Izdanje 4. avgust 2014.

ELJAK, PONEDJ2014.

4. 8.

0 Broj: 91 NOMIJA

NAGRADNA

IGRA

rski Kulinšairom i običaj svijeta

ovasko put tronom znali zaniupo ivas na gas o biste koje kor Vodimo svijeta kak u ishrani nje okorituale i pravila meridijanima mljive i na različitim ste ljud

Kuvar

DODATAK: KUVAR

GASTRO

TKI ČNI SLA

Š

a Egipatsk torta

EGZOTI

n the Betwee sheets

LIKER

PUTER

NU NA TRO

Margarin v je nezdra

UKA en te glut Izbjegni

PREPOR

da je glu-

mo to Kada kaže o nov” da obila “rela tivn smatraju - ten da je njegova sa rala Iako neki osti glute znači i gao štetn reba poče ji neje priča erana, posto mo ta upot poljoprivrede krada bude od zvojem pšenice, što je na na pretj razloga jenjem d u odnosu koliko sa njim. Jedan ljudperio n relaoprezni - tak ne prethodne što je glute koj ishra duži njih je u ljuds ije. izaske istor tivno novpotencijal da cije. ni, a ima ijske reak zove alerg

OSVOJI I SAM PONEDJELJAK, 4. 8. 2014. BROJ 910/ GODINA I I I

BIRAJ AUTO

Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ, www.dnevne.me, redakcija@dnovine.me

VLADAJUĆA PARTIJA TRAŽI RJEŠENJA KOJA VODE U IZBORE ● 5

PRINUDNA

UPRAVA

NAKNADNA PAMET● 15

Tičić pritvaran

neustavno

ADUT DPS-A ●Zakon Zakon propisuje da Zako prinudna uprava može biti uvedena ukoliko Skupština ne zasijeda duže od šest mjeseci, ne izvršava odluke nadležnih sudova i zakonom utvrđene obaveze ● Gošović: Bolje je uložiti dodatni napor da se vlast formira. Još četiri mjeseca bezvlašća ne bi nikako bilo dobro ni za građane, ni za glavni grad NAGRADNA IGRA

● Šabović: Sve dok postoji šansa za dogovor, nijesam za uvođenje prinudne uprave, ali i to je bolje nego formiranje vlasti sa DPS

ISTRAGA● 13

KO JE PRAO

PARE PREKO

RK VEMBLI RUKOMET ● 56

Ništa od medalje ATLETIKA ● 59

Bolt se povlači 2017.

2 AKTUELNO ●NEZVANIČNO

PONEDJELJAK, 4. 8. 2014.

NIje to ništa, da vidiš samo moj krasnopis. Spremao sam se da potpisujem ovo za Podgoricu.

E kako sam ovo lijepo napisao, djeca mi ga pisala.

Da ti nije to što jače, pa se foliraš.

E nema ništa bez vode. Kakva kisjela i bakrači.

● 16-17

ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE

Kriza u Ukrajini opasna za ekonomiju Crne Gore

Na Birou 9.170 ljudi starijih od 50 godina Skupa selidba Evropskog parlamenta ●44-45

Međunarodno monetarni fond (MMF) u svom najnovijem referatu o sekundarnim efektima u svjetskoj ekonomiji saopštio je da se među zemljama koje može da pogodi ruska kriza i ukrajinska geopolitika nalazi i Crna Gora.

S obzirom da kapitalna ulaganja iz Rusije premašuju pet odsto bruto domaćeg proizvoda u Crnoj Gori, kako navode u MMFu, to može uticati i na cjelokupnu ekonomiju.

Meteo 05:35 20:03

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Crna Gora

Proslava po naški

● 42-43

U Gazi je ubijeno 300 djece

Otkup grožđa pod znakom pitanja

Otkup grožđa od poljoprivrednika prošle godine je bio znatno manji nego na prethodne godine. Kao jedan od razloga iz Plantaža su naveli da su otkupne količine grožđa proporcionalno smanjene jer nijesu imali kapaciteta za više. Međutim, ove godine nije poznato da li će otkupa grožđa uopšte biti.

● 11

●24-25

● 8

Na Sinjajevinu kod Crkve Sv. Vasilija Ostroškog na Ružici na tradicionalni, veliki narodni Ilindanski sabor u subotu slila se rijeka ljudi. Liturgija, koju je služio mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije sa sveštenstvom iz Bjelopavlića okupila je dio posjetilaca, dok su se drugi zabavili na otvorenom.

Naspi i meni jednu šta god da je.

JADRAN:

More u pojačanju na malo talasasto. Vjetar u pojačanju na umjeren, na otvorenom moru sjeverozapadni.

Temperatura površine mora 24 do 25 stepeni.

DANAS

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

Pretežno sunčano uz slab do umjeren razvoj oblačnosti tokom dana. U sjevernim oblastima u drugom dijelu dana ponegdje moguća kratkotrajna kiša.

Danas

Sjutra

min oC max oC

min oC max oC

21 20 22 23 21 17 13 11 14 15

22 21 22 23 20 16 13 12 15 16

SJUTRA

33 30 31 32 31 29 28 24 29 31

34 31 32 32 31 28 27 23 27 28

U južnim oblastima pretežno sunčano a u sjevernim promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima i uslovima za pojavu kratkotrajne mjestimične kiše.

Različitost tačka spajanja Prva u nizu međunarodnih izložbi, u kojoj su učešća uzeli i crnogorski likovni umjetnici, pod nazivom “Koegzistencija - za novi jadranski koine” predstavljena je proteklog vikenda u glavnom gradu Albanije, u reprezentativnom prostoru, jednog od kultnih zdanja Tirane iz perioda Envera Hodže - Piramidi.

●39

AKTUELNO 3

PONEDJELJAK, 4. 8. 2014.

CPC

SPC urušava moral Crne Gore Ilindanski sabor na Sinjajevini još jednom je potvrdio suštinu misije SPC da neprikladnom akcijom svestrano i potpuno urušava Crnu Goru, njeno dostojanstvo i moral, ocijenio je mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve Mihailo.

- Događaji kod crkve Ružice samo su nastavak sinhronizovane misije koja degradira hrišćanski dignitet, duhovnost i pravoslavni etos zasnovan na najvišim etičkim vrlinama, istovremeno robujući fetišima, porocima i najnižim materijalističkim i

tjelesnim skarednostima i porivima, naveo je mitropolit CPC Mihailo u saopštenju.

“Falsifikatima istorijske prošlosti SPC kontinuirano erodira crnogorsku nacionalnu svijest.

Njenim krivotvorenjima, i naknadnim domišljanjima i izmišljanjima istrage poturica, direktno širi međunacionalnu, vjersku i rasnu mržnju urušavajući vjerski suživot i interreligijsku harmoniju u Crnoj Gori. Širenjem mitova i mitomanskih opsjena potčinjava i porobljava lakovjerne građane i okreće ih protiv njih samih. U tom kontekstu je prevođenje u pravoslavlje, odnosno u srpsku vjeru pomazivanjem mirom iz moštiju „cara“ Lazara i Svetog Vasilija Ostroškog, navedeno je u saopštenju.

VENECIJA

Bujice odnijele četiri života

Četiri osobe su poginule, a 20 je povrijeđeno u poplavnom talasu koji je prošao sjeverno od Venecije, gdje se održavao festival turizma, prenosi BBC. Po izvještajima sa lica mjesta, ljudi su u panici prošle noći bježali od bujice blata tokom festivala u starom mlinu podno vodopada. Cilj festivala je bila promocija turističkih atrakcija te oblasti.

Tokom festivala, međutim, počela je da pada jaka kiša i zid vode i blata sručio se na prisutne.

Spasilačka operacija trajala je cijele noći, a ronioci i dalje tragaju za eventualim žrtvama.

POSJETA

Sigal u Budvi Zvijezda akcionih filmova, poznati holivudski glumac Stiven Sigal došao je u Budvu.

Primorske novine pišu da je Sigal došao u Budvu na poziv prijatelja, poznatog budvanskog biznismena Gavrila Lekovića Leka. Sigal je došao u našu državu u društvu nekoliko američkih investitora.

EDITORIJAL

SAMIR RASTODER Zamjenik glavnog i odgovornog urednika

VEĆ VIĐENO Mitropolit SPC Amfilohije Radović je na Sinjajevini kazao da je istraga poturica značajan istorijski događaj. Citiram: “Mnogi i danas prigovaraju kako je to smio vladika Danilo.

Jeste da je strašno pobiti ljude, međutim, još je strašnija duhovna smrt koju siju oko sebe ti lažni ljudi, sa lažnom vjerom. Zato je, blagodareći toj žrtvi, vladika Danilo spasio Crnu Goru”, rekao je Amfilohije, ne trepnuvši i u svom uobičajenom maniru. Skoro usput, kao da ga se to ne tiče i kao da to nije ništa. Još je dodao mudrost u kojoj kaže “da se to nije dogodilo, danas ne bi bilo pravoslavnog uva u Crnoj Gori, i to treba imati u vidu”.

Ne ulazeći u istorijsku dimenziju ove tvrdnje pitam se kako u Srbiji, Bosni ili cijelom Balkanu ostade “pravoslavno uvo” iako tamo nije bilo famozne istrage poturica niti vladike Danila. Vjerujem da i mitropolit Amfilohije zna da je makar ta teza neodrživa. Pitanje je onda zašto koristi veliki pravoslavni praznik da odapne vrlo oštre strijele prema dijelu crnogorskih građana. I to, složićete se, potpuno nepotrebno. Veličati istragu poturica i lamentirati nad tim da li je bolje ubiti nekoliko hiljada ljudi ili biti duhovno ugrožen je više nego neprimjereno u 21. vijeku.

Mitropolitova besjeda sa sabora je samo nastavak vjersko-političkih govora. Na Badnju večer 2011. godine, vjernike crnogorske crkve je nazvao “pasjom i lažnom vjerom”. Tada je, takođe biranim riječima, napao i Mehmeda Bardhija koji je, kaže Amfilohije, „musliman i neprestano podstiče bezumne ljude da urade isto ono što su uradili i Turci-osvajači kada su osvojili Bar i kada su srušili časni krst na Rumiji...“ U današnjoj, građanskoj Crnoj Gori niko od naroda koji u njoj žive nije ugrožen. Nikome prava nijesu uskraćena i svi se komotno osjećaju u zajedničkoj kući koja se zove Crna Gora.

Siguran sam da ogromna većina ljudi u našoj državi tako misli. Na kraju, krvavi balkanski rat devedesetih pokazao je ipak da je Crna Gora u tom smislu posebna, da je i pored deportacija, podmetanja oružja, pokušaja destabilizacija na nacionalnim osnovama, ovaj narod naučio da zajedno živi. Da dublje promišlja i od političara, a bogami i od vjerskih poglavara.

4 POLITIKA

PONEDJELJAK, 4. 8. 2014.

protest zbog napada na gazu

Žrtve su nedužni građani

Sa jučerašnjeg protesta

Islamska zajednica Bijelo Polje, uz pomоć BKZ i ostalih nevladinih organizacija, juče je organizovala mirni protestni skup povodom terorističkih napada na Gazu genocidnih razmjera “Smatramo da bošnjački narod na ovim prostorima Sandžaka ima posebne osjećaje

reagovanje nvo na navode glavnog grada

Nezainteresovani za saradnju sa CGO i IA

Navodi PR službe Glavnog grada o “neargumentovanim, nestručnim i zlonamjernim” ocjenama IA i CGO-a izraz su ishitrenosti i neobaviještenosti, kazali su Jovana Marović i Boris Marić iz ovih NVO. Kako su dodali, zbog neprofesionalnog odnosa PG Biroa prema javnosti ove NVO će razmotriti mogućnost pokretanja odgovarajućeg postupka pred Etičkom komisijom za lokalne službenike i namještenike.

Prema njihovim riječima, i ovim reagovanjem Glavni grad je pokazao isti ste-

pen izostanka interesovanja za saradnju sa CGO-om i IA “Naime, neodgovaranje na zahtjeve za slobodan pristup informacijama, nedo-

zvoljavanje uvida u ključne dokumente za borbu protiv korupcije (kao što je slučaj sa izvještajem o javnim nabavkama), ignorisanje pitanja prilikom priprema analiza, itd, samo su neki od tih “oblika saradnje” koje smo imali tokom ovog perioda”, kazali su Marović i Marić.

Kako su objasnili, podaci iz analize “Zapošljavanje u crnogorskim opštinama – po zasluzi ili partiji?” citirani su iz odgovora na zahtjeve za slobodan pristup informacijama koji su upućeni lokalnim samoupravama tokom marta 2014. godine .

stogodišnjica rata

Vujanović u Liježu Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović prisustvovaće danas u Liježu, na poziv belgijskog kralja Filipa komemorativnom obelježavanju stogodišnjice početka Prvog svjetskog rata.

“Ovom komemorativnom obilježavanju će prisustvovati brojni predsjednici i suvereni evropsih država i druge visoke zvanice” navodi se u saopštenju Kabineta predsjednika Filipa Vujanovića.

prema žrtvama Gaze jer su u skorijoj istoriji i sami preživljavali užasne pokušaja etničkog i vjerskog čišćenja sa ovog nama zajedničkog prostora”, kazao je predsjednik Odbora islamske zajednice Bijelo Polje mr Adis Kučević.

Na čelu protestne po-

vorke bili su i funkcioneri LP, DF i BS Samedin Agović, Avdo Gorčević i Kemal Zoronjić.Gorčević je kritikovao ponašanje ministra vanjskih poslova Igora Lukšića koji, kako je rekao, nije našao za shodno da osudi genocid na nedužnim stanovništvom Gaze.”

“Na ovaj način želimo da izrazimo solidarnost sa narodom Palestine i ova mirna protestna šetnja organizovana je da se ukaže na kršenje osnovnog prava na život koji djeca Palestine gube i na ovaj dan”kazao je Agović.

“Ubijaju se nedužni građani, djeca, a ministar se nije “svrstao ni na čiju stranu”, ne želi da osudi krvoproliće, svjestan da ubijaju djecu. To najbolje govori o njemu jer ne želi multietničku i multikulturalnu Crnu Goru”, kazao je Gorčević.

B.Č.

POLITIKA 5

PONEDJELJAK, 4. 8. 2014.

SREDNJE RJEŠENJE

Prinudna uprava adut DPS Jovana Đurišić

U

Podgorici bi nakon propalih pregovora Socijaldemokratske partije sa Demokratskom partijom socijalista i opozicijom mogla biti uvedena prinudna uprava, nezvanično saznaju Dnevne novine iz vrha DPS.

To bi značilo da, ukoliko ne dođe do vanrednih izbora, ili nekim čudom do dogovora, do kraja novembra, Skupština ne bi obavljala zakonom izvršene obaveze, što je uslov za njeno raspuštanje i formiranje privremenog tijela, koje će imenovati Vlada.

Poslanik Socijalističke narodne partije, pravnik Neven Gošović objašnjava da je Zakonom predviđeno da skupština može da bude raspuštena ako ne zasijeda duže od šest mjeseci i ukoliko ne izvršava odluke nadležnih sudova i ne izvršava zakonom utvrđene obaveze, prinudna uprava može biti uvedena.

“Vlada je u obavezi da Skupštini predoči da ista nije u mogućnosti da radi.

Na predlog MUP-a, koje je zaduženo da nadgleda rad lokalnih samouprava Vla-

da donosi to rešenje. Predsjednik države dužan je da dan nakon proglašenja prinudne uprave donese odluku o raspisivanju izbora, koji moraju biti održani najkraće 60, a najduže 100 dana nakon toga. U međuvremenu, prinudnu upravu čine tri povjerenika koja imenuje Vlada”, objašnjava Gošović.

On smatra da prinudna uprava nikako ne bi bila dobro rješenje. To bi, ističe on, bilo neodgovorno prema građanima koji su očekivali da će se vlast formirati shodno njihovom glasanju.

“Bolja je uložiti dodatni napor da se vlast formira.

Još četiri mjeseca bezvlašća ne bi nikako bilo dobro ni za građane, ni za glavni grad”, zaključio je Gošović.

Funkcioner Socijaldemokratske partije Džavid Šabović smatra da bi uvođe-

nje prinudne uprave bilo iznuđeno rješenje, sa kojim nije saglasan.

On ističe da bi takav model vlasti bio lošiji od dogovora sa opozicijom, ali ujedno i bolje nego sporazum sa DPS.

PRAMER

Islamska zajednica u Crnoj Gori podržala je premijera Turske i predsjedničkog kandidata Redžepa Tajjipa Erdogana za izbor predsjednika te zemlje, prenio je portal Monteislam.

Pismo podrške reisa Rifata ef. Fejzića lično je premijeru Erdoganu uručio profesor medrese “Mehmed Fatih” Sadmir ef. Hadžijić koji aktivno učestvuje u ime Islamske zajednice Crne Gore u predsjedničkoj kampanji Erdogana.

“Sve dok postoji šansa za dogovor, nisam za uvođenje prinudne uprave, ali i to je bolje nego formiranje vlasti sa DPS. Najveća greška je što smo odugovlačili pregovore i doveli sebe u ovu poziciju. Najbolje rješenje

bi bilo da Dragan Bogojević vrati mandat, nađe se peti odbornik, novi nestranački kandidat za gradonačelnika i nastavi se putem kojim se krenulo, a to je formiranje vlasti sa opozicijom”, zaključio je Šabović.

MEDOJEVIĆ PORUČIO SDP

Obilježila svjetsku politiku

Nije lako raskinuti brak sa mafijom

Crna Gora je u Barbari Pramer imala iskrenog partnera, navodi se u telegramu saučešća koji je povodom smrti predsjednice Parlementa Austrije, porodici preminule i austrijskim kolegama uputio predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić.

On je ocjenio da je Pramer bila državnica koja je obilježila svjetsku parlamentarnu scenu i koja je do posljednjeg dana vjerno služila Austrijskoj Republici.

Predsjednik Pokreta za promjene i član Predsjedništva Demokratskog fronta Nebojša Medojević poručio je na svom Tviter nalogu Socijaldemokratskoj partiji nalogu da nije lako razvesti brak sa mafijom.

Medojević je to napisao kao komentar na izjavu Džavida Šabovića da je nakon što je Dragan Bogojević odustao od kandidature za gradonačelnika Podgorice, rekao je da je SDP kriv što se došlo u ovakvu situaciju.

“Sve dok država bude u vlasnistvu jedne partije, a UDBA bude štitila vlast od opozicije i medija, ne-

ma uslova za ekonomski prosperitet. Efikasan i transparentan politicki sistem je temelj efikasne privrede i instititucija drzave. Politicke reforme su krucijalne. Sloboda”, napisao je Medojević.

Predsjednik SDP-a Ranko Krivokapić rekao je u petak da nema preduslova za koncept manjinske uprave u Podgorici kao što je isprva bilo najavljeno. Na taj način potencijalni pregovori sa opozicijom su propali, a glavni grad i dalje je bez vlasti.

6 POLITIKA milošević

SDP mora da kaže na koju će stranu P

PONEDJELJAK, 4. 8. 2014.

Konjević da provjeri Mugošu

Milošević

Odbornica DF Branka Bošnjak očekuje reakciju ministra unutrašnjih poslova Raška Konjevića povodom činjenice da bivši gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša i dalje obavlja funkciju sa koje je nedavno razriješen.

“Mene čudi zašto ne reaguje Konjević jer, koliko imam informaciju, Mugoša uredno dolazi na posao. Trebalo bi da policija postavi pitanje šta sada jedan građanin radi u tim prostorijama”, kazala je Bošnjak u izjavi za TV Vijesti. Ona smatra da bi trebalo provjeriti da li Mugoša koristi i službeni automobil i druge beneficije koje idu uz dužnost gradonačelnika.

olitički direktor DPS Tarzan Milošević kazao je da SDP što prije mora odlučiti na koju će stranu - sa njima ili sa opozicijom. U SNP vjeruju da će Bogojević vratiti mandat koaliciji ELP, koja će sa opozicijom dogovoriti vlast.

Pregovori SDP i opozicije su stopirani jer je nosilac liste ELP Dragan Bogojević odustao od mjesta gradonačelnika Podgorice. Sada se postavlja pitanje hoće li, nakon svega, za pregovarački sto zajedno ponovo sjesti partneri na državnom nivou DPS i SDP. Politički direktor DPS Tarzan Milošević za Kodex kaže da su u toj partiji odlučili da sačekaju da SDP završi sve pregovore sa opozicijom, pa će tek nakon toga vidjeti šta dalje.

“Ovako je malo nezgodno, jer oni jedan dan žele s opozicijom, drugi ne žele. Kada

donesu konačnu odluku, tada ćemo mi vidjeti i odlučiti šta nam je činiti”, poručio je Milošević.

U SNP-u očekuju da će Bogojević vratiti mandat koaliciji ELP, kao što je i najavljeno. Vjeruju da je i dalje moguć dogovor SDP i opozicije.

Poslanik SNP Velizar Kaluđerović kaže da su SNP i DF sve razjasnili sa koalicijom ELP. “S obzirom na to da oni i dalje raspolažu sa pet odborničkih mandata, ne vidim razlog zašto ne bi nakon usaglašenih dogovora pristupili konstituisanju manjinske

uprave glavnog grada”, kazao je on.

Kaluđerović ističe da ukoliko u koaliciji ELP uspiju da se dogovore, imaće podršku svih odbornika SNP i DF da realizuju ono što su usaglasili.

“Očekujemo da Bogojević i lideri SDP i Pozitivne pre-

ciziraju da li Bogojević vraća mandat, kako bi nastavili pregovore. Ne vidim razlog da se od toga odustaje. Konstatacija SDP da zbog situacije u Pozitivnoj nema manjinske vlasti nije dovoljan razlog za prekid pregovora”, poručuje Kaluđerović.

politika 7

PONEDJELJAK, 4. 8. 2014.

nedodirljivi

lideri jači i od partija

Vasilj Karadžić

P

osljednja dešavanja u Pozitivnoj pokazala su nedostatak demokratičnosti u našim strankama, te ogolila ponašanje lidera koji više liči na sekretare komunističkih nego na predsjednike modernih partija.

Preispitivanje i pozivanje na odgovornost partijskih lidera u Evropi je sasvim normalna stvar dok se u Crnoj Gori zahtjev za smjenu predsjednika partije pretvara u žestoki sukob između lidera i onih koji žele da on napusti funkciju, a nerijetko je epilog cijepanje partije.

U suštini, jedini slučaj u četvrt vijeka dugoj postkomunističkoj istoriji parlamentarne demokratije u Crnoj Gori, da je lider partije podnio ostavku, bio je kada je Predrag Bulatović, nakon poraza unionističkog bloka na referendumu, podnio ostavku na mjesto predsjednika SNPa 2006. godine. Na stranačkom kongresu nedugo zatim za predsjednika je izabran Srđan Milić. SNP je sličnu stvar uradio i 2001. godine kada je na stranačkom kongresu umjesto Momira Bulatovića na čelo partije došao upravo Predrag Bulatović.

Posljednjih dana, inicijativa za smjenu predsjednika Pozitivne koju je podnijelo osam članova Predsjedništva, predvođenih potpredsjednikom partije Mladenom Bojanićem

i poslanikom Dritanom Abazovićem, prvorazredni je događaj na političkoj sceni Crne Gore iako se radi o klasičnoj unutar-stranačkoj proceduri. Međutim, Pajović je svojim potezima samo pokazao da se ne razlikuje od dosadašnjih partijskih lidera koji opsesivno “drže uzde” svoje stranke i koji u procesu donošenja odluka potpuno isključuju članstvo.

Izvršna direktorka CGOa Daliborka Uljarević poručila je u izjavi DN da crnogorski partijsko-politički sistem hronično pati od nedostatka demokratskih procedura odlučivanja i od liderske dominacije u odnosu na partijske organe. Ukoliko se, pak, desi da organi postanu jači od lidera, kako je primijetila, to je nagovještaj partijskog raskola i dolaska jačeg i odlučnijeg lidera, ali ne i nagovještaj uspostavljanja potrebnih demokratskih procedura odlučivanja u periodu redovnog i svakodnevnog rada partije. “Cio političko-državni sistem u Crnoj Gori se zasniva na lideru, sa slabim državnim institucijama i jakom centru partijske moći DPS-a na čelu sa liderom

Pajović je svojim potezima pokazao da se ne razlikuje od dosadašnjih partijskih lidera koji opsesivno “drže uzde” svoje stranke

koji je sebe poistovjetio sa najvećim državim interesima, maltene sa održivošću same države, što je tragi-komično. Opozicioni odgovor na datu situaciju bio je i jeste takođe liderski, ali sa mnogo manje logistike, uticaja, lošijom informisanošću i nemogućnošću zloupotrebe državnih resursa u partijske svrhe, što je i domete učinilo ograničenima

istorijat

u kontinuitetu, a izborni rezultat frustrirajuće loš u odnosu na vlast. Pojavljivala se nekoliko puta nada da se stvaraju građanski orijentisane partije gdje se snaga lidera ogleda u njegovoj sposobnosti da uspostavi funkcionalnost demokratskog odlučivanja i poštovanja odluka partijskih organa, a ne u zarobljavanju partijske strukture, među-

tim takva nada se brzo gubila sa prvim pozicioniranjem takvih partija”, poručila je Uljarević.

Ono što je posebno zabrinjavajuće jeste to što, kako je navela, stranačke lidere primarno ne interesuje što misle organi partije, već više obraćaju pažnju na mišljenje i informacije iz neformalnih centara moći i sebe najčešće precjenjuju.

liderstvo

Smjene rezultirale rascjepima Miodrag Lekić Smjene partijakih lidera u Crnoj Gori su najčešće rezultirale cijepanjem stranaka. Najpoznatiji slučaj je svakako smjena Momira Bulatovića sa čela jedinstvenog DPSa 1997. godine, na čije mjesto je došao Milo Đukanović dok je Bulatović tada for-

mirao SNP, koji je bio ideološki blizak Slobodanu Miloševiću. Tu je takođe i sluč a j Na r o d n e stranke. Naime, 1998. godine frakcija predvođena dr Božidarom Bojovićem pokušala je da smijeni lidera stranke Novaka Kilibardu, ali je zbog odluke Ustavnog suda Bo-

jović osnovao Srpsku narodnu stranku 1998. godine. No, Bojović se na toj poziciji zadržao do 2003. godine kada je Izborna skupština SNS-a izabrala Andriju Mandića za lidera. Sa druge strane, Kilibarda je sa čela NS-a smijenjen 2000. godine, a na čelo partije je došao Dragan Šoć.

I SDP je mijenjao predsjednika. Umjesto Žarka Rakčevića došao je aktuelni lider Ranko

pozitivan primjer

Daliborka Uljarević je kao pozitivan primjer partijskog lidera izdvojila Miodraga Lekića.

“Kao pozitivan primjer treba izdvojiti Lekića koji nije klasičan partijski lider i koji pokazuje potrebnu lidersku širinu za konsultacijama, razmatranju različitih stanovišta, uvažanju suprotne strane gdje je to potrebno i neophodno i gdje je

pozitivni liderski manir doprinio da se jedna prilično heterogena struktura održava na okupu sa konstantno velikom podrškom. Naravno, i ovdje neće biti dovoljna Lekićeva liderska umješnost i harizma, ako se ne izgrade dodatne koalicione institucije koje bi kvalitativno poboljšale političku ponudu DF-a”, poručila je ona.

8 EKONOMIJA VolksVageN

Pad profita

PONEDJELJAK, 4. 8. 2014.

Ruska geopolitika

NtoCg

MMF saopštio je da se među zemljama koje može da pogodi kriza ruska i ukrajinska geopolitika, nalazi i Crna Gora.

Njemački proizvođač automobila Volkswagen (VW) zabilježio je pad operativnog profita u drugom tromesečju.

Pad je posljedica nestabilnosti na tržištu zemalja u razvoju i slabih rezultata u SAD-u, ali je potvrdio godišnje ciljeve.

Operativni profit najvećeg evropskog proizvođača automobila u posmatranom kvartalu dostigao je 3,33 milijarde eura i bio je 3,1 odsto manji na godišnjem nivou, ali u skladu sa očekivanjima analitičara.

Iz kompanije su naveli da su nepovoljni devizni kursevi doveli do pada prihoda u istom periodu od 2,2 odsto na 51 milijardu eura.

sVjetske beRze

Niže cijene akcija

Cijene akcija na svjetskim berzama ove sedmice su oštro pale zbog strahovanja ulagača od povećanja kamatnih stopa u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) prije nego što se očekivalo i uticaja bankrota Argentine.

Na Vol stritu je ove sedmice Dow Jones pao 2,8 odsto na 16.493 boda, S&P 500 indeks 2,7 odsto na 1.925 bodova, a Nasdaq 2,2 odsto na 4.352 poena.

Najoštriji sedmični pad S&P 500 indeksa od juna 2012. godine najviše je posljedica strahovanja ulagača od povećanja ključnih kamatnih stopa američke centralne banke prije nego što se mislilo, zbog znakova ubrzanja rasta ekonomije i cijene rada.

I ekonomija Crne Gore trpi posljedice Međunarodno monetarni fond (MMF) u svom najnovijem referatu o sekundarnim efektima u svjetskoj ekonomiji, saopštio je da se među zemljama koje može da pogodi kriza ruska i ukrajinska geopolitika, nalazi i Crna Gora.

S obzirom da kapitalna ulaganja iz Rusije premašuju pet odsto bruto domaćeg proizvoda u Crnoj Gori, kako navode u MMFu, to može uticati i na cjelokupnu ekonomiju.

“Kapitalna ulaganja iz Rusije premašuju pet odsto BDP u Bjelorusiji, Bugarskoj, Moldaviji i Crnoj Gori. Od Rusije takođe zavise finansijski centri Ki-

pra i Luksemburga”, navodi se u izvještaju MMF-a.

Pored ruskih investicija, na crnogorsku ekonomiju utiče i ruski turizam. Naime, porast kursa ruske nacionalne valute rublje prouzrokovao je to da Rusi sve manje putuju u inostranstvo, samim tim i u Crnu Goru.

“Ruski turizam igra veliku ulogu u ekonomiji Crne Gora, Bugarske i drugih zemalja. Zbog porasta kursa rublje i nestabilne ekonomske situacije stanovnici Rusije već manje putuju u inostranstvo, što su već osjetile zemlje EU, a posebno Češka”, saopšteno je iz MMF-a.

Najveći efekat na eko-

nomiju mogu imati ozbiljni poremećaji u proizvodnji ili transportu prirodnog gasa, sirove nafte, a u manjoj mjeri – kukuruza i pšenice, smatraju stručnjaci MMF. Zasad se posljedice napetosti osjećaju samo u Rusiji i u Ukrajini, a tržišta Evrope slabo reaguju na ove događaje, navode stručnjaci fonda.

“Ipak, eskalacija napetosti putem pojačanih sankcija može dovesti do značajnijih efekata u cijeloj Evropi, Centralnoj Aziji i van njihovih granica. Ovi efekti mogu imati snažan uticaj na sirovinska i finansijska tržišta”, kaže se u referatu. Ma.R.

Ukidaju predstavništva

Nacionalna turistička organizacija (NTOCG) trebalo bi da pripremi predloge odluka o ukidanju ili privremenom obustavljanju rada njenih predstavništava od 1. septembra.

NTOCG je, zbog otežanog poslovanja predstavništava, predložila njihovo zamrzavanje, odnosno gašenje uz obavezu da se intenziviraju promotivne aktivnosti na tim tržištima vođene iz centrale u Podgorici, kako se to ne bi uticalo na turistički promet.

Kako se navodi u u Informaciji o predstavništvima NTOCG u inostranstvu, koju je Vlada razmatrala u četvrtak, trenutno postoje četiri predstavništva, i to u Frankfurtu, Beogradu, Sarajevu i Ljubljani.

Vlada je zadužila NTOCG da pripremi predloge na osnovu kojih će se donijeti odluke o ukidanju ili privremenom obustavljanju rada predstavništava.

Vlada je zadužila Ministarstvo održivog razvoja i turizma i NTOCG da dogovore način islate neizmirenih i obaveza prema zaposlenima u prelaznom periodu.

Prvo turističko predstavništvo NTOCG u inostranstvu osnovano je 2008. godine u Frankfurtu. U 2009. godini otvorena su predstavništva u Beogradu i Sarajevu, a tokom 2010. godine i u Ljubljani.

Kako se navodi u Informaciji, trend smanjenja opredijeljenog budžeta NTOCG posljednjih godina uticao je značajno na efikasnost rada predstavništava.

“Od 2010. godine, kada su profunkcionisala sva četiri predstavništva i budžeta od dva miliona EUR za promotivne aktivnosti NTOCG, došlo se na nešto preko 800.000 eura u ovoj godini”, saopšteno je u Informaciji. Ma.R.

EKONOMIJA 9

PONEDJELJAK, 4. 8. 2014.

METALAC

CENTAR IGALO

Povećan gubitak za 34 odsto Centar za odmor, rekreaciju i liječenje Igalo završio je prvo polugodište sa neto gubitkom od 355,77 hiljada eura, odnosno 34 odsto više nego u istom periodu prošle godine.

Prema podacima iz izvještaja o poslovanju, prihod preduzeća na kraju juna iznosio je svega 42,33 hiljade eura, što je 13 puta manje nego u uporednom periodu. Ma.R.

NJEMAČKA

Ponuda turske kompanije biće oko 15. avgusta Jovana Lasica

I

ako je prije desetak dana pogone Metalaca posjetio izvršni direktor jedne turske kompanije zainteresovane za kupovinu tog nikšićkog preduzeća, svoje namjere Ministarstvu ekonomije ne može predočiti prije 15.avgusta.

Sa druge strane, da radnici koji štrajkuju od decembra prošle godine,polako gube strpljenje, potvrdio je juče predsjenik sindikata Radisav Jauković koji je zaprijetio ulaskom u Vladu 1. septembra ukoliko nadležni do tada ne riješe haos koji već du-

že vrijeme vlada u Metalcu.

“Pismo namjere turske kompanije koja se zove CK Makina neće stići prije 15. ili 20. avgusta. Mi smo se malo raspitali i pogledali na internetu o kakvoj je firmi riječ, vidjeli smo da se bave sličnim poslovima kao i mi, ne-

što metalo-obradom i slično. Čuli smo i je ta firma radila uslugu na peći u Željezari, pa ptrepostavljam da su tako došli na ideju o investiranju u Metalac”, kazao je za Dnevne novine vpredsjednik sindikata Milisav Đikanović.

On ističe je do sada bilo tri ili četiri zainteresovana investitora za ulaganje u Metalac,ali kako ni sa kim do sada nije ostvarena saradnja, Đukanović dodaje da ni ovog puta nije optimista.

“Nijesmo imali pozitivna iskustva,ali hajde da se nadamo da će se sada ostvariti

jedna ozbiljna saradnja i da će konačno ovu firmu krenuti. Jer, ipak dosta smo čekali i bili strpljivi tako da ukoliko se do prvog semptembra ne riješi naše pitanje mi ćemo,ne pred Vladu,nego pravo u Vladu. Nas je muka natjerala na takav korak,sve ovo previše dugo traje”,kategoričan je Đikanović.

Proizvodnja u Metalcu obustavljena je početkom prošle godine odlukom vlasnika i direktora Nikole Furundžića koji je od maja te godine prestao radnicima da isplaćuje zarade.

Uvode se sankcije

Brojne članice Evropske Unije izuzimaju svoje firme iz sankcija koje bi trebalo da pogode ruska preduzeća i banke, dok Njemačka to ne čini.

EU je, ne uzimajući u obzir štetu po sopstvenu privredu, najavila oštre sankcije Rusiji, navodi njemački tabloid i postavlja pitanje da li će na kraju samo Njemci platiti “ruski ceh”.

