Izdanje 15-16. februar 2014.

BROJ DANA

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 2. 2014. BROJ 766/ GODINA III

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

62

hiljade građana manje imaće Crna Gora 2050. godine, prognoza je američkog Demografskog instituta

NEIZVJESNO ● 4

Marović spašava DPS u Ulcinju

ISPITUJE SE ● 13

Ranjavanje zbog provale ili žene?

BIJELA KUGA U CRNOJ GORI

● 11

Za 35 godina nestaće jedan grad

● Iako je za prvih 11 mjeseci prošle

godine bio pozitivan prirodni priraštaj, podaci pokazuju da je iz godine u godinu taj procenat sve manji PRIJAVA ● 12

FORMIRANJE 3. MARTA ● 6

Milan Knežević osniva stranku O snivačka skupština nove partije koju će predvoditi Milan Knežević biće održana 3. marta u Podgorici, saznaju nezvaničnoVikend novine iz više izvora. Knežević je predsjed-

Različite verzije dvojice inspektora o autu Vijesti

nik istoimene grupacije koja je jedan od konstituenata Demokratskog fronta. U organizacionom odboru će pored Kneževića, kako snaznaju VN, biti još i Predrag Bulatović i Zoran Lakušić.

RAČUN ZA STRUJU ● 8

Dug domaćinstava Budućnost Vileta u prosjeku 408 € odbranom sadaddas asd oteo zlato E lomi Radnički Kosteliću KOŠARKA ● 27

ZOI SOČI ● 26

lektroprivredi Crne Gore potrošači ukupno duguju oko 190 miliona eura. Od tog iznosa, kako je saopšteno Vikend novinama iz Di-

rekcije za odnose sa javnošću Elektroprivrede Crne Gore, 140 miliona eura duguju domaćinstva, a ostatak kupci iz kategorije “ostala potrošnja”.

2 AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 2. 2014.

●NEZVANIČNO ‘Ajde vala, žena mi danas nije ručak spremala!

Daj, Igore, da pođemo nešto da izijemo!

Hmmm, što bi moga’ u kljun da turim?

Ma kakvi, ne priznajem proteste koje ti ne organizuješ.

Darko, da nećeš možda na ovaj protest da ideš?

● SADRŽAJ ZIMA

Kako je i najavljeno ovih dana, prve zvanične slike Mercedesove S Klase u kupe varijanti su pred nama. Ono što odmah upada u oči je da se automobil ne razlikuje značajno od koncepta koji je predstavljen u Frankfurtu prošle godine. Kao što smo već navikli, reprezentativni Mercedesov kupe donosi nekoliko značajnih inovacija u auto-industriju. Taman kad smo pomislili kako Mercedes kasni iza konkurencije u tehnologiji svjetala, sa novim kupeom stižu prva na svijetu Swarovski svijetla!

BRUKA

Korumpirani kongresmeni lobiraju za NATO NVO Pokret za neutralnost upozorila je da se na čelu grupe od 40 američkih kongresmena koji traže da se službeni Vašington založi da Crna Gora postane članica NATO nalazi republikanski kongresmen Majk Tarner koji je, kako su naglasili, u više navrata označen kao jedan od najkorumpiranijih kongresmena u Sjedinjenim Američkim Državama. ●4

Sezona propala, krediti omča ● 15 SARADNJA

Ugovor za čisto more ● 17 GOLIJA

Krivci za masakr srna nepoznati

● 14

● 42

Saslušanja će biti početkom marta

●7

● 11

NEDJELJA, 16.02.2014.

06:38 17:16

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Sunčano i neuobičajeno toplo vrijeme za ovo doba godine. Poslije podne i naveče postepeno povećanje oblačnosti prvo sa zapada.

Poslije podne i naveče nešto pojačan vjetar južnih smjerova.

4 4 6 6 5 0 -4 -7 -3 -2

17 18 18 19 18 12 13 9 13 15

06:37 17:18

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Subota min oC max oC

Temperatura vode na otvorenom moru oko 14 stepeni.

Crna Gora će, sudeći prema prognozama američkog Demografskog instituta, 2050. godine imati deset odsto stanovništva manje, odnosno 62.000 građana, što je više nego cijela opština Bijelo Polje. Da će se sumorne prognoze obistiniti govori i državna statistika. Naime, iako je za prvih 11 mjeseci prošle godine bio pozitivan prirodni priraštaj, podaci pokazuju da je iz godine u godinu sve manji. U polovini države već dugi niz godina vlada bijela kuga.

● 21

Ujutru na sjeveru prohladno ponegdje sa maglom. Tokom dana uglavnom sunčano i relativno toplo za ovo doba godine sa nešto pojačanim jugozapadnim vjetrom u višim predjelima na sjeveru.

More malo talasasto.

Vjetar ujutru istočnih a tokom dana zapadnih smjerova, uglavnom slab do umjeren.

Za 35 godina nestaće grad

Nova evropska zvijezda

SUBOTA, 15.02.2014.

JADRAN:

● 43

BIJELA KUGA

BERLINSKI FILMSKI FESTIVAL

ŠVAJCARAC

Meteo

Broj isporučenih pametnih telefona prvi put je dostigao milijardu, uglavnom zahvaljujući Androidima. Prema podacima firme IDC, prošle godine je isporučeno 793,6 miliona, što je Gugl operativnom sistemu donijelo tržišni udio od 78,6 posto. Eplov doprinos nije bio zanemarljiv - 153,4 miliona, udio od 15,2 posto - ali je svejedno bio daleko manji. Zajedno, ta dva operativna sastava drže tržište u šaci - pokrivali su 95,7 posto svih isporuka u zadnjem kvartalu 2013. i 93,8 posto za cijelu godinu.

Nedjelja

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

min oC max oC

5 5 7 7 6 3 1 -3 0 2

21 23 23 22 21 16 16 12 19 21

JADRAN:

More malo, a poslije podne umjereno, talasasto.

Vjetar, slab do umjeren južnih smjerova a poslije podne i naveče nešto pojačan.

Temperatura vode na otvorenom moru oko 15 stepeni.

AKTUELNO 3

SUBOTA i NEDJELJA, 15. i 16. 2. 2014. ulcinj

Marović spašava DPS od odlaska u opoziciju Boris Darmanović glavni i odgovorni urednik

vić ocijenio je da ne postoje sporna pitanja za formiranje koalicije sa Forcom i Koalicijom Zajedno za budućnost Ulcinja.

“Smatram da ne postoji ništa sporno u formiranju koalicije. Pozdravljamo dogovor Force i koalicije Zajedno oko formiranje većine. Sjutra ćemo pristupiti zvaničnim pregovorima sa te dvije strane i nadam se da ćemo uspjeti da pronađemo zajednički jezik i stvaranje većine u ulcinjskom parlamentu”, kazao je Abazović.

Sa druge strane, iz Pozitivne ponavljaju da ne insistiraju na funkcijama i dodaju da je za njih prihvatljiva svaka inicijativa koja bi odvela DPS u opoziciju.

“Mi nijesmo insistirali na funkcija-

ma, bili smo jasni da nas to suštinski ne interesuje. Ako žele da im na bilo koji način pomognemo i u tom vidu mi smo spremni, ako ne žele, mi sa tim nemamo problem. Stvar gradonačelnika je stvar između Force i koalicije Zajedno za budućnost Ulcinja”, kazao je Abazović.

Na lokalnim izborima u Ulcinju Demokratska partija socijalista osvojila je devet mandata, Forca osam, koalicija Zajedno za budućnost Ulcinja koju čine Demokratska partija - Demokratski savez i Perspektiva sedam, Demokratska unija Albanaca tri, Socijaldemokratska partija dva, Pozitivna Crna Gora dva, Socijalistička narodna partija i Demokratski front po jedan, a Bošnjačka stranka nije prešla cenzus.

J. Đurišić

profil

Istaknuti naučni i akademski radnik

Foto: Dejan Lopičić

Nikola Vuljanić je rođen 1949. godine, profesor je anglistike i kroatistike i jedan od osnivača Tekstilno-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Autor je više univerzitetskih udžbenika i stručnih rječnika, naučnih, stručnih i preglednih radova.

Saborski je zastupnik i jedan od osnivača Hrvatskih laburista - Stranke rada. Od fenruara

2012. godine je hrvatski posmatrač u Evropskom parlamentu.

Od 1990. do 2003. godine je bio direktor i prodekan fakulteta, zatim jedan od osnivača i prodekan Veleučilišta u Karlovcu, jedan od osnivača Tehničkog veleučilišta u Zagrebu i pročelnik Odjela tekstilne tehnologije.

Vuljanić je oženjen i ima sina, a živi u Karlovcu.

Sa sinoćnjeg koktela; Bingulac i Vujanović

EDITORIJAL

Demokratska partija socijalista angažovala je potpredsjednika partije Svetozara Marovića da hitno riješi problem oko formiranja vlasti u Ulcinju, odnosno da DPS dovede do dogovora sa ostalim partijama, saznaju Vikend novine. Predstavnici Force i koalicije Zajedno za budućnost Ulcinja koju čine Demokratska partija - Demokratski savez i Perspektiva, a koju predvodi Fatmir Đeka postigli su preksinoć dogovor o mogućem formiranju vlasti u Ulcinju. Taj sporazum pozdravila je Pozitivna Crna Gora koja bi u savezu sa Forcom i koalicijom Zajedno za budućnost Ulcinja mogla da formira vlast sa 17 mandata i time DPS pošalje u opoziciju. Kako bi se ta situacija izbjegla, a DPS postala dio vladajuće strukture u tom gradu, Marović će, kako saznajemo, razgovarati sa predstavnicima Force. To je potvrdio i nosilac liste “Naprijed, da pobijedi Ulcinj” Ljoro Nrekić.

“Prema nekim informacijama koje imam, Forca će i dalje da razgovara sa nama, naravno da ćemo voditi te razgovore”, kazao je Nrekić.

On je kazao i da u DPS-u nije bilo riječi o tome ko će biti predsjednik opštine i naglasio da DPS tokom pregovora neće praviti kompromise po pitanju podjele resora.

“Podjela resora treba da bude takva da budu zadovoljne sve strane. Nećemo nikakav kompromis, tokom pregovora ćemo da vidimo ko šta traži. Za sada niko nije ništa tražio, osim što je Đeka tražio ime koalicije”, kazao je Nrekić.

S druge strane, i u Pozitivnoj tvrde da će danas početi pregovore sa Forcom. Poslanik te partije Dritan Abazo-

Klempave su ti uši

Sukob stavova i mišljenja je vrhunac ljudskog promišljanja dok god ne ugrožava tuđa prava.

Ovakva rasprava je izuzetno poželjna i bez obzira da li se slažete s drugom stranom, uvijek je dobro pročitati i njihove stavove.

Ovdje upravo zato pominjemo kolege koji se ljute kada druge kolege i ljudi ne dijele njihovo utvrđeno mišljenje. Jer ovdje upravo oni koji treba da promovišu različitosti prozivaju i podsmijavaju se, za svojim se stolom tapšući po leđima i dično ističu saglasnost svojih mišljenja. Mi smo posljednjih 20 godina svjedoci i saučesnici u istim pričama i istim podjelama, bez kraja i konca.

Na Facebooku svjedočimo da se novinar ruga novinaru, novinar postaje političar, novinar proziva novinara kao na dvoboj, novinar laze o novinaru i slično. Kako onda da im vjerujemo? Kome tačno?

Novinari imaju važnu ulogu krtitičara i promotera ideja, ali još važnija jeste dužnost objektivnog prenošenja činjenica. To nije samo njihov posao – to je pravo za koje ne mogu biti optuženi, ako svoj posao valjano rade. Pred našim očima novinari su ili slijepe sudije ili tužni optuženi; čim se jedni ne slažu sa stavovima drugih. Devedesetih su takve „čistke“ slobodoumnih mišljenika radili državni mediji, dok to nije postala uloga „nezavisnih“ medija, u znak jednako pasionirane odmazde. I tako smo išli redom i u krug, dok nekome ne ponestane municije. A zašto? Jer pate od iste mane – netolerancije.

Medijski rat koji su jedni drugima nametnuli vodi se omalovažavanjem sagovornika a ne sukobljavanjem informisanih stavova. Prije nego vam kažu da niste u pravu, čujete da vam je frizura ružna, da imate klempave uši i da vam je majka spavala sa vojnicima. Kojim? Onim najgorim, podrazumijeva se.

Ta prljava borba kojom su nas zarazili političari devedesetih odavno je inficirala i „zavisne“ i „nezavisne“, i medije i novinare, u ovoj neukusnoj podjeli. Sad nas prisiljava na još jedan rat, dok sasvim ne istrijebimo sami sebe.

U ovom našem, specifičnom novinarskom ratu, najgore prolaze neopredijeljeni borci koji se boje da govore i pišu, jer im puca sa svake strane. Boje se čak i da misle. A dok god je tako, draga publiko, mi ćemo živjeti ne samo u prošlosti i ne samo u ratu - nego u gluposti. Integralni dio te gluposti su nažalost i mnogi novinari sa obije strane našeg medijskog fronta. Zato kad čitate prepiske i slušate izjave, imajte na umu da je istina skup činjenica stavljenih u pravilan kontekst, a dobar medij i novinar je onaj koji cijeni drugačije mišljenje, donosi sve čijenice i sve stavove, uvijek.

