Dnevne novine 17-18. februar 2018.

MILO ĐUKANOVIĆ

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 2. 2018. BROJ 1997 GODINA VII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

Ne smije biti selektivne pravde, pa ni za članove Savjeta RTCG

■ 6 7

AZEM VLLASI, ADVOKAT I POLITIČKI ANALITIČAR SA KOSOVA ■ 10 11

Pitanje je dana kada će biti ratifikovan Sporazum o demarkaciji

■ Posjeta premijera Duška Markovića je značajan događaj u potvrđivanju dobrosusjedskih i prijateljskih odnosa među našim zemljama. Ne samo kod državnih čelnika Kosova, nego i u našoj javnosti ona je jako dobro primljena.

PUTEVI KRIJUMČARENJA DROGE

NA GRANICI CRNE GORE U 2017.

PALO TRI TONE MARIHUANE ■ 12 13 ZA NAJBOLJE PONUDE:

AUTO PUT ■ 16 17

Tunel Mala trava biće probijen do kraja februara marketing@dnovine.me

+382 77 300 104

2

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 2. 2018.

●NEZVANIČNO I mi predsjednika galopera za trku imamo

Misliš, imali smo

Lideri umorni ili potrošeni

Predsjednički izbori u Crnoj Gori održavaju se 15. aprila, a u crnogorskoj javnosti se i dalje licitira imenima ko će biti kandidati i najbolja opcija vlasti i opozicije. Izvjesno je da je vremena za predizborne aktivnosti i promociju sve manje, ali i da je sve manje lidera političkih partija opozicije koji bi se prihvatili kandidature. ● 4-5

Ja vas ništa ne razumijem, samo radim isto što i vi

Ali gospođo MAJKO, nije ođe prijavljivanje za predsjedničkog kandidata

REPORTAŽE

Ako nema srce široko, čovjek ne može biti dobar Devedesetogodišnja Bihorka Đulsa Muhović od milošte ili skraćeno Đula, staračke dane provodi u Podgorici kod rodbine jer su joj svi “po svijetu proputili”. U kući na Koniku, podgoričkom naselju, Đula je proslavila ulazak u desetu deceniju života. Ljeti se vraća u Trpezi, gdje sa porodicom “udiše dobri bihorski vazduh”. Tri puta je rodila blizance i ima 50 unučadi i praunučadi. ● 30-31

SUBOTA

NEDJELJA

● 46-47

Za maslinare izdvojili 10.000 eura

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja objavilo je javni poziv za dodjelu podrške razvoju maslinarstva na koji se zainteresovani mogu prijaviti do 15. novembra.

Podrška iznosi do 50 odsto od vrijednosti investicije, a za kultivisanje neobradivog zemljišta za sadnju maslina i do 60 odsto.

● 19

Maja Kereš: Nastup sa Timberlejkom ostvarenje sna Regionalne medijske stupce posljednjih mjesec dana puni Hrvatica Maja Kereš - ili ukratko, plesačica jednog od najpopularnijih svjetskih pjevača Džastina Timberlejka.

Najprije smo je početkom februara uočili u spotu za numeru “Filthy” sa Timberlejkovog novog albuma “Man of the Woods”, da bi se kao kruna dosanjanog američkog sna dogodio nastup u poluvremenu najpoznatiijeg sportskog događaja u Americi - Superboula

Majke su se odmorile i spremne da me podrže za predsjednika. Ovi kraljevi moji ionako ne mogu da se dogovore

Gradsko pozorište dobija svoj dom Pretežno sunčano, tokom dana povremeno visoka oblačnost, a krajem dana i tokom noći očekuje se jače naoblačenje. Ujutru na sjeveru mraz, a po kotlinama magla ili povećana niska oblačnost. Vjetar slab do umjeren i promjenljiv, na sjeveru kratkotrajno umjeren do pojačan, južni i jugozapadni. Jutarnja temperatura vazduha -7 do 6, najviša dnevna 6 do 16 stepeni.

Umjereno do potpuno oblačno, povremeno kiša, a u sjevernim predjelima i susnježica i snijeg.

Padavine se očekuju uglavnom od sredine dana. Vjetar slab do umjeren i promjenljiv, krajem dana sjeverni i sjeveroistočni u pojačanju. Jutarnja temperatura vazduha -2 do 8, najviša dnevna 2 do 15 stepeni.

Glavni grad će do novembra ove godine, nakon skoro sedam decenija čekanja, dobiti zgradu i dom Gradskog pozorišta, objekat gdje će se održavati predstave sa svim sadržajima koji su neophodni za rad savremenog teatra.

Vrijednost radova na izgradnji Gradskog pozorišta iznosi 3.905.450 eura, bez scenske tehnike i opreme, koje će biti predmet posebnog tendera, čija je priprema u toku. ●24-25

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 2. 2018.

NAJAVLJENI PREDSJEDNIČKI KANDIDAT IMA DVA DRŽAVLJANSTVA

Jovićević može da glasa i u Beogradu i u Podgorici!?

FOTO PRIČA

Najavljeni kandidat Demokratskog fronta Andrija Jovićević upisan je u biračke spiskove Srbije i Crne Gore, što je dokaz da ima i dva državljanstva, što može predstavljati smetnju za njegovu eventualnu kandidaturu.

Prema nezvaničnim, ali pouzdanim informacijama Vikend novina Andrija Jovićević, bivši ministar unutrašnjih poslova u Vladi Mila Đukanovića, koji slovi za najozbiljnijeg kandidata i za kojeg DF traži podršku čitave opozicije, u

ovom trenutku, je državljanin Srbije.

Informacije koje posjeduju Dnevne novine govore da je Jovićević u biračkom spisku Republike Srbije, a tamo može biti jedino ako je i državljanin, i da je upisan za glasanje na biračkom mjestu broj 5 u Beogradskoj gimnaziji u Ulici Njegoševoj br. 15, u opštini Vračar.

Na drugoj strani, Vikend novine saznaju da je Jovićević i državljanin Crne Gore. Našem listu je potvrđeno iz više izvora da je on upisan u crnogorski birački spisak i da može da glasa u Crnoj Gori. On nije odjavio prebivalište u Crnoj Gori i ima ga od 1981. godine, a upisan je na birački spisak i može da glasa na biračkom mjestu broj 67. Narodni univerzitet “Milun Božović” u Podgorici.

Podsjetimo, prema našem Ustavu, kandidat za predsjednika mora biti državljanin Crne Gore, da je u posljednjih 15 godina imao prebivalište u Crnoj Gori od najmanje deset godina i da je punoljetan. Ako kandidat ispunjava te uslove formalno - pravno, nema prepreka.

M.P.

TOPLES NA SKIJALIŠTU Sunčan dan na skijalištu Kolašin 1450 okupio je veliki broj posjetilaca, a posebno ljubitelja skijanja iz Albanije koji su na Bjelasici redovni gosti. Jedan od njih je, očigledno, bio prilično ležeran.

Z.B.

UČESTALE KRAĐE NA OBJEKTIMA CEDIS A U PODGORICI

Trafostanice na meti lopova Krađa zaštitnih vrata trafostanica u urbanom jezgru Podgorice postala je učestala i predstavlja izuzetan rizik za prolaznike, jer oprema u objektima pod naponom ostaje neobezbijeđena, saopštili su predstavnici Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS).

Mreža i objeti CEDIS-a su, tvrde u kompaniji, konstantno na udaru kradljivaca koji su u posljednje vrijeme otuđili vrata sa trafostanica u dvorištima škola i državnih ustanova, ali i na prometnim saobraćajnicama.

“Krađa aluminijumskih vrata sa trafostanica u Podgorici i okolini postala je gotovo svakodnevna pojava. Tako su ovih dana privremeno obezbijeđene trafostanice „Škola Drač“, „Kruševac 7“ i „Drač 6“, dok su na trafostanicama „Dom omladine“ i „Narodna banka“ ugrađena nova vrata“, istakao je Nikola Vukčević, glavni inžinjer CEDIS-a za trafostanice i kablove.

AKTUELNO

3

Retrovizor

GORAN POPOVIĆ

TRULE DASKE, POBRKANE BABE I DALIBORKINE PALAČINKE Pokazalo se da je ovaj „retrovizor“, odštampan baš na ovom mjestu prošle subote, bio pravno koristan nauk za zabluđele sudije. U međuvremenu je, naime, baš kao što smo sugerisali, Osnovni sud u Podgorici povukao svoje „rješenje“ da se uzgajivač zelene salate vrati u Savjet RTCG. Desilo se, međutim, da i Osnovni sud u Nikšiću ne odoli euforiji nekih medija i dijela NVO, pa je donio još jednu neustavnu odluku za „vraćanje u roku od osam dana“ i drugog smijenjenog člana u Savjet nezavisnog nam Javnog servisa. Što će, po logici stvari, takođe ostati pravni nonsens.

U pravu je, izgleda, bio bivši predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić kada je, svojevremeno, ocijenio da u našem pravosuđu ima „trulih dasaka“. Te „trule daske“, međutim, sada su se „prosule“ kako bi ostvarile baš njegov naum da zaštiti „nezavisnost“ Javnog servisa. Šta će biti sa ovim „trulim daskama“ pravosuđa iz Podgorice i Nikšića, sad treba da odluče Vesna Medenica i Sudski savjet.

A koliko je „nezavisan“ i od čega je „nezavisan“ taj Javni servis možda je najbolje ilustrovao poslanik DF Milan Knežević, inače pravosnažo osuđen na četiri mjeseca zatvora, koji je na skupštinskom plenumu rekao: „Raško Konjević najavljuje vremensku prognozu, Ranko Krivokapić vodi dnevnik, a Daliborka Uljarević u Jutarnjem programu pravi palačinke“!

Koliko je poslanik Knežević pouzdan svjedok vrijeme će pokazati. Ne ide mu u prilog što je „pobrkao babe“ sa tužiteljkom Stojankom Radović, a poslije nije htio, ili nije mogao, da kaže koji mu je sudija tražio mito od 10.000 eura, ozbiljno dovodi u pitanje njegov kredibilitet, ali njegove impresije o Javnom servisu djeluju prilično vjerodostojno. Jer, ovih dana smo, između ostalog, bili u prilici da gledamo emisiju, i njenu reprizu, u trajanjju od najmanje 30 minuta, na temu sa radnim naslovom: Politički kurs kako da jedinstvena opozicija pobijedi DPS i Mila Đukanovića na predsjedničkim izborima.

Koliko god „edukativan“ u tom smislu bio „nezavisni“ Javni servis, jučerašnji samit opozicionara, „građanskih“ i „seljačkih“, pokazao je da je sve to bio samo još jedan neuspješan medijski spin u podgrijavanju iluzije o nekoj sinergiji ovdašnje opozicije.

Osim ovih nekoliko Rankovih „trulih dasaka“, treba priznati da iz dana u dan ovdašnje pravosuđe dobija sve jasnije konture ozbiljnog institucionalnog sistema za uspostavljanje vladavine prava. U sudskom procesu kod Suzane Mugoše Specijalno tužilaštvo pred očima javnosti neoborivim dokazima potvrđuje svoju optužnicu o pokušaju terorizma. Istovremeno, nastavljaju da hapse i DPSove funkcionere koji su prekršili zakon.

Za razliku od ovih što glume „nezavisnost“...

PS: Pitanje: Da li će nakon odluke Vijeća Osnovnog suda i povlačenja Rješenja sudije Radomira Vlaovića „nezavisni“ i dalje ostati pri stavu da se sudske odluke moraju poštovati? Kao što je rekao Johanes Han...

4

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 2. 2018.

OPOZICIONO NEJEDINSTVO UOČI PREDSJEDNIČKIH IZBORA

VEĆINA LIDERA UMORNA ILI POTROŠENA

⌦ Amra Nikočević

P

redsjednički izbori u Crnoj Gori održavaju se 15. aprila, a u crnogorskoj javnosti se i dalje licitira imenima ko će biti kandidati i najbolja opcija vlasti i opozicije. Izvjesno je da je vremena za predizborne aktivnosti i promociju sve manje, ali i da je sve manje lidera političkih partija opozicije koji bi se prihvatili kandidature.

Sagovornici Vikend novina kažu da je više razloga za ovakve poteze opozicije, odnosno, dugotrajne licitacije u kojima se najmanje pominju lideri partija. Da li se radi o zamorenosti ili istrošenosti lidera?

Politički analitičar Srđan Vukadinović kaže da je sasvim razumljivo što se lideri opozicionih partija sve manje pominju kao mogući kandidati.

“To je zato što postoji određena doza netrpeljivosti među političkim liderima u opoziciji.

Nikako ne bi išlo da predsjednički kandidat bude jedan od lidera partije. U takvoj situaciji bi se mjerio i uticaj koja partija ima, kao i harizma lidera. To je dovoljno da se izazove kuršlus među liderima opozicionih partija”, ocjenjuje on.

Vukadinović smatra i da opozicija nema političara ka-

11 KANDIDATA ZA PREDSJEDNIKA CRNE GORE BILO JE NA IZBORIMA U DECEMBRU 2002. GODINE

libra Mila Đukanovića.

“Oni nemaju ličnost koja ima takvu političku harizmu, uticaj i koji dugo traje na političkoj sceni. Poznato je da su danas to uglavnom lideri partija koji su dolazili poslije određenih lomova u njihovim prethodnim partijama ili koji su pravili koalicije, kao

PREDSJEDNIČKI KANDIDATI

1990 1992 1997 2002 2003 2008 2013

Momir Bulatović, Ljubiša Stanković, Novak Kilibarda Momir Bulatović, Branko Kostić, Slavko Perović, Novak Kilibarda, Dragan Hajduković, Slobodan Vujošević, Velizar Kaluđerović, Predrag Popović, Živojin Radović Milo Đukanović, Momir Bulatović, Dragan Hajduković, Slobo Vujačić, Aćim Višnjić, Novica Stanić i Novica Vojinović Obrad Marković, Milan Radulović, Dragan Hajduković, Filip Vujanović, Milan Šparović, Milivoje Bakić, Ilija Darmanović, Mihailo Marković, Jovan Pejović, Aleksandar Vasiljević, Đorđije Milić Dragan Hajduković, Filip Vujanović, Miodrag Živković

Filip Vujanović, Nebojša Medojević, Andrija Mandić, Srđan Milić

Filip Vujanović, Miodrag Lekić

što je to Demokratski front. To je koalicija koja je napravljena iz nužde, da bi spasila Novu srpsku demokratiju i Pokret za promjene lišavanja parlamentarnog statusa, jer same, nijedna od te dvije partije nikako ne bi mogle da uđu u parlament”, kaže Vukadinović i dodaje da danas ne postoji lider opozicionih partija, koji bi podržan od svih.

Prema njegovom mišljenju, razlog tome je što je većina lidera politički potrošena i građani su željni novih političkih likova.

“Ovo su već stari politički likovi, koji su dugo na političkoj sceni Crne Gore. Situacija sa Demokratama i Bečićem pokazuje da Crna Gora želi nove, neistrošene ljude koji nisu toliko umorni od političkih događanja. Očekivanje da je neko novi i da je potreban ne može da traje dugo. Ako se ne iskoristi određeno vrijeme, isto će biti kao sa Lekićem.

Ako Demokrate u roku do godinu ne iskoriste ovo što imaju, onda će i oni vjerovatno postati politički subjekat

Ono što je naša društvena realnost je da postoji generalni zamor ideja i vizija na političkoj sceni, pa samim tim i zamor samog lidera, ocjenjuje Sekulović

Sekulović

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 2. 2018.

AKTUELNO

5

DPS trenira političku strpljivost Prema mišljenju Vukadinovića, nesmotrenost opozicije ide u prilog DPS-u.

“DPS čeka, oni se igraju sa njima koga kandidovati i zapravo stvaraju malu zamku i oreol tajanstvenosti oko njihovog kandidata. Sigurni su ko će biti kandidat, oni treniraju političku strpljivost iz opozicionih političkih subjekata”, kaže Vukadinović.

Po svoj prilici, smatra on, da je DPS izašao sa svojim kandidatom, onda bi to bio udar na kandidata iz opozicionih grupacija, koji bi ih možda zbližio.

“Ovako, udar je u njihovim unutrašnjim redovima, dok DPS to posmatra iz prikrajka”, kaže on.

Da li će opozicija uspjeti da se dogovori o kandidatu? sa kojim se Crna Gora zasitila i koji više neće biti nada u političkom životu Crne Gore”, ocjenjuje Vukadinović.

On ističe da lideri partija, i pored brojnih najava, nijesu napravili pomake u političkom životu Crne Gore kojim bi impresionirali građane Crne Gore, posebno one koji su neopredijeljeni.

“U ovoj situaciji većina lidera partija ne uliva neko veće povjerenje. Treba znati da DPS ne može svrgnuti šest ili osam nekakvih malih političkih partija, koje se samo udruže zato što imaju politički cilj da ga svrgnu. DPS mogu da skinu i njihovog predstavnika za predsjedničke izbore samo jedna ili dvije snažne partije”, smatra on, dodajući da je sasvim razumljivo da nestranačka ličnost bude jedinstveni kandidat opozicije. Ipak, i tu postoje određeni problemi, jer neke manje partije ne žele da podrže kandidata kojeg predloži Demokratski front, ko god on to bio. Ono što je očigledno je to da se za odabir kandidata već puno zakasnilo. Stoga, smatra Vukadinović, opozicija po svoj prilici mora sačekati neko drugo vrijeme i bolju priliku.

“Ovakva situacija treba da opoziciji bude nauk. Sa proti-

Bečić bi teško izdržao trku sa bilo kojim kandidatom DPS-a Vukadinović kaže da je Aleksa Bečić napravio mudar potez time što se neće kandidovati za predsjednika.

“Bečić je novo političko lice u Crnoj Gori. On je napravio zaista mudar potez, jer je odustao od predsjedničke trke. Ne bi dobio podršku cjelokupne opozicije vurječnošćima između sebe, koji su čak veći između pojedinih opozcionih partija, ne može se napraviti rezultat koji može pobijediti DPS ili njihovog kandidata”, smatra Vukadinović.

Sa druge strane, politički analitičar Sergej Sekulović postavlja pitanje: Da li sve što se dešava u vezi sa predsjedničkim izborima predstavlja formu političkog trika, proizvod nužde ili zaista ozbiljan politički proces?

“U ozbiljnom, zaokruženom, institucionalnom sistemu objektivno se ne bi moglo zamisliti situacija da partijski lideri ne izlaze na tako važne

i teško da bi izdržao trku sa kandidatom DPS, bio to Milo Đukanović ili neko drugi”, rekao je Vukadinović.

On smatra i da danas ne postoji kandidat opozicije koji bi mogao da predsjedničku trku “izgura do kraja”, kao što je to bio Miodrag Lekić 2013. godine.

“Nema više opozicionog

Ovakva situacija treba da opoziciji bude nauk. Sa protivurječnošćima između sebe, koji su čak veći između pojedinih opozcionih partija, ne može se napraviti rezultat koji može pobijediti DPS ili njihovog kandidata, smatra Vukadinović

kandidata, bez obzira da li je partijski ili nepartijski, koji bi mogao da napravi takav rezultat. Ta utakmica se igra jednom u životu i ako se tada ne dobije, nemoguće je ponovo dobiti. Opozicija je tada imala šansu sa Lekićem, kao jednim nepotrošenim kandidatom, ali je tu utakmicu igrao do sudijske izbore, kao što su predsjednički. Sa druge strane, ono što je naša društvena realnost je da postoji generalni zamor ideja i vizija na političkoj sceni, pa samim tim i zamor samog lidera”, ocjenjuje Sekulović.

Uz premisu da partijski lideri neće biti kandidati za predsjednika, on kaže da je pohvalno da lideri shvataju društveni kontekst u kom se nalazi crnogorsko društvo.

“I da shvataju da građani imaju jaku potrebu za promjenama, kako sistemskog, tako i personalnog tipa. Iz pozicije lidera oportuno je da učestvuju

Vukadinović nadoknade, nije uspio da je dobije i više niko u najskorije vrijeme ne može opet tako da odigra i da napravi takav rezultat”, ocjenjuje Vukadinović. u procesu transformacije. Oni se na taj način ipak predstavljaju kao određeni vizionari”, smatra Sekulović, dodajući da je politička scena u Crnoj Gori veoma komplikovana.

“S jedne strane imamo DPS koji je konglomerat raznih interesa, frakcija i koji svoju snagu zasniva na vršenju vlasti, kontroli svih državnih funkcija. U tom smislu, liderska promjena ima dodatni kvalitet i neizvjesnost. Sa druge strane, opozicija ima problem liderstva, gdje nemamo jasnog lidera, što čini ovaj proces interesantnim”, zaključuje Sekulović.

6

KRATKE POLITIČKE VIJESTI AKTUELNO

ZVONKO VUKOVIĆ NOVI POSLANIK Odbornik u Skupštini opštine Andijevica, Zvonko Vuković biće novi poslanik Demokratske partije socijalista u crnogorskom parlamentu.

On će zamijeniti Petra Smo-

lovića, koji je podnio ostavku pošto je izabran za predsjednika bjelopoljske opštine.

Vuković je bio na 51. mjestu izborne liste “Siguran korak.

DPS – Milo Đukanović”. E.H.

Usvojen plan rada 2018. Članovi Odbora za evropske integracije usvojili su, na jučerašnjoj 20. sjednici, plan rada Odbora za 2018. koji se sastoji od nadzornih aktivnosti usmjerenih na praćenje procesa pregovora Crne Gore sa Evropskom unijom, međunarodnih aktivnosti i akcija unapređenja komunikacije sa građanima i promocije procesa pristu-

panja. Takođe, poslanici su utvrdili raspored obaveza u pogledu predstojećih međunarodnih aktivnosti, te usaglasili ocjene i stavove Odbora, na temu veće prisutnosti, participacije i definisanja uloge Odbora u okviru rada Skupštine Crne Gore, u pogledu parlamentarnog nadzora procesa evropskih integracija.

E.H.

BLAŽIĆ OBIŠAO ULCINJ Interesi građana ne mogu da dođu na red od partijske politike, te stoga politizacija državnih institucija i javnih službi na svim nivoima mora biti zaustavljena, poručio je kandidat za predsjednika Đorđije Blažić.

1,2

On je sa timom posjetio Ulcinj u okviru predsjedničkog karavana, tokom kojeg će u narednom periodu, u svim crnogorskim opštinama, biti promovisane aktivnosti njegove kampanje “Biraj pravdu”.

E.H.

MILIONA EURA MAKSIMALNO SMIJU IZNOSITI UKUPNI TROŠKOVI KAMPANJE JEDNE PARTIJE ZA PREDSJEDNIČKE IZBORE

6

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 2. 2018.

PREDSJEDNIK DPS CRNE GORE MILO ĐU

NE SMIJE BITI SELEKTIVNE PRAV PA NI ZA ČLANOV SAVJETA RTCG

⌦ Mili Prelević Predsjednik Demokratske partije socijalista Milo Đukanović kazao je juče da još ne može saopštiti ime predsjedničkog kandidata njegove partije iz prostog razloga što ga ni on još uvijek ne zna.

“Neću vam sad otkriti ime jer ga još ne znam ni ja. Ali, imamo više kandidata. Podešavamo svoju taktiku.

Ne bih rekao da je cajtnot.

Svi razmišljamo o tome ka-

ko da na najoptimalniji način iskoristimo resurse. Naravno, kad jedan tim izlazi na teren gleda sastav protivnika. U narednih nekoliko dana znaćete ko je predsjednički kandidat i budući predsjednik Crne Gore”, poručio je Đukanović nakon otvaranja Kongresa Internacionalne unije socijalističke omladine (IUSY) u Budvi.

Predsjednik DPS odbacio je tvrdnju da Skupština Crne Gore izborom novih člano-

Ne mislim da bilo koja procedura u bilo kom sudu može da opredjeljuje dinamiku rada parlamenta. Ako je parlament donio određenu odluku, onda parlament stoji iza te odluke

DPS je arhitekta današnje Crne Gore Na otvaranju 33. Kongresa Internacionalne unije socijalističke omladine (IUSY) juče u Bečićima Đukanović je kazao da o današnjoj Crnoj Gori, i o politici DPS kao njenom političkom arhitekti svjedoče rezultati, i ciljevi koje istrajno dostižemo.

“U vrijeme krvavog raspada Jugoslavije, sačuvali smo mir, učvrstili međuvjerski i multietnički sklad, obnovili na demokratski način državnu nezavisnost, postali vodeća ekonomija u regionu, kao i punopravna članica NATO, država koja je danas lider u pregovaračkom procesu za članstvo u Evropskoj uniji. Za sve to u najvećoj mjeri zasluge ima Demokratska partija socijalista. Upravo

naše iskustvo predstavlja dokaz da mladost i u politici često može biti prednost”, kazao je Đukanović.

On je istakao da živimo u periodu dugotrajuće ekonomske i finansijske krize, čije posljedice najviše osjećamo mi koji smo na evropskoj ekonomskoj i društvenoj periferiji.

“U takvim uslovima stranke demokratske ljevice imaju posebnu odgovornost za otvaranje perspektive svojim društvima. Utoliko prije što smo suočeni sa iskustvom da su najčešći odgovori na aktuelnu krizu nacionalizam, ksenofobija i desničarski populizam. Zato smo mi kao predstavnici lijevih demokratskih partija još obavezniji da krea-

tivnim promišljanjem svakodnevno tražimo rješenja i održive odgovore, ne samo na nacionalnom nivou, nego i na kompleksne izazove svijeta koji se sve brže mijenja. Savremeni procesi globalizacije, prevaziđenost unipolarnog svjetskog sistema, deficit samopouzdanja na zapadu i uspon novih ekonomskih i političkih sila u Aziji, zahtijevaju nove odgovore za koje je izgleda generacija dosadašnjih donosioca političkih odluka sve manje spremna i sposobna. Zbog toga je na vama mladima da ponesete prometejsku vatru novoga doba, i da preuzmete odgovornost za izgradnju novog, boljeg svijeta”, rekao je predsjednik DPS-a.

UKANOVIĆ

Đukanović na otvaranju konferencije u Budvi

VDE, VE va Savjeta RTCG gazi sudske odluke.

“Mislim da se u Crnoj Gori veoma poštuju sudske odluke. Crna Gora kontinuirano napreduje u pogledu vladavine prava. Ko je ovdje u pravu nije na meni da sudim. Pretpostavljam da znate da je Vijeće osnovnog suda u Podgorici jednu tako donijetu odluku poništilo jutros. Tako da ne znam šta će biti u finalu sa tom prvostepenom odlukom koja je donijeta u nikšićkom Osnovnom sudu. Ostaje mi zaista da kao većina javnosti vjerujem, budem zapitan da li je podjela vlasti ukoliko Osnovni sud može da poništava političke odluke parlamenta. Kuda to ide, ako parlament ima ustavnu nadležnost da u svakom trenutku smijeni predsjednika Vlade, možemo li sjutra očekivati odluku nekog Osnovnog suda da ga vrati na posao? Da li je to poštovanje sistemske podjele vlasti?”, zapitao je Đukanović.

On je pozvao da o tome svi malo razmišljamo, a da se složimo oko osnovne stvari.

“A to je da je ovo pravno pitanje, nije političko i da treba pustiti nadležnim državnim organima da obave taj posao, a da mi budemo strpljivi, da se taj posao obavi do kraja. Da se kompletna procedura završi”, istakao je Đukanović.

On je dodao da parlament nezavisno od odluka Agencije za sprečavanje korupcije može u svakom trenutku, da smijeni ne samo člana Savjeta RTCG koga izabere, nego i člana Vlade, uključujući i premijera.

“Ne mislim da bilo koja procedura u bilo kom sudu može da opredjeljuje dinamiku rada parlamenta. Ako je parlament donio određenu odluku, onda parlament stoji iza te odluke. Logično je da je parlament juče popunio upražnjeno mjesto u Savjetu RTCG. Ponavljam, o ovom pitanju u DPS nijesmo zaista pristupali kao političkom. Da smo to pitanje tretirali kao političko, vjerovatno bi odmah nakon što se dogodio taj negativan zaplet na crnogorskoj medijskoj sceni u povodu Savjeta, odmah bismo preduzeli političku akciju. Nijesmo je preduzeli. Ovo što se danas događa, po našem viđenju je pitanje funkcionisanja pravnog sistema države”, ocijenio je Đukanović.

On je naglasio da su suočeni sa pritiskom dijela domaće javnosti i pojedinaca iz međunarodne javnosti da se pravni sistem Crne Gore odnosi na sve sem na neke pojedince.

“Nijesam primijetio da su bili tako selektivni kada su se neki od čelnih ljudi DPS, neki od ljudi koji su osta-

Neću vam sad otkriti ime jer ga još ne znam ni ja. Ali, imamo više kandidata.

Podešavamo svoju taktiku. Ne bih rekao da je cajtnot. Svi razmišljamo o tome kako da na najoptimalniji način iskoristimo resurse

vili snažan pečat u demokratskom razvoju Crne Gore, nijesam primijetio da su predlagali selektivnost. I saglasan sam sa neselektivnošću, ali me čudi kada se danas predlaže selektivnost. I kada bi danas na poseban način trebalo da tretiramo određene ljude ili određenu djelatnost. Ako tako govorimo, onda tu nema pravne države i nema nikakve garancije da će nam institucije države pomoći da razvijemo demokratsko društvo. Ubijeđen sam da treba da ostanemo na terenu prava, da svi koji smo u javnim djelatnostima, politici, medijima, treba sa strpljenjem da sačekamo da se procedure završe“, kazao je Đukanović.

AKTUELNO

7

PROPAO JOŠ JEDAN POKUŠAJ DOGOVORA

Kraj iluzije o zajedničkom kandidatu opozicije Crnogorska opozicija na jučerašnjem, dugoočekivanom, sastanku nije dogovorila zajedničkog kandidata za predsjednika države. Lideri DF Andrija Mandić, Nebojša Medojević, Milan Knežević i Janko Vučinić, nakon višesatnih pregovora, nezadovoljno su napustili sastanak, jer takozvana građanska opozicija nije podržala njihov predlog da kandidat bude bivši ministar unutrašnjih poslova Andrija Jovićević.

Lideri DF-a su tokom sastanka saopštili da oni neće podržati predlog da nestranački kandidat na predstojećim predsjedničkim izborima bude novinarka Milka Tadić-Mijović, koju je predložila građanska opozicija.

Poslanik DF Slaven Radunović kazao je da na sastanku, u koji je opoziciona javnost polagala puno nade, nije došlo do konsenzusa oko kandidata za predsjednika Crne Gore.

“U najkraćem, jezikom brojki, stanje je za sada otprilike ovako – od 39 opozicionih poslanika, Andrija Jovićević ima podršku 23, Milka Tadić Mijović ima podršku osam, a još osam poslanika (Demokrate) nije opredijeljeno, već bi podržali dogovor ostalih iz opozicije. Nadamo se da će naredni dani dovesti do pomaka koji bi omogućio da kompletna opozicija stane iza jednog kandidata”, napisao je Radunović na Fejsbuku.

Predsjednik Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović, koji je takođe napustio sastanak, rekao je da su svi ostali pri svojim predlozima.

Kako je naveo, radije bi kao jedinstvenog kandidata vidio Jovićevića.

I lider SNP-a Vladimir Joković je napustio sastanaka, navodno jer je nastao razdor nakon njegovog stava da mu je Jovićević prihvatljiv kandidat.

Lideri DF napustili sastanak

Na sastanku su duže ostali lideri tzv. građanske opozicije Aleksa Bečić, Dritan Abazović, Ranko Krivokapić i Miodrag Lekić.

Lider URA Dritan Abazović smatra da nije bilo spremnosti kolega da se dođe do kompromisa.

“Nismo uspjeli da se dogovorimo. Naš kandidat je bio van politike, a drugi kao kandidat jedne političke opcije. DF nije pokazao spremnost za kompromis. Odbili smo da se prebrojavamo. Znamo koliko je ko jak. Nije bilo dogovora”, kazao je Abazović nakon sastanka i istakao da se ipak nada nekom “planu B”, koji bi zadovoljio želje opozicione javnosti.

On je kazao i da sada ostaje aktuelno i ono što je bilo prije ovih pregovora.

Na jučerašnjem sastanku nije bilo govora o nekom stranačkom kandidatu.

“Milka Tadić-Mijović je potpuno nestranačka ličnost, dok se Andrija Jovićević ipak dovodio u vezu sa DF-om”, pojasnio je Abazović.

Lider Demokrata Aleksa Bečić je ponovio opozicionim kolegama da će oni podržati kandidata “iza koga stanete svi”.

“Nećemo se miješati u izbor, opozicija je dobila našu blanko podršku”, poručio je učesnicima sastanka Bečić.

Sastanku koji je inicirao Demokratski front odazvali su se lideri svih opozicionih partija: Socijaldemokratske partije Ranko Krivokapić, Građanskog pokreta URA Dritan Abazović, Socijalističke narodne partije Vladimir Joković, Demokratske Crne Gore Aleksa Bečić, Demosa Miodrag Lekić i Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović.

Predsjednički izbori zakazani su za 15. april, a rok za dostavljanje imena kandidata je 26. mart.

E. Hamzić

foto: Dejan Lopičić

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 2. 2018.

8

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 2. 2018.

USVOJEN PROGRAM PRISTUPANJA CRNE GORE EU 2018 2020.

Sa sjednice Vlade

Evropske integracije proces cijelog društva

Premijer Duško Marković kazao je da evropske integracije nijesu proces samo izvršne vlasti, već društva u cjelini.

Marković je, na posebnoj sjednici Vlade Crne Gore, koja je posvećena ispunjavanju obaveza Crne Gore iz evropske agende, saopštio da iz tog razloga sjednici prisustvuju ključni partneri - predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, predsjednik Odbora za evropske integracije Adrijan Vuksanović, te šef Delegacije Evropske unije u Podgorici Aivo Orav.

“Ova Vlada je pristupila pripremanju najvažnijih dokumenata iz evropske agende. Danas je pred nama Program pristupanja Crne Gore za period 2018-2020. To razdoblje iskoristićemo da ostvarimo gotovo potpunu usklađenost s pravnom tekovinom EU”, saopštio je Marković na sjednici.

Vlada je na jučerašnjoj sjednici usvojila Predlog programa pristupanja Crne Gore EU 2018-2020 i predlog Dinamičkog plana rada na privremenim i završnim mjerilima pregovaračkih poglavlja Crne Gore sa EU.

VUJANOVIĆ I TAČI POZIVAJU SKUPŠTINU KOSOVA DA RATIFIKUJE SPORAZUM

MARKOVIĆ: CRNA GORA POKAZALA DA NIJE SEBIČNA I KRUTA Potpisivanje Izjave

Elhana Hamzić

P

redsjednici Crne Gore i Kosova Filip Vujanović i Hašim Tači pozvali su Skupštinu Kosova da ratifikuje Sporazum o državnoj granici Crne Gore i Kosova, potpisan u Beču 26. avgusta 2015. godine.

Crnogorski premijer Duško Marković ocijenio je da je proteklih dana na Kosovu radio na pitanjima koja su dovela do jučerašnje zajedničke izjave predsjednika Crne Gore i Kosova Filipa Vujanovića i Hašima Tačija što na Kosovu otvara prostor za ratifikaciju Sporazuma o državnoj granici između Crne Gore i Republike Kosovo.

“Moja posjeta Kosovu je imala za cilj da dođemo do ovog trenutka koji treba da omogući ratifikaciju Sporazuma u Skupštini Kosova, a u sljedećoj fazi i njegovu implementaciju. Posljednjih nekoliko dana smo naravno u duhu onoga što je naš zajednički interes i interes EU razgovarali sa vlastima na Kosovu i ukazivali nužnost da na ovom važnom pitanju iskažemo odgovornost i razumijevanje. Crna Gora je na tom nepo-

srednom pitanju iskazala spremnost da kosovskim vlastima pomgone da obezbijede valjani solidan politički ambijent da bi izglasali Sporazum. Ovaj pristup ne znači da se stvari vraćaju unazad, nego da idemo unaprijed”, rekao je Marković na posebnoj sjednici Vlade.

Prema njegovim riječima, Crna Gora je ratifikovala Sporazum i on ostaje na snazi.

“Ali sa ovom Izjavom pokazujemo spremnost kosovskim vlastima da ćemo u okviru ovlašćenja koja su dana Sporazumom prilikom utvrđivanja granice na terenu zajedno raditi da u skladu sa geografskim, mjesnim i ekonomskim razlozima uvažavamo jedne i druge strane na terenu”, kazao je premijer.

Kako je naveo, na ovaj način Crna Gora pokazuje odgovornost i sposobnost da rješava

probleme, a ne da ih otvara i da ih drži na stolu. Premijer vjeruje da na ovaj način potvrđujemo ono što smo radili i do sada – da smo dosljedni u principima koje promoviše Evropska unija i Evropska komisija.

