Izdanje 30. avgust 2013.

ce 30 nt i

VELIKA NAGRADNA IGRA

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

PETAK,30. 8. 2013. BROJ 626/ GODINA II

OSUMNJIČENI ZA UBISTVO NIKOLE BOJOVIĆA, SAŠA CVETANOVIĆ ZVANI PIT BUL, UHAPŠEN U PODGORICI

Ubicu poznali po hodu

str.5

AMATERSKE FOTOGRAFIJE AKCIJE POLICIJE SA MJESTA HAPŠENJA

● Crnogorska policija ga je identifikovala uz pomoć kolega iz Srbije, zahvaljujući snimcima sa više kamera sa mjesta ubistva u Beogradu PRIMANJA ● 9

Mijovići dobro zarađuju, još bolje štede

● 11

TROVANJE ● 15

Voda neispravna, ostavki nema

NESREĆA ● 11

Mladić se utopio u Morači kod Skalina

POŽAR ● 8

Zgrada u Dalmatinskoj bez dozvole za upotrebu ISHRANA ● 36

Tajna za savršenu kajganu

PREBIJANJA ● 10

I

nstitut za javno zdravlje je saopštio da je voda sa vodoizvorišta Banjevac u Beranama mikrobiološki neispravna zbog prisustva kolifornih bakterija. Osim toga, istraživanja

Instituta su konstatovala i povećanu mutnoću vode. Direktor beranskog Vodovoda Faruk Pačariz je kazao da bi bio spreman na podnošenje ostavke da smatra da je kriv zbog izbijanja

DN U MONTE KARLU ● 30-31

Riberi najbolji fudbaler

epidemija zbog koje je dom zdravlja i bolnicu posjetilo više od 1.000 građana Berana. Pačariz, naime, smatra da mutnoća u vodi nije mogla da izazove epidemiju.

US OPEN ● 28

Oprostio se Džejms Blejk

Specijalci negirali optužbe iz pisma kolege

2

Tema dana

PETAK 30. 8. 2013.

EDITORIJAL

Stečajni upravnik Veselin Perišić poručio da neće dozvoliti novi “upad” u upravnu zgradu

ŽELJKO VUKMIROVIĆ urednik

PRIKAZANIJA

Sve što bih zapravo trebalo da napišem je da se u daljem sadržaju ovog teksta spominje moja komšinica Zorica. Ostalo, valjda, već možete da pretpostavite. Pa, ako baš hoćete da čitate…

U stvari, prvo je legla na zvono. U devet zora.

Nego da preskočimo to. Sjeli smo da popijemo kafu. I tada se dogodilo. Izgovorila je rečenicu od koje mi zamalo nije prognala tu istu kafu kroz nos.

“Znala sam ja oduvijek da ti malo naginješ za Mila.”

Dakle, to bi trebalo da bude kap koja je prelila čašu. Ali, vjerujte ljudi, da bolje poznajete Zoricu, znali biste i da nisam imao nikakve šanse ijednu da progovorim. Njen elaborat je već bio spreman i u funkciji. Znači, Zorica priča.

“Bolje ja znam. Vidim ja lijepo kako ti pišeš. Sve nešto zaokaljaš.”

A onda, razvalila je teoriju o svim državnim promašajima i uvijek istim ljudima koji se nalaze na mjestima gdje se odlučuje. Sjetila se i ministarstva planiranja prostora, to je prilično boljelo. A i onog unutrašnjih poslova, tu je već, shodno nazivu, prilično izdušila. Slijedila je priča o ekonomiji, investicionim fondovima koje niko živ više ne spominje, raznim saradnicima i analitičarima, nekakvim zaslužnim namještenjima, o tome kako svuda ruka ruku mije, kako ništa ne može da se završi što nećeš nekome tisnut pare u džep, o toj korupciji, oganj u nju, o stravljenom narodu, o vječitom riziku da te neka avetinja ne izbije, da ne ostaneš bez posla, da ti neko život ne zagorča. Pričala je i o aferama kao udicama, pa ko se upeca (taj dio priče, moram priznati, uopšte joj nije bio loš), sve do generalnog remonta. To je rekla za državu. Plus, još nešto o svekolikim rasprodajama zemljišta i firmi, kao da im je od đeda ostalo. A onda je “u ciljnu ravninu” ušla sa pješačkim prelazom.

“Ne pomaže zeleno. Balavci u bijesnim kolima se iživljavaju. Još ako im se okrenem, svašta mi govore. Smiju mi se na oči. I vazda imaju društva, čudo jedno, ne možeš ih ni izbit’. A kako prelazim ulicu, ako još i zastanu, sve mi onaj branik od kola primiču nogama, tačno strecam svaki put. Pa, sve žene što pričaju mobilnim dok voze. Nema jedne da mi je stala na pješački. Ovo što je sada, to se stvorilo. To je prikazanija.”

Plus, rezime.

“A ti mi pišeš nekakve bajke, sve gledaš da staviš zarez ovđe, a veliko slovo tamo, da sve bude fino nakončano. I bože sačuvaj da bi đe Mila spomenuo. Bez kad moraš, kad više nemaš đe. A i onda, čini mi se, ka’ da od tebe komati otpadaju.

Znači, tipično. Sve može, sve ni uzmite, samo ni Mila ostavite na miru. Uh, pušti me, nemo’ me dirat, nijesam nešto raspoložena.”

I to je trebalo da bude kraj, da nije tražila da joj izmjerim pritisak. I da mi nije rekla, onako, za finiš.

“Totalno si me iznervirao.”

Meteo 06:03 19:25

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Crna Gora

JADRAN:

More malo talasasto.

Vjetar slab do umjeren uglavnom zapadni na otvorenom sjeverozapadni, tokom noći pojačan sjeveroistočni.

Temperatura vode na otvorenom moru oko 25 stepeni.

DANAS

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

Pretežno sunčano i relativno toplo uz promjenljivu oblačnost na sjeveru ponegdje sa kratkotrajnom kišom.

Danas

Sjutra

min oC max oC

min oC max oC

18 19 18 19 17 11 10 7 9 12

17 18 19 18 19 11 9 6 8 11

SJUTRA

30 31 29 30 30 24 21 18 23 24

30 31 30 31 30 23 20 16 22 23

Pretežno sunčano, na sjeveru promjenljivo oblačno. Poslije podne u planinskim predjelima na sjeveru moguća kratkotrajna kiša.

KOMBINAT ALUMINIJUMA

Radnici se danas okupljaju u fabrici

Dio radnika prethodne sedmice najavio da će opet ući u prostorije upravne zgrade fabrike

Zaposleni u Kombinatu aluminijuma koju su stekli uslove za penziju, okupiće se danas kako bi odlučili o daljim koracima. Prethodnog petka, grupa radnika upala je u upravnu zgradu i najavila da će to uraditi i ovaj put. Stečajni uravnik Veselin Perišić je tada saopštio da će preduzeti sve zakonske mjere u cilju očuvanja radne discipline i poštovanja pravila ulaska u prostorije kompanije. U međuvremenu, predstavnik radnika, advokat Zoran Piperović sastao se sa ministrom ekonomije Vladimirom Kavarićem, koji je obećao da će biti uplaćen beneficirani radno staž za 240 radnika, koji će na taj način steći uslove za penziju, dok je isplata otpremnina neizvjesna.

“Naš advokat nam je saopštio da mu je ministar ekonomije rekao da u budžetu nema novca za otpremnine i da se on može možda jedino obezbijediti kroz rebalans, koji je neizvjestan. Mi ćemo se danas svi okipiti da

vidimo kakvo je raposloženje među radnicima i koje dalje korake ćemo preduzeti”, kazao je predstavnik Sindikata Radoslav Tošković.

On je dodao da, iako su ranije bili najavili da će blokirati izvoz aluminijuma, ipak to najvjerovanije neće uraditi. Advokat radnika u ponedjeljak bi trebalo da se sastane sa ministrom finansija Radojem Žugićem, kako bi razgovarali u vezi sa obezbjeđivanjem novca za isplatu otpremnina.

Radnici Kombinata aluminijuma kojima je omogućen odlazak u starosnu penziju prije dvije sedmice četiri dana blokirali utovar i izvoz metala iz Kombinata.

Oni traže isplatu otpremnina i novca koji su godinama izdvajali u stambeni fond KAP-a. Visina otpremnina iznosi od šest do 14.000 eura, odnosno 177 eura po godini staža iz stambenog fonda.

Radnici su prije dvije sedmice če-

tiri dana blokirali utovar i izvoz metala iz Kombinata.

U Kombinatu 8. jula uveden je stečaj, nakon čega je organizaciju proizvodnje preuzela državna kompanija Montenegro bonus. Uvođenje stečaja tražilo je Ministarstvo finansija 14. juna zbog blizu 25 miliona eura garancija izdatih fabrici, koje je prošle godine platila Vlada njemačkoj Dojče banci. U KAP-u je zaposleno oko 1.200 radnika od čega je višak 500.

Njih 166 već je predalo zahtjeve za penziju, dok će njih 240 steći to pravo čim im se uplati beneficirani radni staž.

I.C.-N.U.

SDP: Stečaj brzo privesti kraju Raskidanje svih dosadašnjih ugovora koji su postojali u KAP-u od strane stečajne uprave, i težnja da se zamijene boljim ugovorima, samo je još jedna potvrda stava SDP-a da je dosadašnje poslovanje KAP-a bilo direktno na štetu države Crne Gore i njenih građana, preko čijih leđa su se sve štete do sada prelamale, ocijenjeno je juče iz ove partije.

“Postavlja se pitanje kako je moguće da je KAP u stečaju u situaciji da dobije bolje i povoljnije ugovore od KAP-a koji je bio obezbijeđen garancijama države”, saopšteno je iz SDP-a.

U ovoj partiji navode da je lako je zaključiti da se na KAP gledalo kao na mehanizam za izvlačenje gomile novca iz džepova naših poreskih obveznika i za njegovo iznošenje van Crne Gore na račune CEAC-a i sa njim povezanih lica. Upravo to, prema ocjeni SDP-a, dodatno obavezuje nadležne da ospore potraživanja koja su zasnovana na fiktivnim ugovorima između CEAC-a i sa njim povezanih lica, što SDP uporno traži.

“Zato umjesto da se novim greškama pravdaju prethodne, treba učiniti sve da se stečajni postupak brzo privede kraju, kako bismo stavili tačku na poharu koju “strateški investitor” CEAC i dalje pokušava nastaviti nad građanima Crne Gore”, zaključuju u ovoj partiji.

Tema dana

PETAK 30. 8. 2013.

3

Zajedno smo mnogo vozova propustili IVAN BAUER O ODNOSIMA SRBIJE I CRNE GORE

Jovana Đurišić

Z

a odnose koje su Srbija i Crna Gora izgradile, treba odati priznanje i jednoj i drugoj Vladi, mišljenje je narodnog poslanika Republike Srbije Ivana Bauera. Potreba za saradnjom i zajedništvom, učinila je da nesuglasice između susjeda postanu dio prošlosti. U razgovoru za Dnevne novine, Bauer se osvrnuo i na nedavne obračune vicepremijera Srbije Aleksandra Vučića i funkcionera DF Nebojše Medojevića, ocijenivši ih kao nekorektne i nepotrebne.

Poslanik u Skupštini Srbije Ivan Bauer jedan je od onih koji je optimističan kada su odnosi dvije susjedne zemlje u pitanju.

On za Dnevne novine kaže da kroz koju god prizmu posmatrali naše odnose: istorijsku, nacionalnu, političku ili ekonomsku, zajedništvo i međusobno pomaganje nemaju alternativu. “Dobro je da taj istorijski imperativ prepoznaju i jedna i druga Vlada jer narod ga je prepoznao odavno”, ističe Bauer.

Crnoj Gori i Srbiji, prema njegovim riječima, predstoji novo doba, a vrijeme nerazumijevanja i nedovoljne racionalnosti je, kako kaže Bauer, daleko za nama.

“S obzirom na toliko toga što nas povezuje i spaja, došao je trenutak

da se posvetimo brojnim zajedničkim interesima, a da razlike ostavimo po strani za neka “bolja” vremena, kada budemo mogli sebi da dozvolimo takav luksuz”, kazao je Bauer.

Komentarišući nesuglasice Crne Gore i Srbije o pitanju referenduma i odluke vlasti u Crnoj Gori da priznaju Kosovo, Bauer kaže da je to vrijeme na koje se ne treba vraćati.

“Krajnje je vreme da izađemo iz tog vrzinog kola zamjeranja, ljutnje, praštanja... Mnogo smo vozova, od kojih mnogi više nikada neće doći u naše stanice, propustili, gubeći vreme u beskrajnim svađama poslije kojih su svi ostali na početnim pozicijama”, ističe narodni poslanik Srbije, dodajući da su uprkos tome neke bolne teme i dalje tu.

GODIŠNJICA

“Ipak, potreba za saradnjom i zajedništvom prevladala je povrijeđena osjećanja i bolna pitanja. Nadam se da smo time otvorili novu epohu naše komunikacije koja će biti, da tako kažem, raciocentrična”, ocijenio je Bauer.

Prema njegovom mišljenju, uticaj vlasti u Srbiji na opoziciju u Crnoj Gori, priča je koja nema osnova.

“O tome najbolje svjedoče nedavni sukobi na liniji dio opozicije u Crnoj Gori - vlast u Republici Srbiji. Čini mi se da je taj sukob pokazao koliko su takve tvrdnje neosnovane i zatvorio usta onima koji su na takvim pretpostavkama pokušavali da kreiraju sukobe između Republike Crne Gore i Republike Srbije”, kaže Bauer.

Riječi predsjednika crnogorske skupštine Ranka Krivokapića prilikom njegove nedavne posjete Beogradu, na Bauera su kako kaže ostavila snažan utisak.

“Kao narodni poslanik Narodne Skupštine Republike Srbije, ne mogu da zaboravim riječi predsjednika crnogorskog parlamenta i SDP Crne Gore, Ranka Krivokapića, koje je izgovorio, kada se prije nekoliko mjeseci, “čisto po crnogorski”, obratio “srpskoj” skupštini: “Neka je vječna Srbija!” Ta-

kav ton svjedoči o politici okupljanja na istim ciljevima, a ne dijeljenja i razvrgavanja”, smatra Bauer i dodaje da su primjedbe građenja identiteta crnogorske države na principu “rasrbljivanja”, samo dječije bolesti koje su oba naroda preležali u najnovijem periodu odnosa Srbije i Crne Gore kao dvije nezavisne države.

“Naprijed se ne može ići i nigdje se neće stići nikakvom politikom koja se zasniva na razvrgavanju bilo čega i vjerujem da takvi procesi nisu u interesu nijedne političke partije u Crnoj Gori, još manje građana Republike Crne Gore”, rekao je portparol srpskih socijaldemokrata.

Obračune lidera Pokreta za promjene i funkcionera Demokratskog fronta Nebojša Medojevića i potpredsjednika Vlade Srbije Aleksandra Vučića, Bauer ocijenjuje kao nekorektne i nepotrebne.

“Bez želje da bilo koga uvrijedim, usudio bih se da kažem i politički nedalekovide. Politički ringišpil se jako brzo okreće i već koliko sutra može da se desi da gospoda Vučić i Medojević budu oni u čijim rukama će biti naša zajednička budućnost. Pa zar ti odnosi treba da, od starta, budu opterećeni ovakvim kvalifikacijama? Re-

Ivan Bauer

kao bih da ne! Nama treba da se bavimo svim onim što nas spaja, a da, makar na trenutak, zaboravimo ono što nas razdvaja”, zaključio je Bauer.

DANAS

Osam godina od ubistva Međunarodni dan nestalih Slavoljuba Šćekića Porodica i prijatelji ubijenog policijskog inspektora Slavoljuba Šćekića palili su svijeće sinoć, 45 minuta nakon ponoći, ispred njegove kuće, povodom osme godišnjice od tragedije. Šćekić je ubijen ispred porodične kuće u podgoričkom naselju Tološi 2005. godine.

Suđenje, koje je u Višem sudu u Podgorici trajalo više od se-

dam godina, nedavno je okončano maksimalnom tridesetogodišnjom zatvorskom kaznom Saši Boreti i Ljubu Bigoviću zbog podstrekavanja na ubistvo, dok su Milan Šćekić i Ljubo Vujadinović na iste zatvorske kazne osuđeni zbog počinjenog teškog ubistva Slavoljuba Šćekića.

U susret Međunarodnom danu nestalih, koji se obilježava 30. avgusta, Centar za građansko obrazovanje podsjeća da su države i društva postjugoslovenskih zemalja dužni neprestano i posvećeno da rade na rasvjetljavanju sudbine svih stradalih tokom ratova koji su se vodili devedestih godina.

“Pravna, ali i ljudska, je obaveza učiniti sve da podaci o grobnicama i mjestima stradanja na teritoriji svake od zemalja budu pronađeni. Nažalost, i danas, dvije decenije od ra-

tova koji su se dogodili u regionu, mi i dalje govorimo o hiljadama nestalih lica na ovim prostorima” poručili su u saopštenju.

Prema podacima Međunarodnog crvenog krsta 34.886 lica je nestalo u periodu 1991-2001. Za posmrtnim ostacima 11.859 osoba se još traga, od čega je 10.190 osoba čija je sudbina i dalje nepoznata, a za 1.669 nestalih su poznati podaci o stradanju, ali posmrtni ostaci nijesu pronađeni.

U Crnoj Gori se kao nestalo vodi 61 lice, iako udruženja porodica

žrtva, kao i organizacije koje su posvećene uspostavljanju tranzicione pravde kontinuirano rade na pronalaženju novih podataka i tragova koji bi vodili rješavanju svih otvorenih slučajeva.

Iz CGO-a opominju da se ne smije zaboraviti na bol porodica koje i dalje tragaju za svojim najbližim, jer, kažu, bez obzira na godine koje prolaze njihova patnja ne prestaje, pa im u tom pravcu kao pojedinci, ali i društva uopšte, dugujemo punu podršku, pomoć i solidarnost.

4

Politika

PETAK 30. 8. 2013.

POLITIČKA PREVIRANJA

Svi bi na izbore, al' trpe Nada Đurđevac, Marina Živaljević

N

a političkoj crnogorskoj sceni je sve više onih koji smatraju da treba što prije da se održe vanredni parlamentarni izbori. U tim ocjenama prednjači opozicija, ali ima i političara iz vladajuće koalicije koji smatraju da DPS i SDP treba da raskinu politički savez, a da se pitanje vlasti riješi na prijevremenim izborima.

U DF smatraju da je neophodno da izbori budu održani što prije i da postoje svi uslovi da se oni odmah raspišu.

“Pokazalo se da ova Vlada nema većinu i da se država nalazi maltene u bankrotu koji je izazvan nizom neodgovornih poteza DPS-a u vezi sa KAP-om i drugih katastrofalnih avantura koje prijete da gurnu građane u siromaštvo. Jasno je da Đukanovićeva partija grčevito pokušava da prolongira ono što je neizbježno, a to su promjene koje će se sigurno desiti nakon izbora koji slijede vrlo brzo”, kazao je funkcioner DF Jovan Vučurović u razgovoru za DN. DPS je, prema riječima Vučurovića, čitav avgust proveo u ubjeđivanju koalicionih partnera da ne sruše vladu, ali je ta “misija” očigledno propala i sada im ostaje da se pripreme za odlazak sa vlasti i suočavanje sa pravnom državom.

Front je siguran da se izbori mogu raspisati odmah, ali s tim stavom nije saglasna DPS. “Tehnički je neizvodljivo da tako brzo budu organizovani parlamentarni izbori iz prostog razloga što postoje izborni rokovi od dana raspisivanja do dana održavanja izbora. Sa druge strane, podsjećam da Radna grupa koja radi na izmjenama izbornog zakonodavstva još nije završila posao i da se finalizacija

izbornih zakona očekuje tokom narednih mjesec odnosno početkom jesenjeg zasijedanja Skupštine Crne Gore”, kazao je Predrag Sekulić (DPS) za portal Analitika.

Bez obzira da li će i kada biti vanrednih parlamentarnih izbora, DPS kaže da je spremna za njih u svakom trenutku. Sekulić je siguran da bi njegova partija izašla kao pobjednik kao i mnogo puta do sada Promjene su neophodne zbog izuzetno teškog ekonomsko-socijalnog položaja građana Crne Gore, smatraju u SNP-u, uz ocjenu da aktuelna vlast nema viziju ekonomskog oporavka države i rješavanja životnih problema građana.

“Izlazak iz postojećeg beznađa jedino je moguć promjenom vlasti. Da li će do skraćenja mandata Skupštini Crne Gore doći, znaćemo uskoro, jer rješavanje ovih pitanja ne može trpjeti dalje odlaganje,” saopšteno je DN iz Medijskog centra SNP. U toj partiji podsjećaju da se raspisani prijevremeni izbori mogu održati samo u zakonom propisanim rokovima, i to najranije 60, a najduže 100 dana od dana donošenja Odluke Predsjednika države o njihovom raspisivanju.

“Izjava gospodina Sekulića samo pokazuje da i u vladajućoj partiji izlaz iz postojeće ekonomske i sveukupne krize vide u prijevremenim izborima.

Odraz je to i činjenice da DPS-SDP koalicija ne može odgovoriti potrebama građana koje su doveli do ivice bijede i siromaštva, niti obezbijediti preduslove za razvoj crnogorskog društva”, zaključuju u toj partiji.

A šta o vanrednim parlamentarnim izborima misli manji koalicioni partner DPS-a nije bilo moguće saznati od njih, jer nam je PR SDP Mirko Stanić kazao da ne žele to da komentarišu.

Pozitivna: DPS bježi od izbora Pozitivna Crna Gora poručuje DPSu da joj kupovina vremena neće spasiti od gubitka vlasti.

“Kada bi izbori formalno mogli biti raspisani stvar je rokova propisanih zakonom, ali je jasno da DPS bježi od njih. Očigledan je trend pada povjerenja u vladajuću koaliciju

i to oni sami znaju.

Uz to, treba podsjetiti i da je afera “snimak” razotkrila na koji način je vladajuća koalicija obezbijedila potrebnu većinu – klasičnom zloupotrebom državnih resursa”, kaže PR Pozitivne Nataša Gojković u razgovoru za DN.

CETINJSKI PARLAMENT

OCJENA BORISA MARIĆA

Ministarstvo nije posvećeno Vukić: Nema potrebe za skraćenje mandata izradi nacrta zakona Ministarstvo pravde pokazalo je nedovoljnu posvećenost i odgovornost u izradi nacrta zakona iz oblasti pravosuđa, koji se moraju donijeti zbog usvojenih ustavnih amandmana, smatra pravnik Boris Marić.

On je kazao da iako parlament mora da usvoji te zakone, taj proces za razliku od izmjena Ustava ne zavisi samo od tog tijela.

“Ministarstvo pravde je pokazalo nedovoljan stepen posvećenosti i odgovornosti, jer se na osnovu prethodno urađenog već moglo doći do potrebnih zakonskih tekstova. U prethodnom periodu urađene su brojne analize, presjeci stanja i neshvatljivo je da još nemamo predloge zakonskih tekstova”, kazao je Marić agenciji MINA. Prema njegovim riječima, ministar pravde Duško Marković je ranije svojevremeno ubjeđivao crnogorsku javnost da je odgovornost na parlamentu, a kada bude u ingerenciji njegovog resora, sve će biti pripremljeno u roku.

“Markovića je vrijeme nažalost demantovalo”, kazao je Marić.

On je ocijenio da je Ministarstvo imalo dovoljno vremena da predloži zakone, jer su, kako je kazao, rješenja uobličena ustavnim amandmanima bila rezultat duge javne debate i prilično predvidiva.

“Urađene su brojne analize, data relevantna mišljenja koja su pomogla dolaženju do konačnih rješenja i neshvatljivo je da Ministarstvo još nije završilo rad na potrebnim zakonima”, kazao

je Marić.

Na taj način se, kako je ocijenio, taj proces čini netransparen-

tnim i javnosti se maksimalno uskraćuje mogućnost da eventualno utiče na konačna rješenja.

Marić smatra da vlast ne završava preuzete obaveze u zadatom roku i da to ukazuje na neodgovoran odnos prema javnom interesu.

“Ako vlast ima namjeru da odugovlači proces izbora čelnika u pravosuđu, a to uslovljava odugovlačenje i opstruiranje pregovora sa Evropskom unijom, onda treba ukazati i na to, da su crnogorske institucije u posljednjem periodu pale na velikom ispitu”, kazao je on.

Iz Ministarstva su rekli agenciji MINA da rade na izmjenama zakona. Rok za dostavu tih akata parlamentu ističe u petak u ponoć.

J.Đ.

Kaluđerović: Zakoni će se usvojiti u roku SNP nema nikakve dileme da će se četiri zakona iz oblasti pravosuđa donijeti i uskladiti sa usvojenim amandmanima u roku od 45 dana, kazao je poslanik te partije Velizar Kaluđerović.

Obaveza Ministarstva pravde je da do 1. septembra dostavi nacrte zakona o državnom tužilaštvu, Ustavnom sudu, Sudskom savjetu i sudovima.

“Za SNP nema dileme da ustavna norma da će se ova četiri zakona iz sfere pravosuđa donijeti i uskladi-

ti sa usvojenim amandmanima u roku od 45 dana. Taj rok ističe 14. septembara, a obaveza je da se sjednica Skupštine sazove 30. avgusta”, rekao je Kaluđerović.

On je ocijenio da je to sasvim dovoljan rok u kojem je bilo moguće pripremiti predloge zakona.

“Usklađivanje zakona sa ustavnim je osnova za reformu pravosuđa koja je ključni element za početak izgradnje Crne Gore kao države vladavine prava”, rekao je on.

Skupštini opštine Cetinje mandat ističe u februaru sljedeće godine i nema potrebe za neodložnim traženjem njegovog skraćenja, kazao je predsjednik Milutin Vukić.

Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović kazao je da se početkom septembra stiču uslovi da se odrede datumi izbora u Petnjici i Mojkovcu, a da je za izbore na Cetinju neophodno sačekati da lokalni parlament skrati mandat.

Vukić je agenciji Mina rekao da na Cetinju nije bilo razgovora o skraćenju mandata parlamenta.

“Ne vidim neodložnu potrebu za traženje skraćenja mandata. Smatram da nema štetnih posljedica ako se cetinjskom parlamentu ne skrati mandat, pa da izbori budu

u novembru kada će se održati u Petnjici i u Mojkovcu”, naveo je on.

Vukić je rekao da je cetinjski parlament konstituisan 3. februara 2010.

“Zbog toga smatram da ne bi bilo štetnih posljedica za Cetinjane ukoliko sada ne dođe do skraćenja mandata. To je moj stav, a ne znam mišljenje svih odbornika”, kazao je Vukić.

On je pojasnio da po zakonu mandate aktuelnom sazivu lokalnog parlamenta ističe u februaru iduće godine.

“Još nema govora o skraćenju mandata ni zvaničnog stava o tom pitanju, a izbori se moraju zakazati između 60 i 100 dana od prestanka mandata lokalnog parlamenta”, rekao je Vukić.

Politika 5 VUJANOVIĆ

Protiv korupcije se boriti do kraja

Predsjednik države Filip Vujanović kazao je da je Crna Gora spremna da ide do kraja kad je riječ o rješavanju problema korupcije u regionu, što je jedan od glavnih preduslova za članstvo u Evropskoj uniji.

Odnosi Crne Gore i Hrvatske najbolji primjer evropskog jugoistoka: Vujanović Odnosi Crne Gore i Hrvatske najbolji primjer evropskog jugoistoka: Vujanović Ocjenjujući odnose Crne Gore i Hrvatske „gotovo najboljim primjerom evropskog jugoistoka“, Vujanović je u intervjuu hrvatskom „Globusu“ rekao kako ulazak Hrvatske u EU za region ima izuzetan značaj.

“To je, prije svega, ohrabrenje državama regiona da intenziviraju svoje evropske integracije. Hrvatska je pokazala da se odgovornim odnosom i punom posvećenošću može dostići veliki evropski cilj.

Region je u Hrvatskoj dobio sigurnog partnera evropskih integracija”, rekao je Vujanović.

On je ocijenio da sada države Zapadnog Balkana imaju mogućnost da „koristeći sveukupnu bliskost s

Hrvatskom, snažno ističu potrebu evropskih integracija“.

“Konačno, Hrvatska je jasno iskazala spremnost da svoja integracijska iskustva podijeli s državama koje su u procesu pristupanja i time ubrza njihov evropski put. Crna Gora se iskreno raduje članstvu Hrvatske u EU i vjerujemo u hrvatsku pomoć za brže ostvarenje našeg strateškog interesa evropske integracije”, istakao je Vujanović.

Govoreći o tome kako se pominje da bi Crna Gora mogla biti sljedeća članica EU, Vujanović je rekao da je „nezahvalno i nepotrebno davati prognoze“.

“Na nama je da učinimo sve da što prije dostignemo standarde EU. I država i svi subjekti društva moraju biti maksimalno posvećeni tome u međusobnoj koordinaciji i u intenzivnoj komunikaciji s Evropskom komisijom. Kada će se ponovo dogoditi proširenje, ne zavisi od Crne Gore, niti od bilo koje potencijalno nove članice. Ali od Crne Gore zavisi kada će dostići standarde Evropske unije. Zato tom cilju možemo biti potpuno posvećeni”, rekao je Vujanović.

POZITIVNA NA SJEVERU

Osnovan opštinski odbor u Petnjici Pozitivna Crna Gora osnovala je Inicijalni odbor u Petnjici koji će raditi na formiranju budućeg opštinskog odbora stranke.

Koordinator Inicijalnog odbora Pozitivne Crne Gore u Petnjici je Nihad Kršić, a stranka će se u svom djelovanju prvenstveno fokusirati na stvaranje pretpostavki za ekonomski prosporitet Petnjice uz promovisanje realnog plana zapošljavanja i smanjivanja ekstremno visoke nezaposlenosti.

“Trenutno se odvijaju pripremne aktivnosti i intenzivirani su razgovori sa članstvom i simpatizerima.

Stranka u Petnjici očekuje rezultat koji će potvrditi njenu relevantnost u bihorskom kraju”, saopšteno je iz Pozitivne.

Oni su najavili da će Pozitivna u političkom djelovanju poseban ak-

cenat stavljati na stvaranje kapaciteta lokalne samoupurave koja se obnavlja nakon nekoliko decenija, svjesni da je od izuzetne važnosti da lokalna administracija bude dobro osmišljena, a da budući službenici budu pravovremeno obučeni.

Pozitivna će se snažno zalagati na svim nivoima, od opštinskog do državnog, da lokalna samouprava u Petnjici bude profesionalna, efikasna i u službi građana, a ne bilo čijih ličnih interesa.

“Posebna pažnja biće posvećena i obnavljanju povjerenja u proces privlačenja investitora i odnos sa ljudima iz dijaspore”, zaključeno je iz Pozitivne.

Kao što je ranije najavljeno, Pozitivna nastupa samostalno na izborima u Petnjici, na Cetinju i u Mojkovcu.

6

Ekonomija

PETAK 30. 8. 2013.

PLATE

ODLIV

Odliv manji 36 odsto

Za naknade samo 4.500 eura Zarade i naknade u resoru saobraćaja mnogo niže nego u Ministarstvu finansija

Ukupan priliv stranih direktnih investicija u prvoj polovini godine iznosio je 195,7 miliona eura, dok se istovremeno iz zemlje odlilo 44,7 miliona eura, pokazuju preliminarni podaci Centralne banke (CBCG).

Ukupan odliv je, u odnosu na isti period prošle godine, smanjen 36,7 odsto.

Odliv po osnovu povlačenja novca nerezidenata investiranih u Crnu Goru iznosio je 37,2 miliona eura, dok su ulaganja rezidenata u inostranstvo iznosila 7,5 miliona eura.

Neto strane direktne investicije, odnosno razlika između njihovog priliva i odliva, u prvih šest mjeseci iznosile su 151 milion eura, 1,5 odsto ma-

nje nego u istom prošlogodišnjem periodu.

“U junu je zabilježen rast priliva stranih direktnih investicija od 31,5 odsto u odnosu na maj”, navodi se u Biltenu CBCG, prenosi agencija Mina-biznis.

Priliv stranih direktnih investicija u formi vlasničkih ulaganja iznosio je u prvih šest mjeseci 94,2 miliona eura ili 48,1 odsto ukupnog.

Priliv po osnovu ulaganja u nekretnine iznosio je 87,5 miliona eura, dok su ulaganja u preduzeća iznosila 6,7 miliona eura. U formi interkompanijskog duga ostvaren je priliv od 98,4 miliona eura ili 66,1 odsto više nego u istom periodu prošle godine.

Smanjili dobitak Novi postpaid korisnici, bez obzira na tarifni paket, imaju mogućnost da ostvare popust od 50 odsto na mjesečnu potrošnju za razgovore, SMS ili m:roming, saopšteno je iz kompanije M:tel.

“Korisnici M:tela mogu da koriste usluge koje im najviše odgovaraju, uz dvostruku uštedu mjesečnih troškova.

Prilikom potpisivanja ugovora na 12 ili 24 mjeseca, korisnik bira popust na mjesečnu potrošnju za jednu od sljedećih opcija: razgovore prema svim fiksnim i mobilnim mrežama u Crnoj Gori; SMS ka svim mrežama u Crnoj Gori ili m:roming dodatke za Srbiju i Sloveniju”, navodi se u saopštenju.

Poslovno logistički centar Morača zabilježio je u prvoj polovini godine neto dobitak od 154.140 eura, 1,8 puta manji nego u istom periodu prošle.

Poslovni prihodi kompanije su, prema podacima iz izvještaja o poslovanju objavljenog na sajtu Komisije za hartije od vrijednosti, na kraju juna porasli 12,1 odsto na 778.640 eura.

Poslovni rashodi su na kraju drugog kvartala povećani 14,2 odsto na 622.230 eura. Troškovi zarada, naknada i ostali lični rashodi iznosili su 212.100 eura, amortizacije i rezervisanja 106.100, a materijala 77.210 eura. Ostali poslovni rashodi su dostigli 226.870 eura.

Ukupna aktiva kompanije je na kraju juna blago porasla u odnosu na uporedni period na 25,07 miliona eura.

VEKTRA BOKA

U avgustu isplaćena januarska zarada Radnicima Vektra Boke juče je isplaćena plata za januar tako da im se sada duguje još šest, uz ostale doprinose i prevoz, a do početka septembra trebalo bi da bude isplaćen još jedan lični dohodak. Predsjednik sindikata Vojin Miljanić je saopštio da bi danas trebalo da bude održan sastanak izvršnog odbora sindikata jer radnici nijesu zadovoljni dinamikom ispunjavanja obaveza koje im preduzeće duguje.

“Ni sindikat ni radnici sigurno nijesu zadovoljni. Mi smo se sa gospodinom Draganom Brkovićem sastali 11. jula, kada je bila obećana prodaja placa na Savini ili kreditno zaduženje da bi izmirio obaveze prema na-

ma, ali evo prošlo je već više od dva i po mjeseca a od toga ništa nije realizovano. Jedino što je ispunio je plata koju smo juče dobili”, kazao je Miljanić za Radio Jadran.

Iz menadžmenta Vektre, kako je kazao Miljanić, saopštili su da su u izuzetno teškoj situaciji, jer je dosta radnika na bolovanju pa moraju upošljavati sezonce. Takođe su im obećali i formiranje fonda za socijalni program za isplatu otpremnina.

Podsjetićemo, prošlog četvrtka sindikat Vektra Boke tražio je od menadžmenta da se pismeno izjasne o placu na Savini, čijom bi se prodajom namirila dugovanja radnicima.

Nekadašnji ministar saobraćaja i pomorstva Andrija Lompar prošle godine zaradio je 13.060 eura, pokazuju podaci Ministarstva saobraćaja i pomorstva.

Sadašnji ministar Ivan Brajović koji je na funkciju stupio u decembru zaradio je 915,4 eura. Podatke o zaradama Ministarstvo saobraćaja i pomorstva je objavilo na zahtjev za slobodan pristup informacijama koji je uputio Centar za građansko obrazovanje,. CGO je tražio podatke o tome koliko su rukovodeća lica u Ministarstvu saobraćaja i pomorstva, odnosno ministar, sekretar, pomoćnici ministra, vršioci dužnosti pomoćnika ministra, šef kabineta, portparol, šefovi odjeljenja i drugi imali neto zarade 2012.

Takođe, tražili su i spisak svih drugih naknada za ista lica 2012, po bilo kojoj osnovi, u neto iznosima po mjesecima ili na godišnjem nivou uz naznaku po kojoj osnovi je iznos isplaćen.

Prema objavljenim podacima, sekretar Zoran Radonjić je zaradio 8.157 eura i nije imao drugih naknada, dok je načelnik Zoran NAZIV POJEDINCA Andrija Lompar ministar Ivan Brajović ministar (decembar 2012. godine)

U njegovom resoru male naknade za rad u drugim tijelima, Ivan Brajović

Vukašinović na prihode od zarada u iznosu od 5,667 eura imao i naknade u iznosu od tri hiljade eura. Pomoćnica ministra saobraćaja Mirel Radić-Ljubisavljević u prošloj godini zaradaila je oko NETO ZARADE

RADNE GRUPE NAKNADE

13.060,55

-

915,4

Zoran Radonjić sekretar

8.157,79

-

Mirel Radić-Ljubisavljević pom. ministra

7.528,37

750,00

Zoran Vukašinović načelnik

5.667,72

3.000

Maja Milić šef kabineta

5.662,79

-

Jelena Raspopović portparol

5.434,26

814,24

8.400 eura. Od plata ona je prihodovala 7.528 eura, dok je od članstva u drugim tijelima prihodovala 750 eura. Šef kabineta Maja Milić zaradila je prošle godine 5.662 eura i nije imala nakande od drugih tijela, dok je Jelena Raspopović, koja je portparol, imala najmanja primanja od 5.434 eura (oko 450 eura mjesečno), dok je od naknada u radnim tijelima ili drugom osnovu u prošloj godini ostvarila 814 eura.

Kada se podaci o primanjima u Ministarstvu saobraćaja uporede sa Ministarstvom finansija dolazi se do zaključka da su zaposleni u resoru koji sada vodi ministar Brajović imali manja primanja. Razlika u naknadama između dva resora je ta što su u Ministarstvu finansija dobijali naknade za članstvo u drugim tijelima, u iznosu od četiri hiljade do 8.844 eura na godišnjem nivou. CGO je ranije saopštio da podatke nijesu dobili od Ministarstva prosvjete.

SARADNJA UPCG ICIE

Pomjeranje privrednih granica Uniju poslodavaca (UPCG) juče je posjetio potpredsjednik Međunarodnog kongresa industrijalaca i preduzetnika (ICIE), i predsjednik Odbora za finansijsku i kreditnu politiku i bankarski sektor Oleg Berezovoj. Cilj posjete Berezovoja bilo je predstavljanje samog kongresa i mogućnosti učešća naše zemlje u njegovim aktivnostima, u pravcu umrežavanja domaćih i stranih privrednika.

“ICIE je organizacija u kojoj je ravnopravan status zagarantovan svim članicama bez obzira na veličinu zemlje koju predstavljaju i prisustvo Crne Gore je od izuzetnog značaja, s obzirom da Kongres intenzivno podržava investicione projekte u zemljama Jugoistočne Evrope”, saopšteno je iz UPCG. Kako se navodi u saopštenju Berezovoj je uputio otvoreni poziv kompanijama iz sektora energetike da od 13. do 15. novembra 2013. posjete u Ljubljani forum posvećen navedenom sektoru, gdje bi imali priliku da se posebno edukuju o novim tehnologijama iz oblasti obnovljivih izvora energije.