Ostalo je čista politika.

dan državnosti srbije

Sretenje ima ogromnu vrijednost za srpski narod Sinoć je u vinskom podrumu kompanije Plantaže “13. jul” u Šipčaniku ambasada Srbije u Crnoj Gori organizovala svečani koktel povodom dana državnosti te republike. Ambasador Srbije Zoran Bingulac je povodom donošenja Sretenjskog ustava kazao da Sretenje Gospodnje ima veliki simboličku vrijednost za srpski narod. Bingulac je kazao da se odnosi između Srbije i Crne Gore poboljšavaju, dodavši da se to odvija u atmosferi koja je tipična za dva bratska naroda.

“Ovogodišnje Sretenje se poklopilo sa značajnim datumima - Mi-

lanskim ediktom, rođenjem cara Konstantina, godišnjicom Njegoševog rođenja, kao i jubilejem vezanim za rođenje Vuka Karadžića. Da parafraziram riječi premijera Mila Đukanovića, 2013. godina je karakteristična po najboljim odnosima Srbije i Crne Gore, što ima poseban značaj za region ali i za evropske integracije dvije države”, rekao je Bingulac.

On je na kraju završne riječi podsjetio na staru priču koja kaže da ukoliko sunce ogrije na Dan Svetog Tripuna, čitava godina će biti ispunjena ljubavlju, poželjevši pritom

brojnim zvanicima puno ljubavi.

Na koktelu ambasade Srbije iz državnog vrha Crne Gore bili su prisutni predsjednik Filip Vujanović, ministar vanjskih poslova Igor Lukšić, ministar kulture Branislav Mićunović i gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša. Na koktelu su bili i predsjednici Nove i SNP-a Andrija Mandić i Srđan Milić, kao i diplomatski kor u Crnoj Gori. Ambasada Srbije uručila je i zahvalnice kompaniji M-tel, kao i predsjedniku srpsko-crnogorskog poslovnog foruma Radivoju Rašoviću.

V.K.

4 AKTUELNO

SUBOTA i NEDJELJA, 15. i 16. 2. 2014.

pokREt Za nEutRaLnost

Korumpirani kongresmeni ubrzavaju put u NATO NVO Pokret za neutralnost upozorila je da se na čelu grupe od 40 američkih kongresmena koji su uputili pismo državnom sekretaru Džonu Keriju u kome traže da se službeni Vašington založi da Crna Gora postane članice NATO alijanse, već od septembarskog Samita u Velsu, nalazi republikanski kongresmen Majk Tarner koji je, kako su naglasili, u više navrata označen kao jedan od najkorumpiranijih kongresmena u Sjedinjenim Američkim Državama. Iz te NVO je saopšteno da se i drugi potpisnici peticije za ulazak Crne Gore u NATO, sumnjiče za političku korupciju. Iz Pokreta za neutralnost su saopštili da je Tarner, koji se nedavno u Vašingtonu sastao sa nacionalnim kordinatorom za NATO i savjetnikom premijera Nebojšom Kaluđerovićem i crnogorskim ambasadorom u SAD Srđanom Darmanovićem, obuhvaćen izvještajima uticajne američke neprofitne organizacije za zaštitu ljudskih prava “Citizens for Responsibility and Ethics in Washington”.

Navode da je u godišnjem izvještaju te organizacije, za 2008. godinu, Tarner okarakterisan kao čovjek koji se mora pomno pratiti zbog njegovih koruptivnih poslova. Dodaju da se u izvještaju pominje i Tarnerova supruga koja vodi marketinške firme Tarnerefekt, koja je bez javnog tendera potpisala unosni ugovor sa kompanijom Dayton Development Coalition, koja prima novčana sredstva iz budžeta. Iz NVO Pokret za neutralnost navode da je ista firma ranije donirala novac za Tarnerovu političku kampanju.

“Nakon izvještaja, Turner ne prestaje da krši više zakona, pa

Pojedini kongresmeni u izvještajima američkih NVO označeni kao najkorumpiraniji

Predrag Bulatović i Milan Knežević

osnivačka skupština

Brukaju sebe pred svijetom Poslanik DPS-a, Miodrag Vuković rekao je DN da “moralne gromade koje mjere moral svakog osim svog” pokušavaju da iskompromituju Crnu Goru na sve načine kako ona ne bi dobila poziv za članstvo u NATO. On je naveo da su tvrdnje Pokreta za neutralsnot opskurne.

“Ja sam mislio da je nešto trulo u državi Danskoj ali izgleda da je nešto trulo u Americi. Naše moralne gromade koje mjere svačise, zajedno sa suprugom, opet pojavljuje u izvještaju za 2010. godinu. Ovoga puta ne u grupi za praćenje, već na glavnoj listi “ozbiljnih zloupotreba položaja”, među 26 najkorumpiranijih kongresmena u Sjedinjenim Američkim Državama. No, Tarner nije jedini korumpirani od pomenutih četrdeset “uglednih kongresmena”, kako su označeni u saopštenju Ranka Krivokapića, ali i saopštenjima drugih zvaničnika i NVO”, navodi

ji moral osim svoj pokušavaju da iskompromituju Crnu Goru. To što oni tvrde je opskurno. Previše kompromituju sebe i previše se brukaju pred svijetom sa ovakvim tvrdnjama. Ni sami ne znaju šta pričaju. Sve se radi da se iskompromituje Crna Gora i da se međunarodna zajednica zaplaši pred samit NATO-a u Velsu, kako ne bi dobili pozivnicu koja je ulaznica u budućnost se u saopštenju.

Iz NVO Pokret za neutralnost kažu da se i potpisnik peticije za ulazak Crne Gore u NATO, demokratski kongresmen Gregori W. Miks, nalazi u najnovijem izvještaju organizacije Građani za odgovornost i etiku, kao jedan od 13 najkorumpiranijih kongresmena u SAD. Isti čovjek, naglašavaju, bio je jedan od najkorumpiranijih i u izvještajima za 2012. i 2011. godinu.

A.O.

poDGoRiCa

Danas protest ispred Skupštine i Vlade Crne Gore U Podgorici će u danas biti održan protest građana koji organizuje Facebook grupa “Protesti u Crnoj Gori” i “Revolucija u Crnoj Gori. Svi na proteste”. Demonstranti će tražiti ostavku Vlade Crne Gore i izlazak svih poslanika iz crnogorskog parlamenta. Ovaj protest će takođe biti protest podrške ljudima koji su Bosni i Hercegovini protestovali protiv vlasti prethodnih dana.

Centru bezbjednosti Podgorica nije prijavljeno javno okupljanje, odnosno protest grupe građana za subotu, 15. februara 2014. godine, saopšteno je iz Uprave policije. Organizatori protesta ranije su kazali da protest neće ni prijaviti policiji. Na društvenoj mreži Facebook postoji nekoliko grupa koje tvrde da se samo radikalnim mjerama može doći do poboljšanja sveukupnog stanja u Crnoj Gori. Stoga su, poučeni nemirima koji su ovih dana aktuelni u Bosni i Hercegovini, pozvali na današnji protest koji po planu organizatora treba da počne u 13 časova.

“Okupljanje je u 12.30 časova u parku kod spomenika preko puta Skupštine. U 13 časova blokiramo saobraćaj na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog. Prvo ispred Skupštine, a onda idemo pred Vladu. A ko nas bu-

Tražiće izlazak poslanika iz parlamenta; sa prošlogodišnjeg protesta; Arhiv de dovoljan broj, krećemo u dalje akcije, blokada ostalih saobraćajnica i pozivanje naroda da nam sa pridruži. Ponesite transparente, pištaljke i ostalu opremu! Cilj je da parališemo grad i skrenemo pažnju svih nas da bi se protesti nastavili i širili”, piše na stranici organizatora protesta. S druge strane, Uprava policije je saopštila da nije dobila nikakav zahtjev za odobrenje protesta.

“Upravi policije Ministarstva unutrašnjih poslova - Centru bezbjednosti Podgorica nije prijavljeno javno okupljanje za subotu, 15. februara 2014. godine, u Podgorici”, poručeno je iz Uprave policije.

A.O.

U policiji vanredno Iz Uprave policije je poručeno da su njeni pripadnici u pripravnosti.

“Ukoliko se građani okupe na lokaciji u Podgorici, iako prethodno nijesu prijavili skup, policijski službenici će preduzeti mjere i radnje iz svoje nadležnosti radi očuvanja stabilnog javnog reda i mira i redovnog odvijanja saobraćaja na putevima “, saopšteno je iz Uprave policije.

Knežević osniva partiju 3. marta Osnivačka skupština nove partije koju će predvoditi Milan Knežević biće održana 3. marta u Podgorici, saznaju nezvaničnoVikend novine iz više izvora. Knežević je predsjednik istoimene grupacije koja je jedan od konstituenata Demokratskog fronta. U organizacionom odboru će pored Kneževića, kako snaznaju VN, još biti i Predrag Bulatović i Zoran Lakušić. Prema našim saznanjima još nije dogovoren naziv buduće partije, a u opticaju nekoliko predloga, te će konačan naziv biti utvrđen na samoj osnivačkoj skupštini. Milan

Knežević i Predarg Bulatović su ljeta 2012. godine napustili Socijalističku narodnu partiju zbog neslaganja sa politikom lidera stranke Srđana Milića oko nastupa na oktobarskim parlamentarnim izborima te godine. Bivši visoki funkcioneri SNP-a su se priključili DF-u, sa kojim su nakon parlamentarnih izbora ušli u Skupštinu Crne Gore.

Grupacija oko Milana Kneževića i okuplja najviše nekadašnjih članova SNP-a, a posljednji prelazak iz te stranke u grupaciju bio je Dragana Koprivice koji je bio šef Medijskog centra SNP-a.

V.K.

sanDŽakpREss optuŽujE

Husović želi da formira SDA Prema navodima novopazarskog portala SandzakPRESS, Bošnjačka stranka, na čijem čelu je aktuelni potpredsjednik Vlade Crne Gore Rafet Husović, odlučila je da formira Stranku demokratske akcije Crne Gore. SandzakPRESS takođe navodi, pozivajući se na anonimne izvore, da je osnivanje SDA iznuđeno neočekivanim uspjehom i popularnošću Bošnjačke demokratske zajednice u Crnoj Gori (BDZ), te se ovim činom želi napraviti pandam stranci BDZ koja djeluje u Srbiji i Crnoj Gori, a čije se osnivanje očekuje i u ostalim državama okruženja. Navodi se i da će predsjednik ponovo osnovane SDA Crne Gore biti Mehdija Husić, nekadašnji visoki funkcioner biv-

še SDA. Za predsjednika se pominje još i Redžep Kurbardović, član Bošnjačke stranke. Potpredsjednik Bošnjačke stranke Suljo Mustafić u izjavi za VN kazao je da su neistinite informacije koje je plasirao novopazarski portal SandzakPRESS. “BS ima svoju infrastrukturu i svoje biračko tijelo, tako da smo uvjereni u dobar izborni rezultat na lokalnim izborima za koje ćemo predati liste. Iz tog razloga nema potrebe da formiramo bilo kakvu novu partiju, jer naši glasači imaju povjerenje u nas”, kazao je Mustafić.

On je dodao da Bošnjačka stranka nema razlog ni za kakav strah, jer BDZ ne smatra konkurencijom.

A.O.

poZitivna

Zeti samostalnost Član Glavnog odbora Pozitivne Crne Gore Aleksandar Đuretić kazao je da se ta partija zalaže da Zeta bude samostalna opština jer, tvrdi, ima sve što je potrebno za taj status.

“Građani Zete imaju pravo na svoju opštinu. To je jedini način da sami planiramo razvoj naše opštine. Iz kabineta gradonačelnika Podgorice, ko god on bio, se ne može jasno vidjeti potreba građana Zete, a to je dobra infrastruktura i rješavanje problema otkupa

voća i povrća. Ovaj problem efikasno može riješti dobra uprava Opštine Zeta, a ne istureno odjeljenje podgoričke administracije”, ocijenio je Đuretić.

On smatra da bi Opština Zeta imala znatne prihode od naplate taksi od Aerodroma Golubovci, Plantaža i ostalih koncesija, što bi je, tvrdi, uz ostale prateće prihode činilo potpuno održivom.

“Trenutno se sve to sliva u Podgoricu, a ne u Zetu”, kazao je Đuretić.

A.O.

AKTUELNO 5

SUBOTA i NEDJELJA, 15. i 16. 2. 2014.

Vujanović tvrdi da je poslao pismo MUP-u PROBLEMI S DRŽAVLJANSTVOM PREDRAGA POPOVIĆA

Nemanja Lacman

D

rama oko pisma predsjednika države Filipa Vujanovića u kojem predlaže Ministarstvu unutrašnjih poslova da se lideru Narodne stranke Predragu Popoviću vrati crnogorsko državljanstvo, dobila je novi epilog. Na sajtu predsjednika Crne Gore potvrđena je informacija da je on 9. aprila 2012. godine dopisom predložio Ministarstvu unutrašnjih poslova da ponovo Popoviću dodijeli naše državljanstvo iako je to Dnevnim novinama demantovano iz MUP-a.

