Izdanje 13. mart 2013.

ce 20 nt i

VELIKA nagradna igra

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

6.feb - 9.apr

61

vrijedna nagrada

pravila na strani

SRIJEDA, 12. 3. 2013. BROJ 488/ GODINA II

5

RANKA ČARAPIĆ ● 13

Poruka iz Brisela ZA INSTITUCIJE EVROPSKE UNIJE BUKA I LJUTNJA OKO “ZAISTA RUŽNE AFERE” TEK JE KAP U ČAŠI VODE

AFERA SNIMAK JE DIO IZBORNE KAMPANJE ● U Briselu ocjenjuju da je nekorektno dovoditi u vezu dolazak šefa Odjeljenja za Crnu Goru u Generalnom direktoratu za proširenje Evropske komisije Dirka Langea u Podgoricu i izbijanje afere

HERCEG NOVI ● 11

Bivši policajac Jauković izvršio samoubistvo

● Za Evropsku komisiju daleko je važnije kako teku pripreme za pregovore i kako tjerati dalje ogroman posao s obzirom na veliki broj stvari koje će se morati promijeniti kako bi se stekli preduslovi za članstvo

BOLJI POLOŽAJ ● 10

Osniva se sindikat medija

INVESTICIJE ● 11

Umjesto kasarne jedinstven rizort

N

ovi granski sindikat medija, koji će uskoro biti osnovan pri Uniji slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG), boriće se za unapređenje socijalnog dijaloga i kolektivnog pregovaranja kako bi se poboljšao ekonomsko-socijalni položaj zaposlenih u toj branši. Na konferenciji za medije, novinarka Nezavisnog dnevnika Vijesti Mila Radulović kaže da su inicijatori sindikalne ideje smatrali da treba formirati sindikat koji neće imati veze sa uređivačkim politikama, političkim interesima, te sa podjelom medija i novinara na zavisne, nezavisne, pozicione i opozicione, državne. Urednik Dnevnih novina Novak Uskoković je objasnio da svi koji rade u medijima mogu dobrovoljno pristupiti sindikatu u narednih 20 dana, kontaktirajući stručnu službu USS. “Nakon prikupljenih pristupnica, kreće procedura formiranja skupštine i izbora sindikalnog rukovodstva”, dodao je Uskoković.

LIGA ŠAMPIONA ● 30-31

Rutina Bajerna, sadaddas asd velika bitka Porta i Malage

KOŠARKA ● 26

METEOROPATIJA ● 35

Nijesmo saslušavali tužioca Magdelinića

IGRAČKE ● 11

Kineski proizvodi prijetnja za djecu ● 17 POLICIJA ● 13

Sa mjesta PR-a u specijalne jedinice Tamara Jovović

Plavi traže Loše vrijeme častan utiče na zdravlje oproštaj i raspoloženje

2

Tema dana

SRIJEDA, 13. 3. 2013.

EDITORIJAL Kumbor NOVAK USKOKOVIĆ urednik

Juče je u Podgorici prezentovan projekat gradnje ekskluzivnog turističkog kompleksa u Kumboru. Vrijednost projekta je više od 250 miliona eura. Međutim, to je samo prvi korak.

Pred državom i lokalnim vlastima je sada posao u kojem moraju pokazati ozbiljnost da bi se tako vrijedan projekat završio.

Raniji slični projekti su uvijek nailazili na probleme, ali ne one koji su očekivani ili ukalkulisani, već neki koji su tipični za Crnu Goru. Tako se znalo da jedna potvrda čeka na odobravanje mjesecima, a to je znalo da otjera investitore ili da znatno uspori ulaganja. Izrada prostornih planova zna toliko da se oteže kao da su gradovi na crnogorskom primorju sa populacijom od deset miliona stanovnika, a ne koja desetina hiljada. Poznato je da u Crnoj Gori volimo da sve što dolazi sa strane dočekamo negativno ili kritički bez osnova.

“ŠETNJA ZA ZORANA”

Srbija se poklonila ubijenom premijeru

Sve miriše na to da se slično priprema i sa projektom na Kumboru. Valjda bi konačno neko morao da preuzme odgovornost i za taj dio posla. Ova zemlja može samo ići naprijed ukoliko standard stanovnika počne da raste. Rast plata samo je moguć ukoliko ima novca. Novac može samo da dođe ukoliko ima povoljnih uslova za poslovanje. Isto tako, da bi se neko zaposlio mora da postoji i firma koja će ga angažovati. Ako budemo sve dočekali negativno ili oštrom i neutemeljenom kritikom, onda se moramo pomiriti s tim da ćemo ga otjerati. Imam utisak da pojedini u Crnoj Gori misle da se u Evropi građani kada se probude prvo informišu šta se dešava u Crnoj Gori. Varaju se, pouzdano znam. Njih ne interesuje na koji način ćemo rješavati unutrašnje odnose i koliko ćemo se potruditi za sebe. Sve je do nas. To bi trebalo da se jednom zapamti.

BEOGRAD - Nekoliko desetina hiljada građana Srbije učestvovalo je juče u “Šetnji za Zorana” od beogradskih Terazija do zgrade Vlade, pa do Aleje velikana, povodom desete godišnjice od ubistva premijera Zorana Đinđića. Na čelu kolone građana bili su nekadašnji Đinđićevi najbliži saradnici - lider Demokratske stranke Dragan Đilas, počasni predsjednik DS-a Boris Tadić i lider LDP-a Čedomir Jovanović. Skup su obezbjeđivale jake policijske snage i pripadnici Žandarmerije, a kolona se na trenutak

Aktuelni trenutak je vrlo problematičan za mnoge države, pa i Crnu Goru. Ekonomski su mnoge države u krizi i blizu ponora, a oporavak je neizvjestan i spor. Greške koje su se ranijih godina događale kada se destimulisao biznis moraju biti zaboravljene. Država i mi, njeni građani, morao znati da samo pozitivan i hrabar pristup može ovu zemlju pogurati putem koji vodi u prosperitet.

zaustavila pred zgradom Vlade Srbije gdje su položeni vijenci, a zatim je produžila prema Aleji velikana na Novom groblju, gdje je Đinđić sahranjen.

Jovanović je, nakon polaganja vijenca ispred zgrade Vlade Srbije, novinarima rekao da je ovo prilika i za dogovor “ne politika i političara, već svih ljudi koji žive u Srbiji”.

Supruga i sin ubijenog premijera Ružica i Luka Đinđić, obišli su juče njegov grob, neposredno pošto su prvom demokratskom premijeru, na tom mjestu, čelni ljudi Demo-

kratske stranke i Liberalno-demokratske partije odali poštu i zapalili svijeću. Premijer Đinđić ubijen je 12. marta 2003. godine u dvorištu zgrade Vlade Srbije, a nekoliko časova kasnije u zemlji je proglašeno vanredno stanje koje je trajalo do 22. aprila. Za ubistvo Đinđića osuđeni su na maksimalnih 40 godina zatvora bivši pripadnici Jedinice za specijalne operacije Zvezdan Jovanović, kao neposredni izvršilac ubistva, i Milorad Ulemek Legija, bivši komandant JSO i organizator ubistva.

AKEM

Kao upozorenje može nam poslužiti i sve ovo što se dešava u vezi sa Kombinatom aluminijuma Podgorica. Da smo recimo ranije rješavali ta pitanja ne bismo danas kada cijena aluminijuma raste na svjetskom tržištu i kada se otvara neka izvjesnija budućnost za tu oblast bili u situaciji da ne znamo kako ćemo dalje. Sva ta neodlučnost, ali i postizanje trulih kompromisa negdje nas je dovela do toga da još kaskamo za pojedinim državama Evrope po standardu.

Snizite fakture prema RDC-u Asocijacije elektronskih komercijalnih emitera Crne Gore (AKEM) izmiriće sva dosadašnja dugovanja prema Radio-difuznom centru (RDC) i Agenciji za elektronske medije (AEM), ali traže da se povuče prijedlog RDCa da emiteri, uz redovno plaćanje mjesečnih faktura ukupan dug plate u četiri mjesečne rate.

AKEM smatra da su cijene RDCa neopravdano visoke, te predlaže da se umanje “barem za pola”.

Čini mi se da je posao u Kumboru novi test za sve koji će značajno odrediti kako ćemo napredovati dalje. Imamo investitora koji nema problema sa novcem, dobar projekat, a mi sve što bi trebalo da ponudimo je dobar servis. Vrijeme je da se potpuno zaustavi opstrukcija i negativan pristup jer nam se može dogoditi da za koju godinu umjesto ekskluzivnog rizorta gledamo ledinu koja je zapuštena, ne služi ničemu i predstavlja samo trošak za cijelu državu.

“Predlažemo da se u narednom periodu, do izlaska iz krize, RDCu plaća isključivo cijena utrošene električne energije. Sve druge troškove, koji se navode u dosadašnjim ugovorima, smatramo nerealnim i predlažemo RDC-u da ih briše”, navodi se u saopštenju AKEM-a.

Zbog nerealne raspodjele sredstava od igara na sreću u kojoj se, kako se navodi, prepoznaju elementi koruptivnih radnji, AKEM

smatra da treba pristupiti formiranju Fonda za podsticanje medijskog pluralizma.

“Sredstva iz ovog Fonda će se raspođivati na osnovu projekata od opšteg interesa za Crnu Goru koji je definisan u članu 136. Zakona o elektronskim medijima.Raspodjelu sredstava iz Fonda vršila bi nezavisna komisija”, zaključuje se u saopštenju sa sastanka organizovanog zbog bezizlazne finansijske situacije privatnih medija. B.B.

AKCIJA

Meteo 05:56 17:49

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Crna Gora Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva JADRAN: Herceg Novi More umjereno talasasto do talasasto, tokom noći u jačanju. Nikšić Kolašin Vjetar južni i jugoistočni, mjestimično umjeren do poja- Žabljak čan, krajem dana u pojačanju. Pljevlja Bijelo Polje Temperatura vode na otvorenom moru oko 14 stepeni.

DANAS

Danas

Sjutra

min oC max oC

min oC max oC

8 10 11 10 9 5 2 0 4 5

8 10 11 11 10 5 2 0 4 4

14 14 16 15 14 8 9 4 11 12

SJUTRA

13 14 15 15 15 8 8 3 11 12

Umjereno do potpuno oblačno, povremeno Kiša, pljuskovi i grmljavina, krajem dana na kiša, lokalno i pljuskovi praćeni grmljavinom. sjeveru susnježica i snijeg. Mjestimično Tokom noći umjerene ili obilne padavine. obilne količine padavina.

Za Žugića blizu 1.000 eura Beskućnik kojem su nepoznate osobe zapalile prikolicu i ubile psa biće privremeno smješten u kuću za beskućnike Tragedija koja je zadesila beskućnika Vidoja Žugića, kojem su preksinoć nepoznate osobe kod Crkve Svetog Đorđa u Podgorici zapalile kamp prikolicu i ubile njegovog psa, naišla je na veliku osudu javnosti, a preko društvene mreže Fejsbuk juče je otvorena stranica “Pomozimo Vidoju Žugiću” sa žiro računom za pomoć ovom čovjeku.

Do 20 časova, kako stoji na stranici sa fotografijama listinga iz banke, sakupljeno je 880 eura, a svi koji žele da novčano pomognu Vidoju Žugiću, mogu to uraditi na račun CKB: 510-1106273-76.

Atlas televizija će u saradnji sa Centrom za socijalni rad i Akcijom za ljudska prava Žugića privremeno smjestiti u kuću za beskućnike.

Iz te medijske kuće najavili su da će takođe otvoriti žiro račun za pomoć Žugiću.

Ujedno, iz Atlas televizije apeluju da ukoliko neko ima kamp prikolicu da se javi, jer je Žugić kazao da bi mu ona bila najpotrebnija. Žugić se žalio nadležnima i medijima da ga maltretiraju i pljačka-

ju narkomani koji su se okupljali na Gorici i sumnja da je neko od njih zapalio kućicu i ubio mu psa.

Inače, mediji su ranije pisali da su iz policije dobili nezvanične informacije da se ne vodi istraga u vezi

slučaja Vidoja Žugića, jer slučaj nije ni prijavljen. Žugić je tada kazao da požar nije prijavio nadležnima, jer da su htjeli da pomognu, to bi učinili i ranije kada se žalio zbog maltretiranja. M.Ne.

Tema dana

SRIJEDA, 13. 3. 2013.

3

PORUKA IZ BRISELA

Afera “Snimak” je dio predizborne kampanje Brisel

Miraš Dušević, Lada Stipić Niseteo

A

fera Snimak, tema broj jedan u Crnoj Gori, za Brisel je samo dio predizborne predstave i kockica u mozaiku kojim se slaže slika kandidatske zemlje u pregovorima. Moguća zloupotreba državnh resursa u predizborne svrhe, kao i podizanje galame oko toga, zaista je zainteresovala Evropsku komisiju. No, kako je Dnevnim novinama potvrđeno u Briselu, što se institucija EU tiče, njima je buka i ljutnja oko zaista ružne afere tek kap u čaši vode. Poručuju da se Crna Gora se ne razlikuje od drugih zemalja, gdje, povremeno, iskoče ovakve ne baš ugodne priče, podigne se velika prašina, a potom stvar slegne kad više nikome ne ide u prilog.

Baš ovaj element očite povezanosti predizborne kampanje i otvaranja afere “Snimak” razlog je zašto su u Evropskoj komisiji vidljivo suzdržani u komentarima.

Naš sagovornik, označen kao “diplomatski izvor”, smatra nekorektnim dovoditi u vezu odlazak šefa Odjeljenja za Crnu Goru u Generalnom direktoratu za proširenje Evropske komisije Dirka Langea u Podgoricu i izbijanje afere.

Radi se o “redovnom poslu”, naglašava sagovornik. Podsjeća da je za Evropsku komisiju daleko važnije kako teku pripreme za pregovore, koji su rezultati screeninga i kako tjerati dalje ogroman posao pogotovo s obzirom na veliki broj stvari koje će se morati promijeniti kako bi se stekli preduslovi za članstvo.

I sve su ovo teme s rokom trajanja daleko dužim od četvorogodišnjeg mandata političara. Antikorupcija ili stvaranje funkcionisanja pravosuđa proces je koji će se konzumirati desetljeće. Nadalje, uobičajeno je da se predstavnici in-

Sitna epizoda

Evropski parlament u svojim raspravama može otvoriti i pitanje afere “Snimak”, ali samo ako zanteresovani iz stranačke grupacije u zemlji uvjere svoje kolege iz istog bloka u klupama Evropskog parlamenta da dignu glas i načnu problem. Bitno je podsjetiti da su perspektive različite, ono što je nekim Crnogorcima presudno, europarlamentarcima je sitna epizoda. O temi će se izjašnjavati svi parlamentarci, zavisno je li tema na spoljnopolitičkom odboru EP-a ili je usvajaju na plenarnoj sjednici, kao što je slučaj sa godišnjim izvještajem o Crnoj Gori. Inicijativa ne ide iz Evropskog parlamenta, no parlamentarci će zaista rado prigrabiti neko pitanje za koje ocijene da je značajno ili karakteristično ili veoma bitno.

Skupština Crne Gore stitucija EU sastaju i s vlašću i sa opozicijom, pogotovo u vremenima uvertire u izbore, u ovom slučaju predsjedničke. EU zvaničnici imaju loših iskustava sa (zlo)upotrebom njihovih izjava i poruka, tako da je to dodatni razlog zašto ćute čak i o stvarima koje su važne i koje, kao takve, imaju izgleda da se nađu kao primjeri u analizama napretka ili u bilo kojim drugim dokumentima. Ono što će Evropsku komisiju, kao operativca zajednice interesovati, jeste u kojoj je mjeri korišćen državni aparat u stranačke svrhe, da li se to događa danas, i ako da, postoje li dokazi i kako spriječiti bilo kakve malverzacije ovoga tipa. EK će isto pitati nevladine organizacije, novinare, pojedince i insistirati na dokazima, a ne na glasinama. O promjenama govori rezutat screeninga za poglavlja pravosuđa i unutrašnjih poslova,

ali i drugi elementi, poput insistiranja na usvajanju i pogotovo primjeni zakona o finansiranju stranaka ili sistematske borbe protiv korupcije.

Skupština da se uključi Neutemeljenim i uopštenim političkim konstatacijama nanosi se šteta međunarodnom ugledu Crne Gore i podriva povjerenje građana u javnu administraciju, rekao je, povodom afere “Snimak”, ministar pravde Duško Marković u razgovoru sa evropskim zvaničnikom Dirkom Langeom.

Marković i Lange, koji je šef Odjeljenja za Crnu Goru i Hrvatsku u Direktoratu za proširenje Evropske komisije, razgovarali su o aktivnostima Crne Gore u vezi sa ispunjavanjem političkih kriterijuma ključnih za napredak u evrointegracionom procesu, i o aktuelnim dešavanjima na crnogorskoj političkoj sceni. Poseb-

na tema sastanka, kako se navodi, bio je i audio snimak sa sastanaka partijskih organa Demokratske partije socijalista.

“Marković je Langeu saopštio svoje viđenje povodom ovog pitanja i istakao da je važno ukazati na konkretne zloupotrebe javnih fondova u političke svrhe umjesto što se neutemeljenim i uopštenim političkim konstatacijama nanosi šteta međunarodnom ugledu Crne Gore i podriva povjerenje građana u javnu administraciju”, navode iz Ministarstva.

Time se, kako se dodaje, sasvim izvjesno vrijeđa i dostojanstvo građana koji su korisnici nekih programa i projekata.

Lange je juče razgovarao i sa predsjednikom Odbora za antikorupciju Predragom Bulatovićem koji je kazao da je afera “Snimak” dokaz zloupotrebe državnih resursa u izborne svrhe, te da je nezadovoljan postupanjem nadležnih u tom slučaju. Sa evrop-

skim zvaničnikom se sastao i šef crnogorskog parlamenta Ranko Krivokapić.

On je, povodom afere “Snimak”, ponovio već ranije javno saopšteni stav da je neophodno da se i Skupština, kroz mehanizme parlamentarnih saslušanja, uključi u rasvjetljavanje iznesenih tvrdnji o zloupotrebama, kao i da drugi nadležni državni organi ponovo ispitaju iznesene navode.

Krivokapić je izrazio uvjerenje da će u pogledu organizovanja saslušanja u parlamentarnim odborima biti postignut parlamentarni konsenzus.

Krivokapić i Lange razmijenili su stavove o aktuelnom trenutku procesa evropskih integracija Crne Gore i daljih izazova koji stoje pred Crnom Gorom u okviru faze pristupnih pregovora. Razgovarali su i o najnovijem razvoju političkih događaja povodom održavanja lokalnih i predsjedničkih izbora, saopšteno je iz Krivokapićevog kabineta.

Crna Gora u aprilu pod lupom Komentarišući aferu “Snimak” evropski zvaničnik Dirk Lange je sinoć kazao novinarima da smatra da ove stvari treba ispratiti u parlamentu kroz organizovanje saslušanja.

On je kazao da je razgovarao i sa državnom tužiteljkom Rankom Čarapić, te da mu je ona rekla da će ispitati bilo kakve sumnje koje joj se dostave povodom ovog slučaja.

“Crna Gora mora da ide naprijed. Pitanje kao što je afera mora da bude riješeno, državne institucije treba to da završe”, kazao je Lange.

Upitan šta će Evropska komisija da uradi u slučaju da se ne sprovede detaljna istraga afere, Lange je odgovorio da će donijete zaključke kada se obavi parlamentarno saslušanje. Najavio je da će se sredinom aprila svakako razgovarati o Crnoj Gori u Evropskom parlamentu.

Lange je rekao da je došao u Crnu Goru kako bi stekao utisak iz prve ruke o aferi “Snimak”. Povodom toga je razgovarao prethodna dva dana sa čelnicima političkih partija i državnih institucija.

N.Đ.

4

Politika Pismo stiglo, odgovora nema

Liberali još vagaju

JOŠ BEZ ODLUKE

Liberali ni ZA ni PROTIV Vujanovića Liberalna partija još nije odlučila hoće li podržati kandidata DPS za predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića. Razlog zašto liberali još nijesu iznijeli svoj stav krije se u tome što postoje dvije frakcije unutar partije kada je u pitanju Vujanović. Dio partije koji je mišljenja da treba podržati Vujanovića zalaže se da DPS prije predsjedničkih izbora ispoštuje koalicioni sporazum potpisan prije parlamentarnih izbora. S druge strane, dio članstva LP oštro se protivi odluci partije da podrži Vujanovića. Njima, kako nezvanično saznajemo, smeta stav Vujanovi-

ća oko himne i crkve. Glavni odbor LP zakazan za subotu trebalo bi da donese odluku o podršci Vujanoviću. Početkom ovog mjeseca predsjednik LP Andrija Popović kazao je za DN da će se na glavnom odboru raspravljati o podršci Vujanoviću, a da su moguće dvije opcije, podržati kandidata DPS ili prepustiti članstvu da samo odluči koga će podržati.

Socijaldemokratska partija neće podržati kandidata DPS, dok su podršku najavili Bošnjačka stranka, HGI, Forca i PDP. Izbori za predsjednika Crne Gore biće održani 7. aprila.

A.O

Radunović

Opozicija treba da se ujedini Građani Nikšića su na izborima poručili svim opozicionim partijama da se ujedine i podrže predsjedničkog kandidata Miodraga Lekića, rekao je funkcioner Demokratskog fronta Slaven Radunović. On je podsjetio da su iz Fronta naveli da je na izborima bilo nepravilnosti, koje još nijesu istražene, navodeći da su građani poručili opoziciji da treba da “zbije redove”.

“Opozicija mora da shvati tu poruku i da napravi sve što je potrebno kako bi se srušio režim Demokratske partije socijalista”, rekao je Radunović agenciji Mina.

Upitan da li očekuje da će Pozitivna Crna Gora podržati Lekića, Radunović je kazao da su Nikšićani poslali takvu poruku toj partiji.

“Pozitivna ima pravo da odluči kako god hoće, ali mislim da su im Nikšićani poručili da treba da podrže Lekića”, rekao je Radunović.

Funkcioner DF smatra da se poruka građana može vidjeti iz činjenice da je opozicija dobila manje glasova nego na prethodnim izborima i ocijenio da

SRIJEDA, 13. 3. 2013.

je ideja zajedništva koju promoviše Front dobila veću podršku od stranaka koje su bile van tog saveza.

“Ne bih volio da neko tu činjenicu protumači da se povodom toga specijalno radujem rezultatu Fronta u Nikšiću, jer mi je poraz opozicije teško pao i ne mogu da se radujem ni boljem rezultatu mog saveza”, precizirao je Radunović.

Azra Jasavić Pozitivna “Na muci se poznaju junaci. Hrabro, istrajno, beskompromisno do pobjede Crne Gore, kakvu Pozitivna Crna Gora stvara. Do Crne Gore svih njenih građana, bez obzira kako se zovu i kom se Bogu mole. Za Crnu Goru srećnih, čestitih i radnih ljudi, koji skromno žive od svog rada a ne “poštologa” i poltrona koji se svog lada boje.”

Dnevnim novinama je iz Evropske komisije potvrđeno da je pismo koje je poslao mitropolit crnogorsko primorski Amfilohije stiglo, te da još nije razmatrano. Kako nam je saopšteno, EK svakog dana stiže na desetine i stotine pisama sa svih strana, pa je, kako kažu, nemoguće u tako kratkom roku svako razmotriti. Amfilohije je napisao evropskim zvaničnicima da je predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić iznio više neistina i grubo dezinformisao poslanike Evropskog parlamenta.

“Zloupotrebom vlasti, Krivokapić preduzima protivpravne radnje uperene prema SPC, odnosno Mitropoliji crnogorskoprimorskoj i ostalim pravoslavnim eparhijama u Crnoj Gori. To čini posljednjih nekoliko godina i preko Ministarstva unutrašnjih poslova, koristeći resornog ministra iz svoje partije, protivzakonito negira vjekovno postojanje SPC, odnosno njenih jedinica u Crnoj Gori, napada njenu imovinu i progoni pravoslavno sveštenstvo iz Crne Gore uskraćivanjem prava boravka”, naveo je Amfilohije.

OPOZICIJA PORUČUJE

Izbori u Nikšiću rezultat korupcije Lokalni izbori u Nikšiću, rezultat su političke korupcije i prekrajanja većinski izražene volje građana Nikšića, iskazane na izborima 14. oktobra 2012. godine, navedeno je u zajedničkom saopštenju Demokratskog fronta, Socijalističke narodne partije i Pozitivne Crne Gore.

“Sigurno je da većina građana Nikšića podržava promjene, što im je ovog puta bilo uskraćeno, jer je DPS u praksi primijenio metode koje su građani imali priliku da vide i čuju u aferama “Snimak” i “Poštar”. Očigledna politička korupcija dopunjena je i sistematskom zlou-

potrebom biračkog spiska, matične knjige državljana Crne Gore i selektivnim izdavanjem novih ličnih karata. Na taj način je zloupotrebom državne administracije znatnom broju građana Nikšića oduzeto Ustavom garantovano biračko pravo”, navele su tri opozicione partije i dodale da vladajuća koalicija nije birala sredstva kako da dobije izbore.

“Očigledna volja vladajuće koalicije da se izbori pokradu, započeta političkom korupcijom, dovršena je manipulacijom i zloupotrebom na račun najsiromašnijih i najugroženijih građana”, tvrde u opoziciji.

DANILOVIĆ PORUČIO

U petak o saslušanju

Nemam komentar, Pobjedu ne čitam

Odbor za politički sistem pravosuđe i upravu odlučiće u petak, na inicijativu opozicije, da li će održati kontrolno saslušanje ministra unutrašnjih poslova Raška Konjevića i čelnika Vrhovnog suda i Tužilaštva Vesne Medenice i Ranke Čarapić. Članovi Odbora iz opozicije, zatražili su ranije saslušanje zbog postupanja tih organa u aktuelnim slučajevima koji, kako smatraju imaju obilježja organizovanog kriminala. Inicijaticu su potpisali poslanici Demokratskog fronta Koča Pavlović, Slaven Radunović i Vladislav Bojović, Socijalističke narodne partije Snežana Jonica i Obrad Gojković i Pozitivne Crne Gore Azra Jasavić. B.V.

Predsjednik izvršnog odbora nekadašnje Srpske narodne stranke Goran Danilović nije želio da komentariše navode Pobjede da se ta partija u Herceg Novom 2008. godine dogovarala o kupovini glasova za lokalne izbore u tom gradu.

Pobjeda je juče objavila drugi dio sadržaja sjednice Opštinskog odbora nekadašnje Srpske narodne stranke Herceg Novi, održane 21. maja 2008. godine. Prema pisanju tog lista, na snimku se čuje kako Goran Danilović saopštava da je mnogo dati 8.000 eura da se dove-

Moguće krivične prijave Socijalistička narodna partija će, ukoliko u radu biračkih odbora u Nikšiću budu utvrđene nepravilnosti, podnijeti krivične prijave protiv osoba u Ministarstvu unutrašnjih poslova i Sekretarijatu za lokalnu samoupravu nikšićke Opštine, koje su protivpravno brisale birače iz spiska, rekao je potpredsjednik SNP Neven Gošović.

“Više je nego jasno da izbori u Nikšiću nijesu bili ni slobodni ni demokratski. Nastavljen je arsenal zloupotreba i državnih resursa i pritisaka na zaposlene i one u stanju siromaštva kako će glasati, u interesu Demokratske partije socijalista”, kazao je Gošović. Prema njegovim riječima, ono što je bilo karakteristično na izborima u Nikšiću 9. marta je činjenica da podaci na osnovu kojih se vrše promjene u biračkom spisku ni u kom vidu nijesu bile dostupne SNP.

du studenti na glasanje, kad se, kako kaže, sa 1.000 eura može izvesti 100 ljudi. B.V.

PRIZNANJE

Lukšić među mladim liderima

Svjetski ekonomski forum uvrstio je potpredsjednika Vlade Crne Gore Igora Lukšića u listu mladih globalnih lidera za ovu godinu, dodjeljujući mu priznanje za profesionalna dostignuća i posvećenost društvu. Ovaj forum objavio je listu mladih globalnih lidera za ovu godinu, koja uključuje njih 199 iz 70 zemalja svijeta.

“Grupa mladih lidera u ovoj godini je formirana od laureata iz svih sektora društva, 50 odsto iz svijeta biznisa i 50 odsto iz svijeta umjetnosti i kulture, akademske zajednice, civilnog društva, vlade, medija i neprofitnih organizaci-

ja, a 42 odsto su žene”, navedeno je u saopštenju WEF-a.

Izbor je zasnovan na ostvarenim rezultatima pojedinaca, njihovim sposobnostima rukovođenja, rješavanja problema i posvećenosti društvu.

“Forum mladih globalnih lidera ima jedinstven cilj da angažuje mlade generacije za upravljanje globalnim pitanjima, kao i da rade zajedno unutar jedne velike zajednice. Ovi mladi lideri imaju izvrsnu priliku da utiču na poboljšanje stanja u svijetu”, rekao je osnivač i izvršni direktor Svjetskog ekonomskog foruma Klaus Schwab. B.V.

U

IK organizuju VEL

Nagradnu igru

06.feb - 09.apr

61 9x

vrijedna nagrada

5 vaucera

x 255€

Osvojite polugodišnju

5 vaucera

x 150€

engleskog jezika za Vas ili Vaše dijete

5x

ugradna kuhinja

SAMSUNG GALAXY mini

10 vaucera

10 vaucera

10 vaucera

Pripremite se za

U ivajte i opustite se uz SPA tretmane u našem klubu

Rasteretite Vaš

x 50€

sportsku opremu

6x

x 50€

x 50€

kaciga za motor

Za učešće u nagradnoj igri potrebno je da sakupite pet kupona, po redosljedu ( 1,2,3,4,5 ili 15,16,17,18,19). Kuponi će se nalaziti na zadnjoj strani Dnevnih novina dok će Joker, koji je zamjena za jedan kupon, biti objavljen u Vikend novinama na zadnjoj strani. Komplet kupona sa traženim podacima treba poslati ili dostaviti lično u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, bez navođenja na njoj ličnih podataka ili drugih učesnika nagradne igre. Adresa je Kralja Nikole bb, PC Nikić 81000 Podgorica. Izvlačenje nedjeljnih nagrada (1 x mobilni telefon) biće svakog ponedjeljka, počev od 18. februara 2013. godine. Izvlačenje će se obaviti 6. marta za 5 vaučera za korišćenja Spa u HL klubu, 5 vaučera za trgovinu u K sportu, 5 vaučera za trgovinu u Kući hemije.15.aprila će se obaviti izvlačenje glavne nagrade i preostalih nagrada.

6

Globus

SRIJEDA, 13. 3. 2013.

Foklandi za britansku krunu

Od 115 kardinala izbornika 60 dolazi iz Evrope, 28 ih je Italijana, a samo 19 iz Latinske Amerike, 14 iz Sjeverne Amerike, 11 iz Afrike, 10 iz Azije i jedan iz Australije

DECENIJA INVAZIJE

Nostalgija za Sadamom Sektaški sukobi, korupcija i nezaposlenost čine da mnogi Iračani žale za bivšim vođom BAGDAD - Većina Iračana danas, 10 godina od invazije SAD, sektaškog krvoprolića, nasilja i nezadovoljstva političkim vođama, osjeća nostalgiju za Sadamom Huseinom. Stanovnici Sadamovog rodnog grada Tikrita osjećaju ljubav prema njemu iako je tokom svog režima naredio ubijanje bezbroj Iračana, ali nedostaje im stabilnost koju je uspostavio tokom vladavine, navela je agencija AFP. Iračani su nezadovoljni i sporom obnovom zemlje, visokom stopom nezaposlenosti, korupcijom, nepostojanjem osnovnih javnih službi, rastom sektaških sukoba...

“I dalje sam ponosan i sjećam se Sadama”, kazao je prodavac satova u Tikritu Haled Džamal.

Džamal je rekao da se Irak nije uopšte promijenio i razvio posljednjih 10 godina i da veliku frustraciju predstavlja pitanje ko je sunit, a ko šiit.

“Nije postojao sektarizam, ni suniti ni šiiti”, rekao je Džamal prisjećajući se nostalgično Sadamovog režima. “Ali sada, to je prvo pitanje kada nekog upoznate”, rekao je on.

Sadam je zastupao sekularno viđenje države. Ali, bio je brutalan prema protivnicima. Odgovoran je za ubistvo desetina hiljada

Kurda i oko 100.000 ljudi koji su učestvovali u pobuni protiv njegove vladavine poslije Zalivskog rata 1991. godine, kao i za mnoge druge masakre.

Vodio je skup rat sa Iranom od 1980. do 1988. godine, koji je odnio mnogo života, izvršio je invaziju na Kuvajt 1990. godine, što je dovelo do vojne intervencije međunarodnih snaga predvođenih SAD, poslije čega su uslijedile stroge sankcije i zabrana trgovine s Irakom.

SAD su izvršile invaziju na Irak 2003. godine, a Sadam je uhvaćen 2004. i pogubljen u decembru 2006. godine. Međutim, uprkos tome, stanovnici Tikrita sjećaju ga se s ljubavlju, kao čovjeka koji se borio za Irak i koji je bio na čelu države koja je imala relativnu stabilnost, koja je nestala u brutalnom nasilju koje je uslijedilo poslije invazije i Sadamovog svrgavanja. Na desetine hiljada ljudi ubijeno je u krvavom sektaškom ratu, koji je uslijedio poslije američke invazije 2003. godine.

Koalicione snage na čelu sa SAD izvršile su invaziju na Irak, zbog, kako su tada naveli, skrivanja oružja za masovno uništenje.

Nekoliko mjeseci kasnije SAD su priznale da nikakvo oružje za masovno uništenje nije pronađeno u Iraku.

VENECUELA

Maduro i Kapriles počeli kampanju Maduro

Kapriles

POČELA KONKLAVA

LONDON - Stanovnici Foklandskih ostrva izjasnili su se većinom (98,8 odsto) za ostanak pod britanskom krunom na referendumu kojim su željeli da pošalju snažnu poruku Argentini, koja je glasanje proglasila nevažećim.

Približno 92 odsto od 1.649 birača tog arhipelaga u južnom Atlantiku učestvovalo je na referendumu u nedjelju i ponedjeljak. Samo su tri glasa bila protiv ostanka ostrva u Ujedinjenom Kraljevstvu. Glasanje se održalo uz blagoslov britanske vlade, koja ima nadzor nad arhipelagom od 1833, a Argentina ga je unaprijed diskvalifikovala kao “britanski pokušaj manipulacije” i upozorila da “neće zaustaviti razmirice oko suvereniteta”.

Zaplijenjena 21 tona heroina MOSKVA - Gotovo 21 tona heroina zaplijenjena je u operaciji u istočnom Avganistanu, izjavio je juče čelnik ruske Savezne službe za kontrolu narkotika (FSKN) Viktor Ivanov.

“U ponedjeljak je sprovedena operacija u pokrajini Nangararu tokom koje je uništeno nekoliko laboratorija za proizvodnju droge i zaplijenjena gotovo 21 tona heroina”, rekao je Ivanov u Moskvi. Prema njegovim rečima, u operaciji su učestvovali pripadnici FSKN-a. “Dvadeset jedna tona je u suštini godišnja količina droge koja uđe u Rusiju”, kazao je on.

Čeka se dim sa Sikstinske kapele VATIKAN - U vatikanskoj Sikstinskoj kapeli juče je počeo izbor novog pape, nasljednika Benedikta XVI, na konklavama 115 kardinala iz cijelog sveta. Sikstinska kapela je za posjetioce zatvorena prošlog utorka, u subotu je na njen krov montiran dimnjak, kao tradicionalno sredstvo komunikacije kardinala u konklavama sa spoljnim svijetom o rezultatu tajnih glasanja. Montirane su i dvije peći u kojima se spaljuju glasački listići kardinala.

Portparol Svete Stolice Federiko Lombardi najavio je da će konklave trajati kratko i da bi novi poglavar 1,2 milijarde katolika mogao da bude izabran do kraja ove sedmice.

Papa Benedikt XVI prvi je poglavar Rimokatoličke crkve u gotovo 600 godina koji je svojevoljno napustio tron Svetog Petra. U očekivanju izbora novog katoličkog poglavara najviše medijske pažnje poklanja se nagađanjima o favoritima i raspravama o klano-

Syria crushed by warutwo years into revolt Rat Siriji Oblastofsukoba Areas conflict (mid-Feb 2013)

Gradovi Cities / towns i mjesta under podSyrian government kontrolom sirijske control vlade

TURKEY Turska 258,000+ 258.000+

100km 60 miles

Poginulo pet američkih vojnika

Bab al al Hava Hawa Bab Jisr Jisral al Šugur Shugur

Ras al Ayn Ras Ain Ayn al Arab Ain Arab Tel Abyad Abijad

Aleppo Alep Idlib AlAlThawrah Tavrah

Latakia

Talkalakh Talkalah

Jabrud Yabrud

ISRAEL Dera’a Dera EGYPT Egipat 43,000+ 43.000+

DEATH *TOLL* Žrtve: 70 (000s, figures rounded)

50 40 30 20 10

IRAQ Irak 110,663 110.663

Mayadin Majadin

Abu AbuKamal Kamal

Palmyra Palmira

8,275

CCELERATING EXODUS UBRZANJE A EGZODUSA New refugees Nove izbjegliceper poday danu

5,081

Damask Damascus Nawa Nava Al Al Suwayda Suvajda

60

Shadadi Šadadi

Deir Deiraz arZawr Zavr

Homs

Zabadani

KANDAHAR - Petorica američkih vojnika poginula su u padu helikoptera u južnom Avganistanu, saopštio je juče NATO. Helikopter se srušio u ponedjeljak uveče, a nešto ranije istog dana poginula su još dvojica američkih vojnika, kada je na njih pucao avganistanski policajac na istoku zemlje, prenio je AP. Od početka ove godine u Avganistanu je poginulo 12 američkih vojnika.

Helikopter je pao u okolini Kandahara, prijestonici istoimene provincije, rekao je neimenovani američki zvaničnik.

Prošle godine ubijeno je 297 američkih vojnika u Avganistanu, pokazuju podaci agencije AP.

Yarbiya Jarbija

S Y R I A

Tartus

S. N. Afrika AFRICA 8,262 8.262

Qamishli Kvamisli

Ar Rakah Raqqah

Hama

Baniyas Banijas

AlAlMalikijah Malikiyah Amuda

AlAlHasakah Asakah

339,187 339.187

bra prošle godine i koji je nakon toga ponovo izabran za predsjednika države Mirande, ponovio je u ponedjeljak svoje optužbe o neustavnosti imenovanja Madura na dužnost privremenog predsjednika.

“Nikolas je pogazio Ustav. On je na predsjedničku dužnost došao prevarom”, opet je rekao, obećavši da će potući “one koji manipulišu i lažu”. Zatim se požalio da učestvuje u neravnopravnoj borbi, budući da ne vodi kampanju “protiv neke osobe nego protiv same države” i njenih finansija, uporedivši sebe sa Davidom koji se bori protiv Golijata. Dok počinje predsjednička trka, hiljade Venecuelanaca i dalje odaju počast pokojnom predsjedniku Hugu Čavezu, čije je balsamovano tijelo od srijede izloženo u vojnoj akademiji u Karakasu.

Vlada planira da izmjeni Ustav kako bi se njegovi posmrtni ostaci mogli da se sahrane u nacionalnom panteonu, uz venecuelanskog junaka Simona Bolivara.

Al Salama Salama Al Bab Bab Al

Mjesta koja kontroliše Opposition or Kurdish control opozicija ili Kurdi

Jarabulus Jarabulus

LEBANON Liban

KARAKAS - Dvojica glavnih protagonista predsjedničkih izbora u Venecueli raspisanih za 14. april predali su svoje kandidature u Karakasu, gdje je privremeni predsjednik Nikolas Maduro okupio više desetina hiljada svojih pristalica. Pošto se službeno kandidovao i članovima CNE-a uručio primjerak programa Huga Čaveza sa prošlogodišnjih predsjedničkih izbora u znak vjernosti pokojnom predsjedniku, Maduro je održao dug govor u kojem je neprestano spominjao Čaveza koji je umro 5. marta.

“Molim našeg oca Huga Čaveza da mi da snage i pomogne mi da izvršim komandu koju je dao nama i meni”, rekao je Maduro (50), bivši vozač autobusa i sindikalni lider.

Juče uveče mladi guverner države Miranda Enrike Kapriles (40) na konferenciji za novinare potvrdio je svoju kandidaturu na izborima.

Kapriles, kojeg je Čavez potukao na predsjedničkim izborima 7. okto-

vima unutar Kardinalskog zbora.

Pojedini navode da je milanski biskup, kardinal Angelo Skola već prikupio 40 glasova kardinala. On bi, kako se vjeruje, trebalo da bude favorit koalicije dijela italijanskih kardinala i dijela čvrstih sljedbenika Benedikta XVI koji je imenovanjem većine kardinala koji ulaze u konklave uveliko oblikovao to biračko tijelo. Podsjeća se i da je sam Benedikt XVI favorizovao Skolu, kojeg je 2002. godine papa Jovan Pavle II imenovao za mletačkog patrijarha, a već naredne godine on je promovisan u kardinala. Kandidati kurije (udruženje uticajnih), u nedostatku sopstvenog izrazito snažnog kandidata, podržavaju, čini se, nadbiskupa Sao Paula, kardinala njemačkog porijekla Odila Šerera. Šerer je, naime, sedam godina, od 1994. do 2001. godine, službovao u Vatikanu, u Kongregaciji za biskupe, a za nadbiskupa je imenovan 2007. godine. Za izbor pape potrebna je dvotrećinska većina.

3,288 Jordan JORDAN 340,252

Dec 2012 Jan 2013 Feb 2013

SYRIAN of Mar 12).

SirijskeREFUGEES: izbjeglice:1,100,579 1.100.579(as ( zaključno saUN 12. says martom).

UN procjenjuju da bi seyear broj ifmogao utrostručiti ove godine ako ne dođe do number may triple this conflict does not end

Borbe oko Sirijski avioni Fighting reaches Syrian warplanes Damaska i Alepa bombardovali Rakah Damascus and bomb Raqqah after Aleppo nakon što su pobunjenici rebels seize zauzelu glavni grad provincial Masakr Houla te provincije capital u Huli massacre

Civili: Civilians: 42,000 Oppositionborci: Opozicioni fighters : and army defectors: 10,000 Sirijska armija: Army troops: 6,500 Army steps Ukupno: Total: 58,500 Armijsko bombardovanje up Homs *UN procjenjuju estimates Homsa bombing da je broj death toll poginulih is likely blizu 70.000 approaching 70,000 Napad Hama u Hami assault

Statistika as Statistics do of March 12. marta12 2013.

0

2011 Sources: Center for Documentation of Violations in Syria, UNHCR

2012

2013 © GRAPHIC NEWS

Globus

SRIJEDA, 13. 3. 2013.

