Izdanje 21.jul 2014.

64 strane

50¢

NAGRADNA IGRA

100.000

EURA

VRIJEDNI AUTOMOBILI PONEDJELJAK, 21. 7. 2014. BROJ 898/ GODINA I I I Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ, www.dnevne.me, redakcija@dnovine.me

BUDVA

● 8 9

● 14

Masovna tuča na šanku “El Mundo”

U ŠVAJCARSKOJ JOŠ TRI GODINE “ZAROBLJENO” 38.477 UNCI ZLATA KAO GARANCIJA ZA DIO KREDITA OD 150 MILIONA EURA

Crnogorsko zlato založeno do 2017.

IZ MINISTARSTVA ZDRAVLJA ZA DN: ● 16 17

KILIBARDA ZA DN● 6

SDP treba da se pripoji DPS-u

PACIJENTI SE NAJVIŠE ŽALE NA LJEKARE IZ KLINIČKOG CENTRA PREGOVORI U TOKU ● 3

Nikola Debakl Peković juniora na oproštaju od preuzima A divizije “Top Hill” KOŠARKA ● 57

NAGRADNA IGRA

2 AKTUELNO

PONEDJELJAK, 21. 7. 2014.

A da ideš ti doma blago mene, ne odgovara ti baš ovaj tunel na Šipčanik

●NEZVANIČNO Ne sjekiraj se, viđi kolika je navalica, neće nas niko viđet...

Znaš li...plaća li se što ovo?

ANALIZA

Telekom me o jadu zabavio

● 5

DPS morališe bez osnova

Neću... samo sam jedan ovolicki Šardone popio

● 7

Ne može se više biti i opozicija i vlast

REPORTAŽA

Cetinjanin Milutin Božović već godinama muku muči sa Telekomom, koji mu, kako tvrdi, u centru Cetinja gdje ima imanje i kuću, onemogućava da uživa u svom posjedu. Pozivajući se na sudske presude, iz Telekoma, s druge strane, kategorično negiraju Božovićeve tvrdnje.

Noćni život u Berlinu

● 42-43

Meteo

● 12 - 13

Umjesto od vrućina, strepimo od nevremena Nakon relativno vrućeg vikenda i početka sedmice koji će obilježiti rast žive u termometru i do 36. podioka Celzijusove skale, građani će već od sjutra moći da odahnu. Iako su Podgoričani, a posljednjih godina sve više i građani na sjeveru navikli da jul provode u “paklenim” vrućinama, jer je temperatura nerijetko dostizala 40 stepeni, ove godine ljeto gotovo da nijesmo ni osjetili.

● 19

05:22 20:17

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

SMOTRA MODE

Svjetski glamur u Kotoru

● 46-47

Crna Gora

JADRAN:

More uglavnom malo talasasto. Vjetar slab do umjeren na otvorenom moru južni, jugoistočni i jugozapadni. Temperatura površine mora 24 do 25 stepeni.

DANAS

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

Pretežno sunčano uz umjereno naoblačenje u drugom dijelu dana kada je u sjevernim i zapadnim oblastima ponegdje moguća kratkotrajna kiša.

Danas

Sjutra

min oC max oC

min oC max oC

22 21 23 22 21 18 13 11 13 15

23 22 23 22 21 16 14 12 16 17

SJUTRA

35 32 32 33 31 31 28 25 32 33

30 29 29 28 28 26 24 21 27 28

Promjenljivo oblačno sa intervalima sunčanog vremena i uslovima za mjestimičnu pojavu kiše, kratkotrajnih lokalnih pljuskova i grmljavine.

Socijaldemokratska partija neće moći još dugo da bude opozicija u vlasti, poručila je izvršna direktorka CGO Daliborka Uljarević i dodala da je takva pozicija dugoročno neodrživa.Izvršna direktorka CGO Daliborka Uljarević kazala je u izjavi za DN da je pozicija koju forsira SDP - opozicija u vlasti - dugoročno neodrživa jer, kako je navela, socijaldemokrate neće moći stalno da sjede na dvije stolice.

Don Žuan putuje u Rijeku Hrvatska koreografkinja Maša Kolar donijela je pred publiku Grada teatra ovoga puta svoju verziju jednog od najpopularnijih i najintrigantnijih junaka na svjetskim scenama - plesnu priču o Don Žuanu. Riječ je o koprodukciji našeg festivala sa Bitef teatrom iz Beograda i festivalom Riječke ljetnje noći, u izvođenju trupe Bitef Dens Company.

I premijera i reprizno izvođenje Don Žuana na Terasi između crkava ispraćene su ovacijama prepunog gledališta. ●39

AKTUELNO 3

PONEDJELJAK, 21. 7. 2014.

PREGOVORI U TOKU

Nikola Peković preuzima ª Top Hillº Popularna diskoteka “Top Hill” na brdu Topliš iznad Budve mogla bi promijeniti vlasnika jer je, kako saznajemo, upravo za to zainteresovan košarkaš Nikola Peković, jedan od najboljih centara NBA lige.

Nezvanično, pregovori o preuzimanju diskoteke na Toplišu su u toku, a njome posljednje četiri godine upravlja podgorička kompanija “Top Hill”, čija je izvršna direktorka Jelica Petričević, jedna od optuženih u aferi “Košljun”.

Parcela na Toplišu nekada je bila deponija građevinskog otpada, davne 2005. godine ustupljena je na 30-godišnji zakup španskoj kompaniji “Numerico trejd limitid”, koja se tada obavezala da izgradi najveći vodeni grad na jadranskoj obali sa svim atraktivnim sadržajima, za šta je bio predstavljen i projekat te potpisan ugovor.

“Numerico” samo poslije dvije godine od potpisivanja ugovora izlazi iz ovog posla, da bi zatim Opština Budva preuzela projekat, prenamjenovala lokaciju i

planirala je za atraktivne sadržaje za zabavu odraslih.

Ruska kompanija “Mirax” bila je sljedeći zakupac ovog zemljišta, te je sagradila diskoteku na otvorenom “Miracle Lounge”, ali nakon što je “Miraks” finansijski propao, parcela je 2010. godine ustupljena sa svim postojećim sadržajima firmi “Top Hill”.

“Top Hill” je od tada do 2012. zakupninu plaćao na godišnjem nivou za kompleks od deset hektara, a zatim je Opština raspisala međunarodni tender, a najbolju ponudu dostavila je upravo firma “Top Hill”, te je na javnoj licitaciji zakupila na 30 godina. Osnivač firme “Top Hill”, kako se navodu u Centralnom registru privrednih subjekata, jeste kompanija “Domino Investment” sa Maršalskih Ostrva.

Ugovorom koji je zaključen sa Opštinom Budva, firma “Top Hill” obavezala se da će za zakup zemljišta na kojem se nalazi diskoteka u narednih 30 godina platiti devet miliona eura, odnosno 300.000 eura godišnje.

N.L.

MELBURN

Počast za naučnike iz malezijskog boinga Buketi cvijeća stoje ispred velikog znaka 20. Međunarodne konferencije o AIDS-u, juče u Melburnu. Najmanje šest putnika malezijskog boinga koji se srušio u četvrtak na istoku Ukrajine išlo je na konferenciju o AIDS-

Snimljeno ubistvo Arkanovog ª tigraº u Boliviji Goran Popović, za kojim je bila raspisana Interpolova potjernica zbog trgovine kokainom, ubijen je u internet kafeu u Santa Kruzu u Boliviji. Žrtva je imao dokumente na ime David Eterovic Melgar.

Učestali obračuni mogli bi biti povezani s nedavnom zaplijenom tri tone kokaina u Čileu vrijednog 60 miliona dolara.

Hrvatski mediji javljaju da je Popović (39) državljanin Hrvatske, rodom iz Donjeg Lapca. Bio je pripadnik Arkanovih “tigrova” i “crvenih beretki”. Ovim ubistvom je u Latinskoj Americi nastavljena operacija eliminacije balkanskih kriminalaca.

u u Australiju. Među žrtvama je i Džoep Lange, jedan od najuspješnijih naučnika u borbi protiv ove do sada neizlječive bolesti ili, kako ga opisuju mediji, “zvijezda vodilja” u oblasti istraživanja AIDS-a.

EDITORIJAL

ŽELJKO VUKMIROVIĆ urednik

PRODAJA Prije 25 godina prodata nam je priča za koju su, očigledno, mnogi smatrali da je logična. Čak, tada, nije se ni naročito brinulo o kvalitetu niti porijeklu kupljenog. Posebne garancije, naravno, niko nije ni spominjao. Tek, bila je to riješena stvar. Prodato.

Ipak, nedugo nakon toga, sve to što nam je tada prodato, počelo je da šteka, nešto da brka, svako malo uopšte nije radilo. Po običan svijet, ispalo je više štete nego koristi. Uz to, lijepe pare su nam pošle na dodatna ulaganja, čak i na generalku iz 1997. godine, pa onda na strpljenje, vjeru da će jednom da proradi u interesu zajednice. Ništa od toga.

Nego, ono što posebno zbunjuje je savršeno svjesna odluka da smo u godinama koje su uslijedile nastavili da kupujemo od istog proizvođača. I to, bez obzira što smo se toliko puta prevarili ili bili prevareni. U svakom slučaju, sada smo tu gdje jesmo, sa tim što imamo, željni svega što smo mogli da imamo.

Kupujući polovno, ponovo i ponovo.

Za nekoliko dana stupiće na snagu novi zakon o zaštiti potrošača. Čak i za polovnu robu postojaće garancije od minumum jedne i maksimum dvije godine.

A od pregovora o podjeli vlasti u glavnom gradu, na prodaju je samo priča da nikada nećemo saznati šta je sve radio prethodni gradonačelnik. To je sve što zasigurno znamo. Jeste da je polovno, ali bar za to imamo čvrste garancije. Nije mala stvar. Nikada nećemo ništa saznati. A to nisu godina ili dvije. Nikada je prilično vremena i garancija vrijedna strahopoštovanja. Doduše, malo više straha, jer ako ta prodaja prođe, samo nebo je granica.

Uostalom, vazda može da se proda ono uputno i uobičajeno pozivanje na nacionalne interese. Iako, nacija od početka tog angažmana nije prepoznala niti jedno slovo od bilo kakvog interesa. Ili ste možda spremni da kupite podrobnu priču o značaju asfaltiranih ulica krpljenih nebrojeno puta? Kako hoćete. Ja znam ko neće. Jer, puno je to para. A i ne znam šta će mi, imam tih priča od tog proizvođača za ovih 25 godina kol’ko ’oćeš. A i kako mi se neće. I sve su polovne, dotrajale, prevaziđene.

Zato, o novoj prodaji jedne stare priče, kao pobornik ljevičarskih uvjerenja i jasnijih uređenja, ostaje mi samo ponešto iz starog vokabulara.

Radničkoj klasi, radnim ljudima i građanima: Mnogo kume, mnogo je.

4 POLITIKA

PONEDJELJAK, 21. 7. 2014.

Ništa od vlasti ako uslovljavaju TUFIK BOJADŽIĆ

P

redsjednik bjelopoljskog SDP Tufik Bojadžić rekao je u izjavi za DN da ukoliko će sklapanje koalicije u gradu pod Obrovom zavisiti od stvaranja vlasti u Podgorici, onda takva koalicija ne treba ni da postoji.

On je, komentarišući izjavu predsjednika OO DPS Abaza Kujovića da će DPS napraviti koaliciju sa SDP u Bijelom Polju jedino u slučaju da se dvije partije dogovore u Podgorici, kazao da je to besmisleno.

“Uslovljavati vlast u jednom gradu pravljenjem vlasti u drugom za mene je besmisleno. Ako nema drugog vezivnog tkiva između koalicionih partnera, onda je to veoma krhko. A nas takva vlast ne zanima. Ako DPS hoće vlast sa SDP u Bijelom Polju samo zbog Podgorice, nas takva vlast ne zanima”, poručio je Bojadžić.

Kada su u pitanju optužbe iz bjelopoljskog DPS na račun ponašanja i odnosa socijaldemokrata u predizbornoj kampanji, Bojadžić je kazao da su on i njegova partija ti protiv kojih je vođena nekorektna kampanja.

“DPS je sve svoje kapacitete tokom preizborne kampanje usmjerio protiv SDP, imamo za to dokaze i činjenice. To što su radili SDP-u, posebno meni kao nosiocu liste i to dosta njihovih aktivista, pričom o mom navodnom bogatstvu, nepotizmu, to su radile kriminalne grupe koje su angažovale određene strukture iz DPS”, rekao je on.

Prvi čovjek SDP u Bijelom Polju je takođe odbacio navode da su protiv DPS vodili nekorektnu kampanju, rekavši da prije izbora nijedna ružna

Danas će biti nastavljena deseta sjednica Skupštine Crne Gore na kojoj će poslanici raspravljati o setu zakona. Tako će se na dnevnom redu naći predlozi zakona o potvrđivanju Sporazuma o trgovini oružjem, o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima i namještenicima i o izmjenama i dopunama Zakona o obligacionim odnosima.

riječ nije upućena iz SDP prema bilo kome, a kamoli prema DPS. “Vodili smo kampanju za SDP a ne protiv bilo koga. To su prazne priče i razlozi koji ne ‘piju vodu’. Pomalo je neozbiljna izjava prvog čovjeka opštinskog odbora DPS da se SDP nekorektno ponašala. Ako se neko prema nekome nekorektno ponašao, onda je to DPS prema SDP preko svojih filijala i partija koje su osnovali i grupa i pojedinaca. Niko drugi nije imao razloga da to čini i radi”, rekao je Bojadžić.

On je ponovio da njegova stranka neće po svaku cijenu biti dio vlasti, već da će potencijalni partneri morati da razgovaraju sa njima oko principa, koji su, po njegovim riječima, prihvatljivi svima koji demokratski razmišljaju. Ukoliko pak njihovi principi ne budu prihvaćeni, Bojadžić je poručio da će u tom slučaju SDP nakon 16 godina biti opozicija vlasti koja, kako je kazao, “radi protiv interesa građana Bijelog Polja, bilo koja da je”. V.K.

Predlozi zakona pred Odborom Zakonodavni odbor Skupštine Crne Gore danas će raspravljati o predlogu zakona o Prijestonici, koji su podnijeli poslanici DPS-a Miodrag Vuković, Žana Filipović, Branka Tanasijević i Predrag Sekulić, kao i o predlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obligacionim odnosima, koji je podnio Klub poslanika SNP-a.

Važna primjena Protokola

Ne obazirite se na nas Bojadžić je pozvao svoje partijske kolege iz podgoričkog odbora da se ne obaziru na formiranje vlasti u Bijelom Polju.

“Oni imaju odriješene ruke da pregovaraju i da se dogovore o vlasti u skladu sa onim što su bila njihova izborna obeća-

nja, što su želje birača Podgorice i interes građana i Podgorice i Crne Gore. Što se tiče SDP u Podgorici, oni ne moraju da obraćaju pažnju na ono što se dešava u Bijelom Polju, niti će sa naše strane u tom smislu biti nekih uslovljavanja.”

VUKADINOVIĆ O PODGORICI

Novi izbori su jedino pravo rješenje Politički analitičar Srđan Vukadinović kazao je u izjavi za DN da su novi lokalni izbori najbolje rješenje za situaciju u Podgorici. On je ocijenio da bi i u slučaju da DPS i SDP formiraju vlast u glavnom gradu to bilo tek “obično političko mrcvarenje”, koje bi bilo obično gubljenje vremena i nakon čega će novi izbori biti realnost.

Nastavak sjednice Skupštine

Vukadinović je takođe optužio SDP da svojim zahtjevom da na čelu Podgorice bude nestranačka ličnost ne samo da ucjenjuje DPS, već se i izrugava izbornoj volji građana Podgorice.

“SDP svojim predlogom da na čelu Podgorice bude nestranačka ličnost ne samo da ucjenjuje DPS, već se i ruga volji glasača. Zna se koliko je

koja lista osvojila na izborima, ali SDP nije shvatila ozbiljno situaciju. Ako vi sa dva ili tri odsto osvojenih glasova insistirate na mjestu gradonačelnika i ucjenjujete, onda je to politička trgovina, a nikako stvar poštovanja demokratskog kapaciteta jednog društva”, poručio je Vukainović. No, smatra da će zbog toga SDP biti kažnjen.

V.K.

Odbor za medunarodne odnose i iseljenike pozdravlja nastojanje Crne Gore da se dosljedno primjenjuje Protokol o privremenom režimu uz južnu granicu sa Hrvatskom, kako bi se očuvali dobrosusjedski odnosi i saradnja na rješavanju pitanja Prevlake. Odbor je 16. juna, na zahtjev opozicije, obavio kontrolno saslušanje ministra Igora Lukšića o Prevlaci. Zaključke je predložio predsjednik Odbora Miodrag Vuković.

POLITIKA 5

PONEDJELJAK, 21. 7. 2014.

Moralisanje ili realni strah?

ANALIZA

Zahtjev za nestranačkog gradonačelnika zabetonirao je pregovaračke pozicije koalicionih partnera na državnom nivou i već nekoliko dana nema nikakvih pomjeranja. Čak i susret četvorice čelnika dvije partije Mila Đukanovića i Svetozara Marovića sa jedne i Ranka Krivokapića i Rifata Rastodera sa druge strane nije donio ništa novo.

Iznenađuje “zakivanje” SDP izjavom da ko neće nestranačko vođenje glavnog grada nije sa njima i pokazuje očiglednu Krivokapićevu namjeru da partiju izvuče iz pregovaračkog ćorsokaka bez obzira na stare ljubavi i moralne političke standarde kojih i u ovom poslu, ipak, mora da ima.

Ovoga puta Krivokapić je starim političkim prijateljima uputio ponudu koja ne govori mnogo, sa sijaset rupa i nelogičnosti, ucjenjivački intoniranu, politički nedefinisanu, demokratski neutemeljenu i, što je najapsurdnije, vrlo moguću i za mnoge prihvatljivu. Da li prihvatljivu i za DPS?

DPS će morati na neki način da odgovori na ovo pitanje.

Ostaje nejasno njihovo sadašnje moralisanje o “obrazu partije”, jačini nosioca liste, snazi i državotvornosti, jer se sve to može podvesti pod onu narodnu “smuti pa prospi”. Grube riječi, ali vrlo na mjestu i to iz više razloga. Đukanović i Marović kao da su zaboravili vrijeme kada su morali da odustanu od već načinjenog dogovora da Duško Marković bude ministar unutrašnjih poslova i to na zahtjev SDP. To je bio žestok šamar za najjaču partiju. Nije bilo davno ni kada je Vesna Perović postala predsjednica Skupštine Crne Gore, iako je to već bilo drugačije regulisano. Ovaj šamar je pukao, ovoga puta, od Liberalnog saveza. Znači nije prvi put da DPS guta “velike žabe” i ima “moralna posrnuća”, trpi udarce (fer ili ne, svejedno je), ali tek sada počinje priču o moralu, kada se nalazi u gotovo istoj, u svakom slučaju, bezizlaznoj situaciji.

Zaboravili su lideri DPS da su

Mili Prelević

D

emokratska partija socijalista moraće ubrzo da saopšti crnogorskoj javnosti šta je odlučila i da li je dio vlasti u Podgorici, odnosno da li pristaje na uslove SDP ili je opozicija.

iz ovih kriza uvijek izlazili jači i dobijali naredne izbore. Iz prostog razloga što se, kada se posprema dvorište (u ovom slučaju država), ne može uvijek grabuljati, već se mora i vilama davati. Ovakvi, na prvi pogled ponižavajući zahtjevi, kao po pravilu su se vraćali kao bumerang njihovim tvorcima.

ŠABOVIĆ PORUČIO

Jasno je kakva je DPS

Član Predsjedništva SDP Džavid Šabović kazao je u izjavi za DN da se nada da su pojedinci u njegovoj partiji koji se zalažu za pravljenje koalicije sa DPS u Podgorici konačno shvatili kakva je u stvari ta stranka. On je, komentarišući izjavu političkog direktora DPS Tarzana Miloševića, kazao da DPS misli da je Crna Gora njihova te da mogu da dijele funkcije kako hoće i kome hoće. “Valjda je konačno svima jasno u našoj partiji kakav je u stvari DPS. Njihov politički direktor kaže - naći ćemo neku funkciju Bogojeviću. Pazite, oni tretiraju Crnu Goru kao njihovo vlasništvo i oni daju kome hoće, kako hoće i koliko hoće.”, rekao je Šabović.

V.K.

Nijesu mislili o zahtjevu Krivokapić i SDP očigledno nijesu razmišljali o suštini svog zahtjeva. Znači li to, na primjer, da će dvije partije, koje su potpisujući postizbornu koaliciju i stvarajući većinu, dovođenjem nestranač-

kih ličnosti da vode Podgoricu, u stvari, na vlast doveli one koji ne mogu da dobiju izbore.

Obesmišljava li Krivokapić time demokratiju. Obesmišljava sigurno, ali spašava partiju. Toliko o moralisanju.

6 politika Sklapanje koalicije između SDP i opozicije u Podgorici bilo besmisleno

PONEDJELJAK, 21. 7. 2014.

novak kilibarda

SDp treba da se pripoji DpS-u Bivši predsjednik NS i profesor Novak Kilibarda poručio je u izjavi za DN da bi sklapanje koalicije između SDP i opozicije u Podgorici bilo besmisleno. On ističe da, iako postoje pitanja oko kojih se DPS i SDP razilaze, sklapanje koalicionog sporazuma sa partijom Mila Đukanovića bi predstavljalo značajan iskorak Crne Gore ka EU i NATO. Komentarišući potencijalne gradonačelnike Podgorice, Kilibarda je kazao da nosioca liste DPS Slavoljuba Stijepovića na to mjesto preporučuje “kvalitetan rad u Ministarstvu prosvjete”.

“On nije harizmatska ličnost koja plijeni narod, ali je posao ministra obavljao u skladu sa svim ustavnim ni-

čestitka

Grad i država da sarađuju Predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić uputio je povodom 21. jula – Dana opštine Berane čestitku građanima, predsjedniku Opštine Dragoslavu Šćekiću, predsjedniku SO Goranu Kikoviću i odbornicima.

“Građanke i građani Berana, beranska kotlina, presječena rijekom Lim kao svojom žilom kucavicom, posebno je lijep krajolik sjevera Crne Gore. Takva priroda i potencijal zaslužuju mudru i održivu valorizaciju, kako bi svi građani

Berana mogli bolje i kvalitetnije živjeti”, naveo je Krivokapić u čestitci.

Prema nejgovim riječima, država i lokalna samouprava moraju tijesno sarađivati na poboljšanju i izgradnji komunalne infrastrukture.

jansama”, rekao je profesor na UDG-u.

Kilibarda, kako je kazao, vjeruje u Ranka Krivokapića i u to da je spreman da lične interese podređuje interesima Crne Gore.

“Gradonačelnik je lokalna stvar, ali je za budućnost Crne Gore bolje da se SDP pripoji DPS jer bi to pretpostavljalo neka rješenja za sljedeće izbore”, istakao je Kilibarda.

Osvrnuvši se na opoziciju u Crnoj Gori, on je kazao da je za razliku od ostalih demokratskih zemalja u kojima je opozicija protiv vlasti, u našoj zemlji dio opozicije protiv države.

“Oni se bore protiv države i nacije i ne priznaju njenu hi-

mnu i zastavu i to je najveća manjkavost Crne Gore”, ocijenio je Kilibarda. Upitan da prokomentariše nedobijanje poziva za NATO i budućnost Crne Gore kada je u pitanju pristupanje ovom savezu, Kilibarda ističe da će ukoliko na sljedećim izborima pobijedi prozapadna orijentacija, pitanje učlanjenja u vojni savez biti gotovo riješeno. Ističe i da ukoliko pobijedi dio opozicije koji, kako kaže, odlazi u Rusiju i širi njen uticaj, o NATO neće biti ni riječi.

“Kad EU i NATO čelnici vide da u Crnoj Gori postoji dio opozicije koji je protiv ulaska u NATO, onda se i oni suzdržavaju od tog elitnog pristupa”, zaključio je Kilibarda.

J.Đ.

politika 7

PONEDJELJAK, 21. 7. 2014.

front

Čokolada čeka naredne izbore

ocjena

Ne može se više biti i opozicija i vlast Vasilj Karadžić

S

ocijaldemokratska partija neće moći još dugo da bude opozicija u vlasti, poručila je izvršna direktorka CGO Daliborka Uljarević i dodala da je takva pozicija dugoročno neodrživa.

Izvršna direktorka CGO Daliborka Uljarević kazala je u izjavi za DN da je pozicija koju forsira SDP opozicija u vlasti - dugoročno neodrživa jer, kako je navela, socijaldemokrate neće moći stalno da sjede na dvije stolice. Ona smatra da će SDP u slučaju da napravi vlast sa DPS u Podgorici trajno oslabiti svoju poziciju sa svim akterima.

“Na jednoj strani, urušiće se jedan ionako teško izgrađen i vrlo ranjiv odnos sa opozicijom, a na drugoj strani, SDP će postati u odnosu prema DPS samo satelit koji ima povremene retoričke kritičke izraze, ali koji je u konačnici spreman da proguta sve i da podrži DPS u

SDP će postati samo satelit koji ima povremene kritičke izraze, ali koji je u konačnici spreman da proguta sve i da podrži DPS očuvanju ključnih poluga vlasti”, ocijenila je ona.

No, Uljarević smatra da je zbog dugogodišnjeg koalici-

onog saveza mnogim funkcionerima SDP postao bliži DPS “sa svim privilegijama koje pozicije vlasti obezbjeđuju, nego programski principi samog SDP ili pak dugoročna održivost te partije”.

Kako je navela, to je vidljivo već godinama, ali se, dodala je, od predsjedničkih izbora činilo da i u SDP neki funkcioneri, počev od lidera te partije Ranka Krivokapića, počinju da razmišljaju više strateški, što je unijelo određenu dinamiku u političku scenu Crne Gore.

“Sad prevladavaju ponovo oni koji su ‘igrači taktike’ i kojima je krajnji cilj zadovoljenje ličnog interesa. Samo se traži način kojim će se uviti u drugo pakovanje to zadovoljenje ličnih interesa, a jedno od tih pakovanja je i pokušaj postavljanja nestranačke ličnosti na poziciju gradonačelnika Podgorice”, poručila je Uljarević, dodavši da ovaj zahtjev SDP najjača crnogorska partija neće prihvatiti.

Funkcioner DF-a Jovan Vučurović kazao je da Zakon o prijestonici služi za manipulaciju i obmanu građana u predizbornim periodima.

On je ocijenio da je zakon pokazao i da lokalna samouprava na Cetinju ne umije da radi svoj posao i da joj je potrebna pomoć sa vrha kako bi mogla da funkcioniše.

Poslanici Demokratske partije socijalista predložili su zakon o Prijestonici i on se nalazi u skupštinskoj proceduri.

“Pošto je DPS uništio Cetinje i propao grandiozni projekat sa fabrikom čokolade, odlučeno je da se ovaj grad stavi na državni budžet, čime bi se za njega, bez nekog značajnijeg povoda, iz kapitalnog budžeta

izdvajalo devet odsto”, kazao je Vučurović.

On je kazao agenciji MINA da poštuju istorijski značaj Cetinja, ali da ga apsolutno ne odvajaju od drugih gradova, koji su, svaki na svoj način, imali svoje mjesto u istoriji Crne Gore. “Postavlja se logično pitanje zašto se tolika sredstva na izdvajaju, na primjer za Nikšić, Berane ili Plav u kojima je politika DPS uništila nekadašnju privredu i bez posla ostavila na hiljade ljudi”, rekao je Vučurović.

On je naglasio da ne postoji nijedan razlog zašto bi se neke opštine u Crnoj Gori favorizovale, jer će tih devet odsto za Cetinje značiti manjak sredstava za neke druge krajeve.

prijedlog zakona

Podići status Cetinja

Zakon o Prijestonici, koji je predložila DPS, a koji će danas razmatrati Zakonodavni odbor Skupštine Crne Gore, predviđa da Cetinje godišnje dobija devet odsto iz kapitalnog budžeta za razvoj.

Zakon su predložili poslanici DPS. Ocjenjuje se da je zbog značaja i važnosti Cetinja u crnogorskoj istoriji neophodno da se njegova pozicija ojača.

“To se može postići jasnim definisanjem državno-pravnog položaja Prijestonice, njenog funkcionalnog statusa, normativnim redefinisanjem strukture i uloge Senata, jačanjem uloge gradonačelnika u aktivnostima Vlade, višim stepenom decentralizacije poslova koji su od neposrednog interesa za građane”, kaže se u predloženom zakonu.

Sukobi unutar DPS će se dodatno produbiti Međutim, Uljarević je ocijenila da i DPS prolazi kroz, kako je kazala, unutrašnje procese talasanja čiji uzroci su u sukobu interesa partijskih moćnika, ali i koncepcijama prilagođavanja na jednu realnost u kojoj se faktički počinje ogra-

ničavati ranija neograničena partijska moć DPS. Uljarević smatra da će se sukobi unutar DPS dodatno produbiti.

“U perspektivi, kroz proces pregovora i prateće procese transformacije crnogorske političke scene sve

više će se diferencirati institucionalni, državni i partijski interesi, što će po logici stvari produbljivati te sukobe. Rezultat i kvalitet rezultata tih procesa je krajnje neizvjestan”, poručila je ona.

Osim toga, izvršna di-

rektoka Centra za građansko obrazovanje je istakla da DPS-u odgovara odugovlačenje pregovora u Podgorici. Takođe smatra da DPS neće prihvatiti predlog manjeg koalicionog partnera na državnom nivou da na čelo glavnog grada dođe ne-

stranačka ličnost.

“No, treba imati u vidu da DPS-u odgovara odugovlačenje pregovora jer to slabi sve strane osim samog DPS-a, i nije za očekivati da u konačnici prihvati zahtjev SDP-a da na čelo Podgorice dođe nestranačka ličnost.

8 EKONOMIJA ŠVAJCARSKA

Više milionera ali i siromašnih U Švajcarskoj je 2012. godine bilo oko trećinu više milionera nego korisnika socijalne pomoći.

Kopredsedavajući švajcarske konferencije institucija za socijalni rad (CSIAS), Feliks Wolfers saopštio je nedavno da je broj milionera 2012. godine u Švajcarskoj iznosio 330.000, a korisnika socijalne pomoći 250.000, prenosi agencija Tanjug.

“Problem je što se iz godine u godinu povećava i broj milionera i broj siromašnih”, objasnio je Wolfers.

Prema riječima švajcarskog eksperta, broj bogatih i broj siromašnih nastaviće da raste istom dinamikom i u narednom periodu.

Na posljednjem popisu Švajcarska je imala 7.270.000 stanovnika, a karakteriše je razvijena ekonomija, posebo bankarstvo.

PONEDJELJAK, 21. 7. 2014.

CRNA GORA

Zlato založeno do 2017. godine Nemanja Lacman

R

ok za zalog crnogorskih zlatnih rezervi zbog uzimanja kredita kod švajcarske Credit Suisse banke produžen je do 2017 godine. Prvenstveno zlato je bilo založeno do 2014., ali je nakon uzimanja novog kredita rok produžen za još tri godine.

Kao zalog za dio kredita od 150 miliona eura koje je Crna Gora podigla kod švajcarske Credit Suisse banke založene su i naše zlatne rezerve. Od 150 miliona eura kredita, oko 52 miliona biće refinansirano odnosno plaćeno za već postojeće zaduženje kod te švajcarske banke, dok će ostatak od 98 miliona eura biti potrošen za pokrivanje deficita i servisiranje dugova.

● ZLATO GARANCIJA ZA KREDIT

TEKSTILNA PREDUZEĆA

Prijeti nam gašenje Nedostatak radnika i nelojalna konkurencija glavni su problemi koji ugrožavaju proizvođače tekstila u Crnoj Gori, ocijenili su njihovi predstavnici i upozorili da ukoliko se nešto ne preduzme ta industrija za pet godina neće postojati.

Predstavnici tekstilnih preduzeća upozorili su alarmantnost situacije u vezi sa deficitarnim kadrom.

Oni su na sastanku koji je ove sedmice održan u Privrednoj komori (PKCG) kazali da tržište za njih nije problem i da kod njih ne kasne plate, ali da zbog svoje veličine i nedovoljnog broja radnika ne mogu konkurisati na tenderima.

“Dogovoreno je da će PKCG objediniti zahtjeve proizvođača, odnosno koliko im je radnika potrebno i kojih profila i dostaviti ih Zavodu za zapošljavanje (ZZZCG) da bi se napravila selekcija zainteresovanih za obuku kod potencijalnih poslodavaca”, saopšteno je iz PKCG. Na sastanku su o mogućim načinima rješavanja problema razgovarali predstavnici PKCG, proizvođača tekstila, ZZZCG i Uprave carina.

Kao dugoročno rješenje inicirano je da se učenicima srednjih stručnih škola omogući obrazovanje i kod poslodavca, čime bi kroz školovanje stekli potrebna znanja za rad u tekstilnoj industriji.

Zlatne rezerve Crne Gore iznose 38.477 unci zlata, a njegova vrijednost se svakodnevno mijenja zavisno od cijene zlata na međunarodnim berzama.

“Državne rezerve zlata se nalaze kod Credit Suisse banke u Švajcarskoj, kao predmet zaloge za Ugovor o kreditu koji je Vlada Crne Gore - Ministarstvo finansija zaključilo sa tom finansijskom institucijom 2012. godine. Riječ je o kreditu u iznosu od 150 miliona eura, od kojih je 30 miliona obezbijeđeno zlatom. Kamatna stopa na aranžman iznosi 12-mjesečni Euribor plus margina od 6,5 odsto, a sredstva kredita korišćena su kao budžetska podrška”, saopšteno je Dnevnim novinama iz Ministarstva finansija.

Ukoliko broj naših zlatnih rezervi pomnožimo sa trenutnom cijenom zlata (1309.85 dolara za uncu), dobijamo iznos nešto više od 50 miliona američkih dolara. Međutim, tek 2017. godine počeće vraćanje dijela kredita za koji smo garantovali zlatom, nakon čega ćemo svoje rezerve dobiti nazad.

“Sve obaveze po ovom aranžmanu se servisiraju uredno, a kredit ističe 2017. godine. Naime,

iznos od 120 miliona eura biće otplaćivan u četiri jednake rate u periodu od 2014. do 2017. godine, dok će drugi dio kredita, obezbijeđen zlatom, biti vraćen u 2017. godini kada će biti omogućen povraćaj založenog zlata”, objasnili su iz Ministarstva finansija.

Iz Ministarstva su istakli da, imajući u vidu da se navedene rezerve nalaze kao predmet obezbjeđenja za kreditni aranžman, po ovom osnovu Crna Gora ne ostvaruje prihod od kamata.