“Na Balkanu nam treba dijalog, na Balkanu nam treba razumijevanje, na Balkanu nam treba da gledamo u budućnost i da se manje osvrćemo ka prošlosti. Dakle, moji jučerašnji razgovori u Prištini su imali taj sadržaj, a današnja zajednička Izjava predsjednika Vujanovića i predsjednika Tačija je potvrda našeg zajedničkog opredjeljenja. Vjerujem da ćemo imati jedno otvoreno pitanje manje u regionu koje Crna Gora rješava na kvalitetan način razumijevajući svoje susjede i dajući im punu podršku, a ne ponašajući se sebično i kruto“, zaključio je Marković. Nakon sastanka koji je održan juče u Vili Gorica, Vujanović i Tači su potpisali zajedničku izjavu kojom su pozvali Skupštinu Kosova da izvrši ratifikaciju ovog sporazuma.

“Zajednički poziv upućen je

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 2. 2018.

“Ocijenjeno je da je ispunjavanje obaveza iz integracionog procesa dužnost svih segmenata i institucija i ostalih subjekata uključenih u proces i da to podrazumijeva i razvijanje neophodnih dodatnih sposobnosti, znanja i vještina”, saopšteno je iz Vlade.

Marković je podsjetio da je Strategija, koja je predstavljena 6. februara, prvi put, kroz definisanje vremenskog okvira, Zapadnom Balkanu dala poruku da će biti integralni dio Evrope, s perspektivom sljedećeg proširenja do 2025.

Potpredsjednik Vlade i ministar pravde Zoran Pažin ka-

zao je da se usklađivanje nacionalnog pravnog sistema Crne Gore sa pravnom tekovinom EU pokazuje kao izuzetno zahtjevan i važan posao.

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović kazao je na sjednici da je ključna potreba Crne Gore da obezbijedi odživ i ubrzan ekonomski rast i razvoj, koji će donijeti nova radna mjesta i unapređenje životnog standarda svih građana.

“Crnoj Gori je potreban dinamičniji ekonomski rast, kako bi što prije sustigli evropski standard, mjeren parite-

25

OTVORENIH POGLAVLJA BIĆE OBUHVAĆENO INTENZIVNIJIM AKTIVNOSTIMA NA ISPUNJENJU 73 MJERILA tom kupovne moći, koji je trenutno na 45% EU prosjeka. Da bi postigli taj cilj potrebne su nam stope ekonomskog rasta od najmanje 4%, koliko smo ostvarili u 2017. godini, čime

Marković

SA OVOM IZJAVOM POKAZUJEMO SPREMNOST KOSOVSKIM VLASTIMA DA ĆEMO U OKVIRU OVLAŠĆENJA KOJA SU DANA SPORAZUMOM PRILIKOM UTVRĐIVANJA GRANICE NA TERENU ZAJEDNO RADITI DA UVAŽAVAMO JEDNE I DRUGE STRANE NA TERENU, KAZAO JE PREMIJER polazeći od međusobnog povjerenja, dobre volje i potrebe daljeg unapređenja odnosa, a poštujući suverenitet, teritorijalni integritet i nezavisnost obje države, uz ispunjavanje obaveze iz Povelje UN i poštovanja Strategije Evropske komisije za Zapadni Balkan”, navodi se u saopštenju iz kabineta Vujanovića.

Deklaracija je postignuta tokom posljednjih 48-časovnih napora između predsjednika Kosova i Crne Gore.

Kako stoji u deklaraciji, nakon ratifikacije i pošto strane obavijeste jedna drugu o tome, Sporazum stupa na snagu i formiraće se zajedničko radno tijelo za obilježavanje granične linije.

To tijelo će se baviti i mogućim nesporazumima tokom obilježavanja granice, na osnovu aneksa

sporazuma.

“Ova radna grupa će, ukoliko bude potrebno, ponovo razmotriti i eventualno korigovati sektore u pravcu Čakora i Kulla e Zhlipt, a koja mogućnost je predviđena članom 7, stav 3 navedenog sporazuma”, navodi se u deklaraciji.

Predsjednik Kosova je rekao da je obavijestio Ramuša Haradinaja, te izrazio nadu da će i on, koji se inače protivio Sporazumu, imati jasnu poziciju o ovom pitanju kako bi se što prije dobila vizna liberalizacija.

Haradinaj je rekao da je deklaracija predsjednika Kosova i Crne Gore, “u vidu aneksa sporazuma zakonsko obavezan međunarodni instrument koji daje epilog nejasnoćama i dugim podjelama u društvu”.

“Ovim okončavamo našu posljednju obavezu za liberalizaciju viza i otvaramo jedno novo poglavlje za slobodno kretanje naših građana”, napisao je Haradinaj na Facebooku.

Tači je kazao da je ovoj deklaraciji doprinijela i posjeta crnogorskog premijera Duška Markovića Kosovu.

smo bili među pet najbrže rastućih ekonomija u Evropi”, kazao je Simović.

Ministar evropskih poslova Aleksandar Andrija Pejović kazao će Dinamički plan omogućiti da na mjesečnom nivou kroz izvještaje koje će MEP pripremati, na Vladi prate ispunjenje preostalih obaveza i dostizanje evropskih standarda u svim poglavljima.

Kad su u pitanju završna mjerila, u 25 otvorenih poglavlja u predstojećem periodu, kako je naveo Pejović, očekujemo intenziviranje aktivnosti na ispunjenju ukupno 73 mjerila, odnosno oblasti s

9

obavezama.

Ministarka javne uprave Suzana Pribilović kazala je da je pred Vladom novi izazov- učiniti javnu upravu servisno orjentisanom.

Vrhovni državni tužilac, Ivica Stanković istakao je da je zaštita novinara prioritet u radu tužilaštva. Šef Delegacije EU u Podgorici, Aivo Orav, saopštio je da je proces EU integracija “autoput bez ograničenja brzine”.

“Uvjeren sam da Vlada daje svoj maksimum i da ćemo u svakom dijelu Izvještaja EK izvijestiti o vašem napretku”, istakao je Orav.

E. Hamzić

BOŠKOVIĆ NA 54. MINHENSKOJ BEZBJEDNOSNOJ KONFERENCIJI

Crna Gora daje doprinos međunarodnom miru Ministar odbrane Predrag Bošković učestvuje na 54.

Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, koja se održava do 18. februara, gdje su glavne teme borba protiv terorizma i radikalizma, sprečavanje proliferacije nuklearnog naoružanja, uloga tehnologije u demokratiji, kao i pitanja razvoja bezbjednosne saradnje EU i NATO. Prvog dana učešća na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, Bošković je razgovarao sa novoimenovanim komandantom Američke kopnene vojske u Evropi, general-pukovnikom Kristoferom Kavolijem, a na sastanku su istakli da je saradnja Crne Gore i SAD kvalitetna i sadržajna, te da dvije zemlje sprovode aktivnosti u skladu

Bošković i Kavoli sa postojećim programima.

Bošković je naglasio da punopravno članstvo Crne Gore u Alijansi zahtijeva i adekvatan doprinos naše zemlje kolektivnom sistemu bezbjednosti, te apostrofirao činjenicu da Crna Gora savjesno i u skladu sa kapacitetima doprinosi obezbjeđi-

vanju međunarodnog mira i stabilnosti.

Bošković se sastao i sa ministarkom odbrane Republike Makedonije, Radmilom Šekerinskom Jankovskom, i naglasio da će Crna Gora potencirati značaj pridruživanja Republike Makedonije evroatlantskoj zajed-

DARMANOVIĆ NA SASTANKU MINISTARA VANJSKIH POSLOVA U SOFIJI

STRATEGIJA PODSTICAJ DA NASTAVIMO SA REFORMAMA Ministar vanjskih poslova Crne Gore, Srđan Darmanović, poručio je da jača evropska odbrana, koja je komplementarna sa NATO-om, daje značajan doprinos našoj zajedničkoj sigurnosti.

Darmanović je učestvovao u Sofiji na neformalnom sastanku ministara vanjskih poslova članica i kandidata za članstvo u EU u okviru bugarskog predsjedavanja EU.

Govoreći o nedavno objavljenoj Strategiji za evropsku perspektivu Zapadnog Balkana, Darmanović je istakao da ona predstavlja pozitivan signal u sadašnjem trenutku kada je regionu potrebna jasna poruka da je evropska perspektiva za zemlje Zapadnog Balkana neupitna.

Naglasio je da Crna Gora Strategiju doživljava kao podsticaj da nastavi s naporima i dobrim rezultatima kako bi zaokružili političku, ekonomsku i socijalnu reformu.

E.H.

10

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 2. 2018.

INTERVJU: AZEM VLLASI, ADVOKAT I POLITIČKI ANALITIČAR SA KOSOVA

PITANJE JE DANA KADA ĆE BITI RATIFIKOVAN SPORAZUM O DEMARKACIJI

⌦ Mili Prelević

A

dvokat i politički analitičar sa Kosova i bivši visoki funkcioner SFR Jugoslavije Azem Vllasi kaže da se ne bi moglo reći da Kosovo i Crna Gora imaju neriješenih pitanja i da su odnosi dvije prijateljske države izvanredni, što će se pokazati i u godinama pred nama.

U intervjuu za Vikend novine Azem Vllasi ističe da će i problem demarkacije granice između dvije države uskoro biti potpisan.

“Dvije vlade su potpisale Sporazum o tome. Problem je na našoj kosovskoj strani što taj Sporazum još nije ratifikovan.

Bliži se dan kada će Skupština Kosova to uraditi”, kaže Vllasi.

Postoji puna politička saglasnost na Kosovu da Crnogorci budu ustavna kategorija. To će se ispraviti prilikom prvih promjena, odnosno dopuna Ustava.

Nije dovoljno urađeno na većoj afirmaciji crnogorske zajednice na Kosovu i to treba promijeniti s tim da se Crnogorci izjašnjavaju tako

VN: Crnogorski premijer Duško Marković boravio je proteklih dana na Kosovu. Kako vi vidite značaj ove posjete i kakvi su odnosi Crne Gore i Kosova?

VLLASI: Posjeta premijera Duška Markovića je značajan događaj u potvrđivanju dobrosusjedskih i prijateljskih odnosa među našim zemljama. Ne samo kod državnih čelnika Kosova, nego i u našoj javnosti ona je jako dobro primljena. Poruke i javno izgovorene riječi premijera Markovića bile su mudre i pozitivne. Naročito izjava da je Crna Gora prijateljska zemlja Kosova. Poslije ove posjete, realno

28 HILJADA CRNOGORACA JE BILO NA KOSOVU 1974. GODINE, A DANAS JE TAJ BROJ ZNATNO MANJI

je očekivati da će odnosi između Kosova i Crne Gore biti još bolji, a saradnja intenzivnija, posebno u privrednoj i trgovinskoj saradnji. Na Kosovu se cijeni vrlo značajnim što je Crna Gora članica NATO i što će postati čla-

nica Evropske unije.

VN: Jedno od pitanja je bilo i položaj crnogorske zajednice na Kosovu. Da li je Vlada Kosova dovoljno uradila po tom pitanju i kakav je položaj Crnogoraca na Kosovu?

VLLASI: Crnogorci su u Ustavu SAP Kosova od 1974. godine, uz Albance, Srbe i Muslimane (Bošnjake) bili navedeni kao etnička zajednica i u svemu su ravnopravno tretirani. Po popisu od 1981. godine, bilo ih je oko 28.000.

Nazalost, zbog događanja od 90-ih godina na ovamo, posebno nakon ’99, njihov se broj znatno smanjio. U vrijeme Miloševićevog režima, Crnogorce su prestali pominjati. Umjesto

Srba i Crnogoraca, ostali su samo Srbi. Po dolasku Administracije UMNIK 1999. godine, kada je prvi administrator ove misije Bernard Kusner utvrđivao koje zajednice sve žive na Kosovu, u ime Crnogoraca se nije imao ko pojaviti. Isto se desilo i sa Hrvatima koji su tradicionalno živjeli u dvije enklave, iako ih je bilo manje od Crnogoraca. Zbog toga se dogodila greška da Crnogorci ne budu navedeni kao posebna zajednica u Ustavu od 2008. godine. Međutim, postoji puna politička saglasnost na Kosovu da Crnogorci budu ustavna kategorija. To će se ispraviti prilikom prvih promjena, od-

NEMA VIŠE RATOVANJA VN: Kako vidite Balkan za 10 godina?

VLLASI: Teško je bliže procijeniti, ali za vjerovati je da ratovanja, krize i pogibelji, kakve smo vidjeli od Kosova 1989. pa do 1999, nećemo doživjeti. Toga je svima dosta, pa i onima odakle su svi ratni pohodi pokrenuti, valjda je dosta i Beogradu.

Nadam se da smo svi shvatili da se umjesto ratovanja, napetosti, gloženja i mržnje, više isplati mir, saradnja, međusobno povjerenje.

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 2. 2018.

Poruke i javno izgovorene riječi premijera Markovića bile su mudre i pozitivne.

Naročito izjava da je Crna Gora prijateljska zemlja Kosova. Poslije ove posjete, realno je očekivati da će odnosi između Kosova i Crne Gore biti još bolji, a saradnja intenzivnija, posebno u privrednoj i trgovinskoj saradnji. Na Kosovu se cijeni vrlo značajnim što je Crna Gora članica NATO i što će postati članica Evropske unije

nosno dopuna Ustava. Nije dovoljno urađeno na većoj afirmaciji crnogorske zajednice na Kosovu i to treba promijeniti s tim da se Crnogorci izjašnjavaju tako.

VN: Kosovo i Crna Gora imaju neriješenih pitanja.

Tu se, prije svega, misli na demarkaciju granice. Šta mislite, da li će to pitanje biti uskoro riješeno, i koji problemi mogu da nastanu prilikom njegovog rješavanja?

VLLASI: Ne bi se moglo reći da Kosovo i Crna Gora imaju neriješenih pitanja. Što se tiče demarkacije granice, 2015. su dvije vlade potpisale Sporazum o tome. Problem je na našoj kosovskoj

AKTUELNO

Albanci sebe vide u EU, a ne u velikoj Albaniji VN: Da li smatrate da su evroatlantske integracije doprinijele da priča o Velikoj Albaniji bude arhivirana?

VLLASI: Evroatlanske integracije su velika šansa i velika nada za sve nas. Među Albancima dominira vizija o Evropi bez granica.

Dakle, ujedinjeni Albanci u ujedinjenoj Evropi, a ne promjena državnih grani-

strani što taj Sporazum još nije ratifikovan. Bliži se dan kada ce Skupština Kosova to uraditi. A u tom Sporazumu stoji jedna tačka koja precizira, ukoliko obje strane naknadno pronađu da ima neka greška ili problem, zajedno će ih i dogovorno riješiti.

Sličnih situacija ima i među nekim drugim državama u Evropi, ali to nije razlog da međudr-

ca. Teško je dogovorno mijenjati postojeće granice.

Nadam se da smo svi shvatili, pa i mi Albanci, iz tragičnih događaja koji su nas zadesili u procesu raspada Jugoslavije, da se ne isplati posegnuti za promjenom granica, jer to dovodi do rata i stradanja, a opet sve ostaje isto. Vrijeme nasilne promjene granica u Evropi je iza nas. U Evropi skoro da i nema monoetničkih dr-

žavni i međususjedski odnosi ne budu normalni.

VN: Koliki uticaj na pitanje demarkacije može imati međunarodna zajednica?

VLLASI: Međunarodna zajedni-

žava. A rješavanje položaja djelova naroda van matičnih država uglavnom je dobro riješeno, tako da nema razloga da se teži obavezno pripadati matičnoj državi.

Posljednja gorka istorija sa položajem u drugoj državi je istorija nas kosovskih Albanaca sa Srbijom. Otkada imamo svoju državu, čežnja i težnja da pripadnemo etničkoj državi (etničkoj Albaniji) je uglavnom iščezla.

ca ima po tom pitanju značajnu ulogu, tako što stalno sugeriše kosovskoj strani da Sporazum o demarkaciji granice sa Crnom Gorom ratifikuje. To je postao važan uslov, skoro jedini da se ukine vizni režim za slobodu kretanja građana Kosova u evropske zemlje. Sada, jedino za građane Kosova postoji vizni režim.

VN: Kako Vi vidite evropski put Crne Gore? Da li i Vi smatrate da je ona dobra priča na Balkanu?

VLLASI: Crna Gora je uspješna priča na Balkanu. Ona će prije ovih preostalih država iz naše regije stići u članstvo EU. Njena orijentacija ka evropskim integracijama je jasna i bez alternative.

VN: Kosovo još nije dobilo puno međunarodno prizna-

11

nje. Da li očekujete da se i to brzo dogodi?

VLLASI: Od svih država nastalih od bivše Jugoslavije, Kosovo prolazi najteži put afirmacije i učvršćenja državnog identiteta. Konsolidacija međunarodnog položaja Kosova takođe ide teško, iako nas je do sada priznalo 115 zemalja. To je i zato što nemamo nikakvu državnu tradiciju. Ali poseban su problem odnosi sa Srbijom. Srbija na sve načine radi protiv međunarodne afirmacije Kosova. Treba nam još vremena i napora, ali nezavisnost Kosova je definitivna činjenica, ma šta u Srbiji o tome misle. Kosovo je posvećeno normalizaciji odnosa sa Srbijom.

Dijalog koji se već duže vremena vodi u Briselu ipak će dovesti do normalizacije tih odnosa i Srbija će, prije ili poslije, prihvatiti činjenicu da je Kosovo nezavisna država. Dobri međususjedski odnosi između Kosova i Srbije biće od obostranog interesa. To će poboljšati i relaksirati i položaj Srba na Kosovu. Od toga zavisi i evropska perspektiva Srbije. Do 2025. godine ima još vremena i Srbija će na pragu članstva u EU shvatiti da tamo ne može osporavati nezavisnost Kosova koje su priznale skoro sve članice EU. Ima izgleda da i preostalih pet država EU prizna Kosovo u narednom periodu.

Bliži se dan kada ce Skupština Kosova to uraditi. A u tom Sporazumu stoji jedna tačka koja precizira, ukoliko obje strane naknadno pronađu da ima neka greška ili problem, zajedno će ih i dogovorno riješiti

12

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 2. 2018.

PUT KRIJUMČARENJA DROGE OD ALBANIJE, PREKO CR

NA GRANICI U 2017. GOD PALO TRI TONE MARIHUA

⌦ Bojana Božović

P

riču o zapljeni droge i učincima Sektora granične policije u prekidanju lanaca krijumčarenja najčešće skanka ali i ostalih vrsta droga, počećemo nevjerovatnim podatkom - tona i po skanka oduzeta je u samo jednom slučaju, na devet nautičkih milja od ulcinjske obale.

Sa pomenutom količinom ove opojne droge, spakovane u 78 plastičnih vreća, i sa još dva dva kilograma hašiša “pala” su dva albanska državljanjina, pokušavajući da sve to gliserom prošvercuju u Crnu Goru.

Osim toga, kako je VN saopšteno iz Uprave policije, službenici Sektora granične policije što samostalno, što u sadejstvu sa drugim organizacionim jedinicama Uprave policije i Upravom carina, tokom 2017. godine pronašli su i oduzeli 17,2 kg heroina, 3003,939 kg marihuane – skanka, 18,225 litara hašišovog ulja, 2,020 kg hašiša, sedam grama kokaina i 52 tablete ekstazija.

Ostvareni rezultati na suzbijanju krijumčarenja narkotika u godini za nama pokazatelj su da je bila najbolja od formiranja granične policije u Crnoj Gori, a kako ističu iz policije, rezultati su za oko 50 odsto bolji u odnosu na 2016. godinu.

■ NAJUGROŽENIJA GRANICA SA ALBANIJOM

U 95 odsto slučajeva krijumčari se skank koji se proizvodi u Albaniji, a kroz našu državu švercuje se dalje prema susjednim zemljama, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Hrvatskoj, te dalje prema zapadu.

“Pored marihuane, registrovane su manje količine heroina, hašiša i drugih droga. U odnosu na granično područje i granične prelaze najugroženija je državna granica sa Albanijom, gdje je otkriven najveći broj slučajeva krijumčarenja narkotika. Konkretno radi se o pojasu zelene i plave granice od Ulcinja, preko rijeke Bojane, Skadarskog jezera i dalje brdsko – planinskim predjelom prema sjeveru do Gusinja i Plava, gdje krijumčari koristeći teško prohodne terene i nepristupačne staze pješice prenose narkotike”, saopšteno je iz Uprave policije.

Najveće količine marihuane za-

plijenjene su na Graničnom prelazu Sukobin – 143,5 kg, GP Božaj – 6,5 kg

(prema Albaniji), GP Debeli brijeg – 141,7 kg (prema Hrvatskoj), GP Dobrakovo – 72,5 kg, ŽGP Bijelo Polje - 2,6 kg, GP Ranče - 7,7 (prema Srbiji), GP Ilino brdo – 11,3 kg, GP Vraćenovići – 15,5 kg (prema BiH), a heroina na GP Debeli brijeg - 17,2 kg.

“Na zelenoj granici najveća količina marihuane zaplijenjena je na ulazu u Crnu Goru, prema Republici Albaniji i to u zoni odgovornosti Odjeljenja granične bezbjednosti Tuzi i Stanice granične policije Plav – blizu 1000 kg”, navode iz policije.

■ RUTA KRIJUMČARENJA - PUTEVI KA EU

Ruta krijumčarenja narkotika jasno ukazuje gdje je izvor, put i kraj krijumčarenja narkotika, naveli su u odgovorima za VN iz policije.

“Naime, kada je u pitanju marihuana sa područja Albanije, najveći broj slučajeva krijumčarenja otkriven je na ulazu u Crnu Goru preko graničnih prelaza Božaj ili Sukobin, odnosno na zelenoj i plavoj granici prema Albaniji.

Krijumčari koristeći skrivena mjesta ili praveći improvizovane bunkere u motornim ili teretnim vozilima pokušavaju prebaciti narkotike na teritoriju Crne Gore”, navo-

de iz policije.

Kada je riječ o izlazu, najveći broj slučajeva krijumčarenja registorovan je na graničnim prelazima Debeli brijeg i Dobrakovo, gdje krijumčari na isti način kao i na ulazu pokušavaju transportovati narkotike, najčešće prema Zapadnoj Evropi. Pored navedenih, dodaje se, krijumčari povremeno pokušavaju da prokrijumčare drogu i preko graničnih prelaza Ilino brdo i Vraćenovići na izlazu prema Bosni i Hercegovini, kao i preko GP Ranče i Željezničkog GP Bijelo Polje, prema Srbiji.

“Većina krijumčarene marihuane-skanka iz Albanije preko Podgorice i Ulcinja tranzitira ka Hrvatskoj i Bosni Hercegovini, manjim dijelom za Srbiju, dok marihuana koja se krijumčari preko Plava i Gusinja tranzitira u najvećem dijelu ka Srbiji”, navode iz policije. Što se tiče heroina, postoje dva pravca krijumčarenja preko teritorije Crne Gore - južni pravac iz Albanije preko GP Sukobin u tranzitu preko Crne Gore i dalje preko GP Debeli brijeg ka Hrvatskoj i zemljama Evropske unije. Sjeverni pravac se prostire od Kosova preko GP Kula u tranzitu preko Crne Gore i dalje takođe preko GP Debeli brijeg ka Hr-

Zapljene unutar granica Tokom 2017. godine u borbi protiv šverca droge mnogo su doprinijeli i službenici Odsijeka za borbu protiv droge, koji su imali 860 pojedinačnih zaplijena u kojima je zaplijenjeno oko tri tone i 401 kilogram 380,63 grama opojnih droga. Najviše je zaplijenjeno marihuane i skanka – oko 3,359 kg, zatim heroina – oko 19,3 kg, kokaina oko kilogram i hašiša oko dva kila.

“Službenici Odsijeka su podnijeli 178 krivičnih prijava protiv 231 lica, zbog osnovane sumnje da su počinila 228 krivičnih dijela i to po članu 300 KZ CG - neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga 200 krivičnih dijela, zatim po članu 301 KZ CG - Omogućavanje uživanja opojnih droga 28 krivičnih dijela. Podnijeto je 487 prekršajnih prijava protiv 487 lica za počinjene prekršaje iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga”, saopšteno je iz Uprave policije. vatskoj i zemljama Evropske unije, te drugim pravcem preko graničnih prelaza ka Bosni i Hercegovini.

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 2. 2018.

AKTUELNO

13

RNE GORE, HRVATSKE ILI BOSNE KA ZAPADNOJ EVROPI

DINI ANE

RANČE

7,7kg

DOBRAKOVO 72,5kg

KULA

VRAĆENOVIĆI 15,6kg

ILINO BRDO 11,3kg

BOŽAJ 6,5kg

Oduzeto u 2017. na graničnim prelazima: ■ heroin 17,2 kg ■ marihuana - skank 3003,9 kg ■ hašišovo ulje 18,225 l ■ hašiš 2,02 kg ■ kokain 7 g ■ tablete ekstazija 52

DEBELI BRIJEG 141,7kg 17,2kg

SUKOBIN 143,5kg

NA 9 MILJA OD OBALE 1536kg 2 kg

Put marihuane Put heroina

14

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 2. 2018.

suđenje za pokušaj terorizma prekinuto jer je pozlilo optuženom

Uhapšen sa 10g heroina

Podgorička policija uhapsila je A.B. (40) nakon što je kod njega pronašla 10 grama heroina, zbog čega se sumnja da je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojne droge.

“Naime, službenici CB Podgorica su 15.02.2018. u naselju Zabjelo izvršili kontrolu A.B. (40) koji je prethodno, kako se sumnja, pokušao da od sebe odbaci materiju za koju se sumnja da je opojna droga heroin, bruto mase 10 grama”, saopšteno je iz Uprave policije.

Ova aktivnost policije sprovedena je u nastavku pojačane kontrole bezbjednosno interesantnih lica na području Podgorice.

Bo.B.

ni traga od vozača, nastavak potrage U ponedjeljak Potragu za vozačem koji je prije deset dana, kako se sumnja, sletio automobilom na obalu Morače na magistralnom putu Podgorica – Cetinje, u blizini restorana Internacional, nastaviće u ponedjeljak ronioci Regionalnog ronilačkog centra Bijela.

Uprkos velikim naporima i boljoj vidljivosti jučerašnja potraga nije dala rezultate.

“Smatramo da treba pretraživati čamcima ušće rijeke u jezero jer su dosaddašnja iskustva pokazala da postoji velika mogućnost da je riječna bujica odnijela tijelo u jezero”, kazao je direktor Regionalnog ronilačkog centra Veselin Mijajlović. Prvih pet dana potrage, posao roniocima bio je otežan usljed visokog vodostaja Morače, što je i uobičajeno za ovo doba godine. Vozilo marke “fiat bravo” pronađeno je na svega dva metra od nabujale rijeke 7. februara.

Bo.B.

Velimirović prihvatio zadatak ne zbog novca već zato što je morao Jučerašnje ročište suđenja za pokušaj terorizma na dan izbora 2016. godine trajalo je samo sat vremena jer je optuženom Draganu Maksiću naglo pozlilo tako da je pozvana Hitna pomoć, a ročište prekinuto i odloženo za srijedu. Svjedok Mirko Velimirović je odgovarajući na pitanje advokata odbrane kazao da je prihvatio zadatak da kupi oružje i prebaci ga u Crnu Goru ne zbog novca, već zato što je to morao da uradi. On je pojasnio da je izabran za ovaj zadatak od ljudi “odzgo” jer je bio u Ravnogorskom pokretu.

“Sinđelić je rekao da su ovi odozgo izabrali mene jer sam bio u tom (ravnogorskom) pokretu i rekli su da znam dosta ljudi, da mogu da prošvercujem oružje. Prihvatio sam ovo što je Sinđelić tražio od mene zato što sam morao, novac mi nije bio motiv. Kazao je da nije imao određenu maršrutu kojom je trebalo da prenese oružje, jer tek nakon kupovine oružja je trebalo vidi kako i kuda da se prebace”, naveo je Velimirović.

Odgovarajući na pitanje advokata Dražena Medojevića, Velimirović je kategorično demantovao da mu je bilo ko sastavio tekst koji će govoriti sa Sinđelićem preko telefona.

“Niko mi nije smislio ništa, nisam smislio tekst u kojem

Prihvatio sam ovo što je Sinđelić tražio od mene zato što sam morao, novac mi nije bio motiv

se govori o hapšenju Mila Đukanovića. Sinđelić mi je to rekao, niko to nije smislio.

Niko mi nije rekao da će doći do hapšenja Mila, niti da će on doći na skup DF-a 16. ok-

tobra”, kazao je Velimirović ističući da on nikog nije namjestio. Takođe je kazao da nakon ovoga nije provjeravao Sinđelića na bilo koji način, te da ne zna da li je neko

trebalo da kontroliše plan i izvršenje zadataka.

“I sada sumnjam da je ovo prijavio neko prije mene, ali ne znam ko. Ne mogu da kažem da sumnjam na Sinđelića jer je davao novac, ali faktički sada na svakoga sumnjam”, rekao je svjedok.

Pošto je pozlilo optuženom Maksiću, zbog čega je morala da interveniše i Hitna pomoć ročište je prekinuto, a sljedeće zakazano za 21. februar.

N.P.

nezvanični obdukcioni nalaz pokazao uzrok smrti

Majka i ćerka ugušene ugljen-monoksidom Uzrok smrti Beranke Miroslave Gačević (78) i njene ćerke Draginje Gačević (41), koje su pronađene mrtve u utorak u kući u kojoj su živjele, je gušenje usljed visoke koncentracije ugljen-monoksida, utvrđeno je nezvaničnim obdukcionim nalazom. Kako se sumnja, ovaj smrtonosni gas je iscurio iz neispravne peći koja će biti predmet vještačenja. Podsjetimo, stanari ulice beranskog naselja Hareme u kojoj su živjele M.G. i D.G. prijavili su policiji da ih nijesu vidjeli više od deset dana, te da sumnjaju da im se nešto desilo. One su živjele u troš-

noj baraci u užasnim uslovima.

M.G. je bila nepokretna, dok je njena ćerka imala psihičke probleme. Prve informacije ukazuju da nije bilo tragova obijanja kuće kao ni nasilja nad njima.

“U kući u kojoj su stanovale u naselju Hareme u Beranama, bez znakova života, zatečene su majka i ćerka M.G. (78) i D.G. (41). Kuća je bila zaključana iznutra, a nakon ulaska policijski službenici su zatekli beživotna tijela M.G. i D.G. Spoljašnjim pregledom nisu uočeni tragovi nasilja na njihovim tijelima”, saopšteno je ranije iz policije.

Bo.B.

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 2. 2018.

aktuelno

15

osumnjičeni za otmicu saslušani u osnovnom državnom tužilaštvu

Lambulićima određeno zadržavanje, Miranovići pušteni na slobodu

Braći Vjekoslavu (41) i Jugoslavu Lambuliću (43), uhapšenim prekjuče zbog sumnje da su zajedno sa Petrom Miranovićem (29) oteli Alberta Kajošaja iz Tuzi, određeno je tužilačko zadržavanje zbog mogućnosti ponavljanja djela za koje se terete.

Naime, oni su uhapšeni desetak minuta nakon otmice, jer je policija reagovala odmah po prijavi da su tri muškarca na Bulevaru revolucije nasilno ugurala četvrtog u vozilo. Lambulići se sumnjiče za nanošenje teških tjelesnih povreda i protivpravno lišenje slobode, a pred tužiteljkom ODTa u Podgorici Biljanom Medenicom, negirali su krivicu, tvrdeći da je Kajošaj dobrovoljno ušao u vozilo i da su krenuli u policiju da razjasne zašto ih prati. Petar Miranović, osumnjičen za nanošenje teških tjelesnih povreda, nakon saslušanja pušten je na slobodu, kao i njegov otac Aleksandar (55), koji se sumnjiči da je

Lambulići i Miranovići

počinio protivpravno lišenje slobode.

Kako je saopšteno iz policije, braća Lambulić su 15.02.2018. godine oko 13.30 časova, u Ulici Cetinjski put u Podgorici, neposredno ispred TC “Kapital plaza”, zaustavili oštećenog Kajošaja, kojeg su mimo njego-

ve volje, upotrebom fizičke sile, protivpravno odveli do Moskovske ulice, odnosno do parkinga ispred ugostiteljskog objekta „And 1“, gdje su ga nasilno uveli u vozilo marke „mercedes“ kojim je upravljao Aleksandar Miranović.

“Njih trojica su nakon to-

ga vozilom nastavila kretanje Bulevarom revolucije, a tokom vožnje na zadnjem sjedištu braća Lambulić su oštećenom, sumnja se, zadali više udaraca pesnicama u predjelu glave nanoseći mu teške tjelesne povrede i upućujući mu ozbiljne prijetnje. Dolaskom u Bule-

var crnogorskih serdara na zadnje sjedište vozila ulazi Petar Miranović koji potom, kako se sumnja, pištoljem zadaje oštećenom tri udarca u predjelu glave nanoseći mu vidne povrede”, saopšteno je juče iz Uprave policije.

Kako se dodaje, nastavili su vožnju vozilom prema Pobrežju gdje su ih u blizini hotela „City“ zaustavili policijski službenici CB Podgorica.

“U trenutku privođenja Jugoslav Lambulić je pokušao da pobjegne policijskim službenicima, ali su ga službenici Interventne jedinice sustigli. Prilikom bjekstva od sebe je, sumnja se, odbacio pištolj marke „CZ“ cal.9mm sa okvirom i mecima koji je potom pronađen i koji će biti vještačen u Forenzičkom centru”, navode iz policije.

Oštećenom Kajošaju pružena je medicinska pomoć i konstatovano je da je zadobio frakture zigomatične kosti.

Bo.B.

osumnjičen za izazivanje nezgode u kojoj je stradao pješak

Vozio pod dejstvom alkohola, uhapsili ga u porodičnoj kući sud prihvatio nagodbu sa šakovićima

Marku 11, a Nataši sedam mjeseci zatvora Podgoričanin Marko Šaković osuđen je na 11 mjeseci zatvora, a njegova supruga Nataša na sedam mjeseci zbog nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija, čime je sud prihvatio nagodbu koju je ovaj bračni par postigao sa tužilaštvom. Njih dvoje uhapšeni su 20. decembra proš-

le godine u podgoričkom naselju Zagorič nakon kraće potjere. U torbici koju je Nataša Šaković odbacila tokom bjekstva pronađena su tri pištolja.

Podsjećamo, Marko Šaković i njegov brat Milić Minja Šaković, robijali su zbog ubistva Miroja Baošića, 2005. godine.

Bo.B.

Beranac Petar Balević (40) uhapšen je u porodičnoj kući zbog sumnje da je preksinoć izazvao saobraćajnu nezgodu u naselju Dolac na staroj aerodromskoj pisti u Beranama u kojoj je stradao Davor Bakić (36) iz Andrijevice.

Kako navode iz Uprave policije, Baletić je vozio pod dejstvom alkohola.

“Naime, 15.02.2018. oko 20.50 časova dogodila se saobraćajna nezgoda u kojoj je smrtno stradao D.B.. Na njega je, sumnja se, dok se pješice kretao pistom naletio P.B. sa automobilom “golf”. Nakon nesreće Balević je pobjegao”, saopšteno je iz policije.

Ilustracija Međutim, policija je ubrzo pronašla oštećeno vozilo u blizini aerodromske piste u naselju Pešca za koje su posumnjali da je učestvovalo u ovoj saobraćajnoj nezgodi.

“Daljim provjerama i operativnim radom, službenici CB Berane su u porodičnoj

kući u mjestu Pešca uhapsili P.B. Vozač P.B. je, kako se sumnja, krećući se iz pravca mjesta Dolac ka mjestu Pešća, prolaskom preko stare aerodromske piste ostvario kontakt sa pješakom D.B, nakon čega se vozilom udaljio sa lica mjesta”, navode iz policije.

Na alko-testu Balević je imao 2,01 g/kg alkohola u organizmu i uz krivičnu prijavu biće priveden nadležnom tužiocu, zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo teška djela protiv bezbjednosti javnog saobraćaja u sticaju sa krivičnim djelom nepružanje pomoći licu povrijeđenom u saobraćajnoj nezgodi.

Bo.B.

16

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 2. 2018.

NA PRIORITETNOJ DIONICI AUTO PUTA ZAVRŠENI RADOV

TUNEL MALA TRAVA BIĆE PROBIJEN DO KRAJA MJESECA

Radovi na auto-putu su se u januaru odvijali na cijeloj dionici, iako slabijeg intenziteta zbog novogodišnjih praznika i nepovoljnih vremenskih prilika ⌦ Danica Janković

MOST MORAČICA

Najviši stub Moračice biće visok 180 metara

Na auto-putu Bar-Boljare, zaključno sa prvom sedmicom februara, završeni su radovi na iskopu i primarnoj podgradi tunela u dužini od 26,2 kilometra. To je 75 odsto ukupne dužine svih tunela na prioritetnoj dionici Smokovac-Uvač-Mateševo, koju gradi kineska kompanija China Road and Bridge Construction (CRBC).

Prema podacima Ministarstva saobraćaja i pomorstva, u koje su Vikend novine imale uvid, radovi su se u januaru odvijali na cijeloj dionici, iako sla-

bijeg intenziteta zbog novogodišnjih praznika i nepovoljnih vremenskih prilika.

“Završeni su radovi na probijanju četiri tunela, a u toku februara očekuje se i proboj tunela Mala trava, čija ukupna dužina iznosi 3.727 metara. Tunel se nalazi na trećoj sekciji, u blizini Veruše”, navodi se u podacima Ministarstva.