7

Kakva bi bila Rusija da nije bilo Staljina?

60 GODINA POSLIJE

Oko 48 odsto Rusa smatra da je Staljin imao pozitivnu ulogu, a samo 22 odsto njih ga smatra “izrazito negativnom ličnošću”, pokazalo je istraživanje nezavisnog centra Levada 2012. godine

M

OSKVA, PRAG - Prošle nedjelje obilježena je 60. godišnjica od smrti nekadašnjeg sovjetskog lidera Josifa Visarionoviča Staljina. Njegova vladavina zapamćena je po slamanju nacističke Njemačke, ali prije svega po milionskim žrtvama nemilosrdnih “čistki”, pa ga mnogi zbog toga smatraju jednim od najvećih diktatora u istoriji, poredeći ga čak sa Hitlerom.

Rusi danas imaju podijeljeno mišljenje o Staljinovoj ulozi, koji je inače porijeklom Gruzin.

Staljin je preminuo od izliva krvi u mozak u 74. godini (5. mart 1953.). Spekulisalo se da su ga otrovali najbliži saradnici, jer je mašinerija čistki koja je poslala u smrt milione ljudi radila do njegovih posljednjih dana. Kada je umro, stanovništvo Sovjetskog Saveza je plakalo. Međutim, ubrzo je njegov nasljednik Hruščov počeo “destaljinizaciju”, otkrivanjem mračne strane njegove dugogodišnje vlasti i ukidanjem prisilnog rada po gulazima. U tajnom referatu na 20. kongresu Komunističke partije SSSR 1956, Hruščov je ukazao na mnoge zloupotrebe iz Staljinove epohe.

Vrhunac ovog procesa bilo je izmještanje Staljinovog tijela iz Lenjinovog mauzoleja 1961. godine i samo nekoliko mjeseci kasnije - promjena naziva “grada heroja” Staljingrada - poprišta bitke koja je označila prekretnicu u Drugom svjetskom ratu, u Volgograd.

Njegovim dolaskom na vlast nakon smrti Lenjina 1924. Sovjetski Savez je nastavio ubrzanu industrijalizaciju u kojoj je zemlja otimana od seljaka, pa je od gladi tokom 1920-ih i 1930-ih umrlo oko 10 miliona ljudi. Na velikim infrastrukturnim projektima su radili zatvorenici Staljinove zloglasne mreže logora Gulag, u kojem su stradali milioni. U čistkama tokom 1930-ih ubijeni su mnogi visoki funkcioneri Komunističke partije poput Trockog, a likvidirani su i vodeći oficiri, uključujući i načelnika generalštaba Tuhačevskog, što je imalo katastrofalne posljedice tokom Drugog svjetskog rata, u kojem je ubijeno više od 20 miliona sovjetskih građana.

Nakon Drugog svjetskog rata Staljin je nastavio čistke, a 1948. dolazi do razlaza sa Titovom Jugoslavijom. Staljin je danas uglavnom poznat kao tiranin, mada stanovnici postsovjetske Rusije gaje ambivalentan stav prema njemu.

Oko 48 odsto Rusa smatra da je Staljin imao pozitivnu ulogu, a samo 22 odsto njih ga smatra “izrazito negativnom ličnošću”, navodi

se u istraživanju nezavisnog centra Levada 2012. godine.

Aleksej Levinson, direktor ove institucije rekao je za Radio Slobodna Evropa da je podrška Staljinu u djelovima ruskog društva povezana sa rasprostranjenom antizapadnom retorikom.

“Stoga nije teško u takvom ambijentu uključiti i ideju da Zapad nastoji da nas liši naše slavne prošlosti, da minimizira našu ulogu u pobjedi nad Njemačkom”.

Aktuelni ruski lider Vladmir Putin je nazvao Staljina “uspješnim menadžerom”, što En Aplbaum, autorka knjige o Staljinu, ocjenjuje za RSE kao neosnovan stav.

“Ne, ja takve tvrdnje osporavam.

Treba vidjeti kakva bi Rusija danas bila da se razvijala na drugačiji način. Milioni ljudi su likvidirani, uništeni stvaralački talenti, zakinut obrazovani sistem, rad je bio zasnovan na robovlasničkom iskorišćavanju. Brojni naučnici su poslati da iskopavaju ugalj po gulazima umjesto da se bave naukom u interesu napretka i boljeg života svih. Rekla bih da je najveći trijumf Staljina u tome što je Ruse uvjerio da se drugačije ne bi mogli razvijati”, kaže Aplbaum.

“Staljin je čak i počeo rat. On i Hitler su međusobno podijelili Evropu 1939, sporazumom Molotov-Ribentrop. Zajednički su napali Poljsku i baltičke države. Staljinova odluka je bila da Hitleru pruži dvije godine kako bi pokorio zapadnu Evropu. Ali cijenu je tada platio Sovjetski Savez i ruski narod. Napad Hitlera dočekali su nespremni.

Milioni ljudi su poginuli, umrli su nepotrebno. Da Staljin nije paktirao sa Hitlerom na početku, mnogi ljudi bi preživjeli rat”, smatra ona i ističe da Rusija nije učinila dovoljno u obračunu sa Staljinom i staljinizmom.

“Kremlj ne pokušava da uguši raspravu o Staljinu - ali je vodi prilično selektivno. Dakle, tu je vrlo malo rasprava o gulagu, industrijalizaciji, čak i kolektivizaciji. Ipak, mnogo se govori o Staljinovim pobjedama u Drugom svjetskom ratu što trenutno rusko vođstvo vidi kao najslavnije trenutke SSSR-a”.

Prema nekim procjenama Staljinove metode vladavine otjerale su u smrt između tri i 20 miliona stanovnika Sovjetskog Saveza, u zavisnosti da li se među žrtve ubrajaju samo oni koji su ubijeni u čistkama ili i oni koji su stradali u gulazima u Sibiru, kao i oni koji su umrli od gladi, tridesetih i četrdesetih godina prošlog vijeka. ašto su ljudi Z odano voljeli vođu?

Povodom Staljinove smrti, rukovodilac laboratorije za politička istraživanja ugledne ruske Više ekonomske škole Valerija Kasamara je objasnila zašto u epohi “velikog terora” ljudi nisu vjerovali da je nalogodavac tih brutalnih čistki bio upravo Staljin i zašto su poslije njegove smrti iskreno plakali.

Ljudi su za vrijeme Staljina odano voljeli vođu, mada je u gotovo svakoj porodici bilo ozbiljnih povoda da ga mrze. Stalni strah je, međutim, izrodio različite mehanizme psihe ljudi kod kojih je aktiviran instikt samoodržanja, objasnila je Kasamara čija laboratorija sprovodi projekat o izučavanju lika idealnog političkog vođe.

Ljudi su pokušavali da zaštite sebe - iskreno su voljeli vođu i masovno su tražili “narodne neprijatelje”, potkazivali druge kako bi spasili sebe i svoju porodicu, ali nisu računali na to da od tog mača niko nije zaštićen: danas se to desilo tvojim susjedima, a sjutra će tebi.

Strah je kod ljudi ubijao moć spoznaje šta je dobro, a šta loše. Svijet se dijelio na crno i bijelo, sistem je

u čovjeku budio najgrublje instikte, negativne emocije koje je najlakše mobilisati. U porodicama, u kojima je neko stradao ili koje su prošle kroz represije i logore, pojavljivao se takozvani stokholmski sindrom, odnosno simpatija žrtve prema njenom tlačitelju. Javljala se nesvjesna ljubav prema vođi, partiji, sistemu. Sjedinjavanje s tiraninom bio je zaštitni mehanizam kako ne bi sišli s uma, objasnila je Kasamara za Moskovske novosti.

Druga pojava u tom periodu je snažan autoritativni sindrom čija je suština u tome da je čovjeku potrebno da se pred nekim klanja, da se potčinjava nekome i istovremeno druge potčinjava sebi. Na poslu se nekoga bojimo, kad dođemo kući moramo na nekom da se istresemo.

To je, s jedne strane, osjećaj sopstvene inferiornosti i bespomoćnosti, a sa druge - želja da stavimo slabe u zavisnost od sebe, stalna potraga za neprijateljima. Autoritarni sindrom, sem toga, rađa povećani nivo agresije. Ako se nekoga bojiš, ne možeš to držati u sebi, emocije moraš nekako da izbaciš iz sebe, rekla je Kasamara, a prenije-

Nisu ga zaboravili: Poklonici lika i djela Josipa Staljina obilježili su šezdesetu godišnjicu njegove smrti prošle nedelje u Moskvi

la agencija RIA Novosti.

Jednu od prvih koncepcija autoritarne ličnosti u političkoj psihologiji razradio je Erih From koji je tražio psihološke uzroke nacizma u Nemačkoj. Njegovo istraživanje je pokazalo da se Njemačka, koja je pobijeđena u Prvom svjetskom ratu, osjećala poniženom i ranjenom. Situaciju je pogoršala ekonomska kriza, hiperinflacija. Da bi se podiglo samopouzdanje nacije, neophodne su bile ideje koje bi sjedinile i “zapalile” ljude i tada se pojavio Hitler koji je govorio ono što je većina nacije željela da čuje. Kod ljudi se javila snažna kompenzaciona reakcija - on im je obećao vaskrsnuće zemlje pod znamenjem Trećeg Rajha.

Situacija u Sovjetskom Savezu je poslije 1917. bila slična. Inteligencija je praktično bila uništena, iz života ljudi je nestala crkva, potkopani su svi osnovni temelji društva, pojavia se ideja koja je počela da daje vjeru u budućnost. Ideja veličine - ko je bio niko, postaće neko. Cio patos te ideje se sastojao u tome da nigdje na svijetu nema tako izvanrednog života kao u ŠSSR-u. Svoju ulogu je tu odigrao i efekat gvozdene zavjese, jer niko nije znao kako je tamo, iza nje. Oni koji su imali predstavu o tome ili su otjerani u logore, ili su uspjeli da pobjegnu iz zemlje. Zašto ljudi u tom periodu nisu mogli da povežu tragediju represije sa figurom Staljina? Lik Staljina je odgovarao društvenom zahtjevu patrijarhalnog lidera. On je nastupao kao otac nacije - strog, ali pravedan. Misao o tome da Staljin snosi krivicu u represijama nije mogla da se javi u društvenoj svijesti. Staljin je igrao ulogu nepogrešivog vođe, a za stvaranje takvog lika je utrošeno ogromno napora. Cio represivni aparat je bio usmjeren na to da se pokaže da su svuda okolo neprijatelji i da se zemlja upravo spašava od njih. Cjekolupan sistem kulture radio je za Staljina - radio, novine, kinematografija, literatura, pozorište, masovni praznici, zaključila je Kasamara.

8

Ekonomija

SRIJEDA, 13. 3. 2013.

Odluku donijeti prije 15. aprila CBCG

Banke nijesu koristile rezervu

Rezerva poslovnih banaka porasla u odnosu na prethodnu godinu Poslovne banke u Crnoj Gori već duži period, kako je saopšteno iz Centralne banke Crne Gore, permanentno i u cjelosti izdvajaju obaveznu rezervu na računima Centralne banke u skladu sa aktuelnim propisima. Iz CBCG su Dnevnim novinama saopštili da je takav slučaj je bio i u proteklih godinu, kao i da banke nijesu koristile tu rezervu.

“Naime, u proteklih godinu, pa i duže nijedna banka nije koristila sredstva obavezne rezerve za održavanje dnevne likvidnosti, niti tokom jednog poslovnog dana niti duže”, saopšteno je iz CBCG. Izdvojena obavezna rezerva trenutno je veća za 17,8 miliona eura, ili za 10,6 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.

“Do povećanja obračunate i izdvojene obavezne rezerve banaka kod Centralne banke došlo je iz razloga što su u istom periodu povećani ukupni depoziti banaka za oko 200 miliona eura”, navode iz CBCG. Poslovne banke obračunavaju, izdvajaju i održavaju obaveznu rezervu na računima kod Centralne ban-

ke i u obliku državnih zapisa shodno propisu koji donosi Savjet Centralne banke. Iz CBCG su objasnili da se obavezna rezerva obračunava nedjeljno i izdvaja se svake srijede, a osnovicu za obračun čine ukupni prosječni depoziti iz nedjelje koja prethodi periodu izdvajanja.

“Početkom marta 2013. godine ukupno obračunata i izdvojena obavezna rezerva svih banaka iznosi 186,6 miliona eura, i to: na računima u zemlji 88,4 miliona eura, na računima u inostranstvu 37,3 miliona eura i u obliku državnih zapisa (sa rokom dospijeća do 182 dana), koje emituje Crna Gora, 60,9 miliona eura”, kazali su iz CBCG. Banke u Crnoj Gori izdvajaju su obaveznu rezervu na osnovu odluke CBCG. Tom odlukom je uspostavljen sistem obračuna obavezne rezerve primjenom stope od 9,5 odsto na dio osnovice koju čine depoziti po viđenju i ugovoreni sa ročnošću do jedne godine i stope od 8,5 odsto na dio osnovice koju čine depoziti ugovoreni sa ročnošću preko jedne godine. I.C.

Predsjednik Sindikata Kombinata aluminijuma, Rade Krivokapić, poručio je nadležnima da konačnu odluku o sudbini Kombinata aluminijuma Podgorica (KAP) donesu prije 15. aprila i ocijenio da ako ne prođe predlog vladajuće stranke, Vlada treba da padne.

“Kao što vidite, veći je problem zakazati sjednicu Skupštine nego na njoj raspravljati.

Ukoliko predlog vladajuće stranke ne naiđe na podršku jednostavno treba da padne Vlada i treba da imamo nove izbore, da prosto neko uzme odgovornost ne samo za KAP već za crnogorsku ekomoniju”, rekao je Krivokapić Radiju Antena M.

Lukšić među globalnim liderima

Saradnja bi mogla biti bolja

Ekonomska saradnja nije na zavidnom nivou, ocijenjenili crnogorski i albanski privrednici

Od obnavljanja nezavisnosti Crne Gore učinjeno je mnogo na planu bilateralne saradnje sa Albanijom, međutim, i pored tih preduslova, ekonomska saradnja nije na zavidnom nivou, ocijenjeno je na forumu crnogorskih i albanskih privrednika u Tirani.

“Ekonomska saradnja ne zauzima adekvatno mjesto, zato ekonomija treba da bude vodeća tema svih naših budućih susreta. Posebno ako imamo u vidu da živimo u vrijeme ekonomski krize kada postoji velika potreba podsticanja trgovine i investicija”, poručio je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskh poslova Igor Lukšić.

Sa njim je saglasan ii potpredsjednik Privredne komore Crne Gore Ivan Saveljić. Prema njegovim riječima, dobri međukomorski odnosi nijesu praćeni adekvatnim konkretnim rezultatima na ekonomskom planu.

“Ukupna robma razmjena je jedan odsto u 2012. godini ili 23 miliona eura, što je pogoršanje u odnosu na prethodne godine”, kazao je Saveljić i dodao da će prioritet ekonomskih razvoja dvije zemlje podrazumijevaju korišćenje obilnih resursa, prirodnih ljepota i mogućnosti razvoja turizma i preduzetništva.

Predsjednik Trgovinsko-industrijske komore Tirane Nikolin Jaka ocijenio je da su ekonomski odnosi dvije države sve bolji, ali postoji prostor za njihovo

unapređenje.

“Albanija ima veliki interes da izvozi građevinski materijal...Veliki je broj turista koji posjećuje Crnu Goru, ali on mogao bi biti i veći”, kazao je Jaka.

Crne Gora je sa Albanijom dogovorila punu implementaciju CEFTA sporazuma i dodatnu liberalizaciju. Ono što se posebno izdvaja je uspješna saradnja u energetici. To potvrđuje činjenica da su Crna Gora, Albanija i Hrvatska još 2007. potpisale Deklaraciju kojom su povezani prenosni sistemi. Jadransko-jonski gasovod projekat, vrijedan 230 miliona eura, mogao bi postati dio transjadranskog gasovoda i za nas značiti mogućnost diverzifikacije izvora energije.

Na forumu u Tirani učestvolavalo je oko 60 privrednika iz Crne Gore, koji su prilično zadovoljni posjetom.

“Ostvario sam dva kontakta i optimista sam”, kazao je mljekar Tomo Žižić.

Gani Resulbegović iz Ulcinja je kazao da u Albaniji već ima partnere, ali da očekuje da će biti i novih poslovnih dogovora.

U ovoj zemlji najznačajnija privredna grana je poljoprivreda...

Vodeće robe u izvozu su tekstil i obuća, asfalt, metal i metalne rude, sirova nafta, povrće voće, duvan. Interesantno je da najbolju spoljnotrgovinsku razmjenu ima sa Italijom u koju izvozi skoro polovinu ukupno izvezene robe. I.B.

ODBOR ZA EKONOMIJU

BOKSITI

će biti okončana procedura.

“Zbog toga ne možemo biti zadovoljni, jer vremena za čekanje više nema. Riječ je o proceduri, koja može da se završi sjutra, a može potrajati možda desetak dana, čak i više”, kazao je Bojanović.

Grupa oko 100 radnika nikšićkih Rudnika boksita koji su prošle sedmice blokirali upravnu zgradu, a u ponedjeljak dozvolili rad menadžmentu uputili su ranije zahtjev Ministarstvu ekonomije za hitnu isplatu septembarske i oktobarske plate, naredne dvije do kraja mjeseca i pokretanje proizvodnje.

Predstavnik radnika Miloš Jokić kazao je da odgovor na predočene zahtjeve čekaju do srijede u 12 časova kada će odlučiti o daljim potezima.

N.D.L.

Svjetski ekonomski forum (WEF) uvrstio je potpredsjednika Vlade Crne Gore Igora Lukšića u listu mladih globalnih lidera za ovu godinu, dodjeljujući mu priznanje za profesionalna dostignuća i posvećenost društvu.

“Grupa mladih lidera u ovoj godini je formirana od laureata iz svih sektora društva, 50 odsto iz svijeta biznisa i 50 odsto iz svijeta umjetnosti i kulture, akademske zajednice, civilnog društva, vlade, medija i neprofitnih organizacija, a 42 odsto su žene”, navedeno je u saopštenju WEF-a.

U konkurenciji od nekoliko hiljada kandidata, mlade globalne lidere odabrala je Komisija, kojom je predsjedavala kraljica Kraljevine Jordana Ranija Al Abdulah Hašemitske.

Paket za pomorce Banka Societe Generale Montenegro ponudila je novi proizvod, “Le Club Paket za pomorce”, za sve svoje sadašnje i buduće klijente koji se bave ovom profesijom, saopšteno je iz te banke.

Paket za pomorce sastoji se iz niza proizvoda koje banka nudi po mnogo povoljnijim cijenama u odnosu na pojedinačno korišćenje istih bankarskih proizvoda. U ponudi su dvije vrste paketa za pomorce i to ‘Standard’ i ‘Superior’.

“Pomorcima koji budu koristili Standard paket na raspolaganju su devizni račun uz 50 odsto nižu proviziju za ino-prilive, Visa Electron i Maestro kartica, SMS izvještavanje kao i trajni nalog kojim se sredstva mogu staviti na raspolaganje članovima porodice koji su u zemlji, i sve to po značajno nižim cijenama”, objašnjeno je iz banke.

Smanjite zarade Juče sa Odbora za ekonomiju

Odbor za ekonomiju nije juče usvojio zaključak o smanjenju zarada zaposlenih u regulatornim agencija, jer na sjednicu nije došao predstavnik Ministarstva finansija, koji bi plan štednje. Zbog toga je predsjednik Odbora, Aleksandar Damjanović zatražio da ministarstvo dostavi novo inovirano mišljenje koje bi obuhvatilo svakog regulatora pojedinačno. On je dodao da je stav SNP-a da bi trebalo da se “srežu” zarade zaposlenim u redulatornim agencijama. Isti stav ima i poslanik Demokratskog fronta Nebojša Medojević je poručio da DF podržava smanjenje zarada u regulatornim agencijama i ocijenio da bi mjere štednje trebalo da važe i za Centralnu banku (CBCG).

“Zaposleni u CBCG na višim funkcijama primaju i do pet hiljada eura, iako CBCG ima najmanji opseg ovlašćenja u odnosu na sve centralne banke u regionu, jer ona nema funkciju monetarne politike pošto Crna Gora nema svoju monetu”, kazao je Medojević.

Odbor juče raspravljao i o primjeni Zakona o istraživanju i proizvodnji ugljovodonika. Na sjednici je saopšteno da je Ministarstvo ekonomije pripremilo je i poslalo Vladi nacrt

javnog poziva za dodjelu koncesije u oblasti istraživanja i proizvodnje ugljovodonika i očekuje se njegovo skoro objavljivanje sa uputstvima za potencijalne ponuđače.

Pomoćnik ministra ekonomije Vladan Dubljević kazao je da će vrlo brzo svi imati priliku da se upoznaju sa elementima javnog poziva i sa uputstvima za sve ponuđače.

“Zbog toga se, kad je neka ekonomija tako osjetljiva i mala kao Crna Gora, mora voditi računa o svakom potezu koji se radi u tom pravcu”, rekao je Dubljević na sjednici odbora, na kojoj se raspravljalo o primjeni Zakona o istraživanju i proizvodnji ugljovodonika sa osvrtom na fiskalnu politiku za tu djelatnost.

Međutim, poslanik Demokratskog fronta Strahinja Bulajić tražio je objašnjenje jer smatra da nije moguće pripremiti javni poziv a da se ne zna ni o kojim resursima je riječ, i istakao da Vlada radi po sistemu “ražanj spreman, a zec još u šumi Jedan od poteza u tom pravcu, kako je naveo, jeste da se napravi fiskalna politika, gdje bi se dao odgovor na to zašto se jedan resurs ustupa naftnim kompanijama na korišćenje, a šta zauzvrat dobijaju građani Crne Gore.

N.D.L.

Foto: Darko Jovanović

Isplata zarada ili novi protest Samostalni sindikat nikšićkih Rudnika boksita uputiće danas zahtjev Vladi da im obezbijedi pozajmicu za isplatu dvije zarade, u suprotnom će u četvrtak organizovati protest radnika ispred zgrade Vlade u Podgorici.

“Danas poslijepodne stižu predstavnici mađarske kompanije Mal zainteresovane za kupovinu rude. Izvršni direktor Boksita dobio je saglasnost da može da pregovara i da napravi predugovor i sa Poljacima koji su zainteresovani da kupe oko 60.000 tona rude. Riječ je o količini neophodnoj za tri mjeseca”, rekao je Bojanović agenciji Mina-biznis.

Prema njegovim riječima, Sindikat i radnici ne znaju kako će se dalje realizovati pregovori i kada

FORUM TIRANA

Ekonomija

SRIJEDA, 13. 3. 2013.

Umjesto kasarne jedinstven rizort

9

INVESTICIJE

Azerbejdžancima interesantno ulaganje u saobraćaj i energetiku

Novak Uskoković

C

rna Gora biće prva destinacija u Evropi u kojoj će biti izgrađen takozvani one&only rizort. U okviru kompleksa biće marina, ekskluzivni hoteli, spa centri, teniska akademija. Projekat će finansirati azerbejdžanska državna firma SOKAR. Juče u Podgorici projekat prezentovan u prisustvu predsjednika Vlade Crne Gore Mila Đukanovića i predsjednika Azerbejdžana Ilhama Alijeva. Ukupna vrijednost projekta je oko 258 miliona eura.

dam objekata, koji se, između ostalog, nalaze na Maldivima, Dubaiju, Mauricijusu, Bahamima i Meksiku.

One&Only je takođe najavio izgradnju rizorta u Kini.

One&Only Montenegro će, kako se dodaje, nuditi raznolike kuhinje na svjetskom nivou uz prisustvo regionalnih specijaliteta u restoranima koje će nadgledati međunarodno priznati šefovi kuhinje. U rizortu će se nalaziti i One&Only helt /Health/ Spa – prostor za uživanje, a pored toga konferencijske sale i prostor za organizovanje događaja biće dostupni za ugovorene skupove, u poslovne svrhe ili za lične potrebe.

Osim prezentacije, juče je Alijev imao sastanke sa Đukanovićem, kao i predsjednikom države Filipom Vujanovićem i predsjednikom Skupštine Rankom Krivokapićem. Na sastanku sa Đukanovićem saopštio je da je investicija u

Kumboru najveća u oblasti turizma van te zemlje. Alijev je rekao da stabilne političke i ekonomske prilike, kao i dosljedna politika Vlade predstavljaju pozitivan signal potencijalnim investitorima da ulažu u Crnu Goru. U saopštenju se dodaje, da postoji prostor za intenziviranje komunikacije privrednika dvije zemlje u oblasti energetike, turizma, saobraćaja, i drugim. Ranije su Azerbejdžanci pokazali interesovanje za ulaganja u Luku Bar, ali i u još pojedinim infrastrukturnim projektima.

Potpisano nekoliko sporazuma Predstavnici Vlade Crne Gore i Azerbejdžana potpisali su juče Memorandum o razumijevanju između Uprave za kadrove Crne Gore i Komisije za državnu službu, kao i sporazume o međunarodnom kombinovanom prevozu i izbjegavanju dvostrukog oporezivanja u pogledu poreza na dohodak.

Na Kosovo po savjet za izgradnju autoputa posjetioci su bili zainteresovani konkretno za izgradnju trase autoputa 7, puta nacije, odnosno o iskustvima Ministarstva za infrastrukturu u tom pogledu.

Autoput na Kosovu, finansiran je iz budžeta i završen prije roka, a gradio ga je američko-turski konzorcijum Behtel Enka, koji je zainteresovan i za izgradnju autoputa u Crnoj Gori. Predstavnici ove kompanije nedavno su sa premijerom Milom Đukanovićem razgovarali o mogućnosti da njihova firma gradi autoput u Crnoj Gori. Dogovoreno je da se u narednom periodu sastanu ekspertski timovi kompanija i Vlade kako bi se sagledali svi detalji ponude, uključujući i modalitete finansiranja, što će, kako je saopšteno, biti osnova za donošenje kvalitetne odluke.

I.C.

Pomoć ili blokada Proizvođači mlijeka iz nikšićke i danilovgradske opštine najavili su blokadu puteva i obustavu isporuka ukoliko do četvrtka ne bude organizovan sastanak sa resornim ministrom Petrom Ivanovićem koji bi im garantovao pomoć države. Oni traže i povećanje premije za litar mlijeka sa sedam na deset centi i više subvencije za stočni koncentrat koji ne bi treablo da bude skuplji od 32 centa.

Stočari, kako je saopšteno nakon današnjeg sastanka u Nikši-

ću, zahtijevaju i povećanje premija po grlu sa 80 na 150 eura, prenosi agencija Mina-biznis.

Predsjednik Udruženja prouzvođača milijeka Nik milk, Bogdan Sjekloća, kazao je da će se poljoprivrednici na sastanku u petak dogovoriti o eventulnim radikalnim potezima.

Stočari su poručili da je krajnji trenutak za spasavanje farmi koje su ugrožene zbog ljetošnje suša, prošlogodišnjih popolava i najnovije afere sa aflatoksinom.

I.C.

CKB

Otvorili novu filijalu Juče sa otvaranja filijale

U Podgorici ulica sa nazivom Baku Gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša najavio je da će Vlada Azerbejdžana finansirati uređenje Kraljevog parka u Podgorici. Mugoša je dodao da će jedna ulica u Podgorici, duga oko 600 metara, biti nazvana po glavnom gradu Azerbejdžana, Baku.

“Prihvaćen je zajednički projekat uređenja Kraljevog parka, koji će biti ograđen, imaće radno vrijeme, sa kompletnom infrastrukturom, velikom fontanom, dva dječija igrališta, odmorištem za korisnike parka, novom rasvjetom, sistemom navodnjavanja”, precizirao je Mugoša.

SAJAM NEKRETNINA

Znatno interesovanje za Crnu Goru Na sajmu nekretnina ‘MIPIM 2013’ u Kanu vlada znatno interesovanje za Crnu Goru, saopšteno je iz Ministarstva održivog razvoja i turizma.

Na crnogorskom štandu organizovana je i prezentacija države na temu Crna Gora “Skriveni dragulj Mediterana”, na kojoj je potencijale za ulaganja predstavio ministar održivog razvoja i turizma Brani-

SAOBRAĆAJ

Predstavnici Ministarstva saobraćaja Crne Gore nedavno su posjetili Kosovo i Metohiju, kako bi se upoznali sa iskustvom Ministarstva za infastrukturu u vezi sa izgradnjom autoputa. Delegacija, koju je predvodio Veselin Grbović, direktor Direkcije za saobraćaj, kako je saopšteno Dnevnim novinama iz Vlade Kosova, razgovarala je sa kosovskim kolegama o načinu produbljivanja međusobne saradnje, ali i o mogućnosti za unapređenje. Sa njim je razgovarao ministar za infrastrukturu Fehmi Mujota.

“Gosti iz Crne Gore izrazili divljenje za brzom i kvalitativnom završetku autoputa na Kosovu i naglasili da će ovo biti dobra referenca za infrastrukturne projekte u Crnoj Gori”, navodi iz Ministarstva za infrastrukturu Republike Kosovo.

Prema njihovim riječima,

Juče sa prezentacije projekta kompanije SOKAR

Nekadašnja kasarna “Orjenski bataljon” u Kumboru prerašće u prvi one&only rizort u Evropi. Kompanija Kerzner international sklopla je ugovor sa zastupnikom državne naftne kompanije Azerbejdžana (SOCAR), Triangle Investment and Development, za izgradnju rizorta u Kumboru. Na prezentaciji u Podgorici, kojoj su prisustvovati premijer Milo Đukanović i predsjednik Azerbejdžana Ilham Alijev saopšteno je da je Kerzner International, vodeći međunarodni preduzetnik i operater rizorta, kazina i luksuznih hotela na raznim destinacijama. Ukupna vrijednost projekta je 258 miliona eura. U Kumboru je planirana gradnja 150 luksuznih soba i vila, marina svjetskog standarda, teniska akademija, spa centar, restorani i maloprodajne radnje.

Izvršni direktor Kerzner internešnela Alan Leibman kazao je da je Crna Gora savršeno mjesto za njih, na kojem se može kreirati izuzetno novo One&Only “igralište” za najuticajnije ljude i one koji su proputovali cijeli svijet.

“Uvjeren sam da će One&Only Montenegro postaviti novi standard iskustva za goste ne samo u našem brendu, već i u cijeloj industriji”, naveo je Leibman.

Rizorti One&Only su, kako se navodi, zamišljeni kao simbol izuzetnosti. Do sada je napravljeno se-

Ilustracija

mir Gvozdenović.

“Cilj ovog dešavanja, kome je prisustvao veliki broj učesnika, bio je da se potencijalni investitori i međunarodni mediji dodatno informišu o investicionoj klimi i mogućnostima ulaganja u Crnu Goru. Stabilan finansijski sistem, dosadašnja iskustva nekih od najvećih investitora i usmjerenost na ulaganja u

hotelsku industriju, zainteresovale su prisutne profesionalce iz oblasti nekretnina i investitore”, navodi se u saopštenju Ministarstva.

Na prezentaciji je, pored ministra Gvozdenovića, govorio gradonačelnik Prijestonice Cetinje Aleksandar Bogdanović, te predstavnici kompanija koje već realizuju projekte u Crnoj Gori.

N.D.L.

Crnogorska komercijalna banka (CKB) otvorila je juče novu filijalu u Moskovskoj ulici u Podgorici sa potpuno drugačijim konceptom, što će omogućiti efikasnije obavljanje bankarskih usluga, saopšteno je iz te banke.

“Novi tehnološki sistem za pozivanje imaće za cilj da pomogne klijentima i zaposlenima u realizaciji poslova na najefikasniji način. Klijenti više neće morati da stoje u dugim redovima kada su gužve, već će imati mogućnost da sjede dok čekaju, popiju CKB kafu, upoznaju se sa

različitim uslugama i proizvodima koje banka pruža”, rekao je direktor filijale Goran Lakić.

Takođe, prema njegovim riječima, u filijali će i djeca imati svoj ugao, gdje će moći da se igraju i kreativno izražavaju dok njhovi roditelji obavljaju aktivnosti.

Na zidovima filijale biće fotografije mladih crnogorskih umjetnika i banka će ih na taj način promovisati. Postavljena je i kutija za dobrovoljne priloge, koji će biti usmjereni na zdravstvo i obrazovanje djece.

N.D.L.

10 Društvo

SRIJEDA, 13. 3. 2013.

za bolji položaj

Osniva se Sindikat medija Cilj je unaprjeđenje socijalnog dijaloga i kolektivnog pregovaranja Ivanović sa pristupnicom

APEL

Odlučnije braniti novinare u CG Akcija za ljudska prava (HRA) apelovala je na Vrhovno državno tužilaštvo (VDT) i policiju da preduzmu sve mjere iz svoje nadležnosti i djelotvorno istraže kršenja slobode izražavanja u vidu napada na novinare i medije.

U saopštenju HRA navodi se da vjeruju da bi temeljna istraga u tim predmetima mogla da dovede, ne samo do odgovornih za prijetnje i napade, nego i do državnih službenika koji su opstruirali temeljne istrage ovih slučajeva.

Iz HRA su ocijenili da ne iznenađuje ocjena data u Anlitičkom izvještaju Evopske komisije (EK)

za poglavlje 23 u kome se, između ostalog, i dalje naglašava zabrinutost EK zbog napada na novinare, odnosno potreba da se ti napadi temeljno istraže i procesuiraju.

“Podsjećamo i da Vlada, uprkos mjeri iz svog Akcionog plana za sprovođenje preporuka EK, nikada nije usvojila potpuni izvještaj o istragama slučajeva nasilja protiv novinara, već šturi izvještaj samo o onim slučajevima koji su stigli do suda, odnosno onim njihovim aspektima koji su procesuirani.

Iako smo više puta tražili dopunu ovog izvještaja, to se nije desilo”, podsjetili su iz HRA. B.B.

“RIBARSTVO” RIJEKA CRNOJEVIĆA

Radnici branili imovinu fabrike Zaposleni u fabrici za preradu ribe “Ribarstvo” iz Rijeke Crnojevića juče u poslijepodnevnim časovima sukobili su se sa obezbjeđenjem koje je Komercijalne banke ad Budva angažovala jer radnici nijesu željeli da napuste fabriku i omoguće popis imovine, saopštio je predsjednik Sindikata poljoprivrede, prehrambene i duvanske industrije Veljko Baošić.

On je kazao da je banka zbog kredita preuzela imovinu “Ribarstva”, koja je bila pod hipotekom, te da su u ponedjeljak došli u Rijeku Crnojevića kako bi je popisali. Međutim, radnici su odbili da izađu iz firme, da bi sačuvali imovinu i fabriku i tako sačuvali svoja radna mjesta do trajnijeg rješenja situacije.

“Zaposleni nijesu osporili banci imovinu, ali kako se njima duguju doprinosi, regresi, lični dohoci, odbili su da napuste krug fabrike dok se ne naplate”, kazao je Baošić za Dnevne novine.

Juče su službenici banke došli sa fizičkim obezbjeđenjem, kako je ispričao Baošić, pokušali da uklone radnike iz kruga fabrike, ali su se oni usprotivili. Baošić kaže da je nakon toga došlo do verbalnog sukoba, da fizičkog nije bilo, ali da je obezbjeđenje pokušalo da ih prijetljama istjera. Međutim, radnici, kojih je bilo više od 40, držali su se složno, nakon čega je obezbjeđenje odustalo.

Glavni odbor Saveza sindikata sinoć je otišao tamo, kako je ispričao Baošić, objasnili su radnicima koja su njihova prava, a za danas su najavili pokretanje inicijative prema institucijama sistema.

Baošić je kazao da je juče, odmah nakon što je obaviješten o događaju, zahtijevao hitan sastanak sa ministrom poljoprivrede i ruralnog razvoja, Petrom Ivanovićem.

Zaposleni već petnaestak dana ne rade, kako je kazao Baošić, jer im nijesu obezbijeđene sirovine za proizvodnju.

J.K.

Novi granski sindikat medija koji će uskoro biti osnovan pri Uniji slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG) boriće se za unaprjeđenje socijalnog dijaloga i kolektivnog pregovaranja kako bi se poboljšao ekonomsko-socijalni položaj zaposlenih u toj branši, saopšteno je na jučerašnjoj koferenciji za medije.

Darko Ivanović, autor emisije Robin Hud je kazao da je zabrinjavajuće to što je novinarstvo jedina branša koja nema svoj kolektivni ugovor.

“Društvo treba da zabrine činje-

nica što su crnogorski novinari podijeljeni po raznim strukovnim branšama, odjeljenjima i mi smo na osnovu toga pokrenuli inicijativu. U sindikatu, neće biti podjela jer je najbitnija profesija”, objasnio je Ivanović.

Generalni sekretar USSCG, Srđa Keković je kazao da svi koji se učlane u sindikat djelovaće individualno, ne na novou kolektiva iz kojih dolaze. Riječi Kekovića potvrdila je i novinarka Nezavisnog dnevnika Vijesti Mila Radulović rekavši da su inicijatori sindikalne ideje smatrali da treba formi-

Pobjeda protiv, Dan vaga Prema Ivanovićevim riječima, medijske radnike treba zaštititi od samovolje poslodavaca kojima, kako je naveo, neće biti milo što se osniva sindikat.

Glavni i odgovorni urednik “Pobjede”, Srđan Kusovac kazao je da je sindikalno organizovanje novinara nešto što je “Keković pokrenuo radi svoje promocije”.

“Stvaranje sindikata medija ne vidim ni negativno ni pozitivno. To što je napravio Srđa Keković je njegov posao, da pravi sindikate. Eto, napravio je sindikat i u medijima. To nema nikakve veze sa novinarstvom niti sa time da će se popraviti ili pogoršati kvalitet položaja medija i slično”, objasnio je Kusovac navodeći da o tome razmišlja koliko i o hokeju na travi.

Glavni i odgovorni urednik ND Vijesti, Mihailo Jovović pozdravio je ideju novinara dok zamjenik glavnog urednika lista “Dan”, Nikola Marković nije bio raspoložen da daje komentare.

“Nijesam informisan o toj inicijativi niti znam ko ju je pokrenuo”, kazao je Marković.

NAGRADE POTROŠAČIMA

rati sindikat koji neće imati veze sa uređivačkim politikama, političkim interesima, te sa podjelom medija i novinara na zavisne, nezavisne, pozicione i opozicione, državne.

“Svi koji radimo u medijima trebalo bi da budemo u ovom sindikatu i da pokušamo da uradimo nešto za svoja prava, za svoj profesionalni, radni isocijalni standard. Trebalo bi da se pozabavimo pričom i o benificiranom radnom stažu, o tome da novinari steknu status službenog lica”, rekla je Radulovićeva.

Ona je objasnila da pored brige o zaposlenim u medijima sindikat bi trebalo da vodi računa i o statusu medija iz kojih novinari dolaze. Govoreći o specifičnosti novinarskog posla, novinarka Monitora Milena Perović Korać je kazala da novinari koji uglavnom pišu o tuđim radničkim pravima rijetko pišu o sebi.

Urednik Dnevnih novina Novak Uskoković je objasnio da svi koji rade u medijima mogu dobrovoljno pristupiti sindikatu u narednih 20 dana, kontaktirajući stručnu službu USS. “Nakon prikupljenih pristupnica, kreće procedura formiranja skupštine i izbora sindikalnog rukovodstva”, dodao je Uskoković.

Inicijativu o osnivanju Sindikata pokrenuli su 28 novinara iz crnogorskih medija.

B.R

SPORAZUM

Danas otvorena tri nova marketa Albone Država će imati najviše koristi Albona je na mapu svoje maloprodajne mreže danas ucrtala još tri objekta. Supermarket u Beranama zauzima 500 kvadratnih metara prodajnog prostora. O usluzi potrošača brinuće se 20 zaposlenih, a asortiman broji oko 7000 artikala. Uz market se nalazi i moderno opremljena poljoprivredna apoteka na 150 kvadratnih metara prodajnog prostora, koja je svoju ponudu koncipirala prema zahtjevima potrošača sa sjevera Crne Gore. Važno je napomenuti da objekat raspolaže parking prostorom sa preko 50 parking mjesta, što predstavlja dodatnu garanciju kvalitetne usluge potrošača.

Novootvoreni market u Bijeloj kod Herceg Novog na 160 kvadratnih metara, uposlio je 12 radnika iz te sredine, a broji oko 3000 proizvoda koji će zadovoljiti svakodnevne potrebe potrošača u ovom primor-

skom mjestu. I 15-tak parking mjesta omogućiće kvalitetne i brze kupovine, naročito u turističkoj sezoni, jer se objekat nalazi uz jednu od najprometnijih saobraćajnica na crnogorskom primorju.

Posljednji od tri novootvorena marketa Albone, svoja vrata je širom otvorio novim potrošačima u nikšićkom naselju Kočani. Prodajni prostor ima 140 kvadrata. Zahvaljujući ovom marketu, otvoreno je 10 novih radnih mjesta, a asortiman broji 3500 proizvoda. Moderno opremljen, u novoizgrađenom luksuznom objektu i sa malim parkingom, ovaj market konačno garantuje otmenu i kvalitetnu uslugu i ponudu potrošačima iz naselja koje se nalazi nadomak uglednog izletišta i Krupačkog jezera.

Marketi u Nikšiću, Beranama i Bijeloj će, kao što smo i najavili, biti otvoreni danas sa početkom u 10

sati. Prvog dana rada novih maloprodajnih objekata, Albona svoje potrošače nagrađuje gratis računima za 50,100,300,500 i 1000-og kupca, kao i prve kupce u sva tri marketa poklon cegerima Albone, punim namirnica.

Albona poziva sve potrošače da svoje utiske sa otvaranja novih marketa, sugestije ili predloge za kvalitetniju uslugu i zanimljive promocije, bilježe u Alboninu knjigu utisaka, potom putem info telefona na broj 080-081-450 ili slanjem maila na marketing@albona.me. Zatim, posjetioci Interneta mogu svoje sugestije saopštiti i na facebook profilu Albone ili odgovorom na anketno pitanje, stalno objavljeno na sajtu www.albona.me.

Vidimo se u marketima Albone.

Uživajte u povoljnostima kupovine kod nas. Dobrodošli!

Najbolji sportista Crne Gore iz 2000. godine i bivši rukometaš Goran Đukanović počekom godine sa prijateljima iz javnog i kulturnog miljea iz naše zemlje osnovao je Crnogorsko-bliskoistočno-katarsko društvo. Već proteklog vikenda predsjednik društva Đukanović u Ljubljani je potpisao trileteralnu saradnju sa Slovenačkokatarskim društvom, odnosno Hrvatsko-katarskim društvom.

“Potpisavanje saradnje u Ljubljani je bilo na najvišem mogućem nivou, s obzirom da je kod njih to društvo pod patronatom države. Mi smo iznijeli naše planove na koji način želimo reprezentovati Crnu Goru u svijetu, što je izazvalo oduševljenje kod naših prijatelja na kongresu”, kazao

je Đukanović.

