuće, rukometašice ne zaslužuju remećenje mira i destrukciju bilo koje vrste, a posebno ne treba ulaziti u zonu vjenčanih listova i emotivnih veza. Sve one, osim sporta, imaju pravo na život van dvorane i sva je sreća da su se neke od njih ostvarile kao majke, a pritom su uzorne sportistkinje. naj koji ih je sastavio, najodgovorniji je za njihov rezultat i siguran sam da će On prvi prihvatiti odgovornost za, ne daj bože, eventualni neuspjeh, a u slučaju uspjeha slava dominantno pripada igračicama. toga, lekcija treba da se nauči za sva vremena. Ne smijemo praviti roštilj dok je Zec u šumi. Prvenstvo nije ni počelo, a treba da hipotetički dijelimo savjete kako treba spisak da izgleda. Njih 17, ma kako se zvale, ma čije one sestre, kćerke, supruge bile, zaslužuju na osnovu do sada učinjenog sve pohvale, a mjesta za kritiku ima i biće ga, kad se kritika i zasluži. iše poštovanja za vrhunske rezultate, sportiste, trenere moramo pokazati i ponekad oprostiti eventualni kiks znajući da se desio iz najboljih namjera. Boljih od njih nemamo, a bolji mnogo više koštaju. Zato nam je najjeftinije da kritikujemo naše... ragan Adžić, Branko Brnović, Zoran Kastratović, Luka Pavićević, Miodrag Baletić i ostali domaći selektori su nam puno više dali nego uzeli. Oni i njihovi sportisti su nam omogućili radosti, navijačku strast do tačke usijanja, pune trgove, kafiće, a pritom su izolovani od svih ovovremenskih pošasti i žive sa svojim ekipama isključivo sportski život. Nekad pobjede, nekad porazi, ali to je ipak sport. ez želje da budem apologeta, a uvažavajući svačije mišljenje, ovaj tekst sam napisao inspirisan čitanjem portala i društvenih mreža i željom da se svi stavimo u službu uspjeha crnogorskog sporta. A “zlatnim lavicama” želim od srca još jedno pobjedničko postolje i da 22. decembra ove budu tamo gdje su bile 16. decembra prošle godine. z veliku zahvalnost Sportskoj redakciji DN na ustupljenom prostoru.

KVOTA 2.00

D

B

U

Sport 27

ČETVRTAK, 5. 12. 2013.

EVROKUP 8. KOLO

Nema izlaza iz mračnog tunela foto: D. Lopičić

Iscrpljujući meč koji nije trebao “plavima” - Budućnost Voli poražena od Nižnjeg Novgoroda nakon produžetka 88:91

Budućnost Voli - Nižnji Novgorod 88:91

Najboljapartija od dolaska u Budućnost: Dželil Akindele kuca pored Brezeca i Panina sinoć u Morači

Nova dramatična završnica, novi duel na jedan posjed lopte i novi poraz - “plavi” su u još jednom uzbudljivom meču pognutih glava napustili parket sablasno prazne Morače. Protiv Nižnjeg Novgoroda u meču bez rezultatskog značaja Budućnost Voli je upisala šesti poraz u posljednjih sedam susreta i sa strepnjom čeka “meč svih mečeva” protiv Cedevite u ABA Ligi u subotu veče.

U totalno nesportskom ambijentu, bez prisustva publike, gdje je bilo moguće čuti sve zamisli trenera, pozive akcija, čak i neke sitne razmirice saigrača izabranici Igora Jovovića sjajno su parirali favorizovanom protivniku, ali za hrabru igru nijesu nagrađeni - naprotiv, samo su se dodatno isrcpili uoči mnogo važnijih mečeva u regionalnom takmičenju.

Izjednačeno prvo poluvrijeme obilježio je Vladimir Mihailović - serijom od 12 uzastopnih poena (ukupno 15 do velikog odmora), držao je “plave” u životu i potvrdio da igra u strašnoj formi. Šteta je samo što ga ne prati ostatak ekipe. Jer, da je još neko bio košgeterski raspoložen (Akindele odličan pod košem, ali falio je doprinos uspavane spoljne linije), Budućnost bi vjerovatno imala kakvu-takvu prednost na poluvremenu, ovako “plavi” su bili u minusu (36:39). Rusi predvođeni slovenačkim gorostasom Primožom Brezecom na pravi način su raspodijelili poene, razigrali većinu igrača (čak osam od deset igrača u rosteru imalo je makar poen do poluvremena), što je bilo dovoljno za kontrolu rezultata.

A pogled na semafor za tim iz grada Maksima Gorkog bio je idiličan nakon pet minuta igre u trećoj di-

onici - serijom 12:3 gosti su se odlijepili na +9 (43:52) najviše zahvaljujući bezidejnoj igri “plavih” u napadu, ali i lakim poenima Brezeca, Brendona Pola i Kvostova. Momci Igora Jovovića tražili su vazduh i pronašli ga uoči ulaska u posljednjih deset minuta - trojka probuđenog Alekse Popovića, pa brzo još jedna, te koš Akindelea i “plavi” su bili na pristojnih -4 u 34. minutu (59:63). Slutilo je na još jednu završnicu na posljednji napad i tako je bilo - Aleksa Popović je usuo još dvije trice direktno u lice rivalu uz zakucavanje Mihailovića nakon kontre i “plavi” su bili u plusu dva minuta prije kraja (74:73). Na iznenađujući preokret lider Grupe F nije imao spreman odgovor, iako je finiš odigrao na krilima Vadima Panina - fanatičnom odbranom “plavi” su zaradili posljednjih 16 sekundi napada za pobjedu (79:79). Lopta je međutim dva puta stala na obruču

PODGORICA - Dvorana: “Morača”. Igrano bez prisustva publike.

Sudije: Ankarali (Turska), Papapetrou (Grčka) i Bardera (Francuska).

Rezultat po četvrtinama: 21:21, 15:18, 18:20, 25:20, 9:12. Slobodna bacanja: Budućnost Voli 17/27, Nižnji 21/25. Šut za dva: Budućnost Voli 22/37, Nižnji 26/49. Šut za tri: Budućnost Voli 9/27, Nižnji 6/11.

Skokovi: Budućnost Voli 29, Nižnji 35. Asistencije: Budućnost Voli 12, Nižnji 17. Blokade: Budućnost Voli 1, Nižnji -. Ukradene lopte: Budućnost Voli 11. Nižnji 8. Greške: Budućnost Voli 16, Nižnji 16. Faulovi: Budućnost Voli 27, Nižnji 25.

BUDUĆNOST VOLI: Šehović 5, Mihailović 26, M. Popović, Subotić 2, Komatina 1, Mugoša, Vitkovac 4, Akindele 20, A. Popović 21, Ivanović, Ćapin 9, Kolmen.

NIŽNJI NOVGOROD: Baburin, Bejbit 13, Brezec 21, Ivlev, Antonov 9, Kvostov 7, Panin 15, Tompson 7, Saveljev 2, Pol 17. nakon šuteva Mihailovića i Alekse Popovića, pa se otišlo u produžetak. Za dodatnih pet minuta snage nije bilo - iskusni Rusi kažnjavali su svaku grešku u napadu, kontrolisali rezultat u svakom trenutku, a trojka Šehovića iz nemoguće pozicije za novi produžetak završila je daleko od koša...M.A.

Izjave trenera Igor Jovović (trener Budućnost Volija): Odigrali smo iscrpljujući meč protiv objektivno kvalitetnijeg protivnika. Dobro smo im parirali, ali su nas neke loše odluke u napadu i dosta promašenih slobodnih bacanja odveli u poraz. Okrećemo se Cedeviti, čeka nas paklen meč.

I oni su igrali Evrokup, tako da smo na istom. Šta je sa Nikolom Ivanovićem, nije odigrao ni sekundu?

“Zdrav je.”

Brine li vas očajna forma Vitkovca, Ćapina, Šehovića..., igrača koji treba da budu nosioci igre?

“Tako je - kako je. Nadam se da će rad i posvećenost na treninzima dati rezultate”.

Zoran Lukić (trener Nižnjeg): Veoma važna pobjeda za nas, osma zaredom. Momci su pokazali karakter, iako su umorni nije im padala koncentracija i to nas je dovelo do trijumfa. Čestitke Budućnosti, žao mi je što nijesmo igrali pred publikom.

SPORTSKI EKRAN 10:15 14:00 14:00 17:55 18:00 19:00 20:00 20:00 20:05 20:25 20:45 20:45 21:00 01:00

Umjetničko klizanje Snuker Snuker Budvanska Rivijera - Pariz, odbojka Italija - Njemačka, fudbal Montepaski - Zijelona Gora, košarka Snuker Snuker Makabi - Lokmotiva, košarka Budućnost - Radivoje Korać, košarka Partizan - Budiveljnik, košarka Bajern - Olimpijakos, košarka Lion - Tuluz, fudbal San Hoze - Pitsburg, hokej

Eurosport Eurosport Eurosport RTCG2 Eurosport SK2 Eurosport Eurosport SK3 RTCG2 SK1 SK2 Arena3 Arena1

NE PROPUSTITE Budvanska Rivijera - Pariz (RTCG2 17:55 sati) Naš predstavnik u Ligi šampiona za odbojkaše večeras protiv Pariza bije najvažniju bitku ove sezone. Samo pobjeda ostavlja Budvane u igri za plasman u drugu fazu elitnog takmičenja!

BENČ PRESA

Saša Mašanović uzeo dva zlata Proteklog vikenda je u Beloj Palanci održan II otvoreni Kup Srbije u Benč Presu po GPC pravilima.

To je ujedno bio i kvalifikacioni turnir za prvenstvo Evrope koje će se održati u junu u Češkoj, a našu zemlju su predstavljali Saša Mašanović (Herkul Gym) i Miomir Bakrač iz Podgorice Mašanović je nastupio u kategoriji M2 -125 kg u dvije discipline. Okitio se sa dvije zlatne meda-

lje, dok je Bakrač osvojio srebrnu podigavši fantastičnih 175 kg u kategoriji do 110 kg – Open.

“Smatram da smo na dostojan način reprezentovali našu zemlju u Srbiji. Pohvalio bih domaćina na gostoprinstvu i vrhunskoj organizaciji”, kazao je Mašanović.

U Beloj Palanci je učestvovalu 73 takmičara među kojima i Rade Savić, svjetski šampion i rekorder u Bench Press-u. M.P.

COK

Odluka o priznanjima nakon rukometnog SP Konačan izbor najboljih sportista i reprezentativnih selekcija u 2013. godini biće odloženo do završetka Svjetskog prvenstva za rukometašice, na kojem će učestvovati i reprezentacija Crne Gore, odlučeno je na sjednici Izvršnog odbora (IO) Crnogorskog olimpijskog komiteta (COK).

Saopšteno je da će svečana ceremonija proglašenja najboljih biti održana krajem decembra.

IO je usvojio predlog Kategorizacije sportova i sportista i najavio da će ga uputiti nacionalnim sportskim savezima na razmatranje, a nakon toga donijeti konačnu odluku.

“IO je donio odluku o reviziji finansijskog plana, koji će biti umanjen za iznos od oko 40 hiljada eura, a odnosi se na umanjenje sredstava iz državnog budžeta”, piše u saopštenju COK-a. M.P.

MŽKRL

Vrijeme za vraćanje duga Plave večeras (20.30) dočekuju beogradski Radivoj Korać

Dvije ekipe koje uz Celje igraju najljepšu i najbolju košarku u grupi B Međunarodne ženske regionalne lige - Budućnost Vulkano i Radivoj Korać odmjeriće snage večeras (20.30) u “Morači”. Tim iz glavnog grada Srbije je slavio u prvom meču 77:73, ali su “plave” tada bile oslabljene - igrale su bez tri igračice koje su sada udarne igle našeg šampiona. “ Svaka utakmica u ovoj ligi je mnogo je značajna tako i ova protiv ekipe Radivoja Koraća koja je slovila pred početak prvenstva za jednog od favorita. Potvrdu toga dali

su rezultati od prethodne godine, oni su u tri takmičenja bili drugi.

Imaju izuzetno kvalitetan tim popunjen na svim pozicijama, prema tome očekuje nas vrlo težak meč i 40 minuta maksimalne koncentracije da bi uspjeli da se suprostavimo i na kraju slavimo protiv ekipe kakva je Radivoj Korać”, bile su prve riječi trenera Miloša Miga Kovača.

Večerašnji meč će i odrediti sudbina “plavih” dama jer bi u slučaju trijumfa bile na korak od plasmana u četvrtfinale regionalnog takmičenja.

“Ova utakmica nam mnogo znači jer bi u slučaju trijumfa naredna ttri duela bila meč lopte za plasman među osam najboljih. To nam je cilj i uradićemo sve da ga ispunimo”,jasan je Kovač, koji će večeras moći da računa na super pojačanje - Anu Poček, koja je dobila pravo nastupa za Podgoričanke nakon deset dana treninga.

“Danas ćemo predstaviti novu igračicu - centra Anu Poček. Ana je sa nama trenirala posljednjih 10 dana tako da vjerujem da će dati svoj doprinos u pobjedi našeg tima”, poručio je Kovač. M.P.

28 Sport

ČETVRTAK, 5. 12. 2013.

PREMIJER LIGA 14. KOLO

Pokeraš Suarez!

Moćni Liverpula i monstruozni Suarez (sa četiri gola) očerupali “kanarince”, Everton šokirao “svog” Dejvida Mojesa - Arsenalova rutina i Čelsijev trijumf u dvorištu svjetlosti

EVROLIGA 8. KOLO

Sada je biti ili ne biti za ª parni valjakº Osim derbija Makabi TelAviva i Lokomotive Kuban, odnosno gostovanja aktuelnog šampiona Olimpijakosa u Bavarskoj, sve će oči biti uprte u beogradsku “Kombank Areni”, gdje će Partizan dočekati Budivljenik u meču - biti ili ne biti.

“Svjesni smo značaja pobjede koja nam otvara vrata i ostavlja nas u trci za top 16.

Pored toga, znači i odbranu poštovanja, odnosno da smo ravnopravni u grupi. Smatram da možemo da se borimo sa njima, iako imaju dobar tim, ambicije, budžet. Pozivam i publiku da dođe u Arenu i da je ispuni u što većem broju, iako ovo nije domaći teren sa obzirom na sve što nam pruža Pionir”, nagla-

šava Duško Vujošević, čiji bi tim u bliskoj budućnosti trebao da dobije veliko pojačanje u liku Milenka Tepića iz Lijetvos Ritasa! On je za “parni valjak” sjajno igrao od 2006. do 2009. godine, nakon čega je otišao u Panatinaikos, a zatim u Kahasol, da bi se na kraju nastanio u Litvaniji, gdje nije zadovoljan minutažnom, pa je povratak kući gotovo izvjestan, na opšte oduševljenje navijača.

RAPORED: Sijena - Zijelona Gora (19.00). Galatasaraj - Unikaha (19.30), Makabi Tel-Aviv - Lokomotiva Kuban (20.05), Armani Milano - Real Madrid (20.45), Bajern - Olimpijakos (20.45), Partizan - Budiveljnik (20.45), Strazbur Žalgiris (20.45).

A.P.

Kultni Enfild i crveni grad Bitlsa poklonio se sinoć istinskom fenomenu Luisu Suarezu! Popularni “pistolero” je za samo 35 minuta tri puta zatresao mrežu Noriča i obezbijedio pobjedu Liverpula već do poluvremena! Kasnije je usljedio i poker pogodak čime je mašinerija sa 13 golova preuzela lidersku poziciju na ljestivici najboljih strijelaca Premijeršipa! A, kakav je bio premijerni pogodak Urugvajca? Za špice evropskog fudbala! Sa gotovo 40 metara sjajni napadač je poslao projektil ka golu “kanarinaca”, a Džon Rudi je “probijen” ispod čuvenog Kopa, gdje su najvatrenije pristalice “redsa” sa oduševljenjem dočekali “bombu” svog idola.

● MOJESU PRESJELE

“NJEGOVE” KARAMELICE

NBA LIGA

Strašni Golden Stejt i poraz šampiona

U mračni rezultatski tunel Mančester junajteda stigao je Everton.

Da li ste znali?

Da je Luis Suarez postao prvi igrač u istoriji Premijer lige koji je postigao “het-trik” protiv istog tima - Noriča. On je odigrao do sada četiri meča protiv “kanarinaca” i postigao čak 11 golova.