■ RASPONSKA

KONSTRUKCIJA

Vremenske neprilike posebno su uticale na intenzitet radova na mostovima i otvorenoj trasi, ali se i pored toga

očekuje skora izgradnja rasponske konstrukcije mosta Moračica, najzahtjevnijeg objekta prioritetne dionice auto-puta.

Izlivanje pet stubova Moračice, od kojih će najviši biti visok 180 metara, završeno je krajem oktobra prošle godine. Od tada CRBC i podizvođači rade na nultom segmentu rasponske konstrukcije koji će spajati stubove. To je zahtjevniji dio posla od izlivanja stopa, pa je očekivani dnevni napredak sporiji, jer se sve radi na visini iznad 100 metara.

“Radovi na mostu Moračica odvijaju se planiranom dinami-

kom i uskoro možemo očekivati početak izgradnje rasponske konstrukcije”, ističe se u podacima Ministarstva.

Dužina mosta Moračica je 960 metara, a on će spajati dolinu rijeke Morače i prelaziti na suprotno brdo i biti najviši na prostoru bivše Jugoslavije.

Na samoj trasi auto-puta dugoj 41 kilometar, planirana je gradnja 20 mostova, ukupne dužine 6.122 kilometra, bez priključnih rampi, petlji i nadvožnjaka. Radovi se trenutno izvode na 15 mostova, različitog intenziteta.

Kada je riječ o tunelima, kojih

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 2. 2018.

AKTUELNO

VI NA ISKOPU 75 ODSTO DUŽINE SVIH TUNELA na prioritetnoj dionici ima 16, do sada su potpuno probijena četiri - Jabučki krš, Klopot, Vilac i Mrke, dok će Mala trava biti peti. Prema ranijim najavama, proboj svih tunela očekuje se do ljeta.

Do sada je izdato 17 građevinskih dozvola za 17 poddionica i devet za devet odlagališta viška materijala iz iskopa, a u toku je postupak izdavanja dozvola za još dvije preostale poddionice.

U januaru je na auto-putu radilo 2.967 radnika, od čega je 1.091 bio iz Crne Gore. Na projektu je u svojstvu podizvođača do sada uposleno 79 kompanija koje imaju sjedište u Crnoj Gori, a za čije je angažovanje Ministarstvo saobraćaja i

Vremenske neprilike posebno su uticale na intenzitet radova na mostovima i otvorenoj trasi, ali se i pored toga očekuje skora izgradnja rasponske konstrukcije mosta Moračica

pomorstva izdalo prethodnu saglasnost.

“Međutim, izvođač radova angažuje i druga pravna lica u svojstvu pružalaca usluga, dobavljača i drugo, što upućuje na zaključak da broj domaćih kompanija sa kojima sarađuje realno jeste veći od navedenog”, ukazuje se u posljednjim podacima Ministarstva.

Osim domaćih, radove na prioritetnoj dionici auto-puta izvode i kompanije iz Hrvatske, Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Italije. Takođe, CRBC angažuje i druga pravna lica iz Kine, Švedske, Njemačke, Velike Britanije, Francuske, Danske, Češke i Mađarske za pružanje različitih usluga.

■ ISPLAĆENO 43 ODSTO CIJENE

Radovi na gradnji autoputa zvanično su počeli 11. maja 2015. od kada teče četvorogodišnji rok za njihovo okončanje. Resorni ministar Osman Nurković nedavno je Dnevnim novinama kazao da očekuje da će oni biti završeni u roku, tačnije do proljeća iduće godine.

Cijena auto-puta, po ugovoru potpisanom u februaru 2014, je 809,6 miliona eura, a po kilometru 19,7 miliona. Do sada je CRBC-u isplaćeno 347,5 miliona eura, odnosno 43 odsto ugovorene vrijednosti, za avans i stvarno izvedene radove na terenu.

17

3,7 KILOMETARA JE DUŽINA TUNELA MALA TRAVA

2,9 HILJADA RADNIKA U JANUARU JE RADILO NA AUTO-PUTU

79 KOMPANIJA IZ CRNE GORE GRADI AUTO-PUT

Kada je riječ o tunelima, kojih na prioritetnoj dionici ima 16, do sada su potpuno probijena njih četiri - Jabučki krš, Klopot, Vilac i Mrke, dok će Mala trava biti peti. Prema ranijim najavama, proboj svih tunela očekuje se do ljeta

UKRATKO

18

AKTUELNO

Mugoša

Ambasadori podržali Ministarstvo Ambasadori zemalja članica EU podržavaju Ministarstvo održivog razvoja i turizma u realizaciji projekata u budućnosti, posebno onih koji se tiču očuvanja životne sredine. Resorni ministar Pavle Radulović u petak je na radnom doručku sa ambasadorima kazao da je taj Vladin resor dobio, ne samo verbalnu, već i materijalnu, kao i podršku u transferu znanja i tehnologije.

“Kada su u pitanju konkretni projekti, to su uređaji za prečišćavanje otpadnih voda,

tretman komunalnog otpada, čistiji vazduh i voda i sve što se tiče zaštite životne sredine i Poglavlja 27 generalno”, kazao je Radulović novinarima nakon radnog doručka.

On je ambasadorima predstavio postignute rezultate u oblastima iz nadležnosti Ministarstva i planirane aktivnosti za ovu godinu. Radulović je saopštio da je ambasador Njemačke pomenuo Solanu “Bajo Sekulić” i dodao da očekuje da je studija koja se odnosi na taj prostor pri kraju.

D.J.

Povećati transparentnost Povećanje transparentnosti rada centralnih banka može unaprijediti kredibilitet institucija i povećati vjerovatnoću vođenja konzistentne monetarne politike, ocijenio je guverner Centralne banke (CBCG) Radoje Žugić.

On je, na međunarodnoj konferenciji o jačanju efikasnosti politika centralnih banaka u Amsterdamu, kazao da ipak treba imati u vidu da prevelika transparentnost može ugroziti nivo fi-

nansijske stabilnosti.

“Zbog toga se mora voditi računa o održavanju optimalnog nivoa transparentnosti centralnih banaka”, istakao je Žugić.

Konferencija, koju je otvorio predsjednik Banke Holandije Klaas Knot, okupila je guvernere i druge predstavnike centralnih banaka Belgijsko-holandske konstituence pri MMF-u, zvaničnike MMF-a i Evropske centralne banke, kao profesore sa Univerziteta Kembridž.

D.J.

Učesnici konferencije

Počela priprema za IPARD Savjetodavne službe za biljnu proizvodnju i oblast stočarstva moraju raspolagati jasnim i preciznim informacijama u vezi prvog IPARD javnog poziva za dodjelu bespovratne podrške investicijama, jer oni ostvaruju prvi kontakt sa proizvođačima, saopšteno

je iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Predstavnici direktorata za ruralni razvoj i za IPRAD plaćanja Ministarstva upoznali su zaposlene u savjetodavnim službama sa kriterijumima i procedurom sprovođenja javnog poziva.

D.J.

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 2. 2018.

PRODUŽEN ROK ZA IZRADU PLANA REORGANIZACIJE

Opštine da smanje broj zaposlenih i vrate dug

Reorganizacija potrebna Pljevljima, Ulcinju, Beranama i Cetinju Opštine i javna preduzeća koja imaju poreski dug moraju do 1. aprila izraditi planove reorganizacije, kojima će smanjiti broj zaposlenih i predvidjeti dinamiku izmirivanja zaostalih obaveza, saopšteno je iz Poreske uprave.

Planovi reorganizacije trebalo je da budu izrađeni do kraja prošle godine, ali budući da taj rok nije ispoštovan, opštinama je data još jedna šansa. Novi rok dogovoren je na sastanku direktora Poreske uprave Miomira M. Mugoše i čelnika opština Berane, Pljevlja i Ulcinj i prijestonice Cetinje, koji je

Sljedeća mjera biće blokada žiro-računa, raskidanje rješenja o reprogramu i iniciranje stečajnog postupka, ukazali su u Poreskoj

održan u petak.

“Tema sastanka je bilo kašnjenje u izmirivanju obaveza dospjelih po reprogramu odobrenom 2015. godine, kao i onom odobrenom lokalnim preduzećima u prošloj godini po Zakonu o reprogramu.

Razgovarano je i o kašnjenju u izmirivanju tekućih obaveza, koje je evidentno kod te četiri jedinice lokalne samouprave i javnih preduzeća formiranih kao društva sa ograničenom odgovornošu”, kazali su u Poreskoj.

Mug o ša je up oznao predstavnike opština sa stanjem poreskih obaveza i aktivnostima koje će institucija na čijem je čelu nastaviti da preduzima ukoliko se trend kašnjenja u izmirivanju obaveza nastavi.

Zbog naplate duga, Poreska je u opštinama i javnim preduzećima već počela primjenu mjera prinudne naplate, a donijeta su i rješenja o prinudnoj naplati opomenom.

“Sljedeća mjera biće blokada žiro-računa, raskidanje rješenja o reprogramu i iniciranje stečajnog po-

Definisani kriterijumi Kriterijumi za odabir članova budućeg savjetodavnog tijela za velike poreske obveznike, kao i aktivnosti kojima će se ono baviti, definisani su na inicijalnom sastanku koji je održan u Poreskoj upravi.

Na sastanku upriličenom radi formiranja savjetodavnog tijela za velike poreske obveznike, pored Mugoše, učestvovali su i predstavnici instituta sertifikovanih računovođa i računovođa i revizora, revizorskih agencija KPMG, PWC i BDO, kao i asocijacija privrednika.

Krajem prošle godine u Poreskoj je formiran novi sektor koji će se baviti isključivo velikim poreskim obveznicma. stupka”, ukazali su u Poreskoj, dodajući da će opštine i lokalna preduzeća imati isti tretman kao i svi ostali poreski obveznici. D.J.

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 2. 2018.

Crna Gora na 99. mjestu Crna Gora zauzima 99. mjesto među 112 rangiranih zemalja prema Indeksu finansijske tajnosti, koji pokazuje koja država ima najčvršću finansijsku tajnu, odnosno spada u takozvane poreske rajeve.

Prema ovogodišnjem Indeksu finansijske tajnosti, sastavljenom u međunarodnoj organizaciji Mreža poreske pravde, proizilazi da je Švajcarska “najkorumpiranija”, odnosno “najiskvarenija” zemlja u svijetu, jer ima najčvršću finansijsku tajnu, piše hrvatski Novi list.

Na drugom mjestu po korumpiranosti su SAD, iza kojih slijede Kajmanska ostrva, Hong Kong i Singapur. Vrlo visoko, na šestom mjestu, plasiran je Luksemburg. Iza njega su Njemačka, Tajvan, Ujedinjeni Arapski Emirati i ostrvo Gernsej.

D.J.

Aktuelno

19

MINISTARSTVO OBJAVILO JAVNI POZIV ZA MASLINARe

Za gaZdinstvo do 5.000€ podrške Dosta ljudi je skeptično i misli da postoji puno papirologije, ali ja sam se uvjerio da nije tako, kaže maslinar iz Bara Ilijaz Osmanagić

Sa ranijeg foruma

Podržava se nabavka opreme i osavremenjavanje proizvodnje

Ekonomisti na Kopaoniku Jedan od najvećih regionalnih biznis događaja, Kopaonik biznis forum, biće održan od 4. do 7. marta u hotelu Grand, na Kopaoniku.

Tema jubilarnog 25. foruma je “Šta nakon fiskalne konsolidacije: Kako fiskalnu stabilnost mjerama ekonomske politike pretvoriti u održiv rast i razvoj?”, a na jednom od panela govoriće i potpredsjednik Skupštine Crne Gore Branimir Gvozdenović.

Na popularnom “srpskom Davosu” najavljeno je i učešće direktorice Svjetske banke za zapadni Balkan Linda Van Gelder i direktor kancelarije Međunarodnog monetarnog fonda za Evropu Pol Tomsen. D.J.

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja objavilo je javni poziv za dodjelu podrške razvoju maslinarstva na koji se zainteresovani mogu prijaviti do 15. novembra.

Podrška iznosi do 50 odsto od vrijednosti investicije, a za kultivisanje neobradivog zemljišta za sadnju maslina i do 60 odsto.

“Ukupna vrijednost prihvatljivih investicija je do 10.000 eura dok poljoprivredno gazdinstvo može ostvariti maksimalnu visinu podrške do 5.000 eura”,

Podrška iznosi do 50 odsto od vrijednosti investicije, a za kultivisanje neobradivog zemljišta za sadnju maslina i do 60 odsto

objasnili su u Ministarstvu.

Maslinari podršku mogu iskoristiti za podizanje novih i revitalizaciju postojećih maslinjaka, nabavku opreme, upravljanje biljnim otpadom, podizanje podzida, kao i privođenje neobradivog zemljišta za sadnju.

Maslinar iz Bara i prošlogodišnji korisnik podrške Ministarstva Ilijaz Osmanagić govori da je ljubav prema tom drvetu i plodu koji ono daje neuporediva.

“Maslinjak imam 12 godina i sve to vrijeme osjećam blagodeti i dobrobiti koje mi pruža. Maslina nije zahtjevna za održavanje i daje mnogo više nego što u nju ulažete”, kaže Osmanagić u razgovoru za Vikend novine.

On je od Ministarstva dobio 5.000 eura podrške, a procedura za javljanje na poziv je, navodi, jednostavna.

“Jedini uslov koji zainteresovani prije javljanja moraju ispuniti je članstvo u

Klubu maslinara, preko kojeg teče dalja procedura. Dosta ljudi je skeptično i misli da postoji puno papirologije, ali ja sam se uvjerio da nije tako i preporučio bih zainteresovanim da se prijave”, ističe Osmanagić.

Ministarstvo, kako naš sagovornik naglašava, osim novčane pomoći, prije svega podržava razvoj maslinarstva, što ga inspiriše na širenje poslovanja.

“Za sada proizvodim samo ulje i to za kućnu upotrebu. Želim da razvijem posao i radim sa novim i mladim zasadima, zbog čega ću opet koristiti šansu koju nude javni pozivi”, poručuje Osmanagić.

Kako u nadležnom resoru preciziraju, korisnici podrške moraju biti upisani u Registar poljoprivrednih gazdinstava, u Registar proizvođača maslina ili Registar proizvođača maslinovog ulja u momentu podnošenja zahtjeva za odobravanje podrške.

Za hektar 180 eura Maslinarima, osim podrške koja je predviđena javnim pozivom, stoji na raspolaganju direktna podrška po hektaru, odnosno subvencije za biljnu proizvodnju u iznosu od 180 eura.

U agrobudžetu se navodi i da su na raspolaganju mjere podrške za kopanje bunara, organsku proizvodnju i očuvanje genetičkih resursa.

“Podrška je usmjerena na nabavku opreme za maslinarstvo, osavremenjivanje proizvodnje, a poseban akcenat stavlja se na kultivisanje neobradivog zemljišta za sadnju maslina, kao i na uređenje maslinjaka”, zaključili su u Ministarstvu.

D.J.

20

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 2. 2018.

Personalizovana dijagnostika - budućnost

Filipović: dnk otkriva od s kim smo u rodbinskoj

⌦ Marina Ilić

K

oja hrana najviše odgovara našem organizmu, koji ljekovi su za nas najdjelotvorniji, imamo li rođake u okruženju ili na drugom kraju svijeta, kolike su nam šanse da dobijemo kancer. Ovo su samo neka od pitanja na koja nam može odgovoriti DNK analiza, a tu prednost je, prema podacima Poliklinike Filipović, tokom 2017, iskoristilo više od 40 građana Crne Gore.

Osnovni principi u medicini, od Hipokrata na ovamo, kao što je uspostavljanje dobrog kontakta i povjerenja između ljekara i pacijenata, ostaju isti, nepromijenjeni. Međutim, razvojem nauke, parametri tog odnosa se mijenjaju. Tako radiolog i vlasnik Poliklinike Fili-

70 do 84 odsto je vjerovatnoća da će oboljeti od raka neko ko ima gen karcinoma dojke brca1 ili brca2

„Svi ljudi na svijetu se razlikuju 0,01 posto.

Ne govorim o fenotipu, da li je neko plav, crn itd, već o materijalu od koga smo sazdani.

DNK svih ljudi se, dakle, razlikuje 0,01 posto i u našem gendsom zapisu se nalaze sve moguće razlike “ pović dr Mladen Filipović, u razgovoru za Vikend novine kaže da liječenje kao i dijagnostika oboljenja danas mora da biti personalizovana, te da u tom kontekstu DNK analiza dobija sve širu upotrebu.

“U dijagnostici i u liječenju se traže razlozi, uzroci bolesti. Tada se spuštamo na nivo hromozoma

i gena, odnosno na dio strukture ćelije od koga mi nastajemo i koji nas kao jedinke definiše. Danas se analiza različitih sekvenci DNK koristi za pronalaženje za nastanak određenih tipova karcinoma, otkrivamo potencijal oboljenja pojedinih organa i organskih sistema, kože, zglobova, srčanih oboljenja itd. Kao predikcija, da se unaprijed može pretpostaviti šta se može desiti kada imamo određene polimorfizme DNK u sebi“, objašnjava Filipović.

■ Bolest počinje iz ćelije

On napominje da geni ispod sebe imaju subgene koji se mijenjaju, a da je nauka tek počela da ulazi u dubinu genoma. „Tako da je personalizovano liječenje budućnost i ona je, što se toga tiče već počela“, predočio je Filipović.

Na isti način, podsjeća on, kada govorimo o slikovnoj tzv. „imaging“ dijagnostici, postoji magnet, skener, ultrazvuk i rendgen.

Sa pojavom „PET/ CFT skenera“ stavri se drastično mijenjaju.

U otkrivanju velikog broja karcinoma, specifičnost i senzitivnost PETCTA je i do 98% posto, a sve ukupono, skener, magnet itd. imaju specifičnost i senzitivnost da „ vide“ tumor do 87% .

Eto gdje medicina ide. Već se sada dijagnostikuje na molekuralnom nivou tendencija ka nano veličinama“, istakao je Filipović.

Time, kako kaže, postoji mogućnost da vidite šta se dešava u ćeliji, jer iz nje počinje bolest. „Laički govoreći, ako je bolest zadržana u ćeliji, šansa za izlječenje je ogromna. Ako je izašla iz ćelije i imamo skup ćelija koji nije probio membranu, takođe su šanse velike. Zbog toga je rano otkrivanje oboljenja važno“, navodi Filipović i naglašava da je DNK analiza u tom daje veliku pomoć ljekarima, a pacijentima šansu.

■ ispitivanje pori-

jekla 5.000 godina unazad

U Crnoj Gori ne postoje laboratorije koji se u širokom aspektu bave DNK analizama, te iz tog razloga DNK analize u vezi sa rodbinskim vezama šaljemo u jednu laboratoriju u SAD. Poliklinika Filipović od 2014. godine ima ugovor sa jednom od vodećih svjetskih laboratorija DDC (DNA Diagnostic Center, koji svoje centrale ima u državi Ohajo i Londonu). „Kada govorimo o laboratoriji DNA Diagnostic Centar (DDC), portfolio usluga je širok.

Jedan od servisa laboratorije DDC je i ispitivanje

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 2. 2018.

aktuelno

21

liječenja malignih i mnogih drugih bolesti

d čega možemo oboljeti, vezi i šta smijemo jesti dr Filipović

Cijene od 300 do 600 eura Cijene DNK analiza se ra-

zlikuju u zavisnosti od toga koja im je namjena. Ipak, Filipović tvrdi, da one nijesu skupe kao prije.

“Nekada je analiza za karcinom dojke bila na nivou 2.000 eura, a danas je to negdje oko 600 eura. Što se ostalih tiče, između 350 i 450 eura. Oko 350 eura košta za lične potrebe, za sudske potrebe nešto više jer je komplikovanije, pa je razllika negdje oko 100 ili 200 dolara. DNK analiza za lajfstajl, skintest, koji kada uradite, uradili ste ga cijeli život”, ističe Filipović. ljudskog porijekla do 50.000 godina unazad. Osim toga, bavi se utvrđivanjem bližih i daljih rodbinskih veza. To ispitivanje je važno u okviru nasljedstva, u okviru situacija kada se ne plaća alimentacija, po pitanju iseljeničkih viza. Papir da ste vi sa nekim u srodstvu se može falsifikovati, ali kad vi uzmete DNK analizu, vi dobijate sudsko-materijalni dokaz“, navodi Filipović

i objašnjava da se očinstvo utvrđuje i zarad sudskih potreba, kada treba imati vezu nasljeđa, u slučaju priznavanja djece. „Kod nas je to bilo tek u razvoju u vrijeme kada su počele migatorne krize, ne samo ove posljednje, već i od devedesetih godina. U tom periodu su se mnogi doselili u Crnu Goru i morali su da dokazuju da su sa nekim u srodstvu da bi dobili državljanstvo“, ističe Filipović.

Tokom 2017. godine je, kako vjeruje, iz Crne Gore podnijeto više od 40 zahtjeva za DNK analizu. „Milsim da je za sudske potrebe 2017. godine bilo nekih 5,6 zahtjeva, a mislim da smo izvukli podatak da je ukupno u laboratoriji urađeno, na zahtjev građana iz Crne Gore između 40 i 60 analiza“, kazao je Filipović.

Međutim, on napominje da je tačan podatak o tome koliko je DNK analiza urađeno za potrebe građana Crne Gore teško utvrditi, jer neko štapiće za uzorkovanje naruči putem pošte. „To može svako da uradi putem interneta. Dobijete izvještaj u kom je i napomena da se podaci ne mogu koristiti za oficijelne potrebe iz razloga što laboratorija ne zna čiji su nalazi. Ona, na primjer, kaže da je osoba A u ve-

zi sa osobom B. Kada se analiza radi za sudske potrebe, ona mora da se radi u zdravstvenoj ustanovi, tada se tačno određenom procedurom utvrđuje identitet onhh koji rade analizu a uzorkovani materijal, specijalno kodiran, šalje u laboratoriju. Popuni se formular, donesu se fotografije ljudi, oni to potpišu. Šalje se brzom poštom“, navodi Filipović.

Kada se analiza pošalje, prema njegovim riječima, rezultati se čekaju dva do tri dana od trenutka kad se uzmu u rad. „DDC nam je omogućio pristup jednom programu, mi uđemo, ukucamo podatke koje nam je dao pacijent, tako da laboratorija dobija najavu analize koju ćemo tražiti sa svim relevantnim podacima. Kada izvještaj bude gotov, laboratorija ga šalje nama ili direktni klijentu, zavisno od želje klijenta. Tačnost analize je 100%. Ili je neko u srodstvu ili nije. Ako je u srodstvu, onda je u srodstvu 99,999 odsto. Piše, na primjer: otac taj i taj se ne isključuje kao otac biološkog djeteta, potvrđuje se poklapanje gena u 99.999999%.

Dakle, testirani rođak jeste biološki rođak ili otac. Ukoliko nema poklapanja gena onda piše da se pretpostavljeni otac isključuje kao biološki otac i da je 0% zajedničkih gena, tj. nema ih“, kaže Filipović.

■ Utvrđivanje re-

žima ishrane sve popUlarnije

Pored testa za utvrđivanje rodbinskih veza, u portfoliju usluga koje nudi DDC Laboratorija je DNK analiza radi utvrđivanja režima ishrane. „Šta je to od hrane potrebno kako biste održavali i zdravlje i figuru. To je danas veoma popularno, više kod žena nego kod muškaraca jer žene definitivno vode više računa o sebi od muške populacije. Makar tako kaže statistika, ali i to će se sa tokom vremena promijeniti“, kazao je Filipović.

Takođe, DNK analizom možete utvrditi koja nam hrana škodi, a koja pravi bolje efekte. Isto je i sa ljekovima. „Kada govorimo o citostatskim ljekovima, već sada postoje mogućnosti da znamo je koji lijek djeluje na koje maligne ćelije, na koju hemoterapiju. Naš DNK određuje sa kojim hranljivim sastojcima ćemo najbolje podići imunitet? 0,01% čini ukupne razlike u svim ljudskim genima i gdje se mi u sitnicama razlikujemo, kako naš organizam prerađuje sve što u njega unosimo i kako nas svakodnevno nanovo izgrađuje“, navodi Filipović.

Međutim, možda i najvažnija

i sve češća upotreba DNK analize je za rano otkrivanje raka dojke. „Ako neko ima gen karcinoma dojke BRCA1 ili BRCA2, mogućnost da dobiju karcinom je preko 70 odsto, do 84 posto. Taj karcinom kod žena može da bude na dojci ili na jajnicima. Poznata holivudska zvijezda se, kada je shvatila da u njenoj porodici ima nekoliko ljudi oboljelih od karcinoma, uradila je genetsku analizu, došla je do informacije da posjeduja naveden gene, te je uradila operaciju grudi, odstranila je obje dojke i oba jajnika.

Zašto? Jer je šansa da dobije karcinom bila 84 posto“, naglašava Filipović. Te analize, kako kaže, postoje za karcinom dojke, prostate, a nešto nižeg procenta mogućnosti je da se razvije za karcinom kolona. „Mi tu vrstu dijagnostike ne radimo sa DDC-jem, već postoji jedna druga laboratorija Sofia Genetics, sa sjedištem u Švajcarskoj. Takođe se bavi genetskom analizom, ali su one isključivo vezane za malignitete. Oni uzimaju tkivo iz brisa ili krvi, a najbolje je da, kada neko operiše dojku ili jajnike, iz tog materijala uzima uzorak. Takođe, mogu se upotrijebiti patohistološki preparati (kalui), osobe koja se operisala prije nekoliko godina i naknadno poslati na analizu“, dodaje Filipović.

Svaki peti test očinstva negativan Filipović kaže da svjetska statistika pokazuje da od ukupnog broja upućenih zahtjeva za utvrđivanje rodbinskih veza, u najširem smislu te riječi, otprilike svaki peti nalaz negira postojanje rodbinske veze.

Međutim, on napominje da se ponekad postavlja pitanje da li je bolje i da li je uopšte važno za neku porodicu u kojoj je dijete podizano da se zna ili da se ne zna ko je biološki otac. To su isključivo individualne odluke.

“To nije pitanje morala već

emocija i održivosti porodice. Mislim da treba znati i kazati, a ljudi treba da se izbore sa istinom. To su veoma osjetljive stvari”, smatra Filipović, a to potvrđuje i primjer jednog para iz Švedske.

“Imali smo situacija u kojima ljudi koji su se našli negdje u inostranstvu i koji su krenuli u vezu, a negdje su sa ovih područja, iz jednog mjesta u Bosni. Našli su se u Švedskoj i došlo je do toga da im je neko rekao da su bliski rođaci, a oni već razvili vezu. Bila je velika muka. Došli su da usta-

nove da li su oni polubrat i polusestra ili nisu. Razgovarajući sa njima, vidio sam da su pozitivno nastrojeni jedno ka drugom. Međutim, nijesam znao o čemu se radi. Stigao je rezultat koji je bio negativan. Ja sam kazao baš mi je žao, misleći da su očekivali da su bliski rođaci. Međutim, oni su počeli da se raduju jer su stvarno bili zaljubljeni jedno u drugo.

Tako da imamo razlličitih situacija i razloga zašto ljudi traže da se utvrde rodbinske veze”, priča Filipović.

22

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 2. 2018.

PROJEKAT ª KORAK BLIŽE KA TRŽIŠTU RADAº

Od 100 lica romske i egipćanske populacije, učesnika projekta “Korak bliže ka tržištu rada”, desetoro je dobilo priliku da se zaposle u Plantažama na poslovima baštovana, od kojih je osmoro, nakon potpisivanja ugovora o radu, počelo da radi.

“Sertifikat za prvo zanimanje dobilo je 55 pripadnika RE populacije”, saopšteno je na završnoj konferenciji IPA projekta u Podgorici.

Ovaj projekat, koji se finansira iz IPA fondova, jedan je od devet koji su dobili šansu da se realizuju u okviru Operativnog programa „Razvoj ljudskih resursa 2012-2013“.

“Zavod je prepoznat kao državna institucija koja ima kapacitete da konkuriše, dobija, realizuje i upravlja grantovima evropskih fondova. Grant “Računovodstvo za bolju budućnost” i projekat “Korak bliže ka tržištu rada” pozitivno su ocijenjeni kod Evropske komisije i Delegacije EU u Crnoj Gori. Na prošlogodišnjem Sajmu projekata “Kako uspješno ulagati u ljudske resurse na primjeru Crne Gore” Zavod je, uz ova dva projekta, predstavio i grant “Mladi su budućnost Crne Gore”, kazao je pomoćnik direktora ZZZ mr David Perčobić.

Krajnji cilj svih projekata koje Zavod realizuje je zapošljavanje. To smo postigli, dodao je Perčobić, i sa “Korakom bliže ka tržištu rada”.

Osim pratećih benefita obuke, sticanja sertifikata za prvo zanimanje, zadovoljstvo je podijeliti informaciju da je danas u Plantažama, nakon potpisivanja ugovora o radu, počelo

Foto: Dejan Lopičić

U Plantažama se zaposlilo osam pripadnika RE populacije

Sa završne konferencije da radi osam pripadnika RE populacije.

Pripadnici RE populacije su, minulih 12 mjeseci, kroz informativno-motivacione radionice koristili usluge profesionalne orjentacije. Polovina njih završilo je program obrazovanja za sticanje prve kvalifikacije.

“Cilj poziva je unapređenje socijalne uključenosti lica sa invaliditetom i pripadnika RE populacije i njihove bolje integracije u tržište rada, kroz pružanje podrške projektima stručnog osposobljavanja, socijalne inkluzije i zapošljavanja lica sa invaliditetom i romske i egipćanske populacije”, kazala je tim lider projekta Katarina Komatina.

Projekat, vrijedan 85.000 eura, Zavod je, u partnerstvu sa Centrom za zapošljavanje i obrazovanje odraslih „ZOPT” doo iz Podgorice, realizovao u četiri crnogorske opštine: Podgorici, Beranama, Bijelom Polju i Tivtu.

Pripadenici RE populacije,

u cilju osposobljavanja za prvo zanimanje, obučavani su za pomoćnog baštovana, sobaricu, frizera, pomoćnog kuvara i rukovaoca građevinskim mašinama. Sve obuke su realizovane na osnovu posebno dizajniranih standarda zanimanja, a u skladu sa potrebama poslodavaca.

“Ciljevi su postignuti u cjelosti, a premašeni su i očekivani rezultati projekta” zaključila je Komatina.

Inače, Zavod postiže dobre rezultate u realizaciji IPA projekata. Zavod je, što direktno, što indirektno, učestvovao u realizaciji devet projekata.

Perčobić je iskazao velika očekivanja i za ovu godinu.

Crnoj Gori je iz evropskih fondova za 2018. opredijeljeno više od 15 miliona eura za socijalu, obrazovanje i zapošljavanje, od čega je tržištu rada namijenjeno 7,4 miliona eura. Trenutno, Zavod čeka odgovor iz Brisela po javnom pozivu za projekat Prekogranične saradnje sa Srbijom. J.V.Đ.

IN MEMORIAM

Preminuo prof. Ljubomir Sekulić U Podgorici je preminuo počasni predsjednik SUBNOR-a i antifašista Crne Gore, profesor Ljubomir Sekulić. Rođen je 1927. godine u Bandićima, opština Danilovgrad. Aktivno je učestvovao u Narodnooslobodilačkom pokretu od 1941. do avgusta 1943. godine. Bio je sekretar i poslanik u Skupštini Crne Gore, član Izvršnog vijeća i republički sekretar za pravosuđe i državnu upravu.

Od 1974. bio je redovni profesor na Pravnom fakultetu u Titogradu.

Dobitnik je više ratnih i mirnodopskih odlikovanja i priznanja – Ordena za hrabrost, Ordena zasluge za narod, Ordena rada sa zlatnim vijencem i sa srebrnim zracima i drugih.

Komemoracija povodom smrti Sekulića biće održana u ponedjeljak u 10 sati na Pravnom fakultetu u Podgorici.

VIJEĆE OSNOVNOG SUD

GORAN ĐUROVIĆ S NE VRAĆA SAVJET RTC

⌦ Jelena Vađon Đurišić

V

ijeće podgoričkog Osnovnog suda ukinulo je privremenu mjeru sudije Radovana Vlaovića kojom je Skupštini naloženo da vrati razriješenog člana Gorana Đurovića u Savjet RTCG. Iako je Skupština tvrdila drugačije, sud je stanovišta da se mogu preispitivati odluke Skupštine o imenovanjima i razrješenjima.

Vijeće podgoričkog Osnovnog suda, odlučujuči po žalbi, ukinulo je privremenu mjeru kojom je Skupštini naloženo da vrati Gorana Đurovića u Savjet RTCG. Naime, sudija tog suda Radovan Vlaović 5. februara donio je privremenu mjeru da se razriješeni član Savjeta Goran Đurović privremeno vrati u Savjet RTCG do okončanja prav-

nosnažnog postupka po njegovoj tužbi. Na tu odluku zamjenica zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Radomirka Raičević je uložila prigovor, jer je stav države bio da odluke Skupštine kao nezavisne grane vlasti ne mogu biti dovedene u pitanje.

Međutim, vijeće koje su činili sudije predsjednik vijeća Simo Rašović i članice Ana Delić i Milena Matović, odbacilo je stav države da je sud nenadležan u ovom predmetu i stalo uz stanovište sudije pojedinca da sud jeste nadležan, ali da nema mjesta privremenoj mjeri.

“Usvaja se prigovor Zaštitnika imovinsko pravnih interesa, pa se ukida rješenje ovog suda o određivanju privremene mjere radi obezbjeđenja nenovčanog potraživanja, postupak obezbjeđenja u cjelini obustavlja i ukidaju sprovedene radnje”, navo-

ŠKRELJA:POTVRDA DA SMO BILI U PRAVU Predsjednik Administrativnog odbora, Luiđ Škrelja, pozdravio je juče odluku Vijeća Osnov-

Škrelja

nog suda u slučaju Đurović.

“Ostajem pri stavu da ne komentarišem odluke sudova, ali ne mogu da ne izrazim zadovoljstvo odlukom Vijeća Osnovnog suda koje je odbacio kao neosnovano zahtjev Đurovića da se vrati u Savjet RTCG. Ako je sud rekao da je nadležan, ali ipak odbio zahtjev Đurovića to znači da smo bili u pravu kada smo odlučili da Goran Đurović ne može da bude u Savjetu RTCG zbog toga što je nesavjesno obavljao funkciju člana tog tijela”, kazao je Škrelja za Vikend novine.

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 2. 2018.

DA UKINULO PRIVREMENU MJERU

SE U CG

di se u izreci rješenja.

Kako se, između ostalog, navodi u obrazloženju presude objavljenoj na sajtu Osnovnog suda “to pravo se ne može obezbijediti primjenom instituta privremene mjere kao mjere obezbjeđenja, jer bi privremena mjera predstavljala ostvarenje potraživanja, a tužbeni zahtjev njegovo obezbjeđenje, što je pravno neodrživo”.

Iz do sada dostavljenih dokaza u toku postupka, kako se navodi, može se zaključiti da tužilac-predlagač obezbjeđenja ima status javnog funkcionera, a ta se funkcija ne ugovara niti stiče, već se povjerava izborom ili imenovanjem od strane za to ovlašćenog lica, odnosno organa.

U odluci se dalje navodi da je položaj Đurovića određen mandatom, a da je njegov postupak imenovanja i razrješenja propisan Zakonom o nacionalnom javnom emiteru Radio i televizi-

ja Crne Gore.

“Trajanje mandata određeno je tim zakonom, pa se tužilac mimo te procedure ne može vratiti na mjesto člana Savjeta, niti se njegovo vraćanje na to mjesto može odrediti do pravosnažnog okončanja parničnog postupka kako je traženo predlogom i određeno pobijanim rješenjem. To bi moglo značiti da se privremenom mjerom mijenja zakonom određeno trajanje mandata, jer zavisi od dužine trajanja parničnog postup-

ka, što je nedopustivo i bez zakonskog utemeljenja”, dodaje se u obrazloženju.

Vijeće smatra neosnovanim i navode da bi Đurović trpio nenadoknadivu štetu i da bi bez određivanja privremene mjere bio ugrožen javni interes.

Institut nenadoknadive štete cijeni se sa, kako su naveli, aspekta imovinskog položaja države, a ne sa stanovišta imovinskog položaja Đurovića, a država nije u takvom položaju da eventualnu štetu koju bi Đurović trpio ne bi mogla naknaditi sa aspekta njenog ekonomskog položaja.

“Vijeće nalazi da nijesu osnovani ni navodi o ugroženosti javnog interesa, upravo iz razloga jer je, kako i sam tužilac navodi, tuženi po razrješenju tužioca, uputio javni poziv nevladinim organizacijama iz grupe iz koje je imenovan i sam tužilac, za podnošenje predloga za imenovanje jednog člana Savjeta RTCG”, kaže se u obrazloženju.