Prvi kapiten Crne Gore u istoriji ne krije ciljeve društva čiji je predsjednik.

“Napravljen je veliki korak, a od potpisivanja sporazuma najviše koristi će imati naša država. Želimo da unaprijedimo prije svega sport, turizam, kulturu, da doprinesemo i biznisu u Crnoj Gori, a siguran sam da se ima mnogo toga naučiti od zemalja sa kojima je potpisana saradnja. Ubrzo nas očekuje kongres u Kataru, gdje ćemo uticajnim ljudima u toj zemlji predstaviti našu zemlju, a nadam se da ćemo zatim i mi biti u mogućnosti da ih ugostimo i uvjerimo u sve ono o čemu ćemo na kongresu pričati”, poručio je Đukanović.

M.P.

Društvo 11

SRIJEDA, 13. 3. 2013.

TRŽIŠTE IGRAČAKA

Kineski proizvodi prijetnja za djecu Problem nedovoljan broj inspektora za ogromne količine uvoznih kineskih igračaka Jelena Vađon - Đurišić

U

crnogorskim prodavnicama igračaka i dječje garderobe, uprkos redovnim kontrolama inspektora, mogu se naći opasni proizvodi po evropskom sistemu upozorenja RAPEX. Uglavnom je riječ o kineskim proizvodima, sa sitnim djelovima, te plastičnim igračkama u čijoj su izradi korišćeni ftalati, odnosno omekšivači koje dijete može progutati. Zato nadležni, u susret Svjetskom danu zaštite potrošača, na oprez pozivaju i roditelje, distributere i prodavce opreme za djecu.

Sanitarna inspekcija je u toku prošle godine uništila 202 igračke i povukla sa tržišta 291 obmanjujući proizvod, kao i 30 komada igračaka koje nijesu bile deklarisane na propisan način.

Glavna zdravstveno-sanitarna inspektorka Višnja Orban, kazala je da Crna Gora ne proizvodi igračke, već ih samo uvozi i one dolaze u velikim količina, a kontrolišu ih sanitarni inspektori slučajnim odabirom po dva uzorka nedjeljno.

Iako naša zemlja nije u obavezi da postupa po evropskom sistemu upozorenja Rapexu, svakog petka sanitarni inspektori, njih 34, kako je rekla, gledaju najnoviju listu sa 20 do 40 opasnih proizvoda i povlače sa tržišta sve što pronađu.

“U masi ne možemo otvoriti svaku kutiju, zato potrošači i distri-

buteri, odnosno prodavci treba da ih provjeravaju i ukoliko naiđu na opasan i rizičan predmet, treba da obavijeste zdravstveno sanitarnu inspekciju u pisanoj formi”, kazala je Orban.

Ona je dodala da distributeri slabo prijavljuju takve proizvode.

Koordinatorka u Tržišnoj inspekciji Nada Đurđić kazala je da je u protekle dvije godine ta inspekcija planiranim nadzorom pronašla ukupno 23.637 opasnih proizvoda, a nadzorom po prijavi 216, od čega je naloženo povlačenje i trajno zabranjen promet za 16.039 proizvoda, privremeno su sa tržišta povučena 7.814, a opozvana 32 proizvoda.

“Planiranim nadzorom smo 2011. pronašli 414 nebezbjednih prenosnih dječjih svjetiljki i 314

DIGITALIZUJ.ME

hodalica za bebe, a godinu kasnije 159 visokih dječjih stolica, koje takođe nijesu bile bezbjedne, zatim dva dječja krevetića i kolijevke za bebe, kao i 1.148 komada dječje odjeće. Po prijavi Uprave za Carine 2011. pronašli smo 36 prenosnih dječjih svjetiljki, a 2012. pet hodalica za bebe”, kazala je Đurđić, ne precizirajući o čemu je riječ.

Svjetski dan zaštite potrošača, 15. mart, u Crnoj Gori ove godine pod sloganom “Bezbjedna budućnost za našu djecu” biće obilježen dijeljenjem flajera, video-snimaka, diskusijama sa ekspertima, koji će roditeljima pružiti sveobuhvatne informacije. Tržišna i zdravstveno-sanitarna inspekcija sa potrošačkim organizacijama CEZAP i ECOM, Televizijom Vijesti i projektom Zaštita potrošača i tržišni nadzor, koji finansira EU, informisaće roditelje o tome na šta treba da obrate pažnju prilikom kupovine proizvoda za djecu, kako da provjere da li je igračka bezbjedna, zašto da izbjegavaju vrpce i vezice na dječjoj odjeći, te koji se predmeti mogu vezivati na dječjim kolicima, visokim stolicama i drugim proizvodima za njegu djece.

Iako su osnovna prava potrošača zadovoljenje osnovnih potreba, pravo na bezbjednost, izbor, in-

Igračke moraju imati CE oznaku

Vođa tima i ključni ekspert za tržišni nadzor na projektu “Zaštita potrošača i tržišni nadzor” Dag Bjorklof je mišljenja da se roditelji posebno moraju fokusirati na igračke na baterije i na one od malih magneta.

“Igračke moraju imati CE oznaku, koja ukazuje da proizvod ispunjava osnovne zahtjeve bezbjednosti i zaštite, oznaku upozorenja za igračke koje nijesu namijenjene za bebe i mlađu djecu, a upozorenje mora biti propraćeno kratkim objašnjenjem rizika koji upućuju na to ograničenje. Bezbjednosna upozorenja za pojaseve za plivanje moraju sadržati riječi ‘upozorenje’, ‘rizik od prevrtanja’ i ‘neće zaštititi od davljenja’”, kazao je Bjorklof.

Djeca do sedam godina, kako je kazao, ne smiju nositi odjeću sa vezicama ili vrpcama oko vrata ili na kapuljači, na leđima koje se vezuju otpozadi, niti oko struka dužih od 140 milimetara, dok djeca od sedam do 14 godina ne smiju nositi vezice oko vrata i na kapuljači duže od 75 milimetara, na donjem kraju dugih rukava i ispod donje ivice odjeće. formisanost, učešće, pravnu zaštitu, obrazovanje i zdravu životnu sredinu, osim njih, kako je kazala Eva Guenther, ključni ekspert za zaštitu potrošača, potrošači imaju i obaveze.

“To znači da potrošač nije samo pasivna žrtva nego i aktivni učesnik čije su odgovornosti kritička svijest, uključenost ili akcija, društvena i ekološka odgovornost i solidarnost”, istakla je ona.

Juventas i HRA

Vlada nedovoljno Traže promjenu oznake pola elektronski aktivna u ličnim dokumentima Državne institucije su u procesu tranzicije po pitanju upotrebe informaciono-komunikacionih tehnologija, pa je u toku prelazak sa jednog sistema načina komuniciranja, na koju je veliki broj zaposlenih navikao, na savremeniji, poručeno je juče na panel diskusiji na temu “Elektronska Vlada - od vizije do stvarnosti” koju je organizovala nevladina organizacija Digitalizuj.Me. Vlada treba da bude dostupnija građanima, a elektronska demokratija je vid demokratije koji treba osnaživati, smatra direktor komunikacija u Građanskoj alijansi Darko Ivanović, jer nudi neku vrstu zavjese građanima kojima je teško da se obrate onima koji su na vlasti.

“U Crnoj Gori se možete slikati sa onima koji su na vlasti kad god hoćete jer su željni pažnje, ali ne možete doći do njih da vam daju odgovore koje tražite. U uređenim demokratijama ne možete da se slikate sa predsjednikom VlaU diskusiji je učestvovao i Vladin šef Biroa za odnose sa javnošću, Vuk Vujnović

de, ali možete do informacija istog dana ili sata”, poručio je Ivanović, dodajući da je to prava slika odnosa građana i vlasti.

Izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Dragan Koprivica pozvao je građane da se pridruži kampanji koju će početi sljedećeg mjeseca, u okviru koje će pokušati da “osvijeste javnost o benefitima koje donosi elektronska komunikacija i građanima i Vladi”.

On je poručio da će predloge dostaviti svim državnim upravama, te da takav angažman Vlade ne iziskuje velike troškove, već je stvar dobre volje i otvorenosti za javnost.

Digitalizuj.Me kroz seriju predavanja, panel diskusija i radionica pokreće društvo u Crnoj Gori u pravcu iskorišćavanja poslovnih šansi u digitalnom okruženju i primjene novih poslovnih modela. Sve diskusije mogu se pratiti uživo na Tviteru.

J.K.

Juventas i Akcija za ljudska prava pripremaju preporuke Vladi o postupcima promjene oznake pola i imena u ličnim dokumentima uz eventualne potrebne izmjene zakonske regulative.

Direktorkp programa promocije i zaštite ljudskih prava u Juventasu Jelena Dacić pojasnila je da je u okviru projekta Implementacija preporuka Savjeta Evrope u vezi sa LGBT pravima prepoznata potreba da se pravno reguliše prilagođavanje pola transrodnih osoba.

“Juventas, uz partnersku pomoć Akcije za ljudska prava, priprema preporuke Vladi o postupcima promjene oznake pola i imena u ličnim dokumentima uz eventualne potrebne izmjene zakonskih regulative”, kaže se u saopštenju.

Dacić navodi da je, dok Ministarstvo zdravlja ima zakonski rok da do 15. marta pripremi protokol kojim se definiše procedura za sve one koji žele da se podvrgnu operativnom zahvatu prilagođavanja pola, pred Vladom zadatak da definiše i procedure za zakon-

sku promjenu pola i imena osobe.

“U isto vrijeme, potrebno je obezbijediti da te procedure budu brze, transparentne i pristupačne, kao i da poštuju fizički integritet osobe i njen privatni život”, kazala je ona.

Kako navodi Dacić, u skladu sa preporukom Savjeta Evrope, ali i preporukama domaćih pravnih eksperata, Juventas i Akcija za ljudska prava rade na inicijativi koja podrazumijeva propisivanje uslova i postupaka za promjenu oznake pola u matičnim knjigama i ličnim dokumentima. B.B.

Institut za javno zdravlje

Manje oboljelih od gripa U Crnoj Gori je prošle nedjelje registrovano 259 osoba oboljelih od bolesti sličnih gripu, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje.

Kako se navodi u saopštenju, tokom protekle sedmice je zabilježen pad broja registrovanih slučajeva obolijevanja od bolesti slič-

nih gripu. Najveći broj oboljelih registrovan je u dobnoj grupi od 25 do 64 godine starosti. Takođe, najviše oboljelih registrovano je u centralnom regionu naše države.

“Broj laboratorijski potvrđenih slučajeva influence A i B u Crnoj Gori od 24. decembra prošle do 6. marta ove godine iznosi 189”, dodaje se u saopštenju.

Stope obolijevanja za bolesti slične gripu i akutnim respiratornim infekcijama nastavile su da opadaju uglavnom u centralnom i zapadnom dijelu Evrope, dok je samo u manjem broju zemalja istočne Evrope zabilježena povećana aktivnost gripa u odnosu na prethodnu sedmicu.

Najefektivnija mjera prevencije gripa, podsjećaju iz Instituta za javno zdravlje, jeste vakcinacija.

B.B.

12 Hronika

SRIJEDA, 13. 3. 2013.

TRAGEDIJA

Suspendovani policajac izvršio samoubistvo

Opljačkane kuće u Radovićima

Božidar Jauković nedavno je osuđen zbog napada na Slavka Perovića

RADOVIĆI

Opljačkano sedam kuća stranih državljana

U posljednjih sedam dana u Novom naselju u Radovićima opljačkano je sedam kuća stranih državljana, uglavnom Rusa.

Pljačkaši odnose bijelu tehniku, kućne uređaje, garderobu, posteljinu. Pljačke su prijavljene policiji, koja je izvršila uviđaj.

Sagovornica DN Irina M. iz Moskve kazala je da se u Radoviće doselila prije šest godina, ubijeđena da je, u odnosu na Moskvu, u Crnoj Gori bezbjedno.

“Mojim prijateljima sam govorila sve najbolje, mojom zaslugom i pričom da se u vašoj zemlji može spavati otključanih vrata. Tako je i bilo kad smo došli prije šest godina i mnogi su na račun moje priče kupili kuće i došli, a danas su im domovi opljačkani”.

Prema njenim riječima, mnogi vlasnici iz straha od još veće šte-

Podgorička policija je krivičnu prijavu protiv S.K. (19) zbog sumnje da prošle sedmice u podgoričkom naselju Konik ukrao taksi automobil, saopšteno je iz Uprave policije.

S.K. je, kako se sumnja, 09. marta, oko tri sata iza ponoći, na Koniku zaustavio taksi kojim je upravljao Ž.R., a potom ukrao ključ iz brave. Potom je, kako sumnjaju u policiji, Ž.R. izašao iz auta i započeo raspravu sa vlasnikom automobila. Nakon nekoliko razmijenjenih riječi, S.K. je ušao u taksi i pobjegao a vlasnik automobila odmah je pozvao policiju.

te, plaše se da javno istupe. “Mislili smo da smo došli u mirnu i spokojnu državu”, kazala je Ruskinja, istakavši da se pokazalo da se ovdašnji kriminalci ne razlikuju od onih iz Moskve.

Ona je navela da ništa bolje ne prolaze ni njihovi sunarodnici u Baru, Sutomoru, Budvi i Krašićima. U Budvi je opljačkan i stan njene djece. Navodeći da je sigurna da kuće obija organizovana grupa, koja zna kada vlasnici nijesu tu, Irina je ispričala da je muž rano ujutru, šetajući psa, vidio kako čovjek fotografiše dvije kuće, koje su sljedećeg jutra bile obijene, a vlasnici su bili iz Rusije i Švajcarske.

Vlasnici obijenih kuća traže da, radi sigurnosti imovine i bezbjednosti, policijaci obilaze i Radoviće.

Z.K.

Mandićev sin na slobodi Sudija za maloljetnike Višeg suda u Podgorici Radomir Ivanović ukinuo je pritvor sinu opozicionog funkcionera Andrije Mandića, maloljetnom I.M. (16) koji se sumnjiči za pokušaj ubistva D.R. (17) u dvorištu Gimnazije “Slobodan Škerović” u Podgorici.

I.M. je osumnjičen da je 11. februara pokušao da ubije maloljetnog D.R., učenika drugog razreda Ekonomske škole, nožem nasrnuvši na njega. Njemu je Apelacioni sud, nakon uvažavanja žalbe Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, odredio pritvor zbog mogućnosti da bi boravkom na slobodi, I. M. mogao da utiče na svjedoke. Iako je pritvor koji se nerijetko u nedogled produžava jednom mjesečno, određen do 20. marta, sudija Ivanović uvažio je prijedlog Tužilaštva i odbrane da su prestali razlozi za njegovo pritvaranje, pa ga je pustio da se brani sa slobode.

S.K.

OBAVJEŠTAVAJU SE AKCIONARI RUDNIKA UGLJA A.D. PLJEVLJA: O IZMJENI DNEVNOG REDA DEVETNAESTOG VANREDNOG ZASIJEDANJA SKUPŠTINE AKCIONARA RUDNIKA UGLJA A.D. PLJEVLJA I. Dnevni red XIX vanrednog zasjedanja zakazanog za 28.03.2013 koji je utvrđen Odlukom Odbora direktora br. 011036/8 od 30.01.2013.godine se mjenja na način što se tačka 2. predloženog dnevnog reda „Donošenje odluke o broju članova Odbora direktora na profesionalnom radu u Društvu“ briše i utvrđuje prijedlog dnevnog reda kako slijedi: 1. Donošenje Odluke o izmjenama i dopunama Statuta Rudnika uglja A.D. Pljevlja; 2. Donošenje odluke o politici naknada i naknadama članova Odbora direktora; 3. Donošenje odluke o predhodnoj saglasnosti na ugovore o pravima i obavezama članova Odbora direktora i visini naknade/ zarade; 4. Donošenje Odluke o utvrđivanju obaveza Odbora direktora Društva u vezi sa sprovođenjem posebne revizije; 5. Donošenje Odluke o pomoći penzionisanim radnicima.

PREDSJEDNIK ODBORA DIREKTORA, mr Zoran Gospić, dipl. ing.geol.

Suspendovani policijski službenik iz Herceg Novog Božidar Jauković, koji je prošle nedjelje osuđen na godinu i šest mjeseci zatvora zbog napada na bivšeg lidera Liberalnog saveza Crne Gore Slavka Perovića, sinoć je nađen mrtav u svojoj kući. Prema prvim infomacijama, Jauković je jednim metkom u glavu sebi oduzeo život.

Motiv za samoubistvo je, kako se spekuliše, jedinstvena zatvorska kazna od godinu i po.

On je u Osnovnom sudu u Herceg Novom zbog prekoračenja službenih ovlašćenja u slučaju napada na Slavka Perovića prošle sedmice osuđen na četiri mjeseca zatvora. Preostalih 14 mjeseci dobio je jer je napad na Perovića izvršio za vrijeme trajanja uslovne kazne koja mu je ranije izrečena za slična krivična djela.

Porodičnu kuću Jaukovića u

Herceg Novom sinoć je oko 21 čas, neposredno nakon nesreće, okružilo tridesetak njegovih bivših kolega kao i veliki broj vidno potrešenih prijatelja koji nijesu bili voljni da komentarišu njegovo tragično stradanje.

Jaukovićev advokat Velibor Marković kazao je za DN da je njegovog klijenta ubila nepravda.

“Lično sam i profesionalno pogođen saznanjem o smrti Božidara Jaukovića jer je nevin osuđen i stradao je savjestan čovjek.

Nije on ubio sebe već ga je ubila gruba nepravda tužilaštva i suda. Krajnje je vrijeme da se ispita zakonitost postupanja pojedinih tužilaca i sudija jer je presuda zbog koje je ovaj čovjek stradao sramota za Crnu Goru”, kazao je Marković.

I mnoge Jaukovićeve bivše kolege smatraju da je nepravično osu-

đen zbog pritiska javnost, te da su dokazi tokom postupka bili na njegovoj strani. Prema njihovom mišljenju, Jauković nije mogao podnijeti nepravdu koja mu je ovom presudom nanijeta, pa je odlučio da sam sebi presudi. Iza sebe je ostavio suprugu i dvoje djece koji sinoć nijesu bili na mjestu nesreće.

Sada pokojni bivši policajac je, po ocjeni prvostepenog suda, Perovića napao početkom juna prošle godine na hercegnovskom škveru. Do incidenta je došlo kada se strana državljanka požalila da je Perović uznemirava. Tada su intervenisali pripadnici Interventnog voda među kojima je bio i Jauković. On je prišao Peroviću, a zatim ga fizički napao. Sud je odbacio kao neosnovanu odbranu Jaukovića da je do incidenta došlo nakon što je Perović fizički nasrnuo na njega.

S.K.

RACIONALIZACIJA KABINETA

Jovović upućena u Posebnu jedinicu, Popović na čelu tima Bivši šef za borbu protiv organizovanogr kriminala Predrag Šuković imenovan je za službenika za odbrambene pripreme

Aktuelni vršilac dužnosti direktora Uprave policije Slavko Stojanović juče je napravio još jednu promjenu u svom kabinetu - Mariju Jovović, šeficu tima za odnose sa javnošću u vrijeme rukovođenja njegovog prethodnika Božidara Vuksanovića, uputio je u Posebnu jedinicu policije.

“Službenica u kabinetu direktora Marija Jovović danas je upućena u drugu organizacionu jedinicu, shodno racionalizaciji službenika u kabinetu. Jovović će obavljati poslove i zadatke u Posebnoj jedinici policije, po rješenju koje ima u ovoj organizacionoj jedinici od njenog dolaska na rad u Upravu policije”, saopštila je portparolka Uprave policije Tamara Popović.

Jovović je u Upravu policije došla iz Uprave carina, kako bi rukovodila ovim timom, koji prema aktu o unutrašnjoj organizaciji zapravo ne postoji. Zbog toga je ona prilikom stupanja u radni odnos u policiji formalno dobila rješenje na nekom od upražnjenih radnih mje-

Marija Jovović

sta u Posebnoj jedinici, gdje je juče i upućena na rad.

Popović, koja je prva portparolka Uprave policije od njenog formiranja, minulih godinu dana bila je u timu za odnose sa javnošću, ali nije njime rukovodila. Prvog dana kada je stupio na dužnost, Stojanović je vratio Popović na staru poziciju.

“Portparol Uprave policije - Ministarstva unutrašnjih poslova, Tamara Popović, koordinira radom tima za odnose s javnošću. Tim služi kao podrška portparolu u obavlja-

Tamara Popović

nju povjerenih poslova i zadataka”, stoji u odgovoru Uprave policije.

Stojanović je nedavno napravio niz kadrovskih promjena, među kojima je i smjena šefa za borbu protiv organizovanog kriminala Predraga Šukovića. Prema saznanjima DN, Šuković je prije nekoliko dana dobio novo radno mjesto, koje je godinama bilo upražnjeno, te je sada službenik za odbrambene pripreme. Riječ je o koordiniranju rezervnog sastava policije, koji ne postoji.

J.M.

SPC ILI CPC

Sporno da li je Spičanović krstio Kovačevićevog sina Na jučerašnjem suđenju bivšem inspektoru za krvne delikte Mrđanu Kovačeviću, koji je optužen da je pokušao da ubije Aleksandra Spičanovića iz Podgorice, oštećeni Spičanović priložio je krštenicu u kojoj se navodi da je on u Hramu Svete Trojice u Budvi krstio Kovačevićevog maloljetnog sina. Iako je vijeće sudije Višeg suda u Podgorici Vesne Moštrokol usvojilo predlog oštećenog da se ovaj dokument uvrsti u spise predmeta, optuženi se tome protivio, tvrdeći da navodi krštenice nijesu tačni.

“Mislim da se zloupotrebljava ime maloljetnog djeteta, jer ne vidim kakvog značaja ima gdje je, ko i kad krstio mog sina. Između ostalog, nije tačno da ga je krstio Spičanović, ni da je kršten u Budvi. Ne znam kako se izdaju krštenice, ne znam ni ko je paroh koji piše da mi je krstio dijete”, tvrdio je Kovačević.

On je dodao da mu je sina krstio vladika Mihailo Dedeić, ar-

hiepiskop cetinjski i mitropolit crnogorski.

“Krštenje je bilo kući i njemu je prisustvovalo najmanje 60 osoba. Međutim, to nije važno, jer ne sporim kumstvo sa Spičanovićem, jer sam ja njega krstio”, kazao je Kovačević.

Spričanović je objasnio da je moguće da optuženi priloži drugu krštenicu jer je sina, navodno, krstio u Crnogorskoj, pa u Srpskoj pravoslavnoj crkvi.

“Kovačević je sina prvo krstio u CPC, pa ga je poslije grizla savjest i, kako sam mu bio jedini prijatelj, zvao me za kuma. Tada je sina krstio u hramu SPC u Budvi”, objasnio je Spičanović.

Nakon ovih oprečnih tvrdnji, sudija Moštrokol odlučila je da se iz Hrama Svete Trojice u Budvi pribave podaci da li je tamo kršten sin optuženog.

Na jučerašnjem suđenju saslušan je i vještak balističke struke Božidar

Bakić, koji je, predstavljajući nalaz, kazao da je ustanovio da je pištolj iz kojeg je Kovačević pucao ispravan i da mu je okvir produžen.

“Okvir pištolja je produžen, pa je u njega stalo devet metaka, a ne osam, koliko je inače kapacitet pištolja te marke”, objasnio je optuženi Kovačević.

U izvještaju Forenzičkog centra iz Danilovgrada navedeno je da su na Spičanovićevom automobilu marke “mercedes” pronađena tri oštećenja, jedna na zadnjem staklu i dvije na sjedištu, na naslonu za glavu, gdje se metak i zadržao. Vještak Bakić, odgovarajući na pitanje sudskog vijeća, kazao je da ne može tvrditi pod kojim okolnostima bi se dogodilo da metak probije naslon sjedišta.

Kovačevićev branilac, advokat Novak Ražnatović, tražio je da se njegovom branjeniku ukine pritvor, što je vijeće sudije Moštrokol odbilo.

Nastavak suđenja zakazan je za 26. mart.

M.V.P.

Hronika 13

SRIJEDA, 13. 3. 2013.

Pritvorenicima donosio telefon

Magdalenić

Čarapić

Viši sud u Podgorici potvrdio je oslobađajuću presudu policajcu Ivici Paunoviću, koji je bio optužen za zloupotrebu službenog položaja, jer je pritvorenicima davao da koriste njegov telefon, a donosio im je i hamburgere. Paunović je, prema navodima opužnice, 26. novembra 2009. godine dao telefon pritvoreniku Željku Raduloviću, koji je preko Predraga Radovića naručio da mu se dostave hamburgeri. Radović je hranu predao Paunoviću, koji je zatim podijelio pritvorenim osobama. M.V.P.

Dječak i dalje kritično Trinaestogodišnji dječak iz podgoričkog naselja Donja Gorica, koji je u ponedeljak igrajući se sa očevim pištoljem, slučajno pucao sebi u glavu, nalazi se na odjeljenju intenzivne njege i životno je ugrožen, saopšteno je iz Kliničkog centra Crne Gore.

Do nesreće je došlo kada je dječak u ponedeljak, 10. marta oko 13.30, bez znanja roditelja, iz znatiželje, uzeo očev pištolj.

Prilikom rukovanja sa njim, slučajno je ispalio metak sebi u glavu. Po samoranjavanju je sa prostrijelnom ranom lobanje u gotovo beživotnom stanju oko 14 sati prevezen u Urgentni centar.

Po prijemu na neurohirurgiju, ljekari su obavili hitnu operaciju i od tada je priključen na aparate na odjeljenje za intenzivnu njegu Kliničkog centra. S.K.

Ukinuta presuda asistentu Viši sud u Podgorici ukinuo je prvostepenu presudu kojom je asistent Filozofskog fakulteta u Nikšiću, na odsjeku za istoriju Marijan Premović, osuđen na 45 dana zatvora zbog falsifikovanja diplome o završenim osnovnim studijama u Nišu.

Premović je optužen da je lažne podatke sa diplome iskoristio kao prave prilikom podnošenja dokumenata na konkurs za istraživača na Istorijskom institutu. Naknadnom provjerom diplome Univerziteta u Nišu utvrđeno je da je umjesto prosječne ocjene na osnovnim studijama koja je iznosila 8,78 upisano 7,78. Filozofski fakultet iz Niša dostavio je potvrdu da je u pitanju tehnička greška. M.V.P.

Anton Stanaj

ZAKAZANE PROVJERE

Čarapić: Mediji izmislili saslušanje tužioca u Baru Svetlana Kumburović, Marija Palibrk

V

rhovna državna tužiteljka Ranka Čarapić nazvala je izmišljotinama navode pojedinih medija da je Osnovni državni tužilac iz Bara Milenko Magdelinić sasušavan zbog spekulacija da je bilo korupcije prilikom hapšenja i određivanja pritvora Baranima Rajku Škeroviću i njegovom sinu Paviću.

Uz demantovanje medijskih spekulacija o navodnom saslušanju tužioca Magdelinića, Čarapić je juče za DN najavila da će 20. marta, na proširenoj sjednici Tužilačkog savjeta, izvršiti pojačanu kontrolu rada Osnovnog državnog tužilaštva. Do tada će, kako je najavila, u okviru redovne kontrole, Magdelinić dostaviti Tužilačkom savjetu podatke o porijeklu svoje imovine. Magdelinić je te podatke prošle sedmice već prezentovao u DN, kojima je dao na uvid dokaze, koji potvrđuju njegove navode.

Magdelinić se našao u nemilosti pojedinih medija zbog neprovjerenih pogovaranja da je kupio stan od Škerovića. Međutim, u dokazima koje je priložio DN, jasno je da je riječ o dezinformaciji. Slučaj Škerović ujedno je i povod okupljanja proširenog Tužilačkog savjeta, koji je, prema nezvaničnim informacijama, inicirao upravo Magdelinić.

“Slučaj Škerović analiziramo na proširenoj sjednici Vrhovnog državnog tužilaštva. Analiza je vrlo detaljna i mi ćemo izaći sa svojim mišljenjem nakon analize cjelokupnog slučaja. Nećemo bježati od toga da kažemo iako bude naših grešaka. Viši državni dužilac u Podgorici preu-

zeo je vršenje ovlašćenja osnovnog tužioca u svim slučajevima u kojima se budu pojavljivali, da tako kažem, predmeti organizovane kriminalne grupe koje djeluju u Baru. To naravno, nije vezano ni za kakvu našu potrebu da suspendujemo Osnovnog tužioca ili Osnovno tužilaštvo u Baru”, kazala je juče Čarapić.

Otac i sin Škerović su tri puta hapšeni i dva puta puštani na slobodu pošto su barski inspektori u njihovim apartmanima “Peđa” pronašli i zaplijenili više komada oružja i municije, veću količinu različitih droga i novac u raznim valutama. Pošto su prvi put privedeni, tužilac Magdelinić ih je pustio na slobodu dok se ne završe dodatna istraživanja u slučaju.

Iste večeri, ministar unutrašjih poslova Raško Konjević predložio je Čarapić da im se odredi pritvor, što je i prihvaćeno. Osumnjičene Škeroviće potom je pustio sudija za istrage Višeg suda u Podgorici, ali su nakon žalbe Tužilaštva ponovo vraćeni u pritvor. U njihovim apartmanima pronađene su puške, za koje je stariji Škerović izgubio oružane listove, ali i zamotuljak droge, za koji je odgovornost preuzeo Veljko Bulatović, momak jedne od Škerovićevih kćerki.

Konjević: Preispitujemo odgovornost policije Konjević

Ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević obećao je da će preispitati sopstvenu odgovornost, ali je pozvao Tužilaštvo i sudstvo da što prije objasne javnosti šta se dešavalo u njihovim redovima u slučaju Škerović.

“Mi ćemo preispitati profesionalnu odgovornost ne samo u slučaju u Baru. Javnost ima iskrivljenu sliku o postupanju pojedinaca u Tužilaštvu, pa je na tim institucijama da objasne javnosti zašto je to postupanje bilo profesionalno, a javnost nije mogla da ga razumije. Nijesam čuo objašnjenja ni od Tužilaštva, ni od sudstva da su

ta postupanja do kraja bila profesionalna. Zato sam i ja kao građanin bio revoltiran nekim postupanjima i ja očekujem da će mi za to dati objašnjenje”, rekao Konjević.

Predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica odgovorila je da je sudstvo samim tim, što je automatski preinačilo odluku sudije Miroslava Bašovića o puštanju Škerovića na slobodu, dalo jasnu ocjenu o njegovom postupanju.

“U onom trenutku kada je vijeće Višeg suda donijelo drugačiju odluku od sudije za istragu, onda je sud automatski rekao svoje mišljenje”, rekla je Medenica.

ZAKAZANE PROVJERE

Čeka se sprovodnica za prevoz pokojnog Stanaja Tijelo stradalog podgoričkog biznismena i suvlasnika kompanije Rokšped Antona Stanaja trebalo bi danas da bude dopremljeno u Crnu Goru. Stanaj je ubijen prošlog petka u Južnom Sudanu, a razlog što se transport njegovog tijela iz ove mlade istočnoafričke države odužio nekoliko dana su procedure u međunarodnom prevozu mrtvih.

Dnevne novine saznaju da se porodica stradalog Antona obratila za pomoć Ambasadi Srbije u Sudanu, sa molbom da ga upute o proceduri za otpremanje njegovog tijela u Podgoricu, budući da Crne Gora nema diplomatsko-konzularnog predstavništvo u toj zemlji.

Diplomatskim kanalima, crnogorskim nadležnim organima ju-

če je dostavljena lista dokumenata, koje je potrebno dostaviti Ambasadi Republike Srbije u cilju izdavanja sprovodnice za opremanje pokojnika. Ambasada Srbije u Sudanu zamolila je kolege u Crnoj Gori da o tome obavijeste porodicu Stanaj. Nakon sprovedene procedure, očekuje se da tijelo Stanaja danas bude dopremljeno u Podgoricu.

J.M.

Crna Gora 15

SRIJEDA, 13. 3. 2013.

Ostali bez zdravlja sa mizernim primanjima Udruženje invalida sa sjevera

Invalidi rada istakli da sa Zavoda primaju od 50 do 150 eura, žive na granici izdržljivosti

Š

Seada Mulić - Sadiković

trajkovi glađu, pješačenje iz Bijelog Polja do Podgorice i brojna obraćanja državnim institucijama, nijesu poboljšala status invalida rada sa sjevera Crne Gore. Oni su organizovali radni sastanak kojem je prisustvovalo oko 150 članova, a tokom kojeg su istakli da su svoje zdravlje izgubili radeći na najtežim poslovima, i poručili da se sa primanjima od 50 do 150 eura nalaze na rubu egzistencije.

Bijelo Polje, radni sastanak Udruženja invalida rada sa sjevera Crne Gore, pred oko 150 članova, održan je u Centru za kulturu u Bijelom Polju.

“Ovo nije protestni skup, ovo nije ni štrajk, već radni sastanak Udruženja invalida rada”, izjavio je na početku svog izlaganja predsjednik Udruženja invalida rada za Bijelo Polje Lazar Knežević.

On je kazao da će invalidi na ovaj način pokušati da pomoću lokalne samuprave i institucija dođu do Ministarstva rada i socijalnog staranja i Vlade Crne Gore.

“Pokušavali smo na sve načine da skrenemo pažnju na naše probleme, štrajkovali smo glađu, išli pješke do Podgorice, ali nam se niko iz Ministarstva rada i socijalnog staranja i iz Vlade nije obratio. Nećemo više invalide izlagati opasnostima, kao kada smo prije godinu dana pješke pošli pred Vladu, ali ni to nije isključeno ukoliko vlast ne počne da rješava naše probleme”, kazao je Knežević.

On je upozorio da ukoliko se in-

validi odluče na takav korak, onda odustajanja nema.

“Postoji sporazum potpisan 2004. godine između nas invalida i Ministarstva rada i socijalnog staranja, gdje se invalidima garantuje ne 24, već 36 prosječnih zarada. Neka ispoštuju to što su oni potpisali, neka ispoštuju Ustav Crne Gore, nek ispoštuju socijalno poglavlje i direktivu EU, koji traže posebnu zaštitu za invalide“, zaključio je Knežević.

Predsjednik Saveza invalida rada Crne Gore Ilija Čvorović u svom izlaganju naglasio je da su ljudi koji su radili na najtežim poslovima postali invalidi. Njihov materijalni položaj je veoma loš, a status neizvjestan.

“Invalidi rada sa Zavoda primaju od 50 do 150 eura. Sa takvim primanjima oni se nalaze na ivici egzistencije. Prije godinu dana Ministarstvo rada i socijalnog staranja dodijelilo je invalidima primanje od 50 eura. Pa je li to dovoljno da se prehrani jedna porodica“, zapitao se Čvorović.

Rajka Obradović, predstavnica

invalida iz Berana, kazala je da svi moraju zajedno djelovati. “Vojska boj bije, a ne šaka jada, a to smo mi ovdje. Moramo se udružiti. Trenutni zakon ne štiti invalide. Komisija da rješenje o invalidnosti, ali vi kao invalid nemate nikakava prava. To rješenje o invalidnosti ništa vam ne čini. To znači da neko uzima pare. Nemojte se boriti da dobijete invalidninu, jer ona ne znači ništa, doduše to je njihovo mišljenja, ali tako ne mora da bude ukoliko se budemo borili za naša prava“, kazala je Obradović.

Puno srece, a zdravlje davno izgubili Sekretar Invalida rada Vlado Jovanović kazao je da je Vlada 2003. godine ukinula kategoriju invalidnost.

“Od 2003. godine zakon je uskratio IPK komisiji pravo da se neko proglasi invalidom osim prve kategorije, a to je onaj, da budemo otvoreni, koji ne može da jede pola godine. Znači ukinuta je kategorija invalidnosti. Jedan naš član, kome je komisija 2004.

godine dokazala da ne može da hoda, ne može da stoji, ne može zauzeti prirodan položaj tijela i ne podnosi makro i mikro klimatske uslove, ne može da ostvari invalidsku penziju. Na takav način oni pokušavaju da smanje broj invalida. Na kraju ću vam poželjeti puno sreće, a zdravlje ste odavno izgubili“, poručio je Jovanović.

INICIJATIVA

Vratiti nekadašnji izgled Vratima od Starog grada

SMEĆE U LIMU

Hitno riješiti deponiju Ekolog Tomović istakao da ovaj ekološki incident u vodotoku Lima može imati poguban uticaj na životnu sredinu i zdravlje čovjeka BIJELO POLJE - Povodom ekološkog incidenta koji se desio prije dva dana, kada je nabujali Lim kroz Bijelo Polje nosio velike količine smeća koje je pokupio na svom putu prema ušću, oglasio se profesor biologije i ekolog iz Bijelog Polja Tomislav Tomović. On je za Dnevne novine kazao da ovaj ekološki incident može imati poguban uticaj na životnu sredinu u vodotoku Lima.

“Velike količine šuta, smeća, olupina i drugih ne tako bezbjednih materija koje se mogu naći u vodotokovima utiču na životni svijet. Prije svega poguban je uticaj na riblji fond, mnoge vrste ribe biće ugrožene i svakako se naruša-

va proces mriješćenja. Direktno i indirektno se na taj način ugrožava i zdravlje ljudi”, tvrdi Tomović.

On je dodao da se što prije mora naći odgovarajuće rješenje, naročito za propust na deponiji Vasove vode kod Berana.

“Postoji opasnost da se ekološki incident od prije dva dana ponovi sa prvom jačom kišom. Sanitarna deponija mora biti obavezno rješenje za opštine na sjeveru. Ranije je bilo nekih predloga i inicijativa za jedan takav projekat koji je trebalo da se gradi u kolašinskoj opštini. O tome sada nema pomena, ali rješenje se mora naći ukoliko hoćemo da sačuvamo ovo što imamo”, kazao je Tomović.

On smatra da je ovaj problem ne samo komunalnih i sanitarnih inspekcija, već i političkih struktura, kako na lokalnom, tako i na državnom nivou.

“Oni se moraju suočiti sa ovim problemom, jer je život znatnog broja stanovnika koji žive u okolini takvih deponija takođe ugrožen. Kada se otpad iz čitavog grada kao što je Berane odlaže na mjesto koje nije bezbjedno, on dovodi u opasnost i šira područja. To utiče i na sastav zemljišta i na životni svijet, a samim tim i na stanovništvo tog kraja, ali i na stanovnike gradova koji se nalaze nizvodno”, zaključio je Tomović.

S.M.S.

KOTOR - Grupa građana opet je pokrenula inicijativu koju je 1985. godine pokrenuo Jovica Martinović, da se vrati prvobitni izgled Vrata od grada, koja su uništena poslije oslobođenja grada 1944. godine. Ponovo su predstavljeni predlozi da se datum oslobođenja Kotora premjesti na bedem sa lijeve strane Vrata od grada, a da se ispod njega napiše da je grad od Njemaca oslobodila Druga dalmatinska brigada, kako bi ljudi znali na šta se odnosi datum, kao i da se umjesto natpisa postavi reljef koji se čuva u muzeju sa prikazom La-

va Svetog Marka i Sv. Trifuna, koji je jedini primjer da su zajednički predstavljeni mletački lav i patron grada, što govori o značaju koji je Kotor imao za Veneciju. Među predlozima se nalazi i uklanjanje grba Jugoslavije, umjesto kojeg bi bio ugrađen okvir grba Kotora, kao i uklanjanje natpisa “Tuđe nećemo, svoje ne damo”, koji je bio aktuelan kada je Jugoslavija bila u opasnosti, i postavljanje novog - latinske poslovice sa univerzalnim značenjem, “IUSTITIA REGNORUM FUNDAMENTUM” (PRAVDA JE TEMELJ DRŽAVE).

A.G.

16 Crna Gora KOLUMNA Kineski zid oko Opťtine ZORICA BULATOVIĆ KOLAŠIN novinarka Dnevnih novina

Radi boljeg informisanja građana Kolaťina, a uostalom i javnosti Crne Gore, rad kolaťinskih novinara je veoma oteŞan nakon ťto je prije nekoliko mjeseci predsjednik ove opťtine Darko Brajuťković zabranio rukovodiocima opťtinskih sluŞbi da odgovaraju na novinarska pitanja.

BrajuĹĄković je naloĹžio da za sve ĹĄto se bude ticalo lokalne samouprave odgovore dobijamo jedino od njega. Prvi Ä?ovjek KolaĹĄina zaboravio je da mi ne piĹĄemo knjige, već dnevni izvjeĹĄtaj. ÄŒak i odgovori koji nam se u zakonskom roku moraju dostaviti Ä?esto se u opĹĄte i ne dostave, a sve to nakon ĹĄto je novinarka DN izbaÄ?ena iz OpĹĄtine nakon nekoliko objavljenih opĹĄtinskih afera.

BrajuĹĄković se ponovo ovih dana poigrao novinarima KolaĹĄina, pa je u toku predizborne kampanje podigao “kineski zidâ€? oko OpĹĄtine, kako nijedna informacija koju oni smatraju loĹĄom ne bi u toku predizborne kampanje “procurilaâ€? i naĹĄla se na naslovnoj strani naĹĄih ili drugih novina.

Tako BrajuĹĄković ne odgovara na novinarska pitanja koja su se ticala pojedinih lokalnih funkcionera i zloupotreba sluĹžbenog poloĹžaja. Nije htio odgovoriti jer je bio miĹĄljenja da “nije pravo vrijeme za toâ€?, ali je svu dokumentaciju dostavio drugoj novinarskoj kući.

Nakon toga, ponovo je zaobiĹĄao kolaĹĄinske novinarke i plasirao vijest o posjeti predsjednika evropskog kongresa opĹĄtina i regiona Harvinga van Ĺ taa istoj medijskoj kući. Nakon i trećeg plasiranja vijesti, vrijeme je doĹĄlo da i javnost KolaĹĄina sazna koji su to razlozi predsjednika opĹĄtine da dnevne dogaÄ‘aje ne plasira svima podjednako, već favorizuje i bira ĹĄtampane medije. Osim toga, aktuelna afera “Snimakâ€? nije zaobiĹĄla BrajuĹĄkovića, koji je potvrdio da se i on nalazi na njemu, ali kako je kazao ne Ĺželi sada joĹĄ da govori o tome, već nakon njenog objavljivanja.

Viťe je nego jasno koji su razlozi bojkotovanja novinara Kolaťina. Brajuťković pokuťava u toku ove predizborne kampanje da prikaŞe javnosti kako u Kolaťinu sve cvjeta otkad je DPS na vlasti, pa je nedavno izjavio da dok se izbori ne zavrťe novinari ne mogu da imaju uvid u finansijski izvjeťtaj opťtine.

On je zaboravio da se ova vlast ni najmanje ne razlikuje od prethodne, iz prostog razloga ĹĄto su svi oni zajedno uÄ?estvovali u mnogim nezakonitim radnjama, diĹžući ruke na skupĹĄtinskim sjednicama, a gdje je jedino opĹĄtinski odbor SDP pokrenuo priÄ?u 2009. godine kriviÄ?nom prijavom.