● REZERVE PO DRUGI PUT ZALOŽENE Ukupan spoljni dug naše države na kraju prošle godine iznosio je 1,433 milijardi eura dok je unutrašnji dug bio pola milijarde eura. Pojedinačno posmatrajući, naša država najviše duguje švajcarskoj Credit Suiss banci i to 242 miliona eura. Prvi kredit od 70 miliona eura kod Credit Suiss banke naša država je podigla 2009. godine. Na-

kon što je vraćen prvi, Vlada je podigla kod iste banke novi kredit, ali ovoga puta u vrijednosti od 150 miliona eura, a ubrzo i još jedan u iznosu od 100 miliona eura gdje je 60 miliona eura pokrila garancija Svjetske banke.

Za prvi kredit koji je Crna Gora uzela kod švajcarske banke za podršku likvidnosti budžeta, takođe je kao garancija bilo založeno naše cjelokupno zlato koje je trebalo da preuzmemo ove godine.

Međutim, nakon što je kod iste banke uzet novi kredit, produžen je i rok za preuzimanje zlata, koje ćemo od švajcarske banke uzeti 2017. godine.

● SRBIJA IMA NAJVIŠE

ZLATA, HRVATSKA GA UOPŠTE NEMA

Od zemalja u regionu, jedino je Hrvatska u lošijoj poziciji od nas, jer je prodala zlatne rezerve 2001. godine. Od država regiona najviše zlata ima Srbija i to 16,6 tona što joj na listi od 100 zemalja rangiranih prema količini rezervi u zlatu donijelo 62. mjesto. Nakon Srbije,

30

EKONOMIJA 9

PONEDJELJAK, 21. 7. 2014.

miliona eura od ukupno 150, koliko iznosi kredit kod Credit Suisse banke, obezbijeđeno je zalogom zlatnih rezervi kao garancija slijedi Makedonija koja se sa 6,8 tona našla na 77. mjestu liste Svjetskog savjeta za zlato. Slovenija ima 3,2 tone zlatnih rezervi i nalazi se 90. mjestu liste, Bosna i Hercegovina tri tone (99. mjesto na listi od 100 država rangiranih prema količini zlatnih rezervi), a Albanija 1,6 tona i pretposljednje mjesto.

Zanimljivo, kako su cijene zlata pale po prvi put nakon više od deset godina, centralne banke širom svijeta su krenule u njegovu kupovinu. Samo u prošloj finansijskoj godini kupljeno je 368,9 tona zlata, što je iznad petogodišnjeg prosjeka od 282 tone.

Države sa najvećim rezervama zlata VISINA REZERVI (u tonama) SAD 8.100 Njemačka 3.300 Italija 2.451 Francuska 2.435 Kina 1.054 Švajcarska 1.040 Rusija 1.034 Japan 765 Holandija 612 Indija 557 DRŽAVA

STAV

BUDI ODGOVORAN

Kažnjen Kov Car sa 530 eura U okviru kampanje Budi odgovoran prošle sedmice je evidentirano 35 primjedbi, na osnovu kojih je izrečena jedna novčana kazna od 530 eura.

Inspektori su sa 530 eura kaznili danilovgradski Kov Car, na osnovu prijave o neuplaćenom radnom stažu i osiguranju radnicima. Inspektori su prilikom kontrole zatekli dva radnika bez ugovora i objasnili da je za kontrolu naplate doprinosa nadležna Poreska uprava.

Prilikom kontrole podgoričke agencije Atos nekretnine, na osnovu prijave o

nelegalnoj prodaji stanova, utvrđeno je obavljanje djelatnosti bez odobrenja, zbog

čega su inspektori donijeli rješenje o zabrani. Rješenje o zabrani obavljanja djelatnosti će,

kako je objašnjeno, biti na snazi dok agencija ne pribavi neophodne dozvole, prenosi Mina-biznis.

Građani Bara žalili su se na osobe koje na autobuskoj stanici nelegalno izdaju smještaj turistima, ali ih inspektori prilikom kontrole nijesu zatekli. Inspektori nijesu zatekli ni autobuse firme Čičić Company iz Bara, prijavljene za obavljanje djelatnosti bez odobrenja.

Inspektori nijesu mogli da obave kontrolu podgoričkog preduzeća Animavet i autopraonice Tuzović u Tuzima, jer se objekat ne nalazi na navedenoj adresi.

Luka Kotor NEMANJA LACMAN urednik ekonomije

ZLATO NA DOBOŠU Kupovina zlata, tj. povećanje zlatnih rezervi države posljednjih godina uzelo je sve više maha. Najupečatljiviji primjer je Indija koja zvanično ima 557,7 tona zlata, što predstavlja 7,6 odsto novčanih rezervi te države. U 2009. godini Indija je kupila 200 tona zlata od Međunarodnog monetarnog fonda za 6,7 milijardi dolara. Bila je to prva takva prodaja MMF-a u posljednjih desetak godina, što je Indiju lansiralo na deseto mjesto po visini zlatnih rezervi. I dok Indija i druge svjetske država malo pomalo uvećavaju zlatne rezerve, Crna Gora svoje stavlja kao zalog za kredit. Ne bi ovdje ništa čudno bilo da taj kredit nije uzet kako bi se sanirao budžetski deficit i vratila neka druga dugovanja.

Opravdano i čak veoma pametno bi bilo da se pomenuti kredit iskoristio za neki infrastrukturni projekat od kojeg bi se kasnije i vraćao taj kredit i to mnogo lakše i sa većom sigurnošću. Ovako, novcem od kredita su napravljene samo nove zakrpe, povećan je javni dug, a decenijski skupljane rezerve zlata su stavljene na doboš. Nadam se da se neće morati uvoditi novi porez euro po euro ili dva po dva eura kako bi se rate za ovaj ili bilo koji drugi kredit vraćale, već da će država da nađe način da sanira kako ovaj kredit tako i javni dug naše države.

LUKA

U Kotoru više kruzera U kotorskoj luci prošle godine boravilo je 1.500 jahti, dok je ove u segmentu jahtinga zabilježeno povećanje od 17 odsto Glavna sezona realizuje se planiranim tokom i uz značajna povećanja broja jahti, kao i putnika sa kruzera, saopštio je direktor Luke Kotor Vasilije Kusovac.

“Po planu imamo tri broda manje u odnosu na isti prošlogodišnji period, ali i povećanje broja putnika. To znači da dolaze brodovi većih kapaciteta i gabarita”, kazao je Kusovac agenciji Mina-biznis.

U prošloj godini zabilježen je dolazak 1.500 jahti, dok je ove godine, kako je precizirao Kusovac, u segmentu jahtinga prisutno povećanje

od 17 odsto, kao i putnika sa tih plovila.

“Praksa nautičara je da uvijek imaju luku koja je van EU, tako da smo te po-

voljnosti iskoristili na pravi način, pa se ova projekcija pokazala ispravnom”, rekao je Kusovac.

On je naznačio i mogućnost da do kraja godine broj dolazaka jahti u Kotor bude veći za cijelih 20 odsto, što je uz aktuelne podatke, ocijenio kao impozantne parametre.

Prema njegovim riječima, novi lučki terminal, čije je otvaranje bilo planirano za 13. jul i u kojem će biti smještene državne službe – policija i carina, kao i lučka operativa, trebalo bi da počne da radi do kraja ovog mjeseca.

10 ekonomija

PONEDJELJAK, 21. 7. 2014.

KARLOS SLIM

NOVI ZAKON

Ljudi treba da rade tri dana nedjeljno

Meksički telekomunikacioni tajkun i drugi najbogatiji čovjek na svijetu Karlos Slim smatra da ljudi treba da rade samo tri dana u sedmici, prenose američki mediji.

Karlos Slim (74), izjavio je na poslovnoj konferenciji u Paragvaju da je vrijeme za radikalne promjene u životu ljudi što se tiče posla.

“Ljudi bi trebalo da rade do starije dobi, a ne da idu

u penziju sa 50 ili 60 godina, da imaju više slobodnog vremena. Da radimo tri dana sedmično, imali bismo više vremena za opuštanje i za kvalitetniji život. Četiri slobodna dana donijela bi nam osmišljavanje novih aktivnosti za razonodu”, rekao je Slim. Časopis Forbes procjenjuje bogatstvo Karlosa Slima na više od 80 milijardi dolara.

Trgovcima prijeti kazna do 40.000 €

Na svjetskim valutnim tržištima euro je prošle sedmice bio pod pritiskom zbog niske inflacije i slabih ekonomskih pokazatelja iz eurozone, dok je japanski jen ojačao jer su ulagači potražili sigurnije utočište za svoj kapital usljed geopolitičkih napetosti. Kurs eura prema japanskoj valuti pao je prošle sedmice 0,6 odsto, na 137,1 jena prenosi SEEbiz. I u odnosu na američku valutu cijena eura skliznula je 0,6 odsto, na 1,3525 USD, nedaleko najnižih nivoa u mjesec.

Zakonom o zaštiti potrošača utvrđene su visine novčanih kazni kojima će se kazniti trgovci, ukoliko ga prekrše, i to u iznosu od 150 eura do 40.000 eura. Ovim Zakonom koji stupa na snagu 23. jula, uređena je zaštita prava potrošača pri kupovini i drugim oblicima prometa proizvoda na tržištu, prenosi portal CdM. Kako je predviđeno ovim zakonom, novčanom kaznom od 3.000 eura do 40.000 eura kazniće se za prekršaj pravno lice - trgovac, ako uklanja ili mijenja podatke iz obavještenja o robi, odnosno usluzi ili ističe neistinite podatke u obavještenju o robi, odnosno usluzi. Ista kazna predviđena je i za trgovce ukoliko je cijena

na robi istaknuta tako da potrošača može dovesti u zabludu.

Trgovac će biti kažnjen i ukoliko nije ispunio garanciju pod uslovima sadržanim u garantnoj izjavi i u oglasu koji se na tu robu odnosio, ako koristi nepoštene ugovorne odredbe, neistinito tvrdi da je njegovu djelatnost, poslovnu praksu ili proizvod odobrio, preporučio ili dopustio nadležni organ, te da njegova poslovna praksa ili proizvod ispunjava zahtjeve za izdavanje tog odobrenja, preporuke ili dozvole.

Između ostalog, ovim zakonom je precizirano da je trgovac dužan da potrošaču za kupljeni proizvod izda jasan, razumljiv, lako čitljiv račun na crnogorskom jeziku, u skladu sa zakonom.

EKONOMIJA 11

PONEDJELJAK, 21. 7. 2014.

MAROVIĆ O OBLASTI KONCESIJA

Pristup ugovorima znatno je otežan Koordinatorka istraživanja u Institutu alternativa Jovana Marović upozorila je da zakonodavstvo u oblasti koncesija nije usklađeno sa pravnim propisima EU, kao i da dodatni problem predstavlja manjak potrebnog stručnog znanja kako na nacionalnom, tako i na lokalnom nivou.

“Nema institucije koja bi u nadležnosti imala regulisanje koncesija, dok Komisija za koncesije odlučuje o prigovorima u drugostepenom postupku, a od 2009. godine, kada je ovo tijelo uspostavljeno, razmatrala je ukupno 13 prigovora.

Uprkos tome, za rad ove komisije iz

vlada

KONCESIJE ZA 13 IZVORIŠTA CRNA GORA

Koncesije za korišćenje dijela vode za potrebe flaširanja, odnosno pakovanja ili dopremanja u komercijalne svrhe, u ovoj godini se, prema planu koji je nedavno usvojila Vlada, mogu dati za 13 izvorišta. Prema planu, predviđeno je davanje koncesija za četiri izvorišta u Nikšiću, po dva u Šavniku, Andrijevici i na Cetinju, i po jedan u Podgorici, Danilovgradu i Mojkovcu.

budžeta se izdvajaju znatna sredstva na godišnjem nivou”, rekla je Marović za Dnevne novine.

Institut alternativa je 25. juna pokrenuo inicijativu za održavanje konsultativnog saslušanja u Odboru za ekonomiju, finansije i budžet o brojnim problemima u sprovođenju koncesione politike. Marović naglašava da je pristup ugovorima o dodijeljenim koncesijama otežan, jer registar koji ažurira Komisija za koncesije sadrži samo informacije o predmetu koncesije, vremenu trajanja i imenima koncedenta i koncesionara, ali ne i kompletne ugovore.

“Posebno ograničenje predstavlja neefikasan sistem naplate koncesija, koje sprovode Ministarstvo finansija i Poreska uprava, pa se dugovanja na ime neizmirenih obaveza koncesionara povećavaju svake godine. Ovaj dug je u januaru 2013. godine iznosio 12.249.306 eura”, istakla je Marović.

Kako bi se stanje u oblasti koncesija popravilo, prema mišljenju Marović, neophodno je uspostaviti jasne i transparentne procedure za javno-privatno partnerstvo (JPP) i koncesije u skladu sa pravnim propisima EU. “Sve zaključene ugovore o JPP i koncesijama je potrebno učiniti javno dostupnim uz planove finansijskih otplata. Treba unaprijediti sistem naplate koncesionih naknada na način što će se omogućiti uvid u naplaćene naknade”, tvrdi Marović.

Kakvo je stanje u oblasti koncesija najbolje je pokazao nedavno objavljen izvještaj Državne revizorske institucije (DRI), u kojem je ukazano da se koncesije iznova dodjeljuju onim koncesionarima koji ne poštuju svoje obaveze. DRI je utvrdila da postoje ugovori koji se realizuju i nakon isteka, a da nijesu produženi, kao i da koncesiona naknada od nekih koncesionara nije naplaćivana godinama.

Bo.M.

STAV

FILIP MILAČIĆ

doktorand na Humbold univerzitetu

STRUKTURNE REFORME Plate treba smanjiti najmanje 20 odsto, a penzije najmanje 15 odsto; treba otpustiti 160.000 zaposlenih iz javnog sektora i povećati cijenu struje za 30 odsto. Navedene oštre mjere, koje su posljednjih godina asocirale ne Grčku, ovoga puta se ne odnose na nju, već na Srbiju. Ministar finansija ih je predlagao zbog činjenice da Srbija ima najveći budžetski deficit u Evropi i podnio je ostavku zbog njihovog neusvajanja. No, pitanje je vremena kada ce Srbija početi sa oštrim rezovima jer se nalazi u veoma teškoj situaciji, po mnogima na ivici bankrota, koja je prouzrokovana višegodišnjim odlaganjem sprovođenja strukturnih reformi.

Premijer Vučić, koji je duboko svjestan toga, počeo je sa njihovim sprovođenjem i od toga neće odustati ni pod cijenu svog života (sindikatima je slikovito poručio da mogu samo da ga zapale).

A kako Crna Gora izgleda iz ove perspektive? Iako stanje nije dramatično kao u Srbiji, uprkos pokušajima pojedinaca da ga takvim predstave, jedno je sigurno - osjetan boljitak nećemo ostvariti bez sprovedenih strukturnih reformi kao što su, primjera radi, reforma Zakona o radu, penzionog sistema i državne uprave (ukinuti birokratske barijere i poboljšati transparentnost i efikasnost). One su gotovo uvijek nepopularne, politički teško sprovodljive i izazivaju ogromno nezadovoljstvo, ali su na duže staze veoma korisne za ukupnu ekonomiju države. Pronic-

ljive političke elite su za takve odluke obično iskorišćavale krizu, jer je to jedini period kada politički nemoguće postaje moguće ili su ih, pak, sprovodile na početku svog mandata, dajući im vremena da djeluju i donesu plodove. No, lideri su se iz straha od poraza na narednim izborima mnogo češće odlučivali za varijantu “horor bez kraja”, odlagali neumitno i prenosili problem na naredne generacije, kao što je to slučaj kod nas.

Iako su sami lideri veoma dobro identifikovali ključne probleme naše ekonomije, gotovo uvijek se sve završi na tome, jer odlučnost za njihovo rješavanje i dalje ne postoji. Međutim, možda je pronicljivost građana kada su u pitanju tako teška odluka potcijenjena. Kada je Farid Zakarija u svojoj emisiji pitao nekoliko bivših državnika (među njima i Toni Blera), kako bi savjetovali političke lidere da se ponašaju u takvim situacijama, odgovori su se sveli na sljedeća tri: Prvi, politički krediti kod birača ne gube se, već i dobijaju na teškim i bolnim odlukama, jer se time manifestuje odlučnost, hrabrost i biračima uliva povjerenje da je njihov lider spreman da se uhvati u koštac sa gorućim problemima. Drugi, birači će vam oprostiti pogrešnu odluku, ali vam nikada neće oprostiti oklijevanje i nedonošenje odluke. I treći, ne treba gajiti iluzije da možete donijeti odluku kojom će svi biti zadovoljni. Drugim riječima, možda se odlučnom reformskom politikom ipak mogu dobiti naredni izbori.

12 hronika

telekom me je o jadu PONEDJELJAK, 21. 7. 2014.

MUKE PENZIONERA SA CETINJA

zabavio

Navodno nezakonito instaliranje provodnika za odvod kišnice, zagađivanje životne sredine, udari gromova samo su neki od problema koje Telekom zadaje sagovorniku DN

C

etinjanin Milutin Božović već godinama muku muči sa Telekomom, koji mu, kako tvrdi, u centru Cetinja, gdje ima imanje i kuću, onemogućava da uživa u svom posjedu.

Pozivajući se na sudske presude, iz Telekoma, s druge strane, kategorično negiraju Božovićeve tvrdnje.

Kako tvrdi sagovornik DN, „moćna firma“ sa kojom se graniči njegov plac je, instaliranjem provodnika za odvod kišnice na njegovom imanju, zatim agregatom koji tutnji u njegovom dvorištu, svakodnevnim udarima gromova koji mu uništavaju tehničke

“Tvrdnje gospodina Božovića su neosnovane budući da su njegovi tužbeni zahtjevi odbijeni od Osnovnog suda u Cetinju, te Višeg suda u Podgorici kao i Vrhovnog suda po revizionom postupku”, naveli su iz Telekoma

aparate u kući te zagađivanjem životne sredine učinila da njegovih 169 kvadrata u centru prijestonice postanu neupotrebljivi. „Radi se o moćnom Telekomu koji je o jadu zabavio velike svjetske sile, pa možete pretpostaviti šta je sve uspio uraditi jednom crnogorskom penzioneru“, počeo je Božović razgovor o problemu sa kojim su on i njegova porodi-

ca suočeni.

● Umjesto telekomovo, kiša plavi sUsjedno imanje Njegove glavobolje počele su desetinama godina unazad kada je Telekom, tada PTT Jugoslavije, na njegovom imanju sa kojim se graniči, postavio provodnik za slivanje kišnice.

“Krov su okrenuli ukoso ka našem imanju, a na mojoj zemlji napravili su provod-

nik gdje bi kišnica trebalo da ide. Odatle međutim, ne ide u gradsku kanalizaciju već se tu zadržava. Nijesam ih mogao u tome spriječiti. Vremenom, zbog velikih kiša, na sredini mog imanja otvorio se ponor, imanje je počelo da se potapa u vodu, a zidovi stare kuće od koje sam planirao da napravim vajarski atelje za kćerku su napukli. Čitav teren otišao je niže. Čak su se i biljke okrenule ukoso...Ništa nijesam mogao uraditi, 169 kvadratnih metara nijesam mogao da koristim jer je sve bilo potopljeno“, sjeća se Božović.

Nakon višegodišnje neuspješne borbe i pokušaja da nađe zajednički jezik, prije nekoliko godina je odlučio da Telekom tuži sudu. „Kada sam predao tužbu, oni su uoči Nove godine, u samo nekoliko dana, sravnili krov, tako da je ispalo da nema problema i ja sam izgubio spor“, priča Božović, priznajući da je time riješen jedan od njegovih problema, ali da nikada nije uspio da dokaže i nadoknadi ogromnu štetu koja mu je, kako kaže, pričinjena.

● repetitor kao ozbiljna opasnost Kako-tako riješen, ovaj spor samo je jedan od mnogih ko-

je Telekom zadaje porodici Božović. Kako tvrdi najstariji član te porodice, zbog opreme ove firme za telekomunikacije, imaju problem elektriciteta, a udar gromova svakodnevna je pojava. Zbog toga mu, kako tvrdi, ni televizori u kući ne rade.

Telekomov repetitor koji se nalazi na krovu zgrade, usljed udara groma, po riječima sagovornika DN u više navrata je bio oštećen, pa je prijetila opasnost da bi se mogao srušiti. Osim toga, repetitor, po riječima ovog Cetinjanina, predstavlja i opasnost po zdravlje ljudi u okruženju. „To je jedini repetitor u centru grada. Ostali mobilni operatori izmjestili su ga van grada gdje ne ugrožavaju stanovnike...U Tivtu je postojala slična situacija, ali su se građani, njih pedesetak ujedinili u svom zahtjevu, pa je sud odlučio da je to nezdravo i naredio da se repetitor izmjesti. Ovdje, kako smo samo moja porodica i ja u pitanju, nema izmještanja“, nezadovoljno navodi Božović.

Još jedan u nizu problema je agregat čiji izduvni gasovi izlaze direktno na dvorište Božovića. „Riječ je o velikoj štetnosti. Odate izlazi dizel, azot, ko zna šta. Biljke ne mogu da opstanu, a možete zamisliti kako to onda djeluje na čovjeka“, kaže sagovor-

PONEDJELJAK, 21. 7. 2014.

hronika 13

169 nik Dnevnih novina.

● Telekom: opTužbe su neosnovane U Telekomu međutim navode da su tvrdnje ovog Cetinjanina neosnovane.

“Tvrdnje gospodina Božovića su neosnovane budući da su njegovi tužbeni zahtjevi odbijeni od Osnovnog suda u Cetinju, te Višeg suda u Podgorici kao i Vrhovnog suda po revizionom postupku”, naveli su iz te kompanije.

Za Božovića, pored navedenog, problematični su i prozori koje je Telekom samoinicijativno otvorio na strani zgrade koja gleda na njegovo dvorište. „Ranije nijesu imali prozore na toj strani. U međuvremenu su ih, bez ikakve dozvole napravili i koriste ih čini mi se samo za bacanje smeća u moje imanje“, kaže Božović, napominjujući da je želio da se sa komšijskom firmom nagodi tako da te prozore koriste samo kao izvor svjetlosti, ali da ni to nije uspjelo.

Iz Telekoma, međutim, stvari posmatraju na drugi način.

“Gospodin je insistirao da se zatvore/zazidaju svi prozori na zgradi Crnogorskog Telekoma koji gledaju na obje-

169 kvadrata u centru prijestonice je, prema riječima Božovića, postalo neupotrebljivo pošto je Telekom instalirao provodnik za odvod kišnice na njegovom posjedu

kat čije je vlasništvo stekao 2008. godine, dok je Crnogorski Telekom u posjedu pomenute nepokretnosti od izgradnje 1970. godine prošlog vijeka”, ističu iz Telekoma.

Zbog svega navedenog, ovaj Cetinjanin obraćao se nadležnom sudu, ali njegovi tužbeni zahtjevi nijesu uslišeni. „Pošto su u ovaj sramni posao umiješane sudije Osnovnog suda na Cetinju, svi koji su trebali da ustanove pravo stanje stvari pravdali su se izgovorom da provjera nije njihov djelokrug rada“, prisjeća se Božović, zaključujući da ga spor koji vodi “protiv Telekoma i drugih moćnika onemogućava da dođe do pravde”.

S.K.

14 hronika

PONEDJELJAK, 21. 7. 2014.

NApADNUT VlASNIk El MUNDA

okršaj na šankovima

Brojni turisti i Budvani koji su se u subotu veče našli pred zidinama budvanskog Starog grada, na popularnim “šankovima”, otišli su kućama prije nego što su ispili poručena pića. Razlog tome je masovna tuča koja se te noći oko 1.30 časova dogodila na šanku “El Mundo”, u kojoj je, prema saznanju DN, napadnut vlasnik tog lokala Đuro Zec. Prema tvrdnjama očevica, do meteža je došlo pred fajront. Pošto je muzika ugašena a gosti počeli polako da odlaze, Budvanin sa kojim je, kako se speku-

Prema riječima sagovornika DN, policija je spriječila veći incident ispred budvanskog Starog grada

lisalo, Zec od ranije imao nesporazum, odlučio je da se sa njim obračuna. Prema riječima sagovornika DN, došlo je do međusobnog udaranja, “letjele su i čaše i flaše”, a metež je poprimio i veće razmjere kada se grupa mladića, uglavnom konobara, uključila kako bi odbranila gazdu. Gosti ovog, ali i obližnjih “šankova” izmicali su ispred razbješnjele gomile koja se, navodno, u jednom trenutku preselila u unutrašnjost Starog grada. Veći incident, međutim, spriječio je dolazak policijskih službenika.

S.K.

NEMA POVRIJEĐENIH

USTAVNI SUD

Mandić došao na red

Izgorjela kuća NIkŠIć

Sudije Ustavnog suda trebalo bi da tokom ove sedmice razmatraju žalbe koje su prije četiri godine podnijete na presudu kojom je Damir Mandić osuđen na 18 godina zatvora zbog ubistva direktora Dana Duška Jovanovića.

Ukoliko žalba bude usvojena, postupak će biti vraćen Višem sudu u Podgorici, što bi značilo da bi nakon decenije suđenje za ubistvo Jovanovića moglo početi iznova.

Mandićev advokat Branislav Tapušković kazao je za TV Vijesti da se sve moglo riješiti u nekoliko mjeseci. “Čovjek je osuđen bez

u noći između subote i nedjelje u mjestu kuside na Slanom jezeru u Nikšiću u potpunosti je izgorjela porodična kuća Milana Samardžića, u kojoj boravi povremeno. u trenutku požara u kući nije bilo nikoga, ali je u požaru uništena kompletna unutrašnjost. kako niko od komšija nije primijetio vatrenu stihiju, vlasnik kuće je tek ujutru vidio šta se dogodilo, nakon čega je pozvao policiju. j.l.

RUDNIK UGLJA A.D. PLJEVLJA

O B A V J E Š T E NJ E Obavještavaju se akcionari Rudnika uglja A.D. Pljevlja da je Odlukom Odbora direktora br. 01-5480/2 od 19.07.2014. godine XXII redovno zasjedanje Skupštine akcionara, koje je bilo zakazano za 22. 07.

2014. godine, odloženo.

Odloženo zasjedanje Skupštine akcionara će se održati dana 31. 07. 2014. godine (četvrtak), u sali Doma rudara, sa početkom u 16 časova.

Obavještenje je dostupno i na internet adresi Društva www.rupv.me.

PREDSJEDNIK ODBORA DIREKORA mr Zoran Gospić, dipl.ing.geol. s.r.

ikakvih dokaza da je učestvovao u jednoj takvoj likvidaciji. Vrijeme je da se utvrdi šta je bilo ili da nam bar daju priliku da se obratimo Međunarodnom sudu nadležnom za to. Čini mi se da se sve to moglo izbjeći, da ne dođe pred jednu instituciju koja bi lako utvrdila u kojoj mjeri su sva ljudska prava optuženom bila povrijeđena”, kazao je on.

Mandić je prvostepenom presudom Višeg suda u Podgorici osuđen na 30 godina zatvora, ali je Apelacioni sud preinačio tu odluku i osudio ga na 18 godina. S.K.

hronika 15

PONEDJELJAK, 21. 7. 2014.

GA i DPS:

Doraditi zakone o pravosuđu

I

z Demokratske partije socijalista (DPS) i Građanske alijanse (GA) saglasni su da radne verzije zakona iz oblasti pravosuđa nijesu najbolje rješenje.

Radne verzije zakona o Sudskom savjetu i sudovima imaju nedostatke koje bi trebalo riješiti prije usvajanja tih akata, ocijenjeno je iz Građanske alijanse (GA).

Isti zaključak je u razgovoru za agenciju Mina iznijela i poslanica DPS Marta Šćepanović.

Koordinator programa vladavina prava u GA Zoran Vujičić kazao je za agenciju Mina da radna verzija zakona o Sudskom savjetu nema kvalitetno riješeno pitanje izbora nosilaca pravosudnih funkcija.

Istakao je da se predloženim zakonskim rješenjima samo sudijama, odnosno tužiocima omogućava da postanu rukovodioci tužilaštva ili vrhovni državni tužilac. Tako se, smatra on, izbor najkvalitetnijeg kandidata u startu sužava.

Sa njegovim mišljenjem nije saglasna poslanica DPS Marta Šćepanović, koja je agenciji Mina kazala da navedena radna verzija ne su-

žava krug kandidata za najviše pravosudne funkcije, s obzirom na to da je, kako je objasnila, koncept nacrta zakona uređen tako da omogućava ocjenjivanje rada sudija i tužilaca.

“Upravo omogućava da oni iz reda sudija i tužilaca sa najboljim rezultatima rada napreduju u više instance”, pojasnila je Šćepanović.

Ona je međutim saglasna sa Vujisićem kada je riječ o tome da se radne verzije ovih zakona moraju doraditi.

“Sam naziv nacrt zakona podrazumijeva da je podložan promjenama i da je to osnova za dalju razradu, a u postupku u kojem će svi subjekti dati svoj doprinos kako bi se došlo do konačnog predloga zakona”, rekla je Marta Šćepanović agenciji Mina. Komentarišući izjavu predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice da je predloženim rješenjima sudijama dato “mnogo oba-

Vujičić

veza, a malo prava”, Šćepanović je rekla da pretpostavlja da će sudije, tokom javne rasprave, aktivno učestvovati i dati svoje primjedbe i sugestije. Radnoj verziji zakona Vujičić zamjera i što ostavlja mogućnost za iz-

PolicijA

Veliki broj prijava

Dragan Bogdanović (31) iz Požege osuđen je u Višem sudu u Bijelom Polju na godinu i po dana zatvora. Njegov sugrađanin Vojin Obradović (30), usljed nedostatka dokaza, oslobođen je od optužbe.

Službenici policije na graničnom prelazu Dobrakovo su 20. aprila prilikom kontrole kamiona marke „skania“ kojim je upravljao Bogdanović, pronašli i oduzeli 5,8 grama skanka.

Isom prilikom pretresen je i “reno” kojim je upravljao Obradović, za kojeg se sumnja da je automobilom pratio kamion sa drogom.

B.Č.

Policija je samo tokom prvog dana minulog vikenda podnijela 397 naloga za uplatu novčanih kazni. U navedenom periodu, ova služba je podnijela 40 prekršajnih prijava, a oduzeto je 26 vozačkih dozvola i četiri para registarskih tablica, saopšteno je iz Uprave policije.

bor i napredovanje pogodnih kandidata.

Govoreći generalno o pravosudnim reformama, istakao je da one isključivo zavise od iskrene namjere da se one sprovedu u djelo.

“Međutim, ta iskrenost se

često dezavuiše političkim uticajem koji je nesumnjivo ostao u pravosuđu, pa je i promjena čelnih ljudi u pravosuđu mnogo teže izvodljiva”, ocijenio je koordinator programa vladavina prava u Građanskoj alijansi. S.K.

nAkon četiri mjeSecA

Mladić umro od posljedica udesa Dvadesetdevetogodišnji mladić iz Žabljaka Batrić Karadžić preminuo je juče u Kliničkom centru Crne Gore od posljedica saobraćajne nesreće koja se početkom marta dogodila u mjestu Kosanica kod Pljevalja, saopšteno je iz Uprave policije.

U saobraćajnoj nesreći koja se 7. marta oko 16 časova dogodila na putu Pljevlja - Đurđevića Tara sudarili su se kombi i “golf džeta” žabljačkih registarskih oznaka kojim je upravljao Karadžić. Osim njega, u tom udesu su teške

tjelesne povrede zadobili i Filip Bojović (24) i vozač kombija, Žabljačanin Blagoje Leković (34), dok je lakše povrede zadobila Marija Leković (33).

Iz Opšte bolnice u Pljevljima nakon udesa je saopšteno da je Karadžić zadobio teže tjelesne povrede, odnosno da ima povrede glave i mozga i da je u komi. Zbog takvog stanja, on i Leković su prebačeni na liječenje u Klinički centar u Podgorici. Karadžić je četiri mjeseca kasnije tamo i preminuo.

S.K.

16 DRUŠTVO

PONEDJELJAK, 21. 7. 2014.

UKUPNO 877 ŽALBI

Na rad ljekara 281 pritužba Bojana Pejović

B

roj građana koji se odlučuju da svoje nezadovoljstvo zdravstvenim sistemom Crne Gore pretoče na papir i proslijede nadležnima je iz godine u godinu sve veći. Tako su tokom prošle godine pacijenti podnijeli 877 pritužbi.

UNIVERZITET

Treći upisni rok krajem avgusta

Univerzitet Crne Gore (UCG) u posljednjoj sedmici avgusta raspisaće treći upisni rok na osnovne studije, odnosno nakon popravnog roka za eksternu maturu u Ispitnom centru Crne Gore.

Na Ekonomskom fakultetu ostalo je 20 upražnjenih mjesta za samofinansirajuće studente, na Fakultetu političkih nauka tri, Mašinskom 102, Građevinskom 18, Elektrotehničkom 13, Medicinskom šest, dok je na Biotehničkom slobodno 14 mjesta.

Takođe, na Fakultetu za

pomorstvo ima još 145 slobodnih mjesta, Fakultetu za hotelijerstvo i turizam 57, te na Fakultetu za sport i fizičko vaspitanje 59. Metalurško tehnološki fakultet može da primi 12 studenata na budžetu i 19 samofinasirajuih, Prirodno-matematički 43 od čega devet o trošku države, Filozofski 101 od čega samo jedan će imati besplatan indeks. Upražnjenih mjesta ostalo je i na Fakultetu dramskih umjetnosti i to 15 na budžetu i 11 samofinansirajućih studenata.

Bo.P.

Univerzitet “Mediteran” raspisao je konkurs za izbor rektora.

Kandidat, kako ne navodi u objavljenom oglasu, mora da bude doktor nauka, da ima akademsko zvanje redovni profesor iz pravno-ekonomske, prirodno-matematičke, tehničko-tehnološke, društveno-humanističke ili umjetničke oblasti, kao i da ima najmanje 15 godina radnog iskustva.

Onaj ko bude izabran za rektora “Mediterana” zasnovaće radni odnos na određeno vrijeme od tri godine. Inače, od 2011. godine funkciju rektora tog Univerziteta obavljao je profesor dr Slobodan Backović. Backović je obavljao i funkciju ministra prosvjete, dok je prije dolaska na mjesto rektora Univerziteta “Mediteran” bio ambasador Crne Gore.

Bo.P.

Crnogorski građani su tokom 2012. godine podnijeli 626 prigovora, od čega se 618 odnosilo na javne zdravstvene ustanove (JZU), a osam na druge institucije sistema. Godinu kasnije, odnosno 2013. broj pritužbi je porastao za 251, što znači da ih je ukupno bilo 877. Od tog broja, 814 pritužbi se odnosilo na JZU, a 63 na druge institucije sistema.

“Ukupan broj prigovora koji se odnosio na JZU u 2012. godini bio je 618, a u 2013. godini 814 prigovora, što predstavlja 196 prigovora više u 2013. ili povećanje od 31,72 procenta”, saopšteno je DN iz Ministarstva zdravlja.

Najveći broj prigovora odnosio se na Klinički centar Crne Gore (KCCG).

