Dnevne novine 4. januar 2018.

MINISTAR ODRŽIVOG RAZVOJA I TURIZMA PAVLE RADULOVIĆ ■ 6 7

PRIHODI OD TURIZMA DOSTIĆI ĆE MILIJARDU EURA PREMIJER DUŠKO MARKOVIĆ ■ 9 ČETVRTAK, 4. 1. 2018. BROJ 1959 GODINA VII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

POSTOJE OZBILJNE PONUDE ZA TE I EPCG

BRAJAN SKOT SA FLORIDE, SLJEDEĆI SVJEDOK U SUĐENJU ZA POKUŠAJ TERORIZMA ■ 12 13

AMERIKANAC kojem se Front obraćao za pomoć svjedoči u januaru NOVI DETALJI UBISTVA U BEOGRADU

U Baltića ispaljeno 60metaka,policajka svjedok ubistva?■ 11

NAČELNIK GINEKOLOGIJE DOMA ZDRAVLJA PODGORICA ZA DNEVNE NOVINE ■ 16 17

Crnogorci i dalje pitaju za pol djeteta, ali sve rjeđe ANALIZA ■ 18

Da li je preča Komora od pacijenata ZA NAJBOLJE PONUDE:

marketing@dnovine.me

+382 77 300 104

2

POLITIKA

ČETVRTAK, 4. 1. 2018.

VUJANOVIĆ O PREDSJEDNIČKIM IZBORIMA

SAVJETNIK TRAM

DPS će izabrati kandidata koji će biti pobjednik Predsjednik Crne Gore, Filip Vujanović, kazao je da vjeruje da će se u okviru Demokratske partije socijalista na kvalitetan način izabrati kandidat za predsjednika države, koji će biti pobjednik.

Vujanović je na pitanje da li se na Predsjedništvu razmatralo ko će biti kandidat DPS-a za predsjedni-

ka, odgovorio da on nije član Predsjedništva.

“Nemam informacije o tome. Vjerujem da će se u okviru DPS-a na kvalitetan način izabrati kandidat koji će biti pobjednik“, rekao je Vujanović novinarima u Bijelom Polju nakon svečane sjednice Skupštine opštine povodom Dana Opštine.

B.Ć.

S

RUSI PO DRŽA U CR

avjetnik za nacionalnu bezbjednost predsjednika Donalda Trampa, H.R. Mekmaster, ponovio je juče da se Rusija miješala u unutrašnje stvari u Crnoj Gori, naročito tokom izbora u oktobru 2016. godine.

LOKALNI IZBORI U ULCINJU

PREDAJA IZBORNIH LISTA DO 9. JANUARA

On je u ekskluzivnom intervjuu za Glas Amerike kazao da je destabilizujuće aktivnosti Rusije neophodno razotkriti, jer se time podriva njena sposobnost da negativno utiče na američko i ostala društva. Kao primjer ruskog miješanja naveo je i Crnu Goru.

Visoki američki zvaničnik ponovio je da su se Rusi miješali u američke izbore što je, kako je naveo, javno saopštio i pred-

sjednik Tramp, te da su bili veoma aktivni i u Evropi i drugim područjima.

“Nedavno na francuskim izborima, na španskom referendumu u vezi sa Kalatonijom, vidimo da su već aktivni u Meksiku, u Crnoj Gori su pokušali da podstaknu državni udar. Zbog toga je razotkrivanje ruske destabilizujuće kampanje veoma važan prvi korak i jedno od najvažnijih rješenja. Kada svi vide

koje su im namjere, onda oni gube značajan dio moći da podstiču nedostatak povjerenja i da okreću zajednice jedne protiv drugih”, naglasio je Mekmaster.

On je ocijenio da je riječ o novoj vrsti prijetnje koju je Rusija usavršila na više načina.

“To su upotreba dezinformacija, propagande i druš-

MEKMASTER JE NAGLASIO DA JE POTREBNO SPRIJEČITI DALJI KONFLIKT SA RUSIJOM I SARAĐIVATI U OBLASTIMA U KOJIMA SE PREKLAPAJU INTERESI

PRVA SJEDNICA U NOVOJ GODINI 19. JANUARA

Poslanici o državnoj upravi, penzionim fondovima...

Rok za predaju izbornih lista za lokalne izbore u Ulcinju, zakazane za 4. februar, trajaće do utorka, 9. januara u ponoć.

Opštinska izborna komisija će zbirnu izbornu listu objaviti najdalje do 20. januara. Birački spisak biće

zaključen deset dana uoči održavanja izbora, odnosno 24. januara.

Do tog roka, birači mogu podnijeti Ministarstvu unutrašnjih poslova zahtjev za upis, brisanje, izmjenu, dopunu ili ispravku biračkog spiska.

E.H.

Sjednica Prvog vanrednog zasijedanja u 2018. godini održaće se u petak, 19. januara. Poslanici će raspravljati o Predlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj upravi, Predlogu zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti. Na dnevnom redu je i Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prevozu opasnih materija, kao i Predlog zakona o reprezentativnosti sindikata.

Osim toga, poslanici će raspravljati i o predlozima zakona o izmjenama i dopunama Za-

12 kona o dobrovoljnim penzionim i investicionim fondovima, i Predlogu zakona o strancima.

TAČAKA DNEVNOG REDA PLANIRANO JE ZA SJEDNICU PRVOG VANREDNOG ZASIJEDANJA U OVOJ GODINI

Na prvom vanrednom zasijedanju ove godine razmatraće se i Predlog zakona o kontroli državne pomoći, te predlozi zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti konkurencije i Zakona o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora. Kao 11. tačka dnevnog reda planirana je rasprava o Predlogu zakona o izmjenama Zakona o zdravstvenom osiguranju, dok je posljednja tačka dnevnog reda Predlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o bezbjednosti proizvoda. E.H.

ČETVRTAK, 4. 1. 2018.

K PREDSJEDNIKA SAD MPA, H.R. MEKMASTER

ODSTICALI AVNI UDAR RNOJ GORI tvenih medija da se izazovu podjele u društvu, a zajednice okrenu jedna protiv drugih da bi se oslabila njihova odlučnost. O tome dosta govorimo u Strategiji za nacionalnu bezbjednost – koliko je važno da, svaki put kada razgovaramo o onome što nas dijeli kao zemlju, da govorimo i o onome šta nas ujedinjuje, a to je zajednička posvećenost našim principima. Mi vrednujemo individualna prava, vladavinu zakona i našu demokratiju”, poručio je savjetnik za nacionalnu bezbjednost.

Naglasio je i da ruski demantiji u pogledu miješanja nisu

kredibilni.

“To su isti ljudi koji su rekli: Nismo oborili taj avion ili ubili sve te ljude. Nismo imali vojnike na Krimu ili u zapadnoj Ukrajini. Ne pružamo utočište sirijskom režimu koji je odgovoran za masovno ubistvo svog naroda hemijskim oružjem. To jednostavno više nije kredibilno, zbog čega moramo da se suprotstavimo ruskom destabilizujućem ponašanju”.

Mekmaster je ipak dodao da je potrebno spriječiti dalji konflikt sa Rusijom i sarađivati u oblastima u kojima se preklapaju interesi dvije zemlje, kao što su Sjeverna Koreja i Iran.

POLITIKA

3

GRADONAČELNIK PODGORICE SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ

Transparentan Budžet za razvoj Glavnog grada

Kapitalne investicije koje će se u narednom periodu realizovati u glavnom gradu, vrijedne oko 130 miliona eura, doprinijeće dinamičnom, održivom i ravnomjernom razvoju svih djelova Podgorice, ocijenio je njen gradonačelnik, Slavoljub Stijepović.

On je kazao da su tri kapitalna projekta, uređaj za prečišćavanje otpadnih voda i tretman kanalizacionog mulja, Jugozapadnu obilaznica i bulevar kroz Donju Goricu investicije vrijedne preko 80 miliona eura.

“To su projekti za koje smo obezbijedili finansijska sredstva, što je važan preduslov da počnu sami radovi”, rekao je Stijepović u intervjuu agenciji Mina-business.

On je, govoreći o budžetu glavnog grada za ovu godinu, kazao da je on veći oko šest odsto u odnosu na prošlu i planiran je na realnim osnovama, kao što je bio slučaj i sa budžetima u prethodne tri godine.

“Ukupna planirana budžetska sredstva za ovu godinu iznose 60,7 miliona.

Planirani sopstveni prihodi učestvuju sa 66,7 odsto u ukupnom iznosu u strukturi budžeta i ovo je dobar podatak koji svake godine pokazuje trend rasta sopstvenih prihoda što je

Partneri u razvoju biznisa Glavni grad je osnovao Biro za ekonomsku saradnju i podršku biznis zajednici, kao jedan od prvih u Crnoj Gori.

Stijepović je, odgovarajući na pitanje da li se ta odluka pokazala kao opravdana, kazao da se veliki dio privrednih aktivnosti realizuje upravo u Podgorici.

Glavni grad je, kako je naveo, partner u razvoju biznisa i to ne samo kroz insticionalnu podršku, već i legislativno. veoma pozitivno”, smatra Stijepović.

Tekući rashodi, kako je rekao, iznose samo 53,18 odsto od ukupnog budžeta planiranih sredstava, a kapitalni budžet 40,8 odsto.

Osnovna karakteristika je racionalizacija svih vidova potrošnje, posebno takozvane diskrecione, i redovno izmirenje svih obaveza.

“Kapitalni budžet iznosi 24,7 miliona, odnosno 40,8 odsto. Najviše sredstava je opredijeljeno za izgradnju Jugozapadne obilaznice, pet miliona, uređivanje i opremanje lokacija 2,9 miliona,

eksproprijacija 2,2 miliona, investiciono održavanje lokalnih puteva 1,1 milion i izgradnja fekalne kanalizacije na području grada 700.000”, precizirao je Stijepović.

U okviru građevinskih objekata najznačajnija je izgradnja Višenamjenskog doma na Zlatici 350.000, izgradnja Dnevnog centra za djecu sa smetnjama u razvoju u razvoju u Golubovcima i adaptacija kuće Rista Stijovića.

Prema njegovim riječima, može se reći da je budžet realan, racionalan i transparentan.

“Poznato je da smo za Jugozapadnu obilaznicu sa Svjetskom i Erste bankom realizovali kredit u visini od 15 miliona eura, ali je grejs period dvije godine, uz povoljne kamatne stope”, dodao je Stijepović.

On je podsjetio da je to prvi kredit u mandatu ove uprave, da su vratili 12 miliona eura ranijih kredita, a realizovali projekte u visini od preko 100 miliona eura, iako je kapitalni budžet u ove tri godine iznosio oko 65 miliona.

“Imali smo podršku partnera i prijatelja grada za važne projekte od značaja za ravnomjeran razvoj svih djelova Podgorice i jednake uslove života svih građana”, rekao je Stijepović.

ČETVRTAK, 4. 1. 2018.

POLITIKA

5

Predsjednik savjeta mladih dPs nikola Pešić

Crna Gora će biti domaćin za 300 mladih lidera iz cijelog svijeta Uprkos interesovanju brojnih država iz cijelog svijeta, najveći organi IUSY su odlučili da dodijele Savjetu mladih DPS i Crnoj Gori organizaciju Kongresa, na šta možemo biti ponosni, kaže Pešić.

⌦ Elhana Hamzić Crna Gora će u februaru ugostiti preko 300 lidera sa svih kontinenata svijeta, i to je velika čast za DPS, kaže predsjednik Savjeta mladih DPS Nikola Pešić. U razgovoru za Dnevne novine Pešić navodi da će to biti jedan od najznačajnijih političkih skupova koji će biti održani u Crnoj Gori.

DN: Savjet mladih DPS biće od 15. do 18. februara domaćin Kongresa IUSY (Internacionalne unije socijalističke omladine).

Kako je došlo do toga da Crna Gora bude domaćin ovog Kongresa?

PEŠIĆ: Savjet mladih je tokom ovog četvorogodišnjeg perioda uspio da postane član svih relevatnih međunarodnih organizacija, a posebno smo ponosni na članstvo u IUSY, najveće svjetske asocijacije mladih socijalističkih partija na svijetu. Iako je Savjet mladih prilično kratko član IUSY, od početka smo kroz nekoliko aktivnosti prepoznati kao ozbiljna organizacija, a Crna Gora kao država koja je reformističkim iskoracima skrenula pažnju na sebe.

Tokom prethodnog perioda, uprkos interesovanju brojnih država iz cijelog svijeta, najveći organi IUSY su odlučili da dodijele Savjetu mladih DPS i Crnoj Gori organizaciju Kongresa, na kojem će učestvovati preko 300 lidera sa svih kontinenata svijeta. To je velika čast za DPS i Crnu Goru, jer će to biti jedan od najznačajnijih političkih skupova koji će biti održani u Crnoj Gori.

DN: Koliko je taj događaj bitan za našu zemlju?

PEŠIĆ: Sama činjenica da dolazi preko 300 mladih političkih lidera iz preko 100 zemalja svijeta iz više od 140 podmladaka političkih partija govori koliko je ovaj Kongres važan za našu zemlju.

Koliki je značaj i uticaj ove organizacije govori i to da je bivša predsjednica IUSY nedavno postala jedna od najmlađih premijera u istoriji Novog Zelanda, tako da sam siguran da ćemo u Budvi ugostiti mnoge buduće predsjednike, premijere, ministre, poslanike iz čitavog svijeta.

Osim toga, važno je napomenuti da će svi učesnici imati priliku da se upoznaju sa Crnom Gorom i tokom boravka u našoj zemlji kroz razmjenu mišljenja i stavova sa mladima iz cijelog svijeta doći do korisnih informacija o trendovima u globalnim političkim procesima i ulozi mladih ljudi u njima.

DN: Vi ste jedan od kandidata za potpredsjednika. Šta to znači za DPS i mlade političare?

PEŠIĆ: Iako možda prije samo godinu dana nije bilo realno očekivati da Savjet mladih ima kandidata za potpredsjednika IUSY, sada je sve drugačije. Do kandidature je došlo jer su mnogi prepoznali rad Savjeta mladih DPS, a posebno bih istakao da su kolege iz partija država regiona upravo smatrali da bi Crna Gora, odnosno DPS kao najjača i najorganizovanija partija trebalo da ima kandidata koji će u ime šireg regiona Zapadnog Balkana zastupati interese podmladaka političkih partija.

To je jasan signal svim mladim političarima u Crnoj Gori da, bez obzira na veličinu države, možemo da budemo ravnopravni i sa većim i razvijenijim od nas. Dva su značajna trenutka za našu zemlju kada je IUSY u pitanju, prvi je održavanje ovog Kongresa u Crnoj Gori, a drugi je da naša država ima kandidata za potpredsjednika ove prestižne organizacije.

DN: Ukoliko bude izabran za potpredsjednika,

dina partija u Crnoj Gori koja ima najviše sluha za mlade ljude i mladim ljudima daje najviše prostora za napredak i prosperitet.

DN: Ko je Vaša najveća konkurencija, od mladih političara?

PEŠIĆ: Demokratska partija socijalista kao najveća i najjača partija ima i najviše kvalitetnih kadrova. Posebno smo u prednosti u odnosu na našu političku konkurenciju, jer u našoj partiji imamo ne mali broj osoba koji su prepoznati kao izuzetno kvalitetni državnici i političari pa imamo od koga i da učimo.

Bojim se da su pojedini mladi političari iz opozicije već odavno na pogrešnom putu jer sa svojim starijim kolegama rade suprotno od strateških i državnih interesa naše države. Sa tog puta povratak je težak, da ne kazem nemoguć, a građani Crne Gore su mudri i pametni i takvo vođenje politike kazne na svakim izborima, dajući već godinama unazad najveću podršku DPS.

koliko to može uticati na Vašu dalju političku karijeru?

PEŠIĆ: Sigurno da svaka funkcija koja je potvrđena na međunarodnom nivou može da predstavlja veliki korak ka boljoj i prosperitetnijoj karijeri. Bilo bi veoma važno da među ključnim ljudima u IUSY imamo nekog ko je iz Crne Gore, jer na taj način naša država i partija će biti prepoznati kao pouzdan partner nekih od najvećih političkih partija svijeta. To su nemjerljivi benefiti za našu partiju, a samim tim i

za cijelo društvo i državu.

DN: Gdje vidite sebe u budućnosti?

PEŠIĆ: Što se tiče mog budućeg političkog angažmana, svakako da sebe vidim i dalje u politici, a vrijeme će pokazati sa koje funkcije mogu da dam najviše doprinosa u razvoju i napretku naše države, sada sam na čelu najorganizovanije i najveće organizacije mladih u Crnoj Gori i trudim se da ovaj posao obavljam najbolje što mogu. DPS je je-

DN: Ovog mjeseca idete sa 22 mlada politička lidera iz cijele Evrope na najprestižniji program za političke lidere u SAD? PEŠIĆ: Izuzetno mi je zadovoljstvo što imam priliku da budem dio delegacije najprestižnijeg programa za mlade lidere u Sjedinjenim Američkim Državama. Tokom tri nedjelje boravka u SAD-u posjetićemo nekoliko gradova, a najduže ćemo boraviti u Vašingtonu.

IVLP (International Visitor Leadership Program) je najprestižniji program za političke lidere u SAD-u, u kojem je od 1952. godine učestvovalo preko 340 predsjednika i premijera država svijeta, poput Nikole Sarkozija, Margaret Tačer, Jensa Stoltenberga, Gerharda Šredera i td.

6

EKONOMIJA

ČETVRTAK, 4. 1. 2018.

INTERVJU: MINISTAR ODRŽIVOG RAZVOJA I TURIZMA PAVLE RADULOVIĆ

Prihodi od turizma dostići će milijardu

⌦ Bojana Despotović

P

rošlogodišnja sezona bila je apsolutno rekordna po svim parametrima, uključujući i prihode, kojih je za prvih devet mjeseci bilo više od 900 miliona eura. Inicijalne procjene govore nam da ćemo se primaći ili dostići milijardu eura prihoda, što će, nadam se, potvrditi i zvanični podaci Centralne banke, kazao je Dnevnim novinama ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović.

DN: Rad Vašeg resora u protekloj godini obilježilo je usvajanje Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, čija su rješenja izazvala veliku polemiku u javnosti.

Kako teče primjena ovog akta?

Radulović: Ministarstvo nadzor nad sprovođenjem ovog zakona vrši preko urbanističko-građevinske inspekcije koja je organozovana u tri regije, sjevernu, centralnu i južnu. Sjedište sjeverne regije je u Bijelom Polju, centralne u Podgorici, južne u Baru, a uspostavljene su i kancelarije inspekcije u Budvi i Herceg Novom. U ovom trenutku inspekcijski nadzor obavlja 23 inspektora, a početkom 2018. planiran je prijem nedostajućih inspektora po regijama. Urbanističko-građevinska inspekcija je sa postojećim kapacitetom i uz novu organizaciju rada svakodnevno u obilasku terena, vršenju kontrola po prispjelim prijavama za građenje, kao i evidentiranju objekata koji se nelegalno grade. Tokom poslednje sedmice decembra realizovan je i prvi nalog za rušenje nelegalno izgrađenog objekta, koji je izvršen u Budvi. U toku je

procedura realizacije još nekoliko rješenja za rušenje, jer nelegalnu gradnju nećemo tolerisati. Postojala je bojazan da će se tokom roka za legalizaciju graditi novi nelegalni objekti i tako izigrati zakon, ali moja poruka je da se to ne isplati i da će se on u cjelosti sprovoditi. Bitno je naglasiti da od početka primjene novog zakona inspekciji svakodnevno pristižu prijave gradnje objekata, kao i podneseni zahtjevi o legalizaciji iz opština. Stoga, mogu da kažem da, iako smo u periodu prilagođavanja svih činilaca sistema, primjena zakona teče po predviđenom planu i smatram da će se efekti pokazati već ove godine i da će rezultati primjene govoriti o tome koliko je bilo značajno donijeti ovakav propis u Crnoj Gori.

DN: Nedavno ste izjavili da je protekla turistička sezona bila najbolja do sada, te da je za prvih devet mjeseci protekle godine od turizma prihodovano više nego u cijeloj 2016. Šta je doprinijelo ovakvom rezultatu i kakva su očekivanja za 2018. godinu?

Radulović: Da, 2017. godina je bila apsolutno rekordna po svim parametrima, uključujući i prihode, kojih je za prvih devet mjeseci od stranih i domaćih turista bilo preko 900 miliona eura, što je više nego cijele 2016. Inicijalne procjene govore nam da ćemo se primaći ili dostići milijardu eura prihoda, što će, nadam se, potvrditi i zvanični podaci Centralne banke Crne Gore. Po izvještajima lokalnih turističkih organizacija, prvi put u istoriji, Crna Gora je imala skoro dva miliona turista. Ova-

Sa našeg aspekta nema otvorenih pitanja sa kompanijom Quatari Diar i smatram da je u interesu svih da taj projekat bude realizovan

događaji koji su obilježili 2017.

1

Apsolutno rekordna sezona po svim parametrima i rekordan broj turista na sjeveru Crne Gore.

2

Povratak TUI-ja na tržište Crne Gore kroz ugovor sa Budvanskom rivijerom i zakup dijela Ulcinjske rivijere.

3

Usvajanje dva sistemska zakona – Zakona o turizmu i ugostiteljstvu i Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata.

očekivanja od ove godine

1

Produženje sezone -Radiće se na diversifikaciji ponude i podršci manifestacija, a povećaćemo i rad na promociji.

2

Više turista iz zapadne Evrope -Promocija na tim tržištima, učešće na sajmovima, obogaćivanje ponude, avio povezanost.

3

Strateški marketing plan -Dokument sadrži smjernice za promociju u narednih pet godina, a za ostvarivanje strateškog cilja – Crna Gora kao visokokvalitetna cjelogodišnja turistička destinacija.

Radulović

ČETVRTAK, 4. 1. 2018.

Očekujem da se interesovanje na sjeveru zemlje nastavi, a da se, ulaganjem u infrastrukturu, privuku i veći investitori koji bi gradili turističke centre

kvom rezultatu doprinijelo je mnogo faktora, u prvom redu kontinuirani rad i temelji uspjeha koji su postavljeni u prethodnim godinama. Takođe, poboljšana aviopovezanost Crne Gore, povećanje i poboljšanje smještajnih kapaciteta i dobra promocija neki su od faktora koji su najviše uticali na ovaj uspjeh. Veliko angažovanje turističke privrede i institucija koje se bave ovim sektorom je evidentno i smatram da je to recept za uspjeh i u narednim godinama. Ponuda je ove godine znatno proširena i turisti sa raznim preferencijama su mogli da uživaju u svim djelovima Crne Gore. Jedan od glavnih utisaka ove godine je i produženje sezone i činjenica da smo već u martu imali prve organizovane grupe turista.

Pripreme za turističku sezonu 2018. godine već su u toku, a očekujem nastavak pozitivnog trenda i rast svih parametara sektora turizma. Glavna novost sa kojom ćemo ući u

sledeću sezonu biće Strateški marketing plan čije usvajanje očekujem početkom godine, koji će nam pomoći da jasno definišemo prioritete kada je u pitanju promocija u narednih pet godina. Takođe, zahvaljujući novom Zakonu o turizmu i procesu legalizacije iz Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, očekujem i smanjenje sive ekonomije, koja je jedan od višegodišnjih problema našeg turizma. Od ovoga će koristi imati ne samo turisti, već i turistički privrednici koji su i do sada poslovali legalno, kao i država koja će imati veće poreske prihode. S obzirom na pripremu i optimizam sa kojim ulazimo u naredni period, očekujem i da ćemo na kraju 2018. godine ponovo pričati o uspješnoj sezoni.

DN: Evidentno je da crnogorskom turizmu i dalje nedostaju veće investicije na sjeveru države.

Nadate li se njima u predstojećoj godini?

Radulović: Evidentno je da je interesovanje turista za sjeverni region Crne Gore sve veće iz godine u godinu, što pokazuju i rezultati, odnosno rekordan broj turista u sjevernim opštinama i nacionalnim parkovima Durmitor, Biogradska gora i Prokletije. Ipak, potrebno je u prvom redu stvoriti infrastrukturne preduslove za velike investicije. Jedan od najbtnijih preduslova je putna infrastruktura u koju se konstantno ulaže na sjeveru Crne Gore, a

nalni vodovod.

Legalizacija, kao dio Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata koji važi za sve objekte u Crnoj Gori, ne može biti stvar izbora, niti zakon predviđa mogućnost da se neko ne odluči za legalizaciju, vlasnici koji se ne prijave za legalizaciju devet mjeseci od dana donošenja zakona, neće moći da legalizuju objekte. To znači da će se ti vlasnici, osim sa plaćanjem visokih kazni suočiti i sa rušenjem objekta. Takođe, postoje i kategorije objekata koji neće moći da se legalizuju kroz ovaj proces, a to su objekti koji nijesu u sadašnjim planovima ili koji ne budu u planu generalne regula-

7

2

miliona turista posjetilo je crnu goru u prošloj godini svakako najznačjniji takav projekat je izgradnja autoputa, koji će biti istorijska prekretnica u infrastrukturnoj povezanosti sjevera i juga naše zemlje. Pored putne, neophodno je ulaganje i u turističku infrastrukturu, čemu je Vlada maksimalno posvećena, a samo na području Bjelasice kroz višegodišnji projekat uložiće preko 70 miliona eura u izgradnju tri skijališta koja će biti povezana sistemom žičara. Realizacija projekta je već uveliko u toku, gradi se skijalište Kolašin 1600, odnosno bazna stanica i šestosjedna žičara. Aktivnosti na izgradnji infrastrukture, kao i priprema tenderske dokumentacija za skijališta Žarski i Cmiljača su već u toku, a planirano je i ulaganje u izgradnju novih staza i žičara na Žabljaku. Završene su ili su u toku, investicije renoviranja i otvaranja nekoliko hotela u Kolašinu, Beranama, Žabljaku, Šavniku i Plavu. Očekujem da

Nelegalna gradnja se neće tolerisati DN: Usvajanjem Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata konačno je omogućena legalizacija bespravno sagrađenih objekata. Koliko će država prihodovati po ovom osnovu u ovoj godini?

Radulović: U ovom trenutku teško je procijeniti iznos prihoda, ali preliminarna procjena iznosi najmanje 40 miliona eura. Ovaj prihod će se ostvariti kroz naknadu za komunalno opremanje čiju visinu određuju lokalne samouprave, naknadu za zemljište ukoliko je bespravni objekat izgrađen na državnom zemljištu. Takođe, za opštine na primorju naplaćivaće se i naknada za Regio-

EKONOMIJA

cije, te objekti koji su izgrađeni na trasama infrastrukture ili u zaštićenim područjima.

Zakon je mnogim vlasnicima bespravnih objekata olakšao situaciju, pa tako za objekte osnovnog stanovanja do 200 kvadrata nije potreban elaborat o statičko-seizmičkoj stabilnosti, već samo izjava vlasnika kojom garantuje da je objekat stabilan i da je odgovoran za eventualnu štetu trećim licima. Takođe, omogućeno je da se naknade za komunalno opremanje zemljišta i za državno zemljište plaćaju na deset, odnosno 20 godina.

Dakle, zakon će se u cjelosti sprovoditi i neće biti izuzetaka među vlasnicima objekata ili investitorima.

se interesovanje za investiranje na sjeveru zemlje nastavi, a da se, zahvaljujući ulaganjima u infrastrukturu, privuku i veći investitori koji bi gradili velike turističke centre.

DN: Kada se može očekivati završetak velikih investicija na Primorju - Luštica bay, Porto Novi, Qatari Diar? Posebno je interesantna situacija sa Qatari Diarom koji je u prošloj godini čak i tužio državu zbog oduzimanja zemljišta, kakva je saradnja sa ovim investitorom?

Radulović: Velike investicije na primorju su od velikog značaja za Crnu Goru i pratimo ih sa velikom pažnjom. U okviru sva tri projekta tokom 2017. ostvaren je napredak u realizaciji. Napomenuo bih ovom priliko i da je izuzetno uspješna realizacija projekta Porto Montenegro i dalje u toku, iako je projekat već godinama operativan, a ukupna investicija je premašila planirani iznos. U okviru projekta Portonovi, obavljaju se radovi na marini sa preko 200 vezova, kao i na rezidencijalnim objektima i hotelu sa pet zvjezdica One & Only. Po informacijama koje smo dobili od investitora, do sada je u realizaciju projekta uloženo preko 260 miliona eura. Projekat Luštica Bay je u prvoj od tri faze i on će predstavljati jednu od najvećih promjena na našem primorju.

Sa kompanijom Qatari Diar smo u stalnoj i aktivnoj komunikaciji i Ministarstvo, u skladu sa ingerencijama, čini sve da podrži realizaciju ovog značajnog projekta. Tokom 2017. investitor je podnio pet zahtjeva za izdavanje građevinskih dozvola koje smo odobrili i sa našeg aspekta nema otvorenih pita-

nja sa kompanijom Qatari Diar. Svakako, smatram da je u interesu svih činilaca da i ovaj projekat uskoro bude realizovan.

Kada je riječ o investicijama na primorju, smatram veoma značajnim i početak investicija u Ulcinju, tačnije Ulcinjskoj rivijeri.

DN: Crnogorska privreda zasnovana je na turizmu i uslužnim djelatnostima. Koliko je ovakvo stanje održivo na duži rok?

Radulović: Svjedoci smo vremena u kome se mnoge uspješne ekonomije zasnivaju na uslugama, odnosno tehnološkom, finansijskom sektoru, trgovini ili turizmu. S druge strane, ekonomije koje su se decenijama unazad bazirale na industriji doživljavaju stagnaciju zahvaljujući zasićenju svjetskog tržišta sirovinama koje proizvode. Crna Gora je mala država koja se u globalnoj konkurenciji najbolje može takmičiti upravo u uslužnim djelatnostima. Turizam je svakako naš najznačajniji činilac prvrede sa udjelom većim od 20 odsto u ukupnom BDP-u države i sa tendencijom da u narednih nekoliko godina pređe 25 odsto. Smatram da konstantnim radom, unapređenjem kvaliteta ponude, obrazovanjem kadrova i dobrom promocijom, kao i praćenja trendova zahtjeva turista u svijetu, naš turizam i privreda mogu biti i te kako održivi na dugi rok. Svakako, izazovi će biti prisutni na svakom koraku, ali strateškim pristupom u najbitnijim granama privrede vjerujem da ih možemo prevazići. Velika prednost Crne Gore kao malog sistema je i ta što se može brzo prilagoditi iznenadnim promjenama na tržištu.

8

EKONOMIJA

ČETVRTAK, 4. 1. 2018.

FILIP VUJANOVIĆ KOMENTARISAO POVEĆANJE PDV A

TRGOVCI DA ŽRTVUJU MARŽU RADI GRAĐANA

Povećanje poreza na dodatu vrijednost (PDV) građani ne bi trebalo da osjete negativno, ocijenio je predsjednik Filip Vujanović i pozvao trgovce da žrtvuju trgovačku maržu, u onoj mjeri u kojoj povećanje cijene košta građane.

On je saopštio da se nada da će oni koji obezbjeđuju da široka prodajna mreža sačuva svoj nivo u trgovačkoj marži, naći prostora da ne dođe do povećanja cijena.

“Veoma bih se radovao i poštovao napor svih onih u maloprodajnoj mreži da žrtvuju nešto svog za kvalitet života građana i očuvanje cijena”, kazao je Vujanović, koji je juče prisustvovao svečanoj sjednici Skupštine Opštine povodom Dana opštine Bijelo Polje.

On je ocijenio da je važno da se budžet kvalitetno pu-

ni, ali da ne dođe do ugrožavanja životnog standarda građana.

“Apelujem na sve one koji se bave trgovinom da na račun kvaliteta života građana svoju trgovačku maržu žrtvuju u onom omjeru u kojem povećanje cijene inputa možda košta građane”, rekao je Vujanović.

P r e m a njegovim riječima, dobro je da se država u okviru svog budžeta kvalitetno i kvalitetnije finansira.

“Vjerujem da je finansijska

konsolidacija unutar onoga što je budžet pokazao, a ministar finansija obznanio, obavljena na način koji zaslužuje poštovanje”, saopštio je Vujanović. B.Č.

Veoma bih se radovao i poštovao napor svih onih u maloprodajnoj mreži da žrtvuju nešto svog za kvalitet života građana i očuvanje cijena

Vujanović

Centralna banka

NA SPISKU CBCG SEDAM KOMPANIJA VIŠE

Blokirano 16.220 firmi

Centralna banka (CBCG) objavila je juče novi spisak preduzeća sa blokiranim računima, na kojem se nalazi sedam kompanija više nego na prethodnom.

Na spisku koji CBCG u skladu sa Zakonom o platnom prometu objavljuje mjesečno, nalazi se 16.220 kompanija sa evidencije Centralnog registra privrednih subjekata (CRPS) Poreske uprave i CBCG. Od ukupnog broja blokiranih preduzeća, 3.500 ih je na evidenciji CBCG, a ne nalaze se u CRPS-u.