10 EKONOMIJA

PONEDJELJAK, 4. 8. 2014.

rEgulatorna agEncija

Eco Gas treba da dostavi sertifikate

Iz RAE smatraju Eco Gas dužan da u roku od 30 dana dostavi sertifikate o ispravnosti vozila koja prevoze opasne materije

Eurostat

Euro nadoknadio gubitak

Kurs eura u odnosu na dolar na svjetskim valutnim tržištima pao je polovinom sedmice na najniži nivo u devet mjeseci, ali nakon slabijih nego što se očekivalo podataka s američkog tržišta rada, u petak je nadoknadio sav gubitak.

Kurs eura prema američkoj valuti ostao je na sedmičnom niveo nepromijenjen, na 1,3430 USD. I dolar i euro su u odnosu na japansku valutu ojačali po 0,7 odsto na 102,6 jena, odnosno 137,75 jena.

Kurs eura je polovinom sedmice skliznuo na 1,3368 dolar, najniži nivo u devet mjeseci, što je posljedica usporavanja rasta ekonomije eurozone i niske inflacije.

Regulatorna agenicja za energetiku (RAE) pokrenuće postupak privremenog oduzimanja licence za Eco Gas iz Podgorice ukoliko u propisanom roku ne dostavi sertifikate o ispravnosti četiri vozila koja prevoze opasne materije.

RAE je nakon obavljene kontrole rada i poslovanja tog energetskog subjekta utvrdila da Eco Gas, koji ima licencu za komercijalni transport naftnih proizvoda i gasa, ne ispunjava uslove propisane članom 19 izdate licence koji se odnosi na obavezu ispunjavanja tehničkih uslova.

“Eco Gas ne posjeduje sertifikate o ispravnosti vozila koja prevoze opa-

sne materije, odnosno kojima se obavlja transport naftnih derivata i tečnog naftnog gasa (TNG)”, navodi se u saopštenju RAE. Iz Regulatorne agenicije smatraju Eco Gas dužan da u roku od 30 dana dostavi regulatoru sertifikate o ispravnosti vozila koja prevoze opasne materije, koje izdaje nadležni organ.

“Ukoliko Eco Gas to ne učini, RAE će pokrenuti postupak privremenog oduzimanja izdate licence”, smatraju iz RAE. RAE je Eco Gasu izdala licence za komercijalni transport naftnih proizvoda i gasa, koje važe od 14. novembra 2011. godine do 13. novembra 2021. Ma.R.

Vlada crnE gorE

Visok nivo trgovinskih olakšica Vlada Crne Gore je na prošloj sjednici, koja je održana 31. jula, usvojila Izvještaj o aktivnostima na procjeni usklađenosti crnogorskog zakonodavstva sa Sporazumom o trgovinskim olakšicama.

D etaljnom analizom odredbi Sporazuma utvrđeno je da je najveći broj aktivnosti vezan za nadležnosti Uprave carina. Isto tako, kako se navodi u izvještaju

u proces analize moraju biti uključeni i ministarstva ekonomije, finansija, saobraćaja, poljoprivrede i ruralnog razvoja, Uprava policije, kao i Uprava za inspekcijske poslove.

U skladu sa Carinskim zakonom, carinski organ je dužan da, u cilju pojednostavljenja carinskih procedura, odobri privrednom subjektu koje ispunjava sve propisane uslove, sprovođe-

nje pojednostavljenog postupka na bazi nepotpune deklaracije, na osnovu trgovačke isprave.

“Carinskim propisima je propisano da privredni subjekt, koji ispunjava sve propisane uslove, može dobiti odobrenje za ovlašćenog izvoznika u odnosu na porijeklo robe, kao i odobrenje za ovlašćenog pošiljaoca i ovlašćenog primaoca robe u pojednostavljenom tran-

zitnom postupku”, navodi se u Izvještaju.

Procedura za davanje odobrenja privrednim subjektima je uspostavljena.

Međutim, podzakonski propis je u procedure donošenja, kojim će se uslovi za korišćenje pojednostavljenih postupaka uskladiti sa regulativom EU, te će se procedura uspostaviti nakon stupanja na snagu ovog propisa.

Ma.R.

siVa Ekonomija

TO Ulcinj kazna od 3.800 eura U okviru kampanje “Budi odgovoran” ove sedmice je evidentirano 35 primjedbi, na osnovu kojih je izrečeno sedam novčanih kazni u iznosu od 150 do 3.800 eura.

Najveća novčana kazna, vrijednosti 3.800 eura izrečena je Turističkoj organizaciji Ulcinj, pekari u Šušnju, plažnom baru “Q2” u Sutomoru i “Operi” na budvanskoj plaži Jaz. Ove sedmice je evidentirana i jedna pohvala, koja je

zapravo bila pritužba na rad Zdravstvenog centra, čiji se zaposleni u drugoj smjeni ne odgovaraju na telefonske pozive, što otežava zakazivanje pregleda.

Građani nepravilnosti mogu prijaviti putem mobilne aplikacije Budi odgovoran, web sajta www.budiodgovoran.me i kol centara Poreske uprave na broj 19707 ili Uprave za inspekcijske poslove 080 555 555. Ma.R.

EKONOMIJA 11

PONEDJELJAK, 4. 8. 2014.

STAV

FILIP MILIAČIĆ

doktorand na Humbold univerzitetu

NEZAPOSLENOST

PLANTAŽE

Otkup grožđa pod znakom pitanja Nemanja Lacman

I

ako se bliži berba grožđa, nije poznato da li će kompanija 13. Plantaže ove godine vršiti organizovani otkup od domaćih proizvođača.

Otkup grožđa od poljoprivrednika prošle godine je bio znatno manji u odnosu na prethodne godine. Kao jedan od razloga iz Plantaža su naveli da su otkupne količine grožđa proporcionalno smanjene jer nijesu imali kapaciteta za više. Međutim, ove godine nije poznato da li će otkupa grožđa uopšte biti. Iz kompanije “13. jul Plantaže” Dnevnim novinama nijesu mogli sa sigurnošću reći da li će ove godine biti otkupa grožđa.

“Sve informacije o otkupu grožđa imaćemo do kraja naredne nedjelje o čemu ćemo vas obavijestiti”, kazali su kratko za DN iz kompanije Plantaža.

Jedan od mogućih razloga zbog kojih je ovogodišnji otkup

2

miliona 727.521 eura iznosi gubitak “Plantaže” ove godine grožđa i dalje pod znakom pitanja jeste loša finansijska situacija u kojij se nalazi firma “13. jul Plantaže”. Kako su prenijeli crnogorski mediji od ja-

nuara do kraja juna ove godine Plantaže su izgubile čak 2.727.521 euro. To je četvorostruko lošiji rezultat u odnosu na uporedni period prošle godine kada je ta kompanija bila u gubitku od 562.041 euro.

Pema izvještaju o poslovanju, objavljenom na sajtu Montenegroberze, poslovni prihodi smanjeni sa 12,59 miliona eura na 9,95 miliona eura ili za oko 21 odsto. Rashodi kompanije smanjeni su blago sa 12,55 miliona na 11,8 miliona eura ili za oko šest odsto. Što se tiče prihoda od prodaje proizvoda oni smanjeni su sa 7,53 miliona na 6,58 miliona eura, ili 12,6 odsto.

Dugoročne obaveze kompanije za godinu su povećane sa 5,9 miliona na 7,75 miliona eura, a kratkoročne sa 17,48 miliona na 17,97 miliona eura.

Prošle godine Plantaže su u septembru počele otkup grožđa od registrovanih proizvođaća, po cijeni od 0,40 eura po kilogramu za grožđe koje bude imalo procenat šećera od 18 do 19 odsto.

FABRIKE U JAPANU

Smanjena proizvodnja Fabrička proizvodnja u Japanu smanjena je u junu najviše od 2011. godine, kada su tu zemlju pogodili snažan zemljotres i cunami.

Padu je najviše doprinijela manja proizvodnja automobila i industrijske mašinerije, pokazali su zvanični podaci u Tokiju.

Vlada i Banka Japana snizile su prognozu ekonomskog rasta za fiskalnu godinu zaključno sa martom naredne godine, uz priznanje da je nedavni rast poreza usporio privrednu aktivnost, prenosi Tanjug.

Podaci o industrijskoj proizvodnji su, i pored toga, ra-

zočarali, s obzirom na to da je proizvodnja u junu pala 3,3 odsto, nakon majskog rasta od 0,7 odsto, što je najveći mjesečni pad od marta 2011.

Tada je prozivodnja potonula 16,5 odsto zbog prekida lanaca dostave usljed prirodne i nuklearne katastrofe koja je zadesila zemlju.

Izbijanje ekonomske krize prouzrokovalo je ogroman rast nezaposlenosti u brojnim evropskim državama, pa je stopa nezaposlenosti u nekima od njih dostizala i iznos od skoro 30 odsto (preko 50 odsto među mladima). Da bi privukle investicije i smanjile nezaposlenost one su sprovodile duboke reforme, od kojih je najvažnija reforma tržišta rada. Navedeno su prije par nedjelja učinili i naši susjedi, Hrvatska i Srbija, te se postavlja pitanje šta ćemo mi preuzeti da se smanji ogromna nezaposlenost koja iznosi oko 20 odsto?

Debata o Zakonu o radu kod nas se i dalje previše fokusira na stavke “ugovor na neodređeno” i “nemogućnost otpuštanja”, dok se liberalizacija trzišta rada, koja bi dovela do lakšeg otpuštanja, ali i do lakšeg zapošljavanja, predstavlja kao “ropstvo”, što je iz brojnih razloga pogrešno. Nepostojanje mogućnosti da ugovor na određeno traje duže od dvije godine veliki je uspjeh sindikata, jer se slična stavka ne može naći u zakonima brojnih država Zapada. Međutim, radnici od toga neće imati prevelike koristi jer će poslodavci uvijek tražiti način da izbjegavaju zapošljavanje na određeno dok god je lakše raskinuti bračni od radnog odnosa, kao što to sada rade uz pomoć agencija za zapošljavanje. Uz to, navedena fokusiranost pogrešna je i iz sledećeg razloga: ukoliko zaposleni zna da kako god obavljao posao, ne može ga izgubiti, onda ne čudi da po pojedinim istraživanjima naša produktivnost iznosi samo 30 odsto evropske. Štaviše, šta će nekom stalan posao, ako ne dobija platu ili mu kasni, ako trpi mobing, ako radi preko-

vremeno, a nije plaćen za to, ako mu se ne poštuju dani odmora, ne povećava plata i ne uplaćuju doprinosi... stavke koje su u debati zapostavljene, a koje veoma utiču na zadovoljstvo zaposlenog radnim uslovima i njegovu produktivnost.

No, liberalizacija tržišta rada nije jedino rješenje za smanjenje nezaposlenosti. Obrazovanje, nažalost, ne figurira kao dio rješenja u borbi protiv nezaposlenosti, a naročito nezaposlenosti mladih koja iznosi preko 30 odsto, što je krupna greška. Iako je neosporna činjenica da je naš Zakon o radu rigidan, da fleksibilno tržište rada nije garancija za manju nezaposlenost potvrđuje primjer Velike Britanije, koja pati od velike nezaposlenosti mladih uprkos veoma fleksibilnom tržištu rada. Države sa niskom stopom nezaposlenosti među mladima karakteriše tijesna veza između obrazovanja i tržišta rada, dok one sa visokom stopom obrazovni sistem koji u najvećoj mjeri služi za proizvođenje kadrova za državne službe. To opet najbolje potvrđuje primjer Njemačke, koja upravo zahvaljujući višegodišnjoj tradiciji politika kojima se forsira povezivanje obrazovanja i tržišta rada ima drugu najmanju stopu nezaposlenosti mladih među najbogatijim drzavama (oko osam odsto).

Drugim riječima, fokusiranost na raspoređivanje postojećih dobara, a ignorisanje njihovog stvaranja dovodi do toga da se svi izjednačavaju, ali u nemaštini, što Crnogorkama i Crnogorcima, uprkos njihovoj svakodnevnici koja to potvrđuje, nažalost, još uvijek nije jasno.

12 hronika

PONEDJELJAK, 4. 8. 2014.

oPrano

ISTRAGA

Ilustracija

350.000 eura preko rvačkog kluba Vembli?

I

nspektori barske policije provjeravaju da li je preko Rvačkog kluba Vembli, čiji je osnivač i direktor Predrag Vukčević, a ovlašćeni predstavnik Dalibor Perović, oprano 350.000 eura.

BODRENJE DO JUTRA

turisti zaglavljeni kod budve Dvoje turista iz Novog Sada, koji su krenuli u obilazak okolnih budvanskih brda, juče po podne su u selu Markovići iznad Budve stigli do litice sa koje nijesu mogli dalje.

Riječ je o dvadesetogodišnjim djevojci i momku, koji su se u ovu avanturu zaputili u želji da upoznaju okolna brda i ne poznajući teren stigli do litice sa koje nijesu mogli dalje, a ni nazad. Načelnik Službe zaštite i spasavanja Zdravko Šljukić kazao je da su poziv u pomoć dobili kada je već počeo da pa-

da mrak, no to nije smetalo da se ekipa odmah zaputi na teren, kako bi pomogli ovim turistima i bezbjedno ih spustili. Međutim, kada su došli na teren, vidjeli su daje riječ o izuzetno strmom terenu, kojem se teško može prići, a i mrak je bio još jedna otežavajuća okolnost.

“Dobili smo poziv kada je već počeo da pada mrak. Pokušali smo na sve načine da dođemo do njih, međutim, riječ je o veoma strmom terenu, kojem se teško može prići.

Mrak je već bio počeo da

pada, što nam je još otežalo akciju spasavanja.

Kada smo vidjeli da ne možemo doći do tog mjesta, a s obzirom da smo putem telefona sa njima u kontaku, odlučili smo da nekoliko naših spasilaca ostane tokom noći na tom području, kako se turisti ne bi plašili. Ne prijeti im nikakva opasnost, rekli smo im da ne paniče i da ni slučajno ne pokušavaju da krenu odatle. Stalno smo u kontaktu, kako bismo bili sigurni da je sve u redu”, naveo je Šljukić.

N.L.

GODINU I pO zATvORA

osuđen zbog šverca skanka Vijeće sudije Šefkije Đeševića u Višem sudu u Bijelom Polju je zbog krijumčarenja droge osudilo na godinu i po dan zatvora Dragana Bogdanovića (31) iz Požege. Njegov sugrađanin Vojin Obradović (30), usljed nedostatka dokaza, oslobođen je od optužbe.

Službenici policije na graničnom prelazu Dobrakovo su 20. aprila prilikom kontrole kamiona marke „skania“ kojim je upravljao Bogdanović, pronašli i oduzeli 5,8 grama skanka.

Isom prilikom pretresen je i “reno” kojim je upravljao Obradović, za kojeg se sumnja da je automobilom pratio kamion sa drogom.

B.Č.

Po nalogu zamjenice osnovnog tužioca u Baru Irene Rajković, policija provjerava sumnje da je ovaj klub oprao novac organizovanjem Evropskokadetskog šampionata u rvanju, juna prošle godine u Baru. Prvenstvo je, prema procjenama policije, koštao 350.000 eura, a istraga bi trebala da pokaže porijeklo tako uloženog novca.

Paralelno sa istražnim radnjama koje se preduzimaju u Baru, prema saznanju Dnevnih novina, istragu u ovom slučaju sprovede i inspektori za privredni kriminal iz Podgorice, budući da se sjedište kluba nalazi upravo u glavnom gradu. Iz kancelarija koje Prostorije Vemblija nalaze se u Aerodromskoj ulici u Podgorici

se nalaze u podgoričkom naselju Stari aerodrom policija je odnijela svu dokumentaciju koja bi mogla da pomogne utvrđivanju porijekla 350.000 eura koje je Vembli uložio u organizovanje prvenstva.Inspektori za privredni kriminal su iz prostorija prethodno zapečaćenog kluba oduzeli svu dokumentaciju koja se odnosi na donacije i kotizacije takmičara.

● klub nema članoVe, noVac stiže iz inostranstVa Prvim analizama zaplijenjene dokumentacije, pre-

HRONIKA 13

PONEDJELJAK, 4. 8. 2014.

ma saznanju DN, inspektori su ustanovili da je cijeli projekat Evropsko-kadetskog prvenstva u Baru finansiran putem stranih donacija od navodnih internacionalnih partnera ovog rvačkog kluba.

Međutim, zadatak policije u narednom periodu biće da ispita da li je riječ o fiktivnim donatorima iz inostranstva, kojima se eventualno pokušavaju opravdati troškovi, odnosno prljav novac koji se uvodi u legalne novčane tokove.

Inspektorima je naročito interesantno što ovaj klub na listi donatora i poslovnih partnera nema nijednu firmu iz Crne Gore, iako se prvenstvo mladih rvača organizovalo upravo u našoj zemlji.

Sumnje koje policija provjerava produbljuje i podatak da rvački klub Vembli, prema saznanju Dnevnih novina, nema nijednog člana.

● PRVENSTVO OR GANIZOVANO BEZ DOZVOLE Osim policijskih inspektora dva grada, u cijeli slučaj uključena je i Uprava za mlade i sport, čiji su istražitelji sproveli nadzor nad ovim rvačkim klubom. Podatak do kojeg su došli čini

20 odsto od ukupno naplaćenih kotizacija rvački klub je trebalo da uplaćuje Rvačkom savezu Crne Gore

situaciju još ozbiljnijom. Naime, prema saznanju Dnevnih novina, kontrolom je ustanovljeno da Wembli, iako je u junu 2013. godine organizovao Evropsko-kadetsko takmičenje u rvanju, prethodno nije dobio dozvolu za njegovo održavanje. Riječ je o direktnom kršenju zakonskih odrebi koje sa sobom povlači odgovornost, saznaju Dnevne novine.

● SKUPŠTINA RVAČA SUS PENDOVALA KLUB Zbog sumnji u nezakonito finansijsko poslovanje rvačkog kluba Vembli, Skupština Rvačkog saveza Crne Gore je pri-

je nešto više od dva mjeseca suspendovala rad tog sportskog društva. Takva odluka je uslijedila pošto je radni tim Uprave za mlade i sport ranije organizaciju Evropsko-kadetskog prvenstva u rvanju ocijenio kao “nezakonitu” i “sumnjivu”. Podržavajući stav Uprave za mlade i sport, Skupština Rvačkog saveza Crne Gore tada je zatražila od nadležnih državnih organa da ispitaju sve okolnosti organizovanja prvenstva i utvrde da li u aktivnostima lica koja rukovode tim klubom i koja su sprovela organizaciju šampionata u Baru postoje elementi krivičkog djela.

Na istoj sjednici na kojoj je suspendovan RK Vembli, većinom 21 prisutnog glasača, smijenjen je i predsjednik Rvačkog saveza Crne Gore Nenad Utvić.

Učesnici na Skupštini su tada konstatovali da za vrijeme njegovog mandata nije organizovano nijedno takmičenje, te da je Savez funkcionisao netransparentno, bez primjene Zakona o sportu i Statuta Saveza.

Ipak, najviše polemike bilo je upravo o organizaciji Evropskog prvenstva za kadete u Baru. Nakon zasijedanja Skupštine saopšteno je da je kompletna organizacija prvenstva u Baru bila nezakonita, a čelnici kluba optuživani su da novac od kotizacija i sponzora za šampionat u Baru,

Zbog sumnji u nezakonito finansijsko poslovanje Rvačkog kluba Vembli, Skupština Rvačkog saveza Crne Gore je prije nešto više od dva mjeseca suspendovala rad tog sportskog društva. Takva odluka je uslijedila pošto je radni tim Uprave za mlade i sport ranije organizaciju Evropskokadetskog prvenstva u rvanju ocijenio kao “nezakonitu” i “sumnjivu”. u iznosu od, kako su tada navodili, preko 400.000 eura, uplaćivan na račun RK Vembli, “od kojih ni cent nije proslijeđen RSCG”.

Prema pravilima FILA (International Federation of Associated Wrestling Styles), na koja se tada Skupština odnosno njeni članovi pozivali, obaveza organizatora je bila da Rvačkom savezu Crne Gore uplati dvadeset odsto od ukupno naplaćenih kotizacija. Naime, ocijenjeno je da je to bila obaveza organizatora i to u iznosu od 20 odsto od ukupno naplaćenih kotizacija.

Prema podacima Dnevnih novina, slične sumnje postojale su i u susjednoj Srbiji, a upravo iste osobe povezivane su sa pranjem novca putem organizovanja Evropskih prvenstava u rvanju.

Ukoliko se sumnje koje provjeravaju policijski službenici pokažu kao osnovane, po saznanju DN, predmet će biti predat Specijalnom tužilaštvu u Podgorici na dalju nadležnost.

S.K.-J.M.

14 HRONIKA

PONEDJELJAK, 4. 8. 2014.

komšijski okršaj

Uhapšen zbog pokušaja ubistva

Pripadnici podgoričke policije uhapsili su Marija Ninkovića (35) iz Sarajeva, svega petnaestak minuta pošto je, kako se sumnja, u noći između subote i nedjelje, hicima iz improvizovanog pištolja pokušao da ubije hrvatskog državljanina Danila Savića, svog komšiju u Bosanskom naselju na Koniku.

Pucnjava se dogodila u subotu oko 01.15 časova, a prema nezvaničnim saznanjima, prethodila joj je kraća prepirka Ninkovića sa bratom oštećenog Savića. Pošto se na bratovljev poziv u prepirku uključio Danilo Savić, Ninković je, kako se sumnja, zapucao u njegovom pravcu.

Danilo Savić je sa prostrijelnom ranom na grudima hitno prebačen u Urgentni centar Crne Gore, gdje mu je

pružena ljekarska pomoć. Iz Kliničkog centra je juče saopšteno da Savić nije životno ugrožen, što su saopštili i iz Uprave policije.

Pošto je ispalio hitac, Ninković je pobjegao sa lica mjesta, ali policijskim službenicima nij trebalo dugo da ga pronađu. Petnaestak minuta kasnije, stavljene su mu lisice na ruke.

“Policijski službenici su odmah po saznanju za događaj preduzeli aktivnosti na rasvjetljavanju događaja i pronalasku osumnjičenog, među kojima i blokadu šireg lica mjesta i saobraćajnica.

Osumnjičeni M.N. je nakon petnaest minuta pronađen i lišen slobode”, navodi se u saopštenju Uprave policije.

Policajci su tokom uviđaja na licu mjesta izvršili uvi-

nestala prošle nedjelje

Fejsbuk potraga za djevojčicom Ni osmog dana od nestanka Tijane Jurić (15) iz Subotice niko ne zna gdje je djevojčica. Iako su srbijanski mediji prije dva dana objavljivali da se nalazi u Mađarskoj, već sljedećeg dana se ispostavilo da za takav prelazak granice nema dokaza.

Na Fejsbuku su otvorene brojne stranice čiji je cilj pomoć u potrazi za nestalom tinejdžerkom, a jedna od najozbiljnijih je “Pomozite da se nađe Tijana Jurić.

Zajednica”.

Kako su prenijeli srbi-

janski mediji, administrator ove stranice ne poznaju Tijanu.

“Ovo radim isključivo kao roditelj i znam da će nam se Tijana vratiti, jer ne samo da je Srbija uz nju, nego i strane zemlje - Mađarska, Bugarska, Rumunija, Njemačka, Italija, Engleska, Grčka, Rusija, Hrvatska, Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Makedonija”, kazao je za srbijanske medije jedan od osnivača grupe, koji razlog da pomogne vidi u tome što je i sam roditelj.

S.K.

Danilo Savić je sa prostrijelnom ranom na grudima hitno prebačen u Urgentni centar Crne Gore, gdje mu je pružena ljekarska pomoć. Iz Kliničkog centra je juče saopšteno da Savić nije životno ugrožen

đaj, a pronađeni tragovi poslati su na vještačenje.

“Na licu mjesta je izvršen uviđaj. Pronađeno je i izuzeto improvizovano vatreno oružje - pištolj ručne izrade, za koji se sumnja da je upotrijebljen prilikom izvršenja krivičnog djela, koji je zajedno sa predmetima i tragovima izuzetim sa lica mjesta upućen u Forenzički centar radi vještačenja”, navodi se u saopštenju Uprave policije.

Osumnjičeni Marijo Ninković je juče, uz krivičnu prijavu, kojom mu se osim navedenog na teret stavlja i sumnja da je počinio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, priveden zamjeniku Višeg državnog tužioca u Podgorici na dalju nadležnost.

S.K.

sudovi

Najčešće osuđujuće presude

rad tužilaštva

osuđujućom presudom tokom prošle godine okonačn je sudski postupak protiv 456 osumnjičenih učinilaca.Na kraju 2013. godine kod sudova je ostalo neriješeno optuženja protiv 263 osobe.

70

žalbi izjavili su državni tužioci su izjavili tokom minule godine. Od toga se njih 32 odnosilo na odluku o kazni

Državu terete za samovlašće U Crnoj Gori je prošle godine prijavljeno 727 učinilaca krivičnih djela protiv državnih organa, što je oko 30 odsto manje u poređenju sa prethodnom godinom. Prošle godine od djela protiv države najčešća su bila samovlašće - prijavljena su 404 učinioca, napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti - 106 lica i skidanje i povreda službenog pečata i znaka - 102 učinioca, navodi se u izvještaju o prošlogodišnjem radu tužilaštva.

“U ovom periodu državni tužioci su odbacili krivične prijave protiv 301 učinioca, a optužili 391, pa je uz neriješena optuženja iz ranijeg perioda kod sudova bilo optuženo 704 li-

ca. Sudovi su donijeli osuđujuće presude protiv 429 učinilaca, od kojih je 41 kažnjen zatvorom, 296 je dobilo uslovnu osudu, novčano je kažnjeno 28, sudskom opomenom 59, tri lica radom u javnom interesu, dok je protiv dvije osobe izrečena mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje.

Oslobađajućom presudom riješene su optužnice protiv 29, a odbijajućom protiv 23 osobe, dok je jedno optuženje obustavljeno”, navodi se u izvještaju.

Sa neriješenim prijavama iz prethodne godine državni tužioci su imali krivične prijave protiv 932 učinioca, navodi se u izvještaju.

HRONIKA 15

PONEDJELJAK, 4. 8. 2014.

ustavni sud:

Produžen pritvor

Tičić je neustavno pritvaran

Sudija Osnovnog suda u Danilovgradu produžila je pritvor Podgoričanima Kosti Obradoviću (22) i Ivanu Miličkoviću (29) kojima se u tom sudu sudi zbog incidenta koji se 3. jula dogodio na bazenu u Novom Selu u Danilovgradu.

Obradović i Miličković terete se da su tog dana napali osobolje i vlasnike spa centra, dvojicu Pejovića i da su u tuči koristili gasne pištolje. Takvom odlukom suija je istovtremeno odbila zathev advokata odbrane Boža Milonjića koji je, kako je kazao za DN, tražio slobodu za svoje klijente.

S.K.

P

ostupajući po ranije podnijetoj žalbi, Ustavni sud Crne Gore ocijenio je da je savjetnik u Vladi Aleksandar Tičić optužen u aferi Košljun, protivno Ustavu, u pritvoru proveo nešto manje od dva mjeseca.

Iako se od početka maja nalaze na slobodi, Ustavni sud je tek na posljednjoj sjednici koja je održana krajemo prošle sedmice, razmatrao žalbe branilaca optuženih u aferi Košljun. U žalbama se navodilo da su Viši u Apelacioni sud neustavno određivali pritvor optuženim Budvanima. I dok su u odnosu na gradonačelnika Budve Lazara Rađenovića i bivšu direktoricu Prve banke Jelicu Petričević navodi žalbe odbijeni, Ustavni sud je odlučio da je žalba koju su podnijeli Tičićevi branioci osnovana.

Iako ovakva, zakašnjela reakcija pravosuđa sada ne proizvodi direktno pravno dejstvo, zasigurno će biti adut Ti-

čićevevom advokatskom timu u postupku po tužbi za naknadu štete za neosnovano pritvaranje.

Tičićev advokat Dragoljub Đukanović nije želio da komentariše odluku Ustavnog suda, jer mu pisani otpravak, kako je naveo, još nije uručen.

Rađenović, Petričevićeva i Tičić osumnjičeni su za zloupotrebu službenog položaja tokom kupoprodaje opštinske zemlje na Košljunu u oktobru 2007. godine.

Istragom je utvrđeno da su Lazar Rađenović i Tičić, koji je tada bio menadžer optužen budva, omogućili preduzeću SP Luna, čiji je direktor Vido Rađenović, da pobijedi

na licitaciji za prodaju više od 27.000 metara kvadratnih zemljišta u mjestu Košljun. Novac koji je opština Budva prihodovala prodajom zemljišta, navodno je, po nalogu Lazara Rađenovića uplaćen Prvoj banci kao garancija da će preduzeće SP Luna vratiti kredit.

Potom je isto zemljište navodno, optuženi Vido Rađenović

preprodao izvjesnom Muhamedu Rašidu, a razliku u cijeni optuženi Rađenovići su podijelili.

Specijalno tužuilaštvo za organizovani kriminal nedavno je podiglo i optužnicu protiv bivših budvanskih čelnika, a predmet je dodijeljen sudiji Višeg suda u Podgorici Valentini Pavličić.

S.K.

OKC

Brojne saobraćajke U Crnoj Gori, u protekla 24 sata dogodilo se 11 saobraćajnih nezgoda u kojima su četiri osobe povrijeđene teže a sedam lakše, saopšteno je juče iz Operativno-komunikativnog centra Uprave policije.

Iz ove službe je nadalje saopšteno da su u na-

Tri osobe lakše povrijeđene U udesu koji se juče oko 10 časova dogodio na magistralnom putu Podgorica - Bar u mjestu Golubovci tri osobe zadobile su lakše tjelesne povrede.

Do saobraćajne nesreće je došlo kada je Z.D., ko-

ji je upravljao vozilom “škoda oktavia” barskih registarskih oznaka, pokušavajući da izbjegne sudar sa automobilom koji je ka njemu išao iz suprotnog pravca, skrenuo sa puta. Tom prilikom je, prema nezvaničnim saznanjima,

udario u zadnji dio parkiranog automobila “lanča” podgoričkih registracionih tabli.

Svi povrijeđeni prebačeni su u Klinički centar Crne Gore, gdje je konstatovano da su zadobili lakše tjelesne povrede.

vedenom periodu oduzete oduzete 33 vozačke dozvole, i podnijeto 65 prijava za prekršaj.

“Izdat je 421 nalog za uplatu novčanih kazni i oduzeto dva para registarskih tablica”; navodi se u dnevnom izvještaju Operativnog centra.

16 DRUŠTVO

PONEDJELJAK, 4. 8. 2014.

Traže privemeni smještaj za psa: Ilustracija

NAJVIŠE U PODGORICI

ZBOG ŠUGE

Spasite psa kojem prijeti eutanazija Nevladina organizacija za zaštitu životinja Arka Montenegro koja se bavi zaštitom životinja je na svojoj Fejsbuk stranici objavila da se u Skloništu za zaštitu napuštenih životinja u Podgorici nalazi pas koji će, kako navode, biti uspavan jer ima šugu.

Iz te NVO su apelovali da se se to spriječi i pozivaju da se psu pronađe privemeni smještaj.

“Hitno! Pas uhvaćen od strane šintera PG azila biće uspavan u ponedjeljak, jer ima šugu. Jedini izlaz je trenutni i hitni nalaz privre-

menog smještaja... Ljekovi i ostalo obezbijeđeni”, navodi Arka Montenegro. Šuga je oboljenje koje se javlja kod pasa i mačaka koji se drže u lošim higijenskim uslovima. Vrlo se lako i brzo prenosi sa oboljeloga psa ili mačke direktnim kontaktom ili kontaminiranim priborom ili opremom. Liječenje oboljele životinje treba da počne što je prije moguće, čim se postavi dijagnoza ili sumnja na infestaciju šugarcima. Bolest se vrlo brzo i lako širi naročito u odgajivačnicama ili pansionima za pse i mačke.

Bo.P.

Sezona lova na pernatu lovnu divljač prepelicu, golubove grivnjaša i pećinara, grlicu, gugutku, sivu vranu, svraku i sojku počela je juče. Nešto kasnije, od 20. avgusta, počinje lov na patku i baljošku. Kako je saopštio Lovački savez, prepelica će moći da se lovi do 31. oktobra, a golub pećinar, grlica i gugutka do 31. decembra. Sezona lova na goluba grivnaša, sivu vranu, svraku, sojku, patku i baljošku traje do 15. februara naredne godine.

Bo.P.

Na Birou 9.170 građana starijih od 50 godina Bojana Pejović

D

a su danak crnogorske tranzicije platili radnici nekadašnjih privrednih giganata potvrđuje podatak da je bez posla, od 1992 .godine do danas, ostalo oko 45.000 radnika.

No, ionako sumornu sliku crnogorske radničke klase dodatno usložnjava i podatak da se u evidenciji Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) nalazi više od devet hiljada osoba starijih od 50 godina.

Ukoliko se u obzir uzme činjenica da osobe te starosne dobi, u vrijeme informatičkog buma i novih tehnologija, vrlo teško dolaze do posla, onda je jasno i kakvi su krajnji efekti po ukupnu socio-ekonomsku sliku Crne Gore.

Nezaposlenost građana starijih od 50 godina gotovo jednako pogađa i muškarce i žene, a prisutna je u cijeloj Crnoj Gori. Očekivano, najviša je u glavnom gradu, a posmatrano po regionima, u ukupnom broju izraženija je na jugu, nego li na sjeveru. No, zabrinjava i podatak da je ukupan broj nezaposlenih, a starijih od 50 godina, visok i u pojedinim gradovima na sjeveru.

Govoreći jezikom brojki, u evidenciji ZZZCG, na čijem je čelu Vukica Jelić, nalazi se 9.170 nezaposlenih građana starijih od 50 godina. Posmatrano po polu, muškaraca je 5.624, dok je nezaposlenih žena iznad 50 godina čak 3.546.

Kad je riječ o gradovima, najviše ih je u Podgorici – 2.112, od čega su 1.307 muš-

karci, a 805 žena. Odmah nakon glavnog grada, po broju nezaposlenih iznad 50 godina je Bijelo Polje (975). Tako je u trećem po veličini crnogorskom gradu bez posla 595 muškaraca, odnosno 380 žena starijih od 50 godina.

Nakon Bijelog Polja, slijede Pljevlja. U tom gradu, na evidenciji tamošnjeg Biroa rada je 696 građana (423 su muškarci, a 272 žene). Na nikšićkom Birou rada registrovane su 693 osobe starije od 50 godina bez posla. Od tog broja, 373 su žene, dok je muškaraca 320. U Baru i na Cetinju registrovano je po 594 nezaposlenih građana starijih od 50 godina, Kad je riječ o Baru, pred-

Posmatrano po polu, muškaraca je 5.624, dok je nezaposlenih žena iznad 50 godina čak 3.546

njače muškarci, kojih je u evidenciji 347. Žena je stotinu manje, odnosno 247, dok je na Cetinju taj odnos 312 – 282 u korist muškaraca.

Gotovo izjednačen broj nezaposlenih, koji su stariji od 50 godina, je u Ulcinju i Rožajama. Tako je u najjužnijem crnogorskom gradu na evidenciji Biroa rada 341 nezaposleni (251 muškarac, 90 žena), dok je u gradu na Ibru bez posla njih 329 (249 muškarci, 80 žene).

Najmanje nezaposlenih građana je u Plužinama – 10 (šest je muškaraca, odnosno četiri žene), zatim Šavniku, njih 17 (devet je muškaraca, a osam žena), te na Žabljaku – 74 (52 muškarca, odnosno 22 žene).