Kakva noć, kakve utakmice i kakve majstorije - Golden Stejt je, uprkos minusu od 27 poena, uspio da preokrene i savlada Toronto! Detorit je uzeo mjeru šampionu Majamiju, dok su Filadelfija i Orlando igrali čak dva produžetka, ali su “magični” pali bez povrijeđenog Nikole Vučevića, koji je uganuo zglob lijeve noge.

“Igrali smo fantastično, izvojevali veliku pobjedu i moram čestitati svojim mladim igračima, koji su pokazali visok stepen zrelosti”, likuje trener Filadelfije Bret Braun, čiji je tim slavio u dvoboju rukija. Prvi put u istoriji novajlije su ostvarile “tripl-dabl” -

Majk Karter Vilijams iz redova Filadelfije postigao je 27 poena, 12 skokova i 10 asistencija, dok je na drugoj strani briljirao Viktor Oladipo (26 poena, 10 skokova i 10 asistencija), a njemu je u Orlandu pomogao sjajni Aron Aflalo postigavši rekord karijere sa 43 poena, ali to nažalost nije bilo dovoljno da se izbjegne poraz.

SEMAFOR: Filadelfija – Orlando 126:125 (posle dva produžetka), Boston – Milvoki 108:100, Bruklin – Denver 87:111, Majami – Detroit 97:107, Memfis – Finiks 110:91, Dalas – Šarlot 89:82, Sakramento – Oklahoma 95:97, Golden Stejt – Toronto 112:103.

A.P.

I, nekadašnja ekipa Dejvida Mojesa ugasila je i tu malu svjetlost optimizma na “Old Trafordu” - 0:1! Gol odluke postigao je Brajan Ovijedo, čije su “karamelice” doslovno presjele Mojesu, pa sada Škot sa svojim “crvenim đavolima” kasni čak 12 bodova za liderom Arsenalom, pa se čini da je prosto nemoguće da odbrani titulu, koju mu je ostavio na čuvanje Ser Aleks Ferguson.

“Nijesam sentimentalan zbog susreta sa Evertonom. Sada sada sam trener Junajteda i ostali me ne zanima”, rekao je pred meč Mojes, a “njegova” prva ljubav iz Liverpula pokazala mu je put u totalnu vatru, na čijoj je ivici stručnjak plesao još od samog dolaska na “Teatar snova”, koji se sada pretvorio u “Teatar košmara”.

● “TOBDŽIJE” NASTAVLJAJU DA MELJU

Vođa najjače lige planete Arsenal nastavio je da dominira - Niklas Bendtner je zatresao mrežu za “tobdžije” poslije 19 utakmica posta, dok je Mezut Ozil potvrdio novi trijumf protiv Hala. A, potjeru za timom Arsena Vengera nastavio je Čelsi - posada Žozea Murinja je, u fantastičnom meču, uspjela da baci na koljena Sanderlend u njegovom dvorištu svjetlosti. “Crne mačke” su

SEMAFOR ARSENAL HAL 2:0 (Bendtner 2’, Ozil 48’) LIVERPUL NORIČ 5:1 (Suarez 15’, 29’, 35’, 75’, Sterling 89’ - Džonson 83’) MAN. JUN. EVERTON 0:1 (Ovijedo 86’) SAUTEMPTON ASTON VILA 2:3 (Rodrigez 48’, Osvaldo 69’ - Agbonlahor 15’, Kozak 64’, Delf 80’) STOUK KARDIF 0:0 SANDERLEND ČELSI 3:4 (Altidor 14’, O’Šea 50’, Bardsli 86’ Lampard 17’, Azar 36’, 62’, Bardsli 84’ a.g.)

SVONSI NJUKASL 3:0 (Dajer 45’, Debuši 66’ a.g, Šelvi 82’) FULAM TOTENHEM 1:2 (Dežaga 56’ - Čirčes 74’, Hotby 82’)

pružile izvanredan otpor, ali su dvostruki strijelac Eden Azar i Frenk Lampard zapečatili drugu uzastopnu pobjedu i ostali na -4 od gradskog rivala sa “Emirejtsa”.

Sautempton je, nakon poraza od Čelsija u prošlom kolu, ponovo kiksao, a ovog puta je slavila Aston Vila, dok je Mančester Siti rutinski protutnjao kroz sniježne odaje Vest Brovič Albiona.

A.Popović

Sport 29

ČETVRTAK, 5. 12. 2013.

Već stigla na “Marakanu”: Brazuka, lopta kojom će se igrati Svjetsko prvenstvo 2014.

ELF ISPRED SVEGA

Lev odbio da glasa za igrača godine

SIMBOL MUNDIJALA

Carstvo Adidasa Brazuka će se kotrljati narednog ljeta u Brazilu, a mi vas podsjećamo na sve Adidasove lopte koje su od 1970. godine pisale istoriju svjetskih prvenstava u fudbalu Kosta Bošković

K

ad se zakotrlja, tada magija počinje - pogotovo ako dolazi iz srca Bavarske! Tako je svakog četvrtog ljeta još od 1970. godine, od vrelog Meksika i legendarnog “Telstara”. Adidas i njegove čuvene lopte - nešto bez čega je Svjetsko prvenstvo u fudbalu nezamislivo! Od juče je poznato i za kojom će se to loptom “ludovati” ljeta 2014. u Brazilu, “vesela” i šarenolika “Brazuka” tek treba svoje ime da ispiše u istoriji fudbala, a mi vas tim povodom podsjećamo koje su to sve lopte pronosile slavu Adidasa i neprevaziđenog Mundijala. Od pomenutog “Telstara”, preko jedinstvenog “Tanga”, do toliko kritikovanog “Jabulanija”.

Do te “vesele sedamdesete” Fifa (svjetska kuća fudbala) se na razne načine dovijala kako da obezbijedi lopte za najveće fudbalsko takmičenje, pa se tako dešavaLo da za jedno finale (1930) Argentinci donesu loptu za prvo poluvrijeme, Urugvaj za drugo, da Englezi uđu u istoriju sa onom narandžaste boje, a onda se pojavila čuvena “bubamara” i istorija se promijenila...

Idemo redom.

TELSTAR (SP 1970. Meksiko): Dovoljno je pogledati loptu kojom je Adidas “debitovao” na svjetskim prvenstvima i neće biti teško zaključiti zašto se zvala “bubamara”. Bila je to prva cr-

nobijela lopta sa čuvena 32 petougaona panela korišćena u finalu Mundijala (Brazil - Italija 4:1). Fifa je konačno našla najpouzdanijeg partnera, sve je nakon toga bilo lakše, a Telstar (Durlast) je korišćen i na narednom SP u Njemačkoj 1974.

TANGO (SP 1978. Argentina): Njegovo veličanstvo Tango! Vjerovatno najčuvenija i najljepša lopta ikada dizajnirana, toliko maestralna i revolucionarna da se taj dizajn i danas često koristi.

TANGO (SP 1982. Španija): Go-

tovo identičnom loptom igralo se i na Mundijalu u Španiji, s tim da su novost kod novog Tanga bili zapečaćeni šavovi kako bi se smanjio ulazak vode između njih. Zanimljivo, baš u sunčanoj Španiji.

ASTEKA (SP 1986. Meksiko): Ova lopta će se pamtiti po “božjoj ruci” i najljepšem golu svjetskih prvenstava svih vremena naravno u oba

slučaja zasluge idu na adresu velikog, najvećeg Dijega Maradone - ali i po tome da su se prvi put pojavile potpuno sintetičke lopte sašivene iz jednog poteza, a ne iz djelova.

ETRUSKO (SP 1990. Italija): Poznato je koliko su Italijani ponosni na svoju istoriju i umjetnost, a ova lopta je bila inspirisana upravo ti-

me. Tri lava Etrurca dominirala su na njoj, inače napravljenoj od poliuretana i potpuno vodootpornoj.

KVESTRA (SP 1994. SAD): Ime je dobila kao skraćenica od Adidasovog motoa sredinom devedesetih “The quest for the Stars” (Potraga za zvijezdama), a sloj polietilenske pjene omogućavao je mnogo bolje odbijanje lopte nego što je to do tada bio slučaj.

TRIKOLORE (SP 1998. Francuska): Boje domaćina dominirale su na ovoj lopti, jednoj od najljepših koje su se pojavile na svjetskim prvenstvima, a kako joj i samo ime kaže (tri boje) biće upamćena i kao prva lopta sa više od dvije boje na sebi.

FEVERNOVA (SP 2002. Japan i J. Koreja): Prvi put lopta nije imala nimalo Tango šmeka na sebi, šare su potpuno nove, sa heksagonom kao glavnim motivom.

TIMGAJST (SP 2006. Njemačka): Adidasova lopta se konačno vratila kući, a za ovu specijalnu priliku čuveni proizvođač sportske opreme posebno se potrudio.

Bila je to lopta sa 14 panela, za svaku utakmicu je pravljena nova sa datu-

mom, mjestom odigravanja i imenima rivala, a za finale je specijalno “pozlaćena” i zvala se Timgajst Berlin.

JABULANI (SP 2010. Južna Afrika): Definitivno najkritikovanija lopta u istoriji fudbala, posebno od golmana koji su se žalili da neprirodno mijenja pravac. I ovdje je za finale korišćena nešto modifikovanija verzija i zvala se Jobulani, kao asocijacija na Johanesburg. Možda mnogima nije odgovarala, ali Španci su njome ispisali istoriju.

Za svakog selektora i kapitena bilo kojeg nacionalnog tima širom svijeta glasanje u izboru za Zlatnu loptu Fife i Frans fudbala sigurno je velika čast. Nema sumnje da je takav slučaj i sa njemačkim selektorom Joakimom Levom, ali čuveni Jogi ovog puta svoj glas neće dati nikome. Razlog? Reprezentacija Njemačke je uvijek na prvom mjestu. Na listi kandidata su petorica igrača iz “Elfa”- Nojer, Lam, Švajnštajger, Ozil i Miler, a njemački stručnjak smatra da bi nje-

govo glasanje samo za jednog moglo da se odrazi na odnose u ekipi, pa ništa nije htio da prepušta slučaju.

“S obzirom da ne može glasati na nepristrasan način, radije se odlučio da apstinira. U jednu ruku, za njemački fudbal je čast da ima petoricu kandidata, ali budući da Fifa objavljuje kako je ko glasao, to selektora stavlja u neugodan položaj”, rekao je Bildu neimenovani izvor iz Fudbalskog saveza Njemačke.

K.B.

U IZBORU TUTOSPORTA

Pogba ª Zlatni dječakº Evrope

Majstor, na terenu nevjerovatno zreo za svoje godine, polako postaje lider velikana iz Torina - Pol Pogba, fudbaler Juventusa, proglašen je za najboljeg mladog igrača Evrope u izboru koji svake godine pravi italijanski sportski list “Tutosport”. U konkurenciji za titulu “Zlatni dječak 2013” našla su se četrdesetorica fudbalera mlađih od 21. godine, a Pogba je prvi Francuz osvajač tog priznanja. Pored njega u izboru su se našli Belgijanac Romelu Lukaku, Njemac Žulijan Draksler, Francuz Rafael Varan i Brazilac Markinjoš.

“Bio sam na listi od 50 igrača i prošle godine, ali bio sam premlad, a i nijesam igrao dovoljno utakmica da bih konkurisao za trofej. Ponosan sam zbog ove nagrade, jer je ona do sada obilježila karijere velikih fudbalera”, rekao je Pogba nakon što je

saznao da dobio ovo priznanje od Tutosporta, inače lista veoma bliskog torinskom klubu.

K.B.

TVRDI KATALONSKI SPORT

Barsa želi Kuna, Kun želi u Barsu Sprema li se nova transfer bomba... Katalonski dnevnik “Sport” tvrdi da Barselona želi majstora Mančester sitija Serhija Kun Aguera i ne samo to, nego da i argentinski fudbaler radi sve kako bi stigao na “Nou Kamp”.

“Aguero ima veliku želju da što prije zaigra za Barselonu i spreman je koliko god može da uvjeri Mančester siti da pristane na pregovore. Argentinski reprezentativac je razgovarao sa trenerom Manuelom Pelegrinijem i izrazio mu želju za napuštanjem Premijer lige na kraju sezone’’, piše Sport.

Dnevni list ipak navodi da postoje i značajne prepreke ovom transferu. Prije svega je to odšteta koja će biti veća od 50 miliona eura, a zatim i ne posebno dobar odnos između predsjednika Barselone Sandra Rosela i direktora Sitija Ferana Sorijana koji je nekad bio potpredsjednik katalonskog kluba.

K.B.

30 Sport

ÄŒETVRTAK, 5. 12. 2013.

RUDAR MORNAR 1:1

ZADUŽIO BROJ 11

foto: privatna arhiva

Sve je gotovo, ostala je samo rutina - jedan od najtalentovanijih igraÄ?a Crne Gore Aleksandar Boljević potpisao je predugovor sa holandskim gigantom PSV-om.

Izuetno nadareni ofanzivac je na leÄ‘ima “filipsovacaâ€? zaduĹžio broj jedanaest koji je 1988. godine uzeo i proslavljeni brazilski fudbaler Romario.

ZvaniÄ?no, mladi reprezentativac Crne Gore će se u Holandiji prese-

liti u januaru, a 12. decembra, kada napuni 18 godina, potpisaće Ä?etvorogodiĹĄnju ugovor. Za sada, Boljević je proĹĄao sve ljekarske preglede bez ikakvih problema, tako da je za veliki transfer preostala samo formalnost.

InaÄ?e, juÄ?eraĹĄnja partija protiv Lovćena je bila posljednja utakmica Boljevića u dresu Zete, jer u subotu neće nastupiti u duelu sa Petrovcem zbog parnih Ĺžutih kartona. U.R.

Rudar i Mornar odigrali su jednu od ako ne najboljih onda sigurno najborbenijih ovosezonskih utakmica u Pljevljima, pred rekordno malim brojem gledalaca i uz dobru arbitraĹžu glavnog sudije MiloĹĄa BoĹĄkovića, koji je istrpio veliki pritisak i stalno komentarisanje svojih odluka kako od igraÄ?a na terenu tako i sa klupa oba tima. Kleli su se i “rudariâ€? i “mornariâ€? u najbliĹžu rodbinu da je pogreĹĄno procjenjivao kontakte i duele u ĹĄesnaestercu nakon kojih nije pokazao na bijelu taÄ?ku (po jednom za svaku ekipu), ali BoĹĄković svoje odluke nije mijenjao. Na kraju su mu ipak svi pruĹžili ruku, manje ili viĹĄe zadovoljni podjelom bodova u odloĹženoj utakmici 15. kola. “Utakmica je bila sa puno ritma i pravih prilika i da je viĹĄe ovakvih meÄ?eva u ligi, bilo bi viĹĄe publike i kvaliteta. Otvorili smo dobro susret, poveli, a potom nas je izbivĹĄi loptu sa gol crte neko iz odbrane Rudara sprijeÄ?io da povećamo prednost. Nama je pripalo prvo, domaćinu drugo poluvrijeme i remi je najpravedniji ishod“, kazao je pomoćni trener Mornara Zoran Ä?uraĹĄković.

A na voÄ‘stvo Barana nije se dugo Ä?ekalo. Već u osmom minutu Luka Rotković je prihvatio loptu u ĹĄesnaestercu Rudara i iz drugog pokuĹĄaja savladao MiloĹĄa Radanovića za slavlje gostiju. Dok su “rudariâ€? pokuĹĄavali uhvatiti dah nakon rezultatskog minusa, Barani su se naĹĄli i nadomak drugog gola. U 18. minutu loptu je nakon udarca Mehmeda Divanovića sa gol linije u polje izbacio Nemanja MijuĹĄković. Do odmora izabranici Mirka Marića nijesu ni priprijetili gostima zavrĹĄavajući napade brzopleto, ishitrenim i nepreciznim dodavanjima ili udarcima, za razliku od dobro organizovanih Barana, koji su preko Bogdana Bogdanovića tri minuta prije pauze joĹĄ jednom zatresli mreĹžu domaćih, ovoga puta sa spoljne strane i bez promjene rezultata. “Bili smo loĹĄi u prvom dijelu, bolji u nastavku, ali igrom koju smo prikazali generalno ne mogu biti zadovoljan. Opet smo iz prve prave akcije protivnika primili gol, dok je kod

foto: D. Kandić

Mornari Ĺžale za pobjedom

Boljević kao Romario

Detalj sa juÄ?eraĹĄnje utakmice: Duel Nestorovića i Bogdanovića

RUDAR MORNAR 1:1 0:1 PLJEVLJA – Stadion: pod Golubinjom. Gledalaca: oko 200. Golovi: 0:1 Rotković u 8, 1:1 KaluÄ‘erović (pen.) u 57. minutu. Sudija: M. BoĹĄković (Podgorica) 6,5. Pomoćnici: M. Ä?ukić 6,5, B. Krstev 6,5 (oba sa Cetinja).Ĺ˝uti kartoni: JovanÄ?ov, Vuković i MijuĹĄković (Rudar).

