Izdanje 26. novembar 2013.

BROJ DANA

ce 30 nt i

72,8

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

UTORAK, 26. 11. 2013. BROJ 698/ GODINA III

miliona eura mesa i mesnih prerađevina uvezla je Crna Gora za deset mjeseci ove godine, pokazuju podaci Monstata

ODLUKA MINISTRA ● 11

Policiji zabranjen nekontrolisani pristup ličnim podacima građana MINISTARSTVO ZDRAVLJA NAJAVLJUJE KADROVSKU I ● 9 TEHNIČKU REORGANIZACIJU SVIH MEDICINSKIH USTANOVA

Radunović sprema otkaze

● Sindikat predviđa broj otpuštenih

● Ministar za DN najavio osnivanje osam

zdravstvenih centara

● Osmišljen način smanjenja višemilionskih putnih troškova pacijenata

BERANE ● 10

Zapaljena auta bivšeg načelnika policije

PODGORICA ● 19

AMBASADORI ● 4

Vlahović za Afriku, Mišurović za Ukrajinu Vlahović

INICIJATIVA ● 3

Radnici traže svoje mjesto u crnogorskom parlamentu

ZEMLJOTRES ● 14

Grad kratkog pamćenja Plafon umalo pao

na đake u Međurječju

Dragan Lajović

POSTHUMNO ● 7

Genije od kojeg će učiti i nove generacije LIGA ŠAMPIONA ● 32

A

rhitekta Ljubo Dušanov Stjepčević, govoreći o Podgorici nekad i sad, veliki je zagovornik očuvanja starih građevina koje svjedoče o razvo-

ju pojedinog razdoblja grada. Za DN on govori o tome da čak i one građevine koje nemaju dugu istoriju, već ona seže unazad 50 ili sto godina imaju svoje mjesto u priči jednog grada i vrijedi ih sačuvati. Ovakav odnos pre-

RUKOMET ● 26-27

ma kulturnoj i istorijskoj baštini pogotovo ima svoje opravdanje kada je riječ o gradovima koji su usljed ratova, kao što je slučaj sa Podgoricom, ili usljed prirodnih katastrofa izgubili veliki dio prepoznatljivih građevina.

ŽENA MODA ● 33

Mijatović Šta obući Borusija se vadi protiv sadaddas asdglavna faca na kišni u Skoplju dan Napolija

Tema dana

UTORAK, 26.11.2013.

Foto: Milovan Danilović

EDITORIJAL

2

MILI PRELEVIĆ urednik

PROBLEM ĐUKANOVIĆ

Svjedoci smo svakodnevnih pokušaja opozicije da pronađe način za preuzimanje vlasti u Crnoj Gori. Za sada, jedino je bilo uspješno određivanje najveće prepreke, a to je Milo Đukanović. Posljednji lokalni izbori su samo potvrdili staru tezu - da je on politički najopasniji kada ostane sam. “Problem Đukanović” više od dvije decenije muči one koji žele da ga uklone sa vlasti, a oni koji prizivaju vanredne parlamentarne izbore u Crnoj Gori, zbog toga, moraju sebi postaviti nekoliko pitanja. Jedno od njih je da li će Đukanović učestvovati na narednim izborima. Da li će Đukanović biti nosilac liste? Da li on u rukama ima ogromnu količinu moći? Da li su mu građani dali legitimitet za tu moć? Odgovor na sva ova pitanja je DA. I tu dolazimo do pitanja šta da radi Socijaldemokratska partija. I ona mora nekom da kaže DA. SDP uredno, u posljednje vrijeme, ostvaruje svoje ciljeve, uspješno sarađujući i sa koalicionim partnerom, ali i sa opozicijom. To, prije svega, u konfuziju dovodi opoziciju, koja očekuje da SDP definitivno okrene leđa DPS-u, ali se to nikako ne dešava. Razlog je jednostavan.

Rast rejtinga kod birača imaju samo vladajuće partije. SDP raste, ali ne rastu opozicione partije. Da su i one podigle svoj rejting, moćni pobjednik svih izbora Milo Đukanović bi morao da se zamisli i napravi drugu strategiju. Ovako, koliko je, trenutno, dobra pozicija SDP-a, toliko je dugoročno loša. U ovoj partiji već sada moraju da razmišljaju da li da “dodaju gas” i samostalnim nastupima, kritikujući DPS, jačaju svoju poziciju, ili da “povuku ručnu” i priklone se snažnijem bratu. Rast SDP-a bez rasta ostale opozicije nema svrhe i neće dovesti do promjena na političkoj sceni. “Problem Đukanović” postaje nerješiva enigma za sve njegove oponente, pa i za one koji nekada jesu, a nekada nijesu protiv njega. Istini za volju, nije dobro da vlast u jednoj državi vrši jedna partija, i valjalo bi da ona oslabi, ali šta je - tu je.

Opozicija je ta koja mora da “doda gas”, a to nije nikako lako. Breme promjena u Đukanovićevskoj Crnoj Gori teško da može podnijeti jedna partija, pa makar ona bila i u vladajućoj koaliciji. Konfuzija ostaje, neriješenih problema i previše, neprirodne koalicije građani ne podržavaju... Daleko su promjene, a naročito kada se uzme u obzir da se legitimna vlast samo na izborima osvaja.

I tako - kada je politički život u pitanju, od dvije nepoznate - ko je vlast, a ko opozicija, Crna Gora je riješila jednu - vlast je Milo Đukanović. Druga nepoznata je još uvijek nepoznata i to zahvaljujući Socijaldemokratskoj partiji.

Meteo 06:44 16:16

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Đilas juče sa kolegama ispred upravne zgrade

REVOLT

Rudari danas blokiraju imovinu nikšićkih Boksita Sindikat traži da svi radnici budu vraćeni na posao, a ne samo dio Iako su za juče najavili protest ispred upravne zgrade, radnici nikšićkih Rudnika boksita nijesu došli na zakazano okupljanje, već su kasnije novinarima saopštili da su okupljanje odgodili za danas. Naime, kako su kazali iz Sindikata radnika, oni će danas blokirati imovinu preduzeća zahtijevajući da svi budu angažovani na radnim mjestima. Predsjednik Sindikata radnika Ilija Đilas kazao je da je radnicima stečajni upravnik Veljko Rakočević kazao da isključivo poštuje zakonske procedure te da odluka o angažovanju svih radnika nije u njegovoj nadležnosti.

“Stečajni upravnik nije precizirao koliko bi radnika moglo biti ponovo uposleno, već je kazao da se obratimo na adrese nadležnih u državi.

Ne prihvatamo da na posao bude vraćen jedan broj radnika, već tražimo povratak svih i počinjemo blokadu cjelokupne imovine, uključujući i otprem rude”, rekao je Đilas.

On je dodao da radnici zahtijevaju samo da se ista procedura primijeni kao i u Željezari i Kombinatu aluminijuma.

Stečajni upravnik Veljko Rakočević kazao je novinarima da je zahtjev radnika da ponovo svi budu angažovani na svojim radnim mjestima nerealan. Iako nije optimista da će svi radnici biti uposleni, Rakočević je optimista da će proizvodnja u Rudnicima biti nastavljena. Kako je kazao stečajni upravnik, postoji

Alumina želi da Rudnici nastave da rade Kompanija Alumina iz Zvornika ima veliki interes da nikšićki Rudnici boksita, nakon uvođenja stečaja, nastave da rade, s obzirom na značajne potrebe za rudom koje ima ta fabrika, saopštili su njeni predstavnici. Predsjednik Upravnog odbora Alumine Mile Matić rekao je da je boksit iz Nikšića veoma bitan za proizvodni proces zvorničke fabrike.

“Imamo poslovni aranžman koji obezbjeđuje uzajamno uspješnu poslovnu saradnju kompanije Alumina i Rudnika boksita”, kazao je Matić, prenosi agencija Mina-biznis.

Prema njegovim riječima, od septembra ove godine iz Nikšića je počela da se doprema ruda boksita za potrebe zvorničke fabrike.

“Riječ je o 150.000 tona na godišnjem nivou, s perspektivom da te količine budu i uvećane”, dodao je Matić. interesovanje za sklapanje tehničko-poslovne saradnje, te da nadležni u državi čine sve da se to pitanje riješi na što bolji način. Rakočević je kazao i da je spreman da razgovara sa mađarskim kupcem rude, sa kojima su Rudnici ranije potpisali ugovor o prodaji boksita, ali je napomenuo da ne može da garan-

U menadžmentu zvorničke kompanije očekuju da će nadležni u Nikšiću i zvaničnici crnogorske Vlade obezbijediti uslove da Rudnici boksita nastave eksploataciju crvene rude.

“Samo u naredne tri godine Alumina treba da preradi oko 450.000 tona nikšićkog boksita, što je najbolja preporuka za njihov dalji rad”, navodi se u saopštenju.

Iz Alumine su poručili da im je stalo da se u Rudnicima boksita nastavi nesmetani proces proizvodnje.

“Prekid u isporukama rude prema Alumini ugrozio bi ugovorene obaveze po tom poslovnom aranžmanu i usložio poslovne planove, pri čemu bi bili primorani da se na drugi način snalazimo za obezbjeđenje potrebnih količina rude za rad fabrike”, navodi se u saopštenju. tuje da će ispoštovati sve dogovoreno zbog radnika koji su i prošle subote odbili da vrše utovar rude koja je prodata i već plaćena.

Podgorički Privredni sud uveo prošle sedmice stečaj u Rudnike boksita na zahtjev Crnogorske komercijalne banke (CKB), zbog duga od 1,59 miliona eura.

M.R.

ZBOG NEISPLAĆENIH ZARADA

Generalni štrajk u Metalcu Crna Gora

JADRAN:

More talasasto do jače talasasto. Vjetar umjeren do veoma jak, sjevernih smjerova.

Temperatura vode na otvorenom moru oko 18 stepeni.

DANAS

Danas

min oC max oC Grad Podgorica 4 6 Ulcinj 3 7 Bar 5 9 Budva 4 8 Herceg Novi 3 8 Nikšić -1 1 Kolašin -5 -3 Žabljak -10 -7 Pljevlja -4 -2 Bijelo Polje -3 0

U većini kontinentalnih predjela snijeg, a na primorju uglavnom kiša.

SJUTRA

Sjutra min oC max oC

2 1 4 3 2 -4 -8 -11 -7 -8

7 8 11 10 10 3 0 -6 -2 -1

Na jugu uglavnom suvo, a na sjeveru povremeno snijeg. Umjeren do pojačan sjeverni i sjeveroistočni vjetar.

Radnici nikšićkog Metalca, stupuli su juče u generalni štrajk zbog neriješenog pravnog statusa, neisplaćenih zarada, nepovezanog radnog staža, neuplaćenih doprinosa i obustave proizvodnje. “Želimo da upoznamo javnost šta se ovdje dešava. Već godinu nemamo nikakav ozbiljan posao, materijalno smo ugroženi, a posljednju platu smo dobili prije dva mjeseca i to za maj”, kazao je predsjednik štrajkačkog odbora Spasoje Jakić.

Radnici ne vjeruju da će se situacija u preduzeću promijeniti, zbog čega su na zboru prije deset dana od direktora Nikole Furundžića zatražili da im za sedam dana ispuni zahtjeve.

“Potvrdio je da su naši zahtjevi opravdani, ali ni nakon isteka roka nijesmo dobili ni nagovještaj da će biti pomaka”, istakao je Jakić.

Dok im se ne ispune zahtjevi radnici su odlučili da se svakodnevno okupljaju u fabrici. O svojim zahtjevima radnici su obavjestili i ministarstva rada i socijalnog staranja, kao i ekonomije i lokalnu upravu. Jakić je kazao da nije ni riješen pravni status, jer je nakon likvidacije Metalca Montavar formirana nova firma Metalna Montavar Inženjering, nakon čega su svi radnici ostali bez posla. On naglaša da je dio radnika prebačen u novo preduzeće, a 29 otpušteno uz otpremnine.

“U Metalcu Montavar sada se kao uposleno vodi četvoro radnika, dok je preostalih 104 u novoformiranoj Metalni Montavar Inženjering, koja nema nikakve imovine”, rekao je Jakšić.

Na pitanje novinara gdje je državna pomoć u vidu garancija od milion i po eura koje je Vlada obezbije-

dila u aprilu, Jakić je kazao da im je direktor saopštio da je “namjenski iskorišćena”. Naime, radi se o novcu datom Metalcu na osnovu plana za restruktuiranje za namirenje dugova prema bankama da bi se skinula hipoteka sa većeg dijela imovine firme, pokrenula proizvodnja u novoosnovanoj firmi i isplatila prva rata otpremnina za 29 otpuštenih radnika.

Vlasnik Metalca je Goran Mladenović iz Slovenije koji je fabriku kupio u stečaju 2004. godine za 450.000 eura. On je prošle godine počeo dobrovoljnu likvidaciju firme tvrdeći da ne može poslovati zbog duga od oko tri miliona eura i nemogućnosti rada u Crnoj Gori. Početkom prošle godine pod okriljem Metalca osnovao je drugu firmu Metalna Montavar Inženjering i uposlio 104 radnika.

M.R.

Tema dana

UTORAK, 26.11.2013.

Radnici hoće u Skupštinu INICIJATIVA

Mili Prelević

S

avez samostalnih sindikata Crne Gore pokrenuće inicijativu za obezbjeđivanje instituta slobodne stolice u Skupštini Crne Gore, odnosno stalnih mjesta u parlamentu za predstavnike ove radničke organizacije. Ovu informaciju Dnevnim novinama je potvrdio i generalni sekretar Saveza samostalnih sindikata Marko Nikčević.

Prvi čovjek SSSCG ističe da ova značajna radnička organizacija po svaku cijenu mora da se oslobodi političkih pritisaka i djeluje isključivo u korist njenih članova.

“Svi su nas svojatali. I vlast i opozicija. To moramo prekinuti, a jedan od demokratskih načina je da obezbijedimo radnicima mjesto u Skupštini. Ovih dana intenzivno radimo na tome i tražimo zakonski put kako bismo došli do cilja. Često smo bili u prilici da razgovaramo sa mnogim institucijama kako bismo postigli svoje ciljeve, a to se onda u javnosti gledalo kao da podliježemo političkim pritiscima kojih je uvijek bilo, što je normalno, i kojih će, vjerovatno, u budućnosti i biti”, kaže Nikčević.

Prvi sindikalac Crne Gore tvrdi da mu je jedan od prioritetnih zadataka da obezbijedi potpuno nezavisan rad Sindikata, jer je ova organizacija homogena samo kada su prava radnika u pitanju.

“Naši članovi su pripadnici ra-

znih političkih partija, vjera i nacija. Ali nas sve interesuje da ostvarimo prava radnika, zato ne smijemo dozvoliti nikakvu prisnost sa politikom. Mi treba da se bavimo isključivo sindikalnom politikom i svaki ad hok dogovori sa političarima dugoročno nam štete”, kaže on.

Nikčević ističe da će ulaskom radnika u Skupštinu svi dogovori i saradnja sa političkim partijama i institucijama, koji su neminovni, postati javni, i svi u Crnoj Gori će moći da znaju o čemu se radi. Očigledno da je Sindikat postao svjestan sopstvene političke snage i da želi da se nametne kao partner u političkom životu Crne Gore.

“Imamo veliki broj članova, i svi su oni birači. Ranije je bilo ideja o osnivanju neke radničke partije, ali i bliskije saradnje sa Vladom, kao u Grčkoj, na primjer. Odlučili smo se za neutralnu opciju, a to je ulazak u parlament i otvorenu i punu saradnju sa svim političkim faktorima. Nekada smo prinuđeni da sa-

rađujemo sa političarima. Do sada je to često krivo shvaćano, pa smo trošili ogromnu energiju i vrijeme da dokazujemo da nijesmo pali ni pod čiji uticaj. Radom u Skupštini toga više neće biti. Nećemo morati da lobiramo da bismo ostvarili svoja prava, već ćemo probleme iznositi javno, i tražiti rješenja zajedno sa svima koji ih mogu naći”, kaže Nikčević.

I saradnja sa NVO često je dovodila do nedoumica kod građana, tvrdi Nikčević, i podsjeća na bliskost nekih sindikata sa nevladinim sektorom koji je takođe, bez obzira da li su rezultati bili pozitivni ili ne, izazivao protivljenje dijela javnosti i sumnje u političku angažovanost.

3

Institut slobodne stolice Institut slobodne stolice nije nepoznat crnogorskoj javnosti. On se praktikuje u većini opština, kada sjednicama SO mogu prisustvovati, na primjer, predstavnici nevladinog sektora. U Sindikatu pozdravljaju i ovaj demokratski iskorak, ali smatraju da treba otići korak dalje.

Ideja je da slobodne stolice za radnike uvijek budu njihove i da predstavnici Sindikata učestvuju u radu svih sjednica s pravom da diskutuju, predlažu, pa čak i da učestvuju u radu skupštinskih odbora. Pošto se ova mjesta ne dobijaju na izborima, predstavnici radnika ne bi bili poslanici i ne bi mogli da učestvuju u odlučivanju, odnosno da glasaju. Najvjerovatnije da ne bi dobijali nikakvu naknadu za svoj rad u Skupštini i mogli bi da se stalno mijenjaju zavisno od tema koje su na dnevnom redu Skupštine.

Ako uspiju u svojoj namjeri, sindikalci će morati i da se potrude da obezbijede adekvatne kadrove za sopstveno predstavljanje u Skupštini. Zavisno od teme biće neophodan niz stručnjaka koji će moći da zastupaju interese radnika, bore se s “političkim vukovima”, ali i da poznaju materiju. Sve su to iskušenja koja treba prebroditi, ali je važno da je prvi korak već napravljen.

RADNA GRUPA

Još bez dogovora o načinu finansiranja političkih partija

Medojević

MEDOJEVIĆ NA TVITERU

Zapad hoće Đukanovića da zamijeni Krivokapićem

Predsjednik Pokreta za promjene i član Predsjedništva Demokratskog fronta Nebojša Medojević napisao je na svom Tviter nalogu da je predsjednik Socijaldemokratske partije i predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić kandidat Zapada za smjenu premijera Mila Đukanovića. Medojević je dodao da je Zapad imao pogrešnu procjenu da bi to mogao biti potpredsjednik Vlade Igor Lukšić.

“Zapad odavno traži kandidata u vlasti da smijeni Đukanovića. Pogrešno su igrali na Lukšića, a sada na Krivokapića. Za smjenu treba hrabrost”, napisao je Medojević.

Iz Demokratske partije socijalista nijesu htjeli da komentari-

šu ove navode Medojevića, dok je poslanik SDP Izet Bralić kazao da bi najbolje bilo da sačekamo da se predsjednik Skupštine vrati iz Amerike, pa da nakon toga komentarišemo koliko je realno da je lider SDP kandidat Zapada za smjenu premijera Đukanovića. Lider Pokreta za promjene je još napisao da Srpska pravoslavna crkva i Demokratska partija socijalista opet “mute nešto”.

“Mitroplit Amfilohije još nikad nije rekao nijednu riječ protiv Đukanovića, čiji režim je diskriminisao i progonio njegov narod. Vidimo da SPC i Amfilohije opet mute sa DPS-om i Milom”, napisao je Medojević.

A.O.

Još bez dogovora: Članovi Radne grupe iz DF-a Poslanik Demokrtaskog fronta Milutin Đukanović rekao je da Radna grupa za izgrađivanje povjerenja u izborni proces u okviru podgrupa radi na Zakonu o finanasiranju političkih partija i da još ništa nije dogovoreno.

“Juče je trebalo da bude održana sjednica podgrupe, ali nažalost bili su prisutni samo predstavnici DPS-a, Demokratskog

fronta i Bošnjačke stranke. Predstavnici drugih političkih partija nijesu mogli da dođu, pa će sjednica biti održana sjutra ili prekoskutra. Nastavlja se rad podgrupe o Zakonu o finansiranju političkih partija i još ništa nije dogovoreno”, rekao je Đukanović.

Radna grupa za izgrađivanje povjerenja u izborni proces 8. novembra usaglasila je uslovni nacrt zakona o izboru odborni-

ka i poslanika. Kako je tada saopšteno, radi se o političkom dogovoru, bez usaglašavanja završne odredbe kojima treba da bude precizirano kada će zakon početi da se primjenjuje. Za sada je dogovoreno da se od Ministartsva unutrašnjih poslova zatraži da pojasni kada će moći da obezbijedi sve tehničke i druge detalje u vezi sa elektronskom identifikacijom birača.

A.O.

4

Politika

UTORAK, 26.11.2013.

Danilović

AMBASADORI

Vlahović za Južnu Afriku, Mišurović za Ukrajinu U ovom trenutku iz Crne Gore se nerezidentno pokriva Jermenija, Ukrajina i Gruzija, a ambasador je Ljubomir Mišurović. Prema našim saznanjima, sasvim je izvjesno da će prvi šef diplomatije u nezavisnoj Crnoj Gori i prvi ambasador Crne Gore u Sjedinjenim Američkim Državama Miodrag Vlahović biti ambasador na nerezidentnoj osnovi u Južnoafričkoj Republici i Afričkoj Uniji.

Vlahović se tako u diplomatiju i Ministarstvo vanjskih poslova vraća tri godine nakon povratka sa ambasadorske funkcije u Vašingtonu.

U ovoj instituciji ističu da je u završnoj fazi i postupak imenovanja nerezidentnih ambasadora koji će iz Ministarstva vanjskih poslova zastupati naše interese u Španiji, Portugalu, Izraelu, Švedskoj, Danskoj, Finskoj i Norveškoj, Indiji, Tajlandu, Egiptu, Etopiji, Australiji, Saudijskoj Arabiji, Organizaciji islamske zajednice, Japanu, Republici Koreji i ASEANu. Iz principijelnih razloga Ministarstvo vanjskih poslova ne saopštava imena ambasadora dok ne dobiju agreman.

Zadatak nerezidentnih ambasadora je da iz države djeluju i rade na političkom, ekonomskom i kulturnom zbližavanju sa državom prijema. Ovakav vid diplomatskog zastupanja praksa je koja ima za cilj jačanje bilateralnih odnosa sa državama u kojima usljed finansijskih razloga nije moguće otvori diplomatsko konzularno predstavništvo. Na ovaj naćin se racionališu i smanjuju troškovi.

Inače, Crna Gora ima 25 diplomatsko-konzularnih predstavništava i to u Albaniji, Austriji, Belgiji, BiH, Francuskoj, Grčkoj, Hrvatskoj, Italiji, NR Kini, Makedoniji, Mađarskoj, Njemačkoj, Rusiji, SAD, Svetoj Stolici i SVMR, Srbiji, Sloveniji, Turskoj, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Bugarskoj, Rumuniji i na Kosovu.

Otvarena je ambasada u Argentini, koja će pokrivati i nerezidentno Brazil i Čile, i generalni konzulat u Minhenu.

DANILOVIĆ O INTEGRACIJAMA

NATO je oko nas, neće nas napasti Ambasador u Južnoafričkoj republici: Vlahović Crna Gora ima i šest misija pri međunarodnim organizacijama, kao i dva konzulata – u Frankfurtu i u Njujorku.

Crnogorski mediji su nedavno objavili da će naredne godine biti dosta promjena u crnogorskoj diplomatiji. U prvoj polovini iduće godine ističe mandat ambasadorima u Turskoj, Makedoniji, misiji UN u Njujorku, Italiji i Bosni i Hercegovini. U drugoj polovini godine moguće su i promjene ambasadara u Francuskoj, SAD, i Misiji UN u Ženevi.

Ambasadorima Crne Gore u Grčkoj i u Srbiji, Ivu Armenku i Igoru Jovoviću, ističe mandat krajem ove godine. Već u prvoj polovini iduće godine ističe mandat ambasadorima Crne Gore u Turskoj (Ramo Bralić), Makedoniji (Dušan Mrdović), u Misi-

ji UN u Njujorku (Milorad Šćepanović), u Italiji (Vojin Vlahović), i Bosni i Hercegovini (Dragan Đurović).

U drugoj polovini naredne godine moguće su i promjene ambasadora u Francuskoj (Irena Radović), SAD (Srđan Darmanović), i u Misiji UN u Ženevi (Ljubiša Perović). Do kraja godine imaćemo zamjenu ambasadora u Atini i u Beogradu. U prvoj polovini 2014. godinebiće to Turska, Makedonija, Misija UN u Njujorku, Italija, BiH, a u drugoj polovini godine Misija UN, Ženeva, Francuska, SAD, početkom 2015. godine Ujedinjeni Arapski Emirati (Aleksandar Eraković), Velika Britanija (Ljubiša Stanković), i Misija pri Savjetu Evrope u Stazburu (Ana Vukadinović), saopšteno je u MVPEI. Ml.Prelević

ALEKSANDAR PEJOVIĆ OCIJENIO

Integracija zapadnog Balkana prioritet Brisela Državni sekretar za evropske integracije i glavni pregovarač, ambasador Aleksandar Andrija Pejović, učestvovao je u Briselu na panel diskusiji na temu “Dodatno podsticanje politike proširenja EU na Balkan, nakon članstva Hrvatske”. Panel je realizovan u formi političkog dijaloga koji je organizovao Centar za evropsku politiku, u saradnji s Evropskim fondom za Balkan i Centrom za jugoistočne evropske studije u Gracu. Na panelu su govorili i glavni pregovarač Srbije Tanja Miščević, generalni direktor za proširenje EU u Evropskoj komisiji Krišan Danijelson, šef Odjeljenja za proširenje EU, susjedsku i vanjsku politiku EU u Ministarstvu vanjskih poslova Njemačke Kristof Reclaf, šef Kancelarije Svjetske banke u Beču Anton Nimac i direktor Centra za jugoistočne evropske studije na Univerzitetu u Gracu Florijan Biber.

“Učesnici panela su razmijenili mišljenje o aktuelnim reformskim procesima na Balkanu i glavnim izazovima s kojima se suočavaju države u procesu evropskih integracija, s akcentom na jačanju vladavine prava i pospješivanju ekonomskog rasta

Pejović i razvoja. U tom kontekstu je razgovarano o percepciji EU i njenoj privlačnosti u regionu, kao i o percepciji građana Unije po pitanju daljih proširenja na Balkanu”, navedeno je u saopštenju. Istaknuto je da su globalizacija, kao i ekonomska i finansijska kriza, nametnuli izazove ne samo za države u procesu pristupanja, nego i za samu EU. Kada je riječ o Uniji, pred njom je ozbiljan posao u pravcu nastavka ekonomskog opo-

ravka, ali i institucionalne i političke konsolidacije.

S druge strane, države kandidate i potencijalne kandidate za članstvo čeka dug put unutrašnje transformacije kroz sprovođenje kompleksnih reformi koje će ih postepeno dovesti do evropskog kvaliteta života. Riječ je o kompatibilnim procesima čiji će kvalitet i brzina imati uticaja na dalju dinamiku pristupanja država regiona Evropskoj uniji.

A.O.

Centar za demokratsku tranziciju (CDT) organizovao je juče panel diskusiju na kojoj je bilo riječi o ulozi parlamenta i političkih partija u procesu evroatlanstkih integracija.

Funkcioner DPS-a Mevludin Nuhodžić rekao je da se u komunikaciji sa građanima primjećuje da više od 50 odsto njih ne zna koje su prednosti, a koje su mane evroatlantskih integracija.

Zahvaljujući se na, kako je rekao, rijetkoj prilici da saopšti drugačije gledanje na proces evroatlantskih integracija, poslanik Demokratskog fronta Goran Danilović rekao je da taj politički blok želi referendum o tom pitanju.

“Ne mislimo da je ovo pitanje visokog rizika”, istakao je Danilović i dodao da neutralnost danas ne košta koliko košta neutralnost u doba Hladnog rata.

On je podsjetio i da je Crna Gora okružena zemljama koje su članice NATO saveza.

“NATO nas neće napasti, zato nam NATO i ne treba”, kazao je

Danilović. Šef kluba poslanika SDP-a Borislav Banović ocijenio je da se njegova partija nije držala po strani kad je riječ o integracijama, već da se više bavila ekonomsko-socijalnim pitanjima, koja su bila u fokusu građana.

Banović je rekao da se Crna Gora ne može povezivati sa državama EU i NATO po ostalim pitanjima, a da ostane po strani kad je riječ o pitanjima koja se odnose na bezbjednost.

Potpredsjednik SNP-a Vasilije Lalošević kritikujući Komunikacionu strategiju o evroatlantskim integracijama, rekao je da su po tom pitanju više uradile neke NVO, nego Vlada Crne Gore.

Kazao je i da se pitanju NATO integracija mora pristupiti sa posebnim osjećajem sa jasnim argumentima za i protiv članstva.

Izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica pitao je zašto se u Skupštini Crne Gore ne vodi dijalog o NATO integracijama, pitajući se je li toj temi mjesto u parlamentu.

A.O.

IZVJEŠTAJ O CRNOJ GORI

Poglavlje 22 izazov u procesu pregovaranja Crna Gora je, sveukupno posmatrano, djelimično usklađena sa pravnom tekovinom u oblastima koje pokriva poglavlje 22, a koje se odnosi na regionalnu politiku i koordinaciju strukturnih instrumenata, pravne tekovine EU, navodi se u Izvještaju o analitičkom pregledu usklađenosti zakonodavstva Crne Gore, objavljeno je na sajtu MVPEI. “Do pristupanja Crne Gore EU biće neophodno u potpunosti osigurati primjenu i sprovođenje pravne tekovine u oblasti regionalne politike i koordinacije Strukturnih instrumenata. Učešće Crne Gore u II, III i IV komponenti Ipe doprinijelo je razvoju struktura i mehanizama za sprovođenje koji bi mogli poslužiti kao dobra osnova za buduće nadležnosti u okviru Kohezione politike EU”, navodi se u Izvještaju.

Prema navodima iz Izvještaja naša zemlja mora da odredi odgovarajuće institucionalne strukture i sisteme u skladu sa regionalnim okvirom koji uređuje sprovođenje

Strukturnih instrumenata i da izgradi i održava adekvatne administrativne kapacitete.

“Crna Gora mora da uspostavi kompjuterizovani Upravljački informacioni sistem koji će biti dostupan širokom spektru korisnika i da izgradi dovoljne kapacitete za procjenu i reviziju. Takođe mora da uspostavi efikasan sistem finansijskog upravljanja i kontrole za sprovođenje Strukturnih instrumenata”, ističe se u Izvještaju.

Sa druge strane, što se tiče zakonodavnog okvira, kako se navodi u Izvještaju, Crna Gora je već na zadovoljavajućem nivou usaglašenosti sa mjerodavnim propisima i politikama EU u oblastima koje predstavljaju preduslov za propisno sprovođenje Kohezione politike EU. “Crna Gora je u procesu uspostavljanja dobrog okvira za finansijsko upravljanje i kontrolu (uključujući reviziju) za sve državne rashode”, zaključuje se u Izvještaju.

N.D.L.

Politika

UTORAK, 26.11.2013.

5

POSLANIČKA PITANJA

U premijerskom satu nema dijaloga

Mnogi se slažu da sadašnji model obesmišljava institut postavljanja poslaničkih pitanja Nemanja Lacman

P

remijerski sat u Crnoj Gori, prema mišljenju većine opozicionih partija, obesmišljen je jer se pitanja premijeru dostavljaju ranije, te se premijerski sat svodi na iščitavanje već pripremljenih pitanja i odgovora. Prema navodima SNP, poslanici nijesu u ravnopravnoj poziciji sa premijerom, te bi se zbog toga trebala i odredba iz skupštinskog pravilnika izmijeniti. Iz Pozitivne Crne Gore, zbog incidenta koji se nedavno dogodio u Skupštini, smatraju da je izlišno razmatrati i vrijeme za podnošenje pitanja premijeru, dok su iz DF već ranije ponovili da će do daljnjeg bojkotovati premijerski sat.

Pitanja poslanika premijeru Milu Đukanoviću moraju se u skladu sa skupštinskim pravilnikom u pisanoj formi dostaviti tri dana prije održava-

nja premijerskog sata, koji se održava jednom mjesečno u okviru redovnog zasijedanja parlamenta. Zbog toga, kako smatraju iz Socijalističke na-

DPS: Opozicija bi da mijenja i narod Naš premijerski sat kao parlamentarna procedura drugačiji je od prakse u drugim zemljama, a prije godinu je promijenjen naš poslovnik koji su podržali jednoglasno i vlast i opozicija.

“Vlast i opozicija su smatrali da je sadašnje rješenje koje se praktikuje nešto više od godinu dana daleko bolje od ranijeg i kao takvo smo ga jednoglasno podržali svi poslanici. Nekada premijerski sat se obavljao dvomjesečno, sada svakog mjeseca”, objasnio je poslanik DPS Miodrag Vuković.

Prema riječima Vukovića, prije nekoliko mjeseci opoziciji nije ništa smetalo, a sada odjednom hoće sve da mijenjaju.

“Oni bi mijenjali ne poslovnik, nego i zakone, kao što i mijenjaju suprotno Ustavu, zatim Ustav, pa bi na kraju mijenjali i državu. Ti njihovi napadi na

Vuković

navodno neprimjeren karakter premijerskog sata su dokaz njihove totalno političke anemije i nemoći. Više njima ne smeta samo Vlada ili predsjednik, njima sada nakon ubjedljive pobjede DPS na lokalnim izborima smetaju i građani. Oni su razočarani kakve Crna Gora ima građane, pa bi da mijenjaju ne samo Vladu nego i narod”, rekao je Vuković.

rodne partije, direktnog dijaloga sa premijerom praktično i nema, pa se sve svodi na postavljanje pitanja i iščitavanje unaprijed spremljenih odgovora.

“U pitanju je odredba koja je definisana skupštinskim poslovnikom.

Zarad unapređenja efikasnijeg rada parlamenta i potrebe vođenja suštinskog dijaloga sa predsjednikom Vlade, trebalo bi razmišljati u pravcu izmjene poslovnika kako bi se rasprava vodila na samoj sjednici ili unaprijediti poslovnik makar na način da kada se već unaprijed dostavi pitanje i odgovor mora biti dostavljen u pisanoj formi prije sjednice. Na taj način bi i premijer i poslanik koji postavlja pitanje bili u ravnopravnoj poziciji”, saopšteno je Dnevnim novinama iz Socijalističke narodne partije.

Nedavno održani premijerski sat na kome je premijer Đukanović poslanika Pozitivne Crne Gore nazvao bitangom razljutio je političke funkcionere te partije, koji smatraju da je izlišno trošiti vrijeme podnošenja pitanja premijeru.

“Poslije posljednjeg premijerskog sata, odnosno vrijeđanja i pozivanja na fizički obračun poslanika Pozitivne Crne Gore Dritana Abazovića od strane premijera Mila Đukanovića, smatram izlišnim razmatrati tehniku i vrijeme podnošenja pitanja premijeru”, rekao je za DN šef Kluba poslanika PCG Mladen Bojanić.

Poslanici Demokratskog fronta već ranije su najavili da će nastaviti bojkot premijerskog sata jer smatraju da je pretvoren u debatni klub, te da taj institut više nema smisao kakav je imao. Iz DF su istakli da su građani svjesni da se premijerski sat održava bez značaja po premijera i ministre sa jednim ciljem - da obesmisle i taj segment rada parlamenta kao što su obesmislili i mnoge druge suštinske vrijednosti Cr-

KOLEGIJUM SKUPŠTINE

VEŠOVIĆ PITA

Kolegijum predsjednika parlamenta nije juče donio jednoglasnu odluku da osudi verbalni sukob premijera Mila Đukanovića sa poslanicima Pozitivne Crne Gore. Kolegijum je razmatrao zahtjev poslanika Pozitivne, koji su tražili da to tijelo osudi ponašanje Đukanovića na posljednjoj sjednici parlamenta, kada je, kako su naveli, njihovog predstavnika Dritana Abazovića nazivao budalom i bitangom i pozivao ga na fizički obračun. Šef poslaničkog kluba Pozitivne Mladen Bojanić kazao je novinarima nakon sjednice Kolegijuma da su njihov predlog podržali predstavnici Demokratskog fronta i Socijalističke narodne partije, dok su protiv bili poslanici Demokratske partije socijalista.

“Tražili smo da se ošto osudi istup Đukanovića kada je na premijerskom satu Abazovića nazvao budalom i bitangom i pozivao ga na obračun, a za našu stranku kazao da je predstavnik medijske mafije”, rekao je Bojanić, navodeći da na sjednici nije bilo predstavnika Socijaldemo-

Portparol Demokratske partije socijalista Časlav Vešović ocijenio je da su pozivom na gerilski rat protiv demokratski izražene izborne volje građana, Pozitivna i njen poslanik Dritan Abazović ubijedili i posljednjeg birača u Crnoj Gori da u njihovoj politici nema ništa pozitivno.

“Istina, Abazović je u autorskom tekstu u listu Vijesti, osim gerilskog ratovanja, ponudio i mogućnost obračuna prsa u prsa. Po njemu, junačiti se treba pred zajedničkim neprijateljem – većinskom raspoloženju građana Crne Gore. Pritom zanemaruje činjenice da su lokalni izbori na Cetinju, u Mojkovcu i u Petnjici protekli u fer i demokratskoj kampanji, da tokom izbornog dana nije zabilježen gotovo ni najmanji propust, što potvrđuju odluke biračkih odbora i opštinskih izbornih komisija u kojima su zastupljeni predstavnici svih partija, kao i da je u takvoj izbornoj atmosferi Demokratska partija socijalista ostvarila najubjedljivije pobjede, a Pozitivna najveće poraze. Nakon svega toga Dritan Abazović poziva na rat”, navodi Vešović u saopštenju.

Portparol DPS-a smatra da se iz samog naziva teško može zaključiti da Abazović figurativno misli na

Premijerski sat u Crnoj Gori se održava jednom mjesečno ne Gore.

Za razliku od Crne Gore, u državama regiona poslanička pitanja premijeru i ministrima mogu se i direktno u parlamentu postaviti, bez prethodnog dostavljanja Vladi. U pravilniku Skupštine Srbije navodi se da poslanik može usmeno tražiti odgovor a Vlada, odnosno ministar, usmeno odmah odgovara. Ako je za davanje odgovora potrebna određena priprema, oni to moraju odmah obrazložiti, a odgovor narodnom poslaniku dostaviti u pisanom obliku, u roku od osam dana od dana kada je pitanje postavljeno.

Slična situacija je i u drugim zemljama Evrope, gdje poslanici mo-

gu direktno postaviti pitanja premijeru i ministrima, ali je cjelokupni sistem uređen različitim pravilnicima.

U Velikoj Britaniji, poslanici mogu da stupe u direktnu komunikaciju sa premijerom, ali samo na temu koja je unaprijed određena i o kojoj se raspravlja u parlamentu. Krajem avgusta britanski premijer Dejvid Kameron našao se pred poslanicima i odgovarao na pitanja vezana za vojnu akciju u Siriji. Nakon saslušanja, poslanici su odbacili predlog premijera.

Zanimljivo, u iranskom parlamentu prvi put poslanici su postavljali pitanja predsjedniku Mahmudu Ahmadinedžadu, koji je morao da odgovara na pitanja o svojoj politici.

Bez stava o sukobu Na kakav rat poziva Abazović? Đukanovića i Pozitivne kratske partije.

On je dodao da će Kolegijum ponovo razmatrati inicijativu Pozitivne kada se predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić vrati iz zvanične posjete Sjedinjenim Američkim Državama. Šef poslaničkog kluba DPS-a Milutin Simović rekao je da je predložio da Kolegijum razmatra atmosferu u parlamentu i istupe pojedinih poslanika u medijima i na društvenim mrežama.

“Predlagao sam da se razgovara i o atmosferi na pojednim sjednicama odbora, na kojima se pokazalo da je odnos među poslanicima upitan i izjavama nekih članova parlamenta koji su DPS nazivali fašističkom sektom”, dodao je Simović.

On smatra da su tokom premijerskog sata poslanici Pozitivne na Đukanovićeve komentare odgovarali neprimjereno. “Čuli smo i Đukanovićev stav nakon tog događaja i njegovo žaljenje što se to desilo, a saopštio sam sve razloge zbog kojih nijesmo podržali predlog Pozitivne”, rekao je Simović.

A.O.

Vešović

političku borbu.

“Kada bi ovako opasne, ali skrivene poruke slali ozbiljni politički subjekti, to bi trebalo da izazove zabrinutost. Pošto je riječ o zanemarljivoj i prolaznoj političkoj pojavi kakva je Pozitivna, samo ih treba registrovati. Sigurni smo da ih tako posmatraju svi građani Crne

Gore, bez razlika u odnosu na vjersku ili nacionalnu pripadnost, jer su svi oni zajedno stvarali građansku Crnu Goru. Poziv na gerilski rat nije poziv na političku borbu, jer ona kao takva ne postoji ni u teoriji ni u praksi. Kakav je onda to Abazoviću rat na pameti?”, poručio je Vešović.

A.O.

6

Ekonomija

UTORAK, 26.11.2013.