Bez posla je 591 građanin Berana stariji od 50 godina (414 muškaraca, 177 žena), dok je taj broj u metropoli crnogorskog turizma 228.

Kad je riječ o Herceg Novom, u tom gradu posao nema 376 građana starijih od 50 godina, u Tivtu ih na Birou rada 261, a u Kotoru 310.

Bez posla su 172 građanina Kolašina, dok je taj broj u Mojkovcu nešto veći i iznosi 225. Na evidenciji Biroa rada je 277 stanovnika Danilograda starijih od 50 godina, dok ih je u Plavu 161. Bez posla su i 134 stanovnika Andrijevice.

DRUŠTVO 17

PONEDJELJAK, 4. 8. 2014.

PREDUZETNICE

Tradicija i finansije koče Crnogorke u biznisu Žene u Crnoj Gori su vlasnice 9,6 odsto privrednih subjekata Uz dodatne napore i aktivnosti na afirmaciji ženskog biznisa može se doprinijeti povećanju udjela žena u privatnom preduzetništvu, a samim tim i u ukupnom ekonomskom rastu, ocijenila je sekretar Odbora za žensko preduzetništvo Privredne komore (PKCG) Nina Drakić.

Ona je podsjetila da žene u

Crnoj Gori čine nešto više od polovinu populacije, ali i gotovo polovinu nezaposlenih.

“Kada je riječ o preduzetništvu, žene su vlasnice 9,6 odsto privrednih subjekata i to većinom mikro i malih preduzeća. U ženskom preduzetništvu leži znatan neiskorišćeni potencijal koji je u aktuelnom ekonomskom tre-

Potrebno je iskoristiti ženski potencijal:Ilustracija

Za pet godina 25.000 ljudi ostalo bez posla Prema podacima Saveza samostalnih sindikata, od 1992. godine bez posla je ostalo 45.000 radnika. Ipak, to nije konačna brojka, jer gotovo svakog dana toj brojci pridružuju se novi tzv. tehnološki viškovi.

Podaci za brigu su da je u proteklih pet godina čak 25.000 osoba ostalo bez radnih mjesta.

nutku neophodan za podsticanje ekonomskog rasta i otvaranje novih radnih mjesta”, rekla je Drakić agenciji Mina-biznis.

Podaci pokazuju da su u Crnoj Gori žene obrazovanije od muškaraca, ali ipak mali procenat njih se nakon završenih studija ili nekoliko godina nakon toga odlučuje da osnuje sopstveni biznis.

Prema riječima Drakić, razlog tome često je nemogućnost usklađivanja poslovnih i privatnih obaveza, nedostatak samopouzdanja i podrške porodice.

“Otežan pristup finansijama je, pored tradicije da se na žene gleda kao domaćice i majke, takođe, značajna barijera budućim preduzetnicama. U cilju podsticanja ukupnog razvoja, usmjerene mjere podrške ženskom preduzetništvu doprinijele bi korišćenju svih raspoloživih resursa”, smatra Drakić.

Prema njenim riječima, iskustva zemalja koje imaju visok procenat žena u biznisu pokazuju senzibilitet u vođenju politika kako bi se iskoristio ženski potencijal Bo.P.

UREĐENJE PROSTORA

Uvodi se Centralni registar planskih dokumenata Predsjednik Crnogorske LGBTIQ Asocijacije Kvir Montenegro, koja organizuje Montenegro Prajd, Danijel Kalezić, predstavljao je našu zemlju na Paradi ponosa LGBT osoba u Amsterdamu koja je održana juče.

Kalezić je učestvovao na Prajdu na jednom od najznačajnijih brodova kanal Prajda u Amsterdamu, vladajuće partije Holandije VVD, a na kojem se našao zajedno sa više ministara Vlade Holandije.

Bo.P.

U Crnoj Gori će biti uveden Centralni registar planskih dokumenata, čime će se omogućiti da zainteresovani budu obaviješteni o poslovima uređenja prostora i izgradnji objekata i daju mišljenja i inicijative ili na drugi način učestvuju u ovim poslovima.

“Time će zainteresovani korisnici prostora, na jednom mjestu, moći da se informišu o planskoj pokrivenosti i datim rješenjima i, zavisno od toga, investiraju”, piše u izmjenama Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata, koji je usvojio crnogorski parlament.

Ocjenjuje se da će Centralni registar predstav-

ljati veliku olakšicu i resornom ministarstvu i lokalnim samoupravama u izradi i sprovođenju planskih dokumenata, jer će na jednom mjestu imati podatke u vezi planskih rješenja prostora.

Centralni registar vodiće Ministarstvo, a lokalne samouprave su dužne da dostave planske dokumente u digitalnoj formi, u roku od 15 dana od donošenja.

Novim zakonom predviđeno je da organ uprave, odnosno lokalne uprave dužan da vodi registar tehničke dokumentacije i izvještaje o reviziji tih projekata, na osnovu kojih se izdaje građevinska dozvola.

Bo.P.

18 DRUŠTVO Savović nezadovoljan odnosom nadležnih prema prosvjetarima

PONEDJELJAK, 4. 8. 2014.

PROSVJETARI RAZOČARANI

Premijer da pokaže kako da se živi sa 454 € Iako je predsjednik Sindikata prosvjete pri Uniji slobodnih sindikata (USSCG) Zvonko Pavićević tražio od ministra finansija Radoja Žugića da se pregovori o povećanju plata prosvjetarima završe do 1. avgusta i početka godišnjih odmora, kako bi prosvjetni radnici znali da li će sljedeće školske godine raditi u boljim uslovima, to se ipak nije dogodilo.

ª POKLONI, PRODAJ, KUPI KORIŠĆENI UDŽBENIKº

“Imali smo čvrsto obećanje Žugića da će se on i ministar prosvjete Slavoljub Stijepović sastati sa Sindikatom, kako bi razmatrali naš zahtjev.

Iznenađeni smo ovakvim odnosom. Sada su svi pošli na godišnji odmor, pa je očigledno da do sastanka neće doći. I pored toga ne odustajemo od naših zahtjeva, već ćemo sredinom avgusta, kada počinje

okupljanje prosvjetara odlučiti šta dalje”, kazao je Pavićević DN. Na posljednjem sastanku, Žugić je prosvjetarima saopštio da u budžetu trenutno nema sredstava za korekciju zarada. Sindikat traži da zarade budu povećane 15 odsto, jer su trenutno niže od prosječnih u Crnoj Gori. Prosječna plata u prosvjeti iznosi 454 eura.

Predsjednik Opštinskog odbora Sindikata prosvjete Slobodan Savović kazao je DN da mu nije jasno kako prosvjetari mogu imati platu na nivou džeparca, koji elita daje svojoj djeci. Savović je razočaran nedavnim negativnim odgovorom premijera Mila Đukanovića na zahtjev Sindikata.

“Premijer Đukanović i ministar finansija Žugić dužni su prosvjetnim radnicima edukaciju na temu kako preživjeti sa 52 procenta potrošačke korpe, koliko iznose plate zaposlenih u prosvjeti”, zaključio je Savović.

Bo.P.

LJETNJI KAMP

Akcija prodaje knjiga Štićenici doma na Halkidikiju počinje 20. avgusta

Akcija prodaje korišćenih udžbenika, koja će se i ove godine održati pod sloganom “Pokloni, prodaj, kupi korišćeni udžbenik” biće organizovana u šoping centru Delta siti od 20. avgusta do 1. septembra.

Cilj akcije, koju organizuje Opštinski odbor

Sindikata prosvjete jeste da što veći broj učenika crnogorskih škola dobije mogućnost kupovine jeftinijih udžbenika.

“Sve više ljudi kupuje na ovim akcijama knjige, i to nam dovoljno govori o tome kako naši građani žive”, kazao je Dnevnim novina-

ma predsjednik Opštinskog odbora Sindikata prosvjete Slobodan Savović.

On očekuje da ovogodišnja akcija prodaje korišćenih udžbenika bude na nivou prošlogodišnje, kada je zabilježen najveći broj djece koja su prodala, kupila ili poklonila knjige. Bo.P.

Grupa od 20 štićenika Doma “Mladost” iz Bijele, sa dva vaspitača, boravi od juče na ljetovanju u Grčkoj.

Ljetovanje na Halkidikiju obezbijedila je komapnija Jugopetrol Kotor, koja je u domenu društvene odgovornosti nastavila saradnju sa Domom “Mladost” iz Bijele.

Djeca od 12 do 14 godina sa dva vaspitača boraviće u ljetnjem kampu na Halkidikiju, od 3. do 14. avgusta, gdje će imati priliku da se druže sa vršnjacima iz svih krajeva svijeta.

Uoči polaska na put, Jugopetrol je djeci uručio poklone, u vidu rančeva sa peškirom vaterpolo reprezentacije Crne Gore, loptom, majicom, drušDjeca iz doma kreću na put

IVANOVA KORITA

CDPR: Predavanje o štetnosti pušenja Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR) organizovalo je još jedno u nizu edukativnih predavanja o problemu pušenja kod djece i omladine. Ovoga puta predavanje je održano za djecu iz Ulcinja i Bara, ali i za sve ostale, koji se trenutno nalaze i odma-

raju u JU “Lovćen - Bečići” Odmaralište na Ivanovim koritima na Lovćenu. Djeci i omladini prije predavanja, koje je održao sekretar CDPR-a Domagoj Žarković, podijeljen je edukativni materijal u vidu brošura CDPR-a o životu bez duvanskog dima.

Bo.P.

tvenim igrama i drugim sitnicama koje će im upotpuniti boravak u kampu.

Izvršni direktor Jugopetrol AD Kotor Ioannis Geroulanos rekao je da je zadovoljan nastavkom saradnje sa Domom “Mladost” i što djeca imaju priliku da dožive jedinstveno životno iskustvo odlaskom u ljetnji kamp na Halkidikiju.

Zamjenica direktora Dom “Mladost” Bijela, Slavica Ilić, kazala je da organizacijom odlaska i boravka djece u kampu Jugopetrol pokazuje dugogodišnji primjer društveno-odgovornog poslovanja kojim treba da budu vođene i druge kompanije u Crnoj Gori, jer je štićenicima pažnja uvijek potrebna.

Bo.P.

DRUŠTVO 19

PONEDJELJAK, 4. 8. 2014.

DRENAŽA TERENA NA STADIONU

Centar grada na udaru nesnosnog smrada Bojana Pejović

P

odgoričane koji žive u centru grada, u blizini Gradskog stadiona pod Goricom, posljednjih dana muči nesnosan smrad. Naime, neprijatan miris širi se iz pravca najveće fudbalske arene u Crnoj Gori.

Razlog neprijatnog mirisa u centru Podgorice su, prema nezvaničnim saznanjima DN, radovi na drenaži terena Gradskog stadiona.

Naime, u toku su radovi na travnatoj površini stadiona, koja se đubrila posljednjih dana što je i razlog neprijatnog mirisa u centru grada. Saznajemo i da će posao na postavljanju đubriva ispod trave vrlo brzo biti završen, pa će samim tim i nestati nesnosan smrad.

Problem sa neprijatnim

mirisom veći je utoliko što je prethodna dva dana porasla i temperatura vazduha, koja se u Podgorici juče primakla 35. podioku Celzijusove skale.

“Zaista je postalo neizdrživo posljednjih dana. Do te mjere da ne možemo otvoriti ni prozore, ni vrata od balkona. E sad, zamislite kako nam je na ovu vrućinu.

Kontejneri nijesu problem, jer se redovno prazne”, kazala je DN stanarka zgrade preko puta nekadašnje benzin-

REHABILITACIONI KAMP

Odmor za djecu i roditelje na Veruši Rehabilitacioni kamp za djecu liječenu od malignih bolesti i njihove porodice, biće organizovan na Veruši od 5. go 12. avgusta.

Kamp se, kako su objasnili iz Udruženja Feniks, održava zahvaljujući donacijama građana, koji ostavljaju sitniš u donatorske kutije Udruženja.

“Cilj kampa je jačanje imuniteta, opšte otpornosti i psihofizičkog zdravlja

djeteta nakon intenzivne terapije citostaticima, kao i jačanje i ujedinjenje porodice kao cjeline nakon duge razdvojenosti tokom liječenja”, navodi se u saopštenju Feniksa.

Iz Udruženja su objasnili da će u kampu biti organizovane i psihološke radionice, koje će omogućiti učenje o raznim aspektima bolesti i načinima borbe sa njom.

Bo.P.

Komunalna bez prijava građana Uprkos smradu, u koji se uvjerila i ekipa Dnevnih novina, u Komunalnoj policiji Glavnog grada, kako su kazali, nijesu imali prijave građana iz tog dijela Podgorice.

“Do danas nije bilo poziva građana sa pritužbama o tome. Ipak, taj problem je u nadležnosti Sanitarne inspekcije”, kazali su juče iz dežurne službe Komunalne policije.

Ipak, zbog neradnog dana nijesmo mogli dobiti bliže informacije o čemu je tačno riječ.

Radovi na stadionu bliže se kraju ske pumpe u centru grada.

Ona je rekla da su se stanari organizovali i pretraživali kvart i dio u blizini stadiona, jer su pomislili da je razlog smrada smeće ili eventualno

UCG napredovao 670 mjesta Univerzitet Crne Gore je, na najnovijoj rang listi “Webometricsa”, zauzeo 3.188 mjesto na svijetu, čime je popravio plasman za 670 mjesta u odnosu na januar ove i skoro nevjerovatnih 7.000 mjesta u odnosu na januar prošle godine.

Na listi se nalaze još četiri crnogorske visokoobrazovne ustanove - Univerzitet Mediteran je na 12.115 mjestu, Univerzitet Donja Gorica na 14.207 poziciji, dok je beranski Fakultet za menadžment u saobraćaju i komunikacijama rangiran na 21.408 mjesto. Budvanski Fakultet za biznis i turizam je na 21.463 poziciji rang liste.

Bo.P.

34 stepena će, prema prognozama meteorologa, danas biti temperatura u Crnoj Gori

neka uginula životinja.

Neprijatan miris, kako tvrde prolaznici, problem je i ljudima koji sa djecom uveče izađu da prošetaju centrom Podgorice.

NP LOVĆEN

Usvojena odluka o Prostornom planu Skupština Crne Gore usvojila je Odluku o donošenju Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka (NP) Lovćen, kojim se stvaraju prepostavke za realizaciju razvojnih projekata.

“Plan će obezbijediti stvaranje uslova za razvoj, zaštitu, uređenje i korišćenje područja Lovćena na princpima održivog razvoja, očuvanje prirodnih dobara od izuzetnog nacionalnog značaja, kao i

drugih prirodnih resursa”, piše u dokumentu.

Razlog izrade NP je, kako je obrazloženo, i stvaranje planskih pretpostavki za realizaciju projekta izgradnje žičare Kotor – Cetinje.

Ocjenjuje se da će se njegovom realizacijom “napraviti važan korak ka poboljšanju turističke privrede radi izgradnje mreže turističkih destinacija van primorskog područja”.

Bo.P.

Ukupna površina NP Lovćen sa zaštitnom zonom iznosi 14,7 hiljada hektara

20 crna gora

PONEDJELJAK, 4. 8. 2014.

NAGRADNA IGRA VRIJEDNA

100.000 €

DOBITNIK BIRA AUTOMOBIL Bar

otvoren Pastoralni centar

P

reko hiljadu vjernika i predstavnika sveštenstva katoličke crkve iz Italije, Kosova, Albanije i Crne Gore juče se okupilo u Baru na otvaranju konkatedrale Svetog Petra apostola.

Tim je povodom služena misa u čast nadbiskupa Đovanija Karpinija, koji je bio na čelu barske nadbiskupije u 13. vijeku.

Riječ je o jednom gotovo mitskom liku kojeg je papa imenovao za barskog nadbiskupa gdje je poslanje obavljao nekoliko godina sve do smrti krajem jula

1252. godine, kazao je kardinal Peruđe Gualltiera Bassetti u svojoj propovijedi, nakon čega je vjernicima istakao osnovne vrijednosti Jevanđelja. Svečanu misu služili su pored Basseti, uz barskog nadbiskupa Zefa Gašija, te biskupa Kosova Dede Đerđja i biskupa Sape Luciana Augustina,

na latinskom, italijanskom, albanskom i crnogorskom jeziku. Gost iz Italije je barskom nadbiskupu poklonio svečanu odeždu i zlatni kalež, a biskupima specijalno izrađene medalje. Nadbiskup Gaši je zahvalio visokim crkvenim gostima i inžinjeru Caričiću, projektantu katedrale čiji se završetak očekuje do kraja godine. Župnik barski don Simo Ljujić nagovijestio je da će se do septembra Svete mise služiti nedjeljom u Pastoralnom centru konkatedrale.

A.LJ.

Sa jučerašnjeg otvaranja Pastoralnog centra u Baru

Jednostavno do nagrade

Počela je nagradna igra vrijedna 100.000 eura u kojoj dobitnik bira automobil po svom ukusu.

Za učešće je potrebno da kupujete Dnevne novine i sakupite deset kupona zaredom počevši od bilo kog broja. Npr. 1,2,3,4,5,6,7,8,9,10 ili 6,7,8,9,10,11,12,13,14,15. Dakle, nevažno je od kojeg broja počinjete, bitno je da sakupite 10 kupona zaredom. Kuponi će se nalaziti na posljednjoj strani Dnevnih novina. U slučaju da se jedan kupon propusti, čitalac ima pravo da ga zamijeni bilo kojim duplim brojem iz niza (npr. ako čitalac sakuplja kupone od broja jedan do 10, a pritom propusti broj sedam, već narednog dana ga može zamijeniti duplim brojem osam – kupiti dva izdanja od kojeg će jedan broj mijenjati izostavljeni). Pravo zamjene propuštenog kupona duplim brojem može da se iskoristi samo jednom u nizu.

Komplet kupona sa traženim podacima treba poslati ili dostaviti lično u zatvorenoj, jednobojnoj koverti. Na njoj se ne smiju navesti lični podaci. Adresa je Kralja Nikole bb, PC Nikić 81000 Podgorica.

Izvlačenje će se obavljati na svakih mjesec dana počev od 17. 7. 2014. i zaključno sa 17. 12.

2014.

crna gora 21

PONEDJELJAK, 4. 8. 2014.

Berane

adrovići prvi na ª Šlaufijadiº Beranska 35. “Šlaufijada” održana je za vikend na rijeci Lim. Ova specifična manifestacija je učinila da Berane bude prepoznatljivo u regionu. Manifestaciju je osmislo prije 35 godina boem i slikar Titomir Džudović u saradnji sa tadašnjom studentskom organizacijom.

Napravljena je “Šlaufijada”, takmičenje na gumama i nakon toga je osmišljen i “Šaluf bal”, gdje je birana ljepotica Lima. Pored toga bilo je još takmičenja kao što su trčanje uz rijeku

“Šlaufijada”

Sakupi 10 kupona i osvoji jedan od 11 automobila

Mazda 3

Kia Ceed

Lim, skokovi sa mosta, koji su se bodovali, kao i brojne druge manifestacije. U organizaciji TO i opštine Berane i ove godine priređene su brojne manifestacije, koje su kao prateći sadržaj neizostavne iz beranske „Šlaufijade“. Ovogodišnju manifestaciju, otvorio je direktor TO Berane Ivan Radević, koji je rekao da će Berane i narednih godina ulagati u razvoj i širenje ove manifestacije. Na plaži tokom dana su bile organizovane broje žurke, uz podršku lokalnih DJ-eva.

Nissan Note

Hyundai ix35

Šlaufijada je krenula defileom kroz centar grada, gdje su sve učesnike čekali kamioni, koji su godinama tako prevozili učesnike do motela „Buče“ odakle je trka i kretala. Njih blizu 50, je sa gumama, raznih veličina startovalo, ali samo najbrži i najsnalažljiviji na talasima Lima, braća Adrović su stigli na cilj i postali ovogodišnji pobjednici beranske „Šlaufijade“. U parku pored Lima, u brojnim koltlovima se spremala riblja čorba za sve učesnike.

M.T.

Ford Focus

Renault Megane

Kia Sportage

Renault Captur

Renault Clio

NIKŠIĆ

Nissan Juke

Hyundai i30

Plužine

najvećem ª džabalebarošuº 300 eura U etnoselu u Breznima kod Plužina, juče je počelo zanimljivo i sada već tradicionalno takmičenje u izležavanju. Za titulu najboljeg “džabalebaroša” i nagradu od 300 eura ove godine prijavilo se 13 učesnika, od čega je čak polovina iz Srbije i Hrvatske.

U trci za najboljeg u ležanju, postoji samo jedno pravilo - učesnici ni zbog čega ne smiju ni sjesti ni ustati.

Prema riječima studenta druge godine matematike Božidara Ulićevića, takmičenje će mu pomoći da spremi težak ispit iz li-

nearne algebre. Beograđanin Dejan Purić je na putu prema kući svratio kako bi porazio Crnogorce na svom terenu.

“Saznali smo preko novina dok smo bili na moru i onda smo odlučili da u povratku svratimo i uzmemo tu lovu. Spremni smo da ležimo koliko god treba”, priča Purić. Na megdan Crnogorcima će i dvije dame, Nada Lisak iz Ivangrada u Hrvatskoj i takmičarka iz Lazarevca Olivera Stojanović koja je poručila da je tajna njenog uspjeha da se dobro odmori i zabavi.

J.L.

Sa izležavanja u Plužinama

22 crna gora Kamperi ne dolaze prečesto u Herceg Novi

PONEDJELJAK, 4. 8. 2014.

Herceg Novi

Kamperi rijetki gosti Na crnogorskoj rivijeri boravi sve manje kampera, a Herceg Novi im uglavnom služi kao usputna stanica Tako su u grad su stigli i Toseik i Zofia iz Poljske.

Na put su krenuli autostopom, pa tokom putovanja prednost daju smještaju u kampu.

“Za nas je najbitinije da spavamo na sigurnom mjesti. Takođe smo kampovali u Bosni i Hrvatskoj.

U Hrvatskoj je mnogo skuplje”, zaključuju naši sagovornici. Dok u svijetu raste interesovanje za kamping turizam, broj kampova u Crnoj Gori se smanjuje.

Ovakav vid turističke ponude je sve aktuelniji na sjeveru države, gdje stranci dolaze zbog, još uvijek, netaknute prirode. U Herceg Novom, kažu, ugođaj kvari buka, ali i nedostatak pješčanih plaža i mjesta za odmor u prirodi.

“Primjetio sam da je destinacija kampera Dubrovnik ili Budva. I jednostavno preskaču HN. Poneko

od ovih koji su na biciklima, oni svrate jer njima je daleko da od ujutru do uveče dođu do Dubrovnika. Vrlo malo gostiju ima koji se zadržavaju. Jednostavno prenoće i sutra idu dalje”, tvrdi Mađar.

Vlasnici kampa još uvijek nisu bili domaćini turistima iz Crne Gore. Iz Srbije i Bosne su imali redovne goste, međutim danas je Herceg - Novi van interesne sfere kampera iz balakanskih zemalja. U šatorima u Zelenici najčeće borave stranci, Poljaci i Francuzi. Kamperka Evelina Dabrovska kaže da je Zeleniku izabrala jer je dosta čula o Crnoj Gori .”Ovaj kamp je jako lijep.

Vlasnik je jako ljubazan”.

Kamp u Zelenici je prvi kamp u Crnoj Gori, koji je od 1966. u registru ADACa, najvećeg auto kluba u Evropi.

S.Milović

Nedostaju prospekti Na teritoriji hercegnovske opštine registrovana su dva kampa, u Zelenici i Bijeloj. Po riječima vlasnika auto kampa u Zelenici Ćabe Mađara jedinstveni prospekt za

kampove u Crnoj Gori ne postoji. Na sajmovima turizma jedno od najčešćih pitanja je koji su kampovi u Crnoj Gori, a mi nažalost odgovor na to nemamo”, tvrdi Mađar.

TivaT

naplaćeno više od 70.000 eura Od 15. maja do 31. jula izvršena 973 inspekcijska nadzora To je rekla glavna turistička inspektorka i koordinatorka za Tivat ispred Uprave za inspekcijske poslove Svetlana Šljivančanin. Ona navodi da je utvrđeno 275 nepravilnosti, a opomena u 171 nadzoru. U tom periodu izdata su 72 rješenja o otklanjanju nepravilnosti, 44 rješenja o zabrani. Iz-

data su 222 prekršajna naloga u ukupnom iznosu od 71.825 eura. Inspektori su podnijeli tri zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a uklonjena su četiri objekta. Za dva i po mjeseca izdato je sedam rješenja o zabrani obavljanja djelatnosti, a oduzeto robe u vrijednosti od 6.000 eura. Z.K.

40.

Gornjolastovska fešta održana je u Gornjoj Lastvi protekle subote.

Organizovalo je Kulturno zavičajno udruženje “Napredak” iz Gornje Lastve, koje ove godine obilježava 95. postojanja

Mnaje turista u Novom

Na Hercegnovskoj rivijeri odmara 22.232 turista što je 1% manje nego lani. 19 759 su stranci a 2 473 domaći gosti . Turistička organizacija Herceg Novog minule sedmice evidentirala je za 6% bolju popunjenost hotela uprkos činjenici da je hotel Centar u Igalu ovog ljeta zatvoren zbog potpunog renoviranja. S.M.

Laka naplata tekućih prihoda Realizacija budžeta u tekućem dijelu odvija se planiranom dinamikom i u odnosu na uporedni period prošle godine bolja je za oko četiri do pet odsto, izuzimajući prihode od prodaje nefinansijske imovine i komunalija. Te dvije grupe prihoda, kako navodi načelnik Sekretarijata za privredu i finansije Mihailo Đurović, predstavljaju dominatan izvor finansiranja ovogodišnjeg budžeta. „Poznato je da smo planirali, i iz godine u godinu prenosimo planirane prihode od prodaje dijela zemljišta Kraljačina plaža kod Bara, a od komunalija je planirana značajna suma, 17 miliona eura. Ta dva izvora predstavljaju dvije trećine ukupnih prihoda“, naveo je on i dodao da naplata tekućih prihoda neće biti teška, jer se iz godine u godinu pojačavaju prihodi po ovom i drugim osnovama.

N.L.

Biciklističke staze za Bjelopoljce Ekipa biciklističkog saveza Crne Gore u periodu od 20-31 jula radila je na uređenju tri nacionalne biciklističke staze na kojima je postavljena adekvatna signalizacija. Time je, prema riječima predsjednika nacionalnog biciklističkog saveza Branka Hajdukovića ispunjena ugovorna obaveza prema Ministarstvu održivog razvoja i turizma, koje je finansiralo projekat. „Ranije uređenih 2000 kilometara biciklističkih staza povećano je za još 200 kilometara“kazao je Hajduković.

B.Č.

crna gora 23

PONEDJELJAK, 4. 8. 2014.

Mulj koji se direktno ispušta iz kopova izuzetno je opasan po floru i faunu Ćehotine, jer mulj prekriva dno rijeke i uništava sve pred sobom

Rijeka Ćehotina je jako zamućena nakon ispuštanja vode iz Rudnika uglja

pljevlja

Upadljiva nebriga za otpadne vode Dejan Kandić

E

kološki incidenti u Pljevljima su relativno česti i ponavljaju se. Odgovorni za njih neblagovremeno izvršavaju inspekcijske naloge, tvrde iz lokalne NVO “Da zaživi selo”.

Najnoviji slučaj zbio se pretposljednjeg dana jula kada je Eko-patrola ove NVO evidentirala povećanu mutnoću u otpadnim vodama Rudnika uglja koje se ispuštaju u Ćehotinu. Izvršni direktor “Da zaživi selo” Vaso Knežević upozorava da ovo nije prvi put da su registrovane nepravilnosti prilikom ispusta otpadnih voda Rudnika uglja AD Pljevlja.

“NVO Da zaživi selo je više puta skretala pažnju na ot-

padne vode Rudnika uglja, međutim, i pored upozorenja inspekcije da moraju dovesti u red taložnik i kvalitet otpadnih voda, oni i dalje nastavljaju po starom. Mulj koji se direktno ispušta iz kopova izuzetno je opasan po floru i faunu Ćehotine, jer je vodostaj nizak i taj mulj prekriva dno rijeke i uništava sve pred sobom. U Rudniku uglja još nisu do kraja uradili vodosabirnik i taložnik i zbog toga dolazi sve češće do ovakvih

Slika govori više od riječi problema”, kazao je on.

Slučaj je prijavljen ekološkom inspektoru, a Knežević kaže i da su zabilježili i slične incidente od strane Termoelektrane i Rudnika olova i cinka i prijavili ih Upravi za inspekcijske poslove.

On podsjeća da su iz Rudnika uglja prije koji mjesec demantovao da su to nelegalni ispusti i da njihove otpadne vode ne mijenjaju bitnije kvalitet vode Ćehotine.

Iz NVO je pokrenuta inicija-

U NVO tvrde da slike govore više od riječi i da nije teško provjeriti i na licu mjesta, da tvrdnje nadležnih u Rudniku uglja ne stoji.

“Naravno, ovakve otpadne vode nijesu konstantne, već povremene, ali česte, pa s toga nijesu uvijek istog kvativa za sakupljanje najmanje 6.000 potpisa za peticiju kojom će biti traženo da se sjedište ekološkog inspektora premjesti u Pljevlja, kako bi se blagovremeno reagovalo

liteta kada se vrši njihova analiza. Normalno je za zagađivače da se analiza vrši kada su otpadne vode najčistije. Apelujemo na ekološkog inspektora da češće obilaze ovakve izvore zagađenja“, rekao je Knežević za Dnevne novine. u akcidentnim situacijama.

Oni su pokrenuli i inicijativu za ispitivanje uzroka zagađenja vazduha u Pljevljima i povećanog broja oboljelih Pljevljaka.

plužine

Mlada Iva Blagojević najbolja Sportsko-turistička manifestacija Biciklistički dan u Plužinama, u organizaciji Biciklističkog kluba Perun i TO Plužine, a pod pokroviteljstvom Opštine Plužine i firme Okov, održana je proteklog vikenda u tom gradu. Među najuspješnijima su se našli: Iva Blagojević, Nevena Vojinović, Aleksandara Jovović, te Dalibor Škiljević, Damjan Šimun i Nebojša Mitrić. Među pionirima prvi je Božidar Dondić, a slijede ga Šimun Stefan i Goran Vuković. U kategoriji Hoby fun prvo mjesto uzeo Željko Škiljević, zatim Vladimir Jovović i Matija Tijanić. U kategoriji Hoby Sport prvi je bio Marko Mazić, te Goran Delić i Dragan Bakrač. J.L.

Kolašin

Uspješna izložba Centar za kulturu i Udruženje likovnih umjetnika Kolašina, u okviru manifestacije “Udahnite Kolašin”, sinoć je otvorilo izložbu pod nazivom “Barutana 2014”. Na izlobi su izloženi radovi Momira Bulatovića, Miodraga Šćepanoviča, Peđe Dragovića,

Slavenka Rakočevića, Tijane Dujović Lišćević, Svetlane Dukić, Darka Drljevića, Naoda Zorića, Stefana Lutovca, Dragoslava Jeknića-Šafta, Miomira Naka Minića, Ljiljane Minić, Zorana Obrenovića i Gorana Ćetkovića.

Z.B.

24 svijet

PONEDJELJAK, 4. 8. 2014.

VojNi tUNeli

tenkovi odlaze, bombe padaju GAZA - Izraelska vojska počela je da se “preraspoređuje” duž granice sa Gazom, pošto je vlada iz Jerusalima nagovijestila da će ponovo preispitati svoje operacije.

U obraćanju na televiziji, premijer Benjamin Netanjahu nagovijestio je da bi vojska mogla da izvrši reviziju operacije na Pojas Gaze pošto je okončala uništavanje Hamasovih vojnih tunela ispod granice.

Istovremeno, Netanjahu je upozorio da će Hamas platiti “ogromnu cijenu” ako nastavi da ispaljuje rakete na Izrael, kao i da sve opcije ostaju na stolu.

Izrael je, međutim, nasta-

vio da bombarduje južni dio Pojasa Gaze, uprkos tome što je signalizirao deeskalaciju svoje 27-dnevne ofanzive u Gazi.

Zdravstveni zvaničnici iz Gaze rekli su da je u jučerašnjim napadima poginulo 30 Palestinaca.

Izrael je 8. jula počeo vazdušnu ofanzivu na Gazu, sa obrazloženjem da želi da spriječi raketnu paljbu Hamasa na svoju teritoriju.

U međuvremenu je jevrejska država počela i kopnenu ofanzivu, čiji cilj je bio uništenje Hamasovih tunela koje njegovi borci uglavnom koriste za napade na Izrael.

SAD

protest ispred bijele kuće Više hiljada ljudi okupilo se ispred Bijele kuće na demonstracijama u znak podrške Palestincima u Pojasu Gaze, apelujući na mir i okončanje tamošnje vojne operacije koju sprovodi Izrael.

Demonstranti, među kojima je bilo mladih i starih iz svih krajeva SAD, uključujući i djecu, uzvikivali su: “Stop američkoj pomoći Izraelu” i “Izrael napolje iz Palestine”, prenijela je agencija AFP. “Gaza neće nikad umrijeti. Vrijeme je za mir, jer ovo krvoproliće u Gazi neće prestati. Čitav Bliski istok će bi-

ti u problemu ako se ovaj konflikt ne okonča”, rekao je 70-godišnji Amar Džamal, koji je učestvovao u protestnoj šetnji centrom Vašingtona zajedno sa svojom porodicom.

Mnogi demonstranti su izrazili bijes prema izraelskom premijeru Benjaminu Netanijahuu, dok su drugi zatražili od Vašingtona da okonča vojnu pomoć Izraelu i da zauzme oštriji stav prema toj zemlji.

Organizatori ističu da je na protestima ispred Bijele kuće učestvovalo čak 50.000 ljudi.

UN

U Gazi je ubijeno 300 djece

R

at između palestinskog pokreta Hamasa i Izraela odnio je živote 1.600 Palestinaca, među kojima gotovo 300 djece, te 63 izraelska vojnika i uništio na hiljade domova.

Do juče oko podneva prebrojane su 1.654 palestinske žrtve, a ranjenih je 8.900 prema podacima lokalnih sigurnosnih služba. Ujedinjene nacije uspjele su provjeriti identitet 1.117 poginulih, među kojima su velika većina civili (926 ili 83 odsto). UNICEF je objavio da je najmanje 296 djece ubijeno u sukobu.

Izrael je izgubio 63 vojnika, što je njegov najveći gubitak od rata protiv Hezbolaha 2006. Tri civilne žrtve, a među njima je jedan Tajlanđanin, ubijene su nekom od 3.032 palestinskih raketa ispaljenih na Izrael koliko ih je do juče pobrojala izraelska vojska. Zamjenik izraelskog ministra vanjskih poslova tvrdi pak da ima dokaze da su 47 posto ubijenih Palestinaca borci.

● Raseljeni Prema UN-ovim podacima, 280.000 osoba smješteno je u UN-ove centre i centre lokalne vlasti, a to je oko 15 posto stanovništva. Ako se prebroje stanovnici sklonjeni kod rodbine i prijatelja, prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) ukupno je 400.000 raseljenih. To je otprilike kao kada bi 1,85 miliona Njujorčana moralo napustiti svoj dom.

● Štete i potRebe - Psihološka pomoć potrebna je za 326.000 maloljetnika, procjenjuje UNICEF. - Hiljade neeksplodiranih naprava posijano je po Gazi, procjenjuje UN. - Zatvoreno je 10 od 33 bolnice, a 11 ih je ošteće-

no, navodi WHO. - Potpuno su uništeni domovi 9.815 porodica (oko 58.900 osoba), prema podacima UN-a.