Te iste godine BrajuĹĄković kao odbornik i predsjednik opĹĄtinskog odbora DPS sa skupĹĄtinske govornice je poruÄ?io graÄ‘anima KolaĹĄina da je aktuelni predsjednik Bulatović jedan od najzasluĹžnijih ĹĄto se upustio u rjeĹĄavanje ovako teĹĄkih pitanja, te da je on dobrotvor kome svi treba da se klanjaju.

Mislim da je svima jasno pod kakvim pritiscima rade kolaĹĄinske novinarke.

SRIJEDA, 13. 3. 2013.

HERCEGNOVSKI DPS

Prvo investitor, a onda DUP Usvajanje planskih dokumenata izazvalo burne reakcije odbornika HERCEG NOVI - Usvajanje planskih dokumenata Ä?enovići, Podi, Marat, Vrbanj i Zlatnik u BaoĹĄićima, razbuktali su strasti na sjednici skupĹĄtine opĹĄtine Herceg Novi. U obrazloĹženju sekretar Sekretarijata za prostorno planiranje Milovan BaĹždar kazao je da je u Ä?enovićima planirana gradnja hotelskih kapaciteta sa ĹĄest zvjezdica, ĹĄest apart hotela i dva turistiÄ?ka naselja.

Slavko KovaÄ?ević iz biroa za urbanizam istakao je da je plan radila struÄ?na sluĹžba opĹĄine kao i da je proĹĄlo sve zakonske akte i da je dobijena saglasnost Ministarstva odrĹživog razvoja i turizma. Odbornik DPS-a Dragan Janković kazao je da je ponovo rijeÄ? o “taÄ?kastim izmjenama prostora i o praksi donoĹĄenja planova bez postojanja PUP-aâ€?. “Iako je po zakonu dozvoljena gradnja samo na urbanistiÄ?kim parcelama ne manjim od 300 kvadratnih metara, ovdje imamo Ä?ak 28 takvih urbanistiÄ?kih parcela. I ne samo to, već su se od dvije do Ä?etiri katastarske parcele spajale da bi se dobila urbanistiÄ?ka manja od 300 kvadrata. Imamo i sluÄ?aj spajanja dvije katastarske parcele da bi se dobila jedna urbanistiÄ?ka, veliÄ?ine 141,10 kvadrat na kojoj neĹĄto treba da se gradiâ€?, istakao je Janković.

Andrija Radman iz DPS a je istakao da je hercegnovska opĹĄtina jedina opĹĄtina koja nije donijela odluku o PUP-u u Crnoj Gori, istakavĹĄi da su sve opĹĄtine bile duĹžne da donesu ovu odluku do

31. decembra. “Kad nam doÄ‘e investitor, mi trÄ?imo da donosimo DUP. Potrebno je zadovoljiti interese grada, a ne pojedinca“, zakljuÄ?io je Radman. Odbornik Srpske koalicije Ilija Veselinović istakao je da je DPS protiv donoĹĄenja urbanistiÄ?kih planova, jer bi voljeli i da su Novljani gladni.

Veliku polemiku odbornika izazvalo je i usvajanje DUP-a Podi.

Ispred NVO Olivera Doklestić je kazala da mjeĹĄtani Poda decenijama imaju problem sa kamenolomom, istiÄ?ući da obraÄ‘ivaÄ? nije vodio raÄ?una o ĹĄtetnim gasovima sa puta Meljine – Petijevići.

Nije usvojena Odluka o uslovima i kriterijumima za otkup izgrađenog građevinskog zemljiťta, kojeg

ÄŒisti se grad

BERANE

BERANE - Nakon blokada koje trajala punih dvadeset dana, juÄ?e su radnici komunalnog krenuli da Ä?iste grad i sakupljaju smeće. AngaĹžovani su svi radnici i mehanizacija ne bi li se u najkraćem mogućem roku grad oÄ?istio i uklonile velike koliÄ?ine smeća, sa gradskih ulica.

Prije dva dana, uz pomoć policije JP Komunalno je probilo blokadu i kamioni sa smećem su uĹĄli u deponiju. MjeĹĄtani su poruÄ?ili da će nakon isteka 48 sati ponovo blokirati deponiju, organizovati razne performanse i najavili su proteste ispred zgrade opĹĄtine.

M.T.

Bistrica zamutila gradski vodovod

BERANE - Drugi dan je kako je gradski vodovod zamutila rijeka Bistrica, koja je pojaÄ?ala svoj vodotok zbog obilnih

je pred obronike stavila Narodna stranka. Ova odluka podrazumijevala je da se svaka prodaja zemljiĹĄta stavi pod ingerenciju SkupĹĄtine OpĹĄtine, a ne kao do sada gradonaÄ?elnika Mandića i Komisije koju on formira.

Na predlog DPS-a da se uvrsti u dnevni red problematika oko Savinske Dubrave, odbornici vladajuće koalicije su odbili. Usvojene su odluke o izvjeĹĄtaju rada komisije za praćenje privatizacije i uticaja na privredu i socijalnog statusa zaposlenih graÄ‘ana Herceg Novog kao i predlog odluke o organizovanju JU Gradski muzej “Mirko Komenenovićâ€? i Galerija “Josip Bepo Benković“, kao i IzvjeĹĄtaji o radu JKSP-a i JP ÄŒistoća. S.Milović

padavina, koje su uslijedile posljednjih dana. GraÄ‘ani se Ĺžale na zamućenost vode, koja dolazi u njihove domove, ĹĄto je i oÄ?igledno jer je voda Ĺžuta. PojaÄ?ana je kupovina flaĹĄirane vode, i graÄ‘anima se da do konaÄ?nog filtriranja, ne koriste vodu sa gradskog vodovoda. Radnici JP Vodovoda i kanalizacije su dali svoj maksimum da se ovaj kvar otkloni. Od nadleĹžnih tokom juÄ?eraĹĄnjeg dana nismo mogli kontaktirati nikog, ali se nadamo da ćemo tokom danaĹĄnjeg dana imati njihove zvaniÄ?ne izjave.

M.T.

MEDIJSKA PISMENOST

ZavrĹĄen projekat uÄ?enika o medijima Predstavnici Srednje ekonomsko-ugostiteljske ĹĄkole iz Bara boravili su u SlovaÄ?koj, gdje je odrĹžan treći susret tri partnerske ĹĄkole, koje su godinu dana zajedniÄ?ki realizovale projekat “Searching For The Truthâ€?, nagraÄ‘en na ACES-ovom konkursu Ä?ija je tema bila “Medijska pismenostâ€?. Pored Barana, dio meÄ‘unarodnog tima bile su i Peta privatna gimnazija iz Skoplja i Srednja ugostiteljska iz Giraltovca, u SlovaÄ?koj.

Posljednja faza projekta bila je i najzahtjevnija - snimljen je dvominutni film Ä?iji su protagonisti Ä‘aci, a poruka je da se pri odabiru medija i “konzumiranju informacijaâ€? treba postaviti kritiÄ?ki. UÄ?enici su na lokalnom TV kanalu snimili na

engleskom jeziku kompletan blok informativnog programa sa izvjeĹĄtajima uĹživo, prezentovanjem vijesti, reportaĹžama i intervjuima.

Potom su sve ĹĄkole prezentovale rezultate istraĹživanja o zastupljenosti, poziciji i znaÄ?aju dobrih vijesti u medijima drĹžave iz koje dolaze, a svaka od ĹĄkola uÄ?esnika je na svoj naÄ?in sprovela kampanju “Poke Yourselfâ€?, Ä?iji je cilj bio da se tinejdĹžeri zapitaju da li oni koriste medije ili mediji njih.

Domaćini su organizovali sportska takmiÄ?enja i ekskurzije u srednjovjekovne gradove PreĹĄov i Bardejov, a kolaĹž o aktivnostima Srednje ekonomske ĹĄkole premijerno je predstavljen na juÄ?eraĹĄnjoj proslavi Dana ĹĄkole. Ĺ˝.M.

Crveni krst i Roditelji u akciji

CETINJE - Organizacija Crvenog krsta prijestonice Cetinje pridruĹžila se humanitarnoj akciji UdruĹženja Roditelji, koja je sprovedena pod nazivom “Podijelimo, jer zajedno moĹžemo viĹĄeâ€?, a kako je saopĹĄteno iz lokalne organizacije CK Cetinja, akcija je bila uspjeĹĄna.

Iz ove asocijacije pozvali su sve zainteresovane graÄ‘ane koji se nalaze u stanju socijalne potrebe da danas od deset do 14 Ä?asova doÄ‘u u prostorije Crvenog krsta i preuzmu dio prikupljenih artikala koji odgovaraju njima ili Ä?lanovima njihovih porodica.

M.Z.

Crna Gora 17

SRIJEDA, 13. 3. 2013.

PREMINULI

Rutović (Marka) Zorka rođena Pajović, preminula poslije kraće bolesti 12. marta 2013. u 89. godini. Sahrana će se obaviti 13. marta 2013. u 14 časova na groblju u Žaljevu. Saučešće primamo u porodičnoj kući u Žaljevu.

Ožalošćeni: sinovi Milosav, Miljan, Ćiro, Nenad i Pero, kćerke Kosa, Koviljka i Katarina, snahe Vera i Radmila, unučad, praunučad i ostala mnogobrojna rodbina.

sjednica

Opozicija ne podržava park u centru Budve Sumnjaju u dobre namjere opštine, koja predlaže da za zelenu površinu izdvoji šest miliona eura Nina Lajović

N

amjera Opštine Budva da ekspropriše zemlju od Hotelske grupe “Budvanska rivijera”, kako bi tu bio ucrtan park, te izbrisane četiri ucrtane zgrade ukupne površine 40.000 kvadrata stambenog prostora, naišla je tokokm jučerašnjeg skupštinskog zasijedanja na oštre kritike opozicije i isto takve reakcije pojedinih predstavnika vladajuće koalicije.

BUDVA – Opština Budva spremna je da za zelenu površinu od dva hektara izdvoji šest miliona eura, ali su predstavnci opozicije istakli da prvo treba uraditi izmjene i dopune Detaljnog urbanističkog plana “Budva centar”, na toj lokaciji ucrtati park i onda ići u “Budvansku rivijeru” i kupiti zemlju.

Ako Opština zaista ima dobre namjere, kazao je Stevan Džaković iz DF, zašto nije zaštitila jedini gradski park nedaleko od Starog grada od urbanizacije.

“Kako se nijeste sjetili da očuvate taj park, nego ste ga uključili u urbanističku parcelu Brana Mićunovića, odnosno Zeta filma, gdje je planirana gradnja”, zapitao je Džaković.

Predsjednik Skupštine opštine Boro Lazović je kazao da Budvi niko nije kriv do samih Budvana, te da to što nema ogradili su svi zajedno.

“Svi smo mi krivi. Gradili smo što šire i više”, kazao je Lazović i upitao da li je ikada ko od odbornika čuo da se neki gradonačelnik zalagao da se ucrta negdje park.

Navodeći da bi cijena bila tri puta manje od tržišne, predsjednik Opštine Lazar Rađenović pozvao je kompletnu opoziciju da podrži tu odluku.

“Koliko sjutra počećemo razgovore o cijeni, a vjerujem da će ona biti 300 eura po kvadratu, što je tri puta manje od tržišne. Mislim da treba da iskoristimo dobre namjere Budvanske rivijere, jer pitanje šta će se desiti ukoliko ta kompanija bude privatizovana”, kazao je Rađenović.

Božidar Vujičić, takođe odbornik DF, kazao je da će takvu odluku podržati onog momenta kada bude izgrađena garaža na Lugovima ili izbrisani soliteri na jedinoj zelenoj površini kod gradske pošte ili kod vrtića.

GUBITAK

Azil u minusu TIVAT/KOTOR - Azil za napuštene životinje u Kavču, koji su zajednički za napuštene životinje osnovale opštine Kotor i Tivta 2010. godine, prošlu godinu je završio sa gubitkom od 5.743 eura, stoji u finansijskom izvještaju o radu radne jedinice azil, koja posluje u sastavu kotorskog JP Komunalno. Izvještaj će se naći pred odbornicima tivatskog lokalnog parlamenta na narednom zasijedanju Iz budžeta opštine Tivat za 2012. godinu je opredijeljeno 35.000 eura, koliko je izdvojila i kotorska opština, dok je od donacija građana azil dobio još 1.700 eura. Međutim, troškovi rada bili su veći za skoro 6.000 eura od raspoloživih prihoda.

U izvještaju se navodi da je prošle godine za izgradnju objekta karantina i uređivanje terena sa in-

frastrukturom plaćeno 10.398 eura, troškovi zaposlenih su iznosili 35.300 eura, a za veterinarske usluge veterinarskoj ustanovi Vet port plaćeno je ukupno 10.613 eura.

Za hranu napuštenih životnija preduzeće je izdvojilo 5.200 eura, dok je donacija u hrani iznosila 3.300 eura, a donatori su bili JU Radost iz Kotora, mesara Franca iz Tivta, marketi Roda i Maxi Ella, firma DZZ Britomartis i Porto Montenegro. Pored firmi i kompanija, strani držvaljani su takođe, iskazujući ljubav prema psima, donirali hranu, od kojih je najviše uložila Renate Haiman, koja je skoro svakog mjeseca donirala na desetine i stotine kilograma granulata, mlijeka u prahu i konzervi sa hranom za pse, navodi se u izvještaju o radu za prošlu godinu.

Z.K.

Lazović: Mogren odigrao pošteno, ali opština nije

Krsmanović (Radojka) Zagorka rođena Bošković, preminula 12. marta 2013. u 85. godini. Sahrana će se obaviti 13. marta 2013. u 14 časova na groblju u Selakovićima.

Saučešće primamo u porodičnoj kući u Grančarevu.

Ožalošćeni: sin Mile, kćerke Ljuba i Kosa, brat Đole, sestre Kata i Dana, unučad, praunučad i ostala mnogobrojna rodbina.

Komentarišući povlačenje sa dnevnog reda odluke o profesionalizaciji FK Mogren prvog dana zasijedanja, Lazović je ocijenio da je to najveća greška koju je Skupština napravila, utvrdivši da je u toj odluci sve bilo maksimalno pošteno i korektno od ljudi iz fudbalskog kluba.

“To je mogao da vidi svako ko je pročitao tu odluku. Oni su htjeli da vrate Opštini tu zemlju na raspolaganje, a vi ste povlačenjem te odluke, odnosno predsjednik Opštine, i dalje ostavili tu zemlju u vlasništvu FK Mogren. Pitam vas, što ako skupština FK sjutra kaže da neće da je vrati Opštini. Pitam vas šta će se onda desiti”, upitao je Lazović.

On je pozvao vlast da to inicira, te da će onda imati podršku opozicije.

Lazović koji se našao prozvan zbog dokompletiranja svoje parcele u centru grada kod centralnog vrtića, na kojoj je predviđena izgradnja hotela sa 14 spratova, odreagovao je na izlaganje Vujičića, te naveo da je još 1984. godine kupio 3.700 kvadrata od porodice Antonioli, te da 29 godina čeka DUP. “Svima oko mene je ucrtano kao i meni, po istom koeficijentu izgrađenosti. Dokompletiranje parcele su isto moje komšije tu uradile, po istoj cijeni. Ja sam svakodnev-

no u novinama, na konferencijama za štampu opozicije. Ničije drugo ime osim moje. Zbog čega? Jesam li ružan, visok, previsok, jesam li nizak, ili zato što sam predsjednik DPS”, upitao je glasno Lazović.

Takođe je istakao da svi koji traže neki njegov nelegalan posao, neće ga naći.

“Nećete ništa naći, to vam ja garantujem, ništa nepošteno sa moje strane. Vjerujte da me tužilac nikada nije zvao, niti ima razloga. Da ima razloga, pozvao bi me”, kazao je Lazović.

Branka Drašković rođena Filipović, iznenada preminula u 65. godini. Ispraćaj posmrtnih ostataka obaviće se u Beogradu u srijedu 13.3.2013. Sahrana i opelo obaviće se u četvrtak 14.3.2013. u 14.30 časova na gradskom groblju u Nikšiću.

Ožalošćeni: sinovi Darko i Zoran, snaha Maja, unuka Marija i unuci Petar i Branko

MAKARSKA

CDPR na Noćnjaku Predstavljaju Crnu Goru na Međunarodnoj manifestaciji maslinara Mediterana

Predstavnici Crnogorskog društva za borbu protiv raka (CDPR) od sjutra do 17. marta učestvovaće na tradicionalnoj Međunarodnoj manifestaciji maslinara Mediterana “Noćnjak 2013”, koja se održava u Hrvatskoj.

“Ovogodišnja Manifestacija je ju-

bilarna - petnaesta i održava se u Tučepima kod Makarske. U okviru programa ‘Noćnjak 2013’, Društvo će prisutnima predstaviti i promovisati bogato ilustrovanu monografiju ‘Maslina’ životno djelo pok. dr Ksenije Miranović, prvog experta za maslinarstvo u bivšoj SFRJ, u kojem je ona sabrala sav svoj dugogodišnji rad i iskustvo u maslinarstvu”, kazao je sekretar Društva Domagoj Žarković.

Pored brošure “Maslinovo ulje i zdravlje” Društvo će, kako je rekao, predstaviti edukativni materijal “Grožđe i vino - hrana i lijek” i “Riba - hrana i lijek”.

J.V.Đ.

e-mail: sotiroski@t-com.me

Obavijest o smrti možete poslati svakim danom do 21 čas.

Pogrebne usluge Sotiroski Bijelo Polje.

Više informacija na tel.

069 023 690 i 050 431 050 46 godina Vama na usluzi

Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.

18 Kultura

SRIJEDA, 13. 3. 2013.

IZLOŽBA

Radovi Milene Jovićević u Berlinu Postavka “PAY & P(L)AY” biće otvorena večeras u 18 sati u Institutu für Alles Mögliche

RETROSPEKTIVA

Filmovi Krsta Papića u CNP-u Retrospektiva filmova nedavno preminulog crnogorskog i hrvatskog reditelja Krsta Papića biće otvorena večeras u 18 sati projekcijom filma “Lisice” iz 1970. godine, na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta. U 20 sati slijedi projekcija filma “Život sa stricem”.

Do 16. marta, publika će biti u prilici da vidi projekcije još dva Papićeva igrana filma ( “Izbavitelj” i “Predstava Hamleta u Mrduši Donjoj”), kao i ostvarenja iz njegovog dokumentarnog opusa. Ulaz za sve projekcije koje CNP realizuje s Crnogorskom kinotekom je slobodan.

Krsto Papić je rođen 1933. godine u Vučjem dolu kraj Nikši-

ća. Nakon prvih filmova “Ključ” (1965, segment “Čekati”) i “Iluzija” (1967), ovaj autor je svoj stvaralački preobražaj postigao filmom “Lisice”, za koji je dobio Zlatnu arenu na Festivalu jugoslovenskog igranog filma u Puli 1970. Za film “Izbavitelj” dobio je gran pri na Međunarodnom filmskom festivalu u Trstu 1977. godine. Dobitnik je i “Grand Prix American” u Torontu za doprinos filmskoj umjetnosti.

Samostalna izložba Milene Jovićević pod nazivom “PAY & P(L)AY” biće otvorena večeras u 18 sati u Institutu für Alles Mögliche u Berlinu i trajaće do kraja marta.

Izloženi radovi su nastali tokom rezidencijalnog boravka crnogorske umjetnice u toj berlinskoj instituciji. Postavka obuhvata objekte, crteže na papiru i crteže na zidu.

“PAY & P(L)AY” istražuje anksioznost i otuđenost savremenog svijeta koji čovjeka svodi na produktivne i reproduktivne funkcije. Važnost ljudskih interakcija unutar takvog apsurdnog, vulgarizovanog prostora je obesmišljena. Relacije su ironijski svedene na proste mehaničke radnje i fiziološke potrebe.

Ove serije momenata ili vinjeta jezikom znakova i simbola svakodnevno individualno iskustvo pretvaraju u gotovo podrugljive scene u kojima je čitav životni ciklus samo nezaustavljiva traka proizvodnje i potrošnje.

Rad pod nazivom “Artist Visa” problematizuje mjesto umjetnika u sistemu vrijednosti, koji nameće totalni gubitak autonomije i priznaje samo novac i profit.

Zadovoljstvo je u igri, ali igra košta. Sve košta. Ti nisi ono što misliš, govoriš ili radiš, ti nemaš ime i prezime, ti si broj. Tvoja jedina valid-

na lična karta je kreditna kartica.

Na izložbi će govoriti Stefan Reibel osnivač Instituta, umjetnik i predavač na Akademiji vizuelnih umjetnosti u Lajpcigu.

Institut für Alles Mögliche je institucija koja okuplja internacionalne umjetnike iz cijelog svijeta putem selektiranih rezidencijalnih programa, u trajanju od mjesec ili dva mjeseca. Do sada su u Institutu boravili umjetnici iz Kanade, Amerike, Belgije, Francuske, Islanda, Finske, Rusije, Danske, Italije,

Kipra, Norveške Holandije i Švajcarske. Umjetnici rezidenti postaju članovi institucije i rezidencijalni boravak ih preporučuje za učestvovanje u ostalim projektima i manifestacijama Instituta fur Alles Mogliche.

Osim rezidencijalnih programa i projekata koji podrazumijavaju različite prakse savremene umjetnosti i novih medija, Institut organizuje i Festival performansa “Direct Action” u Berlinu koji okuplja autore video-arta i performansa.

gan, Džoel Edžerton i Ajla Fišer.

Adaptacija romana Skota Ficdžeralda smještena je na Long Ajlend,

u kojem provincijalac Nik Karavej biva opčinjen raskošnim svijetom svog susjeda, Džeja Getsbija. Međutim, uskoro će Karavej uvidjeti pukotine u Getsbijevom novokomponovanom bogatom životu, u kojem vrebaju opsesije, ludilo i tragedija. Ficdžeraldov roman prikazuje američko društvo nakon Prvog svjetskog rata, ispunjeno organizovanim kriminalom, prohibicijom i neobuzdanim materijalizmom. Žiri će predvoditi 66-godišnji Spilberg tokom 66. izdanja festivala, koji će trajati od 15. do 26. maja. Većina filmova kojima je Spilberg nastupao u Kanu nije bila u konkurenciji za nagrade, ali je njegov film “Sugarland Express” iz 1974. godine dobio nagradu za najbolji scenario.

Njegoš na salonu “Veliki Getsbi” otvara Kan FILM

Promocija najnovijeg romana Borislava Jovanovića “Platonov plač” biće održana sjutra u 19 sati u Narodnoj biblioteci “Radoslav Ljumović”. O knjizi će govoriti dr Esad Bajtal, profesor Univerziteta u Sarajevu i književni kritičari Bogić Rakočević i Vlatko Simunović.

Izdavač ove knjige je Otvoreni kulturni forum Cetinje, a izdanje je sufinansirano iz Ministarstva za kulturu.

U recenziji dr Esada Bajtala stoji da Jovanović ne “stideći se svoje potrebe da ovaj svijet pokuša da učini boljim i toplijim”, odvažno upire u necivilizacijske tradicije, totalitarne ideologije i nedavne ekspanzionističko-ratne i etno pohode.

Doprinos obilježavanju velikog jubileja, dva vijeka od rođenja vladara, pjesnika i mislioca Petra II Petrovića Njegoša večeras u 21 sat daće i Gradska knjižara, u okviru V Zimskog salona knjige - Booka 2013. O Njegoševom stvaralaštvu govoriće profesor Slobodan Tomović.

Tomović se tokom cijele karijere posvećeno bavio Njegoševim literarnim i filozofskim opusom i jedan je od utemeljivača naučne discipline Njegošologija. O njegovom interesovanju za djelo Petra II Petrovića najbolje svjedoče stručna izdanja o Njegošu: “Njegoševa filozofija prirode”, “Lažni car Šćepan Mali, Luča mikrokozma, Gorski vijenac”, “Komentar Gorskog vijenca” i studija o Njegoševoj “Luči mikrokozma”.

Filmski festival u Kanu ove godine imaće američki “ukus”, budući da će holivudska legenda Stiven Spilberg biti predsjedavajući žirija, a festival će otvoriti ekranizacija jednog od najboljih američkih romana 20. vijeka - “Veliki Getsbi”. Organizatori su saopštili da će “Veliki Getsbi” australijskog reditelja Baza Lurmana sa Leonardom Dikapriom u glavnoj ulozi otvoriti ovogodišnji festival u Kanu. Lurman je u saopštenju javnosti naglasio da film ima i “francusku vezu”, budući da je Skot Ficdžerald napisao neke od “najupečatljivijih i najljepših djelova “Velikog Getsbija” u vili na francuskoj rivijeri u blizini Kana”. U filmskoj adaptaciji romana iz 1925. igraju i Tobi Megvajer, Keri Mali-

PRIPREME

POGLED U KOMŠILUK

Mjesto na Uneskovoj listi prečica do titule Dubrovnik i Split spremno idu u susret kandidaturi za zvanje Evropskog grada kulture 2020.godine Grad Dubrovnik priprema kandidaturu da postane Evropski grad kulture 2020. godine, najavila je zamjenica gradonačelnika i saborska zastupnica Tatjana Šimac-Bonačić na Kolegijumu upravnika ustanova kulture Dubrovnika.

Do kraja godine biće raspisan konkurs za prijavu kandidature, a nakon toga svi zainteresovani gradovi imaće deset mjeseci da pripreme program.

Grad Dubrovnik, kako je rekla Šimac-Bonačić, izabraće odbor za kandidaturu, koji će izraditi program. Zamjenica gradonačelnika na sastanku je obavijestila javnost da je Hrvatsko muzejsko vijeće na zahtjev grada Dubrovnika zatražilo dopunu dokumentacije za izdvajanje Muzeja Domovinskog rata iz Dubrovačkih muzeja.

“Muzejsko vijeće nije razumjelo dokumentaciju koja je poslata uz taj zahtjev, pa je zatražilo njenu dopunu kako bi

moglo da odgovori na tu inicijativu grada Dubrovnika”, istaknuto je u raspravi.

Tokom rasprave je istaknuto da će glavni muzejski projekat ove godine biti posvećen 400. godišnjici rođenja znamenitog Dubrovčanina Stjepana Gradića, filozofa, naučnika, diplomate i prevodioca. Grad Split kandidovaće se za Evropsku prestonicu kulture 2020. godine, a za partnere u ovom projektu pozvao je još dvanaest dalmatinskih gradova, kao i Mostar iz Bosne i Hercegovine i Kotor iz Crne Gore, objavljeno je tim povodom iz splitske gradske uprave.

Splitski gradski oci u kandidaturu kreću sloganom “Lokalno kao univerzalno, univerzalno kao lokalno”, pa žele da uključe sve gradove čija je baština pod zaštitom Uneska ili bi to uskoro mogla da postane. Mostar i Kotor kao bliski gradovi koji su takođe upi-

sani u Registar svjetske kulturne baštine pozvani su da učestvuju.

“Osnovna linija kandidature Splita i gradova partnera tematizuje univerzalne vrijednosti lokalnog i to na najautoritativnijem Uneskovom nivou, a istovremeno gleda kako se u ambijentu obale i zaleđa vrijednosti kulturne baštine naturalizuju i dobijaju nova značenja”, stoji u službenom saopštenju iz opštinske vlasti Splita.

Po ideji, Split bi bio nosilac titule Evropske prestonice kulture za 2020. godinu, koju bi podijelio s ostalim gradovima koji mu se priključe. Jedan od glavnih motiva Splićana je revitalizacija urbanih sadržaja i jačanje prepoznatljivosti grada kao destinacije kulturnog turizma, a vjeruju da će i pozvanim gradovima to biti dovoljan motiv za uključivanje u projekt.

Kultura 19

SRIJEDA, 13. 3. 2013.

“Žabar“ u Zetskom domu Predstava “Žabar”, koju su po tekstu Rajnera Vernera Fasbindera, zajednički projekat rediteljke Lidije Dedović i Petre Veber i studenata druge godine režije FDU sa Cetinja Mirjane Medojević i Mirka Radonjića, biće igrana večeras u 20 sati u Kraljevskom pozorištu Zetski dom na sceni “Generacija”. “Žabar” je jedno od prvih ostvarenja genijalnog Fasbindera i za njega je predstavljalo odskočnu dasku u daljem radu.

U predstavi igraju studenti glume s klase profesora Branislava Mićunovića: Miloš Pejović, Jovan Krivokapić, Petar Novaković, Bojana Malinovska, Karmen Bardak, Ana Vučković, Momčilo Otašević, Aleksandar Radulović, Sanja Jovićević, Gordana Mićunović, Nebojša Nenezić.

Lauta u Kotoru

Fantodrom na Sea Rock festivalu u Kotoru

Donkihotovska profesija Rokenrol

Crnogorski alternativni sastav Fantodrom objavio prvi singl “Program” Nataša Bućković

S Mlada crnogorska lautistkinja Hana Alivodić održaće koncert sjutra u 19 sati u Crkvi Sv. Duha u Kotoru. Tokom mjeseca, Alivodić će na još dva koncerta crnogorskoj publici predstaviti muziku jednog od najznačajnijih renesansnih instrumenata (koji se u rijetkim prilikama može čuti na našim prostorima). Na repertoaru biće kompozicije: Karla Kohauta, Silvijusa Leopolda Vajsa, Davida Kelnera, Joakima Bernarda Hagena i Adama Falkenhagena. Uz Hanu Alivodić nastupiće i gudački trio koj čine violinistkinje Milena Vuković i Vedrana Rašović i violončelistkinja Maja Antić. Koncerti će biti priređeni i u Nikšiću (26. mart), a potom i u Podgorici (29. mart), na sceni Studio CNP-a, sa početkom u 20 sati. Koncerti su organizovani u saradnji Muzičkog centra Crne Gore i Crnogorskog narodnog pozorišta.

inglom “Program” mladi crnogorski bend je predstavio pravac koji je na tragu onoga što planiraju da rade u narednom periodu. Njihove pjesme su rezultat borbe za opstanak u društvu, a žanrovski su određene kao rokenrol. Prethodnu godinu iskoristili su da sviraju gdje god im se ukazala prilika, a dobar slušalac spreman da čuje nešto novo i nepoznato bez predrasuda i čista srca, bio im je motivacija da istraju.

Fantodrom je osnovan prije godinu dana, a za to vrijeme uspjeli su da naprave 12 pjesama od kojih su dvije nedavno snimljene u studiju “Ultrazvuk”. Prvi singl “Program” pod uticajem zvuka devedesetih sa šmekom Mrava i Obojenog programa najbolje predstavlja zvuk koji bend planira da njeguje. Drugu pjesmu “Moja mala” u Nirvana treš pank fazonu publika je najbolje prihvatila, a bend planira da je objavi za mjesec dana. Frontmen Fantodroma Stefan Strugar u razgovoru za Dnevne novine najavio je spotove za ove dvije pjesme i istakao da članovi benda ne razmišljaju previše o albumu. “Čini mi se da je objavljivanje albuma postalo samo sebi svrha. Bez pravog odgovora na pitanje “Zašto”, kao da se svi utrkuju da što prije snime 10 pjesama i spakuju to na CD či-

REKORDI

Britanski muzej najposjećeniji “Britanski muzej” koji je posjetilo 5,6 miliona ljudi bio je najposjećenija atrakcija za turiste na Ostrvu tokom 2012. godine.

U “Britanskom muzeju”, izložba čiji je kustos bio Grejson Peri, istraživala je depoe muzeja i pokazala 170 eksponata pored 30 njegovih, i dobrim dijelom je odgovorna za najveću popularnost ovog muzeja. Umjetnik Demijen Herst doprinio je da posjeta “Tate Modernu” skoči čak devet odsto, pa je u finalnom skoru ovu galeriju obišlo 5,3 miliona posjetilaca.

“Viktorija i Albert muzej” je zabilježio posjetu veću za 16 odsto sa 3,2 miliona i to zahvaljujući holivudskoj izložbi kostima, koji su bili izloženi u jesen prošle godine.

Iako su Olimpijske i Paraolim-

pijske igre uticale na broj turista u centralnom Londonu na kratko, činjenica je da je vrijeme bilo najveći faktor posjete 2012.

Od 30 najvećih atrakcija čak 27 predstavljaju bašte i objekti na otvorenom.

Najveći porast posjetilaca na godišnjem nivou ima “Muzej Liverpula”, koji je otvoren u julu 2011. godine i sada predstavlja najposjećeniji muzej u Engleskoj a da je van Londona – čak 53 odsto.

Top pet najposjećenijih britanskih atrakcija 2012. izgleda ovako: “Britanski muzej” (5,6 miliona) “Tejt Modern” (5,3 miliona), “Nacionalna galerija” (5,1 miliona), “Nacionalno prirodnjački muzej” (pet miliona), “Viktorija i Albert” (3,2 miliona).

sto da bi mogli da kažu da imaju neko izdanje. Takođe, format albuma u ovim “fast food” vremenima sve više gubi smisao, tako da mislim da ćemo bar pola pjesama sa prvog našeg izdanja objaviti kao singlove kako bi ljudi više obratili pažnju na to što radimo”, kaže Strugar.

On je istakao da je na zvuk Fantodroma uticala muzika koja ih je tokom odrastanja i sazrijevanja izgradila kao ljude i stvaraoce, a među imenima koje treba navesti su Kebra, Cane, ST, Zoran Marinković, Džoni Roten, Nik Kejv, Igi Pop, kao i cijela grandž scena. Tekstovi su angažovani i inspirisani društvom u kojem živimo.

“To je borba za očuvanje duše i zdrave pameti u ovom mulju koji nas okružuje. Moja generacija nije doživjela famoznu utopiju zvanu Jugoslavija. Čuli smo samo pri-

če, za koje ne znam niti me zanima da li su istine ili mitovi. Ne zanima me ni ko je bio četnik, a ko partizan. Zanima me kako da se odbranim od distopije u kojoj sada živimo”, kaže Sturgar.

Fantodrom je do sada svirao na festivalima Sea Rock i Open Sound, a imali su priliku da dijele binu sa Dža ili Bu tokom njihovog gostovanja u Crnoj Gori.

“S obzirom na to da smo ljudima bili potpuno nepoznati i da nijesmo imali ništa snimljeno, svaki put kada vidim da nas neko u publici sa pažnjom sluša osjećam se ispunjeno. Pritom se dešavalo da ljudi iz publike usput nauče i tekst i pjevaju sa nama. Svaki dobar slušalac, spreman da čuje nešto novo i nepoznato bez predrasuda i čista srca, vrijedan je koliko i dobar bend”, kaže Strugar.

On je istakao da pored ljubavi, ne postoje racionalni razlozi zbog kojih bi se mladi ljudi posvetili rokenrol muzici kod nas.

“Kao prvo, moraš biti ego manijak da bi imao potrebu da izađeš pred gomilu ljudi da bi im nešto poručio i da misliš da si baš ti taj koji ima nešto bitno da kaže. Drugo, moraš biti mazohista, jer su stvaranje, razmjena energije i komunikacija sa rijet-

● Foto priča

kom publikom koja ta razumije i saosjeća sa tobom jedina zadovoljstva ovog posla, a sve ostalo je frustracija. Da ne pričamo o finansijskom faktoru, koji garantuje konstantan trošak i vrlo rijetke i male prihode.

Treće, vjerovatno moraš biti i sadista kad široj javnosti konstantno serviraš nešto za što generalno nisu zainteresovani. Takođe, svi mi donekle imamo očigledan problem sa prihvatanjem realnosti, jer je bavljenje rokenrolom klasična donkihotovska profesija”, kaže Strugar.

Nedostatak finansija, producenata specijalizovanih za ovu vrstu muzike, prostora za probe, publike koja je spremna da posluša i ono što joj se servira medijskom infuzijom, samo su neki od problema sa kojim se kod nas suočavaju rokenrol bendovi na početku karijere.

“Eksploatatorski odnos većine organizatora muzičkih dešavanja.

Malograđanski mentalitet. Banalan, površan i neodgovoran odnos dobrog dijela medija. Još uvijek nepotpuno funkcionalan sistem autorskih prava. Kompletna infrastruktura je u haosu”, kaže Strugar.

Fantodrom, osim njega, čine i Milivoje Kljajić (gitarista), Andrija Lalatović (bas) i Danilo Vuletić (bubnjevi).

Edinburg očekuje festival

Direktor Međunarodnog umjetničkog festivala u Edinburgu Džonatan Mils pozirao je juče tokom najavne konferencije za ovogodišnji festival, pored reklamne instalacije ovogodišnjeg festivala.

20 Zanimljivosti

SRIJEDA, 13. 3. 2013.

POLARNA SVJETLOST

Magična aurora borealis Sa posljednjim danima zime i prvim zracima proljeća šanse da vidite magičnu polarnu svjetlost sve su manje. Zato je fotograf Tor Even Matisen veličanstvenu auroru borealis ovekovječio svojom kamerom. Najbolji period za uživanje u ovoj polarnoj svjetlosti je od septembra do aprila, pa upravo tada veliki broj zaljubljenika u Skandinaviju posjećuje sjever Evrope. Oni najuporniji znaju da je svjetlost najjača oko ponoći, kada se nebom proliju nevjerovatne boje koje oduzimaju dah. Svi koji se odvaže na praćenje ovog fenomena treba-

lo bi da znaju da što se sjevernije otisnu, to će mogućnost da uživaju u ovoj svjetlosti biti veća. Naj-

jasniji i svakako najljepši prizori mogu se vidjeti u predjelu iznad arktičkog kruga.

SREĆKOVIĆI

Dva puta za 20 godina na lutriji osvojili milione

Bračni par iz Arizone prvi put dobio 2,5 miliona dolara, a nedavno milion

KOSMOS

Četiri asteroida prošla pored Zemlje u sedam dana U posljednih sedam dana, asteroid veličine stambenog bloka i tri manja svemirska objekta prošla su pored Zemlje, što je posljednji u nizu dokaza da živimo u Sunčevom sistemu, koji neki naučnici nazivaju “svemirskom streljanom”.

Najveća svemirska stijena pojavila se u subotu, a radi se o asteroidu 2013ET, koji je proletio oko 750.000 kilometara od Zemlje. Bio je širok 80 metara i projurio je na udaljenosti 2,5 puta većoj od one između Zemlje i Mjeseca, prenosi Hina.

“Najstrašnija stvar je to da o njemu nijesmo imali pojma”, rekao je Patrik Paoluci iz “Slooh Space Camera” i dodao da su ga tek 3. marta otkrili stručnjaci s Univerzite-

ta u Arizoni.

Takođe u subotu, manji asteroid 2013EC20 prošao je čak bliže Zemlji, na oko 150.000 kilometara, što je manje od polovine udaljenosti između Zemlje i Mjeseca.

Bio je širok sedam metara i projurio je brzinom od 42.000 kilometara na sat.

“Ovo je poziv na uzbunu vladama. Znamo da je Sunčev sistem jako prometan. Nijesmo sami na ovoj našoj plavoj tački u svemiru”, upozorio je inžinjer Pol Koks koji je asteroid posmatrao kroz teleskop sa Kanarskih ostrva. Dva najmanja asteroida koja su početkom marta prošla blizu Zemlje bili su 2013EC i 2013EN20, prvi širok 12, a drugi sedam metara.

KO SE POSLJEDNJI SMIJE

Zbog smijeha mjesec zatvora Jedan Njujorčanin robijanjem će platiti ismijavanje komšije

Njujorčanin Robert Skjaveli (Skywelly) kažnjen je zatvorom od 30 dana i novčano sa 500 dolara, jer se previše glasno smijao u svom stanu. Prijavu protiv njega podnio je komšija s kojim je već duže vrijeme u lošim odnosima.

Robert je objasnio da ga komšija

stalno ismijava zbog neuroloških poremećaja od kojih pati od rođenja. Sudija je, uprkos njegovim objašnjenjima, odbio odbaciti tužbu pa će tako Skjaveli morati provesti mjesec dana u zatvoru zbog toga što je na napade i vrijeđanja odgovorio - smijehom.

Dajen i Keri Karmačel su par iz Arizone koji je dva puta u manje od 20 godina osvojio dobitke na lotu. Njih dvoje kažu kako osvajanje miliona na lotu nije bila stvar sreće, već upornost i zdrava doza praznovjerja. Šanse da dva puta imaju zgoditak na lutriji su im se mjerile u milijardama na prema jedan. Kako

prenose američki mediji, ovaj par je igrao loto redovno od 1984. godine.

Svake godine od tada su na listiće trošili 10.000 dolara, što znači da su do sada potrošili oko 200.000 dolara.

“To je upornost”, kaže Dajen. Ona dodaje kako su u cijeloj igri bili i pomalo praznovjerni, a to znači da su vjerovali da će dobiti ukoliko svaki

put kupe listiće kod istog prodavača.

Međutim, uprkos milionskim dobicima na lutriji par kaže da još živi relativno skromnim životom. Ističu kako su čak i njihovi automobili stari devet i 13 godina, ali i to da da će i dalje kupovati listiće. Par je 1995. godine osvojio 2,5 miliona dolara, a nedavno milion.

TURIZAM

Njemačkim turistima od svega najvažnija higijena

Higijenski uslovi i medicinske službe važne u izboru turističke destinacije

Njemci, koji rado i često putuju i predstavljaju ogromnu turističku silu, žele pri svojim odmorima i putovanjima po ‘’bijelom svijetu’’ da njihov odmor bude zdrav, pri čemu se posebno obraća pažnja na higijenske uslove, proizilazi iz jedne studije ‘’Apoteken umšau’’.

Skoro svaki drugi Njemac, odnosno njih 47,9 odsto, je rekao da u planiranju odmora, posebno vodi računa o higijenskim uslovima u potencijalnoj zemlji za odmor.

Više od 38 odsto njih kaže da, takođe, veoma važnu ulogu pri izboru destinacije igra i medicinska služba u državi gdje se odmaraju, odnosno, medicinske usluge koje tamo mogu, za ‘’ne daj Bože’’ da im budu potrebne.

Relativno opušteni su, međutim, mladi Njemci i oni se puno ne brinu o opasnostima da budu zaraženi ili medicinskom sistemu zemlje gdje provode odmor.

Svega svaki šesti 19-godišnjak, odnosno, 15,9 odsto njih pri izboru cilja za putovanje vodi računa o

medicinskoj podršci u zemlji - domaćinu i svega nešto više od 23 odsto o higijenskim uslovima.

Reportaže 21

SRIJEDA, 13. 3. 2013.

Ostrvo zabave IOS, GRČKA

Ios su, u stvari, bijele kuće sa plavim vratima, uske uličice, kafei sa zagarantovanim žurkama do jutra i 365 crkava

M

ožda ste već čuli za grčko ostrvo Ios. Ako jeste, onda vam je sasvim sigurno poznato kao jedna od najboljih “party” destinacija u Grčkoj. Mnoštvo klubova, većih i manjih, sa različitim vrstama muzike, barovi na plaži, žurke i preko dana, opuštena atmosfera i oko 30.000 mladih ljudi u svakom trenutku tokom ljeta.