Na sajtu šefa države Filipa Vujanovića objavljena je informacija da je on tadašnjem ministru unuštrašnjih poslova Ivanu Brajoviću poslao dopis u kojem navodi da Popović ispunjava kriterijume za ponovni prijem crnogorskog državljanstva shodno članu 12. Zakona o crnogorskom državljanstvu.

“Ocjenjujem da se radi o osno-

vanoj inicijativi budući da je Predrag Popović imao crnogorsko državljanstvo koje je stekao rođenjem u Crnoj Gori u kojoj su živjeli svi njegovi preci. Kao odbornik NS bio je u Skupštini opštine Bar. U šest mandata je biran za poslanika Crne Gore, a u dva mandata je u ime Crne Gore bio u vijeću republika SRJ. U trogodišnjem manda-

tu bio je potpredsjednik Skupštine Crne Gore i obavljao dužnost predsjednika parlamentarnog Odbora za međunarodne odnose. Cijeneći činjenicu da je Popović bio predsjednik NS koja parlamentarno egzistira od 1906. godine, da je bila u Skupštini Crne Gore, a da je sada u jednom broju skupština opština, smatram opravdanim da mu se dodijeli crnogorsko državljanstvo koje je i ranije imao. Vrednujući da su ispunjeni uslovi iz člana 1 Zakona o crnogorskom državljanstvu predlažem da se Predragu Popoviću dodijeli crnogorsko državljanstvo”, navodi se u dopisu Vujanovića objavljenom na zvaničnom sajtu predsjenika države.

S obziorom da je Vujanović poslao dopis naslovljen na MUP i tadašnjeg ministra Brajovića, postavlja se pitanje šta se u Ministarstvu unutrašnjih poslova desilo sa njim i da li ga je neko namjerno sklonio.

“Dnevne novine su dobile na uvid akt predsjendika države koji je poslat MUP-u. Na tome aktu stoji uprijemni pečat Ministarstva unutrašnjih poslova. Dešava se da se akt “izgubi”. Ja vjerujem da je to jedan pokušaj da se na neki način da ta politička bruka objasni gubljenjem akta. Bolje da kažu nijesmo ga još ni na razmatranje nego da kažu nijesmo ga primili jer nema toga ko će povjerovati da akt šefa države naslovljen ministru izgubljen”, rekao je za DN funkcioner NS Dragan Šoć.

Ranije iz MUP-a za DN je saopšteno da im Vujanović nije dostavio predlog da se Predrag Popović primi u crnogorsko državljanstvo na osnovu člana 12 Zakona o crnogorskom državljanstvu, te da se zbog toga ne vodi postupak za vraćanjem državljanstva predsjedniku Narodne stranke.

fINANSIRANJE PARTIJA

zakonom protiv zloupotreba Crnogorska opozicija i nevladine organizacije smatraju da predloženi zakon o finansiranju političkih partija onemogućava izborne zloupotrebe državnih resursa, dok iz vlasti smatraju da treba uvesti sve metode kontrole tog procesa, ali da budu zakonite. Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) organizovala je juče okrugli sto o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju političkih partija, a izvršna direktorica Vanja Ćalović kazala je da se tim aktom uvode mnogobrojne novine u odnosu na postojeća zakonska rješenja. Prema njenim riječima, kada je riječ o zabrani zapošljavanja, novim Zakonom se preciznije ograničavaju zapošljavanja u predizbornom periodu.

“Zabranjeno je predizborno zapošljavanje na mjesec, dva, tri, kojim se u suštini vrši ili pokušava vršiti pritisak da oni donesu političku odluku.

Zabranjeni su, više nego što su uobičajene, isplate raznih vanrednih davanja i socijalnih naknada”, rekla je Ćalović. Lider Demokratskog fronta Miodrag Lekić kazao je da svi treba da budu svjesni značaja i svih poslje-

dica ishoda ove faze parlamentarnog rada, ocjenjujući da će to determinisati dalje procese u Crnoj Gori.

Prema njegovim riječima, premijer Milo Đukanović je odgovoran za “instrukcije” koje će, kako je rekao, dati poslanicima Demokratske partije socijalista. Lider Pozitivne Crne Gore Darko Pajović kazao je da je Zakon važan jer je to jedini akt iz seta zakona koji može biti primijenjen na lokalnim izborima koji su predviđeni za april ili početak maja. On je pojasnio da predloženi Zakon nije protiv socijalnih davanja, zapošljavanja

i protiv svih onih stvari koje se, kako je naveo, u medijim često navode kao argument vladajućih partija.

“Naprotiv, ovo je zakon kojim će ljudi dobiti pravo na zaposlenje, kada će ljudi dobiti pravo na socijalnu pomoć, ali u ono vrijeme kada je to stvarno i neophodno”, poručio je Pajović. Poslanik DPS-a Zoran Vukčević kazao je da u toj partiji insistiraju na tome da se uvode svi demokratski procesi i da se omogući kontrola uplata i isplata, svakog zapošljavanja i dokumenta kada su u pitanju državna i lokalna administracija.

Sajt predsjednika Vujanovića na kojem stoji da je predlog poslat 23. marta 2012.

6 AKTUELNO

SUBOTA i NEDJELJA, 15. i 16. 2. 2014.

VN SaZNaJu

Pejović daje ponudu Nikšićka kompanija Uniprom dostaviće opet ponudu na oglas za prodaju imovine Kombinata aluminijuma Podgorica, nezvanično saznaju Vikend novine. Uniprom, čiji je vlasnik Veselin Pejović, i na prethodnom oglasu je dao ponudu.

Uniprom je ponudio 28,5 miliona eura, zapošljavanje 300 radnika i investicije od 76 miliona eura. Početna cijena na ponovljenom oglasu iznosi 28 miliona eura.

Stečajni upravnik Veselin Perišić kazao je da do sada nijedna firma nije dala ponudu. Ipak, i pored toga, Perišić je optimista.

“Optimista sam, ali sačekajmo do ponedjeljka”, kazao je Perišić.

Prema njegovim riječima, postoji interesovanje britanske kompanije Get sales. Get sales je na prethodnom oglasu ponudila 5.100 eura, ali i 700 miliona eura investicija i zapošljavanje 3.000 radnika.

Ponude na tender mogu se dostavljati do ponedjeljka u 16 sati.

Prvi oglas za prodaju imovine KAP-a bio je raspisan 6. decembra, po početnoj cijeni od oko 52 miliona eura.

Konačnu riječ o eventualnoj prodaji KAP-a ipak će dati Skupština Crne Gore, kako je i predviđeno Zakonom o zaštiti državnih interesa u rudarsko-metalurškom sektoru, koji je usvojen u decembru prošle godine. Stečaj je u KAP uveden 8. jula, čime je ruski partner izgubio pravo upravljanja fabrikom, ali su aktivirane sve garancije za kredite KAP-a u iznosu od preko 230 miliona eura, koje su pale na teret budžeta Crne Gore. Privredni sud Crne Gore pro-

glasio je 9. oktobra bankrot KAP-a, čime je nastavljena agonija te nekada najveće crnogorske fabrike. Potraživanja povjerilaca KAP-a iznose preko 360 miliona eura.

Ruska Centralno-evropske aluminijumske kompanije tužila je u međuvremenu Vladu Crne Gore zbog dešavanja u KAP-u, tražeći odštetu od 100 miliona eura.

To je druga tužba firmi u vlasništvu ruskog biznismena Olega Deripaske, pošto je ranije EN plus grupa najavila da će podnijeti tužbu tešku 93 miliona eura arbitražnom sudu u Frankfurtu protiv Vlade Crne Gore, zbog, kao je navedeno, neispunjenih obećanja i izgubljenog profita kompanije u poslu sa KAP-om.

Vlada Crne Gore saopštila je da su obje tužbe neosnovane, navodeći da je u čitavom poslu oštećena crnogorska, a ne ruska strana. N. U.

Montenegro erlajns poklonio put za Pariz Montenegro erlajns je u okviru akcije kojom obilježava Dan zaljubljenih putniku jutarnjeg leta na liniji Podgorica - Beograd Dušanu Bešiću poklonio četvorodnevni aranžman za dvoje u Parizu.

Iz MA su saopštili da je dobitnika izvukao najmlađi putnik na letu, na 7.000 metara visine.

“Dobitniku je uručen vaučer za četvorodnevni paket aranžman za dvoje u Parizu, a svi putnici su posluženi posebno osmišljenim kolačićem u obliku srca”, saopšteno je iz Nacionalne avio-kompanije.

Oni su podsjetili da na Dan zaljubljenih kolačić dobijaju svi putnici kao znak zahvalnosti što su MA izabrali za avio-prevoznika.

Iz kompanije su naveli da su putnicima, pored akcije za Dan zaljubljenih, na raspolaganju i druge povoljnosti, kao što su aktuelne biznis promo tarife, studentske tarife, paket aranžmani za Beč, Pariz i Rim. MA nudi i promotivne tarife na svim destinacijama na kojima saobraća. I.C.

auto-put

Potpisan uslov za realizaciju Ministar saobraćaja i pomorstva Ivan Brajović i ambasador NR Kine u Crnoj Gori Ži Žaolin potpisali su izmjene i dopune Sporazuma o unaprjeđenju saradnje u oblasti infrastrukture.

Taj Sporazum biće polazište za sve dalje pravne aktivnosti koje su uslov za realizaciju projekta izgradnje prioritetne dionice autoputa Bar – Boljare (Smokovac – Uvač – Mateševo), navodi se u saopštenju.

Izmjene i dopune Sporazuma koji je potpisan 23. juna 2011. odnose se na kapitalne infrastrukturne projekte, u prvom redu na realizaciju prioritetne dionice autoputa.

Ambasador NR Kine Ži Žaolin zadovoljan je potpisivanjem Sporazuma “što je prvi u nizu dokumenata koji će dovesti do konačnog početka

radova na dionici Smokovac – Uvač – Mateševo”. On je istakao i da timovi obje države “predano i danonoćno rade na usaglašavanju i pripremi svih potrebnih dokumenata za realizaciju ovog kapitalnog projekta.”

Ministar Brajović potvrdio je da “sve procedure finalizovanja dokumenata idu po planu i da će i dalji napori svih aktera u ovim pregovorima biti usmjereni na poštovanje zadatih rokova. Nakon potpisivanja izmjena i dopuna Sporazuma, slijedi potpisivanje Okvirnog Sporazuma koji je parafiran, zatim Ugovora o projektovanju i izradnji koji je takođe parafiran. Sljedeći korak je Ugovor o finansiranju, pregovori sa Exim bankom su u toku, i konačno usvajanje Zakona o autoputu, koji je u pripremi” kazao je Brajović. I.B.

AKTUELNO

SUBOTA i NEDJELJA, 15. i 16. 2. 2014.

7

SLUČAJ ŠVAJCARAC

Saslušanja početkom marta Ivana Boljević

P

oslanici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet 24. februara razmatraju inicijativu za kontrolno saslušanje aktera u slučaju Švajcarac u vezi sa zaštitom potrošačkih prava prilikom uzimanja kredita kod Hypo Alpe Adria Banke (HAAB).

Regionalna afera u vezi sa potrošačkim kreditima kod HAABa početkom marta trebalo bi da se, po inicijativi Centra za zaštitu potrošača, nađe pred poslanicima, saznaju Vikend novine. Na sjednici Odbora od 24. februara naći će se inicijativa da se saslušaju svi akteri ovog slučaja.

“Nadam se da će i ostale kolege iz Odbora za ekonomiju, finansije i budžet imati sluha da podrže inicijativu da se sasluša Udruženje banaka, predstavnici Hypo Alpe Adria Banke, Centralne banke Crne Gore i CEZAP-a kako bismo već početkom marta imali prave podatke povodom ovog slučaja”, kazao je za VN Damjanović.

Centar za zaštitu potrošača ranije je tražio od Odbora za ekonomiju, finansije i budžet i svih poslaničkih klubova, povodom slučaja “Švajcarac”, izmjenu Zakona o obligacionim odnosima. Inicijativa se odnosi na izmjenu člana 404 tog zakona, a u obrazloženju se navodi da je povod to što je više od 500 građana Crne Gore koji su zaključili ugovore o kreditu sa Hipo Alpe Adria bankom dovedeno na rub egzistencije. U ovoj nevladinoj organizaciji traže da se kredit vraća po kursu koji je važio u trenutku potpisivanja ugovora, a ne u trenutka ispunjenja novčane obaveze.

CEZAP u inicijati traži da se promijeni član 404 koji glasi “Ako novčana obaveza glasi na plaćanje u nekoj stranoj valuti ili zlatu, njeno ispunjenje se može zahtijevati u domaćem novcu prema kursu koji važi u trenutku ispunjenja obaveze” i predla-

že da ona glasi - “Ako ugovorna novčana obaveza glasi na plaćanje u nekoj stranoj valuti ili zlatu, njeno ispunjenje se može zahtijevati u domaćem novcu prema kursu koji važi u trenutku ugovora.

