Izdanje 07. jul 2014.

64 strane

50¢

NAGRADNA IGRA

100.000

EURA

VRIJEDNI AUTOMOBILI PONEDJELJAK, 7. 7. 2014. BROJ 886/ GODINA I I I IzdavaÄ?: Media Nea d.o.o. Prvi broj izaĹĄao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ, www.dnevne.me, redakcija@dnovine.me

â—? 14 U ZIKS U TVRDE DA JE NA SUDOVIMA DA OBEZBIJEDE DOLASKE NA IZVRĹ ENJE KAZNE

Viťe od 1.200 osuđenika u bjekstvu AGENCIJA ZA DUVAN UPOZORAVA � 9

OPET CVJETA

Ĺ VERC

CIGARETA NAGRADNA IGRA

â—? 64 VIMBLDON

Nole vladar planete

â—? 23 ALARMANTNO

Bjelopoljaca sve manje â—? Prema posljednjem popisu u Bijelom Polju Ĺživi oko 46.000 stanovnika, ĹĄto je za oko 20 procenata manje nego prije dvije decenije

â—? 16 STRUÄŒNI ISPIT

Ne zna se broj licenciranih nastavnika

2 AKTUELNO Neka pričaju šta hoće, ljepši sam od Peđe.

●NEZVANIČNO

Notari rade po Ustavu

PONEDJELJAK, 7. 7. 2014.

Brzo li me oduvaše?! Ni u karikaturama me nema.

ŽIVOTNA SREDINA

Za razvoj i upravljanje otpadom 63 miliona

● 17

PORUKA OBAMI

Advokatska komora podnijela je još početkom 2012. godine inicijative za ocjenu ustavnosti Zakona o notarima, Zakona o izvršenju i obezbjeđenju i Zakona o javnim izvršiteljima. Nakon dvije godine čekanja, konačno je uslijedio odgovor Ustavnog suda Crne Gore kojem se advokati, međutim, nijesu nadali. Iz najviše sudske instance ocijenjeno je da u Zakonu o notarima nema ništa sporno, pa je inicijativa odbačena kao neosnovana.

Za Crnu Goru u NATO još nije kasno ● 5

Meteo

● 12 - 13

Preseliti DPS u opoziciju Opoziciono raspoloženje građana na održanim lokalnim izborima treba pretočiti u formiranje vlasti u svim opštinama u kojima postoji mogućnost da se Demokratska partija socijalista preseli u opozicione klupe, ocijenjeno je iz Nove srpske demokratije. Glavni odbor Nove je, kako je saopšteno iz te partije, na sjednici analizirao prethodne lokalne izbore i ocijenio da su Demokratski front i Nova uradili mnogo kako bi se promijenila vlast u Crnoj Gori.

● 4

05:11 20:24

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Crna Gora Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva JADRAN: Herceg Novi More mirno do malo talasaNikšić sto. Vjetar uglavnom slab na otvorenom moru prete- Kolašin Žabljak žno zapadni i sjeverozapaPljevlja dni. Temperatura površine Bijelo Polje mora 24 do 25 stepeni.

DANAS

Pretežno sunčano uz slab do umjeren razvoj oblačnosti u sjevernim oblastima. U planinama na sjeveru popodne moguća ponegdje kratkotrajna kiša.

Danas

Putin može biti opasan

Sjutra

min oC max oC

min oC max oC

20 20 21 23 22 17 12 11 14 15

21 21 21 24 23 17 12 9 14 15

34 31 31 32 31 30 28 25 30 32

35 33 32 32 32 29 27 24 31 33

SJUTRA

Pretežno sunčano uz slab do umjeren razvoj oblačnosti tokom dana. U planinskim oblastima popodne moguća rijetka pojava kratkotrajne kiše.

●26

Radna grupa prekršila zakon

Članica Savjeta Radio Televizije Crna Gora Slavica Striković podnijela je krivičnu prijavu protiv članica Radne grupe Administrativnog odbora koja se bavila pregledom pristigle dokumentacije na Javni poziv za predlaganje kandidata za članove Savjeta RTCG.

● 19

Dječji programi danas su ª autº Glumac i osnivač beogradskog Pozorištanceta “Puž” Branko Milićević - Kockica gost je ovogodišnjeg Kotorskog festivala pozorišta za djecu na kojem njegova predstava “Pipi Kratka Čarapa” učestvuje u takmičarskom programu. Simbol djetinstva brojnih generacija, svestrani autor čija se kultna TV serija “Kocka, kocka, kockica” i danas smatra jednom od najboljih emisija za djecu, u kratkom razgovoru za DN objašnjava zašto više nema takvih programa i zbog čega se sve manje pažnje poklanja najmlađoj publici u teatru.

●39

AKTUELNO 3

PONEDJELJAK, 7. 7. 2014.

VUKOVIĆ

Šteta učinjena, sud ne popravlja stanje O

dluka o zabrani distribucije objavljenog spornog sadržaja u Informeru nema ni pravnu ni bilo kakvu drugu snagu da medije i novinare odvrati od grubih kršenja profesionalnih standarda i etike, smatra novinar Dragoljub Vuković.

EDITORIJAL

savremenosti u kojoj obitavaju nekažnjeno mnoge vrste gadosti.

ŽELJKO VUKMIROVIĆ urednik

Osnovni sud u Podgorici u srijedu je donio rješenje kojim se trajno zabranjuje distribucija objavljenog programskog sadržaja u Informeru od 14,16, 17, 18, 19, 20, 21, 23, 24. i 25. juna ove godine. “Šteta je već učinjena i sudska odluka ne može ništa vratiti u stanje prije objavljivanja problematičnih tekstova u Informeru. Ovo meni liči na zabranu distribuiranja pokvarene hrane koja je već kupljena i pojedena”, rekao je Vuković agenciji MINA. Prema njegovim riječima, takva sudska odluka nema ni pravnu ni bilo kakvu

drugu snagu da medije i novinare odvrati od grubih kršenja profesionalnih standarda i etike i usmjeri ih na put društveno odgovornog djelanja.

Vuković je naveo da takva odluka samo dodatno otkriva mračne strane crnogorske

DUBAI

Grade najveći trgovački centar

Dubai pokreće projekt izgradnje četvrti s hotelima i zabavnom industrijom, koji uključuje najveći trgovački centar na svijetu, saopštio je zvaničnik Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), Mohamed bin Rašid al-Maktoum.

“Projekat će biti građen u fazama u skladu s postupnim rastom porodičnog turizma u Dubaiju”, rekao je pred-

sjednik Dubai Holdinga, Mohamed Abdulah al-Gergawi.

Posljednja verzija planova izgradnje uključuje trgovački centar na 743.000 kvadratnih metara, povezan s tematskim parkom, pozorištima, objektima za medicinski turizam i stotinu hotela. Kompleks će moći da primi 180 miliona posjetilaca godišnje.

CRNOGORSKO PRIMORJE

Ukrajinaca sve više Crnu Goru je, prema podacima Monstata, za četiri mjeseca posjetilo 91,12 hiljada turista, 5,6 odsto više nego u istom periodu prošle godine. Od ukupnog broja turista, stranaca je bilo 80,5 odsto.

Ukupno je zabilježeno 336,75 hiljada noćenja, od čega su stranci ostvarili 79,7 odsto. Broj ukrajinskih gostiju povećan je čak 124 odsto, a oni su za četiri mjeseca ostvarili 6,51 hiljadu noćenja.

SLIVNIK Imao sam jednog poznanika koji je svaku priču završavao riječju – “slivnik”.

Naravno, zaobilazio sam ga na mah, baš kao što su to i mnogi činili. Znate već, težak namćor kome ništa nije valjalo i sve je bilo, pogađate, za slivnik. Iako su sve te njegove priče bile o nepravdama i licemjerju iz svakodnevne ponude, pa je taj slivnik nekako i logično pasovao za kraj. Uostalom, sve to sa tim nezadovoljstvima iz svakodnevice je moralo negdje da se smjesti, a slivnik, ako ćemo pošteno, uopšte nije bio loš izbor. Ipak, svi ti njegovi izlivi sa popisa šta sve u ovoj državi ne valja bili su predosadni, a i u njegovom društvu mogao si samo da ćutiš i da čekaš kad će da kaže slivnik, što je uvijek značilo da je priča završena. Tek, upravo zbog toga, svi koje je taj tip ikada zaskočio svojim teškim pričama, nekako su zavoljeli riječ slivnik koja je predstavljala pravo oslobođenje.

Svakako, niko od nas nikada nije razmišljao o tome kako već jednom u svim tim njegovim gušenjima ne dođe do začepljenja tog slivnika, jer nepresušne svakodnevne ponude muljanja i lupežanja su apsolutno davale za pravo takvoj pomisli. No, to se nije dogodilo. Čak, sudeći prema istrajnosti u upotrebi riječi slivnik, bilo je očigledno da ta stvar sa slivnikom besprekorno funkcioniše, bez obzira na neizmjerni izliv negativnih stvari i događaja. Oticalo je to bez problema, naši dani proticali, a slivnik završavao posao.

A onda se dogodilo. Prolazili su dani, mjeseci, od čovjeka ni traga. A i svi koji smo ga znali smo se malo opustili, već se slobodno kretali ulicama, skoro potpuno bez straha da će nas negdje presresti i krenuti da težinja. Naravno, pretpostavljate već, slivnik niko više nije ni pominjao. U svakom slučaju, saznali smo nedavno da je tip pokupio stvari i napustio ovu zemlju, klasična emigracija, neka od zemalja Skandinavije, ne pitajte me koja, ionako ih brkam. I tada je nastala frka. Jer, sve više vremena smo provodili u tišini, zapravo ćutnji o svemu što se dešava, trpeljivi i oguglali, kakvi već jesmo.

Znali smo da nam nešto nedostaje. A i sakupilo se toliko toga lošeg, negdje je moralo da iscuri. Od kraja, naravno, ni traga. I tako, sve dok jednog jutra, onako uz kafu, nije provalilo iz jednog od nas, koji smo znali onog tipa. Samo ta, jedna riječ.

“Slivnik, slivnik, slivnik, slivnik…”

4 politika

PONEDJELJAK, 7. 7. 2014.

nOvAC zA RAD PARtIjA

Za partije 3,23 miliona

Poreski obveznici izdvojili više od tri miliona eura za političke partije

PODGORICA

sekulOvIć smAtRA

Skupština danas nastavlja rad

Potreban novi kadar

Skupština Crne Gore sjutra nastavlja osmu sjednicu prvog redovnog zasijedanja.

Na dnevnom redu će se između ostalog naći predlog zakona o izvršenju uslovne osude i kazne rada u javnom interesu, predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Vojsci Crne Gore, o dopuni Krivičnog zakonika, predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj revizorskoj instituciji, predlog odluke o obrazovanju privremenog odbora za vršenje nadzora nad radom državnih organa, organa državne uprave i organa lokalne uprave, u pogledu dosljedne primjene Zakona u cilju izgrađivanja povjerenja u izborni proces, kao i godišnji izvještaj o radu Centralne banke za 2013. godinu.

Poslanici će raspravljati i o realizaciji Zaključka Skupštine Crne Gore koji se odnosi na Kombinat aluminijuma Podgorica.

Izvršni direktor Centra za građanske slobode Sergej Sekulović kazao je da je crnogorskom pravosuđu potreban personalni diskontinuitet rukovođenog kadra, navodeći da je zabrinjavajuće ako se sprovode reforme a čelnici ostaju isti.

Prema njegovim riječima, treba imati na umu da sudstvo ima svoje specifičnosti, da ne funkcioniše kao tipični državni organ po principu subordinacije, čime se, kako je ka-

zao, i pozicija predsjednika relativizuje.

Sekulović je rekao da je teško procijeniti da li će dosadašnja predsjednica biti kandidat, jer ne postoji dovoljno indicija da bi se mogao izvlačiti zaključak.

Govoreći i o konstituisanju Sudskog savjeta, Sekulović je rekao da Ustav iz 2007. godine nije uspio da do kraja izvede rješenja koja bi omogućila punu političku nezavisnost tog tijela.

Država će ove godine za rad parlamentarnih partija izdvojiti više od 3,23 miliona eura, od čega će više od milion dobiti Demokratska partija socijalista, pokazali su podaci nevladine organizacije Centar za demokratsku tranziciju (CDT).

Više od tri miliona eura koji su propisani Zakonom o budžetu Crne Gore za ovu godinu se na godišnjem nivou dijeli partijama, proporcionalno broju osvojenih mandata.

Prema podacima, koje je Skupština dostavila portalu CDT-a, za rad konstituenata Demokratskog fronta država će izdvojiti više

od 836.000 eura, prenosi agencija MINA. “Od toga će oko 337.000 eura dobiti Nova srpska demokratija, 241.000 Pokret za promjene, više od 177.000 Grupa građana Milan Knežević i oko 81.000 Demokratska stranka jedinstva”, naveli su oni.

SNP će ove godine dobiti preko 337.000, a SDP oko 30.000 eura manje, dok podaci pokazuju da će država za rad Pozitivne Crne Gore izdvojiti oko 273.000, a za Bošnjačku stranku 145.000. Po 81.000. dobiće manjinske partije Demokratska partija, HGI, Forca i Liberalna partija.

zAkOn

Simboli manjina pred poslanicima Zakonodavni odbor Skupštine Crne Gore razmatraće danasprijedlog zakona koji bi trebalo da uredi izbor, upotrebu i javno isticanje nacionalnih simbola, koje pripadnici manjina upotrebljavaju za izražavanje svog identiteta. Zakon će, pored isticanja i upotrebe nacionalnih simbola regulisati i slučajeve kada je njihova upotreba zabranjena. Inače, pod nacionalnim simbolima se podrazumijevaju grb i zastava, čije će etalone, kako se navodi u prijedlogu zakona, utvrđivati savjeti manjinskog naroda ili druge manjinske nacionalne zajednice, a tu odluku će zatim potvrđivati Skupština Cr-

ne Gore. Zakon precizira da se nacionalni simboli ne mogu upotrebljavati na zgradama i u prostorijama najznačajnijih državnih institucija, poput Skupštine, Vlade i sudova.

“Zabranjena je upotreba nacionanih simbola prilikom međunarodnih susreta, političkih, naučnih, kulturno-umjetničkih, sportskih i drugih skupova, i na drugim skupovima na kojima se predstavlja Crna Gora”, kaže se u obrazloženju predloženog zakona. Kazne za kršenje zakona kreću se od 2.000 do 20.000 eura za pravna lica, a za odgovorna lica od 300 do 2.000 eura.

politika 5

PONEDJELJAK, 7. 7. 2014.

NoVa

preseliti DpS u opoziciju

Haltzel

poruka obami

Za Crnu Goru u Nato nije kasno Vasilj Karadžić

V

iši saradnik u Centru za transatlantske odnose Škole Džons Hopkins Univerziteta Majkl Haltzel kazao je da još nije kasno da administracija Baraka Obame napravi od predstojećeg samita NATO-a u Velsu samit proširenja.

Haltzel je u svom autorskom tekstu napomenuo da nakon agresije Rusije na Ukrajinu, predsjednik Barak Obama nije pokazao potrebno liderstvo po pitanju proširenja saveza. Haltzel je kazao da Obamino oklijevanje po ovom pitanju koje je, kako je kazao, dozvolilo generalnom sekretaru NATO-a Andresu Fogu Rasmusenu da pitanje proširenje stavi u drugi plan do sljedeće godine - nije ni mudro, niti potrebno.

“Dvije balkanske države Makedonija i Crna Gora su spremne i voljne, ali za sada i onemogućene da uđu u NA-

TO. Međutim, postoji opiranje u nekoliko evropskih prijestonica da se nastavi sa daljim proširenjem”, poručio je Haltzel. On je napomenuo da se “mala Crna Gora” smatra kvalifikovanom da se priključi NATO-u, od kako je, navodi se u tekstu, uspješna reorganizacija njene obavještajne službe sertifikovana od strane CIA-e.

“Priključenje Crne Gore učiniće čitavu sjevernu obalu Mediterana NATO teritorijom, od Turske do Španije”, rekao je Haltzel. No, kako je je napomenuo, Rasmusen je objavio da Alijanska

neće ocjenjivati crnogorsku kandidaturu do 2015. godine, pokušavši da retorički ublaži “udarac” izjavom da “nijedna treća država nije stavila veto na proširenje”.

“Uprkos Rasmusenovoj objavi, Obamina administracija još ima vremena da napravi od Kardifa samit proširenja ukoliko ubijede preostale skeptične evropske saveznike da daju saglasnost na širenje članstva na Crnu Goru i zajednički naprave pritisak i na Grčku i na Makedoniju da postignu kompromis oko pitanja imena.

Pristupanje Crne Gore i Makedonije bio bi opipljiv dokaz da je član 10. živ i zdrav, ali i demonstracija da Moskva ne stavlja tajni veto na članstvo u NATO-u”, zaključio je Haltzel u svom autorskom tekstu.

bEraNE

Otvara se diplomatska škola Crnogorska ljetnja škola za mlade diplomate “Gavro Vuković” svečano će biti otvorena sjutra u Beranama, a polaznici će biti iz 35 država.

Predavači će biti istaknuti praktičari i teoretičari međunarodne politike.

“Poseban akcenat ovogodišnje Ljetnja škole biće značaj diplomatije u zaštiti i unapređenju vladavine prava i te-

meljnih ljudskih prava i sloboda, prevazilaženje riza i razvoja novih modela ekonomske, političke i bezbjednosne saradnje na međunarodnom planu”, kaže se u saopštenju Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija.

Navodi se da će se mlade diplomate upoznati sa istorijom, kulturom i vanjskopolitičkim prioritetima država uče-

snica, i da učenjem, razmjenom mišljenja i druženjem uspostave međusobne odnose i temelje buduće uspješne saradnje. Školu će otvoriti ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Igor Lukšić, stalni predstavnik UNDP u Crnoj Gori Rastislav Vrbenski i predsjednik beranske opštine Dragoslav Šćekić.

Opoziciono raspoloženje građana na održanim lokalnim izborima treba pretočiti u formiranje vlasti u svim opštinama u kojima postoji mogućnost da se Demokratska partija socijalista DPS preseli u opozicione klupe, ocijenjeno je iz Nove srpske demokratije.

Glavni odbor Nove je, kako je saopšteno iz te partije, na sjednici analizirao prethodne lokalne izbore i ocijenio da su Demokratski front i Nova uradili mnogo kako bi se promijenila vlast u Crnoj Gori.

“Naglašeno je da sada treba dati priliku pregovorima i nesumnjivo iskazano opoziciono raspoloženje građana na izborima pretočiti u formiranje vlasti u svim opštinama u kojima postoji mogućnost da se DPS preseli u opozicione klupe”, kaže se u saopštenju Nove.

Glavni odbor te partije usvojio i plan koji je predložio Izvršni odbor Nove o konretnim aktivnostima u narednom periodu, sa akcentom na jačanje stranačke infrastrukture.

V.K.

6 politika

PONEDJELJAK, 7. 7. 2014.

vujović o budućnosti pozitivne

Bez otvaranja stranke slijedi propadanje

Vasilj Karadžić

P

ozitivnoj Crnoj Gori biće neophodna “politička dokapitalizacija” u vidu novih ljudi koji imaju vrijednost na političkoj sceni, smatra politički analitičar Zlatko Vujović.

trenutku vrijednost na političkoj sceni. Ako bismo za nju koristili poređenja iz ekonomije, mogli bismo reći da je ovoj partiji potrebna jedna vrsta ‘dokapitalizacije’. Recimo političke dokapitalizacije. Ako ne obezbijedi proširenje ‘akcijskog kapitala’ nastaviće da propada, ako obezbijedi onda će moći da jača na ‘tržištu’. Umjesto da gleda kako joj ‘akcije’ padaju, povećanjem akcijskog kapitala, prije svega privlačenjem novih ljudu, i ne manje važno, neodricanjem od onih koji su se distancirali od svoje partije, može da zaštiti postojeću vrijednost i da ide ka novoj. Potrebno joj je da se otvori, prvo ka unutra, a onda i prema spolja”, poručio je Vujović.

Naravno, sada će, kako je kazao Vujović, sve zavisiti od lidera Pozitivne Darka Pajovića, ali i od ostatka rukovodstva, koji će morati dobro da sagledaju svoje pozicije.

Vujović smatra da će Pozitivna u Podgorici, kao i u slučaju Nikšića, iako je bila blizu formiranja vlasti, ostati “praznih ruku”.

No, u slučaju Podgorice, kako je kazao, ipak je taoc odluka SDP. “Kada se sagledaju rezultati, i pored mršavog

rezultata SDP je uspio u svojoj namjeri da drži ključeve vlasti u ključnim opštinama. Pozitivna, u ulozi taoca, moraće brzo donijeti odluke koje će opredijeliti njenu budućnost. Umjesto da postane stožer političkog okupljanja opozicionih snaga, ona je upala u unutarstranačke dvorske igre, ostajući veoma brzo bez dijela onih koji su joj donijeli izborni uspjeh na posljednjim parlamentarnim izborima. Iako je podrška stranci u padu, ne vide se nikakvi potezi da se takvo nešto promijeni”, rekao je on.

kongres nakon što se riješi podgorica Kongres Pozitivne Crne Gore trebalo je da se održi nakon lokalnih izbora, ali su iz ove partije nekoliko puta napomenuli da će sačekati sa razrješenjem pitanja oko formiranja vlasti u Podgorici, nakon čega će predsjedništvo i glavni odbor stranke odlučiti da li će Kongres uopšte biti održan. Osim toga, u Pozitivnoj nijesu znali da

će lokalni izbori biti održani u maju, što je takođe poremetilo planove za održavanje Kongresa. No, ukoliko bude održan, još uvijek nije poznato kakav će biti njegov program, te da li će biti izbori za novo rukovodstvo. To će zavisiti od odluke koju budu donijeli najvažniji partijski organi, ali i od konačnog ishoda pravljenja vlasti u glavnom gradu.

Foto: Mirko Savović

Politički analitičar Zlatko Vujović kazao je u izjavi za DN da je Pozitivnoj Crnoj Gori potrebna jedna vrsta “dokapitalizacije”, koja će spriječiti, kako smatra, njeno propadanje. Ta “dokapitalizacija”, kako je objasnio izvršni direktor CEMIja, bi se ogledala u privlačenju novih ljudi i neodricanju od onih koji su se distancirali od stranke. Potreba za “dokapitalizacijom” je naročito izražena u ovom trenuku, zbog rezultata koje je stranka postigla na nedavno održanim lokalnim izborima, posebno onim u glavnom gradu, ali i sve izvjesnijeg kraha ideje državotvornog bloka, u koji je, kako je primijetio Vujović, Pozitivna uložila puno, a koji će joj nanijeti štetu. To će biti, smatra Vujović, nakon Nikšića, još jedan veliki politički neuspjeh, možda i veći od lošeg rezultata na lokalnim izborima u Podgorici.

“Pozitivna ima u ovom

“Birači nijesu za ovu partiju glasali da bi imali još jednu od već viđenih priča, već traže nešto novo. Pajović i ne samo on već i cijelo rukovodstvo, mora dobro sagledati svoju poziciju - da li su spremni da podijele ‘vlasništvo’ nad idejom i partijom sa mnogo drugih članova i podržavalaca stranke, koja bi postala veća i jača, ili da imaju punu kontrolu nad partijom sa malom podrškom”, rekao je Vujović.

On je kazao da se pred liderom Pozitivne sada otvara pitanje da li želi da bude na čelu partije koja će se grčevito boriti da pređe census na narednim izborima ili će konsolidovani krenuti da povrate izgubljenu podršku.

“A za to im treba političkog iskustva, ali i hrabrosti da ponude svojim članovima i biračima partiju različitu od drugih. Partiju u kojoj članovi odlučuju o politici, a ne isključivo partijska rukovodstva. Moraju pripremiti novu ponudu biračima.

Ukoliko se bore za demokratizaciju društva, moraju pokazati da su spremni da pokažu da imaju zavidan stepen unutrašnje demokratije, a ne samo da preslikavaju loša iskustva drugih”, zaključio je Vujović.

pozitivna taoc odluka SDp-a

od narednih poteza zavisi sudbina

Slijede važne odluke: rukovodstvo Pozitivne

Direktor CEMI-ja smatra da će Pozitivna nastaviti da “luta” ukoliko njihovi birači ne prepoznaju novu vrijednost kod njih.

“Tako da će se vjerovatno nastaviti potraga dijela birača za ponudom koja će im dati nadu da su kor-

jenite promjene moguće u crnogorskom društvu. No, bojim se da će se nastaviti njihov niz ‘razočaranja’.

Pozitivna će dati odgovor svojim narednim potezima. Od toga će zavisiti i njena politička sudbina”, rekao je Vujović.

POLITIKA 7

PONEDJELJAK, 7. 7. 2014.

PREDSJEDNIŠTVO

Pozitivna nastavila priču o pregovorima

S

jednica predsjedništva Pozitivne Crne Gore održana je sinoć u Podgorici, a funkcioneri ove partije počeli su raspravu o narednim koracima u pregovorima oko konstituisanja vlasti u Podgorici.

Podgorički odbor Pozitivne ovlastio je prije nekoliko dana pregovarački tim u kojem su Azra Jasavić, Goran Tuponja i Aleksandar Ražnatović da zajedno sa nosiocem liste za Podgoricu

dr Draganom Bogojevićem obavi razgovore sa opozicijom. U Pozitivnoj je, inače, preovladavalo raspoloženje da se, ukoliko SDP želi da uđe u vlast sa DPS-om, raskine koalicija Evropsko li-

ce Podgorice, uz obrazloženje da oni smatraju da je volja građana smjena vlasti u glavnom gradu.

Raspad koalicije zaustavili su njeni lideri Ranko Krivokapić, Darko Pajović i Dragan Bogojević. Očekuje se da predsjedništvo Pozitivne konačno utvrdi stav sa kime će započeti pregovore. Prema našim informacijama sinoć je na predsjedništvu vođena rasprava o ovom pita-

Arhiva: Sa jedne od ranijih sjednica u Pozitivnoj

nju, ali sjednica do zaključenja ovog izdanja Dnevnih novina nije bila završena.

Ranije su visoki funkcioneri ove partije imali čvrst stav da razgovore treba započeti sa opozicijom i da bi svaki drugi potez bio suprotan volji njihovih birača. Očigledno je da se njihov partner Socijaldemokratska partija ne slaže sa ovim stavom jer su već počeli razgovore sa koalicionim partnerom na državnom nivou Demokratskom partijom socijalista. No, ni u ovoj partiji stavovi nijesu jedinstveni.

Poslanik SDP-a Džavid Šabović je izjavio da je dosta bilo ultimatuma DPS-a i da ova partija treba da se dogovara sa opozicijom.

Potpredsjednik DPS-a Svetozar Marović je, međutim, poručio da bi odlazak SDP-a sa opozicijom značio prekid pregovora i u ostalim gradovima kao što su Pljevlja, Bijelo Polje, Kolašin i Bar. Poznavaoci političkih prilika u Crnoj Gori smatraju da bi ovakav rasplet događaja sigurno vodio i do raskida koalicije na državnom nivou i da bi DPS sve učinio da izazove vanredne parlamentarne izbore.

M. P.

DPS SDP

BOGOJEVIĆ

Iz medija saznao da Intenzivni pregovori razgovaraju o njemu o glavnom gradu Ponuda, koju su objavili pojedini mediji, da je Draganu Bogojeviću u pregovorima DPS-a i SDPa ponuđeno mjesto predsjednika Skupštine Glavnog grada nije bila tema o kojoj su ove dvije partije razgovarale za pregovaračkim stolom u pokušaju da dođu do dogovora o formiranju vlasti u Podgorici, saznaje RTCG u Koaliciji evropsko lice Podgorice.

Izvor RTCG iz DPS-a rekao je da u pregovorima sa SDP-om još nije bilo konkretne priče o funk-

cijama, a i kada ta tema dođe na red u DPS-u, kažu da će biti ispoštovana volja građana iskazana kroz rezultate izbora.

Nosilac liste Evropsko lice Podgorice Dragan Bogojević nije upoznat sa tim da su pregovarački timovi DPS i SDP razmatrali model saradnje prema kojem bi on bio predsjednik Skupštine Glavnog grada.

“Nijesam upoznat sa tim i za to sam jutros saznao iz novina”, rekao je Bogojević ageniciji MINA. M.P.

Pregovori Demokratske partije socijalista i Socijaldemokratske partije o konstituisanju vlasti u Baru, Pljevljima, Kolašinu, Bijelom Polju i Podgorici biće nastavljeni danas u 11 sati, potvrđeno je Dnevnim novinama u vrhu ovih partija. Šef pregovaračkog tima DPS, potpredsjednik ove partije Svetozar Marović nije želio da komentariše medijske tekstovima u kojima se nosilac liste Koalicije Evropsko lice Podgorice dr Dragan Bogo-

jević pominje kao budući predsjednik Skupštine Glavnog grada, i to na predlog DPS-a.

“Mi nastavljamo razgovore sa SDP-om, poštujući njihovo pravo da određuju sastav svog pregovaračkog tima, da ga mijenjaju ili proširuju. Isto to pravo imamo i mi. To znači da SDP na pregovore može da dovede i Bogojevića i koga god smatra potrebnim za koristan dijalog sa DPS-om”, kazao je Dnevnim novinama Marović.

M. P.

STAV

Mili Prelević

IZBORI I RJEŠENJE Političke partije redovno saopštavaju da su uvijek spremne za izbore, koje vide, osim (neke) kao način da se dočepaju vlasti, i kao rješenje za političke krize. Primjer Podgorice pokazuje da nije uvijek tako.

Pregovori o kojima mediji pišu iz dana u dan, uz redovne spekulacije i nagađanja, izgledaju kao važniji politički posao od samih izbora.

Da li oni mogu dovesti do onoga što izbori nijesu pokazali rezultatima?

Mnogi smatraju da su izbori pokazali da opozicija treba da preuzme vođenje glavnog grada.

Ništa manje nije ni onih koji misle da je izborna volja građana ostanak na vlasti Demokratske partije socijalista uz političku asistenciju “prirodnog koalicionog partnera” Socijaldemokratske partije.

Skeptici tvrde da promjena vlasti ne bi donijela ništa dobro, ali i da se ostankom DPS-a ne bi mnogo napredovalo. Sve u svemu politička rašomonijada se nastavlja.

Treba, ipak, očekivati da se sve polako privodi kraju.

To najavljuju i političari aktuelizovanjem pitanja koja njih i najviše interesuju, a to su kadrovska rješenja.

Kako god da bude, iskustvo govori, a toga se dobro sjećaju mnogi naši čitaoci, do dogovora će doći na njihovo zadovoljstvo, što je, kako Ustav predviđa, u stvari volja građana.

A meni izgleda da će biti kao u onoj pjesmi: “Sve je isto samo njega nema”. Možda je i to rješenje?

8 EKONOMIJA

PONEDJELJAK, 7. 7. 2014.

stav

Filip Milačić

doktorand na Humbold univerzitetu

OTPrEmNINE Kada je u Skupštini ekspresno usvojen zakon po kome se radnici KAP-a mogu penzionisati ukoliko imaju 30 godina radnog staža, što ostali građani mogu samo da sanjaju jer za njih važi brojka od 40 godina, niko se toj odluci nije usprotivio.

Tačnije, skandalozna odluka da država zbog radnika privatne kompanije mijenja Zakon o penzionisanju, i tako ostale građane direktno diskriminiše kada je to pravo u pitanju, ostala je potpuno nezapažena. Sada, kada je u pripremi još jedna pogrešna odluka, čitavo društvo opet ćuti. Naime, Vlada je ponudila da finansira isplaćivanje otpremnina za radnike KAP-a, privatne kompanije, u prosječnom iznosu od 14.000 eura, tj. u iznosu od 20,9 prosječnih plata ako imamo u vidu da prosječna plata u KAP-u iznosi 670 eura (poređenja radi, “The Economist” piše o žalbama investitora jer prosječna otpremnina u Evropi iznosi šest, a u Americi i komunističkoj Kini jednu mjesečnu platu).

Ta suma, pak, ne zadovoljava radnike koji traže da im se od novca poreskih obveznika isplati prosječna otpremnina u iznosu od 20.000 eura, tj. 29,9 mjesečnih plata. No, koja god suma na kraju bila u pitanju, ova odluka je, kao i prethodna o penzionisanju, pogrešna, jer ne samo da se njom krše osnovna načela tržišne ekonomije, već i osnovna načela pravednog društva.

U Crnoj Gori postoji veliki broj privatnih kompanija koje su bankrotirale ili su restrukturirane i čiji radnici su izgubili posao. Zašto država njima nije ponudila socijalni program u vidu ranog penzionisanja i velikodušnih otpremnina? Svjesno ili ne, donosioci takvih odluka su sve njih svrstali u građane drugog reda i uskratili im prava koja su omogućili radnicima KAP-a. Nije sporno da država treba da po-

mogne radnicima, ali je i te kako sporan način na koji se to radi jer očigledno da ista pravila ne važe za sve crnogorske građane. I dok u sređenim sistemima postoji socijalna država koja se putem raznih programa na isti način brine za sve nezaposlene, kod nas Vlada donosi posebna pravila koja vaze samo za pojedince. Drugim riječima, u sređenim sistemima svim građanima sljeduju ista prava, dok kod nas to zavisi od “bukačkog potencijala” koji posjeduje radnički sindikat svakog kolektiva pojedinačno. Štaviše, na ovaj način država po ko zna koji put šalje sljedeće poruke: treba se oslanjati na državu da ona rješava apsolutno sve probleme, a zaboraviti individualnu odgovornost; građanin ne treba da bude preduzimljiv, da ne preza niti od jednog posla, da bude spreman da radi više i duže od drugih i da se vječito usavršava i prekvalifikuje, već da se borba za nezarađene plodove isplati, kao i funkcionisanje po principu- ekonomska realnost nije moj problem, želim svoje privilegije i baš me briga ako to čitavu državu dovede do bankrota, posle mene potop; potpuno je prihvatljivo da država spašava pojedine privatne kompanije i velikodušno zbrinjava radnike istih, dok svojim službenicima ukida takve privilegije, smanjuje plate, otpremnine i zbog nedostatka novca smanjuje budžet za obrazovanje, zdravstvo...

Drugim riječima, ovakvo rješavanje problema veoma je nepravedno i otvara Pandorinu kutiju jer ne samo da se jednom stečena prava kasnije teško oduzimaju, već ovakav način rješavanja prijeti da izazove trku za nezarađenim plodovima sa logičnim pitanjem -zašto oni mogu da dobiju nezarađene plodove, a mi ne? A u takvom društvu nema mjesta za opšti društveni interes.

Česti radovi na pruzi, povećali broj putnika koji putuju autobusom

zboG Manjka vozova

Autobusi sve puniji

Početak ljetnje turističke sezone povećao je broj putnika u međumjesnom autobuskom prevozu.

Kako je portalu CdM kazao šef saobraćaja na podgoričkoj autobuskoj stanici Dragan Mrvaljević znatno je više putnika u međunarodnom prevozu zbog nesaobraćanja dnevnog voza na relaciji Bar-Beograd-Bar, ali i čestih radova na pruzi.

Povećan broj putnika uslovio je i uvođenje dodatnih autobuskih linija

ka pojedinim primorskim gradovima.

“Početak sezone povećao je i broj putnika u međumjesnom prevozu, ali je on ipak manji za nekih 15 odsto u odnosu na jun 2013. Povećan je broj prevoza ka primorju.

Imamo novu liniju ka Budvi i dvije za Ulcinj. U međunarodnom prevozu znatno je povećan broj putnika ka Srbiji, ali i Bosni i Hercegovini. Po prvi put smo uveli i polaske za Skoplje”, rekao je Mrvaljević.

MErCEDES

Crna Gora - Gruzija

Prodaja porasla 12,8 odsto

Njemačka fabrika automobila Mercedes-Benz ostvarila je u prvom polugodištu ove godine rekordni rast prodaje od 12,8 odsto na godišnjem nivou, na 783.520 automobila.

Mercedes je u junu kupcima isporučio 142,14 hiljade vozila, osam odsto više nego u istom periodu prošle godine, prenosi tanjug.

U Željezničkom prevozu Crne Gore ŽPCG su odlučili da ove godine snize cijene karata ka Baru i Bijelom Polju. Dnevno iz Podgorice ka primorju saobraća 11 vozova, iz Nikšića dva, a iz Bijelog Polja tri. Prema sjeveru dnevno polaz tri voza.

Kako tvrde iz ŽPCG-a, većoj zainteresovanosti putnika za taj vid prevoza doprinijeli su i novi klimatizovani, udobni vozovi koji saobraćaju na relaciji Nikšić-Bar i obratno.

Unaprijediti odnose država Delegacija Gruzije, koju predvodi ministar poljoprivrede Šalva Pipia, doputovala je juče u zvaničnu posjetu Crnoj Gori, na poziv ministra poljoprivrede i ruralnog razvoja Petra Ivanovića.

“Tokom trodnevnog boravka u našoj zemlji, gruzijski ministar poljoprivrede razgovaraće da crnogorskim kolegom i njegovim saradnicima o mogućnostima za unapređenje saradnje u oblasti poljoprivrede izme-

đu Crne Gore i Gruzije, zemlje koja je nedavno potpisala Sporazum o pridruživanju Evropskoj uniji”, saopšteno je iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Kako su objasnili iz resorng ministarstva, planirano je da tokom boravka u Crnoj Gori, delegacija Gruzije posjeti pojedine kompanije iz oblasti agroindustrije i poljoprivredna gazdinstva, sa područja opština Podgorica, Bar i Nikšić.

EKONOMIJA 9

PONEDJELJAK, 7. 7. 2014.

AGENCIJA ZA DUVAN

Ponovo cvjeta šverc cigareta Nemanja Lacman

u

dio ilegalne prodaje cigareta u ukupnom tržištu u prošloj godini iznosio je oko 20 odsto. Početak ove godine, prema podacima Agencije za duvan, takođe ukazuje na nastavak trenda rasta crnog tržišta cigareta.