Radanović 6,5, TomaĹĄević 6 (Gordić -), JovanÄ?ov 5,5 (Vuković -), KaluÄ‘erović 7, MijuĹĄković 6,5, GaÄ?ević 5,5 (Talović 6), Ä?urić 6, Kato 6, Jovanović 6, Nestorović 6,5, Vlahović 6 Trener: Mirko Marić 6,5

Lakićević 6,5, Dubljević 6,5, Petrović 6, Radulović 6, Bogdanović 6,5, Tomić 6,5, MijuĹĄković 6 (Vukmarković -), Kajević 6,5, Divanović 6 (Spasojević -), Rotković 7, Ä?urković 6,5 Trener: Obren Sarić 6,5

nas joĹĄ jednom bila vidljiva najveća mana – nedostatak klasiÄ?nog napadaÄ?a. Ĺ ta je tu je, propustili smo prvu priliku da potpuno pobjegnemo iz opasne zone, druga je već u subotu protiv Sutjeskeâ€?, kazao je nakon meÄ?a trener Rudara Marić.

A njegovi izabranici uprkos izmjenama u postavi ni u nastavku osim stalnog pritiska nijesu briljirali niti su stvorili iole ozbiljniju ĹĄansu. Ipak, bijeg DuĹĄana Nestorovića u kazneni prostor i duel sa dvojicom Barana sudija BoĹĄković je okarakterisao kao penal koji je Andrija KaluÄ‘erović pretvorio u izjednaÄ?enje. D.K.

TABELA 1. Sutjeska 16 2. ÄŒelik 16 3. Lovćen 16 4. Petrovac 16 5. Budućnost 16 6. Rudar 16 7. Zeta 16 8. Mogren 16 9. Grbalj 16 10. DeÄ?ić 16 11. Mornar 16 12. Mladost 16

8 8 8 7 7 5 6 5 5 2 3 3

7 1 5 3 3 5 6 3 4 5 5 6 2 8 5 6 5 6 8 6 5 8 3 10

24:9 22:12 21:14 19:15 19:14 15:15 23:29 21:26 16:21 16:21 17:25 12:24

31 29 27 27 25 20 20 17 17 14 14 12

KUP SRBIJE 1/4 FINALE

Potop vjeÄ?itih Spartak zasluĹženo izbacio Partizan, Vojvodina na Marakani razbila Zvezdu KUP HRVATSKE 1/4 FINALE

Razbijanje na Maksimiru Iako je odigran tek prvi duel Ä?etvrtfinala već se sada zna ko će u polufinale - to je zagrebaÄ?ki Dinamo, koji je sa 5:0 razmontirao spiltski Hajduk u najvećeg hvatskom derbiju! “Modriâ€? su preko Josipa Ĺ imunića, Ĺ˝uniora Fernandeza, Alena Halilovića i dvostrukog strijelca Duje ÄŒopa “petardomâ€? Ä?astili rivala na “Maksimiruâ€?, Ä?ime su iskalili sav mogući bijes zbog izgubljene pobjede od prije nekoliko dana kada je sastav Igora Tudora u prvestvenom derbiju poravnao u sudijskoj nadoknadi (2:2). “Presrećan sam! Stvarno je lijep osjećaj savladati najvećeg rivala.

Odigrali smo odliÄ?nu utakmicu i

IzdavaÄ?: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izaĹĄao 10. oktobra 2011.

Kralja Nikole bb - PC Nikić, Podgorica

ovo je melem za sve naĹĄe rane koje smo zaradili posljednjih mjeseciâ€?, naglaĹĄava trener Zoran Mamić, Ä?iji je tim nanio “bilimaâ€? najteĹži poraz u istoriji velikih derbija.

Dinamo je posljednji put razbio Hajduk (4:0) davne 1994. godine, ali je nakon 19 godina postavio novi rekord i već sada obezbijedio prolazak meÄ‘u Ä?etiri najbolja, gdje je i Slaven Belupo, koji je nakon pobjede (2:1) u prvom duelu, uspio da izbori remi bez golova na gostovanju Inter ZapreĹĄiću.

SEMAFOR: Dinamo Zagreb Hajduk 5:0 (Ĺ imunić 27’, ÄŒop 47’, 64’, Fernandez 55’, Halilović 81’).

A.P.

Crvena zvezda i Partizan su eliminisani u Ä?etvrtfinalu Kupa Srbije - Spartak je u Subotici neoÄ?ekivano, i to rutinski, pospremio “crno-bijeleâ€? 2:0, dok je za tim sa Marakane ko zna koji put nepremostiva prepreka bila Vojvodina, koja je pobijedila u Beogradu 3:1.

SubotiÄ?ani su sav posao obavili u prvih petnaest minuta - domaćini su sjajno otvorili utakmicu golovima Ĺ arca i Noskovića, a do kraja su bez većih problema uspjeli da saÄ?uvaju prednost i eliminiĹĄu aktuelnog prvaka Srbije. TakoÄ‘e, treba pomenuti da su za Spartak ĹĄtoperski duo Ä?inili crnogorski internacionalci Ilija Radović i Stefan Cicmil, koji su odigrali bukvalno bez greĹĄke.

Vojvodina je postala prava noćna mora za Crvenu zvezdu - NovosaÄ‘ani su i nakon tri i po godine neporaĹženi napustili Markanu i to ovoga puta na najbolji mogući naÄ?in eliminisavĹĄi “crveno bijeleâ€? (3:1) golovima

Direktor i izdavaÄ?: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me) Art direktor Darko MIJUĹ KOVIĆ (mijuskovic.darko@gmail.com)

KaluÄ‘erovića, Alivodića i Ĺ kuletića. Domaćin je pokuĹĄao da se vrati golom MrÄ‘e u 74. minutu, ali ostalo je premalo vremena za moguću senzaciju. “Sjajno smo otvorili meÄ?, imali dvije, tri ĹĄanse poslije toga, ali do kraja prvog poluvremena nije bilo na istom nivou, imali smo praznog hoda. IzdrĹžali smo poÄ?etni nalet i postigli drugi gol na vrijeme. Na kraju, kada se sve sabere, ovo je velika pobjeda za nas, zasluĹžena, jer smo kontrolisali utakmicu. Ostvarili prvi cilj i idemo u subotu da probamo joĹĄ jednom da pobijedimoâ€?, rekao je trener Vojvodine Marko Nikolić.

SEMAFOR: Spartak - Partizan 2:0 (Ĺ arac 11, Nosković 15), Sloboda OFK Beograd 0:2 (JeĹĄić 28, ÄŒavrić 82), Jagodina - Donji Srem 4:1 (Lepović 11, PeĹĄić 13, 31, 33 - ÄŒordaĹĄić (pen.) 68), Crvena zvezda - Vojvodina 1:3 (MrÄ‘a 73 - KaluÄ‘erović 10, Alivodić 58, Ĺ kuletić 71). U.R.

Pobjede Ibra i Cetinja Fudbaleri Ibra i Cetinja ostvarili su pobjede u odloĹženim utakmicama Druge crnogorske lige. Ibar je u Bijelom Polju, u meÄ?u 15. kola, savladao Jedinstvo 1:0 (1:0) i ostvario Ä?etvrtu pobjedu ove sezone. Cetinje je pred svojim navijaÄ?ima napravilo senzaciju - tim iz prijestonice je u duelu 17. kola gubio 2:0 od Bratstva, ali fenomenalnom igrom u drugom poluvremenu stigao do velika tri boda (3:2).

TABELA 1. Bokelj 2. Zora 3. Kom 4. Berane 5. Arsenal 6. Jezero 7. Cetinje 8. Zabjelo 9. Jedinstvo 10. Igalo 11. Ibar 12. Bratstvo

17 14 3 0 31:4 45 17 9 3 5 19:19 30 17 8 3 6 21:16 27 16 8 2 6 28:19 26 17 7 4 6 15:16 25 16 6 6 4 17:14 24 16 7 2 7 23:26 23 17 5 4 8 16:23 19 17 4 5 8 11:19 17 17 3 6 8 14:17 15 16 4 3 9 7:21 15 17 2 5 10 16:24 11

Ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me), Druťtvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Vasilj KaradŞić Kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me), ReportaŞe: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijuťković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@ dnovine.me) Sport: Miloť ANTIĆ (milos.antic@dnovine.me) Foto: Vedran Ilić(redakcija@dnovine.me)

Sport 31

ČETVRTAK, 5. 12. 2013.

Kreč oživio otpisane KUP CRNE GORE 1/4 FINALE

Protivnici se juče nijesu štedjeli u Tuzima: duel Ramovića i Dragićevića

Poznati učesnici polufinala Kupa Crne Gore - Mladost i Mogren nakon jedanaesteraca izbacili Čelik, odnosno Grbalj, Lovćen prošao sa porazom, Petrovac preživio u Tuzima Uroš Radulović. FOTO: Mirko Savović

M

ogren i Mladost su uspjeli. Dvije ekipe koje su najviše razočarale u proteklom dijelu šampionata jučerašnjim prolaskom u polufinale Kupa izbrisale su mrlju iz užasnog jesenjeg kruga šampionata, koji će se zaključiti u subotu. Budvani su pobijedili Grbalj 3:2 i sa penal ruleta imali više sreće (3:4), isto kao “romantičari”, koji su u Nikšiću igrali 1:1 sa Čelikom, a onda slavili 4:2 nakon udaraca sa kreča!

Spektakularna utakmica je odigrana u Radanovićima, gdje se ponovio rezultat iz prvog meča u Budvi - Grbalj je tada sa 3:2 pobijedio Mogren i imao odličnu šansu za prolaz među četiri najbolja tima masovnijeg takmičenja. Ipak, konstantno osporavana četa Branislava Milačića je pokazala da nije zaboravila fudbal - poslije samo 25 minuta igre gosti su imali prednost od dva gola razlike odličnim egzekucijama Miloša Kalezića i Milana Đurišića. Ipak, najbolji igrač iz tog prvog susreta je najavio ludo drugo poluvrijeme - prije odlaska na odmor Petar Vukčević je u 36. minutu smanjio na 2:1, što je i te kako dalo krila “trikolorima”. Pritisak u nastavku se isplatio i doveo Grbljane na korak od prolaska dalje kada je Ivan Delić u 67. minutu spakovao loptu u mrežu za 2:2. Mogren je tada krenuo na sve ili ništa znajući da im je Kup jedino opravdanje 1za sve loše prethodne utakmice - krenuli su po gol koji im donosi jedanaesterce a obezbijedio ga je juče igrač utakmice u Radanovićima Kalezić pogodivši tri minuta prije posljednjeg sudijskog zvižduka. Pristupilo se izvođenju jedanaesteraca, gdje su Budvani slavili sa 4:3 dobro izvedenim odlučujućim penalom Marka Đurovića.

vića su preuzeli fenjer na tabeli, ali juče su u Nikšiću uspjeli da nabilduju samopouzdanje eliminišući prošlogodišnjeg finalistu Kupa, ekipu Čelika. Na stadionu Željezare je bilo 1:1, isto kao na Starom aerodromu, međutim gosti iz Podgorice su više željeli, bili su maksimalno koncentrisani i boljim izvođenjem jedanaesteraca (2:4), nadaju se vedrijem nastavku sezone. Fudbaler koji igra u najboljoj formi “crvenih” Ivan Knežević je opet pogodio - gorostasni napadač je nekoliko sekundi prije odlaska na pauzu donio prednost gostima, koja je u nastavku mogla biti povećana da je Mladost iskoristila igrača više od 65. minuta, kada je zbog nemarnog starta isključen golman “metalurga” Zoran Aković. I kada su svi očekivali da će Mladost mirno privesti meč kraju, Čelik se probudio i sa desetoricom stigao do izjednačenja preko Predraga Brnovića tri minuta prije isteka regulranog toka. Na kraju, penal rulet je pripao Mladosti, odnosno sjajno raspoloženom golmanu Vučku Radoviću, koji je fenomenalnim intervencijama najzaslužniji za odlazak u polufinale Kupa.

● MLADOST ZA VEDRIJE

Pobjeda pod Malim brdom (2:0) je bukvalno otvorila vrata Petrovčanima za polufinale, ali juče u revanšu Dečić je natjerao “nebeskoplave” da dobro oznoje dres pobijedivši ih sa minimalnih 1:0 i tako se dostojno oprostio od masovnijeg takmičenja. Meč

PROLJEĆE

“Romantičari” su preživjeli “Dan D” - nakon fantastične evropske turneje Mladost je totalno potonula u prvenstvu. Učenici Gorana Miloje-

● PETROVAC ZAOKRUŽIO SJAJNU JESEN

Pirova pobjeda Zete Lovćen je u modi! Cetinjani gaze u prvenstvu, a po istoj formuli prolaze i kroz Kup takmičenje - izabranici Mojaša Radonjića juče su na Trešnjici izgubili od Zete (2:1), ali poraz uopšte ne boli, jer su gosti u prvom meču pobijedili 1:0, a juče zvanično pronašli svoje mjesto među četiri najbolje ekipe. Više od pola posla je poslije samo deset minuta obavio štoper Cetinjana Nikola Vukčević, kada je neometano glavom matirao Sašu Ivanovića.

“Zaslužili smo prolaz. Bili smo mirniji, imali smo više od igre u drugom dijelu meča i to nam je donijelo polufinale. Ostao je još jedan meč, ali sve ukupno gledano, moramo biti zadovoljni urađenim u prvom dijelu sezone”, rekao je juče trener Lovćena Radonjić.

I pored toga što je već na samom startu utakmice bila miljama daleko od prolaza, Zeta se nije predavala Petar Orlandić je do kraja prvog poluvremena izrešetao protivničku mrežu. Korpulentni napadač i najbolji strijelac lige je prvo bio precizan sa bijele tačke, a onda je u 44. minutu uspio iskosa sa desne strane da matira slabo postavljenog golmana Jovana Perović. Zeta je krenula na sve ili ništa, a samim tim ostavljala dosta rupa u odbrani, koje iz dva navrata nije mogao da iskoristi iskusni napadač Lovćena Nenad Stojanović. se u prvom poluvremenu odvijao po ukusu gostiju sa primorja, kojima je u 65. minutu “ušla voda u uši”, kada je Edvin Kuč doveo domaćina do prednosti. Meč je obilježila situacija iz 82. minuta, kada je Boris Grbović, po mišljenju domaće publike, povukao za dres Vula Vujačića, a sudija Predrag Radovanović odbio da dosudi najstrožu kaznu u korist Dečića.

GRBALJ MOGREN 2:3 PENALI 2:4 PRVI MEČ 3:2 RADANOVIĆI - Stadion: u Radanovićima. Gledalaca: oko 250. Golovi: 0:1 Kalezić u 30, 0:2 Đurišić u 27, 1:2 Vukčević u 36, 2:2 Delić u 67, 2:3 Kalezić u 87. minutu. Sudija: A. Marković 7. Pomoćnici: Đ. Ražnatović 7, M. Stanković 7. Žuti kartoni: Ašćerić, Janković, N. Bogdanović, Vukčević, Milojko (Grbalj), N. Vujović, Nedović, Kapisoda, Pržica (Mogren)

Đurović 6, N. Bogdanović 6,5, Radusinović 6,5, Carević 6, Mikijelj 6, Milojko 6,5, Martinović 5,5 (od 60.

Obradović 5,5), Janković 6 (od 84.

