Dnevne novine 12. decembar 2017.

■4

POLITIKO: BRISEL JE PONOVO NA BALKANU ALI SELEKTIVNO

CRNU GORU IRITIRA PLAN EU DA ČEKA DRUGE SUSJEDE

BRISEL: MEĐUVLADINA KONFERENCIJA

Crna Gora otvorila još dva poglavlja ■4

UTORAK, 12. 12. 2017. BROJ 1940 GODINA VII Izdavač: Novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

NACIONALNA KONFERENCIJA O POLJOPRIVREDI U IPC TEHNOPOLIS ■ 18 19

Poljoprivrednicima na raspolaganju 39 miliona € NAKON NAJAVE FRONTA DA SE DEFINITIVNO VRAĆA U SKUPŠTINU

■ 2 3

EU poziva i ostatak opozicije da se vrati u parlament PREMA PODACIMA MINISTARSTVA

Za legalizaciju objekata podnijet 81 zahtjev ■ 6 7 ZA NAJBOLJE PONUDE:

CRNA GORA DOBILA MEĐUNARODNI KOD

ASK DEMANTOVALA PISANJE NEKIH MEDIJA

Mugoša dala tačne i potpune podatke ■ 11

■ 14

Adnan Čirgić: Proglasiti dan crnogorskog jezika marketing@dnovine.me

ODGOĐENO SUĐENJE ZA UBISTVO BORETE I ZEČEVIĆA ■ 11

Advokat traži izuzeće tužioca Čađenovića

+382 77 300 104

2

POLITIKA

UTORAK, 12. 12. 2017.

VUJANOVIĆ U ALBANIJI

Utvrđivanje granica je tehnička stvar Granica Crne Gore i Albanije tehnička je stvar i nije otvoreno pitanje, poručio je predsjednik Filip Vujanović, na konferenciji za novinare, nakon razgovora s albanskim kolegom Iljirom Metom.

“Naši odnosi na svim graničnim pitanjima sa Albanijom su potpuno jasni i prijateljski. Mi imamo potrebu da unaprijedimo promet robe i kretanje ljudi, a to pitanje koje se odnosi na određivanje zajedničke tačke početka i sa jedne i sa druge strane doživljavamo kao više tehničku, a od Albanije i Crne Gore ni na bilo koji način neuslovljenu stvar”, kazao je Vujanović.

Govoreći o ratifikaciji Sporazuma o granici s Kosovom, Vujanović je podsjetio da je taj ugovor zaključen u Beču nakon višegodišnje dobre komunikacije unutar dvije vlade, kao i da je potvrđen u Cr-

noj Gori.

“On ima prostu, ali nema dvotrećinsku većinu na Kosovu i mi se vrlo strpljivo odnosimo prema tome smatrajući to kao unutrašnju stvar Kosova, želeći da imamo puno razumijevanje da se unutar Kosova na pažljiv način treba obezbijediti dvotrećinska većina, vodeći računa o odnosu Brisela prema tom ugovoru koji je ratifikaciju tog Međugraničnog ugovora učinio uslovom vizne liberalizacije. Mi želimo građanima Kosova da što prije dobiju viznu liberalizaciju i da se unutrašnja pitanja na Kosovu riješe u smislu ratifikacije što povoljnije i što brže, a ne želimo niti jednom svojom izjavom na bilo koji način da utičemo na to, jer je to unutrašnja stvar Kosova koja će se na Kosovu na pažljiv način riješiti”, kazao je Vujanović. J.Đ.

OD SLJEDEĆEG ZASIJEDANJA I DEMOKRA

EU POZDRAVLJA OD OSTATAK OPOZICI

E

vropska unija je dosljedno ohrabravila sve političke aktere u Crnoj Gori da vrate političku debatu tamo gdje ona pripada, tj. parlamentu, zbog toga pozdravljamo odluku dijela opozicije da se vrati u Skupštinu. To je Dnevnim novinama saopšteno iz kabineta portparolke EU Maje Kocijančić.

Vujanović i Meta

SJEDNICA BJELOPOLJSKOG ODBORA BS

MURADIF GRBOVIĆ NOVI PREDSJEDNIK

Prošle sedmice formiran je Opštinski odbor BS u Bijelom Polju za novog predsjednika izabrao je Muradifa Grbovića. Grbović je bio jedini kandidat, a na tu funkciju došao umjesto dugogodišnjeg predsjednika Rešada Sijarića, aktuelnog direktora Zavoda za školstvo.

Grbović kaže da svjesni činjenice da su Bošnjaci u zadnjih 100 godina prošli velika iskušenja i da su jedini evropski narod bez nacionalne države.

“Zato nemamo prostora

da djelujemo nikako drugačije nego jedinstveno i dlučno. Takodje, moramo biti svjesni i ponosni na činjenicu da smo kao narod dali nemjerljiv doprinos u stvaranju države Crne Gore i 1945. i 2006. i da samim tim imamo moralno pravo da tražimo ravnopravnost sa svim ostalim narodima u državi”, poručio je Grbović.

Obećao je da će, kao predsjednik OO, prije svega služiti odboru i interesima svog naroda.

B.Č.

Demokratski front saopštio je juče da se već od narednog zasijedanja vraća u parlament u punom kapacitetu, a lider tog političkog saveza, Andrija Mandić, kazao je da će poslanički klub DF formirati novi front u Skupštini, i dodao da će i političari iz EU dobro razumjeti pozadinu i jasnu namjeru DF-a da otvori još jedan novi front, ne samo onaj na terenu.

“EU je dosledno ohrabrila sve političke aktere u Crnoj Gori da vrate političku debatu tamo gdje ona pripada. Zbog toga je za nas povratak dijela opozicije parlamentu dobrodošao, a od ključnog je značaja da se konstruktivni politički dijalog u parlamentu odvija među svim političkim partijama”, rečeno je Dnevnim novinama u Evropskoj komisiji.

Mandić je juče, govoreći o razlozima za povratak u parlament, podsjetio da je opozicija na prethodnim parla-

mentarnim izborima osvojila 39 mandata, i da su „vodili bitku kako da dođu do još dva”, da uspostave parlamentarnu većinu i smijene vlast.

“Nažalost, nekoliko mjeseci nakon tog zajedničkog rada, kada je režim vršio snažan pritisak podmećući DF-u aferu lažnog državnog udara, ta linija komunikacije unutar opozicije je prosto nestala, i na sve naše pozive, privatne i javne, imali smo isti odgovor – ćutanje”, naveo je Mandić. Prema njegovim riječima, u DF-u su se opredijelili da sačekaju nekoliko mjeseci “da se izbistre glave, i da ostatak opozicije shvati da nema nikoga bližeg od DF-a, ali se, nažalost, to nije dogodilo”.

Mandić je podsjetio da su i nedavno poslali još jedan predlog ostatku opozicije da razgovaraju „po principu bijelog papira“.

“Međutim, ljudi iz opozicio-

nih stranaka odlučili su se na isti metod odnosa prema DFu kao što su to radili i ranije”, dodao je on.

Kako je kazao, Demokratska Crna Gora, Socijalistička narodna partija, Demos, Socijaldemokratska partija i URA nijesu ni odgovorili na poziv DF-a, dok su Ujedinjena Crna Gora i poslanik Aleksandar Damjanović saopštili da su spremni za razgovor.

“Kako ta dva odgovora, za koje se zahvaljujemo, nijesu obezbijedila jedinstvo koje je neophodno i koje smo imali nakon 16. oktobra, poslanički klub DF-a odlučio da otvori još jedan front, onaj u Skupštini Crne Gore”, pojasnio je Mandić.

On je poručio ostatku opozicije da ih, ako neko želi i ho-

ZA NAS JE POVRATAK DIJELA OPOZICIJE U PARLAMENT DOBRODOŠAO, A OD KLJUČNOG JE ZNAČAJA DA SE KONSTRUKTIVNI POLITIČKI DIJALOG U PARLAMENTU ODVIJA MEĐU SVIM POLITIČKIM PARTIJAMA

UTORAK, 12. 12. 2017.

3

POLITIKA ANTIKORUPCIJSKA KONFERENCIJA

U borbu protiv korupcije uključiti cijelo društvo

ATSKI FRONT U POSLANIČKIM KLUPAMA

DLUKU DF, POZIVA I IJE U PARLAMENT Rudović: Front je sam sebe izolovao

Komentarišući odluku DF da se vrati u parlament, poslanik GP URA Neđeljko Rudović kaže da je na taj način Front izabrao put koji ide na ruku DPS i koji im, kako je dodao, “obilato pomaže da speru ljagu nasilnika i uzurpatora vlasti”.

“Nadam se da građani koji su podržavali DF i sami uviđaju da je podrška takvoj politici isto što i podrška DPS-u. Podrškom DF-u se faktički sprečava razvlašćivanje DPS-a. Svojim potezima, od kojih svaki djeluje kao da je povu-

čen daljinskim upravljačem u rukama predsjednika DPS-a, DF je sam sebe izolovao. Svako dobronamjeran odavno uviđa da je jedini put za demokratske promjene onaj koji počiva na konceptu građanske i proevropske Crne Gore. To podrazumijeva i istrajnost i konzistentnost, kao i prilagođavanje političkog djelovanja glavnom cilju - slobodnim izborima i promjeni vlasti”, rekao je Rudović za DN. Dodaje i da agresivna retorika koja potencira teme koje dijele Crnu Goru nije način za rješava-

će da protestuje, DF ohrabruje da to rade.

“Nećemo reći ni za koga od njih da su uličarska opozicija, kao što se iz njihovih redova govorilo za nas, i da ih je bilo malo na tim protestima. Mi pozdravljamo akciju, i bićemo spremni da se priključimo svim protestima i da zajedno radimo sa ostatkom opozicije bez ikakve sujete i zle namjere”, naveo je Mandić.

On je ponovio da se DF vraća u Skupštinu u punom kapacitetu, i poručio da će njiho-

vi poslanici “i u tom dijelu dati najbolje od sebe i raditi u interesu svih građana Crne Gore“.

Mandić je rekao da su sigurni da neće ni najmanje pogriješiti što hoće da izbjegnu izolaciju koju su im, kako je naveo, namijenile kolege iz opozicije. On je rekao da će poslanički klub DF-a već na narednom zasijedanju biti u Skupštini.

“Naši poslanici će dotaći sve najvažnije teme koje život znače. Svakako ćemo u Skupštini uspjeti da kažemo ono što

nje problema, njom se, kako ističe, služe samo dvije političke grupacije koje tako koče razvoj Crne Gore - DPS i DF. “Poruke čelnika DF-a, koje u svom podkontekstu imaju rastakanje države Crne Gore, su upravo ono što DPS-u treba da bi i dalje varao naivne da su oni branitelji države. Nećemo upadati u zamke DPS-a, od kojih je jedna povratak u parlament bez pristanka DPSa da organizujemo prijevremene izbore po elementrano fer uslovima”, zaključio je Rudović. nas sprečavaju da saopštimo u onoj sudnici gdje pokušavaju da ponize lidere i političare iz DF-a”, istakao je Mandić.

On je rekao da mu je žao što kolege iz opozicije nijesu imale “bar onoliko razumijevanja prema našem, kao što su imali prema pozivu Markovića”.

“Ali, kad god požele mogu da računaju da sa nama mogu da idu na proteste, i da u DF-u imaju nekoga sa kim će se boriti protiv Vlade Duška Markovića i protiv režima u Crnoj Gori”, poručio je Mandić. J.Đ.

Korupcija je ozbiljan problem i ako se u kontinuitetu ne suzbija, razara temeljne vrijednosti društva, rekao je ministar unutrašnjih poslova, Mevludin Nuhodžić, na otvaranju 11. Nacionalne antikorupcijske konferencije.

“U rješavanju problema na koji nije imuna ni jedna država, pa ni Crna Gora, trebaju biti uključeni svi segmenti društva i djelovati proaktivno i sinhronizovano”, smatra Nuhodžić.

On je kazao da državne institucije nose najveću odgovornost u borbi protiiv korupcije i napomenuo da je Vlada borbu protiv korupcije postavila kao jedan od najvažnijih prioriteta.

Prema njegovim riječima, sve primjedbe EK koje ukazuju na slabosti sa kojim se Crna Gora suočava na putu ka EU Vlada čita kao dobronamjerne i konstuktivne.

On smatra da je u borbi protiv korupcije potrebno novo partnerstvo zasnovano na povjerenju cjelokupne zajednice, institucija medija i građana.

Nuhodžić je kazao da se treba vjerovati državnim institucijama i što nije dobro predlozima sugestijama i argumentovanom kritikom popraviti.

“Ovakvim odnosom ćemo pomoći da institucije budu još efikasnije i odgovornije. Ovo je izazov koji možemo savladati zajedno ali svako u skladu sa nadležnostima”, poručio je Nuhodžić.

Ambasador Evropske unije (EU) u Crnoj Gori, Aivo Orav, kazao je da korupcija cvjeta kada nema dovoljno transparentnosti i kada se donose odluke u tajnosti.

“Ona uništava institucije.

Ovdje vladavina prava stupa na scenu. Trebaju nam jake institucije i politike koje se otvoreno sprovode”, kazao je

Orav. On je poručio da je u toj borbi potrebno okruženje koje podstiče novinare i građane da govore o korupciji, bez bilo kakvog straha.

Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država, Margaret En Uehara, kazala je da je Crna Gora već preduzela ključne korake u razvoju djelotvornog i efikasnog okvira za borbu portiv korupcije.

Ona je podsjetila da je Crna Gora uspostavila čvrst zakonodavni i institucionalni okvir usvajanjem novih zakona i osnivanjem Specijalnog državnog tužilaštva i ASK-a.

“Crna Gora je prešla ogroman put, posebno u dijelu tužilačkih napora, i vjerujem da su ova postignuća samo početak i da mora i može ostvariti dalji napredak”, ocijenila je Uehara.

Ona je kazala da su operacije oduzimanja imovine stečene protiv zakonitom djelatnošću ključni insturmenti u borbi protiv korupcije i organizovnog kriminala.

Ambasadorka Ujedinjenog Kraljevstva u Crnoj Gori, Alison Kemp, kazala je da se korupcija mora prevazići ukoliko se želi obezbijediti prosperitet i pristup pravdi svim građanima.

“Korupcija traži investicije, rast i pravdu. Može da podrije našu bezbjednost u vezi sa organizovanim kriminalom i širenje raznih ideologija i ekstremizma”, navela je Kemp.

Izvršna direktorka Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), Vanja Ćalović-Marković, kazala je da su crnogorske institucije napravile zabrinjavajuće korake unazad kada je u pitanju borba protiv korupcije.

“Borbu protiv korupcije pretvaraju u politički bič za disciplinovanje neistomišljenika”, rekla je Ćalović- Marković.

Sa jučerašnje konferencije

4

politika

UTORAK, 12. 12. 2017.

politiko: ª brisel je ponovo na balkanu ali selektivnoº

Crnu Goru iritira plan EU da čeka druge susjede Ponavljanje izbora u Savinom boru Opštinska izborna komisija u Petnjici odlučila je da ponovi lokalne izbore na biračkom mjestu broj osam- Savin bor.

U obrazloženju odluke se navodi da je Ustavni sud 7. decembra usvojio žalbu i ukinuo rješenje Državne izborne komisije, kojom je poništen izborni postupak na biračkom mjestu broj 8.

“Rješenjem Državne izborne komisije Crne Gore od 08.12.2017.godine naloženo je Opštinskoj izbornoj komisiji Petnjica da sprovede ponovne izbore na biračkom mjestu broj 8 Savin Bor- Opština Petnjica u skladu sa članom 102 i 103 Zakona o izboru odbornika i poslanika”.

Odluku je potpisao predsjednik OIK-a Mersad Latić.

bošković

BiH da računa na podršku CG

Dalji napredak Bosne i Hercegovine u procesu reformi odbrambenog i bezbjednosnog sektora dodatno je osnažio evroatlantsku perspektivu ove zemlje, poručio je ministar odbrane, Predrag Bošković poručujući da zvanično Sarajevo na tom putu može računati na punu podršku Crne Gore.

“Ministar Bošković je ukazao na intenzivnu saradnju dvije susjedne zemlje u domenu odbrane, te istakao da Crna Gora kao najmlađa članica NATO, cijeni važnost posvećenosti Bosne i Hercegovine vrijednostima Alijanse. On je naglasio da bi dalji napredak Bosne i Hercegovine u procesu reformi odbrambenog i bezbjednosnog sektora dodatno osnažio evroatlantsku perspektivu ove zemlje, te da na tom putu može računati na punu podršku Crne Gore”, navodi se u saopštenju povodom Boškovićeve posjete Sarajevu.

Evropska unija (EU) želi da pokaže da joj je i dalje stalo do Balkana ali tu ljubav ne osjećaju svi podjednako, piše briselski portal Politiko. U opširnom tekstu pod naslovom “Brisel je ponovo na Balkanu, ali selektivno” navodi se da je posljednjih mjeseci EU ponovo otkrila interes za Balkan, uznemirena pokušajima Rusije da utiče na region i pogoršanjem odnosa među pojedinim zemljama regiona koje su do prije neku deceniju ratovale.

Lideri EU počeli su da šalju signale da je put ka Briselu i dalje otvoren, piše Politiko i podsjeća da su i predsjednik Evropske komisije Žan Klod Junker i francuski predsjednik Emanuel Makron naglasili da EU mora biti otvorena za članice sa Zapadnog Balkana, da će Junker i predsjednik Evropskog parlamenta Antonio Tajani posjetiti region početkom iduće godine, dok je Bugarska rekla da želi da podrška eurointegracijama zemalja Zapdnog Balkana bude prioritet njenog predsjedavanja EU u provoj polovini 2018. Brisel, međutim, ne predviđa da svih šest zemalja Zapadnog Balkana (Albanija, BiH, Kosovo, Makedonija, Crna Gora i Srbija) pristupi EU u isto vrijeme, dodaje Politiko i navodi da je Evropska komisija imenovala Srbiju i Crnu Goru kao favorite sa ciljem da postanu članice do 2025, ako ne i prije. Fokus na te dvije zemlje izazvao je uzbunu, zbunjenost i ljutnju među ostalima u regionu, piše Politiko i navodi da je kosovski premijer Ramuš Haradinaj sugerisao da Srbija dobija povlašćen tretman jer igra na kartu mogućeg približavanja Rusiji.

“Beograd je mnogo profitirao od igranja na kartu alternative a to je Moskva, Rusija... Poruka našem regionu treba da bude jasna, a ne s dvostrukim standardima”, rekao je Haradinaj u nedavnom intervjuu tokom posjete Briselu.

Predsjednik Kosova, Hašim Tači, vjeruje da strategija favorita može biti islamofobična jer zemlje sa pretežno muslimanskim stanov-

brisel

Crna Gora otvorila poglavlja 2 i 3

ništvom stavlja u drugi plan u odnosu na pretežno pravoslavne države.

Iako manje kritična i Albanija je zbunjena novom strategijom EU. Albanska ambasadorka pri EU Janina Suela rekla je da Tirana pozdravlja Junkerovu izavu o prijemu Zapadnog Balkana, ali želi razjašnjenje za strategiju favorita.

Evropska komisija kaže da izdvajanje Srbije i Crne Gore jednostavno reflektuje činjenicu da su samo te dvije zemlje započele pregovore o članstvu. Diplomate, međutim, brinu da će taj dvojac sada prigrabiti lavovski dio pažnje Brisela, navodi Politiko.

Politiko piše da je plan Brisela iritirao čak i Crnu Goru koja smatra da je ispred Srbije na putu ka EU pa joj se ne dopadaju nagovještaji da će možda morati da pričeka većeg susjeda.

“Mi smo u procesu mnogo duže i skoro završavamo pregovore koje oni tek počinju”, rekao je ambasador Crne Gore u EU Bojan Šarkić, prenosi Politiko, dodajući da crnogorskim zvaničnicima smeta čak i to što je u redosljedu pominjanja favorita Srbija na prvom mjestu.

Braneći strategiju EU, evropski komesar za proširenje Johanes Han rekao je da ona stimuliše zdravu konkurenciju među potencijalnim kandidatima u sprovođenju neophodnih reformi. Prema njegovim riječima, Komsija je spremna da preporuči početak pregovora sa Albanijom i moguće Makedonijom u provoj polovini 2018, ali, kako je dodao, to će se i dogoditi samo ako članice EU podrže taj predlog.

EU lideri koji podržavaju proširenje kažu da je prijem Zapadnog Balkana u interesu EU, koja sa tri strane

okružuje region, i ističu da je migrantska kriza 2015. pokazala važnost regiona za stabilnost Unije.

“Ako zemlje Zapadnog Balkana usvoje reforme za ulazak u EU, teorija stoji, one će same postati prosperitetnije, stabilnije i bliže interesima EU. Ako ih na neki način ne prigrlimo, one će se osjetiti napuštenima od EU i tražiće druge saveznike”, rekao je slovenački premijer Miro Cerar.

Iako su i Kina i zalivske zemlje ekonomski sve aktivnije u regionu EU, najviše brine uloga Rusije iako Moskva insistira da ona ne destabilizuje Balkan, navodi Politiko i podsjeća da Crna Gora optužuje ruske agente da stoje iza pokušaja puča, da Rusija “poklanja Srbiji borbene avione MIG” i “podržava separatističke ambicije srpskog entiteta u BiH”.

Ipak, dodaje Politiko, EU zvaničnici priznaju da je teško obezbijediti podršku u javnosti za prijem relativno siromašnih zemalja čiju su noviju istoriju obilježili ratovi i nestabilnost, posebno dok još postoji i desni populizam.

Za vlade u regionu koje teže članstvu u EU vraćanje u fokus Brisela je dobrodošlo, ocjenjuje Politiko i prenosi riječi srpske premijerke Ane Brnabić da je sada atmosfera mnogo drugačija nego 2014. kada je Junker rekao da je EU potreban odmor od proširenja. Politiko piše i da je zajednički problem u cijelom regionu snaga organizovanog kriminala i njegova povezanost sa političkom elitom u kojoj je korupcija široko rasprostranjena, dok EU ima problem sa kredibilnošću jer je na Zapadnom Balkanu uvriježeno uvjerenje da EU zapravo i ne mari previše za region.

Crna Gora je juče otvorila nova poglavlja u pregovorima s Evropskom unijom dva - Sloboda kretanja radnika i tri - Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga.

U obraćanju predstavnicima država članica i Evropske komisije, šef crnogorske delegacije, ministar evropskih poslova Aleksandar Andrija Pejović je istakao zadovoljstvo što su crnogorski napori i rezultati u ovim oblastima prepoznati i što Crna Gora, sa 30 otvorenih i tri privremeno zatvorena poglavlja, s uspjehom završava i ovu godinu”, istakli su iz Ministarstva evropskih poslova.

Pejović je naglasio da je uspjeh rezultat rada, ne samo pregovaračke strukture u poglavljima dva i tri, nego i napretka u vladavini prava koji je evidentirala i EK u svom radnom dokumentu koji je nedavno objavilo Ministarstvo evropskih poslova.On je rekao da poglavlje dva predstavlja kamen temeljac evropskih integracija. Kad je riječ o 3. poglavlju - Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga, ministar je istakao da je Crna Gora svjesna koristi koje će rad na ovom poglavlju donijeti - otvaranje granica članica EU za usluge svih firmi i pojedinaca, jednakost u stečenim obrazovnim ispravama za regulisane profesije i povećanje mobilnosti i učešća na tržištu rada EU od pola milijarde ljudi.

Evropski komesar za susjedsku politiku i pregovore o proširenju Johanes Han je pohvalio značajan napredak koji je Crna Gora dosad postigla u oblasti vladavine prava, kako u dijelu reforme zakonodavstva, tako i u pogledu izgradnje institucija i jačanja kapaciteta, te inicijalnim rezultatima u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. J.Đ.

ekonomija 1.179 0.882 133.6 1.168 69.75 119.3 7.538

UTORAK, 12. 12. 2017.

au = 1,249.89$

mOnTenegRO berza

uSd: gbP: jPy: chF: rub: rSd: hrK:

PlemeniTi metali

KURsnA lista

6

aG=15.84$

Naziv TECG LOVO RUPV MLIN TREN

Najveći promet cijeNa 1,7000 26,0000 4,2500 3,0000 0,0925

KoličiNa 10.600 50 250 170 5.000

obim u € 18.020,0000 1.300,0000 1.062,5000 510,0000 462,5000

PromjeNa -4,07% -18,06% -0,59% 0,00% 0,00%

najviše prijava u herceg novom, pljevljima i budvi

Podnijet 81 zahtjev za legalizaciju J

edinicama lokalne samouprave do 7. decembra je podnijet 81 zahtjev za legalizaciju bespravnih objekata, od kojih je najveći broj u Opštini Herceg Novi - 34, kazao je Dnevnim novinama marko čanović, generalni direktor Direktorata za razvoj stanovanja Ministarstva održivog razvoja i turizma.

U Opštini Kotor, kako je precizirao Čanović, podnijeto je deset zahtjeva za legalizaciju, u Budvi 14, Pljevljima 17 i u Bijelom Polju pet.

“Ovi podaci odnose se na 11 opština koje su dostavile informacije”, naveo je Čanović.

■ Prihodi idu oPštinama

U Ministarstvu održivog razvoja i turizma, kako je ranije kazao ministar Pavle Radulović, očekuju da će prihodi od legalizacije u narednoj godini biti oko 40 miliona eura. Čanović pojašnjava da su to prihodi koji idu opštinama, a generisaće se od naplate naknada za komunalno opremanje građevinskog zemljišta i naknada za zemljište, u slučajevima kada je bespravni objekat izgrađen na državnom zemljištu.

“Visinu i kriterijume za naplatu naknade za be-

spravne objekte propisuju opštine. Shodno Zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata opštine imaju ovlašćenje i obavezu da ova akta donesu u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu zakona”, rekao je Čanović.

On ističe da će se visina naknada odrediti u zavisnosti od stepena opremljenosti građevinskog zemljišta i prosječnih troškova komunalnog opremanja, prema zonama, čije su granice utvrđene na osnovu zahvata planskih dokumenata.

“Visine naknada su različite od opštine do opštine, činjenica je da su najviše u opštinama Crnogorskog primorja i u Glavnom gradu”, naglasio je Čanović.

Bespravni objekti se, navodi Čanović, legalizuju u skladu sa parametrima važećih planskih dokumenata i onih čija je izrada početa, a koji će se donijeti u roku od devet mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata (14. oktobra) ili u skladu sa planom generalne regulacije koji će se donijeti za tri godine.

“Ovo rješenje će svakako uticati i na prikupljanje prihoda jer će značajan broj bespravnih objekata “stati” u postupku do donoše-

Koraci Ka legalizaciji

1

podnošenje zahtjeva za legalizaciju lokalnom sekretarijatu, elaborat premjera objekta i izvod iz katastra nepokretnosti

2

pokretanje postupka otkupa zemljišta kod organa nadležnog za imovinu

3

rješavanje plaćanja naknade za komunalno opremanje zemljišta (na Primorju i naknade za investitore)

4 5 6

dostavljanje dodatnih dokumenata dobijanje rješenja o legalizaciji upisivanje u katastar nepokretnosti

nja plana generalne regulacije, kojim će se definisati da li će objekat biti prepoznat u prostoru. Bez obzira na to, u narednom periodu se očekuju značajni prihodi opština po ovom osnovu imajući u vidu da je veliki broj planskih dokumenata na snazi, te da je njima prepoznato stanje u pro-

Čanović

UTORAK, 12. 12. 2017.

Naziv MLIN TREN RUPV TECG LOVO

dobitnici

CijeNa

KoličiNa

obim u €

3,0000 0,0925 4,2500 1,7000 26,0000

170 5.000 250 10.600 50

510,0000 462,5000 1.062,5000 18.020,0000 1.300,0000

storu, tj. bespravni objekti su “uklopljeni”, kazao je Čanović.

■ Procedura Prijave

Rok za podnošenje zahtjeva za legalizaciju je 15. jul iduće godine i on je isključiv, što znači da nakon tog datuma neće postojati mogućnost legalizacije.

Vlasnici bespravnih objekata treba da nadležnim organima lokalne uprave - sekretarijatima podnesu zahtjev za legalizaciju, na propisanom obrascu, dostupnim na web sajtu Ministarstva održivog razvoja i turizma.

“Uz zahtjev se podnose elaborat premjera izvedenog stanja izgrađenog objekta, izrađenog od licencirane geodetske organizacije koji ovjerava katastar, kao i dokaz o zabilježbi postojanja objekta u katastarskoj evidenciji, odnosno izvoda iz katastra nepokretnosti ili druge odgovarajuće evi-

Troškovi legalizacije bespravnog objekta su značajni za prosječno crnogosko domaćinstvo. Međutim, kada govorimo o objektima osnovnog stanovanja, predviđene su znatne olakšice, kao što je mogućnost plaćanja na 20 godina, a za ostale objekte na 10 godina

PromjeNa

Naziv LOVO TECG RUPV TREN MLIN

0,00 0,00 -0,59 -4,07 -18,06

Šta je besPravNi objeKat Shodno zakonu, bespravnim objektom se smatra zgrada koja je izgrađena suprotno propisima kojima je u vrijeme izgradnje bila utvrđena obaveza pribavljanja građevinske dozvole. dencije nepokretnosti. Ovaj korak podrazumijeva da se bespravni objekti koji nijesu upisani u katastar nepokretnosti moraju upisati u evidenciju nepokretnosti”, objasnio je Čanović.

Podnosilac zahtjeva potom je dužan da pokrene postupak otkupa zemljišta kod organa nadležnog za imovinu, u zavisnosti da li je objekat izgrađen na državnom ili zemljištu opštine. Tek nakon okončanja postupka otkupa zemljišta, postupak legalizacije se nastavlja.

“Nakon rješavanja imovinsko pravnih odnosa nad zemljištem na kome je izgrađen bespravni objekat, ukoliko je to slučaj, podnosilac zahtjeva ulazi u proces rješavanja odnosa povodom plaćanja naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta, koju može plaćati na 240 mjesečnih rata za objekte osnovnog stanovanja i za ostale objekte u 120 mjesečnih rata. Dokaz o plaćanju ove naknade predstavlja neophodan uslov za legalizaciju”, naglašava Čanović.

U opštinama Crnogorskog primorja vlasnici bespravnih objekata plaćaće i naknadu na investicije, koja se može izmiriti u najviše 36 mjesečnih rata.

Kada je zemljište “čisto”, nadležni organ će nakon

podnošenja zahtjeva obavijestiti podnosioca koje dokaze još treba da pribavi. To su navedeni dokaz o plaćanju komunalne naknade, u opštinama Crnogorskog primorja i dokaz o plaćanju naknade na investicije, kao i tehnička dokumentacija koja se prilaže u zavisnosti od površine objekta.