U skladu sa Zakonom o platnom prometu, obave-

Od ukupnog broja blokiranih preduzeća, 3.500 ih je na evidenciji CBCG, a ne nalaze se u CRPS-u

za CBCG je da objavljuje podatke u vezi sa postupkom prinudne naplate i to nazive kompanija, odnosno preduzetnika, njihove matične brojeve, iznose blokade računa i broj dana neprekidnog trajanja blokade.

ČETVRTAK, 4. 1. 2018.

ekonomija

9

MARKOVIĆ O INTERESOVANJU PARTNERA

Postoje ozbiljne ponude za TE Pljevlja i EPCG Vlada ima ozbiljna i velika interesovanja kredibilnih partnera, kada je riječ o drugom bloku Termoelektrane Pljevlja i Elektroprivredi, ocijenio je premijer Duško Marković.

On je juče, boraveći u posjeti Bijelom Polju, kazao da Vlada ne traži partnera, te da već postoje mnogi zainteresovani.

“Pažljivo razmatramo svako interesovanje i vjerujem da ćemo već u prvom kvartalu imati ozbiljne, snažne i primjenjive odluke. Interesovanja su svakodnevna i imaćemo problem da se opredijelimo za najbolje”, kazao je Marković.

On je, komentraišući raskid ugovora sa češkom kompanijom Škoda Praha,

kazao da je postojao međunarodni ugovor da sa tom firmom realizuju izgradnju drugog bloka, ali da je došlo do problema u finansiranju projekta.

“Mi smo im dali cijelu godinu dana da pronađu novi model finansiranja i pokretanje projekta. Nažalost, nijesu uspjeli i Elektroprivreda i njen upravljački odbor su dobili instrukcije od Vlade u kom pravcu treba da ide”, kazao je Marković.

On je saopštio da stvaraju pretpostavke za obezbjeđivanje uslova za izgradnju drugog bloka i hitnu rekonstrukciju, odnosno ekološku sanaciju prvog bloka TE Pljevlja. To će, kako je kazao, doprinijeti radu prvog bloka još dvadesetak godina i

Marković stvoriti uslove za brzu toplifikaciju Pljevalja.

Vlada je odlučila da 27. decembra okonča saradnju sa kompanijom Škoda Praha, zbog neprihvatljivog modela finansiranja koji je predložila ta firma.

U Elektroprivredi su naveli da ostaju posvećeni izgradnji drugog bloka TE Pljevlja i da će do kraja januara ove godine predložiti alternatvino rješenje realizacije projekta.

B.Č.

Otvorena mala HE na Bistrici Premijer je juče, tokom posjete Bijelom Polju, pustio u rad malu hidroelektranu na Bistrici u Majstorovini instalisane snage 3,497 MW i planirane godišnje proizvodnje od 11,319 GWh. Kako su saopštili u Vladinoj Službi za odnose s javnošću, vrijednost investicije je 7,8

IZVRŠNI DIREKTOR CHRISTOPH SCHOEN SAOPŠTIO

Ilustracija

Addiko banka ne planira uvođenje negativnih kamata u ovoj godini

Addiko banka ne zaračunava negativne kamatne stope na depozite privredi, niti ima u planu da ih u ovoj godini uvede, kako za preduzeća, tako ni za građane, kazao je njen glavni izvršni direktor Christoph Schoen.

On je saopštio da vjeruje da je diskusija na temu eventualnog uvođenja negativnih kamatnih stopa na depozite precijenjena, jer utiče samo na vrlo ograničen broj preduzeća, koja imaju i druge alternative na tržištu.

“Svakako ćemo pomno pratiti kretanja na tržištu i prilagođavati im se uko-

vjerujem da je diskusija na temu eventualnog uvođenja negativnih kamatnih stopa na depozite precijenjena, jer utiče samo na vrlo ograničen broj preduzeća

miliona eura.

“Od toga je 4,2 miliona eura finansirano od EBRR – Evropske banke za rekonstrukciju i razvoj, a preostali dio je finansiran od investitora, najvećim dijelom od većinskog vlasnika Tomaša Hajeka iz Češke”, navodi se u saopštenju.

KROZ PROGRAM MINISTARSTVA EKONOMIJE

Četiri preduzeća podržana sa 61.636 € Schoen liko to bude potrebno, ali ne planiramo u doglednoj budućnosti uvođenje negativnih kamatnih stopa u bilo kom segmentu”, kazao je Schoen agenciji Mina-biznis.

Kada je riječ o slučaju sa kreditima u švajcarskim francima, on je rekao da je banka postupila u skladu sa zakonom.

“Ukupan trošak koji je

banka proknjižila, a koji proizilazi iz primjene izmjena i dopuna Zakona o konverziji kredita u švajcarskim francima, iznosi oko deset miliona eura. Efekat primjene zakona nije značajnije uticao na naše svakodnevno poslovanje i broj klijenata”, naveo je Schoen, dodajući da je ta banka u prošloj godini ostvarila odlične rezultate.

A.N.

Ministarstvo ekonomije je u prošloj godini, na osnovu Programa podrške za modernizaciju prerađivačke industrije, podržalo četiri preduzeća sa 61.636 eura, uz 408.207 eura kreditnih sredstava Investiciono-razvojnog fonda (IRF).

Ukupno dodijeljena podrška po osnovu programa, koji Ministarstvo realizuje u saradnji sa IRF-om, iznosi skoro 470.000 eura.

“Na osnovu javnog poziva za realizaciju tog programa podrške, koji je bio otvoren od aprila do sredine decem-

bra, podneseno je pet prijava za nabavku opreme od firmi koje posluju u oblasti drvne industrije i proizvodnje namještaja, stakla i proizvoda od stakla i plastike”, naveli su u Ministarstvu.

Kompanije Flotalba i Doding iz Podgorice, DekorivaCO iz Nikšića i ŠIK Polimlje iz Berana ispunile su sve uslove za isplatu 20 odsto vrijednosti opravdanih troškova bez poreza na dodatu vrijednost.

Zahtjev cetinjske firme BomBetom je odbijen, jer ne posluje u nekoj od oblasti prerađivačke industrije.

10

HRONIKA

ČETVRTAK, 4. 1. 2018.

Foto: Vedran Ilić

INTERVJU VRHOVNOG DRŽAVNOG TUŽIOCA AGENCIJI MINA

Stanković: Optuženi sami biraju način na koji će se braniti Optuženi u predmetu terorizam u pokušaju, u postupku koji se vodi pred Višim sudom u Podgorici, koriste različite metode za sopstvenu odbranu, ali adresa za to nije Vrhovni državni tužilac (VDT), poručio je VDT Ivica Stanković.

“Adresa za to je sudnica Višeg suda u Podgorici. To je mjesto gdje će se cijeniti svi prikupljeni dokazi i u krajnjem donijeti odluka“, kazao je Stanković u intervjuu agenciji Mina. Upitan da prokomentariše dosadašnji tok suđenja, Stanković je istakao da je svjestan interesovanja javnosti za ovaj postupak koji se javno prenosi, ali da kao VDT ne želi, a i da je nedopustivo da komentariše postupak koji je u toku. Na pitanje da li smatra da je dosadašnji tok suđenja potvrdio nalaze iz optužnice, Stanković je podsjetio da je optužnica u ovom predmetu potvrđena prije više od pola godine.

On nije htio da komentariše ocjene Demokratskog fronta (DF) da je u ovom predmetu bilo zloupotreba od glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića.

„Tvrdnje o navodnim zloupotrebama ne bih komentarisao jer optuženi, kao što sam rekao, sami biraju način na koji će se braniti“, rekao je Stanković. Govoreći o najavi DF-a da će podnijeti inicijativu za njegovo razrješenje, Stanković je rekao da je Zakonom o državnom tužilaštvu jasno definisano ko i kako može inicirati razrješenje VDT-a. „Inicijativa se podnosi Tužilačkom savjetu, a prema Ustavu Crne Gore, jedino i isključivo Tužilački savjet Skupštini može da podnese predlog za razrješenje vrhovnog državnog tužioca. Od oktobra 2014. godine, kada sam izabran za vrhovnog državnog tužioca, nije bilo ni inicijative, ni predloga za moje razrješenje“, kazao je Stanković. On je, na pitanje koji je bio glavni razlog za donošenje obavezujućih uputstava kada su skidani imuniteti poslanicima Milanu Kneževiću, Andriji Mandiću i Nebojši Medojeviću i da li misli da je to bio dobar potez, odgovorio da kao neko ko u obavljanju sudske i tužilačke funkcije ima iskustvo od skoro četiri

TUŽIOCI PRINUĐENI DA DIJELE KANCELARIJE Govoreći o uslovima u kojima rade tužioci, Stanković je istakao da je rijedak dan u kom se ne mogu čuti različite ocjene o radu Državnog tužilaštva, dok s druge strane na dnevni red nikako ne dolaze upravo pitanja o uslovima rada onih od kojih se toliko očekuje. On je podsje-

decenije, ne bi dozvolio sebi da „danas donese odluku iza koje ne bih stajao i sjutra“. On je poručio da bi istu odluku donio i danas upravo iz tih razloga. „Činjenica je da zakonsku mogućnost davanja obavezujućeg uputstva nijesam iskoristio samo u konkretnim predmetima. Druga je stvar što su ovo predmeti za koja je javnost bila zainteresovana zbog čega su oba-

tio da se u istoj zgradi, koja se nalazi u samom centru grada, koja nije uslovna, niti adekvatno obezbijeđena, nalaze ključna tužilaštva – Vrhovno, Specijalno, Više državno tužilaštvo u Podgorici, a do skoro i Sekretarijat Tužilačkog savjeta.

“Nadam se da će dovoljno

vezujuća uputstva izazvala oprečne reakcije“, kazao je Stanković. Upitan kako komentariše ocjene da se davanjem obavezujućih uputstava vidi „dominacija politike nad pravom“ i da je povrijeđen princip jednakosti građana pred zakonom, Stanković je poručio da on nije neozbiljan čovjek, niti pravnik „od juče koji bi odlučivao na osnovu bilo čijih želja ili očekivanja“.

ilustrativna slika biti činjenica da tužioci ovih tužilaštava dijele kancelarije i prinuđeni su da upravo u njima najčešće obavljaju saslušanja. Zamislite samo kako bi izgledalo da oba tužioca istovremeno saslušavaju učinioce krivičnih djela”, naveo je Stanković. „Nadam se da sam u dosadašnjoj karijeri dokazao da nijesam od onih koji se rukovode bilo čijim očekivanjima. Neću reći da nemam dovoljno sluha da saslušam one koji imaju stav po određenom pitanju, čak i onda kada mi ga iznose bez mog traženja. To, međutim, nikako ne znači da će bilo čiji stav uticati na odluku koju, kao VDT, donosim“, rekao je Stanković.

ČETVRTAK, 4. 1. 2018.

hronika

11

novi detalji ubistva crnogorskog državljana u beogradu

U Baltića ispaljeno 60 metaka, policajka svjedok UBistva?

Krivični i disciplionski postupak protiv policajke

onalnih brigada 50 na Vračaru gdje je živio kao podstanar, kako bi čestitala Novu godinu njegovoj porodici. Kada je krenuo da se uparkira, na prilasku garaži, iz mraka su izletjela dvojica napadača i osula paljbu u kojoj je Baltić, pogođen sa više hitaca, preminuo na licu mjesta.

Napadači su zatim pobjegli automobilom, koji je samo nekoliko sati kasnije pronađen zapaljen u Ulici braće Srnić, kod broja 53. Pronađeno je vozilo marke “tojota” bez registarskih oznaka, za koje se sumnja da je ukradeno. Na zadnjem sjedištu vozila pronađena je automatska puška iz

koje je najvjerovatnije pucano u Baltića, a na mjestu suvozača nađen je pištolj što ukazuje da je likvidacija izvršena profesionalno.

Baltić je od ranije poznat i policiji Crne Gore i Srbije i navodno je povezivan sa kavačkim klanom, međutim ni u jendonoj ni u drugoj državi nije nikad krivično odgovarao, niti je osuđivan. Slovio je za visokorangiranog člana “kavačkog klana”, a dovođen je u vezu sa nekim likvidacijama, kada se kroz medije “provlačilo” njegovo ime, međutim sve se na tome završavalo.

Nadležni su ga tretirali kao “bezbednosno interesantnu osobu”. Na snimku “Kavački klan”, koji je objavljen prije nepunih mjesec nalaze se i informacije koje su vezane za ovog Kotoranina, gdje je predstavljen kao drugi čo-

vjek ove organizacije. Baltić je, navodno, bio jedan od bliskih saradnika Radoja Zvicera, vođe kavačkog klana.

Crnogorska policija povezivala je pokojnog Baltića sa likvidacijom bivšeg poslanika Liberalnog saveza Crne Gore Saše Markovića, koji je ubijen 2015. u Budvi. Povezivan je i sa Gregorijem Ferarisom koji je prošle godine osuđen u podgoričkom Višem sudu zbog povezanosti sa planiranjem ubistva biznismena Gorana Đuričkovića, navodnog člana škaljarskog klana. Tada su Feraris i Aleksandar Marković, za navedeno krivično djelo osuđeni na ukupno 11 godina zatvora.

Bo.B. foto:Balsa Rakocevic

U Kotoranina Davorina Baltića (41), ubijenog u kasnim satima 1. januara u Beogradu, dva napadača ispalila su oko 60 metaka iz automatske puške i pištolja, a u trenutku napada pored Baltića na mjestu suvozača navodno se nalazila kuma njegove supruge, policajka M.N., koja je bila na dužnosti i ostala je nepovrijeđena, pišu “Večernje novosti”.

Kako prenose “Novosti”, policajka je ostala nepovrijeđena, a poslije ispitivanja je puštena kući, iako je učestvovala u uklanjanju materijalnih dokaza. Policajka M.N. navodno je Baltićev pištolj posle njegove likvidacije bacila u kontejner.

Prema saznanjima “Novosti”, Baltić je te večeri u svom “golfu VII” oko ponoći povezao M.N. i dovezao je do zgrade u Ulici Internaci-

Protiv policijske službenice M. N., koja je bila u društvu ubijenog Davorina Baltića, po nalogu nadležnog tužioca podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je izvršila krivično djelo ometanje pravde, tako što je uklonila pištolj Baltića nakon njegovog ubistva, a koji je policija tokom uviđaja pronašla”, navedeno je MUPa Srbije. Ujedno protiv policijske službenice M. N. pokrenut je disciplinski postupak i ona je suspendovana sa posla.

osumnjičen za zlostavljanje učenika

Šaković nakon predaje poslat u zatvor

Podgoričanin Aleksandar Šaković (48), koji se u policijskoj evidenciji vodi kao bezbjednosno interesanta osoba, predao se juče podgoričkoj policiji nakon čega je sproveden u Istražni zatvor u Spužu.Policija je za Šakovićem tragala zbog sumnje da je u dvorištu OŠ “Branko Božović” zlostavljao učenika te škole. Šaković je, nakon saslu-

šanja, kod istražnog sudije pušten da se brani sa slobode, ali je Vijeće Osnovnog suda preinačilo odluku i odredilo mu pritvor do 30 dana.

Sumnja se da je Šaković dječaku zadao više udaraca otvorenom šakom u predjelu glave, a zatim držeći ga omogućavao svom maloljetnom sinu da ga i on više puta udari u glavu. On se

u policijskim evidencijama vodi kao bezbjednosno-interesantna osoba, a sumnjiči se za krivično djelo zlostavljanje. Policiji je slučaj prijavila porodica povrijeđenog dječaka, a tokom istrage saslušano je više svjedoka. Šaković je od ranije poznat policiji, jer je u posljednjih deceniju njegova imovina tri puta bila na meti napada.

Napad se odigrao na školskom poligonu

12

HRONIKA

POLICIJA KONTROLISALA CETINJANE

Tokom racije pronađeno 0,4 grama kokaina

Cetinjska policija je, uz podršku službenika Posebne jedinice policije CB Podgorica, izvršila raciju u cetinjskim ugostiteljskim objektima “1516” u Ulici desete crnogorske i “Tag” Njegoševoj ulici i tom prilikom pronašla 0,4 grama kokaina.

“Naime, službenici OB Cetinje su, uz podršku PJP CB Podgorica, 1. januara u ugostiteljskom objektu “Tag”, u jednom od separea, pronašli odbačen zamotuljak u kojem se nala-

zila praškasta materija bijele boje za koju se sumnja da je opojna droga kokain mase oko 0,4 grama.

Daljim provjerama policijski službenici su došli do saznanja da su u tom separeu boravila bezbjednosno intresantna lica S.K. (24), M.M. (22) i I.M. (22), svi iz Cetinja”, saopšteno je iz Uprave policije.

O događaju je obaviješten državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici.

Bo.B.

UKINUT PRITVOR BARANKI KISIĆ PETROVIĆ

Kontroverzna slikarka puštena na slobodu

Barska slikarka Danijela Kisić-Petrović (65), koja je uhapšena 17. decembra prošle godine nakon što je pretresom njene kuće u barskom naselju Mirovica pronađen arsenal oružja namijenjen za likvidaciju, puštena je na slobodu.

Prethodno joj je sudija za istrage, nakon što je priznala da je oružje njeno, uz tvrdnju da je isto pripadalo njenom pokojnom rođaku, oficiru JNA koji je kao izbjeglica živio u njenoj kući, odredio pritvor do 30 dana zbog opasnosti od bjekstva.

Tom prilikom, 20. decembra prošle godine, saslušan je i njen sin Kristofor, koji je tada legalno napustio Cr-

nu Goru. Ova kontroverzna Baranka javnosti je poznata od ranije i zbog sudskih procesa sa sugrađanima, uglavnom čiji poslovi ili posjedi se graniče sa njenim. Njene komšije imaju jako loše mišljenje o njoj i tvrde da je zlostavljala i sina, te da mu je ona uskraćivala sva prava.

Iz izvora bliskih istrazi, saznali smo da identitet osobe koja je, navodno, bila meta nije otkrivan iz operativnih razloga. Nezvanično, riječ je o uglednom barskom biznismenu koji se bavi građevinskim poslovima i turizmom, a čija porodična kompanija nikada nije dovođena u vezu sa bilo kakvim kriminalnim miljeom.

A.Lj.

ČETVRTAK, 4. 1. 2018.

BRAJAN SKOT SA FLORIDE, SLJEDEĆI SVJEDO U SUĐENJU ZA POKUŠAJ TERORIZMA

AMERIKANAC KOJEM SE DF OBRAĆAO ZA POMOĆ SVJEDO U JANUARU

U

prkos brojnim opstrukcijama advokata i okrivljenih u suđenju za pokušaj terorizma, svjedočenje američkog državljanina Brajana Skota, izvršnog direktora firme “Patriot defense group” (PDG) kojoj se Demokratski front obratio za pomoć, trebalo bi da bude organizovano do kraja ovog mjeseca, saznaju Dnevne novine.

Skot je prvi od osam preostalih svjedoka koji će dati izjavu nakon što bude završeno saslušanje Saše Sinđelića, započeto 25. oktobra prošle godine.

Svjedočenje Brajana Skota putem video linka, bilo je planirano za 6. decembar, ali je odgođeno, a termin novog obraćanja nije mogao biti preciziran, jer je Sinđelićevo svjedočenje bilo u toku. Skot je inače već dao izjavu pred američkim istražnim organi-

DŽOZEF ASAD JE BIVŠI OPE RATIVAC CIA. PREMA SPI SIMA PREDMETA, NJEGO VI LJUDI SU U SEPTEMBRU 2016. GODINE BILI STACI ONIRANI U PODGORICI, NA DVIJE LOKACIJE U PRIVAT NIM KUĆAMA U DONJIM KO KOTIMA I DONJOJ GORICI.

propadne scenario zauzimanja parlamenta u noći 16. oktobra 2016. godine. Osim ovoga, od Skotove firme je navodno traženo da pošalje obučene specijalce koji bi bili među građanima na mitingu koji je Front planirao za 16. oktobar ma, a izvještaj sa saslušanja uveče, te koji bi, u slučaju da proslijeđen je ranije Specijal- dođe do sukoba demonstranom državnom tužilaštvu. nata, odnosno ubačenih kriPrema tom svjedočenju, minalnih grupa i crnogorske Skot je ispričao da mu se obra- policije, izvukli lidere Fronta tio stari poslovni partner Džo- i prebacili ih na drugu lokacizef Asad, koji mu je prenio da ju u Podgorici. ga je (Asada) zvao izraelskoIstragu o kompaniji kojoj se kanadski politički savjetnik i DF obratio za pomoć od ameraspitivao se da li „Paričkih istražnih organa tražilo je Spetriot defense group” cijalno državno može da pruži tužilaštvo koodređene usluje je pozvalo ge i zaštitu crnogorskoj poBrajana Skolitičkoj partiji ta za svjedoDemokratski ka u suđenju front. Usluge za pokušaj tekoje su tražerorizma. Skot ne uključivale je u svjedočenju pred amesu kontranadričkim pravozor (dostavljanje Asad sudnim organima opreme za detekcipotvrdio da je “partiju uređaja za nadzor, ometače praćenja signala), ja kontaktirala Peregrine”, kao i detaljan plan evakua- kompanija Džozefa Asada. cije i izvlačenje ljudi ukoliko U optužnici SDT-a se navodi

ČETVRTAK, 4. 1. 2018.

13

UHAPŠEN PODGORIČANIN A.K.

OK

Krijumčario marihuanu u novogodišnjoj noći

Podgoričanin A.K.(21) uhapšen u novogodišnjoj noći nakon što je policija kod njega prilikom pretresa, u vozu koji saobraća na relaciji Bar – Beograd, pronašla 1,1 kilograma marihuane.

Naime, na graničnom prelazu Željeznička stanica na izlasku iz Crne Gore granični policajci, u saradnji sa carinskim službenicima 31. decembra 2017. godine, izvršili su kontrolu putnika i prtljaga u vozu koji saobraća na relaciji Bar – Beograd.

“Tom prilikom, u jednom vagonu ispod umi-

OČI da je Amerikanac libanskog Donjoj Gorici. Boravak Asadoporijekla pregovarao u ime vih ljudi u Crnoj Gori izazvao “kanadsko – izraelskog polije pozornost američkih istražtičkog konsultanta” DFnih organa, tako da se i a, čije ime navodno on može naći među nije pomenuto u osobama čije će razgovoru. Konse djelovanje na teritoriji sultant FronCrne Gore u ta je bio Aron Šaviv, njegovrijeme parvo porijeklo je lamentarnih izbora izraelsko, tako da se sa veprovjeravati. likim stepenom Obzirom na sve inforsigurnosti može macije do kojih reći da je upravo Šaviv se došlo u istrazi Šaviv osoba koja je preko Asada tražila ano pokušaju terorizma, gažman firme sa Floride čiji je svjedočenje Brajana Skota biosnivač i izvršni direktor Braće i te kako zanimljivo. Uprjan Skot. kos odlaganjima suđenja, opPrema svjedočenju pred strukcijama, Skot će odgovaameričkim istražnim orgarati na pitanja putem video nima, Skot je izjavio da je odlinka i crnogorska javnost će bio posao u Crnoj Gori. Sudeimati priliku sve to da prati. ći po rezultatima istrage, naBrajan Skot je inače jedan od vodno ga je prihvatio vlasnik rijetkih svjedoka, ako ne i jedikompanije „Peregrini konsalni kojeg za sada ne komentariting”, Džozef Asad, inače bivšu lideri Demokratskog fronši operativac CIA. Prema spita Andrija Mandić i Milan sima predmeta, njegovi ljudi Knežević. Fokus njihove odsu u septembru 2016. godine brane usmjeren je na pokušaj bili stacionirani u Podgorici, diskreditacije optužnice, dona dvije lokacije u privatnim kaza, svjedoka saradnika, kao kućama u Donjim Kokotima i i SDT-a i glavnog specijalnog

HRONIKA

vaonika pronađena je kesa u kojoj se nalazila dva veća pvc pakovanja sa sadržajem biljne materije tamnozelene boje za koju se sumnja da je opojna droga marihuana, ukupne težine 1.171,2 grama.

Daljim pregledom, kod A.K. su pronađene rizle koje se koriste za pravljenje tzv. džointa.

Kriminalistička obrada upućuje na sumnju da je A.K. imao namjeru da opojnu drogu prokrijumčari preko granice i da je stavi u dalji promet na području Beograda, Republika Srbija”, kazali su u Upravi policije.

N.P.

PREKRŠIO KODEKS STRUKE

Policajac građanina udarao šakom u glavu SKOT JE ISPRIČAO DA MU SE OBRATIO STARI POSLOVNI PARTNER DŽOZEF ASAD, KOJI MU JE PRENIO DA GA JE (ASADA) ZVAO IZRAELSKO-KANADSKI POLITIČKI SAVJETNIK I RASPITIVAO SE DA LI „PATRIOT DEFENSE GROUP” MOŽE DA PRUŽI ODREĐENE USLUGE I ZAŠTITU CRNOGORSKOJ POLITIČKOJ PARTIJI DEMOKRATSKI FRONT. tužioca Milivoja Katnića.

Nastavak suđenja zakazan je za 10. januar. Šta je ostalo advokatima da pitaju Sinđelića, teško je i naslutiti. Od oko tri hiljade pitanja koja su mu postavljena, najmanje trećina nije imala nikakve veze sa sudskim postupkom koji se vodi protiv 14 osoba okrivljenih da su bili dio organizovane kriminalne grupe koja je planirala terorističke akcije u Podgorici u noći 16. oktobra 2016. godine, zauzimanje zgrade parlamenta, hapšenje i ubistvo tadašnjeg premijera Mila Đukanovića.

V. Šofranac

Protiv policijskog službenika B.I., starijeg policajca I klase Interventne grupe Stanice policije CB Herceg Novi, pokrenut je disciplinki postupak zbog teže povrede službene dužnosti.

Naime, disciplinski postupak protiv B.I. je pokrenut zato što se 20. juna prošle godine, oko 20.55 časova, ispred porodične kuće K.B. u Ulici Luke Vukalovića broj 9 u Igalu, kad nije bio na dužnosti, ponašao suprotno Kodeksu policijske etike.

“B.I. se nakon kraće verbalne prepirke, fizički obračunao sa T.G., na način što

mu je zadao više udaraca zatvorenom šakom u predjelu glave, a kada ga je T.G. udario nogom u predjelu tijela, policijski službenik ga je uhvatio rukom za nogu i odgurnuo od sebe usljed čega je T.G. pao na betonsku podlogu, zatim mu je policijski službenik prišao i zadao mu više udaraca rukama u predjelu glave, kao i više udaraca nogom u predjelu tijela, nanijevši mu tom prilikom tjelesne povrede, čime je počinio težu povredu službene dužnosti”, navodi se u zaključku disciplinskog tužioca.

14

DRUŠTVO

ČETVRTAK, 4. 1. 2018.

POMOĆNICA DIREKTORA AEM A SUNČICA BAKIĆ ZANEMARLJIV BROJ PRIGOVORA GRAĐANA NA RAD EL

NAJVIŠE SE ŽALE MEDIJI I POLITIČKE STRANKE

Pomoćnica direktora Agencije za elektronske medije (AEM) Sunčica Bakić u intervjuu za Dnevne novine kaže da je tokom prošle godine u okviru zajedničkog projekta Evropske unije i Savjeta Evrope (JUFREX), pokrenuta izrada Analize medijskog sektora u Crnoj Gori, čiji tekst očekuju početkom 2018. godine.

“Imajući u vidu ekspertski tim koji radi na ovom dokumentu, broj institucija i subjekata koji su učestvovali, kao i sveobuhvatnost pitanja kojima je posvećena pažnja, smatramo da bi takav sistemski pristup mogao značajno da doprinese formulisanju medijske politike u Crnoj Gori. Nadamo se da će, po završetku analiza biti polazna osnova za formulisanje sistemskih izmjena medijskih zakona i kvalitetnom ure-

60

ODSTO PRIGOVORA PODNESNIH AGENCIJI TOKOM 2017. GODINE ODNOSI SE NA RAD TELEVIZIJE PINKM

đenju cijele oblasti”, kaže Bakić u razgovoru za DN.

DN: Da li je Agencija pripremila izvjestaj o ponašanju elektronskih medija tokom predizborne kampanje za izbore u četiri crnogorske opštine, održane 26. novembra? Ukoliko nije, kada će izvještaj biti završen, a ukoliko jeste, koji su emiteri programskim sadržajima tokom kampanje prekršili Zakon o elektronskim medijima i Pravilnik o programskim standardima Agencije?

Bakić: Imajući u vidu postojeći zakonski okvir, Agencija za elektronske medije nema nadležnosti, ni obavezu, izrade posebnih izvještaja vezano za ponašanje medija tokom predizborne kampanje. Saglasno Zakonu o izboru odbornika i poslanika, skupštinski odbor je nadležan za praćenje primjene ovog zakona u dijelu koji se odnosi na medije. Tokom nekoliko prethodnih izbornih procesa, kao što su bili oni iz oktobra 2016. godine, Agencija je želeći da doprinese transparentnosti cijelog procesa radila posebne kvantitativne analize.

Takvu kvantitativnu analizu

Tokom 2017. godine Agenciji za elektronske medije su upućena 43 prigovora na rad elektronskih medija. Sa izuzetkom jednog prigovora za radio, svi se odnose na rad neke od televizijskih stanica

za nedavno završene lokalne izbore još uvijek nijesmo završili, prvenstveno iz razloga šta smo se, u prethodnom periodu, fokusirali na mogućnosti unapređenja zakonodavnog okvira vezano za postupanje medija tokom izbornog procesa. Nastojali smo da i kroz analizu ponašanja medija tokom protekle izborne kampanje detektujemo potencijalne probleme i izvedemo preporuke za unapređenje zakonodavnog okvira.

DN: Koliko je prigovora trenutno u AEM-u protiv RTCG, PinkM, TV Vijesti i Prve TV, ko se najviše žali na koga?

Bakić: Tokom 2017. godine

Agenciji za elektronske medije su upućena 43 prigovora na rad elektronskih medija. Sa izuzetkom jednog prigovora za radio, svi se odnose na rad neke od televizijskih stanica. Oko 60 odsto prigovora se odnosi na rad televizije Pink M i oko 20 odsto na rad RTCG. Prigovore, u većini slučajeva, podnose mediji, političke stranke ili fizička lica povezana sa nekom od navedenih grupa. Zanemarljiv je broj prigovora koje podnose građani i upravo je ta činjenica za Agenciju posebno interesantna. Tokom 2017. godine Agencija je po službenoj dužnosti pokrenula preko 40 postupaka koji se odnose na oglašavanje, poštovanje programske strukture ili zaštitu maloljetnika. Očekujemo da ćemo tokom naredne godine planiranim kampanjama vezanim za medijsku pismenost uspjeti da kod građana podignemo stepen interesovanja za mehanizme zaštite od potencijalno štetnih sadržaja na programima elektronskih medija, i na taj način doprinijeti svjesnosti da se na određene sadržaje mogu žaliti.

DN: Kada će biti nova sjednica Savjeta AEM-a?

MALI BROJ OBRAZOVNIH EMISIJA U SVIM MEDIJIMA

Bakić podsjeća da medijsku sliku Crne Gore danas čine 72 elektronska medija, što je značajan broj za veličinu crnogorske pupulacije.

“Značajna je i činjenica da se ovi mediji po mnogo čemu razlikuju: 53 radijske stanice i 19 televizija, javni, neprofitni i komercijalni mediji, lokalnog, regionalnog ili nacionalnog pokrivanja. Ovoliki broj medija i raznolikost formi njihove organizacije, nažalost ne znači i raznolikost izvora i tema, pluralizam i raznovrsnost medijskih

sadržaja”, napominje Bakić.

Prema njenim riječima, Zakon o elektronskim medijima propisuje veoma malo zahtjeva vezanih za strukturu programa i oni se primarno odnose na određenu količinu informativnog programa i minimalno učešće sopstvene produkcije za televizije.

“Sve ostalo je u domenu uređivačke politike samog medija i danas, očigledno, podređeno borbi za gledanost i velike oglašivače. Program javnih medija karakteriše dominan-

tno učešće informative, komercijalnih, značajno učešće zabave, ali i jednih i drugih zajedno veoma malo učešće emisija obrazovnog karaktera, odsustvo sportskog i dječjeg programa. Činjenica da je neka kategorija programa veoma malo zastupljena ima dvojako značenje. Jedno je što neka potreba nije zadovoljena, kao što je slučaj da praktično nema programa na znakovnom jeziku ili programa koji je, nekim drugim tehnikama, prilagođen osobama sa invaliditetom. Druga vr-

sta uticaja je nešto šira. Recimo, dječjeg programa kod većine medija nema, ili ima veoma malo, što doprinosi formiranju drugačijih navika mlađe generacije i činjenici da linearni sadržaji gube na značaju kod mlađe publike”, objašnjava Bakić.

Kako napominje, čak i površna analiza programa crnogorskih medija omogućava zaključak da je složena slika tržišta, na kojem su politika i različiti interesi sveprisutna pojava, uticala na kvalitet medijskog sadržaja.