Dan na Iosu uglavnom počinje izlaskom iz nekog od klubova koji rade do šest ili sedam ujutru, pa ukoliko volite provod, svakog jutra vas čeka iznenađenje kada iz tame kluba odjednom izađete na već prilično jako sunce i visoku temperaturu.

Dobra stvar je da odmah možete produžiti do plaže da se rashladite i tako upotpunite provod, a poslije toga slijedi najslađi san dok se napolju čuju samo talasi. To je jedna od karakteristika Iosa: u vrijeme kada je u gradovima uobičajeno da se sve budi, na Iosu je najtiše i tada sve zapravo tone u san. Buđenje počinje kasnije, oko dva-tri po podne, tada plaže polako počinju da se pune, još neko vrijeme se drijema na plaži, a onda kreće muzika i to je znak da počinje žurka i još jedan dan pun zabave. Najpoznatija plaža je Milopotas, duga pješčana plaža, zavučena u Milopotas zaliv. Duž ove plaže nalaze se brojni kafići i restorani, koji mame svojim prijatnim ambijentom, počevši od meksičkog restorana “Harmony”, koji se nalazi na stijeni na početku plaže, sve do najpoznatijeg dnevnog okupljališta mladih “Far Out”.

Ovdje žurka na bazenu traje cijeli dan i ako ne posjetite bar jednom ovo mjesto, kao da nijeste ni bili na Iosu. Na ovo ostrvo dolaze ljudi iz cijelog svijeta, a svi dolaze na “Milopotas” i u “Far Out”, tako da tu možete upoznati ljude sa drugog kraja planete i čuti najrazličitije priče o tome kako je koga od njih put doveo na Ios. Poslije žurke na plaži imate malo vremena da se odmorite i spremite za večernji provod. Sve počinje na trgu u Hori, gdje se puno mladih ljudi okuplja prije odlaska u klubove. Zatim se uglavnom ide u neki od manjih barova sa niskim cijenama pića, koji se nalaze jedan do drugog u uskim uličicama Hore, kroz koje

nije lako proći u večernjim satima jer su prepune mladih veselih ljudi koji cirkulišu cijele večeri iz jednog u drugi klub. Izbor je veliki, možete birati onaj koji vam se najviše sviđa po atmosferi, muzici ili ambijentu.

Desetak dana na Iosu vjerovatno vam neće biti dovoljno da obiđete sve barove i klubove, ali ćete sigurno poslije nekoliko dana pronaći svoje omiljeno mjesto na koje ćete se vraćati. Jedan od najpoznatijih barova je “Slammer bar”, u kome osim pića dobijete (jači ili slabiji, po želji) udarac u glavu, preko kacige, na svu sreću. Sredstvo kojim vas udare preko kacige takođe je moguće birati a na raspolaganju su protivpožarni aparat, auspuh, čekić, barska stolica i tako dalje. Možda zvuči čudno, ali nevjerovatno je koliko je ovaj bar popularan baš zbog toga, pa rijetko ko ode sa Iosa a da sa sobom ne ponese i ovo iskustvo. Najveći klub “Scorpion” ujedno je i mjesto na kome većina posjetilaca završava noćni provod, pošto se ovaj klub posljednji zatvara. Ako se umorite od igranja na velikom podijumu, možete da se odmorite na lejzi begu u čil-aut zoni na terasi kluba, odakle se pruža prelijep pogled na Milopotas plažu. Tako ukratko izgleda jedna noć na Iosu, i provod je ono po čemu je ostrvo već decenijama poznato. Međutim, Ios ima i jednu drugu priču, daleko manje poznatu, koja ništa manje ne zaslužuje da bude ispričana. Pa, krenimo od početka.

Pristižući na Ios trajektom, ulazeći u luku, sa desne strane vidjećete bijelu crkvu, prvu od ukupno 365, koliko vas očekuje u daljem obilaženju ostrva. Ima ih dovoljno za svaki dan u godini i one su bez sumnje jedno od glavnih obilježja Iosa. Već kada siđete sa trajekta u malu luku i vidite jedan market, prodavnicu suvenira, nekoliko simpatičnih restorana i

nekoliko brodića koji se lagano ljuljaju na vodi, steći ćete utisak da se nalazite na ostrvu koje je jako daleko od svega, od prometa, saobraćaja, gužve i svega onoga što čini svakodnevni život u gradu. Pored luke je dugačka plaža Jalos, neobično čista s obzirom na položaj, a iznad, na brdu, nalazi se Hora, glavni i jedini grad na Iosu. Do Hore će vas odvesti krivudave stepenice sa kojih ćete, ako pogledate iza sebe, više puta moći da uživate u pogledu na luku i plažu Jalos. Sa stepenica izlazite na glavni trg, na kome se nalazi najveća crkva, Panagia Gremiotisa. Sa trga ćete moći da vidite cijelu Horu, kako se izdiže iznad vas sve do vrha brda, sačinjena od bijelih kućica s plavim vratima i prozorima između kojih izviruju plave kupole mnogobrojnih crkava i roze cvijeće koje se savršeno uklapa u tu plavo-bijelu sliku i koga ima svuda po Iosu.

Osim bijelih kuća, karakteristika Hore su i uske uličice, iscrtane bijelom linijom na spojevima između kamenja, i kada krenete u šetnju kroz Horu, iznenadićete se koliko je restorana, klubova, barova, prodavnica brze hrane i prodavnica suvenira uspjelo da se smjesti u samo nekoliko ovih jako uskih uličica.

Na cijelom ostrvu postoji samo nekoliko većih ulica za saobraćaj, tako da je gotovo cijela Hora pješačka zona, pa ćete, šetajući se kroz nju, čuti samo muziku, smijeh i razgovor raspoloženih ljudi i osjetiti samo miris girosa i šarenih koktela. Svaki kafić i svaki restoran ovdje su priča za sebe i ima ih najrazličitijih. Od malog kafića u britanskom stilu, preko taverni i italijanskih restorana, do restorana sa tajlandskom hranom.

Njihovi ambijenti će vas oduševiti i nećete moći da se odlučite u koji da sjednete. U svakom slučaju, za koji god da se odlučite, dočekaće vas osmijeh ljubaznog osoblja.

Ios su sedamdesetih godina naselili hipici i umjetnici koji su na ovom ostrvu pronašli mir i inspiraciju. Neki od njih su tu ostali do danas, baveći se umjetnošću, i u Hori ćete naići na nekoliko prodavnica zanimljivih umjetničkih predmeta.

Iza crkve na trgu pažnju će vam sigurno privući taverna sa baštom, u kojoj jedan Grk svake večeri svira buzuki i pjeva. Atmosfera je, naravno, vesela i teško je naći slobodan sto, tako da uvijek ima ljudi koji sjede okolo i slušaju. Ako nastavite šetnju uličicama uzbrdo, vidjećete puno zanimljivih hotela i pansiona, kafića sa prelijepim pogledom i mještana koji sjede ispred kuća. Ovdje nijedan hotel nije luksuzan, svi su mali i izgrađeni su u skladu sa tipičnom kikladskom arhitekturom, ali to kao da uopšte nije važno, i čak se čini kao da bi nekako poremetilo tu posebnu atmosferu Hore i autentičan duh ovog ostrva. Na vrhu brda, iznad grada, nalaze se tri iste crkve, jedna ispod druge, i nevjerovatan je os,ećaj kada iz uskih uličica odjednom izađete na čistinu, okrenete se oko sebe, i ugledate dolje, u daljini,

luku i plažu Jalos, zatim siluete obližnjih ostrva, a okolo, još dalje, samo more kako se negdje na kraju spaja sa nebom. Iznad vas su samo oblaci, jedino što čujete je zvuk vjetra, i u tom trenutku kao da ništa više nije ni važno. Život se čini vrlo jednostavnim, kao da je sve ostalo previše daleko da bi moglo da pokvari užitak i postaje vam jasno zašto su hipici odabrali ovo ostrvo za svoje utočište.

Kažu da je zalazak Sunca na Kikladima najljepši, a najbolje bi bilo da ga posmatrate sa ovog mjesta, i dok gledate kako Sunce polako “ulazi” u more na zapadu, na istoku će se već jasno ocrtavati Mjesec.

Dok se budete vraćali nazad, iz ove idile vjerovatno će vas u realnost vratiti muzika iz klubova koji se polako otvaraju i žamor mladih ljudi koji se spremaju za još jednu nezaboravnu noć na ovom ostrvu.

22 Zabava

SRIJEDA, 13. 3. 2013.

SNIMLJEN NOVI SPOT

Željko na kaldrmi Treći spot sa aktuelnog albuma Željka Bebeka “Kad poljubac pomiješaš sa vinom” je na pomolu. Kadrove za “Kaldrmu”, u saradnji sa “Hajat produkcijom”, pjevač je snimio prije dva dana u Sarajevu. Ekipu na terenu tokom cijelog dana pratilo je loše vrijeme, koje nije mnogo uticalo na radnu atmosferu, pa su snimljene sve predviđene scene.

“Radili smo na pljusku, ali nas to nije ometalo. Bilo nas je desetak na setu i bili smo izuzetno raspoloženi. Mislim da je na pomolu lijep video kao što je i ‘Kaldrma’ lijepa ljubavna pjesma”, rekao je Bebek.

Za razliku od spota “Dernek”, koji je objavljen prije pet dana i u kojem se uz Sarajliju pojavljuje skupina mladića i djevojaka, ovoga puta radnju je iznijela manekenka Sonja Zekić.

Spot za pjesmu “Kaldrma” biće objavljen u aprilu, a reditelj Anis Mujanović poručuje da još nije sve gotovo.

“Birali smo lokacije koje na najbolji način oslikavaju duh starog Sarajeva i život na kaldrmi i pored kiše i hlad-

TVITOMANIJA 2013.

nog vjetra, istrajali smo u našoj namjeri”, kaže Mujanović.

Veliki koncerti na jesen Promocija albuma kojim je Bebek prekinuo dugogodišnju diskografsku pauzu se nastavlja, a osim snimanja spotova, počele su pripreme i za koncertnu sezonu. “Želja mi je da nastupim i u Crnoj Gori, u svim gradovima i mjestima gdje sam nekada već nastupao. Želim to i radi onih koji su već bili na mojim koncertima i radi onih koji me nijesu nikada slušali uživo”, rekao je ranije popularni pjevač za naš list. E.Z.

Nina Badrić i Ivan Tasovac među učesnicima Tvitomanija, najveća regionalna konferencija posvećena društvenim mrežama, biće održana od 8. do 12. maja u hotelu “Novi Spa Hotels & Resort” u Novom Vinodolskom, koji se nalazi na hrvatskom primorju. Pored brojnih poznatih ličnosti, kao što su Željko Joksimović, Ivan Tasovac, Nina Badrić i ostali, na ovoj manifestaciji učestvovaće i brojni dnevni listovi i portali.

Tema druge po redu Tvitomanije je “Društvene mreže i život”, i na njoj će se govoriti o svim sfera-

ma života u kojima su društvene mreže napravile revoluciju – komunikacijama, sportu, medijima, obrazovanju, politici, modi, nauci, biznisu, umjetnosti, estradi, kulturi. U okviru predavanja, paneldiskusija i radionica govoriće se o prednostima koje pojedincima i kompanijama donosi aktivno i kvalitetno prisustvo na društvenim mrežama. Poznate ličnosti, predstavnici malih i velikih kompanija i stručnjaci za komunikaciju će razgovarati o tome kako se predstavlja na popularnim druš-

tvenim mrežama, i na koje sve načine Tviter, Fejsbuk, Jutjub, Instagram, Forskver, Pinterest, Tamblr i mnoge druge društvene mreže mogu pomoći da se kvalitetno pozicionirate u sve široj internet zajednici. Kako tvrde organizatori, očekuje se preko hiljadu gostiju, a cjelokupan program ove manifestacije možete pogledati na Tvitomaniji.

Ukoliko želite da učestvujete na ovoj manifestaciji, možete se registrovati preko njihovog linka za prijavu.

(Telegraf)

Zabava 23

SRIJEDA, 13. 3. 2013.

Intervju

U Budvi sam doživio velike emocije Željko Joksimović priča za Dnevne novine o novim pjesmama, karijeri i planovima Zlatko Šebek

Ž

eljko Joksimović je nedavno objavio pjesmu pod nazivom “Ludak kao ja”, koja je za kratko vrijeme postala veliki regionalni hit. Na realizacij ove numere radio je dugo, pa je i to jedan od razloga zašto je nastalo zatišje nakon učešća na Evroviziji 2012, na kojoj se kao učesnik više neće pojavljivati. Pjevač je za DN otkrio da ga Budva posebno inspiriše jer je u njoj doživio važne trenutke u životu.

Skoro godinu dana nakon promocije numere “Nije ljubav stvar” objavili ste pjesmu “Ludak kao ja”. Zašto tako duga pauza?

Mislim da je novi singl došao u pravo vrijeme. Podsjetiću da je Eurosong završen krajem maja, a do tada i nakon toga, sve je bilo fokusirano na prezentaciju ove pjesme međunarodnoj javnosti. Utisak je da je tek poslije takmičenja, u mjesecima koji su uslijedili, pjesma u pravoj mjeri zaživjela u javnosti, na koncertima, publika kao da ju je vremenom zavoljela i prihvatila u punoj mjeri. Od septembra, pa do objave pjesme “Ludak kao ja”, dosta toga je izašlo iz Minacord produkcije.

Od posljednjeg albuma je prošlo više od tri godine. Hoćete li u toku 2013. izdati novi CD? Nijesam sklon da unaprijed najavljujem stvari koje tek treba da se dogode, ali svakako da pripremam još muzičkih noviteta koje bi trebalo da dobiju formu novog albuma.

Kada tačno, sada u ovom trenutku ne bih da prognoziram.

Singl “Ludak kao ja” nosi drugačiji ritam u odnosu na vaše ranije pjesme?

Ova pjesma je nešto potpuno novo i vjerujem malko drugačijeg ritma od onog što su moji fanovi očekivali. Dugo sam radio na njoj i završena je tek kada sam je doveo skoro do savršenstva po svojim mjerilima. Savremenih svjetskih standarda, produkciono urađena do maksimuma, postala je mega hit za samo dvije nedjelje, što dokazuje i broj od dva miliona pregleda na Minacordmusic muzičkom kanalu na Jutjubu.

Vijest da ponovo sarađujete sa Leontinom Vukomanovićem, u najmanju ruku je oduševila fanove. Hoće li iz zajedničke muzič-

ke kuhinje uskoro izaći još nešto?

Do ove pjesme došlo je sticajem dobrih okolnosti. Leontina je pripremila nekoliko tzv. muških kompozicija, tako da ćemo u nastavku saradnje vidjeti kako će se stvari odvijati.

Je li realno očekivati da i Leontina otpjeva neku vašu kompoziciju?

U prošlosti zajednički potpisujemo nekoliko pjesama i danas rado slušanih. U ovom trenutku sam koncentrisan na svoj album, ali nikad se ne zna šta može da se dogodi u budućnosti.

Svima je bilo čudno to što se nijeste pojavili na Beosongu, makar kao gost. Da li je izostao poziv ili ste odbili i zašto?

RTS me je pozvao, ali ja tog vikenda nijesam bio u zemlji, već na davno unaprijed zakazanom koncertu.

Beosong je doživio ogromne kritike javnosti. Kako je iz vašeg ugla izgledao festival koji osim izbora, nije imao nijedan element evrovizijskog šoua?

Komentarisati volju naroda je bespredmetno. Komentarisati šou koji je završen, takođe nema smisla, pogotovu ako nijeste bili učesnik. Takve stvari nijesam nikada radio i smatram da nijesu primjerene. Beosong je završen, treba se fokusirati na Malme, kažem kao neko ko ima bogato iskustvo na Pjesmi Evrovizije i predstavljanje zemlje na jednoj velikoj međunarodnoj manifestaciji.

Radili ste muziku za seriju “Budva, na pjenu od mora”, a instrumentalom u kom se čuje glas Jelena Tomašević ste uspjeli da rasplačete publiku. Šta vam je prolazilo kroz glavu dok ste je pisali?

Kao i uvijek kada stvaram, ono o čemu razmišljam mogu samo da opišem kao kreativni naboj, pod-

strek, inspiraciju koja nekako dođe sama od sebe, prouzrokovana životom i emocijom. Budva je zbog ljepote i meni važnih trenutaka u životu, svakako posebna inspiracija, a to je sve zajedno dovelo do divnih melodija.

Da li prije pisanja muzike za seriju i film, dobijete scenario na čitanje ili vas producenti okvirno upoznaju sa pričom?

Situacije su uvijek različite, priznajem. Naravno da moram biti upoznat sa temom, a muzika onda sama dolazi. Raditi muziku za film ili seriju je drugačiji posao od komponovanja pjesme, ali sama muzika u seriji i filmu koliko god da daje svojevrstan pečat istom, toliko ima i svoj “život”.

Sarađivali ste sa Marijanom Zlopašom, Milenom Vučić, Jelenom Tomašević, čije pjesme su doživjele ogroman uspjeh. Na koju od njih tri ste najponosniji?

Sve tri pomenute dame imaju prije svega razloga da budu ponosne na sebe. Mislim da ja tu pomognem, koliko mogu, nije važno da li sam ponosan ja, već one same sobom.

Zanimljivo je da su neke pjesme sa albuma prvijenca Milene Vu-

čić sada veći hitovi nego kada su izdate. Kako to komentarišete? Život jedne pjesme može da bude poprilično čudan. Mnoge moje kompozicije dožive svoju punu afirmaciju u neočekivanom trenutku, to ne može lako da se objasni. Mislim i da je sa pjesmom “Nije ljubav stvar” slična situacija, a primjera je još mnogo. “Miljacka” je na primjer, nakon dugo vremena, preko noći

postala svuda u regionu najslušanija pjesma.

Ipak su veliki hitovi završili kod pjevača narodne muzike.

Postoji li šansa da snimite duet sa folk izvođačem?

Sebe (vjerujem i moja publika) vidim prije svijega kao pop pjevača, a novi zvuk u singlu “Ludak kao ja” govori o malo drugačijem pravcu u budućnosti.

kampanja protiv nasilja

Hurem i Šeherezada u ulozi žrtava

Najveće tursko udruženje koje se bori protiv nasilja nad ženama okupilo je najbolje turske glumice u novoj kampanji pokrenutoj prošlog petka.

Kampanja je pokrenuta povodom Dana žena, sa ciljem da probudi svijest o velikom problemu današnjice.

Skladno nazivu projekta “Osam žena / osam života”, osam poznatih turskih glumica, među kojima su bile i Merjem Uzerli (Hurem), Nur Fetahouglu (Mahidevran) i Berguzar Korel (Šeherezada), poziralo je fotografu sa unakaženim licima punim masnica i ogrebotina, baš kao što su imale stvarne žene koje su izgubile živote zbog nasilja. Reklamna kampanja o borbi protiv nasilja nad ženama, snimljena uz podršku Ministarstva porodične i socijalne politike, nedavno je izašla u javnost i to prvenstveno kao televizijska reklama. Iako su dosad glumile svakojake likove u serijama, glumice su bile i te kako pogođene ovim projektom, pogotovo jer su u reklamnom spotu glumile žene koje su u stvarnom životu bile fizički i psihički maltretirane. Berguzar Korel je fotografu pozirala sa krat-

HOT! kom perikom i lažnim modricama u sjećanje na Melek Karaaslan, djevojku koju je sopstveni otac tri mjeseca držao zaključanu u toaletu jer je odbila da se uda za čovjeka kojeg

joj je on odabrao. Berguzar je previše emotivno doživjela cijelu promjenu i fotografisanje sa unakaženim licem, zbog čega je dio snimanja odradila u suzama.

E.Z.

Rijetki su oni koji vole srijedu, ali mi za vas imamo nešto što će vam pomoći da se osjećate bolje. To su svakako fotografije Sare Samapio koja je pozirala u intimnom rublju kompanije Victoria’s Secret.

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

24 Zabava/Slobodno vrijeme

SRIJEDA, 13. 3. 2013.

Daily Sudoku puzzle No. 2323 sudoku 2013-02-21

Medium level

Teža

3

6

7 7

2

2 2

9

4

4

6 5

7

3

5

Play sudoku online at:

7

9

2

8

www.sudokukingdom.com

5

4

5

8

Daily Sudoku puzzle No. 2322

1

Lakša 2013-02-20

4

7 Medium level

5

7

6

8

9 1

3

4

6

7

3

6

3

3

1

2

8

7

4

6

5

3

Page 1/2

Play sudoku online at:

3

9 8

Play sudoku online at:

8

7

1

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com 1

9

5

Zanimljivo

Djevojčica pleše s vukovima

6

3

Puzzle solution:

Sudoku puzzle No. 2321 2013-02-19 Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 2320 2013-02-18 9

6

7

4

1

8

5

3

2

8

6

1

4

2

7

9

5

3

2

8

1

9

5

3

7

6

4

2

7

5

3

6

9

1

8

4

4

3

5

2

7

6

1

8

9

4

3

9

5

8

1

6

2

7

8

1

2

3

9

5

6

4

7

5

9

2

7

1

4

3

6

8

3

4

9

6

2

7

8

1

5

7

1

6

8

5

3

4

9

2

5

7

6

8

4

1

2

9

3

3

4

8

2

9

6

7

1

5

6

9

3

5

8

2

4

7

1

6

2

7

1

4

8

5

3

9

1

5

8

7

3

4

9

2

6

1

8

4

9

3

5

2

7

6

7

2

4

1

6

9

3

5

8

9

5

3

6

7

2

8

4

1

vicevi

***

Bjeloruska porodica ima neobične kućne ljubimce - vukove. S vukovima se jednako igraju i majka i kćerka.

“Pokušavamo razumjeti te životinje, njihovu logiku i ponašanje. Što ih više upoznajemo, to više komuniciramo s njima i oni nas sve više

iznenađuju, otkrivajući nam svoje ponašanje, intelekt i pamćenje, kakvo nijesmo našli opisano ni u kakvoj literaturi ili kod ljudi koji pišu o njima”, rekla je Alijona Selijak, koja radi u rezervatu.

Selijak smatra kako vukovi imaju jednu meku i dobru crtu.

“Možete se igrati sa njima, ali samo ako vam oni to dozvole”, dodaje Selijak.

Njena kćerka se s vukovima izvrsno slaže i voli da se igra s njima, pa čak i da ih jaše. Vukovi djevojčicu vole te joj lizanjem iskazuju privrženost.

9

Puzzle solution:

Page 1/2 Baka na samrti saopštava unuku: - Želim da ti ostavim moju farmu, što uključuje njive, kuću, traktor, drugu opremu i 2.398.750 eura.

Unuk, sav ozaren što je odjednom postao bogataš, kaže: - O, bako, koliko si ti dobra prema meni, a ja nijesam ni znao da ti imaš farmu… Gdje se nalazi?

Uz posljednji uzdah baka prošapta: - Na Fejsbuku…

*** Došla tašta Muju u goste, a Mujo je pita: - Do kada ostajete?

- Pa, dok vam ne dosadim!

Mujo: - A što tako kratko? *** Učiteljica u Zemunu ispituje prvake matematiku:

- Marice, ajde ti: koliko je 2+2?

- 4, učiteljice!

- Bravo! A 3+3?

- 6!

- Odlično, Marice! A koliko jeeee…. 3+2??

- Mmmmmm…. 5!

- Odlično, Marice!

U tom momentu mali Zemunac ustaje, vadi utoku i ispaljuje 4 metka u Maricu.

Učiteljica: – Pa…pobogu, dijete, šta si to uradio???!!!!

Mali Zemunac: - Morao sam, brate… Previše je znala! *** Crnogorac se busa u grudi i viče: - Mi Crnogorci uvijek smo se borili za čojstvo, junaštvo i poštenje.

Neko mu odgovori: - Pa svi se borimo za ono što nemamo.

Zabava/Slobodno vrijeme 25

SRIJEDA, 13. 3. 2013.

NEZVANIČNO Nas nemate što da snimate. Na sastancima govorim samo ja. Ostali se ne čuju.

Pih propade mi plan a i san.

NIkad bliže fotelji gradonačelnika pa ništa.

Word Search Puzzle #O737IE

Molim te da me držiš ako nekom krenem da razbijam glavu.

OSMOSMJERKA

HOROSKOP

S

T

N

E

M

T

S

E

V

N

I

S

F

S

H

M

U

S

K

E

T

R

A

M

E

L

R

I

S

P

M

I

L

S

G

D

E

B

B

O

B

O

B

E

G

G

A

R

N

D

O

H

S

V

V

A

M

S

G

N

D

S

I

L

E

N

C

E

S

D

A

U

D

R

L

A

G

G

E

D

R

N

C

M

J

S

D

O

I

B

N

S

R

G

R

L

A

I

E

K

W

N

N

H

O

P

R

O

X

Y

N

R

S

E

N

E

G

O

R

O

C

R

P

H

O

E

R

R

H

T

A

R

W

P

S

K

E

E

N

S

S

T

S

I

U

Q

O

L

I

R

T

N

E

V

J

U

X

T

A

P

O

S

I

T

I

O

N

E

M

S

I

C

S

A

F

T

S

I

L

T

S

I

S

A

P

A

P

U

S

H

Y

N

E

S

S

K

ABHOR Abhor ADMIRES Admires BEGGAR Beggar BOBBED Bobbed CANON Canon FASCISM Fascism GENES Genes GLOBE Globe GROPE Grope INHERITS Inherits

INNER Jambs INVESTMENTS Juggles JAMBS Juxtaposition JUGGLES Keens JUXTAPOSITION Ladling KEENS Lagged LADLING Limps LAGGED Media LIMPS Musket MEDIA Overgrow

MUSKET Proxy OVERGROW Pushy PAPAS Ranchers POPCORN Sands PROXY Sensors PUSHY Shyness RANCHERS Silences SANDS Silts SENSORS Slovenly SHYNESS Slower

Inner

Papas

Stirs

Investments

Popcorn

Tenor

Ti si hodajuća opasnost!

SILENCES Treks SILTS Ventriloquists SLOVENLY Wrath SLOWER Wronging STIRS TENOR TREKS VENTRILOQUISTS WRATH WRONGING

Tretman vatrom podmlađuje Copyright © Puzzle Baron March 12, 2013 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions!

Kineski kozmetičari imaju posebnu metodu za pomlađivanje koju nazivaju “posebni eliksir”, piše Dejli mejl. Ženama se na lice stavlja peškir natopljen alkoholom koji se onda zapali. Taj tretman, koji nazivaju i “Huo liao”, podstiče regeneraciju stanica na koži kako bi se postigao mlađi izgled. Njime se može “pomlađivati” koža na bilo kojem dijelu tijela.

Stanovnici vjeruju kako ovaj neobičan tretman može izliječiti prehladu, glavobolju i nesanicu.

OVAN Okolina ima dovoljno sluha ili interesovanja da podrži Vaše ideje.

Novi poslovni događaji mogu da Vas predstave u pozitivnom svijetlu. Pokažite da imate razumijevanje za voljenu osobu, sve što činite treba da Vas približi sličnim ciljevima.

BIK Obećanja koja dobijate ne predstavljaju garanciju za poslovni dobitak. Potrebno je da reagujete u određenom trenutku i kategorično da zaštite svoje interese. Ukoliko imate dobru ideju, onda nema razloga da sumnjate u svoje sposobnosti.

BLIZANCI Nemojte dozvoliti da Vas neko opterećuje pogrešnim idejama ili da Vas iznenada uslovljava. Budite promišljeni. Na Vama je da svojim saradnicima predložite korisno rješenje, koje treba da zadovolji različite interese.

RAK Nema razloga da odlažete susret sa saradnicima, trenutak je da ubrzate svoje poslovne aktivnosti ili da prihvatite nečiju ponudu. Postoji osoba za koju Vas vezuju zajednički poslovni interesi i pozitivno iskustvo.

LAV Ulažete veliki napor, ali na kraju ne ostavljate pozitivan utisak na određene saradnike. Zatražite dobar savjet ili nečije posredovanje u vezi sa poslom kojim se bavite.

Ponekad se mudro treba pomiriti sa djelimičnim rezultatima.

DJEVICA Dogovor sa jednom osobom Vas obavezuje na određene uslove ili na strogu poslovnu diskreciju.

Međutim, Vi imate drugačije ideje i nećete dozvoliti da neko odlučuje u Vaše ime o poslovnim interesima.

VAGA Budite dovoljno promišljeni pred osobom koja Vas obavezuje na određene uslove u poslovno-finansijskoj saradnji. Važno je da sačuvate svoje interese i dobar odnos sa okolinom. Potrebna Vam je nečija iskrena podrška i razumijevanje.

ŠKORPIJA Uporno tražite izlaz iz komplikovanih situacija, ali neko kao da Vas dodatno opterećuje različitim zahtjevima. Svaki problem ima dobro rješenje, pod uslovom da prihvatite koristan savjet o promjeni svoje strategije.

STRIJELAC Djelujete mudro i promišljeno u susretu sa saradnicima. Nema razloga da se ponašate nametljivo, već prepustite drugima da govore o Vašem uspjehu ili u Vašu korist. Važno je da definišete svoje poslovne prioritete.

JARAC Donosite racionalne odluke, ali ponekad treba postupiti po insitinktu. Pažljivije posmatrajte svoje saradnike i usmjeravajte priču u onom pravcu koji vodi ka nekom zajedničkom uspjehu. Nemojte potcjenjivati nečije sposobnosti.

VODOLIJA Nema razloga da optužujete druge za trenutni neuspjeh, moguće je da se greške nalaze u Vama a ne u okolini. Ponekad je teško priznati lični poraz, ali to je neminovno kako biste ispravili poslovni propust.

Budite realni.

RIBE Ukoliko previše kritikujete nečije ponašanje, onda morate prihvatiti i moguće negativne reakcije. Stalo Vam je da promijenite nečije ponašanje ili dodatne uslove koje Vam nameću određeni saradnici.

26 Sport

SRIJEDA, 13. 3. 2013.

1/4 FINALE EVROKUPA

Za častan kraj bajke DA LI STE ZNALI...

Da će nekadašnji italijanski reprezentativac i član Milana, sada igrač-trener švajcarskog Siona Đenaro Gatuzo u junu završiti igračku karijeru.

Popularni Rino je sa “rosonerima” po dva puta trijumfovao u Ligi šampiona (2003, 2007) i Seriji A (2004, 2011), a osvojio je i jedan Svjetski klupski kup (2007).

Sa nacionalnim timom bio je šampion svijeta u Njemačkoj 2006. godine.

Budućnost Voli danas (16.30h) u Krasnodaru protiv Lokomotive igra posljednji ovosezonski evropski meč Miloš Antić

B

udućnost da ne mora vjerovatno ne bi ni išla u Rusiju - plavi su sve šanse za plasman u polufinale Evrokupa prokockali u Morači (poraz 54:72), Lokomotiva je u skladu sa kvalitetom svog rostera riješila sve u prvom meču i od revanša napravila puku formalnost.

Izabranici Dejana Radonjića vodi Dejan Radonjić ka Rusiji zbog toga će mislima umjesto u kreće u ranim jutarnjim satima snijegom okovanom Krasnoda- čarter letom sa podgoričkog aeru biti u beogradskom Pioniru, rodroma, a povratak je zakazan gdje ih za vikend očekuje mož- odmah nakon meča - prava stvar da i meč sezone u ABA ligi. Ta či- s obzirom na zgusnut raspored i njenica međutim neće uticati na odlučujuće mečeve u regionaligru plavih na ruskom tlu - Mar- nom takmičenju. ko Popović i družina uradiće sve “Čelnici kluba su pronašli fanda se na što ljepši način oproste tastično rješenje, već sjutra veče od Evrokupa. smo kod kuće da se u miru spre“Napramamo za vili smo meč sa ogroman Crvenom RASPORED uspjeh Zvezdom”. ove sezoA u vjeBilbao - Ulm (sinoć ) ne u Evrorovat16.00 Uniks - Valensija (70:80) no krca16.30 Lokomotiva - Budućnost Voli (72:54) kupu, oditom Pio18.00 Budiveljnik - St. Petersburg (72:83) grali iznad očekivaniru u sunja, tako botu veče da ubjedljiv poraz od Lokomotive plavi će određivati sudbinu u i završetak evropske bajke ne do- ABA ligi - može li san o trećem življamo kao tragediju. Rusi su je- uzastopnom plasmanu na fajdan od najboljih timova u Evroku- nal-for i ostanak u trci za mjepu, možda i prvi favoriti za osvaja- sto koje vodi u Evroligu postanje ovog takmičenja, pokazali su to ti stvarnost. i u Morači. Nama ostaje da u Kra“Liga je ujednačena, mnogo je snodaru odigramo što bolje mo- iznenađenja, a tri četvrtine Ližemo i napravimo lijepu uvertiru ge se bori što za opstanak što za za krucijalne mečeve u ABA ligi”, plasman među četiri. Očekuje nas jasan je krilni igrač plavih Milan paklen meč, ali Zvezdi se okrećeMilošević. mo tek nakon Lokomotive”, govoKompletna posada koju pred- ri Milošević.

RUKOMET

Zoran Roganović u Kataru tri mjeseca Desni bek naše rukometne reprezentacije Zoran Roganović naredna tri mjeseca igraće kao pozajmljen igrač u katarskom Al Kuiadeu. Švedski Lund je tri kola prije kraja šampionata obezbijedio plasman u Prvu ligu, tako da su čelni ljudi kluba, uz saglasnost trenera Veroljuba Kosovca, odlučili da ustupe svog najboljeg igrača timu iz Katara.

“Primarni cilj mi je bio da se sa Lundom vratim u elitu i sada je sve mnogo lakše. Dugujem zahvalnost klubu što mi je dozvolio da tri mjeseca provedem u Kataru

TIKET DANA BLEKBURN MILAN TIP 1

KVOTA 2.15

VOJVODINA OFK BEOGRAD TIP 1

KVOTA 1.70

BAJERN ARSENAL TIP 4+

KVOTA 2.20

MALAGA PORTO TIP 1

KVOTA 2.80

SENT GALEN TUN TIP 1

KVOTA 1.90

BUDIVELJNIK ST.PETERBURG TIP 1 KVOTA 1.80

KARATE

Plavi pokupili medalje Karate klub Budućnost nastavlja da bilježi zapažene rezultate proteklog vikenda “plavi” karatisti demonstrirali su kvalitet u Beogradu i Aranđelovcu. U glavnom gradu Srbije u ukupnom plasmanu je osvojeno prvo mjesto, te u generalnom plasmanu drugo, dok su u Aranđelovcu Vratnica, Vukotić, Zečević i drugovi bili prvi u generalnom plasmanu.

Na turniru “Hara Open” u Beogradu učestvovalo je 400 takmičara, a Budućnost je osvojila 21 medalju, od čega 11 zlatnih, sedam srebrnih i tri bronzane.

U Katama ekipno prvo mjesto u konkurenciji seniora pripalo je Marku Vratnici, Dragu Vukotiću i Borisu Zečeviću. Najsjajnije odličje uzeli su i Srđan Vukotić, Igor Zečević i Boris Zečević u konkurenciji do 17 godina.U katama pojedinačno prva mjesta su osvojili Filip Bakić, Maša Đukanović, Igor Zečević, Miloš Popović, Mia Roganović, Tamara Radunović, Srđan Vuković i Tamara Radunović.

Turnir u Aranđelovcu je bio masovniji - učestvovalo je čak 700 takmičara, a Budućnost je osvojila 22 medalje, od čega 11 zlatnih, 4 srebrne i 7 bronzanih.

M.P.

i pomognem Al Kiadeu da postigne željene rezultate”, kazao je za Dnevne novine Roganović.

Jedan od najboljih rukometaša koje Crna Gora ima ne ide prvi put na Bliski istok s obzirom da je već u dva navrata kao pozajmljeni igrač nosio dres katarskog Al Sada, čije boje sada brani takođe naš reprezentativac Marko Simović.

Interesantno je da je trener ekipe za koju će nastupati Roganović hrvatski stručnjak Silvio Ivandija, te da od početka sezone između stativa stoji Slovenac Gregor Lorger.

M.P.

Sport 27

SRIJEDA, 13. 3. 2013.

FINALE PLEJ OFA

Počinje trka za prvaka države Odbojkaši Budvanske rivijere i Budućnosti večeras (18.30) igraju prvi meč u plej ofu

Ovosezonska skromna odbojkaška priča u našoj zemlji će se završiti u narednih desetak dana s obzirom da će prva ekipa koja dođe do tri trijumfa u plej ofu osvojiti titulu. Dobro poznato finale koje se znalo unaprijed, Budvanska rivijera na jednoj, Budućnost na drugoj strani.

Favorit se zna s obzirom da su Budvani prije samo tri dana za sat vremena igre sa terena počistili “plave” i osvojili Kup, ali čini se da će plej of biti nešto zanimljiviji, jer su Podgoričani prikazali najlošiju partiju ove sezone.

“Ako se pogleda rezultat u Kupu, reklo bi se da smo lako došli do trijumfa, ali nije bilo tako. Bilo je teško, pogotovo u prva dva seta, ali ne bih rekao da je Budućnost toliko loše igrala koliko smo mi bili dobri.

Jednostavno, u tom meču nam je sve polazilo za rukom, što je svakako plod kvalitetnog rada i iskustva.

Vjerujem da će mnogo teže biti u ovoj plej of seriji, gdje su naše šanse mnogo veće, jer se igraju tri meča. Favoriti smo na papiru, ali teren je nešto drugo i moramo biti mak-

simalno ozbiljni ukoliko želimo duplu krunu”, poručio je tehničar Budvana Marko Vujović.

Izabranici Zorana Vukčevića na proteklom meču bukvalno nijesu ličili na tim koji je pružao odlične partije tokom sezone.

“Odigrali smo najlošiji meč prije dva dana ove sezone i siguran sam da takvu partiju ne možemo ponoviti. Probaćemo da ovaj plej of učinimo interesantnim i da dođemo do igre koju smo imali u Balkanskoj ligi. Nema predaje, u svaki meč ćemo ući sa namjerom da trijumfujemo i vjerujem da će nam se ukazati šansa da napravimo nešto više u narednim utakmicama”, kazao je primač Budućnosti Marko Vukašinović. M.P.

NBA: Mamuze odbile nalet grmljavine Derbi Zapada otišao je na stranu “mamuza” - San Antonio je trijumfom nad Oklahomom odbio nalet grmljavine, koja bi se u slučaju pobjede izjednačila sa timom Grega Popovića i postala najbolji tim lige. Kevin Djurant i družina nijesu uspjeli iz prostog razloga što je tim iz Teksasa u svojim redovima imao šestoricu igrača sa dvocifrenim učinkom i ukupan šut iz igre 52 odsto.

Juta se vratila kući sa neuspješne turneje po Istoku i dobila rivala po mjeri, Detroit Pistonse, koji su sada u seriji od šest poraza. “Džezeri” su se vratili na osmo mjesto, koje su na kratko preuzeli Lejkersi, pa u preostalih 18 mečeva ostaje da se vidi ko će od njih “izvisiti” u trci za plej-of.

Hjuston na sedmoj poziciji ima samo pobjedu više i uopšte nije bezbijedan, kao što ni Dalas nije bez šansi da u finišu sezone napravi proboj ka vrhu.

Denver nastavlja sa sjajnim partijama - ubjedljivom pobjedom u Finiksu (108:93) produžili su niz na devet utakmica, ali imaju tu nesreću da ni Memfis ne kiksira, tako da već dugo zauzimaju peto mjesto na tabeli Zapada. Utakmicu karijere odigrao je grčki centar Kosta Kufos (22p, 10sk) uz standardnog organizatora igre Losona i sve boljeg rezervistu Korija Bruera.

SEMAFOR: Filadelfija - Bruklin 106:97, San Antonio - Oklahoma 105:93, Juta - Detroit 103:90, Finiks - Denver 93:108, Golden Stejt - Njujork 93:62.

Alpsko skijanje Norveška - Švedska, fudbal Jagodina - Javor, fudbal Uniks - Valensija, košarka Lokomotiva - Budućnost, košarka Njemačka - SAD, fudbal Vojvodina - OFK Beograd, fudbal B. rivijera - Budućnost, odbojka Indijan Vels, tenis ATP Indijan Vels, tenis 1/8 finala Lemgo - Rejn Nekar Leven, rukomet Bajern - Arsenal, fudbal Malaga - Porto, fudbal

Eurosport Eurosport Arenasport 1 Eurosport 2 RTCG 2 Eurosport Arenasport 1 RTCG 2 SportKlub SportKlub+ Arenasport 1 RTCG 1 Arenasport 3

NE PROPUSTITE Bajern - Arsenal (RTCG 1, 20.40) Bavarci su gotovo sigurni putnici u četvrtfinale Lige šampiona, samo veliki preokret Arsenala bi ih sputao... Ali, teško da će se Njemci opustiti uprkos tome što imaju rezultat od 3:1 iz Londona.

Perišić povratnik, nema Pejovića Selektor muške rukometne reprezentacije Zoran Kastratović odabrao je 19 igrača na koje računa u narednim kvalifikacionim mečevima sa Izraelom (3. i 6. aprila) za plasman na Evropsko prvenstvo u Danskoj. U odnosu na spisak za proteklo Svjetsko prvenstvo u Španiji, ovoga puta među odabranima nema pivota Marka Pejovića, koji je već tri nedjelje povrijeđen, dok je devetnaesti rukometaš Lovćena Ivan Perišić, s obzirom da se najvjerovatnije Žarko Marković neće odazvati pozivu.

Desno krilo Fahrudin Melić će se ipak pojaviti 31. marta na okupljanju u Podgorici, iako je još

Satnica

18.30 - B. rivijera - Budućnost 17. mart 18.00 - Budućnost - B. rivijera 20. mart 18.00 - B. rivijera - Budućnost

Napad na čuvene žapce Budva ili Mladost (18.00 h), Primorac čeka splitski Jadran (19.00) Inače, čuveni zagrebački “žapci” trenutno imaju četiri boda više od našeg tima... U bazen će večeras i momci iz “drevnog grada” - crnogorski velikan Primorac dočekuje splitski Jadran, možda i posljednji tim u regionalnom dijelu protiv koga naš tim može očekivati nešto lakši posao...

“Duel sa Jadranom je vjerovatno jedini u kojem smo favoriti do kraja, jer zatim predstoje gostovanja Primorju i Mladosti, a u Kotoru ćemo dočekati samo Jug. Dakle, moramo dati sve od sebe da pobijedimo i ostvarimo sedmu pobjedu u prvenstvu. Vjerujem da možemo

11.15 13.00 14.00 16.00 16.20 17.45 18.00 18.25 19.00 19.00 20.15 20.40 20.45

SPISAK

JVL 19. KOLO

Vrijeme je za novi spektakl na našem dijelu jadranske obale - u Budvu, na noge istoimenom timu stiže hrvatski i evropski velikan Mladost, inače direktan rival našem klub za poziciju tri pred start plej-ofa.