Državni sekretar za turizam u Vladi Crne Gore, Predrag Jelušić, kako se navodi u saopštenju, informisao je gosta o projektima na crnogorskom primorju i sjeveru Crne Gore, navodeći i 40 hotelskih objekata u zemlji, čiji kapaciteti čekaju za dalje unapređenje i investiranja.

Sa juče održanog sastanka industrijalaca i preduzetnika u Uniji poslodavaca

Zoran Tomić, sekretar Ministarstva održivog razvoja i turizma je predočio prednosti koje donosi novi Zakon o izgradnji objekata u Crnoj Gori, koji omogućava značajno jednostavnije procedure za investitore dok je predstavnik Ministartsva ekonomije iznio projekte tog resora sa posebnim osvrtom na energetiku i drvopreradu.

Sastanak predstavlja samo početak saradnje UPCG i ICIE-a, u skorijoj budućnosti dogovoreni su i zajednički nastupi na međunarodnim sajmovima. Sastanku su u Uni-

ji poslodavaca, pored brojnih predstavnika kompanija, učestvovali i sekretar Ministarstva održivog razvoja i turizma Zoran Tomić i savjetnik u Ministarstvu ekonomije Boris Rebić. Osnovna misija ICIEa se ogleda u istraživanju i razvoju investicionih programa i projekata.

Kongres industrijalaca i preduzetnika je međunarodna organizacija osnovana 1992.godine i trenutno sarađuje sa nacionalnim udruženjima privrednika iz 28 zemalja bivšeg SSSR, Azije, Jugositočne Evrope i Japana.

I.B.

Ekonomija

PETAK 30. 8. 2013.

7

BOKSITI

Ostaće i bez mađarskog ugovora ako nastave protest Stamatović: Ovo će ugroziti budućnost fabrike, a radnici će snositi odgovornost Rudari kategorično odbijaju da prestanu sa blokadom izvoza, dok ne dobiju plate

Ivana Boljević, Jovana Lasica

M

ađarska kompanija Vagon inpeks sa kojom Rudnici boksita imaju ugovor o kupovini rude za naredne tri godine vrijedan oko 10 miliona eura, i koja je na ime avansa već uplatila 100 000 eura, mogla bi ga raskinuti i tražiti njegov povraćaj, ukoliko radnici nastave blokadu izvoza. Predstavnik Vlade u Odboru direktora fabrike Predrag Stamatović kazao je Dnevnim novinama, da ovakvo ponašanje radnika dovodi u pitanje budućnost fabrike i njih samih.

Ukoliko isporuka boksita mađarskom Vagon inpeksu ne počne u ponedjeljak, ta kompanija će raskinuti ugovor, čime će se znatno otežati pozicija zaposlenih, kazao je juče je Vladin predstavnik u Odboru direktora Predrag Stamatović.

On je kazao i da će to biti loše u bilo kojoj opciji buduće reorganizacije, i u slučaju stečaja.

“Razgovarao sam sa radnicima i sa izvršnim direktorom Miloradom Đurovićem i prenio sam im da ukoliko dođe do bilo kakvog vida opstrukcije, realno je očekivati da ugovor bude raskinut, a na taj način se u najvećoj mjeri uništavaju svi napori koje Vlada zajedno sa menadžmentom preduzima u pravcu reorganizacije preduzeća”, kazao je Stamatović.

Na ovaj način, objašnjava Stamatović, ugrožava se i buduća pozicija svih zaposlenih u Rudnicima boksita, koji nesporno snose odgovornost za realizaciju ugovora bez obzira da

li se radi o grupi od 20, 30 radnika ili nekom drugom vidu opstrukcije.

Sa druge strane, nezadovoljni radnici nikšićkih Boksita juče su nastavili blokadu utovara i izvoza rude ugovorene sa Vagon impeksom, dežurajući po grupama na rampi sektora trasnporta na Gračanici. Rudari koji djeluju nezavisno od sindikalnih organizacija i dalje tvrde da će istrajati u svojim namjerama sve dok im se neko od nadležnih ne obrati i dok im se ne isplate minimum dvije plate od ukupno osam koliko im se duguje. Jučerašnji dan na rampi je za razliku od prethodnih dana protekao prilično mirno i bez tenzija. Tokom dana nije bilo pokušaja utovara i izvoza rude jer su iz podgoričke forme Montekargo najavili da neće voziti rudu dok se situacija ne stabilizuje i dok se rudari koji protestuju ne sklone sa pruge. Rudari su nastavili da u manjim grupama stražare i sprije-

Stamatović

če svaki eventulani pokušaj izvoza rude. Okupljeni radnici su istakli da neće odustati od blokade jer im je novac neophodan kako bi prehranili svoje porodice i pripremili djecu za školsku godinu koja počinje za nekoliko dana.

Oni su ranije odbili da prihvate avans od 100.000 eura koji je uplatila mađarska kompanija Vagon impeks, jer kako su objasnili, to nije dovoljno za isplatu ni polovine jedne zarade. Međutim, iz mađarske firme juče je stiglo upozorenje da će raskinuti ugovor sa Boksitima i tražiti povraćaj pomenutog avansa koji su uplatili početkom sedmice ukoliko isporuka rude ne bude organi-

zovana u narednih nekoliko dana.

Predsjednik Samostalnog sindikata Boksita Borisav Bojanović podsjetio da je riječ o isporuci 450.000 tona rude u naredne tri godine, vrijednoj više od deset miliona eura, te da izgubiti taj posao u situaciji u kojoj se nalaze Boksiti bilo bi pogubno.

On je svjestan da je nezadovoljstvo radnika veliko i opravdano, jer

im se u prosjeku duguje oko sedam hiljada eura, ali je trebalo sačekati do 1. septembra do kada je direktoru bio predočen rok za isplatu decembarske zarade.

Dio nezadovoljnih radnika već desetak dana dežura ispred rampe Sektora tunelogradnje na Gračanici zahtijevajući isplatu dvije od osam zarada, kao i da im se obrati neko od nadležnih iz Boksita.

8

Društvo

PETAK 30. 8. 2013.

NIJE IZVRŠEN TEHNIČKI PRIJEM

Zgrada u Dalmatinskoj nema upotrebnu dozvolu

AKCIJA

Bez podrške institucija

U šoping molu Delta siti već deset dana traje akcija prodaje korišćenih školskih knjiga, a cilj je da što veći broj učenika crnogorskih škola dobije udžbenike i tako spremno dočeka predstojeću školsku godinu.

Predsjednik Opštinskog odbora Sindikata prosvjete u glavnom gradu Slobodan Savović kazao je da su oni, kao organizatori, djelimično zadovoljni.

“Prema našim grubim procjenama, oko 1.000 učenika je na taj način na štandovima došlo do udžbenika i sama ta činjenica nas raduje. Sa te strane smo zadovoljni, a sa druge nijesmo, jer je i ove godine izostala podrška lokalnih i državnih struktura”, kazao je Savović.

U sklopu akcije “Pokloni, prodaj, kupi korišćeni udžbenik” moguće je i donirati knjige ili novac za učenike iz prigradskih i seoskih škola sa teritorije opštine Podgorica, ali društveno odgovornih, dodaje Savović, do sada nije bilo.

“Niko, ama baš niko nam se nije javio da donira udžbenik, ni materijalna sredstva, a to je bio primarni cilj - da se pokaže solidarnost prema djeci iz seoskih i prigradskih naselja Podgorice”, kazao je on.

Savović je dodao da je ove godine izostala podrška iz Ministarstva i Zavoda za udžbenike tako da neće biti dijeljene ni besplatne knjige djeci prosvjetnih radnika.

B.B.

Radnici CKB dali krv Seizmološki zavod Crne Gore registrovao je juče u 10.42 časova zemljotres manje jačine sa epicentrom 2 kilometra jugozapadno od Bijelog Polja.

Jačina zemljotresa u hipocentru (žarištu) iznosila je 2,4 jedinice Rihterove skale. Žarište zemljotresa locirano je na dubini od 10 km.

Kako je saopšteno iz Seizmološkog zavoda zemljotresnije mogao izazvati materijalne štete u epicentralnom području.

B.B.

Zaposleni u Crnogorskoj komercijalnoj banci (CKB) organizovali su juče akciju dobrovoljnog davalaštva krvi, u saradnji sa Zavodom za transfuziju krvi Crne Gore, u kojoj je učestvovalo oko njih 20.

Direktor Korporativnog sekretarijata, Branislava Maja Vukčević kazala je da je zaposlenima drago da su u prilici da već drugu godinu zaredom organizuju akciju dobrovoljnog davalaštva krvi u periodu kada postoje povećane potrebe za komponentama krvi, kako zbog čestih saobraćajnih i drugih nesreća, tako i zbog smanjenog broja akcija dobrovoljnog davanja krvi tokom sezone godišnjih odmora.

Ona je navela da se nada da će taj primjer podstaći i druge kompanije i pojedince u Crnoj Gori da se aktivnije uključuju u ovakve akcije i pokažu sugrađanima koliko je važno biti human. Šef odeljenja za komponentnu terapiju i distribuciju krvi, Nela Eraković je rekla da CKB, već drugu godinu zaredom učestvuje u akcijama DDK. B.B.

SKUPŠTINA PRESUDILA

Mašinski fakultet još tri godine u Pljevljima Opština Pljevlja i naredne tri godine finansiraće rad odjeljenja Mašinskog fakulteta u tom gradu, ali neće biti upisa novih studenata, odlučila je juče Skupština opštine sa samo jednim glasom protiv. Opstanak fakulteta pomoći će i studenti koji će na ime školarine platiti 500 eura godišnje, pa će tako svi oni koji su započeli moći i da završe studije u Pljevljima. Koliko će opštinu koštati rad Mašinskog fakulteta ostalo je nepoznato jer će, u skladu sa usvojenim zaključcima, tek uslijediti potpisivanje novog ugovora sa popularnim “mašincom” u kome će se precizno definisati obaveze obje strane. Procjenjuje se da iznos neće biti manji od 120.000 eura godišnje.

Raspravu o Mašinskom fakultetu obilježila su oprečna mišljenja o tome odakle bi trebalo obezbijediti novac za rad fakul-

teta. Dok je opozicija tražila da se u finansiranje uključi država, pozicija je bila za to da se natjeraju lokalna javna preduzeća koja kontroliše opozicija da smanje gubitke, te da se visoko školstvo u Pljevljima finansira novcem kojim su do sada pokrivani njihovi gubici. Studijski program Mašinskog fakulteta u Pljevljima počeo je da radi školske 2008/09. godine. Do sada ga je upisalo 178 studenata, od čega sedam van Pljevalja. Sve dosadašnje troškove izvođenja nastave i otvaranja fakulteta, koji se procjenjuju na preko tri i po miliona eura, snosila je opština Pljevlja, a država se u finansiranje uključila lani simboličnim sredstvima. Opština je zaključno sa jučerašnjim danom Mašinskom fakulteta po osnovu ugovora za izvođenje nastave u ranijim godinama dužna oko 375.000 eura.

D.K.

Dok se čekaju nalazi o uzroku požara u stambenoj zgradi na uglu Dalmatinske i Moskovske ulice u Podgorici, u čijoj je podzemnoj garaži, u noći između utorka i srijede, izbio požar, spekuliše se ko će stanarima da nadoknadi štetu, s obzirom na to da zgrada ima problem sa ventilacionim sistemom, te činjenicom da su se problemi u toj zgradi pojavljivali i ranije. Investitor zgrade je “Crna Gora gradnja” koja je trenutno u stečaju. Stečajni upravnik Nikola Vujačić nije htio da komentariše česte probleme koje stanari imaju.

“Po mom saznanju, za zgradu u Dalmatinskoj, koju je ‘Crna Gora gradnja’ izgradila, nije izvršen tehnički prijem niti ima upotrebnu dozvolu. To je ono što mogu da izjavim kao stečajni upravnik ‘Crna Gora gradnje’”, kazao je Vujačić Radiju Antena M. Komandir Službe zaštite i spašavanja Radomir Pješčić kazao je juče da zgrada u Dalmatinskoj ulici nije imala ventilacioni sistem, što su potvrdili i stanari.

Profesor i doskorašnji dekan Arhitektonskog fakulteta u Podgorici dr Goran Radović rekao je da nijedan objekat, bilo stambeni ili javni, ne može da dobije upotrebnu dozvolu ako nema vještački sistem ventilacije.

Radović ističe da ni glavni projekat ne može da se radi ako u njemu nema sistema vještačke ventilacije osim u slučaju, kako kaže, da je dokazano da postoji prirodna

Nijedan objekat, bilo stambeni ili javni, ne može da dobije upotrebnu dozvolu ako nema vještački sistem ventilacije, kao što je slučaj sa zgradom u kojoj je prije dvije noći buknuo požar ventilacija.

“Zgrada sigurno ne može da dobije upotrebnu dozvolu ako nema sistem ventilacije. To je propis koji kod nas moraju da zadovolje svi prostori koji su u suterenu, a ako su nadzemni, ne moraju da imaju vještačku venilaciju već prirodnu.

Komisija čak ne može da odobri ni glavni projekat za izgradnju objekta koji nema predviđen sistem ventilacije. Nije protivzakonito nemati vještačku ventilaciju, ali morate da dokažete da ne postoji potreba za njom i da se objekat može prirodno vjetriti”, rekao je Radović za portal Analitika.

DN je nekoliko stračnjaka kazalo da u glavnom gradu postoji veliki broj zgrada u kojima prilikom gradnje nijesu poštovani propisi, zbog čega stan ne bi uzeli “ni da im ga džabe daju”.

Za Pješčića je, kako je kazao, logično da su nove zgrade mnogo sigurnije od požara nego stara gradnja.

“No da li je to tako odgovor treba tražiti kod ovlašćenih instituci-

ja koje daju upotrebnu dozvolu za pomenute objekte. Takođe treba vidjeti da li je i ono što je izvedeno po propisima (što obavezno prati dokumentacija) u funkciji i da li se redovno održava”, kazao je on, dodajući da često nakon požara vatrogasci čuju da pojedini objekti nijesu izvedeni po standardima ili da nijesu tehnički primljeni što se može lako provjeriti kod nadležnih institucija.

Održavanjem odnosno neodržavanjem ulaza, podrumskih prostorija, otvora za liftove kao i PP-instalacija, dodaje on, građani znatno utiču na pojavu požara kao i na efikasnost gašenja istih.

“Ukoliko se podrumske prostorije, ulazi i otvori za liftove redovno čiste i održavaju, skoro da nema opasnosti od pojava požara. No ukoliko do istog dođe mnogo brže i bez velikih posljedica će se završiti ukoliko je ispravna hidrantska instalacija i predviđeni PP-aparati”, rekao je Pješčić.

On je kazao i da na svakom spratu u zgradi treba da postoji ormarić u kojem je hidrant, kojem u određenom zakonskom roku treba provjeriti ispravnost i pritisak. Sastavni dio ormarića treba da bude i vatrogasno crijevo i mlaznica.

Inače, glavni razlozi za pojavu požara u stambenim objektima su smeće u podrumima, otvorima za liftove, neispravne električne instalacije kao i nepravilno korišćenje kuhinjskih aparata i grijnih tijela. B.B.

NVO KRUG ŽIVOTA

Nezadovoljni radom tužilaštva Predsjednik NVO Krug života Dejan Cvijanović trebalo je juče da u Osnovnom tužilaštvu u Podgorici da izjavu povodom krivične prijave protiv Kliničkog centra Crne Gore i NN lica zbog sumnji da je falsifikovana medicinska dokumentacija nekih pacijenata, koja je predata u junu.

Cvijanović je kazao da ipak to nije učinio zbog tehničkih problema u toj instituciji, ali da je neformalno razgovarao sa zamjenikom tužioca.

“Upoznao sam tužioca sa nekim činjenicama i dokazima, a on mi je rekao da će me naknadno pozvati da to ponovim zvanično”, pojasnio je on, navodeći da bi trebalo da bude saslušan u toku naredne sedmice.

Cvijanović je, podsjećajući na predmete, kazao da je u pitanju obimna medicinska dokumentacija i da se u jednom slučaju radi o falsifikovanju potpisa pacijenta koji je pristao na hiruršku intervenciju. U drugom predmetu koji je 2009. godine predat Osnovnom tužilaštvu nedostaje cjelokupna medicinska dokumentacija. Od tada do da-

Cvijović ispred Osnovnog tužilaštva

nas, kako je kazao, ne zna se gdje je ona, iako bi trebalo da bude u Kliničkom centru.

Treći predmet je porodice Cvijanović, gdje su, kako je naveo, utvr-

dili da je postojalo dodavanje dokumentacije i izvještaja ljekara, ali i falsifikovanje na pojedinim dokumentima.

U toj nevladinoj organizaciji nezadovoljni su radom tužilaštva u svim slučajevima koje su im do sada prijavili.

“Predmeti su predati prije dužeg vremena, i ni u jednom od njih, i u Osnovnom i u Višem tužilaštvu nije se postupilo na pravi način. Jedna krivična prijava predata je 2009. godine i do danas ništa nije urađeno”, kazao je Cvijanović.

Objasnio je da je prošlog juna u slučaju porodice Cvijanović, mjesec nakon podnošenja krivične prijave, višeg državnog tužioca Željka Tomkovića obavijestio o novom krivičnom djelu, falsifikovanju dokumentacije.

“Kako mi je rekao nezvanično, on je to stavio u spise, što je apsurd jer se radi o novom krivičnom djelu, da bi me kasnije telefonski uputio da sam to trebao da predam u pisanoj formi, što takođe nije istina. Svako krivično djelo svako od nas može prijaviti i usmeno i pismeno”, kazao je Cvijanović.

B.B.

Društvo

PETAK 30. 8. 2013.

9

IMA SE, MOŽE SE

Mijovići dobro zarađuju, ali još bolje štede Prvi čovjek najveće zdravstvene ustanove u Crnoj Gori prima veću platu od ministra zdravlja

Č

Milica Krgović

elnici bolnica i Kliničkog centra u Crnoj Gori, kao i resorni ministar Miodrag Radunović ne žive od plate. Njihov kućni budžet dodatno popravljaju primanja u drugim institucijama. U godinama krize, kada je većina građana prinuđena da steže kaiš, pojedinima su plate čak i rasle i to ne za male iznose.

Direktor Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) dr Milan Mijović zarađuje znatno više od ministra zdravlja Miodraga Radunovića. Njemu je osnovna plata, prema najnovim podacima iz imovinskog kartona, 2012. godine bila veća od ministrove za 586 eura. Mijović, osim osnovne plate u KCCG, zarađuje i u brojnim drugim institucijama i stranim bolnicama i klinikama. Mijović je u imovinskom kartonu prijavio štednju od 50.000, dok je prošle godine, sudeći po podacima sa sajta Komsije za sprečavanje sukoba interesa, zaradio 39.396 eura. Interesatan je i podatak da je u godini krize direktoru KCCG porasla plata u matičnoj ustanovi i to za 350 eura. Njemu je godinu ranije direktorska zarada bila 1.290 eura.

Prema podacima Komisije za sprečavanje sukoba interesa, Milanu Mijoviću plata u decembru 2012. godine iznosila je 1.640,78, dok je njegovom nadređenom, ministru Radunoviću mjesečna zarada bila 1.054 eura. No Mijovuću to nije jedino primanje, te njegov kućni budžet popravljalju dodatne zarade.

Mijović je Komisiji prijavio mjesečnu naknadu od 223,98 eura koju dobija kao saradnik u nastavi na Medicinskom fakultetu, ali i 400 eura koje prima kao ljekar sportske medicine za Košarkaški klub Budućnost. On je i u Konzilijumu za maligne tumore pluća Specijalne bolnice u Brezoviku, za šta, kako piše u kartonu, ne prima naknadu.

Po ugovorima je plaćen kao konsultant saradnik hirurške bolnice u Skoplju i privatne bolnice “Bel Medic” u Beogradu, ali nije naveo novčani iznos. Prvi čovjek KCCG zarađuje i od predavanja na inostranim klinikama. Mijović je prošle godine prihodovao 2.600 eura od predavanja na klinikama u zemljama jugoistočne Evrope. Dodatnih 7.300 eura 2012. godine zaradio je kao edukator iz oblasti medicine u Sloveniji, BiH, Vojvodini, Srbiji i Makedoniji. Njegov budžet prošle godine popravile su 2.340 eura koje je dobio od naučnih projekata u Crnoj

Gori. U kartonu Mijavića navodi se da on ima vlasništvo od 50 odsto u “RS Global”, ali i da je firma u postupku brisanja iz registra. Mijović je prošle godine ustupio na besplatno korištenje proizvodni pogon za obradu drveta. Vlasnik je medicinske opreme za godišnji pregled sportista za potrebe KK Budućnost i reprezentacije Crne Gore. U njegovom posjedu je stan od 166,07 kvadrata, dok vozi “volvo S80”, godište 2006.

Kreditno je zadužen kod NLB banke 28.000 eura sa rokom otplate dvije godine, a zadužio se 3.000 eura i kod Direkcije za imovinu koje treba da vrati za 60 mjeseci. Mijović je u NLB uštedio 50.000 eura, koliko je Komisiji prijavio i godinu ranije.

Supruga Gordana radi u Fitosanitarnoj upravi, gdje joj je mjesečna plata 610 eura. U kartonu piše da je vlasnica stana od 82,50 kvadrata, da je uštedjela 20.000 eura, a vozi “fored kuga” star svega dvije godine.

Ministru Radunoviću plata je 2012. iznosila je 1.054, dok je godinu ranije bila za 70 eura viša. Dodatnih 300 eura Radunović zarađuje u Savjetu za privatizaciju i kapitalne investicije čiji je član.

Mini-

stru “kapne” mjesečno 154 eura i na Medicinskom fakultetu, gdje je docent na predmetu hirurgija. Vlasnik je stana od 106 kvadrata u Podgorici i stambene jedinice od 45 metara kvadratnih u Budvi. U posjedu ima i livade od 7.948 kvadarta, te voćnjake od 6.199 kvadrata i kuću staru četiri decenije u Budimlju kod Berana. Ministar vozi “tojotu rav 4” 2010. godište, koju je trgovao na lizing na pet godina. Kreditno je zadužen kod Podgoričke banke 15.000 eura sa rokom otplate 10 godina. Supruga Jasmina radi u Zavodu za školstvo, gdje joj je plata 508, odnosno 46 eura više nego 2011. godine. Vlasnica je placa od 300 kvadrata na Žabljaku.

Direktorki kotorske bolnice Editi Starović plata je 850 eura. Prema podacima iz imovinskog kartona, Starović više nije član UO Luke Kotor, pa je ostala bez 300 eura dodatnog prihoda. Ona je za 2012. godinu prijavila štednju kod NLB u iznosu od 5.000 eura, odnosno 2.000 više nego godinu ranije. Posjeduje 25 odsto stana od 62 kvadrata u Kotoru, a vozi “fiat uno” iz 1995. godine. Suprug Slobodan radi u Crnogorskoj plovidbi, gdje mu je plata 1.000 eura.

● GAZIVODI PORASLA PLATA Prvi čovjek cetinjske Opšte bolnice “Danilo Prvi” Ivan Gazidova osim u toj ustanovi zarađuje i u drugim institucijama. Njemu je prošle godine porasla plata za 250 eura u odnosu na godinu ranije. Komisiji za sprečavanje sukoba interesa prijavio je direktorsku platu od 977,91 euro, dok je 2011. primao 727,14 eura.

Ka o o d b o r nik u Skupštini prijestonice mjesečno zaradi 140 eura. Član je i Borda direktora cetinjskog “Montenegrobonusa” gdje, kako mu piše u kartonu, zarađuje prosječ-

Milović podstanar I direktoru Opšte bonice Nikšić Iliji Ašaninu plata je 2012. godine porasla sa 713,67 na 818,17 eura. Odbornička funkcija u SO Nikšić donosi mu prihod od 100 eura. Komisiji je prijavio porodični stan u Nikšiću od 58, kao i još jednu stambenu jedinicu u istom gradu od 93 kvadrata. Supruga Željka radi u istoj bolnici, gdje joj je mjesečna plata 626,20 eura.

Plata je rasla i prvom čovjeku pljevaljske Opšte bolnice Zoranu Tabašu. On je Komisiji 2012. prijavio platu od 1.300, odnosno 100 eura više nego u prethodnom imovinskom kartonu. nu platu. Dodatnih 70 eura prima kao član Ljekarske komisije Fonda za zdravstveno osiguranje za odjeljenje na Cetinju. Kućni budžet dodatno popravljaju 72 eura koja mu “kapnu” u još jednoj komisiji Fonda. Vlasnik je dva stana od 70 i 60 kvadrata na Cetinju i u Kumboru.

Vozi “golf” 2000. godište. Kreditno je zadužen 30.000 eura sa rokom otplate od 10 godina. Supruga Vesna radi u KCCG, gdje joj je mjesečna plata 1.095 eura. Ona godišnje prihoduje i 1.500 eura od komisija Fonda. I ona je kreditno zadužena i to 10.000 eura sa rokom otplate od 10 godina.

● DABETIĆ ZARAĐUJE I OD VJEŠTAČENJA Direktor beranske Opšte bolnice Budimir Dabetić zarađuje i od vještačenje za potrebe Osnovnog suda, a po tom osnovu, kako navodi u imovinskom kartonu, mjesečno primi 100 eura. Osnovna plata u bolnici mu je 950, dok kao odbornik SO Berane dodatno prihoduje 110 eura. I njemu je direktorska plata porasla za 200 eura, jer je 2011. godine prijavio zaradu od 750 eura. Vlasnik je dva

FUNKCIJA Miodrag Radunović ministar zdravlja Milan Mijović direktor KCCG

U posjedu ima stan u Pljevljima od 83 kvadrata i “džip nisan”. Kreditno je zadužen kod Hipotekartne banke 20.000 (rok otplate 120 mjeseci) i Komercijalne banke 10.000 eura (rok otplate 120 mjeseci). Supruga Mirjana radi u istoj bolnici i mjesečno prima 780 eura.

Vršilac dužnosti direktora barske Opšte bolnice Branka Milović prijavila je iznamljeni stan od 35 kvadrata u Baru. Njena mjesečna plata je 842,96 eura, a kod NLB je uštedjela 10.711,98 eura. Kreditno se zadužila kod Prve banke 33.604 eura sa rokom otplate od 19 godina. stana od 85 i 50 metara kvadratnih u Beranama i Podgorici. Supruga Svetlana vozi “golf pet” iz 2007. godine.

Mjesečna plata direktoru bjelopoljske Opšte bolnice Tomislavu Jeremiću 2012. godine iznosila je 1.100 eura, kao i 2011. I on radi kao odbornik u SO Bijelo Polje, a po osnovu čega mjesečno primi 123 eura. Vlasnik je stana od 120 kvadrata u Bijelom Polju i porodične kuće od 42 metra kvadratna u Majstorovini. Vozi “audi 6” iz 1997. godine. U kartonu je napisao da ima udio u “Plantažama” i Rudniku uglja, ali nije naveo procenat. Na suprugu Milenu vodi se stan u Beogradu od 32 kvadrata.

7.300

eura direktor KCCG zaradio je 2012. godine kao edukator iz oblasti medicine u Sloveniji, Bosni, Vojvodini, Srbiji i Makedoniji

MJESEČNA PLATA (eura) 1.054 1.640,78

DIREKTORI OPŠTIH BOLNICA Budimir Dabetić

950

Ivan Gazivoda

977,91

Ilija Ašanin

818,17

Tomislav Jeremić Edita Starović Zoran Tabaš Branka Milović

1.100 850 1.300 842,96

10 Hronika

PETAK 30. 8. 2013.

BRAJUŠKOVIĆ

Pripadnici SAJ-a negirali optužbe iz pisma kolege U pismu koje je bivšem uredniku Dana Dušku Jovanoviću prije smrti dostavio anonimni specijalac, stajala su imena pripadnika SAJ-a koji su ga navodno prebili Nakon što je, u nastavku afere Brajušković, list Vijesti objavio pismo koje je pokojnom uredniku Dana Dušku Jovanoviću dostavio anonimni specijalac, a u kojem se navodilo da su specijalci Slavko Đurović, Vlado Lazović i Dragan Kalezić učestvovoali u Jovanovićevom prebijanju, nadležne institucije se o tome juče nijesu oglasile. Kako stvari ne bi prepustili slučaju, ova tri specijalca juče su javno demantovala takve navode, dodajući da se više neće oglašavati o ovom slučaju dok institucije o otme ne daju konačan stav. Oni su agenciji MINA saopštili da se gnušaju zbog, kako su kazali, javnog etiketiranja ljudi bez dokaza, čime se neosnovano i grubo narušava njihov ugled.

“U cilju rasvjetljavanja svih sumnji spremni smo da odgovaramo na sva pitanja vezana za pomenutu aferu pred nadležnim državnim organima, kako bi se ona razjasnila i sumnje vezane za nas otklonile”, poručili su policajci.

O medijskom pominjanju pripadnika jedinice na čijem je čelu, načelnik Specijalne antiterorističke jedinice (SAJ) Mladen Marković nije imao komentar.

“Sve što želite da pitate, molim Vas pošaljite prema kabinetu direktora jer ja bez njegove dozvole nijesam ovlašćen da dajem bilo kakve izjave za medije”, kazao je on, ipak napominjujući da je u SAJ došao 2000. godine, te da period prije

njegovog dolaska ne bi želio da komentariše, niti na to, kako je kazao, ima pravo.

Iako je Marković kazao da je u SAJ-u gotovo 13 godina, zasigurno toliko nije na čelu te jedinice, jer je njome, od 1995. deset godina rukovodio Veselin Veljović.

Dok su prozvani specijalci Đurović i Kalezić manje poznati u širim policijskim krugovima, Vlado Lazović koji se pominje kao treći član grupe za prebijanje neistomišljenika početkom 2000. godina, bratanić je Zorana Lazovića, šefa bjelopoljske državne bezbjednosti, a donedavno je bio komandir za javni red i mir u Baru. Trenutno je jedan od funkcinera u Službi za obezbjeđenje ličnosti u Upravi policije.

● TužilašTvo ispiTuje prijavu proTiv novinara Dana

Slučaj u kojem su nadležne institucije pokazale neizmjernu ažurnost bila je prijava protiv novinara Dana Dražena Živkovića po prijavi bivšeg specijalca Gorana Perovića.

Nakon što je u srijedu veče, nekoliko sati od podnošenja prijave, saslušan pred policijom, spisi predmeta su predati Osnovnom državnom tužilaštvu. Novinar Dana je juče Dnevnim novinama kazao da ne zna da li će tužilaštvo pokrenuti istragu u konkretnom slučaju.

Na čelu SAJ-a čiji su specijalci navodno činili “crne trojke” bio je Veselin Veljović Nakon što su prije dva dana, u dva dnevna lista, Dan i Pobjeda, osvanule sasvim oprečne izjave bivši pripadnik SAJ-a Goran Perović, on je tužio novinara Dana Dražena Živkovića zbog navodnih prijetnji. Perović je u prijavi tvrdio da je Živković jedan od predvodnika grupe “crnih trojki” i da ga je u telefonskom razgovoru nazvao lažovom i prevarantom koji radi za obavještajnu službu.

● uskoro saslušanje

veljovića i perovića V.d. Vrhovnog državnog tužioca Veselin Vučković kazao je juče za teviziju “Vijesti” da očekuje da će se do ponedjeljka u tužilaštvu saslušati aktuelni savjetnik za bezbjednost predsjednika Crne Gore Veselin Veljović i direktor spuškog zatvora Miljan Perović. On je kazao da je institucija iza koje stoji dala naredbu za dpunom dokaza u aktuelnoj aferi.

S.K.

tRAže JOŠ dVOJIcU

Učestvovali u pucnjavi?

Podgorička policija uhapsila je Miloša Bajčetu i F. B. zbog sumnje da su učestvovali u incidentu koji se dogodio preksinoć oko 21 čas, kada su tri hica ispaljena u Danila Vukićevića, koji se nalazio u svom automobilu.

Pucnjava se dogodila u Sarajevskoj ulici u podgoričkom naselju Masline, kada je više mladića prepriječilo put Vukićeviću.

U njegovom pravcu ispaljena su tri hica od kojih je jedan pogodio u njegova vrata, a drugi je okrznuo retrovizor sa vozačeve strane. Srećom, Vukićević je prošao bez povreda.

Kako su u pitanju mladići iz Zagoriča, policija je posumnjala da je ova pucnjava nastavak obračuna između dvije grupe mladića iz ovog naselja te su došli do sumnji na počinioce. Pošto su blokirali grad i izvršili pretrese kuća osumnjičenih, policajci su, prema saznanjima Dnevnih novina, izvršili racije u lokalima u kojim oni često borave. U jednom od njih pronađeni su i uhapšeni osumnjičeni. Izvor Dnevnih novina iz policije kazao je da su na saslušanju u Centru bezbjednosti Podgorica obojica mladića demantovala učešće u pucnjavi.

Ipak, njihovim hapšenjem nije riješen incident od preksinoć.

Policija sumnja da je su sa Bajčetom i F.B. bila makar još dvojica momaka, koji su takođe iz Zagoriča i koji su i ranije imali sukoba sa Vukićevićem.

Potraga za njima još traje.

Danilo Vukićević je u julu 2012. godine osuđen na 28 mjeseci zatvora jer je sa Mišom Vešovićem nanio teške tjelesne povrede Danilu Mandiću.

M.V.P.

Hronika 11

PETAK 30. 8. 2013.

krio se u podgorici

Ubicu Bojovića otkrio hod

U akciji srbijanske i crnogorske policije, juče u Tološima uhapšen Saša Cvetanović osumnjičen za ubistvo mlađeg brata vođe zemunskog klana Akcija hapšenja Cvetanovića Marija Palibrk

s

rbijanac saša cvetanović (32) iz Vranja zvani pit bul, koji je osumnjičen da je ubica nikole bojovića, brata vođe takozvanog “zemunskog klana”, luke bojovića, uhapšen je juče u podgorici, tačno četiri mjeseca nakon likvidacije. cvetanoviću su lisice na ruke stavljene po potjernici beogradskog interpola, u iznajmljenoj kući u naselju Tološi gdje se skrivao već neko vrijeme. iako je osumnjičen za ubistvo bojovića, za to crnogorskoj policiji nijesu stigli dokazi, već je nalog za njegovo hapšenje izdat zbog pravosnažne presude kojom je zbog krađe osuđen na šest mjeseci zatvora. on je juče zadržan u policijskim prostorijama, a saslušanje kod istražnog sudije Višeg suda u podgorici obaviće se danas.

Srbijanska policija, prema saznanjima Dnevnih novina, Cvetanovića potražuje već četiri godine zbog sumnje da je počinio više razbojništava, krađa, i zbog učestvovanja u više tuča. Za njim je beogradski Interpol raspisao potjernicu i ti dokazi su dostavljeni crnogorskim pravosudnim organima.

Juče je, kako DN nezvanično saznaju od izvora iz istrage, istražni sudija, zbog sumnje da posjeduje ilegalno oružje, potpisao nalog za pretres kuće koju je već neko vrijeme osumnjičeni iznajmljivao u Tološima. Pripadnici Posebne jedinice policije juče su postupili po toj naredbi i oko 16 časova upali su u kuću, gdje su Srbijancu stavili lisice na ruke.

On je, radi utvrđivanja identiteta, odnosno dok srbijanska i crnogorska policija koje su izvele ovu akciju, ne razmijene podatke, zadržan u policijskim prostorijama.

Nikola Bojović (39) ubijen je 29. jula u Ulici carice Milice kod broja 11 u centru Beograda. Naočigled brojnih prolaznika ubica je, kada je Bo-

jović krenuo u posjetu ocu, u njega ispalio 15 hitaca. Iako je imao dosta prostrijelnih rana, mlađi brat vođe zemunskog klana davao je znake života kada su stigli policija i služba Hitne pomoći. Povredama je podlegao u beogradskoj bolnici.

● Više kamera snimilo ubicu

U ulici gdje je Bojović izrešetan postoje brojne kamere koje su zabilježile svaki detalj ubistva.

Tako je Cvetanović, kako je naveo izvor Dnevnih novina blizak istrazi, prepoznat po karakterističnom hodu. Izvor DN naveo je i da se na izuzetim snimcima sa više kamera vidi kako ubica prilazi Bojoviću sleđa, u njega ispaljuje više hitaca nakon čega bježi. Sagovornik Dnevnih novina iz srbijanske policije kazao je da su, na osnovu snimaka, 99,9 odsto uvjereni da je Cvetanović ubio Bojovića.

Prema saznanjima Dnevnih novina, inspektori iz Srbije boravili su

izvor: www.facebook.com

Koljenšić nadgledao ubistvo?

Izvor Dnevnih novina blizak istrazi kazao je da su kamere sa mjesta ubistva Bojovića, koje su zabilježile ubicu, snimile i Koljenšića kako nekoliko jutara prati Bojovića. Upravo zato inspektori su posumnjali da je on uhodio žrtvu kako bi mogao ubicu da spremi za njegovo ubistvo. Osim toga, na snimcima ubistva, kako Dnevne novine nezvanično saznaju od izvora iz istrage, vidi se kako ovaj Nikšićanin stoji sa strane, nadgleda kako ubica ispaljuje metke u mlađeg Bojovića, nakon čega odlazi. u Podgorici gdje su sa našom policijom provjeravali i pratili osumnjičenog Srbijanca do dana hapšenja.

Nadležni organi posjeduju čvrste dokaze o tome ko je pomagao i bio logistika prilikom izvršenja ubistva, ali ti detalji, radi sigurnosti dalje istrage, još se drže u dubokoj tajnosti.

Prije ovog hapšenja, 24. jula, u saradnji policije dvije zemlje, uhapšen je i Slodoban Šaranović (74) koji se tereti da je naručio Bojovićevu likvidaciju kako bi osvetio brata Branislava iza čijeg ubistva navodno stoji Luka Bojović. Istog dana uhapšen je i Nikšićanin Ratko Koljenšić (36) koji se tereti da je pomagao Šaranoviću i ubici. I oni su

12 pakovanja

Postupajući po operativnim saznanjima, policajci su preksinoć oko 20.50 časova u nikšićkom naselju Željezara br. 2 izvršili pretres Rnkovića. Tom prilikom u džepu njegovih bermuda pronađeno je 12 pakovanja od aluminijumske folije, takozvanih “kvotera”, koji su sadržavali heroin. Droga je, prema

ća kako bi osvetio brata, Vojinović je inspektorima, uplašen za život, ispričao sve detalje o toj likvidaciji, nakon čega je mozaik počeo da se sklapa mnogo brže.

● ubrzo moguća noVa hapšenja

Sagovornik Dnevnih novina nije isključio mogućnost novih hapšenja kojim će se otkriti i ostali koji su učestvovali u ubistvu Bojovića i Vidakovića. Osim toga, najavljena su i nova hapšenja kojim bi se rasvijetlila i druga ubistva koja su počinjena u Crnoj Gori i Srbiji.