MARINA BAR

U strukturi uvoza najveći udio činilo meso

Propala privatizacija, a firma i dalje u plusu Zaposlenima u barskoj Marini zarade iznad prosječnih uprkos tome što su nedavno ostali bez vlasnika

HRANA

Crna Gora uvezla 306,8 miliona eura Ukupna spoljnotrgovinska razmjena Crne Gore za deset mjeseci, prema preliminarnim podacima Monstata, iznosila je 1,8 milijardi eura, 2,4 odsto niže u odnosu na isti prošlogodišnji period. Izvezeno je robe u vrijednosti od 309,5 miliona eura, što je 2,5 odsto više u odnosu na isti period prošle godine. Uvoz je smanjen 3,3 odsto na 1,49 milijardi eura.

“Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 20,7 odsto i veća je u odnosu na pokrivenost u uporednom periodu, kada je iznosila 19,6 odsto”, saopšteno je iz Monstata.

U strukturi izvoza prema klasifikaciji SMTK (Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji) najviše su zastupljeni mineralna goriva i maziva sektor 3, u iznosu od 92,9 miliona eura. Od toga se na električnu energiju odnosi 82 miliona eura,

0,4 odsto veća je stopa nezaposlenosti ove sedmice, nego prethodne i prema podacima prema podacima Zavoda za zapošljavanje (ZZZ) na birou je trenutno 34.420 nezaposlenih u Crnoj Gori, Stopa nezaposlenosti je, prema izvještaju ZZZ, porasla sa 14,78 odsto na 14,84 odsto.

Najveća stopa, 32,7 odsto, zabilježena je u julu 2000, dok je najniža bila u avgustu 2009. godine, 10,1 odsto.

Od početka godine Zavod je evidentirao 12.690 novozaposlenih, dok je u sezoni zaposleno 10.460.

Zavod je od početka godine registrovao 326 pripravnika, a izdato je 20.820 radnih dozvola nerezidentima.

a naftu i naftne derivate u iznosu 9,9 miliona eura.U strukturi uvoza prema klasifikaciji SMTK najviše su zastupljeni proizvodi sektora 0 – hrana i žive životinje u iznosu od 306,8 miliona eura. Od toga se na meso i prerade mesa odnosi 72,8 miliona eura i žitarice i proizvode od žitarica 46,3 miliona eura.

U izvozu, glavni spoljnotrgovinski partneri, pojedinačno, bili su Srbija sa 110,7 miliona eura, Hrvatska sa 48,2 miliona eura i Slovenija sa 32,3 miliona eura.

“U uvozu, glavni spoljnotrgovinski partneri, pojedinačno, bili su Srbija sa 426,6 miliona eura, Grčka sa 125,8 miliona eura i Kina sa 123,7 miliona eura”, navodi se u saopštenju.

Spoljnotrgovinska razmjena bila je najveća sa potpisnicama Centralno-evropskog sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA) i Evropskom unijom.

I.B.

Besplatno ka Srbiji Kompanija m:tel do kraja decembra omogućava svim korisnicima koji putuju u Srbiju besplatne odlazne pozive, poruke i mobilni Internet.

Neograničeni minuti važe ka mobilnoj i fiksnoj mreži Telekoma Srbija kao i ka m:tel mrežama 068 i 078.

Neograničeni SMS-ovi važe ka brojevima iz mt:s i m:tel 068 mreže. Navedene povoljnosti važe od trenutka aktivacije do 31. decembra 2013.

Dolazni saobraćaj se tarifira u skladu sa važećim cjenovnikom.

ERSTE BANKA

Bolji uslovi za refinansiranje Erste banka je građanima ponudila povoljnije uslove refinansiranja kroz novi proizvod - svenamjenski kredit za tu svrhu.

Iz Erste banke je saopšteno da se povoljnosti ogledaju u nižoj kamatnoj stopi, produženom roku otplate i većem maksimalnom iznosu kredita za refinansiranje.

Svenamjenskim kreditom građani mogu svoje i obaveze članova domaćinstva u drugim finansijskim institucijama otplatiti i objediniti u jednu mjesečnu ratu. Kredit se može iskoristiti za refinansiranje zajma, lizinga, prekoračenja po računu, kreditnih kartica, kao i svih ostalih finansijskih obaveza.

“Osim što mogu refinansirati postojeće obaveze, korisnici

svenamjenskog kredita mogu iskoristiti i dodatna sredstva u iznosu od deset odsto duga koji refinansiraju”, navodi se u saopštenju.

Akcijski uslovi koji važe do 31. januara podrazumijevaju sniženje naknade za obradu kredita sa 1,2 odsto na 0,9 odsto, za klijente koji uz svenamjenski kredit apliciraju i za MasterCard Standard kreditnu karticu i dozvoljeno prekoračenje po računu, odnosno okvirni kredit.

“Na ovaj način banka omogućava automatsko odobrenje dozvoljenog prekoračenja po računu bez naknade za odobravanje, kao i kreditni limit na kreditnoj kartici do visine polovine mjesečnog primanja klijenta”, rekli su iz Erste banke.

Marina Bar i pored neuspješne privatizacije ostvaruje pozitivan poslovni rezultat. Ta kompanija je na kraju trećeg kvartala, prema podacima sa sajta Komisije za hartije od vrijednosti, imala dobit od preko 110.000 eura.

Vlada je nedavno pokrenula raskid ugovora o kupovini akcija sa AS “Latvijas Krajbanka” iz Rige i SIA “Multikapitals” iz Rige. Ugovor je raskinut jer kupci nijesu poštovali investicioni program, a uz to “Latvajs Krajbanka” je otišla u stečaj.

Iz Ministarstva saobraćaja su saopštili da su Vlada Crne Gore, Investiciono-razvojni fond, Fond penzijskog i invalidskog osiguranja i Zavod za zapošljavanje dužni da pokrenu proceduru raskida ugovora.

Upravo nakon okončanja tog postupka krenuće se u pripremu novog tendera za Marinu Bar. “Napominjemo da će se prilikom pripreme tendera razmatrati mogućnosti za smanjenje investicionog roka koji je u postojećem ugovoru bio planiran na period od pet godina, kroz bolje održavanje postojeće i izgradnju nove infrastrukture”, kazali su iz Ministarstva saobraćaja za Dnevne novine.

Dobro poslovanje barske Marine izgleda je i mamac za investitore.

“Interesovanje za kupovinu akcija Marine Bar u proteklom peri-

Dobro poslovanjei mamac za investitore: Marina Bar

odu izrazile su mnoge referentne kompanije sa zavidnim iskustvom u marinskom biznisu, kao i sama lokalna samouprava grada Bara, te nam to daje za pravo da vjerujemo da ćemo nakon novog tendera dobiti pouzdanog partnera, koji će investicioni program realizovati uspješno, odnosno u skladu sa ugovorenom dinamikom i u ugovorenom obimu i vrijednosti ulaganja”, dodali su iz Ministarstva saobraćaja.

Iz Ministarstva su saopštili da je “Latvijas Krajbanka” i pored stečaja uredno izmirivao sve obaveze prema državi i zaposlenima.

“Zarade u Marini Bar su iznad prosječnih zarada u državi, zaposlenima su isplaćivani i bonusi i ostale redovne obaveze”, navode iz Ministarstva.

N.U.

2,22

miliona eura dobijeno je od prodaje Marine Bar, dok je država od koncesija prihodovala 387.962 eura

Sa jedne od prethodnih blokada KAP-a

Obavezna registracija

KAP

Moguća nova blokada fabrike Bivši radnici Kombinata aluminijuma koji su izmjenama i dopunama Zakona o radu stekli uslov za odlazak u prijevremenu penziju ponovo bi mogli početi proteste ukoliko Ministarstvo ekonomije ne udovolji njihovim zahtjevima “Sačekaćemo narednu sedmicu jer tada očekujemo da poslanici raspravljaju o našem zahtjevu da nam se isplate otpremnine. Nećemo sjedjeti skrštenih ruku, već ćemo na zboru odlučiti da li da idemo na novu blokadu izvoza aluminijuma ili na neki drugi vid protesta”, kazao je Dnevnim novinama predstavnik radnika Radovan Tošković.

Oko 420 bivših radnika od države traži isplatu otpremnina u iznosu od 6.000 do 14.000 eura, uplatu beneficiranog staža i isplatu sredstava iz stambenog fonda. Do sada je država uplatila 2,2 miliona eura za povezivanje radnog staža i beneficije za 240 radnika.

Tošković je, komentarišući usvajanje Zakona o zaštiti rudarsko-me-

420

bivših radnika od države traži isplatu otpremnina u iznosu od 6.000 do 14.000 eura, uplatu beneficiranog staža i isplatu sredstava iz stambenog fonda talurškog kompleksa u parlamentu, kazao da se radi o dobroj inicijativi i da je to još ranije trebalo uraditi.

“Zakasnilo se sa ovim. Skupština je trebalo da ranije usvoji zakon, prije uništenja fabrike i trajnog gašenja prerađivačkih kapaciteta i Glinice.

U Crnoj Gori je uspostavljen sistem vrijednosti koji se bazira na smanjenju radnih mjesta i povećanju broja penzionera, bez obzira na finansijsku neodrživost Fonda PIO”, kazao je Tošković.

I.C.

Crnogorski Telekom počeće danas kampanju “Registruj se za novi Ritam klub i ostvari popuste za telefone”, koja će trajati do 31. decembra.

“Preregistracija je obavezna zbog novog koncepta Ritam kluba, koji uključuje nove nagrade i povlastice, a korisnik je obavezan obnoviti registraciju kako bi i ubudeće mogao koristiti benefite ovog programa”, ističe se u saopštenju Telekoma.

Kako je saopšteno iz ove kompanije, korisnici za svaki telefon kupljen uz popust za Ritam klub dukate, dobijaju dodatni popust od 50 eura (za kupovinu u T - Centru), odnosno 70 eura (ukoliko kupovinu obave preko webshopa).

Ovi uslovi važe za prvih 1000 korisnika, objašnjavaju u Telekomu.

Manje građevinskih dozvola U trećem kvartalu 2013. godine izdato je 234 građevinskih dozvola, što predstavlja smanjenje od 4,1 odsto u odnosu na isti kvartal prethodne godine, odnosno smanjenje od 1,7 odsto u odnosu na drugi kvartal tekuće godine.

Od ukupnog broja izdatih dozvola na fizička lica se odnosi 171, dok na pravna 63.

Ukupan broj stanova za koje su izdate građevinske dozvole u trećem kvartalu 2013. godine je veći za 1,3 odsto u odnosu na isti kvartal prethodne godine, dok je za 16,4 odsto manji u odnosu na drugi kvartal tekuće godine. I.B.

Ekonomija Foto: Vedran Ilić

UTORAK, 26.11.2013.

Država odlučna da poništi oduuku Skupštine: Sa jedne od sjednica Vlade

7

SAMIT U BUKUREŠTU

Đukanović danas sa Liem Kećijangom Jedna od tema sastanka biće i gradnja auto-puta Bar - Boljare Crnogorski premijer Milo Đukanović i kineski Li Kećijang sastaće se danas u Bukureštu, a jedna od tema biće i gradnja autoputa Bar - Boljare, potvrđeno je Dnevnim novinama iz Vlade. Kineski premijer u glavnom gradu Rumunije učestvuje na samitu Kina i 16 zemalja centralne i istočne Evrope, među kojima je i Crna Gora.

Tema samita je zajedničko finansiranje velikih projekata za čije namjene je Vlada Kine formi-

rala Razvojni fond vrijedan deset milijardi dolara. Prema očekivanjima, jedna od tema sastanka Đukanovića i Kećijanga biće gradnja dijela auto-puta Bar - Boljare, odnosno njegove glavne dionice od Podgorice do Mateševa. Kineske kompanije CRBC i CCCC su dobile posao vrijedan oko 809 miliona eura. Đukanović je kasno sinoć imao neformalnu večeru sa premijerom Rumunije Viktorom Pontom.

I.C.

LAJOVIćEVA ª BIzNIS ETIKAº

Vlada uporna da provjeri zakon

Genije od kojeg će učiti buduće generacije Sa promocije knjige na Ekonomskom fakultetu

Pred Ustavnim sudom uskoro Zakon o zaštiti državnih interesa u rudarsko-metalurškom sektoru Novak Uskoković

V

lada Crne Gore ubrzo će dostaviti Ustavnom sudu inicijativu za ocjenu ustavnosti Zakona o zaštiti državnih interesa u rudarsko-metalurškom sektoru, saopšteno je Dnevnim novinama iz izvršne vlasti.

Skupština Crne Gore je sredinom sedmice usvojila zakon kojim je predviđeno da prilikom prodaje Kombinata aluminijuma stečajna uprava prije zaključivanja ugovora mora tražiti saglasnost parlamenta.

Crnogorska vlada intenzivno radi na prikupljanju potrebne dokumentacije za ocjenu ustavnosti Zakona o zaštiti državnih interesa u rudarsko-metalurškom sektoru, saopšteno je Dnevnim novinama.

Vlada je odlučna, kako kaže sagovornik lista, da iskoristi sve pravne mehanizme kako bi se provjerilo da li je Zakon, koji je usvojen glasovima opozicije i manje članice vladajuće koalicije Socijaldemokratske partije, u skladu sa ustavnim sistemom. Da će Vlada tražiti ocjenu ustavnosti najavio je i sam premijer Milo Đukanović koji je u četvrtak kazao da će podnijeti inicijativu za ocjenu ustavnosti Zakona o zaštiti državnih interesa u rudarskometalurškom sektoru.

“Usvajanjem tog zakona parlament je direktno preuzeo nadležnosti suda, koji je jedini nadležan da vodi stečajni postupak, i direktno se umiješao u nadležnosti ste-

čajnog sudije i stečajnog upravnika i Vlada će podnijeti inicijativu za ocjenu ustavnosti zakona”, rekao je tada Đukanović.

I među pravnicima vlada slično mišljenje. Prema mišljenju profesora Blagote Mitrića zakon o zaštiti državnih interesa u rudarsko-metalurškom sektoru protivan je opštepoznatim i opšteprihvaćenim pravnim postulatima, pa predstavlja knjiški primjer neustavnosti.

On objašnjava da je opšte poznato da se svaki zakon, kao par ekselans opšti pravni akt, odnosi na neodređeni broj subjekata i neodređeni broj situacija.

“Ovaj zakon je klasičan primjer pojedinačnog pravnog akta, zato što se odnosi na tačno određenog subjekta i na tačno određenu situaciju - Kombinat aluminijuma Podgorica. Tako da je ovaj zakon u stvari suprotan samom sebi, pa predstavlja pravni apsurd”, kazao je Mitrić.

TRIGLAV GRUPA

Zakonom, koji je u srijedu usvojila Skupština većinom glasova, definisan je čitav model kako se i na koji način može prodati Kombinat aluminijuma. Za predlog zakona, koji je podnijelo 20 poslanika Demokratskog fronta, glasala su 44 poslanika, protiv je bilo 29, a dva uzdržana. Predlagači su prihvatili amandmane Socijaldemokratske partije kojima je definisano da Skupština ima konačnu riječ u prodaji KAP-a.

Advokat Nikola Martinović, koji je član Odbora direktora EPCG, predložen za tu poziciju u ime SDPa, kazao je prije neki dan da niti zakonodavna, niti izvršna vlast nemaju pravo da se miješaju u rad treće grane vlasti.

“Vrlo je neuobičajeno i pravno problematično da se zakoni donose za tekuće sudske postupke. Mislim da je sa stanovišta ustavnosti najproblematičnije narušavanje konkurencije i jednakosti koje se kroz određene principe zakona mogu prepoznati. Uopšte nije problem da se donese zakon koji će da zaštiti strateški interes, ali se zakoni nikad ne donose za jedno preduzeće, za jednu prodaju. Čim imate takav zakon, onda znači da sistem nije dobar, odnosno da sistem ne vrši zaštitu interesa kako je to predviđeno, sistemski”, objašnjava Martinović.

Fondacija prof. dr Dragan Lajović, koju je osnovala porodica Lajović sa ciljem da stipendira talentovane i uspješne studente Ekonomskog fakulteta, zvanično je sinoć počela da radi, nakon promocija posthumno izdate knjige Lajovića pod nazivom “Biznis etika”.

O knjizi koju tragičnim spletom okolnosti profesor Lajović nije stigao da objavi, govorili su dekan Ekonomskog fakulteta prof. dr Milivoje Radović, profesor Ekonomskog fakulteta prof. dr Božo Mihailović i glavni i odgovorni urednik izdavačke kuće CID prof. dr Dragan Vukčević.

Knjiga “Biznis etika” predstavlja jedno od posljednjih djela naučno-istraživačkog rada profesora Ekonomskog fakulteta prof. dr Dragana Lajovića. Uviđajući značaj primjene moralnih principa i pravila u poslovnom svijetu, profesor Lajović se opredijelio za stil pisanja koji je pristupačan široj

Foto: Mirko Savović

PRIKUPLJAJU DOKUMENTACIJU

Dragan Lajović

naučnoj javnosti, ali i studentima, koje je prije svega kroz ovu knjigu želio upoznati sa savremenim konceptima poslovanja koji počivaju na principima odgovornosti i međusobnog uvažavanja. Autor se nije bavio samo pojašnjavanjem teorijskih postulata biznis etike, već glavne principe i pravce njenog razvoja pokušava objasniti i kroz veliki broj primjera iz prakse poslovanja savremenih kompanija širom svijeta.

I.C.

POLJOPRIVREDA

Ažurirali strategiju Otkup veći 51 odsto

Nadzorni odbor Zavarovalnice Triglav na jučerašnjoj sjednici je usvojio strategiju Triglav grupe (u okviru koje posluje crnogorsko Lovćen osiguranje) za period 2013-2017. koja podrzumijeva ažuriranje strategije za period 2011-2015. sa odgovarajućim prilagođavanjima zbog izmijenjenih privrednih prilika na tržištima na kojima posluje Triglav grupa, zbog zaoštravanja makroekonomske situacije i izmijenjenih navika potrošača.

“Misija i vizija Triglav grupe ostaju isti i usmjereni su ka profitabilnom i bezbjednom poslo-

vanju, čime se stvara bezbjednija budućnost”, saopšteno je iz ove kompanije.

U prvih devet mjeseci ove godine Triglav grupa je zadržala visoki nivo finansijske stabilnosti i rentabilnosti, te je ostvarila 56,6 miliona eura neto dobiti.

Strateška usmjerenja Triglav grupe za period do 2017. godine su profitabilnost poslovanja i povećanje vrijednosti Triglav grupe postizanje primjerenog rasta i profitabilnosti na ključnim tržištima, kao i efikasno upravljanje društvima u Triglav grupi, navode iz Triglav grupe.

I.C.

Vrijednost otkupa i prodaje proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u trećem kvartalu ove godine iznosila je 9,46 miliona eura i porasla je 51,2 odsto u odnosu na drugo tromjesečje, saopšteno je iz Monstata.

Vrijednost prodaje iz sopstvene proizvodnje poslovnih subjekata je iznosila 3,5 miliona eura ili 37,1 odsto, dok je vrijednost otkupa od individualnih poljoprivrednih proizvođača iznosila 5,96 miliona eura ili 62,9 odsto.

Iz Monstata su naveli da je vrijednost otkupa i prodaje proizvo-

da poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u periodu od jula do kraja septembra pala 5,3 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

“Zabilježen pad vrijednosti prodaje iz sopstvene proizvodnje poslovnih subjekata 3,6 odsto i pad vrijednosti otkupa poljoprivrednih proizvoda od individualnih proizvođača 6,3 odsto”, dodaje se u saopštenju.

U strukturi vrijednosti otkupa i prodaje proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u trećem kvartalu stoka po vrstama i kategorijama učestvuje sa 36,7 odsto,

svježe voće 14,5 odsto, sirovo kravlje mlijeko 13,1 odsto, grožđe sa 12,1 odsto, kokošija jaja 8,7 odsto, svježe povrće 5,7 odsto, svježa riba 5,3 odsto, ostali proizvodi 2,8 odsto, žita 0,6 odsto i prerađevine voća i grožđa sa 0,5 odsto.

I.B.

Društvo

8

UTORAK, 26.11.2013

UCG POZIVA FPN

UPOZORENJE

Prekomjeran unos soli utiče na zdravlje Hronične nezarazne bolesti (HNB) su generator, ali i posledica siromaštva i uzrok nejednakosti, upozorila je šefica Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) za Crnu Goru Mina Brajović.

Ona je istakla da su sve brojniji naučni dokazi koji ukazuju na čvrstu uzročno-posljedičnu vezu između prekomjernog unosa soli i obolijevanja i umiranja od brojnih HNB. Brajović je na skupu “Preventivne aktivnosti protiv prekomjernog unosa soli” upozorila da HNB na tlu Evrope uzrokuju osam do 10 smrtnih slučajeva.

“Podaci i studije ukazuju da su gotovo svi važni zdravstveni problemi i ključni uzroci prijevremene smrtnosti poput kardiovaskularnih oboljenja i kancera učestaliji među osobama sa nižim stepenom obrazovanja, prihodom i radnim iskustvom”, kazala je ona i pojasnila da je jedan od osnovnih pristupa u prevenciji i kontroli HNB-a smanjivanje unosa soli.

Ilustracija Ministar zdravlja dr Miodrag Radunović izjavio je na skupu da HNB predstavljaju vodeći uzrok umiranja u svijetu, dok je vodeći faktor rizika hipertenzija (visok krvni pritisak).

“Po podacima SZO, u 2008. godinu, dvije trećine smrtnih ishoda je od vodećih HNB, a najveći doprinos imaju kardiovaskularne bolesti sa 48 odsto i maligne neoplazme sa 21 odsto umrlih.

Hipertenzija je odgovorna za najmanje 45 odsto smrtnih ishoda usljed bolesti srca i 51 odsto usljed moždanog udara”, naglasio je on. M.M.K.

Počela kampanja Vladina Kancelarija za borbu protiv trgovine ljudima apelovala je na pojedince i instituije da zajedničkim aktivnostima doprinesu stvaranju zdravog društva, bez nasilja, sa jednakim pravima i mogućnostima za sve.

Iz Kancelarije su, povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, ukazali na zabrinjavajuću činjenicu da su žrtve trgovine ljudima u najvećem procentu upravo žene, koje su izložene ozbiljnim oblicima nasilja. „Poput nasilja u porodici, ali i seksualnog uznemiravanja, prinudnog braka i ostalih vidova teških kršenja ljudskih prava, koji ujedno predstavljaju i veliku prepreku ostvarivanju jednakosti izmedju žena i muškaraca“, kaže se u saopštenju.

Iz Kancelarije su apelovali na sve pojedince, institucije i organizacije da se udruže. Bo.P.

Borba protiv nasilja u Crnoj Gori treba da bude kontinuirana, a adekvatna primjena značajnih zakona prioritet, rekao je vršilac dužnosti šefa Misije OEBS-a Valdemar Figaj.

U Crnoj Gori juče je počela kampanja “16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama”, tokom koje će biti realizovane aktivnosti u deset crnogorskih opština.

Figaj je kazao da su prava žena ljudska prava i da njihovo kršenje ne može biti odlika demokratskog društva. Poručio je da izgovori o tradicionalnom društvu ne smiju stajati kao prepreka slobodi i štit za marginalizaciju žena.

Figaj je naveo da će kampanja 16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama biti podržana raznim aktivnostima u Budvi, Bijelom Polju, Mojkovcu, Tivtu, Cetinju, Pljevljima, Baru, Beranama, Nikšiću i Herceg Novom.

Bo.P.

Primjereno riješite problem Strasti na Fakultetu političkih nauka (FPN), između profesora i studenata, oko izbora dekana te univerzitetske jedinice i dalje se ne stišavaju.

Predstavnik studenata u Vijeću FPN Miloš Pavićević dostavio je medijima, kako navodi, dokaze da je peticija koja je dostavljena Studentskom vijeću te univerzitetske jedinice podmetnuta i lažna. U polemiku se se juče umiješali i pojedini profesori na FPN. I dok Rektorat Univerziteta Crne Gore (UCG) studente i zaposlene na FPN poziva da na primjeren način riješe nastale probleme, Upravni odbor Univerziteta (UO) će na današnjoj sjednici imenovati vršioca dužnosti dekana FPN koji će u najkraćem roku raspisati nove izbore.

U cilju rješavanja problema, Rektorat je juče inicirao sastanak sa studentima FPN, kojem su prisustvovali studentski predstavnici i studenti koji su tražili odgovore na pitanja u vezi sa stanjem na Univerzitetu i FPN. “Studentima smo pružili neophodne informacije i odgovorili na njihova pitanja iz naše nadležnosti. Spremni smo da svima koji to žele, ponudimo pomoć i pružimo informacije koje se od nas traže”, kaže se u saopštenju Rektorata i dodaje da nemaju informacije o tome ko će biti vršilac dužnosti dekana FPN. Saradnik u nastavi Zlatko Vujović tvrdi da je prof. Miloš Bešić već šest godina u dvostrukom stalnom radnom odnosu - u punom radnom vremenu u Crnoj Gori i Srbiji, na FPN-u Podgorica i FPN-u Beograd, i uporno obmanjuje svoje poslodavce, crnogorsku javnost, a sada i studente kojima su podmetnute netačne informacije “na bazi kojih oni temelje pojedine svoje stavove”.

“Studenti imaju pravo da preispituju rad svojih predstavnika i o tome nastavnici i saradnici ne treba da polemišu. To pitanje treba ostaviti studentima da sami rješavaju. Žao mi je što pojedini nastavnici svojim studentima objašnjavaju da se od predstavnika, u ovom slučaju njihovih, traži da uvijek glasaju onako kako im ankete poruče”, ocijenio je on.

Profesor Saša Knežević smatra da bi FPN trebalo da krene putem konsolidacije i da se u jednom malom kolektivu, uz dobru volju svih kolega, postepeno sređuju odnosi.

“Trebalo bi konačno da prestanemo da se bavimo izborima za dekana koji su bili prije dva mjeseca i da radimo u interesu svih zapo-

Fakultet političkih nauka

Pavićević: Evo dokaza o manipulaciji Peticija za smjenu predstavnika studenata u Vijeću FPN je, tvrdi Pavićević, posljednji u nizu primjera brojnih manipulacija i neregularnosti koje se mjesecima dešavaju na tom fakultetu.

“Na osnovu dokumentacije koja se nalazi u prilogu jasno se vidi potpis predstavnika studenata Budimira Andrića, među potpisnicima su i studenti drugih fakulteta, jedna stranica peticije na kojoj se nalazi 10-ak potpisa potpisana je istim rukopisom, a među 600 potpisa studenata koji su navodno za smjenu svojih predstavnika, su i potpisi priku-

pljeni u elektronskoj peticiji za povratak docenta dr Miloša Bešića na FPN”, ističe Pavićević.

On kaže da su među potpisima koji su prikupljeni elektronskim putem, a “potom podmetnuti za smjenu studentskih predstavnika imena profesorice Olivere Komar i asistenta Uglješe Jankovića”.

Podsjećamo, Pavićević je juče optužio Komar i Bešića da stoje iz peticije čiji je glavni cilj da Komar bude dekan FPN-a.

Ona je odgovorila da je potpisala peticiju, ali da nije organizovala prikupljanje potpisa.

Pavićević: isti rukopis slenih i studenata našeg fakulteta”, ocijenio je on.

Naime, nakon što je u julu UO, zbog proceduralnih razloga, jednoglasno poništio izbor Sonje Tomović Šundić za dekana tog fakulteta, u oktobru su profesorice Olivera Komar i Nataša Ružić podije-

lile Vijeće tog fakulteta. Početkom novembra je prof. Miloš Bešić napustio UCG i, samim tim, FPN što je podijelilo i studente, pa je jedan broj njih, osim njegovog povratka, tražio i smjenu studenata povjerenika jer, kako su tvrdili, “ne zastupaju studentske interese”. J.V.Đ.

ODBOR

Na nasilje u porodici sve se manje žmuri U Crnoj Gori se sve više reaguje na nasilje u porodici, o čemu svjedoči rast broja sudskih procesa i presuda, a u ukupnom broju žrtava i dalje je najviše žena, zaključeno je juče na sjednici skupštinskog Odbora za rodnu ravnopravnost. Članovi Odbora obavili su kontrolno saslušanje ministra rada i socijalnog staranja Predraga Boškovića, pomoćnika ministra zdravlja Mensuda Grbovića i direktora uprave policije Slavka Stojanovića na temu Primjena Strategije zaštite od nasilja u porodici 2011-2015.

Bošković je kazao je da je nasilje u porodici posebno prepoznatljivo od 2002. kad je uveden multidisciplinarni pristup rješavanju tog problema.

On je kazao da je mjerama zaštite od 2002. do 2012. obuhvaćeno ukupno 120 djece, od čega 87 odsto domicilne i 13 odsto naseljene, 51 odsto je bilo djevojčica a 49 odsto dječaka.

U prošloj godini je, kako je na-

veo, bilo ukupno 705 žrtava nasilja, od čega 311 djece i 292 žene, a među žrtvama bio je i 61 muškarac, kao i 41 stara osoba.

Odgovarajući na primjedbe predstavnika nevladinog sektora i članova odbora na rad centara za socijalni rad, Bošković je kazao da ni on nije zadovoljan njihovim radom.

Ana Jaredić iz Centra za ženska prava ocijenila je da su rezultati primjene Strategije zaštite od nasilja u porodici poražavajući.

Ona tvrdi da su od devet ciljeva predviđenih strategijom, djelimično realizovana samo tri, i to ona koja se odnose na nove propise, edukaciju kadra i podizanje nivoa svijesti građana.

“Od 41 mjere koje je Strategija predvidjela da bi se ti ciljevi ostvarili, realizovano je samo pet”, dodala je Jaredić. Direktor Uprave policije Slavko Stojanović kazao je da je u prvih deset mjeseci ove godine registrovano 156 krivičnih djela nasilja u porodici.

“Tužiocima su procesuirane152 krivične prijave, kojima je prijavljeno 157 osoba, od kojih 93,6 odsto muškaraca“, naveo je Stojanović.

Prema njegovim riječima, žrtve porodičnog nasilja u tom periodu su 174 osobe, od kojih 131 žena, 43 muškarca i 21 maloljetnik.

“U toku devet mjeseci ove godine podnijeto je 868 prekršajnih prijava protiv 893 osobe osumnjičene za nasilje, od kojih je 731 muškog pola”, kazao je Stojanović. Žrtve su, kako je naveo, 921 osoba od kojih 612 žena, 276 muškaraca i 33 maloljetnika.

Stojanović nije mogao da odgovori na pitanje da li je, među počiniocima porodičnog nasilja bilo javnih funkcionera ili sveštenika, kao ni na to da li je bilo slučajeva porodičnog nasilja sa smrtnim ishodom.

Pomoćnik ministra zdravlja Mensud Grbović kazao je da je zdravstveni sistem do 1. novembra ove godine evidentirao 64 žrtve, od čega je 61 žena i troje djece. Bo.P.

Poražavajući podaci: 311 djece i 292 žene žrtve nasilja

Društvo

UTORAK, 26.11.2013

Saglasnosti na sistematizacije u bolnicama do kraja decembra: Radunović

Hiv testiranje Institut za javno zdravlje (IJZ) i domovi zdravlja učestvovaće u evropskoj nedjelji HIV testiranja, koja se obilježava od 22. do 29. novembra, s ciljem da se poveća svijest o prednostima ranog savjetovanja i testiranja na HIV i podstakne veći broj testiranja. IJZ i savjetovališta za dobrovoljno i povjerljivo savjetovanje i testiranje na HIV, koja se nalaze u okviru domova zdravlja, zajedno sa ostatkom Evrope učestvuju u Evropskoj nedjelji testiranja na HIV. Parola Evropske nedjelje testiranja na HIV je “Razgovaraj o HIV-u, testiraj se na HIV”.

U Institutu za javno zdravlje kažu da je nedjelja testiranja namijenjena populacijama pod povećanim rizikom od HIV-a.

“Ove populacione grupe sačinjavaju LGBT osobe, migranti, lica koja dolaze iz zemalja sa visokom prevalencom HIV infekcije, mobilne populacije, seksualne radnice i njihovi klijenti, zatvorenici i injekcioni korisnici droga”, poručuju iz Instituta za javno zdravlje.Bo.P.

mediji i maloljetnici Centar za ljudska prava Pravnog fakulteta u sardanji sa Fakultetom političkih nauka Univerziteta Crne Gore, organizuje okrugli sto “Izvještavanje medija u postupcima protiv maloljetnika” koji će se održati danas u Svečanoj sali Pravnog fakulteta sa početkom u 15.00 sati. Okrugli sto je dio projekta “Unapređivanje medijskih prava: Pristup medija suđenjima maloljetnicima” koji je finansijski podržala Ambasada SAD-a u Podgorici.

“U namjeri da sa više aspekata razmotrimo aktuelnu temu koja se tiče slobode izražavanja i zaštite najsenzitivnijeg dijela popolucije – maloljetnika, organizovali smo ovaj skup uz učešće predavača i učesnika iz različitih institucionalnih sredina. Pored edukativne uloge ovog skupa, cilj je da se u razmjeni iskustava razmotre sva pitanja koja vode ka ujednačavanju sudske prakse i implementaciji međunarodnih standarda i standarda Evropskog suda za ljudska prava”, navodi se u najavi skupa. Bo.P.

Broj za pritužbe 0800 81 4400 Ministarstvo zdravlja saopštilo je da je novi broj tog resora za informacije i pritužbe 0800 81 4400.

Na ovaj broj, kako se navodi u saopštenju zdravstvenog resora, građani, odnosno crnogorski osiguranici mogu da upute primjedbe i prijedloge, sugerišu, infomišu se, ali i pohvale zdravstveni sistem Crne Gore. Osim sugestija, predloga i informacija, građani putem ove telefonske linije, kako su kazali u Ministarstvu zdravlja, mogu anonimno prijaviti i korupciju. M.M.K.

9

ministarstvo zdravlja

Sprema se 400 otkaza u zdravstvu Milica Krgović

M

inistar zdravlja Miodrag Radunović najavio je u razgovoru za Dnevne novine da će u narednom periodu dio zaposlenih u opštim bolnicama i Kliničkom centru (KCCG) biti proglašen tehnološkim viškom. Radunović nije mogao da precizira koliko će zdravstvenih radnika ostati bez posla. Ranije procjene Sindikata zdravstva govore da je u pitanju oko 400 zaposlenih na nivou države. Inače, u crnogorskom zdravstvu trenutno radi 25 odsto nemedicinskog osoblja od ukupno 8.000 zaposlenih, dok je evropski prosjek od 12 do 15 procenata.

“Nakon integracije bolnica i domova zdravlja nema potrebe da nam u ustanovama sjede računopolagači, administratori... Viškove ćemo riještiti u skladu sa propisima, odnosno kroz odgovarajući program u saradnji sa Zavodom za zapošljavanje. Takođe, mislim da na pojedinim rukovodećim mjestima treba praviti kadrovske promjene”, naveo je Radunović, ne precizirajući koje rukovodioce ustanova bi trebalo promijeniti.

On je dodao da su akti o sistematizacijama urađeni u domovima zdravlja i bolnicama i da se sada analiziruju u Ministarstvu zdravlja.

“Saglasnosti na sistematizacije u bolnicama daćemo do kraja decembra. Prilikom integracije bolnica i domoma zdravlja tačno će se znati koliko će biti viška radnika u bolnicima i Kliničkom centru. Početkom godine bolnice bi trebalo da krenu sa programom rješavanja tehnoloških viškova”, očekuje Radunović.

Radunović je najavio osnivanje osam zdravstvenih centara koji će olakšati građanima pristup medicinskim uslugama, a redukovati menadžment.

I dok u Ministarstvu zdravlja nijesu mogli precizirati koliko će radnika ostati bez posla, predsjednica Sindikata zdravstva Ljiljana Krivokapić ranije je saopštila da bi u bolnicama od 300 do 400 radnika moglo dobiti otkaze, te da se uglavnom radi o nemedicinskom kadru. Prema njenim procjenama u bolnicama je oko pet odsto viška zaposlenih (higijeničarke, stražari, obezbjeđenje...). U bolnicama u ukupnom broju od oko 8.000

8

hiljada je ukupno zaposlenih u crnogorskom zdravstvu, od čega je oko 25 odsto nemedicinskog kadra. Evropski prosjek nemedicinskog osoblja čini od 12 do 15 odsto zaposlenih. zaposlenih u zdravstvu participira oko 25 odsto nemedicinskog kadra, što je oko 2.000 radnika. Zdravstvene vlasti u više navrata su upozoravale da taj procenat treba da bude znatno manji.

● Umjesto 26 direktora, osam rUkovodilaca Kroz osnivanje centara koji će nastati spajanjem bolnica i domova zdravlja, restrikcije će zadesiti i menadžment, pa će umjesto 26 direktora na čelu novih ustanova biti osam rukovodilaca, a za isti broj smanjiće se i upravni odbori. To bi u krajnjem trebalo da doprinise uštedama budžeta. Ministar se nada će u prvoj polovini godine osnovati tri zdravstvena centra, a nakon toga do kraja 2014. ostalih pet.

“Usvajanje predloga zakona o

Pavićević: Otpuštanja uz adekvatne otpremnine Predsjednik Sindikata zdravstva pri Uniji slobodnih sindikata Vladimir Pavićević, komentarišući najavljena otpuštanja, kazao je za DN da će insistirati na adekvatnom socijalnom programu za rješavanje tehnoloških viškova. On očekuje da će otpremnine za one koji budu proglašeni tehnološkim viškom biti adekvatne, podsjećajući da su one prema ranije potpisanom sporazumu Sindikata i Vlade od 8.000 do 18.000 eura.

“Sigurno da će biti viškova prilikom integracija bolnica i domova zdravlja u zdravstvene centre. Mi imamo glomaznu administraciju. Evropski prosjek je da nemedicinsko osoblje čini od 12 do 15 odsto zaposlenih, dok je kod nas taj procenat znatno veći, odnosno 25 procenata. Sigurno da ćemo vremenom morati i mi da svedemo nemedicinski kadar Pavićević na evropski projek”, kazao je Pavićević. zdravstvenoj zaštiti i nakon njegovog usvajanja u parlamentu stvoriće se normativni okvir i ispuniti naša stremljenja koja se odnose na optimizaciju sekundarnog i tercijalnog nivoa zdravstvene zaštite. Mi pripadamo grupi malih zemalja kao što je Estonija, Monako, Luksemburg i Malta.

Ovo što mi kreiramo kada je u pitanju zdravstvena politika je nešto što smo vidjeli u Estoniji”, objasnio je Radunović.

Prema njegovim riječima, domovi zdravlja će nastaviti da obavljaju sve svoje nadležosti kao i do sada, ali će njihov menadžement biti u okviru centara. U domovima zdravlja ostaće rukovodioci, ali oni neće, kao što je slučaj sada, biti direktno odgovorni ministru, već direktoru zdravstvenog centra.

● tri miliona trošili za pUtovanja građana Ministar Radunović je dodao da će se nakon osnivanja zdravstvenih

Od duvanskih taksi samo 99.000 eura Ministar Radunović ocijenio je da Zakon o ograničenju upotrebe duvanskih proizvoda treba primijeniti u potpunosti. Radunovića zabrinjava što su ugostitelji prethodne godine našli model da izbjegnu obaveze jer su za devet

mjeseci za takse na ime dozvoljenog pušenja u objektima uplatili u državnu kasu svega 99.000 eura.

“Mišljenja sam da taksu treba povećati. Samo hemioterapija za jednog pacijenta godišnje košta 8.000, a mjeseč-

na uplata svih ugostitelja je oko 10.000 eura na ime taksi. To je paradoks. Vjerujem da će se krajem sljedeće godine staviti tačka na te takse i da će se zakon primijeniti po dubini”, zaključio je Radunović.

centara smanjiti i putovanja građana iz drugih gradova u okviru države, te da će se na taj način uštedjeti zdravstveni budžet.

Osiguranici koji su prinuđeni da plaćaju prevoz i koriste usluge pratioca da bi ostvarili zdravstvenu zaštitu u drugim gradovima u kojima ne žive imaju pravo refundacije troškova od nadležnih medicinskih ustanova. Ukoliko se obistine najave ministra, specijalisti i supspecijalisti će po potrebi iz KCCG odlaziti u druge zdravstvene ustanove širom Crne Gore gdje postoji potreba da pruže specijalističke usluge građanima.

“Tri miliona eura se godišnje potroši za putovanja građana unutar Crne Gore i to po osnovu putnih i troškova za pratioce. Ako naparavimo zdravstvene centre i omogućimo da možete sve, osim kardiohirurgije i neurohirurgije, da uradite na sjeveru ili jugu, onda nema potrebe da građani iz Pljevanja i Berana dolaze u Podgoricu, već će ljekari ići kod njih.

Uštede će biti i u segmentu da neće više biti 26 pravnih lica, već osam. To znači da će osam direktora biti direktno odgovorno ministru.

U tom segmentu imaćemo uštede za gorivo i dnevnice, a smanjićemo i broj žiro-računa”, dodao je Radunović. Komentarišući dugovanja medicinskih ustanova, Radunović upozorava da se ona nasljeđuju iz godine u godinu. On smatra da bi budući zdravstveni centri trebalo da počnu poslovanje bez dugova.

10 Hronika

UTORAK, 26.11.2013.