- Kancelarija za koordinaciju humanitarnih pitanja UN procjenjuje da je za pomoć Gazi potrebno više od 390 miliona dolara, od čega je pokriveno dosad 43 posto iz donacija.

- WHO procjenjuje da zasad ima sredstava za samo šest posto procijenjenih potreba.

PONEDJELJAK, 4. 8. 2014.

390 miliona dolara je potrebno pomoći Gazi procjenjuje kancelarija za koordinaciju humanitarnih pitanja UN-a. Od toga je pokriveno dosad 43 posto iz donacija ● Borci Međunarodni institut za strateške studije (IISS) drži da Hamas ima 20.000 boraca, od kojih 10.000 najbolje uvježbanih. Tu je brojku teško provjeriti.

Brigade al-Kods Islamskog džihada tvrde da imaju 8.000 ljudi. Izraelska vojska objavila je da je ubila 320 palestinskih boraca u drugome tjednu rata. UN je pobrojao 191 borca među mrtvima kojima je mogao provjeriti identitet. Prema podacima iz 2011. Izraelskog instituta za prou-

čavanje nacionalne sigurnosti, izraelska vojska ima 176.500 vojnika i 445.000 u pričuvnom sastavu od kojih je 86.000 mobilizirano.

Teško je utvrditi koliko se zapravo izraelskih vojnika sada bori u Gazi jer taj podatak podliježe cenzuri.

● Mlado stanovništvo Prema palestinskom statističkom zavodu 43,4 posto od 1,8 miliona stanovnika Gaze mlađe je od 14 godina. Stanovništvo raste za 3,7 posto na godinu i prosječna dob iznosi 18 godina. Izraelska nevladina organizacija Gisha ocijenila je neposredno prije izbijanja aktuelnog sukoba da u Gazi nedostaje 259 škola, ponajviše zbog manjka građevinskog materijala čemu je uzrok izraelska blokada enklave. Sukobi su takvo stanje pogoršali jer je 137 škola oštećeno, prema UN. Enklava nema infrastrukturu primjerenu za 1,8 milion stanovnika stiješnjenih na 362 kvadratnih kilometara, a na kraju je loša distribucija struje i vode.

● razorena privreda Stopa nezaposlenosti veća je od 40 posto, prema procjeni Međunarodnog monetarnog fonda.

Kretala se ispod 20 posto 2000, odnosno 30 posto 2011. godine. U doba mira više od 70 posto stanovnika Gaze zavisi o humanitarnoj pomoći, navodi Gisha.

svijet 25

26 svijet

PONEDJELJAK, 4. 8. 2014.

Žestoke borbe na istoku ukrajina

Šest civila poginulo je u Donjecku na istoku Ukrajine tokom dva dana, dok je u Gorlovki u Donjeckoj oblasti jedna osoba stradala, a 17 je ranjeno.

TV kanalu “112 Ukrajina” prvi zamjenik gradonačelnika Donjecka Konstantin Savinov rekao je da je poginulo šest civila, a da je 12 njih zadobilo rane od gelera.

Prema ranijim izvještajima agencija, u Donjecku su dvije noći trajale borbe i pogođena je granatom i razrušena jedna škola.

U opasnosti da budu opkoljeni, separatisti su ponovo pozvali Rusiju da im pošalje trupe u pomoć i zaplijenili vozila i hranu stanovnika i preduzeća.

Predstavnik ukrajinske vojske, Aleksej Dmitraškovski rekao je za agenciju AP da se vladini vojnici bore da održe položaje na prilazima Donjecku, ali su naišle na otpor.

U međuvremenu, ruske agencije prenijele su tvrdnju štaba proruskih snaga samoproglašene Luganske Narodne Republike (LNR) da su ukrajinski vojnici opkoljeni.

UN izvještava da je u Donjecku noć bila nemirna i da žitelji skoro svih rejona javljaju za snažne eksplozije, razmjenu vatre iz automatskog oružja i kretanju vojne tehnike ulicama grada.

Vojne snage samoproglašene Narodne Republike Lugansk saopštile su da

su počele pregovore o predaji s predstavnicima jedinice ukrajinske vojske koja je već danima opkoljena na teritoriji pod kontrolom pobunjenika na jugoistoku Ukrajine, u blizini granice sa Rusijom.

Kako prenose RIA Novosti, ukrajinska jedinica, veličine brigade, opkoljena je u blizini grada Sverdlovska, na samoj granici s Rusijom.

“Nestalo im je hrane, vode i goriva. Imaju samo municiju za pješadijsko naoružanje i to za nekoliko dana borbe. Ušli smo u pregovore s našim predlogom da oni unište svoju borbenu tehniku (oko 70 vozila), predaju lično oružje i municiju, a da ih mi pustimo da iz okruženja odu na teritoriju Ukrajine”, rekao je neimenovani predstavnik pobunjenika iz Luganska.

On je, međutim, dodao da se predstavnici ukrajinske vojske nisu složili s tim predlogom, već traže da im se dopuste da odu s borbenom tehnikom.

Predstavnik pobunjenika je rekao da Ukrajinci imaju rok od nekoliko dana da odgovore na zahtjev za predaju, a do tada ostaju pod opsadom pobunjenika i pod artiljerijskom vatrom, ali pobunjenici

neće pokušati da ih direktno napadnu.

“Dopremanje hrane i municije opkoljenoj grupi je veoma otežano zbog gubitaka koje je ukrajinska vojska imala u transpor-

Let MH17

tnim avionima. Te su mogućnosti, praktično, svedene na nulu”, rekao je taj pobunjenik za RIA Novosti.

Ta ukrajinska jedinica poslata je na sam jug Ukrajine, na početku ak-

cije slamanja pobune, da pokuša da snage otcijepljenih delova zemlje odvoji od granice s Rusijom, ali u tome ne samo što nije uspjela, već je opkoljena i blokirana.

Lazaret

Ništa u crnim kutijama Zaplijenjeno pola tone marihuane Kuala Lumpur/Hag Preliminarni podaci dobijeni dešifrovanjem “crne kutije” leta MH17 pokazuju da tokom leta “nije bilo vanredne situacije”, piše malezijski Nju sandej tajms.

T a j dnevnik, pozivajući se na izvor u grupi međunarodnih eksperata koji istražuju uzroke tragedije, navodi da je po-

sljednji registrovani razgovor u pilotskoj kabini bio razgovor posade sa kopnenim službama kontrole leta i da u onome što s e čulo “nije bilo ničeg neobičnog”. “ D o sada je utvrđeno da posljednji glas koji se čuje nije bio pilotov”, rekao je taj izvor ne navodeći druge detalje

istrage.

Prema podacima malezijskog lista, sljedeće sedmice mogli bi biti obnarodovani neki preliminarni detalji o padu aviona.

Navodi se i da nije poznato da li su međunarodni eksperti dobili od ukrajinske strane snimak razgovora dispečera sa srušenim avionom.

Avion “Malezija erlajnza” koji je letio iz Amsterdama do Kuala Lumpura, srušio se 17. jula u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine. Poginulo je svih 298 putnika

Albanska policija zaplijenila je juče pola tone marihuane na periferiji sela Lazareta, javili su albanski mediji.

Policijska akcija je, kako se navodi, izvedena je na osnovu dojave o sumnjivom kretanju na periferiji tog sela, inače, poznatom po uzgajanju i proizvodnji ogromnih količina narkotika zbog čega je nazvano “fabrika marihuane”. Marihuana je bila spakovana u 10 džakova.

Prilikom zaustavljanja

kombija sa lažnim tablicama kojim je prevožena droga, vozač je zahvaljujući pomrčini uspio da pobjegne ali je policija uspjela da otkrije njegov identitet”, rečeno je policiji.

Mediji konstatuju da ova zapljena svjedoči o tome da, uprkos policijskoj intervenciji čišćenje područja oko Lazareta kao i samog sela i stalnim kontrolama, kao i velikom pritisku policije, marihuane i dalje ima na tom području i to u velikim količinama.

PONEDJELJAK, 4. 8. 2014.

Broj: 910 GASTRONOMIJA

Kuvar

Kulinarski običaji širom svijeta Vodimo vas na gastronomsko putovanje oko svijeta kako biste upoznali zanimljive rituale i pravila u ishrani koje koriste ljudi na različitim meridijanima

EGZOTIČNI SLATKIŠ

Egipatska torta LIKER

Between the sheets PUTER NA TRONU

Margarin je nezdrav

PREPORUKA

Izbjegnite gluten Iako neki smatraju da je priča o štetnosti glutena pretjerana, postoji nekoliko razloga da budemo oprezni sa njim. Jedan od njih je što je gluten relativno nov u ljudskoj ishrani, a ima potencijal da izazove alergijske reakcije.

Kada kažemo da je gluten “relativno nov” to znači da je njegova obilata upotreba počela sa razvojem poljoprivrede i gajenjem pšenice, što je kratak period u odnosu na dužine prethodne ljudske istorije.

Recepti

28 KUVAR

PONEDJELJAK, 4. 8. 2014.

DORUČAK

RUČAK

Kroasani sa šunkom

●Sastojci●

U posudi sjedinite kvasac, šećer i mlako mlijeko, ostavite da nadođe. U većoj posudi pomiješajte jaje, jogurt i ulje, dodajte kvasac, posolite po ukusu i dodajte brašno miješajući sve vrijeme. Kad tijesto počne da se odvaja od ruku, izvadite ga iz posude, oblikujte 9 malih loptica, prekrijte ih krpom i ostavite da odstoje dok pripremite fil. Svaku lopticu oklagijom razvucite u krug prečnika 30 cm, svaku premažite margarinom sem posljednje, pa naslažite jednu na drugu i ostavite da odstoje oko 20 minuta.

Odstojalo tijesto oklagijom razvucite što tanje u krug, isjecite na četiri dijela u obliku krsta, a svaku četvrtinu podijelite na 8 dijelova. Prašku šunku isjecite na kockice i sjedinite sa švapskim sirom. Po kašičicu pripremljene mase stavite na svaki trougao od tijesta i urolajte.

Kroasane poslažite u podmazan, brašnom posut pleh, pa ih premažite jajetom i pospite susamom. Ostavite da odstoje sat vremena, a zatim ih stavite da se peku na 170 stepeni dok ne porumene.

●Sastojci● 2,5 dl jogurta 3 dl mlijeka kockica pivskog kvasca kašika šećera kašičica soli 2 jajeta 1 dl ulja 1 kg brašna (tip 400) 200 g margarina 250 g švapskog sira 200 g praške šunke 30 g susama

800 g goveđeg ili junećeg bifteka 4 žumanceta po 4 kašičice senfa i kapra 8 kašičica limunovog soka 4 čena bijelog luka po 120 g kisjelih krastavaca i crvenog luka 8 slanih fileta inćuna 80 g ljutog kečapa 100-150 ml konjaka so, biber

UŽINA

Riba u sosu

Tatarski biftek

File dobro očistite od žilica i dobro ga usitnite. Poslije čišcenja trebalo bi da vam je ostalo 720 g mesa. Pripremite osnovu: žumanca, senf, so, biber i limunov sok promiješajte, zatim postepeno dodajte ulje kap po kap. Dobro izmiješajte, sosu dodajte sjeckan bijeli luk, krastavčice, filete inćuna, luk, kapar i alevu papriku. Sve ponovo promiješajte, na kraju dodajte kečap, tabasko i vorčester sos. U to stavite polovinu pripremljenog bifteka. Po potrebi još malo posolite i dobro izmiješajte. Miješajte tako da u jednu ruku uzmete kašiku, a u drugu viljušku. Kašikom uzmite malu količinu mesa, a viljuškom gnječite meso jer ćete tako homogenizovati smjesu. Dodajte preostalo meso, na isti način izmiješajte da se masa ujednači. Po potrebi još začinite. Na kraju dodajte konjak koji jelu daje posebnu aromu.

Tatarski biftek služi se uz topli tost i maslac.

VEČERA

●Sastojci● 400 g crnog luka 3 čena bijelog luka 1 zelena ljuta papričica 600 g svinjetine 500 g nauta (sirove leblebije) 2 kašike ulja kašika karija u prahu kašičica cimeta kašika brašna 400 ml supe (kocka) so, biber svjež korijander ili peršun za ukrašavanje

Kari s leblebijama

Isjeckati crni luk. Šargarepu isjeckati na sitnije kockice.

Oba sastojka izmiješati sa bujonom ili supom, lovorom, solju i zrnima bibera, zatim prokuvati i krčkati na blagoj temperaturi oko 10 minuta. Riblje filete proprati i ubaciti u supu.

Kuvati otprilike oko 3 minuta, pažljivo izvaditi i ostaviti na toplom mjestu. Ispasirati povrće i vodicu u kojoj se kuvala riba.

Prokuvati ispasiranu vodicu od ribe sa krem sirom, umiješati gustin, uz snažno mućenje.

Dodati senf, med, so i biber po ukusu. Vratiti filete ribe u sos i servirati toplo. Uz ovo jelo lepo se slažu bareni krompiri.

●Sastojci● glavica luka 2 male šargarepe 1 l ribljeg bujona ili supe (od kocke) 2 lista lovora so 3 zrna bibera 4 bakalara 200 g krem sira sa začinima 3 kašike gustina malo meda biber

Crni i bijeli luk isjeći na kriškice. Papričicu što sitnije isjeckati. Meso oprati, posušiti i isjeći na kocke. Leblebije skuvati u ekspres loncu, u posoljenoj vodi (60 minuta) i procijediti. Zagrijati ulje u širokoj šerpi. Staviti meso da se prži, na što jačoj temperaturi. Dodati crni i bijeli luk. Malo kasnije dodati kari, cimet, papričicu i leblebije. Posuti brašnom, naliti supom i krčkati poklopljeno na blagoj temperaturi, oko 45 minuta. Posoliti i pobiberiti po ukusu. Posuti sjeckanim korijanderom ili peršunom i služiti uz pirinač.

KUVAR 29

PONEDJELJAK, 4. 8. 2014.

DORUČAK

Miješana salata

RUČAK

●Sastojci● 200 g celera 500 g cvekle 2 glavice luka 1 čen bijelog luka 1 kašika putera 1 l goveđe supe 3 kašike vinskog sirćeta 250 g bijelog kupusa 200 g usitnjenog paradajza 750 g kuvane juneće plećke so, biber

UŽINA

Ćureći ražnjići

Očistiti glavice svih nabrojanih salata, oprati ih i prosušiti trešenjem. Zelenu salatu i zimsku salatu isjeckati na komade veličine zalogaja. Endiviju isjeći na široke trake. Dobro očistiti, oprati, osušiti i isjeći rukolu. Oprati, oljuštiti glavicu crnog luka i isjeći na prstenove.

Oprati rotkvice i paradajz, očistiti i isjeći na tanke kriške tj. trake. Za dresing je potrebno pomiješati senf, med i kašiku hladne vode. Posoliti i pobiberiti. Ulje kremasto pomiješati i dodati začinsko bilje. Salate, rukolu, crni luk, rotkvice i paradajz pomiješati sa dresingom u velikoj činiji za salatu. Oljuštiti tvrdo kuvana jaja, isjeći na osmine i servirati na salati.

●Sastojci● glavica zelene salate glavica endivije glavica zimske salate veza rotkvica glavica crnog luka veza rukole 4 paradajza 1/2 kašičice senfa 2 kašike sirćeta so bijeli biber 4 kašike ulja po vezu sjeckane mirođije 4 tvrdo kuvana jajeta

●Sastojci● 4 crvene paprike 200 g feta sira jaje 50 g kisjele pavlake biber, so 4 kašike maslinovog ulja

Paprike sa sirom

Boršč Celer oljuštite i narendajte na tračice. Cveklu oljuštite i isjecite na kolutove. Luk i bijeli luk oljuštite, nasjeckajte i staklasto propržite na puteru. Dodajte celer i cveklu i kratko propržite. Podijelite s toliko supe da sastojci budu pokriveni tečnošcu. Začinite sirćetom, solju i biberom, kuvajte oko 30 minuta. Očistite kupus i tanko ga narendajte. Umiješajte u čorbu zajedno s paradajzom, ulijte ostatak supe i kuvajte još 30 minuta. Meso isjecite na kocke i neka provri sa čorbom, koju ćete po potrebi još začiniti. Po želji, boršč poslužite s kisjelom pavlakom.

VEČERA

Isjeckati bijeli luk. Majoran proprati, posušiti i sitno isjeckati. Oba sastojka pomiješati sa vinom i senfom, posoliti i pobiberiti. Marinirati u tome meso oko 3 sata, u frižideru. Oprati papriku. Luk oljuštiti i isjeći na četvrtine. Tikvice isjeći na kolutove. Izvaditi ćuretinu iz marinade, ocijediti je i praviti ražnjiće: na svaki štapić ređati naizmjenično – meso, papriku, tikvicu i luk. Zagrijati ulje u velikom tiganju i pržiti ražnjiće uz okretanje, oko 16 minuta. Izvaditi ražnjiće iz tiganja iservirati po želji, ukrašene začinskim biljem. Ražnjiće tokom prženja stalno prelivajte uljem – tako će biti hrskaviji spolja i sočniji iznutra. Osim toga, ulje pomaže da se oslobode sve arome jela.

●Sastojci● 500 g ćuretine isječene na kocke 1 čen bijelog luka 1/2 veze majorana 200 ml bijelog vina 2 kašike senfa so, biber 2 paprike (crvena i žuta) 1 glavice crnog luka 2 tikvice 2 kašike ulja

Zagrijati gril u rerni. Paprike oprati i obrisati, pa ih staviti u pleh obložen aluminijumskom folijom. Peći ih u rerni dok ne dobiju tamnobraon boju i dok ne počnu da se stvaraju mjehurići po njima. Povremeno ih okretati. Zatim paprike izvaditi iz rerne, staviti ih u plastičnu kesicu i ostaviti tako oko 10 minuta. Tek tada ih pažljivo oljuštiti i podsjeći gornji dio i odstraniti sjeme (možete ih i presjeći na pola). Zagrijati rernu na 180 stepeni. Feta sir sitno izgnječiti viljuškom. Dodati cijelo jaje i kisjelu pavlaku i sve dobro promiješati. Zatim dodati bibera po želji. Namazati uljem ravan pleh. Napuniti paprike masom od sira i ređati jednu pored druge u pleh.

Zatim paprike posoliti, pobiberiti i preliti maslinovim uljem.

Peći ih u rerni oko 40 minuta.

Nijeste bili pažljivi i stavili ste previše soli? I za taj kulinarski problem ima rješenja. Kada su u pitanju variva, supe, sosovi, idealno rješenje je sirov krompir. Naime, dovoljno je da oljušten krompir stavite u jelo i nastavite s kuvanjem. Krompir će upiti slanu tečnost.

25

odsto zapremine jabuke čini vazduh

30 KUVAR

PONEDJELJAK, 4. 8. 2014.

Pomoć u kuhinji

Odledite meso za par minuta

VIŠE OD NAPITKA

Višenamjensko pivo

Ovaj popularni napitak od ječma i hmelja ne služi samo da biste se rashladili u vrelim ljetnim danima.

Naime, pivo svakako trebate imati u kući, jer vam ono može pomoći da rješite niz sitnih problema. Evo i o čemu se radi.

Zaštitite baštensko bilje od puževa U manje posudice sipajte pivo, rasporedite svuda po bašti i ostavite preko noći.

Ujutro ćete primetiti da mu puževi nisu mogli odoljeti.

Riješite se dosadnih mušica koje “opsjedaju” činiju sa voćem U čašu sipajte pivo i za-

tvorite providnom folijom.

Napravite mali otvor. Aroma piva će privući mušice koje kasnije neće moći da izađu iz čaše.

Pivo vam može pomoći da se riješite miševa.

Dakle, u malu kantu sipajte centimetar, dva piva.

Napravite “putić” kojim će se miš popeti (drvo, plastika). Pivo će namamiti miša i on će upasti u kanticu.

Pivo umjesto đubriva Vaše kućno i baštensko bilje, ali i povrće, prosto obožavaju šećer koji se nalazi u pivu. Iz tog razloga pivo je odlično prirodno đubrivo.

Savršeno za poliranje Pivo je odlično za poliranje zlatnog i srebrnog nakita. Pamučnom krpom umočenom u pivo vratite sjaj omiljenim komadima nakita. Pivo koje je izvjetrilo odlično je i za poliranje drvenog namještaja.

Istrljajte ga krpom umočenom u pivo, a zatim obrišite čistom.

Uklonite fleke od kafe ili čaja Fleke natopite sa malo svijetlog piva. Pričekajte bar sat vremena pa isperite čistom vodom. Ako su fleke i dalje vidljive, ponovite postupak.

Ako ste zaboravili da izvadite meso iz zamrzivača na vrijeme, ne sjekirajte se.

Postoji jednostavan trik da veoma brzo i lako odledite zaleđeno meso.

U sudoperu stavite šerpu i okrenite je naopačke. Zatim na šerpu stavite zaleđeno meso koje je u kesi, pa preko stavite drugu šerpu i napunite je toplom vodom. Sada sačekajte između pet i deset minuta da se meso odledi, pa krenite sa pripremom obroka. Trik je u tome što metal dobro sprovodi toplotu, a odmrzavanje ubrzava i težina šerpe napunjene vodom.

NE BACAJTE GA

Iskoristite bajat hljeb Ne morate bacati bajati hljeb - primjenite naše savjete i ponovo uživajte u mekanim kriškama. Postoji više načina da omekašte stvrdnuti hljeb.

Prvi način je omekšavaje u rerni. Rernu zagrijte na 180 stepeni, a hlieb umotajte u vlažnu krpu. Stavite umotan hljeb u zagrijanu rernu na 5-10 minuta. Hljeb možete smekšati i u mikrotalasnoj rerni. Poprskajte ga vodom (nemojte natapati hljeb) i uvijte u papirni ubrus. Zatim ga stavite u mikrotalasnu rernu uključenu na najveću jačinu oko 10 sekundi. Na ove načine možete omekšati i druga peciva. Ako ipak želite da upotrebite bajat hljeb za pripremu ukusnog specijaliteta,

predlažemo vam recept.

Pita od starog hljeba Sastojci vekna starog hljeba 4-5 jaja 300 gr sira 2 šoljice ulja 1/2 l mlijeka kašika brašna suvo grožđe Priprema Hljeb isjecite na kriške jednake veličine i poređajte po podmazanoj tepsiji.

Umutite jaja, dodajte mrvljen sir, ulje, malo soli ako je sir neslan, dodajte mlijeko i kašiku brašna, pa sve lijepo sjedinite i prelijte preko poređanih kriški hljeba. Preko pite možete po želji staviti i suvo grožđe. Pecite dok ne porumeni.

KUVAR 31

PONEDJELJAK, 4. 8. 2014.

PRATITE UPUTSTVA

Brzo i lako pranje suđa uz našu pomoć

Pranje suđa i nije baš omiljen posao u kuhinji, pa zašto ga ne biste uradili što brže? Evo nekoliko trikova.

-Prije nego bilo šta počnete, potrebno je da sa suđa očistite ostatke hrane.

Uvijek isperite suđe nakon upotrebe, ovo će vam pomoći da izbjegnete ribanje.

- Ako i m at e vremena, potopite suđe.

Ko r i s t i t e rastvor sode bikarbone, deterdženta za pranje posuđa i vrele vode. Potrebna vam je manja količina sode bikarbone i deterdženta, jer potapate suđe.

- Ako nemate vremena da potopite suđe, neposredno prije pranja koristite isti rastvor i napunite sudoperu vrelom vodom.

Nakon toga ubacite suđe u

sudoperu.

- Koristite četku za pranje suđa i izribajte svaki komad. Ako naiđete na malo tvrdokornije mrlje, pospite ih sodom bikarbonom i ponovo izribajte. Ona se ponaša kao blagi abraziv i učiniće pravo čudo na tanjirima, šerpama i tiganjima.

- Isperite suđe u vreloj vodi i stavite na stalak za cijeđenje posuđa.

- Čaše brišite suvom krpom nakon pranja, na taj način ćete izbeći pojavljivanje mrlja od vode.

Ako pratite pomenute korake, pranje posuđa postaje rutinski posao koji ćete završiti za petnaestak minuta. Stvar je u tome da ne dopustite nagomilavanje posuđa već da posao odrađujete nakon svakog obroka.

EVO I KAKO

Pripremite idealno hrskavu piletinu Kao i kod pripreme svake hrane, majstori zanata imaju svoje male tajne. Ovo su, najčešće greške koje radimo pri pripremi piletine.

Ne vežete piletinu i puštate da nogice i krilca “lete” Pile je prije pečenja važno povezati da bi se ravnomjerno ispeklo i da bi bilo sočno.

Ako to ne učinite, vrući vazduh će cirkulisati unutar pileta i isušiti djelove oko prsa prije nego su bataci gotovi.

Pile je golišavo Kako biste spriječili da se meso presuši, pokrijte ga aluminijskom folijom prvih 20 minuta pečenja. Folija će usporiti pečenje prsa pa će ona biti gotova u isto vreme kad i ostatak pileta.

Tiganj vam je poluprazan Piletina pržena u tiganju

na maslacu ukusan je i brzo gotov obrok, ali iako se često savjetuje da tiganj ne pretrpate on bi trebalo biti ispunjen piletinom jer ako pržite komad ili dva, lakše će izgorjeti.

Pogađate kad je gotovo Ako nemate termometar, jednostavno je napraviti test tako što ćete malo iskrenuti pile. Ukoliko je tečnost koja iscuri mutna i roze boje, pile još nije pečeno, ako je tečnost bistra ali prošarana crvenom bojom - pečeno je.

Piletina na roštilju Pripremajte piletinu na roštilju najprije s donjom stranom na rešetki i kad je najjača vatra. Kad se ispeče, i vatra će se već smanjiti pa kad okrenete dio s kožom koji je masniji manje će masti kapati po uglju.

RAZLIČITE KULTURE

Običaji širom svijeta V odimo vas na gastronomsko putovanje oko svijeta kako biste upoznali zanimljive rituale i pravila u ishrani koje koriste ljudi na različitim meridijanima.

Cijeli svijet je postao veliko igralište gdje se ljudi i kulture stalno prepliću. U svijetu punom turista domaćini su skloni da etiketiraju svoje goste prema zemlji iz koje dolaze. Zato nije na odmet znati osnove ponašanja i navike zemlje koju posjećujemo da bismo uspeli da ostavimo dobar utisak.

Rusija Ako vas Rusi pozovu na večeru, ne pravite planove za kasnije, jer se od vas očekuje da ostanete i da se družite. Savladavanje ruskog je najbolji način da steknete prijatelje ili ostavite dobar utisak. Bar se potrudite. U tom slučaju možete da očekujete srdačne zagrljaje, tapšanje po leđima i ostale izlive prijateljstva.

Njemačka Koristite nož i viljušku dok jedete sendvič, voće, kao i ostalu hranu. Domaćin će vam za stolom poželeti “Guten Appetit”, što je i znak da možete da počnete sa jelom. Ako starija ili više rangirana osoba ulazi u sobu, pristojno je ustati. Ne preterujte sa komplimentima da vašim domaćinima ne bi bilo neprijatno.

Kina Tokom obroka može-

23 milijardi drvenih štapića za jednokratnu upotrebu godišnje Japanci iskoriste prilikom jela

te slobodno da podrignete ili da srčete supu, ali se naručivanje slabo pečenog odreska smatra vrhuncem varvarizma. Na tanjiru je pristojno ostaviti malo hrane, što znači da ste domaćinu zahvalni na darežljivosti. Budite spremni i da održite malu zdravicu za svaku priliku i u svakom trenutku. Ako vas Kinez počasti aplauzom, uzvratite mu, ali nikako nemojte da pucketate prstima ili da zviždite. Španija Za stolom nemojte da tražite poseban tanjir za hljeb jer se uobičajenim smatra držati ga na stolu. Španci ne vole da bacaju hranu pa na tanjir stavite

samo onoliko koliko možete da pojedete. U južnoj Španiji je uobičajeno zakasniti na sastanak i do pola sata, dok je na sjeveru zemlje uobičajeno kašnjenje od 15 minuta.

Italija Nemojte da motate špagete na kašici, uradite to na ivici tanjira. Podrigivanje se smatra krajnje vulgarnim. Dok jedete, obje ruke držite iznad stola, ali nemojte da se podupirete laktovima. Italijani su vrlo šik, pa je pristojno oblačiti se elegantno i pomalo konzervativno.

Velika Britanija Za ručkom ili večerom pristojno je ostaviti malo hrane na tanjiru i napustiti domaćine brzo poslije obroka. Prije nego što navalite na hranu, pričekajte da domaćin počne da jede prvi. Rukujte se polako, a ne čvrsto, nemojte da navaljujete, da budete uporni ili da upadate u riječ.

Sjedinjene Američke Države Na večeru nikada nemojte da dođete ranije.

Ako vam ponude još hrane, slobodno uzmite koliko god želite, jer Amerikanci vole osobe koje dobro jedu.

Francuska Nikada ne jedite cijelo voće, već ga oljuštite i isjeckajte. Ali, hrskavi baget nemojte da sječete, kidajte ga rukama. Prije jela ne naručujte martini ili viski, jer Francuzi veruju da umrtvljuju nepce.

32 KUVAR

PONEDJELJAK, 4. 8. 2014.

TORTA

Precious moments

Deserti

Sastojci: 8 jaja 1/2 kg šećera 10 kašika brašna 5 kašika kakaa 1 prašak za pecivo 3 vanilin šećera 1 kašika cimeta 200 ml jogurta 200 ml ulja 400 ml mlijeka 3 kašike čokolade u prahu 1 anis 100 g mlijeka u prahu 200 g maslaca 200 g čokolade u prahu 100 g lješnika 500 ml šlaga 100 g kisjele pavlake Priprema: Za biskvit umutiti čvrst snijeg od bjelanaca sa malo soli, šećerom i vanilin šećerom, potom lagano umiješati ulje, jogurt i prosijano brašno s praškom za pecivo, kakaom i cimetom.

Smjesu izliti na najveći lim za pečenje obložen papirom za

pečenje i staviti peći u zagrijanu pećnicu na 160*C. Izvaditi, ohladiti. Prerezati na 2 dijela, svaki pažljivo odvojiti od papira. Prvi dio natopiti vrućim prelivom (300 ml mlijeka, 3 kašike čokolade u prahu i 1 zvjezdasti anis). Drugi dio takođe natopiti, ostaviti da se ohlade i sve fino prožme.

Za kremu pjenasto umutiti žumanca sa šećerom i vanilin šećerom, potom mutiti na pari dok smjesa ne postane gusta.

Umiješati mlijeko i prosijano mlijeko u prahu, potom još 5 minuta mutiti na pari, dok se ne zgusne. Umiješati čokoladu u prahu, ohladiti.

Lješnike popeći i oljuštiti.

Samljeti ih i u kremu umiksati omekšali maslac, masu od lješnika i čvrsto mućeni šlag.

Za fil čvrsto umutiti i dobro rashlađenu pavlaku za šlag sa šlagfixom i kisjelom pavlakom.

Svaki biskvit premazati polovinom kreme, potom šlag kremom i ukrasiti po želji.

BRZ A FANTASTIČAN

Kremissimo kocke Sastojci: 1,5 l mlijeka 3 pudinga od vanile 150 gr šećera 6 kasika gustina 1 margarin (250 gr) 100 gr istopljene čokolade 7-8 isjeckanih čokoladnih bananica 200 gr eurokrema Priprema: U 1,5 l slatkog mlijeka ukuvati tri pudinga od vanile,

150 gr šećera i šest kašika gustina. Ohladiti i umiksati 1 margarin. Masu podijeliti na tri dijela, pa u prvi dio dodati 100 gr istopljene čokolade, u drugi dio sedam do osam isjeckanih čokoladnih bananica, a u treći dio dodati 200 gr eurokrema.

Na tacni ređati četvrtasti keks-fil sa čokoladom-red keksa-fil sa bananicama-red keksa-fil sa eurokremom-šlag.

Tradicionalan recept za halvu Sastojci: 1 šolja ulja 1 ipo šolja brašna 1 šolja šećera 1 ipo šolja vode Priprema: Ulje staviti u šerpu i dobro zagrijati. Zatim dodati brašno i pržiti dok ne dobijete boju koju želite.

Ako smjesa bude rijetka dodajte još brašna da halva ne bi bila ma-

sna na kraju. Dok pržite brašno stavite šećer i vodu da kuva.

Kada ste dobili željenu boju izljite agdu, ali pažljivo da vas para ne opuri, najbolje maknite sa peći dok izlijevate agdu i neprestano miješajte da se ne stvore grudvice.

Kad se halva fino odvojila od šerpe dodaj malo mljevenih oraha i izmješajte.

KUVAR 33

PONEDJELJAK, 4. 8. 2014.

egzotični slatkiš

Egipatska sočna torta

Sastojci: Kore: (peći dvije) 5 bjelanaca 5 kašika šećera 100 gr mljevenih oraha 1 kašika brašna Fil 1: 10 žumanaca 10 kašika šećera 8 kašika gustina 600 ml mlijeka 250 gr putera 5 kašika šećera u prahu aroma vanile Fil 2: 300 gr šećera 200 gr oraha 300 ml slatke pavlake Priprema: Kore:Umutiti čvrst snIJeg od bJelanaca, dodati šećer. Lagano miješajući dodati brašno i orahe. Masu peći u zagrejanoj rerni na oko 180 stepeni.

Peći ovakve dvije kore.

Fil: Sipati 400ml mlijeka, tome dodati šećer pa sve staviti na šporet da provri. Posebno umutiti 200 ml mlijeka sa žumancima i gustinom.

Kada mlijeko provri dodati masu od mlijeka, žumanaca i gustina. Sve zajedno prokuvati. Ostaviti da se ohladi.

Posebno umutiti maslac sa šećerom u preahu. Kada je fil hladan sjediniti ga sa umućenim maslacem. Na kraju dodati aromu vanile.

Fil: Šećer staviti u šerpu, lagano ga istopiti. Kada je šećer skroz istopljen u njega dodati orahe. Kada je masa ohlađenja samljeti je.

Umutiti slatku pavlaku.

Umjesto slatke pavlake možete koristiti i šlag.Tortu filovati kora-fil 1- fil 2- kora- fil 1- fil 2.

396 kalorija ima u 100g gumenih bombona

Bobičasto voće u službi zdravlja

1

Brusnica

Ovo su prave male bombe vitamina C i ne samo da pomažu kod problema sa bešikom i dezinfikuju mokraćne kanale, nego ublažavaju i želudačne tegobe.

2

PoslastiCa za čUla

Prepune su ljekovitih i hranljivih sastojaka, posebno voćnim kiselinama, mineralima te elementima u tragovima, na primer manganom.

Čokoladni mousse Sastojci: 4 jaja 2 kašike šećera 1 kašika rendane kore narandže 80 ml soka od narandže 250 grama tamne čokolade za kuvanje Priprema: Umutite žumance sa šećerom, stavite to u teflon šerpu da se lagano zagrije, dodajte koru i sok od na-

randže i kad se i to malo zagrije dodajte čokoladu izlomljenu na kockice. Miješajte kašikom da se čokolada istopi i kad dobijete jednu finu kremu skinite šerpu sa ringle. Posebno umutite bjelance, dodajte ih čokoladi i to ručno miješajući kašikom. Kad ste izjednačili kremu sad je saspite u zdjelice i ostavite u frižider na hlađenje. Prije serviranja dodajte i maline.

