Dnevne novine 10-11. februar 2018.

JANEZ KOPAČ

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 2. 2018. BROJ 1991 GODINA VII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

Samo Kinezi mogu da finansiraju drugi blok TE ■ 10 11

EVROPSKI KOMESAR JOHANES HAN ■ 4 5

Ostanite lideri, neće biti novih uslova za Crnu Goru ■ Crna Gora ima razloga da, kao zemlja koja je najviše odmakla u procesu pregovora, bude zadovoljna onim što je poručeno kroz ovu strategiju

■ Cilj strategije jeste da se kanališe na određeni način ono što je već učinjeno do sada i da se da jasna naznaka, jasna perspektiva svima u regionu

NA BICIKL SA VIKEND NOVINAMA ■ 24 25

Šema biciklističkih staza u Podgorici

■ Za realizaciju prva četiri koridora utrošeno je 925.000€

ZA NAJBOLJE PONUDE:

ŽIVOTNA PRIČA STEVANA FEDIJA

Narkotici su me gurali u ponor, neću im dati novu priliku ■ 44 46

marketing@dnovine.me

+382 77 300 104

2

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 2. 2018.

●NEZVANIČNO NEZVANIČNO Razmišlja: Koji bješe od njih Han, a koji Orav

Samo da Branko ne počne engleski da priča, jer smo gotovi

Pogrešna hapšenja odnijela 10 miliona eura

Na ime naknade štete prouzrokovane neosnovanim lišenjem slobode u proteklih deset godina Ministarstvo pravde je na ime postignutih sporazuma sa građanima isplatilo sumu od 1.420.199 eura. Ova cifra, međutim nije ni približna onoj isplaćenoj podnosiocima tih zahtjeva koji su se ipak odlučili da tuže državu i tako dobiju višestruko veći iznos, od onog što im je Ministarstvo nu● 14-15 dilo nagodbom.

Uželio se da priča pa neka oplete ako hoće i na makedonski

KOLAŠINSKO AMATERSKO EKSPERIMENTALNO POZORIŠTE

Preko glume do krađa, batina i hapšenja Kolašinsko omladinsko eksperimentalno pozorište “Mijat Mašković” trajalo je od završetka Drugog svjetskog rata pa sve do devedesetih godina prošlog vijeka. Posljednja generacija glumaca u periodu od 1986. do 1990. godine osvajala je mnogobrojne nagrade, a ostali su i jedino eksperimentalno pozorište koje je učestvovalo na festivalu u Budvi.

● 30-31

SUBOTA

Dodatno školovanje za novi posao Mnogo je onih na tržištu rada koji zbog nezavršene srednje škole ili fakulteta, nepoznavanja jezika, rada na računaru ili drugih vještina, ne mogu naći posao, ili godinama na poslu koji imaju „tapkaju u mjestu“. Malo je poznato da mogućnost da se taj problem može riješiti, uz pomoć programa stručnog osposobljavanja odraslih, koje sprovode Ministarstvo prosvjete, Zavod za zapošljavanje, ali i brojna preduzeća. ● 20-21

Aivo, kako je tebi dobro sa ovima iza nas. Nikad ti nije dosadno!

NEDJELJA

Neka ti priča Johanes, da ne zovem Mogerinku da te prebaci ovamo.

Putuj beskrajem kome tvoja duša pripada

Jedan od najboljih regionalnih glumaca u generaciji, Nebojša Glogovac preminuo je juče u Beogradu. Bolest ga je uzela brzo. Prije desetak dana hitno je primljen na beogradski Institut za onkologiju s dijagnozom karcinoma pluća u poodmaklom stadijumu. Iza sebe je ostavio maestralne uloge u pozorištu, na filmu i televiziji za koje je dobio domaća i međunarodna priznanja ●34-35

Ljubu Čupiću je mjesto u narodu Pretežno oblačno, uglavnom u sjevernim predjelima, mjestimično slabe sniježne padavine. Vjetar umjeren i jak, na udare veoma jak, sjeveroistočni i istočni, tokom dana će slabiti. Jutarnja temperatura vazduha -6 do 6, najviša dnevna -3 do 12 stepeni.

“Heroj na korzu”, spomenik narodnom heroju Čedomiru Ljubu Čupiću i njegovom čuvenom osmijehu slobodi, simbolu antifašizma, Umjereno do potpuno oblačno, u na nikšićkom šetalištu biće otkripopodnevnim satima i tokom noći, ven 13. jula. Za njegovu izradu zauglavnom u sjevernim predjelima, dužen je naš poznati vajar Zlatko mjestimično slabe padavine. VjeGlamočak, koji ga radi u ateljeu u tar umjeren i jak, na udare veoma Parizu, kazao je u razgovoru za Vijak, ponegdje i olujne jačine. Jukend novine član organizacionog tarnja temperatura vazduha -6 do tima, novinar i publicista Mihailo 6, najviša dnevna 0 do 14 stepeni. Mijo Radojičić. ●36-37

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 2. 2018.

Kamionom krijumčario 100 kilograma sknaka Postupajući po operativnim informacijama službenici Sektora kriminalističke policije Odsjeka za suzbijanje droga, zaustavili su sinoć kamion marke “volvo” na graničnom prelazu Dobrakovo u kojem su pronašli čak 100 kilograma skanka sakrivenog u duplom dnu vozila.

Naime, policija je dobila dojavu da iz pravca Srbije u Crnu Goru dolazi kamion pun droge, kojim upravlja Miloš Milačić.

Na graničnom prelazu kamion je zasutavljen dok ne stigne naredba za pretres od nadležnog suda. Čim je naredba stigla službenici su izvršili detaljan pregled kamiona i u skrivenim bunkerima u patosu pronašli su oko 100 kilograma opojne droge marihuane.

Droga je bila pakovana u PVC kesama od po dva kilograma uredno poslagana u duplom dnu. Milačić je lišen slobode i biće predat nadležnom tužiocu u Bijelom Polju, koji će odlučivati o njegovom zadržavanju. Ovom akcijom policija je spriječila da u Crnu Goru dođe već količna skanka namijenjena uličnoj prodaji.

N.P.

Poljska avio-kompanija LOT od 1. juna će održavati redovnu liniju Varšava-Podgorica šest puta sedmično, a karte su već u prodaji, saopšteno je iz Aerodroma Crne Gore.

Prema redu letjenja, linija Varšava–Podgorica obavljaće se šest puta sedmično, izuzev srijedom, avionima tipa Embraer 170 i 175.

“Ova konekcija sada je uvrštena u mrežu redovnih linija LOT-a. Uvidjeli smo da popularnost zemlje kod poljskih turista, a putnici iz Crne Gore biće u mogućnosti da na komfran način posjete druge destinacije u zapadnoj Evropi, SAD i Kanadi”, kazao je direktor za korporativne komunikacije LOT-a Adrijan Kubicki Izvršni direktor Aerodroma Crne Gore, Danilo Orlandić, izrazio je zadovoljstvo saradnjom sa tom kompanijom, te smatra to šansom da veliki broj poljskih turista dođe tokom ljeta u našu zemlju, a naših da odu u druge destinacije. K.J.

3

Retrovizor

GORAN POPOVIĆ

IZNOGUD, SUD I ZELENA SALATA

Francuzu zabranjen ulaz u Crnu Goru

Od juna redovna linija Varšava± Podgorica

AKTUELNO

Crnogorska policija otkazala je boravak francuskom državljaninu Brajanu Disku (24), jer je ustanovljeno da postoji da bi mogao da izvrši neko krivično djelo u intersu organizovane kriminalne grupe iz Bara. Inače se radi o osobi koja je u Francuskoj evidentirana za sedam krivičnih djela, među kojima je i saučesništvo u ubistvu, zbog čega je od novembra 2016. do februara 2017. godine bio u zatvoru.

“Disku je izrečena mjera francuskog suda kojom mu je zabranjeno da napušta Francusku do 10. marta 2019. godine, a o čemu službenici naše policije nisu prethodno imali saznanja jer se ova mjera nalazi u nacionalnim pravosudnim bazama Francuske i informacija o tome nije bila dostupna putem kanala međunarodne policijske saradnje”, navode iz UP. Disko je u Baru boravio kod Edina Muratovića (23), crnogorskog državljanina koji je prijatelj sa kriminalnom grupom iz Bara Alana Kožara. Njih dvojica su u našu državu ušla preko jednog od graničnih prelaza, 29. januara.

“S obzirom da je Disko bezbjednosno interesantno lice, a evidentno je da u Crnu Goru nije došao turistički, te da je zapaženo da je tokom boravka u Baru bio u društvu pripadnika OKG grupacija iz Bara i Budve”, ističu u UP. Stoga je barska policija prije dva dana donijela rješenje kojim je otkazan boravak Disku koji je prijavio do 90 dana, te kojim rješenjem mu je zabranjen ulazak u Crnu Goru narednih godinu dana.

N.P.

Ako se i može razumjeti zašto opozicione partije, isfrustrirane porazima na izborima, bojkotuju crnogorski parlament, teško je objasniti zbog čega bojkotuju evropskog komesara Johanesa Hana. Vjerovatno nemaju ništa protiv njega lično, ali neće da ga gledaju i slušaju u Skupštini. Radije bi, valjda, da ga vide ispred Skupštine i počaste prasetinom sa ražnja „barske srbadije“. Čime bi Hanu objasnili kako se bori za dalju demokratizaciju društva, kakve „institucije“ preferiraju i pokazali mu šta je, po njihovom konceptu, evropska perspektiva ove balkanske države.

Nije poznato da li bi u toj situaciji i Ranko Krivokapić došao da pozdravi Hana, ali to više i nije važno. Jer, minuli dani donijeli su definitivnu najavu velikog gubitka za ovdašnju političku scenu. Rankova SDP je na pragu nestajanja. Nakon debakla u Petnjici, gdje je sa 11 odbornika SDP pala na samo jednog, u Ulcinju i Beranama nijesu uspjeli da dohvate ni cenzus. Kraj! Šteta, jer bila je to jedan zdrava independistička stranka. Sve dok njen lider nije počeo da snuje, kao Iznogud iz onog kultnog stripa, kako će postati „kalif umjesto kalifa“.

Ranko se, međutim, opet gura da bude nekakav koordinator tzv. „građanske opozicije“. Pa je njegov izum da kao zajedničkog predsjedničkog kandidata inauguriše nestranačku gospođu Vanju Ćalović Marković, a za njeno ubjeđivanje zadužio je Dritana Abazovića. Stigao je ekspresni odgovor iz Fronta koji predlaže nestranačku gospođu Milku Tadić-Mijović ili Andriju Jovićevića. Bečić se odmah oglasio kako se uopšte neće kandidovati, mada ga niko nije ni pominjao.

Ranko je, inače, možda još mogao da bude predsjednik parlamenta, da je na vrijeme bio upućen u novu praksu Osnovnog suda u Podgorici da izbore i razrješenja u Skupštini Crne Gore ‘ladno poništava. Ovaj sud je prije nekoliko dana, naime, naredio da se Goran Đurović vrati u Savjet RTCG. Nije bitno da li će ovaj uzgajivač zelene salate, koji je u međuvremenu postao ekspert za nezavisnost medija, biti član Savjeta RTCG ili neće, važno je da sad kod Osnovnog suda u Podgorici svako može da obori bilo koju odluku Skupštine o imenovanju ili razrješenju sa neke funkcije. Po tom novom pravnom principu, sjutra neko može da podnese tužbu protiv Skupštine jer je, na primjer, za premijera izabrala Duška Markovića. Onda bi Osnovni sud, sljedstveno ustanovljenoj praksi, mogao da donese odluku da se „u roku od osam dana“ on smijeni?! Što sa pravom ima veze isto koliko zelena salata sa javnim servisom.

U jednom drugom sudu nastavljen je dokazni postupak u slučaju pokušaja terorizma. U Viši sud u Podgorici juče su stigle pare. Svih 125.000 dolara koje je Sinđelić predao srpskim bezbjednosnim organima. Novi dokaz. Nakon svjedočenja Sinđelića i Velimirovića, Mandić i Knežević su postali mnogo nervozni, pa ih je sudija Suzana Mugoša, zbog nedoličnog ponašanja, psovanja i vrijeđanja, udaljila do okančanja dokaznog postupka. Što više dokaza, veća nervoza.

4

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 2. 2018.

EVROPSKI KOMESAR ZA SUSJEDSKU POLITIKU I PREGOV Komesar Han i premijer Marković na konferenciji za medije

Pomoć Evropske unije doprinosi povezivanju Zapadnog Balkana Premijer Duško Marković i komesar Evropske unije za politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johanes Han ocijenili su, prilikom obilaska željezničke infrastrukture koja se rekonstruiše bespovratnim i kreditnim evropskim sredstvima, da pomoć Evropske unije znatno doprinosi povezivanju regiona Zapadnog Balkana, njegovom bržem razvoju i integrisanju u Evropsku uniju.

“Osim političke, ekspertske i tehničke podrške Evropska unija pruža i značajnu finansijsku podršku i upravo najveći dio tih sredstava dolazi iz Zapadnobalkanskog investicijskog okvira kojim Unija pomaže saobraćajnu i energetsku povezanost u regionu, kao važne karike ekonomskog razvoja i društvenog napretka.

Osim nemjerljivog značaja za privredni i ukupni razvoj crnogorskog društva, unapređenje saobraćajne infrastrukture igra važnu ulogu u povezivanju s regionom i državama članicama Evropske unije. Kroz ovakvu vrstu podrške, posebno kroz inicijative poput Berlinskog procesa, EU doprinosi bržem razvoju regiona, efikasnijem i kvalitetnijem ispunjavanju obaveza iz procesa pristupanja i našem snažnijem integrisanju u Evropsku uniju“, rekao je Marković.

Marković i Han posebno su posebno istakli da je Crna Gora, u odnosu na ostale države regiona, privukla

najveća sredstva po agendi povezivanja država regiona.

“Pored projekta koji smo danas posjetili, EU je opredijelila dodatnih deset miliona eura za projekte tehničke podrške pripremi projektne dokumentacije u okviru Zapadnobalkanskog investicionog okvira i 20 miliona eura za izvođenje radova na unapređenju infrastrukture u oblasti željezničkog saobraćaja“, rekao je premijer.

Komesar Han je naveo da su najmanje tri od šest prioritetnih oblasti iz Startegije za Zapadni Balkan vezane su za ovaj konkretan projekat, a to su: povezanost, ekonomski razvoj i unapređenje, odnosno dovršavanje procesa pomirenja u regionu.

“Nadogradnja, odnosno rekonstrukcija željezničke infrastrukture snažan je doprinos tim zajedničkim cilejvima. Meni je veliko zadovoljstvo i čast što sam danas imao prilike da učestvujem u ovom događaju kojim otvaramo projekat“, poručio je komesar i poželio uspjeh u izvođenju projekta.

Podsjetio je da EU ostaje posvećena ostvarivanju punopravnog članstva Crne Gore u EU. Šefica kancelarije Evropske investicione banke za Zapadni Balkan Dubravka Negre istakla je da nakon uspješno ugovorenih radova prije manje od godinu, danas se sa zadovoljstvom obilježava početak implementacije ovog važnog dijela projekta.

HAN: BEZ NAKN USLOVA ZA CRN GORU, ZADRŽIT LIDERSKU POZIC

⌦ Elhana Hamzić

E

vropski komesar za susjedsku politiku i pregovore o proširenju Johanes Han, koji je boravio u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, kazao je da je naša zemlja sada najnaprednija u EU integracijama, te da je na nama da taj status zadržimo.

Sa koferencije za medije sa premijerom Duškom Markovićem jasno je poručio - nema naknadnih uslova za učlanjenje Crne Gore u EU. “Ništa se nije promijenilo u tom smislu, mi nećemo dodavati nikakve naknadne uslove, niti ćemo oduzimati one već postojeće, nećemo ih eliminisati. Cilj strategije jeste da se kanališe na određeni način ono što je već učinjeno do sada i da se da jasna naznaka, jasna perspektiva svima u regionu o tome šta je moguće i šta se može postići“, odgovorio je komesar Han na pitanje novinarke Dnevnih novina.

Premijer Marković i komesar Han izrazili su nakon zvaničnih razgovora u Podgorici zadovoljstvo Kredibilnom strategijom Evropske komisije za Zapadni Balkan kojom je zvanični Brisel zadržao princip regate, odnosno pristupanja Uniji prema ostvarenjima svake države ponaosob i ocijenili da je u integracionom procesu Crna Gora zadržala lidersku poziciju.

“Drago nam je da je komesar Han u posjeti Crnoj Gori, kako bi predstavio Strategiju za evropsku perspektivu Zapadnog Balkana. Zahvaljujemo na pozitivnim porukama koji su on i visoka predstavnica Federika Moge-

rini poslali Crnoj Gori i regionu prilikom predstavljanja strategije. Crna Gora ima razloga da, kao zemlja koja je najviše odmakla u procesu pregovora, bude zadovoljna onim što je poručeno kroz ovu strategiju. To je održiva platformu za proširenje kako za zemlje u procesu, tako i za EU. To je jasna poruka da smo dio Evrope i da to treba da postanemo i formalno. Napredovanje po zaslugama zemalja ostaje važeći princip, što je i realno i pravično“, rekao je Marković.

■ POUZDAN REGIONALNI IGRAČ

20 Komesar Han je izrazio zahvalnost predsjedniku Vlade i na

MILIONA EURA OPREDIJELILA JE EU ZA IZVOĐENJE RADOVA NA UNAPREĐENJU INFRASTRUKTURE U OBLASTI ŽELJEZNIČKOG SAOBRAĆAJA CRNE GORE

tome što je Crna Gora, kako je rekao, tako pouzdana i što je tako konstruktivan regionalni igrač.

“Pristupanje Crne Gore EU nije samo strateški cilj ove države, već je i neupitni cilj EU, to je više puta ponovljeno u našoj Strategiji za Zapadni Balkan i ja se radujem ovom posebnom samitu u Sofiji, gdje se nadam da će našu Strategiju potvrditi i verifikovati šefovi država i vlada. Sada je EU utrla jedan put, Crna Gora treba da prođe tim putem i još jednom vas uvjeravam da ova Strategija daje naznake o tome šta je moguće za svaku zemlju u regionu.

Mi posmatramo cijeli region, ali opet cijeli proces, proces koji odgovara potrebama pojedinačnih država ostaje zasnovan na zaslugama. Dakle, jasno je ko je prvi i taj ko je prvi treba prvi da dođe do cilja. Ne kažemo da zemlja koja je završila pregovore treba da čeka ostalih pet, to ne bi bilo fer i to ne bi bilo stimulišuće, niti motivišuće, tako da u tom smislu čitav proces u regionu je, evo mornarskim jezikom govoreći, zasnovan na principu regate, a ne konvoja, znači da svako mora da iskoristi svoje šanse i prilike“, rekao je komesar Han.

■ CRNA GORA SE

PONAŠA KAO DA JE VEĆ U EU

Premijer Marković je ponovio da se naša zemlja ponaša kao da je već članica Evropske unije, ali i da nastavlja reforme. “Želim da ponovim da se Crna Gora već ponaša kao članica

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 2. 2018.

AKTUELNO

OVORE O PROŠIRENJU U ZVANIČNOJ POSJETI

NADNIH NU TE CIJU u mnogim aspektima. Mi smo solidarni u pogledu vanjske i bezbjednosne politike, što pokazuje našu opredijeljenost i prihvatanje evropskih vrijednosti. U regionu smo uspostavili i održavamo dobrosusjedske odnose ne generišući probleme već dijalog. Posvetićemo se daljim reformama, u svim ključnim oblastima. Juče smo na sjednici Vlade usvojili izvještaje o realizaciji Programa pristupanja Crne Gore EU 2017-2018, za 2017. godinu, i izvještaje o realizaciji mjera u poglavljima 23 i 24, gdje je konstatovan visok nivo realizacije – više od 70%“, rekao je predsjednik Vlade.

I evropski komesar podvukao je značaj reformi u cijelom regionu, pogotovo u oblasti vladavine prava.

“Mi očekujemo da se vaše države pridržavaju naših standarda i vrijednosti prije samog uključivanja u naš klub, to su generacijske odluke i hoću da vam ukažem da su vrijednosti o kojima govorimo vrijednosti koje ne stoje samo na papiru već zaista vrijede u stvarnosti. Demokratija i vladavina prava su te ključne vrijednosti... Što se tiče vladavine prava, očekujem i dalju posvećenost Crne Gore u tom domenu, što je naravno preduslov za pristupanje EU, ali i ključna vrijednost u privlačenju investitora i ostvarivanju ekonomskih ciljeva i unapređenje života građana Crne Gore. Pravni okvir i institucionalni okvir

u ovoj oblasti su sada uglavnom dobro realizovani, vrijeme je da se intenzivira rad, da se ostvare neki opipljivi rezultati i institucije, uključujući Specijalno tužilaštvo i Agenciju za borbu protiv korupcije, moraju da budu u mogućnosti da vrše svoj mandat na nezavisan i transparentan način“, rekao je evropski komesar.

■ INTEGRACIJSKI

USPJESI REZULTAT KONSENZUSA

Premijer je ponovio stav da su naši uspjesi rezultat društvenog konsenzusa i da je Crna Gora odabrala evropsku budućnost ne lutajući između više opcija. „Da ponovim što sam rekao i u utorak, dosadašnji rezultati koje je Crna Gora ostvarila na evropskom putu su odraz političke volje i društvenog konsenzusa za sprovođenjem sveobuhvatnih reformi u svim oblastima. Tome je Vlada u potpunosti posvećena. Crna Gora i crnogorska vlada ne lutaju između više opcija. Mi smo opredijeljeni za evropske vrijednosti i bez dileme okrenuti evropskoj integraciji. Zbog toga želimo da iskoristimo vrijeme pred nama, ne samo u pogledu otvaranja tri preostala poglavlja u prvoj polovini ove godine već ukupnu dinamiku pregovora, uključujući zatvaranje poglavlja, i vjerujemo da ćemo uz našu odlučnost i podršku Komisije moći da održimo i unaprijedimo ovu dinamiku”, rekao je premijer.

Pristupanje Crne Gore EU nije samo starteški cilj ove države, već je i neupitni cilj EU

■ BOJKOT NIJE

EVROPSKI NAČIN

Komesar EU Johanes Han ponovio je dva puta na konferenciji za medije da „bojkot parlamenta nije evropski način rješavanja sporova“ i da glavni kurs aktivnosti treba da se događa u Skupštini, da je to dokaz demokratske zrelosti.

“Jednostavno apelujem na to da se povede razgovor, razgovor o teškim temama, ali da se on odvija u Skupštini. Zato svi snose odgovornost. Naročito ste odgovorni prema svojim biračima, birači su oni koji donose odluke. Ne treba gubiti vrijeme. Želim da apelujem, da pokušam da uvjerim političke stranke da učestvuju na tom putu ka Evropi, a to znači povratak u parlament. To ne znači da treba da se Komesar Han u parlamentu

izrazi saglasnost sa Vladom, ali taj cilj može da se ostvari ako svako odigra svoju ulogu“, rekao je komesar Han. Na pitanje novinarke Televizije Crne Gore „koliko je Brisel spreman da ide daleko u odbrani javnog servisa od političkog uticaja“ komesar Han je odgovorio da su sloboda izražavanja i sloboda medija neke od ključnih vrijednosti Evropske unije i da je to nešto čime se EU uvijek bavi i da tome posvećuje pažnju.

“Transparentni, nezavisni mediji u čitavom regionu su nešto što ćemo naglašavati uvijek iznova. Shvatio sam da su potrebna izvjesna poboljšanja i da je to dio procesa razvoja društva da se na neki način uhvati u koštac s tim izazovima i traženim standardima“, rekao je komesar Han.

5

Mi smo popločali put ka EU, sada je na vama da taj put pređete

Komesar za evropsku susjedsku politiku i pregovore o proširenju Johanes Han govorio je u parlamentu na zajedničkoj sjednici Odbora za evropske integracije i Odbora za međunarodne odnose i iseljenike.

On je izrazio želju da se obrati svim crnogorskim poslanicima, kako bi im predstavio Strategiju.

Kako je rekao na početku izlaganja, objavljivanje Strategije zapravo je istorijski trenutak za Crnu Goru i cijeli Zapadni Balkan. ‘’Sada imate istorijsku priliku da zaista čvrsto i nedvosmisleno vežete svoju budućnost za EU. Imamo zajedničko nasljeđe i istoriju i sada imamo i zajedničku budućnost. Mi smo popločali put ka EU, a sada je na Crnoj Gori da taj put pređe. Da bi se ovaj ambiciozni scenario pretočio u javnost mora se djelovati odmah’’, kazao je Han. Kako je rekao, Strategija definiše put kako bi što prije došla do EU. ‘’Država ima sada jedinstvenu priliku. Moram reći da je ova perspektiva izuzetno ambiciozna, ali daje mogućnost društvu da pritisne Vladu kako bi što prije bile ostvarene reforme’’, dodao je.

Han je naglasio da mora postojati nulta tolerancija na korupciju i kriminal. ‘’Moram reći da sada Skupština ima priliku da obezbijedi i zaštiti slobodu izražavanja i nezavisnost medija kao stubove demokratije’’, kazao je Han. Takođe, napomenuo je da sudstvo, ali i javna uprava moraju biti nezavisni.

Predsjednik Odbora za evropske integracije Adrijan Vuksanović kazao je da je Crna Gora spremna, te da ćemo učiniti sve što je do nas.

Predsjednik skupštinskog odbora za međunarodne odnose i iseljenike Andrija Nikolić rekao je da je privilegija razgovarati sa Hanom o proširenju i refleksijama toga procesa na Evropu.

6

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 2. 2018.

SVE VIŠE OPOZICIONIH STRANAKA GUBI PARLAMENTARNI STATUS

BEZ OSTAVKE LIDERA DO POSLJEDNJEG GLASAČA

⌦ Amra Nikočević

11 MANDATA OSVOJIO JE SDP NA LOKALNIM IZBORIMA U PETNJICI 2013, DOK JE PROŠLE GODINE OSVOJIO SAMO JEDAN

Posljednjih nekoliko izbornih ciklusa na državnom, a posebno na lokalnom nivou u Crnoj Gori pokazali su da su neke partije jake samo još na papiru i u glavama njihovih lidera. Ako konsultujemo suvu matematiku onda je jasno da je određeni broj partija u slobodnom padu sa izraženom gravitacionom silom. Ipak, niti te partije, a ni njihove lidere te činjenice nijesu zabrinule.

Zapravo su samo pojačali retoriku predstavljajući neuspjehe, nekom čudnom logikom kao pobjede. Još dalje od toga je potreba da se podnese odgovornost za evidentan neuspjeh. U posljednje vrijeme građani Crne Gore pamte samo lidera Pozitivne Crne Gore Darka Pajovića da je podnio ostavku zbog fijaska na izborima. I tu se spisak završava. Niti je ko nudio ostavku niti mu je tražena. A bilo je prilika, nije da nije!

Ali krenimo nekim redom.

Na lokalnim izborima 2014. u Beranama, SDP nije prešla cenzus, dok je u Ulcinju osvojila dva

mandata. Na prošlonedjeljnim izborima, SDP ni u koaliciji sa Lekićem nije prešao cenzus, što znači da im nije bila dovoljna ni “pomoć prijatelja” za ulazak u lokalni parlament. Ovome treba dodati da je SDP u Ulcinju do 2018. imao dva odbornika, a od januara ove godine nema nijednog i to u Ulcinju, tradicionalno jakom uporištu Krivokapićeve stranke.

Najevidentniji pad podrške građana SDP-u zabilježen je u Petnjici, gdje su sa 11 pali na samo jedan mandat.

Samo ova dva podatka govore u prilog tome da “da su neke daske trule” u sistemu te partije.

S druge strane, Demos i SDP zajedno u koaliciji nijesu prešli cenzus u Beranama, kao ni na lokalnim izborima 2016. godine iako je prema istraživanjima, 2015. godine, Demos bio najjača opoziciona partija sa oko 13 odsto podrške građana.

Sadašnja situacija je takva da Demos ili ne ulazi u političku trku, što se desilo u novembru prošle godine, kada ih nije bilo na lokalnim izborima na Cetinju, u Mojkovcu, Petnjici i u Tuzima ili nemaju dovoljno glasova da pređu cenzus, kao što je to bilo u Beranama prošle nedjelje. Na pad podrške Demosa uticao je i raskol u stranci, jer je partiju napustio nekadašnji drugi čovjek te partije, a danas lider Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović.

Kada je riječ o SNP-u, oni su na prošlogodišnjim lokalnim

izborima u Mojkovcu osvojili dva mandata, dok su četiri godine ranije u koaliciji sa DF i DSS osvojili 11 mandata. U poređenju sa parlamentarnim izborima 2012. godine, kada je SNP sam osvojio devet mandata, 2016. je u koaliciji sa DEMOS i GP URA osvojio isti broj mandata.

Građanski pokret URA, koji je oformljen 2015. godine, na lokalnim izborima u Mojkovcu, osvojila je samo jedan mandat, a na Cetinju pet. U Mojkovcu osvojili skoro dva i po puta manje glasova nego njihov nosilac liste Ivan Ašanin, koji je na izborima 2013. godine bio nezavisni kandidat.

U Budvi je koalicija URASDP-LP osvojila jedan mandat. Na parlamentarnim izborima 2016. oni su, sa Demosom i SNP-om imali devet odbornika. Oni u Petnjici i Tuzima nisu predali liste.

Ovo su podaci na osnovu kojih se nameće logično pitanje ko je kriv? Sva je prilika da su krivi građani, a ne partijske strukture i komandno najodgovorniji - lider stranke.

Demokratski front je u Mojkovcu prošle godine osvojio četiri mandata, dok su na lokalnim izborima u tom gradu 2013. u koaliciji sa SNP -om i DSS imali 12 mandata. U Petnjici, Tuzima i na Cetinju nijesu prešli cenzus.

Analitičar Ranko Đonović kaže da je činjenica da su partije zarobljenici lidera pravilo,

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 2. 2018.

te da obično pad rejtinga lidera, znači i pad rejtinga partije.

“Naravno, ovo se naročito odnosi na balkanske države koje se još nalaze u preddemokratskim vremenima, dok ovako nešto ne važi u razvijenim evropskim zemljama”, rekao je on.

Za balkanske države se, dodaje, vrlo slikovito odnosi Napoleonov stav, po kojem je on mnogo više volio vojsku magaraca kojoj na čelu stoji lav, nego vojsku lavova kojoj na čelu stoji magarac. “Naravoučenije je više nego očigledno, a podrazumijeva se da je uz hrabrost potrebna i pamet, bilo da se radi o vojsci ili glasačima”, obrazlaže Đonović.

Prema njegovim riječima, kada se male partije koje su stekle parlamentaran status odreknu

strogih principa i osnovnih temeljnih načela svojih programa, po pravilu, sudbina im odredi brzi nestanak sa političke scene.

“Takvi primjeri u Crnoj Gori su LSCG, NS, PCG, a danas ta sudbina čeka SDP, URU i njima slične. Pri nestajanju, te partije prvo osude svoje političke protivnike, a potom narod koji je trebalo da glasa za njih, jer njima se moralo vjerovati i kad pokušavaju da varaju svoje glasače”, kaže on.

Podjela na vlast i opoziciju je, kaže, u svim demokratskim društvima, neminovna i normalna. Ipak, kako ocjenjuje, situacija u Crnoj Gori nije baš takva.

“Opoziciona strast za vlašću, pored toga što povremeno pravi poteze salto mortale permanentno je u vlastitom politič-

Partije - zarobljenici lidera Prema ocjeni analitičara Zlatka Vujovića, u Crnoj Gori ne postoji partija za koju se može reći da se odlikuje demokratskim unutrašnjim uređenjem.

“Lidere ne biraju neposredno članovi, već su partijske elite zarobile partije. To dosta negativno utiče na stabilnost biračke podrške, te na održivost političkih partija. Partije su zarobljenici lidera, a građani zarobljenici takvih partija”, kaže Vujović.

Građanske partije, doda-

je, prolaze kroz velike izazove usljed velikog talasa populističkog političkog djelovanja.

“Jačina građanskog nezadovoljstva nadjačava argumente, tako da u toj populističkoj buci bolje prolaze oni bez argumenata. Opozicone partije se suočavaju sa brojnim problemima, tako da one koje su manje, uvijek su pod rizikoma pada ispod cenzusa. Za Crnu Goru je loše jačanje populističkih partija, kako u vlasti tako u opoziciji”, ističe Vujović.

kom stanju salto morale. Zbog toga, i poslije gotovo tri decenije, ostaje sve više i više uskraćena za podršku glasača”, ističe Đonović.

On kaže da “mudrolija - kako je za svađu ili raskol potrebno najmanje dvoje”, ne može poništiti istinu kako krivica za to stanje može da bude potpuno na strani jednog.

“Prije tri decenije ta krivica bila je apsolutno na strani vlasti, a već više od jedne decenije je u istoj mjeri na strani destruktivne crnogorske opozicije. Što reći lijepo opoziciji, koja ne primjećuje terorizam u pokušaju prema državi Crnoj Gori, nacionalističke svakodnevne ispade pojedinaca i političkih grupa. Životni interesi Crne Gore su im na posljednjem mjestu, navodnim demokratskim sredstvima ruše koliko mogu i umiju demokratske procese u Crnoj Gori, svako priznanje i uspjeh Crne Gore na unutrašnjem i međunarodnom planu doživljavaju kao svoj neuspjeh, prikazujući ga i kao neuspjeh Crne Gore”, ocjenjuje Đonović.

Kako ocjenjuje, bez obzira na političke probleme, stanje u Crnoj Gori nema karakter političke krize, već samo karakter političkog problema manjeg intenziteta.

“Svi nivoi vlasti funkcionišu u skladu sa većinskom voljom naroda i predstavnika tog naroda u predviđenim institucijama sistema, kao rezultat prethodno održanih demokratskih izbora,

AKTUELNO

7

priznatih uostalom od svih reje, od njih inače malih malo šta levantnih međunarodnih fakostade, do ružnog i tužnog sjećatora”, saopštio je Đonović. nja i poruke mnogo htjeli - mnoZa danas aktuelne političke go započeli”, obrazlaže Đonović i podjele i probleme u Crnoj Go- dodaje da su nosioci građanske ri, dodaje, većinsku krivicu snosi svijesti prevashodno građani. opozicija, a u okviru nje primar“Oni se danas dominantno nalaze u vladajućoj koaliciji, no mjesto zauzimaju SDP i URA. “Kako su svojim programom kako zaslugom vladajuće koate partije predodređene za gralicije, tako i rezultatima djelovađanski i patriotski front, to je nja opozicione koalicije, čiji će njihova prevara i krivica potpu- izborni rezultati na narednim na. Građansku ideju, dostignuti izborima biti još lošiji. Za uspjeh nivo građanske svijesti i opstana izborima nije dovoljno da se nak tih vrijednosti u Crnoj Gori žestoko mrzi protivnik i žestoko ne determinišu i ne mogu želi vlast, i da se lukavstvo je dovesti u opasnost smatra mudrošću, već DEMOS, SDP i URA, naprotiv - takvo djejer se one već dulovanje daje nego vremena ne gativan rezultat. bore za te vriNaročito na duže jednosti, već za staze”, zaključuje vlast, zarad ličĐonović. nih interesa. To Odgovore na građani Crne Gopitanje kako kore prilično dobro mentarišu pad podrške njihovim uočavaju, što rezulĐonović tati na izborima i pokapartijama i da li za tazuju”, smatra Đonović. kve rezultate odgovornost Prema njegovom mišljenju, treba da snose lideri, nismo “neprirodno, a ipak političko uspjeli da dobijemo iz SDP-a, stanište ove tri partije posled- Demosa i GP URA, jer nijesu njih godina je sa onima koji htjeli da daju izjave za Dnevsa građanskim, ali i sa Crnom ne novine.

Gorom nemaju dodirnih tačaPoslanica SNP-a Danijela Paka, pa su oni svoju vlastitu lošu vićević je kazala da je pad rejsudbinu sami trasirali i njom se tinga SNP “pusta želja mnogih dobrovoljno kreću napredujući van partije u dužem periodu”. u nazadovanju”.

“Naši posljednji rezultati jaOn kaže da ove tri partije čisno dokazuju jasno dokazuju ne tek oko 20 odsto sveukupne opšte poznatu činjenicu da se udružene opozicije.