Nikolić - ), Vukčević 6,5, Delić 6,5 (od 81. Međedović - ), Ašćerić 6,5 Trener: Aleksandar Nedović -

Todorović 6,5, Golubović - (od 14. Nedović 6,5), Kaluđerović 7, Kapisoda 6, Lagator 6, Kalezić 8, Burzanović 6,5 (od 78. Rudović - ), N. Vujović 7, Pržica 6,5, Đurišić 7 (od 81. Gazivoda - ), Đurović 6,5 Trener: Branislav Milačić 7

ČELIK MLADOST 1:1 PENALI 2:4 PRVI MEČ 1:1 NIKŠIĆ - Stadion: FK Čelik. Gledalaca: oko 300. Golovi: 0:1 Knežević u 45, 1:1 Brnović u 87. minutu. Sudija: V. Kojović 7. Pomoćnici: D. Drljević 7, M. Paunović 7. Žuti kartoni: Krsteski, Videkanić, Mujdragić, Jovović (Čelik), Kašćelan, Babović, Pavićević, Živković, Novović (Mladost). Crveni karton: Aković (Čelik) u 65. minutu.

Aković 5, Krsteski 6,5, Mujdragić 6, Hadžibulić 6 (od 90. Adrović - ), Videkanić 6 (od 66. Delibašić 5,5), Brnović 7, Prtenjak 6 (od 80. Kalezić - ), Jovović 6,5, Zorić 6,5, Ivanović 6,5, Đalac 7 Trener: Slavoljub Bubanja 6,5

Radović 7, Živković 6,5, Šofranac 7, Radulović 7, Kašćelan 7, Novović 6,5, Babović 6,5 (od 74. Đokić - ), Božović 6,5 (od 80. Mugoša - ), Kalezić 7, Pavićević 6,5, Knežević 7,5 Trener: Goran Milojević 7

ZETA LOVĆEN 2:1 PRVI MEČ 0:1 GOLUBOVCI - Stadion: Trešnjica. Gledalaca: oko 250. Golovi: 0:1 Vukčević u 10, 1:1 Orlandić (pen.) u 30, 2:1 Orlandić u 44. minutu. Sudija: N. Dabanović 6. Pomoćnici: D. Pavićević 6,5, Ž. Pavićević 6,5. Žuti kartoni: M.M. Radulović, Šoć, Klikovac, M.B. Radulović, St. Vukčević (Zeta), Mirković, Tatar, Radović, Merdović, Bogdanović (Lovćen).

Ivanović 6,5, M.M. Radulović 6, Šoć 5,5, M.B. Radulović 6, Klikovac 6,5, Dujković 6,5, Krstović 5 (od 46. St. Vukčević 6), Došljak 6 (od 85. Sa. Vukčević - ), Boljević 6,5, Vlaisavljević 7, Orlandić 7,5 Trener: Mladen Vukićević 7

Perović 5,5, Kosović 7, Tatar 6, Vukčević 7,5, V. Martinović 6,5, Mirković 6,5, Halilović 6,5, Radović 6 (od 92. Vujović - ), Bogdanović 6,5 (od 87. Vujanović - ), Vušurović 6 (od 58.

Stojanović 6), Merdović 6,5 Trener: Mojaš Radonjić 7

DEČIĆ PETROVAC 1:0 PRVI MEČ 0:2 TUZI - Stadion: Tuško polje. Gledalaca: oko 500. Golovi: 1:0 Kuč u 65. minutu. Sudija: Pr. Radovanović 7. Pomoćnici: D. Vujović 7, D. Radaković 7. Žuti kartoni: Popović, Ramović, Lekić (Dečić), Đukić, Muhović, Lakić (Petrovac)

Đoković 7, Padović 6,5, Ramović 6,5, Mihailović 7, Popović 6,5, Ajković 6,5 (od 83. Ar. Adžović - ), Nuhodžić 6 (od 74. Bulatović 6), Ljuljđuraj 6,5, Lazarević 7, Kuč 7, Vujačić 6,5 Trener: Radim Nečas 7 Izgubili, ali slavili: Halilović prolazi pored Dujkovića i Radulovića juče na Trešnjici

Popović 6,5, Ivanović 6,5, Grbović 6, Lakić 6, Čelebić 6,5, Đukić 6,5 (od 90. Muhović - ), Golubović 7, Pejaković 6 (od 73. Šofranac 6), Marković 6,5, Dragićević 6, Jablan 6 (od 68. Vujačić 6) Trener: Milorad Malovrazić 7

Od korektora Budvana Aleksandra Minića se večeras očekuje najviše

Sezona staje u jednom meču LIGA ŠAMPIONA

Odbojkaški praznik u Budvi - naš šampion protiv Pariza večeras (18h) bije najvažniju bitku ove sezone Miloš Pavićević

D

a li su prava ekipa i da li zaslužuju plasman u drugu fazu Lige šampiona odbojkaši Budvanske rivijere će pokazati večeras - u našoj prijestonici turizma gostuje drugoplasirana ekipa iz grupe C - Pariz koji je prije mjesec dana na svom terenu savladao Budvane 3:0 i tako zakomplikovao situaciju u grupi nakon što je Budvanska rivijera imala start iz snova (pobjede nad Rešovijom i Jihostrojem).

Upravo nakon meča u Parizu gdje su “narandžasti” spušteni na zemlju poruka iz stručnog štaba je bila - “možda je dobro da se ovo sada dogodilo”. Da li je zaista tako pokazaće večerašnji susret, jer Budvani nemaju prava na kiks, a situacija je takva da bi u slučaju trijumfa mogli da budu i prvi u grupi. Ipak, za sada u taboru našeg šampiona razmišljaju samo o meču sa Parižanima.

“Oba tima se nalaze u sličnoj situaciji, jer onaj koji doživi poraz ima male šanse za prolaz. Naš rival je u prednosti jer je u protekloj pauzi Lige šampiona imao nekoliko kvalitetnih utakmica u domaćem prvenstvu, dok mi nijesmo odigrali praktično nijednu. Ono što hrabri jeste da smo trenirali odlično i da smo se dobro pripremili za ovaj meč”, kazao je na jučeraš-

Grupa C 1. Rešovija 3 2 1 7 2. Pariz 3 2 1 6 3. B. rivijera 3 2 1 5 4. Jihostroj 3 0 3 0 Jihostroj - Rešovija (kasno sinoć) 5. decembar 18 - B. rivijera - Pariz njem presu strateg Budvana Siniša Reljić. ● ŽELIMO U DRUGI KRUG Šef stručnog štaba ne krije ambicije našeg šampiona.

“Ulazimo u meč motivisani i sa željom da prođemo u drugi krug.

Ekipa Pariza je kvalitetna što pokazuje i stanje na tabeli francuskog prvenstva, gdje dijele prvo mjesto.

Ekipa sastavljena od internacionalaca, kvalitetnih stranaca, u postavi igra samo jedan Francuz - Sidibe. Igraju disciplinovano u fazi odbrane, gdje mi moramo da pariramo ako želimo povoljan rezultat.

Takođe se nadam da ćemo imati punu salu, jer nam je podrška prijeko potrebna”, poručio je Reljić.

Ivović: Biće teže nego u Parizu Najbolji igrač Pariza na protekla tri meča Marko Ivović očekuje mnogo teži meč u Budvi nego što je bio na njihovom terenu, ali se takođe nada da će njegov tim osvojiti bodove.

“Ako me pitate kojim bi rezultatom bio zadovoljan, jasno je da bih bio presrećan bilo kakvim trijumfom. Spre-

mni smo na činjenicu da će biti mnogo teže nego u Parizu, ali smo se i mi dodatno uigrali u odnosu na protekli meč i uradićemo sve da osvojimo bodove. Znamo da je Budvanima ovaj meč mnogo važan, ali je i nama, jer bismo u slučaju poraza bili u problemu”, poručio je Ivović.

● DAN D

● JEDVA ČEKAMO DA MEČ POČNE

Jedan od najiskusnijih u domaćem timu Marko Vujović je veliki optimista uoči meča sa Parizom.

“Smatram da smo sada mnogo više fizički u meču. Iskreno, kao da smo malo bili poletjeli prije protekle utakmice u Parizu, sebe smo možda i precijenili, a rivala negdje potcijenili.

Sada smo odlučni da pobijedimo i sve ćemo uraditi da dođemo do bodova. Ovo je dan D što se tiče ove sezone, jer bi nam u slučaju poraza ostalo samo igranje na domaćoj sceni”, poručio je Vujović.

Momak od kojeg se večeras možda i najviše očekuje Aleksandar Minić zna kako treba igrati protiv Pariza.

“Spremali smo se odlično za ovaj meč. Imali smo dosta vremena da ispravimo greške koje su bile vidne u Parizu i mogu reći da jedva čekamo da počne ovaj susret.

Motiva kod nas ima na pretek, moramo popraviti servis i blok i bez euforije ući u meč. Imamo iskusnu ekipu sastavljenu od igrača koji su igrali dosta ovakvih susreta, tako da vjerujem da ćemo i večeras biti pravi”, poručio je Minić.

četvrtak, 5. 12. 2013. broj 706 GoDINA III

33 žena RIjeŠITe PROBLeM

Recite zbogom strijama

Strije prepoznajemo kao ružičaste, bijele ili braonkaste nepravilne linije na koži. Obično se javljaju u periodima iznenadnog povećanja kilograma ili rasta tokom čega se koža razvlači, a elastična vlakna pucaju. Zato su čest pratilac puberteta i trudnoće. Osim naglog istezanja, do pojave strija dovode i promjene hormonskog porijekla koje uzrokuju smanjenje proizvodnje proteina – kolagena i elastina – zaduženih za čvrstoću i

elastičnost kože. Strije su, zapravo, ožiljak nastao istezanjem kože. Zato je osnovna funkcija krema protiv strija – podsticanje stvaranja kolagena i elastina, dobra hidratacija i zaštita za kožu. Strije se najčešće javljaju na stomaku, bokovima i grudima. Najbolji način njege protiv strija jeste preventiva kremama koje čuvaju elastičnost kože, a kada se one već stvore mogu da pomognu laserski tretmani i opet – kreme. (Ordinacija)

BROjnI fakTORI

Zašto kosa opada

njega

Koža spremna za zimske dane

S

uva i ispucala koža scenario je kroz koji prolaze mnogi tokom zimskih mjeseci, a može zahvatiti bilo koji dio tijela. Hladnoća, vjetar i isušeni vazduh neprijatelji su koji vrebaju na svakom uglu. Stoga ne dopustite da vam crvenilo i peckanje upropaste zimsku idilu, već bez pogovora slijedite sljedeće savjete.

Kremu za lice prilagodite godišnjem dobu Kako biste preduhitrili loš uticaj zimskih uslova na kožu, u svakodnevnu njegu umjesto laganih krema uključite one hranljivih formula. Kreme, ali i puderi ako ih koristite, trebalo bi u zimskim mjesecima da budu bogati sastojcima koji će kožu zaštititi, osigurati joj dovoljno vlage, održati je mekom, te u uslovima vjetra, snijega i smoga djelovati umirujuće.

Kreme sa UV zaštitom nijesu rezervisane samo za ljetnje mjesece Samo zato što je sunčane dane zamijenilo tmurno i maglovito vrijeme ne znači da svoju zaštitu od opasnih ultraljubičastih zraka možete pospremiti u ladicu. Tokom zime melanociti – ćelije koje proizvode tamni pigment melanin – nijesu aktivne kao ljeti. Istina, UV zračenje je tokom hladnih mjeseci slabije, ali je za kožu jednako štetno. Oprez je posebno potreban u planinama i na snijegu. Uz vjetar i hladnoću, sun-

ce dodatno isušuje, a snijeg koji reflektuje UV zrake pojačava njegov štetan učinak. Stoga 20 minuta prije izlaska na snijeg obavezno nanesite vodootpornu kremu za sunčanje.

Visina faktora zavisi od tipu kože, ali na skijanju treba biti barem 30!

Osim hranljive kreme, blagi, neagresivni pilinzi, bez alkohola, poželjni su jer će ukloniti površinski sloj kože, te podstaći rast novih stanica i proizvodnju kolagena. Za piling je potrebna gusta pasta, a kao osnovni sastojak možete koristiti: morsku so, šećer, ječmene ili zobene pahuljice, kukuruzno brašno, mljevene koštunjave plodove, cvjetove biljaka, glinu i dr. U osnovni sastojak dodajte malo biljnog ulja ili maslaca i piling je tu.

Zaštitite ruke Poznato je da ruke prve odaju godine. Kako biste spriječili male izdajice u otkrivanju tajne koju vješto čuvate, pružite im pravilnu zaštitu. Prilikom njege redovni piling ruku je neizostavan. Najbolje je piling raditi nakon tuširanja, jer će

tako koža ruku lakše upiti kremu.

Takođe, ne zaboravite nositi tople rukavice koje će spriječiti dopiranje hladnog zraka, te samim time spriječiti pucanje kože.

Nakon tuširanja važno je nanijeti kremu ili mlijeko za tijelo koji sadrže ulje badema ili avokada, vitamine B, E te slične sastojke koji će kožu nahraniti. Mlijeko za tijelo na bazi ulja posebno će zaštititi vašu kožu od isušivanja.

Koristite ovlaživač vazduha Iznenadne promjene temperature mogu rezultirati kožom sklonoj iritacijama i pucanju, ali i problemima s disajnim putevima. Stoga razmislite o uportrebi ovlaživača vazduha ili barem stavljanju posudice s vodom na radijator ili peć.

Oni će spriječiti pretjerano sušenje disajnih puteva, ali i umanjiti alergije, te neugodno hrkanje.

Ljepota dolazi iznutra Osim spoljašnjih uslova, ishrana je ključan činilac zdrave kože. Nedostatak nekih nutrijenata može dovesti do smanjenja proizvodnje sebuma koji štiti kožu od atmosferskih neprilika. Stoga, dodatan unos vitamina A i B može pomoći koži u proizvodnji prirodnih ulja. U ishranu uključite mnogo voća, povrća, cijelih žitarica i koštunjavih plodova, ali i ne zaboravite da pijete dovoljno tečnosti.

E.Z.

Rijetka kosa je nešto što može da bude nasljedno ili je jednostavno rezultat trenutnih okolnosti i stanja organizma ili spoljnih faktora. Gubitak kose može biti prouzrokovan različitim faktorima.

Disbalans hormona Trudnoća, menopauza ili neki drugi faktor mogu dovesti do promjene količine estrogena i tada dolazi do opadanja kose. Kada se situacija promijeni, stanje kose se vraća u normalu.

“Mučenje” kose Previše češljanja, zatezanja gumicama i često stavljanje preparata na kosu. Pretjerano hemijsko i termičko tretiranje kose utiču na opadanje.

Stres Ovo ne moramo dodatno da objašnjavamo. Stres kod različitih osoba utiče na različite načine. Nekome jednostavno pogađa skalp.

Genetika Često je genetika glavni

uzrok kontinuiranog i preranog opadanja kose kod žena.

Normalno je da sa kose otpadne oko 100 dlaka dnevno.

Više vlasi opada i tokom proljeća i jeseni, ali ako ste primijetili mnogo više dlaka na češlju nego uobičajeno, obratite se ljekaru. U međuvremenu perite kosu vrlo blagim šamponima, napravljenim specijalno za ovu namjenu. (SML)

nOVI HIT

Narandžasti ruž Najveća vijest iz svijeta beauty trendova je narandžasta boja ruža koji je zauzeo mjesto odvažnom crvenom. Tako ovaj ruž biraju holivudske ljepotice od Džesike Albe do rok pjevačica poput Gven Stefani. Duboka narandžasta nijansa je smjela i izazovna te u trenu preobražava lice vraćajući mu svježinu i pretvarajući vas u kraljicu stila.

Početke trenda mogli smo vidjeti još ovog proljeća na modnim pistama gdje su mnogi dizajneri predstavljene kreacije upotpunjavali svježinom ove ljetnje boje na usnama.

Uprkos tome što možda djeluje kao make-up iz budućnosti, narandžasti ruž je lako nosiv, te pristaje svim tonovima kože. U trenu podiže odjevnu kombinaciju nezavisno o kojim bojama se radi, a iako se čini kako će usne izbiti u prvi plan, narandžasti ruž ističe i oči, posebno njihovu boju. Vjerovali ili ne, šminkeri kažu da ga može nositi baš svako, za razliku od

ostalih ruževa koji spadaju u kategoriju odvažnih. Ako ste ljubitelj mat efekta nanesite korektor ispod ruža, te kasnije puder u prahu narandžastog ili neutralnog pigmenta i najvrući trend ove sezone biće na usnama cijelu noć.