“Takođe predlažemo da se ova promijenjena odredba primjenjuje retroaktivno”, navodi se u CEZAP-ovoj inicijativi.

Iz ove nevladine organizacije tvrde da ovdje nije riječ samo o korisnicima ovih kredita, već je potrebno da se spriječi dalja primjena valutne klauzule i zbog svih građana Crne Gore, ali i zbog svih pravnih lica koja mogu doći u ovu situaciju.

● HAAB : Nije Bilo

kršeNjA zAkoNA

U HHAB-u kažu da je kompletna procedura izdavanja kredita bila zakonita i transparentna, kao i da ne mogu biti odgovorni za preuzete rizike za koje su potrošači znali i potpisali.

“Vezano za tvrdnje da je u toku sklapanja kreditnih ugovora bilo propusta kada je valutna klauzula u pitanju, te kako je moguće da je kredit podignut u eurima na kraju isplatom vezan za švajcarski franak, podsjećamo da je odobravanje kredita sa valutnom klauzulom dozvoljen pravni posao, koji ne podliježe zakonskim ili drugim ograničenjima, što je potvrdio i regulator crnogorskog bankarskog sistema”, saopštili su iz HAAB-a.

Oni su podsjetili da je HAAB u svakom momentu postupala u skladu sa zakonom i poštovala sve stavke ugovora, što će se, ka-

CEZAP je 17. maja podnio tužbu Osnovnom sudu zbog slučaja “švajcarac” ko tvrde, sudski dokazati. Za vrijeme trajanja ugovora o kreditu, banka nikada nije vršila korekcije inicijalno ugovorenih kamatnih stopa, niti ičim ugrozila prava klijenata. Na eksterne faktore, kao sto je kurs valute, međutim, banka ne može da utiče.

● U regioNU sličNo, A opet drUgAčije

U Srbiji slučaj Švajcarac već je dobio ishod, međutim u toj zemlji žalili su se na jednostrano povećavanje kamate tokom otplate kredita. Presuda je postala pravosnažna na drugostepenom sudu, saopštilo je Udruženje bankarskih klijenata Efektiva iz Sr-

MontenegRo eRLAJnS

Banjević v.d. izvršnog direktora Direktor sektora Tehničkog održavanja vazduhoplova Montenegro erlajnsa Živko Banjević imenovan je juče na sjednici Borda direktora za vršioca dužnosti izvršnog direktora.

Iz ove kompanije je saopšteno i da je juče na sjednici usvojen i izvještaj o stanju flote u kome je konstatovano da Montenegro erlajns po pitanju bezbjednosti letjenja ispunjava najviše standarde koje je propisala Evropska agencija za bezbjednost avio-saobraćaja (EASA), odnosno koje je država Crna Gora propisala kroz Zakon o vazdušnom saobraćaju.

“Takođe, kostatovano je da je stepen tehničke ispravnosti flote iznad 99 odsto, po čemu je kompanija iznad svjetskog prosjeka za oba tipa aviona u floti, ‘Embraer’ i ‘Fokker’”, navodi se u saopštenju.

Dokaz za ovu tvrdnju su, kako se navodi, prvenstveno pozitivni nalazi inspekcije Međunarodne asocijacije za vazdušni prevoz (IATA-IOSA), bez ijedne nepravilnosti u kompanijskim procesima i procedurama, kao i sve redovne bezbjednosne inspekcije aviona na aerodromima širom Evrope (SAFA), zaključeno je na sjednici.

Na sjednici je konstatovano i da je Montenegro erlajns blizu 99 odsto svojih letova u prethodnoj godini realizovao na vrijeme, pri čemu ni jedan jedini let nije bio otkazan.

“Oko jedan odsto letova je isporučeno sa zakašnjenjem, iz različitih razloga, i to najvećim dijelom ispod jedan sat vremena, dok je 2013. obavljeno 7.875 letova”, zaljučuje se u saopštenju nacionalnog avio-prevoznika. I.C.

bije koja se bori za zaštitu prava građana korisnika kredita.

“Ovo je novi udarac bankama protiv kojih smo do ovog trenutka podnijeli oko 300 tužbi po istom osnovu. Takođe, ova presuda Višeg suda potvrđuje naš stav da ne treba prihvatati najnovije anekse kojima banke žele izbjeći plaćanje zatezne kamate na iznose koje su naplatile povećavanjem kamate, već da sudskim putem treba potraživati nadoknadu štete”, poručili su iz Efektive.

U Hrvatskoj su potrošači takođe dobili spor jer su banke, čak osam njih, prekršile zakonske odredbe ugovarajući promjenljive kamatne stope, a da pritom nijesu ugovarale parametre za nji-

hovo računanje. Kamatna stopa se mijenjala u skladu s internim aktima banke, a da korisnik kredita nije bio tačno obaviješten o metodi i parametrima obračuna.

I Opštinski sud u Mostaru donio je u julu presudu prema kojoj je Hypo banka u BiH nezakonito naplaćivala zajmove izdate u švajcarskim francima. Iz Hypo banke te zemlje najavili su žalbu na ovakvu presudu.

Zajmovi u švajcarskim francima su bili popularni 2007. godine zbog povoljnijih uslova u odnosu na kredite koji su bili “vezani” za euro. Problem je u jednom trenutku kulminirao, a klijenti su bili suočeni sa rastom otplatnih zajmova i do 70 odsto.

nApLAtA poReSKog DUgA

Besplatan prevoz do skijališta Nacionalna turistička organizacija ovog vikenda organizovaće, u okviru kampanje “Bijeg na snijeg”, besplatan autobuski prevoz do ski centara Savin kuk i Javorovača na Žabljaku, Kolašin 1450 i Vučje. Iz NTO navode da je prevoz organizovan iz Podgorice prema ski centrima Savin kuk, Javorovača, Kolašin 1450 i Vučje.

“Mjesto polaska je javni parking ispred hotela Siti u sedam sati i 30 minuta, a povratak je planiran za 16 sati i 30 minuta”, objasnili su iz NTO. Korisnici ski karavana prema tim ski centrima mogu rezervisati prevoz za jednodnevni i dvodnevni boravak u ski centrima.

Iz NTO su podsjetili da je potrebno rezervisati prevoz pozivom na broj 1300, kao i da je broj mjesta ograničen.

Značajan doprinos smanjenju izdataka Naplata poreskih potraživanja imovinom obveznika još je jedan oblik konsolidacije budžeta i znatno će doprinijeti smanjenju izdataka, ocijenili su u Ministarstvu finansija.

Iz tog resora podsjećaju da je Vlada na sjednici u četvrtak usvojila informaciju o naplati poreskih potraživanja imovinom poreskih obveznika koju je pripremilo Ministarstvo finansija.

Po ovom osnovu je Ministarstvu dostavljeno 20 zahtjeva, od čega je Vlada u sedam slučajeva dala saglasnost. Saglasnost je data na zahtjev Cijevna komerca, Gradnjaprometa, Ibona, Specijalne bolnice Codra, Opštine Budva, preduzeća Voda u kršu i Puteva i na taj način je naplaćen poreski dug od 6,5 miliona eura.

Iz Ministarstva su agenciji Minabiznis kazali da je pet zahtjeva odbijeno zbog neblagovremene dostave i neadekvatnosti ponuđene imovine.

Zahtjevi MMK Standarda, opština Šavnik i Pljevlja, Zetagradnje, Rokšpeda, Tehnoputa i Fab lajva su u obradi.

“Nepokretnosti nad kojima, na ovaj način, država stekne imovinu biće iskorišćene prvenstveno za potrebe smještaja državnih organa. Na ovaj način će se racionalizovati troškovi zakupa koji su, u prethodnom periodu, bili enormno visoki i na godišnjem nivou su iznosili i do 7,5 miliona eura”, kazali su iz Ministarstva.

Vlada je 7. marta prošle godine usvojila uredbu o postupku naplate poreskog potraživanja imovinom poreskog dužnika. Njom je data mogućnost poreskim obveznicima koji, zbog loše ekonomske situacije i nelikvidnosti, nijesu bili u mogućnosti da redovno izmiruju poreske obaveze dospjele 31. decembra 2012. godine da ih izmire imovinom.

8 AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 2. 2014.

STAV

Poništena aukcija Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte poništio je poziv za učešće na javnoj aukciji za prodaju dijela imovine Hotelsko-turističkog preduzeća (HTP) Ulcinjska rivijera. Ponude su se mogle dostavljati do danas, a početna cijena je iznosila 510.000 eura.

Na prodaju je bilo ponuđeno zemljište ukupne površine pet hiljada metara kvadratnih, koje se sastoji od zemljišta uz vanprivrednu zgradu od 3.330 kvadrata, poslovne zgrade u vanprivredi, odnosno magacinskog prostora od 1.650 kvadrata i pomoćne zgrade u vanprivredi od 14 kvadrata.

MR MILAN BABOVIĆ

BAR JE JEDINSTVEN

G

rad maslina, pomorska kapija Crne Gore, vjekovno ognjište su života, bez obzira na vjeru i naciju, Bar predstavlja spoj modernosti, tradicije i ljepote. Značajan je dinamični ekonomski centar Crne Gore, ali i kao grad koji čuva bogatu kulturno-istorijsku tradiciju. Prijatna mediteranska klima privlači veliki broj turista svake godine. a prosječnih 270 sunčanih dana godišnje, Bar je jedan od najsunčanijih gradova Mediterana. Potencijal od 44 kilometra morske obale, od kojih više od devet kilometara čine plaže, zatim Skadarsko jezero i planinski masiv koji razdvaja ove dvije velike vodene površine, čine Bar idealnim odredištem kako za turiste koji žele da se odmore na prelijepim plažama i uživaju u netaknutoj prirodi, tako i za one koji hoće da obiđu brojne kulturne i vjerske spomenike ili da svoj odmor aktivno provedu baveći se brojnim sportskim aktivnostima. posljednje vrijeme Bar je postao vrlo interesantna turistička destinacija, a turizam prioritetni privredni sektor. Bar trenutno raspolaže sa 8.858 smještajnih jedinica, odnosno 25.000 ležajeva. Na teritoriji Opštine Bar ima 33 kategorizovana hotela. Po zvaničnim podacima Turističke organizacije Bar barsku rivijeru je tokom 2013. godine posjetilo 165.458 turista, što je za 6,22 odsto više nego 2012. godine, a ostvareno je 1.258.500 noćenja odnosno 2,65 odsto više nego 2012. godine. U ukupnom turističkom prometu u Crnoj Gori, Bar posjeti 11,09 odsto od ukupnog broja turista, a ostvari se 13,37 odsto od ukupnog broja noćenja. olako ali sigurno, turistički potencijali Opštine Bar sve više se nameću na probirljivom svjetskom tržištu.

U odnosu na ostale primorske gradove Bar je jedinstven, jer svojim gostima zaljubljenicima u sportove na vodi - nudi uživanje i na moru i na jezeru, zahvaljujući marinama u Baru i lučici na Virpazaru na Skadarskom jezeru.

Lokalna nautička zajednica omogućava i ronilačke izlete na lokalitete potopljenih brodova u barskom zalivu, a od ovog ljeta iz barske marine je moguće otići i u elitni ribolov - na pučinu, gdje se lovi sabljarka i tuna. Ljubitelji trekinga-planinarenja i pješačenja u prirodi, zahvaljujući precizno obilježenim pješačkim stazama, mogu se uvijeriti u ljepote obronaka Sutormana, Rumije i Lisinja, dok vinski sladokusci u Crmnici neće odoljeti čarima vinskih cesta koje vode do podruma proizvođača najfinijeg “vranca”u ovom dijelu Evrope. portski turizam u Baru je, takođe, u zamahu jer veliki broj sportista dolazi da u idealnim vremenskim uslovima i na nultoj nadmorskoj visini provede pripreme za velika takmičenja. U Baru slijede investicija u hotelske kapacitete, čija će realizacija dati novi “šmek” i kvalitet turističkoj ponudi. Poznato je da su danas najtraženije destinacije koje kao Bar nude originalnost.

S

U

P

S

ELEKTRIČNA ENERGIJA

Domaćinstva u prosjeku duguju više od 400 eura Elektroprivredi Crne Gore potrošači ukupnu duguju oko 190 miliona eura. Od tog iznosa, kako je saopšteno Dnevnim novinama iz Direkcije za odnose sa javnošću Elektroprivrede Crne Gore, 140 miliona eura duguju domaćinstva, a ostatak kupci iz kategorije “ostala potrošnja”.

“Ukupna dugovanja domaćinstava za utrošenu električnu eneriju su na nivou od prošle godine i iznose oko 140 miliona eura.

Ukupna dugovanja kupaca iz kategorije ‘ostala potrošnja’ iznose oko 50 miliona eura”, saopšteno je iz Direkcije za odnose sa javnošču EPCG. To znači da prosječan dug po crnogorskom domaćinstvu iznosi oko 408,90 eura.