“O d u k u pnog broja pri-

li su tokom prošle godine 63 primjedbe i na druge institucije sistema, prije svih na Montefarm 24, zatim na privatne zdravstvene ustanove 14, na Fond za zdravstveno osiguranje 13, te na Ministarstvo rada i socijalnog staranja 7, kao i tri na Institut Igalo. Četiri pohvale odnosile su se na rad zaposlenih u Kliničkom centru i jedna na rad Opšte bolnice Nikšić.

“Analizom prigovora pacijenata po vrstama 2012/13. utvrđeno je da se najveći broj i to 281 prigovor ili 34,5 procenata u 2013. i 245 ili 39,6 odsto u 2012. godini odnosi na postupak zdravstvenih radnika ili saradnika. Slijede prigovori koji se odnose na organizaciju zdravstvene službe sa 171 (21%) u 2013. i 94 (15,2%) u 2012. godini, vrijeme čekanja na zdravstvene usluge sa 133 (16,3%) u

govora 399 ili 49 odsto u 2013. godini, odnosno 250 ili 41 odsto u 2012. odnosio se na KCCG. Slijede domovi zdravlja - 136 ili 16,7 odsto u 2013, odnosno 59 ili 9,5 procenata u 2012. godini, zatim, OB Bar - 68 ili 8,4 odsto u 2013, odnosno 55 ili 8,9 procenata od ukupnog broja prigovora u 2012. godni.

Navedene ustanove pružaju najveći broj usluga na godišnjem nivou i proporcionalno navedenom u njima imamo i najveći broj prigovora”, objašnjavaju je iz Ministarstva.

Crnogorski građani ima-

2013. i 108 (17,5%) u 2012. godini, na je trećem mjestu po broju prigovora”, saopšteno je iz Radunovićevog kabineta.

Prigovori pacijenata su, tvrde u tom resoru, dobar alat u rukama menadžmenta zdravstvene ustanove, jer predstavljaju izvor informacija o funkcionisanju zdravstvenih službi ustanove i unapređivanju njihovog kvaliteta. Veoma je važ-

no, poručuju iz Ministarstva, da pacijent zna da ima pravo na prigovor i da je slobodan da ga iskaže u cilju podizanja kvaliteta i bezbjednosti zdravstvene zaštite.

“U slučaju da se radi o povredama zakonskih obaveza navedeno je u nadležnosti inspekcije, Ljekarske komore ili direktora zdravstvene ustanove i svi slučajevi kod

kojih je postojala sumn j a na povredu su prosljeđivani na dalji postupak nadležnim institucijama sistema”, zaključuju u Ministarstvu. Oni nijesu konkretno odgovorili na pitanje koje sankcije su pretrpjeli oni za koje se utvrdilo da su kršili prava pacijenata.

DRUŠTVO 17

PONEDJELJAK, 21. 7. 2014.

KOALICIJA NVO

Đurović: Smijeniti predsjednika Komisije

Koalicija nevladinih organizacija (NVO) - saradnjom do cilja zatražila je da Vlada smijeni predsjednika Komisije za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću Dragana Đukanovića, zbog nepoštovanja Uredbe o kriterijumima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara

MZ: Prigovori se rješavaju efikasno U skladu sa Zakonom o pravima pacijenata pacijent ima pravo na prigovor. Zakon je regulisao i procedure za prigovor pacijenta i da se prigovor podnosi direktoru zdravstvene ustanove ili ovlašćenom licu, odnosno, zaštitniku prava pacijenata.

“U 2013. godini od 814 prigovora 100 (12,28%) ih je podnešeno Mi-

nistarstvu zdravlja, a ne Zaštitniku prava pacijenata zdravstvene ustanove, u odnosu na 2012. godinu u kojoj je od ukupno 618 njih 86 (13,91%) podnešeno Ministarstvu, a 532 zdravstvenim ustanovama. Aktivnosti zaštitnika prava pacijenata su prepoznate i efikasno se rješavaju prispjeli prigovori, a u slučaju kad se pacijent direktno obrati Ministarstvu prigovori se prosljeđuju nadležnim insitucijama na dalje postupanje”, kazali su iz Ministarstva, kojim rukovodi Miodrag Radunović.

U tom resoru nijesu precizirali šta se konkretno desilo sa pritužbama, te koliko ih je usvojeno, a koliko odbačeno.

na sreću i izvršavanja zakonskih obaveza.

Koalicija skreće pažnju na činjenicu da je i u ovoj godini evidentno kršenje Uredbe o kriterijumima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću u dijelu koji se odnosi na rokove raspisivanje Konkursa i donošenja odluke

Koalicija NVO očekuje objašnjenje

o raspodjeli sredstava.

“Prema članu 12 ove Uredbe, raspodjela prihoda od igara na sreću se vrši jednom godišnje, na osnovu javnog konkursa koji se raspisuje najkasnije do prvog kvartala tekuće godine, do aprila. Taj rok je očigledno prekoračen”, kaže se u saopštenju predsjednik Upravnog odbora Gorana Đurovića.

Koalicija NVO ukazuje i na činjenicu da sredstva iz 2012. i 2013. godine još nisu isplaćena NVO čiji su pojekti odobreni, a u skladu sa potpisanim ugovorima.

“Predsjednik Komisije nije preduzeo neophodne radnje da bi se otklonile posljedice presuda Upravnog suda i zbog toga treba da bude smijenjen sa svoje funkcije”, navodi Đurović.

Prema njegovim riječima, godinama se ponavlja loša praksa i neodgovorno ponašanje kojim se obesmišljavaju procedure koje donosi Vlada ali, što je još gore, i kompletan proces finansiranja projekata NVO iz javnih fondova.

Bo.P.

PROJEKAT CGO

Jačanje uloge civilnog društva Zbog izostanka takmičara iz Bajica, Zete, Ćeklića, Bandića, Komana, iz Lješanske nahije, titula Viteza Crne Gore ove godine nije dodijeljena na Viteškim igrama, koje su juče dvanaesti put odigrane na Ivanovim koritima.

Igre, koje se tradicionalno održavaju 13. jula, prekinute su zbog nepovoljnih vremenskih uslova, a nastavljene su juče 19. jula. Problem je nastao jer se novi termin nadmetanja poklopio sa Zetskim sportskim igrama i Katunskim igrama. Bo.P.

Centar za građansko obrazovanje (CGO) je u okviru projekta “Ubrzajmo ljudska prava!”, od 18. do 20. jula, održao prvi modul seminara sa predstavnicima organizacija civilnog društva OCD čiji su projekti podržani putem Konkursa za podršku projektima organizacija u Crnoj Gori iz oblasti ljudskih prava.

Cilj seminara bio je jačanje kapaciteta ovih organizacija u upravljanju projektima koji se finansiraju iz fondova Evropske unije.

Na seminaru je učestvovalo 22 predstavnika 11 organizacija, od kojih su devet nosioci projekata a dvije partnerske organizacije, koje je CGO podržao sa ukupno 54.210 eura, zahvaljujući Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori. Učesnike su sa procedurama upravljanja proje-

kata koji se finansiraju iz EU fondova upoznali Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a, Vučić Ćetković, finansijski menadžer CGOa i Nikola Đonović, koordinator programa u CGO-u.

Trodnevni seminar je održan u Podgorici, u hotelu Aurel, a učesnici su bili predstavnici više nevladinih organizacija.

Drugi modul, koji će uključiti i predstavnike medija, planiran je za septembar 2014.

Projekat Ubrzajmo ljudska prava sprovodi CGO, u saradnji sa Građanskim inicijativama GI iz Beograda, u periodu od novembra 2013. do januara 2015, a finansira Evropska unija u okviru Evropskog instrumenta za demokratiju i ljudska prava 2013 EIDHR. Bo.P.

18 DRUŠTVO

PONEDJELJAK, 21. 7. 2014.

POSEBNO MLADIMA

Budva Makedoncima Meka za zabavu

Crna Gora je Makedoncima, posebno mladim ljudima, veoma zanimljiva turistička destinacija, jer nudi mnogo dobre zabave. Očekivano, najpopularnija je Budva. Posebno je, kako navodi elektronsko izdanje makedonskog lista “Večer”, zanimljiv Stari budvanski grad, ali i novi, urbani dio metropole crnogorskog turizma, koji nudi dobru hranu i vrhunsku muziku.

U dijelu teksta posvećenog Crnoj Gori, navodi se da su Ulcinj i Bar, sa popularnim Sutomorem, najjeftiniji

dio naše obale. Uz napomenu da Crna Gore ove očekuje turista kao na nivou prošle, odnosno njih oko 4,5 milion, makedonska “Večer” tamošnje potencijalne turiste upozorava i na poštovanje saobraćajnih pravila, te strogih kazni propisanih za one koji se ne drže slova zakona.

Osim Crnom Gorom, autor teksta se bavio i turističkom ponudom Hrvatske, Grčke, Bugarske, Turske i Albanije, s tim da je naša zemlja, u odnosu na navedene, kvalifikovana kao ona

U Crnoj Gori, prema podacima lokalnih turističkih organizacija, boravi oko 115.200 turista. Najveći rast u broju posjete od čak 11 odsto bilježi Budva.

sa najjeftinijim smještajem.

Autor zaključuje da se Albanija i Bugarska ističu po nižim cijenama hrane, dok za Hrvatsku navodi da je znatno skuplja destinacija, koja nudi uživanje “u prelijepom plavom moru, velikom broju ostrva, starim srednjovjekovnim gradovima i mediteranskoj zabavi”.

I dok Grčku opisuje kao zemlju s hranom izvrsnog kvaliteta, Turska će turiste približiti Orijentu, a odmor će zasladiti sočnim voćem, turskom kafom i čajem.

Bo.P.

ODBOR

Poslanici danas o Lovćenu Pred poslanicima će se na današnjoj sjednici Zakonodavnog odbora naći Predlog odluke o donošenju Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka “Lovćen”.

Razlog za donošenje Prostornog plana je stvaranje planskih pretpostavki za realizaciju razvojnih projeka-

ta (turističkih, poljoprivrednih, infrastrukturnih i dr.), sa posebnim osvrtom na koridor žičare Kotor – Lovćen – Cetinje. Plan će, kako su ranije najavljivali iz Ministarstva održivog razvoja i turizma, obezbijediti stvaranje uslova za razvoj, zaštitu, uređenje i korišćenje područja Lovćena na prin-

cipima održivog razvoja, a naročito za zaštitu i očuvanje prirodnih dobara od izuzetnog nacionalnog značaja, kao i drugih značajnih prirodnih resursa i posebno vrijednih kulturno-istorijskih dobara. Plan će biti preduslov i za žičaru od Kotora do Cetinja, a predviđa i nove turističke sadržaje. Bo.P.

DRUŠTVO 19

PONEDJELJAK, 21. 7. 2014.

PAD TEMPERATURE

DISKUSIJA

Umjesto od vrućina, strepimo od nevremena

O vladavini prava u praksi Udruženje pravnika Crne Gore organituje danas raspravu na temu: „Vladavina prava u praksi Evropskog suda za ljudska prava i sudova u Crnoj Gori“. Uvodno izlaganje na ovu temu imaće Zoran Pažin, Zastupnik Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava.

“Ova veoma značajna ideja ograničenja državne vlasti zaslužuje šire sagledavanje svih njenih aspekata koji se javljaju u našem pravnom sistemu, kao i uporednih iskustava u praksi Evropskog suda za ljudska prava”, navodi se u najavi konferencije.

Bo.P.

Bojana Pejović

N

akon relativno vrućeg vikenda i početka sedmice koji će obilježiti rast žive u termometru i do 36. podioka Celzijusove skale, građani će već od sjutra moći da odahnu.

Iako su Podgoričani, a posljednjih godina sve više i građani na sjeveru navikli da jul provode u “paklenim” vrućinama, jer je temperatura nerijetko dostizala 40 stepeni, ove godine ljeto gotovo da nijesmo ni osjetili.

I dok su mediji na današnji dan prošle godine najavljivali vrele dane sa rekordnim temperaturama, sedmicu pred nama će obilježiti ipak promjenljivo vrijeme, naročito u kontinentalnim oblastima, sa svakodnevno mjestimičnom kišom ili pljuskovima sa grmljavinom uglavnom poslije podne.

Prema prognozi državnog Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, od danas do četvrtka na Primorju će biti dosta

sunčanih intervala.

“Međutim, i u ovom dijelu zemlje u ponedjeljak veče, utorak i srijedu, povremeno može biti kratkotrajne kiše ili grmljavine. Duvaće slab do umjeren, ponegdje kratkotrajno i pojačan, uglavnom, južni i zapadni vjetar”, saopštili su meteorolozi.

Danas će, kako su prognozirali, biti prilično toplo i sparno vrijeme, a već sjutra i prekosjutra očekuje nas pad temperature vazduha, koji će biti malo izraženiji u sjevernim predjelima zemlje.

Od četvrtka se, međutim, u cijeloj zemlji očekuje postepeni porast dnevnih temperatura.

Iako su uživali u toplim danima, građani susjedne Hrvatske, međutim, mo-

gu očekivati nevrijeme.

Tamošnji meteorolozi za danas u cijeloj zemlji najavljuju žuto upozorenje zbog mogućnosti jakih grmljavinskih procesa.

Hrvatski mediji javili su da se za Istru, riječko i dubrovačko područje najavljuje opasnost od pijavica, dok je u Slavoniji proglašena opasnost zbog visokih temperatura.

I dok jul ove godine ka-

rakteriše varljivo vrijeme, s naglim promjenama vremena, ali i kišom, te temperaturama koje nijesu uobičajene za ovaj mjesec, u julu 2011. zabilježe su rekordne vrijednosti u posljednjih 50 godina.

Tako je 10. jula 2011. godine najtoplije bilo u Podgorici, gdje je oko 15 sati izmjereno 39 stepeni Celzijusa.

EUROMOST

Stop nezakonitom oporezivanju NVO Euromost pozvala je Ministarstvo finansija da naloži Fondu PIO da stopira nezakonito odbijanje od penzija, te da se oštećenim penzionerima povrate sredstva, koja su im, kako ističu, nezakonito i bez njihove pismene saglasnosti oduzimana posljednje tri godine.

Iz NVO Euromost je ranije saopšteno da se penzionerima umanjenjuje iznos penzije za

ULCINJ

Počela akcija ª Prosjakª Nakon što je na gotovo svim dosadašnjim sjednicama Koordinacionog tijela za praćenje turističke sezone jednoglasno konstatovano da veliki broj prosjaka na ulicama uti-

če na sliku koju gosti steknu o Ulcinju, opština i policija su u četvrtak veče krenuli u akciju.

Kako saznaje portal Ul-info, već je više od 20 osoba romske nacional-

nosti prebačeno u njihova mjesta boravišta, u Berane ili do kosovske granice.

Ova akcija će biti nastavljena i narednih dana.

Bo.P.

jedan euro na mjesečnom nivou na ime pružanja podrške pojedinim nevladinim organizacijama koje su prijavljene kao udruženja penzionera.

Iz Euromosta ponavljaju da je skandalozna izjava direktora Fonda PIO Dušana Perovića da savezi NVO koji djeluju pod imenom udruženja penzionera mogu, bez pismene saglasnosti, da odbiju dio sredstava od penzija. Bo.P.

20 crna gora

PONEDJELJAK, 21. 7. 2014.

Bijelo Polje

Dani meda šesti put

Šesta po redu manifestacija „Dani meda” održana je proteklog vikenda u gradskom parku, pod pokroviteljstvom Opštine Bijelo Polje i Saveza pčelarske organizacije Crne Gore. Na ovoj dvodnevnoj pčelarskoj manifestaciji učestvovalo je 35 ne samo bjelopoljskih, nego i pčelara iz svih krajeva Crne Gore i regiona.

Predsjednik udruženja “Pčelar” Vladimir Šebek kazao da se manifestacija organizuje kako bi pokazali da se u našem regionu radi sa pčelama na vrhunski način i proizvodi med najboljeg kvaliteta, te da su pčelari imali priliku da razmijene iskustva i čuju zanimljive i korisne savjete.

Otvarajući sajam meda, opštinski sekretar za preduzetništvo i razvoj Džafer Gusinjac potvrdio je da je opština domaćin manifestacije prepoznata po tome što ima idealne uslove za razvoj pčelarstva.

“U lokalnoj upravi znaju da ljude treba podstaći i promovisati njihov posao, jer svaka košnica podiže prihode”, kazao je Gusinjac.

Predsjednik Saveza pčelarskih organizacija Crne Gore Radule Miljanić kazao je da su prioriteti u rješavanju pčelarske problematike u državi nastavak na pripremi i usvajanju podzakonskih akata kao i završetak izgradnje “Kuće meda”.

B.Č.

35 pčelara iz Crne Gore i regiona učestvovalo je na šestoj manifestaciji “Dani meda”

crna gora 21

PONEDJELJAK, 21. 7. 2014.

Pljevlja

Sva postrojenja rade stabilno Jovanović je naglasio da su do sredine maja i ulaska u godišnji remont, imali veoma stabilan rad svih postrojenja Termoelektrane.

“O tome najbolje svjedoči podatak da smo u martu imali samo jedan zastoj u trajanju od 72 sata i to zbog problema na transportu pepela i šljake, odnosno začepljenja cjevovoda za transport otpada do deponije”, kazao je Jovanović za list Elektroprivrede EPCG.

TivaT

otvoren ¹ Pineª sa četiri zvjezdice Rekontruisani hotel „Pine“ sa 4 zvjezdice, koji posluje u sklopu HTP Mimoza, otvoren je prošle subote, a prema riječima izvršnog direktora Marka Petričevića već je prodato 70 odsto njegovih kapaciteta. Hotel „Pine“, koji je lociran na istoimenoj rivi rađen je po idejama projektnih biroa „Entazis“ iz Podgorice i „Api arhitekt“ iz Ljubljane.

Dograđeni hotel na površini od 2.000 kvadrata, gostima nudi 18 soba i osam

apartmana sa terasama koje gledaju na zaliv, saune i sobu za opuštanje, moderno opremljenu kafe poslastičarnicu i restoran sa 120 mjesta sa prepoznatljivim domaćim specijalitetima, kao i jela po mjeri stranih gostiju, navode iz „Mimoze“. Izvođač rekonstrukcije tivatskog gradskog hotela bila je slovenačka firma „Bi Termo MNG“. Radovi su trajali sedam mjeseci, a investicija je teška oko dva miliona eura. Z.K.

U tom periodu sistemu je isporučeno oko 589 gigavat sati GWh električne energije sa prosječnim stepenom iskorišćenja oko 32 odsto. Proizvedena količina energije u ovom periodu bila je na nivou plana koji je zadala Direkcija za upravljanje energijom.

On je podsjetio da je nemogućnost pravovremenog obezbjeđenja potrebnih ugovora za usluge i nabavku neophodne opreme i rezervnih djelova,

po proceduri javnih nabavki, odgodila početak remontnih radova do sredine maja i produžila rokove za završetak remonta za dodatnih 15 dana.

“Ali bitno je da su svi poslovi odrađeni kvalitetno. Podsjećam da smo, osim redovnih remontnih radova na gotovo svim postrojenjima termoelektrane, realizovali i dio investicionog programa započetog još prošle godine”, kazao je Jovanović. (MINA)

Strah oD novih oDrona BijeLo PoLje

Odron koji se dogodio na lokalnom putu u kanjonu Lima protekle sedmice privremeno je odsjekao od grada 50-ak domaćinstava sela Pripčići. Nadležne službe, prema riječima sekretara za stambeno-komunalne poslove i saobraćaj Dejana Lukovića, kretanje pješaka i vozila vrši se pod prismotrom, a biće i minirane stijene koje ugrožavaju bezbjednost građana. B.Č.

KOlaŠiN

Udahni Kolašin, sa kačamakom Juče je zvanično počela ljetnja turistička sezona, koju je otvorila manifestacija “Udahni Kolašin” i koja će trajati narednih dva mjeseca. Ovu manifestaciju osmislilo je “Društvo prijatelja Kolašina” koje je i generalni sponzor sa uloženih 32.000 eura. Manifestaciju je otvorio predsjednik opštine Darko Brajušković i ispred “Društva Prijatelja Kolašina” Dragica Anđelić.

Prvi dan pomenute manifestacije otvorilo je takmičenje u pravljenju kačamaka. Posjetioci su formirali redove i čekali sa tanjirima u rukama kako bi što prije probali ovo tradicionalno jelo.

Pored takmičenja u pravljenju kačamaka velikom broju građana i turista prezentovani su raznovrsni proizvodi sa ovog područja, od sira, kajmaka, do borovnica, malina, meda, sokova i džemova.

Pored domaćih proizvođača koji su juče bili na glavnom gradskom trgu i predstavljali svoje proizvode, bilo je i proizvođača iz drugih crnogorskih opština, Mojkovca i Bijelog Polja, a nezaboravni detalj iz domaće radinosti prikazali su bračni par iz Rožaja Radosava i Vinko Beolica.

Kako su objasnili, nekoliko ćilima istkali su još davne 1972. godine njihovi roditelji, te je tako započelo i njihovo interesovanje za domaću radinost. Cijena ćilima se kreće u zavisnosti od veličine, od 250 do 400 eura. Z.K.

22 CRNA GORA

PONEDJELJAK, 21. 7. 2014.

HERCEG NOVI

Najviše pritužbi na buku

U Komunаlnoj policiji su putem Kol centrа od početka ovog mjeseca zаbilježili 260 prijаvа grаđаnа i go stiju, koje su se najčešće odnosile na buku iz ugostiteljskih objekata. Nаjveći

broj prijаvа stigаo je zа lokаcije nа Toploj, u blizini Milаšinovićа plаže, i zа Škver gdje je velikа koncentrаcijа ugostiteljskih objekаtа.

Komunаlni inspektori su prije desetаk dаnа do-

bili sertifikаt zа upotrebu specijаlnog аpаrаtа zа mjerenje buke. Obišli su ugostiteljske objekte i upoznаli vlаsnike o dozvoljenim pаrаmetrimа zа nivo buke, koji iznosi 65 decibelа. Do 15. julа Komunаlnа policijа je preventivno djelovаlа, аli ubuduće svi koji se ogriješe o Zаkon biće kаžnjeni.

“Mi smo u više nаvrаtа mjerili buku u periodu prije nego što počne izvođenje muzičkih progrаmа i onа je dostizаlа i 64 decibelа”, rekao je načelnik komunalne policije Zoran Bijelić. Kаzne zа prekorаčenje nivoа buke iznose od 1.000 do 20.000 eurа zа prаvno i od 1.000 do 2.000 eurа zа odgovorno lice u prаvnom licu, kazao je Bijelić.

S.M.

TIVAT

Malteški soko u marini ª Portaº

TIVAT

Boćari po 59. put

Paljenjem olimpijskog plamena i uz zvuke državne himne u Tivtu je u subotu veče na zogovima boćarskog kluba „Kalimanjac“ otvorena 59. boćarska olimpijada, koju je organizovao BK „Češljar“.

Tradicija začeta 1952. godine, nastavljena je i ovog ljeta, pa će se za pobjednika olimpijade nadmetati 54 ekipe, među kojima su i dvije ženske: „Brđanke“ i „Kali-

manjke“. Po tradiciji, igra se po starim pravilima u dvije dobijene partije, što su na otvaranju, opet po ustaljenom običaju, učinili prošlogodišnji pobjednik (BK „Brđanin“) i organizator (BK „Češljar“).

U Tivtu je registrovano 10 boćarskih klubova sa preko 300 igrača, podsjetio je na svečanosti otvaranja olimpijade predsjednik Boćarskog saveza Tivta, Edi Gve-

rović istakavši da je olimpijada na kojoj će se nadmetati oko 500 boćara, zanimljiva i sa aspekta turizma, kulture i zabave.

Predsjednik Skupštine Tivta, Krsto Kiko Bošković je otvarajući olimpijadu kazao da je „boćarska olimpijada tradicija Tivta kakvom se niko drugi ne može podičiti. Priča o boćama ujedno je i priča o istoriji grada.” Z.K.

BAR

Postavljanje signalizacije u barskoj opštini

Projekat postavljanja horizontalne i vertikalne signalizacije u barskoj opštini je sa realizacijom.

Prema riječima direktora Agencije za investicije i imovinu Vida Dabanovića, ugovoreno je da se postavi preko 35 kilometara pune i ispreki-

dane linije kada je riječ o horizontalnoj signalizaciji i oko 7.000 m2 pješačkih prelaza, te preko 230 jednosmjernih i dvosmjernih strelica, kao i obilježja autobuskih i taxi stajališta, škola i parkinga za invalide i 130 saobraćajnih znakova sa stubovima. A.LJ.

Jedna od najvećih privatnih jahti na svijetu „Maltese Falcon“ (Malteški soko) od subote popodne usidren je na molu 1. u marini Porto Montenegro. Pored brojnih luksuznih jahti koje ovog ljeta uplovljavaju u Boku Kotorsku, prednjači upravo „Malteški soko”. „Malteškim sokolom“ može upravljati samo jedan čovjek, iako ova 1.290 tona teška morska ljepotica ima 18-članu posadu. U njene super-luksuzne kabine i salone može se smjestiti do 16 putnika, a pod jedrima i povoljnim vjetrom jahta du-

ga 88 metara, razvija maksimalnu brzinu od 19,5 čvorova. Ukupna raspoloživa površina je 2.400 kvadratnih metara. „Maltese Falcon“ izgrađen je za američkog industrijalca Toma Perkinsa 2006. godine u Turskoj, u brodogradilištu „Perini Navi“, po cijeni od 150-300 miliona dolara, mada Perkins nikada nije objavio cijenu jahte.

Prema informaciji sa portala koji prate aktuelnosti iz „jahtinga”, Perkins je „Sokola” prodao Eleni Ambrosiadou, osnivaču firme IKOS za 130 miliona eura. Z.K.

CRNA GORA 23

PONEDJELJAK, 21. 7. 2014.

BERANE

Celuloza za staro gvožđe

N

ekadašnji veliki gigant na sjeveru Fabrika celuloze i papira koja je zapošljavala preko 2.000 radnika, danas je ogromna ruina koja se pretvara u staro gvožđe.

Umjesto obećanog privrednog razvoja i ekspanzije proizvodnje, danas je to opustošena industrijska zona na Rudešu.

Fabrika celuloze i papira “Beranka”, osnovana je davnih šezdesetih godina prošlog vijeka. I pored brojnih pokušaja oživljavanja proizvod-

nje, već punih dvadeset godina njeni pogoni su prepušteni propadanju. Fabrika je bila nosilac razvoja beranske privrede, ali i drugih susjednih opština, zahvaljući upošljavanju više od 2.000 radnika.

Zatvorena je 1989. godine, kao prva fabrika u Crnoj Gori, nakon antibirokratske revoluci-

MOJKOVAC

je. Svi radnici su upućeni na biro rada bez ikakvih nadoknada. Njih 1.500 idalje čeka da im Fond isplati otpremnine u visini od 1.920 eura, dok oko 700 porodica preminulih radnika, pokušava da ubijedi nadležne da pomenuta potraživanja i njih sljeduju.

Bilo je mnogo konroverzi koje su vezana za zagađenost koju proizvodi ovaj pogon, a jedan od njih je i taj da je ispuštala otrovne vode u rijeku Lim, kao i dimnjaci, koji su ispuštali otrovan dim u atmosferu.

Donacija Banke hrane

Litija na praznik Svetog Prokopija

U organizaciji Eparhije budimljansko-nikšićke Pravoslavne crkvene Opština Mojkovac danas, 21. jula, na praznik Svetog Prokopija, sa početkom u 18 časova održaće se večernja služba u Hramu Hristovog Roždestva u Mojkovcu koju će služiti vladika Joanikije sa sveštenstvom. Poslije večernje službe ispred Hrama, kroz Mojkovac

KUD “Vesna“ u Turskoj

će krenuti litija.

Istog dana u Crkvi Svetog Prokopija u Lepencu sa početkom u 8 časova vladika Joanikije sa sveštenstvom služiće Svetu arhijerejsku liturgiju.

Sveti Prokopije je zaštitnik rudara, a u Mojkovcu rudnik “Brskovo” se prvi put u istorijskim izvorima pominje sredinom XIII vijeka (1253. godine).V.B.

Banka hrane uručila je donaciju za 145 romskih porodica iz naselja Budo Tomović u Nikšiću.

Donacija se sastojala od smrznutih pica i tople čokolade u prahu, a Udruženje Roma “Budo Tomović“ poslalo je apel za pomoć Banki hrane, nakon čega je donacija i uručena.

“Naše naselje je najbrojnije u nikšićkoj opštini i trenutno broji blizu 600 stanovnika romske nacionalnosti od kojih je više od polovine u stanju socijalne potrebe. U najtežoj situaciji su maloljetna djeca, njih 200, i preko 150 starih i iznemoglih osoba. Svaka donacija je dobrodošla i od velikog je značaja za naše stanovništvo, koje je na ivici gladi”, napisali su iz ovog Udruženja u apelu. (CdM)

500 metara puta ostalo je da uradi na putu od sela Rijeka Piperska do sela Duge

Godine 1996. fabriku je kupila firma “Tigoimpeks”, za manje od million eura, na čelu sa Radojem Gomilanovićem. Pokušavala se, u nekoliko navrata pokrenuti proizvodnja, ali se samo na tome završavalo. Nakon velikog pomora ribe u septembru 2007. godine, mašine u ovoj fabrici potpuno miruju. „Nastojao sam da spasim fabriku, ali sam naišao na veliki broj problema. Pokušao sam da nađem strane investitore, ali nijesam uspio u tome “, kazao je Gomilanović.M.T.

Kulturno umjetničko društvo „Vesna“ iz Mojkovca od srijede (16. jula) nalazi se u turskom gradu Jalovo, gdje će ostati do 26 jula. Koreograf KUD „Vesna“, Radovan Žurić, godinama promoviše, u zemlji i inostranstvu, mojkovački kraj i njegovu kulturu, uz podršku lokalne zajednice. KUD „Vesna“ aktivno radi i na jačanju saradnje sa kolegama iz zemlje i svijeta, organizacijom tradicionalnih međunarodnih smotri folklora koja je ove godine održana 8.juna i koja je okupila 18 društava iz Crne Gore i zemalja EX Jugoslavije. V.B.

CETINJE

Podrška upisu istorijskog jezgra Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Aleksandar Bogdanović sastao se proteklog vikenda sa generalnom direktorkom UNESCO Irinom Bokovom.

Sastanku, koji je upriličen u Prijestonici Cetinje, prisustvovali su i nacionalni koordinator Nacionalnog tijela za UNESCO Branislav Mićunović, te ambasadorka Crne Gore u Francuskoj i predstavnica naše države pri UNESCO Irena Radović. Tokom sastanka, najviše riječi bilo je o projektu upisa Isto-

rijskog jezgra Cetinja na Listu zaštićene svjetske baštine, pri čemu je gradonačelnik Bogdanović predstavio sagovornici dosadašnje, ali i predstojeće aktivnosti Prijestonice Cetinje u tom pogledu. Gospođa Bokova iskazala je zadovoljstvo zbog susreta sa gradonačelnikom Bogdanovićem, pritom naglašavajući da će UNESCO i dalje pružati intenzivnu podršku ambiciji Prijestonice Cetinje da istorijsko jezgro grada bude upisano na Listu zaštićene svjetske baštine.

24 SVIJET

PONEDJELJAK, 21. 7. 2014.

NAGRADNA IGRA VRIJEDNA

100.000 €

DOBITNIK BIRA AUTOMOBIL PRESUDA NA FLORIDI

Udovici pušača 23,6 milijardi dolara odštete Porota suda na Floridi dodijelila je Sintiji Robinson, udovici strastvenog pušača Majkla Džonsona, rekordan iznos odštete u iznosu od 23 milijarde dolara na osnovu njene tužbe protiv drugog po veličini američkog proizvođača duvana “Ar Džej Rejnoldsa”. Presuda je najveća u istoriji Floride prema tužbi koju je podnio pojedinac protiv neke kompanije.

Robinsonova, koja je iz grada Pensakola, tužila je duvansku kompaniju 2008. zbog smrti njenog supruga, tvrdeći da su u svojim proizvodima skrivali opasnosti po ljudsko

zdravlje i mogućnost stvaranja ovisnosti. Džonson (36), koji je preminuo od raka pluća 1996, duže od 20 godina je konzumirao od jedne do tri paklice cigareta.

“On jednostavno nije mogao da prestane.

Pušio je i na dan svoje smrti”, rekao je advokat Kris Čestnat, koji je zastupao Robinsonovu udovicu. Poslije sudskog procesa, koji je trajao četiri sedmice i 11 sati raspravljanja, porota se vratila sa presudom kojom je odobrena odšteta od 7,3 miliona

dolara udovici i njihovom djetetu, kao i 9,6 miliona dolara Džonsonovom sinu iz prethodnog braka. Porota je potom još sedam sati raspravljala nakon čega je Robinsonovoj odobrena suma od 23,6 milijardi dolara odšteta.

Advokati duvanske kompanije, koja proizvodi cigarete “Kamel”, “Kul”, “Vinston” i “Pal Mal”, nisu bili dostupni za bilo kakav komentar. Međutim, zvaničnik iz kompanije Džefri Reborn naveo je u saopštenju objavlje-

nom u Njujork tajmsu da planiraju da ospore “tu suludu presudu”. Analitičari navode da su slične industrijske žalbe često i uspješne. Čestnat je istakao da presuda nije bila “suluda” već “veoma hrabra” jer sve ukazuje na to da su porotnici uvidjeli agresivni marketing kompanije, posebno reklama usmjerenih na mlade ljudi i tvrdnjama da je “pušenje bilo Džonsonov izbor”. “Lagali su Kongresu, javnosti, pušačima i za to pokušavaju da okrive ovisnika o njihovom proizvodu”, zaključuje Čestnat.

Jednostavno do nagrade

Počela je nagradna igra vrijedna 100.000 eura u kojoj dobitnik bira automobil po svom ukusu.

Za učešće je potrebno da kupujete Dnevne novine i sakupite deset kupona zaredom počevši od bilo kog broja. Npr. 1,2,3,4,5,6,7,8,9,10 ili 6,7,8,9,10,11,12,13,14,15. Dakle, nevažno je od kojeg broja počinjete, bitno je da sakupite 10 kupona zaredom. Kuponi će se nalaziti na posljednjoj strani Dnevnih novina. U slučaju da se jedan kupon propusti, čitalac ima pravo da ga zamijeni bilo kojim duplim brojem iz niza (npr. ako čitalac sakuplja kupone od broja jedan do 10, a pritom propusti broj sedam, već narednog dana ga može zamijeniti duplim brojem osam – kupiti dva izdanja od kojeg će jedan broj mijenjati izostavljeni). Pravo zamjene propuštenog kupona duplim brojem može da se iskoristi samo jednom u nizu.

Komplet kupona sa traženim podacima treba poslati ili dostaviti lično u zatvorenoj, jednobojnoj koverti. Na njoj se ne smiju navesti lični podaci. Adresa je Kralja Nikole bb, PC Nikić 81000 Podgorica.

Izvlačenje će se obavljati na svakih mjesec dana počev od 17. 7. 2014. i zaključno sa 17. 12.

2014.

SVIJET 25

PONEDJELJAK, 21. 7. 2014.