Borovnice

Gumeni bomboni bi mogli uskoro biti upotrijebljeni u borbi protiv bolesti zuba. Naime, omiljeni dječji slatkiš biće dopunjen prirodnim zaslađivačem ksilitolom, koji pomaže pri uništavanju bakterija u ustima koje su odgovorne za kvarenje zuba.

3

Kupine

Bogate su mineralima a naročito vitaminima A, C i E te između ostalog snižavaju šećer u krvi, podstiču zaustavljanje krvarenja i djeluju protiv probavnih teškoća.

34 KUVAR

PONEDJELJAK, 4. 8. 2014.

Čarobnjakov napitak

Napici

Sastojci: 100 g zamrznutih borovnica 1 Vanilin šećer 2 banane 4 kašike pavlake 500 ml ohlađenog soka od narandže Priprema: Borovnice (Ukoliko nemate borovnice, možete koristiti i drugo zamrznuto šumsko voće) s vanilin šećerom usitnite u električnoj sjeckalici te ih procijedite i rasporedite u 4 čaše.

Sjeckalicu operite pa u njoj usitnite banane, pavlaku i 250 ml soka od narandže.

Pripremljenu smjesu pažljivo umiješajte u preostali sok od narandže i ulijte u prethodno pripremljene čaše.

Napitak lagano promiješajte i poslužite.

Americano kafa Sastojci: espresso 1 dl vruće vode mlijeko/slatka pavlaka po želji Priprema: Americano se priprema tako što se sipa jedna (ili dvije) doze espresso kafe odmah u veliku šolju. Zatim se doda vruća voda (oko 1dl). Odnos je uglavnom 1/3 espresso kafe i 2/3 vruće vode, ali možete eksperimentisati da otkrijete koji intenzitet volite. Takođe na to možete dodati mlijeko ili slatku pavlaku.

KUVAR 35

PONEDJELJAK, 4. 8. 2014.

Ledeni čaj od kupina za ljeto Sastojci: 500 g kupina, 250 g šećera, dvije-tri grančice svježe nane, na vrh noža praška za pecivo, 1 l ključale vode, 2 kesice čaja po izboru, 2,5 dl hladne vode, nekoliko kupina i listova nane za ukrašavanje.

Priprema: Kupine operite, pomiješajte sa šećerom i ostavite da stoje pet minuta, pa ih izgnječite drvenom kašikom. Dodajte prašak za pecivo, sitno sjeckane listiće nane, dobro promiješajte i ostavite da stoje. Kesice čaja prelijte ključalom vodom, poklopite i ostavite da stoji 5 minuta.

Izvadite kesice i još topao čaj sipajte preko mješavine od kupina. Ostavite da na sobnoj temperaturi stoji sat vremena. Dodajte hladnu vodu i miješajte dok se šećer sasvim ne istopi, poklopite i čuvajte u frižideru.

Between the sheets Sastojci: 0.25 dcl konjaka 0.25 dcl belog ruma 0.25 dcl Cointreau sok od jedne kriške limuna Priprema: U šejker sa ledom sipajte sastojke, potom promućkajte i procijedite piće u martini čašu.

Kahula liker Sastojci: 2 šolje (od 250 ml) vode 3/4 šolje instant kafe u granulama 2 ¼ šolje votke 4 šolje šećera 1 štapić vanile, isječen na 3 dela Priprema: Pomiješajte vodu, šećer i kafu u granulama u šerpi. Zagrijavajte i miješajte dok se ne rastvori. Skinite i ohladite na sobnoj temperaturi. Dodajte votku i promiješajte. Sipajte tečnost u tri flaše od po 350 ml. U svaku ubacite komadić vanile.

Zatvorite i čuvajte na hladnom i suvom mjestu do tri sedmice. Poslije toga procijedite, uklonite vanilu i služite na ledu.

Kahlua je najpopularniji liker sa ukusom kafe na svijetu i vodeći liker u SAD. Kahlua je rođena u Meksiku 1936. godine, a pravi se od zrna arapske kafe koja se prži i kombinuje sa šećernom trskom, rumom i vanilom kako bi se dobio jedinstveni ukus ovog likera.

2

minuta vam je potrebno za pripremu popularnog koktela Between the sheets

36 KUVAR

PONEDJELJAK, 4. 8. 2014.

ISTRAŽIVANJE

Mineralna voda je loša za bubrege TRIKOVI ZLATA VRIJEDNI

Kako spasiti jelo

Kuhinjica

Donosimo vam korisna riješenja kako da spasite obrok za koji ste mislili da mu nema pomoći.

Prepečena govedina Najcrniji dio slobodno sastružite, a zatim u meso utrljajte mješavinu bibera, čilija i bijelog luka, te servirajte tako crno. Možete meso i narežati na komadiće i iskoristiti ga uz miješano povrće, salate.

Suva riba Četkom premažite ribu mješavinom maslaca i limuna, a zatim pospite nasjeckanim korijanderom, majoranom ili ruzmarinom. Umak će dodati vlažnost, dok će ‘hladni’ začini poput navedenih naglasiti ukus.

Prezrelo voće Kad je otišlo toliko daleko da više nije ni za voćnu salatu, iskoristite za izradu sorbeta ili sladoleda.

PREPORUKA

Stručnjaci su analizirali mineralnu vodu 10-ak različitih proizvođača, a koje konzumenti najčešće kupuju. Rezultati su pokazali kako te vrste mineralnih voda sadrže od dva do 11 puta više soli od obične vode koju koristimo u domaćinstvu. S obzirom na to, redovno i prekomjerno konzumiranje mineralne vode može izazvati

ozbiljne zdravstvene probleme poput bubrežnog kamenca, visokog krvnog pritiska i se povećava rizik od pojave moždanog i srčanog udara.

Nutricionistica Sonia Pombo, naglasila je kako bi osobe koje inače imaju problema s visokim krvnim pritiskom, trebale potpuno prestati da konzumiraju mineralnu vodu.

Rukola salata koja osvaja Rukola je jednogodišnja zeljasta biljka koja spada u familiju Brasiccaeae (kupusnjača) a karakteriše ne intezivan ukus. Za ishranu se koriste mladi sočni listovi, cvjetići, mlade sjemene čaure i zrelo suvo sjeme. Donji listovi su nazubljeni i podsjećaju na maslačak, a gornji su ovalni i glatkih rubova.

Sve vrste rukole imaju karakterističan gorak i aromatičan ukus. Gorčina listova potiče od glukozinolata izotiocijanata koji se nalazi i u srodnim biljkama (ren, nekad kod nas popularna kres salata i dr). Rukola pak ima drugačiji ukus od srodnih biljaka, jer pored izotiocijanata, sadrži estre buterne kiseline i jedinjenja sa sumporom, što joj daje vrlo specifičan ukus i miris.

Ima sljedeća lekovita svojstva: osvježava organizam, reguliše varenje, pomaže kod prehlade, ublažava kašalj i koristi se kao afrodizijak.

Zbog bogatstva antibakte-

rijskih materija smatra se prirodnim antibiotikom.

Rukola potiče iz Centralne i Južne Evrope, ali gaji se i u Sjevernoj Americi, Sjevernoj Africi i Bliskom Istoku. Rukola je veoma zastupljena u mediteranskoj kuhinji, najčešće u miješanim salatama, u kombinaciji sa maslinovim uljem, parmezanom ili mocarela sirom. Posebno je popularna u italijanskoj kuhinji.

Osim svježa, može se koristiti i kuvana i blanširana, kada gubi svoju prirodnu gorčinu. U nekim zemljama Azije (Iran, Pakistan), gaji se radi sjemena za ulje, a sjeme može da se koristiti i za proizvodnju senfa.

Rukola s e može gajiti skoro cijele godine, na otvorenom ili u plastenicima. Ima skromne zahtjeve za toplotom i otporna je na mraz, a dobro podnosi i sušu.

Može se gajiti i na poluzasjenčenim i vjetrovitim terenima.

KUVAR 37

PONEDJELJAK, 4. 8. 2014.

puter na tronu

Margarin je nezdrav

Stari dobri puter polako opet postaje namaz koji koristi većina ljudi. Nova istraživanja sve se više protive korišćenju vještačkih masti, kao što je margarin, koji je dugo promovisan kao “zdraviji” od putera. Samo u Americi, od 2000. godine, prodaja putera se povećala za 60%. Prosječni pojedinac danas jede mnogo više putera nego margarina. Nedavno je u Švedskoj popularnost takozvane LCHF ishrane (sa malo šećera a mnogo masti) dovela da potrošnja putera toliko poraste da zavlada nestašica. Sa druge strane, ukupan broj potrošača margarina je poslednjih godina značajno opao, uprkos tome što u većini zemalja zvanična medicina i dalje nastoji da ocrni zasićene masti, kao

1,5 put je sirup od agave slađi od bijelog šećera

Lazanje za ljetnje dane što je puter, u korist margarina i biljnih ulja.

Kraj margarinske obmane Skoro 40 godina su nas “stručnjaci” uveravali da je puter nezdrav, a margarin zdrav.

Zahvaljujući novim

istraživanjima, potrošači polako počinju da uviđaju da je za razliku od prirodnih namirnica, kakav je puter, margarin samo vještačka, sintetička zamjena za mast koja ima veoma malu, ili gotovo nikakvu nutritivnu vrijednost.

Prirodno protiv putne mučnine

1

Đumbir

Za putovanje je posebno pogodan instant čaj od đumbira. Đumbir možete da konzumirate i svjež, kada vam zatreba odsijecite komadić, oljuštite ga od kore i izgrickajte.

2 Ovo je prirodan sirup, blagog ukusa koji donekle podsjeća na med i niskog je glikemijskog indeksa.Odličan je izbor za zaslađivanje čaja, kafe, ali i hladnih napitaka, jer se dobro rastvara u njima. Zahvaljujući niskom glikemijskom indeksu mogu ga koristiti i dijabetičari, kao i svi oni koji nastoje da nivo šećera u krvi drže pod kontrolom. Može se koristiti i u pripremi kolača, keksa, peciva. Dobija se od meksičkog kaktusa plave agave i sadrži fruktozu, glukozu, kao i izvjesnu količinu gvožđa.

RECEPT POZNATIH

Supa

Da biste smirili želudac, posebno dobro djeluje topla i slana bistra supa. Dobra je za želudac, a so je naročito korisna za obnavljanje elektrolita poslije povraćanja.

3

Biljni čajevi protiv mučnine

Iskustvo pokazuje da su najbolji čajevi protiv mučnine čaj od nane, kamilice, lavande i žalfije.

Poznata pjevačica Jelena Tomašević posebno voli jela iz italijanske huhinje koja joj, kako kaže, idu od ruke. Sa nama je podijelila recept za daleko čuvene lazanje.

Priprema: Za bešamel sos zagrijte ulje u posudi i, uz stalno miješanje, dodajte brašno. Pržite nekoliko minuta, a kad zaprška bude gotova, lagano dodajte mlijeko. Posolite po ukusu, dodajte sir i nastavite da miješate dok brašno ne postane žućkasto. Možete iskoristiti i onaj iz kesice ako žurite. Nakon bešamela pripremite bolonjeze sos. Zagrijte u tiganju ulje, dodajte meso i izdinstajte. U meso dodajte sok od paradajza i paradajz pire. Sve prokuvajte, pa dodajte so, biber i ostale začine. Nakon toga kuvajte još 10 minuta. U vatrostalnu posudu sipajte ulje, pa ređajte tijesto, bešamel sos, bolonjez sos, pa ponavljate postupak dok ne potrošite materijal. Ako na ambalaži nije naznačeno drugačije, tijesto za lazanje skuvajte. Lazanje pecite 45 minuta na 220 stepeni. Kad se ispeku, pospite ih sirom.

●Sastojci● 250 g tjestenina za lazanje 40 g kačkavalja, za bešamel sos 80 g kačkavalja,100 g brašna 60 ml ulje, so, 500 ml mlijeka --za bolonjeze sos-350 g mljevenog mesa 250 ml paradajz pirea 250 ml soka od paradajza kašičica origana, bibera po ukusu kašičica bosiljka, malo soli

Izbjegnite gluten Iako neki smatraju da je priča o štetnosti glutena preterana, postoji nekoliko razloga da budemo oprezni sa njim. Jedan od njih je što je gluten relativno nov u ljudskoj ishrani, a ima potencijal da izazove alergijske reakcije.

Kada kažemo da je gluten “relativno nov” to znači da je njegova obilata upotreba počela sa razvojem poljoprivrede i gajenjem pšenice, što je kratak period u odnosu na dužine prethodne ljudske istorije. Druga stvar je što gluten može da izazove osjetljivost sa odloženim posljedicama kod velikog broja ljudi. Na nesreću, spora reakcija znači da ljudi koji pate od ovih problema teško mogu da povežu hranu koju konzumiraju sa tim štetnim efektima. Iako neki drugi poznati alergeni, kao što je kazein (nalazi se u mleku) mogu da izazovu hronične upale, kod mnogih ljudi glavni krivac je gluten. Bilo da imate potvrđen razlog da izbegavate gluten, ili naprosto sumnjate da vam on pravi pro-

bleme, ili biste jednostavno hteli da se hranite najzdravije što možete, evo nekoliko grupa namirnica koje ne sadrže gluten. Žitarice sa glutenom Žitarice koje sadrže gluten su pšenica, ječam, raž, tritikale (hibrid pšenice i raži) i spelta. Gluten takođe sadrže i kamut (vrsta pšenice), kao i prerađevine pšenice kao što su bulgur, farina, semolina. Relativno malu količinu glutena sadrži ovas. Žitarice bez glutena Kukuruz, proso, pirinač, tapioka i amarant (štir) ne sadrže gluten. Tu su još i heljda i kinoa, mada, tehnički gledano, one ne spadaju u žitarice. Mnoge žitarice bez glutena su prerađene na takav način da je moguće da su dolazile u dodir sa žitaricama koje sadrže gluten, što smanjuje njihovu dobrobit. Da biste bili potpuno sigurni, najbolje je da kupite te žitarice u zrnu i da ih sami priredite (kuvate ili pravite brašno od njih).

Sjemenke i orašasti plodovi Sjemenke i orašasti

plodovi su izuzetno zdravi i preporučljivi za svakog, a posebno ako hoćete da izbjegnete namirnice koje sadrže gluten.

Tu spadaju orasi, lješnici, bademi, kikiriki. Laneno sjeme je takođe odličan dodatak ishrani. Preporučljivo je da se samelje, pošto ima veoma tvrdu opnu i ako se jede cijelo, uglavnom nesvareno prođe kroz crijeva.

Voće i povrće Kad hoćete da izbegnete

gluten, voće i povrće su savršena hrana. Ali, prerađevine od voća i povrća (supe, sušeno povrće, musli barovi, čips i sl.) često sadrže primjese žitarica, pa samim tim i glutena. Uopšte, kad kupujete bilo koju prerađenu hranu, vrlo je teško reći da li ona sadrži gluten ili ne, pošto on često ulazi u neku fazu procesa prerade. Zato je najbolje da voće, povrće, krompire i sl. kupujete svježe na pijaci i spremate ih sami.

60% ljudske populacije podložno je odloženoj osjetljivosti na gluten.Osetljivost uključuje hronične upale, kao i neke druge neželjene efekte kao što su :zadržavanje tečnosti, zapušenost sinusa, glavobolje i potištenost.

Preporuka

preporuka

brOJ 910 GODINA III

Kultura

PONEDJELJAK, 4. 8. 2014.

Audio instalacija “Sent by Mr. Marconi” rad Igora Rakčevića

ArTvision-A.live.ArT.chAnnel

Različitost tačka spajanja Prva u nizu međunarodnih izložbi, u kojoj su učešća uzeli i crnogorski likovni umjetnici, pod nazivom “Koegzistencija - za novi jadranski koine” predstavljena je proteklog vikenda u glavnom gradu Albanije, u reprezentativnom prostoru, jednog od kultnih zdanja Tirane iz perioda Envera Hodže - Piramidi. Među 25 okupljenih autora, u okviru međunarodnog projekta ArTvision-a.live.art. channel, predstavili su se crnogorski umjetnici Irena Lagator-Pejović, Igor Rakčević, Jelena Tomašević, Jovana Vujanović i Natalija Vujošević. Posjetioci izložbe u Tirani tako su u prilici da pogledaju noviju produkciju i radove savremenih umjetnika

iz Albanije, Crne Gore, Hrvatske, te italijanskih regija Veneto i Pulja, koji rade u domenu video umjetnosti i savremenih formi.

Muzej savremene umjetnosti “Pino Paksali” iz Barija osmislio je i producirao ovu izložbu u saradnji sa timom kustosa i uz institucionalnu podršku zemalja učesnica u projektu.

Pored crnogorskih umjetnika tu su Endri Dani, Sulejman Fani, Ilir Kaso, Alketa Ramaj, Anila Rubiku (Albanija); Gildo Bavčević, Fokus Grupa, Ana Husman, Nika Rukavina, Davor Sanvincenti (Hrvatska); Đulija Marija Beli, Kjara Bugati, Enej Gala, Anamarija Makapani, Franćeska Piovezan (Italija Veneto regija); Dario Agrimi,

Sara Ćiraći, Đanamarija Đaneti, Franćeska Loprieno, Đuzepe Teofilo (Italija Pulja regija).

Ključna ideja projekta je bila baviti se pitanjem zajedništva i heterogenosti, koje predstavlja polaznu tačku za razvoj kulture, religije, umjetnosti, filozofije i književnosti. Kod svakog od umjetnika ova tema je artikulisana kroz različite aspekte. Kustos angažovan za postavku i realizaciju izložbe “Koegzistencija” u Tirani je italijanski kritičar umjetnosti, Roberto Lakarbonara, a nakon postavke u Tirani planirane su još četiri nove verzije iste izložbe i to na Cetinju, u Rijeci, Veneciji i u Bariju.

Crnogorski umjetnici koji su zastupljeni u ovoj postavci selektovani su od italijanske istoričarke umjetnosti i kustoskinje Marije Paole Spineli u saradnji sa savjetnikom za likovnu umjetnosti u Ministarstvu kulture Borisom Abramovićem.

J.B. mff

Regionalna ostvarenja na Kanli-kuli Hrvatski film “Vis a Vis” reditelja Nevia Marasovića, biće prikazan večeras u glavnom takmičarskom programu

PurgATorije

Kamerna muzika za dušu

Mlade umjetnice, flautistkinja Bruna Matijević, čelistkinja Maja Antić i pijanistkinja Nina Perović, održaće večeras koncert u Atrijumu ljetnjikovca Buća od 21.30 sati. Na programu će biti kompozicije: Hajdna, Pjacole, Čajkovskog.

Bruna Matijević, usavršavala se na mnogobrojnim kursevima kod profesora za flautu i kamernu muziku.

Maja Antić pored pedagoškog rada, bavi se kamernim muziciranjem i članica je kamernog gudačkog orkestra.

Nina Perović, uporedo sa klavirom, završila je i studije kompozicije. Za svoje radove dobila je više nagrada i priznanja. Lj.B. KnjiževnosT

Branka Bogavac za kraj

Književni program Grad teatra završava se večeras autorskom večeri Branke Bogavac, kada će ova poznata književnica na Trgu u 21 sat predstaviti drugo izdanje svoje knjige “Razgovori sa Dadom”. Gost večeri je Pavle Pejović, a razgovor će voditi Miraš Martinović.

Knjiga objedinjuje niz razgovora koje je Bogavac vodila sa jednim od najslavnijih crnogorskih slikara. Objedinjuje i glasove drugih, pjesnika, slikara, istoričara umjetnosti, koji su razmišljali i pisali o Dadu Đuriću. Lj.B.

40 KULTURA PREPORUČUJE

HANSENOVA DJECA, OGNJEN SPAHIĆ IZDAVAČ: NOVA KNJIGA, POD GORICA, CIJENA: 6,50 EURA

Hansenova djeca je roman o životu zatočenika oboljelih od leproze. Odbačeni od društva, u svom začaranom krugu pronalaze međusobna prijateljstva, kao izlaz iz ništavila. Umiranje, smrad trulih tijela su odraz u ogledalu istorije svijeta... Bolest u svoje klupko povlači i zlo, pa tako ljudi u tom začaranom krugu bivaju prepušteni sami sebi. Spletke između bolesnika ne uspijevaju da unište ljubav dva prijatelja, koja na kraju traže spas van zidina zatočeništva…

HADRIJANOVI MEMOARI, MAR GERIT JURSENAR IZDAVAČ: NOVA KNJIGA, POD GORICA, CIJENA: 9,80 EURA Priča o caru koji se pred smrt prisjeća života kroz veoma ličnu ispovijest. Taj car je bio niko drugi do car Hadrijan koji će u istoriji biti zabilježen kao car-filozof, car-mirotvorac, jedan od pet dobrih careva Rima. Djelo je zamišljeno kao pismo koje car Hadrijan piše svom nasljedniku Marku Aureliju. Hadrijan mu pripovijeda o svom porijeklu i životu, o svojim razmišljanjima i spoznaji. On i laže, ali kako i sama autorka na kraju kaže, treba ga pustiti da laže, jer i car je ljudsko biće.

PONEDJELJAK, 4. 8. 2014.

AUKCIJA

Ikona Holivuda u Tivtu

Dio prihoda sa aukcije u Porto Montenegro biće usmjeren na očuvanje kulture i tradicije u saradnji sa Fondacijom “Petrović-Njegoš” Holivudska ikona Dita fon Tiz prisustvovala je licitaciji njenog portreta napravljenog od kristala, djela beogradske multimedijalne umjetnice Milene Zevu. U organizaciji njujorške agencije “TheDuke”, licitacija i događaj pod nazivom “Kraljevski koktel” održani su 1. avgusta u Library baru “Regent” hotela.

Portret Dite fon Tiz izrađen od više od 13.000 Swarovski kristala prodat na aukciji, a trećina prihoda biće uplaćena u humanitarne svrhe, u saradnji sa Fondacijom “Petrović-Njegoš”, u cilju očuvanja i promocije crnogorskog identiteta, kulture i tradicije.

“Djelo je svojevrstan omaž Tamari de Lempickoj, umjetnici art deco stila iz tridesetih godina prošlog vijeka i njenom autoportretu Tamara u zelenom bugatiju: Nakon što sam Ditu upoznala u Parizu, bila sam sigurna da je ona jedna

Kraljica burleske Dita Fon Tiz u društvu umjetnice Milene Zevu od rijetkih osoba koja ima izgrađen stil, stav i samopouzdanje. Ona je jedinstvena u doba kad svako želi biti kopija”, kazala je umjetnica Milena Zevu o svojoj inspiraciji Ditom fon Tiz. “Prilikom prezentacije Mileninog djela, Dita fon Tiz nije krila da je vrlo uzbuđena što je prvi put u Crnoj Gori i da će sljedećih nekoliko dana provesti otkriva-

jući čari Boke Kotorske. Istakla je i da se raduje jer će jedna trećina prihoda sa aukcije djela koje je Milena uradila, ići Fondaciji Petrović-Njegoš”, kazao je juče tim povodom PR menadžer Porto Montenegra, Danilo Kalezić. Holivudska diva prva je od poznatih VIP gostiju novog hotela sa pet zvjezdica “Regent Porto Montenegro”. J.B.

ULCINJ

Oživljavanje antičkog mita Veče pisca Miraša Martinovića priređeno je u okviru tradicionalne književne manifestacije “Pjesnička kalimera” koju je po 22. put za redom organizovao “Art Club” iz Ulcinja. Autor, koji se prvi put predstavio pred

ulcinjskom publikom i ljubiteljima književnosti govorio je o svojim djelima u kojima se pretežno bavi mitom proizašlim iz antičkih vremena ovih prostora, i pokušaju da “oživi” ilirsku kraljicu Teutu, poznanstvu sa

Ali Podrimjem i drugim albanskim piscima. On i mlada pjesnikinja iz Ulcinja Flutur Mustafa čitali su pjesme posvećene Podrimji povodom njegove smrti. Moderator večeri bio je Ćazim Muja.

A PLANINE ODJEKNUŠE, HALED HOSEINI IZDAVAČ: NOVA KNJIGA, POD GORICA, CIJENA: 7,90 EURA Ovaj roman vas upoznaje sa dešavanjima u Avganistanu 50-ih godina XX vijeka. Upoznaje vas sa bratom i sestrom, Abdulahom i Pari, koji žive sa ocem i maćehom u izolovanom selu. Teška materijalna situacija ih stavlja u mnoga iskušenja i suočava ih sa borbom za goli život. Međutim, Pari je Abdulahu čitav njegov život, njegova snaga, pokretač i radost. On brine o njoj, štiti je, udovoljava joj, čak prodaje i svoj jedini par cipela kako bi joj kupio novo pero za njenu zbirku.

Svake noći oni spavaju jedno pored drugoga u kaputima, čvrsto zagrljeni. Jednog dana otac ih preko pustinje odvodi u Kabul. Pari i Abdulah ne slute da će im ono što ih tamo čeka razoriti život…

Bil Marej Trio na Pozorište kao Balu Espressivu bolje nego fudbal LOS ANĐELES

CETINJE

Glumac Bil Marej pozajmiće glas medvjedu Baluu u novoj Diznijevoj adaptaciji “Knjige o džungli”. Film koji će biti kombinacija dugometražnog i animiranog, režiraće Džon Favro, a mnogi poznati glumci pozajmiće glasove drugim likovima. U bioskope film stiže krajem 2015.

Koncert trija koji čine pijanista Vladimir Domazetović, klarinetista Veljko Klenskovski i čelistkinja Katarina Stanković iz Beograda, biće upriličen večeras od 21 sat u Ministarstvu kulture.

LONDON

Prošle sezone više od 22 miliona ljudi posjetilo je pozorišne predstave u Londonu, što je više za 5,5 odsto nego prethodne, dok su mečevi Premijer lige privukli 14 miliona gledalaca.

kultura 41

PONEDJELJAK, 4. 8. 2014.

Scena iz filma “Vis a Vis”

PrePorUčUJe

Šekspir iza ogledala, zorica BečaNović-Nikolić Izdavač: GeopoetIka,BeoGrad, 2007. CIjena12.60 eura

Montenegro filM festival

regionalni filmovi u Herceg Novom Ljiljana Bojović

N

a Kanli-kuli večeras premijera hrvatskog filma “Vis a Vis”, dok će srpski film “Mamula” biti u revijalnom dijelu.

Četvrte večeri filmskog festivala u Herceg Novom, na programu su interesantna ostvarenja međunarodne produkcije. U okviru glavnog takmičarskog programa na Kanli-kuli večeras od 21 sat biće prikazan hrvatski film “Vis a Vis”, koji je režirao Nevio Marasović. U filmu igraju: Darija Lorenci Flatz, Rakan Rushaidat, Janko Popović Volarić, Krešimir Mi-

AUKCIJA ProlJeće oD 35 Miliona Dolara nJUJorK

Slika “Proleće” eduarda Manea iz 1881 biće prvi put ponuđena na aukciji gdje se očekuje da dostigne cijenu od 35 miliona dolara, saopšteno je iz Kristija.

Portret, koji prikazuje iz profila mladu parisku glumicu Žanu Demarsi, jedan je od najpoznatijih Maneovih radova, a u Kristiju predviđaju da će za njega vladati veliko interesovanje kada se 5. novembra u njujorku bude našao na licitaciji.

kić. Od 23 sata biće projekcija srpskog filma “Mamula” koji je van takmičarske konkurencije. Režiju je radio Milan Todorović, a uloge tumače: Kristina Klebe, Franko Nero, Natali Burn, Slobodan Stefanović, Dragan Mićanović, Sofija Rajović.

Na tvrđavi Forte Mare, kao jedan od festivalskih pobjednika biće prikazan ruski film “Levijatan”, reditelja Andre-

ja Zvjagintseva.

Selekcija dokumentarnog filma, koja se prikazuje na Trgu Belavista, večeras će u terminu od 22 sata prezentovati dugometražno ostvarenje “Meditacija o...” i kratkometražne “Mala Juga” Nikole Ilića, “Dom” Tomasa Glisona, “Tragovi” Fjama Montesemola, “Divlji vepar” Viljema Baptista, “Irski narodni namještaj” Tonija Donohjua, “Naftnosno polje” Ivana Galavnjova i “Izvan ovog svijeta” Viktora Nordenšelda.

Od 22 sata u amfiteatru hercegnovskog pozorišta biće prikazana četiri filma studenata dramskih umjetnosti iz Skoplja.

Pred čitaocima je tekst čije bi se smisaone koordinate mogle obilježiti ovim epigrafima: bavi se riječima koje obavljaju puno posla, a moglo bi se reći i više poslova odjednom, pa su, otuda, i većma nagrađene – viševjekovnom pažnjom i pokušajima razumjevanja. Mnogim svojim segmentima odgovara na pitanje “Ko je tamo?” iz prvog retka prve scene prvog čina drame ispunjene zapitanošću koja ne pronalazi konačne odgovore. Šekspir je, majstorski nalazio riječi koje su mogle da obavljaju puno posla, poigravao se riječima, izvodio čitave piruete, činio da likovi svojim iskazima zbune, zasmiju, spasu ili u smrt odvedu jedni druge.

MoraMo razgovarati, taNja Mravak Izdavač: alGorItam, zaGreB, 2010. CIjena 10.50 eura Prva knjiga Tanje Mravak, donosi dvadesetak priča koje jasno pokazuju bogato spisateljsko i životno iskustvo autorke. Većina priča prikazuje široku skalu nesporazuma u svakodnevnom životu, uglavnom nesporazume ni- skog intenziteta koji vremenom i trajanjem eskaliraju i dovode do pogubnog završetka. U srži svih tih odnosa je tendencija da se nesporazum prećutkuje kao da se vjeruje kako će stvari same od sebe krenuti na bolje, da se gura pod tepih, da se pristane na manje, da se ljubav žrtvuje za komfor, da bi se najčešće na kraju dogodilo – obrnuto.

aNtologija ModerNe Švedske poezije, refik ličiNa Izdavač: okF, CetInje, 2013. CIjena 6.00 eura Dva su zlatna doba, dva snažna cvjetanja u istoriji savremene švedske poezije. Prvi se događa tokom četvrte a drugi tokom osme decenije XX stoljeća. Prvi je rezultat definitivnog proboja modernizma na ovim prostorima, drugome je uzročnik grupa mladih, talentovanih pjesnikinja, upućenih u nova književna strujanja i teorijske radove Julije Kristeve.

Modernizam je dockan stigao u Švedsku i to zaobilaznim putevima, preko Finske, tačnije preko tamošnje minijaturne švedske jezičke enklave. Dok su tamo uveliko nicali svi oblici avangarde, od kojih je ona ruska unikatna – skandinavski pjesnici rijetko crpe inspiraciju sa te strane – ovdašnji se parnas držao svoje samodovoljnosti i čvrsto ustrojenih nacionalno-romantičnih modela.

42 rePortaže

PONEDJELJAK, 4. 8. 2014.

Proslava po Sabor na Sinjajevini

NaŠKI Kod Crkve sv. Vasilija Ostroškog na Ružici na tradicionalni, IlindanskI sabor u subotu slila se rijeka ljudi, liturgiju služio mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije

Prvi doživljaj po izlasku iz vozila je prohladni čist i svjež planinski vazduh i zvuk crkvenih zvona. Posjetioci, neki u crkvi, drugi u dvorištu bogomolje i blizu ograde.

Na drugoj strani poljane, mnoštvo ljudi među velikim šatorima sa živom muzikom. Svuda uokolo nadžidžani štandovi sa svakojakim sitnicama. Zabavlja se kako ko stigne.

Zabavu na otvorenom organizovale su opštine Mojkovac, Danillovgrad, Kolašin, Žabljak i Šavnik, a prisutne je pozdravio predsjednik SO Mojkovca Slavenko Blažević. Već oko 13 sati, iako vani nije pretoplo, počinje zagrijavanje atmosfere uz Branku Šćepanović, Igora Đurovića, Dejana Škuletića, Milana Filipovića, Slobodana Mićunovića i KUD „Vesna“ iz Mojkovca.

Sabor ove godine ima i sajam poljoprivrednih proi-

zvoda u okviru projekta „Sinjajevina“, realizovan uz podršku Delegacije EU u Crnoj Gori. U izložbi je učestvovao veliki broj poljoprivrednika iz svih pet opština.

Brat i sestra Milica i Rade Istijanović iz Šavnika donijeli su sa planine Lola mlađi i stariji kajmak iz kace, mladi sir i priganice. Vele prodali su ponešto, mogli su i bolje, ali se ne žale.

“Ove godine prvi put izlažemo na Sinjajevini, i doći ćemo ponovo”, kažu oni.

I Milenko Šljivančanin sa Žabljaka, predstavnik „HM Durmitor“ donio je mliječne proizvode, slani ovčiji skorup (23 eura po kilogramu), kao i ovčiji nešto manje jak kajmak (20 eura za kilo).

On veli da reklamira proizvode, te da je malo šta prodao. Došao je na sabor, kako reče, organizovanim prevozom za izlagače.

“Prvi put ovdje izlažem. Na

Za pohvalu je to što je put do vašarišta urađen dobro, ali je šteta što nije asfaliran.

Tada bi došlo još više ljudi Sinjajevini mi se sviđa, ljepota Božija”, zadovoljno veli on.

Izlagačica iz Kolašina Vesna Rakočević donijela je lisnati sir, 6 eura za kolo. Mladi kajmak kod nje košta 7, a stari 15 eura. Ima i kamak iz mješine i tvrdi sir. Na Sinjajevini nije izlagala prije. Ov-

dje je kao predstavnik opštine Danilovgrad, iako je Kolašinka.

I posjetioci su zadovoljni. Dr Vladimir Pantović iz mojkovačkog Doma zdravlja uživa u ambijentu. Nije ranije dolazio na sabor na Sinjajevini. Prija mu, veli ambijent “koji je sličan onome u kome su uživali naši preci”.

Naišli smo na saboru i na kampera Vladimira Čovića iz Bijelog Polja. Svake godine je na Ilindanskom saboru na Sinjajevini.

“Za pohvalu je to što je put do vašarišta urađen dobro, ali je šteta što nije asfaliran. Tada bi došlo još više ljudi. Došao sam u petak poslije podne sa društvom, jer je ovdje odlično za kampovanje, a i vrijeme je bilo super. Sviđa mi se priroda ovo je tradicionalno lijepo mjesto i zbog crkve i kulturno umjetničkih dešavanja iz godine u godinu sve

Dr Vladimir Pantovic iz Mojkovca uživao je u saboru kao načinu čuvanja tradicije

Na saboru je bilo bogato postavljenih trpeza

raz n o v r s n i j e ”, pun utisaka veli Vladimir. Đorđe Jovanović iz Danilovgrada sa suprugom Dušicom živi u Beogradu, ali kaže da mu je srce ostalo u Bjelopavlićima odakle je porijeklom.

“Ovo je nešto što mi na srcu leži i sretan opet idem za Beograd”, rekao je zadovoljno Đorđe, ali je i ponosan što njegova supruga, rođena Beograđanka voli Crnu Goru i dolaze u nju zajedno svake godine.

No, nijesu svi na saboru sa strane. Tu je i domaćin iz Mojkovca Milija Madžgalj.

Na Sinjajevinu je donio med (10 eura), ali i kandirano voće - 5 eura za kilo, likere, medenu rakiju - 8 eura, propolis kapi 3 eura. Cijene su, reče nam, iste kao u Mojkovcu.

reportaže 43

PONEDJELJAK, 4. 8. 2014.

Kabo de roka

Na saboru ima i onih domišljatih koji od prirode uzimaju na pravi način i plasiraju sve više traženo ljekovito bilje. Stanija - Cana Braunović iz Podbišća kod Mojkovca prodaje samoniklo ljekovito bilje sa Sinjajevine i Bjelasice.