PODMETNUT POŽAR Vatrogasne ekipe na licu mjesta zatekle su beživotno tijelo Živkovića

ODŠTETA

Porodica od Dana traži 100.000 eura

Suđenje preduzeću JU “Mediamont”, izdavaču dnevnog lista Dan, za naknadu štete zbog duševnih bolova, kao i zbog troškova sahrane Milovana Živkovića (32), stradalog u požaru koji je u redakciji tog lista izbio u februaru prošle godine, počelo je juče u Osnovnom sudu u Podgorici svjedočenjem tužilaca, porodice Živković.

Porodica pokojnog traži 100.000 eura na ime duševnih patnji izazvanih gubitkom člana porodice. Juče su pred sudijom Snežanom Bulatović-Armenko o svojoj patnji pričali majka stradalog Divna Živković, njegov brat Zoran i sestra Tatjana Vukčević.

Požar je u zgradi redakcije

Dana buknuo šestog februara prošle godine, pola sata prije podneva, a sve je ukazivalo da je uzrok požaru dotrajala instalacija. Zgrada je odmah evakuisana, ali su u unutrašnjosti ostala dva radnika preduzeća “Čarapić”, među kojima i Živković. Porodica Živkovića juče je tvrdila da on nije električar, već da je bio pomoćni radnik.

Kako je kazala njihova advokatica Ljiljana Đorović, mladić, stoga, nije umro od posljedica rada.

Ona je ponovila da je vještačenje radio vještak elektro struke, a sudija je odlučila da on bude pozvan na naredno ročište kao bi se izjasnio o uzroku požara.

M.Đ.

Bivšem načelniku policije zapaljena dva automobila Dva automobila bivšeg načelnika beranske policije Nova Veljića zapaljena su juče u cik zore u mjestu Dolac. Vozila “ford fiesta” (BA AH475) i džip “Tojota-rav 4” (BA AP488), bila su parkirana ispred porodične kuće Veljića, a nepoznata osoba je, kako se sumnja, uspjela nečujno da priđe, polije prednje djelove vozila i zapali ih, od čega je jedan automobil eksplodirao.

Prema nezvaničnim informacijama, na vozilima je pričinjena velika materijalna šteta, a uviđaj je izvršio Osnovni državni tužioc Vladan Đalović, u saradnji sa ekipom Centra bezbjednosti Berane.

Veljić je za Dnevne novine ispričao da ga je juče ujutro probudila eksplozija. Odmah je izašao ispred kuće i ugledao auta u plamenu. “Čuli smo eksploziju, onako tupu kao kada zapalite veću količinu benzina. Istrčali smo svi ispred i vidjeli da su vozila u plamenu. Nakon pola sata stigle su vatrogasne ekipe i ugasile požar. I kuća je bila u opasnosti da se zapali”, kazao je Veljić.

Vidno potrešen, rekao je da za ovo krivi dnevni list koji je prije godinu pokrenuo hajku protiv njega i nekolicine policajaca koji su prije nekoliko dana osuđeni zbog navodnog pokušaja ubistva sada po-

Zapaljena oba vozila Nova Veljić

kojnog Zorana Vasovića i još dvije osobe.

“Ovo su mi uradile dnevne novine Vijesti, koje evo godinu uporno kače mete meni i policajcima, koji su prekjuče i osuđeni bez ikakavih dokaza, a kriminalci su oslobođeni. Ovo je djelo Vijesti, jer su udarili na obraz, čast i profesiju mene i tih časnih ljudi”, kazao je Veljić. Novo Veljić je bio načelnik policije prije četiri godine

i za taj period se veže slučaj Vasović kada je policija upotrijebila vatreno oružje da bi zaustavila vozilo u kojem su pored Vasovića bili još i Nedjeljko Peković i Zlatibor Vrhovec, koji su tom prilikom i ranjeni nakon što su otvorili vatru prema policiji. Četiri policajca, od sedam koliko je i učestovalo u ovoj akciji, osuđeni su na dvije i tri godine zatvora, dok su trojica oslobođeni optužbi. M.T.

CRKVENI SPOR

MARŠ PROTIV MAFIJE

Milačić zbog protesta kažnjen sa 400 eura Novinar Marko Milačić kažnjen je 400 eura zbog ugrožavanja bezbjednosti saobraćaja učesnika “Marša protiv mafije” i remećenja javnog reda i mira, 20. maja ispred Vladinog doma na Cetinju. Povod za marš bila je inauguracija predsjednika države Filipa Vujanovića.

“Krivi smo. Sud je meni, kao organizatoru, odredio kaznu od 400 eura plus troškovi suđenja.

Jasno je ovdje sve: da smo organizovali ‘Marš podrške mafiji’, ne bi bilo ni procesa, ni privo-

đenja, ni presude, naprotiv - bili bismo nagrađeni i uvaženi od vrha režima i institucija sistema”, napisao je Milačić na svom Fejsbuk profilu. On je poručio da neće platiti kaznu.

“Prevarili su se: neće dobiti ni centa! Ako žele kaznu, moraće me opet privoditi, ovoga puta do Spuža, da tako naplate svoj naum i ugode mafiji. Kao što vidite, politička presuda je uredno pocijepana, pa je završila u kanti za smeće. Gdje joj je i mjesto”, naveo je Milačić.

S.K.

BATINE ZBOG LGBT

Među napadačima prepoznao komšiju

Ražnatović i Mirković Na suđenju Nikoli Ražnatoviću i Drašku Mirkoviću zbog napada na reditelja prvog LGBT spota Danila Marunovića, glumca Todora Vujoševića i novinara Mirka Boškovića odgledan je snimak iz noći napada.

Ražnatović i Mirković su optuženi da su u noći između 9. i 10. septembra prošle godine napali Marunovića, Vujoševića i Boškovića, koji je u tuči zadobio tešku povredu nosa. Snimak događaja traje svega nekoliko sekundi, a na njemu se vide optuženi kako prolaze sa još jednim mladićem i djevojkom, a nakon

nekoliko sekundi i trojica oštećenih. Sam napad kamera nije uhvatila.

Za riječ se javio oštećeni novinar Bošković koji je primijetio da je kao trećeg muškarca na snimku prepoznao njegovog komšiju Milana Martinovića. Sudija ga je obavijestila da ako je siguran u to može da podnese krivičnu prijavu policiji. Jučerašnje suđenje odgođeno je za 17. januar kada bi trebalo da svjedoči vještak sudske medicine dr Dragana Čukić koja bi dala odgovore na pitanja o povredama koje su oštećeni zadobili u tom napadu.M.Đ.

Mitropolitu Mihailu se sudi jer je bez dozvole ušao u hram Optuženi tvrdi da su vrata hrama u Rogamima bila otvorena Mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve Miraš Dedeić (Mihailo) najavio je da će ući u svaki crnogorski hram u koji ga vjernici pozovu.

On je juče, na suđenju njemu i još dvojici pripadnika te organizacije Draganu Pavloviću i Jovanu Tomoviću, zbog nezakonitog ulaska u Hram Svetog Arhangela Mihajla u Rogamima, a po tužbi jereja Jovana Radovića, kazao da su hramovi crnogorski i da će “u svaki ući tako”.

Kako stoji u tužbi oni su 29. novembra 2011. godine bez odobrenja Mitropolije crnogorsko-primorske (MPC) električnom bušilicom obili vrata na crkvi i “tamo izveli takozvane obrede”.

Za Dedeića to je bio normalan čin, jer u takvim slučajevima na poziv vjernika oni dolaze u mjesne crkve da služe obrede.

On je juče pred sudijom Osnovnog suda Nenadom Vujanovićem ispričao da je na poziv jednog vjernika otišao sa Tomovićem i Pavlovićem u Rogame, u crkvu koja je bila napuštena, te da su vrata bila otvorena.

On je, odgovarajući na pitanja advokata Dalibora Kavarića, kazao da mu nije palo na pamet da prije nego što uđe provjeri status crkve, odnosno u čijem je vlasništvu, te da nije obavezan da to provjerava. Ipak, Dedeić je kazao da su bili njih trojica sa “predstavnikom vjernika”, dok se ostali okrivljeni sjećaju da je bilo više vjernika.

Zastupnici tužbe Kavarić i advokat Jugoslav Krpović pokušali su da objasne sudiji, ali i okrivljenima da “isto kao što postoji procedura za ulazak u državnu instituciju, tako postoji i procedura za ulazak u hram”, čega se niko od njih trojice nije sjetio.

Tomović, koji je više od 40 godina bio sveštenik Srpske pravoslavne crkve, kazao je da nikad ne bi ušao u pomenutu crkvu da je znao da pripada SPC, iz koje je isključen, kako kaže, jer je Crnogorac.

On je pomenuo da je crkva u Rogamima privatni hram Vučini-

Mitropolit Mihailo ća. Advokat Krpović je insistirao da oni po kanonskom pravu nijesu sveštenici. Po njemu, suštinsko je pitanje da li su oni sveštenici, jer su isključeni iz crkve, što bi objasnilo da li su ovlašćeno ušli u crkvu.

Krpović je podsjetio na Tomovićevo službovanje u SPC i dodao da su “njemu jasni svi detalji da ne može ući u crkvu da služi obred bez odobrenja lokalnog paroha”.

“To Vam je isto, sudija, kao da Vi odete u drugi sud i sjednete u tuđu stolicu da sudite. Miraš Dedeić je bio sveštenik Vaseljenske patrijaršije koja ga je razriješila čina i njemu je apsolutno bilo jasno da ne može u pravoslavnoj crkvi vršiti

obrede”, objasnio je Kavarić.

On je Tomoviću odgovorio da MPC ne proganja nikoga zbog nacionalne pripadnosti, te da je i on Crnogorac. Kavarić ga je podsjetio da su njegova dva sina sveštenici SPC, “i to ugledni sveštenici”.

Okrivljeni se, osim oko broja vjernika, nijesu mogli usaglasiti ni oko crkvene terminologije. Dok su Dedeić i Pavlović služili “kratak pomen”, Tomović je na pitanje sudije da li je služio pomen odgovorio: “Nemojte pomen, to je za mrtve. Molitvu”.

Suđenje je tri puta odlagano zbog nedolaska Dedeića, kao i zbog promjene sudije. Nastavak je zakazan za 26. decembar.

M.Đ.

Hronika 11

UTORAK, 26.11.2013.

MUP BLOKIRAO

Policiji zabranjen slobodan pristup podacima građana Novi sistem upotrebe ličnih podataka u Upravi policije uveden je zbog sprečavanja mogućih zloupotreba, ali i zbog što bržeg potpisivanja operativnog sporazuma sa Europolom Marija Palibrk i Jasmina Muminović

M

inistarstvo unutrašnjih poslova zabranilo je službenicima policije pristup bazama ličnih podataka građana, osim uz posebne sertifikate, koje je zadužio ograničen broj pripadnika ove službe, saznaju Dnevne novine.

Ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević prije nekoliko dana donio je odluku kojom je zabranio pripadnicima policije pristup bazama ličnih podataka građana - podacima o identitetu, slikama, biomentrijskim podacima i kaznenim evidencijama.

Ova odluka već je stupila na snagu, a prethodno je njoj upodobljen kompletan informacioni sustem, rečeno je DN u MUP-u.

Prema nezvaničnim informacijama, ministar Konjević se odlučio na taj korak kako bi se spriječile zloupotrebe korišćenja ličnih podataka, jer su pristup ličnim podacima imali svi službenici, sa svih umreženih računara u Upravi policije.

Tako se moguće zloupotrebe u korišćenju tih podataka nijesu mogle kontrolisati.

Drugi razlog donošenja ove odluke je način upotrebe ličnih podataka koji propisuje Europol, te pređašnji sistem korišćenja ovih podataka nije bio usaglašen sa standardima ove evropske policije.

I to je, prema saznanjima Dnevnih novina, uz loš sistem zaštite tajnih podataka, bila glavna kočnica u potpisivanju operativnog sporazuma sa ovom važnom policijskom organizacijom.

Svi uslovi za potpisivanje tog sporazuma trebalo bi da budu ispunjeni tokom naredne godine, jer je Vlada Crne Gore u oktobru usvojila četvrti nacionalni godišnji program, kojim je najavljeno potpisivanje tog dokomenta do kraja 2014. godine.

Iz Vlade su tom prilikom napomenuli da će biti preduzete aktivnosti radi što efikasnijeg funkcionisanja novoformiranog Odsijeka za međunarodnu policijsku saradnju. “Biće obez-

Ulazak u bazu samo uz ID kartice Prema nezvaničnim informacijama, nova procedura korišćenja ličnih podataka u Upravi policije, u odnosu na dosadašnju, izgleda potpuno drugačije. U Upravi policije sada postoji ograničen i veoma mali broj službenika koji imaju pristup ličnim podacima. Ti službenici imaju posebne identifikacione (ID) kartice, uz pomoć kojih mogu ući u MUP-ovu bazu podataka. “Svaki ulaz se registruje u sistemu, a službenik je neposredno prije otvaranja traženog podatka obavezan da upiše pravni osnov njegove upotrebe”, objasnio je sagovornik DN. bijeđena sigurnosna i komunikaciona oprema (oprema za sigurnu komunikaciju sa Interpolom, Europolom i Selecom).

To uključuje i opremu za kontrolu pristupa, shodno Zakonu o tajnosti podataka”, pisalo je u godišnjem programu Crne Gore.

Potpisivanje ovog sporazuma, za razliku od strateškog sporazuma, omogućilo bi operativnu saradnju između Crne Gore i zemalja članica Evropske unije kroz razmjenu svih vrsta podataka, uključujući i lične podatke. Za potpisivanje operativnog sporazuma potrebno je postići određene standarde, koji su, prije svega, pravne i tehničke prirode.

Sporazum o strateškoj saradnji Crne Gore i Evropske policijske kancelarije Europol potpisali su u septembru 2008. godine u Podgorici tadašnji ministar unutrašnjih poslova i javne uprave Jusuf Kalamperović i tadašnji direktor Europola Maks Peter Rasel.

IDENTIFIKOVANI POČINIOCI

Pristup ličnim podacima građana imaće samo ovlašćeni službenici policije: Ilustracija

Obrenović: Uskoro inspekcijski nadzor u službama bezbjednosti

Obrenović (arhivski snimak)

Direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka Bojan Obrenović najavio je da će inspektori ove agencije početkom naredne godine krenuti u kontrolu svih organa bezbjednosti kako bi izvršili provjere o tome kako se čuvaju i koriste lični podaci.

“Imamo u planu da izvršimo nadzor svih koji vrše poslove bebjednosti, ne samo MUP, nego i vojsku, Agenciju za nacionalnu bezbjednost, Ministarstvo odbrane”, naveo je Obrenović. On je objasnio da su inspektori Agencije za zaštitu ličnih podataka već vršili inspekcijski nadzor

u Upravi policije dok je ona bila samostalni organ, a da su i u MUPu više puta sprovodili ovu kontrolu za pitanja koja su njima bila interesantna. “Oblast bezbjednosti jako je interesantna kada je u pitanju nadležnost agencija za zaštitu podataka ličnosti. Vršili smo nadzor u slučaju spora bivšeg odbornika Liberalne partije Slavka Perovića i sada pokojnog policajca Božidara Jaukovića, IP adresa koje koristi MUP, kako i o tome na koji način je Uprava policije sprovodila mjere nadzora”, naveo je Obrenović.

NIKŠIĆ

Prebili bračni par pa Oštetili firme za koje su im oteli 100.000 eura radili za više od 16.000 eura Pripadnici barske policije podnijeli su dopunu krivične prijave protiv R. Š. (32) iz Berana sa privremenim boravkom u Baru, zbog sumnje da je dvadesetsedmogodišnje Barane M. J. i G. V. podstrekao na razbojništvo.

Istovremeno, zbog sumnje da su počinili navedeno razbojništvo i tom prilikom oteli 100.000 eura, policija je podnijela izvještaj kao dopunu krivične prijave i protiv M. J. i G. V., saopšteno je juče iz Uprave policije.

R. Š. je, kako se sumnja, sa umišljajem podstrekao M. J. i G. V. na izvršenje razbojništva koje je počinjeno 8. avgusta u Baru, na štetu supružnika S. V. i B. V. iz iz tog

grada.

Postupajući po prethodnom dogovoru sa R. Š., M. J. i G. V. su pratili B. V. dok nije ušla u stambenu zgradu koja se nalazi u Ulici Rista Lekića u Baru.

Po ulasku su je fizički napali, vezali je, a potom joj oduzeli ključ od stana. Upotrebom ključa navodno su ušli u stan u kojem se nalazio njen suprug S. V., kojeg su takođe izudarali tražeći da im kaže gdje se nalazi novac.

Nakon što su izvršili premetačinu u stanu, G. V. i M. J. su ukrali 100.000 eura, kao i veću količinu zlatnog nakita, a potom pobjegli sa lica mjesta.

S.K.

Nikšićka policija tokom novembra ove godine procesuirala je Osnovnom državnom tužiocu u Nikšiću krivične prijave protiv tri osobe koje su osumnjičene da su počinila koruptivna krivična djela “zloupotreba položaja u privrednom poslovanju”, čime je firmama u kojima su zaposleni nastala šteta u ukupnom iznosu od više od 16.000 eura.

Krivične prijave podnijete su protiv Nikšićanina Milosava Lončara (71) seoskog savjetnika u MFI “Agroinvest” za područje sela Kuta u Župi, Staniše Bakrača (56) iz Plužina, nastanjenog u Nikšiću, koji je predsjednik Odbora direktora u preduzeću “ZIGMA”

AD Nikšić, kao i protiv Milojice Đapića (42) takođe iz Plužina, zaposlenog u “Aqua d’or”. Lončar se tereti da je prekoračio granice svog ovlašćenja nesavjesno postupajući u pogledu raspolaganja tuđom imovinom, odnosno da je podigao novac od kredita u iznosu od 8.000 eura, odobren na ime korisnika B.K, bez njegovog znanja.

Kredit je potom prisvojio, pribavivši time za sebe imovinsku korist u iznosu od 8.000 eura, sumnjaju u polciji.

I Bakrač se sumnjiči za prekoračenje ovlašćenja kojima je prouzrokovao imovinsku štetu Centru za socijalni rad Nikšić u iznosu od 6.012 eura.

“Sumnja se da je S.B. u toku 2011. godine službenici u firmi “Zigma”, B.V. prije odlaska na porodiljsko odsustvo povećao iznos bruto zarade, koji je potom smanjio nakon njenog povratka na posao na isti iznos koji je imala prije povećanja, čime je nanio štetu navedenoj javnoj ustanovi za pomenuti iznos”, piše u saopštenju policije.

N j e g ov s u g ra đ a n i n Đ a p i ć osumnjičen je da je kao zaposleni u firmi “Aqua d’or”, u čijem vlasništvu je i ribnjak na Pivskom jezeru, 11. novembra prisvojio oko 500 kilograma pastrmke, vrijednosti od oko 2.000 eura, čime je sebi pribavio protivpravnu imovinsku korist.

M.V.P.

12 Crna Gora zAvRšeNA pRvA fAzA

Gubavač konačno dobio vodovod Vodovod će zadovoljiti potrebe preko 200 domaćinstava

BIJELO POLJE - U okviru opštinskog programa javnih radova, završen je vodovod u bjelopoljskom mjesnom centru Gubavač, koji će zadovoljiti potrebe preko 200 domaćinstava u prvoj fazi, s obzirom na to da ima kapaciteta i za 300 domaćinstava.

Menadžer opštine Fahrudin Begović kazao je da je projekat realizovan u nekoliko faza, te da je ukupna vrijednost preko 200.000 eura.

“Izvršen je tehnički prijem radova i nakon toga izdata vodna dozvola od Sekretarijata za preduzetništvo i ekonomski razvoj. Nadležni opštinski organi zajedno sa mjesnom zajednicom Gubavač objekat su predali na upravljanje i održavanje vodovodu Bistrica”, kazao je Begović.

Mještanin Gubavča Šućro Bučan rekao je da je izgradnjom vodovoda riješeno vodosnabdijevanje ne samo Gubavča, već i okolnih sela Oluja, Pobrežja i Voljavca.

“Vodosnabdijevanje u Gubavču bilo je veoma loše i u ljetnjem periodu nijesmo imali vode, pogotovo u višim zonama. Stručne analize su pokazale da je izvorište dovoljno jako da napaja ova naselja i mislim

da smo konačno riješili jedan od gorućih problema”, kazao je Bučan.

Osim putne infrastrukture, osnovni preduslovi ostanka na selu i normalnog funkcionisanja poljoprivrede, kao starteške grane Bijelog Polja, jesu vodovodna mreža i elektrifikacija. Predsjednik opštine Aleksandar Žurić, prilikom nedavnog obilaska izgradnje vodovoda u Gubavču, Nedakusima i Džafića brdu, podsjetio je da su krajem prošle godine završeni radovi na dokaptiranju izvorišta Bistrice i time znatno pojačan kapacitet gradskog snabdijevanja vodom.

“Sljedeći prioritet Opštine Bijelo Polje, kada je vodosnabdijevanja u pitanju, jeste izgradnja vodovoda u Zatonu, koji bi pravio konekciju na glavni vod gradskog vodovoda na Ribarevinama. Jedan od dva glavna voda sa izvorišta iz Majstorovine prema gradu devastiran je u poplavama 1992. godine, a njegova izgradnja će koštati oko 1,2 miliona eura. Nakon izgradnje vodovoda u Zatonu, rješavaćemo vodosnabdijevanje u Koritskoj visoravni i Vraneškoj dolini”, najavio je predsjednik Žurić.

B.Č.

UTORAK, 26.11.2013.

spremno dočekuju zimu MOJKOVAC – Hladno vrijeme, nekoliko stepeni ispod nule i snijeg koji je obijelio Bjelasicu i Sinjajevinu označili su juče dolazak zime u Mojkovcu.

Nadležne institucije u Mojkovcu naglašavaju da zimu spremno dočekuju i da neće biti ozbiljnijih problema, te da će ulice u gradu i prigradskim naseljima biti potpuno prohodne.

Direktor Komunalnog preduzeća “Gradac” Miroslav Medojević kazao je da imaju spreman jedan snjegočistač za ulice i dva buldožera, koja će biti angažovana gdje bude trebalo.

“Imamo i pristojnu zalihu materijala za posipanje ulica, a naručili smo i desetak tona soli”, kazao je Medojević.

Služba zaštite i spasavanja brinuće o stalnoj prohodnosti seoskih puteva sa opštinskom utovarnom lopatom i traktoromsnjegočistačem. U slučaju potrebe biće, kao i ranijih godina, angažovana privatna mehanizacija. Rukovodilac Službe Dragan Marković kazao je da je njegova ekipa spremna da, u slučaju nevremena, priskoči u pomoć svuda gdje bude trebalo, što je pokazala u više navrata.

V.B.

Danas o budžetu HERCEG NOVI - Odbornici hercegnovskog parlamenta raspravljaće danas o rebalansu budžeta za ovu godinu, kao i o nacrtu budžeta za narednu. Četrnaesta redovna sjednica Skupštine opštine sa 16 tačka dnevnog reda zakazana je za danas.

Na skupštini će, između ostalog, biti riječi o rebalansu budžeta za ovu godinu, koji je planiran na iznos od 17,9 miliona eura, što podrazumijeva uvećanje od 29 odsto u odnosu na planiranih 13,2 miliona. Predmet skupštinske rasprave biće i nacrt budžeta za 2014. u iznosu od 17,5 miliona eura. U ovom iznosu skoro 42 procenta odnosi se na kapitalni budžet i značajne investicije u oblasti infrasrukture, koje će biti relizovane iduće godine.

S.M.

Očekuju da će im Žurić pomoći u borbi za opstanak: Bivši radnici GRO “Radnik”

GRO ª RADNIKº

Žurić će razgovarati sa građevincima BIJELO POLJE - Predsjednik bjelopoljske opštine Aleksandar Žurić primiće predstavnike bivših radnika GRO “Radnik” kako bi razgovarao sa njima o problemima zbog kojih se svake dvije nedjelje okupljaju ispred zgrade Opštine.

Bivši radnici GRO “Radnik” juče su se ponovo okupili odlučni u namjeri da ostvare prava iz radnog odnosa koja su im uskraćena od 1992. godine, kada je firma otišla u stečaj i njih 1.500 zavrsilo na Birou rada. Predsjednik Inicijativnog odbora za zaštitu prava radnika Svetozar Čabarkapa saopštio je da je putem telefona obaviješten da će njihove predstavnike primiti predsjednik opštine.

“Predsjednik je i ranije primio naše predstavnike i predočeni su mu naši zahtjevi. Mi ne tražimo ništa više od onoga što nam kao građanima ove države pripada, a to je pravo na opstanak. Nalazimo se u teškoj materijalnoj situaciji i na ivici smo biloškog opstanka, a naša okupljanja predstavljaju vapaj ugroženih građana da im se pomogne jer se radi o ljudima starije dobi i oronulog zdravlja koji su radnu karijeru završili na

najgori mogući način - upućivanjem na Biro rada. Očekujemo da će nam predsjednik Žurić kolikotoliko pomoći u našoj borbi za opstanak”, kazao je Čabarkapa.

Poručio je kolegama da budu još malo strpljivi jer očekuju i odgovor iz kancelarije Delegacije EU u Podgorici, kojoj je upućen zahtjev da primi njihove predstavnike.

“Iz kancelarije gospodina Mitje Drobniča ranije smo obaviješteni da će biti pozvani naši predstavnici i mi živimo u nadi da će se to i obistiniti. Pripremili smo i dokumentaciju za gospodu iz EU koja će ih sigurno zainteresovati, a tiče se pljačke naše imovine i preduzeća, te nepostupanja nadležnih da vinovnike izvede pred lice pravde”, kazao je Čabarkapa.

Ključni zahtjevi bivših građevinaca su da im se poveže staž za sve vrijeme provedeno na Birou rada, kako bi mogli da ostvare pravo na penziju, da se obezbijedi otpremnina po godini staža, da invalidi dobiju ravnopravan status sa ostalim kolegama u državi i da se za bivše radnike preduzeća obezbijedi adekvatan socijalni program.

B.Č.

Crna Gora 13

UTORAK, 26.11.2013.

NEJASNO

Dobili ključeve od stana a nemaju krov nad glavom Prema informacijama DN, postoji problem sa unutrašnjim instalacijama, zbog čega i kasni useljenje Zorica Bulatović

Z

grada u Ulici Dunje Đokić, koja je namijenjena socijalno ugroženim Kolašincima, još nije primila prve stanare, iako je predsjednik kolašinske opštine Darko Brajušković podijelio ključeve još krajem avgusta, na Dan opštine. Kako Brajušković tvrdi, čeka se samo atest za struju, koji je još prve nedjelje novembra trebalo da bude urađen, a nije, prema saznanjima DN, zbog neispravnih instalacija. Stanari koji čekaju useljenje strahuju da će i ovu zimu provesti u trošnim i neuslovnim barakama.

KOLAŠIN – Prema riječima predsjednika opštine Darka Brajuškovića, atest je prošlog četvrtka uradio Institut za istraživanja i razvoj u oblasti zaštite na radu, ali još nema zvaničnih rezultata. Ipak, kako je DN kazao Saša Lekić iz Instituta, on je izlazio na teren prošlog četvrtka, ali nije mogao uraditi atest jer nije bio pušten probni napon struje, što je nadležnost EPCG. Lekić nije bio voljan da daje bilo kakve izjave o tome koji tehnički uslovi su potrebni za obavljanje atesta jer, kako je kazao, Institut samo obavlja uslugu po zahtjevu.

Kako su kazali iz EPCG, Opština Kolašin je poslala zahtjev Elektrodistribuciji (ED) Kolašin da pusti napon za jedan dio zgrade u Ulici Du-

nje Đukić, kako bi se izvršilo potrebno ispitivanje.

“Ekipe ED Kolašin su 21. novembra pustile napon za jedan dio zgrade, kako je u zahtjevu i traženo, do kablovske priključne kutije koja se nalazi na fasadi objekta, a koja je od tada stalno pod naponom. EPCG je, stoga, ispoštovala proceduru i pustila napon u svrhu funkcionalnog ispitivanja, a dalje je na investitoru da angažuje kompaniju koja će ispitivanje izvršiti i, ukoliko ima uslova, izdati atest, jer unutrašnje instalacije su u nadležnosti investitora, a ne EPCG”, saopšteno je iz kompanije.

Sa druge strane, prema informacijama DN, postoji problem sa unutrašnjim instalacijama, zbog čega zapravo i kasni uselje-

Prljavština u moru ispred tivatskog hotela Palma, septembar 2013. godine

Za ispuštanje otpada u more kazna i do 40.000 eura štetne materije u upakovanoj formi, ispusti komunalni otpad, te izvrši namjerno potapanje, spaljivanje ili zakopavanje na morsko dno otpada i drugih materija.

Takođe, ista kazna predložena je i za zapovjednika broda koji najkasnije 24 sata prije uplovljavanja u luku Crne Gore ne dostavi Kapetaniji izvještaj o količini teških ostataka ulja, otpadnog ulja, zauljanih mješavina i kaljužnih voda i datumu i mjestu njegove posljednje predaje.

U predlogu zakona se dalje navodi da se otpaci od hrane sa broda mogu ispustiti u more na udaljenosti većoj od tri nautičke milje od kopna, izuzev u posebnom području, ako su usitnjenji uređajima za usitnjavanje sa otvorima manjim od 25 milimetara i ako je brod u plovidbi.

Izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti mora od zagađivanja sa plovnih objekata namjera je da se ova oblast u potpunosti uskladi sa međunarodnim propisima koji regulišu ovu oblast.

(CdM)

Za zgradu koja još nije spremna za useljenje u 2012. navodno potrošeno skoro 37.000 eura sno plaćanje ili plaćanje za obavljene radova. Stanari koji čekaju useljenje u ovu zgradu, kako tvrde, strahuju da će i ovu zimu provesti u trošnim i neuslovnim barakama

i ne nadaju se skorijem useljenju u nove stanove.

“Previše je nejasnih dešavanja u vezi sa ovom zgradom”, zaključili su stanari.

RECIKLAŽA NIJE BLAMAŽA

Sakupili 1,8 tona smeća NIKŠIĆ - Nevladina organizacija Alfa centar iz Nikšića organizovala je takmičenje u selektivnom prikupljanju otpada, tokom kojeg je u prvom krugu takmičenja od 1. do 15. novembra prikupljeno ukupno 1,8 tona papira, metala i plastike. Takmičenje nikšićkih osnovaca i srednjoškolaca u sakupljanju otpadnog materijala samo je jedna od mnogih aktivnosti u okviru šestomjesečnog projekta te organizacije pod nazivom “Reciklaža nije blamaža”.

“U našem takmičenju učestvu-

POOŠTRENE MJERE

Crnogorska Vlada planira da udvostruči kazne za sve one koji sa brodova zagađuju crnogorski dio Jadranskog mora, pa će, umjesto važećeg kaznenog opsega od 500 eura do 20.000 eura, za sve koji zagade morsku vodu kazne iznositi od 1.000 do 40.000 eura.

U cilju zaštite mora od zagađivanja sa plovnih objekata, direktno ispuštanjem različitih materija ili indirektno putem atmosfere, Ministarstvo saobraćaja i pomorstva pripremilo je predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti mora od zagađivanja sa plovnih objekata.

U tekstu predloga zakona, između ostalog, piše da će se novčanom kaznom od 1.000 eura do 40.000 eura kazniti za prekršaj pravno lice ako ispusti ulje, zauljane mješavine, kaljužne vode ili zauljani otpad, štetne tečne materije koje su privremeno utvrđene kao takve, vodu od pranja tanka ili drugih mješavina koje sadrže takve materije, ispusti ili izvrši odlaganje na morsko dno

nje, pa se iz tog razloga atest ne može ni uraditi. Pored toga, u završnom računu opštine Kolašin prikazano je da je 2012. za radove utrošeno 36.976,55 eura, ali izvođač radova “Decor Co” je tokom te godine radio ukupno šest dana na zgradi, i to u decembru, nakon što je potpisao ugovor o pružanju usluga krajem novembra iste godine.

Kako je prvobitno saopšteno iz kompanije “Decor”, 2012. rađeni su samo grubi radovi instalacija, što podrazumijeva struju, vodu i kanalizaciju i, kako su kazali, radovi su izašli na samo oko 20.000 eura. Kasnije su, kako su saopštili, u martu 2013. nastavili radove, da bi oni konačno bili završeni u avgustu ove godine i na Dan opštine ključevi su uručeni stanarima. Međutim, firma “Decor” juče je promijenila prvobitnu izjavu, pa su saopštili da su potrošili tačno 36.976,55 eura, iznos koji stoji u završnom računu budžeta.

Iz Sekretarijata za ekonomiju i finansije potvrđeno je DN da iznos koji je prikazan na obrazloženju završnog računa je uplaćen u cjelosti kompaniji “Decor” za radove, ali nijesu precizirali da li je to bilo avan-

ju 15-člane ekipe iz devet nikšićkih osnovnih i srednjih škola, kao i tim polaznika Dnevnog centra za djecu sa smetnjama u razvoju. Nadmetajući se u pravilnom prikupljanju otpada, učenici stiču naviku da se svakodnevno bave zaštitom životne sredine i učestvuju u procesu recikliranja. Partner Alfa centra u takmičenju je lokalni Centar za reciklažu, koji odvozi selektivno prikupljeni otpad i reciklira ga”, saopštili su aktivnisti Alfa centra.

“Reciklaža nije blamaža” je po-

bjednički projekat ove NVO na ovogodišnjem konkursu pivare “Trebjesa” za finansiranje projekata u oblasti zaštite životne sredine. Projekat se realizuje od oktobra ove do kraja marta naredne godine sa ciljem da se kroz informisanje i praktičnu reciklažu teritorija grada oslobodi nagomilanog otpada, kako bi se on, upravo kroz reciklažu, učinio korisnim. U okviru tog projekta Nikšićani su nedavno dobili i “zeleno ostrvo” u centru grada, odnosno kontejnere za metal, papir i plastiku. J.L.

RAĐENOVIĆ PORUČIO

Ima zainteresovanih za ulaganje na Lugovima BUDVA – Renomirane svjetske kuće zainteresovane su za ulaganje na lokaciji Lugovi, gdje je postojeći fudbalski stadion, te je to motivisalo Opštinu da pripremi tendersku dokumentaciju za valorizaciju ove lokacije i obezbijedi neophodan novac za izgradnju novog fudbalskog stadiona, kazao je predsjednik opštine Budva Lazar Rađenović.

Izgradnja novog stadiona još odavno planirana je na lokaciji Dubovica, pa bi novac od prodaje Lugova bio opredijeljen upravo za izgradnju stadiona na novoj lokaciji.

Lugovi obuhvataju zemljišni kompleks površine 12.000 kvadrata, a u proteklih nekoliko godina bilo je i promjena vlasnika zemlje, zbog čega je i predmet istrage specijalnog tužioca za organizovani kriminal. Detaljnim urbanističkim planom “Budva centar” na Lugovima je predviđena izgradnja dvije jedanaestospratne kule.

Opština Budva je prije više od pola godine, prilikom profesionalizacije fudbalskog kluba Mogren, zemlju procijenjenu na 21 milion eu-

Opština će pripremiti tendersku dokumentaciju za valorizaciju Lugova ra i imala namjeru da je ustupi klubu. Međutim, protivljenje opozicije i bivših vlasnika bili su znak da se takav predlog ukloni sa dnevnog reda skupštinskog zasijedanja. Mogren je prije četiri godine zaključio ugovor sa dvije inostrane kompanije, formirajući tako novu “Novastar investment”, na čije ime je uknjižena zemlja na Lugovima. Ta kompanija je imala namjeru da na toj lokalciji gradi apartmansko-hotelski kompleks, kao i stadion. Međutim,

taj ugovor je raskinut.

Prije nekoliko mjeseci područna jedinica Uprave za nekretnine donijela je rješenje o deeksproprijaciji zemlje na stadionu Lugovi, kada su se stekli uslovi, da se starobudvanska porodica Ivanović nakon pola vijeka upiše kao vlasnik te zemlje. Na taj način, Ivanovići bi povratili 7.000 kvadrata svoje zemlje na Lugovima.

Ipak, na ovu odluku žalbu su uložili i Opština, FK Mogren i HG “Budvanska rivijera”.

N.L.

14 Crna Gora

UTORAK, 26.11.2013

ZEMLJOTRES U MEĐURIJEČJU

Plafon umalo pao na đake Potres jačine 3,5 stepeni po Rihterovoj skali je na školi staroj 120 godina oštetio plafon u učionicama na gornjem spratu

Tomo Katurić prima zlatnu medalju

FILATELISTIČKA IZLOŽBA

Pet medalja za Crnu Goru HERCEG NOVI - Porodica Katurić na filatelističkoj izložbi u Rio de Ženeiru postigla je veliki uspjeh osvojivši čak četiri medalje. Tako je za kolekciju “Poštanska istorija Boke kotorske 1809-1875” na osam vitrina Tomo Katurić dobio zlatnu medalju, dok je za kolekciju “Okupacija Crne Gore i Boke kotorske 1941-1945” na pet vitrina uzeo pozlaćenu medalju. Katurićev sin Đorđe za kolekciju “Pisma bokeljskih pomoraca ka jedrenjacima 1830-1890” na osam vitrina dobio je Veliku pozlaćenu

medalju, dok je Jelisaveta Katuric za kolekciju “Pošta austrougarskih mornara 1914-1918” na jednoj vitrini osvojila Veliko srebro.

Iz oblasti literature za katalog “Poštanske marke Crne Gore 1874-2011” srebrna medalja uručena je Mihailu Radičeviću.

Katurić je Zlatnu medalju primio u uniformi bokeljske mornarice, što je izazvalo pravo oduševljenje visokih zvanica, a uručio mu je predsjednik FIPA Tai Pen Hian iz Singapura.

S.M.

KOLAŠIN – Mještani Međuriječja juče ujutru osjetili su manji zemljotres koji je izazvao paniku, ali i napravio štetu na zgradi OŠ “Međuriječje”.

U toku nastave potres je odvalio plafon u učionicama na gornjem spratu zgrade, a đaci su, zajedno sa nastavnicima, u panici istrčali napolje. Kako je kazao direktor škole Milutin Popović, zemljotres je izazvao najviše panike kod djece, ali je najvažnije da povrijeđenih nije bilo.

“Zajedno sa učenicima smo istrčali iz zgrade. Poslije prvog udara, nakon deset minuta desio se još jedan.

Kada se situacija stabilizovala, učenici su se vratili u učionice na prvom spratu koje nijesu bile oštećene”, kazao je Popović.

Seizmološki zavod Crne Gore registrovao je juče u 8 sati i 45 minuta zemljotres manje jačine sa epicentrom tri kilometra jugozapadno od Međuriječja, u mjestu Gojačevina, negdje između rijeka Mrtvice i Morače. Jačina ovog zemljotresa u žarištu iznosila je tri i po jedinica Rihterove skale, što odgovara epicentralnom intenzitetu od pet stepeni Merkalijeve skale. Žarište ovog zemljotresa locirano je na dubini od 10 kilometara. Školu i područje Međuriječja juče su posjetili i potpredsjednik kolašinske opštine Dragomir Dulović i sekretar za urbanizam Vladan Bulatović. Još nema zvaničnih informacija kolika je šteta izazvana zemljotresom, ali se pretpostavlja da su najviše ošte-

Bulatović i Dulović u učionici koju je oštetio zemljotres

ćeni stari objekti.

Zemljotres se osjetio i u Manastiru Morači, gdje je nastava u

mjesnoj školi na kratko prekinuta, a potres su osjetili i stanovnici Kolašina. Z. Bulatović

Crna Gora 15

UTORAK, 26.11.2013

Oronulo drveće u gradskom parku

PREMINULI Danica Boška Tomanović 24. novembra 2013. u 80. godini. Sahrana će se obaviti 26. novembra u 14 časova na mjesnom groblju Lukovo.

Desanka Veljkova Samardžić rođena Milošević, 24. novembra 2013. u 90. godini. Sahrana je obavljena 26. novembra u 15 časova na Novom groblju na Cetinju.

Boris Miladinov Banović 24. novembra 2013. u 33. godini. Sahrana je obavljena 25. novembra u 15 časova u selu Petrovići – Piperi. Kuća žalosti Donji Crnci bb – Piperi.

Vladimir Vlado Radonje Anđić 24. novembra 2013. u 88. godini. Sahrana je obavljena 25. novembra na groblju u Kaludri.

OPASNOST

Građani strahuju od oronulog drveća Većina stabala u gradskom parku stara je više od pola vijeka, a u NVO sektoru upozoravaju da se ne održavaju kako treba Beća Čoković

U

susret zimi mnogi Bjelopoljci strahuju od neželjenih posljedica koje mogu da uzrokuju dotrajala stabla i grane drveća na javnim površinama, a posebno u gradskom parku. U Komunalnoj policiji kažu da su kod Komunalnog preduzeća inicirali rješavanje problema starih stabala drveća u gradskom parku kod kojih je uočljivo lomljenje grana. U NVO sektoru upozoravaju da se drveće, koje doseže visinu i do 30 metara, ne održava i potkresuje na adekvatan način. Nadležni, ipak, poručuju da neće dozvoliti da građani budu ugroženi.