ĐUROVIĆ: SKUPŠTINA I DPS OBESMISLILE ZAKON O RTCG Odlukama Skupštine DPS je u cjelosti obesmislila Zakon o nacinalnom javnom emiteru, poručio je juče Goran Đurović povodom odluka Vijeća osnovnog suda u Podgorici da ukine privremenu mjeru i onemogući njegov povratak u Savjet RTCG. “Sud je i ovom odlukom potvrdio svoju nadležnost u odnosu na odluke Skupštine sa čime jedino ne mogu da se po-

mire poslanici DPS-a. Osnovni sud će nastaviti postupak i siguran sam da će jednog dana biti potvrđeno nezakonito djelovanje skupštinske većine u ovom procesu. Nažalost, RTCG i građani od takve odluke neće imati velike koristi jer će Javni servis uskoro biti ponovo pod jakim uticajem DPS-a”, kazao je Đurović.

Đurović

23

GIMNAZIJA OBILJEŽILA 111 GODINA RADA

“Al’ igra teče dalje”

Podgorička gimnazija “Slobodan Škerović” obilježila je juče 111 godina postojanja. Tim povodom priređena je svečanost pod nazivom “Al’ igra teče dalje” sa koje je poslata jedinstvena poruka “Nastavićete tamo gdje smo mi stali i popraviti ono gdje smo mi zakazali”.

Ministar prosvjete Damir Šehović poručio je učenicima da je nužno da poštuju nasljeđe, uključujuči nasljeđe Gimnazije, kojom je prošlo preko 30.000 učenika koje je obrazovalo više od 700 nastavnika, ali i da to nasljeđe stalno nadograđuju.

Od osnivanja do danas Gimnazija se, naglasila je direktorica Gimnazije Zoja Boja-

AKCIJA ZA LJUDSKA PRAVA Razlozi jučerašnje odluke Osnovnog suda su, tvrde u Akciji za ljudska prava, pravno neutemeljeni i krše osnovna prava Đurovića čiji će advokat Dalibor Tomović u najkraćem roku podnijeti žalbu Ustavnom sudu i zatražiti da se obustavi izvršenje odluke o ukidanju privremene mjere u cilju zaštite Ustavom garantovanih prava Gorana Đurovića na djelotvorni pravni lijek, zabranu diskriminacije i slobodu izražavanja.

AKTUELNO

nić Lalović, izdvaja po radu i uspjehu generacija nastavnika i učenika, sa jakim uticajem na društveni život Podgorice i šire sredine.

“Podgorička gimnazija je oduvijek podsticala i hrabrila talentovane đake da razvijaju intelektualne sposobnosti. Tu su se generacije pripremale za život, tu su sticale znanja, ali i razvijale želju da se dalje usavršavaju i napreduju. Kultura, istorija i moć znanja odišu hodnicima ove najljepše zgrade, koja je i ponos i simbol Podgorice, a njena tradicija obavezuje sve nas. Ali igra teče dalje - poručuju naši učenici i profesori”, poručila je Bojanić-Lalović.

J.V.Đ.

7,1

MILION EURA OBEZBIJEDILO JE MINISTARSTVO RADA I SOCIJALNOG STARANJA ZA ISPLATU MATERIJALNIH DAVANJA IZ SOCIJALNE I DJEČJE ZAŠTITE KOJA ĆE POČETI DANAS

MAJKE OBILJEŽILE GODIŠNJICU PROTESTA

FORMIRALE OBRUČ OKO DRŽAVNIH INSTITUCIJA Nekoliko stotina majki, korisnica naknada za troje i više djece koje su ukinute obilježile su juče godišnjicu protesta pravljenjem obruča oko Skupštine, Predsjedništva i Vlade, odnosno institucija zbog kojih su, kako tvrde, ostale bez naknada.

Prije pravljenja obruča majke su simbolično poslanicima uručile donaciju od 50 eura da sa njima, kazala predstavnica majki Željka Savko-

vić, prežive naredna tri dana.

Ona je ponovila da ne odustaju od svojih zahtjeva i najavila da će se ponovo okupiti 8. marta, i nakon njega, a ako im ne vrate naknade i dan predsjedničkih izbora provešće pred Skupštinom.

Protestu su prisustvovali nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović, kandidat za predsjednika Đorđije Blažić i poslanica DF-a Branka Bošnjak.

J.V.Đ.

24

PODGORICA

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 2. 2018.

GLUMCI I GRAĐANI PODGORICE DO KRAJA GODINE, NAKON

GRADSKO P NAKON 67 DOBIJA SV

⌦ Mladen Medenica

G

lavni grad će do novembra ove godine, nakon skoro sedam decenija čekanja, dobiti zgradu i dom Gradskog pozorišta, objekat gdje će se održavati predstave sa svim sadržajima koji su neophodni za rad savremenog teatra.

Vrijednost radova na izgradnji Gradskog pozorišta iznosi 3.905.450 eura, bez scenske tehnike i opreme, koje će biti predmet posebnog tendera, čija je priprema u toku. Ukupna vrijednost radova će iznositi 5,5 miliona eura, a novac za izgradnju i opremanje obezbijeđen je u budžetu Glavnog grada. Izvođač građevinskih radova je konzorcijum “Cijevna komerc”, a radovi bi trebalo da budu završeni do novembra. Idejno projektno rješenje pozorišta uradila je firma “Ing invest”, i to kao poklon Glavnom gradu.

Na neto površini od 3.560 kvadratnih metara predviđene su podzemne etaže, prizemlje i tri

Možete imati zgradu i sve uslove, ali ako nemate duh i volju onda je to uzalud. U pozorištu radi takva grupa ljudi, koja ima veliku ljubav prema pozorištu i onome što radi i koja vjeruje u magiju teatra sprata. U objektu će biti dvije scene - glavna će imati ukupno 250 mjesta, od čega 198 u parteru, sa dva mjesta za osobe sa invalidi-

Počeci sa “Crvenkapom” na mjestu novog doma Priča Gradskog pozorišta počinje još 1951. godine kada je, inicijativom reditelja i utemeljivača mnogih pozorišta u Crnoj Gori Vasilija Ivanoviča Šćućkina, osnovano Pionirsko pozorište. Producentkinja Ana Medigović navodi da su pripreme za početak rada novog pozorišta vršene u prostorijama bioskopa “Kultura”, a 12. januara je održana prva premijera “Crvenkapa”, u režiji Mirka Simića.

“Gradsko pozorište će dobiti dom upravo tamo gdje je održana prva predstava. Pionirsko pozorište se 1959. godine integrisalo sa Dječjom bibliotekom u Pionirski kulturni centar, dok

se 1994. godine osamostalilo i dobilo ime Dječje pozorište.

Formiranjem večernje scene koja od decembra 1999. godine djeluje sa dramskom scenom za djecu i lutkarskom scenom za djecu, Dječje pozorište je započelo proces transformacije u Gradsko pozorište. Na sjednici SO Podgorica 27. decembra 2002. godine, usvojena je odluka o osnivanju JU Gradsko pozorište Podgorica”, kazala je DN Medigović.

Gradsko pozorište danas prikazuje predstave na tri scene: dramskoj sceni za djecu, lutkarskoj sceni za djecu i večernjoj sceni.

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 2. 2018.

PODGORICA

25

N SKORO SEDAM DECENIJA, DOBIJAJU SAVREMENI TEATAR

POZORIŠTE 7 GODINA VOJ DOM

5,5 miliona eura je vrijednost kompletnog projekta izgradnje Gradskog pozorišta, sa scenskom tehnikom i opremom

250 mjesta će imati novo pozorište na dvije scene, od čega 198 u parteru, sa dva mjesta za osobe sa invaliditetom i 53 na galeriji.

Mala scena, sa 146 mjesta biće smještena u podrumskoj etaži i raspolagaće sa 132 mjesta u parteru i 16 na galeriji

10 miliona eura je izdvojeno za kulturu u Podgorici u prethodne tri godine i to kada su pitanju tekući, odnosno operativni izdaci, a za kapitalne projekte koji su realizovani i oni čija je realizacija u toku biće investirano blizu osam miliona eura

ZA TRI GODINE ULOŽENO BLIZU DESET MILIONA EURA U KULTURU

Kada je u pitanju oblast kulture, u mandatu aktuelne gradske uprave, budžet za kulturu je svake godine povećavan. U prethodne tri godine izdvojeno je blizu deset miliona eura kada su pitanju tekući, odnosno operativni izdaci, a za kapitalne projekte koji su realizovani i oni čija je realizacija u toku biće investirano blizu osam miliona eura. Najveći je svakako izgradnja Gradskog pozorišta, projekat vrijedan 5,5 miliona eura. U rekonstrukciju KIC-a “Budo Tomović”, uključujući i salu Dodest-a tetom i 53 na galeriji. Mala scena, sa 146 mjesta biće smještena u podrumskoj etaži i raspolagaće sa 132 mjesta u parteru i 16 na galeriji.

Iz Glavnog grada navode da će buduća zgrada gradskog pozorišta imati sve sadržaje koji su neophodni za rad savremenog teatra, a radovi na izgradnji, kako kažu, teku planiranom dinamikom.

“Trenutno se radi na postavljanju čelične konstrukcije na krovu, kao i razvođenju instalacija hidrotehnike, jake i slabe struje. Nakon okončanja ovih radova, slijedi malterisanje zidova i ugradnja bravarije. Za uređenje i opremanje enterijera biće raspisani tenderi za odabir najpovoljnijih izvođača. Takođe, biće raspisan i posebni tender za scensku tehniku”, kazali su Vikendim novinama iz Glavnog grada.

Producentkinja Ana Medigović, koja obavlja funkciju v.d. direktora Gradskog pozorišta, kazala je Vikend novinama da su, uprkos tome što nijesu imali svoj dom toliko godina, uspjeli da od-

uloženo je 200.000 eura, dok je za postavljanje ljetnje pozornice izdvojeno 50.000 eura. Za izgradnju Gradske knjižare izdvojeno je više od 600.000 eura, spomenik vojvodi Mirku Petroviću 100.000 eura, rekonstrukciju rodne kuće Rista Stijovića više od 400.000 eura, a isti iznos je uložen i na uređenje Trga Bećirbega Osmanagića. Za istraživanje i restauraciju tvrđave Ribnica opredijeljeno je 75.000 eura, dok je 30.000 izdvojeno za arheološka istraživanja na Duklji.

Iz Glavnog grada ističu da je govore na sve izazove i funkcionišu na najbolji mogući način, istakavši odličnu međuinstitucionalnu saradnju sa KIC-om “Budo Tomović”, gdje su bili, kako kaže, povlašćeni podstanari mnogo godina.

“Možete imati zgradu i sve uslove, ali ako nemate duh i volju onda je to uzalud. U pozorištu radi takva grupa ljudi, koja ima veliku ljubav prema pozorištu i onome što radi i koja vjeruje u magiju teatra. Kada nešto radite srcem rezultati moraju biti vidljivi, a potvrda toga su i brojne nagrade koje osvajamo svake godine u državi, regionu i Evropi”, istakla je Medigović.

Podgoričko pozorište je, kako kaže, danas prepoznatljivo na kulturnoj mapi Balkana i Evrope, a sve više reditelja je čulo za njega i oni iz regiona dolaze ovdje da rade i razmjenjuju iskustvo.

Iz Gradskog pozorišta ističu da, širok raspon dramskog izražavanja svrstava Gradsko pozorište u rijetku grupu teatara koji imaju snage i umjetničkog po-

budžet za gradski sekretarijat za kulturu i Javne ustanove povećan prošle godine za oko 30 odsto u odnosu na 2014. godinu, odnosno blizu milion eura.

“U 2017. godini budžet je iznosio preko 3,5 miliona eura, odnosno blizu 6,5 odsto ukupnog budžeta je opredijeljeno za kulturu što je prosjek u mnogim evropskim državama. Sve ovo je rezultiralo ogromnim kvantitativnim i kvalitativnim iskorakom kad je kulturna ponuda grada u pitanju”, kazali su VN iz Glavnog grada.

10

U objektu će biti dvije scene - glavna će imati ukupno 250 mjesta, od čega 198 u parteru, sa dva mjesta za osobe sa invaliditetom i 53 na galeriji. Mala scena, sa 146 mjesta biće smještena u podrumskoj etaži i raspolagaće sa 132 mjesta u parteru i 16 na galeriji

tencijala da programski djeluju u tako različitom dijapazonu estetskih okvira.

Sekretarka Sekretarijata za kulturu i sport Nela SavkovićVukčević navodi da su već na početku mandata poručili da će se posvetiti realizaciji tih plano-

oktobra 2016. je položen kamen temeljac, peti po redu. Aktuelna lokalna vlast, na čelu sa gradonačelnikom Slavoljubom Stijepovićem je taj projekat postavila kao jedan od prioriteta u ovom mandatu. Zgrada Gradskog pozorišta smještena je na nekadašnjoj lokaciji bioskopa “Kino kultura

va koji već dugo čekaju da se završe, a naročito projektu izgradnje Gradskog pozorišta, koji na realizaciju čeka od 1951. godine.

Ona je odala priznanje ljudima koji svih ovih decenija rade u takvim uslovima i postižu izuzetne rezultate.

“Ljudi iz Gradskog pozorišta su lijepo ugošćeni u KIC-u “Budo Tomović” i na dvije scene održavaju predstave. Dobitnici su i brojnih nagrada, a vjerujem da će izgradnjom Gradskog pozorišta to bogato iskustvo i velika ljubav prema pozorištu još više doći do izražaja”, kazala je Savković-Vukčević, navodeći da su u toku pripreme tendera za scensku tehniku Gradskog pozorišta.

Podsjećamo, kamen temeljac, peti po redu, postavljen je 10. oktobra 2016. godine. Aktuelna lokalna vlast, na čelu sa gradonačelnikom Slavoljubom Stijepovićem je taj projekat postavila kao jedan od prioriteta u ovom mandatu. Zgrada Gradskog pozorišta smještena je na nekadašnjoj lokaciji bioskopa “Kino kultura”.

26

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 2. 2018.

Kotor: obilježena 75-ta godišnjica

Sjećanje na strijeljane u Lipcima U Lipcima je obilježena 75ta godišnjica junačke pogibije devetorice istaknutih i hrabrih pripadnika partizanskih jedinica Primorskog i Orjenskog bataljona, koji su streljani od italijanskih fašista 11. 02.

1943. godine.

Na spomenik rodoljubima i junacima NOB-a delegacija UBNOR-a opština Kotora, Tivta i Herceg Novog, zajedno sa potomcima poginulih rodoljuba Dušana i Lazara Samardži-

ća i Paska Dabovića položili su cvijeće i odali poštu.

Vasilije Ševaljević je, ispred kotorskog UBNOR-a, kazao je da Italijanske fašističke jedinice u Boki Kotorskoj nikada nijesu imale mira, zahvaljujući djelovanju pripadnika NOP-a.

Italijanske okupatorske vlasti riješene da na svaki način uspostave red i mir u svojoj novoj provinciji (“Provincia di Cattaro”), u Kotoru su početkom februara 1943. godine, or-

ganizovali suđenje velikom broju istaknutnih pripadnika NOP-a.

Prema presudi, izrečenoj 8. januara 1943. godine, 11. februara u Lipcima su strijeljani: braća Savo i Vuko Bećir, pripadnici Grbaljske čete primorskog bataljona i istaknuti “Orjenci”: Obrad Dabović, Pasko Dabović, Dušan Samardžić, Lazar Samardžić, Marko Popivoda, Simo Sijerković i Nikola Šabanović.

(Skala radio)

tivat: PrimoPredaja vatrogasnog broda

“Jelena” stigla u Porto U Porto Montenegru je danas obavljena primopredaja vatrogasnog broda, koji je gradila tivatska kompanija „Navar Incorporated“, a finansirala kompanija „Adriatic Marinas- Porto Montenegro“, koja je u tu investiciju uložila 400.000 eura sa PDVom. Brod je dobio ime Jovana po kćerki menadžera za ekološku zaštitu u marini, Aleksandra Drakulovića.

Prema brodograditeljskom projektu, protivpožarno plovilo ima dva “yanmar” moto-

ra snage po 125 ks, a razvija brzinu od 15-18 čvorova, kazao je inžinjer u brodogradilištu Toni Zgradić. Komandir Službe zaštite Zoran Barbić istakao je da je na plovilu urađena nadogradnja za savremene mjere zaštite od požara.

“Brod nije samo vlasništvo Porto Montenegra i lokalne zajednice, nego i kompletne regije u slučaju da im je plovilo potrebno“, istakao je direktor marine Toni Braun.

Z.K.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14 i 42/17) naručilac JU Osnovna škola „Oktoih”Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI usluga – organizovanje i izvođenje škole u prirodi za učenike od I do VII razreda JU OŠ”Oktoih”-Podgorica za šk.2017/18.godinu ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 81.600,00 €. Tenderska dokumentacija broj 01/18 -108 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 15.02.2018. godine. Lice za davanje informacija Nevenka Vujović, telefon 020-640-255, e-mail oktoih90@t-com.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Ministarstvo pravde, Ul. Vuka Karadžića 3, Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Građevinski materijal, procijenjene vrijednosti sa PDV-om 75.400,00 €.

Tenderska dokumentacija broj 1-02-406-1791/18-5 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 15.02.2018.godine.

Lice za davanje informacija Oliver Bodven, telefon 020/407-522, e-mail: oliver.bodven@mpa.gov.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Ministarstvo pravde, Ul. Vuka Karadžića 3, Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Higijena, procijenjene vrijednosti sa PDV-om 85.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 1-02-406-1711/18-5 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 12.02.2018.godine. Lice za davanje informacija Oliver Bodven, telefon 020/407-522, e-mail: oliver.bodven@mpa.gov.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac JU OŠ „Štampar Makarije”, Blok V bb, Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Organizovanje i izvođenje Škole u prirodi za učenike od I-II i III-VI razreda OŠ “Štampar Makarije”- Podgorica, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 154.030,00 €. Tenderska dokumentacija broj 134 od 15.02.2018.godine objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 16.02.2018. godine. Lice za davanje informacija – Edvin Popović, službenik za javne nabavke, telefon - 020/218-006, e-mail: osmakarije1@t-com.me

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 2. 2018.

AKTUELNO

Dr Tomanović

BAR: USKORO KOMPLETNA ADAPTACIJA OPŠTE BOLNICE ª BLAŽO ORLANDIĆº

Barska bolnica dobija novi izgled i savremenu opremu

M

inistarstvo zdravlja i Fond zdravstva Crne Gore opredijelili su značajna sredstva za Opštu bolnicu Bar, uz već postojeće donacije, sa kojima će se osavremeniti oprema, ali i kompletno uraditi adaptacija Opšte bolnice “Blažo Orlandić“ u Baru.

Dr Dragoslav Tomanović je rekao da se ulaganjem stvaraju uslovi da ova zdravstvena ustanova, koja slovi za lidera u zdravstvenoj zaštiti stanovnika južne crnogorske regije, postane jedan i od vodećih i najbolje opremljenih regionalnih zdravstvenih centara u našoj državi.

Za Opštu bolnicu Bar

određena je nabavka aparata čija vrijednost iznosi preko 326.000 eura. Radi se o aparatima: dvadesetčetvoro časovnog holtera krvnog pritiska, dvadesetčetvoro časovnog holtera EKG, opreme za ergometriju, parnog sterilizatora, kompletne opreme za patologiju, aparata za kompjuterizovani pregled vid-

27

nog polja, aparata za ultrazvučni pregled oka, šest komada pacijent monitora vitalnih funkcija, CTG aparat, te aparata za skring sluha novorođenčeta.

Direktor dr Tomanović je rekao da početkom aprila slijedi i realizacija projekta energetske efikasnosti koji finansira Svjetska banka, a u izradi projekta učestvuju Ministarstvo ekonomije i bolnica iz budžeta ustanove. Radi se o investiciji oko milion eura.

Sprovođenje tog projekta podrazumijeva adaptaci-

Za Opštu bolnicu Bar određena je nabavka aparata čija vrijednost iznosi preko 326.000 eura ju cijele bolnice, kako bi se poboljšala energetska efikasnost, smanjila izdvajanja za materijalne troškove, poboljšao kvalitet i uslovi za korisnike zdravstvenih usluga, tako da će do početka septembra, kada bi trebalo da budu započeti radovi, uslijediti rekonstrukcija fasade, krova, sistema grijanja i hlađenja.

“Pored toga, tokom realizacije ovog projekta planirano je još dodatnih oko 100.000 eura koje će biti uložene za rekonstrukciju kompletnog dječjeg odjelje-

nja. Prije dvije godine barski Rotari klub je donirao u početne dvije faze oko 25.000 eura, dok je za kompletnu adaptaciju, prema procjenama neophodno izdvojiti oko 150.000. Sa time ćemo unaprijediti uslove rada osoblja i boravka naših najmlađih pacijenata”, objašnio je Tomanović.

Kompanije “Voli” i “Glosarij” takođe su ovih dana donirale značajna sredstva za potrebe rekonstrukcije operacionih sala i kupovine savremenog ultrazvučnog hirurškog noža. A.LJ.

PODGORICA: BLOK PET

REKONSTRUKCIJA PJEŠAČKIH STAZA

Građevinsko-zanatska operativa Agencije za stanovanje Glavnog grada Podgorica počela je sa radovima na rekonstrukciji pješačkih staza u Bloku V, u Ul. vijenci kosovskih junaka. Podsjećamo

SARADNJA GLAVNOG GRADA I AMBASADE REPUBLIKE ITALIJE

Umjetnici iz Italije na Danima gitare

Saradnja između Glavnog grada Podgorica i Ambasade Republike Italije u Crnoj Gori je plodonosna, što je rezultiralo mnogim zajedničkim projektima, od kojih se posebno izdvaja izložba kolekcija od 100 crno-bijelih fotografija jedne od najznačajnih umjetnica 20. vijeka – Tine Modoti, koja je održana prošle godine u Podgorici, istaknuto je na sastanku gradonačelnika Podgorice Slavoljuba

Stijepovića sa zamjenicom italijanskog ambasadora Antonelom Fontana i direktoricom italijanskog Centra za kulturu, Terezom Albano.

“Već imamo niz projekata na kojima smo potvrdili našu spremnost i volju da se takve zajedničke incijative realizuju, a Glavni grad je otvoren da još više pomogne da se pojača kulturna saradnja, kroz razne vidove razmjene. U tom

smislu je i najava da će italijanski umjetnici učestvovati na Danima gitare koji se odražavaju svake godine u Podgorici”, naglasio je gradonačelnik Stijepović.

On je istakao i značaj italijanskog Centra za kulturu kao mjesta okupljanja ne samo Italijana koji žive u Crnoj Gori, već i Crnogoraca koji žele da studiraju ili rade u Italiji, ili da se upoznaju više sa našim susjedima.

(PG biro)

da su postojeće staze bile u lošem stanju, stvarale su se lokve, tako da je njihova rekonstrukcija bila neophodna. Ukupna dužina staza koje će se rekonstruisati iznosi cca 100 metara.

(PG biro)

28

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 2. 2018.

Savjet MeSne zajednice KaMenari

Sadašnje romsko naselje Rakonje, smješteno tik uz put

Predsjednik MZ Kamenari Tomo Katurić

ª Savez za poMirenjeº oSporava loKa

Novcem graditelja uništava se zakonom zaštićeno mjesto

Savjet Mjesne zajednice Kamenari uputio je saopštenje za javnost u kojem se tvrdi da se na teritoriji Kamenara uništava mjesto koje je zakonom zaštićeno.

“Srušen je privremeni građevinski objekat na privatnom zemljištu italijanske državljanke koja je zemlju poklonila mjestu. Pokrenut je krivični sudski proces u Herceg Novom, jer se objekat počeo rušiti na katolički Božić 25. decembra 2016. godine. Sud u Herceg Novom nije do danas pokrenuo krivični postupak protiv inspektora koji je nezakonito srušio objekat, po naređenju i inicijativi novokomponovanog biznismena, vlasnika AD ‘Pomorski saobraćaj’ Kamenari”, navodi se u saopštenju iz Savjeta MZ Kamenari.

Iz Savjeta ukazuju i da je na rtu Sv. Nedjelja ovih dana srušen parohijski dom, koji je imao isključivo dozvolu za odmaranje i upotrebu sveštenstva.

“Na tom rtu je bez dozvole podignut zid od dva-tri metra i zakamufliran borovima, da se narod zavara. Tako je svaki pristup ribarskim pontama zabranjen. Takođe, podignut je i sagrađen restoran na jednoj od najljepših plaža koje su bile pristupačne svim građanima”, ističe se u saopštenju.

Savjet MZ dodaje i da je ovih

⌦--------------------još jedan novokomponovani bizmismen ruši betonski jošički potok, koji je star više od jednog vijeka

---------------------⌦

dana DOO „Pomorski saobraćaj“ dobio dozvolu Ministarstva održivog razvoja i turizma, kao i JP Morsko dobro, za izgradnju betonskog mula – pristaništa.

Time bi bila srušena i uništena ponta od čuvenog đuričkog kamena koji krasi Kamenare.

“Pristanište se gradi na zahtjev AD „Pomorski saobraćaj“ u privatne svrhe, jer ova gradnja nije potrebna niti poželjna ovom mjestu. Zatim još jedan novokomponovani bizmismen ruši betonski Jošički potok, koji je star više od jednog vijeka, takođe u privatne svrhe, da bi na mjesto potoka sagradio objekat koji mu donosi profit. Do sada je Savjet Mjesne zajednice Kamenari nekoliko puta pismeno obavještavao Opštinu Herceg Novi i JP Morsko dobro da je AD „Pomorski saobraćaj“, kako tvrde, samovoljno bilbordima zauzeo jedino šetalište koje imaju u Kamenarima. Naša saopštenja koja su protokolisana niko nije shvatio ozbiljno ili došao na lice mjesta da vidi i uvjeri se u naše dopise.

Pitamo ministra Pavla Radulovića, da li je ikada bio u Kamenarima i da li zna da su Kamenari ambijetalno zakonom zaštićeni?Američki narod i Ambasada SAD pomogli su svojevremeno sa 30.000 dolara izgradnju privremenog objekta koji ima dozvolu sa svim papirima do 2018. godine. Savjet Mjesne zajednice je obavijestio Američku ambasadu i Delegaciju EU u Podgorici sa kompletnom dokumentacijom i fotografijama”, zaključeno je u saopštenju za javnost Savjeta MZ Kamenari. S.M.

nije ni za azi a kamoli za S

tili su Opštinskoj direkciji za izgradnju i investicije i drugim opolitička grupacija „Savez za pomirenje“ pozvala je nadlež- štinskim i državnim nadležnim ne u lokalnoj upravi da pod hitno ponište tender za izvođa- institucijama. ča stambenih zgrada u naselju Resnik, namijenjen za priU peticiji se naglašava da se padnike romske populacije. protive izgradnji zgrada ne samo za Rome, već i za doktore, profesore ili penzionere.

Predsjednik političke grupaOn je dodao da politička gru„Protivimo se masovnom docije “Savez za pomirenje”, Sveti- pacija, na čijem je čelu, u potpu- seljavanju na ovu lokaciju gdje je slav Perišić, kazao je za Vikend nosti podržava inicijativu mje- planirano useljenje oko 200 Ronovine da smatra kako predmet- štana Resnika. ma, ispod same trase zaobilana lokacija u Resniku ne ispunja„Znamo da oni nijesu protiv znice, iz više razloga. Ova lokava osnovne uslove za bilo kakvu romske populacije niti protiv bi- cija prvenstveno ne zadovoljava izgradnju, a posebno stambenih lo koga drugog, već se radi smjernice usvojenog DUPzgrada. samo o tome da preda, izdatih urbanističko-tehničkih uslo“Lokacija je nepristupačna metna lokacija ne va, a protivna je i ne može zadovoljiti ono što je ispunjava uslove potrebno za funkcionisanje”, ka- za planiranu naodredbama Zakozao je Perišić. mjenu“, kazao je na o planiranju i izgradnji, zakoOn je istakao da takva lokaci- Perišić. ja ne ispunjava uslove čak ni za Nedavno je na o životnoj sreodržan sastanak izgradnju azila za pse. dini, zakona o pu„A kamoli za izgradnju stam- proširenog Savjetevima”, navodi se u benih jedinica. Prije svega, na ta mjesne zajednipeticiji. predmetnoj lokaciji ne postoje ce Rasovo kojem su, Mještani u inicijatiPerišić vi mole da se uvaži njihopriključci za kanalizacionu mre- između ostalih, prisustvožu, a planirano je da u stambe- vali predstavnici Roma i nevla- vo mišljenje, jer će u suprotnom nom objektu bude smješteno 200 dinog sektora. Nakon sastan- biti primorani da radikalizuju romskih porodica. Može se samo ka, inicijativu i peticiju sa pre- protest. zamisliti do kakve ekološke kata- ko 250 potpisa mještana koji Tim povodom, direktor Opstrofe može doći ukoliko bi se tu se protive izgradnji stambenih štinske direkcije za izgradnju i zgrada u zaseoku Resnik, upu- investicije Milanko Minić, sanaselili“, kazao je Perišić.

⌦ Beća Čoković

P

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 2. 2018.

aktuelno

29

Za poljoprivrednike kolašina i Mojkovca

Na predmetnoj lokaciji ne postoje priključci za kanalizacionu mrežu, a planirano je da u stambenom objektu bude smješteno 200 romskih porodica

aciju Za roMSko naSelje

il za PSe, Stanove PODrškA IzgrADNJI STANOvA

Izvršni direktor NVO „Bjelopoljski demokratski centar“ i član tima za praćenje i primjenu LAP 2013-2017 za opštinu Bijelo Polje Zdravko Janjušević kazao je za Vikend novine da je upoznat sa inicijativom kojom se mještani Rasova protive izgradnji stambenih jedinica u zaseoku Resnik.

“Na sastanku je jasno predstavljena slika predmetne parcele i stav mještana je da nemaju ništa protiv romske populacije, već naprotiv, voljeli bi da su im komšije. Po mom mišljenju, a to ću preko svoje NVO insistirati, da struka kaže mišljenje vezano za ispunjavanje urbanističko – tehničkih i građevinskih uslova za

izdavanje dozvole za izgradnju takvih objekata. Dobro je da je lokalna uprava pokrenula to pitanje jer je ranije to traženo, da se riješi problem stanovanja pripadnika romske populacije koji žive u Rakonjama, u neposrednoj blizini magistralnog puta Bijelo Polje - Ribarevine, na navedenoj ili nekoj drugoj lokaciji, a što je planirano kroz LPA i Studiju socijalnog stanovanja u čiju izradu je puni doprinos dala NVO Bjelopoljski demokratski centar”, kazao je Janjušević.

On je istakao da je poenta da se Romi u punom kapacitetu integrišu u društvene tokove, a to se u navedenom kontekstu može riješiti putem kolektivnog stanovanja.

opštio je da se projekat rješavanja problema stanovanja pripadnika romske populacije radi na osnovu potrebe Evropske komisije. „Zatražen je od Direkcije za imovinu spisak parcela pogodnih za ovu namjenu i najpogodnija je u zaseoku Resnik, ucrtano je u DUP, tri urbanističke parcele, sa namjenom za kolektivno stanovanje. Dobijeni su urbanistič-

ko-tehnički uslovi, tako da je sve urađeno na propisan način“, kazao je Minić.

Pojasnio je, da je predmetna parcela ostala nakon što je zemljište eksproprionisano za potrebe izgradnje zaobilaznice. „Radi se o opštinskom zemljištu i kreće se u realizaciju posla kako bi se riješio problem stanovanja Roma“, kazao je Minić.

Predstavljen Agrobudžet

Za poljoprivredne proizvođače sa područja opština Kolašin i Mojkovac juče je održana prezentacija Agrobudžeta za 2018. godinu.

Predstavnici Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja i savjetodavnih službi informisali su poljoprivrednike o vrstama podrške, investicijama koje se podržavaju, visinom podrške, potrebnoj dokumentaciji za ostvarivanje podrške, dinamikom sprovođenja mjera, kao i načinom podnošenja zahtjeva za podršku.

Posebna pažnja bila je posvećena novinama u odnosu na prethodnu godinu, kao što su smanjenje kriterijuma prihvatljivosti za direktna plaćanja kako u stočarskoj tako i u bilj-

Predstavljanje ovogodišnjeg agrobudžeta bila je Prilika da se Proizvođači Podsjete na obavezu da se uPišu u registar PoljoPrivrednih gazdinstava, kako bi ostvarili Pravo na Podršku. noj proizvodnji, uvođenje premija za preradu mlijeka na gazdinstvu, i stavljanje posebnog akcenta na podršku mladim poljoprivrednicima, koji imaju mogućnost da kroz više mjera ostvare podršku i do 70%. Takođe, starosna granica za podršku pokretanju poslovanja mladih

poljoprivrednika povećana je sa 30 na 35 godina starosti.

Najavljen je početak sprovođenja IPARD programa u Crnoj Gori i pojašnjeno da će u narednom periodu biti raspisan Javni poziv.

Poljoprivredni proizvođači najveću zainteresovanost izrazili su za mjere podrške vezane za oblast stočarstva, podršku investicijma u preradu na gazdinstvu, pčelarstva i podrške za izgradnju bunara i bistjerni.

Predstavljanje ovogodišnjeg Agrobudžeta bila je prilika da se proizvođači podsjete na obavezu da se upišu u Registar poljoprivrednih gazdinstava, kako bi ostvarili pravo na podršku.

R.V.N.

Bijelo polje: integracija povratnika

Smolović Se SaStao Sa delegacijom SvjetSke banke

Predsjednik Opštine Bijelo Polje, mr Petar Smolović, juče je razgovarao sa delegacijom Svjetske banke koju je predvodio Stavros Stavrou, viši specijalista za socijalni razvoj. Tema sastanka bila je ponovna integracija lica - povratnika iz inostranstva u socijalne tokove sa posebnim akcentom na pripadnike romske populacije.

Dogovoren je nastavak zajedničkih aktivnosti na detaljnoj analizi iz te problematike kao i konkretan plan mjera za njihovo rješavanje. Ustanovljeno je da postoji mogućnost da se u Bijelom Polju realizuje pi-

lot projekat za socijalnu integraciju ove populacije.

Sastanku su prisustvovali konsultant CEED-a Darko Pekić, menadžer Opštine Fahrudin Begović, sekretarka

Sekretarijata za lokalnu upravu Saida Čikić, direktor Centra za socijalni rad Admir Mustajbašić i rukovodilac službe predsjednika Opštine Božica Zeković.

B.Č.

30

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 2. 2018.

PRIČA ZA VIKEND NOVINE DEVEDESETOGODIŠNJE BIHO

AKO NEMA SRCE ŠIROKO, ČO Sve su majke slale jednoga vojnika, ja dvojicu u mornaricu, gospodsku vojsku, Titovu vojsku. Bila sam vrijedna, živa žena, pa sam sve postigla, lijepo ih odnjivila

⌦ Samir Rastoder Devedesetogodišnja Bihorka Đulsa Muhović od milošte ili skraćeno Đula, staračke dane provodi u Podgorici kod rodbine jer su joj svi “po svijetu proputili”. U kući na Koniku, podgoričkom naselju, Đula je proslavila ulazak u desetu deceniju života. Ljeti se vraća u Trpezi, gdje sa svojom porodicom “udiše dobri bihorski vazduh”. Tri puta je rodila blizance i ima 50 unučadi i praunučadi.

Danas punite devedeset godina. Pričali su mi stariji da se nikad niko nije upisao u knjige kad se rodio, nego su djeca išla sama pa se upisivala.

- Nije bogomi. Moj je otac bio hodža, klanjao je i postio.

Redovno je djecu upisivao. Đe je bio hodža?

- Niđe, samo je klanjao i postio. Bio je veliki domaćin.

Kako ste se prezivali?

Hodžić rodom, a Muhović udata.

Sa koliko godina ste se udali?

- Ja sam malo posijedila poviše, od 16 godina.

Bogami ste zakasnili?

- Pa ja da ne zakasnim požurih, ali ne žalim. Fino sam se udala, finu porodicu. I finog sam muža imala. Ali, nažalost, otišao je malo ranije. I sin mi je otišao. Imam djecu dobru, porodicu, snahe, sve mi je fino.

Koliko imate djece?

- Imala sam osmoro. Sin mi je najstariji umro, ostali su mi unuci. Imam dobre snahe, od dobrih ljudi. Ja sam gledala odakle ću da ih oženim. Za sve smo šitali i to je važno bilo. Ako nije sudski zakačeno, ako nije nešto u redu, ja ne volim u kuću da mi dođe. Unučad mi dobra, paze me. Na našem terenu, mislim da sam

najsretnija majka. Imam 20 unučadi, ja mislim. A praunučadi 30. Triput sam se dvojčila, triput imala blizance. Nijesam tad imala ni struju ni vodu, nego lampu i fenjere.

Najmlađi kad su rođeni dobila sam struju i vodu, imala sam komfor kao ovdje. Kad sam rodila najmlađe, plakala sam što sam rodila, kud ću pet sinova. Treba šest kuća da se napravi, treba veliko imanje, a evo sad sve ostalo, sve zatvoreno. Idem na ljeto tamo, a zimi ne daju mi djeca, ovdje sam u toplije krajeve.

Ti blizanci, jesu li svi bili sinovi?