Nakon dobijanja rješenja o legalizaciji, podaci se dostavljaju katastru radi upisa podataka u katastar nepokretnosti.

■ Troškovi značajni

Podnosilac zahtjeva za legalizaciju dužan je da u roku od tri godine od dana izvršnosti rješenja o legalizaciji uskladi spoljni izgled bespravnog objekta sa smjernicama planskog dokumenta i glavnog gradskog arhitekte. Tek nakon toga ispunjavaju se uslovi za brisanje zabilježbe iz katastra nepokretnosti da je objekat izgrađen bez građevinske dozvole.

“Troškovi legalizacije bespravnog objekta su značajni za prosječno crnogosko domaćinstvo. Međutim, kada govorimo o objektima osnovnog stanovanja, predviđene su znatne olakšice, kao što je mogućnost plaćanja na 20 godina, a za ostale objekte na 10 godina.

Međutim, moramo biti svjesni da će se sredstva prikupljena u procesu ulagati u one prostore na kojima su izgrađeni bespravni objekti, u izradnju nedostajuće infrastrukture, objekata od javnog interesa, te da će se na taj način podići kvalitet života građana”, zaključio je Čanović.

Bo.D.

Bez dozvole između 40.000 i 100.000 objekata Na pitanje koliko je bespravno izgrađenih objekata u Crnoj Gori, Čanović je rekao da ih je zvanično nešto više od 40.000, a nezvanično oko 100.000.

“Prema zvaničnim podacima Uprave za nekretnine

evidentirano je nešto preko 40.000 objekata, dok je nezvanična procjena da bespravno sagrađenih objekata ima oko 100.000, uključujući dogradnje i nadogradnje legalnih objekata, jer se i dio objekta

smatra bespravnim objektom.

Ključna činjenica kod utvrđivanja da li je objekat legalan je vrijeme izgradnje objekta i utvrđivanje propisa koji je u vrijeme izgradnje bio na snazi”, naveo je Čanović.

7

ekonomija gubitnici

CijeNa 26,0000 1,7000 4,2500 0,0925 3,0000

KoličiNa 50 10.600 250 5.000 170

obim u € 1.300,0000 18.020,0000 1.062,5000 462,5000 510,0000

PromjeNa -18,06 -4,07 -0,59 0,00 0,00

Poreska uprava

PORESKa UPRaVa PREMaŠILa PLaN

U novembru naplaćeno 78,3 miliona eura prihoda Bruto naplata poreskih prihoda u novembru je iznosila 78,3 miliona eura, što je sedam odsto više nego u istom mjesecu prošle godine, saopšteno je iz Poreske uprave (PU).

Naplaćeni iznos je 3,5 odsto ili 2,5 miliona eura veći od planiranog.

“U strukturi naplate posebno se ističe naplata doprinosa za obavezno socijalno osiguranje, koja je iznosila 43,62 miliona eura, što je 11 odsto više nego u novembru prošle godine i 2,5 odsto iznad plana. Ističe se i naplata poreza na dodatu vrijednost od 18,31 milion eura, što je osam odsto više nego u uporednom mjesecu i 5,6 odsto iznad plana”, precizirali su u PU. Ukupna bruto naplata poreskih prihoda od januara do novembra bila je 856,05 miliona eura. To je 35 miliona eura više nego prošle godine, odnosno 21 milion u odnosu na plan.

“U izvještajnom periodu najznačajniji rast zabilježila je naplata doprinosa za obavezno socijalno osiguranje u

U strUktUri naplate posebno se ističU doprinosi za obavezno socijalno osigUranje i porez na dodatU vrijednost iznosu od 429,01 milion eura, osam odsto više nego u istom prošlogodišnjem periodu i dva odsto iznad plana. Rast je zabilježila i naplata PDVa, u iznosu od 191,16 miliona eura”, kazali su u PU. Rast bilježi i naplata poreza na dobit, pa je tokom 11 mjeseci po tom osnovu naplaćeno ukupno 48,79 miliona eura, osam odsto više nego u istom periodu prošle godine i šest odsto iznad plana.

“Imajući u vidu plan naplate poreskih prihoda za posljednji mjesec ove godine od 109,05 miliona eura, u PU se očekuje da će se tokom narednih 20 dana, uz intenzivne napore svih službi i doprinos urednih poreskih obveznika, ostvariti i premašiti plan naplate za ovu godinu od 944,13 milion eura”, istakli su u PU.

109

miliona eura poreskih prihoda očekuje se da će biti naplaćeno u decembru

8

ekonomija

UTORAK, 12. 12. 2017.

PODIZVOĐAČI INTENZIVIRALI RADOVE NA GRADNJI AUTO-PUTA BAR-BOLJARE

Probijen tunel Mrke, četvrti po redu Radnici kompanije Bemax, podizvođača CRBC-a, probili su juče tunel Mrke, prvi na Sekciji 1 prioritetne dionice auto-puta Bar-Boljare.

Lijeva cijev tunela, koji je probijen u ranim jutarnjim časovima, duga je 829 metara, dok je dužina desne 800 metara.

“Proboj tunela počeo je u decembru prošle godine.

Mrke su četvrti po redu tunel na potezu auto-puta iz pravca Podgorice ka Kolašinu i iz njega će se izlaziti na most Moračicu”, saopšteno je iz CRBC-a.

Glavni inženjer na Sekciji 1 Duško Rondović kazao je da su zadovoljni dinamikom radova na tom dijelu dionice Smokovac-Uvač-Mateševo.

“Nastavljamo sa intenzivnim radovima na preostala dva tunela na sekciji - tunelima Suka i Vežišnik. Mogu najaviti da nas već početkom sledeće godine, u prvim mjesecima, očekuje i probijanje tunela Suka”, rekao je

Radnici su probili tunel u ranim jutarnjim časovima

Rondović.

Pored ovih tunela, na Sekciji 1 radi se i na mostovima Gornje Mrke i Moračica.

Ovo je četvrti probijeni tunel na prioritetnoj dionici auto-puta Bar-Boljare. Prethodno su probijeni tuneli Klopot (Sekcija 2), jedna cijev tunela Vilac (Sekcija 2) i Jabučki krš (Sekcija 4). Na prioritetnoj dionici biće ukupno 16 tunela, sa po dvije cijevi.

Kako su Dnevne novine ranije objavile, od početka godine na auto-putu su izvedeni radovi vrijedni 147,9 miliona eura, za šta je utrošeno 81,89 odsto planiranog budžeta. Radovi se trenutno izvode na 11 mostova, različitog intenziteta.

Na jednom od najzahtjevnijih objekata, mostu Moračica, završeni su radovi na betoniranju svih stubova i u toku je priprema izgradnje rasponske konstrukcije. Ukupno na svim mostovima izvedeno je 37 odsto radova.

Bo.D.

Cijene goriva ostaju iste Cijene goriva ostaće nepromijenjene i naredne dvije sedmice, saopšteno je iz Ministarstva ekonomije.

Litar eurosupera 95 i 98 i dalje će koštati po 1,28 eura, a eurodizela 1,16 eura.

Cijena lož ulja za veleprodaju ostaće 1,13 eura.

Posljednje promjene cijena goriva bile su 14. novembra, kada su eurosuper 95, eurodizel i lož ulje za veleprodaju poskupili pet centi.

“Saglasno Uredbi o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, naredni obračun biće obavljen 25. decembra, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 26”, kazali su u Ministarstvu.

UTORAK, 12. 12. 2017.

MINISTAR SAOBRAĆAJA U POSJETI SLOVENIJI

Nurković razgovara o modelu funkcionisanja Luke Kopar Ministar saobraćaja i pomorstva Osman Nurković boravi danas u službenoj posjeti Sloveniji, u okviru koje će posebna pažnja biti posvećena razgovorima o modelu funkcionisanja slovenačke Luke Kopar.

Radna posjeta Sloveniji je, kako je saopšteno iz Ministarstva, prilika da se razmijene iskustva, ali i da se razgovara o problemima sa kojima se susreće menadžment Luke Kopar. Nurković je ranije kazao da je Crna Gora zainteresovana i za mo-

dele funkcionisanja željezničkog saobraćaja od Luke Kopar dalje prema Evropi.

“Razlog više da se na ministarskom nivou razmijene mišljenja i stavovi, kao i razvojni planovi za budući period, su slični potencijali dviju država, ali i izazovi sa kojima se susrećemo u ovom resoru”, kazali su u Ministarstvu.

Susret Nurkovića sa slovenačkim ministrom saobraćaja dogovoren je u oktobru, prilikom bilateralnog sastanka u Varšavi.

ekonomija

9

Radunović sa saradnicima na jučerašnjoj sjednici Odbora

SKUPŠTINSKI ODBOR ZA EKONOMIJU PREDLOŽIO USVAJANJE

Zeleno svijetlo Za predlog budžeta

Nurković

OTVOREN RENOVIRANI AROMA MARKET

U ponudi 10.000 artikala Kompanija Domaća trgovina juče je otvorila renovirani Aroma market u Dobroti, u kojem je posao dobilo 50 radnika.

Market je, kako je saopšteno, u cjelosti renoviran, obogaćen savremenom opremom, a kupcima nudi oko 10.000 proizvoda poznatih domaćih i stranih proizvođača na preko 1.000 kvadrata.

“Italijanski proizvodi Market u Dobroti

Conad zauzimaju posebno mjesto na policama, kao i Aromina domaća robna marka Montella. Uz ponudu svježeg voća, povrća, mesa i delikatesa, ponuđen je veliki izbor sireva iz Holandije i Italije. U Aroma kuhinji će se pripremati raznovrsna gotova jela, a posebne recepture su pripremljene za sekciju brze hrane”, kazali su u kompaniji.

Skupštinski Odbor za ekonomiju predložio je parlamentu da usvoji Predlog zakona o budžetu za narednu godinu, kojim se obezbjeđuje redovnost isplate primanja, penzija i međunarodnih obaveza države.

Kako je kazao ministar finasnija Darko Radunović, ukupan iznos primitaka i izdataka predviđen je na dvije milijarde eura, pet miliona manje u odnosu na aktuelni Zakon o budžetu.

“Kada je riječ o strukturi, tekući budžet je projektovan na 867 miliona eura, budžet državnih fondova na 666,8 miliona, kapitalni na 287,7 miliona, a transakcije finansiranja na 179,7 miliona. Bruto domaći proizvod planiran je na 4,4 milijarde eura, uz realan rast od tri odsto u narednoj godini, kazao je Radunović na jučerašnjoj sjednici.

Prema njegovim riječima, strateški cilj ekonomske politike je povećanje životnog standarda građana, koji se postiže kroz stvaranje uslova za dinamičniji rast i razvoj, jačanje konkurentnosti ekonomije i fiskalnu održivost.

On je naveo i da je predviđeno smanjenje deficita 0,6 odsto u 2019. godini, nakon čega se prelazi u pozitivnu zonu od 2020. kada će biti ostvaren suficit od 4,4 odsto BDP-a.

Javni dug će rasti do 74 odsto BDP-a u 2019, nakon čega ulazi u silazni trend.

“Zaduživanje je, kako je naveo, isključivo za razvojne projekte čija realizacija utiče na ekonomski rast u dugom roku. Budžet je usmjeren na povećanje konkurentnosti i razvoj”, kazao je Radunović.

Predstavnik USSCG Vukašin Zogović ocijenio je da je predloženi budžet trebalo razmotriti na sjednici Socijalnog savjeta.

“U zakonu se kroz jednu rečenicu pominje povećanje životnog standarda i unaprjeđenje kvaliteta života, a predviđeno je povećanjem PDV-a i akciza građani plate 120 do 130 miliona eura”, ukazao je Zogović.

On je naveo da je predviđeno zamrzavanje zarada u javnom sektoru i podkupljenje struje, ali ne i povećanje minimalne zarade.

“Nema riječi o kvalitetu života ako treba stotine miliona da uzmete od novih nameta. Bar treba napraviti pomake oko minimalne cijene rada da se zaštite najugoženije kategorije”, smatra Zogović.

Radunović je kazao da se slaže sa sugestijama Zogovića, jer kvalitet života stalno treba unapređivati, a Vlada se trudi da u politikama koje pokušava da sprovede stvori pretpostavke za to.

Poslanika DPS-a Petra Smolovića interesovalo je da li postoje garancije da moguće zaduženje za otkup i refinansiranje duga u iznosu do 400

Odustali od smanjenja doprinosa Radunović je juče saopštio da je Ministarstvo kojim rukovodi analiziralo opciju povećanja minimalne zarade i smanjenja poreza i dorinosa na zarade, ali da je za sada odustalo od ovakvih rješenja.

“Ne smije se dozvoliti da prihodi budu niži, jer se onda ne ostaje u granicama koje fiskalna konsolidacija očekuje”, rekao je Radunović. miliona eura neće biti potrošeno za tekuću potrošnju, nego samo za kapitalne projekte.

“U narednoj godini bićemo relativno relaksirani što se tiče otplate duga i neophodnosti za zaduživanje za potrebe refinansiranja. U 2019. i 2020. dolazi na naplatu skoro 600 miliona eura, a to se mora obezbijediti na finansijskom tržištu. Zato je naredna godina značajna i bitno je da održimo trend planiranja prihoda i rashoda bez iznenađenja na rashodnoj strani”, odgovorio je generalni direktor Direktorata za budžet u Ministarstvu finansija Nikola Vukićević.

10

hronika

UTORAK, 12. 12. 2017.

suđenje za ubistvo jovanovića odloženo

Optuženi ne mOže da izdrži “tOrturu” Budvanin Marko Mitrović, koji se tereti za ubistvo Jova Jovanoviuća 28. septembra 2015. godine, juče je pred Krivičnim vijećem Višeg suda u Podgorici, kojim predsjedava sudija Predrag Tabaš, kazao da psihički više ne može da izdrži sve kroz šta prolazi, “torturu” koja traje dvije godine i dva mjeseca. On je tokazao, nakon saopštenja sudije Tabaša da video-zapisi, koji su dokazni materijal, nijesu spremni za pregledavanje.

“I moja porodica je potpuno uništena. Sve razumijem, ali prošlo je dvije godine i dva mjeseca od kad sam ovdje. Totalno je nemoguće da čovjek ovo podnese. Evo dvije godine i dva mjeseca utvrđujemo činjenično stanje”, kazao je okrivljeni Mitrović.

Naime, na jučerašnjem ročištu, za kada je bilo planirano da se pregleda video mate-

presuda za obračun u rožajama

Za tri aktera u tuči dvije godine zatvora Rožajac Rijad Fetahović juče je, presudom u Višem sudu u Bijelom Polju, zbog krivičnog djela nanošenje teških i lakih povreda osuđen na 18 mjeseci zatvora.

Istovremeno, njegov brat Jasmin Fetahović osuđen je na tri mjeseca zbog učestvovanja u tuči, a zbog istog djela Ibrahim Murić na dva mjeseca zatvora.

Rijad Fetahović ranije je osuđen na tri i po godine zatvora, a presudu je ukinuo Apelacioni sud i predmet vratio na ponovni postupak.

Sudsko vijeće nije prihvati-

lo pravnu kvalifikaciju djela, da je izvršio krivično djelo teško ubistvo u pokušaju.

Jasminu Fetahoviću i Ibrahimu Muriću prvobitna kazna umanjena je za po mjesec dana.

Prema optužnici, Rijad Fetahović je 25. novembra 2016. godine, nakon kraće prepirke s umišljajem pokušao da ubije Fahrudina i Hajrana Murića. Piše da je iz pištolja ispalio metak, od kojeg je Fahrudin teško povrijeđen. Pucnjavi je prethodila komšijska svađa i tuča.

B.Č.

rijal, sud je saopštio da nadležno Odjeljenje zbog obimnosti samog materijala, zauzetosti u drugom predmetu, te kratkog vremenskog intervala, nije bilo u mogućnosti da pripremi prezentaciju.

Branioci okrivljenog Mitrovića, advokati Zoran Piperović i Dragoljub Đukanović predložili su da se u svojstvi svjedoka salušaju Božo Ratković, Andrija Mitrović, Marina Mitrović, Vlado i Nađa Mitrović, Vanja Bojanić i Marko Delić, a na okolnosti komunikacije sa okrivljenim kritičnog dana od 19 do 23 sata. Tužiteljka Suzana Milić je navela da je optuženi u odbrani naveo predložene svjedoke, kao i da se sa njima susretao u vremenskom intervalu od 21 do 23 sata, na šta je okrivljeni reagovao, tvrdeći da se radi o intervalu od 19 do 23 sata.

Optuženi je ranije kazao da

su mu “kriminalci iz budvanske policije” i tužilac smjestili optužnicu, a da je motiv svega ovoga namještaljka smrti njegovog sina Miloša Mitrovića i njegove djevojke koju su, kako je kazao, policajci željeli da predstave kao ubistvo koje je počinio njegov sin.

Mitrović je uhapšen 6. oktobra 2015. u naselju Podličak kod Miločera, zbog sumnje da je 28. septembra ubio Jovanovića. Tijelo stradalog su pronašli članovi rodbine na Paštrovskoj gori u automobilu. Sud je u maju prošle godine zatražio od tužilaštva da se optužni predlog dopuni zbog pravnih nejasnoća.

Istraga je prema prvim podacima sumnjala da se radi o samoubistvu. Nakon uviđaja, pronađeni su brojni tragovi i poslati na vještačenje, što je navodno istragu uputilo u drugi smjer.

Bo.B.

presuda

Sedam mjeseci zatvora Mojkovčanin Obrad M. Anđelić (51) osuđen je na sedam mjeseci zatvora zbog krivičnog djela teško djelo protiv bezbjednosti javnog saobraćaja, kada je 4. septembra, ne pridržaajući se saobraćajnih propisa doveo u opasnost život oštećenog Stojana Marjana, koji je nešto kasnije usljed teških povreda i preminuo. Prema navodima optužnice, Andjelić je 4. septembra ove godine oko 19.40 časova u Ulici junaka mojkovačke bitke na magistralnom putu Mojkovac - Kolašin, upravljajući tehnički neispravnim automobilom ‘VW pasat’, i sa 1,99 promila alkohola u krvi, bočnom čeonom lijevom stranom Anđelić je udario oštećenog koji je bio u raskoraku na kolovozu. Oštećeni je zadobio teške povrede, usljed kojih je nastupila smrt.

B.Č.

nožem ranio sugrađanku

Branislavu Pupoviću određeno zadržavanje Podgoričaninu Branislavu Pupoviću (34) odrđeno je zadržavanje do 72 sata zbog sumnje da je počinio ubistvo u pokušaju, kada je u nedjelju ujutru ispred marketa “Planet” u podgoričkom naselju Zlatica, napao sugrađanku Vesnu Tadić (37) i nanio joj nekoliko uboda nožem.

“Službenici Dežurne službe CB Podgorica su, 10.12.2017. godine oko 8.20 časova, obaviješteni od osoblja Zavoda za hitnu medicinsku pomoć u Podgorici da je u njihove prostorije zbog pružanja medicinske pomoći primljena

V.T,, sa višestrukim povredama nanijetim hladnim oružjem – nožem koje joj je nanijelo tada nepoznato lice. Odmah po primljenom obavještenju službenci CB Podgorica su izašli na lice mjesta, prikupili obavještenja od građana, izuzeli video materijal sa kamera za sigurnosni video nadzor”, saopšteno je iz Uprave policije. Kako dodaju, kriminalistička obrada upućuje na sumnju da je Pupović došao u Ulicu lovćensku, u neposrednoj blizini prodavnice “Planet”, gdje je napao Tadićku i izboo nožem.

Bo.B.

UTORAK, 12. 12. 2017.

Hronika

11 foto: Darko Jovanović

ask demantovala navode pojednih medija

Mugošini podaci potpuni i tačni Agencija za sprečavanje korupcije izvršila je potpunu provjeru podataka koje je prijavila u Izvještaju o prihodima i imovini sudija specijalnog odjeljenja Višeg suda Suzana Mugoša i tom prilikom je nesumnjivo utvrđeno da su prijavljeni podaci potpuni i tačni. Time su demantovali navode pojedinih medija koji su objavili da je sudija Mugoša, pred čijim vijećem je u toku suđenje za pokušaj terorističkog napada na dan izbora prošle godine, navodno “sakrila” dvije suprugove firme i 40.000 kvadrata zemlje.

Kako su objasnili iz ASK, uvidom u dostavljeni Izvještaj o prihodima i imovini Suzane Mugoše, utvrđeno je da je 2016. godine sproveden postupak detaljen provjere osnova sticanja nepo-

Prilikom tog postupka, Mugoša je dostavila cjelokupnu dokumentaciju o nepokretnostima koje se spominju u spornom članku

kretne imovine, koja je prvi put prijavljena 2015. godine.

“Prilikom tog postupka, Mugoša je dostavila cjelokupnu dokumentaciju o nepokretnostima koje se spominju u spornom članku.

Dokumentacija potkrepljuje podatke prijavljene u Izvještaju, tako da sva zainteresovana lica mogu izvrši-

ti uvid u spise predmeta Suzane Mugoše”, ističu iz ASK. Takođe, navode da su podaci o privrednim društvima prijavljeni u polju 3.6, kao prihodi člana zajedničkog domaćinstva, a što je u korelaciji sa podacima navedenim u ranijim izvještajima, gdje je navedeno da je zarada ostvarena u privrednom društvu “Decor dom”.

“U vezi navoda koji se odnose na udio u vlasništvu drugih pravnih lica, ističemo da je imenovana kao dopunu Izvještaja dostavila izvode iz Centralnog registra privrednih subjekata koji iz razloga tehničke prirode nijesu bili vidljivi na sajtu Agencije”, naveli su iz ACK, ističući da se podaci o imovini i prihodima za 2017. godinu podnose Agenciji do kraja marta 2018. godine.

N.P.

reagovanje up na pisanje medija

Milovan Pavićević dao iskaz kao svjedok

odbrana tražila izuzeće čađenovića

Sumnjaju u nepristrasnost tužioca

Razlog odlaganja jučerašnjeg suđenja za ubistvo Đorđa Borete i Dragana Zečevića u Bečićima 7. decembra prošle godine, jeste zahtjev za izuzeće specijalnog tužioca Saše Čađenovića. Odluku o pomenutom zahtjevu donijeće državni tužilac, saopštila je predsjednica vijeća Višeg suda u Podgorici, sutkinja Biljana Uskoković, od čijeg odgovora zavisi da li će suđenje biti održano danas, kako je unaprijed zakazano.

Zahtjev je podnio branilac optuženog za ubistvo Vasilija Rafailovića, advokat Dragan

Mitrić, navodeći da tužilac Čađenović u toku istrage nije sa jednakom pažnjom utvrdio činjenice koje terete okrivljenog i one koje mu idu u prilog.

“Postoje okolnosti koje izazivaju sumnju u njegovu nepristrasnost. Tužilac nije dostavio braniocu nalog o sprovođenju istrage, branilac nije znao ni broj predmeta. Tužilac je saslušavao određene svjedoke bez pozivanja branioca”, naveo je Mitrić.

Pored prvooptuženog Rafailovuća, u ovom postupku sudi se državljanima Bosne Miljanu Bulatoviću i Vladi-

miru Šmanji, Budvaninu Ratku Vušoviću i Bjelopoljcu Ivanu Cicmilu, koji se terete za stvaranje kriminalne organizacije i teško ubistvo u saizvršilaštvu. Oni su, kako je navedeno u aktu Tužilaštva, povezani su sa ubistvom Borete i Zečevića. Okrivljeni Rafailović, Vušović i Cicmil su u bjekstvu, pa im se sudi u odsustvu i za njima je raspisana potjernica.

Prema navodima optužnice, Rafailović i Vušović su 7. decembra 2016. sa umišljajem ubili Boretu i Zečevića, i teško ranili Iva Stanišića.

Bo.B.

Menadžment Uprave policije potvrdio je da je savjetnik direktora Uprave policije Milovan Pavićević saslušan u Specijalnom državnom tužilaštvu povodom istrage o nestanku pisama i dokumenata izuzetih tokom pretresa kuće Veselina Mujovića u februaru prošle godine. Oni su pojasnili da je Pavićević saslušan u svojstvu svjedoka, reagujući na tekst objavljen u medijima.

“Tačno je da je savjetnik direktora Uprave policije Milovan Pavićević 5. decembra dao iskaz u Specijalnom državnom tužilaštvu, u svojstvu svjedoka u istražnom postupku koji se vodi povodom nestanka dijela dokaznog materijala u predmetu koji je označen stepenom tajnosti, a koji je u nadležnosti

ovog tužilaštva. S obzirom da je u tekstu navedeno da nije poznato u kom svojstvu je saslušan Pavićević, molimo da ubuduće kontaktirate Upravu policije kako bi dobili odgovor na ova pitanja, kako se ne bi stvarala pogrešna slika u javnosti o policijskim službenicima koji svojim iskazima doprinose rasvjetljavanju ovog i drugih slučajeva, za koji su izviđaji i istražni postupci u toku”, navodi se u reagovanju Uprave policije.

U okviru ove istrage kao svjedoci saslušavani su službenici odsijeka za borbu protiv organizovanog kriminala i službenici za suzbijanje privrednog kriminala.

Ovi službenici učestvovali su u pretresu kuće Veselina Mujovića.

13 PRITVOR SRBIJANSKOM DRŽAVLJANINU ENESU MEMIĆU UTORAK, 12. 12. 2017.

hronika

Osumnjičeni negira da je usmrtiO pOlicajca Državljanin Srbije Enes Memić (33) iz Brodareva, juče je poslat u pritvor zbog sumnje da je ubio policajca Irfana Kujovića (42) iz Bijelog Polja 22. jula 2015. godine, na način što ga je udario vozilom. On je poslat u pritvor po prethodnom rješenju sutkinje za istragu Višeg suda u Bijelom Polju Vanje Rakonjac, nakon što su ga bosanske vlasti isporučile po isteku kazne koju je tamo odležao zbog šverca droge.

Memić je saslušan u bjelopoljskom Višem tužilaštvu, gdje je, prema nezvaničnim informacijama, negirao povezanost sa predmetnim krivičnim djelom. On je pred tužiteljkom Višnjom Medojević, kako nezvanično saznajemo, tvrdio da kritične večeri nije bio ni blizu kritičnog mjesta a kamoli da je ‘golfom’ usmr-

Navodno on je tog dana sa bratom bio u Podgorici, ali je kakao ističe tada koristio crni golf, a ne bijeli. Izjavio je da je o predmetnom događaju saznao putem medija te i to da je protiv njega izdata međunarodna potjernica.

tio policajca i pobjegao.

Navodno on je tog dana sa bratom bio u Podgorici, ali je kakao ističe tada koristio crni golf, a ne bijeli. Izjavio je da je o predmetnom događaju saznao putem medija te i to da je protiv njega izdata međunarodna potjernica.

Memića, koji je osumnjičen da je 22. jula 2015. godine na regionalnom putu Slijepač most - Pljevlja vozilom ‘golf’ usmrtio saobraćajnog policajca Irfana Kujovića, uhapsili su organi gonjena BiH u mjestu Krupac. Memić, nakon što je usmrtio Kujovića, pobjegao je u nepoznatom pravcu i bio je nedo-

MeMić se potraživao po Međunarodnoj potjernici koju je raspisao ncB interpol podgorica po naredBi višeg suda u BijeloM polju

stupan do momenta kada je ‘pasatom’ sletio u mjestu Krupac i prilikom hapšenja kod njega je pronađeno 15.5 kg marihuane.

Njega su protekle sedmice u popodnevnim časovima, na granici sa Bosnom i Hercegovinom, uz ovlašćene službenike CB Bijelo Polje, preuzeli službenici Uprave policije MUP-a – NCB Interpol Podgorica i prebacili u istražni zatvor u Bijelom Polju.

Memić se potraživao po međunarodnoj potjernici koju je raspisao NCB Interpol Podgorica po naredbi Višeg suda u Bijelom Polju, a ekstradiran je nakon što je u Bosni i Hercegovini odslužio kaznu zatvora, zbog šverca droge. On je prije toga uhapšen u međunarodnoj akciji u Bosni i Hercegovini u kojoj je zaplijenjeno 250 kilograma marihuane. Memić je hapšen i krajem 2012. godine u međunarodnoj akciji ‘Trio’ protiv šverca narkotika. U januaru 2014. godine u podgoričkom Višem sudu osuđen je na godinu robije, zbog optužbe da je marihuanu prenosio iz Albanije do Tuzi, a zatim do Bijelog Polja, pa dalje u Bosnu i Hercegovinu. B.Č.

RASVIJETLJENO RAzBOJNIšTVO

Marokanac oteo Podgoričanki telefon i pobjegao?

Podgorička policija rasvijetlila je razbojništvo počinjeno prošlog mjeseca, te tom prilikom protiv Marokanca N.E.A. (22) ODT-u u Podgorici podnijela posebni izvještaj, kao dopunu prethodno podnijete krivične prijave protiv nepoznatog lica.

“Naime, 19. novembra u službene prostorije CB Podgorica pristupila je V.P. iz Podgorice koja je prijavi-

la da joj je nepoznato muško lice istog dana, oko 10,45 časova, u naselju Drač u Podgorici, uz upotrebu fizičke sile otuđilo mobilni telefon marke ‘Samsung’.

U prijavi je navela da je u ruci držala mobilni telefon, te da joj je u jednom momentu sa leđa prišlo nepoznato muško lice koje joj se obratilo na engleskom jeziku, zbog čega je ona zastala misleći da mu treba pomoć.

Nakon toga on ju je, kako je prijavila, uhvatio rukama za vrat, oteo joj mobilni telefon iz ruke i trčećim korakom se udaljio u nepoznatom pravcu”, saopšteno je iz Uprave policije.

Nakon toga su policijski službenici izuzeli video materijal sa kamera za sigurnosni video nadzor u neposrednoj blizini mjesta događaja, čime je uočeno kretanje izvršioca.

“Došlo se do sumnje da je izvršilac krivičnog djela N.E.A, inače tražilac azila u Crnoj Gori sa privremenim smještajem u prihvatilištu na Koniku. On se nalazi na izdržavanju kazne zatvora u ZIKS–u zbog ranije izvršenih krivičnih djela, te je iz tog razloga posebni izvještaj protiv njega nadležnom tužiocu procesuiran u redovnom postupku”, navode iz policije.

Bo.B.