Bakić: Naredena sjenica Savjeta će biti u januaru 2018. godine.

DN: Nedavno ste izjavili da se politička borba dobija na online platformama. Kako se tu boriti za poštovanje standarda? Šta može da uradi Agencija?

Bakić: Regulacija online sadržaja nije problem samo u Crnoj Gori, to je globalno pitanje za koje ne postoje efikasni modeli koji bi mogli biti primijenjeni. U Evropskoj uniji minimum pravila vezanih za audiovizuelni medijski sadržaj propisuje Direktiva o audiovizuelnim medijskim uslugama, dokument koji je transponovan i u naše zakonodavstvo. Ovaj dokument je trenutno u fazi revizije i neke od izmjena se odnose i na online platforme za dijeljenje sadržaja. I u zemljama članicama Unije postoje rasprave i dileme u vezi sa ovim pitanjem. Usvajanje ovog dokumenta se očekuje tokom sljedeće godine, i nadamo se da će njime biti jasnije definisana opšta politika na polju regulacije on line sadržaja pa i uloga regulatora u odnosu na online sadržaj.

DN: Sve je više zahtjeva za promjenu Zakona o elektronskim medijima. Da li su izmjene nužne i ukoliko jesu iz kog razloga i u kom dijelu?

Bakić: Oblast elektronskih medija je dinamična oblast koju karakteriše brz tehnološki razvoj. Izmjena regulative bi trebalo da prati takav razvoj. Ono što je generalno stav Agencije jeste da izmjene Zakona o elektronskim mediji-

Ć ZA DN: TOKOM 2017.

LEKTRONSKIH MEDIJA

DRUŠTVO

15 Foto: Vedran Ilić

ČETVRTAK, 4. 1. 2018.

Delegati Ljekarske komore

NA SJEDNICU SKUPŠTINE POZVANI SVI CRNOGORSKI LJEKARI

TREĆI POKUŠAJ ZA IZBOR RUKOVODSTVA KOMORE

Bakić ma treba da budu sistemske i posmatrane zajedno sa Zakonom o medijima i Zakonom o javnom emiteru Radio i Televizija Crne Gore. U okviru zajedničkog projekta Evropske unije i Savjeta Evrope (JUFREX), tokom

20

PROCENATA PRIGOVORA KOJI SU UPUĆENI AGENCIJI ZA ELEKTRONSKE MEDIJE ODNOSI NA RAD RTCG

2017. godine, pokrenuta je izrada Analize medijskog sektora u Crnoj Gori, čiji tekst očekujemo početkom 2018. godine. Imajući u vidu ekspertski tim koji radi na ovom dokumentu, broj institucija i subjekata koji su učestvovali, kao i sveobuhvatnost pitanja kojima je posvećena pažnja, smatramo da bi takav sistemski pristup mogao značajno da doprinese formulisanju medijske politike u Crnoj Gori.

Nadamo se da će, po završetku analiza biti polazna osnova za formulisanje sistemskih izmjena medijskih zakona i kvalitetnom uređenju cijele oblasti.

M.I.

Skupština Ljekarske komore Crne Gore, treća po redu za nepunih mjesec, na kojoj će ljekari birati predsjednika i potpredsjednika Komore održaće se danas.

Sjednicu, na kojoj bi trebalo da bude izabrano novo rukovodstvo, zakazao je predsjednik Skupštine Ljekarske komore dr Nebojša Sekulić.

Podsjetimo, Sekulić je prvu sjednicu na kojoj je trebalo da se izabere novo rukovodstvo zakazao i za 15. decemabar, ali ona nije održana zbog nedostatka kvoruma. U međuvremenu, potpredsjednik Komore dr Jovan Ivović je zakazao vanrednu Skupštinu za 22. decembar, koja takođe nije održana. Tadašnjoj sjednici koja je prekinuta iz bezbjednosnih razloga je prethodila gužva na ulazu stare zgrade Vlade, nakon što određenom broju delegata koji pripadaju struji predsjednika Komore Aleksandra Mugoše nije bio dozvoljen ulaz.

“Na Skupštini će biti isti dnevni red. Da li će svi delegati doći ne znam, jer neki imaju opravdane razloge za izostanak. Svi su obaviješteni. Nadam se da ćemo uspjeti konačno nešto da napravimo. Pokušavamo da riješimo situaciju na sve načine.

Vidjećemo ko će se pojaviti”, kazao je DN Sekulić.

Sjednica će, kako je najavio, biti otvorena za javnost, kojoj mogu da prisustvuju, u svojstvu posmatrača svi cr-

Na Skupštini će biti isti dnevni red. Da li će svi delegati doći ne znam, jer neki imaju opravdane razloge za izostanak. Svi su obaviješteni. Nadam se da ćemo uspjeti konačno nešto da napravimo. Pokušavamo da riješimo situaciju na sve načine. Vidjećemo ko će se pojaviti

nogorski ljekari.

“Obavještavaju se crnogorski ljekari da su dobrodošli da, u svojstvu posmatrača, prisustvuju sjednici izborne Skupštine Ljekarske komore u četvrtak 4. januara u 15.00 sati, u kongresnoj sali kompleksa “Verde” u Podgorici. Nadam se da je praksa sazivanja sjednica Ljekarske komore Crne Gore iza zatvorenih vrata, sa dva prstena obezbijeđenja, stvar prošlosti i da se kolegama više neće dešavati neprijatnosti kao u zgradi stare Vlade 22.12.2017. godine”, navodi se u obavještenju koje je potpisao Sekulić.

On očekuje, kako je kazao, da će članovi Skupštine koji su inicirali sjednicu, ovog puta izvršiti statutarnu dužnost, pojaviti se na sjednici i glasati o tačkama dnevnog reda koje su sami predložili.

“Svi delegati imaju prava i obaveze propisane poslovnikom i dužni su da dođu i glasaju, naravno, kako oni hoće.

Mislim da je postavljen rekord u održavanju Skupština za posljednjih 20 godina, meni je ovo četvrta od 31. januara 2017. godine kada sam ja izabran”, rekao je Sekulić.

Doktor Ivović juče nije odgovarao na telefonske pozive i poruke DN. U Sindikatu doktore medicine Crne Gore očekuju da se iz trećeg pokušaja održi sjednica Skupštine i da se danas stavi tačka na sve dileme oko Ljekarske komore.

“Očekujemo da će se delegati odazvati pozivu predsjednika Skupštine i da će se sve završiti u lijepom maniru, kako to zaslužuje naša struka”, kazala je za DN predsjednica Sindikata doktora medicine dr Milena Popović-Samardžić.

Podsjetimo, na izbornoj sjednici Skupštine LjKCG 31. januara 2017. godine za novog predsjednika većinom glasova delegata izabran je kardiohirurg Aleksandar Mugoša i nakon dvije decenije na toj funkciji zamijenio dr Đoka Jočića. Za potpredsjednika LJKCG tada je izabran dr Jovan Ivović. Jočić, kao ni resorno ministarstvo nijesu prihvatili izbor novog rukovodstva tvrdeći, između ostalog, da izbor predsjednika i zamjenika predsjednika komore nije izvršen u skladu sa propisima.

J.V.Đ.

16

DRUŠTVO

ČETVRTAK, 4. 1. 2018.

Posljednji Podaci instituta za javno zdravlje Pokazuj

CrnogorCi i dalje pitaju za pol, ali sve rjeđe ⌦ Marina Ilić

Posljednji podaci Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZ) pokazuju da su tokom 2016. godine 70 odsto svih prekida trudnoće imale žene u braku, što je prema riječima načelnika ginekologije Doma zdravlja Podgorica Milovana Jovanovića posljedica lošeg planiranja porodice. On je u razgovoru za Dnevne novine kazao da bračni parovi i dalje pitaju za pol djeteta, doduše mnogo rjeđe nego ranije. Sa druge strane, izvršna direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević ukazuje na problem selektivnih abortusa, koji je, kako kaže, duboko ukorijenjen u crnogorskom društvu.

Naime, posljednji dostupni podaci Instituta za javno zdravlje za 2016. godinu pokazuju da je ukupno bilo 1.311 abortusa, od čega 763 indukovanih, odnosno namjernih prekida trudnoće. Iste godine u privatnim zdravstvenim ustanovama, prekid trudnoće je imalo 268 žena. Kada je riječ o prošloj godini, iz Instituta su kazali da još uvijek nemaju podatke o abortusima za 2017.

■ Najviše aborti-

rale žeNe između 30 i 39 godiNa

Od ukupnog broja prijavljenih abortusa, bez obzira da li se radi o spontanom ili namjernom pobačaju, prema podacima dostavljenim Dnevnim novinama, čak u 50,4 procenta je riječ o ženama starosne dobi između 30 i 39 godina. Slijede žene staro-

Godina

Broj abortusa

268

Jovanović

ABORTUSA U 2016. GODINI URAĐENO JE U PRIVATNIM ZDRAVSTVENIM USTANOVAMA sne dobi između 20 i 29 godina (35 odsto).

Interesantan podatak je i da su žene u braku najčešće imale prekide trudnoće i to preko 70 odsto svih prekida trudnoća.

Za Jovanovića, namjerni prekid trudnoće je samo vrsta nepopularne kontracepcije.

“Za njega se opredjeljuju žene koje kontracepciju nijesu sprovele kako treba, kao i žene koje nijesu planirale trudnoću. Najčešće se dešava da su to žene koje imaju već dvoje, troje djece i nijesu u mogućnosti da odgajaju još jedno. Mi nastojimo da ih ubijedimo da dijete zadrže, onda im damo par dana da razmisle. Čak i poslije toga pokušavamo da ih ubijedimo, međutim, ako one i poslije toga ne žele da zadrže dijete mi ih upućujemo na abortus”, pojašnjava Jovanović.

On napominje da se sve pacijentkinje upućuju na zaštitu, ali da se dešava da i one koje je koriste, nekad zaborave. Što se tiče selektivnih abortusa, Jovanović kaže da ih u Domu zdravlja odavno nije bilo, ali da budući roditelji znaju indirektno da se raspituju za pol bebe.

“Ja i ne pamtim kada nam je posljednji put neko došao da

Broj namjernih Broj abortusa u privatnim ZU abortusa

2013.

1141

874

144

2014.

1473

943

325

2015.

1582

980

375

2016.

1311

763

268

nam to traži, barem što se tiče javnog zdravlja. To je bilo davno, a mislim da danas više niko ne bi imao ni hrabrosti da traži kod izabranog ginekologa prekid trudnoće zbog toga što nosi žensko ili muško dijete. Jedino indirektno mogu da zaključim po tome što nas često pitaju za pol. U tom slučaju mi odmah reagujemo i kada osjete našu reakciju, više ne pitaju. Mi ništa ni ne odgovaramo, samo ih značajno pogledamo i oni odmah zaćute.

Međutim, i toga je sve manje”, naglašava Jovanović.

■ Pratiti treNd i

vršiti redovNa istraživaNja

Za abortus se opredjeljuju žene koje kontracepciju nijesu sprovele kako treba, kao i žene koje nijesu planirale trudnoću. Najčešće se dešava da su to žene koje imaju već dvoje, troje djece i nijesu u mogućnosti da odgajaju još jedno. Mi nastojimo da ih ubijedimo da dijete zadrže, onda im damo par dana da razmisle. Čak i poslije toga pokušavamo da ih ubijedimo, međutim, ako one i poslije toga ne žele da zadrže dijete mi ih upućujemo na abortus Raičević

Prema podacima Monstata, odnos broja novorođene muške i ženske djece u 2016. godini je bio 3.850 naprema 3.719. Izvršna direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević ističe da je problem selektivnih abortusa u Crnoj Gori i dalje prisutan, što pokazuju podaci Zavoda za statistiku Crne Gore, prema kojima se u posljednjih dvadeset godina na 109 dječaka u prosjeku godišnje rađa samo 100 djevojčica.

“Samo u 2009. godini, rodilo se 113 dječaka, u odnosu na 100 djevojčica, što prema mišljenju naših kliničkih genetičara, ali i Savjeta Evrope i UN Populacionog fonda, predstavlja siguran pokazatelj prenatalnog odabira pola, čija su posljedica selektivni prekidi trudnoće i sve manji broj novorođene ženske djece. Trend je bio pozitivan samo u 2016. godini, kada je taj odnos iznosio 103:100. Potrebno je pratiti trend i vršiti redovna istraživanja, za što je potrebna i saradnja sa privatnim ambulantama u kojima se obavlja veliki broj medicinskih testiranja, ali i prekida trudnoće”, navodi Raičević.

Ona objašnjava da su selektivni abortusi posljedica našeg sistema vrijednosti, a da se dešavaju zbog toga što su

ČETVRTAK, 4. 1. 2018.

DRUŠTVO

17

ju da su najviše Prekida trudnoće imale žene u braku Kampanja #Neželjena pomjerila granice

Od ukupnog broja prijavljenih abortusa, bez obzira da li se radi o spontanom ili namjernom pobačaju, čak u 50,4 procenta je riječ o ženama starosne dobi između 30 i 39 godina. Slijede žene starosne dobi između 20 i 29 godina (35 odsto).

muška djeca još uvijek više željena u našem društvu.

“Pravo na abortus je zakonom garantovano pravo žena u Crnoj Gori. Centar za ženska prava se zalaže za puno poštovanje reproduktivnih prava žena i smatramo da bi odluka žene o prekidu trudnoće morala biti stvar ličnog izbora. Me-

đutim, nesumnjivo na tu njenu odluku utiču i društvene okonosti, među kojima je i negativna tradicija kojom se posebno bavimo kroz kampanju #Neželjena”, kazala je Raičević.

Pored toga, ona smatra da se malo govori o tome na koji način država štiti zdravlje žena i majčinstvo i kako pomaže ženama da uspostave balans između privatnog i profesionalnog života.

“Prije svega, smatramo da država treba da obezbijedi kvalitetne i lako dostupne medicinske servise i besplatnu kontracepciju i da uloži dodatne napore da informiše populaciju o pitanjima seksualnog i reproduktivnog zdravlja”, predočila je Raičević i naglasila da je potrebno obezbijediti odgovarajući broj servisa za brigu o djeci i starijim osobama o kojima najčešće brinu žene.

“Nepovoljan odnos poslodavaca prema ženama uopšte, a posebno prema onim ženama koje planiraju majčinstvo ili zasnivaju porodicu jav-

763 ABORTUSA NAMJERNO SU URAĐENA U PROŠLOJ GODINI

na je tajna i tu su neophodne oštrije mjere protiv diskriminacije, ali i podsticajne mjere za poslodavce, kako žene ne bi morale da biraju između majčinstva i zaposlenja”, kazala je Raičević.

Takođe, ona dodaje da su restriktivne mjere nepoželjne, jer bi mogle da imaju negativne posljedice po cijelo društvo.

“Ono što definitivno ne bi smjelo da se dogodi je bilo kakva restriktivna politika prema ženskim reproduktivnim pravima, jer bi to dovelo do još većeg rizika po zdravlje žena, samim tim i do negativnih posledica po čitavo društvo”, zaključuje Raičević.

Oduvijek se u tradicionalnoj Crnoj Gori govorilo o problemu selektivnih abortusa, a nedavno je o veliku pažnju kako domaće, tako i regionalne javnosti privukla kampanja #Neželjena kojom je civilni sektor pokušao da skrene pažnju u cilju promjene negativne tradicije.

Raičević objašnjava da je kampanja pokrenuta u cilju promjene i sistema vrijednosti koji, kako vjeruje, još uvijek više vrednuje dječake od djevojčica, muškarce od žena.

“Radi se o kulturnim normama koje opstaju uprkos emancipaciji društva i koje su toliko ukorijenjene da ih društvo nesvjesno prihvata, ne dovodeći u pitanje njihov uzrok, opravdanost i posebno - posljedice. A prenatalni odabir pola i selektivni prekidi trudnoće upravo su jedna od posljedica vjerovanja da je rođenje muškog djeteta - nasljednika imperativ za svaku porodicu i da je muško dijete vrednije od ženskog. U Crnoj Gori se za žensku djecu nekad koristio izraz “tuđa večera”, što prilično slikovito prikazuje odnos društva prema ženama”, naglašava Raičević.

Početak kampanje je, kako kaže, izazvao oprečne reakcije javnosti, pa su oni koji su svjesni problema pozdravili kampanju, a bilo je i onih koju su na nju negativno reagovali, smatrajući da je problem predimenzioniran.

“To je bilo sasvim očekivano, uvijek je tako kada se javno progovori o duboko ukorijenjenim društvenim uvjerenjima. Bilo je i onih koji se slažu sa ciljem kampanje, ali ne i načinom na koji je ona osmišljena, o čemu se, naravno, može diskutovati”, kaže Raičević. Međutim, prema njenim riječima, nakon prvobitnih poruka kampanje koje su bile veoma direktne i emotivne, ona je dobila unaprijed isplaniran, pozitivan zaokret.

“Sada kroz afirmativne poruke ukazuje na vrijednost i važnost djevojčica i žena, uz sve naglašeniji edukativni pravac, na kojem ćemo insistirati i ubuduće. Ono što je važno i smatram da je kampanja u tome uspjela, je pokretanje javnog dijaloga o stereotipnim ulogama koje naše društvo nameće ženama, ali i muškarcima, a koje su pravi uzrok nejednakosti i nasilja nad ženama, pa tako i problema selektivnih abortusa”, rekla je Raičević.

Tako su, kaže, o kampanji do sada pisali brojni mediji i portali

u regionu, ali i italijanski Corriere della Sera, nacionalna televizija RAI, zatim španski, britanski i drugi mediji.

“Kampanja je pokrenula mnoge lične priče, pa se u komentarima posjetilaca i posjetiteljki FB stranice kampanje #Neželjena mogu pročitati brojni primjeri iz svakodnevnog života žena u Crnoj Gori čije rođenje nije predstavljalo radost za porodicu. Ova svjedočenja pokazuju da je ovaj problem veoma prisutan u crnogorskom društvu, ali da nije adekvatno prepoznat, da se prenosi kroz često nesvjesne poruke najbližih članova porodice i okoline, kampanja ga je izbacila na površinu, a to je jedini način da se on rješava”, rekla je Raičević.

Ona podsjeća da je u okviru kampanje pokrenuta peticija kojom je traženo da Vlada Crne Gore strateški pristupi rješavanju problema prenatalnog odabira pola, koju je za nedjelju dana potpisalo oko 5.000 osoba.

“Vrlo brzo nakon pokretanja kampanje, Vlada Crne Gore je inicirala sastanak sa nama, na kojem je izražena podrška kampanji i dogovoren sastanak multisektorske radne grupe koja će raditi na konkretnim, dugoročnim mjerama za prevazilaženje ovog problema”, navodi Raičević.

Naredne aktivnosti Centra za ženska prava su, kaže ona, usmjerene na najmlađe, “jer se stavovi kreiraju u ranom uzrastu”.

“Radi se o malo drugačijim pričama za djecu koje afirmišu djevojčice kao jednako sposobne, zanimljive, hrabre, odlučne, duhovite, vragolaste, vrijedne, domišljate, jednom riječju - ravnopravne sa dječacima. Slikovnice su distribuirane uz dnevne novine Pobjedu i Vijesti, a na You Tube kanalu Centra za ženska prava se može pogledati i prva video bajka koju čita glumica Jelena Đokić ( https://www.youtube.com/ watch?v=YJcJTEOuDmM&fe ature=youtu.be ). Vjerujem da će priče biti jednako zanimljive i dječacima i djevojčicama.

Kampanju je osmislila agencija McCann i naša saradnja se zasniva na potpuno volonterskoj osnovi, što predstavlja lijep primjer društvene odgovornosti saradnje aktivistkinja, marketinških stručnjaka i stručnjakinja, dramaturškinja, umjetnika i umjetnica, medija”, dodaje Raičević.

18

CRNA GORA

ČETVRTAK, 4. 1. 2018.

ANALIZA KLINIKE ZA BOLESTI SRCA ZA PRVU POLOVINU PROŠLE GODINE

DA LI SU PREČE KOMORA I SINDIKATI OD PACIJENATA Dr Aleksandar Nikolić je bio daleko ispred svojih kolega sa brojem operacija i procentom “letalnih” (smrti) ishoda, a dr Aleksandar Mugoša je na toj skali posljednji

⌦ Samir Rastoder Crnogorsko zdravstvo je prošle godine prošlo put od najgoreg u Evropi do, kako je dr Anre Bjornberg rekao da će Crna Gora biti proglašena zemljom koja je u 2017. postigla najveći skok sa prethodne pozicije, i da je postigla mnogo bolju poziciju od 30. mjesta. Za napredak najzaslužnije je uvođenje elektronskih servisa i skraćenju listi čekanja. Bjornberg je istakao i da je tokom 2017. godine u Crnoj Gori zabilježeno smanjenje stope smrtnosti od kardiovaskularnih i neuroloških bolesti.

Ipak, medijsku slavu u zdravstvu nije uzeo napredak ili neka obnovljena klinika već sindikat i Ljekarska komora. Iako “običnom” čovjeku, laiku, korisniku usluga, konzumentu, uopšte nije jasno čemu tolika “frka” oko toga da li je dr Aleksandar Mugoša, dr Jovan Ivović ili bilo koje drugo ime na čelu komore ili sindikata, mediji su forsirali priču o tome.

Očito da je politika zajahala i strukovna udruženja medicinskih radnika pa je važnije bilo da li je neko predsjednik ljekarske komore od toga da li je i koliko dobar u svom poslu. A građane uopšte ne zanima ko je na čelu

komore ili sindikata već da li smiju svoje živote da povjere tim ljudima.

U izvještaju Centra za kardiohirurgiju Klinike za bolesti srca naznačeno je da je za prvi polovinu prošle godine operisano 170 pacijenata, od čega 12 hitnih operacija u pripravnosti. Prema istom izvještaju doktor Aleksandar Nikolić je bio daleko ispred svojih kolega sa brojem operacija i procentom “letalnih” ishoda (smrti), a doktor Aleksandar Mugoša je na toj skali posljednji. Nikolić je imao 14

Medijsku slavu u zdravstvu nije uzeo napredak ili neka obnovljena klinika već sindikat i Ljekarska komora. Iako “običnom” čovjeku, laiku, korisniku usluga, konzumentu, uopšte nije jasno čemu tolika “frka” oko toga da li je dr Aleksandar Mugoša, dr Jovan Ivović ili bilo koje drugo ime na čelu komore ili sindikata, mediji su forsirali priču o tome

uspješnih operacija, a predsjednik Ljekarske komore dr Mugoša imao je četiri “letalna” ishoda pa je procenat mortaliteta njegovih operacija 7,5 odsto, od toga dva pacijenta su primljeni kao hitni slučajevi i prosječni euro skor je 9,7 odsto.

Dr Aleksandar Radović je imao tri smrtna ishoda i procenat mortaliteta njegovih operacija 4,2 %, od toga jedan pacijent je primljenm kao hitan slučaj, prosječan euro skor je 6,7%. Njegov kolega dr Srđan Pavićević je imao jedan smrtni ishod i procenat njegovih operacija je 4,3% U izvještaju Centra za kardiohirurgiju Klinike za bolesti srca takođe stoji da su kardiohirurzi iz Beograda, koji su angažovani kao konsultanti u Centru za kardiohirurgiju uvjereni da je ekipa crnogorskih kardiohirurga uigrana i u potpunosti obučena za najzahtjevnije operacije.

Veći mortalitet kod kardiohirurga objašnjava i visok euroskor i to da se radilo o hitnim i teškim slučajevima koji su inače imali lošu prognozu. U odnosu na prethodne godine, procenat mortaliteta opisanih pacijenata je na istom nivou”, stoji u izvještaju.

OD 1.1.2017. DO 27.3.2017. OPERISANO JE 110 PACIJENATA ● Dr Aleksandar Nikolić □ ● Dr Aleksandar Radović □ ● Dr Aleksandar Mugoša □ ● Dr Srđan Pavićević □

29 pacijenata ■ (1 egzitus -3,4%) 45 pacijenata ■ (1 egzitus – 2,2%) 27 pacijenata ■ (3 egzitusa – 11,1%) 9 pacijenata

U 2016. OPERISANO 411 PACIJENATA, OD TOGA 20 EGZITUSA 4,8% ● Dr Aleksandar Nikolić ● Dr Aleksandar Radović ● Dr Aleksandar Mugoša ● Dr Srđan Pavićević

□ □ □ □

294 pacijenata ■ (10 egzitus -3,4%) 76 pacijenata ■ (5 egzitus – 6,5%) 40 pacijenata ■ (5 egzitusa – 12,5%) 1 pacijent

Dr Aleksandar Mugoša

ŠTA JE EUROSKOR

Danas postoje različiti sistemi za evaluaciju rezultata kardiohirurškog liječenja. U Evropi i kod nas najpoznatiji je EuroSKOR - EuroSCORE (European System for Cardiac Operative Risk Evaluation). Nastao je je u periodu između 1995. i 1999. godine na osnovu multinacionalne studije iz osam evropskih zemalja i 128 kardiohirurških centara u kojima je operisano 19030 odraslih bolesnika.

Na osnovu statističke analize, utvrđeno je 17 fakto-

ra (devet vezanih za pacijenta, četiri vezana za stanje srca, četiri vezana za operaciju) koji su relevantni, odnosno utiču na postoperativnu smrtnost. EuroSKOR je veoma brzo usvojen i primijenjen u mnogim zemljama, najprije u Evropi, a kasnije i širom svijeta.

Prvi rezultati pokazali su da je sistem odličan zbog svoje jednostavnosti i preciznosti u pogledu predviđanja smrtnosti bolesnika 30 dana posle kardiohirurških intervencija.

ČETVRTAK, 4. 1. 2018.

crna gora

19

rekonsTrukcija Višenamjenskog doma u gornjoj gorici

Rekonstrukcija višenamjenskog doma u Gornjoj Gorici je pri kraju, a trenutno se izvode unutrašnji zanatski radovi, saopštili su iz glavnog grada, ističući da je vrijednost radova koje finansiraju 260.000 eura.

Glavni grad i Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice, u avgustu su počeli radove na proširenju i adaptaciji objekta kako bi mještani ovog dijela Podgorice dobili ambulantu, apoteku, prostorije za mjesnu zajednicu u kojoj će biti smješteni klub penzionera, kancelarija za mlade, sala za sa-

stanke, kao i bife.

“Postojeći objekat je bruto površine 273,66 m2, rekonstruiše se i proširuje na 428,00 m2. Objekat je smješten između dvije saobraćajnice (Vojvođanska ulica i Ul. Miloja Pavlovića) sa definisanim postojećim građevinskim i regulacionim linijama spratnosti P+Pk. U postojećem stanju, osnova objekta je u obliku slova “L” ukupne bruto površine 273,66 m2. Objekat se dograđuje sa sjeverne strane i bruto površina dograđenog dijela objekta je 154.34 m2”, kazali su iz

Foto: Vedran Ilić

unutrašnji radovi pri kraju

glavnog grada.

Ističu da je nakon rekonstrukcije objekat ukupne bruto površine 428,00 m2, a spratna visina prizemlja je 4.00 m.

“Glavni ulazi su planirani sa južne strane objekta.

Koncepcija rekonstrukcije objekta i novoplaniranog stanja predviđa tri odvojene cjeline koje imaju zaseb-

ne ulaze na prizemlju ambulanta sa apotekom (114,91 m2), Mjesna zajednica sa poštom (128,15 m2) i Bife (44,88m2)”, naglašavaju u podgoričkoj upravi.

Plan gradskog Preduzeća zelenilo

iz BudŽeTa glaVnog grada

Za fekalnu kanaliZaciju i vodovodne sisteme 800.000

Ministarstvo poljoprivrede obezbijediće 185.000 eura za radove na seoskom području

Iz Budžeta glavnog grada za 2018. godinu obezbijediće se sredstva u iznosu od 800.000,00 za izgradnju fekalne kanalizacione mreže na području glavnog grada i vodovodnih sistema u prigradskim područjima 100.000,00 eura, za podršku projektima preduzeća Vodovod i kanalizacija. Podsjećamo da su ukupni izvori finansiranja preduzeća Vodovod i kanalizacija Podgorica 14.155.462,18 eura. U najve-

ćem dijelu ovo društvo poslovanje finansira iz sopstvenih sredstava, ostvarenih prodajom usluga iz domena svoje djelatnosti. Ukupno planirani sopstveni prihodi za 2018. godinu iznose 12.810.462,18 eura i čine ih prihod od prodaje vode i odvođenja otpadnih voda u iznosu od 11.110.462,18; prihod po osnovu radova i usluga u iznosu od 1.300.000,00; ostali poslovni prihodi u iznosu od 400.000,00 eura.

Pored sopstvenih izvora, za finansiranje poslovanja, društvo će koristiti sredstva iz Budžeta glavnog grada, Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, Direkcije za javne radove, lokalne zajednice. Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja obezbijediće oko 185.000,00 za radove na seoskom području, dok će lokalna zajednica obezbijediti sredstva u iznosu od 160.000,00 eura takođe za radove na seoskom području.

Gradsko preduzeće Zelenilo će u 2018. godini održavati 644.661 m2 zelenih površina u urbanoj zoni grada, od čega je 122.361 m2 gradskih parkova; 160.616 m2 zelenila duž razdjelnih traka na bulevarima i duž ulica; 361.684 m2 blokovskog zelenila i 5.469 komada drveća u drvoredima. Navedene aktivnosti će podrazumijevati maksimalan broj operacija njegovanja, u zavisnosti od kategorije zelenila, značaja, lokacije, sociološkog i kulturološkog značaja, vremenskih prilika itd.

Kvadrature novouređenih zelenih površina, koje su uvećane tokom 2017. godine

i izbose 8.613,65 m2, biće takođe preuzete na redovno održavanje u 2018. godini.

U narednoj godini ekstezivno će biti održavano prigradsko zelenilo, park-šume, zeleni zaštitni pojasevi u površini od 334,3 ha (parkšuma Gorica, Zlatička šuma, Tološka šuma, park šuma Ljubović, Ćemovsko polje).

Takođe, planirano je održavanje površina neprivedenih namjeni u urbanom dijelu grada – 894 ha (Ćemovsko polje, Dajbabska gora, Malo brdo), kao i 70 ha nedefinisane neurbanizovane i prirodne površine u gradskom jezgru, obale rijeka i prostori oko saobraćajnica.

Foto: Vedran Ilić

foto: Darko Jovanovic

Za održavanje zelenih površina milion eura

20

crna gora

ČETVRTAK, 4. 1. 2018.

svečano obilježen Dan oPŠTi

Žurić: Opred Smanjenje troškova za nOve vrij za sanacioni plan žurić na ručKu sa novinariMa

⌦ Beća Čoković

Predsjednik Opštine Bijelo Polje Aleksandar Žurić istakao je da se sanacioni plan odvija po planu i da će za šest godina lokalna uprava biti bez finansijskih opterećenja.

“I prije nego je bilo predviđeno, smanjili smo broj zaposlenih za 120, a racionalizaciju broja radnika nastavićemo i u ovoj godini. Takođe, smanjili smo operativne troškove, počev od troškova za mobilnu telefoniju, gorivo i reprezentacije, a te troškove planiramo da smanjimo za dodatnih 20 posto. Stabilizaciji finansija doprinio je i koncept kapitalnog budžeta, koji smo sveli na najniži nivo u proteklih deset godina, jer smo sredstva za finansiranje najvažnijih projekata obezbijedili iz eksternih izvora finansiranja, a ne iz sopstvenih”, kazao je Žurić.

Prvi čovjek opštine osvrnuo se na to da je, bez obzira na ekonomsku krizu u Bjelom Polju, prošlu godinu obilježio investicioni ciklus vrijedan preko 20 miliona eura.

“Zahvaljujući takvoj dinamici, skoro je zaokružena komunalna infrastruktura, a gradski kolektor vrijedan 25 miliona eura, kruna je višegodišnjih ulaganja u tu oblast”, istakao je Žurić.

Kada je riječ o razvojnim projektima za čiju su realizaciju stvorene neophodne planske pretpostavke i ura-

đena projektna dokumentacija, predsjednik je naveo žičaru-šestosjed, na bjelopoljskoj strani Bjelasice, za koju je prije mjesec dana raspisan tender, kao i izgradnju žičare od Manastira Podvrh, prema Đalovića pećini, za koju je takođe, prije dvadesetak dana raspisan tender. Žurić je podsjetio da je završena projektna dokumentacija za unutrašnjost pećine, kao i tenderi za dvije faze pristupnog puta do Manastira Podrvh. Govoreći o bjelopoljskoj strani Bjelasice, Žurić je iskazao optimizam da će skijalište biti u funkciji do 2020. godine, jer će do kraja ove godine biti postavljen asfaltni zastor do same Cmiljače, a finalni habajući sloj, nakon monitranja žičara.