BIJELO POLJE - Komunalni inspektor Vojislav Kljajević kazao je da je jasno da postoji opasnost od povređivanja građana koji prolaze ispod drveća u gradskom parku.

“Zato tražimo od Komunalnog preduzeća, koje je zaduženo za održavanje parka, da u koordinaciji sa ostalim nadležnim službama definiše koja su stabla dotrajala, te da ih ukloni i umjesto njih zasadi mlade drvorede”, kazao je Kljajević.

Direktor Komunalnog preduzeća Sabro Čindrak kazao je da postoji nadležna služba koja evidentira ta-

kvo drveće radi uklanjanja.

“Smatramo da ima takvog drveća, posebno u gradskom parku, ali ne smije se vršiti njihovo uklanjanje bez odobrenja nadležnog organa”, kazao je Čindrak.

Penzioner Zaim Šukurica tvrdi da su građani u centralnom parku suočeni sa odlamanjem grana i grančica sa dotrajalog drveća, te da je prava sreća da niko do sada nije ozbiljno povrijeđen.

“Dokle će nas Bog čuvati, ni sami ne znamo, ali činjenica je da je zaista opasno kretati se ispod dotraja-

log drveća. Čini mi se da se o svemu više vodi računa nego o bezbjednosti građana. Onaj koji jednom zasjedne u fotelju ne vodi računa o tome da drugome bude makar omogućeno sigurno kretanje, jer građani drugog luksuza nemaju”, kazao je Šukurica.

Slično misli i predsjednik NVO “Bjelopoljski demokratski centar” Zdravko Janjušević, podsjećajući na prošlogodišnji incident, kada je oronulo stablo moglo da ugrozi bezbjednost građana.

“Tada se trulo stablo odvalilo iz korijena i oslonilo na susjedno deblo.

Tako je stajalo najmanje dva dana dok autor ovog teksta i ja nijesmo upozorili komunalce na opasnost”, kazao je Janjušević.

I predsjednik NVO “MMNE” Željko Đukić upozorava na problem starog drveća u centru grada, ocjenjujući da se ono održava i potkresuje na adekvatan način.

“Zbog toga se dešava da padaju dotrajale grane koje prijete da ugroze građane dok se kreću ispod krošnji ili odmaraju na klupama u parku.

Slična je situacija i u dječjem parku gdje se mališani zabavljaju uz svoj mobilijar i prava je sreća da niko do sada nije povrijeđen. Smatramo da je bolje preventivno djelovati i ukloniti stabla koja predstavljaju potencijalnu opasnost, nego permanento strepiti da se nešto tragično desi”, upozorio je Đukić, navodeći da je bio svjedok kada je velika grana pala na ulicu, ali, srećom, nikog nije povrijedila.

Sekretar opštinskog Sekretarijata za stambeno-komunalne poslove i saobraćaj Dejan Luković nedavno je saopštio da inspektori tog Sekretarijata permanentno prate situaciju i da se neće dozvoliti da građani budu ugroženi zbog dotrajalog drveća.

“Situacija je pod kontrolom i svako stablo za koje se ocijeni da ugrožava bezbjednost građana biće uklonjeno po propisima. Zato građani koji prolaze parkom i centrom grada u susret predstojećoj zimskoj sezoni ne treba da strepe za svoju bezbjednost”, poručio je Luković.

KAMPANJA

Nadležni ne znaju kako protiv prisilnih brakova NIKŠIĆ - Nadležne institucije u Crnoj Gori nemaju konkretne predloge kako bi se riješio problem prisilnih i ugovorenih dječjih brakova u romskoj i egipćanskoj zajednici, ocijenili su u Centru za romske inicijative.

U okviru kampanje “16 dana aktivizma nasilja nad ženama”, a na Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, juče je u prostorijama Uprave policije CB Nikšić organizovana promocija dokumentarnog filma “Izbjegni moju

sudbinu”, nakon čega su svi prisutni bili pozvani da daju svoje preporuke u vezi sa zajedničkim radom na prevenciji i suzbijanju tog problema.

“Međutim, prisutni predstavnici i predstavnice nadležnih institucija nijesu dali komentare, niti preporuke za suzbijanje ovog problema, iz čega se može zaključiti da događaju, osim Uprave policije, uprkos našem insistiranju, nijesu prisustvovala odgovorna lica koja imaju direktnu vezu sa žrtvama ovog

problema”, poručila je izvršna koordinatorka Centra Fana Delija.

Prema njenim riječima, promocijom filma željeli su da približe iskustva žena iz romske zajednice koje su bile direktne žrtve dječjih ugovorenih i prisilnih brakova, kako bi učinili vidljivim problem kod institucija koje imaju glavnu ulogu u suzbijanu pomenutih brakova.

Promociju filma “Izbjegni moju sudbinu” realizuje Centar za romske inicijative kao dio projekta “Inicijativa za poboljšanje položaja

Romkinja i Egipćanki u Crnoj Gori”, u saradnji sa Ministarstvom za ljuska i manjinska prava i švedskom fondacijom “Kvinna till Kvinna”.

Povodom kampanje “16 dana aktivizma nasilja nad ženama”, u Beranama su na glavnoj gradskoj ulici građani mogli čuti zvaničnu statistiku o nasilju nad ženama u Crnoj Gori i svijetu, kao i aktivnostima i dostignućima ženskih grupa u našoj zemlji. Ovogodišnja kampanja realizuje se pod sloganom “Nadjačajmo tišinu”.

J.L.-M.T.

Ljubica Dušana Todorović rođea Jovović, 24. novembra 2013. Sahrana je obavljena 25. novembra na Šabovom krugu – Martinići.

Vlado Blagojev Pejović 23. novembra 2013. u 91. godini. Sahrana je obavljena 25. novembra u 14 časova u selu Miljakovac.

Nikola Dušana Tomanović 23. novembra 2013. u 67. godini. Sahrana je obavljena 25. novembra u 15 časova na groblju kod Crkve Polaganje Rize Presvete Bogorodice u Bijeloj.

Nataša Aleksandra Đaletić u 58. godini. Sahrana je obavljena 24. novembra 2013. u krugu porodice.

Đerđ Kolja Nikolaj 22. novembra 2013. u 81. godini. Sahrana je obavljena 25. novembra u 14 časova u selu Mužečk.

e-mail: sotiroski@t-com.me

Obavijest o smrti možete poslati svakim danom do 21 čas.

Pogrebne usluge Sotiroski Bijelo Polje.

Više informacija na tel.

069 023 690 i 050 431 050 46 godina Vama na usluzi Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.

16 Globus

UTORAK, 26.11.2013.

NADAHNUTI GOVOR META DEJMONA:

Građanska poslušnost je problem modernog svijeta Naš problem su ljudi širom svijeta koji su poslušno prihvatali naredbe vladajućih i kretali uratove, a zbog te poslušnosti milioni su ginuli”, poručio glumac u govoru u sklopu festivala “Glasnije od bombe Američki glumac Met Dejmon održao je govor koji je posljednjih dana postao hit na društvenim mrežama. Glumac je tekst pročitao u sklopu festivala “Lauder den a bomb” (Glasnije od bombe) koji se početkom godine održao u Čikagu, a riječ je o odlomku teksta Dejmonovog prijatelja, istoričara i aktiviste Hauarda Zina (1922-2010), koji je isti govor održao još 1970. tokom debate o građanskoj neposlušnosti.

“Počinjem od pretpostavke da je svijet okrenut naglavačke. Pogrešni ljudi su u zatvoru, a pogrešni izvan njega. Pogrešni ljudi su na vlasti, a pogrešni nemaju moć. Bogatstvo u ovoj zemlji (odnosi se na SAD), ali i u ostatku svijeta, raspoređeno je tako da ne zahtijeva malu reformu, već drastičnu preraspodjelu. Počinjem od pretpostavke da o ovoj temi ne treba mnogo pričati jer dovoljno je da razmislimo o stanju stvari kako bismo shvatili da su izokrenute. Ako ne razmišljate i slušate ono šta se govori na TV-u, počinjete da uviđate da stvari nijesu toliko loše ili da su problem neke sitnice. Međutim, morate se na trenutak odvojiti od svega i vratiti unazad, kako biste na pravi način sagledali svijet i užasnuli se njime. Građanska neposlušnost nije naš problem. Naš problem je građanska poslušnost. Naš problem su ljudi širom svijeta koji su poslušno prihvatali naredbe vladajućih i kretali u ratove, a milioni ljudi su poginuli zbog ove poslušnosti.

To smo vidjeli u Nemačkoj pod nacistima. Znamo da je problem u tom slučaju bila poslušnost.

Ljudi su poslušali Hitlera. To je bilo pogrešno. Trebalo je da mu se odupru. Čak i u Rusiji, za vrijeme vladavine Staljina, ljudi su bili poslušni. Kao u krdu. Sjećate li se dana kada su ljudi dopustili da ih feudalisti izrabljuju? Sve je bilo očajno u to vrijeme.

Danas imamo zapadnu civilizaciju. Vladavinu zakona. Vladavina zakona uredila je i povećala nepravdu koja je vladala prije vladavine zakona. To je ono što je

učinila vladavina zakona.

U svim zemljama svijeta, vladavina zakona je miljenica vladajućih i pošast naroda. To bi trebalo da prepoznamo.

Moramo prevazići te nacionalne granice u našem razmišljanju. Nikson i Brežnjev imaju više dodirnih tačaka nego mi i Nikson. Džej Edgar Huver ima više zajedničkog sa šefom ruske tajne policije nego sa nama.

Međunarodna predanost zakonu i redu ono je što spaja svjetske vođe. Zato smo uvijek iznenađeni kada se sastaju, smiju se, rukuju i puše cigare. U stvarnosti se vole, nezavisno od toga šta govore.

Ono što pokušavamo da učinimo, pretpostavljam, je da se vratimo principima i duhu Deklaracije nezavisnosti. Taj duh je pružanje otpora nelegitimnoj vlasti i silama koje ljudima oduzimaju pravo na život, slobodu i potragu za srećom. Pod tim uslovima, Deklaracija ljudima daje pravo da ukinu takav oblik vladavine.

I da, naglasak je bio na ukidanju.

Da bismo to učinili, moraćemo izaći izvan okvira zakona. Prestati da poštujemo zakone koji od nas traže ubijanje, ovakvu raspodjelu bogatstva i zatvaranje ljudi zbog sitnica dok u isto vrijeme počinioce teških zločina drže izvan zatvora. Nadam se da će ovakvo razmišljanje zavladati ne samo u mojoj zemlji, već i u ostatku svijeta jer nam je svima potrebno. Ljudima u ostalim zemljama je potreban duh neposlušnosti. To nije stvar metafizike, već stvar sile i bogatstva, a nama treba Deklaracija međusobne zavisnosti među ljudima svih zemalja koje teže istom cilju.”

SUKOBI U KIJEVU

Ukrajinci traže ostavku Janukoviča Nećemo odustati dok sporazum sa EU ne bude potpisan, poručio opozicioni lider i bivši bokserski šampion Vitalij Kličko

Pogrešni ljudi su u zatvoru, a pogrešni izvan njega. Pogrešni ljudi su na vlasti, a pogrešni nemaju moć. Bogatstvo u ovoj zemlji (odnosi se na SAD), ali i u ostatku svijeta, raspoređeno je tako da ne zahtijeva malu reformu, već drastičnu preraspodjelu.

KIJEV - Demonstranti u Ukrajini su se i juče sukobili sa policijom u blizini sjedišta Vlade, tokom drugog dana velikih protesta protiv ukrajinske vlade.

Oko 1.000 demonstranata okupilo se u blizini sjedišta Vlade u Kijevu u pokušaju da privole predsjednika Viktora Janukoviča da, ipak, potpiše sporazum sa EU ove nedjelje. Policija ih je rastjerala, javila je agencija Frans pres. Pošto je u četvrtak premijer Ukrajine Mikula Azarov potpisao ukaz kojim su prekinute pripreme sporazuma za pridruživanje sa EU, juče je na ulice Kijeva izašlo 50.000 ljudi tražeći da se sporazum, kako je i planirano, ove nedjelje potpiše na samitu EU u Vilnjusu. Jučerašnjem okupljanju prisustvovao je i opozicioni lider i bokserski šampion Vitalij Kličko. On je rekao da pritisak na ukrajinske vlasti treba da se održi do dvodnevnog samita EU o Istočnom partnerstvu, koji počinje 28. novembra. Nove demonstracije zakazane su u Ki-

jevu i za danas.

“Nastavićemo da demonstriramo dok god sporazum sa EU ne bude potpisan”, rekao je juče ujutro Kličko okupljenim demonstrantima. On je kazao da će na demonstracijma biti zatraženo povlačenje ukaza i ostavka predsjednika Viktora Janukoviča. Bivša ukrajinska premijerka Julija Timošenko, koja služi sedmogodišnju kaznu zatvora zbog zloupotrebe vlasti, poručila je u pismu demonstrantima da nastave sa protestima dok Janukovič ne potpiše sporazum.

Potez ukrajinske vlade iznenadio je mnoge u Ukrajini, posebno pošto je Janukovič prije dva mjeseca obećao da će ugovor sa EU sigurno biti potpisan.

Mnogi su promjenu odluke ukrajinske vlade protumačili kao veliku pobjedu za Moskvu, koja je, kako se komentariše, radila na tome da onemogući potpisivanje sporazuma i zadrži Ukrajinu pod svojim uticajem.

DOGOVOR ZAPADA I IRANA

Obama čini sve da ª olabaviº Netanjahua

VAŠINGTON - Poslije dogovora svjetskih sila o prelaznom sporazumu o kontroverznom iranskom nuklearnom programu, koji je postignut tokom vikenda, američki predsjednik Barak Obama pokušao je u telefonskom razgovoru da ubijedi premijera Izraela Benjamina Netanijahua u ispravnost postignutog dogovora.

Bijela kuća objavila je da je razgovor vođen dok je Obama letio avionom iz Vašingtona za Sijetl. Obama je u pokušaju da razuvjeri skeptičnog Netanijahua istakao da odmah želi da započne konsultacije sa Izraelom, prenijeli su izraelski mediji.

Sporazum između Irana i šest velikih sila postignut je tokom vikenda na sastanku u Ženevi, ali je Izrael odlučno protiv tog sporazuma. Netanijahu je nešto ranije na jednoj ceremoniji rekao da “kako se sve više detalja pridodaje dogovoru, koji je juče postignut u Ženevi, postaje jasno

da je to loš dogovor, opasan za svijet, region i Izrael”.

“Iran dobija milijarde dolara od ublaženja sankcija, a ne plaća nikakvu cijenu. Iran dobija pisano odobrenje da krši rezolucije Savjeta bezbjednosti UN”, istakao je Netanijahu.

Teheran je u subotu uveče pristao na šestomjesečnu pauzu u svom nuklearnom programu dok diplomate nastavljaju pregovore sa ciljem da spriječe Iran da razvije nuklearno oružje, navodi Asošiejted pres.

Netanijahu je taj dogovor kritikovao, označivši ga “istorijskom greškom” i naglasivši da neće obavezivati Izrael. Sporazum potpisan u Ženevi naišao je na žestoke kritike u Izraelu i od strane drugih zvaničnika izraelske vlade. Dogovor otvara vrata za buduće odnose između SAD i Zapada i Irana i otklanja izolaciju te zemlje, od čega najviše strahuju Izrael i neke arapske zemlje u regionu.

Globus 17

UTORAK, 26.11.2013.

MOĆ NARODA

Kad građani odluče da postanu ministri

B

ANGKOK - Više od 30.000 demonstranata juče je u glavnom gradu Tajlanda Bangkoku tražilo smjenu premijerke Jingluk Šinavatre.

Oko 40 najupornijih antivladinih demonstranata upalo je u zgradu Ministarstva finansija, dok je na hiljade drugih umarširalo u 13 drugih zgrada u Bangkoku u namjeri da svrgnu premijerku.

Demonstranti su prvo upali u sjedište Ministarstva finansija, a potom se masa nezadovoljnih građana raštrkala po gradskim Vladinim kancelarijama, vojnim i bazama pomorskih snaga i državnim televizijskim kanalima. Agencija AP je

prenijela da je bilo prisustvo policije ispred sjedišta Vladinih institucija bilo ograničeno, uprkos velikom broju raspoređenih bezbjednosnih snaga po ostalim djelovima višemilionske prijestionice u kojoj su se protesti održavali i tokom vikenda.

Organizator antivladinih protesta, bivši opozicioni parlamentarac Sutep Taugsuban, pozvao je okupljenu masu da učini da “oni (vlast) vide šta je moć naroda’’. Demonstranti traže da se premijerka povuče s vlasti zbog optužbi da je njena vlada pod kontrolom svrgnutog premijera i njenog brata Taksina Šinavatre. Tajlanska premijerka Jingluk Šinavatra osudila je “okupaciju” Ministarstva finansija koju su izvršili antivladini demonstranti. Šinavatra je izjavila da bi takav čin demonstranata mogao da ugrozi povjerenje in-

vestitora i podrije turizam, prenijela je agencija Rojters. “Nemam namjeru da podnesem ostavku ili raspustim Vladu. Kabinet i dalje može da funkcioniše”, izjavila je Šinavatra, javila je Al Džazira. Nastavak protesta rezultat je okupljanja oko 100.000 ljudi u nedjelju u Bangkoku, što se smatra za jedan od najvećih skupova koje je Tajland vidio u posljednjih nekoliko godina. Juče se paralelno održavao i skup “crvenokošuljaša”, odnosno pristalica Vladine politike, koji su se okupili na fudbalskom stadionu u predgrađu glavnog grada. Nape-

tost na Tajlandu raste poslije posljednjeg poprišta nemira, kada je smijenjen bivši premijer Taksin u vojnom udaru prije sedam godina i od kada se nalazi u egzilu, a pošto je parlament usvojio Zakon o amnestiji. Donji dom parlamenta Tajlanda donio je 1. novembra Zakon o amnestiji koji se odnosi na krivična djela počinjena tokom političkih previranja kada je Taksin svrgnut, a koji bi mogao da omogući povratak bivšeg premijera u zemlju i ukidanje njegove presude za korupciju, samim tim i višegodišnje zatvorske kazne na koju je osuđen.

REFERENDUM

Švajcarski bogataši izbjegli ograničavanje plata BERN - Švajcarci su u nedjelju na referendumu glasali protiv ograničavanja menadžerskih plata, a protiv inicijative koju su pokrenuli mladi te zemlje izjasnilo se 65 odsto birača. Nijesu prošle ni druge dvije referendumske inicijative o kojima su se Švajcarci izjašnjavali. Tako je 60 odsto birača glasalo protiv poskupljenja vinjeta, a 58 odsto birača bilo je protiv predloga da se roditeljima koji se sami brinu o maloj djeci daju poreske olakšice. Švajcarci imaju pravo na poreske olakšice ako plaćaju vrtić ili dadilju, ali ne i ako sami čuvaju svoju djecu.

Ipak, najveću pažnju izazvao je referendum o ograničavanju plata menadžera. Inicijativu “1:12 za Fer plej” pokrenuo je podmaladak Švajcarske socijalističke stranke, prikupivši 100.000 potpisa za referendum. Inicijativa polazi od ideje da niko u jednoj kompaniji mjesečno ne bi smio da zaradi više nego neko u cijeloj godini. Vlada se odlučno protivila ovom predlogu jer bi po njenoj ocjeni umanjio fiskalne prihode zemlje i mogao razuvjeriti strane kompanije da se tu

10 89

odsto najbogatijih posjeduje 74 odsto bogatstva

odsto preostalih Švajcaraca kontroliše svega 26 odsto bogatstva te zemlje

nastane.

Velike kompanije su takođe pokrenule široku marketinšku kampanju u kojoj su naglasile da bi prihvatanje inicijative moglo da izazove odliv kapitala iz Švajcarske i da se radi o napadu na prosperitet i slobodu. Švaj-

HRVATSKA

Crnogorac audijem jurio 246 km/h SPLIT - Državljanin Crne Gore (54) novčano je kažnjen jer je proteklog vikenda uhvaćen u prebrzoj vožnji Ličko-senjskom županijom. Kako je prenijela Slobodna Dalmacija on je “audijem” autoputem A1 u smjeru Zagreba u nedjelju u 14.41 sati, na mjestu gdje je najveća dozvoljena brzina od 130 km/h, vozio čak 246 km/h. Državljanin Crne Gore je jedan od 107 vozača koji su proteklog vikenda uhvaćeni u prebrzoj vožnji Ličko-senjskom županijom.

carske korporacije svoje menadžere trenutno plaćaju darežljivije od bilo koje druge europske zemlje. Dijelu stanovništva zasmetali su ekscesi u platama preplaćenih velikih vlasnika multinacionalnih kompanija u toj zemlji.

U farmaceutskom divu Roš izvršni direktor ima platu 236 puta veću od minimalne u kompaniji. Raspon u kompaniji Nestle prije dvije godine iznosio je 1:73, a u Novartisu 1:266.

U Kredit Svis 2010, usred finansijske krize, direktor Brejd Dougan zaradio je 90 miliona švajcarskih franaka - 72 miliona eura ili čak 1.812 puta više od najslabije plaćenog zaposlenog u banci.

Ekonomska istraživanja pokazala su bi ograničenjem plata bilo obuhvaćeno 1.200 kompanija. Veliki dio nalazi se u finansijskom, trgovinskom i sektoru osiguranja. Plate 4.400 osoba koje najviše zarađuju bile bi smanjene za 1,22 milijarde eura. Od 1989. godine bogatstvo 300 najbogatijih Švajcaraca povećalo se pet puta i sa 86 milijardi franaka naraslo je na 449 milijardi, prenijeli su švajcarski mediji.

odsto najbogatije populacije u Švajcarskoj kontroliše 39 odsto ukupnog bogatstva zemlje

ADRIATIC PROPERTIES D.O.O. BUDVA, SA SJEDIŠTEM NA SVETOM STEFANU, TRAŽI: ASISTENTA U RACUNOVODSTVU – FAKULTETSKA DIPLOMA EKONOMSKOG FAKULTETA , ISKUSTVO U OBLASTI RACUNOVODSTAVA – FIXED ASSET (OSNOVNIH SREDSTAVA), NAJMANJE 3 GODINE RADNOG ISKUSTVA NA ISTOJ ILI SLICNOJ POZICIJI, AKTIVNO ZNANJE ENGLESKOG JEZIKA. ZAINTERESOVANI MOGU POSLATI SVOJ CV NA ap@adriaticproperties.me ILI DOBITI VISE INFORMACIJA NA TELEFON : + 382 67 343 574 .

ADRIATIC PROPERTIES Ltd. PLACED AT SVETI STEFAN, IS LOOKING FOR: ACCOUNTING ASSISTANT - BACHELOR’S DEGREE IN ECONOMICS/ACCOUNTING PREFERRED, POSSESSING FIXED ASSET ACCOUNTING EXPERIENCE, AT LEAST 3 YEARS EXPERIENCE IN THE SAME JOB POSITION , FLUENT IN ENGLISH .

Detailed job description – correct, process and reconcile wide variety of accounting documents such as invoices , cash receipts; review and code financial information, make deposits and prepare reports , compile and review information for accuracy, maintain records, work is performed by applying accounting terminology and using automated accounting systems.

Ilustracija

PLEASE SEND YOUR CV TO ap@adriaticproperties.me OR GET MORE INFORMATION USING TELEPHONE NUMBER : + 382 67 343 574 .

18 Zanimljivosti

UTORAK, 26.11.2013.

Najskuplje ulice na svijetu Elitizam

Neke ulice u svjetskim metropolama već su decenijama privlačne milijarderima koji u njima vole da žive.

“Billionaire Census” ovih je dana objavio istraživanje prema kojem je napravljena lista deset najskupljih ulica na svijetu. Evo koliko koštaju najskuplji kvadrati na svijetu koje mogu priuštiti samo najbogatiji.

Pollock’s Path, Hong Kong – 120.000 dolara m2 Ovo je ulica s trenutno najskupljim kvadratima na svijetu i pravi je raj za svjetske milijardere. No, većina stanara su bogataši iz Hong Konga, koji cijenama stanova stalno ruše rekorde. Do danas najskuplji stan koji je kupljen u toj ulici dosegao je nevjerojatnu cijenu od 103 milijuna dolara 2011. godine.

Kensington Palace Gardens, London – 107.000 dolara m2 Najslavniji par koji živi u Kensingtonu su Vilijam i Kejt, a među susjedima im je među ostalima i Roman Abramovič. Ulica je inače prozvana i ‘Aleja milijardera’.

Avenija Princess Grace, Monako – 86.000 dolara m2

1.

2.

3.

Monaco je oduvijek volio milijardere na svojim ulicama. Avenija Princess Grace je najekskluzivnija ulica u Monaku koja se cijelom dužinom proteže uz more. Trenutno se tamo gradi Tour Odeon, stambena zgrada s luksuznim stanovima i kada bude završena iduće godine biće to najviša zgrada u kneževini.

Boulevard du Général de Gaulle, Cap Ferrat, Francuska – 79.000 dolara m2 Ovo ekskluzivno poluostrvo na Azurnoj obali je najskuplja lokacija izvan urbanog područja. Najskuplje su vile one koje se nalaze na plažama, a među vlasnicima jedne od njih su Anđelina Džoli i Brad Pit. Paterson Hill, Singapur – 42.000 dolara m2 Peterson Hill je rezidencijalna slijepa ulica blizu jedne od najskupljih šoping ulica na svijetu. Najskuplji stan u ovoj ulici je Marq, poznat po tome što ga je u cijelosti dizajnirao Hermes.

Chemin de Ruth, Ženeva – 37.000 dolara m2 Većina vila u ovoj ulici imaju bazene, ogromne vrtove i pogled na slavno Ženevsko jezero. Cijene kuća u ovoj ulici, u

4.

5.

6.

kojoj živi cijela porodica Peugeot je oko 13 milijuna dolara.

Romazzino, Sardinija – 32.900 dolara m2 Brdašce Romazzino postalo je popularno među milijarderima u šezdesetima. Prošle godine na Romazzinu je prodata najskuplja kuća, a bila je to vila Rocky Ram italijanskog milionera Karla de Benedetija za 148 miliona dolara.

Ostoženka, Moskva – 29.000 dolara m2 Ostoženka je ulica u centru Moskve i središte je moskovskog luksuznog života. Stanarima u Ostoženki nije problem da plate 200.000 dolara za mjesto za parkiranje, a najskuplji stan ikad prodat u Ostoženki bio je stan na pet etaža koji je koštao 48 miliona dolara.

Peta avenija, Njujork – 28. 000 dolara m2 Peta avenija već je jako dugo omiljena ulica bogatih i slavnih. Najtraženiji stanovi u Petoj aveniji su naravno svi koji gledaju na Central Park. Peta avenija je puna dizajnerskih trgovina, a ujedno je i ‘dom’ Rokefeler centru.

Avenue Motaigne, Pariz – 26.000 dolara m2 Nalazi se u blizini Champs Elyseesa, a osim što je među najskupljima takođe je i jedna od ulica koja ima najviše butika visoke mode. Svako ko u modi nešto znači u aveniji Montaigne ima trgovinu. Najslavnija stanarka u ulici bila je Marlena Dietrih.

7.

8.

9.

10.

Reportaže 19

UTORAK, 26.11.2013.

Stari Tabački most na Ribnici - na udaru novih graditelja

Grad kratkog pamćenja baština

Podgorica nema puno starih objekata, pa je svakako trebalo sačuvati one podignute iza Drugog svjetskog rata

Poništavanje istorije s predumišljajem

Ivanka Fatić-Rastoder

A

rhitekta Ljubo Dušanov Stjepčević, predsjednik Komore arhitekata Inženjerske komore Crne Gore i čovjek koji je potkraj devedesetih godina bio potpredsjednik opštine Podgorica, veliki je zagovornik očuvanja starih građevina koje svjedoče o razvoju pojedinog razdoblja grada. Za DN on govori o tome da čak i one građevine koje nemaju dugu istoriju, već ona seže unazad 50 ili sto godina imaju svoje mjesto u priči jednog grada i vrijedi ih sačuvati.

Ovakav odnos prema kulturnoj i istorijskoj baštini pogotovo ima svoje opravdanje kada je riječ o gradovima koji su usljed ratova, kao što je slučaj sa Podgoricom, ili usljed prirodnih katastrofa izgubili veliki dio prepoznatljivih građevina.

“Naš problem je što nijesmo svjesni da smo ovaj prostor naslijedili i da treba da ga čuvamo za buduće generacije. Veliki sam protivnik rušenja nečega što je staro. Ne mogu svi vrijedni objekti imati status spomenika kulture, niti treba čuvati samo ono što je dobilo naziv istorijskog spomenika”, sugestivno ističe Stjepčević.

On smatra da nije dovoljno da pokažemo brigu samo za one objekte koji su zaštićeni zakonom, već i sve one koji imaju neki značaj za društvo u datom trenutku i da ih tako očuvane u nasljedstvo predamo sljedećim generacijama.

“Svi ti spomenici koji su svjedoci naše istorije, tradicije i kulture nesumnjivo za nas imaju vrijednost i moraju biti sačuvani, bez obzira na to da li su uvršteni na listu spomenika kulture ili ne. U Podgorici je dosta toga srušeno u Drugom svjetskom ra-

Propala ideja vraćanja spomenika vojvode Mirka U periodu kada je i sam bio potpredsjednik opštine Podgorica, potkraj devedesetih godina, raspisan je javni konkurs za idejno rješenje za spomenik vojvodi Mirku, koji je trebalo da bude vraćen na trg u centru grada, gdje je bio postavljen i stojao svo do 1918. godine, kada je nakon Podgoričke skupštine i uklonjen.

Opština je, prema njegovim riječima, tada raspisala javni konkurs za idejno rješenje spomenika vojvodi Mirku.

“U tom programskom zadatku smo zacrtali da se ostavi mjesto za Mirkov spomenik. Taj dio nije bio planom uređen, već je bilo definisano da se detaljnim planom uredi, jer je u tom planu bilo navedeno da će rješenje koje dobije prvu nagradu na konkursu biti sastavni dio DUP-a”, sa žaljenjem zbog toga što plan da se spomenik vrati tamo gdje je bio nije realizovan ističe Stjepčević.

tu i nije ostalo ništa od značajnih objekata kada je riječ o spomenicima kulture i arhitekture, ali jeste ostalo starih objekata. Ako nemamo puno starijih, ostalo je ono što je napravljeno poslije rata, i to je trebalo sačuvati”, opominje arhitekta. ● Hotel “Crna Gora” nije smio biti srušen Stjepčević sa rezignacijom podsjeća na nedavno rušenje hotela “Crna Gora”.

“Kada sam vidio novo arhitektonsko rješenje, znao sam da hotel ‘Crna Gora’ mora biti srušen. Naša struka je na vrijeme reagovala na tribini na kojoj smo se pobunili protiv usvajanja takvog detaljnog plana. Tako da rušenje hotela ‘Crna Gora’ za mene nije bilo iznenađenje. Svaki investitor se trudi da napravi ono što mu je ekonomski isplativije, ali ne treba mu dozvoliti da radi ono što hoće. Kriv je onaj koji je sve to dozvolio”, decidan je Stjepčević.

On je ocijenio da je izjava ministra za uređenje prostora, koji je naveo da je dao nalog da se hotel “Crna Gora” vrati u prvobitno stanje, uvredljiva i to ne samo za ljude iz struke.

Kritički se osvrćući na urbanističke tokove tokom posljednje decenije u glavnom gradu, Stjepčević kaže da je Podgorica urbanistički bila vrlo solidno postavljena, pogotovo dio grada Preko Morače. Međutim, on je razočaran činjenicom da se tokom posljednjih desetak godina stambene zgrade podižu gdje god ima slobodnog prostora, koji je imao sasvim drugu namjenu. ● mirkova varoš - jezGro koje se moralo sačuvati U tom je periodu srušen i objekat koji je za generacije Podgoričana imao veliki značaj - Kino “Kultura”.

“Znate li koja je trka bila da se sruši kino ‘Kultura’? Ja sam stekao utisak da se kasni sa nekim radovima tamo, ili da će neko u zatvor da pođe što taj objekat nije prije srušen. Kino ‘Kultura’ nema neku istorijsku vrijednost, ali mi na kraju nemamo mnogo starijih objekata od toga. Ako je danas taj objekat star 50 godina, za neku sljedeću generaciju on će biti star 100 godina”, opominje Stjepčević.

On podsjeća da je od svega najviše stradala Mirkova varoš, odnosno strogi centar grada, koja je imala urbanističko rješenje i gdje smo imali kuće sa unutrašnjim dvorištima.

“Mi smo od Mirkove varoši napravili katastrofu. Potpuno smo promije-

Ljubo Dušanov Stjepčević nili izgled ovog dijela grada, a to je bilo jezgro koje se moralo sačuvati. Prvo smo sve džade popločali, pa smo onda dozvolili da se grade ona staklena čuda, koja ni na šta ne liče. To nije ni neka moderna arhitektura i nigdje se tako nešto ne gradi”, podsjeća na pogrešne poteze gradskih otaca Stjepčević. ● neopHodno ulaGanje u staru varoš Stara varoš je jedan od prostora na koji, po mišljenju ovog arhitekte, treba obratiti posebnu pažnju. Kako nam je objasnio, svojevremeno su Slovenci radili DUP Stara varoš, ali prema njegovom uvjerenju, dosta neuspješno, budući da nemaju osjećaj za arhitekturu našeg podneblja.

“Staru varoš nije moguće sačuva-

Hotel kojega više nema

On smatra da su nam se u određenom periodu, kada je riječ o mnogobrojnim tvrđavama širom Crne Gore, dešavale neke “čudne stvari” i to nimalo naivno, već vrlo smišljeno.

“Duboko sam ubijeđen da taj odnos nije nimalo slučajno takav kakav jeste.

Za Grmožur, su, primjera radi, urađeni određeni projekti za rekonstrukciju, za šta nije potrebna velika količina novca. Nedavno sam obišao to ostrvo, i kada sam vidio kako stvari tamo stoje, to je srce da vas zaboli. Takođe sam duboko ubijeđen da je od Lesendra, koje u našoj istoriji ima posebnu ulogu, vrlo smišljeno napravljeno poti kao cjelinu”, kaže Stjepčević. Međutim, jeste njeno jezgro, poput Ulice Keše Đurovića, objekata pored Satkule, nekih mikro lokacija i pojedinih zdanja prema rijeci Morači, koja su u solidnom stanju. Država bi, prema njegovom mišljenju, trebalo da uloži u njihovo očuvanje, kako bi ostali u solidnom stanju za neke naredne generacije.

“Treba konačno odrediti prostor koji vrijedi sačuvati u Staroj varoši i omogućiti stanarima tog dijela grada da mogu da žive kvalitetno”, ocjenjuje uvaženi arhitekta. ● tabački most najnovija žrtva Radovi koji su nedavno počeli na izgradnji objekta na obali Ribnice, tik

luostrvo. Nije slučajno između saobraćajnice i Lesendra postavljena željeznička pruga. I nije slučajno postavljen stub od dalekovoda posred ostrva, kojim su se iz Elektrodistribucije godinama hvalili i koji je godinama ukrašavao njihove prospekte i kalendare za Novu godinu.

Pored nebrige za nasljeđe koja je konstantna, u jednom smo periodu imali priču koja se odnosi na poništavanje crnogorske istorije i kulture, u kojoj su zanemareni određeni objekti. Tada je trebalo napraviti nešto da se što više poništi crnogorska kultura i istorija”, ističe Stjepčević. uz novi Kraljev park u strogom centru grada, uključuju izmjenu izgleda starog Tabačkog mosta na Ribnici koji, prema nekim izvorima, pripada takozvanom “osmanskom integralu”.

Stjepčević smatra da je ovdje riječ o poništavanju svega i stavljanju u funkciju interesa pojedinaca.

On podsjeća da je slično urađeno i sa Vezirovim mostom, koji je zbog kvalitetnijeg stavljanja u funkciju saobraćaja proširen i doveden do neprepoznavanja. Tako će “stradati” i Tabački most, koji će biti proširen kako bi budući stanari zgrade na obali Ribnice mogli kolima da dođu do svoje podzemne garaže. Prema Stjepčeviću, u oba slučaja je trebalo sačuvati stare mostove, a za potrebe savremenog društva izgraditi nove.

20 Kultura

UTORAK, 26.11.2013

PREDSTAVLJANJE

Kultur Shock u Crnoj Gori

Revija crnogorskih filmova u Beogradu

Revija “Nedjelje savremenog crnogorskog filma” počinje večeras u Art bioskopu Museum Etnografskog muzeja projekcijom dokumentarnog filma “Noć skuplja dva vijeka - Njegoš jedna biografija” u režiji Branka Baletića. Ovaj filmski program čini dio pratećeg programa izložbe “Njegoševa kapela na Lovćenu i arhitekta Nikola Krasnov”, najavio je danas Etnografski muzej. U Art bioskopu Museum svake večeri od 20 i 30 sati zaključno sa 1. decembrom predviđena je projekcija po jednog filma iz novije crnogorske produkcije. U srijedu, 27. novembra na pro-

”Posljednje poglavlje” Nemanje Bečanovića

gramu je drama “Ljubav, ožiljci”, omnibus u režiji Branislava Milatovića, Ivane Ćetković, Miloša Pušonjića i Mladena Vujačića, po motivima priča značajnih svjetskih autora na temu ljubavi.

Narednih večeri biće prikazani “Lokalni vampir” Branka Baletića, “Mali ljubavni bog” autora Željka Sošića i “Posljednje poglavlje” Nemanje Bečanovića. Organizator manifestacije je Centar za multimedijalnu umjetnost i komunikaciju Tangram, uz Etnografski muzej u Beogradu, u saradnji sa Alpe Adria Culture Network i Oktobar filmom.

PRIZNANJE

Trijumf Mekbrajda

Uručena nacionalna nagrada za književnost u SAD

Američku Nacionalnu nagradu za književnost za 2013. godinu dobio je u oblasti beletristike Džejms Mekbrajd za roman “The Good Lord Bird” o životu poznatog abolicioniste i borca protiv ropstva Džona Brauna.

Pobjeda Mekbrajda bila je svojevrsno iznenađenje na ceremoniji dodjele prestižne nagrade u Njujorku, a ni on sam je nije očekivao.

“Zaista nisam očekivao da ću ovdje završiti”, rekao je 56-godišnji Mekbrajd, koji se bavi i muzikom, a proslavio se autobiografskom knjigom “The Color of Water” (1966) - bestselerom u kojem je opisao život u mnogočlanoj siromašnoj porodici Afroamerikanca i stroge majke, imigrantkinje iz Poljske jevrejskog porijekla. Mekbrajd je niz svojih djela posvetio Afroamerikancima, a 2012. godine je, u koautorstvu sa filmskim režiserom Spajkom Lijem, napisao scenario i bio producent filma “Ljeto u Red Huku”. Li je 2008. napravio i filmsku verziju njegovog romana “Miracle at St. Anna” iz 2002.

U širem izboru za prestižnu nagra-

du, uz Mekbrajda, bilo je još četvoro pisaca - Rejčel Kušner za roman “The Flamethrowers”, Džumpa Lahiri za “The Lowland”, slavni Tomas Pinčon za “Bleeding Edge” i Džordž Saunders za “Tenth of December”.

Meri Šibist nagrađena je u poetskoj kategoriji za “Incarnadine: Poems”, a Amerikanka japanskog porekla Sintija Kadohata proglašena je za najboljeg pisca za mlade zahvaljujući knjizi “The Thing About Luck”. Knjige u finalu odabrane su ove godine među 1.432 naslova.

Nagrađeni autori, koje je odabrao žiri sastavljen od pisaca, knjižara i drugih profesionalaca, dobijaju novčani iznos od po 10.000 dolara.

Nacionalna nagrada za književnost, ustanovljena 1950. godine, jedno je od najprestižnijih priznanja u oblasti književnosti u SAD, a Nacionalna fondacija za knjigu dodJeljuje je u četiri kategorije: poezija, literatura za mlade, beletristika i publicistika.

Među dosadašnjim laureatima su Vilijam Fokner, Filip Rot, Suzan Sontag, Džon Apdajk, Kormak Makarti…

Američki bend Kultur Shock iz Sijetla, čiji je stil zasnovan djelom i na balkanskoj folk muzici, u okviru velike evropske turneje nastupiće i u Nikšiću i Podgorici. Kultur Shock će obići i veliki dio Balkana pa će nastupiti i u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji. Turneju u regionu Kultur Shock će, kako je najavljeno, započeti 3. decembra u Dvorani Stereo u Rijeci, dan kasnije nastupiće u OKC “Abrašević” u Mostaru, a 5. decembra prvi put u NK klubu u Nikšiću. Slijedi koncert 6. decembra u Slozi u Sarajevu, dan kasnije u Montenegro klubu u Podgorici, a 8. decembra u Domu omladine u Beogradu.

Kultur Shock promoviše na turneji novi album “Tales Of The Grandpa Guru vol. 1” .

Hardi je Maks Četvrti nastavak popularnog filmskog serijala “Pobesneli Maks” u kojem će glavnu ulogu tumačiti glumac Tom Hardi, imaće bioskopsku premijeru u maju 2015. godine.