“Pokušaćemo da pobijedimo, a u prilog takvom razmišljanju idu nam i posljednje partije”, mišljenje je kapitena Budve Milana Tičića.

“Forma nam je u uzlaznoj putanji, tako da sa pravom očekujemo trijumf. Međutim, ni poraz nas ne bi udaljio od fajnal-fora, rasterećeni smo i želimo da se nadigravamo sa timom iz Zagreba”.

SPORTSKI EKRAN

doći do novih bodova”, riječi su majstora Primorca Miljana Popovića.

JADRAN PORAŽEN U SPLITU Svoje obaveze u 19. rundi Jadranske lige vaterpolisti Jadrana obavili su sinoć i nijesu uspjeli da obraduju svoje navijače - momci Vladimira Gojkovića poraženi su u Splitu od Mornara 9:7, po četvrtinama 3:1, 3:0, 2:2, 1:4. Najefikasniji igrač meča bio je domaći as Bojan Matutinović sa tri gola, dok su u našem timu po dva puta strijelci bili Stefan Vidović i Igor Porobić. Miloš Šćepanović je upisao šest odbrana. K.B.

u Španiji najavio povlačenje, a ista situacija je i sa Vladimirom Osmajićem, koji je odlučio da pomogne reprezentaciji u predstojećim kvalifikacijama.

Na spisku se nalaze golmani Rade Mijatović, Marko Rajković i Nebojša Simić. Krila su Igor Marković, Petar Kapisoda, Marko Lasica i Fahrudin Melić. Pivoti su Mladen Rakčević i Nemanja Grbović. Bekovi su Vladimir Osmajić, Vasko Ševaljević, Goran Lasica, Draško Mrvaljević, Stevan Vujović, Mirko Milašević, Zoran Roganović, Žarko Marković, Marko Simović i Ivan Perisić.

M.P.

28 Sport

SRIJEDA, 13. 3. 2013.

1/2 KUPA SRBIJE

Četiri kluba vjeruju u finale Javor dočekuje Jagodinu (14), Vojvodina gosti OFK Beograd (18)

POVREDA

Džek Vilšir ne igra protiv Crne Gore

Jedna dobra vijest za reprezentaciju Crne Gore poslije dvije loše (vezisti Branko Bošković i Nikola Drinčić neće igrati protiv Moldavije i Engleske zbog povrede) - kreativac Arsenala Džek Vilšir povrijedio je skočni zglob, a sa terena će odsustvovati tri nedjelje što znači da će propustiti kvalifikacione utakmice Engleske sa San Marinom (22. mart) i Crnom Gorom pod Goricom (26. mart).

To je sa žaljenjem potvrdio menadžer Arsenala - Arsen Venger...

“Vilšir je definitivno u autu.

Sa terena će odsustovati tri nedjelje. Nadam se da će tokom reprezentativne pauze sanirati povredu kako bi nam što prije bio na raspolaganju. Odigrao je 30 utakmica ove sezone, možda je dobro zbog njega što će malo odmarati”, rekao je juče Venger engleskim medijima. B.T.

Rosel ide u zatvor!?

Nelegalna radnja - predsjednik Barselone Sandro Rosel optužen je da je njegova marketinška kompanija Ailanto van zakona organizovala prijateljski meč Brazil - Portugal 2008. godine!

Brazilsko tužilaštvo je naglasilo da je Ailanto bila angažovana da organizuje utakmicu, a da prethodno nije bilo kandidacionog postup-

ka, pa se Roselova sportska marketinška kompanija poslužila lažnim dokumentom kao ugovorom za organizaciju sparing meča. Zbog svega toga predsjednik Barse bi mogao da bude osuđen na osam godina zatvora u Brazilu. Lokalni mediji su preneli da je Roselov advokat odbio optužbe za prevaru nazvavši ih “neodgovornim”.

B.T.

Javor vs Jagodina, Vojvodina vs OFK Beograd - to su utakmice polufinala Kupa Srbije! Beogradskih velikana, Crvene zvezde i Partizana, nema u završnici, ali to ne znači da se neće igrati derbi...

Vojvodina igra za šesto finale Kupa (nijednom nijesu trijumfovali), a protivnik im je OFK Beograd - tim koji je pet puta osvajao masovnije takmičenje Srbije...

“Svi smo spremni da savladamo velikog rivala. Ne zanosimo se da možemo postići rezultat koji bi sa sigurnošću garantovao prolaz u finale jer je tako nešto u ovakvim utakmicama teško izvodljivo”, rekao je trener novosadske “stare dame” Nebojša Vignjević, koji računa na crnogorske talente Nebojšu Kosovića i Đorđa Šušnjara.

Bivši trener Grblja i Rudara spušta momke na zemlju - bitno je da na meč sa Beograđanima “uđu hladne glave”...

“Pred nama je utakmica za koju smo se pripremali i u koju moramo ući hladne glave jer je to praktično samo prvo poluvrijeme. Duboko sam svjestan činjenice šta nam susret sa OFK Beogradom može donijeti”, riječi su Vignjevića.

Vignja nema problema sa povredama, nema ni OFK, ali “romantičare” brine nešto drugo tokom proljeća nemaju rezultat: upisali su dva poraza i jedan remi...

“Trenutna situacija nije dobra po nas i nije momenat za velike riječi i izjave, ali ubijeđen sam da će rezultati doći. Pokušaćemo što bolje da se suprotstavimo rivalu i isko-

Petar Grbić sa OFK Beogradom traži finale ristimo šanse. Vjerujem u svoju ekipu”, rekao je šef OFK Beograda Zoran Milinković, koji će na teren najvjerovatnije poslati sve Crnogorce - Petra Grbića, Vladana Adžića, Nemanju Nikolića i Igora Ivanovića...

“Najvažnija nam je Vojvodina sada iako za vikend igramo sa Partizanom”, dodao je Milinković.

Drugi polufinalni par činiće Javor - Jagodina - trener gostiju Simo Krunić je optimista...

“Istorijska utakmica je pred nama, moramo da odigramo maksimalno, kao da za nas postoji jedan, a ne dva duela. Javor se trenutno nalazi u najboljoj formi u prvenstvu.

Jedno sam siguran - igrači će dati maksimum da dođemo do najvećeg uspeha u istoriji kluba i plasmana u finale Kupa Srbije”, rekao je Krunić.

Fatos Bećiraj će se zajedno sa Mitrom Novakovićem pojaviti na okupljanju A reprezentacije 17. marta pred duele sa Moldavijom i Engleskom

Stečajni upravnik stečajnog dužnika D.O.O ,,MIRCOMMERCE” u stečaju iz Budve, St. br.49/12, saglasno čl. 134 Zakona o stečaju ( Sl.list CG br. 1/11 od 11.01.2012. godine) oglašava DRUGO JAVNO NADMETANJE ZA PRODAJU IMOVINE STEČAJNOG DUŽNIKA Predmet prodaje je nepokretna imovina stečajnog dužnika koju čini katastarska parcela ukupne površine 2789 m2, upisane u listu nepokretnosti br. 265, KO KUBASI, SO KOTOR, i to: katastarske parcele br.

510, 511 i 512 i površina 1663m2, 494m2 i 632m2.

Katastarske parcele se nalaze sa lijeve strane, udaljene 50 metara od puta Budva - Tivat.

Početna cijena 80.000,00e.

Prodaja nepokretnosti vršiće se dostavom zatvorenih pisanih ponuda Privrednom sudu u Podgorici, ul. IV proleterska br. 2.

Na zatvorenoj koverti treba da stoji oznaka: St.br. 49/12 PONUDA ZA KUPOVINU NEPOKRETNOSTI ,“ MIRCOMMERCE – U stečaju “ iz Budve – NE OTVARAJ. Ponude se dostavljaju najkasnije do 11.04.2013.godine do 12:00 časova, a postupak otvaranja ponuda otpočeće istog dana u 12:00 časova u Privrednom sudu u Podgorici, kancelarija br. 20.

Pravo na dostavu ponude imaju sva pravna i fizička lica iz zemlje i inostranstva koja uplate depozit na stečajni račun prodavca: 51066594-78 u iznosu od 5% od početne cijene nepokretnosti ponudjene na prodaju.

Status kupca za predmetnu nepokretnost stiče ponuđač koji ponudi najbolju cijenu.

Izabrani kupac je dužan zaključiti kupoprodajni ugovor i uplatiti kupoprodajnu cijenu i roku od 8 (osam ) dana od dana otvaranja prispjelih ponuda. Ukoliko ne izvrši uplatu u ovom roku, kupac gubi pravo na povraćaj depozita, a prodavac ima pravo da zaključi kupoprodajni ugovor sa sledećim ponuđačem – kupcem čija je ponuda odmah iza najveće.

Nepokretnosti se prodaju u viđenom stanju bez prava na reklamaciju.

Troškove zaključenja ugovora i prenosa prava svojine plaća kupac.

Učesnicima javnog nadmetanja koji nijesu stekli status kupca depozit se vraća u roku od 3 ( tri ) dana.

Uslov za javno nadmetanje smatra se ispunjenim ako se na oglas javi bar jedan kupac.

Sve informacije mogu se dobiti na telefon: +382 69 013 650

ČETIRI MJESECA BEZ GOLA

Beća drma kriza

Bećiraj u lošoj formi, ali Brnoviću je bitan svaki fudbaler poslije povreda Drinčića i Boškovića

Fatos Bećiraj je prošle godine bio prvi strijelac HNL, bio je nadomak prelaska u bundesligaški Hofenhajm, a onda je stao - crnogorski reprezentativac je u sezoni 2012/2013. postigao samo dva pogotka, a post mu traje (nevjerovatna) četiri mjeseca...

“Ako nešto može zabrinuti Krunoslava Jurčića onda je to Bećiraj.

Crnogorski reprezentativac i “papirnato” prvi Dinamov napadač u velikoj je golgeterskoj krizi”, konstatovao je hrvatski Jutarnji list.

A, u Bećovu odbranu stao je bivši centarfor Dinama, Hajduka i reprezentacije Hrvatske - Ardian Kozniku...

“Svaki napadač u Dinamu mora da zna da se od njega očekuju golovi, tako je to u velikom klubu. Bio sam u toj situaciji pa znam kako se osjeća Bećiraj, sigurno mu nije lako”, rekao je Kozniku, veliki Fatosov prijatelj, koji je dodao: “Svako od napadača upadne u

krizu, ne treba od toga praviti veliku priču. Bitno je kako igrač izgleda na terenu. Ako ulazi u šanse, a ne može pogoditi, onda to nije problem, pogodiće kad-tad. Ako se pritom i trudi, dodaje, prima lopte i razigrava saigrače, onda je to dodatni plus. Mislim da ne treba biti zabrinut za Bećiraja, pogodiće brzo”, tvrdi Kozniku, koji priznaje da je najveći Bećov problem trenutno psihološke prirode.

Jasno je da Beća drma kriza, ali selektoru Crne Gore Branku Brnoviću će dobro doći svaki fudbaler za kvalifikacione utakmice sa Moldavijom (22. mart) i Engleskom (26. mart) pošto su Nikola Drinčić i Branko Bošković povrijeđeni pa će preskočiti martovske duele u kvalifikacijama za odlazak na Svjetsko prvenstvo u Brazil 2014. godine.

Uostalom - Bećo je uvijek u crvenom dresu davao cijelog sebe, bio je pravi i kada mu nije išlo u klubu...

B.T.

A i Javor se nada - kapiten Milovan Milović rekao je da je Jagodina težak protivnik, ali da vjeruje da njegov tim može da se plasira u finale...

“Jagodinci su bili prezadovoljni kada su nas izvukli za protivnika u polufinalu, a da li će biti zadovoljni i poslije našeg duela ostaje da se vidi. Bez obzira na sve, svjesni smo da za protivnika imamo izuzetno kvalitetnu ekipu što govori i trenutni plasman na tabeli. Oba polufinalna meča biće neizvjesna, ali sportski je vjerovati da baš mi možemo na kraju da se radujemo”, rekao je Milović.

B.T. PAROVI POLUFINALA 14.00 Javor - Jagodina 18.00 Vojvodina - OFK Beograd

Jovetić je slobodan za 40 miliona Čim odigra perfektnu utakmicu javlja se nova informacija Stevan Jovetić se iz dana u dan povezuje sa velikim evropskim klubovima, iz dana u dan Fiorentina smišlja kako da ga zadrži...

I “viola” je blizu najveće investicije - “La Gazzetta dello Sport” piše da će Joveta produžiti ugovor sa ljubičastima (aktuelni mu ističe na ljeto 2016. godine), te da će njegova sloboda vrijediti 40 miliona eura! Ta cifra bi automatski odbila Juventus za šta se Fiorentina zalaže pošto ne žele da prodaju crnogorskog bisera omraženom rivalu...

Isti dan kada je “La Gazzetta dello Sport” objavila tu informaciju, “The Daily Express” je napisao da je engleski tandem Arsenal - Mančester siti spremio novac da na ljeto dovede reprezentativca Crne Gore. B.T.

Vratio bih Ibrahimovića Pavel Nedved je dugo vodio Juventus na terenu, a sada sjedi u fotelji “stare dame” kao funkcioner. I ima jednu želju, jedan san - da vrati Zlatana Ibrahimovića u Juve...

“Sviđa mi se Ibrahimović.

Smatram da je jedan od najboljih fudbalera na svijetu, na nivou je Lionela Mesija i Kristijana Ronalda. Zlatan može da promijeni tim na bolje. Koji klub ne bi želio da ga dovede”, rekao je Nedved za italijanske medije.

Da podsjetimo - Ibrahimović je od 2004. do 2006. godine igrao za Juventus i za to vrijeme na 92 utakmice postigao je 26 golova. B.T.

Sport 29

SRIJEDA, 13. 3. 2013.

Miljenović zadovoljan

Nedostajao gol

Remi u Trenčinu: Slovačka - Crna Gora 0:0

Sa jučerašnjeg sastanka u prostorijama Srednje fudbalske regije

Sve za spas naših klubova SREDNJA FUDBALSKA REGIJA

Prvenstvo startuje u subotu - Bošković prozvao gradonačelnika Podgorice, kao ljude iz Kolašina jer su zanemarili fudbal Bojan Topalović

N

ovac - najveći problem crnogorskog fudbala. Zbog toga, postojala je mogućnost da Grafičar, Polet stars, Gorštak, Crvena stijena i Drezga istupe iz lige pa bi proljećna polusezona u Srednjoj fudbalskoj regiji bila siromašnija, mnogo siromašnija. Ali, prvenstvo će startovati u subotu, s tim što će trećeligaši do vikenda morati da plate dugovanja...

“Definitivno je, krećemo u subotu i nedjelju, ali i dalje stoji da klubovi moraju do subote uplatiti finansijska sredstva koja se duguju”, rekao je juče generalni sekretar Srednje regije Vladimir Cujo Bošković.

Pored odluke da se prvenstvo igra, pričalo se o suđenju koje nije bilo za pohvalu tokom jeseni - Srednja fudbalska regija je saopštila da će utakmice koje budu odlučivale o plasmanu suditi sudije koje se delegiraju za Drugu ligu...

“Sa prvenstvom moramo starto-

vati u subotu, jer do 20. maja moramo prijaviti prvaka koji će igrati u baražu za Drugu ligu”, rekao je Ljubiša Bulatović, predsjednik Takmičarske komisije Srednje regije, koji je dodao: “Zbog finansijske krize bilo je nagovještaja da Kup za narednu sezonu odigramo ovog proljeća, ali smo odustali od toga. Kao i svake godine, Kup će se igrati u avgustu”, riječi su Bulatovića.

A, pričalo se i o tome kako bazični fudbal nestaje - o tome je govo-

rio Bošković...

“Molio bih sve ljude da se okrenu fudbalu. Prozivam gradonačelnika Miomira Mugošu koji je dozvolio rušenje stadiona Ribnice i Grafičara, obećao je nove kojih nema ni dan danas. Želimo da probudimo uspavane ljude da se okrenu klubovima, jer smo prije 40 godina imali bolju situaciju. Učinićemo sve da spasimo klubove”, rekao je Bošković, koji se osvrnuo na Fudbalski klub Gorštak...

“To je klub sa 80 godina tradicije.

Ako je Gorštak trošak za opštinu Kolašin, onda je to loše razmišljanje.

Ne dajte da djecu odvuku na ulicu, to su naša djeca”, poručio je generalni sekretar Cujo Bošković.

Da podsjetimo - u prvom kolu proljeća Srednje regije igraće: Polet stars - Grafičar, Gorštak - Ribnica, Drezga - Crvena stijena, Kom je slobodan.

ODUŠEVIO

Čukarički - moje mjesto za napredak

Stadion: FK Trenčin. Sudija: Ježik (Slovačka).

SLOVAČKA: Bačik, Laljent, Kostula (Panik), Kastelovič, Kralik, Zuzijak, Lukčo, Ivan, Jakubek (Kapusta), Sabler (Munič), Ventura.

CRNA GORA: Kordić, Bošković, Milović (Baošić), Šarkić, Tučević, Pepić, Čađenović, Janković (Nedović), Kažić (Ilinčić), Grbović, Cmiljanić (Lalošević).

Imali su više loptu u posjedu, više izglednih prilika za gol, ali na kraju je ispisan remi - omladinska selekcija Crne Gore igrala je neriješeno (0:0) sa Slovačkom u prvom prijateljskom susretu!

Solidne šanse za družinu Aleksandra Miljenovića propustili su Janković, Cmiljanić (prvo poluvrijeme), Kažić i Grbović (drugo poluvrijeme), dok su Slovaci pripjetili samo preko Seblera u prvom dijeli meča...

“Zadovoljan sam prikazanom igrom. Imali smo veći posjed lopte, kada smo imali loptu u nogama igrali smo dobro. Stvorili smo nekoliko dobrih šansi koje nismo uspjeli da iskoristimo. Odnos svih igrača je bio pozitivan, igrali su

požrtvovano i borbeno kako i treba da bude kada se igra za reprezentaciju”, rekao je selektor Miljenović za sajt FSCG, čija će reprezentacija drugu trening utakmicu sa Slovačkom odigrati sjutra: “Naravno, bilo je grešaka na prvom meču, ali to je normalno jer smo na početku stvaranja selekcije. U drugom susretu ćemo igrati sa znatno izmijenjenim sastavom kako bi svim pozvanim igračima pružili priliku da zaigraju”, dodao je Miljenović.

B.T.

Kapiten promašio dobru šansu: Marko Janković

TURNIR U UMAGU

Neriješeno sa Hrvatskom Stadion: Veli Jože. Gledalaca: 50. Sudija: Vedran Jelenčić (Hrvatska).

CRNA GORA: Vuksanović, Đukić, Popović, Vukčević, Boričić, Camaj, Burzanović (Orlandić), Vujnović (Globarević), Tripković (Đurković), Rašo (Knežević), Hadžiosmanović (Marković).

HRVATSKA: Gujić, Cerovec, Čolić, Bitunjac, Benković, Ćosić, Ždinjak, Ćorić (Matić), Vlašić (Anočić), Jukić (Mrkonjić), Balić.

Kadetska reprezentacija Crne Gore remizirala je sa Hrvatskom rezultatom 0:0 u drugom kolu razvojnog tunira UEFA koji se igra u Umagu. Iako će do kraja turnira rivali odigrati po još jedan meč, na osnovu propozicija turnira, izvodili su se

jedanaesterci kako bi u slučaju istog broja bodova na kraju turnira bio poznat konačan pobjednik.

Više sreće i koncentracije u penal seriji imali su reprezentativci Hrvatske koji su slavili rezultatom 5:4.

“Odlična utakmica sa favoritom turnira. Jako dobro smo stajali na terenu i imali veći posjed lopte. Postigli smo i regularan pogodak preko Vujnovića u prvom poluvremenu koji nije priznat. Ostaje žal što smo uzeli samo jedan bod, jer po svemu smo zaslužili sva tri. Želio bih da pohvalim sve kandidate jer su bili na visokom nivou”, rekao je selektor Boris Ljutica, čija će selekcija naredni meč odigrati protiv Makedonije sjutrau u 11.00 časova. sajt FSCG

Hotel Aman Sveti Stefan

Nikola Zvrko proglašen za najboljeg mladog fudbalera na turniru Čukarica Klinac iz Podgorice je oduševio na tradicionalnom turniru Čukarica u Beogradu - Nikola Zvrko je proglašen za najboljeg mladog fudbalera na takmičenju gdje je trijumfovao Rudar Kostolac, a koji je promovisao napadač sa super karijerom (PSV, Čelzi, Atletiko Madrid, Fenerbahče, PSŽ...) Mateja Kežman.

Zvrkov Čukarički nije uradio mnogo toga na jakom turniru (ispali u grupi, učestvovalo 16 timova u četiri grupe), ali je igra tinejdžera natjerala organizatore da mu se poklone na - fudbalskom znanju...

“Zadovoljan sam nagradom.

Znači mi. Šteta samo što nijesmo prošli grupu, jer smo imali šansu”, rekao nam je juče Zvrko.

Talenat koji je ponikao u Kariokama, a onda se brusio u Komu, trenutno je fudbaler drugoligaša iz Srbije. Još ne igra zvanične utakmice za Čukarički, jer nije na vrijeme registrovan (1. marta je isticao rok, a Nikola je 7. napunio 18 godina)...

“Krivo mi je što ne igram, jer sam

se baš dobro spremio. Ali, održavam formu kroz prijateljske utakmice. Vjerujem da ću potpuno spreman dočekati narednu sezonu, te da ću se izboriti za mjesto u prvom timu”, govori nam najveći potencijal ekipe stacionirane na Banovom brdu.

A, bivši prvoligaš Jugoslavije/ Srbije se bori za povratak u elitu - “brđani” su trenutno drugi na tabeli sa četiri poena viže od Voždovca, dok im lider Napredak bježi devet poena...

“Ambicije su da se vratimo u Prvu ligu. Pobijedili smo za vikend Voždovac, napravili veliki korak.

Trenutno smo drugi, nadam se da ćemo zadržati tu poziciju, jer nam to garantuje igranje u eliti”, kaže Nikola.

Za kraj - kakvi su uslovi u Čukaričkom, kakva je razlika u odnosu na Crnu Goru?

“Velika je razlika u treninzima, uslovima... Klub finansijski dobro stoji što je veoma bitno pošto je takvih malo timova u Srbiji. Vjerujem da ću napredovati u Čukaričkom. Nadam se da ćemo obezbije-

diti elitu, a da ću onda obezbijediti mjesto u prvom timu”, rekao je Nikola Zvrko - Crnogorac koji bi mogao eksplodrati sljedeće sezone u prvoligaškoj konkurenciji... B.T.

is doing selection of candidates for the summer season 2013.

We are looking for the following positions: - F&B Service: Head Waiter, Waiter, Assistant Waiter, Pool Server, Cashier, Product Runner, Supervisor, Bartender - F&B Kitchen: Sous Chef, Head Baker, Chef de Partie, Commis Chef The Interview process will take place on March 11, 2013, from 12:30 p.m. to 2 p.m. in the premises of High School “Sergije Stanic”, Address: Kralja Nikole 114, Podgorica.

Please bring your CV with you.

Čukarički ozbiljno računa na njega: Nikola Zvrko u dresu reprezentacije Crne Gore

30 Sport ● KARIKATURA DANA

SRIJEDA, 13. 3. 2013.

LIGA ŠAMPIONA 1/8 FINALA (REVANŠ)

Iberijski trenutak odluke Porto sa golom prednosti gostuje Malagi - Andalužani sanjaju četvrtfinale

Grant “iznervirao” Rafaela Beniteza Lako je voditi Čelzi, u poređenju sa Vest Hemom i ostalim klubovima - rekao je nekadašnji strateg “plavaca” Avram Grant, pecnuvši aktuelnog stratega Rafaela Beniteza kojem ne svjetaju ruže na klupi tima iz Zapadnog Londona. Izraelski trener je stigao na korak od osvajanja Lige šampiona sa Džonom Terijem, Frenkom Lampardom i društvom, dok danas Španac muku muči sa istim igračima i uz “podršku” indisponiranog Fernanda Toresa.

Pirinejski sudar - drugi čin. Minimalac Porta na svom “Dragau” prisiljava Malagu na rezultatsku jurnjavu. Dok će Andalužani na svojoj “La Rozaledi” tražiti makar isti rezultat kojim su poraženi u prvom meču i najmanje produžetke, “zmajevi” iz Portugala imaju jasan cilj postići pogodak i stići na korak od četvrtfinala.

“Svjesni smo da će Malaga krenuti jako, ali smo spremni za takav scenario. Imamo odličnu prednost iz prvog duela i vjerujem da će naš talenat presuditi, odnosno da ćemo postići najmanje jedan gol, kojim bi gotovo završili posao”, naglašava trener Porta Vitor Pereira, dok na drugoj strani domaćin zna koja je njegova prednost pred odlučujući revanš ...

“Igramo kod kuće, pred svojim navijačima i to moramo maksimalno da iskoristimo. Svi u klubu znaju da je ovo najvažniji meč u istoriji Malage i uradićemo sve da eliminišemo Poroto”, jasan je vezista Duda, čiji je tim premijerno poklekao u Ligi šampiona zahvaljujući Žoau Mutinju.

A.P.

MALAGA-PORTO MALAGA - Stadion:”La Rozaleda”. Kapacitet: 29.500. Početak: 20.45. Sudija: Nikola Ricoli (Italija) MALAGA (4-2-3-1): Kabaljero Sančez, Velington, Demikelis, Antunjes - Tulalan, Kamaćo - Hoakin, Isko, Piacon - Saviola.

Trener: Manuel Pelegrini (Čile)4 PORTO (4-3-3): Helton - Danilo, Otamendi, Mangala, Aleks Sandro Lućo Gonzales, Fernando, Mutinjo Varela, Martinez, Rodrigez.

Trener: Vitor Pereira (Portugal)

NAVIJAČI REKLI SVOJE

Dauning predmet podsmijeha Liverpul je putem Tvitera namjeravao da napravi interaktivni intervju i od navijača sakupi pitanja za svog fudbalera Stjuarta Dauninga, ali su pristalice “redsa” propisno ismijali vezistu svog kluba.

“Da si fudbaler, na kojoj poziciji bi volio da igraš?, Kada se povučeš, da li razmišljaš o tome da postaneš profesionalni fudbaler? Da li si se smijao kada te je Liverpul kupio za 20 miliona eura? Kakav je osjećaj kada imaš više hapšenja nego asistencija tokom jedne sezone? Kako se osjećaš zbog činjenice da je prošle sezone Tim Hauard (golman Evertona) bio bliži da podigne ‘zlatnu kopačku’ prije tebe? Da li smatraš da si oštećen kada je ‘zlatna lopta’ dodijeljena Lionelu Mesiju?”, samo su neki od šaljivih pitanja kojim su navijači “bombardovali” povremenog reprezentativcu Engleske. A.P.

Večeras – Osmina finala, revanš mečevi

1 0 39% 2

Neporažena na svom stadionu u Ligi šampiona

STATISTIKA PRVOG MEČA Šutevi u okvir gola Šutevi van okvira Posjed Korneri

10 7 61% 11

Juriša na prvo četvtrfinale od 2009.

KRALJEVI GOLOVA* Ukupno šuteva Postignuti golovi 18 Bajern 108 Real Madrid Juventus

148

16

90

16

126

FILIP LAM BAJERN Njemački tim je neporažen na već 11 evropskih mečeva na svom terenu (računajući regularnih 90 minuta) i na pravom je putu ka svom drugom uzastopnom finalu LŠ

15

PLEJMEJKERI: Asistencije* Ibrahimović PSŽ

5

Di Maria

5

Real

Žiru

Arsenal

4

Runi

Man Jun

4

Lam

Bajern

4

BAJERN MINHEN - ARSENAL Alijanc Arena Prvi meč: 3:1 Međusobni dueli PB 1 PB 3 N1 STATISTIKA U LIGI ŠAMPIONA Forma 18 / 8 Dati / primljeni golovi 11 / 11

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me) Art direktor Darko MIJUŠKOVIĆ (mijuskovic.darko@gmail.com) Zamjenik i kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me) Zamjenik i ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me)

Politika: Miraš DUŠEVIĆ (miras.dusevic@dnovine.me)Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Bojan vučinić (bojan.vucinic@dnovine.me) Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine.me) Foto: Darko JOVANOVIĆ (darko.jovanovic@dnovine.me) Dizajn: Nikola VUKOTIĆ (nikola. vukotic@dnovine.me) Marketing: Bojana BECIĆ (bojana.becic@dnovine.me)

N PZ

MALAGA - PORTO La Rozaleda Prvi meč: 0:1 Međusobni dueli PB 0 N0 PB 1 STATISTIKA U LIGI ŠAMPIONA Forma 12 / 6 11 / 4 Dati / primljeni golovi

PSŽ

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb - PC Nikić

Form:a PB

66% golova postigao na svom stadionu Izvor: UEFA, Infostrada

8 8 45% 8

STATISTIKA PRVOG MEČA Šutevi u okvir gola Šutevi van okvira Posjed Korneri

Foto: Getty Images

9 3 55% 2

*Igrači koji su još u LŠ

Samo 3 pobjede na 13 mečeva u Njemačkoj © GRAPHIC NEWS

Sport 31

SRIJEDA, 13. 3. 2013.

LIGA ŠAMPIONA 1/8 FINALA REVANŠ

Bajern gasi posljednju englesku nadu

MINHEN

Stadion:”Alijanc Arena”.

Kapacitet: 67.812.

Početak: 20.45.

Sudija: P. Kravolec (Češka).

Ajax NETHERLANDS

Anderlecht BELGIUM

Arsenal ENGLAND

Barcelona SPAIN

BATE Borisov BELARUS

Ajax NETHERLANDS

Bayern Munich GERMANY

Nojer - Lam, Van Bujten, Dante, Alaba - Havi Martinez, Luis Hustavo - Miler, Kros, Šaćiri - Mandžukić.

Trener: Jup Hejkens (Njemačka) Braga PORTUGAL

Braga PORTUGAL

Celtic SCOTLAND

CFR Cluj ROMANIA

Chelsea ENGLAND

Dinamo Zagreb CROATIA

Dynamo Kyiv UKRAINE

Bavarci dočekuju Arsenal uz velikih 3:1 iz prvog meča dok jedna strana čeka četvrtfinale, druga vjeruje u čudo Malaga SPAIN

Manchester City ENGLAND

Manchester United ENGLAND

AC Milan ITALY

Aleksandar Popović

J

ugoistok Njemačke spreman je za feštu - fudbalski “oktobarfest” okupaće navijače Bajerna pred revanš susret Lige šampiona protiv jedinog preostalog engleskog tima u eliti - Arsenala. Njihov tim posjeduje ogromnih 3:1 sa “Emirejtsa”, zbog čega je četvrtfinale već viđeno još od tog 19. februara. Ipak, iako u (ne)moguću misiju “tobdžija” možda ne vjeruju ni same pristalice iz Sjevernog Londona, sterilni sastav nema šta da izgubi podSPAIN zidiReal Madrid Paris Saint-Germain FRANCE sa Ostrva Porto PORTUGAL nama “Alijanc Arene”, gdje mora da postigne makar tri gola protiv bavarske mašine.

Da li će ekipa Jupa Hejkensa opravdati ulogu favorita i potvrditi očekivani plasman među osam najboljih timova Evrope ili će već prežaljene “tobdžije” uspjeti da šokiraju Stari kontinent saznaće se nakon 90 minuta minhenske noći.

VENGER: PROLAZ NIJE NEMOGUĆ Sušne godine za Arsenal uzimaju sve veći danak - klub kao po navici napuštaju najbolji igrači, dok navijači više ne vjeruju ni svojoj nekadašnjoj uzdanici na klupi. Ipak, dugogodišnji strateg tvrdi da ništa nije izgubljeno ...

“Prolaz nije nemoguća misija!”, ispalio je trener Arsenala Arsen Venger, nastaviši da oživljava nadu svog tima u - senzaciju.

“Možemo da uspijemo, ali prije svega nam treba maksimalna predanost i stav.

Obično u fudbalu stvari krenu u dobrom smjeru ako imate pravi stav, a uz to moramo da budemo i inteligentni. Ekipa osjeća da treba igrati slobodno. Krenućemo jako u utakmicu, jer samo tako možemo da stvorimo sumnju u glavama igrača Bajerna”, uvjerava francuski stručnjak, čiji tim već osam godina nije imao priliku ni da dodirne neki od pehara. Takođe, engleska ekspedicija biće oslabljena zbog izostanka povrijeđenog Džeka Vilšira, odnosno nekadašnjeg člana Bajerna - Lukasa Podolskog.

ROBEN: NEMA ŠANSE DA NAS ELIMINIŠU Nekada nezaustavljivi Holanđanin ove sezone češće provodi vrijeme van terena ili na klupi, ali je uspio da pruži svoj doprinos u prvom meču na “Emirejtsu”.

Arjen Roben, koji muku muči sa povredom mišića, ne slaže se sa Vengerom i smatra da će njegov tim igrati u četvrtfinalu Lige šampiona, uprkos optimističnim najavama gostiju ...

“Ne smijemo da se opustimo. Ali iskreno, nema šanse da nas Arsenal eliminiše. Jednostavno, to je nemoguće!”, uzvraća ofanzivac Bajerna, priznavši da ga je rival razočarao u tom prvom sudaru.

“U Londonu sam bio iznenađen, jer sam očekivao veći otpor Arsenala. Bili smo superiorni na Emirejtsu i zaslužili smo da postignemo još koji gol. Pokazali smo da, pored Reala i još nekoliko ekipa, sa pravom konkurišemo za trofej Lige šampiona”, zaključuje Roben, čiji će tim potvrdu plasmana tražiti bez povrijeđenih Žeroma Boatenga, Bastijana Švajnštajgera i Frenka Riberija.

Montpellier FRANCE

Shakhtar Donetsk UKRAINE

Spartak Moscow RUSSIA

Barcelona SPAIN

Šćešnji - Dženkinson, Košćelni, Mertezaker - Vermalen - Arteta, Remzi - Kazorla - Volkot, Čembrlen, Žiru Trener: Arsen Venger (Francuska) Celtic SCOTLAND

CFR Cluj ROMANIA

Chelsea ENGLAND

Juventus ITALY

Malaga SPAIN

Nordsjælland DENMARK

Manchester City ENGLAND

Manchester United ENGLAN

Olympiacos GREECE

DA LI STE ZNALI?

Madrid SPAIN Porto PORTUGAL ukoliko Real Da će Arsenal, ispadne večeras, treći put zaredom napustiti Ligu šampiona u osmini finala (prethodno su bili kobni Barselona i Milan). Ali, ukoliko uspije da stignu do senzacije “tobdžije” će postati tek treći klub u istoriji kojem je pošlo za rukom da se plasira dalje naValencia Zenit St.Za Petersburg RUSSIA kon SPAIN poraza kod kuće. sada su takav podvig jedini ostvarili Ajaks i Inter, koji je upravo eliminisao Bajern na “Alijanc Areni” 2011. godine.

Paris Saint-Germain FRANCE

Schalke 04 GERMANY

Arsenal ENGLAND

Borussia Dortmund GERMANY

ARSENAL 3 3 1 2

Galatasaray TURKEY

Lille FRANCE

Lille FRANCE

Anderlecht BELGIUM

Benfica PORTUGAL

BAJERN 4 2 3 1

gola primio je Bajern u Ligi šampiona na svojoj “Alijanc Areni”. Upravo toliko će najmanje trebati Arsenalu večeras ukoliko želi da se plasira u četvrtfinale.

različitih strijelaca ima Bajern u ovogodišnjem izdanju Lige šampiona. Do sada su mrežu rivala tresli Bastijan Švajnštajger, Toni Kros, Frenk Riberi, Tomas Miler, Klaudio Pizaro, Arjen Roben, Mario Gomez, Đerdan Šaćiri, David Alaba i Mario Mandžukić.

Schalke 04 GERMANY

3

- prečke i jednu stativu pogodio je 18-godišnji Mbaje Nijang u dresu Milana od kada je ljetos došao na “San Siro”

4

Jedinstvena Barsa, jedinstveni Mesi... U preokretu za istoriju Barselona “rasturila” Milan 4:0, ukupno 4:2 Ajax NETHERLANDS

N

ovo veče za istoriju pod zvijezdama Lige šampiona, novo veče ispisano najljepšim fudbalskim rečenicama jednog tima koji je promijenio svijet i jednog momka kome se klanjaju bogovi... Barselona je u revanš meču osmine finala Lige šampiona ispred sebe imala nemoguću misiju i velikih 0:2 sa “San Sira”, ali kada je u pitanju ova generacija fudbalera iz čuvene “La Masije” onda riječ “nemoguće” ne postoji u rječniku! Na krilima svog boga Lionela Mesija (postigao prva dva gola na meču) “blaugrana” je naglavačke “okrenula” Milan i postala prvi tim u istoriji Lige šampiona koji je prošao dalje, a da je u prvom meču poražen sa 2:0... Fudbalska čarolija i dalje živi, Barselona će dugo slaviti veliku pobjedu od velikih, maestralnih, čistih 4:0!

Mi smo jedna ekipa, poručili su navijači veličanstvenom koreografijom na početku meča, a da je jedan momak ipak bog te ekipe, da je iznad svih, Lionel Mesi je pokazao po ko zna koji put...

BUM BUM MESI Dok je Milan još uvijek bio “napaljen” super rezultatom iz prvog meča, a mnogi počeli da sumnjaju u genijalnost “čarobnjaka iz Rozarija”, najbolji fudbaler svijeta super “golčinom” najavio je veliko, istorijsko veče u “Gaudijevom gradu” - 5. minut, Barsa - Milan 1:0.

Mesi je jednom eksplodirao, drugi “bum” je najavila šansa ove generacije Milana...

NIJANGOVA PRILIKA ŽIVOTA, MESI JE NOVI PAPA Nije to bio super Milan iz prvog meča, daleko od toga! Momci Masimilijana Alegrija jedva da su se sastavljali sa loptom, ali imali su ono što su sanjali prethodnih četrnaest dana, imali su šansu života... Tačnije, imao je Mbaje Nijang! Jedna duga lopta iz defanzive Milana prevarila je Đerada Pikea, mladi Francuz je ispred se-

be imao samo gol i golmana Valdeza, ali je pogodio stativu. Šansa svih šansi, “gol” koji bi značio da Barsa mora da postigne četiri za prolaz, otišao je u nepovrat...

A onda, ponovo “čarobnjak”! Samo minut kasnije (u 40.), iz katalonske polukontre, lopta je stigla do Mesija, koji nije mnogo čekao, novom haubicom sa ivice šesnaesterca “izjednačio” je ukupni rezultat, oživio je čaroliju (2:0)...

“Mesi je novi papa”, pisao je katalonski “Mundo Deportivo” na svom internet izdanju, aludirajući na to da u Vatikanu tokom jučerašnjeg dana nije izabran novi papa.

“Mesi, kakva dopjeta”, dadala je italijanska “La Gazeta delo Sport”.

VILJA NAJAVIO, ALBA KOM PLETIRAO VEČE ZA ISTORIJU Barsa je živa, ali Barsi treba još jedan gol da bi bila u raju... I nije ga dugo čekala! Igrao se 55. minut, kada se David Vilja, prvi i jedini put “pojavio” na meču, ali u velikom stilu. Magični pas Ćavija, “sedmica” Barse je maestralno pretvolila u zlato - 3:0, katalonski gigant je provizorno u

Braga PORTUGAL

Arsenal ENGLAND

Turski marš kroz Rur Ajax NETHERLANDS

Anderlecht BELGIUM

Arsenal ENGLAND

- golovaBarcelona postigao je BATE napadač GaSPAIN Borisov BELARUS latsaraja Burak Jilmaz ove sezone u Ligi šampiona, baš koliko i majstor Reala Ronaldo.

Arsenal ENGLAND

BARSELONA MILAN 4:0 Celtic SCOTLAND

CFR Cluj ROMANIA

Chelsea ENGLAND

Bayern Munich GERMANY Benfica PORTUGAL Barselona - Stadion: “Nou Kamp”.

Gledalaca: 96.636. Sudija: Viktor Kasai (Mađarska). Žuti kartoni: Pedro (Barselona), Flamini, Mekses, Boateng (Milan). Strijelci: Mesi u 5, 40, Vilja u 55, Alba u 90+2.

Barcelona SPAIN

BATE Borisov BELARUS

Barcelona SPAIN

BATE Borisov BELARUS

Bayern Munich GERMANY

Benfica PORTUGAL

Bayern Munich GERMANY

Dinamo Zagreb CROATIA

Dynamo Kyiv UKRAINE

Borussia Dortmund GERMANY

Borussia Dortmund GERMANY

Malaga SPAIN Manchester City ENGLAND UnitedZapata, ENGLAND AC Milan ITALY ValdesLille- FRANCE Dani Alveš, Pike, Maskerano AbijatiManchester - Abate, Mekses, KonstantMontpellier FRANCE (od 77. Pujol), Đordi Alba - Ćavi, - Montolivo, Ambrozini (od 60. Muntari), Braga PORTUGAL Celtic SCOTLAND CFR Cluj ROMANIA Chelsea ENGLAND Dinamo Zagreb CROATIA Dynamo Kyiv UKRAINE Galatasaray TURKEY Juventus ITALY Buskets, Injesta - Pedro (od 84. Flamini (od 75. Krkić) - Boateng, Niang Adriano), Mesi, Vilja (od 75. Sančez) (od 60. Robinjo), El Šaravi Trener: Imali su loš rezultat iz IstanbuTrener: Đordi Roura (Španija) Masimilijano Alegri (Italija) la, gubili su 1:0 u Gelzenkirhenu,

ali ludi Turci se nikada ne predaju - pred velikim brojem svojih naviBraga PORTUGAL Celtic SCOTLAND CFR Cluj ROMANIA Chelsea ENGLAND Dinamo Zagreb CROATIA Dynamo UKRAINE Galatasaray TURKEY Shakhtar Donetsk Juventus ITALY Paris Saint-Germain FRANCE Real MadridKyiv SPAIN Schalke 04 GERMANY UKRAINE Spartak Moscow RUSSIA Porto PORTUGAL jača (u Gelzenkirhenu živi 40.000 Turaka) Galatasaraj je obezbijedio Ajax NETHERLANDS Anderlecht BELGIUM Arsenal ENGLAND Barcelona SPAIN GALATASARAJ BATE Borisov BELARUS Bayern Munich GERMANY PORTUGAL Borussia Dortmund GERMANY ŠALKE 2:3 BenficaOlympiacos Lille FRANCE Malaga SPAIN Manchester City ENGLAND Manchester United ENGLAND AC Milan ITALY Montpellier FRANCE Nordsjælland DENMARK GREECE četvrtfinale Lige šampiona protiv Šalkea - 2:3!