“Nema dileme da će u roku od dvije godine biti otvorena skijališta na bjelopoljskoj strani Bjelasice, a privlačenjem turista riješićemo problem visoke nezaposlenosti, plasmana poljoprivrednih proizvoda i valorizacije prirodnih resursa”, poručio je Žurić. On je najavio i početak izgradnje poslovnog kompleksa na prostoru nekadašnjeg preduzeća “Radnik”, sa stotinjak novih radnih mjesta, te stavljanja u funkciju bivšeg kompleksa “Vunarskog kombinata”, kao i već izvjesnu prodaju fabrike betonskih elemenata “Zaton”.

Ispravka Obavještenja objavljenog 30.12.2017. godine.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac DOO Možura“ Bar, Ul.Branka Čalovića br.13 oglašava OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE Predmet nabavke je nabavka buldožera , ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 250.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 5-844/17 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www. ujn.gov.me dana 27.12.2017. godine. Lice za davanje informacija Senad Arabelović, telefon, 068002266 e-mail senad.arabelović@mozura.me.

P

olaganjem cvijeća na spomenik palim borcima na gradskom trgu juče je u prisustvu predsjednika države Filipa Vujanovića i premijera Duška Markovića, proslavljen 3.januar, Dan opštine Bijelo Polje.

Predsjednik Opštine Aleksandar Žurić podsjetio je da je ovaj dan posvećen onima koji su živjeli gorke godine Drugog svjetskog rata.

“Mi se već tri decenije borimo sa tranzicionom krizom, tražeći Crnoj Gori najbolje mjesto pod suncem. U tom kontekstu, Bjelopoljci nikada nijesu čekali da kriza prođe, pa da se dohvate potrebnog posla.

Dokazi naših napora da zaslužimo buduće vrijeme prosperiteta i da ga iskoristimo na pravi način, vidljivi su gotovo na svakom koraku”, kazao je Žurić.

Prvi čovjek opštine naglasio je da su se Bjelopoljci između kritika, zamjeranja,

stalnog pronalaženja slabosti i lamentiranja nad nečujnim ili zamišljenim, uvijek opredjeljivali za nove vrijednosti, odgovornost i izgradnju društvene zajednice na svim nivoima. On je, definišući godine tokom protekla dva mandata lokalne uprave, ocijenio teškim, izazovnim i zahtjevnim.

“I pored uspostavljenog trenda krupnih infrastrukturnih investicija i rješavanja značajnih gradskih problema u godinama koje su prethodile, kao i sve opštine na sjeveru odlikovala nas je nedovoljno razvijena infrastruktura, veliki javni dug i glomazan i opterećujući birokratski aparat. A najvažnije osobenosti ekster-

Najveće opštinsko priznanje kompaniji Adriatic Properties

U okviru obilježavanja Dana opštine, predsjednik Žurić je uručio najveće opštinsko priznanje, nagradu 3. januar, ovogodišnjem dobitniku kompaniji Adriatic Properties iz Budve.

Predsjednik žirija Tomislav Timotijević kazao je da razlog ovakve odluke žirija to što je ova kompanija donirala 480.000 eura bespovratnih sredstava za izgradnju gradskog trga i najvećeg dijela Ulice slobode.

“Radi se o uspješnoj i društveno odgovornoj kompaniji. Ovim ulaganjem grad Bijelo Polje dobio je nove obrise i izgled i ima jedan od najljepših trgova u Crnoj Gori. Kompanija Adriatic Properties je ovim činom ne samo za Bijelo Polje nego i za neke druge crnogorske sredine iskazala pu-

nu solidarnost i društveno odgovoran odnos prema zajednici u kojoj radi i stvara. Žiri je gotovo jedinstven u mišljenju da je novi izgled Ulice slobode i gradskog trga najbolja preporuka za izbor dobitnika ovogodišnje nagrade 3. januar”, kazao je Timotijević.

Predstavnica laureata kompanije Adriatic Properties, Sanja Miljanić zahvalila se na visokom priznanju istovremeno se odrekavši novčanog dijela nagrade u korist Dnevnog centra za djecu i mlade sa smetnjama u razvoju “Tisa”, ”Oaza” i Male grupne kuće.

Najveća opštinska priznanja dobili su pojednici - student Šućro Madžgalj, profesorica Vera Joksimović, poljoprivrednik Sanun Hasković, te odbojkaški klub Jedinstvo Bemax.

Bjelopoljci nikada nijesu čekali da kriza prođe, pa da se dohvate potrebnog posla. Dokazi naših napora da zaslužimo buduće vrijeme prosperiteta i da ga iskoristimo na pravi način, vidljivi su gotovo na svakom koraku

nih uslova u kojima se odvijao društveni život u tom periodu, globalna ekonomska kriza i težnja ka evroatlanskim integracijama. Ipak i u takvim uslovima Bijelo Polje je nastavilo da bude veliko gradilište i taj

ČETVRTAK, 4. 1. 2018.

crna gora

21

ine bijelo Polje

dijeljeni jednOsti ciklus ni najmanje nije jenjavao ni u zenitu velike ekonomske krize, nego smo još snažnije nastavili višegodišnji trend po kojem je naš grad već bio prepoznatljiv u državi”, istakao je Žurić.

Prvi čovjek bjelopoljske opštine podsjetio je u pogledu razvoja infrastrukture, te višemilionskih investicija koje su, kako je rekao, kvalitativno promijenjeno lice grada, da su Bijelo Polje upravo te promjene učinile urbanijim i funkcionalnijim mjestom za život.

“Obilaznica, regionalni put prema Pljevljima, nova želje-

znička infrastruktura na teritoriji opštine, moderan dom za brigu o našim najstarijim sugrađanima, impozantan novi Dom zdravlja i rekonstruisana odjeljenja gradske bolnice, avangardni objekti gradskih vrtića, gradska tržnica, nova Parking garaža, najsavremeniji granični prelaz Dobrakovo, unikatan gradski most, mostovi na Ribarevinama i Strojtanici sa pratećim saobraćajnicama, stambeno poslovni kompleks u Nikoljcu, stambeni objekti na Ribarevinama, gradska kapela i niz prigradskih i seoskih objeka-

PREMIJER DUŠKO MARKOVIĆ OTVORIO REKONSTRUISANI GRADSKI TRG

Premijer Duško Marković, zajedno sa predsjednikom opštine Aleksandrom Žurićem i predstavnicom kompanije Adriatic Properties Sanjom Miljanić, otvorio je rekonstruisani gradski trg. Žurić je rekao da se radi o prvoj, drugoj i četvrtoj

fazi površine oko 5.500 kvadrata. Posao je realizovan uz donaciju ugledne kompanije Adriatic Properties iz Budve, uz učešće Vladine opštinske direkcije za javne radove, sa ugovorenom završnom fazom koja slijedi, ukupne projektovane vrijed-

nosti oko milion eura. Konačni izgled gradsko jezgro će dobiti poslije rekonstrukcije fasada u ulicama Slobode, Tršovoj i Živka Žižića i nakon postavljanja nove, dekorativne gradske rasvjete za šta su projekat i tender već pripremljeni.

ta iste namjene, izgrađen noOn je dodao da su značajvi i rekonstruisan postoje- na sredstva uložena u razvoj sportskih klubova, doći objekat za djecu sa posebnim potrebama, nova zgrada maćih i međunarodnih naopštinskog Crvenog krsta, no- daleko poznatih kulturnih vi spomen park i Park pjesnimanifestacija. ka, novo izvorište za snabdijeKao posebno strateški ravanje grada vodom i značajni zvojne projekte Burić je izdvoprigradski i seoski vodovodi, jio je valorizaciju planine Bjebrojni novi elektroenergetski lasice i Đalovića pećine, vrijedobjekti, ‘Data recovery’ centar, nih zajedno više od 40 milioobjekti novih škola i potpune na eura. rekonstrukcije brojnih posto„Projekti su u odmaklim fajećih, asfaltiranje, prozama realizacije i svi bijanje i nasipanje zajedno dokazuju puteva. Jedan od da smo nastojali najzahtjevnida snažno rakao i sve opštine na jih projekazvijemo ukusjeveru odlikovala nas ta –izgradnja pan društveje nedovoljno razvijena gradskog koni ambijent i infrastruktura, velilektora u parživot u svim ki javni dug i glomazan tnerstvu sa njegovim sei opterećujući birokratEK,izgradnja gmentima i ski aparat na svim nivorasvjete na obilaznici, nova sala ima”, naglasio je SO, početak novog predsjednik Opštiobjekta škole“Dušan ne Aleksandar Žurić.

Korać“ sa objektom nove muČestitajući praznik, predzičke škole, među prvim opšti- sjednik Filip Vujanović iskanama usvojen je PUP i brojna zao je poštovanje za izuzetna druga planska dokumenta poulaganja u prethodnom perisebne namjene. I mnogi drugi, odu u infrastrukturi u svim manji ali ni malo manje važdomenima, za visoku socijalni projekti za život naših gra- nu i zdravstvenu brigu građana i za ono što se ulaže u obeđana, što je doslovce, svake godine pojedinačno iznosilo naj- zbjeđenje novih radnih mjemanje 20 miliona eura novih sta i boljeg životnog standarinvesticija“, naglasio je Žurić. da u Bijelom Polju.

22

svijet

ČETVRTAK, 4. 1. 2018.

ekonomsko zapostavljanje građana okidač protesta k

OpOmena Teheranu se pOzabavi i sOps

N

ajsvježija kriza u svijetu - antivladina pobuna u Iranu neočekivano je eskalirala, a strahovanja da bi demonstracije mogle da prerastu u ozbiljnije građanske sukobe porasla su nakon što su juče u gradovima širom zemlje organizovani kontra-protesti pristalica vlasti.

Više hiljada ljudi okupilo se u nekoliko iranskih gradova u znak podrške vlastima osuđujući “probleme” koji su poslednjih dana uzdrmali tu zemlju, prenijela je iranska državna televizija. Demonstranti su nosili transparente sa natpisima “Izgrednici” i skandirali slogane u znak podške iranskom vrhovnom vođi, ajatolahu Aliju Hamneiju, ali i “Smrt Americi!”, “Smrt Izraelu!” i “Smrt mudžahedinima!”. Iranska televizija je prikazala uživo snimke sa demonstracija u gradovima Ahvaz, Arak, Kermanšah, Ilam i Gorgan. Britanski Gardijan navodi da snimci

koji su emitovani na nacionalnoj televiziji, kao i slike koje su objavile državne novinske agencije, ukazuju na visok odziv na pro-vladinim skupovima, i to u gradovima u kojima je, od početka antivladninih protesta, bilo najturbulentnije. Novinska agencija Fars, povezana sa elitnom iranskom Revolucionarnom gardom, opisala je najnovije skupove kao “revolucionarnu reakciju iranskog naroda protiv onih koji krše zakon”. Predsjednik Irana Hasan Ruhani ovih dana je opisao antivladine demonstrante kao manjinu i dodao da će narod na to odgovoriti. On je rekao i da će

Zapadna javnost brzo je pronašla amblem iranskih protesta - fotografiju koja prikazuje mladu demonstrantkinju u Teheranu koja je skinula svoj hidžab i vezala ga na štap, popela se na platformu i prkosno njime mahala kao zastavom. Independent navodi da iako prizor podsjeća na mahanje bijelom zastavom, što predstavlja akt predaje, simbolika postaje upravo suprotna kad se podsjeti da se ovo događa u zemlji u kojoj je nošenje hidžaba zakonom obavezno. Armin Navabi, iranski reporter koji je prvi objavio snimak iz kog je slika preuzeta, kasnije je na Tviteru objavio da je nepoznata devojka “bez hidžaba” uhapšena i pritvorena.

vlast, bude li trebalo, mobilizovati milione ljudi kako bi zaustavila nasilje.

■ Ekonomsko

ili političko nEzadovoljstvo

U anti-vladinim protestima koji su prošle nedjelje izbili u nekoliko iranskih gradova do sada je poginulo više od 20 ljudi, dok je uhapšeno nekoliko stotina ljudi, premda neke procjene ukazuju da je i preko hiljadu ljudi završilo iza rešetaka. Među stradalima su uglavnom demonstranti, ali su iranski zvaničnici saopštili da je ubijeno i nekoliko pripadniga iranskih bezbjednosnih snaga. Demonstracije su počele zbog ekonomskih problema, ali se na njima glasno čuju i parole protiv vlasti i ajatolaha Ali Hamneija. Da se ne radi samo o spontanoj uličnoj pobuni nezadovoljnog naroda, mahom omladine, upućuju izvještaji da su demonstranti već nakon nekoliko dana protesta pokušali da zauzmu policijske i vojne baze.

“Određeni broj naoružanih demonstranata pokušao je preuzimanje policijskih stanica i vojnih baza, ali se suočio s ozbiljnim otporom bezbjednosnih snaga”, navela

KaKo su protestI počelI

Relativno mali protest 28. decembra u Mašhadu, drugom po veličini iranskom gradu, započeo je talas naizgled spontanih demonstracija koje su se proširile širom zemlje. Sa prvobitnih parola “smrt Ruhaniju” (predsjednik Irana Hasan Ruhani) ubrzo se prešlo na dosta ozbiljnije koje su usmjerene na demontiranje temeljnih principa islamske republike. je iranska državna televizija prije tri dana. Iranske vlasti navode da građani imaju pravo da svoje nezadovoljstvo iskažu na uličnim demonstracijama, ali ističu da strane službe i neprijatelji Irana proteste koji su počeli zbog ekonomskih problema pokušavaju da preokrenu u političku revoluciju kako bi srušili režim. Ovu teoriju ponovili su i pripadnici tzv. reformističkog bloka u Iranu, koji kritikuju iranske vlasti ali su oprezni kada je u pitanju eventualna promjena režima. Iranski ministar spoljnih poslova Mohamed Džavad Zarif izjavio je da Iranci, za razliku od naroda u regionu, imaju “pra-

vo glasa i da protestuju”, kao i da bezbjednost i stabilnost te zemlje zavise od njenih građana.

“Bezbjednost i stabilnost Irana zavise od njegovih građana koji, za razliku od naroda iz regiona - Trampovih najboljih prijatelja, imaju pravo da glasaju i protestuju”, napisao je Zarif u utorak na Tviteru, prenijela je agencija Asošijeted Pres.

“Ova teško zarađena prava će biti zaštićena, a infiltratorima neće biti dozvoljeno da ih sabotiraju nasiljem i destrukcijom”, rekao je Zarif.

■ RojtERs:

Šta jE pokREnulo dEmonstRacijE

Agencija Rojters u analizi posljednjih previranja u Iranu ocjenjuje da brojnost antivladinih demonstranata (procjenjuje se da je na desetine hiljada ljudi izašlo na ulice), predstavlja iznenađenje s obzirom da su protesti u Iranu rijetki, a bezbjednosne službe svuda prisutne.

Za razliku od proreformskih protesta iz 2009. godine, koji su izbili zbog ponovnog izbora Mahmuda Ahmadinedžada za predsjednika, ovi sadašnji su izgleda spontaniji i ne čini se da ih orkestriraju lideri koji se mogu identifikovati i pohapsiti, navodi britanska agencija. Širom zemlje traži se kraj ekonomskim teškoćama i korupciji, što su posebno osjetljive teme u Iranu čije rukovodstvo,

Ko protestuje Na protestima, koji su bili masovniji u provincijama, nego u glavnom gradu Teheranu, dominiraju pripadnici radničke klase, mahom mlađi od 25 godina.

svijet

ČETVRTAK, 4. 1. 2018.

23

koji svjedoče i o dubokim političkim podjelama u iranu

u da je vrijeme da sTvenim dvOrišTem izniklo iz Islamske revolucije, u kojoj je srušen šah, taj događaj iz 1979. godine često opisuje kao revolt siromašnih protiv eksploatacije i ugnjetavanja.

Iako razne klase društva imaju različite zahtjeve, na snimcima društvenih mreža najviše se vide mladi ljudi iz redova radničke klase, konstatuje Rojters. To bi moglo biti opasnije po vlasti koje siromašnije slojeve stanovništva smatraju lojalnijim, za razliku od srednje klase koja je na ulice izašla 2009. godine. Prema zvaničnim podacima, ovog puta 90 odsto uhapšenih su mlađi od 25 godina. Mnogi mladi su više zainteresovani za posao i promjene, nego za islamski idealizam i antizapadno raspoloženje, kome je naklonjena stara garda. Snage bezbjednosti mogu i dalje da računaju da mogu da suzbiju nemire, pošto nijedna politička grupacija nije otvoreno stala iza protesta, a nemaju ni jake radničke sindikate da ih podrže.

Rojters smatra da je glavni izazov vlade u Teheranu da nađe način da suzbije proteste bez izazivanja većeg gnijeva demonstranata, pošto su već zabilježeni napadi na policijske stanice, banke i džamije. Dosad, iako je zaprijećeno oštrim merama, vlasti su u praksi bile uglavnom suzdržane: uhapsile su stotine ljudi, ali nisu angažovale elitne snage – Revolucionarnu gardu i miliciju Basidž – koje su korišćene za gušenje ranijih nemira. Nastavak demonstracija bi, međutim, mogao da natjera vladu da drugačije deluje.

Iranski lideri vjeruju da mogu da računaju na podršku mnogih iz generacije koja je u mladosti 1979. godine izvela revoluciju, zbog njihove ideološke privrženosti

Kontra-protesti pristalica iranskih vlasti

Šta žele demonstranti i koga krive Premda su počeli kao ekonomski, protesti su ubrzo dobili političku dimenziju.

Demonstranti pozivaju na smjenu ajatolaha Ali Hamneija, vrhovnog iranskog vjerskog vođe, a izrazili su i neslaganje sa iranskom regionalnom politikom kroz slogane kao što su : Pustite Siriju, razmislite o nama” ; “Daću svoj život za Iran, ne za Gazu ili Liban”.

kakva je ekonomska situacija u iranu Inflacija trenutno iznosi 12 odsto, dok je na početku Ruhanijevog mandata 2013. godine iznosila 40 odsto. Uspjeh u smanjenju inflacije, vlasti nisu uspjele da ostvare kada je u pitanju nezaposlenost koja je i dalje veoma visoka - stopa nezaposlenosti iznosi oko 25 odsto, dok je među omladinom ta stopa oko 40 odsto. Oko tri miliona Iranaca nema posao, a cijene nekih osnovnih prehrambenih artikala, poput živine i jaja, nedavno su porasle za gotovo 50 odsto.

i ekonomskih dobitaka pod islamskom vlašću, smatraju analitičari. Rojters navodi da, iako Iranci širom zemlje traže veće plate i okončanje korupcije, sa širenjem protesta gnijev bi mogao da počne da se usmjerava na vjerski establišment. Mnogi, takođe, preispituju iransku spoljnu politiku na Bliskom istoku, kao što su intervencije u Siriji i Iraku, borba oko uticaja sa Saudijskom Arabijom ili finansijska podrška Palestincima i libanskom šiitskom Hezbolahu – smatrajući da vlada treba da se usmjeri na ekonomske probleme domaćeg stanovništva. Rojters podsjeća da je predsjednik Hasan Rohani 2015. godine postigao sporazum sa svjetskim silama da zaustavi nuklearni program zemlje u zamjenu za ukidanje većine međunarodnih sankcija, iako nije uspio da ispuni obećanje o prosperitetu. Stanje privrede se, ipak, popravilo, inflacija je pala na jednocifrenu prvi put za četvrt vijeka, bruto domaći proizvod skočio je za 12,5 odsto, iako je gotovo sve to posljedica rasta izvoza nafte.

Taj rast je, međutim, bio suviše spor za više od 80 miliona stanovnika Irana, čiju većinu čine mladi, a među kojima je nezaposlenost 28,8 odsto, konstatuje Rojters.

■ Reakcije sa Zapada

SAD, koje vrše pritisak na Iran, zatražile su u utorak hitne sjednice Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih Nacija i Saveta UN za ljudska prava. S druge strane, francuski predsednik Emanuel Makron izrazio je zabrinutost zbog broja žrtava na protestima i pozvao na “uzdržanost i smirivanje situacije”. Makron je u telefonskom razgovoru s iranskim kolegom Hasanom Rohanijem zatražio odlaganje posjete šefa francuske diplomatije Žan-Iva le Drijana Teheranu, predviđene krajem nedelje. Rohani je, sa druge strane, zatražio od Makrona da preduzme mjere protiv aktivnosti iranske “terorističke grupe” bazirane u Francuskoj koja je, kako smatra, umiješana u demonstracije u Iranu. Njemačka je juče saopštila da sa zabrinutošću prati razvoj događaja u Iranu, ali i istakla da demonstranti koji protestuju protiv ekonomske situacije zaslužuju poštovanje.

“Vlada smatra legitimnim kada ljudi hrabro protestuju na ulicama zbog njihovih ekonomskih i političkih problema, kao što se to trenutno dešava u Iranu i oni imaju naše poštovanje”, rekla je

da li su umijeŠane strane sile Iranske vlasti ubrzo su okrivile strane države i službe za izazivanje nereda u toj zemlji, optužujući Saudijsku Arabiju za direktnu umiješanost u proteste i tvrdeći da tvitovi Donalda Trampa, u kojima je podržao proteste, predstavljaju dokaz o neprijeteljskom učešću SAD. Za sada nema dovoljno dokaza da se nemiri orkestriraju spolja, iako se ni Rijad ni Vašington nisu ustručavali da eksplicitno poruče da podržavaju promjenu iranskog režima, kao i da su u prošlosti otvoreno radili na tome da omoguće takav scenario.

Protesti u Iranu, mogu poslužiti i kao argument Donaldu Trampu da “ubije” nuklearni sporazum, što je jedan od njegovih kapitalnih spoljnopolitičkih ciljeva. portparolka njemačke Vlade Ulrike Demer, prenio je Rojters. Ona je pozvala vlasti u Iranu da započnu dijalog sa demonstrantima i da odgovore proporcionalno onima koji su učestvovali u nasilju, ali i istakla da je Njemačka uznemirena brojem smrtnih slučajeva tokom šestodnevnih nemira. Priredio: N.M.

24

marketing

ČETVRTAK, 4. 1. 2018.

Na osnovu članova 336, 337, 341, 342, 344 i 345. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima „NLB Crna Gora“ DOO Podgorica, kao hipotekarni povjerilac, objavljuje:

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI Nepokretnosti koje su predmet prodaje upisane su:

U listu nepokretnosti br. 311 KO Jošica, katastarska parcela br. 316, voćnjak 2.klase, površine 261m2, katastarska parcela br. 317, šuma 2.klase, površine 1422m2, katastarska parcela br. 333/4, šuma 2.klase, površine 672m2, katastarska parcela br. 334, šuma 2.klase, površine 934m2, katastarska parcela br. 337, šuma 2.klase, površine 1312m2, ukupno 4.601m2, u susvojini Vlahović Miodraga i Nika Raičevića, u obimu prava od po ½ .

Početna kupoprodajna cijena na desetoj prodaji iznosi 430.000,00 €.

Ukupan iznos preostalog duga kreditnog dužnika Vlahović Miodraga i sudužnika Raičević Nika po osnovu Ugovora o stambenom kreditu br. UGKR2007/1644 od 19.02.2007. godine, Aneksa I Ugovora br.

UGKR2007/1644.1 od 17.04.2008. godine, Aneksa II Ugovora br. UGKR2007/1644.2 od 04.09.2008. godine, Aneksa III Ugovora br. UGKR2007/1644.3 od 28.01.2009. godine, Aneksa IV Ugovora br.

UGKR2007/1644.4 od 21.07.2009. godine, Aneksa V Ugovora br. UGKR2007/1644.5 od 02.03.2010. godine, Aneksa VI Ugovora br. UGKR2007/1644.6 od 27.04.2010. godine i Aneksa VII Ugovora br.

UGKR2007/1644.7 od 15.07.2010. godine na dan 30.11.2017. godine iznosi 1.925.815,44 € sa zakonskom kamatom do dana uplate duga kao i troškove sprovedenog postupka vansudske prodaje.

Vansudska prodaja predmetne nepokretnosti sprovešće se javnim nadmetanjem.

Prodaja će se održati dana 17.01.2018. godine, u prostorijama NLB banke ad Podgorica - filijala Herceg Novi, na adresi Trg Nikole Đurkovića, sa početkom u 13.00 h.

Prijave se dostavljaju Advokataskoj kancelariji „Velimirović & partneri“, ul. Serdara Jola Piletića 8/6, Podgorica, najkasnije do 15.01.2018. godine, u 14:00 časova. Prijave se dostavljaju u zatvorenoj koverti sa naznakom: „Prijava za javno nadmetanje po oglasu ...“ (sa preciznom naznakom nepokretnosti na koju se ponuda odnosi – oznaka lista nepokretnosti, kat.parcele i ukoliko se radi o posebnom dijelu ili više posebnih djelova naznaka tih posebnih djelova).

U listu nepokretnosti br. 261 KO Prijeradi, katastarska parcela br. 580, njiva 2.klase, površine 992 m2, svojina “LD Sistem automotiv” doo Podgorica, u obimu prava 1/1 i u listu nepokretnosti br. 102 KO Prijeradi, katastarska parcela br. 579/3, livada 2.klase, površine 434 m2, korišćenje “LD Sistem automotiv” doo Podgorica, u obimu prava 1/1.

Početna kupoprodajna cijena na šestoj prodaji iznosi 320.000,00 €.

Ukupan iznos preostalog duga kreditnog dužnika „LD sistem automotiv“ doo Podgorica po osnovu Ugovora o dugoročnom kreditu br. KR2010/5337 od 30.12.2010. godine i Aneksa I Ugovora br.

KR2010/5337.1 od 15.06.2011. godine na dan 30.11.2017. godine iznosi 665.941,65 €, a po osnovu Ugovora o dugoročnom kreditu br. KR2011/2558 od 26.05.2011. godine na dan 30.11.2017. godine iznosi 122.989,52 eura, što ukupno iznosi 788.931,17 eura sa zakonskom kamatom do dana uplate duga kao i troškove sprovedenog postupka vansudske prodaje.

Vansudska prodaja predmetne nepokretnosti sprovešće se javnim nadmetanjem.

Prodaja će se održati dana 17.01.2018. godine, u prostorijama NLB banke ad Podgorica - filijala Kotor, na adresi Trg od oružja br. 431, Stari grad, Kotor, sa početkom u 10.00 h.

Prijave se dostavljaju Advokataskoj kancelariji „Velimirović & partneri“, ul. Serdara Jola Piletića 8/6, Podgorica, najkasnije do 15.01.2018. godine, u 14:00 časova. Prijave se dostavljaju u zatvorenoj koverti sa naznakom: „Prijava za javno nadmetanje po oglasu ...“ (sa preciznom naznakom nepokretnosti na koju se ponuda odnosi – oznaka lista nepokretnosti, kat.parcele i ukoliko se radi o posebnom dijelu ili više posebnih djelova naznaka tih posebnih djelova).

U listu nepokretnosti 1141 KO Kolašin, kat.parcela br. 550/6, objekat 1 i to posebni djelovi: 1P, PD1, nestambeni prostor, površine 4m2; 1P, PD2, nestambeni prostor, površine 4m2; 1P, PD9, nestambeni prostor površine 2m2; 1P, PD10, nestambeni prostor, površine 2m2; 1P, PD11, nestambeni prostor, površine 2m2; 1P, PD12, nestambeni prostor, površine 2m2; 1P, PD13, stambeni prostor, površine 49m2; 1P, PD14, stambeni prostor, površine 49m2; 1P, PD16, nestambeni prostor, površine 2m2; 1P, PD 17, nestambeni prostor, površine 2m2; 1P, PD18, nestambeni prostor, površine 2m2; P, PD19, poslovni prostor, površine 36m2; P, PD21, stambeni prostor, površine 46m2; P, PD22, stambeni prostor, površine 46m2; P1, PD23, stambeni prostor, površine 42m2; P1, PD25, stambeni prostor, površine 46m2; P1, PD26, stambeni prostor, površine 42m2; P3, PD 31, stambeni prostor, površine 41m2; P3, PD33, stambeni prostor, površine 33m2; PN, PD35, stambeni prostor, površine 163m2, svojina „Mikulić Company“ doo Cetinje i 1P, PD48, stambeni prostor, površine 49m2; 1P, PD49, stambeni prostor, površine 50m2; 1P, PD50, nestambeni prostor, površine 2m2; 1P, PD51, nestambeni prostor, površine 2m2, svojina „Vitbet“ doo Cetinje Početna kupoprodajna cijena na trećoj prodaji i to za: 1P, PD1, nestambeni prostor, površine 4m2 iznosi 1.800,00 eura; 1P, PD2, nestambeni prostor, površine 4m2 iznosi 1.800,00 eura; 1P, PD9, nestambeni prostor površine 2m2 iznosi 900,00 eura; 1P, PD10, nestambeni prostor, površine 2m2 iznosi 900,00 eura; 1P, PD11, nestambeni prostor, površine 2m2 iznosi 900,00 eura; 1P, PD12, nestambeni prostor, površine 2m2 iznosi 900,00 eura; 1P, PD13, stambeni prostor, površine 49m2 iznosi 43.610,00 eura; 1P, PD14, stambeni prostor, površine 49m2 iznosi 43.610,00 eura; 1P, PD16, nestambeni prostor, površine 2m2 iznosi 900,00 eura; 1P, PD 17, nestambeni prostor, površine 2m2 iznosi 900,00 eura; 1P, PD18, nestambeni prostor, površine 2m2 iznosi 900,00 eura; P, PD19, poslovni prostor, površine 36m2 iznosi 32.040,00 eura; P, PD21, stambeni prostor, površine 46m2 iznosi 40.940,00 eura; P, PD22, stambeni prostor, površine 46m2 iznosi 40.940,00 eura; P1, PD23, stambeni prostor, površine 42m2 iznosi 37.380,00 eura; P1, PD25, stambeni prostor, površine 46m2 iznosi 40.940,00 eura; P1, PD26, stambeni prostor, površine 42m2 iznosi 37.380,00 eura; P2, PD29, stambeni prostor, površine 46m2 iznosi 40.940,00 eura; P3, PD 31, stambeni prostor, površine 41m2 iznosi 36.490,00 eura; P3, PD33, stambeni prostor, površine 33m2 iznosi 29.370,00 eura; PN, PD35, stambeni prostor, površine 163m2 iznosi 145.070,00 eura, 1P, PD48, stambeni prostor, površine 49m2 i 1P, PD51, nestambeni prostor, površine 2m2 iznosi 44.510,00 eura; 1P, PD49, stambeni prostor, površine 50m2 i 1P, PD50, nestambeni prostor, površine 2m2 iznosi 45.400,00 eura.

Ukupan iznos preostalog duga kreditnog dužnika „Lipa“ doo Cetinje po osnovu Ugovora o dugoročnom kreditu KR2011/5617 od 27.10.2011. godine na dan 30.11.2017. godine iznosi 4.927.976,13 € sa zakonskom kamatom do dana uplate duga kao i troškove sprovedenog postupka vansudske prodaje.

Vansudska prodaja predmetne nepokretnosti sprovešće se javnim nadmetanjem.

Prodaja će se održati dana 19.01.2018. godine, u prostorijama hotela „Čile“, ulica Braće Milošević bb, Kolašin, sa početkom u 10.30 h.

Prijave se dostavljaju Advokataskoj kancelariji „Velimirović & partneri“, ul. Serdara Jola Piletića 8/6, Podgorica, najkasnije do 17.01.2018. godine, u 14:00 časova. Prijave se dostavljaju u zatvorenoj koverti sa naznakom: „Prijava za javno nadmetanje po oglasu ...“ (sa preciznom naznakom nepokretnosti na koju se ponuda odnosi – oznaka lista nepokretnosti, kat.parcele i ukoliko se radi o posebnom dijelu ili više posebnih djelova naznaka tih posebnih djelova).

U listu nepokretnosti br. 669 KO Bečići na nepokretnosti označenoj kao stambeni prostor, PD 33, površine 106m2, na trećem spratu (P3) objekta 1, na kat.parceli br. 683/1, svojina

Gorana Mikovića, u obimu prava 1/1 i u listu nepokretnosti br. 661 KO Bečići na nepokretnostima označenim kao kat.parcela 683/4, dvorište, povrišne 254m2, objekat 1, porodična stambena zgrada, površine 147m2, objekat 2, garaža površine 92m2 i objekat 3, pomoćna zgrada, površine 17m2 (ukupne površine 510m2), sa PD1, površine 30m2, PD2, površine 90m2, PD3, površine 90m2 i PD4, površine 80m2, u objektu 1, PD1, površine 36m2 i PD2, površine 36m2 u objektu 2 i pomoćna zgrada 3, površine 17m2, korišćenje i svojina Miković Gorana u obimu 1/1.

Početna kupoprodajna cijena na trećoj prodaji iznosi 490.000,00 € za nepokretnosti opisane u L.N. br. 661 KO Bečići i 120.000,00 € za nepokretnosti opisane u L.N. br. 669 KO Bečići.

Ukupan iznos preostalog duga kreditnog dužnika Miković Gorana po osnovu Ugovora o kreditu br.