DPS ne može pobijediti bez nas “A kako manji potok u veći i naše ključne uloge”, obrazlaže uvire i kako to već poduže traPavićević.

8

AKTUELNO KRATKE VIJESTI

Odborničke plate za kupovinu automobila ambulanti u Župi Zdravstvene usluge biće efikasnije i dostupnije mještanima Mjesne zajednice Župa zahvaljujući odbornicima nikšićkog DPS Ivana Mitrovića i Nikole Bezmarevića, koji su donirali automobil ambulanti u tom kraju grada pod Trebjesom. Mitrović i Bezmarević odrekli su se svojih jednogodišnjih odborničkih naknada i uz pomoć privatnog preduzetnika Mirka Ćipranića, obezbijedili su automobil za potrebe ambulante.

Donacijom, kako je ka-

zao direktor Doma zdravlja Nikšić Veselin Bulatović, oko 4.000 mještana koji žive u 12 župskih sela, dobiće blagovremenu i adekvatnu medicinsku njegu.

“Primarna zdravstvena zaštita mještana će biti na znatno višem nivou, a medicinsko osoblje će imati povoljnije uslove za rad“, rekao je Bulatović.

Donacija odbornika DPSa samo je jedna u nizu kojom se podiže nivo dostupnosti primarne zdravstvene zaštite u Nikšiću.

M.R.

5,98

MILIONA EURA BIĆE IZDVOJENO ZA FINANSIRANJE POLITIČKIH PARTIJA OVE GODINE IZ BUDŽETA

Đorđije Blažić na izbore pod sloganom “Biraj pravdu” Profesor Đorđije Blažić poručio je da će, ukoliko bude izabran za predsjednika Crne Gore, koristiti sva ustavna i zakonska ovlašćenja bez kompromisa i uticaja bilo koje političke partije.

On je na konferenciji predstavio program, šefa i vizuelni identitet predsjed-

ničke kampanje, a slogan kampanje je “Biraj pravdu”.

Kako je istakao, beskompromisno će koristiti do sada potpuno zanemarena ustavna ovlašćenja predstavljanja Crne Gore u zemlji i inostranstvu, jačanje vladavine prava, ljudskih prava i sloboda.

A.N.

590

IZVJEŠTAJA O PRIHODIMA I IMOVINI ZA JAVNE FUNKCIONERE, PO RAZNIM OSNOVIMA PODNOŠENJA, DOSTAVLJENO JE DO JUČE AGENCIJI ZA SPREČAVANJE KORUPCIJE DOSTAVLJENO, OD ČEGA JE 452 IZVJEŠTAJA OBRAĐENO I OBJAVLJENO NA INTERNET STRANICI AGENCIJE

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 2. 2018.

SLUČAJ ĐUROVIĆ: ZAŠTITNIK IMOVINSKO PRAVNIH INTERESA ULOŽIO PRIGOVOR

SUD DA PONIŠTI PRIVREMENU MJ Nakon što je Osnovni sud u Podgorici suspendovao odluku parlamenta donoseći privremenu mjeru u slučaju razrješenja člana Savjeta RTCG Gorana Đurovića, reagovao je Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa podnoseći prigovor Vijeću Osnovnog suda zbog “bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava”. U prigovoru koji potpisuje zamjenica Zaštitnika Radomirka Raičević, navodi se da je “odluka parlamenta o razrješenju člana Savjeta odluka koju Skupština Crne Gore donosi u plenumu, glasanjem nije mogla biti predmet preispitivanja pred redovnim sudom”, pa predlaže da Vijeće “usvoji prigovor i odbije predlog za određivanje privremene mjere i obaveže tužioca-predlagača obezbjeđenja da naknadi troškove za sastav ovog prigovora, ili da isto rješenje uki-

ne i vrati sudu na ponovno odlučivanje”.

■ NIJE BILO

USLOVA ZA PRIVREMENU MJERU

U prigovoru se, između ostalog, navodi da tužilacpredlagač obezbjeđenja (Goran Đurović koga zastupa punomoćnik Dalibor Tomović iz Po dgorice) nije dokazao osnovanost svog potraživanja, pa time nije bilo ni uslova za donošenje privremene mjere.

“Ukoliko bi se prihvatilo rezonovanje suda da odluke o izboru i razrješenju javnih funkcione-

Parlament: Pokušaj urušavanja pravnog sistema države Odluka Skupštine Crne Gore o razrješenju člana Savjeta RTCG Gorana Đurovića je zakonita, donijeta u plenumu glasanjem i objavljena u Službenom listu, navodi se u saopštenju te institucije.

Kako dodaju, ova odluka, kao i ostale odluke Skupštine o imenovanju i razrješenju, ne mogu biti predmet preispitivanja pred redovnim sudom.

“Kada bi se prihvatilo ovo tumačenje Osnovnog suda u Podgorici, tada bi sve odluke o izboru i razrješenju javnih funkcionera donijete na plenumu, glasanjem poslanika u Skupštini, mogle biti poništene. Nenadležni sud je ovim pokušao da obesmisli Ustavom Crne Gore utvrđenu podjelu vlasti na izvršnu, zakonodavnu i sudsku, i na ovaj način pokuša urušavanje pravnog sistema države”, navode iz

parlamenta.

Stoga je danas, kako dodaju, u zakonom predviđenom roku, Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa, kao zakonski zastupnik države i Skupštine u ovom postupku izjavio prigovor na rješenje Osnovnog suda u Podgorici.

Podsjetimo, sudija Osnovnog suda u Podgorici Radovan Vlaović usvojio je privremenu mjeru i naložio Skupštini Crne Gore da Gorana Đurovića vrati na funkciju člana Savjeta RTCG u roku osam dana. Đurović je podnio tužbu protiv države i Skupštine Crne Gore, koje zastupa Zaštitnik imovinsko-pravnih odnosa, navodeći da je odluka o njegovom razrješenju nezakonita, jer se ne može utvrditi na osnovu čega je donijeta i nije utemeljena na Zakonu o nacionalnom javnom emiteru.

ra donijete na plenumu, glasanjem poslanika u Skupštini, mogu biti poništene od strane redovnih sudova, onda bi prema mišljenju žalioca ušli u pravni haos, jer bi se na isti način pred sudovima mogle preispitivati i odluke o izboru članova Vlade, premijera i drugih javnih funkcionera koje bira Skupština, a ovo imajući u vidu čl. 82 Ustava Crne Gore. Time bi se takođe obesmislila podjela vlasti na izvršnu, zakonodavnu i s u d s ku i redovni sud postavio u funkciju kontrolora svih odluka drugih grana vlasti koje ona donosi u okviru svoje nadležnosti, čime bi sud izašao iz okvira njegove nadležnosti. Zato je pozivanje predlagača u smislu čl.14, st.2 Zakona o sudovima bez osnova, jer napadnuta odluka Skupštine, koja nema svojstvo pravnog lica, nije odluka o izboru i razrješenju organa u preduzećima i drugim pravnim subjektima. Ova odluka je donijeta u okviru Ustavom predviđene nadležnosti Skupštine Crne Gore većinom glasova poslanika, pa bi njeno preispitivanje pred redovnim sudovima bilo miješanje jedne grane vlasti u autonomna ovlašćenja druge grane vlasti. Sve ovo imajući u vidu i činjenicu da tužilac-predlagač obezbjeđenja nije pobijao pravnim ljekovima rješenje Agencije za sprečavanje korupcije br.UPI 02-01-282/4 od 28.09.2017.g. (kojim je utvrđeno da je Goran Đurović, ovdje tužilac-predlagač obezbjeđenja član Savjeta Radio i Televizije Crne Gore, kao javni funkcioner prekršio član 11 i 13 Zakona o sprečavanju korupcije) što znači da je učinio nespornim kršenje odredbi Zakona o sprečavanju korupci-

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 2. 2018.

AKTUELNO

9

STAV

JERU je. Time je priznao da eventualno nema proceduralnih grešaka u postupku donošenja odluke čije poništenje traži, što bi eventualno mogao biti osnov za preispitivanje pred Upravnim sudom, jer odluka Skupštine je konačan akt čija se zakonitost ne preispituje pred redovnim sudom”, precizirano je u prigovoru Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore.

■ SUD POČINIO BITNU POVREDU ZAKONA

Navodi se takođe, da se tužilac u svemu saglasio sa rješenjem Agencije za sprečavanje korupcije br. UPI 02-01282/4 od 28.09.2017.g. koje nije osporavao tužbom Upravnom sudu, da je kao javni funkcioner član Savjeta RTCG prekršio odredbe čl.11 i 13 Zakona o sprečavanju korupcije na način što je istovremeno sa obavljanjem funkcije člana Savjeta obavljao i dužnost izvšnog direktora u privrednom društvu, a koju činjenicu sud nije niti cijenio niti obrazlagao, čime je počinio bitnu povredu odredaba iz čl. 367, st. 2, t.15 Zakona o parničnom postupku.

“Sud svoju odluku temelji i na činjenici da odluka Skupštine Crne Gore nema obrazloženje pritom gubeći iz vida način na koji se odluka o izboru, razrješenju, donošenju zakona i dr, objavljuje u Službenom listu. Međutim, ova činjenica ne mijenja već iznijeti stav žalioca da tužilac-predlagač obezbjeđenja nije dokazao postojanje svog potraživanja kao uslov da će njegovo potraživanje biti znatno otežano ili osujećeno. Ova dva uslova su vezani jedan sa drugim, jer ukoliko nije dokazan prvi bespredmetno je dokazivati dru-

BLAGOTA MITRIĆ

SUKOB SUDSKE NADLEŽNOSTI Šćepanović: Razrješenje člana Savjeta tretirali kao radni spor?!

Poslanica DPS i predsjednica Zakonodavnog odbora Marta Šćepanović u reagovanju na privremenu mjeru u slučaju Gorana Đurovića navodi da je “Osnovni sud u Podgorici preko noći postao nadležan za poništavanje odluka parlamenta, te da je razrješenje člana Savjeta RTCG tretirano kao radni spor, te da je, po toj logici, Skupština izjednačena sa javnim preduzećima.”

“S obzirom na to da je Skupština Crne Gore najviši zakonodavni organ u državi, iza čijih odluka stoji Ustavom predviđena većina glasova poslanika, pa se zakonitost na taj način donijetih odluka od strane organa kojem je povjereno vršenje zakonodavne vlasti, preko noći ispituje pred Osnovnim sudom i Osnovni sud smatra sebe nadležnim da odlučuje o odlukama Skupštine Crne Gore, u narednom periodu možemo očekivati tužbe za poništaj odluka Skupštine o imenovanju i razrješenju predsjednika i članova Vlade, sudija Ustavnog gi. Zato elaboracija suda da je predlagač dokazao da će neizdavanjem privremene mjere njegovo potraživanje biti otežano zato što će biti izabran neko drugi, a on se neće moći vratiti na mjesto člana Savjeta, potpuno neosnovana i neutemeljena, jer bi vraćanjem tužioca – predlagača obezbjeđenja kako to nalaže sud i paralelnim izborom novog čla-

suda, Vrhovnog državnog tužioca, Guvernera Centralne banke i određivanje privremenih mjera po takvim tužbama... Ne bi nas čudilo i određivanje privremene mjere za slučaj odlučivanja o upotrebi jedinica Vojske Crne Gore u međunarodnim snagama, o čemu takođe Skupština odlučuje”, navodi Šćepanović. Šćepanović ističe da u pravosuđu Crne Gore, prvi put Osnovni sud kao redovni odlučuje o odlukama Skupštine Crne Gore.

“Ne samo da odlučuje, već nalazi da je nadležan da štiti pojedinačne interese o kojima je odlučivala Skupština, pa nalaže parlamentu, kao kolektivnom organu, vraćanje člana Savjeta RTCG ispred NVO u Savjet RTCG. Takođe, svojim rješenjem uvodi novi način objavljivanja odluka Skupštine Crne Gore u Službenom listu, i parničenje pred Osnovnim sudom protivu odluka Skupštine, što Ustav Crne Gore i zakoni ove države ne poznaju”, navodi Šćepanović. na, takođe stvorili pravni haos i pravnu nesigurnost kako za njega tako i za drugo lice koje bi eventualno bilo izabrano.

Zato se ovakvom privremenom mjerom ne obezbjeđuje niti potraživanje niti pravna sigurnost građana, što bi morao da bude cilj svake sudske odluke”, navodi se u prigovoru Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore. V.Š.

Na ljubaznu molbu redakcije Vikend novina osvrnuću se na jednu realno nepoželjnu temu u vezi sa sukobom sudske nadležnosti.

Naime, u međunarodnoprivatnom pravu, što je moja specijalnost, normalna je pojava da postoji sukob sudske nadležnosti iz prostog razloga što jednu istu vrstu sporova, između stranaka iz različitih država, mogu biti nadležni sudovi više država, zavisno od određenih slučajeva.

Međutim, nije ni poželjna ni normalna pojava da u jednoj istoj državi, postoji ili se desi slučaj sukoba sudske nadležnosti. Tako smo nedavno imali primjer kada je razrješavan funkcioner na dužnosti rektora Univerziteta Crne Gore odlukom Upravnog odbora Univerziteta kao najvišeg organa na UCG, pa je povodom toga jedan naš poznati advokat podnio tužbu Upravnom sudu Crne Gore, smatrajući da je odluka Upravnog odbora Univerziteta upravni akt.

Međutim, Univerzitet nije upravni organ, niti može donositi upravne akte.

Istovjetna ili slična situacija je i sa slučajem razrješenja jednog člana Savjeta RTCG (Javnog servisa), ko-

Ustavna žalba se može podnijeti protiv pojedinačnog akta državnog organa, organa državne uprave, organa lokalne samouprave, kao i pravnog lica koje vrši javna ovlašćenja, zbog povrede ljudskih prava i sloboda zajemčenih Ustavom, nakon iscrpljivanja svih djelotvornih pravnih sredstava

ji je razriješen dužnosti odlukom Skupštine Crne Gore, zbog konflikta interesa na predlog skupštinskog Administrativnog odbora.

Ne ulazeći u materijalno-pravno pitanje konflikta interesa, već samo u sudsku nadležnost za rješenje ovoga spora, iz mog ugla, kao univerzitetskog profesora i nekadašnjeg predsjednika Ustavnog suda Crne Gore, mogu ustvrditi da se ovim postavlja jedno smisleno i razumno pravno pitanje, da li redovni sudovi, od osnovnog do Vrhovnog, mogu voditi radne i druge sporove protiv odluka najvišeg državnog zakonodavnog organa. Po našem mišljenju, u pitanju je izborni spor koji se može jedino pobijati ustavnom žalbom pred Ustavnim sudom, jer prema odredbi Zakona o Ustavnom sudu, koja reguliše postupak po ustavnoj žalbi, propisano je: “Ustavna žalba se može podnijeti protiv pojedinačnog akta državnog organa, organa državne uprave, organa lokalne samouprave, kao i pravnog lica koje vrši javna ovlašćenja, zbog povrede ljudskih prava i sloboda zajemčenih Ustavom, nakon iscrpljivanja svih djelotvornih pravnih sredstava.”

Kao što sam već naprijed ustvrdio da je jedino pravno sredstvo za izbore javnih funkcionera ustavna žalba, ne može se primijeniti stav 2 ovoga člana, da se iscrpljivanjem svih djelotvornih pravnih sredstava u smislu člana 1 ovog zakona, podrazumijeva da podnosilac ustavne žalbe prethodno iskoristio sva pravna redstva na koja je imao pravo u skladu sa zakonom. Dakle, on nije imao nijedno pravno sredstvo u skladu sa zakonom.

10

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 2. 2018.

INTERVJU: JANEZ KOPAČ, DIREKTOR SEKRETARIJA

jedino Kinezi mogu finansirati drugi bloK

Jedini koji sada finansiraju ugalj su Kinezi, ali onda je sve kinesko, i tehnologija i radnici. U tom slučaju nema tu više ništa crnogorsko, osim lokacije, ukazuje Kopač

⌦ Bojana Despotović Poslije samita u Parizu sve međunarodne finansijske institucije donijele su odluku da više ne finansiraju ugalj zbog čega će biti nemoguće obezbijediti finansije za gradnju drugog bloka Termoelektrane Pljevlja.

Jedini koji će sada pristati da to finansiraju su Kinezi, ali uz uslov da sve bude kinesko, i radnici i tehnologija. U tom slučaju nema više razmišljanja o ničemu crnogorskom, osim lokacije, kazao je u intervjuu Vikend novinama Janez Kopač, direktor Sekretarijata Energetske zajednice (EZ).

On je, u razgovoru za naš list, govorio o tržištu električne energije, subvencionisanju proizvodnje struje iz obnovljivih izvora, ali i o podmorskom kablu i udruživanju regiona.

VN: Sredinom ove sedmice predstavili ste u crnogorskom parlamentu godišnji implementacioni izvještaj Sekretarijata EZ za prošlu godinu, u kojem ste pozitivnim ocijenili aktivnosti Crne Gore po ovom pitanju.

Kopač: Da, Sekretarijat EZ

svake godine pravi izvještaj u kojem ocjenjujemo jesu li i u kojoj mjeri države članice ispunile obaveze iz ugovora. Riječ je o obavezama svih država članica, zbog čijeg nepoštovanja mi pokrećemo prekršajne postupke, a u krajnjem slučaju i uvodimo sankcije. Crna Gora je do sada imala samo jedan prekršajni postupak 2011. godine koji je riješen za par mjeseci. Sve ostale zemlje imale su više prekršaja, a rekorder je Bosna i Hercegovina koja je nedavno došla i do sankcija. Tradiciju predstavljanja izvještaja u parlamentima počeo sam baš u Crnoj Gori prije pet-šest godina.

VN: Šta su konkretno preporuke EZ Crnoj Gori za naredni period?

Kopač: Nema većih otvorenih pitanja u odnosu sa Crnom Gorom, ali treba po-

Veoma sam zadoVoljan što je došlo do realizacije projekta podmorskog kabla jer će on promijeniti cijelu regiju, ne samo crnu goru

boljšati puno stvari. Recimo, što se tiče tržišta električne energije naša je preporuka da se razmotre svi razlozi zbog kojih na njemu nema više učesnika. Sada su cijene struje regulisane, taj prelazni period ističe 2019. i ako do tada ne bude više snabdjevača na tržištu država će morati da produži regulaciju. Najgora situacija je da imate samo jednog snabdjevača, a da nemate regulisano tržište. Sada je makar tržište regulisano. Siguran sam da će se ta konkurencija destiti jer Crna Gora, posebno nakon puštanja u rad podmorskog kabla, postaje veoma povezana sa regijom. Ipak, kažem, neobično je da nema više učesnika na tržištu električne energije kada je riječ o snabdijevanju domaćinstava.

VN: Kad već govorite o tržištu električne energije, smatrate li da su cijene električne energije u Crnoj Gori visoke u odnosu na region?

Kopač: Pitanje je šta je region. U EZ najviše cijene struje ima Moldavija. Imati veoma niske cijene moguće je samo regulisanjem, jer se to na slobodnom trži-

Kopač

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 2. 2018.

Aktuelno

11

ATA ENERGETSKE ZAJEDNICE ZA VIKEND NOVINE Foto: Dejan Lopičić

štu ne bi moglo desiti. Na Kosovu, Albaniji i Srbiji cijene su vještačko niske i to mora neko drugi da plati, a taj neko su građani koji, na ovaj ili onaj način, to uvijek plaćaju.

VN: U Skupštini ste kazali da smatrate neisplativom gradnju drugog bloka Termoelektrane Pljevlja. Zbog čega?

Kopač: Cijena struje sada je oko 40 eura za megavat sat. Investicija u drugi blok proizvela bi struju koja bi koštala 70 do 80 eura za megavat sat. Nije moguće jeftinije ako se pridržavate svih pravila za zaštitu životne sredine i jasno je da za gradnju nove termoelektrane nema računice.

Plus to što je danas nemoguće obezbijediti finansije za gradnju termoelektrane.

Poslije samita u Parizu sve međunarodne finansijske institucije, Svjetska banka, Evropska banka za obnovu i razvoj, Njemačka razvojna banka, sve su donijele odluku da se ugalj više ne finansira. Jedini koji to finansiraju su Kinezi, ali ako su Kinezi ti koji finansiraju onda je sve kinesko, kineska je teh-

Slovenija je praktično bila posljednja država koja je investirala u gradnju termoelektrane. To je Šoštanj i danas je to najveća rupa bez dna, sa izuzetnim gubicima, desetine miliona eura svake godine nologija, kineski su radnici.

U tom slučaju nema tu više razmišljanja o ničemu crnogorskom, osim lokacije. Na crnogorskim vlastima je da odluče da li je to u njihovom interesu.

Da se razumijemo, nijesam u načelu protiv gradnje drugog bloka, ali mislim da je nerealno o tome razmišljati. To posebno zbog obaveza Crne Gore iz Pariskog sporazuma o klimi koje se odnose na smanjenje emisije štetnog gasa. Novi blok bi, uz postojeći, imao veliki uticaj na povećanje emi-

Termoelektrana Pljevlja

sije štetnih gasova, a ne na smanjenje.

VN: Da, ali sa druge strane često se u javnosti može čuti da je drugi blok TE Pljevlja jedini garant energetske stabilnosti Crne Gore. Kako to komentarišete?

Kopač: Priča o energetskoj stabilnosti se često zloupotrebljava svugdje, ne samo u Crnoj Gori, za opravdavanje investicija koje tržišno nijesu moguće. To se desilo i u mojoj zemlji, Sloveniji, koja je praktično bila posljednja država koja je investirala u gradnju termoelektrane. To je Šoštanj i danas je to najveća rupa bez dna, sa izuzetnim gubicima, desetine miliona eura svake godine. Slovenija ima Dravu koja ima stare hidroelektrane, već davno amortizovane, i sav njihov profit ide na pokriće gubitaka Šoštanja. Crna Gora isto ima hidroelektrane, ali nije vaša budućnost da sav profit bacate u nešto što svakako ne bi moglo dugo živjeti. Što se tiče stabilnosti nemate se čega plašiti, toliko ste integrisani u regiju da će struje uvijek biti. Dobro, malo je pitanje cijene jer ako nemate nikakvu proizvodnju i sve uvozite onda je, naravno, cijena viša, ali treba uvijek izračunati na koji način to izbalansirati.

VN: Izrazili ste nezadovoljstvo postojećim na-

Za dobre projekte uvijek će biti NovCa

činom subvencionisanja proizvođača struje iz obnovljivih izvora. Šta je alternativa Crnoj Gori?

Kopač: Postojeća subvencijska šema u Crnoj Gori nije održiva jer je utemeljena na fiding tarifi što je garantovana otkupna cijena svakog proizvedenog kilovata struje. Napisali smo amandman na vaš energetski zakon i baš sada razgovaramo sa Ministarstvom ekonomije o uvođenju modela aukcija, što je mnogo jeftinija opcija od postojeće. U Njemačkoj imaju tendere za subvencije koje dobija onaj ko traži manje novca i sad je taj iznos naknade oko 60 eura za megavat sat.

Nažalost, stare ugovore treba poštovati. Neke zemlje su probale da ih izmijene, poput Španije i Bugarske, ali sada imaju teške sudske sporove jer ne možete mijenjati pravila igre za vrijeme igre. Tako da treba razmišljati kako neke obaveze prenijeti na takve investitore, a da još uvijek poštujete osnovni ugovor.

VN: Koliko ste upoznati sa aktuelnom situacijom u EPCG koja trenutno vodi pregovore sa italijanskom A2A o izlasku iz preduzeća? Kakav je Vaš stav po ovom pitanju, da li akcije A2A treba preuzeti država ili je bolje pronaći novog investitora?

Kopač: Pitanje je da li ima

drugog investitora. O tome ne mogu suditi jer ne znam detalje. Svakako je u interesu države da EPCG dobro funkcioniše. Koliko sam razumio, bilo je dosta problema u saradnji sa italijanskim partnerom, tako da je razlaz možda najbolja opcija. Ako nema boljeg izlaska za dobro funkcionisanje EPCG, onda uvijek ostaje mogućnost da država uzme te akcije.

VN: Jedna od najvećih investicija u crnogorskoj energetici u posljednje vrijeme je povezivanje Crne Gore i Italije podmorskim kablom. Kako će ona uticati na Crnu Goru i region?

Kopač: Veoma sam zadovoljan što je došlo do realizacije tog projekta jer će on promijeniti cijelu regiju, ne samo Crnu Goru. Imaće uticaj i na slovenačkog operatera prenosnog sistema koji sada dosta zarađuje zbog intenzivnih tokova električne energije preko Slovenije u Italiju. Dio tih tokova će se sada prebaciti preko Crne Gore i to će biti prihod vašeg operatera prvenstveno.

Kabl će u Crnu Goru dovesti i struju iz Italije sa svim pozitivnim i negativnim uticvajima, od kojih je pozitivnih više. Zbog veoma velike količine struje iz obnovljivih izvora u EU sada nekoliko puta mjesečno imate situaciju da je njena cijena često negativna. Tako, recimo, kada je dobar vjetar u sjever-

Samostalna berza nema budućnost VN: Pohvalili ste osnivanje berze struje u Crnoj Gori. Kako vidite njenu budućnost s obzirom na veličinu tržišta?

Kopač: Crna Gora je premala da bi imala svoju berzu elek-

trične energije. Hvala Bogu da je ta kompanija osnovana, ali samostalna nema budućnost.

Cijela Evropa se udružuje i većina evropskih zemalja je uključena u jednu od dvije vodeće ber-

ze. Vjerovatno će se i crnogorska negdje uključiti. Italijani su samostalni i možda je podmorski kabl prilika za spajanje tržišta sa njima. U svakom slučaju, opcije su otvorene.

VN: Šta zemlje u regionu, uključujući i Crnu Goru, treba da urade kako bi privukle više investicija u energetskom sektoru?

Kopač: Investitori dolaze tamo gdje postoji stabilan pravni okvir i gdje je isplativo.

U prošlim godinama investitori su masovno dolazili u Albaniju gdje je država garantovala visoke cijene struje iz obnovljivih izvora energije, ali sada imaju velike probleme jer se mijenjaju ranije dogovorena pravila igre. Takve informacije se odmah prošire jer zajednica investitora nije velika i svi znaju šta se drugima dešava. Inače, para za podršku investicijama ima koliko hoćete. Evropska banka za obnovu i razvoj i Njemačka razvojna banka traže dobre projekte, tako da to uopšte nije problem, problem je šta je dobar projekat. Za drugi blok Termoelektrane Pljevlja nećete nikoga naći, osim možda Kineza koji imaju druge prioritete. Ali ako biste imali dobar projekat za hidrocentralu odmah biste dobili investitore, bilo bi ih mnogo, posebno imajući u vodu da je pravni okvir u Crnoj Gori stabilan. noj Njemačkoj i još ima sunca u Španiji i Italiji onda ima toliko struje u sistemu koja ne može da se potroši. Tada ispaštaju termoelektrane koje uvijek imaju neki trošak da se ponovo uključe i zato je njihovim vlasnicima u interesu da nađu potrošača koji će potrošiti suvišnu struju kako oni ne bi imali troškova. Zbog toga se dešava posljednjih nekoliko godina da si plaćen da trošiš tu struju, čime smo svi bili zapanjeni. To se dešava i u Italiji, a zbog kabla će se dešavati još više. Ta integracija u šire tržište definitivno donosi smanjenje cijena koje neće na kraju osjetiti domaćinstva, ali će struja generalno biti jeftinija. Domaćinstva neće osjetiti pojeftinjenje jer cijena struja koju plaćaju ne podrazumijeva samo aktivnu energiju već su tu i doprinosi, gubici na mreži, naknada za obnovljive izbvore energije...

12

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 2. 2018.

NASTAVLJENO SUĐENJE ZA UBISTVO I RAZBOJNIŠTVO U PLAVU

Privođenje Šoškića

Šoškić negirao da je ubio babu, krivicu svalio na Konatara U nastavku suđenja za ubistvo Gordane Dašić (84) i teško povređivanje njenog supruga Vuka Dašića (82) iz Plava, juče je svoju dobranu dao okrivljeni Marko Šoškić (24) koji je decidno negirao da on ubio staricu.

On se zajedno sa Bjelopoljcem Aleksandrom Konatarom (35) tereti za razbojništvo i ubistvo u Brezovici kod Plava, a za prikrivanje tog krivičnog djela okrivljen je i Nikola Knežević (24) iz Plava. Šoškić je u svojoj odbrani naveo da je sa Konatarom krenuo u pljačku kuće Dašića, te da su sačekali da oni prvo zaspu kako bi ušli.

“Konatar je upalio svijetlo i odmah prišao do babe, udario je pesnicom u predjelu glave, a od udarca je potekla krv. Počela je da vrišti i pomjera glavu. Tada mi je rekao da je uhvatim za usta i držim, a on je

ušao u sobu gdje je bio djed.

Dok sam držao babu za usta, ona se branila i čuo sam da je djed vrisnuo. Konatar se zatim vratio i počeo da udara pesnicom babu po glavi.

Tražio je da donesem neku krpu da stavi babi na usta, pa sam mu je dodao”, kazao je Šoškić.

On je zatim detaljno ispričao kako je Konatar drvenom palicom udario Vuka Dašića po glavi, kako je Goradana pokuša da izvuče krpu iz usta, kako su vezali starca pidžamom, kako su ga mučili i udarali.

“Konatar se vratio do babe i ponovo joj gurao krpu u usta dok je koljenima bio oslonjen o njen stomak. Čuo sam kako pita babu za novac i vidio kako je pesnicom udara u stomak, usljed čega joj je ispala krpa iz usta. Pošto se baba nije pomjerala, pomislio sam da je u nesvjesnom stanju

ili da je mrtva. Polio sam je sokom po glavi, a Konatar me izgurao u hodnik. Kada sam se vratio u dnevni boravak vidio sam djeda u nesvjesnom stanju, dok je Konatar preturao po sobi i tražio pare. Konatar je pošao u dnevni boravak, ispreturao sve po regalu govoreći da je našao nešto novca. Kada sam izašao iz spavaće sobe zapazio sam da baba nije bila živa, pa sam je pokrio po glavi pokrivačem koji je bio na njenom tijelu”, ispričao je Šoškić. Pošto su napustili mjesto svirepog zločina, kako je rekao, od oduzetog novca Konatar mu je dao 190 eura dok je ostatak za sebe zadržao.

Oštećeni Vuko Dašić ispričao je da mu je jedan od okrivljenih stavio ćebe preko glave i stiskao za grlo, tražeći novac.

“Zatim je pozvao drugog

“dođi da ga ubijemo”. Nakon toga obojica su me svezali.

Konatar me je pesnicama i pendrekom, koji sam prethodno vidio u njegovim rukama, udarao po glavi i tijelu i pendekom pritezao u predjelu grla. Isti me je, na-

kon što sam rekao gdje se novac nalazi, ponovo udarao pesnicama po glavi i tijelu i stezao za vrat, sve dok nijesam izgubio svijest”, ispričao je oštećeni starac.

Suđenje se nastavlja 14. marta.

B.Č.

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 2. 2018.

aktuelno

13

Velimirović: Znam da je Rus tražio da me ubiju nastavljeno suđenje za pokušaj terorizma na dan izbora 2016.

Pronađen Pištolj, municija i kokain Prilikom prekjučerašnje racije u kafiću „Cheers“, u Njegoševoj ulici u Podgorici, uhapšen je D.D. (39) kod kojeg je pronađen pištolj u ilegalnom posjedu. Daljim pregledom u objektu pronađen je i odbačeni pištolj sa okvirom, u kojem je bilo šest metaka.

U toj raciji kontrolom G.Đ.

(43) pronađena su dva pakovanja kokaina. O daljim postupanjima prema G.Đ. nadležni tužilac će se naknadno izjasniti. U ovoj akciji učestvovali su službenici podgoričke policije i Posebne jedinice policije.

N.P.

Suđenje za pokušaj terorističkog napada na dan izbora 2016. godine nastavljeno je juče postavljenjem bezbroj pitanja Mirku Paji Velimirović, koji je juče ponovio da je njegova bezbjednost ugrožena jer je Sinđelić govorio da “su Rusi htjeli da ga ubiju”. Velimirović je prilikom svjedočenja ponovio da nije znao ko su bili organizatori akcije jer je, kako je naveo, bio zadužen samo za oružje, ali da mu Sinđelić spomenuo da je to DF.

■ SVRAĆAO KOD ČIČE

uhaPšen Podgoričanin Podgorička policija juče je uhapsila A.M.(28) u čijem je vozilu, pretresom na Koniku, pronašla pištolj u ilegalnom posjedu i 189 komada municije raznog kalibra. U automobilu kojim je on upravljao pronađen je i okvir sa pet metaka i PVC paketić sa kokainom. U tom vozilu nalazili su se i Ž.J. (29) i I.I. (19). N.P.

189 komada municije raznog kalibra pronađeno je kod Podgoričanina A.M.

Odgovarajući na pitanje advokata, Velimirović je kazao da je njegov jedini zadatak bio da kupi municiju i oružje i da to donese u Crnu Goru. Takođe je pojasnio da na telefon nije mogao nikako da dobije Nikolu tog dana i da je zvao Sinđelića sa specijalnog telefona, ali da je pogriješio broj i da je mislio da je možda dobio Nikolu.

“Specijalni telefon sam koristio da zovem samo Sinđelića, a i ne rukujem najbolje sa ovim telefonima sa tač-skrinom. Tako da sam koristio i moj”, kazao je Velimirović. On je potvrdio da je 15. oktobra u 19.02 pričao sa Miletom Pavićevićem, Čičom.

“Mislim da sam sa njim razgovarao. Samo sam ga nazvao i onda sam otišao kod njega kući. Rekli su mi da sam slobodan pa sam iskoristio vrijeme da se čujem i vidim sa njim. On nema nikakve veze sa ovim slučajem.

Samo sam popio kafu sa njim na kratko”, kazao je Velimirović. Ponovio je da da niko u Crnoj Gori, osim njega nije znao za oružje.

“Ljudi iz Zubinog Potoka trebali su da učestvuju u akci-

“Specijalni telefon Sam koriStio da zovem Samo Sinđelića, a i ne rukujem najbolje ovim telefonima Sa tač-Skrinom. tako da Sam koriStio i moj” ji, ali nijesu, vratili su se kombijem. Saznao sam kasnije da su uhapšeni. Tokom ispitivanja 17. oktobra čuo sam da su oni pušteni”, kazao je svojedok.

■ IZJAVU DAO IZ STRAHA

Advokat Dušan Radosavljević je ukazao Velimiroviću da nikada u ranijim izjavama nije pominjao Demokratski front, a da je naknadno kazao da misli da je DF organizator protesta.

“Ja sam rekao da ne znam da je DF organizator, niti sam ikad rekao da ja znam da su oni organizatori. To mi je Sin-

đelić rekao, u stvari rekao mi je da je organizator protesta neko iz opozicije i tada je spomenuo DF. Ja nisam ni pitao za organizatore, niti je to bilo moje zaduženje. Moje je bilo da donesem oružje”, pojasnio je Velimirović.

On je objasnio i izjavu koju dao u Novom Pazaru, u kojoj je naveo da je od crnogorskih organa ucjenjivan slobodom ljudi koji su došli iz Zubinog Potoka.

“Sjećam se ove izjave. Advokat kome sam dao tu izjavu trebalo je da je drži u njegovoj fioci. Tačno je da sam tu izjavu potpisao, ali je nijesam čitao. Pošto sam ovdje osuđen godinu uslovno, vratio sam se u Zubin Potok i vidio sam da me ljudi omalovažavaju i izbjegavaju. Vozili su se ljudi u autima bez registracije i Rusi su prijetili da će da me ubiju. Otišao sam onda kod advokata, da preko njegovih veza ublaži situaciju jer sam počeo da sumnjam da je ovdje neko prije mene izdao. Ovu izjavu

Katnić predao kovertu sa novcem Specijalno državno tužilaštvo dobilo je od Tužilaštva za organizovani kriminal Srbije kovertu sa 125.500 eura, oduzetu od Saše Sinđelića, a glavni specijlni tužilac Milivoje Katnić dostavio je su-

du prije početka jučerašnjeg ročišta tu kovertu. U pitanju je novac namijenjen za finansiranje terorističkog napada, a odbrana ga uporno spominjala dovodeći u pitanje gdje je zavšio.

Sudija Suzana Mugoša konstatovala je da je koverta zapečaćena i zatim je otvorila da bi konstatovala da je novac u njoj. Koverta će se sačuvati dok ne bude iskorišćena kao dokazni materijal.

sam dao iz straha”, naveo je Velimirović.