- Bila je jedna ćerka i pet sinova. Sve su majke slale jednoga vojnika, ja dvojicu u mornaricu, gospodsku vojsku Titovu vojsku. Bila sam vrijedna, živa žena pa sam sve postigla, lijepo ih odnjivila. Samo da nemaju problema sa zakonom, drugo je sve lako, sve će se postić’. Ni gladna, ni žedna, ni gola. Nijesam htjela daleko da se udam, jedno pet, šest koraka. Bilo Titovo doba, šarena kola, igranke, konferencije, nijesmo se sastajali sa momcima, ali smo se pismima čuli i uzimali. Nit’ sam ja smjela. Otac mi je bio opasan, nije dao druženje sa momcima. Od 16 se udala, od 17 u domovini. Muž nije imao majku, ali je imao dobru maćehu, dao joj Bog na taj svijet sve najljepše jer me je prihvatila kao svoje dijete, a i ja sam slušala. Tad se moralo slušat, djeca su poslušna bila. Pisma sam ja pisala. Završila sam četiri razreda. U maj se zaratilo, a u jun sam trebala da završim pa sam jedan mjesec ostala dužna četvrtom razredu. Zaratilo se 41. Školu sam učila u Trpezima, gdje je tada imalo ta četiri razreda, a kad je došao Tito „osmoletka“.

MUŽ ZASLUŽUJE POŠTOVANJE AKO NIJE PIJANI CA I PROPALICA Đula priča i da pisma ne čuva, ali da “ima žali” za mladošću, jer da se starat mora. Neobično joj što je rodila triput po dvoje djece, a da nikad ni na kontroli nije bila. Svu djecu je kući rodila, a od pomoći je imala jednu ženu. Sjutradan bi nastavila normalno sa poslom kao da nije rodila. Pomuzi ovce i krave. Kaže da je imala dobar brak i ćutek nije nikad zaslužila, jer smatra da muž uvijek mora biti stariji, ali ne po godinama, nego što zaslužuje pažnju, poštovanje, ako nije propalica i pijanica, jer “to se ne može trpjeti, nije žena robijaš”.

- Ako žena ne poštuje muža, niko nju ne poštuje živ. U braku ljudi treba da budu složni i vjerni. Ne zove se brak da se vežeš već da se voliš i poštuješ.

Priča i o tome kako je bila šnajderica, tkala ćilime, tkala stazice, radila sve što je pare donosilo, da djecu izdržava. Mašinu još čuva i pokloniće je snahi. Žnjela je žito, kopala kukuruz. I nije samo kopala i orala, jer bilo je dosta ljudi. Sada je sve trnje po njivama...pa iako ljudi dolaze na odmore, napravili su fine kuće, ima struje, telefona, svaka kuća kola, na selu kao u gradu.

Kaže da se najviše plaši kriminala, svađe i pijanke.

Bila je predsjednica Antifašističkog vijeća za taj kraj i priča o tome kako je to bila lijepa titula za to doba, ali se nje odrekla kada je dobila djecu, jer nije mogla da postigne toliko obaveza. Bila je na Titovom grobu, jer su tako odredili. Smatra da ko je cijenio i poštovao, Titovo je vrijeme bilo dobro, da je bila sloboda, da si mogao mirno spavati i na ulici. Priča i o tome da su joj danas djeca „podaleko“. Neki su

tu, neki u inostranstvu. Dođu ljeti da je posjete. Kaže i da nije ni inostranstvo zlatno i sjajno, već da je moralo da se ode.

Gajila je duvan dok je mogao da se proda, a nikad nije duvanila. I da se pomalo sadilo, da se ima za sebe. Stoke je dosta imala. I ovce i krave i koze. Za njih kaže da su „napast“.

Brat joj je Džeko Hodžić. Bio je na Golom otoku “na Infobiro”, ali nikada nije imala nikakvog problema zbog toga.

Ljudi ga “ošpijali”, pa je zato tamo završio. Tjerao je pravdu, “pa je zalutalo to u Titovo vrijeme”.

MAHMUT ADRO VIĆ JE BIO VELIKI I DOBAR ČOVJEK Rata se dobro sjeća. Početka, partizana, po šumi im je nosila hranu. Brat joj je bio, pa je znala đe se nalazi, kada bi obišli teren davala im je hranu, ali penziju boračku nije dobila. Nije imala godine. Bilo je teško, pa nijesu znali na koju stranu krenuti, sa Osmanom Rastoderom ili sa partizanima. Brat joj je bio borac i komunista, deset puta su joj kuću pretresli, kudeljica vune nije ostala što Osmanovi ljudi nijesu pretresli. Na kraju su Osmana Rastodera ubili, a kuću su mu zapalili, gdje mu je i

Bila je jedna ćerka i pet sinova. Sve su majke slale jednoga vojnika, ja dvojicu u mornaricu, gospodsku vojske, Titovu vojsku. Bila sam vrijedna, živa žena pa sam sve postigla, lijepo ih odnjivila. Samo da nemaju problema sa zakonom, drugo je sve lako, sve će se postić’. Ni gladna, ni žedna, ni gola. Nijesam htjela daleko da se udam, jedno pet, šest koraka

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 2. 2018.

AKTUELNO

31

ORKE ĐULSE MUHOVIĆ OD MILOŠTE ILI SKRAĆENO ĐULE

OVJEK NE MOŽE BITI DOBAR Na našem terenu, mislim da sam najsretnija majka.

Imam 20 unučadi, ja mislim.

A praunučadi 30. Triput sam se dvojčila, triput imala blizance. Nijesam tad imala ni struju ni vodu, nego lampu i fenjere. Najmlađi kad su rođeni dobila sam struju i vodu, imala sam komfor kao ovdje. Kad sam rodila najmlađe, plakala sam što sam rodila, kud ću pet sinova

žena izgubila život u požaru. Kaže da su četnici krenuli na pohod da pale sve, pa im se učinjelo da vide džamiju i vratili se. Vjeruje da bi cijelu Petnjicu zapalili. Dolazili su kod njenog oca četnici i komunisti da se dogovore gdje da čekaju Njemce, ako ih napadnu. Nakon dogovora četnici na jednu stranu, a partizani, kojih je bilo malo, na drugu. Centar četnicima je bila Polica.

Toga dana je poginuo Mahmut Adrović sa bratom. To su bili studenti koji su se razdvojili i otišli ka Petnjici. Za Mahmuta kaže da je bio veliki i dobar čovjek. Njen otac je bio bogataš, pa se družio sa Mahmutom. Kad bi Mahmutu nešto zafalilo znao bi kome da se obrati, jer je njen otac pomagao i drugim studentima. Babačić, Duraković, Huremović i dva Hodžića, u to doba studenti. Jedan Hodžić za doktora, a drugi pravo. Kada se zaratilo, brat joj je došao iz Beograda. Osmana nije zapamtila po dobru, jer je otjerao njenog brata, a nekoliko nedužnih ljudi je otjerano za Njemačku. Jednog Durakovića su otjerali na godnu dana, ali došao je živ. Bilo je to zlo vrijeme.

MITRALJEZ JE BIO SPREMAN DA MI STRIJE LJAJU BRATA Kaže da je sada sloboda i da voli vrijeme. Svi

su složni i ne treba gledati ko je ko. Samo treba gledati ko je čovjek, ko zna šta je familija, šta je “siromaštinja”.

- Ako nema srce široko, čovjek ne može biti dobar.

Pamti i lijepa i loša vremena. Kao najljepša uspomena ostala joj je ona kad joj je brat došao iz partizana. Kada je prošao korpus iz primorja našla je kapu petokraku koju je stavila na glavu i sva srećna požurila do kuće i tamo zatekla brata. Tu noć pamti po velikoj žalosti jer je to bila noć kada je poginuo jedinac brat njene maćehe i još jedan hodža. Zapravo, ispričala je taj tragičan događaj, kako su u baraci na vrhu sela, Babići, otac i sin i hodža odsjeli. A hodža, imao bradu. Pa, partizani iz korpusa misleći da su četnici, ubiju ih.

Priča i o tome kako je u ovim selima samo jedan učitelj bio pravoslavac, da je bio iz Andrijevice i službovao u Trpezima i da je nju učio. I da je imao i kuću i imanje. Zvao se Milan Perović. Sjeća se da bi svako jutro svratio kod njenog oca na rakiju, pa onda na učenje. I da je poslije prodao imanje i otišao.

O svom mužu, kaže da je umro u 83. godini, poslije 62 godine braka. Žali što

nije živ da vidi svu ovu finu omladinu, unučad, snahe... Bio je samo pet godina stariji od nje, a preminuo je od moždanog udara. Priznaje da kada bi se on naljutio, ona bi ćutala, da se zna da je muž starješina kuće, pa i ako joj nije bilo ni malo pravo.

Vjeruje da sloga kuću gradi i da je ona zato stalno bila strpljiva.

Sjeća se da je muža uvijek zasmijavala. Kaže, bolje da ga nasmije nego da ga ljuti.

Najteži trenutak u životu joj je bio kada je vidjela da će joj strijeljati brata, u 27. godini. Najteže je bilo što to mora da gleda, a ne smije da se priđe. Mitraljez pripremljen i čekaju da ga strijeljaju, ako ne kažu đe je brat.

U tom trenutku je stigla albanska aktivna vojska koja je stanovala u kuli Osmanovića, jer je Redžo Osmanović javio, pa su ih oni rastjerali. A naši ljudi „seljaci, svakoje pušku natovarilo i čekaju da strijeljaju dijete ako ne kažemo gdje je Džeko“. I jedni Albanci su bili komunisti, jedan uze majci dijete u naručje i ispjevao je jednu pjesmu, a samo je dvije riječi albanske zapamtila „ćoj đaljo, ćoj ređo“.

- Samo naši ljudi su teror vršili nad nama. Sto suda pčela prevrnuto. Bježali smo na planinu.

Danas, velike su joj godine kaže, ali zahvalna je što smo je saslušali da ispriča priču. U Trpezi će opet doći u maju, jer ima veliku baštu. Nada se da će tu biti posijano povrće kao nekada, ali ona ne može.

Sina savjetuje da uvijek zakopča džepove jer mu u svakom času može neko „peljnuti“ nešto, pa da on nedužan odgovara. Sa njom rote među snahama nema, jer ona lijepo zbori, pa su i svi takvi.

34

KULTURA

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 2. 2018.

REDITELJKA MARIJA PEROVIĆ O NOVOJ SERIJI ª GR

ŠARMANTNE JUNAKINJ DIRLJIVOJ ŽENSKOJ PRI ⌦ Sonja Ičević

G

rudi, najnoviji crnogorski televizijski projekat je nostalgično putovanje u Nikšić, ali prije svega pokreće važnu temu u našem društvu - borbu protiv kancera dojke.

Pripadnici srednje klase, intelektualci, neostvareni i šarmantni anti-junaci, roditelji i oni koji pokušavaju da se ostvare kao roditelji heroji su novog televizijskog projekta crnogorske rediteljke Marije Perović, porodične mini-serije “Grudi”, koju će crnogorska publika imati priliku da pogleda na javnom servisu najkasnije u oktobru.

Serija je nastala po ideji i scenariju Marije Perović i Vladislave Vojnović, a uloge tumače neki od najboljih glumaca iz regiona. Tako se u glavnim ulogama pojavljuju Dubravka Drakić, Nada Šargin, Marija Škaričić i Vojin Ćetković. Pored njih, igraju još i Mira Banjac, Peđa Bjelac, Branimir Popović... Direktor fotografije je Dušan Gru-

bin, scenografkinja Dragana Baćović, a kostimografkinja Tijana Todorović. “Grudi” su osmišljene kao serijal od četiri epizode koje su snimane uglavnom u Nikšiću, rodnom gradu rediteljke, a neke scene snimane su u Tivtu u Beogradu. U koprodukciji sa Radio televizije Crne Gore seriju realizuje producentska kuća „Meander film“.

■ NOSTALGIČNO PUTOVANJE

Najnoviji crnogorski televizijski projekat predstavlja nostalgično putovanje u Nikšić, onakav kakvog ga rediteljka pamti, ali prije svega “Grudi” pokreću važnu temu u našem društvu, kojoj nije posvećena dovoljna pažnja -

4

EPIZODE IMAĆE SERIJA “GRUDI”, A PREMIJERA JE PLANIRANA ZA OKTOBAR

borbu protiv kancera dojke. Serija osim dramskog, umjetničkog, humorističkog, melodramskog, stoga, ima i edukativni značaj, jer skreće pažnju na vrline i mane savremenog društva - tempo života, trka za afirmisanjem, opstanak, prijateljstvo, podrška, generacijski sukob i želja za boljim životom. Nakon

Glavni mušku ulogu u seriji tumači Vojin Ćetković

MISLIM DA SAMO OTVORENIM RAZGOVOROM O SVIM NAŠIM PROBLEMIMA, A POGOTOVO O BOLESTIMA, BOLESTI MOŽEMO IZLIJEČITI

igranog dijela, slijedi snimanje značajnog, dokumentarnog segmenta, pa se u strukturu uključuju autentični, a ne fiktivni likovi – ljekari, psiholozi, istoričari, koji će iz pozicije

Novi kvalitet i raznolikost domaćih televizijskih serija “Grudi” su treća televizijska serija koja je u Crnoj Gori snimljena u posljednje vrijeme, uz projekat sa istorijskom tematikom Željka Sošića, “Božićni ustanak” i prvi crnogorski sitkom “Dojč kafe” Dušana Kovačevića. Ipak, i pored nedovoljnog broja snimljenih televizijskih serija u našoj zemlji, Marija Perović ističe da treba da nas raduje njihova žanrov-

ska raznolikost i novi kvalitet koju ta raznovrsnost nudi.

“Odavno već ne možemo i ne treba da pričamo o audiovizuelnim djelatnostima u našoj zemlji kao o počecima, već o kontinuitetu. Sa ponosom mogu da kažem da je i Fakultet dramskih umjetnosti, na kojem predajem, u velikoj mjeri promjenio našu scenu i kreirao novu profesionalnu realnost.

Filmski centar Crne Gore će uspostaviti temeljne profesionalne standarde, kontinuitet, pouzdanost i mogućnost plasmana svega onog što je dobro u crnogorskoj produkciji na većem tržištu. Sa Filmskim centrom može nama u Crnoj Gori biti samo lakše, iako će na neki način posla biti više, ali van granica ćemo biti prepoznatljiviji”, smatra Perović.

Sa snimanja u Nikšiću

KULTURA

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 2. 2018.

Foto:arhiva DN

RUDIº

JE U IČI

Dočarali smo duh Nikšića u kojem sam odrasla Utisci koje rediteljka nosi sa snimanja su sjajni, kao i komentari prepoznatljivih glumačkih imena koji su joj u realizaciji cijele priče pomogli.

“Možda sam ja ‘u godinama’ kada u procesu snimanja, bez obzira na sve neizvjesnoti koje sa sobom nosi, istinski uži-

vam… Pogotovo su veliki merak bila i naša godišta i nekako slična iskustva koja imaju junakinje ove priče. Čini mi se da su glavni glumci donijeli likove na autentičniji i prisniji način od napisanog i da smo uspjeli da na pravi način dočaramo duh grada u kojem sam odrasla”, kaže rediteljka.

Foto:Miloš Zvicer

Perović

Foto:Miloš Zvicer

struke govoriti o problemima grudi, kazala je u razgovoru za Vikend novine rediteljka Marija Perović.

“Serija govori o tri dana u kojima se susreću četiri najbolja prijatelja na proslavi godišnjice mature. Svaka od epizoda posvećena je jednom od glavnih junaka, a to su tri žene - Ana, Zorka i Jelena, i jedan muškarac, pa pratimo promjene koje se dešavaju u njihovim životima. Serija ima atipične junakinje i junake, koji su u srednjim godinama, završili su fakultete i željni su života.

Jedna od junakinja serije je bolesna, te je ovo prije svega priča o požrtvovanju, prijateljstvu i ljubavi, muškoženskoj i ljudskoj”, objasnila je Perović, dodajući da su glavne junakinje, različite i bliske, te da zajedno sklapaju sliku idealne žene.

35

■ NEOPHODAN JE OTVOREN RAZGOVOR

“Svakoj od njih nedostaje ona druga ili treća ili prva da bi bile potpune. Glavni glavni muški lik je idealna projekcija svake žene, on ih razumije i djeluje”, kaže Perović.

Na ideju o snimanju serije sa pomenutom tematikom rediteljka je došla upravo na proslavi godišnjice sopstvene mature.

“Tada sam čula da se ta priča krije, sakriva… Mislim da samo otvorenim razgovorom o svim našim problemima, a pogotovo o bolestima, bolesti možemo izliječiti. Ministarstvo zdravlja je prepoznalo tu potrebu i aktuelnost ove teme, pa je zato pokrovitelj serije. Ali, naglasila bih da ovo nije priča o bolesti, ovo je na prvom mjestu priča o životu”, napominje Perović.

Nakon igranog dijela, slijedi snimanje značajnog, dokumentarnog segmenta, pa se u strukturu uključuju autentični, a ne fiktivni likovi – ljekari, psiholozi, istoričari, koji će iz pozicije struke govoriti o problemima grudi, kazala je u razgovoru za Vikend novine rediteljka Marija Perović

3

ŽENSKA LIKA - ANA, ZORKA I JELENA, NALAZE SE U FOKUSU OVE TELEVIZIJSKE PRIČE, A TUMAČE IH DUBRAVKA DRAKIĆ, NADA ŠARGIN I MARIJA ŠKARIČIĆ

Dubravki Drakić povjerene ja jedna od glavnih uloga Iako Ana, Zorka i Jelena jesu Crnogorske, rođene su i odrastale na ovom tlu, ovo nije isključivo lokalna priča.

■ CRNOGORSKE HEROINE

“Heroine ove televizijske priče pokušale su svoje živote da trasiraju na drugačiji način. Možda je najviše Zorka po mentalitetu crnogorska, ali ona svoju životnu priču najviše i mijenja.

Dakle, junakinje su žene u najboljim ili najgorim godinama. Dovoljno su stare da imaju iskustva, a dovoljno mlade da na ta iskustva još uvijek mogu da utiču.

One su u prostoru po životnom stažu koji je u nekim ozbiljnim sistemima i državama pravi i najbolji, a kod nas najčešće depresivan i deprimirajući - pogotovo za žene. ‘Grudi’ takođe govore da nikada nije kasno za novi početak. Svi mi koji govorimo jezikom koji razumijemo treba da se po-

Serija je nastala po ideji i scenariju Marije Perović i Vladislave Vojnović, a uloge tumače neki od najboljih glumaca iz regiona. Tako se u glavnim ulogama pojavljuju Dubravka Drakić, Nada Šargin, Marija Škaričić i Vojin Ćetković

trudimo i prihvatimo priče koje nas se tiču univerzalno, regionalno, pa tek onda lokalno…. Cijeloj regiji fali ženskih priča…”, smatra Perović.

Prema planu, “Grudi” bi trebale biti emitovane i u regionu.

36

KULTURA

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 2. 2018.

ANIMIRANIM FILMOM VESA ANDERSONA POČELO 68. IZDANJE FILMSKOG FESTIVALA U BERLINU

OTVARANJE U ZNAKU KAMPANJE “ME TOO” I CRNOG TEPIHA Projekcijom animiranog filma “Ostrvo pasa”, američkog reditelja Vesa Andersona, svečano je otvoreno 68. izdanje Međunarodnog filmskog festivala u Berlinu. Ovo je ujedno prvi put da animirani film otvara Berlinale.

Anderson je 2014. godine takođe otvorio prestižnu smotru ekscentričnim filmom “Grand Budapest hotel”, koji je kasnije osvojio četiri Oskara. “Ostrvo pasa” jedan je od 19 filmova koji se takmiče za prestižne nagrade Zlatni medvjed i Srebrni medvjed, a

dodjela nagrada zakazana je za 24. februar.

Akcenat na otvaranju bio je na “Me too” kampanji, a direktor festivala Diter Koslik je na otvaranju kazao da je izostavio iz selekcije mnoge filmove upravo zbog navoda za seksualno uznemiravanje protiv režisera, scenarista i glumaca koji su radili na njima.

Organizatori nisu prihvatili peticiju 21 hiljade osoba da se žrtve seksualnog uznemiravanja podrže tako što će umjesto crvenog prostrijeti crni tepih.

S.I.

PREMIJERA: ª PRODAVNICA IGRAČAKAº U REŽIJI JAROSLAVA ANTONJUKA

PRIČA O VJEČNOJ RAZAPETOSTI IZMEĐU BITI I IMATI

⌦ Sonja Ičević

P

redstava postavlja značajno pitanje - Da li nas onim što jesmo čine materijalne stvari, koje možemo posložiti na jedan spisak, ili iskustva i poznanstva.

Predstava “Prodavnica igrača”, sa lutkarske scene za djecu Gradskog pozorišta iz Podgorice, premijerno će biti izvedena u sali Dodest KIC-a “Budo Tomović”, večeras od 20 sati.

Autor teksta je rumunski književnik Aleksandru Popesku, a režiju i adaptaciju potpisuje poljski reditelj Jaroslav Antonjuk, kome je ovo druga saradnja sa podgoričkim teatrom.

Uloge tumače Katarina Krek (Dina), Goran Slavić (Odžačarčić), Branka Femić (Noć), Branko Ilić (Prodavac) i Pavle Ilić (Lažov, Mudrijaš, Vrdalo). Izbor songova potpisuje reditelj Antonjuk, scenograf, kostimograf i kreator lutaka je

Eva Farkašova, kompozitor je Bogdan Szczepanski, dramaturg je Zoran Đerić, autor video animacija je Vladimir Slalinka, korepetitor Davor Novak, prevod teksta potpisuje Pero Mioč, dok je fotografije radio Duško Miljanić.

■ NEPROMIŠLJENE ŽELJE

“Prodavnica igračaka” je priča o vječnoj razapetosti između “biti i imati”, priča o potrazi za iskušenjima, glamurom i sjajem, ali ujedno i priča o prijateljstvu, hrabrosti, posvećenosti i vještini donošenja mudrih odluka, kazao je na konferenciji za novinare reditelj

Antonjuk.

“Ovaj tekst napisan je prije 30 godina, ali je zadržao aktuelnost. Naravno, prilagodili smo priču ovom vremenu i podneblju. U komadu govorimo o Dini, djevojčici koja ima nepromišljene želje, a igračke ne plaća novcem, već godinama života. Dinina želja za posjedovanjem stvari veoma brzo učiniće je staricom. Materijalne stvari ne donose sreću, suština se krije u drugim stvarima. Rekao bih da je ovo više priča za roditelje, kako bi shvatili da je vrijeme provedeno sa djecom važnije od poklona koje im možemo dati”, kazao je reditelj.

Antonjuk je za Gradsko pozorište režirao “Ružno pače”, predstavu koje je nagrađena na devet festivala. Kako ističe, vidna je transformacija u ansamblu Gradskog pozorišta, a dodatna poboljšanja, uvjeren je reditelj, donijeće useljenje u

Mi, odrasli, stvorili smo svijet u kojem se ljudi rangiraju na osnovu toga koliko i kakve stvari posjeduju. Zato je važno da roditelji pogledaju predstavu, kako bi razmislili o tome koje vrijednosti treba narednim generacijama da usade

sopstvenu zgradu.

“Kao i prvi put, zatekao sam kreativnu ekipu koja mnogo daje reditelju. Imam priliku da radim u brojnim regionalnim teatrima, ali uvijek izdvajam ovo i banjalučko pozorište”, kazao je Antonjuk.

■ STVORILI SMO

PLANINU POTREBA

Glumica Katarina Krek istakla je da predstava postavlja značajno pitanje - Da li nas onim što jesmo čine materijalne stvari, koje možemo posložiti na jedan spisak, ili iskustva i poznanstva, te zbog čega treba da se nerviramo, a šta bi smjelo da nas opsjeda.

“Kapitalizam i konzumerizam karakteristike su ovog vremena. Sve se svelo na posjedovanje stvari i rangiranje

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 2. 2018.

kultura

Tim CenTra za konzervaCiju i arheologiju

Sprovođenje konzervatorskih mjera će trajati dva mjeseca

Preventivne mjere na Duklji

perioda u Duklji. U okviru ovog projekta stručnjaci Centra za konzervaciju i arheologiju rade na zaštiti arhitektonskih ostataka do izrade finalnog konzervatorskog projekta, kojim će se ovo kulturno dobro valorizovati na način kakav zaslužuje”, navodi se u saopštenju.

Sprovođenje konzervatorskih mjera će trajati dva mjeseca, a bazirano je na prethodnim arheološkim i konzervatorskim istraživanjima sprovedenim 2017. godine, koje je Ministarstvo kulture finansiralo kroz Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara.

S.I. Foto: Duško Miljanić

Stručni tim konzervatora Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore od početka januara ove godine radi na spovođenju preventivnih mjera na arheološkom lokalitetu Duklja, saopšteno je iz Ministarstva kulture.

Preventivne mjere se sprovode u zapadnom dijelu grada, na novootkrivenoj vili urbani, koja je devastirana izgradnjom želježničke pruge.

“Prema arheološkim pokretnim nalazima (fragmentima amfora i staklenog posuđa) objekat datira iz 4. vijeka i za sada predstavlja jedinu otkrivenu luksuznu građevinu ovog

Scena iz predstave

Foto: Duško Miljanić

Kreatorka lutaka je Eva Farkašova

po tome šta neko ima. A to smo mi odrasli stvorili, zato je važno da i mi pogledamo predstavu, pa da se zapitamo koje su to vrline koje treba da prenesemo i usadimo narednim generacijama”, kazala je Krek.

Branka Femić istakla je da ova predstava nosi snažnu poruku, važnu za današnje vrijeme, te da umjesto što neprestano kupujemo djeci stvari, treba da shvatimo da je najdragocjenija stvar koju možemo da im darujemo naše vrijeme.

Branko Ilić istakao je da je ova predstava više za odrasle, nego

37

za djecu, jer mijenjajući roditelje mijenjamo djecu. On je podsjetio na riječi bivšeg urugvajskog predstavnika Hosea Muhike, koji je kazao da smo stvorili planinu ogromnih potreba, i neprestano kupujemo i bacamo, a nijesmo svjesni da svaki put kada nešto kupimo, ne plaćamo to novcem, nego plaćamo vremenom provedenim da taj novac zaradimo.

“Vrijeme je najskuplje, vrijeme koje prolazi je zapravo život, a život nema cijenu”, kazao je Ilić.

Repriza je zakazana za nedjelju od 12 sati u sali Dodest.

38

SVIJET

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 2. 2018.

DOJČE VELE: STAV VAŠINGTONA O STRATEGIJI EU O ZAPADNOM BALKANU

CIJELA I SLOBODNA EVROPA SAMO SA BALKANOM “Jedini način da tranzicija na Balkanu bude uspješna je da Evropa i Amerika stanu rame uz rame u tome”, kaže za Dojče vele (DW) Džonatan Kac, viši savjetnik Njemačkog maršalovog fonda u Vašingtonu. Zanimljivo je da se i danas, skoro tri decenije od pada Berlinskog zida i sloma komunizma, govori o “tranziciji”. Američka pozicija prema Balkanu postaje zanimljiva u svijetlu aktuelnih događaja - preuzimanja administracije od strane Donalda Trampa te predstavljanja strategije EU za Zapadni Balkan.

■ ZAPADNI BALKAN: OD RADOSTI DO SKEPSE

Kac kaže da angažman SAD nije (više) na onom nivou koji bi osigurao da Amerikanci budu pravi partner Evropskoj uniji kako bi zemlje tog regiona prošle tranziciju u pravom smjeru.

Ali jedino zajedno, smatra ovaj sagovornik DW-a, SAD i

EU mogu da se suprotstave “ruskoj propagandi” i miješanju u evropske poslove, uključujući i izbore, ali i sve većem ekonomskom prisustvu Rusije posebno u energetskom sektoru Zapadnog Balkana.

■ POTREBNI

JASNI ROKOVI

“U isto vrijeme, pristupni proces EU je veoma tehnički i birokratski, pa je zato mnogo efektniji podsticaj za napredak kada se on kombinuje s punom podrškom Sjedinjenih Država”, kaže za DW Sara Bedenbou iz Atlantskog savjeta, jedna od troje autora studije o novoj američkoj strategiji na Balkanu.

U svijetlu nove, evropske strategije za Zapadni Balkan, objavljene prošle sedmice, američki posmatrači navode da je potrebno napraviti vidljiv korak naprijed. Jer, kako kažu, vrijeme više nije saveznik svih balkanskih pretendenata na EU: kod nekih se osjeća zamor, a drugdje je sve više prisu-

tan euroskepticizam.

“Jedna od češćih zadrški, koje čujemo kroz pritužbe iz regiona, je nedostatak jasne perspektive u vezi sa vremenskim rokovima, pa to otežava ostajanje zemalja na kursu reformi i političkih napora u pristupnom procesu”, kaže Bedenbouova. Zato je važno imati “akcioni plan s rokovima”. Amerikanci smatraju da će “ključni momenat” sljedećih mjeseci biti samit zemalja Zapadnog Balkana u Bugarskoj, prvi na kojem će od sastanka u Solunu 2003. godine učestvovati sve članice EU.

■ DA LI TRAMP STVARA KONFUZIJU?

“Kad govorim s evropskim zvaničnicima, oni otvoreno ističu da žele ne samo američki angažman, već i američko liderstvo na Balkanu”, dodaje Džonatan Kac. On ističe da se zbog pozicije predsjednika Donalda Trampa prema Rusiji “stvara konfuzija, a to može poslati pogre-

šan signal za zemlje koje su pod uticajem ruske propagandne agresije”.

Poznavaoci prilika u Vašingtonu tvrde da Tramp nije direktno uključen u kreiranje američke politike prema Balkanu. Ohrabrujuće je, kažu, to što se predsjednik “okružio odličnim ljudima” koji dobro poznaju taj dio jugoistočne Evrope.

Postoji, međutim, i Gordijev čvor koji može usporiti Evropu u tome da bude “cijela i slobodna” (whole and free) kako je 1989. u Majncu, u tada još podijeljenoj Njemačkoj, viziju kontinenta predstavio tadašnji američki predsjednik Džordž Buš Stariji.

Taj Gordijev čvor u Vašingtonu i danas lociraju u Bosni i Hercegovini.

Odmah nakon objavljivanja evropske strategije za Zapadni Balkan, u Sarajevu se oglasio predstavnik EU Lars Gunar Vigemark, navodeći da BiH, u neko doba, neće moći dalje prema Evropskoj uniji ako se Dejtonski ustav

ne prilagodi standardima EU.

■ NIJE GOTOVO BEZ BIH I KOSOVA

U Vašingtonu pak podsjećaju da za promjenu Dejtona nema čarobnog štapića, znajući koliko je teško doći do unutrašnjeg i međunarodnog konsenzusa po tom pitanju.

“Oni koji su oko stvaranja Dejtona bili najviše involvirani, moraće da iznađu adekvatnu formulu za te reforme”, kaže Kac. “Očigledno da je situacija oko BiH i dalje puna izazova, ali jasno je da nijedna zemlja ne smije biti ostavljena po strani u procesu priključenja EU.” Očito je, slažu se i drugi, da bez obzira koliko Crna Gora i Srbija za sad prednjačile ka članstvu u EU, napredak regiona neće biti kompletan bez BiH, a onda i Kosova.

“SAD treba da pokažu više političkog i diplomatskog napora da bi se riješio teški izazov koji sprječava napredovanje i vuče BiH unazad”, dodaje Kac.

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 2. 2018.

svijet

39

Independent: skandal sa humanItarcIma, osIm haItIja, obuhvata I kosovo I bIh

Gdje God ima rata i siromaštva žene i djeca će biti iskorišćavani

N

akon što je otkriveno da su humanitarni radnici organizacije “Oksfam” plaćali žene na Haitiju za seksualne usluge, kao i da je među njima vjerovatno bilo i maloljetnica, osvanule su izjave svjedoka i dokazi o sličnim događajima na drugim mjestima gdje su humanitarci bili zaduženi da pomognu lokalnom stanovništvu usljed rata ili prirodne katastrofe.

Kako navodi britanski Independent, to se dešavalo i na Kosovu i u Bosni i Hercegovini. “Tokom mog prvog putovanja na Kosovo 1999, ubrzo nakon završetka rata, vozač mi je rekao da se tamo gradi veći broj bordela blizu oblasti u kojima su se nalazili pripadnici humanitarnih organizacija i misije UN, zato što su mnogi muškaraci koji su tamo bili stacionirani često koristili ‘usluge’ prostitutki”, navela je novinarka Džuli Bindel.

Dodaje da je vidjela mnoge muškarce kako ulaze u bordele, “uprkos činjenici da su mnogi od njih bili tamo kako bi savjetovali lokalne vlasti o strategijama borbe protiv trgovine ljudima”.

Navodi i slučaj kad je Katrin Bolkovac, koja je nadgledala misiju UN u

Bosni i Hercegovini, tužila svoje nadređene za nepravedno otpuštanje 1999. godine, nakon što je prijavila da pripadnici misije plaćaju za seksualne usluge, siluju maloljetne djevojke i učestvuju u trgovini ljudima.

“Bila sam na Balkanu kada se ta priča pojavila i pričala sa brojnim zvaničnicima UN o tome. Mnogi sa kojima sam razgovarala su ili oprav-

Među prostitutkama i djeca Za Haiti je direktor “Oksfama” priznao da su on i humanitarni radnici na tom području koristili prostitutke i plaćali im iz fonda za humanitarnu pomoć. Među prostitutkama je, navodi Independent, vrlo vjerovatno bilo i djece. Sve to se na Haitiju dešavalo nakon razornog zemljotresa 2010, u kom je stradalo više od 220.000 ljudi, povrijeđeno preko 300.000 i oko milion i po ostalo bez doma.

“Postoji mnogo navoda da su neki visoki zvaničnici humanitarnih organizacija koristili za seks žene i djevojčice u Čadu 2006. godine. Mnogi muškarci koji rade u zemljama u razvoju koriste žene na taj način, kao ‘zaslugu zbog posla’. Znamo da mnoga tržišta seksa u zemljama podavali one koji su plaćali za seksualne usluge, rekavši da su bili dugo daleko od kuća i da im je seks bio potreban, ili su optužili Katrin Bolkovac da je lagala”, rekla je Bindelova. Bivši policajac iz Filadelfije i istražitelj UN

put Filipina postoje zbog prisustva vojske i takozvanih mirovnjaka”, navela je Bindelova.

Ističe da mnogi humanitarni radnici i pripadnici misija UN omogućavaju i učestvuju u “užasnim kršenjima ljudskih prava”, naročito nad ženama i djecom.

“Postoji mnogo slučajeva seksualnog zlostavljanja djece i trgovine ljudima unutar sirotišta na Haitiju nakon što je bio pogođen zemljotresom, a pojedine mlade žene su govorile o tome kako ih očaj i siromaštvo primoravaju na prostituciju na ulicama. Gdje god ima sukoba, prirodnih katastrofa i siromaštva, žene i djeca će biti zlostavljani i natjerani na prostituciju”, zaključuje Independent. za ljudska prava u Bosni 2009. godine Dejvid Lemb istraživao je optužbe protiv šest zvaničnika iz Rumunije, sa Fidžija i iz Pakistana, koji su bili stacionirani u Bijeljini, a koji su, prema tim optužbama, tjerali žene na prosti-

tuciju i prodavali ih kao roblje.

Lemb je, kako se navodi, našao veliki broj dokaza kako bi otvorio istragu, ali se nakon toga suočio sa fizičkim prijetnjama, a njegovi nadležni su spriječili tu njegovu namjeru.

40

SVIJET

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 2. 2018.

TAJNE USPJEHA FINSKE, JEDNE OD NAJRAZVIJENIJIH ZEMALJA SVIJETA

DRŽAVA PO MJERI SVAKOG SVOG GRAĐANINA

U

svojoj novoj rubrici, “Apsajd” , list Gardijan odlučio je da predstavi jednu od najuspješnijih država u Evropi, ali i svijetu - Finsku. U prvoj rečenici članka, navodi se da se radi o zemlji koja je, za istorijski gledano veoma kratak period, prešla put od gladi do vrha prema svim relevantnim društveno-ekonomskim parametrima.

Novinar britanskog lista Džon Henli detaljno je analizirao šta se to toliko dobrog krije na sjeveru Evrope. Prošle godine, na stogodišnjicu svoje nezavisnosti, Finska je prema mjerodavnim međunarodnim tijelima, bila ocenjena najstabilnijom, najsigurnijom i najbolje vođenom svjetskom državom. Osim toga, treća je najbogatija, treća s najmanjim udjelom korupcije, treća po socijalnom statusu građana i druga najprogresivnija po društvenim

pitanjima. Finski pravosudni sistem je najnezavisniji u svijetu, finskoj policiji građani najviše vjeruju, njene banke su najzdravije, njene kompanije su najviše etične, na drugom mjestu je u svijetu kada je sloboda izbornog procesa u pitanju, a njeni građani uživaju najviše nivoe ličnih sloboda, izbora i blagostanja.