UGKR2012/291 od 26.01.2012. godine na dan 30.11.2017. godine iznosi 488.103,63 € sa zakonskom kamatom do dana uplate duga kao i troškove sprovedenog postupka vansudske prodaje.

Vansudska prodaja predmetne nepokretnosti sprovešće se javnim nadmetanjem.

Prodaja će se održati dana 17.01.2018. godine, u prostorijama NLB banke ad Podgorica - filijala Budva, na adresi Mediteranska br. 19, Budva, sa početkom u 09.00 h.

Prijave se dostavljaju Advokataskoj kancelariji „Velimirović & partneri“, ul. Serdara Jola Piletića 8/6, Podgorica, najkasnije do 15.01.2018. godine, u 14:00 časova. Prijave se dostavljaju u zatvorenoj koverti sa naznakom: „Prijava za javno nadmetanje po oglasu ...“ (sa preciznom naznakom nepokretnosti na koju se ponuda odnosi – oznaka lista nepokretnosti, kat.parcele i ukoliko se radi o posebnom dijelu ili više posebnih djelova naznaka tih posebnih djelova).

U listu nepokretnosti br. 926 KO Cetinje I, suvojina ½ Marjanović Radislava i Marjanović Borke, kat.parcela broj 1973/1, dvorište, površine 412 m2, kat.parcela broj 1973/1, broj zgrade 1, porodična stambena zgrada, P 119, površine 119 m2, kat.parcela broj 1973/1, broj zgrade 1, stambeni prostor, PD1, površine 90 m2; u listu nepokretnosti br. 927 KO Cetinje I, svojina Marjanović Duška, kat.parcela broj 2683, dvorište, površine 194 m2, kat. parcela broj 2683, broj zgrade 1, porodična stambena zgrada, površine 97 m2, kat.parcela broj 2683, broj zgrade 1, stambeni prostor, PD1, površine 80 m2; ; u LN. br. 2473 KO Cetinje I, svojina Marjanović Suzane, kat.parcela broj 2550, podbroj 2, broj zgrade 1, poslovni prostor, PD7, 1P, površine 40 m2, kat.parcela broj 2550, podbroj 2, broj zgrade 1, poslovni prostor, PD8, P, površine 32 m2; u listu nepokretnosti br. 2473 KO Cetinje I, svojina Marjanović Duška, kat.parcela broj 2550, podbroj 2, broj zgrade 1, stambeni prostor, PD3, P1, površine 51 m2; u listu nepokretnosti br. 1474 KO Njeguši, svojina Čavor Slobodana, kat.parcela broj 5120, podbroj 2, plan 18, skica 233, neplodna zemljišta, površine 573 m2, kat.parcela broj 5127, podbroj 2, plan 17, skica 207, neplodna zemljišta, površine 330 m2, kat.parcela broj 5168, podbroj 3, plan 20, skica 264, pašnjak 7. klase, površine 8754 m2.

Početna kupoprodajna cijena na trećoj prodaji, za nepokrenosti iz: LN.br. 926 KO Cetinje I, iznosi 50.000,00 €; LN. br. 927 KO Cetinje I, iznosi 40.000,00 €; LN. br. 1474 KO Njeguši, iznosi, 220.000,00 €; LN. br. 2473 KO Cetinje I, kat.parcela broj 2550, podbroj 2, broj zgrade 1, poslovni prostor, PD7, 1P, površine 40 m2, kat.parcela broj 2550, podbroj 2, broj zgrade 1, poslovni prostor, PD8, P, površine 32 m2 iznosi 70.000,00 € i LN. br. 2473 KO Cetinje I, kat.parcela broj 2550, podbroj 2, broj zgrade 1, stambeni prostor, PD3, P1, površine 51 m2 iznosi 50.000,00 €.

Ukupan iznos preostalog duga na dan 30.11.2017. godine kreditnog dužnika „B.S.B.“ DOO Cetinje po osnovu Ugovora o dugoročnom kreditu br. KR2011/1174 od 23.03.2011. godine, iznosi 37.848,23€, po osnovu Ugovora o dugoročnom kreditu br. KR2010/4480 od 08.11.2010 godine, iznosi 60.862,58 €; po osnovu Ugovora o dugoročnom kreditu br. KR2010/474 od 22.02.2010 godine, iznosi 39.997,41 €; po osnovu Ugovora o izdavanju garancije GP2012/43 od od 07.02.2012 godine i Aneksa Ugovora o izdavanju garancije GP2012/43.1 od 30.11.2012 godine (pretvorena u kreditnu obavezu KR2013/1790) iznosi 217.078,44 €; po osnovu Ugovora o dugoročnom kreditu br. KR2011/5959 od 11.11.2011 godine, iznosi 54.866,58 €; sa zakonskom kamatom do dana uplate duga kao i troškove sprovedenog postupka vansudske prodaje.

Ukupan iznos preostalog duga na dan 30.11.2017. godine; kreditnog dužnika „B.S.B. Company“ DOO Cetinje po osnovu Ugovora o dugoročnom kreditu br. KR2012/1707 od 05.04.2012 godine, iznosi 33.091,88 €; zakonskom kamatom do dana uplate duga kao i troškove sprovedenog postupka vansudske prodaje.

Vansudska prodaja predmetne nepokretnosti sprovešće se javnim nadmetanjem.

Prodaja će se održati dana 18.01.2018. godine, u prostorijama NLB Banke ad Podgorica - filijala Cetinje, na adresi Balšića pazar bb, sa početkom u 09.15 h.

Prijave se dostavljaju Advokataskoj kancelariji „Velimirović & partneri“, ul. Serdara Jola Piletića 8/6, Podgorica, najkasnije do 16.01.2018. godine, u 14:00 časova. Prijave se dostavljaju u zatvorenoj koverti sa naznakom: „Prijava za javno nadmetanje po oglasu ...“ (sa preciznom naznakom nepokretnosti na koju se ponuda odnosi – oznaka lista nepokretnosti, kat.parcele i ukoliko se radi o posebnom dijelu ili više posebnih djelova naznaka tih posebnih djelova).

U listu nepokretnosti br. 3124 KO Pljevlja, kat. parcela br. 2401/1, zgrada 1, PD3, P1, stambeni prostor, površine 47m2, svojina Novović Mijodraga, u obimu 1/1.

Početna kupoprodajna cijena na prvoj prodaji iznosi 24.400,00 eura.

Ukupan iznos preostalog duga kreditnog dužnika „Grafo Crna Gora“ doo Podgorica po osnovu Ugovora o dugoročnom kreditu br. KR2010/5200 od 24.12.2010. godine i Aneksa I KR2010/5200.1 od 19.09.2011. godine na dan 30.11.2017. godine iznosi 334.619,56 eura, sa zakonskom kamatom do dana uplate duga kao i troškove sprovedenog postupka vansudske prodaje.

Vansudska prodaja predmetne nepokretnosti sprovešće se javnim nadmetanjem.

Prodaja će se održati dana 19.01.2018. godine, u prostorijama NLB Banke ad Podgorica - filijala Pljevlja, na adresi Kralja Petra bb, Pljevlja, sa početkom u 15.30 h.

Prijave se dostavljaju Advokataskoj kancelariji „Velimirović & partneri“, ul. Serdara Jola Piletića 8/6, Podgorica, najkasnije do 17.01.2018. godine, u 14:00 časova. Prijave se dostavljaju u zatvorenoj koverti sa naznakom: „Prijava za javno nadmetanje po oglasu ...“ (sa preciznom naznakom nepokretnosti na koju se ponuda odnosi – oznaka lista nepokretnosti, kat.parcele i ukoliko se radi o posebnom dijelu ili više posebnih djelova naznaka tih posebnih djelova).

U listu nepokretnosti br. 2222 KO Tivat, kat. parcela br. 4876/1, stambeni prostor PD1, PD2, PD3, PD4, PD6, PD7, PD8, PD9, PD10, PD11 u objektu br. 1 i na stambeni prostor PD1, PD2, PD3, PD4, PD5, PD6, PD7, PD8, PD9, PD10, PD11, u objektu br. 2, u svojini “Indego” doo Tivat, u obimu prava od po 1/1 i u listu nepokretnosti br. 2422 KO Tivat, kat. parcela br.

2290, stambeni prostor PD24, u objektu broj 1, u svojini Gospić Danka.

Početna kupoprodajna cijena na prvoj prodaji za nepokretnost iz lista nepokretnosti br. 2422 KO Tivat, kat. parcela br. 2290, stambeni prostor PD24, u objektu broj 1 iznosi 98.000,00 eura.

Početna kupoprodajna cijena na prvoj prodaji za nepokretnosti iz lista nepokretnosti br. 2222 KO

ČETVRTAK, 4. 1. 2018.

Tivat, kat. parcela br. 4876/1, stambeni prostor PD1, PD2, PD3, PD4, PD6, PD7, PD8, PD9, PD10, PD11 u objektu br. 1 i PD1, PD2, PD3, PD4, PD5, PD6, PD7, PD8, PD9, PD10, PD11, u objektu br. 2 iznosi 2.453.100,00 eura.

Ukupan iznos preostalog duga kreditnog dužnika po osnovu Ugovora o kratkoročnom kreditu br. KR2009/2770 od 07.08.2009. godine i Aneksa I KR2009/2770.1 od 27.06.2011. godine na dan 30.11.2017. godine iznosi 4.977.696,85 €, sa zakonskom kamatom do dana uplate duga kao i troškove sprovedenog postupka vansudske prodaje.

Vansudska prodaja predmetne nepokretnosti sprovešće se javnim nadmetanjem.

Prodaja će se održati dana 17.01.2018. godine, u prostorijama NLB Banke ad Podgorica - filijala Tivat, na adresi Palih boraca br. 10, Tivat, sa početkom u 11.00 h.

svijet

25

mračNa statistika u americi

Oružano nasilje u SAD dostiglo rekord u 2017.

Prijave se dostavljaju Advokataskoj kancelariji „Velimirović & partneri“, ul. Serdara Jola Piletića 8/6, Podgorica, najkasnije do 15.01.2018. godine, u 14:00 časova. Prijave se dostavljaju u zatvorenoj koverti sa naznakom: „Prijava za javno nadmetanje po oglasu ...“ (sa preciznom naznakom nepokretnosti na koju se ponuda odnosi – oznaka lista nepokretnosti, kat.parcele i ukoliko se radi o posebnom dijelu ili više posebnih djelova naznaka tih posebnih djelova).

U posjedovnom listu PL 1196 KO Tuzi, katastarska parcela br. 1594/11, plan 011, skica 003, potes Bećovića Karabuš, pašnjak 5. Klase, površine 1086 m2, katastarska parcela br. 1594/11, plan 011, skica 003, potes Bećovića Karabuš, dvorište , površine 500 m2, katastarska parcela br. 1594/11, RB 1, plan 011, skica 003, potes Bećovića Karabuš, kuća i zgrada, površine 151 m2, katastarska parcela br. 1594/11, RB 2, plan 011, skica 003, potes Bećovića Karabuš, privredna zgrada, površine 339 m2, katastarska parcela br. 1594/11, RB 3, plan 011, skica 003, potes Bećovića Karabuš, kuća i zgrada, površine 223 m2, katastarska parcela br.

1594/11, RB 4, plan 011, skica 003, potes Bećovića Karabuš, privredna zgrada, površine 221 m2, svojina Dervanović Izedina.

Početna kupoprodajna cijena na petoj prodaji iznosi 500.000,00€.

Ukupan iznos preostalog duga na dan 30.11.2017. godine kreditnog dužnika PICCADYLLY DOO Podgorica po osnovu Ugovora o dugoročnom kreditu br. KR2010/5228 od 27.12.2010. godine i Anexa I br. KR2010/5228.1 od 27.02.2013 godine iznosi 1.174.433,09 €, po osnovu Ugovora o kreditu br. KR 2013/519 od 27.02.2013 godine iznosi 65.570,70 €; kreditnog dužnika DDC DOO Podgorica po osnovu Ugovora o kreditu br. KR2013/522 od 27.02.2013 godine iznosi 512.670,49 €, po osnovu Ugovora o dugoročnom kreditu br. KR2010/5225 od 27.12.2010 godine iznosi 415.282,72 € sa zakonskom kamatom do dana uplate duga kao i troškove sprovedenog postupka vansudske prodaje.

Vansudska prodaja predmetne nepokretnosti sprovešće se javnim nadmetanjem.

Prodaja će se održati dana 18.01.2018. godine, u prostorijama advokatske kancelarije „Velimirović & partneri“, ulica serdara Jola Piletića 8/6, Podgorica, sa početkom u 08.00 h.

Prijave se dostavljaju Advokataskoj kancelariji „Velimirović & partneri“, ul. Serdara Jola Piletića 8/6, Podgorica, najkasnije do 16.01.2018. godine, u 14:00 časova. Prijave se dostavljaju u zatvorenoj koverti sa naznakom: „Prijava za javno nadmetanje po oglasu ...“ (sa preciznom naznakom nepokretnosti na koju se ponuda odnosi – oznaka lista nepokretnosti, kat.parcele i ukoliko se radi o posebnom dijelu ili više posebnih djelova naznaka tih posebnih djelova).

Prijava treba da sadrži oznaku nepokretnosti koja se kupuje i preciznu cijenu koja se nudi. Ponuda mora biti bezuslovna i neopoziva. Pored ponude prijava treba da sadrži i dokaz o uplaćenom depozitu. Pravo učestvovanja na javnom nadmetanju imaju sva strana i domaća pravna i fizička lica, u skladu sa pozitivnim propisima i međunarodnim sporazumima, koja podnesu ponudu u skladu sa ovim oglasom uz dokaz o uplaćenom depozitu u iznosu od 10% od cijene iz oglasa. Depozit se uplaćuje na žiro račun 530-21848-41, prije početka postupka prodaje, sa svrhom uplate „depozit za učešće u javnom nadmetanju“. Učesnici javnog nadmetanja su, uz prijavu, dužni dostaviti, pored dokaza o uplati depozita i sledeće lične podatke: za fizička lica: ime i prezime, adresu stanovanja, matični broj, broj lične karte, ovjerenu fotokopiju lične karte; za pravna lica: naziv i sjedište, izvod iz CRPS-a, prijavu ovjerenu potpisom i pečatom ovlašćenog lica i ovlašćenje za zastupanje. Lica čije su prijave neblagovremene i neuredne neće učestvovati u javnom nadmetanju. Smatraće se da su ispunjeni uslovi za javnu prodaju ako se u naznačeno vrijeme prijavi jedan učesnik koji je blagovremeno podnio ponudu u skladu sa ovim oglasom. Na ročištu za javnu prodaju otvoriće se sve prispjele ponude, objaviti njihov sadržaj kao i sadržaj prateće dokumentacije. Svi prisutni ponuđači, hipotekarni povjerilac kao i dužnici i hipotekarni dužnici imaju pravo da se izjasne o usklađenosti svih ponuda sa oglasom. Lice ovlašćeno za vođenje postupka odlučiće o eventualnim prigovorima odmah a po potrebi može odlučiti da se ročište odloži na kratak rok radi donošenja odluke po prigovoru. Ročište će voditi lice ovlašćeno za vansudsku prodaju u skladu sa pravilima iz Zakona o opštem upravnom postupku. Učesnik koji ponudi najveću cijenu proglašava se kupcem, a njegova ponuda smatara se prihvaćenom za kupovinu predmetne nepokretnosti.

U slučaju da dva ili više podnosilaca ponude istu cijenu prednost će imati onaj koji se obaveže da cijenu plati u kraćem roku. U slučaju da se ni na taj način ne može utvrditi čiju ponudu treba prihvatiti svi učesnici su saglasni da odluku o prihvatanju ponude donosi lice koje vodi javnu prodaju po sopstvenoj procjeni. Ako do roka za predaju ponuda ne stigne nijedna ponuda lice ovlašćeno za vansudsku prodaju nije dužno da održava ročište za prodaju a o činjenici da nije bilo ponuda obavijestiće dužnike, hipotekarne dužnike i hipotekarne povjerioce. Kupac je dužan da sa ovlašćenim licem zaključi Ugovor o kupoprodaji, u roku od 15 dana od dana zaključenja javnog nadmetanja izuzev u slučaju da su dva ili više ponuđača dala istovjetne ponude u kom slučaju je lice koje je preuzelo obavezu plaćanja kupoprodajne cijene u kraćem roku dužno da u tom roku uplati kupoprodajnu cijenu i prije zaključenja ugovora.

Ukoliko kupac ne zaključi Ugovor o kupoprodaji u navedenom roku, ili, ne isplati kupoprodajnu cijenu u navedenim rokovima, gubi pravo na povraćaj depozita, a ovlašćeno lice ima pravo da zaključi ugovor o kupoprodaji sa drugim ponuđačem-učesnikom javnog nadmetanja, koji je ponudio kupoprodajnu cijenu koja je, po visini, odmah iza najveće ponuđene cijene. Depozit izabranog ponuđača se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu. Kupac snosi troškove sačinjavanja notarskog zapisa, takse za upis prava svojine i troškova poreza na promet nepokretnosti.

Uplaćeni depozit će se vratiti ostalim učesnicima u roku od 7 (sedam) dana od dana održavanja javnog nadmetanja a depozit izabranog ponuđača se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu.

Detaljnije informacije zainteresovani mogu dobiti kontaktiranjem ovlašćenog lica koje sprovodi prodaju - Vladana Đuranovića, advokata iz Podgorice, pozivanjem broja telefona 020-245-631.

NLB Crna Gora d.o.o. Podgorica vrši prodaju nepokretnosti u svom vlasništvu i ovim putem objavljuje poziv potencijalnim kupcima za dostavljanje ponuda za kupovinu nepokretnosti opisane u : LN 2881 KO Topla, kat. parcela broj1303/1, šume 1.klase površine 4.650 m2, kat. parcela broj 1304/1, neplodna zemljišta površine 1.198 m2, kat. parcela broj 1304/2, neplodna zemljišta površine 491 m2.

Početna cijena predmetne nepokretnosti iznosi 1.800.000,00€.

Ponude se dostavljaju u zapečaćenoj koverti na adresu Bulevar Džordža Vašingtona br.102, 81000 Podgorica u formi preporučene pošiljke ili ličnom dostavom i to do 15.01.2007. godine do 14 časova.

Zainteresovani ponuđači su u obavezi da uplate depozit u iznosu od 10.000,00€. Depozit se uplaćuje na žiro račun broj 530-21848-41 kao osnov za prihvatanje ponude. Depozit će biti vraćen u slučaju da ponuda ne bude prihvaćena. U slučaju da ponuđač odustane od ponude, depozit neće biti vraćen.

Troškovi pripadajućih poreza, uknjižbe nepokretnosti I ovjere Ugovora o kupoprodaji padaju na teret kupca.

Napomena: NLB Crna Gora d.o.o. Podgorica može odustati od prodaje ukoliko odluči da je to u njenom interesu i nije u obavezi davati obrazloženje za takvu odluku.

Bliže informacije se mogu dobiti putem: - broja telefona: (020) 675-900 - e-mail adrese: nlbcrnagora@nlb.me - na internet adresi: www.nlbrealestate.com

Sa više od 60.000 incidenta u kojim je poginulo oko 15.000 ljudi, oružano nasilje u SAD dostiglo je rekordno visoku stopu u 2017. godini, navodi se u izvještaju neprofitne organizacije koja vodi statistiku o oružanom nasilju, prenio je “Glas Amerike”. Masakr, koji se 1. oktobra dogodio u Las Vegasu, spada u najsmrtonosnije slučajeve masovne pucnjave koju je izvela jedna osoba, zabilježen u novijoj američkoj istoriji. Stiven Padok pucao je na 22.000 posjetilaca koncerta iz svoje hotelske sobe, ubio 60 ljudi, a ranio stotine. U policiji je saopšteno da Padok nije imao veze sa međunarodnim terorističkim grupama, kao ni kriminalni dosije. Oko mjesec dana kasnije, u

crkvu u Teksasu, ušetao je napadač i počeo da ispaljuje hice, usmrtivši 26, a ranivši 20 prisutnih na nedeljnoj misi. Policijski zvaničnici saopštili su da je napadač planirao da oduzme što više života. Na koncertu u gradu Litl Rok u Arkanzasu, 1. jula u jutarnjim časovima, dogodila se pucnjava u kojoj je ranjeno 28 osoba. Još jedan od napada dogodio se 14. juna, kad su kongresmen Stiv Skalis i još tri osobe ranjeni tokom bejzbol treninga izvan Vašingtona.

U arhivi oružanog nasilja masovna pucnjava definisana je kao incident u kojem bude ranjeno ili ubijeno četiri ili više osoba, a u Americi je bilo više od 340 takvih slučajeva tokom 2017. godine.

Nastavak djetiNjaste retorike

Tramp Kimu: Moje nuklearno dugme je veće

Američki predsjednik Donald Tramp poručio je putem “Tvitera” sjevernokorejskom lideru Kim Džong Unu da ima mnogo veće i bolje nuklearno dugme od njegovog. Tramp je to poručio kao odgovor na Kimovu objavu da je njegovo dugme za nuklearno oružje spremno, a da je u njegovom domašaju čitavo američko kopno. “Sjevernokorejski lider Kim Džong Un upravo je izjavio da je ‘njegovo nuklearno dugme u svakom trenutku na stolu’. Hoće li ga, molim vas,

neko iz njegovog istrošenog i neuhranjenog režima obavijestiti da i ja imam nuklearno dugme, samo što je ono mnogo veće i mnogo moćnije od njegovog, i moje dugme radi”, objavio je Tramp na Tviteru.

Američka agencija Ap objašnjava da Tramp ne posjeduje stvarno nuklearno dugme na svom radnom stolu, već da taj sistem može da se pokrene određenim procedurama o kojima vodi računa grupa vojnih oficira koji su u stalnoj pratnji američkog predsjednika.

26

kultura

ČETVRTAK, 4. 1. 2018.

KONCERT OpERsKih pjEvača U CRKvi sv. DUha

Muzički dar Kotoranima za novogodišnje praznike Novogodišnji koncert koji je u utorak veče, u Crkvi Svetog Duha, Kotoranima poklonila mlada sopranistkinja Tamara Rađenović sa gostima baritonom Jacobom Betinelijem i pijanistom Simom Šiševićem nešto je što će ljubitelji muzike u tom gradu još dugo pamtiti.

Pažljivo odabrane romantične kompozicije dotakle su srce publike koja je bila potpuno impresionirana, te umjetnike nagradila dugim aplauzom.

Koncert je otvorila direktorica Kulturnog centra “Nikola Đurković” Marija Bernard koja je kazala da je srećna što su mladi umjetnici koji su u Kotor došli iz Lon-

Pažljivo odabrane romantične kompozicije dotakle su srce publike koja je bila potpuno impresionirana, te umjetnike nagradila dugim aplauzom dona da bi im priredili nezaboravan koncert dali sve od sebe da publika uživa.

“Novogodišnji praznici jesu vrijeme darivanja i dijeljenja ljubavi, pa je u tom duhu i naša mlada a već jako uspješna umjetnica Tamara Rađenović sa kolegama Betinelijem i Šiševićem, odlučila da Kotoru pokloni ovaj veličanstveni koncert”, kazala je Bernard.

Rađenovićeva je koncert počela Šubertovom “Ave Ma-

ria”, a nastavila izvodeći veoma zahtjevne arije kao što su “O mio babbino Caro”, “Il bacio”. Ni nastup baritona Betinelija nije publiku ostavio ravnodušnom. Ovaj umjetnik iz Hong Konga koji živi i radi u Londonu publici se obratio na našem jeziku i u startu je osvojio simpatije.

Izveo je kompozicije Bizea, Maskseanjija i Lista. Mladi pijanista Šišević je osim muzičke podrške pjevačima izveo i nekoliko kompozicija za klavir. Prekrasan ambijent, gromoglasni dugi aplauzi i stojeće ovacije kojim je publika izvođače pozvala na bis pokazale su da je publika željna ovakvih koncerata i da će ovaj događaj dugo pamtiti.

mERi pOpiNs sE vRaća Na vEliKi EKRaN

pREmiNUO lEgENDaRNi pRODUCENT

On je stvorio južnjački soul, Frenklin i Orbisona

Emili Blant u ulozi lEgEndarnE dadiljE

Nešto manje od godinu dana od zakazane premijere, “Dizni” je objavio sliku iz filma “Povratak Meri Popins” Roba Maršala sa Emili Blant u glavnoj ulozi. Blantova je naslijedila legendarnu Džuli Endruz u liku nekonvencionalne dadilje koja leti pomoću kišobrana. Radnja filma odvija se 25 godina nakon originala. Sada odrasla djeca Majkl (Ben Višo) i Džejn Benks (Emili Mortimer) doživjeli su lič-

ni gubitak i potrebna im je pomoć bivše dadilje. Željna da pomognu djeci kako god mogu, Meri i Džek (Lin-Manuel Miranda) udružuju snage. U sporednim ulogama su Meril Strip, Kolin Fert i Andžela Lensberi. Originalni film Roberta Stivensona iz 1964. sa Džuli Endruz i Dikom van Dajkom osvojio je pet Oskara. Premijera “Povratka Meri Popins” zakazana je za 25. decembar 2018.

UDRUŽENjE KaNa

Knjiga o Bloku 5 Udruženje arhitekata KANA / ko ako ne arhitekt, za drugi rođendan poklanja onlajn knjigu “Pristup izradi planskog dokumenta: učešće javnosti u planiranju Bloka 5 u Podgorici”, autora Milice Vujošević, Jelene Rabrenović i Sonje Dragović. Knjiga predstavlja završni dokument projekta “I ti se pitaš: planiranje po mjeri građana”, koji je podržan od strane Fonda za aktivno građanstvo.

U knjizi čitajte o Bloku 5 i njegovom istorijatu, o urbanističkim planovima i trenutnom stanju stvari u Bloku 5, te o participativnom urbanizmu i virtuelnom aktivizmu koji je i na primjeru Bloka 5 dao pozitivne rezultate. Knjiga je namijenjena stanovnicima Bloka 5 i drugih gradskih blokova, arhitektama, urbanistima, investitorima i institucijama uprave.

Rik Hol (85), legendarni producent koji je najzaslužniji za stvaranje prepoznatljivog južnjačkog soula, preminuo je u utorak u Alabami, nakon borbe sa kancerom. On je pretvorio malo mjesto na sjeveru Alabame u centar soula, popa i roka nakon što je osnovao FAME Studio 1959. godine koji u svom katalogu danas posjeduje ogroman broj hitova velikih muzičkih zvijezda.

“Za svaki hit koji sam ikada napravio, dao sam tri litra krvi i litar znoja”, napisao je Rik Hol u svojim memoarima. On je sa kvalitetnim muzičarima okupljenima u sastavu “Swampers” razvijao zvuk svog studija, uz podršku lokalnih talenata bez obzira na njihovu boju kože i to u vrijeme kad se guverner Alabame Džordž Volas svim silama borio protiv desegregacije.

“Bilo je to opasno vrijeme, ali studio je bio sigurno utočište gdje su crnci i bijelci mogli raditi zajedno u muzičkoj harmoniji” istakao je Hol, dobitnik Gremi nagrade.

On je bio producent, ko-

producent, inženjer zvuka ili tekstopisac najvećih hitova Arete Frenklin, Vilsona Piketa, Klarens Karter, Ete Džejms, Meka Dejvisa, Pola Enke, Roja Orbisona i mnogih drugim. O malom gradiću u Alabami koji je svojim muzičkim studijima (Rick Hall’s FAME Studios i Muscle Shoals Sound Studio) mijenjao zvuk soula i rokenrola, prije nekoliko godina je snimljen dokumentarni film “Muscle Shoals”.

ČETVRTAK, 4. 1. 2018.

kultura

27

kAko ćE NAkoN NIzA SkANdALA IzGLEdATI CEREMoNIjA

Na dodjeli oskara više ništa neće biti isto

H

olivud je u dilemi šta će biti sa narednom dodjelom Oskara. Ako se ceremonija nastavi po planu, apsolutno svaki njen detalj će nas podsjećati na Harvija Vajnstina i skandal koji je obilježio 2017. godinu.

Novinar “Njujork posta” Kajli Smit napisao je kolumnu u kojoj sugeriše da bi dodjelu Oskara trebalo ukinuti, kao i da će Holivud pokazati pravo kajanje ako se odrekne nečeg što najviše voli. I, kako bi uopšte poslije svega mogla da izgleda dodjela Oskara zakazana za 4. mart?

“Svako pojavljivanje dječjih zvijezda će vas natjerati da razmišljate o optužbama za pedofiliju. Kventin Tarantino, Met Dejmon, Džordž Kluni i mnogi drugi su zabrinuti za svoje karijere jer nisu ranije progovorili o seksualnom predatoru i navodnom silovatelju Harviju Vajnstinu sa kojim su i sami sarađivali. Svaka žena

koja izađe da drži govor smatraće da mora da priča o nepravdi u industriji, a svi će sa sumnjom gledati u one kojima ovo ne bude tema govora.

Da li će Kejsi Aflek, prošlogodišnji dobitnik Oskara za najboljeg glumca, moći da uruči nagradu za najbolju glumicu, a da niko ne pomisli o optužbama za seksualno uznemiravanje koje su kasnije prerasle u nagodbe sa dvije koleginice. Jednu od njih je navodno napastvovao dok je spavala.

Kao što se jedan korisnik Tvitera našalio, umjesto In Memoriam segmenta, Oskari će ove godine morati da uvrste In Molestiam.

Nikakve alternative ne-

će biti moguće. Ignorisanje skandala, kao što je namjeravao da uradi Džimi Kimel više nije opcija. Šale na račun ovih otkrića takođe nisu rješenje. To bi samo podsjetilo ljude na to koliko su puta komičari od Seta Mekfarlana do Tine Fej aludirali na bolesne radnje u Holivudu, bez konkretnih detalja.

Sljedeća dodjela Oskara mora da ostavi jak utisak!

Pravi Holivud koji će ih sve spasiti. A onda postoji i tako očigledno rješenje: vrijeme je da otkažemo Oskare“, navodi se u kolumni.

Kritičar se potom preispituje kako li će uopšte izgledati dodjela Oskara bez Vajnstina, da li će neko smjeti da progovori, kao i da li je zapravo sve krenulo upravo zbog opterećenosti ovom prestižnom nagradom.

“Decenijama filmska industrija pokušava da nas ubije-

di da, kao što je Vajnstin rekao 2009. godine, Holivud ima najbolji moralni kompas jer se saosjeća’. Jedino što Holivud u ovoj godini može da uradi jeste da ponovo gradi povjerenje u svoj kompas i prestane da nam govori koliki smo rasisiti, homofobi, ksenofobi, licemeri i malterijalisti. A najbolji način da iskre-

no izrazi kajanje jeste da se odrekne onoga što najviše voli – samog Oskara? Umjesto održavanja Oskara, Holivud bi trebalo da proglasi 4. mart Danom iskupljenja kada bi svaki pervezni muški režiser osjetio barem malo krivice, a svako iz industrije ko je ćutao proveo vikend u kontemplaciji“, zaključuje on.

TRI zAjEdNIčkE PRodukCIjE čuVENIh oPERSkIh kućA

Prvi Put u istoriJi saradNJa MetroPoliteNa i BolJŠoJa

Njujorška Metropoliten opera i moskovski Boljšoj teatar u narednih nekoliko sezona prvi put će sarađivati i to na tri produkcije, saošteno je iz uglednih kuća.

Riječ je o zajedničkom poduhvatu koji se, kako je saošteno iz Metroplitena, planiran još od ljeta 2016. godine. Dvije čuvene kuće radiće na Verdijevoj “Aidi”, Štrausovoj “Salomi” i Vagnerovom “Loengrinu”, koje će se izvoditi u Njujorku i Moskvi između 2019. i 2022. godine.

U glavnim ženskim ulogama u sve tri opere nastupiće ruska operska diva Ana Netrebko.

Velika kulturna razmjena događa se u trenutku vrlo zategnutih političkih odnosa između ovih zemalja, ali čelnici operskih kuća smatraju da je saradnja, nezavisno o političkim događajima, iznimno pozi-

IMPRESIVNI TIRAŽI PISCA TRILERA

Širom svijeta Ju Nesbe prodao 39 miliona knjiga tivan korak. “Čvrsto vjerujem da ovakvi događaji donose međusobnom boljem razumijevanju”, kazao je direktor Boljšoj teatra Peter Urin.

“Aidu” će režirati dobitnik nagrade “Toni” Majkl Majer, režiju “Salome” potpisuje Klaus Gut, a Britanac Felim Mekdermot bit će re-

datelj “Loengrina”. Prema dogovoru premijera “Aide” održaće u se u Njujorku, a premijere preostale dvije opera u Moskvi. I dok produkcije Boljšoj teatra nisu nepoznate njujorškoj publici gdje gostuju još od 1959. tri će opere biti prve Metropolitenove izvedbe u Rusiji.

Ju Nesbe je svjetski mezimac ljubitelja trilera, a podaci o nevjerovatnim tiražima njegovih romana često zapljuskuju odjeljenja menadžera za kupovinu prava. Pred kraj godine objavljen je podatak da je prodato 39 miliona primjeraka njegovih romana širom svijeta.