DRUŠTVO

Danas do 15 stepeni

OPERATIVNI ŠTAB

MUP: Dodatno povećati spremnosti svih službi Operativni štab za zaštitu i spašavanje zatražiće dodatno povećanje spremnosti svih službi na terenu zbog nevremena koje se očekuje narednih dana.

Kako je saopšteno iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), Operativni štab je juče održao sjednicu na kojoj su analizirani učinci sistema zaštite i spašavanja u odgovoru na meteorološku situaciju prethodnih dana. Ocijenjeno je da je sistem funkcionisao u punom kapacitetu i da su u najvećem dijelu ispoštovane preporuke Operativnog štaba, što je imalo za posljedicu stabilnu situaciju na terenu.

“Operativni štab je upoznat sa najavom meteorološke situacije za naredne dane i tim povodom je zaključeno da se zatraži dodatno povećanje spremnosti svih službi na te-

renu”, piše u saopštenju.

Navodi se da je donešena odluka da se uputi dopis opštinskim timovima za zaštitu i spašavanje o obaveznosti preduzimanja svih neophodnih preventivnih i operativnih mjera zaštite i spašavanja od mogućeg nastanka poplava i ekstremnih meteoroloških pojava. Operativni štab će, kako se dodaje, nastaviti da kontinuirano prati situaciju na području Crne Gore i reaguje u skladu sa nadležnostima.

Inače, meteorolozi za danas najavljuju umjereno do potpuno oblačno vrijeme sa kišom. Na jugu ponegdje moguć pljusak sa grmljavinom, na sjeveru duži periodi suvog vremena. “Jutarnja temperatura vazduha 3 do 11, najviša dnevna 5 do 15 stepeni”, navode iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju. M.I.

MINISTARSTVO NAUKE

Crnoj Gori odobrena dva projekta od oko 685.000 € Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA), sa sjedištem u Beču, odobrila je Crnoj Gori dva nacionalna projekta u vrijednosti od oko 685.000 eura, saopštilo je Ministarstvo nauka.

Odobreni su projekti „Unapredenje CT dijagnostike za djecu u Crnoj Gori” (Kliničkog centra Crne Gore) i “Jačanje tehničkih i institucionalnih kapaciteta nacionalne referentne laboratorije za kontrolu hrane i hrane za životinje u Crnoj Gori” (Centra za ekotoksikološka ispitivanja Crne Gore). Projekti počinju sa implementacijom 1. januara, a predviđeno vrijeme završetka je 31. decembar 2019. godine.

“Odobreni projekti predstavljaju nastavak uspješne

UTORAK, 12. 12. 2017.

CRNA GORA DOBILA MEĐUNARODNI K

Foto: Vedran Ilic, Vedran Ilić

14

saradnje Crne Gore sa Međunarodnom agencijom za atomsku energiju, u smislu podrške za opremanje laboratorija, nabavke opreme za potrebe crnogorskih naučno-istraživačkih institucija i razvoja ljudskih resursa sistemom naučnih posjeta, seminara, stipendija, radionica i trening kurseva u inostranstvu”, navodi se u saopštenju.

U okviru odobrenog Programa tehničke saradnje za navedeni period vremena, IAEA je odobrila i regionalne i interregionalne projekte koje će finansirati, uz mogućnost zemljama članicama da najkasnije do 15. decembra ove godine, iskažu interes za učešće u pojedinim projektima.

M.I.

ČIRGIĆ: PROGLA CRNOGORSKOG

⌦ Marina Ilić

D

odjeljivanje međunarodnog koda za crnogorski jezik od Ujedinjenog savjetodavnog komiteta u Vašingtonu jedan je od najvećih praznika za montenegristiku, te bi jučerašnji dan trebalo proglasiti Danom crnogorskog jezika, kazao je DN dekan Fakulteta za crnogorski jezik Adnan Čirgić.

Crna Gora je dobila međunarodni kod za crnogorski jezik u okviru ISO međunarodnog standarda, saopštio je juče na konferenciji za novinare direktor Nacionalne biblioteke Crne Gore “Đurđe Crnojević“ Bogić Rakočević. Oznaka za crnogorski jezik biće, kako je saopšteno CRN, nazivi na engleskom i francuskom Montenegrin (razlika je samo u akcentu), a u originalu crnogorski jezik na latinici i ćirilici.

■ JEDAN OD

NAJVEĆIH PRAZNIKA

Tim povodom, dekan Fakulteta za crnogorski jezik Adnan Čirgić za Dnevne novine kaže da bi jučerašnji dan trebalo proglasiti Danom crnogorskog jezika jer je ovo, kako kaže, jedan od najvećih praznika za montenegristiku.

“Međunarodnim kodom za crnogorski jezik stavlja se tačka na sve zlurade priče o tome kako crnogorski jezik nije jezik, kako je on dijalekat ili varijanta nekoga drugog nacionalnog jezika te kako se njime ozbiljni naučnici ne mogu baviti. Odluka o dobijanju međunarodnog koda za crnogorski jezik uticaće i na podizanje na-

še dosta inferiorne svijesti o sopstvenome jeziku, koja je sistematski građena kroz školski sistem u proteklih vijek i po”, napominje Čirgić.

On podsjeća da crnogorski jezik ima Pravopis, Gramatiku, Istoriju, Dijalektologiju.

“Imamo udžbenike crnogorskoga je-

zika za osnovne i srednje škole, imamo i Fakultet za crnogorski jezik, a sad konačno i međunarodni kod kao međunarodno priznanje crnogorskoga jezika od krovne ustanove”, kazao je Čirgić.

■ MEĐUNARODNA PREPOZNATLJIVOST POSTAJE EVIDENTNA

Time će, kako dodaje, i njegova međunarodna prepoznatljivost postati evidentna.

“Ośećam veliko i lično i profesionalno zadovoljstvo tim prije što sam na čelu ustanove koja stvara montenegristički podmladak i koja je u saradnji s Nacionalnom bibliotekom „Đurđe Crnojević“ i Institutom za standardizaciju Crne Gore učestvovala u proceduri koja je krunisana dobijanjem međunarodnoga koda za crnogorski jezik. Nakon ovoga, crnogorska izdanja ne-

UTORAK, 12. 12. 2017.

DRUŠTVO

15

KOD ZA CRNOGORSKI JEZIK

ASITI DAN G JEZIKA Potvrđeno da crnogorski nije varijanta srpskog jezika

Rakočević je na jučerašnjoj konferenciji istakao da je dodjeljivanjem koda, Vašington ne samo priznao postojanje crnogorskog jezika, nego i potvrdio da on nije varijanta sprskog jezika, kako je do skoro spočitavano.

“Ovo je zaista lijepa vijest za nas. Ujedinjeni savjetodavni komitet za kodifikaciju jezika, sa sjedištem u kongresnoj biblioteci u Vašingtonu, odobrio je zahtjev biblioteke za definisanjem koda za crnogorski jezik. Oznaka za crnogorski jezik biće CRN, naziv na engleskom “montenegrian“, na francuskom “montenegrin“, a u originalu “crnogorski jezik”. ISO 639 tablice biće ažurirane u nedjeljama će biti u bazama podataka zavođena kao izdanja na nekim drugim jezicima. Odlukom vašingtonske Kongresne biblioteke potvrđeno je ono za što su se zalagale generacije crnogorskih filologa. Kompletan rad Fakulteta za crnogorski jezik i književnost i višedecenijski rad montenegrista koji su doveli do njegova osnivanja verifikovan je u Vašingtonu”, kazao je Čirgić, dodajući da je to i obaveza za još odgovorniji budući rad na proučavanju i standardizaciji crnogorskog jezika.

Podsjećamo, Nacionalna biblioteka “Đurđe Crnojević” sa Cetinja devet godina je vodila “bitku” sa Tehničkim komitetom ISO

koje slijede. Ovo je naročito važno za sistem kodiranja i katalogizacije knjiga”, kazao je Rakočević, penosi Cetinjski list.

Ovo je, prema riječima nekadašnje direktorice Nacionalne biblioteke “Đurđe Crnojević“ Jelene Đurović, značajna vijest za akademsku zajednicu, te crnogorsku kulturu uopšte.

“Nacionalna biblioteka je sprovodila skoro deset godina opsežne aktivnosti na dobijanju ovog koda. Ovo je veoma važno za međunarodnu razmjenu bibliografskih informacija. Isplatilo se naše strpljenje, upornost i čvrsto uvjerenje da ćemo dobiti međunarodni kod za naš jezik”, istakla je Đurović.

Međunarodnim kodom za crnogorski jezik stavlja se tačka na sve zlurade priče o tome kako crnogorski jezik nije jezik, kako je on dijalekat ili varijanta nekoga drugog nacionalnog jezika te kako se njime ozbiljni naučnici ne mogu baviti

639-2, sa sjedištem u Kongresnoj biblioteci u Vašingtonu, za međunarodnu kodifikaciju crnogorskog jezika. Prvi pisani zahtjev za dodjelu međunarodnog koda biblioteka je uputila Tehničkom komitetu ISO 639 u julu 2008. godine, a kompletnu dokumentaciju proslijedila u Vašington u septembru 2015. godine. Zahtjev je, nakon brojnih procedura, odobren tek u petak 8. decembra 2017. godine.

Đurović

INSTITUT ZA BIOLOGIJU MORA

Nezaobilazan partner u svim istraživanjima

Institut za biologiju mora Univerziteta Crne Gore (UCG) već 56 godina je prepoznat kao respektabilna međunarodna naučna ustanova, a danas i kao nezaobilazan partner u svim važnijim regionalnim i evropskim projektima koji se bave istraživanjem i zaštitom Jadranskog mora i Mediterana uopšte. To je kazao u razgovoru za web portal UCG kazao direktor Instituta dr Mirko Đurović povodom dana te institucije, koji je obilježen juče.

On je istakao da rad u Institutu za biologiju mora podrazumijeva permanentno obrazovanje i stalno usavršavanje u svim oblastima istraživanja.

“Da bi obavili složene zadatke i odgovorili na mnoge istraživačke zadatke, pojedini naučnici su i profesionalni ronioci, dok pojedini moraju često boraviti na ribarskim plovilima i/ili posjedovati dozvolu za upravljanje motornim čamcima”, kazao je Đurović.

Institut za biologiju mora nalazi se u Kotoru, u mjestu Dobrota, u zdanju nekadašnje palate Radončić koja je kulturno-istorijsko dobro. Đurović ističe da je djelovanje u ovakvom objektu poseban izazov za smještanje i rad najsavremenije istraživačke opreme. U tom smislu, kaže, unazad deset godina Institut je pristupio ozbiljnoj rekonstrukciji velikog di-

DA BI OBAVILI SLOŽENE ZADATKE I ODGOVORILI NA MNOGE ISTRAŽIVAČKE ZADATKE, POJEDINI NAUČNICI SU I PROFESIONALNI RONIOCI, DOK POJEDINI MORAJU ČESTO BORAVITI NA RIBARSKIM PLOVILIMA I/ILI POSJEDOVATI DOZVOLU ZA UPRAVLJANJE MOTORNIM ČAMCIMA jela prostorija.

“Uz pomoć Evropskih fondova i Svjetske banke, renoviran je krov, drugi i prvi sprat, opremljena je mikrobiološka laboratorija po najsavremnijim standardima, zatim je napravljena osnova za buduću hemijsku laboratoriju koja je opremljena kroz projekat Centar izvrsnosti BIOICT. Ono što je i možda najznačajnije jeste da je kroz ovu pomoć nabavljen moderan istraživački brod koji je osnovno sredstvo svakog Instituta koji se bavi proučavanjem morskog ekosistema”, ističe Đurović.

Među mnogobrojnim pro-

56

GODINA POSTOJANJA OBILJEŽIO JE INSTITUT ZA BIOLOGIJU MORA UNIVERZITETA CRNE GORE

jektima u kojima je Institut učestvovao, Đurović ističe projekat FAO ADRIAMED, čiji je pun naziv „Naučna saradnja kao podrška odgovornom ribarstvu na Jadranskom moru“, a koji se finansira kroz program Svjetske organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija. U okviru projekta obezbijeđene su laboratorije za ribarstvo i marikulturu, zaposleni u tim laboratorijama članovi su svih relevantnih međunarodnih naučnih tijela koje se bave problematikom ribarstva na Mediteranu.

“Uspostavljanje prvog Centra za očuvanje bioiverziteta mora u okviru koga će se osnovati i prvi javni akvarijum u Crnoj Gori imaće višestruki značaj za dalji razvoj Instituta i Univerziteta Crne Gore. Osnova misija Centra biće, prije svega, edukacija naših najmlađih sugrađana o bogatstvu i značaju Jadranskog mora i potrebi njegovog očuvanja, zatim ćemo kroz njega osnovati Centar za spašavanje ugroženih morskih organizama, a istovremeno ćemo djelovati u pravcu daljeg naučnog razvoja kroz niz eksperimentalnih istraživanja.

Uspostavljanje Centra podrazumijevaće rekonstrukciju većeg dijela Instituta, novu organizacionu strukturu rada i otvaranje dijela Instituta široj javnosti tokom cijele godine”, najavio je Đurović.

M.I.

16

društvo

UTORAK, 12. 12. 2017.

KliničKi centar crne Gore

Uspješno ugrađen stent u gornju šuplju venu Pedesetdevetogodišnjem Podgoričaninu Vojislavu Konataru uspješno je u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) ugrađen stent u venski sistem sredogruđa, odnosno gornju šuplju venu, saopšteno je iz te zdravstvene ustanove.

Intervenciju je u petak izveo tim Kliničkog centra, na čelu sa interventnim radiologom Vesnom Sjekloćom-Ivanović, uz podršku interventnog radiologa iz Beograda, Dragana Sagića iz Instituta za kardiovaskularne bolesti (IKVB) Dedinje.

Iz najveće zdravstvene ustanove u zemlji je saopšteno da se pacijent, nakon uspješne intervencije, oporavio i da je već juče otpušten kući.

Konatar je kazao da mu je tom intervencijom ponovo vraćen život. Kazao je da do sada nije mogao da obav-

Ova vrsta intervencije se radi sporadično i u velikim centrima iz istih-vitalnih indikacija, pa je samim tim i naše zadovoljstvo veće što smo ovako komplikovanu proceduru sa uspjehom završili

lja osnovne fiziološke i druge funkcije kako treba, i da se raspitivao da tu intervenciju uradi negdje u Evropi. Prema njegovim riječima, to je svuda bilo pod znakom rizičnosti, i intervencije se prihvatila doktorica Sjekloća-Ivanović i ulila mu samopouzdanje.

“Poslije toga ja se osjećam

tako dobro, kao da nisam imao taj problem, a životno sam bio ugrožen i veoma malo mi je bilo ostalo od tog problema”, naveo je Konatar, koji je zbog svoje osnovne bolesti liječen i u Americi.

Konatar je ljudima koji imaju komplikovane situacije kao on, poručio da ne moraju da idu kod privatnika, ni u Evropu, već da sve mogu da obave u KCCG-u.

Sjekloća-Ivanović je rekla da je dva sata nakon intervencije kod pacijenta poboljšana klinička slika, i da je na kućno liječenje otišao bez tegoba.

“Ova vrsta intervencije se radi sporadično i u velikim centrima iz istih-vitalnih indikacija, pa je samim tim i naše zadovoljstvo veće što smo ovako komplikovanu proceduru sa uspjehom završili”, kazala je SjekloćaIvanović.

M.I.

Tim Kliničkog centra

Konatar

UTORAK, 12. 12. 2017.

društvo

17

Trudnica sa ceTinja još čeka pravdu: komisija završila konTrolu, izvješTaj u narednih nekoliko dana

Šofranac: Ako ne donesu pravilnu odluku, idemo na sud Eksterna komisija koja ispituje slučaj trudnice sa Cetinja u Bolnici Danilo I, završila je kontrolu, saopšteno je Dnevnim novinama iz Ministarstva zdravlja, a kako saznajemo, izvještaj će biti gotov u narednih nekoliko dana.

Podsjetimo, trudnica Marija Ražnatović je Ministarstvu podnijela zahtjev za utvrđivanje odgovornosti ljekara ove bolnice zbog, kako je navela, neprofesionalnog, nesavjesnog i nehumanog postupanja prema njoj.

Ražnatović tvrdi da je otišla u pomenutu bolnicu kada je bila u četvrtom mjesecu trudnoće i da se

žalila na gušenje i bolove u grudnom košu, ali da joj nije ukazana adekvatna pomoć zbog čega je zamalo preminula.

Zbog ovog slučaja, najprije je pokrenuta interna kontrola Komisije za kontrolu kvaliteta bolnice Danilo I, međutim, kako ona nije utvrdila da je bilo propusta, ministar zdravlja Kenan Hrapović je zatražio formiranje eksterne komisije, koja je u bolnici na Cetinju vršila kontrolu od kraja septembra.

Suprug Marije Ražnatović Božidar Šofranac za DN je kazao da očekuje da će komisija donijeti odluku “kako treba”, a da će, u su-

Nijesmo željeli Nikome da NaNesemo štetu, Niti da Narušimo ugled bolNice daNilo i. međutim, Nijesmo htjeli Ni da prihvatimo da se Nije Ništa desilo. kada je bila komisija, ja sam im rekao, sve što smo mi željeli je da Nam Neko kaže krivo Nam je što se to desilo, Neće se poNoviti, čisto da spriječimo da se to i Nekom drugom desi protnom, ići pred sud.

“Iskreno očekujem da će donijeti odluku kako treba.

Nadam se, ne želim da razmišljam da će biti drugačije. Dokumenta govore sve.

Ja sam im više puta predočio kako se to dešavalo.

Ako to ne bude kako treba, ja ću ići na sud. Ne znam kako to funkcioniše sa njima, vidite i sami da se to dosta razvuklo”, kazao je Šofranac.

On naglašava da je jedini razlog zbog kog su predali zahtjev za ispitivanje slučaja da neko prihvati odgovornost za svoje postupke.

“Nijesmo željeli nikome da nanesemo štetu, niti da narušimo ugled bolnice Danilo I. Međutim, nijesmo htjeli ni da prihvatimo da se nije ništa desilo. Ka-

da je bila komisija, ja sam im rekao, sve što smo mi željeli je da nam neko kaže krivo nam je što se to desilo, neće se ponoviti, čisto da spriječimo da se to i nekom drugom desi”, napominje Šofranac i dodaje da im nije cilj da traže novčanu odštetu.

“Ne želimo da iz ovoga izvučemo bilo kakav interes. Jedini cilj nam je da neko prihvati tu odgovornost, a ako treba, mi ćemo je i na sudu tražiti. Ako se utvrdi da je bilo propusta, Ministarstvo će sankcionisati odgovorne za to i mi bismo u tom slučaju odustali, ne bismo išli na sud”, istakao je Šofranac. M.I.

podaci uniceF-a za crnu Goru

Svako drugo dijete se ne osjeća bezbjedno na internetu U Crnoj Gori je 38 procenata djece imalo makar jedno neprijatno iskustvo na internetu tokom prošle godine, dok 27 posto ne zna što da radi kada ih neko uznemirava preko interneta. Svako drugo dijete (45 odsto) u Crnoj Gori kaže da se na internetu ne osjeća bezbjedno, pokazuje izvještaj UNICEF-a.

Izvještaj je pokazao da, uprkos masovnom prisustvu djece u online prostoru, premalo radi na njihovoj zaštiti od opasnosti u digitalnom svijetu, povećanju njihovog pristupa sigurnim online sadržajima i jačanju njihovih digitalnih vještina i medijske pismenosti.

Sveprisutnost mobilnih telefona, kako je u izvještaju zabilježeno, dovela je do toga da je prisustvo djece na internetu pod sve manjim nadzorom, što je po-

tencijalno opasnije.

U izvještaju se navodi da su mladi najprisutnija starosna grupa na internetu. “Širom svijeta, 71 posto mladih ima pristup internetu, u poređenju sa 48 posto ukupnog stanovništva“.

Takođe, u Crnoj Gori svako deseto dijete i svaki peti roditelj nijesu korisnici interneta, a oni su češće iz siromašnih porodica. „Djeca koja su već u nepovoljnom položaju, jer odrastaju u siromaštvu, bivaju marginalizovana opet i kroz digitalni jaz, što im

dodatno otežava izlazak iz začaranog kruga siromaštva“, pojasnio je šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Osama Kogali.

Iz tog razloga, kako je saopšteno, UNICEF, u saradnji sa Telenorom, podržava Ministarstvo prosvjete Crne Gore da svakom djetetu omogući da u osnovnoj školi stekne osnove digitalne pismenosti, odnosno da nauči da bezbjedno i odgovorno koristi internet i aktivno učestvuje u digitalnom društvu 21. vijeka.

M.I.

38

procenata djece u crnoj Gori imalo je makar jedno neprijatno iskustvo na internetu tokom prošle Godine

18

CRNA GORA

UTORAK, 12. 12. 2017.

ZA DESET MJESECI SKORO PET MILIONA ULOŽENO U POLJOPRIVREDU PODGORICE

Najveća podrška data povrtlarima i stočarima U prvih 10 mjeseci iz Agrobudžeta Crne Gore i budžeta glavnog grada izdvojeno je i uloženo oko 4.904.725 eura u poljoprivredu na teritoriji glavnog grada, navodi se u informaciji o aktivnostima na podsticanju razvoja poljoprivrede i ruralnih područja glavnog grada - Podgorice u 2017. godini.

U proljećnoj sjetvi 2017. godine podržano je 200 proizvođača povrća, a vrijednost isplaćene podrške je 303.859 eura. Proizvodnjom duvana bavi se 39 proizvođača, a podrška proizvođačima isplaćuje se po hektarima zasijane ili zasađene površine duvana i iznosi 1.000 eura/ ha, uz minimalnu gustinu sadnje od 17.000 biljaka po hektaru.

Agrobudžetom za 2017. godinu, sektoru stočarstva, za 299 proizvođača isplaćeno je 171.680 eura, dok je za otkup i preradu mlijeka

U proljećnoj sjetvi 2017. godine podržano je 200 proizvođača povrća, a vrijednost isplaćene podrške je 303.859 eura za osam mjeseci isplaćeno 250.201 eura. U cilju unapređenja kvaliteta sirovog mlijeka podržano je 18 projekata, dok je za unapređenje stočnog fonda za 2017. godinu odobreno 15 projekata, sa mogućim iznosom podrške od 97.350 eura.

U saradnji sa glavnim gradom 29. i 30. septembra i 1. oktobra Udruženje pčelara Podgorice je organizovalo XXIII manifestaciju Podgorički dani meda, koja je bila međunarodnog karaktera i okupila je 58 izlagača.

Za kredite iz Agrobudžeta glavnog grada izdvojeno je 80.000 eura, koja su dobila 32 poljoprivrednika. A.B.

NACIONALNA KONFERENCIJA O POLJOPR

POLJOPRIVREDNI RASPOLAGANJU 3

P

oljoprivreda i ruralni razvoj biće sve važniji i predmet sve izdašnije podrške sa lokalnog i sa državnog nivoa, uz sve veću podršku fondova EU, poručeno je sa prve nacionalne konferencije o poljoprivredi i ruralnom razvoju koja je juče održana u IPC Tehnopolis.

Konferencija, koju je organizovala Mreža za ruralni razvoj Crne Gore, okupila je oko 90 učesnika iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Kosova, Hrvatske i Albanije. Ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore, Milutin Simović, otvarajući konferenciju, poručio je da će poljoprivreda i ruralni razvoj biti sve važniji, te da će podrška tim sektorima biti mnogo izdašnija kako sa lokalnog i državnog nivoa, tako iz EU fondova.

“Ova konferencija je dobra prilika da razmijenimo mišljenja, damo predloge i sugestije u pravcu daljeg unapređenja konkurentnosti naše poljoprivrede, daljeg jačanja i unapređenja kvaliteta života

u ruralnim područjima, daljeg unapređenja sistema bezbjednosti hrane, prije svega kao unutrašnje potrebe našeg društva i svih građana, ali i pripreme sektora poljoprivrede za mogućnosti i izazove koji nas očekuju nakon članstva u EU”, istakao je Simović.

Kako bi napredak bio vidljiviji, Simović ističe da je potpisan Finansijski sporazum o realizaciji IPARD programa, koji poljoprivrednim proizvođačima stavlja na raspolaganju 39 miliona eura bespovratne podrške. Simović napominje i da je najbolji pokazatelj postignutih rezultata izdašniji agrobudžet, realizovane 23 mjere ruralnog razvoja, izgrađena nova ruralna putna i vodovodna

infrastruktura.

“Povećana je vrijednost prodaje i otkupa domaćih proizvoda, ugvoreno je u 2017. 237 IPARD like projekata ukupne vrijednosti oko 16 miliona eura, uz bespovratnu podršku od sedam miliona eura”, naglasio je Simović.

Da bi rezultati bili još bolji, Simović smatra da je od velike važnosti preventiva životinja.

U sljedećoj godini, kako kaže, sprovešće se vakcinacija krupne i sitne stoke protiv kvrgave kože i plavog jezika. Ministar podsjeća i da se ne smije zanemariti činjenica da su nadležne institucije spriječile

NAJBOLJI POKAZATELJ POSTIGNUTIH REZULTATA JE IZDAŠNIJI AGROBUDŽET, REALIZOVANE 23 MJERE RURALNOG RAZVOJA, IZGRAĐENA NOVA RURALNA PUTNA I VODOVODNA INFRASTRUKTURA

UTORAK, 12. 12. 2017.

CRNA GORA

19

STEVAN KATIĆ I ĐIANŠI ĐAO OZVANIČILI SARADNJU

Bratimljenje kineskog Heiđina i Herceg Novog

RIVREDI U IPC TEHNOPOLIS

ICIMA NA 39 MILIONA uvoz 92 pošiljke sa više od 800 tona nebezbjedne hrane, koja je trebalo da bude plasirana na domaće tržište.

Simović uvjerava da je sve spremno za sljedeću godinu, te da poljoprivrednici mogu očekivati veći agrobudžet, a ugovoren je i novi projekat sa Svjetskom bankom vrijedan 30 miliona eura. Da sektor poljoprivrede predstavlja razvojni i ekonomski prioritet crnogorske ekonomije istakao je i predsjednik Opštine Nikšić Veselin Grbović. On je podsjetio da lokalna uprava intenzivno radi na unapređenju uslova života u ruralnim predjelima, te da će tako nastaviti i ubuduće.

Predsjednik Mreže za ruralni razvoj Crne Gore, Ratko Bataković, rekao je da se prva konferencija organizuje u Nikšiću, u kojem je veoma razvijena agroindustrija, u kojem djeluje veliki broj farmera i održava se regionalni sajam lokalnih proizvoda.

On je naveo da će konferenci-

ja poslužiti kao osnova za prenošenje, primjenu i sprovođenje strateških opredjeljenja Crne Gore u oblasti poljoprivrede i održivog ruralnog razvoja, i kao platforma za saradnju relevantnih aktera na putu razvoja tog sektora, shodno opštem opredjeljenju države ka procesu pridruživanja EU. “Tema konferencije je nacionalna politika u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja, nacionalne i lokalne mjere podrške, politike ruralnog razvoja na Zapadnom Balkanu, LEADER pristup i njegova primjena u lokalnim zajednicama, povezanost poljoprivrede i turizma i buduća uloga Mreže za ruralni razvoj”, saopštio je Bataković.

U okviru konferencije predviđeno je organizovanje više okruglih stolova i radionica na aktuelne teme iz oblasti održivog ruralnog razvoja. On je naveo da je u tom sektoru najveći broj radnih mjesta i da zauzima najveći dio pravne tekovine EU. M. Rovčanin

Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić i gradonačelnik Heiđina Đianši Đao potpisali su pismo namjere za uspostavljanje bratimljenja između dva grada.

Ceremonija potpisivanja upriličena je tokom posjete delegacije Herceg Novog Narodnoj Republici Kini, tačnije ovom gradu u pokrajini Šansi.

Oba grada su saglasna da će graditi prijateljske odnose zasnovane na jednakosti i zajedničkoj dobrobiti i širiti ekonomsku, privrednu i saradnju u oblasti turizma, sporta, kulture i obrazova-

nja, energetske efikasnosti, nauke i tehnologije, stoji u potpisanom dokumentu. Na taj način Herceg Novi i Heiđin su ozvaničili dogovor o bliskoj komunikaciji u narednom periodu, radi lakše koordinacije i međusobne saradnje po pitanjima od zajedničkog interesa.

Heiđin je posebno zainteresovan za saradnju u oblasti zdravstvenog i kulturnog turizma, prepoznajući Herceg Novi kao atraktivnu destinaciju koja ima potencijal da zadovolji zahtjeve brojnih turista, ali i za organizovanje sportskih priprema i razmje-

nu studenata. S druge strane, resursi i prakse koje ovaj kineski grad ima u razvojnom i tehnološkom smislu, mogu doprinijeti realizaciji važnih projekata u Herceg Novom, za šta su obje strane zainteresovane. Tokom četiri dana, predstavnici hercegnovske opštine posjetili su fabrike uglja, aluminijuma i mermera po kojima je Heiđin poznat, modernu bolnicu, naučno-istraživački centar, kulturno-istorijske lokalitete. Dogovorena je uzvratna posjeta političko-privredne delegacije Heiđina sljedeće godine.

S.M.

Put Cetinje Budva i dalje zatvoren INVESTICIJA VRIJEDNA 148.408 EURA

Uskoro gotovo reciklažno dvorište u Golubovcima Radovi na šestom reciklažnom dvorištu u Podgorici su u završnoj fazi, a u toku su radovi na pripremi podloge za asfaltiranje unutrašnje saobraćajnice i postavljanje poslovnog kontejnera.

Zatim slijede poslovi asfaltiranja, povezivanje elektro i

vodovodnih instalacija, postavljanje kapije i info table.

Vrijednost investicije u GO Golubovci, sa radovima i opremanjem, iznosi 148.408 eura, i finansirana je iz sredstava budžeta glavnog grada opredijeljenih za ovu namjenu.

Putni pravac Cetinje – Budva i dalje je zatvoren, jer se čeka odluka glavnog republičkog inspektora za saobraćaj.

Radovi u nadležnosti Direkcije za saobraćaj su, kako nezvanično saznaje Radio Cetinje, završeni. Postavljeni su ankeri i mreže, a trenutno se radi potporni zid, u cilju bezbjednijeg odvijanja saobraćaja na tom dijelu puta.

Odluka o otvaranju puta je, međutim, isključivo u nadležnosti glavnog republičkog inspektora za saobraćaj.

On će, kako kažu, sjutra biti informisan o završenim radovima, nakon čega bi trebao da donese konačnu odluku o puštanju saobraćaja.