Pakovanje čaja od 50 grama iznosi eura, a na štandu mađu 70 vrsta čaja nudi planinski čaj, brezu, ivu i druge.

Na saboru je održano i neizbježno tradicional-

no nadmetanje u viteškim igrama. Bilo je onih koji su s nostalgijom učestvovali u nadmetanju u skoku udalj, kao i u skoku uvis. Naravno, mnogo je pažnje privuklo i takmičenje u bacanju kamena s ramena. No, da je nekada bilo vidno drugačije nego danas posvjedočio je Miro Praščević iz Bjelopavlića. Kako reče, prvi put je na Sinjajevini bio ‘52. godine. Kaže bilo je tada mnogo više naroda nego ove godine.

70

vrsta čaja je na svom štandu na saboru nudila na prodaju Stanija - Cana Braunović iz Podbišća kod Mojkovca

“Sinjajevina je dobra planina, ali je život ovdje težak.

Znam to jer moj ujak sa 83 godine živi ovdje i čuva 100 ovaca”, kazao nam je ovaj poznavalac prilika na planini.

Vesko Baltić

Portugalija

park prirode Kabo de roka Kabo de Roka ili Stjenoviti rt je najzapadnija tačka Evrope i Portugalije. Visok je oko 144 metra i danas je popularno turističko odredište. Smješten je u parku prirode Sintra-Cascais, 42 kilometra sjeverozapadno od Lisabona.

U ovom rtu se nalaze zapanjujuće prirodne ljepote koje turisti posjećuju samo u slučajevima kada se nalaze u Lisabonu. Ali ovaj Stjenoviti rt ostavlja mnogo drugačiji utisak - strme stijene o koje se razbijaju talasi Atlantika, izazivaju strahopošto-

vanje ali i divljenje.

Na rtu se nalazi svjetionički kompleks. Kada na to mjesto stignete autobusom ili privatnim automobilom parking se nalazi kod turističkog infocentra koji je smješten u samom srcu ovog mjesta.

Kada pogledate pravo tu se nalazi veliki krst sa pločom na kojoj su ispisani stihovi slavnog pjesnika Luisa de Kamoisa i tačne geografske koordinate. Ukoliko želite da otkrijete nove čari rta nikako se nemojte zaustaviti na ovom mjestu nego krenite putanjom lijevo ili desno.

Holandija

Hotel u kranu Posjetioci su predahnuli na svježem vazduhu

Ako se plašite visine, ovaj hotel nikako nije mjesto na kojem biste željeli da boravite. Maštoviti Holanđani su odlučili da otvore hotel u industrijskom kranu. Faralda Crane Hotel u Amsterdamu je, kako njegov naziv kaže, smješten u nekadašnjem industrijskom kranu.

Ima samo tri sobe, ali ve-

oma luksuzno opremljene, koje očekivano, imaju odličan pogled. Na vrhu krana nalazi se đakuzi, pa gosti mogu da uživaju u pogledu na grad dok se opuštaju u toploj vodi. Kao da to nije dovoljno, posjetioci sa avanturističkim duhom, mogu da izvode bandži skokove sa vrha krana.

44

HotSpot

PONEDJELJAK, 4. 8. 2014.

SKUPA SELIDBA

EURACTIV.RS

Evropskog parlamenta

Na selidbe Evropskog parlamenta između Brisela i Strazbura svakog mjeseca potroši se 114 miliona eura godišnje, utvrdio je Evropski revizorski sud. O mogućnosti da Parlament ima samo jedno sjedište razgovara se već neko vrijeme, a podaci revizora prvi su konkretni o troškovima selidbe. Svakog mjeseca poslanici, prevodioci, službenici, sve skupa do 4.000 ljudi, putuju 400 kilometara između Brisela i Strazbura. Neki poslanici koji zagovaraju ideju da sjedište Parlamenta bude samo u Briselu smatraju da Francuskoj treba dati neku

kompenzaciju za Strazbur dok drugi misle da to nije potrebno. Brisel i Strazbur su sjedišta Parlamenta prema Ugovoru EU i to može da promijeni samo Savjet ministara jednoglasnom odlukom.

“Konačno je Evropski rezvizorski sud razmrsio tu zbrku brojki”, istakla je Inge Grezle (Inge Gräßle), njemačka poslanica Evropskog parlamenta koja predsjedava parlamentarnim odborom za budžetsku kontrolu.

Ona je pozdravila objavljivanje konkretnih podataka o troškovima koji se prave zbog to-

ga što je Evropski parlament smješten na tri mjesta - u Briselu, Strazburu i Luksemburgu.

Poslanici Evropskog parlamenta, službenici i datoteke svakog mjeseca sele se između Brisela, gdje se održavaju sastanci odbora, i Strazbura, gdje se održavaju plenarne sednice. U Luksemburgu su administrativne službe.

Izveštaj revizora, urađen na zahtjev Evropskog parlamenta, pokazao je da bi samo preseljenje svih zaposlenih iz Luksemburga u Brisel

Izmještanje sjedišta iz Strazbura u Brisel smanjilo bi troškove još više, procjenjuje se za 2,5 milijardi eura u narednih 50 godina

donijelo uštedu od 80 miliona eura tokom 50 godina.

Izmještanje sjedišta iz Strazbura u Brisel smanjilo bi troškove još više, procjenjuje se za 2,5 milijardi evra u narednih 50 godina. To odgovara sumi od 113,8 miliona eura godišnje, izračunali su revizori.

D o sada ni-

je bilo pouzdanih računica troškova selidbe Evropskog parlamenta između Brisela i Strazbura.

Razgovori o konsolidaciji sjedišta Parlamenta traju već nekoliko godina, ali poslanici sada svoje argumente mogu da podrže i podacima.

“Proračuni su konačno uklonili sa dnevnog reda najstravičnije sume kojima su baratali protivnici (dva sedišta) u Strazburu”, rekla je Grezle, dodajući da je istovremeno 113,8 miliona eura godišnje duplih troškova značajna suma, prenio je EurActiv.com.

Cijenu selidbe između Strazbura i Brisela protivnici dva sjedišta procenjuju na 200 miliona eura.

●TROŠKOVI SMA NJUJU REFORM SKI KAPACITET Kada su se poslanik zelenih Gerald Hefner (Häfner) i britanski konzervativac Ešli Foks (Ashley Fox) založili za izmene EU Ugovora u novembru 2013, argument im je bio da poslanici Evropskog parlamenta treba da imaju mogućnost da

HotSpot

PONEDJELJAK, 4. 8. 2014.

izaberu gdje rade.

Međutim, Strazbur i Brisel su navedeni kao sjedišta Parlamenta u Ugovoru EU. Samo Savjet ministara može to da promijeni i to jednoglasno.

Hefner je u to vrijeme ocijenio da dva sejdišta Parlamenta nisu samo “besmislena i skupa i ekološki štetno traćenje vremena i novca koje poslanicima značajno umanjuje produktivnost i efikasnost”, već ta situacija nepovoljno djeluje i na “evropski kapacitet za reforme”.

Taj poslanik je dva sjedišta Parlamenta označio “centralnim pitanjem evropske demokratije”.

Hefenerov izvještaj dobio je 73% podrške na plenarnoj sednici, čime su poslanici jasno stavili do znanja da žele da se na taj problem “stavi tačka”.

●DECENIJAMA JE JEDNOM MJE SEČNO EVROP SKI PARLMENT NA PUTU

Između 3.000 i 4.000 ljudi, uključujući 800 poslanika, njihove asistente, službenike i prevodioce, putu-

je 400 kilometara između Brisela i Strazbura. Njihove kancelarije prazne su 317 dana godišnje.

Svake godine Evropski parlament radi na 12 četvrodnevnih sesija u Strazburu i još šest dvodnevnih u Briselu.

Godinama kritičari ukazuju na “traćenje” vremena i novca na taj tzv. putujući cirkus.

Za sada šest političkih grupa u Evropskom parlamentu podržava kampanju Jedinstveno sjedište kojom se poziva na centralizaciju Parlamenta.

114 miliona eura godišnje potroši se na selidbe Evropskog parlamenta između Brisela i Strazbura

●KOMPENZACIJE FRANCUSKOJ? Međutim, Savjet mninistra vjerovatno neće biti tako brzo ubijeđen da Parlament treba da ima jedno sjedište.

“Francuska neće jednostavno prepustiti Strazbur kao drugo sjedište Parlamenta”, rekao je poslanik Elmar Brok iz Evropske narodne partije.

Brok je za Euraktiv Njemačka naveo da za Francusku Strazbur ima značaj i kao ekonomski faktor,

ali i zbog statusa zemlje u Evropskoj uniji.

Mnogi njemački demohrišćani do sada su branili status Strazbura u znak pomirenja Njemačke i Francuske, međutim, sada brojni među njima kažu da bi pozdravili odluku o jednom sjedištu u cilju pojednostavljenja rada Evropskog parlamenta.

Brok, koji se već 34 godine, koliko je poslanik, seli sa Parlamentom, “fundamen-

talno podržava odustajanje Strazbura kao drugog sjedišta”.

Ipak, upozorava Brok, oprez je neophodan jer “Njemci treba da budu posljednji koji će se zalagati za odustajanje Strazbura”.

Druge zemlje, dodao je Brok, treba da ponude fer alternativu Francuskoj da bi ublažila stav oko Strazbura.

Brok kao kompenzaciju predlaže preseljenje institucija EU iz Brisela, poput Ekonomskog i socijalnog komiteta ili Komiteta regiona, u Alzas.

“Novi EU Univerzitet u Strazburu takođe bi mogao da bude jedna od opcija”, dodao je Brok.

●GRAĐANI NE ŽELE DODATNE TROŠKOVE “Gotovo 114 miliona eura uštede godišnje predstavlja oko 6% administrativnog budžeta i zato nije mala stavka”, kaže Jens Gejer (Geier), takođe član odbora za budžetsku kontrolu.

Gejer smatra da dodatni troškovi zbog više sjedišta EU doprinose nerazumijevanju EU od stra-

45

ne njenih građana i kaže da bi izmjene Ugovora EU koje se odnose na sjedišta Parlamenta trebalo razmotriti u novoj rundi reformi Ugovora.

“Građani treba da budu aktivno uključeni, tako da vlade odluče o odustajanju Strazbura”, rekao je Gejer dodajući da i njemačka vlada mora da zauzme stav.

Gejera podržava stručnjak za EU budžet Helga Tripel (Trüpel) iz evropskih Zelenih.

Ona se takođe zalaže da Brisel bude jedino sjedište Evropskog parlamenta.

Međutim, ona ne smatra da Francuska treba za to da dobije kompenzacije, već da to treba da bude “koristan, ka budućnosti okrenut projekat”.

Zeleni ukazuju na potrebu štednje i na drugim poljima, recimo ograničavanjem prava poslanika da putuju biznis klasom na kratkim relacijama, dodala je Tripel.

Ona smatra da sjedište Parlamenta u Strazburu “jasno ilustruje istorijsko dostignuće EU”, ali podsjeća da će Strazbur ostati sjedište Savjeta Evrope.

46 showbiz

PONEDJELJAK, 4. 8. 2014.

NOVI SPOT NINE PETKOVIĆ

bilo je mokro i opasno Crnogorska pop pjevačica Nina Petković nedavno je snimila spot za novu verziju pjesme “Kiša”. Za DN, pjevačica nam govori o detaljima sa snimanja spota i otkriva planove u vezi sa novim albumom.

Nova verzija pjesme “Kiša” je u latino fazonu obogaćena zvucima saksofona.

“Uradili smo drugu verziju pjesme u laganom latino fazonu, pa smo odlučili i da tu verziju ekranizujemo. Autori numere su Bojan Momčilović i Zoran

Radonjić. U ovoj verziji se čuje i saksofon, koji je divno odsvirao naš kolega, mladi saksofonista Stefan Pavićević”, kazala je Petković.

Nina nam je otkrila da je spot sniman u prirodi, na više lokacija širom Crne Gore kao i da su se divno proveli.

“I ovog puta smo se opredijelili za snimanje u prirodi, pošto smo veliki ljubitelji prirode i iskreno smatramo da je to najljepša moguća scenografija. Bazirali na centralni dio Crne Gore. Bilo je mokro i opasno, ali kao

i uvijek zabavno”, otkrila je pjevačica i dodala da će nakon premijere spota koja je planirana kroz nekoliko dana publiku obradovati još jednim singlom, nakon čega će uslijediti i promocija novog albuma.

“Kroz desetak dana će biti montiran spot. Recimo da je ovaj spot uvertira za sledeći singl, koji će biti uvertira za album koji bi trebalo da se pojavi do kraja godine. Album je već snimljen i čeka pravi trenutak objave”, zaključila je Petković. A.Ž.B

REKLAMA

MTV PREMIJERA - PUPPETZ

spot u novoj tehnici

PeneloPe Kruz šoKira

Serijal MTV Premijera danas u 20 časova donosi novi spot slovenačke grupe Puppetz i tako predstavlja prvi video koji je snimljen u ovom regionu u specijalnoj tehnici “360 stepeni”.

Pjesma “Top of The World” je ujedno i prvi singl sastava Puppetz na engleskom jeziku sa kojim četvoro rokera prave odličan uvod u novi album. Pjesma kombinuje britanski zvuk sa modernom produkcijom, ali ostaju lojalni stvaranju muzike po kojoj su Puppetz poznati i prepoznatljivi. Video spot za “Top of The World” je u spe-

Slavna španska glumica Penelope Kruz režirala je veoma provokativnu reklamu za brend donjeg rublja agent Provocateur koja je snimljena povodom pokretanja veb stranice za njenu kolekciju odjeće i donjeg rublja. u spotu se mogu vidjeti djevojke kako plešu u pustinji dok do njih pokušava da stigne iscrpljeni muškarac koji je na izmaku snaga. u spotu se pojavljuje i slavna glumica. Kolekciju odjeće je dizajnirala njena sestra Monica. Mnogi strani mediji su već su obilježili ovaj video kao najseksepilniju reklamu ikad snimljenu.

ZAJEČAR

Dvjesta hiljada ljudi bilo na Gitarijadi Ovogodišnja zaječarska “Gitarijada” ponovo obara sve rekorde. Kako je iz organizacije samog festivala rečeno, za tri večeri kroz Zaječar prošlo je oko 200.000 posjetilaca iz čitave Srbije, ali i inostranstva. Bike stejdž i Rok stejdž, Moto skup, oko 2.000 motorista, akrobacije bajkera na centru grada i još mnogo toga uveličalo je ovogodišnju “Gitarijadu”.

Sjaj “Gitarijade”, mnogi kažu, vraćen je nakon dugo godina, što i pokazu-

je činjenica koliko je ljudi došlo u grad na Timoku, uprkos lošem vremenu.

Da podsjetimo, prethodnih dana na tradicionalnom muzičkom festivalu u Zaječaru nastupili su mnogi popularni bendovi poput Riblje Čorbe, Partibrejkersa i drugih, a sinoć su tokom posljednje večeri na tradicionalnoj 48. po redu manifestaciji nastupili: Đorđe David, Yu Grupa, Atomsko Sklonište i Mortal Kombat.

M.Rog.

360 stepeni je nova panoramska tehnika snimanja videa, a prvi put u regionu je upotrijebila slovenačka grupa Puppetz u spotu za pjesmu “Top of the world”

cijalnoj tehnologiji napravila ekipa produkcijske kuće RSL Production iz Novoga mjesta.

“Video smo snimili u posebnoj tehnici ‘Tiny Planet’, tako da sve izgleda kao neki mali svijet. Za taj pristup smo se odlučili jer je nov u svijetu, ali i kod nas, a do sada još nijesmo vidjeli rok spot u tom fazonu i zato smo željeli da budemo prvi. Sve se uklapa i u naslov pjesme ‘Top Of The World’, jer sve scene izgedaju kako da smo spot snimili na malim planetama”, objasnili su članovi benda Puppetz. Fi.J.

SHOWBIZ 47

PONEDJELJAK, 4. 8. 2014.

Znamo šta publika želi INTERVJU BEND MARYJANE

Marija Ivanović

B

end Maryjane iz Brežica nastupio je na Royal Music Festivalu na kojem je privukao pažnju ljubitelja dobrog zvuka. Pjevačica Marina Benić za DN otkriva da su utisci nakon nastupa bili odlični.

Hrvatsko-slovenski bend Maryjane nastao je prije osam godina, a 31-godišnja pjevačica Marina Benić otkrila nam je nekoliko interesantnih detalja o sastavu koji svira širom regiona.

“Duet Maryjane smo oformili Sača Pipić i ja. Oboje smo iz mjesta Brežice, našli smo se svako sa svojim muzičkim iskustvom, a spojio nas je i sličan doživljaj muzičkog izraza i pogled na život. Mogu reći za Sašu da je kreator muzike i životni poeta u duši.

Iako sam i ja uvijek nešto piskarala, pjevušila te na gitari svirala svoje melodije, sada sam sa njim u kreativnom procesu nastajanja i dopune djela, kao neki prvi kritičar, i prvenstveno “ekspresionista” nastalih pjesama. Oboje znamo što pjesmom želimo predati publici, pa tu nema puno dilema i traženja pravog izraza, pjesme se ‘dogode’”, kaže na početku Benić.

Ona otkriva da će tokom godine iz dvojca prerasti u bend.

“U ljeto 2014. godine počinjemo kao bend, sa članovima Primož Moškon na gitari, Jakob Gašpir za klavijaturama, Tomislav Jagrič bas gitara, na bubnjevima je Uroš Srpčič, a Saša Pipić na akustičnoj gitari i ja kao vokal”.

Nadahnuće i inspiraciju nalaze u životu van grada.

“Saša i ja živimo vrlo dinamično, a s druge strane smireno. Ne zaboravljamo na mir. Pronalazak svog mira i nadahnuće u svojim talentima želimo svima koji ovo čitaju. Živimo s načelom povezivanja s prirodom, koja je prvi izvor čovjeka. Za nas u prirodi sve počinje, i želimo uvijek podsjetiti sebe da je zaborav prirode jednako kao zaborav sebe”, poručuje muzičarka.

Ove godine svi učesnici na festivalu su dobili zadatak da

Bjeloruski supermodel Maryna Linchuk isprobala je rublje kompanije “Chantelle” i tako otkrila sav svoj seksipil, kojim će pomutiti razum svakom muškarcu. Riječi su zaista suvišne, uživajte u fotografiji.

li na ovogodišnjem festivalu, a govori o tome kako niko od nas ne bi trebalo da zaboravi na djete u sebi, što je izazov, jer neprestano “moramo” odrasti ‘u svakom pogledu’”, zaključila je pjevačica.

obrade po jednu numeru Dina Dvornika, a bend Maryjane kaze da im je ovo iskustvo puno znači. Pjesma kralja fanka”Ritam moj” u izvođenju ove grupe zaslužila je veliki aplauz kojim ih je nagra-

dila publka na Cetinju. Ono što je u planu benda jesu novi singlovi, a krajem 2015. godine i album.

“Prvi singl je ‘Mjeseče’, nakon toga izlazimo s pjesmom ‘Odrasti’ koju smo predstavi-

Iliću reket umjesto honorara

Galija oduševila cetinjsku publiku

Miroslav Ilić odbio je da uzme honorar za nastup na svadbi Jelene i Novaka Đokovića, ali zato mu se teniser revanširao tako što mu je poklonio reket s kojim je pobijedio na ovogodišnjem Vimbldonu. Folkeru je bila čast da svojom pjesmom uveliča svadbu vijeka na Svetom Stefanu, pa je održao davno dato obećanje da će, ako mu se pruži prilika, na Đokovićevom vjenčanju pjevati za džabe. Ipak, najbolji teniser svijeta nije mogao da ostavi Slavuja iz Mrčajevaca baš praznih ruku, pa ga je častio jednim svojim rekvizitom koji bi, da se nađe na aukciji, dostigao vrtoglavu cijenu. Višu od one koju ima Ilićev honorar.

Nakon takmičarskog dijela, publika koja je Ljetnju pozornicu na Cetinju preksinoć ispunila do posljednjeg mjesta, imala je priliku da uživa uz hitove grupe Galija. Za prve numere odabrali su balade, a najhrabriji fanovi izašli su ispred bine tek kad su zasvirali “Da me nisi”. Fanovima u prvim redovima ubrzo su se pridružili i takmičari Royal Music festa koji su zajedno sa p u b l i ko m skakali

i pjevali. Prava euforija nastala je kada je počela pjesma “Kotor”, a do kraja koncerta kompletna ljetnja je bila na nogama, a frontmen Neša Milosavljević je često pozdravljao publiku koja nije prestajala da aplaudira sa “Ruke vam se pozlatile”.

48 ENIGMATIKA

PONEDJELJAK, 4. 8. 2014.

VICEVI -Već je tri puta gluplji od tebe! *** Dode mali Perica sav umazan kući! Tata na to: - “Perice ti si jedno malo prase. Jel znaš šta je to?”

- “Da tata znam. To je djete od jedne velike svinje!” *** Učiteljica ispituje Ivicu: - “Ivice, što piju psi?”

Ivica odgovara: - “Psi piju vodu, neki čak toliko da u njoj i žive. To su morski psi.” *** Razgovaraju dvije susjede: - “Nadam se da ćete prodati tog vašeg psa. Moja kćerka juče nije mogla završiti sat pjevanja jer je vaš pas užasno zavijao!”

- “Oprostite gospođo, ali vaša kćerka je prva počela!” ***

Došao Perica u školu i na malom odmoru razbio prozor. Na početku sata pita ga učitaljica: - “Zašto si razbio prozor?”

- “Ne znam.”

- “Onda neka ti tata dođe u školu.”

- “Ne moze, jer ga je zgazio traktor.”

- “Onda neka dođe mama.”

- “I nju je zgazio traktor.”

- “Pa imaš li baku ili djeda, neka netko dođe od njih.”

- “Ne može, i njih je zgazio traktor.”

- “Oh jadniče, pa šta radiš kod kuće.”

- “Vozim traktor.” *** Ponosna mama magarica kaže ponosnom tati magarcu: -Vidiš kako je naš mali napredan za svoje godine!

-Kako znaš?

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com

Puzzle solution:

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 1801

RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA Play sudoku online at:

2011-09-18

Medium level

TEŽA

Daily Sudoku puzzle No. 2071

2012-06-14

Medium level

Sudoku puzzle No. 2657 2014-01-21

4 8

2

8

9

1

1

5

3 9

3

8 3

7

9

3 6 1 5

4

4

2

8

5

1

7

6

3

9

7

6

1

3

9

4

8

5

2

1

7

6

2

5

9

4

8

3

5

3

9

4

8

1

2

6

7

8

4

2

7

3

6

9

1

5

9

5

3Puzzle 1 4 solution: 8 7 2

6

6

1

7

8

9

2

5

3

4

5

4

7

1

4

2

9

6

5

3

8

2

6

8

5

3

7

9

4

1

5

9

3

8

4

1

2

7

6

4

2

7

3

5

8

6

1

9

3

8

6

9

1

4

7

5

2

9

5

1

6

7

2

3

8

4

8

3

5

1

6

9

4

2

7

6

7

2

4

8

3

1

9

5

1

4

9

7

2

5

8

6

3

7

4

6 4

9

3 2

9

2

9

5

2

6

7

3

8 7 1

4 5 4

2 8 4 6 7 3 5 9 1 Sudoku puzzle No. 2658 2014-01-22

6 9

1

2 2

5

2

3

www.sudokukingdom.com 3 9 5 8 6 2 1 7 6

7

5

5

4

6 2

6

9

7

ENIGMATIKA 49

PONEDJELJAK, 4. 8. 2014.

Word Search Puzzle #Q421QL

H

A

N

G

O

U

T

L

A

Y

S

F

I

T

E

N

D

O

R

S

E

D

E

T

L

I

S

S

N

M

I

N

U

E

T

X

I

R

A

D

I

O

R

H

O

L

D

E

R

X

P

G

S

C

D

L

O

A

P

I

E

C

E

S

I

L

N

R

O

O

B

E

S

T

O

W

E

D

I

F

O

I

L

S

R

N

E

P

O

E

R

A

E

W

X

I

T

U

I

N

F

A

N

T

R

Y

N

O

I

S

T

Y

A

B

A

T

E

L

B

E

E

F

O

K

A

S

C

C

Z

B

V

T

R

I

L

P

U

C

E

A

C

U

C

D

E

L

O

O

H

C

S

O

H

T

O

X

R

E

S

T

A

G

L

O

W

S

W

S

S

I

L

E

N

T

S

H

A

D

E

D

E

C

T

E

A

M

S

T

F

I

W

S

L

A

V

E

ABATE Abate ABETS Abets ACCENT ACCOST Accent AIRBORNE Accost BESTOWED Airborne COOED CURES Bestowed DIGNITY Cooed DROWN ECSTASY Cures ENDORSED Dignity EXITS EXPLOITS Drown FEEBLE

Exits FLOATS

Endorsed

Outlays

Ecstasy

FOILS Exploits GLOWS HANGOUT Feeble FloatsHOLDER INFANTRY Foils MINUET GlowsNOXIOUS OUTLAYS Hangout OWNER PIECES Holder POSTS Infantry RADIO RAILS Minuet REOPEN Noxious

SCHOOLED Socks SEVEN Pieces SHADED Solos SILENTS Swift Posts SILTED Tacos Radio SLAVE Rails SOCKS Teams Reopen SOLOS Togas SWIFT Schooled TACOS Wheat TEAMS Seven TOGAS Shaded WHEAT Owner

Silents Silted Slave

REBUS

HOROSKOP OVAN Obratite pažnju na nečije komentare, važno je da se pravilno prilagodite na novu situaciju.

Svaka korisna informacija treba da Vas približi uspješnim rezultatima. Okolnosti se mijenjaju, procijenite najbolji trenutak za akciju.

BIK Nalazite pred novom poslovnom dilemom i potreban Vam je nečiji savjet. Morate imati dovoljno hrabrosti, da prihvatite izvjesnu odgovornost za svoje postupke. Situacija će se riješiti, nema razloga za pretjeranu zabrinutost.

BLIZANCI Vaše ideje ne znače mnogo, ukoliko se i Vaši saradnici ne založe za slične principe u finansijskim dogovorima. Uspješni rezultati podrazumijevaju zajedničko povjerenje i dugoročniju saradnju.

Posmatrajte stvari više iz pozitivnog ugla.

RAK Ukoliko Vam je stalo da pravilno riješite iznenadnu komplikaciju, upotrijebite praktičnu pamet i lično iskustvo. Važno je da se pravilno distrancirate od osobe koja ima sumnjive namjere ili negativan uticaj na Vaše ponašanje.

LAV Copyright © Puzzle Baron August 2, 2014 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions!

Otkrivate različite nepravilnosti koje postoje u Vašem oruženju i pokušavate da ispravite svoje poslovne propuste. Ipak, nema razloga da previše pričate o svojim poslovnim planovima.

Važni su rezultati, a ne propratni komentari.

DJEVICA

Rješenje iz prethodnog broja: Protežira Feđa koni

Ne želite da neko drugi odlučuje o zajedničkim interesima, tražite zaobilazno rešenje. Pažljivo analizirajte svoje saradnike i prihvatite nečiji savjet. Preterana doza hrabrosti ili samovolja, može da iskomplikuje saradnički odnos.

VAGA U prilog Vam ide saznanje da se nalazite u toku nekih važnih događaja. Dobro procijenite lične mogućnosti i upotrijebite prednost koju imate u odnosu na poslovne konkurente. Važno je da se pravilno nametnete u društvu saradnika.

ŠKORPIJA Postoji osoba koja se ponaša pomalo neprofesionalno i postupa mimo ustaljenog protokola. Dokazivanje pravde ne predstavlja Vaš primarni cilj.

Ne možete da utičete na nečiju odluku. Pretjerana zabinutost se loše odražava na koncentraciju.

STRIJELAC Pokušavate da zasijenite svoju okolinu i možda u pomalo samouvjerenom stilu prihvatate različite obaveze. Zarad poštovanja nekih poslovnih dogovora, prihvatite kompromisno rešenje koje Vam predlažu bliski saradnici.

JARAC Iako ste osvojili nečiju naklonost i simpatije, uviđate da to nije dovoljan uslov da ostvarite svoje poslovne namjere. Ne možete da vodite glavnu riječ ili da postaljate nove uslove. Neko drugi odlučuje o zajedničkim interesima.

VODOLIJA Pravilan izbor poslovne teme i saradnika utiče na završne rezultate. Dobro razmislite kome treba da se priklonite u poslovnoj saradnji. Ustupci koje činite, ponovo potvrđuju Vašu ozbiljnost i smisao za poslovnim ugovaranjem.

RIBE Imate dovoljno energije i interesovanja da se oprobate u novim situacijama. Potrebna Vam je dobra koncentracija u momentu kada se donosi ključna odluka. Završite svoje obaveze u predviđenom roku. Važno je da pravilno uskladite svoje misli.

50

MALI OGLASI

PONEDJELJAK, 4. 8. 2014.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA „PC NIKIĆ“ KRALJA NIKOLE BB–7. SPRAT (ulaz pored zlatare Majdanpek)

1 DAN 1€ ZA SVAKIH 5 PLAĆENIH DANA 2 DANA GRATIS

KUĆE/STANOVI

P

PRODAJEM STAN 40m2

Prodajem kuću u Podgorici - Zabjelo, 100m2 na placu od 400m2. Kompenzacija za tri jednosobna stana ili fiksno 90.000 eura. Papiri 1/1.

Tel.069/893-727

Herceg Novi-Kumbor, 50 metara od mora, preko puta kompleksa Portonovi, namješten, bez posrednika.

Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883220

Tel.068/403-438

Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna!

Tel.069/069-148

U Nikšiću prodajem novogradnju, ekstra, luks trosobne stanove 101 m2 i 120 m2, Ibonova zgrada. Tel.040/212-026, mob.069/030-426. www.ibon.me Podgorica-Donja Gorica, porodična luks kuća 450m2 bruto na placu 500m2. Može dokup placa koji je ograđen, bunar, navodnjavanje, centralno grijanje i hlađenje. Na placu pomoćni objekat +3 urbanističke parcele. Vrlo povoljno. Lokacija idealna.

Tel.067/824-411 Žabljak, Ski centar Savin kuk, prodajem vikendicu 80m2+ostava7m2, na placu 200m2.

Povoljno!

Tel.069/062-426 Prodajem stan za renoviranje u Herceg Novom, 42m2, 45.000 eura. Tel.067/500562

Prodajem - mijenjam za stan poluzavršenu kuću 6km od grada na placu 3.000m2.

Mjesto Drezga kod Rogama. Kuća je na 2 nivoa, 9 soba, 4 kupatila, američki stil.

Tel.067/744-430

I Izdajem trosoban namješten stan u Bloku 5. Tel.068/828434 Izdaje se namještena i klimatizovana garsonjera površine 26+4m2 u Ulici Mitra Bakića, između autobuske stanice i pijace u Podgorici.

Tel.067/552-179

Izdajem jednosoban stana 50m2 ispod Ljubovića, lijepo namješten, parking Tel.067/387-580 Izdajem jednosoban nenamješten stan u zgradi u Zagoriču, novogradnja, komforan, interfon, klima, parking.

Tel.067/439-702 Izdajem od septembra jednosoban namješten stan na prvom spratu, novogradnja, kod Pravnog fakulteta.

Tel.067/610-208 Izdajem garsonjeru u Podgorici, novogradnja, ful namještena, wifi, u blizini Pravnog i Ekonomskog fakulteta, preko puta "Ars medice".

Tel.067/854-390 Izdajem apartman na Žabljaku. Tel.069/598-077 Izdajem dvosoban kompletno namješten i opremljen stan 70m2, Preko Morače.

Tel.067/617-045 Izdajem jednosoban renoviran namješten stan odmah preko puta Pravnog fakulteta.

290 eura. Tel.069/307-800 Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992

Izdajem jednosoban namješten stan u Ulici kralja Nikole. Tel.069/607-537

Izdajem manju namještenu garsonjeru u Maslinama.

Tel.067/607-350

Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 300 eura. Tel.067/244-616

POSLOVNI PROSTOR

Izdajem garsonjeru preko puta Bazara. Ulica 18. jul.

Tel.067/055-888 Izdajem namještenu garsonjeru ženskoj osobi, sve zasebno, klimatizovana, Masline.

Tel.067/675-909, 020/612-291 Izdajem od 1. juna petokrevetni luks apartman kod autobuske stanice u Budvi. Dnevno 60 eura.

Tel.069/566-716 Izdajem apartman, nov, kompletno namješten povoljno... i sobu sa kuhinjom, lokacija iza novog studentskog doma.

067/289-275 Izdajem jednosoban namješten stan Preko Morače iznad lokala "Langolo". Ulica 13. jul. Cijena 290 eura.

Tel.069/093-302 Izdajem namještenu garsonjeru, klimatizovana, Sedme omladinske 4, Podgorica, kod Vezirovog mosta. Cijena 180 eura. Tel.068/010-021, 069/586-924

Stan u Zemunu u Ohridskoj ulici (renoviran, 1. sprat, jednosoban, 56m2, 2 terase) prodajem ili mijenjam za odgovarajući u Baru ili Podgorici. Tel.067/377-803, 068/109-999 DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

U Nikšiću izdajem sređen poslovni prostor 30 m2, za sve namjene (Ibon-ova zgrada).

Tel.040/212-026, mob.069/030-426. www. ibon.me Izdajem poslovni prostor 30m2 u Baru. Kod Kaće.

Tel.069/667-060 Izdajem poslovno magacinski prostor blizu "Volija" u Tološima. Tel.067/860-937 PLACEVI Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad.

Tel.069/073-331

PONEDJELJAK, 4. 8. 2014.

51

MALI OGLASI

Podgorica-Donja Gorica plac 3.365m2 (1.745 i 1.620) 2+2 UP za četiri objekta: porodične kuće ili stanovi i poslovni prostori (S+PR+S1+PK). Pojedinačno 100-1.000m2. Ograđeno, sa infrastrukturom.

Moguće kombinovano plaćanje. Vrlo povoljno. Odlična lokacija. Tel.067/824-411 Prodajem plac u Spužu, ekstra lokacija. Tel.069/033-958 Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Cijena 6.500 eura.

Tel.067/390-767 Prodajem plac 500m2 u Tološima! Ekstra lokacija!

Tel.067/848-312 VOZILA/ AUTO DJELOVI

..

USLUGE

. .

RAČUNOVODSTVO REGISTRACIJA PREDUZEĆA USTUPANJE ZAPOSLENIH SUDSKI PREVODIOCI

IAS, IFRS Certified

Ivana Đurašević +382 68 222 188 www.ekonomik.me

Top Service - First choice - Best price guarantee

Prodajem ford eskort dizel u odličnom stanju, prešao 60.000 km, godina proizvodnje 1999. Cijena 2.800 eura.

Tel.068/680-925 Prodajem opel vektru, 97. godište, 1.6 16V, karavan, registrovan godinu. 1.300 eura. Tel.067/652-972 Prodajem jamahu R1, 2013, godište, led dioda, plavo siva.

Potpuno nova. 3.500 kilometara. Može kompenzacija za kola. Tel.068/329-299 NASTAVA Dajem časove maternjeg jezika osnovcima. Tel.067/9133370

Otčepljenje svih vrsta kanalizacija električnom sajlom.

Dolazim odmah. Kosim placeve, dvorišta, vinograde motornim trimerom. Šegam drva. Povoljno!!! Vukčević.