34 Žena

Bebe ne vole kad su same

Naučnici su merili nivo hormona stresa kod beba koje plaču i kod onih koje se same uspavljuju i došli do zaključka da je – isti. Posljednjih godina među pedijatrima vlada debata da li je bolje uspavljivati bebe ili ih pustiti da plaču? Neki smatraju da su mala djeca “robovi navika” i da će poslije nekoliko dana plakanja naučiti da se sama uspavaju. Stručnjaci koji zagovaraju ideju da se same uspavljuju, tvrde da bebu ne bi trebalo držati na rukama, dok su protivnici teorije kategorični da majka mora da sluša svoje instinkte i uzme bebu kada smatra da joj je utjeha potrebna.

Međutim, nova istraživanja pokazala su da bebe ne vole da budu same. Čak i pošto prestanu da plaču i naviknu na situaciju, to ne znači da se drugačije osjećaju.

Naučnici su mjerili nivo hormona stresa kod beba koje plaču i kod onih koje se same uspavljuju i došli do zaključka da je - isti. Dakle, dijete je i dalje nezadovoljno što ga roditelji ne uspavljuju, samo zbog toga ne plače.

Tokom istraživanja praćen je nivo hormona stresa i kod majki i kod beba. Većina djece starosti do deset mjeseci nije moglo sama da se uspava, a majke su bile u drugoj prostoriji dok su bebe plakale. Do treće noći bebe su plakale oko pet minuta, što je značajan napredak u odnosu na 30-minutno plakanje prvog dana. Međutim, čak i za tih nekoliko minuta nivo koritizola i dalje je bio vrlo visok. Ali, nivo hormona stresa opadao je i kod majki, jer su bile opuštenije misleći da to što bebe ne plaču znači da su srećne. Stručnjaci tvrde da je jedina mana ove studije to što je kratko trajala, pa naučnici nijesu mogli da utvrde da li bi se nivo kortizola kod beba smanjio vremenom. (tlc)

ČETVRTAK, 5. 12. 2013.

UMIRITE DUH I TIJELO

Meditacija za početnike

Priredila: E.Z.

M

editacija dovodi tijelo u stanje sklada, fizički i duhovno, tačno ono što nam je svima potrebno poslije napornog dana na poslu. Za početnike je najbitnije da budu strplijvi u učenju toga kako da dođu do unutrašnjeg mira.

Osim toga, pokazalo se da meditacija poboljšava inteligenciju, koncentraciju, sposobnost učenja i pamćenja, a osobe koje meditiraju su pozitivne prema sebi i drugima, manje sklone kritici i sposobnije da uživaju u životu. Za početak morate da budete strpljivi, jer rezultati neće doći preko noći. Prilikom meditacije treba da isključite sve uređaje, kao što su televizor, radio, kompjuter i mobilni telefon, kako vas ništa ne bi prekinulo. Najbolje je da meditirate svaki dan u isto vrijeme, po dvadeset minuta. Radi opuštanja upalite mirisne sveće ili štapiće i pustite laganu, opuštajuću muziku.

Kako meditirati?

1. Nakon što stvorite oazu mi-

oslobođanje Postoje dvije vrste rada. Što se tiče uobičajene vrste, vi nešto uradite, i odmah zatim tražite rezultat. A kada dobijete rezultat, kažete: “Možda sam mogao da postignem bolji rezultat”.

Tu nema kraja.

Ako hoćete istinsku radost, nećete je steći ispunjavanjem želje za određenim rezultatom.

Kad je reč o drugoj vrsti rada, tu ne marite za rezultat. Bićete srećni jednostavno zato što imate pravi stav. Ako obavljate posao sa božanskim stavom, onda vam neće pružiti radost rezultat, već sam rad. Niko ne može biti tako srećan kao osoba koja se ne vezuje. Kada se vezujemo za nešto ili nekoga, mi zapravo postajemo žrtva te osobe ili stvari. Ako bismo hteli da imamo istinsku radost i istinski mir, onda moramo biti potpuno nevezani. Pod ovom nevezanošću se ne podrazumijeva da nećemo da radimo za svijet; ne, radićemo za svijet, u svijetu, ali nećemo dopustiti sebi da budemo zarobljeni nečim.

ISTRAŽIVANJE

BROJKE POKAZALE

Žene mnogo više eksperimentišu Novo nacionalno istraživanje o seksu u Velikoj Britaniji otkrilo je kako su žene sklonije analnom i seksu s istim polom nego prije, ali imaju i manje seksa. Naime, 16 posto Britanki u rasponu godina od 16 do 44 odgovorile su kako su imale seksualne odnose s istim polom, dok ih je u istraživanju 1999-2001. tako odgovorilo deset posto te četiri posto u prvom istraživanju 1990-1991.

Slično je i s analnim seksom, 15 posto ispitanica je odgovorilo kako je imalo analni seks u zadnjih godinu dana, dok je to prije desetak godina odgovorilo 11 posto, a prije dvadesetak godina sedam posto. I dok su Britanke očito sklonije eksperimentiranju, istraživanje je pokazalo i da imaju manje seksa. Naime,

ra u svojoj sobi ili nekoj drugoj prostoriji, sjednite i udobno se smjestite tako da vam kičma bude prava.

- Uobičajeni položaj za sjedenje je položaj lotosa (turski sjed) sa nogama savijenim u koljenu, a možete postaviti i jastuk ispod sebe.

- Ruke oslonite na koljena sa dlanovima okrenutim nagore.

2. Zatvorite oči.

3. Duboko udahnite kroz nos i fokusirajte se na vazduh koji ispunjava vaša pluća. Neka vam se, dok dišete, širi stomak, a ne pluća.

4. Izdahnite što sporije.

5. Zaboravite sve misli i probleme i koncentrišite se isključivo na protok vazduha.

6. U početku će vam svaka-

kve misli okupirati um, ali bitno je da ih pustite da prođu, pa da se ponovo koncentrišete na disanje.

7. U početku meditirajte desetak minuta, a nakon nekoliko dana vrijeme meditacije povećajte na dvadeset minuta.

8. Ne zaboravite da vježbate svakoga dana u isto vrijeme, a najbolje je da to činite prije jela.

Disanje jedan-četiri-dva Dok udišete, ponavljajte neku riječ. Ili, ako vam je vaš Učitelj dao mantru, možete da ponovite nju. Taj dah ne mora da bude dugačak ili dubok. Potom zadržite dah i ponovite isto ime četiri puta. A dok izdišete, ponovite dvaput to ime ili mantru koju ste izabrali. Udišete dok jedanput izgovorite riječ, zadržavate dah dok je izgovorite četiri puta i izdišete dok je izgovorite dvaput.

Ako ponavljate riječi - dobijate vibraciju ili unutrašnji osjećaj.

Potom, dok zadržavate dah, te osobine kruže unutar vas, ulazeći u sve vaše nečistote, mrak, nesavršenosti i ograničenja.

Svakodnevne meditacije i

1990. godine žene su prosječno imale seks pet puta u zadnje četiri nedelje, a taj broj je pao s četiri 2001. na tri 2012. godine. Jedno od objašnjenja jeste da žene sada imaju manje slobodnog vremena, piše huffingtonpost.com. U istraživanju je učesvovalo 8869 ispitanica. (Hafington post)

Gdje su nestali kavaljeri Da li je kavaljerstvo sada i službeno zaboravljeno? Novo istraživanje pokazuje kako će muškarci nevoljno prepustiti ženama mjesto za sjedjenje ili se ponuditi da nose teške stvari kako ih ne bi uvrijedili.

Samo jedan od sedam muškaraca odvažiće se i ženama ponuditi mjesto za sjedjenje u autobusu ili vozu, dok više od trećine muškaraca priznaje kako nikada nijesu pomogli ženi s dječjm kolicima.

Sa druge strane, svega sedam posto žena kavaljerstvo smatra nepoželjnim, a tri od pet muškaraca voli da žena njima pridrži vrata, donosi novo istraživanje.

Prema svemu tome, moglo bi se zaključiti kako je kavaljerstvo službeno mrtvo, piše Dejli mejl.

Današnji muškarci boje se kako bi kavaljerstvom i pruženom pomoći mogli da uvrijede žene koje bi zbog toga mogle da ih optuže da su previše zaštitnički nastrojeni.

Zato, “nježnijem” polu rijetko nude

svoje mjesto u javnom prevozu, ne pridržavaju im vrata a ne pomažu ni majkama u nošenju kolica uz ili niz stepenice.

Uprkos tome, samo jedna od 25 žena kaže kako se osjećaju neugodno kada muškarac ima staromodne manire, kao što je nošenje teških kesa i primicanja stolice.

Manje od petine muškaraca po-

segnuće za tim staromodnim manirama, ali s druge strane, čak tri četvrtine muškaraca ženama neće ponuditi da im pomognu u nošenju teških stvari kao što su kese iz prodavnice.

A kada se uloge okrenu, naučnici su otkrili kako ni muškarci ne vole kada se žene prema njima ponašaju kao “kavaljeri”. I dok tri od pet muškaraca kaže kako stvarno cijene kada im žene pridrže vrata, svaki peti muškarac kaže kako bi mu u toj prilici bilo jako neugodno.

“Postoji razlika između onoga šta žene cijene u pogledu manira od strane muškaraca i onoga što muškarci misle kako žene žele da budu tretirane.

Ovo istraživanje pokazuje kako postoji niz malih stvari koje ženama poprilično znače, ali muškarci vrlo često ostaju zbunjeni porukom modernih žena koje kažu kako žele da budu tretirane jednako kao muškarci”, kaže jedan od psihologa.

(Dejli mejl)

Žena 35

ČETVRTAK, 5. 12. 2013.

STUDENTSKE MUKE

Oslobodite se treme pred odlazak na polaganje ispita

N

JE

ZA DO K

ESTETSKI PROBLEM

Bradavice brzo i lako uklonite kod dermatologa

ze baš najbolje na usmenom dijelu ispita kada se svega treba sjetiti odjednom, ne ustručavajte se da vježbate odgovaranje pred nekim od ukućana ili prijatelja.

- Ne izgovarajte napamet naučene rečenice za koje ni sami niste sigurni šta znače; mogli biste da se spetljate i u tom slučaju bi se nivo treme podigao.

- Kada je pismeni dio u pitanju, pripremite se unaprijed svim potrebnim materijalom: neverovatno je koliku paniku kod nekih ljudi može izazvati hemijska koja je prestala da radi, pokvaren digitron, manjak papira i slično.

- Za ispit odaberite odjeću u kojoj se osjećate udobno - Nikako ne idite gladni, žedni i neispavani na ispit! Iako svakom studentu uvijek fali bar još jedan dan da dobro pripremi gradivo, ipak bi trebalo potruditi se otspavati noć pred taj veliki dan. Prije nego što pođete pojedite voćku ili neki slatkiš i, naročito ako znate da će ispit potrajati, sa sobom ponesite i vodu.

Dakle, ne dozvolite tremi da upravlja vama. Budite sigurni u sebi i mislite na pozitivan ishod i prednosti koje nosi sa sobom. I da – srećno na ispitu! (na vidiku.rs)

KORISNI SAVJETI

TO RA

P I TA

Čitave godine ste marljivo radili i ozbiljno se pripremali za predstojeći ispit, a onda, kada ste izašli pred profesora i izvukli pitanje, imali ste utisak da vam je glavu ispunila praznina, da je svo vaše znanje nestalo u nepovrat. Ruke počinju da vam se znoje, tresete se i shvatate da je odlučila ponovo da vas poseti i zagorča vam i ovaj ispitni rok – trema.

Po definiciji, trema je jedna vrsta straha, a kako je ispit izuzetno važna stvar u životu svakog dobrog studenta, onda ne čudi što se taj strah pojavljuje. Normalno je da nije svejedno da li ćete pasti ili položiti, u suprotnom ne biste ni izlazili, a naročito kada je reč o poslednjim rokovima za davanje ispita, bodovima za uslov ili budžet od kojih zavisi da li ćete nastaviti studije. Ali, to nije sve: tu je profesor do čijeg mišljenja vam je jako stalo, prijatelji koji od vas očekuju samo najbolje rezultate, porodica koju ne biste voljeli da iznevjerite…

Kako prevazići tremu na ispitu?

Svakako da trema može gostovati u vašoj glavi i onda kada ste savršeno dobro spremili ispit. Međutim, mnogo je manja vjerovatnoća nego kada izađete nespremni. Dakle, prije svega se naoružajte znanjem, a onda se poslužite i trikovima koje vam predlažmo, vjerujemo da bi mogli biti od koristi: - Ako ste već svjesni da ste jedna od onih osoba koje se ne snala-

Mršajte bez dijete

Bradavice se obično pojavljuju na licu ili na rukama, iako nije rijetkost vidjeti ih i na drugim dijelovima tijela. One ne bole, ne svrbe, ali su estetski problem koga svako ko ih ima želi da se reši. Bradavice su vrlo zarazne. Gotovo da je dovoljno da se pozdravite sa nekim ko na ruci “čuva” jednu, pa da ih i vi dobijete. Međutim, dobra stvar je što su bradavice bezopasne i lako se uklanjaju, dok neke nestaju i same od sebe.

- Obične bradavice uglavnom “spopadaju” adolescente i to po dlanovima i koljenima. Njihova boja varira od nešto tamnije boje nego što je sama koža, pa sve do crne.

- Bradavica na tabanima zna da bude bolna, upravo zbog mjesta na kome se nalazi.

- Končasta bradavice obično se pojavi kod starijih ljudi i to na vratu, na kapcima i ispod pazuha. Inače ne boli, ali ako je zakačite raskrvarićete je i može se dogoditi da vam na tom mjestu ostane ne pre-

više vidljiva rupica.

- Ravna bradavica je najmanje uočljiva. U boji je kože i javlja se na licu, pa često podsjeća na mitiser. Iako mislite da ćete uspjeti da ih prekrijete puderom – griješite. Kada ga nanesete, one će nažalost još više doći do izražaja, pa se preporučuje da ih uklonite što prije, kako se ne bi “razlegle” i po ostatku lica.

Kako ih ukloniti?

Najjednostavniji način je da pričekate da same nestanu. Neke će odlučiti da vas napuste vrlo brzo, a neke će biti u stanju da vas nervirajui i po dvije godine.

Ako ste nestrpljivi, nemojte na svoju ruku uzimati preparate za uklanjanje bradavica, već se prethodno posavjetujte sa dermatologom. Osim toga, on vam ih može ukloniti tečnim azotom, što ni malo ne boli, ili elektrokoagulacijom. Ovo poslednje je u stvari spaljivanje, što ne boli previše, ali ipak osjećate kako vas iglica pecka. (na vidiku.rs)

ISPROBAJTE

Poštovani, Zanima me da li imam glaukom? Pitam, jer sam na internetu vidio jedan simptom a to je pojavljivanje duginih boja oko izvora svjetlosti. Išao sam kod očnog ljekara i on mi je pregledao očni pritisak koji je 19, vidnu oštrinu i još neke preglede. Konstatovao je da meni nije ništa i da uzimam vitamine B6 i C. Da li da budem u pripravnosti ili da se ne sjekiram toliko?

Poštovani, Da bi se postavila dijagnoza glaukoma potrebno je odraditi niz dijagnostičkih procedura. Potrebno je 3-4 dana za redom pratiti dnevne promjene očnog prtiska, najvažnije je mjerenje ujutru jer je, za razliku od krvnog, očni pritisak najviši u jutrarnjim časovima.

Potrebno je uraditi oct pregled vidnog živca (oct je najsavremeniji uređaj za rano otkrivanje glaukoma gdje se mogu otkriti oštećenja na nervu prije nego što se ona vide na vidnom polju).

Potrebno je uraditi pregled kompjuterizovane perimetrije gdje bi se vidjela eventualna oštećenja u vidnom polju, kao i uraditi pregled pahimetrije debljine rožnjače, jer ukoliko je rožnjača suviše tanka na vrijednost pritska se dodaju određene vrijednosti. (stetoskop)

NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-maila filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.

Kafa prije vježbanja uklanja bolove u mišićima Kakve veze ima kafa sa vježbanjem? Naizgled nikakve, no bilo bi dobro da prije vježbanja popijete šoljicu kafe, tvrde istraživači sa Univerziteta Illionis.