20

crna gora

AKTIVNOST ČLANOVA OK NIKŠIĆ

Posađeno 13 platana u akciji “Park za kvart”

Članovi i volonteri Omladinskog kluba (OK) Nikšić proteklog vikenda posadili su 13 stabala platana u kvartu preko puta nikšićke bolnice. Time je završena ovogodišnja aktivnost programa “Park za kvart” čiji je cilj oplemenjivanje i rekonstrukcija postojećih, ali i izgradnja novih parkova u stambenim kvartovima u Nikšiću.

Prema riječima predsjednika OK Miroslava Stanišića, na taj način željeli su da obezbijede pogodnije, zdravije i sigurnije mjesto za život građana, posebno djece i mladih koji slobodno vrijeme provode vani, daleko od digitalnih tehnologija.

“Cilj nam je i da uključimo građane, civilni i javni sektor, da zajedno rješavamo problema koji pogađaju jednu zajednicu”, kazao

je Stanišić.

On je dodao da će tokom naredne godine nikšićki omladinci nastaviti sa aktivnostima u sklopu programa, a nakon sadnje platana namjeravaju da u istom kvartu obnove igralište koje je dotrajalo i postalo opasno za djecu. Takođe, omladinci planiraju i da postave mobilijar za starije.

“Kako bi program bio održiv i zaživio, neophodna je bolja saradnja građana i biznis sektora koji će prepoznati značaj ovakvih aktivnosti i omogućiti da se pored ovog parka pokrenu inicijative za još novih parkova na drugim lokacijama”, poručio je Stanišić.

Program “Park za kvart” dio je projekta “Građanski karavan akcija”, koji je finansijski podržao Fond za aktivno građanstvo.

J.L.

UTORAK, 12. 12. 2017.

ISTrAžIVANje DN: SLAbA eVIDeNcIjA I brIgA O DjecI SA TeŠKOĆAmA I SmeTNjAmA u rAzVOju

KolašinsKa djeca Kao da nemaju novu godinu ili prazniK Postavlja se i pitanje čime se bave NVO organizacije s obzirom na to da dobijaju ne mala sredstva od projekata koja su namijenjena ovoj populaciji

⌦ Zorica Bulatović

FOTO KONKurS ª NeISKOrIŠĆeNI TurISTIČKI bISerI NIKŠIĆAº

Poziv za promociju novih turističkih potencijala Društvo mladih ekologa Nikšić, u okviru pete faze projekta „Promocija i valorizacija nedovoljno iskorišćenih eko turističkih potencijala Nikšića“, otvara foto konkurs za građane i turiste na temu „Neiskorišćeni turistički biseri Nikšića“.

Oni pozivaju sve ljubitelje fotografije, amatere i profesionalce da dostave fotografije i kratak opis lokaliteta sa teritorije Nikšića za koje smatraju da su atraktivni za posjetioca, a da do sada nijesu ekoturistički valorizovani ili nijesu poznati široj javnosti.

Kako su objasnili, poželjno je da fotografije budu bolje re-

zolucije. Konkurs je otvoren do 25. decembra i fotografije se mogu dostavljati na njihovu e-mail adresu ayenben@t-com.me. Nakon zatvaranja konkursa formiraće se žiri koji će izabrati 15 najboljih fotografija koje će se izraditi i koje će biti predstavljene javnosti na izložbi.

Autori najboljih fotografija, po ocjeni žirija, biće nagrađeni. Projekat „Promocija i valorizacija nedovoljno iskorišćenih eko turističkih potencijala Nikšića“ je finansijski podržan na konkursu SO Nikšić za finansiranje NVO i planski se realizuje od jula 2017. godine.

J.L.

Ministarstvo rada i socijalnog staranja nema podatke o broju djece sa teškoćama i smetnjama u razvoju u crnogorskim opštinama. Oni takođe nemaju ni evidenciju koliko se novčanih sredstava izdvaja za naznačenu populaciju. Iz dopisa koje je Ministarstvo poslalao kao odgovor na ova dva pitanja se ne može zaključiti da imaju pomenute informacije. Iz većine opštinskih centara za socijalno staranje, takođe tvrde da te podatke nemaju oni već Ministarstvo ili opština. Stiče se utisak da država ne vodi dovoljno računa o osobama sa posebnim potrebama.

S druge strane, postavlja se i pitanje čime se zapravo bave NVO organizacije s obzirom na to da dobijaju ne mala sredstva od projekata koja su namijenjena ovoj populaciji. Najugroženiji su mališani na seoskom području, gdje većina njih još nije ostvarila svoja zakonska prava.

Iz mojkovačkog Centra za socijalni rad, koji je nadležan i za

MisliMo da bi na ovakav način potrebe djece bile riješene kvalitetnije u odnosu na ponuđeno rješenje Ministarstva rada i socijalnog staranja da se djeca voze u dnevni centar u Mojkovcu. kada je riječ o donacijaMa, dobili sMo prije pet godina računar i odjeću za djecu. računar je ustupljen oš “risto Manojlović”, a garderoba je u prostorijaMa doMa zdravlja podijeljena djeci koja su u toM MoMentu bila u stanju socijalne potrebe Kolašin rečeno je da oni nemaju tačan broj osoba sa teškoćama i smetnjama u razvoju te da tu informaciju ima Opština Kolašin. Međutim, od odgovornih iz kolašinske opštine, taj broj i odgovor nijesmo dobili.

“U nadležnosti opštine je da

vodi evidenciju o djeci koja su rješenjima usmjerena u posebni obrazovni program preko komisije za usmjeravanje djece i omladine sa smetnjama u razvoju. Kada je riječ ostvarivanju prava iz socijalne i dječije zaštite, prava koja korisnici ostvaruju preko ovog centra sa teritorije opštine Kolašin su 42 korisnika koji ostvaruju pravo na ličnu invalidninu. Mjesečna novčana izdvajanja za korisnike lične invalidnine iznose 7.445.30eeura (180.42 eura pojedinačno)”, kazali su iz mojkovačkog Centra za socijalno staranje. Oni nijesu znali zašto u Kolašinu nema Dnevnog centra za djecu sa posebnim potrebama.

U Kolašinu dugi niz godina radi i NVO “Zvijezda” čije su aktivnosti, kako tvrde usmjerene na to da se putem projekata djeca sa teškoćama i smetnjama u razvoju obezbijede usluge specijalista koji inače ne rade na teritoriji pomenute opštine.

“Kroz nekoliko projekata, u saradnji sa Domom zdravlja obezbijedili smo za djecu sa teš-

UTORAK, 12. 12. 2017.

crna gora U tri opštine 155 djece Iz JU Centra za socijal-

ni rad Berane, Andrijevica i Petnjica saopštili su da u njihovoj evidenciji ima 155 djece sa posebnim potrebama, a za naznačenu populaciju po Zakonu ostavrenim pravima ukupna sredstva na mjesečnom nivou iz držane kase se izdvaja 28.333.54 eura.

Kao majka kćerke sa posebnim potrebama, koja ima 35 godina, nikada nijesam dobila nikakvu informaciju, posjetu ili pomoć od bilo koje NVO ili bilo koga iz naše opštine ili države, da nas pita kako mi na selu opstajemo, gdje se ni putevi ne čiste, a kamoli što drugo.

Za pomenutu NVO sam čula iz medija, ali me oni nikad nijesu kontaktirali. Za svih ćerkinih 35 godina nijesam nijesam dobila tuđu njegu, neki izlet, banju ili novogodišnji paketić

PODGORICA NAJAŽURNIJA PODGORICA

Opština

Starosna grupa Šifra davanja

Broj korisnika

10 do 5 godina

Dodatak za njegu i pomoć 52

do 5 godina

Lična invalidnina

6 - 14 godina

Dodatak za njegu i pomoć 75

6 - 14 godina

Lična invalidnina

15 - 17 godina

Dodatak za njegu i pomoć 22

15 - 17 godina

Lična invalidnina

18 - 29 godina

Dodatak za njegu i pomoć 94

18 - 29 godina

Lična invalidnina

30 - 66 godina

Dodatak za njegu i pomoć 1335

30 - 66 godina

Lična invalidnina

32 143 25 129 197

67 i više godina Dodatak za njegu i pomoć 1459 67 i više godina Lična invalidnina

11

koćama i smetnjama u razvoju mogućnost da koriste usluge, logopeda, psihologa, defektologa i fizioterapeuta. Pored toga, udruženje u saradnji sa Milisavom Koraćom, predsjednikom saveza “Naša inicijativa” pruža besplatnu i administrativnu pravnu pomoć roditeljima djece sa teškoćama i smetnjama u razvoju radi ostvarivanja njihovih zakonom garantovanih prava. Takođe, pohvalili bismo saradnju sa Centrom za socijalni rad i njihovim direktorom Duškom Šćepanovićem, kao i sa Crvenim krstom Kolašin. Sa opštinskom komisijom za usmjeravanje djece imamo saradnju na aktivnostima za usmjeravanje djece sa teškoćama i smetnja-

ma u razvoju. Trenutni planovi su nam da radimo na identifikaciji djece, naročito na seoskom područiju, koja nijesu ostvarila prava iz oblasti socijalne i dječije zaštite, koja nijesu na adekvatan način usmjerena, kako bi postali ravnopravni članovi društva. Što se tiče tačnih i preciznih podataka o broju djece sa teškoćama i smetnjama u razvoju za tu informaciju se morate obratiti Centru za socijalni rad jer se radi o povjerljivim podacima sa kojima samo oni i Ministarstvo rada i socijalnog staranja raspolažu. Takođe, Centru se morate obratiti i o mjesečnim izdvajanjima Ministarstva za djecu sa teškoćama i smetnjama u razvoju”, kazala je u ime NVO “Zvijezda” Ana Dalilović.

U Kolašinu ne postoji Dnevni centar za djecu sa teškoćama i smetnjama u razvoju, ali kako Danilović ističe, postoji inicijativa od lokalne samouprave da se u saradnji sa Ministarstvom prosvjete i Ministarstvom rada i socijalnog staranja u okviru OŠ “Risto Manojlović” otvori dnevni boravak za djecu sa teškoćama i smetnjama u razvoju.

“Mislimo da bi na ovakav način potrebe djece bile riješene kvalitetnije u odnosu na ponuđeno rješenje Ministarstva rada i socijalnog staranja da se djeca prevoze u Dnevni centar u Mojkovcu.

Kada je riječ o donacijama, dobili smo prije pet godina računar i odjeću za djecu. Računar je ustupljen OŠ “Risto Manojlović”, a garderoba je u prostorijama Doma zdravlja podijeljena djeci koja su u tom momentu bila u stanju socijalne potrebe”, kazala je ona.

Mališani iz kolašinske opštine nemaju čak ni pred Novu godinu ili nekim drugim praznicima nikakvih dešavanja niti su za njih organizovane aktivnosti gdje bi dobili poklone, družili se sa Djeda Mrazom ili se zabavili na neki drugi način.

Roditelji nijesu zadovoljni

21

ovakvim odnosom i tvrde da osim pomenute donacije u novcu, njihova djeca ne dobijaju ništa drugo. Iako su osobe sa posebnim potrebama u različitim starosnim dobima, kako tvrde roditelji, oni su fizičkim i mentalnim sklopom većinom na nivou djece koja su zarobljena u nekom svom svijetu.

Kako je kazala Gospava Vujisić, majka djeteta sa teškim invaliditetom i odbornica u lokalnom parlamentu, o navedenoj populaciji, posebno sa seoskog područja, kojem i ona pripada, država ne vodi računa, osim mjesečnog primanja od 180 eura. Ona tvrdi da nevladine organizacije rade isključivo za lične interese i manje grupe roditelja lica sa posebnim potrebama.

“Kao majka kćerke sa posebnim potrebama, koja ima 35 godina, nikada nijesam dobila nikakvu informaciju, posjetu ili pomoć od bilo koje NVO ili bilo koga iz naše opštine ili države, da nas pita kako mi na selu opstajemo, gdje se ni putevi ne čiste, a kamoli što drugo. Za pomenutu NVO sam čula iz medija, ali me oni nikad nijesu kontaktirali. Za svih ćerkinih 35 godina nijesam dobila tuđu njegu, neki izlet, banju ili novogodišnji paketić. Jednostavno nikad ništa. Djeca sa posebnim potrebama sa sela su potpuno zaboravljena. Dovoljno je što iz NVO kažu kako nemaju sredstava za organizovanje bilo kakve manifestacije za pomenutu populaciju, a toliko godina postoje”, kazala je Vujisić.

Ona je istakla da će već na narednoj sjednici lokalnog parlamenta pokrenuti pitanje zašto nema Dnevnog centra i zašto se NVO ne bave djecom na cijeloj teritoriji kolašinske opštine.

“Kao majka takvog djeteta, iako me štiti zakon, dobila sam otkaz od Vuksanović. Pokrenuću pitanje Dnevnog centra kako bi druga djeca, koja su mlađa od moje kćerke ostvarila zakonom propisana prava i na taj način dobili bolje uslove i vise pažnje i od opštine i od države”, poručila je Vujisić.

Iz Centra za socijalni rad Herceg Novi tvrde da ne posjeduje podatke o broju osoba sa posebnim potrebama.

“Obavještavamo vas da na sajtu Ministarstva rada i socijalnog staranja se objavljuju podaci o mjesečnim primanjima za svaku opštinu i za svako pojedinačno pravo, kao i iznos socijalnog davanja”, kazali su pomenutog centra. Međutim, iz Ministarstva tvrde da te podatke ne posjeduju.

22

svijet

UTORAK, 12. 12. 2017.

teroristički napad na Menhetnu

Napadaču ispala bomba, povrijeđeno četvoro ljudi

Na osnovu Odluke Skupštine akcionara AD ‘’Lenka’’ od 23.09.2017 godine raspisuje oglas za prodaju imovine za LN br.392 KO Nedakusi i to: 1. Parcela UP-39 fabrika sa zemljištem za iznos

1.338.000,00 – do 30%

Njujorška policija saopštila je juče da istražuje prijavu o eksploziji na autobuskoj stanici na Menhetnu, potvrdivši da je uhapšena jedna osoba.

Američki mediji javili su da je aktivirana improvizirana eksplozivna naprava. Lokalna stanica vijesti WABC prenijela je policijske izvore koji su rekli da je moguće da je detonirana improvizirana eksplozivna naprava u podzemnom hodniku autobuske stanice. Navodno je riječ o bombi napravljenoj od čvrsto zatvorenog komada cijevi napunjenog eksplozivom, izvjestila je Al Džazira. Mediji su naveli da je nekoliko osoba ranjeno, a televizija WPIX javila je, pozivajući se na izvore, da je muškarac s “mogućom drugom napravom” uhapšen u tunelu podzemne željeznice. Policija je potvrdila da je jedna osoba uhapšena, ali nije saopštila o kakvoj eksplozivnoj napravi se radilo. Gardijan je prenio da su u eksploziji povrijeđene četiri osobem kao i da je policija je uhapsila muškarca Akajada Ulaha koji se tereti za pokušaj terorističkog napada.

“Teroristi neće pobijediti.

Mi smo Njuročani”, izjavio

2. Parcela UP-38 zemljište veličine 47,90 m² po procijeni sudskih procjenjivača od 11.11.2015 godine – 44,88€/m² što je ukupno 4790 x 44,88 = 214.975,20 – do 30% 3. Parcela UP-37 zemljište veličine 72,04 m² po procijeni sudskih procjenjivača od 11.11.2015 godine – 44,88€/m² što je ukupno 7204 x 44,88 = 323.315,52 – do 30% 4. Parcela UP-36 zemljište veličine 94,86 m² po procijeni sudskih procjenjivača od 12.11.2015 godine – 44,88€/m² što je ukupno 9486 x 44,88 = 425.731,68 – do 30% Napomena: Predmetne nekretnine se prodaju u vidjenom stanju sa LN 392 i upisuju se na kupca sa svim njegovim podatcima.

Cijene zemljišta se odnose samo na parcele naznačene ovom prodajom i to UP 36, UP 37 i UP 38.

- Sva zainetersovana lica mogu vidjeti nekretnine radnim danima i to: ponedeljak, srijeda i petak od 10 do 15 h.

- Ponude za predmetne nekretnine dostaviti putem pošte na adresu AD ‘’Lenka’’, Industrijska bb, 84000 Bijelo Polje do 12.01.2018 god.

- Nekretnine mogu biti predmet kompenzacije sa svim zainteresovanim povjeriocima I i III isplatnog reda.

- Javno otvaranje ponuda će se obaviti 15.01.2018 godine u 13 h.

- Katastarska parcela br. 4/4 veličine 33,91 m² sa asfalnim zastorom kao i prodavnica u KO Novi Bar, Bulevar revolucije br.1 biće naknadno procijenjeni i ponudjeni povjeriocima u skadu sa Zakonom i planom reorganizacije.

Uhapšen napadač: 27-godišnji Akajed Ulah

je gradonačelnik Njujorka Bil De Blazio nakon eksplozije u podzemnom terminalu stanice Port Autoriti, prenio je Bi-Bi-Si. Napadač Akajad Ulah je ranjen, dok su četiri osobe zadobile lakše tjelesne povrede.

Vatrogasci kažu kako niko od povrijeđenih nije u životnoj opasnosti. Američki mediji prenose kako je napadač imao cijevnu bombu vezanu oko struka kada je ušao u stanicu. On je planirao da izvede samoubilački napad, ali mu je bomba ispala prije detonacije. Gradonačelnik Blazio je rekao kako policijski službenici vjeruju da je on sam planirao napad koji, na sreću, nije imao teške posljedice po stanovništvo.

Fotografija koja kruži društvenim mrežama prikazuje napadača koji leži povrijeđen na ulici. Iz Pres službe Bijele kuće saopštili su kako je američki predsjednik Donald Tramp upoznat sa jučerašnjim incidentom. Autobuska stanica Port Autoriti evakuisana je nakon incidenta, a policija je blokirala ovo područje u blizini Menhetena. Port Autoriti je najveća autobuska stanica u Njujorku, kroz koju godišnje prođe više od 64 miliona ljudi.

UTORAK, 12. 12. 2017.

svijet

23

Problem terorizma u Siriji riješili ste na spektakularan način

R

uski predsjednik Vladimir Putin juče je iznenada posjetio Siriju i najavio povlačenje ruske vojske iz te zemlje. Putin je istakao da su Moskva i Damask, nakon dvogodišnje zajedničke vojne kampanje, pobijedili terorističku grupu Islamska država.

Putin je posjetio Siriju na sku stanicu u sirijskoj luci putu za Egipat, gdje se juče Tartus. sastao s egipatskim pred“Zadatak borbe protiv nasjednikom Abdelom Fa- oružanih bandita ovdje u Sitahom el-Sisijem. Tokom riji, zadatak koji je bilo neiznenadne posjete ruskoj ophodno riješiti uz pomoć vazdušnoj bazi Hmejmim obimnog korišćenja oruu sirijskoj pokrajižanih sila, većim dijeni Latakija, predlom je riješen i rijesjednik Rusije šen je spektakuje razgovarao larno. Čestitam sa sirijskim vam”, rekao Predsednik rusikolegom je Putin okuje juče je nakon siBašarom pljenim vojrije Posjetio egiPat i el Asadom nicima u batursku, gdje se sakoji ga je zi Hmejmim. stao s Predsjednicidočekao na Dodao je da ma tih država aerdoromu u je Rusija sprepratnji ruskog mna da zada noministra odbravi udarac teroristine Sergeja Šojgua. ma ukoliko opet pokuPutin se potom obratio ru- šaju da naruše mir u Siriji. skim vojnicima.

“Ukoliko teroristi ponovo “Naređujem Ministarstvu podignu svoje glave, napaodbrane i načelniku Gene- šćemo ih na način koji do saralštaba da započne povla- da nisu vidjeli. Nikada nećečenje ruske vojske na stalne mo zaboraviti poginule i gulokacije”, rekao je Putin. On bitke pretrpljene u borbi proje, takođe rekao da će Ru- tiv terorizma u Siriji i Rusiji”, sija zadržati vazdušnu ba- rekao je Putin. On je, međuzu Hmejmim kao i pomor- tim, istakao da ti gubici neće

⌦---------------------------------------------“mi smatramo kontraProduktiVnim bilo kakVe Poteze kojima se brišu rezultati PregoVora između izraelaca i Palestinaca. takVi koraci destabilizuju i ne Pomažu u rješaVanju situacije, Već izaziVaju nofe konflikte”, rekao je Putin.

-----------------------------------------------⌦

foto: sputniknews.com

Putin čestitao ruskim vojnicima i naredio njihovo Povlačenje iz sirije

⌦---------------------------------------------Vladimir Putin izjaVio je da je bilo kakVa odluka koja jerusalim Priznaje za glaVni grad izraela kontraProduktiVna i destabilizirajuća, što je očigledna kritika nedaVnog Poteza američkog Predsjednika donalda tramPa.

-natjerati --------Rusiju -----da ---digne -----ru-----povlačenju -----------većeg -----dijela ----⌦ ruke i povuče se jer to nije njena nacionalna karakteristika. “Naprotiv, to sjećanje će nam dati dodatnu snagu da se to apsolutno zlo – međunarodni terorizam – iskorijeni”, rekao je Putin. Dodao je da još postoje “džepovi otpora”, ali da je ukupno vojno djelovanje “na ovom nivou i na toj teritoriji gotovo” te da treba početi politički proces.

Putin nije precizirao misli li na cijelu Siriju ili samo na područja oko doline rijeke Eufrat. U martu 2016. godine Putin je donio odluku o

ske vazduhoplovne grupe u vezi sa uspješnom realizacijom zadataka. Pritom Rusija nije odustala od svoje obaveze snabdjevanja oružjem i vojnom opremom sirijsku vladu i obučavanja vojnih stručnjaka. Vazdušna baza Hmejmim i logistički centar mornarice u Tartusu još funkcionišu. Osim toga, u Siriji radi i Ruski centar za pomirenje. Ruska vojna intervencija u Siriji 2015. okrenula je smjer sukoba u korist režima predsjednika Asada, saveznika Moskve.

analitičar Brus rul o nesreći argentinskog Plovila

Podmornica eksplodirala, posada umrla u trenu Posada argentinske podmornice koja je nestala 15. novembra stradala je u trenutku pošto se dogodila eksplozija koja je potpuno uništila plovilo. To je rekao analitičar Brus Rul, a prenosi Dejli mejl. Prema njegovim riječima, podmornica je uništena za 40 milisekundi, u eksploziji čiji je ekvivalent aktiviranje više od pet tona TNT eksploziva.

“Iako je posada možda znala da će se tragedija dogoditi, oni nisu znali šta se dešava. Nisu osjetili bol, niti davljenje”, naveo je Rul. U petak su zvaničnici saopštili da su proširili teritoriju na kojoj tragaju za podmornicom, navevši da to sada izgleda kao da traže cigaretu na fudbalskom terenu. Posada podmornice je u posljednjem kontaktu sa komandom navela da je voda prodrla u plovilo kroz cijev za dotok vazduha, poslije čega je vjerovatno došlo do eksplozije. Podmornica “San Huan” sa 44 člana posade nestala je 15. novembra.

veliko sniježno nevrijeme Pogodilo veliku Britaniju, Francusku, njemačku, Belgiju...

Snijeg paralisao dobar dio Evrope, otkazane stotine letova

Veliko sniježno nevrijeme pogodilo je Veliku Britaniju, Francusku i Njemačku i poremetilo vazdušni i željeznički saobraćaj u tim zemljama.

Nevrijeme u Velikoj Britaniji i u drugim zemljama je izazvalo velike probleme za desetine hiljada putnika. Kako prenosi britanski “Indipendent”, stotine letova je otkazano ka i sa aerodroma Hitrou i Stan-

sted u Londonu, aerodroma u Birmingemu i aerodroma Ist Midlands u Lesterširu. Aerodromi Stansted i Luton su u prvoj polovini dana bili zatvoreni. I u Nemačkoj su zabilježeni problemi u avio-saobraćaju, a prema riječima portparola aerodroma u Frankfurtu, više od 300 letova je otkazano, a stotine odloženo zbog snijega i leda koji su blo-

kirali piste na tom najvećem njemačkom aerodromu. Vlasti departmana Pa-de-Kale u Francuskoj, gdje je zbog jakog vetra izdato narandžasto meteorološko upozorenje, saopštile su da se trajekt, koji je prevozio više od 300 ljudi, nasukao pod udarima olujnog vjetra u Kaleu, na sjeveru zemlje, ali da niko nije povrijeđen. Na trajektu se u trenutku

nezgode nalazilo ukupno 316 ljudi, među kojima 208 putnika, precizirale su gradske vlasti. Brod za Dover u Britaniji, koji je isplovio u 11:35 sati, udario je u pasarelu dok je manevrisao izlazeći iz luke u Kaleu, zbog čega se okrenuo ka drugom dijelu luke i tu se nasukao, navode francuski mediji pozivajući se na portparola kompanije u čijem je

vlasništvu trajekt. Brojni letovi otkazani su juče zbog snijega na briselskom aerodromu, čiji su zvaničnici savjetovali putnike da ne dolaze na aerodrom do daljnjeg. Briselski aerodrom se često koristi kao tranzitni aerodrom za dalje letove, i jedan je od najfrekventnijih aerodroma u Evropi, zajedno sa onima u Londonu, Parizu i Frankfurtu.

a

24 32

SVIJET Svijet svijet

UTORAK, 12. 12.

2017.

SUBOTA I 12.

NEDJELJA, 12.2016.

I 13. 12. 2015.

PONEDJELJAK, 12.

događaji koji su obilježili 12. decembar 672. Sukob Vizantije i PerSije

Bitka kod Ninive Bitka kod Ninive odigrala se 12. decembra 627. godine između vojske Vizantijskog carstva sa jedne i vojske Sasanidske Persije sa druge strane. Bitka je dio Vizantijsko-persijskog rata koji je trajao od 602. do 628. godine i završena je pobjedom Vizantinaca. Ova bitka predstavlja posljednji okršaj Vizantijsko-persijskog rata, odnosno Vizantijsko-persijskih ratova uopšte. Sasanidska persijska vojska Razata pokušala je da za-

ustavi vizantijsku vojsku cara Iraklija u njenom pohodu na persijsku prijestonicu Ktesifon. Zahvaljujući turskim kontigentima, vizantijska vojska je imala brojčanu nadmoć, što joj je omogućilo da odnese pobjedu u bici u kojoj je i sam Razat poginuo. Persijance je ovaj poraz toliko demoralizovao da se vojska pobunila i zbacila kralja Hozroja II sa vlasti. Na prijesto je postavljen Kavada II koji je sa Iraklijem sklopio mir.

1873. U Srbiji uveden dinar U Srbiji je Zakonom o kovanju srebrne monete uveden dinar kao novčana jedinica. Srbija je prethodno pristupila Novčanoj konvenciji koju su u Parizu 1865. potpisale Francuska, Belgija, Italija i Švajcarska. Time je otklonjen monetarni haos i dotadašnja upotreba više od 40 različitih moneta - dukata, forinti, talira. Dinar je uzet kao naziv za novčanu jedinicu pošto je taj naziv postojao u srednjovjekovnoj Srbiji još u XIII vijeku.

1894.

Japanske trupe su otpočele invaziju Koreje.

1913.

Slika Leonarda da Vinčija “Mona Liza” pronađena je u Firenci, dvije godine pošto je ukradena iz pariškog muzeja Luvr.

1915.

1915. američki muzičar i glumac

Rođen Frenk Sinatra Frenk Albert Sinatra važio je za otelotvorenje američkog šoumena, ali i prilično kontroverzna ličnost van pozornice. Sin italijanskog emigranta, rođen je u radničkoj porodici. Kao mladić počeo je da se bavi muzikom, prvo u maloj grupi, a zatim samostalno.

Postepeno je nizao uspjehe i privlačio milione djevojaka. No, procvat roka zadao je ozbiljan udarac njegovoj karijeri.

Sinatra tada kreće u film-

ske vode i dobija ulogu u filmu “Odavde do vječnosti”, za koju osvaja Oskara za najbolju sporednu ulogu 1953. godine. Od tada se paralelno bavio glumačkim i pjevačkim poslom. Autor je stotinjak albuma, a nastupio je u 58 filmova. Poput prave zvijezde čitavog je života punio stranice žute štampe svojim brakovima, avanturama, vezama s mafijom i svojom sklonošću alkoholu. Umro je 1998. godine.

Poletio je prvi avion izrađen u potpunosti od metala, letilica njemačkog konstruktora Huga Junkersa.

1940.

Sporazum s Mađarskom Kraljevina Jugoslavija je potpisala je s Mađarskom ugovor o “vječnom prijateljstvu”, koji je Budimpešta pogazila poslije manje od pola godine, okupacijom Bačke i Baranje po okupaciji Jugoslavije aprila 1941. godine. Mađarski predsjednik vlade potpisnik Ugovora o prijateljstvu s Kraljevinom Jugoslavijom grof Pal Teleki, je 3. aprila 1941. kada je postalo jasno da će Mađarska učestvovati u Napadu na Jugoslaviju, izvršio samoubistvo, smatrajući da je osramoćen pošto je njegova riječ pogažena.

1863. norVeški ekSPreSioniSta

Rođen Edvard Munk Edvard Munk bio je norveški umjetnik, tipičan predstavnik ekspresionizma u slikarstvu. Služio se linijama koje se izdužuju i povijaju, kao i tonovima boja koje djeluju melanholično. Takvu atmosferu stvorio je na slikama “Krik”, “Tjeskoba”, “Na mostu”. Proslavio se u Njemačkoj u XX vijeku, te na tamošnje slikare ekspresioniste stvorio znatan uticaj. Prilikom slikanja sli-

ke “Krik” bio je inspirisan crvenim nebom od erupcije vulkana Krakatau u Indoneziji 1883. na drugom kraju svijeta. Umro je 1944. godine. Sredinom decembra 2006. godine stručna komisija je zvanično objavila da je Munkovo najpoznatije djelo “Krik”, nepovratno oštećeno dok se nalazilo u posjedu kradljivaca koji su ga predugo izložili štetnom dejstvu vlage.

1812. FrancuSki PiSac realizma

Rođen Gistav Flober

Gistav Flober bio je francuski književnik koji je stvarao u doba realizma. Poznat je po romanu “Gospođa Bovari” i privrženosti stilu koji se najbolje ogleda u potrazi za “le mot juste” (prava riječ).

Prvo Floberovo remekdjelo je ujedno i najkontroverznije, “Gospođa Bovari”, iz 1857. plod šestogodišnjeg rada, tu-

robna pripovest o egzistencijalnoj dosadi, preljubama i samoubistvu žene provincijskog normandijskog ljekara, Eme Bovari, savršeno komponovana kao jedan od egzemplarnih psiholoških romana, izazvala je skandal zbog svoje otvorenosti, a onda i sudski proces zbog navodno amoralnih dijelova teksta. Umro je 1880. godine.