■ PLAŠI SE ZA SVOJU BEZBJEDNOST

On je potvrdio advokatu da se plaši za svoju bezbjednost.

“Sam Sinđelić je rekao da su ljudi tražili da se Paja ubije, zar to nije dovoljno da se osjećam ugroženim. Saznalo se dosta i sad me nije toliko strah kao ranije”, kazao je svjedok. On je čuo za okrivljenu Branku Milić, za koju zna da je veliki patriota.

“Ja za Branku Milić nisam čuo nijednu lošu riječ, svi je znaju kao dobru ženu. Bila je na tim skupovima patriotskim, kao patriota, Srpkinja. Ona je bila među ljudima na željezničkoj stanici koje sam sreo, ali se ne sjećam da sam nešto više razgovarao sa njom”, odgovorio je Velimirović.

On je odgovarajući na pitanja advokata kazao da ne zna ko je proizvođač pušaka koje je kupio od Fadilja sa Kosova, kao niti da zna koji je kalibar municije. Na pitanje advokata kazao je da su te puške ličile na Zastava M70 model.

Sudija Mugoša zabranila je da se postavljaju pitanja o oružju, jer su, kako je navela, juče postavljana. Takođe, nije dozvoljeno da Velimirović odgovori na pitanje “da li je Fadilj bio pripadnik OVK”.

N.P.

14

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 2. 2018.

U PROTEKLIH 10 GODINA CEH NEOSNOVANOG LIŠENJ

POGREŠNA HAPŠENJA KOŠTALA DRŽAVU SKORO 10 MILIONA EURA Privatnom tužbom građani koji su neosnovano lišeni slobode mogu dobiti i do pet puta veći iznos odštete od onog što bi im ponudilo Ministarstvo pravde

Na ime naknade štete prouzrokovane neosnovanim lišenjem slobode u proteklih deset godina Ministarstvo pravde je na ime postignutih sporazuma sa građanima isplatilo sumu od 1.420.199 eura. Ova cifra, međutim nije ni približna onoj isplaćenoj podnosiocima tih zahtjeva koji su se ipak odlučili da tuže državu i tako dobiju višestruko veći iznos, od onog što im je Ministarstvo nudilo nagodbom.

Stoga i ne čudi što je prošle godine tek svaki 7. zahtjev za naknadu štete licima neosnovano lišenim slobode završio

Vujačić

sporazumom o poravnanju sa Ministarstvom pravde. Naime, privatnom tužbom građani koji su neosnovano lišeni slobode mogu dobiti i do pet puta veći iznos odštete od onog što bi im ponudilo Ministarstvo, ako bi uopšte i dobili odgovor na njihov zahtjev.

Slijedeći prošlogodišnji obrazac da tek svaki 7. zahtjev završi sporazumom dolazi se do računice da su građani zbog nezakonitog hapšenja u proteklih deset godina naplatili skoro 10 miliona eura štete.

■ PRVO SA MINISTARSTVOM, PA ONDA TUŽBA

Kako je Vikend novinama saopšteno iz Ministarstva, u 2017. godini podnijeta su 102 zahtjeva za naknadu štete, a zaključeno je svega 14 potpunih sporazuma o postojanju štete, vrsti i visini naknade zbog neosnovanog lišenja slobode. Na osnovu tih zaključenih sporazuma, isplaćen je iznos od 34.500 eura. Kako ističu, u skladu sa Zakonikom o krivičnom postupku, Ministarstvo pravde nadležno je za tzv. prethodni postupak vansudske nagodbe sa podnosiocem zahtje-

U prosjeku od 1.800 do 2.000 eura

Za mjesec dana nezakonitog lišenja slobode, isplaćuje se u prosjeku od 1.800 do 2.000 eura za one koji nijesu ranije osuđivani. Za osobe koje su ranije osuđivane prvi put se obezbjeđuje 1.800 eura, a za osobe koje su više puta osuđivane, ali su sada nezakonito lišene slobode, uzimajući u obzir vrstu krivičnog djela, izdvaja se od 600 do 1.500 eura.

Ako lice nije osuđivano, izdvaja se 1.700 eura u slučajnu apsolutne zastarjelosti krivičnog gonjenja ili odbijanja optužbe usljed odustajanja državnog tužioca od daljeg krivičnog gonjenja. va za naknadu štete za neosnovano lišenje slobode.

“Zakonom propisano je, da prije podnošenja sudu tužbe za naknadu štete, oštećeni je dužan da se zahtjevom obrati Ministarstvu pravde radi postizanja sporazuma o postojanju štete i vrsti i visini naknade.

Ako se na osnovu zahtjeva za naknadu štete ne postigne sporazum ili Ministarstvo pravde

14

Kostić

POTPUNIH SPORAZUMA O POSTOJANJU ŠTETE, VRSTI I VISINI NAKNADE ZBOG NEOSNOVANOG LIŠENJA SLOBODE POTPISANO JE SA MINISTARSTVOM PRAVDE PROŠLE GODINE

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 2. 2018.

JA SLOBODE PLAĆALI GRAĐANI

AKTUELNO

Kalićima odšteta od 46.500 eura Brat Rožajca Safeta Kalića Mersudin i supruga Amina dobili su od države odštetu od 46.500 eura zbog neosnovanog hapšenja. Mersudinu je po tom osnovu odlukom Osnovnog suda u Bijelom Polju dosuđeno 32.000, a Amini 14.000 eura, zbog neosnovanog hapšenja u slučaju u kom su oslobođeni optužbi za pranje novca.

“Vrlo se često dešava da Ministarstvo uopšte i ne odgovori na taj zahtjev, a ako i odgovori ponuđeni iznos je uvredljivo mali za ono što su pretpjeli, stoga i ne čudi zašto se odlučuju da tuže državu

ne donese odluku u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva, oštećeni može kod nadležnog suda podnijeti tužbu za naknadu štete. U slučaju da je postignut sporazum samo za dio zahtjeva, oštećeni može podnijeti tužbu sudu i za preostali dio zahtjeva”, ističu iz Ministarstva pravde.

Prema mišljenju advokata Save Kostića, razlog zbog čega sve više građana koji su podnijeli zahtjev za nadoknadu štete zbog neosnovanog lišenja slobode odlučuje za privatnu tužbu, osim ekonomskog, je i taj da najčešće i ne dobiju odgovor od Ministarstva.

“Vrlo se često dešava da Ministarstvo uopšte i ne odgovori na taj zahtjev, a ako i odgovori ponuđeni iznos je uvredljivo mali za ono što su pretpjeli, stoga i ne čudi zašto se odlučuju da tuže državu. Moj klijent je, na primjer, zbog neosnovanih osam i po mjeseci pritvora privatnom tužbom

dobio 21.000 eura. Zahtjev za nadoknadu štete po ovom osnovu je, naravno, shodno zakonu prvo podnio Ministarstvu pravde, ali odgovor nije dobio ni nakon tri mjeseca tako da se odlučio za privatnu tužbu”, kaže Kostić. U drugom slučaju, njegovom klijentu je za dva mjeseca neosnovanog pritvora od Ministarstva ponuđeno svega 1.700 eura.

“Ja razumijem da se pokušava na sve načine uštedjeti, ali time samo nanose štetu jer građani zbog toga pribjegavaju tužbama i od te iste države uzimaju i do pet puta veći iznos, plus troškovi postupka koji takođe padaju na teret budžeta”, kaže Kostić.

Iz Građanske alijanse ukazuju da je pitanje neosnovanog lišenja slobode ustavna kategorija i da je kao takvo veoma važno i osjetljivo pitanje za svaku državu.

“Ovi iznosi nijesu do kraja

Safetovi brat i supruga tražili su ukupno 95. 000 eura, ali je sud ocijenio da to nije realan iznos odštete.

Kalići su tužili državu i zbog navodnog oštećenja njihove 28 miliona eura vrijedne imovine koja im je bila oduzeta tokom istrage. Tom tužbom tražiće naknadu koja će iznositi više miliona.

Kalići su tužili državu i zbog navodnog oštećenja njihove imovine precizni jer se odnose samo na one zahtjeve za naknadu štete čiji su podnosioci sklopili sporazum sa Ministarstvom pravde. Ali, u slučajevima kada se tužitelj i Ministarstvo ne dogovore, vodi se parnični postupak i za tu evidenciju je nadležan sud, a ne Ministarstvo pravde. Greške oko neosnovanih pritvora prave se na relaciji policija-tužilaštvo-sud i tu bi trebalo da se uradi bolja analiza, prije svega osnova predlaganja pritvora i obrazloženja prilikom određivanja”, kazao je Zoran Vujičić iz Građanske alijanse.

■ NIKO NIJE ODGOVA-

RAO IZ PRAVOSUĐA

Takođe, smatra on, ta analiza bi trebala da obuhvati i pitanje da li ima tužilaca i istražnih sudija koji više vole ovu mjeru u odnosu na druge mjere obezbjeđenja prisustva stranaka u sudskom postupku.

“Dosadašnja praksa je pokazala da niko iz pravosuđa nije odgovarao za takve stvari. Iako se postavlja pitanje da li ijedna novčana vrijednost može da kompenzuje lišenje slobode i sve one sporedne efekte (osuda društva, gubitak

NAJVIŠE ISPLAĆENO 2008. GODINE Najviše novca zbog nezakonitih hapšenja isplaćeno je 2008. godine, kada je država platila 340.000 eura, a najmanje 2014. godine, kada je po pomenutom osnovu isplaćeno 14.850 eura. U 2007. je isplaćeno 157.570 eura na osnovu sporazuma koje je Mi-

15

nistarstvo pravde postiglo sa oštećenima. Sljedeće godine je isplaćeno 342.254 eura, a 2009. godine je taj iznosi bio 265.850 eura. U 2010. godini isplađeno je 280.200 eura, u 2011. godini ta cifra je iznosila 195.120, a u 2012. godini isplaćeno je blizu 150.000 eu-

ra. U 2013. godini isplaćeno je 54.670 eura, tokom 2014. godini 14.850 eura, 2015. godine 27.170 eura i 2016.godine 48.585 eura. Ministarstvo pravde ne raspolaže podacima koliko su nadležni sudovi presudili u sudskim sporovima po ovom osnovu.

posla itd..), država mora, osim isplate novčane kompenzacije, i da utiče da se takve situacije što manje dešavaju u praksi”, istakao je Vujičić.

Ako podnosioci zahtjeva ne postignu sporazum sa Ministarstvom pravde i ljudskih prava, mogu podnijeti tužbu nadležnom sudu, a pravo na naknadu štete zastarijeva u roku od tri godine. Inače, da bi pritvaranje bilo neosnovano, potrebno je da je postupak obustavljen pravosnažnim rješenjem ili završen pravosnažnom oslobađajućom presudom ili presudom kojom se optužba odbija.

N.P. NA OSNOVU SPORAZUMA SA MINISTARSTVOM PRAVDE Godina Isplaćeno (€) 2008 342.254 2009 265.850 2010 280.200 2011 195.120 2012 150.000 2013 54.670 2014 14.850 2015 27.170 2016 48.585 2017 34.500

16

Aktuelno

64

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 2. 2018.

GUVERNER CBCG RAZGOVARA centa smanjena je cijena barela na londonskom tržištu i iznosila je 64,17 dolara

naplata ob kredita ni nezakonit Može se diskutovati o visini naknade, ali je njena naplata u skladu sa zakonom, poručili su bankari

⌦ Danica Janković Banke koje posluju na crnogorskom tržištu imaju zakonski osnov za naplatu provizije za obradu kredita, a od promjene tržišnih uslova zavisi hoće li finansijske institucije mijenjati politiku tarifa, ocijenio je predsjednik Udruženja banaka (UBCG) Esad Zaimović.

On je, nakon sastanka guvernera Centrale banke (CBCG) Radoja Žugića i direktora 15 poslovnih banaka, novinarima kazao da bankarski sistem posluje po propisima i da nijesu istinite izjave da dva puta naplaćuju obradu kredita.

“Po tom pitanju nećemo ništa raditi jer smatramo da se naknade naplaćuju zakonski, a ranije izjave bankarskog ombudsmana i advokata da se u Crnoj Go-

ri obrada kredita klijentima dvostruko obračunava su netačne”, istakao je Zaimović.

Da ne postoji dvostruko obračunavanje zaloga, potvrdio je i Žugić, ukazujući da bi CBCG reagovala blagovremeno da se takva situacija desi.

“Krediti u crnogorskim bankama se obračunavaju samo jednom, a ukoliko bude odstupanja koja bi uticala na finansijsku stabilnost sistema reagovaćemo i težiti njihovom rješavanju. Nema tu nezakonitosti. Možda je dilema je li realan trošak ili ne, ali je to pravo banaka”, istakao je Žugić.

■ Uslovi i tržište Tema se aktuelizovala pošto je Apelacioni sud u Srbiji poništio odluku bankama da naplaćuju proviziju za obradu kredi-

Od Perasta do Risna pješačkom stazom

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 2. 2018.

AKTUELNO

17

UKRATKO

AO SA DIREKTORIMA POSLOVNIH BANAKA

BRADE IJE TA

ta nakon žalbe jednog klijenta.

Zaimović kaže da ne postoji jasan stav Vrhovnog suda Srbije po tom pitanju, a smatra i da je ova tema pokrenuta radi provociranja javnosti.

“Možda je intencija bila da se otvori ta problematika, ali je javnost stekla pogrešan utisak.

Kada je riječ o domaćoj regulativi, stopa obračunavanja se kreće između jedan i dva odsto od datog kredita i zakonski osnov za to pitanje preciziran je u Zakonu o potrošačkim kreditima”, naveo je predsjednik UBCG. On je dodao se odredbe mogu naći i u Zakonu o obligacionim odnosima, kao i u prak-

KREDITI U CRNOGORSKIM BANKAMA SE OBRAČUNAVAJU SAMO JEDNOM, A UKOLIKO BUDE ODSTUPANJA REAGOVAĆEMO. NEMA TU NEZAKONITOSTI. MOŽDA JE DILEMA JE LI REALAN TROŠAK ILI NE, ALI JE TO PRAVO BANAKA, KAŽE ŽUGIĆ

Sa sastanka

Preduzeti dodatne korake u borbi protiv sive ekonomije

Žugić sa direktorima banaka si EU, tačnije evropskoj direktivi koja predviđa da banka može naplaćivati naknadu za svoju uslugu.

“Može se diskutovati o visini naknade i da li treba da bude izražena u apsolutnom ili procentualnom iznosu”, naveo je Zaimović.

Na pitanje medija da li banka ima povećan trošak obrade zavisno od visine kredita, Zaimović je kazao da se svaka banka trudi da tarife prilagodi situaciji na tržištu.

“Postoje krediti kod kojih nema tog troška, a neki zahtijevaju pojačano angažovanje zaposlenih u banci. Da li ćemo zbog tekstova objavljenih u medijima ili špekulacija u javnosti smanjivati tarife, nijesam siguran. Ono što može da utiče na tu odluku su promjene uslova na tržištu”, poručio je Zaimović.

■ SISTEM STABILAN Govoreći o prošlogodišnjim rezultatima, guverner je ukazao

da je finansijski sektor stabilan i oporavljen, te da je štednja porasla na 13,8 odsto.

“Time smo postigli povratak povjerenja u bankarski sistem. Osim toga, banke su i na ostalim poljima uspješne, uprkos manjim ranjivostima koje su se značajno smanjile u prethodnih godinu dana”, naglasio je Žugić.

On je javnosti predstavio i rast kreditne aktivnosti koji iznosi 11, 8 odsto, a zabilježeni su i pad pad loših kredita i efektivne kamatne stope na 6,81 odsto.

Direktor Sektora za kontrolu banaka Dejan Vujačić kazao je da je do četvrtka u skladu sa restrukturirano 21,6 miliona eura ugovora, od čega se 20,5 miliona odnosi na preduzeća.

“Crnogorske banke su pod pomnom kontrolom supervizije. Sistem je stabilan, visoko likvidan, a postoje i zainteresovani investitori za naš bankarski sistem što je još jedan razlog za optimizam”, zaključio je Vujačić.

MORSKO DOBRO ULAŽE 2,77 MILIONA U ODRŽAVANJE PRIOBALJA

Staza Perast-Risan najskuplji projekat Javno preduzeće Morsko dobro će u ovoj godini izdvojiti 2,77 miliona eura za ulaganja i održavanja najužeg pojasa crnogorskog priobalja, navodi se u ovogodišnjem Planu korišćenja sredstava.

Radovi na rijeci Bojani, rezervat Tivatska solila, pješačka staza od Perasta do Risna, uređenje trga i šetališta u Sutomoru i izgradnja trajektnog pristaništa u Kamenarima glavni su projekti na kojima će se raditi u ovoj godini. Projekat u koji će biti uloženo najviše novca je izgradnja

pješačke staze između Risna i Perasta, a za preostale dvije faze izdvojeno je 605.000 eura.

Za redovna godišnja investiciona ulaganja i tekuće održavanje zone morskog dobra biće izdvojeno 1.062.700 eura, dok je za radove čija je realizacija najavljena planom prošle godine, a podrazumijeva projekte, tekuće i investiciono održavanje i izgradnju po opštinama, komunalne usluge i monitoring mora, namijenjeno 1.708.200 eura, od 1.901.900 koliko je ovo javno preduzeće obezbijedilo iz rani-

jeg perioda.

Glavna izdvajanja na koje se odnose planirani troškovi za 2018. godinu čine izrade projekata i projektne dokumentacije od 44.000 eura, elaborati, studije, analize i geodetska snimanja 127.000 eura, izvođenje radova i nadzor 695.700 eura, tekuće održavanje po opštinama 70.000, istraživanje i monitoring 85.000 eura, nabavku, postavljanje i skladištenje kupališne opreme 30.000, troškove komunalnih usluga 11.000, te ostale rashode 750.500 eura.

K.J.

Treba preduzeti dodatne korake na poboljšanju normativnih i drugih pretpostavki za efikasnu borbu protiv sive ekonomije, zaključak je redovnog mjesečnog sastanka koji je premijer Duško Marković u petak održao sa predstavnicima inspekcijskih službi.

Na sastanku je ocijenjeno da je koordinacija inspekcijskih službi u 2017. dala odlič-

ne rezultate, te da u ovoj godini treba nastaviti dosadašnje aktivnosti. Predstavnici uprava prezentovali su i nove podatke o preduzetim aktivnostima.

“Prvi rezultati rada Komisije ulivaju ohrabrenje, posebno kada je riječ o kontroli akcizne robe. Zaključeno je da sve nadležne službe treba da vode aktivnosti nesmanjenim tempom”, dodali su iz Vlade. K.J.

Promet u januaru 4,17 miliona eura Promet na Montenegroberzi u januaru bio je 4,17 miliona eura, što je 15 odsto manje u odnosu na decembar.

U poređenju sa januarom prošle godine promet je veći 44 odsto, a čak 92 odsto ostvareno je na slobodnom tržištu.

88

“Oko 88 odsto prometa, ne uključujući akcije fondova i obveznice, ostvareno je trgovinom akcijama Universal Capital banke, Crnogorskog Telekoma, Jugopetrola, Plantaža i Elektroprivrede”, navodi se u biltenu Montenegroberze.

D.J. odsto prometa ne uključujući akcije fondova i obveznice, ostvareno je trgovinom akcijama UCB, Crnogorskog Telekoma, Jugopetrola, Plantaža i EPCG

Od jula direktan let Baku - Tivat Direktni čarter let na relaciji Baku - Tivat - Baku biće organizovan jednom sedmično od 5. jula do 13. septembra, dogovoreno je tokom prezentacije predstojeće turističke sezone u glavnom gradu Azerbejdžana.

Predstavnici NTO, direktori lokalnih turističkih organizacija Budve i Kotora, kao i agencije Fly Montenegro, govorili su na promociji kojoj je prisustvovalo više od 300 predstavnika turističkih agencija.

K.J.

18

MArketing

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 2. 2018.

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 2. 2018.

Japanska metodologija za bolji rad

Sve manje pisama, sve više paketa

Od digitalnih sertifikata 500.000 eura

Pozitivan saldo i u 2018.

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja uputilo je poziv zainteresovanima da se prijave za dobijanje podrške uvođenju, sertifikaciji i resertifikaciji sistema kvaliteta i bezbjednosti hrane, saopšteno je u tom Vladinom resoru.

Korisnici podrške mogu biti preduzeća kojima je ključna djelatnost proizvodnja i promet poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i hrane za životinje, a koja su upisana u registre Ministarstva.

“Podrška za uvođenje, sertifikaciju i resertifikaciju sistema kvaliteta i bezbjednosti hrane utvrđuje se u odnosu na procijenjenu vrijednost projekta, bez PDV-a. Vrijednost podrške može iznositi do osam hiljada, a maksimalno učešće budžetskih sredstava 50 odsto ukupnih troškova ili četiri hiljade eura”, kazali su Ministarstvu. D.J.

19

POŠTA U 2017. PRIHODOVALA 16,2 MILIONA

Pisma sve rjeđe stižu

Primjena japanske metodologije za unapređenje rada i performansi kroz program mentoringa doprinijeće jačanju untrašnjih poslovnih procesa i izgradnji ljudskog kapitala crnogorskih preduzeća, saopštio je generalni direktor za transformaciju i investicije u Ministarstvu ekonomije Radosav Babić. On je na sastanku sa predstavnicima Japanske agencije za međunarodnu saradnju (JICA) kazao da će na taj način firme postati dugoročno uspješne i konkurentne na domaćem i međunarodnom tržištu.

“U toku je sprovođenje mentoring usluga za 17 crnogorskih preduzeća koja su zadovoljila uslove i kriterijume po osnovu javnog poziva koji je završen u decembru.”, rekao je Babić.

Podrška bezbjednosti hrane

AKTUELNO

Pošta Crne Gore ove godine namjerava da ostvari ukupan prihod od 16.160.557 eura, odnosno 14.889.000 eura poslovnog prihoda, i to 7.195.000 eura od univerzalnih, 7.694.000 eura od komercijalnih usluga, i 1.271.577 eura od ostalog poslovanja. Time se, kako navode u Pošti, “garantuje obezbjeđenje održivosti sistema”.

Kako očekuju rast usluga vezanih za pisma, tako projektuju i veći prihod od 6.900.000 eura. S druge strane, plan za ovu godinu je da će pad prihoda od komercijalnih usluga biti u dijelu poslovanja s novcem i izdavanja digitalnih sertifikata.

Kada je u pitanju profit, procjenjuju da će on u ovoj godini iznositi 586.472 eura.

Sve se manje koriste usluge slanja pošte i štampanih stvari, dok je najznačajniji rast prihoda upravo od istih usluga za pakete, pokazuju podaci iz najnovijeg finansijskog plana Pošte Crne Gore.

U dokumentu, koji je Vlada usvojila na posljednjoj sjednici, procjenjuje se da su ukupni poslovni prihodi ove kompanije za 2017. godinu, uključujući nenaplaćena potraživanja, 16.283.557 eura. Sam prihod od poslovanja kompanije je 14.822.000 eura, što je 5,3 odsto više u odnosu na planiranih 14.076.117 eura. Po segmentima, procjenjuju da će najviše prihodovati od komercijalnih usluga 8.057.000 eura, od univerzalnih usluga zaradiće 6.765.000 eura, dok će se od ostalih usluga sliti dodatnih 1.461.577 eura.

Pošta u 2017. godini očekuje rast prihoda u svim, pa i ovim segmentima takozvanih univerzalnih poštanskih usluga.

Prema podacima iz usvojenog izvještaja, ova kompanija je u 2017. godini najviše zaradila od distribucije pisama do dva kilograma težine unutar granica naše zemlje, i to 4.750.000 eura. Od ukupnih 6.765.000 eura prihoda od pismonosnih usluga, značajnu stavku od 690.000 eura čine upravo one pošiljke koje se nerado primaju – sud-

SASTANAK AMBASADORA MAĐARSKE I PREDSJEDNIKA PKCG

Ostvariti saradnju u vodoprivredi

Mađarska je važan spoljnotrgovinski partner Crne Gore i zainteresovana za transfer znanja i intenziviranje poslovne saradnje sa crnogorskim kompanijama u oblasti vodoprivrede, saopštio je ambasador te zemlje Kristian Poša.

On je, na sastanku sa predsjednikom Privredne komore (PKCG) Vlastimirom Golubovićem, kazao da je Crna Gora zemlja u kojoj su mađarske investicije po stanovniku najviše.

“U 2016. i prošloj godini Mađarska je bila zemlja sa najviše investicija. Osjećam zadovoljstvo zbog dolaska sve većeg broja mađarskih kompanija i turista u Crnu

Poša i Golubović u razgovoru Goru”, rekao je Poša.

Golubović je kazao da je Mađarska u prošloj godini bila na trećem mjestu zemalja iz koje najviše uvozimo.

“Nedovoljno dobra željeznička veza dviju zemalja je

razlog što se mađarske kompanije opredjeljuju za druge luke na Jadranu prije nego za barsku. Unapređenje tog vida saobraćaja znatno bi povećalo uposlenost ove naše luke”, rekao je Golubović.

ska pisma.

Neplanirani pad prihoda zabilježen je u segmentu poštanskih usluga, najviše za štampane materijale do dva kilograma koji se distribuiraju unutar Crne Gore, gdje je ostvareno samo pola od planiranih 250.000 eura. Iako bilježi nešto manji prihod od onog kome su se nadali, ova kompanija je od poštanskih markica u 2017. godini prihodovala 450.000 eura.

Ipak, u okviru istog segmenta poštanskih usluga, čak 500.000 eura stiglo je u kasu od digitalnih sertifikata koje sada izdaje pravnim licima.

Pošta procjenjuje da rashodi u 2017. godini iznose 15.691.557 eura. Više od pola, odnosno 8.818.600 eura čine samo bruto plate – osnovne zarade zaposlenih sa porezima i doprinosima – bez drugih naknada, amortizacija, marketinga, prometa, obaveza prema državi...

Konačno, Pošta spada u državna preduzeća koja profitiraju na kraju godine, a za 2017. on iznosi 606.020 eura.

K.J.

POŠTA ĆE U 2017. OD DISTRIBUCIJE PISAMA DO DVA KILOGRAMA TEŽINE UNUTAR GRANICA NAŠE ZEMLJE, PRIHODOVATI 4.750.000 EURA

Norveška bilježi pad BDP-a Norveški bruto domaći proizvod (BDP) od oktobra do decembra smanjen je 0,3 odsto u odnosu na prethodno tromjesečje kada su aktivnosti porasle 0,8 odsto, pokazali su podaci državnog zavoda za statistiku.

Ako se izuzmu aktivnosti proizvodnje nafte i gasa, BDP je porastao 0,6 odsto.

Potrošnja domaćinstava porasla je 0,8 odsto, a javna potrošnja 0,5 odsto. Bruto ulaganja u fiksni kapital rasla su 1,6 odsto.

Norveški izvoz je u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju pao 2,6 odsto, dok je uvoz porastao 3,2 odsto. K.J.

20

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 2. 2018.

NEFORMALNO OBRAZOVANJE: TOKOM 2017. OBUKE ZAVRŠILO 27.962 LICA, POLAZNICA JASMIN

NOVO ŠKOLOVANJE DONIJELO I NOVI PO P 94

⌦ Marina Ilić

rošle godine programe neformalnog obrazovanja završilo je ukupno 27.962 polaznika, a nova znanja su stekli najčešće iz oblasti pružanja usluga, turizma, ugostiteljstva, računarstva itd. Jedna od njih, Jasmina Lekić završila je obuku daktilografije i za VN kaže da joj je to omogućilo da promijeni posao.

Mnogo je onih na tržištu rada koji zbog nezavršene srednje škole ili fakulteta, nepoznavanja jezika, rada na računaru ili drugih vještina, ne mogu naći posao, ili godinama na poslu koji imaju „tapkaju u mjestu“.

Malo je poznato da mogućnost da se ovaj problem može riješiti, uz pomoć programa stručnog osposobljavanja odraslih, koje sprovode Ministarstvo prosvjete, Zavod za zapošljavanje, ali i brojna preduzeća.

■ PROGRAM TRAJAO ŠEST MJESECI

Pravni tehničar Jasmina Lekić bila je tako jedna od 27.962 polaznika takvih programa koji su realizovani tokom prošle godine. Završila je obuku daktilografije na Narodnom univerzitetu “Milun Božović” pri

78 LICA STEKLO JE INFORMATIČKE VJEŠTINE KROZ OBUKE NEFORMALNOG OBRAZOVANJA PROŠLE GODINE

Srednjoj stručnoj školi “Sergije Stanić”, uz pomoć koje je, kako kaže, uspjela da promijeni radno mjesto.

“Obuka je trajala šest mjeseci sa velikim brojem praktičnih časova kao i grupnim i pojedinačnim radovima koji u mnogome doprinose kvalitetu stečenog znanja”, objašnjava Lekić u razgovoru za Vikend novine.

Ona kaže da se obuka održavala u računarskim učionicama specijalno opremljenim za ovu namjenu. To joj je, ističe, pomoglo da bolje i kvalitetnije savlada program i stekne neophodne vještine.

“Sama obuka je bila novo iskustvo mnogo drugačije i praktičnije u odnosu na svo školovanje prije toga i stekla sam iskustvo i znanje na polju koje do tada nisam imala. Kao pravnom tehničaru ovaj program mi je omogućio sticanje praktičnih vještina i neophodne prakse za konkurisanje na radnim mjestima gdje je ovaj vid znanja i edukacije neophodan (arhive, evidencije, zapisnici i slično)”, naglašava Lekić.

Kako napominje, obuku bi preporučila svakom u svom polju obrazovanja. “Što se tiče pohađane edu-

LICA STEKLO JE VJEŠTINE IZ ENGLESKOG JEZIKA KROZ OBUKE NEFORMALNOG OBRAZOVANJA PROŠLE GODINE

kacije, program je ispunio cilj i kroz rad svakodnevno napredujem tako da nije potrebna dodatna edukacija, ali u smislu nekog drugog programa koje ova ustanova nudi svakako da vrijedi razmisliti, kako o profesionalnom usavršavanju tako i o promjeni profesije (administracija, kuvar, konobar, sobarica, turistički vodič, strani jezici..)”, kazala je Lekić.

■ OBUKE ZAVODA ZA ZAPOŠLJAVANJE BESPLATNE

U Ministarstvu prosvjete za VN pojašnjavaju da neformalno obrazovanje podrazumijeva sticanje znanja i vještina van

ZZZCG: Ove godine programi za najmanje 500 lica Osim toga, kako su najavili, Zavod će u 2018. godini organizovati programe sticanja stručnih kvalifikacija za najmanje 500 i programe sticanja ključnih vještina za najmanje 500 nezaposlenih lica.

“Za finansiranje ovih programa, opredijeliće sredstva u iznosu od 550.000 eura.

Očekivani rezultati realizaci-

je programa su da 90 odsto učesnika programa sa uspjehom završi programe, tj. stekne sertifikat kojim uvećava konkurentnost na tržištu rada. Dodatno, očekuje se da se neposredno po realizaciji programa, zaposli najmanje 30 odsto nezaposlenih lica koja su stekla stručnu kvalifikaciju”, dodali su iz ZZZCG.

formalnih obrazovnih institucija i bazirano je isključivo na dobrovoljnosti polaznika. U Crnoj Gori se ovaj tip obrazovanja u najvećoj mjeri realizuje kod licenciranih organizatora u cilju sticanja nacionalnih stručnih kvalifikacija i ključnih kompetencija.

Svi programi ovog tipa koje organizuje Zavod za zapošljavanje (ZZZCG) su, kako navode, besplatni, ali postoje i brojni programi koje određene kompanije samostalno organizuju.

“Postoji konkurs koji Zavod za zapošljavanje jednom godišnje objavljuje. Svi mogu da se prijave, ali samo oni koji imaju licencu u odnosu na programe koje rade, dobijaju obrađene iznose.

Ti programi koji su finansirani od

Lekić

strane ZZZCG, za polaznike su besplatni. Osim toga, postoje i na primjer škole stranih jezika koje nemaju sredstva Zavoda, tako da oni programe napla-

21

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 2. 2018.

NA LEKIĆ ZA VN KAŽE:

E MI OSAO Polaznici dobijaju sertifikat

Po završetku javno važećeg programa obrazovanja za sticanje stručne kvalifikacije, polaznik stiče javnu ispravu, sertifikat, objašnjava Tomić.

“Ključne kompetencije (u oblasti informacione i komunikacione tehnologije, stranih jezika i dr.) bitne za obavljanje poslova u okviru zanimanja stiču se u skladu sa Zakonom o nacionalnim stručnim kvalifikacijama i uvažavaju se u postupku sticanja stručne kvalifikacije. Stručna kvalifikacija ne daje nivo obrazovanja, ali se priznaje u postupku sticanja nivoa obrazovanja, u skladu sa posebnim propisom Ministarstva. Na osnovu stečenog sertifikata kojim se potvrđuje da je lice steklo određenu stručnu kvalifikaciju lice može ostvariti pravo na rad”, kazao je Tomić. ćuju”, objašnjavaju u Ministarstvu.

Generalni direktor Direktorata za opšte srednje, srednje stručno i obrazovanje odraslih Veljko Tomić kaže za VN da je Ministarstvo prosvjete do sada izdalo 103 rješenja o licenciranju ustanova za izvođenje programa obrazovanja odraslih.

Takođe, prema izvještaju o realizovanim aktivnostima iz Godišnjeg

Ilustracija

plana obrazovanja odraslih za 2017. godinu, u različite oblike edukativnih aktivnosti bilo je uključeno čak 27.962 učesnika.

“Tokom 2017. godine najviše polaznika je pohađalo programe za sticanje stručnih i drugih kvalifikacija iz oblasti bezbjednosti, zaštite lica i imovine, oblasti kozmetike i estetike, kao i za unapređenje ključnih kompetencija iz oblasti stranih jezika”, kaže Tomić.

■ ODMAH PO

OBUCI POSAO DOBILO 49 LICA

Što se tiče programa koje je organizovao Zavod za zapošljavanje, tokom 2017. ih je prošlo 553 nezaposlena lica, a obuke su realizovane u saradnji sa 20 licenciranih organizatora obrazovanja odraslih.

“Stručne kvalifikacije steklo je 338, dok je 215 nezaposlenih lica steklo ključne vještine potrebne za uspješno obavljanje poslova u okviru zanimanja. Za finansiranje realizovanih programa Zavod je opredijelio 259.287,64 eura, od kojih je za finansiranje programa sticanja stručnih kvalifikacija 224.875,60, a za finansiranje programa sticanja ključnih vještina 34.412,04 eura”, kazali su VN iz ZZZCG. Na ovaj način nezaposlena lica su najčešće stekla stručne kvalifikacije zaštitara, čuvara, muškog i ženskog frizera, wellnes i SPA terapeuta, kuvara, konobara, poslastičara, ali i računovodstvenih tehničara, turističkih vodiča, stolara, rukovalaca građevinskih mašina.

“Neposredno po realizaciji programa obrazovanja za sticanje stručnih kvalifikacija i ključnih vještina zaposlilo se 49 lica.

Riječ je o licima koja su našla zaposlenje sa novostečenom stručnom kvalifikacijom na po-

slovima računovodstvenog tehničara, zaštitara, čuvara, frizera, kuvara, servisera računara, vozača vozila za prevoz opasnih materija, rukovalaca građevinskim mašinama i turističkih vodiča”, istakli su iz Zavoda.

■ NAJVIŠE PROGRAMA U PODGORICI

Iz Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG) kažu da je ulaganje u profesionalni razvoj zaposlenih najveće u velikim kompanijama i srednjim preduzećima, ali da to sve češće čine i mala preduzeća.

Od ukupno 85 licenciranih organizatora prošle godine, 13 su bila privredna društva i to sedam u Podgorici i po dva u Nikšiću, Bijelom Polju i Budvi.

“Oni najčešće imaju akreditovane programe sticanja stručnih kvalifikacija za zanimanja i to u sektoru usluga (turizam, ugostiteljstvo i lične usluge), građevinarstva i ekonomije (zaštitar) i samo u neznatnoj mjeri realizuju programe za učenje rada na računaru i stranih jezika”, kazali su u Uniji. Međutim, kako dodaju, postoje i oni koji smatraju da su domaći programi nedovoljno razvijeni, te angažuju organizatore iz regiona.