Siva ekonomija i dalje predstavlja veliki problem na kojem se brzo mora poraditi ako je suditi prema podacima Agencije za duvan o procjenama ilegalne prodaje cigareta u Crnoj Gori.

●Crno tržište - 20% Udio crnog tržišta cigareta u 2013. godini iznosio je oko 20 odsto, a iz Agencije za duvan upozoravaju da se rješavanju ovog problema mora ozbiljno pristupiti.

“Prema procjenama Agencije za duvan, a shodno podacima o obimu prodaje cigareta legalnim kanalima, udio crnog tržišta u ukupnom tržištu cigareta u prošloj godini iznosio je oko 20 odsto.

To nanosi veliku štetu ukupnom ekonomskom sistemu Crne Gore, zbog čega suzbijanje ovog problema zahtijeva ozbiljan pristup”, saopšte-

no je Dnevnim novinama iz Agencije za duvan.

Zanimljivo, kako tvrde iz Agencije i početak ove godine takođe ukazuje na nastavak trenda rasta ilegalne prodaje cigareta.

“Agencija za duvan je upravo zbog toga inicirala formiranje posebnog tijela, u okviru postojeće Vladine komisije za suzbijanje sive ekonomije, koje će se baviti iskorjenjivanjem ove pojave. Dosadašnji napori su dali početne rezultate, ali je neophodno preduzimanje sve institucionalnih mjera, sinhronizovano i koordinisano, da bi se ova pojava mogla iskorijeniti, tj. svesti na najmanju moguću mjeru”, ističu iz Agencije.

Time bi se prema tvrdnjama Agencije istovremeno, ostvarili veći budžetski prihodi po osnovu akciza, carina i PDV.

Iz Agencije za duvan upozoravaju da se problemu ilegalne prodaje cigareta mora ozbiljno pristupiti “Cilj formiranja ovog tima je jasan: povratak nelegalnih cigareta u legalne tokove, čime bi se obezbijedili veći i sigurniji budžetski prihodi, a istovremeno i podstakla konkurentnost privrednih subjekata koji se bave ovim djelatnostima”, objasnili su iz Agencije.

●Ministarstvo finansija: rastu prihodi od akCiza Tokom 2013. g o dine budžetski prihodi od akciza iznosili su 47.519.737 eura, saopšteno je za DN iz Ministarstva finansija. U odnosu na 2011. i 2012. godini budžetski prihodi od akciza u 2013. zabilježili su znatan rast. U

2011. godini prihodi od akciza iznosili su 44.177.276 eura, a u 2012. 45.183.423 eura.

Situacija je nešto drugačija kada su u pitanju prihodi od PDV-a. u 2011. oni su iznosili 392.235.880 eura, zatim su smanjeni u 2012.

(354.714.031 eura), da bi u 2013 znatno povećani i to 429.195.069 eura.

Iz Ministarstva finasnija su objasnili da se podaci o prihodima od Poreza na dodatnu vrijednost odnose na ukupne prihode od PDV-a na godišnjem nivou, s obzirom na to da u sistemu obrade podataka ne postoji posebna kategorija koja bi se odnosila na prihode od PDVa po osnovu prometa duvanskim proizvodima.

●rokšped i dalje lider uvoza Uvozom cigareta i ostalih duvanskih proizvoda, kao i prometom na veliko, u prošloj godini bavilo se desetak privrednih subjekata koje od Agencije za duvan, za pomenute djelatnosti posjeduju licence. Lidersku poziciju u distribuciji cigareta ima Rokšped, sa učešćem od preko 50 odsto u prodaji uvoznih cigareta. Krajnji subjekti u lancu prodaje cigareta su maloprodajni objekati; u evidenciji Agencije za duvan ima preko 1.800 registrovanih trgovaca na malo duvanskim proizvodima.

10 EKONOMIJA

PONEDJELJAK, 7. 7. 2014.

Danas odluka zaposlenih u Kombinatu

VUČINIĆ

DF će podržati radnike KAP Demokratski front pružiće podršku radnicima KAPa da se izbore za prava koja imaju zaposleni u svim uređenim evropskim zemljama, bez ucjene i straha od bilo koga, saopštio je poslanik DF-a Janko Vučinić.

Prema njegovim riječima, skandalozna je najava da će radnici KAP-a, koji nastave radni angažman nakon što kompaniju preuzme nikšićki Uniprom, morati da se zapošljavaju na određeno vrijeme preko agencija za zapošljavanje.

“Sramno je da radnici Elektrolize i drugih pogona KAP-a budu zaposleni na određeno vrijeme i da u tako teškim i po život i zdravlje opasnim uslovima budu

tretirani i ucjenjivani kao robovi”, navodi se u saopštenju Vučinića.

Poslanik DF-a je pitao i da li je KAP, nekadašnji privredni džin i ponos crnogorske privrede, spao na to da bude tretiran kao trgovačka radnja ili trafika i da se livci i topioci zapošljavaju i otpuštaju kao kasirke ili čistačice, uz svo uvažavanje tih zanimanja.

“To ne postoji ni u afričkim državama.

Da li se voljom moćnika vraćamo 100 godina unazad i smijemo li dozvoliti ponižavanje do te mjere da od nekadašnjih ponosnih metalskih radni-

SAD po proizvodnji nafte prestigle Rusiju i Saudijsku Arabiju

ka vlastodršci prave sluge bez ikakvih prava”, pitao je Vučinić.

N.D.L.

98

hiljada vozila proizvela je u junu češka automobilska kompanija Škoda što je rekordan broj za mjesec, saopšteno je iz kompanije.

IZVJEŠAJ

SAD postale najveći proizviđač na e Sjedinjene Američke Države su prema podacima za prvu polovinu godine, postale najveći proizvođač nafte u svijetu, nakon što su prestigle Rusiju i Saudijsku Arabiju.

SAD na tome mogu da zhvale aktivnoj eksploataciji škriljaca, navodi se u izve-

štaju Bank of America. Na prvo mjesto po proizvodnji gasa, SAD su izbile još 2010. godine, prenosi Tanjug.

SAD je trenutno vodeći svjetski proizvođač nafte i gasa. Američka revolucija škriljaca preobrazila je privredu SAD i svjetsku ekonomiju posljednjih godina.

Iz Sindikata Kombinata aluminijuma najavljeno je da će danas razgovarati sa zaposlenima nakon čega će preduzeti dalje korake u vezi sa socijalnim programom koji je definisala Vlada i ponudom novog vlasnika Veselina Pejovića. Sindikati su nezadovoljni visinom otpremnina kao i činjenicom da će radnici nastaviti da rade preko agencija za posredovanje radnika.

Dugovi pravnih i fizičkih lica prema Opštini Ulcinj iznose oko šest miliona eura, saznaje portal Ulinfo. Stoga su u opštinskoj upravi odlučili da ovih dana krenu u odlučniju akciju naplate duga.

Ta je mjera, kako navode, tim opravdanija što je budžet Opštine već sedmicama u blokadi zbog plaćanja kamata beogradskoj firmi “Partizanski put” u visini od 539.000 eura za spor koji traje preko dvije decenije.

KAVARIĆ VRBENSKI

Promovišu biznis zone na sjeveru Ministar ekonomije Vladimir Kavarić i stalni predstavnik UNDP u Crnoj Gori Rastislav Vrbenski potpisaće danas Sporazum o zajedničkom finansiranju projekta “Jačanje kapaciteta lokalnih samouprava u upravljanju i promociji biznis zona”, saopšteno je iz Ministarstva ekonomije.

Biznis zone biće uspostavljene u Kolašinu, Nikšiću,

Beranama i Bijelom Polju.

“Cilj projekta je pružanje podrške opštinama Kolašin, Nikšić, Berane i Bijelo Polje u uspostavljanju i upravljanju biznis zonama, pri čemu će posebna pažnja biti usmjerena na privlačenje investitora, smanjenje regionalnih razlika i pospješivanje lokalnog razvoja u Crnoj Gori”, kazali su u Ministarstvu.

Kavarić

EKONOMIJA 11

PONEDJELJAK, 7. 7. 2014.

Devedeset pet odsto crnogorskih rijeka, kako su istakli iz UNECE-a ponire unutar zemlje

Konvencija o vodama

Crna Gora postaje 40. potpisnica Pristupanje naše zemlje Konvenciji o vodama ojačaće saradnju sa regionom Krajem juna Crna Gora je pristupila Ekonomskoj komisiji Ujedinjenih nacija za Evropu (UNECE) i podržala Konvenciju o zaštiti i korišćenju prekograničnih vodotoka i međunarodnih jezera, kao i amandmane koji omogućavaju da Konvenciji pristupe i zemlje van UNECE regiona.

Devedeset dana nakon što je priložila dokaze, odnosno instrumente o pristupu Konvenciji o zaštiti i korišćenju prekograničnih vodotokova i

monTenegroBerZa

međunarodnih jezera generalnom sekretaru Ujedinjenjih nacija (UN) Crna Gora će zvanično postati 40. potpisnica Konvencije i 36. potpisnica amandmana na ovaj dokument, objavljeno je na sajtu Evropske komisije Ujedinjenih nacija za Evropu.

Prema navodima UNECE-a voda se može smatrati najvećim prirodnim resursom naše države. Prema Međunarodnoj komisiji za zaštitu rijeke Dunav, Crna Gora je među prvih četiri odsto

svjetskih teritorija u pogledu prosječnog odliva voda. Devedeset pet odsto crnogorskih rijeka ponire unutar zemlje. Od njih, 52 odsto pronađe svoj put do Dunava na sjeveru, preko susjedne Srbije i Bosne i Hercegovine, a ostatak teče južno ka Jadranu ili jugoistočno ka Skadarskom jezeru.

“Pristupanje Crne Gore u UNECE i podržavanje Konvencije predstavlja važan korak u procesu jačanja prekogranične saradnje u oblasti voda, posebno zbog toga što su susjedi Crne Gore - Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Srbija već članice pomenute Konvencije”, navodi se na sajtu UNECE. S obzirom na obilje vodenih površina i stalne opasnosti od poplava koje, kako su istakli iz UNECE, mogu izazvati poplave i ugroziti 24.500 hektara obradive zemlje, pristupanje naše zemlje Konvenciji ojačaće saradnju sa državama regiona, sa kojima će se zajednički pratiti vodostaj i zaštiti od eventualnih poplava.

N.D.L.

gvoZdenoviĆ najavio

Promet manji 41 odsto Otvaraju se dva Ukupan promet na Montenegroberzi u junu je iznosio je 3,3 miliona eura, što je 41 odsto manje u odnosu na maj.

“U poređenju sa junom prošle godine, promet je bio veći 27 odsto”, navodi se u najnovijem Biltenu Montenegroberze. Prosječan dnevni promet u junu je iznosio 157.620 eura, a najveći dio prometa, odnosno 78 odsto, ostvareno je na slobodnom tržištu, prenosi Mina biznis.

“Tokom 21 dana trgovanja u junu zaključeno je 389 transakcija. Prosječan dnevni broj poslova iznosio je 19,

nova hotela

a broj transakcija 236, odnosno 62 odsto od ukupnog broja poslova zaključeno je na slobodnom tržištu”, dodaje se u Biltenu.

Najveći rast cijene u junu, od 400 odsto, zabilježile su akcije Trend Korala, dok su dionice Dinamik Trade zabilježile pad cijene od 90 odsto.

Budi odgovoran

Izrečeno osam kazni

U okviru kampanje Budi odgovoran prošle sedmice evidentirano je 68 primjedbi, na osnovu kojih je izrečeno osam novčanih kazni, od 55 do 500 eura.

Inspektori su, zbog neažurne evidencije o nabavci i prodaji robe i neobavještavanju potrošača o cijenama proizvoda, kaznili sa 500 eura danilovgradske prodavnice “Račić” i “Ćupić”, a neizdavanje fiskalnih računa bio je

razlog zbog kojeg su inspektori sa po 400 eura kaznili kineski butik u blizini apartmana “Joly” u Budvi i hercegnovsko preduzeće “Vuković i ortaci”, prenosi agencija Mina biznis.

Inspektori su zbog nepodudaranja cijena na rafovima sa onima na kasi kaznili prodavnice “Voli” i “Merkator” u Herceg Novom sa po 200 eura.

Ista kazna je zbog nepri-

javljenih radnika izrečena i prodavnici kod Sitnice u Podgorici, dok su inspektori podnijeli prekršajni nalog uz kaznu od 150 eura nakon što su utvrdili da polovina ulcinjske Male plaže nije oslobođena plažnog mobilijara. Takođe su ove sedmice zabranili obavljenje djelatnosti i zapečatili objekat za prodaju sladoleda “Đoković” u Tuzima uz novčanu kaznu od 55 eura.

Blagi majski pad broja noćenja u hotelima ostaće u sjenci ohrabrujućih podataka sa graničnih prelaza i aerodroma, koji pokazuju da će ovogodišnja ljetnja sezona donijeti rast prihoda od turizma, kazao je za RTCG ministar turizma Branimir Gvozdenović, najavljujući otvaranje dva nova hotela za desetak dana u Budvi i Petrovcu i pet do kraja godine. Među njima su i dva sa pet zvjezdica, hotel “Ridžent” u

Tivtu i prva faza “Hiltona” u Podgorici.

“Ovih dana biće otvorena i dva rekonstruisana hotela, “Budva” u Budvi i “Kastel Lastva” u Petrovcu, kao i “Pine” u Tivtu. U Herceg Novom očekujemo otvaranje prve faze Centra Igalu. Zajedno sa nekim malim hotelima, otvorenim ove godine, to je preko 700 novih smještajnih jedinica samo u kategoriji četiri i pet zvjezdica”, rekao je Gvozdenović.

12 HRONIKA polIcIjA pATrolIrA prImorjem

Racija u ª spartiº Pripadnici antiterorističke jedinice Uprave policije upali su u subotu veče u četiri sata poslije ponoći u popularni budvanski lokal “Sparta” u namjeri da izvrše iznenadnu raciju.

Kako saznaju Primorske novine, specijalci u maskiranim uniformama legitimisali su u samo nekoliko minuta sve posjetioce diskoteke, a potom su napustili mjesto. Tom prilikom nijesu pronašli ništa što bi moglo biti predmet krivičnog djela, pa sa sobom

u policijsku stanicu nijesu odveli nikog od pretresanih osoba, prenijele su Primorske novine.

Oko 60 specijalaca koji se od 1. jula nalaze u metropoli turizma svakodnevno vrše kontrole u svim primorskim gradovima Crne Gore, kao preventivu očuvanja javnog reda i mira.

Noć ranije, u petak veče, racija je izvršena i u kotorskoj diskoteci “Maximus”, kada je nastupala popularna pop zvijezda Nataša Bekvalac.

S.K.

zAkAzANo

pred sudom zbog pokušaja ubistva U Višem sudu u Podgorici, pred sudijom Dragojem Jovićem, za danas je zakazano suđenje Nikšićaninu Nebojši Božoviću (28) zbog sumnje da je pokušao da ubije sugrađanina Ivana Goranovića (27).

Božović se sumjiči da je 15. januara, oko 21 sat, u Ulici Dragice Pravice, u blizini zgrade Komunalnog preduzeća u Nikšiću, pucao iz pištolja na Ivana Goranovića, nanijevši mu tom prilikom teže tjelesne povrede, prostrelnu ranu desne podlaktice.

Goranović je nakon ovog događaja prevezen u nikšićku Opštu bolnicu gdje mu je

ukazana ljekarska pomoć, a nakon višednevnog liječenja otpušten je kući.

Ovaj Nikšićanin ranjen je dok je kao suvozač sjedio u automobilu svog druga Igora Pavićević, i vozio se Ulicom Dragice Pravice u Nikšiću. Mladići su u policiji ranije ispričali da je metak probio vrata “golfa 3” i pogodio Goranovića u podlakticu.

Na osnovu operativnih saznanja i prikupljenih dokaza policija je došla do osnovane sumnje da je u Ivana Goranovića pucao Nebojša Božović.

S.K.

PONEDJELJAK, 7. 7. 2014.

USTAVNI SUD:

Rad notara u skladu sa Ustavom Svetlana Kumburović

P

ostupajući po inicijativi Advokatske komore, Ustavni sud je ocijenio da je rad notara ustavan, te da nosioci ove profesije ne zadiru u sudske poslove.

S druge strane, ni nakon dvije i po godine nema zaključka o tome da li je rad javnih izvršitelja usklađen sa najvišim pravnim aktom.

Advokatska komora podnijela je još početkom 2012. godine inicijative za ocjenu ustavnosti Zakona o notarima, Zakona o izvršenju i obezbjeđenju i Zakona o javnim izvršiteljima.

Nakon dvije godine čekanja konačno je uslijedio odgovor Ustavnog suda Crne Gore kojem se advokati, međutim, nijesu nadali. Iz najviše sudske instance ocijenjeno je da u Zakonu o notarima nema ništa sporno, pa je inicijativa odbačena kao neosnovana.

Notari u opisu svog posla imaju sklapanje najrazličitih vrsta ugovora, ovjeru ovlašćenja za zastupanje i drugih dokumenta koja će time postati javne isprave.

sa Ustavom”, kazao je predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović.

Advokati su u, sada već odbačenoj inicijativi, navodili da “nije potrebno posebno dokazivati da je većina nadležnosti datih notarima izvorno sudska, što po Ustavu nije dopušteno”.

Nausprot tome, komentarišući inicijativu advokata, iz Notarske komore tada su negirali da je notarska nadležnost “sudska”, ukazujući da su “advokati zaboravili da po Ustavu nije samo njima omogućeno pružanje pravne pomoći”, već je to omogućeno i drugim raznim službama.

Ustavni sud je odlukom na koju se čeklao više od dvije godine pomirio ove dvije strane, navodeći da će notari obavljati svoj rad onako kako su i započeli nekoliko godina unazad.

● OdlUčeNO NAKON

● IzvRšIteljI

dvIje gOdINe Od pravila da sudsku vlast vrše sudovi Ustav Crne Gore ne predviđa izuzetak. Ipak, i pored zakonske nemogućnosti da se nadležnost sudova prenosi na neke druge organe ili subjekte, Zakonom o notarima i Zakonom o javnim izvršiteljima na fizička lica, odnosno notare i izvršitelje, prenijeta su, prema mišljenju advokata, upravo sudska ovlašćenja.

Ustavni sud, makar kada je riječ o notarima, ne dijeli to mišljenje, što je Dnevnim novinama potvrđeno i iz Advokatske komore.

“Postupajući po našoj inicijativi za ocjenu ustavnosti, Ustavni sud je ocijenio da je Zakon o notarima u skadu

IzAbRANI UpRKOs INIcIjAtIvI

O sudskim izvršiteljima koji su uprkos podnijetoj inicijativi za ocjenu ustavnosti, prvi put izabrani krajem prošle godine, Ustavni sud još vaga.

Nezavisnim izvršiteljima je prije nekoliko mejseci prvi put omogućeno vršenje prinudnog izvršenja sudskih odluka koje se najčešće sastoje u novčanim isplatama, što je do sada bio posao sudova koji su takve presude donijeli. U trenutku uvođenja instituta javnih izvršitelja, prema zvaničnim podacima u Crnoj Gori je bilo oko 15.000 neizvršenih presuda, pa se od novog instituta u prvom redu očekiva-

lo da taj broj umanji.

U rad su im prenijete naplate dugovanja poput komunalija, telefonskih računa i naplate sličnih potraživanja.

Obavezni su da dužnika od kojeg se zahtijeva izvršenje prvo obavijeste o tome da je pokrenut izvršni postupak, te da ga pozovu da plati dug koji je predmet izvršenja. Ukoliko dužnik ne odgovori uplatom sredstava, izvršitelji će od firmi u kojima su dužnici zaposleni tražiti administrativnu zabranu na platu dok se potraživanje ne namiri.

HRONIKA 13

PONEDJELJAK, 7. 7. 2014.

2,5

godine je prošlo od kada je Ustavnom sudu Crne Gore podnijeta inicijativa za ocjenu ustavnosti Zakona o izvršiteljima

TIVAT

Iz Rode krala kozmetiku Tivatska policija podnijela je prošle sedmice poseban izvještaj kao dopunu krivične prijave protiv Podgoričanke P.I. (34), zbog sumnje da je počinila krivično djelo krađa. P.I. je, kako se sumnja, iz marketa “Roda” koji se nalazi u mjestu Kukoljina u Tivtu, ukrala više prehrambenih i kozmetičkih proizvoda.

Osim navedenog, služ-

benici OB Tivat su, kako je saopšteno, podnijeli krivične prijave protiv Pod-

goričanina N.J. (26), zbog sumnje da je počinio krivično djelo pronevjera. Naime, sumnja se da je, radeći kao agent prodaje u firmi Tea Gallery iz Tivta, u namjeri pribavljanja protivpravne imovinske koristi prisvojio robu ukupne vrijednosti od oko 7.000 eura koja mu je bila povjerena u službi, saopšteno je iz Uprave policije.

S.K.

Na osnovu članova 336,337,341,342,344 i 345 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima „Crnogorska komercijalna banka“ AD Podgorica, kao hipotekarni povjerilac, objavljuje:

OBAVJEŠTENJE O PETOJ PRODAJI NEPOKRETNOSTI

Ovakvim uređenjem napušten je doskorašnji model sudskog izvršenja, osim u slučajevima predaje djeteta, vraćanja zaposlenog na rad i nekih specifičnih radnji koje može izvršiti samo dužnik, što je ostalo u nadležnosti suda.

Još jedan od problema uvođenja ovog instituta, kako su ranije navodili iz Advokatske komore, jesu takse koje pogađaju najsiromašnije slojeve, budući da dužnici osim osnovnog duga moraju da plate i troškove izvršenja, odnosno poslove rada tih izvršitelja.

Izvršitelji nijesu sudije, već diplomirani pravnici sa položenim izvršiteljskim ispitom i adekvantim prostorom za rad koji podrazumijeva i kontrolu državnih organa.

Za razliku od advokata, u Minsitarstvu pravde vjeruju da je ovaj Zakon u skadu sa Ustavom, te da zadovoljava sve preporuke međunarodnih institucija. Pristalice ovog instituta ukazuju i da su za samo nekoliko mjeseci rada izvršitelji uspjeli da rasterete rad sudova, odnosno da smanje enorman broj neizvršenih presuda.

Nepokretnosti koje su predmet prodaje upisane su u posjedovnom listu br. 2493 KO PODGORICA II, označene kao: • katastarska parcela br. 183/2, po kulturi dvorište, površine 709 m2; • katastarska parcela br. 183/2, po kulturi porodična stambena zgrada, br. zgrade 1, površine 106 m2; • katastarska parcela br. 183/2, po kulturi garaža, br. zgrade 2, površine 15 m2; • katastarska parcela br. 183/2, po kulturi poslovni prostor u vanprivredi, PD1, P, br. zgrade 1, površine 105 m2; • katastarska parcela br. 183/2, po kulturi stambeni prostor, PD2, P1, br. zgrade 1, površine 120 m2; • katastarska parcela br. 183/2, po kulturi stambeni prostor, PD3, potkrovlje-mansarda, br. zgrade 1, površine 120 m2; • katastarska parcela br. 183/2, po kulturi garaža kao dio zgrade, PD1, P, br. zgrade 2, površine 18 m2; SVOJINA: Keković Ratko, u obimu prava 1/1 NAPOMENA: U pogledu nepokretnosti, označene kao katastarska parcela br. 183/2, po kulturi garaža, br. zgrade 2, površine 15 m2, prema katastarskoj evidenciji, postoji upisana zabilježba ,,nema dozvolu’’.

Početna prodajna cijena nepokretnosti, upisanih u listu nepokretnosti broj 2493 KO PODGORICA II, iznosi 275.400,00 eura.

Ukupan preostali dug kreditnog dužnika 7. JANUAR DOO Podgorica, na dan 16.06.2014.godine, po osnovu Ugovora o kreditu br. 950-88-1411 od 25.02.2008.godine, iznosi 371.672,57 €, kao i iznos od 2.754,00 €, na ime realnih troškova i drugih izdataka nastalih od početka postupka namirenja.

Vansudska prodaja predmetne nepokretnosti izvršiće se usmenim javnim nadmetanjem, koje će se sprovesti dana 16.07.2014. godine, u prostorijama advokatske kancelarije ,,.Radulović & Jovović’’, ul. Serdara Jola Piletića br.7, Podgorica, sa početkom u 09.30 časova.

Pravo učestvovanja na javnom nadmetanju imaju sva strana i domaća pravna i fizička lica u skladu sa pozitivnim propisima i međunarodnim sporazumima, koja uplate depozit za učešće za javno nadmetanje u iznosu od 10% od početne cijene.

Depozit-jemstvo se uplaćuje na žiro-račun CKB AD Podgorica br. 510-0-40, s pozivom na broj partija 290802-depozit za prodaju nepokretnosti, prije početka postupka prodaje, sa svrhom uplate “jemstvo za učešće u javnom nadmetanju“.

Prijave se dostavljaju Advokatu Filipu J. Jovoviću, na adresu Serdara Jola Piletića br. 7, Podgorica, najkasnije dan prije prije održavanja prodaje, do 15,00 časova. Prijave moraju biti zapečaćene, uz naznaku „za javno nadmetanje – ne otvaraj’’.

Učesnici javnog nadmetanja su, uz prijavu, dužni dostaviti i dokaz o uplati jemstva i sledeće lične podatke: Za fizička lica: ime i prezime, adresu stanovanja, matični broj, broj lične karte; Za pravna lica: naziv i sjedište, izvod iz CRPS-a, prijavu potpisanu od strane ovlašćenog lica i ovjerenu pečatom pravnog lica.

Učesnici u javnom nadmetanju čije su prijave neblagovremene i neuredne, ne mogu učestvovati u javnom nadmetanju.

Smatraće se da su ispunjeni uslovi za javnu prodaju ako se u naznačeno vrijeme prijavi jedan učesnik koji ponudi iznos početne cijene.

Učesnik javnog nadmetanja ne može ponuditi cijenu koja je već ponudjena od drugog učesnika. Postupak usmenog nadmetanja se završava ako niko od učesnika ni na treći poziv ne ponudi veću cijenu od tada ponudjene najveće cijene.

Učesnik koji ponudi najveću cijenu proglašava se kupcem, a njegova ponuda smatra se prihvaćenom za kupovinu predmetne nepokretnosti.

Kupac je dužan da uplati kupoprodajnu cijenu, u roku od 15 dana od dana javnog nadmetanja, nakon čega je ovlašćeno lice koje sprovodi postupak prodaje ovlašćeno da, u ime hipotekarnog dužnika, potpiše ugovor kojim se svojina na nepokretnosti opterećenoj hipotekom prenosi na kupca i da ovjeri svoj potpis na tom ugovoru. Ukoliko kupac,ne isplati kupoprodajnu cijenu u roku od 15 dana od dana javnog nadmetanja ili ne zaključi Ugovor o prodaji u roku od 5 dana od dana uplate kupoprodajne cijene, ovlašćeno lice koje sprovodi vansudsku prodaju ima pravo da zaključi Ugovor o kupoprodaji sa drugim ponudjačem – učesnikom javnog nadmetanja, koji je ponudio kupoprodajnu cijenu koja je, po visini, odmah iza najveće ponudjene cijene.

Troškove ovjere notarskog zapisa ugovora o prodaji i poreza na promet snosi kupac.

Uplaćeno jemstvo će se vratiti ostalim učesnicima u roku od 7 dana od dana održavanja javnog nadmetanja.

Jemstvo izabranog ponudjača se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu.

Detaljnije informacije zainteresovani mogu dobiti kontaktiranjem ovlašćenog lica za vansudsku prodaju – Filipa J. Jovovića, advokata iz Podgorice, putem telefona 067 406 460, Advokatska kancelarija „Radulović & Jovović’’, Serdara Jola Piletića br. 7, Podgorica

14 HRONIKA

PONEDJELJAK, 7. 7. 2014.

nema ª liste čekanjaº

U bjekstvu više od 1.200 osuđenika U ZIKS-u tvrde da u zatvorima ima mjesta za sve prestupnike, te da je na sudovima da obezbijede dovođenje osuđenih na izvršenje kazne Čak 1.238 osuđenika nalazi se u bjekstvu ili se slobodno šeta Crnom Gorom, odbijajući da se odazove na poziv za izdržavanje zatvorske kazne. U Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija (ZIKS) tvrde da iza rešetaka ima mjesta za sve prestupnike, a da je na sudovima da ih, ako ne milom onda silom, pošalju u zatvor.

Zvanični podaci koji ukazuju da se preko hiljadu Crnogoraca sa one strane zakona nalazi na slobodi uznemiravajući je podatak. Uprkos spekulacijama da su za takvo staje krivi nedovoljni zatvorski kapaciteti, iz Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija Dnevnim novinama je rečeno da mjesta ima za sve prekršioce zakona, a njihovo upućivanje na zatvorsku kaznu u isključivoj je nadležnosti suda koji ih je osudio. „Na izdržavanje kazne zatvora osuđeno lice upućuje nadležni osnovni sud. Nadležni sud dužan je preduzeti potrebne radnje i pozvati osuđeno lice radi uručenja uputnog akta za izdržavanje kazne zatvora. Sud dostavlja Zavodu pravosnažne presude na izvršenje zajedno sa uputnim aktom koje je potpisalo lice koje je obavezno da se odazove pozivu na izdržavanje zatvorske kazne. Ako se uredno pozvano osuđeno lice određenog dana ne javi na izdržavanje kazne zatvora, Zavod za izvršenje krivičnih sankcija će o tome obavijestiti nadležni sud koji će dalje preduzeti radnje iz svoje nadležnosti”, navodi se u odgovorima Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija.

Iz ZIKS-a su kazali da ne postoji takozvana “lista čekanja” na izvršenje kazne, kao što je to slučaj sa gotovo svim

Trenutno je u Zavodu evidentirano 1.238 pravosnažnih presuda koje nijesu izvršene iz razloga neodazivanja osuđenih lica.

Osuđenici koji se na osnovu uputnog akta sami odazovu na izdržavanje kazne zatvora ili budu prinudno dovedeni, uredno otpočinju izvršenje zatvorske kazne u ZIKS-u. Dakle, u Zavodu ne postoje liste čekanja osuđenika na izvršenje zatvorske kazne zemljama u reginu. Osuđenici koji se sami odazovu na izdržavanje kazne ili ih po nalogu suda, sa lisicama na rukama privedu policijski službenici, bez odlaganja počinju odbrojavati zatvoreničke dane u zatvorskim jedinicama u Spužu ili Bijelom Polju.

Iako je trenutno je u crno-

gorskim zatvorima evidentirano 1.238 pravosnažnih presuda “koje nijesu izvršene iz razloga neodazivanja osuđenih lica”, samo manji broj je onih kojima se na teret stavljaju naročito ozbiljna krivična djela poput ubistva. Ovo zbog toga što zakon u takvim slučajevima, opravdava pritvor kao mjeru obezbjeđenja osumnjičenog odnosno optuženog tokom vođenja sudskog postupka. Ukoliko se postupak okonča osuđujućom presudom, pritvorenik se seli u zatvor, a vrijeme koje je proveo u pritvoru uračunava se u kaznu na koju je osuđen. Nasuprot tome, ukoliko bi ishod postupka bio oslobađajuća presuda, sljeduje mu naknada štete za vrijeme provedeno u pritvoru, a novac pada na teret poreskih obveznika.

“Pritvorena lica po dostavljanju pravosnažne presude kojom su osuđeni na kaznu zatvora odmah se premještaju u jednu od organizacionih jedinica Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija, nadležnu za izvršenje kazne zatvora”, istakli su u odgovorima iz ZIKS-a.

Iako smještajni kapaciteti ZIKS-a zadovoljavaju potrebe trenutnog broja osoba upućenih na izvršenje kazne zatvora, iz ove ustanove najavljuju konkretne planove na dodatnom proširenju zatvorskih prostorija. „Predstavnici Vlade Crne Gore i Ministarstva pravde imali su nekoliko sastanaka sa predstavnicima Razvojne banke Savjeta Evrope. Na sastanku koji je planiran za jul tekuće godine očekuje se konkretizacija dogovora u cilju izrade projekata za proširenje zatvorskih kapaciteta“, naveli su iz ZIKS-a.

S.K.

HRONIKA 15

PONEDJELJAK, 7. 7. 2014.

istraga u toku

U Novom poginuo motorista

Mjesto nesreće

Dvadesetogodišnji Dragan Čupković iz Knina preminuo je u bolnici u Meljinama Dvadesetogodišnji Dragan Čupković nastanjen u Herceg Novom smrtno je stradao juče ujutru kada je u pet sati i 30 minuta iz za sada neutvrđenih razloga izgubio kontrolu nad motociklom kojim je upravljao i udario u stub javne rasvjete koji se nalazi uz asfalt.

Prema saznanju Dnevnih novina stradali motociklista porijeklom je iz Knina, ali je bio stalno nastanjen u Herceg Novom.

Nesreća se dogodila kod hotela “Plaža” na šetalištu Pet Danica, prema Melji-

nama. Prema nezvaničnim informacijama, nesrećni mladić je od udara u stub dobio ozbiljne tjelesne povrede opasne po život. Nakon udesa hitno je prevezen u bolnicu u Meljinama, ali napori ljekara da spasu ovaj mladi život nijesu dali rezultate. Nedugo nakon prijema u bolnicu podlegao je povredama.

Policija je odmah po saznanju za događaj izašla na lice mjesta gdje je obavljen uviđaj i naložena neophodna vještačenja. Istraga u ovom slu-

Već viđena tragedija čaju nije okončana do zaključenja lista pa nadležni tokom jučerašnjeg dana nijesu mogli dati više informacija o uzroku nesrećnog događaja. S.M.

VDT

da je djevojka, upravljajući “golfom”, takođe iz još neutvrđenih razloga udarila u stub pored puta.

Ekipa Hitne pomoći prevezla je djevojku u Urgentni centar, gdje je nakon sat vremena podlegla povredama.

pokušaJ silovanJa

Potvrđena presuda

VučkoVić neće predsjedaVati

Apelacioni sud potvrdio je presudu Višeg suda u Podgorici kojom je Hadži Beriša osuđen na četiri godine zatvora zbog krivičnog djela “silovanje u pokušaju” nad maloljetnom K.O. Time je od-

podGoriCa tužilački savjet trebalo bi u naredna dva dana da održi sjednicu nakon koje će predložiti svog favorita za Vrhovnog državnog tužioca. savjetom, međutim, neće predsjedavati Veselin Vučković, predsjednik tog tijela, budući da je upravo on jedan od kandidata za Vdt-a.

bijena žalba zastupnika optužbe kojom je tražena visočija kazna, ali i žalba Berišinog advokata koji je od Apelacionog suda tražio da ukine presudu i predmet vrati na ponovno suđenje.

S.K.

JAVNI IZVRŠITELJ DEJAN KEKOVIĆ

I.br.403/14

Shodno članu 45. Zakona o izvršenju i obezbedjenju ,Javni izvršitelj Dejan Keković iz Podgorice, ul. Svetozara Markovića br.12, u izvršnom postupku izvršnog povjerioca Preduzeće za utovar, istovar i prevoz robe i tereta „Koprivica“d.o.o. – Podgorica, ul. Janka Đonović br 50,radi namirenja novčane tražbine, vrši

DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

srBiJa

Stradali vozač marice i diler

Policajac iz Subotice Damir Grubač (34) i osumnjičeni prodavac droge Besim Bahtijarević (46) iz Novog Pazara poginuli su u stravičnom sudaru koji se juče dogodio na putu Kraljevo - Raška, prenijeli su srbijanski mediji.

Teška saobraćajna nesreća u kojoj je marica Uprave policije iz Subotice udarila u šleper dogodila se juče oko

Samo dan ranije, slična tragedija dogodila se na podgoričkim ulicama. Srpska državljanka D.G. (28) poginula je u udesu koji se dogodio oko 6.40 u Ulici Blaža Raičevića, kod “Elastika”, u naselju Tološi u Podgorici. Do nesreće je došlo ka-

10.30 sati. Grubač je vozio policijski kombi, kojim je u ranim jutarnjim satima sa dvojicom kolega krenuo za Novi Pazar da tamošnjim policajcima predaju Bahtijarevića, kojeg su uhapsili u Subotici.

Za sada se sumnja da je Grubač zaspao za volanom marice i naglo skrenuo u lijevu stranu kojom se kretao kamion.

S.K.

Izvršnom dužniku B&S METAL d.o.o iz Nikšića sa poslednjom poznatom adresom ul Kočani bb-Nikšić , PIB 02862832, Rješenja o izvršenju I.br. 403/14 od 05.06.2014.godine Poziva se izvršni dužnik da se u roku od 3 dana po ovoj objavi obrati Javnom izvršitelju Dejanu Kekoviću, ul.

Svetozara Markovića br.12 radi uručenja predmetnog Rješenja o izvršenju I.br.403/14 Upozorava se izvršni dužnik B&S METAL d.o.o. da se dostava pismena izvršena na ovaj način smatra urednom i da negativne posledice koje mogu nastati snosi sama stranka.Dostavljanje se smatra izvršenim danom poslednjeg objavljivanja.

16 DRUŠTVO

PONEDJELJAK, 7. 7. 2014.

STRUČNI ISPIT

Ne zna se broj licenciranih nastavnika C Andrija Đukanović

rnogorski nastavnici obavezni su da imati licencu koja dokazuje potreban nivo opštih i stručnih kompetencija za period od pet godina. Podataka o broju onih koji imaju i onih koji su izgubili licencu još uvijek nema

Iako je za nastavnike u Crnoj Gori propisano da moraju imati licencu za rad i da o tome mora postojati evidencija, odnosno baza podataka, to još nije slučaj.