Impresivan broj za nekog ko je svojevremeno bio vrhunski fudbaler Moldea, uspješan broker i norveška pop zvijezda. Ali sve to blijedi u poređenju sa onim po čemu je najpoznatiji: pisanju ro-

mana. U jednom intervjuu je izjavio: “Kada sam bio mlađi, nisam voleo krimi priče.

Ni sada me toliko ne interesuju krimi romani.” Za svoje junake kaže: “Moji protagonisti imaju moralne dileme i moraju da naprave izbor. A ja se trudim da ne budem sudija njihovim izborima. Jedno veliko pitanje koje se trudim da postavim jeste šta je slobodna volja. Šta je moralnost? Da li je to nešto bogom dano ili je okvir koji nam je društvo nametnulo kako bismo bili efikasniji?”

28

ZABAVA

ČETVRTAK, 4. 1. 2018.

TRI NOVA FILMA U CINEPLEXX U

Po dvije karte za najbrže Repertoar bioskopa Cineplexx Delta Siti od ove nedjelje bogatiji je za tri filma i to: “Veliku igru”, “Smanjivanje” i “Legendu o Kolovratu”.

Film “Smanjivanje” govori o tome šta bi se desilo da, kao što je u filmu norveški naučnik izumio, postoji formula koja smanjuje ljude na visinu od desetak centimetara.

“Legenda o Kolovratu” je bazirana na priči o uništenju Rjazana o kojoj su podijeljena mišljenja različitih istorijskih izvora i same legende, dok je “Velika igra” istinita priča o poker princezi koja je vodila naj-

ekskluzivnije ilegalne igre cijelu jednu deceniju. Po ustaljenom običaju, dva najbrža čitaoca koja danas tačno u 12 časova pošalju mejl na adresu zabavadnovine@gmail.com, sa naznakom “Bioskopske karte” i imenom, brojem mobilnog telefona i gradom iz kog potiču nagrađujemo sa po dvije karte za film po izboru.

Napomena: Za vrijeme božićnih praznika bioskop Cineplexx će raditi po izmijenjenom radnom vremenu i to: 6. januara do 18 časova, dok 7. januara bioskop neće raditi. Fi.J.

ŽARKO KOVAČEVIĆ IZ S.A.R.S. A ZA DN O POSLJEDNJOJ PJESMI U 2017.

NISMO ŽELJELI DA UKRAŠAVAMO PESIMISTIČAN ŽIVOT NA BALKANU

⌦ Danilo Brajković

P

osljednjeg dana 2017. godine, usred optimistično-praznične euforije, bend S.A.R.S. predstavio je pesimističan singl “Živim na Balkanu” i na trenutak “pokvario” slavljeničku atmosferu slikovitim i realnim prikazom aktuelne crno-bijele društvene situacije.

Stihove poput “Lep je dan i šetam se po gradu, i mislim kako je savršeno sve, a onda setim se da živim na Balkanu, desiće se neko s*anje kasnije il’ pre. Pesimizam izbijam iz glave i sanjam samo ružičaste sne, a onda setim se da živim na Balkanu i tad poželim da se ubijem”, vjerovatno je malo ko mogao očekivati u trenucima kada se na-

zirala 2018. godina. Ipak, lider Žarko Kovačević i njegove kolege iz S.A.R.S.-a nisu željeli da kalkulišu u tom smislu i bez dvoumljenja su uz “Živim na Balkanu” ispratili sada već staru godinu.

“Nije nam to prvi put da objavljujemo pjesme ili album pred Novu godinu. Već smo to učinili 2011. godine na izdanju ‘Perspektiva’, na-

šem drugom albumu koji smo objavili u ponoć. Željeli smo da zaokružimo 2017. godinu i uđemo u 2018. s novom pjesmom, a još nekoliko njih je na čekanju. Možda smo sada prvi put kalkulisali u karijeri, u smislu da je pjesma bila gotova nedjelju ranije pa smo planirali kada da je predstavimo. Kod nas nema drugih kalkulacija”, za Dnevne novine ističe Kovačević.

■ TAKAV JE BALKAN Jedna od najrealnijih pjesama na svijetu, kako komentarišu mnogi slušaoci, na vrlo efektan način poredi amplitude raspoloženja - od

onih krajnje pozitivnih do potpuno negativnih. Kovačević primjećuje da je “Živim na Balkanu” još jedan pokazatelj da ljudima fali optimističnih nota.

“Prvi komentari na Jutjubu bili su - nema optimističnih poruka i pjesma je previše pesimistična. Istina da je tematika teška ali to je naš doživljaj trenutne situacije, nismo željeli da ukrašavamo ono što osjećamo. Koliko god se trudio da nešto bude lijepo, veselo - uvijek je tu i neko obeshrabrenje, nešto što te vuče unazad. Takav je život na Balkanu”, cijeni naš sagovornik.

I “Buđav lebac”, “Perspektiva”, “Diploma” na sličan način obradi-

ČETVRTAK, 4. 1. 2018.

ZABAVA

29

U SKLOPU OPROŠTAJNE TURNEJE

Džoan Baez stiže u Sarajevo Poznata američka kantautorka u sklopu oproštajne turneje stiže u Sarajevo 31. marta. Koncert će održati u BKC-u. Iako datum nije potvrđen na njenoj službenoj stranici, organizatori koncerta su izjavili kako je njena želja bila da dođe u glavni grad BiH. Ona je tokom rata, tačnije 1993. godine održala dva koncerta u sali kina Imperijal.

Ona je poslije rata, još jednom nastupila u Sarajevu 2008. godine.

Džoan Baez će 2. marta objaviti novi studijski materijal “Whistle Down The Wind”. Ovo će biti njen prvi album

nakon 10 godina studijske pauze. Posljednji objavljeni album je “Day After Tomorrow”, koji je pred publikom od 2008. godine.

Iako je imala veoma uspešnu karijeru kao folk pjevačica, Baez je muziku uvijek podređivala društvenom aktivizmu. Kao pacifista, predvodila je pokret za građanska prava i protest protiv rata u Vijetnamu. Podržala je i niz kampanja protiv siromaštva, rasizma, zagađenja prirodne okoline, ratova u Iraku i brojne druge akcije u SAD i drugim zemljama.

Fi.J.

Knez - bivši učesnik Eurosonga

KOMISIJA BIRA

Za Monteviziju stigla 31 prijava

S.A.R.S. je 2017. zaokružio singlom “Živim na Balkanu” le su različite vrste aktuelnih društvenih anomalija. S druge strane imamo znatno laganije, ljubavne priče “Klinka”, “Lutka”, “Dane brojim i druge”, pa tako S.A.R.S. vrlo obazrivo igra na oba fronta.

“Odavno smo naučili da publici nikada ne možeš ugoditi. Jednima je uvijek

127 HILJADA PRIJAVLJENIH KORISNIKA PRATI RAD S.A.R.S.-A NA JUTJUBU

malo balada, a drugima ovih društveno angažovanih numera. Više i ne obraćamo pažnju na to. Radimo ono što osjećamo i onako kako mislimo da je najbolje. I jednih i drugih tema ima svakodnevno, a mislim da ćemo taj princip poštovati i u budućnosti”, planira Kovačević.

■ U 2018. ŽELIMO JOŠ BOLJI UČINAK

Malo prije premijere “Života na Balkanu”, S.A.R.S. je stigao i da objavi spot za pjesmu “Istok zapad”, koji je ujedno i posljednji spot sa “Poslednjeg albuma”. Tako je i u vizuelnom smislu odata pošta nevjerovatno uspješnoj godini

za bend - osim brojnih koncerata, slušali smo i gledali “Klovna” i “Diplomu”, a uz ranije objavljene hitove, ne smijemo zaboraviti ni specijalno priznanje Jutjuba za premašenu brojku od 100.000 prijavljenih pratilaca na S.A.R.S.-ovom zvaničnom kanalu.

“Zaista je sjajna godina iza nas. Toliko koncerata je bilo, a pritom ne bilo kakvih već zaista kvalitetnih. Tu su i singlovi, spotovi... Uspjeli smo da ispratimo ‘Poslednji album’. U 2018. pokušaćemo da budemo što aktivniji i da pjesme budu što bolje. Na ostale stvari i ne možemo toliko da utičemo. Ipak, raduje nas što broj fanova raste i želim da tako bude u budućnosti”, zaključuje Kovačević.

Na konkurs RTCG za učešće na Monteviziji 2018. stigla je 31 prijava, a pred selekcionom komisijom je zadatak da izabere pet učesnika manifestacije koja je na programu 17. februara podsjetimo, gledaoci će glasati i izabrati predstavnika Crne Gore na Eurosongu, koji se održava od 8. do 12. maja u Lisabonu.

“Nakon pravne provjere prispjelih prijava, članovi selekcione komisije, sastavljene od renomiranih muzičkih stvaralaca iz zemlje i regiona, preslušaće kompozicije i izabrati pet numera”, izvještava portal RTCG-a.

5

UČESNIKA MONTEVIZIJE IZABRAĆE SELEKCIONA KOMISIJA RTCG-A

30

kuvar

ČETVRTAK, 4. 1. 2018.

Praznična večera

PREDLOG

Okupljanje porodice za trpezom biće nezaboravno ukoliko se na njoj nađu: šareno predjelo, čorba od povrća, piroške, teletina sa šparglom i dimljenom slaninom Teletina sa šparglama i dimljenom slaninom Potrebno je: 6 telećih medaljona, 1 kg zelenih špargli, 100 g dimljene slanine, 6 kašika ulja, 500 g krompira, so, biber, suvi začin od povrća. Špargle operite i oljuštite, odsijecite drvenaste krajeve i isjecite ih na komade. Krompir oljuštite i isjeckajte. Slaninu isijecite na kockice i propržite u tiganju na malo ulja, pa dodajte špargle i dinstajte ih oko 20 minuta, poklopljene, uz povremeno miješanje. Začinite ih i dodajte krompir, pa pržite uz povremeno miješanje oko 15 minuta. U tiganju pržite medaljone, okrećući ih sa svake strane, po pet minuta. Posolite ih i pobiberite, pa servirajte sa krompirom i šparglama. Možete ih dekorisati kriškama paradajza ili kolutićima grilovanog luka i slanine. Šareno predjelo Potrebno je: 2 šolje integralnog pirinča, konzerva tunjevine, kisjeli krastavčić, paradajz, glavica crnog luka, kašičica peršuna, prstohvat origana, kašika soka od limuna, so , biber.

Obarite pirinač i pomiješajte ga sa usitnjenom tunjevinom, koju ste ocijedili od ulja, sitno sjeckanim krastavčićem i paradajzom, lukom isjeckanim na komadiće, peršunom i origanom. Posolite, pobiberite, prelijte sokom od limuna i uljem od tunjevine, a onda dobro promije-

šajte. Predjelo možete da dekorišete po izboru - kolutićima barenih jaja, prazilukom, svježim krastavcima, peršunom, celerom.

Piroške Potrebno je: 350 g brašna, 150 g kuvanog krompira, 30 g kvasca, 50 g maslaca, 2 žumanca, 150 ml mlijeka. Za nadjev: 150 g praške šunke, 150 ml kisjele pavlake, biber, sjeckani peršun.

Pomiješajte brašno sa kuvanim i propasiranim krompirom, dodajte so, žumanca, maslac i kvasac potopljen u toplo mlijeko.

Dok se dobijeno tijesto odmara na sitne kockice isjeckajte šunku, začinite biberom, dodajte sjeckani peršun i pavlaku, pa sve dobro izmiješajte. Razvijte oklagijom tijesto debljine 0,5 cm, pa režite pravougaonike 8 puta 4 cm.

Na svaki pravougaonik po dužini stavljajte nadjev, odlažite na odgovarajuću tacnu, sve dok ne završite i sa posljednjom piroškom. U međuvremenu dobro zagrijte ulje, stavljajte i pržite jednu po jednu pirošku, sve dok ne dobiju lijepu rumenu boju sa svih strana. Ispržene stavljajte na papirnu salvetu da upije višak ulja. Služite tople uz jogurt ili kisjelo mlijeko. Čorba od povrća Potrebno je: glavica crnog luka, 3 čena bijelog luka, 1/2 struka praziluka, manji komadić celera, 2 šargarepe, 4 grančice brokolija, 4 grančice karfi-

ČETVRTAK, 4. 1. 2018.

ola, paprika, malo paškanata, 2 kašike kisjele pavlake, 2 kašike brašna, jaje, so, biber, vegeta.

Povrće operite i skuvajte u slanoj vodi, pa ga ispasirajte u blenderu i vratite u vodu u kojoj se kuvalo. Kada provri, isključite šporet, ali ostavite šerpu na ringli, posolite još malo, stavite vegetu, biber i onda umiješajte umućeni preliv koji ste napravili od jaja, brašna i pavlake. Sve dobro izmiješajte, pa zagrijte pred serviranje, ali vodite računa da ne proključa.

(Novosti online)

kuvar

31

Posna ruska salata

Potrebno je: 500 g krompira, 250 g šargarepe, 150 g graška, 5 komada kisjele paprike, 5 kisjelih krastavčića, 2 čena bijelog luka, so, biber, vegeta, 3 kašike sojinog brašna, 100 gr senfa, šolja soka od limuna, kašičica mirođije.

Krompir skuvajte u ljusci, pa ga oljuštite i isjeckajte. Skuvajte šargarepu i grašak u drugoj šerpi, pa kada ocijedite od vode, sve sjedinite, dodajte papriku, krastavce i bijeli luk sitno sjeckane. Začinite i dodajte mirođiju. Prije toga napravite majonez, tako što ćete sojino brašno naliti hladnom vodom i napraviti masu kao za palačinke. U prohlađenu kašu dodajte senf i sok od limuna, malo vegete i dobro umutite.

Prelijte preko skuvanog povrća i ukrasite po želji.

Kao energetska namirnica, pirinač sadrži proteine bogate esencijalnim aminokisjelinama i malo lipida

Konzumirajte naizmjenično razne vrste pirinča - bijeli, crveni , braon, kako biste iskoristili sve sastojke kontrolišući ravnotežu vlakana

32

zdravlje

ČETVRTAK, 4. 1. 2018.

Život

Osam mirisa koji ljude čine srećnim Ako vas miris kreme za sunčanje podsjeća na dane provedene na plaži i tropska zadovoljstva, ako vas svečana aroma bora podsjeća na zimske praznike, ako volite miris svježe isječene trave nijeste jedini. Ovi mirisi usrećuju čovjeka, piše Newsweek.

Bor Istraživanje je pokazalo da svečana aroma bora, koja nas često podsjeća na zimske praznike, pomaže u umanjivanju stresa. Studija koju je sproveo Univetzitet u Kjotu ispitivala je japanski običaj šetnje kroz borovu šumu, takozvanu “šumsku kupku” ili šinrin joku na japanskom, a rezultati su pokazali da anksioznost, depresivnost i nervoza skoro potpuno nestaju u naradnim danima nakon šetnje.

Limunasto voće Ako vam je potrebno ne-

što da vas podigne, a niste raspoloženi za kafu, probajte sa mirisom limunastog voća, odnosno bilo koje vrste citrusa. Citrusi su bogati vitaminom C, koji čak i preko mirisa dobro utiče na energiju i budnost individue. Studije su pokazale da miris limuna umanjuje stres i pojačava pozitivne emocije.

Krema za sunčanje Ako vas miris kreme za sunčanje podsjeća na dane provedene na plaži i tropska zadovoljstva, niste jedini. Pozitivan efekat ovog mirisa povezan je sa asocijacijom upravo na odmore i vrijeme bez stresa, kada smo bitno opušteniji i srećniji nego inače.

Svježe isječena trava Ako do sada niste bili skloni da šišanju travnjaka, mogli biste da probate. Australijski naučnici otkrili su da

svježe isječena trava ispušta hemikaliju koja opušta i čak izaziva osjećaj zadovoljstva.

Miris je toliko moćan da neki naučnici smatraju da česta izloženost njegovoj aromi može smanjiti rizik od demencije.

Lavanda i jasmin Ako ste ljubitelj ruža, razmislite da svojoj dragoj nekada poklonite lavandu ili jasmin za promjenu. Cvijet za koncentraciju, citrusi za energiju. Lavanda ima izuzetno umirujuće dejstvo i pomaže pri nesanici, dok jasmin poboljšava raspoloženje.

Ruzmarin Ruzmarin je od davnina poznat po pozitivnom uticaju na mentalne funkcije.

Moderne studije su dokazale da je sposobnost pamćenja kompleksnih zadataka i problema bolja kod onih ko-

ji us bili izloženi ruzmarinu, kako mirisu, tako i u ishrani.

Naučnici smatraju da će im ova biljka pomoći u pronalaženju lijeka za amneziju.

Pepermint Ulje iz malog lista poznato je po sposobnosti da nam podigne raspoloženje i stimuliše kako um, tako i tijelo. Istraživanja su pokazala da sportisti koji udišu pepermint ostvaruju bolje rezultate, pretežno usljed pozitivnog uticaja ovog mirisa na disanje.

Bejbi puder Ukoliko volite miris bejbi pudera, možda je to jer ono stimuliše vaš mozak na nostalgične asocijacije. Eksperti tvrde da nas bejbi puder podsjeća na djetinjstvo, ili ako smo roditelji, na sreću koju smo osjećali kada smo dobili djecu ili dok su još bila mala.

ČETVRTAK, 4. 1. 2018.

zdravlje

33

Lavanda i jasmin Ako ste ljubitelj ruža, razmislite da svojoj dragoj nekada poklonite lavandu ili jasmin za promjenu. Cvijet za koncentraciju, citrusi za energiju. Lavanda ima izuzetno umirujuće dejstvo i pomaže pri nesanici, dok jasmin poboljšava raspoloženje.

Feng-šui arome za srećan dom Privucite ljubav, novac i sreću opojnim mirisima!

Evo za koje mirise feng šui stručnjaci vjeruju da privlače ostvarenje želja... Nije dovoljno da očistite kuću da bi u njoj zavladala sreća i sklad, već negativnu energiju treba da izbjegnete odgovarajućim mirisima, savjetuju feng šui stručnjaci, piše Lepa & srećna.

Ukoliko želite ljubav, novac i sreću onda vašim domom treba da zavladaju mirisi koji će privući ostvarenje želja. Eterična ulja sa mirisom pomorandže privlače sreću i zadovoljstvo,

dok miris bora privlači novac i zaštitu.

Kamfor odbacuje negativnu energiju, a ukoliko imate eterična ulja sa mirisom limuna ili limete onda će vaši ukućani imati kontrolu nad emocijama i mentalnu stabilnost, ističu feng šui stručnjaci. Zanosan miris lavande donosi mir, dok miris šumskog voća privlači prijateljstvo i ljubav u vaš dom. Za sve koji žele da pronađu iskrenu ljubav mirisi orhideje i ruže su pravi izbor, dok slatki miris vanile i cimeta sprečavaju razvod i donosi bračnu sreću.

Ako vam je potrebno nešto da vas podigne, a niste raspoloženi za kafu, probajte sa mirisom limunastog voća, odnosno bilo koje vrste citrusa. Citrusi su bogati vitaminom C, koji čak i preko mirisa dobro utiče na energiju i budnost individue. Studije su pokazale da miris limuna umanjuje stres i pojačava pozitivne emocije.

petak,

34

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

ČETVRTAK, 4. 1. 2018.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA od 10 do 16 h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 - 4. sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

1 DAN 1€ ZA SVAKIH 5 PLAĆENIH DANA 2 DANA GRATIS

POSAO

PLACEVI

Restoranu Atrio potreban radnik za pranje posuđa sa iskustvom. Zvati svakog radnog dana od 10:00h do 13:00h. Kontakt telefon 067 613 707

Prodajem 20.000 kvadrata i kuću 56 kvadrata, Donja Brezna, selo Bajovo Polje, 30 km od Nikšića, papiri 1/1! Povoljno! Tel.067/898-614

TURIZAM Izdajem apartman i sobe na Žabljaku.

Tel.069/598-077

USLUGE REGISTRACIJA PREDUZEĆA LIKVIDACIJE, STEČAJ I KNJIGOVODSTVENE USLUGE Najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže Tel. 067/591-950 020/511-925 - 067/210-340

Poštovani,

APARATI OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-023, 067/342-392 Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija.

Garancija do 5 godina.

Povoljno. Tel.069/020997, 067/172-598

U susret božićnim praznicima , svojim klijentima i poslovnim partnerima omogućavaju korišćenje atraktivnog medijskog prostora po sljedećim cijenama:

Format:

Tehnika

Cijena

1/1 (cijela strana)

u boji

dimenzije 210 x 287 mm

rezolucija 250 - 300 dpi

1/2 (polovina strane)

u boji

dimenzije 210x137 mm

rezolucija 250 - 300 dpi

350,00 € 250,00 €

*cijene su bez uračunatog PDV-a

Takođe, naši dizajneri vam stoje na raspolaganju i kada je riječ o efektnom dizajnu čestitke.

Ukoliko imate neke dodatne zahtjeve, budite otvoreni da nam ih predložite. Stojimo Vam na raspolaganju za Vaša pitanja ili sugestije.

U nadi da ćemo ostvariti uspješnu saradnju, Srdačno Vas pozdravljamo!

RAZNO Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www. hidroizolacija.me.

Tel.067/809-806

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Tel.069/019-698, 067/455-713

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

T

M

IPSU

M

IPSU

LO

DO

DO

D

DO

LO

R SI

MET TA R SI MET LO TA

R SI

UM

R DO IPS MET LO MET M TA TA UM RE MET R SI MET R SI IPS LO LO TA LO TA DO M DO MET R SI MET R SI M RE M LO TA LO TA DO IPSU LO DO MET IPSU R SI MET R SI M M M LO M TA LO TA RE ET RE DO IPSU DO LO IPSU R SI MET LO R SI AM M M A M LO M LO ET ET SIT MET LORE RE DO SIT IPSU DO IPSU R AM MET LO R AM TA M M M M ET TA SIT RE SU OLO ET SIT MET RE SU OLO R SI M D IP R M LO D IP R MET LO R SI LO TA LO M M TA LO M M TA LO TA DO ET DO MET LORE R SI DO MET LORE R SI IPSU DO M R SI IPSU MET M R SI LO AM TA M LO M TA M LO M T LO TA DO IPSU RE ET DO MET IPSU R SI RE DO MET IPSU R SI SIT DO M IPSU R SI M LO M R SI LO M AM LO TA M LO M R TA M RE LO M ET RE LO DO RE IPSU T LO SIT DO RE LO IPSU R SI MET DO AM LO IPSU R SI DO MET A LO M IPSU R M LO M DO LO M R SI M LO M M RE LO M SIT TA RE SIT LO DO IPSU M DO MET LORE R LO IPSU DO MET LORE R LO IPSU MET M IPSU IPSU R SI DO M M M TA M M TA OLO RE SU LO M M TA OLO RE SU D IP D MET LORE LO IP R SI M DO MET LORE LO IPSU R SI MET M R SI M IPSU M LO M RE TA M LO M TA RE LO ET M TA RE LO DO RE IPSU DO IPSU LO R SI RE DO MET LO IPSU R SI AM MET LO M R SI M ET M LO M LO T M LO M TA RE LO TA ET RE AM DO RE IPSU DO LO IPSU R SI DO LO IPSU R SI AM MET R SI LO M M MET M LO M SIT M LO M LO RE TA ET SIT RE TA DO RE SU IPSU R DO M LO IPSU R DO LO IP MET R SI LO M M R SI M LO M M TA OLO M LO RE TA LO RE DO IPSU MET LORE LO IPSU M D R SI DO IPSU LO DO MET R SI M M LO M M TA M M LO RE TA RE RE DO IPSU IPSU IPSU MET LO R SI DO IPSU LO LO R SI M M LO M M TA M M LO RE RE RE DO IPSU RE LO R SI MET DO IPSU LO LO LO LO M M TA ET RE MET R SI IPSU AM LO LO M TA RE MET R SI LO TA OLO RE

LO

RE

LO

M

RE

M

M

M

IPSU

M

IPSU

M

DO

DO

IPS

IPSUM

IPSUM

IPSUM

UM

EM

R LO

EM

R LO

EM

UM

IPS

UM

IPS

UM

DO

DO

WS

R LO

R LO

R LO

IPSUM

SIT

DO

SIT

E AM

E AM

R LO

T

SIT

IPSUM

EM

LOREM

R LO

IPSUM

DOLOR SIT A DOLOR SIT DOLOR S DOLOR SIT A DOLOR SIT AME T LORE M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR T LORE IPSUM M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR T LORE IPSUM M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME OR SIT T LORE AMET M IPSU M DOL MET LORE OR SIT AMET M IPSU M DOL OR SIT AMET LOREM

LOREM

LOREM

LOREM

NE

ET AM IT ET RS AM LO IT ET DO RS AM LO UM IT DO IPS RS M LO UM RE DO IPS LO M UM ET RE IPS AM LO M IT ET ET RE RS AM LO AM LO IT IT ET ET DO RS RS AM AM LO UM LO IT IT ET DO IPS DO RS RS M AM LO UM LO UM RE IT ET DO IPS DO LO IPS RS M AM M UM LO UM RE T IT RE E IPS DO LO IPS LO RS M AM LO EM UM ET RE T IT R E S DO LO IPS AM LO AM M OR M IT ET IT RE OL SU ET S RS D IP AM LO LO AM M OR M ET SIT IT DO RE OL SU ET R D O IP AM RS LO AM UM M M TL IT LO IT DO RE SU IPS ET ME RS DO O IP A RS L M LO AM UM LO RE UM EM ET SIT IT DO IPS LO DO IPS OR AM RS M TL LO UM RE DO IPS LO EM UM IPS M RE LO R LO

R LO

EM

EM

IPS

IPS

UM

UM

DO

DO

DO

R LO

R LO

R LO

SIT

SIT

SIT

E AM

E AM

T

T

R LO

E AM

T

ET

UM

SIT AM

IPS

DOLOR

EM

IPSUM

DOLOR SIT AME T LORE M IPSU DOLOR M DOL SIT AME OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT IPSUM TLOREM AMET DOLOR IPSUM SIT AME LOREM DOLOR T LORE IPSUM SIT AME M IPSU DOLOR T M DOL SIT AME LOREM OR S T LORE IPSUM M IPSU DOLOR M DOL SIT A O

R LO

T

IPSUM

MET TA MET R SI LO TA DO R SI M LO DO IPSU M M RE IPSU LO M ET RE AM LO ET AM

LOREM IPSUM DOLOR SIT AM ET

LOREM

T R SI

T R SI

SUM

DOLOR SIT AM E

M

M

DOLOR SIT AM E

M

RE

M

IPSU

IPSU

LOREM IPSUM DOLOR ET LOREM SIT AM ET IPSUM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR E IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR E IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ETL IPSUM SIT AM OREM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR E IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LLOREM IPSUM SIT AM DOLOR IPSUM SIT AM LOREM DOLOR EETT LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM DOLOR ET SIT AM

M

RE

LO LO

M

RE

IPSUM

LO

LO

LO LO

LOREM

DO

DO

NEWS

M

M

LOREM IP

IPSU

IPSUM

IPSUM

IPSU

LOREM

M

LOREM

NEWS LOREM

RE

IPSUM

IPSUM

9

LOREM

LO

LOREM

LOREM

RE

DOLOR S DOL

LO

IPSUM

M

IPSUM

LOREM LOREM

IPSU

IPSUM

RE

ET

DOLOR SIT AME SI T LORE M IPSU DOLOR M DOL SIT A AMET OR SIT LOREM AMET IPSUM DOLOR

M

SIT AM

IPSUM

IPSUM

LO

LOREM

LOREM

RE

ET

MET LORE OR SIT AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT SI T AME OR SIT T LORE AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME MET OR SIT OR T LORE AMET DOLOR M IPSU SIT AME M DOL OR SIT T SIT AME T

IPSUM

IPSUM

IPSUM

DOLOR

LOREM

LOREM

M DOLOR SI LOREM IPSU

LOREM IPSUM DOLOR MET LORE SIT AME M IPSU T M DOL OR SIT LOREM AMET IPSUM DOLOR SIT AME T LOR SIT AMET R SIT AMET SIT AME T R SIT AME T SIT AME T OR SIT AMET R SIT AME T OR SIT AMET R SIT AME T LOR SIT AMET R SIT AME T LOR SIT AMET

AMET

ET

LOREM

LOREM

LOREM

NEWS

SIT AM

SIT AM

T AMET

R SIT AMET M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM IPSUM DOLO AMETLOREM DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT SIT AMET R LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT LOREM IPSUM

AMET

DOLOR

DOLOR

M

IPSUM

DO

LOREM

IPSU LOLORRSITEM AMET

NEWS

www.cdm.me

IPSUM

 VAŽNI TELEFONI

LO

DOLOR SIT

IPSUM

IPSUM

IPSUM

IPSUM

IPSUM

IPS MT RE AME LDOOLOR SIT

IPSUM

LOREM IPSUM DOLOR SIT AM LOREM ET LOREM IPSUM DOLOR IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR IPSUM SIT AM LOREM DO LO R SIT AM ETLOR IPSUM EM IPS DOLOR ET UM DO SIT AM LOREM LOR SIT ET LOREM IPSUM AMET DOLOR IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM DOLOR SIT AM ET

ET LORE M IPSU DOLOR M DOL SIT AME OR SIT T LORE AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME OR SIT T LORE AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME OR SIT T LORE AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME OR SIT T LORE SIT AME M IPSU DOLOR T M DOL SIT T AME OR T IPSUM SIT AME LOREM DOLOR T IPSUM SIT AME LOREM DOLOR MET T LORE IPSUM SIT AME LOREM M IPSU DOLOR IPSUM T M DOL SIT AME LOREM DOLOR OR SIT T LORE IPSUM SIT AME S AME LOREM LOREMM DOLOR MET T LORE IPSUM T LORE IPSU IPSUMM SIT AME M IPSU LOREM DOLOR DOL M IPSU DOLOR OR SIT M DOL T LORE IPSUM M DOL SIT AM LORE SIT AME SIT LOREMM AMET AAMETT OR SI M IPSU DOLOR OR SIT IPSU IPSUMM LOREM LOREM M DOL SIT AME AMET DOL DOLOR IPSUM IPSUM OR SIT OR SIT AME LOREM DOLOR DOLLOR DO OR SIT IPSUM TLOREM SI AMET DOLOR IPSUM SIT AME LOREM DOLOR T IPSUM SIT AME LOREM DOLOR T IPSUM SIT A LOREM DOLO AME MET OR R SIT AME T LORE IPSUM M IPSU DOLOR T M DOL SIT AME SIT LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT LOREM IT AME DOLOR OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SI O LOREM

LOREM

NEWS LOREM

NEWS

LOREM

LOREM

LOREM

LOREM

LOREM IPSUM DOLOR S LOREM IPSUM DOLOR AMETLOR SIT EM IPSU M DO

T LORE M

35 31

MALI OGLASI

ČETVRTAK, 4. 1. 2018.

11:12:20

14

Brzo i objektivno - iz minuta u minut

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22 + 8 GRATIS

Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm: za pravna lica 308 • za fizička lica 220 81 x 34 mm i 38 x 65 mm: za pravna lica 154 • za fizička lica 38 x 34 mm: za pravna lica 77 • za fizička lica 55 38 x 24 mm: za pravna lica 44 • za fizička lica 33 Cijene sa uračunatim PDV-om

€ 110 € € €

DEŽURNE SLUŽBE Policija ..........................................122 Vatrogana ....................................123 Hitna pomoć ................................124 Tačno vrijeme .............................125 Telegrami ....................................126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................112 Univerzalna služba za davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ..............................1180 Informacije ................................1181 Crnogorski telekom .................1500 Telenor .......................................1188 M:tel ...........................................1600 Elektrdistribucija ...............633-979 Vodovod ..............................440-388 Stambeno ...........................623-493 Komunalno .........................231-191 JP “Čistoća” ........................625-349 Kanalizacije .........................620-598 Pogrebno .............................662-480 Meteo ..........................094-800-200 Centar za zašt. potrošača 020/244-170 Šlep služba .................069-019-611 Žalbe na postupke policije ............... .....................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija 080-081-333 Montenegro Call centar ..........1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG .....020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .....116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici ........................................080 111 111 Sigurna ženska kuća .....069-013-321 Povjerljivi telefon ......080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ..................................611-534 Narcotics Anonymous..067495250 NVO 4 LIFE .................067-337-798 ......................................068-818-181 CAZAS AIDS ................020-290-414 Samohrane majke ....069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka ..............................618-395 Inspekcija zaštite prostora ....281-055 Inspekcija rada ...................230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ..265-438 Komunalna policija ....080-081-222 Metrološka inspekcija .......601-360 Sanitarna .............................608-015 Tržišna .................................230-921 Turistička .............................647-562 Veterinarska .......................234-106 BOLNICE Klinički centar .....................412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ..............................648-823 Konik ....................................607-120 Tuzi .......................................603-940 Stari aerodrom ..................481-940 Dječja ...................................603-941 Golubovci ............................603-310 Radio stanica ......................230-410 Blok ..................,,481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr” ......................................664-648 Malbaški ..............................248-888 PZU “Life” klinika za IVF 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .................020-641-651 Montvet ...............................662-578 APOTEKE Ribnica .................................627-739 Kruševac ..............................241-441 Centar ..................................230-798 Sahat kula ...........................620-273 HOTELI Ambiente ............................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro ................................406-500 Bojatours ............................621-240 City .......................................441-500 Crna Gora ..........634-271, 443-443 Evropa ................621-889, 623-444 Eminent ...............................664-646 Keto ......................................611-221 Kosta’s ...............656-588, 656-702 Lovćen .................................669-201 Pejović .................................810-165 Premier ...............................409-900 Podgorica ............................402-500 TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi ............................19-703 Bel taxi ...................................19-800 City taksi ........19-711, 080081711 De lux taksi ............................19-706 Exclusive taksi .......................19-721 Hit taksi ..................................19-725 Red line taksi 19-714, sms 068019714 Royal taksi .............................19-702 Oranž 19” ..............................19-709 PG taksi ..................................19-704 Queen taksi ...........................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

36

ENIGMATIKA

ČETVRTAK, 4. 1. 2018.