“S druge strane, ukoliko poslodavce posmtramo kao potencijalne korisnike programa koje nude organizatori obrazovanja odraslih, interni nalazi Unije poslodavaca ukazuju da poslodavci tržište organizatora obrazovanja odraslih komentarišu kao nedovoljno razvijeno čija je ponuda još uvijek veoma skromna, a kvalitet programa obuke na nezavidnom nivou. Usljed ovakvog stanja, preduzeća za svoje potrebe često angažuju organizatore obrazovanja iz regiona”, kazali su iz UPCG.

Učesnici veoma zainteresovani Kao profesor Škole za srednje i Više stručno obrazovanje “Sergije Stanić” iz Podgorice Vera Perišić je bila u više navrata saradnik Narodnog univerziteta “Milun Božović” na realizaciji obuke za zanimanje.

Održala je između 150 i 180 časova, te iz svog iskustva kaže da su polaznici izuzetno zainteresovani i motivisani.

“Kako se ovaj program računa kao stručna osposobljenost za III i VI stepen stručne spreme polaznici su veoma motivisani i zainteresovani što u velikoj mjeri utiče na kvalitet nastave, tako da su moji utisci sa ovih obuka izuzetno pozitivni kao i povratne informacije polaznika nakon završene edukacije”, navodi Perišić za VN. Kako ističe, polaznici neophodna znanja stiču u vr-

lo kratkom roku, od tri do šest mjeseci, i u stanju su da odgovore na zahtjeve poslodavaca. Ona napominje da su takve obuke od velikog značaja jer polaznicima koji ih uspješno završe, povećavaju radne kompetencije.

“Zaposlenima daju mogućnost promjene radnog mjesta, a nezaposlenima veću šansu za zapošljavanje. Svjedok sam mnogo uspješnih usavršavanja i prekvalifikacija u smislu boljeg radnog mjesta ili uspješnog nalaženja radnog angažmana. Obuka nezaposljenih lica sa evidencije ZZZ Crne Gore je u velikom broju slučaja uspješna i rezultirala je zaposljenjem lica nakon završene obuke i stečenih novih znanja i vještina”, rekla je Perišić.

198

LICA KOJA SU 2017.

GODINE NEFORMALNIM OBRAZOVANJEM STEKLA STRUČNE KVALIFIKACIJE, STEKLA SU ŠANSU ZA ZAPOSLENJE U USLUŽNIM DJELATNOSTIMA

22

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 2. 2018.

kOmIsIJA U kCCg NIJE UOčILA pR

sINDIkAT mEDIJA CRNE gORE

Dobro je da je Vlada ozbiljno shvatila Komisiju Sindikat medija Crne Gore saopštio je da je dobro što je Vlada odlučila da ozbiljno shvati rad Komisije koja se bavi istragama slučajeva napada na novinare i medije. Smatraju da je 30 dana optimalan rok u okviru kojeg se mogu postići određeni rezultati, utvrditi i eventualno ispraviti propusti koji su navedeni u izvještajima Komisije.

Vlada je juče preporučila Vrhovnom državnom tužilaštvu (VDT) da preispita efikasnost i djelotvornost svih

istraga napada na novinare i imovinu medija koje su u njihovoj nadležnosti, i zadužila Upravu policije da preispita postupanje službenika u tim istragama.

“SMCG pozdravlja preporuke Vlade Crne Gore upućene Vrhovnom državnom tužilaštvu i Upravi policije Crne Gore koje se tiču preispitivanja istraga i postupanja policajaca u neriješenim slučajevima napada na novinare i medije, a naročito onima kojima prijeti zastara”, saopštio je Sindikat medija. M.I.

RAZVOJNI CENTAR UDRUŽENJA RODITELJI

Besplatne radionice za djecu i roditelje U Razvojnom centru udruženja Roditelji u Podgorici naredne sedmice biće organizovano nekoliko besplatnih radionica kroz koje će djeca razvijati govor, bogatiti rječnik i praviti kreativne medenjake.

Iz Udruženja je saopšteno da će i za roditelje biti organovana radionica sa psihologom o razvoju socijalno emocionalnih vještina kod djece.

Kako su naveli, radionice će biti održane u prostoru Biblioteke igračaka i Razvojnog centra, u ulici Bracana Bracanovića 74/a u Podgorici.

Zbog ograničenog broja mjesta, obavezno je prijavljivanje na i-mejl igrackoteka@t-com.me, broj telefona ili u 020 22 10 00 inboks Fejsbuk stranice Igračkoteka i Razvojni centar.

M.I.

policajac doveo nije znao da se R ⌦ Marina Ilić

N

ermin Šišić nije ranije prijavljivan policiji, niti je prijavljivano nasilje nad djetetom u porodici, kao ni događaj od 6.januara, dok komšiji koji je policijski službenik toga dana nije rečeno da se radi o povredi koja je mogla nastati nasilnim putem, saopšteno je juče iz Uprave policije.

Centru bezbjednosti Podgorica, u periodu od 1. januara 2017. do momenta kad je petnaestomjesečno dijete muškog pola primljeno u bolnicu 4. februara 2018. godine, nije prijavljivano nasilje u porodici nad dječakom J.P., koji je u ponedjeljak preminuo u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG). To je juče, povodom velikog interesovanja medija, saopšteno iz Uprave policije (UP).

“Osim toga, Upravi policije nije podnijeta prijava od Kliničkog centra u vezi sa povredama koje su u Dječjoj bolnici u Podgorici konstatovane 6/7. januara 2018. godine, kada je dijete primljeno na pregled zbog hematoma na čelu. Takođe, očuh djeteta N.Š. (27) iz Tuzle – Bosna i Hercegovina, sa boravkom u Podgorici, prije događaja od 4.02.2018. godine, kada je dijete primljeno u bolnicu sa vidnim povredama nastalim iz nasilja, nije privođen po bilo kom osnovu niti je protiv njega prije navedenog dana podnošena bilo

Komisija je zaključila da prilikom prijema i tretmana P.J. u KCCG su preduzete sve radnje u vidu pregleda i radiološke dijagnostike, dok se iz kliničke slike, nije moglo zaključiti da ima elemenata nasilja nad pacijentom kakva prijava CB Podgorica”, stoji u saopštenju Uprave.

■ IstIna da je

susjed polIcajac

Podsjećamo, kako su mediji prenijeli, komšija porodice u kojoj je preminuli petnaestomjesečni dječak živio, je 6. januara vozilom prebacio Šišića i dječaka u bolnicu radi ukazivanja ljekarske pomoći. Iz Uprave su potvrdili da je on policijski službenik.

“Radi se o policijskom službeniku R.S. i prema svim informacijama koje posjedujemo u ovom mo-

“Pavlov zakon” Podržalo vIŠE od 7.000 građana Preko 7.000 građana potpisalo je peticiju “Pavlov zakon”, kojom se traži doživotna kazna osumnjičenima za ubistvo dječaka, očuha Nermina Šišića i majke Jelene Jovović, koja se tereti za neispunjavanje porodičnih obaveza. Ova inicijativa pokrenuta je ubrzo nakon monstruoznog ubistva petnaestomjesečnog dječaka na Fejsbuk grupi “Pravda za Pavla”.

Crnogorskim zakonom je propisano da očuh može najviše biti osuđen na 40, a majka osam godina zatvora. Inicijativa će, kako su saopštili inicijatori, biti upućena poslaničkim klubovima nakon što sakupe šest hiljada potpisa, koliko je potrebno.

Inicijatori online peticije ističu da “traže pravdu za malog Pavla koji je okončao svoj petnaestomjesečni život zbog nasilja u porodici”.

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 2. 2018.

aktuelno

23

ropust, uprava poliCije neGirala navode medija

Foto: Dejan Lopičić

o dijete, tvRdi da Radi o nasilju

Šišić i Jovović su privedeni 5. februara zbog sumnje da je Šišić pretukao na smrt dječaka P.J.

mentu, on je u ovom slučaju postupao savjesno jer nije znao da je povreda na čelu koju je dijete imalo nastala iz nasilja niti su mu ljekari nakon što je prevezao dijete i potom ostao u Dječjoj bolnici dok je trajao pregled djeteta rekli da se radi o nasilnoj povredi. Naime, R.S. je tog dana, kada je prolazio pored kuće u kojoj je dječak živio, uočio da petnaestomjesečni dječak, koji se nalazio u dvorištu gdje se igrao a pored njega se nalazio očuh N.Š., ima hematom na čelu. R.S. je pitao N.Š. kako je dijete zadobilo povredu, a N.Š. mu je odgovorio da je dijete palo preko ogradice i udarilo glavom u parket”, kazali su iz UP. Kako su naveli, R.S. je potom pitao N.Š. da li je djetetu ukazivana ljekarska pomoć, na što mu je N.Š. odgovorio da dijete nisu vodili ljekaru jer on i J.J., majka djeteta, nisu imali čime da ga prevezu.

“R.S. se zatim ponudio da ih preveze do bolnice, te je potom svojim vozilom odvezao N.Š. i petnaestomjesečno dijete u Dječju bolnicu radi medicinskog pregleda. Policijski službenik R.S. u tom momentu nije mogao da zna

Radi se o policijskom službeniku R.S. i prema svim informacijama koje posjedujemo u ovom momentu, on je u ovom slučaju postupao savjesno jer nije znao da je povreda na čelu koju je dijete imalo nastala iz nasilja niti su mu ljekari nakon što je prevezao dijete i potom ostao u Dječjoj bolnici dok je trajao pregled djeteta rekli da se radi o nasilnoj povredi

Prva prijava stigla 4. februara U Upravi policije tvrde da je prva prijava o slučaju nasilja nad J.P. stigla tek dan prije djetetove smrti.

“Prva prijava koju je policija dobila u slučaju nasilja nad maloljetnim petnaestomjesečnim djetetom bila je 4.02.2018. godine od Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, dana kada je djetetu ukazana medicinska pomoć usljed povreda sa vidljivim tragovima nasilja od kojih je sjutradan, kako se sumnja, dijete preminulo. Podsjećamo da je policija od momenta saznanja za događaj kako je nastala povreda na čelu djeteta niti je on stručno lice koje može da kvalifikuje uzrok hematoma koji je dijete imalo, a ponudio se da preveze dijete do bolnice iz humanih razloga, odnosno kako bi mu se ukazala pomoć zbog povrede. R.S. je ostao u Dječjoj bolnici dok je vršen pregled, a nakon izvršenog pregleda ljekari koji su izvršili pregled nisu R.S. kazali niti ukazivali na to da je povreda djeteta nastala nasilnim putem”, kazali su iz UP, te istakli da, s obzirom da ništa nije ukazivalo na sumnju da se radi o nasilju, R.S. nije imao osnova da događaj prijavi policiji.

“Policiji ovaj događaj tada nije prijavio ni Klinički centar”, dodali su iz Uprave.

■ Ni u KCCG Nije-

su KoNstatovali Nasilje

S druge strane, Komisija za kontrolu kvaliteta pružanja zdravstvenih usluga ocijenila je da je prilikom prijema i tretmana petnaestomjesečnog P.J. u Kliničkom centru preduzete sve radnje, a iz kliničke slike se nije moglo zaključiti da ima elemenata nasilja.

Komisija je, kako je saopšteno iz najveće zdravstvene ustanove u zemlji, analizirala juče medicinsku dokumentaciju dječaka P.J. iz Podgorice, kao i preduzete odluke i radnje u toku njegovog liječenja. Navodi se da su razmatrana i usmena pojašnjenja ljekara koji su učestvovali u zbrinjavanju dječaka P.J. “Nakon uvida u ljekarske izvještaje i pojašnjenja dobi-

intenzivno radila na njegovom rasvjetljavanju, a službenici Centra bezbjednosti Podgorica su lišili slobode očuha djeteta, N.Š. (27) iz Tuzle – Bosna i Hercegovina, sa boravkom u Podgorici, zbog sumnje da je počinio krivično djelo teško ubistvo iz čl. 144 t.6 i 7 KZCG, na štetu maloljetnog sina nevjenčane supruge J.J., starog 15 mjeseci, i majku djeteta, J.J. (33) iz Podgorice, zbog sumnje da je počinila krivično djelo kršenje porodičnih obaveza iz čl.

222 st.3 a u vezi st.1 KZCG”, kazali su iz Uprave. jenih od ordinirajućih ljekara, Komisija je zaključila da prilikom prijema i tretmana P.J. u KCCG su preduzete sve radnje u vidu pregleda i radiološke dijagnostike, dok se iz kliničke slike, nije moglo zaključiti da ima elemenata nasilja nad pacijentom”, kaže se u saopštenju.

Dodaje se da su postojeće povrede odgovarale opisanom nastanku, kako je to ljekarima prezentovano od pratioca koji su doveli pacijenta na pregled.

Podsjetimo, direktorica Kliničkog centra Zorica Kovačević potvrdila je da je dječak koji je preminuo usljed prebijanja, bio u KCCG ne samo šestog, već i sedmog januara.

Saopštila je da će, ukoliko Tužilaštvo utvrdi da je bilo propusta ljekara u slučaju petnaestomjesečnog P.J., preduzeti rigorozne mjere.

Ona je dodala da očekuju da vrlo brzo državno tužilaštvo izvrši uvid i kazala da im oni stoje na raspolaganju u vezi sa svim dokumentima koja im budu potrebna.

Državljanin Bosne i Hercegovine Nermin Šišić, osumnjičen je da je brutalno pretukao petnaestomjesečnog P.J. , sina nevjenčane supruge Jelene Jovović, a dijete je od posljedica batina umrlo u Kliničkom centru, u ponedjeljak ujutro.

Prema dosadašnjim saznanjima inspektora, dječaka je i ranije zlostavljao njegov očuh Šišić.

To je pred istražiteljima potvrdila i dječakova majka, koja je saopštila da je njen partner mjesecima tukao njenog sina, kad god bi mu zasmetao bebin plač.

24

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 2. 2018.

U PODGORICI DO SADA IZGRAĐENA ČETIRI KORIDORA I 27 KI

USKORO GRADNJA I PETOG KOR

G

lavni grad će tokom 2018. godine dobiti i peti, preostali biciklistički koridor, čime se završava veliki projekat - izgradnja biciklističkih staza na pet koridora na teritoriji Glavnog grada.

Na osnovu Plana javnih nabavki za 2018. godinu i sredstava obezbijeđenih budžetom Glavnog grada, za nekoliko dana biće objavljen javni poziv za odabir izvođača radova na “Koridoru 4”. Iz Glavnog grada su kazali Vikend novinama da je predračunska vrijednost radova 225.000 eura, a da će izvođač radova biti odabran u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama.

Trasa nove staze ići će Ulicom 27. marta, od raskrsnice Ulice 27. marta i Ulice 4. jula do Krivog mosta, Ulicom dr Ljubomira Rašovića, Bulevarom Džordža Vašingtona do Bulevara Svetog Petra Cetinjskog. Dužina koridora u jednom smjeru iznosi 2.980 metara. Staza je projektovana i kao dvosmjerna na pojedinim dionicama, i kao jednosmjerna, u zavisnosti od prostornih mogućnosti.

Glavni grad još uvijek nije riješio imovinskopravne

odnose za realizaciju tog projekta.

“Ovim koridorom završava se projekat izgradnje pet koridora biciklističkih staza i traka, započet 2015. godine, čija je ukupna dužina 13,5 kilometara u jednom smjeru, odnosno 27 kilometara računajući oba smjera. U ovoj godini nije planirana izgradnja drugih biciklističkih staza i traka.

U 2017. godini završena su tri koridora biciklističkih traka i staza i to: u Ulici kralja Nikole, od raskrsnice sa Bulevarom Srđana Aleksića do raskrsnice sa Ulicom Vojisavljevića (koridor 1), u Ulici Ivana Crnojevića (od raskrsnice sa Ulicom slobode do raskrsnice sa Ulicom Stanka Dragojevića), preko mosta Milenijum, Ulici 13. jula i Moskovskoj ulici (koridor 5) i bulevarima Save Kovačevića, Srđana Aleksića, Crnogorskih serdara, preko mosta Union Bridge, Bulevaru revolucije, Cetinjskom putu do kružne raskrsnice kod tržnog centra Delta, uključujući krak saobraćajnice uz rijeku Moraču do Ulice dr Ljubomira Rašovića (koridor 2). Završetkom tih radova realizovana su ukupno četiri od predviđenih pet koridora, odnosno 10,5 km od planiranih 13,5 km biciklističkih staza i traka.

Vrijednost kompletne investicije je oko 1.150.000 eura, a za realizaciju prva četiri koridora utrošeno je 925.000 eura.

M.M.

Trasa nove staze ići će Ulicom 27. marta, od raskrsnice Ulice 27. marta i Ulice 4. jula do Krivog mosta, Ulicom dr Ljubomira Rašovića, Bulevarom Džordža Vašingtona do Bulevara Svetog Petra Cetinjskog

ISPREKIDANA LINIJA NA MAPI OZNAČAVA TRASU NOVOG KORIDORA, KOJI ĆE SE GRADITI OVE GODINE. TRASA NOVE STAZE UKRSTIĆE SE SA POSTOJEĆIM KORIDOROM NA ZABJELU, KAO I SA KORIDOROM 2, KOJI SE PROSTIRE OD ŽELJEZNIČKE DO DELTE.

PREKO ZABJELA DO GORICE Druga izgrađena biciklistička staza u Podgorici, Koridor 1, ukupne dužine tri kilometra, prostire se od brda Gorica do Ulice Vojislavljevića na Zabjelu. Zapravo, staza je izgrađena u dijelu od Ulice Vojislavljevića na Zabjelu do Biznis centra “Nikić”, gdje staza nastavlja ulicom,

odnosno samo označenim dijelom na saobraćajnici. Radovi na Koridoru 1 koštali su oko 285.000 eura, a izvodilo ih je preduzeće Montenegro petrol.

Na dionici Ulice kralja Nikole, između raskrsnica sa ulicama Radosava Burića, Bracana Bracanovića i Uli-

com 27. marta su obostrane biciklističke staze, širine 1,1 metar. Od raskrsnice Ulice Kralja Nikole i Ulice Bracana Bracanović do Biznis centra “Nikić” staza je samo sa jedne strane kolovoza i to na trotoaru. Izgradnja Koridora 1 završena je u martu 2017. godine.

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 2. 2018.

AKTUELNO

25

ILOMETARA STAZE, IZ GLAVNOG GRADA ZA VIKEND NOVINE:

RIDORA BICIKLISTIČKIH STAZA OD BRDA GORICA DO BULEVARA REVOLUCIJE

Peti koridor dug je 1,2 kilometar i proteže se od Pravnog fakulteta, Ulicom 13. jula, Moskovskom ulicom do Bulevara revolucije. Trasa ovog koridora je od brda Gorica, Bulevarom Ivana Crnojevića, preko mosta Milenijum do Pravnog fakulteta, ali samo sa vertikalnom

i horizontalnom signalizacijom. Ulicom 13. jula staza je na trotoaru sa jedne strane, kao i Moskovskom ulicom.

Vrijednost radova na Koridoru pet, koji je završen sredinom prošle godine, bila je oko 80.000 eura, a izvodila ih je firma Montenegro petrol.

Vrijednost radova na Koridoru pet, koji je završen sredinom prošle godine, bila je oko 80.000 eura

OD HILTONA DO TOLOŠA Koridor 3 je prva završena biciklistička staza u glavnom gradu, koja se proteže od raskrsnice Bulevara Mihaila Lalića sa Ulicom Vlada Ćektovića u Tološima, pa preko Bulevara Svetog Petra Cetinjskog do Kraljevog parka i hotela Hilton, odnosno do raskrsnice gdje se Ulica slobode i Ulica Kralja Nikole ukršta sa Bulevarom

Svetog Petra Cetinjskog.

Biciklistička staza je cijelom svojom dužinom dvosmjerna i dugačka 5.320 metara.

Izgradnja je finansirana donacijom ambasade Kine od oko 200.000 eura, a radove je izvodila građevinska firma “Bemax”. Podgorica je prvu biciklističku stazu dobila u novembru 2015. godine.

OD ŽELJEZNIČKE DO DELTE

27

KILOMETARA BICIKLISTIČKIH STAZA, U OBA SMJERA, TRENUTNO IMA U PODGORICI, DOK ĆE SE IZGRADNJOM I PETOG KORIDORA OVA BROJKA POVEĆATI NA VIŠE OD 30 KILOMETARA

Koridor 2, dug oko osam kilometara u oba smjera, proteže se od željezničke stanice, Bulevarom Save Kovačević, Bulevarom crnogorskih serdara, preko mosta Union Bridge, Bulevarom revolucije, Cetinjskim putem, do kružnog toka kod Tržnog centra Delta City, uključujući i krak ulicama Ivana Milutinovića i Jovana Tomaševića do Bulevara serdara Jola Piletića. Koridor 2 je sa obje strane bulevara gotovo cijelim svojim tokom, osim od kružnog toka kod TC Delta City do kružnog toka kod Kapital plaze. Širina jednosmjerne biciklističke staze je 1,2 metra, dvosmjerne biciklističke staze zajedno sa ivičnim linijama je 2,50 metra. Mješovite biciklističko-pješačke površine su na kratkom potezu ispred ulaza u hotel Ramada - Tržni centar Gintaš i uz Bulevar crnogorskih serdara.

Zbog nedostatka prostora na

trotoaru sa desne strane kolovoza predviđena je mješovita biciklističko-pješačka staza koja je predstavljena odgovarajućom vertikalnom saobraćajnom signalizacijom. Na tom potezu biciklisti se kreću jednosmjerno. Osim toga, predviđene su i površine gdje su biciklisti na kolovozu. Na dijelu koridora od Delte do kraja Koridora 2, odnosno do Krivog mosta, ulicama Marka Radovića i dr Vukašina Markovića zbog uskih trotoara, drveća i rasvjete nije

bilo moguće projektovati biciklističke staze na trotoaru.

Vrijednost radova na izgradnji biciklističke staze - Koridor 2 bila je 364.929 eura, a izvođač radova bilo je nikšićko preduzeće “AG infoplan”.

26

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 2. 2018.

NIKŠIĆ: POSJETA AMBASADORKE FRANCUSKE

TUDIK: CRNA GORA JE DOBAR PRIMJER

U zvaničnoj posjeti Opštini Nikšić juče je boravila ambasadorka Republike Francuske u Crnoj Gori Katrin Tudik. Grbović predstavio ekonomsku i privrednu osobenost Nikšića, a riječi je bilo i o kulturnim i turističkim potencijalima grada, kao i oblasti za koje bi mogli biti zainteresovani francuski investitori.

Predsjednik Opštine Veselin Grbović upoznao je Tudik sa resursima, potencijalima i budućim strateškim razvojnim projektima lokalne zajednice. Ambasadorka Francuske istakla je da je Crna Gora dobar primjer u regionu u mnogim oblastima i da su politički odnosi između dviju zemalja na

visokom nivou, te da ubuduće treba raditi na konkretizaciji i ostvarivanju što većeg učešća i ulaganja francuskih investitora u crnogorsku privredu, te da je neophodno nastaviti prijateljske odnose i saradnju. Prvi konkretan vid saradnje ostvariće se u okviru programa Dani Frankofonije, kada će se u martu u Nikšiću, pod pokroviteljstvom Ambasade Francuske održati koncert, kao i drugi programi.

Sastanku su prisustvovali i predsjednik Skupštine Opštine Nikšić Radivoje Lala Nikčević, glavna administratorka Veselinka Jauković i rukovodilac službe predsjednika Slobodanka Roganović. M.R.

NEUSLOVNE KANCELARIJE ZA RAD B

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Univerzitet Crne Gore Rektorat, Cetinjska br. 2, Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE Za otvoreni postupak javne nabavke za nabavku usluga keteringa, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 67.849,00 €. Tenderska dokumentacija broj 05/1-2-1-46 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 09.02.2018. godine. Lice za davanje informacija Ranko Rakočević, telefon 020 414 285, e-mail ranko@ac.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14 28/15 i 42/17) naručilac Ministarstvo finansija, Podgorica, Stanka Dragojevića br.2, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Ministarstvo finansija pokreće otvoreni postupak javne nabavke za nabavku roba- Gume za motorna vozila sa montažom i balansiranjem , procijenjene vrijednosti 21.865,00 €. Tenderska dokumentacija broj 0122295 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 09.02.2018 godine. Lice za davanje informacija: Dragan Prenkić tel: 069/ 824-551, e mail: dragan.prenkic@mif.gov.me .

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 ,57/14 ,28/15 i 42/17) naručilac JZU Zavod za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Usluge stručnog usavršavanja zaposlenih, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 12000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 1257 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 09.02.2018. godine . Lice za davanje informacija Mr Vujović Veselinka, telefon 067211120 i 020226081, e-mail veselinka.zhmpcg@gmail.com.

ZGRADA KAO IZ HOR POLITIČARI SE BOJ

⌦ Beća Čoković

U

pravna zgrada bivšeg poljokombinata „Bjelasica“, u kojoj su smještene kancelarije nekih od bjelopoljskih opozicionih političkih partija, bar prema riječima šefa odborničkog kluba SNP-a dr Vidrana Kljajevića - nalik je kućama iz horor filmova.

Na sjednici lokalnog parlamenta, održanoj posljednjeg dana januara, šefovi nekih od odborničkih klubova ukazali su na neuslovnost rada i boravka u prostorijama bivše zgrade poljokombinata “Bjelasica”. „Zgrada je u privatnom vlasništvu i više od godinu nema ni vode ni struje. U njima je boravak nemoguć, a za rad da ne govoriimo. Predstavnici vlasti kao da namjerno rade da nas nema, da bi mogli sami nesmetano da vladaju. Osim navedenih loših uslova za rad, Opština nam duguje i značajnu sumu novca predviđenu za rad političkih partija“, rekao je šef

odborničkog kluba SNP dr Vidran Kljajević.

On je istakao i da je lokalna uprava dužna da po zakonu o parlamentarnim strankama omogući normalne uslove za rad.

34 HILJADE EURA OPŠTINA BIJELO POLJE JOŠ DUGUJE OPOZICIONIM ODBORNIČKIM KLUBOVIMA

Uskoro podmirenje dugova, novi smještaj neka traže sami U nadležnoj opštinskoj službi za rad odborničkih klubova, potvrdili su da se kasni sa isplatama za njihov rad. „Ta obaveza će uskoro biti izmirena. Neće se tražiti nove

prostorije za njihov rad. Partije u okviru postojećih izdvajanja iz lokalnog budžeta mogu naći novi smještaj koji će im odgovarati i plaćati ga“, saopštili su iz te službe.

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 2. 2018.

AKTUELNO

27

BAR: SARADNJA VELIKE BRITANIJE I CRNE GORE

Britanci rade premjer lučkog akvatorija

BJELOPOLJSKE OPOZICIJE

ROR FILMOVA, JE ZARAZE Uz podsjećanje da SNP ima sedam odbornika u lokalnom parlamentu, šef opštinskog odbora te partije dr Radosav Nišavić kaže da im opština duguje oko 34.000 eura. „Saziv ovog parlamenta traje četiri godine i trenutno nam se duguje navedeni iznos. Što se tiče prostorija koje su nam date na korišćenje, djeluju jezivo i u njih skoro niko ne ulazi, jer se plašimo zaraze. Očekujemo od nadležnih da što hitnije reaguju i poprave stanje“, kaže Nišavić.

Predsjednica lokalnog odbora DNP, Jelena Kljajević, smatra da lokalna vlast takvim postupcima direktno nanosi štetu opoziciji, dokazujući time da im nije stalo do onih koji glasaju protiv njih. „Problem neuslovnih prostorija u bivšoj upravnoj zgradi ‘Bjelasice’ više puta je istican na sjednicama lokalnog parlamenta. U kancelarije bukvalno utrčavamo, uzmemo

Što se tiče prostorija koje su nam date na korišćenje, djeluju jezivo i u njih skoro niko ne ulazi, jer se plašimo zaraze. Očekujemo od nadležnih da što hitnije reaguju i poprave stanje

potrebni dokument i bježimo u strahu od zaraze. Očekujemo da bude izmiren i dug prema političkim partijama kako bi makar djelimično mogle da funkcionišu i odgovore potrebama rada na terenu“, rekla je Kljajević.

Jedan od najmodernijih brodova u mornarici Velike Britanije, naučno – istraživački brod ”HMS Echo” uplovio je u četvrtak ujutro u akvatorij barske luke. Posada broda Kraljevske mornarice će tokom narednih sedam dana uraditi premjer dubina akvatorija luke sa svim podacima.

Posada britanskog broda će zajedno sa mornaricom Vojske Crne Gore uraditi premjer akvatorija, napraviti snimke morskog dna i izraditi digital-

ne mape. Uz to, biće urađen i video zapis morskog dna lučkog akvatorija Brod naučno-istraživačkog tipa “HMS Echo”, posjeduje najbolju opremu za istraživanje podmorskog dna i premjer.

- Ubuduće ovakvi brodovi će često dolaziti u Crnu Goru tako da će biti prilika da se rade i premjeri drugih lokaliteta sa svim podacima, kazali su iz Ambasade Velike Britanije.

Tim povodom opštinu Bar posjetila je ambasadorka Velike Britanije u

Crnoj Gori Elison Kemp, koja je kazala da će, pored premjera, biti organizovani sastanci posade broda Velike Britanije i mornarice Crne Gore vezano za digitalne tehnologije u okviru projekta – Digitalni gradovi.

Ambasadorku Kemp, kapetana vojnog broda Džona Vina primio je predsjednik opštine Bar dr Zoran Srzentić. Brod mornarice Velike Britanije “HMS Echo” sa preko 200 članova posade isploviće iz Luke Bar 14. februara.

R.D.N.

KOLAŠIN: VIŠE OD DESET HILJADA GOSTIJU

UZ POVOLJNO VRIJEME, POVEĆANI PRIHODI

Grad na Tari je od početka zimske sezone do prvih dana februara posjetilo više od 10.000 gostiju. Prema navodima iz Lokalne turističke agencije (LTO), broj noćenja je u značajnom porastu. Za manifestaciju “Božićni bazar” koja je organizovana po prvi put i koja je kao takva bila jedinstvena pojava u sjevernom dijelu Crne Gore, može se smatrati da je bila uspješna.

“Ski opening vikend u decembru u Kolašinu je obilježio saradnju LTO sa Ski centrom1450 i sa NTO. Zadovoljan gost je bitan svim turističkim poslenicima, reakcije su pozitivne što zaista raduje”, kazala je direktorica LTO Marija Brajović.

Naplata boravišne takse je, prema njenim riječima, bo-

lja u odnosu na raniji period, pa su tako i prihodi osjetno veći, a i zabilježeno je povećanje od 14%.

“U privatnom smještaju je oko 50 izdavalaca, gdje je oko 500 ležaja, uz određene varijacije dok se u Kolašinu nalaze dva hotela sa četiri zvjezdice Bianca Resort &Spa i Four Points by Shera-

ton Kolašin, kao i četiri mala hotela sa 478 ležaja. Tokom radnih dana popunjenost je u rasponu od 50 % do 75%, dok je tokom vikenda pojačan broj turista i do 100 % popunjenosti, čemu su jasno pridonijeli i povoljni vremenski uslovi, kao i održavanje staza na ski centru”, istakla je Brajović.

Z.B.

28

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 2. 2018.

NIKŠIĆ: UBNOR I ANTIFAŠISTI

Dragovolučani daju doprinos jačanju antifašizma Organizacija UBNOR-a i antifašisti Nikšića održali su sastanak sa članovima i simpatizerima organizacije iz Dragove luke tokom kojeg su obnovili rad tog mjesnog udruženja. Prisutne su pozdravili Slobodan Bato Mirjačić, predsjednik UBNOR-a i antifašista Nikšić i Slobodan Simović, potpredsjednik SUBNOR-a i antifašista Crne Gore. Mirjačić i Simović su govorili o slo-

bodarstvu Crne Gore, borbi za slobodu, kao i antifašizmu, koji jeste pobijeđen, ali ne i uništen zbog čega je neophodno biti na oprezu i nastaviti jačanje ideje i nasljeđa antifašizma. Za predsjednika mjesnog udruženja UBNOR-a i antifašista Dragove luke izabran je Marko Jovović.

Primljeno je dvadesetak novih članova, kojima su uručene članske knjižice.

M.R.

Sa sastanka UBNOR-a i antifašista Nikšića

Članovi SRK Župa

NIKŠIĆ: NOVA AKCIJA DOBROVOLJNIH DAVALACA KRVI

Župljani donirali 32 jedinice krvi Zahvaljujući akciji dobrovoljnih davalac krvi koju je juče organizovao SRK Župa i Dnevni centar za djecu sa smetnjama u razvoju prikupljene su 32 jedinice dragocjene tečnosti. Akcija je, kao i prethodnih godina, organizovana u zdravstvenoj ambulanti u Župi. „Akcije organizujemo posljednje tri godine, jednom godišnje. Imamo i

akcije koje su ekološkog i sportskog karaktera. SRK je osnovan 2014. godine, danas broji oko 100 članova.

Ostvarujemo stalnu saradnju sa Dnevnim centrom za djecu sa posebnim potrebama, a oni učestvuju u svakoj našoj akciji. Smatramo da je značajan broj sponzora koji su prepoznali SRK Župa kao jednu organizaciju koja se nesebično trudi da podigne druš-

tveni, kulturni i ekološki život u Župi na jedan viši nivo”, kazao je predsjednik SRK Župa Radovan Jaredić. Prema riječima Miloša Perovića iz Dnevnog centra za djecu sa smetnjama u razvoju, drugu godinu učestvuju u akciji davanja krvi.

“Ovo je lijep gest i mi ćemo se odazvati svim sličnim pozivima”, rekao je Perović.

M.R.

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 2. 2018.

29

aktuelno

Herceg Novi: U okvirU PrazNika mimoze

Otvorena 43. izložba cvijeća U okviru 49. Praznika mimoze juče je u hotelu “Vojvodina” otvorena izložba cvijeća koja je okupila 27 izlagača iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore.

“Naša osjetljiva dama mimoza, ljepotu pokazuje kada je sve mirno oko nje, zar to nije nalik ženi. Pri najmanjoj smetnji ona sklapa svoje listiće i treba joj dvadesetak minuta da ih opet otvori.

Ova senzibilna, zimzelena, drvenasta biljka, kod mnogih naroda je simbol žene, emancipacije, osjećajnosti, slobode ali i raskoši i moći.

Ona je znak poštovanja, donosi sreću i osjećaj ljubavi i

ljubaznosti”, kazala je otvarajući izložbu glumica Nada Vukčević.

Dobitnik brojnih nagrada i učesnik Izložbe više od 20 godina je Zvonko Mladenović, predstavnik kompanije ”Čarobno cvijeće” iz Beograda.

“Aranžmane pravim isključivo od prirodnih materijala. Dekorativni su i mogu dugo da traju. Dobitnik sam brojnih nagrada, preko 45, na beogradskom i novosadskom sajmu. Uživam u vašem lijepom gradu i izlažem već 21 godinu. Jako sam zadovoljan, ovo je lijepa tradicija i odziv kupaca je dobar i obostrano je zadovoljstvo, i moje i vaše, u osunčanom Herceg Novom”, kazao je Mladenović.

Jedan izložbeni ćošak Da zadovolje želje kupaca iz godine u godinu se trude i u kompaniji “Zožeta”, a ovog puta tu su i sadnice mimoze, kazala je Željka Zekić.

“Pokušavamo da ponudu obogatimo svake godine. Pored sadnica mimoze i brojnog bilja, cvijeća, ove godine su novina biljke koje rastu u vazduhu i u vodi. Riječ je o Jelisandiji iz porodice orhideja, ona iz vazduha uzima sve što joj treba, vodu i hranljive materije. Može da visi o konac ili da je smjesti-

Uživam u vašem lijepom gradu i izlažem već 21 godinu. Jako sam zadovoljan, ovo je lijepa tradicija i odziv kupaca je dobar i obostrano je zadovoljstvo, i moje i vaše, u osunčanom Herceg Novom

te u staklenu posudu, jedino je potrebno da je poprskate vodom, ako je izuzetno suvo vrijeme, kazala je Zekić.

Na izĺožbi su izlagali članovi preduzetničkog kluba Art and craft – SMS “Ivan Goran Kovačić”, kao i predstavnici NVO “Nova šansa u Novom”.

Svi zajedno učestvuju u humanoj misiji jer će sav prihod biti uplaćen djeci sa posebnim potrebama koja pohađaju OŠ “Ilija Kišić”. Izložba cvijeća će biti otvorena do nedjelje do 19 sati.