UTORAK, 12. 12. 2017.

KULTURA

Knjiga Studije i ogledi iz montenegristike priređena je povodom devedeset godina od rođenja Radoja Ra­ dojevića i predstavlja izbor studija, ogleda, prikaza i reagovanja koje je autor publikovao u periodičnim publikacijama, štampi i zasebnim knjigama ili su objavljene nakon njegove smrti.

repertoar DANAS 12.12.2017.

FILM DUHOVI ISMAILA 22.30 h

RežIja: Arno Deplešen MjeSto: Cadmus Cineplex, Budva

SJUTRA 13.12.2017.

FILM BEZ LJUBAVI 16.20 h

RežIja: Andrej Zvjagincev MjeSto: Cadmus Cineplex, Budva

25

Turski nobelovac u crnoj Gori od 14. do 17. decembra

“Književni plamen” Orhanu Pamuku na otvaranju Salona

Pamuk

⌦ Sonja Ičević

T

urski pisac će tokom trodnevne posjete obići više gradova i kulturno-istorijske znamenitosti zemlje, a na otvaranju Zimskog salona knjige biće mu uručeno priznanje Književni plamen.

Jedan od najvažnijih pisaca današnjice turski pisac i dobitnik Nobelove nagrade za književnost Orhan Pamuk posjetiće Crnu Goru u periodu od 14. do 17. decembra. Turski pisac će tokom trodnevne posjete obići više gradova i mnoge kulturno-istorijske znamenitosti Crne Gore, a na otvaranju jubilarnog Zimskog salona knjige biće mu uručeno priznanje Književni plamen, najavljeno je na konferenciji za novinare.

“Orhan Pamuk otvoriće jubilarni Zimski salon knjige BOOKA u četvrtak od 20 sati u tržnom centru Mall of Montenegro. Svečano otvaranje pratiće razgovor sa piscem, koji će voditi Jelena Krsmanović i dodjela nagrade Književni plamen, koju su 2015. godine osnovali nobelovac Mario Vargas Ljosa i Izdavačka kuća Nova knjiga. Ljosa je prvi dobitnik ovog književnog priznanja i počasni predsjednik žirija, a prethodne godine nagrada je pripala poznatom italijanskom piscu Klaudiju Magrisu. Ovogodišnji žiri, koji je radio u sastavu Mario Vargas Ljosa, predsjednik, i članovi, profesori Sonja Tomović-Šundić, Siniša Jelušić i Aleksandar Jerkov i izdavač Predrag Uljarević jednogla-

sno je odlučio da se prestižna nagrada dodijeli ove godine Orhanu Pamuku”, kazala je na konferenciji za novinare PR izdavačke kuće Nova knjiga Jovana Petković.

“Pamuk dolazi u Crnu Goru u četvrtak, odmah po dolasku će imati susret sa svojim izdavačem u ‘Novoj knjizi’ i organizatorima 13. Međunarodnog podgoričkog sajma knjiga i obrazovanja. Predviđena je i konferencija za medije, kao i sastanak sa crnogorskim piscima i autorima Nove knjige”, najavila je Petković.

Pamuk će u petak posjetiti Bijelo Polje, gdje će se susresti sa predsjednikom ove opštine Aleksandrom Žurićem i obići kulturno-istorijske spomenike.

Ovogodišnji žiri, koji je radio u sastavu Mario Vargas Ljosa, Sonja Tomović-Šundić, Siniša Jelušić, Aleksandar Jerkov i Predrag Uljarević jednoglasno je odlučio da se prestižna nagrada dodijeli ove godine Orhanu Pamuku

“U Parku pjesnika prisustvovaće otkrivanju ploče sa njegovim imenom, a u saradnji sa JU Ratkovićeve večeri poezije, u poslijepodnevnim časovima će biti upriličeno književno veče, u okviru koga će Orhan Pamuk govoriti o svom novom romanu ‘Crvenokosa’”, saopšteno je na konferenciji.

Dan kasnije, priznati pisac posjetiće Cetinje, gdje će biti upriličen naučni simpozijum, na kojem će govoriti eminentni univerzitetski profesori iz naše zemlje i regiona.

“Tokom boravka na Cetinju gradonačelnik Aleksandar Bogdanović će Orhanu Pamuku pokazati kulturno-istorijske znamenitosti prijestonice. Za vrijeme posjete Crnoj Gori imaće sastanak sa predsjednikom Vlade Duškom Markovićem, a biće upriličen susret sa rukovodiocem rada Ministarstva kulture i potpredsjednikom Vlade Zoranom Pažinom.

Organizator ovog događaja je Izdavačka kuća Nova knjiga koja je i izdavač njegovih romana, uz saradnju sa pokroviteljima i partnerima ovog događaja - Vladom Crne Gore, Ministarstvom kulture, Opštinom Bijelo Polje i prijestonicom Cetinje. Partneri u projektu su Međunarodni podgorički sajam knjiga i obrazovanja, Centralna banka Crne Gore, Muzej novca na Cetinju, JU Ratkovićeve večeri poezije, TC Mall of Montenegro, hotel Ramada, hotel Hilton i kompanija Idea.

Dani nordijskog filma u Baru Festival Dani nordijskog filma počinje danas i trajaće do 15. decembra u Muzeju kralja Nikole, u Baru. Tokom četiri festivalska dana biće prikazani filmovi danske, švedske, finske i norveške kinematografije.

Dane nordijskog filma otvoriće večeras ambasador Finske Perti Ikonen, u 19 sati, a nakon njegovog obraćanja publika će imati priliku da pogleda film “Čovjek bez prošlosti”, najpoznatijeg finskog reditelja Akija Kaurismakija. Narednih dana biće prikazani “Ključ, kuća, ogledalo”, “Ostati živ” i “Ne osjećaj tugu” u terminima od 19 sati. Ulaz je besplatan za sve projekcije.

Festival se organizuje u saradnji Kulturnog centra u Baru sa nordijskim ambasadama.

J.D.

Živi samo da bi dokazao

Predstava “Živi samo da bi dokazao” u produkciji Udruženja umjetnika i izvođača iz Tirane biće izvedena u okviru manifestacije “Decembarska umjetnička scena 2017” večeras u KIC-u “Malesija” u Tuzima, u 19 sati.

U predstavi igra Arben Derhemi, a režiju potpisuje Milto Kutali.

Radi se o djelu koje nije napisano već proživljeno. Prikazuje moralni čin, a istovremeno i univerzalni odraz protiv komunističke vladavine.

J.D.

26

KULTURA

UTORAK, 12. 12. 2017.

NIKŠIĆ: PROGRAM U MUZIČKOJ ŠKOLI

Veče Zuvdije Hodžića na književnim susretima

Književno veče Zuvdije Hodžića biće upriličeno u koncertnoj sali Muzičke škole “Dara Čokorilo” večeras od 20 sati, u okviru 20. Nikšićkih književnih susreta.

Tim povodom, sa Hodžićem će razgovarati Aleksandra Vuković, dok će odlomke iz njegovih djela čitati Mihailo Perošević. U muzičkom dijelu programa učestvuju Kristina Šćepanović i Dragan Martinović.

Zuvdija Hodžić rođen je 1943. godine u Gusinju. Završio je Filološki fakultet u Prištini. Generalni je sekretar Crnogorskog PEN centra.

Objavio je knjigu poezije “Na

prvom konaku”, knjige pripovjedaka “Gluva zvona” i “Neko zove”, romane “Gusinjska godina” i “Davidova zvijezda”, knjigu putopisa i reportaža “Jedan dan života”, kao i veliki broj esejističkih tekstova iz književnosti i umjetnosti. Dobitnik je Trinaestojulske nagrade, Nagrade oslobođenja Titograda, nagrade Pero Ćamila Sijarica, Nagrade oslobođenja Plava. Za vanrednog člana CANU izabran je 29. novembra 2011. godine.

Organizator događaja je JU Narodna biblioteka “Njegoš” Nikšić, a u okviru Programa podrške razvoju kulture u Nikšiću.

S.I.

Hodžić

PREDSTAVLJEN EVROPSKI FOND ZA RAZ

U BERLINU URUČENA FILMSKA NAGRADA

Šest evropskih oskara švedskom filmu Kvadrat Ovogodišnji dobitnik kanske “Zlatne palme” – film “Kvadrat” švedskog reditelja Rubena Oslunda trijumfovao je i u Berlinu na jubilarnoj 30. dodjeli godišnjih nagrada EFA – Evropske Akademije za film. Na svečanoj ceremoniji otvaranja zapečaćenih koverata sa zbirom glasova više od tri hiljade članova EFA ime filma “Kvadrat” čulo se čak šest puta, čime je oboren rekord koji su posljednjih godina držali Poljak Pavel Pavlikovski za film “Ida” i Njemica Maren Ade za film “Toni Erdman”. Švedski “Kvadrat”, koji je osvojio ove godine i Zlatnu palmu na 70. Kanskom festivalu, proglašen je najboljim evropskim filmom i najboljom komedijom, te osvojio nagrade EFA za najbolju režiju i scenario Oslunda, kao i za najboljeg glumca - Klaesa Banga, i dizajn produkcije.

Nagradu FIPRESCI za evropsko otkriće 2017. godi-

ne osvojio je film “Ledi Magbet” Vilijema Oldrojda.

Najboljim animiranim filmom proglašen je “Loving Vincent”, koji na jedinstven način prikazuje komplikovani život i kontroverznu smrt Vinsenta van Goga, a nastao je isključivo od slika u tehnici ulja na platnu.

Najboljim kratkim filmom proglašen je “Timecode”. Nagradu EFA za životno djelo dobio je ruski reditelj Aleksandar Sokurov.

VAŽAN KORAK U DAL CRNOGORSKE KINEMA

⌦ Sonja Ičević

K

ao dio najvećeg fonda EU za kulturu, potprogram MEDIA namijenjen je pružanju finansijske podrške razvoju, distribuciji i promociji evropskih filmova, kao i audiovizuelnoj industriji

Potprogram Media programa Kreativna Evropa predstavljen je juče u EU Info centru. Na prezentaciji je bilo riječi o konkursu za razvoj filmskih projekata, smjernicama za pripremu aplikacionog paketa, iskustvima makedonskog kinematografskog sektora, uz prezentaciju crnogorskog projekta, dugometražnog igranog filma “Poslije zime”, koji je ove godine podržan kroz navedeni fond EU, a upriličeno je i predavanje “Film i televizija kao kreativne industrije – značaj filmskog i televizijskog turizma”.

■ UNAPREĐENJE

KINEMATOGRAFIJE

Tim povodom govorili su savjetnik za audiovizuelne djelatnosti u Ministarstvu kulture i koordinator potprograma MEDIA Ilija Subotić, direktor

Filmskog centra Crne Gore Sehad Čekić, rukovodilac MEDIA Deska Republike Makedonije Vladimir Stojčevski, direktor Artikulacija produkcije iz Podgorice Ivan Đurović i direktor RED Production Beograd Miloš Đukelić.

Kao dio najvećeg fonda EU za kulturu, potprogram MEDIA namijenjen je pružanju finansijske podrške razvoju, distribuciji i promociji evropskih filmova, kao i audiovizuelnoj industriji, u kojem Crna Gora učestvuje od 2015. godine u cilju unapređenja sektora kinematografije u cjelini, podsjetio je Ilija Subotić. “Članstvom Crne Gore u programu Media učinjen je veliki i važan korak u daljem razvoju i promociji crnogorske kinematografije i njene potpunije i veće integracije u evropske tokove”, naveo je Subotić.

Sehad Čekić je najavio da će od 1. januara Filmski centar preuzeti rukovođenje Media deskom od Ministarstva kulture. On je ocijenio da je Media program jedna “vrsta svetionika koji pokazuje šta su to standardi i stvari koje treba da postignemo kako bismo razvijali kinematografiju na pravi način”.

“Media program donosi jedno polje koje mi, kao profesionalci, treba da osvajamo. Program nudi 14 odsjeka, a malim kinematografijama, što jesmo, jer spadamo u ‘low production capacity’ zemlje, pripada 4 ili 5”, kazao je Čekić.

Vladimir Stojčevski podsje-

PROGRAM KREATIVNA EVROPA, U OKVIRU KOG POSTOJI POTPROGRAM MEDIA, OSNOVAN 1990. GODINE, TE DA U AKTELNOM PERIODU, OD 2014. DO 2020.

BUDŽET KOJIM RASPOLAŽE IZNOSI 1,46 MILIJARDI, OD ČEGA ĆE 56 POSTO BITI OPREDIJELJENO ZA POTPROGRAM MEDIA

Foto: Vedran Ilić

UTORAK, 12. 12. 2017.

KULTURA

27

IZLOŽBA FINALISTA OTVORENA U GALERIJI ª MIODRAG DADO ĐURIĆº

Siniša Radulović prvi dobitnik nagrade Milčik

Nagrada podrazumijeva dvomjesečni rezidencijalni boravak u Njujorku i samostalnu izložbu po povratku u Crnu Goru

ZVOJ FILMSKIH PROJEKATA

LJEM RAZVOJU ATOGRAFIJE tio je da je Makedonija članica programa Media od 2015. godine, te da je njom prvo rukovodilo Ministarstvo kulture, da bi godinu kasnije, nadležnost preuzela Agencija za film.

■ ODBIJANJE NIJE NEUSPJEH

“Mislim da Media desk prirodno pripada instituciji koja u Crnoj Gori nosi naziv Filmski centar. Svaki podržani projekat dobija iznos koji pokriva od 50 do 60 posto troškova za realizaciju. Kada govorimo o iskustvu Makedonije, do sada su na konkursima programa Media prihvaćene naše dvije aplikacije.

Iskustvo iz regiona nam govori da oni projekti koji su odobreni na konkursu programa Media, a za primjer bih uzeo Hrvatsku, dobijaju podršku i od krovne institucije kinematografije, u ovom slučaju HAVCa, i obratno - ukoliko HAVC podrži neki projekat, on će dobiti podršku i na programu Media”, kazao je Stojčevski.

On je podsjetio da je program Kreativna Evropa, u okviru kog postoji potprogram Me-

dia, osnovan 1990. godine, te da u aktelnom periodu, od 2014. do 2020. budžet kojim raspolaže iznosi 1,46 milijardi, od čega će 56 posto biti opredijeljeno za potprogram Media.

“Aplikacije se podnose dva puta godišnje, u novembru, a zatim u aprilu, s tim da ako podnesete aplikaciju u novembru, ne možete u drugom roku.

Ipak, možete aplicirati sa istim projektom u aprilu, a potom u novembru. Za aplikacije koje će biti odobrene ovog aprila izdvojiće se negdje oko 5,4 miliona eura, a biće podržano 135 projekta”, objasnio je Stojčevski, dodavši da je njegov savjet crnogorskim filmadžijama da sačekaju pravi trenutak za predaju aplikacije, te da se pažnja obrati na detalje.

“Odbijanja su, naravno, česta. Ipak, nakon svake aplikacije, bila ona odbijena ili ne, dobijate ‘fidbek’ sa komentarima koji su izuzetno korisni. Odbijanje ne znači uvijek neuspjeh”, zaključio je Stojčevski.

Organizator Info dana je Desk za Kreativnu Evropu Ministarstva kulture u saradnji s Filmskim centrom Crne Gore.

Siniša Radulović prvi je dobitnik nagrade Milčik, saopštili su članovi žirija na otvaranju izložbe radova ovogodišnjih finalista u Crnogorskoj umjetničkoj galeriji “Miodrag Dado Đurić” na Cetinju. Žiri nagrade, u sastavu Miran Mohar, Svetlana Racanović, Nomaduma Rosa Masilela i Vjera Borozan, razmotrio je i radove ostalih finalista – Brigite Antoni, Dantea Buua i Ivane Radovanović, navodeći da je odluka o laureatu bila teška i da su svo četvoro finalista “uzbudljivi crnogorski umjetnički talenti”.

Nagrada podrazumijeva dvomjesečni rezidencijalni

boravak u Residency Unlimited u Njujorku i samostalnu izložbu po povratku u Crnu Goru.

Ističući da su bili počastvovani i uzbuđeni zbog žiriranja prve nagrade “Milčik”, članovi žirija ustanovili su set kriterijuma koje smatraju ključnim za izbor dobitnika, uključujući snagu prethodnih radova, kompleksnost novih radova - produciranih za izložbu, kvalitete koji mogu imati potencijal za razvoj, koji se može postići kroz rezidencijalni boravak u Njujorku i dodatno obrazovanje koje takva rezidencija omogućava.

“Naša odluka je bila izuzetno teška - uključujući in-

tenzivan period diskusije, tokom koje smo umalo pojeli nagradnu čokoladu! Svo četvoro finalista su uzbudljivi crnogorski umjetnički talenti. Radovi na finalnoj izložbi su izuzetno ubjedljivi, a pojedinačne umjetničke prakse izuzetne”, naveli su članovi žirija. Žiri je posebno čestitao Institutu za savremenu umjetnost na osnivanju nagrade, organizovanju nagradnog procesa i radu u podržavanju mladih savremenih umjetnica i umjetnika u Crnoj Gori.

Siniša Radulović boraviće u Residency Unlimited u aprilu i maju 2018. godine.

S.I.

CETINJE: PREDSTAVLJANJE MONOGRAFIJE BOBA SLOVINIĆA

ŠEST DECENIJA STVARANJA

Monografija o umjetniku Slobodanu Bobu Sloviniću biće prestavljena u Crnogorskoj galeriji umjetnosti Miodrag Dado Đurić danas od 12 sati, povodom šest decenija stvaralaštva cijenjenog umjetnika.

Tim povodom će ispred Narodnog muzeja govoriti kustos i istoričar umjetnosti Miloš Marjanović, urednica monografije, istoričarka umjetnosti Ljiljana Zeković, sekretarka Sekretarijata za kulturu i sport Opštine

Podgorica Nela SavkovićVukčević i umjetnik Slobodan Bobo Slovinić.

Izdavač monografije je

Slovinić

Narodni muzej Crne Gore, uz pokroviteljstvo Sekretarijata za kulturu i sport Opštine Podgorica. Za grafičko oblikovanje monografije zaslužna je grafička dizajnerka Narodnog muzeja Crne Gore Branka Vujović-Radunović.

Retrospektivna izložba Slobodana Boba Slovinića u Crnogorskoj galeriji umjetnosti Miodrag Dado Đurić je u toku i biće otvorena za posjetioce do 31. decembra.

S.I.

28

ZABAVA

UTORAK, 12. 12. 2017.

BOJANA GREGORIĆ IZBACILA SEJA SEXONA IZ STANA

Ekranizovana “Nova godina” o usamljenosti i praznini urbanog života Legendarna bosanskohercegovačka rokenrol grupa Zabranjeno pušenje obradovala je vjerne fanove zanimljivim spotom za numeru “Nova godina”, kojom se ujedno najavljuje novi album planiran za maj mjesec naredne godine.

Spot, u kojem poznata zagrebačka glumica Bojana Gregorić izbacuje frontmena benda Seja Sexona iz stana, sniman je u Sarajevu i Zagrebu, a sam Sexon kaže da je ova pjesma, koja govori o usamljenosti i praznini urbanog života, zapravo autobiografska.

Detalj iz spota

“Jednom sam nepromišljeno ostao bez cure pred Novu godinu. Uvijek mladima savjetujem da ne raskidaju veze pred zimu i da curu, kakva god da je, probaju da sačuvaju,

barem dok ne dođe ljeto. Međutim, ja to nisam uspio i sam sam šetao gradom, neraspoložen među svim tim euforičnim ljudima”, otkriva Sejo, koji je uz Tonija Lovića i Daria

Detalj iz spota Kovača autor numere.

“Nova godina”, koja u duhu novogodišnjih praznika ima srećan kraj, osim članova benda i Bojane GregorićVejzović, ugostila je i sarajevsku glumicu Nadinu Mičić. A sama poruka pjesme, kako kaže frontmen kultnog benda, je da nikada ne treba posustati.

“Pjesma nam govori da čovjek ne treba, čak ni u trenucima kada misli da su mu sve lađe potonule i da Novu godinu neće dočekati s osmijehom na licu, izgubiti optimizam. Uvijek postoji dobra vi-

la koja ga gleda s nekog krova i koja će mu se spustiti na rame”, zaključio je Sexon.

Spot je snimljen u produkciji “Spektroom” studija, koju potpisuje Nikola Blagojević, scenario Sejo Sexon, a u režiji Saše Peševskog. Scenografiju je radila Lea Petrović Numić, kostime Belma Žiško, frizuru “EN studio”, a make-up Naida Đekić. Video je sniman na nekoliko lokacija u Sarajevu pa su prolaznici ekipu mogli vidjeti na Vratniku, Žutoj tabiji, Baščaršiji, kao i u Galeriji “Boris Smoje”.

M.Rog.

LAČNI FRANZ I PREDIN OBRADOVALI SPOTOM

Uzaludnost samoće u “Da sreli se nismo” Kris Rea stabilno RASKID SA ª VICTORIA' S SECRETº U NAJAVI ?

Lima neće više da skida odjeću “tek tako” Iako je jedna od najljepših žena na svijetu i Viktorijin anđeo Adriana Lima već godinama prepoznatljiva po fotografijama i projektima u kojim reklamira donji veš i kupaće kostime, u najnovijoj objavi na društvenim mrežama, odlučila je da podvuče crtu i shvatila da ne želi više da svoje tijelo pokazuje “tek tako”.

“Dobila sam ponudu da snimim seksi video, koji bi bio postavljen i dijeljen na društvenim mrežama...Više neću skidati odjeću iz ispraznih razloga. Ako mi dozvolite, hoću da vas podržim, da znate da smo

tu i da vam pomognem da se osjećate bolje. I ja imam probleme i nesigurnosti, i više se ne bojim da ih iskažem. Napraviću ovu promjenu tako što ću je najprije primijeniti na sebi. Ja sam uz vas, hajde da promijenimo svijet”, napisala je fatalna Brazilka, koja je nakon toga prestala da prati na Instagramu većinu “anđela”, ali i Eda Razeka, kreativnog direktora čuvenog brenda, što je izazvalo polemike oko toga da li će doći do prekida saradnje sa najpopularnijim brendom donjeg veša na svijetu.

M.Rog.

Britanski pjevač Kris Rea koji je prošle subote kolabirao na pozornici usred koncerta u Oksfordu, stabilno je, potvrdio je predstavnik za medije medicinske ustanove u koju je prebačen.

Podsjećanja radi, Rea je pjevao četrdesetak minuta, a nakon toga je zateturao i pao.

“Počeo je nekontrolisano da ide unazad i odjednom se srušio s mikrofonom u rukama. Na podu je bio oko dva minuta. Vrlo brzo su spustili zavjesu”, napisao je na Tviteru jedan od njegovih obožavatelja koji je bio na koncertu.

Rea, najpoznatiji po hitovima “Road to Hell” i “Driving Home for Christmas” prije godinu dana preživio je moždani udar, a sredinom 2000. borio se s rakom gušterače.

Slovenski bend Lačni Franz, na čelu s kantautorom Zoranom Predinom, predstavio je spot za novi singl “Da sreli se nismo”, koji je ujedno i treći singl s albuma “Akustična pusa” koji je objavljen krajem prošlog mjeseca. Ovaj potresni spot je priča u kojoj se doslovno spajaju realnost i fikcija, a u prvom planu ističe se gluvonijemi glumac Budo Jusić. On glumi hipotetičnu samoću nerealizovane ljubavi u pjesmi koju sam neće moći nikad čuti.

“Da sreli se nismo” sniman je krajem oktobra na nekoliko lokacija u Zagrebu, a rezultat je ideje autora pjesme, Zo-

rana Predina, koju je scenaristički i redateljski uobličio Anđelo Jurkas.

“Uz prelijepu, sentimentalnu i nježnu pjesmu o uzaludnosti samoće ‘Da sreli se nismo’ Zoran je predložio određenu estetiku kojom smo kroz crno-bijelu prizmu željeli prikazati samoću, izolaciju, odvojenost i uzaludnost života bez savršene puzle i osobe koja ga čini podnošljivim u monohromu. Pretpremijerna publika na internoj projekciji bila je veoma zadovoljna viđenim, nadam se da će se trend nastaviti i nakon premijere”, izjavio je Jurkas.

M.Rog.

UTORAK, 12. 12. 2017.

zabava

29

ª REBELL YELLº ĆE SE ORITI U JUNU NAREDNE GODINE

Legendarni BiLi ajdoL na Zaječarskoj gitarijadi

Sad već kultna manifestacija Zaječarska gitarijada, koja se 52. put održava od 28. do 30. juna 2018. godine, nastavlja sa tradicijom dovođenja sve većih svjetskih zvijezda. A najnovija u nizu, prema riječima gradonačelnika Zaječara Boška Ničića, je čuveni britanski roker Bili Ajdol.

Pjevač koji je prešao trnoviti put od pank pionira do mega zvijezde, smatra se jednim od najtraženijih izvođača kada su turneje u pitanju – svaki njegov koncert rasprodat je mjesecima unaprijed, bez obzira na teritoriju na kojoj se održava.

Prodavši čak 40 miliona

nosača zvuka, ušao je u istoriju rokenrola hitovima kao što su “Rebel Yell”, “Mony Mony”, “White Wedding”, “Eyes Without Face”, “Flesh For Fantasy”, “Cradle Of Love” i “Dancing With Myself”.

Plavokosi buntovnik je bio na vrhu liste želja fanova Gitarijade, koji su najviše glasali za njegov nastup na stadionu Kraljevica.

Srećom, uvrstio je Zaječar u svoju evropsku turneju “Billy Idol Live! 2018”, te će publika iz Srbije i regiona imati priliku da na Gitarijadi uživa u još jednom od njegovih spektakularnih koncerata. Podsjećanja radi, ovo će biti njegov četvrti nastup u Srbiji nakon Beograda, Novog Sada (Exit) i Beograda (Belgrade Calling 2014.).

Ulaz na Gitarijadu i korišćenje rok kampa su besplatni, podsjećaju iz organizacije festivala. M.Rog.

FRENKI, KONTRA I INDIGO U MALO NJEŽNIJEM MANIRU

“Sad bi htjela” o pronalaženju hrabrosti kada smo ranjivi OBILJEŽILA 50 GODINA PLODNE KARIJERE

Grandiozni nastup Josipe Lisac u Zagrebu Grandioznim nastupom pred rasprodatim auditorijem koncertne dvorane “Vatroslava Lisinskog” u Zagrebu, muzička diva Josipa Lisac svečano je obilježila velikih 50 godina rada!

Ovogodišnji koncert “U čast Karlu Metikošu” dobio je dodatnu dimenziju finalem cjelogodišnje turneje kojom je najveća hrvatska muzička umjetnica proslavila pola stoljeća na sceni, a prepuni Lisinski ispratio ju je stajaćim ovacijama u trajanju od nekoliko minuta. Dvoiposatni nastup krenuo je duboko emotivnom i slojevitom kompozicijom “Janino ludilo”, uslijedile su

numere “Vjerujem ti sve”, “Boginja”, “O jednoj mladosti”, “Gdje Dunav ljubi nebo”, “Hir, hir, hir”, “Danas sam luda” ali i “Magla”, “Ležaj od suza”, “1000 razloga” i “Ispočetka”.

Josipa Lisac vraća se u Lisinski već preksjutra, na drugi koncert za koji su ulaznice rasprodate još u novembru, za svega 48 sati.

Tim nastupom ona će zaokružiti godinu u kojoj je gostovanjima od Sarajeva, Šibenika, Makarske, Rovinja, Novog Sada, Beograda do Njujorka, Toronta i Čikaga obilježila 50 godina impresivne karijere, kojom se malo ko na ovim prostorima može pohvaliti. M.Rog.

Nakon što su objavili tri brže pjesme sa predstojećeg albuma “Egzil”, hip hoperi Frenki, Kontra i Indigo u novoj numeri “Sad bi htjela” pokazuju nježniju stranu.

Naime, u ovoj rep baladi, oni grade priču o sijasetu komplikacija koje se javljaju tokom dugogodišnjeg odnosa muškarca i žene, ali i pokazuju da pronalaze hrabrost u istinskoj ranjivosti.

Kao što su dokazali u prethodnim hitovima, Frenki, Kontra, Indigo i u ovoj nu-

meri nude validnu kritiku savremenog društva.

Njihov identitet je u potpunosti izgrađen i samouvjeren, a “Sad bi htjela” zvuči agresivno, melanholično, ogorčeno – i nezaboravno. Numerom “Sad bi htjela”, Frenki, Kontra, Indigo nastavljaju put ka “Egzilu” koji će svjetlost dana ugledati 15. decembra, a predstavlja nastavak veoma uspješnog albuma “Putanja“. Podsjećanja radi, popularni trojac je nedavno podijelio fotografije iz

Šibuje na društvenim mrežama, sa jednog od najprometnijih pješačkih prelaza na svijetu.

Osim što predstavlja jedan od najpoznatijih kvartova Tokija, upravo je na toj lokaciji snimljen nastavak albuma “Putanja“.

Naslovnicu albuma, koja je uslikana tokom snimanja albuma u Japanu, fotografisao je Mario Ilić, a dizajnirao Miran Lazić - dizajner brenda Revolt Clothing.

M.Rog.

zdravlje

STIL ŽIVOTA I BOLESTI

30

UTORAK, 12. 12. 2017.

Da li stres utiče na gojaznost Hronični stres i negativne emocije, kao što su bijes i cinizam, povećavaju rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti Najnovije studije ukazuju da stres može stimulisati gojaznost, sintezom neuropeptida Y za kojeg se pretpostavlja da utiče na određene receptore u masnom tkivu, regulišući njegov rast, broj i veličinu.

Na taj način bi se mogla uspostaviti veza između hroničnog stresa i gojaznosti. Kao što se više od decenije zna da postoji udruženost između hroničnog stresa i gojaznosti, isto tako se zna da neuropeptid Y ima važnu ulogu i u drugim stres indukovanim stanjima, čime je identifikovan tačan put ili molekularan lanac događanja u vezi između hroničnog stresa i gojaznosti. Sindrom hroničnog stresa nastaje kao rezultat sinteze kortikotropnih faktora i njihovog različitog i višestrukog uticaja na sisteme organa.

Dugoročna izloženost stresu može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih smetnji, hipertenzije, slabljenje imunološkog sistema, povećava mogućnost nastanka koronarne ili moždane ishemije, doprinosi sterilitetu i ubrzava proces starenja. Mnogi zdravstveni problemi su prouzrokovani ili se pogoršavaju stresom kao što su srčana oboljenja, digestivne smetnje, nesanice, depresije, gojaznost, autoimune bolesti, ekcemi.