FOTO UBOD

Djetinjstvo na Tajlandu

Skakaonica za svinje

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA Play sudoku online at:

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 3060

6

3

2015-02-28

Medium level

9 4 2 3 5 8 7 1 www.sudokukingdom.com

1 4

1

3

6

9

6

7

5

2

8

1

1

8

8

6

7

1

4

9

2

1

7

6

9

2

4

3

5

8

1

8

5

1

4

3

7

6

2

9

6

2

7

1

9

5

8

4

3

8

3

9

4

8

6

2

1

7

5

7

6

1

2

8

3Puzzle 2 4 solution: 9 5 8 5 7 1 6 9 3

4

1

9

7

5

4

5

3 9

6

3

8

1

2 1

5

8

3

2

6

Daily Sudoku puzzle No. 3061

6

5

8 2

Sudoku puzzle No. 2628 2013-12-23

TEŽA

4

Sudoku puzzle No. 2629 2013-12-24 9

1

4

2

8

6

5

3

7

3

5

7

4

1

9

2

8

6

6

8

2

7

5

3

9

4

1

5

3

9

8

6

2

1

7

4

8

4

1

5

3

7

6

2

9

2

7

6

1

9

4

8

5

3

4

2

8

6

7

1

3

9

5

1

9

5

3

4

8

7

6

2

7

6

3

9

2

5

4

1

8

3

5

2015-03-01

2

5

4 9

6

4

1

1 7 4

3

5

9

8

9 2

6

3

9

Medium level

7

5

4

2

8

1

6 4

9

ČETVRTAK, 4. 1. 2018.

Word Search Puzzle

HOROSKOP OVAN Pažnja je usmjerena na problematičnu situaciju koja se odvija u krugu vaše porodice. Kulminacija stiže tokom popodneva jer će nastupiti prisilne promjene.

BIK Pad energije i promjenljivost raspoloženja. To je ono što vas muči danas. Neprijatnu atmosferu shvatate previše lično, imate utisak da su se svi urotili protiv vas.

BLIZANCI Dan je obilježen neprijatnostima. Negativna energija koja se dugo akumulirala preliva čašu i vašem strpljenju se bliži kraj.

Mali povod biće dovoljan da čitavu zbrku raščistite.

RAK Dobijate nova zaduženja. S obzirom na to da je u pitanju oblast u kojoj se vi niste isprobali u prošlosti, prihvatate sve kao veliki izazov.

LAV Koncentracija vam je danas na visokom nivou. Pripazite, vjerovatno ne primjećujete da voljena osoba pokušava da vam saopšti nešto veoma važno.

DJEVICA Ne znate zbog čega ste propustili poslovnu ponudu koja vam je nedavno promakla. U vezi s tim vas očekuje razgovor u kome vam neće biti prijatno.

VAGA Polje komunikacije dolazi do potpunog izražaja. U jednom trenutku naći ćete se usred velike grupe ljudi, upleteni u razne razgovore.

ŠKORPIJA Ovo je jedan od onih dana kada vam se čini da je najbolje da prespavate. Pravi razlog takvom raspoloženju leži u činjenici da vas muči velika neodlučnost.

STRIJELAC Nije vam jasno kako ste uspjeli da propustite ponudu koja vam je nedavno promakla. Na tu temu vas očekuje razgovor koji vam neće biti prijatan.

JARAC Okruženi ste ljudima koje privlači vaša pozitivna energija. Zbog pristojne finansijske situacije u mogućnosti ste da za njih organizujete zabavu.

VODOLIJA Osjećate da neko pokušava da vas ugrozi. Pobjeda je moguća uz veliku borbu ukoliko budete istrajni. Mnogi od vas će u ovom periodu, na poslu, osjetiti povećanu tenziju.

RIBE Najprostije aktivnosti, za koje vam je, inače, potreban mali trud, danas obavljate s velikom teškoćom. Nije loše da razmislite o tome da sve odložite za neki drugi dan.

#K752JD

37

ENIGMATIKA

E

E

P

U

O

T

S

E

I

V

V

A

S

B

C

V

R

G

D

M

I

R

T

H

E

A

D

E

H

G

I

B

E

S

I

N

L

S

N

L

L

L

O

N

C

C

D

N

E

N

A

O

U

L

O

L

E

I

K

H

I

L

R

T

G

U

E

E

F

I

S

N

L

E

A

N

I

E

R

L

S

G

N

E

R

R

E

T

L

N

I

E

A

S

E

E

U

S

U

O

S

C

S

B

G

T

V

H

R

D

N

T

O

M

A

T

K

R

B

E

Y

T

U

E

S

A

F

K

E

T

E

L

B

U

S

U

M

M

E

D

R

P

C

T

N

I

A

T

B

O

S

I

G

P

D

E

C

O

D

E

K

C

I

M

I

M

A

O

S

K

N

I

R

H

S

N

E

Z

O

D

C

L

I

N

T

E

R

C

O

M

P

U

T

E

L

E

AIDED ALLEGED Aided BELLIES Alleged BUBBLE Bellies CAGES CEASE Bubble CHANGES Cages CROCK DECODE Cease DOZENS Changes ECHOES Crock FOURS GENRE Decode

GIBES

GRAVY Genre

GibesINSTEP

INTERCOM GravyLETUP MIMED Instep MIMICKED Intercom MINGLED LetupMIRTH MORNING Mimed MOUTHS Mimicked NECKLACE OBTAIN Mingled

OMENS

Necklace PRICKLES Talent

REGRET Toupee SATINS Omens SAVVIEST Unfolds Prickles SERUMS Venues SHRINKS Regret SOULS Vicinity SUBLET Satins Savviest TADPOLE TALENT Serums TOUPEE Shrinks UNFOLDS Obtain

Dozens

Mirth

Souls

Echoes

Morning

Sublet

Fours

Mouths

Tadpole

Copyright © Puzzle Baron March 29, 2014 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions!

Film

38 •TVprogram 06:15 08:30 09:00 10:00 10:45 11:15 12:30 13:30 15:00 16:00 16:30 17:30 18:05 18:30 19:00 19:30 20:20 22:00 23:45 01:00

Serija: Čista ljubav Serija: Brusko Praktična žena Serija: Zaljubljeni neženja Film: Dragi Džone Serija: Majka Serija: Istine i laži Serija: Sinđelići Serija: Brusko Serija: Lud, zbunjen, normalan Praktična žena Serija: Zaljubljeni neženja Exkluziv Serija: Kako sam postao Rus Žurnal Serija: Sinđelići Serija: Čista ljubav Film: Lesi Film: Izigrane Serija: Balkanska mafija

PRVA Serija: Lud, zbunjen, normalan, 16.00

07:30 VOA 08:00 Film 10:00 Best of 2006/16 11:00 Best of 2006/16 12:00 Film 14:02 Film 16:00 Best of 2006/16 17:00 Best of 2006/16 18:00 Film 20:00 Film 22:00 Film 00:00 Best of 2006/16 01:00 Repriza programa

ATLAS Film, 22.00

06:00 Radio Crne Gore - budilnik 10.05 Naučno-obrazovni program 11.05 Muzički vremeplov 12.08 Muzika 12:30 Art 13:00 Vijesti 13.05 Iz pravog ugla 14:15 Serija: Zlatno srce 15.30 Dnevnik 1 16.25 Serija: Tajna starog mosta 17:30 Crnom Gorom, hronika 18:00 Vijesti 18:30 Serija: Zlatno srce 19:25 Marketing 19.30 Dnevnik 2 20.05 Serija: Gorčilo 21:00 Film: Mali ljubavni bog 22.30 Dnevnik 3 22:50 Film: Senturion 00:30 Sa koncertnih podijuma 02:20 Naučnoobrazovni program

07:00 Dobro jutro 07:20 City kids M 12:03 Sportisimo CG 12:25 Premijera 13:03 Zavet 14:00 Bahar 14:29 City M 15:30 City M 16:00 Paparazzo lov 16:45 Meteo plus 17:00 Elif 17:39 Turistički magazin 18:00 Info 2 18:20 Ekskluzivno 18:30 Sportisimo CG 19:03 Rezervisan termin 19:18 Serija: Bahar 20:03 Zavet 21.00 Izvedi me 22:03 DNK 23.00 Zadruga, pregled dana 23.45 Zadruga, uživo 04:30 Film: Nindža

RTCG 1 Serija: Tajna starog mosta, 16.25

10:45 Legende 11:00 Extremno 11:15 Sportski intermezzo 13:00 Više od petice ® 13:30 Goleada 14:15 Extremno 14:30 Legende 14:45 Teme i dileme 15:00 Toto vijesti - uživo 15:15 Zvjezdane staze 15:45 Na domaćem terenu 15:55 Loto najava 18:45 Smijeh kao lijek 18:55 Kolačići sudbine 19:00 Aktuelno 19:15 Extremno 19:30 Loto – uživo

777 Extremno, 11.00

16:20 17:30 19:30 20:10 20:50 21:25 23:00 23:30 00:00

Hrana i vino Ljepota življenja Nas je 10% Muzika Aljazeera, Vijesti Bez recepta Hrana i vino Loto Kućica u cvijeću MBC muzička top lista Aljazeera, Hoću kući Motorsport Aljazeera, Većina počinje ovdje Zapisano u zvijezdama

MBC Hrana i vino, 17.30

Informativa

ČETVRTAK, 4. 1. 2018.

06:30 Boje jutra 10:00 Vijesti u 10 10:07 Serija: Istanbulska nevjesta 10.55 Alternativa 11:15 Serija: Velvet 12:00 Vijesti u 12 12:45 Crna ruža 14:00 Vijesti u 2 14:07 Serija: Rosela 15:00 Boje dana 15:25 Ubice mog oca, serija 16:30 Vijesti u pola 5 16:49 Gastro emisija 16:50 Serija: Rosela 17:50 Serija: Velvet 18:30 Vijesti u pola 7 19:05 Serija: Ubice mog oca 20:00 FIlm: Glorija 22:00 Vijesti u 10 22:15 Sport, emisija 22:30 Film: Vuk 00:40 Repriza programa

PINK Sportisimo CG, 18.30

11:15 12:00 13:15 13:30 14:00

Sport

VIJESTI Serija: Velvet, 17.50

10.00 11.10 12.00 12.30 14.00 16.00 16.10 17.05 18.00 18.20 19.30 20.00 21.00 22.00 22.30 23.00

Info pres Serija: Gimnazijalci Info pres Koncert Info pres Info pres Hrana i vino Pokreni biznis Vink 1 Popodnevni koncert Vink 2 Serija : Porodica Jermolov Nekultura življenja Vink 3 Get out Serija: Vil i Grejs

TV NIKŠIĆ Info pres, 10.00

07.00 VOA – glas Amerike/r 07:30 Novogodišnji koncert 08.00 Dječji program 11:00 Dječji program 12.00 Serija: Biblija 13:00 Strani dok. program 14.00 Fudbal: Naših prvih deset godina 14:45 Muzika 15.15 Film: Nedodirljivi 17.00 Serija: Gorčilo 17:45 Otkrij me 18:00 Euovision tv 18.30 Serija: Teška voda 19:30 Koncert 20:00 Serija: Teška voda 21.00 Serija: Biblija 22:00 Fudbal: Naših prvih 10 godina 22.45 Pogled s mosta, pozorišna predstava 00:15 Otkrij me 01.00 VOA

RTCG 2 Serija: Gorčilo, 17.00

10:00 Serija 10:35 Muzički program 11:00 Prelaz 11:30 Muzički program 15:00 Film 16:35 Muzički program 17:00 Vijesti 17:05 Muzički program 17:20 Na dva mora 18:15 Hrana i vino 18:45 Bioskopske najave 19:00 Polis 19:35 Grad teatar Budva 20:00 Mediterraneo 21:30 Muzički program 22:00 Polis 22:33 Mali oglasi 22:35 Rock Band 2016.

TV BUDVA Na dva mora 17.20

TVprogram•39

ČETVRTAK, 4. 1. 2018.

danas u gradu

TV PrEPOruKa PINK, Film: Nindža, 04.30

REPERTOAR BIOSKOPA

DŽUMANDŽI: DOBRODOŠLI U DŽUNGLU 14:30, 16:45, 19:00, 21:15 FERDINAND 13:15, 14:15, 15:15, 17:20 KOKO 13:00, 14:00, 15:00, 16:00, 17:00, 18:15 LEGENDA O KOLOVRATU 19:45, 22:00 SMANJIVANJE 19:15, 21:45 STAR WARS: POSLJEDNJI DŽEDAJI 14:45, 17:45 TRAŽI SE MATORI 20:15, 22:30 VELIČANSTVENI ŠOUMEN 20:30, 22:30 VELIKA IGRA 16:30, 19:30, 22:15

Zapadnjak po imenu Kejsi studirao je nindžicu u Japanu. Njegov zadatak je da zaštiti oružje posljednjeg Kogo nindže koje se nalazi u srcu Njujorka. U pokušaju da spasi svoju pravu ljubav, Kejsi mora da se infiltrira u podzemni štab Crnog prstena i da se licem u lice suoči sa zlom. Koristeći Jori Bicu kao mamac, Kejsi mudro vodi svoje protivnike u smrtonosnu zamku.

RTCG 1, Film: Mali ljubavni bog, 21.00 Nikola i Nina, bračni par, prolaze kroz težak period.

Jednog dana ona nestane i niko ne može da je pronađe. Strah i panika rastu. Njen otac optužuje Nikolu, a policijski inspektor mu oduzima pasoš. Nikola je bespomoćan, ali izgleda kao da on zna pravu istinu.

A istina je sakrivena u njihovim osjećanjima.

KablOVsKE TElEVizijE

rTs 1 09.05 Serija: “Muzikanti” 09.40 Gastronomad 10.00 Tako stoje stvari 12.00 Dnevnik 12.15 Sportski dnevnik 12.25 Vreme, stanje na putevima 12.30 Kulturni dnevnik 12.45 Serija: “Mornarički istražitelji” 13.34 Mira Adanja Polak ekskluzivno 14.10 Moja lepa Srbija 14.40 Serija: “Sumnjiva lica” 15.10 Ovo je Srbija 16.00 Serija. “Porodično blago” 17.00 Dnevnik 19.00 Kviz: Slagalica 19.22 Vreme, stanje na putevima 19.30 Dnevnik 20.05 Serija. “Porodično blago” 21.05 Film: “Prevoznik: Nasleđe” 22.40 Film: “Đangova osveta” 02.35 Film: “Anakleto: Tajni agent”

HrT 1 10.20 Serija: “Doktor Bergman, seoski lekar” 11.10 Leteći fratar 12.00 Dnevnik 12.15 Sport 12.20 Klinika 12.25 Serija: “Zaljubljena u Ramona” 13.15 Dokumentarni film: Dr Oz 14.05 Sigurno u saobraćaju 14.30 Prometej 15.00 Dobar dan, Hrvatska 16.00 Serija: “Detektiv Mardok” 16.43 TV kalendar 17.00 Vijesti 17.20 Kod nas kući 18.10 Kviz: Potera 19.00 Dnevnik 20.05 Kviz: Šifra 21.00 Serija: “Milijarde” 22.00 Otvoreno 22.17 Vijesti iz kulture 22.53 Dnevnik 23.09 Sport 23.25 Serija: “Dobra žena”

FOX 06.00 Serija: “Moderna porodica” 07.40 Serija. “Sirene” 08.05 Serija: “Havaji 5-0” 09.55 Serija: “Simpsonovi” 10.50 Serija: “Kriminalci u odelima” 12.35 Serija: “Mornarički istražitelji” 17.10 Serija: “Moderna porodica” 18.05 Serija: “Simpsonovi” 19.00 Serija: “Kriminalci u odelima” 21.00 Serija: “Mornarički istražitelji” 22.00 Serija: “Dosije Iks” 23.55 Serija: “Moderna porodica” 02.15 Serija. “Uspavana lepotica”

sPOrT Klub 1 09.25 Vesti 11.30 Novogodišnji SK miks 12.00 Fudbal: Arsenal Čelzi 13.45 La liga magazin 14.15 NBA Live 14.30 Top tenis 15.00 Pregled Premijer lige 16.00 Kup Italije: Juventus Torino 18.15 Fudbal: Benfika Sporting 21.00 Fudbal: Totenhem Vest Hem, prenos 23.00 Vesti 23.30 NBA Action 00.00 Evroliga: Barselona CSKA 01.30 Tenis, najbolje od ATP u 2017.

aniMal PlanET 08.10 Najslađi američki ljubimci 09.05 Netaknuta ostrva: Rečna ostrva na Amazonu 10.00 Svet divljine sa Timom Foknerom 11.50 Majstori za kuće na drvetu 12.45 Najslađi američki ljubimci 13.40 Netaknuta ostrva: Rečna ostrva na Amazonu 14.35 Divlje i bez cenzure 15.30 Majstori za kuće na drvetu 16.25 Borba za kitove 18.15 Najslađi američki ljubimci 19.10 Svet divljine sa Timom Foknerom 20.05 Borba za kitove 21.00 Borba za kitove 21.55 Netaknuta ostrva: Rečna ostrva na Amazonu 22.50 Divlje i bez cenzure 23.45 Majstori za kuće na drvetu

SPORT MUKE ZA NAŠEG RIVALA NA EP

VUJA OSTAO BEZ PRVOG PIVOTA

Muke za Veselina Vujovića, ali istovremeno na neki način i dobre vijesti za Crnu Goru. Prvi pivot rukometne selekcije Slovenije (našeg rivala u grupi) i jedan od glavnih igrača u Vujovićevom sistemu Matej Gaber povrijedio se na prvom treningu poslije novogodišnje pauze i neće mo-

ći da igra na Evropskom prvenstvu u Hrvatskoj.

Kružni napadač mađarskog PIK Segeda polomio je prst na nozi, a umjesto njega Vuja je pozvao Matica Suholežnika. Glavna snaga “zmajčeka” na EP na toj poziciji sada će biti pivot Vesprema mladi Blaž Blagotinšek.

K.B.

1990.

Rođen fudbaler Toni Kros, šampion svijeta sa Njemačkom i osvajač Lige šampiona sa Bajernom i Real Madridom.

LAVOVI PRIPREME ZA EP NASTAVLJAJU U SPLITU

OVO JE PRAVI M

⌦ Kosta Bošković

Gaber u duelu sa Ludovikom Fabregasom i Nikolom Karabatićem

NA DANAŠNJI DAN

Pripreme su krenule u utorak, dosta kasnije od ostatka Evrope, pa je i srijeda praktično izgubljena u putu do Splita.

A do prvog meča rukometaša Crne Gore na Evropskom prvenstvu ostalo je svega devet dana, čini se (pre)malo, ali ono što je sigurno ni takva situacija ne utiče na veliku želju i motiv “lavova”.

Sada već antologijska 2008. kada je Crna Gora jedini put prošla prvu fazu na nekom velikom takmičenju i ovoj generaciji “lavova” odzvanja u glavi, pa je glavno pitanje i sad da li je kucnuo trenutak da se ponovi uspjeh od prije deset godina?

“Imamo iskustva sa prošlih šampionata i znamo da ćemo morati da se pomučimo za prolaz, ali vjerujem da je ovo

NJEMCI SU FAVORITI, ALI NI ONI NIJESU NEPOBJEDIVI, PRIJE NEKOLIKO GODINA SMO IH DOBILI DVA PUTA. DOBRA SMO EKIPA, SPOJ MLADOSTI I ISKUSTVA, PROTIV SVAKOG MOŽEMO DA IGRAMO

pravi momenat”, jasan je naš srednji bek Vasko Ševaljević.

■ (NE)MOGUĆA MISIJA

Ipak, kada i dalje nije poznato (zbog povreda Vuka Borozana i Nemanje Grbovića) ni u kojem sastavu će nastupiti Crna Gora, teško je i davati obećanja...

“Da, zaista ne mogu da obećam da ćemo proći dalje. Samo smo 2008. uspjeli da se plasiramo u drugi krug”, iskren je Ševaljević. “Daćemo sve od sebe i mislim da možemo. Poznato je da je Evropsko prvenstvo pakleno jako, učestvuju izuzetne selekcije i biće veoma teško, ali nije sve to i nemoguća misija”.

Majstor francuskog Tramblea dobro zna zašto vjeruje u svoje saigrače.

“Dobra smo ekipa, spoj mladosti i iskustva, protiv svakog možemo da igra-

Raul Gonzales, selektor Makedonije

DVOJICA PREKOBROJNIH

Raul Gonzales skratio spisak Makedonaca Trener šampiona Evrope Vardara i selektor Makedonije Raul Gonzales skratio je spisak igrača za odlazak na Evropsko prvenstvo u Hrvatskoj. Španski stručnjak se zahvalio golmanu Martinu Tomovskom i srednjem beku Goranu

Krstevskom.

Tomovski nije trenirao sa reprezentacijom nekoliko dana zbog visoke temperature, dok je Krstevski otpao zbog jake konkurencije.

Makedinija će 15. januara na EP igrati protiv naše selekcije.

K.B.

Možemo sa svima da igramo: Vasko Ševaljević

mo”, potencirao je Ševaljević.

“Svaki put kažemo da je sam plasman na veliko takmičenje veliki uspjeh i to stoji, posebno ako se zna kakvu smo kvalifikacionu grupu imali, iz koje smo prošli maksimalno zasluženo. Vrijeme je da konačno upišemo pobjedu, ali najvažnije je da svi budemo zdravi”.

■ VRIJEME?

NAVIKLI SMO

Priča sa početka je dobro poznata - sve selekcije koje će nastupiti na Evropskog prvenstvu pripreme su počele u decembru, lavovi tek drugog dana 2018.

“Znamo da nema mnogo vremena, tako da svaki trenutak moramo da iskoristimo maksimalno”, rekao je Ševaljević. “Trenirali

NAŠ TIKET

ČEETVRTAK, 4. 1. 2018.

DNEVNE NOVINE

✓ Totenhem - Vest Hem ✓ Selta - Barselona ✓ Leganes - Viljareal ✓ Hamburger - Malaga ✓ Barselona - CSKA

U, VASKO ŠEVALJEVIĆ PORUČUJE

MOMENAT Ako Vuko Borozan ne bude mogao, moraćemo mi

Zbog povrede Vuko Borozan najvjerovatnije neće moći da pomogne svojim drugovima na Evropskom prvenstvu, a dobro je poznato koliko će igrač njegove klase nedostajati “lavovima”.

“Vuko je pod znakom pitanja. smo u Podgorici, zatim danas nastavljamo sa radom u Splitu, a sjutra nas očekuje utakmica sa Hrvatskom, poslije čega nastavljamo da radimo u Podgorici. Svjesni smo da nemamo puno vremena, ali smo navikli da radimo u takvim okolnostima”.

Naši rukometaši Evropsko prvenstvo otvaraju u Zagrebu 13. januara protiv šampiona Njemačke, dva dana kasnije napadaju Makedoniju, a grupnu fazu završavaju 17. protiv trećeplasirane selekcije sa

Znamo koliko znači za tim, sa njim smo mnogo opasniji sa bekovskih pozicija. Ali ako ne bude mogao da igra, mi koji smo tu moraćemo da pokušamo da to nadoknadimo”, poručio je Vasko Ševaljević.

posljednjeg Svjetskog prvenstva Slovenije.

“Njemci su favoriti, ali ni oni nisu nepobjedivi, prije nekoliko godina smo ih dobili dva puta. Sloveniju dobro poznajemo, bila je treća na Svjetskom prvenstvu, Makedoniju takođe”, zaključio je Vasko Ševaljević.

“Lavovi” su sinoć stigli u Split gdje ih sjutra (20.30h) očekuje pripremni meč sa domaćinom Evropskog prvenstva Hrvatskom.

41

GG 2 X 1 1

Hrvati: Spektakl sa Srbijom Kakav spektakl na otvaranju Evropskog prvenstva u rukometu. Uostalom, dovoljno je reći da će se 12. januara u Splitu sastati Hrvatska i Srbija.

“Lijepo je što nema karata za prvu utakmicu. Već mogu da zamislim kakva će atmosfera biti na tom meču”, istakao je bek Hrvatske Marko Kopljar.

Veliki duel na svoj način komentarisao je i selektor Hrvatske Lino Červar.

“Vjerujem da ćemo biti spremni već za prvu utakmicu sa Srbijom, za protivnika koji se, vidim, takođe ‘pali’. Malo i taktiziraju, ali nisam ni ja naivan. Znamo da će biti teška utakmica, ali neće ni dalje biti lako”, istakao je Červar. “Mislim da ćemo imati čovjeka više, osjećam veliku potporu igračima i meni, što je jako važno”.

K.B.

“Lavovi” su sinoć stigli u Split gdje ih sjutra (20.30h) očekuje pripremni meč sa domaćinom Evropskog prvenstva Hrvatskom

Marko Kopljar

Pljevlja, Berane, Mojkovac i Bar bili su centri, Lovćen preozbiljan u Evropi: Nenad Peruničić

LEGENDARNI RUKOMETAŠ NENAD PERUNIČIĆ

Šta se dogodilo sa rukometnim centrima Godinama klupski rukomet u Crnoj Gori tone, gradovi u kojima se nekada živjelo za ovaj sport daleko su od velikih priča, a sve to čudi i čovjeka koji je iz Pljevalja krenuo ka vrhu.

Legendarni “Terminator” i jedan od četiri Crnogorca koji su osvojili Ligu šampiona Nenad Peruničić zapitao se šta se desilo sa rukometnim centrima u našoj zemlji.

“Pljevlja, Berane, Mojkovac i Bar bili su rukometni centri, dok je Lovćen bio u Evropi preozbiljan”, rekao je Peruničić za agenciju Mina.

“U mom rodnom gradu bilo je toliko talentovanih igrača i neshvatljivo je da se to uga-

si. Tadašnje Druge lige bile su klase za sadašnje Prve”.

Nenad Peruničić trenutno je trener Crvene zvezde, pa je napravio paralelu između rukometa u Srbiji i Crnoj Gori...

“Sama činjenica da je kod nas bolja situacija najbolji je komentar stanja u crnogorskom rukometu”, istakao je Peruničić. “To je tragedija o sportu koji je dao toliko velikih igrača i klubova, koji su bili konkurentni i u SFRJ. Lovćen je bio među osam najboljih u Evropi, što je gledajući iz ovog ugla ogromna stvar. Imao je ozbiljan tim sa reprezentativcima. Nažalost to je ugašeno”.

K.B.

POVRATAK U PROŠLOST DNEVNE NOVINE PRIJE PET GODINA

Kad godina ružno počne...

Ta 2013. samo što je krenula, a fudbalski i sportski svijet uzdrmala je ružna vijest iz Italije. Prijateljski meč, naizgled nebitan ostatku planete, između Milana i Pro Patrije obilježilo je sramno ponašanje navijača člana tadašnje Serije C2, koji su rasistički vrijeđali Milanovog Kevina Prinsa Boatenga.

Majstor iz Gane nije im ostao dužan, pa je ljut napucao loptu u njihovom pravcu.

K.B.

42

SPORT

ČETVRTAK, 4. 1. 2018.

Foto: Vedran Ilić

EVROKUP TOP 16, 1. KOLO HRABRA BUDUĆNOST NIJE USPJELA DA IZNENADI RUSKOG PREDSTAVNIKA

Aleksa Ilić na sinoćnjem meču

TRESLA SE ZAHUKTALA LOKOMOTIVA

⌦ Alen Kasmić

Pokazali su još jednom ove sezone da imaju kvalitet da igraju protiv najboljih, dugo je moćni protivnik drhtao u solidno ispunjenoj “Morači”, ali se na kraju ipak provukao - košarkaši Budućnost Volija nijesu uspjeli da iznenade Lokomotivu u prvom kolu Top 16 faze Evrokupa. Ekipa Saše Obradovića slavila je sinoć u Podgorici - 62:68.

Crnogorski šampion je 25 minuta držao sve u svojim rukama, tokom cijelog meča bio u igri, tražio šansu agresivnom odbranom, ali je na kraju stigla kazna za sve promašaje u posljednjoj četvrtini. A, prvo poluvrijeme četa koju vodi Aleksandar Džikić je odigrala kao iz udžbenika. Fanatična odbrana potpuno je poremetila ritam ruskog predstavnika, a nakon izjednačene prve četvrtine (16:16) proradio je i napad. Jednostavna igra, bez komplikovanja uz veliko samopouzdanje lansirali su “plave” u visine. Dvije trojke Nikole Ivanovića i jedna Nemanje Gordića donijela je Budućnosti ogromnih +15 (35:20). Na veliki odmor Podgoričani su otišli sa 37:24. U tim trenucima briljirao je Aleksa Ilić koji je skokovima (11 ukupno) čuvao reket naše ekipe.

“Odigrali smo vrlo dobro prvo poluvrijeme. U trećoj četvrtini se promijenilo nešto na terenu, ne bih da skrećem pažnju na to šta se promijenilo, a bilo je očigledno. Promašili smo deset bacanja i neke otvorene šuteve za tri poena - i to je to.

Oni su pogodili, mi ne i u to-

BUDUĆNOST

LOKOMOTIVA

62 68

16 21 9 16 16 8 26 18 Ivanović 12 Su. Šehović 2 Se. Šehović Starovlah Gordić 10 Bojić Ilić 4 Z. Nikolić 12 Gibson 8 Popović 4 Lendri 10 D. Nikolić Trener: Aleksandar Džikić

Kolins 9 Antipov Regland 11 Baburin Lejsi 5 Ivlev Kvostov 2 Elegar 4 Bab 10 Kulagin 8 Kvejl 4 Brokhof 15 Trener: Saša Obradović

BUDIMPEŠTA - Dvorana: SC “Morača”. Gledalaca: 3.200.

Sudije: Janis Fufis (Grčka), Žozef Bisan (Francuska), Arturas Sukis (Litvanija). Slobodna bacanja: Budućnost Voli 17-27 (63%), Lokomotiva 8-15 (53,3%). Šut za dva: Budućnost Voli 1230 (40%), Lokomotiva 15-35 (42,9%). Šut za tri: Budućnost Voli 7-25 (28%), Lokomotiva 1027 (37%). Skokovi: Budućnost Voli 10+25, Lokomotiva 11+30.

Asistencije: Budućnost Voli 9, Lokomotiva 15. Ukradene lopte: Budućnost Voli 3, Lokomotiva 7. Greške: Budućnost Voli 11, Lokomotiva 12. Blokade: Budućnost Voli 2, Lokomotiva 1.

Faulovi: Budućnost Voli 19, Lokomotiva 24.

me je razlika”, rekao je Džikić nakon meča.

Uprkos sjajnoj igri Budućnosti, očekivala se reakcija tima koji je grupnu fazu drugog po jačini evropskog takmičenja završila sa deset pobjeda. Ona je stigla u trećoj četvrtini u kojoj su gosti stigli do potpunog preokreta. Uz tvrdu odbranu na granici faula, proradio je i šut Raja Brokhofa (pet trojki), Mardi Kolins, Trevor Lejsi i ostali su pogađali u serijama za prvo izjednačenje na meču (46:46). Seriju 19:3 gosti su zaključili pred ulazak u posljednju četvrtinu (50:46).

Nije to bio kraj, naprotiv...

Ekipa iz Njegoševog parka se nije predavala, činila je sve kako bi izbacila protivnika iz ritma, ali neuspješno. Zoran Nikolić (odigrao najbolju utakmicu ove sezone) izluđivao je igrače Lokomotive koji su nad njim napravili čak deset faulova, ali je 21-godišnji centar promašio četiri bacanja u ključnim trenucima - kada je Budućnost prišla na 59:61. Uz to, Kajl Gibson je promašio otvorenu trojku, a kazna je stigla na drugoj strani. Prvo je Dmitri Kulagin pogodio van linije 6,75 za 59:64, a kada je Kolins u sljedećem napadu donio +7, bilo je jasno

11

DEFANZIVNIH SKOKOVA (OD 25 BUDUĆNOSTI) IMAO JE ALEKSA ILIĆ NA SINOĆNJEM MEČU PROTIV LOKOMOTIVE

da iznenađenje izmiče iz ruku. Trojka Kajla Lendrija za 62:66 stigla je prekasno, pa je Obradović mogao da odahne za 11. trijumf njegove ekipe ove sezone.