“Trenutno ne postoji baza podataka o broju licenciranih nastavnika, direktora i pomoćnika direktora. Ova baza je u izradi”, rekli su DN u Zavodu za školstvo. Podatak nemaju ni o tome koliko je nastavnika, direktora i zamjenika direktora izgubilo licencu za rad.

Na osnovu Pravilnika o licenciranju i relicenciranju nastavnika, vaspitača, saradnika i pomoćnika direktora i direktora obrazovno -

vaspitnih ustanova, svakih pet godina nastavni kadar i uprava škole moraju pristupiti polaganju stručnog ispita za rad u obrazovnovaspitnim ustanovama.

“Stručnom ispitu prethodi pohađanje stručnog programa iz prioritetnih oblasti u trajanju od 16 časova i drugih programa u stručnom usavršavanju u trajanju od osam časova. Istu proceduru prolaze i nastavnici, direktori i pomoćnici direktora koji žele obnoviti licencu”, kazali su nam u Zavodu za školstvo.

Programe koji služe za dobijanje ili obnavljanje licence kreira Nacionalni savjet za obrazovanje. A.Đ.

CRVENI KRST

Obuka za spasioce počinje od 8. jula Obuka za nove spasioce na vodi počeće 8. jula u Nastavnom centru za obuku spasilaca na vodi, u Domu solidarnosti u Sutomoru, najavljeno je iz Crvenog krsta Crne Gore (CKCG). Obuka će, kako se navodi, biti održana zbog povećanog inSa ranijih obuka za spasioce

teresovanja kandidata i potreba turističke privrede, a u sklopu nje biće organizovana i ovjera licenci 9. jula. Iz CKCG su kazali da svi zainteresovani kandidati treba da se prethodno prijave Nastavnom centru za obuku spasilaca.

Bo.P.

90 dana prije isteka važeće licence nastavnik, direktor i pomoćnik direktora moraju podnijeti zahtjev za relicenciranje

SINDIKAT VLADA

Danas počinju pregovori

IZVIĐAČKI ODRED ª NJEGOŠº

Predstavnici Ministarstva i Sindikata prosvjete počeće sjutra pregovore u vezi sa povećanjem zarada.

Iz Sindikata prosvjete podsjetili su da su vodili brojne aktivnosti usmjerene na povećanje zarada zaposlenih u prosvjeti.

Iz Sindikata prosvjete podsjetili su na loš materijalni položaj prosvjetnih radnika u crnogorskom društvu.

A.Đ.

Sportom do zdravijih odnosa u zajednici

Odred izviđača “Njegoš” organizovao je juče turnire u košarci, stonom tenisu i šahu u okviru projekta pod nazivom “U zdravoj zajednici, zdrav duh”. Iz Odreda su kazali da su veliku podršku imali od nevladinog sektora, posebno od NVO Forum MNE, NVO 4 Life, Romske organizacije mladih “Koračajte sa nama

- Phiren Amenca”, Romskog edukativnog fonda, Sigurne ženske kuće, kao i Osnovne škole “Radojica Perović” i direktorice Mirjani Bošković.

Starješina odreda Milan Mijajlović kazao je da su i Fond za aktivno građanstvo i francuska škola Mali prinčevi podržali ovaj projekat.

A.Đ.

društvo 17

PONEDJELJAK, 7. 7. 2014.

Upravljanje otpadom jedan je od najvećih izazova u oblasti zaštite životne sredine

Životna sredina

Za razvoj i upravljanje otpadom 63 miliona Završen je nacrt Nacionalnog plana upravljanja otpadom do 2020. godine koji bi trebao da bude usvojen do kraja septembra Generalni direktor Direktorata za upravljanje otpadom i komunalni razvoj Siniša Stanković rekao je da je u Izvještaju sa skrininga koji je, na preporuku EK, u decembru usvojio Savjet ministara Evropske unije (EU), preporučeno da Crna Gora može formalno da otvori poglavlje 27 tek nakon ispunjavanja početnog mjerila koje je definisano Izvještaju. Evropska

Centar za soCijalni rad

Đukanović na čelu upravnog odbora Na osnovu člana Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, Vlada je na sjednici u četvrtak donijela rješenja o imenovanju predsjednika i članova upravnih odbora centara za socijalni rad u Crnoj Gori. Za predsjednika Upravnog odbora Centra za socijalni rad Podgorica, gradske opštine Golubovci i Tuzi i opštinu Danilovgrad imenovan je savjetnik ministra rada i socijalnog sta-

ranja, Dragan Đukanović.

Na mjestu predsjednika UO Centra za socijalni rad za opštine Berane, Andrijevica i Petnjica izabran je savjetnik ministra rada i socijalnog staranja, Vladimir Radovanić, dok je na toj poziciji u UO centra za opštinu Rožaje imenovan načelnik za poslove zaštite na radu u Ministarstvu rada i socijalnog staranja, Danijela Šuković.

Bo.P.

komisija (EK) identifikovala je četiri najizazovnije oblasti u poglavlju 27 – životna sredina i klimatske promjene, a to su upravljanje otpadom, kvalitet voda, zaštita prirode i klimatske promjene. „Mjerilo se tiče uspostavljanja realnog strateškog okvira u planiranju politike životne sredine sa preciznim definisanjem kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih

prioriteta u ovoj oblasti, kao i procjenom potrebnih finansijskih sredstava i administrativnih kapaciteta neophodnih za ispunjavanje obaveza“, kazao je Stanković.

On je pojasnio da je oblast upravljanja otpadom, ne samo za Crnu Goru, već i za sve zemlje članice EU i cijelu međunarodnu zajednicu, jedan od najvećih prioriteta u oblasti životne sredine.

A.Đ.

Podrška građanskoM aktivizMu Cgo

Centar za građansko obrazovanje (CGO) je donirao nevladinoj organizaciji Aktivna zona sa Cetinja 100 naslova iz svoje biblioteke (ukupno 179 knjiga) kao vid podrške uspostavljanju Društvenog centra na Cetinju, koji je ova NVO pokrenula.

Knjige je u ime NVO Aktivna zona primio Miloš Marković, predsjednik ove organizacije.

Kapi Koje Život znače

Zaposleni u Rokšpedu dali krv Akcija dobrovoljnog davanja krvi, pod nazivom „Kapi koje život znače“, održana je u subotu prostorijama Rokšped uprave. Akciju, u kojoj je učestvovalo 40 zaposlenih, je orgnizovala Rokšped Grupacija u saradnji sa Zavodom za transfuziju krvi Crne Gore.

“Izuzetno smo ponosni na sve zaposlene koji su prepoznali važnost ove akcije i iskoristili bismo priliku da im ovim putem još jednom zahvalimo. Sigurni smo i da će udruženo djelovanje ra-

di jednog višeg, plemenitog cilja, ojačati duh zajedništva u našoj kompaniji i

da ćemo i u narednom periodu nastaviti da funkcionišemo kao jedan veliki

tim. Takođe, veliku zahvalnost dugujemo zaposlenima Zavoda za transfuziju krvi Crne Gore, koji su svojom ljubaznošću i profesionalnošću omogućili da ova akcija prođe bez ikakvih problema i u jako lijepoj atmosferi”, kazao je direktor za ekonomsko-komercijalne poslove u Rokšped grupaciji, Prokopije Perić.

Perić je obećao da će i u narednom periodu nastaviti da sprovode slične projekte, za koje smatraju da su od izuzetne važnosti za čitavo društvo.

Bo.P.

18 DRUŠTVO Na osnovu članova 336,337,341,342,344 i 345 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima „Crnogorska komercijalna banka“ AD Podgorica, kao hipotekarni povjerilac, objavljuje: OBAVJEŠTENJE O PETOJ PRODAJI NEPOKRETNOSTI Nepokretnosti koje su predmet prodaje upisane su u posjedovnom listu br. 312 KO Tuzi, označene kao: - katastarska parcela br. 763, po kulturi dvorište, površine 266 m2; - katastarska parcela br. 763, po kulturi kuća i zgrada, br. zgrade 1, površine 75 m2; - katastarska parcela br. 764, po kulturi njiva, površine 964 m2; - katastarska parcela br. 809/2, po kulturi voćnjak, površine 559 m2; - katastarska parcela br. 814, po kulturi voćnjak, površine 652 m2; - katastarska parcela br. 815, po kulturi njiva, površine 2218 m2; - katastarska parcela br. 816, po kulturi vinograd, površine 201 m2; - katastarska parcela br. 844/2, po kulturi pašnjak, površine 100 m2; - katastarska parcela br. 891/1, po kulturi dvorošte, površine 500 m2; - katastarska parcela br. 891/1, po kulturi pašnjak, površine 8021 m2; - katastarska parcela br. 891/1, po kulturi kuća i zgrada, br. zgrade 1, površine 190 m2; - katastarska parcela br. 891/1, po kulturi kuća i zgrada, br. zgrade 2, površine 55 m2; SVOJINA: Ljubo Đokaj, u obimu prava 1/1.

Nepokretnosti koje su predmet prodaje upisane su u posjedovnom listu br. 342 KO Dinoša, označene kao: - katastarska parcela blok 1, broj 1/1, po kulturi livada 6. klase, površine 450 m2; - katastarska parcela blok 1, broj 1/2, po kulturi šuma 4. klase, površine 450 m2; katastarska parcela blok 2 broj 92/1, po kulturi livada 6. klase, površine 950 m2; SVOJINA: Ljubo Đokaj, u obimu prava 1/1.

Nepokretnosti koje su predmet prodaje upisane su u listu nepokretnosti br. 281 KO Vuksan Lekić, označene kao: - katastarska parcela br. 1678, po kulturi njiva 4. klase, površine 5875 m2; - katastarska parcela br. 1702, po kulturi njiva 4. klase, površine 1991 m2; - katastarska parcela br. 2101, po kulturi livada 3. klase, površine 4388 m2; - katastarska parcela br. 2433, po kulturi livada 3. klase, površine 4177 m2; SVOJINA: Ljubo Đokaj, u obimu prava 1/1.

NAPOMENA: U pogledu nepokretnosti, upisanih u listu nepokretnosti br. 281 KO Vuksan Lekić, u evidenciji katastra nepokretnosti postoji upisana zabilježba izvršenja na osnovu rješenja o izvršenju Iv.br. 238/11 od 28.03.2011.godine, izvršnog povjerioca Invest Banke Montenegro AD Podgorica protiv izvršnog dužnika I reda Dedvukaj Alberta, izvršnog dužnika II reda Đokaj Ljuba i izvršnog dužnika III reda Dedvukaj Antona, radi naplate duga u iznosu od 5.514,94 eura.

Početna prodajna cijena nepokretnosti, upisanih u listu nepokretnosti broj 312 KO TUZI, iznosi 130.788,97 eura.

Početna prodajna cijena nepokretnosti, upisanih u posjedovnom listu br. 342 KO DINOŠA, iznosi 9.089,05 eura.

Početna prodajna cijena nepokretnosti, upisanih u listu nepokretnosti br. 281 KO VUKSAN LEKIĆ iznosi 24.217,66 eura.

Ukupan preostali dug kreditnog dužnika ,,Rozafa’’ doo Bar, na dan 30.06.2014.godine, po osnovu Ugovora o kreditu br. 950-90-243 od 04.12.2006.godine i Aneksa br. 1 istog ugovora od 16.12.2010. godine, iznosi 17.359,04 €, a po osnovu Ugovora o investicionom kreditu br. 961-90-7 od 19.05.2008. godine i Aneksa br. 1 istog ugovora od 16.12.2010.godine, iznosi 113.644,41 € kao i iznos od 1.930,53 €, na ime realnih troškova i drugih izdataka nastalih od početka postupka namirenja.

Vansudska prodaja predmetne nepokretnosti izvršiće se usmenim javnim nadmetanjem, koje će se sprovesti dana 16.07.2014.godine, u prostorijama Advokatske kancelarije ,,Radulović & Jovović’’, Ul. Serdara Jola Piletića br. 7, Podgorica, sa početkom u 09.15 časova.

Pravo učestvovanja na javnom nadmetanju imaju sva strana i domaća pravna i fizička lica u skladu sa pozitivnim propisima i međunarodnim sporazumima, koja uplate depozit za učešće za javno nadmetanje u iznosu od 10% od početne cijene.

Depozit-jemstvo se uplaćuje na žiro-račun CKB AD Podgorica br. 510-0-40, s pozivom na broj partija 290802-depozit za prodaju nepokretnosti, prije početka postupka prodaje, sa svrhom uplate “jemstvo za učešće u javnom nadmetanju“.

Prijave se dostavljaju Advokatu Filipu J. Jovoviću, na adresu Serdara Jola Piletića br. 7, Podgorica, najkasnije dan prije prije održavanja prodaje, do 15,00 časova. Prijave moraju biti zapečaćene, uz naznaku „za javno nadmetanje – ne otvaraj’’.

Učesnici javnog nadmetanja su, uz prijavu, dužni dostaviti i dokaz o uplati jemstva i sledeće lične podatke: - Za fizička lica: ime i prezime, adresu stanovanja, matični broj, broj lične karte; - Za pravna lica: naziv i sjedište, izvod iz CRPS-a, prijavu potpisanu od strane ovlašćenog lica i ovjerenu pečatom pravnog lica.

Učesnici u javnom nadmetanju čije su prijave neblagovremene i neuredne, ne mogu učestvovati u javnom nadmetanju.

Smatraće se da su ispunjeni uslovi za javnu prodaju ako se u naznačeno vrijeme prijavi jedan učesnik koji ponudi iznos početne cijene.

Učesnik javnog nadmetanja ne može ponuditi cijenu koja je već ponudjena od drugog učesnika. Postupak usmenog nadmetanja se završava ako niko od učesnika ni na treći poziv ne ponudi veću cijenu od tada ponudjene najveće cijene.

Učesnik koji ponudi najveću cijenu proglašava se kupcem, a njegova ponuda smatra se prihvaćenom za kupovinu predmetne nepokretnosti.

Kupac je dužan da uplati kupoprodajnu cijenu, u roku od 15 dana od dana javnog nadmetanja, nakon čega je ovlašćeno lice koje sprovodi postupak prodaje ovlašćeno da, u ime hipotekarnog dužnika, potpiše ugovor kojim se svojina na nepokretnosti opterećenoj hipotekom prenosi na kupca i da ovjeri svoj potpis na tom ugovoru. Ukoliko kupac,ne isplati kupoprodajnu cijenu u roku od 15 dana od dana javnog nadmetanja ili ne zaključi Ugovor o prodaji u roku od 5 dana od dana uplate kupoprodajne cijene, ovlašćeno lice koje sprovodi vansudsku prodaju ima pravo da zaključi Ugovor o kupoprodaji sa drugim ponudjačem – učesnikom javnog nadmetanja, koji je ponudio kupoprodajnu cijenu koja je, po visini, odmah iza najveće ponudjene cijene.

Troškove ovjere notarskog zapisa ugovora o prodaji i poreza na promet snosi kupac.

Uplaćeno jemstvo će se vratiti ostalim učesnicima u roku od 7 dana od dana održavanja javnog nadmetanja.

Jemstvo izabranog ponudjača se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu.

Detaljnije informacije zainteresovani mogu dobiti kontaktiranjem ovlašćenog lica za vansudsku prodaju – Filipa J. Jovovića, advokata iz Podgorice, putem telefona 067 406 460, Advokatska kancelarija „Radulović & Jovović’’, Serdara Jola Piletića br. 7, Podgorica

PONEDJELJAK, 7. 7. 2014.

SINDIKAT ZDRAVSTVA

O zahtjevima za veće plate polovinom jula O povećanju plata zaposlenima u zdravstvu znaće se nešto više polovinom mjeseca kada kreću razgovori sindikata zdravstva i nadležnog ministarstva, kaže predsjednica sindikata zdravstva Ljiljana Krivokapić. “ J a sam u razgovoru sa pomoćnikom ministra zdravlja dobila odgovor da ćemo do 15. jula sjesti i dogovoriti način kako ko sa svog aspekta vidi mogućnost povećanja zarada”, kazala je Krivokapić.

Ona je izrazila optimizam u pogledu povećanja zarada jer su njihovi zahtjevi utemeljeni, te da

se racionalizacijom može obezbijediti povećanje zarada.

Podsjećamo da će predstavnici Ministarstva prosvjete i Sindikata prosvjete početi sjutra pregovore u vezi s a p ove ćanjem zarada.

Iz Sind i k a ta prosvjete su podsjetili na loš materijalni položaj prosvjetnih radnika u crnogorskom društvu.

“Sindikat će o toku pregovora informisati svoje članove i u skladu sa njihovim mišljenjem donositi sve odluke o daljem toku i kraju pregovora u vezi sa povećanjem zarada”, poručili su iz Sindikata prosvjete.

A. Đ.

AZLP

Otvoren konkurs za novog direktora Konkurs za prvog čovjeka Agencije za zaštitu ličnih podataka (AZLP) ponovo je raspisan, nakon što je doskorašnjem direktoru Bojanu Obrenoviću istekao mandat.

Prvobitni konkurs je bio raspisan 19. marta, ali je izbor odložen jer je Savjet AZLP zahtijevao da se prije imenovanja direktora izja-

Obrenović

sni Ministarstvo finansija i skupštinski odbor za ekonomiju, finansije i budžet o tome da li se direktor može uošte izabrati zbog Zakona o finansiranju političkih partija. Pored Obrenovića, kandidati za direktora su bili Muhamed Đ okaj i Branimir Vukotić.

Bo.P.

DRUŠTVO 19

PONEDJELJAK, 7. 7. 2014.

SLAVICA STRIKOVIĆ

Radna grupa prekršila zakon Članica Savjeta Radio-televizije Crna Gora Slavica Striković podnijela je krivičnu prijavu protiv članica Radne grupe Administrativnog odbora koja se bavila pregledom pristigle dokumentacije na Javni poziv za predlaganje kandidata za članove Savjeta RTCG. “Ova radna grupa u sastavu: Marta Šćepanović, Azra Jasavić, Goranka Vučinić, Ljiljana Miljanić, Mirjana

Marović i Alma Jašarović je utvrđivanjem tzv. metodologije pregleda dokumentacije grubo prekršila niz zakonskih odredbi. Prvo pitanje koje se nameće, ukoliko nije izmijenjena nijedna zakonska odredba koja se tiče ovog Javnog poziva u odnosu na 2009, čemu utvrđivanje nove metodologije? Da li su mimo zakona imenovani članovi/ca Savjeta u mandatu 2009-2014. jer tada nije primijenjena ista metodo-

logija?” pita se Striković.

Predstavnici više nevladinih organizacija, kaže ona, danima su se bavili detaljnom analizom liste kandidata, kao i pregledom dokumentacije svih kandidata.

“Detaljan pregled dokumentacije, između ostalog je pokazao: na listi potpunih predloga za Milana Radovića iz Građanske alijanse nalazi se ista organizacija dva puta (fAKT), organizacija ko-

ja je morala biti brisana sa spiska jer je učestvovala u predlaganju kandidata u tri kategorije ovlašćenih predlagača (Inicijativa mladih za ljudska prava), kao i četiri organizacije koje nemaju potpunu dokumentaciju. Sa liste predloga za mene brisano je 95 organizacija sa potpunom dokumentacijoma sa liste predloga za Gorana Đurovića brisane su 103 organizacije”, stoji u saopštenju Striković.

Navedene nezakonitosti su prepoznali i predstavnici Delegacije EU u Crnoj Gori i ambasadorka Misije OSCE u Crnoj Gori i pisanim putem se obratili predsjedniku Skupštine Crne Gore da utiče na preispitivanje očiglednih nedostataka.

Novinar DN pokušao je da stupi u kontakt sa Azrom Jasavić koja je jedna od članica radne grupe ali se ona nije odazivala na pozive. A.Đ.

Slavica Striković i Goran Đurović, članovi Savjeta RTCG

ODVIKAVANJE OD PUŠENJA

ŽENE PREDUZETNICE

Besplatni tretmani Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR) poklanja zainteresovanim građanima besplatan tretman odvikavanja od pušenja.

“Naglašavamo da je broj onih koji su pohađali naše tretmane davno prošao brojku od 1.500 polaznika, od kojih su veliki broj postali nepušači, pa tako sada uživaju sve blagodeti zdravog života bez duvanskog dima”, saopštavaju iz ove organizacije. Časovi za polaznike besplatni, jer je ambicija CDPR da što više pušača u Crnoj Gori dočeka budućnost bez cigareta i ostavi pušenje.

“Tretman traje nedjelju dana i pored pripremnog časa sadrži još pet časova odvikavanja od pušenja. Način odvikavanja od pušenja

po kojem se radi u CDPR-a je metod proslavljenog američkog profesora Vejn Mek Farlanda, koji je do sada dao najbolje rezultate kod ostavljanja duvanskih proizvoda, kako u regionu, tako i u cijelom svijetu”, stoji u saopštenju. Časovi će se održavati po dogovoru sa polaznicima od petka, kada će biti održan pripremni, a zatim i ostalih pet časova u kancelariji CDPR-a u KIC-u ”Budo Tomović“ u Podgorici. Zainteresovani za tretman odvikavanja od pušenja mogu se prijaviti od ponedjeljka do petka (7 - 11. jula), radi dogovora o pripremnom času, u vremenu od 19 do 20 sati na telefone CDPRa. A.Đ.

Žene u biznisu znače nova radna mjesta Od ukupno 424 147,09 tona generisanog otpada u industriji, sektor Rudarstvo generisao je 171,60 tona odnosno 0,04 odsto, sektor Prerađivačka industrija 39 089,11 tona ili 9,2 odsto i sektor snabdijevanje električnom energijom, gasom i parom 384 886,38 tona ili 90.74 odsto, pokazuju podaci Zavoda za statistiku (MONSTAT).

120 članica ima Asocijacija poslovnih žena Crne Gore.

Uključivanjem žena u biznis otvorila bi se nova radna mjesta, a time bi se smanjila nezaposlenost i obezbijedio veći privredni rast, ocijenila je predsjednica Asocijacije poslovnih žena Crne Gore Ljubica Kostić-Bukarica.

Prema njenim riječima, žensko preduzetništvo bi trebalo da bude značajan pokretač ekonomskog razvoja, ali po učešću žena u biznisu Crna Gora za-

ostaje ne samo za razvijenim, već i za zemljama regiona.

“Podaci kojima trenutno raspolažemo pokazuju da u Crnoj Gori imamo nešto malo više od devet odsto vlasnica pre duzeća. Obeshrabrujuća je i činjenica da su u tih devet odsto uključena i takozvana formalna vlasništva, gdje se preduzeće vodi na ženu, ali suštinski posao obavljaju muški srodn i c i , mu ž e v i , braća”, rekla je Kostić-Bukarica.

A.Đ.

20 crna gora

PONEDJELJAK, 7. 7. 2014.

NAGRADNA IGRA VRIJEDNA

100.000 €

DOBITNIK BIRA AUTOMOBIL Institut “Dr Simo Milošević”

HERCEG NOVI

Institut ª Dr Simo Miloševićº dobitnik prestižne nagrade Institut “Dr Simo Milošević” dobitnik je nagrade iz oblasti zdravstva koju je dodijelilo Evropsko udruženja menadžera. U kategoriji nagrada za “Oblast zdravstva” nagrađen je Institut za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju “Dr Simo Milošević” a.d. Igalo, kao najveća i najpoznatija institucija za zdravstveni turizam multidisciplinarno liječenje u regionu, kao i njen izvršni direktor Zoran Bošnjak. Pored Instituta Igalo nagradu iz obla-

sti zdravstva dobio je i Dom zdravlja Podgorica i direktor Nebojša Kavarić. Na prigodnoj svečanosti u Sarajevu dodijeljene su 24 menadžerske nagrade najuspješnim menadžerima, te 23 nagrade najuspješnjim pojedincima koji ne rade direktno u biznisu, ali svojim aktivnostima prave ambijent za biznis i ekonomiju u regionu. Prema odluci stručnog žirija Direkcije, priznanje “Ličnost godine regiona” ove godine dobili su predsjednik Republike Polj-

ske Bronislav Komorowski za desetogodišnje uspješno djelovanje u Evropskoj uniji i predsjednik Albanije Bujar Nishani za doprinos da Albanija dobije status kandidata za članstvo u EU. Nagrade “Najmenadžer decenije” dobili su generalni direktor BH Telecoma Nedžad Rešidbegović, direktor Tvornice cementa Kakanj i generalni direktor HeidelbergCementa za BiH i Hrvatsku Branimir Muidža i Mirko Mrakužić iz “DM drogerie markt”. S.M.

Jednostavno do nagrade

Počela je nagradna igra vrijedna 100.000 eura u kojoj dobitnik bira automobil po svom ukusu.

Za učešće je potrebno da kupujete Dnevne novine i sakupite deset kupona zaredom počevši od bilo kog broja. Npr. 1,2,3,4,5,6,7,8,9,10 ili 6,7,8,9,10,11,12,13,14,15. Dakle, nevažno je od kojeg broja počinjete, bitno je da sakupite 10 kupona zaredom. Kuponi će se nalaziti na posljednjoj strani Dnevnih novina. U slučaju da se jedan kupon propusti, čitalac ima pravo da ga zamijeni bilo kojim duplim brojem iz niza (npr. ako čitalac sakuplja kupone od broja jedan do 10, a pritom propusti broj sedam, već narednog dana ga može zamijeniti duplim brojem osam – kupiti dva izdanja od kojeg će jedan broj mijenjati izostavljeni). Pravo zamjene propuštenog kupona duplim brojem može da se iskoristi samo jednom u nizu.

Komplet kupona sa traženim podacima treba poslati ili dostaviti lično u zatvorenoj, jednobojnoj koverti. Na njoj se ne smiju navesti lični podaci. Adresa je Kralja Nikole bb, PC Nikić 81000 Podgorica.

Izvlačenje će se obavljati na svakih mjesec dana počev od 17. 7. 2014. i zaključno sa 17. 12.

2014.

crna gora 21

PONEDJELJAK, 7. 7. 2014.

MOJKOVAC

Dominacija rada Šćepanovića Sedma po redu internacionalna manifestacija skokovi sa starog mosta u Taru pod nazivom „Kup stari most Mojkovac 2014“ održana je u subotu u Mojkovcu u organizaciji lokalne Turističke organizacije (LTO).

Treći put zaredom pobijedio je Kolašinac Rade Šćepanović i tako nastavio dominaciju na tom takmičenju. Drugo mjesto pripalo je Janu Vončini iz Idrije, a treći je bio Borko Miladinović iz Užica. Na ovogodišnjim skokovima, po vrlo vjetrovitom vremenu, što je ometalo skakače, u revijalnom dijelu programa nastupila je jedino

Dajana Dangubić iz Konjica i time postala prva dama koja je skočila sa 17,5 metara visokog Starog mojkovačkog mosta na Tari.

Prema riječima direktorice LTO Mojkovac Magdalene Mrdović, ova smotra nije važna samo za LTO i opštinu Mojkovac već za cijelu Crnu Goru jer je to jedina sportska manifestacija ovog tipa u našoj zemlji. Na manifestaciji „Kup stari most Mojkovac 2014“ iz Podgorice su učestvovali Mirsad Sadiković i Aleksandar Nikolić, Vedad Bašić iz Mostara, Elvir Kovačević, Danko i Dajana Dangubić iz Konjica. Iz Sara-

Sakupi 10 kupona i osvoji jedan od 11 automobila

Dajana Dangubić, jedina djevojka na takmičenju

jeva je bio Dino Bajrić, Mustafa Šarić iz Zenice, iz Banja Luke Amar Ćatić i Đorđije Gajić. Iz Slovenije je učestvovao takmičar Jan Vončina iz Idrija. Iz Srbije su su se takmičila četiri Kragujevčana, Marko Pavlović, Marijan Milanović, Mladen Cvetković i Goran Boić. Užice su predstavljali Borko Miladinović, Ivica Domanović, Aleksandar Aleksić i Aleksandar Simanić. Dva Kolašinca koji bilježe niz uspjeha i osvojenih zlatnih medalja, Rade Šćepanović i Aleksandar Bulatović su i ove godine kao i prethodnih predstavljali Mojkovac.

V.B.

Mazda 3

Kia Ceed

Nissan Note

Hyundai ix35

Ford Focus

Renault Megane

Kia Sportage

Renault Captur

Renault Clio

NIKŠIĆ

Nissan Juke

Hyundai i30

BiJelO POlJe

Uspjeh biciklista u Crnoj Travi Malobrojna ekipa crnogorskih biciklista sastavljena od četiri učesnika iz Bijelog Polja, Bara i Pljevalja postigla je zapažen uspjeh na međunarodnoj trci iz Svjetskog kalendara održanoj juče u Crnoj Travi, Srbija. Demir Mulić je u najjačoj “elite” kategoriji osvojio treće, a u “Under - 23” kategoriji drugo mjesto te ovim rezultatom

prvi put nadmašio višegodišnjeg šampiona Balkana, Bojana Đurđića iz Srbije.

U konkurenciji “kadeta” Baranin Stefan Bajčeta osvojio je drugo mjesto iza Novosađanina Marka Kasapovića, dok je u konkurenciji “mlađih kadeta” ubjedljivu pobjedu ostvario Bjelopoljac Rijad Gorčević.

“Na ovoj trci na kojoj su

učestvovali biciklisti iz Bugarske, Turske, Crne Gore, Grčke i Srbije bez plasmana ostao je Pljevljak Goran Cerović koji je zbog povrede ruke morao da odustane. Bila je to dobra uvertira pred start X “Grand pri Montenegro” koji će se iduće nedjelje održati u Bijelom Polju”, kazao je predsjednik biciklističkog saveza Branko Hajduković. B.Č.

22 CRNA GORA TivaT

Počinje ª Ljeto dobrog ukusaª U organizaciji TO Tivat, večeras u Tivtu počinje gastro manifestacija „Ljeto dobrog ukusa”, koja se održava treći put za redom. Za cilj ima promociju cjelokupne turističke ponude Tivta, posebno gastrokulturnih vrijednosti, i promociju Tivta kao destinacije za svačiji ukus i džep.

Z.K.

Na osnovu članova 336,337,341,342,344 i 345 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima „Crnogorska komercijalna banka“ AD Podgorica, kao hipotekarni povjerilac, objavljuje:

OBAVJEŠTENJE O PETOJ PRODAJI NEPOKRETNOSTI Nepokretnosti koje su predmet prodaje upisane su u listu nepokretnosti br. 1183 KO Podgorica I, označene kao: • katastarska parcela br. 1335/2, po kulturi stambeni prostor, PD 83, P6 br. zgrade 1, površine 72 m2; SVOJINA: Saša Gujić, u obimu prava 1/1.

NAPOMENA: U katastarskoj evidenciji, u pogledu predmetne nepokretnosti, postoji upisana zabilježba spora po tužbi P.br. 4660/12 od 18.11.2012.godine.

Početna prodajna cijena naprijed označenih nepokretnosti iznosi 77.211,63 eura.

Ukupan preostali dug kreditnog dužnika NIBEX MONT DOO Podgorica, na dan 26.06.2014.godine po osnovu Ugovora o kreditu br. 1003-88-29 od 28.11.2006.godine, iznosi 455,66 €, a po osnovu Ugovora o kreditu br. 950-88-1076 od 16.08.2007.godine, iznosi 244.505,12 €, kao i iznos od 1.000,00 €, na ime realnih troškova i drugih izdataka nastalih od početka postupka namirenja.

Vansudska prodaja predmetnih nepokretnosti izvršiće se usmenim javnim nadmetanjem, koje će se sprovesti dana 16.07.2014.godine, u prostorijama Advokatske kancelarije ,,Filip J. Jovović’’, Ul. Serdara Jola Piletića br. 7, Podgorica, sa početkom u 09.00 časova.

Pravo učestvovanja na javnom nadmetanju imaju sva strana i domaća pravna i fizička lica u skladu sa pozitivnim propisima i međunarodnim sporazumima, koja uplate depozit za učešće za javno nadmetanje u iznosu od 10% od početne cijene.

Depozit-jemstvo se uplaćuje na žiro-račun CKB AD Podgorica br. 510-0-40, s pozivom na broj: partija 290802-depozit za prodaju nepokretnosti, prije početka postupka prodaje, sa svrhom uplate “jemstvo za učešće u javnom nadmetanju“.

Prijave se dostavljaju Advokatu Filipu J. Jovoviću, na adresu Serdara Jola Piletića br. 7, Podgorica, najkasnije dan prije prije održavanja prodaje, do 15,00 časova. Prijave moraju biti zapečaćene, uz naznaku „za javno nadmetanje – ne otvaraj’’.

Učesnici javnog nadmetanja su, uz prijavu, dužni dostaviti i dokaz o uplati jemstva i sledeće lične podatke: Za fizička lica: ime i prezime, adresu stanovanja, matični broj, broj lične karte; Za pravna lica: naziv i sjedište, izvod iz CRPS-a, prijavu potpisanu od strane ovlašćenog lica i ovjerenu pečatom pravnog lica.

Učesnici u javnom nadmetanju čije su prijave neblagovremene i neuredne, ne mogu učestvovati u javnom nadmetanju.

Smatraće se da su ispunjeni uslovi za javnu prodaju ako se u naznačeno vrijeme prijavi jedan učesnik koji ponudi iznos početne cijene.

Učesnik javnog nadmetanja ne može ponuditi cijenu koja je već ponudjena od drugog učesnika. Postupak usmenog nadmetanja se završava ako niko od učesnika ni na treći poziv ne ponudi veću cijenu od tada ponudjene najveće cijene.

Učesnik koji ponudi najveću cijenu proglašava se kupcem, a njegova ponuda smatra se prihvaćenom za kupovinu predmetne nepokretnosti.

Kupac je dužan da uplati kupoprodajnu cijenu, u roku od 15 dana od dana javnog nadmetanja, nakon čega je ovlašćeno lice koje sprovodi postupak prodaje ovlašćeno da, u ime hipotekarnog dužnika, potpiše ugovor kojim se svojina na nepokretnosti opterećenoj hipotekom prenosi na kupca i da ovjeri svoj potpis na tom ugovoru. Ukoliko kupac,ne isplati kupoprodajnu cijenu u roku od 15 dana od dana javnog nadmetanja ili ne zaključi Ugovor o prodaji u roku od 5 dana od dana uplate kupoprodajne cijene, ovlašćeno lice koje sprovodi vansudsku prodaju ima pravo da zaključi Ugovor o kupoprodaji sa drugim ponudjačem – učesnikom javnog nadmetanja, koji je ponudio kupoprodajnu cijenu koja je, po visini, odmah iza najveće ponudjene cijene.

Troškove ovjere notarskog zapisa ugovora o prodaji i poreza na promet snosi kupac.

Uplaćeno jemstvo će se vratiti ostalim učesnicima u roku od 7 dana od dana održavanja javnog nadmetanja.

Jemstvo izabranog ponudjača se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu.

Detaljnije informacije zainteresovani mogu dobiti kontaktiranjem ovlašćenog lica za vansudsku prodaju – Filipa J. Jovovića, advokata iz Podgorice, putem telefona 067 406 460, Advokatska kancelarija „Filip J. Jovović’’, Serdara Jola Piletića br. 7, Podgorica

PONEDJELJAK, 7. 7. 2014.

Reagovanje

Nije prodato nego je zakupljeno U našu redakciju stiglo je reagovanje povodom teksta objavljenog 3. jula 2014. godine pod naslovom “Brat od ujaka najjači investitor”. Reagovanje objavljujemo u cjelosti U vašem listu od 3.7.2014. godine na strani 21. objavili ste tekst u kome iznosite neistine o našoj firmi. Notorna je neistina da je došlo do zastoja u izgradnji fabrike zobg neobezbjeđenja kapitala. Naprotiv, kapital je spreman. Notorna je neistina da se radi o kupovini zemljišta po 0,20 eura po metru kvadratnom, već se radi o zakupu zemljišta. Ali da bi počeli sa realizacijom fabrike treba potpisati ugovor o zakupu zemlje, dobiti od Opštine Kolašin urbanističkotehničke uslove za izgradnju fabrike, izvršiti reviziju projekta, kao i pribaviti saglasnost za vodu, električnu energiju, ekologiju i seizmologiju.

Sve ovo je potrebno obezbijediti da bi se po zakonu počela izgradnja fabrike, a ja hoću da radim po zakonu.

Za ovoliko kašnjenje odgovoran je predsjednik opštine gospodin Brajušković. Da ste se malo potrudili i poštovali pravilo struke, kontaktirali biste nas i provjerili tačnost navoda koji su neistiniti i zlonamjerni, i koji nanose štetu ugledu naše firme.

Nadamo se da ćete, poštojući Zakon o medijima, objaviti naše reagovanje.

Da bismo realizovali ovu ideju osnovali smo zajedničku firmu po zakonima Crne Gore Solventus & Dala Energy DOO. Kada sam saopštio predsjedniku opštine našu namjeru on se složio, ali ne zbog bratskih razloga već zbog njegove opštine Kolašin. Jer ko bi mogao da odbije izgradnju fabrike koja zapošljava 37 radnika, uglavnom sa teritorije opštine i da pritom afirmiše biznis zonu.

Moji partneri iz Nje-

mačke gospodin Tomas Steingruben, firma “Solventus”, i iz Slovenije gospodin Dušan Lozinsek, firma “Part,” posjetili su Kolašin 27.03.2014. godine i bili primljeni kod predsjednika opštine Brajuškovića i njegovog saradnika gospodina Vladana Bulatovića, sekretara Sekretarijata za uređenje prostora i životne sredine. Kada su im prezentirani uslovi i podsticajne mjere za biznis u “Industrijskoj zoni Bakovići”, koji su usvojeni na skupštini opštine Kolašin. Moji partneri i ja smo prihvatili važeće uslove uz obostrano insistiranje na poštovanju zakona, što je urađeno.

Naša firma je saglasna sa predlogom ugovora.