RASTE BROJ ŽRTAVA U GAZI

I dva sata primirja je mnogo GAZA, TEL AVIV - I Hamas i izraelska vojska juče su više puta prekršili prekid vatre još prije isteka prvog sata. Prvobitno je bilo dogovoreno da primirje traje dva časa, da bi ga izraelska vojska produžila za još sat vremena. Prekid vatre počeo je juče u 13.30, po lokalnom vremenu, na zahtjev Crvenog krsta kako bi se omogućilo stanovnicima kvarta Šeđaije, blizu grada Gaze, da pomognu ranjenicima, pa je pro-

dužen do 16.30 (15.30 po srednjeevropskom). Prije prekida vatre izraelska vojska je žestoko napala taj kvart, koji smatra glavnim centrom terorističke aktivnosti. Reporteri Frans presa na ulicama Šeđaije vidjeli su veliki broj povrijeđenih i poginulih. Pored kopnene ofanzive Izraelaca u kojoj je juče prijepodne ubijeno najmanje 40 Palestinaca, nastavljeno je i žestoko granatiranje Gaze iz koje hiljade ljudi poku-

Sakupi 10 kupona i osvoji jedan od 11 automobila

šava da pobjegne. Skoro 61.000 Palestinaca već se nalazi u skloništima Ujedinjenih nacija. Sve međunarodne organizacije osuđuju sukobe u kojima je tokom proteklih 14 dana poginulo više od 73 djece. Diplomatski napori da se postigne prekid vatre do sada nisu urodili plodom. U te napore uključeni su Egipat, Katar, Francuska i UN, a region bi uskoro trebalo da posjeti i generalni sekretar UN Ban Ki-mun.

Mazda 3

Kia Ceed

Nissan Note

Hyundai ix35

Ford Focus

Renault Megane

Kia Sportage

Renault Captur

Renault Clio

NIKŠIĆ

Nissan Juke

Hyundai i30

EKVADOR

Srpski diler kokaina izručen Rusiji KITO - Državljanin Srbije Ivan Savkić, optužen za organizovanje kanala za šverc droge velikih razmjera, predat je ruskim vlastima na aerodromu u glavnom gradu Ekvadora, saopštio je juče pres centar ruskog ministarstva unutrašnjih poslova. Kako je prenio Itartas, tokom preliminarne istrage policija je utvrdila da je Savkić formirao međunarodnu kriminalnu grupu koja se bavila švercom velikih količina kokaina iz Ekvadora u Rusiju.

Kako je saopšteno iz ruskog ministarstva, za šverc droge korišćeni su prekookeanski brodovi. Istražitelji vjeruju da je tokom utovara u Ekvadoru lučki službenik sakrivao pakete kokaina u pomoćnim prostorijama broda da bi kasnije mornare koje je regrutovao narko kartel obavijestio o tome gdje je droga skrivena. Oni bi, potom, kada brod stigne u Sankt Peterburg, predali pakete kokaina drugim dilerima, navodi se u saopšte-

nju ministarstva.

Ovi mornari su uhvaćeni prilikom jednog pretresa 2011. kada je policija konfiskovala kokain u vrijednosti od milion i po dolara. Oni su pristali na saradnju sa policijom i priznali da čovjek po imenu Vilijam vodi posao sa drogom. Nakon opsežne i višemjesečne istrage policija Rusije, SAD i Ekvadora utvrđeno je da je riječ o srpskom državljaninu Ivanu Savkiću koji je poznat evropskoj policiji.

Kito, glavni grad Ekvadora

26 SVIJET

PONEDJELJAK, 21. 7. 2014.

PAD MALEZIJSKOG AVIONA U ISTOČNOJ UKRAJINI

Tijela putnika i crne kutije u rukama proruskih snaga

D

ONJECK, KIJEV, PARIZ, MOSKVA - Proruske snage sa istoka Ukrajine juče su primorali spasioce da im predaju svih 196 tijela pronađenih na mjestu pada putničkog aviona “Malejža erlajnsa”. Takođe, pobunjenici su saopštili da su došle do predmeta koji liče na crne kutije oborenog malezijskog aviona

Nakon što su ukrajinska vlada i proruske snage postigli preliminarni sporazum o uklanjanju tijela sa mjesta gdje se u četvrtak srušio malezijski avion, naoružani pobunjenici primorali su juče spasioce da predaju svih 196 tijela nađenih na mjestu pada putničkog aviona “Malejža erlajnsa”. Oni su tijela stavili u željezničke vagone-hladnjače, koje su potom uputili ka jednom gradu koji je pod njihovom kontrolom, rekli su ukrajinski zvaničnici i posmatrači. Reporteri AP su u subotu vidjeli kako proruske snage stavljaju vreće u kamione na mjestu nesreće i odvoze ih. Novinari AP kazali su da juče nisu vidjeli tijela na mjestu nesreće, a radnici Uprave za vanredne situacije pretražuju veliku oblast samo u potrazi za djelovima tijela. Izvještaji o raspadanju tijela žrtava na ljetnjim temperaturama u subotu su izazvali veliki gnijev širom svijeta, naročito u Holandiji budući da su više od polovine žrtava holandski državljani, naveo je AP. Ne zna se šta je sa tijelima 102 putnika koja nisu nađena, ali je predstav-

nik OEBS-a za štampu, Majkl Bociurkiv, rekao da su vjerovatno izgorjela ne ostavljajući traga.

U međuvremenu, proruske snage saopštile su da su pronašle predmete koji liče na crne kutije oborenog malezijskog aviona. “Djelovi aviona koji liče na crne kutije otkriveni su na mjestu udesa”, rekao je premijer samoproklamovane Donjecke narodne republike Aleksander Borodaj, prenio je AFP. On je dodao da će ti predmeti biti predati samo Međunarodnoj organizaciji za civilnu avijaciju.

Borodajev zamjenik Andrej Purgin kazao je da će proruske snage garantovati bezbjednost međunarodnih posmatrača koji nadgledaju mjesto pada aviona “Malezija erlajnza” ukoliko zvanični Kijev pristane na prekid vatre. “Saopštavamo da ćemo garantovati bezbjednost međunarodnih posmatrača od trenutka kad Kijev potpiše sporazum o primirju”, navodi se u saopštenju Purgina. On je pozvao ukrajinske vlasti da “odmah zaključe takav sporazum” sa

proruskim snagama. U protivnom, to će dati utisak da vladu u Kijevu čine “opasni ludaci, krvožedni manijaci koji nisu opasni samo za stanovnike Donbasa već i za svjetsku zajednicu”, rekao je Purgin.

Ukrajinska vlada i proruske snage nastavljaju da se međusobno optužuju da su u četvrtak ispalili raketu zemljavazduh na “boing 777” sa 298 putnika i članova posade.

U iščekivanju početka međunarodne istrage, posmatrači OEBSa pokušavaju da obezbijede mjesto u istočnoj Ukrajini gdje se u četvrtak srušio malezijski putnički avion, lideri Francuske, Njemačke i Britanije izvršiće pritisak na ruskog predsjednika kako bi uticao na to da proruske snage dopuste međunarodnim posmatračima slobodan pristup mjestu pada aviona, saopšteno je iz kabineta francuskog predsednika.

“Ukoliko Rusija odmah ne preduzme neophodne mjere, Evropska unija će na sjednici Savjeta ministara spoljnih poslova, zakazanoj za utorak, reagovati na tu odluku zvanične Moskve”, saopštio je kabinet francu-

skog predsjednika Fransoe Olanda. Predsjednik Vladimir Putin pozvao je u subotu proruske snage na istoku Ukrajine na saradnju i istakao da mora da bude sprovedena međunarodna istraga, umjesto što se izvode zaključci naprečac.

Jedan telefonski razgovor dvojice komandira proruskih pobunjenika, koji je navodno snimila Služba bezbednosti Ukrajine i koji navodno predstavlja dokaz da su oni oborili civilni putnički avion, američki stručnjaci su potvrdili kao autentičan, saopštila je juče Ambasada SAD u Kijevu. Po tvrdanjama Kijeva glavna teza, “na osnovu nekoliko faktora”, jeste da je malezijski putnički avion na letu MH17 vjerovatno oborila raketa zemlja-vazduh SA-11 (‘Buk’), ispaljena s teritorije pod kontrolom proruskih snaga u istočnoj Ukrajini.

Za uočavanje meta i ispaljivanje raketa su potrebna veoma obučena lica. Moguće je da su ti ljudi stigli iz Rusije. Znamo da takvim sistemima ne mogu da upravljaju pijane gorile” kazao je juče ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk

PONEDJELJAK, 21. 7. 2014.

Broj: 898

PRAVILNO SKLADIŠTENJE

Čuvanje namirnica tokom ljeta

Kuvar

Toplota, vlaga, svjetlost i razne bakterije glavni su “neprijatelji” namirnica, a naš zadatak je da ih sačuvamo na način koji će omogućiti da što duže ostanu svježe i hranljive. Kako današnji način života onemogućava svakodnevnu nabavku, veoma je važno da se hrana pažljivo bira i pravilno skladišti.

SLATKO

Beti Bup kolač KORISNO

Dijeta za dijabetičare SAZNAJTE

Sve o bijelom hljebu

NE BACAJTE TALOG

Iskoristite kafu Popili ste kafu – nemojte žuriti da odmah operete šolju. Talog od kafe biće vam od koristi u vašem domaćinstvu.

Kafa ne uklanja miri-

se, ali ne dozvoljava im da se miješaju međusobno. Ovo svojstvo kafe korisno je kod postavljanja osušenog taloga u frizider.

28 KUVAR

PONEDJELJAK, 21. 7. 2014.

DORUČAK

RUČAK

UŽINA

VEČERA

Supa s krutonima

●Sastojci●

Ravioli s pečurkama

●Sastojci●

600 g svinjskog filea 2 kašike ulja kašika maslaca 400 g crvenog luka kašika svježeg sjeckanog timijana kašika šećera 3 kašike sirćeta 125 ml crnog vina 125 ml supe 400 g breskvi so, biber

Recepti

File s voćem Očistiti crni luk i šargarepu, celer oprati i očistiti, pa isjeckati povrće. Začinske biljke oprati, protresti i iskidati listiće. Zagrijati maslac, pa na njemu propržiti povrće i stabljike začinskog bilja. Doliti supu i sve skuvati. Ostaviti da se tiho kuva 15 minuta. Za krutone isjeći tost hljeb na kockice, pa ga propržiti na maslacu sa bijelim lukom. Supu procijediti, ponovo je sipati u šerpu i dodati listiće začinskog bilja. Supu ispasirati i ostaviti da još jednom prokuva. U supu umiješati slatku pavlaku, pa začiniti solju i biberom po ukusu. Sipati u tanjire i umiješati po kašiku kisjelog mlijeka. Servirati posuto krutonima.

●Sastojci● glavica crnog luka 2 šargarepe struk celera 1/2 veze krbuljice 1/2 veze glatkog peršuna 2 grančice estragona veza selena 40 g maslaca 1 l supe od povrća kriška tosta kašika maslaca sa bijelim lukom 200 ml slatke pavlake so, biber 4 kašike kisjelog mlijeka

Zagrijati rernu na 190 stepeni. Zapeći meso na vrelom ulju sa svih strana. Staviti ga u posudu u kojoj će se peći, poklopiti i peći oko 10 minuta. Nakon toga na maslacu propržiti luk i timijan. Posuti šećerom i miješajući malo prokuvati. Dodati sirće, crno vino i supu. Može se dodati malo gustina i kuvati još oko 5 minuta. Oprati breskve i obrisati ih, pa ih dinstati oko 3 minuta. Zatim meso začiniti. Kad se malo prohladi, isjeći ga na deblje kriške i servirati. Po želji garnirati timijanom. Uz ovo jelo odlično ide integralni hljeb.

Brašno posuti po radnom stolu. U sredini napraviti rupu, pa u nju staviti jaje, ulje i 8–10 kašika vode. Od svih sastojaka zamijesiti glatko tijesto, pa ga staviti u vlažnu kuhinjsku krpu i ostaviti da miruje oko 40 minuta. Očistiti vlašac i bijeli luk, pa isjeckati na kockice. Pečurke očistiti i isjeckati. Zagrijati kašiku ulja u tiganju, pa na njemu izdinstati vlašac i bijeli luk.

Dodati pečurke i začinsko bilje, pa dinstati dok voda ne ispari.

Skinuti sa šporeta, začiniti solju, biberom i muskatnim oraščićem, pa ohladiti. Tijesto prepoloviti, pa ga razvući na 2 tanke kore. Na rastojanju od oko 6 cm staviti po kašiku napravljene smjese. Međuprostor premazati bjelancetom. Preko staviti drugu koru od tijesta. Isjeći kvadrate ili krugove i pritisnuti ivice raviola. Ostaviti ih da se osuše 10 minuta, pa ih kuvati oko 10 minuta. Preostali maslac zagrijati sa žalfijom, pa preliti preko raviola. Posuti parmezanom.

●Sastojci● jaje 2 kašike maslinovog ulja 2 vlašca čen bijelog luka 500 g šampinjona 4 kašike maslaca po 1 kašika peršuna, timijana so, biber muskatni oraščić bjelance 12 listova svježe žalfije 75 g rendanog parmezana

3 kriške tost hljeba 125 ml supe od povrća 750 g zrelog paradajza 2 glavice crnog luka 2 čena bijelog luka 4 kašike maslinovog ulja so, biber prstohvat šećera grančica ruzmarina 100 ml kisjele pavlake kajenski biber

Čorba od paradajza Tost hljeb isjeći na kockice.

Staviti 2/3 kockica u posudu, pa pokapati pripremljenom supom. Zasjeći koru paradajza, pa ga nakratko spustiti u vrijuću vodu, preliti hladnom vodom i skinuti kožicu. Paradajz isjeći na četvrtine, očistiti i isjeći na kockice. Oljušiti crni i bijeli luk, pa isjeckati veoma sitno.

U šerpi zagrijati 2 kašike maslinovog ulja, pa na njemu propržiti bijeli i crni luk. U to dodati paradajz, poklopiti posudu, pa sve dinstati još 10 minuta. Dodati supom nakvašeni tost hljeb, pa sve ispasirati. Začiniti solju, biberom i šećerom.

Ostaviti da se prohladi. Iščupkati iglice sa grančice ruzmarina. Zagrijati 2 kašike maslinovog ulja u teflonskom tiganju.

Preostale kockice tost hljeba propržti na ulju da dobiju zlatnobraon boju. Dodati ruzmarin, pa kratko zajedno propržiti. Začiniti solju i biberom.

KUVAR 29

PONEDJELJAK, 21. 7. 2014.

DORUČAK

RUČAK

Čorba od krastavaca

●Sastojci●

UŽINA

Pasulj

Orada u sosu

Tikvice s paprikom Krastavac oljuštite i isjecite na kockice. Luk i bijeli luk oljuštite pa isjeckajte na sitno.

Krastavce, luk i bijeli luk pomiješajte sa bujonom, kisjelom pavlakom, jogurtom, limunovom korom i sokom, kao i mirođijom. Začinite solju i biberom. Čorbu pokrijte i ostavite da odstoji najmanje 4 sata na hladnom. Prije posluživanja još jedanput je dobro promiješajte.

Po želji je ukrasite pavlakom i grančicama mirođije.

ZA GURMANE: Čorba od krastavaca može da se oplemeni komadićima fileta dimljene pastrmke ili dimljenog lososa nasječenog na rezance. Jednako luksuzna dopuna su i morski plodovi: račići ili škampi koje treba da isjeći u obliku leptira (skinite im oklop, pa ih prerežite na pola da se još drže na repovima), i pržiti ih 2 minuta na puteru sa bijelim lukom.

●Sastojci● 2 krastavca 1 glavica luka 1 čen bijelog luka 1/2 l bujona 150 g kisjele pavlake 150 g jogurta kora i sok od 1 limuna 1/2 kašičice mirođije so bijeli biber

●Sastojci● 200 g fileta orade sa kožom 120 g barenog brokolija 10 g sjeckane šargarepe 6 dl bujona 0,5 dl soja sosa 2 g soli suiđi supa

20 g sjeckanih sušenih pečuraka 200 g spanaća 300 g tikvica so 100 g sjeckanog paradajza čen bijelog luka 500 g crvene paprike 1/2 veze bosiljka 5 jaja 200 g mladog sira biber 200 ml pavlake 125 g mocarele

Pečurke potopiti u vodi i držati 30 minuta. Spanać očistiti, dobro oprati, osušiti, sitno isjeći. Oprati i očistiti tikvice, po dužini ih isjeći u tanke režnjeve. Blanširati ih u slanoj kipućoj vodi 2 minuta. Ocijediti ih i obrisati. Paradajz oprati, sitno isjeći. Bijeli luk oljuštiti. Papriku očisiti i sitno isjeći. Bosiljak oprati, osušiti i sitno isjeći.

Rernu zagrijati na 200 stepeni.

Jaje pomiješati sa mladim sirom, spanaćem, biberom, solju i paradajzom. Dodati pola propasiranog bijelog luka. Na svaku traku tikvice stavljati kašiku mase sa sirom i urolati. Vatrostalnu činiju namastiti, pa ređati rolnice tikvica. Pomiješati 4 jajeta, pavlaku, pečurke, papriku i bosiljak, pa preliti tikvice. Ostatak bijelog luka posuti po tikvicama. Začiniti. Peći 50 minuta. Dodati komadiće mocarele i peći 5 minuta.

VEČERA

Pasulj operite, pa u većem loncu nalijte vodom i stavite da provri. Izbacite tu vodu, pa ponovo nalijte sa dosta vode, dodajte rebarca, peršun, lovorov list, vezu zeleni, bijeli luk, posolite i kuvajte na tihoj vatri dva do tri sata, dok zrna pasulja ne budu mekana. Redovno dolivajte još vode. U tiganju na ulju propržite sitno isjeckan crni luk, pa dodajte kašiku brašna i aleve paprike. Kada je pasulj pri kraju kuvanja, dodajte mu postepeno ovu smjesu sa lukom uz stalno miješanje.

Dodajte još soli ako je potrebno, kuvajte još desetak minuta i pasulj je gotov.

●Sastojci● 500 g pasulja 300 g suvih svinjskih rebara veza zeleni 1-2 glavice crnog luka peršun lovorov list aleva paprika 2-3 čena bijelog luka ulje so

Jabuke plivaju u vodi jer 25 procenata njihove zapremine čini vazduh. Inače, na svijetu postoji 7.500 vrsta jabuka.

Pripremiti daši bujon i suiđi supu. Isjeći oradu na filete (ne skidati kožu). Tanko isjeći šargarepu. Usoliti filete orade i ostaviti ih da stoje 30 minuta. Nakon toga ih dobro isprati vodom i obrisati papirom. Peći ih na grilu dok koža ne dobije braon boju. Sipati malo sakea na svaki filet i potom ih kuvati na pari 10 minuta. Skuvati šargarepu i brokoli sa suiđi supom. Zagrijati bujon, dodati soli i kuvati ga do ključanja. U bujon dodati soja sos i skloniti sa vatre. Ubaciti filete i brokoli u posudu. Doliti supu i izrendanu limunovu koru.

75 hamburgera MekDonalds proda u svakoj sekundi

30 KUVAR

PONEDJELJAK, 21. 7. 2014.

TRIKOVI

Pomoć u kuhinji

Održavanje posuđa

Kako biste posuđu vratili stari sjaj, naučite kako da ga očistite i pravilno sačuvate za sledeću upotrebu.

P ra n j e z a g o r j e l o g tiganja Tiganje i vatrostalne činije lako ćete oprati, bez obzira šta ste u njima pekli, ako ih prije upotrebe obložite aluminijumskom folijom koju, po upotrebi bacite.

Kako oprati zagorjeli sud Zagorjelio sud je bauk za svaku domaćicu. Međutim, ako masnoću i otpatke hrane otklonite običnom vodom, a potom nalijete drugom u koju stavite prašak za pranje i prokuvate, ostavite da se ohla-

di i prenoći, sjutradan ćete bez ikakve muke savršeno oprati zagorjeli sud.

Nataloženi kamenac u posudi Često se u posudama, naročito onim u kojima se kuva voda, nataloži kreč.

Postoje dva načina da se ovaj ukloni: sipati u posudu malo sirćeta, soli i ljuske od jajeta pa to dobro prokuvati. Ili: sipati malo soda vode i jedan do dva sirova krompira. Takođe prokuvati.

Održavanje pribora za jelo Ako želite da pribor za jelo bude uvek blistav i čist, stavite ga da vri u vodi u kojoj se kuvao krompir i izvadite ga posle deset minuta.

Da se kristalu vrati sjaj Ako su čaše od kristala izgubile sjaj, obrišite svaku čašu krpom nakvašenom u sirće.

Kada se ulubi aluminijumska posuda Aluminijumski čajnik, čutura ili bilo koja aluminijumska posuda sa grlićem, može da se ispravi ako se napuni suvim pasuljem sve do vrha, pa se onda naspe voda, sve dok ne počne da se preliva. Potom zatvoriti posudu i ostaviti tako dva do tri dana. Pasulj nabubri, djeluje pritiskom na zidove posude i ova dobija svoj prvobitan izgled. Pasulj može poslije upotrebe da se iskoristi za kuvanje.

Naoštrite kuhinjski nož

Za samo nekoliko sekundi dobićete željenu oštrinu noža. Za ovaj postupak biće vam potreban samo jedan predmet iz vaše kuhinje, koji postoji u svakoj kući bez izuzetka, a to je obična keramička šolja.

Prije postupka oštrenja, sječivo noža isperite hladnom vodom. Šolju okrenite naopako. Obod na dnu šolje mora biti grublji, ne bi trebalo da bude emajliran kao što je ostatak šolje. Proces oštrenja je jednostavan. Sa malo truda sječivo noža prevucite u smjeru od drške noža ka vrhu (pokretom prema sebi).

Okrenite sječivo na drugu stranu i ponovite isti taj pokret. Znači, naizmjenično sa različitih strana oštrimo sječivo noža na taj način.

Dovoljno je 6-8 takvih pokreta sa obje strane, sve zavisi koliko je vas nož tup.

Nakon oštrenja, nož isperite u vodi i naravno i šolju. Sad probajte nešto nasjeći.

BEZ HEMIJSKIH SREDSTAVA

Očistite sudoperu za deset minuta Mnogi kažu da je sudopera- lice domaćice. Koliko je čisto i sjajno to lice, toliko je čista i cijela kuća.

Sa ovim jednostavnim, prirodnim i veoma efikasnim receptom možete očistiti svoju sudoperu i dovesti je do perfektnog sjaja za samo desetak minuta sa sredstvima koja svaka domaćica ima u svojoj kuhinji na dohvat ruke. Ovu proceduru dovoljno je da odradite samo jednom nedeljno i uživate u sjaju i čistoće vaše sudopere. Biće vam potrebno nekoliko kesica limuntusa i sode bikarbone.

Ispraznite sudoperu i prostor oko nje. Nakvasite je

toplom vodom i pospite limuntus po sudoperi. Od gore, na limuntus naspite sodu bilarbonu (primjetićete malu hemijsku reakciju u smislu penušanja). Ostavite je tako na desetak-petnaestak minuta. Sada uzmite sunđer i toplom vodom operite svoju sudoperu. Iznenadićete se koliko je postala čistija i sjajnija za tako kratko vrijeme, bez naslaga kamenca i fleka. Obrišite je suvom krpom. Ako želite da dovedete svoju sudoperu do perfektnog sjaja, poprskajte je sa sredstvom za brisanje prozora i prebrišite sa suvom krpom.

KUVAR 31

PONEDJELJAK, 21. 7. 2014.

POKUŠAJTE

Očistite lako džezvu koka-kolom

Svi smo svjesni toga da koka-kola nije baš najzdravije piće, ali je ipak jedno od omiljenih. Takođe, sigurna sam da su mnogi od vas upoznati sa činjenicom, da ovo piće ima široku primjenu u domaćinstvu - čisti gotovo sve površine.

Danas vam predlažemo kako na jednostavan način možete očistiti džezvu za kafu od naslaga i kamenca uz pomoć obične koka- kole.

Ako je vaša džezva, nekim slučajem, dospjela u ovako stanje, nemojte da očajavate. Očistiti i vratiti je u prvobitno stanje pomoćiće vam ovo gazirano piće. Naspite koka-kolu u praznu džezvu i ostavite je da prenoći. Ujutru ispraznite džezvu i malo oribajte sa žicom. Možete dodati malo sode bikarbone.

Sva nečistoća, naslage i kamenac će nestati i vratiti vašoj džezvi prvobitan sjaj.

KORISNI SAVJETI

Iskoristite talog kafe u domaćinstvu Popili ste kafu – nemojte žuriti da odmah operete šolju. Talog od kafe biće vam od koristi u vašem domaćinstvu.

Kafa ne samo uklanja mirise, ali ne dozvoljava im da se mješaju međusobno. Ovo svojstvo kafe korisno je kod postavljanja osušenog taloga u frizider.

Uz pomoć taloga od kafe možete ukloniti ogrebotine sa površina nameštaja od tamnog drveta. Da bi ste to uradili, morate da promešate talog od kafe sa malo vruće vode i utrljati u ogrebotine na nameštaju.

Talogom od kafe pomješanim na pola sa glicerinom možete brisati tamne stvari od kože. Naprimjer: tašne, rukavice, jakne i dr.. Jednostavno obrišite kožnu stvar mekom krpom ili komadićem vate umočenim u talog veoma jake kafe. Uočićete razliku.

Ponekad nova kožna tašna ima dosta neprijatan mi-

ris. Veoma lako ćete se osloboditi njega, ako pospite tašnu običnom kafom i ostavite je tako na nekoliko sati. Ova opcija je pogodna samo za tašne napravljene od tamne koze.

Talog od ispijene kafe je odlično đubrivo za biljke, koje vole “kisjela” zemljišta. To su: ruže, azaleje, ljiljani, kao i drugo zimzeleno rastinje.

Kafa odlicno čisti pepeljare, eliminiše nepijatan miris.

Naspite u prljavu pepeljaru malo kafe, obrišite vlažnom krpom i isperite.

ZAŠTITA OD BAKTERIJA

Čuvanje namirnica

R

itam života diktira nam štošta, a u to svakako spadaju i nabavka, način odlaganja i priprema hrane.

Od toga koliko smo organizovani i šta znamo, a šta ne o čuvanju namirnica, zavisi i kvalitet naše ishrane.

Toplota, vlaga, svijetlost i razne bakterije glavni su “neprijatelji” namirnica, a naš zadatak je da ih sačuvamo na način koji će omogućiti da što duže ostanu svježe i hranljive.

Kako današnji način života onemogućava svakodnevnu nabavku, veoma je važno da se hrana pažljivo bira i pravilno skladišti.

Održavanje limuna Stavite limunove u teglu napunjenu hladnom vodom, koju ćete svakodnevno mijenjati.

Dugo svjež limun Svježe i potpuno zdrave limunove stavite u besprijekorno čiste tegle. Otvor pokrijte isključivo porculanskim tanjirićem. Sipajte u njega vodu do ivice i stavite u hladnu prostoriju (ostavu). Kada voda iz tanjirića usahne, sipajte svježu. Ovako limunovi mogu da traju i po godinu dana.

Da osvježite bajat limun Iskoristili ste polovinu limuna, a onaj drugi dio stajao je nekoliko dana i osušio se. Potopite ga u vodu i ostavite da stoji nekoliko sati. Kada ga posle

10

kilograma čokolade je smrtonosna doza za ljude

toga budete koristili, biće opet svjež.

Da osvježite bajat hljeb Umotajte ga ovlaženog u aluminijumsku foliju ili u ovlaženu svilenu hartiju i zagrijte ga malo u pećnici.

Uvijek svježe povrće Sačuvaćete svako povrće svježe po izgledu i ukusu ako ga poprskate nekuvanim mlijekom. To je naročito praktično ako vam je preostala izvjesna količina koja bi, inače, uvenula i pocrnila i postala neupotrebljiva.

Da krompir ne pocrni Čim isječete krompir na kriške on brzo pocrni. Po-

prskajte ga odmah limunovim sokom i ostaće vam dugo bijele boje.

Svjež peršun Peršun u vezici će ostati duže svjež i zadržaće svoju boju ako ga držite u čaši sa vodom u koju ste nasuli nekoliko kapi limuna.

Vodu sa dodatkom limuna treba mijenjati svaki dan.

Uvenula zelena salata Već pomalo uvenulu salatu ostavite nekoliko minuta u mlakoj vodi i ona će povratiti svoju svježinu.

Načeta tegla džema Dobro će se održati džem u tegli ako se po površini pospe šećerom u prahu.

Zgrudvana so Stavite u posudu za so desetak zrna sirovog pirinča, on će u sebe uvući svu vlagu i so će ostati suva.

Da ne izvjetri vino Vino neće da izvjetri ako u čep stavite šibicu pa je zapaljenu, zajedno sa čepom, stavite u grlić i zapušite bocu. Goreći u boci šibica proredi kiseonik i vino će sačuvati ukus i miris duže vrijeme.

Hladna voda bez leda Stavite boce s vodom u kofu pjeska. Po površini pjeska pospite krupnu so, oko pola kilograma, zalijte je vodom sve dok se so ne zasiti. Pola sata posle ove operacije voda će biti hladna.

32 KUVAR

PONEDJELJAK, 21. 7. 2014.

TORTA

Kikiriki Sastojci: 3 jaja 500ml pavlake za šlag 4 kašike šećera 250g kikirikija u ljusci 100g čokolade za kuvanje Fil: 4 kašike šećera 4 kašike kakaa 50g maslaca 4 kašike vode

Deserti

Priprema: Očistiti kikiriki od ljuske i lagano ga propržiti na tavi. Podjeliti ga na dva dijela, jedan dio (100g) samljeti u blenderu, a drugi dio(1oog) krupno nasjeckati. Odvojiti bjelanca od žumanaca pa u svaki dio dodati po dvije kašike šećera. Obje smjese prokuvati na pari nekoliko minuta uz miksanje i ohladiti. Izmiksati pavlaku za šlag, dodati obje smjese od jaja i dobro pomješati. Dobijenu smjesu pavlake i jaja podjeliti na tri djela. U pr-

vi dio dodati mljeveni kikiriki, u drugi dio sjeckani kikiriki dok u treći dio stavite otopljenu čokoladu. Smjese staviti u frižider da se prohladi.

Fil: Zagrijati 4 kašike vode,otopiti kakaopa onda dodati šećer i na kraju maslac. Dobro promiješati i pustiti da se ohladi na sobnoj temperatruri. Podjeliti na dva djela.

Slaganje: Kalup po želji obložiti prozirnom folijom, po njemu rasporediti dio sa sjeckanim kikirikijem i preliti sa filom. Staviti oko 10 minuta u zamrzivač da se stisne pa nakon toga staviti dio sa otopljenom čokoladom, preliti filom i vratiti u zamrzivač na 10 minuta.

Na kraju dodati dio sa mljevenim kikirikijem i ostaviti da se dobro ohladi u zamrzivaču. Uživajte u najslađim zalogajima.

LAKO

Najjednostavniji sladoled do sada Sastojci: 10 jaja 10 kašika šećera 400 ml slatke pavlake 2 kesice šlag pjene mlijeka koliko piše na kesicama Priprema: Dobro umutiti jaja sa šećerom u kremastu masu.

Posebno umutiti slatku pa-

vlaku, a posebno šlag sa mlijekom, pa sve tri mase pomješati. Sipati u posude koje mogu u zamrzivač, poklopiti i zamrznuti. Ako ne želite da u ovom sladoledu upotrebite “živa” jaja, smjesu od jaja i šećera, prvo skuvajte na pari, pa dobro ohladite i onda umutite mikserom. Dalje je sve isto.

Francuske ljetnje palačinke Sastojci 1 šoljica brašna 1/2 šoljica mlijeka 2 kašike šećera prstohvat soli 1 kašike ekstrakta vanilije 1 kašika maslaca 2 jaja Priprema:

Pomiješajte brašno, šećer, so i vaniliju.

Dodajte jaja i pola čaše mlijeka pa umutite mikserom. Polako dosipajte ostatak mlijeka i na kraju rastopljeni maslac. Pecite na vrućoj tavi premazanoj maslacem.

KUVAR 33

PONEDJELJAK, 21. 7. 2014.

UKUSNO

Beti Bup kolač Sastojci: 9 bjelanaca 18 kašika šećera 2 kašike brašna 150-200 gr mljevenih oraha 1/2 praška za pecivo Krema od malina: 1/2 kg malina ili jagoda 3 dl vode 300 gr šećera 2 pudinga od malina ili jagoda vrećica želatina u prahu Žuta krema: 9 žutanaca 250 gr šećera 4 kašike brašna 1/2 l mlijeka 1 margarin Priprema: Za biskvit sve smiješati i uliti u tepsiju u koju ste prethodno stavili papir za pečenje, peći na 180 stepeni 15 do 20 minuta.

Krema od malina: Maline ili jagode na-

sjeckati na sitnije komadiće te izmiksati i kuvati u 2,5 dl vode sa šećerom.

Kratko prokuvati. U 0,5 dl vode izmiješati puding i dodati u maline, pri kraju dodati rastopljen želatin, pa tako vruće preliti preko ohlađenog biskvita. Ostaviti da se ohladi i stegne. Žuta krema: Staviti da se kuva 3,5 dl mlijeka sa šećerom, a u ostatku mlijeka razumutiti žumanca i šećer.

U ohlađenu kremu umiksati prethodno izmiksani margarin. Na žutu kremu staviti tanki sloj čokoladne glazure( 100 gr čokolade za kuvanje i 50 gr margarina) Slaganje kolača: Biskvit Krema od malina Žuta krema Čokoladna glazura Šlag

1,5 gr masti sadrži jedno jaje i O gr trans masti.

Čime možete da zamijenite jaja

1

Pomiješajte mljevene sjemenke lana sa ključalom vodom – 1 kašika lana na 3 kašike vode. Ostavite da odstoji 10 minuta i onda dodajte u recept umjesto jajeta.

2

PROBAJTE

Puding od lubenice Sastojci: 1 kg čistog mesa od lubenice 2 pudinga od vanile 20 gr pšeničnog brašna 6 kašika šećera sitno narendana čokolada Priprema: Očistite lubenicu od kore i sjemenke tako da dobijete 1kg čistog mesa. Sa ručnim mikserom ili blenderom izmiksajte da dobijete 1l gustog soka. Sok od lubenice stavite na laganoj vatri i kuvajte dok ne počne da

ključa. U međuvremenu rastopite brašno i šećer sa malo soka da dobijete glatku smjesu bez grudvica, a zatim dodajte i dva pudinga i njih promješajte pa dodajte u sok od lubenice i kuvajte dok se smjesa ne zgusne.

Gotovi puding stavite u čaše i ostavite ih prvo na sobnu temperaturu da se ohlade, a zatim nekoliko sati u frizider. Prije posluživanja pospite sitno rendanu čokoladu i uživajte u osvježavajućem ukusu lubenice.