Naime, konzumacija kofeina prije vježbanja znatno smanjuje bolove u mišićima, i to za sve vježbače, bez obzira piju li kafu i inače ili ne.

Naučnici vjeruju da se radi o sposobnosti kofeina da blokira aktivnosti adenozina, spoja koji se izlučuje tokom upalnih reakcija na ozljede.

Inače, već je nekoliko istraživanja povezalo adenozin i aktivaciju receptora za bol, stoga, recept s početka članka vrijedi isprobati. (metro portal)

UZMITE ODMOR

Kako smršati bez drastičnih dijeta, uz jednostavnu prilagodbu dnevnih navika i male promjene u jelovniku. Što treba napraviti da biste kilograme izgubili na jednostavan način, bez drastičnih dijeta i odricanja od hrane koje najčešće rezultira jojo efektom - kilogrami se vrate brže nego što su otišli?

Ustvari, nije sve tako komplikovano, potrebno je samo malo prilagoditi svoje prehrambene navike i kilogrami će početi odlaziti sami.

Za početak, uvijek jedite za stolom i servirajte sebi hranu kao u restoranu. Istraživanja su pokazala da se na taj način pojede i 35 posto manje hrane nego kad su sve posude s hranom na stolu.

Sokove je najbolje izbaciti iz svoje ishrane, jer oni koji piju gazirana pića prosječno dnevno u organizam unesu 400 kalorija i 10 kašika šećera više od onih koji ih ne piju.

Ako ih zamijenite zelenim čajem, tokom godinu dana možete izgubiti i 18 kilograma a da uopšte ne ide-

te na dijetu.

Proteini ubrzavaju metabolizam i smanjuju apetit, pa bi bilo poželjno da su sastavni dio svakog obroka, a proizvode od bijelog brašna zaboravite, uvedite integralno brašno u svoju ishranu i pomoći će vam u borbi protiv srčanih bolesti i karcinoma.

Pred televizorom se jednostavno ne smije jesti, ma što vi mislili o tome, jer gledanje televizije uz obrok uzrokuje unos i do 288 kalorija više.

Jedite sporije, žvaćite duže i temeljitije, jer ćete na taj način sporije unositi hranu u tijelo, što će dati vremena da hormoni koji su odgovorni za osjećaj sitosti mogu javiti mozgu da ste pojeli dovoljno hrane i nećete se pretrpati.

Za kraj, spavajte dovoljno. Ako spavate manje od osam sati, vaše tijelo neće se dovoljno odmoriti, a umor podstiče glad. Stoga, zdrav i normalan san uz gore navedene savjete donijeće vam liniju koju ste željeli, bez ikakve dijete. (metro portal)

Stres kvari zdravlje Izrazi poput “puknuću od muke”, “raspašću se” i “poludjeću” obično su praćeni potpunim haosom u glavi i predstavljaju siguran znak da vam je nivo stresa prešao sve granice, no uz to ima dovoljno fizičkih simptoma na koje treba obratiti pažnju na vrijeme. Hormoni stresa dokazano uzrokuju višak sala na trbuhu i pojačavaju apetit. Koža je takođe ogledalo zdravlja, pa se stres jasno može prepoznati na licu jer oslobađa neuropeptide i ostale hemikalije koje uzrokuju upale na licu, a najbolji znak je pojava bubuljica na licu ili povećavanje postojećih.

Stres povećava i nakupljanje gleđi na zubima, a kako lučenje kortizola uzrokuje slabljenje imunološkog sastava i upale desni, kad primjetite krv na četkici za zube, došlo je vrijeme za

odmor. Ako vam nakon svakog obroka mučnina u želucu postaje sve veća i imate problema s probavom, budite sigurni da je stres počeo uzimati svoj danak, jer vam je pokvario prehrambene navike i natjerao vas na brzu i nezdravu hranu. Sjedite i pojedite u miru zdrav obrok svakoga dana i odviknite se usputnih zalogaja tokom radnog vremena. Kad svemu gore navedenom dodamo napetost mišića u cijelom tijelu i bolove u ramenima, vilici i uglovima očiju, možete biti potpuno sigurni da ćete fraze s početka članka početi koristiti čak i kad razgovarate sa sobom u ogledalu, stoga, spakujte kofere i nestanite u nepoznatom smjeru.

36 Žena

ČETVRTAK, 5. 12. 2013

PREPORUKA

RECEPTI Predjelo

Glavno jelo

Gala tiramisu

SASTOJCI:

pakovanje posn e tjestenine veći struk praz iluka 400 g šampinjon a 100 ml biljne pa vlake manji korijen ce lera malo svježeg lis ta celera kašičica suvog ruzmarina so biber ulje

Desert

Pileća lazanja

Kratko uronite piškote u mješavinu kafe i brendija. Za fil dobro umutite žumanca sa šećerom i sirom. Po želji u fil možete da dodate malo mješavine kafe i brendija. Navlažene piškote i fil ređajte naizmjenično u manji kalup. Cio postupak završite filom. Ostavite da se dobro ohladi i prije služenja tortu obilno pospite kakao prahom i slatkom pavlakom.

SASTOJCI:

Pasta s gljivama Praziluk sitno isjeckajte i dinstajte ga na ulju dok ne omekša.

Dodajte šampinjone isjeckane na deblje listove i malo narendanog korijena celera. Dinstajte sve još desetak minuta, pa prelijte biljnom pavlakom i začinite solju i biberom.

Na kraju dodajte isjeckan celerov list i ruzmarin. Skuvajte i ocijedite tjestenine i pomiješajte sa sosom. Servirajte na tanjire, a preko umjesto sira narendajte svjež celer.

500 g pilećih karabataka 375 g teglica pa radajz sosa 250 g listova za lazanju 100 g pečuraka so i bibera po po trebi Sirni premaz: 250 g svježeg sir a 2 dl jogurta 2 kašike kisjele pavlake 2 kašike rendan og parmezana 2-3 jajeta

Meso odvojte od kostiju i pripremite kao za roštilj. Ispecite na teflonskom tiganju sa obje strane po tri miniuta. Podmažite pleh uljem.

Stavite prvu koru za lazanju, premažite je sosom od paradajza, stavite meso, pa isjeckane pečurke.

Staviti opet lazanje i premažite preostalim paradajzom. Napravite premaz od sira. Izmiješajte sir, jogurt, pavlaku, jaja i začinite i prelijte lazanju. Pecite na 180 stepeni 20 minuta.

ZA LJUBITELJE RIBE

Oslić sa povrćem

Za ljubitelje ribljih specijaliteta danas nudimo sjajan recept pomoću kojeg možete napraviti ukusnog oslića u vinskom prelivu.

POTREBNO JE: 1 kg filea oslića 2 šargarepe malo celera glavica luka paškanat malo bibera Za sos: čaša bijelog vina čaša vode brašno ulje biber sjeckani peršun so

PRIPREMA: Šargarepu, luk, celer i paškanat isjeći na krugove. U veću pravougaonu činiju koju ste malo podmazali uljem staviti red fileta oslića, preko staviti svu količinu sječenog povrća, zrna bibera, posoliti i po želji pobiberiti i završiti drugim redom fileta oslića. Staviti u rernu da se peče. Pripremite sos.

Na laganoj vatri zagrijati 2 kašike ulja, dodati 2 kašike brašna, malo soli i bibera. Miješati par minuta da se dobije masa svijetle boje.

Na masu odjednom sipati čašu vina i čašu vode.

Kratko prokuvati uz miješanje.

Ovim sosom preliti ribu i u toploj rerni kratko zapeći. Posuti sitno sječenim peršunovim listom.

SASTOJCI:

3 žumanceta 100 g šećera 250 g maskarp one sire 200 ml jake kafe malo brendija manje pakovanj e piškota

Posna slavska trpeza

Vrijeme slava podrazumijeva bogatu trpezu. Evo nekoliko ideja koji mogu da vam pomognu da upotpunite posni slavski jelovnik.

GULAŠ POTREBNO JE: 400 g šampinjona 400 g bukovača 400 g praziluka 4 čena bijelog luka šargarepa peršun 1/2 veze lišća peršuna 2-3 prstohvata majčine dušice 1/2 kafene kašičice karija 2 kafene kašike slatke mljevene paprike 0,5 dl paradajz-soka 0,5 dl crnog vina 5 suvih šljiva po ukusu tucane ljute paprike po ukusu so i biber PRIPREMA: Isjecite praziluk i dinstajte na malo ulja, kad počne da dobija boju, dodajte narendanu šargarepu i korijen peršuna, sitno sjeckan list peršuna, gnječen bijeli luk i oko 5 suvih šljiva prepolovljenih napola. Sve dinstajte dok ne omekša.

Na povrće dodajte bukovače isječene na trake i dinstajte sa dodatkom vode oko 10 minuta, pa dodajte šampinjone krupnije nasječene, nalijte vodom tek da poklopi povrće, posolite, pobiberite, pospite slatkom mljevenom paprikom, majčinom dušicom, karijem, po ukusu ljutom paprikom, dodajte sok od paradajza. Kada su gljive omekšale, nakon oko 10 minuta dodajte crno vino i krčkajte da ispari alkohol nekoliko minuta, pro-

vjerite slanost i dosolite po potrebi.

Prije služenja gulašu možete dodati i koju kap jabukovog sirćeta. Možete poslužiti sa tjesteninom, kuvanim krompirom ili palentom.

SARMA SA ORASIMA POTREBNO JE: 1 glavica kisjelog kupusa (1,5 kg) 3 glavice crvenog luka 150 g pirinča 4 šargarepe 2-3 struka praziluka 100 g mljevenih oraha suvi začin biber malo mljevenog kima malo majčine dušice kapar pola kašike začinske paprike malo ulja PRIPREMA: Skinuti listove kupusa, odstraniti im deblje dijelove i spremiti ih za uvijanje. Spremiti fil. Nasjeckani luk prodinstati dok ne omekša. Dodati suvi začin i crni biber, na kolutove isječenu šargarepu i sitno sječen praziluk. Sve to dobro promiješati i prodinstati nakratko. Dodati pirinač, sipati decilitar tople vode, ostaviti da pirinač malo omekne, a zatim dodati ostale začine i orahe. Skloniti s vatre. Nafilovati listove kupusa, uviti ih i poslagati sarme u šerpu. Prekriti preostalim listovima kupusa, posuti sa malo kima i sipati malo vode. Kuvati sat i po, nekoliko puta protresite šerpu, nikako nemojte da miješate. Gotove sarme prebaciti u vatrostalnu posudu, dodati zapršku od ulja i začinske paprike i peći u rerni na 220 stepeni dok ne porumene.

PRIPREMITE SAMI

Ukusne slane palačinke Ako su vam dosadile klasične slane palačinke, punjene šunkom, kačkavaljem ili mljevenim mesom, vrijeme je da isprobate nešto nesvakidašnje.

SOČNI BEŠAMEL ZALOGAJ POTREBNO JE: Za smjesu: 2 jaja 1/2 kg brašna 0,5 l mlijeka kašika ulja malo soli Za fil: 3 šargarepe manji korijen celera 1 praziluk 300 g šampinjona 50 g kačkavalja 200 g praške šunke biber peršunov list malo ulja kašičica suvog biljnog začina Za bešamel: kašika maslaca 100 ml slatke pavlake 100 g topljenog sira 5 kašika brašna 100 g kačkavalja 0,5 l mlijeka morski oraščić so biber PRIPREMA: Ispecite palačinke. Propržite na ulju isjeckanu šargarepu, celer i praziluk, pa nalivajte vodom da se

dinsta dok sasvim ne omekša. Kratko obarite šampinjone, pa ih nasjeckajte i dodajte povrću. Šunku i kačkavalj isjeckajte na kockice, dodajte u fil i začinite. Za bešamel istopite maslac, pa na njemu blago propržite brašno. Dodajte pavlaku, topljeni sir i narendani kačkavalj, pa miješajte povremeno dodajući mlijeko. Začinite bešamel i u njega dodajte fil. Nafilujte palačinke i služite ih uz salatu.

PAPRENE ROLNICE POTREBNO JE: Za smjesu: 3 jaja malo soli 10 kašika brašna 1 dl mlijeka 2 dl piva 2 kašike ulja na vrh noža praška za pecivo

kašika aleve paprike ulje za prženje Za fil: 300 g feta sira kašičica maslinovog ulja kašičica sušenog bosiljka 2 manje tikvice 200 g kisjele pavlake sjeckani peršun malo bibera PRIPREMA: Umutite tijesto od svih sastojaka, ostavite da odstoji pola sata i ispecite palačinke. Tikvice oljuštite, isjecite na sitne kockice, posolite ih i ostavite da malo odstoje. Sir takođe isjecite na kockice, prelijte maslinovim uljem i začinite bosiljkom. Tikvice ocijedite, pomiješajte s pavlakom i sve sjedinite s fetom. Dodajte peršun i biber, promiješajte masu i punite palačinke.

MALI OGLASI

37

AS NEKRETNINE

INekretnine ”Vektra”- Rimski Trg 44

ČETVRTAK, 5.12. 2013.

KUĆE/STANOVI

P Prodajem kuću 225 m2, Tološi, novogradnja, hitno, povoljno. Tel.067/351-111 Prodajem novu kuću, 180m2, kod «Hemomonta» sa dva trosobna stana i pomoćnim objektom od 30m2 sa građevinskom dozvolom. Povoljno.

Tel.069/567-440 Prodajem jednosoban kompletno namjesten stan na Starom aerodromu, zgrada «Cijevnakomerc». 51.000 eura.

Tel.067/288-814 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220 Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna!

Tel.069/069-148 Prodajem odličan dvosoban namješten stan, 53m2, u Moskovskoj ulici, 1.500/m2.

Tel.067/321-777 Prodajem kuću, 115m2, na placu 400m2, Masline ili mijenjam za dva jednosobna stana. Moguć dogovor.

Tel.067/430-660 Prodajem stan na Malom brdu, polupotkrovlje, namješten, sa velikom terasom.

Cijena 32.000.

Tel.067/744-446

I Izdajem, preko cijele godine, namješten stan od 60m2 sa obezbijeđenim parkingom, Topla 2 Herceg Novi.

Tel.069/042-227 Izdajem namještenu garsonjeru na Starom aerodromu kod TC «Voli».

Tel.069/255-206

PRODAJA S.A.”Normal”, 61m2 / II, 52.000e M.brdo 31m2 / III, 31.000e, namj. odličan Blok V V, 37m2 / I, 42.000e, dobar S.A. 52m2, vis.priz. 42.000e, renoviran O.Morače,27m2 / II, nov, vv, 33.000e TT.Put, 51m2 / V V, 47.000e, novog.

Delta “Čelebić”, ””, dvos. 62m2/ V Zabjelo, 66m2 / I, 47.000e, odličan City hotel, 47m2 / I, 55.000e S.A. 70m2 / V V, 62.000e, odličan P.M. 52m2 / III, 58.000e, dobar P

Novaka Miloševa 32

IZDAV AVAN AV VANJE PM.V P. .Ve .V Vektra 60m2 / II, 400e, namj.

T t 48m2 / II, nov, T.pu vv, namj.250e Autobuska 67m2 / V, V 250e, namj.

Blok V, V 96m2 / IV, V 350e, prazan V, Zagorič”Cijevna” 80m2 / III, 350e, namj.

Ei Niš 38m2 / I, 250e, namj.

S.A. 64m2 / II, nov, v 250e, prazan v, Zabjelo 47m2 / V V, namj, 230e PM.”Ćelebić” 93m2 / III, 500e, namj.