Naši partneri i ja očekujemo poziv za potpisivanje ugovora o zakupu zemljišta koje je u nadležnosti predsjednika opštine, a za što ga je ovlastila Skupština opštine Kolašin. A zašto do danas nije potisan ugovor, nama nije poznato.

Ovim putem hoću da dam do znanja novinarki i glavnom uredniku lista Dnevne novine da ubuduće, vođeni novinarskom profesionalnošću, ne prave ovakve tekstove na uštrb naše firme da bi udovoljile nečijoj bujnoj, zlonamjernoj čaršijskoj priči i neprovjerenim podacima. Mi im uvijek stojimo na raspolaganju. Takođe ću vas napomenuti da treba da znate da su ovo firme iz Evropske unije i da ćete za sve navode što izgovorite netačno o nama odgovarati po zakonima EU, što možete provjeriti u registru Privrednog suda.

Direktor Danilo Vlahović

CRNA GORA 23

PONEDJELJAK, 7. 7. 2014.

BIJELO POLJE

Sve manje Bjelopoljaca

P

rema posljednjem popisu u Bijelom Polju živi oko 46.000 stanovnika, što je za oko 20 procenata manje nego prije dvije decenije. Čak oko 12.000 građana koristi neki od vidova socijalne pomoći.

Predsjednik opštinskog sindikata Bogdan Krgović podsjetio je za Dnevne novine da je prije deceniju i po na području bjelopoljske opštine bilo desetak hiljada zaposlenih, a da ih je danas svega nekoliko hiljada. „Naročito je veliki broj nezaposlenih visokoškolaca i posmatrajući opštu socijalnu kartu naše opštine, može se reći da nije nimalo ružičasta. Prema podacima lokalne uprave i socijalnih ustanova oko 12.000 građana korisnici su nekih vidova socijalnog davanja. Mnoge firme su dugo vremena u stečaju i ono malo radnika što je ostalo u nekim preduzećima ne mogu da naplate svoja potraživanja. I otpre-

mnine koje dobijaju poneki bjelopoljski radnici su minorne u odnosu na one koje se isplaćuju njihovim kolegama u centralnom i južnom dijelu države“, kazao je Krgović.

Prema njegovim riječima, svakodnevni rast cijena osnovnih životnih namirnica i ignorantski monopolistički stav Elektropriovrede, ugrožava položaj radnika i velikog broja građana i dovodi ih na rub opstanka.

Predsjednik inicijativnog odbora za zaštitu prava GRO “Radnik“ Svetozar Čabarkapa ocijenio je da je veliki broj radnika i građana na ivici egzistencije i da je u zoni siromaštva oko 60 odsto ovdašnjeg stanovništva.

HERCEG NOVI

Odlična popunjenost hotela Delfin u Bijeloj

U hotelu “Delfin” u Bijeloj boravi 200 stranih turista, a dobru posjetu očekuju i tokom narednih osam mjeseci. Po riječima projekt menadžera Vladimira Popovića, radili su na novim sadržajima, pa je tako izgrađen bazen, dvorana, mini spa centar. Sklopljeni su ugovori o saradnji sa turope-

ratorom TALASO iz Francuske i turoperatorima iz Norveške koji rade koledž turizam. Oni su već zakupili kapacitete ovog atraktivnog objekta koji se nalazi na samoj obali. Cijene nisu mijenjali u odnosu na prošlogodišnje. Cijena polupansiona u julu i avgustu je 50 eura po osobi.

S.M.

„Kroz mnoge sumnjive privatizacije radnici su opljačkani i država mora preduzeti hitne mjere da bi se ovo katastrofalno stanje popravilo“, kazao je Čabarkapa.

Iz bjelopoljskog saveza NVO navedeno je da je u svakom drugom domaćinstvu samo po jedan član zaposlen i da je takav podatak frapantan. „Posebno je zabrinjavajući podatak sa seoskog područja gdje su uglavnom zastupljena staračka domaćinstva i gdje preovladava bijela kuga. Seoske škole se postepeno zatvaraju a đaka je sve manje i u matičnim školama. Ništa nije bolja situacija i u gradu gdje je sve vi-

Održana Prva kosa Crne Gore Na tradicionalnom takmičenju kosaca koje se održalo u okviru 19. manifestacije “Prva kosa Crne Gore”, juče na Kosanici kod Pljevalja, pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, prvo mjesto osvojio je Slaviša Pupović iz te opštine.

Drugo i treće mjesto osvojili su Mirko Kecman iz Bosanskog Petrovca i Nedeljko Kerlec iz Ljiga.

Takmičari iz Crne Gore osvojili su prvo mjesto i u ekipnom takmičenju, dok su ekipe iz Republike Srpske i Srbije osvojile drugo i treće mjesto.

(CDM)

3

eura iznosi snižena cijena vozne karte na relaciji Podgorica - Bijelo Polje

še mladih i visokoobrazovnih ljudi koji su prepušteni ulici“, upozorava predsjednik saveza N V O Uglješ a Prebiračević.

B.Č.

Pomen na Belvederu Na Belvederu je juče tradicionalno obilježeno stradanje deset mladića i djevojaka iz Starog Bara, koje su njemački vojnici izveli pred streljački vod u zoru 6. jula 1944. godine.

Kulturni centar, Opštinski odbor SUBNOR-a i KUD “Jedinstvo” sinoć su u Starom gradu organizovali tradicionalnu manifestaciju pod nazivom “U ime crvene košulje”, posvećenu nedužnim žrtvama, uz prigodan kulturno-umjetnički program u kome su učestvovali barski umjetnici.

A.LJ.

TIVAT

Dječak spašen od utapanja Na rtu Ponat Seljanovo juče prije podne spašen je utapanja trinaestogodišnji Lazar Menin iz Subotice, koji se sa ocem nalazio u vodi.

Iz za sada neutvrđenih razloga dječak je počeo da se davi, ali na sreću odmah je regovao spasilac na plaži Duško Korsić, koji je zajedno sa kupačima izvukao dječaka na obali gdje je uspješno obavlejna reanimacija i dječak, koji je prema nezvaničnim informacijama već bio prestao da diše, je spašen. Vrlo brzo nakon poziva, na plažu je stigla i ekipa Hitne pomoći koja je dječaku pružila medicin-

sku pomoć. On je nakon toga prebačen u kotorsku bolnicu, na Odjeljenje pedijatrije gdje se uspješno oporavlja. „U spašavanju dječaka, osim mene, učestvovali su kupači sa plaže, a među njima i jedna doktorka , koja je na odmoru u Tivtu i tog trenutka se našla na plaži. Dječak je bio sa ocem, možda tri metra od obale, ali se dok je ronio vjerovatno nagutao vode pa je u napadu paniku počeo da se davi“, kazao je Korsić koji se spasilaštvom bavi 4-5 godina i zato vrijeme nije imao sličnih slučajeva, a nada se da ih neće imati ni ubuduće. Z.K.

24 svijet

PONEDJELJAK, 7. 7. 2014.

zbignjev bžežinski

Poznati američki spoljnopolitički strateg Zbignjev Bžežinski rekao je u govoru na konferenciji u Vilsonovom centru u Vašingtonu “Da li je u pitanju uzajamna bezbjednost? Rusija, Zapad i arhitektura evropske bezbjednosti” da građanski rat u Ukrajini nije regionalni konflikt, nego znak velike nevolje koja se polako približava.

On je poručio da Ukrajina mora da nastavi da će kreće

u pravcu članstva u EU, ali je dodao da će to biti dugotrajan proces, podsjetivši na primjer Turske koja već 60 godina čeka da uđe u Uniju. Čuveni Zbig je takođe poručio da Zapad mora ubijediti Rusiju da Ukrajina neće postati članica NATO-a.

“Mi moramo da ubijedimo Rusiju da Ukrajina neće postati članica NATO-a. Smatram da je to važno zbog niza političkih razloga. Ako po-

Kriza u Ukrajini je znak velike nevolje gledate kartu, shvatićete da je to sa psihološkog i strateškog stanovišta za Rusiju veoma važno. Prema tome, Ukrajina ne treba da postane članica NATO-a”, rekao je on. No, Bžežinski je kazao da Rusija sa druge strane mora da shvati da Ukrajina ne može biti član Evroazijskog saveza.

“Rusija mora da shvati da Ukrajina neće biti član izmišljenog Evroazijskog saveza, koji predsjednik Vladimir Pu-

tin pokušava da promoviše na osnovu ideje o posebnom mjestu Rusije u svijetu. Ukrajina neće biti član Evroazijskog saveza, ali može da zaključi poseban trgovinski sporazum sa Rusijom, naročito ako se uzme u obzir činjenica da su neke forme razmjene i trgovine između njih uzajamno korisne”, poručio je nekadašnji savjetnik za nacionalnu bezbjednost američkog predsjednika Džimija Kartera.

Rat na otvorenom besmislen

Bžežinski smatra da nema nikakvog smisla da se ukrajinska armija sukobi sa ruskom na otvorenom prostoru.

“Mi treba da se okrenemo lekcijama koje smo naučili iz epizoda konfrontacije u gradskim uslovima. Suština je u tome da je neophodno zauzeti velike gradove da bi pokušaji upada postali uspješni u političkom smislu. Ako veliki gradovi, kao što su Harkov ili Kijev, počnu da se suprotstavljaju i ne mognu se izbjeći borbena dejstva u gradskim uslovima, konflikt će se odužiti i prouzrokovati ogromne troškove. Ne radi se o tome da se Ukrajinci naoružavaju za napad na Rusiju. Ne može se napasti takva zemlja kao što je Rusija posjedujući samo odbrambeno oružje.

Ali, ako imate oružje za odbranu i pristup oružju, ako znate da ćete ga imati, onda ćete sa mnogo većom vjerovatnoćom pristati na otpor”, rekao je Bžežinski.

društvo 25

PONEDJELJAK, 7. 7. 2014.

prisluškivanje

NSA čuva i ljubavne mejlove

vučić

Srbija zainteresovana za Evropsku niju

Z

a Srbiju je najvažnije da se nalazi na nepovratnom putu u pravcu Evrope, a priključenje Evropskoj uniji je za nju glavni cilj, poručio je srbijanski premijer Aleksandar Vučić u intervjuima za njemački “Velt” i francuski “Figaro” poslije nedavnih posjeta Berlinu i Parizu.

Vučić je za njemački list izjavio da su Srbiji hitno potrebne ekonomske i političke reforme i da ne računa na pristupanje EU prije 2019., a za sebe rekao da je “najnapadanija ličnost u čitavoj Srbiji”.

“Prošlo je 12 godina od ubistva Zorana Đinđića a da nisu sprovedene hitno potrebne ekonomske i političke reforme, koje je neophodno sada sprovesti jer se zemlja nalazi ‘pribijena uza zid’”, naveo je Vučić.

On je objasnio da je korupcija problem koji vlada u Srbiji i protiv kojeg je potrebno nešto hitno učiniti, te najavio da će zajedno sa ekonomskim reformama biti usvojen paket zakona ko-

ji ima za cilj iskorenjivanje korupcije.

Vučić je kazao da su reformske namere ambiciozne, ali da ne preostaje ništa drugo nego da se deluje, jer smo izgubii previše vre-

12 godina je prošlo od ubistva Zorana Đinđića a da nijesu sprovedene ekonomske i političke reforme

mena i moramo konačno početi sa korekcijom kursa.

Vezano za Kosovo i Metohiju Vučić je podvukao da je Beograd jasno privržen približavanju Prištini, kao i da nije nikada bilo riječi o priznavanju te teritorije, i da to za vrijeme pregovora niti jednog trenutka nije bila tema.

Vezano za odnose sa Moskvom, Vučić je naglasio da Srbija poštuje teritorijalni integritet Ukrajine a da ne podržava sankcije protiv Rusije.

Podsjetio je da Srbija ima tradicionalno tijesne odnose sa Moskvom, i da je stopostotno zavisna od ruske energije, što ga, međutim, kako je naglasio, neće spriječiti da u Moskvi govori jasnim jezikom.

“I tamo ću reći kao i u Briselu isto, da je Srbija zainteresovana za dobre odnose sa Rusijom, ali da je naša budućnost u Evropi”, poručio je on.

Čak je 90 posto ljudi slučajno upalo u postavljenu mrežu američke Nacionalne agencije za bezbjednost (NSA), veliki dio informacija je intimnog sadržaja.

Među informacijama koje je zadržala NSA mnogo je strogo intimnih, ali ima i obavještajno vrlo vrijednih podataka. U elektronskoj komunikaciji koju presreće, američka Nacionalna agencija za bezbjednost daleko više nadgleda obične građane koji koriste internet, uključujući Amerikance, nego legalne strane mete, objavio je list

Vašington post, koji je proveo istraživanje o tome.

List zasniva tu tvrdnju na analizi velike količine podataka koje je NSA prikupila sa interneta. Te dokumente Postu je dao odbjegli bivši obavještajac te agencije Edvard Snouden. Prema pisanju lista, čak 90 posto ljudi čije su komunikacije nadgledane “nisu bili ciljane mete, već su upali u mrežu koju je NSA postavila za nekog drugog”.

Ti ljudi su bili obični korisnici interneta, kako iz SAD-a tako i iz drugih dijelova svijeta, navodi AFP, a prenosi Tanjug.

ukrajina

Oslobođena četiri grada na istoku Ukrajinska vojska oslobodila je četiri grada donjecke regije i najavila prioritete daljeg djelovanja na istoku zemlje. Proruski pobunjenici se, u međuvremenu, okupljaju u Donjecku i, navodno, spremaju kontranapad.

U posljednja 24 sata, u okviru antiterorističke operacije, kako ju je ukrajinska vojska nazvala, oslobođeni su Slavjansk, Kramatorsk, Družkivka i Kostjantinivka, saopštilo je ukrajinski Savjet bezbjednosti.

isil

Bagdadi pozvao muslimane na poslušnost Na internetu se pojavio videosnimak putem kojeg je navodno vođa Islamske države Abu Bakr al-Bagdadi pozvao sve muslimane na poslušnost.

On je navodno uputio taj poziv tokom molitve (džuma) u petak u Mosulu, drugom po veličini iračkom gradu, koji su nje-

govi borci osvojili tokom ofanzive pokrenute 9. juna, u kojoj su osvojili velike dijelove iračke teritorije. Njegovo navodno pojavljivanje u jednoj od mosulskih džamija na džumi u petak velika je promjena u njegovom ponašanju, jer je do sada djelovao iz sijenke.

“Ja sam određen za vašeg vođu, ali nisam bolji od vas. Ako mislite da sam u pravu - pomozite mi, a ako mislite da nijesam - savjetujete me i uputite na pravi put”, poručio je navodno Bagdadi, rođen 1971. godine u Samari, sjeverno od Bagdada.

“Budite mi poslušni isto kao što ste poslušni Bogu u vama”, dodao je on.

Agencija AFP nije za sada mogla da provjeri autentičnost video-snimka na kojem je Bagdadi, pošto su do sada objavljene samo dvije njegove fotografije.

Iračka vlada objavila je u subotu da video koji prikazuje vođu Islamske države na molitivi u Mosulu nije autentičan.

“Analizirali smo video-snimak i zaključili da je u pitanju farsa”, kazao je portparol iračkog ministarstva unutrašnjih poslova Sad Man.

26 svijet

PONEDJELJAK, 7. 7. 2014.

HILARI KLINTON

Putin može biti opasan

Putin opasan za Zapad

Bivši američki državni sekretar Hilari Klinton, koja je u Berlinu predstavila svoju knjigu “Teški izbori”, izjavila je da predsjednik Rusije Vladimir Putin može biti opasan, a da čovjek kao on uvijek ide do granice. Njemačku kancelarku Angelu Merkel nazvala je “najvećim evropskim liderom”, dodajući da je “krajnje vrijeme da i Amerika dobije ženskog lidera”, ne potvrđujući ipak da će se sama kandidovati za taj položaj. Ona je upozorila da je sada nužna “jedna jasna poruka” šefu Kremlja, a da “najnovija agresija u Ukrajini” mora dobiti odgovor u jednoj zajedničkoj reakciji Zapada.

“Ne možemo dopustiti da jedan politički vođa, poslije Drugog svjetskog rata, iznova povlači granice Evrope”, rekla je Klintonova i dodala da većina Ukrajinaca želi da živi u nezavisnoj zemlji koja je “most” između Zapada i Rusije. Klin-

tonova, koja razmišlja o predsjedničkoj kandidaturi, istakla je da posebno mladi ljudi u Ukrajini žele da budu jače povezani sa Evropom. Takođe je kazala da je oduševljena bivšim njemačkim, a sada trenerom američke fudbalske reprezentacije Jirgenom Klinsmanom.

“Mislim da je njegov angažman, izbor igrača i njegova strast prema sportu doprinijela tome da je Amerika konačno prihvatila fudbal, kao sport”, rekla je Klintonova. Kada je, međutim, riječ o predsjedniku Rusije Putinu, za koga ona misli da može biti opasan, ni njemački predsjednik Joahim Gauk ne misli puno drugačije i on je u tradicionalnom predsjedničkom ljetnjem intervjuu za njemačku televiziju ZDF iznio skepsu prema onima, koji u ukrajinskom konfliktu pokazuju razumijevanje za Putina.

PONEDJELJAK, 7. 7. 2014.

Broj: 886 POMOĆ

Kuvar

Trikovi u kuhinji za uštedu vremena Većina ljudi zna malo o kulinarskim trikovima. Savjeti mogu da vam pomognu da poboljšate hranu koju obično jedete, ali i da uštedite vrijeme prilikom pripreme hrane.

OSVJEŽAVAJUĆE

Napitak od žitarica REGULIŠITE JELOVNIK

Prava ishrana po krvnim grupama SLATKO

Slasna krempita

ISKORISTITE JAJA

Ne bacajte ljuske Šta god mislili, ljuske jaja nijesu za đubre, pogotovo ako imate sreće pa konzumirate domaća jaja. Ne morate ih imati često na meniju, ali njihovu ljusku poželjno je ima-

ti u kući. Odlične su za kožu, kosti, za baštu i biljke.

Ljuske jaja se vrlo brzo razgrađuju, a kako su bogata kalcijumom i mineralima, dodatno će obogatiti đubrivo za vaše biljke.

28 KUVAR

PONEDJELJAK, 7. 7. 2014.

DORUČAK

RUČAK

UŽINA

VEČERA

Salata s pirinčem

●Sastojci●

Jabuke u tijestu

●Sastojci●

600 g teletine od buta 300 g šampinjona 1 glavica crnog luka 50 g maslaca 100 ml bijelog vina kašika sjeckanog peršuna 200 ml pavlake za kuvanje 2 kašičice skrobnog brašna

Recepti

Dinstano meso

Ćufte od spanaća

Teletinu isjeckajte na kocke, a luk sitno nasjeckajte. Na maslacu propržite meso, dodajte luk i zajedno dinstajte pet minuta. Dodajte šampinjone isjeckane na listiće pa nastavite da dinstate uz povremeno dolivanje vode oko 30 minuta. Kada meso omekša, dodajte vino, skrobno brašno razmućeno u malo vode i pavlaku za kuvanje. Pospite peršunom i poslužite.

Skuvati pirinač. Očistiti paprike. Oljuštiti jabuke i očistiti sjemenke. Isjeckati jabuke, papriku i kobasice na komade. Procijediti pirinač, pustiti ga da se ohladi i pomiješati sa pripremljenim sastojcima. Za preliv sitno isjeckati luk vlašac ili mladi luk, pa pomiješati sa jogurtom, ljutenicom, malo soli i bibera. Preliti salatu i dobro izmiješati sve sastojke. Držati salatu u frižideru oko 30 minuta da svi sastojci upiju ukus preliva. Servirati po želji ukrašeno začinskim biljem, kolutovima mladog luka ili ljutom papričicom.

●Sastojci● 150 g pirinča so 2 velike paprike mala jabuka 200 g kobasice veza luka vlašca ili mladog luka 200 g jogurta kašičica ljutenice biber

1 bajata kifla 1 glavica luka 500 g mljevenog mesa 1 jaje so, biber 1 kašika ulja 400 g šampinjona 200 g spanaća malo majčine dušice

Razmekšati kiflu. Isjeckati glavicu luka pa sve pomiješati s mesom, jajetom, malo soli i bibera. Napraviti 12 ćufti i propržiti ih na ulju sa svih strana, dok ne dobiju rumenu boju.

Oprati pečurke i presjeći ih na pola ili četvrtine. Kratko propržiti na masnoći od mesa. Dodati spanać, so i majčinu dušicu i prodinstati. Doliti vodu i kad provri ubaciti ćufte da se zajedno krčkaju 10 minuta.

Razdvojiti žumanca od bjelanaca. Promiješati brašno, pivo, žumanca i malo soli. Ostaviti tijesto da stoji na toplom oko 15 minuta, da naraste. U međuvremenu oljuštiti jabuke i nožićem izdubiti sjemenke iz sredine. Isjeći jabuke na kolutove debljine 1 cm. Čvrsto umutiti bjelanca i umiješati u tijesto. Zagrijati ulje u manjem sudu, tako da ulje bude duboko. Viljuškom nabosti parče jabuke, provući je kroz tijesto i ispržiti u ulju dok ne dobije zlatnorumenu boju. Ispržene komade staviti na papirnu salvetu da upije višak ulja. Prije serviranja posuti šećerom u prahu.

●Sastojci● 2 jajeta 175 g brašna 250 ml svijetlog piva so 5 velikih jabuka 300 ml ulja 2 kašike zaslađivača kašičica cimeta

KUVAR 29

PONEDJELJAK, 7. 7. 2014.

DORUČAK

Sutlijaš

RUČAK

●Sastojci● 1 kašičica kima 2 kašičice korijandera 1 isjeckan crni luk 225 g sjeckane šargarepe 75 g sočiva 300 ml soka od narandže 2 kašike niskomasnog jogurta sjeckani korijander

UŽINA

VEČERA

Frape od kajsija

●Sastojci●

Supa od sočiva

Pirinač operite pod mlazom vode, stavite u šerpu i nalijte vodom, tek toliko da ga voda prekrije. Stavite da se kuva, pa dodajte so. Kad provri, smanjite temperaturu, pa postepeno dolijte još oko 1 dl vode. Neprestano miješajte da se ne zalijepi za dno šerpe i ne zagori.

Kad uvri sva voda, dodajte mlijeko, opet malo po malo i neprestano miješajući. Kako pirinač bubri, dolivajte još mlijeka. Pirinač je skuvan kad mlijeko postane gusto. Tad dodajte šećer i vanilu, miješajte još minut-dva na vatri. Prije nego što sipate sutlijaš u posude, ostavite ga u poklopljenoj šerpi desetak minuta da odstoji. Pred posluživanje sutlijaš pospite cimetom.

●Sastojci● čaša pirinča malo soli 1 l mlijeka kesica vanilin-šećera 120 g šećera cimet

Izdrobite kim i korijander pomoću tučka, pa propržite u suvoj šerpi 2 minuta dok ne dobije braon boju. Dodajte crni luk, šargarepu, sočivo, sok od narandže, bujon i začine. Pustite da proključa, poklopite i ostavite da se krčka 30 minuta, dok sočivo ne omekša. Prespite smjesu u blender i pasirajte dok ne postane jednolično.

Vratite u šerpu, lagano zagrijte i miješajte povremeno. Kutlačom sipajte u tanjire ili činije za služenje, dodajte u svaki tanjir malo jogurta i po želji pospite korijanderom i mljevenom paprikom.

10 kriški tost hljeba kečap 100 g tanko sječene šunke 100 g kačkavalja 6 svježih šampinjona origano bosiljak 2 paradajza

Tost pica Poređajte tost hljeb u veliku tepsiju za pečenje, premažite svaku krišku kečapom, pa pospite malo origana i bosiljka.

Preko poređajte šunku i pečurke isječene na listiće, a odozgo narendajte kačkavalj. Zapecite nekoliko minuta u rerni na 200 stepeni, dok se kačkavalj ne istopi (po želji možete da ih pečete i duže, ako volite da budu hrskavi). Ukrasite po želji.

Kajsije prepolovite i izbacite koštice. Stavite kajsije u šerpu zajedno sa šećerom, rendanom koricom i sokom limuna.

Prodrmajte šerpu da bi se sve sastavilo, pa ostavite da se krčka na srednjoj temperaturi 1015 minuta. Nemojte poklapati šerpu i sklonite sa vatre kada kajsije omekšaju. Kada su kajsije omekšale, sipajte smjesu u blender i ispasirajte. Dodajte liker, prespite u posudu i ostavite da se hladi 20-30 minuta. Maskarpone izgnječite viljuškom, pa umutite sa slatkom pavlakom, pa dodajte smjesu sa kajsijama. Da biste dobili šarenu poslasticu, samo lagano izmiješajte.

●Sastojci● 500 g svježih kajsija rendana kora i sok jednog limuna 140 g smeđeg šećera 3 kašike likera od narandže 500 g sira maskarpone 140 ml slatke pavlake

Mljeveno meso brzo pripremite jer u frižideru može stajati do dva dana prije nego što njegov kvalitet postane sumnjiv. Ako nijeste sigurni hoćete li ga stići pripremiti u tako kratkom roku, zamrznite ga jer ga tako možete čuvati od 3 do 4 mjeseca.

3

napitka od banane tope masti: sa sjemenkama, spanaćem i bobičastim voćem

30 KUVAR

PONEDJELJAK, 7. 7. 2014.

Pomoć u kuhinji

Pistaći u ljusci

BUDITE OBAZRIVI

Opasan tupi nož Kad je riječ o baratanju noževima, osnovno pravilo glasi – perite ih isključivo ručno. Osim što se mogu oštetiti, ostavite li ih u mašini za pranje sudova, možete se i povrijediti.

Noževi lako i brzo oštećuju i staklene, kamene, metalne ili keramičke podloge za rezanje. Strahujete li od oštrih noževa, zaboravite bojazan. Mnogo su opasniji oni tupi, upozoravaju stručnjaci. Dok oštar nož ne zahtijeva da čvrsto i snažno pritišćete dok režete, uz tupi je to nužno, pa je i puno vjerovatnije da će nož nekontrolirano “iskli-

znuti”. Iako ih se često koristi u raznorazne svrhe, noževi bi zapravo trebali služiti isključivo za rezanje hrane – nipošto žica, kostiju, drva… Zato je uvijek važno imati na umu zlatno pravilo – ako nešto ne možete zagristi, ne dirajte to ni nožem.

Nož se brusi nakon 1050 rezanja Brušenje izravnjava vrh oštrice noža, a oštrenje uklanja staru ošricu i oblikuje novu. Brušenje je kod kuće najbolje napraviti nakon 10-50 rezanja, zavisno od vrste noža.

Nož ne ide u sudoperu

Noževe bi svakako trebalo oprati, osušiti i pospremiti na odgovarajuće mjesto odmah nakon njihove uporabe. Ostavite li oštar nož u prljavom posuđu punom vode i sapunice, tokom pranja suđa mogli biste se neugodno “iznenaditi”.

Nož za meso nije za sjeckanje U mnogim domaćinstvima noževi za meso su često i jedini oštri upotrebljivi noževi, pa ih ljudi nerijetko koriste za sve “teške” zadatke – od rezanja kostiju do sjeckanja, što se ne preporučuje.

Pistaći su definitivno veoma zdrave grickalice, a posebno su korisni kada vas uhvati glad između obroka. Oni koji jedu pistaće u ljusci, konzumiraju oko 50 odsto manje nego oni koji jedu već oguljene pistaće.

Pistaći u ljusci uvek su bolji izbor od onih već oguljenih jer će vaš mozak imati više vremena da shvati da ste siti, a na osnovu količine oljuštenih plodova bićete svesniji koliko ste zapravo pojeli.

Kako otvoriti ljusku pistaća?

U kesici slasnih grickalica većinu sadržaja čine iritantni plodovi pistaća zatvoreni unutar tvrde ljuske koju najčešće pokušavamo da pregrizemo zubima. Mnogo lakše rješenje je korišćenje polovine ljuske već otvorenog pistaća. Jednostavno je ugurajte u najmanji otvor nedovoljno otvorenog pistaća, okrenite je poput ključa i ljuska će se otvoriti.

SO

Višenamjenska upotreba začina Ovaj sveprisutni začin izvlači loše mirise iz plastičnih posuda za hranu, olakšava ljuštenje jaja, čisti kelj te se koristi za duže čuvanje svežine namirnica.

“So je jedini sastojak koji je uspeo potpuno da izmeni lice kuhinje”, kaže španski kuvar Feran Adria. U pravu jer odavno se zna kako zrnca soli ne služe samo za pojačavanje slanosti jela. So je prirodni konzervans, stoga ga možete iskoristiti za duže očuvanje svježine namirnica. Nakon što ste otvorili bocu ili tetrapak sa svježim mlijekom, dodajte mu prstohvat soli kako biste mu produžili

rok trajanja.

Bez prskanja Prije nego što počnete pržiti meso ili krompir, dodajte u tiganj malo soli - tako ćete spriječiti prskanje masnoće po šporetu.

Nema više gorčine Gorke krastavce ili tikvice posolite i ostavite deset minuta pa ih obrišite papirom.

Bolji miris U plastične posude za hranu dodajte soli koja će izvući loše mirise.

Lako ljuštenje jaja Kad kuvate jaja koja se teško ljušte, u vodu dodajte kašičicu soli pa ćete ih očistiti od ljuske u nekoliko poteza.

KUVAR 31

PONEDJELJAK, 7. 7. 2014.

PRIMIJENITE

Iskoristite papir za pečenje

JEDNOSTAVNO Papir za pečenje čuva kolače od zagorijevanja, ali može da se primjeni i na neke druge stvari.

Zaštitna folija Ukoliko metalne predmete omotate papirom za pečenje odbijaće vlagu. Sve tečnosti lakše skliznu sa glatkog papira, pa će zamotani predmeti biti manje izloženi propadanju.

Skladištenje svijeća Ako stavite svijeće različitih boja na isto mjesto, postoji mogućnost topljenja i mješanja voska. Da bi to spriječi-

li, svaku svijeću obložite papirom za pečenje.

Spriječite prašinu Stavite komade papira za pečenje na teško dostupne police i ladice. Kad budete željeli da se rješiti prašine, ne trebate da je brišete, već jednostavno zamijenite papir novim.

Održite daske za rezanje čistim Ako stavite papir na njenu gornju površinu, nikakve bakterije neće da ostanu poslije sjeckanja neke namirnice.

KORISNO

Ne bacajte ljuske od jaja ni slučajno Šta god mislili, ljuske jaja nijesu za đubre, pogotovo ako imate sreće pa konzumirate domaća jaja. Ne morate ih imati često na meniju, ali njihovu ljusku poželjno je imati u kući. Odlične su za kožu, kosti, za baštu i biljke.

Dodajte ljuske u đubrivo Ljuske jaja se vrlo brzo razgrađuju, a kako su bogata kalcijumom i mineralima, dodatno će obogatiti đubrivo za vaše biljke.

Rješite se štetočina u bašti Zdrobite ljuske i posipajte ih oko biljaka i cvijeća u bašti kako biste spriječili puževe i gusjenice da ih obrste bez korišćenja pesticida.

Očistite kuću Zdrobite ljusku jajeta i dodajte u vodu s deterdžen-

tom pa njome operite tvrđe predmete. Ljuska se može koristiti i kao netoksično abrazivno sredstvo za ribanje posuda. Čistite odvode Nekoliko zdrobljenih ljuski ubacite u sudoperu. Prilikom pranja sudova, povrća i slično, ljuske će zadržavati komadiće hrane i otpadaka i prilikom putanje do kraja odvoda, čistiće vaše cijevi i spriječavati da se začepe.

Kuhinjski trikovi koji štede vrijeme

N

e bacajte zagorjelo posuđe, ne nervirajte se zbog flekave daske za sječenje i sačuvajte voće od propadanja. Mi vam donosimo rješenja.

Sigurno vam se nekad dogodilo da pravite kolač, a kada treba da upotrijebite maslac, shvatite da ga nijeste izvadili iz frižidera.

Postoji rješenje za sve ovo i još mnogo toga.

Kako spasiti voće od propadanja?

Nakon što voće odstoji na sobnoj temperaturi više od dan ili dva, ulazi u fazu ubrzanog zrenja i postaje mekano. Ali, svaki takav plod itekako se može iskoristiti. Čim počne da gubi boju i oblik, a ne planirate da ga jedete takvog, operite ga, oljuštite i isjeckajte na komadiće. Tako pripremljeno voće stavite u kese, pa u zamrzivač. Na ovaj način će vam osnovni sastojci za zdrave napitke i deserte uvek biti na dohvat ruke.

Kako komadić ljuske izdvojiti iz razbijenog jajeta?

Nakon što jaje razbijemo često se događa da se ljuska raspadne u male djelove, a upravo takvi sitni komadići nas znaju dovesti na ivicu živaca, jer nikako ne možemo da ih uklonimo. U tom poduhvatu pomoći će vam malo vode. Dovoljno je kašiči-

200 hiljada puta je spužvica za pranje posuđa prljavija od WC-a

cu umočiti u vodu i njenim gornjim djelom preći preko ljuske koja će se u trenutku zalijepiti.

Kako spasiti zagorjeli lonac? Čak i lonci napravljeni od najkvalitetnijeg nerđajućeg čelika za kuvanje mogu pocrniti i dobiti fleke. Često pokušaji pranja takvih površina završe neuspješno, ali uz malo strpljenja lonac može ponovno zablistati kao nov.

Dovoljno je da lonac poprskate sredstvom za čišćenje rerne i ostavite nekoliko sati da djeluje. Prljavština će nestati, a lonac nakon toga isperite u limunskoj kisjelini, kako biste uklonili ostatke agresivnog sredstva za čišćenje.

Kako omekšati stvrdnuti smeđi šećer?

Smeđi šećer vremenom

postaje tvrd, jer gubivlagu iz svog sadržaja. U prvobitno stanje možete ga vratiti tako što ćete u mikrotalasnu, pored posude sa šećerom, staviti šoljicu vodei uključiti na visoku temperaturu na tri minuta. Šećer možete staviti u posudu ipokriti duplim slojem vlažnih papirnatih ubrusa, a potom sve zajedno zamotati u foliju i ostaviti da odstoji preko noći.

Kako ukloniti mrlje s drvene daske za sječenje?

Kako biste se riješili mrlja, po dasci pospite so i istrljajte limunom. Pomešajte sirće i vodu i jedan dio krpe umočite u mješavinu pa njom dobro istrljajte i prebrišite dasku. Isperite vodom i osušite krpom, a na kraju premažite tankim slojem ulja i ostavite da se osuši, što će djelovati kao zaštitni sloj na površini protiv stvaranja novih mrlja.

Kako brzo omekšati tvrd maslac?

Pravite kolač i neposredno prije dodavanja maslaca shvatite da ste zaboravili da ga izvaditi iz frižidera? Jednostavno, isjecite ga na komade i stavite između dva lista masnog papira. Oklagijom ili staklenom flašom pređite preko maslaca koji će u rekordnom periodu postati mekan i lak za upotrebu.

32 KUVAR

PONEDJELJAK, 7. 7. 2014.

Ledeni čaj od kajsija

Napici

Sastojci: 350 ml soka od kajsija, 2 oljuštene kajsije, 7 kašičica indijskog čaja, 4 kašičice šećera, 1/2 limuna , 200 ml tonika Priprema: Sipajte 300 ml soka od kajsija u posudu za led i ostaviti pet sati u zamrzivaču. Kajsije operite, isjeckajte i pomiješajte sa preostalim sokom. Skuvajte 400 ml vode pa dodajte čaj. Ostaviti da stoji poklopljeno dva minuta. Zatim začinite čaj šećerom i sokom limuna. Komade kajsija i kajsije u ledu raspodijeliti u čaše. Preliti čajem i tonikom i ukrasiti kolutovima limuna i listićima nane.

Kafa sa cimetom Sastojci: - 3 šolje kafe - ½ šolje (otprilike 1dl) krema za kafu - 1 šolja tamnog šećera - 2 kašike omekšalog putera/margarina - ¼ kašice mljevenih karanfilčića (klinčića) - ¼ kašičice mljevenog muškatnog oraščića - ¼ kašičice mljevenog cimeta - kora jedne pomorandže podijeljena u 6 djelova - kora jednog limuna podijeljena u 6 djelova Priprema: U dvije šolje stavite po jedan komad limunove i pomorandžine kore. Umiješajte puter, šećer, karanfilčiće, muškatno orašče i cimet u posudi. Odvojeno pomiješajte kafu i pavlaku/krem i dodajte začinima sa šećerom. Naspite u šolje i promiješajte dok je još toplo.

KUVAR 33

PONEDJELJAK, 7. 7. 2014.

Frape od banana i jagoda Sastojci: jagode, sok od jagode, banana, mlijeko Priprema: Samljeti jagode i dodati im malo soka od jagode. Izmiksati bananu i dodati joj malo mlijeka. U visoku cašu sipati malo jagode i malo banane i tako naizmjenično. Ohladiti i uživati u ukusu i mirisu.

Napomena: Prijatno osvježenje za organizam. Količina sastojaka je po vašoj volji i želji.

Vrijeme pripreme: 10 minuta

Badem, koji je jedan od sastojaka napitka od žitarica dobar je za srce i kožu, a snižava i holesterol

Refresher Sipati u čašu 1/2 limete, tri parčeta pomorandže i dva cl sirupa od manga i lagano isitniti. Napuniti čašu sitnim ledom, potom dodati sok od ribizle. Sve to promiješati kašičicom. Čaša Elegantna čaša Led Sitan led Dekoracija Ukrasiti rub čaše kriškom lubenice i krastavca

Napitak od žitarica Sastojci: 6 krupnih badema kašičica sirovih sjemenki suncokreta kašičica pšeničnih mekinja kašičica susama kašičica sjemena lana kašičica raži 4 slatke jabuke šaka suvog grožđa Priprema: Sjemenke i žitarice natopite preko noći u vodi da ogreznu. Ujutru ih izblendirajte tako da se sve dobro usitni. U sokovniku napravite sok od četiri jabuke i dodajte ga mljevenim žitaricama. Dodajte suvo grožđe i sve dobro izblendujte još jednom.