Prema saznanjima Dnevnih novina, direktori srbijanske i crnogorske policije, Milorad Veljović i Slavko Stojanović, sastaće se u ponedjeljak kako bi razmijenili podatke o dosadašnjim rezultatima i budućim koracima.

hapšenje

U bermudama nosio heroin Tridesetdvogodišnji Nikšićanin Rajko Rnković uhapšen je preksinoć, kada su policajci kod njega pronašli heroin. Protiv njega je, kako je saopšteno iz Uprave policije, podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo “neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga”.

uhapšeni po potjernici iz Srbije i nalaze se u ekstradicionom pritovoru.

Odluka o njihovom izručenju još nije donijeta, iako su Srbijanci tražili da se donese po hitnom postupku, jer je istražni sudija tražio nove dokaze.

Nedugo prije toga, 16. jula u Budvi je uhapšen dvadesetdevetogodišnji Miloš Delibašić iz Beograda zbog sumnje da je organizovao likvidaciju Pančevca Miloša Vidakovića (29) koji je ubijen 2. jula ispred zidina Starog grada u Budvi. Kako je prilikom hapšenja kod njega pronađen pištolj određen mu je pritvor zbog nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija.

U Srbiji su, zbog sumnje da su učestvovali u organizaciji likvidacija, uhapšeni Beograđani Slaviša Novaković, Goran Bojanić i Miloš Vojinović. Misleći da nije uhapšen već da su ga oteli ljudi Luke Bojovi-

sumnjama policije, bila namijenjena uličnoj prodaji.

Pronađena pakovanja su uz potvrdu oduzeta od R.R. i biće poslata na vještačenje u Forenzički centar.

O događaju je obaviješteno Više državno tužilaštvo u Podgorici, kojem je osumnjičeni predat uz krivičnu prijavu.

M.V.P.

Poslije ranjavanja krio se u kući djevojke

nesreća

Mladić se utopio kod Skalina nice policije (PJP) pornašli su i iznijeli iz rijeke Morače beživotno tijelo dvadesetogodišnjeg Č.B. Prvi zaključci policije govore da je mladića odvukla struja po ula-

sku u vodu, te da se potom udavio. Više detalja o njegovom stradanju biće poznato nakon što se u Kliničkom centru Crne Gore obavi obdukcija tijela.

S.K. Foto: Iva Mandić

Nakon što je dežurnoj službi Centra bezbjednosti Podgorica juče oko 11.30 časova javljeno da se nepoznata osoba davi u blizini Skalina na Morači, pripadnici posebne jedi-

Izvlačenje tijela nakon nesreće

Podgorička policija uhapsila je Dragana Šukovića (47) zbog sumnje da je preksinoć oko 20.30 časova u centru Podgorice izboo sugrađanina Gorana Milića (52).

Do incidenta je došlo ispred lokala “My space”, koji se nalazi ispred Stadiona Budućnosti, a koji je vlasništvo povrijeđenog Podgoričanina, naočigled brojih gostiju lokala.

Prema saznanjima Dnevnih novina, njih dvojica su se posvađali, nakon čega je došlo do tuče. U jednom trenu, Šuković je navodno izvadio nož kojim je izboo, Milića nakon čega je pobjegao. Povrijeđeni je tri ubodne rane imao u predjelu grudnog koša i jednu rasjekotinu na glavi.

U teškom stanju prebačen je u Urgentni blok Kliničkog centra, gdje su mu konstatovane teške tjelesne povrede opasne po život.

Nakon izvršene operacije smješten je na Odjeljenje intenzivne njege i trenutno je stabilnog zdravstvenog stanja.

Tragajući za Šukovićem podgo-

rička policija blokirala je preksinoć centar Podgorice, izvršen je pretres njegove kuće koja se nalazi u Zeti.

Kako ga tamo nije bilo, nastavljena je potraga po gradu.

Prema nezvaničnim saznanjima Dnevnih novina, Šuković je juče uhapšen u kući svoje djevojke, nakon čega je predat Višem državnom tužilaštvu na dalju nadležnost. Šuković je prije oko godinu dana napustio Zavod za izvršenje krivičnih sankcija (ZIKS). U njemu se nalazio od decembra 2011. godine, kada je izručen iz Švajcarske. Bio je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 11 godina i šest mjeseci zbog ubistva Mirka Stevovića.

Kako je nakon izručenja saopšteno iz Uprave policije, Podgoričanin je osuđen da je 21. decembra 1993. godine, u Švajcarskoj, u Cirihu, nakon izlaska iz ugostiteljskog objekta “Britannia”, ubio Stevića tako što mu je prišao s leđa i iz neposredne blizine u njega ispalio jedan metak.

M.V.P.

12 Crna Gora

PETAK 30. 8. 2013.

STARI PUT ZA DANILOVGRAD

Bliži se kraj radova PODGORICA - Treća faza rekonstrukcije Momiške škale, odnosno dijela starog puta za Danilovgrad, odvija se planiranom dinamikom, a u toku je izgradnja propusta, javne rasvjete, kanalizacije, kao i uklanjanje preostale stijenske mase. Završetak rekonstrukcije ove saobraćajnice očekuje se do 1. novembra ove godine.

Radove izvodi preduzeće “Gradnja promet” iz Danilovgrada, koje je jedino dostavilo ponudu na tender raspisan u martu ove godine za izvođenje treće faze radova. Vrijednost ponude bila je 698.284,49 eura, pa je u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama, s obzirom na to da je

bila veća od pola miliona eura, dostavljena Komisiji za kontrolu postupka javne nabavke, što je prolongiralo sklapanje ugovora sa izvođačem, zbog čega su radovi u okviru treće faze rekonstrukcije počeli tek 23. jula ove godine.

Rekonstrukcija starog puta za Danilovgrad, na dionici od raskrsnice za Malo brdo do raskrsnice sa putem za Pipere, počela je u junu 2012. godine, a podijeljena je u tri faze.

“Prva faza obuhvatala je iskope, to jest uklanjanje stijenske mase.

Druga faza obuhvatala je izgradnju potpornih zidova duž trase puta. U toku izvođenja radova, zbog problema na terenu koji nijesu evi-

dentirani geomehaničkim elaboratom, moralo se pristupiti izmjeni projekta potpornih zidova, što je prouzrokovalo privremeni prekid u izvođenju radova. Nakon što je urađena izmjena projekta kojom su bili obuhvaćeni naknadni radovi na zidu, u prvoj polovini marta 2013. raspisan je novi tender za ove radove. Ponudu je dostavila jedino Gradnja promet, kojoj je i dodijeljen posao, a radovi su počeli u drugoj polovini maja i završeni krajem juna ove godine. Ugovorena vrijednost ovih radova iznosila je 95.691,33 eura”, navodi se u saopštenju Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice.

A.G.

URUčENE DIPLOmE

Policajci naučili da rone HERCEG NOVI - Pripadnicima Ministrastva unutrašnjih poslova, njih sedam, juče su u Regionalnom centru za podvodno deminiranje uručene diplome za uspješno završenu ronilačku obuku.

Diplome su dobili Janković Dejan, Jaćimović Siniša, Vidović Marijo, Pejanović Dejan, Slovnikar Dejan i Bajić Bojan. Direktor Regionalnog centra za podvodno deminiranje iz Bijele Veselin Mijajlović kazao je da će znanja i vještine koje su stekli pripadnici Uprave policije znatno doprinijeti kontroli na moru, zaštiti dobara u podmorju i unutrašnjim vodama.

“Ova obuka je jedan od koraka u nadogradnji dosadašnjih i sticanju novih sposobnosti da naši policajci vrlo do-

bro upoznaju razne tehnike ronjenja i opremu koja se koristi, kako bi uspješno funkciju kontrole na moru, pružanja pomoći i spašavanja ljudskih života i materijalnih dobara u svim uslovima, uključujući vanredne i neplanirane događaje”, dodao je Mijajlović.

On je istakao da su sticanje sposobnosti poznavanja fizike ronjenja na vazduh i ljudske psihologije vezane za ronjenje, poznavanja zahtjeva za zdravlje i sigurnost ronjenja kao i poznavanje opreme koja se koristi pri ronjenju na vazduh bili temelj obuke, ali i sa posebnim osvrtom na pomorske taktičke operacije, organizaciju borbe protiv kriminala umjetninama, zaštitu arheoloških lokaliteta u podmorju, pružanje pomoći i spašavanje ljudskih života i materi-

jalnih dobara na vodama. On je dodao da je uvjeren da će se nastaviti saradnja na polju edukacije i usavršavanja kadrova u oblasti zaštite i spašavanja na vodama, profesionalnog ronjenja i drugih taktičkih operacija na moru koje su od značaja za bezbjednost. Pomoćnik direktora sektora granične policije Vesko Vukadinović zahvalio je direktoru Regionalnog centra Veselinu Mijajloviću i njegovom timu koji su dali svoj maksimum da u graničnoj policiji prvi put postoje službenici koji su obučeni za ronjenje.

“Siguran sam da je ovo početak kada će Uprava policije - sektor granične policije u narednom periodu imati potrebe za ovakvom vrstom obuke”, zaključio je Vukadinović. S.M.

BERANSELO

Građani opet blokirali deponiju BERANE - Mještani Beransela ponovo su blokirali privremeno odlagalište otpada na Vasovim vodama. Kako nam je kazala direktorica JP Komunalno Milijana Vučeljić, vozilima tog preduzeća koja su juče ujutro oko šest sati krenula ka deponiji grupa mještana MZ Beranselo u mjestu zvanom Persina stanica nije dozvolila prolaz do privremenog skladišta komunalnog otpada. Ona je naglasila da se vozači i vozila JP Komunalno Berane neće povlačiti dok se ne omogući prolaz vozilima i odloži otpad na lokaciju koja je za to određena skupštinskom odlukom. Ukoliko blokada puta prema privremenom skladištu otpada potraje, sakupljanje i odvoz otpada se neće vršiti dosadašnjom dinamikom. Posljedice blokade puta prema privremenom skladištu otpada do sada su ublažavane jer je otpad odvožen i odlagan na deponiju Možu-

ra u Baru.

Predsjednik opštine Berane Vuka Golubović je kazao da se problem deponije mora riješiti u što kraćem roku.

“Ovih dana ćemo vidjeti da li će se otvoriti ta deponija, ili treba tražiti drugo privremeno odlagalište. Mi smo kao lokalna vlast završili kompletan projekat izgradnje sanitarne deponije na Vasovim vodama. Ima naznaka da bi to trebalo da se finansira od Evropske investicione banke sa 10 miliona eura. Projekat bi za četiri opštine trajao 15 godina, jer su pravilnici uslovili da se izvrši preprojektovanje i skrati vijek trajanja deponije”, kazao je Golubović JP Komunalno Berane je, shodno skupštinskoj odluci o određivanju lokacije za privremeno skladištenje komunalnog otpada, odložilo otpad na lokaciju za privremeno skladištenje komunalnog otpada Vasove vode. M.Tmušić

TRI OSNOVNE ŠKOLE

Upisano 68 prvaka

Filip J. Jovović, advokat iz Podgorice, u svojstvu ovlašćenog lica za postupak vansudske prodaje nepokretnosti, u predmetu vansudske prodaje, radi namirenja potraživanja hipotekarnog povjerioca „OTP FACTORING MONTENEGRO“ DOO Podgorica, po osnovu Ugovora o kreditu br. 960-88-56 od 22.01.2007.godine, koji kredit je obezbijeđen hipotekom, uspostavljenom na osnovu koji je obezbijeđen Ugovorom o hipoteci br. 692/07 od 24.01.2007. godine, shodno odredbama člana 45, u vezi člana 201 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, vrši DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Hipotekarnom dužniku Knežević Milanu, sa poslednjom poznatom adresom ul. VI Crnogorske br. 12, Nikšić, Obavještenja o prodaji nepokretnosti upisanih u listu nepokretnosti br. 768 KO STRAŠEVINA, označenih kao katastarska parcela br. 1389/43, po kulturi livada 2. klase, površine 1807 m2, svojina Knežević Milan, u obimu prava 1/1, nepokretnosti, upisanih u listu nepokretnosti br. 366 KO DRAGOVOLJIĆI, označenih kao katastarska parcela br.

447, po kulturi voćnjak 3. klase, površine 525 m2, katastarska parcela br. 448, po kulturi vrt i dvorište, površine 155 m2, katastarska parcela br. 448, po kulturi neplodna zemljišta, površine 30 m2, katastarska parcela br. 467, po kulturi dvorište, površine 507 m2, katastarska parcela br. 467/1, po kulturi kuća, površine 69 m2, katastarska parcela br. 468, po kulturi pašnjak 5. klase, površine 2603 m2, katastarska parcela br. 468, po kulturi poslovni objekat, površine 81 m2, katastarska parcela br. 468/1, po kulturi kuća i zgrada, površine 35 m2, katastarska parcela br. 1634, po kulturi livada 4. klase, površine 281 m2, katastarska parcela br. 1635, po kulturi pašnjak 5. klase, površine 401 m2; katastarska parcela br. 1636, po kulturi njiva 3. klase, površine 843 m2, svojina Knežević Milan, u obimu 1/1.

Poziva se hipotekarni dužnik se, u roku od 3 dana po predmetnoj objavi obrati Filipu J. Jovoviću, advokatu iz Podgorice, ovlašćenom licu za postupak vansudske prodaje nepokretnosti, na adresu: ,,OTP FACTORING MONTENEGRO'' DOO Podgorica, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br. 130, Podgorica, kako bi se istom uručilo naprijed pomenuto Obavještenje o prodaji, a imajući u vidu da mu se isto nije moglo uručiti na zvaničnoj adresi, registrovanoj u CRPS. Upozorava se hipotekarni dužnik Knežević Milan, da, ukoliko se, u ostavljenom roku, ne obrati ovlašćenom licu za postupak vansudske prodaje, smatraće se da mu je ovim objavljivanjem uredno izvršena dostava Obavještenja o prodaji nepokretnosti, te da će, eventualne, negativne posledice ovakve dostave snositi imenovani.

Ovo objavljivanje izvršiće se u dva uzastopna broja jednog dnevnog štampanog medija koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore i ,,Službenom listu CG'' i predmetno Obavještenje o početku namirenja, smatraće se da je uredno dostavljeno kreditnom/hipotekarnom dužniku, danom poslednjeg objavljivanja.

MOJKOVAC – Opština Mojkovac u posljednjih 20 godina bilježi negativne demografske trendove, koji se ogledaju u visokom stepenu migracija, smanjenju stope nataliteta i negativnom prirodnom priraštaju stanovništva. U prvih sedam mjeseci ove godine u mojkovačkoj opštini rođeno je 47 beba. Ove školske godine u prvi razred u tri mojkovačke osnovne škole krenuće ukupno 68 prvaka.

Kako su saopštili iz lokalne uprave Mojkovca, u cilju povećanja nataliteta opština je prošle godine uvela i “koverte za bebe”, poklon u iznosu od 65 eura. Ta praksa nastaviće se i ove godine.

Promjene u načinu života sta-

novništva sjeverne Crne Gore, pa time i opštine Mojkovac, uticale su na pojavu tendencije starenja stanovništva u dugoročnom periodu. Tu se prevashodno misli na tendenciju opadanja prirodnog priraštaja, urbanizaciju i deagrarizaciju, nezaposlenost, emigraciju, odnosno nedovoljnu razvijenost društvene infrastrukture koja bi trebalo da zadrži postojeće i privuče novo stanovništvo. Populacija opštine Mojkovac spada u kategoriju regresivnog, odnosno starog stanovništva. Ovakava situacija je zabilježena u 12 opština na teritoriji Crne Gore, saopštili su iz loklane uprave Mojkovca.

V.Baltić

Crna Gora 13

PETAK 30. 8. 2013.

Hoće da nas unište dodjela stanova

Slavica i Dragan Šćepanović

Zorica Bulatović

D

odjelom stanova za socijalne slučaje u Ulici Dunje Đokić u Kolašinu nijesu bili svi zadovoljni. Majka i sin Slavica i Dragan Šćepanović smatraju da je odluka Skupštine opštine iz 2009. godine nepravedna jer se među onima koji su dobili stanove, kako smatraju, nalaze građani koji nijesu socijalno ugroženi. Iz opštine su naveli da su samo postupili po odluci koju je donijela prethodna lokalna vlast.

KOLAŠIN – Povodom Dana opštine Kolašin uručeni su ključevi dvadeset stanova zgrade u Ulici Dunje Đokić koji su bili namijenjeni socijalno ugroženim slučajevima. Kako kompletna zgrada još nije završena, ostalo je još šest neuručenih ključeva, a sudeći po stanju zgrade, u narednih 15 dana ona će, nakon šest godina, primiti dvadeset stanara, dok će ostalih šest sačekati još neko vrijeme.

Međutim, skupštinskom odlukom iz 2009. mnogi nijesu bili zadovoljni. Iziritirani “hvalospjevom” predsjednika opštine povodom dodjele ključeva bili su i majka i sin Slavica i Dragan Šćepanović, o kojima su već DN u nekoliko navrata pisale.

Kako je kazao Dragan, predsjednik je rekao da je svakom ko mu se obratio po pitanju stanova izašao u susret što, kako on i njegova majka tvrde, nije tačno.

“Nije tačno da su ovi stanovi za socijalno ugrožena lica, jer su ključeve dobili oni koji imaju i kuće i stanove i oni koji su zaposleni u školi, odnosno nastavnica koja je na spisku i još neki od njih. Ja sam invalid, a moja majka poluinvalid koja ima privremenu penziju a ko-

ja svakog časa može biti ukinuta. Mi smo ti koji nemamo krov nad glavom”, kazao je Dragan.

Oni tvrde da od dolaska Brajuškovića na vlast imaju lošu, odnosno skoro nikakvu komunikaciju sa njim, te da ih on nikad nije htio primiti na razgovor, te da su se svi razgovori vodili preko njegove sekretarice.

“Tri mjeseca prije posljednjih izbora nam je plaćao kiriju, čim su izbori prošli i to je ukinuo, a glavnu riječ oko te kirije vodila je sekretarica u njegovo ime. Eto tako smo komunicirali sa njim. A rekla nam je da će se kirija plaćati sve dok se ne riješi naše stambeno pitanje. Ta sekretarica, da je smjela, ona bi moju majku bila. Ne da nam da uđemo i zatvara nam vrata, kaže da on nije tamo, a on jeste i krije se od nas. Mi smo jedini građani u ovom gradu koje nije htio da primi”, kazao je Dragan.

On tvrdi da je samo jednom uspio uz pratnju novinarke da stupi u kontakt sa Brajuškovićem te da se tom prilikom osjećao veoma neprijatno i da će to iznijeti u javnost kad za to dođe vrijeme.

“Tada sam razmišljao da li da odem sa policijskom pratnjom i tražim na taj način prijem kod nje-

ga. Nikad pomoć nikakvu nijesam dobio sem za plaćanje kirije i to se sam ponudio i još su nas maltretirali da glasamo za DPS iako smo bili uvijek čalnovi te partije, svim silama su upirali da ih glasamo”, kazao je Dragan.

Takođe su kazali da su tražili nužni smještaj u Domu učenika, gdje je smješteno nekoliko socijalno ugroženih porodica bez krova nad glavom, ali im je Brajušković tad objasnio da ne mogu tamo biti smješteni jer će Dom učenika biti uskoro prodat.

“Brajušković je sad doveo iz Mo-

rače majku sa kćerkama da stanuje u Domu učenika. On po svaku cijenu hoće da nas uništi. Mi ćemo na silu ući u neku od baraka, jer drugog izbora više nemamo, mi ne znamo više ni kako da živimo”, kazali su kroz suze majka i sin.

Neki od “sumnjivih” stanara sa skupštinske odluke tvrde da to nijesu oni, već ljudi koji se zovu i prezivaju isto, što će se ubrzo nakon njihovog useljenja utvrditi, dok su neki na godišnjim odmorima, pa ih nijesmo uspjeli kontaktirati. Do predsjednika opštine Brajuškovića nijesmo uspjeli doći jer, kako je ka-

zala sekretarica, bio je na sastanku za koji nije znala kad će biti završen, no predsjednik se nije javljao ni na desetak poziva, a kabinet je bio prazan prije završetka radnog vremena. Jedini koji je bio voljan da prokomentariše raspodjelu stanova bio je potpredsjednik opštine Đorđije Živković, koji je za DN kazao da je predsjednik podijelio ključeve od stanova u skladu sa skupštinskom odlukom koju je donijela prethodna vlast, te da su oni samo postupili po njoj. On je dodao da će drugih 20 stanova dodjeljivati posebna komisija koja će određivati prioritete.

donacIja ª adrIatIc MarInasaº

Muzičkoj školi 4.000 eura TIVAT - Kompanija “Adriatic Marinas” donirala je godišnja sredstva u vrijednosti od 4.000 eura za organizaciju duvačkih radionica i seminara u Muzičkoj školi Tivat.

Potpisivanjem novog godišnjeg ugovora, nastavljena je izuzetna saradnja u realizaciji radionica koje su izazvale veliko interesovanje javnosti, a koja je započeta prošle godine, naveli su iz kompanije “Adriatic Marinas”.

Zahvaljujući ranije postignutom

ljeta je na platou ispred Zbirke pomorskog nasljeđa publika uživala u koncertima polaznika i učenika XI međunarodne radionice za duvačke instrumente, u organizaciji Muzičke škole Tivat i NVO Ars praesentia Boke Kotorske.

Radionica je, kao i prethodnih godina, okupila đake osnovnih i srednjih muzičkih škola i studente muzičkih akademija, a sa njima su radili ugledni profesori iz Slovenije i Srbije.

Z.K.

Filip J. Jovović, advokat iz Podgorice, u svojstvu ovlašćenog lica za postupak vansudske prodaje nepokretnosti, u predmetu vansudske prodaje, radi namirenja potraživanja hipotekarnog povjerioca „OTP FACTORING MONTENEGRO“ DOO Podgorica, po osnovu Ugovora o kreditu br. 960-88-56 od 22.01.2007.godine, koji kredit je obezbijeđen hipotekom, uspostavljenom na osnovu koji je obezbijeđen Ugovorom o hipoteci br. 692/07 od 24.01.2007. godine, shodno odredbama člana 45, u vezi člana 201 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, vrši

lIM

Dječak upecao neobičnu ribu BIjeLO POLje - Nermin Mujanović, učenik šestog razreda osnovne škole iz bjelopoljskog naselja Malo Polje, juče je u blizini kuće u Limu izlovio za tu rijeku neobičnu ribicu. Dječak je ispričao da je strastveni ribolovac te da je sa bratom i komšijom pošao sa namjerom da izlovi neki krupniji komad.

“Pecao sam standardnim najlonom, a kao mamac koristio glistu.

Najlon je počeo da trza i pomislio sam da se zakačila neka krupnija riba. Kada sam povukao udicu, za kukicu je bila zakačena neobična ribica, uskog tijela puna raznobojnih tačkica koje su se presijavale, a imala je ‘nakostriješene peraje’.

U prvi mah sam pomislio da se radi o opasnoj pirani koju sam gle-

dogovoru sa donatorom, učenici će biti u mogućnosti da učestvuju na takmičenjima i koncertima najvećih evropskih muzičkih škola.

“Ovakvim programom nudimo kvalitetan muzički segment kao važnu kulturnu ponudu našeg grada, afirmišući tradiciju i kulturne posebnosti Tivta, u cilju podizanja nivoa urbane kulture i očuvanja mediteranske baštine”, navela je direktorka Muzičke škole Pina Bubanja.

U skladu sa tom saradnjom, ovog

dao na televiziji”, kazao je Nermin.

Naveo je da je ranije imao krupnije i nesvakidašnje izlove, ali jučerašnji mu je bio najneobičniji. “Čim sam je dodirnuo rukom počela je da se trza i kostriješi te sam imao utisak da će me ujesti za prst. U blizini je pecao stariji ribolovac koji je odmah dotrčao. Iako iskusan i sam se našao u nedoumici o kakvoj se vrsti ribe radi. U prvi mah je pomislio da se radi o ribi iz akvarijuma koju je neko ispustio u Lim, da bi zatim konstatovao da ona ne bi mogla opstati u rijeci. Nije isključio ni mogućnost da se radi i o nekoj vrsti morske ribe”, ispričao je Nermin.

Dječak je obećao da ribu neće zadržati već da će je ponovo vratiti u njeno stanište.

B.Č.

DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Kreditnom dužniku ,,GRLIĆ PLUS'' DOO Nikšić, sa poslednjom poznatom adresom ul. VI Crnogorske br. T-12, Nikšić, Obavještenja o prodaji nepokretnosti upisanih u listu nepokretnosti br. 768 KO STRAŠEVINA, označenih kao katastarska parcela br. 1389/43, po kulturi livada 2. klase, površine 1807 m2, svojina Knežević Milan, u obimu prava 1/1, nepokretnosti, upisanih u listu nepokretnosti br. 366 KO DRAGOVOLJIĆI, označenih kao katastarska parcela br. 447, po kulturi voćnjak 3. klase, površine 525 m2, katastarska parcela br. 448, po kulturi vrt i dvorište, površine 155 m2, katastarska parcela br. 448, po kulturi neplodna zemljišta, površine 30 m2, katastarska parcela br. 467, po kulturi dvorište, površine 507 m2, katastarska parcela br. 467/1, po kulturi kuća, površine 69 m2, katastarska parcela br. 468, po kulturi pašnjak 5. klase, površine 2603 m2, katastarska parcela br. 468, po kulturi poslovni objekat, površine 81 m2, katastarska parcela br. 468/1, po kulturi kuća i zgrada, površine 35 m2, katastarska parcela br. 1634, po kulturi livada 4. klase, površine 281 m2, katastarska parcela br. 1635, po kulturi pašnjak 5. klase, površine 401 m2; katastarska parcela br. 1636, po kulturi njiva 3. klase, površine 843 m2, svojina Knežević Milan, u obimu 1/1.

Poziva se kreditni dužnik se, u roku od 3 dana po predmetnoj objavi obrati Filipu J. Jovoviću, advokatu iz Podgorice, ovlašćenom licu za postupak vansudske prodaje nepokretnosti, na adresu: ,,OTP FACTORING MONTENEGRO'' DOO Podgorica, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br. 130, Podgorica, kako bi se istom uručilo naprijed pomenuto Obavještenje o prodaji, a imajući u vidu da mu se isto nije moglo uručiti na zvaničnoj adresi, registrovanoj u CRPS. Upozorava se kreditni dužnik ,,GRLIĆ PLUS'' DOO Nikšić, da, ukoliko se, u ostavljenom roku, ne obrati ovlašćenom licu za postupak vansudske prodaje, smatraće se da mu je ovim objavljivanjem uredno izvršena dostava Obavještenja o prodaji nepokretnosti, te da će, eventualne, negativne posledice ovakve dostave snositi imenovani.

Ovo objavljivanje izvršiće se u dva uzastopna broja jednog dnevnog štampanog medija koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore i ,,Službenom listu CG'' i predmetno Obavještenje o početku namirenja, smatraće se da je uredno dostavljeno kreditnom/hipotekarnom dužniku, danom poslednjeg objavljivanja.

14 Crna Gora

PETAK 30. 8. 2013.

PREDLOG ZA SLAĐANU MEDOJEVIĆ

NIKŠIĆ

Promocija romske kulture i folklora

NIKŠIĆ - Predstavnici romskih nevladinih organizacija juče su u Nikšiću predstavili projekat “Ljepota romskog folklora”. Glavni cilj akcije je motivisanje omladine da nauči tradicionalne vrijednosti romske kulture, kao i razvijanje i čuvanje nacionalne i etničke posebnosti te populacije u Crnoj Gori.

Romski folklor prepoznatljiv je po takozvanoj talavi, koja predstavlja splet igara različitih koreografija koje formiraju jedinstvenu cjelinu ritmova i pokreta koje je potrebno dobro uvježbati.

“Dogovor je da se sastajemo dva puta nedjeljno, svi oni znaju igrati ali moramo to dovesti do umjetničkog nivoa kako bi se mogli predstaviti ljudima. U folklornu sekciju moći će da se učlane svi od šest do šezdeset godina, od njih će se napaviti jedna grupa od desetak najboljih koji će dobiti i tradicionalne nošnje i koji će predstaviti projekat javnosti”, kazao je ko-

reograf Damir Hasani iz Trebinja, koji ima zadatak da okupi mlade ljude koji će učiti i igrati romski folklor.

Tokom narednih šest mjeseci probe će se organizovati u naselju pod Trebjesom u kući Ismeta Kurtija.

“Cilj ovoga projekta je i da se povežemo sa organizacijama koje na bilo koji način njeguju kulturnu baštinu Roma u svojoj sredini, kao i sa drugim kulturno-umjetničkim organizacijama. Konkretno očekujemo podršku i dobru saradnju sa KUD-om Zahumlje, koje je nosilac ove djelatnosti u Nikšiću”, rekao je jedan od organizatora Ismet Kurti.

Koordinator projekta Tahir Hajrušaj objasnio je da je cilj projekta motivisanje omladine da nauči tradicionale vrijednosti romske kulture te da na taj način organizuju slobodno virjeme. Projekat koji je vrijeda 3.000 eura finansirao je Fond za manjine.

J.L.

HERCEG NOVI

Ukinute restrikcije

Ako ne prihvati ponudu opštine, biće iseljena BIJELO POLJE - Na nivou potpredsjednika opštine juče je održan sastanak u vezi sa problemom stambene jedinice u naselju Rakonje koju koristi samohrana majka dvoje maloljetne djece Slađana Medojević a koja je odlukom lokalnog parlamenta prije osam mjeseci dodijeljena takođe samohranoj majci invalidnog sina Medini Kolić.

Potpredsjednik opštine Tufik Bojadžić saopštio je za Dnevne novine da su na sastanku bili predstavnici Centra za socijalni rad i Slađana Medojević.

“Opština je izašla sa jasnim predlogom da joj unaprijed za godinu plati stan u prostoru koji sama odabere te da joj se u međuvremenu trajno riješi stambeno pitanje.

Ostavljen je rok danas do 10 časova da razmisli, kada je obavezna da saopšti svoj stav. Ukoliko prihvati ponuđeni predlog, krenuće se u realizaciju, ukoliko ne prihvati, ići će se u redovnu pravnu proseduru i nadležne službe će svoj posao odraditi po zakonu. Znači da nadležne službe moraju da sprovedu u zakonskom roku sve skupštinske odluke”, kazao je Bojadžić.

Kako je najavio, na septembarskom zasijedanju lokalnog parlamenta na dnevnom redu naći će se

Mladi DPS-a dali krv

HERCEG NOVI - Zbog poboljšanja hidrološke situacije u Vodovodu su preduzeli aktivnosti na isključenju priključka preko Opatova odakle je od kraja jula preuzimana voda preko tivatskog sa regionalnog vodovoda u izdašnosti od 65 litara u sekundi, dogovoreno je na jučerašnjem sastanku.

Dotok vode preko Plata, kako su naveli u Vodovodu je povećan sa 350 na 420 litara u sekundi, a lokalno izvorište Opačica raspolaze sa preko 150 litara, vode što je dovoljno za normalizaciju vodo-

snabdijevanja. Na području rivijere ukidaju restrikcije u isporuci vode koje su bile na snazi tokom ljetnih mjeseci, a potreba za dodatnim izvorištima je prestala tako da su juče obavijestili kolege u opštini Tivat da pokrenu tehničku proceduru za prestanak dopremanja vode iz vodosistema susjedne opštine koja je na osnovu posredovanja ministra održivog razvoja i turizma Branimira Gvozdenovića uvedena nakon posjete hercegnovskoj opštini.

S.M.

KOLAŠIN - Savjet mladih Demokratske partije socijalista DPS priključili su se akciji dobrovoljnog davanja krvi, a zatim prisustvovali otvaranju pomoćnog stadiona na Lugu, čime su obilježili 28. avgust, Dan ove opštine. Omladina se pobrinula da organizuje i cjelodnevno druženje na Biogradskom jezeru na kom su prisustvovali predsjednik Savjeta Mladih Demokratske partije socijalista Nikola Pešić sa nekoliko članova predsjedništva.

“Mladi DPS-a su željeli da na svoj način obilježe Dan opštine.U želji da ovakve aktivnosti i druženja pojačaju naš društveni aktivizam, trudićemo se da ih u narednom periodu bude što više i sa različitim tematikama od značaja za nas mlade,“ kazala je predsjednica SM DPS Kolašin Jelica Radović.

izmjena pravilnika o dodjeli stanova za socijalne slučajeve, odnosno korisnike materijalnog obezbjeđenja porodice. “Pravilnikom ćemo nastojati da definišemo realno stanje u toj oblasti. Inače, privode se kraju radovi na osam stambenih jedinica na Ribarevinama koji će biti dodijeljeni po konkursu te će se voditi računa da oni najugroženiji riješe stambeno pitanje. Inače, svi koji su bespravno

uselili ili na bilo koji način uzurpirali opštinske stanove neće moći da konkurišu za dodjelu stambene jedinice”, kazao je Bojadžić.

Medina Kolić i juče je protestovala u hodniku Centra za slocijalni rad, razočarana zbog nemoći nadležnih službi da sprovedu sopstveno izvršno rješenje kojim je stan u Rakonjama dodijeljen njoj i invalidnom sinu Izetu.

B.Č.

STARO STABLO

Uklanjanje hrasta u skladu sa projektom

Filip J. Jovović, advokat iz Podgorice, u svojstvu ovlašćenog lica za postupak vansudske prodaje nepokretnosti, u predmetu vansudske prodaje, radi namirenja potraživanja hipotekarnog povjerioca „Crnogorske komercijalne banke“ AD Podgorica, po osnovu Ugovora o davanju garancije za vraćanje kredita br. 3283/1 od 15.07.2005.godine, koji ugovor je obezbijeđen hipotekom, uspostavljenom na osnovu Ugovora o hipoteci Ov.br. 4536/2/05 od 10.10.2005.godine, shodno odredbama člana 45, u vezi člana 201 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, vrši

DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Kreditnom dužniku ,,SLO NAMOS'' DOO Podgorica, sa poslednjom poznatom adresom Momišići bb, Obavještenja o početku namirenja potraživanja vansudskom prodajom nepokretnosti upisanih u listu nepokretnosti br. 742 KO Podgorica I, označenih kao katastarska parcela br. 415/18, po kulturi stambeni prostor, PD16, br. zgrade 1, površine 82 m2, svojina Ražnatović Milorad, te nepokretnosti, upisane u listu nepokretnosti br. 346 KO Liješnje, označenih kao katastarska parcela br. 2287/2, po kulturi šume 5.klase, površine 4642 m2, katastarska parcela br. 2290/4, po kulturi šume 5.klase, površine 2655 m2, katastarska parcela br. 2290/4, po kulturi pomoćna zgrada, br. zgrade 1, površine 784, sa zemljištem na kome se ista nalazi, svojina Ražnatović Milorad u obimu 1/1.

Poziva se kreditni dužnik se, u roku od 3 dana po predmetnoj objavi obrati Filipu J. Jovoviću, advokatu iz Podgorice, ovlašćenom licu za postupak vansudske prodaje nepokretnosti, na adresu: ,,Advokatska kancelarija Filip J. Jovović'' Ul. Serdara Jola Piletića br. 7, Podgorica, kako bi se istom uručilo naprijed pomenuto Obavještenje o prodaji, a imajući u vidu da mu se isto nije moglo uručiti na zvaničnoj adresi, registrovanoj u CRPS. Upozorava se kreditni dužnik ,,SLO NAMOS'' DOO Podgorica, da, ukoliko se, u ostavljenom roku, ne obrati ovlašćenom licu za postupak vansudske prodaje, smatraće se da mu je ovim objavljivanjem uredno izvršena dostava Obavještenja o prodaji nepokretnosti, te da će, eventualne, negativne posledice ovakve dostave snositi imenovani.

Ovo objavljivanje izvršiće se u dva uzastopna broja jednog dnevnog štampanog medija koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore i ,,Službenom listu CG'' i predmetno Obavještenje o početku namirenja, smatraće se da je uredno dostavljeno kreditnom/hipotekarnom dužniku, danom poslednjeg objavljivanja.

TIVAT - Uklanjanje starog hrasta ispred ulaza u Osnovnu školu “Drago Milović”, zbog čega su reagovali pojedini Tivćani tvrdeći da se stablo staro oko stotinu godina nije moralo ukloniti, obavljeno je u skladu sa glavnim projektom rađenim u saglasnosti sa urbanističko-tehničkim uslovima za proširenje ulice između školskog centra i bivšeg hotela podmorničara, kazao je direktor opštinske Direkcije za investicije i razvoj Predrag Obradović.

“Osnovna ideja kojom smo se rukovodili bila je da se stvore uslovi za ulazak automobila sa magistralnog puta prema Osnovnoj školi ‘Drago Milović’, čime će se, prilikom dolaska u školu, eliminisati zaustavljanje vozila i izlazak djece iz automobila na saobraćajnici”, objasnio je

Obradović, istakavši da hrast nije u sastavu parka i nalazi se na mjestu gdje je planirana izgradnja petnaestak parking pozicija ispred ulaza u školu.

U organizaciji Direkcije, a prema planu uređenja i proširenja ulica u gradu, ovih dana se vrše pripremni radovi na proširenju Ulice kapetana Marka Krstovića, a posao je vrijedan 163.000 eura, koji su predviđene u budžetu opštine. Za taj posao angažovana je nikšićka firma “Mehanizacija i programat”, koja je po ugovoru u obavezi da uređenje ulice završi za 45 radno pogodnih dana. Uz izgradnju još jedne trake za odvijanje dvosmjernog saobraćaja i parkinga ispred ulaza do objekta osnovne škole, predviđena je i izgradnja trotoara.

Z.Krstović

Crna Gora 15

PETAK 30. 8. 2013.

trovanje

Neće podnijeti ostavku iako je voda neispravna Miki Tmušić

I

nstitut za javno zdravlje je saopštio da je voda sa vodoizvorišta Banjevac u Beranama mikrobiološki neispravna zbog prisustva kolifornih bakterija. Osim toga, istraživanja Instituta su konstatovala i povećanu mutnoću vode. Direktor beranskog Vodovoda Faruk Pačariz je kazao da bi bio spreman na podnošenje ostavke da smatra da je kriv zbog izbijanja epidemija zbog koje je dom zdravlja i bolnicu posjetilo više od 1.000 građana Berana. Pačariz, naime, smatra da mutnoća u vodi nije mogla da izazove epidemiju.

BERANE - Institut za javno zdravlje je konačno saopštio da je voda koju su Beranci pili neispravna zbog prisustva kolifornih bakterija, ali i povećane mutnoće.

“Uzorak sirove nehlorisane vode sa vodoizvorišta Banjevac je mikrobiološki neispravan zbog prisustva kolifornih bakterija. U fizičkohemijskim analizama je konstatovana povećana mutnoća. Fizičko-hemijskom analizom je konstatovana povećana mutnoća, zbog čega uzorci ne zadovoljavaju propisane norme. U uzorku hlorisane vode uzorkovane u gradu izmjerena vrijednost mutnoće iznosi više od 10 NTU (maksimalno dopuštena koncentracija je do 1 NTU)”, pojasnili su sa Instituta.

Iz Instituta su kazali da laboratorijske analize vode uzorkovane u Beranama 24. avgusta ne odgovaraju propisanim normama, na osnovu pravilnika o higijenskoj ispravnosti vode za piće i pravilnika o bližim zahtjevima koje u pogledu bezbjednosti treba da ispunjava voda za piće.