P. Univerzitetska 75m2 / VII 300e, prazan Centar 65m2 / II, namj. 400e-nov

asnekretnine@t-com.me

020-651-829 069-060-961 069-051-360 067-657-258

www.asnekretninepg.com

1138: Blok V, 75/VI 850: P.Morace,56/I 2181:V.pijaca 74/III 346: Ljubovic, 55/I 709: P.Morace, 88/I 2075: St.Aerodr, 59/I 1646: St.Aerodr, 45/V 62: Zabjelo, 47/IV 1756: Ljubovic, 81/pr n 1898: Zabjelo, 83/III 76: Blok V, 41/VI

RENTIRANJE 1814: P.Morace, 40/I n 1913: St.Aerod, 56/II n 2063: Gorica C, 65/pr. n 2089: Tuski, 55/I n 1515: Delta, 74/V n 2090: Blok V, 40/IX n 2128:P.Morace, 57/IV n 2035: St.Aerod,43/II n 494: Zabjelo, 58/I n 1868: Ljubovic, 43/III n

2104: Centar I, 82/III n 1809: Momisici,80/IV n 1249: Gorica C, 130/I nn 2005: P.Morace, 70/I n 2079: P.Morace,50/II n 1911:St.Aerod,54/IV n 1906: Zabjelo, 76/II nn 2034: Tuski, 40/I n 150: Centar I, 80/III n 2130: Delta, 56/V n

Izdajem dvosoban stan na Starom aerodromu preko puta škole «Pavle Rovinski» ili mijenjam za Preko Morače.

Tel.069/370-629 Izdajem jednosoban namješten stan.

Stari aerodrom, iza Volija.

Tel. 069/993-992 Izdajem jednosoban namješten stan u Ulici kralja Nikole.

Tel.069/607-537 Izdajem namješten stan u centru Podgorice.

Cijena 350 eura.

Tel.067/244-616 Izdajem manji jednosoban stan, bez balkona, 6. sprat, pogodan za studente, 28m2, iza Maše, 250 eura.

Tel.067/666-966

IZDAVANJE

33m2/2- Centar; 27m2/P; Blok IX; 30m2/6- Sity kvatr 50m2/2- Gorica C; 57m2/4- Blok VI; 55m2/3- Trg Vektre; 74m2/P- S.Aerodrom; 85m2/7- Zabjelo; 81m2/5-P.Morače; 92m2/2- Blok VI; 118m2/5- Momišići; 194m2/6-Pobrežje 140m2/- Vezirov most; 281m2/6-»Vektra«; 198m2/5- P.Morač ( »Kroling«); Kuća 250m2, plac 460m2- Momišići; Kuća 280m2, plac 550m2- Zabjelo; Plac: 373m2-G.Gorica; 4.000m2-D.Gorica; 1.200m2-Gorica C;

Provjerite zašto smo IN

PLACEVI

Izdajem namještenu garsonjeru ženskoj osobi, sve zasebno, klimatizovana, Masline.

Tel.067/675-909, 020/612-291 Izdajem namještenu garsonjeru u Ulici 18. jula, blizu Bazara. Tel.069/555-891 Izdajem luksuzno namještenu garsonjeru, 32m2, Ulica mainski put, iznad autobuske stanice, Budva. Tel.069/566-716 Izdajem jednosoban nenamješten stan. Ulica 4. jula, Podgorica.

Tel.067/567-624, 067/381-071 Izdajem mini garsonjeru u potkrovlju kuće sa strujom, vodom i internetom i odvojenom mini kuhinjom. Cijena 160 eura. Tel.067/801-021

POSLOVN I PROSTOR Prodajem magacin 830m2 plus 100m2 kancelarije na asfaltnoj površini od 3.500m2, Donja Gorica. Tel.069/156-269 Na teritoriji opštine Podgorica potreban magacin do 150m2. Registrovan, da ima prilaz za kombi ili kamion. Poželjno da se u sklopu magacinskog prostora može formirati kancelarija.

Tel.067/450-720

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Poslovni p. 105m2 (su+pr)-P.Morače; 60m2(su+pr)-P. Morače Nam. stan: 59m2/3-»Trg Vektre«; 74m2/1- Tološka šuma Nam.stan: 90m2/3-Momišići-novog.; 130m2/1-pod Goricom Nenamj.stan: 60m2/3- centar; 86m2/1-P.Morače.

Nenamj.stan: 100m2/1- Gorica »C«; 100m2/2-Centar Nam. kuća: 320m2, plac 2.250m2-Tološi Nenamj. kuća 509m2, plac 2.500m2- Donji Kokoti

E-mail:inekretnine@t-com.me; www.inekretnine.me; www.bokaprojekt.me

Prodajem ili mijenjam za stan poslovni prostor, 78m2, preko puta Hrama, Blok 5. Nalazi se u suterenu, izvedeni grubi radovi. Cijena 45.000 eura.

Tel.067/611-115, 069/611-115

Prodaja 1864: St.Aerodr, 48/I 1810: Zabjelo, 76/IV 85: P.Morace, 64/v.pr.

1689: Centar I, 63/pr 1859: Blok IX, 38/v.pr.

2064: St.Aerodr, 59/I 243: St.Aerodr, 58/I 703: Blok IX, 78/VI 2127:St.Aerodr, 52/I 1896: St.Aerod, 80/V 1607: Momisici, 70/II

Tel:fax: 382 20 235-651/235-631; Mob:069-024-904; 069-611-332

PRODAJA

Prodajem ili tražim investitora za izuzetan plac sa pogledom na more blizu Herceg Novog, 1.100m2-199.000.

Tel.067/291-117 Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad.

Tel.069/073-331 Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Cijena 6.500 eura.

Tel.067/390-767

Prodajem plac u Donjim Crncima, 800m2, kilometar i po od željezničke stanice u Spužu.

Put, voda, struja, m2/4 eura.

Tel.067/390-767 Prodajem 2.000m2 zemlje, Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put.

Tel.069/204-051 Prodajem plac u Zagoriču, 100 m od magistrale, 1.679m2, sa ucrtanim objektom od 1.016m2.

Može zamjena za stanove ili dogovor sa investitorom.

Tel.067-249-299 Prodajem plac na Žabljaku, 400m2, Motički Gaj 1, parcela 1098, blizu puta, struja, voda, telefon, 50 eura m2. Tel.069/362-471, 069/953-814

38 VOZILA/AUTO DJELOVI

četvrtak, 5.12. 2013.

MALI OGLASI REGISTRUJTE VAŠE VOZILO

PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO)

Penzionerima na rate (3, 6 ili 12 mjeseci)

Tel. 068 326 549

Otčepljenje kanalizacije električnom sajlom wc šolja, sudopera, šahti, umivaonika i ostalog. Dolazim odmah po pozivu. Povoljno!!! Vukčević.

Tel.069/655-444, 067/589073, 068/654-474

Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 100.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629 Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume...

Odličan. Tel.067/265-605 Kupujem fiću u bilo kakvom stanju. Tel.067/833-411 Prodajem opel vektru, 97. godište, 1.6 16V, karavan, registrovan godinu. 1.300 eura.

Tel.067/652-972 Prodajem reno clio 1.9D, 99. godište, četvoro vrata, registrovan godinu. Cijena 2.100 fikslno.

Tel.067/530-303 Prodajem BMW 118D, kraj 2006. Prešao 161.000 kilometara. Cijena 9.000 eura.

Moguća kompenzacija.

Tel.067/758-708

Vršimo sve vrste otčepljenja kanalizacije električnom sajlom, vodoinstalaterske sitne popravke. Dolazim po pozivu, Begović. Tel.067/473367, 069/424-150, 069/747-204 M o le r aj - g le t ov a nje - t a p e t i (krečenje ΄jupolom΄, povoljno). Tel.069/459-110 GRAĐEVINSKE USLUGE

Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje-bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz.

Tel.069/297-222 Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla.

Tel.067/809-806

APARATI/OPREMA

Klime - obične, inverteri, multi.

Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina.

Tel.069/020-023, 067/342-392 Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020997, 067/911-2598 Prodajem kompjutere. Cijena od 60 €. LCD monitori po 40 €. Servis kompjutera, instalacija programa, antivirusna zastita. Tel.069/017-319 Nevjerovatna ponuda solarnih sistema u setu SOLAR 300 2.499€ i SOLAR 500 3.499€ po ovim neponovljivim cijenama, samo 8 setova. www. tedeko.me. Tel.032/684-891, 069/069-122 RAZNO

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel.069/019-698, 067/455-713 Veliki popust - 60% na svu robu u butiku “Alida”, Podgorica. Proizvodi “Lisca” Slovenija i druga garderoba.

(Zgrada iza bivše mljekare).

Tel.069/021-056 Prodajem majstorske violine.

Tel.069/617-231

Radim grobnice od betonskog bloka i fugujem kamene zidove.

Tel.067/524-393 NASTAVA

USLUGE

Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže.

Tel.067/591-950, 020/511925, 067/210-340 Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Boravak i radna dozvola stranaca. Upotrebne dozvole za prostore. Povoljno i brzo.

Tel.069/020-102 Izdaje se lokal u cetru Podgorice za doček Nove godine.

Tel.067/351-111 Beskamatni krediti. Izaberite kvalitetne i moderno dizajnirane peći i kotlove za centralno grijanje na pelet provjerenih evropskih proizvođača.

Tel.032/684-891, 069/069-122 Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, kvalitetno, povoljno.

Tel.067/644-494

POSAO

Potreban serviser za mobilne telefone. Tel.067/912-0490 LIČNO

Oženjen muškarac, 30 godina, prijatnog izgleda želi da upozna situiranu damu ili mamu za strogo diskretno druženje. Samo iz Podgorice i da je ozbiljna i diskretna.

Tel.069/748-982 Za starije dame uz naknadu, Podgorica.

Tel.067/918-0347 DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

39

četvrtak, 5.12. 2013.

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106

VozoVi/trAins Međunarodni vozovi: POLAZAK IZ PODGORICE: Beograd: 10:00 (brzi); 20:05 (brzi). Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi). POLAZAK IZ BARA: Beograd: 09:00 (brzi); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila). Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi). POLAZAK IZ BIJELOG POLJA: Beograd: 12:27 (brzi); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi). POLAZAK IZ BEOGRADA: Podgorica: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila). POLAZAK IZ SUBOTICE: Podgorica: 14:31 (brzi); Bar: 14:31 (brzi). POLAZAK IZ NOVOG SADA: Podgorica: 17:17; Bar: 17:17.

Lokalni vozovi: PODGORICA-BIJELO POLJEPODGORICA: Polazak iz Podgorice svakog dana u 18.25. Polazak iz Bijelog Polja svakog dana u 6.30. PODGORICA-NIKŠIĆ-PODGORICA: Polazak iz Podgorice: 7.00; 8.05; 11.20; 14.00; 16.10; 19.35

Autobusi/bus

Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13.

Aranđelovac: 21:35. Banjaluka: 20:25, 20:30 (subota i nedjelja), 21:20 (petak i ponedjeljak). Bar: 03:00, 05:00, 07:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:40, 19:50, 21:00. Beč: 00:30 subotom. Beograd: 00:40, 08:30, 09:45, 11:00 (svaki drugi dan), 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00. Berane: 08:25, 09:00, 10:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13m 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 22:27, 23:00. Bijeljina: 20:25. Bijelo Polje: 00:30, 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35. Bremen: 00:30 subotom. Budva: 00:30, 04:00, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25. Cetinje: 00:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:25, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:45, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45,20:20, 22:25. Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00, 07:10, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:16, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:59, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45, 10:57, 11:00, 11:00, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:50, 12:54, 13:,00, 13:00, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:49, 13:50, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:16, 14:20, 14:29, 14:30, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:16, 16:29, 16:29, 16,30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:16, 18:19, 18:29, 18:30, 18:57, 19:00, 19:00, 19:,10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00, 20:16, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27,

i 20.30. Polazak iz Nikšića: 6.25; 8.40; 9.50; 12.40; 15.35; 18.05 i 21.00. NIKŠIĆ-PODGORICA-BAR: Polazak iz Nikšića: 15.35. Polazak iz Bara: 18.30.

PODGORICA-BAR-PODGORICA: Polasci iz Podgorice: 5.15; 6.30 (brzi); 8.20; 10.10; 11.30; 12.50; 14.05; 15.20; 16.50; 18.00; 19.29 (brzi) i 21.10. Polasci iz Bara: 5.25; 6.35; 9.00 (brzi); 10.20; 11.35; 14.05;14.50; 16.40; 18.30; 19.00 (brzi) i 20.30. BAR-BIJELO POLJE-BAR: Polasci iz Bara: 5.25; 9.00 (brzi); 14.50 i 19.00 (brzi).

Polasci iz Bijelog Polja: 4.19 (brzi); 9.01; 17.21 (brzi) i 18.35.

INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

22:32, 23:40. Dizeldorf: 00:30 subotom. Dortmund: 00:30 subotom. Dubrovnik: 06:00. Frankfurt: 00:30 subotom.

Gacko: 08:30, 10:50, 16:45. Glava Zete: 07:10, 15:07.

Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13. Herceg Novi: 00:30, 04:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19:45, 20:20. Kolašin: 00:40, 06:58, 07:00, 07:30, 08:25, 09:00, 10:00, 11:30, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:39, 14:50, 15:30, 15:45, 17:13, 18:00, 19:55, 20:05, 20:25, 21:35, 22:27. Kotor: 00:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, 00:30. Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00. Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00. Kruševac: 16:30. Leskovac: 16:30.

Luksemburg: 05:30 subotom. Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45. Nikšić: 05:45, 07:02, 06:35, 07:25, 07:40, 07:45, 08:05, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:35, 10:50, 10:29, 10:45, 10:50, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:55, 14:30, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40. Niš: 10:00, 16:30, 20:15.

Novi Pazar: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 23:00. Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00. Peć: 07:45, 21:30. Petrovac: 06:00, 07:00, 11:45. Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13. Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 12:00, 14:38, 14:39, 14:50, 15:57. Plužine: 07:40, 09:30, 13:3 , 23:40. Priština: 21:30. Prizren: 07:45. Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40. Skoplje: 20:05 osim ponedjeljkom. Subotica: 20:45, 22:30. Šavnik: 05:45, 13:55, 12:00, 14:38, 15:57. Tivat: 00:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 11:55, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45.

Trebinje: 10:50, 16:45. Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:50,21:00. Žabljak: 05:45, 13:55, 14:38, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes

BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Informacije sadržane u redu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 25.10. 2013. godine.

Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Podgorica-Beograd: svim danima 07:30 i 18:00. Beograd-Podgorica: svim danima 08:50 i 19:20. TivatBeograd: svim danima 08:15,petkom i nedjeljom 14:00. Beograd-Tivat: svim danima 15:20, petkom i nedjeljom 09:35. Podgorica-Beč: ponedjeljak, srijeda i subota 08:05, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 15:00. Beč-Podgorica: ponedjeljak, srijeda i subota 10:50, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 12:50. Podgorica-Ljubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 15:45. Ljubljana-Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:00. PodgoricaFrankfurt: srijeda, petak i nedjelja 11:35. Frankfurt-Podgorica: srijeda, petak i nedjelja 14:40. Podgorica-Cirih: srijeda, petak i nedjelja 10:30. CirihPodgorica: srijeda, petak i nedjelja 13:30. Podgorica-Rim: utorak 10:50, petak 10:45, nedjelja 17:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 12:20. Rim-Podgorica: utorak 15:00, petak 14:00, nedjelja 19:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 10:00. Podgorica-Moskva: četvrtkom i nedjeljom 10:10. Moskva-Podgorica: četvrtkom i nedjeljom 17:10. TivatMoskva: utorkom i subotom 08:50.

Moskva-Tivat: utorkom i subotom 15:50. Podgorica-Pariz: utorkom i subotom 10:20. Pariz-Podgorica: utorkom i subotom 14:00. PodgoricaBari-Podgorica i Podgorica-NapuljPodgorica (svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima).

Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10. Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45. Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Podgorica-Beograd: ponedjeljak, utorak, četvrtak 08:50, 15:40,20:50, ostalim danima 15:40, 20:50.

Beograd-Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 07:20, 14:10, 18:50, ostalim danima 14:10, 18:50.

Tivat-Beograd: svim danima 09:40 ,15:40. BeogradTivat: svim danima 08:00, 14:10. Beograd-FrankfurtBeograd: svim danima polazak u 12:00, povratak 14:50. Beograd-Amsterdam-Beograd: svim danima polazak 08:20, povratk 11:50. Beograd-DizeldorfBeograd: svim danima polazak 08:05, povratak,11:05.

Beograd-Beč-Beograd: svim danima polazak 07:55, povratk 10:45. Beograd-Moskva-Beograd: svim danima polazak 13:50, povratak 19:35. BeogradSarajevo-Beograd: svim danima polazak 14:10, povratak 06:30. Beograd-Skoplje-Beograd: svim danima polazak 21:40, 14:00, povratak 06:00, 15:30.