10

minuta je potrebno za pripremu frapea od jagode i banane

34 KUVAR

PONEDJELJAK, 7. 7. 2014.

NAJUKUSNIJA

Klavir torta

Sastojci: 18 jaja 17 kašika šećera 16 kašika oraha 6 štangli čokolade 17 kašika brašna 400 g butera 250 g šećera 200 g oraha 1/2 l mlijeka 10 kašika šećera u prahu 2 kesice vanilin-šećera malo ruma Priprema: Umutiti 8 žumanaca sa 8 kašika šećera. Dodati 16 kašika mljevenih oraha, 2 štangle strugane čokolade, 5 kašika brašna i na kraju čvrsto ulupan snijeg od 8 bjelanaca i 3 kašike šećera. Peći u šerpi od 6-7 litara. Ohlađenu tortu presjeći na dva dijela.

U većem četvrtastom plehu ispeći 2 patišpana od po 3 jajeta, 3 kašike šećera i 3 kašike brašna.

Tamni fil: 400 g butera pjenasto umutiti. Zasebno,

na tihoj vatri umutiti 4 cijela jajeta sa 250 g šećera i 4 štangle čokolade. Dodati 200 g samljevenih oraha.

Bijeli fil: 6 kašika brašna razmutiti u malo mlijeka, pa zakuvati u ostatak od pola litra mlijeka. Ostaviti da se prohladi, pa umiješati 400 g prethodno umućenog butera. Polovinu ove mase dodati u tamni fil, a u bijeli dodati 10 kašika šećera u prahu i 2 kesice vanilin-šećera.

Sastavljanje torte: Prvu polovinu torte premazati bijelim filom. Patišpanje poprskati rumom i premazati ih tamnim filom.

Patišpanj isjeći u pantljike široke 2 santimetra. Prvu pantljiku uviti kao rolat i staviti na sredinu torte, a ostale pantljike uvijati oko nje, dok se ne pokrije cijela kora. Ponovo premazati bijelim filom, pa odozgo staviti drugu koru. Spolja premazati tamnim filom.

JEFTINI

Deserti

Kolač sa keksom i malinama Sastojci: 300 gr maline 400 gr keksa 2 pudinga od maline želatin 200 gr šećera Priprema: Sipati šećer u šerpu i sipati toliko vode tek da ogrezne. Staviti na tihoj vatri da se šećer istopi i kuvati 2-3 minuta. Zatim ubaciti maline i kuvati oko 5 minuta sve vrijeme miješajući, maline

treba da se raspadnu da bude kao marmelada. Želatin otopiti sa malo vode i ostaviti da nabubri. Puding rastopiti sa malo vode i ukuvati ga u maline, pred kraj dodati želatin i sve zajedno izmiješati da se lepo sjedini i zgusne. Na tacnu poređati jedan red četvrtastog keksa pa ga premazati polovinom fila, zatim ponoviti postupak jos jedan red keksa,i na kraju zavrsiti filom.

Slasna krempita Sastojci: pakovanje gotovih kora za krempitu 6 jaja 12 kašika šećera 6 kašika brašna 1 dcl mlijeka 50 gr šecera u prahu Priprema: Žumanca umutiti sa 6 kašika šećera pa dodati brašno i 100 ml mlijeka.

Sve dobro

promiješati. Ostatak mlijeka staviti da se kuva sa preostalim šećerom. Kad mlijeko provri ukuvati smjesu od žumanaca pa ostaviti da se hladi. U međuvremenu bjelanca ulupati u čvrst snijeg pa kašiku po kašiku sjediniti sa filom. Staviti fil preko jedne kore pa prekriti drugom i posuti šećerom u prahu.

KUVAR 35

PONEDJELJAK, 7. 7. 2014.

UKUSNE

Karamel kocke

Sastojci: jedno pakovanje kora za rozen tortu 1 litar mlijeka 700 gr šećera 10 kašika brašna 75 gr maslaca 30-40 gr mljevenih oraha Uputstvo: Od 1l mlijeka odvojiti oko 1,5 dl, pa sa njim razmutiti 10 kašika brašna (u brašno dodavati mlijeko postepeno, mutiti da se masa izjednači.

U šerpu, u kojoj će se karamelizovati šećer, sipati oko 1/3 količine šećera, pa ga pržiti na umjerenoj temperaturi, a kada počne da se karamelizuje, dodavati postepeno i ostalu količinu šećera, stalno miješajući.

Kada se sav šećer karame-

lizovao, uliti preostalo mlijeko, a varjačom “probušiti” sloj šećera na dnu šerpe, kako bi mlijeko prodrlo na dno, jer će se u suprotnom podići mlijeko i šećer i prskati. Smanjiti temperaturu, povremeno miješajući, dok se šećer ne istopi. Kad se šećer istopio, isključiti ploču i postepeno uliti razmućeno brašno, stalno miješajući, dok se masa ne zgusne, par minuta.

U još toplo dodati 75 gr maslaca, miješati da se maslac istopi i sjedini sa filom.

Vrućim filom premazivati svaku koricu za rozen tortu, vodeći računa da se količina fila ravnomjerno rasporedi.

Po još toplom filu na posljednjoj korici posuti mljevene orahe.

Karamel kocke možete preliti topljenom čokoladom

274 kalorije ima u jednoj supenoj kašici slatkog bilo koje vrste

Napici koji su zdravi za srce

1

Kafa

Ima veću antioksidativnu aktivnost nego kakao ili čaj.

Umjereno konzumiranje kafe omogućiće ispoljavanje zaštitnog efekta koji kafa ima na srce.

2

Antioksidansna moć nara je čak tri puta veća od one koju imaju crno vino i zeleni čaj.

Sok od nara može da smanji nivo holesterola u krvi i poveća protok krvi do srca.

NA DOMAĆI NAČIN

Bounty čokoladice Sastojci: 250ml slatke pavlake 400 g šećera 400 g kokosa 150 g čokolade za kuvanje margarin Priprema: Šećer, margarin i slatku pavlaku, otopiti na srednjoj temperaturi, pustiti da provri. Kada provri, dodati kokos i sve sjediniti. Obloži-

ti pleh papirom za pečenje, i izliti smjesu. Staviti u frižider da se stegne oko 2 h. Tacnu obložiti papirom za pečenje, nožem odvojiti ivice kolača od pleha, pa prevrnuti na tacnu, i skinuti papir sa kolača. Isjeći kolač kao čokoladice i vratiti ih u frižider, dok se sprema glazura. Čokoladice preliti čokoladom glazurom i ostaviti da se stegnu.

Nedavno istraživanje je pokazalo da ako vam se baš jede nešto slatko najzdravije i najefikasnije bi bilo da uzmete kašiku slatkog od jagoda ili trešanja jer ne samo da će to suzbiti dalju želju za slatkišima već je ovo voće nevjerovatno zdravo, stoga i sadrži manje štetnih šećera i kalorija.

Sok od nara

3

Crno vino

Crno vino sadrži brojne protektivne elemente koji su važni za srce, uključujući i jedan polifenol koji postaje izuzetno koncentrisan u toku procesa spravljanja vina.

36 KUVAR

PONEDJELJAK, 7. 7. 2014.

SPASONOSNA SALVETA

Spriječite da vam salata usahne UŽIVAJTE

Grickajte pistaći, smanjićete stres

Kuhinjica

Možda nijeste znali ali Sjedinjene Američke Države trenutno su svjetski lider u proizvodnji pistacija, nakon što su nadmašili Iran 2010. godine.

Prodaja cvjeta, a izvoz se udvostručio tijekom proteklih šest godina. Pistaci ima manje kalorija od ostalih orašastih plodova, tri do četiri kalorije u

Često nam se događa da tek kupljenu izelenu salatu vrlo brzo bacamo jer ne umijemo spriječiti da ona uvene. U spašavanju salate, a i kućnog budžeta pomaže najjeftiniji trik a to je obična salveta. Kako ?

Salatu i ostalo zeleno lisnato povrće najteže je očuvati od propadanja, jer čim

osjetljivi listovi dođu u kontakt s vlagom dolazi do truljenja. Kako bi sačuvali salatu svježom, nakon čišćenja i pranja stavite je u čistu posudu i na sam vrh salate staviti papirnu salvetu i tek onda prekriti plastičnom folijom. Ubrus će upiti višak vlage i listove očuvati hrskavima i svježima.

litom te ih jedite sirove ili kao dio doručka.

Pasulj Pasulj je pun rastvorljivih vlakana koja uz sebe vežu štetne toksine i na taj način ih izbacuju iz orga-

nizma te kožu čine zdravom i lijepom.

Kivi Sočan kivi će vašem tijelu dnevno pružiti čak 155 posto preporučene doze vitamina C koji je od ključnog značaja za izgradnju kolagena.

jednom plodu. On sadrži i više kalijuma od ostalih orašastih plodova, a kalijum utiče na snižavanje visine kortizola, hormona stresa. Sadrži i betakaroten i lutein, koji daje pistacijama prepoznatljivu zelenu boju.

Konzumacijom pistacije može se smanjiti holesterol.

SAVJETUJEMO

Kivi protiv celulita Vrijeme je da svoju ishranu obogatite namirnicama koje sadrže dosta kolagena, glavnog sastojka u vezivnom tkivu koji jačanjem kože pomaže da se smanji vidljivost celulita. Imate celulit? Nijeste jedini, s obzirom da vrlo mali broj žena nema celulit.

Dok se masirate svojom omiljenom anticelulit kremom, efekat možete poboljšati na prirodan i pristupačan način, ishranom.

Naravno, uvijek morate biti svjesni da je za ovu borbu takođe važno da se krećete i da imate dobru cirkulaciju. Evo i nekih namirnica koje su veoma korisne u borbi protiv celulita a osim toga zbog vitamina i minerala koje posjeduju veoma su zdrave i nadasve ukusne.

Kofein Kofein podstiče sagori-

jevanje masnog tkiva koji pokreće cirkulaciju na mestima gdje se upravo zbog nekretanja i stvorio celulit.

Orasi Orasi su bogat izvor masnih kiselina omeg a - 3 .

Ukoliko ih uključite u redovnu ishranu, njegovaće vašu kožu iznutra što će rezultirati manje uočljivim celulitom spolja.

Borovnice Iskoristite sezonu borovnica koje su bogate mineralima i fitokemikalijama važnima za obračun s celu-

KUVAR 37

PONEDJELJAK, 7. 7. 2014.

EVO ŠTA NIJESTE ZNALI

Zašto je suši tako zdrav

Čini se da suši postaje sve popularniji. Bez obzira na to koliko preferirate suši, pitanje je koliko zapravo znate o ovom jelu.

To nije wasabi Zelena smjesa koju vam serviraju u suši-barovima zapravo nije prava stvar. To je vjerojatno ren pomiješan sa senfom i zelenom bojom. Pravi wasabi-Wasabia japonica, je osjetljiva biljka koja raste u polu-močvarnim područjima gdje ima tekuće vode, kada probate pravi wasabi, odmah ćete osjetit razliku.

15

sekundi porebno vam je za sos iz blendera

Drevna istorija Ono što danas zovemo suši počelo je prije više od 1000 godina kao poseban način očuvanja ribe prije stavljanja u frižider. So i kiseline korištene su zbog fermentisanja svježe ribe koja se slagala u slojevima s rižom.

Tajna je u svježini Nakon smrti, u tijelu ribe se oslo-

bađa protein koji uzrokuje da mišićna vlakna otvrdnu.

Suši pripremljen od svježe ribe puno je boljeg ukusa od onoga što se služi u suši restoranima.

Crvena riba, bijela riba Crvena boja tuninog mesa je rezultat mioglobina, molekula koje kiseonik dovode do mišića i koji riba koristi kako bi stalno plivala. Kad vidite bijelo meso ribe, riječ je o ribama koje se kreću puno brže i čiji mišići ne dobijaju toliko puno kiseonika.

Hrskavi karamel kup s kruškama

Budite srećniji uz...

1

Dagnje

Sadrže umjerenu količinu selena, vitamina B12, proteina, joda i cinka, a malo masti i kalorija.

2

Med

Dobar je za mnoge stvari, a ne smao za popravljanje raspoloženja. Neuporedivo je bolji od šećera.

Nevjerovatno brzi a efektni sosevi uz pomoć blendera pripremaju se brzo a odlični su uz slane grickalice.

Idealno za one koji vole da provode vreme s društvancetom, idalno za ljetnje dana

RECEPT POZNATIH

3

Blitva

Sarži mnogo magnezijuma, a on je veoma bitan dio biohemijskih reakcija koje povećavaju nivo energije u ljudskom tijelu.

Poznata pjevačica Rebeka Dremelj podijelila je sa našim čitaocima recept za svoj omiljeni kolač. Kolač koji će vas osvježiti u ovim ljetnjim danima pravi se lako i za njega je potrebno oko 40 minuta. Recept je predviđen za osam osoba a Rebeka savjetuje da ćete mekanu kompaktnost pavlake dobiti ako žicu za mućenje i sud u kojem ćete mutiti prije nego li počnete sa spremanjem staviti u frižider da odstoji pola sata.

U sud stavite 200 g šećera sa dva dl vode, sokom od limuna i cimetom. Stavite da provri, pa dodajte oljuštene kriškice isječene kruške, poklopite i kuvajte oko 30 minuta. Potopite želatin u hladnu vodu, ocijedite ga, iscijedite i rastopite u jednoj šerpi u ključalom mlijeku. Sipajte 120 g šećera u drugu šerpu, dodajte četiri, pet kašika vode i kuvajte na tihoj vatri dok ne dobijete karamel. Sklonite karamel s vatre, dodajte mu mlijeko sa želatinom u tankom mlazu i dobro promešajte varjačom. Umutite žumanca s preostalim šećerom da postanu svijetla i pjenasta, pa dodajte smjesu od mlijeka i karamela i nastavite da mutite mikserom dok se smjesa ne rashladi. Pavlaku dobro umutite i pomiješajte je sa smjesom s karamelom.

U činiji smenjujte slojeve kruški i pripremljenog musa, pa prebacite u frižider da odstoji četiri sata. Ukrasite, po želji, izlomljenim karamelom i poslužite.

●Sastojci● 0,7 dl mlijeka 6 žumanaca 20 g želatina u listićima 440 g šećera 9 dl slatke pavlake 4 slatke kruške, 1 limun 1 štapić cimeta

Krvne grupe i ishrana Doktor iz Amerike Peter D’ Adamo autor je knjige “Krvne grupe i ishrana” u kojoj je iznio svoj stav da hrana ne može imati sveopšti učinak na sve ljude i da namirnica koja jednu osobu može izliječiti, drugoj može naškoditi.

Uticaj hrane Uzimajući u obzir da je svaka krvna grupa drukčija, ovaj ljekar je grupisao hranu, koja je zavisno od krvne grupe – izuzetno dobra hrana, neutralna hrana i hrana koja loše utiče na pripadnike određene krvne grupe.

Doktor tvrdi da su ljudi koji su prema njegovoj preporuci konzumirali hranu adekvatnu krvnoj grupi, uspješno smršali bez loših posljedica po zdravlje.

Krvna grupa O Najblagotvornije sastojke nalaze u: ribi, mesu, bijelom luku, brokoliju, bundevi, cvekli, crvenoj paprici, peršunu, praziluku, spanaću, zelenoj salati.

Nepogodne sastojke nalaze u: kupusu, prokelju, pasulju, krompiru, karfiolu, kukuruzu, plavom patlidžanu, sočivu, bijelom hljebu, pšeničnim pahuljicama.

Trebalo bi da se bave: aerobikom, plivanjem, trčanjem, b orilačkim vještinama.

Namirnice od kojih dobijaju na kilaži: žitarice u koji-

ma ima glutena; sočivo, kupus, kukuruz pasulj, karfiol i prokelj.

Namirnice od kojih gube kilažu: morski plodovi, morske alge, džigerica, crveno meso, brokoli, spanać.

Krvna grupa A Najblagotvornije sastojke nalaze u: morskoj ribi, žitaricama, voću, povrću, a prije svega u bijelom luku, cvekli, renu, kelju, slatkom krompiru, bundevi, praziluku, zelenoj salati, crvenom luku, morskim algama, spanaću, brokoliju, peršunu.

Nepogodne sastojke nalaze u: mesu, mliječnim prerađevinama, kupusu, plavom patlidžanu, šitake pečurkama, crnim maslinkama, paprici, paradajzu i krompiru.

Trebalo bi da se bave: meditacijom, jogom, či gongom, taj čiom.

Namirnice od kojih dobijaju na kilaži: meso, mliječne prerađevine i pasulj.

Namirnice od kojih gube na kilaži: biljna ulja, soja, povrće, ananas.

Krvna grupa B Najblagotvornije sastojke nalaze u: mesu (izuzev piletine), mliječnim prerađevinama, žitaricama, pasulju, leguminozama, cvekli, kelju, žutoj paprici, brokoliju, šitaki pečurkama, prokelju, kupusu, šargarepi, karfiolu, plavom patlidžanu i voću.

Nepogodne sastojke nalaze u: kukuruzu, sočivu, lješniku, sjemenu susama, heljdi, žitu, rotkvicama, maslinkama, avokadu, bundevi i paradajzu.

Trebalo bi da se bave: tenisom, plivanjem, biciklizmom, dugim hodom, gimnastikom.

Namirnice od kojih dobijaju na kilaži: kukuruz, kikiriki, sočivo, sjeme susama, žito, heljda.

Namirnice od kojih gube na kilaži: čaj od slatkog korjena, zeleno povrće, meso, jaja, niskomasne mliječne prerađevine.

Krvna grupa AB Najblagotvornije sastojke nalaze u: mesu, morskoj ribi, mliječnim prerađevinama, žitaricama, voću, kelju,

cvekli, brokoliju, karfiolu, celeru, kupusu, krastavcu, plavom patlidžanu, bijelom luku i krompiru.

Nepogodne sastojke nalaze u: crvenom mesu, konzervisanom i dimljenom mesu, sjemenkama, kukuruzu, heljdi, paprici, šitale pečurkama, kukuruzu, crnim maslinkama i rotkvicama.

Trebalo bi da se bave: jogom,meditacijom, či gongom, a preporučuju se i tenis, biciklizam i dugi hod.

Namirnice od kojih dobijaju na kilaži: crveno meso, pasulj, sjemenke, kukuruz, heljda i žito.

Namirnice od kojih gube na kilaži: tofu, plodovi mora, mliječne prerađevine, zeleno povrće, morske alge i ananas.

Meso je više preporučljivo za one koji pripadaju nultoj krvnoj grupi

Preporuka

PO SAVJETU STRUČNJAKA

Kultura

PONEDJELJAK, 7. 7. 2014. brOJ 886 GODINA III

U pozorištu je spas!: Branko Milićević Kockica

BRANKO MILIĆEVIĆ KOCKICA

Programi za djecu danas su ª autº Glumac i osnivač beogradskog Pozorištanceta “Puž” Branko Milićević Kockica gost je ovogodišnjeg Kotorskog festivala pozorišta za djecu na kojem njegova predstava “Pipi Kratka Čarapa” učestvuje u takmičarskom programu. Simbol djetinstva brojnih generacija, svestrani autor čija se kultna TV serija “Kocka, kocka, kockica” i danas smatra jednom od najboljih emisija za djecu, u kratkom razgovoru za DN objašnjava zašto više nema takvih programa i zbog čega se sve manje pažnje poklanja najmlađoj publici u teatru.

“Uloga pozorišta za djecu u 21. vijeku!? Mnogo je

komplikovano to pitanje.

Uloge u 21. vijeku pripadaju samo političarima.

Zato pozorište ima težak zadatak - mora da parira političarima i direktorima televizija koje više ne zanimaju djeca. Šta tu može da se doda. Prosto, nema nam spasa ili spas je jedino u pozorištu”, poručuje glumac. Slavni Branko Kockica još je dodao: “Da li u Crnoj Gori ima televizija koje rade dječje programe? Nema.

Eto, vidite koliko vam je pitanje aut. Ma, to pitajte direktore televizija. Oni znaju odgovor.”

Glumac koji je čitav profesionalni život posvetio djeci kaže da je najvrednije

što je naučio od najmlađih jeste da se igra bez prekida.

“Samo treba se igrati lijepih stvari. Kada smo bili mali igrali smo se rata, i nažalost, neki su odrasli nastavili da se igraju ratovanja i to s pravim oružjem. To je mnogo loše i mnogo opasno”, kaže Milićević. Priznaje da ga je tokom karijere često nerviralo mišljenje da su pozorište i gluma za odrasle ozbiljniji i vredniji od stvaralaštva u teatru za djecu.

“Da, to me je jako nerviralo. Mislio sam da ću ja to da izmijenim i mnogo sam se oko toga potrudio, ali izgleda da nisam uspio.

Onako debelo sam se zeznuo”, kaže uz osmjeh.

Na kraju razgovora otkiva i to da je sada posvećen tome da “sebi nađe zamjenu”. “Vrijeme je da idem u penziju, a želim da pozorište “Puž” i dalje živi. Tražim nekog ko će da nastavi taj put. Je l’ znate nekog ko bi volio da radi u pozorištu “Puž”? Dobro došao je!” poručuje Kockica.

J.B.

KONCERt

Monika Karleti u Budvi

Koncertom mecosoprana Monike Karleti iz Italije koju će na klaviru pratiti Đorđo Marino, večeras od 22 sata u crkvi Santa Marija nastavlja se muzički dio ovogodišnjeg Grad teatra. Na repertoaru su djela: Rosinija, Leonkavalija, Gastaldona, Tostija de Kurtisa, Kardila. Monika Karleti, nakon temeljnog obrazovanja u oblasti violine, diplomirala je solo pjevanje na Konzervatorijumu Svete Sesilije u Rimu. Pohađala je mnogobrojne seminare, i nastupala pod upravom poznatih evropskih dirigenata. Njena koncertna izvođenja uključuju kamernu muziku italijanskih, njemačkih, francuskih i poljskih kompozitora. Lj.B. GOLuBOVCI

Premijera komada “Slijepi”

FRIDA KALO

Kistom dobijena borba s životom Godišnjica rođenja slavne umjetnice

Predstava “Slijepi” nobelovca Morisa Meterlinka biće premijerno izvedena večeras od 20 sati na Vojnom aerodromu Golubovci. Režiju za ovaj komad uradio je Željko Sošić, a osim profesionalnih glumaca Hasije Borić, Petra Kandića, Jelene Simić, Aleksanda Gavranića, učestvuju i članovi amaterskog pozorišta slijepih glumaca „Homer” Božidar Denda, Anđela Dragović, Bojana i Miljan Otašević. Prva repriza planirana je za sjutra veče, a za sve zainteresovane organizovan je i prevoz ispred CNP 7. i 8. jula od 19 sati.

Lj.B.

40 KULTURA PREPORUČUJE

IGRA PRIJESTOLA, DŽORDŽ R.R. MARTIN IZDAVAČ NOVA KNJIGA, PODGORICA, CIJENA 4,99 € Igra prijestola je prvi dio poznatog serijala na osnovu kojeg je snimljena najgledanija TV serija svih vremena. U središtu sukoba je dinastija Stark od Zimogroza, porodica oštra i tvrda kao zemlja u kojoj su se rodili i kojom vladaju. Bježeći iz užasne pustoši i hladnoće ka dalekom bogatom kraljevstvu vječnog ljeta. Ovo je priča o lordovima i damama, vojnicima i mudracima, plaćenim ubicama i kopiladima, koji žive pod sjenkom zlih predskazanja.

PROKLETA AVLIJA, IVO ANDRIĆ IZDAVAČ NOVA KNJIGA, PODGORICA, CIJENA 6,50 EURA

Prokleta avlija je novela, koja za razliku od panoramskih romana Iva Andrića, ima specifičnu i čvrstu kompoziciju.

Kroz nizanje priča u priči, ovaj majstor stila i karakterizacije likova, dao je našoj književnosti niz najupečatljivijih junaka. Priče smještene u nekolika istorijska konteksta iznjedrile su fra Petra, Haima, Ćamila, Karađoza, kao junake koji u čitaočevom utisku ostaju između fikcije i realnosti, nadilazeći i jednu i drugu.

PONEDJELJAK, 7. 7. 2014.

FRIDA KALO

Kistom dobijena borba Slavnu meksičku umjetnicu sikarstvo je održavalo u životu Žena čije je slikarstvo, ali i način života, obilježilo prvu polovinu 20. vijeka - svakako je Frida Kalo, čije rođenje (6.07.1907) se ovih dana obilježava u rodnom Meksiko Sitiju.

Preokupacija ženskim temama, načinila je od nje feminističku kultnu ličnost posljednjih decenija 20. vijeka. Poznata slikarka, tokom svog života borila se sa teškim fizičkim patnjama. Pored bolesti iz djetinjstva, septembra 1925. god. u udesu je povrijedila kičmu, vrat, rebra, karlicu, a ljekari su predviđali da će ostati nepokretna. Međutim, Frida je ponovo prohodala, ali je do kraja života 1954. god. imala više od 30 operacija.

Slikarstvo je održavalo u životu i uvelo je u umjetnički svijet Meksika gdje je srela umjetnika Dijega Riveru, sa kojim se i vjenčala. Po savjetu supruga, Frida

je nosila tradicionalnu meksičku odjeću, neobičan nakit, što je uz upadljive obrve postalo njen zaštitni znak.

Bila je pod uticajem autohtone meksičke kulture i slikala je jakim bojama, mješavinom realizma i simbolizma. Od 143 slike 55 čine autoportreti.

Njena urna izložena je

u Plavoj kući u Kohoakanu, koji je pretvoren u muzej i sadrži veliki broj njenih radova.

O Fridi je snimljeno više filmova, a režiser Pol Le Duk je 1981. “oživio” u ostvarenju “Frida, priroda koju živim“, dok ju je 2002. godine na velikom platnu tumačila Salma Hajek.

Lj.B.

SVJETSKA PREMIJERA

ª Varvariº u Karlovim Varima Dugometražni film “Varvari” , reditelja Ivana Ikića, nastao kao srpsko - crnogorska koprodukcija, imaće svjetsku premijeru u takmičarskoj selekciji East of the West festivala u Karlovim Varima (od 4. do 12. jula). Jedna od glav-

nih uloga u filmu povjerena je crnogorskom glumcu Mirku Vlahoviću. Iza filma stoji beogradska kompanija SENSE Production u koprodukciji sa “OR” kućom iz Podgorice. Projekat su, između ostalih, podržali Ministarstvo kul-

ture Crne Gore i Ministarstvo kulture Srbije.

Film “Varvari” nakon festivala u Karlovim Varima naći će se i u selekcijama predstojećih filmskih festivala u Motovunu, na Paliću i Pančevu.

J.B.

FAJRONT U SARAJEVU,DR NELE KARAJLIĆ IZDAVAČ LAGUNA, BEOGRAD, CIJENA 5,00 EURA Fajront u Sarajevu je teško, pomalo bolno, svakako setno prebiranje po uspomenama jednog od Sarajlija koji su taj grad u Titovoj Jugoslaviji učinili posebnim. Novi primitivizam je Sarajevo izbacio iz zglobne čašice, učinio ga drugačijim, dao mu oreol avangarde, a najveća zvijezda tog pokreta bio je dr Nele Karajlić. Ovo je njegova priča, iskrena, duhovita, priča bez koje predratno Sarajevo – grad raje i papaka – nije moguće razumjeti do kraja. U tom kazivanju Nele je sanjar o sunčanoj strani ulice, naivac, žrtva, vizija koja hoda, nepresušni izvor ideja, hrpa straha.

Dvije Novi priče u album Sveskama ª Flojdaº SARAJEVO

LONDON

Todorović u teškom stanju

U novom broju časopisa “Sarajevske sveske”, objavljene su dvije pripovjetke naše poznate književnice Dragane Kršenković-Brković - “Momin kamen” i “Tri vizije M.S”.

“The Endless River” novi je album “Pink Flojda” koji će biti objavljen u oktobru, najavila je Poli Samson, portparol benda i supruga frontmenta i gitariste Dejvida Gilmura.

Legendarni glumac Bora Todorović u kritičnom je stanju u Kliničkom centru Srbije. Nedavno je operisao slijepo crevo, a u procesu oporavka mu je pozlilo i trenutno se nalazi u komi.

BEOGRAD

KULTURA 41

PONEDJELJAK, 7. 7. 2014.

PrePOrUČUJe

ISTORIJA FILMA, DEJVID PARKINSON Izdavač: dereta, Beograd, cIjena: 14,00 eura

KOTOR ART

Lutkarski teatar na Trgu Sv. Luke

I

zvođenjem lutkarske predstave “Avanture gospodina Panča” naTrgu Sv. Luke od 20 sati i bugarskog “Čarobnjaka iz Oza” na Ljetnjoj pozornici (21.30), uz obilje pratećih programa nastavlja se program Kotorskog festivala pozorišta za djecu.

“Avanture gospodina Panča”, naziv je predstave koju će izvesti Konrad Frederiks iz Engleske.

Panč je forma tradicionalnog londonskog lutkarskog uličnog pozorišta lutaka kojima upravlja iskusni šoumen. Ovaj lik nastao je po uzoru na italijanskog klovna Pulčinela iz srednjovjekovne komedije del arte. U 19. vijeku Panč je postao lutka koja se koristila na malim

PREMIJERA UKrOćeNA GOrOPAD U BOLJŠOJU MOSKVA

ruski baletski igrači ekaterina Krisanova i Vladislav Lantratov na premijeri “Ukroćene goropadnice” u Moskvi. Najnoviju verziju baletske predstave po slavnom Šekspirovom djelu uradio je za prestižni moskovski Boljšoj teatar francuski koreograf Žan Kristof Majlo.

štandovima putujućih lutkara koji su se postavljali na ćoškovima britanskih ulica.

Od 21.30 sati na Ljetnjoj pozornici u takmičarskom programu slijedi predstavljanje Državnog lutkarskog teatra iz Stare Zagore u Bugarskoj sa predstavom “Čarobnjak iz Oza” . Predstavu je režirao Bonjo Lungov, a igraju Vanya Kamyanska, Bilyana Raynova, Elitsa Stoyanova, Gergana Vasileva,

Yancho Ivanov, Kaloyan Georgiev, Kiril Antonov, Stanislav Matev. U sklopu pratećeg programa od 19 sati na Pjaci od kina nastupiće Teatar Glazalmaz iz Moskve sa predstavom “Jedan poznati vuk”. Od 20 sati u Kulturnom centru “Svitac” iz Beograda izvešće mjuzikl pod nazivom “Alisa”, dok će na Trgu od oružja nastupiti JPU Radost iz Kotora. Od 20.30 sati biće predstavljanje poezije Velimira Ralevića, a koncert hora “Jedinstvo” je u 21 sat u Crkvi Sv. Duha. Za kraj večeri očekuje nas program “Osnaženi suncem” i predstava “Smrtni grijesi”.

J.B.

Parkinsonovo djelo procenjuje dostignuća filmskih stvaralaca širom svijeta, među kojima su D. V. Grifit i začetnici klasičnog narativnog filma, umjetnici nijemog filma, reditelji „zlatnog doba“ Holivuda, italijanski neorealisti i autori francuskog novog talasa. Novo poglavlje pruža uvid u formalni i tehnološki razvoj od sredine 1990-ih godina do danas, opisujući eksperimente sa trodimenzionalnošću, preporod animacije i demokratizaciju kinematografije nakon digitalne revolucije. Parkinson takođe ističe najbolja djela iz svih krajeva svijeta, od Srbije i Češke do Irana i Izraela, od Indije i Južne Afrike do Kine, Koreje i Meksika.

KAKO SMO PROPEVALI, IVAN IVAČKOVIĆ Izdavač: Laguna, Beograd, cIjena: 11,80 eura Uzbudljiva i nostalgična knjiga o pjesmama i pločama koje su nam mijenjale život, o sudbinskom preplitanju popularne muzike i populističke politike i o usponu i padu zemlje na koju je svijet decenijama gledao sa poštovanjem. Od vladavine zabavne muzike, preko rokenrol eksplozije, pojave panka i novog talasa, pa do novokomponovane narodne muzike i turbo folka, knjiga Kako smo propevali priča o višedecenijskom braku države i njene muzike. O tome kako su se Jugoslavija i njena muzika voljele, svađale, ponovo spajale i na kraju umrle zajedno.

MALI MI JE OVAJ GROB, BILJANA SRBLJANOVIĆ Izdavač: SamIzdat B92, Beograd, cIjena: 5,60 eura Drama Biljane Srbljanović pokušaj je interpretacije Principovog atentata. Na samom početku, autorka o svom komadu veli: „Zasnovan je na istinitim događajima, arhivu, zapisima sa suđenja i brojnoj istorijskoj građi. Ipak je predmet čiste fikcije i u njemu ne treba tražiti više od toga.“ Oslobodilačko jugoslovenstvo Mlade Bosne, velikosrpski nacionalizam Crne ruke i nezrelost atentatora, tri su osnovna dramaturška vektora u politici drame „Mali mi je ovaj grob“. Za Srbljanovićevu, naime, nema sumnje da su Mlada Bosna i Princip u njoj jugoslovenske orijentacije.

42 rePortaže hrvatska

Prvi ZigZag hotel

U Zagrebu je nedavno otvoren ZigZag integralni hotel, prvi takve kategorije u Hrvatskoj. Ako nijeste znali što to znači (kao ni mi), Integralni i difuzni hotel karakteriše smještajni dio sastavljen od tri i više objekta s recepcijom.

Dobro je znati, još bolje - posjetiti ga!

Posebnost takvog hotela jeste i mogućnost da usluge pružaju i apoljnji subjekti te lokalna zajednica koja integralnom hotelu može ponuditi, ili da-

ti na raspolaganje svoje sadržaje i usluge u funkciji turističko-ugostiteljske potrošnje.

U ovom se smjeru od samog početka razvijao ZigZag Apartments&Rooms, danas ZigZag integralni hotel, pokrenut s ciljem stalnog rasta portfelja luksuznih apartmana i utjecaja na razvoj turističke ponude grada Zagreba, u kojem je od 2011. godine sve veća potreba za povećanjem kvaliteta turističkog smještaja.

francuska

Park Malog princa “Čarobni i poetski svijet Malog princa, lika iz istoimene knjige francuskog spisateljaavijatičara Antoana de SaintEgziperija, sada je tema zabavnog parka za djecu koji je otvoren u utorak blizu Mulhousea, na francusko-njemačkoj granici.

“Park Mali princ”, smješten je na 24 hektara u Ungeršjmu, na istoku Francuske, a sastoji se od 31 atrakcije koncipirane prema slavnom djelu iz 1943.

Vjeruju da će privući 80.000 posjetilaca ove godine, a narednih godina i do 150.000 za-

interesovanih. “Mali princ” preveden je na 270 jezika, prodat u 150 miliona primjeraka u svijetu, čime je postao najprodavanije književno djelo na svijetu i najprevođenija knjiga nakon Biblije.

“Usmjereni smo prema dječjoj publici od dvije do 12 godina, kao i odraslima koji se sjećaju da su bili djeca”, ističe jedan on začetnika projekta Žerom Đakomoni, predsjednik preduzeća “Aerofil”. Za jesen se predviđa opera “Mali princ”, a američki animirani dugometražni film za 2015. godinu.

nova tradicija

Selo nepušača u Iraku U selu Levavan kod grada Suleymaniyah u Kurdskoj samoupravi na sjeveru Iraka, mještani ne konzumiraju cigarete već 23 godine. U ovom selu živi oko 275 mještana, a jedan od najstarijih mještana ovog sela 60-godišnji Ibrahim Kerim kazao je da prča počinje nakon rata između Irana i Iraka, koji se odvijao u periodu od 1980. do 1988. godine, kada su mještani prebjegli u Iran. “Vratili smo se u naše selo 1991. godine. Morali smo sve to vrijeme dok smo bježali, ići pješke.

Nekad smo morali da trčimo.

Naravno, pušačima je sve to

bilo jako teško. Većina pušača preminuli su mladi i to je na nas imalo velikog utjecaja. Kada smo se vratili na selo jednostavno su svi prestali pušiti. Mlađi mještani, hvala Bogu, nisu ni počinjali”, pojasnio je Kerim.

On je rekao kako svi mještani sela smatraju da je konzumacija cigareta i drugih duvanskih proizvoda jako loša navika, zbog čega su uspjeli održati svoju neobičnu tradiciju.

“To što nas svi znaju kao selo nepušača dokazuje da smo donijeli pravu odluku”, ocijenio je on.

ponedjeljak, 7. 7. 2014.

Čuda prirode

Nevjerovatne ljepote i tajne drevne planine Ural

U

ralsko gorje prostire se u smjeru sjevera prema jugu otprilike 2000 kilometara u dužinu i predstavlja prirodnu granicu Evrope i Azije. Ovo gorje skriva pet nevjerovatnih prirodnih čuda.

Najviši vrh je Narodnaja s 1895 metara, a osim kamenja i nepreglednih šuma ovo gorje se može podičiti i neviđenim prirodnim ljepotama.

● Pećine u Baškiriji Ovaj nacionalni park nalazi se u Baškirskoj republici, a u njemu se, u dolini jezera Bolshoi Eek, nalazi 46 potpuno različitih pećina. Nema dviju pećina s istom morfologijom, mikroklimom, sedimentima, hidrologijom ili životom. Na

mjestu gdje rijeka siječe vapnenac nalaze se gotovo okomite stijene koje na pojedinim mjestima dosežu visinu od 100 metara. Najpoznatije i najomiljenije mjesto za turiste je pećina Pigeon u kojoj žive špiljski golubovi i šišmiši, a u njoj su otkriveni ljudski i životinjski fosili koji datiraju iz mezozoika.