Originalni naziv filma je “Mad Max 4: Fury Road”, a kompanija Warner je saopštila da će premijera biti 15. maja 2015. godine, kao i da će Tom Hardi igrati glavnu ulogu umjesto Mela Gibsona, koji se njome proslavio u prva tri filma koja su snimljena između 1979. i 1985. godine.

Takođe je saopšteno da će se film snimati u 3D tehnologiji.

Kultura 21

UTORAK, 26.11.2013

Hiljade kreativaca dobiće priliku da se uz pomoć “Kreativne Evrope” predstavi publici

“Everyman Đilas” na Velikoj sceni

KREATIVNA EVROPA

Nikad više para Jelena Boljević

P

rogram podrške kulturnom sektoru Kreativna Evropa, koji je predstavljen u Briselu za period od 2014. do 2020. godine, predviđa budžet u iznosu od više od 1,8 milijardi eura. Program je sada na javnoj raspravi među članicama EU i u Evropskom parlamentu, a ovih dana donijeće se i konačna odluka o budžetu. Program će pružiti podršku desetinama hiljada kulturnih radnika i profesionalaca Evrope.

Prema navodima Evropske komisije, hiljade ljudi koji rade u oblasti filma, televizije, kulture, muzike, izvođačkim umjetnostima, nasljeđu i srodnim područjima, imaće korist od povećane podrške EU u okviru novog programa “Kreativna Evropa”. Predloženi budžet od 1,8 milijardu eura za period od 2014. do 2020. godine predstavlja uveliko očekivano i potrebno povećanje pomoći za kulturu i kreativne industrije, koje su glavni izvor radnih mesta i razvoja u Evropi, navedeno je u saopštenju. Predloženi budžet predstavlja povećanje od 37 odsto u odnosu na sadašnju potrošnju u okviru programa “Kultura 2007-2013” i MEDIA, koje će naredne godine zamijeniti “Kreativna Evrope”.

Novi program izdvojiće više od 900 miliona eura za podršku bioskopima i audiovizuelnom sektoru (sada obuhvaćenim programom MEDIA) i gotovo 500 miliona za kulturu.

Komisija je, takođe, predložila da

više od 210 miliona eura bude namijenjeno za novi finansijski program koji će omogućiti malim subjektima da dobiju do milion eura bankovnih kredita. Budžetom programa “Kreativna Evropa” oko 60 miliona eura predviđeno je za podršku politici saradnje i ubrzanja inovativnih pristupa publici.

Prema navodima Evropske komisije, predloženi program i budžet omogućiće da 300.000 umjetnika i kulturnih profesionalaca dobije finansijsku podršku kako bi svojim radom dosegli do publike izvan svojih zemalja. Više od hiljadu evropskih filmova dobiće pomoć za distribuciju, a najmanje 2.500 evropskih bioskopa dobiće sredstva koja će im omogućiti da najmanje 50 odsto filmova na njihovom repertoaru bude iz Evrope. Program “Kreativna Evropa” omogućiće i da više od 5.500 knjiga i drugih literarnih radova dobije pomoć za prevođenje, što će omogućiti čitaocima da uži-

FILM

Tolkinov život Biografija slavnog J. R. R. Tolkina, pisca fantastike, profesora i jednog od vodećih svjetskih i engleskih lingvista, uskoro će postati filmska adaptacija.

Njegovi obožavaoci će se upoznati pobliže s umom osobe koja je izmislila kompleksne i čudesne svjetove opisane u fantasy romanima “Hobit” i trilogiji “Gospodar prstenova”.

Biografija donosi detalje njegove životne priče, uz fokus na iskustvo studiranja i rada na Oksfordu. Priključio se britanskoj vojsci tokom Prvog svjetskog rata. Gledao je ratne drugove kako ginu, a i on je završio u bolnici zbog rovovske groznice. Ta su dva iskustva navodno bila presudna za njegov rad i pisanje.

Dok se oporavljao, počinje da piše “Silmarilion” kroz čiju je fantaziju

pokušavao da pobjegne od okrutne realnosti. Biće riječi i o tome kako je ga je britanska vlada trenirala za špijuna osposobljenog za razbijanje nacističkih kodova i šifara neposredno prije Drugog svjetskog rata. Pisanje scenarija povjereno je Dejvidu Glesonu, irskom piscu i reditelju i velikom obožavaocu Tolkinovih djela. Zasad film nosi jednostavan radni naslov “Tolkin”.

Tvorac najboljih djela epske fantastike rođen je 1892. u Blumfontejnu u Južnoafričkoj Republici. Tamo je proveo prvih nekoliko godina života, a onda je sa majkom i bratom Hilarijem došao u Englesku. Kratka posjeta majčinoj porodici u Birmingemu pretvorila se u trajnu - otac mu je iznenada umro. Njega i brata odgajio je otac Frensis Morgan iz Birmingemskog oratorijuma.

8,5

miliona ljudi zaposleno je u kulturnom i kreativnom sektoru Evrope vaju u njima na maternjem jeziku.

Na hiljade kulturnih organizacija i profesionalaca imaće mogućnost da usavrše svoje vještine i ojačaju ka-

pacitete za rad na međunarodnom nivou, a najmanje sto miliona ljudi će, kako je istaknuto, imati posredan benefit od projekata i programa koji budu finansirani iz budžeta programa “Kreativna Evropa”.

Od nedavno teče evropska kampanja “We Are More” koju je pokrenula organizacija Culture Action Europe, a glavni zahtjev je upravo povećanje novca za kulturu i umjetnost u budućem budžetu EU. Peticiju za više novca za kulturu, koju je pokrenula organizacija Culture Action Europe, potpisalo je do sada više od 22.000 ljudi širom Evrope.

Crna Gora radi na učlanjenju Vlada Crne Gore je na sjednici početkom oktobra prihvatila Inicijativu Ministarstva kulture za pokretanje postupka za puno učešće Crne Gore u novom programu Evropske unije “Kreativna Evropa”.

“Sredstva za godišnju kontribuciju u iznosu od 60.000 eura biće obezbijeđena u budžetu Ministarstva kulture za 2014. godinu. Sada slijedi procedura učlanjenja koju ćemo sprovesti u saradnji sa Ministarstvom vanjskih poslova i evropskih integracija”, kazala je šefica kabineta ministra kulture Danica Bogojević.

Protekle godine u okviru programa Kultura 2007-2013 dva projekta u kojima učestvuju i crnogorski kulturni djelatnici dobila su podršku - “ECLECtIS” – za kotorske NVo Expeditio i “No Borders - No Nations. Exhibition and Concerts” Muzički centar Crne Gore. takođe, Kotorski festival pozorišta za djecu dobio je putem ovog programa 50 000 eura. Međutim, iako smo plaćanjem godišnje kontribucije članovi ovih programa, još uvijek mali broj crnogorskih umjetnika i institucija konkuriše za evropske programe.

Predstava “Everyman Đilas”, po tekstu i u režiji Radmile Vojvodić, biće izvedena večeras na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta u 20 sati.

Producent predstave “Eveyman Đilas” je Janko Ljumović, dramaturškinja Borka Pavićević, scenograf Hans Georg Schafer, kostimograf Leo Kulaš, kompozitor Žarko Mirković, lektor Dubravka Drakić, dizajn zvuka i audio montaža Đorđe Petrović i Jovo Kljajić, asistenti režije su Mirko Radonjić i Mirjana Medojević, izvršni producenti Dejan Đurković, Andrijana Maliković i Marko Gošović.

U predstavi igraju: tihomir Stanić, Ljubica Barać Vujović, Simo trebješanin, Aleksandar Radulović, Slobo Marunović, Mišo obradović, Dragica tomas, Goran Slavić i drugi.

Monika ponovo na Kustendorfu Slavna glumica Monika Beluči u januaru 2014. biće ponovo gošća manifestacije Kustendorf na Mokroj Gori, ovog puta u ulozi predavača. Slavna glumica prihvatila je poziv Emira Kusturice sa kojim trenutno snima film “Na mlečnom putu”. Snimanje je trenutno prekinuto, a Monika Beluči se vratila u Italiju.

Već su najavljena i neki muzički gosti, pa je tako izvjestno da će na festivalu Kustendorf nastupiti bend Riblja čorba. Između ostaliih, gosti Kustendorfa su prethodnik godina bili su Nikita Mihalkov, Gael Garsija Bernal, Kristijan Munđiu, Fatih Akin i mnogi drugi.

● Foto priča

Umjetnost lego kockica “ Ž u t a” , r a d umjetnika Nejtana Savaja na izložbi “the Art of the Brick” u Briselu.

Savaj je lego umjetnik i sva njegova djela su napravljena od lego kockica. Njego rad podržavaju mnoga humanitarna udruženja, velike kompanije i bogati pojedinci. Izložba “the Art of the Brick” je postavljena u okviru Briselske berze.

22 Zabava

UTORAK, 26.11.2013.

ISPOVIJEST JADRANKE STOJAKOVIĆ

Teško je izaći na kraj sa opakom bolešću U doba bivše Jugoslavije teško je bilo zamisliti svakodnevicu bez pjesama Jadranke Stojaković i evergrin hitova poput “Sve smo mogli mi”, “Što te nema” i “Ima neka tajna veza”. Nekadašnja jugoslovenska zvijezda, a kasnije i uspješna kantautorka i slikarka u Japanu, sada živi skromnim životom u Domu za stare “Karitas” u Banjaluci. Kako pišu srbijanski mediji, bolest motornog neurona, koja joj je ustanovljena nakon pada na bini 2009. godine, iz dana u dan oduzima joj sve više snage. Bolest ju je odvojila od scene, a nije se, kaže, nadala da će biti smještena u starački dom, jer još ima mladalački duh.

“Ovo je bolest na koju utiču vremenske prilike, ishrana i količina sna. Vježbe su naporne. Ako ih ne radim, ne osjećam se dobro. Teško je s ovom bolešću izlaziti na kraj”, tužno priznaje Jadranka, koja ističe kako su joj prijatelji i porodica jedini oslonac. Iako je vedrog

duha, na svaki pomen pjevanja suze krenu same.

“Najteže mi pada što sam izgubila glas. Kada sam shvatila da ne mogu više ni cijelu pjesmu da otpjevam, to je stvarno bila tuga. Što da radim, napjevala sam se valjda u životu, pa je i tome došao kraj”, kaže Jadranka.

Uprkos svemu, još komponuje, a nedavno je za prijateljicu Maju Tatić napisala pjesmu.

E.Z.

Slavko je moje ljetnje vatanje Večeras je na programu TV Pink posljednja audiciona epizoda pjevačkog šoua X faktor, nakon koje slijede emisije drugog kvalifikacionog kruga u kojem ćemo saznati koji takmičari su nastavili put ka finalnom programu. Naravno, pored novih talenata gledaoce će uveseljavati četvoročlani žiri unakrsnom paljbom. Kiki je u jednom trenutku Kristinu Kovač nazvao “teta sa metlom”, međutim ona mu nije ostala dužna u toku emisije, te je na njegov komentar da je takmičarka griješila i da treba da poradi na vokalu, oštro i “bez dlake na jeziku” rekla: “Kolega, mislim da Vaša upala uha ostavlja ozbiljne posljedice po Vaš sluh i brinem se za Vas!”.

Povodom projekta “Ispovest”, u kojem će iznijeti sve detalje iz svog privatnog života, Marija Šerifović je organizovala konferenciju za štampu u Centru Sava.

Ona je, kako preno s e srpski mediji, kazala da se veliki broj ljudi bavi njenim seksualnim opredjeljenjem i time da li je alkoholičarka.

“Jesam u nekom trenutku svog života bila alkoholičarka, ali to znači da sam popila nekoliko flaša vina. Ja stvarno ne volim starije žene”, rekla je Marija. Osvrnula se i na to da li je bila u vezi sa glumcem Slavkom Kalezićem.

“Slavko Kelezić me je zvao nakon učešća u ‘X faktoru’ da mi kaže da je ljut na mene zbog komentara na Tviteru da nijesam zadovoljna njegovim nastupom. On je bio moje ljetnje vatanje u bazenu!”

Na pitanje da li je lezbijka, Marija je rekla da to ostavlja za premijeru u Centru Sava, jer je to kruna filma ili “jagodica”, kako je sama nazvala.

NOVA GODINA

Novljane će zabavljati regionalne grupe

U novogodišnjoj noći i prvog januara građane i goste Herceg Novog zabavljaće grupe Valentino, Crvena jabuka, S.A.R.S i Frajle, saopšteno je na jučerašnjoj konferenciji za novinare.

“Doček Nove godine organizujemo još od 2005. godine sa više ili manje uspjeha, a poželjeli smo da ove godine osvježenje samim tim što smo događaj izmjestili iz centra grada”, kazao je predsjednik hercegnovske opštine Dejan Mandić.

On je istakao da je uz pomoć Herceg festa i Turističke organizacije došlo do formiranja organizacionog odbora koji je dobio zadatak da prouči mogućnost kvalitetnijeg dočeka Nove godine.

“Mislim da smo u tome uspjeli, a doček će biti organizovan u najeksluzivnijem dijelu grada, na šetalištu. Nastojali smo da izvođači budu prepoznatljivi i u tome smo uspjeli”, istakao je Mandić.

Potpredsjednik opštine Stevan Katić u ime organizacionog odbora kazao je da će centralni događaj biti na platou ispred spomenika osnivaču grada kralju Tvrtku.

Žera iz “Crvene jabuke” “Odlučili smo da ove godine novogodišnje praznike proslavimo dvije večeri, tako da će 31. decembra gostovati novosadska grupa Frajle i sarajevska Valentino. Za reprizu 1. januara nastupiće grupe Crvena jabuka i grupa S.A.R.S.”, kazao je Katić.

I savjetnik za investicije u hercegnovskoj opštini Vladimir Mrače-

● FOTO priča

vić rekao je da će velika bina biti na plaži Žalo, kao i da će putem videobima svi biti u mogućnosti da prate spektakl.

Doček Nove godine u Herceg Novom koštaće 40.000 eura, polovinu novca obezbijediće opština, a ostatak Turistička organizacija grada i Javna preduzeća.

S.M.

Doris Pinčić nagradu posvetila nerođenom sinu U Hrvatskom narodnom pozorištu održana je dodjela Nagrada hrvatskog glumišta za umjetnička ostvarenja premijerno izvedena u pozorišnoj sezoni 2012/2013.

Lijepa glumica koja se proslavila serijom “Larin izbor” Doris Pinčić primila je Nagradu Hrvatskog glumišta za mlade glumice do 28 godina za ulogu u komediji “Lutka” teatra Gavran.

“Hvala porodici Gavran, Mladenu i Miri koji su odabrali baš mene, hvala Robertu Kurbaši koji je bio partner za poželjeti i mami i tati i mom suprugu. Nagradu posvećujem ovom dječaku koji će uskoro doći na svijet”, rekla je presrećna Doris Pinčić koja se nedavno udala za Borisa Rogoznicu.

Zabava 23

UTORAK, 26.11.2013.

RAZGOVOR

Prostor nam kradu obnažene starlete Grupa Jarboli sinoć imala energičan nastup u Podgorici, večeras pred publikom u Nikšiću Fi. Jovović

J

arboli su grupa iz Beograda nastala 1992. godine, koja sebe žanrovski označava kao “istočnoevropski rokenrol”, a pored toga što je njihova muzika raznovrsna i teška za etiketiranje, slušaoci ih svrstavaju prije svega u široku oblast indi popa. Nakon sinoćnjeg nastupa u Podgorici, razgovarali smo sa Borisom Mladenovićem, gitaristom i vokalom ovog sastava.

Gostovali ste prošle i pretprošle godine u Podgorici i Nikšiću na Lake festu nakon duge pauze, kakva je interakcija sa crnogorskom publikom?

Vrlo dobra. To su bili uzbudljivi, energični koncerti, naročito klupski nastupi u Podgorici i Nikšiću.

Zašto baš naziv “Neophodna turneja”?

Zato što turneja zaista jeste neophodna. U posljednje vrijeme preovlađuje festivalsko-vašarska konzumacija muzike, što ima svoje čari, ali donekle ugrožava već labavu klupsku scenu koja je ipak neposrednije, prljavije i uzbudljivije iskustvo, a to je ono što rokenrol kao izraz ima da ponudi. Zato smo odlučili da makar na mišiće organizujemo male turneje kojima možemo da konkurišemo festivalskoj ponudi.

Svoju muziku ste davno definisali kao “istočnoevropski rokenrol”. Da li je ta definicija i dalje aktuelna? Zašto?

Aktuelna je, naravno. Zato što se

naš region, nekad poznat kao Jugoslavija, izborio za svoju, autentičnu verziju rokenrola i Jarboli su svjesni toga, danas marginalizovanog nasljeđa, to nas zanima. Te Jugoslavije već nije bilo u vrijeme kad su Jarboli nastajali, pa nam je ostala odrednica istočnoevropski. Šta je najvrednije u rok muzici?

Kako biste opisali dobru, kvalitetnu pjesmu?

Rok je narodna muzika urbane sredine, muzika velikih gradova i industrije. To je uzbudljiva muzika koja motiviše i pokreće u vječitoj potrazi za slobodom i granicama slobode. Dobra pjesma dakle motiviše i oslobađa.

Kakav je osjećaj kada čujete da mnogi novi bendovi kao jedan od uzora navode Jarbole?

Lijep osećaj. Utisak da smo dio većeg događaja od nas samih puno

znači. Naročito u uslovima potpune marginalizacije urbane kulture u koju spada i rokenrol.

Koliko je materijala snimljeno za novi album i kada će on biti objavljen na vinilu?

Za sada smo snimili dvije pjesme od kojih je “Zabluda” već izašla u javnost. Poslije Nove godine snimaćemo još, ne znam tačno koliko. Kad se bude nakupilo 40-ak minuta muzike, potrudićemo se da to objavimo. Na vinilu naravno. Još ne mogu da procijenim kada će to biti.

“Muzika će postati umjetnost kada nestane novca”. Kako komentarišete ovaj citat? Što se mene tiče, muzika jeste umetnost ako se njome bavite iz

iskrenih i autentičnih poriva. A novca je svaki dan sve manje, pa će i taj uslov biti izgleda ispunjen.

Nedavno je objavljen i dio vašeg koncerta na MTV-ju. Koliko je ovo bitno za promociju benda?

Rekli ste ranije da ne postoje dovoljno dobri medijski okviri u kojima biste mogli na pravi način da se predstavite.

Bitno je jer snimak tog koncerta vrlo dobro predstavlja Jarbole uživo. Najbolji nastupi uglavnom ostaju nezabilježeni, to je kao neko Marfijevo pravilo. Ovaj put su naši drugari iz produkcije Propaganda film odlično snimili jedan odličan nastup i to pomaže predstavljanju grupe. A medijski okviri su uski, jer se mediji goto-

vo isključivo bave estradom umjesto kulturom, čak ta dva pojma i ne razlikuju, pa je prostor za muziku i druge forme izražavanja potrošen na rijaliti programe i doživljaje iz života obnaženih starleta.

Da li su internet promocije plus ili minus?

Internet promocija je svakako plus.

Ponekad je to jedini način da se nešto promoviše. Ono što je zamka interneta je da prisiljava autora da se sam bavi promocijom, a autorstvo i marketing nijesu srodne kategorije i to pravi zbrku u glavi autora. Druga zamka je iluzija stvarnosti koju internet nudi, a često nema veze sa stvarnim događajima, što dovodi do pogrešnih procjena.

AMERIČKE MUZIČKE NAGRADE

Trijumfovala Tejlor Svift Kantri pop pjevačica Tejlor Svift bila je zvijezda sinoćnje dodjele Američkih muzičkih nagrada - koje daju isključivo fanovi, odnijevši kući četiri trofeja, uključujući i glavni za umjetnika godine. Svift je “porazila” Džastina Timberlejka, Rijanu, Bruna Marsa i dvojac Maklmor i Rajan Luis u kategoriji umjetnik godine, osvojivši nagradu treći put, čime je postala muzičar sa najviše pobjeda u ovoj kategoriji. Svift je takođe i omiljena pop/ rok pjevačica, omiljena kantri pjevačica i dobitnik nagrade za kantri album “Red” na kome pjeva o ljubavi i slomljenim srcima.

“Ovo znači da ako ste glasali da su i vaša srca bila slomljena na isti način, da ste se zaljubljivali na isti način, da ste bili srećni na isti način.

A ako slušate ovo, onda se razumijemo i zajedno smo u ovome”, rekla je Sviftova, ostavši bez daha, prilikom uručenja posljednje nagrade.

Rijani je uručena prva nagrada Ikona, koju je politički satiričar Bil Maher predstavio kao “glas 21. vijeka”. Rijana je nagradu dala svojoj majci koja je u emotivnom govoru ishvalila kćerku. Na dodjeli nagrada pored Rijane koja je proglašena i za omiljenu soul/arenbi pjevačicu, nastupili su i Keti Peri, Lejdi Gaga, Majli Sajrus i Kristina Agilera.

Odsustvo prošlogodišnjeg pobjednika Džastina Bibera bilo je uočljivo, naročito što ove godine nije dobio nijednu nominaciju.

HOT! Nikol Nojman je ljubiteljka životinja koja je vrlo sramežjiva i pametna žena. Bavi se manekenstvom. Udata je za argentinskog fudbalera Fabijana Kuberu s kojim ima dvoje djece. Zovu je zavodnica. Pogledajte zašto.

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

24 Zabava/Slobodno vrijeme

UTORAK, 26. 11. 2013.

Daily Sudoku puzzle No. 1838 SUDOKU 2011-10-25

Medium level

Teža

6

3

2

4 5

2

2

1

1

1 2

9

7

2

4

9

5

5

4

7

3

Play sudoku online at:

6

9

2

www.sudokukingdom.com

3 4

4

9

7

Daily Sudoku puzzle No. 1899

1

1

Lakša 2011-12-25

6

Medium level

5

2

2

7

5

8

4

3

2

3

7

2

Play sudoku online at:

9

1

2 online at: Play5sudoku

www.sudokukingdom.comPage 1/2

9 8 1 www.sudokukingdom.com

6

7 5

7

TAJLAND

Božić nije tradicionalni praznik u većinski budističkom Tajlandu, a njegove palme su daleko brojnije od jela, pa ipak je ova zemlja u petak postavila novi svjetski rekord u duhu ove hrišćanske svetkovine. Jedan od najvećih tržnih centara na Tajlandu organizovao je performans u kojem je učestvovalo 852 djece koja su, obučena u zelena odijela sa crvenim kapuljačama, svojim tijelima napravila najveću “ljudsku”

božićnu jelku. Na veliko olakšanje roditelja i razočarenje ponekog tinejdžera, djeca nijesu podizana u ljudsku piramidu kako bi napravila kupastu strukturu.

Performans se sastojao u tome da djeca, uzrasta od šest do 15 godina, naprave formaciju nalik jelki na podu.

“Mislio sam da ćemo stajati jedan drugom na ramenima”, kazao je u izjavi za AP 13-godišnji Nakit Lijukulnatana koji, kao i

većina učesnika ove manifestacije, ne slavi Božić. Čak nije znao ni čije se rođenje tog dana obeležava (Deda Mrazov?), ali je bio veoma uzbuđen što će učestvovati u obaranju svjetskog rekorda i dobiti poklon.

Rekord je ostvaren za 15 minuta i 29 sekundi. Nakon što su zauzela svoje položaje, djeca su mahala dok je bespilotna letilica proletjela iznad njih kako bi slikala cio događaj.

6

Puzzle solution:

9

1

Puzzle solution:

Sudoku puzzle No. 2591 2013-11-16 Sudoku puzzle No. 2590 2013-11-15 Rješenje iz prethodnog broja 9 2 3 6 5 8 7 1 4 7 4 2 3 8 6 1 9 5 6

8

4

2

7

1

3

5

9

5

1

8

9

2

4

6

3

7

5

7

1

9

3

4

6

8

2

3

9

6

7

5

1

8

4

2

3

9

5

1

8

6

2

4

7

9

2

7

8

6

3

4

5

1

4

1

7

5

2

9

8

3

6

4

6

3

5

1

7

9

2

8

8

6

2

7

4

3

5

9

1

1

8

5

2

4

9

3

7

6

7

4

6

3

9

5

1

2

8

2

7

4

6

3

8

5

1

9

8

5

1

4

9

2

7

6

3

6

3

9

1

7

5

2

8

4

2

5

8

4

1

7

9

6

3

1

3

9

8

6

2

4

7

5

VICEVI

Božićna jelka od 852 djeteta

2

4

Jednog dana, dolazi ćerka kod oca da traži blagoslov Page 1/2 za udaјu: • Tata, došla sam da tražim tvoj blagoslov, mnogo sam se zaljubila u Rikarda, onog što radi u tvojoj firmi!

• Znaš kćeri, moram da ti kažem, ne možeš se udati za njega, znaš, јa sam nekad davno imao vezu, Rikardo јe tvoј polubrat, ali nemoј molim te da kažeš maјci. Ćerka se sva izbedačila, tugovala par mjeseci i kad јe konačno našla novu ljubav, opet dolazi kod oca: • Tata, došla sam da tražim tvoj blagoslov, mnogo sam se zaljubila u Manuela, isto radi u tvojoj firmi!

• Znaš kćeri, meni јe opet stvarno žao, ali јa sam svoјevremeno imao јoš јednu aferu, i Manuel јe tvoј polubrat, ne možeš da se udaš za njega!

Ona se opet sva izbedačila, niјe znala šta da radi i riješi da se požali mami: • Mama, јa sam bila dvaput pred venčanjem, ali me јe tata sprečio, јer su oboјica moјa polubraća iz njegovih afera!

• Kćeri, udaј se slobodno, niјe on tvoј otac! *** Pita Mujo Fatu: • Kako se ti ne iznerviraš kad se izderem na tebe?

Fata će smireno: • Pa lijepo, odem da očistim wc.

• A kako ti to pomaže?

• Koristim tvoju četkicu za zube! *** Ulazi pijan čovjek u taxi i kaže vozaču: - Vo...vozi me pravo kući.

- Da li biste mogli da budete malo precizniji?

- Da, naravno. U spavaću sobu.

Zabava/Slobodno vrijeme 25

UTORAK, 26. 11. 2013.

NEZVANIČNO

Odlučiste li, oćemo li na popeke ili na nešto čorbasto ?

Pa što misliš ti Slavko o svemu tome? Imaš li neki stav?

Za vikend raštan, juče raštan, a dosta ga je vala bilo...

Nisam vidjela ovo dosad. Jes’ samjli duše mi.

Ma je li ono smajli na dokumentu, plemena ti?

OSMOSMJERKA

HOROSKOP

Word Search Puzzle #B440DF

R

U

S

F

R

A

G

M

E

N

T

D

R

H

R

S

T

H

C

N

I

P

G

G

S

E

A

F

E

J

R

M

A

N

G

L

E

W

D

V

N

B

D

N

U

O

S

R

N

I

A

D

S

I

D

E

R

O

T

Z

H

Y

P

H

O

T

O

R

R

R

A

S

J

U

N

C

T

I

O

N

S

H

O

E

H

E

A

D

Y

I

N

T

S

O

Y

T

I

T

R

S

Q

L

N

M

T

A

Y

T

T

I

D

E

E

L

I

A

A

E

L

A

H

W

S

S

S

R

G

A

T

R

R

D

O

M

I

N

A

N

T

R

A

T

T

S

E

I

S

U

O

L

P

G

Y

I

Y

H

C

T

A

P

L

U

C

K

N

I

L

B

O

E

E

S

L

E

E

K

A

L

F

E

E

L

V

R

E

L

A

E

D

L

U

O

C

F

D

E

ANCHORS Anchors ANDROID Android BERET BLINK Beret COULD Blink DEALER Could DETER Dealer DISDAIN Deter DITTY Disdain DOMINANT Ditty EPIDEMIC

FEIGN Flake FLAKE Fragment FRAGMENT HARDER Harder HARPISTS Harpists HEADY Heady HOOTS Hoots JUNCTION Junction LATHER Lather LOUSIEST Lousiest MANGLE

NATTY Odder NOSES Pasty ODDER PASTY Patchy PATCHY Perish PERISH Photo PHOTO Pinch PINCH Pluck PLUCK Ridge RIDGE Salads SALADS

Dominant

Mangle

Sleek

Epidemic

Natty

Sound

SLEEK Styled SOUND STRUTTerrible STYLED Thaws TERRIBLE Thrived THAWS Totters THRIVED Voyager TOTTERS Whale VOYAGER WHALE

Sir od ljudskih bakterija

Feign

Noses

Strut

Naučnica Kristina Agapakis Copyright © Puzzle i stručnjak za mirise SiselBaron Tola, October 8, 2012 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions! prikazali su svoj projekat sa sirevima na naučnoj izložbi u Dablinu. Za svoje sireve oni su koristili bakterije sa tabana, ispod pazuh, iz pupka. Oni su predstavili ukupno 11 sireva, koji mirišu i imaju ukus baš kao djelovi tijela sa kojih potiču bakterije.

Sirevi, naravno, nijesu napravljeni za jelo, već, kako naučnici kažu da podstaknu ljude na razmišljanje o bakterijama koje žive i u ljudima i u hrani koju ljudi jedu.

OVAN Neko ne uvažava Vaše primjedbe, ali različitost u razmišljanju i ponašanju ne treba da Vas navodi na sumnju u svoje sposobnosti. Preispitajte sve mogućnosti koje imate za saradnju, uvijek postoji neko zaobilazno ili dobro rešenje.

BIK Imate dobru ideju i jasnu viziju, ali morate da prođete kroz različite test situacije u susretu sa saradnicima. Nemojte potiskivati svoju intuiciju. Ponekad je teško objasniti pravi uzrok ili posledicu u poslovnim događajima.

BLIZANCI Uspjeh u poslovnim susretima proizilazi iz dobro osmišljenih planova i preciznih poteza. Ništa nije slučajno, stoga pažljivo analizirajate kompletnu situaciju. Važno je da pravilno nametnete svoju ulogu u saradničkim redovima.

RAK Izbjegavajte osobu koja unosi negativno raspoloženje ili dodatnu komfuziju u odnos sa bliskim saradnicima. Ukoliko Vam je stalo da pridobijete nečije povjerenje, morate djelovati prisebno i u skladu sa utvrđenim pravilima o saradnji.

LAV Ukoliko Vam se ne dopada nečije ponašanje, pažljivo birajte riječi koje koristite u susretu sa saradnicima. Diplomatska nota ponekad postaje neizbježna u pregovorima, a poslovni kompromis predstavlja jedino ispravno rešenje.

DJEVICA Djelujete snalažljivo i efikasno u situacijama kada se rešavaju zajednički poslovno-finansijski interesi. Potrebno je da osmislite novi model ponašanja i da podstaknete svoje saradnike na aktivnu ulogu u poslovnim pregovorima.

VAGA Nečiji odgovori mogu da se tumače na različite načine, ali Vi imate loš predosjećaj i strahujete od mogućeg neuspjeha. Potrebno je da utičete na nečije mišljenje. Nema razloga da se ponašate susretljivo prema saradnicima.

ŠKORPIJA Uporno smišljate novu strategiju, ali neko drugi djeluje efikasnije i djelimično ugrožava Vaše poslovne interese. Poslovni gubitak ilustruje Vašu trenutnu nemoć da prevaziđete loš dijalog sa saradnicima ili da se suprotstavite nečijem uticaju.

STRIJELAC Na Vama je da donesete »završnu riječ«, koja predstavlja dobro rešenje ili pozitivnu prekretnicu u poslovnoj saradnji. Osmislite dobru strategiju i pokažite odgovornost za svoje postupke u društvu saradnika.

JARAC Imate utisak da Vam nedostaju pouzdane informacije o novim događajima na poslovnoj sceni ili da Vam izmiče dobra prilika.

Dovoljno ste razumni da zaštitite svoje interese ili da testirate rizična i eksperimentalna rešenja.

VODOLIJA Uporno pokušavate da odlozite susret sa saradnicima, koji Vam nameću dodatne zahtjeve ili određena pravila. Dobro procijenite pod kojim uslovima treba da učinite poslovni kompromis ili da pristanete na određeni ustupak.

RIBE Obratite pažnju na različite informacije koje imaju korisno značenje i predstavljaju pozitivnu orijentaciju. Važno je da sačuvate povjerenje u određene saradnike i da se prilagodite savremenijim idejama u poslovanju.

26 Sport

UTORAK, 26.11.2013.

LAVLJE SRCE DN i portal handballme. me analiziraju učinak naših rukometnih internacionalaca Priređuje: Miloš Pavićević

DA LI STE ZNALI

Mijatović glavna faca u Skoplju Naši najbolji rukometaši imali uspješan vikend na evropskim terenima - odlični Mijatović, Mijušković, Muratović, Pejović, Malović, Simović i Rakčević

E

pitet junaka proteklog vikenda bez dileme pripada momku iz Nikšića - Radu Mijatoviću, koji je dobio pravu šansu na golu Metalurga u najvažnijem meču za ovaj klub - protiv Vardara, a kada je on stao na gol u drugom poluvremenu, stala je i igra šampiona Makedonije (26:18). Rade je upisao deset odbrana, a skinuo je i zicer Karačiću u trenutku kada je Metalurg pravio razliku.

Da je reprezentacija Rusije jedini učesnik Mundijala u Brazilu koji nema predstavnika u Premijer ligi. U po mnogima najboljoj svjetskoj ligi trenutno nastupaju fudbaleri iz 31 zemlje koje će se naredne godine takmičiti u Brazilu.

TIKET DANA SELTIK MILAN TIP 1 KVOTA 2.10 BAZEL ČELZI TIP 2

KVOTA 1.85

ČARLTON DONKASTER TIP 2 3 KVOTA 1.90 HONVED PEČUJ TIP 1 KVOTA 2.10 ARSENAL MARSEJ TIP 1 1 KVOTA 1.70 AJAKS BARSELONA TIP 2 2 KVOTA 2.40

“Bio je to zaista poseban meč.

Atmosfera odlična, sedam hiljada gledalaca na tribinama, trenutno jedan od najvećih evropskih derbija, Vardar je sa prednošću otišao na odmor, da bismo mi u nastavku zaigrali mnogo bolje, čak i fenomenalno u odbrani, nakon čega smo upisali trijumf koji nam mnogo znači. Sada je naš status u grupi mnogo povoljniji, znali smo koliko nam je značila ova utakmica i jednostavno smo je morali dobiti”, kazao je za Dnevne novine Rade Mijatović.

Nekada se sa tribina čulo Darko Stanić, a sada je bez dileme glavna faca u Skoplju naš čuvar mreže, koji je ućutkao najvatrenije navijače Vardara - “Komite”.

“Naša prednost na ovom meču je bila upravo igra u odbrani. Što se moje partije tiče, svakako da je za nju zaslužan čitav tim, jer smo odlično funkcionisali, a pritom smo mnogo željeli pobjedu. Darko Stanić je postavio standarde branjenja u Metalurgu, koji su visoki, tako da se i ja trudim da iz meča u meč budem sve bolji i da konstatno napredujem”, poručio je Mijatović.

Od naših rukometaša proteklog vikenda odlični su bili Žarko Pejović, čiji Tatran Prešov gazi sve redom, zatim Mile Mijušković i Alen Muratović, koji su najbolji igrači u Kuenki, te desni bekovi Nemanja Malović, koji se na velika vrata vratio nakon povrede, i Marko Simović.

Fahrudin Melić je već četvrti meč zaredom najbolji u drim timu iz Pariza, dok je Mladen Rakčević odigrao odličan meč za AEK protiv Lugija.

“Smatram da smo trebali napraviti bolji rezultat protiv tima iz Švedske, ali nijesmo uspjeli da od početka nametnemo naš ritam igre.

Iako smo pretrpjeli poraz, smatram da još ništa nije gotovo, te da uz odgovornu igru u revanšu možemo nadoknaditi minus iz prvog meča (20:22)”, kazao je Rakčević.

GOLMANI

GORAN STOJANOVIĆ (Rajn Nekar Leven, Njemačka): Goran još nije sto posto spreman nakon udarca u koljeno koji je dobio protiv St.

Peterburga, tako da nije bio u sastavu Rajn Nekar Levena u Zagrebu. “Lavovi” su savladali šampiona Hrvatske 28:24.

RADE MIJATOVIĆ (Metalurg, Makedonija): Bez dileme junak proteklog vikenda - Rade je spustio roletnu protiv najvećeg rivala Vardara u najvažnijem trenutku za Metalurg. Tim sa “Autokomande” je slavio 26:18, a naš reprezentativac je “uhvatio” 10 lopti u drugom poluvremenu, od čega čak osam zicera.

MARKO RAJKOVIĆ (Valans, Francuska): Valans je poražen od Kreteila 29:26, a Rajković je branio odlično - imao je 14 odbrana i dva odbranjena sedmerca.

NEBOJŠA SIMIĆ (Malme, Švedska): Simo nije ulazio u igru protiv Skovdea, a njegov Malme je slavio 36:33.

GOLUB DOKNIĆ (Hard, Austrija): Hard je napravio odličan rezultat u prvom meču 3. kola EHF Kupa protiv Šamberija. Francuski tim je slavio (31:30), tako da Austrijanci imaju realne šanse da izbore plasman u grupnu fazu.

MILE MIJUŠKOVIĆ (Kangas, Španija): Mile u Španiji brani odlično. Iskusni Nikšićanin je imao 15 odbrana plus sedmerac protiv Vi-

le Arande. Kangas je slavio na teškom gostovanju 26:29.

MILAN KOSANOVIĆ (C.Zvezda, Srbija): Kosanović je ponovo bio najbolji igrač Crvene zvezde sa 15 odbrana plus sedmerac, ali Beograđani nijesu uspjeli da savladaju Jugović na svom terenu (28:28).

BEKOVI

DRAŠKO MRVALJEVIĆ (Minden, Njemačka): Zeleni su konačno živnuli. Upisali su drugi trijumf i trenutno se nalaze van opasne zone ispred Balingena, Ejzenaha i Emsdetena. Minden je savladao Balingen 26:24, a naš kapiten je postigao jedan gol i zaradio jedno isključenje.

ZORAN ROGANOVIĆ (Lund, Švedska): Nakon što su protekle nedjelje savladali Malme rukometaši Lunda su doživljeli težak poraz od Alingsosa (36:28), a naš desni bek je postigao četiri gola.

ALEN MURATOVIĆ (Kangas, Španija): Alen podiže formu i igra sve bolje iz meča u meč. Muratović je najzaslužniji za pobjedu Kangasa u gostima protiv Vila Arande (26:29). Alen je postigao sedam golova od deset šuteva. ŽARKO MARKOVIĆ (Hamburg, Njemačka): Vratio se nakon dvonedjeljne pauze i bio je u sastavu HSV-a protiv Libeka, ali nije ulazio u igru, jer je Martin Švalb procijenio da nema potrebe da rizikuje, s obzirom da su milioneri za protivnika imali prosječnu ekipu. Hamburg je slavio 32:27.

VLADIMIR OSMAJIĆ (Tuluz,

Francuska): Tuluz je savladao Nant 31:27, a Osmajić je odigrao odlično u odbrani, dok je i u napadu bio siguran - šut dva od dva.

VASKO ŠEVALJEVIĆ (Hanover, Njemačka): Postigao je jedan gol u prvom meču 3. kola EHF Kupa koji je njegov Hanover igrao sa švajcarskim Šafhauzenom (28:28).

STEVAN VUJOVIĆ (Selestat, Francuska): Stevan još nije počeo da trenira nakon povrede lista na desnoj nozi. Njegov Selestat je pretrpio poraz od Aiksa (30:31).

MIRKO MILAŠEVIĆ (Biljer, Francuska): Nakon kraće pauze zbog prehlade Milašević se vratio na teren i odigrao je 15 minuta protiv Besansona, a njegov Biljer je uzeo samo bod (21:21). Srednji bek naše reprezentacije se jednom upisao u strijelce.

MARKO SIMOVIĆ (Ankaraspor, Turska): Ankaraspor polako podiže formu u turskom šampionatu. Tim našeg desnog beka je savladao Izmir u gostima 25:24, a Marko je postigao osam golova i imao šest asistencija.

NOVICA RUDOVIĆ (Ivri, Francuska): Seson je savladao Ren 24:21, a Novica je imao uglavnom defanzivne zadatke. Uputio je jedan šut ka golu rivala, ali nije bio precizan. ŽARKO PEJOVIĆ (Tatran Prešov, Slovačka): Tatran gazi na svim

Sport 27

UTORAK, 26.11.2013.

SPORTSKI EKRAN 08:00h 12:00h 15:45h 18:00h 19:00h 19:30h 20:00h 20:45h 20:45h 20:45h 20:45h

Švedska - Rusija, karling Švedska - Norveška, karling Seltik U19 - Milan U19, fudbal Zenit - Atletiko Madrid, fudbal Trefl - Vakifbank, odbojka Medveščak – Salavat, hokej Škotska - Švedska, karling Bazel - Čelzi, fudbal Ajaks - Barselona, fudbal Borusija Dortmund - Napoli, fudbal Seltik - Milan, fudbal

Eurosport 2 Eurosport Eurosport Arenasport 1 Sportklub 2 Sportklub 1 Eurosport 2 Arenasport 1 Arenasport 2 Arenasport 3 Arenasport 4

NE PROPUSTITE

frontovima, a naš reprezentativac igra odlično. Postigao je šest golova protiv Maribora u EHF Kupu, a šampion Slovačke je slavio 34:26.