Ova nordijska zemlja sa svega pet i po miliona stanovnika je treća na svijetu kada na polju rodne ravnopravnosti i na petom mjestu su kada je nejedna-

43 HILJADE EURA IZNOSI BDP PO GLAVI STANOVNIKA

kost u primanjima između žena i muškaraca u pitanju. Bebe im po rođenju imaju najpoželjniju težinu, djeca su im najsigurnija, tinejdžeri drugi na svijetu u drušvenim i treći u prirodnim naukama, nabraja Henli i konstatuje da su za posljednjih vijek i po Finci učinili mnogo dobrih stvari. Novinar Gardijana tajnu finskog uspjeha istraži-

vao je kroz razgovor sa više sagovornika, a krenuo je od Bengta Holmstroma, ekonomistom koji je 2016. dobio Nobelovu nagradu za ekonomiju.

“Možemo govoriti o finskom čudu, ako se sjetimo gdje smo bili prije 150 godina. Dobro je pitanje - kako se to dogodilo?” kaže Holmstrom. Ovaj ekonomista, rođen u glavnom gradu Helsinkiju, ističe da treba biti oprezan u potrazi “formule za uspjeh”. Na svijetu nema dvije iste države i ne mora da znači da bi ono što je uspjelo u Finskoj isto tako uspjelo u nekoj drugoj državi. Premda smo naveli dugu listu socijalnih i ekonomskih parametara na osnovu kojih se njihova zemlja može ocijeniti kao uspješna, mnogi Finci se i ne osjećaju toliko superiornim i nezadovoljni su što zemlja sporo izlazi iz duge

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 2. 2018.

31

ODSTO SVOG BDP-A FINSKA TROŠI NA RAZVOJ SOCIJALNE DRŽAVE.

Godinama su Finskom dominirale rudarske i šumarske kompanije, potom se pojavila “Nokia”, nekada moćni tehnološki gigant, a danas je ova zemlja blizu prosjeka Silicijumske doline po broju startapova po glavi stanovnika. recesije, što nezaposlenost iznosi 8 odsto i što nacionalistička populistička partija uživa podršku 20 odsto biračkog tijela. U polušali, kada im neko pomene njihov uspjeh, mnogi će odgovoriti: “Nismo mi toliko dobri, koliko su drugi loši”.

■ “SISU” - NAJVAŽNIJA FINSKA RIJEČ

Bivša finska predsjednica Tarja Halonen smatra da žive u hladnom, oštrom i zabačenom području te da svaka osoba mora naporno da radi za sebe, ali i za svoje susjede. Halonen je na čelu Finske bila između 2000. i 2012. godine. Brus Orek, koji je bio američki ambasador u Helsinkiju tokom mandata Baraka Obame (i toliko mu se svidjelo, da je ostao u Finskoj i nakon

isteka mandata) smatra da je geografska “zabačenost” učinila Fince samopouzdanim, rezervisanim, ali i zavisnim od visoko kooperativnog društvenog sistema u kom su najvažnija pravila. Od svih finskih riječi koje se teško mogu prevesti na engleski, ona koju Finci najčešće navode jeste riječ “sisu” - vrsta hrabre, stoičke upornosti na kojoj se istrajava bez obzira na posljedice. “Sisu” je ono što je u periodu od 1939. do 1940. godine omogućilo armiji od 350.000 Finaca da se u dva navrata bori protiv višestruko brojnije i moćnije sovjetske vojske i nanese im gubitke pet puta veće od onih koje su sami podnijeli. Saradnja i jednakost među ljudima su pojave koje su često naglašavaju kada se govori o istoriji ovog naroda, premda, sa sociološke strane, valja podsjetiti da je Finska bila demokratski siromašna zemlja, nakon 600 godina pod švedskom vlasti i sto godina pod ruskom, navodi nagrađivana finska književnica Sirpa Kahonen.

“Mi nismo imali kmetove, kao ni bogate aristokrate. Naše društvo nije bilo hijerarhijsko”, kaže Kahonen.

“Razlike između društvenih klasa u Finskoj bile su male i to još davno prije naše nezavisnosti. Čak je i industrijska revolucija ovdje bila skromna. Nije bilo Rotšilda, nije bilo Fordova, čak ni dinastije kao što su Valenbergovi u Švedskoj”, objašnjava sociološkinja Rita Jalinoja. Finci gledaju jedni na druge jednako, kod njih se ne gleda s visine, i čak i u današnjem, čistom, funkcionalnom i očigledno prosperitetnom i bogatom Helsinkiju se zadržao takav svjetonazor. “Mogli biste da hodate ulicom rame uz rame s najbogatijim čovjekom u gradu a da o tome ne biste imali pojma”, dodaje bivši američki ambasador u Helsinkiju Brus Orek.

OD SVIH FINSKIH RIJEČI KOJE SE TEŠKO MOGU PREVESTI, ONA KOJU FINCI NAJČEŠĆE NAVODE JESTE RIJEČ “SISU” - VRSTA HRABRE, STOIČKE UPORNOSTI NA KOJOJ SE ISTRAJAVA BEZ OBZIRA NA POSLJEDICE. “SISU” JE ONO ŠTO JE U PERIODU OD 1939. DO 1940. GODINE OMOGUĆILO ARMIJI OD 350.000 FINACA DA SE U DVA NAVRATA BORI PROTIV VIŠESTRUKO BROJNIJE I MOĆNIJE SOVJETSKE VOJSKE I NANESE IM GUBITKE PET PUTA VEĆE OD ONIH KOJE JE SAMA PODNIJELA. NA SLICI LEDOLOMAC KOJI NOSI IME “SISU”

■ NACIJA KOJU SU OBRAZOVALI PROFESORI

Jedna od najuspješnijih kompanija u državi, firma “Supersel”, čuvena po igrici “Sudar klanova” (eng. “Clash of clans”) tokom 2016. godine je platila 800 miliona dolara poreza. Ustanovljena je i “nacionalna lista zavisti” koja obuhvata 10.000 onih koji najviše prihoduju u zemlji i javno se objavljuje svake godine. Sve ovo govori o transparentnosti i otvorenosti finskog društva.

Uspjeh nacionalnog obrazovnog sistema, osnovanog 1866. godine, koji se redovno rangira među najbolje na svijetu takođe je umnogome bio uslovljen jednakosti koja se njeguje u finskom društvu. I ne samo to, dodaje filozof i profesor emeritus Ika Niniuloto, koji ističe da je cijela zemlja zapravo “socijalna gradnja koju su stvorili univerzitetski profesori”.

“Akademici koji su vodili nacionalno buđenje zemlje kreirali su finsku naciju: jezik, istoriju, književnost, muziku, simbole, folklor. Nacionalistički lider bio je univerzitetski profesor”, navodi Niniuloto. Od proglašenja nezavisnosti , gotovo 30 odsto finskih šefova država i vlada bili su univerzitetski profesori, uključu-

SVIJET jući i polovinu ranih premijera.

“Oni su oblikovali zemlju kakvu znamo. Što je najvitalnije, stvorili su povjerenje u socijalnu mobilnost i stvarnu vjeru u obrazovanje. To je naša istorija”, kaže sociološkinja Jalinoja. Činjenica da su Finci jedna od najnačitanijih nacija možda ima veze sa odlukom iz 19. vijeka da se par ne može vjenčati u luteranskoj crkvi prije nego što prođe test čitanja. Bio je to, kaže bivša predsjenica Halonen, “potpun podsticaj opismenjavaju nacije”. Na sličan način “pekla” se i rodna ravnopravnost. Godine 1906. prvi put na svijetu primjenjeno je opšte pravo glasa: žene u Finskoj su prve na svijetu dobile pravo glasa (aktivno i pasivno). Takođe, postale su prve na svijetu koje su se kandidovale na izborima. Gotovo 10 odsto poslanika u prvom finskom parlamentu bile su žene (danas taj procenat iznosi 42 odsto), a već u 1930. godini 30 odsto studenata na univerzitetu bile su žene. “Žene u Finskoj su ozbiljno shvatile svoja prava, a muškarci su to prihvatili”, kaže Halonen.

■ POVJERENJE KREI-

RA DOBAR POSLOVNI AMBIJENT

Stalni rast - kroz rat, kolaps Sovjetskog Saveza i duboku recesiju tokom devedesetih godina prošlog vijeka, finska ekono-

5,5 MILIONA STANOVNIKA IMA FINSKA

41

mija tokom prošlog vijeka proširila se do stope koju je jedino još imao Japan - podstakla je povjerenje u nacionalne institucije. “Ljudi ovdje stalno kritikuju vladu, često iz veoma dobrih razloga. Ali u osnovi, vjeruju joj”, kaže Kahonen. Finci vjeruju jedni drugima, više nego većina naroda u svijetu, navodi kanadski advokat Andre Šeker koji je 25 godina živio u ovoj zemlji. Korupcije i organizovanog kriminala gotovo da nema. “To povjerenje se pronosi i u poslovni svijet. Poslovi se brže i pouzdanije obavljaju ovdje”, dodaje on. Povjerenje u poslovni ambijent utiče na spremnost za inovacijama. Svjetski ekonomski forum rangira Finsku kao najinovativniju zemlju po glavi stanovnika u svijetu. Godinama su finskom dominirale rudarske i šumarske kompanije, potom se pojavila “Nokia”, nekada moćni tehnološki gigant, a danas je Finska blizu prosjeka Silicijumske doline po broju startapova po glavi stanovnika. Magični sos koji je od ove zemlje napravio najuspješniju državu svijeta zasnovan je na osnovnim vrlinama: samopouzdanju, spremnosti na saradnju, jednakosti, poštovanju obrazovanja, povjerenju...

Finska novinarka koja sada živi u Njujorku Ana Partanen taj poseban kvalitet društvenih odnosa naziva “nordijskom teorijom ljubavi”, u većoj ili manjoj mjeri prusutnoj i u Švedskoj, Norveškoj, Danskoj...

“U porodici postoji shvatanje da se odnosi stvarno mogu razvijati između pojedinaca - supružnika, djece, roditelja - koji su jednaki i nezavisni među sobom. U društvu to znači izbor politike čiji je cilj osiguravanje najvećeg stepena nezavisnosti, slobode i mogućnosti koje su dostupne svima”.

42

SVIJET

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 2. 2018.

INTERNACIONALIZACIJA SEDMOGODIŠNJEG SUKOBA U SIRIJI

SIRIJA - RAT SVIH PROTIV SVIH Ako pobjeda nad teroristima u Siriji predstavlja kraj sedmogodišnjeg rata, to niko nije rekao Iranu, Izraelu, Turskoj, Rusiji i SAD, piše novinar “Atlantika”. “To nije samo još jedna eksplozija nasilja u ovom, kako se čini, beskonačnom ratu. To je sukob dvije najveće vojne sile na svijetu — Amerike i Rusije, dvije članice NATO-a - Amerike i Turske, i zakletih neprijatelja - Izraela i Irana”, navodi autor članka Uri Fridman.

Fajsal Itani, ekspert sa instituta “Atlantik kaunsil” iz Vašingtona izjavio je da rat u Siriji nikad nije bio toliko internacionalan kao sada.

“Atlantik” navodi da je sada sirijski lider Bašar el Asad, uz podršku Irana

i Rusije, nadvladao opoziciju. Međutim, nijedna od stranih sila nije zadovoljna statusom kvo. Na kraju, svaka sila provjerava koliko daleko može zaći u za-

štiti svojih interesa - često u bukvalnom smislu.

Turska nije spremna da pristane na jačanje pozicija Kurda koje podržavaju SAD. Sa druge stra-

ne, Vašington izgleda ima čvrstu namjeru da se zadrži u Siriji kako bi spriječio vaskrsnuće terorističkih grupa i spriječio realizaciju plana Irana za širenje uticaja u istočnom Sredozemlju. Izrael podržava namjeru Amerike usmjerene protiv Irana, navodi se u članku. Rusija, s druge strane, želi da sačuva prijateljsku vladu u Damasku i vojno prisustvo u Sredozemlju, stavljajući se na mjesto svetskog lidera, kao što je Amerika, piše list. Iranci “pokušavaju da stvore dugoročnu stratešku vojnu infrastrukturu u Siriji, izgrade fabrike za proizvodnju raketa, prebace tamo visokopreciznu municiju”, navodi Itani, a prenosi agencija Sputnjik.

43 STAV

Zabava ● 44-45

DANILO BRAJKOVIĆ

novinar

K’o nekad u osam Možete ga voljeti ili mrzjeti, ali Eurosong je potreban Crnoj Gori. Jasno, preživjeli bismo i bez njega, baš kao i bez, recimo, učešća reprezentacije na bilo kojoj evropskoj sportskoj smotri. Ipak, lijepo je kada podržiš nekog svog, tamo daleko, kada vidiš svoju zastavu na evropskom jarbolu, onako visoko, kada čuješ - “Montenegro”.

Najljepše je to što poslije toliko godina našeg muzičkog ambasadora bira običan svijet. Narod.

Niti Janko niti Marko. Iliti, što bi rekli dežurni kritičari – niti Ivan niti Sabrija. A izabrati nije lako. U tome je čar demokratije. Snositi odgovornost za postupke. Godinama unazad, crnogorsku evrovizijsku priču bije glas da je unaprijed režirana – od debitanta Stevana Fedija do prošlogodišnjeg Slavka Kalezića. Novac, interesi pojedinaca, lobi, rodbinske veze sa onima koji potpisuju odluke, politika... Vrijeme je da narod preuzme režisersku palicu, tj. telefon, jer SMS poruke odlučuju.

Ima i neke simbolike u tome što biramo večeras u osam. Zub vremena oteo nam je ona porodična okupljanja ispred magične audio-vizuelne kutije. Baš u osam. Poslije Dnevnika 2, a prije odjave programa. Zato, treba glasno pozdraviti povratak Montevizije. Ako makar na sat-dva uspije da nadjača proklete rijalitije – kapa dolje.

Vidjećemo pet izvođača: Ninu, Vanju, Ivanu, Katarinu, Lorenu. Čućemo: “Dišem”, “Inje”, “Poljupce”, “Neželjenu”, “Dušu mi daj”. Za svakoga po nešto – za neobjektivne, nevjerne Tome, nadamo se, ništa. Daljinski u ruke, ima dovoljno drugih sadržaja – sportskih, dokumentarnih.

Samo nemojte rijalitije.

Prije nego što, po ustaljenom obrascu, prvo “pljunemo” u naše dvorište pa komplimentima obaspemo bilo čije tuđe, budimo realni – nije to sve tako crno. Prije negoli dobro zategnete luk i strijelu, sjetite se da “zvjezdica” Lorena još grije školsku klupu, da Nina i Ivana godinama stvaraju tiho i nenametljivo ispod našeg neba, da svijet tek treba da vidi Katarinu, da Vanja najviše voli ledno nikšićko. I da su svi oni tu i nakon Montevizije. I njihove pjesme. Finale dođe i prođe. Osim Who See-ja i Nine Žižić, Sergeja i Kneza – čije numere još žive? Stvaramo li samo za ovaj trenutak?

Prošle godine, na surov način saznali smo da pred 200 i kusur miliona gledalaca izlazimo prevashodno zbog muzike i pjevanja, premda su nas brojni uvjeravali da scenski nastup može nadomjestiti vokalnu manjkavost. Teško. Sjetite se tabele sa rezultatima. Ipak je to muzička smotra. Večeras ćemo saznati čime ćemo pred publiku. Stručni žiri, sastavljen od muzičkih znalaca, danima uvjerava da nema razloga za brigu – konkretno: Ismeta Dervoz tvrdi da ćemo imati respektabilnu pjesmu - predstavnicu. Vjerujmo da je tako. Ne bi valjalo da nam se opet desi Kijev. Neka se ponovi... K’o nekad u osam.

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 2. 2018.

MAJA KEREŠ ZA VN

Nastup sa Timberlejkom ostvarenje je mog sna ● 46-47

PREMOTAVANJE

Muzički vremeplov ● 48

MONTEVIZIJA: GLEDAOCI VEČERAS BIRAJU PREDSTAVNIKA ZA EUROSONG U LISABONU

CRNOGORSKI

glas čuće se do Portugala

NUMEROLOGIJA

Spremite se za iznenadne susrete ● 49

44

1.

ZABAVA

NINA PETKOVIĆ

Numera: “Dišem” Muzika: Majkl Džejms Daun Tekst: Nina Petković ● Bila bi mi čast da branim boje naše države

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I

2.

3.

VANJA RADOVANOVIĆ

IVANA POPOVIĆMARTINOVIĆ

Numera: “Poljupci” Muzika: Slavko Milovanović Tekst: Ljubiša Martinović ● Pjesma je neuništiva, baš kao i ljubav o kojoj govori

Numera: “Inje” Muzika: Vanja Radovanović Tekst: Vanja Radovanović ● Nećete biti ravnodušni kada čujete pjesmu

MONTEVIZIJA: GLEDAOCI VEČERAS BIRAJU PREDSTAVNIK

GLAS CRNE GORE ČUĆ

⌦ Danilo Brajković

P

od okriljem večerašnje Montevizije, Crna Gora bira jubilarnog, desetog predstavnika na Eurosongu - Nina Petković, Vanja Radovanović, Ivana PopovićMartinović, Katarina Bogićević i Lorena Janković su spremni, a za odlučujući potez pobrinuće će isključivo publika SMS glasanjem.

Hotel Hilton ugostiće večeras (20 časova, prenos RTCG1) izbor za predstavnika Crne Gore na Eurosongu, koji je na programu od 8. do 12. maja u portugalskom Lisabonu. Poslije višegodišnje pauze i prakse Javnog servisa da interno bira izvođače, često daleko od očiju uglavnom nezadovoljne javnosti, Montevizija se vraća na male ekrane. Nadamo se - sa stilom. Podsjetimo, Stručna komisija RTCG-a, koju su činili predsjednik Dejan Božović i članovi: Ismeta Dervoz i Kornelije Kovač, muzički urednici Radija i Televizije Crne Gore Vladimir Maraš i Slaven Knezović, sredinom januara izabrala je pet najboljih kompozicija, a 31 je pristigla na konkurs. Nina Petković, Vanja Radovanović, Ivana Popović-Martinović, Katarina Bogićević i Lorena Janković večeras će upravo tim redosljedom predstaviti numere, na čijim će krilima pokušati da zasluže naklonost glasača - prilikom posljednjeg raporta za Vikend novine pred veče odluke,

uglas poručuju da su pripremili optimistične, odlične, neuništive, veličanstvene, snažne numere. Epilog glasanja vješto su upakovali u oprezne parole: “vidjećemo, vjerujem publici, neka pobijedi najbolji”. Ipak, i ptice na grani znaju - samo jedan uzima sve.

■ NINA: DALI SMO SVE

OD SEBE ZA “DIŠEM”

Čast da podigne montevizijsku zavjesu pripala je Petković. Poručuje nam da “Dišem” zvuči odlično, moćno, evrovizijski. Baš kako je njen tim zamislio, na čelu sa autorom Majklom Džejmsom Daunom iz Irske.

“Zadovoljna sam radom autorskog tima, a nadam se da će biti i publika. Radili smo u otežanim uslovima, putem mejlova i WhatsApp-a, poruka i audio-poruka, na engleskom jeziku. Autore nisam ni upoznala uživo. Sve što je trebalo autori da rade ovdje, da odnesu pjesme, prijave i ‘skupe’ dokumentaciju - to sam sve morala uraditi sama ali ne žalim nijednog trenutka, jer smo dobili finalni proizvod i jako sam srećna zbog toga. I oni su takođe

Ovako će izgledati bina Eurosonga dali sve od sebe, sa druge strane”, ponosna je Petković.

A završnu riječ ima publika.

“Nadam se da ima mjesta za ‘Dišem’ na Eurosongu. Ukoliko publika smatra da bih bila dobar predstavnik Crne Gore, bila bi mi čast da branim boje naše države”, zaključuje Petković.

15

GODINA IMA LORENA JANKOVIĆ, DAN PRIJE FINALA EUROSONGA NAVRŠIĆE 16, PA BI, UKOLIKO ODE NA EUROSONG BILA NAJMLAĐA UČESNICA CRNE GORE DO SADA, ALI I TAKMIČENJA UOPŠTE OD 1989, KADA JE USTANOVLJENO PRAVILO DA NAJMLAĐI UČESNIK MORA IMATI MAKAR 16 GODINA DAN PRIJE FINALA

■ VANJA: OVO JE NAJBOLJE ŠTO ZNAM

Blažen među damama, Radovanović će drugi na scenu Montevizije. Dobro upućeni u njegov rad znaju da jedan od najmilijih nikšićkih muzičkih sinova važi za perfekcionistu, a izgleda da je “Inje” nadohvat te faze. “’Inje’ je zahvaljujući Boletu Martinoviću dobilo veličanstven aranžman, koji je, priznajem, nadmašio i moja očekivanja. Sa Boletom radim dugo i odmah sam znao da je pravi čovjek za ‘Inje’ jer osjeća muziku na pravi način. Osnovna ideja je bila da stvorimo atmosferu koja će dostojno dočarati ono o čemu pjesma govori i da je kasnije razra-

dimo u pravom smjeru. Sve se uklopilo savršeno. Ako išta mogu reći, to je da nećete biti ravnodušni kada je čujete”, vjeruje Vanja.

U duhu fer-pleja, dame ne posmatra kao konkurente, a zanimljiva “kampanja” na društvenim mrežama, tokom koje su ga “podržali” Dalaj Lama, Majk Tajson, nordijsko božanstvo Tor i drugi, zapravo je plod sarkazma.

“Nije ovo naša trka, iako je tako postavljeno. Ukusi će odlučiti i to nakon jednog slušanja - složićete se, to nije baš relevantno. Internet kampanja je sarkastičan odgovor na samu riječ ‘kampanja’ i savjete mnogih da je moram pokrenuti. Ovo je, ipak, izbor

ZABAVA

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 2.

4.

5.

KATARINA BOGIĆEVIĆ

Numera: “Neželjena” Muzika: Aleksandra Milutinović Tekst: Aleksandra Milutinović ● Oduševila me je reakcija publike nakon objavljenog tizera

45

LORENA JANKOVIĆ

Numera: “Dušu mi daj” Muzika: Mirsad Serhatlić Tekst: Milan Perić ● Smatram da ću opravdati očekivanja publike

KA ZA EUROSONG 2018, AKTERI OBEĆAVAJU MAKSIMUM

ĆE SE DO PORTUGALA Crna Gora na EUROSONGU STEVAN FEDI, FINSKA, 2007.

Numera: “Ajde kroči” Pozicija: 22.

STEFAN FILIPOVIĆ, SRBIJA, 2008.

Numera: “Zauvijek volim te” Pozicija: 14. (1. polufinale) ANDREA DEMIROVIĆ, RUSIJA, 2009.

Numera: “Just Get Out of My Life” Pozicija: 11. (1. polufinale) RAMBO AMADEUS, AZERBEJDŽAN, 2012.

Numera: “Euro Neuro” Pozicija: 15. (1. polufinale) WHO SEE I NINA ŽIŽIĆ, ŠVEDSKA, 2013.

Numera: “Igranka” Pozicija: 12. (1. polufinale) SERGEJ ĆETKOVIĆ, DANSKA, 2014.

Numera: “Moj svijet” Pozicija: 7. (1. polufinale) Pozicija: 19. (Finale) KNEZ, AUSTRIJA, 2015.

Numera: “Adio” Pozicija: 9. (2. polufinale) Pozicija:13. (Finale) HIGHWAY, ŠVEDSKA, 2016.

Numera: “The Real Thing” Pozicija: 13. (1. polufinale) SLAVKO KALEZIĆ, UKRAJINA, 2017.

Numera: “Space” Pozicija: 16. (1. polufinale)

za pjesmu, ne za Parlament, pa ne moramo biti preozbiljni. Nije ni život toliko ozbiljan kao što ga doživljavamo. Ne mogu da zamislim sebe u ulozi nekog političara, da idem i apelujem na ljude da glasaju za nešto što nisu čuli, ali bi trebalo da vjeruju u moj sud, jer ja znam. Znam da mnogi imaju puno bitnijih stvari u životu i jedino što iskreno mogu da ih zamolim je da budu u subotu uz RTCG i da gledaju Monteviziju, pa ako im se ‘Inje’ svidi i odluče da pošalju poruku, biću im zahvalan na tome. Ukoliko ne pošalju, onda im hvala što su odvojili vrijeme i gledali. I to je to”, iskreno će Radovanović, koji uprkos prilagođavanju evrovizijskoj formi nije okrenuo leđa muzičkim postulatima.

“Uvijek sam pokušavao da se nadogradim bar za nijansu u odnosu na posljednje što sam uradio. Ne znam da li bih ikada uradio ovakvu pjesmu i aranžman da nije bilo ove prilike, ali sam siguran da je savršena za Eurosong. Svakako je najbolje što sam mogao pružiti u ovom momentu.

Dosljedan sam svom izrazu”, tvrdi Radovanović.

■ IVANA: ZA EMOCIJU

IMA MJESTA SVUDA

Popović-Martinović uz “Poljupce” će jurišati ka najvećem uspjehu u karijeri. Oni koji su se uželjeli njenog glasa - večeras će imati šta da čuju.

“Finalne konture pjesma je dobila dva puta do sad. U oba slučaja, odličan je rezultat. To mi po-

DA LI STE ZNALI?

jek. Pa i na Eurosongu”, cijeni pjevačica.

Prva Montevizija održana je 2005. godine, dok je Crna Gora bila dio državne zajednice Srbija i Crna Gora. Pobijedio je No name s numerom “Zauvijek moja”. Između ostalih, učestvovali su Andrijana Božović, Bojan Marović, Andrea Demirović, Biljana Mitrović, Marko Vukčević, Makadam...

Drugo izdanje Montevizija je zabilježila 2006. Trijumfovao je Stevan Fedi s numerom “Cipele”. Sreću su okušali Nela Popović, Crveno i crno, Bojan Delić, Milena Vučić, Krug...

■ KATARINA: SPREMNA

tvrđuje da je neuništiva, baš kao i ljubav o kojoj govori. Žao mi je što publika nije imala priliku da čuje cijele pjesme prije Montevizije, da bi imala vremena i da ih zavoli. Jer ta tri minuta možda nisu realna slika. A još manje ovi tizeri. Ali sigurno stvaraju efekat iščekivanja. Samo dobro naoružani fanovi imaju šansu da izglasaju svog pobjednika. Vidjećemo, ne sumnjam u regularnost glasanja”, jasna je Popović-Martinović, uz napomenu da ljubav prema baladama nije ništa veća od ljubavi prema dobroj melodiji i dobrom tekstu.

“Laganija pjesma ili dinamičnija, važna je emocija i izraz u pjevanju. Onda svaka pjesma dobije puni smisao i sjaj. Za takve ima mjesta svuda i uvi-

SAM DA “RAZVALIM”

Poslije trilinga iskusnih pjevača, gledaćemo mladu Bogićević. Iako nismo navikli da na Eurosongu slušamo “surove realne priče”, Kaća će uz “Neželjenu” poslati snažnu društveno-odgovornu poruku - protiv zloupotrebe prenatalnih testova u korist selektivnih abortusa ženske djece.

“Spremna sam da ‘razvalim’ i jedva čekam! Oduševljena sam pjesmom, ispala je još bolje nego što sam očekivala. Oduševila me je i reakcija publike nakon objavljenog tizera, nisam očekivala toliko poruka i pohvala fanova. Iskreno, nadam se pobjedi, svi bismo je željeli. Od malena pratim Eurosong. Želja mi je da nastupim na velikoj sceni. Radujem se druženju sa kolegama i nadam se da će najbolji trijumfovati. Nastup? Fokus je potpuno na mene i pje-

Voditelji Montevizije: Golubović i Maksimović

smu”, otkriva nam Katarina.

■ LORENA: GLAS JE MOJ GLAVNI ADUT

Najveće iznenađenje ovogodišnje Montevizije, bez obzira na rezultat, svakako je izbor Lorene Janković (15). Najmlađa učesnica u istoriji domaće manifestacije otpjevaće “Dušu mi daj” i pokušati da osvoji naklonost glasača baš i tokom prošlogodišnjeg učešća u dječjem takmičenju “Pinkove zvezdice”. Već na osnovu tizera, jasno je da Lorena i te kako ima šta da traži u društvu odraslih.

“Prezadovoljna sam i prilično iznenađena brojem pozitivnih komentara od ljudi koji su čuli najavu. Pjesma je ispala odlično, sad predstavlja kompletnu priču koja potpuno odgovara mom senzibilitetu, godinama i energiji. Generalno, spremna sam, osim nekih detalja oko garderobe i scenskog dijela koji se polako privode kraju”, kaže Lorena i dodaje da je cilj isti kao i nakon odabira za Monteviziju - pružiti maksimum i vjerovati u pjesmu.

“Vjerujem svojoj publici isto onoliko koliko oni vjeruju meni.

Smatram da ću opravdati njihova očekivanja, daću sve od sebe da se predstavim u najboljem mogućem svijetlu, kao i dok sam bila u ‘Pinkovim zvezdicama’. Radila sam na scenskom dijelu, ali definitivno da će moj nastup biti fokusiran na pjevanje jer je glas moj glavni adut i nešto po čemu sam prepoznatljiva, što su ljudi, između ostalog, najviše zavoljeli kod mene”, zaključuje Janković.

46

ZABAVA

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 2. 2018.

RIJEČANKA MAJA KEREŠ ZA VIKEND NOVINE NAKO

NASTUP SA DŽASTINOM T OSTVARENJE JE MOG DAV Marija Roganović

S

aradnja sa Džastinom dogodila se putem audicije na kojoj se tražilo šest plesačica/modela. Zvuči vrlo jednostavno, ali već je veliki korak uopšte biti pozvan na audiciju.

Rad na spotu i uopšte saradnja s njim bilo je fenomenalno iskustvo.

Imam samo riječi hvale, o njemu kao osobi i umjetniku, i o cijelom projektu, ljudima sa seta. Vrlo profesionalna, a opet opuštena atmosfera, priča za VN Kereš.

Regionalne medijske stupce posljednjih mjesec dana puni Hrvatica Maja Kereš - ili ukratko, plesačica jednog od najpopularnijih svjetskih pjevača Džastina Timberlejka.

Najprije smo je početkom febru-

ara uočili u spotu za numeru “Filthy” sa Timberlejkovog novog albuma “Man of the Woods”, da bi se kao kruna dosanjanog

američkog sna dogodio nastup u poluvremenu najpoznatiijeg sportskog događaja u Americi Superboula, gdje je njen nastup rame uz rame sa gospodinom “Sexy Back” ispratilo oko 100 miliona ljudi širom svijeta.

U intervjuu za VN tridesetogodišnja Kereš priča o nastupu sa Timberlejkom, počecima, životu u Americi...

|

PLES JE ODUVIJEK ISPUNJAVAO MOJE SRCE “Dolazim iz Hrvatske, iz Rijeke, a posljednjih nekoliko godina živim i radim u Los Anđelesu kao profesionalna plesačica. Iako sam završila Filozofski fakultet u Rijeci, ples je oduvijek ispunjavao moje srce. Imala sam prilike da nastupam uz brojne hr-

vatske zvijezde, putujem na plesna takmičenja i nastupe, držim časove...Tokom studija odlučila sam da rizikujem i pratim tu ljubav, te sam se tako stopostotno posveti-

SAVJET ZA SVE KOJI ŽELE PROFESIONALNO DA SE BAVE PLESOM JE NE ČEKAJTE DA VAM SE DOGODE PRILIKE VEĆ IH STVORITE SAMI. AKO NEŠTO ISTINSKI ŽELITE, SLIJEDITE TU ŽELJU I TAJ SAN. ISPLATIĆE SE SIGURNO, PRIJE ILI POSLIJE. I NEMOJTE UPOREĐIVATI SVOJ PUT ILI KARIJERU S DRUGIMA - ŠTO JE VAŠE, VAŠE JE, ŠTO JE TUĐE, TUĐE JE la plesu, i to me od putovanja i edukacije u Njujorku dovelo do preseljenja u Ameriku i profesionalnog života plesačice”, prisjeća se početaka Kereš, dodajući da je u Njujork prvi put otputovala 2011. godine i to na edukaciju u Broadway Dance Center, gdje je ostala punih osam mjeseci. Iako je određeno vrijeme provela i u Los Anđelesu, koji je po mnogima srce zabavne industrije, nijedan se ne da mjeriti sa “Velikom jabukom”.

“Na novu rundu znanja sam došla 2013. na tri mjeseca i tada sam tek službeno započela proces dobijanja umjetničke vize. U septembru 2014. službeno sam se preselila najprije u Njujork, a godinu dana kasnije (u septembru 2015.) u Los Anđeles. Njujork je definitivno moj grad broj jedan na cijelom svijetu. Obožavam tu užurbanost i energiju velegrada. Ali, što se tiče plesnih audicija, orijentisan je većinom na Brodvej i mjuzikle. Audicije za poslove koji mene interesuju ne događaju se često. S druge strane, Los Anđeles je srce zabavne industrije, i sasvim suprotno, nudi bezbroj prilika. Ali je istovremeno konkurencija daleko veća. Zahvalna sam što sam, uprkos malom broju, audicija u Njujorku ipak imala prilike da konstantno radim (većinom sam snimala re-

Kereš sa Timberlejkom i plesačkom trupom u finalu Superboula klame), ali Los Anđeles mi je pružio upravo ono što sam tražila - raznovrsnost angažmana: od live nastupa, reklama, spotova, filma i televizije”, otkriva lijepa Riječanka.

|

TIMBERLEJK FENOMENALNA OSOBA I UMJETNIK

Do saradnje sa planetarno popularnim Džastinom Timberlejkom došlo je vrlo “jednostavno”, a sveukupan projekat je fenomenalno iskustvo.

“Saradnja sa Džastinom dogodila se putem audicije na kojoj se tražilo šest plesačica/modela. Zvuči vrlo jednostavno, ali već je veliki korak uopšte biti pozvan na audiciju. Išlo mi je u korist što su me glavni koreograf i njegova asistentkinja poznavali sa časova plesa. Rad na spotu i saradnja s njim bilo je sjajno iskustvo. Imam samo riječi hvale, o njemu kao osobi i

umjetniku, i o cijelom projektu, ljudima sa seta. Vrlo profesionalna, a opet opuštena atmosfera”, podijelila je sa nama utiske ova plesačica.

Zanimljivo je to da je Timberlejk oduvijek bio broj jedan na listi poznatih sa kojima je željela da sarađuje, što je i ostvarila.

Međutim, daleko od toga da se lista završava sa suprugom glumice Džesike Bil, ali i da se sve vrti oko “poznatih faca”.

|

SVAKI DAN U “VELIKOJ JABUCI” NEPREDVIDLJIV

“Na listi su i Farel, Rijana, Gven Stefani, ali i određeni koreografi s kojima bih voljela sarađivati. Ali, iskreno, nisu mi bitna toliko imena s kojima radim. Važnije od toga mi je da je atmosfera na poslu super i s obzirom na to zaista sam imala samo super iskustva. Najdraža dosadašnja iskustva su mi, osim

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 2. 2018.

ON UČEŠĆA NA SUPERBOULU

TIMBERLEJKOM VNAŠNJEG SNA spota s Timberlejkom, nastup na dodjeli Gremija prošle godine uz A Tribe Called Quest i Busta Rhymesa, nastup na Koačeli s duom Aluna George, kampanja BHLDN (Anthropologie) za Aeropostale, nastup na Global Citizen festivalu u Indiji... Svaki mi je dosadašnji posao posebno drag na svoj način”, priča Kereš iza čijeg uspjeha je osim neospornog talenta uloženo i dosta truda i znoja, što se da uočiti iz opisa njenog radnog dana.

“Probudim se, odem u teretanu da odradim trening ili na čas joge, nakon toga slijedi višesatna plesna proba, nakon probe večera, eventualno neka društvena aktivnost, pa spavanje.

Inače, dok nisam na poslu, svaki dan je dosta nepredvidljiv, s obzirom na to da ponekad obavještenje o audiciji ili kastingu dobijem isti dan. Ali, osim toga nastojim da idem na čas plesa, ili samostalne tre-

ninge, jer mi je ipak to posao.

Ostalo je sve ‘normalan’ život s ‘normalnim’ obavezama”, prepričava Maja svoj dan.

|

RAD U PLESNOJ ŠKOLI ME ISPUNJAVA I ČINI SREĆNOM

Međutim, i obaveze u Hrvatskoj su mnogobrojne. Kereš je suvlasnica plesne škole K2K u Rijeci, koji je osnovala sa koleginicama 2013. godine, a nakon američke avanture izvjesno će se vratiti da edukuje mlade naraštaje.

“Od osnivanja naše plesne škole moje kolegice Kristina Paunovski, Katarina Jurić i ja željele smo da pristupimo našim učenicima drugačije nego što je bilo uobičajeno u ostalim plesnim grupama u Hrvatskoj i da unesemo novitete u hrvatsku plesnu scenu i pridonesemo njenom rastu i kvalitetu. Mislim da smo u tome svakako uspjele jer mnogo trendova koje trenutno vidim u plesnoj sceni u Hrvatskoj inicirali smo upravo mi u K2K. Trenutno osjećam da želim da se vratim u Hrvatsku nakon što odradim karijeru plesača, te tamo nastavim karijeru koreografa i pedagoga. Jako držim do kvalitetne edu-

Njujork je definitivno moj grad broj jedan na cijelom svijetu. Obožavam tu užurbanost i energiju velegrada. Ali, što se tiče plesnih audicija, orijentisan je većinom na Brodvej i mjuzikle

kacije, a vođenje časova plesa i rad s učenicima me ispunjavaju na jednom drugom nivou.