Stres kod žena izaziva pad nivoa estrogena Kada nervni sistem prepozna pretnju po sopstveni integritet, onda on odgovara sintezom hormona stresa koji pri-

prema tijelo na hitnu akciju, što podrazumijeva tahikardiju, povećanje tonusa mišića, tahipneju, hipertenziju, dok se sva čula izoštravaju. Ove promjene, povećanjem fizičke snage i izdržljivosti, pripremaju organizam na predstojeću opasnost. Isto tako, mnoge studije su pokazale da je depresija povezana sa nemogućnošću prilagođavanja na stres, što dovodi do smanjenja kvaliteta života i osjećaja zadovoljstva.

Hronični stres i negativne emocije, kao što su bijes i cinizam, povećavaju rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti. Istraživanja su pokazala da dugoročno aktiviranje stres sistema izaziva povećan rizik za nastanak gojaznosti, diabetes mellitus tip II, kardiovaskularnih bolesti, depresije. Kao odgovor organizma na uočenu opasnost aktiviraju se određene moždane aktivnosti sistemom hipotalamus-hipofiza-nadbubreg, koji dovodi do sinteze hormona stresa-kortizola.

Ova osovina, pod uticajem određenih neurotransmitera, odgovorna je i za lučenje dopamina, norepinefrina i epinefrina koji, aktiviranjem određenih moždanih sfera izaziva-

ju emocionalni odgovor na stres, najčešće u vidu anksioznosti ili straha. Na taj način stres umanjuje kvalitet života, uz smanjenje osjećaja zadovoljstva, ugrožavajući odnose sa ostalim članovima društvene zajednice.

Na kardiovaskularni sistem stres utiče tako što se aktivira simpatički dio autonomnog nervnog sistema, izazivajući ozbiljne aritmije. Stres izaziva povećanje nivoa holesterola i arterijskog krvnog pritiska a kod žena dolazi do pada nivoa estrogena. Sve su to razlozi koji stres, poput pušenja, gojaznosti i smanjene fizičke aktivnosti, generiše kao značajan faktor morbiditeta za razvoj kardiovaskularnih bolesti.

Stres je odgovor organizma na događaje koji

UTORAK, 12. 12. 2017.

nam daje snagu i brzinu za odbranu ili za bijeg od predstojeće opasnosti. Hronični stres podrazumeva tegobe koji su relativno dugoročni i/ili se često ponavljaju tokom dužeg vremena. Akumulirani emprijiski podaci pokazuju da hronični stresni događaji dovode do većih disfunkcija u organizmu nego veliki, intenzivni ali jednokratni događaji.

Hronični stres, taloženjem abdominalne masti, klinički se manifestuje nelagodnočću u stomaku, glavoboljom, nesanicom, osjećajem straha, depresijom, osjećajem ljutnje, hipertenzijom, hemoroidima, itd. (Lovesensa)

zdravlje

31

Tjelesna težina u znatnom porastu Civilizacija donosi duboke promjene u načinu života i povećanu incidencu aterosklerotske vaskularne bolesti. Tjelesna težina je u znatnom porastu, zdravlje djece je sve ugroženije, izražen je sedanterni način života, što rezultira metaboličkim promjenama koje povećavaju rizik po zdravlje. U stvari, gojaznost, kao javnozdravstveni problem, dobija razmjere epidemije, a moderno društvo nameće mnoge zahtjeve u suočavanju sa njim.

Dugoročna izloženost stresu može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih smetnji, hipertenzije, slabljenje imunološkog sistema, povećava mogućnost nastanka koronarne ili moždane ishemije, doprinosi sterilitetu i ubrzava proces starenja.

Tjelesna težina je u znatnom porastu, zdravlje djece je sve ugroženije, izražen je sedanterni način života, što rezultira metaboličkim promjenama koje povećavaju rizik po zdravlje.

RODITELJI-DJECA

Sigurnost

32

UTORAK, 12. 12. 2017.

Bezbjednost je na prvom mjestu

Kada je riječ o bezbjednosti djece, roditelji vjerovatno znaju već dosta stvari - staviti bebu da spava na leđima, bez branika i igračaka u krevetićima, hemikalije i ljekovi van domašaja radoznalih ručica, nikada ne ostaviti dijete bez nadzora na uzvišenim površinama... Lista je pozamašna.

I, iako se svega ovoga (i više) pridržavate, vjerovatno nijeste ni svjesni da i dalje možete praviti greške koje vašu bebu mogu dovesti u opasnost.

Ne ostavljate bebu da spava u auto-sjedištu ili nosiljci Posljednja stvar koju roditelji žele jeste da probude svoje dijete koje je zaspalo u auto-sjedištu ili nosiljci. Međutim, studija objavljena u Žurnalu pedijatrije 2015. godine, pokazala je da spavanje u ovakvim sjedeljkama može dovesti do povrede. Kada

beba zaspi u sjedištu ili nosiljci, njena glava mahinalno može krenuti ka napred, što može dovesti do gubitka vazduha ili davljenja sigurnosnim trakama, upozorava doktorka Kejti MekPik. Ukoliko beba u sjedištu zaspi u to-

ku vožnje, to nije toliko opasno, sve dok je sjedište namešteno pravilno i dok je isto tako pravilno vezano. Međutim, odmah nakon vožnje, bebu bi trebalo da premjestite u krevetac. Isto važi i za nosiljke i ljuljaške.

Ne prikrivajte lica Ukoliko ste, recimo, ikada prekrivali kolica tankim materijalom kao što je muslin, ne bi li zaštitili bebu od sunca, vjerovatno ste nesvjesno učinili da joj bude još više toplo i tako je doveli u opasnost. Prema istraživanju švedskih naučnika, ovakva “hladovina” zapravo stvara pećnicu u kolicima. Zbog smanjene cirku-

lacije vazduha, temperatura brzo raste, te se situacija može uporediti sa onom u usijanom automobilu. Izbjegavajte tkanine kako biste napravili hladovinu u kolicima, umjesto toga koristite rupičaste, odnosno mrežaste materijale kako bi protok vazduha bio neometan. Dobra opcija takođe mogu da budu i kišobrani za kolica.

Ne spuštajte se zajedno niz tobogan Možda je spuštanje niz tobogan udvoje zabavnije, međutim to može biti izuzetno opasna zanimacija. Naime, jedna studija otkrila je da je čak u 14 odsto slučajeva došlo do nesreće kada su se roditelji spuštali sa djecom.

“Cipelica ili nožica mališana može se zaglaviti, odnosno zakočiti, u toku vožnje, a usljed težine roditelja nema prostora da se ispravi i u toku spuštanja može doži do preloma”, navodi doktorka Trejsi Mehan.

Dakle, najbolje je da pustite dijete da se samo spusti, a da ga čekate na dnu tobogana, a ukoliko se dijete boji da samo ide, onda je bolje da nađete neku drugu aktivnost dok ne bude spremno da se samo vozi.

UTORAK, 12. 12. 2017.

RODITELJI-DJECA

33

Najbolje je da dijete nahranite pred put ili ukoliko u toku vožnje ogladni stanete na bezbjedno mjesto i date mu hranu

Obavezno koristite kočnicu na kolicima Mnogi roditelji znaju da bi trebalo da koriste kočnicu na kolicima čim sklone svoje ruke s njih, međutim, malo njih se toga zaista pridržava. Potrebna je samo sekunda vaše nepažnje da neko slučajno udari kolica, stariji brat ili sestra gurnu kolica ili, u zavisnosti od težine bebe, kolica sama krenu.

To posebno može biti opasno ukoliko se nalazite na nekoj nizbrdici ili u neposrednoj blizini saobraćaja, ili ako se kolica prevrnu. Kočnicu bi trebalo koristiti i prilikom vađenja i stavljanja bebe u kolica. Dakle imajte na uvijek na umu - čim pomjerite ruke s kolica, kočnica je obavezna.

Nemojte davati djetetu da jede u toku vožnje Naravno da je mnogo lakše ućutkati dijete hranom dok vozite i potrebna vam je koncentracija, međutim, to je vrlo opasno. Ukoliko se vaš mališan zagrcne i počne da se guši, nećete biti u mogućnosti da to odmah primijetite, budući da gušenje i nema neki zvuk, a osim toga, u toku vožnje ne možete samo preletjeti na zadnje sjedište i pomoći svojoj bebi. Pored toga, čaše za bebe takođe mogu biti opasne, jer usljed kočenja dijete se njima može povrijediti. Najbolje je da dijete nahranite pred put ili ukoliko u toku vožnje ogladni stanete na bezbjedno mjesto i date mu hranu. (Yumama.com)

Kada je riječ o bezbjednosti djece, roditelji vjerovatno znaju već dosta stvari - staviti bebu da spava na leđima, bez branika i igračaka u krevetićima, hemikalije i ljekovi van domašaja radoznalih ručica...

petak,

34

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

UTORAK, 12. 12. 2017.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA od 10 do 16 h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 - 4. sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

1 DAN 1€ ZA SVAKIH 5 PLAĆENIH DANA 2 DANA GRATIS

KUĆE/STANOVI P

PRODAJEM STAN 40m2 Herceg Novi-Kumbor, 50 metara od mora, preko puta kompleksa Portonovi, namješten, bez posrednika.

Tel.068/403-438 Kolašin - Drijenak 2 kilometra od centra prodajem nedovršenu kuću 200 m2 na placu 640m2. Tel. 068/367-008 Prodajem kuću u Podgorici - Zabjelo, 100m2 na placu od 400m2. Kompenzacija za tri jednosobna stana ili fiksno 90.000 eura. Papiri 1/1.

Tel.069/893-727 Prodajem kuću 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina ili mijenjam za stan uz doplatu. Tel. 069/883-220

I Izdajem smještaj za radnike. Tel.063/284-298 Izdajem namješten stan 40m2, zaseban dio u kući, preko puta Bloka V. Tel.067/602-770 Izdajem namještenu garsonjeru u blizini Bazara. Internet, kablovska, 150 eura.

Tel.069/415-825

Izdajem namješten stan u zgradi preko puta “Hemomonta”. Tel. 067/206-566 U Momišićima, preko puta Pro Hausa, izdajem jednosoban namješten stan.

Fiksno 200 eura. Tel. 068/795-943

POSLOVNI PROSTOR Prodajem/izdajem poslovni prostor 30m2 u Ul. V. Đurovića, Podgorica (zgrada do Gimnazije).

Tel. 067/244-616

PLACEVI Prodajem imanje 20.000 kvadrata i kuću 56 kvadrata, Donja Brezna selo Bajovo Polje, povoljno.

Tel.067/898-614 Prodajem plac 568m2 u centru Herceg Novog.

Tel.067/800-587 Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000 m2 zemlje, selo Orašje i 1.600 m2, selo Grlić - Danilovgrad.

Tel. 069/073-331 Prodajem plac 1.370m2 u Murtovini. Na placu objekat u izgradnji površine 117m2, ima sve priključke, vlasništvo 1/1 bez tereta, 40€/m2.

Tel.067/487-461 Prodajem hitno i povoljno 5.128m2 placa u Gornjim Kokotima. Tel. 067/666-791 Prodajem plac na Veruši, 400m2. Cijena 6.800 eura.

Tel.067/390-767

VOZILA/AUTO DJELOVI

GRAĐEVINSKE USLUGE

Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac 1.6, prešla 135.000 km.

Tel.069/493-279

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel. 067/809-806

USLUGE REGISTRACIJA PREDUZEĆA LIKVIDACIJE, STEČAJ I KNJIGOVODSTVENE USLUGE Najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže Tel. 067/591-950 020/511-925 - 067/210-340

REGISTRACIJA PREDUZEĆA I K N JIGOVODS T VENE USLUGE .

Tel. 067/600-473

REGISTRUJTE VAŠE VOZILO

PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO)

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux.

Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel. 069/020-023, 067/342-392 Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi.

Prodaja, montaža, servis, wdopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina.

Povoljno. Tel.069/020-997, 067/172-598

Penzionerima na rate (3, 6 ili 12 mjeseci)

RAZNO

Tel. 068 326 549

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Tel.069/019698, 067/455-713

Tim profesora engleskog jezika radi sve vrste prevoda sa S-E i sa E-S. Cijena po dogovoru. Tel. 067/429-984.

Mail: montenegrina987@ gmail.com

Sve za potenciju za muškarce i žene, gelovi, bomboni, šumeće, kafa, kapi, žvake itd. Dostava u čitavoj Crnoj Gori. Diskrecija. Erotik šop “Kupidon”.

Tel.068/455388, 067/002-021

Prodajem tri reketa za tenis 120€ (Wilson - nov, wilson i dunlop - polovni, očuvani).

067/244-166 viber Prodajem majstorske violine. Tel.069/617-231 Prodajem svinje hranjene isključivo na domaćoj hrani.

Tel.067/580-647

PRODAJA MREŽA

za fudbal, tenis, odbojku, zaštitnih mreža itd. Mreže se proizvode u Španiji i iste se nalaze na stadionima u Brazilu za svjetsko prvenstvo. www.mreze.me 069/843-366, 067/308-306

POSAO Restoranu Atrio potreban pizza majsor i radnik za pranje posuđa sa iskustvom.

Zvati svakog radnog dana od 10:00h do 13:00h. Kontakt telefon 067/613-707 Potrebna frizerka sa radnim iskustvom, polumajstorica i učenice u frizerskom salonu “Vesko” - Podgorica.

Tel.069/400-133

POTREBAN MONTER centralnog grijanja Tel.069/013-144

Potrebni RADNICA i SERVISER za radnju mobilnih telefona Tel. 067/652-650

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

NEWS

T

DO

DO

D

IPS

UM

M

R LO

R LO

EM

EM

SU

M

IPS

UM

IPS

UM

DO

DO

WS

OR OL

R LO

R LO

SIT

DO

SIT

E AM

E AM

R LO

T

SIT

ET AM IT ET RS AM LO IT ET DO RS AM LO UM IT DO IPS RS M LO UM RE DO IPS LO M UM ET RE IPS AM LO M IT ET ET RE RS AM LO AM LO IT IT ET ET DO RS RS AM AM LO UM LO IT IT ET DO IPS DO RS RS M AM LO UM LO UM RE ET SIT DO IPS DO LO IPS M AM M OR M UM L U RE IT RE ET IPS DO LO IPS LO RS M AM M M LO U ET RE T IT RE E DO LO IPS AM LO RS AM IT LO EM UM ET IT R ET S RS DO IPS AM LO LO AM M OR M ET SIT IT DO RE OL SU ET R D IP AM RS LO LO AM UM M M LO ET SIT IT DO RE SU IPS ET M R DO IP A RS LO M LO AM UM M IT LO RE UM ET IT DO RE IPS LO RS DO IPS AM RS LO M LO UM M LO RE UM ET SIT RE DO IPS LO DO IPS AM LO M UM ET RE IPS LO AM M T RE LO R LO

EM

IPS

UM

DO

DO

R LO

R LO

SIT

SIT

E AM

T

ET

UM

SIT AM

IPS

DOLOR

EM

IPSUM

DOLOR SIT AME T LORE M IPSU DOLOR M DOL SIT AME OR SIT T LORE AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT IPSUM TLOREM AMET DOLOR IPSUM SIT AME LOREM DOLOR T LORE IPSUM SIT AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR S T LORE IPSUM M IPSU DOLOR M DOL SIT A O

R LO

DOLOR SIT AM ET

IPSUM

IPSUM

EM

DOLOR SIT A DOLOR SIT

DOLOR S

DOLOR SIT A DOLOR SIT AME T LORE M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR T LORE IPSUM M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR T LORE IPSUM M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME OR SIT T LORE AMET M IPSU M DOL MET LORE OR SIT AMET M IPSU M DOL OR SIT AMET LOREM

RE

IPSUM

IPSUM

IPSUM

IPSUM

IPSUM

R LO

LOREM

LOREM

LOREM

LOREM

NE

LOREM IPSUM

LOREM

UM

DO

DO

DOLOR SIT AM E

T

DOLOR SIT AM E

M

M

SUM

LOREM IPSUM DOLOR SIT AM LOREM ET LOREM IPSUM DOLOR IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ETLOR IPSUM SIT AM EM IPS DOLOR ET UM DO SIT AM LOREM LOR SIT ET LOREM IPSUM AMET DOLOR IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM DOLOR SIT AM ET M

M

M

M

IPSU

DOLOR SIT AM E

MET R SI LO TA R SI MET LO TA R SI LO DO

IPSU

IPSU

IPSU

IPSU

LOREM IPSUM DOLOR ET LOREM SIT AM ET IPSUM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR E IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR E IPSUM SIT AM LOREM DO LOR SIT ETLOR IPSUM AMET EM IPS DOLOR UM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR E IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LLOREM IPSUM SIT AM DOLOR IPSUM SIT AM LOREM DOLOR EETT LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET IPSUM SIT AM DOLOR ET SIT AM

M

IPSU

IPSUM

M

M

M

D IP MET LO MET M TA TA UM RE MET R SI MET R SI IPS LO LO TA LO TA ET ET DO M DO R SI R SI AM M AM RE M LO T LO T ET DO IPSU LO DO MET IPSU R SI R SI M M AM M LO M TA LO RE RE ET SIT DO IPSU DO MET LO IPSU R SI M LO R A M M A M LO M LO SIT MET LORE DO SIT MET LORE IPSU DO MET IPSU R MET R TA M M TA M M LO TA LO TA MET LORE R SI MET LORE DO IPSU R SI MET DO IPSU R SI MET R SI LO TA LO M M TA LO M M ET TA LO ET TA DO RE DO RE R SI DO R SI IPSU AM DO MET LO M R SI IPSU AM MET LO M R SI LO T M LO M T M LO M TA LO ET TA DO IPSU RE ET DO MET IPSU R SI RE DO IPSU R SI SIT DO M IPSU R SI M AM LO M R SI LO M AM LO TA M LO M R M RE M RE LO ET SIT DO RE OLO SU IPSU T MET LO ET SIT DO RE LO IPSU R SI M D A LO IP R DO M A LO M IPSU R M LO M DO LO M R SI M LO M M RE LO M SIT TA RE SIT LO DO IPSU M ET DO MET LORE R LO IPSU DO MET LORE R LO IPSU M IPSU IPSU R SI DO M M LO M AM TA LO M M TA RE LO M M T RE DO IPSU DO ET MET LORE LO IPSU R SI M DO MET LORE LO IPSU R SI M R SI M IPSU M LO M RE AM TA M LO M TA RE LO M RE LO DO RE IPSU ET SIT DO MET IPSU LO R SI RE DO MET LO IPSU R SI M LO M R M ET M LO M LO TA M LO M TA RE LO TA RE AM DO IPSU DO MET LORE LO IPSU R SI DO LO IPSU R SI MET R SI M M MET M M TA SIT M LO M LO RE OLO SU TA RE TA D IP R DO MET LORE LO IPSU R SI DO LO IPSU MET R SI M M R SI M LO M M TA OLO M LO RE TA LO RE DO IPSU MET LORE LO IPSU M D R SI DO IPSU LO DO MET R SI M M LO M M TA M M LO RE TA RE RE DO IPSU IPSU IPSU MET LO R SI DO IPSU LO LO R SI M M LO M M TA M M LO RE RE RE DO IPSU RE R SI MET DO IPSU LO LO LO LO M M TA ET RE MET R SI IPSU AM LO LO M TA RE MET R SI LO TA OLO M

M

LOREM

M

RE

RE

RE

RE

RE

RE

NEWS

LO LO LO LO

LO

LO

LO

LOREM IP

MET TA MET R SI LO TA DO R SI M LO DO IPSU M M RE IPSU LO M MET LORE TA MET R SI TA R SI LO

IPSUM

IPSUM

IPSUM

LO

LOREM

DO

LOREM

NEWS LOREM

M

IPSUM

IPSUM

9

LOREM

DO

LOREM

LOREM

M

DOLOR S DOL

M

IPSUM

IPSU

IPSUM

LOREM LOREM

M

IPSUM

RE

ET

DOLOR SIT AME SI T LORE M IPSU DOLOR M DOL SIT A AMET OR SIT LOREM AMET IPSUM DOLOR

RE

SIT AM

IPSUM

IPSUM

 VAŽNI TELEFONI

LO

LOREM

DOLOR

LOREM

LOREM

IPSU

ET

MET LORE OR SIT AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT SI T AME OR SIT T LORE AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME MET OR SIT OR T LORE AMET DOLOR M IPSU SIT AME M DOL OR SIT T SIT AME T

IPSUM

IPSUM

IPSUM

M

LOREM IPSUM DOLOR MET LORE SIT AME M IPSU T M DOL OR SIT LOREM AMET IPSUM DOLOR SIT AME T LOR SIT AMET R SIT AMET SIT AME T R SIT AME T SIT AME T OR SIT AMET R SIT AME T OR SIT AMET R SIT AME T LOR SIT AMET R SIT AME T LOR SIT AMET

AMET

LOREM

LOREM

LOREM

LOREM

M DOLOR SI LOREM IPSU

SIT AM

ET

T AMET

R SIT AMET M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM IPSUM DOLO AMETLOREM DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT LOREM IPSUM

AMET

DOLOR

SIT AM

NEWS

IPSUM

DOLOR

M

LOREM

DO

NEWS

www.cdm.me

IPSUM

IPSU LOLORRSITEM AMET

LOREM

IPSU

NEWS

RE

DOLOR SIT

M

IPSUM

LO

T LORE M

IPSUM

IPSUM

IPSUM

IPSUM

IPSUM

RE

LOREM

LO

DOLOR S IPSUM DOLOR AMETLOR SIT EM IPSU M DO

IPS MT RE AME LDOOLOR SIT

IPSUM

LOREM IPSUM DOLOR SIT AM LOREM IPSUM DOLOR SIT AM ET LO

AMET OR SIT LOREM AMET DOLOR IPSUM SIT AME DOLOR ET T LORE SIT AME M IPSU DOLOR T M DOL SIT AME OR SIT T LORE AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME OR SIT T LORE AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME OR SIT T LORE AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME OR SIT T LORE IPSUM SIT AME M IPSU DOLOR T M DOL SIT LOREM T AME OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM MET OR SIT T LORE IPSUM LOREM AMET M IPSU DOLOR IPSUM M DOL SIT AME LOREM DOLOR OR SIT T LORE IPSUM SIT AME S AME LOREM LOREMM DOLOR MET T LORE IPSUM T LORE IPSU IPSUMM SIT AME M IPSU LOREM DOLOR DOL M IPSU DOLOR OR SIT M DOL T LORE IPSUM M DOL SIT AM LORE SIT AME SIT LOREMM AMET AAMETT OR SI M IPSU DOLOR OR SIT IPSU IPSUMM LOREM LOREM M DOL SIT AME AMET DOL DOLOR IPSUM IPSUM OR SIT OR SIT LOREM DOLOR DOLLOR DO AMETLOR OR SIT IPSUM SI AMET EM IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT A LOREM AME MET OR O R SIT AME T LORE IPSUM M IPSU DOLOR T M DOL SIT AME SIT LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT LOREM IT AME DOLOR OR T LORE IPSUM SIT AME M IPSU DOLOR T M DOL SI O LOREM

IPSUM

LO

LOREM

LOREM

LOREM

LOREM

LOREM

LOREM

LOREM

35 31

MALI OGLASI

UTORAK, 12. 12. 2017.

11:12:20

14

Brzo i objektivno - iz minuta u minut

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22 + 8 GRATIS

Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm: za pravna lica 308 • za fizička lica 220 81 x 34 mm i 38 x 65 mm: za pravna lica 154 • za fizička lica 38 x 34 mm: za pravna lica 77 • za fizička lica 55 38 x 24 mm: za pravna lica 44 • za fizička lica 33 Cijene sa uračunatim PDV-om

€ 110 € € €

DEŽURNE SLUŽBE Policija ..........................................122 Vatrogana ....................................123 Hitna pomoć ................................124 Tačno vrijeme .............................125 Telegrami ....................................126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................112 Univerzalna služba za davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ..............................1180 Informacije ................................1181 Crnogorski telekom .................1500 Telenor .......................................1188 M:tel ...........................................1600 Elektrdistribucija ...............633-979 Vodovod ..............................440-388 Stambeno ...........................623-493 Komunalno .........................231-191 JP “Čistoća” ........................625-349 Kanalizacije .........................620-598 Pogrebno .............................662-480 Meteo ..........................094-800-200 Centar za zašt. potrošača 020/244-170 Šlep služba .................069-019-611 Žalbe na postupke policije ............... .....................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija 080-081-333 Montenegro Call centar ..........1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG .....020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .....116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici ........................................080 111 111 Sigurna ženska kuća .....069-013-321 Povjerljivi telefon ......080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ..................................611-534 Narcotics Anonymous..067495250 NVO 4 LIFE .................067-337-798 ......................................068-818-181 CAZAS AIDS ................020-290-414 Samohrane majke ....069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka ..............................618-395 Inspekcija zaštite prostora ....281-055 Inspekcija rada ...................230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ..265-438 Komunalna policija ....080-081-222 Metrološka inspekcija .......601-360 Sanitarna .............................608-015 Tržišna .................................230-921 Turistička .............................647-562 Veterinarska .......................234-106 BOLNICE Klinički centar .....................412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ..............................648-823 Konik ....................................607-120 Tuzi .......................................603-940 Stari aerodrom ..................481-940 Dječja ...................................603-941 Golubovci ............................603-310 Radio stanica ......................230-410 Blok ..................,,481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr” ......................................664-648 Malbaški ..............................248-888 PZU “Life” klinika za IVF 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .................020-641-651 Montvet ...............................662-578 APOTEKE Ribnica .................................627-739 Kruševac ..............................241-441 Centar ..................................230-798 Sahat kula ...........................620-273 HOTELI Ambiente ............................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro ................................406-500 Bojatours ............................621-240 City .......................................441-500 Crna Gora ..........634-271, 443-443 Evropa ................621-889, 623-444 Eminent ...............................664-646 Keto ......................................611-221 Kosta’s ...............656-588, 656-702 Lovćen .................................669-201 Pejović .................................810-165 Premier ...............................409-900 Podgorica ............................402-500 TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi ............................19-703 Bel taxi ...................................19-800 City taksi ........19-711, 080081711 De lux taksi ............................19-706 Exclusive taksi .......................19-721 Hit taksi ..................................19-725 Red line taksi 19-714, sms 068019714 Royal taksi .............................19-702 Oranž 19” ..............................19-709 PG taksi ..................................19-704 Queen taksi ...........................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

36 DN

ENIGMATIKA NEBESKI SVOD

UTORAK, 12. 12. 2017.

FOTO UBOD

ENGLESKA GRČKI NOVA ATMOSSTARA GLUMICA PRIMALAC FUDBALČEŠKI OSAKA- KUTIJA ZA (IGRA FERSKI KOMPOZI- MJERA ZA POKLONA SKI KLUB GODINA LJEKOVITA ĆEN CIGARETE BILJKA TALOZI (LAT.) IZ SOLUNA (SKR.) TOR ŠIN POVRŠINU PRIJESTOLJA)

PUT MANJE VAŽNOSTI

Snježni dan u Njujorku

PRIVIĐENJE U PUSTINJI VABLJENJE UZAN KOMAD TKANINE (MN.)

BIVŠI ITALIJANSKI SKIJAŠ, IVANO RASTEGLJIVA VRPCA AFRIČKI DIVLJI PAS

MORSKI LJUSKAR

MALI RT, RTIĆ

MINERAL PRONAĐEN NA AVALI AUTOR: BANE

IZNAD STRANO ŽENSKO IME PROBIJATI SE (IZR.)

POČETAK ŽELJE TO JEST (SKR.) ĆUD, NARAV PREBACIVANJE ROBE

INICIJALI BIVŠEG AMERIČ.

BOKSERA NORTONA

AMERIČ.

GLUMICA DILEJNI ENGLESKI GLUMAC BLUM

MALI REP, REPIĆ KAPAK OD VALOVITOG LIMA VELIKI GRAD U ITALIJI

ROGATO SLOVO

POPIS IMENA, IMENIK RUDNIK LIGNITA ASPIRATOR (MN.)

RIMSKI ISTORIČAR LIVIJE MAĐARSKO ŽENSKO IME

SIMBOL AZOTA ZEMLJIŠNA MJERA

ŽENSKO IME

Play sudoku online at:

JURIŠ!

www.sudokukingdom.com BORAC SA BIKOVIMA

Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: KRATKE SUKNJE, HALELUJA, UR, KOMETA, OHO, MORAČANIN, T, S, STING, APO, ISTICATI, EM, LAKA ZARADA, PIRA, INATAN, OJ, AJ, DANK, DEBELA BERTA, APAČ, NILA, IMIN, CINK, IŠTA.

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 2579

2 7

5

4 7 5

9

2

4 4 8

5 1

8 6

2

1

6

7

9

2

5

4

3

8

9

2

5

3

4

8

1

7

6

3

4

8

7

5

2

6

1

9

7

1

6

4

3

9

2

8

5

5

9

2

1

8

6

7

4

3

8

5

1Puzzle 2 6 solution: 7 3 9 4

6

3

9

8

1

4

5

2

Daily Sudoku puzzle No. 2580

1

7

5

3

5

9

2

4

7

8

1

6

8

2

4

6

9

1

3

5

7

6

7

1

8

3

5

4

9

2

2

8

6

5

1

9

7

4

3

9

4

3

7

6

2

1

8

5

5

1

7

3

8

4

6

2

9

7

3

5

4

2

8

9

6

1

4

9

2

1

7

6

5

3

8

1

6

8

9

5

3

2

7

4

8

2013-11-05

4

7

2

1

8

2 7 4 5 9 3 8 6 1 Sudoku puzzle No. 3027 2015-01-26

9 8

Sudoku puzzle No. 3130 2015-05-09

www.sudokukingdom.com 4 8 3 6 7 1 9 5

7

4

6

8

4

7

1

Medium level

1

3 3

5

TEŽA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA Play sudoku online at:

2013-11-04

7

Snaga vodenog topa

9

2

5

7

8

6

Medium level

6 8

3

2

7 3 9

9

5

2

1

3 7

5

1 1

9

37

ENIGMATIKA

UTORAK, 12. 12. 2017.

Word Search Puzzle #W422AX

HOROSKOP OVAN Uljepšajte svoje raspoloženje u odgovarajućem društvu ili u krugu porodice. Nema potrebe da odgovarate na nečiju emotivnu provokaciju. Intuitivni signali Vas upozoravaju na potencijalnu opasnost.