“Najveći prosječan dug po domaćinstvu je u Nikšiću – 735,08 eura, a najmanji u Tivtu – 111,87 eura”, navode iz Elektroprivrede.

Iz EPCG podsjećaju da u Crnoj Gori 129.007 domaćinstava redovno izmiruje svoje obaveze po

Kontrolno saslušanje zbog visokih računa?

Odbor za ekonomiju, finansije i budžet razmatraće 24. februara Predlog odluke za kontrolno saslušanje ministra ekonomije Vladimira Kavarića i predsjednika Odbora direktora Elektroprivrede Srđana Kovačevića radi pribavljanja informacija o razlozima povećanja decembarskog računa osnovu utrošene električne energije, i oni imaju popuste na računima od pet ili 10 odsto. Takođe, oko 16.500 domaćinstava redovno izmiruje svoje obaveze po osnovu potpisanog protokola iz akcije Podijelimo teret.

Iz Elektroprivrede su više puta saopštavali da je glavni problem kod naplate duga neizgra-

za utrošenu električnu energiju.

Inicijativu za kontrolno saslušanje podnijela je Socijalistička narodna partija koja je tražila je od predstavnika EPCG “da istinito i stručno objasne građanima zbog čega su decembarski računi za utrošenu eletričnu energiju građana veći za 50 do 100 odsto”. đena svijest da je električna energija roba kao i svaka druga, i da se potrošeno mora plati. Zbog toga, EPCG radi na izmjeni kriterijuma koji predviđaju isključenja nakon dvije neplaćene fakture, bez obzira na iznos. Do sada su se sa mreže isključivala samo domaćinstva koja imaju dug veći od 300 eura.

I.C.

Prodate akcije Budvanske rivijere Na Montenegroberzi juče je prodato 1,2 odsto akcija Hotelske grupe (HG) Budvanska rivijera za ukupno 186.070 eura. Akcija kompanije je ojačala 2,9 odsto na 4,63 eura, a prodato je 40.190 akcija kroz četiri transakcije.

Prema podacima Centralne depozitarne agencije (CDA), Vlada je vlasnik 41,64 odsto akcija, Republički fond penzijskog i invalidskog osiguranja 12,8 odsto, HLT fond 8,28 odsto, Zavod za zapošljavanje (ZZZ) 4,27 odsto, Eurofond 3,68 odsto i Lars Ernest Bader 3,57 odsto, prenosi agencija Mina-biznis.

Iza CK – Zbirnog kastodi računa 5 krije se vlasnik 2,66 odsto akcija, CK – Zbirnog kastodi računa 1 2,23 odsto, a HB – Zbirnog kastodi računa 1 vlasnik 1,76 odsto akcija.

Ludo niske cijene

PREHRANA

Rusi imaju povjerenja u crnogorske proizvode Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja i Agencija Crne Gore za promociju stranih investicija (MIPA) predstavili su potencijale crnogorskog štanda na sajmu prehrane u Moskvi PRODEXPO 2014, koji je ove godine okupio više od 2.300 učesnika iz 63 zemlje. Kako se navodi u saopštenju Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, posjetioci sajma su izrazili veliko interesovanje za crnogorske proizvode predstavljene na izložbenom štandu koji su, pored MIPA i Ministarstva poljoprivrede, opremile i firme “Interprodukt” sa Cetinja i “Crnagoracoop” iz Danilovgrada.

Direktor Agencije Miloš Jovanović kazao je da su posjetioci izrazili veliko interesovanje i za mogućnost investiranja u sektor crnogorske poljoprivrede.

“Crna Gora je i kod posjetilaca sajma prepoznata kao zemlja sa povoljnim investicionim ambijentom, što je bio razlog izraženog interesovanja za naš sektor poljoprivrede. U oblastima šumarstva i drvoprerade, stočarstva, organske

proizvodnje i ribarstva strani investitori vide potencijalni profit”, rekao je Jovanović.

Rukovodilac sektora za međunarodnu saradnju u Ministarstvu poljoprivrede Ljiljana Simović ocijenila je da kupci iz Rusije imaju povjerenja u crnogorske proizvode.

“Smatraju da se u ekološkoj Crnoj Gori, sa očuvanim prirodnim resursima, zemljištem, vodom i vazduhom, proizvode dobri, ukusni i kvalitetni proizvo-

di. Ovakve ocjene dodatno nas usmjeravaju na potrebu da jačamo organsku proizvodnju, a naše prisustvo na ovakvoj manifestaciji pokazuje da možemo da budemo konkurentni na međunarodnom tržištu”, kazala je Simović.

Dvije crnogorske kompanije iz oblasti mesne i konditorske industrije, “Interprodukt” i “Crnagoracoop”, već drugi put učestvuju na sajmu u Moskvi.

I.C.

Kompanija “Merkator Crna Gora” pripremila je tokom februara novu akcijsku prodaju u sklopu koje će potrošači za svaku kupovinu veću od deset eura u svim “Roda” i “Merkator” trgovinama uz račun dobiti kupon, sa kojim ostvaruju popust na artikle koji su na akciji pod nazivom “Ludo niske cijene”.

“Naše akcije uvijek nailaze na odličan prijem stalnih potrošača, zbog čega se trudimo da iz mjeseca u mjesec uvijek ponudimo nešto novo i drugačije. Na ovaj način izlazimo u susret različitim potrebama kupaca i ponosni smo što smo jedini market koji kontinuirano ima popuste”, saopšteno je iz “Merkatora CG”.

Akcija važi za sve “Merkator” i “Roda” markete u Podgorici a popust na artikle kupac može ostvariti samo u Hipermarketu Podgorica do 2. marta. Artikli iz širokog asortimana koji su na popustu su sniženi, 20, 30 i 50 odsto a u katalogu se može naći veliki broj proizvoda kao što su igračke, tablet PC, sitni kućni aparati i obuća.

AKTUELNO 9

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 2. 2014.

INTERVJU: NIKOLA VULJANIĆ, JEDAN OD 12 HRVATSKIH POSMATRAČA U EVROPSKOM PARLAMENTU

Borba protiv kriminala mora biti ozbiljna Nemanja Lacman

B

rzo otvaranje poglavlja 23 i 24 Crnoj Gori daje prednost, ali ujedno i veliku obavezu jer su otvorena dva najteža poglavlja, rekao je za Vikend novine hrvatski posmatrač u Evropskom parlamentu Nikola Vuljanić. Prema njegovim riječima, borbu protiv kriminala treba ozbiljno izvršiti bez obzira na to ko je uključen, na kojoj je poziciji ili kakve zasluge ima za državu.

VN: Poglavlja 23 i 24 Crna Gora je otvorila relativno brzo. Da li ta brzina može biti naša prednost u odnosu na druge države koje pregovaraju za članstvo u EU ?

Sasvim sigurno da je brzina otvaranja pregovora prednost. To jednostavno znači da imate startnu poziciju koja zadovoljava kriterijima Evropske unije i da se može početi pregovarati. No, ne treba se zavaravati. Sistem otpočinjanja pregovora je promijenjen nakon prijema Hrvatske (gdje su ta dva poglavlja bila posljednja), što znači da se počinje s najtežim.

VN: Zbog čega smatrate da su ova dva poglavlja najteža?

Naime, ova dva poglavlja uključuju strukturu države, od pravosuđa, do brige za ljudska prava i poštovanje temeljnih načela funkcionisanja demokratije onako kako je vidi Evropska unija. Ne mogu kompetentno govoriti o svim problemima koje Crna Gora ima s poštovanjem ljudskih prava, ali sigurno da su efikasna javna uprava (državna administracija) i sloboda medija među njima, kao i prava manjinskih skupina (ne mislim time samo na nacionalne, nego i druge LGBT, npr). Korupcija, organizovani kriminal i efikasno i prije svega nezavisno pravosuđe, uz efikasan i opet nezavisan repre-

sivni aparat, uslovi su bez kojih se ova poglavlja neće moći zatvoriti.

VN: Da li to znači da treba da promijenimo neke stavove koje do sada nijesmo morali?

Sve to znači da treba mijenjati i neke stavove koji spadaju u, recimo tako, tradicionalnu kulturnu baštinu, ali to je istina. Pridružujete se klubu, a pravila u klubu su takva kakva jesu. Prilagođavanje je dugotrajno i ponekad bolno. Bez obzira na eventualne pritiske, samo vi sami, kao građani Crne Gore, možete i morate potražiti rješenja. Ako to želite, naravno.

VN: Tokom pregovora sa EU u Hrvatskoj je uhapšen bivši premijer Ivo Sanader. Da li se može očekivati slična situacija i u Crnoj Gori i da li bi bilo veliko iznenađenje kada bi neko iz vrha crnogorske vlasti ili opozicije bio uhapšen, s obzirom na to da EU zahtijeva od Crne Gore smanjenje organizovanog kriminala i korupcije na svim nivoima?

biti nevina. Morate priznati da je to besmisleno i da smo to u nekoliko varijanti isprobali i u bivšoj zajedničkoj državi i sada svako u svojoj. Percepcija korupcije i kriminala u Crnoj Gori je visoka, ne samo u očima vaših građana, nego i u očima međunarodne zajednice. Gdje ima dima ima i vatre, a korupcije nema (barem ne one velike) ako u sprezi nijesu veliki privatni novac i vlast. Isto tako, organizovani kriminal ne može funkcionirati ako nema zaštitu vlasti, odnosno ako organi pravosudne vlasti rade svoj posao kako treba. Dakle, da li će neko biti uhapšen, ne znam, ali da posao borbe s kriminalom treba ozbiljno obaviti, to je sigurno. I to bez obzira na to o kojoj se visokoj poziciji radi i kakve su eventualne prethodne zasluge te osobe za zemlju i koliko dugo je na dužnosti.

Ne znam što mislite pod “relativno brzo”. Za Hrvatsku je taj postupak trajao 10 go-

VN: Da li Crna Gora može relativno brzo postati članica EU i šta može najviše kočiti ulazak Crne Gore u evropsku zajednicu ?

dina. Iskreno, male su šanse da za Crnu Goru traje manje. Ali kad me već to pitate, mogu Vam reći da sam iskreno zahvalan svim ljudima iz Evropske unije koji nijesu popuštali već su pritiskali moju zemlju sve dok nije ispunila uslove. Da smo mogli napraviti što smo napravili pod tim pritiskom, napravili bismo to davno. Nijesmo mogli i mislim da je to ono najbolje što smo od Evrope dobili i što možemo dobiti - sklop pravila koja se moraju poštovati i mehanizme za provođenje tih pravila.

To važi i za Crnu Goru, uvjeren sam. Sve drugo je manje važno - evropski fondovi su sjajni, ako znate iskoristiti novac koji leži u njima, otvoreno tržište je sjajno ako ste konkurentni i tome slično. Sve te beneficije (kao i druge) pretpostavljaju da znate poštovati pravila, a ona su profit sama za sebe jer čine zemlju boljom.

Zaista nije na meni, kao ni na bilo kojem drugom političaru, da hapsim ili ocjenjujem ko treba biti uhapšen. To je zadatak nadležnih organa gonjenja i pravosuđa. I samo njihova. Ako hapšenja idu po političkom ključu, uvijek će se hapsiti opozicijia, a vlast će

EVROPSKA UNIJA

LP O PREDNOSTIMA ČLANSTVA U NATO

Evropski parlament se bori za svoja prava

Vojska usaglašena sa NATO

Bezbjednost samo jedna od beneficija

Evropski parlament će zvanično zatražiti od zemalja članica da bude uključen u izbor novog sastava Evropske komisije nakon izbora u EU, ali i da se dio komesara izabere iz redova poslanika.

To se zahtjeva u izvještaju koji je 11. februara usvojen u Odboru za ustavna pitanja, a u martu će biti na plenarnoj sjednici.

Prema novim pravilima funkcionisanja evropskih institucija, zemlje članice prilikom nominovanja kandidata treba da “vode računa o rezultatima izbora u EU”, odnosno o mišljenju Evropskog parlamenta. Dio njih nije spreman da parlamentu da takvu ulogu, pa su poslanici stavili do znanja da će se boriti da ih ne zaobiđu. Tako je najava da će se šefovi vlada i država sastati samo dva dana nakon izbora u EU da razgovaraju o tome ko će

Ministarstvo odbrane i Vojska Crne Gore dostigli su potreban nivo interoperabilnosti u skladu sa Partnerskim ciljevima iz III paketa, u oblasti nadzora mora, u korišćenju NATO procedura pripadnika Mornarice, boarding timova, angažovanja remorkera u operacijama, CBRN zaštite i upravljanje lancem snabdijevanja-kodifikacija, konstatovano je tokom sastanka naših predstavnika sa NATO timom radi usaglašavanja paketa Partnerskih ciljeva.

Sastanak sa NATO timom radi usaglašavanja paketa Partnerskih ciljeva, održan je od 12. do 14. februara 2014. godine u Ministarstvu odbrane. Delegaciju NATO predvodio je Frank Boland, direktor za planiranje snaga u Odjeljenju za politiku i odbrambeno planiranje u NATO.