S.M.

Podgorica: gašeNo 49 Požara

Vatrogasci u januaru imali 81 interVenciju

Donja Gorica

Podgorica: izgradNja BUlevara U doNjoj gorici

Završena eksproprijacija, omogućen početak radova

Direkcija za imovinu Glavnog grada Podgorica riješila je imovinsko – pravne odnosi za prioritetne faze 1 i 4 budućeg Bulevara kroz Donju Goricu, dok su postupci za faze 2 i 3 pokrenuti i rješavanje teče planiranom dinamikom, u skladu sa postupkom propisanim Zakonom o eksproprijaciji. Direkcija za imovinu u skladu sa dinamikom koja je utvr-

đena od Direkcije za saobraćaj rješava imovinsko – pravne odnose na budućoj trasi (eksproprijacija zemljišta).

Na taj način je omogućen nesmetan početak radova na ovom projektu vrijednom oko deset miliona eura.

Podsjećamo da su radovi na Bulevaru kroz Donju Goricu počeli a odnose se na izgradnju bulevara od

raskrsnice sa Ulicom Miloja Pavlovića do početka treće trake u Kokotima u dužini od 3,3 kilometra.

Bulevar kroz Donju Goricu predstavlja prirodnu vezu sa sistemom za prečišćavanje otpadnih voda, a njegova vrijednost iznosi preko 10 miliona eura.

Ovaj projekat se realizuje u saradnji sa Direkcijom za saobraćaj Vlade Crne Gore.

(PG biro)

Od ukupno 81 vatrogasne intervencije, bilo je 49 požara. Podgorički vatrogasci su tokom januara prevezli četiri kamiona vode, a ostalih 28 intervencija se odnosilo na pranje ulica, saobraćajne akcidente, dežurstva na sportskim događajima, otvaranje stanova i liftova.

Osim ovih aktivnosti, Služba zaštite imala je prezentacije iz oblasti zaštite od požara u OŠ “Maksim Gorki”. Počeli su i aktivnosti na implementaciji sistema menadžmenta kvalitetom QMS u skladu sa zahtjevima standarda ISSO 9001:2015 Osim toga, i predstavnici Ambasade Narodne Republike Kine posjetili su Službu

zaštite Glavnog grada gdje im je predstavljena uloga službe kako u sistemu Glavnog grada, tako i u sveukupnom sistemu zaštite i spašavanja u Crnoj Gori, uz iskazivanje interesovanja obje strane da se saradnja nastavi u budućem periodu.

Služba zaštite Glavnog grada Podgorica je uručila i dvije donacije u opremi Službi zaštite Gusinje i Dobrovoljnom vatrogasnom društvo Bijela.

U mandatu ove uprave obezbijeđena su dva nova specijalizovana vozila, renomiranih njemačkih proizvođača, vrijedna oko pola miliona eura, čime je modernizovan vozni park.

(PG biro)

30

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 2. 2018.

PRISJEĆANJE GLAVNIH AKTERA NA POSTOJANJE KOLAŠI

PREKO GLUME DO KRAĐ ⌦ Zorica Bulatović

K

olašinsko omladinsko eksperimentalno pozorište “Mijat Mašković” trajalo je od završetka Drugog svjetskog rata pa sve do devedesetih godina prošlog vijeka. Posljednja generacija glumaca u periodu od 1986. do 1990. godine osvajala je mnogobrojne nagrade, a ostali su i jedino eksperimentalno pozorište koje je učestvovalo na festivalu u Budvi.

Ljiljana Bulatović bila je prvakinja tog pozorišta, a Dragoslav Jeknić Shaft osnivač i režiser pozorišta.

Pored njih, u plejadi najboljih glumaca tog vremena bili su i Dačo Bulatović, Milan Tapušković, Aco Radović, Slobo Braunović, pokojni Dragan Đuknić, Nidžo Bulatović, Esad Islambašić, Mile Bulatović, Rajko Vujisić Kiko, Milica Šćepanović, Seka Medenica, Sneža Medojević, Božidarka Kovijanić, Dragica Vlahović, Anka Bulatović. Jula Šćepanović i Budo Kljajić bili su “šaptači”, a scenski radnici Darko Jeknić i pokojni Igor Medenica, dok je rasvjetu koju nijesu imali radio električar pokojni Branko Vujisić, pa su reflektore skidali sa stubova i opet vraćali nakon predstava.

Susret režisera Shafta i glumice Ljilje nakon 30 godina probudio je uspomene na ta ljepša i bolja vremena kad se para baš i nije imalo, ali su uz zabavu i druženje zarađivali kako bi otišli na razne festivale.

Ponekad zbog stvari i garderobe koje su “krali od kuće” bilo je i batina, a nekad zbog želje da zarade novac predstavama na seoskom području, o čemu danas pričaju kroz smijeh, tvrde da su jedva žive glave spašavali.

“Ljilja – Gaga kako smo je zvali, tri godine je bila najbolji glumac tromeđe Crna Gora, Bosna i Srbija. Ona je bila ne samo najbolja, već i najperspektivnija glumica ikad. I šteta je što nije imala prilike da dalje igra, mada i kompletna ova ekipa je trebala nastaviti dalje. Ona, Tapušković, Radović i Dačo igrali su epizodne uloge i u čuvenoj humorističkoj seriji ‘Đekna’. Osvajali smo mnoge nagrade od Nove Varoši

pa nadalje, ali iako smo kasnije naše nagrade i diplome sve predali u Centar za kulturu, ništa od toga nije sačuvano. Valjda se zagubilo tokom preseljenja...Pošto sam ja oformio ovu glumačku grupu, po scenariju Milana Karadžića, a u mojoj režiji, igrali smo predstave “Šta mu je ono na glavu” i “Jesi li to doš’o da me vidiš”, a po tom scenariju je kasnije snimljen film “Gorčilo”. Radio sam kostime i scenografiju, kao i režiju za predstavu “Noć duhova”, zbog koje sam bio i uhapšen”, prisjeća se tih glumačkih dana Jeknić.

Uz smijeh je ispričao da mu je ta predstava “Noć duhova” zamalo - na nos izašla. Jer, po završetku predstave bio je priveden na informativni razgovor, slikali ga i uzeli otiske.

“Kako je to bilo komunističko vrijeme, mi smo kroz tu predstavu ‘isprozivali’ neka dešavanja u gradu, kao i neke ljude, ali njesmo nikog imenovali. No, oni su se očito prepoznali, tako da sam nakon predstave završio u policiji. Pa sam čak i na razgovor išao kod tadašnjeg predsjednika opštine, sada pokojnog Sava Anđelića. I neka

Bilo je i suza. Ona je došla iz Beograda gdje posljednjih 30 godina živi i veoma se kratko ovih dana zadržala u Kolašinu.

Prisjetili smo se tih dana, predstava, smijali se sjećajući se svega. Ove fotografije niko do sada nije objavio. To ćete jedino uraditi vi iz Dnevnih novina

Iz predstave “Što mu je ono na glavu” to, nego sam morao da idem kod sekretara Socijalističkog saveza radnog naroda da im ispričam o čemu se to u predstavi radilo. No, nekako se izvukosmo od svega.

Imali smo mi svakojakih dešavanja. Jedva smo jednom i živu glavu izvukli kad smo išli u selo Štitaricu da igramo predstavu, kako bi zaradili koju paru. Seka je bila na vratima da prodaje karte, no neki mještanin, lokalni mangup nije htio da plati ulaznicu, nego navro tako da uđe. Ona je bila kao muško da se potuče za tren i tako ovog momka udari nogom za vrat da je on pao na zemlju i sve četiri uvis. Tako smo predstavu skratili na pola sata samo da što prije bježimo, jer su htjeli da nas biju”, ispričao je Jeknić.

Prema njegovom kazivanju, svaku predstavu su morali igrati po dva dana zaredom, jer sala nije mogla da primi više od 500 ljudi. Tako su novac zarađivali od ulaznica, kako bi išli na festivale.

“Ma, baš smo bili gledani.

Mi smo jedino amatersko pozorište u Crnoj Gori koje je igralo na Budva festu i do sada na tom festu nije zabilježeno da je ijedno amatersko pozorište igralo - do nas.

To je bilo negdje 1987. ili godinu kasnije. Tog perioda precizno se ne mogu sjetiti, odnosno tačnog datuma, ali smo bili zvanično pozvani na budvanski fest. E, kako smo se snalazili za kostime, to je opet malo komično.

Krijući smo uzimali od kuće,

ja sam čak jednom ocu bio ukrao pušku za predstavu.

Takve sam batine dobio da ih nikad zaboravit neću. To je bila lovačka puška, pa smo iz metaka vadili kuglice i stavljali papir, jer nam je to bilo za predstavu potrebno. Ma, imali smo mi svakojakih dešavanja. Baš na tom Budva festu umalo se glumac Dačo nije zapalio. Pošto je u predstavi koju smo igrali ‘Šta mu je ono na glavu’ bio i šporet, ‘bosanac’ neki stari, a predstava se igrala napolju, na stolu su bile dvije boce, jedna sa vodom a jedna sa rakijom.

Kako se šporet zapalio od nekih suvih ljusaka, Dačo viče Ljilji ‘gasi šporet’. A ona greškom, umjesto vode uzme lozu, pa kad je šporet buknuo, zamalo se Dačo ne zapali”, ispričao je, kroz smijeh Jeknić, jednu od anegdota njihove glumačke karijere.

Susret sa prvakinjom kolašinskog omladinskog amaterskog pozorišta “Mijat Mašković” Ljiljanom – Gagom, nakon 30 godina, a prema Jeknićevim riječima, probudio je sjećanja na ta divna i bezbrižna vremena.

Ljilja Bulatović

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 2. 2018.

AKTUELNO

31

INSKOG AMATERSKOG EKSPERIMENTALNOG POZORIŠTA

ĐA, BATINA I HAPŠENJA Dačo Bulatović i Ljiljana Bulatović u pauzi snimanja “Đekne”

“Bilo je i suza. Ona je došla iz Beograda gdje posljednjih 30 godina živi i veoma se kratko ovih dana zadržala u Kolašinu. Prisjetili smo se tih dana, predstava, smijali se sjećajući se svega. Ove fotografije niko do sada nije objavio. To ćete jedino uraditi vi iz Dnevnih novina”, kazao je Jeknić.

Nešto kasnije, uz njegovu pomoć, stigli smo i do glavne glumice Ljiljane Bulatović.

“Sve datume i godine sam zaboravila. No, Shaft vam je sigurno sve već detaljno objasnio. Ja sam tada imala 22 godine, a sad mi je 53. Sve se to nekako spontano dešavalo. A sad, ta ideja oko pozorišta je bila upravo Shaftova. Sve je on pokrenuo i osmislio. Tada smo zajedno radili u fabrici FAK, ta naša glumačka grupica, lijepo smo se družili i tako je sve krenulo. Voljela sam ja tako u životu da eksperimentišem.

Bila sam i u horu, krenula i na folklor, onda stignem i

Scena iz predstave “Jesi li to došao da me vidiš”

Kako je to bilo komunističko vrijeme, mi smo kroz tu predstavu ‘isprozivali’ neka dešavanja u gradu, kao i neke ljude, ali njesmo nikog imenovali. No, oni su se očito prepoznali, tako da sam nakon predstave završio u policiji

do glume. Svi kažu da smo bili solidna grupica. A imali smo i neke rezultate. Za mene je bio uspjeh doći u Spomen dom i napuniti salu. A to smo redovno činili”, priča Ljiljana.

Dobila je najveću nagradu na međurepubličkom takmičenju, a zatim su slijedile i mnoge druge. Ipak, ističe, da je Shaft sve to nije napomenuo, i to bi zaboravila.

“Nagrade nijesu bile važne koliko to vrijeme i naše druženje. Najviše uspjeha smo imali za predstavu ‘Jesi li to došao da me vidiš’ i ‘Šta mu je to na glavu’. Mada je meni svaka za sebe bila pravi uspjeh. Trajalo je sve to koliko je trajalo, život nas je odveo na razne strane, većinu nas. Iako ljudi u životu imaju prečih stvari, nama je ta gluma dolazila kao zabava. Nijesmo imali neke koristi osim ličnog zadovoljstva i druženja”, ističe Ljilja.

Ona vjeruje da su upravo ta dešavanja u njihovim predstavama bila iskrena i da su, u stvari, to bili oni.

“Nije tu bilo mnogo glume.

Bilo je vježbe, naučiti tekst. A sve ostalo je išlo spontano. Bilo je i improvizacija. Zaboravi se tekst... a u većini predstava Dačo i Tapušković su imali najviše tekstova, pa nešto i zaborave, bez obzira na konstantno vježbanje. No, oni su vješto to rješavali, da publika i ne primjeti. Kobajagi gledaju kakvo je vani vrijeme, dok sufler ne progovori. Dopunjavali smo se. Svako je znao svačiji tekst”, priča Ljiljana.

Kasnije, priznaje, dešavalo se i da u stvarnom životu. “Život je takav. Ima mnogo ljudi koji su itekako dobri glumci u stvarnom životu. Ja sam inače, originalna. Ali mi se možda danas i desi da nešto odglumim u datoj situaciji”, kazala je, uz smijeh, prvakinja kolašinskog amaterskog pozorišta.

Prisjećajući se, istakla je i da im je u radu dosta pomogao i direktor fabrike u kojoj su tada radili, Milija Šćepanović, koji bi ih puštao sa posla zbog predstava i davao na korišćenje vozila koja su im bila potrebna za scenografiju.

Na kraju, sakupljajući fotografije kolašinskih glumaca, uspjeli su da pronađu i jednu iz davne 1954. godine, kao pravu rijetkost, na kojoj su tadašnji glumci Laco Jovanović i Momčilo Rakočević, i scena iz predstave “Dva narednika”, reditelja Vasa Minića.

Dragoslav Jeknić Shaft i Ljiljana Bulatović

Iz predstave “Dva narednika” kolašinskog pozorišta iz 1954. godine

34

KULTURA

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 2. 2018.

ODLAZAK GLUMAČKE LEGENDE

Na vijest o smrti Nebojše Glogovca oglasili su se kolege i prijatelji na društvenim mrežama

“Nebojša je 1989. godine upisao glumu na beogradskom FDU, u klasi Vladimira Jevtovića, kome sam bila asistent, Zajedno za Natašom, Vojinom, Sergejem, Danijelom Kuzmanović, Ugrenovićem, Mihailovićem...Četiri strašne godine početka ratova bile su zajedničke, posljednja jugoslovenka generacija...Grlim i ostajem zauvijek starija, napisala je glumica Varja Đukić.

Sergej Trifunović je povodom smrti kolege ostavio poruku na društvenim mrežama: “Ne znam šta bih ti rekao, što već ne znaš.

Jedino što bih mogao da ti kažem je, da kad dođe moj čas, volio bih da me ti sačekaš tamo

“Glumio mi je u prijemnom ispitu...

Prijateljsko lice koji ti je na FDU BGD u tim trenucima najpotrebnije...Koliko je veliki bio, jeste...ne umijem ni da napišem, nista smisleno...”, riječi su rediteljke Marije Perović.

PUTUJ BESKRA TVOJA DUŠA P

⌦ Jelena Boljević

J

edan od najboljih glumaca na ovim prostorima ostavio je iza sebe maestralne uloge na filmu, u pozorištu, na televiziji. Igrao je u dva crnogorska ostvarenja, a kolege će pamtiti ne samo njegov dar za umjetnost već i ljudske kvalitete.

Jedan od najboljih regionalnih glumaca u generaciji, Nebojša Glogovac preminuo je juče u Beogradu. Bolest ga je uzela brzo.

Prije desetak dana hitno je primljen na beogradski Institut za onkologiju s dijagnozom karcinoma pluća u poodmaklom stadijumu. Iza sebe je ostavio maestralne uloge u pozorištu, na filmu i televiziji za koje je dobio domaća i međunarodna priznanja. Jednu od posljednjih uloga odigrao je u crnogorskom filmu “The books of knjige: Slučajevi pravde”, u režiji Zorana Markovića Zonja. Igrao je u filmu Nikole Vukčevića “Dječaci iz Ulice Marksa i Engelsa”, koji je bio crnogorski kandidat za Oskara.

■ TVOJI DJEČACI

“Otišao je jedan od najboljih...jedan čijim ulogama smo se svi kao kolege divili, a publika beskrajno uživala. Za tvoj beskraj!Počivaj u miru druže!!!”, zapisao je glumac Dušan Kovačević.

“Najbolji, među najboljima. Pamtim Ukroćenu goropad, u NP i scene Šekspirove na fakultetu, veliki dar i kreativnost...tuga...”, prokomentarisla je glumica Dubravka Drakić.

“Nebojša Glogovac. Veliko hvala, poštovani kolega i saborče. Putuj beskrajem - kome tvoja duša pripada. Nama si ostavio

veliki trag po kome ćemo te pamtiti.Tvoji DJEČACI”, riječi su kojima se od Glogovca oprostio Nikola Vukčević.

“Duboko sam pogođen što ga više nema među nama. Istina je ono što kažu da je svaka filmska ekipa jedna mala porodica. Nebojša je imao dosta takvih porodica ali je srećom oplemenio i ovu koja se zove The Books of Knjige. Bili smo barem nakratko braća po filmu i to nam niko ne može uzeti. To je jedino što me tješi u ovom trenutku. Stvarno je bila čast sarađivati sa njim”, kazao je Vikend novinama, povodom smrti Nebojše Glogovca, Zoran Zonjo Marković.

Glogovac je rođen 1969. godine u Trebinju, u porodici sveštenika Milovana i Milene Glogovac. Kad je imao sedam godina njegova porodica se preselila u Pančevo. Glogovac je prvu malu ulogu školskog druga Slobodana Popadića imao u tada vrlo popularnoj seriji “Bolji život” (1987). Nakon srednje škole, upisao je studije psihologije na Filozofskom fakultetu u Beogradu, ali se tokom druge godine studija predomislio i upisao glumu na beogradskom Fakultetu dramskih umetnosti u klasi profesora Vladimira Jevtovića.

Njegova smrt rastužila je sve koji su uživali u glumačkim bravurama, a brojne kolege i prijatelji neutješni su zbog velikog

gubitka.

Od Glogovca se, između ostalih, oprostila Nataša Ninković koja je sa njim dijelila akademsku klupu. Studirali su u istoj klasi, a kasnije i glumili zajedno.

“Zauvijek u mom srcu, sa anđelima mili moj”, napisala je ona.

■ CRNA ZAVJESA Proslavljeni glumac Voja Brajović kazao je da je smrt Nebojše Glogovca udarac u stubove dramske umjetnosti.

“To je udarac u njenu bit, da bude gradivni dio identiteta ovog naroda. Nenadoknadiv je njegov dar za dramsku umjetnost i ljudske kvalitete. Pala je crna zavjesa”, izjavio je Voja Brajović.

Sergej Trifunović je povodom smrti kolege ostavio poruku na društvenim mrežama: “Ne znam šta bih ti rekao, što već ne znaš. Jedino što bih mogao da ti kažem je, da kad dođe moj čas, volio bih da me ti sačekaš tamo.

I glumica Ljiljana Blagojević mu je posvetila tužan status.

“I On bira i u svoje rajsko naselje poziva najbolje! Neka ti je vječna slava veliki glumče i časni čovječe!

Dugogodišnji direktor Jugoslovenske kinoteke Radoslav Zelenović, povodom smrti Nebojše Glogovca, rekao je da je otišao jedan od najboljih glu-

OVAKO JE GOVORIO NEBOJŠA G DOBROTA JE OBEZVRIJEĐENA Dobrota je prezrena, odnosno obezvrijeđena. Sve te uzvišene i neopipljive vrijednosti ljudskog duha – poput hrabrosti, poštenja, vjernosti, bezuslovnog prijateljstva i ljubavi – danas su ismijane i nisu popularne.

Važno je samo koliko ste ljudi prevarili. Ako ste prevarili mnogo ljudi i pritom zaradili, onda ste namazani i mnogo ste pametni. Time dobijate poene i niko vas neće prezreti. Ili, ako dovoljno dugo to radite, čak i oni koji su vas prezreli u početku, pristaće na to da ste uspjeli. Danas su teže zamijenjene i u današnjem sistemu vrijednosti dobrota se graniči sa glupošću. To je pogubno, i zato ćemo platiti danak, a tada ćemo morati da se vratimo pravim vrijednostima jer su jedino one temelj ljudskog postojanja.

(Politika, 2010)

VRHUNSKI ČIN GLUME

Nisam ništa znao o glumi, ni šta je glumčev posao, ni kako funkcioniše. I eto, zbog tog nekog poštovanja prema tom činu i prema rađenju svog posla, poštovanja koje i dan-danas imam, strahopoštovanja u stvari, nekog respekta prema vrhunskom činu glume, eto taj vrhunski čin glume je jedino što me zanima. O tome razmišljam.

Stalno mi je u glavi priča o onom gospodinu koji je igrajući u Idiotu kneza Miškina odveden u ludnicu. Igrao je na granici ludila. Fascinantan mi je taj neki put, pretvaranje u Miškina. Znate, neki su za tog glumca komentarisali da on ništa poslije toga nije igrao. Pa šta on ima da igra poslije, on ne treba ništa više da igra, on je došao do Tamo, pipnuo to, i eto...

(Vreme, 2000)

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 2. 2018.

E NEBOJŠE GLOGOVCA

AJEM - KOME PRIPADA maca u regionu, vrhunski umjetnik i predvodnik svoje generacije u stvaralačkim okvirima.

Zelenović je napomenuo da je posljednji put video Glogovca u okviru programa festivala u Paliću.

“Pitao sam se tada šta još može bolje da uradi tako talentovan glumac. Gledao sam ga u filmu Rajka Grlića “Ustav Republike Hrvatske” gdje je maestralno odigrao profesora istorije. Mnogo mi je teško.

Znao sam da prognoze nisu dobre, ali sam se nadao da je mlad i da će se uzvući”, kazao je Radoslav Zelenović.

Od njega se oprostio i glumac i reditelj Radoš Bajić.

“Pamtiću Nebojšinu hrabrost, ljepotu njegovog osebujnog talenta i razgovore koje smo vodili u pauzi snimanja “Ravne Gore”.

U nenadoknadivom gubitku, porodici i prijateljima – izražavamo najdublje saučešće”, kazao je Radoš Bajić.

Nebojša Glogovac je tumačio brojne uloge na televiziji i u pozorištu koje će se dugo pamtiti.

Jedna od njegovih posljednjih uloga bila je u TV seriji “Nemanjići – Rađanje kraljevine”, , a među njegovim ulogama koje će ostati upamćene su one u ostvarenjima “Bure baruta”, Nebeska udica”, “Munje”, “Kad porastem biću kengur”, “Klopka”, “Hadersfild”, “Branio sam Mladu Bosnu”, “Krugovi”...

Igrao je u serijama “Porodično

GLOGOVAC MLADI MOGU DA MIJENJAJU ŽIVOT

Čini mi se da se biologija i evolucija dovoljno staraju o tome na način da si, kad mlad upoznaš problem i nisi dovoljno ukalupljen u navike, jer se još gradiš kao čovjek i ličnost, sposobniji da promijeniš nešto, ili da odeš ako vidiš da ne možeš da mijenjaš. Ili neko odluči da se prilagodi pa se onda muči cio život.

Nadu mi uliva njihova evolutivna i biološka spremnost i želja za životom, da će ti mladi moći da se izbore za nešto bolje.

(Nedeljnik, 2013)

blago”, “Moj rođak sa sela”, “Vratiće se rode”, “Vojna akademija”...

Od 1996. godine bio je član Jugoslovenskog dramskog pozorišta gdje je odigrao niz zapaženih uloga.

Neke od njegovih pozorišnih uloga su u predstavama “Sumnjivo lice”, “Metamorfoze”, “Hadersfild”, “Šine”, “Lutalica”, “Lažni car Šćepan Mali”, “Hamlet”...Igrao je i u “Ribarskim svađama” Crnogorskog narodnog pozorišta.

Među kritičarima je važio za jednog od najboljih glumaca u regionu a za svoj umjetnički rad je dobio brojne nagrade i priznanja među kojima su i pet godišnjih nagrada njegovog matičnog pozorišta JDP-a.

Prošle godine je proglašen evropskim glumcem godine na Film festivalu u Italiji. Dobio je nagrade za najboljeg glumca u filmu “Ustav Republike Hrvatske” na festivalima u Puli i Londonu kao i Gran pri na Filmskim susretima u Nišu.

Izdvaja se i Sterijina nagrada za glumačko ostavrenje u predstavi “Hadersfild” na Sterijinom pozorju u Novom Sadu, nagrada Grada Beograda za filmsku umjetnost, Nagrada “Miloš Žutić”, Statueta “David Štrbac”, Nagrada “Branka i Mlađa Veselinović”.

KULTURA

35

KULTURA

Foto: Dejan Lopičić

36

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 2. 2018.

Sa konferencije za medije

BESPLATAN PROGRAM ZA SREDNJOŠKOLCE I OSNOVCE

Dan umjetničkog obrazovanja za dvije hiljade naših učenika

Ako ne sačuvamo du- projekta Petar Pejaković. šu djeteta, izgubili smo čoPredviđeno je da dvije hivjeka. Zato je upoznavanje ljade učenika iz deset crdjece sa sobom kroz kultu- nogorskih škola u pet opru, naš način da damo do- ština - Cetinje, Podgorica, prinos čuvanju njihove Danilovgrad, Bar i Beraduše, poručeno je na pred- ne, tokom ovog polugodistavljanju projekta “Dan šta imaju organizovane, umjetničkog obrazovanja” besplatne posjete Zetskom koji će u ovom polugodi- domu na Cetinju, u kome štu oko dvije hiljade djece će se za njih igrati predstaorganizovano i besplatno ve, kao i Narodnom muzedovesti u Kraljevsko pozo- ju na Cetinju. Djeci će biti rište Zetski dom i Narodni obezbijeđen besplatan premuzej. voz i hrana, a neće se plaPlan je da projekat, ko- ćati ni ulaz u Zetski dom i ji organizuju Kraljevsko Narodni muzej. Osnovci će pozorište Zetski dom i Mi- tako imati priliku da ponistarstvo prosvjete u sa- gledaju komad “Kapitalradnji sa Narodnim muze- djeca”, autorski projekat jom i Ministarstvom kul- Petra Pejakovića. Za sredture, preraste u stalnu ak- njoškolce, planirano je da tivnost, i kao takav postane tokom posjete Kraljevskom jedna od najvećih baza za pozorištu Zetski dom bupovezivanje kulture i ob- du upoznati sa funkcionirazovanja ikad iniciranih sanjem teatra i pozorišnim u regionu. U vrijeme kada se sve, kako je navedeno, “naplaćuje do besmisla”, ovaj projekat je besplatan Predviđeno je da dvije za djecu. O projektu, čiji je hiljade učenika iz deset slogan “Naša stanica je pocrnogorskih škola u pet zorište!” govorili su mini- opština - Cetinje, Podgorica, star prosvjete Damir ŠehoDanilovgrad, Bar i Berane, vić, umjetnička direktorica tokom ovog polugodišta Kraljevskog pozorišta Zetimaju organizovane, ski dom Lidija Dedović, di- besplatne posjete Zetskom rektorica gimnazije “Slo- domu na Cetinju, u kome će bodan Škerović” Zoja Bojase za njih igrati predstave, nić – Lalović koja govorila kao i Narodnom ispred škola koje učestvumuzeju na Cetinju ju u projektu, te autor jedne od predstava koje će se igrati za djecu u okviru

zanimanjima, a odgledaće predstavu “Dokle pogled seže”, projekat jednog od vodećih evropskih reditelja Arpada Šilinga.

“Današnji život preplavljen je mogućnostima za odvlačenje pažnje mladih u stalnu zabavu kroz površne sadržaje i bučne stimulanse, koji zapravo umrtvljuju svaki mentalni napor. A sa druge strane, djeca koja učestvuju u ovom projektu, su u periodu života koji vapi za slobodom, velikim idejama, borbom za pravdu i individualnošću. Kojim će od ta dva pravca da krenu – isključivo je na nama. Kad kažem nama, mislim na: roditelje, medije koji im plasiraju sadržaje i obrazovne institucije od kojih ne treba da bježe, već u kojima treba da nađu sebe”, poručio je ministar Šehović.

Umjetnička direktorica Kraljevskog pozorišta Lidija Dedović navela je da nije bilo teško ocijeniti šta je potrebno društvu da ima kvalitetniji i zdraviji puls, te projekat ima upravo taj cilj. Osnovna ideja projekta je, kako je objasnila, “da mlade odvučemo od banalnosti svakodnevice i jeftinih ponuda koje ih okružuju i da udruženo pokažemo odgovornost prema sebi i novim generacijama”.

S.I.

SPOMENIK NARODNOM H

ČUPIĆU JE U NARODU JE NJEGOV Za izradu “Heroja na korzu” zadužen je naš ugledni vajar Zlatko Glamočak, koji ga radi u Parizu

⌦ Sonja Ičević “Heroj na korzu”, spomenik narodnom heroju Čedomiru Ljubu Čupiću i njegovom čuvenom osmijehu slobodi, simbolu antifašizma, na nikšićkom šetalištu biće otkriven 13. jula. Za njegovu izradu zadužen je naš poznati vajar Zlatko Glamočak, koji ga radi u ateljeu u Parizu, kazao je u razgovoru za Vikend novine član organizacionog tima, novinar i publicista Mihailo Mijo Radojičić.

Ljubo Čupić je učestvovao u organizaciji Trinaestojulskog ustanka, nakon kojeg je bio borac i politički komesar u samostalnoj četi Nikš i ć ko g p a r t i zanskog odreda.

Radojićić

Četnicima je pao u ruke poslije borbe u blizini Nikšića u aprilu 1942. godine. Četnički sud ga je osudio na smrt i strijeljan je ispod Petrove glavice.

Njegovo hrabro držanje i pobjedonosni osmjeh na gubilištu ovjekovječen je fotografijom, koja je postala jedan od simbola crnogorske antifašističke borbe, simbol otpora i obišla je svijet. Za narodnog heroja je proglašen 10. jula 1953. godine, a ispod Trebjese se nalazi Spomenik palim borcima na kojem je uklesano njegovo ime.

K o r z o ima posebnu simboliku za heroja,

KULTURA

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 2. 2018.

37

HEROJU BIĆE OTKRIVEN 13. JULA

E MJESTO U, KORZO VA ADRESA Anonimni finansijer poduhvata želio je na ovaj način da se oduži zemlji, njenoj tradiciji i istoriji

jer je upravo nikšićkim šetalištem, u lancima, proveden posljednji put, 9. maja 1942. godine, opraštajući se uz osmijeh od svog grada.

Korzo ima posebnu simboliku za heroja, jer je upravo nikšićkim šetalištem, u lancima, proveden posljednji put, 9. maja 1942. godine, opraštajući se uz osmijeh od svog grada

■ SNAŽNA

SIMBOLIKA

“Ljubu Čupiću ne treba praviti spomenik sa postamentom, on treba na tom šetalištu svakome da bude u susret i njemu svako da dođe u susret, jer je on narodni heroj, dakle - čovjek iz naroda. Zbog toga treba da bude uvijek tu, sa svojim sugrađanima. Korzo je njegova adresa, on je u Nikšiću živio, maturirao...”, kazao je Radojičić, dodajući da su se autori opredijelili za datum 13. jul, zbog snažne simbolike - međunarodne potvrde crnogorske samostalnosti na Berlinskom kongresu i Trinaestojulskog ustanka, prve pobune protiv fašizma u Evropi.

“U tom danu se sjedinjuje mnogo elemenata koji su važni za našu istoriju, pa bi se moglo reći da je u njemu čitava naša istorija sažeta, budući da su tada potvrđene generacijske, vjekovne tendencije ovog naroda.

Crnogorski narod se borio za nezavisnost i slobodu, nikad nijesu tu slobodu gubili, ali su je uvijek branili i uspjeli da je odbrane i da crnogorska država

Glamočak međunarodno bude potvrđena i priznata na najznačajnijem međunarodnom kongresu. Tog datuma biće otkriven spomenik čovjeku čiji je osmijeh bio ne samo

LJUBU ČUPIĆU NE TREBA PRAVITI SPOMENIK SA POSTAMENTOM, ON TREBA NA TOM ŠETALIŠTU SVAKOME DA BUDE U SUSRET I NJEMU SVAKO DA DOĐE U SUSRET, JER JE ON NARODNI HEROJ, DAKLE - ČOVJEK IZ NARODA

osmijeh slobode, već osmijeh pokreta otpora protiv fašizma. On je reprezentacija cijele Crne Gore koja je digla ustanak prije svih - ne samo u Evropi, nego u svijetu, protiv fašizma”, kazao je Radojičić. Čupić je strijeljan 9. maja 1942. godine, nakon presude okupacionog fašističkog suda koja je donešena u pozorištu.

“Snimak je nastao nakon objavljivanja presude, kada su ga izveli vezanog u lancima ispred pozorišta. Na njemu se iza Ljuba vidi veliki krstasti prozor, koji je do

prije nekoliko godina postojao, dok ta zgrada nije srušena. To mjesto sada naravno ne može ničim da se povrati, ali može da se povrati mnogo važnije i bitnije - mjesto na šetalištu, njegovom, to je njegova adresa, tu je njegov svakodnevni život tekao”, kaže Radojičić.

■ VELIKA

ODGOVORNOST

Ktitor spomenika, odnosno finansijer čitavog poduhvata je izrazio želju, da za sada, ostane anoniman, a kako Radojičić objašnjava, ovim spomenikom sponzor je želio da se oduži svojoj zemlji i njenoj tradiciji, njenoj istoriji i prije svega državnosti i nezavisnosti.

Spomenik će biti visok 2,2 metra i biće postavljen na

ulazu u nikšićki trg.

“Rad je trenutno u fazi gline, a kada se usvoji taj nivo ide se u fazu gipsa, poliestera, te bronze, koja će se liti najmanje dva mjeseca, najvjerovatnije u Smederevu u aprilu. Skulptura se drugačije ponaša u prostoru, nego u galeriji, zato smo se opredijelili za tu visinu. Glamočak je ugledni evropski skulptor, pa iako je jednom, prije 20 godina odbio da radi spomenik Ljubu Čupiću - smatrajući da je to velika odgovornost, ovog puta je ponudu prihvatio, zbog same ideje da Ljubo bude u narodu, a ne na postamentu”, kazao je Radojičić.

Projekat “Heroj na korzu” registrovan je kod Zavoda za intelektualnu svojinu, a prijedlog će biti razmatran na sjednici lokalne skupštine 20. februara. Nakon toga, po proceduri, opština bi trebalo da pošalje prijedlog Ministarstvu kulture čiju odluku mora verifikovati lokalna skupština. Nakon potvrde, znaće se i šta će biti napisano ispod spomenika, uz, ime autora, kaže Radojičić.

“Moramo znati koji su kriterijumi za podizanje spomenika, to se sve mora odobriti, jer se tačno zna ko ne može i kome se ne može podići spomenik. Uvijek smo imali izdajnika kojima bi se rado podigli spomenici, ali tako ne može, a ne treba ni da bude”, zaključio je.

38

SVIJET

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 2. 2018.

ISPOVIJEST DINA PEČENKOVIĆA, BIVŠEG VEHABIJE IZ GORNJE MAOČE, ZA BIRN BIH

Od “normalne komunističke” porodice do AlNusre u Siriji Vlasti u Bosni i Hercegovini ne čine ništa kako bi osobama koje su bile izložene uticaju radikalnih islamista pomogle u nastojanjima da se oslobode uticaja takve ideologije i ponovo se uklope u društvo iz kojeg su bili izolovani zbog indoktrinacije zagovornika ekstremizma. Ovu trvrdnju iznio je Dino Pečenković, nekadašnji pripadnik zajednice radikalnih islamista-vehabija, čije je sjedište bilo u Gornjoj Maoči kod Brčkog. U opširnoj ispovijesti koju je, u dokumentarcu namijenjenom tv emitovanju, juče objavila Balkanska istraživačka mreža (BIRN BiH), Pečenković je po prvi put detaljno ispričao kako je dospio u redove ekstremista i kakve traume je doživio, a za sve krivi oca i majku tvrdeći kako su ga oni izveli na taj put, prenosi Jutarnji list djelove dokumentarca BIRNa. Pečenkovićevo ime postalo je poznato nakon što je Mevlid Jašarević, državljanin Srbije no takođe pripadnik vehabijske zajednice u Maoči, u listopadu 2011. napao ambasadu SAD u Sarajevu.