BIK Razmislite na koji način treba da animirate nečiju emotivnu pažnju ili interesovanje. Vaši saradnici imaju dobru poslovnu strategiju, stoga prihvatite nove ideje ili savremena rješenja.

BLIZANCI Nema potrebe da opterećujete voljenu osobu novim planovima i idejama koje mogu da sačekaju bolje vrijeme. Negdje morate da podvučete crtu i da se zadovoljite prosječnim rezultatima.

RAK U susretu sa voljenom osobom pokažite dovoljno razumijevanja. Neko zaslužuje beskrajnu ljubav, pažnju i toplinu. Potrebno je da pronađete efikasno rešenje i da zadovoljite različite kriterijume.

LAV Morate djelovati kao perfekcionista koji sve drži pod kontrolom ili pod budnim okom. Važno je da pravilno odgovorite na poslovno-finansijski izazov, kao i da ostavite dobar utisak.

DJEVICA Razmislite na koji način treba da obradujete porodicu. Voljena osoba u pozitivnom raspoloženju očekuje Vaše prisustvo.

Nalazite se u situaciji da ostvarite uspješne rezultate na različitim stranama.

VAGA Pratite svoj unutrašnji glas. Slobodno vrijeme posvetite porodici ili osobi koja Vas posmatra zaljubljenim pogledom. Interesuju Vas konkretni rezultati, a ne nečija priča ili velika obećanja .

ŠKORPIJA Prijaće Vam nečije prisustvo ili susret iznenađenja. Dozvolite svojim emocijama da Vas navedu na dobar izbor ili odluku.

Nečiji poslovni maniri ili ponašanje djeluju zbunjujuće.

STRIJELAC Neko Vam pobuđuje veliko interesovanje i asocira Vas na prijatne uspomene. Pokažite dobru volju i spremnost za prilagođavanje.

Postoje stvari koje zahtijevaju kreativno razmišljanje.

JARAC Pažnja uvijek djeluje kao najbolji lijek za dušu. Opustite se u svom svijetu intime i u društvu bliske osobe. Imate dovoljno snage da se suprotstavite različitim problemima.

S

D

Q

M

Y

A

S

R

O

A

D

S

V

M

T

P

F

U

L

L

E

R

E

P

P

O

C

R

E

A

R

C

I

I

D

T

Y

P

R

J

O

E

S

T

R

O

K

E

A

N

R

R

E

O

N

T

S

C

C

U

X

N

T

U

I

O

S

U

S

A

A

H

H

S

G

I

D

L

Q

P

U

R

P

I

S

A

A

A

T

D

E

L

Y

R

S

N

I

N

I

T

M

V

I

U

O

S

O

I

C

Q

R

S

N

S

I

E

E

R

D

S

W

A

I

U

A

E

H

S

S

D

O

D

O

S

L

T

T

A

T

D

A

T

U

T

U

O

R

P

S

I

A

R

O

E

L

L

I

P

N

A

A

I

C

O

T

T

R

C

E

U

S

H

E

E

N

A

E

N

E

S

S

M

S

H

O

W

Y

R

T

N

A

S

A

E

L

P

Alien Alien Appropriations Appropriations Assets Assets Audits Cedes Audits Chair Cedes Chats Coils Chair Conspirators Chats Copper Deodorant Coils Dries Conspirators Elude Copper Fuller

EludeInhales

FullerMagnate Mucous Inhales Nulls Patch Magnate Pleasantry Mucous Proxies NullsQuail Quart PatchQuietly Resuscitate Pleasantry Retains Proxies Roads QuailRuddiest

Resuscitate Shaved

Retains Sheen Showy Roads Slits Ruddiest Sojourn Spindly Shaved Sprout Stroke Sheen Studs Showy Suitor Super Slits Taciturn Sojourn Tents Spindly Yowls

Deodorant

Quart

Sprout

Dries

Quietly

Stroke

Studs Suitor Super Taciturn Tents Yowls

VODOLIJA Mimo svoje volje pristajete na kompromisno rešenje pred bliskom osobom. Partner ima završnu riječ. Imate utisak da Vam neko nameće teže kriterijume od onih koje dobijaju Vaši saradnici.

RIBE Bliski susret sa jednom osobom postaje neizbježan i predstavlja povod za zajedničko suočavanje sa istinom. Obratite pažnju na nove informacije i prihvatite zanimljivu ideju koja ukazuje na dobitak.

Copyright © Puzzle Baron May 20, 2013 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions!

Film

38 •TVprogram 10:00 Serija: Brusko 10:30 Serija: Zaljubljeni neženja 11:15 Serija: Majka 13:00 Tačno 1 13:50 Talk show: Ukrštene riječi 15:00 Serija: Brusko 16:00 Serija: Lud, zbunjen, normalan 16:30 Praktična žena 17:25 Serija: Zaljubljeni neženja 18:05 Exkluziv 18:30 Serija: Vesele sedamdesete 19:00 Žurnal 19:30 Serija: Majka 20:15 Serija: Čista ljubav 21:10 Serija: Istine i laži 22:00 Nikad nije kasno 00.05 Noćni žurnal 03:30 Film: Zduhač znači avantura

PRVA Serija: Istine i laži, 21:10

07:30 VOA 08:00 Film 10:00 Best of 2006/16 11:00 Best of 2006/16 12:00 Film 14:02 Film 16:00 Best of 2006/16 17:00 Best of 2006/16 18:00 Film 20:00 Film 22:00 Film 00:00 Best of 2006/16 01:00 Repriza programa

ATLAS Film, 22.00

06:00 Dobro jutro Crna Goro 10:00 Vijesti 10:05 Naučno-obrazovni program 11:05 NVO sektor 11:35 Muzika 12:00 Vijesti 12:08 Meridijani 12.36 Replika 14.15 Serija: Zlatno srce 15.30 Dnevnik 1 16.30 Serija: Tajna starog mosta 17.30 Crnom Gorom, hronika 18:00 Vijesti 18:30 Serija: Zlatno srce 19.30 Dnevnik 2 20.05 Mehanizam 21.00 Dokumentarna emisija 21:30 Serija: Raj 22.30 Dnevnik 3 22:50 Sportski dnevnik 23.05 Serija: Elementarno 00:15 Crnom Gorom, hronika

07:00 Dobro jutro 07:20 City kids M 11.15 Tv prodaja 12:03 Sportisimo CG 12:10 City M 12:28 Premijera 13:03 Zavet 14:03 Bahar 15:30 Info 1 16:00 Biljana za Vas 17.03 Elif 17:41 Turistički magazin 18:00 Info 2 18:20 Ekskluzivno 18:30 Sportisimo CG 19:18 Serija: Bahar 20:00 Zavet 21:00 Kuća od srca 22:33 Ami G show 00:00 Zadruga, pregled dana 00:45 Zadruga, uživo 04:30 Film: Džejk na kvadrat

RTCG 1 Dnevnik 2, 19.30

10:45 Legende 11:00 Extremno 11:15 Sportski intermezzo 13:00 Više od petice ® 13:30 Goleada 14:15 Extremno 14:30 Legende 14:45 Teme i dileme 15:00 Toto vijesti - uživo 15:15 Zvjezdane staze 15:45 Na domaćem terenu 15:55 Loto najava 18:45 Smijeh kao lijek 18:55 Kolačići sudbine 19:00 Aktuelno 19:15 Extremno 19:30 Loto – uživo

777 Extremno, 11.00

PINK Kuća od srca 21.00

11:15 12:00 13:15 13:30 14:00 16:20 17:30 19:30 20:10 20:50 21:25 23:00 23:30 00:00

Hrana i vino Ljepota življenja Nas je 10% Muzika Aljazeera, Vijesti Bez recepta Hrana i vino Loto Kućica u cvijeću MBC muzička top lista Aljazeera, Hoću kući Motorsport Aljazeera, Većina počinje ovdje Zapisano u zvijezdama

MBC Hrana i vino, 17.30

Sport

Informativa

UTORAK, 12. 12. 2017.

06:30 Boje jutra 10:07 Serija: Istanbulska nevjesta 11:15 Serija: Čast i poštovanje 12:00 Vijesti u 12 12:45 Serija: Crna ruža 14:00 Vijesti u 2 14:07 Serija: Strah od ljubavi 15:00 Boje dana 15:35 Serija: Istanbulska nevjesta 16:30 Vijesti u pola 5 16:50 Alhemija Balkana 17:25 Serija: Strah od ljubavi 18:30 Vijesti u pola 7 19:05 Meteo centar 19:10 Serija: Istanbulska nevjesta 20.00 Reflektor 21.15 Serija: Čast i poštovanje 22:00 Vijesti u 10 22.30 Serija: Hotel Vavilon

VIJESTI Serija: Istanbulska nevjesta, 19.10

10.00 11.10 12.00 12.30 14.00 16.00 16.10 17.05 18.00 18.20 19.30 20.00 21.00 22.00 22.30 23.00

Info pres Serija: Gimnazijalci Info pres Koncert Info pres Info pres Hrana i vino Pokreni biznis Vink 1 Popodnevni koncert Vink 2 Serija : Porodica Jermolov Nekultura življenja Vink 3 Get out Serija: Vil i Grejs

TV NIKŠIĆ Info pres, 10.00

07.00 VOA – glas Amerike 07.30 Meridijani 08.00 Dječji program 10.00 Korak po korak 11.00 Mostovi 12.10 Serija: Tajna starog mosta, r 13:00 CG sport 14:00 Mostovi 14.50 Film 16:20 Replika 18:00 Muzika 18:35 Serija: Elementarno 20.05 Stari mostovi 20:30 Rukomet: SP, četvrtfinale 22.15 Fudbal svjetsko klupsko prvenstvo 00:30 Likovna umjetnost 04:00 Regionalna mreža

RTCG 2 CG sport, 13.00

10:00 Serija 10:35 Muzički program 11:00 Prelaz 11:30 Muzički program 15:00 Film 16:35 Muzički program 17:00 Vijesti 17:05 Muzički program 17:20 Na dva mora 18:15 Hrana i vino 18:45 Bioskopske najave 19:00 Polis 19:35 Grad teatar Budva 20:00 Mediterraneo 21:30 Muzički program 22:00 Polis 22:33 Mali oglasi 22:35 Rock Band 2016.

TV BUDVA Na dva mora 17.20

TVprogram•39

UTORAK, 12. 12. 2017.

dAnAS u gRAdu

TV PREPORuKA

REPERTOAR BIOSKOPA

PINK, Film: Džejk na kvadrat, 4.30

ČUDO 16:15, 20:00 DEDA MRAZ I KOMPANIJA 15:45, 17:45, 19:30 JOŠ 24 SATA ŽIVOTA 20:45, 22:30 LIGA PRAVDE 15:15, 17:30, 19:45 MEDA PEDINGTON 2 15:00, 16:00, 17:00, 18:00 POSLJEDNJI POSAO 19:00, 21:00 STIG’O ĆALE 2 19:15, 21:15 THE BOOKS OF KNJIGE: SLUČAJEVI PRAVDE 22:00 UBISTVO SVETOG JELENA 22:15 UBISTVO U ORIJENT EKSPRESU 21:30 ZALEĐENO KRALJEVSTO - PRAZNIK SA OLAFOM 16:45, 18:30

Džejk Klajn se priprema za važan zadatak – on je režiser koji želi da napravi veliku žurku na kojoj će snimiti film o sopstvenom životu. Bez naročitog plana i scenarija, nada se da će ono što snimi biti sasvim dovoljno da prikaže sve ljude koje voli i koji su značajan dio njegove profesionalne i privatne ličnosti. Svi glumci koje je zamolio da igraju njegovog mrtvog oca, majku, i naravno Džejka, kada je bio mlad počinju da mu dijele savjete oko toga kako bi trebalo da snimi film.

PRVA, Film: Zduhač znači avantura, 03.30 Glavni junaci su srednjoškolci koji provode nezaboravan raspust pun avantura, na putu ka velikom rok festivalu. Producent i reditelj snimaju reklame u ekstremnim situacijama sa Marijom i Sindi. A “Zduhač”, postaje saputnik junaka filma Uroša i Nenada “osvježenih” sokom od kleke. Zamjena identiteta, sa novom rep zvijezdom G Spot Tornadom dovodi do novog urnebesnog zapleta.

KABlOVSKE TElEVIzIjE

RTS1 08.30 09.00 10.00 12.00 12.15 12.25 12.30 12.45 13.30 14.00 14.30 15.00 15.55 17.00 17.20 17.42 19.00 19.30 20.00 20.10 21.05 22.00

Jutarnji program Serija: “Povratak otpisanih” Tako stoje stvari Dnevnik Sportski dnevnik Vreme, stanje na putevima Kulturni dnevnik Serija: “Mornarički istražitelji” Građanin Od zlata jabuka Serija: “Sumnjiva lica” Ovo je Srbija Serija: “Porodično blago” Dnevnik Šta radite, bre Beogradska hronika Kviz: Slagalica Dnevnik Loto Serija: “Porodično blago” Upitnik Serija: “Sumnjiva lica”

HRT1 10.00 10.20 11.10 11.42 12.00 12.15 12.20 12.25 13.15 14.05 14.30 15.00 16.00 16.43 17.00 17.15 17.20 18.10 19.00 20.05 21.05 22.50 23.35

Vijesti Serija: “Doktor Bergman, seoski lekar” Glas domovine TV kalendar Dnevnik Sport Klinika Serija: “Zaljubljena u Ramona” Dokumentarni film: Dr Oz Naučni krugovi Zdrav život Dobar dan, Hrvatska Serija: “Detektiv Mardok” TV kalendar Vijesti HAK - promet info Kod nas doma Kviz: Potera Dnevnik U svom filmu Dokumentarna serija: Kosmos Dnevnik Serija: “Crna lista”

Fox 08.05 09.55 10.50 12.35 13.30 16.15 17.10 18.05 19.00 21.00 22.00 22.55 23.55

Serija: “Bouns” Serija: “Simpsonovi” Serija: “Kriminalci u odelima” Serija: “Mornarički istražitelji” Serija: “Havaji 5-0” Serija: “Fleš” Serija: “Štreberi”, dve epizode Serija: “Simpsonovi” Serija: “Kriminalci u odelima” Serija: “Mornarički istražitelji” Serija: “Amerikanci” Serija: “Fleš” Serija: “Moderna porodica”

Sport klub 1 08.00 Vesti 08.30 Košarka: Efes Sakarija, prenos 11.55 Pregled holandske lige 12.50 Pregled portugalske lige 13.30 NBA Live 16.00 Pregled Premijer lige 17.00 Evrokup studio 18.00 Evrokup: Galatasaraj Budućnost, prenos 20.20 Top tenis 21.00 Fudbal: Hadersfild Čelzi, prenos 23.00 Vesti 01.15 Pregled Evrolige

Animal Planet 06.00 Ostrvo orangutana 06.25 Upoznajte orangutane 07.15 Majstori za kuće na drvetu 08.10 Neobični kućni ljubimci 09.05 Divljina Indokine 10.00 Upoznajte orangutane 10.55 Čudovišta u mom telu 11.50 Čudovišta iz reke 12.45 Neobični kućni ljubimci 13.40 Divljina Indokine 14.35 Divlje i bez cenzure 15.30 Majstori za kuće na drvetu 16.25 Vojni psi 17.20 Afričko drveće života 18.15 Sve o mačkama 19.10 Upoznajte orangutane 20.05 Vojni psi 21.00 Afričko drveće života 21.55 Divljina Indokine 22.50 Divlje i bez cenzure

SPORT

NA DANAŠNJI DAN

1972.

Rođen legenadrni atletičar Vilson Kipketer, nekadašnji svjetski rekorder na 800m. Iako rođeni Kenijac, najveće uspjehe napravio je pod zastavom Danske.

Kreće i uigravanje za EP: Draško Brguljan

SVJETSKA LIGA, 2. KOLO: CRNA GORA U NIŠU GOST SRBIJE RTCG 2, 18.30H

GIGANTI NA ČAIRU

⌦ Kosta Bošković

Dvije selekcije koje su uz Mađarsku i Hrvatsku obilježile posljednjih desetak godina u svijetu vaterpola ponovo će se naći oči u oči... Ista škola, majstori u bazenu, pa je spektakl na niškom “Čairu” zagarantovan. Crna Gora povratak u Svjetsku ligu obilježiće super derbijem protiv moćne Srbije meč na Nišavi počeće u 18.30h.

I da “ajkule” nastupaju u najjačem sastavu, favorit bi bila Srbija, a to je pogotovo kada se zna da je Vladimir Gojković u Niš odveo kombinovan tim, dok će njegov kolega na drugoj strani Dejan Savić računati praktično na sve adute, prije svih na prve zvijezde Andriju Prla-

inovića, Filipa Filipovića, Dušana Mandića, Duška Pijetlovića...

“Mislim da u ovom trenutku rezultat nije u prvom planu, idemo sa dosta mladom ekipom protiv, po imenima, najbolje ekipe na svijetu”, realan je u razgovoru za Dnevne novine bio jedan od naših iskusnijih majstora Draško Brguljan.

■ DA VIDIMO GDJE SMO

Duel giganata na Čairu tako će poslužiti i za druge stvari...

“Treba ovaj meč da iskoristimo da vidimo gdje smo u ovom trenutku u odnosu na jednu takvu ekipu i da nasta-

I DALJE IMAM ISTI MOTIV Godine prolaze, a Draško Brguljan je i dalje jedan od naših najboljih igrača, a uz sve to za njega ne postoji odmor od reprezentacije...

“Sad sam najstariji, ali samo na ovoj utakmici, dok se Šćepo (Miloš Šćepanović, prim. aut) vrati”, kroz smijeh je rekao vaterpolista mađarskog

FILIP FILIPOVIĆ: Crna Gora je u svakom sastavu jaka i ima najviše ambicije. Njihov sastav ne treba da nas interesuje, da nas zavara i sigurno je da će rasterećeni željeti da odigraju maksimalno dobro.

Naš kvalitet moramo da dokažemo u bazenu.

OSC-a. “Jednostavno, volim ovo što radim i uživam u svakoj utakmici, pogotovo kad igra reprezentacija.

Na klupskom nivou imamo jako puno teških utakmica i malo vremena za odmor ipak i dalje imam isti motiv kao i kad sam počinjao da igram bez obzira u kojem sastavu igramo”.

vimo sa radom i pripremom za Evropsko prvenstvo (u Barseloni), koje je najvažnije u narednih 12 mjeseci”, dodao je Brguljan. “Šteta je što neke igrače nisu pustili klubovi, jer bismo bili još jači, ali tu je 13 igrača koji će dati maksimum i odigraćemo najbolje što budemo mogli”.

■ SVJETSKA LIGA I EVROPA KUP

Crna Gora se nakon godinu pauze vraća u Svjetsku ligu, a od februara je čekaju izazovi i novom takmičenju koje organizuje LEN - Evropa kup.

“Značiće nam dosta svi ti mečevi, prije svega za mlade igrače, ali i u smislu uigravanja, jer smo dosta promijenjena ekipa u odnosu na ra-

nije”, smatra Brguljan. “Tako da je dobro što ćemo se češće okupljati tokom godine, radi atmosfere, uigravanja i stvaranja nove ekipe koja bi trebalo, osim nas nekoliko, da igra na naredna dva-tri izdanja Olimpijskih igara”.

Lietkabelis otpustio trenera

Pet poraza zaredom presudili su letonskom stručnjaku. Košarkaški klub Lietkabelis, rival naše Budćnosti u Evrokupu, otpustio je trenera Artursa Štalbergsa. “Želimo da se zahvalimo Artursu, ali naš klub određeno vrijeme igra loše i jednostavno smo morali da reagujemo”, istakao je Mantas Ignatavičijus, sportski direktor Litkabelisa.

Litvanski klub je odigrao sjajan meč protiv Budućnost Volija u duelu Evrokupa (slavio 86:79), a Štalbergsa je posla koštao poraz od Vitautasa u domaćem šampionatu.

K.B.

■ LEKIN POVRATAK

Ibar juri prvi trijumf

Selektor Vladimir Gojković je morao da kombinuje, ali će za duel sa Srbijom ponovo imati Aleksandra Ivovića. Leka se među “ajkule” vraća nakon što je ljetos propustio prvo veliko takmičenje od kada je postao dio vaterpolo reprezetacije Crne Gore.

“Njegov povratak sam jedva čekao”, iskren je Draško Brguljan. “Za mene je on jedan od najboljih igrača na svijetu i njegov povratak je jako bitan za ekipu. Može da pokrije više pozicija i svaku da odigra na vrhunskom nivou. Ako svi budu zdravi na ljeto, sa njim ćemo biti jači 10-15% što bi mogla da bude velika razlika u odnosu na prošlo ljeto”.

Osim Crne Gore i Srbije, u A grupi preliminarne faze Svjetske lige nalazi se i Rumunija, koja je u 1. kolu razbijena upravo od Savićevih “delfina”.

Peta šansa za prvi trijumf... Košarkaši Ibra nisu blistali na debitantskom nastupu u Balkanskoj ligi, ali će danas imati možda i najveću šansu za pobjedu.

U Rožaje stiže Tirana, ekipa koja je do sada upisala dvije pobjede i koja sa timom sa našeg sjevera zauzima posljednja dva mjesta na tabeli regionalnog takmičenja.

Podsjetimo, Ibar je poražen na svakom meču u prva četiri kola, a u međuvremenu je smijenio i trenera Mladena Ostojića.

Meč u Sportskom centru u Rožajama počinje u 17 sati. K.B.

SAM JEDVA ČEKAO

NAŠ TIKET

UTORAK, 12. 12. 2017.

DNEVNE NOVINE

✓ Kristal Palas - Votford ✓ Đenova - Atalanta ✓ Majnc - Borusija D. ✓ Volfsburg - RB Lajpcig ✓ Kortrajk - Gent

41

1 X 2 GG 2

EVROKUP, 8. KOLO BUDUĆNOST VOLI GOSTUJE GALATI 18.00

Iz Istanbula se vidi TOP 16 faza

Poštuje protivnika, vjeruje u trijumf: Nikola Ivanović Prvo gostovanje (FMP) od četiri zaredom (FMP, Galatasaraj, Zadar, Bajern Minhen) je završeno trijumfalno, a drugo bi moglo da bude odlučujuće što se tiče plasmana u TOP 16 fazu Evrokupa.

Košarkaši Budućnost Volija gostuju Galatasaraju, u Sinan Erden Domu, u okviru 8. kola Evrokupa, a eventualni trijumf bi lansirao izabranike Aleksandra Džikića u nokaut fazu.

“Plavi” su 25. oktobra

GRUPA B DANAS, 18.00 Galatasaraj - Budućnost VOLI SRIJEDA 20.30 Hapoel J. - Bajern 20:30 Ređo Emilija - Lijetkabelis 1. Bajern 2. Budućnost 3. Ređo Emilija 4. Lijetkabelis 5. Galatasaraj 6. Hapoel J.

7 7 7 7 7 7

7 4 3 3 2 2

0 3 4 4 5 5

14 11 10 10 9 9

odradili Galatu u Podgorici (87:78), ali u Istanbulu ih čeka drugačija utakmica...

“Znamo da će ova utakmica za njih biti u stilu “moramo pobijediti”, ali imaju toliko iskustva da ne očekujemo da osjećaju dodatni pritisak”, rekao je Džikić, koji je svjestan da turski velikan protiv Budućnosti hvata posljednju slamku spasa što se tiče plasmana u TOP 16 fazu. “Čeka nas važna utakmica. I za nas je važna koliko i za Galatasaraj. Očekujemo tešku igru, a naš primarni cilj je da igramo kao tim”, nadovezao se 46-godišnji Beograđanin.

Galatasaraj je pobjednik Evrokupa 2016. godine, u dugoj istoriji (Galata osnovana 1911) je pet puta bio šampion Turske (posljednji put 2013), a trenutno zavise od Dvajta Hardija (postiže 13.3 poena), Skotija Hopsona (14.6), Venarda Hendrik-

ALEKSANDAR DŽIKIĆ PROTIV GALATASARAJA NEĆE MOĆI DA RAČUNA NA SUADA ŠEHOVIĆA, DOK JE FILIP BAROVIĆ POD ZNAKOM PITANJA sa (10.4), a tu su još Aleks Renfro (9.4), Emir Preldžić (5.2)...

“Imaju iskusne igrače, sada su drugačiji tim u odnosu na prvu utakmicu, neki novi igrači su došli, neki otišli”, jasan je Nikola Ivanović svjestan da su “plavi” u dobrom ritmu (vezali četiri pobjede zaredom, a čak devet u ABA ligi)...

“Znamo šta trebamo učiniti da bi im bili adekvatan protivnik u utakmici”, poentirao je odlični plejmejker, koji je sa 13.9 poena najefikasniji igrač Budućnosti u Evrokupu uz Kajla Gibsona (13.6) i Nemanju Gordića (12.1). B.T.

BAR NA DRESU VELIKANA - Poznati privrednik i predsjednik Skupštine opštine Bar Radomir Novaković Cakan prije meča ABA lige između Cibone i Crvene zvezde od velikana iz Zagreba dobio je dres Cibone sa brojem 1. Na dresu su ispisana imena Bara i Zagreba, a na ovaj način rukovodstvo slavnog zagrebačkog kluba zahvalilo se Novakoviću na iskazanom gostoprimstvu prilikom boravka Cibone u Baru na turniru ABA Superkupa.

NOVI REKORD CRNE GORE

Beba “srušila” Anđelu

POVRATAK U PROŠLOST DNEVNE NOVINE PRIJE PET GODINA

Neka i danas bude tu...

Tog hladnog decembra 2012. rukometašice Crne Gore su i pored poraza od Njemačke, kolo prije kraja grupne faze, obezbijedile plasman u polufinale Evropskog prvenstva, koje su kasnije osvojile.

Pet godina kasnije, lavice će se boriti za novo polufinale - protiv Francuske na Svjetskom prvenstvu u Njemačkoj.

Neka i ovog puta polufinale “bude tu”.

K.B.

Novi zapaženi rezultati naših takmičara - ovog puta na najvećem streljačkom mitingu u regionu - Internacionalnom prvenstvu Beograda vazdušnim oruzjem.

Beba Dabetić je 13. mjestom u apsolutnoj kategoriji (disciplini vazdušna puška) stigla do novog rekorda Crne Go-

re od 413,7 bodova. Ona je tako popravila desetak dana star rekord Anđele Miličković.

Iz Streljačkog saveza Crne Gore istakli su i da su zadovoljni nastupima 16-godišnjeg Miljana Devića.

U Beogradu je učestvovalo 295 strijelaca iz 17 zemalja Evrope, Azije i Amerike.

K.B.

42

SPORT

UTORAK, 12. 12. 2017.

CRNA GORA U ČETVRTFINALU SP PROTIV FRANCUSKE, 20.45H

Kucnuo je čas za istoriju i na Svjetskom prvenstvu Bila je Crna Gora šampion Evrope, bila je srebrna i na Olimpijskim igrama, ali kada je u pitanju Svjetsko prvenstvo velike priče nikada nisu dolazile... Da li će 12.12. biti datum koji će sve promijeniti? Rukometašice Crne Gore večeras (20.45h) protiv Francuske napadaju istorijsko polufinale kada su u pitanju rukometni Mundijali. Do sada najveći uspjeh na svjetskim prvenstvima “lavice” su napravile prije dvije godine u Danskoj kada su stigle upravo do četvrtfinala. Prije toga bile su 11. u Srbiji 2013., odnosno 10. u Brazilu 2011.

“Stvarno sam ponosna na ovaj tim i ono što smo do sada uradili”, poručila je iz Lajpciga Đurđina Jauković. “Mislim da niko osim nas koje smo ovdje nije vjerovao da poslije Japana možemo nešto da napravimo, tako da smo presrećne i sa ovim što smo do sad uradile, ali nadam se da se nećemo ovdje zaustaviti... Pokušaćemo da se što bolje pripremimo za Francusku”.

Osim što će morati da sruše prokletstvo Mundijala, dame Pera Johansona pokušaće i da prekinu negativnu seriju protiv Francuske - od koje su izgubile posljednja tri meča, a koju su posljednji put savladale na Olimpijskim igrama u Lonodnu 2012.

“Francuska je jedan od favorita, skoro na svakom prvenstvu je konkurent za medalju. Na svakoj poziciji ima vrhunske i iskusne igračice.

Sad kod njih igraju igračice koje ranije nisu imale ne-

ĐURĐINA JAUKOVIĆ Oldenburg, Magdeburg, pa Lajpcig? Nadam se da ćemo se i poslije ove utakmice preseliti i u taj posljednji grad na SP.

POSLJEDNJU POBJEDU NAD FRANCUSKOM CRNA GORA JE UPISALA NA OI 2012. sada nova selidba i meč u Lajpcigu...

“Kad smo već ovoliko dogurale niko ne razmišlja o umoru. A što se tiče mijenjanja gradova - nadam se da ćemo se i poslije ove utakmice preseliti i u taj posljednji grad”, zaključila je Đurđina Jauković.

A posljednji grad biće Hamburg, gdje će se u predivnoj “Barclaycard areni” (nekada O2) odlučivati o novom vladaru planete. Kucnuo je čas da “lavice” budu dio i tih najvećih priča kada je u pitanju Svjetsko prvenstvo.

K.B. Juriš na polufinale: Rukometašice Crne Gore nakon jednog od mečeva na SP ku veću minutažu, a sad su nosioci ekipe”, objasnila je Jaukovićeva.

Per Johanson je donio brzinu u igri, ali naša šansa u ovom meču kao i uvijek je dobro poznata... “Šansu uvijek vidimo u toj našoj odbrani gdje moramo

stvarno brzo da se vraćamo, jer Francuskinje imaju veoma dobar prvi talas tranzicije i napad”, upozorila je “bombarderka” Budućnosti.

“Ruka” Pera Johansona se već vidi, ali neke stvari se nisu mijenjale...

“Posebno se vidi promje-

na u tranziciji i brzom centru, jer je on stvarno dosta potencirao na tome. Njemu se sviđa naš sistem u odbrani tako da tu nije želio ništa da mijenja - samo određene male sitnice”, objasnila je Đina.

Oldenburg, Magdeburg, a

27 28

RUM ČEH

32 21

Srijeda, 17.30

ČEH

HOL

Utorak, 17.30

ŠVE

17 21

NjEM DAN

HOL

23 31

ŠPA

NOR

Srijeda, 20.45

NOR RUS 36 35

RUS

KOR

SLO

DAN

24 26

JAP

ŠVE

Utorak, 20.45

FRA

26 29

MAĐ FRA

CG 29 31

SRB

CG

Neagu ne može sama, provukle se lale i Ruskinje

Rumunija je prva od svih izborila plasman u osminu finala, a onda bila dio možda i najvećeg šoka u nokaut fazi. Djevojke sa Karpata juče su senzacionalno poražene od Češke 28:27. Očigledno bivša igračica Budućnosti Kristina Neagu (juče 13 golova) nije mogla sama da vuče svoju zemlju i ovog puta.