Članstvo Crne Gore u NATO savezu pored teritorijalne stabilnosti i bezbjednosti otvara i brojne druge prednosti i mogućnosti za zemlje članice, ocijenili su u Liberalnoj partiji LPCG. Član Glavnog odbora Liberalne partije Luka Đurović kazao je da je bezbjednost samo jedna u nizu beneficija koje jedna zemlja i njeni građani dobijaju ulaskom u Sjevernoatlantski savez.

“Dijapazon povoljnosti je širok, pomoć prilikom elementarnih nepogoda, humanitarna pomoć, naučna saradnja kroz NATO program. Naša država nema elementarne uslove da sve ovo obezbijedi sama, osim uz ogromna finansijska ulaganja koja su za zemlju kao sto je naša, apsurdna i neprihvatljiva. U pogledu ekonomskih prednosti, članstvo doprinosti stvaranju stabilnije političkog okruženja koje privlači više direktnih stranih, i što je važno, kvalitetnih investicija, sa po-

naslijediti sadašnjeg predsjednika Evropske komisije Žozea Manuela Baroza izazvala žestoke reakcije pripadnika različitih opcija u parlamentu.

Izveštaj o ulozi parlamenta u izboru Komisije podržan je sa 18 glasova za, četiri protiv i jednim uzdržanim. Glavna poruka je da poslanici, u skladu sa novim ovlašćenjima koje je Lisabonski sporazum dao parlamentu, očekuju da učestvuju u izboru Komisije.

Do sada su šefovi država i vlada EU jedini određivali predsjednika Evropske komisije. Prema Sporazumu iz Lisabona, međutim, oni sada treba da “vode računa o rezultatima glasanja” na evropskim izborima prilikom utvrđivanja kandidata. Na to ih ništa ne primorava.

Euroactiv.rs

sebnim akcentom na pozitivne efekte u ekonomskim odnosima sa drugim članicama Alijanse, odnosno ekonomski najsuperiornijim državama”, rekao je Đurović.

NATO predstavlja i savez najbogatijih zemalja svijeta, što omogućava, ističe Đurović, brojne prednosti svakoj zemlji članici i njenim stanovnicima, posebno malim društvima kao što je Crna Gora. Članstvo je važan signal za strane investitore, time se ujedno pokazuje da je ta sredina bezbjedno okruženje, da je zemlja stabilna i da se u nju može ulagati.

“Za investitore stabilnost je važnija od bilo kojeg drugog preduslova u jednoj ekonomiji. Kina nema Zapadni stil demokratije, ali postoji veliki priliv stranih investicija u toj zemlji. Razlog je što veliki investitori vide Kinu kao stabilnu zemlju u kojoj kontinuitet postoji još od otvaranja Kine prema stranim investitorima. ”, naglasio je on.

10 AKTUELNO

SUBOTA i NEDJELJA, 15. i 16. 2. 2014.

idealan vikend

Temperatura do 20 stepeni

Vikend koji je pred nama biće u znaku toplog i sunčanog vremena.

Meteorolozi najavljuju temperature na granicama rekordnih u posljednjih pola vijeka. Tako će biti ne samo u Crnoj Gori, već i cijelom Balkanu.

Načelnik Centra za analizu i prognozu vremena u Zavodu za hidrometeorologiju i seizmologiju Branko Micev najavio je da će tokom vikenda živa na termometru dostići i 20. podiok.

“Za vikend se očekuje suvo i sunčano vrijeme uz promjenljivu oblačnost u sjevernim oblastima i neuobičajeno toplo za ovo doba godine. Posebno će toplo biti u Podgorici i na Primorju. Temperatura će biti znatno iznad klimatske normale i na granici ekstremnih za ovo doba godine u posljednjih pola vijeka”, izjavio je za Dnevne novine Micev.

Prema njegovim riječima, tempe-

Finansijski izvještaj

ratura će na jugu i u centralnim oblastima iznosti od 18 do 20, a na sjeveru zemlje od devet i 17 stepeni.

“Područje Balkanskog poluostrva za vikend će biti pod uticajem toplog vazduha sa sjevera Afrike pa će kod nas i u regionu biti enormno vi-

soke temperature vazduha i dostizaće i prelaziti 20 stepeni. Dakle, kao i kod nas, i u okruženju će biti neuobičajeno toplo”, kaže Micev.

On ističe da se na području Balkana može očekivati od 20 do 25 stepeni.

M.M.K.

nije dOšaO

Mihailu odloženo suđenje Suđenje mitropolitu Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) Mihailu i dvojici sveštenika te crkve, odloženo je zbog odsustva čelnika CPC. Protiv Mihaila i sveštenika CPC Jovana Tomovića i Dragana Pavlovića, tužbu je podnijela Mitropolija crnogorsko-primorska (MCP) jer su 25. avgusta 2011. godine ušli u Crkvu Svetog arhangela Mihaila u Gornjim Rogamima.

“S obzirom da su njih dvojica dali izjave, njihovo prisustvo nije ni

neophodno, ali nijesu bile stvorene procesne pretpostavke za održavanje pretresa, jer sud nije dobio povratnicu o uručenom pozivu, što je u skladu sa zakonom, obavezno da bi suđenje moglo biti održano”, navodi se u saopštenju.

Opunomoćenik MCP Dalibor Kavarić okarakterisao je to kao izbjegavanje optuženih da “se suoče sa pravdom i postupkom” i predložio sudiji da se optuženima poziv uruči posredstvom Uprave policije.

Advokat CPC Željko Tomović pozvao je Kavarića da se “uzdrži od subjektivnih komentara”, dodajući da niko od njegovih branjenika nije izbjegavao da se pojavi na sudu, kao i da nema saznanja o posljednjem pozivu Mihailu i Tomoviću.

U svojim izjavama ranije sveštenici CPC kazali su da su bili u Crkvi Svetog arhangela Mihaila u Gornjim Rogamima 25. avgusta 2011. , ali su odbili optužbe da su obili bravu.

Bo.P.

Univerzitet u plusu 492.000 € Upravni odbor Univerziteta Crne Gore (UOCG) razmatrao je juče Finansijski izvještaj prema kojem su prošlu godinu završili u plusu od oko 492.000 eura. Dokument, međutim, nije usvojen zbog metodološke neusaglašanosti izvještaja univerzitetskih jedinica.

Naime, prema riječima predsjednika Upravnog odbora UCG Duška Bjelice, prihodi Univerziteta su iznosili oko 30,4 miliona eura.

Istovremeno, kako je rekao, rashodi su bili nešto manji od 30 miliona.

Komentarišući neusvajanje, Bjelica je rekao da je univerzitetskim jedinicama dat rok da do 21. februara, zajedno sa organima UCG, dostave metodološki uređen i precizno složen finansijski izvještaj.

Zbog neriješenog rezultata dva kandidata za poziciju direktora Instituta za biologiju mora, biće ponovljeni izbori, kazao je Bjelica, navodeći da je UO dao saglasnost na elaborat o osnivanju postdiplom-

skog studija Inkluzivno obrazovanje na Filozofskom fakultetu.

UO je juče predložio i Nikolu Vukčevića sa Fakulteta dramskih umjetnosti za člana Savjeta RTCG, biće predložena gradnja objekata za tri fakulteta, a odlučeno je i da se podrži predlog Studentskog parlamenta da za narednu godinu kandiduju za kapitalni budžet izgradnju sportske dvorane za studente u Nikšiću.

Navodeći da je riješen spor sa firmom “Kroling”, Bjelica je rekao da je poravnanje u interesu UCG. Sjednica je bila prilika i da se za dekana Fakulteta političkih nauka imenuje prof. dr Saša Knežević. Istovremeno je pokrenut postupak za izbor čelnika Filozofskog fakulteta u Nikšiću, dok su članovi odbora konstatovali ostavku dekana Fakulteta dramskih umjetnosti Nenada Šoškića. Do izbora novog dekana, tu će funkciju obavljati doc. dr Milena Jovićević. Bo.P.

AKTUELNO 11

SUBOTA i NEDJELJA, 15. i 16. 2. 2014.

bijela kuga

Za 35 godina nestaće jedan grad

Milica Krgović

c

rna gora će, sudeći prema prognozama američkog demografskog instituta, 2050. godine imati deset odsto stanovništva manje, odnosno 62.000 građana, što je više nego cijela opština bijelo Polje. da će se sumorne prognoze obistiniti govori i državna statistika. Naime, iako je za prvih 11 mjeseci prošle godine bio pozitivan prirodni priraštaj, podaci pokazuju da je iz godine u godinu sve manji. u polovini države već dugi niz godina vlada bijela kuga.

Prema preliminiranim podacima Zavoda za statistiku za 11 mjeseci prošle godine, u Pljevljima je u tom periodu rođeno 167 beba, dok je skoro četiri puta više građana umrlo, odnosno 404. Kada se uporedi sa ostalim gradovima, daleko najlošija situacija je u ovoj opštini gdje negativan prirodni priraštaj iznosi -238 (to je razlika između broja rođenih beba i umrlih građana). To ne čudi s obzirom na činjenicu da su Pljevlja između dva popisa izgubila čak 5.000 stanovnika.

Sa negativnim prirodni priraštajem su opštine na sjeveru (izuzev Rožaja), ali im se priključio i Herceg Novi. Prirodni priraštaj se dobija kada se od broja rođenih tokom jedne godine oduzme broj umrlih građana u datoj opštini. Više je građana umrlo nego što se beba rodilo u Andrijevici (prirodni priraštaj -19 ), Beranama (-2), Bijelom Polju (-7), Herceg Novom (-1), Kolašinu (-39), Mojkovcu (-37), Nikšiću (-26), Plavu (-24), Pljevljima (-238), Plužinama (-32), Šavniku (-29) i Žabljaku (-33).

Danilovgrad i Cetinje zabilje-

žile su prirodni priraštaj nula jer je u tim opštinama registrovan identičan broj umrlih građana i rođenih beba. Najbolje stanje je u Podgorici gdje je za 11 mjeseci prošle godine rođeno 2. 167 beba, dok je u istom periodu umrlo 1.286 stanovnika. Pozitivan prirodni priraštaj je u Baru (42), Budvi (67), Kotoru (40), Rožajama (176), Tivtu (10) i Ulcinju (5).

● Najviše će izgubiti

Moldavija, a dobiti irska

Sudeći po najnovijim podacima američkog Biroa za podatke o stanovnistvu koji je uradio istraživanje demografske slike svijeta, Moldavija će do 2050. godine izgubiti 24 odsto građana, Ukrajina 23, Bugarska 22, Srbija 20, Bosna i Hercegovina 11, Crna Gora od 10 do 11 odsto, Slovenija od 10 do 11, Hrvatska 14, a Rusija 18 odsto. Podaci govore da će u tom periodu Irska povećati broj stanovnika za 42 procenta, Norveška 36,Velika Britanija 24, Belgija 15, Švedska 13, a Francuska za 12 odsto.

● siroMaštvo zadaje udarac Natalitetu

Pad broja stanovnika (Zemlja)

( procenat)

Moldavija

24

Ukrajina

23

Bugarska

22

Srbija

20

BiH

11

Crna Gora

10-11

Slovenija

10-11

Hrvatska

14

Rusija

18

Predsjednik Opštine Pljevlja dr Miloje Pupović upozorio je u razgovoru za Vikend novine da se ta opština suočava sa velikom depopulacijom. Pupović podsjeća da su Pljevlja između dva popisa izgubila 5.000 stanovnika.

“Sve je više starih, a radno sposobni odlaze. Ovo je donekle posljedica promjena kroz koje smo nekoliko posljednjih decenija prošli. U pitanju je poremećaj u vitalnoj strukturi stanovništva sa nizom posljedica. Samački život uzima maha. Ekonomska kriza zadaje veliki udarac natalitetu. Najveća prepreka za proširenje porodice je izostanak perspektive zbog nemogućnosti bilo kakvog planiranja i rekao bih uticaja na svoj život. Sve manje mladih se odlučuje na brak i potomstvo zbog siromaštva”, ocijenio je Pupović.

kao bumerang. Moraju se stvarati uslovi da se ovdje ostaje. Regionalna politika treba da bude na djelu, a ne u smjernicama. Kada je u pitanju natalitet, postoji i paradoks. Recimo, Njemačka je uzor u svijetu po svojoj politici, ali i kod njih natalitet opada”, navodi Pupović.

● “trbuhoM za kruhoM”

● Čašćavaju

Mladi se sve teže osamostaljuju i odlučuju na zajednički život, dok je visoka stopa migracije stanovništva sa sjevera prema Podgorici, primorju i trećim zemljama.

“To je ekonomska migracija. Od dobra se ne bježi. Podgorica i primorje nastavljaju da rastu zbog pražnjenja malih gradova na sjeveru. Ovo će nam se sve vratiti

Opština Pljevlja svako novorođenče čašćava sa 63 eura. Miloje Pupović kaže da za svaki par koji sklopi brak i odluči se da živi na selu od lokalne vlasti dobija 400 eura.