“Dodatni obim mikrobiološke analize koji nije predviđen gore navedenim pravilnicima radi se po epidemiološkim indikacijama, pa su uzorci voda poslati na dodatnu virusološku pretragu u hrvatski zavod za javno zdravstvo u Zagrebu preko ovlašćenog špeditera Montenomaks C&L”, saopšteno je sa Instituta.

Direktor JP Vodovda Faruk Pačariz je rekao da je bio spreman da

podnese ostavku, da je kriv, ali ovako se ne osjeća krivim jer su analize pokazale da voda nije za piće. On je dodao i da mutna voda nije mogla da izazove epidemiju u Beranama.

“Stručnjaci kažu da možda ima na Tibetu takve ispravne vode. U Crnoj Gori skoro sva izvorišta su bakteriološki zagađena. Zato se voda tretira nekim sredstvima, mi to radimo hlorom, u drugim zemljama drugim sredstvima da bi se bakterije uništile. Nalazom je i utvrđeno da fizičko-hemijske osobine ove hlorisane vode ne odgovaraju ispravnosti, jer je bila znatno veća mutnoća, međutim, jasno je da mutnoća ne može da izazove ovu epidemiju.

U rješenju piše da voda nije ispravna, ali da nema patogenih bakterija u hlorisanoj vodi, te da ona nije mogla izazvati ove probleme sa stomačnim tegobama. Ne vidim razlog da podnesem ostavku, iako sam na to bio spreman da se dokazalo da sam kriv, ali se ne osjećam krivim za ovu situaciju”, kazao je Pačariz.

Golubović krivi deponiju Predsjednik Golubović je istakao da je dobro što su rezultati stigli, te da treba do kraja istražiti ovaj slučaj.

“Može se vrlo lako desiti da uzrok masovnog trovanja građana nije voda već nešto drugo, odnosno da postoji neki drugi uzrok zaraze. Tu, prije svega, mislim na eventualnu pojavu žutice, kolere ili neke druge zarazne bolesti zbog problema sanitarne deponije u Beranama. Zbog toga ću tražiti odgovornost onih koji su doveli do ove situacije”, istakao je Golubović Treba na krivičnu odgovornost, kako je kazao, pozvati građane koji su Međutim, on će sa predsjednikom opštine Vukom Golubovićem “popiti” krivičnu prijavu i to od OO SNP zbog izazivanja opšte opasnosti po živote građana.

“Kako smo najavili prethodnih dana, podnijećemo krivične prijave protiv rukovodsta Berana, zbog izazivanja opšte opasnosti po živote građana Berana, a dokaz nam je nalaz koji je stigao do Instituta za javno zdravstvo da je voda zatrovana i nije za upotrebu”, poručuju iz SNP. Brojne porodice, čija su djeca, a u mnogim slučajevima cijele porodice otrovane, takođe će podići optužnice.

“Sjutra ćemo podnijeti krivične prijave protiv predsjednika opštine

blokirali odvoz smeća i samu deponiju na Vasovim vodama, kao i one koji su im davali podršku.

“To je suština priče. Ovaj grad je već godinu i po – deponija. Može se lako desiti da je smeće uzrok trovanja.

Već sam rekao da su mnogi Beranci dobili stomačne tegobe iako nijesu pili vodu sa vodovoda već sa svojih izvora. Ako se desi zaraza ovog grada, to neće abolirati ove koji su bili protiv normalnog funkcionisanja grada.

Oni time samo donose nesreću ovom gradu”, kazao je Golubović.

Vuke Golubovića, direktora Vodovoda Faruka Pačariza, kao i protiv drugih koji su učestvovali u ovom zločinu trovanja naše djece, prikrivanju činjenica i skrivanju istine od građana. Ovo je zločin koji mora biti kažnjen”, poručio je roditelj maloljetne Ivane koja je zatrovana vodom, a koji je molio da ostane anoniman do podnošenja prijave.

Od početka epidemije u Beranama, Domu zdravlja i Opštoj bolnici Berane se javilo ukupno 1.045 pacijenata a tokom jučerašnjeg dana još 70 pacijenata. U Domu zdravlja je rečeno da je klinička slika oboljelih blaga, kraćeg trajanja, praćena mučninom, povraćanjem i grčevima u stomaku.

Zorka Vasova Dragović rođena Divanović, 28. avgusta 2013. u 91. godini. Sahrana će se obaviti 30. avgusta u 11 časova na groblju kod Manastira Praskvica.

Milivoje Kostadinov Jovović 28. avgusta 2013. u 81. godini.

Sahrana će se obaviti 30. avgusta u 14 časova u Zabrđu – Piva.

Savo Bato Blagoja Šupljeglav 28. avgusta 2013. u 64. godini.

Sahrana će se obaviti 30. avgusta na groblju kod Petropavlovog manastira u Petrovom Polju kod Trebinja.

Milan Milorada Mitrović 28. avgusta 2013. u 63. godini.

Sahrana će se obaviti 30. avgusta u 15 časova na mjesnom groblju Miolje Polje.

Snežana Gojka Bakić rođena Leković, 28. avgusta 2013. u 37. godini. Sahrana će se obaviti 30. avgusta u 15 časova na Čepurcima.

Danica Jovanova Miljanić rođena Baćović, 28. avgusta 2013. u 85. godini. Sahrana je obavljena 29. avgusta u 15 časova kod Jovanjske crkve u Klenju – Velimlje.

Olga Draškova Vulević rođena Grubović, 28. avgusta 2013. u 85. godini. Sahrana je obavljena 29. avgusta u 14 časova na groblju Glavica – Trešnjevo.

Miomir Leković (1938), 28. avgusta 2013. Sahrana je obavljena 29. avgusta u 14 časova na groblju Ravni.

Uzorak tokom jutra stiže u Zagreb

Petar Milana Todorović 28. avgusta 2013. u 46. godini.

Sahrana je obavljena 29. avgusta u 15 časova na novom groblju pod Trebjesom.

Zorica Voja Knežević

Voda koja je na dodatna ispitivanja poslata u hrvatski Zavod za javno zdravstvo trebala bi da stigne danas ujutro. Naime, prema informacijama koje je ta javna ustanova dobila od ovlašćenog špeditera, firme Montemax C&L, zbog ulaska Hrvatske u EU i primjene novih propisa i procedura, pošiljka se juče nalazila na teritoriji BiH, i danas bi, tokom jutarnjih časova trebala da stigne u Zagreb.

u 56. godini. Sahrana je obavljena 29. avgusta 2013. u selu Prijeradi – Grbalj u 15 časova.

Dimitrija Miro Radunović 27. avgusta 2013. Sahrana je obavljena 28. avgusta. Kuća žalosti Ulica Sergeja Jesenjina 19.

Novak Suljo Novov Kadović

odgovor

Napadaju jer žele vlast u Novom HERCEG NOVI - Kabinet predsjednika hercegnovske opštine Dejana Mandića pozvao je predstavnike NVO Izbor da prekontrolišu sva akta JP Parking servis, od osnivanja do danas, kao i poslovanje ovog javnog preduzeća.

Iz Mandićevog kabineta su povodom optužbi iz ove NVO saopštili da njih ne brine saobraćaj u gradu, već da insinuacijama žele da skrenu pažnju javnosti sa stvarnog stanja stvari.

Iz kabineta ističu i da, nažalost,

PREMINULI

NVO Izbor skretanjem pažnje sa ovih vitalnih pitanja želi da aktuelizuje sebe i, kako je najavila, dođe na vlast.

“Lokalni izbori u Herceg Novom bili su prije godinu. Odbornici koji nijesu prihvatili njihovu inicijativu za skraćenje mandata ovog skupštinskog saziva, a predstavnici su naroda koji ih je glasao, odmah su nazvani pogrdnim imenima. Pa zar i taj gest nije dovoljan da se procijeni kako bi građane Novoga ta NVO podijeli-

la u zavisnosti da li su za ili protiv njih! To nije politika. To je potcjenjivanje izborne volje građana. Još jednom pozivamo državne organe da utvrde sve činjenice vezane za rad Parking servisa i svih preduzeća i ustanova ili bilo kojeg drugog segmenta lokalne uprave”, stoji u saopštenju.

U saopštenju dodaju i da Herceg Novi nastavlja putem prosperiteta jer sva važna pitanja uspješno rješavaju.

“Otvorili smo vrata stranim in-

vestitorima, svakoga dana sve je više radnih mjesta za Novljane, a dodatni motiv su nam i visoka međunarodna priznanja za razvoj turizma koja dobijamo svake godine. Prepoznat je Novi kao značajna turistička destinacija, kao grad festivala, kao grad perspektive. Sve insinuacije i prljava politikantska podmetanja govore najbolje o onima koji se time bave”, zaključeno je u saopštenju za javnost iz kabineta predsjednika opštine Dejana Mandića.

S.M.

iz Peći. Sahrana je obavljena 28. avgusta 2013. na groblju Zagorič u Podgorici.

Olga Božidarova Pešić rođena Manojlović (1924), 25. avgusta 2013. Sahrana je obavljena 28. avgusta na Novom groblju u Beogradu.

Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.

16

TURIZAM

PETAK 30. 8. 2013.

PLAV

Ribolovci i plani Ljetnji vodič najčešći gosti Budva - Petrovac 30. AVGUST Petrovačka noć: Fešta za kraj sezone

16.00

Nikšić Krupac 26 31. AVGUST Dani sporta na vodi

11.00

Bijelo Polje 31. AVGUST

P

lavsko jezero, kula Redžepagića i Alipašini izvori su većini potencijalnih izletnika ili turista u Crnoj Gori jedine asocijacije kada je riječ o turizmu u plavskoj opštini. Kada smo posjetili grad bili smo zatečeni bogatstvom potencijala koje može ponuditi turistima. Nažalost, ne može se reći da su se gradski oci puno potrudili da ih plasiraju i učine dostupnim.

U Plavu i Gusinju ima ponešto za svakoga ko voli da istražuje - od prirodnijh ljepota do kulturno-istorijskih spomenika, od Plavskog jezera i botaničke bašte, do poznatih plavskih kula u kojima su nekada živjele ugledne i imućne porodice. Ovaj grad se kao malo koji može pohvaliti da u istoj ulici ima džamiju, pravoslavnu i katoličku crkvu.

Dobra stvar je i to što kada dođete u Plav lako možete pronaći simpatičnu montažnu brvnaru u kojoj je smještena

Med - hrana i lijek

Danilovgrad 31. AVGUST Rijekom Zetom

Tekst: Ivanka Fatić-Rastoder Foto: Vedran Ilić

11.15

turistička organizacija grada i tu od ljubazne Ane dobijete smjernice šta i kako da posjetite.

Prema našem uvjerenju, najljepši turistički objekat u Plavu koji neizostavno morate posjetiti je Komnenovo etno-selo i u okviru njega hotel Kula Damjanova u vlasništvu porodice Turković, kategorisan sa 4 zvjezdice.

Olga Turković, iz porodice vlasnika, kaže da se selo nalazi na površini od sedam hektara i sadrži dječje igralište i fudKula Damjanova

Kotor - Stoliv 31. AVGUST Koštanjada

13.00

Berane 31. AVGUST Dani meda

balski stadion koji zadovoljava evropske standarde. Pored Fudbalskog saveza pripreme za sportske okršaje ovdje su, kako nam reče, obavljale i razne rukometne i košarkaške ekipe, a prije dvije godine fudbalski kamp je organizovala i FK Crvena zvezda.

Sposobni domaćini u svom selu mogu smjestiti od 120 do 160 osoba, zavisno od strukture gostiju, a pored sportista im dolaze i planinari, biciklisti, ribolovci, sportske ekipe, đačke ekskurzije, te djeca u školi u prirodi.

“Najdraže nam je kada nam se gost vrati i kada vidi da ga prepoznajemo.

Upravo nam se ove godine vratio gost iz Austrije koji je boravio sedam dana u hotelu”, sa ponosom ističe Olga.

Ona se pohvalila umjećem zaposlenih da brzo stupaju u kontakt sa gostima, te da umiju da naprave domaću atmosferu.

Komnenovo selo ima mahom stranu klijentelu, koja u prosjeku tu boravi od 3 do 5 dana, a ima porodica koje se odluče i na sedmodnevni boravak. Olga je uvjerena da su uspjeli Plav da približe i “domaćem gostu koji s rezervom dolazi u Plav koji je godinama bio na rubu svih kulturnih dešavanja i nije bio prepoznatljiv u turističkom smislu”.

“Zato nas raduje što je kroz naš turistički kompleks Plav dobio svoju zasluženu poziciju ne samo u Crnoj Gori već i van nje”, ocijenila je Olga.

Među važnim gostima u Plavu su sigurno ribolovci. Predsjednik ribolovačkog društva “Plavsko jezero”, Omar Bašić kaže da je riblji fond u vodama u plavskoj opštini veoma bogat.

“Bogati riblji fond se ogleda u prisutnosti mnogih ribljih vrsta, počev od salmonoida - mladica, lipjena, pastrmke blatnjače koja je autohtona i endemična vr-

14.00 RAZVOJNI ASPEKTI

Budva - Petrovac 31. AVGUST 01. SEPTEMBAR Petrovac Jazz Festival 2013

19.00

Dr Marko Knežević, turizmolog i geograf, vjeruje da će potencijali Plava biti iskorišćeni

Podgorica 31. AVGUST Sergej Ćetković koncert

Džip reli na Čakoru i alpinizam na Karanfilu

21.00

Geograf-turizmolog dr Marko Knežević čija se doktorska disertacija odnosi na razvojne potencijale Plava kao turističkog mjesta, uvjeren je da bi najprije trebalo napraviti šetališnu stazu oko Plavskog jezera, koja ne zahtijeva velika ulaganja.

On smatra da opštinske vlasti nijesu smjele da dozvole da u korov zaraste i košarkaško igralište pored loše privatizovanog hotela “Plavsko jezero” koji već duže vrijeme ne radi.

“Opština Plav gotovo ništa nije učinila za razvoj turizma, a komunalna i posebno turistička infastruktura su nerazvijene”, smatra Knežević i dodaje da bi

opština trebalo da ulaže, prije svega, u ravoj zimskog turizma kao i u kongresni turizam.

Veliki je propust, kako tvrdi, što na planinama u plavskoj opšitini nema nijedne skijaške staze sa ski liftovima i žičarama. Na nešto višem stepenu valorizacije su, prema njogovoj ocjeni, planinarski i alpinistički tereni.

“Prokletije su bez premca u Crnoj Gori jer prevazilaze i Durmitor, s obzirom na to da se na njima nalaze tri najviša planinska vrha u Crnoj Gori: Zla kolata, Dobra kolata i Rosni vrh. One su izuzetno atraktivne i po alpinističkim terenima: strmim liticama, oštrim vrhovi-

ma u vidu tornjeva, gdje je posebno interesantan vrh Karanfila”, rekao je on.

I pored svih propusta ljetos su Grebaje, kod Gusinja, kao jedna od najljepših i najatraktivnijih dolina podno Prokletija bile svojevrstan centar planinarstva, gdje je održan međunarodni slet planinara. Na njemu su pored planinara iz okruženja bili prisutni Česi i Poljaci.

Knežević napominje da na planini Čakor postoje dobri uslovi za atraktivni vidi turizma - džip reli u zimskim uslovima. Takođe je moguće organizovati biciklističke turističke staze.

Osvrćući se na kvalitet vodenih po-

TURIZAM

PETAK 30. 8. 2013.

348,19

inari

e K

e

t o. z -

h e u. u d e i i h -

Petrovačka noć

Plavsko jezero

sta, preko ciprinida - klena i skobalja, te štuke koja se jedino ovdje može naći u Crnoj Gori. Ribolovci ovdje mogu sresti i predstavnika familije morske ribe bakalara - manića, kojeg lokalno zovu derać. Posebno je interesantan lipjen koji živi u rijeci Ljuči i koji ovdje obitava na najjužnijoj tački sjeverne hemisfere, što za ribolovce ima veliki značaj”, ispričao nam je Bašić.

Obilazeći neke drvene ispuste postavljene duž obale Plavskog jezera uvjerili smo se da su ribolovci ovdje zaista česta pojava. Nakon razgovora sa Bašićem shvatili smo zašto je to tako. Pasionirane ribolovce u Plav dovodi želja da ulove autohtonu riblju vrstu, rođenu i odraslu u divljim uslovima. Pored toga ulovljene ribe bi trebalo da budu i trofejne.

Među ribolovcima koji dolaze veći je broj onih koji love na mušicu od onih ko-

ji se bave varaličarenjem. A ima ih, kazao nam je Bašić, iz svih krajeva svijeta od Australije do zapadne strane do Perua, na jugu od Tanzanije na sjeveru do Švedske i Finske. Prošle godine je u Plavu radi uživanja u ribolovu boravilo 400 sportskih ribolovaca, a ove godine samo do kraja avgusta ih je bilo oko 700. Dozvole za ribolov na jedan ili više dana izdaje ovo ribolovno društvo, a kreću se od 5 do 20 eura. Plav se može pohvaliti i mini botaničkom baštom Velemun, koja se nalazi na prilazu Plavu u selu Brezojevica. Nju je posadio i na svojem imanju je održava biolog Mićo Praščević. Tu je na prostoru od oko 500 kvadrata zasađeno 350 biljnih vrsta, od kojih su mnoge endemične i zaštićene. Posjeta bašti Velemun jedan je od lakših načina da upoznate one visokoplaninske biljke do kojih stižu samo najhrabriji planinari.

-

Manje turista u julu Crnu Goru je u julu posjetilo 348,19 hiljada turista, što je 3,1 odsto manje u odnosu na isti mjesec prošle godine, saopšteno je iz Zavoda za statistiku MONSTAT. Ostvareno je 3,6 odsto manje noćenja, odnosno oko 2,29 miliona. Od toga su 91,2 odsto ostvarili stranci.

U kolektivnim smještajnim objektima, dolazaka je bilo 1,8 odsto više, a noćenja 2,1 odsto.

Najveći rast je zabilježen u hotelima, gdje je dolazaka bilo 4,5 odsto više, a noćenja 2,9 odsto.

Najviše noćenja ostvarili su turisti iz Rusije 30,3 odsto, Srbije 27,8 odsto, Bosne i Hercegovine 7,8 odsto, Ukrajine 5,4 odsto, Kosova 3,4 odsto, Poljske 3,1 odsto i Češke 2,4 odsto.

Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 19,8 odsto noćenja.

Švajcarski turizam na putu oporavka

r -

-

Manifestacija Petrovačka noć održaće se večeras, sa početkom u 16 sati, kada će na petrovačkom pristaništu biti organizovana sportska takmičenja, saopšteno je iz TO Budva.

Pripremljen je bogat zabavni program, velike količine ribe, piva i vina, koji će se besplatno dijeliti posjetiocima. U 16 sati kad počinje manifestacija organizovaće se sportska takmičenja na petrovačkom pristaništu, a u 17 sati i 30 minuta počeće besplatna degustacija ribe, uz vino i pivo.

U zabavnom programu učestvuje Gradska muzike Budva, klapa Castel Nuovo, a nakon njih popularni kubanski sastav Cubalkanika. Centralni muzički događaj biće koncert kantautora Vlada Georgieva na bini ispred hotela Palas.

Pasionirane ribolovce u Plav dovodi želja da ulove autohtonu riblju vrstu

-

m -

hiljada turista posjetilo je Crnu Goru u julu ove godine, što je prema podacima MONSTAT-a 3,1 odsto manje u odnosu na isti mjesec prošle godine

5,5 HILJADA NOĆENJA

u n

-

17

Ilustracija

tencijala, on je, pored Plavskog jezera posebno potcrtao značaj velikih kraških vrela - Alipašini izvori, Savino oko i Dragija, čiji potencijali su nedovoljno iskorišćeni, a koja se po izdašnosti mo-

gu uporediti sa podgoričkom Marezom.

Posebnu atrakciju predstavlja kanjon i vodopad Grulje, gdje bi trebalo postaviti ogradu za posmatranje 15 metara visokog atraktivnog vodopada.

Švajcarski turizam pokazuje znake oporavka uprkos nepovoljnom kursu franka u odnosu na euro i krize u eurozoni, saopštila je švajcarska Federacija za turizam.

Broj turista u Švajcarskoj tokom zimske sezone povećan je za dva do tri odsto, a isti rast se očekuje i tokom ljetnje sezone, prenio je švajcarski list 24 sata.

Zbog nepovoljnih meteoroloških prilika međusezona nije bila tako uspješna. Broj noćenja u tom periodu je smanjen.

Cilj švajcarske turističke federacije je povećanje broja turista za dva odsto u 2013. i 2014, što bi bio znak oporavka ovog značajnog sektora koji je u krizi u posljednjih pet godina kada je broj noćenja opao za sedam odsto.

STRANCI VOLE PLAV Planinari, alpinisti, motociklisti i strastveni sportski ribolovci najčešći su gosti u Plavu. Direktor Turističke organizacije Plav Huso Brdakić kazao nam je da su grad ljetos posjetili mnogi Česi, Poljaci, Francuzi, Belgijanci, Austrijanci, kao i Slovenci, a da je prvi put u posjeti bila i jedna grupa Britanaca. Turisti su tokom ovog ljeta ostvarili oko 5.500 noćenja.

Zanimljivo je da u Plavu nema registrovanog privatnog smještaja a u TO Plav planiraju da pokrenu akciju legalizacije ovog vida smještaja.

Drešković je podsjetio i na lošu privatizaciju hotela Plavsko jezero koji ne radi, zbog čega grad kuburi sa manjkom smještaja. Od 300 kreveta namijenjenih turistima dio se nalazi u hotelu Kula Damjanova sa četiri zvjezdice, dok se preostali dio nalazi mahom u objektima koji su kategorisani sa svega dvije zvjezdice.

Kako bi turiste zadržali dan ili dva duže u Plavu u TO ovog grada nijesu sjedjeli skrštenih ruku, pa su uz pomoć partnera i donatora u okviru porjekta “Kulturna ruta Plava” popisali sve turističke atraktvne lokacije, odnosno kulturno-istorijske znamenitosti grada. Kroz grad su postavlejne i info table koje koncizno informišu i upućuju turiste na lokacije koje vrijedi posjetiti u gradu.

Strani turisti, kako nam je rekao Brdakić, ostaju u prosjeku tri dana u ovoj pomalo izmještenoj, ali go-

Direktor TO Plav Huso Brdakić

stoprimljivoj sredini koja se raduje svakom gostu.

“Uprvo radimo na unapređenju ponude i pripremi aranžmana od 3, 5 i 7 dana”, kazao je Brdakić i ocijenio da bi trebalo bolje da se povežu sa turističkim organizacijama u regionu kako bi se ponuda upotpunila.

U Gusinju, koje je mjesni centar, turisti pored Alipašinih izvora mogu posjetiti i Grebaje. Na jezeru koje se prostire ispod grada postoje takozvani splavovi - drveni ispusti koji zadiru u duboko u vodu, namijenjeni kupačima. Tokom jula kada je voda bila nešto toplija bilo je kupača na jezeru. Na jezeru su mogli da iznajme i pedaline i kajake.

NACIONALNI PARK

MEDVJEDI PONOVO GOSPODARE PROKLETIJAMA Direktor Nacionalnog parka Prokletije Enes Drešković nema dilemu o tome da je glavna razvojna šansa opštine baš park kojim gazduje. Iako su Prokletije za NP proglašene u junu 2009. godine, a direktor imenovan u januaru 2012. godine, još ne postoji vodička služba niti nadzornici koji bi čuvali prostor ovog parka. Centar za posjetioce na raskrsnici između Alipašinih izvora i najznačajnijih planinarskih tura ka Prokletijama uskoro će biti završen.

“Prokletije su ipak mnogo posjećenije posljednje dvije godine od proglašenja NP”, kazao nam je Drešković, “jer su se pojavile na mapi zaštićenih teritorija Evrope, što je privuklo posjetioce”. U NP su veoma ponosni i na projekat “Vrhovi Balkana” koji obuhvata 192 km dugu stazu preko Prokletija kroz tri zemlje - Crnu Goru, Kosovo i Albaniju.

Ovog ljeta su i istraživači iz Poljske, u saradnji sa NP, u eko-kampu Babino polje istraživali pećine i jame, a u najavi je i organizovanje kampa studenata prostornog planiranja u susret izradi Prostornog plana posebne namjene za Prokletije.

Na putu su da prevaziđu i problem samostalnih dolazaka turista pojedinačno ili u manjim grupama koji izbjegavaju korištenje lokalnih vodiča i ostalih usluga. Od naredne godine biće postavljena četiri ulazna kontrolno-naplatna punkta, sa obavezom plaćanja ulaska u park, kao i usluga transporta i vodiča.

Sa Planinarskim savezom Crne Gore biće definisane planinarske ture i u cilju bezbjednosti posjetilaca angažovani planinarski vodiči.

Uskoro će biti potpisan i memorandum o saradnji i razumijevanju sa

Enes Drešković

Kosovom i Albanijom koje su Prokletije na svojoj teritoriji proglasile nacionalnim parkovima, a sve sa ciljem da jednog dana one postanu međunarodni park prirode.

Drešković se pohvalio i da se uspješno suprotstavio šumokradicama i lovokradicama koje su gotovo istrijebile divljač na planini, pa su se ove godine na katune vratili medvjedi kojih dugo nije bilo.

“Od kada smo mi preuzeli gazdovanje NP bespravna sječa šuma je spriječena i do 90 procenata”, pohvalio se on. S druge strane, Drešković ne spori pravo vlasnicima šume čije imanje ulazi u zonu NP da uz dozvolu i stručni nadzor šumarskih inženjera mogu da posječu drvo koje je oborio snijeg, odnosno vjetar, kao i drvo za ogrijev. U planu za iduću godinu je i zabrana branja lincure i borovnica raznim pomagalima koja oštećuju biljku.

“Ne samo naši građani već i mještani albanskih katuna nemilice su brali lincuru i borovnice, koje se moraju zaštiti jer su Prokletije poznate i po ovim biljkama”, podsjeća Drešković.

18 Globus

PETAK 30. 8. 2013.

RIJEČ JAČA OD MAČA

San koji zahtijeva stalnu budnost

Prošlo je pola vijeka od govora “Ja imam san” Martina Lutera Kinga

VAŠINGTON - U srijedu se navršilo 50 godina od kada je borac za ljudska prava i vjerovatno najbolji govornik u istoriji SAD Martin Luter King održao najčuveniji govor u istoriji borbe za ravnopravnost. Govor u trajanju od 17 minuta u kom je M. L. King pozvao na rasnu jednakost i zaustavljanje diskriminacije izrečen je pred 250.000 ljudi. Održan je na stepeništu Linkolnovog memorijalnog parka tokom “Marša na Vašington za poslove i slobodu”, koji je održan 28. avgusta 1963. Marš je organizovan pod nazivom “Marš na Vašington za posao i slobodu”, a doprinio je da se sljedeće godine usvoji Zakon o građanskim pravima kojim je van zakona ostalo više oblika rasne, etničke ili vjerske diskriminacije. Tog dana je tada 34-godišnji Martin Luter King bio posljednji govornik.

Ostavljajući po strani napisan tekst, on je izgovorio čuvene riječi: “Imam san da će se jednog dana ova nacija izdići i da će živjeti po pravom kredu njenog postojanja: ‘Za nas je ova istina sama po sebi razumljiva, da su svi ljudi stvoreni jednaki’”.

Ovaj govor bio je jedan od ključnih momenata u borbi za jednakost koju je vodio Martin Luter King ispred Afroameričkog pokreta za građanska prava i inspirisao je mnoge da mu se priključe. Iako je postojao pripremljen govor, tačnije više verzija

ZAVRŠENA REKONSTRUKCIJA VLADE SRBIJE

Vanja Udovičić novi ministar sporta

BEOGRAD - Nakon što je premijer Ivica Dačić juče saopštio ko će biti kanditat za ministra prosvjete, definitivno su poznata sva imena koja će činiti rekonstruisanu vladu Srbije. U javnosti se do sada dosta spekulisalo o imenima, međutim “ministarska” priča je konačno zaokružena i kandidati su poznati. Socijalistička partija Srbije izašla je juče sa imenima kandidata za ministre saobraćaja i ministra bez portfelja zaduženog za eurointegracije, kao i za ministra prosvjete, nauke i tehnološkog razvoja. Odlazeći ministri Vlade Srbije Mlađan Dinkić i Verica Kalanović, kao i potpredsjednica vlade Suzana Grubješić vratiće se u poslaničke klube u Skupštini Srbije, potvrđeno je Tanjugu u toj stranci. Prema informacijama iz parlamenta, predsjednik parlamenta Nebojša Stefanović

će sjednicu danas najvjerovatnije zakazati za 15 sati, a prvi će se parlamentarcima obratiti premijer Ivica Dačić sa svojim ekspozeom. Očekuje se da će glasanje o novim ministrima biti u subotu.

Novi ministri Branko Ružić, ministar bez portfelja za eurointegracije Aleksandar Antić, saobraćaj Vanja Udovičić, sport Ivan Tasovac, kultura Tomislav Jovanović, prosvjeta Aleksandar Vulin, ministar bez portfelja za Kosovo i Metohiju Dragan Glamočić, poljoprivreda Saša Radulović, privreda Lazar Krstić, finansije Nebojša Rodić, odbrana Igor Mirović, državna uprava

istog, riječi koje je Martin Luter King izgovorio nijesu stigle sa papira već direktno iz srca. Svijet na tome može da zahvali čuvenoj afroameričkoj gospel pjevačici Mahaliji Džekson, koja je doviknula Martinu L. Kingu: “Recite im o snu, Martine”. Tog trenutka King je napustio pripremljen govor i izrekao rečenice koje će se pamtiti.

Govor je imao izuzetan uticaj na reputaciju Martina Lutera Kinga. Samo nekoliko mjeseci kasnije časopis Tajm ga je proglasio za ličnost godine, a 1964.

Martin je dobio Nobelovu nagradu za mir i tako postao najmlađi dobitnik ove nagrade. Veliki broj istoričara smatra da je govor i pozitivna reakcija koju je izazvao ozbiljno uticao na administraciju tadašnjeg predsjednika Džona Kenedija da počne da radi na ukidanju rasne segregacije u SAD, što je kulminiralo Zakonom o glasačkim pravima izglasanim za vrijeme njegovog nasljednika Lindona B. Džonsona.

Sa mjesta sa kog je prije 50 godina održan čuveni govor američki predsjednik Barak Obama pozdravio je u srijedu veče veliki doprinos koji je za prava manjina u Americi dao Martin Luter King, ističući da je potrebna “stalna budnost” kako bi se san istaknutog aktiviste ostvario.

“On je i potlačenima i tlačiteljima ponudio put spasenja. Njegove riječi posjeduju moć i proročanstvo bez premca u našem vremenu”, rekao je Obama.

On je u govoru pred hiljadama oku-

pljenih rekao da žrtve Kinga i njegovih saboraca u borbi za rasnu jednakost “nijesu bile uzaludne” i odao poštu svima onima koji su se uporno godinama borili za građanska prava.

“Zbog njihovog marša, lokalne vlasti su se promijenile, parlament i država su se promijenili, Kongres se promijenio i, konačno, Bijela kuća se promijenila”, rekao je prvi afroamerički predsjednik.

Obama, kome pojedinci zamjeraju da se nije potrudio da pomogne afroameričkoj zajednici, koja je i dalje opterećena siromaštvom i preprekama u napredovanju, odbacio je tvrdnje da se malo šta promijenilo za crnačko stanovništvo od Kingovog čuvenog govora. Obama je istovremeno naglasio da još mnogo toga treba da se uradi kako bi se ostvario Kingov san i da je neophodna “stalna budnost”. Na skupu su govorili i bivši predsjednici iz redova demokrata Bil Klinton i Džimi Karter, a prisustvovali su mu i članovi Kingove porodice.

Martin Luter King ubijen je 4. aprila 1968. u Memfisu pred početak promocije “Kampanje siromašnih” koju je pokrenuo početkom te godine. Zvanično, ubio ga je, pucnjem iz snajpera, kriminalac Džejms Erl Rej koji je kasnije osuđen na 99 godina zatvora.

Udaljenost zapadnih snaga od Sirije Bombarder B-2 Vazdušna baza Vajtmen, Misuri: Nevidljivi bombarderi dugog dometa Bombarder B-52 B-2 imaju dolet 21.000 km, Diego Garsija: Britanska do Sirije i nazad. B-2 može da Indijski ostrvska teritorija u Indijskom nosi 16 JASSMs (projektili zemlja-vazduh) okean okeanu, 6.120 km udaljena od Damska. koji mogu da budu lansirani na 280 km Vazdušna baza američkog vazduhoplovstva udaljenosti od mete, satelitski navođeni, Vazdušna baza Izmir B-52H. Bombarderi koje nazivaju "vazdušne tvrđave" naoružani a razaraju i bunkere. su sa AGM-129 krstarećim projektilima koji se lansiraju iz vazduha Incirlik, Izmir: NATO baza čija upotreba GRČKA Krit: Američka zahtjeva saglasnost Savjeta bezbjednosti pomorska baza UN kako bi se stekla legalna osnova za ratnu upotrebu RAF Akrotiri: Ankara Lovci i transportni T U R S K A avioni C-130 Herkules Vazdušna baza Incirlik premješteni su u bazu britanskog Kraljevskog KIPAR KASPIJSKO LIBIJA ratnog SIRIJA SREDOZEMNO MORE vazduhoplovstva MORE Damask na Kipru F-22 Raptor Sredozemlje IRAK EGIPAT SAD: Četiri razarača svaki opremljen sa 90 krstarećih projektila Tomahavk - USS Mahan, Ramejdž, Beri i Grejveli, plus podmornice B1-B Bombarder takođe naoružane krstarećim projektilima Jordan: SAD ima Francuska: Nosač aviona Šarl de Gol IRAN pozicioniranu eskadrilu lovaca Velika Britanija: Nosač aviona HMS Ilustrious, F-16, lansere za protivraketni fregate Vestminster i Montroz, jurišni brod sistem Pejtriot, plus još hiljadu Bulvork, pluspodmornica naoružana Katar: B1-B snažnih operativnih i krstarećim projektilima Bombarderi i F-22 ZALIV logističkih jedinica u Raptor nevidljivi Rijad vazdušnoj bazi lovci smješteni u Muvafak Salti ogromnoj američkoj vazdušnoj bazi Al Udeid SUDAN CRVENO SAUDIJSKA MORE ARABIJA

Kako krstareći projektili pronalaze svoju metu

JEMEN

OMAN

Ujedinjeni Arapski Emirati: Francuska ima šest Rafal lovaca smještenih u vazdušnoj bazi Al Dafra

1 TERCOM Radar upoređuje podatke sa učitane karte sa stvarnim terenom kako bi odredio poziciju projektila.

Kurs se po potrebi može promijeniti

1

2 DSMAC Terminalno navođenje u ciljanom području upoređuje snimljenu sliku sa slikom stvarne mete

AGM-129 Domet: 3,700km Tomahavk Domet: 2,500km

2

Globus 19

PETAK 30. 8. 2013.

Pobijedićemo ih!

SIRIJSKI PREDSJEDNIK BAŠAR AL ASAD:

D

AMASK, VAŠINGTON, LONDON - Sirijski predsjednik Bašar al Asad izjavio je da bi Sirija izašla kao “pobjednik” iz eventualnog sukoba sa SAD, objavio je juče libanski list El-Ahbar. Damask razmatra i upotrebu pilota kamikaza protiv zapadnih snaga, piše londonski “Gardijan”. Za američkog predsjednika nema nedoumice da li će biti vojne intervencije u Siriji, pitanje je samo kada će ona početi. Vazdušni napad na Siriju zbog navodne upotrebe hemijskog oružja mogao bi da bude odložen za sljedeću nedjelju jer britanska vlast za to nema podršku opozicije.

Od početka krize čekamo trenutak da se pokaže ko je naš pravi neprijatelj, rekao je Bašar al Asad pred sirijskim zvaničnicima, naveo je libanski dnevnik El-Ahbar.

Predsjednik je poručio sirijskim zvaničnicima da zna da su spremni da se suprotstave svakom napadu i da sačuvaju domovinu.

“U pitanju je istorijski sukob iz kojeg ćemo mi izaći kao pobjednici”, rekao je Asad.

Zapadne zemlje su optužile sirijski režim za navodni napad hemijskim oružjem 21. avgusta u okolini Damaska, kada je poginulo više stotina ljudi, što Damask energično demantuje. Sirijska vojska se sprema za sve moguće scenarije, uključujući i one najgore, za slučaj da dođe do raketnih napada zapadnih zemalja, izjavio je izvor službe bezbjednosti u Damasku.

“Mi radimo, kao i sve vojske u svijetu, na najgorim mogućim scenarijima. Preduzimamo mjere da zaštitimo zemlju od napada i pripremamo uslove da adekvatno odgovorimo”, rekao je neimenovani izvor sirijske obavještajne službe u izjavi Frans presu.

Još u srijedu, sirijski premijer Vael al-Haiki, optužio je Zapad da izmišlja izgovore za intervenciju, upozorivši da će Sirija postati “groblje osvajača”. ● I KAMIKAZE U IGRI Vazduhoplovne snage Sirije razmatraju upotrebu pilota kamikaza protiv eventualnog napada zapadnih snaga, istakao je u intervjuu za britanski “Gardijan” jedan oficir sirijske vazdušne odbrane. Prema njegovim riječima, trinaestorica pilota su ove nedjelje već potpisala izjavu da će “pristupiti posadi samoubilačkih mučenika koji će se suprotstaviti američkim ratnim avionima”. Pomenuti oficir, koji je u više navrata već bio u kontaktu sa “Gardijanom” i pokazao se po-

uzdanim izvještačem o sukobima režimskih snaga i pobunjenika, ističe da će za svaku raketu koju ispale Amerikanci ili Britan- c i sirijske snage ispaliti tri ili četiri, dok će vojne avione

doč e k a ti “paklena vatra”.

“Ukoliko ne budemo u stanju da njihove avione srušimo artiljerijom, imamo pilote spremne da ih napadnu svojim letilicama i razore ih”, istakao je pomenuti oficir.

On navodi da u sirijskoj armiji ima “više od 8.000 samoubilačkih mučenika, spremnih da se u svakom trenutku žrtvuju da bi zaustavili Amerikance i Britance.

Uz to, moral sirijske vojske je, po njemu, odličan, čemu pomaže i saznanje da će se uz nju boriti i borci Hezbolaha i Iranci. Prema riječima pomenutog oficira, vladinim snagama se u posljednjih 48 sati javilo više od 4.000 dobrovoljaca iz redova civila, među kojima su i neki koji su ranije bili na strani pobunjenika, ali sada žele da se odupru stranim napadima. ● OBAMA: ASAD MORA BITI KAŽNJEN Američki predsjednik Barak Obama rekao je da nije donio odluku o vojnom napadu na Siriju, ali je istakao da bi cilj ograničene akcije bio da se spriječi buduća upotreba hemijskog oružja. Obama je u intervjuu za Pi-Bi-Es rekao da američki zvaničnici vjeruju da je sirijska vlada odgovorna za napad hemijskim oružjem u predgrađima Damaska gdje je poginulo nekoliko stotina ljudi.

“Prije svega, nisam donio odluku. Čuo n e naše varao onaltimom. zumiri koje ji već dudov ren e

sam ke stavove vojske. Razgosam sa mojim nacinim bezbjednosnim Mislim da svi rajemo strašne stvase dešavaju u Siriže vrijeme. Asažim ubija desetihiljada svojih ljudi”, upozorio je Obama.