Beograd-Atina-Beograd: svim danima tri leta dnevno. Beograd-London-Beograd: svim danima polazak 10:35, povratak 13:40. Beograd-CirihBeograd: svim danima polazak 07:20, 18:40, povratak 09:55, 21:20. Beograd-Rim-Beograd: svim danima polazak 07:45, 17:50, povratak 10:20, 20:40. BeogradPariz-Beograd: svim danima polazak 07:25, 17:25, povratak 10:55, 21:05. Beograd-Brisel-Beograd: ponedjeljak, srijeda 07:20, petak 15:00, povratak 10:25 i 18:10. Beograd-Kopenhagen-Beograd: četiri puta sedmično sa tri leta dnevno. BeogradBerlin-Beograd: pet puta nedjeljno sa tri leta dnevno.

Beograd-Štutgart-Beograd: tri puta nedjeljno sa dva leta dnevno. Beograd-Solun-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Varšava-Beograd: tri puta sedmično. Beograd-Milano-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Stokholm-Beograd: pet puta nedjeljno. Beograd-Geteborg-Beograd: subotom polazak 13:25, povratak 16:45. Beograd-Sabina Gocken-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Tel Aviv-Beograd: četiri puta nedjeljno. BeogradPrag-Beograd: od 01. decembra. Beograd-Abu Dabi-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Banja Luka-Beograd: od 10. decembra. Beograd-BukureštBeograd: od 10. decembra.

Sve informacije i rezervacije putnici mogu dobiti u poslovnici –Vuka Karadžića telefoni 020/664-740, 664750/664-730,callcentar020/290-240,fax665-330.Radno vrijeme poslovnice 09:00 do 17:00. Mail adresa podgoricato@jat.com Rado vrijeme poslovnice na aerodromu 2 sata prije leta. Telefoni 020/653 051/653-050. Cargo sluzba JAT airwaysa od 07:00-14:00. Tel. 020-653-051 Moskva – Tivat: utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat – Moskva: utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su: +382/67/23-07-78; +382/67/67-65-66 Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50.

Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50.

Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

Podgorica – Rim (FCO): ponedjeljak 12.00, utorak 10.30, četvrtak i subota 11.50, petak 08.30, nedjelja 17.00. Rim (FCO) – Podgorica: ponedjeljak, četvrtak i subota 09.40, utorak 12.40, petak 10.30, nedjelja 19.00.

Informacije: OKI AIR MONTENEGRO, generalni zastupnik za Crnu Goru Podgorica, 020/201201, 201202

40

TV PROGRAM Film

06:30 07:00 07:20 08:10 08:55 09:00 09:45

Exploziv/r Exkluziv/r Paklena kuhinja Serija:Karma/r Dječija emisija-Mozgalica Tačno 9 Serija: Odbačena/r 10:30 Serija: Ponor ljubavi/r 11:15 Film:Leon Profesionalac/r 13:00 Tačno 1 14:00 Serija:Sulejman Veličanstveni/r 14:45 Serija:Staklen dom/r 15:45 Exploziv 16:15 Serija:Ponor ljubavi 17:00 Serija:Odbačena 17:45 Serija:Staklen dom 18:30 Exkluziv 18:55 Dječija emisija-Mozgalica 19:00 Vijesti Prve 19:25 Serija: Sulejman Veličanstveni 20:20 Serija:Karma 21:15 Domaćine, oženi se 22:15 Film:Mamac 00:30 Exkluziv/r

PRVA Domaćine, oženi se 21.15

06.30 09.30 10.00 10.15 11.00 11.05 12.00 12.25 13.00 13.05 14.00 15.30 16.10 16.55 18.05 18.50 19.30 19.55 20.05 21.00 22.00 22.30 23.00 00.00

Dobro jutro Crna Goro Muzika Dnevnik Serija:Monk/r Vijesti Naučno – obrazovni program Vijesti Serija: Plesna akademija Vijesti Serija: Zakon i red- odjeljenje za specijalne žrtve/r Vijesti Dnevnik 1 Serija: Monk Radni dan Serija: Sulejman Veličanstveni/r Serija: Office/r Dnevnik 2 Sport Serija: Sulejman Veličanstveni U centar Dnevnik 3 Serija: Office Serija: Zakon i red- odjeljenje za specijalne žrtve Vijesti

RTCG 1 U centar 21.00

06:50 07:00 11:00 11:50 12:00 13:00 14:45 15:00 15:50 16:00 18:00 18:30 19:30 20:00 21:00 22:00 23:30 02:45

City kid’s Dobro jutro Farma uživo City Grand parada/r Farma uživo City Serija: Simar City Farma uživo Info Monte Serija: Oluja Serija: Mala nevjesta Farma – pregled dana Paparazzo lov Sve za ljubav Farma uživo City

09:50 10:00 10:40 11:30 12:00 13:20 14:00 14:07 14:15 15:00 15:40 16:30 16:50 17:05 17:45 18:30 19:10 19:55 20:40 20:50 22:00 22:10 22:15 22:25 23:40 00:50

Serija: Kako vrijeme prolazi/r Vijesti u 10 Serija: Prija/r Extra lifestyle Vijesti u 12 Serija: Bandini Vijesti Extra lifestyle Serija: Suze Bosfora Serija: Asi Serija: Ruža vjetrova Vijesti u pola 5 Extra lifestyle Serija: Prija Lud, zbunjen, normalan Vijesti u pola 7 Serija: Larin izbor Serija: Kako vrijeme prolazi Extra lifestyle Načisto sa Petrom Komnenićem Vijesti Meteo centar Sport Serija: Internat Načisto sa Petrom Komnenićem/r Film:Nacionalno blago/r

PINK Serija: Mala nevjesta 19.30

VIJESTI Serija: Larin izbor 19.10

07:00 10:00 10:30 10:45 11:00 12:15 15:15 17:45 18:00 18:15 18:45

08:30 09:00 10:45 11:15 11:45 12:30 13:00 14:00 14:30 15:30 17:30 19:10 20:15 20:55 22:10 22:10 23:30 00:00

Sport

Informativa

07:00 08:30 09:00 10:00 11:00 11:30 12:00 14:00 15:00 15:30 16:00 16:30 16:55 18:00 18:15 20:00 20:15 21:15 23:00 23:10 00:15

Crtani film Top Shop 5 do 5/r Neki to vole zorom Kuhinjica Divlja ljepota Film:Stanari Specijalna emisija: Isječci iz crnogorske istorije/r Top Shop Kuhinjica Radio u boji Divlja ljepota 5 do 5 Forum Film: Žurka Forum Znakovi pored puta Film: Crna udovica Forum 5 do 5/r Znakovi pored puta/r

ATLAS Neki to vole zorom 10.00

TV PREPORUKA MAMAC Prva 22.15

Alvin Din Sanders, zajedno s bratom Stivijem je sitni prevarant. Ali Alvina pri jednoj bezazlenoj pljački hapse i on završava u zatvoru. Ćeliju dijeli sa profesionalnim lopovom Džonom Džasterom koji je sa svojim partnerom ukrao 42 miliona dolara u zlatu iz federalne banke u Nju Jorku. Džaster prije nego što umre otkrije Alvinu gdje je sakrio zlato od svog psihopatskog partnera Bristola.

Tako policija, na čelu sa agentom Edgarom Edgarom Klintenom, pušta Alvina iz zatvora, nadajući se da će preko njega uhapsiti Bristola. Alvin ni ne sluti da je upravo postao mamac u igri mačke i miša između policije i psihopatskog ubice koji mu je na tragu...

09.00 10.00 11.00 12.00 12.50 14.30 15.30 16.00 17.00 17.55 20.00 20.25 22.15 23.00 00.00

Strni dok.program Serija:Fleš point Stil/r Vijesti Košarka-EC:Budućnost Voli-Njižni/r Program za djecu NVO sektor/r Serija: Sestra Tereza Serija: Univerzum Odbojka(m):-LŠ:Budvanska Rivijera-Pari Volej Muzika Košarka(ž)-MZRKL: Budućnost Volkano-R.Korać Serija: Fleš point Radni dan/r VOA – glas Amerike

RTCG 2 Košarka(ž) 20.25

19:00 20:00 20:15 20:30 22:00

Uz jutarnju kafu – uživo Dogodilo se...

Ekstremno Smijeh kao Lijek Crtani film Texas Holdem Poker Smiješna Top Lista Smijeh kao lijek Toto vijesti – uživo Konzilijum - premijerno Svijet Sporta – premijerno Texas Holdem Poker Žestoko Ekstremno Nindža Ratnici Mini Fudbal – premijerno

777 Nindža Ratnici 20.30

Aljazeera Lijek iz prirode Zdravo jutro Hrana i vino Farma, prvi dio Nokaut Interfejs Aljazeera Lijek iz prirode Astro num caffe Hrana i vino Mbc dnevnik Plodovi zemlje Farma Interfejs Oglasi Aljazeera Astro num caffe

MBC Hrana i vino 17.30

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti RTS 09:05 Cvat lipe na Balkanu 10:00 Vesti RTS 10:05 Sasvim prirodno 10:35 Moja lepa Srbija 11:05 Vesti RTS 11:10 Svedoci vekova 12:00 Dnevnik RTS 12:15 Sport plus 12:25 Vreme, stanje na putevima 12:30 Ubistvo 13:30 Evronet 13:35 Ciklus: Žene scenaristi 14:40 Gastronomad 14:55 Ovo je Srbija 15:40 Bela lađa 16:50 Tv zabavnik 17:00 Dnevnik RT Vojvodina 17:20 Šta radite, bre 17:45 Beogradska hronika 18:25 Oko magazin 19:00 Slagalica 19:17 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik RTS 20:05 Bela lađa 21:10 Zmajevi blizanci 22:50 Vesti RTS 22:55 Tri puta: Bitka za evropu RTS 2 08:42 Pod otvorenim nebom 09:07 Različiti a isti 09:31 Školski program 09:47 Datum 09:52 Verski kalendar 10:02 Pokretna prošlost 10:33 Trag u prostoru 11:00 Opšteobrazovni program 11:30 U svetu 12:00 Evropski omladinski orkestar 12:30 Beokult 13:00 Trezor 14:00 Pod otvorenim nebom 14:25 Različiti a isti 14:49 Školski program 15:05 Eko karavan 15:35 TV lica... Kao sav normalan svet 16:20 Opšteobrazovni program 16:50 Braća Karamazovi 17:40 Pregled Viner štediš

superlige 17:50 Muzički program 18:20 Bili jednom pronalazači 18:45 Bio jednom svemir 19:10 Bio jednom čovek 19:35 Datum 19:45 Verski kalendar 20:00 Život i standardi 20:30 Metropolis 21:00 Braća Karamazovi 21:50 Isidora Žebeljan: ‘’Dve glave i devojka’’ 23:00 Hronika festivala nauke 23:30 Bunt HRT 1 12:00 Dnevnik 12:15 Sport 12:18 Vrijeme 12:20 TV kalendar 12:33 Nasljednica s Vendavala 13:15 Reporteri 14:10 Abeceda zdravlja 14:20 Vijesti iz kulture 14:30 Vijesti uz hrvatski znakovni jezik 14:45 Društvena mreža 14:50 Društvena mreža 15:40 Društvena mreža 16:00 Puna kuća Ra era 16:45 TV kalendar 17:00 Vijesti 17:10 Vrijeme 17:15 Hrvatska uživo 18:06 I to je Hrvatska 18:20 Turistička klasa 18:50 Odmori se, zaslužio si 19:30 Dnevnik 19:55 Sport 20:00 Vrijeme 20:05 Večer na 8. katu 20:50 Labirint 21:40 Borgen 22:45 Dnevnik 23:05 Sport 23:08 Vrijeme 23:10 Vijesti iz kulture 23:20 Drugi format HRT 2 09:00 Školski sat 09:30 Kokice 09:45 Svaki dan, dobar dan 10:25 Dr. Oz 11:05 Dok vas nije bilo... 11:50 Hotel dvorac Orth 12:35 Na zapovijed, glavni kuharu!

07:02 09:15 10:15 11:30 11:40 12:00 12:40 13:20 16:00 16:50 18:20 19:00 19:30 20:00 21:00 21:35 22:30

Svježi u dan Crtani filmovi Putopisi /r.

Anegdota iz života Životinjske lakrdije Crtani film-Mumijevi Tragom prirode Civilizacije /r.

Dok. program/r.

Civilizacije Životinjske lakrdije/r.

Anegdota iz života Crtani film /r.

PG Raport Info Zelena patrola Film: Zandar i vanzemaljci /r.

00:00 Ponoćni Info

MONTENA Zelena patrola 21.35

DANAS U GRADU 13:00 Utakmica pomirenja 14:30 Glazba, glazba... 14:50 Degrassi: Novi naraštaj 15:15 Divlji u srcu 16:00 Regionalni dnevnik 16:30 Školski sat 17:00 Kokice 17:15 Dok vas nije bilo... 18:05 Kuhajmo zajedno 18:10 Svaki dan, dobar dan 18:50 Dr. Oz 19:30 Mala TV 19:31 TV vrtić 19:40 Profesor Baltazar 19:50 Laboratorij na kraju svemira 20:00 Roditelji i djeca 20:45 Simpsoni 21:15 Posebna veza 23:15 Sestra Jackie HBO 10:10 Veliko je lepo 11:50 Kajli Afrodita: Turneja ‘’Les Folies’’ 2011. 13:25 Mapetovci u svemiru 14:50 Oz, veliki i moćni 17:00 Zvončica i tajna krila 18:15 Ribolov na losose u Jemenu 20:05 Dnevnici iz Pola 22:15 O licu: Supermodeli nekad i sad FOX LIFE 11:45 Sudije za stil 12:10 Sudije za stil 12:40 Rodiću njihovu bebu 13:35 Princeze: Long Ajlend 14:30 Projekat “Modna pista” 15:25 Najbolji kuvar 16:20 Kako je biti Erika 17:15 Kako je biti Erika 18:10 Jednom davno 19:05 Jednom davno 20:00 Jednom davno 20:55 Pozovite babicu 21:50 Pozovite babicu 22:45 Emili Ovens FOX CRIME 09:30 Pariski forenzičari 10:25 Pariski fo-

renzičari 11:25 Pariski forenzičari 12:25 Novi stari slučajevi 13:35 Red i zakon 14:30 Otac Braun 15:35 Slučajni partneri 16:35 Pisac i detektiv 17:40 Pisac i detektiv 18:45 Pisac i detektiv 19:45 Novi stari slučajevi 20:55 Red i zakon 21:50 Vajtčepel 22:55 Detektiv na Floridi ARENA SPORT 08:00 Highlights 08:30 Foot Brazil 09:00 Michigan - Duke 11:00 Evian PSG 13:00 Fudbal - Copa Sudamericana 15:00 Fudbal - Borussia Dortmund TV 16:00 Arsenal 360 16:30 Arsenal World 17:00 Greatest Club Teams: Ajax 17:30 Greatest Club Teams: Manchester United 18:00 Spartak - Partizan 20:00 Crvena zvezda – Vojvodina SPORT KLUB 10:15 Arsenal - Hull 12:00 Na današnji dan 12:15 NBA Live 12:20 La liga World 13:00 Pregled turske lige 14:00 Fulham - Tottenham 15:45 Sportski vremeplov 16:00 Liverpool - Norwich 17:55 Premier League Stories: Spas WBA 18:00 Sunderland - Chelsea 19:45 Eurolegaue studio: Kombank Arena 20:45 Partizan Budivelnik 22:30 Eurolegaue studio: Kombank Arena 22:40 Konferencija za medije 23:00 Max Bet Vesti 23:30 NBA Action

CINEPLEXX

Mračne ulice Menhetna 19:45; 22:00; Niko 2 16:30; Bitka godine 18:10; Safari u Africi 3D 15:00; Slotera Nika za predsjednika 18:30; Igre gladi, lov na vatru 16:10; 18:50; 21:15; Savjetnik 17:45; 20:00; 22:15; Plan bjekstva 20:30; 22:45; Vojna akademija 17:30; Malavita 21:30; Legende u Vegasu 20:15; 22:30; Tor mračni svijet 2 3D 16:40; 19:00; Kapetan Filips 16:00; Kumba 3D sinhronizovano 15:45; Grozan ja 2 3D 15:15; KIC BUDO TOMOVIĆ

Ne možemo da platimo 20.00 Teferidž 20.00