Pred senzacijom je bila i Koreja, koja je tek nakon produžetaka poražena od olimpijskog šampiona Rusije. Na tom meču blistale su Polina Vedehina (devet golova) i golmanka Elena Utkina koja je u posljednjoj sekundi regularnog toga odbranila zicer Korejki.

Na mukama je bila i Holandija, koja je takođe nakon produžetaka srušila Japan, dok je bez problema jedino prošla moćna Norveška - protiv Španije 31:23.

UTORAK, 12. 12. 2017.

Nejmar u duelu sa Karvahalom i Kovačićem

DVA MEGA DERBIJA U OSMINI FINALA LIGE ŠAMPIONA

PARIŽANI, PUT DO VRHA VODI PREKO ŠAMPIONA Da bi postao kralj moraš da srušiš kralja. Da bi osvojio Zlatnu loptu moraš da zasjeniš najboljeg. Sa tim ciljem će Pari Sen Žermen i Nejmar izaći na megdan Realu i Kristijanu Ronaldu u mega derbiju osmine finala Lige šampiona. Najtrofejniji klub Evrope protiv najskupljeg tima današnjice. Dvojica od trojice najboljih igrača svijeta.

Spektakl je zagarantovan.

“Prerano je za ovakav duel”, istakao je odmah nakon žrijeba direktor Reala Emilio Butragenjo. “Sa Nejmarom i Mbpaeom dobili su ogroman kvalitet. Kakav rezultat priželjkujem u Madridu? Protiv najjačih timova ništa nije garancija, vidjeli ste prošle sezone da smo na Kalderonu (prim.a.

LIGA ŠAMPIONA osmina finala BAJERN BEŠIKTAŠ ČELSI BARSELONA ŠAHTJOR ROMA REAL MADRID PSŽ SEVILJA MAN. JUNAJTED PORTO LIVERPUL BAZEL MAN. SITI JUVENTUS TOTENHEM

* Mečevi osmine finala igraju se 13/14 i 20/21. februara.

protiv Atletiko Madrida) morali da spašavamo 3:0.

“Sveci” godinama ulažu ogroman novac sa jednim ciljem - da osvoje Ligu šampiona. Obično je Barselona bila nepremo-

4,20

JE KVOTA U SVJETSKIM KLADIONICAMA DA ĆE MANČESTER SITI OSVOJITI TITULU. ONI SU PRVI FAVORITI, ISPRED PSŽ-A (6,40), BAJERNA (6,60), BARSELONE (8.60) I REALA (9,10). NAJMANJE ŠANSE IMA BAZEL - KVOTA JE 600.

stiva prepreka, sada na putu ka snovima stoji još jedan španski gigant, sigurno najteži protivnik iz drugog šešira.

“Nije ovo najlošiji mogući žrijeb za nas. Jednostavno razmišljamo drugačije - ako želimo da idemo do kraja, moramo dobijati i timove poput Reala. U svakom slučaju Madrid i Pariz biće centar univerzuma tokom ovih utakmica”, riječi su trenera “svetaca” Unaija Emerija.

A drugi, ništa manje spektakularniji, duel očekuje nas između Čelsija i Barselone - u bliskoj prošlosti nagledali smo se nezaboravnih duela “plavaca” i Katalonaca. Ogroman motiv ispred sebe će imati Lionel Mesi - Barsin mađioničar na prethodnih osam duela sa Čelsijem nije zatresao mrežu. Španska legenda Ćabi Alonso, koji je juče miješao kuglice u Nionu, bio je srećan svom zemljaku Pepu Gvardioli (Siti igra sa Bazelom), ali i bivšim klubovima - Liverpulu (protivnik Porto) i Bajernu (Bešiktaš).

Veliki favorit je i Mančester junajted protiv Sevilje, Roma će četvrtinu finala tražiti protiv Šahtjora, a Juventus protiv Totenhema.

M.A.

SPORT

43

1/16 FINALA LE NUDI LIJEPE MEČEVE

ATRAKTIVNI RIVALI ZAOBIŠLI VJEČITE Priželjkivali su se Milan, Arsenal ili Borusija Dortmund, sanjali se spektakli, ali atraktivni rivali zaobišli su ovog puta Beograd - Partizan i Crvena zvezda dobili su mnogo “lakše” protivnike u 1/16 finala Lige Evrope.

Legendarni Francuz Erik Abidal je miješao kuglice juče u Nionu i poslao Zvezdu na moskovski CSKA, a Partizan na Viktoriju Plzenj.

Rivali po mjeri vječitih, rivali protiv kojih može da se igra - za prolaz dalje.

“Neka se Rusi plaše Marakane”, poruka je Filipa Stojkovića, Zvezdinog i beka crnogorske reprezentacije. “Daleko su od jakih timova koji su mogli da nam dođu, a dobra stvar je što neće biti u punom takmičarskom ritmu. Želio sam baš njih”.

Zvezda će Moskovljane dočekati 13. februara (revanš je 21.), a dva dana kasnije u Humsku sti-

7

že vicešampion i trenutni ubjedljivi lider češkog šampionata (revanš je 22.).

“Plzenj izgleda pristupačnije od svih potencijalnih rivala. Vjerovatno i oni razmišljaju na sličan način, ali nema razloga da ne vjerujemo u prolaz”, rekao je Miroslav Đukić, trener Partizana.

Milan će na megdan Ludogorecu, Arsenal igra protiv švedske senzacije Ostersunda, Lacio našeg Adama Marušića protiv Steaue, Atletiko Stefana Savića sa Kopenhagenom, a Braga Nikole Vukčevića i Marka Bakića sa Marsejom. M.A.

ZVEZDA I PARTIZAN SU DOMAĆINI U PRVIM MEČEVIMA - NA STADIONU “RAJKO MITIĆ” IGRAĆE SE U UTORAK 13. FEBRUARA, DVA DANA KASNIJE PARTIZAN U HUMSKOJ ČEKA ČEHE

CRNOGORACA ĆE IGRATI U 1/16 FINALA LIGE EVROPE - SAVIĆ SA ATLETIKO MADRIDOM, MARUŠIĆ SA LACIJOM, VUKČEVIĆ I BAKIĆ SA BRAGOM, STOJKOVIĆ SA CRVENOM ZVEZDOM I JANKOVIĆ I KOSOVIĆ SA PARTIZANOM

44

SPORT

UTORAK, 12. 12. 2017.

UČINAK NAŠIH FUDBALERA

GOLMAN

Danijel PETKOVIĆ (Lorijen, Francuska) Slavio veliku i važnu pobjedu – njegov tim preokretom u posljednjih deset minuta utakmice pobijedio Sošo pred svojim navijačima (2:1) – Lorijen je trenutno treći, za pozicija mu garantuje plej-of za Ligu 1.

Mladen BOŽOVIĆ (AEL Larisa, Grčka) Grabi klub iz Tesalije ka gornjem dijelu tabele, a Bonja fenomenalno brani – Laisa pred svoji navijačima “tukla” Ksanti 1:0 pogotkom u 94. minutu.

Ivan JANJUŠEVIĆ (Balzan, Malta) Treći put zaredom je sačuvao mrežu netaknutu – Balzan kod kuće pobijedio Hibernijans (1:0). Prvi je na tabeli sa tri boda prednosti u odnosu na Gziru i Valetu.

Arijanet MURIĆ (Mančester siti U23, Engleska) Branio cijeli meč protiv Arsenala koji je kao gost slavio sa 1:0. Možda u drugom dijelu sezone uslijedi i pozajmica u nekom od niželigaša.

Esteban SAVELJIĆ (Albasete, Španija) Zlatna tri boda kod kuće protiv Real Valjadolida (2:1). Argentinski štoper crnogorskih korijena je igrao cijeli meč i dobio žuti karton.

Vladimir RODIĆ (Randers, Danska) Igrao protiv Midtjilanda do 67. minuta, a tada je Randers gubio 1:0. Nakon što je izašao domaćin je doživio katastrofu i primio još tri komada od lidera šampionata u Danskoj (0:4) Boris KOPITOVIĆ (Čukarički, Srbija) Odigrao cijelu utakmicu protiv Radničkog, ali se Čuka iz Niša vratila praznih šaka – domaćin je pobijedio 1:0.

Filip STOJKOVIĆ (Crvena zvezda, Srbija) U 66. minutu je dobio jedan nezgodan udarac

VEZNI RED

i morao je da napusti teren.

Zvezda lako pobijedila Borac (3:0) u Beogradu.

Ivan KECOJEVIĆ (Kadiz, Španija) Zahvalni štoper i njegov tim nastavljaju u pobjedničkom ritmu – formu Kadiza je ovog puta osjetila Saragosa koja je počišćena sa 2:0. Kecojević je upisao novih 90 minuta.

Saša BALIĆ (Zaglebije Lubin, Poljska) Strašna utakmica u gostima protiv Pogona (3:3). Balić je igrao cijeli meč i zadovoljniji je ovim bodom, obzirom da su gosti gubili 2:0 i 3:1.

Vladimir VOLKOV (Rad, Srbija) Igrao cijeli meč protiv Mačve, a gosti iz Šabca u finišu odni-

stovanju u Jerusalimu gdje je domaći Beirat u sjanoj utakmici slavio 3:2.

Vukan SAVIĆEVIĆ (Slovan Bratislava, Slovačka) Odigrao cijelu utakmicu u gostima protiv Ružomberoka. Slovan slavio sa 1:0 i stigao do trećeg mjesta na tabeli.

Marko VUKASOVIĆ (Vojvodina, Srbija) Sa saigračima doživio katastrofu protiv Javora – ekipa iz Ivanjice slavila 3:0. Vukasović igrao cijeli meč.

Aleksandar ŠĆEKIĆ (Genčerbirligi, Turska) Igrao cijelu utakmicu u gostima protiv Antalijespor (1:1). Šćekić i drugovi polako bježe sa dna tabele…

Asmir KAJEVIĆ (Čukarički, Srbija) Za njega horror utakmica!

Kajević je doživio dvostruki prelom ruke i u 24. minutu je morao da napusti teren u Nišu (1:0) – vjerujemo u brz oporavak.

Janko TUMBASEVIĆ (Mladost Lučani, Srbija) Kao i uvijek standardan prvotimac Mladosti koji odigra svaki meč od prvog do posljednjeg minuta – ekipa iz Lučana kod kuće pobijedila Bačku (1:0).

Ivan Janjušević tri utakmice zaredom nije primio pogodak, a zajedno sa Bojanom Kaljevićem napada titulu sa Balzamom na Malti

ODBRANA

Nikola DRINČIĆ (Čukarički, Srbija) Nezamjenjivi centralni vezista Čuke je igrao cijeli meč protiv Radničkog koji je u Nišu pobijedio sa minimalnih 1:0.

Nemanja NIKOLIĆ (Hapoel Ranana, Izrael) Igrao do 87. minuta na go-

Damir KOJAŠEVIĆ (Vojvodina, Srbija) Poslije velikog boda protiv Partizana, uslijedila je šokantan poraz kod kuće od Javora (0:3). Igrao je cijeli meč.

Bojan KALJEVIĆ (Balzan, Malta) Ovoga puta nije postigao gol, ali je imao veliki doprinos u trijumfu protiv Hibernijansa. Igrao cijeli meč, a Balzan slavio pogotkom u 90. minutu (1:0).

UTORAK, 12. 12. 2017.

SPORT

A U INOSTRANSTVU jeli tri boda sa Banjice (0:2). Rad je na samom dnu sa 14 bodova iz 21 odigranu utakmicu.

Stefan SAVIĆ (Atletiko Madrid, Španija) Vrlo dobar u trećem vezanom trijufmu “koločonerosa”. Igrao cijelu utakmicu u Andaluziji gdje je Atletiko sa 1:0 pobijedio Betisa.

Andrija VUKČEVIĆ (Spartak Subotica, Srbija) Njegova najbolja partija od kada je pojačao Subotičane. Igrao 73 minuta u velikoj pobjedi Spartaka na strani protiv Voždovca (2:3).

Filip RAIČEVIĆ (Pro Virćeli, Italija) Igrao pola sata na gostovanju Veneciji i dobio žuti karton.

Pro Virćeli uzeo dbaro bod od čete Filipa Inzagija (1:1).

Fatos BEĆIRAJ (Dinamo Moskva, Rusija) U prošlom kolu je bio strijelac a sada asistenet u meču gdje je Dinamo pred svojim navijačima pobijedio Anži 2:0. Naš snažni reprezentativni napadač je odigrao čitavu utakmicu.

Luka ĐORĐEVIĆ (Arsenal Tula, Rusija) Prija mu da igra u timu našeg Miodraga Božovića.

Arsenal na gostovanju Ufi igrao 1:1, a brzonogi napa-

45 Priredio:

Uroš Radulović

NAPAD dač je pogodio za izjedančenje tima iz Tule. Đorđević je dao sedam golova, a jedini stranac koji je postigao više pogodaka je ofanzivac Spartaka Kvinsi Promes (10).

Stefan NIKOLIĆ (Sepsi, Rumunija) Vrlo dobra partija protiv Poli Iasija. Napadač rodom iz Nikšića je odigrao cijelu utakmicu, nije postigao gol, zaradio je žuti karton, ali dao je ogroman doprinos za veliku pobjedu domaćina (2:1).

Alija KRNIĆ (Javor, Srbija) Odlično je igrao protiv Voj-

vodine, a kao nagrada je stigao gol kojim je ovjerio veliku pobjedu Javora nad Vojvodinom (0:3). Izašao iz igre u 60. minutu.

Nikola VUJNOVIĆ (Viljareal C, Španija) Bio na terenu do posljednjeg sudijskog zvižduka – Viljareal kod kuće pobijedio Bunjol sa minimalnih 1:0.

Odlazak u Albasete je bio pun pogodak: Esteban Saveljić je odigrao svaki meč ove sezone u Segundi i samim tim je jedan od najstandardnijih igrača tima iz grada noževa

Deni HOČKO (Famalikao, Portugal) Još jedna fenomenalna partija – Hočko i drugovi kod kuće razbili Santa Klaru 5:2. Famalikao je drugi i kasni bod za prvoplasiranim Vizeuom.

Darko ZORIĆ (Čukarički, Srbija) Vratio se poslije povrede i operacije. U Nišu je igrao osam minuta (1:0), ali očekuje se da ubuduće dobija više šanse, pogotovo u drugom dijelu sezone…

Idriz TOSKIĆ (Bisćelje, Italija) Korektno odradio posao u pobjedi na gostovanju protiv Kasertane.

Desetka Bisćeljea je bila na terenu 70 minuta.

Uroš DELIĆ (Borac, Srbija) Korpulentni vezista odigrao cijeli meč protiv Crvene zvezde – nije stadion Rajko Mitić mjesto gdje Čačani mogu da traže bodove (3:0).

Darko MARKOVIĆ (Željezničar, BiH) Oporavio se i vratio na teren.

Ušao u igru u 79. minutu – Željezničar nestvarnim preokretom pobijedio Radnik (3:2) i odlazi na pauzu kao jesenji šampion.

Sa Bisćeljeom ima jasan cilj ove sezone, a to je da se izbori mjesto koje garantuje borbu za plej-of: Idriz Toskić je igrao 70 minuta u trijumfu nad Kasertanom

Vasko KALEZIĆ (Vojvodina, Srbija) Odigrao 57 minuta protiv Javora.

Gosti iz Ivanjice umirili Novi Sad i slavili sa 3:0.

Srđan AJKOVIĆ (Rad, Srbija) Igrao od 78. minuta – Rad doživio novi poraz, ovoga puta kod kuće protiv Mačve (0:2).

Adam MARUŠIĆ (Lacio, Italija) Igrao je 55. minuta sinoć na Olimpiku protiv Torina. Lacijali poraženi od “Bikova” (3:1), ali gostima je mnogo pomogao Ćiro Imobile koji je isključen u finišu prvog poluvremena

Aliji Krniću snijeg nije smetao u Novom Sadu. Talentovani 19-godišnji napadač je bio starter protiv Voše i to je iskoristio na najbolji mogući način - postigao je gol. Cilj sa Javorom je opstanak u društvu najboljih

46

SPORT

UTORAK, 12. 12. 2017.

TIM DNEVNIH NOVINA NAŠ LIST IZABRAO IGRAČE KOJI

ONI SU ZVIJEZDE JESENI ⌦ Uroš Radulović

S

puštena je zavjesa na prvi dio šampionata, čeka nas duga pauza, a onda pakleno proljeće i borba za titulu, Evropu, ali i goli život...Šefovi stručnih štabova imaju dosta vremena za analizu, igrači za prepričavanje dosadašnjih mečeva, a čelnici za kovanje planova tokom zimske pijace...

A, kao i svake godine, Dnevne novine vam donose tim sastavljen od najboljih aktera u proteklih 19 odigranih utakmica.

Dominirala je Sutjeska, sa 13 bodova prednosti više od aktuelnog šampiona Budućnosti se nalazi na samom vrhu, pa samim tim okosnica ekipe jeseni je sastavljena od Nikšićana.

Pa, da krenemo redom...

■ VLADAN GILJEN (SUTJESKA)

Novi rekord koji je postavio sve govori. Odlični 28-godišnji čuvar mreže Nikšićana je srušio podvig Milete Radulovića - Giljen nije bio savladan 1018 minuta sve do derbija u Podgorici kada je primio tri gola protiv Budućnosti (3:1).

U ovih 19 kola je samo sedam puta vadio loptu iz mreže...

■ MOMČILO RASPO-

POVIĆ (BUDUĆNOST)

Kapiten “plavih” je jedan od najkonstantnijih igrača u taboru aktuelnog šampiona.

Ove godine je stasao u ozbiljnog fudbalera i ako nastavi u istom ritmu, 23-godišnji Raspopović bi mogao i da odskoči od crnogorskog klupskog fudbala. Dobro čuva desnu aut liniju, često je u samoj završnici napada - liči na modernog beka današnjeg fudbala.

■ MILOŠ BAKRAČ (SUTJESKA)

Giljen diriguje sa gola, ali prvi ratnik u odbrambenom zidu Sutjeske je nekadašnji

mladi reprezentativac Crne Gore. Bakrač je glavni defanzivac Nikšićana, odbrana sa njim na čelu nije poklekla 1034 minuta. Uspio je da se upiše i dva puta u strijelce, a njegove partije su i pod budnim okom prvih asistenata Ljubiše Tumbakovića.

zone bivši strateg Budućnosti Dragan Kažić u dogovoru s njim gurao i u srce tima gdje se odlično snalazio. Ima finu lijevu nogu, dobar prekid, a postigao je tri gola koji su bili krucijalni u pobjedama nad Zetom (2:1), Sutjeskom (3:1) i Komom (1:0).

■ RADOŠ DEDIĆ

■ STEFAN LONČAR

Ako tražimo najprijatnije iznenađenje u prvom dijelu sezone to su Zlatičani, a najveće zasluge za to idu na račun kapitena Koma. Dedić ima 24 godine, igra kapitenski, čvrsto i beskompromisno.

Spreman je da “pogine” za svaku loptu, a ima i fenomenalan učinak u napadu. Strašan je u skok igri - najbolji je strijelac Koma sa četiri gola.

Igrač koji definitivno privlači pažnju. Svojim fizičkim predispozicijama je bio dominantan u mlađim kategorijama, a zbog toga često pravi probleme i seniorima. Visok, zna da igra, započinje svaki napad Nikšićana i dobio je potpunu slobodu kod Nikole Rakojevića. Ovaj 21-godišnjak ima još prostora za napredak - dva puta je pogađao protivničku mrežu.

(KOM EUROZOX)

■ ILIJA TUČEVIĆ

(BUDUĆNOST)

U nedostatku lijevih bekova, odlučili smo se za nekadašnjeg člana Grblja. Tučeviću je prirodna pozicija uz lijevu aut liniju, ali ga je ove se-

(SUTJESKA)

■ ALDIN ADŽOVIĆ (ZETA)

Njegovi potezi često izmamljuju uzdahe i aplauze kako na “Trešnjici”, tako i širom crnogorskih terena. Adžović je

ove sezone vjerovatno najbolji igrač Zete, a kada ga nema u sastavu to se i te kako odrazi na igru Golubovčana. Izvodi sve prekide, asistira, postiže golove (3) iz slobodnih udaraca, ima odličnu tehniku, izrazito dobar pregled igre, a ne štedi se ni kada je defanzivna u pitanju. Tipičan centralni vezista koji se najviše cijeni u modernom fudbalu.

■ BORIS DOŠLJAK (ISKRA)

Dok čitate njegovo ime i prezime možda dižete obrve i pitate se zašto je u ovom timu, ali iskusni krilni vezista se, makar po našem mišljenju, sasvim zasluženo nalazi u probranom društvu. Iskra ima fenomenalan tim, mora da postiže bolje rezultate, a jedina svijetla tačka je ovaj 28-godišnjak.

Došljak je postigao četiri gola, a sa tri je donio devet bodova Danilovgrađanima - dao je jedini gol na mečevima protiv Budućnosti (1:0) i Rudara (1:0), srušio je Zetu u posljednjem minutu (2:1), a bio je strijelac i u porazu od Sutjeske (2:1).

UTORAK, 12. 12. 2017.

47

SPORT

LIGA BANAKA I OSIGURAVAJUĆIH KUĆA

IRF jesenji šampion

22

Ekipa CKB je jesen završila na diobi trećeg mjesta

I SU OBILJEŽILI PRVI DIO SEZONE TRENER: Nikola Rakojević (SUTJESKA), KLUPA: Milan Mijatović (Budućnost), Igor Vujačić (Zeta), Ivan Racković (Dečić), Milivoje Raičević (Budućnost), Stefan Denković (Sutjeska), Miljan Vlaisavljević (Budućnost), Alen Melunović (Budućnost)

BAKRAČ (Sutjeska) GILJEN (Sutjeska)

TUČEVIĆ (Budućnost)

ADŽOVIĆ (Zeta)

DOŠLJAK (Iskra)

MARKOVIĆ (Sutjeska)

DEDIĆ (Kom) RASPOPOVIĆ (Budućnost)

■ IGOR IVANOVIĆ (SUTJESKA)

U izboru kolega, odnosno Sindikata profesionalnih fudbalera Crne Gore Ivanović je prošle sezone izabran za igrača godine.

I sada dokazuje da je prva zvijezda Telekom 1. CFL. Najbolji je strijelac Sutjeske, za sada ima devet recki na svom kontu i to dovoljno govori da je prvi operativac u svim napadačkim misijama ubjedljivog lidera našeg šampionata. Van Crne Gore je imao epizode u Azerbejdžanu (Zira) i Srbiji (OFK Beograd), a ukoliko ovako nastavi sigurno

LONČAR (Sutjeska)

KRSTOVIĆ (Zeta)

IVANOVIĆ (Sutjeska)

ga čeka nova šansa u inostranstvu...Bez konkurencije najbolji igrač jeseni.

■ BOŽO MARKOVIĆ (SUTJESKA)

Poslije povrede i lutanja u Drugoj ligi, Nikola Rakojević ga je vratio u “život”. Marković je ljubimac navijača Sutjeske, a u svakom meču daje više od 100 odsto mogućnosti za matični klub.

To mu se i isplatilo, jer je u u prvom dijelu šampionata postigao sedam golova, a nijesu mu nedostajale ni asistencije. Zajedno sa Ivanovićem, Den-

Stavljena je tačka na jesenju polusezonu u ligi banaka i osiguravajućih kuća, a nakon odigranog 7. kola - posljednjeg u prvom dijelu šampionata - postalo je jasno ko je jesenji šampion.

To je ekipa Investiciono razvojnog fonda!

Jesenji šampion je u 7. kolu savladao nezgodnu ekipu CKB-a rezultatom 4:1, pa je dominantno stigao do laskave titule, sa šest pobjeda i jednim neriješenim rezultatom, uz gol razliku 28:5.

A berza je u derbiju tijesno pobijedila Swiss osiguranje sa 3:2, ali su “švajcarci” uprkos porazu zadržali drugu poziciju, dok je A berza na diobi trećeg mjesta sa Erste bankom.

A Erste banka je u posljednjem kolu bila ubjedljiva protiv Lovćen osiguranja - slomi-

GOLA JE PALO U 7. KOLU U LIGI BANAKA I OSIGURAVAJUĆIH KUĆA

la je protivnika u drugom dijelu i potpisala trijumf od 7:2. Na kraju, Lovćen banka je savladala Prvu banku sa 3:0. Prvenstvo u ligi banaka i osiguravajućih društava se nastavlja na proljeće.

SEMAFOR 7. KOLA: A berza - Swiss osiguranje 3:2 (Radonjić 2, Ivanović - Vujačić, Vujošević), Erste bank - Lovćen osiguranje 7:2 (Deretić 2, Vukčević, Šaban, Kovačević, Vujošević 2 - Popović, Pajović), CKB - IRF 1:4 (Rudanović - Đokaj 2, Radonjić, Nikolić), Lovćen banka - Prva banka 3:0. B.T.

kovićem i Božovićem čini ubitačan napad Sutjeske pred kojem se predala skoro svaka odbrana u šampionatu.

■ NIKOLA KRSTOVIĆ (ZETA)

“Zlatna koka” Golubovčana, mladić koji ima materijal da postane biser crnogorskog fudbala. Sve oči crnogorske javnosti su uprte u njega, a on se ponaša kao da igra godinama fudbal, a još nije ni punoljetan. Osam golova je postigao u dosadašnjem dijelu prvenstva i njegove predispozicije su oličenje prave “devetke” koja izumire u fudbalu 21. vijeka. Korpulentan, prejak na nogama, igra odlično glavom i nogom, konkretan kad dobije loptu i praktično opasan gdje god da se nalazi na terenu.

Izdavač: Novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

Nikola PRELEVIĆ, izvršni direktor (nikola.prelevic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika

(desk@dnovine.me) Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Mladen MEDENICA (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@ dnovine.me), Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Vedran ILIĆ (foto@dnovine.me)

redakcija@dnovine.me

zanimljivo

aktuelno Predsjednik kosova Hašim Tači

Vijest godine je – Crna gora u nato

sud u kijevu

Oslobođen Sakašvili Sud u Kijevu juče je oslobodio opozicionara Mihaila Sakašvilija, optuženog za podsticanje na državni udar. Sud je odbacio zahtjev tužilaštva da se bivši gruzijski predsjednik stavi u kućni pritvor. On je uhapšen u subotu. Sakašvili tvrdi da je cio njegov slučaj organizo-

vao predsjednik Ukrajine Petro Porošenko.

Optužen je da je htio “silom da preuzme vlast” tokom nedavnih antikorupcijskih protesta u Ukrajini koje su, prema tužilaštvu, finansirali ljudi bliski Viktoru Janukoviču, nekadašnjem predsjedniku Ukrajine svrgnutom 2014.

Predsjednik Kosova Hašim Tači kaže da je prijem Crne Gore u NATO jedna od najboljih vijesti ove godine. Kosovo se sada graniči s dvije države članice NATO-a Albanijom i Crnom Gorom, kazao je Tači za francuski časopis Politique internationale.

U intervjuu za francuski časopis, Tači je istakao da očekuje da Srbija sporazumom konačno prizna realnost nezavisnosti Kosova.

Naše dvije delegacije i Evropska unija takođe

nikola GeGaj, funkcioner dPs, najavio

tačno znaju o čemu razgovaramo. Drugi sporazum treba da se odnosi na priznanje pune realnosti nezavisnosti Ko-

sova. Dužni smo to našoj djeci i ja lično nikada neću prestati da tražim konačni mirovni sporazum, zaključio je Tači.

sinoć u dromiri

Uskoro koalicioni dogovor za Tuzi Povrijeđene dvije osobe DPS će sa koalicionim partnerima formirati vlast u Tuzima, potvrdio je za CdM, funkcioner vladajuće partije Nikola Gegaj. Pregovori za formiranje vlasti u Tuzima počeće uskoro. Demokratska partija socijalista je formirala tim za pregovore, ali se čeka da rješenje o žal-

bama donese Ustavni sud, a onda da Izborna komisija objavi zvanične rezultate.

Gegaj očekuje da neće dugo čekati dogovor i da će do

Angelina

kraja mjeseca biti konstituisan lokalni parlament. Što se tiče naših partnera, prvenstveno mislim na naše tradicionalne partnere DUA, BS i SD, kao i na albanske političke subjekte koji su sa nama u koaliciji na državnom nivou, izjavio je Gegaj za CdM.

U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila sinoć oko 19 časova na magistralnom putu Podgorica - Kolašin, u mjestu Dromira, povrijeđene su dvije osobe. Kako su saopštili iz OKC-a, iz za sada neutvrđenih razloga došlo je do kon-

takta između vozila koja su se kretala u suprotnim smjerovima. Na licu mjesta odmah je upućana dežurna saobraćajna ekipa koja je po nalogu tužioca uradila uviđaj.

Saobraćaj je zbog ove nezgode bio u prekidu skoro sat i po vremena.

uruGvaj: najveći rošTilj na svijeTu

ispečeno deset tona mesa Urugvaj je u nedjelju oborio Ginisov rekord u organizovanju najvećeg roštilja na svijetu sa ispečenih deset tona mesa i time sa prvog mjesta “uklonio” susjednu Argentinu koja je skoro deset godina ljubomorno držala tu titulu.

Roštilj je organizovan u gradu Minas sa 40.000 stanovnika gdje je naložena vatra od 60 tona drva dok je meso pripremalo više od 100 kuvara koji su satima pekli meso. Uz roštilj je napravljeno i četiri tone ruske salate kao prilog.

nove sTudije Pokazale

RObOTi će biTi hiRURzi, PiSci… Vještačka inteligencija biće bolja od ljudi u prevođenju do 2024. godine, preuzet će vožnju kamiona do 2027. godine, a do 2053. roboti bi mogli da samostalno obavljaju hirurške operacije, tvrde naučni portali. Naučna studija tvrdi da postoji 50 odsto šanse da će vještačka inteligencija biti bolja u

tome od ljudi do 2060. godine. Taj zaključak zasniva se na istraživanju u kojem je učestvovalo 350 stručnjaka, navodi Natureworldnews. com. Stručnjaci predviđaju da će roboti početi da rade u prodavnicama do 2031. godine, a do 2049. mogli bi da pišu bestselere i postanu popularni pisci.