Sjemenke lana

Boja žumanceta zavisi od načina ishrane kokoške. Kao i ljuska, i to ne ukazuje na kvalitet jajeta. Jarko žuto žumance znači da se kokoška hranila zelenim povrćem. Srednje žuto ukazuje na ishranu baziranu na kukuruzu, a blijedo na ishranu bogatu pšenicom i ječmom.

Kukuruzno brašno

Dvije do tri kašike navedenog sastojka mogu zamjeniti jedno jaje. Ako pravite musake, ćuftice, pljeskavice, peciva ili neka predjela, ovo je fantastična zamjena za jaje.

3

Pire od jabuka

Idealna zamjena za jedno jaje jeste 28 gr pirea od jabuka. Zamjenu možete upotrebiti prilikom pripreme mafina.

34 KUVAR

PONEDJELJAK, 21. 7. 2014.

Grace Of Monaco sa tekilom

Napici

Sastojci: 22.50 ml tekile 22.50 ml Apricot Brandy 22.50 ml Liker od mandarine Predlog za dekoraciju: 1 parče kore limuna ili pomorandže Priprema: U čašu za miješanje ubacite led, potom dodajte sastojke i promiješajte barskom kašikom. Procijedite u čašu u kojoj se koktel servira i dodajte dekoraciju. Ukolio ste riješili da napravite sami ovaj koktel sipajte ga u čašu u kakvoj se servira martini.

Refresher za dobro raspoloženje Sastojci: Sok od ribizle Pomorandža Sirup od manga Limeta Priprema: Sipati u čašu 1/2 limete , tri parčeta pomorandze i dva cl sirupa od manga i lagano isitniti. Napuniti čašu sitnim ledom, potom dodati sok od ribizle. Sve to promiješati kašičicom. Čaša u koju ćete sipati koktel neka bude elegantna.

Ukrasiti rub čaše kolutom limete i crvenom koktel trešnjom.

KUVAR 35

PONEDJELJAK, 21. 7. 2014.

Čoko-nugat liker Sastojci: 2 Dolcella Noughat Premium pudinga 3 vanilin šećera 1.5 litra mlijeka 3-4 dcl ruma Priprema: Mlijeko zagrijati da bude vruće. Sa strane ostavite malo mlijeka u koje ćemo zamutiti pudinge i vanilin šećer. U vrelo mlijeko dodati umućeni puding pa miješati na laganoj vatri žicom za mućenje. Kad se počne lagano zgušnjavati maknuti sa ringle a zatim dodati rum. Ohladiti i naliti u staklene boce.

Adria Look Sastojci: 0.25 dcl Džina 0.25 dcl Blue Curacao 2 kašičice ceđenog limuna Pjenušavo vino - šampanjac led maraskino trešnja - za ukras Priprema: Promešajte u šejkeru džin, Blue Curacao, sok od limuna i led i procijedite u čašu za šampanjac. Nakon toga dopunite čašu šampanjcem i ukrasite trešnjom.

Medovača na vaš način Sastojci: 0,5 kg najboljeg aromatičnog meda (od lipe ili akacije) 0,8 l 38-42 % lozovače (ili 0,4 vinske žeste) 0,1 l prokuvane ili destilovane vode 0,1 l suvog bijelog vina Priprema: Med se ulije u veći lonac i uz miješanje umjereno zagrije da postane tečan.

Lonac se odmakne od grijaće ploče a ako je med dovoljno tečan, dodajte lozoviaču, prokuvana voda, bijelo vino, narendanu limunova kora i usitnjeni korijander uz stalno miješanje. Tako pripremljenu tečnost ulijte u boce koje nakon toga dobro zatvorite. Nakon dva mjeseca stajanja smjesa se filtrira, a rakija ulije u čiste boce. Što duže stoji, to je bolja!

Maline se zbog svog ukusa, ali prvenstveno mekane strukture, uglavnom koriste u pripremi slatkiša poput sladoleda, kremova, museva, ali i sirupa i marmelada. Isto tako često se koriste u napicima, koktelima i slično. Ova slatka i zdrava voćkica lijepo se može iskoristiti i kao dekoracija kada spremate neki od svojih omiljenih koktela.

52 kalorije ima u 100 g malina. Od toga ima 86% vode, 1,2% proteina, 0,65% masti i 12% ugljikohidrata. Izvrstan je izvor dijetetskih vlakana (6,5 g).

36 KUVAR

PONEDJELJAK, 21. 7. 2014.

ČUDO OD VOĆA

Japanska jabuka reguliše varenje OrAšAsti plODOVi

Pinjoli odličan dodatak jelima

Kuhinjica

Pinjoli pripadaju skupu orašastih plodova koji se odlikuju svojstvenom aromom, visokim sadržajem ulja i visokovrijednim bjelančevinama.

Osim toga, sadrže obilje mikrominerala i u mastima topljivih vitamina. Kao jedinica serviranja pinjola uzima se 30

Japanska jabuka sadrži tri grama biljnih vlakana (to je preko 10 procenta dnevnih potreba). Pomaže u regulisanju varenja a posjeduje i veliku koričinu fruktoze, pa se preporučuje i u ishrani onih koji imaju povišen nivo šećera u krvi. U istočnoj tradicionalnoj medicini, koristi se kao pomoć u liječenju upale crijeva, hemoroi-

da, bolesti želuca, bolesti jetre i žuči (protiv masne jetre i slabog izlučivanja žuči).

Prirodni je laksativ, a poseduje i antibakterijska i antibiotska svojstva. Pomaže da se snizi visoka tjelesna temperatura i da se ublaže valunzi. Najbolji je za upotrebu plod japanske jabuke koji je pod rukom mekan.

Od nje može da se pra-

grama. Energetska vrijednost po jedinici serviranja iznosi oko 200 kcal.

Pinjoli će sačuvati svoju prirodnu aromu i hranjive sastojke ako se čuvaju u čvrsto zatvorenoj posudi u frižideru ne više od nedjelju dana, a u zamrzivaču u plastičnim kesama do mjesec dana.

VitAminskA bOmbA

Lista najboljih salata Neke vrste zelenih salata obezbjeđuju više vitamina i minerala od drugih. Uporedili smo neke od njih, a spisak koji objavljujemo poređan je po zasluzi.

Kelj Ima najviše hranljivih sastojaka od zelenolisnog povrća. Odličan je izvor kalcijuma i vitamina A i C, a dobar izvor kalijuma, gvožđa i mangana.

Spanać Odličan je izvor gvožđa i mangana koji su važni za zdravlje kostiju i kože, a djeluju i u antioksidativno (u borbi protiv slobodnih radikala). Spanać je bogat i folatom, koji je važan za proizvodnju crvenih krvnih zrnaca, a preporučuje se i trudnicama (folat je važan za neurološko formiranje ploda).

Rimska zelena salata Sadrži vitamine K, C i A, koji jačaju imunitet. Poslužite je sa maslinovim uljem, mladim crnim lukom, zelenim paprikama i feta sirom.

Rukola Bogata je vitaminom A, te prija kostima i mozgu.

Takođe je bogata gvožđem, pa se preporučuje sportistima, jer gvožđe pomaže crvenim krvnim zrncima u transportu kiseonika do mišića. Najbolje je jesti je što jednostavnije, sa kvalitetnim maslinovim uljem i parmezanom.

Ajsberg zelena salata Ajsberg ne nudi mnogo.

Ima veoma malo kalorija (šolja isjeckane ajsberg salate ima samo osam kalorija, u poređenju sa rukolom koja ima 28, ili sa 33 kalorije koliko ima kelj), ali je uglavnom nutritivno neutralna i većinom sastavljena od vode.

Kako poslužiti zelenolisno povrće Pomiješajte ga sa složenim ugljenim hidratima (pasulj, kinoa, batat, integralna testenina, voće), posnim proteinima (tofu, jaja), zdravim mastima (avokado, orašasto voće, sjemenke, prelivi na bazi kvalitetnih hladno cijeđenih ulja).

KUVAR 37

PONEDJELJAK, 21. 7. 2014.

ZDRAVLJE

Dijeta za dijabetičare

Ova dijeta je originalno osmišljena za dijabetičare, jer se zasniva na glikemijskom indeksu (GI) koji mora biti stabilan u krvi. Glikemijski indeks, čija se vrijednost kreće od jedan do 100, dodjeljuje se ugljenim hidratima, a namirnice koje sadrže visok GI treba izbjegavati ili njihov unos svesti na minimum. Na primer, visok GI imaju šećer, med i pečeni krompir.

Jedan dan GI dijete može izgledati ovako: Doručak: Ovsena kaša s malo meda ili pahuljice sa svježim jagodama ili borovnicama. Umesto toga može se uzeti tost hleb od cijelog zrna s pečenim pasuljem (iz konzerve) ili medom, obrano mleko ili sok od pomorandže.

Ručak: Sendvič od pileti-

60 kalorija sadrži kašika žutog šećera i 15 grama ugljenih hidrata, u suštini isto kao kristal šećer.

ti održavaju.

Nedostaci Najveći nedostatak ove dijete jeste što se od vas zahtijeva da neprestano tragate za namirnicama koje imaju nizak GI, odnosno da sa sobom stalno nosite poduži spisak onoga što se uklapa, odnosno ne uklapa, u ovaj režim ishrane.

ne na ražanom hlebu ili pasta sa sosom od paradajza.

Večera: Grilovana riba s povrćem i krompirom, voćna salata ili kolač od jabuka.

Prednosti Dugoročno, u pitanju je zdrav i postepen način gubljenja kilograma, što znači da se postignuti rezulta-

Ćufte na zagrebački način

Zašto je dobar sok od kisjelih krastavaca

1

Napitak nakon vježbanja

Tečnost od kiselih krastavca bogata je elektrolitima pa je možete popiti bez ikakvih drugih dodataka nakon napornog vježbanja.

2 Količina kalorija i ugljenohidrata u žutom šećeru nešto je manja nego u bijelom kristal šećeru, ali žuti šećer još uvijek može imati značajan uticaj na nivo glukoze u krvi. Ako ga konzumirate u velikim količinama, može uzrokovati porast šećera u krvi ili hiperglikemiju. Dakle nije za dijabetičare koji moraju da izbegavaju epizode hiperglikemije koliko je god moguće.

RECEPT POZNATIH

Zamjena za sirće

Dodajte jogurtu tečnost od krastavaca i napravite dressing za salatu ili je iskoristite za marinadu mesa.

3

Dodatak za koktele

Sok kiselih krastavaca možete dodati martiniju (umjesto soka od maslina koji se obično stavlja).

Poznata hrvatska pjevačica Ivana Banfić podijelila je sa čitaocima DN jedan od svojih omiljenih recepata. Pjevačica uživa spremajući hranu za porodicu i prijatelje, iako vrlo često i nema vremena za to. Ivanina preporuka za savršen porodični ručak jesu ćufte na zagrebački način.

Priprema: Crni luk, mrkvu i bijeli luk izrendatii ili nasjeckati u multipraktiku. U veću posudu staviti meso, izrendano povrće, zobene pahuljice, rižu, jaje i tome dodati nasjeckani ruzmarin i peršun. Cijeloj smjesi dodati začine i sve promiješati. Ako je smjesa jako mekana dodati malo hljebnih mrvica. Oprane i izdubljene paprike malo napuniti smjesom od mesa i staviti u lonac s ugrijanom vodom. Rukama od ostatka mesa formirati kuglice željene veličine. Dodati papriku i ostaviti da se kuva. Dodati so i biber prema ukusu.

Preporuka: za prilog ide pire krompir. Hljebne mrvice nemojte puno sipati, dodajte ih pomalo, ako vidite da se kuglice lijepo ne mogu oblikovati.

●Sastojci● Sastojci: 500g mljevenog purećeg ili pilećeg mesa pola šoljice za čaj riže 1 jaje 1 manja mrkva 1 glavica crnog luka 3 čena bijelog luka 4 kašike zobenih pahuljica 2 paprike hljebne mrvice 0,5L soka od paprike ruzmarin, peršun so, papar, mljevena slatka paprika

Sve o bijelom hljebu Istraživanje Britanske nutricionističke fondacije otkrilo je da su mnoga upozorenja o štetnosti bijelog hljeba samo, mit. Uprkos smanjenju količine hljeba na trpezi, Englezi su i dalje na vrhu liste gojaznih u Evropi, a ovaj problem se i dalje pogoršava. Istraživači kažu da je kriška bijelog hleba nepravedno osuđena, te da je u stvari važan izvor hranljivih sastojaka. Vođa ovog istraživanja, Ejlin O’Konor kaže da procenat alergija na pšenicu nije u porastu, kao i da mnogi ljudi pogrešno vjeruju da pate od netolerancije na pšenicu ili na alergiju na gluten (protein iz pšenice).

Prednosti bijeli hljeb Iako je bijeli hljeb siromašniji hranljivim sastojcima od, na primer, ražanog ili crnog hljeba, on ipak nije bezvredan. Jedna kriška bijelog hljeba ima relativno malo kalorija, 66 i masti samo 0,8g. Ona nas snabdijeva ugljenim hidratima jer jedna kriška ima 12,8g (na osnovu dijete od 2000 kalorija, dnevno je potrebno uneti 225-235g ugljenih hidrata). Takođe, kriška bije-

log hljeba ima 1,9g proteina, a dnevno je potrebno unijeti između 46 i 56g.

Ono čime je bijeli hljeb siromašan su vlakna, jedna kriška sadrži samo 0,6g.

Ni sadržaj vitamina u bijelom hljebu nije visok, ali to ne znači da ih bijeli hljeb ne posjeduje. Kada je o vitaminima B kompleksa riječ, jedna kriška obezbijeđuje osam posto preporučene dnevne doze tiamina, sedam posto folata, pet posto riboflavina i niacina i jedan posto pantotenske kiseline i vitamina B6. Kriška hleba takođe obezbeđuje i jedan posto preporučene dnevne doze vitamina K. Bijeli hljeb sadrži i mnoge minerale, ali takođe u malim količinama. Ova vrsta hljeba sadrži i esencijalne masne kiseline (važne za kognitivnu i srčanu funkciju), ali takođe u malim dozama. Jedna kriška ima 34,8mg omega 3 i 304mg omega 6.

Mane bijelog hljeba Bijeli hljeb ima visok glikemijski indeks. Glikemijski indeks mjeri koliko brzo i kako hrana djeluje na nivo šećera i insulina u krvi

u poređenju sa čistom glukozom. Bijeli hljeb ima visok glikemijski indeks jer je napravljen od rafinisanih žitarica koje se brzo apsorbuju tokom varenja, dovodeći do velikih skokova u nivou šećera u krvi i insulina. Ishrana bogata bijelim hljebom i drugom hranom koja ima visok glikemijski indeks, povećava rizik od nagomilavanja kilograma, dijabetesa tip dva i srčanih bolesti, pokazalo

je istraživanje Harvardove škole za javno zdravlje.

Ova vrsta hljeba je siromašan vlaknima koja su važan dio zdrave ishrane koja snižava nivo holesterola i održava zdravlje gastrointestinalnog sistema. Preporučena dnevna doza vlakana je 14g na svakih 1000 kalorija.

Kriška bijelog hljeba sadrži 0,6g vlakana, dok kriška integralnog hljeba ima dva grama (podaci USDA Nutrient Database).

Kriška bijelog hljeba ima 1,9 grama proteina, a dnevno je potrebno unijeti između 46 i 56 grama

Preporuka

saznajte

REPRIzA

Kultura

PONEDJELJAK, 21. 7. brOJ 898 GODINA III

Brešanov “Hamlet” u Kotoru

Hrvatska koreografkinja Maša Kolar donijela je pred publiku Grada teatra ovoga puta svoju verziju jednog od najpopularnijih i najintrigantnijih junaka na svjetskim scenama - plesnu priču o Don Žuanu. Riječ je o koprodukciji našeg festivala sa Bitef teatrom iz Beograda i festivalom Riječke ljetnje noći, u izvođenju trupe Bitef Dens Company.

I premijera i reprizno izvođenje Don Žuana na Terasi između crkava ispraćene su ovacijama prepunog gledališta. Po riječima autorke ovo čitanje ne oslanja se ni na jedno književno djelo, pa ni ono najpoznatije, Molijerovo. Glavni pokretač za pristup ovoj tematici, kako kaže ona, počeo je onog trenutka kada je shvatila da Don Žuan nije dokazan kao istorijska ličnost, i da se ne zna precizno da li je ikada postojao:

NAKON PREMIJERE

Don Žuan putuje u Rijeku “Meni je Don Žuan uzbudljiv jer je to lik o kome puno i ne znamo, a on se stalno provlači kroz ljudske arhetipove, i tek od 17. stoljeća dobio je i preuzeo je ime Don Žuan. Ko zna koliko ih je bilo prije, koliko ih ima danas, i koliko će ih biti, i sigurno je da paralelno postoji bezbroj zanimljivih i uzbudljivih donžuanovskih priča s kojima nismo upoznati. Možda će neko odrediti da u budućem vremenu Don Žuan dobije novo ime, ali je neupitno da će postojati i dalje. Don Žuan koga smo vidjeli na sceni pripada nama, našoj sadašnjici, i ostaje ono što je oduvijek bio, ne može biti drugačiji. Taj poriv koji nosi u sebi jači je od njega samog - ne može pobjeći od sebe, i ne može uteći ženama”, kaže Maša Kolar. Pri-

ču o legendarnom osvajaču žena prati originalna, sjajno komponovana muzika koju “Rundek Cargo Trio” uživo izvodi na sceni. Za Darka Rundeka i njegov bend bilo je lako naći put do muzike za ovu predstavu. “Isabel, Dušan Vranić Duco i ja, s lakoćom smo je zajedno napravili. Nekako je sama izašla iz nas. Inače, taj karakter Don Žuana, taj arhetip, stereotip, taj tip, mene osobno zanima, vjerujem da je negdje u svakom muškarcu, i bilo mi je zanimljivo da tu temu istražim na ovakav način, kroz muziku”, kazao je Rundek. Iz Budve predstava putuje u Rijeku, gdje će njegova premijera 23. jula zatvoriti festival Riječke ljetnje noći.

Nakon toga slijede premijere u Beogradu, Zagrebu i Sarajevu. D.K. IzlOžbA

Savremena kineska umjetnost u Tivtu Otvorena izložba jednog od najpoznatijih slikara današnjice Džong Biaoa u Porto Montenegru

“Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja”, koju po istoimenom tekstu Iva Brešana režira Luka Kortina biće izvedena večeras i sjutra od 21 sat na Ljetnjoj pozornici u Kotoru. Kultni tekst živog klasika Iva Brešana kroz poznatu priču o oportunistima, lopovima i licemjerima skrivenim iza političke frazeologije otvara prostor za povlačenje znakovitih analogija sa našim vremenom. Predstava se radi u koprodukciji sa Crnogorskim narodnim pozorištem. Uloge tumače: Simo Trebješanin, Dragana Dabović, Ana Vujošević, Dušan Kovačević, Dejan Ivanić i drugi. J.B. CEtINJE

Koncert Vladimira Viardoa

Na festivalu Espressivo večeras od 21 sat u Ministarstvu kulture nastupiće pijanista Vladimir Viardo. Ovaj umjetnik decenijama je ikona savremenog izvođaštva i jedan od najznamenitijih predstavnika zlatne generacije ruske škole. Dostižući međunarodnu slavu, izdvojio se od svoje generacije veoma uspješnim izvođenjima i snimcima. Sarađivao je sa vodećim svjetskim orkestrima, a ne manje uspjehe bilježi i kao pedagog. Posljednjih četrdesetak godina njegovi majstorski kursevi su u fokusu i muzičkog podmlatka i starijih kolega. Lj.B.

40 KULTURA PREPORUČUJE

HANSENOVA DJECA, OGNJEN SPAHIĆ IZDVAČ: NOVA KNJIGA, POD GORICA, CIJENA: 6,50 EURA Hansenova djeca je roman o životu zatočenika oboljelih od leproze. Odbačeni od društva, u svom začaranom krugu pronalaze međusobna prijateljstva, kao izlaz iz ništavila. Umiranje, smrad trulih tijela su odraz u ogledalu istorije svijeta... Bolest u svoje klupko povlači i zlo, pa tako ljudi u tom začaranom krugu bivaju prepušteni sami sebi. Spletke između bolesnika ne uspijevaju da unište ljubav dva prijatelja, koja na kraju traže spas van zidina zatočeništva…

HADRIJANOVI ME MOARI, MARGERIT JURSENAR IZDAVAČ: NOVA KNJIGA, POD GORICA, CIJENA: 9,80 EURA Priča o caru koji se pred smrt prisjeća života kroz veoma ličnu ispovijest. Taj car je bio niko drugi do car Hadrijan koji će u istoriji biti zabilježen kao carfilozof, car-mirotvorac, jedan od pet dobrih careva Rima. Djelo je zamišljeno kao pismo koje car Hadrijan piše svom nasljedniku Marku Aureliju. Hadrijan mu pripovijeda o svom porijeklu i životu, o svojim razmišljanjima i spoznaji. On i laže, ali kako i sama autorka na kraju kaže, treba ga pustiti da laže, jer i car je ljudsko biće.

PONEDJELJAK, 21. 7. 2014.

LJETOPIS

ª Ženidba Maksima Crnojevićaº u Baru Meksički dramaturg i filolog, Hose Enrike Lopez, i Gojko Čelebić, preveli su u cjelini ep “Ženidba Maksima Crnojevića” s kraja 18. vijeka, od Starca Milije Kolašinca, i postavili ga na pozorišne daske. ovaj komad biće izveden večeras od 22 sata na ljetnjoj pozornici u Starom gradu. U dijaloški dio predstave takođe su uvršteni citati iz istoimene tragedije Laze Kostića, kao i poezija španskog epskog pjesnika, Heronima de Salasa, koja je poslužila za stilsko i muzičko ujednačenje prevoda epa na španski. Ova predstava o odnosu jezika i muzike, nastala je kao plod saradnje meksičke pozorišne kompanije Verakruz, pozorišta Divadlo X-10 iz Praga i, grupe glumaca i pozorišnih radnika iz Crne Gore. Zamišljena kao pokušaj bratimljenja žanrova, jezikâ, autorskih svijesti iz više vremenskih i an-

tropoloških perspektiva, te, najzad, muzičkih formi.

Za glumu, kostime, i dizajn u predstavi zaduženi su: Mirko Pejatović, Pero Dubanek, Vuk Čelebić, Kouto Karion, Marko Pejatović i Zoran Trojanović. U predstavi učestvuje

i Bojana Peković, pobjednica takmičenja “Ja imam talenat” koja će uz strune gusala, na kojima je, i nastao ep, pjevati epizode o svadbi Maksima Crnojevića u Mlecima i o tragičnom povratku na Žabljak kraj Skadarskog jezera. Lj.B.

IZLOŽBA

Radovi Jašarević na Grad teatru Likovni program ovogodišnjeg Grada teatra predstavlja radove grafičarke Taide Jašarević, večeras od 21 sat, u crkvi Santa Marija. Grafike nastajale tokom boravka u Japanu, zaokružuju tri tematske cjeline kao tri zaseb-

na istraživačka polja, putem kojih je ona preispitivala grafičku umjetnost. Oslikavajući intimnu interpretaciju svijeta u kojem živimo, sva tri ciklusa povezana su sa senzibilitetom japanskog papira. Jedna od najznačajnijih umjetnica

u Bosni i Hercegovini posljednjih godina u profesionalnoj biografiji bilježi brojne samostalne izložbe. Član je Univerzitetskog komiteta za grafičke stidije u Japanu, a Asocijacije likovnih umjetnika BiH. Izložba traje do 31. jula. J.B.

ª Najbolja hostesa Festaº

Repriza ª Providenceº

Buksovci na Kruševcu

A PLANINE ODJEKNUŠE, HALED HOSEINI IZDAVAČ: NOVA KNJIGA, POD GORICA, CIJENA: 7,90 EURA Ovaj roman vas upoznaje sa dešavanjima u Avganistanu 50-ih godina XX vijeka. Upoznaje vas sa bratom i sestrom, Abdulahom i Pari, koji žive sa ocem i maćehom u izolovanom selu. Teška materijalna situacija ih stavlja u mnoga iskušenja i suočava ih sa borbom za goli život. Međutim, Pari je Abdulahu čitav njegov život, njegova snaga, pokretač i radost. On brine o njoj, štiti je, udovoljava joj, čak prodaje i svoj jedini par cipela kako bi joj kupio novo pero za njenu zbirku.

Svake noći oni spavaju jedno pored drugoga u kaputima, čvrsto zagrljeni. Jednog dana otac ih preko pustinje odvodi u Kabul. Pari i Abdulah ne slute da će im ono što ih tamo čeka razoriti život…

HERCEG NOVI Predstava “Najbolja hostesa Festa”, po tekstu i režiji Dragana Koprivice, u izvođenju Dramskog ansambla KIC-a “Budo Tomović”, biće izvedena u dvorani “Park”, večeras od 21 sat.

TIVAT

PODGORICA

Pozorišna pre dstava “Providenca” biće prikazana večeras od 21.30 sati u sali Centra za kulturu.

Tekst po motivima drame Ujka Vanja - Čehova radio je Stevan Koprivica, a režirao Egon Savin.

Specijalni gosti završnog festivala stand-up komedije večeras od 21 sat biće The books of knjige.

Poznati cetinjski sastav nastupiće na amfiteatru kod dvorca Petrovića na Kruševcu.

kultura 41

PONEDJELJAK, 21. 7. 2014.

Moderna kineska umjetnost: Džong Biao

PRePORUčUJe

MIlo MasonIčIć, čekIć Izdavač: KnjIževna omladIna SrbIje,beograd, CIjena 6,00 eura Kvalitet ovog romana se ogleda u činjenici da određeni njegovi delovi proizvode jak emocionalni doživljaj. Nema nejasnih i nerazumljivih poruka ili konstatacija. U pitanju je veoma čitko delo, lako za čitanje, iako na početku deluje upra-

ZBIRKA POMORSKOG NASLJEĐA

Svijet sazdan od parčića vremena

I

zložba jednog od najuticajnijih kineskih slikara današnjice, Džonga Bijaoa otvorena je sinoć u Zbirci pomorskog nasljeđa u luksuznoj marini Porto Montenegro.

U Zbirci pomorskog nasljeđa crnogorskoj publici se sa više od 40 djela prvi put predstavio jedan od vodećih kineskih, ali i svjetskih umjetnika - Džong Bijaoa.

Ujedno, na izložbi je prikazan i video-zapis umjetnika pod nazivom “Za budućnost”. Na svečanom otvaranju pored umjetnika govorile su istoričarka umjetnosti Anastazija Miranović, kao njena koleginica iz Njemač-

FOTO PRIČA VeLIKO APSS fINALe KOTOR

Prezentacijom radova studenata i završnom konferencijom okončano ovogodišnje izdanje Ljetnje škole arhitekture, Kotor APSS, u sklopu festivala Kotor Art. U radu finalne konferencije u zatvorenom bazenu hotela fjord učestvovao je i ministar Branimir Gvozdenović.

ke, likovna kritičarka Ursula Panhans-Buhler.

“Da li možete da zamislite sliku u okviru čijeg rama je smještena višehiljadita istorija čovječanstva? Večeras imamo priliku upravo to da vidimo... Pritom, ništa u stvaralaštvu Džong Bijaoa nije jednostavno...

Naprotiv, vrlo je kompleksno i slojevito...Ako bih koncizno, u dvije riječi, trebalo da definišem večeraš-

nju autorovu ekspoziciju, nazvala bih je “Omaž vremenu”, istakla je Anastazija Miranović.

Prema njenom zapažanju - prošlost, sadašnjost i budućnost na Bijaovim platnima postaju jedno.

“Međutim to Jedno, zapravo je hiljadugodišnji civilizacijski hod kroz vrijeme, kome kraja ne znamo, a ni početka”, dodala je Miranović.

Izložba će u Zbirci pomorskog nasljeđa u Porto Montenegru biti otvorena do 10. avgusta. Postavku je podržalo Ministarstva kulture Crne Gore. D.K.

vo suprotno.

Milo kroz svoj roman odgovara na pitanja: Zašto smo ovdje? Zašto smo uopšte rođeni u datim istorijskim okolnostima? Zašto smo rođeni u sopstvenoj porodici, a ne u nekoj drugoj? Istovremeno, autor nam1, govori, o tome da je svrha života nešto drugo. Možemo da je protumačimo kao osnovni cilj koji treba da postignemo u životu. Kada znamo svrhu, onda znamo za šta smo predodređeni, i čemu treba da stremimo.

avanture nevaljale djevojčIce, MarIo vargas ljosa Izdavač: laguna, beograd, CIjena: 6,90 eura U vrlo ranom uzrastu Rikardo ostvaruje san koji je u svojoj rodnoj Limi imao otkad zna za sebe: da živi u Parizu. Ali ponovni susret s ljubavlju iz mladosti sve će promijeniti. Mlada djevojka, nekonformista, avanturistkinja, pragmatična i nemirna, izvući će ga iz malog sveta njegovih ambicija.Stvarajući zadivljujuću napetost izmedju komičnog i tragičnog, Mario Vargas Ljosa se igra sa stvarnošću i fikcijom kako bi iznio priču u kojoj nam se ljubav predstavlja kao nešto što se ne može definisati, kao vlasnica hiljadu lica, poput nevaljale devojčice. Strast i udaljenost, slučaj i sudbina, bol i užitak...

sreten ugrIčIć - ŽIvot je Inostranstvo Izdavač: oKF,CetInje, CIjena 6,00 eura Prije, u realnosti Titovog socijalizma i Miloševićevog nacionalizma, slobode nije bilo ni kao mogućnosti, ali sada je mogućnost tu, a ne aktuelizuje se. Zašto? Jer zahtjeva odgovornost. A naši ljudi su se tokom prethodnih decenija odvikli od odgovornosti. Jer živjeti izgleda lakše ako je odgovornost ustupljena nekome ili nečemu drugom, trećem, prvom koji izgleda kao da odgovornost hoće i preuzima. Ali tu onda više nema slobode. Onog trenutka kad si prepustio odgovornost iz svojih ruku, iz svoje svijesti i savjesti, izgubio si slobodu. Jer samo odgovoran čovjek može biti slobodan. Ako neko nije slobodan, o njegovoj se odgovornosti nema šta reći.

42 reportaže

Da li uvesti novo radno vrijeme? predložio je novo vrijeme tokom kojeg bi posjetioci mogli da obilaze ostatke drevnih Inka, i to u dvije smene - od 8h do 13h i od 13h do 20h.

Tako bi broj posjetilaca bio udvostručen, prenosi Dejli telegraf pozivajući se na navode sajta Peru21. Trenutno ovo sveto, od strane Uneska zaštićeno mjesto, obiđe 2.500 posjetilaca dnevno, koji svoju posjetu moraju unaprijed da rezervišu.

Međutim, ovaj predlog u Južnoj Americi naišao je na oštre kritike, baš kao i predlog izgradnje aerodroma u blizini Maču Pikčua, koji bi mogao da primi avione do veličine modela A380.

bez PReMca

Najbolji svjetski avioprevoznici Donosimo vam listu 10 najboljih avio-prevoznika na svijetu. Cathay Pacific je proglašen za najboljeg avioprevoznika na svetu u 2014. godini na svečanoj ceremoniji Međunarodnog aviosajma u Farnborou. Firma iz Hongkonga preuzela je vodeću poziciju od prošlogodišnjeg pobjednika Emirates. Najbolji avio-prevo-

NoĆNI

PROVOD

Maču Pikču

Predlog da se produži “radno vreme” Maču Pikčua, tokom kojeg posjetioci svakog dana mogu da obiđu ovo drevno mjesto, otvorio je novu debatu u tome da li turisti mogu da naškode svetom gradu Inka.

Rene Konća Lesama, guverner regije Kusku,

PONEDJELJAK, 21. 7. 2014.

znik odabran je na osnovu glasova više hiljada putnika. Na drugom i trećem mjestu su Qatar Airways i Singapore Airlines. Evo i cijele liste: Cathay Pacific, Qatar Airways, Singapore Airlines, Emirates, Turkish Airlines, ANA All Nippon Airways, Garuda Indonesia, Asiana Airlines, Etihad Airways i Lufthansa

život u Berlinu

B

erlin je poznat po noćnom životu u brojnim klubovima.

Međutim, ulazak u te klubove je sport za sebe. „Insajder“ Dojče velea Jan Kage zna neke trikove, ali zna i kada je ipak bolje ne kačiti se sa izbacivačima.

U stvari izbacivačka politika u Berlinu nije toliko striktna. U klub ulaziš iako ne izgledaš šik ili lovatorski. Ne govorim, naravno, o svim mjestima – samo o onima koja su relevantna.

Ima jedna priča, možda je samo urbana legenda, ali je toliko dobra da poželiš da veruješ u nju. Odigralo se, mora biti, kasnih devedesetih kada je u Berlinu igrao veliki Bajern iz Minhena. Igrači tog tima su svjetske zvijezde pa i očekuju da uvek budu tretirani kao da upravo šetaju crvenim tepihom. U minhenskim diskotekama ih vjerovatno čeka VIP tretman.

E sad, priča kaže da su poslije utakmice fudbaleri Bajerna limuzinama stigli pred stari klub Cookies (koji se, nažalost, zatvara ovog mjeseca poslije dve decenije bitne uloge na noćnoj mapi Berlina). Izađu oni iz bijesnih automobila, zaobilaze ljude koji pred diskotekom čekaju u redu – tako su navikli. Ali izbacivač na vratima im ka-

že: „Izvinite, puni smo. Molim Vas sačekajte.“ Oliver Kan je zinuo, od iznenađenja mu je donja vilica skoro udarila u zemlju.

Mora da golman Bajerna i nemačke reprezentacije nikada i nigdje nije čuo takav – u principu kulturan – odgovor od izbacivača. I tako je Oli zajedno sa drugarima morao da čeka u redu.

Slava ne impresionira berlinske izbacivače.

Svakako ne pomaže ni ako si već pri dolasku u klub pijan kao letva. Od toga je jedino gore ako si pijan kao letva u grupi muškaraca koji su takođe pijani kao letve. Četiri pijana Irca zajedno – nema šanse!

Pokušaj broj jedan Kada sam prije desetak godina pokušao da uđem u čuveni klub Berghain nijesam bio u grupi pijanih muškaraca, a nijesmo bili ni Irci. Već sam prošao izbacivača Svena Markarta – inače berlinskog fotografa čuvenog po istetoviranom licu – ali me

SutiVan

Nedjelja adrenalina Na festivalu kreće kampanja “Brač prva hrvatska bike destinacija”. I ove godine, Sutivan na Braču biće od 20. do 27. jula domaćin Outdoor adventure sport & film festivala “Vanka regule”.

Šesnaesti put zaredom na nedjelju dana, ovo inače idilično mjesto za odmor pretvoriće se u oazu otkačenih sportskih borilišta i propratnih manifestacija koje se odvijaju u opuštenoj, neformalnoj atmosferi.