“Kada im se dijete rodi dobijaju još 400 eura i dodatna 63 eura koje dobije svako novorođenče. Međutim, malo je zainteresovanih

NovorođeNČe sa 63 eura

Dugoročna prognoza do 2050. godine Rast broja stanovnika Zemlja

(procenat)

Irska

42

Norveška

36

Velika Britanija

24

Belgija

15

Švedska

13

Francuska

12

parova za život na selu. Isto tako, ukoliko parovi ostanu da žive na selu i ako se upišu u registar poljoprivrednika i plaćaju doprinose za penziono i socijalno osiguranje, opština im vraća 50 odsto novca koji su dali za te svrhe. Toliko do opštine”, rekao je Pupović.

● sliČNo i 2102. godiNe I tokom 2012. godine više je ljudi umrlo nego što se beba rodilo u Pljevljima, Kolašinu, Andrijevici, Plavu, Mojkovcu, Plužinama, Žabljaku, Šavniku, Beranama, Danilovgradu i na Cetinju.

Negativni prirodni priraštaj zabilježen je bio i u dvjema opštinama na primoriju - u Herceg Novom i Ulcinju.

U Crnoj Gori 2012. godine rođeno je 6.713 beba, dok je umrla 5.871 osoba, što je predstavljalo pozitivan prirodni priraštaj od 842.

Nema perspektive na sjeveru

Povećava se broj opština sa negativnim prirodnim priraštajem

U svim zemljama regiona će do 2050. godine doći do smanjenja stanovništva od 10 do 20 odsto. Sociolog Srđan Vukadinović objašnjava za VN da je to tendencija modernog društva.

“Najniži natalitet i prirodni priraštaj imaju razvijene zemlje. Ova tedencija je prisutna i u Crnoj Gori, a jedan od uzroka što je takva situacija kod nas je socio-ekonomska situacija. Drugi uzrok je i što je institucija braka u krizi. Vidimo da i kod znas znatan broj ljudi do 50 godina

Iako je trenutno u Crnoj Gori pozitivan prirodni priraštaj na nivou države, evidentno je da je iz godine u godinu sve manji, jer se na sjeveru zemlje konstantno notira negativan prirodni priraštaj.

Negativan prirodni priraštaj je u 2010.godini zabilježen u osam opština, u 2011.godini bio je negativan u 10 opština, dok je 2012. i 2013.godine više umrlih nego rođenih zabilježeno u 12 crnogorskih opština, što jasno pokazuje se da se iz godine u godinu povećava broj opština sa negativnim prirodnim priraštajem.

nije formirao porodicu. Uticaja ima i emancipacija ljudi. Za sjever jedan od bitnih razloga su migracije koje su prisutne u tim opštinama. Najvećim dijelom migracije su sa sjevera prema Podgorici ili primorju. Na sjeveru ostaje srednja i starija generacija.

Mladi nemaju perspektivu na sjeveru da se zaposle. Imamo puno domaćinstava koja su zatvorena “, upozorio je Vukadinović.

Prema njegovim ocjenama, ekonomska situacija je dovela do toga da sjever zemlje bude ugrožen.

Statistika govori da je u našoj zemlji u 2011.godini rođeno 7.215 živorođene djece, dok je iste godine umrlo 5.847 lica, tako da pozitivan prirodni priraštaj iznosi 1.368.

“Više od polovine živorođenih u Crnoj Gori je u središnjem regionu, dok je u sjevernom umrlo 1.983 lica, što je 33,9 odsto od ukupnog broja umrlih u našoj zemlji”, pokazuju podaci Monstata.

Gledano na nivou države u Crnoj Gori u 2012.godini rođeno je 7.459 živorođene djece, dok je iste godine umrlo 5.922 lica. U 2012. godini pozitivan prirodni priraštaj je nastavljen.

“U sjevernom regionu umrlo je 1.942 lica, što je 32,8 odsto od ukupnog broja umrlih u Crnoj Gori. U sjevernom regionu prirodni priraštaj je negativan”, navodi se u izvještaju Monstata za 2012. godinu. Podaci pokazuju da je prirodni priraštaj za prvih 11 mjeseci 2013. godine u Crnoj Gori iako pozitivan, gotovo dvostruko manji negoli 2012.godine. Za 11 mjeseci 2013.godine rođeno je 6.110 beba, dok je umrlo 5.386 građana, što predstavlja pozitivan prirodni priraštaj od 724. Na sjeveru je i dalje negativan prirodni priraštaj.

12 HRONIKA

SUBOTA i NEDJELJA, 15. i 16. 2. 2014.

Foto: Vedran ilić

VRELA RIBNIČKA

Usljed pijanstva nožem ranio sina

Različite verzije dvojice inspektora Radeći na rasvjetljavanju posljednjeg napada na imovinu ND Vijesti, paljenju njihovog službenog automobila, podgorički inspektori podnijeli su krivičnu prijavu za nesavjestan rad u službi protiv dvojice svojih kolega, inspektora Veska Vračara i Miloša Sekulića. U noći između srijede i četvrtka kada je “nisan” ovog lista poliven benzinom i zapaljen, Sekulić je do dva sata poslije ponoći trebalo da čuva taj automobil, koji je koristio vozač Ognjen Radović, nakon čega je taj posao trebalo da preuzme Vračar.

Odgovarajući na pitanja tužioca, kako Vikend novine saznaju od izvora bliskog istrazi, Sekulić je kazao da se njegov kolega pojavio na primopredaji smjene, nakon čega je otišao da kupi hamburger. Međutim, Vračar je imao drugačiju verziju. On je naveo da te noći nije došao tačno u dva časa, kada je trebalo. Sumnja se da je prispao u svom domu, u neposrednoj blizini.

Na početku istrage bilo je sumnjivo kako je napadač znao kada niko od inspektora nije obezbjeđivao auto pa je iskostio pola sata nemara i

Pretresaju kuće zbog bombaškog napada Osim rasvjetljavanja slučaja paljenja automobila, podgorički policajci, prema nezvaničnim saznanjima VN, juče su aktivno radili i na rješavanju podmetanja dinamita ispod prozora redakcije Vijesti od 26.

decembra prošle godine. Tokom dana vršeni su pretresi više kuća nekoliko građana, ali bezuspješno.

Policajci još nijesu pronašli nikakav trag, ali će narednih dana nastaviti akcije.

zapalio auto.

Iako su dežurne starješine povremeno vršile obilazak svojih službenika koji su raspoređeni na različitim lokacijama na kojim su čuvali vozila Vijesti, inspektori su tokom istrage ispitali stanare zgrada u čijoj blizini je zapaljen “nisan”. Oni su potvrdili da su službenici policije redovno bili na terenu, zbog čega su se osjećali bezbjedno, jer u posljednje vrijeme u tom naselju nije bilo provala ni krađa.

Nastojeći da identifikuje počinioca ovog djela, policija je juče detaljno analizirala video zapis na kojem se vidi osumnjičeni. Kako VN nezvanično saznaju, sa snimka se vidi da je on imao kapuljaču zakopčanu do nosa, zbog čega mu se iz daleka naziru samo oči. Upravo zato ovaj dokaz nije im poslužio u identifikaciji.

Automobil Vijesti zapaljen je oko 2.30 časova poslije ponoći na Bulevaru vojvode Stanka Radonjića, ispred zgrade vozača Ognjena Radovića. Od plamena koji se veoma brzo raširio u potpunosti je uništen prednji dio automobila. M.V.P.-J.M.

ve komšije rekle su da sinoć nijesu čule svađu, da ne znaju pravi motiv pokušaja ubistva, ali su kazali da ovo nije prvi incident u toj porodici.

“Policija je više puta dolazila kod njih kući. Isljam često dođe pijan i maltretira ih. Prije dva dana su imali baš veliku svađu. Vjerovatno je opet to bilo, pa je napao sina. Porodica mu nije kriva, oni su dobri, i žena mu i sin i kćerka”, kazao je komšija Jašarija.

Ranjeni mladić nakon ukazane pomoći u Urgentnom centru otpušten je na dalje liječenje.

“Pacijent J. M. rođen 1996. godine u 1.40 časova primljen je u Urgentni centar sa ubodinama u predjelu desne lopatične regije i u predjelu desne polovine grudnog koša.

Nakon ukazane pomoći i promijenjenih dijagnostičkih procedura zaključeno je da se radi o površinskim ranama te je nakon hirurške obrade istih pacijent otpušten na dalji ambulantni tretman”, kazao je za Dnevne novine direktor UC Vladimir Dobričanin.

M.V.P. Baraka u kojoj je došlo do incidenta

SERIJA KRAĐA U PLJEVLJIMA

Za noć obijeno šest prodavnica Serija od desetak provalnih krađa dogodila se posljednjih nedjelju dana u Pljevljima, a policija je, kako Vikend novine saznaju, na tragu počiniocima.

Na meti provalnika bili su uglavnom ugostiteljski objekti i prodavnice, ali i ambulanta pljevaljskog Doma zdravlja.

Provalnici su svoje akcije izvodili noću, a iz radnji su uglavnom krali sitni novac koji bi zatekli u kasi, sve do preksinoć kada su pod okriljem noći obili i opljačkali sedam radnji kod gradske pijace iz kojih su kako u novcu tako u robi odnijeli više od 1.000 eura.

Kada su juče ujutru vlasnici došli da otvore radnje bili su neprijatno iznenađeni. Ulazna vrata na lokalima su bila odvaljena, najvjerovatnije pajserima, pa i ona koja su imala rešetke. U unutrašnjosti objekata bili su vidni tragovi premetačine i nedostajala im je određena količina robe, ali i depozit, odnosno sitniji novac koji su ostavljali u kasama.

Prema nezvaničnim informacijama VN, samo iz jednog od objekata koji se bavi prodajom garderobe ukradena je roba vrijednosti oko 500 eura.

Lopovi su nakon što su obili radnju, u jedan džak u kome je bio ugalj, potrpali garderobu. Osim garderobe, lopovi su iz jedne od radnji ukrali 200 eura, a dok su iz ostalih objekata pokrali sitninu, depozit, koji se ostavlja za vraćanje kusura, i koji iznosi oko 50 eura. Prema informacijama VN, prije nekoliko dana iz jednog od trgovinskih objekata koji se bavi prodajom tehničke robe ukradeno je nekoliko televizora. Lopovi su ušli u radnju kroz prozor koji se nalazi sa suprotne strane od ulaznih vrata, a u Domu zdravlja je obijena injekciona ambulanta odakle je otuđena veća količina ljekova.

Zvaničnih izjava iz pljevaljske policije i Uprave policije juče nije bilo, ali, prema informacijama VN, policija je na tragu lopovima.

D.K.

Foto: Vedran ilić

LOŠE ČUVALI AUTO VIJESTI

Č e t r d e s e t č e t vo r o g o d i š n j i Isljam Jašari (44) iz Podgorice uhapšen je juče ujutru, nakon što je sedamnaestogodišnjeg sina M. J. ranio nožem. Incident se dogodio oko 1.30 časova iza ponoći u naselju Vrela ribnička, u baraci gdje živi porodica Jašari. Povod obračuna, prema nezvaničnim saznanjima Dnevnih novina, bila je porodična svađa. Navodno, Isljam se juče ujutru verbalno obračunao sa svojim sinom, nakon čega je, kada mu se ovaj suprotstavio, potegao nož. On je sina M. J. uboo dva puta nožem - u desnu stranu grudnog koša i lijevu lopaticu. Porodica je o incidentu odmah obavijestila policiju. Mladić je prevezen u Urgentni blok, gdje su mu konstatovane lake tjelesne povrede, a Jašari je uhapšen i predat Višem državnom tužiocu u Podgorici, koji je ovo djelo kvalifikovao kao pokušaj ubistva.

Tokom jučerašnjeg dana, baraka porodice Jašari bila je prazna.

Unutra su bila samo ćebad i cigarete razbacane po podu. Njiho-

HRONIKA 13

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 2. 2014.

OBRAČUN U STANU

Ranjavanje zbog provale ili SMS poruka supruzi?

U

pucnjavi koja se juče oko 17 časova dogodila u stanu u Ulici Oktobarske revolucije u Podgorici teško je ranjen Podgoričanin Slobodan Bubanja (34). Na njega je, kako nezvanično saznaju VN iz policije, pucao Igor Marović (29). Tokom uviđaja policija nije pronašla tragove obijanja.

Dok su se ljekari Intenzivne njege Kliničkog centra borili za život Slobodana Bubanje, inspektori kriminalističke policije sinoć su do kasno pokušavali da utvrde razlog vatrenog obračuna, nakon što se Marović sam prijavio kao izvršilac.

Tokom kriminalističke obrade, on je sinoć ispričao više verzija krvavog obračuna. Prva je bila da je Bubanja navodno provalnik kojeg je iznenada zatekao u stanu njegove babe, u kojem i sam živi. Međutim, nešto kasnije mogao se čuti i potpuno drugačiji opis ovog događaja.

Odmah nakon što je u pravcu Bubanje iz neposredne blizine ispalio nekoliko metaka, od kojih su ga dva pogodila, Marović je pozvao dežurnu stanicu policije i priznao krivicu za ranjavanje sugrađanina.