Sve znanje i iskustvo koje stičem već sad nastojim prenijeti učenicima svaki put kad posjetim Hrvatsku i držim plesne radionice. To me jako veseli, ispunjava i čini srećnom, tako da mislim da će to biti logičan nastavak nakon završetka moje plesne karijere”, cijeni plesačica, koja smatra da je jako srećna što je ostvarila svoj najveći san, ali da se neće tu zaustaviti. Stoga je njena poruka za njene sadašnje i buduće kolege, da nikada ne odustaju od snova, da se ne upoređuju ni sa kim i da vrijedno rade.

|

SLIJEDITE SNOVE I NE UPOREĐUJTE SE S DRUGIMA

“Svoj najveći san sam uspjela da ostvarim, a sve mimo toga je sada bonus. Savjet za sve koji žele profesionalno da se bave plesom je ne čekajte da vam se dogode prilike već ih stvorite sami. Ako nešto istinski želite, slijedite tu želju i taj san. Isplatiće se sigurno, prije ili poslije. I nemojte upoređivati svoj put ili karijeru s drugima - što je vaše, vaše je, što je tuđe, tuđe je”, mudro zaključuje ova plesačka zvijezda.

ZABAVA

47

RAZVODE SE DŽENIFER ENISTON I TERU

Ostaćemo najbolji prijatelji

Ljubavi je kraj Bivša zvijezda “Prijatelja” Dženifer Eniston (49) i njen suprug i kolega Džastin Teru (46) u zajedničkom saopštenju šokirali su fanove objavom da se razvode, nakon manje od tri godine braka.

“Odlučili smo da najavimo razvod”, stoji u saopštenju, uz objašnjenje da je odluka obostrana, a da su je donijeli krajem prošle godine.

Međutim, razlog razvoda se u daljem tekstu ne pominje, a par je naglasio da bi im draže bilo da je to ostala privatna stvar, ali da su se odlučili za objavu kako bi umanjili medijska nagađanja.

“Mi smo najbolji prijatelji

koji su odlučili da se razvedu, ali kao par se veselimo nastavku našeg dragocjenog prijateljstva. Učinili bismo to privatno, ali industrija tračeva ne propušta priliku da nagađa i izmišlja, pa smo htjeli da kažemo istinu”, objavili su supružnici.

Zli jezici su već počeli sa nagađanjima da se Eniston razvela zbog bivšeg supruga Breda Pita, sa kojim od njegovog razvoda sa Anđelinom Džoli provodi sve više vremena.

Podsjećanja radi, Eniston i Teru su se vjenčali u avgustu 2015. godine, a upoznali su se na setu filma “Wanderlust” 2011.

M.Rog.

TONI CETINSKI O SAOBRAĆAJNOJ NESREĆI

Nisam bio ni pijan ni drogiran, živim uredno Toni Cetinski i supruga bio nalaz obdukcije, ali Dubravka su se prošle go- svjestan sam i dobro znam dine iz Zagreba preselili u što se dogodilo i očekujem Rovinj, ali taman kad je za da će sve biti onako kako srećni par trebalo da na- treba. Bog mi je svjedok, stupi mirno razdoblje u ži- a policija nije podnijela ili prijavila nikakav votu, u novembru se prekršaj. Vozio desila saobraćajsam osam na na nesreća koja sat, na žalost je hrvatskom mojih dušpopularnom mana i nemuzičaru prijatelja... promijenila Ve ć d u g o život. vodim urePo dsjetimo, Toni je dan život, nisvojim “mersam bio ni drocedesom” udagiran ni pijan...

Cetinski rio muškarca koČovjek je definitivji je najvjerovatnije leno ležao na cesti. Najžao na cesti. Gospodin je bolje je pričekati da sve bupreminuo, a pjevač se još de službeno, onda ću moći jednom osvrnuo na nemi- da kažem da mi je duša na li događaj. mjestu”, izjavio je Cetinski “Službeno, ja nisam do- za hrvatske medije.

48

PREMOTAVANJE

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 2. 2018.

pripremio: filip Jovović događaJi koJi su obilJežili muzičku istoriJu kroz nedJelJu za nama

Muzički vreMeplov 1962: Rođen basista Metallice Klif Barton

Kliford Li Barton (Klif), drugi basista grupe Metallica, rođen je 10. februara 1962. godine.

Priključio se sastavu 1982. godine i zamijenio Rona Magavnija. Na evropskoj turneji 1986. “Damage Inc” turneji, Barton i gitarista Kirk Hamet su u autobusu igrali karata. Barton je izvukao as pik, pa je morao da spava na Kirkovom krevetu. Barton je poginuo kad je autobus proklizao preko leda (bilo je nagađanja da je i vozač bio pijan). Autobus se oteo kontroli i skotrljao na travu. Barton je ispao kroz prozor, pao ispod autobusa i autobus ga je priklještio. Njegov život i tragična smrt inspirisali su pjesme mnogih sastava.

1974: Rođen pjevač Robi Vilijams

1977: The Clash snimio album za 4000 funti Britanski pankeri The Clash desetog fenruara 1977. počeli su u CBS studiju u Londonu snimanje prvog albuma. On je snimljen tokom tri vikend sesije u februaru te godine. U posljednjoj je urađen miks, trake su isporučene CBS-u početkom marta, a objavljen je početkom aprila. Kompletna produkcija albuma stajala je samo 4000 funti.

Robi Vilijams rođen 13. februara 1974. engleski je pjevač i kompozitor, koji se povremeno bavi i glumom. Počeo je kao član pop benda Take That, a 1995. nasputio bend i pokrenuo vrlo uspješnu solo karijeru. Prvih sedam albuma imali su “rezervisano” prvo mjesto na top listama u Velikoj Britaniji. Vilijams je sličan uspjeh doživio u Evropi, a sa preko 70 miliona prodatih ploča postao je jedan od komercijalno najuspješnjih britanskih muzičara svih vremena.

2004: Zeppelini dobili Gremija za životno djelo

1963: Bitlsi snimili prvi album za 10 sati

1977: Pink Floyd kritikuje društvenopolitičku situaciju Jedanaestog februara 1963. godine, Bitlsi su snimili deset pjesama za prvi album, ali i četiri kasnija singla, za manje od deset sati. Vokal Džona Lenona za numeru “Twist & Shout”, u originalu izvedene od benda The Isley Brothers, snimljen je u jednom tejku. Sljedeće godine na isti datum organizovali su koncert u Vašingotnu, kada je preko 350 policajaca raspoređenih oko bine pokušavalo da smiri 8.000 fanova koji su bili van kontrole. Jedan od policajaca kasnije je rekao da je zbog nepodnošljive buke ispred bine u nedostatku čepova za uši koristio metke.

Britanski bend Pink Floyd je 12. februara 1977. realizovao 10. studijski album “Animals” za američko tržište, gdje je zauzeo treće mjesto na top listama. Riječ je o konceptualnom albumu koji se bavi oštrim kritikovanjem društveno-političke situacije u Velikoj Britaniji kasnih 70’ godina prošlog vijeka. Sajt “Music radar” sproveo je istraživanje prije nekoliko godina u kom je omot ovog albuma postavljen na 10. mjesto najboljih grafičkih rješenja za muzička izdanja svih vremena. Prvo je zauzeo album istog sastava “Dark Side of the Moon”.

Bend Led Zeppelin je 13. februara 2004. dobio Gremi nagradu za životno djelo. Dodjeli nagrade prisustvovali su Džimi Pejdž, Džon Pol Džons i Džejson Bonam (sin originalnog bubnjara Džona Bonama koji je preminuo 1980. godine). Frontmen Robert Plant nije bio u mogućnosti da se pojavi jer je radio na novom albumu i pripremao turneju.

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 2. 2018.

NUMEROLOGIJA

49

PROGNOZA ZA 17. FEBRUAR U ZAVISNOSTI OD BIORITAMSKOG BROJA

BUDITE SPREMNI ZA IZNENADNE SUSRETE

⌦ Numerolog Jana Luković

Bioritamski broj dobijamo sabiranjem brojeva iz dana i mjeseca rođenja i svođenjem na jednocifren broj.

Npr. Bioritamski broj osobe koja je rođena 13. novembra izračunava se na sljedeći način: 13+11=24=2+4=6.

■ BIORITAMSKI BROJ 1: Moguće je da se osjećate sputanim zbog mnoštva obaveza koje čekaju na vas i nedostatka vremena za njihovo izvršavanje, ali danas učite veliku lekciju o tome da više cijenite vašu duhovnu snagu.

Uspješno obavljate sve što je u vezi sa poslom i velikim organizacijama, kao i intelektualnim poduhvatima. U odnosima sa ljudima morate biti strpljivi, a kada je odnos sa partnerom u pitanju, suzdržite se od nametanja svojih ideja.

Informacije

■ BIORITAMSKI BROJ 2: Danas nemojte planirati ništa, možda nećete uspjeti u ostvarivanju svojih planova, jer vibracije današnjeg dana donose stalne promjene. I sami ćete željeti da mijenjate nešto i da se stvari odvijaju brže.

Moguća je promjena rasporeda namještaja u kući, pisanje pisama i poruka, odlazak na kraće putovanje, odlazak u pozorište ili druženje sa prijateljima. Čuvajte se u saobraćaju.

Poslovanje sa mlađim ljudima može donijeti profit.

■ BIORITAMSKI BROJ 3: Harmonija, ritam, ljepota i kultura danas zaokupljuju vašu pažnju, zbog toga ćete htjeti da mijenjate enterijer u svom domu ili kancelariji. Sve što je u vezi sa umjetnošću može vam donijeti profit. Ljubav, porodični život i prijateljstva takođe padaju pod ovaj pozitivni uticaj, pa ćete biti u stanju da pomognete drugima u rješavanju njihovih problema, na taj način ćete učvrstiti veze

sa vama bitnim ljudima.

■ BIORITAMSKI BROJ 4:

Svi koji su našli zanimljive informacije u tekstu, sve detalje o izradi natalne karte i numerološke analize mogu dobiti slanjem poruke u inboks Fejsbuk stranice “Astrološka i numerološka analiza”, kao i slanjem poruke na i-mejl adresu astroloskainumeroloskaanaliza@gmail.com.

Dan je kao stvoren za meditiranje, za duhovno bogaćenje.

U odnosima sa ljudima osjećate napetost i uznemirenost.

Više računa povedite o svom domu i obavitet važan razgovor sa voljenom osobom. Što se finansija tiče, možete naići na poteškoće, zato ne ugovarajte neke veće poslove. Današnji dan je povoljan i za razmišljanje o budućnosti, provjeru zdravstvenog stanja, započinjanje nekih psiholoških proučavanja, vođenje domaćih poslova.

dete disciplinovani, moći ćete da ostvarite. Emotivno ste jači nego prethodnog dana, stoga se nećete lako vrijeđati niti će vas reakcije drugih ljudi pretjerano uzbuđivati. Poslovi dolaze na svoje mjesto i sve što na poslovnom planu preduzmemo biće ostvareno sa uspjehom.

■ BIORITAMSKI BROJ 5:

■ BIORITAMSKI BROJ 6:

Vrlo povoljan dan za pravljenje finansijskih aranžmana i rješavanje materijalnih pitanja. Možete preuzeti inicijativu, jer je sve pod vašom kontrolom, a vibracije Univerzuma vas podržavaju. Koji god cilj da sebi postavite, ako bu-

Ko je spreman da konačno riješi nesporazume iz prošlosti, evo pravog trenutka za to.

Napišite pisma i poruke koje je odavno trebalo da pošaljete, objektivno sagledajte situaciju oko vas i potrudite se da iza svake vaše odluke i svakog va-

šeg poteza stoji ozbiljno i duboko razmišljanje. Što se posla i novca tiče, dan ne tako naklonjen istima, uz savjet da ne započinjete nikakve poslovne poduhvate, ali zato sve što treba da završite, uradite danas.

■ BIORITAMSKI BROJ 7: Sve ono što vas je prethodnih dana mučilo ostavite za sobom, otvorite se za nove ideje, nove poduhvate, budite spremni za susrete sa novim ljudima, uz sve to dolazi i sticanje novih iskustava.

Danas možete napredovati ili se usavršiti u bilo kojoj oblasti života. Uspjeh možete naći u učenju, traženju novog posla, plasiranju poslovnih ideja, učestvovanju na takmičenjima, susretu sa važnim ljudima.

■ BIORITAMSKI BROJ 8: Danas je nužno strpljenje, jer će privatne stvari sporo da se odvijaju, trebalo bi da po-

vedete računa o svom temperamentu i emocionalnim reakcijama. Nemojte tragati za nečim što je nedostižno, bolje je da upotrijebite ono što vam je pri ruci. Vjerujte svojoj intuiciji i prepustite se ljubavi.

Ovaj dan je izuzetno povoljan za razne vrste odnosa sa osobama ženskog pola, izjavljivanje ljubavi, šarmiranje, kao i početak sređivanja stambenog problema.

Bioritamski broj 9: Vibracije današnjeg dana povoljne su za posao i postizanje dobrih rezultata na ličnom planu. Volja i želja za uspjehom takođe neće izostati, zbog toga će ljudi željeti vaše društvo. Nemojte rasipati energiju i novac na nebitne stvari. Kupite poklon dragoj osobi, a ostatak novca iskoristite za plaćanje računa.

Početak nekog kursa ili bavljenje pravnim poslovima danas ide od ruke. Ukoliko treba da vodite sastanak sa bitnim ljudima za vašu karijeru ili da zatražite unapređenje na poslu, uradite to danas.

50

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 2. 2018.

FOTO UBOD

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 2626

8

2013-12-21

5

3

4

9

4

4 1

3

8

6

7

1

4

9

2

1

7

6

9

2

4

3

5

8

8

5

1

4

3

7

6

2

9

2

7

1

9

5

8

4

3

3

9

4

8

6

2

1

7

5

5

6

2

8

5

7

1

6

9

3

4

7

9 4

9 9

5 1

8

4

Medium level

4 1 9 5 8 3 2 6 7 Sudoku puzzle No. 2629 2013-12-24 9

1

4

2

8

6

5

3

7

3

5

7

4

1

9

2

8

6

6

8

2

7

5

3

9

4

1

5

3

9

8

6

2

1

7

4

8

4

1

5

3

7

6

2

9

2

7

6

1

9

4

8

5

3

4

2

8

6

7

1

3

9

5

1

9

5

3

4

8

7

6

2

7

6

3

9

2

5

4

1

8

1

9

8 9

7 6 3Puzzle 2 4 solution: 9 5 8 1

7

7

6

6

5

6

6

2013-12-22

Sudoku puzzle No. 2628 2013-12-23

7

8

TEŽA

Daily Sudoku puzzle No. 2627

www.sudokukingdom.com 9 4 2 3 5 8 7 1 8

7

2

Medium level

6

5

9

Play sudoku online at:

3

2

3

3

1

4 8

4 8

3

1

6

2

3

4

9

2

4

6

7

5 7

1

9

6

51

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 2. 2018.

FOTO UBOD

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

TEŽA

Daily Sudoku puzzle No. 2460

6 7

1 3 6

8

3 6

5 9

1

7

9

5

8

4

6

1

9

2

5

8

1

5

9

2

8

4

6

7

3

4

3

7

1

9

5

8

6

2

6

8

2

4

3

7

1

9

5

5

9

1

8

6

2

4

3

7

7

4

3

9

2

6

5

8

1

4 6 8

4

1

8

9

6

2

1

4

8

2

9

6

5

3

7

9

2

6

7

5

3

1

8

4

6

3

7

1

4

9

8

2

5

4

9

2

8

3

5

6

7

1

5

8

5

1

6

7

2

3

4

9

7

1

5

3

8

4

2

9

6

2

3

6

9

5

2

7

4

1

8

2

8

4

9

6

1

7

5

3

9

9

Medium level

3 8

1

9 2

2 2

7

1

3

7

4

5 2

1 9

4

1

6 5

2 6 8 5 7 1 3 4 9 Sudoku puzzle No. 2627 2013-12-22 3

3 4

7

7

5 7

4

3

5

8

2012-05-23

Sudoku puzzle No. 2626 2013-12-21

9 1 5Puzzle 3 4 solution: 8 7 2 6

3

5

LAKŠA

Daily Sudoku puzzle No. 2049

www.sudokukingdom.com 8 2 6 7 5 3 9 1 9

9

2

Medium level

5 9

4

Play sudoku online at:

2013-07-08

9

9 5

8 2

petak,

52

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 2. 2018.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

PLACEVI Prodajem imanje, 20.000 kvadrata i kuću 56 kvadrata, 30 km od Nikšića, povoljno, može rentiranje.

Tel.067/898-614

USLUGE

APARATI OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno.

Tel.069/020-023, 067/342-392

RAZNO

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me.

Tel.067/809-806

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče.

Tel.069/019-698, 067/455-713

SPECIJALNA PONUDA ZA MALE OGLASE DO 20 RIJEČI

Napomena:

3 DOBIJAŠ 5

Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

e-mail: malioglasi@dnovine.me Potrebno je poslati tekst oglasa i kopiju uplatnice

Žiro račun: 560-1455-21 (Universal Capital Bank) Tel.: 077 300 104 Faks: 020 624 988

Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija.

Garancija do 5 godina.

Povoljno. Tel.069/020997, 067/172-598

GRAĐEVINSKEUSLUGE

PLATIŠ

OBAVJEŠTEN JE

Poštovani korisnici oglasnog prostora materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi možete poslati na:

Oglasi poslati u dane vikenda, putem SMS-a, biće objavljeni u utorak

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● malioglasi@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 2. 2018.

Radio

53 31

MALI OGLASI

 VAŽNI TELEFONI

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22 + 8 GRATIS

Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm 220 € 81 x 34 mm 110 €

38 x 34 mm 55 €

38 x 65 mm 110 €

38 x 24 mm 33 € Cijene sa uračunatim PDV-om

DEŽURNE SLUŽBE Policija ..........................................122 Vatrogana ....................................123 Hitna pomoć ................................124 Tačno vrijeme .............................125 Telegrami ....................................126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................112 Univerzalna služba za davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ..............................1180 Informacije ................................1181 Crnogorski telekom .................1500 Telenor .......................................1188 M:tel ...........................................1600 Elektrdistribucija ...............633-979 Vodovod ..............................440-388 Stambeno ...........................623-493 Komunalno .........................231-191 JP “Čistoća” ........................625-349 Kanalizacije .........................620-598 Pogrebno .............................662-480 Meteo ..........................094-800-200 Centar za zašt. potrošača 020/244-170 Šlep služba .................069-019-611 Žalbe na postupke policije ............... .....................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija 080-081-333 Montenegro Call centar ..........1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG .....020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .....116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici ........................................080 111 111 Sigurna ženska kuća .....069-013-321 Povjerljivi telefon ......080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ..................................611-534 Narcotics Anonymous..067495250 NVO 4 LIFE .................067-337-798 ......................................068-818-181 CAZAS AIDS ................020-290-414 Samohrane majke ....069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka ..............................618-395 Inspekcija zaštite prostora ....281-055 Inspekcija rada ...................230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ..265-438 Komunalna policija ....080-081-222 Metrološka inspekcija .......601-360 Sanitarna .............................608-015 Tržišna .................................230-921 Turistička .............................647-562 Veterinarska .......................234-106 BOLNICE Klinički centar .....................412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ..............................648-823 Konik ....................................607-120 Tuzi .......................................603-940 Stari aerodrom ..................481-940 Dječja ...................................603-941 Golubovci ............................603-310 Radio stanica ......................230-410 Blok ..................,,481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr” ......................................664-648 Malbaški ..............................248-888 PZU “Life” klinika za IVF 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .................020-641-651 Montvet ...............................662-578 APOTEKE Ribnica .................................627-739 Kruševac ..............................241-441 Centar ..................................230-798 Sahat kula ...........................620-273 HOTELI Ambiente ............................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro ................................406-500 Bojatours ............................621-240 City .......................................441-500 Crna Gora ..........634-271, 443-443 Evropa ................621-889, 623-444 Eminent ...............................664-646 Keto ......................................611-221 Kosta’s ...............656-588, 656-702 Lovćen .................................669-201 Pejović .................................810-165 Premier ...............................409-900 Podgorica ............................402-500 TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi ............................19-703 Bel taxi ...................................19-800 City taksi ........19-711, 080081711 De lux taksi ............................19-706 Exclusive taksi .......................19-721 Hit taksi ..................................19-725 Red line taksi 19-714, sms 068019714 Royal taksi .............................19-702 Oranž 19” ..............................19-709 PG taksi ..................................19-704 Queen taksi ...........................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● malioglasi@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

Kakav podvig: Jokić uradio nešto što nije niko

O

61

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18 . 2. 2018.

BUDUĆNOST I MORNAR ZAKAZALI OBRAČUN U FINALU KUPA

BUDUĆNOST I SIMON VUKČEVIĆ KAO POVOD - CRNOGORSKI KLUBOVI SU KROZ ISTORIJU ZNALI DA PRIVUKU VELIKA IMENA

DERBI ZA PRVI PEHAR

SVE ZVIJEZDE NAŠE ELITE

62-63

■Prelazni rok završen kasno sinoć - Sutjeska sačuvala tim, Buduć-

nost dovela igrače koji žele da ožive karijere, dobro pazario i Rudar... - donosimo kompetan bilans zimskog merkata 56-57-58

CRNA GORA NA STARTU EVROPSKE LIGE BOLJA OD RUSIJE

VELIKI KORAK AJKULA KA F8

60

ZVANIČNICI ASOCIJACIJE IGARA MALIH ZEMALJA EVROPE PORUČILI

RADITE ODLIČAN POSAO, BIĆE SVE SPREMNO ZA MAJ 2019.

59

SPORT 56 TELEKOM 1.CFL SE NASTAVLJA U UTORAK PROLJEĆNA POLUS SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 2. 2018.

TREĆA TITULA SUTJESKE Proljeće u Telekom 1. CFL počinje u utorak, 20. februara, utakmicama 20. kola, a glavno pitanje je ‘može li Sutjeska da prokocka ogromnih 13 bodova u odnosu na drugoplasiranu Budućnost’.

“Razlika od 13 bodova je velika, ali fudbal je takav da ništa ne možeš da predvidiš unaprijed”, rekao nam je selektor omladinske reprezentacije Crne Gore Milorad Peković.

Najveća prijetnja za izabranike Nikole Rakojevića je silno pojačana Budućnost - šampion svoj optimizam temelji na prošlogodišnjoj sezoni kada su imali 12 bodova prednosti pred proljeće, a na kraju su strijepili za titulu.

SUTJESKA IMA OGROMNIH 13 BODOVA PREDNOSTI, A BUDUĆNOST SVOJ OPTIMIZAM TEMELJI NA ČINJENICI DA SU PLAVI PROŠLE GODINE IMALI 12 BODOVA VIŠKA PRED PROLJEĆE, A NA KRAJU SU JEDVA OSVOJILI TITULU

Miloš Radulović (slobodan igrač), Šaleta Kordić (Grbalj) Dejan Zarubica (Iskra), Ivan Mićunović (Rudar)

trener Vladimir Vermezović, Petar Grbić (Akhišar), Milan Đurišić (Mladost), Vladan Adžić (Suvon), Slavko Damjanović (Bidvest), Simon Vukčević (slobodan igrač) Alen Melunović(Kina), Marko Vukčevć(InterZaprešić), Momčilo Raspopović(Rijeka), RistoRistović(RadnikSurdulica), Janko Simović(Mladost), Ivan Pejaković (KomEurozoks), Filip Mitrović(Rudar), Nikola Popara

■ AKO SUTJESKA PONOVI JESEN...

“Budućnost će sigurno da pokuša da nadoknadi prednost, ali znajući kako je Sutjeska igrala u prvom dijelu - biće teško.

Međutim, sve je moguće”, jasan je nekadašnji neumorni vezista “hrabrih sokolova”.

“Plavo - bijeli” iz Nikšića su zadržali kompletan igrački kadar uključujući Vladana Giljena i Igora Ivanovića koji su obilježili jesen, dok su “plavi” u domaći fudbal vratili Vladana Adžića, Simona Vukčevića, Petra Grbića.

“Biće zanimljivo za sve nas da vidimo da li će udar-

DNEVNE NOVINE DONOSE BILAN

Vjeruje u uzbudljivo proljeće: Milorad Peković, selektor omladinske reprezentacije Crne Gore

800 HILJADA EURA DOBIJA ŠAMPION CRNE GORE OD UEFE ZA OSVOJENU TITULU

Nikola Jovanović (BASK), Stefan Spasojević (Grbalj) Bojan Aligrudić (MladostLješkopolje), NemanjaSekulić(KomEurozoks), Božidar Đukić(KomEurozoks), Balša Božović, Tomislav Todorović, Ernest Isljami, Igor Marković Vojin Pavlović (Grbalj), Danilo Vukićević (Berane), Amir Muzurović (Jedinstvo), Mamadu Mendi (Kamerun), Jovan Nikolić (Akžajik), Dario Tomić (MetalurgLiepaja), Janko Simović (Budućnost), Luka Ratković (Rad), Egzon Dinoša (Dečić) Nedeljko Vlahović(Grbalj), OgnjenStijepović(Sampdorija), Andrija Kaluđerović(Grbalj), Milan Đurišić (Budućnost), Marko Burzanović (Rudar), Ivan Knežević (FarskaOstrva), Nikola Vukčević, Vuk Martinović

57 SEZONA U SEZONI 2017/2018. POČINJE UTAKMICAMA 20. KOLA SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 2. 2018.

E ILI ČUDO BUDUĆNOSTI?

NS ZIMSKOG PRELAZNOG ROKA VelizarJanketić(KomEurozoks), Vuk Radović (Dečić), RodoljubPaunović(SabahMalezija), Ivan Racković (Dečić), Havijer Bajk (Iskra), Marko Burzanović (Mladost), Kaoru Tanimoto (Japan), Filip Mitrović (Budućnost), Ivan Mićunović (Sutjeska), Gavrilo Jovanović (Mladost) Milivoje Mrdak (Jedinstvo), Miomir Đuričković (Iskra), Uroš Stojanov (Kustoms), Ivan Mijušković (Grbalj), Miloš Bulatović

Miomir Đuričković (Rudar), Dejan Račić (Voždovac), Dejan Zarubica (Sutjeska) Havijer Bajk (Rudar), Anton Memčević (Dečić), Adis Hadžanović

AleksandarVujačić(DinamoBrest), Marko Marković (Malta), Slaven Stjepanović (Dačija), Miloš Kalezić (SlobodaTuzla), Balša Peličić (SlobodaUžice), Ognjen Peličić (Brodarac), Lazar Pajović (Borac), Ermin Kačar (NoviPazar), Luka Raičević (Mornar) Argzim Redžović (PolisDi-Raja), Matija Božanović (Dečić), Mladen Popović, Vladimir Mandić

415.

MJESTO ZAUZIMA BUDUĆNOST NA LISTI EVROPSKE KUĆE FUDBALA RAČUNAJUĆI UEFINA TAKMIČENJA U POSLJEDNJIH DESET GODINA. IZA BUDUĆNOSTI SU RUDAR (452), MLADOST (470) I SUTJESKA (496), A NA LISTI SU ZETA (543), BOKELJ (546), ČELIK (547), LOVĆEN (548) I PETROVAC (549)

ne igle Sutjeske ponoviti sjajnu polusezonu, kao i kako će se snaći Simon i Petar. Meni će posebno biti interesantno da ih gledam, jer smo se družili u reprezentaciji”, poručio je 40-godišnji Peković, koji je za Crnu Goru odigrao 34 utakmice.

■ SIMON JE PREDNOST PLAVIH

Nemanja Sekulić (Zeta), Božidar Đukić (Zeta), Anđelo Rudović (Spartak Subotica), Matija Račić (Budućnost), Martin Prenkočević (Dečić) Balša Radović (Lovćen), Velizar Janketić (Rudar), Dejan Bogdanović (Lovćen), Aleksandar Dabetić (Mornar)

Ivan Mijušković (Rudar), Andrija Kaluđerović (Mladost), Predrag Jović (Proleter), Nedeljko Vlahović (Mladost), Rade Pejić (Stara Pazova), Marko Kordić (Vojvodina), Nikola Popović (ČSK Čelarevo), Danko Kovačević (Song Lam) Nikola Čelebić (Mladost Lješkopolje), Vojin Pavlović (Mladost), Šaleta Kordić (Sutjeska), Bojan Lazarević (Dečić), Žarko Korać (Malezija), Stefan Spasojević (Zeta), Andrija Dragojević (Alaškert), Zoran Knežević, Marko Nikolić

Deset prvoligaša je dovelo pregršt novih igrača,

20. KOLO trener Viktor Trenevski, Vule Vujačić (Rad), Bojan Lazarević (Grbalj), Hang Seung Min (Rudar), Matija Božanović (Petrovac), Stanislav Namasko (Levadijakos), Darko Marković (Željezničar), Tural Humbatov (PobedaPrilep), Luka Raičević (Cetinje), Anton Memčević (Iskra), Vladimir Savićević (KomEurozox) trener Mirko Marić, Vuk Radović (Rudar), Ivan Racković (Rudar), Sava Gardašević (Mornar), Anđelko Jovanović (MladostLješkopolje), Egzon Dinoša (Mladost), Martin Prenkočević (KomEurozox), Koča Krstović, Nikola Prebiračević

UTORAK Petrovac - Sutjeska Iskra - Kom Eurozox Zeta - Budućnost Mladost - Dečić Grbalj - Rudar

a definitivno najzvučnije ime u zimskom prelaznom roku je 32-godišnji Simon Vukčević.

“Simon je evropski igrač, to je mnogo puta dokazao do sada. Nije imao klub u prethodnom periodu, ali kada uđe u ritam treninga i utakmica, jasno je da može da bude velika prednost Budućnosti”.

Priča oko šampionskog lovora (ni)je završena, a još veća uzbudljivost nas čeka u borbi za Evropu i opstanak. Praktično, svi žele da se domognu Starog kontinenta, pošto samo Dečić nije zatražio licencu. Sa druge strane, samo je Zeta sigurna što se tiče opstanka.

“To je čar lige od 10 klubova. Biće sigurno zanimljivo”, rekao je Peković, koji se nada da će omladinci dobiti šansu na proljeće u prvoligaškim klubovima...

“Iskreno se nadam, jer trebalo bi da obratimo pažnju na mlade igrače. To za trenera ima i dobrih i loših strana. Mladi momci nisu na nivou kao iskusniji, ali imaju kvalitet, a kvalitet će isplivati ako im se pruži šansa. Dobiće na samopouzdanju, lakše će preći stepenicu iz omladinskog u seniorski pogon. To je najnezgodniji period za igrača. I meni je to bilo najteže”, podvukao je nekadašnji igrač OFK Beograda, Partizana, Ajntraht Trijera, Majnca, Grojter Firta i Hanze.

Telekom 1. CFL 1. Sutjeska

19

15

3

1

32:7

48

2. Budućnost

19

10

5

4

25:13

35

3. Zeta

19

7

7

5

24:17

28

4. Mladost

19

6

6

7

22:21

24

5. Kom Eurozox 19

6

5

8

18:24

23

6. Rudar

19

6

5

8

16:14

23

7. Iskra

19

6

5

8

14:19

23

8. Grbalj

19

5

7

7

19:25

22

9. Petrovac

19

3

6

10

9:23

15

10. Dečić

19

2

9

8

17:33

15

11. Lovćen

6

0

1

5

1:7

1

12. Jedinstvo

6

0

1

5

1:11

1

58

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 2. 2018.

SIMON VUKČEVIĆ I BUDUĆNOST: NAJVEĆI TRANSFER U ISTORIJI CRNOGORSKOG FUDBALA

VERMEZOVIĆ

Opet bih sve isto uradio Uprava Budućnosti je organizovala radni doručak sa novinarima na kojem su se pojavili predsjednik kluba Žarko Burić, izvršni direktor Velibor Bošković, trener Vladimir Vermezović, kapiten Darko Nikač i zamjenici Petar Grbić i Milan Mijatović.

Bošković je pričao o renoviranju kampa (postavljeni reflektori, nova fasada) koji će uskoro biti perfektan, a Burić o tome kako je 54-godišnji Beograđanin bio najveća želja “plavih” za upražnjenu klupu.

“Mogli smo da dovedemo jeftinijeg trenera, ali razmišljamo dugoročno, a Vermezović je pravo rješenje za Budućnost. Na njegov predlog su revidirani ugovori i sada nemamo igrača u ekipi koji nema ugovor na barem godinu i po. To je prava stvar”, jasan je predsjednik “plavih”.

Ni Burića, ali ni Vermezovića ne brine što je Budućnost u pripremnom periodu na šest prijateljskih utakmica upisala pet poraza i remi, uz samo jedan postignut gol.

“Prošle godine smo u Antaliji igrali izvanredno, ali smo pali u prvenstvu, jedva smo osvojili titulu. Nadam se da će sada biti obratno”, jasan je Burić.

Budućnost je u turskom mondenskom ljetovalištu igrala protiv jakih rivala (Amkar, Rostov, Podbrezova, Sarajevo)...

“Nisam zabrinut što se tiče rezultata. Bio bih zabrinut da nisam osjetio napredak u igri. Taj napredak koji sam vidio daje mi pravo na optimizam pred proljeće”, rekao je Vermezović, koji bi opet sve isto uradio...

“Birao bih opet iste protivnike u test mečevima, a možda i jače. Tvrdim da su utakmice sa jakim pritivnicima jedini put ako želite da napravite iskorak”, jasan je trener Budućnosti koji je prezadovoljan što je ekipa spoj mladosti i iskustva, te što je dvije trećine ekipe mlađe od 21 godine.

B.T.

KLASA JE VJEČNA, A KOD NAS TAKVI PRAVE RAZLIKU

Često osporavan domaći šampionat - nekada i bez razloga, ali najčešće s potpunim pravom - kroz istoriju je i pored svih nedostataka znao da bude privlačan za velika imena crnogorskog fudbala. Igrače koji su se dokazali vani, a onda se vraćali kući. I kao po pravilu - pravili razliku. Obično na zalasku karijera, ali bilo je i drugačijih primjera.

Dolazak Simona Vukčevića u smiraj ovogodišnjeg zimskog prelaznog roka posljednji je veliki transfer našeg fudbala, vjerovatno i najveći u istoriji Telekom 1. CFL. Reći će mnogi da je Vukčević potrošen igrač, da je godinu bio bez kluba, te da je od odlaska iz Sportinga (2011. godine) njegova karijera u konstantom padu. Kao i da se vratio jer nije imao gdje. I možda ima u svemu tome istine, ali klasa u onoj ljevici je vječna.

Ako ga zaobiđu povrede i ukoliko “namjesti glavu” kod Vladimira Vermezovića, koji ga vrlo dobro poznaje iz vremena u Parti-

Simon Vukčević, Igor Matić, Igor Burzanović, Petar Grbić, Marko i Đorđije Ćetković, Sanibal Orahovac, Ardijan Đokaj, Radoslav Batak, Nikola Vujović, Srđan Radonjić, Andrija Delibašić, Predrag Ranđelović, Vukaši Poleksić, Mitar Novaković, Vlado Jeknić.... najveća su imena koja su dolazila (vraćala se) u crnogorski fudbal. zanu - Budućnost bi mogla da ubode premiju. Sedmicu na lotou!

“Presrećan sam što sam se vratio u svoj grad. Vjerujem da ćemo se radovati uspjesima Budućnosti”, rekao je Simon juče nakon što je zadužio plavu opremu.

A koji su još igrači znali da svojim dolascima uzdrmaju crnogorsko fudbalsko tlo? Pamte se tri povratka Igora Burzanovića u plavo-bijeli tabor - čuveni Burzo Maradona uvijek je klasom pravio razliku i izazivao euforiju kod navijača, a strah kod protivnika. Čini se da bi kada bi se ponovo

aktivirao situacija bila ista.

Takvi igrači jednostavno su u našoj ligi uvijek prevaga - možda ne mogu da igraju negdje vani, jer tamošnji poslodavci neće da trpe bubice naših “zvijezda”, ali ovdje - uvijek...

Petar Grbić je ispunio san ove zime, vratio se u Budućnost kao neko ko se dokazao u Partizanu, ali i statirao prethodne dvije godine u Turskoj. Sada želi da oživi karijeru. Ranije su slično radili Đorđije Ćetković, pa Sanibal Orahovac i Ardijan Đokaj, s tim što su se oni vraćali kao dokazani internacionalci... I svako od njih je pravio razliku.

I nekadašnji prvak Mogren je u svoje zlatno vrijeme, kada su Budvom tekli med i mlijeko, a novca bi-

Simon VUKČEVIĆ Presrećan sam što sam se vratio u svoj grad.

Vjerujem da ćemo se radovati uspjesima Budućnosti

lo za izvoz - znao da zablista na “pijaci”. Imena Srđe Radonjića, Nikole Vujovića, Igora Matića, Radoslava Bataka, Marka Ćetkovića... dovoljno govore o ozbiljnosti žutih u tim vremenima.