● OstrvO nade Tajanstveno ostrvo Nade nalazi se na zapadnom dijelu jednog od najčisti-

jih i najljepših jezera u Uralskom području, jezeru Turgojak. To je jedno od biološki najraznolikijih područja krcato naučnicima, slikarima, pjesnicima i ostalim kreativcima, koji ovdje dolaze u potrazi za inspiracijom. Mnogi od njih je nalaze u megalitskim kamenim blokovima,

rePortaže 43

ponedjeljak, 7. 7. 2014.

Oldtajmeri

starijim i od 60.000 godina.

Najveća turistička atrakcija zasigurno je pustinjakova pećina i tajanstveni megalitski kompleks koji su naučnici otkrili tek 2004. godine, a koji je vjerovatno sagrađen prije 6000 godina.

● Jezero Auškul Jedno od najljepših jezera u južnom Uralu zasigurno prava je meka za paraglajdere. Isto tako ovo jezero povezuju s mnogim legendama i mitovima u narodnim pričama. U 18. vijeku ovo je područje postalo nadaleko poznato po vazama koje se izrađuju od minerala jaspisa.

Cijelo dno jezera obloženo je ovim mineralom koji se lako može skupljati. Ovdje možete plivati, loviti ribu ili rakove. Malo zapadnije od jezera nalazi se planina Auš–Tau na kojoj se nalazi nekoliko poznatih grobova, uključujući i jedan od arapskog šeika. Svi oni koji su pokopani na ovoj planini su poznati kao propovjednici islama, tako da je ova planina poznata čak i u Meki u Saudiskoj Arabiji.

● rezervAt visimski Ovaj rezervat prirode pravi je školski primjer toga kako jedan rezervat mora da izgleda i što sve mora da sadrži. Priroda je ovdje dala mašti na volju. Rezervat se nalazi na zapadnim padinama središnjeg Urala u blizini rijeke Čusovoi. Ovo je regija prepoznatljiva po divljini i drevnim šumama. 2001.

UNESCO je ovo područje proglasio rezervatom biosfere, a granica između Evrope i Azije nalazi se u samom rezervatu.

Na prvi pogled jedna sasvim obična planina. Ali kad se malo bolje zagledate vidjet ćete da isijava neku čudnu toplinu i dim. Unatoč tome što nije vulkanskog karaktera te što je smještena izvan svih seizmoloških područja, na ovoj planini izbijaju stubovi pare i dima kojima temperatura varira od 37 pa sve do 150 stepeni Celzijusovih. Na ovoj planini nalazi se 90 metara duboko okno u kojem je temperatura 380 stepeni. Niko ne zna koliko dugo planina gori. Prema legendi, na vrhu planine nalazilo se stablo bora koje je jedne noći pogodio grom. Od te noći na ovoj planini svakodnevno izbijaju stubovi pare i dima koji su po mnogočemu ljekoviti. (Punkufer.hr)

6

hiljada godina star megalitski kompleks na tajanstvenom ostrvu Nade na zapadnom dijelu jednog od najčistijih i najljepših jezera u Uralskom području, jezeru Turgojak naučnici su otkrili tek 2004. godine

18.

vijek je period kada je jezero Auškul područje postalo nadaleko poznato po vazama koje se izrađuju od minerala jaspisa. Cijelo dno jezera obloženo je ovim mineralom koji se lako može skupljati.

Stare vrijednosti

Da stare vrijednosti nemaju cijenu pokazuje primjer Bjelopoljca Nena Peroševića. Iako porodica Perošević u voznom parku ima i savremene automobile, “folksvagen buba”, stara gotovo pet decenija, zauzima počasno mjesto i prosto je nezamjeniva.

“Bubu je moj sin Neno nedavno nabavio i od tada se ne razdvaja od nje. Registrovana je i u besprijekornom stanju, a redovno se odvozi i kod majstora radi kontrole. Prosto smo iznenađeni koliko je mali potrošač goriva. Po-

odavno smo napunili rezervoar benzinom, gotovo stalno je u vožnji i ima više od polovine u rezervoaru”, kaže vlasnikov otac Novak Perošević.

On navodi da su kolekciju oldtajmera nedavno popunili sa dva stara mercedesa. “Č i t ava porodica je prosto očarana starim automobilima oldtajmerima koji imaju neprolaznu vrijednost”, kazao nam je Perošević.

Simpatičnu “bubu” novinar VN ovjekovječio je i fotoaparatom u blizini privremene gradske tržnice u naselju Nikoljac.

B.Č.

za rOniOce

Potopljeni brod kao turistička atrakcija Skutling, kako se drugačije naziva namjerno potapanje brodova i drugih objekata u turističke i sportsko-rekreacijske svrhe, kao posebne atrakcije za ronioce.

Namjerno potopljeni brodovi moraju biti izvan plovnih putova, ekološki prihvatljivi i sigurni za ronioce.

Potopljeni objekti na mor-

skom dnu postaju mjesta razvoja posebnih biocenoza i staništa morskih organizama i riba i tako postaju zanimljiva odredišta za ronilački turizam.

Osim toga, takve oaze postaju značajne i za zaštitu podmorja, jer postaju površine na kojima se u pravilu zabranjuje ribolov.

Belgija

Diznijevi junaci od pijeska i vode Festival pješčanih skulptura u Ostendu u Belgiji, ove godine inspirisan je motivima iz Diznijevih filmova. Na desetine umjetnika iz cijelog svijeta pravilo je skulpture od pijeska i vode inspirisane Dizni-

lendom, “Snežanom i sedam patuljaka”, “Kraljem lavova” i ostalim filmovima. Skulpture zauzimaju područje na plaži od 8.000 kvadratnih metara. Festival traje do 31. avgusta, a ulaznice koštaju 12 eura.

44

HotSpot

PONEDJELJAK, 7. 7. 2014.

AFP

Problemi Gugla sa evropskim propisima

Na osnovu članova 336, 337, 341, 342, 344 i 345 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima „Crnogorska komercijalna banka“ AD Podgorica, kao hipotekarni povjerilac, objavljuje:

OBAVJEŠTENJE O TREĆOJ PRODAJI NEPOKRETNOSTI Nepokretnosti koje su predmet prodaje upisane su u listu nepokretnosti br. 5090 KO Podgorica III, označene kao: - katastarska parcela br. 26, po kulturi stambeni prostor, PD2, br. zgrade 1, površine 86 m2; SVOJINA: Inovative doo Podgorica, u obimu prava 1/1.

Početna prodajna cijena naprijed označenih nepokretnosti iznosi 86.580,00 eura.

Ukupan preostali dug kreditnog dužnika Mirković Boška, na dan 16.06.2014.godine po osnovu Ugovora o kreditu br. 705-88-2209 od 29.02.2008.godine, iznosi 150.375,5 €, kao i iznos od 1.000,00 €, na ime realnih troškova i drugih izdataka nastalih od početka postupka namirenja.

Vansudska prodaja predmetnih nepokretnosti izvršiće se usmenim javnim nadmetanjem, koje će se sprovesti dana 16.07.2014. godine, u prostorijama Advokatske kancelarije ,,Radulović & Jovović’’, Ul. Serdara Jola Piletića br. 7, Podgorica, sa početkom u 09.45 časova.

Pravo učestvovanja na javnom nadmetanju imaju sva strana i domaća pravna i fizička lica u skladu sa pozitivnim propisima i međunarodnim sporazumima, koja uplate depozit za učešće za javno nadmetanje u iznosu od 10% od početne cijene.

Depozit-jemstvo se uplaćuje na žiro-račun CKB AD Podgorica br. 510-0-40, s pozivom na broj: partija 290802-depozit za prodaju nepokretnosti, prije početka postupka prodaje, sa svrhom uplate “jemstvo za učešće u javnom nadmetanju“.

Prijave se dostavljaju Advokatu Filipu J. Jovoviću, na adresu Serdara Jola Piletića br. 7, Podgorica, najkasnije dan prije prije održavanja prodaje, do 15,00 časova. Prijave moraju biti zapečaćene, uz naznaku „za javno nadmetanje – ne otvaraj’’.

Učesnici javnog nadmetanja su, uz prijavu, dužni dostaviti i dokaz o uplati jemstva i sledeće lične podatke: - Za fizička lica: ime i prezime, adresu stanovanja, matični broj, broj lične karte; - Za pravna lica: naziv i sjedište, izvod iz CRPS-a, prijavu potpisanu od strane ovlašćenog lica i ovjerenu pečatom pravnog lica.

Učesnici u javnom nadmetanju čije su prijave neblagovremene i neuredne, ne mogu učestvovati u javnom nadmetanju.

Smatraće se da su ispunjeni uslovi za javnu prodaju ako se u naznačeno vrijeme prijavi jedan učesnik koji ponudi iznos početne cijene.

Učesnik javnog nadmetanja ne može ponuditi cijenu koja je već ponudjena od drugog učesnika. Postupak usmenog nadmetanja se završava ako niko od učesnika ni na treći poziv ne ponudi veću cijenu od tada ponudjene najveće cijene.

Učesnik koji ponudi najveću cijenu proglašava se kupcem, a njegova ponuda smatra se prihvaćenom za kupovinu predmetne nepokretnosti.

Kupac je dužan da uplati kupoprodajnu cijenu, u roku od 15 dana od dana javnog nadmetanja, nakon čega je ovlašćeno lice koje sprovodi postupak prodaje ovlašćeno da, u ime hipotekarnog dužnika, potpiše ugovor kojim se svojina na nepokretnosti opterećenoj hipotekom prenosi na kupca i da ovjeri svoj potpis na tom ugovoru. Ukoliko kupac,ne isplati kupoprodajnu cijenu u roku od 15 dana od dana javnog nadmetanja ili ne zaključi Ugovor o prodaji u roku od 5 dana od dana uplate kupoprodajne cijene, ovlašćeno lice koje sprovodi vansudsku prodaju ima pravo da zaključi Ugovor o kupoprodaji sa drugim ponudjačem – učesnikom javnog nadmetanja, koji je ponudio kupoprodajnu cijenu koja je, po visini, odmah iza najveće ponudjene cijene.

Troškove ovjere notarskog zapisa ugovora o prodaji i poreza na promet snosi kupac.

Uplaćeno jemstvo će se vratiti ostalim učesnicima u roku od 7 dana od dana održavanja javnog nadmetanja.

Jemstvo izabranog ponudjača se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu.

Detaljnije informacije zainteresovani mogu dobiti kontaktiranjem ovlašćenog lica za vansudsku prodaju – Filipa J. Jovovića, advokata iz Podgorice, putem telefona 067 406 460, Advokatska kancelarija „Radulović & Jovović’’, Serdara Jola Piletića br. 7, Podgorica

Ostvarivanje prava građana na “zaborav” određenih podataka na internetu ne teče glatko. Internet gigant Gugl je za nešto više od mjesec dobio 70.000 zahtjeva za povlačenje linkova iz rezultata za pretraživanje. Kada je počeo da ih uklanja uslijedila je reakcija medijskih kuća, ali i Evropske komisije koja je dovela u pitanje način na koji se Gugl hvata ukoštac sa ovim zadatkom.

Pravo na zaborav građani imaju u skladu sa odlukom Evropskog suda pravde iz maja ove godine.

Gugl je 30. maja na internet postavio formular kojim građani EU mogu da traže brisanje rezultata pretrage.

Ovim se Gugl povinovao odluci evropskog pravosuđa, koje je odlučilo da pojedinci imaju pravo na brisanje linkova ka stranicama koje sadrže zastarjele ili netačne lične podatke.

Formular nosi naziv “zahtjev za uklanjanje rezultata istraživanja u kontekstu evropskih propisa o zaštiti podataka” i može se pronaći na dijelu internet sajta za pomoć korisnicima.

Za zahtjev je potrebno unijeti lične podatke, linkove koje je potrebno skinuti i razloge za to.

Prvog dana Gugl je bio zatrpan zahtjevima, budući da ih je primio više od 12.000.

Broj se sada ustalio na oko 1.000 dnevno u prosjeku, i za period od 29. maja do 30. juna ove godine premašio je 70.000.

Najviše zahtjeva je iz Francuske - 14.086, slijedi Njemačka sa 12.678, Velika Britanija sa 8.49, Španija sa 6.176 i Italija sa 5.934.

Zahtjevima je obuhvaćeno 267.550 linkova, a za svaki je potrebna pojedinačno razmatranje i obrada.

Francuska opet prednjači sa 47.927 likova, ispred Njemačke sa 47.014, Velike Britanije sa 34.597, Španije sa 21.564 i Italije sa 23.321.

Gugl je istakao da neće povući sve linkove, već obraditi svaki zahtjev i donijeti odluke o zasnovanosti svakog od njih.

Međutim, utisak Brisela je baš suprotan, da Gugl

ide linijom manjeg otpora i nekritički uklanja linkove.

Reakcije je izazvalo skidanje tekstova renomiranih medija, poput Bi-Bi-Sija. Iz pretrage je tako izaostavljen članak koji je na svoj blog 2007. godine postavioekonomski novinar Bi-Bi-Sija o prinudnoj ostavci bivšeg direktora američke poslovne banke Meril Linč Sten O’Nila.

“Zašto je Gugl ubio taj primjer mog novinarskog rada?” zapitao je na svom blogu autor članka Robert Peston.

Dnevnik Gardijan takođe je prenio da je za šest članaka dobio sljedeću poruku Gugla: “Može se dogoditi da su izvjesni rezultati uklonjeni u skladi sa evropskim zakonima o zaštiti podataka”.

Tri takva linka odnose se na aferu fudbalskog sudije u Škotskoj, danas u penziji, koja se dogodila 2010. godine.

Ovaj ugledni dnevnik naveo je da nije dobio obrazloženje zašto su linkovi uklonjeni, kao i da nema načina da uloži žalbu na tu odluku.

Na slične pojave ukazao je popualran Mejl onlajn, sajt Dejli mejla, koji je takođe dobio obavještenja o uklanjanju linkova ka stranicama o penzionisanom fudbalskom sudiji.

Uklonjeni su i linkovi o paru koji je imao seksualne odnose u vozu, kao i o muslimanu koji se žalio da ga aviokompanija Katej pacifik nije zaposlila zbog imena.

“Ovi primjeri pokazuju da je pravo na zaborav nonsens. To je kao da uđete u biblioteku i spalite knjige koje vam se ne sviđaju”, rekao je jedan od direktora Mejl onlajna Martin Klark (Clarke).

Evropski sud je u maju donio odluku da internet pretraživači na zahtjev korisnika moraju da uklone reference ka netačnim ili zastarjelim stranicama o osobama. Sud je takvu odluku donio nakon žalbe jednog španskog korisnika koji je pronašao linkove ka članku iz 1998. godine o zapljeni njegove imovine.

Ovim su obuhvaćene evropske verzije Gugla, dok je američka ostala nepromijenjena.

HotSpot

PONEDJELJAK, 7. 7. 2014.

45

BETA, EURACTIV.RS

Njemačka: Minimalna zarada i dvojno državljanstvo Donji dom njemačkog parlamenta, Bundestag, izglasao je 3. jula dvije značajne mjere za njemačko društvo - uvođenje minimalne zarade i mogućnosti dvojnog državljanstva za djecu imigranata. Obje mjere su donijete na insistiranje socijaldemokrata koji sa konzervativcima kancelarke Angele Merkel čine vladajuću koaliciju. Opšta minimalna zarada u Njemačkoj se uvodi prvi put, a procjenjuje se da će ta mjera poboljšati položaj oko četiri miliona zaposlenih. Njemačka je imala jedan od najstrožih zakona o dvojnom državljanstvu, a od novog zakon će najviše koristi imati prije svega velika turska zajednica u Njemačkoj.

Budestag je izglasao da se od 2015. uvede u Njemačkoj opšta minimlana zarada od 8,50 eura bruto na sat. Za taj zakon je glasalo 535 poslanika od 601 koliko je ukupno glasalo.

Uvođenje minimalne bilo je ključan uslov Socijaldemokratske partije Njemačke (SPD) za ulazak u koaliciju sa

Hrišćansko-demokratskom unijom (CDU) Angele Merkel.

Uvođenje minimalne zarade za sve u Njemačkoj predstavlja revoluciju, pošto se u toj zemlji pitanje minimalne zarade tradicionalno prepuštalo socijalnim partnerima, odnosno predstavnicima poslodavaca i zaposlenih u nekoj privrednoj grani.

Opšta minimalna zarada je bilo predmet velikih sporenja u Njemačkoj. Poslovni krugovi su smatrali da će to značiti manje radnih mjesta ili primorati kompanije da presele proizvodnju u druge zemlje gde je radna snaga jeftinija. Protivnici ove mjere takođe su rekli da će zbog toga Njemačka biti manje konkuretna.

S druge strane, oni koji podržavaju ovu odluku su izrazili nezadovoljstvo zbog raznih izuzetaka koje predviđa zakona o minimalnoj zaradi. Predviđen je, između ostalog, prelazni period za sektore u kojima će još važiti ugovori socijalnih partnera o minimalnoj zaradi u toj privrednoj grani.

Dvogodišnji prelazni period, koji je po ocjeni

Dvojno državljanstvo za djecu imigranata Njemačka je odlučila da dozvoli dvostruko državljanstvo djeci stranaca koji žive na njenoj teritoriji čemu su se dugo protivili konzervativci, navodeći kao argument da se ne može istovremeno bitii lojalan dvjema zemljama.

U donjem domu njemačkog parlamenta 463 poslanika je 3. jula glasalo za tu mjeru, a 111 protiv novog zakona čije usvajanje je SPD postavila kao uslov za ulazak u veliku koaliciju sa konzervativcima, poslije izbora na jesen 2013, piše AFP. Do sada, djeca stranih državljana koja su rođena u Njemačkoj morala su da između 18 i 23 godine odluče kokonfederacije sindikata DGB predug, omogućiće sektorima u kojima su minimalne zarade daleko ispod budućeg iznosa, da se prilagode.

Od minimalne zarade su izuzeti mlađi od 18 godina, osobe koje su na praksi - šegrti i stažisti, i u prvih šest mjeseci osobe koji se zaposle nakon dugotrajne nezaposlenosti.

Prema procenama instituta za ekonomska

je će državljnstvo uzeti - njemačko ili državljanstvo svojih roditelja.

Od sada, djeca stranaca će moći da imaju dva pasoša ako u 21. godini dokažu da su živjela u Njemačkoj najmanje osam godina ili su u toj zemlji išli šest godina u školu, navodi Rojters, prenio je EurActiv.com. Novi zakon će se najviše odnositi na mlade Turke druge ili treće generacije, koje zovu “Dojčtirken” (njemački Turci). U Njemačkoj živi najbrojnija turska zajednica van Turske, odnosno tri miliona ljudi, od kojih je većina rođena u Njemačkoj.

Novi zakon ne mijenja propise o državljanstvu za građaistraživanja DIW, 4,5 miliona njemačkih radnika će zarađivati manje od 8,50 eura na sat u trenutku stupanja na snagu mjere o minimalnoj zaradi. Njemačka ima 39 miliona zaposlenih i 42 miliona radno aktivnih stanovnika.

Minimalna zarada u Njemačkoj biće niža od one u Francuskoj koja iznosi 9,53 eura po satu, ali i nešto viša od minimalne zarade u Velikoj Britaniji koja je 6,31 funti

ne EU i Švajcarske, koji i dalje mogu dobiti njemačko državljanstvo poslije osam godina boravka u Njemačkoj.

Njemački ministar unutrašnjih poslova Tomas de Mezijer (Thomas de Maiziere) iz redova CDU ocijenio je da je usvajanje novog zakona veliki korak. Lideri turske zajednice u Njemačkoj kritikovali su novi zakon pošto se primjenjuje samo na mlade, a ne i na stare osobe, od kojih mnogi žive decenijama u Njemačkoj, piše Rojters. Većina članica EU dozvoljava dvojno državljanstvo, dok Češka, Danska, Estonija, Poljska, Slovačka, Litvanija i Holandija imaju različite vrste ograničenja. ili 7,60 eura.

U Srbiji je neto minimalna zarada za period januarjun 2014. godine 115 dinara po satu, a na osnovu toga bruto minimalna zarada bi bila oko 164 dinara. Mjera stupa na snagu 1. januara 2015, a visina zarade biće preispitana svake druge godine. Zakon još treba da usvoji i gornji dom njemačkog parlamenta Bundesrat 11. jula, što će vjerovatno biti formlanost.

Njemačka je do sada bila jedna od sedam zemalja u Evropskoj uniji bez opšte minimalne zarade, piše BBC.

46 showbiz

PONEDJELJAK, 7. 7. 2014.

LIJAM PEJN

Moli fanove za pristojnost Član britanske muzičke grupe One Direction, koja je na na evropskoj turneji, Lijam Pejn zamolio je sve obožavatelje i one koji to nijesu za malo više poštovanja i tolerancije na društvenim mrežama. Naime, nakon nastupa u švajcarskom Bernu Lijam je zahvalio publici putem Tvitera i zamolio ih da ubuduće budu pristojniji prema njima.

“Ako nam nemate ništa lijepo reći, bolje je da nam onda ništa ni ne govorite. Nemamo vremena za ljude ko-

ji su bezobrazni bez razloga.

Samo zato što imate Tviter ne znači da ste slobodni pisati grozne stvari o drugim ljudima. Svakodnevno se susrećem s negativnim komentarima na Tviteru i to mi je grozno. Mislim da možemo svi biti malo bolji jedni prema drugima”, napisao je Pejn.

Ovo nije prvi put da je Lijam koristio svoj Tviter profil kako bi upozorio ljude na njihovo ponašanje. Prije mjesec zamolio je obožavatelje da budu oprezni kad im dobacuju stvari na pozornicu. E.Z.

Lijam je često na meti publike koja ga gađa predmetima tokom nastupa

KRISTINA KOVAČ

ISKRENO PRIZNANJE

Loša: Muziku sam odabrao zbog žena

Ljudi me “oduvaLi” taLentom audiCija Za HoR

Pjevačica Kristina Kovač prethodnog vikenda je u Beogradu održala audiciju za potencijalne članove njenog hora “HardKorus”. “nekoliko ljudi me ‘oduvalo’ s nogu svojim talentom. Kad vidim kakvi talenti žive u ovoj Srbiji... neotkriveni i prepušteni sebi. Ljudi, nešto ne radimo kako treba”, kazala je Kovač. d.B.

ª SMORIOº LONDONSKU PUBLIKU

Repera Kanje Vesta izviždali obožavaoci Američki reper Kanje Vest i suprug starlete Kim Kardašijan nastupio je na londonskom “Wireless” festivalu, a prilikom nastupa poprilično je iznervirao okupljenu publiku koja ga je nagradila salvom zvižduka i negodovanjem.

Naime, Vest je iz samo njemu poznatih razloga usred nastupa napravio pauzu od 20 minuta, u kojoj je “propovijedao” publici o svom uspjehu, životu sa Kim, i kako ga modna industrija diskriminiše jer je uspješan cr-

nac koji pravi dobru muziku.

Kanje se na bini pojavio sa maskom optočenom dijamantima koja mu je prekrivala cijelo lice, pa se zbog toga možda malo više “oslobodio”.

“Nemojte me mrziti jer sam crnac koji pravi dobru muziku. Važno je samo to da ja živim svoj san”, bio je dio Kanjeovog nepovezanog monologa na bini. Njegov ispad publici se nije dopao, pa su počeli da mu zvižde i uzvikuju. Dobacivali su mu da ili pjeva ili se sklanja sa bine.

6

puta nastupala je hrvatska pjevačica Ivana Banfić u takmičarskom dijelu festivala “Sunčane skale” u Herceg Novom

Sarajevska pop grupa Plavi orkestar nastupiće na “Bir festu” 15. avgusta na beogradskom Ušću, a u intervjuu srbijanskim medijima frontmen popularnih “Plavaca” Saša Lošić Loša otkrio je da je na početku karijere zbog naklonosti žena odlučio da se odrekne fakultetske diplome.

“Kada je objelodanjeno da nam je prvi album ‘Soldatski bal’ prodat u milionskom tiražu, roditelji naših djevojaka pitali su i dalje svoje kćerke čime im se bave momci.

Svi smo uredno dali ispite iz prve godine, ali kada nas je ‘Suada’ vinula među zvijezde - učenju smo rekli zbo-

gom. Pokušao sam kasnije vanredno da završim Likovnu akademiju, ali mi je dekan rekao: ‘Lošiću, mikrofon ne ide sa četkicom. Odlučite se’. Želio sam zbog djevojaka da postanem neko, a najbrži put do uspjeha bila je muzika”, iskreno je priznao Lošić, i dodao da je u početku popularnost bila važnija od novca.

“Koncerte smo ‘žrtvovali’ zarad promocije albuma. Danas nemamo potrebu za velikom reklamom. Stara smo grupa. Ljudi osjete kada ste u grču i želite brzo da uspijete, pa vam okrenu leđa. Kada se sve dešava spontano, stvari uvijek dođu na svoje mjesto”, zaključio je Loša.

E.Z.

SHOWBIZ 47

PONEDJELJAK, 7. 7. 2014.

GEORGIEV O KONCERTIMA U HERCEG NOVOM

Četiri svirke ispred kuće Danilo Brajković, foto: Dejan Lopičić

P

jevač Vlado Georgiev nastupio je nedavno u revijalnom dijelu “Sunčanih skala”, a tom prilikom je za DN govorio o festivalu i predstojećim koncertima 27. i 28. jula, odnosno 9. i 10. avgusta na Kanli-kuli u Herceg Novom.

Davne 1998. godine, tokom četvrtog izdanja “Sunčanih skala”, na sceni hercegnovske Kanli-kule pjevač Vlado Georgiev predstavio se numerom “Ako ikad ostarim”, koja je odmah očarala publiku, a njemu donijela pobjedničku sirenu. Vijest o pobjedi mladog pjevača tada je odjeknula u javnosti, a bilo je i više nego jasno da je domaća muzička scena dobila novu zvijezdu. Šesnaest godina kasnije, na istom mjestu stotinjak metara udaljenom od Vladove kuće, pjevač je nastupom upriličio jubilej 20 godina postojanja “Skala”, a već pri samom ulasku na Kanli-kulu mnogobrojni fanovi krenuli su ka popularnom Barbi u potrazi za fotografijom ili autogramom. Kako i dolikuje velikim imenima Georgiev je svima izašao u susret, a za DN je, šaljivim tonom, kazao

da se u odnosu na prethodni nastup na Kanli-kuli osjeća malo starije, kao i da nema pozitivan stav o festivalima.

“Rekao bih da nijesam rastao sa festivalom već je on rastao sa mnom, pošto živim nekih stotinjak metara od Kanli-kule. Nemam neko pretjerano lijepo mišljenje o muzičkim festivalima zato što su vazda neke svađe u pitanju. Ako učestvuje 20 takmičara, samo jedan pobjeđuje, a njih 19 se ljuti. Kada sam pobijedio 1998. godine s numerom ‘Ako ikad ostarim’ niko se tada nije ljutio, ali nekako bih radije da takmičenja prepustimo sportistima. Muzika je nešto što bi trebalo da se dešava revijalno. Treba više voditi računa o nastupima i promocijama muzike na neki moderniji način, ali sam se odazvao ovom pozivu jer su ‘Skale’ tradicija i 20 godina

postojanja se mora ispoštovati”, kazao je Georgiev.

Iako još nije u potpunosti sabrao utiske sa spektakularnog koncerta u beogradskoj “Areni” 6. juna, pjevač nam je otkrio da već uveliko razmišlja o novim poduhvatima - u rokovniku su već za-

ŠOUBIZNIS

Udala se Džesika Simpson

Peruanka Fjorela Batifora najvila je prodor na svjetsko modno tržište novom seksi fotografijom.

Pjevačica i dizajnerka Džesika Simpson udala se za svog dugogodišnjeg partnera Erika Džonsona. Par je vjeren od 2010. i imaju dvoje djece, no sada su konačno odlučili stati pred oltar i reći sudbonosno “da” u najužem krugu porodice i prijatelja, piše Huffington Post.

“Već osjećam kao da smo neki stari bračni par. Da je htio pobjeći, mogao je dok sam bila trudna i dok su mi hormoni divljali”, šaljivo je poručila Džesika nakon vjenčanja.

E.Z.

pisana četiri datuma, a mjesto održavanja koncerata će obradovati domaću publiku.

“Na Kanli-kuli sam zakazao 27. i 28. jula koncerte, baš kao i 9. i 10. avgusta.

Praktično držim koncert ispred kuće što daje dodatnu draž ovoj priči. Publi-

ka me nikada nije iznevjerila i nadam se da će tako biti i na predstojećim koncertima. Drago mi je što na nastupima ujednim narod.

Tajna je vjerovatno u ljubavi koju osjećaju prema meni i onom što radim”, zaključio je Georgiev.

ª Kurirº je zlo koje tužim Protiv Georgieva već duže vrijeme žestoku negativnu kampanju vodi nekoliko srbijanskih tabloidnih medija koji Barbu deklarišu kao alkoholičara, prate ga 24 sata dnevno i iznose brojne neistine u vezi sa njegovom karijerom. Pjevač poručuje da se upješno bori protiv tabloidnog zla.

“To su najgori mogući tablodi, konkretno ‘Kurir’ koji me uhodi kako bi zaradili koju paru.

To je jedno zlo, a moja praksa je da zlo isprašim na sudu. Naime, oni napišu neistinu, ja ih tužim, dobijem neki novac koji utrošim u neke lijepe, pametne i humanitarne svrhe, a oni dobiju to što zasluže”, naglašava Georgiev.

48 ENIGMATIKA

PONEDJELJAK, 7. 7. 2014.

VICEVI Polaže Crnogorac vozački ispit, po prvi put.

Ulazi u auto. Unutra već instruktor i dva člana komisije.

Sjeda, veže se, vadi 100 eura i stavlja ih više glave, kod štitnika od sunca. Član komisije: -”Što je to, jel to mito…?”

Crnogorac: -A nu čoče, jezik ne pregrizo, kakav crni mito!??

-To je za muštuluk - ko mi prvi javi da sam položio!! *** Ide čovjek ulicom kad mu neki auto pređe preko noge. Viče on vozaču: - Majmune, za ovo ćeš mi platiti odštetu 50.000 €.

- Šta ti je? Pa nisam ja milioner!

- Pa nisam ni ja stonoga…

U sred žestoke svađe, žena se prodere na svog muža: • Reci samo još jednu reč i odmah se vraćam kod svoje majke! Na to će muž: • Taksi! *** Zvoni đetiću telefon: - Alo? - Je l’ to stan Petrovića?

- Nije nego kuća na DVAAAA sprata!

- Dobro, je l’ to kuća Petrovića?

- Ne, no si mi je ti sazidao! *** Pitali Bosanca: “Šta bi ti volio da si glup ili lijep?”

Bosanac ko iz topa: -”Da sam glup !”

- “Pa što bolan da si glup ?”

Bosanac: - “Ljepota je prolazna.” ***

Play sudoku online at: Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 2805

2014-06-18

Medium level

2 1 2 4

1

3 9

6 2 6

8

4

8

5 7

9

1

7

5 9

9

4

3

1

8

7 2 9 6 1 8 5 Play sudoku online at: 6

5

3

7

4

2

9

9

5

2

8

4

1

7

6

3

3

9

4

6

1

8

5

7

2

5

2

8

3

7

4

9

1

6

2

7

5

1

6

9

8

3

4

8

4

3

7

2

5

6

9

1

Puzzle solution:

6 1 9 4 8 3 2 5 7 Sudoku puzzle No. 2468 2013-07-16

6

4

Sudoku puzzle No. 2467 2013-07-15 Daily Sudoku puzzle No. 2806

2

4

1

7

2

6

1

4

5

8

3

9

1

5

8

6

9

3

2

7

4

4

9

3

7

2

8

5

6

1

3

4

7

9

5

1

6

8

2

9

1

5

2

8

6

3

4

7

6

8

2

4

3

7

9

1

5

8

3

4

5

7

2

1

9

6

2

6

9

8

1

4

7

5

3

5

7

1

3

6

9

4

2

8

2014-06-19

Medium level

7

www.sudokukingdom.com 7 6 1 9 5 2 3 4 8 5

6

1

6

4

7

9

TEŽA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

9

2 3

6

1

9

3

8

3

4

2 7

9

7

7

3 5

4

8

9

4

3 6

7

2

5

ENIGMATIKA 49

PONEDJELJAK, 7. 7. 2014.

Word Search Puzzle #G014CT

E

R

A

N

S

A

C

K

H

P

Y

F

J

A

T

W

E

W

I

U

P

G

R

A

D

E

D

R

D

O

E

D

I

A

X

L

E

S

U

M

E

B

E

L

P

H

R

T

T

G

B

S

T

B

D

E

L

G

N

I

A

A

H

S

B

A

S

R

D

G

O

A

D

O

C

S

O

E

O

G

I

A

U

L

O

E

C

U

I

A

T

B

R

E

M

C

H

A

F

G

Q

T

F

S

L

E

W

S

E

E

T

E

F

U

A

U

O

I

S

L

N

E

H

D

Y

L

L

P

S

P

A

R

K

I

N

G

C

E

L

B

U

D

H

S

E

L

F

E

M

A

A

A

W

A

T

A

E

T

E

F

I

N

K

R

M

M

E

Z

E

T

N

A

L

S

E

T

N

A

T

S

N

I

S

E

L

E

C

T

E

D

Y

N

N

I

K

S

ACTOR Actor AGLOW ALGEBRA Aglow ANTES Algebra ASHEN Antes AXLES BELIE Ashen BOARDER Axles CHEMIST EMBRACED Belie ENTERS Boarder EQUALITY Chemist FOOLED FUDGE Embraced HASTEN

INSTANT

Fooled KNIFE

SNARE

LLAMA Fudge

Ransack SNIFFLE Thudded Robber SPARKINGTopical

Hasten

Sailboat

Enters

LUTES MAGNET Instant MISSION KnifeNEWLY PASSAGE LlamaRAGES LutesRANSACK ROBBER Magnet SAILBOAT Mission SELECTED NewlySIZABLE SKINNY

STAIN Update STUDY Selected SWELL Upgraded THUDDED Sizable Weird TOPICAL Skinny UPDATE Wither UPGRADED Snare Yearn WEIRD Sniffle WITHER Sparking YEARN

Passage

Study

Equality

Rages

Swell

Stain

REBUS

Copyright © Puzzle Baron July 5, 2014 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions!

HOROSKOP OVAN Nekome nedostaje nota iskrenosti a Vama dodatno strpljenje, tako da se zajednički susret pretvara u raspravu o značaju različitih poslovnih ciljeva. Važno je da izvučete određenu pouku.

Na sreću postoji osoba koja može da Vas oraspoloži.

BIK Napravili ste pogrešnu poslovnu procjenu, tako da Vam preostaje da istrpite nečije komentare.

Strpljivo sačekajte na novu priliku i izbjegavajte odgovore na neka dvosmislena pitanja koja unose dodatnu pometnju u poslovne odnose.

BLIZANCI Na pomolu su novi događaji na poslovnoj sceni i diže se velika pašina oko nekih sporednih situacija. Pokušavate da odredite svoje mesto u poslovnim krugovima, ali i da sačuvate dobar odnos sa provjerenim timom saradnika.

RAK U ovom trenutku nečije riječi ne znače mnogo, potrebno je da preuzmete aktivnu ulogu ili više da se orijentišete ka praktičnim rešenjima. Pokazaće se da je sreća na Vašoj strani, nema razloga da se povlačite u stranu. Djelujete zadovoljno.

LAV Primjećujete da među saradnicima postoje različiti interesi i da se to zatim automatski odražava na zajednički dogovor.

Učinite sve što je potrebno da opravdate svoju ulogu u poslovnoj saradnji, pokažite dodatnu mjeru odgovornosti.

DJEVICA

Rješenje iz prethodnog broja: Ko njivu kupi (Konji vuku pi)

Nečiji poslovni maniri ili ponašanje djeluju zbunjujuće, ali istovremeno ni Vi ne nudite dovoljno ubjedljive odgovore na neka osnovna pitanja. Ponekad je teško tačno procijeniti, ko ili koliko dobija u poslovno-finansijskoj saradnji.

VAGA Ideju koju imate ne treba isticati kao najbolje poslovno rešenje, strpljivo sačekajte na nečiju podršku koja Vam nedostaje. Ukoliko pažljivo pratite ono sto se dešava na poslovnoj sceni, biće Vam jasno na koga možete da računate.

ŠKORPIJA Ponekad stvari izgledaju drugačije od prvog utiska koji stičete na osnovu nečije priče. Provjerite različite informacije koje utiču na dalji tok saradnje. Nema razloga da donosite ishitrene odluke ili da mijenjate svoj uobičajeni raspored.

STRIJELAC Dok Vi možda trpite zbog negativnih uticaja ili zbog nečije samovolje, saradnici djeluju relativno bezbrižno i ne obraćaju pažnju na Vaše zamjerke. Ipak, nema razloga da se sukobljavate sa osobom kojoj nedostaje osnovna tolerancija.

JARAC Nalazite se u sjajnoj psiho-fizičkoj formi i imate istančan sluh za procjenu dobrih poslovnih ideja ili mogućnosti. Slobodno pokrenite inicijativu u više pravaca, dovoljno ste sposobni da prevaziđete prosječna mjerila ili osrednje ocjene.

VODOLIJA Pokušavate da razumijete nečije motive i tražite efikasno rešenje koje zadovoljava zajedničke poslovne interese. Dobro razmislite prije nego što prihvatite nečije uslove, nema razloga da Vas forsiraju na ubrzane odluke.

RIBE Ponekad stvari izgledaju drugačije od prvog utiska koji stičete.

Provjerite različite informacije koje utiču na dalji tok poslovne saradnje. Nema razloga da donosite ishitrene odluke ili da mijenjate svoj uobičajeni raspored.