“Budućnost je ozbiljna ekipa, ima igrače koji su dovoljno talentovani da igraju zapaženu ulogu u ovoj fazi. Ušli smo previše mekano, dali im dosta lakih situacija. U nastavku je to bio drugačiji pristup. Pogodili smo mnogo lakih poena, na kraju imali i kvalitet i mislim da smo zasluženo pobijedili”, jasno je istakao Obradović.

Košarkaše Budućnost Volija za četiri dana očekuje još jedan veoma bitan meč - u Podgoricu stiže Crvena zvezda (ponedjeljak, 17h)...

GRUPA G Sinoć Budućnost - Lokomotiva Trento - Cedevita

63:68 83:72

ALEKSANDAR DŽIKIĆ: ODIGRALI SMO VRLO DO BRO PRVO POLUVRIJEME. U TREĆOJ ČETVRTINI SE PROMIJENILO NEŠTO NA TERENU, NE BIH DA SKRE ĆEM PAŽNJU NA TO ŠTA SE PROMIJENILO, A BILO JE OČIGLEDNO. PROMA ŠILI SMO DESET BACANJA I NEKE OTVORENE ŠUTE VE ZA TRI POENA

ČETVRTAK, 4. 1. 2018.

SPORTSKI EKRAN SPORTKLUB 1 WTA Brizbejn, tenis WTA Brizbejn, tenis Totenhem - Vest Hem, fudbal

SPORTKLUB 2 12.30h 21.00h

ATP Pun, tenis Barselona - CSKA, košarka

SPORTKLUB 3 15.30h 20.30h

Kerala - Pun siti, fudbal Ravena - Lube, odbojka

SPORTKLUB 4 20.45h

Unikaha - Valensija, košarka

ARENASPORT 1 Partizan - Zadar, košarka Selta - Barselona, fudbal Numansija - Real Madrid, fudbal Njujork - Filadelfija, hokeh

ARENASPORT 2 19.00h

Zrinjski - Split, košarka

ARENASPORT 3 19.00h 21.00h

78 73

Ivan Koljević na jučerašnjem meču

Latković Popović 9 Radunović 5 Vrbica 19 Baćović 5 Lopičić Jelenić 12 Albijanić 9 Knežević 8 Koljević 11 Borilović Vujović Trener: Dragan Radović

Šiška Marineli 7 Škedelj Osolnik 2 Bratož 4 Cinac 15 Dimec 9 Đapa 17 Jošilo 16 Kovačević 3 Fifolt Trener: Simon Petrov

BUDIMPEŠTA - Dvorana: SC “Lovćen”. Gledalaca: 700. Sudije: Sasko Terzievski (Makedonija), Saša Babić (BiH), Aleksandar Gjoreski (Makedonija).

DRUGA ABA LIGA LOVĆEN NA CETINJU IZNENADIO KRKU

Trijumf na povratku Koljevića Imali su dovoljno vremena za ozbiljan rad i jake treninge, a to se vidjelo sinoć košarkaši Lovćena savladali su Krku (78:73) u 12. kolu Druge ABA lige.

Izabranici Dragana Radovića odigrali su sjajan

meč, a u samom finišu kada se meč lomio ključne poene postigli su povratnik Ivan Koljević (trojka) i Vasilije Knežević koji su Cetinjanima donijeli nedostižnih 77:70 na 20 sekundi prije posljednje sirene.

DRUGA ABA LIGA PORAZ TEODA U SLOVENIJI

Leganes - Viljareal, fudbal Espanjol - Levante, fudbal

ROGAŠKA

TEODO

TIVĆANI PRESPAVALI 81 76 ČETVRTU ČETVRTINU Kosić 6 Dejvis 23 Đuranović 2 Fon 7 Vujačić Nikolič 18 Batur 2 Pajić 16 Šantelj 3 Drobnjak 4 Trener: Damjan Novaković

Skijaško trčanje Bijatlon Ski skokovi Alpsko skijanje ATP Doha, tenis ATP Doha, tenis

EUROSPORT 2 10.30h 12.30h 14.30h 15.30h

Lovćen je dominirao od početka do kraja meča, dok se slovenački predstavnik konstantno vraćao u meč.

Međutim, kada je bilo najpotrebnije domaćin je odigrao mirno za drugi trijumf u nizu.

A.K.

16 19 23 23 17 21 25 13

EUROSPORT 11.05h 12.05h 13.50h 16.05h 17.35h 19.35h

KRKA

23 19 19 17 16 13 22 22

07.30h 09.55h 21.00h

17.00h 19.00h 21.00h 01.00h

LOVĆEN

43

SPORT

Hopman kup, tenis Hopman kup, tenis Hopman kup, tenis ATP Doha, tenis

Filip Bakić na sinoćnjem meču Odlične tri četvrtine, ali onda pad u posljednjoj za sedmi poraz u sezoni - košarkaši Teoda izgubili su od Rogaške (76:81) u 12. rundi Druge ABA lige. Izabranici Zorana Glomazića su veoma dobro otvorili meč, nakon prve četvrtine vodili 17:16, a na veliki odmor otišli su sa +3 (38:35). Gdje su stali u pr-

vih 20 minuta nastavili su u trećoj dionici. Sjajnim rješenjima u napadu Tivćani su u odlučujućih deset minuta ušli sa pet poena prednosti (63:58), ali je uslijedio ogroman pad u igri. Kao da su se isključili igrači Teoda, odbrana nije bila na nivou, što je domaćin iskoristio. Prvo je izjednačio na 65:65, a onda

Hadžibegović10 Vušović Popović 18 Rondović Radulović 8 Vučurović 2 Savić 9 Sekulović 12 Bakić 5 Kaluđerović Abramovič 12 Trener: Zoran Glomazić

BUDIMPEŠTA - Dvorana: SC “Rogaška Slatina”. Gledalaca: 500. Sudije: Radoš Arsenijević (Srbija), Leo Roglić (Hrvatska), Miha Mauer (Slovenija).

serijom 8:0 došao do nedostižnih 73: 65. A.K. SEMAFOR: JUČE: Primorska - Dinamik (86:78), Vršac - Bosna 78:81, Lovćen - Krka (78:73), Rogaška - Teodo (81:76); DANAS: Zrinjski - Split (19h), Borac - Ohrid (19h).

A.K.

sport

ČETVRTAK, 4. 1. 2018.

Greg Popović

ISTORIJSKI TRIJUMF SAN ANTONIJA

GreG PoPović Peti na vječnoj listi

Istorija u Medison Skver Gardenu - košarkaši San Antonija savladali su Njujork 100:91, a ovaj trijumf pogurao je legendarnog Grega Popovića na peto mjesto vječne liste. On je sada peti trener u istoriji najjače lige na svijetu sa 1.176 pobjeda. “Sparse” je do trijumfa vodio Lamarkus Oldridž 29 poena, Kavaj Lenard je ubacio 25, dok je na drugoj strani najbolji bio

1.176

PobJeda ostvario Je greg PoPović u Nba ligi i treNutNo Je Na Petom mJestu vJečNe liste. isPred NJega sada su samo doN NelsoN (1.335), leNi vilkiNs (1.332), džeri slouN (1.221) i Pet raJli (1.21.)

Majkl Bizli sa 18 koševa.

Klivlend je nakon preokreta ubjedljivo savladao Portland (127:110), a meč je obilježio debi Ajzee Tomasa koji je u prvom meču za “kavalirse” ubacio 17 poena za 19 minuta na parketu.

Lebron Džejms je bio najefikasniji u redovima pobjednika sa 24 koša.

Miloš Teodosić je u pobjedi Los Anđeles Klipersa protiv Memfisa (113:105) upisao rekord karijere srpski plejmejker je za 34 minuta postigao 13 poena, uz pet skokova, šest asistencija i jednu blokadu.

Ekipu iz “grada anđela” su do četvrte vezane pobjede vodili Lu Vilijams sa 33 i Blejk Grifin sa 21 poenom.

SEMAFOR: LA Klipers Memfis 113:105, Sakramento - Šarlot 111:131, Klivlend Portland 127:110, Njujork San Antonio 91:100, FiniksAtlanta 104:103.

A.K.

Šifrin snježna kraljica Sve lagano izgleda kada je na stazi nevjerovatna Mikaela Šifrin - u to se ponovo uvjerio i Zagreb! Američka skijašica pobjednica je slaloma na 12. izdanju “Snježne kraljice” na Sljemenu.

Aktuelna šampionka Svjetskog kupa i vodeća u ovoj sezoni, upisala je svoju treću pobjedu na Sljemenu nakon što je bila najbolja 2013. i 2015. godine. Šifrin je do pobjede stigla sa čak 1,59 sekundi prednosti ispred Austrijanke Vendi Holdener, dok je treće mjesto osvojila je Šveđanka Frida Hansdoter.

Bila je to i njena sedma pobjeda u Svjetskom kupu ove sezone, odnosno 38. u karijeri.

U ukupnom poretku Svjetskog kupa Šifrin je prva sa 1.081 bodom, a druga je Njemica Viktorija Rebensburg sa 510. Šou u Zagrebu nastavlja se i danas kada će na Sljemenu nastupiti i najbolji slalomaši svijeta. S druge strane, skijašice se sele u Kranjsku Goru gdje su na rasporedu veleslalom i slalom.

K.B.

Prigodnim koktelom i podjelom novogodišnjih paketića svojim članovima (oko 350 djevojčica i dječaka) škola plivanja Verde obilježila je prvi rođendan. Održan je i “Verde kup” kao pokazatelj da u Podgorici raste vaterpolo budućnost Crne Gore

Foto: ABA liga

44

Ponovo će obući dres Mege: Ognjen Jaramaz

MEGA JAČA PRED NASTAVAK SEZONE

Povratak Jaramaza

Košarkaški klub Mega Bemax u nastavak sezone ulazi znatno pojačan Ognjen Jaramaz potpisao je novi ugovor sa klubom iz Sremske Mitrovice. Talentovanom beku će ovo biti peta sezona u klubu sa kojim je osvojio Kup “Radivoja Koraća” i igrao finale plej-ofa ABA lige. Na posljednjem NBA draftu Jaramaza je izabrao Njujork kao 58. pika.

“Veoma mi je drago što se napokon bliži trenutak kada ću ponovo zaigrati zvaničnu utakmicu. Sticajem nesrećnih okolnosti bio sam primoran da napravim višemjesečnu pauzu. U pitanju je bila plućna embolija koja je sada u potpunosti sanirana. Zdrav sam, osjećam se odlično i to mi je najbitnije,” rekao je Jaramaz. “Vjerujem da će

OgnjEn jARAmAz Vjerujem da će rezultati biti sve bolji kako vrijeme bude odmicalo, a nadam se i da će moj doprinos takvim rezultatima biti značajan. Sve u svemu, izuzetno sam uzbuđen zbog svega što slijedi rezultati biti sve bolji kako vrijeme bude odmicalo, a nadam se i da će moj doprinos takvim rezultatima biti značajan. Sve u svemu, izuzetno sam uzbuđen zbog svega što slijedi.”

A.K.

SPORT

ČETVRTAK, 4. 1. 2018.

45

PREMIJER LIGA 22. KOLO SPEKTAKULARANI DERBI ARSENALA I ČELSIJA 2:2

LONDONSKA LJEPOTICA

Ofanzivan fudbal, četi- Skrivio penal, pa spasio Arsenal poraza: Beljerin pogađa za 2:2 u 92. minutu ri gola za 45 minuta, veliki broj prilika, stativa i prečka - sve se to dogodilo na fantastičnoj utakmici između Arsenala i Čelsija, koja je završena 2:2 u 22. kolu Premijer lige. Nakon pogođene stative Aleksisa Sančeza i promašenog zicera Alvara Morate (propustio još niz prilika), londonska ljepotica probudila se u drugom poluvremenu. Prvo je Džek Vilšir od stative donio vođstvo “tobdžijama” u 63, a četiri minuta kasnije Eden Azar izjednačio iz penala koji je nad njim skrivio Hektor Beljerin. “Plavci” su preokrenuli na 2:1 u 84. golom Markosa Alonsa u stilu pravog napadača, a Arsenal stigao do remija u 92. preko Beljerina, koji je pokupio otpaAtletiko Madrid je bez Ste- Antoan Grizman (92’), a pet drid 0:4, Kadiz - Sevilja 0:2, dak i sa 12-13 metara matifana Savića lako slavio u dvo- minuta po ulasku u igru bili Las Palmas - Valensija 1:1. rao Tiboa Kurtou. Ipak, već rište trećeligaša Ljeide (4:0) su dovoljni Dijegu Kosti da u VEČERAS: Selta - Barselou sljedećem napadu Morata i završio posao uoči revan- 69. pogodi na svom novom na (19h), Leganes - Viljarese našao oči u oči sa Petrom ša osmine finala Kupa kra- debiju u dresu “kolčonerosa”. al (19h), Espanjol - Levante Čehom, koji je odbranio njelja. Pogađali su Dijego Godin SEMAFOR: Formentera - (21h), Numansija - Real M. gov udarac, ali se lopta od(33’), Fernando Tores (37’) i Alaves 1:3, Ljeida - Atl.Ma- (21h). bila do Davidea Zapakoste, koji je žestoko uzdrmao prečku u 93, čime je i zavr- sti (bod manje od Totenhe- Hem. “Čekićari” su 25. ok- ketina pokušati da se osvetobra preokretom slavi- ti susjedima. šena predstava za pamćenje. ma na petom mjestu). Čelsi je sada treći (bod maNovi londonski okršaj 21. li 3:2 na Vembliju i eliminiSEMAFOR: Arsenal - Čelnje od drugoplasiranog Ju- kola prirediće večeras (21h) sali Sparse u Liga kupu, pa si 2:2. VEČERAS: Totenhem najteda), dok je Arsenal še- pomenuti Totenhem i Vest će sada tim Maurisija Po- - Vest Hem (21h). A. Popović

Gol Koste u novom debiju za Atletiko

KUP ITALIJE ČETVRTFINALE, JEDNA UTAKMICA JUVENTUS TORINO 2:0

Dama otupila biku rogove

2:0 i plasirala se u polufinale, a tamo je čeka dvomeč sa Atalantom.

Već u 15. minutu Juve je stigao do vođstva. Igrači Tora željeli su da ispucaju loptu, ali su pogodili Paula Dibalu, od kojeg je lopta idealno stigla do Daglasa Koste a on prekrasnim volej udar-

Milan - Lacio

(31. januar)

Lacio - Milan

(28. februar)

Atalanta - Juventus

(31. januar)

Juventus - Atalanta (28. februar)

6

POBJEDA U POSLJEDNJIH SEDAM DERBIJA (UZ REMI) OSTVARIO JE JUVENTUS PROTIV TORINA U SVIM TAKMIČENJIMA.

Juve opet prejak za Torino: Kosta slavi prvi gol Tresla se gora - rodio se miš. Tako, otprilike, ukratko glasi opis torinskog derbija, u kojem Torino uvijek na motiv više pokušava, ali uvijek na kraju Juventus pobjeđuje, ma koje god da je takmičenje. Tako je bilo i sinoć u četvrtfinalu Kupa Italije, gdje je “stara dama” slavila

POLUFINALE

cem skinuo paučinu iz gornjeg desnog ugla. Konačnu pobjedu ovjerio je Mario Mandžukić u 67. minutu.

Sudija nije dosudio očigledan prekršaj nad igračem službenog gosta, nakon čega je akcija nastavljena i opet se lopta od igrača “bikova” odbila ovog puta do Hrvata, koji

je prebacio golmana Vanju Milinkovića-Savića i stavio tačku na i.

Dakle, šampion Italije i vladar kupa će krunu braniti protiv rivala iz Bergama, dok će u drugom dvomeču Milan i Lacio tražiti prolaz do finala, koje je zakazano za 9. maj na rimskom Olimpiku. A.P.

BARSELONA

Kutinjo danas potpisuje?

Barselona steže obruč oko Filipea Kutinja. Prema pisanju engleskih medija pitanje je dana kad će Brazilac i zvanično postati igrač “blaugrane”, a “redsi” zaraditi ogroman novac (prema posljednjim informacijama 150 miliona eura), a brazilski novinar Marselo Behler otišao je korak dalje...

“Kutinjo se nada velikim vijestima danas. Njegov agent smatra da je transfer završen, a optimistična je i Barselona”, poručio je Behler.

A.P.

ČELSI

Napad na Vidala, ali... Čelsi je odlučio da bude jako aktivan u zimskom prelaznom roku.

Nakon Aleksa Sandra, za kojeg je spremna ponuda Juventusu od 56 miliona eura, Antonio Konte kreće u napad i na Artura Vidala.

“Plavci” bi ga platili 37 miliona eura, ali Bajern za čileanskog vezistu traži čak 60 miliona eura.

A.P.

ARSENAL

Sančezova cijena 30 miliona

Arsenal nije želio tokom ljeta da proda Aleksisa Sančeza u Mančester siti za 70 miliona eura, pa je sada prinuđen da zaradi bilo što od strašnog napadača, kojem ugovor ističe na ljeto. Engleski mediji tvrde da bi ga Arsen Venger pustio za 30 miliona eura jer “tobdžije” ne mogu da se kockaju...

“Radimo na određenim stvarima, ali sada je vrlo teško reći šta će biti do kraja meseca. Jasno vam je da nije sve na nama”, poručio je Venger.

A.P.

46

SPORT

Dijeli ga potpis od Sarajeva: Šofranac

ČETVRTAK, 4. 1. 2018.

OSVRT NA DOMINACIJU MANČES

ARAPSKE IGRAČK

⌦ Aleksandar Popović

O RAZIŠAO SE SA SERKL BRIŽOM

Šofranac u Sarajevu

Aleksandar Šofranac je pred potpisivanjem ugovora sa trećim klubom za godinu dana. Prema informacijama Dnevnih novina, crnogorski reprezentativac sve je dogovorio sa Sarajevom, čiji trener Husref Musemić traži defanzivca i čini se da ga je pronašao. Takođe, u prilog tome ide i informacija da je 27-godišnji centralni bek raskinuo ugovor sa Serkl Brižom, za koji je odigrao tri meča.

“Serkl Briž i Šofranac su sporazumno raskinuli ugovor. Crnogorski fudbaler, koji je stigao prošlog ljeta, sada može da potraži novi klub.

Serkl se zahvaljuje Aleksandru na profesionalnom odnosu i želi mu sve najbolje u nastavku karijere”, saopštio je belgijski klub. Šofranac je do sada igrao za Mladost, Javor, Sutjesku i Rijeku, a za “hrabre sokolove” odigrao je četiri utakmice.

A.P.

no što joj je 2017. ostavila u amanet, 2018. će preuzeti i svjedočiti dominaciji dvije igračke arapske proizvodnje – Mančester sitija i Pari Sen Žermena.

Na jednoj je utisnuta etiketa „Proizvodnja Ujedinjeni Arapski Emirati“, a na drugoj „Prozvodnja Katar“. Osim što su arapske sa zastavama Engleske i Francuske na reveru i što ih vezuje isključivo neopisivo bogatstvo njenih vlasnika, zajednički im je sveti cilj zbog kojeg praktično i dišu – Liga šampiona. Ni Mančester siti, ni PSŽ nikad nisu bili šampioni Evrope i to je njihova jedina i najveća misija. U istom trenutku i motiv, ali i mana.

Upumpavanje miliona i koncentracije kvaliteta pretvorili su dva kluba u glavne “frajere” na fudbalskom evropskom podijumu. Jednostavno, njihova dominacija je toliko jaka (a tek je krenula) da su tradicionalni akteri (Real, Barselona, Bajern, Juventus, Mančester junajted, Milan, Inter...) u velikoj opasnosti, kako na terenu tako i van njega. Neki su već na podu, a neki se opasno ljuljaju na konopcima... Siti i PSŽ polako preuzimaju dirigentsku

GVARDIOLA “Možemo da osvojimo sve trofeje ove sezone, uključujući i Ligu šampiona. Samo moramo da budemo svjesni da još ništa nismo osvojili i idemo utakmicu po utakmicu”. palicu na tržištu, a sve više napreduju i na zelenom terenu.

Moć na prvom polju najbolje je osjetila Barselona posljednjeg ljeta. Katalonci su pravili pritisak na Marka Veratija, a na kraju im je doslovno legalno otet Nejmar uz račun od 222 miliona eura. Slično je prošao i Real, koji se do jednog trenutka borio za Kilijana Mbapea,, a onda morao da odustane.

Kad je Florentino Perez pokazao svoju nemoć, onda svi znaju koliko je sati. „Građani“, koje vodi jedan od najbo-

112

BODOVA OSVOJILI SU ZAJEDNO DO SADA SITI (62) I PSŽ (50), A UKUPNO SU POSTGLI 122 GOLA (SITI 64 – PSŽ 58), A PRIMILI SVEGA 28 GOLOVA (SITI 13 – PSŽ 15).

NOVI IZAZOV ZA CENTRALNOG BEKA

Redžović u Maleziji Vrijeme je za peti inostrani klub u karijeri – poslije Njemačke i Laosa, Argzim Redžović će se oprobati u Maleziji. Dojučerašnji štoper Petrovca je potpisao ugovor sa klubom po imenu Persatuan odnosno PDRM. Popularni „policajci“ (klub inače funkcioniše uz malezijsku policiju) se takmiči u Premijer ligi, što je po kvalitetu drugo takmičenje u Maleziji, iza Superlige.

Snažni 25-godišnji defan-

zivac je u prvom dijelu sezone naše lige bio praktično nezamjenjiv u redovima Petrovčana – odigrao je svaki ligaški susret (19 utakmica) i dobio dva žuta kartona.

Od naših klubova Redžović je još nastupao za Mogren, Otrant Olimpik i Igalo, dok je van granica Crne Gore branio boje Prištine, njemačkog Malčovera, austrijskog Kafenberga i Laneksang junajteda iz Laosa sa kojim je osvojio državno prvenstvo.

U.R.

Trio od kojeg strahuje Evropa: Kavani, Mbape i Nejmar

ljih svjetskih trenera Pep Gvardiola, imaju nakon 22 kola nestvarnih 15 bodova više od drugoplasiranog Junajteda i praktično su već prošle 2017. kaparisali titulu u Premijer ligi, koju će proslaviti na proljeće ove godine. Takođe, Serhio Aguero, Kevin de Brujn i ostatak društva u osmini finala Lige

ČETVRTAK, 4. 1. 2018.

47

SPORT

STER SITIJA I PARI SEN ŽERMENA

KE I JEDNA MISIJA

Gvardiola zategao konce u Sitiju

Nije pronašao sreću u Monaku: Jovetić

JOVETIĆ PREKOBROJAN U MONAKU

POVRATAK U SEVILJU KOD MONTELE?

šampiona igratu protiv Bazela, u polufinalu Liga kupa čeka ih dvomeč sa drugaligašem Bristolom, dok su trenutno u trećem kolu FA kupa (dočekuju Barnli). Dakle, četiri fronta i napad na sve trofeje ove sezone. Međutim, javna je tajna – „klempavko“. Njegova izazovnost je možda i životna misija Gvardiole, koji će, ako to uspije, jedan obični tradicionalni engleski klub smjestiti među besmrtne.

I dok Sitijevu moć milionima kupuje princ Mansur bin Zajed Al Nahan, u Parizu je za to distributer Naser Al-Kelaifi. Pariz i njegova svijetla mame najveći svjetski novac i glamur,

NEJMAR “Osvojio sam Ligu šampiona sa Barselonom, a to će biti veliki izazov sa PSŽ-om. Želim da postanemo šampioni Evrope i da jednog dana osvojim „zlatnu loptu“ za najboljeg igrača svijeta”.

pa je tako i PSŽ dobio svoj dio kolača. Dovoljno veliki dio da ga lansira do trona Starog kontinenta. „Sveci“ poslije 19. kola su za devet koraka bliže tituli šampiona Francuske od aktuelnog prvaka Monaka.

Na „Parku prinčeva“ se takođe hladi šampanjac. Nejmar, Kilijan Mbape, Edinson Kavani i ostatak mašinerije čekaju start Kupa (protiv Rena), u četvrtfinalu Liga kupa čekaju Amijen, dok će najveći ispit zrelosti i ambicija imati protiv Real Madrida u osmini finala Lige šampiona. Cijeli projekat ponovo će biti na raskrsnici, sve sa ciljem da se dođe do kraja i postane veliki. Zvanično veliki i time konačno baciti u zaborav evropski pohod omraženog Olimpik Marseja iz 1993. godine.

Naravno, izostanak šampionskog DNK na putu do „klempavka“ veliki je problem oba ekipna predatora (posebno PSŽ-a jer Unai Emeri nikad nije osvojio LŠ), koja pored sopstvene moći ipak vjeruju „da za sve postoji prvi put“, a njihovi rivali žele pobiti teoriju da je novcem sve moguće kupiti preko noći.

30

Samo šest mjeseci od dolaska, Stevan Jovetić bi mogao da napusti Monako. Crnogorski napadač, koji je opet imao velikih problema sa povredama u klubu iz Monte Karla, odigrao je svega 329 minuta i postigao dva gola (protiv Lila i Amijena). Međutim, cjelokupnim utiskom nije zadovoljan trener Leonardo Žardim, pa bi 28-godišnji fudbaler mogao da promijeni sredinu.

Kao prvi opcija ponovo stoji Sevilja, u koju bi navodno mogao da se vrati ako Andalužani odluče da potroše 10-13 miliona eura za njega, što nisu bili spremni da urade tokom ljeta. Sada je na klupi španskog kluba zasjeo Vinćenco Montela, sa kojim je Jovetić sarađivao u Fiorentini u sezoni 2012/2013, kada je Joveta odigrao 34 utakmice i postigao 13 golova za “violu”. Takođe, uvijek je Serija A otvorena opcija za Podgoričanina, koji se već do sada nekoliko puta

329 MINUTA ODIGRAO JE STEVAN JOVETIĆ ZA MONAKO DO SADA, A USPIO JE DA POSTIGNE DVA GOLA.

povezivao sa povratom u Firencu, ali i sa Romom.

Naravno, crnogorska sportska javnost opet sa velikom pažnjom prati cijelu situaciju s obzirom na to da na jesen kreće UEFA Liga nacija, kroz koju će “hrabri sokolovi” imati priliku da se i pored kvalifikacija (kreću u martu 2019) plasiraju na Euro 2020. godine. Zato crnogorskoj reprezentaciji treba Jovetić u formi, kako bi je predvodio kao što je to sjajno radio u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo.

A.P.

UTAKMICA U NIZU MANČESTER SITI NE ZNA ZA PORAZ U PREMIJER LIGI, UZ 26 POBJEDA I ČETIRI REMIJA.

48 POSLJEDNJIH UTAKMICA PSŽ NIJE IZGUBIO KOD KUĆE U SVIM TAKMIČENJIMA, UZ 39 POBJEDA I DEVET REMIJA. SITI 30 MEČEVA ZAREDOM NIJE PORAŽEN NA ITIHADU U PL (24 POBJEDE I ŠEST REMIJA).

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika

(desk@dnovine.me) Vikend izdanje: Samir RASTODER samir.rastoder@dnovine. me Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Mladen MEDENICA (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@ dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Vedran ILIĆ (foto@dnovine.me)

redakcija@dnovine.me

ZANIMLJIVO

Požar izazvale petarde?

U centru Kotora juče je izbio požar u podrumu jedne zgrade oko 15 sati i 20 minuta, ali intervencijom vatrogasaca brzo ugašen. Kako saznajemo, građani sumnjaju da su požar izazvale petarde, koje, kako tvrde, djeca tu stalno bacaju. Iz vatrogasne službe našem portalu su, međutim, kazali da nije utvrđeno šta je izazvalo požar, ali je nastala manja materijalna šteta. Antena M

AKTUELNO

NOVE INVESTICIJE U BJELOPOLJSKOJ OPŠTINI

OTVOREN MOST NA LJUBOVIĐI I HE U MAJSTOROVINI

Predsjednik Vlade Duško Marković i predsjednik Opštine Bijelo Polje Aleksandar Žurić juče su povodom Dana opštine položili kamen temeljac za gradnju novog pješačkog mosta koji povezuje Njegnjevo – Potkrajci / Sutivan preko rijeke Lima, otvorili most preko Ljuboviđe na novom putnom pravcu Ravna rijeka-Latinska kosa – Jasikovac – Cmiljača u opštini Bijelo Polje i otvorili malu hidroelektranu na Bistrici u Majstorovini.

Dužina novog mosta bi-

će 70 metara, širina pješačke staze 2,7 metara.

Projektnu dokumentaciju obezbijedila je opština Bijelo Polje, dok je izvođač radova „Tehnoput MNE“ iz Podgorice. Ugovorena vrijednost radova iznosi oko 300.000 eura.

Marković i Žurić su zatim otvorili most preko Ljuboviđe na novom pravcu ka Bjelasici.

“U ovoj godini ćemo raditi na dvije dionice, već je raspisan tender za žičaru šestosjed, radimo takođe na postavljanju i gradnji nove trafosta-

Uvod u totalnu sušu na četvrtini planete

U ANTVERPENU ZAPLIJENJENO SEDAM TONA DROGE

Kokain u bananama

ne Zemlje - stoji u istraživanju objavljenom u časopisu “Prirodne klimatske promjene””.

Su-Jong Jeong sa Univeziteta za nauku i tehnologiju u kineskom Šenženu, jedan od autora studije, navodi da bi zagrijavanjem do 1,5 stepeni djelovi južne Evrope, južne Afrike, centralne Amerike, obale Australije i jugo-

dine planirano da se utroši 60 miliona eura.

Premijer je pustio u rad malu hidroelektranu na Bistrici u Majstorovini instalisane snage 3,497 MW i planirane godišnje proizvodnje od 11,319 GWh. Vrijednost investicije je 7,8 miliona eura, od toga je 4,2 miliona eura finansirano od strane EBRR – Evropske Banke za rekonstrukciju i razvoj, a preostali dio je finansiran od strane investitora – najvećim dijelom od većinskog vlasnika Tomaša Hajeka iz Češke.

Zlatana

ISTRAŽIVANJE KOJE UPOZORAVA

Naučnici upozoravaju da će više od četvrtine Zemljine površine postati sasvim suvo, čak i ako čovječanstvo uspije da ograniči globalno zagrijavanje na dva stepena Celzijusa. Ali, u slučaju da se zagrijavanje zadrži na 1,5 stepeni, to bi moglo da ograniči sušenje za desetinu, čime bi bile spašene dvije treći-

nice za buduće skijalište, dakle, pred Bijelim Poljem su ozbiljne i velike perspektive a mi smo ljudi koji ne samo da daju obećanja nego ta obećanja i sprovode u djela“, kazao je Marković.

Vrijednost izvedenih radova na mostu iznosi oko 430.000 eura.

Most je sastavni dio kapitalnog projekta razvoja tri ski centra, i to: Kolašin 1600, Cmiljača i Žarski, koji su dio prostornog plana posebne namjene „Bjelasica i Komovi”, i za čiji razvoj je do 2020. go-

istoka Azije – izbjegli veliku štetu.

“Granica od 1,5 stepeni Celzijusa smanjila bi vjerovatnoću sušenja i posljedice koje iz toga proizilaze”, navodi Jeong. On je sa grupom naučnika iskoristio projekcije sedam klimatskih modela kroz različite scenarije zatopljenja kako bi predvidio obrasce sušenja tla.

Skoro sedam tona kokaina zaplijenjenih 30. decembra u luci u Antverpenu, skrivenih u pošiljci banana, jedna je od najvećih zaplijena u Evropi ove godine.

Zaplijenjena količina jednaka je četvrtini godišnjih zaplijena na toj lokaciji u prethodne dvije godine, saopštila je holandska policija i dodala da je droga najvjerovatnije bila namijenjena

holandskom tržištu.

Kontrola tovara je bila rezultat koordinisane akcije belgijske i holandske carine.

Otvorena je istraga o mjestu porijekla i krajnjem odredištu kokaina. Vrijednost pošiljke nije navedena.

Početkom decembra prošle godine španske vlasti su 5,9 tona kokaina zaplijenjenih u luci Alhesiras procijenile na oko 210 miliona eura.

I ta droga se nalazila u pošiljci banana, poslatoj iz Medeljina u Kolumbiji.

Luka Antverpen, ekonomsko srce Belgije, jedna je od glavnih tačaka za ulaz južnoameričkog kokaina u Evropu. U 2016. je u toj luci zaplijenjeno gotovo 30 tona te droge, a u 2017. oko 38 tona.

Takođe je glavna tačka ulaza i za tropsko voće.