Sutjeska je - doduše na kratak period - bila privlačna Andriji Delibašiću, Vukašinu Poleksiću i Vladu Jekniću, Zeta je znala da vrati u život Petra Škuletića, Mitar Novaković je karijeru završio u svom Baru (Mornar), a i Rudar je bio dio jednog od najvećih transfera - golgeter Predrag Ranđelović stigao je u ljeto 2008, nadavao se golova, osvojio duplu krunu, postao legenda tima iz Pljevalja...

Recept je, dakle, jednostavan - novac, vizija kluba i boravak kući su nešto što nakon godina (i decenija) igranja u inostranstvu, privlači velika imena u crnogorski fudbal.

Istorija je pokazala da veliki igrači u našem šampionatu igraju na suvi kvalitet.

I prave razliku. Jer klasa je vječna, bez obzira na dugu pauzu. Ili godine.

M.A.

Vrijeme provedeno u Sportingu i majstorije se ne zaboravljaju: Simon Vukčević

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 2. 2018.

sport

9 59

zemalja učestvovaće na Imz u Crnoj GorI - uz Crnu Goru, dolazak su najavIlI sportIstI Iz andore, malte, san marIna, kIpra, Islanda, monaka, luksemburGa I lIhtenštajna.

10 Idealna prIlIka za

Zvaničnici asocijacije malih Zemalja evrope u posjeti našoj Zemlji

promocIju crne Gore

Tri puta San Marino, po dva puta Monako, Malta, Andora, Kipar, Island, Luksemburg i Lihtenštajn, red je došao i na Crnu Goru. Naša zemlja će od 27. maja do 1. juna naredne godine biti domaćin XVIII Igara malih zemalja Evrope (IMZE), a organizacija ovakvog događaja je velika šansa da se promovišu svi, ne samo sportski, potencijali Crne Gore. A naša zemlja je na pravom putu da krajem maja pošalje pravu sliku...

“Prilikom posjete gradovima koji će biti domaćini uvjerio sam se da su ljudi koji se bave pripremom organizacije entuzijasti. Naše preporuke Organizacionom odboru su da se sportistima omogući najbolji komfor kako bi mogli da postižu najbolje rezultate”, istakao je generalni sekretar Asocijacije malih zemalja Evrope Anđelo Vićini i dodao: “Igre će biti velika prilika za Crnu Goru, ne samo sa sportskog, već i turističkog stanovišta. Pored predsjednika olimpijskih komiteta biće prisutni i predsjednici ili ministri zemalja učesnica Igara. Oni će iskoristiti priliku da se sastanu tokom Igara, tako da će biti riječi ne samo o sportskim, već i o političkim, ekonomskim temama, mogućnostima sarad-

Vušurović: Da se predstavimo na najljepši način, stiže i Tomas Bah Igor Vušuvorić, član crnogorskog Tehničkog komiteta u organizaciji Igara malih zemalja, uvjeren je da će naša zemlja biti spremna za organizaciju velikog događaja koji prezentuje sve olimpijske vrijednosti.

“Očekujemo dolazak između 800 i 900 sportista, uz tehnička i oficijalna lica, delegate, sudije i novinare, očekujemo da će od 25. maja do 2. juna u našoj zemlji boraviti oko 1.500 ljudi.

Svi će biti smješteni u kompleksu hotela Slovenska plaža, koji je koncipiran kao olimpijsko selo”, istakao je Vušurović.

Igre će biti održane u Podgorici, Budvi, Baru, Tivtu i Cetinju.

“Tako je - zbog sportske infrastrukture. Bar će biti domaćin atletskih takmičenja, stoni

IGre malIh zemalja evrope održavaju se svake druGe GodIne, a pravo učešća Imaju sve zemlje sa manje od mIlIon stanovnIka

tenis će se igrati u Tivtu, džudo na Cetinju, a plivačka takmičenja na bazenu u Podgorici”, objasnio je Vušurović.

Crnu Goru će tokom Igara malih zemalja posjetiti i predsjednik međunarodnog olimpijskog komiteta Tomas Bah. “Biće to njegova prva zvanična posjeta Crnoj Gori, što je za nas velika čast”, istakao je Vušurović. “Moramo se kao domaćini potruditi da i onaj aspekt koji se tiče našeg gostoprimstva, turizma pokažemo u najljepšem svijetlu i predstavimo svoju državu na najljepši način”, rekao je legendarni odbojkaš uz najavu da će Budva 24. i 25. maja ove godine biti domaćin generalne Skupštine IMZ. nje među državama”, kazao je Vićini, uz zadovoljstvo “gostoprimstvom i činjenicom što će svi predstavnici zemalja učesnica biti u zajedničkom prostoru - olimpijskom selu”.

Prve IMZE održane su u San Marinu 1985. godine, a nastale su kao težnja malih zemalja da

šire olimpijskih duh.

“Organizacija Igara nam je veoma važna i odlična stvar je da sve pripreme teku kako treba. Imali smo sastanke sa lokalnim organizacionim odborima i predstavnicima Crnogorskog olimpijskog komiteta. Oni dobro rade svoj posao, već su pripremili ozbiljan dokument sa svim tehničkim detaljima. Vidjeli smo neke od lokacija na kojima će biti održana takmičenja - neka od njih su već na međunarodnom nivou, dok na nekim treba uložiti dodatne napore da budu na potrebnom nivou. Biće puno posla, ali uvjeren sam da će svako odraditi svoj posao do kraja i da će sportisti koji budu učestvovali uživati i biti zadovoljni, a da će Crna Gora položiti ispit”, poruka je predsjednika tehničke komisije IMZE ŽanPjera Šobela.

Oko 1.500 gostiju, pet dana borbi za medalje i idealna šansa za promociju svih potencijala - Crna Gora će sigurno biti u centru pažnje. I pod budnim okom čelnika Asocijacije Igara malih zemalja Starog kontinenta. Pa neka bude kako kaže zvaničan slogan Igara “How big we are” - da pokažemo svima koliko smo ustvari veliki.

M.A.

sportova bIće zastupljeno na Imz - takmIčarI će se nadmetatI u atletICI, boćanju, odbojCI, odbojCI na pIjesku, košarCI, plIvanju, džudou, streljaštvu, tenIsu I stonom tenIsu

5

našIh Gradova će zahvaljujućI svojoj InfrastrukturI uGostItI sportIste na Imz - podGorICa, budva, bar, tIvat I CetInje

1500 ljudI (800-900 sportIsta), tehnIčka I ofICIjalna lICa, deleGatI, sudIje, novInarI) uGostIće Crna Gora krajem maja naredne GodIne

60

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 2. 2018.

CRNA GORA U PRVOM MEČU U KUPU EVROPE BOLJA OD RUSIJE U PALERMU

Nova avantura krenula pobjedom ⌦ Kosta Bošković

Fedeks je No.1 i sa 36 godina Još jedna stranica istorije potpisana je njegovom rukom! Najbolji teniser svih vremena Rodžer Federer od sinoć je ponovo prvi na ATP listi, a sa 36 napunjenih godina je najstariji teniser kojem je to pošlo za rukom. Prije njega rekord je sa 33 godine držao Andre Agasi.

Fedeks je “reket broj jedan” postao plasmanom u polufinale Roterdama nakon sinoćnje pobjede nad Robinom Haseom - 4:6, 6:1, 6:1.

Legendarni Švajcarac je 2004. prvi put bio najbolji na svijetu, a posljednji put na vrhu liste bio je u oktobru 2012. godine. Sve je ponovio sinoć. Za njega granice ne postoje...

K.B.

Slab prvi dan za naše u Dubaiju

Ajkule su na Siciliji zaplivale u nove avanture...

Novo takmičenje u organizaciji Evropske plivačke federacije (LEN) Kup Evrope ovih dana piše svoju premijernu priču, a naši vaterpolisti otvorili su je na pravi način. Crna Gora je na turniru u Palermu, u 1. kolu grupe C, bila bolja od Rusije - 9:8.

“Očekivali smo da će biti teško, jer Rusi imaju fantastičan centarski tandem, sa kojim smo imali problema zbog deficita na poziciji beka”, rekao je nakom meča naš selektor Vladimir Gojković. “Najvažnije je da smo pobijedili, pokazali karakter i vjerovali do kraja”.

■ GOJKOVIĆ: NISMO JOŠ NA F8

U pripremi turnira nekako se upravo meč sa Rusijom isticao kao ključni za

VLADIMIR GOJKOVIĆ OČEKIVALI SMO DA ĆE BITI TEŠKO, JER RUSI IMAJU FANTASTIČAN CENTARSKI TANDEM. NAJVAŽNIJE JE DA SMO POBIJEDILI, POKAZALI KARAKTER I VJEROVALI DO KRAJA odlazak na fajnal-ejt, jer se pretpostavlja da ajkule ne bi trebalo da imaju problema protiv Njemačke, dok bi sa domaćinom Italijom igrale za prvo mjesto u grupi.

“Stigli smo do važne pobjede, ali ima još da se igra - turnir nije gotov”, jasan je Gojković. “Sve tri ekipe su izjednačene i može svašta da se desi do kraja”.

Slično razmišlja i naš najbolji strijelac na jučerašnjem meču Aleksandar Ivović...

“Treba nam još jed-

Rotacijama protiv Italije A večeras klasik u Palermu Crna Gora napada domaćina Italiju od 20 časova. “Čeka nas još jedan težak meč, posebno jer smo imali ve-

liku potrošnju u prvom kolu”, rekao je Vladimir Gojković. “Međutim, znali smo odavno raspored i probaćemo sa većim rotacijama da odigramo meč kako treba”.

Crna Gora – Rusija 9:8

PALERMO - Olimpiijski bazen. Gledalaca: 200. Sudije: Periš (Hrvatska), Šejpers (Holandija), Igrač više: Crna Gora 10 (5), Rusija 10 (3). Rez. po četvrtinama: 1:3, 3:0, 2:3, 3:2.

Crna Gora: Lazović, Šćepanović, Dr. Brguljan 1, Banićević, Petković, Đ. Radović, A. Radović 1, Drašković 2, Ukropina 1, Ivović 3, Mišić, Vidović, Klikovac 1.

na pobjeda - protiv Italije iil Njemačke koju ne želim da potcijenim - da bismo obezbijedili plasman na završni turnir, što je bio cilj jer ćemo igrati izuzetno bitne utakmice i imati dobru provjeru za Svjetsko prvenstvo u Barseloni”, istakao je Leka.

■ LEKA: SJAJNI LAZOVIĆ

Nije dobro Crna Gora otvorila jučerašnji meč, gubila je 3:1 i mučila se u napadu... Međutim, brzo se preko Ivovića i Dragana Draškovića vratila na 3:3, a do finiša se igralo gol za gol.. A onda kod 7:7 Draško Brguljan je “izmislio” magičnu asistenciju za Filipa Klikovca, a Aleksandar Radović odveo ajkule na nedostižnih 9:7... U trenucima kada se Gojkovićeva ekipa mučila

Rusija: Fedotov, Kiseljev, Odincov, Derevijankin, Kopcev 1, Harkov, Merkulov 2, Nagajev 1, Bičkov 2, Holod, Lisunov, Šepeljev 2, Ivanov.

na golu je blistao fenomenalni Dejan Lazović.

“Najbitnije je da smo novo takmičenje otvorili izuzetno bitnom pobjedom”, dodao je Ivović. “Znali smo da će meč sa Rusijom biti veoma zahtjevan na fizičkom planu, imali su i dosta kontranapada, ali je Dejan Lazović bio na visini zadatka - mogu da kažem da je bio naš najbolji igrač”.

SEMAFOR 1. KOLO Crna Gora - Rusija 9:8 Italija - Njemačka 16:4 SUBOTA, 2. KOLO 17.00h Rusija - Njemačka 20.00h Crna Gora - Italija NEDJELJA, 3. KOLO 18.00h Njemačka - Crna Gora 19.30h Italija - Rusija

1. Italija 2. Crna Gora 3. Rusija 4. Njemačka

1 1 1 1

1 1 0 0

0 0 0 0

0 0 1 1

3 3 0 0

Biserka Radulović Egzotični Dubai nije bio srećan za crnogorske karatiste, koji su bez medalje završili prvi takmičarski dan turnira Premijer lige.

Ana Drašković je bila najbliža, pošto je u repesažu poražena od Valentine Zolotarove iz Kanade 3:2.

Za razliku od nje Mario Hodžić i Biserka Radulović eliminisani su u drugom kolu.

Hodžić je na startu takmičenja u kategoriji do 67 kilograma savladao Bjelorusa Valerija Papruha 6:0, dok je u drugom kolu izgubio od Nijazija Aleijeva iz Azerbejdžana 4:1.

S druge strane, Biserka Radulović je u konkurenciji kata najprije pobijedila Čileanku Kerol De La Paz, dok je u drugom izgubila od Španjolke Marte Garsija Lozano 5:0. Šansu za medalje danas (suboota) će imati Marina Raković u borbama i Mijat Vojvodić u katama.

K.B.

Karakter na startu: Dragan Drašković je uz Aleksandra Ivovića bio najraspoloženiji u napadu

NAJBRŽI TRIPL DABL U NBA ISTORIJI

JOKIĆ KAO VILT, BIRD, MEDŽIK...

Brojke sve govore: Nikola Jokić Rijetko kada se dešava da u NBA ligi nabolji svih vremena u nekom segmentu bude košarkaš iz Evrope, a upravo to je pošlo za rukom momku iz Srbije Nikoli Jokiću.

Za samo 14 minuta i 33 sekunde na parketu majstor iz Sombora je ostvario najbrži tripl-dabl u istoriji NBA lige. Nadmašio je prethodni rekord Džima Takera od 17 minuta iz 1955, a utakmicu u kojoj je njegov Denver savladao Milvoki (134:123) završio je sa nestvarnih 30 poena, 15 skokova i 17 asistencija!

Zanimljivo, utakmice sa najmanje 30 poena i po 15 skokova i asistecija imala su još samo petorica NBA igrača. I to kakvih igrača - Vilt Čemberlen, Oskar Robertson, Medžik Džonson, Leri Bird, a od aktivnih igrača samo Džejms Harden.

“Kada pogledate njegove brojke od 15. decembra, ne znam da li se to ikada dogodilo u NBA ligi”, zapitao se trener Denvera Majkl Meloun.

“Očigledno je da sam pristrasan, ali mislim da je zaslužio Ol-star i ove godine. Jokić postiže poene, igra odbranu, skače, asistira. On je jedan od naj-

6

IGRAČA U ISTORIJI NBA LIGE USPJELO JE NA JEDNOM MEČU DA OSTVARI NAJMANJE 30 POENA, 15 SKOKOVA I ASISTENCIJA UZ JOKIĆA JOŠ I ČEMBERLEN, ROBERTSON, DŽONSON, BIRD I HARDEN boljih ‘velikih’ igrača u NBA”.

Jokić je tako stigao do 11. tripl-dabla u karijeri, a već četvrtog u posljednjih 20 dana.

“Nisam imao neku posebnu motivaciju ili nešto slično. Igrao sam na isti način kako uvijek igram. Možda sam samo bio malo agresivniji, ali igrao sam isto”, ostao je skroman Jokić.

Centar Denvera trenutno je na prosjeku od 16,9 poena uz 10,6 skokova i 5,9 asistencija u ovoj sezoni.

K.B.

16,9

JE PROSJEK POENA NIKOLE JOKIĆA OVE SEZONE U NBA LIGI - UPISAO JE I 10,6 SKOKOVA I 5,9 ASISTENCIJA

61

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 2. 2018.

Više nije vječita druga: Frida Hansdoter tokom slaloma u Pjongčangu

ZOI: FRIDA HANSDOTER DO OLIMPIJSKOG ZLATA U 32. GODINI

Vječita druga sada je najbolja, Matijas ponovo bolji od tate Nikada ranije nije osvojila nijednu olimpijsku medalju, nikada nije zagrlila ni veliki Kristalni globus, a onda je sa 32 godine ispisala priču karijere... Švedska skijašica Frida Hansdoter osvojila je zlatnu medalju u slalomu na Zimskim olimpijskim igrama u Pjongčangu.

U trci, tokom koje je naša Jelena Vujičić odustala, srebro je zgrabila Švajcarkinja Vendi Holdener, a bronzu je osvojila Austrijanka Katarina Galhuber.

Velika pobjeda djevojke iz Vasterasa, koju su zvali “vječita druga”, posebno dobija na značaju kada se zna da je, posljednjih godina nepobjediva, Mikaela Šifrin bila tek četvrta.

“Medalja je puno teža nego što sam mislila, ali imati je oko vrata vam daje magični osjećaj”, poručila je Frida. “Sada sam ostvarila san, zar treba da opisujem kako se osjećam”.

Kod muškaraca je vožen Super G, a prvo olimpijsko zlato u karijeri osvojio je Austrijanac Matijas Majer. I to u disciplini u kojoj je njegov otac Helmut 1988. u Kalgariju bio srebrni. Matijas već ima jednu medalju sa ZOI - srebro iz spusta u Sočiju 2014.

Srebrnu medalju osvojio je Švajcarac Beat Fojc, a

Rusi i SAD uzvratili udarac Možda su senzacionalno poražene u prvom kolu, ali dvije hokejaške velesile brzo su se vratile. Rusija je nakon poraza od Slovačke na premijeri “eksplodirala” protiv Slovenije (8:2). Najbolji kod “zbornaje” bio je Kiril Kaprizov sa tri gola, dok je dvostruki strijelac uz jednu asibranilac titule Norvežanin Kjetil Jansrud bio je treći.

■ KOLONJA

ZA ISTORIJU

Četvrto zlato ukupno, treće zaredom - Dario Kolonja ispisao je istoriju skijaškog trčanja juče u Pjongčangu. Nakon zlata u klasiku na 15 kilometara i skijatlonu na 30 kilometara u Sočiju i na 15 kilometara slobodno u Vankuveru 2010, Kolonja je juče trijumfovao u trci na 15 kilometara slobodnim stilom.

Srebro je pripalo Simenu Hegštadu Krugeru iz Norveške, a bronza Rusu Denisu Spicovu.

stenciju bio Ilja Kovalčuk.

S druge strane, Sjedinjene Američke Države su poslije poraza od Slovenije bile bolje od Slovačke - 2:1.

U skandinavskom derbiju grupe C Finska je nakon preokreta sa 5:1 pobijedila Norvešku, dok je Švedska bila bolja od Njemačke - 1:0.

■ HOLANDIJA - NOVI DAN, NOVA MEDALJA

Posebna priča Igara u Pjongčangu je Holandija lale su juče stigle do sedmog zlata, a ukupno 14. medalje.

A sve to znači da su sportisti te zemlje osvjili po jedno zlato svakog dana ZOI. A juče je novo najsjajnije odličje stiglo očekivano u brzom klizanju... Esme Viser je slavila u disciplini 5.000 metara. Viser je bila brža 1,62 sekunde od Čehinje Martine Sabalkove, a bronzanu medalju osvojila je Natalija Voronjina iz Rusije.

K.B.

⌦-------------------------------------------JELENA VUJIČIĆ NIJE ZAVRŠILA TRKU U SLALOMU I ZA NJU JE TO BIO OPROŠTAJ OD ZOI. U NOĆI IZMEĐU SUBOTE I NEDJELJE NA STAZU ĆE PRVI PUT ELDAR SALIHOVIĆ - NJEGA OD 02.15H PO NAŠEM VREMENU OČEKUJE VELESLALOMSKA TRKA.

---------------------------------------------⌦

62

sport

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 2. 2018.

ZA TROFEJ KUPA VEČERAS IGRAJU BUD

Treći sasTanak

⌦ Alen Kasmić

NEVJEROVATAN ISPAD LAVARA BOLA

Prije nas niko nije čuo za litvaniju Nevjerovatna pompa koja se iz dana u dan diže oko trojice braće Bol se ne stišava, a otac Lonca, Lianđela i Lamela nastavlja sa svojim ispadima. Lavar Bol je samouvjereno rekao da za Litvaniju prije nego što su njegova Lianđelo i Lamelo stigli u Vitautas niko nije ni čuo.

“Litvanija je bila ‘nula’. Niko nije ni čuo za Litvaniju.

To je sada sve što vam izlazi iz usta, Litvanija, Litvanija, Litvanija. Jer su se braća Bol pojavila u Litvaniji, sta-

vili smo Litvaniju na mapu. Niko nikada nije mislio o njima. Tamo sad imate dva tinejdžera i sve oči uprte ka njima”, rekao je Lavar u razgovoru za ESPN. Činjenica da je Litvanija osvajala medalje na Olimpijskim igrama, svjetskim i evropskim prvenstvima, da je dala brojne NBA košarkaše i velikane magične igre ne znači puno za oca Bola koji nastavlja da gradi medijsku i modnu imperiju oko svojih sinova.

A.K.

SJAJAN GEST ČELNIKA BRUKLIN NETSA

Dražen se ne zaboravlja Klubovi u NBA ligi ne zaboravljaju jednog od najboljih evropskih igrača svih vremena... Dražen Petrović je nastradao prije skoro 25 godina, u najjačoj ligi na svijetu igrao je za Portland i Nju Džersi (današnji Bruklin), a njegov posljednji klub ga ne zaboravlja. Netsi su odlučili da na meču protiv Čikaga (26. februara), u znak sjećanja na hrvatskog košarkaša, navijačima podijele figurice sa njegovim likom. Bruklin je saopštio da će prvih 10.000 fanova dobiti lutke, a na samoj utakmici će biti priređen omaž Petroviću čiji su dres sa brojem tri povukli neposredno poslije njegove smrti.

Dražen Petrović jedan je od najboljih evropskih igrača svih vremena. Tokom ka-

rijere nastupao je za Šibenku, Cibonu i Real Madrid, prije nego što je 1989. otišao u NBA ligu. Poginuo je 7. juna 1993. godine u njemačkom Denkendorfu u 28. godini.

A.K.

■ Budućnost se mučila četvrtinu

Najbolji crnogorski klub je protiv ekipe iz prijestonice bio na mukama tokom prvih deset minuta, ali je kasnije sve išlo laganije. Budućnost je opušteno ušla u meč, što su Cetinjani koristili i na krilima Mihaila Radunovića konstantno bili u vođstvu. Nagla promjena trenera se nije osjećala u igri Lovćena koji je bio rastrčan, motivisan i raspucan (pogodili sedam trojki u prvom poluvremenu) i na kraju prve četvrtine imao 17:11.

I početak druge četvrtine protekao je u istom ritmu – košem Vasilija Baćovića nominalni domaćin u ovom meču stekao je +10 (27:17), ali je odgovor stigao brzo. Serijom 8:0 „plavi“ su se vratili (27:25), nakon toga stigli do izjednačenja, a vrlo brzo i do novog vođstva koje su zadržali do odlaska na veliki odmor (36:39). Pobjednik se mogao naslutiti nakon treće dionice. Podgoričani su se uozbiljili, zaigrali mnogo agresivnije u odbrani, proradio je i šut, pa je semafor u podgoričkoj dvorani brzo pokazivao dvocifrenu prednost za izabranike Aleksandra Džikića. Do kraja više nije bilo dileme, jer je prednost iz minuta u minut rasla...

VLADIMIR TODOROVIĆ

Lutke koje će dobiti navijači Bruklina

(trener Sutjeske) Čestitke Mornaru na plasmanu u finale. Mi smo igrali bez imperativa, i mislim da smo dali sve od sebe. Pojavio se mali umor kod igrača, neiskustvo i želja za brzim šutevima, a tu je naravno i kvalitet Mornara koji je zasluženo u finalu.

Foto: Iva Mandić

Lavar Bol

Nije im bilo lako, protivnici su bili motivisani i rasterećeni, ali su presudili njihovo iskustvo i kvalitet pa ćemo večeras (19h, RTCG 2) gledati novi okršaj (treći ove sezone) naših najboljih ekipa, ovog puta za trofej. Košarkaši Budućnost Volija i Mornara finalisti su Kupa Crne Gore“. Aktuelni osvajač je savladao Lovćen (87:58), dok su Barani uz dosta muke preskočili nezgodnu Sutjesku (83:78).

Problema je bilo samo u prvoj četvrtini: Zoran Nikolić na sinoćnjem meču

„Ovo su te utakmice za koje misliš da će protivnik sam da skine gaće, ali od tog posla nema ništa. Mi smo slabije igrali prvo poluvrijeme, ja sam to očekivao. Najvažnije je da smo podijeliti minute i to je to. Oni su iskusna ekipa, imaju dva tri mlađa igrača koji su interesantni za gledanje i praćenje”, rekao je Džikić i osvrnuo se na finale. “Očekujem da igrači izađu i da želja bude evidentna. Ja bih da daju sve od sebe, sve ostalo je manje bitno.”

■ nidam

podigao mornar

Za razliku od Budućnosti, Mornar se neočekivano dugo mučio protiv Sutjeske. Motivisani Nikšićani su dugo zadavali probleme Mornaru, odigrali odličan meč, ali je na kraju presudilo iskustvo ekipe iz lučkog grada. Sami početak meča protekao je u laganom ritmu, Mornar je kontrolisao stvari na par-

Sutjeska blizu iznenađenja: Nikola Pavlićević u duelu sa Brendisom Rosom

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 2. 2018.

63

sport

DUĆNOST VOLI I mORNAR (19h, RTCG 2)

Otkrio karte za drugi kvalifikacioni prozor: Serđo Skariolo

k ljuTih rivala loVćEn

buDućnoSt

58 87

17 19 9 13 11 28 20 28 Latković 3 Popović Radunović 12 Vrbica 9 Baćović 4 Lopičić 5 Jelenić 6 Albijanić 4 Knežević 4 Korać 11 Borilović Vujović Trener: Petar Jovanović

Ivanović 8 Su. Šehović 3 Se. Šehović 16 Starovlah Gordić 4 Bojić Ilić 6 Z. Nikolić 12 Gibson 14 Popović 1 Lendri 10 D. Nikolić 13 Trener: Aleksandar Džikić

PODGORICA – Dvorana: SC „Morača“. Gledalaca: 1.500. Sudije: Radomir Vojinović, Radoš Savović, Đuro Kićović. mornar

PETAR JOVANOVIĆ

Foto: Iva Mandić

(trener Lovćena) Veliki pad u trećoj četvrtini. Moj debi, zadovoljan sam njim i igrom samo u prvih 20 minuta. Došlo do fizičkog pada, nijesmo mogli da ih ispratimo, a njima je proradio i šut, pogodili su šest trojki u zadnjoj četvrtini.

ketu, ali kada se Sutjeska opustila, sve je bilo drugačije. Nikola Pavlićević i drugovi su igrali rasterećeno, bez pritiska i u takvoj igri se sjajno snašli.

Krajem prve četvrtine preuzeli su vođstvo koje je samo raslo u nastavku. Nakon prvih deset minuta četa Vladimira Todorovića imala je +8 (18:26). Igra kao u transu nastavljena je i u drugoj dionici. Igor Čvorović je sredinom tog perioda donosio i dvocifrenu prednost svojoj ekipi (+10 i +12), Mihailo Pavićević je u nekoliko navrata morao da traži tajm-aut, pa je njegova ekipa spustila minus na pristojnih -5 (40:45) prije odlaska na veliki odmor.

U nastavku je Mornar zaigrao onako kako igra cijele sezone. Odgovornost je preuzeo Derek Nidam koji je meč završio sa čak 33 poena. Amerikanac sa crnogorskim pasošem je vukao svoju ekipu u drugom dijelu, ali se Sutjeska nije predavala. Mornar je meč prelomio na tri minuta prije kraja.

Tada je Brendis Reli Ros pogodio uz faul za 83:71 i tada je bilo jasno da će Barani igrati u novom finalu masovnijeg takmičenja. „Na početku meča viđena je velika energija u njihovoj igri, za razliku od nas. Pričao sam prije utakmice da je pristup najvažniji, jer je Kup specifično

SutjESKa

83 78

18 22 19 24 26 19 13 20 Ćalić 5 Mićović 4 Nidam 33 Pavićević Mijović Pavić 8 Vujošević Mugoša 1 Ros 11 Vranješ 5 Bakić 5 Luković 11 Trener: Mihailo Pavićević

Džonson 9 Goranović Habs 19 Pavlićević 17 N. Vuković Vujović 1 Đoković Kandić Rondović 10 M. Vuković 10 Čvorović 6 Lalović 6 Trener: Vladimir Todorović

PODGORICA – Dvorana: SC „Morača“. Gledalaca; 500. Sudije: Vladan Šundić, Milosav Kaluđerović, Zoran Radulović. takmičenje“, rekao je Pavićević i nastavio. „Imali smo žešći razgovor u svlačionici, a meni je drago da sam uticao na igrače. Pokazali smo da smo pravi tim. Derek Nidam je igrao na svoju odgovornost, nisam planirao da ga trošim. Budućnost je favorit u finalu, ali se umor u takvim mečevima zaboravlja. Nadam se da ćemo odigrati kao u Baru (pobjeda u ABA ligi)“, uz osmijeh je zaključio Pavićević.

SPISAK ŠPANIJE ZA KVALIFIKACIONE mEčEVE

Četiri nova imena Bliže se drugi kvalifikacioni prozor za Svjetsko prvenstvo, a selektori polako otkrivaju karte. Serđo Skariolo je juče saopštio spisak igrača na koje računa za mečeve protiv Bjelorusije (23. februar) i Crne Gore (26. februar). Iskusni stručnjak je u odnosu na prvi prozor pozvao četiri nova igrača, a među 16 odabranih nema članova klubova koji nastupaju u Evroligi. Nova imena su Pablo Agilar (Gran Kanarija), Havijer Beiran (Tenerife), Rodrigo San Migel (Tenerife) i Dario Brizuela (Estudijantes).

“Crvena furija” 23. februara gostuje Bjelorusiji, dok tri dana kasnije dočekuje naše momke u Saragosi. Poslije dva kola, Španija ima maksimalan učinak, Crna Gora i Slovenija po jednu pobje-

Španija 23. februara gostuje bjelorusiji, dok će tri dana kasnije u saragosi dočekati Crnu goru du i poraz, dok je Bjelorusija bez bodova. “Crveni” u prvom meču u ovom prozoru dočekuju aktuelnog šampiona Evrope.

SPISAK: Fran Vaskez, Havier Beiran, Rodrigo San Migel (Tenerife), Pablo Agilar, Ćavi Rabaseda, Albert Oliver (Gran Kanarija), Viktor Arteaga, Edgar Visedo, Dario Brizuela (Estudijantes), Serđi Vidal, Ćavi Lopez (Huventud), Sebas Sais (Burgos), Kino Kolom (Uniks), Haime Fernandes (Andora), Naćo Ljove (Obradoiro).

A.K.

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

nenad aMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna Šofranac, glavni i odgovorni urednik, Goran PoPoVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika

(desk@dnovine.me) Vikend izdanje: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine. me) Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Željko VUKMIROVIĆ (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@ dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Vedran ILIĆ (foto@dnovine.me)

redakcija@dnovine.me

SPORTSKI EKRAN PRIPREMIO: Alen Kasmić

SUBOTA

RTCG 1 10.25h 13.25h 18.50h 21.30h 02.10h

ZOI ski trčanje ZOI ski skokovi Finale Kupa CG, košarka Kanada - Češka, hokej ZOI ZOI skijanje veleslalom

13.30h 16.15h 18.30h 20.45h 02.00h

Šefild V. - Svonsi, fudbal Eibar - Barselona, fudbal Hadersfild - Man. jun, fudbal Malaga - Valensija, fudbal NBA Ol-star, košarka

SPORTKLUB 1

SPORTKLUB 2 12.00h 15.00h 17.00h 19.30h

Efes - Darušafaka, košarka ATP Roterdam, tenis Fenerbahče - Alanija, fudbal ATP Roterdam, tenis

SPORTKLUB 3 13.00h 16.00h 18.00h 20.30h

Las Palmas - Sevilja, fudbal VBA - Sautempton, fudbal Novara - Monca, odbojka (ž) Francuski kup, košarka

15.30h 18.00h 20.30h

Koneljano - Busto, odbojka (ž) Francuski kup, košarka Himnastik - Saragosa, fudbal

SPORTKLUB 4

21.00h

WTA Doha, tenis Benfika - Boavista, fudbal

SPORTKLUB 6 16.00h 18.00h

Brajton - Koventri, fudbal Kremona - Torino, košarka

ARENASPORT 1 14.30h 17.00h 19.00h

C. zvezda - Javor, fudbal Kup Radivoja Koraća, košarka Kup Kralja, košarka

15.00h 16.00h 17.30h 21.00h 00.00h

(RTCG 2, 19h) Borba za prvi domaći trofej u “Morači”

VRC Švedska, moto sport Kjelce - Celje, rukomet PSŽ - Flensburg, rukomet Kup Kralja, košarka V. Virdžinija - Kanzas, košarka

ARENASPORT 3 09.50h Adelejd - Central Koust, fudbal 13.15h Mursija - Barselona, futsal 15.00h Osijek - Rijeka, fudbal 17.00h PSŽ - Strazbur, fudbal 20.00h Zagreb - Nant, rukomet

Sve zvijezde na jednom mjestu SPORTKLUB 1, 02H Vrijeme je za sudar zvijezda najjače lige na svijetu: Tim Lebrona Džejmsa protiv Tima Stefona Karija

ARENASPORT 4 12.00h Halkbank - Galatasaraj, odbojka 15.00h Udineze - Roma, fudbal 17.00h Vojvodina - Voždovac, fudbal 19.00h Hrvatska - Srbija, vaterpolo 20.45h Đenova - Inter, fudbal 23.15h Templerej - Indepedijente, fudbal

ARENASPORT 5 15.00h Empoli - Parma, fudbal 18.00h Argentina open, tenis 20.00h Italija - Crna Gora, vaterpolo 22.00h Sao Kaetano - Feroviaria, fudbal

EUROSPORT 08.30h 10.30h 12.00h 13.00h 13.30h

ZOI hokej ZOI skijaško trčanje ZOI bijatlon ZOI brzo klizanje ZOI ski skokovi

EUROSPORT 2 08.30h 13.00h 15.30h 18.30h

● NE PROPUSTITE

Ko će zgrabiti Kup

Kup Radivoja Koraća, košarka

ARENASPORT 2

SPORTKLUB 5 15.00h 19.15h

● NE PROPUSTITE

ZOI hokej ZOI hokej Bundesliga, fudbal Bundesiga, fudbal

NEDJELJA RTCG 1 07.10h 12.10h 13.10h 01.55h

ZOI veleslalom ZOI bijatlon Švedska - Finska, hokej ZOI ZOI umjetničko klizanje

SPORTKLUB 1 13.00h Norič - Ipsvič, fudbal 16.15h Atl. Madrid - Atl. Bilbao, fudbal 18.30h Espanjol - Viljareal, fudbal 20.45h Betis - R. Madrid, fudbal 02.00h NBA Ol-star, košarka

SPORTKLUB 2 12.00h 15.30h 17.30h 20.00h

R. Sosijedad - Levante, fudbal ATP Roterdam, tenis Lids - Bristol siti, fudbal Lugo - Barselona B, fudbal

SPORTKLUB 3 14.00h Trabzon - Bašakšehir, fudbal 16.00h Turski kup finale, košarka 18.00h Pjanćenca - Sora, odbojka 20.30h Italijanski kup finale, odbojka (ž)

SPORTKLUB 4

21.00h

Kup Radivoja Koraća finale, košarka 23.30h Ponte Preta - Palmeiras, fudbal 01.30h Banfild - Boka juniors, fudbal

ARENASPORT 2 15.00h 18.00h 21.00h 23.00h

Nica - Nant, fudbal Argentina open, tenis Sao Paulo - Santos, fudbal Nju Džersi - Karolina, hokej

ARENASPORT 3 12.30h 15.00h 17.00h 19.00h 21.00h 23.00h

Torino - Juventus, fudbal Dinamo - Hajduk, fudbal Lil - Lion, fudbal RNL - Kristijanstad, rukomet Marsej - Bordo, fudbal River Plata - G. Kruz, fudbal

ARENASPORT 4 15.00h 18.00h 20.45h

Napoli - SPAL, fudbal Atalanta - Fiorentina, fudbal Milan - Sampdorija, fudbal

ARENASPORT 5

17.00h 19.00h

Ročdejl - Totenhem, fudbal Porto - Rio Ave, fudbal

18.00hNjemačka - Crna Gora, vaterpolo

SPORTKLUB 5 16.00h 18.00h

WTA Doha finale, tenis Alborg - Brondbi, fudbal

EUROSPORT

SPORTKLUB 6 17.00h Kasimpaša - Galatasaraj, fudbal

ARENASPORT 1 12.00h 14.00h 16.00h 18.30h

VRC Švedska, moto sport Mladost - Partizan, fudbal Sigma O. - V. Plzen, fudbal Kup Kralja finale, košarka

07.00h 12.00h 13.00h 14.45h

ZOI skijaško trčanje ZOI bijatlon ZOI brzo klizanje ZOI hokej

EUROSPORT 2 08.30h 13.00h 15.30h 18.00h

ZOI hokej ZOI hokej Bundesliga, fudbal Bundesliga, fudbal