Američki predsjed-

nik ne vjeruje da sirijska opozicija raspolaže hemijskim oružjem koje bi moglo da se upotrijebi u tom opsegu.

Obama je rekao da Asadova vlada mora biti kažnjena, ali je istakao da namjerava da izbjegne ponavljanje grešaka koje je Vašington napravio u ratu u Iraku, navele su agencije.

“Ne želim nikakav beskonačan sukob u Siriji, već se moramo pobrinuti da kada zemlje prekrše međunarodne norme o naoružanju kao što je hemijsko oružje, koje može predstavljati prijetnju po nas, odgovaraju za svoje postupke”, objasnio je Obama.

Obama je dao intervju poslije

lijem Hejg istakao je da je akcija moguća i bez odobrenja Savjeta bezbjednosti.

“I bez dogovora u Ujedinjenim nacijama, mi imamo odgovornost. Ovo je prva upotreba hemijs ko g sjednic e Savjeta bezbednosti UN u srijedu čije stalne članice nisu postigle dogovor o rezoluciji koju je predložila Velika Britanija.

Rezolucijom bi bila odobrena upotreba voj-

ne sile protiv sirijskih vlasti i snaga predsjednika Bašara el Asada. Predstavnici Rusije i Kine su ranije napustili sjednicu. ● AP: DOKAZI SU “TANKI” U međuvremenu je AP prenio da Američke obavještajne službe ocjenjuju da nisu sasvim pouzdani podaci koji dovode u vezu režim sirijskog predsjednika Bašara el Asada s navodnim hemijskim napadom. Agencija je javila da zvaničnici tih službi kažu da ostaju otvorena pitanja kontrole pojedinih zaliha hemijskog oružja u Siriji, kao i da nije sigurno da li je takav napad naredio Asad lično. Uprkos tome, u zapadnim zemljama se sve otvorenije govori o vazdužnim udarima na Siriju. ● BRITANCI SE SADA DVOUME Šef britanske diplomatije Vi-

oružja u 21. vijeku i to mor a da bude neprihvatljivo, moramo da se suprotstavimo nečemu što je ratni zločin, zločin protiv humanosti”, rekao je Hejg.

Stejt dipartment je saopštio da je rezolucija blokirana zbog “ruske nepopustljivosti” i istakao da će američka administracija preduzeti odgovarajuće akcije i bez podrške saveznika ili Ujedinjenih nacija. D onji dom britanskog parlamenta juče je odlučivao o predlogu vlade premijera Dejvida Kamerona da se

odobri “snažan humanitarni odgovor” na navodne ratne zločine sirijske vlade. Vođa britanske opozicije Ed Miliband najavio je da će od svojih laburista zatražiti da glasaju protiv predloga vlade ukoliko se ne usvoji amandman koji zahtjeva odlaganje bilo kakve vojne intervencije, prenio je “Gardijan”. Opozija traži da se Savjet bezbjednosti UN izjasni o izvještaju inspektora za hemijsko oružje da li je izveden hemijski napad, kao i da se iznese jasan dokaz koji bi teretio režim predsjednika Bašara al-Asada da je odgovoran za napad, naveo je “Indipendent”. Laburisti su među uslovima iznijeli i neophodnost da postoje jasne osnove u međunarodnom pravu za pokretanje intervencije. Premijer Kameron, suočen sa snažnim otporom opozicije da se ne ulazi ishitreno u bilo kakav napad na Siriju, predložio je da se glasanje u parlamentu održi dva puta kako bi predlog vlade prošao.

Reakcije iz svijeta Umjerena Italija Italijanski premijer Enriko Leta je juče izjavio da se Italija neće pridružiti vojnoj intervenciji zapadnih sila u Siriji ukoliko taj napad ne odobri Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.

Rusija i Iran protiv intervencije Predsjednici Rusije i Irana, Vladimir Putin i Hasan Rohani, složili se da je upotreba hemijskog oružja nedopustiva i dodali da su protiv intervenciji u Siriji.

rijom u pripravnosti su zbog moguće vojne intervencije, pa je u tim zemljama porasla potražnja za gas maskama, a i zalihe hrane duž granica su već obezbjeđene.

Bi-Bi-Si podmeće fotografije Britanski javni servis (Bi-Bi-Si) je na udaru kritika nakon što je naveo da je slučajno na svom sajtu koristio fotografiju iz Iraka iz 2003. godine u vijesti o nedavnom masakru djece u Siriji, objavio je britanski Telegraf.

I Latinska Amerika protiv Oland “spušta loptu” Više zemalja Latinske Amerike Predsjednik Francuske Fransoa (Ekvador, Bolivija, Venecuela...) izja- Oland je juče izjavio da političko rješesnilo se juče protiv vojne intervenci- nje mora ostati krajnji cilj za Siriju. Meje u Siriji. đutim, on je dodao da se to može dogoditi samo ako međunarodna zajedPomama za gas maskama u Izra- nica uspije da zaustavi ubijanje i pruelu i Turskoj ži veću podršku opoziciji predsjednika Izrael i Turska koje se graniče sa Si- Bašara al Asada.

20 Kultura

PETAK 30. 8. 2013.

SEPTEMBARSKI DANI

Film Vladimira Perovića nagrađen u Austriji Film “Život, priključenija i održivi razvoj jednog kokota” Vladimira Perovića, u produkciji Centra za kulturu Tivat, dobio je bronzanu nagradu Lencinga, na 41. festivalu nacija u austrijskom gradu Lencingu. Jednom godišnje u primorskom gradiću Perastu jedan među mnogim pijetlovima (kokotima) iz kraja učestvuje u posebnom događaju. Odabran, on će se suočiti sa neočekivanim iskustvima. Ovo je priča o

Nikšić u znaku Njegoša Foto: Milovan Danilović

PRIZNANJE

njegovom životu u okruženju ljudskih pravila i rituala”, navodi se u sinopsisu filma Vladimira Perovića.

Iz Centra za kulturu Tivat podsjetili su da film „Život, priključenija i održivi razvoj jednog kokota“ i u trećoj godini od nastanka nastavlja festivalski život. Upravo je dobio poziv i za učešće na 4. međunarodnom festivalu „Dijete Sunca“ , posvećenom životnoj sredini, u Jerevanu u Jermeniji.

Tradicionalna manifestacija “Septembarski dani” pružiće građanima Nikšića brojne kulturne, sportske i zabavne programske sadržaje, koji po svojoj raznolikosti ostavljaju dubok trag na kulturnoj mapi Crne Gore.

“Program je vođen kriterijumima kvaliteta i masovnosti, ali i kriterijumom da se sa što manje finansijskih izdataka kreira bolji sadržaj”, saopštili su organizatori.

U sklopu manifestacije od 4. do 7. septembra biće oragizovan peti međunarodni slavistički skup “Njegoševi dani” posvećen najznačajnijem jubileju crnogorske književnosti, dvjestogodišnjici od rođenja Petra II Petrovića Njegoša.

“Svečano otvaranje je 4. septembra u 20 sati u sali Muzičke škole nakon čega će uslijediti koncert pijani-

ste Borisa Kraljevića. Književno veče Miljenka Jergovića biće održano 5. septembra, takođe u prostorijama Muzičke škole. O njegovom stvaralaštvu govoriće Enver Kazaz, Ivan Lovrenović i Tatjana Bečanović.

Lingvističko veče biće upriličeno 6. septembra u amfiteatru Filozofskog fakulteta, i tom prilkom biće promivisane slavinističke publikacije”, najavio je program ove manifestacije potpredsjednik nikšićke opštine Miodrag Guto Jovanović.

U saradnji sa Fondacijom Ćano Koprivica i opštinom Nikšić, “Njegoševi dani” organizuju omaž velikom filantropu Ćanu Koprivici, a tim povodom biće organizovana izložba umjetničkih slika u Dvorcu kralja Nikole. Tokom septembra biće realizivani i brojni koncertni programi, promocije knjiga, izložbe

slika, filmske projekcije, ali i sportski događaji sa sve građane Nikšića.

“Za naše mlade sugrađane na nikšićkoj tvrđavi biće organizovan Bedem fest, dok će oni najmlađi moći da uživaju 7. septembra na koncertu folklora za djecu na Sceni 213. Umjetničko veče Milana Gutovića biće održano 29. septembra i vjerujem da ćemo svi uživati”, kazao je Jovanović.

U sklopu manifestacije najavljen je i plan puštanja u rad izvedenih objekata u proteklom periodu, kao i pregled važnijih projekata na teritoriji opštine Nikšić čija je realizacija u toku. Menadžer opštine Živko Kecojević najavio je izgradnju objekta Tehnopolis, za koji je u toku izrada projektne dokumentacije i čiji se početak radova očekuje do kraja godine.

J.L.

Pjaf, francuski Skulpture na dnu mora Radovi Elvira Adrovića biće predstavljeni u subotu u Budvi mit IZLOŽBA

Izdavačka kuća Nova knjiga iz Podgorice obogatila je svoju izdavačku djelatnost još jednim djelom velikog pisca i Nobelovca, Gabrijela Garsije Markesa – romanom Pukovniku nema ko da piše. Roman govori o velikoj usamljenosti, ali i o najdubljoj ljubavi. Govori i o nepokolebljivosti, istrajnosti, kao i beznadežnom poštenju.

Za razliku od mnogih drugih Markesovih djela, roman Pukovniku nema ko da piše u suštini nema podlogu u magijskom realizmu. Glavni likovi romana nemaju svoja imena, pa se na taj način ostavlja utisak neznatnosti i gotovo beznačaja određenih dijelova života pojedinaca.

Film po ovom Markesovom romanu sa Fernandom Lujanom u glavnoj ulozi snimljen je 1999. godine.

Nova biografija Edit Pjaf objavljena je ove nedjelje u Francuskoj povodom 50. godišnjice od smrti slavne pjevačice.

Autor biografije “Pjaf, francuski mit” je bivši novinar lista Mond Rober Belere. Knjiga se zaniva na dosad neobjavljenim podacima iz oko stotinu pisama koje je od pjevačice primio njen prijatelj Žak Burža.

U biografiji se otkriva da Edit Pjaf nije rođena na ulici 19. decembra 1915, kako je ona tvrdila, već u bolnici Tenon u pariskom 20. arondismanu.

Autor biografije donekle ruši mit o ličnosti Edit Pjaf, ali ističe njen talenat i volju da radi.

Edit Pjaf, koja je imala niz ljubavnih veza i cio život se borila sa zavišnosću od droge i alkohola, umrla je od raka 10. oktobra 1963.

Prva podvodna izložba na Mediteranu, koja će obuhvatiti radove akademskog vajara Elvira Adrovića, biće otvorena u subotu u 18.15 sati u Budvi. Skulpture će biti postavljene, tačnije potopljene u more ispred plaže Mogren I, u neposrednoj blizini bova. Izložbu će otvoriti akademska slikarka Jelena Papović, na brodu, okružena drugim brodićima i barkama, te roniocima “Budvadiving kluba” koji će i postaviti ukupno sedam izvajanih ljudskih figura na dubinu od oko četiri metra. Ova jedinstvena izložba trajaće do početka oktobra.

“Centar Adrovićevog likovnog poimanja je čovjek, a promišljanje o esencijalnim pitanjima života dovodi ga do problematizovanja fenomena ljudske slobode, odnosno ‘neslobode’, fizičke i duhovne. Zamišljeno

JUBILEJ

Počeo festival Telurid Američka filmska manifestacija proslavlja četiri decenije postojanja Filmski festival Telurid, jedan od najznačajnijih filmskih manifestacija u SAD i rani pokazatelj mogućih kandidata za Oskara, koji ove godine proslavlja četiri decenije postojanja, predstaviće filmove reditelja poput Džejsona Rejtmana, Džoela i Itana Koena i Aleksandra Pejna, saopštili su organizatori.

Rejtmanova drama „Labor Day”, koja će takođe u septembru biti prikazana na Međunarodnom filmskom festivalu u Torontu, imaće svjetsku premijeru u subotu na samom početku festivala koji se završava 2. septembra, prenijele su agencije.

U filmu igra oskarovka Kejt Vinslet, a baziran je na istoimenom romanu spisateljice Džojs Maj-

nard. Film govori o majci i sinu u čije živote ulazi misteriozni stranac.

U glavnom programu festivala pod nazivom „Show” biće prikazano 27 filmova, a neki od njih su ostvarenje braće Koen „Inside Llewyn Davis” o kantri pjevaču iz 1960-ih, koji je osvojio gran pri ovogodišnjeg Kanskog festivala, film Aleksandra Pejna „Blue Is the Warmest Color” koji je takođe bio prikazan na Filmskom festivalu u Kanu i dokumentarac oskarovca Erola Morisa „The Unknown Known”.

Na festivalu će biti prikazan i film „Gravitacija” (Gravity) sa Sandrom Bulok i Džordžem Klunijem u glavnim ulogama, koji je u srijedu veče otvorio Filmski festival u Veneciji.

Telurid je ranije bio „odskočna daska” za filmove koji mogu biti potencijalni kandidati za Oskara i pohvale kritičara.

Malo poznata britanska drama „Slumdog millionaire” (Milioner iz blata) prikazan je premijerno na ovom festivalu 2008. godine prije nego što je dobio osam nagrada Američke filmske akademije, uključujući i Oskara za najbolji film.

Festival je osnovan 1974. godine. Najveći dio programa sastoji se od novih filmova, a postoji neformalna tradicija da novi filmovi budu premijerno prikazani u Sjevernoj Americi kako bi ispunili uslov da budu prikazani na filmskom festivalu Telurid.

Rad Elvira Adrovića

i željeno vizuelizira kroz punu skulpturu, reljef i crtež, simbolično nazivajući izložbu ‘Na dnu’. Na dnu individualnog i kolektivnog bića, na dnu civilizacijskog ponora, ali sa svakog dna postoji samo jedan put i on vodi prema gore, prema izlazu i svje-

tlosti”, zapisala je istoričarka umjetnosti Mirela Čormaković u katalogu izložbe “Na dnu” koja je početkom avgusta otvorena u budvanskoj Modernoj galeriji.

Upravo dio ove postavke biće predstavljen i pod vodom.

Elvir Adrović rođen je 1974. u Ivangradu. Diplomirao je vajarstvo na Cetinju, u klasi prof. Pavla Pejovića, 2008. godine kada je i dobio godišnju nagradu za skulpturu Fakulteta likovnih umjetnosti. Učestvovao na više grupnih izložbi. Živi i stvara u Budvi.

Prvu podvodnu izložbu na Crnogorskom primorju i južnom Jadranu organizuje NVO Agora pod pokroviteljstvom Turističke organizacije Budva, opštine Budva i JP Morsko dobro.

Kultura 21

PETAK 30. 8. 2013.

ª Gospođicaº u Tivtu

USPJEH

Nagrade znače, ali u njih ne treba vjerovati Film “Sve to” Branislava Milatovića nagrađen na festivalu u Poljskoj Nataša Bućković

Predstava “Gospođica” Jugoslovenskog dramskog pozorišta, koju je po istoimenom romanu Iva Andrića režirao Gorčin Stojanović, biće izvedena večeras u 21 sat na Ljetnjoj pozornici Buća u Tivtu, u okviru festivala Purgatorije.

Zanimljivo je da je Marko Fotez dramatizaciju ovog romana uradio još 1962. godine u vrijeme kada je Ivo Andrić bio predsjednik Savjeta JDP, ali komad tada nije izveden, iako je nobelovac odobrio tu dramatizaciju. U predstavi igraju: Nataša Ninković, Jasmina Avramović, Vojislav Brajović, Srđan Timarov, Nataša Tapušković, Marko Baćović i drugi.

Scenografiju je kreirao Stojanović, kostime Lana Cvijanović, scenski pokret Miloš Paunović.

Tasovac ministar kulture Direktor Beogradske filharmonije Ivan Tasovac prihvatio je ponudu premijera Srbije Ivice Dačića da bude ministar kulture u rekonstruisanoj Vladi. Tasovac je potvrdio agenciji Beta da je spreman da preuzme resor koji mu je ponudio Dačić. Predsjedništvo Socijalističke partije Srbije (SPS) je u subotu, 24. avgusta, dalo saglasnost lideru stranke Ivici Dačiću da razgovara sa kandidatima za ministre.

Tasovac je na svom Tviter profilu komentarisao nedavno rekonstrukciju Vlade, ocijenivši da će se poslije nje odgovorne majke “porađati u foteljama kako bi na pravi način osigurale budućnost svoje djece”.

Tasovac je nestranačka ličnost, a na čelu Beogradske filharmonije je od marta 2001. godine.

K

ratki igrani film “Sve to”, u režiji Branislava Milatovića, nagrađen je na nedavno održanom festivalu autorskog filma “Quest Europe” u poljskom gradu Zielonie Gori. “Sve to” je bio jedan od 33 odabrana ostvarenja od prijavljenih 630 u takmičarskoj selekciji i ujedno jedini predstavnik sa prostora bivše Jugoslavije. Ovo je drugo priznanje za Milatovićev film, koji je u junu ove godine nagrađen u Makedoniji. Mladi reditelj za Dnevne novine ocijenio je da je, pored neospornog kvaliteta filma, njegova tematika postala primarna za uspjeh na festivalima.

“Svaki novi film je novi početak i Film nastao po istoimenoj priči crnogorskog pisca Ognjena Spa- izazov, a uspjeh prošlog filma stvahića sa kojim je reditelj Branislav ra samo početnu prednost za nove Milatović napisao scenario nagra- projekte. Takođe, nagrade, kojih je đen je specijalnom nagradom žiri- do sada bilo dvije, lijepo je dobiti, ja u međunarodnoj selekciji Deve- ali loše bi bilo povjerovati u njih i tog internacionalnog festivala au- upravljati se njima”, kaže Milatović. torskog filma “Quest Europe”, koja On naglašava da, pored neospornog kvaliteta uz nacionalnu selekza uspjeh na neciju poljskih filmokom festivalu, u va predstavlja glavposljednje vrijeni program festivala. me sve veću ulo“Neformalno, to je gu igra tematika druga nagrada festivala, o kojoj samo od- “Kratki film nije moje trajfilma. lučuje stručni žiri, pa no određenje, već put ka du“Čini mi se da se samim tim za mene gometražnom filmu, za kou posljednje vrijeima veliki značaj s ji imam gotov scenario, ali s me na određenim obzirom na to da je obzirom da je dugometražni festivalima a pridošla od kompeten- film i veća odgovornost, on ori gleda i tematnih ljudi koji su u fil- ipak zahtijeva dužu i detalj- tika filma, ponekad čak i nezamu, pretpostavljam, niju pripremu. Dok priprevisno od kvaliteprepoznali autorski mam taj film, trenutno sa ta samog filma. rad”, kaže u razgovo- Ognjenom Spahićem radim ru za Dnevne novine na još jednom kratkom filMislim da ni film Branislav Milatović. mu po motivima njegove još kao umjetnost niFilm je nedavno neobjavljene kratke priče, a je ostao izolovan prikazan i na Inter- čiju realizaciju planiram na- od uticaja trenutnacionalnom festiva- redne godine.” ka koje donose političke promjelu kratkog filma Pentedattilo u Italiji, kao ne u svijetu, pa je i na DokuFestu na Kosovu, a na je- postala praksa da je tema koja se sen očekuje ga učešće na još četiri obrađuje sama sebi svrha, dok je sasvjetska festivala. ma filmska estetika ostavljena po “Film ‘Sve to’ u septembru i ok- strani, a to se posebno odnosi na filtobru učestvovaće na festivalima move iz zemalja koje su nedavno u Španiji, Grčkoj, Čileu i Francu- izašle iz ratova. Iako smatram da su skoj. Riječ je o festivalima kratko- politički filmovi neophodni, politimetražnog filma, od kojih bih izdvo- ku bi trebalo uzimati samo kao tejio festival u grčkom gradu Drami, mu, a ne isključivo kao metod”, kakao jedan od najvećih i najznačaj- že Milatović. nijih festivala kratkometražnog filOn navodi da kratki film predma u svijetu. Takođe, to je jedan od stavlja, prije svega, referencu, pogo15 filmskih festivala koji svake go- tovo za mlade reditelje i nerijetko je dine nekom od učesnika dodjeljuje put ka dugometražnom ostvarenju. nominaciju za evropskog Oskara”, “U istoriji kinematografije kratnajavio je Milatović. ki film nikad nije predstavljao poFilm “Sve to” premijeru je imao pularnu filmsku formu, a posebno prošle godine na Sarajevo film fe- je posljednjih dvadeset godina prestivalu i od tada je prikazan na vi- stao da bude dovoljna forma sama še od 20 svjetskih festivala od kojih za sebe. On više predstavlja put ka su neki veoma značajni, pa reditelj dugometražnom filmu, stoga smavjeruje da će to olakšati put za nje- tram da bi svaki mladi reditelj prigov naredni film. je svog dugometražnog filma morao

OSKAR

Film ª Krugoviº s rpski kandidat Srpski kandidat za nagradu Oskar u kategoriji najbolji dugometražni igrani film na stranom jeziku biće “Krugovi” Srdana Golubovića, odlučio je juče Stručni odbor Akademije filmske umetnosti i nauke (AFUN) iz Beograda.

U glasanju, održanom nakon gledanja filmova u bioskopu “Fontana”, učestvovalo je 14 članova komisije.

“Krugovi” su dobili devet, a fim “Smrt čoveka na Balkanu” Miroslava Momčilovića pet glasova.

Uslove za nacionalnog kandidata za 86. nagradu Američke filmske akademije Oskar ispunjavalo je ukupno šest srpskih filmova.

Uz dva koja su se izdvojila, to su bili “Led” Jelene Bajić-Jočić,

Uspjeh filma može da bude prednost za naredne projekte: Branislav Milatović

snimiti nekoliko kratkih filmova. Iz iskustva sa raznih festivala i druženja sa mladim rediteljima proizilazi činjenica da je do dugometražnog filma, kome svi reditelji streme, puno lakše doći ako imate nekoliko uspješnih kratkih filmova”, kaže Milatović.

Film “Sve to” je drugi Milatovićev kratki film budući da je diplomirao sa igranim filmom “Noć ljubavi” u sklopu omnibusa “Ljubav,

ožiljci”. Nagrađeno ostvarenje donosi univerzalnu priču o povezanosti oca i sina. Uloge su povjerene Slavku Štimcu, Momu Pićuriću i Jovanu Miranoviću. Direktor fotografije je Ivan Kostić, direktor filma Ivan Đurović. Muziku je uradio Milivoje Pićurić, montažu Vladimir Radovanović, a dizajn zvuka Bobo Stanišić.

Producent filma je Montenegro Art Production, a koproducent Artikulacija Production.

JU OŠ «GORNJA ZETA » SRPSKA-GOLUBOVCI, 28. 08. 2013.g.

PIB 02857693 Žiro račun 550 – 12905 - 71 Shodno Zakonu o javnim nabavkama, OŠ »Gornja Zeta » iz Srpske -Golubovci, raspisuје

O G L A S

Za prikupljanje ponuda za izdavanje u zakup đačke kuhinje Đačka kuhinja se izdaje u zakup do kraja nastavne godine za pravna i fizička lica.

Površina đačke kuhinje iznosi 24 m2,a nalazi se unutar školske zgrade. Škola ima ukupno 290 učenika i 20 profesora, a radi u prvoj smjeni.

Početna cijena iznosi 250,00 eura mjesečno.

“Mamaroš” Momčila Mrdakovića, “Odumiranje” Miloša Pušića i “Falsifikator” Gorana Markovića.

Golubovićev film “Krugovi” je savremena priča o jednom herojskom djelu i njegovim pozitivnim posljedicama. Nizao je uspjehe i nagrade širom svijeta još od pre-

mijere početkom ove godine na Sandens festivalu.

Tri paralelne priče odvijaju se u Beogradu, Njemačkoj i Trebinju danas prateći likove koji su, kao svjedoci događaja iz prošlosti, motivisani da donose odluke koje će im promijeniti živote.

Ponuda treba da sadrži : 1. Naziv pravnog ili fizičkog lica, 2. Uslove ponude i cijenu proizvoda Pravo učešća na oglas imaju pravna i fizička lica koja imaju kvalifikacije za tu vrstu djelatnosti.

Tender je otvoren 8 dana od dana objavljivanja.

Troškove objavljivanja Tendera snosi odabrani učesnik tendera.

Pismene ponude slati na adresu : JU OŠ «Gornja Zeta » - Srpska bb - Golubovci.

Kontakt telefon - tel.faks – 020-872 - 550; 067- 584- 200

22 Zanimljivosti

PETAK 30. 8. 2013.

KINA

Kidnaperi sa greškom Sud u kineskom gradu Tajžou u pokrajini Žeđijang osudio je na pet i četiri godine zatvora dvojicu kidnapera koji su oteli djevojčicu misleći da je iz bogate porodice, a kada su saznali da je siromašna, čak su joj dali 500 juana ili oko 60 eura i oslobodili je.

Kidnaperi su djevojčicu oteli nadajući se da će im to pomoći da vrate kockarski dug, a na organizaciju kidnapovanja - prevozno sredstvo, smještaj i druge stvari - potrošili su 10.000 juana ili oko 1.230 eura. Nakon što su shvatili da 11-godišnja djevojčica nije iz bogate porodice kako su mislili, dali su joj novac i kada su vidjeli koliko je policije na ulici, pustili je na slobodu. Kineski mediji navode da su kidnaperi dobro brinuli o djevojčici koju su tri dana držali u zatočeniištvu.

Kidnaperi, za koje je navedeno samo da se zovu Lu i Sije i da su porijeklom iz jugoistočne pokrajine Fu-

đijan, planirali su da traže otkup od milion juana ili oko 123.000 eura. Policija ih kasnije uhapsila u Fuđijanu.

NJUJORK

ISTRAŽIVANJE

Smijeh čuva zdravlje

Naučnici s američkog Lioma univerziteta koji su 2006. godine proučavali interakciju između mozga, ponašanja i imunog sistema otkrili su da iskreno smijanje podstiče lučenje hormona koji čuvaju zdravlje. Poslije dvije godine isti naučnici su otkrili da smijanje takođe snižava nivo štetnih hormona stresa. Nivoi dvije vrste hormona - beta endorfina (odgovornih za ublažavanje depresije) i ljudskog hormona rasta (HGH koji pomaže imunitetu)

znatno su porasli dok su ispitanici gledali smiješne video snimke.

Portal Moj doktor prenosi da takvih promjena nije bilo u grupi ispitanika koja nije gledala smiješne video snimke. Slično ispitivanje je pokazalo da smijeh smanjuje nivo triju stresnih hormona, tako da su se nivoi kortizola, adrenalina i katabolita dopamina znatno smanjili. Hronično izlučivanje stresnih hormona može da oslabi imuni sistem i izazove razvoj mnogih bolesti.

Odlazak zoo legende Gusa Polarni medvjed Gus, koji je bio maskota zoološkog vrta u Central parku u Njujorku, uspavan je, saopštili su zvaničnici vrta. Gus, medvjed star 27 godina, stigao je 1988. godine, a zvaničnici vrta ocjenjuju da ga je vidjelo više od 20 miliona ljudi.

Vlasti zoo vrta juče su uspavale medvjeda, jer je otkriven veliki tumor koji nije bilo moguće operisati.

“Gus je bio legenda zoo vrta u Central parku i velika radost za naše posjetioce, ali i osoblje”, izjavio je Džim Breheni, direktor kompanije VCS koja održava vrt. Prosječni životni vijek polarnog medvjeda je 20,7 godina.

Reportaže 23

PETAK 30. 8. 2013.

Haos Kingstona JAMAJKA

Neprekidna vreva na ulicama, zvuci policijskih sirena i saobraćajni kolaps - tipična su scena u Kingstonu, urbanom centru Kariba

S

asvim različit od turističkih kompleksa na brošurama o Jamajci, Kingston privlači one koji žele da osjete pravi duh rege kulture i urbanih Kariba. Kingston je i najveći grad južno od SAD u kojem se govori engleski jezik.

Turisti koji odlaze na Jamajku na odmor redovno zaobilaze Kingston, jer važi za opasan grad u kojem vlada haos i saobraćajni kolaps, uz neprekidne zvuke policijskih sirena.

Rijetko ko ostavi dovoljno vremena da obiđe Kingston i shvati da on ima mnogo toga da ponudi.

Iz Kingstona potiču neki od danas poznatih reggae i dancehall muzičara, kao što su Buju Banton i Beni Man, a u Kingstonu su živjele i legende Bob Marli, Piter Toš, i Li Skreč Peri. ● ORIJENTACIJA Kingston se nalazi na jugoistočnoj obali Jamajke, i smješten je u prirodnoj luci, zaštićen od pučine dugim pješčanim sprudom, poznatim kao Palisadoes (riječ je portugalskog porijekla). Sprud Palisadoes povezuje Kingston sa lukom Port Royal, koja je u 17. vijeku bila notorno utočište pirata sa Kariba.

Na polovini spruda nalazi se međunarodni aerodrom “Norman Manley”. Pored ovog velikog, postoji i manji, lokalni aerodrom, Tinson Pen. Parohija Kingston je relativno mala i obuhvata samo istorijski centar i luku Port Royal, ali se vremenom grad spojio sa velikom parohijom St. Andrew, u kojoj živi više od pola miliona ljudi.

Grad je podijeljen na dva glavna sektora: dauntaun i uptaun, koji se još naziva i Nju Kingston.

Dauntaun je istorijski dio grada, odmah pored mora. Glavne arterije paralelne sa obalom Ocean Blvd, Port Royal St i Harbour St. Najšira ulica koja ih sječe od mora ka naviše je King St. Uptaun Kingstona je dio grada gdje žive bogatiji i gdje je bezbjednost na znatno višem nivou. ● ATRAKCIJE Najpopularnija turistička atrakcija u Kingstonu je muzej Boba Marlija koji se nalazi u kući u kojoj je Marli živio, i gdje je istovremeno bila Marlijeva diskografska kuća “Tuff Gong”.

“Weddy Weddy Wednesday” su žurke koje se svake srijed e

održavaju u prostorijama diskografske kuće Stone Love, u ulici Burlington Ave. Denshol muzičari Šon Pol i Elefant Men ovdje regularno nastupaju.

“Passa Passa” je nastavak žurke, kada se oko jedan ujutro posjetioci i izvođači sele na ulicu. Traje do jutra, često i do 8-9 prije podne.

Port Royal, notorno sklonište pirata sa Kariba iz 17. vijeka, od kojih su najpoznatiji bili Crnobradi i Henri Morgan. Danas je u ruševinama, usljed razornog zemljotresa 1692, kada je čitavo mjesto potonulo u more.

“Devon House” je klasična jamajkanska palata iz 19. vijeka, koju je podigao prvi crnački milioner Džordž Stibel. Danas je pretvorena u muzej, a u dvorištu su otvoreni restoran i nekoliko prodavnica sa rukotvorinama. Tu se može kupiti i sladoled koji važi za najbolji na Jamajci. ● PLAŽE “Lime Cay”, plaža najbliža centru grada, nalazi se na ostrvcu naspram obale Port Royale. Preko vikenda tu se održavaju žurke i uglavnom je gužva i glasna muzika. Radnim danima je poluprazno, idealno za one koji žele mir i tišinu i odmor od vreve centra Kingstona. ● LOKALNI SPECIJALITETI Jerk, najpoznatiji jamajkanski specijalitet, meso uvaljano u smješu začina, koju čine tri osnovna sastojka: pimento i “Scotch bonnet” (dvije vrste čilija) i timijan (majčina dušica). Postoje bezbrojne varijante ovog začina u koji se pored ova tri sastojka mogu dodati oraščić, cimet, žalfija, karanfilić i crni ili bijeli luk.

“Red snapper” na kokosovom mlijeku i limeti je riba koje nema u Jadranskom moru i najsličnija je arbunu. Od začina se još

najčešće dodaju korijander, kim i kurkuma.

Poslastice su i banane prelivene sosom od rastopljenog putera, pavlake, bibera i ruma. ● KLIMA Kingston ima tropsku klimu, a temperatura je preko cijele godine vrlo stabilna i kreće se oko idealnih 27˚C. Kad spadne na 25˚C, lokalci govore o zahlađenju, a kad skoči na 30˚C, to se smatra vrelim talasom.

Kišni period traje od maja do novembra, kada su česti uragani. Suvlji period nastupa u decembru i traje do aprila, i tada nema dugih kiša, već češćih i kratkih pljuskova s

grmljavinom.

Ipak, za razliku od ostataka Jamajke, u Kingstonu pada prilično manje kiše, jer je zaklonjen prirodnom barijerom, planinama Blue Mountains. ● STANOVNIŠTVO Većina stanovnika su crnci, ali u Kingstonu živi i veliki broj Latino Amerikanaca, Kineza, Indijaca i Britanaca. Za vrijeme građanskog rata u Libanu, u Kingston se doselio i priličan broj hrišćana iz Libana i Sirije. ● MEDIJI Jamajka je među karipskim zemljama poznata kao zemlja slobodnih medija koji često i otvoreno kritikuju vlast. I elektronski i štampani mediji su uglavnom u privatnim rukama. Najčitanije

novine su “Jamaica Gleaner” i “Jamaica Observer”. ● ISTORIJA Kingston je počeo da se razvija nakon zemljotresa 1692. kada je stecište pirata Port Royal potonulo u more. Preživjeli nakon zemljotresa su na obali preko puta podigli izbjeglički kamp, a do tada je zemljište na mjestu današnjeg Kingstona korišćeno u poljoprivredne svrhe.

Već 1716. Kingston je postao najveće naselje na Jamajci i glavni trgovci su biznis počeli da premještaju tamo. Ubrzo je 1729. osnovana prva slobodna škola i sagrađeno pozorište u ulici Harbur Strit koje postoji i danas, a 1755. je prijestonica premještena iz mjesta Speniš Taun u Kingston. Novi zemljotres pogodio je grad 1907. kada je poginulo 800 ljudi, a početkom 1930-ih dolazi do socijalnih nemira i stvaranja radničkih sindikata. Najveću popularnost Kingston je stekao nastankom rege muzike 1960-ih, a tada kreće i njegov ubrzani razvoj. ● SMJEŠTAJ U Kingstonu nema klasičnih jeftinih hostela, a spavanje u bezbjednim djelovima grada je minimum 40 američkih dolara za noć.

(Izvor: B92)

24 Zabava

PETAK 30. 8. 2013.

IMITIRA ČIČOLINU

Miranda Ker kao porno zvijezda Možda je ne možete zamisliti u toj ulozi, ali Miranda Ker odradila je foto sesiju u kojoj je imitirala porno zvijezdu Čičolinu. Manekenka Victoria’s Secreta postala je za potrebe snimanja u V Magazine legendarna Ilona Štaler, poznatija kao Ćićolina.

Snimanje je odradila za V Magazine. Nosila je dugačku, platinastu periku i hipijevsku odjeću, a na jednoj od fotografija otkrila je i grudi. Iako je snimanje golišavo, manekenka i dalje izgleda ukusno i glamurozno, daleko od prizora kakve viđate kad su porno glumice u pitanju.

SERGEJ ĆETKOVIĆ U NIKŠIĆU

Navijam za mladu generaciju Velika crnogorska turneja jednog od najpopularnijih regionalnih kantautora Sergeja Ćetkovića nastavljena je spektakularnim koncertom u Nikšću. Sergej je nastupio na Stadionu malih sportova pred brojnom publikom koja je gotovo horski sa pop zvijezdom pjevala njegove najveće hitove. Ćetković je nastup započeo pje-

smom “Treba mi tvoga osmijeha”, koju je publika pozdravila sa oduševljenjem. Sergej je kazao da u gradu pod Trebjesom uvijek doživi neobično i prelijepo veče, te da je nikšićka publika najbolja na svijetu.

“Ne bih da se naljute iz ostalih gradova jer smo u svakom gradu imali jako lijepe koncerte i večeri za pamćenje. Navijam za mladu ge-

neraciju i borim se za njih kako svojom publikom tako svojim javnim bitisanjem da biraju pravi put, prave riječi, da budu pametni jer mladost treba iskoristiti za prave stvari.

Nikšićani me uvijek kupe i pozivam sve da dođu u Podgoricu”, poručio je Sergej. Turneja “Live Montenegro 2013” biće okončana koncertom u Podgorici 31. avgusta. J.L.

Zabava 25

PETAK 30. 8. 2013.

MAKeDOncI PORAnIlI

Tamara će mi biti prateći vokal

Tijana Dapčević za DN priča o izboru za Pjesmu Evrovizije Zlatko Šebek

T

ijana Todveska-Dapčević izabrana je za predstavnicu Makedonije na Pjesmi Evrovizije 2014. godine. Tu vijest objavio je Javni servis Makedonije, što je i te kako iznenadilo Tijanine fanove jer je pjevačica više puta izjavljivala kako neće nastupati na festivalima.

Za Tijanu će ovo biti, što bi se narodski reklo, treća sreća, jer je kartu za Evroviziju tražila na Makedonskom nacionalnom izboru 2002. godine, a potom i na festivalu Evro pesma - Euro pjesma 2006, kada je pobjedu ponijela grupa No Name, koja je kasnije i poništena pa je zajednica Srbija i Crna Gora izostala sa takmičenja. Tijana je tada izvodila numeru “Grijeh” kada je kao dio koreografije koristila violončelo, instrument za čije “muziciranje” se školovala, isto kao nekada i na “Sunčanim skalama”, kada ju je domaća publika i upozna-

la kroz numeru “Stepski vuk”. Da li će i na evovizijskoj sceni primijeniti isti trik i koliko razmišlja o scenskom nastupu, za koji tvrdi da je i te kako važan, Tijana kaže da je prerano da govori.

“Ja ću se potruditi da u ta tri minuta koliko traje pjesma obezbijedim makar tri aplauza na otvorenoj sceni, to je ono što mi je najbitnije. Upotrijebiću sve adute”, u svom maniru je poručila Dapčević, koju smo i upitali koji su za nju najvažniji aduti.

“Najbitnije je da pjesma bude dobra, ako nije - onda ništa. Ako imam keca u rukavu, sve će biti dobro. Bitno mi je da bude brza pjesma jer s obzirom na moj senzibilitet i energiju mislim da ću se sa takvom numerom najbolje snaći i da ću dobro odbraniti boje Makedonije”, smatra ona.

Tijana otkriva da ranije nije bila u prilici da razgovara sa ljudima koji odlučuju o učesniku te da ju je poziv i odabir iznenadio.

“Velika čast mi je data time što me makedonski Javni servis odabrao da budem predstavnik na Pjesmi Evrovozije 2014. godine. Velika je odgovornost, zato što ne predstavljam sebe i pjesmu već moju zemlju. Ja sam 2002. godine bila na izboru i tada sam zauzela četvrto mjesto na festivalu na kom se birao predstavnik. Sada festivala nema i ovo je treća godina zaredom kako na ovaj način biraju

svog predstavnika”, pojasnila je naša sagovornica.

Kada je autorstvo u pitanju, Tijana kaže da ne postoje granice, te da traži najbolju kompoziciju.

“Svi mogući i nemogući autori iz regiona su kontaktirani. Pošto nije obavezno da autori budu iz Makedonije, date su mi odriješene ruke da sama biram pjesmu, naravno uz konsultaciju sa Javnim servisom.”

Samim tim Tijana nije mogla da kaže da li će pjesma originalno biti napisana na makedonskom ili nekom drugom jeziku.