50

KUĆE/STANOVI P

Podgorica: prodajem kuću 139m2 na placu od 1.070m2 kod benzinske pumpe na Zlatici. Tel.067/406-450 U Nikšiću prodajem nove dupleks, luks trosobne stanove 84 i 101 m2, Ibonova zgrada. Tel.040/212-026, 069/030-426 Budva kod teniskih terena ekstra trosoban stan 70m2, I sprat, dva mokra čvora, dvije terase, tri spavaće sobe, dnevna, kuhinja hodnik, ostava, parking. Povoljno. Tel.067/255-359

MALI OGLASI

Prodajem kuću u Podgorici - Zabjelo, 100m2 na placu od 400m2.

Kompenzacija za tri jednosobna stana ili fi ksno 90.000 eura. Papiri 1/1. Tel.069/893-727 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220 Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna! Tel.069/069-148 Prodajem - mijenjam za stan poluzavršenu kuću 6km od grada na placu 3.000m2. Mjesto Drezga kod Rogama. Kuća je na 2 nivoa, 9 soba, 4 kupatila, američki stil.

Tel.067/744-430 I Izdajem dvosoban namješten stan u Bloku 5.

Tel.069/440-495

I Z D A J E M APARTMAN I NAMJEŠTENE SOBE ZA STUDENTE IZA NOVOG STUDENTSKOG DOMA. TEL. 063/211-777

Izdajem jednosoban nenamješten stan u zgradi u Zagoriču, novogradnja, komforan, interfon, klima, parking.

Tel.067/439-702

PONEDJELJAK 7. 7. 2014.

Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992

Izdajem jednosoban namješten stan u Ulici kralja Nikole. Tel.069/607537

Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 300 eura. Tel.067/244-616

SOBE

Izdajem namještenu garsonjeru ženskoj osobi, sve zasebno, klimatizovana, Masline. Tel.067/675909, 020/612-291

Izdajem jednosoban namješten stan u strogom centru Podgorice.

Tel.067/224-668

Izdajem od 1. juna petokrevetni luks apartman kod autobuske stanice u Budvi. Dnevno 60 eura.

Tel.069/566-716

Izdajem dvokrevetne sobe (dnevni sa kuhinjom, dva kupatila) blizu Palade.

Tel.067/555065, 069/305-363

Izdajem jednosoban namješten stan Preko Morače iznad lokala «Langolo».

Ulica 13. jul. Cijena 290 eura. Tel.069/093-302

Izdajem garsonjeru u Podgorici, novogradnja, ful namještena, wifi , u blizini Pravnog i Ekonomskog fakulteta, preko puta «Ars medice».

Tel.067/854-390

Izdajem namještenu garsonjeru, klimatizovana, Sedme omladinske 4, Podgorica, kod Vezirovog mosta. Cijena 180 eura.

Tel.068/010-021, 069/586-924

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Izdajem sobu studentima iza Studentskog doma, Podgorica.

Tel.067/269-777 POSLOVNI PROSTOR

U Nikšiću izdajem sređen poslovni prostor 30 m2 (Ibonova zgrada). Tel.040/212-026, 069/030-426 Izdajem poslovno magacinski prostor blizu «Volija» u Tološima.

Tel.067/860-937

PONEDJELJAK 7. 7. 2014.

51

MALI OGLASI

PLACEVI Prodajem plac u Spužu, ekstra lokacija.

Tel.069/033-958 Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad.

Tel.069/073-331 Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Cijena 6.500 eura. Tel.067/390-767

Prodajem jamahu R1, 2013, godište, led dioda, plavo siva. Potpuno nova. 3.500 kilometara.

Može kompenzacija za kola. Tel.068/329-299

..

USLUGE

. .

RAČUNOVODSTVO REGISTRACIJA PREDUZEĆA USTUPANJE ZAPOSLENIH SUDSKI PREVODIOCI

IAS, IFRS Certified

Ivana Đurašević +382 68 222 188 www.ekonomik.me

Top Service - First choice - Best price guarantee

Otčepljenje kanalizacije električnom sajlom wc šolja, sudopera, šahti, umivaonika i ostalog.

Dolazim odmah po pozivu. Povoljno!!!

Vukčević. Tel.069/655444, 067/589-073, 068/654-474 Kosim placeve, bašte, dvorišta motornim trimerom i šegam drva. Povoljno. Vukčević.

Tel.069/655444, 068/654-474, 067/589-073

Prodajem plac 500m2 u Tološima! Ekstra lokacija! Tel.067/848-312

Tepih servis, klasično pranje, dolazak po pozivu. Tel.067/631-727

VOZILA/AUTO DJELOVI

GRAĐEVINSKE USLUGE

Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najje inije, najprofesionalnije i najbrže.

Tel.067/591-950, 020/511925, 067/210-340

Kupujem fiću u bilo kakvom stanju.

Tel.067/833-411 Prodajem opel vektru, 97. godište, 1.6 16V, karavan, registrovan godinu. 1.300 eura.

Tel.067/652-972

Besplatne usluge registracije preduzeća za one koji će da koriste i naše računovodstvene usluge. Podgorica. Tel.069/221-974 Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju.

Brzo, kvalitetno, povoljno.

Tel.067/644-494

Malim i velikim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje-bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz.

Tel.069/297-222 Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me.

Tel.067/809-806 POSAO Potreban kožni ljekar o amolog ili mlađji penzioner da bi povremeno primao pacijente u Baru.

Tel.067/725-742

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

52

MALI OGLASI MUZIČKI INSTRUMENTI

Prodajem majstorske violine.

Tel.069/617231

PREMINULI DušicaDra gana Gošnjić

POLJOPRIVREDA Prodajem balirano sijeno, Kosić. Tel.067/559750 RAZNO Preduzeću „Calgo MN“ doo, Podgorica P O T R E B A N AGENT PRODAJE - regija primorje (Kotor, Tivat, Herceg Novi) -1 izvršilac.

CV sa fotografijom slati na e-mail: Calgo_mn@t-com.me ili fax:020/244-519 Samo kandidati koji uđu u uži izbor biće kontaktirani za razgovor.

NASTAVA Dajem časove maternjeg jezika osnovcima.

Tel.067/913-3370 KUĆNI LJUBIMCI Prodajem štenad cane corso šampionskog porijekla. Vakcinisani i očišćeni od parazita.

Tel.068/504-888 LIČNO Mladji momak, iskren i diskretan, volio bi da upozna stariju devojku ili damu za druženje iz Boke. Tel.069/740-885 SMS

APARATI/OPREMA Klime - obične, inverteri, multi. Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke.

Garancija do 5 godina. Tel.069/020-023, 067/342-392 Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija.

Garancija do 5 godina.

Povoljno. Tel.069/020997, 067/911-2598

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel.069/019698, 067/455-713 “Rey ban” naočari najnoviji modeli za ljeto 2014.g.

Promotivne cijene samo 39.99 i 49.99E ( 100% UV zaštita). Tel.067/414-625

Klime - obične, inverter, multi, kasete, parapetne, kanalne...

Prodaja, ugradnja, servis, dezinfekcija. Garancija 5g. Najpovoljniji! Tel.067/501-209, 068/501-209. www. klimescepanovic.com Vrsimo ugradnju i isporuku satelitskih, zemaljskih i kablovskih TV sistema za potrebe hotela, apartmana i individualnih kuća.

Tel.067/067-808 Klima, grije-hladi, malo korišćena, 200 eura, Cvijo Masline.

Tel.069/425-904

5. jula 2014. u 28. godini. Sahrana će se obaviti 7. jula u 14 časova na gradskom groblju u Kolašinu.

Milan Zeko Radivoja Mićović 5. jula 2014. u 77. godini. Sahrana je obavljena 6. jula u 16 časova na mjesnom groblju u Gornjem Polju.

Čedo Šeki Nikolin Vuković 5. jula 2014. u 66. godini. Sahrana je obavljena 6. jula u 15 časova na mjesnom groblju u Zagoriču.

Slavko Vojina Ćirović 4. jula 2014. u 46. godini. Sahrana je obavljena 6. jula u 13 časova na groblju Ljutići – Mataruge kod Pljevalja. Kuća žalosti Fruškogorska bb.

Invalidska kolica manuelna sa svim podešavanjima (naslona leđa, glave, ruku, nogu, visine, dužine).

Invalidska elektro-motorna kolica nova i polovna za kretanje po stanu i u saobraćaju. Dušek za nepokretne protiv stvaranja rana, jastuče za kolica protiv rana.

Telefon: 067/318-537

Milomir Kojo Vučkov Jovović 4. jula 2014. u 62. godini. Sahrana je obavljena 6. jula u selu Zabrđe kod Plužina u 15.30.

Jula Mijova Vlahović 4. jula 2014. u 89. godini. Sahrana je obavljena 5. jula u 14.30 na gradskom groblju u Zagoriču.

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

PONEDJELJAK 7. 7. 2014.

Petar Miloša Dobrašinović 4. jula 2014. u 83. godini. Sahrana je obavljena 5. jula u 15 časova na groblju u Gornjem Zaostru.

Gorica Čolović (1971), rođena Starovlah, 4. jula 2014.

Sahrana je obavljena 5. jula u 15 časova na gradskom groblju Ravni u Pljevljima.

Raduša Jovanova Nedić rođena Todorović, 4. jula 2014. Sahrana je obavljena 5. jula u 14 časova na mjesnom groblju u Borkovićima.

Mlađen Mujo Milovanov Kotlica 4. jula 2014. Sahrana je obavljena 5. jula u 15 časova na Novom groblju pod Trebjesom.

Goran Veselina Radanović u 53. godini. Sahrana je obavljena 5. jula 2014. na gradskom groblju Čepurci u 14.30 časova.

Tanja Jovana Šekarić 3. jula 2014. u 54. godini. Sahrana je obavljena 5. jula u 15 časova na gradskom groblju u Nikšiću.

Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.

PONEDJELJAK 7. 7. 2014.

53

INFORMACIJE VOZOVI/TRAINS

VAŽNI TELEFONI

Ljetnji red vožnje važi od 4.7.2014.

DEŽURNE SLUŽBE Policija ....................................... 122 Vatrogasna ................................ 123 Hitna pomoć.............................. 124 Tačno vrijeme ........................... 125 Telegrami .................................. 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .................... 112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ............................ 1180 Informacije .............................. 1181 Crnogorski telekom................1500 Telenor .................................... 1188 M:tel .........................................1600 Elektrodistribucija ............633-979 Vodovod............................. 440-388 Stambeno ..........................623-493 Komunalno ........................ 231-191 JP “Čistoća” ...................... 625-349 Kanalizacije .......................620-598 Pogrebno ...........................662-480 Meteo.........................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ....................................020/244-170 Šlep služba ................ 069-019-611 Žalbe na postupke policije ................... 067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija .................................... 080-081-333 Montenegro Call centar ........1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ................................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga............ .............................................116 666 Sigurna ženska kuća. 069-013-321 Povjerljivi telefon .....080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ...................... 611-534 Narcotics Anonymous 067495250 NVO 4 LIFE ................067-337-798, .................................... 068-818-181 CAZAS AIDS ............... 020-290-414 Samohrane majke ....069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka ............................ 618-395 Inspekcija zaštite prostora ............................................ 281-055 Inspekcija rada.................. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ...265-438 Komunalna policija... 080-081-222 Metrološka inspekcija ..... 601-360, ......................................fax 634-651 Sanitarna ........................... 608-015 Tržišna ............................... 230-921 Turistička ...........................647-562 Veterinarska ..................... 234-106 BOLNICE Klinički centar ................... 412-412

Ponedjeljak: PodgoricaLjubljana 6:00, LjubljanaPodgorica 23:05. Utorak: Podgorica-Ljubljana 6:00.

Srijeda: Ljubljana-Podgorica 14:25, Podgorica-Ljubljana 16:10. Četvrtak: LjubljanaPodgorica 14:25, PodgoricaLjubljana 16:10. Petak i nedjelja: Podgorica-Ljubljana 15:50, Ljubljana-Podgorica 17:30.

Nedjelja: Ljubljana-Podgorica 23:05. Zavisno od dana letjenja, Adria airways sa polaskom iz Podgorice, sa presijedanjem u Ljubljani, u svojoj usluzi nudi i letove: za Amsterdam: utorkom i nedjeljom, Minhen: utorkom, srijedom, petkom, nedjeljom, Beč: ponedjeljkom, utorkom, srijedom, četvrtkom, petkom i nedjeljom, Brisel: ponedjeljkom, utorkom, srijedom, četvrtkom, petkom i nedjeljom, Prag: ponedjeljkom, srijedom, petkom, Kopenhagen: nedjeljom, Frankfurt: ponedjeljkom, utorkom, srijedom, četvrtkom, petkom i nedjeljom, Cirih: ponedjeljkom, utorkom, srijedom, četvrtkom, petkom i nedjeljom, Varšavu: ponedjeljkom i petkom.

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ............................648-823 Konik .................................. 607-120 Tuzi .....................................603-940 Stari aerodrom ................. 481-940 Dječja ................................. 603-941 Golubovci........................... 603-310 Radio-stanica .................... 230-410 Blok 5 .................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .............664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški ............................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ..................... 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” ................020-641-651 Montvet .............................662-578 APOTEKE Ribnica ............................... 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog .. 241-441 ICN Crna Gora ................... 245-019 Sahat kula.......................... 620-273 Biofarm .............................244-634 HOTELI Ambiente ...........................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro ...........406-500 Bojatours........................... 621-240 City ..................................... 441-500 Crna Gora ......... 634-271, 443-443 Evropa .............. 621-889, 623-444 Eminent .............................664-646 Keto ....................................611-221 Kosta’s .............. 656-588, 656-702 Lovćen ............................... 669-201 Pejović ............................... 810-165 Premier .............................409-900 Podgorica ..........................402-500 TAKSI Alo taksi ................................19-700 SMS ...............................069019700 Boom taksi ...........................19-703 Bel taxi ................................. 19-800 City taksi ............................... 19-711 besplatan broj .............. 080081711 De lux taksi ...........................19-706 Exclusive taksi......................19-721 Hit taksi ................................19-725 Red line taksi........................19-714 SMS ...............................068019714 Royal taksi ............................19-702 Oranž 19” .............................19-709 PG taksi.................................19-704 Queen taksi ..........................19-750

Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201201, 241-154, mobl.067/241-154

Ponedjeljak, četvrtak i subota: RimPodgorica 9:55, Podgorica-Rim 12:10.

Utorak: Podgorica-Rim 10:30, RimPodgorica 12:40. Petak: Podgorica-Rim 08:30, Rim-Podgorica 10:30. Nedjelja: Podgorica-Rim 17:20, Rim-Podgorica 19:20.

Alitalia sa presijedanjem u Rimu zavisno od dana letjenja u svojoj usluzi nudi letove za ostatak svijeta: Evropa, Kanada, Južna i Sjeverna Amerika…

Informacije: OKI AIR MONTENEGRO, generalni zastupnik za Crnu Goru, Podgorica, 020/201201, 201202

Moskva – Tivat: utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat – Moskva: utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su:+382/67/23-07-78; +382/67/67-65-66

POLASCI IZ PODGORICE: za Bar: 5.15 (lokal); 07.58 (auto-voz sa kolima DDam za prevoz automobila); 8.20 (lokal); 08.55 (brzi sa direktnim kursnim kolima iz Beograda i Novog Sada); 10:10 (lokal);11.30 (lokal); 12.50 (lokal); 15.20 (lokal); 16.50 (lokal); 18.00 (lokal); 21.10 (lokal).

Za Bijelo Polje: 6.25 (lokal); 15.50 (lokal); 18:01 (brzi sa direktnim kursnim kolima za Beograd i Novi Sad). Za Beograd: 17.20 ( auto-voz sa kolima DDam za prevoz automobila ); 18:01 (brzi sa direktnim kursnim kolima za Beograd i Novi Sad). Za Nikšić: 07:00 (lokal); 08:05 (lokal); 11:20 (lokal); 14:00 (lokal); 16:10 (lokal); 19:35 (lokal); 20:30 (lokal). POLASCI IZ BARA: za

Podgoricu: 5:25 (lokal); 6:35 (lokal); 10:20 (lokal); 11:35 (lokal); 14:05 (lokal); 14:50 (lokal); 16:40 (lokal); 17:00 (brzi sa direktnim kursnim kolima za Beograd i Novi Sad); 18:30 (lokal); 19:35 (lokal).

Za Bijelo Polje: 5.25 (lokal); 14.50 (lokal); 17:00 (brzi sa direktnim kursnim kolima za Novi Sad).

Za Beograd:16.21 (auto-voz sa kolima DDam za prevoz automobila); 17:00 (brzi sa direktnim kursnim kolima za Beograd i Novi Sad). Za Nikšić: 18:30 (lokal). POLASCI IZ BIJELOG POLJA: za Podgoricu (Bar): 06:37 (brzi sa direktnim kursnim kolima iz Beograda i Novog Sada); 09:02 (lokal); 18:35 (lokal). Za Beograd: 20:40 (brzi sa direktnim kursnim kolima za Beograd i Novi Sad); POLASCI IZ NIKŠIĆA: za Podgoricu: 6:25 (lokal); 8:40 (lokal); 9:50 (lokal); 12:40 (lokal); 15:35

(lokal);18:05 (lokal); 21:00 (lokal). Za Bar: 8:40 (lokal); 15:35 (lokal). POLASCI IZ BEOGRADA: za Podgoricu (Bar): 17.20 (auto-voz sa kolima DDam za prevoz automobila); 18.05 (sa direktnim kursnim kolima iz Beograda i Novog Sada).

09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45, 10:57, 11:00, 11:00, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:50, 12:54, 13:,00, 13:00, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:49, 13:50, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:16, 14:20, 14:29, 14:30, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:16, 16:29, 16:29, 16,30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:16, 18:19, 18:29, 18:30, 18:57, 19:00, 19:00, 19:,10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00, 20:16, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27, 22:32, 23:40.

Dizeldorf: 00:30 subotom. Dortmund: 00:30 subotom. Dubrovnik: 06:00. Frankfurt: 00:30 subotom. Gacko: 08:30, 10:50, 16:45. Glava Zete: 07:10, 15:07. Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13. Herceg Novi: 00:30, 04:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19:45, 20:20. Kolašin: 00:40, 06:58, 07:00, 07:30, 08:25, 09:00, 10:00, 11:30, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:39, 14:50, 15:30, 15:45, 17:13, 18:00, 19:55, 20:05, 20:25, 21:35, 22:27. Kotor: 00:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15,

10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, 00:30. Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00.

Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00. Kruševac: 16:30. Leskovac: 16:30.

Luksemburg: 05:30 subotom. Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45. Nikšić: 05:45, 07:02, 06:35, 07:25, 07:40, 07:45, 08:05, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:35, 10:50, 10:29, 10:45, 10:50, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:55, 14:30, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40. Niš: 10:00, 16:30, 20:15.

Novi Pazar: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 23:00.

Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00. Peć: 07:45, 21:30. Petrovac: 06:00, 07:00, 11:45. Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13. Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 12:00, 14:38, 14:39, 14:50, 15:57. Plužine: 07:40, 09:30, 13:3 , 23:40. Priština: 21:30. Prizren: 07:45.

Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40. Skoplje: 20:05 osim ponedjeljkom. Subotica: 20:45, 22:30. Šavnik: 05:45, 13:55, 12:00, 14:38, 15:57. Tivat: 00:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 11:55, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45. Trebinje: 10:50, 16:45. Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:50,21:00. Žabljak: 05:45, 13:55, 14:38, 15:57.

Informacije o kretanju vozova mogu se dobiti u željezničkim stanicama: Podgorica: (020) 44 12 11 i 44 12 12.

Bar: (030) 30 16 15 i 30 16 22. Sutomore: (030) 30 16 92. Nikšić: (040) 21 44 80.

Bijelo Polje: (050) 47 85 60. Kolašin: (020) 44 14 92. Mojkovac: (050) 47 21 30

AUTOBUSI/BUS Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13.

Aranđelovac: 21:35. Banjaluka: 20:25, 20:30 (subota i nedjelja), 21:20 (petak i ponedjeljak).

Bar: 03:00, 05:00, 07:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:40, 19:50, 21:00.

Beč: 00:30 subotom. Beograd: 00:40, 08:30, 09:45, 11:00 (svaki drugi dan), 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00. Berane: 08:25, 09:00, 10:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13m 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 22:27, 23:00. Bijeljina: 20:25. Bijelo Polje: 00:30, 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35. Bremen: 00:30 subotom. Budva: 00:30, 04:00, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25. Cetinje: 00:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:25, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:45, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45,20:20, 22:25.

Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00, 07:10, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:16, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:59, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35,

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVIONI/AIRPLANES Red letjenja važi od 1. aprila do 25. oktobra 2014. Kompanija zadržava pravo da izmijeni red letjenja bez prethodne najave. Kompanija preporučuje putnicima da se za sve informacije obrate službi rezervacija na 19804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice Montenegro Airlinesa: 020 66 44 11, 020 66 44 33, 033 451 735, 032 304 860, + 381 11 26 21 122 Podgorica-Beograd: svim danima 07:30 i 18:00. BeogradPodgorica: svim danima 08:50 i 19:20. Tivat-Beograd: svim danima 19:20, 17:20, ponedjeljak, utorak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja 08:20, petak 15:30, subota 07:30, 16:40, nedjelja 08:00.

Beograd-Tivat: svim danima 18:40, ponedjeljak, utorak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja 07:00, 09:40, petak 16:50, subota 06:10, 08:50, 18:00, nedjelja 09:20. Podgorica-Beč: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedjelja 08:05, svim danima 15:00. Beč-Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedjelja 10:30, svim danima 12:50. Podgorica-Ljubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, utorak 06:00, srijeda, četvrtak 16:10. Ljubljana-Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, nedjelja 23:05, srijeda i četvrtak 14:25.

Podgorica-Frankfurt: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja 11:40. Frankfurt-Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja 14:50. Podgorica-Cirih: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 12:30, petak 08:25, subota 10:05. Cirih-Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 15:10, petak 11:15, subota 13:10. Podgorica-Rim: ponedjeljak, četvrtak i subota 12:10, utorak i petak 08:30, nedjelja 17:40. Rim-Podgorica: ponedjeljak, četvrtak i subota 09:55, utorak 10:40, petak 10:30, nedjelja 19:35. PodgoricaMoskva: ponedjeljak, utorak i četvrtak 08:00, subota 23:00. MoskvaPodgorica: ponedjeljak i srijeda 13:45, subota 21:10, nedjelja 16:25.

Tivat-Moskva: svim danima 20:10, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak, subota i nedjelja 09:20, srijeda 08:00, petak 19:00, subota 15:25, nedjelja 10:40. Moskva-Tivat: svim danima 07:15, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak, subota i nedjelja 15:10, utorak i četvrtak 13:45, subota 05:30, nedjelja 06:00. Podgorica-Pariz: ponedjeljak i srijeda 10:30, utorak i četvrtak 10:20, petak 12:15, nedjelja 09:05.

Pariz-Podgorica: ponedjeljak i srijeda 14:20, utorak 14:00, četvrtak 14:05, petak 15:40, nedjelja 12:25. Tivat-Pariz: subota 10:20. ParizTivat: subota 14:00. Tivat-London: srijeda 11:15, petak 08:15, nedjelja 11:25. London-Tivat: srijeda 13:50, petak 10:55, nedjelja 14:10. Podgorica-Dizeldorf: utorak i subota 09:35. DizeldorfPodgorica: utorak i subota 12:50. Podgorica-Kopenhagen: srijeda i subota 12:20. Kopenhagen-Podgorica: srijeda i subota 15:50.

Podgorica-Bari-Podgorica i Podgorica-Napulj-Podgorica (svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima).

Podgorica-Beograd: ponedjeljak, utorak, četvrtak 08:50, 15:40,20:50, ostalim danima 15:40, 20:50. BeogradPodgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 07:20, 14:10, 18:50, ostalim danima 14:10, 18:50. Tivat-Beograd: svim danima 09:40 ,15:40. Beograd-Tivat: svim danima 08:00, 14:10.

Beograd-Frankfurt-Beograd: svim danima polazak u 12:00, povratak 14:50. Beograd-Amsterdam-Beograd: svim danima polazak 08:20, povratk 11:50. Beograd-Dizeldorf-Beograd: svim danima polazak 08:05, povratak,11:05. BeogradBeč-Beograd: svim danima polazak 07:55, povratk 10:45.

Beograd-Moskva-Beograd: svim danima polazak 13:50, povratak 19:35. Beograd-Sarajevo-Beograd: svim danima polazak 14:10, povratak 06:30. Beograd-Skoplje-Beograd: svim danima polazak 21:40, 14:00, povratak 06:00, 15:30.

Beograd-Atina-Beograd: svim danima tri leta dnevno.

Beograd-London-Beograd: svim danima polazak 10:35, povratak 13:40. Beograd-Cirih-Beograd: svim danima polazak 07:20, 18:40, povratak 09:55, 21:20. Beograd-RimBeograd: svim danima polazak 07:45, 17:50, povratak 10:20, 20:40. Beograd-Pariz-Beograd: svim danima polazak 07:25, 17:25, povratak 10:55, 21:05. Beograd-Brisel-Beograd: ponedjeljak, srijeda 07:20, petak 15:00, povratak 10:25 i 18:10.

Beograd-Kopenhagen-Beograd: četiri puta sedmično sa tri leta dnevno. Beograd-Berlin-Beograd: pet puta nedjeljno sa tri leta dnevno. Beograd-Štutgart-Beograd: tri puta nedjeljno sa dva leta dnevno. Beograd-Solun-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Varšava-Beograd: tri puta sedmično.

Beograd-Milano-Beograd: pet puta sedmično. BeogradStokholm-Beograd: pet puta nedjeljno. Beograd-GeteborgBeograd: subotom polazak 13:25, povratak 16:45. BeogradSabina Gocken-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Tel Aviv-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Prag-Beograd: od 01. decembra. Beograd-Abu Dabi-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Banja Luka-Beograd: od 10. decembra.

Beograd-Bukurešt-Beograd: od 10. decembra.

Sve informacije i rezervacije putnici mogu dobiti u poslovnici –Vuka Karadžića telefoni 020/664-740, 664750/664-730, call centar 020/290-240 , fax 665-330. Radno vrijeme poslovnice 09:00 do 17:00. Mail adresa podgoricato@jat.com Rado vrijeme poslovnice na aerodromu 2 sata prije leta. Telefoni 020/653 051/653-050. Cargo sluzba JAT airwaysa od 07:00-14:00. Tel. 020-653-051

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Film

54•TVPROGRAM 07:15 Kviz- Zlatni krug/r 07:45 Serija: Domaćice sa Bosfora/r 09:00 Tačno 9 09:45 Serija: Odbačena/r 10:45 Serija: Neukrotivo srce/r 11:30 Film: Roki 4/r 13:00 Tačno 1 14:00 Serija: Samac u braku 14:45 Serija: Bez traga/r 15:30 Exploziv 16:05 Serija: Neukrotivo srce 17:00 Serija: Odbačena 17:45 Serija: Dva i po muškarca 18:10 Exkluziv 18:25 Kviz- Zlatni krug 19:00 Vijesti Prve 19:30 Serija: Domaćice sa Bosfora 20:10 Serija: Gorki život 20:50 Serija: Samac u braku 21:45 Film: Ludi od ljubavi 23:30 Noćni žurnal 00:00 Serija: Bez traga

PRVA Serija: Dva i po muškarca 17.45

06.30 Dobro jutro Crna Goro 10.00 Dnevnik 10.15 Strani dok. program 11.05 Naučno – obrazovni program 12.00 Vijesti 12.05 Pokreni se/r 12.25 Serija: Viking Viki 13.00 Vijesti 13.05 Strani dok. program: Moj otac je rok zvijezda 14.10 Muzika 15.30 Dnevnik 1 16.00 Film 18.05 Serija: Hispan 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.05 Serija: Mjesto zločina 21.00 Studio fudbal: „Brazil, Brazil“ 22.00 Dnevnik 3 22.30 Film 00.00 Vijesti

RTCG 1 Serija: Mjesto zločina 20.05

10.00 Serija: Djevojački institut 12.00 Vijesti 12.05 Odbojka (m)-EL: Crna Gora-Grčka/r 14.05 Strani dok. program 15.00 Serija: Monk 16.00 Art magazin 17.00 Serija: Sestra Tereza 18.00 Strani dok. program 19.30 Dnevnik 2 20.15 Serija: Monk 21.00 Serija:Offis 22.00 Serija: Zakon i red 00.00 VOA – glas Amerike

07:00 09:30 09:40 10:40 11:45 12:30 13:30 14:50 15:45

RTCG 2 Serija: Monk 20.15

777 Na domaćem terenu 18.20

16:00 17:15 18:20 19:30 21:15 22:15 23:15

Uz jutarnju kafu Intermezzo Smijeh kao lijek Naš recept Žestoko Smijeh kao lijek Zabava Muzika Na domaćem terenu - pr Zabavni magazin Bulevar poznatih Na domaćem terenu Finale kupa omladinci Hramovi Crne Gore Gušteranje Zabavni magazin

07:00 Dobro jutro Jovana i Srđan 11:03 Serija: Ljubav na silu/r 12:03 Magazin in CG 14:03 Serija: Sila/r 15:03 Serija: Nakuša 15:44 City M 16:03 Pare ili život 18:00 Info monte 18:27 Serija: Mala nevjesta 20:00 Minut, dva 20:03 Serija: Sila 20:48 Serija: Ljubav na silu 21:36 Stotka 23:03 Kraljevi stila 23:43 City M 23:58 Flajer 00:08 Film: U opijenosti smrti

PINK City M 13.03

Sport

Informativa

PONEDJELJAK, 7. 7. 2014.

07:00 Boje jutra 10:35 Serija: Avenija Brazil/r 12:00 Vijesti u 12 12:45 Serija: Mezimica 14:00 Vijesti 14:10 Serija: Agatino pravo/r 14:50 Boje ljeta 15:30 Serija: Larin izbor 16:30 Vijesti u pola 5 16:55 Serija: Ruža vjetrova 17:45 Lud, zbunjen, normalan 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija: Avenija Brazil 19:55 Serija: Agatino pravo 20:45 Serija. Krv nije voda 21:30 Bez granica specijal 22:00 Vijesti 22:15 Sport 22:25 Domaćica/r 23:55 Serija: Krv nije voda/r

08:00 Film 09:30 Top Shop 10:00 5 do 5 Summer Edition/r 11:00 Kuhinjica 11:30 Radio u boji 12:00 Film 14:00 Film 16:00 Radio u boji 16:30 Kuhinjica 16:55 5 do 5 Summer Edition 18:00 Forum 18:30 Film 20:15 Forum 20:30 Film 22:30 Forum 23:00 5 do 5 Summer Edition/r 00:00 Radio u boji/r 00:30 Film 02:30 5 do 5 Summer Edition/r 03:30 Radio u boji/r 04:00 Film 06:00 Film

VIJESTI Bez granica specijal 21.25

ATLAS 5 do 5 Summer Edition 16.55

10:30 Aljazeera 10:45 Top shop 11:20 Hrana i vino 11:45 Video katalog 12:05 Čuvari zdravlja 12:30 Hrana i vino 13:30 Aljazeera 14:30 Video katalog 15:30 Aljazeera 16:00 Hrana i vino 16:30 Na točkovima 18:00 Aljazzera 19:00 Video katalog 20:15 Bez recepta 20:45 Muzika 21:30 Aljazeera 22:20 Na točkovima 23:05 Aljazeera 00:00 MBC hit

07:02 Svježi u dan 09:15 Crtani filmovi 10:15 Zelena patrola /r.

11:30 Anegdota iz života 11:40 Životinjske lakrdije 12:00 Crtani film- Mumijevi 13:20 Večera kod Džaje/r 15:02 Dok.program 16:50 Muzički program 19:15 Anegdota iz života 19:30 Crtani film- Mumijevi 20:00 PG Raport 21:00 Info 21:30 Ars Montenegrina 22:00 Kapital 23:00 Koncert 00:00 Ponoćni Info

08:00 10:00 10:30 12:00 12:05

MBC Hrana i vino 16.00

MONTENA Životinjske lakrdije 11.40

TV BUDVA Dokumentarni program 14.00

14:00 15:00 17:00 17:10 18:00 19:00 19:30 20:00 21:00 22:00 22:40 23:05

Jutarnji program VOA Hrana i vino Vijesti Nedjeljna promenada/r Dok.program Film Vijesti Serija: Lavirint Sport time Polis Muzički program Sve osim Serija: Fatalni susret Polis Glas Amerike Film

TVprogram•55

PONEDJELJAK, 7. 7. 2014.

DANAS U GRADU

TV PREPORUKA

CINEPLEXX PODGORICA

LUDI OD LJUBAVI Prva, 21.45

Grdana - Zla vila 15:15; 17:15; 19:00; 21:30; Kako da dresirate svog zmaja 2 14:00; 15:00; 17:00; 18:10; Krive su zvijezde 14:45; 20:10; Slučajno zajedno 15:30; 17:45; 20:00; 22:10; Transformersi: Doba izumiranja 15:45; 17:30; 18:45; 21:00; Udar ljubavi 22:00; Vještičarke i bičarke 16:00; 19:15; Kuvar 20:30; 22:30.

Sem je astronom koji uživa u životu, sa svojom vjerenicom Lindom, u malom gradu negdje u Novoj Engleskoj. Međutim, jednoga dana, Linda saopštava Semu da se seli u Njujork, jer je našla novi posao i novog dečka. Sem je šokiran i ne želi da se odrekne Linde. Kreće u potragu za njom i seli se na Menhetn.Useljava se u prazan stan preko puta Lindinog novog apartmana. Konstruiše kameru uz pomoć koje špijunira Lindu i njenog novog momka, Francuza Antoana. Sem je ubijeđen da Linda prolazi kroz fazu i da će mu se vratiti.

U OPIJENOSTI SMRTI Pink, 00.08 Pošto im je njihov irski prijatelj i ekspert za pečurke Džejk, obećao najbolje ‘tripovanje’ u životu, grupica američkih tinejdžera stiže u Irsku, u želji za avanturom. Uprkos Džejkovim upozorenjima o pečurkama koje ne smiju da jedu, stvari počinju da se komplikuju jer će ih Tara probati. Uspaničeno društvo napadaju čudne kreature,i oni uopšte nisu sigurni da li se radi o jezivoj realnosti ili zaprepašćujućim halucinacijama.

KABLOVSKE TELEVIzIjE RTS 1 08:15 Jutarnji program 09:00 Stogodišnjica velikog rata: Od atentata do rata - telegrami 09:08 Vesti RTS 09:12 Ono kao ljubav 10:00 Vesti RTS 10:05 Lov i ribolov 10:35 Eko karavan 11:05 Vesti RTS 11:10 Zaleđena planeta 12:00 Dnevnik RTS 12:15 Sport plus 12:25 Vreme, stanje na putevima 12:30 Bez granica 13:20

RTS 1, Jutarnji program 8.15 Evronet 13:29 Odveden 15:00 Ovo je Srbija 15:45 Nepobedivo srce 16:42 TV Zabavnik 16:52 Stogodišnjica velikog rata: Od atentata do rata telegrami 17:00 Dnevnik RT Vojvodina 17:20 Šta radite, bre 17:45 Beogradska hronika 18:25 Oko 19:00 Slagalica 19:30 Dnevnik RTS 20:05 Nepobedivo srce RTS 2 08:59 Beograd u muzičkim

zbivanjima 20. veka 09:29 Evropske prestonice kulture - parobrod: Esen 09:55 Različiti a isti 10:19 Vrele gume 10:47 Knjiga utisaka 11:25 Klinika Vet 11:56 Obrazovno ogledalo 12:29 SO RTS: Igor Stravinski (Pulčinela svita iz baleta) 12:54 Eko recept 13:23 Trezor 14:21 Beograd u muzičkim zbivanjima 20. veka 14:51 Evropske prestonice kulture - parobrod: Esen 15:17 Različiti a isti 15:41 Libela 16:10 SAT 17:06 Sve boje života 17:36 Rat podzemlja 18:20 Ad libitum 18:40 Svet zdravlja 19:10 Verski mozaik Srbije 20:00 Tehnologije 20:30 U spomen Velikom ratu 21:24 Dolje sa oružjem 22:26 Detalj 22:55 Život sa muzikom 23:20 Libela HRT 1 12:00 Dnevnik 12:15 Sport 12:18 Vrijeme 12:20 Jezik za svakoga 12:35 Znaj da te volim 13:20 Roditelji i djeca 14:03 Skica za portret 14:20 Vijesti iz kulture 14:30 Vijesti uz hrvatski znakovni jezik 14:40 Vrijeme 14:42 Svjedoci vremena 15:33 Nikola Tesla 16:38 Manjinski Mozaik 16:50 Eurovijesti 17:00 Vijesti 17:10 Vrijeme 17:15 Hrvatska uživo 18:05 Večer na 8. katu 18:50

Stipe u gostima 19:30 Dnevnik 19:58 Sport 20:03 Vrijeme 20:07 TV Bingo 20:28 Fokus 21:31 Nikolaj i Julie 22:21 Dnevnik 22:41 Sport 22:45 Vrijeme 22:47 Vijesti iz kulture 22:57 Izbavitelj HRT 2 09:00 Papreni detektivi 09:27 Život s Derekom 09:49 H2O: Uz malo vode! 10:14 Merlin 10:57 Mućke 11:29 Napravljeno po mjeri 11:45 Jednostavna jela s Nigelom Slaterom 12:15 Opsjednuta majka 13:46 Brazil-ekspres 14:19 Finale (m) 16:08 Kuhajmo zajedno 16:15 Regionalni dnevnik 16:46 Koncert 18:02 Latino Amerikanci 18:58 Mjesni odbor 19:40 Dokumentarna serija 20:10 Zaštitnica svjedoka 20:54 Predmet ljepote 22:37 Optuženi HBO 10:15 Otkačeni producent

HRT 1, Stipe u gostima 18.50

11:50 Holivud na snimanju 12:20 Čuvari tajnog kraljevstva 14:00 Matorani 2 15:40 Rubi Sparks 17:20 Uspon Mračnog viteza 20:05 Rej Donovan 21:00 Ostavljeni 22:00 Kalifornikacija 22:30 Silicijumska dolina FOX LIFE 09:40 Srećno razvedeni 10:05 Kugar Taun 10:30 Šapat duhova 11:20 Uvod u anatomiju 12:10 Sudije za stil 12:35 Sudije za stil 13:00 Džejmijeva jela s ribom 13:55 Tajni prinčevi 14:45 Porodično blago Džina Simonsa 15:10 Porodično blago Džina Simonsa 15:35 Srećno razvedeni 16:00 Kugar Taun 16:25 Prva petorka 16:50 Život s Fren 17:15 Osveta 18:10 Uvod u anatomiju 19:05 Gimnazijske traume 20:00 Veštice iz Ist Enda 20:55 Jednom davno 21:50 Jednom davno 22:45 Srećno razvedeni FOX CRIME 09:30 Red i zakon 10:25 Bostonski advokati 11:15 Monk 12:10 Novi stari slučajevi 13:15 Pariski forenzičari 14:15 Čikaški kodeks 15:10 Imitator 16:05 Ubistvo sa pogledom 17:05 Detektiv na Floridi 18:00 Marinci 18:55

FOX CRIME, Bostonski advokati 10.25 Novi stari slučajevi 20:00 Monk 20:55 Pariski forenzičari 21:55 Čikaški kodeks 22:55 Detektiv na Floridi ARENA SPORT 09:00 Partizan - Crvena zvezda, 1. utakmica finala 11:00 Verona - Juventus 13:00 Manchester United - Bayer Leverkusen 15:00 Arsenal TV 17:00 Sportska rivalstva 17:30 Idoli nacije 18:00 Crvena zvezda - Spartak 20:00 U obruču 21:00 Ruslan Chagaev - Fres Oquendo SPORT KLUB 09:30 Američki fudbal Sportklub Superliga 11:30 Wimbledon: Najbolji mečevi 13:00 Bastad 18:15 Na današnji dan 18:30 Iniesta 500 utakmica 19:00 F1 Nurburgring: Trka 21:00 Wimbledon: Pregled nedelje 22:00 Abramovich a Decade of Success 23:00 Max Bet Vesti

SPORT

PONEDJELJAK, 7. 7. 2014. brOJ 886 GODINA III

Formula 1

Luis domaćinski Do drugog trijumfa u domovini Hamilton je stigao ispred Valterija Botasa u Vilijamsu i vozača Red Bula Australijanca Danijela Rikarda

Marko Jagustin

s

pektakularna trka na silverstounu - udes Kimija Raikonena i Felipea Mase u prvom krugu, odustajanje lidera nika Rozberga u 29. i trijumf luisa Hamiltona koji se vratio u šampionsku trku.