Zbog tog je napada Jašarević pravosnažno osuđen na 15 godina zatvora, a Pečenković je uhapšen jer se ispostavilo ka-

22 POVRATNIKA SA SA SIRIJSKO-IRAČKIH RATIŠTA DO SADA JE PROCESUIRANO PRED SUDOM BIH. NJIMA JE IZREČENO NEŠTO MANJE OD 40 GODINA ZATVORA.

Dino navodi kako mu je odmah bilo jasno da se zapravo spremaju u Siriju. “Da sam znao, nekako bi ih spriječio”, kaže on.

Pečenkovićevo ime postalo je poznato nakon što je Mevlid Jašarević, državljanin Srbije no takođe pripadnik vehabijske zajednice u Maoči, u listopadu 2011. napao ambasadu SAD u Sarajevu. Zbog tog je napada Jašarević pravosnažno osuđen na 15 godina zatvora, a Pečenković je uhapšen jer se ispostavilo kako ga je upravo on, na dan napada, iz Maoče dovezao u Sarajevo ko ga je upravo on, na dan napada, iz Maoče dovezao u Sarajevo, govori se u dokumentarcu BIRN-a. U pritvoru je bio tri mjeseca, i kako kaže, odlučio se za potpunu saradnju s istražiocima i protiv njega nikada nije podignuta nikakva optužnica.

Danas kaže kako mu je otac naložio da Jašarevića odveze u Sarajevo i izričito tvrdi kako nije mogao da nasluti na šta se Jašarević sprema kada ga je vozio u grad u kojem će ovaj kasnije počiniti teroristički napad. Pečenković tvrdi kako je očeva odgovornost i to što je uopšte dospio u Gornju Maoču.

■ PUT OD “OTKRI-

VANJA” VJERE DO RADIKALIZACIJE

Do početka rata, kako kaže, živio je u “normalnoj komunističkoj porodici” u kojoj se vjerska pripadnost uopšte nije izražavala. Vjernici su postali, kako kaže, kada i većina ostalih, odnosno kada je počeo rat u BiH. “Počelo je da se posti, ramazan i to je to. Kapak”, kaže jednostavno Pečenković. Nakon rata otac ga je poslao i u mekteb, vjersku školu. Ključni preokret desio se oko 2000. godine ka-

■ “DRŽAVA SAMO UZIMA, NIŠTA NE DAJE”

250 da u Bihać, u kojem su živjeli, stiže Nusret Imamović, vođa vehabijske zajednice iz Gornje Maoče, koji će 2014. otići u Siriju zajedno sa svim članovima porodice i tamo se priključiti terorostičkoj organizaciji AlNusra. Upravo pod Imamovićevim uticajem, tvrdi Pečenković, njegov otac donosi odluku da se cijela porodica iz Bihaća preseli u Maoču.

U toj su izolovanoj zajednici zatvorenoj za strance svi bili podvrgnuti vjerskoj radikalizaciji. Na oca, majku i dvojicu braće to je definitivno ima-

DRŽAVLJANA BIH, NAJMANJE, OTIŠLO JE NA RATIŠTA U SIRIJI I IRAKU KAKO BI SE TAMO PRIDRUŽILI ISLAMISTIČKIM EKSTREMISTIMA, PROCJENJUJU BEZBJEDNOSNE AGENCIJE U BIH

lo uticaja, međutim, Dino kaže kako je on prema svemu tome konstantno bio sumnjičav i propitljiv. Otac ga je zbog toga proglasio “ćafirom” (nevjernikom) i zabranio mu da boravi u istoj sobi s dvojicom braće.

Godine 2013. zbiva se novi preokret, kada otac nestaje, a majka tvrdi kako je otišao da radi u Austriju. Od Dina je zatražila da za braću Haruna i Osamu Ahmeda izvadi dokumenta kako bi mogli da dobiju pasoše. Čim su to obavili, svo troje takođe nestaju, a mati se potom telefonom javila iz Turske.

Nakon prvog kontakta s porodicom Dino je ubuduće sa njima razgovarao telefonom otprilike jednom mjesečno. Prošlog ljeta javljeno mu je kako mu je poginuo mlađi brat, koji je tada imao 18 godina, a nakon dva mjeseca i otac.

Obojica su se borili u redovima islamističkih terorista. Harun je postao ratnik s 15 godina, a s 18 godina ubile su ga kurdske snage.

“Njemu (Harunu) to je sve bilo smiješno. Oženio se sa 16 godina i dobio sina s 18. I eto, ljetos (2017. ) je poginuo”, kaže Dino koji tvrdi kako ne zna što mu je s majkom i drugim bratom, jer s njima nema nikakvog kontakta. Za smrti svojih najbližih krivi oca i majku, ali i državu BiH tvrdeći kako su državne vlasti morale da spriječe odlazak na strana ratišta.

“Ekstremizam mi je uništio obitelj, a država ništa nije učinila da to spriječi”, kazao je Dino za BIRN BiH. Tvrdi kako od države nije dobio nikakvu pomoć ne bi li se integrisao u društvo i nastavio s normalnim životom. Država mu nije ponudila nikakvu egzistenciju pa on, kao svi i bivši radikali u bosankohercegovačkom društvu, sada funkcioniraju kao neka vrsta “vanzemaljaca”, kako sam kaže.

“Ova naša država samo uzima, ništa ne daje”, zaključio je Pečenković navodeći kako se na kraju ipak sam snašao, oženio se i sad “slaže kockice” svog života.

SVIJET

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 2. 2018.

39

NAKON JAVNIH KRITIKA KOLEGA IZ SOCIJALDEMOKRATSKE STRANKE

ŠULC ODUSTAO OD FUNKCIJE ŠEFA NJEMAČKE DIPLOMATIJE

Martin Šulc, šef njemačke SPD, objavio je juče da odustaje od mjesta ministra spoljnih poslova u budućoj velikoj njemačkoj koaliciji sa konzervativcima Angele Merkel. Lider njemačkih socijaldemokrata je u pisanoj izjavi saopštio da želi da okonča personalnu debatu i time omogući pozitivno izglasavanje velike koalicije.

“Izjavljujem da odustajem od ulaska u vladu”, saopštio je Šulc, koji je ranije najavio da će biti ministar spoljnih poslova prema koalicionom sporazumu između SPD-a i Angele Merkel.

Njemački nedeljnik Špigl onlajn (Spiegel) je prvi najavio da će Šulc objaviti da odustaje od tog mjesta, pod pritiskom krugova u okviru njegove SPD. Prethodno je list “Bild” prenio da je vođstvo SPD-a dalo Šulcu ultimatum da do petka po podne odustane od tog mjesta.

Iza toga stoji nezadovoljstvo baze, posebno u najvećoj pokra-

jini Sjevernoj Vestvaliji zato što je Šulc ranije obećao da neće ući u kabinet kancelarke Angele Merkel. Aktuelni njemački ministar spoljnih poslova iz redova SPD-a Zigmar Gabrijel je u četvrtak kritikovao Šulca zato što se ne drži obećanja da neće ući u novu koalicionu vladu. Unutar SPD-a se strahuje da bi kadrovske rasprave mogle da prevladaju suštinskom raspravom i da bi članovi stranke mogli da odbace postignuti sporazum o velikoj koaliciji.

Konzervativci i socijaldemokrate u srijedu su postigli dogovor o koalicionoj vladi koji još treba da potvrde članovi SPDa. Prema koalicionom dogovoru, SPD treba da dobije šest ministarskih mjesta, među kojima i tri uticajna - ministarstvo spoljnih poslova, ministarstvo rada i ministarstvo finansija. Šulc je bio najavljen za ministra spoljnih poslova, pri čemu bi otišao sa mjesta šefa partije.

Sa druge strane, i Angela Merkel se našla na meti oštre kritike partijskih kolega. Podmladak CDU-a i pojedini poslanici te stranke u Bundestagu zahtjevaju, zbog koalicije sa SPD-om kao i predloženim kadrovima za novu vladu, promjene na čelu partije. Šef omladine CDU-a Paul Cimijak ukazao je da postoji veliko nezadovoljstvo unutar stranke. Poslanik Klaus Peter Vilč pozvao je CDU da se pripremi za vrijeme poslije Angele Merkel.

“Moramo u CDU već sada razmišljati o tome kako da se personalno postavimo bez Merkelove”, rekao je on dnevniku Rajniše post, dodajući da će ovaj mandat vlade brzo biti završen. I poslanik Kaj Vegner, koji je ujedno i zamjenik lidera u pokrajini Berlin saopštio je medijima da unutar CDU “vri”.

“Naši članovi, s pravom, ukazuju da nedostaje odlučno ophođenje sa na-

šim vrijednostima. Moramo naredne godine iskoristiti kako bi se sadržajno i personalno postavili u cilju povratka izgubljenog povjerenja”, rekao je Vegner. Dogovor o “velikoj koaliciji” CDU-a i SPD-a postignut je nakon što je od parlamentarnih izbora u Njemačkoj prošlo više od četiri mjeseca.

ISTORIJSKI MOMENAT NA OTVARANJU ZIMSKIH OLIMPIJSKIH IGARA U JUŽNOKOREJSKOM PJONGČANGU

Rukovanje predsjednika J. Koreje i “zamjenika” Kim Džong Una Predsjednik Južne Koreje Mun Džae-in i nominalni sjevernokorejski šef države Kim Jong Nam sreli su se i rukovali prije ceremonije otvaranja ZOI u Pjongčangu. Kim, koji zvanično predvodi sjevernokorejsku delegaciju, sreo se s Munom na prijemu za lidere, prenijela je agencija Jonhap. Južnokorejski predsjednik i njegova supruga su primali zvanice jednu po jednu.

Predsjednici rivalskih zemalja su se smiješili dok su se rukovali u opuštenoj atmosferi.

Kim Jo Džong, uticajna sestra sjevernokorejskog lidera Kim Džong Una i članica delegacije sa sjevera, po svoj prilici nije bila na tom sastanku. Kim Jong Nam je najviši sjevernokorejski zvaničnik koji je ikada posjetio Jug, dok je Kim Jo Džong prva članica vladajuće sjevernokorejske porodi-

ce na tlu Južne Koreje od završetka Korejskog rata.

Kim Jo Džong doputovala je u sastavu visoke delegacije Pjongjanga koja će prisustvovati “Igrama mira” u Pjongčangu, koje su juče počele. Posjeta sjevernokorejskih zvaničnika, koja treba da traje tri dana, kruna je spektakularnog približavanja dvije zemlje poslije dvije godine jakih tenzija zbog balističkog i nuklearnog programa Severne Koreje.

Južnokorejski predsjednik Mun Dže-In, koji se zalaže za dijalog sa Severom, sve je učinio da ove Olimpijske igre budu “Igre mira”, i doprinesu poboljšanju odnosa na Korejskom poluostrvu. Otvaranju ZOI u Pjongčangu prisustvovali su i potpredsjednik SAD Majk Pens i premijer Japana Šinzo Abe. Međutim, svi pogledi su upereni na Kim Jo Džong koja je posljednjih

godina brzometno napredovala u okviru sjevernokorejskog režima i oktobra prošle godine postala članica moćnog Politbiroa Radničke partije Koreje. Mnogi stručnjaci vjeruju da bi Kim Jo Džong mogla da nosi ličnu poruku svog brata južnokorejskom predsjedniku Munu. Tenzije na poluostvu su 2016. i 2017. dostigle vrhunac nakon dolaska na vlast američkog predsjednika Donalda Trampa.

Međutim, poslije višemesečnog ignorisanja poziva Seula da NDR Koreja učestvuje na Zimskim olimpijskim igrama, njen vođa je 1. januara sve iznenadio najavivši da želi da ona učestvuje. Ta najava je pokrenula intenzivan diplomatski proces sve do jučerašnjeg, istorijskog dolaska delegacije, i slanja nekih sjevernokorejskih sportista, navijačica i umjetnika.

Južnokorejski predsednik Mun Džae In nakratko se susreo i uz osmjeh rukovao i sa sestrom sjevernokorejskog lidera Kim Džong Una, Kim Jo Džong, na otvaranju Zimskih olimpijskih igara u Pjongčangu.

40

SVIJET

PRESTAJU DA KUPUJU RUSKI GAS

POLJSKA OKREĆE LEĐA GASPROMU

Najstariji kupac ruskog gasa, Poljska, za četiri godine prekinuće veze s Gaspromom i okrenuti se zapadnim dobavljačima tog energenta, Americi i Norveškoj. Kako je u intervjuu Blumbergu rekao Piotr Naimski, funkcioner poljske vlade zadužen za stratešku energetsku infrastrukturu, gradnja Baltičkog gasovoda kojim bi dolazio gas iz Norveške znači da Poljska ne diversifikuje svoje izvore radi nastavka saradnje s Rusijom, prenosi Poslovni dnevnik.

“To je pitanje energetske bezbjednosti i Baltički gasovod nije dio pregovora s Gaspromom”, izjavio je Naimski.

Sa 10 milijardi kubnih metara godišnje ruske isporuke trenutno učestvuju sa 63 odsto u ukupnoj poljskoj potrošnji gasa. Politička odluka okretanja leđa višedecenijskom dobavljaču rezultirala je obnovom 20 godina stare ideje gradnje podvodnog gasovoda do dan-

43 ODSTO POLJSKIH POTREBA ZA GASOM ZADOVOLJAVAĆE NORVEŠKA NAKON 2022.

GODINE. RUSKI GAS TRENUTNO ČINI 63 ODSTO U UKUPNOJ POTROŠNJI GASA U POLJSKOJ.

ske obale. Gasovod dug 230 kilometara povezivao bi poljski Niečorze i danski Rodvig. Trošak gradnje procenjuje se na približno 350 miliona eura, a Poljaci računaju da bi tim pravcem dobijali 8,8 milijardi kubnih metara norveškog gasa godišnje. Drugim riječima, Norveška će nakon 2022. zadovoljavati 43 odsto poljskih gasnih potreba.

POTPISAO ZAKON O DVOGODIŠNJEM BUDŽETU

Tramp “odblokirao“ SAD Američki predsjednik Donald Tramp potpisao je juče zakon o budžetu od 400 milijardi dolara, čime je okončana kratka blokada vlade. Odobreno mu je ogromno povećanje potrošnje uprkos narastanju budžetskog deficita. Tramp je na svom nalogu na Tviteru napisao da je potpisao zakon o budžetu, i da će američka vojska “sada biti jača nego ikada prije”, prenijela je agencija AP. “Budžet takođe znači radna mjesta, radna mjesta, rad-

na mjesta!”, napisao je u tvitu američki predsjednik. Predstavnički dom i Senat američkog Kongresa prethodno su usvojili zakon o privremenom finansiranju vlade do 23. marta. Američka administracija je od ponoći bila u blokadi, pošto Senat nije do tog roka usvojio predlog budžetskih mera, već je tek rano juče ujutro dao “zeleno svijetlo” za povećanje budžetskih sredstava i usvojio odluku o dvogodišnjem ograničavanju troškova.

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 2. 2018.

DOJČE VELE: RASTUĆI UTICAJ KINE NA E

KINESKA MEDIJ J

edna nova studija upozorava na rastući uticaj Kine na evropske medije i samim tim na javno mišljenje. U studiji se spominju i neki njemački listovi. Dojče vele u analizi kineskog medijskog prodora u Evropi i Njemačkoj postavlja pitanje da li je ta zabrinutost opravdana ili pretjerana?

Kina je u medijima svepristuna. Samo tokom 2017. godine britanski magazin “Ekonomist” Narodnoj Republici je posvetio dvije naslovne stranice. Njemački magazin “Špigel” Kinu je 2017. na svojoj naslovnici proglasio za “svjetsku silu broj jedan”. U tekstovima je bilo riječi o mega-projektu predsjednika Sija Đinpinga “Novi put svile”, o njegovom (verbalnom) zalaganju za slobodnu trgovinu, o masovnim investicijama u Evropi, o strahu od krađa ideja (kao što je preuzimanje kompanije Kuka, koja proizvodi industrijske robote), o vojnom snabdjevanju ili o kineskim planovima o državi totalnog nadzora. Diskusije o zaštiti intelektualne svojine od kineskih investitora već se odavno vode. Ali najkasnije od 19. kongresa Komunističke partije Kine koji je održan u oktobru 2017, nije riječ samo o ekonomskom, već i o ideološkom uticaju Kine. Predsjednik Si je na kongresu hvalio autoritarni kineski model kao alternativu za navodno opadajuće liberalne demokratije zapadnog tipa.

■ KINA KAO MODEL DRŽAVA

Berlinski Merkator institut za kineske studije (Merics) i Glo-

PROŠLE GODINE PROPAO JE POKUŠAJ KINE DA KUPI AMERIČKI MAGAZIN “FORBS”. IPAK, KINESKI KONGLOMERAT “CEFC ČAJNA ENERDŽI” SADA IMA PONUDU ZA “CENTRAL JUROPIAN MEDIA ENTERPRAJZIS”, KOJI JE AKTIVAN U BUGARSKOJ, ČEŠKOJ, RUMUNIJI I SLOVAČKOJ, O ČEMU JE U DECEMBRU IZVJEŠTAVAO “ROJTERS”. balni institut za javnu politiku (GPPI), u aktuelnoj studiji upozoravaju na nedostatak svijesti kada je riječ o rastućem uticaju Kine na političke i privredne elite, medije, kao i na civilno društvo i akademski evropski svijet. Kina je na svim tim poljima aktivna “kako bi se u svijetu poboljšalo mišljenje o kineskom političkom i ekonomskom sistemu i kako bi se on pozicionirao kao održiva alternativa liberalnoj demokratiji”.

Pritom, prema mišljenju autora studije “Autoritarni napredak” (Authoritarian Ad-

vance), ključnu ulogu ima uticaj na javno mišljenje koji ide preko medija. Važno sredstvo za to je dodatak na engleskom jeziku “Čajna voč”, koji objavljuje najveći kineski dnevni list na engleskom “Čajna dejli”. Kao i svi drugi mediji u Kini, i on je u državnim rukama i važi za partijski list. “Čajna voč” se recimo pojavljuje kao dodatak “Vašington postu”, “Njujork tajmsu”, britanskom “Dejli telegrafu”, francuskom “Mondu”, kao i njemačkim listovima “Handelsblat” i “Zidojče cajtung”.

■ ISKORISTITI VJERODOSTOJNOST ETABLIRANIH MEDIJA

Prednost takvog postupka je očigledna, ocjenjuju autori studije: “Efikasnije je koristiti već etablirane medijske kuće u pojedinom zemljama, posebno zato što oni kod čitalaca uživaju veću vjerodostojnost nego kineski mediji”. Dodatak “Čajna voča” je doduše izdvojen, ali sličnog je izgleda kao drugi redakcijski sadržaji, ukazuju autori studije. Kina na taj način utiče na polemike u Evropi. S obzirom na to da listovi za objavljivanje dobijaju i novac, može se stvoriti zavisnost koju bi Kina mogla da iskoristi. Na upit Dojče vele-a (DW), list “Zidojče cajtung” objašnjava da je “Čajna voč” 2017. godine samo jednom objavljen kao dodatak na

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 2. 2018.

SVIJET

41

ELITE, MEDIJE, CIVILNO DRUŠTVO I AKADEMSKI EVROPSKI SVIJET

JSKA OFANZIVA U EVROPI stranici dodatka jasno se kaže: ’Plaćena specijalna publikacija pridodata je Handelsblatu.

Za urednički sadržaj i izgled dodatka, isključivo je odgovorna redakcija Čajna dejlija (Narodne Republike Kine)’.

zin “Forbs”. Ipak, kineski konglomerat “CEFC Čajna Enerdži” sada ima ponudu za “Central Juropian Media Enterprajzes”, koji je aktivan u Bugarskoj, Češkoj, Rumuniji i Slovačkoj, o čemu je u decembru

narodnom kontekstu to bi trebalo da podstakne prijateljstvo među državama.” Kao primjer takvog medijskog foruma, u studiji se navodi “Medijski forum Kina-Njemačka-SAD”, koji su od 2010. do 2017. godine organizovali i fondacija “Robert Boš” i kineski “Global tajms”.

■ KRITIČKE DISKUSIJE I

stranom jeziku. Označen je na sledeći način: “Ta plaćena, posebna publikacija je dodatak ’Zidojče cajtungu’,

uredništvo nije učestvovalo u pripremi plaćene posebne publikacije.” List “Handelsblat” taj dodatak ima od kraja 2015. godine i za DW objašnjavaju: “Na prvoj

TRANSPARENTNOST

Važno sredstvo u kineskom medijskom širenju ka zapadu je dodatak na engleskom jeziku “Čajna voč”, koji objavljuje najveći kineski dnevni list na engleskom “Čajna dejli”. Kao i svi drugi mediji u Kini, i on je u državnim rukama i važi za partijski list. “Čajna voč” se recimo pojavljuje kao dodatak “Vašington postu”, “Njujork tajmsu”, britanskom “Dejli telegrafu”, francuskom “Mondu”, kao i njemačkim listovima “Handelsblat” i “Zidojče cajtung”.

■ PREUZIMA-

NJE I MEDIJSKA SARADNJA Prema ocjeni autora studije, Kina je aktivna i preko drugih kanala. Kineski investitori pokušavaju da kupe zapadne medijske kompanije, do sada ne previše uspješno. Prošle godine propao je pokušaj Kine da kupi američki maga-

izvještavao “Rojters”.

Pregovori još uvek nisu završeni. Kina je takođe zainteresovana za medijske kooperacije i forume. Kooperacije služe razmjeni sadržaja, koji na taj način podležu kontroli kineskih državnih medija. Medijski forumi služe Kini da propagira svoje predstave o novinarstvu. “To praktično znači da Kina propagira svoje uvjerenje, po kojem mediji ne kritikuju moćnike, već sa njima sarađuju. U među-

Autori studije u tome vide opasnost za evropsku “jednostranu otvorenost”, koju Kina koristi kako bi poslala svoje poruke i istovremeno uskratila evropskim medijima pristup kineskom tržištu. Cenzurom je pogođen i DW, koji nudi i program na kineskom jeziku. Istovremeno, DW šalje i priloge svog lajfstajl-magazina “Euromaxx” kineskoj TV-platformi CPD i stavlja na raspolaganje besplatne kurseve njemačkog jezika kineskoj onlajn-platformi. Autori studije zahtjevaju kritičku raspravu o kineskoj medijskoj ofanzivi i traže više transparentnosti, u slučaju da su involvirani kineski državni mediji. Friderike Bege, kineska dopisnica lista “Frankfurter algemajne cajtung”, pozdravlja to što studija pokazuje kako Kina sistematski nastupa, ali smatra da je pretjerana kritika upućena njemačkim listovima. Ona podsjeća na riječi američkog politikologa Džozefa Naja koji kaže da je otvorenost najveća snaga demokratije.

43 Zabava ISPOVIJEST: STEVAN FEDI, DECENIJU NAKON EUROSONGA, ZA VN O STRAHOVIMA, ZDRAVLJU, PREOSTALOJ ŠANSI...

Narkotici su me gurali u ponor, neću im dati novu priliku

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 2. 2018.

PLESAČICA TAMARA PEJOVIĆ

Nijedan dan mi ne prođe a da ne zaplešem ● 48-49

PREMOTAVANJE

Muzički vremeplov

● 47 Foto: Iva Mandić

ENIGMATIKA ● 44,45 i 46

● 50-51

44

ZABAVA

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 2. 2018.

ISPOVIJEST: STEVAN FEDI, DECENIJU NAKON EUROSONGA

NARKOTICI SU ME GURALI U PONOR, NEĆU IM DATI NOVU PRILIKU

⌦ Danilo Brajković

M

ontevizija će nam iduće sedmice donijeti desetog učesnika Eurosonga pod zastavom nezavisne Crne Gore. Od 2007, prolazili smo kroz različite etape i predstavljali šarolike izvođače, ali prvi komad naše muzičke istorije pripao je Stevanu Fediju.

Godinu poslije sticanja nezavisnosti, osokoljen ranijim trijumfom na INtro karaokama, popularnošću i zapaženim nastupom na “Sunčanim skalama”, golobradi pjevač postao je tada prvi predstavnik Crne Gore na evropskoj smotri tako što je pobijedio, ispostaviće se, na posljednjoj Monteviziji. Zvijezda u usponu dosanjala je scenu hladnog finskog Helsinkija uz “Ajde kroči”, a tadašnji statistički prikaz o osvojenom 22. mjestu i samo 33 poena kao da je naslutio da ćemo nepunih 11 godina kasnije pričati o muzičkoj zvijezdi padalici. Ispostaviće se da je Eurosong zapravo zarobio tada dvadesetogodišnjeg Fedija. On to i priznaje u emotivnoj ispovijesti za Vikend novine. Dok Montevizija 2018. kuca na vrata, Fedija plaši sjećanje na 2007.

To je strah djeteta.

■ TALENTOVAN MLA-

DIĆ, LOŠA PJESMA, STRAH I USHIĆENJE

“Iskreno, prva asocijacija je – strah. Ne zbog neznanja ili nespremnosti već zbog odgo-

vornosti. Samo što smo dobili državu, moraš ponijeti zastavu vani. Prvi sam je podigao ispred helsinškog Komiteta.

Drago mi je što mi je pripala ta čast. Bio sam svjestan da će me narednih 10-20 godina mediji, što je normalno, vraćati na Eurosong – pripao mi je taj komad istorije. Ne pratim takmičenje u posljednje vrijeme, ali mi jave da u vezi sa Crnom Gorom često prvo pomenu mene, pa onda sve ostalo. Tako lijep osjećaj”, premotava film Fedi.

Teško je biti prvi i na igra-

STEVAN FEDI Postoje ljudi koji vjeruju i čekaju moj povratak.

Drago mi je zbog toga jer su to ljudi koji su doživljali lično svaki moj problem, kao da su oni povrijeđeni. Hvala svima koji su prošli to sa mnom – naravno, bilo je i onih drugih, no toga je uvijek bilo i biće. I da hoću, ne mogu pobjeći od tih dana

lištu ispred zgrade, a kamoli debitant pred evropskim velesilama - i to iz “Montekarla”. Možemo reći da je tada to bilo nacionalno pitanje, a ne samo igra, takmičenje, muzičkoscenski cirkus. “Čekao se naš video posebno.

Zbog toga smo propustili šansu da odradimo marketing u dijelu Evrope, regiona. Žao mi je što nismo imali više vremena.

Malo ko je gledao tu drugu stranu – koliko to nama znači. Sjećam se kada me PR Nenad Gogić zvao u šest ujutru da gledam nacionalni dnevnik - u sedam. A u devet moram da sam na sceni, kao da je finale. I vidim da razgovaraju o meni po fotografiji, ne razumijem o čemu pričaju.

Malo je njih znalo za nas, našu istoriju. Zaista su neki mislili da je Montekarlo na Eurosongu. Tada je bio drugačiji. Valorizovalo se ono što vrijedi – umjetnost. Da ne budem neskroman, prijala mi je tvrdnja organizatora kako je zemlja-učesnica Eurosonga tako talentovanog mladića poslala sa lošom pjesmom.

Možete zamisliti kako sam se osjećao... Znajući da će

me dočekati na nož. Jasno mi je bilo da nemam

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 2. 2018.

ZABAVA

45

A, ZA VN O STRAHOVIMA, ZDRAVLJU, PREOSTALOJ ŠANSI...

33

Stevan Fedi na sceni “Hartwall” arene 2007. godine u Helsinkiju

POENA OSVOJIO JE STEVAN FEDI NA TAKMIČENJU U HELSINKIJU, A TE GODINE PRISTIGLO JE VIŠE OD DEVET MILIONA PORUKA-POZIVA

pravo ni na najmanju grešku. Čak sam potisnuo činjenicu da nastupam u areni pred 70.000 gledalaca, u kojoj je dva dana prije mene nastupao Bon Jovi, a prije njih Aerosmith. Toga sam postao svjestan tek nakon nastupa. Šta je preovladavalo u tom trenutku - strah ili ushićenje, to ne mogu da tvrdim. Ali, znam da je bilo i jednog i drugog”, iskreno će Fedi.

■ EUROSONG ME JE ZAROBIO, A BIO SAM DIJETE

A kada je uradio to nešto, kada je spuštena evrovizijska zavjesa, kada je tek trebalo da “skoči” - život je udario Fedija. Karijera? Udario je u zid. Zatajile su pjesme, svirke. Zašto?

“Mislim da sam bio mlad.

Kroz šalu, pričao sam – mogu ja to. A niko ne pita – jesi li spreman da to sve vučeš. Gledaju te i kroz tebe sve što se dešava. Vide glamur, ne i onu drugu stranu, ono što se dešava iza kulisa”, načinje Fedi drugu stranu medalje.

Dok su njegovi vršnjaci razmišljali o ispitima, izlascima, provodu - Stevan je vodio drugu bitku - psihološku.

“Sa 16 godina sam došao u IN televiziju i otad sam rastao pred očima kompletne Crne Gore. I danas mi zna-

ju reći – da znaš da mi nije žao što sam potrošio račun što sam glasao tad za tebe.

Hvala im, to je lijepo. Eurosong je zarobio moju buduću karijeru, postavio je velika očekivanja. To se desilo. Strah. Automatski, takva odgovornost javnom mnjenju nameće očekivanja. A ja sam bio samo dijete. Danas sam protivnik takmičenja ‘Zvjezdice’. Ne smijete se na taj način igrati sa djetetom. Ne znam za svoje djetinjstvo. Nisam imao priliku da budem na maturi – velikoj, maloj... Uvijek je postojalo nešto ‘važnije’. Nakon Eurosonga, pitali su me što sam se vratio. Nisam bio spreman da ostanem vani. U tom momentu, takav kakav sam bio, sigurno ne bih bio živ da sam prihvatio ponude. Za život ti kažu - veliko je breme. To što ti je dato, dato je s razlogom.

Dato ti je dovoljno koliko možeš da poneseš”, cijeni Fedi.

Kuk mijenjaš kao na igrici Dok rukom “miluje” lijevi kuk, svježe operisan, pogled seže na desni. I ono što slijedi.

“Pokušavam da drugu operaciju završim što prije. Ovdje nije praksa da se rade dva kuka odjednom, a htio sam da to rade naši ljudi. Interesantna

stvar, vazda možeš da promijeniš kuk, kao na igricama (osmijeh). Svi nalazi govore da je operacija rađena prije godinu, a nema preko dva mjeseca. To je dobro”, optimističan je Fedi pred novi životni ispit.

■ POBJEGAO SAM IZ PONORA KA PRINCEZI ELLENI

A život mu je, između ostalog, natovario i opako breme - drogu. Fedi nikada nije skrivao da je i to jedan od razloga njegove muzičke stranputice.

“Eurosong je na skriven način unio drogu u moj život. Otvorio je vrata mnogim stvarima. Priroda posla je takva, naravno da mora da ti nađe nešto... Imaš stimulans da ideš dalje, tražiš.

Imao sam problem sa psihoaktivnim supstancama. Faza je trajala dugo, čak i prije Eurosonga do 2009. i 2010. godine, uz blage oscilacije”, dio je Fedijevog “zaludno” potrošenog vremena.

Danas, Fedi ponosno o tome priča kao o davno iscijepanim životnim stranicama.

“Postoje ljudi koji vjeruju i čekaju moj povratak. Drago mi je zbog toga jer su to ljudi koji su doživljali lično svaki moj problem, kao da su oni povrijeđeni. Hvala svima koji su prošli to sa mnom – naravno, bilo je i onih drugih, no toga je uvijek bilo i biće. I da hoću, ne mogu pobjeći od tih dana.

Danas sam svjestan da su psihoaktivne supstance trenutno rješenje koje rađa dugoročne probleme. Igrao sam se sa presom koja me je gurala u ponor. Uspio sam da pobjegnem. Danas sam presrećan

zbog toga, naročito u trenucima kad me grli i ljubi kćerka, moja princeza Ellena”, sa specifičnim osmijehom i žarom govori Stevan o nasljednici.

■ ONO ŠTO SAM ZLOUPOTREBLJAVAO DANAS ME LIJEČI

Naš sagovornik dotakao je ponor poslije Eurosonga, a posljedice osjeća i danas. Rane greške učinile su svoje, a naplata je stigla krajem prošle godine u vidu operacije.

“Imao sam udes, veoma ozbiljan. Bilo je to malo poslije Eurosonga i u periodu pod plaštom zloupotrebe supstanci. Potrudio sam se da ga sakrijem, da ne izađe u javnost, ali je ostavilo posljedice po mene. Čupali su se te noći za moj život. Bilo je pitanje hoću li stati na noge uopšte, a ne hoću li imati problem. Kad su vidjeli da ću moći da hodam i da me vrate u neku normalu, zanemarili su naprsnuće glave lijevog i desnog kuka. Nakon toga, imao sam par kikseva sa vozilom i stručnjak bi mi vazda pomenuo – pazi kukove.

Onda sam krenuo da radim, zakazao Novu godinu – 2017. radim sa Miligramom na Trgu nezavisnosti, a ne mogu da stojim. Bio sam na raskrsnici – hoću li to da radim ili ću da ga za*erem”, bez dlake na jeziku će Fedi.

2007.

GODINE CRNA GORA DEBITOVALA JE NA EUROSONGU

I na novoj životnoj raskrsnici vrebala je droga. S jedne strane liječenje, s druge operacija.

“Trebalo bi da budem pod narkotičnim analgeticima, a odbijam. Jedno vrijeme sam morao da budem. Linija koja to dijeli jeste da je ovo farmaceutska mafija, a druga ulična. Ovo je čista suspstanca, a ovo je polučista. Imao sam morfin i sve živo prisutno da mogu slobodno da uradim bez problema, ali imaš situaciju koja ti ne dozvoljava jer si svjestan šta to može da napravi od tebe. A već si imao jednu priliku. Rijetko ko dobije drugu. Sve što sam zloupotrebljavao nekad - sada moram da koristim u medicinske svrhe. Nakon druge operacije, moraću da stvaram i investiram u sebe da bih sjutra mogao mojoj princezi da obezbijedim sve kako bi izrasla u dobrog čovjeka. To je jedini pravi cilj mog života i ostaće. Već se radujem tome što me čeka”, prelomio je Fedi.

NASTAVAK NA SLJEDEĆOJ STRANI

46

ZAbAvA

Nastavak sa prethodNe straNe Opet ćemo o Eurosongu. Ali u sadašnjem vremenu. Fedija je u vatru te 2007. bacio narod. Predstojeće subote - opet će narod nekoga lansirati na Eurosong u Lisabon. Ipak, Fedi kritikuje organizatore Montevizije 2018, jer kompletnu selekciju nisu prepustili publici već je komisija odabrala pet najboljih.

■ Ovakva MOntevizija je pOgrešna

“Naš auditorijum ne pita se ništa za izbor predstavnika. Samo prije 11 godina imali smo kompletnu državu koja će da odlučuje. Nije mene odabrao tamo neko i rekao - ideš. Nije se znalo da ću pobijediti, a na nekim festivalima sam znao da ću biti drugi. Izgubili smo smisao i u društvu i u kulturi. To treba ovom narodu. Zašto bismo gledali rijalitije, a da nemamo spektakl koji prati pripremu naših učesnika?

Nebitno ko je u pitanju. Da se napravi lijepa, kulturna manifestacija. Pa da kažeš

Stevan Fedi Mladi bi trebalo da izvuku bitnu pouku iz ove priče. Godine su samo broj, spremnost i talenat su nešto na čemu treba da se radi s pravim ljudima i u pravo vrijeme.

Ne treba da se stidite da kažete – imam poroblem

– nisam ja odabrao tog čovjeka već javno mnjenje.

Ko sam ja da kažem – sad ćeš ti da pjevaš, daćemo ti pjesmu... Ko ste vi da odaberete pet ljudi kad ima toliko mladog naraštaja... Što mene interesuje kao prošle godine da li je naš predstavnik pe*er ili nije? Niko ne pominje muziku. Nije kriv narod već su organizatori. Nemamo zabavu.

Zašto da glasam za nekog, a nisam ga ni čuo. Neka ide 21 učesnik, pa uži izbor...”, primjećuje Fedi.

■ nisaM OdustaO Od OvOg krša

Malo je poznato da mu je svojevremeno ponuđeno da obuče tuđi dres na Eurosongu.