Gelzenkirhen - Stadion “Veltins areFatih Terim je sjajno posložio na”. Gledalaca: 54.142. Sudija: J. Erikmomke na zeleni tepih, nevjeroson (Švedska). Žuti kartoni: Hoger (Šalvatnom energijom je gurao Didijea ke), Drogba (Galatasaraj). Strijelci: NojDrogbu, Veslija Snajdera i saigrače, štadter u 17, Bastos u 63, Hamit AltinLille FRANCE Malaga SPAIN Manchester City ENGLAND Manchester United ENGLAND AC Milan ITALY Montpellier FRANCE Nordsjælland DENMARK Olympiacos GREECE koji su ga slušali u svemu. top u 37, Jilmaz u 42, Bulum u 90+5.

Jer, Terim zna najbolje - preokreBraga PORTUGAL CelticReal SCOTLAND CFR Cluj ROMANIA Chelsea Zagreb CROATIA UKRAINE Galatasaray TURKEY RUSSIA Juventus ITALY Paris Saint-Germain FRANCE Madrid SPAIN Schalke 04 GERMANY ShakhtarENGLAND Donetsk UKRAINE Dinamo Spartak Moscow RUSSIA Dynamo Kyiv Porto PORTUGAL Valencia SPAIN Petersburg Hildebrand - Učida, Hovedes, Matip, Muslera - Ebue, Semih Zenit (odSt.79 nuli su na 2:1 golovima momka koKolašinac - Nojštadter (od 46. Gokhan), Nounkeu, Rijera - Hamit ji je rođen u Gelzenkirhenu Hamita Fuks), Hoger (od 85. Mejer) - Farfan, Altintop, Melo, Selčuk - Snajder (od Altintopa i Buraka Jilmaza (za ŠalDraksler, Bastos - Puki (od 85. Obasi) 70. Amrabat) - Jilmaz (od 86. Bulut), ke pogodio Nojštadter), da bi se ŠalTrener: Jens Keler (Njemačka) Drogba Trener: Fatih Terim (Turska) ke vratio preko Bastosa.

Real Madrid SPAIN Porto PORTUGAL I onda je domaćin mislio da može - pritisli su Galatu u samom fiLille FRANCE Malaga SPAIN nišu, ali je kontra odradila svoje pogodio je rezervista Bulut, Fatim Terim je oduševljeno proslavio prolaz dalje...

Galatasaraj će mnogi htjeti da izbjegnu na žrijebu u petak..

Paris Saint-Germain FRANCE

Paris Saint-Germain FRANCE

Porto PORTUGAL

četvrtfinalu!

Nakon toga Milan je pokušao, ali bilo je jasno da će 12. mart 2012. godine biti prošaran bojama Barselone. Mini pritisak “rosonera” Barselona je uspjela da izdrži, a tačku na veliko veče stavio je Đordi Alba super kontrom u posljednjim trenucima utakmice. Barselona - Milan, velikih, ogromnih 4:0 - ukupno 4:2! Čarolija najljepšeg fudbala i dalje živi!

Schalke 04 GERMANY

Manchester City ENGLAND

Shakhtar Donetsk UKRAINE

Manchester United ENGLAND

Spartak Moscow RUSSIA

AC Milan ITALY

Valencia SPAIN

Montpellier FRANCE

Zenit St. Petersburg RUSSIA

Nordsjælland DENMARK

KUPON 26

Osvojite vrijedne nagrade!

Real Madrid SPAIN

Schalke 04 GERMANY

Shakhtar Donetsk UKRAINE

Spartak Moscow RUSSIA

Valencia SPAIN

Izrežite kupon, popunite i pošaljite na adresu ul. Kralja Nikole bb, PC Nikić, sa naznakom za “Dnevne novine”, nagradna igra, ili dostavite lično radnim danima od 9-17h.

IME I PREZIME : ........................................................

ADRESA : ........................................................

TELEFON : ........................................................

E-MAIL : ........................................................

Olympiacos GREECE

NAGRADNI KUPON

Kosta Bošković

Anderlecht BELGIUM

8

- gola primio je sinoć Milan od Ajax NETHERLANDS Anderlecht BELGIUM Barselone, baš kao i 2004. u čuvenom preokretu od La Korunje

Zenit St. Petersburg RUSSIA

srijeda, 13. 3. 2013. broj 488 GODINA II

33 žena SAVJETI

Odjeća ide uz ten

ŠOPING

Budite pametan kupac Finansijski stručnjaci savjetuju kako treba trošiti novac na garderobu, a da uvijek budete zadovoljni izborom

B

olje je pazariti u nekoliko nego samo u jednom marketu, treba nositi veće novčanice, a u kupovinu je poželjno ići samo ako ste dobro raspoloženi, utvrdili su naučnici. Koliko puta ste impulsivno kupili cipele za koje ste pola sata kasnije zaključili da vam se ne sviđaju ili treći par crnih pantalona samo zato što su bile na sniženju a da vam zapravo ne trebaju? Istraživanja pokazuju da se više od pet posto ljudi može smatrati kompulsivnim potrošačima, koji kupuju da bi zadovoljili emocionalne potrebe.

Kupovina je postala zamjena za zabavu i sport, ali i utjeha zbog lošeg dana. Ironično je da baš u vrijeme ekonomske krize, kada osjećamo nesigurnost zbog mogućeg gubitka radnog mjesta, šoping postaje lijek, kažu naučnici.

Finansijski stručnjaci savjetuju da će vam na tom putu pomoći pravilo četiri zlatna pitanja.

- Da li vam treba to što kupujete?

- Jeste li pronašli najpovoljniju cijenu?

- Kupujete li samo zato što je proizvod na akciji?

- Možete li to sebi da priuštite?

Kupon za popust nije razlog za odlazak u kupovinu Kupon za kupovinu na popust je klasičan mamac kojim se trgovci služe kako bi vas navukli da kupite i nepotrebno. Ako vam proizvod zaista treba, pokušajte da se istrenirate - da uđete u market, kupite ono što vam je neophodno i izađete. Šopingom se ne liječi tuga Naučnici su izabranoj grupi ljudi pokazali film o dječaku kojem umire otac, a drugoj grupi film ne-

utralnog sadržaja. Oni koji su pogledali tužan film bili su 300 puta spremniji da kupe ponuđenu robu.

Tuga izaziva osjećaj nemoći da pomognete sebi ili drugome, što se liječi šopingom.

Kartice stvaraju lažan osjećaj da se novac ne troši Ne plaćajte sve karticama - ako razmišljanje o cijeni izaziva osjećaj boli, kartice su aspirin. Daju dobar osjećaj, bez razmišljanja o tome ko će to platiti, pa je korišćenje gotovine najbolji protivotrov za kompulsivno trošenje. Dok plaćate karticom, nemate osjećaj da plaćate.

Novac za crne dane je zabranjena zona Ako ne možete odjednom da počnete da štedite deset posto od plate, počnite od manjeg iznosa i odredite rokove kada ćete ga podizati do željenog cilja. Dakle, što prije uvidite pravilo deset posto - naviknite se da od svake plate izdvojite deset posto na poseban račun sa kojeg novac ne možete da podignete i neka to bude štednja u penzionom fondu i životno osiguranje. Iako deset

posto zvuči puno, s vremenom ćete se navići na život bez tog iznosa.

Razmislite i koliko je sigurno vaše radno mjesto. Ako radite u državnoj službi, manja je vjerovatnoća da ćete dobiti otkaz, ali ako radite kod privatnika kom se ljulja posao, budite sigurni da će vam novac u slučaju stečaja više vrijediti nego 20 pari cipela u ormaru.

Sistem eliminacije smanjuje troškove čak 30 posto Umjesto da štedite na sitnicama i idete po rasprodajama, utvrdite na šta najviše trošite i pokušajte da smanjite te troškove. Na primjer, razmislite bez čega možete kad je riječ o troškovima za domaćinstvo i probajte da ih smanjite 30 posto.

Zapisivanjem u dnevnik nećete kupovati nepotrebno Istraživanja pokazuju da ćete lakše smršati ako zapisujete šta ste pojeli. Primijenite taj princip i na troškove. Idite u kupovinu sa popisom i pokušajte da kupite samo najpotrebnije.

Razmišljanje, san i odlaganje su vaši saveznici u štednji Razmislite, prespavajte - ako kupujete pod pritiskom ili u žurbi, više ćete da potrošite. Zato idite u kupovinu samo kada imate dovoljno vremena i možete da razmislite prije nego što na kasi ostavite novac.

Jedan dan pregledajte ponudu i isprobajte odjeću pa idite kući i prespavajte. Drugi dan se vratite po ono što vam zaista treba i što vam se dopada.

(24 sata)

Svi mi otprilike znamo koje boje nam nimalo ne pristaju, a koje na nama izgledaju savršeno, ili barem tako mislimo. One boje koje najbolje izgledaju su one koje ističu kvalitet tena. Izbor boja za garderobu postaće lakši uz nekoliko pravila.

Kako biste uskladili boju odjeće s tenom, potrebno je prvo da odredite kojoj kategoriji pripadate - toploj, hladnoj ili neutralnoj. Ovakva kategorizacija se vodi generalnim principom tople boje za topli tip kože i hladne boje za hladni.

Svoj tip tena možete da prepoznate prema dominantnim nijansama kože: Hladan i blijed ten - ružičaste i crvene nijanse odjeće Topao ten – zlatne, žute ili nijanse boje meda Neutralni ten – uglavnom mješavina oba tipa ili pomalo maslinastih tonova.

Moda Ako imate poteškoća, najlakše ćete odrediti kojem tipu pripadate ako pod prirodnim svijetlom pogledate boju svojih vena.

Ako izgledaju zelenkasto, pripadate toplom tipu, a ako izgledaju

plavkasto, u hladnoj ste kategoriji.

Idealne boje prema tenu bile bi: Hladni ten – hladne boje: dakle, ružičasta, plava, ljubičasta, zelena, pastelne nijanse, bordo, srebrna.

Topli ten – tople boje: tj. crvena, narandžasta, žuta, tamnosmeđa, zlatna, bakrena, maslinasta, bež.

Neutralni ten – ovom tenu odgovara većina boja!

Ipak, to ne znači da morate da se odreknete svih boja koje nijesu u vašoj kategoriji. Generalno bljeđe i nježnije nijanse boja (na primjer ljubičasta – boja lavande) više odgovaraju hladnom tipu, dok duboke i bogatije (tamnoljubičasta) pristaju toplim tipovima tena.

preporuka

Iskopirajte stil slavnog modela Mirandu Ker mnogi smatraju najbolje odjevenom ženom 2012. godine. Mirandine odjevne kombinacije mogu da vam posluže kao inspiracija za vaš sljedeći stajling. Ona u svakom trenutku izgleda odlično, bilo da je u pitanju odjevna kombinacija za šetnju gradom ili elegantnija kombinacija za crveni tepih. Mi smo vam danas pripremili jedno od njenih najljepših izdanja – kožne pantalone u kombinaciji sa bijelom košuljom, elegantnom torbom i klasičnim cipelama. Isprobajte i vi ovu kombinaciju. (wannabe)

PROMJENE

Pramenovi koji idu na tamnu kosu Pramenovi su najbolji način za postizanje promjene kada nijeste sigurni da li želite da ofarbate cijelu kosu ili da je samo malo osvježite. Potrebno je obratiti pažnju i na pigment i na to kako će vaša prirodna boja kose reagovati na novu. U takvim situacijama najbolje je obratiti se stručnjaku, odnosno frizeru, koji će vam svojim stručnim savjetima pomoći da vaša kosa izgleda savršeno. Tamniji pramenovi se posebno ističu zbog toga što kosi daju potrebnu mistiku, dubinu i volumen.

ZA SVJETLIJE PRAMENOVE KORISTITE ČETKU Svjetliji pramenovi će izgledati najljepše ako se rade pomoću četke budući da se na taj način izbjegavaju oštri prelazi. Tamna boja kose ima svoje prednosti, no ponekad je potrebno unijeti malo svježine, a to se naravno može učiniti pomoću pramenova. Velik broj stručnjaka složio se kako kod tamnije boje kose treba obratiti pažnju da pramenovi ne budu od boje koja previše odskače. U slučaju da se radi o prirodno tamnosmeđoj boji kose, bilo bi dobro kosu osvježiti bojom koja je za dvije nijanse svjetlija. Tu se prije svega misli na nježne boje, koje će se savršeno nadovezati na vašu smeđu kosu.

C R N A KO S A I C RV E N I PRAMENOVI Crna boja kose može se uskladiti s crvenim pramenovima, koji će dati još veću mističnost vašem izgledu. Naime, ako nijeste znali, crna boja kose simbol je misterije i čarolije.

Ako nijeste sigurni koja bi nijansa bila najbolja, nikada nije pogrešno obratiti se frizeru i u dogovoru s njim napraviti ono što ste zamislili. Treba imati na umu kako boja koju ste vidjeli u časopisu ne znači da će i vama dobro odgovarati. (savjetnica)

34 Žena

Zašto lažemo Prema jednom nedavno obavljenom istraživanju, najviše laži ima u ljubavnim vezama, a one najveće tiču se prevare i novca, gdje smo i kako smo ga potrošili.

Ipak, dobra vijest je da se u većini slučajeva izgovaraju tzv. bijele laži, koje koristimo kako ne bismo povrijedili druge.

Takođe, istraživanje je pokazalo da muškarci i žene lažu podjednako često, ali da postoji velika razlika u sadržaju. Naime, žene, uglavnom, lažu kako bi se onaj koga lažu osjećao dobro, a muškarci kako bi se oni osjećali dobro, uz izuzetke, naravno, i s jedne i s druge strane. (ljepota.ba)

Šta brine vašeg dečka Za muškarca ne postoje stvari zbog kojih će javno izražavati svoju zabrinutost. Međutim, potajno ima nekoliko takvih stvari, a časopis Glamour sastavio je listu baš tih momenata.

1. Izbor vina u restoranu Hoće li žena primijetiti da najčešće izabere ono najjeftinije?

2. Muški kućni poslovi Nema pojma kako da postavi policu, je li to sramota?

3. Da će se pretvoriti u ženu Da li je možda previše uživao u šopingu ili pogledao previše romantičnih komedija s vama?

4. Da će biti loš otac Hoće li mu se ikad dogoditi da zaboravi svoje dijete negdje ili nešto slično?

5. Primjerena odjeća Da li je došao u godine kada trenerka na njemu izgleda neprimjereno i smiješno?

6. Onlajn aktivnosti Da li je nešto zaboravio da izbriše s kompjutera što spada pod neprimjeren sadržaj?

7. Seks u troje Kada i ako dođe do seksa u troje koji želi, hoće li se “zablokirati”?

8. Tik-tak Da li su njegovi “plivači” počeli da tonu?

9. Suzdržavanje Da li će moći da odoli ako mu uleti djevojka koja izgleda bolje od njegove? (index)

SRIJEDA, 13. 3. 2013.

RODITELJSTVO

Usvojite tri zlatna pravila za vaspitavanje djece Ž

elja svih roditelja je da imaju lijepo vaspitano dijete. Nekoliko univerzalnih pravila pomoći će vam da lakše postignete postavljene vaspitne ciljeve. Brojni su uticaji na principe koje roditelji primjenjuju u vaspitavanju djece. Kako se djeca međusobno razlikuju i odrastanjem mijenjaju, neophodno je korigovati i pravila vaspitavanja.

S druge strane, pristup i mjere koje se koriste u vaspitavanju djece nijesu isti kod svih roditelja. Međutim, stručnjaci se slažu da su neka pravila opšta i njihovom primjenom roditelji mogu ostvariti dobar odnos sa svojim mališanima i kod njih podstaći lijepo ponašanje.

BUDITE SMIRENI Naučite dijete da se lijepo ponaša tako što ćete govoriti jasno i jednakim tonom. Doktorka Kejtlin Krejnli Galager sa Univerziteta Sjeverna Karolina kaže da djeca mlađa od šest godina još uče kako da vas pravilno razumiju i shvate pravo značenje vaših riječi, i zato se trudite da budete jasni. Čak i kada vam se čini da ne možete da se suzdržite, uvijek je dobro brojati do deset i smiriti se. Nije rješenje ni da se ogradite od frustracija, čime biste slali dvosmislene poruke. Djeca s vremenom prestanu da reaguju na povišen ton i viku, pa je efikasnije ako govorite jasno i razgovjetno.

POSTAVITE OGRANIČENJA Ako se čvrsto pridržavate postavljenih pravila i odredite ka-

Nikada ne biste pogodili

znu ukoliko se prekrše, djetetu ćete poslati poruku da ne može uvijek da dobije sve što poželi, ali i da će snositi odgovornost za svoje postupke. Važno je da to uradite sa mjerom i u skladu sa uzrastom djeteta. Na primjer, vezivanje sigurnosnim pojasem, bez obzira na to koliko će vožnja trajati, jedno je od osnovnih pravila koje se ne smije kršiti. S druge strane, teško će biti očekivati od četvorogodišnjeg djeteta da nauči da se izvini ukoliko vas prekine dok go-

vorite. Eventualne kazne u slučaju kršenja pravila trebalo bi sprovesti odmah, važno je da su u skladu sa prekršajem (ako baca igračke, zabranite mu da se igra na kratko), i trebalo bi da se primjenjuju bez izuzetaka.

PODSTAKNITE SARADNJU Dobro postavljena pravila, lijepa atmosfera i saradnja mogu spriječitii loše ponašanje. Kako biste pridobili pažnju djece, uvijek im ponudite opcije. Kada se glupiraju, pitajte ih da li će prekinuti za dva ili tri minuta. Op-

cije ponudite i u drugim prilikama, kada biraju odjeću koju će da obuku, voće koje će jesti za užinu. Na taj način će djeca imati osjećaj da je njihovo mišljenje važno, i prije će pristati na saradnju. Ne zaboravite da nagradite mališane svaki put kada se lijepo ponašaju. Pokažite da vam je drago kada pokupe svoje igračke ili govore tiho ako mlađe dijete spava. Trudite se da podstičete lijepo ponašanje i pokažete djeci ljubav i pažnju, piše Yumama.

POSAO

Muškarci priznali Stvari koje treba prećutati zašto varaju žene kada ste na radnom mjestu Tema istraživanja u kome je učestvovalo 200 oženjenih muškaraca bila je: “Zašto varate svoju ljepšu polovinu?”. Odgovori će vas iznenaditi... Žene su uvjerene kako muškarci varaju zato što one više nijesu mlade i seks više nije tako vatren. No, istina je sasvim drugačija. Oni varaju zbog emocionalnog nesklada i zato što to rade i njihovi najbolji prijatelji.

Muškarci kao glavni razlog nevjerstva navode emocionalni nesklad Žene su te koje će u sekundi navesti barem deset razloga zašto muškarci varaju. Istraživanje u kome je učestvovalo 200 muškaraca koji su u braku rezultiralo je odgovorom na pitanje: Zašto su muškarci nevjerni?

Skoro polovina, tačnije 48 posto muškaraca vara zbog emocionalnog nesklada.

Muškarci kao razlog nevjerstva navode emocionalni nesklad koji osjećaju kod kuće kao i sklad koji su uspjeli da uspostave sa

ljubavnicom.

Grižu savjesti osjeća čak 66 posto muškaraca Ne varaju samo “loši momci”, i dobri upadnu u “mrežu prevare”.

Isto tako odmah i zažale zašto su to uradili, ali griža savjesti ih neće zaustaviti u tome.

Na prijatelje se ugleda 77 posto muškaraca Kada to učini njihov najbolji prijatelj, to postaje legitimno. Tako razmišlja 77 posto pripadnika jačeg pola.

U zamku upalo 69 posto muškaraca Čak 69 posto nevjernih muškaraca priznalo je kako su bili uvjereni da se njima to nikada neće dogoditi, no upali su u zamku poštovanja i divljenja koje su prema njima pokazivale druge žene.

Rezultati su pokazali kako je samo osam posto od ispitanih muškaraca bilo nevjerno zbog lošeg seksualnog života, a njih 12 posto je priznalo da žene sa kojima su se zbližili nijesu bile ni ljepše ni mlađe od njihovih supruga. (B92)

Ako se pitate koja je granica dobrog, ali profesionalnog odnosa sa kolegama, a šta prelazi tu granicu, pročitajte u kojim situacijama je bolje da pregrizete jezik.

1. Mamurluk Ako se na vama jasno ne vide posljedice prošle noći, nema potrebe da svima u kancelariji prepričavate šta se događalo dok su oni spavali.

Ako želite da ostavite utisak profesionalne osobe, sačuvajte priču za kafu sa prijateljima.

2. Raskid sa dečkom Ako baš nikako ne možete da se suzdržite, onda barem vodite računa o tome da se požalite nekome u koga imate povjerenja. S obzirom da nikada ne možete biti 100 odsto sigurni da ta osoba neće to da proslijedi dalje, uvijek napomenite da to nipošto neće uticati na vaš rad.

3. Smotani kolega U svakoj kancelariji postoji barem jedan kolega koji posao ne obavlja dobro kao ostali. Već i to ide na živce, a kamo0li ako ta osoba radi u sklopu vašeg tima. Duboko udahnite, imate dvije prihvatljive opcije: otvoreno razgovarajte sa

tom osobom, a ako se ni tada ne poboljša situacija, pitajte šefa za savjet. Tako ćete mu staviti do znanja da postoji problem, a nećete ispasti “tračara” ili osoba koja sa drugima ne zna da izađe na kraj.

4. Nesrećni ste

Naravno da smjete da kažete naglas ako nijeste zadovoljni i mislite da to može da se promijeni. Većina poslodavaca otkrije nezadovoljstvo svojih radnika tek nakon što oni daju otkaz, a tada je već prekasno. (smedia)

Žena 35

SRIJEDA, 13. 3. 2013.

METEOROPATIJA

Loše vrijeme utiče na naše zdravlje i raspoloženje

N

JE

ZA DO K

Dolazak olujnog vremena može da izazove glavobolju, migrenu i promjenu raspoloženja, a najjače se osjećaju sat vremena prije oluje.

Tada kiša i grmljavina obično donesu olakšanje jer podižu atmosferski pritisak.

Sunčano vrijeme dokazano poboljšava raspoloženje. Kada je nebo plavo, pokazalo se da je samopouzdanje kod ljudi znatno veće, kao i da smo tada odvažniji, preduzetniji i skloniji avanturizmu. S druge strane, velike vrućine imaju potpuno suprotan uticaj.

Iako vremenske promjene mogu da otežaju svakodnevno funkcionisanje, zdrav način života može olakšati taj problem. Savjet je više se odmarati, zatim šetati u prirodi i hraniti se zdravo. Takođe je korisno svakodnevno pratiti biometeorološku prognozu.

Stručnjaci kažu da je naš organi-

zam prilagodljiv i da dosta toga zavisi od našeg stava. Na primjer, ako smo skloni depresiji i negativnom razmišljanju, ako vidimo i oblačić, odmah ćemo imati loš dan. S druge strane, pozitivan stav može da pomogne da preguramo takve dane. Pored toga, za olakšavanje prilagođavanja vremenskim uslovima savjetuje se unošenje dovoljno tečnosti, posebno vode sa dodatnim magnezijumom, koji je nužan za dobro funkcionisanje krvnog i nervnog sistema.

Zagovornici alternativne medicine olakšanje mogu da potraže u aromaterapiji, akupunkturi, meditaciji ili drugim tehnikama opuštanja. Svakog dana barem pola sata prošetajte po parku ili prirodi. Tako ćete se najlakše uskladiti sa trenutnim godišnjim dobom.

Od vremenskih uslova ne treba bježati, već treba biti svjestan njihovog uticaja na okolinu. Jedno od rješenja protiv meteoropatije je ulje od mente, koje vam može pomoći kod glavobolja i migrena izazvanim vremenskim promjenama. Samo stavite kap ulja na papirnu maramicu i udišite. Pored toga, pomažu i mirisi narandže, ruzmarina i lavande koji opuštaju, pa samim tim i smanjuju nervozu, a eteričnim uljem lavande možete da masirate sljepoočnice kada imate glavobolju.

Zdrava ishrana bogata sezonskim namirnicama jača imunitet i pomaže kod osjetljivosti na promjene vremena. Jedite mnogo voća bogatog vitaminom C, ribu, koštunjave plodove i druge namirnice koje sadrže omega-3 masne kisjeline. Izbjegavajte namirnice bogate ugljenim hidratima, koje povećavaju umor.

(B92)

SAVJETI

TO RA

P I TA

Sve je više ljudi koji zbog vremenskih prilika imaju problem sa koncentracijom, nervozni su ili imaju neke ozbiljne zdravstvene tegobe.

Poznato je da se bolje osjećamo kada je vrijeme vedro i sunčano. S druge strane, nagle promjene temperature mogu uticati na meteoropate.

Istraživanja su pokazala da oko 20 odsto ljudi danas ima problema sa zdravljem, ponašanjem i raspoloženjem zbog promjena vremenskih prilika, kao i da su meteoropatiji skloniji ljudi koji su veoma anksiozni, emotivni i depresivni. Tegobe se uglavnom javljaju kada dođe do naglih promjena temperature, pada atmosferskog pritiska ili pri naglom porastu vlažnosti vazduha.

Pojačan vjetar takođe može da utiče na zdravlje, i to kod čak trećine ljudi, utičući na njihovo raspoloženje, ali i može da izazove i glavobolju, depresiju i nesanicu.

Poštovani doktore, Imam djevojčicu od šest godina koja je dobila prvu urinarnu infekciju u septembru prošle godine. Od tada joj se stalno javljaju infekcije i stalno je pod antibioticima. U posljednjih nekoliko mjeseci joj se javljaju i problemi sa probavom.

Ima stalna nadimanja i gasove, a povremeno i zatvor, koji je praćen jakim bolom. Koristila je sirup i probiotik kapsule, ali ne vidim nikakvo poboljšanje. U posljednje vrijeme sam joj redukovala i ishranu, ali i dalje je isto. Molim Vas da mi kazete šta da radim.

Poštovana, Nijeste naveli da li ste dijete vodili kod dječjeg nefrologa, koji bi trebalo da pregleda dijete, izvrši potrebna ispitivanja i odredi uzrok tih čestih urinarnih infekcija. Stalna upotreba antibiotka svakako nije dobra. Potrebno je da date stolicu djeteta na pregled na gljivice, jer usljed učestale primjene antibiotika može da se javi kandida, koja je uzrok stomačnih tegoba. (stetoskop)

NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-maila filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.

Masna hrana stalno podstiče našu glad

TRENING

Vježbe za savršenu zadnjicu

Ako ovog ljeta želite svima da pokažete svoju čvrstu, okruglastu guzu, koja se uveliko razlikuje od prethodnih izdanja, kada vas je bilo pomalo i sram, onda bi bilo najbolje da isprobate ovih nekoliko vježbi, koji će garantovano dati željene rezultate.

Tip-Top Toner Stanite sa stopalima raširenim u širini ramena: koljena izbacite prema spolja a ruke položite na bokove. Radite čučnjeve, saginjite se dok bedra ne budu paralelna sa podom, a zatim se popnite na prste. Spustite pete za jedno ponavljanje. Ponovite vježbu.

Podignite zadnjicu Čučnite i vrhovima prstiju dodirnite lagano pod pred nožnim prstima. Držite prste ruke na podu, podignite bokove, protegnite zadnjicu prema nazad sa lagano savijenim koljenima. Vratite se u početnu poziciju. Ponovite vježbu.

Baš kao Bekam Noge postavite u širini bokova, a ruke stavite na bokove. Čučnite, pa se uspravite i naglo privucite desnu nogu preko lijeve i ispred tijela, kao da desnom nogom šutirate loptu, pri čemu vam je lijeva ruka ispred tijela, a desna iza. Vratite se u počet-

Spermatozoidi muškarca imaju svoju sezonu - najzdraviji su tokom zime i u rano proljeće, pa se zbog toga najviše djece rađa tokom jeseni, utvrdili su izraleski stručnjaci sa Univerziteta Ben-Gurion. Analizirajući sjemenu tečnost više od 6.000 muškaraca, izraelski tim je (kod onih koji nijesu imali problem s plodnošću) utvrdio veći broj spermatozoida koji su brže plivali i imali manje abnormalnosti tokom zime, dok bi od proljeća svi ti parametri bili u stalnom opadanju, izvještava Rojters. Utvrđeno je da muškarci s normalnom produkcijom spermatozoida proizvedu oko 70 miliona tih ćelija po mililitru sjemene tečnosti tokom zime, a od njih pet odsto ima brzu pokretljivost, što unapređuje izglede para da žena zatrudni.

(24 sata)

ni položaj. Za jedno ponavljanje promijenite strane. Ponovite vježbu.

Kao vožnja bicikla Noge postavite u širni ramena, a ruke stavite iza glave. Čučnite, pa ustanite, podignite lijevo koljeno prema trupu tijela i prema desnom laktu. Vratite se u početni položaj. Promijenite strane kako biste odradili jedno ponavljanje. Ponovite vježbu.

Uza zid Čučnite s leđima naslonjenim uza zid, noge su spojene, bedra paralelna sa podom, ruke na bokovima. Neka leđa i guza u svakom trenutku budu u dodiru sa zidom dok lijevo koljeno podižete prema torzu. Vratite se u početni položaj. Promijenite nogu za jedno ponavljanje. Ponovite vježbu.

(S media)

Suši goji Dijetetičarka Rejčel Beler, autorka knjige “Jedite da izgubite, jedite da dobijete”, kaže da “lagani suši obrok” sadrži preveliki broj kalorija i ugljenih hidrata.

“Prosječna suši rolnica sadrži od 290 do 350 kalorija i ima ugljenih hidrata kao dvije i po do četiri kriške hljeba”, kaže Beler.

Mnogi vjeruju da ako jedu suši, unose nedjeljno preporučenu dozu ribe, ali problem je što većina sušija sadrži jako malo proteina. Zdravstveni eksperti tvrde da porcija ribe treba da ima 140 grama, ali prosječna količina ribe u kalifornijskoj rolnici iznosi svega pet grama.

To bi značilo da morate da pojedete 28 rolnica da biste dostigli preporučenih 140 grama ribe.

Bolje rješenje je sašimi - kriške sirove ili prepržene tune ili lososa, jer sadrže više proteina, omega 3 masti, vitamina i minerala. Ovo japansko jelo takođe sadrži malo obrađenih ugljenih hidrata.

(B92)

CVEKLA Sigurno vam se desilo da se nijeste poslije određenog obroka zasitili, a da ste pritom unijeli dovoljnu količinu hrane. Jelo bi trebalo da utoli glad, ali postoje određene namirnice koje rade upravo suprotno, čine vas još gladnijima. Ukoliko želite da počnete dijetu ili jednostavno ne želite da se prejedate, saznajte koje su to namirnice koje treba izbjegavati.

Pomfrit Ukusnim prženim krompirićima malo ko može da odoli. Bilo da ga jedete sam ili kao ukusni prilog mnogim jelima, uz obavezan kečap, pomfrit se nikako ne preporučuje kao obrok koji vas može zasititi. Ovi ugljeni hidrati puni su skroba, što ovu namirnicu stavlja na vrh liste onih koje treba izbjegavati.

Bijela tjestenina U procesu obrade ova namirnica gubi vlakna i neke druge hranljive sastojke, čineći je manje zdravom hranom. Pored toga, tjestenina spada u jednostavne ugljene hidrate koji doprinose povećanju gluko-

ze u krvi, zbog čega ćete poslije konzumiranja ove namirnice osjećati još veću glad.

Voćni jogurt Jogurt je odličan izvor kalcijuma koji održava čvrstoću kostiju, ali ukoliko pojedete one s ukusom jagode, kruške ili nekog drugog voća, u organizam ćete unijeti mnogo više šećera nego kalcijuma. Umjesto voćnog, radije kupite običan jogurt i sami dodajte voće ili orahe, čime ćete dobiti obrok bogat vlaknima i zdravim masnoćama.

Hot dog Viršla u tijestu odnosno kifli, poznatija kao hot dog, mnogima je omiljena brza hrana, ali koliko god bio prijatanog ukusa, toliko je nezdrav za probavni sistem i organizam uopšte. Hot dog je zapravo krcat nitratima, konzervansima i natrijumom, sastojcima nimalo pogodnim za naše zdravlje. Kada je osjećaj gladi u pitanju, hrana poput ove nas navodi da još više jedemo ne bi li se konačno zasitili. (zadovoljna.hr)

Moćan prirodni lijek I nutricionisti i naučnici se slažu u jednom - sok od cvekle idealna je zaštita za ljude sa srčanim oboljenjima. Cvekla znatno snižava krvni pritisak u najkraćem mogućem roku, od samo šest sati nakon što ispijete pola litra njenog crvenog soka. Naučnici iz Melburna koji su sproveli istraživanje zaključili su da bi se procenat smrti od kardiovaskularnih bolesti smanjio za 10 posto kad bi pacijenti počeli što češće da konzumiraju sok od cvekle ili samu cveklu.

I prethodnim studijama je otkriveno da samo čaša soka od cvekle drastično smanjuje krvni pritisak. Cvekla je izuzetno bogata nitratima koji snižavaju pritisak, ali osim toga dobra je i za povećanje izdržljivosti, što je pogotovo bitno kod sportista,

na primjer maratonaca. Betacianin iz cvekle usporava rast tumora i napredovanje demencije. Nutricionisti preporučuju da cveklu konzumirate ukoliko imate problema sa varenjem, a izuzetno je dobra jer pomaže jetri kod izbacivanja toksina, prenosi Večernji.

36 Žena

SRIJEDA, 13. 3. 2013.

RECEPTI Predjelo

Glavno jelo

Mačije oči

SASTOJCI:

10 g suvog kvasca 250 ml tople vode 400 g pirea od sla tkog krompira 100 g šećera 115 g masti jaje kašičica soli 800 g brašna 100 ml otopljeno g putera

Rolovana teletina SASTOJCI:

Kifle sa krompirom Očistiti žuti krompir i isjeći na manje kockice da se brže skuva.

Naliti vodom i skuvati krompir.

Dok je vruć, ocijediti ga od vode i napraviti pire krompir bez bilo kakvih dodataka. Ostaviti da se ohladi. U manju posudicu staviti suvi kvasac, jednu kašičicu šećera i toplu vodu i ostaviti na stranu da kvasac nadođe. U veću posudu za miješenje staviti jaje, žumance, omekšalu mast, šećer, so, pire od žutog krompira i nadošli kvasac i dodati 750 g prosijanog brašna a ostalih 100 g staviti posebno i sve promiješajte dok ne počne da se odvaja od stranica posude. Istresti na radnu površinu i mijesiti dok ne dobijete glatko i mekano tijesto. Oblikovati tijesto u loptu, premazati uljem, vratiti u posudu. Tijesto podijeliti na tri lopte. Sve tri lopte premijesiti i dvije ostaviti sa strane na malo pobrašnjenoj površini a treću rastanjiti na pobrašnjenoj radnoj površini u krug veličine 30 cm i podijeliti na četiri dijela, pa svaku četvrtinu na još tri dijela kako bi se dobilo 12 kiflica.

Peći na 180 stepeni oko 40 minuta.

Desert

Dobro umutiti jaja, zatim dodati šećer, brašno, kakao, prašak za pecivo i rendanu koru od jednog limuna. Smjesu sipati u pleh obložen papirom za pečenje i peći 5-6 minuta na 200 stepeni. Pečenu koru staviti na vlažnu krpu i saviti sa obje strane i ostaviti da se ohladi. Kuvati na pari jaja sa šećerom dok se ne dobije potrebna gustina. Dodati otopljenu čokoladu i po dodatku čokolade masa će biti rjeđa. Ostaviti da se ohladi pa u ohlađeno dodati rastopljen margarin i po želji malo ruma. Koru namazati filom, poređati banane (2 po 2 na svaki kraj) i savijati krajeve prema sredini. Ostaviti malo fila da se rolat premaže i spoji u sredini.

GREJPFRUT

Obavezan u ishrani

1 kg telećih leđa bez kostiju 2 dl ulja kašika biljnog za čina 200 g šunke 200 g kisjelih kr astavaca kačkavalj 3 kašike senfa 3 komada šargar epe mljeveni biber malo brašna ruzmarin

Teletinu zasjeći sa strane, ali ne do kraja, pa izlupati tučkom za meso, tako da se dobije velika šnicla. Premazati je senfom, posoliti i pobiberiti, pa preko nje ređati šunku, kačkavalj i krastavce sječene na štapiće. Teletinu urolati, premazati senfom i posuti sjeckanim ruzmarinom. Zatim ovako urolano meso vezati kanapom da se ne rastura, staviti u pleh i podliti vodom. Rolat peći na 200 stepeni jedan sat, i povremeno ga prelivati sokom od pečenja da dobije lijepu boju. Kada se rolat ispeče, izvaditi ga iz pećnice i ostaviti na toplom da odmori.

Sos od pečenja procijediti u šerpicu, dodati malo senfa, brašno razmućeno u malo vode i staviti da se kuva dok se ne zgusne. Prohlađen rolat, nasjeći na kriške, preliti napravljenim sosom i servirati uz kuvanu šargarepu.

SASTOJCI:

Za koru: 5 Jaja 5 kašika šećera 2 kašike brašna kašika kakaoa prašak za pecivo kora od jednog limuna Za fil: 3 jaja 200 g šecera 200 g margarin a 4 banane

SLASNO

KORISNO

Recept koji vam danas preporučujemo spada u izuzetno slasnu grupu predjela koja svakoga mogu brzo zasititi i učiniti vam dan ljepšim. Miješani brusketi su današnji predlog. Uživajte.

Sastojci: 8 kriški italijanske ćabate 8 paradajza 1 veza bosiljka 3 čena bijelog luka 100 g šampinjona rukola parmezan (za vegane sir od suncokreta) 1 limun 4 srca artičoke (iz staklene tegle) maslinovo ulje so i biber 2 supene kašike sjeckanog

Čak se i najiskusnijim domaćicama dogodi da im jelo ili sos ispadnu suviše rijetki, pa ih treba zgusnuti. Za to postoji nekoliko provjerenih vještina: Zaprška Ovo je najjednostavnije i najdjelotvornije sredstvo za zgušnjavanje, ali je mnogi izbjegavaju, jer se ne preporučuje u zdravoj ishrani. Zdravije rješenje je takozvana kuvana zaprška. Za spravljanje ove zaprške treba izmiješati brašno sa malo vode ili supe i po želji masnoće, tako da se dobije rjeđa, glatka masa bez grudvica.

Kuvati na tihoj vatri, neprekidno miješajući. Poslije nekoliko minuta, kuvana zaprška se može dodati jelu koje želite da zgusnete. Naravno, ukoliko u jelu već ima masnoće, nije potrebno dodavati je i zapršci.

Skrob Skrob je takođe odlično sredstvo za zgušnjavanje. Kašiku ili dvije (u zavisnosti od količine jela koje se treba zgusnuti) izmiješati sa malo hladne vode tako da nema grudvica. Dodati malo zagrijane tečnosti iz jela, promiješati, pa tek onda sve sipati u jelo i prokuvati.

Buter i brašno Ovo je mješavina koja se koristi u vrhunskoj kuhinji, naročito za zgušnjavanje sosova. Drvenom varja-

Iako ima karakterističan ukus koji mnoge odbija, ovo citrusno voće je prepuno vitamina i zdravih supstanci zbog kojih ne bi trebalo da ga zaobilazite. Evo nekoliko bitnih razloga zašto ovu sočnu voćku treba uvrstiti u nedjeljni jelovnik.

1. U bijeloj kožici ispod kore grejpfruta nalaze se mnoge dragocjene materije kao što su flavonoidi, koji štite organizam od infekcija.

2. Membrane i kriške pune soka u grejpfrutu sadrže topive balasne materije (pektine), koje za sebe vežu višak holesterola.

3. Grejpfrut sadrži gorku supstancu koja se zove naringin. Ona podstiče stvaranje izlučevina i želudačanog soka, što može uticati na povećani apetiti.

4. Uvrstite grejpfrut u jelovnik.

Zahvaljujući sastavu i sadržaju vlakana, ova voćka može u tankom crijevu da smanji resorpciju holesterola i triglicerida. Sadrži mnogo kalijuma, a ima i diuretsko dejstvo. Istraživanja su pokazala da postoji fiziološka veza izmedu grejpfruta i insulina. Hemijska svojstva ovog voća smanjuju nivo insulina u krvi i podstiču mršavljenje. Što je manji nivo insulina nakon jela, tijelo bolje vari hranu koju upotrebljava za energiju, a manje deponuje u obliku masnog tkiva u tijelu.

5. Sok od grejpfruta, osim kao piće, možete upotrebljavati i kao ukusan dresing za salate. Dakle, grejpfrut nikako ne smijete izostaviti iz svakodnevne ishrane.

(Stvar ukusa)

Miješani brusketi Savjeti za zgušnjavanje jela

peršuna Priprema: Kriške hljeba peći u rerni na 180 stepeni dok ne dobiju zlatnožutu boju. Svaku krišku na jednoj strani istrljati sa jednim čenom bijelog luka i poprskati maslinovim uljem. Paradajz sjeći na kocke, bosiljak tanko isjeći i raspodijeliti i jedno i drugo na neke od kriški. Šampinjone tanko isjeći i pomiješati sa maslinovim uljem, solju, biberom i sokom od limuna.

Druge kriške prekriti pečurkama, rukolom i parmezanom (vegan varijanta sa sirom od suncokreta). Artičoke fino isjeći i time prekriti preostale kriške i posuti ih peršunom.

čom treba umutiti podjednake količine butera i brašna, a zatima polako dodavati jelu, uz stalno miješanje. Kratko prokuvati. Žumance Ukoliko se odlučite za ovu vrstu zgušnjavanja, žumance će jelo učiniti gušćim, ali će mu dati i ljepši ukus i boju. Možete ga umutiti sa malo vode ili pavlake, a zatim po-

stepeno, uz miješanje, dodavati jelu koje ne smije da vri.

Kisjela pavlaka Odlična je za zgušnjavanje čorbi i soka od pečenja. Daje blago kisjeli ukus jelu koje treba zgusnuti, te se i namjenski dodaje u razne sosove i priloge koje glavno jelo (ukoliko je jače i masnije) treba da učine blažim.

(Kutlača)

37

SRIJEDA 13.3.2013.

MALI OGLASI SMS OGLASI PROMOTIVNA CIJENA JEDAN DAN

om na broj

Ukucajte: DN napravite razmak upišite tekst Vašeg oglasa (do 160 karaktera) i pošaljite na broj 14554.

MALE OGLASE MOŽETE PREDATI I LIČNO U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA “PC NIKIĆ”, KRALJA (ulaz pored zlatare Majdanpek)

SA URAČUNATIM PDV-OM

VAŽNO: Broj telefona koji će biti objavljen u sklopu malog oglasa je broj sa kojeg je poslat SMS. Napomena: 1. Tekst oglasa može da sadrži 160 karaktera (15 -20 riječi). Cijena oglasa je 1€ sa uračunatim PDV-om. Nakon što ste poslali oglas, dobićete obavještenje da ste uspješno poslali poruku. U poruci se nalazi i šifra Vašeg malog oglasa i jedino je ova šifra osnova za reklamacije.