Šest godina nakon prvog trijumfa na Silverstounu, Luis Hamilton je opet slavio u domovini i na najbolji način iskoristio kiks klupskog kolege Nika Rozberga, koji je morao da odustane u 29. krugu zbog problema sa bolidom.

Ipak, trku na Silverstounu obilježio je incident već u prvom krugu, kada

je Kimi Raikonen najprije udario u bankinu, da bi potom došlo do sudara sa Felipeom Masom. Na sreću, obojica vozača su prošla bez većih posljedica, ali je trka bila prekinuta na sat vremena.

Nastavak trke je donio odustajanje lidera šampionata Nika Rozberga, koji je parkirao bolid u 29. kru-

Dobro je prošlo Udes bez posljedIca sIlveRsToUn

Tek što je krenula trka na silverstounu Kimi Raikonen i Felipe Masa su učestvovali u strahovitom udesu. brazilac je prošao bez ogrebotine, dok je vozač Ferarija prebačen u bolnicu, ali i on je prošao bez većih povreda

gu, pa su Hamiltonu tada bila otvorena vrata trijumfa. Hamilton je pobjedom pred domaćim navijačima zaostatak za Njemcem smanjio na samo četiri boda, pa se šampionska trka opet zahuktava.

Do postolja je stigao Finac iz Vilijamsa Valteri Botas, koji je za pobjednikom kasnio nestvarnih 30 sekundi, dok je treći bio Australijanac u bolidu Red Bula Danijel Rikardo.

Dženson Baton je bio četvrti, dok se velika borba vodila za peto mjesto između aktuelnog šampiona Sebastijana Fetela (Red Bul) i Ferariste Fer-

nanda Alonsa. Na kraju je bio bolji Njemac. Bodove su još osvojili vozač Meklarena, Danac Kevin Magnusen, Njemac Niko Hulkenberg u bolidu Fors Indije i vozači Toro Rosa, Rus Danil Kvjat i Francuz Žam Erik Verne. Nakon devet trka šampionata Rozberg ima 165 bodova, četiri više od Hamiltona, dok je Rikardo na 98.

U plasmanu konstruktora Meklaren je ubjedljiv sa 326 bodova, drugoplasirani Red Bul sakupio je 168.

Naredna, deseta trka šampionata, vozi se 20. jula za Veliku nagradu Njemačke, na stazi Hokenhajm.

DA LI STE ZNALI? Od aktivnih vozača Formule 1 samo su Luis Hamilton i Fernando Alonso dva puta slavili na Silverstounu.

Najviše pobjeda (po pet) ostvarili su Džim Klark i Alan Prost

Evropska liga

Poraz kao opomena pred Makedoniju Budva-Dvorana: Mediteranski sportski centar. Gledalaca: 200. Sudije: Milan Rajković (Hrvatska) i Saša Stanišić (Švajcarska). Rezultat po setovima: 25:19, 19:25, 24:26, 23:25.

CRNA GORA: Minić 2, Dabović 5, Babić, G. Ćuk 6, Strugar, Ćaćić 17, Lakićević, Radunović, B. Ćuk 11, Vukašinović, Ječmenica 7, Ćulafić 17.

GRČKA: Đurić 27, Filipov 1, Kokinakis 8, Protopsaltis 1, Đumakas, Efraimidis, Takuridis 9, Pelekudas 10, Kumentakis, Dalakuras 15, Kanelos, Angelopulos.

U meču bez rezultatskog značaja izabranici Slobodana Boškana poraženi su u Budvi od Grčke (3:1). Ovaj

Polufinale Makedonija - Crna Gora Slovenija - Grčka

poraz nije uticao na stanje u grupi, jer je naša selekcija ranije obezbijedila prvo mjesto, koje joj donosi prednost domaćeg terena u polufinalu protiv selekcije Makedonije, koja je u grupi B zauzela drugo mjesto. Sa druge strane, selekciji Grčke bila su dovoljna i dva osvojena seta kako bi preskočili Rumuniju i Poljsku i sa druge pozicije izborili plasman među četiri najbolje ekipe u Evropskoj ligi.

Crna Gora će u prvom duelu gostovati u Makedoniji (12. ili 13. jual), revanš se igra 16. jula.

M.J.

vatErpolo

Mora još bolje

Generalna proba u Mađarskoj pokazala trenutne mane našeg tima

Pobjeda, remi i poraz - to je bilans naših najboljih vaterpolista na turniru “Četiri nacije”, koji je odigran u Dizeldorfu. Nakon poraza od Mađarske na startu (8:9), te remija sa Amerikom (9:9) “ajkule” su u posljednjem meču savladale domaćina Njemačku (7:5).

Turnir u Njemačkoj bio je generalna proba za prvenstvo Evrope u Budimpešti (14. jul - 27. jul). Nakon tri provjere utisak je da izabranici Ranka Perovića do početka šampionata moraju da podignu nivo igre u defanzivi. ‘’Očekivali smo da će biti dobrih i loših momenata. Pogotovo je u drugoj utakmici odbrana bila loša, dok je protiv Njemačke to bilo mnogo bolje. Primi-

li smo maltene jedan gol u tri četvrtine i to je ono čega treba da se držimo do kraja.

Napad kreće iz dobre odbrane, tako da se nadam da ćemo se konsolidovati još više. Nadam se da ćemo biti na onom putu od prošle godine, kada nam je ta jaka odbrana donijela medalju. Imali smo dosta problema sa povredama, tako da nismo baš sve odradili do kraja kako smo zamislili. Ali, mnogo je bolje nego što je izgledalo prije dvadesetak dana”, istakao je Perović.

Crna Gora će do početka šampionata trenirati u Herceg Novom. “Crveni” će u Budimpešti igrati u grupi A sa Italijom, Grčkom, Rumunijom, Rusijom i Gruzijom.

M.J.

trio fantastiko

Drim-tim u najavi?

Los Anđeles Lejkersi spremaju se da prodrmaju košarkaški svijet - tim iz “Grada anđela” želi da u svoje redove dovede Karmela Entonija i Lebrona Džejmsa! Ipak, ukoliko žele da se pridruže Kobiju Brajantu, dvojica asova bi morala da smanje svoje zahtjeve. Poznato je da i Džejms i Entoni žele maksimalne ugovore (129 miliona za petogodišnji ugovor), a to Lejkersi ne bi mogli da im obezbijede. Džejmsov agent Rič Pol u petak se sastao sa čelnicima Lejkersa i saslušao ponudu koju je prenio svom klijentu. Navodno, Džejms je

Još je rano da donesem odluku. Želim da saslušam ponude svih klubova i da odlučim šta je najbolje za moju karijeru

“zagrijan” da se preseli u Los Anđeles, baš kao i Karmelo Entoni, koji želi da bude dio projekta koji bi Lejkerse vratio na vrh NBA lige.

Dolazak Džejmsa i Entonija Lejkersi planiraju još od prošle godine, kada je bilo jasno da će ove godine njih dvojica izaći na tržište. To je bio i glavni razlog zašto su “jezerdžije” ove sezone imale skroman sastav i rezultate.

Očigledno su pravili prostor za njihov dolazak. Ipak, konkurencija će im biti žestoka Hjuston, Dalas, ali i Majami i Njujork, koji žele da zadrže (svoje) asove. M.J.

Iz Barse u Real

Jedan od najperspektivnijih košarkaša Evrope Dino Radončić novi je član Reala, sa kojim je potpisao trogodišnji ugovor. Radončić, koji je prošle godine bio na pripremama kadeteske reprezentacije Crne Gore, prošle sezone bio je najbolji igrač kadetskog tima Barselone (25 poena, 11 skokova i osam asistencija po meču), a postao je i najmlađi stranac koji je došao u katalonski klub u istoriji. Po mišljenju stručnjaka riječ je o najboljem igraču u Evropi u svom uzrastu. M.J.

58 sport

PONEDJELJAK, 7. 7. 2014.

SLUČAJ BAŠA

Marko između rome i Lila

Jedno od glavnih pitanja u vezi sa reprezentativcima Crne Gore Markom Bašom jeste: Ostaje li u Lilu ili ide u Romu? Posljednjih mjesec dana priča oko transfera štopera u Rim se ne zaustavlja, ali postoji opcija da ostane u Francuskoj...

Odlični štoper Lila je imao sjajnu sezonu u Francuskoj, bio ubjedljivo najbolji centralni bek u ligi, što je upravo nekadašnjeg kormilara “mastifsa” koji sada sjedi na klupi “vučice” Rudija Garsiju natjeralo da krene po našeg internacionalca.

Međutim, priča trenutno ima dva toka - prvi je, kako javljaju Italijani, poprilično jasan: Baša se dogovorio sa

uslovima oko Rome, za tri miliona bi trebalo da napusti Francusku, ali čeka se zeleno svijetlo njegovog Lila.

Najsvježija informacija ipak ima drugu priču, a donose je francuski mediji: prema njihovom pisanju Baša će poslije svega ostati u Lilu. Klub ima velike ambicije, a trener Rene Žirar bukvalno ne želi da misli o ekipi ukoliko u njoj ne bude iskusnog 31-godišnjeg defanzivca.

Kako za sada stvari stoje do kraja nedjelje bi trebalo da se zna sudbina jednog od najboljih igrača Crne Gore.

Baša je bio u vrhunskoj formi i vjerujemo da će je zadržati.

U.R.

OSTAJE U MOSTARU

Dragojević produžio saradnju sa Veležom Kvalitet je pobijedio probleme - dugo se talentovani golman Andrija Dragojević mučio sa povredom šake, prije pola godine je doveden u Velež, ali zbog pomenutog problema nije dobio šansu. Ipak, klub iz Mostara ga je silno želio, tako da se

bivši čuvar mreže OFK Beograda i Lovćena dogovorio sa popularnim “rođenima”.

Velež je u protekloj sezoni lige Bosne i Hercegovine osvojio peto mjesto, a sada planiraju mnogo bolji rezultat. Sa Dragojevićem na golu.

U.R.

PONEDJELJAK, 7. 7. 2014.

ODUŠEVLJEN

Znam da nijesam pogriješio

SPORT 59

SPORTSKI EKRAN

13:00 ATP Baštad

Stefan Mugoša prezadovoljan kako stvari izgledaju u Kajzerslauternu Dugo je čekao, javnost je čekala, a konačno je uslijedio bljesak - Stefan Mugoša je pronašao klub, otisnuo se u evropske vode.

A brod kojim je krenuo ga je odveo u Njemačku - na leđima sa brojem osam mladi reprezentativac Crne Gore će braniti boje Kajzerslauterna. Četvorostrukog šampiona Bundeslige koji se trenutno takmiči u Cvajti.

“Na prvi pogled prezadovoljan sam. Sve je kako treba. Momci su mladi, odmah su me prihvatili i to me mnogo raduje. Bilo je tu još nekih ponuda, ali Njemci su bili najkonkretniji i sada znam da nijesam pogriješio”, u dahu nam je pričao Mugoša koji je bio povezivan još sa grčkim AEK-om i Genkom iz Belgije.

Popularni “crveni đavoli”, u kojima je kao rasni golgeter stasao sjajni Miroslav Klose, prošle sezone su završili na četvrtoj poziciji. Sada, klub se okrenuo drugoj politici - ekipa je veoma mlada, satkana od tri-četiri iskusna igrača, a olakšavajuća okolnost za Mugošu je svakako što je trener kluba Kosta Ru-

njaić - mladi strateg je rođen u Beču, ali korijeni su mu iz Srbije.

“Tim se dosta promijenio od prošle godine. Otišlo je mnogo igrača i sada su tu sve mladi momci, kao da igram sa svojom generacijom. Ima tri-četiri iskusna pojedinca.

Već se osjećam kao da sam jedan od njih duže vrijeme.

Mnogo mi pomaže Srđan Lakić koji je upravo jedan od iskusnijih u timu. Dobra stvar je što je i trener naš čovjek”, dodaje Mugoša.

Transferom u Kajzersluatern Mugoša će biti bliži A reprezentaciji nego dok je nosio dres Mladosti. Jasno je da je 22-godišnji napadač, koji je pored “romantičara” igrao i za Budućnost, projektovan da bude devetka našeg seniorskog nacionalnog tima.

“Znam da mi je ovo odskočna daska za seniorski tim. Sve je na meni i neću dozvoliti da me nešto poremeti.

Izabrao sam pravu sredinu, vjerujem da ću uspjeti brzo da se adaptiram na mnogo jači rad nego do sada. Spreman sam”, zaključio je Mugoša.

U.R.

13:15 Tu r d ’ Fr a n s , biciklizam 17:15 B o m D i a R i o , fudbal 21:30 K o p a k a b a n a , fudbal

16:00 ATP i VTA Štutgart

LOVĆEN

Karte od utorka

Bliži se revanš - 10. jula na stadionu pod Malim brdom u Petrovcu Lovćen i Željezničar (prvi meč 0:0) će odigrati drugu utakmicu 1. kola kvalifikacija za Ligu Evrope. A karte će biti puštene u prodaju u utorak 8. jula - u slobodnoj prodaji naći će se ulaznice za zapadnu i sjevernu tribinu u Petrovcu, a cijena će iznosti, u zavinosti od sektora, četiri, šest i osam eura. S obzirom na to da će određeni dio ulaznica dobiti i gostujući navijači, a dio gledališta čini VIP i novinarska loža, u slobodnoj prodaji će se naći 1.126 ulaznica. Jedna osoba će moći da kupi najviše dvije karte i to isključivo uz ličnu kartu - ulaznice će se prodavati na Cetinju. U.R.

TIKET DANA TPS TURKU MIPA TIP 2

KVOTA 2.10

OD VALERENGA TIP X

KVOTA 3.50

ĐURGADEN ELFSBORG TIP 1

KVOTA 2.60

INFONET KALJU TIP 2

KVOTA 1.55

STEAUA AEL TIP 1

KVOTA 2.20

MONTANJES LAJOVIĆ TIP 1

KVOTA 1.60

60 SPORT

PONEDJELJAK, 7. 7. 2014.

IZ BRAZILSKOG UGLA

San živi i bez Nejmara

Cijela zemlja čeka istorijsko polufinale protiv Njemačke i svi vjeruju da će boginja obasjati Brazil Zemlja sambe, karnevala, kafe i fudbala diše zajedno sa svojom reprezentacijom na Mundijalu. Brazil se nalazi na samo dva koraka od te istorijske šeste boginje, o kojoj narod sanja još od davne 1950. godine, kada im je Urugvaj u njihovom dvorištu slomio srca. Međutim, “selesao” vjeruje da će im sudbina ovog puta sve vratiti, iako će sastav Luisa Felipea Skolarija protiv Njemačke biti lišen pomoći najboljeg igrača Nejmara (povreda), kapitena Tijaga Silve zbog parnih žutih kartona, a vrlo je moguće da na travnjak ne izađe

ni Vilijan, s obzirom da je juče povrijedio leđa na treningu.

“Moji zemljaci, saigrači, navijači, jako mi je teško u ovom trenutku i ne mogu ni da opišem koliko mi je teško. Moj san nije okončan, on živi! I živjeće sve dok Brazil ne osvoji titulu šampiona svijeta, sa ili bez mene. Moji drugovi treba da dobiju još dvije utakmice, protiv velikih rivala, ali ja vjerujem u njih i siguran sam da će uspjeti. Ako se to dogodi moj san će biti ispunjen!” rekao je Nejmar u emotivnoj poruci Brazilcima.

“Karioke” su u ovakvoj situaciji bile u dva navrata. Prvo se

Moj san nije okončan, on živi! I živjeće sve dok Brazil ne osvoji titulu šampiona svijeta, sa ili bez mene. Moji drugovi treba da dobiju još dvije utakmice, protiv velikih rivala, ali ja vjerujem u njih i siguran sam da će uspjeti. Ako se to dogodi, moj san će biti ostvaren.

1962. u Čileu povrijedio njihov bog Pele, ali je njegovu ulogu preuzeo Amarildo, što je rezultiralo titulom. A, četiri godine kasnije viđen je suprotni scenario. Pele se ponovo povrijedio, a Brazil je ispao u grupi, gdje je završio iza Portugala i Mađarske.

Zanimljivo, domaćin se danas oslanja na tu 1962. iako su navijači u žutom svjesni da teško ko može zamjeniti virtuoza Barselone protiv Njemačke, koja će na krilima tog saznanja sigurno pritisnuti najvećeg favorita za osvajanje Svjetskog prvenstva.

A.Popović

Brazil Sprema se velika 2014. njemačka osveta 12. jun - 13. jul IZ NJEMAČKOG UGLA

Kao rijetko ko od velikih selekcija - Njemačka je odigrala sjajno dosadašnji Mundijal u Brazilu. Jednostavno, “panceri” su pokazali snagu, moć, mentalnu veličinu, pa su pred njom kao na traci padali Portu-

24

godine Njemačka čeka na titulu šampiona svijeta.

Na mundijalima u Americi (1994) i Francuskoj (1998) su ispali u četvrtfinalu, 2002. u Japanu i Južnoj Koreji su izgubili u finalu od Brazila, a u svom dvorištu (2006) i Južnoj Africi 2014. su osvojili treća mjesta.

gal, SAD, Alžir, Francuska, dok je jedino Gana ostala neporažena. Nijesu protivnici “elfa” igrali toliko loše, naprotiv, ali je mašina Jaoakima Leva uvijek lomila rivale kada su svi očekivali sunovart.

A sada je vrijeme za veliku osvetu Brazilu! Poraz u finalu 2002. godine i ubodi Ronalda i dalje peku trostruke prvake planete, pa je sada idealna prilika da uzvrate u Belo Horizonteu.

“Postali smo razmaženi tokom posljednjih godina i niko ovo nije očekivao od Njemačke. Sada to nije lijepa i atraktivna igra kao 2010, ali je više orijentisana ka jakoj odbrani. Postoji izreka u Njemačkoj - odbrana osvaja titule, a napadači kupe svu slavu”, jasan

je legendarni Lotar Mateus, koji je igrao te 1996. godine, kada su Njemci protiv Češke posljednji put osvojili neko veliko prvenstvo - Euro.

Od tada je fudbalska velesila navukla etiketu “vječnog gubitnika”. Tačnije, na to su je natjerali njeni rezultati, koji su na jednoj strani sjajni, ali na drugoj

nedorečeni, s obzirom na to da nikada nije uspjela da napravi taj završni korak prema besmrtnosti.

Ali, ovog puta sve može biti drugačije, uključujući i mogući gol Miroslava Klosea, kojim pretekao velikog Ronalda i sa 16 golova postao najbolji strijelac Mundijala svih vremena.

A. Popović

SPORT 61

PONEDJELJAK, 7. 7. 2014.

KAPA DO PODA

Duboki naklon za Kostariku!

IZ ARGENTINSKOG UGLA

Sjajni gaučosi sa maskom Urugvaja Argentinci će bez Anhela di Marije krenuti prema borbi za finale, “gaučosi” žele da trijumfuju kao “urusi” te čuvene 1950. godine Najveći uspjeh u posljednje 24 godine ostvarila je selekcija Argentine. “Gaučosi”, koji vjerovatno imaju najprosječniji tim u posljednje tri decenije, ipak pišu istoriju na teritoriji neprijateljskog Brazila.

Naravno, svaki građanin sanja da tim Alehandra Sabelje osvoji ovaj Mundijal, baš u komšiluku, jer bi time navukli masku Urugvaja iz 1950. godine i za vijek vjekova patosirali vječne rivale na travnjaku, ali i van njega.

● Mesi: spreMni sMo za titulu!

Iako većina ljubitelja loptanja nije naročito oduševljena predstavama Argentine - rezultati su tu. Od Bosne i Hercegovine, Irana, Nigerije, preko Švajcarske, Belgije, pa sve do Holandije u polufinalu prostire se put “plavo-bijelih”, koji su svaki meč riješili minimalno u svoju korist.

“Naš osnovni, minimalni cilj bilo je polufinale. To smo ispunili i presrećni smo zbog toga. Ali, sada želimo još više. Ne možemo da dočekamo duel sa odličnim Holanđanima, jer želimo pobjedu i plasman u finale.

Spremni smo za titulu!”, naglašava kapiten Lionel Mesi, koji ima priliku da ponovi uspjeh idola Dijega Armanda Maradone iz 1986. godine, čime bi i zvanično postao najbolji fudbaler svih vremena.

● sabelja: teško bez Di Marije

Brazilce muči odsustvo Nejmara, a Argentince povreda Anhela di Marije. Čovjeka koji je uz Mesija najveće oružje “gaučosa” na Mundijalu. Majstor Real Madrida je bio 50 odsto selekcije, a njegov gol je upravo srušio Belgiju u četvrtfinalu. Međutim, sada će se morati bez njega u bitku za finale...

4

Holandije ih je rastužila, ali Kostarikancima niko ne može da uzme titulu najljepše priče Mundijala! Nevjerovatni “tikosi” su ispisali istoriju sopstvenog loptanja, a i Svjetskih prvenstava u posljednjih 20 godina.

Bacili su na koljena Urugvaj, Italiju, Englesku, pokorili “grupu smrti”, a onda izbacili Grčku i na kraju propisno, junački namučili “lale”...

52

“Trenutno patimo, ali smo i srećni. Mnogi ljudi nijesu vjerovali u nas kad smo tek došli u Brazil, ali napravili smo puno lijepih stvari. Iako napuštamo turnir, nijesmo poraženi, čak ni protiv velesila. Vjerujem da je cijela nacija ponosna na nas”, ističe fantastični selektor Horhe Luis Pinto, koji će nakon svega uživati status Pape u toj maloj zemlji.

A.P. hiljade i 762 gledalaca ispratilo je u prosjeku sa stadiona Mundijal u Brazilu, što je druga najveća gledanost u istoriji. Na prvom mjestu je SAD iz 1994. sa prosjekom od 68.991 navijača.

FARID MONDRAGON

Odlazak legende

pobjede ostvarila je Argentina nad Holandijom u dosadašnjih osam duela (po dva remija i poraza).”Gaučosi” su slavili na mundijalima 1974. godine (4:0), odnosno 1978. (3:1), ali su Holanđani trijumfovali 2:1 u Francuskoj 1998. godine.

“Svoj rezultat posvećujemo našem narodu, koji je uvijek uz nas. Samouvjereni smo i želimo da budemo prvi. Ipak, izostanak Di Marije je veliki udarac za nas i sigurno da će nam nedostajati protiv Holandije. Ali, koga nema - bez njega se jednostavno mora”, tužno konstatuje selektor Sabelja.

Aleksandar Popović

Najstariji učesnik Mundijala u istoriji Farid Mondragon odlučio je da se penzioniše. Nevjerovatni golman Kolumbije je u 43. godini “okačio kopačke o klin” nakon jedinstvenog rekorda koji je postavio u Brazilu.

“Ovo je posljednji put da sam na stadion došao kao profesionalni igrač. Ponosan sam što sam bio dio

ove sjajne ekipe”, rekao je Mondragon.

On je karijeru počeo u ekipi Deportivo Kali, a zatim je branio za Santa Fe, Sero Porteno, Argentinos Juniors, Independijente, Saragosu, Mec, Galatasaraj, Keln i Filadelfiju, dok je mrežu “Los kafeterosa”, za koje je debitovao davne 1993. godine, čuvao u 56 utakmica.

A.P.

62 SPORT Nejmar nije osjećao noge

Brazil je još uvijek u šoku nakon dramatične povrede (prelom pršljena) svog fudbalskog majstora Nejmara, momka koji je izgubljen za nastavak Svjetskog prvenstva, ali i koji je imao sreće jer mogao da pretrpi i mnogo teže posljedice nakon starta Kamila Zunige.

“Bilo je traumatično”, pričao je nakon meča selektor Brazila Luiz Felipe Skolari. “Nejmar je rekao da ne osjeća noge, Marselo se u tom momentu prekinuo i povikao doktorima da dođu, međutim oni su kasnili zbog opšte konfuzije na terenu. To je veliki šok za mene, tužno je bilo gledati kako ga odvozi helikopter”.

K.B.

Žalba zbog Silvinog kartona Brazil kreće u (ne)moguću misiju - Fudbalska konfederacija ove zemlje (CFB) uložila je žalbu Fifi na suspenziju kapitena Tijaga Silve. Štoper Brazila je spriječio golmana Kolumbije Davida Ospinu u pokušaju da ispuca loptu u četvrtfinalnom duelu na Svjetskom prvenstvu, zbog čega je dobio žuti karton, njegov drugi na turniru, što povlači automatsku suspenziju na sljedećoj utakmici.

Brazilci će pokušati da ubijede Fifu kako nije bilo namjere u Silvinom startu.

K.B.

PONEDJELJAK, 7. 7. 2014.

NARANDŽASTO LUDILO

Pukovnik i njegov ludi vojnik Kosta Bošković

Z

a velike priče treba i malo “ludila”, a te julske večeri u Salvadoru Holandija je imala dva genija i “ludaka” istovremeno - pukovnik Luis van Gal i njegov vojnik Tim Krul odveli su narandžastu vojsku do polufinala Mundijala.

Kada želite pobjedu 120 minuta, kada stvorite nekoliko stoprocentnih šansi, a rivalu bukvalno ne date da pređe svoju polovinu terena, kada nakon svega znate da svoju sudbinu rješavate u penal ruletu, a u posljednjem minutu produžetaka mijenjate golmana (umjesto Silesena ušao Krul), onda znate da ćete nakon toga biti “pukovnik ili pokojnik”. A Luis van Gal, u tom za Holanđane svetom Salvadoru, ne da je bio pukovnik (kako mu je nadimak), već je bio “Luis van Genijal” (juče-

Da li ste znali? Četiri puta prije meča sa Kostarikom Holandija je igrala produžetke na svjetskim prvenstvima i svaki put je bila eliminisana - tri puta nakon produžetaka, jednom poslije penala.

A 2001. bio “pokojnik”

● PONOSNI NA TRIK Nakon svega Van Gal zasluge za ovu odluku nije pripisivao sebi već cijelom stručnom štabu holandske reprezentacije.

“Osjetili smo da bi Tim mo-

gao da bude najbolji izbor ako dođe do jedanaesteraca. Ponosni smo na ovaj trik koji nam je mnogo donio”, rekao je Van Gal, a onda otkrio. “Nijesmo željeli da Jasper (Silesen) zna da će u slučaju penala biti zamijenjen, ”.

●PSIHOLOŠKE IGRICE

Roben: Trpim ragbi startove Majstor Holandije Arjen Roben rekao je da nema namjeru više da se pravda kritičarima, koji ga optužuju za simuliranje.

“Umoran sam više od tih priča. Trpio sam ragbi startove sa svih strana”, rekao je poslije meča sa Kostarikom Roben za holandsku televiziju NOS. K.B.

rašnji naslov Bilda) - zahvaljujući njegovoj genijalnosti Kostarika ide kući, “lale” prvi put na svjetskim prvenstvima “mirišu” ljepotu pobjede nakon penala.

Bile su to scene koje planeta nikada neće zaboraviti!

Psihološke igrice Tima Krula

Heroji Holandije: Luis van Gal i Tim Krul

Tim Krul, solidni golman Njukasla, tako je postao heroj svoje zemlje, a ako znate podatak da je u premijerligaškoj karijeri od 20 jedanaesteraca “skinuo” samo dva (Silesen nije nijedan u svojoj karijeri), onda je Van Galova odluka možda i pomalo čudna. Možda, osim ako nije jasno da je i to bila psihološka igra ovog sjajnog stručnjaka - uostalom, za Kostarikance je u tom trenutku Krul bio najbolji “penaldžija” planete.

Kad smo već kod psiholoških igrica, šta tek reći za ponašanje (za mnoge nesportsko) samog Krula dok su se naivni “pirati sa Kariba” spremali da izvedu jedanaesterce.

Osim prvog udarca, kada

Danas je heroj Holandije, genijalni stručnjak, a u jesen te 2001. godine bio je “neznalica”, “pokojnik” (ne pukovnik), čovjek koji kao selektor nije uspio Holandiju da odvede na Svjetsko prvenstvo 2002. u Japanu i Južnoj Koreji.

Tada su u kvalifikacionoj grupi ispred “lala” bili Portugal i Irska.

Dugo je to bila njegova najveća “mrlja”, od ovog ljeta moći će mirnije da spava. se odlučio na okršaj “oči u oči” sa Borhesom, Krul je pred svaki naredni udarac odlazio u suprotnu stranu od one u koju je pravio paradu i to je upalilo!

Svaki penal je “pročitao”, dva odbranio. Naravno, svakom izvođaču je dobacio nešto prije udarca.

Van Gal je ponovo pokazao da je veliki stručnjak, nakon što je ranije tokom turnira “pogodio” ubacivši Memfisa Depaja i Klasa Jana Huntelara, tako je i sinoć sjajno čitao igru.

Krul? Ostaje heroj, velika priča, ali polufinalu na gol se vraća Jasper Silesen.

SPORT 63

PONEDJELJAK, 7. 7. 2014.

Di Marija spreman za finale?

Izbuljen je za polufinale protiv Holandije, ali bi mogao da bude spreman za finale Svjetskog prvenstva, naravno pod uslovom da Argentinci “prežive” lale - Anhel di Marija radi sve da zaliječi povredu.

Fudbaler Real Madrida na utakmici sa Belgijom u četvrtfinalu zamijenjen je zbog povrede butnog mišića, činilo se da će propustiti cijelo Svjetsko prvenstvo, ali postoji opcija da se spremi za najznačajniju utakmicu Argentine ako obezbijedi finale.

Di Marija će narednih dana biti podvrgnut terapiji matičnim ćelijama i Argentinci vjeruju u čudo.

Veliko polufinale protiv Holandije, Argentina igra na “Areni Korintijans” u Sao Paulu - srijeda, od 22.00 sata.

K.B.

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Kralja Nikole bb - PC Nikić, Podgorica

Direktor i glavni urednik: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Zamjenik: Samir RAStODeR (samir.rastoder@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PReLeVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me) redakcija@dnovine.me

Sto hiljada ljudi u Bogoti

Kraljevski doček za heroje Kolumbije

San je završen u četvrtfinalu, ali Kolmbija živi i dugo će živjeti za fudbal nakon mundijalske priče u Brazilu! Dokaz za to je nestvaran doček koji su svojim fudbalerima priredili stanovnici ove južnomeričke zemlje u glavnom gradu Bogoti.

Prema informacijama medija više od 100.000 ljudi prošaralo je žutom bojom i pjesmom kolumbij-

sku prijestonicu, na pravi način se zahvalilo svojim herojima za nezaboravno ljeto u Brazilu, dok su Hames Rodrigez i družina sa otvorenog autobusa pozdravljali vatrene zemljake.

Kolumbija - zemlja koju ćemo pamtiti po atomskom fudbalu na 20. Svjetskom prvenstvu, po vjernim navijačima, po velikom srcu! K.B.

Društvo: Bojana BRAJOVIĆ (drustvo@dnovine.me) Crna Gora: Željko VUKMIROVIĆ (crnagora@dnovine.me) Kultura: Vuk PEROVIĆ (kultura@dnovine.me) Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (reportaze@dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me) Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me) Foto: Vedran ILIĆ (foto@dnovine.me)

VIMBLDON

No1e na sedmom nebu

Bojan Topalović

B

io je to epski meč, dvoboj dva majstora koji najljepše igraju tenis, duel koji ne želite da se završi, jer toliko stila ne možete vidjeti nigdje... Ali morala se staviti tačka. I slavio je Novak Đoković.

Nole je igrao malo bolje od najboljeg svih vremena Rodžera Federera, što govori rezultat 3:2 (6:7, 6:4, 7:6, 5:7, 6:4).

Tokom pet perfektnih setova u Londonu koji su trajali tačno četiri sata vidjeli smo sve najbolje na nezvaničnom prvenstvu svijeta, a na kraju će ostati da se pamti sedmi Gren slem Novaka Đokovića, No1etov povratak na mjesto najboljeg na svijetu, neuspjeh Rodžera Federera da dođe do 18. trofeja na GS...

Tako je Novak po drugi put osvojio Vimbldon (prvi 2011), a za to su mu protiv čovjeka koji još može mnogo da podari tenisu bili potrebni - čelični živci.

“Prije svega, čestitam Rodžeru na sjajnom turniru.

Bio je to strašan meč. Rodžer je veličanstven šampion i

pravi primjer velikog atlete.

Poštujem tvoju karijeru, sve što si uradio i hvala što si me pustio da pobjedim”, izjavio je Đoković koji se sa sedmom titulom (četiri AO, jedan US Open, dva Vimbldona) izjednačio sa Matsom Vilanderom, Džonom Mekinroom, Reneom Lakostom...

“Na turniru sam gledao prvi meč u životu, kada sam imao pet godina i zahvalan sam na prilici da držim ovaj trofej”, rekao je Nole, koji je ugravirao posvetu na pehar Vimbldona...

“Prije svega, posvetio bih trofej svojoj budućoj supruzi i budućoj bebi. Postaću otac, to je veliko zadovoljstvo. Posvećujem turnir i roditeljima, porodici, braći, timu, koji žrtvuju svoje slobodno vrijeme i život da bi bili uz mene... Takođe, titulu posvećujem svom

NOLE: Posvetio bih trofej svojoj budućoj supruzi i budućoj bebi FEDEKS: Ne znam da li moje kćerke razumiju sve ovo, ali je lijepo što osjećaju ljubav Vimbldona prvom treneru, koja me je naučila osnovama ove igre, pokojnoj Jeleni Genčić”, rekao je veliki šampion sa Balkana.

Fedeks je sa 33 godine dokazao svijetu kako se igra tenis, ostao je nedostižan na vječnoj listi, a kako dolikuje najvećem šampionu dostojanstveno i sa stilom je čestitao - trenutno boljem... “Čestitam, Novače, sjajan

meč, sjajan turnir, zaslužio si to što si osvojio. Znao sam i prije početka meča da će biti teško. Ne vjerujem da sam uopšte uspio da izborim peti set”, izjavio je Švajcarac koji je na tribinama imao podršku supruge i starijih kćerki...

“Ne znam da li njih dvije razumiju sve ovo, ali je lijepo što su došle ovdje i što osjećaju ovu ljubav. Uživam u Londonu. Hvala vam i vidimo se sljedeće godine”, poručio je Federer, sedmostruki osvajač Vimbldona i definitivno najveći

ljubimac londonske publike.

Povratku Novaka na prvo mjesto na ATP listi, te pomjeranju Švajcarca na treću poziciju svjedočile su velike planetarne zvijezde kako iz svijeta sporta, tako i iz svijeta šou biznisa...

Poslije svega možemo da poželimo još samo da se No1e i Fedeks (skor 18:17 za Švajcarca) sastanu opet u nekom finalu, jer divno je gledati dva protivnika koji sve znaju jedan o drugom i - nadigravaju se...

KupoN

19

Izrežite kupon, sakupite 10 u nizu i pošaljite na adresu ul. Kralja Nikole bb, PC Nikić, sa naznakom za “Dnevne novine”, nagradna igra, ili dostavite lično radnim danima od 9-17h.

IME I PREZIME : ............................................

ADRESA : ...........................................................

TELEFON : ........................................................