“Zvala me je, recimo, Slovenija, ali nikad nikog ne bih predstavio pored svoje zemlje. Hvala na ponudi, novcu. Neke stvari se ne mjere novcem. Mogao sam, nakon Eurosonga uzeti papire i poći u Britaniju da radim. Nisam odustao od ovog krša i malog komada neba. Meni sasvim dovoljno”, jasan je Fedi.

■ kćerka je na-

grada za živOt

A ispod malog komada neba krije se ogroman komad pjevačeve sreće. Kćerka Elena.

“Sjećam se singla ‘Kćeri sivih oblaka’, tada je trebalo da ga promovišem i radim, ali nisam mogao održati tempo. To je podjela. Da li da se odvojim od djeteta i da budem muzičar Stevan ili otac Stevan.

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 2. 2018.

Zvala me je, recimo, Slovenija, ali nikad nikog ne bih predStavio pored Svoje Zemlje. hvala na ponudi, novcu Roditelj! Otac je lako biti.

Odlučio sam da budem sa kćerkom. Sa mnom je prohodala, progovorila. Prvo je rekla – tata. Te stvari nemaju cijenu. U tom momentu, pored svih priznanja i nagrada – kćerka je nagrada za život. Možeš da je njeguješ jer je vidiš kako raste i moraš da je čuvaš”, nadahnuto će Fedi, priznajući i da se razveo, te da je sve to život. Život je i budućnost. Uz podršku porodice, prijatelja, od kojih naročito cijeni profesora Veselina Pavićevića, priprema nove projekte, pjesme, sklapa kockice... Kaže, sposoban je za to.

Ipak, našu priču zaključuje nečim što nije muzika. Nečim što je surova realnost.

“Mladi bi trebalo da izvuku bitnu pouku iz ove priče.

Godine su samo broj, spremnost i talenat su nešto na čemu treba da se radi s pravim ljudima i u pravo vrijeme. Ne treba da se stidite da kažete – imam poroblem. Bez obzira na sve.

Nikad. Čovjek koji to shvati – ide dalje. Ko ne shvati – njemu nema pomoći. Neka mladi i naša generacija izvuku nešto korisno, pa makar kroz moj život. Jedan spašen život je jedna civilizacija”, poentira Fedi za kraj.

Foto: Iva Mandić

Tokom razgovora Fedija i novinara Dnevnih novina

2015.

GODINE FEDI JE OBJAVIO PRETHODNI SINGL “KĆERI SIVIH OBLAKA”

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 2. 2018.

premotavanje

47

pripremio: filip Jovović događaJi koJi su obilJežili muzičku istoriJu kroz nedJelJu za nama

Muzički vreMeplov 1971: Black Sabbath snimio prvi stoner rok album

1945: Rođen Bob Marli, alfa i omega rege muzika

Legendarni rege muzičar Bob Marli rođen je 6. februara 1945, prije 69 godina, u sirotinjskom dijelu glavnog grada Jamajke, Kingstonu. Karijeru je počeo 1962. godine, njegova prva pjesma “Simmer Down” ubrzo je postala hit na Jamajci, a ohrabreni reakcijama snimili su još nekoliko pjesama, među kojima i “It Hurts to Be Alone”. Posebno interesantna

godina za Marlija je 1975. kada njegov bend objavljuje treći studijski album “Natty Dread” na kom se nalaze hitovi poput “No Woman, No Cry” i “Revolution”. Umro je od raka 1981. godine u 36. godini, a ostao je najpoznatiji jamajčanski muzičar. Poslije njegove smrti cijeli svijet je bio u žalosti, a na hiljade ljudi je prisustvovalo sahrani u njegovom rodnom selu.

1967: Džegerovi problem sa LSD-em i tabloidima Birtanski tabloid “The News Of The World” 5. februara 1967. objavio je vijest da je pjevač Stounsa Mik Džeger u kući članova benda Moody Blues uzeo drogu LSD. Džeger ih je tužio, ali bezuspješno, jer njegova izjava ranije tih dana govorila je sasvim drugačije.

“Bio sam sam sebi i

prekrasan i preružan, a druge ljude doživljavao sam kao da ih vidim prvi put u životu.

Uzmite drogu na selu kad ste okruženi cvijećem, vidjećete da ona nema loših posljedica.

Samo ljudi koji mrze sebe mogu reći da to nije dobra stvar”, branio je Mik svoju sklonost koja ga je ubrzo nakon toga skupo koštala.

Black Sabbath je petog februara 1971. godine počeo sa snimanjem trećeg albuma “Master Of Reality” u Londonu. Album je objavljen u julu iste godine, a često se navodi kao prvo izdanje stoner roka. Gitarista Tomi Ajomi i basista Gizer Ba-

tler spustili su gitaru i bas gitaru za tri polutona. Rezultat je bio očigledno “mračniji” molski zvuk koji je dvije decenije poslije nesumnjivo uticao na neke od najvećih grandž bendova poput Smashing Pumpkins, Soundgardena, i Nirvane.

2008: Ejmi Vajnhaus osvojila pet Gremija

1975: Bob Dilan objavio najprodavaniji album

2004: “We Will Rock You” najveća himna rok muzike

Bob Dilan je 8. februara 1975. sa 15. studijskim albumom “Blood On The Tracks” došao na prvo mjesto američkih top lista, što je bio tek njegov drugi album

ovako kotiran. Ovo izdanje postalo je i jedno od njegovih najprodavanijih, sa duplim platinastim sertifikatom koji mu je dodijelila Studijska asocijacija SAD.

Singl grupe Queen “We Will Rock You” je 7. februara 2004. proglašen najboljom rok himnom svih vremena u velikoj britanskoj anketi ljubitelja muzike. Zanimljivo je da je ista pjesma u anketi za potrebe jednog bioskopskog lanca, a

u kojoj je učestvovalo hiljadu ljudi bila bolje kotirana od numere “Bohemian Rhapsody” koja je završila na drugom mjestu.

Inače, anketa iz 2004. rađena je za potrebe promocije nove komedije Džeka Bleka “School of Rock”.

Pjevačica Ejmi Vajnahaus je 10. februara 2008. osvojila pet gremija, uključujući onaj za pjesmu godine i album godine, oba za singl “Rehab”, a između ostalog i priznanje za najboljeg novog izvođača. Bri-

tanka nije bila na dodjeli nagrada u Los Anđelesu zbog problema sa vizom, ali se prisutnima obratila putem video-bima. Te godine, reper Kanje Vest osvojio je četiri gremija, a stari roker Brus Springstin tri.

48

ZABAVA

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 2. 2018.

PLESAČICA IZ PODGORICE TAMARA PEJOVIĆ OKITILA SE SA OSAM ZL

NIJEDAN DAN MI NE PROĐE A DA NE ZAPLEŠEM ⌦ Marija Roganović

D

ruženje, putovanja, nove avanture, osjećaj kad krene muzika i kada si na sceni, a sve oči uprte u tebe. Onda, nakon završenog nastupa uslijedi aplauz i skandiranje tvog imena.

Sve su to stvari koje su me natjerale da se zaljubim u ples, otkriva plesačka zvijezda Tamara Pejović.

NIJEDAN MOJ DAN NIJE ISTI, JER SE TRUDIM DA ŽIVIM PUNIM PLUĆIMA. TRUDIM SE DA ŠTO VIŠE PUTUJEM I DA UVIJEK NAĐEM VREMENA ZA MOJE DRAGE PRIJATELJE I PORODICU, A POSEBNO ZA MOJU BAKU ANKU KOJA SE NAJVIŠE RADUJE MOJIM USPJESIMA I KOJA JE UVIJEK TU DA MI DA VJETAR U LEĐA.

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 2. 2018.

ZLATNIH MEDALJA NA MWDF, ZA VN KAŽE

Prve plesne korake napravila je u ranom djetinjstvu Nedavno okončano plesno takmičenje Montenegro Winter Dance fest održano u Podgorici, okupilo je 13 plesnih organizacija iz Crne Gore i oko 700 takmičara, ali zvijezda Tamare Pejović iz plesnog kluba “Matrix”, koja se okitila sa čak osam zlatnih medalja, zasijala je najjače.

“Na ovom takmičenju, koje je organizovao Plesni klub ‘Matrix’ i Savez Modernog plesa Crne Gore, osvojila sam osam zlatnih medalja, od čega su šest bile za solo nastup u kategorijama latino, open, belly dance, bellydance show, character etno i folklor i dvije za duo u kategoriji bellydance sa Andrijanom Turukalo i street dance show sa Jovanom Vesković. Uspjeh na ovom takmičenju je samo zagrijavanje za predstojeća takmičenja koja će se održati ove godine”, potvrdila je za VN ova dvadesetčetvorogodišnja Podgoričanka, koja je po struci kozmetičar, terapeut, ali i instruktor plesa u “Matrixu” već devet godina.

■ PLES SVAKODNEVNICA KOJA NIKAD NE DOSADI

“Plesom sam počela da se bavim kada sam imala tri godine, tako da sam već pune dvije decenije u svijetu plesa. Moji počeci su bili uz razne dječije koreografije, na-

kon toga uslijedili su latino plesovi i posle toga moderni plesovi. Od samog početka bavljenja plesom uvijek sam bila odgovorna i posebno vezana za časove.

Dok sam još uvijek bila mala tu je bila moja majka koja se uvijek trudila da na vrijeme stignem i ispoštujem sve časove, a kada sam odrasla stekla sam i sama tu naviku i od tada ples je moja svakodnevnica, koja me svakim danim ispunjava sve više, i što je najbitnije, koja nikada ne dosadi”, prisjeća se svojih početaka Pejović i dodaje: “Druženje, putovanja, nove avanture, osjećaj kad krene muzika i kada si na sceni, a sve oči uprte u tebe. Onda, nakon završenog nastupa uslijedi aplauz i skandiranje tvog imena. Sve su to stvari koje su me natjerale da se zaljubim u ples”, otkriva mlada plesačica, dodajući da joj je najveća ljubav ipak trbušni ples.

■ ZLATNA MEDALJA IZ VJEČNOG GRADA NAJDRAŽA

“Trbušnim plesom se bavim već duži niz godina. Idem na razne nastupe, takmičenja,

ali i seminare na kojima se usavršavam i uvijek nešto novo naučim. Usavršavanje je u svijetu plesa jako bitno, jer moramo biti u koraku sa novinama”, pojašnjava ona, koja svoje najveće plesačko dostignuće povezuje upravo sa trbušnim plesom.

“Moje najveće dostignuće, pored mnogobrojnih nagrada, jeste titula svjetskog prvaka u trbušnom plesu koje se održalo u Rimu prošle godine”, cijeni talentovana djevojka koja priznaje da ima uzora, ali da je svijet zaista prepun sjajnih plesača, te da ne bi mogla da izdvoji pojedince. Svakako je jedna od njih mlada hrvatska plesačica Maja Kereš, koja je ostvarila “američki san” i nakon napornog rada i velikog truda nedavno nastupila u plesačkoj trupi Džastina Timberlejka na Superboulu, čemu je prethodio nastup u njegovom spotu za numeru “Filthy”.

■ ŽIVIMO U SREDINI

GDJE SE PLES MALO VREDNUJE

“Maja je samo još jedna potvrda da se svaki rad i upornost na kraju isplati. Jedan od mojih neostvarenih snova jeste da ljudi koji su u mogućnosti pokušaju da se okrenu ka svijetu plesa, jer nažalost, živimo u sredini gdje se ples jako malo vrednuje. Sveukupno stanje je jako tužno jer naša država ima jako puno plesnih talenata koje treba podržati”, smatra talentovana plesačica, koja priznaje da joj ni jedan dan ne može proći bez plesa.

“Nijedan moj dan nije isti, jer se trudim da živim punim plućima. Trudim se da što više putujem i da uvijek nađem vremena za moje drage prijatelje i porodicu, a posebno za moju baku Anku koja se najviše raduje mojim uspjesima i koja je uvijek tu da mi da vjetar u leđa. Naravno, nijedan dan ne prođe, a da ne zaplešem, bez obzira na to gdje sam, u studiju, kući, na ulici...”, kroz smiješak je zaključila naša plesačka zvijezda.

ZABAVA

49

FOTKE IZ DUBROVNIKA POTVRDILE

SNJEŽNI I SERSEI SE SRELI U OSMOJ SEZONI Sa snimanja “Igre prijestola” u Dubrovniku

Snimanje popularne serije u produkciji HBO, “Igra prijestola” u Dubrovniku u punom je jeku, a hrvatski novinari, ali i mnogobrojni fanovi opsijedaju mjesta snimanja u potrazi za mogućim spojlerima posljednje sezone, za koju se scenario čuva u velikoj tajnosti. Nakon što je britanski glumac koji tumači Džona Snježnog (od nedavno Targarjena) Kit Harington prethodnih dana snimio dio scena i u pauzama se opuštao uz kafu, susjedni mediji pišu da mu se na nedavnom snimanju pridružila ljuta rivalka Sersei

Lanister, koju tumači Lina Hidi, što može da znači samo to da su izmirili nesuglasice i konačno počeli da sarađuju u borbi protiv Bijelih šetača.

Par je tako snimao scenu na kuli Bokar, a s obzirom da su velike mjere sigurnosti na snazi, glumce dovoze kombijima direktno na lokaciju te ih štite kišobranima od radoznalih obožavatelja i fotografa.

Podsjećanja radi, osma i ujedno posljednja sezona ove serije očekuje se u proljeće 2019. i imaće šest epizoda u trajanju od 90 minuta.

M.Rog.

OTAC AFLEKOVIH OPLEO PO HOLIVUDU

To mjesto je krivo za razvod i alkoholizam

Timoti Aflek Aflek, otac poznatih glumaca Bena i Kejsija, Kejsija u nedavnom intervjuu za američki magazin Grazia, optužio je holivudsku filmsku industriju za sunovrat njegovih ljubimaca, tačnije Benov razvod i alkoholizam, ali i negirao optužbe o seksualnom zlostavljanju koje se pripisuju prošlogodišnjem oskarovcu.

“Filmska industrija je naštetila obojici mojih sinova, a povrh svega toga Benu je uzrokovala i alkoholizam.

Hollywood je odvratno mjesto. Teško je uskladiti porodični život s položajem filmske zvijezde. To je život pun tereta. Ben je postao neko kome je teško doći kući”, ispričao je Aflek, dodajući da ni Kejsi, ni Ben ne

bi nikada seksualno zlostavljali žene jer su oboje plemeniti i dobri muškarci te znaju kako se tretiraju pripadnice nježnijeg pola.

M.Rog.

50

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 2. 2018.

FOTO UBOD

Mural ajkule na stijeni u moru

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com

Kad se smorite na plaži...

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

LAKŠA

Daily Sudoku puzzle No. 2823

3

1

7

3

5

9

6 2

6

4

1 4 6

9

1

8 4

1

7 2

9

4

7

8

2

4

1

7

6

9

5

3

7

5

3

2

9

4

1

8

6

6

8

1

4

5

7

3

9

2

9

3

5

6

8

2

7

1

4

2

4

7

9

1

3

5

6

8

3

6

9Puzzle 7 2 solution: 5 8 4

1

5

7

2

9

8

4

1

6

3

1

9

2015-12-29

4

Medium level

5

9

1

3

7

6

8

4

2

2

4

8

5

1

9

3

7

6

7

3

6

8

4

2

5

1

9

9

1

5

4

3

8

6

2

7

3

6

7

2

9

5

1

8

4

4

8

2

7

6

1

9

5

3

8

2

4

9

5

3

7

6

1

1

5

9

6

2

7

4

3

8

6

7

3

1

8

4

2

9

5

2 5

7 4

4 1 8 3 6 9 2 7 5 Sudoku puzzle No. 3440 2016-03-14

5 3

TEŽA

Daily Sudoku puzzle No. 3364

Sudoku puzzle No. 3439 2016-03-13

1 9 6 5 3 8 4 2 www.sudokukingdom.com

9

7

Medium level

6 4

2

Play sudoku online at:

2014-07-06

9

8

6

4

8

3

6

9

5

5

1 2 4

6

7

1

6

8

1

9

4

9

6 7

51

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 2. 2018.

FOTO UBOD

Bonsai drvo staro 400 godina

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Majkl Džordanwww.sudokukingdom.com tokom čuvenog zakucavanja sa linije slobodnih bacanja 1988. godine

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 1901

1

3 9 6 4 2 8 5 1 www.sudokukingdom.com

7

4

2

2 5

1

6 4

9

5

7

6

8 7

7 8

9 2

8 5

2

7

9 7

2011-10-31

Medium level

Sudoku puzzle No. 2823 2014-07-06

9

6

Daily Sudoku puzzle No. 1844

Medium levelPlay sudoku online at:

2011-12-27

6

LAKŠA

RJEŠENJE IZ Puzzle solution: PRETHODNOG BROJA

9

4

7

8

4

2

7

5

1

3

9

6

5

1

7

3

9

6

8

4

2

9

5

3

6

8

2

1

7

4

6

2

8

1

4

7

9

5

3

1

7

4

9

3

5

6

2

8

2

6

9

8

1

4

7

3

4

8

Puzzle solution:

5

1

5

7

3

2

6

9

7

3

5

2

6

9

4

8

1

Sudoku puzzle No. 3364 2015-12-29 1

4

8

6

7

2

9

3

5

6

9

3

1

5

8

2

4

7

7

2

5

9

3

4

6

8

1

4

1

9

8

2

5

7

6

3

3

7

6

4

9

1

5

2

8

8

5

2

3

6

7

1

9

4

5

3

7

2

8

6

4

1

9

2

8

4

7

1

9

3

5

6

9

6

1

5

4

3

8

7

2

7

1

2 9

5

5

1

7

3

3 1

2

6

1 5

7

7

1 3

9 6

6

5

3 4

2

3 3

9 1

petak,

52

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 2. 2018.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

SPECIJALNA PONUDA ZA MALE OGLASE DO 20 RIJEČI PLATIŠ

3

DOBIJAŠ

5

Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a KUĆE/STANOVI Izdaje se jednosoban namješten stan, 45m2, na 1. spratu. Moskovska ulica 153, novogradnja.

Pogodno za kancelariju. Tel.067/189-353, 063/289-353

USLUGE REGISTRACIJA PREDUZEĆA LIKVIDACIJE, STEČAJ I KNJIGOVODSTVENE USLUGE Najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže Tel. 067/591-950 020/511-925 - 067/210-340

APARATI OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-023, 067/342-392

OBAVJEŠTEN JE

Poštovani korisnici oglasnog prostora materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi možete poslati na:

e-mail: malioglasi@dnovine.me Potrebno je poslati tekst oglasa i kopiju uplatnice

Žiro račun: 560-1455-21 (Universal Capital Bank) Tel.: 077 300 104 Faks: 020 624 988

Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija.

Garancija do 5 godina.

Povoljno. Tel.069/020997, 067/172-598

RAZNO

GRAĐEVINSKEUSLUGE Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me.

Tel.067/809-806 Napomena: Oglasi poslati u dane vikenda, putem SMS-a, biće objavljeni u utorak

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Tel.069/019-698, 067/455-713 Lijek ΄stretan΄ - liječi sve vrste kožnih i unutrašnjih oboljenja. Savić Vasiljka, Lazine, Danilovgrad. +38267/746298, +38268/474-188, +382/69-605-782

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● malioglasi@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 2. 2018.

Radio

53 31

MALI OGLASI

 VAŽNI TELEFONI

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22 + 8 GRATIS

Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm 220 € 81 x 34 mm 110 €

38 x 34 mm 55 €

38 x 65 mm 110 €

38 x 24 mm 33 € Cijene sa uračunatim PDV-om

DEŽURNE SLUŽBE Policija ..........................................122 Vatrogana ....................................123 Hitna pomoć ................................124 Tačno vrijeme .............................125 Telegrami ....................................126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................112 Univerzalna služba za davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ..............................1180 Informacije ................................1181 Crnogorski telekom .................1500 Telenor .......................................1188 M:tel ...........................................1600 Elektrdistribucija ...............633-979 Vodovod ..............................440-388 Stambeno ...........................623-493 Komunalno .........................231-191 JP “Čistoća” ........................625-349 Kanalizacije .........................620-598 Pogrebno .............................662-480 Meteo ..........................094-800-200 Centar za zašt. potrošača 020/244-170 Šlep služba .................069-019-611 Žalbe na postupke policije ............... .....................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija 080-081-333 Montenegro Call centar ..........1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG .....020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .....116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici ........................................080 111 111 Sigurna ženska kuća .....069-013-321 Povjerljivi telefon ......080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ..................................611-534 Narcotics Anonymous..067495250 NVO 4 LIFE .................067-337-798 ......................................068-818-181 CAZAS AIDS ................020-290-414 Samohrane majke ....069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka ..............................618-395 Inspekcija zaštite prostora ....281-055 Inspekcija rada ...................230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ..265-438 Komunalna policija ....080-081-222 Metrološka inspekcija .......601-360 Sanitarna .............................608-015 Tržišna .................................230-921 Turistička .............................647-562 Veterinarska .......................234-106 BOLNICE Klinički centar .....................412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ..............................648-823 Konik ....................................607-120 Tuzi .......................................603-940 Stari aerodrom ..................481-940 Dječja ...................................603-941 Golubovci ............................603-310 Radio stanica ......................230-410 Blok ..................,,481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr” ......................................664-648 Malbaški ..............................248-888 PZU “Life” klinika za IVF 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .................020-641-651 Montvet ...............................662-578 APOTEKE Ribnica .................................627-739 Kruševac ..............................241-441 Centar ..................................230-798 Sahat kula ...........................620-273 HOTELI Ambiente ............................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro ................................406-500 Bojatours ............................621-240 City .......................................441-500 Crna Gora ..........634-271, 443-443 Evropa ................621-889, 623-444 Eminent ...............................664-646 Keto ......................................611-221 Kosta’s ...............656-588, 656-702 Lovćen .................................669-201 Pejović .................................810-165 Premier ...............................409-900 Podgorica ............................402-500 TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi ............................19-703 Bel taxi ...................................19-800 City taksi ........19-711, 080081711 De lux taksi ............................19-706 Exclusive taksi .......................19-721 Hit taksi ..................................19-725 Red line taksi 19-714, sms 068019714 Royal taksi .............................19-702 Oranž 19” ..............................19-709 PG taksi ..................................19-704 Queen taksi ...........................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● malioglasi@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

Uvijek se naježim kad vidim “onaj gol”

O

56-57

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11 . 2. 2018.

INTERVJU - IGOR KOLAKOVIĆ O IRANU, SRBIJI, NAŠOJ ODBOJCI

CRNA GORA? TO JE BOLNO PITANJE ■Ima objektivnih i subjektivnih razloga zašto ne postoje jaka

Budućnost i Budvanska rivijera. Neću da govorim o strategiji ministarstva crnogorskog sporta, jer mislim da polako odustaje od odbojke kao sporta koji treba da bude prioritet

58-59

ŽRK BUDUĆNOST GOSTUJE VARDARU (SUBOTA, 15.00)

PLAVE DAME IGRAJU PROTIV NEPORAŽENIH MAKEDONKI 61

TRANSFER EMERIKA LAPORTA SPASIO NJEGOV MATIČNI AŽEN

FUDBAL PIŠE SJAJNE PRIČE

PJONGČANG - SVEČANO OTVORENE XXIII ZIMSKE OLIMPIJSKE IGRE

56 - 57

60-61

KRENULA ZIMSKA ČAROLIJA ■Jelena Vujičić nosila zastavu Crne Gore, u našoj ekspediciji

su još Marija Bulatović i Eldar Salihović. Ceremoniju otvaranja obilježio zajednički defile Južne i Sjeverne Koreje

56 DŽEKSON MARTINEZ

“Prevara” koja će da se pamti

Sa 29 godina je 2016. iz Atletiko Madrida za 42.000.000 eura pojačao kineski Guangdžou, a sada je okarakterisan kao - prevara decenije.

Riječ je o napadaču iz Kolumbije Džeksonu Martinezu!

Martinez je u Kinu došao u februaru 2016, potpisao je trogodišnji ugovor (12.500.000 eura po sezoni), a trenutno nije u planovima trenera Fabija Kanavara ni za naredni šampionat Kine, ni za azijsku Ligu šampiona.

A legendarni Italijan ne računa na 31-godišnjeg Kolumbijac navodno zbog povrede koja je lakše prirode, a pravi razlog je očajan učinka Martineza u kineskom prvenstvu.

Džekson Martinez je do sada odigrao 16 utakmica za Guangdžou i postigao je samo četiri gola. Za to vrijeme je zaradio okruglo 25.000.000 eura!

Robusni napadač neće igrati nikako do ljeta, ali zato će sjedjeti na tribinama i zaraditi dodatnih 12.500.000 eura.

B.T.

25

MILIONA EURA JE ZARADIO DŽEKSON MARTINEZ ZA DVIJE GODINE U KINI, POSTIGAO JE SAMO ČETIRI GOLA

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 2. 2018.

NAPADAČ STEFAN MUGOŠA O IGRANJU U CVAJTI, NOV

NJEMAČKA JE BILA BOSKE MI JE REKAO

⌦ Bojan Topalović

18

Budućnost, Mladost, Kajzerslautern, Erzgebirge AUE, Minhen 1860, Karslrue, Šahtjor Tiraspolj... I kao grom iz vedra neba - Inčon.

Napadač Stefan Mugoša je Evropu zamijenio Južnom Korejom, sa 25 godina je izabrao da se preseli na drugi kontinent.

Netipičan put, naročito za igrača koji je sigurno mogao da igra na Starom kontinentu.

“Iskreno, mislim da je za mene Inčon pravi korak u karijeri. Čuo sam mnogo dobrih stvari o klubu, gradu... Sve je kako treba, nadam se da će i u budućnosti biti sve u najboljem redu”, rekao nam je reprezentativac Crne Gore.

Centarfor sa odličnom tehnikom je sa “plavo - crnima” potpisao ugovor na dvije godine, a u Aziji žude za školovanim špicevima.

“Razmišljao sam se dugo, sve je to trajalo 15 - 20 dana, trebalo je dogovoriti sve i sa Šerifom. Na kraju sam prelomio, Moldavci su ispali korektni i pustili me uz obeštećenje koje je Inčon platio”.

■ ORGANIZACIJA NA NIVOU

Podgoričanin čiji je fudbalski put krenuo iz simpatičnog Zabjela je zadužio opremu i odmah se uputio na pripreme. Ali, prvi utisci su - fenomenalni.

“Iskreno, iznenadio sam se kako su organizovani. Sve je precizno, obraćaju pažnju na sitnice, sve funkcioniše u najboljem mogućem redu. Ljudi u klubu su pozitivni, poželjeli su mi dobrodošlicu”, govori nam Mugoša.

Dok će visoki centarfor morati da se izbori za “devetku” Inčona, jedan Crnogorac je od svog imena na-

UTAKMICA JE ODIGRAO STEFAN MUGOŠA ZA REPREZENTACIJU CRNE GORE, POSTIGAO JE DVA GOLA - OBA PROTIV POLJSKE U KVALIFIKACIJAMA ZA SP 2018.

pravio kult u Južnoj Koreji.

I to upravo iz Inčona 2007. godine. Naravno, riječ je o 36-godišnjem Dejanu Bosketu Damjanoviću koji trenutno igra za Suvon, a koji je živa legenda Seula.

“Nisam baš upoznat pretjerano sa ligom, ali čuo sam se sa Dejanom, rekao mi je sve najljepše. Kada se otvorila opcija da dođem u Inčon, nazvao sam ga, a on mi je rekao da su klubovi i organizovani, da dolazim i da me čeka”.

■ NADAM SE

NAJBOLJEM

Mugi i Boske su vazdušnom linijom udaljeni 27 kilometara, družiće se, ali na terenu će biti ljuti protivnici. Suvon će sigurno juriti titulu, a Inčon se nada gornjem dijelu tabele.

“Očekivanja će da zavise od toga kako krenemo, a iskreno se nadam da ćemo da se borimo za gornji dio tabele”, jasan je momak koji je igrao za omladinsku i mladu selekciju naše zemlje, a sada je u A timu.

Inčon je osnovan 2003. godine, igra na istoimenom stadionu čiji je kapacitet 20.891 gledalaca, a najveći uspjeh kluba je vicešampionsko mjesto 2005. godine, te finale Kupa 2015. Nova se-

Stefan Mugoša u dresu Inčona

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 2. 2018.

SPORT

57

VOM KLUBU INČONU, OČEKIVANJIMA...

MOJA ŠKOLA, O ‘ČEKAM TE’ zona startuje 3. marta.

“Nadam se najboljem, doći će još nekoliko igrača, treba sve da se poklopi i sredi.

Vjerujem da će sve da bude kako treba”.

■ NIJE IŠLO

KAKO TREBA...

Talenat je pokazao u dresu Budućnosti i Mladosti, a u njemačkoj “cvajti” se očekivalo da izbori svoje mjesto pod suncem.

Igrajući na pozajmicama za AUE i Karlsrue je uspio, ali u Kajzerslauternu i Minhenu 1860 koji su ga kupili (Kajzer iz Mladosti, a Minhen iz Kajzera) - nije.

“Nisu stvari išle kako treba, a to je bio splet raznih okolnosti. Međutim, sve je

KAO IGRAČ KAJZERSLAUTERNA, IMAO SAM ODLIČNU POLUSEZONU U AUE-U KAO POZAJMLJEN IGRAČ. NA LJETO SAM SE VRATIO, TRENER MI JE OBEĆAO DA ĆU IGRATI, BIO SAM U NAJBOLJOJ FORMI, A KADA JE PRVENSTVO POČELO - SKLONJEN SAM. to prošlo i ne bih se vraćao na to. Imao sam odličnu polusezonu u AUE-u, trener mi je obećao da ću igrati, bio sam u najboljoj formi, a kada je prvenstvo počelo sklonjen sam. A razlozi su bili poznati samo treneru.

Pričao sam sa njim, bilo je sve super, ali nisam igrao”, govori nam Mugoša o sezoni 2014 - 2015, koji je ljeta 2015. odlučio da se preseli u

glavni grad Njemačke.

“Odlučio sam se za Minhen, a poslije samo pola godine došao je isti trener koji me trenirao u Kajzerslauternu i desila se ista priča”.

Njemačku je napustio ljeta 2017. kada je pojačao Šerif sa kojim je osvojio titulu i igrao Ligu Evrope (21 utakmica, sedam golova).

Bio je to povratak u život. I sada je u Inčonu.

“Bilo je lijepo u Njemačkoj, stekao sam mnogo iskustva, liga je odlična i jaka, organizovana... Sve je bilo kako treba, a mogu da kažem da sam imao lijepih i manje lijepih trenutaka što je normalno u fudbalu”, podvukao je Stefan Mugoša koji je u “cvajti” odigrao 63 utakmice i postigao sedam pogodaka.

Makazice protiv Poljske - ne mogu da opišem Fudbalska reprezentacija Crne Gore, nažalost, nije uspjela da se plasira na Svjetsko prvenstvo 2018, ali su “hrabri sokolovi” na neki način obilježili kvalifikacije za Mundijal. Razlog je Stefan Mugoša i “onaj gol” protiv Poljske u porazu od 4:2. “Često pogledam gol, naježim se svaki put kada ga vidim.

Iste osjećaj me obuzme kao i te

noći kada sam postigao pogodak makazicama. To ne mogu da opišem, to je nešto jače. To mi je najdraži gol do sada, a pogotovo dobija na težini što je bio za reprezentaciju”, rekao nam je 25-godišnji napadač Inčona.

Družina Ljubiše Tumbakovića će u Ligi nacija igrati protiv Rumunije, Srbije i Litvanije, a nakon toga je čekaju kvalifika-

cije. Dakle, postoje dva puta za EURO 2020.

“Dobili smo tešku grupu sigurno, ne bih da izdvajam nikoga, samo bih obratio pažnju na nas. Pokazali smo da možemo da igramo sa svima, imamo tim u koji vjerujemo, a tu su i naši navijači. Svi zajedno možemo da napravimo veliki uspjeh”, jasan je Mugoša.

Transferom iz Bilbaa u Siti spasio klub gdje je napravio prve korake: Emerik Laport

PRIČA KAKVU SAMO FUDBAL MOŽE DA NAPIŠE

LAPORT SVOM AŽENU UDAHNUO NOVI ŽIVOT Fudbal iz dana u dan piše najlješe priče. A takva je transfer 23-godišnjeg Emerika Laporta u Mančester siti za 65 miliona eura. Međutim, glavna tema nije ni nezadrživa mašinerija Pepa Gvardiole, ni tako simpatični Atletik Bilbao koji je vezan samo za Baskijce.

Priča se vrti oko stamenog defanzivca i njegovog prvog tima gdje je naučio fudbalsku azbuku - kluba po imenu Sporting Union de Ažen.

Laport je transferom na Etihad spasio život francuskom niželigašu. Štoper sa vizijom veznog igrača je rođen u Aženu - gradiću u Francuskoj u regionu Akvitanija u kome živi oko 34.000 stanovnika - nastupao je za Sporting Union od 2000. do 2009. godine (od šeste do 15. godine), a po klauzuli učesnik francuske Regije 3 je dobio stoti dio od transfera u redove “građana” - 650.000 eura.

A Sporting Union de Ažen je, igrom okolnosti, pred dolazak tog novca već riješio da se ugasi, pošto su dugovi od

180 HILJADA EURA JE DUGOVAO SPORTING I ČELNICI KLUBA IZ GRADIĆA U KOME ŽIVI 34.000 LJUDI SU BILI SPREMNI NA BANKROT

650 HILJADA EURA JE ZARADIO FRANCUSKI NIŽELIGAŠ SPORTING UNION DE AŽEN OD TRANSFERA EMERIKA LAPORTA IZ ATLETIK BILBAA U MANČESTER SITI

180.000 eura stigli na adresu kluba, a para u klupskoj kasi nije bilo. Bankrot je kucao na vrata, katanac bio spreman, ali...

“Sve naše molbe su se uslišile.

Sudbina je zakucala na naša vrata”, rekao je Žan Mišel Maurin, predsjednik kluba.

Sporting Union de Ažen je dugovao 180.000 eura (68.000 za plate igrača, 112.000 za sve ostalo), a kada je djelovalo da je sve izgubljeno, stigao je novac od najpoznatijeg sina, koji je udahnuo novi život svojoj prvoj ljubavi. Laportov prvi klub je stao na noge, bankrot je prošlost, a Sporting sa novcem koji je dobio će moći da živi i narednih godina.

Sve to zahvaljujući Emeriku, sjajnom defanzivcu koji je prošao sve mlađe kategorije francuske reprezentacije, ali koji nije još debitovao za A tim “galskih pijetolova”, što pokušava da iskoristi Španija čije državljanstvo ima Laport.

Ažen je gradić u Francuskoj u regionu Akvitanija, a u opštini živi oko 34.000 stanovnika.

B.T.

58

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 2. 2018.

IGOR KOLAKOVIĆ O IRANU, BLISTAVOJ PROŠLOSTI I TAMNOJ SA

NE VIDIM PERSPEKTIVU NAŠ ALI IZAZOV BI BIO VODITI C ⌦ Uroš Radulović

G

roznica odbojkaših večeri. Podgorica ili Budva - nebitno je. Ono što je suština tih godina - pričamo o kraju prošlog i početku ovog vijeka - Crna Gora je disala sa majstorima u plavom i narandžastom. A neizostavni dio spektakla, čovjek koji je asocijacija za uspjeh i najljepše dane odbojke u glavnom gradu bio je Igor Kolaković.

Kao dijete Titograda, nakon igračke karijere u Budućnosti i Partizanu, uplivao je u trenerske vode i logičnim tokom dobio koordinirajuću ulogu u matičnom klubu. Peharima u tadašnjem kupu i prvenstvu, Kolaković je bio najzaslužniji za odlične rezultate momaka o kojima se pričalo na svakom ćošku glavnog grada.

Svjetsko ime u odbojci je stekao tokom mandata na klupi Srbije sa kojom je osvajao medalje na svim velikim takmičenjima, a u međuvremenu je uspješno predvodio slovenački ACH i francuski Kan. Tokom 2017. godine je uslijedio poziv iz Irana – pustolovina protkana mnoštvom izazova koja nije mogla da se odbije.