MILOŠ MILOŠEVIĆ (Bidasoa, Španija): Miloš je najbolji igrač Bidasoe. Njegov tim je pretrpio ubjedljiv poraz od Ademar Leona (33:22), a Milošević je postigao šest golova od 12 šuteva.

BOGDAN PETRIČEVIĆ (Miluz, Francuska): Najveće iznenađenje u Drugoj francuskoj ligi viđeno je na meču u Parizu. Predposlednji Pontault je savladao Miluz 33:27, a Bogdan je postigao dva gola od tri šuta.

IVAN PERIŠIĆ (Cegled, Mađarska): Perišić je postigao samo jedan gol protiv Tatabanje, a njegov Cegled je doživio novi poraz 27:23.

NEMANJA MALOVIĆ (Grashopers, Švajcarska): Nemanja se oporavio nakon povrede i bio je jedan od najboljih u svom timu protiv Altdorfa. Grashopers je slavio 35:28, a odlični desni bek je postigao pet golova od šest šuteva, dok je pritom imao čak osam asistencija.

VUK MILOŠEVIĆ (Kuenka, Španija): Kuenka je poražena od Aragona (25:31). Milošević nije imao zapaženu minutažu, uputio je jedan šut ka golu rivala, ali je bio neprecizan.

VLADAN LIPOVINA (Kuenka, Španija): U loše izdanje Kuenke se uklopio i naš mladi desni bek, ali je uspio pet puta (od 11 šuteva) da zatrese mrežu Aragona.

ILIJA VUČKOVIĆ (Karvina, Češka): Iako je važila za favorita, Karvina je izgubila od Prerova u gostima 33:28. Podgoričanin Ilija Vučković je bio najbolji u svom timu sa pet golova i šest asistencija.

MIRKO VUJOVIĆ (Cegled, Mađarska): Mirko igra sve više u napadu, a kao nagrada došla su četiri gola protiv Tatabanje. Međutim, njegov Cegled je poražen 27:23.

BOŽO ANĐELIĆ (C.Zvezda, Srbija): Božo je postigao tri gola za Crvenu zvezdu protiv Jugovića (28:28).

STEFAN ČAVOR (Celje, Slovenija): Celje je namučilo Vesprem usred Mađarske (27:26), a mladi desni bek nije bio u sastavu.

MILOŠ BOŽOVIĆ (Valjadolid, Španija): Miloš je odigrao najbolji meč otkako je u Španiji i to protiv Barselone. Njegov Valjadolid je

poražen 42:26, a naš juniorski reprezentativac je čak šest puta tresao mrežu Šterbika i Šarića.

VUKO BOROZAN (Karlovac, Hrvatska): Kao i prije četiri godine kada je u Čelendž Kupu upravo u Karlovcu na turniru igrala Budućnost domaći tim je snage odmjerio sa Mančesterom. Amaterski britanski tim je u dva dana primio čak 79 golova od hrvatskog predstavnika - (43:14, 36:15).

Na prvoj utakmici Borozan je u igru proveo 10 minuta i imao je šut tri od tri, dok je u drugoj utakmici na terenu proveo svega pet minuta.

BOŽIDAR NIKOČEVIĆ (Teramo, Italija): Teramo je u gostima pregazio Feraru 42:22, a naš srednji bek je postigao deset golova od 14 šuteva.

MATIJA PIŽURICA (Partizan, Srbija): Partizan je namučio Vardar u 11. kolu SEHA Gasprom Južni tok lige. Tim iz Skoplja je slavio 28:27, a mladi Podgoričanin je imao jedan šut ka golu Milića, ali je bio neprecizan.

ANDRIJA ĐURIČIĆ (Partizan, Srbija): Nije bio u sastavu za meč sa Vardarom.

KRILA

FAHRUDIN MELIĆ (PSŽ, Francuska): Parižani su razbili švajcarski Tun 38:24, a naš bivši reprezentativac je bio najefikasniji na meču sa šest golova.

ALEKSANDAR SVITLICA (Minden, Njemačka): Svile je postigao tri gola i dao veliki doprinos u tek drugom trijumfu Mindena u Bun-

desligi ove sezone. Zeleni su savladali Balingen 26:24.

MARKO LASICA (Pik Seged, Mađarska): Lasica nije bio u sastavu Pik Segeda protiv Benfike u prvom meču 3. kola EHF Kupa. Vicešampion Mađarske je slavio u gostima 24:25, a naš reprezentativac se još oporavlja od povrede.

MARKO POPIVODA (Vize, Belgija): Vize je pretrpio poraz od Sažea (20:25), a Marko je odigrao odlično - postigao je šest golova i izborio dva sedmerca za 50 minuta koliko je proveo na terenu.

IGOR RADOJEVIĆ (Makabi, Izrael): Bio je najbolji igrač svog kluba protiv Kirijata. Makabi je slavio 31:25, a Igor je postigao osam golova.

PIVOTI

MLADEN RAKČEVIĆ (AEK, Grčka): Mađo je sa šest golova bio najbolji u AEK-u protiv Lugija u prvom meču 3. kola EHF Kupa. Šampion Grčke će u revanš ipak morati da juri minus dva (20:22) ukoliko želi u grupnu fazu drugog po kvalitetu rukometnog takmičenja.

NEMANJA GRBOVIĆ (Crvena zvezda, Srbija): Nakon kratke epizode u Kataru Rastko Stojković se vratio u Crvenu zvezdu, a samim tim je i naš pivot Nemanja Grbović dobio minutažu na kašičicu, tako da je Grba uspio da postigne samo jedan gol protiv Jugovića (28:28).

MARKO PEJOVIĆ (Lions, Holandija): Figas je savladao Lionske 26:17, a naš pivot je postigao tri gola.

Liga šampiona (20:45h - Arenasport 1, 2, 3, 4) Još jedna uzbudljiva noć Lige šampiona je pred nama - ne propustite mečeve najkvalitetnijeg takmičenja.

KUGLANJE

Sindik i Ham najbolji u Tivtu Tivat je prije dva dana bio domaćin kvalitetnog turnira u kuglanju u obije konkurencije. U muškoj konkurenciji je učestvovalo 16 igraca iz Tivta i Podgorice, a prvo mjesto pripalo je Ivu Sindiku iz Mornara sa 546 oborenih čunjeva, drugi je bio Ivica Keretić koji je oborio deset čunjeva manje, dok je treće mjesto pripalo Velimiru Jokoviću iz podgoričkog Aluminijuma koji je oborio 515 čunjeva.

Kod dama učešće je uzelo 20 takmičarki iz Tivta i glavnog grada. Prvo mjesto je osvojila Marija Ham iz Doclea iz Podgorice - aktuelna prvakinja Crne Gore je oborila 525 čunjeva, dok je Vjera Skanata bila druga sa 474 oborenih čunjeva. Treća je bila Mirjana Ardanić sa 472 oborena čunja. M.P.

TEKVONDO

Besa pokazala najviše Protekle nedjelje u sali ekonomske škole “Mirko Vešović” u Podgorici održano je tekvondo prvenstvo Crne Gore u formama i nacionalni Kup u četiri konkurencije.

Učestvovalo je osam klubova Alba, Akademac, Budućnost, Besa, Montenegro Taekwondo Academi, Montenegro Stars, Ulcinj i Viktorija.

Kod pionira najbolja je bila Besa, Viktorija je osvojila drugo mje-

sto, dok je Budućnost bila treća.

Ponovo je Besa bila najbolja i u konkurenciji kadeta, Budućnost je bila druga, a Montenegro Start Budva treći. Besa je bila bez premca i u takmičenju juniora, Budućnost je osvojila drugo mjesto, a Ulcinj treće. Najzanimljivije je bilo u konkurenciji seniora - Budućnsot je pokazala najviše, Montenegro Starts je bio drugi, a MTA klub treći.

M.P.

28 Sport

UTORAK, 26.11.2013.

U FOKUSU

premotavanje Nasljednik Điđija Bufona MATEO PERIN - Golman Đenove, koji je odbranio penal Nedjelja u slikama LIČNOST Mariju Baloteliju i potvrdio da će biti velika budućnost Italije VIKENDA Priredio: A. P.

Bod veliki kao Skoplje osvojili su rukometaši Lovćena protiv skopskog Metalurga u sred Makedonije (19:19), čime su pokazali da imaju kvalitet i za najveći mogući nivo.

Ni jedan jedini minut Totenhem nije mogao da zadrži početnih 0:0. Mančester siti je pregazio i osramotio Sparse (6:0), a režiseri “krivičnog djela” bio je pakleni trojac Hesus Navas-Alvaro Negredo-Serhio Agero.

Ljetos je za 37 miliona eura zamijenio dres Borusije Dortmund sa opremom najvećeg rivala Bajerna. Nakon toga je Mario Gece gostovao na “svom” Vestafalenu, istrpio zvižduke, a zatim postigao gol za Bavarce i džentlmenski zastao, ne želeći da slavi protiv svoje prve žuto-crne ljubavi.

On ima samo 21 godinu. On je veliki golmanski talenat, iako je jako mršav i ima (pre)dugu kosu. On je golman Đenove, za čiji se dres borio kroz pozajmice u Padovi i Peskari. On je Mateo Perin. On je Rimljanin, koji je rođen u Americi, odnosno poslije Pepea Reine drugi čovjek na svijetu koji je odbranio penal Mariju Baloteliju! Igrao se 37. minut, rezultat između Milana i Đenove bio je 1:1, plus crveni karton za Đenovljane i penal za “rosso-nere”. Ali, kada su svi već vidjeli loptu u mreži, udarac (ne)pogrešivog Bala “skinuo” je poput mačke fantastični čuvar mreže i, ispostavilo se, spasio svoj tim poraza.

“Sada svi pričaju o njemu jer je zaustavio udarac Balotelija, ali je Mateo od početka sezone na visokom zadatku u svakoj utakmici. Međutim, jako je mlad i želimo da ima mir i da nastavi da se razvija. Što se tiče reprezentacije, ima vremena za to, svakako”, naglašava Perinov menadžer Mateo Rođi, čiji je klijent dobio prvi poziv za seniorsku selekciju Italije 15. avgusta 2012. godine, kada su “azzuri” igrali u Bernu protiv Engleske i izgubili 2:1, a mladić nije dobio šansu na golu pored Salvatorea Sirigua.

● Bufon: on će me naslijediti

Nije ni prošlo oduševljenje zbog njegovog povratka na teren nakon duge pauze zbog povrede, a već je Derik Rouz doživio novi peh i gotovo rasplakao košarkaške fanatike. Američki plejmejker Čikaga povrijedio se (meniskus koljena) u petak krajem treće četvrtine protiv Portlanda, pa mu slijedi operacija, a sezona je već sada za njega, na veliku žalost - gotova.

Nakon jednogodišnje avanture u Padovi, mladi golman je prošlu sezonu proveo na kaljenju u Peskari.

Ipak, “delfini” su se ekspresno vratili u drugu ligu, jer su ih redovno “bušili” timovi iz Serije A, a Perin nije mogao ništa da uradi, iako je s vremena na vrijeme znao da pokaže svoj ogroman potencijal. Ali, 10. novembra prošle godine dogodilo se nešto

interesantno. Juventus je u gostima razmontirao Peskaru (6:1), Mateo je isto toliko puta vadio loptu iz mreže, a nakon sučevog zvižduka njemu je prišla veličina kakva je Đanluiđi Bufon, zagrlivši ga, odnosno razmijenivši dres sa njim. Kada su, nakon toga, legendarnog golmana novinari upitali o toj situaciji, usljedio je ekspresan odgovor...

“Mateo je moj nasljednik, vidjećete! Radi se o fantastičnom momku, velikog talenta, koji uz sve to ima i izraženu ličnost. Želim mu puno sreće u nastavku karijere i nadam se da će postati ono što od njega očekujem”, ispalio je Bufon, dok je “sedma sila” sa Apenina, nakon tih šest primljenih golova, pomalo sumnjala u riječi golmana Juventusa. Međutim, svojim intervencijama na kultnom “San Siru” proteklog vikenda Perin im je definitivno otvorio oči. I to ne samo njima, već i svim evropskim fudbalskim sladokuscima.

● Prošao sve selekcije

italije kao Prvi izBor

Kakav je kvalitet u pitanju potvrđuje i sljedeći podatak. Mateo Perin je prošao sve selekcije Italije kao prvi izbor na golu. On je sa reprezentacijom do 17 godina nastupio na Evropskom i Svjetskom prvenstvu 2009. godine, a kao član U19 učestvovao je na Euru godinu dana kasnije. A, za mladu, odnosno U21 selekciju debitovao je 11. avgusta 2010. godine u prijateljskom meču protiv Danske - sa samo 17 godina!

Nakon toga je, sve do danas, čuvao gol mladih “azzurra”, od kojih će se oprostiti narednog novembra, kada će napuniti 22 godine. Međutim, to je samo logičan nastavak njegovog

Lična karta

Ime i prezime: Mateo Perin Datum i mjesto rođenja: 10. novembar 1992. Latina (Rim) Visina: 1,88 cm Karijera: 2010. - Đenova 2011. - Padova (pozajmica) 2012. - Peskara (pozajmica) 2013. - Đenova Reprezentacija Italije: 2009. - U17 2009. - U18 2010. - U19 2011. - U20 2012. - U21 2013. - A tim puta, koji ga sigurnim korakom vodi prema “jedinici” seniorskog tima Italije, s obzirom da je Bufonu 35 godina, ali i mjestu među stativama nekog italijanskog ili evropskog giganta.

A. Popović

SLUČAJ KRTICA

Pep: Izbaciću cinkaroša iz tima!

Trijumfom u brazilskom Interlagosu Sebastijan Fetel je i zvanično proslavio četvrtu uzastopnu titulu šampiona Formule 1. Popularni Super Seb, koji vedri Red Bulom ostvario je devetu uzastopnu pobjedu, odnosno 13. u sezoni, čime se poravnao sa Mihaelom Šumaherom, koji je isti podvig ostvario 2004. godine za Ferari.

Bajern Minhen je u velikom derbiju savladao Borusiju Dortmund (3:0), ali je nešto ipak pokvarilo raspoloženje treneru Pepu Gvardioli i cijeloj upravi kluba. Naime, Katalonac vjeruje da u timu ima “krticu” sa kojom će se ozbiljno obračunati, samo da otrkrije o kome se radi. Pred duel sa “milionerima” tiražni “Bild” je objavio startnu postavu Bavaraca, što nije prvi put.

“Ne zanima me o kome se radi. Ne želim ga u ekipi, a glave će ‘padati’.

Kada budem saznao ko je izbaciću ga iz tima i više nikad neće igrati za mene”, bijesno je naglasio Gvardiola, poslavši poruku i novinarima “Bilda”.

“Ako vas zanima taktika, imate moj broj, pozovite me, pa ćemo razgovarati. Nije potrebno da se obraćate mojim igračima”, jasan je jedan od najboljih stručnjaka današnjice.

A, poruku je imao i izvršni direktor Bajerna Karl-Hajnc Rumenige, koji je upozorio “cinkaroša” iz svlačionice da prestane sa odavanjem in-

formacija ili ...

“Poručujem mu, ko god bio, da prestane sa svim ovim ili će biti velikih problema za njega kada ga otkrijemo”, zaključio je legendarni Rumenige. Podsjetimo, aktuelni šampion Njemačke i Evrope ove sezone sjajno gura na svim frontovima. Bajern se već plasirao u osminu finala Lige šampiona, drži prvo mjesto u Bundesligi, ali je novonastala situacija istinski uzdrmala trenutno najbolji tim Starog kontinenta.

A.P.

Sport 29

UTORAK, 26.11.2013.

JužNOAmErIčkI kOkTEL

Spremite se za ludih 180 minuta

Još dva kola Torneo Inisijala - San Lorenco, Njuels, Lanus i Arsenal najbliži tituli, teoretske šanse još imaju Velez, Boka i Rafaela

NBA LIGA

Samo je Vučević uvijek magičan Uprkos porazu Orlanda od Finiksa (104:96) Nikola Vučević ponovo ostvario “dabl-dabl” - Klipersi upisali najubjedljiviju pobjedu u klupskoj istoriji

n

astavljaju se fantastične partije Nikole Vučevića u najjačoj košarkaškoj ligi planete. Popularni Nik je, uprkos porazu Orlanda od Finiksa (104:96), po ko zna koji put bio najbolji u redovima “magičnih” sa novim “dabl-dablom”, odnosno 20 poena i 10 skokova. Za 33 i po minuta, koliko je proveo na parketu, nezaustavljivi crnogorski reprezentativac je još jednom pokazao da je igrač za velika djela, a i možda neki puno veći i kvalitetniji klub od ekipa sa Floride.

● zvjezdani Bruklin tone Garnet: Sram naS je!

Da novac nije presudan u sportu pokazao je Detroit. Pistonsi su u gostima savladali najskuplju ekipu NBA lige (109:97) i nanijeli peti uzastopni poraz Bruklinu. Novi ne-

uspjeh za klub ruskog milijardera Mihaila Prohorova izazvao je salve zvižduka domaćih navijača, koji su kivni na svoje preplaćene igrače.

“Sram nas je! Jer, niko ne želi da mu navijači zvižde kod kuće, ali je činjenica da smo najgora ekipa lige u trećoj četvrtini - tada nestanemo sa parketa. Međutim, nastavićemo naporno da radimo kako bi promijenili trenutno stanje”, obećao je Kevin Garnet.

Goste su predvodili rezervista Rodni Staki sa 27 poena, odnosno Greg Monro sa 18 poena i 11 skokova. Brendon Džening je uz 14 poena imao i deset asistencija, dok je odlična partija Džoa Džonsona (34 poena) bila nedovoljna za superbogati tim Netsa.

● Serija lejkerSa, kliperSi za iStoriju

Kobe Brajant je potpisao dvogodišnji ugovor sa Lejkersima, a zaradiće 48 miliona dolara za taj peri-

SEMAFOR Bruklin - Detroit 97:109 LA Klipers - Čikago 121:82 Orlando - Finiks 96:104 Oklahoma Siti - Juta 95:73 LA Lejkers - Sakramento 100:86 od, čime će postati najplaćeniji košarkaš svijeta i vjerovatno ostati do kraja karijere u “gradu anđela”. U tu čast su “jezerdžije” bacile na koljena Sakramento (100:86), preko kojeg su stigle do treće uzastopne pobjede. Briljirao je Ksavijer Henri sa 21 poenom, dok je jedan manje postigao Pau Gasol ...

“Prava smo ekipa. Moji igrači su sjajni, igraju za tim i ne misle o svojim ličnim statistikama. Izgradili smo timski duh i ovo je pravi put za nas”, ističe trener Lejkersa Majk D’Entoni.

Povreda Derika Rouza odmah je pokazala limit Čikaga - “bikovi” su potpoljeni od Klipersa (121:82), koji su ostvarili najubljedljiviju pobjedu u klupskoj istoriji. Džered Dadli je ubacio indisponiranom rivalu 21 poen, Kris Pol je briljirao sa 16 poena i 17 asistencija, za sedmi trijumf od posljednjih devet mečeva. Ekipa Oklahome odradila je rutinski Jutu (95:73), i to uz 19 poena Kevina Duranta i dva manje Serža Ibake, koji je imao i 11 skokova.

ANĆELOTIJEVIH IDEALNIH 11

Maldini, Zidan, Ibra, Ševa...

Trener Real Madrida Karlo Anćeloti sastavio najboljih jedanaest igrača, koje je imao priliku da trenira tokom svoje bogate karijere U intervjuu za engleski “The Times” sadašnji trener Real Madrida Karlo Anćeloti odabrao je idealnih 11, koje je trenirao tokom karijere, ali bez igrača Reala u tom timu. Tako je na gol, bivši strateg Ređane, Parme, Juventusa, Milana, Čelsija i PSŽ-a stavio Đanluiđija Bufona (vodio ga u Parmi).

Ljeto polako stiže u Argentinu, a sa njim i vruća završnica lige u jednoj od najvrelijih fudbalskih zemalja svijeta! Još dva kola, 180 minuta i domovina “gaučosa” dobiće novog (ili starog) šampiona - San Lorenco je na pol-poziciji (posljednja dva gola igra sa Estudijantesom i Velezom), za vratom mu dišu šampion Njuels Old Bojs, Lanus i Arsenal, a u matematiku se nadaju prošlogodišnji osvajač “Inisijala” Velez, Boka juniors i Atletiko Rafaela. Spremite se za totalnu ludnicu - iz Argentine uvijek možete očekivati, neočekivano.

● pjatijeve majStorije Sačuvale vrh

Aleksandar Popović

“Trudili smo se, ali nije išlo. Jednostavno, igrači Finiksa su bili fantastični, a neki od njih, kada dobiju loptu, znali su ekspresno gdje sa loptom i njihova brzina i lucidnost su odlučili pobjednika”, priznao je trener Orlanda Žak Von, dok je kolega sa druge strane Džef Hornaček bio jako zadovoljan nakon trijumfa.

“Bila je to naša fantastična predstava. Uspjeli smo da ostvarimo pobjedu, uz fantastičnu igru, pa konstatujem da smo odradili odličan posao”, jasan je trener Finiksa, u kojem su blistali Goran Dragić sa 23 poena i 13 asistencija, te Džerald Grin sa 20 poena.

Do boda u ludom meču: Fudbaleri San Lorenca slave gol Ignjasija Pjatija protiv Rafaele

U odbrani su Kafu (Milan), Džon Teri (Čelsi), Tijago Silva (PSŽ) i Paolo Maldini (Milan). Vezni red čine Frenk Lampard (Čelsi), Andrea Pirlo (Milan) i Zinedin Zidane, sa kojim je sarađivao u Juventusu. Iza dva napadača je Rikardo Kaka (Milan), a u samom špicu su Zlatan Ibrahimović

(PSŽ) i Andrij Ševčenko, takođe iz Milana.

A, na klupi za rezervne igrače našli su se trojica koje je trenirao u Čelsiju (golman Petr Čeh, Ešli Kol i Didije Drogba), odnosno još četvorica iz Milana - Alesandro Nesta, Đenaro Gatuzo, Klarens Sedorf i Filipo Pipo Inzaghi. A.P.

Lider je i nakon ovog kola ostao San Lorenco iako je izgledalo da tako neće biti nakon 17. runde.

“Sveci” su gubili 2:0 u gostima Rafaele, a onda je na scenu stupio Ignjasio Pjati! Bivši igrač Independijentea i Lećea sa dva majstorska gola (projektil iz slobodnog udarca i pogodak nakon što je promiješao odbranu Rafaele) spasio je San Lorenco (2:2), a ispostaviće se kasnije i prvo mjesto na tabeli.

“Moramo da budemo zadovoljni”, istakao je Pjati. “Na kraju smo

mogli i do pobjede, ali i da izgubimo. Bila je ovo paklena noć”.

● njuelS iSpuStio šanSu, SamouBiStvo Boke

“Mislim da će nam mnogo značiti ovaj bod”, dodao je Pjati nakon pomenutog meča, a da je bio u pravu ispostaviće se 24 sata kasnije, kada su Njuels Old Bojs i Arsenal odigrali 1:1 (strijelci Markos Kaseres u 35. i Marijano Ečeverija u 50.) - remi koji je zaustavio “matorce” iz Rozarija da na vrhu preskoče San Lorenco.

“Sve ostaje otvoreno, mislim da se do posljednjeg trenutka neće znati ko će biti šampion” riječi su Alfreda Bertija, trenera Njuelsa.

Zahvaljujući remijima San Lorenca i Njuelsa u trku je potpuno mogla da se vrati Boka juniors, ali je velikan sa “Bombonjere” izvršio samoubistvo na svom stadionu protiv Ol Bojsa (0:2), pa ga na “minus pet” samo teorija drži u igri.

Kako je u Brazilu davno sve riješeno (Kruzeiro šampion), vijest dana iz ove zemlje je da je legendarni golman Rožerio Seni 1117. put branio za Sao Paulo i tako postao rekorder Brazila srušivši rekord Pelea - 1116. utakmica za Santos.

K.B.

1. San Loren.

17

9

4

4

29:17

31

1. Kruzeiro

36

23

6

7

75:34

75

2. Njuels

17

8

6

3

24:16

30

2. Atl. PR

36

17

10

9

59:46

61

3. Lanus

17

8

5

4

28:14

29

3. Gremio

36

17

10

9

41:35

61

4. Arsenal

17

7

8

2

20:14

29

4. Gojas

36

16

11

9

48:40

59

5. Velez

17

7

6

4

22:16

27

5. Botaf.

36

16

10

10

51:39

58

6. Boka

17

8

3

6

22:21

27

6. Atl. MG

36

15

10

11

45:34

55

7. Rafaela

16

7

4

5

22:21

25

7. Vitorija

36

15

10

11

53:49

55

8. Argen.

17

7

4

6

16:16

25

8. Santos

36

13

12

11

46:37

51

9. Godoj

17

6

6

5

17:14

24

9. S. Paulo

36

14

8

14

39:38

50

10. Estud.

16

5

8

3

15:12

23

10. Korint.

36

11

16

9

27:21

49

11. Rozario

17

6

4

7

19:22

22

11. Fla.

36

12

12

12

40:41

48

12. Himn. L.P.

17

5

7

5

17:21

22

12. Inter.

36

11

13

12

51:52

46

13. Belgrano

16

5

5

6

21:19

20

13. Baija

36

11

12

13

34:42

45

14. Kilmeš

17

5

5

7

11:19

20

14. Portug.

36

11

11

14

48:46

44

15. Ol Bojs

17

4

7

6

16:17

19

15. Krisijuma

36

12

7

17

48:60

43

16. Tigre

16

5

4

7

15:18

19

16. Flu.

36

11

9

16

39:44

42

17. River

17

4

5

8

10:13

17

17. Koritiba

36

10

12

14

39:44

42

18. Olimpo

17

4

5

8

17:25

17

18. Vasko

36

10

11

15

47:56

41

19. Rasing

17

3

3

11

9:23

12

19. P. Preta

36

9

9

18

37:53

36

20. Kolon

15

3

3

9

8:20

6

20. Nautiko

36

4

5

27

21:77

17

TORNEO INISIJAL, 17. kolo: Velez - Godoj 2:1, Arg. Juniors - Kilmeš 1:1, Olimpo - Rozario 1:0, Atl. Rafaela - San Lorenco 2:2, Lanus Himnasija LP 0:0, Boka Juniors - Ol Bojs 0:2, Njuels - Arsenal 1:1, Rasing - River 1:0. Sinoć: Estudijantes - Kolon, Belgrano - Tigre.

BRAZILEIRO, 36. kolo: Vasko - Kruzeiro 2:1, Krisijuma - Vitria 1:1, Atl. Mineiro - Gojas 4:1, Flamengo - Korintijans 1:0, Ponte Preta Gremio 1:1, Atletiko PR - Nutiko 6:1, Santos Fluminense 1:0, Sao Paulo - Botafogo 1:1, Baija - Portugeza 1:0, Internasional - Koritiba 0:0.

30 Sport

UTORAK, 26.11.2013.

Bore se za titulu: Marko Baša i saigrači prosavljaju gol

DN donose učinak crnogorskih fudbalera u inostranstvu Pripremio: Uroš Radulović

GOLMANI

gao je novi poraz, ovoga puta od Genka (2:0) u gostima.

Boban BAJKOVIĆ (Crvena zvezda) - Dobra partija u visokoj pobjedi nad Slobodom (4:1). Bajko brani u dobroj formi.

Savo PAVIĆEVIĆ (Anortozis) Naš reprezentativac i saigrači nijesu imali sreće - Savo je igrao cijelu utakmicu u remiju sa AEK-om (1:1). Anartozis je primio gol u 94. minutu.

Miroslav VUJADINOVIĆ (Vlaznija) - Primio tri gola u teškom porazu od Fljamurtarija na strani - 3:1.

Igor PAVLOVIĆ (Vardar) - Solidno je odradio zadatak na gostovanju protiv Bregalnice (1:1).

Vardar je drugi, diše za vratom Rabontičkom.

Bojan ZOGOVIĆ (Timok) - Fenomenalan u velikom trijumfu Zogović je bio jedan od najboljih u duelu sa Inđijom (1:0).

ODBRANA Stevan RELJIĆ (Vardar) - Konstantno dobar uz desnu aut liniju.

Reljić je igrao cijeli meč u remiju sa Breglanicom (1:1).

Stefan CICMIL (Spartak Subotica) - Opet je bio neprelazna prepreka za protivničke napadače - Cicmil zaradio žuti karton, pogodio prečku i na kraju se radovao pobjedi nad Radničkim iz Niša (1:0).

Ilija RADOVIĆ (Spartak Subotica) - Iskusni defanzivac je stub odbrane Subotičana. Ilija zajedno sa Cicmilom čini neprobojan zid koji je bio fenomenalan u pobjedi nad Radničkim (1:0).

Ivan ČARAPIĆ (Rabat Ajaks, Malta) - Igrao do posljednjeg sudijskog zvižduka u porazu od Valete (4:2).

Ivan KECOJEVIĆ (Gazijantepspor) - Na terenu proveo 58 minuta. Gazijantep osvojio tri važna boda protiv Elazigspora (3:1). Naš reprezentativac dobio žuti karton.

Saša BALIĆ (Metalurg Zaporožje) - Ustalio se na poziciji štopera. Balić je dobio žuti karton u remiju sa Zorijom (1:1) i igrao veoma dobro. Međutim, Metalurg čeka paklena borba za opstanak.

Mijuško BOJOVIĆ (Vasland Beveren) - Mijuško igra, ali Vasland je u veoma slaboj formi. Sti-

Vešo tražio raskid ugovora od Zvezde Dok ljude iz Partizana ne potresa reakcija Crvene zvezde, u Ljutice Bogdana 1a svaki sekund se dešava nešto novo - sada je reprezentativac Crne Gore Marko Vešović tražio raskid ugovora od Zvezde! Tako bar pišu mediji u Srbiji...

Vešo je već godinu dana standardan kao desni bek, klub je planirao da ga proda na zimu, ali sve su prilike da će sa čistim papirima pronaći novi angažman.

Vladimir VOLKOV (Partizan) - U meču koji će se dugo prepričavati zbog čudnih sudijskih odluka Volkov je odigrao cijeli meč. Brzonogi ljevak je bio dobar u pobjedi nad Voždovcem (1:0).

Marko BAŠA (Lil) - Lil i jedan od najboljih reprezentativaca Crne Gore ne odustaju od borbe za titulu. Marko je igrao odlično u pobjedi nad Tuluzom (1:0).

Milan JOVANOVIĆ (Lokomotiva Sofija) - Korektno odradio posao u gradskom derbiju. Jovanović je dobio žuti karton i poražen je kod kuće od Slavije iz Sofije (0:1).

Stefan SAVIĆ (Fiorentina) Podbacio zajedno sa cijelom ekipom. Stefan nije imao dobar dan u porazu od Udinezea (1:0). Žarko TOMAŠEVIĆ (Kortrijk) - Brzo se oporavio i opet bio u startnih jedanaest. Kortrijk je u gostima remizirao sa Leuvenom (1:1).

Predrag FILIPOVIĆ (Alst) Iskusni defanzivac je još jednom odigrao odličnu utakmicu, ali nije imao sreće da upiše pobjedu - Esel je “zakinuo” bod u gostima (0:0). Đorđe ĐIKANOVIĆ (Muaiter, Katar) - Novih devedeset minuta za stamenog štopera. Đikanović je ipak pretrpio poraz kod kuće od Al Karitijata (1:2). Jedan je od najboljih igrača u svom timu i vjerovatno će preći u neku jaču sredinu.

VEZNI RED Veljko BATROVIĆ (Viđev Lođ) - Ušao u 60. minutu, ali nije uspio da napravi znatnu razliku. Viđev je pretrpio poraz od Zaviše (2:0).

Mladen KAŠĆELAN (Arsenal Tula) - Forma defanzivnog veziste je sjajna, a to je iskoristio i Arsenal pobijedivši kod kuće Himik sa 1:0. Kašćelan i drugovi jure elitu Rusije.

Janko TUMBASEVIĆ (Vojvodina) - Dobio žuti karton i igrao do 50. minuta u teškom porazu od Jagodine (3:0).

Milorad PEKOVIĆ (Hanza) Odličan u gostujućoj pobjedi nad Lajpcigom (1:2). Bez obzira na godine, Peković igra standardno.

Elsad ZVEROTIĆ (Fulam) Standardni reprezentativac Crne Gore je izborio mjesto u startnih jedanaest. Zverotić je igrao cijeli meč kao desni bek protiv Svonsija, ali Fulam ne može da krene pretrpjeli su novi poraz (1:2).

Miloš KRKOTIĆ (Dačija) - Nastavlja sa golgeterskom formom.

Ofanzivni vezista je pogodio u lakoj pobjedi nad Olimpijom (4:1).

Vladan SAVIĆ (Kečkemet) Odigrao cijelu prvo poluvrijeme u remiju “ljubičastih” protiv Puškaša (2:2). Kečkemet će se ove godine očigledno boriti za opstanak.

Marko VUKASOVIĆ (Kečkemet) - Centralni vezista je pružio još jednu korektnu partiju uz žuti karton protiv Puškaša (2:2).

Grof smirio Zenit

Luka TIODOROVIĆ (Lušnja) Vratio se u prvi tim. Ofanzivni vezista je igrao cijelu utakmicu u porazu od Kukešija (1:0).

Miodrag Božović je opet hit u Rusiji - poslije devet utakmica bez pobjede (tri remija, šest poraza) bio je viđen kao bivši trener Rostova, a onda je podigao ekipu - prvo je savladao Ural u gostima (4:1), a prethodnog vikenda je održao lekciju najmoćnijem ruskom timu - Zeni-

Luka PETRIČEVIĆ (Jagodina) - Oporavio se i igrao je 15 minuta u ubjedljivoj pobjedi nad Vojvodinom (3:0). Očekuje se veća minutaža.

Asmir KAJEVIĆ (Cirih) - Ušao je u 85. minutu, a to nije bilo dovoljno da nešto više prikaže. Ipak, Cirih je pobijedio Sion (4:1).

Marko RAIČEVIĆ (Napredok) Po veoma teškom terenu Raičević je igrao cijelu utakmicu u remiju bez golova protiv Gostivara (0:0).

Bojan SANKOVIĆ (Ujpešt) Dobio solidnu šansu u vidu pola sata protiv Pape. Sanković je dobro odradio posao, a tim je uspio da savlada Papu (4:2). Dobio je žuti karton.

Marko VUKČEVIĆ (Olimpija) - “Zmajevi” igraju sve bolje, a samim tim i naš mladi reprezentativac. Olimpija je pobijedila Zavrč (3:1), a Marko je igrao cijeli meč.

NAPAD Srđan AJKOVIĆ (BSK Borča) - Zamijenjen u 86. minutu protiv Doline Padina. BSK je pobijedio 3:2, a Ajković je učestvovao kod golova.

Bojan BOŽOVIĆ (Bežanija) - Nije uspio da zatrese mrežu u duelu sa Teleoptikom (0:0). Imao je šanse, ali na kraju, mreže su mirovale.

Mirko VUČINIĆ (Juventus) Kapiten Crne Gore se oporavio i ušao protiv Livorna desetak minuta. “Stara dama” je slavila sa 2:0, a sada očekujemo nove blistave partije Vučinića.

Dejan DAMJANOVIĆ (Seul) Naravno, sjajni Boske je opet blistao! Damjanović je u pobjedi nad Busanom (3:2) postigao dva gola.

Dženan RADONČIĆ (Šimicu) - Igrao je 83 minuta u trijumfu Šimicua nad Omijom (1:0). Radončić i družina drže sredinu tabele dva kola prije kraja šampionata.

Radomir ĐALOVIĆ (Sepahan) - Mogao je mnogo bolje u remiju sa Naftom (2:2). Đalović je zamijenjen u 55. minutu.

Luka ĐORĐEVIĆ (Tvente) Ušao je tri minuta - Tvente je bez

tu - pobijedio je u Sankt Peterzburgu sa 2:0.

Grofov Rostov je sada trenutno na poziciji broj 9, od zone ispadanja su miljama daleko (11 poena), a mjesto broj pet koje vodi u Evropu daleko je samo sedam bodova... većih problema pobijedio Nac Bredu (5:2). Luka i drugovi se bore za sami vrh tabele. Žarko KORAĆ (Hapoel Haifa) - Nekadašnji napadač Zete je opet bio glavni lik u svom timu. Korać je pogodio za vođstvo protiv lidera Makabija iz Tel Aviva, ali u nastavku je odbrana popustila i stigao je poraz od 3:1.

Darko PAVIĆEVIĆ (Zalegeršeg) - Nastavlja da buši protivničke mreže. Darko je u 60. minutu pogodio protiv SZTK-a i na kraju se radovao pobjedi od 4:2.

Radislav SEKULIĆ (Čukarički) - Onoliko koliko je igrao nije imao vremena da zaprijeti Novom Pazaru (1:1). Sekulić je dobio šansu u 90. minutu. Đorđe Krkeljić (Napredok) Uslovi za igru su bili nemogući, pa samim tim Krkeljić nije imao priliku da zatrese mrežu - zamijenjen je u 75. minutu protiv Gostivara - 0:0.

TIM VIKENDA Zogović

Krkotić

Volkov Baša

Balić

Zverotić

Kašćelan

Peković

Damjanović Korać M.Vukčević

Sport 31

UTORAK, 26.11.2013.

NE ZANIMAJU GA PROZIVKE

Ljuti su zbog dominacije Reprezentativac Crne Gore Vladimir Volkov ne vidi ništa sporno u trijumfu Partizana nad Voždovcem Srbija se (opet) fudbalski svađa Crvena zvezda optužuje Fudbalski savez Srbije, FSS napada “crveno-bijele”, Partizan iz prikrajka podbada ljutog vječitog rivala...

I sve to zbog utakmice Voždovac - Partizan: “crno-bijeli” su savladali “zmajeve” 1:0, ali realnost je da su imali vjetar u leđa od glavnog arbitra Miodraga Gogića, koji je u finišu utakmice zažmurio na jasan jedanaesterac za Voždovac.

Međutim, iz Humske 1 stiže priča da je Partizan oštećen - to pored saopštenja “crno-bijelih” govori lijevi bek Vladimir Volkov...

“Ninković je centrirao sa desne strane, a Dragović i ja smo skočili na loptu, kad me je štoper Voždovca udario šakom preko lica. Još je u tom njegovom gestu postojala očigledna namjera. Iako svi pominju penal za Voždovac, smatram da je Gogić mogao bez problema da dosudi jedanasterac za nas. Niko mu ne bi zamjerio”, govori reprezentativac Crne Gore. “Najgore od svega je što ne znam šta je svirao poslije tog duela. Možda moj prekršaj u napadu, iako je bilo jasno da sam ja fauliran.

To se i na TV snimku vidi.”

Partizan je poguran protiv Voždovca, protiv Novog Pazara (4:3) na startu sezone su takođe imali “podršku” sudija. I to je zasmetalo Crvenoj zvezdi.

“Očigledno je da mnogima smeta što dominiramo! Šest godina uzastopno smo šampioni, a vodimo trku i u ovom prvenstvu i zbog toga neki na sve načine pokušavaju da nas svrgnu. Služe se pritiscima”, otvoren je

FUTSAL - SLCG

Ekonomisti ne staju Ekonomski fakultet upisao četvrti trijumf u grupi A, arhitekte iznenadile u grupi B

bio popularni Vova u razgovoru za Mozzartsport, a onda je premotao utakmice na kojima je njegov parni valjak oštećen.

“A isti ti ljudi koji nas napadaju su ćutali kad nijesu dosuđeni očigledni penali za nas protiv Javora, kad je Jojić zalomio protivnika, a ovaj igrao rukom u kaznenom prostoru, ili Napretka, kad je Kojić oboren sa leđa na pet metara od gola. Tad niko riječ nije rekao. Čak ni sa naše strane! Svjesni smo čiji grb nosimo i kakvim smo pritiscima izloženi, ali to nam samo daje snagu da istrajemo”, jasan je ljevonogi fudbaler.

Do kraja jesenjeg dijela u Srbiji su ostala dva kola, družina Vu-

ka Rašovića ima bod više od vječitog rivala, a pred njima su utakmica sa Spartakom (bez publike u Humskoj), gostovanje Čukaričkom, te opet Spartak u četvrtfinalu Kupa...

“U okolnostima kakve nas prate kompletne jeseni, posebno poslije Voždovca, jasno je da nas čeka težak posao, ali spremni smo na sve. Dobili smo dvije utakmice poslije derbija, popravili formu i bez obzira što Spartak važi za kvalitetnog rivala, po nas često i neugodnog, imamo ekipu sposobnu da je savlada, kasnije to učini i protiv Čukaričkog i tako zimsku pauzu dočeka na čelu tabele”, rekao je na kraju Vladimir Volkov. B.T.