U klubove u Berlinu ne možete ući ukoliko primijete da te već pripiti

Prije dvije godine sam htio da uđem u andergraund mjesto zvano The Mind Pirates – moji prijatelji su imali koncert te večeri. Malo sam kasnio, možda sam zbog toga previše brzo pokušao da prođem pored izbacivača, riđeg bradatog tipa s maramom oko glave. Siguran sam da nijesam izgledao previše pijano, ali možda sam izgledao srećno ili tako nešto. Nije htio da me pusti

je on iz nekog razloga pobliže osmotrio i rekao. „Momci, večeras u stvari nema mjesta za vas.“ Rekao je to uljudno, ali tonom koji ne ostavlja prostor za raspravu. Poslušao

120

REPORTAŽE 43

PONEDJELJAK, 21. 7. 2014.

litara piva po glavi stanovnika popije se godišnje u Njemačkoj

profesionalni ulazač u klubove. Potrebna je potpuna samokontrola i izuzetno visok prag uvredljivosti – kao kod zen budista.

Drugačije je bilo sa mojom bivšom devojkom, Finkinjom. Htjela je da uđe u

U klub ulaziš iako ne izgledaš šik ili lovatorski.

Ne govorim, naravno, o svim mjestima – samo o onima koja su relevantna

sam. Moj drug nije htio da odstupi tako lako, počeo je da objašnjava da ima važan posao u velikoj izdavačkoj kući. Bilo me je sram, pa sam ga samo odvukao u stranu.

Otišli smo negdje drugo te večeri.

Drugi prijatelj bio je efikasniji, ali samo zato što je uspio da zauzda ego i sve podredi svom cilju – ulasku u klub. Iako već pijan, dosjetio se genijalne taktike: iza ćoška je zakopao svoju upadljivu crvenu jaknu u januarski snijeg, pozajmio od nekog kačket, i poslije dvadesetak minuta zaista bio pušten u klub. Obezbjeđenje ga nije prepoznalo.

To j e, s v a k a ko,

Pivo je najčešće i najradije konzumirano alkoholno piće u Njemačkoj

fensi Bar 1000 sa gomilom tako međunarodnih i tako kul kolega koji su bili u gradu na nekom sastanku. Uprkos odgovarajućem fensi izgledu, odbijena je na vratima. To ju je proganjalo godinama. Prezrela je sve te berlinske kul umjetnike koji znaju kako se ulazi u klubove.

Pokušaj broj dva To je bilo malo žensko preterivanje, ali osećaj poznajem i ja.

Prije dvije godine sam htio da uđem u andergraund mjesto zvano The Mind Pirates – moji prijatelji su imali koncert te večeri. Malo sam kasnio, možda sam zbog toga previše brzo pokušao da prođem pored izbacivača, riđeg bradatog tipa koji podsjeća na stereotipnog drvosječu, a uz to ima tupavu crvenu maramu vezanu oko glave. Siguran sam da nijesam izgledao previše pijano, ali možda sam izgledao srećno ili tako nešto. Nije htio da me pusti. „Ali moji ortaci sviraju“, protestovao sam. „Ali baš me briga“, rekao je kruto.

Nazvao sam prijatelja To-

masa Mahmuda koji me je i pozvao na koncert. „Druže, zar ne znaš ko je to?“, deklamovao je Tomas izbacivaču, pokazujući na mene. Osjećao sam se čudno: bilo mi je drago što me prijatelj brani, ali i zabavno, jer Tomas je stvarno smiješan kad se iznervira (uostalom pogledajte novi berlinski film Kein Großes Ding u kojem Tomas otprilike igra samog sebe). Ali sa druge strane, bilo me je sramota što mi uopšte treba pomoć da obavim tako trivijalnu rabotu kao što je ulazak u noćni klub. „To je Janek, druže! “, dalje se drao Tomas, mlatarajući rukama. Izbacivač nije bio impresioniran ni tonom ni gestikulacijom.

Onda je čitava ekipa otišla u drugi bar, svjesna da ovde nema prolaza. Ni večeras, a ni u narednom periodu.

Hm, tekst sam počeo tvrdnjom da su izbacivači opušteni. Mada, ovo je bilo samo nekoliko primjera neuspješnih posjeta klubovima. Ono što sam napisao ostaje – ulazak u klub ne podrazumijeva nalickanost, može i u patikama. Jedino ne može ako si mnogo pijan prije ulaska.

Administrativna žurka Ispostavlja se da je najlakše ući na mjesta za koja to ne očekuješ. Prije neki dan mi je jedan ortak, umjetnik, pokazao svoje novo djelo, gigantsku instalaciju u zgradi Ministarstva obrazovanja koja se trenutno temeljno renovira. Prošli smo pored radnika i – ušli. Nema obezbeđenja, niko nas ne pita ni ko smo ni šta smo. U jednom ministarstvu! Da se razumemo, potpuno sam za transparentnu vladu i slobodan pristup ljudi onima koji vladaju. Ali ipak je ovo vrijeme digitalnih kamera za nadzor, vrijeme u kojem na aerodromu detaljno prevrću flašicu za mlijeko moje ćerke kako bi eventualno otkrili eksploziv.

Nadam se da neće uskoro zaposliti izbacivače pred ministarstvima. Do tada preporučujem obrazovni rejv! (DW)

HotSpot

PONEDJELJAK, 21. 7. 2014.

45

SLIJETANJE NA MJESEC

Prošlo 45 godina od najvećeg koraka u istoriji

Turbulentne 1969, kada su se američke trupe borile u Vijetnamu, dogodilo se nešto važno ne samo za SAD, nego i za cijeli svijet. Čovjek je prvi put kročio na Mjesec.

Na jučerašnji dan, prije 45

godina, 500 miliona ljudi iz cijelog svijeta gledalo je kako američki astronauti Nil Armstrong i Edvin “Baz” Oldrin šetaju površinom Mjeseca. Misija “Apollo 11” spustila se na tlo Zemljinog

satelita 20. jula 1969, a šest sati po slijetanju Armstrong je postao prvi čovjek koji je kročio na Mjesečevu površinu i izgovorio legendarne riječi: “Ovo je mali korak za čovjeka, ali veliki za čovječan-

stvo”. Armstrong je nešto više od dva sata proveo van letilice kojom je upravljao Majkl Kolins. Oldrin je šetao Mjesecom nešto kraće, a zajedno su prikupili gotovo 25 kilograma materijala sa tla i

vratili se na Zemlju. Astronauti su za sobom ostavili američku zastavu, pločicu u znak sjećanja na palu posadu misije “Apollo 1” i pločicu sa jedne od nogu lunarnog modula “Orao” (Eagle).

70. GODIŠNJICA OPERACIJE VALKIRA

Daska od stola produžila rat za godinu dana Njemački političari su juče, na 70. godišnjicu neuspjelog atentata na Adolfa Hitlera koji su organizovali zavjerenici okupljeni oko oficira Klausa Šenka fon Štaufenberga, odali počast žrtvama otpora i nacizma i položili vijenac sjećanja na istorijskim mjestima u Berlinu i drugim gradovima. Predsjednik države Joakim Gauk je otpor Hitleru naveo kao uzor za borbu za ljudsko dostojanstvo, slobodu i demokratiju, a hrabrost atentatora kao poziv na preuzimanje odgovornosti, prenio je Tanjug.

“Mi nosimo odgovornost za slobodu koju mi imamo i bezuslovno želimo da zadržimo”, rekao je Gauk na centralnoj svečanosti obilježavanja 70. godišnjice

Hitlerov bunker “Vučja jazbina” nakon atentata

od atentata. Gauk je istakao da i u demokratiji, takođe, važi da se za vrijednosti mora zalagati i odgovornost preuzimati, “svako na svoj način i svako na

svojoj poziciji”. Šef njemačke države je istakao da ovaj datum podsjeća na to koliko je važno hrabro stajati iza vrijednosti.

“Mi smo imali izbor između

činjenja i nečinjenja, između reći i ćutati...”, podsjetio je Gauk na noviju njemačku političku istoriju.

Na jučerašnji dan 1944. godine grupa okupljena oko aristokrate i oficira Klausa fon Štaufenberga izvela je neuspjeli atentat na Hitlera, poznat pod kodnim nazivom “Operacija Valkira”. Štaufenberg je bio jedan od glavnih lidera pokreta koji je želio da ubije Hitlera. Kao jedina osoba koja je imala pristup Fireru, ovaj plemić i vojnik - koji je oko i ruku izgubio u borbama u Africi - preuzeo je, tada, glavnu ulogu u zavjeri. Prema planu, Štaufenberg je ostavio aktovku s eksplozivom ispod stola u “Vučjoj jazbini”, Hitlerovom skrovištu, ali je u eksploziji Hitler samo ogreben, pošto ga je, kako

kaže istorija, zaštitila debela daska stola. Štaufenberg je istog dana strijeljan, a idućih dana je ubijeno nekoliko hiljada ljudi osumnjičenih da su imali veze s atentatorima.

Oko 350 njemačkih vojnika je sinoć, na istorijski dan i po tradiciji ispred zgrade Rajhstaga, položilo zakletvu pred predsjednikom države, a na svečanosti je govorio ministar odbrane Ursula fon der Lajen. Nekoliko decenija poslije neuspjelog atentata novinar Lars-Broder Kail i političar partije Zeleni Antje Volmer napisali su knjigu pod naslovom “Štaufebergovi saborci - sudbina nepoznatih zavjerenika” kojom pokušavaju da razjasne ovaj dio njemačke istorije koji i danas izaziva veliku pažnju javnosti.

46 showbiz

PONEDJELJAK, 21. 7. 2014.

svjetski glamur u SMOTRA MODE

kotoru Tokom dva dana trajanja Internacionalne smotre mode publika je ispred katedrale Svetog Tripuna u Starom gradu imala prilike da uživa u sjajnim modelima svjetskih i domaćih dizajnera

Zvijezda američke modne scene La Kvan Smit zatvorio je 17. Internacionalnu smotru mode u Kotoru najnovijom kolekcijom za jesen-zimu 2014/15. godine. Ovaj talentovani dizajner prikazao je kolekciju sa modelima od kojih ćemo neke uskoro vidjeti na Rijani, Madoni i Tajri Benks.

● Ženstvenost na italijanski način Prve večeri Smotre viđena je aktuelna kolekcija poznatog italijanskod brenda “Genny”, koja je obilovala ženstvenim krojevima koji karakterišu modnu viziju brenda. Nakon uvodnog govora Vesne Mandić, direktorice modne agencije “Fabrika” čast da otvori Smotru pripala je gradnonačelnici KoKolekcija Marine Banović-Džuver

tora Maji Ćatović koja je uz osmijeh i aplauz kazala da je “Smotra zvanično i otvorena”. Modeli italijanskog brenda obilovali su bojom jorgovana, bijelom, zlatnom, te detaljima od kojih su najviše pažnje privukli oversize pojasevi od metalnih lanaca.

Glavna kreatorka Sara Kavaci koja je došla u pratnji vlasnika “Swinger Group” Matijasa Faćinija u čijem je vlasništvu modna kuća “Genny”, kazala je da je kolekcija veoma ženstvena. “Kolekcija je inspirisana ženstvenom damom. Naša modna kuća kreira za elegantne žene, pa tako su tako izrađene od dragocjenih i skupih materijala kao što su svila, sa puno ručnog rada i upotrebom Svarovski kristala”, kazala je Kavaci, dodavši da su materijali jako prijatni i prate liniju naglašavajući siluetu na otmen način. Mode-

le koje kreira rado i sama nosi, a među klijentima ove kuće neke su od najpoznatiih ličnosti iz Italije. Ova kolekcija posebno se dopala Aneti, supruzi proslavljenog fudbalera Predraga Mijatovića, koja je zajedno s njim bila u publici.

Mijatović nam je kazao da se uvijek rado odazivaju pozivu Vesne Mandić, te da ih kada je Kotorska smotra mode vežu posebne emocije jer su se tu i upoznali. “Mojoj supruzi kada se dopadnu određeni modeli sa revije ona se obrati Vesni nakon čega dođe do saradnje i kupovine. Kada želim da obradujem suprugu nekim dizajnerskim komadom obavezno je povedem sa sobom”, kazao je Mijatović.

● bijela boja u fokusu Druge večeri prisutni su

uživali u revijama crnogorskih dizajnerki Marine Banović-Džuver i Milene Đurđić, ali i inostranog gosta La Kvana Smita.

Naša dizajnerka BanovićDžuver prikazala je kolekciju u bijeloj boji sa akcentom na lepršave tkanine, vez, kristale i heklane modele i detalje. Osim pomenutog, Marina je pokazala i nekoliko modela od džinsa spojivši ih pritom sa elegantnim komadina dokazujući tako da se dva različita stila jako dobro mogu nositi.

S obzirom da joj je ovo četvrti put da učestvuje na Kotorskoj smotri Marina je već imala viziju kako kolekcija treba da izgleda. “Posebno mi je drago što sam dobila pozitivne komentare od važnih ljudi iz svijeta mode koji su u svojoj karijeri imali prilike da vide brojne modne revije. Bijela boja je dominirala, a ja sam s obzirom da znam ovu scenu imala viziju kako sve to treba da izgleda”, kazala je Marina, otkrivši nam da je sedam modela već unaprijed prodato.

Nakit koji je upotpunio njene

Među prisutnima je bila i Milica Pejanović-Đurišić

modele djelo je vajarke Katarine Zlajić koji je takođe oduševio brojne pripadnice nježnijeg pola.

Dizajnerka Milena Đurđić, kako se od nje i očekivalo, napravila je performans koji je ispraćen gromoglasnim aplauzom.

● baletski performans i oštre linije Prije negoli su menekenke prošetale pistom na istoj su izašli plesači Baletske trupe “Ballo” koji su uz performans najavili reviju. “Ovo je kolekcija za proljeće-ljeto, ali sa elementima visoke mode.

Na mnoge modele utrošeno je i po nekoliko metara svile, a uz kreacije su uklopljene neobične, kape i šeširi čime je zaokružena cjelokupna priča”, kazala je Milena koja je ostvarila veoma važne kontakte, a usput je i rezervisano i nekoliko revijskih kreacija.

Nakon završetka Smotre Vesna Mandić podijelila je

showbiz 47

PONEDJELJAK, 21. 7. 2014.

26

Manekenka Ana Prelević u modelu Milene Đurđić

Model La Kvan Smita

modela je predstavila Marina Banović-Džuver na Smotri mode u Kotoru

1.

put svoje kolekcije na Kotorskoj smotri mode prikazali su La Kvan Smit, Milena Đurđić i modna kuća Genny

sa nama kako je sve proteklo ističući da je veoma zadovoljna. Ona je dodala da će i naredne godine biti tri dizajnera i da publika može očekivati kvalitetne i prestižne dizajnere. Od poznatih ličnosti koji su viđeni tokom dva dana bili su ministarka odbrane Milica Pejanović-Đurišić, supruga

Publika pozdravlja kolekciju Milene Đurđić

Svetozara Marovića Đorđina Marović, predsjednica Odbora direktora Montenegro Airlinesa Daliborka Pejović, glumci Branislav Trifunović, Sanja Jovićević, Slavko Kalezić kao i mnogi drugi uticajni gosti.

Marija Ivanović, foto: Mirko Savović

17. put zaredom održana je Smotra mode u Kotoru

Crnogorska ambasadorka u Francuskoj Irena Radović u društvu supruge Svetozara Marovića

48 ENIGMATIKA

PONEDJELJAK, 21. 7. 2014.

VICEVI - Zato što je tata juče pokušao i dobio je šamar! *** Pita inspekcija radnika u crnogorskoj fabrici: - Koliko ljudi ovde radi?

- Sa šefom – 10.

- A bez šefa?

- A, bogumi, bez šefa – niko! *** Doktore, za moje kilograme koliko bi trebalo da budem visoka?!

- Negdje oko 4 metra.

- Eto, ja lijepo kažem da sam niska, a oni zapeli debela pa debela… *** U supermarketu prilazi Mujo zgodnoj curi: - Izvinite, negdje mi se izgubila Fata.

- Pa kakve to veze ima samnom?

- Ajde da pričamo malo. Obično se odmah pojavi čim priđem kakvoj zgodnoj ženskoj.

Pita mali Mujica tatu: - Tata, zašto se Zemlja okreće?

Mujo se malo zamisli pa kaže: - Kako okreće? Slušaj mali, da ti slučajno nisi našao onu moju rakiju? *** Sretne Mujo Hasu: - Priča se da si se oženio?

- Da, oženio sam se.

- A zašto?

- Pa nije mi se sviđala hrana u menzama.

- I? Sada?

- Sada mi se sviđa. *** Izašla majka sa sinom i usput sretne svoju jako lijepu i zgodnu prijateljicu. Majka: - Sine, poljubi tetu.

- Neću!

- Čuješ, poljubi tetu. Ne budi nepristojan!

- Mama, rekao sam da neću i neću!

- A zašto je nećeš poljubiti?

Play sudoku online at: Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com

LAKŠA

Daily Sudoku puzzle No. 2823

TEŽA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

2014-07-06

Medium level

Daily Sudoku puzzle No. 2824

2014-07-07

Medium level

Sudoku puzzle No. 1887 2011-12-13

3

6 4

1 7

3 9

5

4 6

9

3 1

8 4

7 2

9

4

3

2

5

8

7

4

1

2

5

4

7

1

3

9

6

1

4

7

9

3

6

5

2

8

4

3

9

5

1

7

6

8

2

7

5

1

8

6

2

9

3

4

3

6

8

1

4

9

2

7

5

5

7

2

6

8

3

4

1

9

6

Play sudoku online at:

Puzzle solution:

9 1 4 7 2 5 8 6 3 Sudoku puzzle No. 2201 2012-10-22

5

1 7

4

1

9

8

www.sudokukingdom.com 2 8 6 3 9 4 1 5 7

6 2

6

2

9

6

9

6

7

1

4

3

9

2

5

8

8

2

5

7

6

1

4

9

3

3

4

9

2

8

5

7

1

6

4

1

8

3

7

6

5

2

9

2

9

6

5

1

8

3

7

4

7

5

3

9

4

2

8

6

1

5

3

7

1

9

4

6

8

2

9

6

2

8

5

3

1

4

7

1

8

4

6

2

7

9

3

5

7

3

9

6 4

8

5

9

5

6

6

5 1

3 7

3 1 8

2

7

9

4

5 7

9 6

3

1

1

ENIGMATIKA 49

PONEDJELJAK, 21. 7. 2014.

Word Search Puzzle #A213JM

S

T

P

U

R

S

I

D

E

P

O

H

B

D

N

F

L

I

T

S

E

E

S

A

W

S

O

O

A

Z

G

R

A

P

H

I

C

R

I

T

M

G

P

E

S

G

U

M

P

T

I

O

N

A

B

G

S

R

U

O

T

E

D

Y

D

L

L

C

I

E

S

O

C

K

S

G

R

A

T

E

S

O

N

D

T

E

D

H

A

I

E

E

C

B

T

S

G

L

R

D

U

T

E

R

X

O

L

O

E

E

N

Y

U

N

N

L

B

T

A

U

U

N

P

S

I

S

T

U

C

N

R

H

R

T

T

I

P

A

S

P

J

U

E

A

O

S

N

D

C

E

E

V

A

I

N

C

S

G

N

I

W

O

H

S

D

N

E

T

C

A

N

D

L

E

S

N

E

D

D

A

L

G

G

L

M

G

O

O

S

E

D

E

C

C

P

Z

BLURS Blurs BOMBING BREAD Bombing CANDLES Bread CANVASES CEDES Candles CLUTCHED Canvases DEITY DETOURS Cedes DISRUPTS DOGGEDLY Clutched DUNCES Deity EBONIES ECOLOGY Detours

EXTRAS

Ebonies FLITS

GIRTH Ecology

GLADDENS

Extras GLINT

Flits GOOSED

GRAPHIC

GirthGRATES

GUMPTION

Gladdens HOPED GlintJUNTA

KARAT

Goosed NOISE

NUCLEI Graphic

Disrupts

Grates

Doggedly

Gumption

Dunces

Hoped

OUTDO PAROLE Stepped PLEASINGStrut Karat SEESAWS Noise Tacos SHOWINGS SHUNT Nuclei SNAPS Tipsy SOCKS Zeroed Outdo STEPPED Parole STRUT Pleasing TACOS TIPSY Seesaws ZEROED Junta

Showings Shunt

Snaps REBUS Socks

Copyright © Puzzle Baron July 19, 2014 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions!

HOROSKOP OVAN Djelujete radoznalo i vrlo ambiciozno, stoga provjeravate različite informacije koje utiču na nivo poslovne saradnje. Upotrijebite svoju pamet u onoj mjeri koliko je neophodno, da pravilno zaštitite poslovno-finansijske interese.

BIK Bez obzira na različite sugestije koje dobijate, najbolje je da izbjegavate velike poslovne izazove. Potrudite se da korektno ispoštujete osnovna pravila u poslovnoj saradnji. Slobodno vrijeme posvetite mentalnoj relaksaciji.

BLIZANCI Nečija kritika na Vas ne ostavlja poseban utisak. Posto je riječ o različitim stavovima, nema potrebe da smišljate dodatna objašnjenja. Ponekad je zaista teško pomiriti suprotna gledišta koja postoje u rešavanju poslovnih interesa.

RAK Djelujete sumnjičavo u susretu sa saradnicima, stoga odbijate nečije mišljenje ili savjet. Ukoliko se previše udaljavate od zajedničkih tema, očekuju Vas dodatne komplikacije i teži uslovi koji će Vas značajno usporiti.

LAV Neko Vas opterećuje dodatnim zahtjevima i pokušava da Vam nametne određene obaveze.

Uporno pokušavate da pronađete neko zaobilazno rešenje, ali Vaš napor ipak ne donosi i pozitivan efekat. Povremno djelujete rezignirano.

DJEVICA

Rješenje iz prethodnog broja: Boli gnjat Emila (Bo, lignja te Mila)

Određene stvari koje prećutkujete pred saradnicima, lako mogu da Vas dovedu u pomalo neprijatnu situaciju. Raspolažete sa pogrešnim informacijama, tako da Vaše prognoze zvuče neubjedljivo. Zatražite nečiji savjet.

VAGA Ukoliko se Vaši poslovno-finansijski ciljevi ne poklapaju sa zajedničkim interesima, nema razloga da reagujete sujetno prema saradnicima. Promijenite svoju prvobitnu strategiju i prihvatite razumnu orijentaciju.

ŠKORPIJA Strogo ocjenjujete nečije ponašanje i novu situaciju na poslovnoj sceni procjenjujete na osnovu ličnih mjerila. Uporno zagovarate lične principe, čak i po cijenu da Vaši saradnici imaju drugačije mišljenje. Prihvatite nečiju kritiku.

STRIJELAC Iritira Vas nečije pomalo rigidno ponašanje, jer ne volite kada se saradnici previše upliću u Vašu poslovnu organizaciju. Ipak, u zajedničkom interesu je da se poslovno-finansijski rizik svede na minimum.

JARAC Osjećate kreativnu inspiraciju i djelujete pozitivno na svoju okolinu. Nemojte propustiti priliku koja obećava poslovni dobitak ili neku perspektivnu reklamu.

Važno je da se angažujte se na različitim stranama.

VODOLIJA Pažljivije razmislite o nečijim riječima, prije nego što se upustite u novu avanturu koja može da Vam donese izvjesni materijalni gubitak. Sve što činite bez nečijeg znanja ili odobravanja, predstavlja potencijalni poslovni rizik.

RIBE Potrebno je da ostavite ozbiljan utisak na svoju okolinu. Razmislite o različitim detaljima koji imaju pozitivan efekat prilikom poslovnih susreta. Budite disciplinovani, kako biste zadovoljili različite kriterijume ili ukuse.

50

KUĆE/STANOVI

P

U Nikšiću prodajem nove dupleks, luks trosobne stanove 84 i 101 m2, Ibonova zgrada. Tel.040/212-026, 069/030-426 Žabljak, Ski centar Savin kuk, prodajem vikendicu 80m2+ostava7m2, na placu 200m2. Povoljno!

Tel.069/062-426 Prodajem kuću u Podgorici - Zabjelo, 100m2 na placu od 400m2. Kompenzacija za tri jednosobna stana ili fi ksno 90.000 eura. Papiri 1/1.

Tel.069/893-727 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina.

Tel.069/883-220

MALI OGLASI

Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna!

Tel.069/069148 Prodajem - mijenjam za stan poluzavršenu kuću 6km od grada na placu 3.000m2. Mjesto Drezga kod Rogama. Kuća je na 2 nivoa, 9 soba, 4 kupatila, američki stil.

Tel.067/744-430

I Izdajem dvosoban namješten stan u Bloku 5.

Tel.069/440-495 Stan u Beogradu na Čukaričkoj padini, 60m2, opremljen, izdajem od septembra 2014. na duže vrijeme.

Tel.0038260003881 Izdajem garsonjeru, 24m2, u strogom centru Podgorice, pješačka zona. Idealna za studente. Tel.067/609-788 Izdajem namješten jednosoban stan kod Tehničke škole. Tel.069/763005

I Z D A J E M APARTMAN I NAMJEŠTENE SOBE ZA STUDENTE IZA NOVOG STUDENTSKOG DOMA. TEL. 063/211-777

izdajem od septembra jednosoban namješten stan kod Pravnog fakulteta. Tel.069/046-708 Izdajem apartman na Žabljaku. Tel.069/598-077 Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992 Izdajem jednosoban namješten stan u Ulici kralja Nikole. Tel.069/607-537 Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 300 eura. Tel.067/244616 Izdajem namještenu garsonjeru ženskoj osobi, sve zasebno, klimatizovana, Masline. Tel.067/675-909, 020/612-291

PONEDJELJAK 21. 7. 2014.

Izdajem od 1. juna petokrevetni luks apartman kod autobuske stanice u Budvi. Dnevno 60 eura.

Tel.069/566-716 Izdajem jednosoban namješten stan Preko Morače iznad lokala "Langolo".

Ulica 13. jul. Cijena 290 eura. Tel.069/093-302 Izdajem namještenu garsonjeru, klimatizovana, Sedme omladinske 4, Podgorica, kod Vezirovog mosta. Cijena 180 eura.

Tel.068/010-021, 069/586-924 SOBE Izdajem sobu studentima iza Studentskog doma, Podgorica. Tel.067/269-777 POSLOVNI PROSTOR U Nikšiću izdajem sređen poslovni prostor 30 m2 (Ibonova zgrada). Tel.040/212026, 069/030-426 Izdajem poslovni prostor 80m2 na dva nivoa, opremljen, Ulica moskovska 97, Podgorica, zgrada "Cijevnekomerc".

Tel.067/367-666

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Izdajem poslovno magacinski prostor blizu "Volija" u Tološima.

Tel.067/860-937 PLACEVI Plac na Cetinju pored Ljetnje pozornice, oko 500 m2. Kompletna infrastruktura.

Gruda!

Tel.067/863-300 Ustupam 2.000m2 plodne zemlje u okolini Danilovgrada, put, voda, struja, pogodno za plastenike, za 300m2 u Podgorici. Tel.067/863-836 Prodajem plac u Spužu, ekstra lokacija.

Tel.069/033-958 Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad. Tel.069/073-331

PONEDJELJAK 21. 7. 2014.

Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Cijena 6.500 eura. Tel.067/390-767

NASTAVA Dajem časove maternjeg jezika osnovcima.

Tel.067/913-3370

Prodajem plac 500m2 u Tološima! Ekstra lokacija!

Tel.067/848-312

LIČNO

VOZILA/AUTO DJELOVI

U Bar dolaze poznati kožni ljekari. Zakažite pregled. Tel.067/725-742

Kupujem fiću u bilo kakvom stanju. Tel.067/833-411 Prodajem opel vektru, 97. godište, 1.6 16V, karavan, registrovan godinu. 1.300 eura. Tel.067/652-972 Prodajem jamahu R1, 2013, godište, led dioda, plavo siva.

Potpuno nova. 3.500 kilometara. Može kompenzacija za kola. Tel.068/329-299 USLUGE

..

51

MALI OGLASI

. .

RAČUNOVODSTVO REGISTRACIJA PREDUZEĆA USTUPANJE ZAPOSLENIH SUDSKI PREVODIOCI

IAS, IFRS Certified

Ivana Đurašević +382 68 222 188 www.ekonomik.me

Top Service - First choice - Best price guarantee

Arhitekta u penziji traži ženu oko 60 godina za zajednički život.

Tel.069/594-707 KUĆNI LJUBIMCI

Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, kvalitetno, povoljno.

Tel.067/644-494

Prodajem štenad cane corso šampionskog porijekla.

Vakcinisani i očišćeni od parazita.

Tel.068/504-888

Otčepljenje kanalizacije električnom sajlom wc šolja, sudopera, šahti, umivaonika i ostalog.

Dolazim odmah po pozivu. Povoljno!!! Vukčević.

Tel.069/655-444, 067/589-073, 068/654474

Klime - obične, inverteri, multi. Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina. Tel.069/020-023, 067/342-392

Kosim placeve, bašte, dvorišta motornim trimerom i šegam drva. Povoljno.

Vukčević.

Tel.069/655444, 068/654-474, 067/589-073 GRAĐEVINSKE USLUGE

Malim i velikim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje-bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz.

Tel.069/297-222 Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

APARATI/OPREMA

K lim e f ujit su , mid ea , viva x , au x , o bič n e, in ver ter i, m u lt i. P r o da ja , m o nt a ž a , s er vis , d o p u na f r e o na , d e zinfe kcija .

G ara n cija d o 5 g o dina . Povoljn o. Tel .0 69/020 - 9 97, 0 67/911-259 8 Klime - obične, inverter, multi, kasete, parapetne, kanalne...

Prodaja, ugradnja, servis, dezinfekcija. Garancija 5g. Najpovoljniji!

Tel.067/501-209, 068/501-209. www.klimescepanovic.com MUZIČKI INSTRUMENTI

Prodajem majstorske violine. Tel.069/617-231

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

52

MALI OGLASI PREMINULI BojanaSre tenova Ceković 19. jula 2014. u 23. godini.

Sahrana će se obaviti 21. jula u 14 časova u Dučićima, Kuči.

Anđelija Mata Nikolić

POLJOPRIVREDA Prodajem balirano sijeno, Kosić. Tel.067/559-750

Vrhunski originalni preparati za potenciju, gelovi 15/7kom. Man-king na biljnoj bazi 30/10kom.

Tablete 15/4kom.

Tel.067/852-451

RAZNO

rođena Krgović, 19. jula 2014. u 83. godini. Sahrana je obavljena 20. jula na gradskom groblju u Škaljarima.

Danica Dana Gojkova Vlahović rođena Knežević, u 77. godini. Sahrana je obavljena 20. jula u 16 časova na groblju Babljak, Kolašin. Kuća žalosti Breza – Kolašin.

Ružica Bogićeva Šćepanović

Marko Ljubov Vućić 19. jula 2014. Sahrana će se obaviti 21. jula u 14 časova na gradskom groblju u Nikšiću. Kuća žalosti Bulevar revolucije 46, Podgorica.

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel.069/019698, 067/455-713

rođena Mićanović, 19. jula 2014. u 71. godini.

Sahrana je obavljena 20. jula na gradskom groblju u Kolašinu.

Blažo Krstov Grujičić (1944). Sahrana će se obaviti 21. jula 2014. u 15 časova na Novom groblju na Cetinju.

Povoljno prodajem sliku kopija poznatog slikara, prikazan portret starog Crnogorca u nošnji. Dimenzije 51 x 64 cm, ulje na platnu. Tel.069/490-723 Ako imate probleme u ljubavi, braku, neslogu, želite znati budućnost, treba vam talisman, c.magija vas uništava. Pozovite na 068/563-851

rođena Drašković, 19. jula 2014. Sahrana će se obaviti 21. jula u 15 časova u selu Broćanac.

Kosa Milivoja Vujisić

Persida Penja Milorada Velović

Invalidska kolica manuelna sa svim podešavanjima (naslona leđa, glave, ruku, nogu, visine, dužine).

Invalidska elektro-motorna kolica nova i polovna za kretanje po stanu i u saobraćaju. Dušek za nepokretne protiv stvaranja rana, jastuče za kolica protiv rana.

Telefon: 067/318-537

Miroslav Mihailov Bokan 19. jula 2014. u 63. godini.

Sahrana je obavljena 20. jula u 14 časova u selu Bukovik – Crmnica.

Zdravko Milovana Drobnjak 19. jula 2014. u 75. godini.

Sahrana je obavljena 20. jula na Čepurcima.

Božo Nikolin Pavićević 19. jula 2014. u 91. godini.

Sahrana je obavljena 20. jula u Danilovgradu.

rođena Vučićević, 18. jula 2014. u 73. godini. Sahrana je obavljena 19. jula na gradskom groblju Zagorič.

Milivoje Kostov Bojanić 18. jula 2014. u 78. godini.

Sahrana je obavljena 19. jula na Čepurcima.

Miloica Nika Jeknić 18. jula 2014. Sahrana je obavljena 19. jula na mjesnom groblju u selu Svrke – Gornja Morača.

Nataša Vojislavova Pavićević rođena Maljević, 18. jula 2014. Sahrana je obavljena 19. jula na Novom groblju na Cetinju.

Zorka Mališina Tomović rođena Zečević, 18. jula 2014. u 79. godini. Sahrana je obavljena 19. jula una gradskom groblju u Mojkovcu.

Milivoje Maksima Radević

Milosav Bale Čedov Simonović

19. jula 2014. u 79. godini.

Sahrana je obavljena 20. jula u Velici.

Vojin Dušanov Backović

Stanica Mirka Živković rođena Sekulić, 19. jula 2014. u 88. godini. Sahrana je obavljena 20. jula na groblju u Pavinom Polju.

Danica Vasa Trajkovski

rođena Andrić, 19. jula 2014. u 73. godini. Sahrana je obavljena 20. jula u selu Godinje, Crmnica.

Dragomir Miloša Đinović 17. jula 2014. u Kopenhagenu. Sahrana će se obaviti 23. jula u 12 časova u Kopenhagenu (Rodovre).

PONEDJELJAK 21. 7. 2014.

18. jula 2014. u 73. godini.

Sahrana je obavljena 20. jula u Kočanima.

Ismet Halimov Radončić 18. jula 2014. u 77. godini.

Sahrana je obavljena 20. jula u 13 časova u Gusinju.

Zagorka Jovićević rođena Pečurica, 18. jula 2014. u 62. godini. Sahrana je obavljena 20. jula na Novom groblju na Cetinju.

Blagoje Radovanov Vojinović 18. jula 2014. u 75. godini.

Sahrana je obavljena 20. jula u Zagoriču. Kuća žalosti Ulica 27. marta, F7Zabjelo, Podgorica.

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

(1960). Sahrana je obavljena 19. jula na mjesnom groblju u Ozrinićima.

Jovan Markov Krivokapić borac NOR-a 1941, viši oficir JNA. Sahrana je obavljena 18. jula 2014.

Anđelija Rajkova Bošnjak rođena Mitrić, u 91. godini.

Sahrana je obavljena 19. jula 2014. u selu Bezuje – Piva.

e-mail: sotiroski@t-com.me

Obavijest o smrti možete poslati svakim danom do 21 čas.

Pogrebne usluge Sotiroski Bijelo Polje.