“Sigurno je da ću snimiti makedonsku i englesku verziju, a na kom će jeziku izvorno biti napisana i da li ću snimiti još neku verziju znaćemo u februaru, do kada mi je dat rok da predam finalni snimak.”

Na našu opasku da li je zbog godina boravka u Srbiji pomalo zaboravila makedonski jezik ili izgubila naglasak, ona kaže da je to nemoguće.

“Ovdje sam se ipak rodila, završila škole i živjela 24 godine.”

Tijana nam se povjerila da će sa njom na sceni kao prateći vokal biti i njena sestra Tamara, koja je evrovizijsku groznicu osjetila kao predstavnica svoje zemlje 2008. godine.

Podsjećamo Pjesma Evrovizije naredne godine održaće se u Danskoj zahvaljujući ovogodišnjoj pobjednici Emili de Forest i to u periodu od 6. do 10. maja.

Crna Gora tradicionalno će ime svog predstavnika objaviti polovinom decembra, iako se u muzičkim krugovima uveliko spekuliše da će to biti Sergej Ćetković, koji je više puta početkom ove godine na novinarska pitanja odgovorio da će na Eurosong ići sljedeće godine ako ga pozovu.

TeleVIZIJA

ª Živa istinaº na Prvoj Politički magazin “Živa istina” koji već preko deceniju uređuje i vodi crnogorski novinar Darko Šuković biće emitovana ove sezone na crnogorskoj Prvoj televiziji. Politički magazin sa najdužim stažom proizvodnje i emitovanja na crnogorskim televizijama svoju premijeru imaće u petak, 30. avgusta u “prime time” terminu od 20 sati i 10 minuta. “Živa istina” je format koji je ba-

ziran na intervjuima “1 na 1” sa domaćim i regionalnim političarima, ambasadorima, sportistima i uticajnim ličnostima iz javnog života koji bez cenzure govore o temama javnog interesa, odgovaraju na pitanja o kojima se često prećuti.

Emisija je poznata i po tome što su kroz više od 60 minuta dinamičnog razgovora gosti otkrivali ekskluzivne informacije kojima nijedan drugi medij nije imao pristup.

“Ovo nije jedini novitet koji će Prva TV Crna Gora uvesti u okviru jesenje programske šeme koja se polako priprema i koja će startovati tokom septembra. Prva TV će raditi na jačanju lokalnih formata koji su u proteklih godinu zabilježili odlične rezultate, kao i na ponudi serijskog i filmskog programa”, stoji u saopštenju.

Repriza “Žive istine” biće emitovana nedjeljom u 14 sati.

E.Z.

RAZVOD IPAK

Monika u vezi sa Azerbejdžancem Azerbejdžanski biznismen Telman Ismailov poznat je po tome što je na svoj rođendan doveo Dženifer Lopez da mu pjeva i za to platio blizu pola miliona eura, a ovaj bogataš navodno je imao nešto i sa lijepom Monikom Beluči, te se njegovo ime spominje i kao jedan od razloga zbog koga se italijanska diva razvodi od Francuza Vinsenta Kasela.

Monika Beluči i Vinsent Kasel potvrdili su da se nakon 14 godina braka razilaze, a navodno je u njihovom odnosu postojala i treća osoba.

Monika i Telman navodno su otpočeli romansu prije četiri godine, kada je glumica gostovala u Turskoj, na otvaranju luksuznog hotela, koji se nalazi u neposrednoj blizini kompleksa čiji je vlasnik upravo Ismailom, prenosi azerbejdžanski sajt Haqqin.az.

HOT! Ukoliko je ne poznajete, Ginta Lapina je supermodel koji dolazi iz Latvije. Njene najnovije seksi fotografije nastale su tokom fotošutinga za kompaniju La Senza. Sigurni smo da će vam se dopasti.

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

26 Zabava/Slobodno vrijeme

PETAK 30. 8. 2013.

Daily Sudoku puzzle No. 2494 sudoku 2013-08-11

Medium level

Teža

9

4

8

5

2

6

7

2

6 6

8

9

1

4

7 2

2

3

3

8

9

Play sudoku online at:

7

5

8

www.sudokukingdom.com

4

7

2

2

6

4

Daily Sudoku puzzle No. 2493

3

Lakša 2013-08-10

8

Medium level

2

9

7

8

4

1

7

7

2

5

3

8

8

1

2 4 Page 1/2

1

Play sudoku online at:

5 Play sudoku online at:

3

4

1

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com 1

2

Puzzle solution:

Studija objavljena u žurnalu Evolucija i ljudsko ponašanje, otkrila je da je nakon sat vremena sječenja drva nivo testosterona povećan za 48 posto, dok je nakon fudbala njegov rast iznosio 30 odsto.

Tramble tvrdi da kod muškaraca postoji određena razmjena između reprodukcije i preživljavanja.

3

1

6

7

2

4

8

3

5

9

6

1

8

5

3

9

4

7

2

4

9

3

7

1

5

8

2

6

3

9

5

4

7

2

8

1

6

8

2

5

6

9

3

4

7

1

7

4

2

8

1

6

3

5

9

7

4

1

5

8

2

6

9

3

8

2

4

7

6

1

9

3

5

3

5

9

1

6

7

2

8

4

5

7

3

2

9

4

6

8

1

6

8

2

9

3

4

7

1

5

1

6

9

3

5

8

2

4

7

2

1

8

3

5

6

9

4

7

9

3

6

1

4

7

5

2

8

9

3

4

8

7

1

5

6

2

2

5

7

6

8

3

1

9

4

5

7

6

4

2

9

1

3

8

4

8

1

9

2

5

7

6

3

vicevi Dr. Ben Tramble sa Insituta socijalnog i ekonomskog istraživanja na Univerzitetu Kalifornije i njegove kolege proučavali su grupu farmera u Amazonu.

Uzorci njihove pljuvačke uzimani su nakon igranja fudbala i nakon rezanja drveća u šumi radi oslobađanja zemlje za sađenje usjeva.

9

Puzzle solution:

Sudoku puzzle No. 2492 2013-08-09 Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 2491 2013-08-08

Razgovaraju dva prijatelja.

- Čovječe, ne mogu da spavam, Page 1/2 dugujem na deset mjesta.

- Ja, od kako sam uzeo kredit spavam kao beba – reče ovaj drugi.

- Pa kako čovječe? – upita prvi.

- Budim se na svakih sat vremena i plačem.

Rezanje drveća radi čišćenja zemlje i prehranjivanja porodice stvara više testosterona kod muškaraca nego aktivnosti poput sporta, otkrila je nova studija.

Ovo otkriće mijenja shvatanje naučnika o ulozi testosterona u ljudskom tijelu – čini se da nije sve u takmičenju i agresiji.

2

8

IstražIvanje

Drvosječe su ipak najveće muškarčine

6

*** Došla mlada u kuću. I prvo jutro svekrva joj objašnjava: - Ja ujutru kada ustanem, ako sam raspoložena stavim ružu na lijevo uvo. Tada možeš da mi skuvaš kafu. Ako mi je ruža na desnom uvetu, ne prilazi mi.

Mlada: - Ja ujutru kada ustanem skuvam kafu i popijem jednu rakiju. Popijem drugu rakiju… treću rakiju…

A kada popijem treću rakiju, zabolje me gdje je tebi ruža. *** Zemunac na sudu kaže svom advokatu: - Slušaj, ako uspiješ da mi sre-

diš da dobijem samo jednu godinu zatvora, ova torba sa parama je tvoja, a ako ne uspiješ, leti ti glava!

Kasnije, sudija izriče presudu: - Sud donosi presudu: jedna godina zatvora!

Zemunac, sav srećan, grli advokata i upita ga: - Je l’ bilo teško?

- Uh, mnogo teško!

- Što, brate?

- Sudija je htio da te oslobodi! *** Sjede dva penzionera u parku na klupi. Jedan posmatra puža kako ide pa upita svog kolegu.

- Je li, kolega, je l’ ti znaš kakva je sličnost između nas muškaraca i puževa?

- Nemam pojma. – odgovori drugi.

- Sličnost je da se vučemo, slinimo, imamo rogove i mislimo da je kuća naša.

Zabava/Slobodno vrijeme 27

PETAK 30. 8. 2013.

NEZVANIČNO Pustite nas da mi naše stvari rješavamo.

Ne bih riječ više progovrio na tu temu.

Word Search Puzzle #K106FV

Alo Jeliću, sad ću te reći MIlu, ionako si mu mnogo jada zadao.

OSMOSMJERKA

W

L

A

X

I

T

Y

D

N

I

W

G

M

S

E

S

O

H

S

T

O

F

R

O

N

D

S

A

L

I

K

E

I

T

H

G

I

R

F

F

A

M

A

N

I

C

I

F

I

C

E

P

S

I

P

D

U

L

A

K

O

M

U

U

E

T

Y

L

S

O

G

T

R

L

P

R

N

A

U

N

H

T

S

U

H

S

O

E

D

I

C

D

W

R

F

E

E

B

S

E

L

S

T

O

E

A

R

I

G

R

R

T

U

T

F

E

C

N

R

S

R

A

O

S

A

S

P

T

S

K

T

B

U

T

M

T

V

C

U

D

O

I

T

E

U

A

G

I

L

E

E

E

Q

I

W

F

N

S

B

M

I

N

I

M

A

L

S

C

E

Y

L

E

E

R

F

I

F

T

Y

R

Z

A

R

G

U

E

D

R

A

W

L

S

S

T

M

Drawls

FIFTY Fifty FIGURE Figure FILTER Filter FITTEST Fittest FLORA Flora FREELY Freely FRIGHT Fright FRONDS Fronds HECKLES Heckles HOSES Hoses IMAGES Images IMPEL Impel

LAUGH Laugh LAXITY Laxity MANIC Manic MINIMALS Minimals PEACOCK Peacock PINED Pined POWER Power RAVES Raves REUNITES Reunites RIFTS Rifts SMEAR Smear SOARS

SPASM Spasm SPECIFIC Specific SQUARE Square STUDENT Student TACIT Tacit TOGETHER Together TUBED Tubed UGLIEST Ugliest WINDY Windy

OVAN Neko pokušava da Vas nagovori na drugačije rešenje, ali Vi imate svoje ciljeve i ne odstupate od zacrtanih planova. Ne odbacujete koristan savjet, jer neke situacije predstavljaju dobar povod za zajednički uspjeh ili za emotivno zadovoljstvo.

BIK Primjećujete da novi događaji utiču na Vašu koncentraciju, imate utisak da neko umanjuje Vaš poslovno-finansijski uspjeh. Ipak, sačekajte na zvanične komentare.

Budite promišljeni i nemojte donositi ishitrene odluke.

BLIZANCI Pokušavate da promijenite i ubrzate neke situacije u kontaktu sa saradnicima. Važno je da se pravilno organizujete, ne možete da funkcionišete na više strana istovremeno. Položaj Mjeseca djeluje pomalo izazovno na Vaše psihičko stanje.

RAK Imate dobre ideje, ali ponekad je teško procijeniti konačan ishod u poslovnim pregovorima. Potrebno je da »žrtvujete« određene interese zarad lične sigurnosti, postupite u skladu sa svojim moralnim načelima.

VAGA Interesuju Vas neke skrivene informacije ili poslovi koji nude neobična rešenja, važno je da napravite dobru procjenu. Stalo Vam je da se dokazujete kroz različite poslovne izazove i da unaprijedite svoje praktično iskustvo.

ŠKORPIJA Nema potrebe da se raspravljate o različitim poslovnim vizijama i interesima. Na Vama je da sprovedete u djelo nečije ideje, zarad zajedničkog interesa. Važno je da budete dovoljno ubjedljivi i efikasni u društvu saradnika.

STRIJELAC Neko kritikuje Vaš stil ili način rada, ali nema razloga da reagujete sujetno. Obratite pažnju na koristan savjet i prilagodite svoje ponašanje u odnosu na poslovnu dinamiku koju zagovaraju bliski saradnici.

JARAC Djelujete snalažljivo u različitim poslovnim susretima, ali osjećate i dodatnu odgovornost za svoje postupke. Imate utisak da se od Vas očekuje mnogo više, nego što možete da učinite u određenim situacijama.

Soars

Naplaćuju gađanje paradajzom Copyright © Puzzle Baron August 29, 2013 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions!

Hiljade ljudi učestvovalo je danas na godišnjoj zabavi gađanja paradajzom „Tomatina“, koji se tradicionalno održava u španskom gradu Bunjolu.

Međutim, ove godine organizatori su prvi put naplaćivali ulaz.

Iz uprave grada saopšteno je da oko 20.000 ljudi učestvovalo u jednosatnom gađanju paradajzom, koja je inspirisana tučom iz 1945. godine kada su se djeca gađala hranom.

Reci mu da sjedi najbolji je kad ćuti.

HOROSKOP

K

ACIDS Acids AGILE Agile ALIKE Alike ARGUED Argued BESTS Bests BRAWNY Brawny BUTTS Butts CARTEL Cartel CROCKS Crocks CURDS Curds DOUBTS Doubts DRAWLS

Šefe, ovaj Jelić veli da će opet nešto da ustane i da kaže.

Bolje mi je da ćutim.

LAV Nalazite se u neobičnoj situaciju, stoga izbjegavajte afektivno ponašanje pred saradnicima i zatražite nečiju podršku. Potrebno je da stvorite bolje uslove, sve što činite ostavlja određene posledice na Vaš poslovni život.

DJEVICA Potrebno je da povučete logičan redosled poteza u susretu sa saradnicima. Odgovorite na nečiju poslovno-finansijsku ponudu i plasirate svoje ideje u odabranom društvu, koje će Vas »dobro nagraditi«.

VODOLIJA Razmišljate o različitim poslovnim ponudama, ali nema razloga da žurite sa zavšnim odukama. Ako Vam je stalo da ostvarite zapažene rezultate, prihvatite nečiji koristan savjet i proširite svoja saznanja o poslovanju.

RIBE Obratite pažnju na korisne informacije o poslovnim prilikama, neko Vam nudi interesantne ideje. Potrebno je da se dogovorite o zajedničkim interesima. Izbjegavajte poslovno rivalstvo ili neku takmičarsku atmosferu.

28 Sport

PETAK 30. 8. 2013.

Fudbal: Laka konjica bolja od Crne Gore

Endi kao vihor US OPEN

DA LI STE ZNALI

BUDIMPEŠTA - Trening kamp FS Mađarske. Gledalaca: oko 200. GOLOVI: 1:0 Damaždi 20’, 2:0 Korožman 27’, 3:0 Peter 53’.

Sudija: Katalina Kulčan (Mađarska). Žuti kartoni: Atila Haris, Aleks Damaždi, Airton de Oliveira (Mađarska), Božidar Đukić, Balša Boričić (Crna Gora).

MAĐARSKA: Barna Major, Mate Katona, Đeorđi Hursan, Ričard Dudaš (Bence Peter), Bonifas Čonka, Atila Haris, Aleks Damždi (Peter Forgaš (Ištvan Šatmari), Bence Pavković, Kevin Korožman, Airton de Oliveira (Adam Gogič), Roland Salai.

CRNA GORA: Milisav Vuksanović (Matija Šarkić), Stefan Knežević, Božidar Đukić (Petar Šušić), Blagoje Đurković, Balša Boričić (Miomir Đuričković), Driton Camaj (Zoran Petrović), Marko Burzanović (Mihailo Perović), Nikola Vujnović, Nikola Popović, Bojan Magud (Danilo Marković), Oliver Šarkić (Vuk Orlandić).

Kadetska reprezentacija Crne Gore je u utorak savladala Mađarsku 2:1, a juče se “laka konjica” osvetila - kadeti Mađarske su savladali izabranike Borisa Ljutice rezultatom 3:0!

Naši kadeti su bolje otvorili meč (pogođena stativa, imali smo još par šansi), ali smo za promašaje bili kažnjeni...

“Dobro smo otvorili meč, a onda smo za propuštene prilike bili kažnjeni nakon grešaka odbrane”, rekao je sa sajt FSCG selektor Ljutica, koji je dodao: “U drugom poluvremenu smo probali ulaskom igrača sa klupe da preokrenemo tok utakmice, ali to nije dalo željeni rezultat kao na meču odigranom u utorak. Ostaje nam da ispravimo slabosti uočene na drugoj utakmici do početka kvalifikacija”, jasan je Ljutica.

Aktuelni šampion lako počistio Mikaela Ljodru (3:0), Džejms Blejk se porazom od Ive Karlovića (3:2) oprostio od - tenisa

Bojan Topalović

Š Da je sjajni fudbaler Mančester junajteda Rajan Gigs četiri godine stariji od menadžera Totenhema Andrea Viljaša Boaša - Velšanin ima 39 godina, dok talentovani Portugalac ima “samo” 35 godina.

TIKET DANA ĐOKOVIĆ BEKER 27.5 TIP MANJE

KVOTA 1.80

MAREJ MAJER 27.5 TIP MANJE

KVOTA 1.80

BAJERN M. ČELZI TIP X2

KVOTA 1.90

ISTOMIN KAMKE 4.5 TIP H1

KVOTA 1.85

ANDERSON BAGDATIS 4.5 TIP H1 KVOTA 1.85 STEFENS HAMPTON TIP 1

KVOTA 1.50

ampion se prošetao - Endi Marej, čovjek koji je prošle godine prigrlio titulu na US openu, lijepo je otvorio posljednji Gren slem sezone - visoki Škot je deklasirao Mikaela Ljodru u tri seta - 6:2, 6:3, 6:4...

A, za lagani trijumf bilo mu je potrebno samo 97 minuta, upisao je 34 direktna poena, pogriješio pet puta...

To je više nego jasna poruka rivalima da će morati dobro da se potrude ako misle da skinu Endija Mareja sa trona...

“Nema nikakve veze što sam osvojio trofej prošle godine, jer je ispred mene novo dokazivanje.

Koncentrisan sam na tenis, igrao sam dobro, nadam se da ću tako nastaviti”, rekao je Marej, koji će u sljedećem kolu igrati protiv Argentinca Leonarda Majera.

● DOBAR DEL POTRO Nije bio ubjedljiv kao Marej, ali je bio dobar - Huan Martin del Potro je u četiri seta pobijedio Giljerma Garsiju Lopeza - 6:3, 6:7, 6:4, 7:6.

“Igrao sam solidno, vjerujem da ću iz kola u kolo biti bolji”, kratak je bio Del Potro u susretu sa sed-

mom silom.

Međutim, nije sve bilo idealno, dva nosioca su eliminisana - Fabio Fonjini je deklasiran u susretu sa Radživom Ramom, osvojivši samo pet gemova (6:1, 6:2, 6:2), a Benoa Per je u maratonu izgubio od Aleksa Bomolova sa 7:5, 2:6, 6:4, 5:7, 7:6.

● ZBOGOM BLEJK A, pored laganih mečeva, eliminacija favorita, dogodio se jedan oproštaj od “bijelog sporta” - Amerikanac Džejms Blejk je porazom od Ive Karlovića (6:7, 3:6, 6:4, 7:6, 7:6) završio karijeru...

“Uživao sam 14 godina, a ovacije na kraju meča najbolji su mi pokazatelj da je sve što sam radio - vrijedilo”, rekao je Blejk, čovjek koji je nekada držao četvrtu poziciju na

SPORTSKI EKRAN 10:00 10:55 11:55 12.00 13:00 14:10 15:05 16:00 16:05 17:00 17:45 18:30 20.45 21:05 23:00 23:00 01:00 03:00

Moto 3 Silverston, trening 1 Moto GP Silverston, trening 1 Moto 2 Silverston, trening 1 Srbija - Japan, odbojka Liga Evrope, žrijeb Moto 3 Silverston, trening 2 Moto GP Silverston, trening 2 Trka kroz Španiju, biciklizam Moto 2 Silverston, trening 2 US Open, tenis US Open, tenis Tavria - Metalurg, fudbal Bajern M. - Čelzi, fudbal US Open, tenis Rajo V. - Levante, fudbal Almerija - Elče, fudbal US Open, tenis US open, tenis

ATP listi.

Da podsjetimo - Blejk je tokom karijere triput stizao do četvrtfinala Gren slem turnira (dva puta na Otvorenom prvenstvu SAD, jednom na Australijan openu), ali ne i dalje od toga.

Ipak, to mu nije smetalo da u novembru 2006. dogura do četvrte pozicije na ATP listi, što ga je do “pojave” Džona Iznera i Sema Kverija, još neko vrijeme držalo na vodećoj poziciji među američkim teniserima koji su u vrhu “bijelog sporta”.

NE PROPUSTITE SportKlub SportKlub SportKlub Arenasport 1 Arenasport 3 SportKlub SportKlub Eurosport SportKlub Eurosport 2 Eurosport SportKlub RTCG 1, Arenasport 1 Eurosport SportKlub SportKlub Eurosport Eurosport

BAJERN M. - ČELZI (RTCG 1, Arenasport 1 - 20:45) Osvajač Lige šampiona protiv najboljeg u Ligi Evrope, Pep Gvardiola protiv Žozea Murinja, tandem Roberi protiv Ronalda... Uživajte u Superkupu Evrope!

Košarka: Srbija puca od optimizma Eurobasket u Sloveniji igra se od 4. do 22. septembra, a Crna Gora se nalazi u grupi sa Bosnom i Hercegovinom, Litvanijom, Makedonijom, Srbijom i Letonijom.

Dok Crna Gora čeka koga će selektor Luka Pavićević otpisati od dva pleja Tejlora Ročestija ili Tajrisa Rajsa (vjerovatno će otpasti Rajs), naš protivnik 9. septembra Srbija puca od optimizma...

“Odavno nijesam vidio grupu ljudi da djeluje kao cjelina poput naše. Samo da damo maksimum i sve će biti u redu”, rekao je sjajni krilni igrač Srbije Nemanja Bjelica, koji ne želi da obeća medalju uprkos tome što su “orlovi” sjajno izgledali u pripremnim utakmicama...

“Bilo bi glupo da obećavam. U društvu Francuza i Španaca to niko ne može. Čak ni ne razmišljamo o tome jer nas prije njih u grupi čeka recimo Litvanija, pa i Crna Gora, Makedonija... Nemamo prava da prijetimo nikome, ali poručujemo da ćemo iznenaditi mnoge koji u nas ne vjeruju”, poručio je novi košarkaš Fenerbahčea.

Sport 29

PETAK 30. 8. 2013.

TIM KOLA

Golman Radulović (Grbalj)

UKUPNO

DOMAĆIN

Odbrana

GOST

1. ČELIK

4

3

1

0

8:3

10

1

1

0

0

2:0

3

3

2

1

0

6:3

7

2. MOGREN

4

3

1

0

7:4

10

2

2

0

0

5:3

6

2

1

1

0

2:1

4

3. SUTJESKA

4

2

1

1

8:4

7

3

2

0

1

6:2

6

1

0

1

0

2:2

1

4. GRBALJ

4

2

1

1

5:4

7

2

0

1

1

2:3

1

2

2

0

0

3:1

6

5. ZETA

4

2

0

2

5:6

6

2

2

0

0

2:0

6

2

0

0

2

3:6

0

6. BUDUĆNOST

4

1

1

2

5:5

4

2

0

1

1

2:3

1

2

1

0

1

3:2

3

7. LOVĆEN

4

1

1

2

2:3

4

2

0

1

1

0:1

1

2

1

0

1

2:2

3

8. MLADOST

4

1

1

2

3:5

4

2

1

0

1

2:3

3

2

0

1

1

1:2

1

9. MORNAR

4

1

1

2

3:5

4

2

0

1

1

1:2

1

2

1

0

1

2:3

3

10. PETROVAC

4

0

3

1

5:7

3

3

0

2

1

3:5

2

1

0

1

0

2:2

1

11. DEČIĆ

4

0

3

1

3:6

3

2

0

2

0

2:2

2

2

0

1

1

1:4

1

12. RUDAR

4

0

2

2

3:5

2

2

0

1

1

2:3

1

2

0

1

1

1:2

1

Mijušković (Rudar) Radusinović (Grbalj) Damjanović (Lovćen) M. Novović (Dečić)

Vezni red Mirković (Lovćen) Ragipović (Grbalj) A. Vukčević (Budućnost) Merdović (Lovćen)

Napad N. Vujović (Mogren) Orlandić (Zeta)

Trener Aleksandar Nedović (Grbalj)

DARKO NIKAČ

Da budemo među četiri

LISTA STRIJELACA

Napadač plavih sa dva gola izrastao u junaka utakmice pod Malim brdom protiv Petrovca - 1:3 Dijete Podgorice, dijete Budućnosti je sa 22 godine dočekalo ono što je sanjalo - napadač Darko Nikač je silom (ne)prilika postao glavni ofanzivac “plavih”, udarna igla u špicu, fudbaler preko koga se završava svaka akcija.

Bivši mladi reprezentativac Crne Gore je poznat crnogorskoj javnosti, godinama unazad je dobijao šansu u paklenoj konkurenciji, ali sada je izrastao u pravog lidera, a to se vidjelo protiv Petrovca.

● ODLIČNO DRUGO POLUVRIJEME “Nebesko - plavi” su na renoviranom stadionu obećavali pobjedu, ali Budućnost ih je sa dva gola Nikača i egzekucijom Marka Ilinčića počistila sa 3:1 pod Malim brdom.

“S obzirom da smo mlada ekipa, od nas se očekuje da utakmice izguramo sa dosta trke i borbenosti. Tako je bilo u Petrovcu. Prvo poluvrijeme možda i nije bilo baš dobro, ali smo u nastavku ‘gazili’ i smatram zasluženo odnijeli tri boda”, rekao nam je juče meč-viner Nikač.

Tek u četvrtom kolu izabranici

Orlandić

Pravi vođa: Darko Nikač prima čestitke od pomoćnog trenera Gorana Perišića Nenada Vukčevića su došli do prve trojke - dobar posao nijesu uspjeli da obave protiv Mladosti (1:1), Mogrena (1:0) i Mornara (1:2), ali svakako da su golovi i pobjeda nad “nebe-

Điđo Vukčević u Beogradu Pod Malim brdom je igrao 70 minuta, a onda je spakovao stvari i otišao za Beograd - Nikola Điđo Vukčević više nije igrač Budućnosti dojučerašnji kapiten “plavih” se trenutno nalazi u glavnom gradu Srbije i trenutno je član jedne menadžerske agencije koja će mu ubrzo pronaći novi angažman.

Dnevne novine su pisale da je Crvena zvezda ozbiljno zagrizla za Điđa, ali kako je vrijeme prolazilo i ta informacija je gubila na težini, mada je još uvijek aktivna. Sa druge strane

+ Plus

pojavila se nova glasina da će Vukčević možda u OFK Beograd - “romantičari” su juče definitvno prodali vezistu Marka Pavlovskog u Porto, pa bi Điđo mogao da dođe kao zamjena za kapitena zlatne omladinske selekcije Srbije.

Takođe i Budućnost će pokušati da potraži zamjenu za kapitena, a u posljednje vrijeme se pominje jedan od najvećih talenata koju je izbacila škola plavih - riječ je o Igoru Burzanoviću. Burzo bi mogao da se vrati pod Goricu...

GRBALJ

Prošle godine su bili prijatno iznenađenje, a sada su nastavili u istom ritmu. Polivalentna ekipa Aleksandra Nedovića u prethodnom kolu je zaledila šampionski Nikšić: Sutjeska - Grbalj 0:1.

“Trikolori” su u posljednjim trenucima meča golom Igora Radusinovića odnijeli tri ogromna boda i dokazali da bi mogli da budu još bolje kotirani na tabeli. Mladi talentovani trener, iskusna trojka Radusinović - Delić - Vukčević, te uz njih sjajni mladi Janković - Grbalj ima sve što je jednom timu potrebno da se u crnogorskom šampionatu bori za šampionski prestol. Respekt su stekli pobjedom kraj Bistrice.

sko-plavima” dali krila kako našem sagovorniku, tako i cijeloj ekipi. A, to im i te kako treba pred derbi sa Sutjeskom...

“Svi smo dobili na samopouzdanju poslije Petrovca. Dao sam dva gola, malo sam se podigao i mislim da će od sada biti bolje. Već u subotu nas čeka duel sa Sutjeskom i ukoliko ponovimo drugo poluvrijeme iz Petrovca mislim da možemo do tri boda pod Goricom”, optimističan je Nikač.

● MLADI SMO, NIJE LAKO Svima je dobro poznato da su “plavo jato” pred start osme sezone napustili brojni fudbaleri. Pored igračkog, došlo je do promjena i u stručnom rosteru - dosadašnji pomoćnik Vukčević je preuzeo kormilo, a u loži se sada nalaze Nikola Jovanović i Bojan Šarkić koji su promijenili politiku kluba.

- Minus

Budućnost je veoma mlad tim, što govori činjenica da su poslije Marka Ćetkovića najiskusniji upravo 22-godišnji Nikač, Radunović (21), Tomković (22) i ostali...

“Nije to baš lako, jer ni mi nijesmo baš preiskusni. Samim tim onda na utakmicama dolazi do oscilacija, ali šta je tu je - moramo da se borimo.

Pokušaćemo tokom sezone da budemo među četiri najbolje ekipe i time obezbijedimo Evropu”, poruka je Nikača.

Na kraju okrenuli smo se individualnim očekivanjima našeg sagovornika - po taktičkim zamislima Vukčevića, borbeni Nikač igra sam u napadu, gdje ima dosta prostora, ali i dosta posla...

“Nije lako igrati sam u napadu.

Treba mnogo da se trči, ali svako daje maksimum. Došli su i prvi golovi u sezoni, pa se nadam da će ih biti još”, završio je Nikač.

U. Radulović

MLADOST

Tokom ljeta smo bili ponosni na Mladost - “romantičari” sa Starog aerodroma su napravili sjajnu stvar u Evropi, oduševljavali su Stari kontinent...

Crveni su stigli do trećeg kola kvalifikacija za Ligu Evrope - izbacili dva vicešampiona (Videoton, Senica), omogućili nam da pod Goricom gledamo veliku Sevilju.

Ipak, poslije izleta u Evropu kod izabranika Nikole Peca Rakojevića nešto ne štima. To se vidjelo na meču protiv Lovćena, gdje su Cetinjani bukvalno pješke došli do tri boda. Mladost je izgledala dosta nepovezano, očigledan je problem u sredini terena, ali treba uzeti u obzir totalno novi tim “romantičara”.

3 2

Zorić (Čelik), Isidorović (Sutjeska), Orlandić (Zeta)

Ivanović,Đalac (Čelik), Kaluđerović (Rudar), N. Vukčević, Nikač (Budućnost), Janković, Radusinović (Grbalj), Vujović (Petrovac), N. Vujović (Mogren)

1

Fukui, Radonjić, Ćuković, Stevović (Sutjeska),Mugoša, Knežević, Pavićević (Mladost), M.B. Radulović, Došljak (Zeta), Radišić, Marković, Racković, G. Vujović, Đurišić (Mogren), Muhović, Jablan, Đukić (Petrovac), Dubljević, Mijušković, Radulović (Mornar), Delić (Grbalj), Šćepanović (Rudar), Nikolić (Čelik), Ramović, Lekić, Novović (Dečić), Mirković, Stojanović (Lovćen), Ilinčić (Budućnost)

PAROVI SLJEDEĆEG KOLA 5. KOLO - 31. AVGUST Budućnost - Sutjeska Lovćen - Mogren Čelik - Mladost Rudar - Petrovac Grbalj - Dečić Zeta - Mornar

30 Sport

PETAK 30. 8. 2013.

SUPERKUP EVROPE

Zlatni grad, zlatni duel Prštaće večeras u Pragu: Duel dva majstora Čelzija i Bajerna, Franka Lamparda i Tomasa Milera

MERKATO Ljetnji prelazni rok

5

puta je Superkup Evrope osvojio italijanski Milan, najviše od svih timova

ČELZI

Samuel Eto ª plavacº !

Posada Žozea Murinja dobila je ubojitog napadača! Na “Stemford Bridž” je stigao Samuel Eto, samo šest miliona eura iz Anžija! Iskusni 32-godišnji Kamerinac, koji je Ligu šampiona osvajao tri puta u karijeri, sarađivaće ponovo sa Portugalcem, kao u pe-

riodu od 2009. do 2011. godine u Interu. Inače, nekadašnja ikona Barselone potpisala je jednogodišnji ugovor, a zaradiće devet miliona eura za sezonu i više neće biti najplaćeniji igrač svijeta, kao kada je u Rusiji primao 20 miliona po sezoni.

A.P.

ŠALKE

Lov na - Ronaldinja!

Učesnik Lige šampiona Šalke žele da se pojačaju pred naredne duele u Bundesligi i eliti, a prva meta je - Ronaldinjo!

“Rudari” žele da vrate nezaboravnog Brazilca u Evropu i na-

mjeravaju da pošalju ponudu Atletiku Mineiru. Naravno, čini se da je to nemoguća misija, ali je tako bilo i sa Raulom, pa je na kraju ikona Reala stigla n “Veltis Arenu”.

A.P.

LIVERPUL

Sako se obećao ª redsimaº

Okršaj dva posljednja šampiona Evrope, fudbalskih superzvijezda, Pepa Gvardiole i Žozea Murinja - večeras (20.45) u Pragu Bajern i Čelzi se bore za trofej Superkupa Mediteranski šmek Azurne obale poslije punih 15 godina zamijeniće duh srednjovjekovnog zlatnog grada, evropska fudbalska sezona zvanično će ove godine početi iz srca Starog kontinenta, iz predivnog Praga. A zlatni grad je zaslužio i zlatni duel, okršaj dva posljednja šampiona Evrope, dva tima koja pucaju od superzvijezda, dva tima koja će sa klupe voditi “vječiti” i žestoki rivali Pep Gvardiola i Žoze Murinjo... Večeras Evropa staje, velelepna “Eden arena” biće poprište paklene utakmice između Bajerna iz Minhena i londonskog Čelzija!

Posljednji okršaj Bavaraca i “plavaca” bio je jedan od najtužnijih u arhivi Bajerna, a definitivno najsrećniji u istoriji Čelzija - finale Lige šampina 2012. baš u Minhenu i trijumf momaka iz Londona poslije penela. Ipak, samo godinu kasnije Bajern je otišao u London po ono što je izgubio na svoj “Alijanc areni” i nakon što je sredio Borusiju Dormund konačno donio “pehar sa ušima” na sjever bavarske prijestonice...

“Bilo je nevjerovatno teško svariti taj poraz u Minhenu, ali proš-

la godina je zaliječila sve rane. Na meč u Superkupu sigurno nećemo gledati kao na priliku za revanš, ali znamo da će biti velika utakmica”, najavio je veliki meč Bajernov maestro Frenk Riberi.

“Učinićemo sve da osvojimo ovaj trofej i još jednom pokažemo da smo najbolji tim u Evropi”.

S druge strane, Čelzi nakon turbulentne post šampionske sezone, kreće u novu sa mislima o najvećim trofejima. Ionako jak tim sada će biti još jači sa super pojačanjima koja su stigla na “Stemford”, a tu je naravno i Žoze Murinjo...

“Na ovaj meč gledamo veoma ozbiljno”, poručuje Čelzijev čovjek-stijena Branislav Ivanović. “Nijesmo uspjeli da osvojimo ovaj trofej prošle godine, ali sada imamo sjajnu priliku da ispravimo greške. Siguran sam da nas očekuje jedno veliko finale”. Žoze Murinjo neće imati problema sa sastavom tima, dok Pepa Gvardiolu brine povreda članka Baštijana Švajnštajgera... Čast da vodi veliki meč pripala je švedskom milioneru Jonasu Eriksonu.

K.B.

DA LI STE ZNALI Da nikada u istoriji Superkup Evrope nije osvojio neki njemački klub. Bajern, koji će večeras imati šansu da prekine tu tradiciju, bio je poražen u meču Superkupa 1975, 1976. i 2001. Zanimljivo, njegov rival Čelzi do ovog trofeja je stigao 1998. Tada kao osvajač Kupa pobjednika kupova

LIGA EVROPE PLEJ OF

Rijeka potopila ª švabeº Hrvatski klub senzacionalno eliminisao Štutgart u sudijskoj nadoknadi - Voša ispala od Šerifa SEMAFOR Još jedna mini saga ide prema kraju - defanzivac Pari Sen Žermena Mamadu Sako izabrao je između Liverpula i Rome odlazak na “Enfild”. Sjajni 23-godišnji štoper obećao je “redsima” da će se preseliti u

grad Bitlsa, dok će “sveci” zaraditi 10 miliona eura.

Takođe, engleski velikan je poslao ponudu od 7 miliona eura za Sportingovog štopera Tijaga Ilorija, koga žele Barselona i PSV Ajndhoven.

A.P.

Kakvo čudo usred Njemačke - hrvatska Rijeka eliminisala je Štutgart, oduzevši mu produžetke u sudijskoj nadoknadi revanša, za istorijski uspjeh kluba! “Riječki bijeli” su golom Gorana Mujanovića u smiraju duela remizirali 2:2 i zahvaljujući trijumfu na “Kantridi” (2:1) otišli po prvi put u Ligu Evrope, još od svog osnovanja 1926. godine.

“Ponosan sam! Ovo je veliki rezultat za Rijeku, hrvatski fudbal, kao i za naše fantastične navijače, kojima smo poklonili nevjerovatan dar. Međutim, tek me sada čekaju problemi. Jer, ko će pohvatati toliko utakmica u Evropi”, šaljivo se zapitao tvorac uspjeha i ve-

liki trener Rijeke Matjaž Kek. Za razliku od posade iz najveće morske luke u Hrvatskoj, ekipa Vojvodine je zastala na korak od ostvarenja sna - izabranici Marka Nikolića su izgubili od dželata Sutjeske, Šerifa, u Tiraspolju (2:1), pa su se sa ukupnih 3:2 oprostili od inostranih takmičenja.

Od ostalih su svoj posao odradili Dinamo Kijev, Rubin i Trabzonspor, dok su najveća iznenađenja režirali češki Liberec, koji je izbacio italijanski Udineze, odnosno danski Esbjerg, čiji su fudbaleri trijumfovali nad Sent-Etjenom na tlu Francuske, za epski uspjeh.

A.P.

Rubin - Molde 3:0 (ukupno 5:0) Spartak M. - St. Galen 2:4 (ukupno 3:5) Dila Gori - Rapid B. 0:3 (ukupno 0:4) Nordsjeland - Elfsborg 0:1 (ukupno 1:2) Štutgart - Rijeka 2:2 (ukupno 3:4) Astra - Makabi Haifa 1:1 (ukupno 1:3) Dinamo K. - Aktobe 5:1 (ukupno 8:3) Trabzonspor - Kukeši 3:1 (ukupno 5:1) Liberec - Udineze 1:1 (ukupno 3:1) Sent-Etjen - Esbjerg 0:1 (ukupno 3:4) Šerif - Vojvodina 2:1 (ukupno 3:2) APEOL - Varegem 1:2 (ukupno 2:3)

Sport 31

PETAK 30. 8. 2013.

MONTE KARLO - Izbor za najboljeg fudbalera godine

Riberi krunisao sezonu snova

Potpuno zasluženo - novinari iz 53 evropske države izabrali Frenka Riberija za najboljeg fudbalera Starog kontinenta, Lionel Mesi drugi, Kristijano Ronaldo treći Iz Monte Karla, Miloš Antić

I

storijska “tripleta” (Liga šampiona, Bundesliga i Kup Njemačke), istorijska sezona Bajerna iz Minhena uveliko je bila prošarana nijansama francuskog umjetnika sa “Alijanc arene”, a kad je tako onda i ne čudi što su se remek-djelu genija iz Bulonja poklonile i takve fudbalske veličine kakve su Lionel Mesi i Kristijano Ronaldo. Novinari sa Starog kontinenta su odlučili - Frenk Riberi je najbolji fudbaler Evrope. Potpuno zasluženo! I zbog svih onih trofeja, ali i zbog njegove nesporne magije...