Sala Gimnazije “Slobodan Škerović” u nedjelju je bila puna studenata, igralo se 4. kolo Studenstske lige u futsalu, a opet su dobar utisak ostavili ekonomisti - Ekonomski fakultet je tek u drugom dijelu slomio otpor Prirodno-matematičkog fakulteta (6:4), nanijeli su im prvi poraz, a pored svog imena su upisali četvrti. Tako su ekonomisti ostali jedini neporaženi tim... Što se tiče grupe B, tamo je viđeno iznenađenje - ekipa Arhitektonskog fakulteta je disciplinovanom igrom tokom cijelog meča nanijela prvi poraz Građevinskom fakultetu (4:3).

SEMAFOR GRUPA A: Studentski dom PG - Mašinski fakultet 6:5 (2:3), Elektrotehnički fakultet - FTH Kotor 4:4 (2:2), Pravni fakultet Budva - Fakultet političkih nauka 5:1 (2:1), Ekonomski fakultet - Prirodno-matematički fakultet 6:4 (3:3).

TABELA GRUPE A: 1. Ekonomski fakultet 12, 2. Prirodno-matematički fakultet 7, 3. FTH Kotor 7, 4. Studentski dom PG 6, 5. Mašinski fakultet 6, 6. Elektrotehnički fakultet 5, 7. Pravni fakultet Budva 3, 8. Fakultet političkih nauka 0.

SLJEDEĆE KOLO GRUPA A:

Prirodno-matematički fakultet Studentski dom PG, Fakultet političkih nauka - Ekonomski fakultet, FTH Kotor - Pravni fakultet Budva, Mašinski fakultet - Elektrotehnički fakultet.

SEMAFOR GRUPA B: UDG I - Pravni fakultet Podgorica 3:3 (0:2), Pravni fakultet Bijelo Polje - Fakultet za pomorstvo 2:4 (1:2), UDG II - Fakultet za sport i fv 2:8 (0:4), Arhitektonski fakultet - Građevinski fakultet 4:3 (1:1).

TABELA GRUPE B: 1. Fakultet za sport i fv 10, 2. Građevinski fakultet 7, 3. UDG I 7, 4. UDG II 6, 5.

Arhitektonski fakultet 6, 6. Pravni fakultet Podgorica 5, 7. Fakultet za pomorstvo 4, 8. Pravni fakultet Bijelo Polje 0.

SLJEDEĆE KOLO GRUPE B: Građevinski fakultet - UDG I, Fakultet za sport i fv - Arhitektonski fakultet, Fakultet za pomorstvo UDG II, Pravni fakultet Podgorica - Pravni fakultet Bijelo Polje.

LISTA STRIJELACA: 13 - Bolević (FTH Kotor), 9 - Milović (Fakultet za sport i fv), 8 - Ćulafić (Mašinski), 7 - Mirković (Ekonomski), 6 - Ćetković (Prirodnomatematički), Femić (Prirodnomatematički), Zejak (Elektrotehnički), Terzić (UDG II), Vulanović (Fakultet za sport i fv).

SUDIJE

Trio sudi u Parizu POTREBNI DIZAJNERI Ukoliko ste kreativni i posjedujete znanje u oblasti pripreme za štampu postanite dio tima koji cijeni dizajn i kreativnost.

Crnogorski internacionalni sudija Nikola Dabanović dijeliće pravdu na utakmici Omladinske lige šampiona između Pari Sen Žermena i Olimpijakosa, koja se 27. novembra igra u Parizu.

Prvi asistent našem sudiji biće Dejan Šaković, dok će ulogu dru-

gog obavljati Jovica Tatar.

Nikola Dabanović nalazi se na FIFA listi za suđenje od 2009. godine, dok je Šaković zvanje FIFA pomoćnog sudije stekao 2007. godine. Jovica Tatar se nalazi na jedinstvenoj listi sudija-pomoćnika FSCG od 2007. godine. sajt FSCG

Obavezno odlično poznavanje Indesign-a i Photoshop-a i iskustvo u pripremi za štampu.

Prijave slati na e-mail: nikola.prelevic@dnovine.me

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Kralja Nikole bb - PC Nikić, Podgorica

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me) Art direktor Darko MIJUŠKOVIĆ (mijuskovic.darko@gmail.com)

Ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me), Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Vasilj Karadžić Kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me), Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@ dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine.me) Foto: Vedran Ilić(redakcija@dnovine.me)

Od njega će mnogo zavisiti da li će vicešampion Evrope preživjeti grupnu fazu: Majstor Borusije Marko Rojs na treningu pred Napoli

20

fudbalera je tokom karijere igralo i za Ajaks i za Barselonu (večerašnji rivali u LŠ) - Johan Krojf, Johan Neskens, Ričard Vitčge, Žordi Krojf, Mihael Rajziger, Ronald i Frank De Bur, Vinston Bogarde, Patrik Klajvert, Jari Litmanen, Mark Overmars, Edgar Davids, Zlatan Ibrahimović, Maksvel, Mihael Laudrup, Gabri, Rođer Garsija, Oleger, Kuenka i Bojan Krkić

Drama u Dortmundu Liga šampiona, 5. koLo

Meč vrijedan života u Ligi šampiona: Vicešampion Evrope Borusija Dortmund mora da pobijedi, Napoliju je dovoljan i bod - super okršaj zakazan je večeras u paklu “Vestfalena” Kosta Bošković

m

ožda nijesu najveći klubovi svojih zemalja, ali su po mnogo čemu specifični, fudbalu daju poseban šmek, uz sebe imaju do smrti vjerne navijače... Borusija Dortmund ili Napoli, dva kultna tima Njemačke i Italije, večeras će se sudariti pod svijetlima “Vestfalena” u najdramatičnijoj priči petog kola Lige šampiona! Sve osim pobjede Borusije Dortmund značilo bi da se akter majskog finala sa “Vemblija” od zvjezdica “Championsa” oprašta već u grupnoj fazi (pod uslovom da Arsenal ne izgubi večeras od otpisanog Marseja na “Emirejtsu”), dok bi Napolitanci i u slučaju poraza zadržali teoretske šanse, ali je jasno da bi bili na izlaznim vratima “elitnog kluba”. Super drama, super spektakl - meč vrijedan života u Ligi šampiona!

od Parme, ali već smo zaboravili taj meč”, poručio je trener Napolija Rafael Benitez. “Poznato je koliko je teško igrati u Dortmundu, ali za ovakve utakmice u stvari i živimo. Siguran sam da ćemo biti ponosni nakon duela u Njemačkoj.”

I čuveni Rafa ima problema sa povredama, pa večeras neće moći da računa na slovačkog majstora Mareka Hamšika.

● Čelzi sprema

osvetu Bazelu

Utakmicu sezone i jedni i drugi čekaju nakon noćne more koju su preživjeli za vikend - Dortmund razbijen u derbiju od Bajerna (0:3), Napoli poražen od Parme (0:1) - ali je jasno da će sve muke biti zaboravljene ukoliko se večeras produži život pod zvjezdicama Lige šampiona.

● Klop: Bajern

zaBoravljen za pet minuta

Da li je lekcija od Bajerna ostavila traga na Borusiji u dobroj mjeri će pokazati i večerašnji meč, međutim, trener “milionera” Jirgen Klop tvrdi da su brige oko Bavaraca ostale još u svlačionici nakon čuvenog njemačkog “klasikera”.

“Mojim momcima sam poslije poraza od Bajerna rekao da imaju pet minuta da budu depresivni, a da onda moraju da ustanu i nastave dalje”, istakao je Klop. “Čeka

nas velika utakmica protiv Napolija, a naša želja je da nakon nje sve bude u našim rukama i da sve sami rješavamo u posljednjem kolu protiv Marseja”.

I najvažniji meč dosadašnjeg dijela sezone Borusija će morati da odradi bez gotovo kompletne odbrane - povrijeđeni su Neven Subotić, Mats Humels i Lukaš Pišček.

● Benitez: poraz Borusi-

je? više me Brine parma

Na startu ovogodišnje kampanje u Ligi šampiona Napoli je na svom “San Paolu” slavio protiv Borusije (2:1) - ukoliko žele da sudbinu Lige šampiona do kraja drže u svojim rukama, Napolitanci će večeras u paklu “Vestfalena” morati bar do boda.

“Nijesam bio iznenađen porazom Borusije od Bajerna. Više sam zabrinut zbog našeg poraza

Švajcarski šamar u prvom kolu Lige šampiona na “Stemfordu” dobro je zacrvenio obraz “plavaca”, nakon tog meča (Bazel savladao Čelzi 1:2) momci Žozea Murinja su se uozbiljili, na pravi nači odigrali mečeve u grupi i večeras će im biti dovoljan i bod protiv istog rivala na “Sent Jakob parku” za matematičku potvrdu nokaut faze. Naravno, biće to i prilika za osvetu - pobjedom bi Čelzi zakomplikovao život Bazela u grupi E. “Idemo u Švajcarsku da pobijedimo i završimo posao”, jasno je poručio Žoze Murinjo.

Utorak veče donosi još nekoliko sjajnih mečeva - Ajaks će protiv Barselone u Amsterdamu tražiti veliku pobjedu za nastavak sna o nokaut fazi, Zenit u Sankt Peterburgu mora savladati Atletiko Madrid (već obezbijedio osminu finala), dok bi Šalke trijumfom u Bukureštu (protiv Steaue) napravio veliki korak ka narednoj rundi...

Kelti osjećaju miris ranjenog Milana Prvo veče petog kola Lige šampiona režiraće Evropi još jedan kontinentalni klasik - i to u borbi bez prava na grešku! Velikani Škotske i Italije, bivši šampioni Starog kontinenta, Seltik i Milan srešće se večeras na pozornici “Seltik parka” u Glazgovu. Za “Kelte” je ovo posljednja šansa za nokaut fazu, ali na horizontu ih čeka tim izranja-

van očajnim rezultatima ove sezone, samovoljom pojedinih zvijezda (prije svih Balotelija i Robinja) i tim koji zna da bi porazom u Škotskoj svoj plasman u dalju rundu doveo u pitanje.

“Plasman u osminu finala iz ovakve grupe (H) bio bi nevjerovatan uspjeh, a meč sa Milanom definitivno je utakmica sezone za nas, jednostavno

moramo ići na pobjedu”, poručio je menadžer Selika Nil Lenon, dok je strateg Milana Masimilijano Alegri istakao: “Nijesam još ostao bez ideja, ali razumijem bijes navijača pošto ekipa nije pobijedila tokom prethodnog mjeseca. Nadam se da ćemo već od Glazgova krenuti u pobjedničku seriju”.

Liga Šampiona 2013/14.

VEČERAS, 20.45h * GRUPA E Steaua RUM Bazel ŠVA GRUPA F Arsenal ENG Dortmund NjEM

Tabele

Četiri igrača po 2

Čelzi Šalke Bazel Steaua

3-0-1 2-0-2 1-2-1 0-2-2

11-2 4-6 4-4 2-9

9 6 5 2

Arsenal Napoli Dortmund Marsej

3-0-1 3-0-1 2-0-2 0-0-4

6-3 7-6 6-4 4-10

9 9 6 0

Atletiko Zenit Porto Austrija

4-0-0 1-2-1 1-1-2 0-1-3

12-2 3-4 3-4 0-8

12 5 4 1

Barselona Milan Ajaks Seltik

3-1-0 1-2-1 1-1-2 1-0-3

9-2 10 5-5 5 3-7 4 2-5 3

PB0-N1-PZ2 PB1-N0-PZ2

Šalke NjEM Chelsea ENG

Levandovski, Dort.; Iguain, Napoli 3

PB2-N1-PZ0 PB0-N0-PZ1

Marsej FRA Napoli ITA

GRUPA G Zenit RUS Porto POR

Costa, Atletico 3

PB0-N0-PZ1 PB3-N0-PZ0

GRUPA H Seltik ŠKO Ajaks HOL

Atl. Madrid ŠPA Austrija AUT Messi, Barcelona 6

PB1-N3-PZ5 PB0-N0-PZ1

ISKUSTVO MENADŽERA: Utakmice u Ligi šampiona* Arsen Venger

Milan ITA Barselona ŠPA

150

Karlo Anćeloti

121 105

Žose Murinjo Rafa Benitez

87

Mirčea Lučesku

87

5. KOLO

Najbolji strijelci 0

*Treneri učesnici LŠ ove sezone

SPECIJALNI: Čelziju je dovoljan bod protiv Bazela da se plasira u nokaut fazu – Mourinjo se nada da će do kraja uspjeti da osvoji LŠ, jedini veliki trofej koji mu nedostaje sa “plavcima” PZ 9 PB 19 MURINJO: (51%) Učinak sa Čelzijem N9 u Ligi šampiona Šampion LŠ: Porto 2004, Inter 2010.

Izvor: UEFA *Meč u St. Peterburgu počinje u 18h © GRAPHIC NEWS

ŽOZE MURINJO menadžer Čelzija FOTO: Getty Images

UTORAK, 26. 11. 2013.

BROJ 698 GODINA III

33 ŽENA UREDNICA ª VOGAº NEPOKOLEBLJIVA

Ana Vintur neće Kim na naslovnici Urednica američkog “Voga” Ana Vintur i dalje ne pristaje na molbe Kanjea Vesta da se njegova buduća supruga Kim Kardašian fotografiše za naslovnicu ovog prestižnog magazina. I pored prijateljstva sa Kanjeom, Vinturova ne želi da se na naslovnici Voga pojavi rijaliti zvijezda, jer po njenom mišljenju, starletama nije mjesto na stranicama ovog čuvenog

magazina.

Da joj se Kim nikako ne dopada Ana je objasnila kada je nedavno izjavila da je Kim Kardašian najgora stvar otkako su se pojavile sandale sa čarapama.

U skladu sa svojim mišljenjem o starleti, Vinturova odbija da se Kim pojavi na naslovnoj strani magazina, a čak ne želi ni editorijal s njom.

BOJA U TRENDU

Siva za otmenost

Šta obući na kišni dan GARDEROBA

Priredila: Marija Ivanović

K

išno vrijeme ne treba na vas da djeluje obeshrabrujuće ukoliko želite da se lijepo obučete. Odjevni komadi koji su predviđeni za dane kada kiša nikako da stane, poput gumenih čizmi, kabanica, jakni i naravno kišobrana, mogu biti veoma šik i moderni ako im se posveti malo vremena.

Kada su kišni vremenski uslovi u pitanju većina se vodi time da se zaštiti od kiše ne razmišljajući o modnim trendovima. To ne mora biti tako, jer postoji veoma lijepa garderoba prikladna kišnom dobu u kojoj ćete biti lijepo odjeveni, a zaštićeni od toga da pokisnete. Za vas smo izabrali komade uz koje ćete izgledati šarmantno i moderno i po najvećem pljusku.

Gumene čizme Gumene čizme nezaobilazni su detalj garderobere tokom zimskih mjeseci, a pogotovo tokom kišnih dana. One se sada nose u svim prlilikama, pa čak i na poslu ukoliko to dres kod dozvoljava. Najviše ih je kao modni detalj ispromivisala

Kejt Mos, koja nam je pokazala da i na kiši možemo biti moderni. Pregršt je modela u ponudi, pa vam nije teško odabrati onaj koji će vam najviše koristiti.

Kabanica Kada birate jaknu tokom zimsih dana fokus je na tome da ona bude topla i to da neće propuštati kišu iili jači udar vjetra. Za kišne dane najbolja je kabanica, a mnogi brendovi nude modele koji su postavljeni, pa su i topli i nepromočivi. Ukoliko baš tražite model koji ćete nositi kada pada kiša, birajte modele koji su izrađeni od materijala koji ne propušta kišu, a takve ćete najčešće naći u radnjama sportske garderobe i ski opreme.

Kapa Bilo bi lijepo kada bi svoju kombinaciju upotpunili sa kapom ili šeširom, jer nećete pogriješiti. Ovaj modni dodatak zaštitiće vašu kosu i frizuru a ujedno je i veoma šik detalj. Inače, ove godine šeširi i kape su veoma moderni, pa zato odaberite modele za koji znate da ćete sa zadovoljstvom nositi. Vunena kapa, šešit, turban ili stilizovani kačket samo su neki od IN predloga.

I naravno, kišobran Nemojte zapostavljati vizuelan izgled kišobrana, jer on može veoma slatko djelovati na odabranu kombinaciju. Prave modne ikone uvijek kišobran kombinuju sa autfitom, pa zašto ne biste i vi. Kišobrani barem nijesu skupi, pa možete priuštiti više njih koje ćete kobinovati uz različite stilove. Karirani, leopard dezen, sa cvjetnim detaljima ili prugama šareni ili jednobojni, izbor je veliki. Za važnije događaje birajte one ljepših dezena ili pak onaj mali koji nakon sklapanja možete odložiti u tašnu.

Trendovi prolaze, klasika vječno traje. Jedna od boja koja spada u kategoriju onih bezvremenih svakako je siva. Ova boja označava eleganciju, otmenost i svedenost, a kao i svake jesenje i zimske sezone pristutna je u modnom svijetu. Kada vam se ne nosi crna boja, bijela vam je presvijetla, a krem vam se dosadila, na scenu stupa veličanstvena siva. Mnoge dizajnerske kuće predstavile su nam pregršt modela u sivoj boji koju je lako kombinovati jer se slaže sa svim “zimskim” bojama. Mo-

dele u sivoj boji za ovu sezonu mogli smo vidjeti na revijama Viktorije Bekam, Stele Mekartni, Done Karan, Karoline Erera, Selin, ali i kod Majkla Korsa te čuvenog Ermea. Kreacije od vune, tvida, krepa, u kombinaciji sa kožom sjajno su riješenje za sve prilike. Siva, iako na prvi pogled izgleda dosadno, nije to jer posjeduje varijacije od golubije, preko metalik, do one nijanse dima, pa je izvrsna za kombinovanje. Preporučujemo da je kombinujete sa ljubičastom, zelenom i bijelom. Ma.I.

CIPELE

U stilu Brižit Bardo

Dizajner obuće Manolo Blanik za ovu sezonu dao je novi izgled kultnim Brižit Bardo salonkama koje je javnosti predstavio 2009. godine. Nove četiri boje mogu se naručiti na Neiman Marcus internet strani, lista čekanja je od šest do devet nedjelja, a cijena im je 595 dolara.

“Oduvijek volim klasičnu salonku koja ide u špic, pogotovo ako je prati tanka i jako visoka peta. Ljepota mojih BB modela je

u tome što se mogu nositi uvijek, u svim prilikama i uz sve odjevne kombinacije”, kazao je poznati dizajner cipela Blanik o svom svoj najdražem i najprodavanijem modelu.

Ove zime ako imate dilemu koji model salonki da kupite, neka vam BB model bude primjer za eleganciju i bezvremenost. Nove četiri boje namijenjene su za svečane večernje prilike, a krasi ih osim udobnosti i prefinjen dizajn.

34 Žena

26. 11. 2013.

Špijunirate li svoju djecu? Čitanje mejlova i poruka, kao i praćenje dolaznih i odlaznih poziva je najpopularniji način na koji roditelji špijuniraju svoju djecu. Naravno, sve to rade, jer su zabrinuti za to sa kim se oni druže, šta rade i koje sajtove posjećuju na internetu. Nakon istraživanja sprovedenog na dvije hiljade roditelja čija djeca imaju između 10 i 17 godina, pokazalo se da čak 61 odsto roditelja voli da njuška. Šest od deset roditelja je priznalo da redovno čita mejlove, sms-ove i poruke sa Fejsbuka svoje djece. Istraživači su otkrili da uprkos riziku da ih deca optuže da im narušavaju privatnost, večina majki i očeva smatra da je neophodno da njuškaju po privatnim stvarima djece.

Istraživanje je takođe pokazalo da jedan od deset roditelja ide čak u takvu krajnost da otkrije lozinku naloga svog djeteta, a jedan od pet roditelja je šokirano sadržajem koji otkriju na tom nalogu. Međutim, rezulatati jedne ankete su ipak pokazali da većina roditelja nakon hakovanja privatnih podataka svog djeteta osjeća veliku krivicu. U savremenom svijetu u kom živimo i u kome vlada tehnologija, teško je konstatno kontrolisati i čuvati djecu. Zato roditelji pribjegavaju raznim sredstvima kako bi uvijek bili upućeni u sve detalje života svoje djece. Međutim, da li to podrazumijeva i zadiranje u privatnost na koju svako ima prava? (021)

EMOTIVNA INTELIGENCIJA

Univerzum satkan od energije Priredila: E.Z.

S

vi mi smo osjetljivi na suptilne energije, ali smo vremenom zaboravili kako da ih primjećujemo i interpretiramo. Naučna istraživanja konačno priznaju ono što su šamani i drevne civilizacije širom svijeta odavno znali - da je energija u osnovi sveg postojanja i da sva energija dolazi iz istog Izvora.

Eksperimenti iz oblasti subatomske fizike pokazuju da razni oblici energije reaguju na ljudsku svijest i da mijenjaju izgled i ponašanje pod uticajem spoljašnjih faktora. Od toga ko posmatra ponašanje najsitnijih čestica i njihovo subatosmsko strujanje zavisi i kako će se one ponašati i šta će iz njih nastati. To je dokaz da naše posmatranje, odnosno ljudska svijest ima direktni uticaj na njihovo ponašanje. U prilog ovome govori i dobro poznati eksperiment koji je izveo doktor Masaru Emoto koji je kroz niz fotografija prikazao kako naše misli i emocije utiču na energiju vode i mijenjanju njenu fizičku strukturu. Misli, osjećaji i sve druge, više kognitivne funkcije povezane su s kvantnim informacijama koje

istovremeno pulsiraju kroz naš mozak i tijelo. Ljudska percepcija je rezultat međusobnog djelovanja subatomskih čestica našeg mozga i mora kvantne energije. Doslovno - to znači da smo u rezonanci sa svijetom koji nas okružuje. Kvantni fizičari su dokazali da je čovjek na svom najelementarnijem nivou energetski naboj. Svaka živa stvar je zapravo skup energija u beskrajnom polju energije koja je povezana sa svim drugim stvarima u svijetu. Pulsirajuće energetsko polje je suštinski pokretač našeg bića i naše svijesti. Posljednjih godina i naučnici tvrde da postoji životna sila koja prožima cio svemir, a koju neki nazivaju kolektivna svijest, Izvor, Ljubav, a religiozni ljudi bi rekli da je to Bog. Smisao je u to-

me da je sve nastalo iz ove energije i da ona predstavlja najbržu i ujedno najsuptilniju vibraciju koja postoji.

Ovu energiju neviđenog potencijala i snage mi ne možemo da osjetimo u potpunosti, jer naš molekularni i spiritualni sistem nije “dizajniran” tako da izdrži energiju tolike snage. Frekvencija vibracija materijalnog svijeta je niska, pa zato naše fizičko tijelo dobija samo onu količinu životne energije koju smo u stanju da podnesemo. Ipak, interesantno je da mi možemo da pojačamo svoje kapacitete i da se otvorimo za veći protok životne energije. U tom smislu je neophodno da radimo na sebi i da pripremimo i dovedemo u sklad naš um i tijelo kako bismo otvorili svoje energetske kanale za prijem i protok ove izuzetno iscjeljujuće i okrepljujuće sile.

21 gram duše Svi ljudi imaju sposobnost da osjete energije koje spadaju u fizički domen, ali je vrlo malo onih koji su svjesni spiritualne, suptilne energije. Međutim, sama činjenica da mi ne vidimo i ne osje-

ćamo ultravioletne zrake ne znači da oni ne postoje. Isto važi i za suptilnu energiju. Na žalost, ne postoji aparat kojim bi mogla da se detektuje Životna sila koja ćelije čine živim, ali je eksperimentima utvrđeno da je tijelo za 21 gram lakše kada duša napusti tijelo.

Energija je u osnovi svih nivoa našeg bića, kako fizičkog, tako i mentalnog, emotivnog i duhovnog. Energija je u biti svih naših misli i emocija i konstantno cirkuliše kroz naš slojeviti energetski sistem. Fizičku snagu dobijamo iz hrane, vode i generalno iz fizičke sredine, a emotivnu i mentalnu energiju razmjenjujemo sa drugim ljudima. Takođe, na naše mentalno i emotivno biće uticaj ima i kolektivno nesvjesno.

Naša lična vibracija predstavlja skup mnogih vibracionih sistema i kanala koji su u nama i oko nas i zavisi od toga šta jedemo i pijemo, ali još više od toga kako razmišljamo, šta osjećamo. Takođe, drugi ljudi, kao i sve što nas okružuje utiče na naš energetski sistem i mi upijamo i procesuiramo tu spoljašnju energiju.

PODACI

ISTRAŽIVANJA

Kakvog bračnog partnera želite Nezaposleni brže stare Istraživanje sprovedeno na Imperijal Koledžu u Londonu otkrilo je više znakova stresa na DNK nezaposlenih osoba.

Naime, riječ je o jednom od pokazatelja starenja, odnosno skraćivanju tjelomjera, piše portal Pliva.

Telomeri su strukture DNK smještene na krajevima hromozoma, a njihovo skraćivanje je već povezano i s većim rizikom za bolesti koje su češće u starijoj životnoj dobi.

Stručni časopis “Plos One” dodaje da su ranije studije već otkrile vezu skraćivanja telomera i prevelike opterećenosti na radnom mjestu, posebno kod osoba koje rade na više radnih mjesta.

Istraživači to objašnjavaju djelovanjem stresa, nezavisno od toga da li se radi o nezaposlenim osobama ili osobama koje previše rade.

Novi nalazi se zasnivaju na podacima prikupljenim od oko 5.600 ispitanika rođenih 1966. godine, pri čemu je skraćivanje tjelomjera bilo najuočljivije kod ispitanika koji su duže bili nezaposleni. (Tanjug)

Muškarci i žene imaju različite zahtjeve u vezi sa osobinama partnera koji je potencijalni “materijal” za brak.

Tri četvrtine ispitanica je reklo da im je najvažnije da partneru mogu da vjeruju ukoliko razmišljaju o braku sa njim, dok je za 64 odsto muškaraca najvažnije da su seksualno kompatibilni, pokazalo je istraživanje sprovedeno u Velikoj Britaniji.

Osobine koje dame smatraju da savršeni suprug treba da ima su doza romantičnosti i okrenutost karijeri. Za 46 odsto djevojaka važno i je da se prijateljima i porodici sviđa njihov izbor partnera.

Muškarci, sa druge strane, savršenom suprugom smatraju ženu koja je spremna da brine o njima i koja im neće “zvocati” kada gledaju utakmicu. Oni žele i djevojku atraktivnog izgleda, a za 29 odsto njih je važno da je prijatelji i porodica prihvate.

U istoj studiji, ispostavilo se da ra-

zlika u mišljenju među polovima postoji i kada je riječ o godinama kada bi trebalo stupiti u brak. Dok 44 odsto žena smatra da je idealna starost za brak između 26 i 30 godina, za više od polovine muškaraca to je između 31 i 35 godina. “Žene traže mnogo dublju povezanost sa partnerom, nego što je to slučaj sa muškarcima. Momci žele ženu sa kojom će biti seksualno kompatibilni i to im je na prvom mjestu. Naravno, to su osobine koje smatramo

idealnima i koje bismo želeli da partner ima. Međutim, kada se zaljubimo partner će nam sa svim manama ipak biti savršen. Barem prvih nekoliko mjeseci veze”, stoji u saopštenju.

“Obostrana ljubav je ono što par čini idealnim ‘materijalom’ za brak i to ne bi trebalo da zaboravimo. Kada se zaljubimo, svi racionalni razlozi i kriterijumi na osnovu kojih odlučujemo da li nam neko odgovara, padaju u vodu”, objasnila je psiholog Sesilija De Feliče.

Žena 35

26. 11. 2013.

SAVJETI

Brinite za ljepotu dok spavate Najčešće greške koje pravimo prije spavanja, a i tokom sna, utiču na našu ljepotu, pa evo nekoliko stvari koje ne smijemo raditi.

Njega tijela za ljepotu ne odvija se isključivo tokom dana, jer njegovan izgled možete postići jedino ako pripazite što se dešava tokom noći. Upravo iz tog razloga treba izbjegavati greške prije spavanja koje mogu imati velik uticaj na vaš izgled.

Nemojte nikada otići našminkani u krevet. Osim što će vaša jastuč-

nica izgledati grozno, takva će vam biti i koža kad ujutro napokon skinete šminku.

Mnoge žene koje vežu kosu u rep jednostavno zaborave da ga skinu prije spavanja, jer su već navikle na taj osjećaj, no, to je velika greška.

Kosu tokom noći treba raspustiti, ne samo zato da se ona odmori od neprirodnog držanja, već i da koža lica, naročito čela, ne bude stalno zategnuta što će doprinijeti da vam se pojave bore.

Naravno, u večernju rutinu prije

spavanja treba pod obavezno uvrstiti nanošenje noćne kreme koja će hidratizovati kožu i dati vam svjež izgled kad se ujutru probudite, a jedno veče u sedmici morala bi biti rezervisana za piling lica i vrata.

Uz sve to, bitno je i mijenjati posteljinu dovoljno često, naročito jastučnicu koja će biti puna ljuskica kože otpale tokom noći. Stoga, najmanje jednom sedmično stavite novu, čistu i mirisnu jastučnicu koja će takođe brinuti o ljepoti vašeg lica. (metro portal)

HAJDUČKA TRAVA

Začepljenje arterija liječite čajevima Kada bolujete od zakrčenja arterija a nije vam do tableta i doktora, pijte čaj od Hajdučke trave. Čaj se pije što češće u toku dana, gutljaj po gutljaj. Za jedan dan ne piti više od dvije šolje čaja. Čaj od Hajdučke trave se priprema na sljedeći način: Dva prstohvata Hajdučke trave preliti sa odgovarajućom količinom vruće vode dovoljnom za dvije šolje čaja. Ostaviti da se hladi 10 minuta, poslje tog vre-

mena je spreman za piti. Pored čaja treba da uzimamo tri puta na dan po jednu kašičicu pivskog ili pekarskog kvasca. Ako niste znali kvasac je jedno od najboljih sredstava za čišćenje krvi, odmah do njega je i bijeli luk koji je odličan za lječenje zakrčenja arterija.

Važna napomena - Sva ova sredstva se mogu koristiti ako krvni pritisak nije nizak, pošto ova sredstva donekle snižavaju krvni pritisak.

N

JE

ZA DO K

Ljekarski pregledi koje ne treba zanemariti

OTKRIJTE

TO RA

P I TA

OBAVEZNO

Poštovani, Pijem jasmin godinama i odlično se osjećam u svakom pogledu. Razlog početka uzimanja su nesnosni menstualni bolovi po 3-4 dana i sedam dana nesposobnosti za život i rad.

Obišla sam 7,8 ginekologa i niko mi nikada nije rekao uzrok tih mojih bolova i problema. Nalazi su mi svi ok. Međutim, pročitala sam da one povećavaju rizik nastanka raka dojke, pa sam sada u panici.

Možete li mi reći kakva su vaša saznanja o tome i imam li razloga za paniku i razmišljanje, s obzirom na mali nivo hormona u njima.

Hvala i pozdrav!

Poštovana, Bez panike, različite su teorije, ali u praksi nema dokaza da oralne kontracepcije povećavaju rizik nastanka raka dojke, samo morate da imate redovne kontrole kod vašeg ginekologa. Savjetujem vam da provjerite hormonski status (fsh, lh, estradiol, progesteron, 7, 14, 21 dan ciklusa) i da uradite uz pregled da biste provjerili da li su vam cistični jajnici, tako ćete dobiti pravu terapiju.

NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-maila filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.

Šta je zelena dijeta Došao je i taj trenutak kada morate krenuti s novim prehrambenim navikama. Vrijeme je za dijetu i pridržavanje pravila kako bi što prije izgubili kilograme koji su se nakupili. Odabir između mnogih dijeta zavisi od toga šta volite najviše da jedete, pa ćete se tako odlučiti za dijetu koju možete dovesti do kraja.

Poznato je kako postoje razne dijete od kojih svaka stavlja naglasak na određene namirnice koje ne biste smjeli konzumirati i namirnice koje morate unositi tijekom vremena koliko dijeta traje.

Od raznih dijeta spominje se i poznata zelena dijeta. Što je zelena dijeta i koje su njene prednosti?

Zelena dijeta osmišljena je kao najbolje rješenje za sve one koji inače ne jedu puno mesa, a htjeli bi se riješiti nakupljenih kilograma bez gladovanja. Upravo je gladovanje jedan od najčešćih razloga zašto ljudi odustaju od dijeta.

Pogrešan je način razmišljanja kako treba gladovati.

Treba se i dalje normalno hraniti, ali uz pomno odabran popis namirnica koje će vam pomoći da smršate. Zelena dijeta zabranjuje gladovanje, a preporučuje unos određenih namirnica.

Spomenuta dijeta sastoji se od integralnih žitarica, voća, povrća, vitamina, minerala i vlakana koji pomažu osloboditi organizam od raznih toksina i tako omogućiti zdravo mršavljenje, zbog kojeg nećete narušiti svoje zdravlje.

Dijeta počinje tako što se svako jutro mora popiti jedna velika čaša voćnog soka. Bilo bi dobro kada bi sok napravili sami, jer ste tako sigurni da ste u svom jutarnjem napitku dobili pravo voće. Do 12 sati morate jesti samo svježe voće.

Nakon što ste pojeli voće pričekajte pola sata i krenite s konzumacijom druge namirnice.

Važno je znati da tokom sedam dana jedete različite vrste voća i povrća. Tačno u podne kreće drugi obrok koji ćete začiniti salatom po želji, a za ručak bi bilo dobro da pojedete kuvani krompir ili kuvanu rižu. Večera uključuje svježu miješanu salatu.

Voće uvijek unosite na prazan želudac, ili tri sata nakon što ste unijeli krompir ili rižu. Ako ste ljubitelj zelenih namirnica i meso vam nije na prvom mjestu, onda je zelena dijeta baš za vas. (zanosna.com)

Redovna posjeta doktoru je nešto što mnogi, na žalost, olako shvataju. Ne morate da idete na pregled zbog posjekotine ili prolazne glavobolje, ali nekoliko pregleda mora biti na vašoj godišnjoj listi. Sa zdravljem nema šale!

Zubar Da li ste znali da značajan dio glavobolja i želudačnih bolova nastaje zbog kvarnog zuba? Redovnim pregledom i eventualnim popravkama spriječićete mnoge boljke. Stomatolozi preglede preporučuju bar dva puta godišnje.

Vid Oči treba da provjeravate svakih tri do pet godina, a stariji (preko 40 godina života) svake dvije godine. Kako poslovi većine nas danas zavise od računara, naš vid je mnogo osjetljiviji. Zbog toga su kontrole vrlo bitne, a zamo-

lite doktora da vam preporuči neke vježbe za vid, posebno ako ste često za kompjuterom.

Ginekolog Žene bi trebalo bar jednom godišnje da posjete ginekologa. Ovi pregledi su vrlo važni za reproduktivno zdravlje, posebno jer je prisutan sve veći porast malignih oboljenja, poremećaja menstrualnog ciklusa i polno prenosivih bolesti.

Krvni pritisak Stres, užurban život, ali gojaznost i energetska pića glavni su krivci za povišen krvni pritisak. Broj ljudi, koji su pogođeni ovom bolešću je u porastu, a zapanjujuće je da je među njima i sve više mladih ljudi. Zato je ovaj pregled na listi najbitnijih i treba ga uraditi bar jednom godišnje. (cdm)

MOGUĆE JE

Kako da se riješite mirisa zagorele hrane

Ukoliko vam ručak zagori nema potrebe da očajavate i da uloženi trud propadne. Evo nekoliko načina da spasite zagorjele specijalitete. Čak i najiskusnijim domaćicama se može desiti da im ručak zagori. Ipak, postoji način da pripremljeno jelo ne završi u kanti za smeće. Zagorjelu hranu nemojte miješati, već je prebacite u drugi sud i nastavi-

ti kuvanje.

Ukoliko je miris zagorelog jela ipak jak, kada hranu prebacite u drugi sud prekrijte je mokrom krpom. Nakon nekoliko minuta zamijenite drugom mokrom krpom i nastavite tako sve dok se miris zagorjelog ne neutrališe. Možete dodati i neki jači začin koji će zamaskirati preostao neprijatan miris. (stil zivota)

36 Žena

26. 11. 2013.

VAŽNO JE ZNATI

RECEPTI Predjelo

Glavno jelo

Desert

Vanila čokolada

SASTOJCI:

2 lisnata blok tij esta 2 pileća batka 200 gr praške šu nke ili suvog vrata 100 gr mileram a so

Musaka od praziluka

U jednu posudu stavite četiri dl mlijeka i 75 ml sirupa da prokuva. Paralelno sa tim skuvajte puding od vanile. kad je sve gotovo.

Sjedinite smjese. Smanjite vatru i dodajte 75 ml vrhnja i ulijte u posudice (do pola). Utisnite u sredinu po jedan integralni keks. Količina je za sedam posudica. Zatim u drugu posudu skuvajte četiri dl mlijeka sa 75 ml sirupa . Skuvajte puding od čokolade. Sjedinite.

Smjesi dok je još na laganoj vatri dodajte 75 ml vrhnja i kašičicu čoko namaza (može nutela). Dobro promiješajte i prelijete preko krema od vanile. Ukrasite nasjeckanim bademima.

Kada koristiti svježe, a kada sušene začine

SASTOJCI:

Lisnate rolnice Skinuti meso sa bataka, isjeći na kockice, pa ga sa malo vode i ulja prodinstati,i ocijediti. Otopiti blok tijesto, pa ga razvući na veličinu 30cm x 20cm. Premazati tankim slojem milerama, pa posoliti. Poslagati suvi vrat, pa preko njega pola isjeckanog mesa.

Kada slažete neka sve bude na prvoj polovini rolata, do vas. Uviti rolat, pa uzeti alu foliju, premazati je uljem i staviti rolat i zatvoriti.

Isto uraditi i sa drugim tijestom i ostakom mesa. Zagrijati rernu na 220 stepeni i staviti da se peče. Peći 20 minuta pa skinuti foliju i zapeći još 10 minuta. Može se poslužiti i toplo i hladno.

2 srednja prazilu ka 100 gr pršute 4 kašike marga rina 2 kašike rendan og parmezana 2 šolje pavlake 2 jaja biber, so 1 šolja sira

Odsjecite korijen praziluka, ostavite lišće, onda prepolovite po dužini. Dobro isperite pod mlazom vode. Isjecite svaki na kolutiće. Pršutu sitno isjeckajte pa stavite da se dinsta, sa jako malo ulja. Izvadite pršut pa u to ulje stavite praziluk i dvije kašike margarina, pa dinstajte dok luk ne postane stalkast. Zagrijte rernu na 180 stepeni. Vatrostalnu činiju pouljite pa stavite parmezan, umutite pavlaku, jaja i žumanca, sodajte so i biber, muskatni oraščić i sir. Istresite sve u vatrostalnu, istresite praziluk pa pršut odozgo, pa preko pršute isjeckane listove praziluka. Pecite 40-50 minuta. Služite prohlađeno.

SASTOJCI:

1 litar sojinog m lijeka 150 ml sirupa 150 ml vrhnja 1 kesica puding a od vanile 1 kesica puding a od čokolade 1 velika kašika čoko namaza integralni keks

ZA POČETNIKE

ZDRAVO I JEFTINO

Iako se danas zaprške sve manje upotrebljavaju, ili se svode na najmanju moguću mjeru – mnoga jela su i dalje nezamisliva bez njih, jer doprinose da budu gušća, a sastojci u njima bolje povezani.

Razlog za izbjegavanje zapržaka leži u njihovoj štetnosti za starije osobe, ali se ta štetnost može izbeći umjerenom upotrebom brašna i masnoće. Zaprška se pravi od iste količine mekog ili polumekog brašna i masnoće. Za bijele čorbe ili umake koji zahtevaju svijetlu zapršku, uzima se puter, margarin ili biljna mast, dok se za običnija jela sa rumenom zaprškom može uzeti ulje ili svinjska mast.

Zaprška se u jelo obično stavlja kao poslednji dodatak; nakon nje se, eventualno, dodaju samo lakši začini.

Način pripreme Zagrijte u šerpi na šporetu određenu količinu masnoće i dodajte odmjerenu količinu brašna. Kada brašno počne da se prži, zaprška se pjeni. Za bijelu zapršku, brašno ne treba dugo pržiti, kako bi zaprška ostala bijela. Za obična jela, brašno se prži dok ne porumeni, a onda zapršku treba pažljivo razrijediti pripremljenom hladnom tečnošću; da se ne bi napra-

Da li ste ikada pokušali napraviti krekere? Veoma ih je lako napraviti od samo nekoliko osnovnih sastojaka za manje od 45 minuta, a za one malo spretnije pola sata je dovoljno. Pripremili smo odličan recept od kojeg možete napraviti približno 100 komada krekera.

Sastojci: - 3 šolje brašna - 2 kašičice šećera - 2 kašičice soli - 4 kašike ekstra maslinovog ulja - 1 šolja vode - Mak, susam za posipanje Uputstvo: 1. Zagrijete rernu na 230 stepeni C. Mrežu u rerni postavite na 3 nivo (gotovo najniži nivo). Papir za pečenje raširite i stavite unutra.