Tel.069/655-444, 068/654474, 067/589-073 Oštrim profesionalno makaze, noževe, skalpele za razne namjene, frizeri, pedikiri, mesari, mesoreznice, rezači voća i dr. vaš zatupljen pribor naoštrite. Tel.069/081-507 GRAĐEVINSKE USLUGE Malim i velikim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje-bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel.069/297-222

Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najje inije, najprofesionalnije i najbrže. Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340 Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, kvalitetno, povoljno. Tel.067/644-494

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me.

Tel.067/809-806 GRAĐEVINSKI MATERIJAL

Prevoz-prodaja šljunka, greze, sitnog pijeska kiperom od 1-5m3.

Najpovoljnije! Tel.069/080-925

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

52

MALI OGLASI PREMINULI AndrijaM iodragov Radoičić

Radojka Rada Radivoja Janjušević

Rada Milivojeva Zečević

rođena Perović, 2. avgusta 2014. u 64. godini. Sahrana je obavljena 3. avgusta na mjesnom groblju u Ozrinićima.

rođena Biserčić, 1. avgusta 2014. u 90. godini. Sahrana je obavljena 2. avgusta na Čepurcima.

2. avgusta 2014. u 40. godini.

Sahrana će se obaviti 4. avgusta u 15 časova na Novom groblju na Cetinju.

Danica Mica Miloševa Rakočević

POSAO Stomatološkoj ordinaciji potrebna sestra sa položenim pripravničkim ispitom. CV poslati na e-mail dentalpodgorica@gmail.com Radila bih posao pranje suđa u restoranu u Podgorici.

Tel.068/494-903

LIČNO Inženjer iz Nikšića star 70 godina traži ženu oko 60 godina radi braka. Tel.069/594-707 Oženjen, 38 godina, upoznao bi damu do 40 godina radi intimnog druženja. Moguć svaki dogovor. Tel.068/106-132 Oženjen, 55 godia, diskretan, uvijek spreman za dame.

Sve kombinacije. Podgorica.

Tel.068/551-441

Prodajem industrijske mašine mamutke za proizvodnju jastuka i jorgana.

Tel.069/221-301

2. avgusta 2014. u 61. godini. Sahrana će se obaviti 4. avgusta u 15 časova na novom groblju pod Trebjesom.

MUZIČKI INSTRUMENTI

Branka Momčilova Kandić

Prodajem majstorske violine. Tel.069/617-231

POLJOPRIVREDA Prodajem balirano sijeno, Kosić. Tel.067/559-750

RAZNO Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala.

Tel.069/019-698, 067/455713

KUĆNI LJUBIMCI

rođena Bulatović, 2. avgusta 2014. u 25. godini. Sahrana je obavljena 3. avgusta na groblju u Cerovu – Brdo.

Čedomir Milanov Delić 2. avgusta 2014. Sahrana će se obaviti 4. avgusta u 15 časova u selu Glibavac.

Zorka Tripka Fatić

Vujica Vujo Branka Kastratović

APARATI/OPREMA Klime - obične, inverteri, multi. Fujitsu, midea, vivax.

Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina.

Tel.069/020-023, 067/342392

Klime - obične, inverter, multi, kasete, parapetne, kanalne...

Prodaja, ugradnja, servis, dezinfekcija. Garancija 5g. Najpovoljniji! Tel.067/501-209, 068/501-209. www.klimescepanovic.com

Marija Branislava Mrdak

rođena Dragović, 2. avgusta 2014. u 91. godini. Sahrana će se obaviti 4. avgusta u 15 časova u mjestu Konjuhe, Andrijevica na mjesnom groblju Jošanica.

Prodajem štenad cane corso šampionskog porijekla. Vakcinisani i očišćeni od parazita.

Tel.068/504-888

Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi.

Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno.

Tel.069/020-997, 067/9112598

rođena Tadić, 2. avgusta 2014. u 73. godini. Sahrana će se obaviti 4. avgusta u 14 časova na groblju u selu Stabna - Piva.

2. avgusta 2014. u 53. godini. Sahrana je obavljena 3. avgusta na srpskom pravoslavnom groblju u Beranama.

Darinka Jocović

Invalidska kolica manuelna sa svim podešavanjima (naslona leđa, glave, ruku, nogu, visine, dužine).

Invalidska elektro-motorna kolica nova i polovna za kretanje po stanu i u saobraćaju. Dušek za nepokretne protiv stvaranja rana, jastuče za kolica protiv rana.

Telefon: 067/318-537

rođena Aleksić, 2. avgusta 2014. Sahrana je obavljena 3. avgusta na novom groblju pod Trebjesom.

Petar Zeko Novakov Baković 2. avgusta 2014. u 77. godini.

Sahrana je obavljena 3. avgusta u 15 časova na mjesnom groblju u Štitarici.

PONEDJELJAK, 4. 8. 2014.

Milija Ivanov Mijović 2. avgusta 2014. u 78. godini. Sahrana je obavljena 3. avgusta na gradskom groblju u Beranama.

Mirka Milomira Radović rođena Đalović, 2. avgusta 2014. u 85. godini. Sahrana je obavljena 3. avgusta na mjesnom groblju u Radulićima.

Komnen Mišo Petra Džankić 2. avgusta 2014. u 81. godini. Sahrana je obavljena 3. avgusta na seoskom groblju Bjeluv – Stanjevića Rupa.

Mirko Miro Mirašev Bojić prvog avgusta 2014. u 52. godini. Sahrana je obavljena 3. avgusta u selu Bojići – Gornja Morača.

Nastasija Ćana Vladova Vratnica rođena Bulatović, 1. avgusta 2014. u 82. godini. Sahrana je obavljena 3. avgusta na mjesnom groblju u Tološima.

Ljubomir Veljkov Krtolica prvog avgusta 2014. u 64. godini. Sahrana je obavljena 3. avgusta u Donjim Crkvicama.

Milenka Gorana Stjepanović rođena Đorđević, 1. avgusta 2014. u 54. godini. Sahrana je obavljena 2. avgusta na groblju pod Trebjesom.

Zorica Tripkova Draganić rođena Martinović, 1. avgusta 2014. u 55. godini.

Sahrana je obavljena 2. avgusta na mjesnom groblju kod Crkve Svetog Jovana Krstitelja u Petrovićima – Banjani.

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Vitomir Vito Radomana Đurđić prvog avgusta 2014. u 77. godini. Sahrana je obavljena 2. avgusta na gradskom groblju u Nikoljcu.

Radmila Milisava Ivanović rođena Dragović, 1. avgusta 2014. Sahrana je obavljena 2. avgusta na groblju Vasiljevac - Masline.

Danica Mirkova Burzan rođena Lubarda, 31. jula 2014. u 83. godini. Sahrana je obavljena 2. avgusta na gradskom groblju Gvozden brijeg u Baru.

Darinka Mlađena Karadžić 31. jula 2014. u 90. godini.

Sahrana je obavljena 2. avgusta na gradskom groblju u Žabljaku.

Boris Marović fudbalski trener u penziji, 31. jula 2014. u 86. godini u Beogradu.

e-mail: sotiroski@t-com.me

Obavijest o smrti možete poslati svakim danom do 21 čas.

Pogrebne usluge Sotiroski Bijelo Polje.

Više informacija na tel.

069 023 690 i 050 431 050 46 godina Vama na usluzi

Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.

PONEDJELJAK, 4. 8. 2014.

53

INFORMACIJE VOZOVI/TRAINS

VAŽNI TELEFONI

Ljetnji red vožnje važi od 4.7.2014.

DEŽURNE SLUŽBE Policija ....................................... 122 Vatrogasna ................................ 123 Hitna pomoć.............................. 124 Tačno vrijeme ........................... 125 Telegrami .................................. 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .................... 112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ............................ 1180 Informacije .............................. 1181 Crnogorski telekom................1500 Telenor .................................... 1188 M:tel .........................................1600 Elektrodistribucija ............633-979 Vodovod............................. 440-388 Stambeno ..........................623-493 Komunalno ........................ 231-191 JP “Čistoća” ...................... 625-349 Kanalizacije .......................620-598 Pogrebno ...........................662-480 Meteo.........................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ....................................020/244-170 Šlep služba ................ 069-019-611 Žalbe na postupke policije ................... 067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija .................................... 080-081-333 Montenegro Call centar ........1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ................................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga............ .............................................116 666 Sigurna ženska kuća. 069-013-321 Povjerljivi telefon .....080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ...................... 611-534 Narcotics Anonymous 067495250 NVO 4 LIFE ................067-337-798, .................................... 068-818-181 CAZAS AIDS ............... 020-290-414 Samohrane majke ....069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka ............................ 618-395 Inspekcija zaštite prostora ............................................ 281-055 Inspekcija rada.................. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ...265-438 Komunalna policija... 080-081-222 Metrološka inspekcija ..... 601-360, ......................................fax 634-651 Sanitarna ........................... 608-015 Tržišna ............................... 230-921 Turistička ...........................647-562 Veterinarska ..................... 234-106 BOLNICE Klinički centar ................... 412-412

Ponedjeljak: PodgoricaLjubljana 6:00, LjubljanaPodgorica 23:05. Utorak: Podgorica-Ljubljana 6:00.

Srijeda: Ljubljana-Podgorica 14:25, Podgorica-Ljubljana 16:10. Četvrtak: LjubljanaPodgorica 14:25, PodgoricaLjubljana 16:10. Petak i nedjelja: Podgorica-Ljubljana 15:50, Ljubljana-Podgorica 17:30.

Nedjelja: Ljubljana-Podgorica 23:05. Zavisno od dana letjenja, Adria airways sa polaskom iz Podgorice, sa presijedanjem u Ljubljani, u svojoj usluzi nudi i letove: za Amsterdam: utorkom i nedjeljom, Minhen: utorkom, srijedom, petkom, nedjeljom, Beč: ponedjeljkom, utorkom, srijedom, četvrtkom, petkom i nedjeljom, Brisel: ponedjeljkom, utorkom, srijedom, četvrtkom, petkom i nedjeljom, Prag: ponedjeljkom, srijedom, petkom, Kopenhagen: nedjeljom, Frankfurt: ponedjeljkom, utorkom, srijedom, četvrtkom, petkom i nedjeljom, Cirih: ponedjeljkom, utorkom, srijedom, četvrtkom, petkom i nedjeljom, Varšavu: ponedjeljkom i petkom.

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ............................648-823 Konik .................................. 607-120 Tuzi .....................................603-940 Stari aerodrom ................. 481-940 Dječja ................................. 603-941 Golubovci........................... 603-310 Radio-stanica .................... 230-410 Blok 5 .................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .............664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški ............................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ..................... 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” ................020-641-651 Montvet .............................662-578 APOTEKE Ribnica ............................... 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog .. 241-441 ICN Crna Gora ................... 245-019 Sahat kula.......................... 620-273 Biofarm .............................244-634 HOTELI Ambiente ...........................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro ...........406-500 Bojatours........................... 621-240 City ..................................... 441-500 Crna Gora ......... 634-271, 443-443 Evropa .............. 621-889, 623-444 Eminent .............................664-646 Keto ....................................611-221 Kosta’s .............. 656-588, 656-702 Lovćen ............................... 669-201 Pejović ............................... 810-165 Premier .............................409-900 Podgorica ..........................402-500 TAKSI Alo taksi ................................19-700 SMS ...............................069019700 Boom taksi ...........................19-703 Bel taxi ................................. 19-800 City taksi ............................... 19-711 besplatan broj .............. 080081711 De lux taksi ...........................19-706 Exclusive taksi......................19-721 Hit taksi ................................19-725 Red line taksi........................19-714 SMS ...............................068019714 Royal taksi ............................19-702 Oranž 19” .............................19-709 PG taksi.................................19-704 Queen taksi ..........................19-750

Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201201, 241-154, mobl.067/241-154

Ponedjeljak, četvrtak i subota: RimPodgorica 9:55, Podgorica-Rim 12:10.

Utorak: Podgorica-Rim 10:30, RimPodgorica 12:40. Petak: Podgorica-Rim 08:30, Rim-Podgorica 10:30. Nedjelja: Podgorica-Rim 17:20, Rim-Podgorica 19:20.

Alitalia sa presijedanjem u Rimu zavisno od dana letjenja u svojoj usluzi nudi letove za ostatak svijeta: Evropa, Kanada, Južna i Sjeverna Amerika…

Informacije: OKI AIR MONTENEGRO, generalni zastupnik za Crnu Goru, Podgorica, 020/201201, 201202

Moskva – Tivat: utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat – Moskva: utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su:+382/67/23-07-78; +382/67/67-65-66

POLASCI IZ PODGORICE: za Bar: 5.15 (lokal); 07.58 (auto-voz sa kolima DDam za prevoz automobila); 8.20 (lokal); 08.55 (brzi sa direktnim kursnim kolima iz Beograda i Novog Sada); 10:10 (lokal);11.30 (lokal); 12.50 (lokal); 15.20 (lokal); 16.50 (lokal); 18.00 (lokal); 21.10 (lokal).

Za Bijelo Polje: 6.25 (lokal); 15.50 (lokal); 18:01 (brzi sa direktnim kursnim kolima za Beograd i Novi Sad). Za Beograd: 17.20 ( auto-voz sa kolima DDam za prevoz automobila ); 18:01 (brzi sa direktnim kursnim kolima za Beograd i Novi Sad). Za Nikšić: 07:00 (lokal); 08:05 (lokal); 11:20 (lokal); 14:00 (lokal); 16:10 (lokal); 19:35 (lokal); 20:30 (lokal). POLASCI IZ BARA: za

Podgoricu: 5:25 (lokal); 6:35 (lokal); 10:20 (lokal); 11:35 (lokal); 14:05 (lokal); 14:50 (lokal); 16:40 (lokal); 17:00 (brzi sa direktnim kursnim kolima za Beograd i Novi Sad); 18:30 (lokal); 19:35 (lokal).

Za Bijelo Polje: 5.25 (lokal); 14.50 (lokal); 17:00 (brzi sa direktnim kursnim kolima za Novi Sad).

Za Beograd:16.21 (auto-voz sa kolima DDam za prevoz automobila); 17:00 (brzi sa direktnim kursnim kolima za Beograd i Novi Sad). Za Nikšić: 18:30 (lokal). POLASCI IZ BIJELOG POLJA: za Podgoricu (Bar): 06:37 (brzi sa direktnim kursnim kolima iz Beograda i Novog Sada); 09:02 (lokal); 18:35 (lokal). Za Beograd: 20:40 (brzi sa direktnim kursnim kolima za Beograd i Novi Sad); POLASCI IZ NIKŠIĆA: za Podgoricu: 6:25 (lokal); 8:40 (lokal); 9:50 (lokal); 12:40 (lokal); 15:35

(lokal);18:05 (lokal); 21:00 (lokal). Za Bar: 8:40 (lokal); 15:35 (lokal). POLASCI IZ BEOGRADA: za Podgoricu (Bar): 17.20 (auto-voz sa kolima DDam za prevoz automobila); 18.05 (sa direktnim kursnim kolima iz Beograda i Novog Sada).

09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45, 10:57, 11:00, 11:00, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:50, 12:54, 13:,00, 13:00, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:49, 13:50, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:16, 14:20, 14:29, 14:30, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:16, 16:29, 16:29, 16,30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:16, 18:19, 18:29, 18:30, 18:57, 19:00, 19:00, 19:,10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00, 20:16, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27, 22:32, 23:40.

Dizeldorf: 00:30 subotom. Dortmund: 00:30 subotom. Dubrovnik: 06:00. Frankfurt: 00:30 subotom. Gacko: 08:30, 10:50, 16:45. Glava Zete: 07:10, 15:07. Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13. Herceg Novi: 00:30, 04:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19:45, 20:20. Kolašin: 00:40, 06:58, 07:00, 07:30, 08:25, 09:00, 10:00, 11:30, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:39, 14:50, 15:30, 15:45, 17:13, 18:00, 19:55, 20:05, 20:25, 21:35, 22:27. Kotor: 00:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15,

10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, 00:30. Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00.

Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00. Kruševac: 16:30. Leskovac: 16:30.

Luksemburg: 05:30 subotom. Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45. Nikšić: 05:45, 07:02, 06:35, 07:25, 07:40, 07:45, 08:05, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:35, 10:50, 10:29, 10:45, 10:50, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:55, 14:30, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40. Niš: 10:00, 16:30, 20:15.

Novi Pazar: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 23:00.

Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00. Peć: 07:45, 21:30. Petrovac: 06:00, 07:00, 11:45. Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13. Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 12:00, 14:38, 14:39, 14:50, 15:57. Plužine: 07:40, 09:30, 13:3 , 23:40. Priština: 21:30. Prizren: 07:45.

Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40. Skoplje: 20:05 osim ponedjeljkom. Subotica: 20:45, 22:30. Šavnik: 05:45, 13:55, 12:00, 14:38, 15:57. Tivat: 00:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 11:55, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45. Trebinje: 10:50, 16:45. Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:50,21:00. Žabljak: 05:45, 13:55, 14:38, 15:57.

Informacije o kretanju vozova mogu se dobiti u željezničkim stanicama: Podgorica: (020) 44 12 11 i 44 12 12.

Bar: (030) 30 16 15 i 30 16 22. Sutomore: (030) 30 16 92. Nikšić: (040) 21 44 80.

Bijelo Polje: (050) 47 85 60. Kolašin: (020) 44 14 92. Mojkovac: (050) 47 21 30

AUTOBUSI/BUS Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13.

Aranđelovac: 21:35. Banjaluka: 20:25, 20:30 (subota i nedjelja), 21:20 (petak i ponedjeljak).

Bar: 03:00, 05:00, 07:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:40, 19:50, 21:00.

Beč: 00:30 subotom. Beograd: 00:40, 08:30, 09:45, 11:00 (svaki drugi dan), 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00. Berane: 08:25, 09:00, 10:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13m 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 22:27, 23:00. Bijeljina: 20:25. Bijelo Polje: 00:30, 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35. Bremen: 00:30 subotom. Budva: 00:30, 04:00, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25. Cetinje: 00:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:25, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:45, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45,20:20, 22:25.

Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00, 07:10, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:16, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:59, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35,

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVIONI/AIRPLANES Red letjenja važi od 1. aprila do 25. oktobra 2014. Kompanija zadržava pravo da izmijeni red letjenja bez prethodne najave. Kompanija preporučuje putnicima da se za sve informacije obrate službi rezervacija na 19804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice Montenegro Airlinesa: 020 66 44 11, 020 66 44 33, 033 451 735, 032 304 860, + 381 11 26 21 122 Podgorica-Beograd: svim danima 07:30 i 18:00. BeogradPodgorica: svim danima 08:50 i 19:20. Tivat-Beograd: svim danima 19:20, 17:20, ponedjeljak, utorak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja 08:20, petak 15:30, subota 07:30, 16:40, nedjelja 08:00.

Beograd-Tivat: svim danima 18:40, ponedjeljak, utorak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja 07:00, 09:40, petak 16:50, subota 06:10, 08:50, 18:00, nedjelja 09:20. Podgorica-Beč: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedjelja 08:05, svim danima 15:00. Beč-Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedjelja 10:30, svim danima 12:50. Podgorica-Ljubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, utorak 06:00, srijeda, četvrtak 16:10. Ljubljana-Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, nedjelja 23:05, srijeda i četvrtak 14:25.

Podgorica-Frankfurt: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja 11:40. Frankfurt-Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja 14:50. Podgorica-Cirih: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 12:30, petak 08:25, subota 10:05. Cirih-Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 15:10, petak 11:15, subota 13:10. Podgorica-Rim: ponedjeljak, četvrtak i subota 12:10, utorak i petak 08:30, nedjelja 17:40. Rim-Podgorica: ponedjeljak, četvrtak i subota 09:55, utorak 10:40, petak 10:30, nedjelja 19:35. PodgoricaMoskva: ponedjeljak, utorak i četvrtak 08:00, subota 23:00. MoskvaPodgorica: ponedjeljak i srijeda 13:45, subota 21:10, nedjelja 16:25.

Tivat-Moskva: svim danima 20:10, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak, subota i nedjelja 09:20, srijeda 08:00, petak 19:00, subota 15:25, nedjelja 10:40. Moskva-Tivat: svim danima 07:15, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak, subota i nedjelja 15:10, utorak i četvrtak 13:45, subota 05:30, nedjelja 06:00. Podgorica-Pariz: ponedjeljak i srijeda 10:30, utorak i četvrtak 10:20, petak 12:15, nedjelja 09:05.

Pariz-Podgorica: ponedjeljak i srijeda 14:20, utorak 14:00, četvrtak 14:05, petak 15:40, nedjelja 12:25. Tivat-Pariz: subota 10:20. ParizTivat: subota 14:00. Tivat-London: srijeda 11:15, petak 08:15, nedjelja 11:25. London-Tivat: srijeda 13:50, petak 10:55, nedjelja 14:10. Podgorica-Dizeldorf: utorak i subota 09:35. DizeldorfPodgorica: utorak i subota 12:50. Podgorica-Kopenhagen: srijeda i subota 12:20. Kopenhagen-Podgorica: srijeda i subota 15:50.

Podgorica-Bari-Podgorica i Podgorica-Napulj-Podgorica (svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima).

Podgorica-Beograd: ponedjeljak, utorak, četvrtak 08:50, 15:40,20:50, ostalim danima 15:40, 20:50. BeogradPodgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 07:20, 14:10, 18:50, ostalim danima 14:10, 18:50. Tivat-Beograd: svim danima 09:40 ,15:40. Beograd-Tivat: svim danima 08:00, 14:10.

Beograd-Frankfurt-Beograd: svim danima polazak u 12:00, povratak 14:50. Beograd-Amsterdam-Beograd: svim danima polazak 08:20, povratk 11:50. Beograd-Dizeldorf-Beograd: svim danima polazak 08:05, povratak,11:05. BeogradBeč-Beograd: svim danima polazak 07:55, povratk 10:45.

Beograd-Moskva-Beograd: svim danima polazak 13:50, povratak 19:35. Beograd-Sarajevo-Beograd: svim danima polazak 14:10, povratak 06:30. Beograd-Skoplje-Beograd: svim danima polazak 21:40, 14:00, povratak 06:00, 15:30.

Beograd-Atina-Beograd: svim danima tri leta dnevno.

Beograd-London-Beograd: svim danima polazak 10:35, povratak 13:40. Beograd-Cirih-Beograd: svim danima polazak 07:20, 18:40, povratak 09:55, 21:20. Beograd-RimBeograd: svim danima polazak 07:45, 17:50, povratak 10:20, 20:40. Beograd-Pariz-Beograd: svim danima polazak 07:25, 17:25, povratak 10:55, 21:05. Beograd-Brisel-Beograd: ponedjeljak, srijeda 07:20, petak 15:00, povratak 10:25 i 18:10.

Beograd-Kopenhagen-Beograd: četiri puta sedmično sa tri leta dnevno. Beograd-Berlin-Beograd: pet puta nedjeljno sa tri leta dnevno. Beograd-Štutgart-Beograd: tri puta nedjeljno sa dva leta dnevno. Beograd-Solun-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Varšava-Beograd: tri puta sedmično.

Beograd-Milano-Beograd: pet puta sedmično. BeogradStokholm-Beograd: pet puta nedjeljno. Beograd-GeteborgBeograd: subotom polazak 13:25, povratak 16:45. BeogradSabina Gocken-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Tel Aviv-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Prag-Beograd: od 01. decembra. Beograd-Abu Dabi-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Banja Luka-Beograd: od 10. decembra.

Beograd-Bukurešt-Beograd: od 10. decembra.

Sve informacije i rezervacije putnici mogu dobiti u poslovnici –Vuka Karadžića telefoni 020/664-740, 664750/664-730, call centar 020/290-240 , fax 665-330. Radno vrijeme poslovnice 09:00 do 17:00. Mail adresa podgoricato@jat.com Rado vrijeme poslovnice na aerodromu 2 sata prije leta. Telefoni 020/653 051/653-050. Cargo sluzba JAT airwaysa od 07:00-14:00. Tel. 020-653-051

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Film

54•TVPROGRAM 07:15 Kviz- Zlatni krug/r 08:50 Crtana serija- Vozićgrad 09:00 Serija: Tračara 09:45 Serija: Odbačena/r 10:40 Serija: Neukrotivo srce/r 11:20 Film: Krvavi dijamant/r 15:35 Exploziv 16:00 Serija: Neukrotivo srce 17:00 Serija: Odbačena 17:45 Serija: Prijatelji 18:10 Exkluziv 18:25 Kviz- Zlatni krug 19:00 Vijesti Prve 19:30 Serija: Domaćice sa Bosfora 20:10 Serija: Gorki život 20:50 Serija: Sinđelići 21:45 Film: Dugi poljubac za laku noc 23:45 Noćni žurnal 00:00 Serija: Bez traga

PRVA Kviz- Zlatni krug 18.25

06.30 Dobro jutro Crna Goro 10.00 Dnevnik 10.15 Strani dok. program: Nevidljivi leopard 11.05 Strani dok. program 12.00 Vijesti 12.05 Pokreni se/r 12.25 Serija: Viking Viki 13.00 Vijesti 13.05 Meridijani/r 13.25 Muzika 15.30 Dnevnik 1 16.00 Serija: Na zapadnoj obali/r 17.00 Muzika 17.20 Serija: Budva na pjenu od mora 18.30 Više od ljeta 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.05 Serija: Veličanstveni hotel 21.30 Meridijani 22.00 Dnevnik 3 22.30 Više od ljeta 23.30 Serija: Na zapadnoj obali

RTCG 1 Budva na pjenu od mora 17.20

10.00 Serija: Djevojački institut 12.00 Vijesti 13.00 Serija: Zakon i red/r 16.00 Serija: Sestra Tereza 17.00 Tenis,Masters Toronto 19.00 Muzika 19.30 Dnevnik 2 20.15 Serija: Monk 21.00 Serija: Offis 22.00 Serija: Zakon i red 23.00 Serija: Sestra Tereza/r 00.00 VOA – glas Amerike

07:00 09:40 10:50 13:00 13:15 13:30 14:20

RTCG 2 Serija: Monk 20.15

777 Texas holdem poker 15.15

15:15 16:00 18:00 18:25 19:45 22:00 22:15 23:15

Uz jutarnju kafu Smijeh kao lijek Naš recept Muzika Ekstremno Zabava Sportski intermezzo Texas holdem poker Zabavni magazin TOTO vijesti - uživo Na domaćem terenu Dobitnici Muzika Gušteranje Zabavni magazine

07:00 Dobro jutro Jovana i Srđan 11:00 Serija: Ljubav na silu/r 12:03 Magazin in CG 13:03 City M 14:03 Serija: Zehra/r 15:03 Serija: Nakuša 15:44 City M 17:00 Minut, dva...

17:03 Ne brini za mene 18:00 Info monte 18:20 Flajer 18:27 Serija: Mala nevjesta 20:00 Minut, dva...

20:03 Serija: Ljubav na silu 20:48 Serija: Zehra 23:03 Kraljevi stila 23:43 City M 00:11 Film: Poslednji snimak

PINK Info monte 18.00

Sport

Informativa

PONEDJELJAK, 4. 8. 2014.

07:00 Boje jutra 10:40 Serija: Avenija Brazil/r 12:00 Vijesti u 12 12:45 Serija: Mezimica 14:00 Vijesti 14:05 Meteo centar u 2 14:10 Serija: Larin izbor 15:00 Boje ljeta 15:30 Serija: Ruža vjetrova 16:30 Vijesti u pola 5 16:45 Meteo centar u pola 5 16:55 Serija: Avenija Brazil 17:45 Lud, zbunjen, normalan 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Kako vrijeme prolazi 20:30 Serija: Krv nije voda 21:20 Bez granica specijal 22:00 Vijesti 22:15 Sport 22:25 Domaćica/r 23:55 Krv nije voda/r 00:40 Serija: Mezimica/r

08:00 Film 09:30 Top Shop 10:00 5 do 5 Summer Edition/r 11:00 Kuhinjica 11:30 Radio u boji 12:00 Film 14:00 Film 16:00 Radio u boji 16:30 Kuhinjica 16:55 5 do 5 Summer Edition 18:00 Forum 18:30 Film 20:15 Forum 20:30 Film 22:30 Forum 23:00 5 do 5 Summer Edition/r 00:00 Radio u boji/r 00:30 Film 02:30 5 do 5 Summer Edition/r 03:30 Radio u boji/r 04:00 Film 06:00 Film

VIJESTI Serija: Ruža vjetrova 15.30

ATLAS Forum 22.30

10:30 Aljazeera 10:45 Top shop 11:20 Hrana i vino 11:45 Video katalog 12:05 Čuvari zdravlja 12:30 Hrana i vino 13:30 Aljazeera 14:30 Video katalog 15:30 Aljazeera 16:00 Hrana i vino 16:30 Na točkovima 18:00 Aljazzera 19:00 Video katalog 20:15 Bez recepta 20:45 Muzika 21:30 Aljazeera 22:20 Na točkovima 23:05 Aljazeera 00:00 MBC hit

07:02 09:15 10:15 11:30 11:40 12:00

08:00 Jutarnji program 10:00 Glas Amerike 12:00 Vijesti 12:05 Film 14:35 Muzički program 15:00 Film 17:00 Vijesti 17:10 Sportsko popodne 18:30 Muzički program 19:00 ”Polis” 20:00 Emisija: ”Sve osim” 21:00 Serija 22:00 ”Polis” 22:35 Glas Amerike 23:05 Film 00:50 Sportsko popodne

MBC Hrana i vino 16.00

MONTENA Crtani filmovi 09.15

13:20 15:02 16:50 19:15 19:30 20:00 21:00 21:30 22:00 23:00 00:00

Svježi u dan Crtani filmovi Zelena patrola /r.

Anegdota iz života Životinjske lakrdije Crtani film- Mumijevi Večera kod Džaje/r Dok.program Muzički program Anegdota iz života Crtani film- Mumijevi PG Raport Info Ars Montenegrina Kapital Koncert Ponoćni Info

TV BUDVA Muzički program 18.30

TVprogram•55

PONEDJELJAK, 4. 8. 2014.

danaS u gRadu

TV PREPORuKa DUGI POLJUBAC ZA LAKU NOĆ Prva, 21.45

CINEPLEXX PODGORICA Avioni 2 - Hrabri vatrogasci (sinhr.) 15:45; 17:45; Cezar Čavez 19:45; Grdana - Zla vila 17:30; Herkul 16:15; 18:15; 20:30; 22:30; Matori žigolo 21:30; Planeta majmuna: Revolucija 16:30; 19:30; 21:00; 22:15; Seksi snimak 16:00; 18:00; 20:00; 22:00; Slučajno zajedno 18:45; 21:45; Spasi nas od zla 19:00; Transformersi: Doba izumiranja 15:15;

Samanta je naizgled obična samohrana majka koja radi kao učiteljica. Čini se da ne postoji ništa neobično kada je njen život u pitanju, osim što povremeno ima nejasna sjećanja i neobjašnjive impulse koji se ne uklapaju u svakodnevicu. Samanta ima ožiljke, ali ne zna odakle joj; dok sjecka povrće za salatu otkrije da umije da gađa nožem zapanjujuće precizno. Kada jedna automobilska nesreća i vijest na televiziji pokrenu neželjena sjećanja, Samanta unajmljuje privatnog detektiva Miča Henesija da istraži njenu prošlost.

KRV NIJE VODA Vijesti, 20.30

Svaka epizoda serije „Krv nije voda“ u dokumentarnoj formi prati pojedinu porodicu i njenu potresnu priču koja ih je iznenada zadesila. Glavne aktere u svakoj epizodi glume stvarni ljudi, a i scene su snimane na stvarnim lokacijama što još više doprinosi autentičnosti događaja.

Kroz dvanaest epizoda saznaćemo što se događa s dugogodišnjim supružnicima kada njihovu idiličnu zajednicu uništi majčina prevara s kćerkinim dečkom, kao i mnoge druge životne priče koje se događaju u susjedstvu iza zatvorenih vrata.

KablOVSKE TElEVizijE RTS 1 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti RTS 09:05 Grlom u jagode (1975) 09:55 Vesti RTS 10:00 Lov i ribolov 10:30 Eko karavan 11:00 Vesti RTS 11:05 Savremeni špijuni 12:00 Dnevnik RTS 12:15 Sport plus 12:25 Vreme, stanje na putevima 12:30 Marija Vern (2008) 13:15 Crni lepo-

RTS 1, Eko karavan 10.30 tan 15:05 Ovo je Srbija 15:55 Srećni ljudi (1993) 16:50 TV Zabavnik 17:00 Dnevnik RT Vojvodina 17:25 Datum 17:40 Beogradska hronika 18:30 Razglednica 19:00 Slagalica 19:17 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik RTS 20:05 Srećni ljudi (1993) 21:00 Oko 21:40 Hispanija RTS 2 09:00 Nastanak kontinenata (2013) 09:49 Vrele gume

10:19 Knjiga utisaka 11:00 Klinika Vet 11:30 Retuširanje 11:55 Veče Stravinskog 12:30 Eko recept za zdrav život: Malina iz Srbije 13:00 Trezor 14:00 Beograd u muzičkim zbivanjima 20. veka 14:29 Nastanak kontinenata (2013) 15:20 Emisija iz kulture 15:50 SAT 16:40 Sve boje života 17:00 Tenis - ATP World Tour Masters 1000 17:10 Rat podzemlja (2008) 18:00 Ad libitum 18:30 Svet zdravlja 19:00 Verski mozaik Srbije 19:50 Datum 19:55 Verski kalendar 20:05 Kuća nauke 20:30 Sudbina poljoprivrednih kombinata 21:05 Izdanci iz opaljenog grma (1972) 22:00 Opšteobrazovni program HRT 1 11:05 Dr. Oz (2009) 11:45 TV kalendar (1976) 12:00 Dnevnik 12:15 Sport 12:18 Vrijeme 12:20 Jezik za svakoga 12:35 Znaj da te volim (2013) 13:20 Roditelji i djeca (2010) 14:02 Skica za portret 14:20 Vijesti iz kulture 14:30 Vijesti uz hrvatski znakovni jezik 14:40 Vrijeme 14:45 Rudolf Steiner - Modus Vivendi 15:30 U registraturi (1974) 16:25 Na prvom kolosijeku (2006) 16:50 Eurovijesti 17:00 Vije-

sti 17:10 Vrijeme 17:15 Hrvatska uživo 18:05 Večer na 8. katu 18:55 Stipe u gostima (2008) 19:30 Dnevnik 19:58 Sport 20:03 Vrijeme 20:07 TV Bingo 20:30 Fokus 21:35 Prijatelji, ljubavnici, drame (2009) 22:20 Dnevnik 22:40 Sport 22:43 Vrijeme 22:45 Vijesti iz kulture 22:54 Sokol ga nije volio HRT 2 08:55 Papreni detektivi 09:20 Život s Derekom 09:45 H2O: Uz malo vode! 10:10 Merlin 10:55 Mućke 11:45 Ideje za uređenje prostora 12:10 Na talijanski način 12:45 Christiena osveta 14:15 Glee 15:00 Lovci na natprirodno 15:45 Dva i pol muškarca 16:05 Dva i pol muškarca 16:25 Kuhajmo zajedno 16:30 Regionalni dnevnik 16:55 Večernja škola: Povratak upisanih 17:25 Genijalci 17:55 Dobra žena

HRT 1, Na prvom kolosijeku 16.25

18:40 Priče o avetnjacima 19:05 Priče o avetnjacima 19:30 Slatki svijet Charlyjevih anđela 19:55 Hot spot 19:58 I to je to 20:10 Žuti marker 20:40 Zakon! 21:20 Male radosti života 22:55 Zakon i red: Odjel za žrtve HBO 11:10 Život u odmaralištu (2011) 12:45 Plava Laguna: Buđenje (2012) 14:15 Oz, veliki i moćni (2013) 16:25 Gvozdeni čovek 3 (2013) 18:35 Majk Tajson: Neosporna istina (2013) 20:05 Rej Donovan (2013) 21:00 Ostavljeni (2013) 22:00 Kalifornikacija (2007) 22:30 Potpredsednica FOX LIFE 08:50 Jednom davno 09:40 Srećno razvedeni 10:05 Kugar Taun 10:30 Preljuba 11:20 Telo je dokaz 12:10 Plastična nevesta 13:00 Džejmijevi školski obroci 13:55 Renoviranje od milion dolara 14:45 Porodično blago Džina Simonsa 15:35 Srećno razvedeni 16:00 Kugar Taun 16:25 Bivši 16:50 Život s Fren 17:20 Osveta 18:10 Jednom davno 19:05 Telo je dokaz 20:00 Preljuba 20:55 Očajne domaćice 21:50 Očajne domaćice 22:45 Prva petorka

HBO, Rej Donovan 20.05 23:10 Kugar Taun FOX CRIME 09:35 Red i zakon 10:25 Ubistvo, napisala je 11:20 Monk 12:10 Novi stari slučajevi 13:14 Trbosekova ulica 14:20 Džo 15:15 Imitator 16:10 Ubrzana istraga 17:05 Detektiv na Floridi 17:59 Marinci 18:55 Novi stari slučajevi 20:00 Monk 20:53 Polarna svetlost 22:33 Zavisni o robiji 22:58 Detektiv na Floridi 23:49 Jedinica ARENA SPORT 11:00 Partizan - Novi Pazar 13:00 Sarajevo - Zvijezda 15:00 Arsenal TV 17:00 Fights of the century: Heavyweight Title Bouts of the Early 1960s 17:30 Gary Player 18:00 Inter - Roma 20:00 WRC Finland: Pregled 21:00 Olympiacos - Manchester City 23:00 Klagenfurt: Finale (m)

Danskoj poklonjena bronzana medalja

SPORT

PONEDJELJAK, 4. 8. 2014.