Da li je odlazak u Iran bio velika promjena za Vas sa sportskog, a pogotovo sa životnog stanovišta? „Jako sam zadovoljan. Zemlja je drugačija u odnosu na sve u kojima sam boravio. Uživam u ljubaznosti ljudi koja je na znatno višem nivou nego bilo gdje. Imao sam predrasuda prije nego što sam krenuo misleći da je to zemlja primitivnog sportskog ili bilo kojeg kulturnog nivoa, međutim, slika je potpuno drugačija.“, počeo je razgovor za naš list proslavljeni odbojkaški stručnjak.

NADMAŠIO TRENERSKE IKONE Vaš sistem rada je brzo došao do izražaja - Iran je na Svjetskom kupu osvojio prvu medalju, istorijsku bronzu.. Uspjeli ste ono što nije pošlo za rukom vedetama kao što su Hulio Velasko, Slobodan Boba Kovač i Raul Lozano. „Osvajanje medalje se svrstava u najveći uspjeh, ne samo iranske odbojke, nego ekipnog iranskog sporta. Prije svega, došla je poslije velikog rada i ulaganja iranskog saveza. Svi treneri svjetskih razmjera koji su bili prije mene, ostavili su veliki trag i određene zakonitosti koje su mi olakšale posao i kao plod svega toga, došao je rezultat“, govori Kolaković i naglašava na kojem nivou je popularnost odbojke na nekadašnjoj teritoriji Persije: „Ne možete da pretpostavite koliko ljudi žive i bore se zajedno sa reprezentacijom Irana na svakoj utakmici. Reprezentativci imaju status filmskih zvijezda – sa njima svi žele da se slikaju, traže se autogrami, tako da odbojka ima strahovitu energiju“.

Odličan rezultat na pomenutom takmičenju igranom u japanskoj Nagoji i Osaki su povećali apetite kod Iranaca – kakvi su naredni ciljevi? „Iranci su ambiciozni i pričaju o tome da treba da budu među četiri svjetske velesile što nije lak posao, jer petnaest zemalja sa pravom očekuje da će biti među osvajačima medalja.

Iran nema taj kvalitet koji imaju ostale svjetske reprezentacije,

ali ima nešto što možda ostale reprezentacije nemaju – patriotizam koji se izražava na svakom koraku. Pitanje je dokle kvalitet može da ih dovede na sljedećem svjetskom prvenstvu, nadam se zajedno sa mnom. Borba je zagarantovana, a sve ostalo je otvoreno.“

ŽENSKA ODBOJKA IMA POTENCIJAL Da se vratimo na slavne dane crnogorske klupske odbojke i antologijske mečeve Budućnosti i Budvanske rivijere za koje se uvijek tražila karta više. Kako gledate na to da nekadašnji velikani naše odbojke danas praktično ne postoje? „Crnogorska odbojka je bolno pitanje za sve nas koji smo bili dio nje, koji živimo odbojku, ili živimo od nje. Mislim da to što ne postoje jaka Budućnost i Budvanska rivijera ima objektivnih i subjektivnih razloga, ali znam da je odbojka na velikom gubitku. Crnogorska odbojka u ovom trenutku nema bazu, nema klubove koji rade na pravom nivou koji može da dovede do toga da se Budućnost i Budvanska rivijera nađu na istom mjestu gdje su bili ranije. Neću da govorim o strategiji ministarstva crnogorskog sporta jer mislim da polako odustaje od odbojke kao sporta koji treba da bude me-

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 2. 2018.

8 7

ADAŠNjOstI CRNOGORsKE ODbOjKE...

še odbojke, CrNu Goru đu prioritetnim u Crnoj Gori.“ Ipak, 52-godišnji Kolaković u jednom segmentu vidi tračak nade za našu odbojku... „Moram istaći da je ženska odbojka među populacijom najmasovnija, najpopularnija i možda ima najviše postora za vrhunske rezultate. Muška je u drugačijem položaju, smanjuje se broj potencijalnih odbojkaša i to će dovesti do pada kvaliteta” Ipak, i tu, prema mišljenju našeg sagovornika, postoje barijere koje se moraju što prije savladati i ukloniti... „Nedostaje dobar rad, kvalitetni uslovi, ozbiljni treneri... Sve se mora podignuti na viši nivo, da se svima omoguće bolji uslovi da bi ženska odbojka došla do vrhunca. U muškoj ne vidim perspektivu, iako postoje određeni napori Jedinstva i Budućnosti, ali to se mnogo razlikuje od onog perioda“.

SELEKTOR CRNE GORE? ZamaLO, aLi biO bi iZaZOv u budućNOSTi...

Prije nego što je stigla primamljiva ponuda Irana spekulisalo se kako bi Igor Kolaković mogao da preuzme kormilo reprezentacije Crne Gore. Kolaković je razgovarao sa Cvetkom Pajkovićem, ali... „Postojao je uslov da nađem ne-

ki klub koji će da mi omogućava egzistenciju i da na osnovu toga vodim reprezentaciju. Nije mi se ostvarila želja da nađem takav klub, dogodio se Iran i nijesam mogao da ga propustim.“ Da li želja za klupom Crne Gore postoji? „Naravno. Iako sam govorio o slaboj perspektivi u crnogorskoj muškoj odbojci, tu sigurno ima ambicija da se tim nađe na Evropskom prvenstvu, a to je izazov za sve trenere, pa i za mene. Mislim da dobro poznajem mentalitet igrača iz Crne Gore, to je moja država i volio bih da je predvodim na velikom takmičenju.“ Pored istorijskog uspjeha sa Iranom, zlatnih perioda u timu Budućnosti, izdvaja se zlatna medalja sa Srbijom osvojena na Evropskom prvenstvu 2011. godine u Beču. Da li ste na taj rezultat najviše ponosni? „Jeste evropsko zlato najveće dostignuće u mojoj karijeri, međutim ne bih potcijenio ni bronzu već na sljedećem prvenstvu (Kopenhagen 2013) kada smo otišli sa mladim timom kojem niko nije davao nadu. Danas su to sjajni igrači. Naravno, tu je i medalja sa Iranom“, poručio je Igor Kovačević i poslao poruku za kraj: „Ono što mi je važno jeste da sam poslije Srbije osvojio značajnu medalju (Iran) koja daje nadu da moja karijera još može da traje kada su u pitanju medalje”.

trofeja je KolaKović osvojio sa eKipom Budućnosti – tri puta je Bio prvaK jugoslavije (2002, 2005, 2006), osvojio je jugoslovensKi Kup (2000.) i dva puta je Bio prvaK Crne gore (2007. i 2008).

medalja je osvojio Kao seleKtor srBije – jedno zlato (evropsKo prvenstvo 2011), dva sreBra (svjetsKa liga 2008. i 2009) i četiri Bronze (svjetsKo prvenstvo i svjetsKa liga 2010, evropsKo prvenstvo 2007. i 2013).

Peti meč finalne serije za prvaka Jugoslavje 2002. godine prepričavaće generacije - Morača je bila krcata kao nikada prije, a i nikada kasnije. Titula plavih koje je sa klupe predvodio Igor Kolaković slavila se do duboko u noć. Bila su to zlatna vremena naše klupske odbojke

59

sport Juriš na novi trijumf: Petar Ćetković

REGIONALNA A1 VAtERPOLO LIGA, 12. KOLO

Nova šansa za Budvu Kada je bilo najteže Budva je pokazala da zaslužuje da ostane u Regionalnoj A1 ligi. Momci Vida Lompara slavili su u Rijeci protiv direktnog rivala Primorja, ali daleko od toga da će moći do kraja prvenstva “mirno da spavaju”. Zbog toga će morati da jure i najmanju šansu kako bi upisali još koji trijumf, a današnji rival čini se kao idealan za tako nešto.

Od 18 sati na bazenu “Dragan Trifunović” Budva će dočekati POŠK iz Splita, ekipu koja se nalazi jedno mjesto iznad na tabeli.

⌦-----------------U A2 ligi KAtAro od 20.15 h U BUdvi dočeKUje vojvodinU

------------------⌦ “Nakon pobjede u Rijeci malo smo skinuli pritisak, jer nam je ta utakmica bila biti ili ne biti”, poručio je Petar Ćetković. “Sada dočekujemo POŠK u dobrom raspoloženju, dobro smo trenirali i pripremali se za ovu utakmicu i znamo šta nam je cilj”.

Momcima iz Budve motiva neće nedostajati...

“Moramo biti motivisani, ali mirne glave kako bismo stigli do nova tri boda koja bi nam bila veliki korak u bobri za opstanak”, dodao je Ćetković.

■ Jadran protiv Jadrana

Naš prvak Jadran Carine neočekivano je sredinom nedjelje izgubio od Sabadelja u Ligi šampiona, pa će večeras protiv imenjaka

iz Splita imati priliku da se vrati pobjedama.

“Sada je potrebno sa zaboravimo Sabadelj”, jasan je mladi Đuro Radović. “Nemamo pritisak, ali nam je duel sa Jadranom svakako izazov, jer je bitan i za tabelu. Želimo da još jednom dođemo do finala Regionalne lige i da igramo protiv Juga”.

■ Jug u pravo vriJeme

Primorac je u posljednja četiri kola slavio tri puta i praktično obezbijedio opstanak, a u kako je ispod trećeg mjesta na tabeli totalna “ludnica”, Kotorani mogu čak da se nadaju i fajnal-foru. Ipak, večeras će preko puta sebe imati najjači tim regiona...

“Igramo sa Jugom u idealnom trenutku za nas poslije nekoliko dobrih utakmica”, jasan je Bojan Paunović. “Očekujem da ćemo odigrati dobro i dodatno se uigrati za utakmice koje nas čekaju poslije Juga, jer ipak to su timovi sa kojima možemo da tražimo bodove”.

K.B.

A1, 12. kolo Sinoć Mornar - Mladost Subota 18.00h Budva - POŠK 19.00h Jadran CA - Jadran ST 19.00h Jug - Primorac 19.30h Primorje - Partizan 1. Jug 2. Mladost 3. Jadran CA 4. Jadran ST 5. Mornar 6. Partizan 7. Primorac 8. POŠK 9. Budva 10. Primorje

11 11 11 11 11 11 11 11 11 11

11 9 7 4 4 4 4 3 2 2

0 1 2 2 2 1 0 2 0 0

0 1 2 5 5 6 7 6 9 9

33 28 23 14 14 13 12 11 6 6

60

sport Jelena Vujičić predvodi crnogorsku ekspediciju na Ceremoniji otvaranja

100

miliona dolara je koštala izgradnja olimpijskog stadiona u pjongčangu, koji će nakon zoi i paraolimpijskih igara biti srušen

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 2. 2018.

U PjongčangU otvorene XXIII ZoI

Zvona mira najavila igre

Zvona mira “prolomila” su se Pjongčangom i ostalim južnokorejskim gradovima tačno u 20 časova po lokalnom vremenu. Zvona mira ozvaničila su da su magične Igre krenule.

Juče su u Pjongčangu svečano otvorene XXIII Zimske olimpijske igre, crnogorsku zastavu nosila je mlada alpska skijašica Jelena Vujičić, a pamtiće se spektakularna ceremonija tokom koje su dominirala djeca, ali i istorijski defile sportista Južne i Sjeverne Koreje pod istom zastavom.

Olimpijski plamen upalila je legenda Južne Koreje i zlatna sa Igara u Vankuveru 2010. klizačica Juna Kim, a Igre je otvorio predsjednik Južne Koreje

Mun Džae In. “Suočeni smo sa istorijskim trenucima u našim životima. Vjerujem da će Igre u Pjongčangu poslati poruku mira”, poručio je prvi čovjek zemlje koja će biti centar sportskog svijeta narednih dana.

Mun Džae In je ceremoniju pratio sa Kim Jo Džong, sestrom sjevernokorejskog lidera Kim Džong Una, a na stadion je ušao u pratnji prvog čovjeka Međunarodnog olimpijskog komiteta Tomasa Baha.

“Ovo je trenutak koji smo svi dugo čekali. Svi smo srećni što se dvije Koreje bile kao jedna”, istakao je Bah. Olimpijski stadion izgledao je veličanstveno i prava je šteta što će ovo zdanje kapaciteta 35.000 mjesta, ko-

Istorijski trenutak: Predsjednik Južne Koreje Mun Džae In i predsjednica Sjeverne Koreje Kim Jo Džong zajedno su pratili otvaranje ZOI

Kome smeta minus 25: Čuveni olimpijac iz Tonge Pita Tafatofua oduševio je kada se polunag pojavio na ljetnjim Igrama u Riju, a sada je stigao i do zimskih - ponovo sa istim stajlingom. Prije dvije godine u tekvondou, sada u kros kantriju.

Igre su spektakularno otvorene: Olimpijski stadion i plamen u pozadini

je je koštalo oko 100 miliona dolara, biti srušeno nakon Olimpijskih i Paraolimpijskih igara.

Tokom Ceremonije svečanog otvaranja bilo je izuzetno hladno, a inače predviđa se da će ove Igre biti najhladnije u istoriji, jer će se temperatura prema prognozama kretati od plus šest do minus 25 stepeni Celzijusa.

Južna Koreja će tako poslije tačno 30 godina ponovo odisati duhom olimpizma, pošto je ova zemlja 1988. bila domaćin ljetnjih Igara.

Već danas (subota) oko podne po našem vremenu biće podijeljene i prve medalje u biatlonu i ski-skokovima, a od naših sportista prva će na stazu “barjaktarka” Jelena Vujičić, koja će u ponedjeljak nastupiti u veleslalomu. Uz nju našu zemlju u Pjongčangu predstavljaju Marija Bulatović u nordijskom skijanju i Eldar Salihović u alpskom skijanju.

K.B.

77

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 2. 2018.

61

sport

odsto ulaZniCa na Zoi je već Prodato - od ukuPno 826.000 mjesta Za 13 lokaCija na kojima će se održavati takmičenja

2 hiljade ljudi je učestvovalo u Ceremoniji svečanog otvaranja Zoi

13 milijardi dolara je Pjongčang uložio u organiZaCiju Zoi

Itana Grbić na nedavnom meču sa Vardarom u Regionalnoj ligi

Liga šampiona, Budućnost u 3. koLu gLavne runde gost vardara

Kako u gostima protiv neporažene mašinerije

Možda će se u maju razići, ali do tada će od njih drhtati Evropa. Dame iz Vardara ove sezone igraju najbolji rukomet, bez poraza su u Ligi šampiona i bez sumnje prvi favorit. Upravo protiv takve mašinerije danas (subota, 15.00h) će igrati mladi tim Budućnosti - i to u gostima, gdje ove sezone nije bio ni blizu pobjede.

Ipak, tim iz dvorane “Jane Sandanski” dobro je poznat Draganu Adžiću i njegovim djevojkama, pa je sigurno da će se u Skoplju igrati dobar meč.

“Vardar je apsolutni favorit i po mom mišljenju prvi favorit za osvajanje ti-

VARDAR - BUDUĆNOST SKOPLJE - Dvorana “Jane Sandanski”. Kapacitet: 6.500. Sudije: V. Kijauskaite i A. Zaliene (Litvanija).

Početak: Subota, 15.00h

GRUPA 2

Subota Vardar - Budućnost FTC - Bitighajm Nedjelja 14.00h Tiringer - Mec 1. Vardar 6 6 0 0 12 2. Mec 6 4 0 2 8 3. FTC 6 3 0 3 6 4. Budućnost 6 3 0 3 6 5. Bitighajm 6 1 0 5 2 6. Tiringer 6 1 0 5 2 15.00h 16.30h

tule”, jasan je Adžić.

Budućnost i Vardar sreli su se četiri puta ove sezone - tri puta u Regionalnoj ligi i jednom u prijateljskom meču.

“Puno su nam značile četiri prethodne utakmice sa Vardarom”, smatra Adžić. “Ovo nam je prva prava takmičarska, ali je problem što nismo kompletni, jer izostanak Eme Ramusović puno znači ovom mladom timu”.

Tu nije kraj problemima sa povredama...

“Prošle sedmice ni Tatjana Brnović nije mogla da trenira punim intenzitetom, nije ni ove, ali nas raduje ovaj susret i očekujemo da ćemo pokazati da rastemo”, dodao je Adžić.

Zbog svega trener Budućnosti dobro zna šta može da očekuje od svojih dama...

“Nismo kompletni da bismo mogli da očekujemo sjajno izdanje svih 60 minuta protiv tako jakog suparnika, ali očekujem da će ono doći do kraja sezone, uz ovakav rad i odnos djevojaka”, smatra Adžić”.

Bitno je da uspostavimo naš sistem i svedemo ih na što manji broj golova, kao i da budemo odgovorni u napadu i da se kvalitetno vraćamo. U tom slučaju je moguće igrati protiv Vardara”.

Trofejni trener i protiv moćnog Vardara već polako misli na mnogo bitnije duele u nastavku Lige šampiona...

“Prioritet protiv Vardara je što više kvalitetnih duela, kako bismo se spremili za ono što dolazi kasnije - duele sa FTC-om i Tiringerom”.

Ima li takav Vardar slabih mjesta u timu?

“Nema, to je vrhunski tim, pokriven izuzetno na svim pozicijama”, jasan je

8 mečeva odigrao je vardar ove seZone u lŠ svaki je rijeŠio u svoju korist. Protiv Budućnosti je igrao četiri Puta, a slavio je tri Puta regionalnoj liga, dok je Poražen u Prijateljskom meču Adžić. “Ima najbolji tandem golmanki u Evropi, odlična krila, na crti je sa Draganom Cvijić dobio kvalitet više i ofanzivno i odbrambeno, a o bekovima ne bi trebalo ni trošiti riječi”, zaključio je Adžić.

K.B.

62

sport

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 2. 2018.

ERSTE LIGA

Lovćen u Rožajama

Popović Crnogorska Erste liga će ovog vikenda ispisati 12. stranicu, a u centru pažnje je okršaj u Rožajama. Ibar na Bandžovom brdu dočekuje Lovćen koji je bio slobodan u prošlom kolu (17h).

Rožajci su ponovo promijenili trenera, ali to nije dobro uticalo na igrače koji su izgubili od Baškimija u Balkanskoj ligi. Ulcinj, koji je lider zbog utakmice manje Cetinjana, će u gostima igrati protiv Jedinstva i pokušaće da nastave sa sjajnim nizom pobjeda. Sutjeska će takođe igrati van Nikšića, ovog puta protiv Primorja u Herceg Novom.

A.K.

ERSTE LIGA, 12. KOLO Subota 17.00h Danilovgrad - S. centar 17.00h Ibar - Lovćen 18.00h Jedinstvo - Ulcinj Nedjelja 18.00h Primorje - Sutjeska Teodo slobodan 1. Ulcinj 2. Sutjeska 3. Teodo 4. Lovćen 5. Ibar 6. Jedinstvo 7. Danilovgrad 8. Primorje 9. S. centar

10 10 10 9 10 10 9 10 10

8 8 7 8 4 3 3 2 1

2 2 3 1 6 7 6 8 9

18 18 17 17 14 13 12 12 11

SPISAK SLOVENIjE

Bez glavnih zvijezda

Našli su se na preliminarnom spisku, ali se znalo da će teško biti u sastavu. Selektor košarkaške reprezentacije Slovenije Rade Trifunović saopštio je imena igrača na koje računa za okršaje protiv Crne Gore i Bjelorusije u drugom kvalifikacionom prozoru. Na spisku nema prvih zvijezda Luke Dončića, Zorana Dragića i Entonija Rendolfa.

SPISAK: Jaka Blažič, Vlatko Čančar, Žiga Dimec, Gregor Hrovat, Miha Lapornik, Blaž Mahkovič, Klemen Prepelič, Matic Rebec, Luka Rupnik, Žan Mark Sisko, Gašper Vidmar, Saša Zagorac, Edo Murić i Luka Vončina. A.K.

KOŠARKAŠICE CRNE GORE VEČERAS (19h, RTCG 2) dOČEKuju SLOVAČKu

Olakšavajuća okolnost je što igramo na svom terenu ⌦ Alen Kasmić Konačno je došlo vrijeme za prvi od dva meča za koja su se pripremale proteklu sedmicu - košarkašice Crne Gore večeras (19h, RTCG 2) dočekuju Slovačku u trećem kolu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo koje je na programu 2019. godine. Selektor Roberto Injiges je prvih dana priprema imao problema zbog sitnih povreda Kristine Raković i Snežanu Aleksić, dok su Jelena Dubljević i Glori Džonson odradile dva treninga sa ostatkom ekipe. Međutim, sve će biti zdrave i spremne za ostvarenje cilja u ovom drugom kvalifikacionom prozoru - savladati Slovačku i Island (srije-

Jelena Dubljević Cilj je da zabilježimo dvije pobjede. A, veliki plus je što ćemo biti na domaćem terenu u oba meča. Najbitnije je zabilježiti trijumfe i tako se naći korak bliže Evropskom prvenstvu

da) i osigurati plasman na Eurobasket.

“Ovaj sistem takmičenja je težak za sve ekipe.

Najveći problem je što nijesmo imali dovoljno vremena da se pripremimo zajedno, kao što je to bio

56

poena postigla je jelena Dubljević u Dva meča kvalifikacija protiv islanDa (30) i bosne i Hercegovine (26)

slučaj u novembru”, rekla je Jelena Dubljević - vođa neke nove Crne Gore. “Cilj je da zabilježimo dvije pobjede. A, veliki plus je što ćemo biti na domaćem terenu u oba meča. Najbitnije je zabilježiti trijumfe i tako se naći korak bliže Evropskom prvenstvu.”

Nakon dva odigrana kola “crvene” imaju skor 2-0, Slovačka i Bosna i Hercegovina 1-1, a Island 0-2.

Slovakinje su na otvaranju kvalifikacija izgubile od Bosne u Sarajevu, dok su na svom terenu ubjedljivo savladale Island.

Iskusna košarkašica se u najavi meča dotakla i uporedila ovu i prošlu generaciju košarkaške reprezentacije.

“Tada su djevojke koje su dolazile poput mene već igrale u jakoj ligi, okušale se i u Evroligi. Postoji kvalitet i sada naravno, ali njihov nivo, način i odnos prema treningu mora isto da se podigne, akcije od deset dana ne mogu promijeniti njihovu ni sudbinu crnogorske košarke”, rekla je Dubljević.

GRUPA A 1. kolo Island – Crna Gora 62:84 2. kolo Crna Gora – BiH 76:55 10. februar Crna Gora - Slovačka 14. februar Crna Gora - Island 17. novembar BiH – Crna Gora 21. novembar Slovačka – Crna Gora 1. Crna Gora 2. BiH 3. Slovačka 4. Island

2 2 2 2

2 1 1 0

0 1 1 2

4 3 3 2

Upravo zbog toga Jelena je imala poruku za mlađe saigračice.

“Svaka mora individualno da razmišlja o svojoj karijeri, da realno uvidi šta radi dobro šta radi loše, da bi se to na kraju sklopilo i da crnogorska ženska košarka napreduje. Savez ima strašan plan, okupljanja tokom ljeta, akcije u maju i to je veliki plus, ali svaka djevojka mora da prelomi šta želi od karijere”, poentirala je Jelena Dubljević.

Foto: ABA liga

Radoje Vujošević u duelu sa Andrijom Stipanovićem na prvom ovosezonskom meču u Zagrebu

MORNAR pROTIV CeDeVITe (17h, RTCG 2)

Umor nas stiže, ali...

7

vezanih pobjeda u aba ligi upisali su košarkaši Mornara

BUDUĆNOST VOLI SJUTRA (19h, RTCG 2) čekA OTpISANI MZT

Ovaj meč kao i svaki drugi Porazom od prethodnom kolu od Cedevite u Zagrebu prepustili su prvo mjesto Crvenoj zvezdi i sada će ga teško vratiti, ali do kraja su ostala tri meča koja će iskoristiti da se pripreme za polufinale i eventualno iskoriste kiks “crveno-bijelih”.

Budućnost Voli sjutra (nedjelja, 19h, RTCG 2) dočekuje odavno otpisani MZT u meču koji ne dolazi u najbolje periodu za crnogorskog šampiona. Aleksandar Džikić ima mnogo problema sa povredama igrača. Gotovo svakog momenta neko je van stroja, Filip Barović je u “autu” skoro do kraja sezone, a sitnije povrede remete treninge i pripreme za utakmice...

Rezultatski nebitan meč protiv Cedevite u srijedu je dobro došao da se glavni igrači što više odmore i da Džastin Dolmen dobije više prostora.

“Pripremamo se kao za svaki drugi meč. Situacija jeste teška, ali se moramo izboriti sa njom kao i sva-

ABA LIGA, 20. KOLO 17.00h 19.00h 21.00h

Subota Mornar - Cedevita Mega Bemax - FMP Olimpija - Partizan

17.00h 19.00h

Nedjelja Cibona - Igokea Budućnost - MZT

18.00h

Ponedjeljak C. zvezda - Zadar

1. C. zvezda 2. Budućnost 3. Cedevita 4. Mornar 5. Partizan 6. FMP 7. Zadar 8. Olimpija 9. Igokea 10. M.Bemax 11. Cibona 12. MZT

možda, ne pružaju koliko se od njih očekuje. Ne treba se zaboraviti ni to da su ekipa sa najvećim budžetom u ligi”, jasan je iskusni stručnjak.

Nakon ovog kola u regionalnom takmičenju slijedi pauza zbog takmičenja u kupovima, ali i obaveza reprezentacija u kvalifikacijama. Iskusnom stručnjaku i njegovim saradnicima će dobro doći kako bi odmorili igrače i spremili ih za polufinalnu seriju, vjerovatno protiv Crvene zvezde...

“Mi imamo skraćenu rotaciju, umor nas stiže, ali sam uvjeren da ćemo dati sve od sebe, kao i na svim ostalim utakmicama. Za ovaj duel neophodna nam je pomoć publike, koja može da nas podigne i nosi do novog uspjeha”, poentirao je Mihailo Pavićević.

A.K.

će ispraviti loš utisak iz Minska, kao i mi”, rekao je Zdovc i nastavio. “Sigurno ćemo morati odigrati puno bolju odbranu, Mornar je ofanzivna ekipa, i zadržati koncentraciju i mirnu glavu jer je prisutno dosta nervoze. Nadam se da ćemo odigrati kvalitetnu utakmicu, kao što smo odigrali prošli naš meč protiv Mornara (pobjeda u Zagrebu 99:74).”

16 15 14 12 10 9 9 7 7 6 6 3

3 4 5 7 9 10 10 12 12 13 13 16

35 34 33 31 29 28 28 26 26 25 25 22

kog puta. Rivale ne može birati, a ovaj duel je isti kao svaki prethodni”, raportirao nam je pomoćni trener Igor Đaletić.

“Plavi” će narednog vikenda biti domaćin Kupa Crne Gore, ali o tome se uopšte ne razmišlja u redovima našeg najboljeg kluba.

Petar Popović na prvom meču protiv MZT-a u Skoplju

Pokušaće ispraviti igru iz Minska Cedevita je u srijedu doživjela ubjedljiv poraz od Budućnosti u Podgorici u šestom kolu Top 16 faze Evrokupa. Istina, taj meč nije imao nikakav rezultatski značaj za obje ekipe, ali ekipa koju sa klupe vodi Jure Zdovc želi da ispravi utisak.

“Mornar igra jako dobro, vezali su sedam pobjeda. I oni su izgubili zadnju utakmicu i pokuša-

19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19

“Zbog povreda i cijele situacije ne smijemo razmišljati o njemu. Nemamo prostora da razmišljamo dva koraka unaprijed. Idemo polako - prvo MZT, pa Kup...”, jasan je Đaletić.

Aleksa Ilić, koji ima problema sa skočnim zglobom, jedini je pod znakom pitanja za ovaj meč, dok bi ostali trebalo da budu u sastavu protiv makedonskog predstavnika (Budućnost dobila prvi meč 93:71) koji je posljednji na tabeli sa učinkom od tri pobjede i 16 poraza.

“Nije lako, većina igrača pod tabletama i injekcijama dolazi na trening. Ali, borimo se”, istakao je Đaletić i još jednom se osvrnuo na situaciju oko Barovića. “Kao i svi mi, tu je za ekipu i bori se da ostvarimo što bolje rezultate. Veliki je borac, trudi se, ali sada mora pauzirati. O eventualnom povratku ništa ne znamo, tek treba se da napravi plan za nastavak oporavka”, poentirao je Igor Đaletić.

A.K.

Foto: ABA liga

Paklen ritam u kojem su već dva mjeseca polako uzima maha, umor se pojavljuje kod igrača što je i očekivano, ali moraju sačuvati ono što su stekli sjajnim partijama. Košarkaši Mornara danas (17h, RTCG 2) dočekuju Cedevitu u 20. rundi ABA lige. Iza izabranika Mihaila Pavićevića je nevjerovatno naporno putovanje u Minsk i nazad gdje su ubjedljivo izgubili od Cmokija. Međutim, ispostavilo se da je taj meč bio nebitan, jer su naknadno prošli u Top 16 fazu Fiba Evropa kupa zbog odustajanja dva kluba iz Lige šampiona. Ali, prije gostovanja u Bjelorusiji Barani su pobjedom protiv Igokee nastavili pobjedničku seriju i što je još važnije - napravili možda i odlučujući korak ka plej-ofu.

“Ne znam u kakvom stanju ćemo dočekati ovaj meč. Evidentan je ozbiljan zamor kod igrača. Srećom odrazio se na nebitnu utakmicu protiv Cmokija, a ne na veoma važnu sa Igokeom. Vidjećemo koliko možemo da se oporavimo od napornog puta do Minska i nazad”, rekao je Pavićević.

U prvom ovosezonskom duelu ekipa iz lučkog grada je doživjela ubjedljiv poraz u Zagrebu, dok su prošle sezone izgubili oba meča.

“Cedevita je ekipa sastavljena od odličnih igrača koji,

63

sport

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 2. 2018.

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna ŠofrANAc, glavni i odgovorni urednik, Goran PoPoVIĆ, zamjenik gl. i odg. urednika Izdavač: Dnevne novine d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

(desk@dnovine.me)

Vikend izdanje: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me) Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Željko VUKMIROVIĆ (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Vedran ILIĆ (foto@dnovine.me)

redakcija@dnovine.me

SPORTSKI EKRAN PRIPREMIO: Uroš Radulović

SUBOTA

RTCG 1 15:00h

Vardar – Budućnost, rukomet

RTCG 2 12:10h 13:25h 02:55h

ZOI bijatlon (ž) ZOI ski skokovi ZOI skijanje spust

ARENASPORT 1

00:00h

● NE PROPUSTITE

fudbal Bruklin – Nju Orleans, košarka

SPORTKLUB 2 14:00h Genčlebirligi – Trabzon, fudbal 16:00h Bristol siti – Sanderlend, fudbal 18:00h Rusija – Kazahstan, futsal (za 3. mjesto) 20:45h Portugal – Španija, futsal (finale)

13:15h Istanbul – Trabzon, košarka 15:00h Darušafaka – Ušak, košarka 17:00h Džudo 19:45h Sparta – PSV, fudbal 21:30h Portimonense – Benfika, fudbal

ARENASPORT 2

SPORTKLUB 4

R. Irska – Italija, ragbi Engleska – Vels, ragbi Ludvigšafen – Fuhse Berlin, rukomet

ARENASPORT 3 09:50h 15:00h 17:00h 20:00h 22:00h

Melburn siti – Sidnej, fudbal Rijeka – Istra, fudbal Osijek – Dinamo, fudbal Anže – Monako, fudbal Mirasol – Palmeiras, fudbal

13:30h Šefild junajted – Lids, fudbal 18:15h Galatasaraj – Karšijaka, košarka 20:30h Peruđa – Lube, odbojka (m)

Sofija Open, tenis Tuluz – PSŽ, fudbal Napoli – Lacio, fudbal

ARENASPORT 5 18:00h 19:30h

Barselona – Vardar, rukomet Feroviaria – Santos, fudbal

13:15h 18:45h

20:00h

Almerija – Osasuna, fudbal

08:05h 11:00h 12:05h 13:25h 13:40h 01:40h 03:00h

ZOI, skijaško trčanje (ž) ZOI, sankanje (m) ZOI, bijatlon (ž) ZOI, brzo klizanje (m) ZOI, ski skokovi (m) ZOI, snoubord (m) ZOI, alpsko skijanje (m)

(RTCG 1, 15:00h) Mogu li „plave dame“ do iznenađeja protiv nepobjedivih Makedonki?

RTCG 2 07:55h 12:10h 17:05h 02:10h 03:55h 05:40h

EUROSPORT

EUROSPORT 2 08:30h 13:00h 15:30h 18:30h

● NE PROPUSTITE

Vardar Budućnost

Seltik – Patrik, fudbal Bur – Asvel, košarka

SPORTKLUB 6

SPORTKLUB 1 11:00h Banvit – Bujukčekmeče, košarka 13:30h Totenhem – Arsenal, fudbal 16:15h Malaga – Atletiko Madrid, fudbal 18:30h Mančester siti – Lester, fudbal 20:45h Real Madrid – Real Sosijedad,

NEDJELJA

SPORTKLUB 5

ARENASPORT 4 13:00h 17:00h 20:45h

(SPORTKLUB 1, 21:30h) Derbi Istoka u NBA-u.

Fenomenalan meč za kraj vikenda.

SPORTKLUB 3

15:00h SPAL – Milan, fudbal 17:00h Mornar – Cedevita, košarka 19:00h Mega Bemaks – FMP, košarka 21:00h Olimpija – Partizan NIS, košarka 01:30h Independijente – San Lorenco, fudbal

15:15h 17:45h 20:30h

Boston Klivlend

Japan – Švedska, hokej (ž) Švajcarska – Koreja, hokej (ž) B. Dortmund – Hamburger, fudbal Bajern Minhen – Šalke, fudbal

ZOI brzo klizanje ZOI bijatlon ZOI brzo klizanje ZOI veleslalom prva trka ZOI umjetničko klizanje ZOI veleslalom druga trka

ARENASPORT 1 13:00h 15:00h 17:00h 19:00h 21:00h

Dinamo Pančevo – Meškov Brest, rukomet Strazbur – Troa, fudbal Cibona – Igokea, košarka Budućnost – MZT, košarka Lion – Ren, fudbal

ARENASPORT 2 14:00h Tiringer – Mec, rukomet (ž) 16:00h Škotska – Francuska, ragbi 18:00h Standard – Muskron, fudbal 21:00h Njujork rendžeri – Vinipeg, hokej

ARENASPORT 3 12:30h 15:00h 17:00h 19:00h

Sasuolo – Kaljari, fudbal Cibalia – Hajduk, fudbal Nant – Lil, fudbal Flensburg – Kjelce, rukomet

ARENASPORT 4 12:30h Barselona – Bilbao, košarka 15:00h Inter – Bolonja, fudbal 17:00h RNL – PIK Seged, rukomet 18:30h Real Madrid – Tenerife, košarka 20:45h Roma – Benevento, fudal 23:15hBoka Juniors – Temperlei, fudbal

ARENASPORT 5 14:30h 16:00h

17:30h 19:00h 21:30h

SPORTKLUB 2 11:00h 13:00h 16:15h 20:45h

13:00h Aston Vila – Birmingem, fudbal 15:15h Njukasl – Mančester junajted,

Bešiktaš – Tofaš, košarka Hadersfild – Bornmut, fudbal Barselona – Hetafe, fudbal Valensija – Levante, fudbal

SPORTKLUB 3 10:00h 12:00h 15:00h 20:00h

Astana – Zenit, košarka Sevilja – Đirona, fudbal Sakarja – Giresun, košarka Tenerife – Kordoba, fudbal

SPORTKLUB 4 13:15h 15:30h 17:30h

Gazijantep – Fenerbahče, košarka Air – Rendžers, fudbal Efes – Eskišehir, košarka

SPORTKLUB 5 17:00h Basakšehir – Fenerbahče, fudbal

SPORTKLUB 6 17:00h

Šaves – Porto, fudbal

EUROSPORT 07:15h 09:05h 12:05h 13:45h 01:40h 03:00h

V. Beveren – Klub Briž, fudbal Sofija open, tenis (finale)

SPORTKLUB 1

fudbal Sautempton – Liverpul, fudbal Sporting – Feirense, fudbal Boston – Klivlend, košarka

ZOI, skijaško trčanje (m) ZOI, brzo klizanje (m) ZOI, bijatlon (m) ZOI, sankanje (m) ZOI, alpsko skijanje (ž) ZOI, snoubord (ž)

EUROSPORT 2 08:30h 13:00h 15:30h 18:00h

Finska – SAD, hokej (ž) Kanada – Rusija, hokej (ž) Štutgart – B. Menhengladbah Verder – Volfsburg, fudbal