Više informacija na tel.

069 023 690 i 050 431 050 46 godina Vama na usluzi

PONEDJELJAK 21. 7. 2014.

53

INFORMACIJE VOZOVI/TRAINS

VAŽNI TELEFONI

Ljetnji red vožnje važi od 4.7.2014.

DEŽURNE SLUŽBE Policija ....................................... 122 Vatrogasna ................................ 123 Hitna pomoć.............................. 124 Tačno vrijeme ........................... 125 Telegrami .................................. 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .................... 112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ............................ 1180 Informacije .............................. 1181 Crnogorski telekom................1500 Telenor .................................... 1188 M:tel .........................................1600 Elektrodistribucija ............633-979 Vodovod............................. 440-388 Stambeno ..........................623-493 Komunalno ........................ 231-191 JP “Čistoća” ...................... 625-349 Kanalizacije .......................620-598 Pogrebno ...........................662-480 Meteo.........................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ....................................020/244-170 Šlep služba ................ 069-019-611 Žalbe na postupke policije ................... 067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija .................................... 080-081-333 Montenegro Call centar ........1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ................................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga............ .............................................116 666 Sigurna ženska kuća. 069-013-321 Povjerljivi telefon .....080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ...................... 611-534 Narcotics Anonymous 067495250 NVO 4 LIFE ................067-337-798, .................................... 068-818-181 CAZAS AIDS ............... 020-290-414 Samohrane majke ....069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka ............................ 618-395 Inspekcija zaštite prostora ............................................ 281-055 Inspekcija rada.................. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ...265-438 Komunalna policija... 080-081-222 Metrološka inspekcija ..... 601-360, ......................................fax 634-651 Sanitarna ........................... 608-015 Tržišna ............................... 230-921 Turistička ...........................647-562 Veterinarska ..................... 234-106 BOLNICE Klinički centar ................... 412-412

Ponedjeljak: PodgoricaLjubljana 6:00, LjubljanaPodgorica 23:05. Utorak: Podgorica-Ljubljana 6:00.

Srijeda: Ljubljana-Podgorica 14:25, Podgorica-Ljubljana 16:10. Četvrtak: LjubljanaPodgorica 14:25, PodgoricaLjubljana 16:10. Petak i nedjelja: Podgorica-Ljubljana 15:50, Ljubljana-Podgorica 17:30.

Nedjelja: Ljubljana-Podgorica 23:05. Zavisno od dana letjenja, Adria airways sa polaskom iz Podgorice, sa presijedanjem u Ljubljani, u svojoj usluzi nudi i letove: za Amsterdam: utorkom i nedjeljom, Minhen: utorkom, srijedom, petkom, nedjeljom, Beč: ponedjeljkom, utorkom, srijedom, četvrtkom, petkom i nedjeljom, Brisel: ponedjeljkom, utorkom, srijedom, četvrtkom, petkom i nedjeljom, Prag: ponedjeljkom, srijedom, petkom, Kopenhagen: nedjeljom, Frankfurt: ponedjeljkom, utorkom, srijedom, četvrtkom, petkom i nedjeljom, Cirih: ponedjeljkom, utorkom, srijedom, četvrtkom, petkom i nedjeljom, Varšavu: ponedjeljkom i petkom.

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ............................648-823 Konik .................................. 607-120 Tuzi .....................................603-940 Stari aerodrom ................. 481-940 Dječja ................................. 603-941 Golubovci........................... 603-310 Radio-stanica .................... 230-410 Blok 5 .................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .............664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški ............................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ..................... 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” ................020-641-651 Montvet .............................662-578 APOTEKE Ribnica ............................... 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog .. 241-441 ICN Crna Gora ................... 245-019 Sahat kula.......................... 620-273 Biofarm .............................244-634 HOTELI Ambiente ...........................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro ...........406-500 Bojatours........................... 621-240 City ..................................... 441-500 Crna Gora ......... 634-271, 443-443 Evropa .............. 621-889, 623-444 Eminent .............................664-646 Keto ....................................611-221 Kosta’s .............. 656-588, 656-702 Lovćen ............................... 669-201 Pejović ............................... 810-165 Premier .............................409-900 Podgorica ..........................402-500 TAKSI Alo taksi ................................19-700 SMS ...............................069019700 Boom taksi ...........................19-703 Bel taxi ................................. 19-800 City taksi ............................... 19-711 besplatan broj .............. 080081711 De lux taksi ...........................19-706 Exclusive taksi......................19-721 Hit taksi ................................19-725 Red line taksi........................19-714 SMS ...............................068019714 Royal taksi ............................19-702 Oranž 19” .............................19-709 PG taksi.................................19-704 Queen taksi ..........................19-750

Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201201, 241-154, mobl.067/241-154

Ponedjeljak, četvrtak i subota: RimPodgorica 9:55, Podgorica-Rim 12:10.

Utorak: Podgorica-Rim 10:30, RimPodgorica 12:40. Petak: Podgorica-Rim 08:30, Rim-Podgorica 10:30. Nedjelja: Podgorica-Rim 17:20, Rim-Podgorica 19:20.

Alitalia sa presijedanjem u Rimu zavisno od dana letjenja u svojoj usluzi nudi letove za ostatak svijeta: Evropa, Kanada, Južna i Sjeverna Amerika…

Informacije: OKI AIR MONTENEGRO, generalni zastupnik za Crnu Goru, Podgorica, 020/201201, 201202

Moskva – Tivat: utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat – Moskva: utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su:+382/67/23-07-78; +382/67/67-65-66

POLASCI IZ PODGORICE: za Bar: 5.15 (lokal); 07.58 (auto-voz sa kolima DDam za prevoz automobila); 8.20 (lokal); 08.55 (brzi sa direktnim kursnim kolima iz Beograda i Novog Sada); 10:10 (lokal);11.30 (lokal); 12.50 (lokal); 15.20 (lokal); 16.50 (lokal); 18.00 (lokal); 21.10 (lokal).

Za Bijelo Polje: 6.25 (lokal); 15.50 (lokal); 18:01 (brzi sa direktnim kursnim kolima za Beograd i Novi Sad). Za Beograd: 17.20 ( auto-voz sa kolima DDam za prevoz automobila ); 18:01 (brzi sa direktnim kursnim kolima za Beograd i Novi Sad). Za Nikšić: 07:00 (lokal); 08:05 (lokal); 11:20 (lokal); 14:00 (lokal); 16:10 (lokal); 19:35 (lokal); 20:30 (lokal). POLASCI IZ BARA: za

Podgoricu: 5:25 (lokal); 6:35 (lokal); 10:20 (lokal); 11:35 (lokal); 14:05 (lokal); 14:50 (lokal); 16:40 (lokal); 17:00 (brzi sa direktnim kursnim kolima za Beograd i Novi Sad); 18:30 (lokal); 19:35 (lokal).

Za Bijelo Polje: 5.25 (lokal); 14.50 (lokal); 17:00 (brzi sa direktnim kursnim kolima za Novi Sad).

Za Beograd:16.21 (auto-voz sa kolima DDam za prevoz automobila); 17:00 (brzi sa direktnim kursnim kolima za Beograd i Novi Sad). Za Nikšić: 18:30 (lokal). POLASCI IZ BIJELOG POLJA: za Podgoricu (Bar): 06:37 (brzi sa direktnim kursnim kolima iz Beograda i Novog Sada); 09:02 (lokal); 18:35 (lokal). Za Beograd: 20:40 (brzi sa direktnim kursnim kolima za Beograd i Novi Sad); POLASCI IZ NIKŠIĆA: za Podgoricu: 6:25 (lokal); 8:40 (lokal); 9:50 (lokal); 12:40 (lokal); 15:35

(lokal);18:05 (lokal); 21:00 (lokal). Za Bar: 8:40 (lokal); 15:35 (lokal). POLASCI IZ BEOGRADA: za Podgoricu (Bar): 17.20 (auto-voz sa kolima DDam za prevoz automobila); 18.05 (sa direktnim kursnim kolima iz Beograda i Novog Sada).

09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45, 10:57, 11:00, 11:00, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:50, 12:54, 13:,00, 13:00, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:49, 13:50, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:16, 14:20, 14:29, 14:30, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:16, 16:29, 16:29, 16,30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:16, 18:19, 18:29, 18:30, 18:57, 19:00, 19:00, 19:,10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00, 20:16, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27, 22:32, 23:40.

Dizeldorf: 00:30 subotom. Dortmund: 00:30 subotom. Dubrovnik: 06:00. Frankfurt: 00:30 subotom. Gacko: 08:30, 10:50, 16:45. Glava Zete: 07:10, 15:07. Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13. Herceg Novi: 00:30, 04:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19:45, 20:20. Kolašin: 00:40, 06:58, 07:00, 07:30, 08:25, 09:00, 10:00, 11:30, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:39, 14:50, 15:30, 15:45, 17:13, 18:00, 19:55, 20:05, 20:25, 21:35, 22:27. Kotor: 00:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15,

10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, 00:30. Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00.

Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00. Kruševac: 16:30. Leskovac: 16:30.

Luksemburg: 05:30 subotom. Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45. Nikšić: 05:45, 07:02, 06:35, 07:25, 07:40, 07:45, 08:05, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:35, 10:50, 10:29, 10:45, 10:50, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:55, 14:30, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40. Niš: 10:00, 16:30, 20:15.

Novi Pazar: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 23:00.

Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00. Peć: 07:45, 21:30. Petrovac: 06:00, 07:00, 11:45. Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13. Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 12:00, 14:38, 14:39, 14:50, 15:57. Plužine: 07:40, 09:30, 13:3 , 23:40. Priština: 21:30. Prizren: 07:45.

Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40. Skoplje: 20:05 osim ponedjeljkom. Subotica: 20:45, 22:30. Šavnik: 05:45, 13:55, 12:00, 14:38, 15:57. Tivat: 00:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 11:55, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45. Trebinje: 10:50, 16:45. Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:50,21:00. Žabljak: 05:45, 13:55, 14:38, 15:57.

Informacije o kretanju vozova mogu se dobiti u željezničkim stanicama: Podgorica: (020) 44 12 11 i 44 12 12.

Bar: (030) 30 16 15 i 30 16 22. Sutomore: (030) 30 16 92. Nikšić: (040) 21 44 80.

Bijelo Polje: (050) 47 85 60. Kolašin: (020) 44 14 92. Mojkovac: (050) 47 21 30

AUTOBUSI/BUS Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13.

Aranđelovac: 21:35. Banjaluka: 20:25, 20:30 (subota i nedjelja), 21:20 (petak i ponedjeljak).

Bar: 03:00, 05:00, 07:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:40, 19:50, 21:00.

Beč: 00:30 subotom. Beograd: 00:40, 08:30, 09:45, 11:00 (svaki drugi dan), 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00. Berane: 08:25, 09:00, 10:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13m 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 22:27, 23:00. Bijeljina: 20:25. Bijelo Polje: 00:30, 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35. Bremen: 00:30 subotom. Budva: 00:30, 04:00, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25. Cetinje: 00:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:25, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:45, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45,20:20, 22:25.

Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00, 07:10, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:16, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:59, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35,

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVIONI/AIRPLANES Red letjenja važi od 1. aprila do 25. oktobra 2014. Kompanija zadržava pravo da izmijeni red letjenja bez prethodne najave. Kompanija preporučuje putnicima da se za sve informacije obrate službi rezervacija na 19804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice Montenegro Airlinesa: 020 66 44 11, 020 66 44 33, 033 451 735, 032 304 860, + 381 11 26 21 122 Podgorica-Beograd: svim danima 07:30 i 18:00. BeogradPodgorica: svim danima 08:50 i 19:20. Tivat-Beograd: svim danima 19:20, 17:20, ponedjeljak, utorak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja 08:20, petak 15:30, subota 07:30, 16:40, nedjelja 08:00.

Beograd-Tivat: svim danima 18:40, ponedjeljak, utorak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja 07:00, 09:40, petak 16:50, subota 06:10, 08:50, 18:00, nedjelja 09:20. Podgorica-Beč: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedjelja 08:05, svim danima 15:00. Beč-Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedjelja 10:30, svim danima 12:50. Podgorica-Ljubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, utorak 06:00, srijeda, četvrtak 16:10. Ljubljana-Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, nedjelja 23:05, srijeda i četvrtak 14:25.

Podgorica-Frankfurt: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja 11:40. Frankfurt-Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja 14:50. Podgorica-Cirih: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 12:30, petak 08:25, subota 10:05. Cirih-Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 15:10, petak 11:15, subota 13:10. Podgorica-Rim: ponedjeljak, četvrtak i subota 12:10, utorak i petak 08:30, nedjelja 17:40. Rim-Podgorica: ponedjeljak, četvrtak i subota 09:55, utorak 10:40, petak 10:30, nedjelja 19:35. PodgoricaMoskva: ponedjeljak, utorak i četvrtak 08:00, subota 23:00. MoskvaPodgorica: ponedjeljak i srijeda 13:45, subota 21:10, nedjelja 16:25.

Tivat-Moskva: svim danima 20:10, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak, subota i nedjelja 09:20, srijeda 08:00, petak 19:00, subota 15:25, nedjelja 10:40. Moskva-Tivat: svim danima 07:15, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak, subota i nedjelja 15:10, utorak i četvrtak 13:45, subota 05:30, nedjelja 06:00. Podgorica-Pariz: ponedjeljak i srijeda 10:30, utorak i četvrtak 10:20, petak 12:15, nedjelja 09:05.

Pariz-Podgorica: ponedjeljak i srijeda 14:20, utorak 14:00, četvrtak 14:05, petak 15:40, nedjelja 12:25. Tivat-Pariz: subota 10:20. ParizTivat: subota 14:00. Tivat-London: srijeda 11:15, petak 08:15, nedjelja 11:25. London-Tivat: srijeda 13:50, petak 10:55, nedjelja 14:10. Podgorica-Dizeldorf: utorak i subota 09:35. DizeldorfPodgorica: utorak i subota 12:50. Podgorica-Kopenhagen: srijeda i subota 12:20. Kopenhagen-Podgorica: srijeda i subota 15:50.

Podgorica-Bari-Podgorica i Podgorica-Napulj-Podgorica (svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima).

Podgorica-Beograd: ponedjeljak, utorak, četvrtak 08:50, 15:40,20:50, ostalim danima 15:40, 20:50. BeogradPodgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 07:20, 14:10, 18:50, ostalim danima 14:10, 18:50. Tivat-Beograd: svim danima 09:40 ,15:40. Beograd-Tivat: svim danima 08:00, 14:10.

Beograd-Frankfurt-Beograd: svim danima polazak u 12:00, povratak 14:50. Beograd-Amsterdam-Beograd: svim danima polazak 08:20, povratk 11:50. Beograd-Dizeldorf-Beograd: svim danima polazak 08:05, povratak,11:05. BeogradBeč-Beograd: svim danima polazak 07:55, povratk 10:45.

Beograd-Moskva-Beograd: svim danima polazak 13:50, povratak 19:35. Beograd-Sarajevo-Beograd: svim danima polazak 14:10, povratak 06:30. Beograd-Skoplje-Beograd: svim danima polazak 21:40, 14:00, povratak 06:00, 15:30.

Beograd-Atina-Beograd: svim danima tri leta dnevno.

Beograd-London-Beograd: svim danima polazak 10:35, povratak 13:40. Beograd-Cirih-Beograd: svim danima polazak 07:20, 18:40, povratak 09:55, 21:20. Beograd-RimBeograd: svim danima polazak 07:45, 17:50, povratak 10:20, 20:40. Beograd-Pariz-Beograd: svim danima polazak 07:25, 17:25, povratak 10:55, 21:05. Beograd-Brisel-Beograd: ponedjeljak, srijeda 07:20, petak 15:00, povratak 10:25 i 18:10.

Beograd-Kopenhagen-Beograd: četiri puta sedmično sa tri leta dnevno. Beograd-Berlin-Beograd: pet puta nedjeljno sa tri leta dnevno. Beograd-Štutgart-Beograd: tri puta nedjeljno sa dva leta dnevno. Beograd-Solun-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Varšava-Beograd: tri puta sedmično.

Beograd-Milano-Beograd: pet puta sedmično. BeogradStokholm-Beograd: pet puta nedjeljno. Beograd-GeteborgBeograd: subotom polazak 13:25, povratak 16:45. BeogradSabina Gocken-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Tel Aviv-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Prag-Beograd: od 01. decembra. Beograd-Abu Dabi-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Banja Luka-Beograd: od 10. decembra.

Beograd-Bukurešt-Beograd: od 10. decembra.

Sve informacije i rezervacije putnici mogu dobiti u poslovnici –Vuka Karadžića telefoni 020/664-740, 664750/664-730, call centar 020/290-240 , fax 665-330. Radno vrijeme poslovnice 09:00 do 17:00. Mail adresa podgoricato@jat.com Rado vrijeme poslovnice na aerodromu 2 sata prije leta. Telefoni 020/653 051/653-050. Cargo sluzba JAT airwaysa od 07:00-14:00. Tel. 020-653-051

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Film

54•TVPROGRAM 07:15 Kviz- Zlatni krug/r 09:00 Serija: Tračara 09:45 Serija: Odbačena/r 10:40 Serija: Neukrotivo srce/r 11:15 Film: Mobilni 12:45 Film: Žena mačka 14:45 Serija: Bez traga/r 15:30 Exploziv 16:00 Serija: Neukrotivo srce 17:00 Serija: Odbačena 17:45 Serija: Dva i po muškarca 18:10 Exkluziv 18:25 Kviz- Zlatni krug 19:00 Vijesti Prve 19:30 Serija: Domaćice sa Bosfora 20:10 Serija: Gorki život 20:50 Serija: Šešir profesora Koste Vujića 21:45 Film: Zmije u avionu 23:35 Noćni žurnal 00:00 Serija: Bez traga

PRVA Serija: Dva i po muškarca 17.45

06.30 Dobro jutro Crna Goro 10.00 Dnevnik 10.15 Strani dok. program: Divlja Kina 11.05 Naučno – obrazovni program 12.00 Vijesti 12.05 Pokreni se/r 12.25 Serija: Viking Viki 13.05 Strani dok. program: Moj otac je rok zvijezda 13.30 Muzika 15.30 Dnevnik 1 16.00 Serija: Na zapadnoj obali/r 17.00 Muzika 17.30 Serija: Budva na pjenu od mora 18.30 Više od ljeta 19.30 Dnevnik 2 20.05 Serija: Veličanstveni hotel 21.30 Meridijani 22.00 Dnevnik 3 22.30 Više od ljeta 23.30 Serija: Na zapadnoj obali

RTCG 1 Serija: Mjesto zločina 20.05

07:05 Dobro jutro Jovana i Srđan 10:34 Serija: Ljubav na silu/r 11:00 Minut, dva...

11:51 Magazin in CG 13:16 City M 14:52 Serija: Nakuša 16:12 Ne brini za mene 18:00 Info monte 18:28 Serija: Mala nevjesta 20:00 Minut, dva...

20:03 Rezervisan termin 21:00 Minut, dva...

21:03 Serija: Ljubav na silu 22:00 Minut, dva...

22:03 Stotka 22:53 Minut, dva...

23:26 Kraljevi stila 00:12 Minut, dva...

00:15 City M 00:45 Film: Nije zaboravljena

PINK City M 13.03

Sport

Informativa

PONEDJELJAK, 21. 7. 2014.

07:00 Boje jutra 10:40 Serija: Avenija Brazil/r 12:00 Vijesti u 12 12:45 Serija: Mezimica 14:10 Serija: Llarin izbor 15:00 Boje ljeta 15:30 Serija: Ruža vjetrova 16:30 Vijesti u pola 5 16:55 Serija: Avenija Brazil 17:45 Lud, zbunjen, normalan 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Kako vrijeme prolazi 20:30 Serija: Krv nije voda 21:20 Bez granica specijal 22:00 Vijesti 22:15 Sport 22:25 Domaćica/r 23:55 Serija: Krv nije voda/r 00:40 Serija: Mezimica/r

08:00 Film 09:30 Top Shop 10:00 5 do 5 Summer Edition/r 11:00 Kuhinjica 11:30 Radio u boji 12:00 Film 14:00 Film 16:00 Radio u boji 16:30 Kuhinjica 16:55 5 do 5 Summer Edition 18:00 Forum 18:30 Film 20:15 Forum 20:30 Film 22:30 Forum 23:00 5 do 5 Summer Edition/r 00:00 Radio u boji/r 00:30 Film 02:30 5 do 5 Summer Edition/r 03:30 Radio u boji/r 04:00 Film 06:00 Film

VIJESTI Bez granica specijal 21.30

ATLAS 5 do 5 Summer Edition 16.55

08:00 10:00 10:30 11:00

13.00 Serija: Zakon i red/r 14.00 Serija: Budva na pjeni od mora/r 16.00 Strani dok. program 17.00 Serija: Sestra Tereza 18.10 Strani dok. program 19.30 Dnevnik 2 20.30 VaterpoloPE: Mađarska -Hrvatska 21.45 Muzka 22.00 Serija: Zakon i red 23.00 Serija: Sestra Tereza/r 00.00 VOA – glas Amerike

07:00 Uz jutarnju kafu - uživo 09:40 Smijeh kao lijek 10:40 Naš recept 11:45 Žestoko 12:30 Smijeh kao lijek 13:30 Zabava 14:50 Muzika 15:45 Na domaćem terenu 16:00 Zabavni magazin 17:15 Bulevar poznatih 18:20 Na domaćem terenu 21:15 Hramovi Crne Gore 22:15 Gušteranje 23:15 Zabavni magazin 00:30 Bulevar poznatih/r

10:30 Aljazeera 10:45 Top shop 11:20 Hrana i vino 11:45 Video katalog 12:05 Čuvari zdravlja 12:30 Hrana i vino 13:30 Aljazeera 14:30 Video katalog 15:30 Aljazeera 16:00 Hrana i vino 16:30 Na točkovima 18:00 Aljazzera 19:00 Video katalog 20:15 Bez recepta 20:45 Muzika 21:30 Aljazeera 22:20 Na točkovima 23:05 Aljazeera 00:00 MBC hit

07:02 09:15 10:15 11:30 11:40 12:00

RTCG 2 Serija: Monk 15.00

777 Na domaćem terenu 18.20

MBC Hrana i vino 16.00

MONTENA Životinjske lakrdije 11.40

13:20 15:02 16:50 19:15 19:30 20:00 21:00 21:30 22:00 23:00 00:00

Svježi u dan Crtani filmovi Zelena patrola /r.

Anegdota iz života Životinjske lakrdije Crtani film- Mumijevi Večera kod Džaje/r Dok.program Muzički program Anegdota iz života Crtani film- Mumijevi PG Raport Info Ars Montenegrina Kapital Koncert Ponoćni Info

12:00 12:05 14:00 15:00 17:00 17:10 18:00 19:00 19:30 20:00 21:00 22:40 23:05

Jutarnji program VOA Hrana i vino Serija: Fatalni susret Vijesti Film: Ana Karenjina Dok.program Film: Vikinzi Vijesti Sportsko popodne Sport time Polis Muzički program Sve osim Serija: Fatalni susret Glas Amerike Film: Malteški soko

TV BUDVA Dok. program 14.00

TVprogram•55

PONEDJELJAK, 21. 7. 2014.

danaS u gRadu

TV PREPORuKa MOBILNI Prva, 11.15

CINEPLEXX PODGORICA Avioni 2 - Hrabri vatrogasci (sinhr.) 14:30; 15:30; 16:15; 18:00; Grdana - Zla vila 15:00; 17:00; 19:15; Hladni jul 22:20; Kako da dresirate svog zmaja 2 15:15; 17:15; Kuća velikog mađioničara (sinhr.) 15:45; Planeta majmuna: Revolucija 16:00; 17:45; 20:00; 21:15; 22:30; Slučajno zajedno 17:30; 19:45; 22:00; Spasi nas od zla 20:15; 22:40; Transformersi: Doba izumiranja 18:30; 21:30; Walking on sunshine 20:30;

Šta ako vas na mobilni telefon pozove potpuni stranac i paničnim glasom vas zamoli da mu spasete život? Da li biste odmah prekinuli vezu misleći da je neki ludak? Šta ako je poziv ozbiljan i vi ste jedina preostala nada? Kako biste postupili?

Igrom slučaja, poziv sa nepoznatog broja mobilnog telefona uvukao je mladog čovjeka u trku s vremenom, trku za spas života jedne žene. Reč je o akcionom trileru „Mobilni“, koji će vas dovesti u situaciju da sjedite na ivici i bespomoćno posmatrate događaje.

FATALNI SUSRET TV Budva, 21.00 Sredovječna Ketrin Gaits nije zadovoljna količinom strasti koju prema njoj osjeća njen suprug Parker, bogati industrijalac kojemu je na pameti isključivo posao. Jednog dana, Parker odluči kupiti luksuznu jahtu pa nakon početnih pregovora pošalje Ketrin da dovrši posao. Na dokovima Ketrin upozna mladog, naočitog Pitera Torntona, s kojim se počinje nalaziti. Njihovo početno prijateljstvo ubrzo se pretvara u nadomještaj onoga što im nedostaje u braku, a stvari lagano izmiču kontroli.

KablOVSKE TElEVizijE RTS 1 08:15 Jutarnji program 09:00 Stogodišnjica velikog rata: Od atentata do rata telegrami 09:05 Vesti RTS 09:10 Ono kao ljubav 09:55 Vesti RTS 10:00 Lov i ribolov 10:30 Eko karavan 11:00 Vesti RTS 11:05 Brazil sa Majklom Pejlinom 12:00 Dnevnik RTS 12:15 Sport plus 12:25

RTS 1, Sport plus 12.15 Vreme, stanje na putevima 12:30 Marija Vern 13:15 Evronet 13:30 Srećni ljudi 14:25 Vaterpolo - Evropsko prvenstvo 15:35 Ovo je Srbija 16:30 Gastronomad 16:45 TV Zabavnik 16:55 Stogodišnjica velikog rata: Od atentata do rata - telegrami 17:00 Dnevnik RT Vojvodina 17:20 Šta radite, bre 17:45 Beogradska hronika 18:25 Razglednica 19:00 Slagalica 19:17 Vreme,

stanje na putevima 19:30 Dnevnik RTS 20:05 Srećni ljudi 21:00 Hispanija 22:30 Oko 23:00 Dnevnik RTS RTS 2 08:56 Nastanak kontinenata: Afrika 09:45 Vrele gume 10:15 Knjiga utisaka 10:55 Klinika Vet 11:25 Opšteobrazovni program 11:55 Nikolaj Luganski svira Šopena 12:30 Eko global 13:00 Trezor 14:00 Beograd u muzičkim zbivanjima 20. veka 14:30 Nastanak kontinenata: Afrika 15:20 Emisija iz kulture 15:50 SAT 16:35 Sve boje života 17:05 Rat podzemlja (2008) 17:50 Rađanje jedne opere: Priča o nastanku opere ‘’Dve glave i devojka’’ - I. Žebeljan 18:30 Svet zdravlja 19:00 Verski mozaik Srbije 19:45 Datum 20:00 Dobro je, dobro je znati 20:30 Naučni intervju: Savremeno tumačenje Srpske istorije - Prof. Dr Robert Frank 21:05 Izdanci iz opaljenog grma 22:05 Opšteobrazovni program HRT 1 11:05 Dr. Oz 11:46 TV kalendar 12:00 Dnevnik 12:15 Sport 12:18 Vrijeme 12:21 Jezik za svakoga 12:35 Znaj da te volim 13:20 Roditelji i djeca 14:03 I to je Hrvatska

14:20 Vijesti iz kulture 14:30 Vijesti uz hrvatski znakovni jezik 14:40 Vrijeme 14:42 Svjedoci vremena 15:35 Kako je nastajala serija Kuda idu divlje svinje 15:54 Kuda idu divlje svinje (1971) 16:54 Eurovijesti 17:00 Vijesti 17:10 Vrijeme 17:15 Hrvatska uživo 18:05 Večer na 8. katu 18:51 Stipe u gostima 19:30 Dnevnik 19:57 Sport 20:02 Vrijeme 20:05 TV Bingo 20:27 Od antičkog trga do vrličke česme kroz 60 splitskih ljeta HRT 2 10:53 Mućke 11:25 Hrvatska - Njemačka 12:40 SP Brazil: Argentina - Njemačka 14:26 Glazba, glazba... 14:36 Plesni izazov 14:58 Lovci na natprirodno 15:41 Dva i pol muškarca 16:02 Dva i pol muškarca 16:23 Kuhajmo zajedno 16:30 Regionalni

dnevnik 16:55 Naši dani - priče o hrvatskom rocku 17:47 Dobra žena 18:29 Hrvatska Njemačka 19:30 Slatki svijet Charlyjevih anđela 19:56 Hot spot 20:00 Žuti marker 20:32 Zakon! 21:10 Svi golovi SP u nogometu - Brazil 2014.

HBO 11:05 101 Dalmatinac 12:45 Napad na Belu kuću 14:50 Tor - Mračni svet 16:40 Džek ubica divova 18:30 Fil Spektor 20:05 Rej Donovan 21:00 Ostavljeni 22:00 Kalifornikacija 22:30 Potpredsednica FOX LIFE 11:20 Uvod u anatomiju 12:10 Sudije za stil 12:35 Sudije za stil 13:00 Džejmijevo ministarstvo ishrane 13:55 Upoznajte ruse 14:45 Porodično blago Džina Simonsa 15:10 Porodično blago Džina Simonsa 15:35 Srećno razvedeni 16:00 Kugar Taun 16:25 Prva petorka 16:50 Život s Fren 17:15 Osveta 18:10 Uvod u anatomiju 19:05 Gimnazijske traume 20:00 Veštice iz Ist Enda 20:55 Jednom davno 21:50 Jednom davno 22:45 Srećno razvedeni FOX CRIME HRT 1, Stipe u gostima 18.51 11:15 Monk 12:10 Novi stari slučajevi 13:15 Pariski foren-

HBO, Rej Donovan 20.05 zičari 14:15 Čikaški kodeks 15:10 Imitator 16:05 Ubistvo sa pogledom 17:05 Detektiv na Floridi 18:00 Marinci 18:55 Novi stari slučajevi 20:00 Monk 20:55 Pariski forenzičari 22:00 Trbosekova ulica ARENA SPORT 09:00 Crvena Zvezda - Radnički 11:00 Milan - Juventus 13:00 Arsenal - Napoli 15:00 Arsenal TV 17:00 Gstaad: Finale (m) 18:00 Seattle - Portland 20:00 Sportska rivalstva 20:30 Idoli nacije 21:00 Glasgow: 1. dan 23:00 F3 Moskva: 3. Trka SPORT KLUB 09:30 PL Story 09:45 Na današnji dan 10:00 Hamburg 19:30 Premier League Legends: Ian Wright 20:00 Germany: Moto 3, trka 20:50 Germany: Moto 2, trka 21:45 Germany: Moto GP, trka 23:00 Max Bet Vesti

SPORT

PoNEDjELjAK, 21. 7. 2014. broj 898 GoDINA iii

Velika nagrada njemačke

Slavlje Rozberga Četvrtim trijumfom u sezoni Niko Rozberg se učvrstio na liderskoj poziciji

Marko Jagustin

N

akon osvajanja pol pozicije, Niko Rozberg nije dozvolio nikome da mu oduzme prvo mjesto na jučerašnjoj trci, pa je Mercedesu i svojim mnogobrojnim navijačima na “Hokenhajmu” priredio veliko slavlje.

Niko Rozberg je na superioran način stigao do četvrte pobjede u sezonu, nakon koje je uvećao zalihu u osnosu na timskog kolegu Luisa Hamiltona na 14 poena. Ipak, heroj dana na kraju je bio upravo Hamilton, koji je nakon udesa na subotnjim kvalifikacijama i promjene mjenjača, krenuo sa 20. pozicije, ali je već nakon

Tur de Frans

KRistof NajbRži, Nibali slavi

Talard - nim Norvežanin aleksander Kristof pobjednik je 15. etape Tura, koja je vožena od Talarda do Nima u dužini od 222 kilometra.

Na šest etapa do kraja Italijan vićenco Nibali je učvrstio lidersku poziciju i veoma je blizu osvajanja najprestižnije trke na svijetu.

desetak krugova uspio da se probije do vrha i dođe do podijuma. Između vozača Mercedesa ubacio je sjajni Finac za bolidom Vilijamsa Valteri Botas, koji je na kraju kasnio 20 sekundi za pobjednikom.

“Nevjerovatan je osjećan slaviti u svojoj kući.

Ovo je specijalan dan za mene. Zahvalan sam mehaničarima Mercedesu,

koji su mi idealno pripremili bolid. Sada ćemo da proslavimo ovu pobjedu, a već od sjutra se okrećemo narednoj trci u Mađarskoj”, istakao je Rozberg. Četvrti je bio aktuelni šampion, Sebastijan Fetel, dok je iza njega stigao Fernando Alonso iz Ferarija, koji je pet krugova prije kraja prestigao Danijela Rikarda iz Red Bula. Prvih deset zaokružili su Njemac Niko Hulkenberg vozač Fors Indije, Dženson Baton iz Meklarena i njegov timski kolega Kevin Magnusen, te Serhio Peres vozač Fors Indije.

Nakon deset trka Roz-

Generalni plasman

1. Niko Rozberg 2. Luis Hamilton 3. Danijel Rikardo 4. Fernano Alonso 5. Valteri Botas

190 176 106 97 91

berg je lider sa 190 bodova, dok Luis Hamilton ima 176. U plasmanu konstruktora Mercedes je uvećao prednost u odnosu na Red Bul. “Srebrna strijela” je sakupila 366 bodova, čak 178 više od austrijske ekipe. Šampionat Formule 1 nastavlja se predstojećeg vikenda, kada će staza “Hungaroring” biti domaćin Velike nagrade Mađarske.

M.J.

DA LI STE ZNALI? Niko Rozberg je sin čuvenog Kekea Rozberga, koji je 1982. godine osvojio titulu u šampionatu Formule 1

BiH - Crna Gora 80:67

Poraz od BiH

Izabranici Duška Ivanovića na startu posljednje četvrtine napravili su seriju 12:0 i tako ovjerili trijumf

Nakon pobjeda nad Italijom (76:60), te Bjelorusijom (94:71), najbolji crnogorski košarkaši poraženi su od selekcije BiH (80:67) u posljednjem kolu Međunarodnog turnira u Sarajevu. To je prvi poraz “crvenih” nakon dvije ubjedljive pobjede.

Izabranici Luke Pavićevića u većem dijelu meča bili su u egalu sa domaćom selekcijom, ali su uvodni minuti posljednje dionice presudili pobjednika - pri neriješenom rezultatu (61:61) izabranici Duška Ivanovića napravili su seriju 12:0 i tako napravili presudan korak ka trijumfu.

“Crveni” nijesu imali snage

da se vrate u meč, pa su domaći upisali drugi trijumf na turniru (uz poraz od Italije).

Crnogorskim košarkašima turnir u Sarajevu bio je prva provjera nakon mjesec dana bazičnih priprema na Zlatiboru za predstojeće kvalifikacije za Evropsko prvenstvo.