BROJ 910 GODINA III

SP ZA KADETKINJE: CRNA GORA DANSKA 19:20

Crnogorske rukometašice ostale su bez medalje na Svjetskom prvenstvu u Makedoniji - u meču za bronzu bolja je bila Danska (19:20)

CRNA GORA DANSKA 19:20

Marko Jagustin

P

rosto je nevjerovatno kako su izabranice Maje Savić ostale bez medalje. “Mlade lavice” gotovo 50 minuta su imale sve - igru, rezultat (čak i pet golova razlike), ali u posljednjih deset minuta sve su prokockale.

“Crvene” su bile na pragu bronze, ali su na kraju poklonile odličje Dankinjama (19:20), koje su samo iskoristile ono što su ima naše rukometašice omogućile. Na kraju, ostaje veliki žal, jer je ova generacija mogla mnogo više, pa čak i na sam krov svijeta.

“Sve čestitke rivalu na osvojenoj bronzi. Danska je u drugom poluvremenu igrala zonu (3-3) veoma dobro, na šta moje igračice nisu imale pravo rješenje”, istakla je nakon meča Maja Savić.

Nakon početkog vođstva Danske, naše igračice su vr-

Finale RUMUNKE NA KROVU SVIJETA Ohrid

Ženska rukometna reprezentacija Rumunije osvojila je titulu na kadetskom prvenstvu svijeta u Makedoniji.

U finalnom meču Rumunke su nadigrale Njemačku (32:21) i zasluženo se okitile zlatnom medaljom.

lo brzo preokrenule (5:1).

Djelovalo je kao da poraz od Rumunije u polufinalu nije ostavio traga na našim djevojkama, koje su igrale fenomenalno u fazi odbrane, a tečno u napadu. Na polovini susreta Crna Gora je imala pet golova viška (13:8) i medalju gotovo u džepu. U 39. minutu nakon pogotka Eme Ramusović “crvene” su vodile (16:11), ali tada selektor Danske Fleming Larsen mijenja igru u odbrani (3-3), na šta naše djevojke nisu imale odgovor.

U posljednjih deset minu-

Ohrid - Dvorana „Biljanini izvori”. Gledalaca: 500. Sudije: Lah i Sok (Slovenija). Sedmerci: Crna Gora 4 (2), Danska 3 (1). Isključenja: Crna Gora 4, Danska 8 minuta.

CRNA GORA: Nenezić (sedmerac), Rajković (11 odbrana i sedmerac), Bulatović, Ujkić, Grbić 2, Arsenijević, Ramusović 2, Pejović, Čavlović, Senić, Brnović, Pavićević 2 (1), Prelević, Jauković 7 (1), Agović 2, Malović 4.

ta Crna Gora je ušla sa tri gola viška (18:15), a onda je uslijedila blokada - do kraja meča naše igračice su postigle samo gol, dok su Dankinje stigle do potpunog preokreta. U posljednjem napadu “crvene” su mogle do produžetka, ali je iznuđen šut Đurđine Jauković

DANSKA: Rajnhart (pet odbrana i dva sedmerca), Vium (sedam odbrana), Bogelund, Bekhoej, Tirsted 2 (1), Pitlik, Kristijansen 3, Mikelsen, Holm 2, Nilsen 7, Likegard 1, Hald 3, Nilsen 1, Pedersen 1, Hansen.

zaustavila golmanka Danske Rajnhart.

“Naša odbrana u drugom poluvremenu promijenila je tok meča. Ovo je važna pobjeda za nas i veoma smo srećni zbog osvojene bronze”, rekao je selektor Danske Fleming Larsen.

DA LI STE ZNALI? U idealnom šampionata su dvije crnogorske rukometašice - desni bek Đurđina Malović i lijevo krilo Itana Grbić.

MVP titula pripala je Njemici Emili Bolk.

SP za mlade (IStanbul (2-10. avguSt)

Japan lak zalogaj Izabranici Mirka Vičevića danas igraju protiv Japana (16.20) u drugom kolu Svjetskog šampionata u Istanbulu Nakon laganog trijumfa nad Argentinom (17:3), na otvaranju Svjetskog šampionata za mlade u Istanbulu, izabranike Mirka Vičevića danas (16.20) očekuje još jedan, na papiru, ne toliko težak meč protiv selekcije Japana, koja je u prvom kolu deklasirala slabašni Iran (13:2).

“Ako uđemo sto posto u meč od prve sekunde, mislim da oni nemaju šta da traže i da ne mogu igrati sa nama. Ujedno taj meč nam je i uigravanje za znatno teži meč koji nas očekuje sjutra protiv reprezentacije Australije, a koji će odlučiti i po-

bjednika grupe, što nam je i glavni cilj”, istakao je za Dnevne novine centar našeg tima Stefan Pješivac, koji je u trijumfu nad “gaučosima” u prvom kolu bio najefikasniji sa četiri pogotka.

Pobjednik grupe izboriće direktan plasman u četvrtfinale, dok će drugoplasirana i trećeplasirana reprezentacija u dodatno razigravanje. Za očekivati je da “ajkule” osvoje prvo mjesto i tako olakšaju sebi put do medalje. U našoj grupi danas još igraju Australija i Argentina (17.40), dok je u ovom kolu slobodna selekcija Irana.

M.J.

teška Povreda

Crna gora - mađarSka 78:65

Kreće ª operacija Izraelº

Sve je spremno za početak kvalifikacija za Eurobasket i duel sa Izraelom 10. avgusta - najbolji crnogorski košarkaši savladali su sinoć Mađarsku 78:65 (20:15,13:12,21:16,24:22) i tako osvojili posljednji pripremni turnir pred start kvalifikacija(“crveni” su u subotu bili bolji od Švajcarske 97:61). Šest dana do duela sa Izraelcima, selektor Luka Pavićević je naglasio da ima još sitnica u igri na kojima treba raditi do početka kvalifikacija.

“Bilo je dobrih stvari, ali ima i onih koje treba popraviti. Posebno što se tiče

“Kreće završna nedjelja priprema i maksimalno smo fokusirani na prvog protivnika u kvalifikacijama, a to je Izrael” želje u fazi odbrane, kada protivnik treba da se dotuče”, rekao je Pavićević, koji je dodao.

“Nismo bili na nivou prethodnih utakmica i priprema. Viđeno je dobrih

stvari, ali definitivno nam treba dan odmora. Kreće završna nedjelja priprema i maksimalno smo fokusirani na prvog protivnika u kvalifikacijama, a to je Izrael.”

Najefikasniji u našem timu bio je Suad Šehović sa 16 poena, povratnik u nacionalni tim Ivan Maraš i Aleksa Popović ubacili su po 12, dok je dvocifren učinak imao i Vladimir Dragičević. crna Gora će kvalifikacija otvoriti gostovanjem Izraelu (10. avgust). Meč će biti odigran u Nikoziji, zbog loše bezbjednosne situacije u Izraelu.

M.J.

Džordž propušta cijelu sezonu

Marija i Stipe najbolji

Pripreme košarkaške reprezentacije Sjedinjenih Američkih Država protiču u sjenci teške povrede Pola Džordža, koji je polomio obje potkoljenične kosti tokom trening utakmice. Džordž je hitno operisan u bolnici u Las Vegasu i čeka ga duga pauza. Pojavile su se i priče da mu je ugrožena dalja karijera, pa je morao da se oglasi generalni menadžer Pejsersa Kevin Pričard, da bi opovrgao takve glasine.

“Uopšte ne sumnjamo da će Pol Džordž ponovo igrati košarku na vrhunskom nivou. U ovom trenutku ne možemo da kažemo kada će se vratiti na teren, ali ono što je sigurno je da će se vratiti”, rekao je visoki-

Juče je na terenima SC “Topolica” u Baru, pod pokroviteljstvom ASCG, a u tehničkoj organizaciji AK Mornar iz Bara, održan III Atletski miting ASCG 2014, na kome je nastupilo preko 100 atletičara. Za najbolje atletičare mitinga proglašeni su kod muškaraca Stipe Žunić, član ASK Split, čiji rezultat u bacanju kugle od 20,07m vrijedi po IAAF tablicama 1.125 bodova, dok je kod žena najbolja bila crnogorska atletičarka Marija Vuković iz AK Dionis iz Bara, čiji rezultat u skoku uvis od 183 cm vrijedi po IAAF tablicama 1.030 bodova.

M.J.

funkcioner Indijane.

Prema prvim prognozama, zvijezda Pejsersa biće van terena u najgorem slučaju godinu dana, a u najboljem scenariju će se za devet mjeseci vratiti na parket. Džordž će tri dana ležati u bolnici u Las Vegasu, a potom će biti prebačen u Indijanu na dalje liječenje.

Tek za tri mjeseca moći će da se osloni na povrijeđenu nogu. Sjajni bek bio je najbolji igrač ekipe iz Indijanapolisa protekle sezone - prosječno je bilježio 21,7 poen po meču, 6,8 skokova i 3,5 asistencija, ali je njegova ekipa u šest mečeva zaustavljena u finalu Istočne konferencije od, tada aktuelnog šampiona, Majamija (4:2).

M.J.

58 SPORT

PONEDJELJAK, 4. 8. 2014.

WRC

Pobjeda za Latvalu

ZVANIČNO

F1 ostaje u Melburnu Grad Melburn osigurao je novi ugovor sa Formulom 1 po kojem će biti domaćin Velike nagrade Australije barem do 2020. godine.

Nakon gotovo godinu dana pregovora prvi čovjek Formule 1 Berni Eklston i čelnici australijskog Gran prija uspjeli su da dođu do dogovora.

“Nadamo se da će tokom trajanja ovog ugovora naš Danijel Rikardo pobijediti na Velikoj nagradi Australije i postati svjetski šampion. Čestitam predsjedava-

jućem organizacije Velike nagrade Australije Ronu Vokeru na uspjehu u pregovorima oko novog ugovora”, rekao je premijer australijske države Viktorije Dens Neptajn.

Trka na stazi “Albert park” trebalo bi ponovo da bude prva u sezoni naredne godine, a kao datum pominje se 15. mart. Ta staza je u kalendaru Formule 1 od 1996. godine, kada je upala umjesto Adelajda kao domaćina Velika nagrada Formule 1.

M.J.

Jari-Mati Latvala pobijedio je na reliju Finske. Latvala je do trijumfa u svojoj domovini stigao na dominantan način - vozač Folksvagena sva četiri dana relija bio je na vrhu, mada ga je u jednom trenutku problem sa kočnicama mogao koštati trijumfa.

“Bilo je teško. Prvo sam se osjećao fantastično, ali sam zbog kočnica imao poteškoća. Moglo je da se desi i da ne pobjedim, ali sam se ipak izborio za trijumf”, istakao je Latvala, koji je ostvario treći trijumf u sezoni. Drugo mjesto osvojio je njegov timski kolega Sebastijen Ožije, dok je trteći bio Kris Mik u Citroenu. Naredni reli je na programu od 21. do 24. avgusta, u Njemačkoj, a trenutno vodeći u plasmanu je Ožije sa 187 bodova. Slijede ga Latvala sa 143 i Andreas Mikelsen sa 95.

M.J.

POVRATAK KUĆI

Roko Leni Ukić ponovo kod Repeše Hrvatski košarkaški reprezentativac Roko Leni Ukić (29, 196) nakon devet sezona vraća se u domovinu - sjajni plej od naredne sezone nosiće dres Cedevite.

Tako će doskorašnji plej Panatinaikosa ponovo sarađivati sa trenerom Jasminom Repešom, koji ga je kao šesnestogodišnjaka “lansirao” u Splitu, a sarađivali su i jednu sezonu u Romi.

Prethodne dvije godine Ukić je igrao u Panatinaikosu, prije toga za Fenerbahče, a okušao se i u NBA ligi u dresu Toronta i

Milvokija. Prije Ukića, Cedevita je angažovala nekadašnjeg košarkapa Budućnosti Nemanju Gordića i Frana Pilepića, koji je stigao iz Bilbaoa.

M.J.

SPORT 59

PONEDJELJAK, 4. 8. 2014.

NAŠ TIKET

Istra - Rijeka Materzburg - Sent Polten Levadija - Flora Brest - Klermon Rabotnički - Metalurg Kajzerslautern - Minhen 1860

MUNJA ODLUČILA

TIP 2, KVOTA 1,57 TIP 1, KVOTA 1,85 TIP X, KVOTA 3,30 TIP 1, KVOTA 2,00 TIP 1, KVOTA 1,85 TIP 1, KVOTA 1,85

Povlačim se 2017.

Nezaustavljivi Usein Bolt vratio se čarolijama na atletsku stazu prvi put poslije osam mjeseci, tokom kojih je liječio povredu stopala.

Munja je, na opšte oduševljenje publike, trijumfovala u štafeti Jamajke 4x100 metara na Igrama Komonvelta u Glazgovu.

Jamajčani su, sa njim na čelu, ostvarili novi rekord Igara - 37,58 sekundi, čime su završili ispred štafeta Engleske (38,02) i Trinidada i Tobaga (38,10).

A, legendarni 27-godišnji Bolt (21. avgusta puni 28 godina) je iskoristio priliku da otkrije do kada planira da njeguje svoju profesionalnu karijeru i dominira na svakom planetarnom ćošku…

“Uvijek sam govorio da bih želio kraj karijere u Rio de Žaneiru, odnosno na Olimpijskim igrama 2016. godine. Ipak, sada smatram da ću moći da trčim i na Svjetskom prvenstvu 2017, nakon čega ću okrenuti novu stranicu u svom životu”, rekao je atletičar, koji priznaje da se nije lako takmičiti kada sportista ostvari

Prodali Dangubića, dobili halu Partizan je raširenih ruku čekao košarkaša Nemanju Dangubića, a onda je Crvena zvezda napravila “preticanje” i preotela reprezentativca Srbije i to na koji način…

Prvi čovjek Mege Miško Ražnatović i Goran Radoičić, vlasnik hale u Vizuri, nedavno su stavili tačku na partnerstvo, što je dovelo do toga da Mega više nema besplatnu salu za trening.

Tada je na scenu stupila alfa i omega Zvezde Nebojša Čović, koji je Megi ponudio krov nad glavom u Železniku za Dangubića, pa je dogovor postignut.

A.P.

sve zacrtane ciljeve…

“Pitao sam jednom prilikom Majkla Džonsona, bivšeg svjetskog rekordera na 200 i aktuelnog na 400 metara, zašto se povukao kada je bio na vrhu. On mi je odgovorio da za njega više nije bilo ničega što bi mogao da osvoji i da je zato završio karijeru. Na taj način razmišljam i ja. Dakle, atletikom ću se baviti još nešto više od dvije godine, a onda ću reći zbogom”, jasan je supersonični svjetski rekorder na 100 i 200 metara, odnosno osvajač šest zlatnih olimpijskih medalja, koji će u trenucima povlačenja imati tačno 30 godina. A.P.

SPORTSKI EKRAN 02.00 Mančester junajted - Liverpul, fudbal

17:00 ATP Masters Toronto, tenis 00:00 WTA Premijer Montreal, tenis 01:00 ATP Masters Toronto, tenis

18:00 WTA Premijer Montreal, tenis 01:00 WTA Montreal, ATP Toronto, tenis

17:00 ATP Masters Toronto, tenis 18:00 Illičivets - Černomorets, fudbal 20:00 ATP Masters Toronto, tenis

15:15 Biciklizam, Poljska

20:15 Kajzerslautern - 1860 Minhen, fudbal

SUD POKRENUO ISTRAGU

Da li je Marko Pantani ubijen?

Italijanski sud otvorio je istragu povodom smrti bicikliste Marka Pantanija iz 2004. godine, jer je njegova majka dostavila dokaze u prilog tome da je on ubijen. Čuveni, tada 34-godišnji Pantani pronađen je mrtav u hotelskoj sobi u Riminiju prije deset godina, a sud je te 2004. godine utvrdio i konstatovao da je umro od trovanja kokainom. Međutim, Tonina Pantani se nije pomirila sa tim, tvrdeći da je legendarni “gusar” zapravo ubijen.

Zato je njen advokat Antonio de Rensis predstavio sudu izvještaj u kojem se navodi da je biciklista zapravo bio pretučen i natjeran da popije smrtonosnu dozu kokaina u obliku tečnosti.

Podsjetimo - legenda italijanskog sporta iz Emilija-Romanje posljednja je uspjela da osvoji Tur de Frans i Điro d’Italiju u istoj godini - 1998. Šta li će proisteći iz cijele tragedije jednog od najboljih virtuoza na planinskim etapama - ostaje da se vidi. A.P.

10

godina je prošlo od kada je Pantani nađen mrtav u hotelskoj sobi

60 SPORT

PONEDJELJAK, 4. 8. 2014.

Mesi, čuvaj se čelične pesnice

LUIS ENRIKE

Gaudijev grad diše novi fudbalski vazduh. Vazduh koji proizvodi strateg Luis Enrike u vidu renoviranja gotovo cijelog kluba, čime je poslao ere Frenka Rajkarda i Pepa Gvardiole u istoriju.

Harizmatični 44-godišnji stručnjak iz Hihona želi da njegovi igrači plešu na krilima rada, reda i discipline. Svi fudbaleri su podjednako važni i samo im požrtvovanost garantuje minutažu, a izuzeci neće biti ni Lionel Mesi, Nejmar, kao što to nije bio ni Franćesko Toti dok je Enrike radio u Romi.

Nekadašnji igrač Barselone, koji je 11 godina proveo na “Kamp Nou”- osam kao fudbaler i tri kao šef stručnog štaba u Barsi B - poznat je po svom specifičnom stilu: kod njega nema nedodirljivih.

“Od svakog trenera sam nešto naučio i svako od njih je ostavio neki pečat, ali se trudim da izguram svoje ideje”, iskren je čelični Luis, koji je već otjerao Seska Fabregasa, Aleksisa Sančeza, na čekanju su Ćavi i Dani Alveš, dok su odriješene ruke dobili Pinto, Song, Afelaj, Krkić (prešao u Stouk), Kuenka, Teljo, Džonatan dos

DA LI STE ZNALI? Da je Luis Enrike 54. trener u istoriji Barselone, odnosno osmi bivši kapiten kluba koji se dohvatio trenerskog posla u “blaugrani”.

Santos (pojačao Viljareal).

Takođe, “počistio” je mnoge ljude u svlačionici i oko nje, od savjetnika, fizioterapeuta, pa sve do ekonoma. Oformio je znatno manji stručni štab nego njegovi prethodnici, a zahvalio je i nekim ljudima koji su bili bliski sa Mesijem, što bi mogao da bude problem na samom startu, ali je za to zadužen i novi radnik u timu - psiholog.

“Ne plašim se teških odluka.

Samo ih kukavice izbjegavaju, a ja gdje radim - tu i donosim isključivo svoje odluke”, poznata je izjava bivšeg španskog reprezentativca, čiji je ego takav da je spreman na odlazak ukoliko ne bude imao svoju autonomnost u Kataloniji.

A.P.

raspisuju konkurs za

direktora marketinga i komunikacija Potrebne vještine i kvalifikacije: - radno iskustvo od najmanje tri godine na menadžerskoj poziciji - odlične vještine za prodaju i komunikaciju - poznavanje engleskog jezika - poznavanje rada na računaru i MS office paketa Biografiju I prijavu poslati na email posao@dnovine.me

SPORT 61

PONEDJELJAK, 4. 8. 2014.

LIVERPUL

Baloteli na pragu Poslije problematičnog Luisa Suareza - problematični Mario Baloteli: “Korijere delo sport” piše da Milan po hitnom postupku želi da proda Super Marija, a kupac je navodno - Liverpul!

Mario će “red-

se” stajati između 15 i 18 miliona eura, a da u cijeloj priči ima “i dima i vatre” potvrdio je menadžer engleskog velikana Brendan Rodžers.

Pred utakmicu Milan Liverpul (0:2), Rodžers je nahvalio Italijana.

“Brz je, visok, ima sjajnu kontrolu lopte i može da postigne mnogo golova. Ako bi se skoncentrisao, ako bi svoj životni stil prilagodio svojim kvalitetima, mogao bi da bude najbolji igrač bilo gdje da nastupa u svijetu”, rekao je Rodžers. U.R.

VELIKI TRANSFER

Iz Voše u Junajted Dok mladi (pa i omladinski) reprezentativci Crne Gore ne mogu da nađu ni prosječan angažman, klinci iz Srbije potpisuju top ugovore - omladinski reprezentativac “orlova” Vanja Milinković-Savić je zvanično golman Mančester junajteda!

Biser koji ima 17 godina u Junajted ide iz Vojvodine, a juče je u društvu svog menadžera Zorana Stojadinovića potpisao petogodišnji ugovor sa velikanom sa Old Traforda.

Od sjajnog transfera novosadskoj Vojvodini pripašće obeštećenje od 1.850.000 eura. Vanja će još godinu ostati u Novom Sadu, a kada postane punoljetan preseliće se u Mančester.

U.R.

ŽOAO MIRANDA

Odbio silne milione zbog kolčonerosa Atletiko Madrid slavi, a Englezi tuguju - štoper sa kojim su flertovali Mančester junajted, Čelsi, pa kasnije i Barselona odlučio je da ostane u Madridu - Žoao Miranda će i naredne sezone nositi dres “kolčonerosa”!

Dijego Ćolo Simeone je svojim autoritetom uspio da ubijedi 30-godišnjeg Brazilca, koji je u prijestonicu Španije stigao 2011. go-

dine besplatno iz Sao Paula, da je Atletiko pravi izbor za njega, pa je zahvalni defanzivac odbio bogate ponude.

Pored ostanka Mirande, iz tabora “jorgandžije” stiže još jedna vijest - lijevi bek Zenita Kristijan Ansaldi se pridružio Ćolovoj družini. Argentinac je samo pola godine igrao u Zenitu, a ranije je nosio dresove Rubina i Njuels Old Bojsa. U.R.

62 sport

PONEDJELJAK, 4. 8. 2014.

FK BUDUĆNOST

posljednji dan donosi kapitalca!?

Budućnost je izgubila kapitena, a Dragan Gaga Radojičić igrača koga je želio da zadrži u svojoj plavoj misiji po svaku cijenu - Marko Ćetković je slobodan igrač, a Budućnost ima priliku da do večeras reaguje što se tiče domaćih igrača...

“Doveli smo Adrovića, ali opet to nije ta pozicija. Mož-

da ćemo jednog igrača potpisati danas, a možda nećemo nikoga ni dovoditi”, rekao nam je novi trener Budućnosti.

Kako sada stvari stoje, ako ne dođe neki stranac iz rukava, plavi bi mogli da dovedu bivšeg mladog reprezentativca Crne Gore - Darka Markovića. Sa njim su u

kontaktu...

“Ne bih o imenima. Nametana su mi mnoga, a nijedno ime od mene niko nije čuo”, rekao je Radojičić, koji je za kraj poentirao...

“Ekipa je na okupu, momci su gladni nadogradnje, uspjeha što me je privuklo i radićemo iz dana u dan kako bi tokom sezone bili spremni na nekoliko sistema. Vjerovatno ćemo tokom utakmica igrati u dvatri sistema, ali naravno sve će to diktirati rezultat”, jasan je Gaga.

Budućnost je u smiraj prelaznog roka bila agilna, a to govore pojačanja - došli su Janko Simović, Flavio, Admir Adrović, Semir Hadžibulić, Nikola Čelebić, Uroš Smolović, Miloš Pavićević, Savo Gazivoda, Miloš Bakrač i Blažo Bulatović. U.R.

VLADAN KARADŽIĆ

Iz sutjeske preko Zete do Mogrena

FK RUDAR

rudari čekaju Atanasova

Pljevljaci će igrati ozbiljnu ulogu naredne sezone u domaćem šampionatu, a da bi bili potpuno konkurentni treba im napadač i Pljevljaci su ga pronašli - 27-godišnji Andrej Atanasov će biti novi centarfor družine trenera Mirka Marića!

Rudari čekaju bugarskog

internacionalca, a pod komandnu palicu šefa Marića trebao bi se staviti najkasnije danas kada i ističe prelazni rok u Crnoj Gori.

Uprava Pljevljaka se odlučila za momka koji je ponikao u Jantru, a kasnije nosio dresove Volova, Černomoretsa, Lokomotive iz Sofije, Banantsa iz Jere-

vana, Boteva, Lokomotive Plodviv, dok je prošlu sezonu okončao u Kalisiji Kališ.

Atanasov je najbolje partije pružao kao 21-godišnjak kada je igrao u Černomoretsu (38 utakmica, 15 golova za dvije sezone), a od tada mu karijera ide silaznom putanjom...

B.T.

FK MLADOST

Otpao Fatić, stigao Šćepo Bivši mladi i A reprez e nt at i va c C r n e G o r e Ivan Fatić je bio na korak od ekipe Mladosti, ali dogovor sa bivšim igrače Intera, Đenove, Ćezene (itd.) koji je prošle godine igrao za Rudar nije postignut.

Međutim, Mladost je

ugrabila jedno veliko pojačanje - riječ je o ofanzivnom vezisti Marku Šćepanoviću koji se tako vratio na Stari aerodrom.

Pored Mladosti, 31-godišnji Šćepo je još igrao za Budućnost, Iskru, mađarski Pečuj, te iranski Persopolis...

B.T.

Sa omladincima Sutjeske je kao kapiten osvojio Kup Crne Gore, redovno je trenirao sa A timom šampiona Crne Gore, ali Sutjeska darovitog 19-godišnjaka nije uspjela da zadrži - Vladan Karadžić je novi fudbaler Mogrena!

Napadač koji je prošle godine odigrao osam utakmica i postigao jedan gol - odlučujući protiv Zete 25. februara koji je u konačnici donio titulu Sutjesci - je trebalo iz Nikšića da se preseli u redove prvog šampiona nezavisne Crne Gore, ali...

Sa Zetom je prošao cijele pripreme, boravio na Zla-

tiboru, a kada se sa “vukovima” vratio u Podgoricu trebalo je da potpiše ugovor, ali se o uslovima nije dogovorio.

To je iskoristio Mogren, pa će Karadžićev talenat sada nadograđivati čovjek koji zna da radi sa klincima Branislav Milačić. Pored djeteta Sutjeske, žuti iz Budve su doveli i 32-godišnjeg štopera Ivana Dragićevića koji je nekada nosio dres Mogrena, a stiže iz Borca iz Banja Luke. Prije Vladana i Ivana majstore sa mora su pojačali Vule Vujačić, Miodrag Zec i Stefan Kruščić.

B.T.

SPORT 63

PONEDJELJAK, 4. 8. 2014.

MARKO ĆETKOVIĆ

Zov šampiona

Nije se dogovorio sa upravom Budućnosti o produžetku saradnje, pa bi vrlo lako mogao da završi u rivalskoj Sutjesci - Marko Ćetković je kao slobodan igrač interesantan svim jačim domaćim klubovima, a šampion iz Nikšića je već ranije iskazivao interesovanje za reprezentativca Crne Gore...

Ukoliko 28-godišnji brzonogi ofanzivac ne pronađe inostrani angažman, karijeru će nastaviti u domaćem prvenstvu, a dvostruki uzastopni šampion (kako smo čuli) bi ga volio vidjeti u svojim redovima.

“Uglavnom smo kompletirali ekipu. Ako nam iskoči jedan dobar fudbaler, reagovaćemo. Ima vremena uprkos tome što je posljednji dan prelaznog roka”, rekao nam je juče direktor Sutjeske Jovan Gardašević.

Gardašević: Marko je odličan fudbaler, jedan od najboljih u ligi, a svaki tim bi ga poželio Kada smo rukovodioca plavo-bijelih iz Nikšića upitali da li će reagovati u slučaju bivšeg kapitena Budućnosti (slobodan je, a dobar je fudbaler) nije nam ništa direktno odgovorio, ali se interesovano između redova može naslutiti...

“Ne bih govorio sada o imenima. Marko je odličan fudbaler, jedan od najboljih u ligi, a svaki tim bi ga poželio.

Mislim da nema ekipa ko-

Još se nadaju Delibašiću Na treninzima Sutjeske redovan je - Andrija Delibašić!

Bivši A reprezentativac se još nada transferu u Partizan (čeka se odlazak Danka Lazovića), a šampion Crne Gore se nada da će se Deli sa 33 godine vratiti u klub gdje je počeo igračku karijeru...

Nikšićanima je neophodan centarfor, vjeruju da će to biti Delibašić, a ako ga ne ubijede - zvaće nekoga drugog.

ja će juriti vrh da ne bi volja da vidi Ćetkovića u svojim redovima”, riječi su Gardaševića.

Da podsjetimo - Sutjeska je zvala Marka Ćetkovića prije utakmica sa Šerifom da ih pojača, tada je odgovor bio negativan, a možda se sada situacija promijenila... B.T.

Grof i Rostov torpedovani

FK MORNAR

Mornari Radulović, Božović i Ivanović

Deset dana prije starta 1.

Telekom CFL su saznali da će igrati elitu (Čelik istupio), ali uprava Mornara je brzo odreagovala - poslije Bojana Kalezića, Đorđa Vojvodića i Dejana Jovančova, novi mornari su Miloš Radulović, Saša Ivanović i Balša Božović.

Bivši fudbaleri Zete su se sinoć dogovorili sa Baranima,

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Kralja Nikole bb - PC Nikić, Podgorica

a sigurno je da će igrati važnu ulogu u sljedećoj sezoni...

Radulović je bivši mladi reprezentativac Crne Gore, a prošle godine je nosio kapitensku traku Zete, Ivanović je poslije vukova nastupao za Dečić, dok je Božović prošlu polusezonu proveo u Čeliku, a igrao je još za Mladost, Mogren i Budućnost...

B.T.

Premijer liga Rusije nije dobro počela za Rostov i Miodraga Božovića - Grof je sa svojom žutom posadom popio sedam gorkih pilula od svog bišeg kluna: na kraju Dinamo Moskva - Rostov 7:3.

Božović je u sezoni 2010/11. vodio Dinamo, ali pošto nije osvojio Kup, smijenjen je, a sada su mu presudili njegovi momci Kevin Kuranji je postigao dva gola, Aleksandr Kokorin tri, dok su po jednom poentirali Samba i Džudžak.

Za Rostov (sljedeće nedjelje igraju protiv Kubanja) koji je na poluvremenu gubio 3:2 golove su postigli Dimitri Poloz (2) i Aleksandru Gackan. B.T.

Direktor i glavni urednik: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Zamjenik: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me) redakcija@dnovine.me

TRANSFER

Merdović u Metalcu Iz crnogorske elite u drugu ligu Srbije - Luka Merdović je novi fudbaler Metalca iz Gornjeg Milanovca!

Vješti 25-godišnji dribler će sa novom ekipom pokušati da izbori Superligu Srbije koja je Metalcu na kraju prošle godine izmakla poslije baraž utakmica sa Radom koji je praćen kontroverzama...

Metalac je ugrabio kapitalca, momka koji je prošle sezone bio važna karika Lovćena u godini kada je osvojen istorijski Kup Crne Gore.

Prije Lovćena Merdović je nosio dresove Grblja, Mladosti, Budućnosti, Sutjeske, OFK Beograda, te Crvene stijene u kojoj je počeo karijeru. B.T.

Društvo: Bojana BRAJOVIĆ (drustvo@dnovine.me) Crna Gora: Željko VUKMIROVIĆ (crnagora@dnovine.me) Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (reportaze@dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me) Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me) Foto: Vedran ILIĆ (foto@dnovine.me)

S

poRT

58 - 64

LAMPS KOD JOVETE

Od legende do izdajice Frenk Lampard će do januara igrati na pozajmici iz Njujork sitija u Mančester sitiju - to je potvrdio menadžer Manuel Pelegrini - navijači plavaca bijesni već počeli da pale dresove Davne 2001. je ušetao jedan talentovani momak na Stemford bridž - taj fudbaler je odigrao perfektnih 14 sezona, upisao 429 nastupa u plavom dresu, postigao 147 golova, sa Čelsijem osvojio tri puta Premijer ligu, četiri FA Kupa, jednu Ligu šampiona, jednu Ligu Evrope, jedanu titulu klupskog prvaka svijeta.

To je 36-godišnji Frenk Lampard. Živa legenda londonskog Čelsija. Legenda koju “plavci” žele da bace na stub srama nazivajući ga - izdajicom...

I za većinu navijača Čelsija je Juda - Lamps je novi igrač Njujork sitija, ali pošto će taj klub u MLS ligi krenuti da se takmiči u martu 2015. godine, do tada će bivši reprezentativac Engleske igrati u Mančester sitiju koji je stvorio Njujojrk.

A, taj zabranjeni prelazak mu tifozi nikada neće oprostiti...

“Kao što znate, Frenk je potpisao ugovor sa Njujork sitijem, tamo će početi da trenira tek u januaru, a s obzirom da sezona počinje u martu, od srijede će početi da radi sa našim timom i igraće za Siti do januara”, rekao je menadžer “građana” Manuel Pelegrini, potvrdivši da je Lampard novi saigrač našeg Stevana Jovetića.

Tvrdokorni navijači Čelsija nijesu vjerovali, ali izjava harizmatičnog Čileanca je navukla plavi bijes - jedni za Frenkija više neće da čuju, drugi se samo namršte, treći pale dresove sa brojem osam...

Uspjesi se izgleda i u Engleskoj kao i kod nas brzo zaboravljaju. Preko noći. Kratak je, izgleda, put od legende do izdajice.

B.T.

Kupon

43

Izrežite kupon, sakupite 10 u nizu i pošaljite na adresu ul. Kralja Nikole bb, PC Nikić, sa naznakom za “Dnevne novine”, nagradna igra, ili dostavite lično radnim danima od 9-17h.

IME I PREZIME : ............................................

ADRESA : ...........................................................

TELEFON : ........................................................