Čak 36 predstavnika “sedma sile” na glasanju u grandioznom “Grimaldi forumu” u Monte Kar-

Naš urednik i ovog puta uz pobjednika I ovog puta se ispostavilo tačnim - fudbaler koji dobije glas od urednika sportske redakcije Dnevnih novina Miloša Antića (predstavnik Crne Gore na izboru u Monte Karlu) nekoliko minuta kasnije iz ruku Mišela Platinija prima trofej za najboljeg igrača Evrope. Baš kao što je 2011. godine svoj glas dao Lionelu Mesiju, a 2012. Andresu Injesti, naš urednik je i ovog puta bio na pravoj strani - jedan od 36 glasova Frenk Riberi je od predstavnika Crne Gore. S.R.

lu svoj glas je dalo francuskom majstoru - 14 njih je smatralo da je najbolji u sezoni za nama

Barsin “čarobnjak” Lionel Mesi, dok je Kristijano Ronaldo dobio tri glasa. Nakon Mesija (2011. godine) i Andresa Injeste (2012.) kraljevsku krunu nakrivio je Frenk Riberi, već sada legendarna “sedmica” velikog Bajerna i francuske reprezentacije...

Trofej u pravim rukama: Legendarni Francuz Mišel Platini (predsjednik Uefe) čestita svom zemljaku Frenku Riberiju

● RIJEČ NOVOG “KRALJA”: FANTASTIČNA GODINA A onda u najsvečanijim trenutku večeri trofej za najboljeg igrača Evrope Frenku Riberiju je predao još jedan legendarni Francuz - predsjednik Uefe Mišel Platini.

“Bila je ovo izuzetna godina za nas. Toliko dugo smo željeli trofej Lige šampiona, a igra na ‘Vembliju’ je bila fantastična. Mislim da je Bajern zaslužio da osvoji ovaj trofej poslije toliko čekanja”, bilo je prvo što je skromni francuski majstor rekao nakon što je izabran za najboljeg fudbalera Evrope. “Uvijek je lijepo osvojiti trofej za najboljeg igrača Evrope, definitivno je poseban trenutak za mene što se večeras nalazim ovdje. Želim da se zahvalim svojim saigračima, čelnim ljudima Bajerna i našim navijačima. Stvarno smo imali fantastičnu godinu.

Naravno, veliki pozdrav i za cijelu moju porodicu - za moju djecu i suprugu”.

NE PROPUSTITE

U sjutrašnjem vikend izdanju ekskluzivni intervju sa Frenkom Riberijem, najboljim fudbalerom Evrope ● MESI I RONALDO KAO NEBO I ZEMLJA Šta reći o momcima koji ovog puta gledaju u leđa Frenku Riberiju, a da već svima nije dobro poznato... Ipak, neke stvari se možda najbolje vide na licu mjesta. Lionel Mesi, možda i najveći fudbalski čarobnjak svih vremena, čovjek koji ovih dana ne spava mirno zbog povrede koja prijeti da mu okonča karijeru, iako je pretpostavljao da će Uefina nagrada otiću u ruke Frenka Riberija, došao je na gala veče u Monte Karlu i tako još jednom pokazao svoju ljudsku vrijednost, a Ronaldo...

Nakon što je svoju aroganciju

pokazao i prethodne dvije godine u Monte Karlu vješto izbjegavajući novinare i obožavaoce, Portugalac ove nije ni doputovao u Kneževinu čime je sve razočarao.

Ako su mogli Mesi (veče prije spektakla u Monte Karlu do iza ponoći igrao meč Superkupa Španije) i Riberi (već večeras ga čeka Superkup Evrope u Pragu) da uveličaju veče u “Grimaldi forumu”, onda nikakav prijateljski meč ne može biti izgovor za Kristijana Ronalda...

Treća priča u Monte Karlu polako postaje dio istorije, trofej je u pravim rukama - do sljedeće godine i novih susreta na Azurnoj obali...

Glasovi evropskih novinara u izboru za najboljeg fudbalera kontinenta

36 Frenk Riberi

14 Lionel Mesi

3

Kristijano Ronaldo

ŽRIJEB LIGE ŠAMPIONA

Vučinić sa Realom, Jovetić na Bajern Real protiv Juventusa Siti protiv šampiona Evrope, Barselona sa Milanom

Voz Lige šampiona ponovo je krenuo iz Niona. Fudbalske šine su spremne, elitna lokomotiva kreće na put kroz evropsku jesen, a u vagonima su nastanjene 32 ekipe. Dakle, sve je spremno za avanture kroz Stari kontinent, a svaki kupe voza posjeduje nešto čarobno - idilično. Hičkokov scenario sprema se u vagonima B, D, F i H - tamo će Real, Juventus Mirka Vučinića i Galatasaraj na jednoj, šampion Bajern i Mančester Siti Stevana Jovetića na drugoj, Arsenal, Marsej, Dortmund i Napoli na trećoj, odnosno Barselona i Milan na četvrtoj strani voditi gigantske dijaloge.

“Izvukli smo jaku grupu, kao i uvijek. Međutim, smatram da nema laganih mečeva u Ligi šampiona. Igraćemo sa starim poznanicima Milanom i Seltikom, tako da nas čeka veliki posao”, rekao je Lione Mesi odmah nakon žrijeba.

Mančester junajted, Čelzi i Pari Sen Žermen su bezbjedni u svojim prostorijama, dok se “neprospavane noći” očekuju u dijelu G, gdje će se za dva mjesta boriti Porto, Atle-

tiko Madrid i Zenit. Takođe, “plavcima” iz Londona suprotstaviće se crnogorski internacionalac u dresu Steaue Stefan Nikolić.

Takođe, veliki broj zanimljivosti krasi novu sezonu najjačeg klupskog takmičenja. Tako će se trener Reala Karlo Anćeloti vratiti u Torino (vodio Juventus od 1999. do 2001. godine), a Vesli Snajder ponovo u “svoj” Madrid kao igrač Galatasaraja. Novi igrač Ajaksa, Bojan Krkić, suprotstaviće se matičnoj Barsi i Milanu, gdje je proveo prošlu sezonu, dok Metjua Flaminija (povratnika u Arsenal) čeka put u svoj grad - Marsej. Njegovim stopama će Brazilac Hulk, koji će sa Zenitom u goste Portu, gdje je stekao afirmaciju. I za kraj, gotovo identično društvo okupilo se u jednoj grupu - u pitanje je kupe F, gdje su Arsenal, Marsej, Borusija Dortmund i Napoli. Ne tako davno, 2011. godine, trojka iz Engleske, Francuske i Njemačke sastala se na istom mjestu, uz tadašnji Olimpijakos, čije mjesto sada zauzimaju još jača, još paklenija ekipa iz Napulja.

A.Popović

Grupa A: Man. Junajted, Šahtjor, B. Leverkuzen, R. Sosijedad Grupa B: Real Madrid, Juventus, Galatasaraj, Kopenhagen Grupa C: Benfika, PSŽ, Olimpijakos, Anderleht Grupa D: Bajern Minhen, CSKA Moskva, Man. Siti, Plzen Grupa E: Čelsi, Šalke, Bazel, Steaua Grupa F: Arsenal, Marsej, B. Dortmund, Napoli Grupa G: Porto, Atl. Madrid, Zenit, Austria Beč Grupa H: Barselona, Milan, Ajaks, Seltik

● KARIKATURA DANA

Svijetla Monte Karla obasjala Frenka Riberija Evropski novinari izabrali - Frenk Riberi najbolji fudbaler Starog kontinenta za sezonu 2012/13. u konkurenciji čarobnjaka Lionela Mesija i majstora Kristijana Ronalda - urednik sportske redakcije DN Miloš Antić koji je predstavljao Crnu Goru glasao za - fenomena iz Francuske ● STR 30-31.

KUPON 31

Osvojite vrijedne nagrade!

Izrežite kupon, popunite i pošaljite na adresu ul. Kralja Nikole bb, PC Nikić, sa naznakom za “Dnevne novine”, nagradna igra, ili dostavite lično radnim danima od 9-17h.

IME I PREZIME : ........................................................

ADRESA : ........................................................

TELEFON : ........................................................

E-MAIL : ........................................................

NAGRADNI KUPON

UEFA IGRAČ GODINE

petak, 30. 8. 2013. broj 626 GoDINA II

33 žENA NOVO U PODGORICI

Otvoren ª Cortefielº “Cortefiel”, jedan od najpoznatijih španskih brendova, otvorio je radnju u Podgorici. Nova radnja se nalazi u šoping molu Delta siti i među prvim je u svijetu u kojoj

je “Cortefiel” primijernio prikazao redizajnirani koncept gdje prostor oslikava modni stil brenda i prati potrebe kupaca. Radnja je otvorena uz zvanice iz svijeta mode i šoubiznisa, a ovim povodom poznata slikarka i dizajnerka Jelena Blečić predstavila je svoju novu sliku.

U radnji se može naći ženska i muška kolekcija brenda “Cortefiel”, koja prati aktuelnu kampanju pod nazivom “Ljudi koji proširuju vidike”.

Direktor “Cortefiela” Luis Martin Bardon kazao je na otvaranju radnje da je kroz novu kampanju cilj bio predstavljanje ljudi koji su po mnogo čemu posebni i koji pomjeraju granice.

“Takvi pojedinci, poput Jelene Blečić, koja je jedno od naših zaštitnih lica za aktuelnu sezonu jesen-zima, biraju garderobu koja je više od modnog dodatka, koja odražava njihov stav i reflektuje njihovu ličnost.”

Otvaranje “Cortefiel” radnje ispraćeno je modernim konceptom, u kojem su takođe do izražaja došli pojedinci koji šire vidike. Zvanice su uživale uz neobičan spoj zvuka violine i elektronske muzike.

“Cortefiel” je jedan od lidera na španskom tržištu kad je u pitanju casual i poslovna garderoba, a kroz još tri brenda “Pedro del Hierro”, “Springfield” i “Women’ secret” prisutan je u 70 zemalja u kojim posluje kroz 1.900 maloprodajnih radnji.

KOZMETIKA

Obratite pažnju

TREND

Duge suknje za jesenju sezonu Marija Ivanović

I

ako smo o praktičnosti dugih suknji govorili tokom ljeta, upravo ovaj komad izdvaja se po tome što ćete ga moći nositi i tokom jeseni. Duge suknje lako je kombinovati, ležerne su, pa ih nosite sa košuljama, tankim pletenim džemperima, uz teksas jaknice ili sakoe.

Jedan od aktuelnih trendova unazad nekoliko godina svakako su duge suknje. Ovaj odjevni komad od kada se vratio na velika vrata zavoljele su mnoge dame, od onih selebriti do svih ostalih. Duge suknje lako je kombinovati, pa su kao takve praktične tokom prljeća, ljeta a biće i tokom prvih jesenjih mjeseci.

Kako je nositi U zavisnosti od materijala tj. od debljine tkanine, duga suknja vam može savršeno poslužiti tokom prelaznog perioda. Temperutara je u večernjim satima već počela da opada pa je poželjno da i garderoba bude malo toplija. Suknje do članaka zaštitiće vas od laganog povje-

tarca tokom dana ali i uveče tokom svježih večeri. Lako ih je kombinovati kako sa obućom tako i sa ostalim odjevnim komadima.

Košulje, teksas jakne, džemperi Košulje se idealno slažu sa maxi suknjama, ali i bluze kojima u zavisnosti od prilike možete podvrnuti ili spustiti rukave. Osim bluza, duge suknje lijepo se nose i sa običnim jednostavnim majicama koje u zavisnosti od stila koji preferirate mogu biti uzane ili pak one boho, šire forme.

Tokom večernjih šetnji duge suknje možete nositi i sa trik majicama u kombinaciji sa teksas jaknom i “starkama” ili baletankama, u za-

visnosti od toga koji efekat želite da postignete. Ukoliko pripadate damama koje njeguju sportsku eleganciju, ovo je jedno od idealnijih rješenja.

Duge suknje tokom dana kombinujte sa espadrilama, baletankama sa jednostavnim majicama uz koje možete ponijeti lagani džemperčić. Kao i prošle, tako i ove sezone biće veoma moderni lagani končani džemperi koje dizajneri predlažu da kombinujete sa dugim suknjama. I u poslovnim varijantama duge suknje vam mogu poslužiti za postizanje šik izgleda koji je ženstven, ali ne i previše formalan. Suknje u zemljanim tonovima nosite sa sakoima i visokim potpeticama a uz neki upečatljivi nakit. Visoke potpetice su obavezne ali obratite pažnju da vam ipak suknja ne prekriva previše obuću, ali i da ne izgleda mnogo kraće. Sa sakoom ili blezjerom maxi suknju nosite i na poslu, ali i na koktel zabavama. Duga suknja dovoljno je moderna i praktična za bilo koju priliku.

Njemačka kompanija “Cosnova Gmbh”, proizvođač kozmetičke linije “Essence”, povućiće iz prodaje bezuljni skidač šminke s očiju zato što sadrži opasnu bakteriju.

Mikrobiološka analiza pokazala je da se u proizvodu nalazi bakterija Burkholderia cepacia koja u slučaju korišćenja može da uzrokuje infekciju, a čak i naglo otkazivanje rada pluća, što se lako može završiti kobno. Ako se ova bakterija nalazi u odstranjivaču, inače bistra tečnost biće zamućena i to je prvi znak da nešto nije u redu.

“Essence” bezuljni odstranjivač šminke u prodaji se nalazi od decembra 2012.

ZDRAVO

Oznaka artikla na koji se odnosi povlačenje je 22299, a serija proizvoda je DE.AB.17. “Essence” je seriju spornog odstranjivača šminke povukao s tržišta i pozvao kupce da vrate proizvod.

Detoks napitak protiv znojenja Hrana i piće koje unosimo u organizam znatno utiču na naše zdravlje, raspoloženje, ali i na tjelesne mirise koje izlučujemo. Ako želite biti sigurni da vaša probava funkcioniše kako treba a želite ukloniti svaku mogućnost lošeg zadaha i neprijatnog mirisa znoja, napravite ovaj napitak.

Kombinacija voća i povrća ukloniće sve neprijatne mirise i očistiti organizam.

Sastojci: 2 jabuke 4-5 listova svježeg kelja 1 svežanj peršuna 1 iscijeđeni limun (sok) 1 komadić đumbira Priprema: Sastojke dobro operite u hladnoj vodi i sve zajedno ubacite u blender. Ako voće i povrće nije rashlađeno, u blender dodajte i nekoliko kockica leda. Sve dobri izmiksajte, prelijte u čašu i popijte ujutro na tašte ili između obroka.

34 Žena

Boje šalju poruke o vama Jedno od posljednjih istraživanja pokazalo je da žene koje nose crveno ili roze muškarce asociraju na plodnost. Naučite kako da nosite jarke boje i kako one djeluju na vašu okolinu.

Kaže se da crveni komadi odjeće predstavljaju najbolji izbor kada želite da privučete pažnju, posebno muškaraca.

Ova boja je odličan izbor kada ste umorni jer podstiče dobro raspoloženje. Međutim, ako imate neki sastanak, izbjegavajte odjeću crvene boje jer ćete ostaviti potpuno pogrešan utisak.

TIMSKI RAD Odjeća u tamnim nijansama zelene je odlična ako želite istaći talent za timski rad.

Izbjegavajte zelenu ako se bavite politikom, jer ona emituje konzervativne poruke.

Nemojte se uzeleniti ni ako prikupljate sredstva za neku akciju.

BOLJE RASPOLOŽENJE Nikada nemojte sumnjati da u žutoj odjeći nećete biti u centru pažnje. Ovu boju bi trebalo nositi onim danima kada ste loše raspoloženi. Žutu odjeću izbjegavajte na poslovnim sastancima jer ćete ostaviti utisak neodgovorne i neozbiljne osobe.

SVE POD KONTROLOM Kada želite da pokažete autoritet, obucite teget odijelo jer ćete ostaviti utisak osobe koja sve drži pod kontrolom. Isto tako, ako želite istaći da ste pouzdana osoba, birajte svjetlije nijanse plave boje.

Kao zamjena može da posluži odeća u tamnozelenoj nijansi.

PETAK 30. 8. 2013.

Zašto je teško da se promijenimo PSIHOLOGIJA

Č

esto je dug put od uvida u potrebu za nekom promjenom, bilo stavova, ponašanja ili osobina, do stvarne promjene. Na tom putu sudaramo se s našim emocijama koje nam mogu olakšati ili otežati put. Čak i ugodne emocije poput sreće i pouzdanja u sebe mogu otežati prelazak s riječi na djela.

Emocije učestvuju u odluci da se mijenjamo Postoje mnogobrojni uzroci zašto se teško mijenjamo, a jedan od njih su emocije. Nakon što donesemo odluku da ćemo nešto promijeniti u našim životima, tu je odluku potrebno sprovesti u djelo. Za to nam je potrebno dovoljno energije i svjesna prisutnost u određenim trenucima da prepoznamo šta nam se događa i da djelujemo po starim obrascima i navikama. Kad se osjećamo loše, pod stresom smo, tužni ili nezainteresovani, imamo nedostatak energije, nemamo volju ni motivaciju za djelovanje ni za promjenu. Ne razmišljamo jasno i ne donosimo odluke koje bismo željeli, već nas vodi automatski pilot. Isto tako, ugodne emocije poput sreće, zadovoljstva, osjećaja pouzdanja i vjere u sebe nas mogu navesti da mislimo da nam promjena nije potrebna.

Ne budite strogi prema sebi Znanje o tome da nas naše emocionalno stanje može kočiti u promjeni i uzrokovati naš učestali neuspjeh da svoje odluke sprovedemo u djelo pomaže nam da imamo saosjećanja prema sebi samima. Ne možemo se natjerati na promjenu, zamjerati što nam ne ide i očekivati uspjeh.

Važno je biti blag prema sebi, dati sebi dovoljno prostora i vremena za promjenu jer sve novo zahtijeva pripremu i prilagođavanje. Na taj način povećavamo vjerovatnost promjene i olakšavamo prelazni period jer ne mislimo o sebi kao neuspješnima, već kao upornima. Sve emocije, bile one ugodne ili neugodne, mogu poslužiti kao motivator pri promjeni, ali i kao teškoća. Važno je osvijestiti uticaj emocija i iskoristiti ih za svoju dobrobit.

Zabrinutost i stres Zabrinutost nas blokira, dovo-

rješavamo probleme te je važno u takvim trenucima pokretati promjenu jer ćemo biti uspješniji. Sama svjesnost o tome kako djeluju emocije omogućava nam da upravljamo s namjerom svojim ponašanjem.

Tuga i dosada Kad smo tužni, ništa nam se ne da, nemamo energije niti volje za aktivnostima te nam se svaka promjena čini prevelikim ulaganjem truda. Dosada ukazuje na nizak nivo podsticaja iz naše okoline i nedostatak neke dnevne rutine, sadržaja u našim životima. Kad smo tužni, promjena koju činimo za sebe je da pokušamo izaći iz tog stanja. Naravno, tugu je važno osjetiti i biti s njom. No, ako smo pretežno tužni i nijesmo zadovoljni, aktivacija poput sporta, šetnji, druženja je najbolji način da se počnemo mijenjati. Takođe, dosadne aktivnosti treba osvijestiti i neku od njih zamijeniti aktivnošću koja je za nas zdrava i korisna poput sporta, čitanja i slično.

BEZ SAVJETA

ZABLUDE

Šta djevojke moraju da znaju 1. Vaša prošlost Šta god saznaju o vašoj prošlosti, ne bi trebalo da promijeni mišljenje o vama. Bolje je dati im vremena da nas prihvate takvima kakvi smo zapravo, da se ne dogode kasnija iznenađenja.

Na primjer, bolje je da vam frajer kaže da je varao bivšu i zato prekinuo s njom, nego da zbog straha da vas ne izgubi takve informacije skriva od vas.

2. Recite šta zaista osjećate Čak iako nijeste baš sigurni šta osjećate, bolje je to reći nego prećutati. Tako će svi znati na čemu su i neće biti zabune i krajnjih neugodnosti.

3. Priznajte kad nijeste u pravu

di nas u stanje stresa i smanjuje naše kapacitete za normalno funkcionisanje pa tako i za potencijalnu promjenu. Takođe, moguće je da je zabrinutost povezana sa strahom od neuspjeha te se niti ne usudimo probati jer mislimo da nećemo uspjeti. Stres djeluje na organizam tako što se javlja želja za umirenjem, “utjehom”, te posežemo najčešće za hranom koja nas čini “sretnima“ ili za određenom vrstom odmora i opuštanja, a to nikako nijesu situacije u kojima aktivno sprovodimo svoje odluke za promjenom. Navedene emocije možemo iskoristiti kao pokretače tako što ćemo umjesto da smo anksiozni zbog potencijalnog neuspjeha, biti anksiozni

zbog postojećeg stanja koje želimo promijeniti. Tada anksioznost i zabrinutost postaju motivacija za promjenu, a maštanje o novome nam daje snagu i pouzdanje da do toga lakše dođemo. Kad smo pod stresom, ljuti i opterećeni, vježbanje i aktivacija energijom tih emocija je najbolji način da dovedemo svoje tijelo u ravnotežu, a to je i direktni put ka promjeni ponašanja koja su za nas štetna.

Pouzdanje i sreća Kad smo sigurni u sebe, zadovoljni svojom okolinom, biće nam teže podstaći se na promjenu nekih neželjenih ponašanja. Osjećaj sreće nas uljuljkava u postojeće stanje i opiremo se promjeni. Kad želimo promijeniti neko ponašanje ili naviku, dobro je osjetiti nezadovoljstvo koje nam ona stvara i iskoristiti to kao pokretač. Generalan osjećaj pouzdanja u sebe nam jako pomaže jer znamo da smo sposobni za promjenu. A kad se osjećamo dobro, aktivniji smo i efikasnije

Žene smatraju da je pravi znak snažnog odnosa sposobnost rješavanja međusobnih konflikata. Imajte na umu da je jednako važno ono što se kaže i način na koji se kaže. Nemojte biti pretjerano tvrdoglavi i priznajte grešku jer će vas to samo još dodatno zbližiti.

4. Druge žene u vašem životu Ležerno padamo na priče o tome kako ste povezani sa svojim prijateljima s faksa. Stoga, svojoj djevojci treba da objasnite gdje oni tačno pripadaju u vašem životu, jesu li vam oni samo prijatelji ili nešto više. Nemojte se bojati posljedica, jer će vaša draga znati da cijeni vaš trud.

Riječi koje nijesu za usamljene Zar vam se nekad ne čini da svi imaju pokoji savjet za djevojke koje nijesu u vezi po pitanju toga kako će naći - i zadržati - momka? Prijatelji u dugogodišnjim vezama, kolege koje su u braku, pa čak i vaša majka, svi oni kao da su savladali ljubavne tehnike i imaju potrebu da vam udijele savjet koji će sigurno poboljšati situaciju u kojoj se nalazite. Bez obzira na to koliko ti savjeti bili dobronamjerni, evo pet stvari koje ne bi trebalo da govorite djevojkama koje su same.

Ne budi toliko izbirljiva Djevojka zaslužuje najboljeg mogućeg muškarca za nju, bez obzira na to koliko je dugo vremena provela sama. Govoreći joj da je previše izbirljiva implicirate da treba da snizi svoje kriterijume. Nemojte uzrokovati da se osjeća loše zbog toga što je otkačila frajera koji nije bio za nju.

Tražiš na pogrešnim mjestima Ne postoji pogrešno mjesto. Bez obzira na to da li je riječ o kafiću, crkvi ili

čak internetu, svuda je moguće pronaći nekog ako je situacija odgovarajuća. Nemojte joj govoriti da traži na pogrešnim mjestima, jer je time obeshrabrujete da bude otvorena prema drugačijim mogućnostima.

Djeluješ previše zastrašujuće Bez obzira na to da li je to zbog njenog posla, edukacije ili izgleda, govoriti joj da djeluje previše zastrašujuće znači da joj sugerišete da se promijeni. Ona je ono što jeste i nema nijednog razloga da skriva bilo koji dio sebe samo kako bi uspješno pronašla partnera.

Ne trči za frajerom Osim ako nije u srednjoj školi, više ne važe pravila kada je u pitanju izlaženje. Ako želi da bude iskrena i bez skrivenih misli, to je njeno puno pravo.

Doći će i tvoje vrijeme Ovo baš i ne uliva samopouzdanje, iako vam je to vjerovatno bila namjera. Osim toga, ovo podrazumijeva kao

da su svi pronašli nekog za sebe, samo ona mora stajati i čekati svoje vrijeme, svoj red. Umjesto toga, pohvalite njenu posebnost. To će joj značiti mnogo više od bilo kog komplimenta.

Žena 35

PETAK 30. 8. 2013.

PREPORUKA

Snizite holesterol u 8 koraka

N

ZA DO K JE

Ali neće vam pomoći margarite ili miješani voćni sokovi koji sadrže ugljene hidrate. Pređite na crveno vino – ono sadrži deseti dio ugljenih hidrata koje sadrži margarita, kao i antioksidante koji snižavaju nivo “lošeg” holesterola i povećavaju nivo “dobrog”. Za žene se preporučuje maksimalno jedna čaša dnevno.

3. EDAMER SIR I ORASI, NIKAKO KREKERI I OBIČAN SIR Za užinu nemojte jesti krekere i sir, koji imaju visok nivo zasićenih masti, a one su glavni krivci za povišeni holesterol. Umjesto toga jedite koštunjavo voće i edamer sir, koji imaju nizak nivo zasićenih masti.

4. SIRĆE I SOK OD LIMUNA Začinjavanje salate nečim što ima u sebi visok nivo masti isto je

kao da trčite i pušite u isto vrijeme: nema dejstvo.

Niskomasna altrenativa postoji – zakisjelite salatu sirćetom ili sokom od limuna.

5. MARGARIN UMJESTO PUTERA Jedna kašika putera sadrži više od sedam grama zasićenih masti – to je više od trećine preporučenog dnevnog unosa. Takođe sadrži i visok nivo holesterola. Zamijenite puter namazom od biljnog ulja i na taj način unosićete dobre masti umjesto loših. A umjesto putera za kuvanje koristite maslinovo ulje.

6. MLJEVENA ĆURETINA UMJESTO MLJEVENE GOVEDINE Meso sadrži i dijetalni holesterol i zasićene masti – dva od uzroka povišenog nivoa holesterola u krvi. Ćuretina sadrži polovinu masti koju sadrži govedina i može biti dobra zamjena za govedinu u većini jela.

7. PILETINA JE DOBRA, ALI JE RIBA BOLJA Iako piletina i ćuretina imaju niži novi zasićenih masti nego svinjsko, jagnjeće i goveđe meso, i one sadrže holesterol. Jedan od najboljih načina da smanjite holesterol u toku dijete jeste da jedete više ribe, koja ima veoma malo masti i sadrži omega 3 masne kisjeline, koje su dobre za srce.

8. GRICKAJTE KOKICE, A NE TORTILJA ČIPS Tortilja čips se najčešće smatra zdravijom zamjenom za čips od krompira. On i jeste zdraviji, ali još zdravije su kokice, koje imaju 80 odsto manje zasićenih masti od tortilja čipsa i duplo više vlakana.

RIZICI

TO RA

P I TA

Želite da se oslobodite holesterola, a da vaša hrana ne izgubi ukus? Većina ljudi misli da će, ako bude pazila na holesterol, imati neukusne obroke. Ali to nije baš tako. Evo nekih dobrih zamjena za hranu koju već jedete, a koja će vam olakšati dijetu.

1. POSPITE ORASIMA, A NE KOCKICAMA HLJEBA Ugljeni hidrati mogu izazvati visok nivo holesterola. Za zdraviju salatu, zamijenite kockice hljeba orasima, koji su bogati poluzasićenim mastima. Oni će sniziti nivo holesterola.

2. PIJTE CRNO VINO, A NE KOKTELE Umjereno konzumiranje alkohola može izazvati blagi rast takozvanog “dobrog” holesterola.

Poštovani, Imam 18 godina i prije pet dana mi se pojavila glavobolja ujutro čim sam se probudio. Popio sam “lupocet” i odmah je djelovao, no danas me opet boli desna strana koja me je boljela prije pet dana, a u nekim trenucima me zaboli i lijeva.

Nijesam pio nikakve ljekove protiv glavobolje danas i osjećam neku slabost, boli me samo stražnji dio glave, šta bi to moglo biti, nadam se da nije tumor mozga jer se toga najviše bojim. Da li je moguće da u 18. godini dobijem tumor mozga i kolike su šanse jer u mojoj porodici niko nije imao ikakve vrste tumora i ja nijesam nikad bio teže bolestan, da li je moguće da tumor dođe sam od sebe? Moram napomenuti da sam većinu dana u zatvorenom prostoru i skoro od jutra do mraka na računaru. Zanima me je li ta glavobolja uzrok tumora ili nečeg drugog, jako sam uplašen jer sam čitao da tumor mozga teško izlječiv.

Poštovani, Ne vjerujem da je tumor mozga u pitanju. Prije će biti da je glavobolja posljedica vašeg života, odnosno stalnog sjedjenja za računarom i neizlaženja iz kuće.

NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-maila filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.

Sjedjenje loše utiče na zdravlje

KORISNO

Izliječite bol u leđima

Neke promjene životnih navika pomoći će da ojačate leđa, spriječite povrede i ostavite bol u leđima iza sebe.

Bol u leđima može nastati zbog biomehaničkih, degenerativnih promjena na kičmi, povreda zbog pada ili neopreznog podizanja predmeta, ali i nekih medicinskih stanja.

1. PROMIJENITE ISHRANU Unesite pozitivne promjene u svakodnevni jelovnik - izbacite alkohol, mliječne proizvode, kofein, šećer i masnu hranu.

Povećajte unos cijelih žitarica, voća i povrća, omega-3 masnih kisjelina.

2 . PA Z I T E N A U N O S TEČNOSTI

Dovoljan unos tečnosti spriječiće skupljanje koje se događa u diskovima leđa, a nastupa sa starenjem i može da uzrokuje bol. Kofein i sokovi mogu dovesti do dehidracije i zato je važan adekvatan unos vode.

3. PROBAJTE PRIRODNE LJEKOVE Kurkuma je poznata po protivupalnim i antioksidativnim svojstvima i ublažava bol.

I kora vrbe poznata je kao lijek za ublažavanje bolova i upala.

4. ČAJ OD ĐUMBIRA Čaj od đumbira još je jedan poznati lijek kada su bolovi u pitanju. Nasjecite svjež đumbir, komadić stavite u vruću vodu i uživajte u čaju.

ISTRAŽIVANJA

Hranom protiv postporođajne depresije

Jedan od okidača postporođajne depresije mogao bi, između ostalog, da bude nedostatak omega-3 masnih kisjelina, piše u istraživanju objavljenom u časopisu “Canadian Journal of Psychiatry”. Žene su najizloženije depresiji u reporoduktivnom dobu, a okidač za razvoj simptoma osjetljivijih žena može biti i rođenje djeteta. S obzirom da se omega-3 masne kisjeline prenose sa majke na fetus tokom trudnoće i ugrađuju se i u majčino mlijeko tokom dojenja, nivo omega-3 masnih kisjelina kod žena se tokom trudnoće smanjuje i ostaje snižen barem šest sedmica poslije porođaja. Studija, objavljena u časopisu “Annals of the Rheuma-

tic Diseases”, pratila je ispitanike u više navrata, prilikom čega su oni ispunili ankete koje su uključivale detaljan opis prehrambenih navika, tjelesne aktivnosti, učestalost konzumacije pojedinih namirnica uključujući unos masnih (losos, sardine, račići, Jakobove kapice) i mršavih (bakalar, brancin) riba.

Rezultati studije ukazuju da su ispitanici koji su ribu konzumirali više od jednom sedmično smanjili rizik od artiritisa za 29 odsto u odnosu na one ispitanike koji to nijesu činili u istom periodu.

Takođe, stručnjaci su uočili da su osobe koje su rjeđe konzumirale ribu pretežno bile pušači.

TVRDNJE NAUČNIKA

Crni čaj čuva zube

Suve oči? Debljanje? Ne možete shvatiti kako sjedjenje ovo sve uzrokuje vašem tijelu. Evo mogućih problema i njihovih jednostavnih rješenja...

Rizik od dijabetesa Stresno okruženje na poslu kod žena povećava rizik nastanka srčanog udara i dijabetsa tipa 2. Zato svakih sat vremena barem prošetajte do lifta ili do aparata za vodu.

Bolni kukovi Sjedjenjem raste pritisak na kukove, koljena i kičmu, što može uzrokovati bolove i slabost. Zato prilagodite svoj sto i stolicu tako da ugao između leđa i nogu bude 90 stepeni.

Sindrom karpalnog kanala Izazvan je pritiskom na živac medijanus u ručnom zglobu, a čak tri puta je češći kod žena nego kod muškaraca. Zato obavezno koristite ergonomske tastere, svakih 15 minuta istegnite ručne zglo-

bove, a kad dođete kući stavite led i radite kružne pokrete u ručnim zglobovima.

Debljanje S obzirom da ste pretrpani poslom, nemate vremena pojesti normalan obrok, tako da često konzumirate brzu hranu i grickalice. Zato obavezno kod kuće pripremite zdravi obrok, koji ćete pojesti na poslu.

Suve oči Većina vas napreže oči cijelo radno vrijeme gledajući u monitore kompjutera. U to vrijeme trepnućete otprilike samo sedam puta u minuti, a normalno je 12 do 15 puta u minuti. Zato tokom dana skrenite pogled i na nešto drugo.

Proširene vene Sjedjeći duže vrijeme u istom položaju povećavate šansu za nastanak proširenih vena koje muče gotovo 50 posto žena. Obavezno koristite hulahopke od likre, koje će stisnuti noge i podstaknuti cirkulaciju.

Crni čaj pomaže u očuvanju zdravlja zuba, umanjujući šanse za stvaranje karijesa, tvrde naučnici.

Rezultati istraživanja sprovedenog u Velikoj Britaniji pokazali su da crni čaj pomaže u borbi protiv bakterija koje se stvaraju u ustima, a koje su “krive” za kvarenje zuba i bolesti desni.

“Tri šoljice crnog čaja dnevno, čak i ako u njega dodate še-

ćer, dosta pomažu u očuvanju zdravlja zuba”, smatra vodeći istraživač dr Keri Rukston.

Sličan efekat, tvrde naučnici, ima i zeleni čaj, koji je osim za zdravlje zuba, dobar i za neutralisanje neprijatnog zadaha.

Crni i zeleni čaj su efikasni u borbi protiv bakterija u ustima zbog flavnoida i katehina koje sadrže, a koje su antibakterijske supstance, objašnjavaju istraživači.

36 Žena

PETAK 30. 8. 2013.

SPREMANJE

RECEPTI Predjelo

Glavno jelo

Desert

Torta sa malinama

SASTOJCI:

3 krupna, zrela avokada sok 1 limete 1 crnog luka 1 zreo paradajz 1 crvena ljuta pa pričica 10 strukova korijandera so 2 kašičice kisje le pavlake

Pileći gulaš

Za tijesto rastopite margarin i ostavite ga da se ohladi. Pomiješajte brašno s praškom za pecivo, šećerom i vanilin šećerom. Dodajte jaja, margarin, slatku pavlaku, pa sve dobro umutite. Tijesto sipajte u podmazani okrugli pleh, poravnajte i pecite na 180 stepeni oko 25 minuta. Koru ohladite i presjecite horizontalno po sredini. Pripremite želatin, pa ga pomiješajte sa šećerom, sokom od malina i malinama.

SASTOJCI:

1,2 kg piletine u komadima 5 dl bijelog vina 1 čašica vinjaka 2 lista lovora 2 grančice ruzm arina 1 veza majčine dušice kora od 1/4 pomorandže 60 g slanine 2 paradajza

Gvakamole

Marinirajte piletinu na hladnom mjestu oko 1 sat u mješavini ruzmarina, lovora, majčine dušice, isjeckane kore pomorandže, nekoliko zrna bibera, korijandera, vina, vinjaka i 3-4 kašike ulja.

Isjeckajte luk i propržite ga u šerpi sa slaninom isječenom na tračice na 3-4 kašike ulja. Dodajte ocijeđenu piletinu, propržite je sa svih strana, pa je dinstajte u poklopljenoj šerpi 20 minuta, dodajući bilje i pomorandžu iz marinade.

Piletini dodajte oba paradajza koje ste oljuštili, očistili od semenki i isjeckali. Dodajte i masline, pa kuvajte još 15 minuta. Posolite, pobiberite, začinite s par listova majčine dušice i poslužite.

Pripremite ranije isjeckajte luk, paradajz i papričicu, ali ih tek pred samo služenje pomiješajte s avokadom.

Pripremite avokado tako što ćete mu oljuštiti koru i izvaditi košticu. U činiji viljuškom gnječite avokado dok ne dobijete grudvičastu masu.

Dodajte sok limete, zatim luk, paradajz i papričicu. Dobro promiješajte, dodajte sjeckani korijander i so po ukusu.

Pažljivo umiještajte pavlaku, ako je koristite, pa prespite gvakamole u činiju za posluživanje, ukrasite korijanderom, pa odmah poslužite.

Sve o prženju

SASTOJCI:

100 g margarin a 200 g brašna 3 kašičice praš ka za pecivo 125 g šećera vanilin šećera 3 jaja 100 ml slatke pa vlake za fil: 300 g smrznutih malina pakovanje žela tina 50 g šećera 250 ml soka od malina za preliv: 150 g čokolade za kuvanje 300 ml slatke pa vlake pakovanje učvr šćivača za šlag 25 g bijele čoko lade

VEGETERIJANSKO JELO

KORISNO

Lazanja je širok, ravan oblik tjestenine i vjerovatno jedan od najstarijih. Može da se sprema s mesom ili povrćem, a za nju je tipičan bešamel sos. Evo jednog ukusnog recepta za lazanju sa spanaćem.

Sastojci - 1 kutija kora za lazanje kojima nije potrebno prethodno kuvanje - 2 kašike maslinovog ulja - 8 čenova bijelog luka, sitno sjeckanih - 125 g putera na sobnoj temperaturi, isječenog na kockice - 1,2 l mlijeka - 100 g brašna - 700 g spanaća, opranog i očišćenog Priprema Zagrijte rernu na 200°C, pa napravite bešamel: u šerpi rastopite puter na srednjoj vatri, pa dodajte brašno. Mutite žicom oko dva minuta, pa mlijeko dodajte iz tri puta, svaki put muteći žicom i pojačavajući vatru. Potom umiješajte muskatni oraščić, peršun, so, biber i 250 g mocarele, pa sklonite s vatre. U većem tiganju zagrijte ulje, pa ubacite sjeckani bijeli luk i odmah smanjite vatru da ne zagori. Pržite ga lagano oko dva minuta, a ubacite oko trećinu spanaća. Miješajte dok spanać ne svene, pa dodajte drugu trećinu spanaća i opet miješajte dok ne

Kajgana je jedno od jela koje gotovo svako zna napraviti, no rijetko ko je napravi baš onako kako treba. Iako se čini nevjerovatno jednostavna, i kod pripreme kajgane dobro će vam doći nekoliko ključnih savjet, a možda otkrijete i zašto vam je kajgana suva ili pak prepuna vode Ovo je vrlo važno jer se kajgana mora peći na laganoj temperaturi. Naravno, to će produžiti čitav proces, no tako ćete smanjiti rizik da jaja potamne ili se pak prepeku. Takođe ćete lakše moći odrediti kakvu konzistenciju želite postići, piše Huffington Post.