2. Mali oglasi poslati do 16h, biće objavljeni u sjutrašnjem broju izdanja, poslije 16h biće objavljeni nakon dva dana 3. Redakcija zadržava pravo da izvrši korekturu oglasa po usvojenim redakcijskim pravilima bez promjene osnovnog smisla oglasa!

4. Oglasi koji nijesu u skladu sa zakonom i uređivačkom politikom, neprimjerenog sadržaja neće biti objavljeni!

5. Izdavač nije odgovoran za sadržaj, kvalitet, tačnost i učinjenu uslugu koja je data putem oglasa!

6. Prilikom slanja Vaših oglasa molimo vas da ne koristite ćirilicu i slova č, ć, ž, š, đ jer vaš oglas neće biti primljen. Umjesto navedenih znakova dovoljno je da upišete c, c, z, s, dj.

Za dodatne informacije u vezi sa oglašavanjem putem SMS poruka možete nam pisati na e-mail adresu: MARKETING@DNOVINE.ME ili pozvati na tel: +382 77 300 104

www.PG-GARAGE.me Ulica Slobode 60/II ASUNEKRETNINE KUĆE/STANOVI OGLASITE SE NAJTIRAŽNIJIM CRNOGORSKIM NOVINAMA! -Opel Insignia 2.0 CDTi 2010.god. 110ks, 6-brzina, metalik siva boja, 13.500€ P

Budva. Prodajem dvoiposoban namješten stan 69m2 sa garažom 26m2. Odmah useljiv.

Tel.069/694-330, 069/523-340

19931

Prodajem dio kuće na Draču kod poreske, 46m2 - 23.000 eura.

Tel.067/207-388

- Zagorič 59m2 / I 57.000e dvos. nov - Delta “Čelebić” 52m2/V 65.000e - Blok VI 41m2/ vis.priz. 38.000e - D. bolnica 38m2/III 40.000e, nov - Zabjelo, 34m2 / I, 28.900e - Zabjelo 41m2/III 41.000e - “Kapacity” 105m2/dupl. 105.000e - “Gintaš” 75m2, VII/XV, 58.500e - T.put “Cijevna” 54m2/III 51.500e

IZDAVANJE

-S.A. “ČELEBIĆ” 27m2 200e NAMJ.

-P.M. ALBONA 42m2/III 330e NAMJ. -NJEGOŠEVA 50m2/III NAMJ. 250e -UNIVERZITETSKA 80m2/VII 300e -I.CRNOJEVIĆA, 56M2 / II, 300E NAMJ. -GORICA “C”, 45M2 / I, 300E NAMJ. -P.M.KOD HRAMA 35M2 / II 250E, NAMJ. -CENTAR, 124M2, NAMJEŠ. 400E

asnekretnine@t-com.me

020-230-057 020-230-225 069-060-961 069-051-360 067-657-258

www.asnekretninepg.com

-Mercedes E220 cdi 11.2009.god, 170ks, navi, bi-xenon, led, p.senzori 23.500€ -Opel meriva Cosmo 1,7 cdti 101ks 2004 dig.klima, al.felme 4.350€ -Renault grand senic 1,9dci 7-sjedišta al.felme dig.klima, 5.900€ -Opel combo putnički 1,7cdti 101ks 2005. met.siva, klima, 4.700€ -Kia Ceed 2.0 crdi sporti wagon 2008.god, 140ks, 6-brzina, dig.klima 7.400€ -Opel astra karavan 2007.god, 110ks, crvena boja, klima, esp,tempomat 6.100€

UVOZ IZ NJEMAČKE, ORIGINALNA KILOMETRAŽE SA SERVISNIM KNJIGAMA. NA IME KUPCA - MOGUĆNOST KOMPENZACIJE I NARUDŽBE.

Tel. 067/277-444

19934

POSLOVNI PROSTOR

Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220

Prodajem nov lokal u Baru, 30m2, kod stare vatrogasne, centar, novogradnja ili mijenjam za stan, isključivo novogradnja.

Tel.067/350-545

19944

Prodajem jednosoban stan (47m2) prizemlje, Stari aerodrom. Tel.067/244-166

Izdajem kancelarijski poslovni prostor površine 14m2 (prizemlje) iza Srednje tehničke škole - Podgorica. Ulica Vasa Raičkovića br. 36.

Tel.069/690-244 19985

19928

Prodajem poslovni prostor u Herceg Novom (45m2) blizu centra grada.

Tel.068/317-852 i 069/042-227

19950

Novi Beograd - kod Fontane, dvosoban namješten stan - 69m2/ III+lođa - 95.000e. Može zamjena za Podgoricu, preko Morače.

Tel.069/360-298

19930

I Izdajem poslovni prostor od 475m2 u centru Podgorice, ispod stadiona Budućnosti, bivši XO. Tel.069/510-610

19973

Prodajem stan u Podgorici pent haus 193m2. Ekstra urađen. Cijena 950 eura. Tel.067/287-308

19915

Izdajem skladište robe - Cijevna, 180+120m2. Povoljno i bezbjedno.

Tel.069/020-269, 069/010-202

19978

Prodajem stan 75m2, 4. sprat, Oktobarske revolucije 97. Zgrada EI Niša, 950 eura m2. Renoviran.

Vlasništvo 1/1. Tel.069/907-245

19993

Izdajem stanove: garsonjera 25m2 i jednosoban 58m2 i 46m2 Preko Morače, trosoban 100m2 kod Gintaša.

Tel.068/723-177 19932

I Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija.

Tel. 069/993-992

19942

Izdajem jednosoban stan (42 m2) u Moskovskoj ulici, novogradnja, ulaz do Albone. Stan je potpuno opremljen, na trećem je spratu.

Tel.067/922-7716

19918

Kotor, Dobrota - izdajem stan,prvi sprat, zaseban ulaz iz dvorišta.

Pogodan za poslovni prostor, kancelariju. Tel.063/204-406

19920

Izdajem nenamješten jednosoban stan. Zabjelo, Ulica kralja Nikole 296. Tel.067/517-154

19922

Izdajem trosoban polunamješten stan u Donjoj Gorici - Podgorica. Novogradnja. Pogodan i za studente na UDG-u. Povoljno. Tel.067-672-569 19923

Izdajem kompletno namješten stan 58 m2, zgrada Alpe bar, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 80.

Tel.067/600-242 19927

Izdajem stan, namješten, jednosoban. Ulica kralja Nikole.

Tel.069/607-537

PLACEVI Prodajem plac-livadu površine 5.443m2 kod ZIKS-a - Spuž, 9km od Podgorice, 100m od puta Podgorica-Danilovgrad. Može i u placevima. Tel.020/623-213, 068/011-190 19903

19948

Izdajem prazan jednosoban satan i praznu garsonjeru u zgradi. Zagorič, novogradnja, klima, parking.

Tel.067/439-702

Prodajem 2.000 m2 zemlje - Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put.

Tel.069/204-051, 069/509-584

19939

19982

Izdajem prazan trosoban stan, Ulica skopska, Masline. Tel.650-254, 069/702-333 19986

Izdajem namještenu garsonjeru kod Gintaša. Tel.067/460-650

19945

19989

Izdajem jednosoban, nenamješten, klimatizovan stan, u prizemnom dijelu kuće. 50m2+terasa. Kod Dak petrol pumpe na Zabjelu.

Tel.068/563-571, 020/641-875 19990

P Četvoročlana porodica traži kuću ili stan na čuvanje u Podgorici ili bližoj okolini.

Tel.067/596-660

Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad.

Tel.069/073-331 Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Tel.067/390-767

VOZILA/AUTO DJELOVI Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 140.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629 19940

Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume...

Odličan.

Tel.067/265-605 19941

19924

IZDAJE SE poslovni prostor 66m2 , Ulcinjska 3 Podgorica Tel.067/609-089

RENT-A-CAR MNE-CAR

VOLKSWAGEN RENO MEGAN RENO KLIO

069 559-555 069 997-992

Izdaje se poslovni prostor, pogodan za sve vrste djelatnosti .

Ukupne povrsine 76m2, II nivoa (40m2 prizemlje + 36 m2 suturen)

19954

Prodajem plac 500m2, Novo Selo prema Danilovgradu. Struja, voda, put do placa, 7.000e. Tel.067/508250

Poslovni prostor se nalazi iza Delte, kod Krivog mosta,cijena izdavanja vrlo povoljna.

19979

Cetinje, naselje Gruda - prodajem urbanizovane placeve različitih kvadratura. Put, voda, struja.

Tel.069/911-611 19946

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

19981

Kontakt telefon za sve informacije +38267279496

38

SRIJEDA 13.3.2013.

MALI OGLASI

Povoljno prodajem

FORD MONDEO 1.8 TDI 1997. godište CHIA oprema

19972

Servis: klima, frižidera, zamrzivača, veš-sudo mašina, šporeta, bojlera. Tel.069/073-264, 067/409-729

067 24 99 11 Prodajem skuter seadu GTX IS 260 limited, star dvije godine i vožen 48 sati, 11.000e.

Tel.068/133-886

Potrošački beskamatni krediti za penzionere i firme - kompjuteri, oprema, bijela tehnika, LCD uređaji, šporeti itd. Tel.020/651418, 020/210-981, 069/120-248

19980

Servis klima, ventilacija, obezbijeđeni rezervni djelovi, prodaja, ugradnja, dezinfekcija, garancija, najpovoljnije!

Tel.067/501-209, 068/501-209. www.klimescepanovic.com 19987

19943

Prodajem micubiši pajero V6 92, odličan, neregistrovan, 3.500.

Kratki. Nove gume, odlično očuvan.

Tel.069/907-245 19992

Prodajem reno senic 2002, BMW 530 1999. i golf 3 kabrio 1996. godište. Povoljno. Tel.067/678-760

Vebsajt izrada i postavljanje na internet 89 eura. Professional.

Tel.069/530-568 www.bismontenegro.org

19991

Ugradnja keramike, laminata, tapeta, molerski radovi. Kompletna adaptacija kupatila. Kvalitetno i brzo. Tel.067/580- 398 19995

19999

GRAĐEVINSKE USLUGE Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje-bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz.

Tel.069/297-222 19974 Vršimo rušenje i rezanje ploča, stepeništa, zidova, betonskih greda, keramike. Može sa našim odvozom šuta. Tel.069/813462, 069/244-444 19983

Stop privatni detektiv obavlja praćenja, nadzor, obezbjeđenja... otkriva preljubu, prevare, zavisnost i sl. Profesionalno, uspješno i diskretno... Pozovite 067/927-2006 19997

Besplatna usluga registracije preduzeća za one koji će da koriste naše računovodstvene usluge.

Cijena računovodstvenih usluga po dogovoru. Tel.069/613-817 19998

NASTAVA

USLUGE Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najje inije, najprofesionalnije i najbrže. Tel.067/591950, 020/511-925, 067/210-340 19968

Klima, ugradnja, servis, čišćenje, dezinfekcija. Najpovolnije.

Tel.067/809-587, 068/866-091

19912

Izrada i popravka elektroinstalacija. Tel.069/683-205

19919

Električar - popravka veš mašina šporeta bojlera TA-peći, posavljanje elektroinstalacije, zamjena tabli i rasvjete. Tel.069/541-103

19921

Sitne popravke namještaja - stolice popravljam i tapaciram, ormari i ostalo, kvalitetno i povoljno, dolazak besplatan, Podgorica.

Tel.067/571-166 19925

Anticelulit masaže - 15 tretmana 100e u trajanju od 1h. Stari aerodrom. Tel.069/857-280

19929

Dječja igraonica. Najpovoljnije proslava dječjih rođendana. Pronađite nas na Fejsbuku, samo ukucajte dječja igraonica Štrumf. Tel.067/238-542 19935

Tepih servis Orkan. Dubinsko pranje garnitura, auta. Pranje tepiha, obostrano mašinsko ribanje, spiranje u bazenu, prevoz besplatan.

Tel.067/389-585

19937

Moleraj-gletovanje-tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno). Tel.069/459-110 19951

Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Revizija.

Boravak i radna dozvola stranaca.

Upotrebne dozvole za prostore.

Profesionalno. Tel.069/020-102 19969

Registracija preduzeća. Knjigovodstvo. Završni računi. Stečaj i likvidacija. Strancima obezbjeđujem radnu dozvolu i boravak. Ugovori.

Povoljno i brzo. Tel.068/222-188 19970

Besplatno registrujemo i vodimo skupštine stanara, uz dogovor oko održavanja ili samo čišćenja vaše zgrade. Vrlo povoljno i efi kasno. Više na www.artgloria.me Tel.067/631-328

19971

POSAO Potreban serviser za mobilne telefone. Tel.067/912-0490 19952

Ozbiljna žena čuvala bi bebu, dijete predškolskog uzrasta ili stariju osobu. Stari aerodrom.

Tel.069/412-009

19984

APARATI/OPREMA

KUĆNI LJUBIMCI

Na prodaju računar sa tankim ekranom (100e) i lap topovi od 80200e. Otkup ispravnih i neispravnih lap topova i popravka svih vrsta računara. Moguća kompenzacija. Tel.068/439-626

Prodajem štenad bijelog vučjaka švajcarski ovčar.

Tel.067/526-015

Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-997, 067/911-2598

Prodajem neraspakovan umivaonik sa kabinetom i frižider nekorišćen.

Tel.067/238-542

19938

19976

Klime, prodaja, profesionalna ugradnja, obične, inverteri ,multi sistemi. Servis, dezinfekcija, garancija. najpovoljnije! Tel.067/501209, 068/501-209 www.klimescepanovic.com 19988

NAMJEŠTAJ Izrada namještaja od univera po mjeri - američki plakari, kuhinje.

Podgorica. Tel.067/518-553

19994

19926

RAZNO

19936

Prodajem Scholl ženske cipele, broj 40, neraspakovane, kupljene u Engleskoj, po nabavnoj cijeni 75 eura.

Tel.067/833-411

19947

Invalidska kolica manuelna sa svim podešavanjima (naslona leđa, glave, ruku, nogu, visine, dužine). Invalidska elektromotorna kolica nova i polovna za kretanje po stanu i u saobraćaju. Dušek za nepokretne protiv stvaranja rana, jastuče za kolica protiv rana.

Telefon: 067/318-537

19953

KUPUJEM STARI NOVAC (papirni, metalni), MEDALJE, ORDENJE, GRBOVE, ĆEMERE, SABLJE, PISMA, RAZNE STARINE...

067/532-106 Kupujem stari novac, perpere, lire, dinare, medalje, ordenje, grbove, ćemere, bajonete, sablje, jatagane, stara pisma, razglednice, srebrne predmete i druge stvari Tel.069/019-698, 067/455-713 19975

Kupujem stari novac, medalje, značke, razglednice, bajonete, salje, srebrne predmete itd.

Tel.069/520-177

19977

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

39

srijeda 13.3.2013.

MALI OGLASI važni telefoni DEŽURNE SLUŽBE Policija................................................................. 122 Vatrogasna.......................................................... 123 Hitna pomoć........................................................ 124 Tačno vrijeme...................................................... 125 Telegrami............................................................ 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji........................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika............................................ 1180 Informacije........................................................ 1181 Crnogorski telekom..........................................1500 Telenor...............................................................1188 M:tel...................................................................1600 Elektrodistribucija......................................633-979 Vodovod....................................................... 440-388 Stambeno....................................................623-493 Komunalno.................................................. 231-191 JP “Čistoća”................................................. 625-349 Kanalizacije.................................................620-598 Pogrebno.....................................................662-480 Meteo...................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba.......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija...................... 080-081-333 Montenegro Call centar ...................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori............................. 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga........................116 666 Sigurna ženska kuća........................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ...............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije................................................ 611-534 Narcotics Anonymous............................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS......................................... 020-290-414 Samohrane majke...............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora.........................281-055 Inspekcija rada............................................ 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću .............................265-438 Komunalna policija............................. 080-081-222 Metrološka inspekcija................................ 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna.....................................................608-015 Tržišna.........................................................230-921 Turistička.....................................................647-562 Veterinarska................................................234-106 BOLNICE Klinički centar............................................. 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................................................648-823 Konik............................................................ 607-120 Tuzi...............................................................603-940 Stari aerodrom............................................481-940 Dječja...........................................................603-941 Golubovci..................................................... 603-310 Radio-stanica..............................................230-410 Blok 5...........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr”........................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški.......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF............................. 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”..........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica......................................................... 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog............................ 241-441 ICN Crna Gora..............................................245-019 Sahat kula.................................................... 620-273 Biofarm........................................................244-634 HOTELI Ambiente.....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro ......................................406-500 Bojatours..................................................... 621-240 City...............................................................441-500 Crna Gora....................................634-271, 443-443 Evropa......................................... 621-889, 623-444 Eminent.......................................................664-646 Keto.............................................................. 611-221 Kosta’s.........................................656-588, 656-702 Lovćen......................................................... 669-201 Pejović......................................................... 810-165 Premier........................................................409-900 Podgorica....................................................402-500 TAKSI Alo taksi..........................................................19-700 sms.........................................................069019700 Boom taksi......................................................19-703 Bel taxi........................................................... 19-800 City taksi.........................................................19-711 besplatan broj........................................ 080081711 De lux taksi.....................................................19-706 Exclusive taksi................................................19-721 Hit taksi...........................................................19-725 Red line taksi..................................................19-714 sms.........................................................068019714 Royal taksi......................................................19-702 Oranž 19”........................................................19-709 PG taksi...........................................................19-704 Queen taksi.....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Vozovi/Trains POLAZAK IZ PODGORICE Beograd: 10:00 (Inter City); 20:05 (brzi); Bijelo Polje: 06:15 (lokal); 10:00 (brzi); 15:50 (lokal); 20:05 (brzi); Bar: 05:30 (lokal); 06:20 (brzi); 08:20 (lokal); 11:30 (lokal); 12:50 (lokal);15:20 (lokal); 16:30 (lokal, radnim danima); 18:00 (lokal); 19:28 (brzi); 21:10 (lokal);Nikšić: 05:05; 07:00; 14:30; 16:10; 18:10; Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi); POLAZAK IZ NIKŠIĆA Podgorica: 06:25; 08:40; 15:50; 18:30; 19:55; POLAZAK IZ DANILOVGRADA Podgorica: 07:07; 09:19; 16:38; 19:16; 20:34; Nikšić: 05:30; 07:32; 14:55; 16:37; 18:35; POLAZAK IZ SPUŽA Podgorica: 07:19; 09:30; 16:50; 19:27; 20:45; Nikšić: 05:19; 07:20; 14:44; 16:25; 18:24; POLAZAK IZ BARA Beograd: 09:00 (Inter City); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); Podgorica: 05:15 (lokal); 06:45 (lokal); 09:00 (brzi); 11:15 (lokal); 14:05 (lokal); 14:50 (lokal); 16:40 (lokal); 18:00 (lokal, radnim danima); 19:00

(brzi); 20:30 (lokal); Bijelo Polje: 05:15 (lokal); 09:00 (brzi,); 14:50 (lokal); 19:00 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi); POLAZAK IZ BIJELOG POLJA Beograd: 12:27 (Inter City); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi); Podgorica: 04:09 (brzi); 09:01 (lokal); 17:18 (Inter City); 18:35 (lokal); Bar: 04:09 (brzi); 09:01 (lokal); 17:18 (Inter City); 18:35 (lokal); POLAZAK IZ BEOGRADA Podgorica: 09:10 (Inter City); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (Inter City); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); POLAZAK IZ SUBOTICE Podgorica: 13:54 (brzi); Bar: 13:54 (brzi);

INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-214-480; BIJELO POLJE: 050-478-560:

Autobusi/Bus Andrijevica: 08:28, 9:00, 13:27, 15:30, 17:13 Banjaluka: petak, subota, nedjelja i ponedeljak 20:30, 21:20 Bar: 5:00, 7: 34, 7:35, 7:50, 9:15, 9:50, 10:58, 11:15, 12:49, 14:00, 15:15, 16:01, 16:15, 18:00, 19:40, 19:50 Beograd: 00:40, 7:30, 8:30, 9:45, 11:00, 18:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30 Berane: 7:45, 8:25, 8:30,9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 20:15, 21:00, 22:27 Bijelo Polje: 00:40, 6:58, 7:30, 12:30, 13:09, 14:15, 15:09, 18:00:, 20:00, 20:25, 21:35, 22:30 Bijeljina: 20:25 Budva - Cetinje: 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:00, 5:30, 5:45, 5:55, 6:00, 6:15, 6:20, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7:42, 7:55, 8:09, 8:15, 8:30, 9:13, 9:38, 9:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12.24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:10, 16:25, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 21.45, 22:25, 00:00 Gusinje: 8:25, 13:27, 17:13 Dubrovnik: 6:00 Žabljak: 5:45, 13:55, 15:57 Zagreb: petak 15:00 Kotor: 00:00, 5:30, 5:55, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7:50, 7:55, 8:09, 9:13, 9:38, 9:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 15:00, 15:25, 15:45, 15:59, 16.10, 16.25, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25 Kragujevac: 8:30, 9:45, 11:00, 21:35, 22:27 Kraljevo: 8.30, 9:45, 10:00, 11:00, 16:30, 22:27 Kolašin: 5:00, 6:20, 6:58, 7:00, 7:30, 8:25, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:15, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:38: 14:39, 14:50, 15:09, 15:30, 15:45, 16:00, 16:30, 17:13, 17:30, 17:45, 18:00, 19:00, 19:10, 19:40, 20:00, 20:45, 21:00, 21:35, 22:27, 22:30, 23:00, 00:45 Lesovac: 16:30 Mojkovac: 5:00, 6:20, 6:58, 7:00, 7:30, 8.25, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:45,

12:30, 13:09,13:27, 14:15, 14:38, 14:39, 14.50, 15:09, 15.30, 16:00, 16:30, 17:13, 17:30, 17:45, 18:00, 19:00, 19:10, 19:40, 20:00, 20:45, 21:00, 21:35, 22:27, 22:30, 23:00, 00:40 Nikšic: 5:45, 6:35, 7:02, 7: 25, 7:40, 7:45, 8:15, 8:25, 8:30, 9:00, 9:15, 9:30, 9:35, 9:50, 10:29, 10.45, 10.50, 10.59, 11:20, 11:37, 11:45, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 14:30, 14:35, 14:45, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16.45, 16.50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 18:45, 19:10, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:30, 20:45, 20:55, 21:20, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40 Niš: 10:00, 16:30, 20:15 Novi Pazar: 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 15:55, 16:30, 22:27 Novi Sad: 20:45, 22:30 Plav, Murino: 8:25, 13:27, 15:30, 17:13 Pljevlja: 5:45, 7:00, 7:30, 9:59, 11:30, 14:39, 14:50, 15:57 Prizren: 7:45 Peć: 7:45, 21.00 Priština: 21:00 Rožaje: 5:00, 7:45, 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00, 20:05, 20.15, 21:00, 22:27 Sarajevo. 7:40, 9:30, 13:35, 21:20 (samo petkom) 23:40 Skoplje: 20:05 Subotica, 20:45, 22:30 Tivat: 00:00, 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:45, 6:00, 6:15, 6:20, 7:42, 7:50, 8:15, 8:30, 10.29, 10:53, 11.55, 12:25, 12:55, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 21.45 Ulcinj: 7:34, 9:50, 10:58, 11:15, 12:49, 14:00, 15:15, 16:00, 16:15, 18:00, 19:50 Herceg Novi: 00:00, 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:30, 5:45, 5:55, 6:00, 6:15, 6:20, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7.42, 7:50, 7:55, 8:09, 8:15, 8:30, 9:13, 9:55, 10.00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:00, 15.25, 15:45, 15:50, 16:10, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19.45, 20:20, 21:45 Čačak, Užice, Zlatibor: 7:30, 19:00, 20:00, 20:45, 21.35, 22:30, 00:40

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

Avioni/Airplanes Informacije sadržame u retu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 04. april 2011. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Podgorica – Beograd: svim danima 07:30, ponedeljak, utorak, četvrtak, petak i nedelja 18:00, srijeda i subota 19:00; Beograd – Podgorica: svim danima 08:50, ponedeljak, utorak, četvrtak, petak i nedelja 19:20, srijeda i subota 20:20; Tivat – Beograd: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak, petak i nedelja 08:20, 17:20, 19:20, subotom 14:45, 16:15, 17:20, 19:20; Beograd – Tivat: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak, petak i nedelja 07:00, 09:40, 18:40, subotom 06:00, 16:50, 18:00, 18:40;Podgorica – Beč: ponedeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedelja 08:05; Beč – Podgorica: ponedeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedelja 10:30;Podgorica – Ljubljana: petak i nedelja 15:50; Ljubljana – Podgorica: petak i nedelja 17:30; Podgorica – Frankfurt: svim danima 11:40; Frankfurt – Podgorica: svim danima 14:50;Podgorica – Cirih: ponedeljak i četvrtak 12:30, utorak i subota 10:05, srijeda 10:35, petak i nedelja 08:25; Cirih – Podgorica: ponedeljak i četvrtak 15:10, utorak 13:30, srijeda 13:35, petak i nedelja 11:15, subota 13:10; Podgorica – Rim: utorak 10:30, petak 08:30, nedelja 17:00; Rim – Podgorica: utorak 12:50, petak 10:30, nedelja 19:00; Podgorica – Moskva: ponedeljak 09:20, utorak, srijeda, četvrtak 18:10, petak i nedelja 19:20, subota 09:20, 15:30; Moskva– Podgorica: ponedeljak 07:15, utorak, srijeda, četvrtak 08:00, petak 06:25, subota 06:55, 21:25, nedelja 07:20; Tivat-Moskva: ponedeljak 10:00, 18:10, 20:10, utorak i četvrtak 09:20, 11:30, 20:10, srijeda, petak i nedelja 09:20, 20:10, subota 18:10, 20:10; Moskva-Tivat: ponedeljak08:00, 15:05, 15:50, utorak i četvrtak 07:15, 15:05, 17:35, srijeda i petak 07:15, 15:05, subota 06:30, 14:55, nedelja 07:15, 14:45; Podgorica-Pariz: ponedeljak i srijeda 10:30, utorak i četvrtak 10:20, petak 12:05, nedelja 09:05; Pariz-Podgorica: ponedeljak i srijeda 14:20, utorak 14:00, četvrtak 14:05, petak 15:15, nedelja 12:25; Tivat-Pariz: subota 08:30; Pariz-Tivat: subota 11:50; Podgorica-Niš: pondeljak, utorak i četvrtak 18:05, srijeda, petak, subota i nedelja 19:10; Niš-Podgorica: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak i subota 08:00, petak i nedelja 07:00; Podgorica-Kopenhagen: srijeda i subota 12:20; Kopenhagen-Podgorica: srijeda i subota 15:50; TivatKopenhagen: ponedeljak 12:10; Kopenhagen-Tivat: ponedeljak 15:35; Podgorica-London: petak 08:30; London-Podgorica: petak 11:10; Tivat-London: srijeda 11:15, nedelja 11:25; London-Tivat: srijeda 14:00, nedelja 14:10; Podgorica – Bari - Podgorica i Podgorica – Napulj - Podgorica (svakog petka i nedelje naizmjenično, u popodnevnim časovima)

Podgorica - Ljubljana: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 15:35, petak i nedjelja u 15:50; Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i č etvrtak u 13:50h, petak i nedjelja u 17:30h; Podgorica - Amsterdam: srijeda, cetvrtak u15:05, nedjelja 15.50; Amsterdam - Podgorica ponedjeljak, utorak,srijeda,cetvrtak, petak u 10:15; Podgorica - Bec: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15:05, petak 13:40, nedjelja u 15:50 Bec - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 09:55; Podgorica - Brisel: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15.05, petak u 13:40, nedjelja u 15:50; Brisel - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 09.05; Podgorica - Cirih. ponedjeljak utorak, srijeda,cetvrtak 15.05, petak 13.40, nedjelja 15:50; Cirih - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 10.00 Podgorica - Frankfurt: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15:05, petak 13:40, nedjelja 15:50; Frankfurt - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 10.15, petak 12.05, nedjelja 14:40;

Podgorica - London: utorak, cetvrtak 15.05, nedjelja 15.50; London Podgorica: ponedjeljak, srijeda i petak u 09.45; Podgorica - Mihen. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15.05, petak u 13:40, nedjelja 15:50; Minhen - Podgorica: ponedjeljak, utorak 08.55, srijeda, cetvrtak u 11.55, petak 12.10, nedjelja 14:10; Podgorica - Pariz. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak 15:05, petak 13:40, nedjelja u 15:50 Pariz - Podgoriva. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak u 11:00, Podgorica - Stokholm: srijeda u 15.05, nedjelja u 15:50; Stokholm Podgorica: utorak, petak 10.45; Podgorica - Barselona: nedjelja 15.50; Barselona - Podgorica: cetvrtak 10:05 Podgorica - Kopenhagen: utorak 15.05, nedjelja 15:50; Kopenhagen - Podgorica: ponedjeljak, cetvrtak 09.55 Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob.

067/241-154

Podgorica - Beograd: svim danima 06.20, 09.35, 19.00 časova Beograd - Podgorica: vim danima 08.00, 17.25, 21.25 časova Tivat - Beograd: svim danima 12.50, 19.15 časova Beograd - Tivat: svim danima 11.10, 17.35 časova Informacije na telefon: 664-730.

Rezervacije: 664-740, 664-750

Podgorica - Zagreb: ponedjeljak i petak u 12:45, srijeda u 13:25; Zagreb - Podgorica: ponedjeljak i petak u 11:00, srijeda u 11:40; Informacije i rezervacije na tel/ fax. 020/201201, 201-202, 241-154

Tivat - Moskva: subota 15.20; Moskva - Tivat: subota u 13.15 Informacije na tel. +382 33 459 706, +382 33 459 716, +382 67 251 001, 251 004, 251 008, 230 778

40

TV PROGRAM FILM

06:00 Serija:Tri Hil/r 06:45 Serija:Nikita/r 07:35 Exkluziv/r 07:50 Exploziv/r 08:15 Dođi na večeru/r 09:00 Tačno 9 09:45 Serija:Odbačena/r 10:30 Serija:Nikita/r 11:10 Serija:Prijatelji/r 12:00 Serija:Dva i po muškarca/r 13:00 Tačno 1 14:00 Finansijski dnevnik/r 14:05 Serija:Tri Hil/r 15:00 Serija:Vampirski dnevnici/r 16:15 Dođi na večeru 17:15 Serija:Odbačena 18:05 Exkluziv 18:25 Exploziv 18:55 Finansijski dnevnik 19:00 Vijesti Prve 19:23 Serija:Dva i po muškarca 20:10 Serija:Vampirski dnevnici 21:00 Film:Od kolijevke do groba 22:40 Finansijski dnevnik/r 22:45 Serija:Nikita/r 23:30 Serija:Tri Hil 00:10 Exkluziv/r

PRVA Vampirski dnevnici 20.10

06.30 09.05 10.00 10.15 11.00 11.05 12.00 12.25 13.05 14.05 15.30 16.05 16.35 17.00 18.00 18.05 18.55 19.30 19.55 20.05 21.00 22.00 22.30 23.00 00.00 00.05

Dobro jutro Crna Goro Univerzum -dok. serijal Dnevnik Serija:Djevojački institut/r Vijesti Naučno – obrazovni program Vijesti Crtana serija: Štrumfovi Znam da znaš/r Serija :Ncis la/r Dnevnik 1 Stižu bebe/r Muzika Crna Gora uživo Vijesti Serija: Djevojački institut Znam da znaš Dnevnik 2 Sport Otvoreno Serija:Ncis la Dnevnik 3 U centar Igrani serijal Vijesti Meridijani

RTCG 1 Serija: NCIS LA 21.00

06:50 06:55 10:30 11:45 12:00 13:00 14:15 15:00 15:45 16:00 16:10 17:10 18:00 18:30 19:30 20:00 21:00 21:30 22:30 00:00 00:10 01:00 02:45 03:00

City kid’s Dobro jutro Grand parada/r City Tačno u podne Dobro veče Srbijo/r Kuvanje i muvanje Serija:Simar Teen pleme City Serija:Naslednici Serija: Mješoviti brak Info Monte Serija: Sobarica sa Menhetna Serija: Mala nevjesta Serija:Eskobar Serija:Neželjene Moja velika svadba Bračni sudija Teen pleme Preljubnici Film: Epski film City Film:Žuta

PINK Film: Žuta 03.00

06:45 09:05 09:45 10:00 10:40 12:07 12:00 13:07 13:30 14:00 14:07 14:15 14:50 16:30 16:50 16:55 17:40 18:30 19:10 19:55 21:10 22:00 22:30 22:45 22:55 23:45

Boje jutra Serija:Izgubljena čast/r Serija:Ruža vjetrova/r Vijesti u 10 Lud, zbunjen, normalan Vijesti u 11 Vijesti u 12 Serija:Bandini Moja polisa/r Vijesti u 2 Serija:Kuhar i pol Serija:Larin izbor/r Kad lišće pada Vijesti u pola 5 Serija:Kuhar i pol Serija:Ruža vjetrova Lud, zbunjen, normalan Vijesti u pola 7 Serija:Larin izbor Serija:Izgubljena čast Serija:Euritmija Serija:Teatar sudbine Vijesti u pola 11 Sport Serija:Torčvud Film:Koko Šanel i Igor Stravinski 01:35 Film:Krvava Rejn 3/r

VIJESTI Lud, zbunjen, normalan 17.40

Sport

Informativa

06:30 VOA 07:00 Crtani filmovi 10:00 Neki to vole zorom 10:30 Ukusi života 11:30 Serija 12:30 Radio u boji 13:00 Top Shop 13:30 Večera kod Džaje/r 14:30 Top Shop 15:00 Crtani filmovi 16:30 Divlja ljepota 16:55 5 do 5 18:00 Forum 18:30 Svijet na dlanu 19:00 Urbanizam 19:30 Showroom 20:00 Svečana dodjela Atlas stipendija 21:00 Među nama sa Duškom Pejović 22:00 Forum 22:30 Divlja ljepota 23:00 5 do 5/r 00:00 Među nama 01:00 Forum/r

ATLAS Divlja ljepota 22.30

TV PREPORUKA Koko Šanel i Igor Stravinski Vijesti 23.45

Film počinje u Parizu 1913. Iako Koko gaji duboka osjećanja prema bogatom i zgodnom igraču pola Arturu – Boju Kapelu, ključno izvođenje “Posvećenja proljeća” Igora Stravinskog izaziva u njoj oduševljenje.

Povici, zvižduci i negodovanje publike obilježili su ovu premijeru, ali ona je egzaltirana. Balet Stravinskog je divlji i primitivni napad na buržoaski ukus, prethodnica haosa koji će ugušiti Evropu. Koko prepoznaje srodnu dušu ikonoklasta, jer i njena ideja ženske mode izaziva slična osećanja.

08.30 09.15 10.05 11.00 12.00 12.30 14.15 15.30 16.10 17.00 18.05 19.05 19.30 20.15 20.45 21.35 22.30 22.50 23.20

Serija:Most u Bruklinu/r Dok. program:De Gol Serija:Pod obručem Dječiji tv arhiv: Lutkine lutke Vijesti Film:Udata žena/r Dječiji arhiv:Lutkine lutke/r Putevi života/r Serija:Život velikog grizlija Serija:Izlog strasti Serija:Mjesto zločina/r Crtana serija:Sali Bolivud Dnevnik 2 Let ka zvijezdama, specijal Serija:Mjesto zločina Serija:Hitna pomoć Muzika Fudbal – LŠ – pregled Dok. program:De Gol/r

RTCG 2 Fudbal – liga šampiona 22.50

07:00 Uz jutarnju kafu 10:00 Dogodilo se...

10:05 Smijeh kao Lijek 10:30 Gušteranje/r 11:30 Žestoko 11:50 Top 10 15:00 Toto vijesti 15:15 Smiješna Top Lista/r 15:45 Na domaćem terenu 16:00 Zabavni magazin 17:00 Žestoko 18:00 Toto vijesti 18:45 Svijet sporta 19:00 Texas Holdem Poker 19:45 Dogodilo se…

20:30 Nindža ratnici

08:30 10:45 11:10 11:45 12:30 13:10 14:00 14:30 15:30 17:30 18:00 19:10 20:00 21:00 22:00 22:50 23:05 00:00

Aljazeera Zdravo jutro Hrana i vino Lijek iz prirode Trag, zabavno dok. program Lijek iz prirode Aljazeera Kućica u cvijeću Astro num caffe Hrana i vino Aljazeera Mbc dnevnik Lijek iz prirode Aljazeera Nokaut Oglasi Aljazeera Astro num caffe

777 Na domaćem terenu 15.45

MBC Hrana i vino 17.30

07:35 Svježi u dan 09:15 Crtani filmovi 10:00 „Život Roma na sjeveru Crne Gore“/r.

11:30 Životinjske lakrdije 12:00 Crtani film-Mumijevi 12:35 Dok. program /r.

13:20 Majstor kuhinje /r.

15:05 Dok. program 15:50 MBB Magazin /r.

16:50 Majstor kuhinje 19:00 Muzički program 19:30 Crtani film /r.

20:00 PG Raport 21:00 Info 21:35 Istorijske paralele gost: Novak Kilibarda 23:00 Prolog 00:00 Ponoćni Info

MONTENA Istorijske paralele: Novak Kilibarda 21.35

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08.15 Jutarnji program 09.00 Vesti 09.04 Serija: “Pozorište u kući” 10.05 Vesti 10.09 Trag 10.38 Zadnja kuća Srbija 11.10 Vesti 11.15 Beograd - večiti grad 12.00 Dnevnik 12.15 Sport plus 12.25 Vreme, stanje na putevima 12.30 Serija: “Do usijanja” 13.15 Evronet 13.20 Drama: Vreme praznih stanica 14.40 Kako se to radi 15.00 Ovo je Srbija 16.00 Serija: “Bolji život” 16.45 Gastronomad 17.00 Dnevnik 17.20 Šta radite, bre 17.45 Beogradska hronika 18.25 Oko magazin 19.00 Kviz: Slagalica 19.17 Vreme, stanje na putevima 19.30 Dnevnik 19.55 Serija: “Bolji život” 20.40 Fudbal: Bajern - Arsenal 22.40 Fudbal, Liga šampiona, sportski program 23.35 Dnevnik 23.50 Serija: “Do usijanja” 00.35 Evronet RTS 2 07.53 Pčelica Maja, animirana serija 08.14 Ana Dobrić, animirana serija 08.20 Plava ptica 08.49 Antonmije Gaudi 09.20 Uzbuna, školski program 09.45 Verski kalen-

dar 09.55 e-TV 10.25 TV mreža 10.55 Čitanje pozorišta 11.20 Nauka 2013.

11.50 Veče Stravinskog 12.25 Hit libris 13.00 Trezor 14.00 Plava ptica 14.25 Antonije 14.56 Uzbuna, školski program 15.54 Datum 16.01 Vi i Mira Adanja Polak 16.45 Spomenički dosije Beograda 17.10 Serija: “Svilena toga” 18.05 EKV 18.30 Crtane serije 19.55 U svetu 20.25 Fudbal, Liga šampiona, sportski program 20.40 Beokult 21.10 Serija: “Svilena toga” 22.00 Film: “Beskrajna belina” 00.05 Sve što treba znati HRT 1 -07.00 -Dobro jutro Hrvatska -09.00 -Serija -10.00 -Vesti -10.10 -Dokumentarni film -11.05 -Draga Ženevjev -12.00 -Dnevnik -12.35 -Serija: “Prkosna ljubav” -13.30 -Dr Oz -14.35 -Riječ i život -15.05 -Indeks -15.55 -Serija: “Lugarnica” -16.45 -Hrvatska uživo -17.45 -Serija: “Pozorište u kući” -18.20 -Osmi kat -19.10 -Tema dana -19.30 -Dnevnik -20.15 -U potrazi za Markom Polom -21.10 -Globalno selo -21.40 -Horizonti -22.35 -Dnevnik -22.55 -Vesti iz kulture -23.15 -Drugi

DANAS U GRADU format HRT 2 08.20 Život s Derekom 09.10 Školski program 10.00 Serija: “Dolina sunca” 10.45 Film: “Izgubljeni zavičaj” 12.13 Naučni program 13.05 Film 14.45 Serija: “Degrasi” 15.11 Školski program 16.33 Serija: “Dolina sunca” 17.25 Koncert: Zvonko Bogdan 19.00 Dečji program 20.00 Liga šampiona 20.35 Fudbal 23.20 Serija: “Ubi me dosada” 23.40 Serija: “Lovci na natprirodno” 00.30 Serija: “Doktor Haus” HBO 11.05 Film: “Čelična lejdi” 12.50 Film: “Leri Kraun” 14.25 Film: “Beskrajna priča 2” 15.55 Film: “Zeleni fenjer” 17.45 Serija: “Vaspitanje za početnike” 18.10 Film: “Ta luda ljubav” 20.05 Film: “Zaraza” 21.55 Serija: “Devojke” 22.20 Serija: “Ognjeni grm” 23.35 Film: “Čuvar zakona” 01.10 Film: “Marta Marsi Mej Marlin” SPORT KLUB 07.30 Pregled NBA 09.00 Pregled fudbalskih liga 13.00 Pregled

NBA 13.15 Portugol 13.45 Sportski vremeplov 14.00 Sedmica pred vama 14.15 ATP Masters Indijan Vels 17.00 Evroliga Magazin 17.30 ATP - iza kulisa 18.00 Vesti 18.15 Premijer liga vesti 18.30 Program iz studija 19.00 Tenis: ATP Indijan Vels, prenos 20.30 Rukomet: Enkantada - Barselona, prenos 22.00 Na današnji dan 22.20 Svetski sportski magazin 23.15 Tenis: ATP Indijan Vels, prenos ARENA SPORT 08.30 Fudbal The Football Review 09.00 Košarka: Radnički - Budućnost 11.00 Fudbal: Marsej - Troj 13.00 Fudbal: BSK Partizan 15.00 Fudbal: Arsenal TV 16.00 Fudbal: Borusija Dortmund TV 17.00 Fudbal, pregled brazilske lige 17.30 Fudbal, pregled grčke lige 18.00 Fudbal: Milan - Lacio 20.00 Košarka: Crvena zvezda Cibona 22.00 Košarka, magazin ABA lige 22.30 Košarka, magazin Endesa lige 23.00 Fudbal, pregled Lige šampiona 00.00 Poker 01.00 Fudbal, Premijer liga

CINEPLEXX

Falsifikator 21:00; 22:50 Mama 20:40; 22:40 Oz - veliki i moćni 15:00; 17:30; 20:00 Linkoln 18:30; 21:30 Krugovi 19:30; 22:30 Jadnici 22:00 Hičkok 18:40; 22:40 U dobru i u zlu 15:30; 18:00; 20:20 Ovako je sa 40 16:30 Dobar dan da se umre muški 16:40; 19:00 Đangova osveta 16:20 Pijev život 3D 16:00 CNP

Retrospektiva filmova Krsta Papića Film: “Lisice” (1970) 18.00 Retrospektiva filmova Krsta Papića Film: “Život sa stricem” (1988) 20.00 KIC “Budo Tomović” Koncert: Legende, 20.00