Slijedi nastavak priprema na Zlatiboru do 24. jula, kada je planiran put za Skoplje, na turnir gdje će rivali crnogorskim košarkašima biti Makedonija, Poljska i Italija. Kvalifikacije za šampionat Evrope počinju 10. avgusta gostovanjem Izraelu. Rivali naše selekcije biće još Bugarska i Holandija.

M.J.

evropSko prvenStvo: Crna Gora - Češka 55:83

Debakl na oproštaju

Heraklion - Gledalaca: 80. Sudije: Olegs Latisevs (Letonija), Jurgis Laurinavicius (Litvanija) i Sergij Zasčuk (Ukrajina). Rezultat po četvrtinama: 20:11,17:16,22:13,24:15. ČEŠKA: Dudek, Pumprla 8,Kuril 9, Čoleva, Festr 6, Sukal 2, Slečta 3, Stegbauer, Krivanek, Slanina 25, Hejncl, Peterka 22.

CRNA GORA: Đurović, Raičević 4, Mrdak 2, Žižić 10, Vušović 12, Vrbica 2, Milović 3, Miković 12, Pavićević, Kovačević 6, Pajović, Drašković 4.

Nakon sedam godina igranja u eliti, mlada košarkaška reprezentacija Crne Gore od naredne sezone igraće u B diviziji Očajan nastup na šampionatu Evrope na Kritu, izabranici Mihaila Pavićevića zaokružili su ubjedljivim porazom od Češke (55:83), osvojenim 18. mjestom (u

konkurenciji 20 reprezentacija) i selidbom u B diviziju. Da stvar bude gora, “crveni” su iste ove Čehe na startu prvenstva lagano savladali (84:70). Već nakon prve četvrtine bilo je jasno da našoj selekciji prijeti propast. Češka je na krilima fenomenalnog Prokopa Slanine stekla devet poena viška (20:11), da bi do kraja meča prednost rasla do maksimalnih 29 razlike (77:48). Upravo je Slanina bio najbolji poedinac duela (25 poena i 12 skokova), dok su u našem timu Vasilije Vušović i Milija Miković ubacili po 12. M.J.

Sino-evropSki kup 2014

“Crveni” srušili Kinu Izabranici Igora Jovovića upisali su treći trijumf na turniru u Kunšanu

Košarkaška B reprezentacija Crne Gore pobijedila je selekciju Kine (71:66) u trećem kolu “Sino-evropskog kupa 2014”, koji se održava u kineskom gradu Kunšan.

To je treći trijumf izabranika Igora Jovovića, koji su u dosadašnjem toku takmičenja bili bolji od Njemačke (85:80) i Srbije (85:84).

Kineski košarkaši su kontrolisali situaciju na terenu u prvom poluvremenu, u kojem su stekli 11 poena prednosti (35:24). Ipak, u nastavku su se crnogorski igrači trgli i već u trećem periodu došli do preokreta (43:41), ali je domaća selekcija ipak pred posljednju dionicu imala poen viška (51:50). Rezultatska klackalica trajala je do sredine posljednje dionica, ka-

da su Nemanja Vranješ i društvo uspjeli da ubrzaju igru i tako se odlijepe i lako privedu meč kraju, za treći vezani trijumf na turniru u Kini. Upravo je Nemanja Vranješ bio najefikasniji u našem timu sa 18 poena, Filip Barović je ubacio 14, dok je Balša Radunović meč završio sa 11 postignutih poena. Na turniru u Kunšanu sada slijede dva slobodna dana, nakon čega će 23. jula u gradu Harbin početi drugi dio takmičenja, gdje će reprezentacije još po jednom međusobno odmjeriti snage. Crna Gora je i prošle godine učestvovala na turniru u Kini, gdje je osvojila treće mjesto, dok je domaća selekcija, tada sa svim pobjedama, osvojila turnir.

M.J.

Džudisti bez medalje Crnogorski džudisti Arso Milić, Ivana Šunjević i Mirjana Milić nastup na Evropskom juniorskom kupu u poljskom Vroclavu završili su bez medalje. Milić, najbolji mladi sportista Crne Gore, u trećem kolu je poražen je od Letonca Filipsa Mikuckisa. Šunjević, bronzana sa nedavnog Evropskog kadetskog prvenstva u Atini, zaustavljena je u trećem kolu od Hrvatice Ane Kokeze. U istoj kategoriji Mirjana Milić je zaustavljena u drugom kolu represaža od Britanke Kejti-Džejmi Jits-Braun. Juniorski kup u Vroclavu okupio je 378 takmičara iz 33 države.

M.J.

58 sport

PONEDJELJAK, 21. 7. 2014.

Evropsko prvEnstvo

Uspješan start mladih lavica Boljom igrom u drugom poluvremenu izabranice Maje Savić savladale su Francusku (28:23)

Jutarnja paljba za polufinale!

Ep (BudimpEšta, 14-27. jul)

Kosta Bošković Baš kao i prošle godine (na startu Svjetskog prvenstva 27:26), ženska kadetska reprezentacija Crne Gore savladala je Francusku (28:23) na startu Evropskog prvenstva u Makedoniji. Tim Maje Savić odigrao je u Ohridu sjajan meč i zasluženo stigao do trijumfa, koji bi mogao da bude veoma bitan u borbi za plasman u osminu finala. Francuskinje su bolje otvorile meč (1:5), ali su naše djevojke do poluvremena uspostavile ravnotežu, da bi u drugom dijelu u potpuno sti kontrolisale situaciju na parketu i lako privele meč kraju.

“Svaka reprezentacija želi pobjedu na početku velikog takmičenja. Mi smo to uspjele da uradimo i sada moramo da nastavimo u istom ritmu i u narednim mečevima. Počeli smo nešto slabije, ali kako je meč odmicao.

tako su moje djevojke igrale sve bolje i na kraju meč privele kraju baš onako kako sam željela”, istakla je Maja Savić.

Guillaume Lotito “Očekivale smo neizvjestan meč, sa agresivnom igrom našeg protivnika. Pripremile smo se na to, ali nismo uspjele da im pariramo. U naredna četiri meča pokušaćemo da pobjedimo, osvojimo prvo mjesto u grupi i obezbjedimo plasman u osminu finala”, istakla je Giljerme Lotito, selektro Francuske.

Crna Gora, zvanično peta selekcija Starog kontinenta, u drugom kolu (utorak, 16.15) igra protiv Angole. “Lavice” na šampionatu u Makedoniji nastupaju u grupi D, gdje za rivale imaju još Portugal, Hrvatsku i Kinu. Plasman među 16 najboljih, nakon pet odigranih kola, izboriće tri najbolje reprezentacije.

M.J.

C

rvena artiljerija je spremna! Rano buđenje, a onda (od 11.30h) otvorena paljba na gol Gruzije! Svaki pogodak biće supervažan, ubjedljiva pobjeda Crnoj Gori donosi plasman u polufinale!

Odmah nakon remija sa Italijom bilo je jasno - “ajkulama” će za direktan plasman među četiri najbolja i izbjegavanje paklenog četvrtfinala trebati rezultat sa velikom razlikom, mnogo većom (ali i realnijom) nego što bi “azuri” kasnije tokom dana ostvarili u mnogo težem meču protiv Grčke. Pitanje pobjednika grupe tako će navjerovatnije riješiti gol razlika, a pred posljednje kolo sve je jasno. Momci Alesandra Kampanje imaju za četiri pogotka bolju gol razliku on naših, ali ih danas čeka izuzetno neugodan protivnik koji je već u četvrtfinalu i koji bi pobjedom mogao da izbori drugo mjesto i lakšeg rivala u narednoj rundi. S druge strane, “legija stranaca” iz Gruzije koju predvode Crnogorci Jovan Popović (selektor) i Damir Crepulja, sigurno su lijepa priča EP (debitanti), ali i realno najslabiji sastav u Budimpešti.

●Jokić: Mirno, staloženo, bez žUrbe Kako do ubjedljive pobjede protiv “krstaša”? Recept je jednostavan, a na njega je podsjetio naš doktor odbrane Predrag Jokić. “’Moramo odigrati napad kao u prve tri utakmice - to je vodič za Gruziju”, jasan je Jokić. “Moramo biti mirni, staloženi, ne smije-

mo žuriti od početka, ulaziti u problem moranja rezultata. Rezultat moramo stvarati dobrom i mirnom igrom.

Jedino tako, strpljivo, napadački, sa akcentom na odbranu, možemo zabilježiti što veću pobjedu protiv Gruzije. Neće biti lako, jer je i ona pokazala određeni kvalitet”.

●Mišić: DovolJno sMo paMetni Da...

Slično Jokiću razmišlja i njegov timski drug iz Debrecina, veliki borac naše selekcije Saša Mišić.

“Tačno je da je utakmica sa Gruzijom rano ujutro, ali moramo da dobijemo sa što većom razlikom”, jasan je crnogorski cen-

57

golova (ili 14,25 po meču) primila je Gruzija u prva četiri kola Evropskog prvenstva. S druge strane, postigla je 29

tar. “Mislim da smo dovoljno pametni da to odradimo maksimalno ozbiljno i profesionalno. Ne smijemo sebi priuštiti taj luksuz da dobijemo sa nekom malom razlikom i da idemo mnogo težim putem preko četvrtfinala. Uvijek je teško juriti gol više, ali ova ekipa ima puno iskusnih igrača koji su bili i u težim situacijama od ove”.

Pobjeda je već upisana!

Crnogorski ratnici namjestite nišanske sprave - za polufinale, za novi veliki uspjeh.

Popović i Crepulja: Biće mnogo emocija

Jedna lijepa vaterpolo priča završiće se upravo danas Gruzija će svojoj debitantski nastup na velikom takmičenju zatvoriti protiv velikana Crne Gore, protiv domovine iz koje dolaze njen selektor Jovan Popović i igrač Damir Crepulja.

Ova dva Crnogorca najzaslužnija su što su “krstaši” na Evropskom prvenstvu, a današnji meč biće sve osim običan za njih dvojicu.

“’Prvi put igram protiv Crne Gore. Ima emocija, ali neću voditi ekipu sa klupe, jer sam dobio crveni karton, tako da mi je malo lakše. Biće jako teško, jer svi znamo ko je Crna Gora u svjetskom vaterpolu”, istakao je Popović, dok je Crepulja dodao: “Biće emocija, mnogo drugačiji meč u odnosu na ostale. Međutim, mi smo profesionalci i moramo da odradimo ovaj posao”.

SPORT 59

PONEDJELJAK, 21. 7. 2014.

NAŠ TIKET

Zadar-Split Esbjerg-Randers Šamrok-Kork siti Sent Polten-Horn Mađarska-Hrvatska Srbija-Španija

TIP 2, TIP 1, TIP X, TIP 1, TIP 1, TIP 1,

KVOTA 2,30 KVOTA 2,05 KVOTA 3,40 KVOTA 1,80 KVOTA 1,61 KVOTA 1,33

SPORTSKI EKRAN 11:30H CRNA GORA GRUZIJA, VATERPOLO 16:00H MAĐARSKA HRVATSKA, VATERPOLO

Sa Srbijom u polufinalu?

Ako posljednji dan grupne faze prođe po očekivanjima (Crna Gora bude prva u grupi A, a u drugoj Srbija i Mađarska savladaju Španiju, odnosno Hrvatsku), na horizontu bi se već nazirao novi veliki duel Crne Gore i Srbije u polufinalu.

Kao pobjednici grupe A, naši momci će u polufinalu igrati protiv boljeg iz duela A3-B2 (najvjerovatnije Grčka-Srbija), dok bi u drugom polufinalu Mađari čekali pobjednika iz meča A2 - B3 (vjerovatno Italija-Hrvatska).

Dosta je kalkulacija, u priču bi mogli da se uključe i Španci ukoliko sruše i eliminišu Srbiju, ali ono što je najvažnije je Gruzija i pobjeda koja će naše momke odvesti direktno u polufinale.

GRUPA A DANAS, 5. kolo 11.30 CRNA GORA - Gruzija 13.00 Rusija - Rumunija 19.00 Grčka - Italija 1. Italija 4 2. CRNAGORA 4 3. Grčka 4 4. Rumunija4 5. Rusija 4 6. Gruzija 4

3 3 3 1 1 0

1 1 0 0 0 0

0 43:2110 0 45:2710 1 43:32 9 3 32:38 3 3 35:52 3 4 29:57 0

GRUPA B DANAS, 5. kolo 14.30 Francuska - Njemačka 16.00 Srbija -Španija 20.30 Mađarska - Hrvatska 1. Mađarska4 2. Hrvatska 4 3. Srbija 4 4. Španija 4 5. Njemačka4 6. Francuska4

4 2 2 2 0 0

0 2 1 1 0 0

0 48:3012 0 40:32 8 1 42:28 7 1 41:33 7 4 28:49 0 4 28:55 0

17:30H UMAG, TENIS 20:00H UMAG, TENIS

20:00H ZADAR SPLIT, FUDBAL

17:15H SVJETSKO PRVENSTVO KA ZANJ, MAČEVANJE

13:00H RUSIJA RUMUNIJA, VATERPOLO 14:30H FRANCUSKA NJEMAČKA, VATERPOLO 16:00H SRBIJA ŠPANIJA, VATERPOLO 19:00H GRČKA ITALIJA, VATERPOLO 20:30H MAĐARSKA HRVATSKA, VATERPOLO

60 SPORT

PONEDJELJAK, 21. 7. 2014.

MERKATO

BRAZILSKI EGZODUS

Ljetnji prelazni rok

Bježanija iz Šahtjora Prvo su se obrukali u pripremnom meču protiv Liona (poraz 4:1), a onda na skandalozan način postupili prema klubu koji im je sve dao, koji je od njih napravio ozbiljne igrače - šestorica Brazilaca iz Šahtjora odbila su da se ukrcaju u avion koji je ekipu vraćao u Ukrajinu!

Kako prenose svi svjetski mediji, radi se o zvijezdama tima iz Donjecka - Tešeiri, Fredu, Dentinju, Daglasu Košti, Fereiri i još jednom neimenovanom mladom brazilskom igraču.

Donjeck je najveći grad

Zbogom Donjecku na nepopularan način: Daglas Kosta, u pozadini Tešeira (9) i Fred (28)

regije koja je uporište proruskih pobunjenika u Ukrajini, poprište žestokih sukoba sa ukrajinskom vojskom. Sukobi prethodnih dana dostižu vrhunac, pa je strah za bezbjednost prvotimaca Šahtjora potpuno opravdan. Ipak, način na koji je sve urađeno nije baš najpopularniji.

Rinat Ahmetov, najbogatiji Ukrajinac i vlasnik Šahtjora, garantovao je igračima bezbjednost, ali superplaćeni Brazilci očigledno ne žele da slušaju takve priče.

M.A.

TOP POJAČANJE

Arsen(al) grabi sve: Stiže i Baloteli Italija, Engleska, pa nazad na čizmu i sada opet put na Ostrvo - tako teče karijera Marija Balotelija.

Nakon Intera, Mančester sitija, Milana, red je došao na Arsenal - italijanski napadač je na korak od Emirejtsa. Menadžer tobdžija Arsen Venger, koji je već završio posao oko dovođenja Francuza Debušija i napadača Aleksisa Sančeza (otišao Lukas Podolski u Sevilju), za dovođenje Super Marija izdvojiće 18 miliona eura.

Italijan ima tek 23 godine i karijeru prebogatu skandalima, ali i vrhun-

skim utakmicama i golovima. Za “azure” je upisao 33 nastupa uz 13 golova. Jedno je jasno - sa pravim Balotelijem, ne onim koji je tempirana bomba u svakoj svlačionici, uz eventualni dolazak Kedire (ako uspiju da ga ugrabe prije Čelsija), sa Ozilom, Volkotom, Žiruom, Kazorlom, Remzijem, Vilširom... Arsenal bi mogao da bude čudo od ekipe.

M.A.

ROKADA

Trampa na relaciji Mančester - Pariz Kavani postaje đavo, a Runi svetac Stigao je u Mančester junajted da bude glavni (vidio je na primjeru prethodnika Dejvida Mojesa da drugačije ne može) i odmah se okomio na prvu zvijezdu - kako piše engleski Dejli mejl, Luis van Gal spreman je da se Runija. odrekne Vejna Runija Novi menadžer crvenih đavola ima paklen plan -

da prvu zvijezdu tima proslijedi u Pariz u zamjenu za Urugvajca Edinsona Kavanija.

Sveci su, ako je vjerovati napisima, voljni da Runija upare sa Zlatanom Ibrahimovićem,, pa se narednih dana očekuje konkretizacija i brza finalizacija pregovora.

M.A.

ALŽIR

Gurkuf novi selektor Vahid Halilhodžić se pozdravio sa njima i otišao u trabzon, a novi predvodnik biće im takođe čovjek koji je ime stekao u Francuskoj - Kristijan Gurkuf imenovan je za novog selektora Alžira.

Nekadašnji strateg Lorijena, inače otac veziste Liona Žoana Gurkufa, sa pustinjskim lisicama potpisao je ugovor na četiri godine, zaključno sa Svjetskim prvenstvom u Rusiji 2018. godine.

Prva meta biće mu Afrički kup nacija u Maroku u januaru naredne godine. M.A.

SPORT 61

PONEDJELJAK, 21. 7. 2014.

ISKO

Između tri vatre

“Nero-azzuri” planiraju da Jovetića dovedu na jednogodišnju pozajmicu, uz pravo na otkup ugovora. Takva opcija primamljiva je i Manuelu Pelegriniju, menadžeru Sitija, koji u slučaju Stevanove eksplozije na Đuzepe Meaci želi da vrati uloženi novac - 26 miliona eura za koliko je stigao iz Fiorentine

Nije se naigrao u Realu, kod Karla Anćelotija bio je uvijek nekako igrač sa klupe, dolaskom Hamesa Rodrigeza vjerovatno će njegova situacija biti još komplikovanija - sve to navodi da će mladi vezista Real Madrida Isko narednu sezonu provesti u nekom drugom klubu.

Situaciju su snimili Liverpul, Milan i Sevilja, pitanje je samo sa kim će kraljevski klub

NOVI ZOV SA ČIZME

Inter juri Jovetu Prije dva dana selili su ga u Juventus, sada je vrlo blizu Intera - prema navodima italijanskih medija, Stevan Jovetić će ubrzo obući crnoplavi dres.

“Inter, tutto su Jovetic” (Inter, sve za Jovetića), objavio je tiražni Corriere dello sport na naslovnici.

Isti medij navodi da je Mančester siti već odbio dvije Interove ponude, ali da bogati indonežanski gazda Erik Tohir, koji je u Mančester poslao svog izaslani-

Marko Rojs bi mogao da postane igrač Liverpula - menadžer redsa Brendan Rožders je za jednog od najboljih njemačkih fudbalera na adresu Borusije iz Dortmunda poslao ponudu od 50 miliona eura! Čeka se reakcija milionera...

ka, sportskog direktora Pjera Ausilija, neće štedjeti novac da ispuni najveću želju treneru Valteru Mazariju, koji izuzetno cijeni Jovetine kvalitete.

Menadžer Sitija Manuel Pelegrini želi da iskoristi Jovetićev potencijal na Etihadu, da ga vidi u punom sjaju, ali je pitanje da li jedan od dva najbolja crnogorska fudbalera (uz Mirka Vučinića) želi da bude četvrta opcija u napadu građana (nakon Aguera, Džeka i Negreda).

Mladi fudbaler Njemačke koji se sa 23 godine okitio titulom Svjetskog prvaka mogao bi da nastavi karijeru u Seriji A - za usluge Kristofera Kramera je zainteresovan Napoli.

“Bilo je kontakta, cijenim rad Rafe Beniteza”, rekao je član Borusije Menhengladbah.

“Ostajem u Sitiju, želim da se dokažem. Možda nedostajem Italijanima, pa me non stop vraćaju u Seriju A”, rekao je Jovetić prije nekoliko mjeseci za portal topfudbal. me, kada je bila aktuelna priča o selidbi u Milan.

Jovetić bi u slučaju transfera u grad mode povećao koloniju igrača sa ovih prostora koju za sada čine Srbi Nemanja Vidić, Zdravko Kuzmanović, Hrvat Mateo Kovačić i Samir Handanović, reprezentativac Slovenije. M.A.

Lijevi bek reprezentacije Hrvatske Ivan Strinić koji je zbog povrede propustio Svjetsko prvenstvo je na pragu prelaska u Vest Hem. Defanzivac (27 godina) je trenutno igrač Dnjepra, a ponikao je u Hajduku iz Splita.

naći zajednički jezik. Redsi će sigurno ponuditi najviše novca uz činjenicu da igraju Ligu šampiona, Milan će teško uspjeti da parira timu sa Enfilda u tom slučaju, dok Sevilja nema novca, ali ima za Real, koji ne želi da ga izgubi zauvijek, možda i najbolju opciju - jednogodišnju pozajmicu.

Enfild, San Siro ili Sančez Pichuan? Nadareni Španac nalazi se između tri vatre... M.A.

MONAKO

Naciljali Berardija Domeniko Berardi, mladi italijanski reprezentativac koji je prošle sezone “eksplodirao” u dresu Sasuola, nalazi se na meti Monaka. Juventus, u čijem je Berardi vlasništvu, glatko je odbio prvi napad kneževa - 22 miliona eura izgleda malo za torinsku Staru damu. Tim sa stadiona Luj II nema namjeru međutim da stane na ovome.

M.A.

ČELSI

Vraća se Drogba!

Najveća ljubav zaborava nema - Didije Drogba blizu je povratka u Čelsi! Vijest je lansirao francuski Lekip, koji tvrdi da će napadač iz Obale Slonovače već sjutra potpisati jednogodišnji ugovor i omogućiti menadžeru Žozeu Murinju da pored novajlije Dijega Košte i Fernanda Toresa ima još jednu opciju u napadu.

Po isteku ugovora Drogba će ostati na Stemford bridžu - da radi kao jedan od Murinjovih pomoćnika. Didije Drogba je u dresu Čelsija odigrao 341 utakmicu i postigao 157 golova.

U karijeri je još nastupao za Le Man, Gengamp, Marsej i kineski Šangaj i Galatasaraj. M.A.

62 SPORT Orahovac u Jedinstvu iz Užica

Dojučerašnji igrač Budućnosti napušta Crnu Goru - Adnan Orhovac je novi fudbaler Jedinstva Putevi. Snažnom štoperu je istekao ugovor, nije uspio da pronađe “zajednički jezik” sa upravom plavog kluba, tako da je odlazak iz Podgorice bio neminovan.

Defanzivac koji ima 23 godine je prošao sve generacije “plavih”, a za prvi tim je zaigrao u sezoni 2009/10. Prošle godine je upisao 26 utakmica i postigao jedan gol.

Užičani su članovi Prve lige Srbije - prošle godine Jedinstvo je završilo na osmom mjestu, a u sezoni koja slijedi sanjaju baraž za ulazak u Jelen Superligu.

Protekle takmičarske godine boje Jedinstva su branili Crnogorci Vuk Đurić, Srđan Ajković i Ramazan Bišević. U.R.

Đalac potpisao za Mladost, blizu i Bulatović “Romantičari” ne staju sa pojačanjima - poslije niza dobrih igrača Mladost je angažovala još jedno provjereno fudbalsko ime za naš prilike: riječ je o Milošu Đalcu, koji je stigao kao slobodan igrač iz Čelika.

Prekaljeni napadač ima 31 godinu, a u protekloj sezoni naše lige postigao je šest golova za “metalurge”. Od crnogorskih klubova veoma dobro je igrao za Grbalj i Mornar, a u sezoni 2010/11. je bio najbolji strijelac Novog Pazara sa 14 pogodaka.

Kao još jedno potencijalno pojačanje pominje se još jedan momak iz Čelika - riječ je o lijevom beku Darku Bulatoviću koji trenira sa “romantičarima” i pokušaće da se nametne za ugovor. Đalac je inače osmo pojačanje Mladosti, jer su prije napadača stigli Mileta Radulović, Igor Radusinović, Miloš Lakić, Miroje Jovanović, Koča Krstović, Darko Karadžić i Bogdan Milić.

U.R.

PONEDJELJAK, 21. 7. 2014.

TEŠKO DO INOSTRANSTVA

Ni reprezentacija više ne garantuje nikakav transfer Uroš Radulović

A

ura ljetnjeg prelaznog roka se širi cijelom Evropom, pa samim tim dosta uzbuđenja ima i u našem loptanju.

Mnogi igrači su već promijenili sredinu, većina je ostala u Crnoj Gori, ali ima i onih koji do posljednjeg dana neće znati ništa o nastavku karijere...

I to nijesu bilo kakvi fudbaleri. Tim koji vam, prezentujemo je napravljen od nekadašnjih, povremenih i trenutnih reprezentativaca Crne Gore. Da li je fudbal surov ili naši fudbaleri stvarno nemaju potencijal za više od onoga gdje se trenutno nalaze?

Jedno je jasno - ovi igrači se vode taktikom “nikad više naš fudbal”. Međutim, kada dođe “stani-pani”, onda uzimaju prvo što im je pri ruci. A to je često i lošije od onoga gdje su bili...

Samim tim, Dnevne novine vam donose priču o fudbalerima koji su tre-

nutno (makar do sinoćnjeg zaključenja lista) slobodni, a njihova biografija je ukrašena igranjem za reprezentaciju.

Znamo, iz Crne Gore je teško poći - za aktere našeg loptanja Bugarska, Izrael i Mađarska, te klubovi iz regiona i to osrednji su premije i to je to.

Mnogi od njih se bukvalno ne zadrže ni cijelu sezonu, bez obzira što su prije toga bili ubjedljivi pod očigledno siromašnim i slabom praćenim crnogorskim fudbalskim nebom.

Nekako je prije definicija bila jasna - reprezentacija je bila odskočna daska, a danas ni to... Pogledajte Branislava Jankovića i Rista Radunovića, koji su pružali sjajne partije u kvalifikacijama protiv Njemačke i Irske. Ili Darka Nikača, koji je ne-

davno oblačio dres seniorskog nacionalnog tima.

Nastavci njihovih karijera su pod znakom pitanja... I nijesu jedini.

VLADAN GILJEN - U svojoj generaciji standardni mladi reprezentativac. Nekoliko puta je bio uz A selekciju, ali nije upisao nastup. Da li će mu nakon katastrofe u Ligi Evrope na golu Čelika novi inostrani angažman ostati samo san? Igrao je u portugalskom Nacionalu.

MILO Š RADULOVIĆ - Snažni desni bek Zete je godinama ponajbolji igrač Golubovčana. Njegovo ime se povezivalo čak i sa Crvenom zvezdom. Sa Trešnjice je digao sidro i pokušaće da uhvati posljednji voz za inostranstvo.

MIRKO RADIŠIĆ - Prošle godine je trebalo da napusti Mogren, ove je uspio da uzme papire, ali rođeni Cetinjanin još sjedi kući.

Bivši je mladi reprezentivac i po parametrima na-

šeg loptanja jedan od najboljih defanzivaca u ligi.

NENAD ĐUROVIĆ - Bio je selektiran kao mladi reprezentativac u prvoj generaciji naše U21 selekcije. Zarađivao je za fudbalski hljeb po Mađarskoj (Solnok i Nierđihaza), a posljednja stanica je bila Sutjeska. Ima 28 godina, klub još nema.

RISTO RADUNOVIĆ Najbolji lijevi bek u Crnoj Gori je trenutno bez kluba! Radunović se nije dogovorio o produžetku saradnje sa čelnicima Budućnosti, zvali su ga i iz Mladosti, ali je rekao ne.

Poslije odličnih partija za

IDEALNIH 11 IGRAČA BEZ KLUBA Giljen Đurović Radišić

Radulović

Radunović

Vukčević

Fatić

Nikač Vlahović

Ivanović Došljak

SPORT 63

PONEDJELJAK, 21. 7. 2014.

mladu reprezentaciju, 22-godišnji lijevi bek vjeruje da može da se izbori za odlazak vani.

NEDJELJKO VLAHOVIĆ - Fudbaler koji se uvijek cijenio u Crnoj Gori. Momak koji ima nastup za seniorsku reprezentaciju, ali već posljednjih pet godina nosi dres Rudara. Kvaliteti Vlaho-

vića su vjerovatno dovoljni za neku od liga u istočnoj Evropi. Međutim...

IVAN FATIĆ - Ovaj 25-godišnji vezista je pravi primjer priče.

Njegova karijera se rasteže od zvjezdanog neba Intera, do dodira sa našim fudbalom u Rudaru. Šest puta je igrao za nacionalni tim, bio je član i mlade reprezentacije. Branio je boje Đenove, Lećea, Verone i Empolija, a sada nije isključeno da ostane kod nas. Na primjer u dresu Budućnosti koja ga želi.

PETAR VUKČEVIĆ - U jednom trenutku krilni ofanzivac je žario i palio Crnom Gorom. U prvoj šampionskoj godini Budućnosti (2007/08) svojim blistavim partijama je natjerao ljude iz Bordoa da ga gledaju. Na kraju, jedini inostrani angažman koji je napravio je bio albanski Fljamurtari.

Posljednju godinu je igrao za Mladost.

BORIS DOŠLJAK - Fudbaler koji je zreo da se oproba van našeg fudbala. Poslije dugog perioda završio je epizodu u Zeti, gdje je bio jedan od najboljih igrača. U posljednjoj sezoni je

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Kralja Nikole bb - PC Nikić, Podgorica

postigao sedam golova i bio je najzaslužniji što su Golubovčani očuvali prvoligaški status. Pregovarao je sa jednim klubom iz Bugarske, ali na kraju nije došlo do saradnje.

IVAN IVANOVIĆ - Zvanično je treći igrač Telekom 1. CFL. U taboru Čelika vlada totalni raspad, a pitanje je da li će klub preživjeti. Dres “metalurga” je nosilo mnogo kvalitetnih fudbalera i jasno je da je Ivanović, koji je protekle sezone postigao osam g olova, jedan od najboljih.

Berane još nije počelo sa treninzima, a kad će ne znaju ni oni sami

DARKO NIKAČ - Stigao je do A reprezentacije, ali ne i do inostranog angažmana. Završio je saradnju sa čelnicima Budućnosti i trenutno je u trci za inostranstvo.

Pijaca besplatnih Trka oko pojedinih slobodnih igrača tek treba da počne. Nakon nove bruke u Evropi, najveći izliv fudbalera trpi Čelik, a tu ima i te kako dobrih igrača. Prije svih centralni vezisti Balša Božović i Predrag Brnović, kao i iskusni Nikola Vujović, te desni bek Vasilije Jovović...

Kvalitet su dokazali i Miloš Stevović, koji je povrijeđen, te Aleksandar Dubljević, koji je bio najbolji defanzivac Mornara.

Bivši A reprezentativac Luka Pejović je takođe bez kluba, a nedavno je dijelio svlačionicu sa Milošem Kalezićem, koji je takođe digao sidro iz budvanskog Mogrena.

Blažo Perutović i Božo Marković su mnogo puta tresli mreže širom Crne Gore, a sada nemaju klub.

Još mnogo ih je, makar za CFL, kvalitetnih...

Direktor i glavni urednik urednik: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Zamjenik: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me) redakcija@dnovine.me

RASULO U KLUBU

Odlična igra u Drugoj ligi, sjajne partije protiv Mornara u baražu, izboren status prvoligaša su slutili bolje dane za Berane. Ali, nastala je prava katastrofa!

Stadion pod Jasikovcem miruje, po njemu se ne kotrlja lopta iz prostog razloga što Beranci još nijesu počeli pripreme, ne zna se ni kad će, a start prvenstva kuca na vrata - liga počinje 9. avgusta.

Problem su finansije - igrači i stručni štab nijesu primili platu čak godinu dana, a

uprava kluba izgleda, blago rečeno, nezainteresovano.

“Sve ćemo znati u utoraksrijedu. Tada ćemo razgovarati sa ljudima iz Opštine”, rekao nam je Drago Joksimović, direktor Berana.

Prema informacijama našeg lista, jedan od glavnih problema su političke struje u gradu, ali ako se ovako nastavi, Berane bi moglo da propadne u ambis.

Nije čak ni nemoguće da budu isključeni iz lige. I to se dešava u crnogorskom fudbalu...

U.R.

Društvo: Bojana BRAJOVIĆ (drustvo@dnovine.me) Crna Gora: Željko VUKMIROVIĆ (crnagora@dnovine.me) Kultura: Vuk PEROVIĆ (kultura@dnovine.me) Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (reportaze@dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me) Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me) Foto: Vedran ILIĆ (foto@dnovine.me)

REALNOST TELEKOM 1. CFL

Kad ti je džabe i reprezentacija u biografiji

● 62-63

GOTOVO JE

Zlatni dečko od 81 milion Hames Rodrigez dogovorio saradnju sa Real Madridom - dresovi se već prodaju, čeka se promocija na Santiago Bernabeu

Realnost: A reprezentativac Darko Nikač i bivši mladi reprezentativac Mirko Radišić trenutno nemaju klub

BRUKA I SRAMOTA

● 62-63

Ni 20 dana prije početka prvenstva Berane ne trenira

Telekom 1. CFL startuje 9. avgusta novi-stari prvoligaš još nije počeo sa pripremama, a već bi trebali da imaju ideju kako će izgledati u sezoni 2014/15.

Znate šta su radili Kristijano Ronaldo, Geret Bejl i Karim Benzema prethodne sezone? Sada će se udarnom triju priključiti najbolji strijelac Svjetskog prvenstva u Brazilu Hames Rodrigez!

Desetka iz Kolumbije kakvih je malo u modernom fudbalu je stigla u Madrid, maestro je prošao ljekarske preglede, pa se samo čeka predstavljanje na kultnom stadionu Santiago Bernabeu. Španski mediji pišu da će vedri 23-godišnjak danas nagrnuti dres sa brojem 10 koji se već nalazi u prodaji u oficijalnom šopu Real Madrida...

Zbog zlatnog dečka svjetskog fudbala “kraljevski klub” će ostati kraći za 81 milion eura, ali

taj novac će nadoknaditi prodajom Iska (traže ga Liverpul, Milan i Sevilja), te Anhela di Marije (bira između PSŽ-a i Mančester junajteda)...

Momak koji zna sve o fudbalu je karijeru počeo u Envigadu (igrao do 2008. godine), nastavio je u argentinskom Banfildu (2008-2010), eksplodirao u Portu (2010-2013), odakle je prošle godine za 40 miliona eura prešao u Monako.

Monte Karlu će ostati u lijepom sjećanju - za godinu dana je potpisao 10 golova i 12 asistencija, ali sanjani Real Madrid nije mogao da odbije...

“Kraljevski klub” je dobio momka koji je cijelog života razmišljao o Madridu, “kraljevski klub” je dobio kapitalca...

B.T.

Kupon

31

Izrežite kupon, sakupite 10 u nizu i pošaljite na adresu ul. Kralja Nikole bb, PC Nikić, sa naznakom za “Dnevne novine”, nagradna igra, ili dostavite lično radnim danima od 9-17h.

IME I PREZIME : ............................................

ADRESA : ...........................................................

TELEFON : ........................................................