Nemojte prepeći Trik kod kajgane je tačno znati trenutak kada je treba maknuti s izvora toplote. Stoga ju je najbolje odmah istresti iz tiganja na tanjir jer će se kajgana u vrućoj ringli nastaviti pržiti te će se osušiti. Najbolje je kajganu prestati pržitii kada jaja još uvijek izgledaju mokro, ali ne cure.

Nemojte koristiti stara jaja Ne samo da jaja imaju bolji ukus prvi nedjelju, već jaja imaju i porozne ljuske te lako mogu upijati mirise te izgubiti vlažnost. Što kraće jaja stoje u hladnjaku, to bolje.

Ne zaboravite miješati Za kremasta jaja, kajganu je potrebno često miješati. Miješanjem će se razbiti bjelance, dobro pomiješati s

Hrana se prži obično na temperaturama od 180 do 220 stepeni Celzijusa. Ako ste ikad gledali postupak dubokog prženja, primijetili ste da se na hrani, odmah po ubacivanju u ulje, pojavljuju mjehurići.

Iako djeluje da ulje ključa, zapravo je riječ o vreloj pari koja izlazi iz hrane.

Isparavanje je zbog visoke temperature tako naglo da hrana kada bismo je gledali pod mikroskopom izgleda kao da eksplodira na više mjesta na površini.

Kada je hrana gotova... Što više vodene pare izađe iz namirnica, njihova površina postaje dehidrirana, što ostavlja hrskav omotač. Čim vlaga izađe iz spoljnjeg sloja, toplota još brže putuje do središta hrane. Vodena para nastavlja da “bježi”, ali ćete tokom spremanja viđati sve manje mjehurića.

To je znak da je jelo gotovo spremno, a čim primijetite i da korica postaje “zlatna”, vrijeme je da se hrana izvadi na tanjir.

Kako da spriječite upijanje ulja?

Ako pržite hranu kod kuće, uvijek dolazi do gubitka temperature nakon što hranu spustite u ulje, ali većina recepata na to i računa.

Na primjer, u receptu piše da ulje treba da zagrijete do 190 stepeni, zato što je već uračunato da će temperatura pasti na 180 kada u tiganj stavite hranu.

Međutim, ako pretrpate tiganj, temperatura će pasti i ispod očekivanog nivoa, a jelo će biti neprijatno

masno, jer niže temperature znače i sporije otpuštanje vodene pare.

Pretjeranu masnoću može izazvati i odlaganje serviranja, zbog čega hrana predugo ostaje u ulju.

Ukoliko ste jelo spremili ranije, najbolje bi bilo da ga izvadite iz tiganja ili friteze, poređate na pleh i stavite u rernu na nekih 80 – 90 stepeni, kako se ne bi ohladilo do posluživanja.

Paniranje hrane Mnogi recepti za pržene delikatese podrazumijevaju i umakanje namirnica u panir smjesu. Svrha ovih omotača hrane je njena zaštita od pomenutih eksplozivnih reakcija vodene pare.

Panir smjese omogućuju da hrana stekne hrskavu koricu, a njeno središte ostane sočno i meko.

Recepti za panir smjesu variraju, pa su i rezultati drugačiji u zavisnosti od sastojaka koje koristite.

Na primjer, brašna bogata glutenom daju pomalo žilavu koricu, dok ona bez glutena (kao pirinčano brašno) rezultiraju tankom hrskavom koricom.

Dodavanje jaja ili putera u smjesu znači da će korica biti tamnija, pa se nekima neće dopasti.

Hrana koja je panirana u prezli, obično je nešto masnija od one koja je pržena u omotaču od tijesta.

Ipak, što je prezla sitnije samljevena, to korica biva hrskavija, a jelo manje masno.

Iako su sve panir smjese ukusne, neka hrana ih uopšte ne zahtijeva.

To su na primjer krompiri, koji sadrže dovoljno skroba.

Lazanja sa spanaćem Tajna za savršenu kajganu svene. Posolite, pa ubacite preostali spanać, izmiješajte i odmah sipajte u veći tanjir, cijedeći ga od vode koju je pustio. Ovu vodu možete sačuvati za razređivanje bešamela ukoliko se zgusne previše za vaš ukus.

Veći pravougaoni kalup dubine oko 10 cm obložite slojem bešamela. Potom dodajte red kora za lazanje, zatim red spanaća, soli, malo preostale mocarele, pa tri kutlače bešamela.

Nastavite da ređate slojeve na ovaj način dok sve ne utrošite, završavajući bešamelom i sirom. Pecite oko 25 minuta, pa ostavite da odstoji 20 minuta prije sječenja.

žumanjcima, te će kajgana biti mekša i u manjim komadima.

Nemojte prerano izmutiti jaja Jaja je najbolje umutiti prije stavljanja u zagrijani tiganj, te ih i u tu jače promiješati. Takvim miješanjem ne samo da će se jaja dobro pomiješati, već će se smjesi dodati vazduh i volumen.

Pripazite na veličinu tiganja Kod pečenja omleta vrlo je važna veličina tavice koju koristite, a nije dobro koristiti veliki tiganj za svega dva jajeta ili pak mali u koji jedva stane par jaja. Generalno, vrijedi pravilo da je za dva ja-

ja dovoljan tiganj promjera 20 centimetara.

Nemojte prerano prestati miješati Bez obzira na to što vam se više ne da ili pak vas ruka počinje boljeti, za vrhunsku kajganu jaja ne smijete prestati miješati sve dok ne budu posve homogena.

Nemojte prerano začiniti jaja Da bi kajgana bilo apsolutno savršena, jaja je najbolje začiniti netom prije negoli su gotova. Aiko jaja prerano začinite, so bi mogla razbiti cijelu smjesu te će kajgana ispasti vodenasta.

37

PETAK, 30. 8. 2013.

MALI OGLASI

KUĆE/STANOVI

P Prodajem kuću, 130m2 na placu 550m2, u Baru - Dobre Vode.

Tel.068/227-844 Prodajem stan (potkrovlje) 74m2 - Stari aerodrom, splitske zgrade. Tel.069/867-201 Prodajem hitno dobar trosoban stan preko puta bolnice u Nikšiću. Ima 100m2+2 podruma.

Ugrađena PVC, klimatizovan, sunčan, na 1. spratu. 55.000.

Tel.067/272-015 Prodajem ili izdajem u Beogradu u blizini Vukovog spomenika jednosoban stan, 36m2, pogodan za studente. Opremljen, kvtv, internet, interfon, klimatizovan. Tel.068/474-184 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina.

Tel.069/883-220 Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna! Tel.069/069-148

Tel:

PRODAJA

Prodaja 1864: St.Aerodr, 48/I 1810: Zabjelo, 76/IV 85: P.Morace, 64/v.pr.

1689: Centar I, 63/pr 1859: Blok IX, 38/v.pr.

2064: St.Aerodr, 59/I 243: St.Aerodr, 58/I 703: Blok IX, 78/VI 2127:St.Aerodr, 52/I 1896: St.Aerod, 80/V 1607: Momisici, 70/II

1138: Blok V, 75/VI 850: P.Morace,56/I 2181:V.pijaca 74/III 346: Ljubovic, 55/I 709: P.Morace, 88/I 2075: St.Aerodr, 59/I 1646: St.Aerodr, 45/V 62: Zabjelo, 47/IV 1756: Ljubovic, 81/pr n 1898: Zabjelo, 83/III 76: Blok V, 41/VI

RENTIRANJE 1814: P.Morace, 40/I n 1913: St.Aerod, 56/II n 2063: Gorica C, 65/pr. n 2089: Tuski, 55/I n 1515: Delta, 74/V n 2090: Blok V, 40/IX n 2128:P.Morace, 57/IV n 2035: St.Aerod,43/II n 494: Zabjelo, 58/I n 1868: Ljubovic, 43/III n

2104: Centar I, 82/III n 1809: Momisici,80/IV n 1249: Gorica C, 130/I nn 2005: P.Morace, 70/I n 2079: P.Morace,50/II n 1911:St.Aerod,54/IV n 1906: Zabjelo, 76/II nn 2034: Tuski, 40/I n 150: Centar I, 80/III n 2130: Delta, 56/V n

Prodajem dvosoban stan iza mljekare, prizemlje sa baštom.

Tel.069/300-775

I Komforan jednosoban stan, u blizini škola, vrtić i doma zdravlja. Ulica R. Burića 185/III, Zabjelo. Tel.067/533-595 Izdajem namještenu garsonjeru u Dalmatinskoj ulici, klimatizovana, novogradnja. Zgrada Cijevna komerc, 1. sprat.

Tel.069/351-904 Izdajem nenamješten jednosoban stan na Murtovini, 65m2, klimatizovan, sve zasebno, parking.

Tel.067/824-449, 069/346-985 U Podgorici preko puta Hrama izdajem troiposoban stan - odlična lokacija i stan (parno grijanje, namješten, parking - cijena po dogovoru). Tel.068/527-282 Izdajem jednosoban namješten stan, Momišići.

Tel.067/233-003

www.pronova.me info@pronova.me

+382 69 300775 +382 20 230116

Izdajem odlično opremljenu garsonjeru u centru, 200 eura mjesečno. Tel.067/634-701 Kotor - izdajem odličan namješten stan. Tel.063/204-406 Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija.

Tel. 069/993-992 Izdajem kompletno opremljen luksuzan stan Preko Morače.

Tel.067/617-045 Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura.

Tel.067/244-616 Izdajem stan na Pobrežju, zgrada Vampirica. IV sprat.

Tel.069/370-629 Izdajem manji jednosoban stan, bez balkona, 6. sprat, pogodan za studente, 28m2, iza Maše, 250e. Tel.067/666-966

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

IZDAVANJE

Zabjelo, 47m2, 60m2 p. puta Dak petrola, novogradnja Ljubović 80m2/II dvsoban, c.grijanje, kuhinja, 95.000 Pejton 82m2/III renoviran, namješten, odličan, 90.000 Iza Mljekare, dvosoban, dobar, 100m2 + bašta, 90.000 Kod Mupa – Zagorič, 50m2/IV sprat, kuhinja, 50.000 S.Aerodrom 45m2, 49m2 u izgradnji , 1m2=1000eur Delta city 55m2/I i II sp., novogradnja, 1m2=1250eur Gorica C, kuća 300m2, plac 600m2, mogućnost gradnje Kuća, Centar - Balšića, 121m2, mogućnost gradnje Zlatarsaka ulica, odlični p.prostori i stanovi u izgradnji

Gorica C 160m2, garaža, lux namješten Gorica C 125m2, garaža, lux namješten Gorica C 110m2, bašta, lux namješten Maxim, 200m2, lux , garaža, VI sprat Ulica Slobode, poslovna zgrada, 600m2 City kvart, 116m2, trosoban, garaža, lux Obala Morače, lux vila, 300m2, bašta 1500m2 Zabjelo, lux vila 400m2, bašta 2000m2 Gorica C, lux vila 400m2, namještena, 5 soba Kancelarije 1500m2, R.Trg, lux, moguće dijeliti

SPECIALIZED AGENCY FOR PROPERTY RENTING Ulica slobode 64, Podgorica

Izdajem kuću u Zagoriču pored doma zdravlja, 42m2. Namještena, klimatizovana, internet, telefon, parking. Tel.020/270-025 Izdajem dvije namještene garsonjere u Ulici 18. jula, blizu Bazara. Tel.067/378-719 Izdajem odličnu garsonjeru, novogradnja, namještena, kod Ars medike. Cijena 250 e.Tel.067/321-777

P Četvoročlana porodica traži kuću ili stan na čuvanje u Podgorici ili bližoj okolini.

Tel.067/596-660 Tražim jednosoban stan od 1. septembra u Budvi, tokom cijele godine (i ljeti), na duži period. Fiksno 250 eura. Prednost blizu stare osnovne škole.

Tel.067/325-323

38 SOBE Dvokrevetne sobe za studente kod Delte. Ekstra. Tel.069/460403, 067/424-324 Izdajem sobe i apartmane u blizini Atlas centra.

Tel.063/239-991

POSLOVNI PROSTOR

Petak, 30. 8. 2013.

MALI OGLASI Prodajem ford eskort CLX, 91. god. Nije u voznom stanju, manji kvar. Neregistrovan, solidno očuvan. Fiksno 200 eura.

Tel.067/249-299

PLACEVI Prodajem plac u Zagoriču, 316m2, 35.000 eura.

Tel.069/024-542 Prodajem imanje u Spužu, naselje Podglavice, sa kućom u izgradnji. Konakt telefon 051/251-194, 068/083-335 Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad.

Tel.069/073-331 Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Tel.067/390-767 Prodajem 2.000m2 zemlje, Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put. Tel.069/204-051 Prodajem plac na Žabljaku, Motički Gaj 1, blizu žutog motela, 200m2. Tel.069/362-471, 069/953-814

VOZILA/AUTO DJELOVI

Vrhunska jabukovača spremana po starom crnogorskom metodu prepijecanja, 47% jačine.

Tel.067/396-884

USLUGE Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže. Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340 Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Revizija. Boravak i radna dozvola stranaca. Upotrebne dozvole za prostore. Povoljno i brzo.

Tel.069/020-102

U Baru izdaje se poslovni prostor 38m2 iza CKB-a.

Tel069/474-559

HRANA/PIĆE

Regitracija preduzeća. Knjigovodstvo. Završni računi.Stečaj i likvidacija. Strancima obezbjeđujem radnu dozvolu i boravak. Ugovori. Profesionalno.

Tel.068/222-188 Rođendanske zabave. Idealno za djecu od 1 do 5 godina.

Tel.067/238-542 Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, efikasno, povoljno. Tel.067/644-494 Servis: klima, frižidera, zamrzivača, veš-sudo mašina, šporeta, bojlera. Tel.069/073-264, 067/409-729 Otčepljenje kanalizacije električnom sajlom wc šolja, sudopera, šahti i ostalog.

Povoljno. Dolazim po pozivu na primorje. Vukčević.

Tel.069/655-444, 067/589-073, 068/654-474 Tepih servis “Orkan”. Pranje tepiha, obostrano mašinsko ribanje, ispiranje u bazenu, prevoz besplatan. Kvalitetno i povoljno.

Tel.067/389-585

APARATI/OPREMA Klime - obične, inverteri, multi.

Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina. Tel.069/020-023, 067/342392 Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020997, 067/911-2598

RAZNO Kupujem stari novac, perpere, lire, dinare, medalje, ordenje, grbove, ćemere, bajonete, sablje, jatagane, stara pisma, razglednice, srebrne predmete i druge stvari Tel.069/019-698, 067/455-713 Prodajem knjige za 9. razred.

Tel.067/602-697 Prodajem knjige za sva četiri razreda gimnazije. Povoljno.

Podgorica. Tel.067/451-417 Prodajem, jedan komad, sprej suzavac (njemačk)i za ličnu zaštitu, domet 5 metara.

Tel.068/471-143 Prodajem Scholl ženske cipele, broj 40, neraspakovane, kupljene u Engleskoj, po nabavnoj cijeni 50 eura. Tel.069/959-505 Prodajem dobro očuvanu kvarcnu peć 20 eura.

Tel.067/244-166

Poljoprivredna tehničarka obrađuje lozu - sve operacije od rezidbe do berbe.

Lida tel.068/247-488, 068/187-133 Moleraj-gletovanje-tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno).

Tel.069/459-110 Radim grobnice, zidam kamenom i fugujem. Tel.067/524393

NASTAVA Kurs njemačkog lako i povoljno, 16 časova mjesečno, 2 puta nedjeljno po 90 minuta u grupi za 4 osobe, za odrasle 30 eura, školsku djecu 25 eura.

Tel.067/535-230

POSAO Potreban serviser za mobilne telefone. Tel.067/912-0490

LIČNO Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 100.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629 Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan.

Tel.067/265-605

Penzioner u najzrelijim godinama, obrazovan, bez obaveza, apstinent alkoholnih pića i duvanskih proizvoda, očekuje da se javi osoba isključivo za zajednički život (55-60) hrišćanka (pravoslavne-katoličke vjeroispovijesti), sa svim osobinama koje krase ljudsko biće. Primorje. 069/468-488. Na poruke ne odgovaram.

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

39

Petak, 30. 8. 2013.

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106 BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

VozoVi/trAins POLAZAK IZ PODGORICE: Beograd: 10:00 (brzi); 20:05 (brzi); Bijelo Polje: 06:25 (lokal); 10:00 (brzi); 15:50 (lokal); 20:05 (brzi); Bar: 05:15 (lokal); 06:30 (brzi); 08:20 (lokal); 11:30 (lokal); 12:50 (lokal); 15:20 (lokal); 16:31 (lokal, radnim danima); 18:00 (lokal); 19:29 (brzi); 21:10 (lokal); Nikšić: 05:05; 07:00; 14:30; 16:10; 18:10; Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi).: POLAZAK IZ NIKŠIĆA: Podgorica: 06:25; 08:40; 15:50; 18:30; 19:55.: POLAZAK IZ DANILOVGRADA: Podgorica: 07:07; 09:19; 16:38; 19:16; 20:34; Nikšić: 05:30; 07:32; 14:55; 16:37; 18:35.: POLAZAK IZ SPUŽA: Podgorica: 07:19; 09:30; 16:50; 19:27; 20:45; Nikšić: 05:19; 07:20; 14:44; 16:25; 18:24.: POLAZAK IZ BARA: Beograd: 09:00 (brzi); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); Podgorica: 05:25 (lokal); 06:35 (lokal); 09:00 (brzi); 11:15 (lokal); 14:05 (lokal); 14:50 (lokal); 16:40 (lokal); 18:00 (lokal, radnim danima); 19:00 (brzi); 20:30 (lokal); Bijelo Polje: 05:25 (lokal);

09:00 (brzi,); 14:50 (lokal); 19:00 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi).

POLAZAK IZ BIJELOG POLJA Beograd: 12:27 (brzi); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi); Podgorica: 04:19 (brzi); 09:01 (lokal); 17:21 (brzi); 18:35 (lokal); Bar: 04:19 (brzi); 09:01 (lokal); 17:21 (brzi); 18:35 (lokal). POLAZAK IZ BEOGRADA Podgorica: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila). POLAZAK IZ SUBOTICE Podgorica: 14:31 (brzi); Bar: 14:31 (brzi). POLAZAK IZ NOVOG SADA Podgorica: 17:17; Bar: 17:17.

INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

Autobusi/bus Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13, Aranđelovac: 21:35, Banja Luka: 20:25, 21:30 petak, Bar: 03:00, 05:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:54, 18:00,19:40, 19:50, Beograd: 00:40, 07:30, 08:30, 09:45, 11:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00, Berane: 08:25, 09:00, 10:00 , 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:15, 22:27, 23:00, Bijeljina: 20:25, Bijelo Polje: 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35, Budva: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Cetinje: 00:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:05, 07:25, 07:42, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08,11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00: 07:02, 07:10, 07:15, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:14, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:56, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45,10:57, 10:59, 11:00, 11:00, 11:15, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:44, 12:50, 12:54, 13:00, 13:00, 13:15, 13:15, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:15, 14:20, 14:29, 14:30, 14:37, 14:39, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:00, 16:15, 16:29, 16:29, 16:30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:15, 18:19, 18:29, 18:30, 18:30, 18:50, 18:57, 19:00, 19:00, 19:10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00,

20:15, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27, 22:32, 23:40, Dubrovnik: 06:00, Gacko: 08:30, 10:50, 16:45, Glava Zete: 07:10, 15:07, Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13, Herceg Novi: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 19:45, 20:20, Kotor: 00:30, 05:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00, Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00, Kruševac: 16:30, Leskovac: 16:30, Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45, Nikšić: 05:45, 06:35, 07:02, 07:25, 07:40, 07:45, 08:25, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:35, 09:50, 10:29, 10:45, 10:50, 10:59, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 14:30, 14:39, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:30, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40, Niš: 10:00, 16:30, 20:15, Novi Pazar: 08:30, 09:45, 10:00, 11:00, 16:30, 23:00, Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00, Peć: 07:45, 21:30, Petrovac: 06:00, Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13, Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 14:39, 14:50, 15:57, Plužine: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Prijedor: 21:30 petak, Priština: 21:30, Prizren: 07:45, Rožaje: 10:00, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00, 20:15, 22:27, Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Subotica: 20:45, 22:30, Tivat: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:42, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, Trebinje: 10:50, 16:45, Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:15, 16:54, 18:00, 19:50, Žabljak: 05:45, 13:55, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes Informacije sadržame u retu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 11. jun 2013. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Tivat–Beograd: svim danima 08:20, 17:20, 19:20, subota 16:40, nedjelja 08:00. Beograd–Tivat: svim danima 07:00, 09:40, 18:40, subota 18:00, nedjelja 09:20. Podgorica–Beč: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedjelja 08:05, svim danima 15:00. Beč–Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedjelja 10:30, svim danima 12:50. Podgorica–Ljubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 16:10. Ljubljana–Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:25. Podgorica–Frankfurt: svim danima 11:40.

Frankfurt–Podgorica: svim danima 14:50. Podgorica–Cirih: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 12:30, srijeda 10:30, petak 08:25, subota 10:05.

Cirih–Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 15:10, srijeda 13:10, petak 11:15, subota 13:10. Podgorica–Rim: utorak i petak 08:30, nedjelja 17:40, ponedjeljak, četvrtak i subota 11:50.

Rim–Podgorica: utorak 10:40, petak 10:30, nedjelja 19:35, ponedjeljak, četvrtak i subota 09:40.

Podgorica–Kopenhagen: srijeda i subota 12:20.

Kopenhagen–Podgorica: srijeda i subota 15:50.

Podgorica–London: petak 08:15. London–Podgorica: petak 10:55. Tivat–London: srijeda 11:15, nedjelja 11:25. London–Tivat: srijeda 13:50, nedjelja 14:10. Podgorica–Moskva: svim danima 23:00, srijeda 15:20. Moskva–Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 13:50, srijeda 06:00, 21:10, petak 06:00, subota 21:10, nedjelja 16:30. Tivat-Moskva: ponedjeljak, utorak i četvrtak 10:00, svim danima, osim srijede 09:20, svim danima 20:10, subota 15:20, nedjelja 10:40. Moskva-Tivat: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 06:00, svim danima 07:15, svim danima, osim srijede 15:05, subota 05:30.

Podgorica-Pariz: utorak i četvrtak 10:20, petak 12:15, nedjelja 09:05. Pariz-Podgorica: utorak 14:00, četvrtak 14:05, petak 15:40, nedjelja 12:25.

Tivat-Pariz: subota 10:20. Pariz-Tivat: subota 14:00. Podgorica-Niš: ponedjeljak i četvrtak 18:05, petak, subota 19:10, nedjelja 21:15. Niš-Podgorica: ponedjeljak 09:15, utorak 07:15, petak 07:00, subota 08:00, nedjelja 07:45. Podgorica-BariPodgorica i Podgorica–Napulj–Podgorica (svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima).

Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10. Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45. Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Podgorica-Beograd: svim danima 06:20, 09:35, 19:00h; Beograd-Podgorica: svim danima 08:00, 17:25, 21:25; Tivat-Beograd: svim danima 12:50, 19:15; Beograd-Tivat: svim danima 11:10, 17:35; Beograd-Frankfurt-Beograd: svim danima polazak u 12:00, povratak 14:50; Beograd-Amsterdam-Beograd: svim danima polazak 08:20, povratk 11:50; Beograd-Dizeldorf-Beograd: svim danima polazak 08:05, povratak 11:05; Beograd-Bec-Beograd: svim danima polazak 07:55, povratk 10:45; Beograd-Moskva-Beograd: svim danima polazak 13:50, povratak 19:35; Beograd-Sarajevo-Beograd: svim danima polazak 21:30 povratak 06:30; Beograd-Skoplje-Beograd: svim danima polazak 21:40, povratak 06:00; Beograd-AtinaBeograd: svim danima tri leta dnevno; Beograd-London-Beograd: svim danima polazak 10:35, povratak 13:40; Beograd-Cirih-Beograd: svim danima polazak 16:10, povratak 10:40; Beograd-Rim-Beograd: svim danima polazak 06:50, povratak 09:30; BeogradPariz-Beograd: svim danima polazak 09:20, povratak 13:00; Beograd-Brisel-Beograd: ponedjeljkom i petkom u 08:05, povratak 18:10; Beograd-Kopenhagen-Beograd: četiri puta sedmično sa tri leta dnevno; Beograd-Berlin-Beograd: pet puta nedjeljno sa tri leta dnevno; Beograd-Študgart-Beograd: tri puta nedjeljno sa dva leta dnevno; Beograd-Solun-Beograd: četiri puta nedjeljno da 4 leta dnevno; BeogradVaršava-Beograd: pet puta nedjeljno; Beograd-Milano-Beograd: šest puta nedjeljno sa dva leta dnevno; Beograd-Stoholm-Beograd: tri puta nedjeljno; Beograd-Geteborg-Beograd: dva leta nedjeljno; Beograd-Istambul-Beograd: pet puta nedjeljno sa dva leta dnevno; Beograd-Tel Aviv-Beograd: dva puta nedjeljno; Beograd –Dubrovnik-Beograd: četiri puta nedjeljno u 08:30; Beograd-Split-Beograd: četiri puta sedmično polazak 08:05; Beograd-Pula-Beograd: subotom u 08:30; Beograd-Girona-Beograd: utorak i subota u 18:15.

Sve informacije i rezervacije putnici mogu dobiti u poslovnici –Vuka Karadžića telefoni 020/664-740, 664-750/664-730, call centar 020/290-240 , fax 665330. Radno vrijeme poslovnice 09:00 do 17:00. Mail adresa podgoricato@jat.com Rado vrijeme poslovnice na aerodromu 2 sata prije leta. Telefoni 020/653 051/653050. Cargo sluzba JAT airwaysa od 07:00-14:00. Tel. 020-653-051

Moskva – Tivat: utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat – Moskva: utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su: +382/67/23-07-78; +382/67/67-65-66 Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50.

Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50.

Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

Podgorica – Rim (FCO): ponedjeljak 12.00, utorak 10.30, četvrtak i subota 11.50, petak 08.30, nedjelja 17.00. Rim (FCO) – Podgorica: ponedjeljak, četvrtak i subota 09.40, utorak 12.40, petak 10.30, nedjelja 19.00.

Informacije: OKI AIR MONTENEGRO, generalni zastupnik za Crnu Goru Podgorica, 020/201201, 201202

40

TV PROGRAM FILM

06:45 07:30 07:50 09:00 10:45 11:30 12:15 13:00 14:15 15:00 15:20 16:00 17:00 17:50 18:15 18:40 19:00 19:23 20:10 21:30 23:45 00:50

Serija:V.I.P./r Exploziv/r Exkluziv/r Tačno 9 Serija:Ponor ljubavi/r Serija:Tajna starog mosta Serija:Nesreće u vazduhu/r Tačno 1 Serija:V.I.P. Serija.Dva i po muškarca/r Serija.Nikita/r Serija:Ranjeno srce Serija:Odbačena Serija:Dva i po muškarca Exploziv Exkluziv Vijesti Prve Serija:Ponor ljubavi Talk Show-Živa istina Film:Hartov rat Serija:Nesreće u vazduhu Film:Ljudi žabe

PRVA Vijesti Prve 19.00

06.30 09.05 10.00 11.00 11.05 11.40 12.00 12.35 13.05 14.00 15.30 16.05 17.10 18.00 19.30 19.55 20.05 21.00 22.00 22.30 23.20

Dobro jutro Crna Goro Univerzum -dok. serijal Dnevnik Vijesti Sat tv: Priče sa Kipra Muzika Vijesti Crtana serija :Štrumfovi Film :Profa iz kraja Vijesti Dnevnik 1 Serija: Odjeljenje za specijalne žrtve Serija:Djevojački institut Vijesti Dnevnik 2 Sport Serija: Odjeljenje za specijalne žrtve Budva na pjenu od mora Dnevnik 3 Serija: Bordžije Igrani serijal:Iza ekrana

RTCG 1 Budva na pjenu od mora 21.00

06:55 11:00 11:50 12:00 13:00 14:00 15:00 15:40 16:00 16:45 17:15 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 23:30 23:40 00:45 01:00 03:00

Dobro jutro Moja velika svadba City Tačno u podne Serija: Zvezdara/r City Serija: Simar Teen pleme Serija: Premijer Serija: Neželjene Serija: Mješoviti brak Info Monte Kuvanje i muvanje Serija: Mala nevjesta Loto Serija: Zvezdara Grand show Teen pleme Balkanske prevare City Film: Soko je srušen Film: Ljubav i akcija u Čikagu

PINK Serija: Simar 15.00

07:00 10:00 10:07 11:07 12:00 13:15 14:00 14:55 16:00 16:30 16:50 16:55 17:40 18:30 19:10 19:55 21:10 21:20 22:00 22:15 22:25 23:20 01:35

Boje jutra Vijesti u 10 Silikonske ljepotice/r Extra lifestyle Vijesti u 12 Serija:Bandini Vijesti Serija.Asi/r Boje jutra, specijal Vijesti u pola 5 Extra lifestyle Serija:Silikonske ljepotice Lud, zbunjen, normalan Vijesti u pola 7 Serija:Suze Bosfora Serija.Asi Extra lifestyle Bez granica Vijesti u 10 Sport Serija:Tihi svjedok Film:Tuđi život Extra lifestyle

VIJESTI Lud, zbunjen, normalan17.40

Sport

Informativa

06:30 VOA 07:00 Radio u boji: Summer dj 09:30 Serija 10:00 Ljetopis/r 11:00 Radio u boji 11:30 Top Shop 12:00 Živa istina – Specijalni serijal: april 2006, Milan Kučan 14:00 Film: Dan odmazde/r 16:00 Radio u boji 16:30 Divlja ljepota 16:55 Ljetopis 18:00 Forum 18:30 Film: Naličje terora 20:00 Bet+ 21:00 Živa istina 22:30 Forum 23:00 Ljetopis/r 00:00 Živa istina 01:00 Ljetnji Déjà vu 02:00 Radio u boji:Summer dj

ATLAS Divlja ljepota 16.30

TV PREPORUKA PROFA IZ KRAJA RTCG 1

Pjetro je učitelj za djecu koja imaju problema s učenjem, ali njegov san je da predaje italijanski jezik, bez previše privlačenja pažnje na sebe. Njegova stidljivost je kao neka vrsta misterije i neizrečen strah. Ali kad Lizu, školskog koordinatora, kažnjavaju zbog pomoći bivšem studentu, Pjetro uprkos svojoj stidjlivosti mora da izađe iz senke. Kada sve počne da se sređuje i vraća na svoje mjesto, iznenada na vidjelo izlazi Pjetrova prošlost, tajni i tragični događaji koji su mu ostavili duboke emocionalne ožiljke.

08.30 Serija:Savana 09.15 Dok. program: Porodični album/r 10.05 Serija:Bordije/r 11.05 Igrani serijal:Očajni roditelji/r 12.00 Vijesti 12.30 Film: Intimne stvari/r 15.00 Žrijeb za evropske kupove/r 16.00 Serija 17.00 Serija:Izlog strasti 18.05 Serija: Mjesto zločina 19.00 Crtani film: Mitske legende 19.30 Dnevnik 2 20.15 Serija:Mjesto zločina 21.00 Serija 21.50 Serija:Progonjen 2 22.35 Dok.program:Porodični album/r 23.25 Film:Nedostojni ujak

RTCG 2 Serija:Progonjen 21.50

07:00 Uz jutarnju kafu 10:00 Dogodilo se...

15:00 Toto vijesti 15:15 Smiješna Top Lista 15:45 Na domaćem terenu 16:00 Zabavni Magazin 17:30 Info tip 18:00 Toto vijesti 18:45 Svijet sporta 19:00 Texas Holdem Poker 20:00 Loto 20:30 Nindža ratnici

777 Smiješna Top Lista 15.15

08:30 10:05 10:45 11:15 12:00 13:00 14:30 15:30 17:30 18:30 19:10 20:00 20:30 21:00 22:20 23:30 00:00

Aljazeera Trag Zdravo jutro Hrana i vino Farma Dejan Tadić – finansijsko tržište Na točkovima Astro num caffe Hrana i vino Tivatski horizonti Mbc dnevnik Loto Trag Tajne i ljepote Kine Na točkovima Aljazeera Astro num caffe

MBC Loto 20.00

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08.15 Jutarnji program 09.0 Vesti 09.05 Serija: “Košarkaši” 09.45 Vesti 09.50 Razglednica 10.35 Na skriveno te vodim mesto 11.00 Kamerom kroz predele 11.25 Dnevnik biciklista 12.00 Dnevnik 12.20 Sport plus 12.30 Vreme, stanje na putevima12.35 Serija: “Istražitelji” 13.15 Evronet 13.20 Film: “Mali letači” 15.00 Ovo je Srbija 15.50 Serija: “Stižu dolari” 16.50 Gastronomad 17.00 Dnevnik 17.25 Vreme, stanje na putevima 17.31 Datum 17.40 Beogradska hronika 18.25 Moja lepa Srbija Dnevnik 19.50 Serija: “Stižu dolari” 20.40 Fudbal: Bajern - Čelzi 22.49 Oko 23.15 Serija: “Istražitelji” 00.00 Dnevnik 00.15 Evronet RTS 2 08.20 Zujalica 08.41 Tumačenje književnog dela 08.57 Recept za igru 09.12 Neobično o biljkama 09.27 Ars praktika 09.45 Moj ljubimac 10.15 Život i standardi 10.45 Prag sela Srbije 11.45 Niti kulture 12.15 Autorsko veče Vladimira Tošića 12.45 Savremeni pisci 13.15 Trezor 14.15 Zujalica 14.43 Tumačenje

književnog dela 14.59 Recept za igru 15.14 Neobično o biljkama 15.30 Ars praktika 15.45 Šta su sve tehnologije uradile za nas 16.00 Emisija iz ekologije 16.30 Link 17.00 Serija: “Eliza iz Rivombroze” 18.00 Igraj zaigraj 18.28 Savremeni pisci 18.59 Plava ptica 19.24 Bandolero, animirana serija 19.48 Pink Panter, animirana serija 20.00 Dosije o... 20.25 Lov i ribolov 21.00 Serija: “Eliza iz Rivombroze” 21.50 Porodični krugovi 22.20 Vidik 23.20 Muzički program 00.15 Trezor 00.41 Tehnologije HRT 1 07.00 Dobro jutro 09.01 Serija 10.10 Dokumentarni film 11.11 Zavolite svoj dom 12.00 Dnevnik 12.35 Serija: “Naslednica s Vendavala” 13.25 Dr Oz 14.45 Film: “Zlatna volja - Priča o Solken Lauman” 16.38 Čuvari tišine 17.15 Hrvatska uživo 18.24 Serija: “Hartlend” 19.30 Dnevnik 20.05 Serija: “Prosjaci i sinovi” 20.40 Zemlja je mašina 21.55 Serija. “Putovanje u Vučijak”22.45 Dnevnik 23.00 Vesti iz kulture 23.40 Film: “Trafik” HRT 2

07:03 09:15 10:00 11:32 12:00 12:35 13:20 14:30 16:45 18:25 19:00 19:35 20:02 21:00 21:30 22:30 00:00

Svježi u dan Crtani filmovi IT Networking /r. Životinjske lakrdije Crtani filmMumijevi Dok.Program Majstor kuhinje /r.

Dok. program Majstor kuhinje Životinjske lakrdije/r.

IT Networking Crtani film-Mumijevi PG Raport Info Auto Shop Montena Business Broadcasting Ponoćni Info

MONTENA Auto Shop 21.30

DANAS U GRADU 07.00 Mala TV 07.15 Program za decu 10.10 Serija: “Dolina sunca” 11.25 Kratki susreti 12.10 Šaptač psima 13.15 Serija: “Nebesko plavetnilo” 14.45 Serija: “Degrasi” 15.17 Muška posla 16.31 Osmi kat 17.19 Serija: “Dolina sunca” 18.05 Serija: “Novi klinci s Beverli Hilsa” 20.00 Serija: “Gli” 20.35 Fudbal:Bajern - Čelzi 22.40 Serija. “Nemi svedok” 00.20 Serija: “Završni udarac” HBO 09.35 Film: “Sumrak saga” 11.30 Film: “Planeta majmuna - početak” 13.15 Film: “Šerlok Holms” 15.20 Film: “Liga pravde” 16.35 Film: “Tost” 18.10 Serija: “Filmovi i zvezde” 18.30 Film: “Prozor u srce” 20.05 Serija: “Na istok i dole” 21.05 Serija: “Prava krv” 22.00 erija.

“Redakcija” 23.00 Film: “Pelikanova krv” 00.40 Serija: “Razgolićeni” FOX LIFE 09.55 -Serija: “Uvod u anatomiju” -10.45 -Džejmijeva kuhinja -11.40 -Serija: “Rokerka Rita” -12.30 -Zatrpani đubretom -13.20 -Tori i Din - venčanja iz bajki -14.10 -Majke plesača -15.00 -Sudije za stil -15.30 -Serija: “Ali Mekbil” -18.05 -Serija: “Osveta” -20.55 -Serija:

“Ukrasi svoj dom” -21.45 -Serija: “Uvod u anatomiju” -01.20 -Serija: “Emili Ovens” FOX CRIME 09.15 Serija: “Novi stari slučajevi” 13.15 Serija: “King” 14.10 Serija: “Red i zakon” -15.00 Serija: “Imitator” 15.55 Serija: “Tihi svedok” 20.00 Serija: “King” 20.55 Serija: “Red i zakon” 21.50 Serija: “Imitator” 22.45 Serija: “Zločinački umovi” 23.40 Serija: “Brojevi” 00.30 Serija: “Nepouzdani agenti” ARENA SPORT 11.00 Fudbal: San Lorenco - River Plate 13.00 Fudbal: Plzen - Maribor 15.00 Fudbal: PSŽ - Ajačio 17.00 Fudbal Football’s Greatest Managers: Giovanni Trapattoni 17.30 Fudbal Football’s Greatest Managers: Ottmar Hitzfeld 18.00 Fudbal, pregled Lige šampiona 19.00 Fudbal, Jelen Superliga, najava kola 19.30 Fudbal, magazin Lige šampion 20.00 Fudbal, francuska liga, pregled kola 20.30 Fudbal: Monako - Tuluz 22.30 Fudbal, pregled italijanske lige 23.00 Fudbal, Jelen Superliga, najava kola 23.30 Fudbal The Football Review 00.00 Poker 01.00 Fudbal: Karagandi – Seltik

CINEPLEXX

Elzijum 20:15; 22:20; Mi smo Milerovi 16:15; 18:15; 20:00; 22:10; Persi Džekson i more čudovišta 18:30; 20:30; Turbo – sinhronizovan 3D 15:30; 17:30; 19:30; Turbo – sinhronizovan digital 16.30; Štrumpfovi 3D 15:00; 17:30; 18:00; 19:00; Štrumpfovi 16:00; Red 2 21:00; Vulverin 3D 20:45; 23:00; Žestoke djevojke 21:40; Velika iluzija 22:40;