2. U posudu srednje veličine spojite sve suve sastojke (brašno, so, šećer). Dodajte vodu i ulje i miješajte dok ne dobijete ljepljivo, mekano tijesto. Ako vam ostane brašna na ivicama ili dnu posude dodajte još vode – kašiku po kašiku dok se brašno ne sjedini.

3. Podijelite tijesto na dva dijela i jednu polovinu ostavite sa strane. Pospite lagano radnu površinu brašnom i stavite pola tijesta na brašno. Rukama poravnajte i oblikujte tijesto u četvrtasti oblik, a za-

Sušeni začini su najbolji ako se dodaju za vrijeme kuvanja tako da imaju dovoljno vremena da ispuste aromu u jelo. Ako ih dodate prekasno, jelo će imati miris na prašinu.

Ako pravite supu ili dinstate meso, dodajte sušene začine prije nego što uspete tečnost i pustite da se sve arome sjedine. Ako ste od onih koji imaju u svojoj kuhinji veliku količinu suvih začina, otvorite teglu i pomirišite. Ako ne osjetite miris začina, vrijeme ja da nabavite novi.

Koji su začini bolji sušeni, a koji svježi?

Neki začini su bolji kada su osušeni. Drvenaste biljke kao što su origano, timjan i ruzmarin kada se osuše zadržavaju svoju aromu, dok bosiljak, i drugo mekano bilje gube mnogo više na kvalitetu arome ako se osuše, pa ih je bolje koristiti svježe nego suve kakvi će vam dati osrednji ukus.

Kada koristiti svježe začine Svježe začine treba koristiti pri kraju kuvanja jela, kao što je dodavanje timjana u supu neposredno pred kraj kuvanja ili grančice bo-

siljka na pizzu. Ovako je aroma i boja začina još uvijek svježa prilikom serviranja. Svježi začini se koriste u sosovima, dressingu za salate i drugim brzim jelima u kojima sušeni začini nemaju dovoljno vremena da ispuste svoju aromu u jelo prilikom pripremanja.

Zamjena svježih i suvih začina Ako pravite jelo u kojem se traži svježi začin, a vi imate suvi ili obratno, nije problem. Sušeni začini imaju koncentriranu aromu koja može težiti oporosti, pa ih koristite u manjoj količini u odnosu na količinu koju biste koristili da imate svjež začin. Svježi začini imaju delikatniju, nježniju aromu, pa ih možete koristiti u većim količinama.

Opštee pravilo je jedan i po prstohvat svježeg začina umjesto jedan prstohvat suvog začina. Upamtite, uvijek možete dodati još, ali ne možete oduzeti iz jela. Zato budite pažljivi. Najčešće koristimo kombinaciju suvih i svježih začina. Vođeni ovim pravilima, suve dodajemo tokom pripremanja jela, a svježe na kraju. (namirnice.ba)

Napravite zapršku Domaći krekeri za 45 minuta

vile grudve, tečnost treba dolivati po malo, uz neprestano miješanje, sve dok se ne dobije glatka kaša koja se dalje razređuje do željene gustine. Zapršku treba kuvati najmanje 20 minuta, a za krem čorbe i umake čak i do pola sata, kako se ne bi osjećao miris sirovog brašna.

tim ga rastanjite oklagijom na debljinu od 3 do 5 mm.

4. Poprskajte lagano površinu istanjenog tijesta vodom. Pomiješajte sjeme i nanesite pola na tijesto. Isjecite tijesto po želji – pravougaonici, trokuti…

5. Prenesite krekere na papir za pečenje uz pomoć špatule i izbodite ih viljuškom kako se ne bi naduvavali tokom pečenja.

6. Pecite 12 do 15 minuta, dok krajevi krekera ne porumene. Tanjim

krekerima treba kraće vrijeme za pečenje. Ako su neki već pečeni, možete ih izvaditi, a ostale nastaviti da pečete.

7. Kada ispečete krekere od prve polovine tijesta, ponovite postupak sa drugom polovinom.

8. Ostavite krekere da se dobro ohlade jer tek hladni postaju hrskavi. Ako ostare ili ne budu više hrskavi, stavite ih ponovo na papir za pečenje par minuta na 175 stepeni C.

MALI OGLASI

37

AS NEKRETNINE

INekretnine ”Vektra”- Rimski Trg 44

UTORAK, 26.11. 2013.

KUĆE/STANOVI

P Bar - prodajem stanove u novoj stambenoj zgradi na atraktivnoj lokaciji. Cijena 1.250 eura m2. Tel.068/317-210 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220

PRODAJA S.A.”Normal”, 61m2 / II, 52.000e M.brdo 31m2 / III, 31.000e, namj. odličan Blok V V, 37m2 / I, 42.000e, dobar S.A. 52m2, vis.priz. 42.000e, renoviran O.Morače,27m2 / II, nov, vv, 33.000e TT.Put, 51m2 / V V, 47.000e, novog.

Delta “Čelebić”, ””, dvos. 62m2/ V Zabjelo, 66m2 / I, 47.000e, odličan City hotel, 47m2 / I, 55.000e S.A. 70m2 / V V, 62.000e, odličan P.M. 52m2 / III, 58.000e, dobar P

Novaka Miloševa 32

IZDAV AVAN AV VANJE PM.V P. .Ve .V Vektra 60m2 / II, 400e, namj.

T t 48m2 / II, nov, T.pu vv, namj.250e Autobuska 67m2 / V, V 250e, namj.

Blok V, V 96m2 / IV, V 350e, prazan V, Zagorič”Cijevna” 80m2 / III, 350e, namj.

Ei Niš 38m2 / I, 250e, namj.

S.A. 64m2 / II, nov, v 250e, prazan v, Zabjelo 47m2 / V V, namj, 230e PM.”Ćelebić” 93m2 / III, 500e, namj.

P. Univerzitetska 75m2 / VII 300e, prazan Centar 65m2 / II, namj. 400e-nov

asnekretnine@t-com.me

020-651-829 069-060-961 069-051-360 067-657-258

Prodajem kuću, 115m2, na placu 400m2, Masline ili mijenjam za dva jednosobna stana. Moguć dogovor. Tel.067/430-660 Prodajem stan na Malom brdu, polupotkrovlje, namješten, sa velikom terasom. Cijena 32.000. Tel.067/744-446 Prodajem stan Tre Canne Budva, 104 m2, VIII sprat, Centralna kula. Tel.069/300-775

I Izdajem veći namješten jednosoban stan, Zlatica, blizu škole, centralno, klima, total, internet, parking. Tel.067/563-811 Izdajem dvosoban stan na Starom aerodromu preko puta škole «Pavle Rovinski» ili mijenjam za Preko Morače. Tel.069/370-629 Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992 Izdajem jednosoban namješten stan u Ulici kralja Nikole.

Tel.069/607-537 Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura. Tel.067/244-616 Izdajem manji jednosoban stan, bez balkona, 6. sprat, pogodan za studente, 28m2, iza Maše, 250 eura. Tel.067/666-966

IZDAVANJE

33m2/2- Centar; 27m2/P; Blok IX; 30m2/6- Sity kvatr 50m2/2- Gorica C; 57m2/4- Blok VI; 55m2/3- Trg Vektre; 74m2/P- S.Aerodrom; 85m2/7- Zabjelo; 81m2/5-P.Morače; 92m2/2- Blok VI; 118m2/5- Momišići; 194m2/6-Pobrežje 140m2/- Vezirov most; 281m2/6-»Vektra«; 198m2/5- P.Morač ( »Kroling«); Kuća 250m2, plac 460m2- Momišići; Kuća 280m2, plac 550m2- Zabjelo; Plac: 373m2-G.Gorica; 4.000m2-D.Gorica; 1.200m2-Gorica C;

Poslovni p. 105m2 (su+pr)-P.Morače; 60m2(su+pr)-P. Morače Nam. stan: 59m2/3-»Trg Vektre«; 74m2/1- Tološka šuma Nam.stan: 90m2/3-Momišići-novog.; 130m2/1-pod Goricom Nenamj.stan: 60m2/3- centar; 86m2/1-P.Morače.

Nenamj.stan: 100m2/1- Gorica »C«; 100m2/2-Centar Nam. kuća: 320m2, plac 2.250m2-Tološi Nenamj. kuća 509m2, plac 2.500m2- Donji Kokoti

Provjerite zašto smo IN

www.asnekretninepg.com

Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna! Tel.069/069-148 Prodajem odličan dvosoban namješten stan, 53m2, u Moskovskoj ulici, 1.500/m2.

Tel.067/321-777

Tel:fax: 382 20 235-651/235-631; Mob:069-024-904; 069-611-332

PRODAJA

E-mail:inekretnine@t-com.me; www.inekretnine.me; www.bokaprojekt.me

Tel:

www.pronova.me info@pronova.me

+382 69 300775 +382 20 230116 PRODAJA

Prodaja 1864: St.Aerodr, 48/I 1810: Zabjelo, 76/IV 85: P.Morace, 64/v.pr.

1689: Centar I, 63/pr 1859: Blok IX, 38/v.pr.

2064: St.Aerodr, 59/I 243: St.Aerodr, 58/I 703: Blok IX, 78/VI 2127:St.Aerodr, 52/I 1896: St.Aerod, 80/V 1607: Momisici, 70/II

1138: Blok V, 75/VI 850: P.Morace,56/I 2181:V.pijaca 74/III 346: Ljubovic, 55/I 709: P.Morace, 88/I 2075: St.Aerodr, 59/I 1646: St.Aerodr, 45/V 62: Zabjelo, 47/IV 1756: Ljubovic, 81/pr n 1898: Zabjelo, 83/III 76: Blok V, 41/VI

RENTIRANJE 1814: P.Morace, 40/I n 1913: St.Aerod, 56/II n 2063: Gorica C, 65/pr. n 2089: Tuski, 55/I n 1515: Delta, 74/V n 2090: Blok V, 40/IX n 2128:P.Morace, 57/IV n 2035: St.Aerod,43/II n 494: Zabjelo, 58/I n 1868: Ljubovic, 43/III n

2104: Centar I, 82/III n 1809: Momisici,80/IV n 1249: Gorica C, 130/I nn 2005: P.Morace, 70/I n 2079: P.Morace,50/II n 1911:St.Aerod,54/IV n 1906: Zabjelo, 76/II nn 2034: Tuski, 40/I n 150: Centar I, 80/III n 2130: Delta, 56/V n

Izdajem namještenu garsonjeru ženskoj osobi, sve zasebno, klimatizovana, Masline.

Tel.067/675-909, 020/612-291 Izdajem namještenu garsonjeru u Ulici 18. jula, blizu Bazara.

Tel.069/555-891 Izdajem luksuzno namještenu garsonjeru, 32m2, Ulica mainski put, iznad autobuske stanice, Budva.

Tel.069/566-716 Izdajem jednosoban nenamješten stan. Ulica 4. jula, Podgorica. Tel.067/567-624, 067/381-071 Izdajem mini garsonjeru u potkrovlju kuće sa strujom, vodom i internetom i odvojenom mini kuhinjom. Cijena 160 eura.

Tel.067/801- 021

IZDAVANJE

Zabjelo, 47m2, 60m2 p. puta Dak petrola, novogradnja Ljubović 80m2/II dvsoban, c.grijanje, kuhinja, 95.000 Pejton 82m2/III renoviran, namješten, odličan, 90.000 Iza Mljekare, dvosoban, dobar, 100m2 + bašta, 90.000 Kod Mupa – Zagorič, 50m2/IV sprat, kuhinja, 50.000 S.Aerodrom 45m2, 49m2 u izgradnji , 1m2=1000eur Delta city 55m2/I i II sp., novogradnja, 1m2=1250eur Gorica C, kuća 300m2, plac 600m2, mogućnost gradnje Kuća, Centar - Balšića, 121m2, mogućnost gradnje Zlatarsaka ulica, odlični p.prostori i stanovi u izgradnji

Gorica C 160m2, garaža, lux namješten Gorica C 125m2, garaža, lux namješten Gorica C 110m2, bašta, lux namješten Maxim, 200m2, lux , garaža, VI sprat Ulica Slobode, poslovna zgrada, 600m2 City kvart, 116m2, trosoban, garaža, lux Obala Morače, lux vila, 300m2, bašta 1500m2 Zabjelo, lux vila 400m2, bašta 2000m2 Gorica C, lux vila 400m2, namještena, 5 soba Kancelarije 1500m2, R.Trg, lux, moguće dijeliti

POTREBAN AGENT PRODAJE SA RADNIM ISKUSTVOM Ulica slobode 64, Podgorica

SOBE Izdajem dvokrevetne sobe studentima (kuhinja, kupatilo) blizu Palade. Tel.069/305363, 067/202-220 Izdajem praznu sobu kod Gintaša, Stara varoš. Prednost imaju ženske osobe. Tel.067/394592, 020/623-250

POSLOVN I PROSTOR Na teritoriji opštine Podgorica potreban magacin do 150m2. Registrovan, da ima prilaz za kombi ili kamion. Poželjno da se u sklopu magacinskog prostora može formirati kancelarija.

Tel.067/450-720 Prodajem ili mijenjam za stan poslovni prostor, 78m2, preko puta Hrama, Blok 5.

Nalazi se u suterenu, izvedeni grubi radovi. Cijena 45.000 eura. Tel.067/611-115, 069/611-115

PLACEVI Prodajem plac 2.600m2, naselje Tuški Rogami. Voda, struja, izlazi na put, 30-50 eura po m2. Mogu i manji placevi.

Tel.069/032-357

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Prodajem plac 4.000m2 sa objektom 53m2 u Vranićima Podgorica, put i struja. Voda nije sprovedena. Tel.069/064566, 020/628-877

Prodajem 2.000m2 zemlje, Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put.

Tel.069/204-051

Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo GrlićDanilovgrad. Tel.069/073-331

Prodajem plac u Zagoriču, 100 m od magistrale, 1.679m2, sa ucrtanim objektom od 1.016m2.

Može zamjena za stanove ili dogovor sa investitorom.

Tel.067-249-299

Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Cijena 6.500 eura.

Tel.067/390-767 Prodajem plac u Donjim Crncima, 800m2, kilometar i po od željezničke stanice u Spužu.

Put, voda, struja, m2/4 eura.

Tel.067/390-767

Prodajem plac na Žabljaku, 400m2, Motički Gaj 1, parcela 1098, blizu puta, struja, voda, telefon, 50 eura m2. Tel.069/362-471, 069/953-814

38 VOZILA/AUTO DJELOVI

utorak, 26.11. 2013.

MALI OGLASI Vršimo sve vrste otčepljenja kanalizacije električnom sajlom, vodoinstalaterske sitne popravke. Dolazim po pozivu, Begović. Tel.067/473-367, 069/424-150, 069/747-204

Total TV. Satelitske i zemaljske antene. Sistemi za zgrade, hotele i apartmane.

Opravka satelitskih resivera.

Tel.069/050-832

Tepih servis “Orkan”. Pranje tepiha, obostrano mašinsko ribanje, ispiranje u bazenu, prevoz besplatan. Kvalitetno i povoljno. Tel.067/389-585

RAZNO

Moleraj-gletovanje-tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno).

Tel.069/459-110

GRAĐEVINSKE USLUGE Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje-bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel.069/297-222

Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 100.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629 Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan. Tel.067/265-605

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. Tel.067/809-806 Radim grobnice od betonskog bloka i fugujem kamene zidove. Tel.067/524-393

NASTAVA

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel.069/019-698, 067/455-713 Lijek ΄stretan΄ - porodična tradicija liječi: Sve vrste kožnih oboljenja: psorijazu, mojasil, hemoroide, trombozu, bradavice. Unutrašnja oboljenja: bronhitis, ešerihiju koli, bešiku, prostatu, trigliceride.

Savić Vasiljka, Lazine, Danilovgrad. +38267/746-298, +38268/474-188 Prodajem dvije kožne suknje br. 42 50 eura i stare Burde 50 centi. Tel.069/925-300 Vrhunski originalni preparati za potenciju. Gelovi 7kom/20, tablete 4kom/15, šumeće tablete 7kom/20.

Tel.067/852-451 Lijek za polipe, čvoriće i zadebljanja glasnih žica proizveden na bazi bilja i meda. Sto posto provjereno. Tel.067/237-563

Kupujem fiću u bilo kakvom stanju. Tel.067/833-411 Prodajem opel vektru, 97. godište, 1.6 16V, karavan, registrovan godinu. 1.300 eura.

Tel.067/652-972

Prodajem komadni dnevnu sobu (TV 4 viseća dijela sa polica za knjige) Tel.067/244-166

Prodajem reno clio 1.9D, 99. godište, četvoro vrata, registrovan godinu. Cijena 2.100 fikslno. Tel.067/530-303

regal za komoda, staklom, očuvano.

Prodajem majstorske violine.

Tel.069/617-231

USLUGE Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže.

Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340 Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Boravak i radna dozvola stranaca. Upotrebne dozvole za prostore. Povoljno i brzo.

Tel.069/020-102

REGISTRUJTE VAŠE VOZILO

PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO)

Penzionerima na rate (3, 6 ili 12 mjeseci)

Tel. 068 326 549

Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju.

Brzo, kvalitetno, povoljno.

Tel.067/644-494 Otčepljenje kanalizacije električnom sajlom w c šolja, sudopera, šahti, umivaonika i ostalog. Zamjena oštećenih cijevi. Dolazim odmah po pozivu.

Povoljno!!!

Vukčević.

Tel.069/655-444, 067/589073, 068/654-474

POSAO Potreban serviser za mobilne telefone. Tel.067/912-0490

POLJOPRIVREDA Prodajem domaću svinju oko 120 kilograma. Tel.067/601-857 Prodajem sadnice kupina, sorta crni saten. Tel.067/547-094

KUĆNI LJUBIMCI Prodajem štene bijelog vučjaka staro 3 mjeseca, vakcinisano, povoljno. Tel.069/055-482

APARATI/OPREMA Klime - obične, inverteri, multi.

Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina.

Tel.069/020-023, 067/342-392 Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020997, 067/911-2598 Klime obične, inverter, multi parapetne, zidne, kasete. Prodaja, montaža, dezinfekcija, servis. Garancija od 2 do 5 godina.

Najpovoljniji! Tel.067/501-209, 068/501-209 DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

39

utorak, 26.11. 2013.

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106

VozoVi/trAins Međunarodni vozovi: POLAZAK IZ PODGORICE: Beograd: 10:00 (brzi); 20:05 (brzi). Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi). POLAZAK IZ BARA: Beograd: 09:00 (brzi); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila). Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi). POLAZAK IZ BIJELOG POLJA: Beograd: 12:27 (brzi); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi). POLAZAK IZ BEOGRADA: Podgorica: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila). POLAZAK IZ SUBOTICE: Podgorica: 14:31 (brzi); Bar: 14:31 (brzi). POLAZAK IZ NOVOG SADA: Podgorica: 17:17; Bar: 17:17.

Lokalni vozovi: PODGORICA-BIJELO POLJEPODGORICA: Polazak iz Podgorice svakog dana u 18.25. Polazak iz Bijelog Polja svakog dana u 6.30. PODGORICA-NIKŠIĆ-PODGORICA: Polazak iz Podgorice: 7.00; 8.05; 11.20; 14.00; 16.10; 19.35

Autobusi/bus

Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13.

Aranđelovac: 21:35. Banjaluka: 20:25, 20:30 (subota i nedjelja), 21:20 (petak i ponedjeljak). Bar: 03:00, 05:00, 07:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:40, 19:50, 21:00. Beč: 00:30 subotom. Beograd: 00:40, 08:30, 09:45, 11:00 (svaki drugi dan), 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00. Berane: 08:25, 09:00, 10:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13m 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 22:27, 23:00. Bijeljina: 20:25. Bijelo Polje: 00:30, 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35. Bremen: 00:30 subotom. Budva: 00:30, 04:00, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25. Cetinje: 00:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:25, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:45, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45,20:20, 22:25. Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00, 07:10, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:16, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:59, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45, 10:57, 11:00, 11:00, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:50, 12:54, 13:,00, 13:00, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:49, 13:50, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:16, 14:20, 14:29, 14:30, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:16, 16:29, 16:29, 16,30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:16, 18:19, 18:29, 18:30, 18:57, 19:00, 19:00, 19:,10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00, 20:16, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27,

i 20.30. Polazak iz Nikšića: 6.25; 8.40; 9.50; 12.40; 15.35; 18.05 i 21.00. NIKŠIĆ-PODGORICA-BAR: Polazak iz Nikšića: 15.35. Polazak iz Bara: 18.30.

PODGORICA-BAR-PODGORICA: Polasci iz Podgorice: 5.15; 6.30 (brzi); 8.20; 10.10; 11.30; 12.50; 14.05; 15.20; 16.50; 18.00; 19.29 (brzi) i 21.10. Polasci iz Bara: 5.25; 6.35; 9.00 (brzi); 10.20; 11.35; 14.05;14.50; 16.40; 18.30; 19.00 (brzi) i 20.30. BAR-BIJELO POLJE-BAR: Polasci iz Bara: 5.25; 9.00 (brzi); 14.50 i 19.00 (brzi).

Polasci iz Bijelog Polja: 4.19 (brzi); 9.01; 17.21 (brzi) i 18.35.

INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

22:32, 23:40. Dizeldorf: 00:30 subotom. Dortmund: 00:30 subotom. Dubrovnik: 06:00. Frankfurt: 00:30 subotom.

Gacko: 08:30, 10:50, 16:45. Glava Zete: 07:10, 15:07.

Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13. Herceg Novi: 00:30, 04:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19:45, 20:20. Kolašin: 00:40, 06:58, 07:00, 07:30, 08:25, 09:00, 10:00, 11:30, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:39, 14:50, 15:30, 15:45, 17:13, 18:00, 19:55, 20:05, 20:25, 21:35, 22:27. Kotor: 00:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, 00:30. Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00. Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00. Kruševac: 16:30. Leskovac: 16:30.

Luksemburg: 05:30 subotom. Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45. Nikšić: 05:45, 07:02, 06:35, 07:25, 07:40, 07:45, 08:05, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:35, 10:50, 10:29, 10:45, 10:50, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:55, 14:30, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40. Niš: 10:00, 16:30, 20:15.

Novi Pazar: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 23:00. Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00. Peć: 07:45, 21:30. Petrovac: 06:00, 07:00, 11:45. Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13. Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 12:00, 14:38, 14:39, 14:50, 15:57. Plužine: 07:40, 09:30, 13:3 , 23:40. Priština: 21:30. Prizren: 07:45. Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40. Skoplje: 20:05 osim ponedjeljkom. Subotica: 20:45, 22:30. Šavnik: 05:45, 13:55, 12:00, 14:38, 15:57. Tivat: 00:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 11:55, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45.

Trebinje: 10:50, 16:45. Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:50,21:00. Žabljak: 05:45, 13:55, 14:38, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes

BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Informacije sadržane u redu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 25.10. 2013. godine.

Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Podgorica-Beograd: svim danima 07:30 i 18:00. Beograd-Podgorica: svim danima 08:50 i 19:20. TivatBeograd: svim danima 08:15,petkom i nedjeljom 14:00. Beograd-Tivat: svim danima 15:20, petkom i nedjeljom 09:35. Podgorica-Beč: ponedjeljak, srijeda i subota 08:05, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 15:00. Beč-Podgorica: ponedjeljak, srijeda i subota 10:50, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 12:50. Podgorica-Ljubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 15:45. Ljubljana-Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:00. PodgoricaFrankfurt: srijeda, petak i nedjelja 11:35. Frankfurt-Podgorica: srijeda, petak i nedjelja 14:40. Podgorica-Cirih: srijeda, petak i nedjelja 10:30. CirihPodgorica: srijeda, petak i nedjelja 13:30. Podgorica-Rim: utorak 10:50, petak 10:45, nedjelja 17:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 12:20. Rim-Podgorica: utorak 15:00, petak 14:00, nedjelja 19:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 10:00. Podgorica-Moskva: četvrtkom i nedjeljom 10:10. Moskva-Podgorica: četvrtkom i nedjeljom 17:10. TivatMoskva: utorkom i subotom 08:50.

Moskva-Tivat: utorkom i subotom 15:50. Podgorica-Pariz: utorkom i subotom 10:20. Pariz-Podgorica: utorkom i subotom 14:00. PodgoricaBari-Podgorica i Podgorica-NapuljPodgorica (svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima).

Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10. Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45. Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Podgorica-Beograd: ponedjeljak, utorak, četvrtak 08:50, 15:40,20:50, ostalim danima 15:40, 20:50.

Beograd-Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 07:20, 14:10, 18:50, ostalim danima 14:10, 18:50.

Tivat-Beograd: svim danima 09:40 ,15:40. BeogradTivat: svim danima 08:00, 14:10. Beograd-FrankfurtBeograd: svim danima polazak u 12:00, povratak 14:50. Beograd-Amsterdam-Beograd: svim danima polazak 08:20, povratk 11:50. Beograd-DizeldorfBeograd: svim danima polazak 08:05, povratak,11:05.

Beograd-Beč-Beograd: svim danima polazak 07:55, povratk 10:45. Beograd-Moskva-Beograd: svim danima polazak 13:50, povratak 19:35. BeogradSarajevo-Beograd: svim danima polazak 14:10, povratak 06:30. Beograd-Skoplje-Beograd: svim danima polazak 21:40, 14:00, povratak 06:00, 15:30.

Beograd-Atina-Beograd: svim danima tri leta dnevno. Beograd-London-Beograd: svim danima polazak 10:35, povratak 13:40. Beograd-CirihBeograd: svim danima polazak 07:20, 18:40, povratak 09:55, 21:20. Beograd-Rim-Beograd: svim danima polazak 07:45, 17:50, povratak 10:20, 20:40. BeogradPariz-Beograd: svim danima polazak 07:25, 17:25, povratak 10:55, 21:05. Beograd-Brisel-Beograd: ponedjeljak, srijeda 07:20, petak 15:00, povratak 10:25 i 18:10. Beograd-Kopenhagen-Beograd: četiri puta sedmično sa tri leta dnevno. BeogradBerlin-Beograd: pet puta nedjeljno sa tri leta dnevno.

Beograd-Štutgart-Beograd: tri puta nedjeljno sa dva leta dnevno. Beograd-Solun-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Varšava-Beograd: tri puta sedmično. Beograd-Milano-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Stokholm-Beograd: pet puta nedjeljno. Beograd-Geteborg-Beograd: subotom polazak 13:25, povratak 16:45. Beograd-Sabina Gocken-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Tel Aviv-Beograd: četiri puta nedjeljno. BeogradPrag-Beograd: od 01. decembra. Beograd-Abu Dabi-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Banja Luka-Beograd: od 10. decembra. Beograd-BukureštBeograd: od 10. decembra.

Sve informacije i rezervacije putnici mogu dobiti u poslovnici –Vuka Karadžića telefoni 020/664-740, 664750/664-730,callcentar020/290-240,fax665-330.Radno vrijeme poslovnice 09:00 do 17:00. Mail adresa podgoricato@jat.com Rado vrijeme poslovnice na aerodromu 2 sata prije leta. Telefoni 020/653 051/653-050. Cargo sluzba JAT airwaysa od 07:00-14:00. Tel. 020-653-051 Moskva – Tivat: utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat – Moskva: utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su: +382/67/23-07-78; +382/67/67-65-66 Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50.

Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50.

Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

Podgorica – Rim (FCO): ponedjeljak 12.00, utorak 10.30, četvrtak i subota 11.50, petak 08.30, nedjelja 17.00. Rim (FCO) – Podgorica: ponedjeljak, četvrtak i subota 09.40, utorak 12.40, petak 10.30, nedjelja 19.00.

Informacije: OKI AIR MONTENEGRO, generalni zastupnik za Crnu Goru Podgorica, 020/201201, 201202

40

TV PROGRAM Film

07:50 Exkluziv/r 08:10 Serija:Karma/r 08:55 Emisija za djecu-Mozgalica 09:00 Tačno 9 09:45 Serija:Odbačena/r 10:30 Serija:Ponor ljubavi/r 11:15 Film:Posejdon/r 13:00 Tačno 1 14:00 Serija:Sulejman Veličanstveni/r 14:45 Serija:Staklen dom/r 15:45 Exploziv 16:15 Serija:Ponor ljubavi 17:00 Serija:Odbačena 17:45 Serija:Staklen dom 18:30 Exkluziv 18:55 Emisija za djecu-Mozgalica 19:00 Vijesti Prve 19:23 Serija:Sulejman Veličanstveni 20:15 Serija:Karma 21:10 Moja velika svadba 22:15 Film:Progonjen 00:15 Serija:Porodica Kardašijan 00:40 Exkluziv

PRVA Serija:Ponor ljubavi 16.15

10.00 10.15 11.05 12.00 12.05 12.45 13.05

Dnevnik Serija: Djevojački institut/r Naučno – obrazovni program Vijesti Crtana serija: Štrumfovi Muzika Serija: Zakon i red- odjeljenje za specijalne žrtve/r 14.10 Naučno – obrazovni program/r 15.30 Dnevnik 1 16.10 Serija: Djevojački institut 16.55 Radni dan 18.00 Vijesti 18.05 Serija: Sulejman Veličanstveni/r 18.50 Serija: Office/r 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.05 Serija: Sulejman Veličanstveni 21.00 Njegoševa jesen 22.00 Dnevnik 3 22.30 Serija: Office 23.00 Serija: Zakon i red- odjeljenje za specijalne žrtve 00.00 Vijesti

RTCG 1 Dobro jutro Crna Goro 06.30

07:00 08:30 09:00 10:00 11:00 11:30 12:00 14:00 15:00 15:30 16:00 16:30 16:55 18:00 18:15 20:00 20:15 21:15 22:45 23:00 00:15

Crtani film Top Shop 5 do 5/r Neki to vole zorom Kuhinjica Divlja ljepota Film: Posao U raljama života/r Top Shop Kuhinjica Radio u boji Divlja ljepota 5 do 5 Forum Film: Kratkodnevnica Forum Večera kod Džaje Film: Lov u Bosni Forum 5 do 5/r Večera kod Džaje/r

06:45 09:50 10:00 10:40 11:30 12:00 13:20 14:00 14:07 14:15 15:00 15:30 16:15 16:30 16:50 17:05 17:45 18:30 19:10 19:55

Boje jutra Serija: Kako vrijeme prolazi/r Vijesti u 10 Serija: Prija/r Extra lifestyle Vijesti u 12 Serija: Bandini Vijesti Extra lifestyle Serija: Suze Bosfora Serija: Asi Serija: Ruža vjetrova Surfuj pametno Vijesti u pola 5 Extra lifestyle Serija: Prija Lud, zbunjen, normalan Vijesti u pola 7 Serija: Larin izbor Serija: Kako vrijeme prolazi

20:55 21:10 22:00 22:15 22:25 23:40 00:30

Extra lifestyle Serija: Krv nije voda Vijesti Sport Serija: Internat Serija: Krv nije voda/r Film:Boja novca/r

PINK Info Monte 18.00

VIJESTI Serija: Asi 15.00

11:00 11:10 12:15 15:15 15:45 16:00 16:45 17:00 17:15 17:30 17:45 18:15 18:45

08:30 10:45 11:15 11:45 12:15 12:30 13:10 14:00 14:30 15:30 17:30 19:10 19:30 20:00 22:00 22:35 22:50 23:05 00:00

Sport

Informativa

07:00 08:30 09:00 10:00 11:00 11:30 12:00 14:00 15:00 15:30 16:00 16:30 16:55 18:00 18:15 20:00 20:15 21:15 22:45 23:00 00:15

Crtani film Top Shop 5 do 5/r Neki to vole zorom Kuhinjica Divlja ljepota Film: Posao U raljama života/r Top Shop Kuhinjica Radio u boji Divlja ljepota 5 do 5 Forum Film: Kratkodnevnica Forum Večera kod Džaje Film: Lov u Bosni Forum 5 do 5/r Večera kod Džaje/r

ATLAS Večera kod Džaje 20.15

TV PREPORUKA PROGONJEN Prva 22.15

Vinsent je zadužen da vrbuje kadrove za vodeće kompanije i zarađuje milionske honorare dovodeći, po svaku cijenu, svojim klijentima stručnjake koje oni žele da zaposle.

Vinsent uvijek počinje da obrađuje potencijalnu žrtvu nudeći joj više novca i moći, ali Ben uporno odbija njegove ponude, pa Vins biva sve agresivniji i čak preti smrću članova porodice.

Uloge tumače: Majkl Klark Dankan, Končinta Kembel i Estela Voren.

10.05 Serija: Fleš point IV 11.00 Dok. program 11.30 Crtana serija: Moj otac je rok zvijezda/r 12.00 Vijesti 12.50 Film : Tunel slobode 1 14.45 CG. Sport/r 16.00 Serija: Sestra Tereza 17.00 Serija: Univerzum 18.00 Serija: Ncis-LA/r 19.00 Crtana serija: Moj otac je rok zvijezda 19.30 Dnevnik 2 20.15 ABS 20.45 Serija: Ncis-LA 21.30 Serija:Sestra Tereza 22.15 Serija: Fleš point IV 23.00 Radni dan/r 00.00 VOA – glas Amerike

RTCG 2 Serija: Ncis-LA 20.45

19:45 20:00 21:15 22:30

Crtani film Svijeće i Svijećice Texas Holdem Poker Smiješna Top Lista Na Domaćem Terenu Zabavni Magazin Žestoko Zabava Ekstremno Na Domaćem Terenu/r Smijeh kao lijek Nindža ratnici/r Svijet Sporta – premijerno Na Domaćem Terenu/r Žestoko Gušteranje/r Zabava

777 Žestoko 20.00

Aljazeera Zdravo jutro Hrana i vino Lijek iz prirode Oglasi Trag Lijek iz prirode Aljazeera Kućica u cvijeću Astro num caffe Hrana i vino Mbc dnevnik Oglasi Lijek iz prirode Nokaut Video katalog Oglasi Aljazeera Astro num caffe

MBC Kućica u cvijeću 14.30

07:02 07:15 09:15 11:20 11:30 11:40 12:00 13:00 16:00 17:20 18:20 19:00 19:30 20:00 21:00 22:00 00:00

MONTENA Crtani film-Mumijevi 12.00

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti RTS 09:05 Cvat lipe na Balkanu 10:00 Vesti RTS 10:05 Kvadratura kruga 10:30 Putopis 11:00 Vesti RTS 11:05 Kako sam postao ja: ‘’Šlic’’ 11:30 Svedoci vekova 12:00 Dnevnik RTS 12:15 Sport plus 12:25 Rukometna fantazija 12:40 Ubistvo 13:40 Evronet 13:45 Ciklus: Zapamti me 2002. -2012. 15:15 Ovo je Srbija 16:00 Bela lađa 17:00 Dnevnik RT Vojvodina 17:20 Šta radite, bre 17:45 Beogradska hronika 18:25 Oko magazin 19:00 Slagalica 19:17 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik RTS 20:05 Bela lađa 21:05 Pesma bez granica 22:00 Vesti RTS 22:05 Upitnik 23:00 Vesti RTS RTS 2 08:13 Bio jednom čovek 08:40 Enciklopedija za radoznale 09:06 Muzički spotovi - Stepenište 09:10 Škola za dizajn Beograd 09:38 Matematika u srcu 10:02 Sve boje života 10:30 Magazin Lige šampiona 10:55 Ad libitum 11:25 Trag 11:55 Građanin 12:20 Dušan Toroman i So RTS 12:40 Tehnologije 13:10 Trezor 14:10 Enciklopedija za radoznale 14:36 Muzički spotovi - Stepenište 14:40 Škola za dizajn Beograd 15:08 Matematika u srcu 15:32 Izlazak iz... 16:00 Vreme je za bebe 16:35

Braća Karamazovi 17:25 TV Mreža 17:55 Odbojka - CEV Liga šampiona (ž) 20:00 Reč na reč 21:20 Braća Karamazovi HRT 1 10:11 Na vodenome putu 11:00 Što vas žulja? 11:45 Jezik za svakoga 12:00 Dnevnik 12:15 Sport 12:18 Vrijeme 12:20 TV kalendar 12:33 Nasljednica s Vendavala 13:15 Reporteri 14:10 Jezik za svakoga 14:20 Vijesti iz kulture 14:30 Vijesti uz hrvatski znakovni jezik 14:45 Društvena mreža 14:50 Društvena mreža 15:40 Društvena mreža 16:00 Puna kuća Ra era 16:45 TV kalendar 17:00 Vijesti 17:10 Vrijeme 17:15 Hrvatska uživo 18:06 I to je Hrvatska 18:20 Pravilo 72 18:50 Odmori se, zaslužio si 19:30 Dnevnik 19:55 Sport 20:00 Vrijeme 20:05 Potjera 20:55 Pogledi: Logori 21:50 Heroji Vukovara - Sajmište 22:45 Dnevnik 23:05 Sport 23:08 Vrijeme 23:10 Vijesti iz kulture 23:20 Zdravo društvo HRT 2 08:10 Papreni detektivi 08:38 Život s Derekom 09:00 Školski sat 09:30 Navrh jezika 09:45 Svaki dan, dobar dan 10:25 Dr. Oz 11:05 Dok vas nije bilo... 11:55 Hotel dvorac Orth 12:45 Na zapovijed, glavni kuharu! 13:10 Dugino pleme

Svježi u dan Dok. program/r.

Crtani filmovi Muzički program Anegdota iz života Životinjske lakrdije Crtani filmMumijevi Majstor kuhinje /r.

Dok. program Majstor kuhinje Životinjske lakrdije/r.

Anegdota iz života Crtani film /r.

PG Raport Info Film: Čaplin /r.

Ponoćni Info

DANAS U GRADU 14:45 Degrassi: Novi naraštaj 15:15 Divlji u srcu 16:00 Regionalni dnevnik 16:30 Školski sat 17:00 Navrh jezika 17:15 Dok vas nije bilo... 18:00 Kuhajmo zajedno 18:05 Svaki dan, dobar dan 18:45 Dr. Oz 19:25 Mala TV 19:26 TV vrtić 19:36 Tigrasta patka 19:40 Profesor Baltazar 19:50 Danica 20:00 Roditelji i djeca 20:45 Povratak tigra 21:40 Krvavi svibanj 22:35 CSI: Las Vegas 23:20 Sestra Jackie HBO 09:10 Ples malog Pingvina 2 10:45 Holivud: Na snimanju 11:15 Ludaci u podmornici 12:45 Leto za pamćenje 14:30 Kaubojke i anđeli 16:00 Hiljadu reči 17:30 Bog je još veći Elvis 18:05 Neće odstupiti 20:05 Mince alors! 21:45 Čarobni grad FOX LIFE 08:15 Život u predgrađu 08:40 Život u predgrađu 09:05 Šapat duhova 09:55 Emili Ovens 10:46 Džejmijevi kuvari 11:42 Sudije za stil 12:09 Sudije za stil 12:35 Majke plesača 13:30 Provodadžija za milionere 14:25 Projekat “Modna pista” 15:20 Džejmijevi kuvari 16:20 Srećno razvedeni 16:46 Nova devojka 17:15 Nova devojka 17:42 Nova devojka 18:10 Jednom davno 19:02 Jednom davno

19:54 Jednom davno 20:44 Seks i grad 21:17 Seks i grad 21:50 Ljubavnice FOX CRIME 09:05 Jedinica 10:00 Jedinica 10:50 Jedinica 11:45 Slučajni partneri 12:45 Operativci 13:50 Red i zakon 14:40 Trbosekova ulica 15:45 Inspektor Montalbano 17:45 Inspektor Montalbano 19:50 Operativci 20:55 Red i zakon 21:50 King 22:50 Detektiv na Floridi 23:45 Zločinački umovi ARENA SPORT 08:00 Pregled Bundeslige 08:30 Pregled kola 09:00 Olimpija - Cedevita 11:00 Lille - Toulouse 13:00 Voždovac - Partizan 15:00 Liverpool TV 17:00 U obruču 18:00 Zenit - Atletico Madrid 20:00 Studio 20:45 Basel - Chelsea 22:45 Studio 23:00 Pregled Lige šampiona SPORT KLUB 10:15 Malaga - Athletic Bilbao 12:00 Cantu - Montepaschi 13:45 NBA Live 14:00 VN Brazila: Trka 16:15 Na današnji dan 16:30 Pregled EBEL lige 16:45 Pregled Pallacanestro 17:00 Pregled Premier League 18:00 Pregled portugalske lige: Portugol 18:30 Pregled španske lige 19:30 Medveščak - Salavat 22:00 Top Tennis! 22:30 Inside NBA 23:00 Max Bet Vesti

BIOSKOP CINEPLEXX

Igre gladi, lov na vatru 16:00; 18:50; 21:15; Savjetnik 18:00; 20:00; 22:15; Plan bjekstva 20:30; 22:45; Vojna akademija 17:30; 19:45; Malavita 22:00; Prljavo 18:40; Tajne petog staleža 17:40; Legende u Vegasu 16:30; 20:15; 22:30; Tor mračni svijet 2 3D 16:40; 19:00; Kapetan Filips 21:30; Kumba 3D sinhronizovano 15:45; Nosorog Oto 3D 15:00; Grozan ja 2 3D sinhrozniovano 15:15; Štrumpfovi 2 3D 15:30; CNP

Everyman Đilas 20.00