“Sumnja se da je I.M. počinio krivično djelo na način što je u stanu u

Ulici Oktobarske revolucije u Podgorici u kojem je boravio, a koji je vlasništvo njegog srodnika, iz vatrenog oružja – pištolja “CZ”, cal.

7,62 mm, u pravcu S.B. ispalio nekoliko hitaca, nanijevši mu tom prilikom dvije povrede – jednu u predjelu lijeve strane grudnog koša, a drugu u predjelu lijeve šake”, saopšteno je sinoć iz Uprave policije.

Pošto je priveden u policijske prostorije, Marović je ispričao da je pucnjava bila odgovor na provalnu krađu koju je Bubanja planirao da realizuje u njegovom stanu. Nešto kasnije, vidjevši tok policijske istrage koji je ukazivao na drugi motiv, Marović je odlučio da prizna drugu verziju. Prema nezvaničnim saznanjima iz policije, riječ je o SMS porukama koje je Bubanja slao njegovoj supruzi. Navodi čiju je istinitost policija sinoć provjerava-

la ukazuju da je sve počelo kada je Bubanja poslao Marovićevoj supruzi SMS poruku sadržine “Muž ti se drogira”. Poruku je odmah po prijemu pokazala Maroviću, koji je odlučio da se obračuna sa Bubanjom.

Pozvao ga je telefonom i stupio u žustru raspravu, pozivajući ga da dođe do njegovog stana i sve što ima kaže mu u lice. Ubrzo potom Bubanja se pojavio na njegovim vratima gdje ga je, navodno, dočekao Marović sa pištoljem u ruci.

Bubanja je odmah nakon pucnjave odvezen u Urgentni blok Kliničkog centra Crne Gore gdje je hitno operisan, te zadržan na odjeljenju za intenzivnu njegu. Kako su sinoć saopštili iz policije, životno je ugrožen.

O događaju je obaviješten Viši državni tužilac u Podgorici, koji je rukovodio uviđajem. Pištolj koji je, kako se sumnja, korišćen prilikom izvršenja krivičnog djela pronađen je i on će, zajedno sa drugim tragovima koji su izuzeti tokom uviđaja, biti upućen u Forenzički centar radi vještačenja.

Marović je sinoć uz krivičnu prijavu za pokušaj ubistva predat nadležnom tužiocu na dalje postupanje, saopštili su iz policije.

S.K.

Pucnjava se dogodila u Marovićevom stanu (vrata sa desne strane)

Sa policijskog izviđaja na licu mjesta

BEZ TEŽIH POSLJEDICA

Pijani ljekar izazvao sudar

Upravljajući “renoom” (BA AM 995) u alkoholisanom stanju, ljekar Doma zdravlja u Beranama Balša Šćekić izazvao je lančani udes tri automobila, u kojem, na sreću, nije bilo teže povrijeđenih. Šćekić je, vozeći velikom brzinom, naletio na “golf 3” (BA AH 969), koji se ispred njega usporeno kretao jer je u neposrednoj blizini, u njegovoj kolovoznoj traci, bio parkiran džip “nisan” (BA AM 895) vlasnika Ranka Vučeljića. Po saznanju za udes, policijska ekipa za uviđaje izašla je na lice mjesta gdje ih je dočekao Šćekić u vidno alkoholisanom stanju. Odmah je

priveden na saslušanje u CB Berane, a nakon toga mu je određeno zadržavanje i biće predat sudiji za istrage na dalju nadležnost, saznaju VN nezvanično iz policije. Ivan Cimbaljević, koji je upravljao “golfom” na kojeg je Šćekić naletio, prevezen u Urgenti centar gdje su ljekari konstatovali da se ugruvao, ali da nema ozbiljnijih povreda, pa je otpušten na kućno liječenje.

U nesvakidašnjem udesu Ranko Vučeljić, vozač džipa “nisan” prošao je bez povreda. Šćekiću je ovo treći sudar koji je izazavao u posljednjih mjesec dana pod dejstvom alkohola.

M.T.

POSLAT U ZIKS

Šaković uhapšen po naredbi suda Podgorička policija uhapsila je juče Zagoričanina Miloša Šakovića (26) za kojim je bila raspisana lokalna potraga radi privođenja na izdržavanje zatvorskih kazni zbog šverca droge i nasilničkog ponašanja. Ovaj Zagoričanin već neko vrijeme krio se od policajaca, ali su oni dobili operativni podatak da se juče ujutro nalazio u svojoj kući u naselju Zagorič.

U brižno pripremanoj akciji, nekoliko policijaca i inspektora u civilu izvršilo je upad u njegovu kuću, gdje su ga zatekli na spavanju i uhapsili. Šaković je odmah zatim proslijeđen u Zavod za izdržavanje krivičnih sankcija u Spužu, gdje ga čeka trogodišnje služenje zatvorske kazne.

Na deset mjeseci robije Šaković je osuđen 2012. godine zbog napada na Miša Vešovića. Ista zatvorska kazna tada je izrečena i Nikoli Markoviću, dok je njegov brat

Nebojša dobio sedam mjeseci zatvora. Oni su tada proglašeni krivim jer su u naselju Zagorič, “golfom 3” prepriječili put “opel korsi” u kojoj se nalazio Mišo Vešović, nakon čega mu je prišao Šaković, naoružan pištoljem i natjerao ga da izađe. U trenutku kada je Vešović izašao iz automobila trojica optuženih su ga pištoljima udarala po glavi nanoseći mu lakšu tjelesnu povredu. Vešović se otrgao napadačima i dao u bjekstvo, a Šaković je pokušao da u njegovom pravcu ispali projektil, u čemu nije uspio.

Iste godine, 2012. Šaković je zbog šverca oko 250 grama heroina osuđen na dvije godine zatvora, dok je istom presudom Jovana S. Ubović (19) iz Podgorice osuđena na godinu i jedan mjesec zatvora zbog nedozvoljenog držanja oružja i šverca droge.

M.V.P.-J.M.

NIKŠIĆ

Oduzeto oružje LUKA BAR

Traže saslušanje ministra U jučerašnjem nastavku suđenja bivšem rukovodstvu i službenicima Luke Bar u Višem sudu u Podgorici, sudija Biljana Uskoković pročitala je podnesak Dušana Lukšića, advokata okrivljenog Miodraga Gvozdenovića, kojim je predložio svjedočenje nekadašnjeg potpredsjednika Vlade i aktuelnog ministra održivog razvoja i turizma Brani-

mira Gvozdenovića. Gvozdenović bi trebalo da se izjasni da li mu je poznato da li su u periodu 2004. ili 2005. godine zbog blokade računa Luke plate isplaćivane kao pomoć.

Zamjenica specijalnog tužioca Mira Samardžić usprotivila se ovom predlogu odbrane jer, kako je navela, vodi odugovlačenju postupka.

Sudija Uskoković o ovom predlogu će naknadno odlučiti.

Gvozdenović je optužen da je sa menadžmentom Luke, od početka 2002. do kraja 2006. godine, zloupotrebom službenog ovlašćenja pribavio sebi i drugima imovinsku korist od 1.158.980 eura, čime su uskratili budžetu Crne Gore porez od oko 313.529,11 eura.

S.K.

U okviru aktivnosti koje su sproveli radi otkrivanja i sprečavanja vršenja krivičnih djela “nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija”, nikšićki policajci oduzeli su karabin i pištolj u ilegalnom posjedu, kao i 31 komad municije. Postupajući po operativnim saznanjima, službenici policije su prije tri dana od B. N. (69) iz Nikšića zaplijenili lovački karabin marke “Crvena zastava”, kalibra 8x57 milimetara, i dva komada municije za ovo oružje. Dan ra-

nije, po pribavljenoj naredbi sudije za istrage Osnovnog suda u Nikšiću, izvršen je i pretres kuće i drugih prostorija koje koristi Nikšićanin M. R. (63). Tom prilikom, u spavaćoj sobi pronađen je i oduzet pištolj marke “CZ” M 88A, sa okvirom u kojem sa nalazilo osam metaka. Daljim pretresom pronađen je još 21 komad municije kalibra. Supruga osumnjičenog K. R. policajcima je, kako je saopšteno, kazala da su oružje i municija njeno vlasništvo.

M.V.P.

14 AKTUELNO

SUBOTA i NEDJELJA, 15. i 16. 2. 2014.

GOLIJA

Krivci za masakr srna još nepoznati NIKŠIĆ - Ni nakon mjesec dana od pokretanja zvanične istrage povodom pokolja srna na planini Goliji kod Nikšića rezultati rada istražnih organa još nijesu donijeli neke konkretne rezultate. Kako je juče kazao predsjednik mjesne zajednice Krstac Veselin Vujačič, koji je sa još troje mještana ranije pozivan na saslušanje u nikšićkoj policiji, vrijeme je da se konačno privedu pravdi krivci za masakr zakonom zaštićene divljači.

Vujačić je istakao da je dobra strana tog nemilog događaja spokoj koji od osmog januara vlada Golijom, ne čuju se rafali, nema džipova ni lovačkih pasa, te planina ovih dana odmara.

“Koliko ja znam, lovci se nijesu pojavljivali na Goliji i daj bože da tako i dalje ostane. Ali ne smijemo samo dozvoliti da se ovo zataška i zaboravi, što se očigledno pokušava. Zato smo u ime mjesne zajednice uputili dopis ministru poljopro-

Žena se zamalo udavila bombonom prije čelo, a zatim obuzeo čitavo tijelo. Odjednom mi se pred očima stvorila slika čitavog života. Pokušavala sam prstima da dohvatim bombonu, ali bezuspješno. Već kada je počela da me obuzima iznemoglost popila sam gutljaj vode, ali voda se povratila nazad. Napravila sam trzaj glavom i osjetila olakšanje jer sam uspjela da progutam bombonu. Iznemogla, sjela sam na stolicu pokušavajuci doći do vazduha”, ispričala je naša sagovornica dramatične trenutke koje je preživjela.

Zahvalna spletu srećnih okolnosti što je ostala živa obećala je da više nikada u usta neće staviti bombon i žvaku. B.Č.

IDEJNO RJEŠENJE

ª Sat životaº za spomen-obilježje

BIJELO POLJE - Stručna komisija za izbor umjetničkog rješenja spomen-obilježja žrtvama otmice iz voza u Štrpcima 27. februara 1993. godine, u skladu sa propozicijama konkursa, nakon detaljnih razmatranja saglasila se da se o rangiranju umjetničkih rješenja izjasne po sistemu bodovanja, kao principijelnom načinu za transparentno odlučivanje. Odluka je donesena nakon što je svaki član Komisije izložio svoje viđenje i elaboraciju o svakom pristiglom radu na konkurs.

Konačnim prikupljanjem glasova jednoglasno je odlučeno da se nagradi rješenje pod šifrom 300869 i nazivom “Sat života”.

Otvaranjem šifrovanih koverti utvrđeno je da autorsko rješenje pripada akademskom vajaru Zlatku Glamočaku.

Predsjednik komisije akademski slikar Abaz Dizdarević ka-

kao je Vujačić.

Veterinarski inspektor Nikola Kecojević, koji je radio nalaze ostataka odstrijeljenih srna, kaže da je rad na analizi ostataka nesretnih životinja bio jako zahtjevan i težak.

“Vrlo je zahtjevno odrediti vrijeme smrti tih životinja, postoji vremenska distanca između nastanka pojedinih ostataka. Zaista je teško odrediti kolika, jer i jedan dan može puno da znači, sve zavisno od vremenskih uslova. Kao recimo ako meso držite u zamrzivaču dan ili na otvorenom, razlikuje se puno.

Da li su ubijene na Goliji ili ubačene, neću da tvrdim. Postoje granice i pitanje kako prenijeti te kože i glave preko njih, postoje granice, ali ne postoje registri broja srna, a lovaca je premnogo. Svakako, imaju dvadeset ljudi koji primaju plate, od inspektora za lovstvo, pa lovočuvare i tužioce, pa neka se pronađe krivac”, navodi inspektor Kecojević. J.L.

PROJEKAT KUMBOR

ODŽAČAR GRLA

BIJELO POLJE - Da postoji “sreća u nesreći” najrječitiji primjer je slučaj koji se desio u centru Bijelog Polja kada je zaposlena žena na svom radnom mjestu umalo nastradala.

U neformalnom razgovoru sa novinarom Dnevnih novina ova pedesetogodišnja Bjelopoljka ispričala je da su je sekunde dijelile od tragične smrti.

“S obzirom da sam malo prehlađena uzela sam Negro bombonu takozvani ‘odžačar grla’ da se osvježim. Odjednom je bombona skliznula i zastala u grlu. Počela sam da se gušim i u očaju pokušala nekoga da ugledam da mi pomogne. Znoj mi je orosio naj-

vrede Predragu Ivanoviću, koji je javno na dnevniku državne televizije rekao da neko mora odgovarati za ovaj zločin. Ponudili smo mu sastanak u kome bismo mu predočili naše dokaze skupljane dugih desetak godina. Dopis smo uputili prije deset dana i još nijesmo dobili odgovor. Evo, bio je prije nekoliko dana u Banjanima, mogao je skoknuti i do nas, snijega nema”, kaže Vujačić.

On je objasnio da je u sklopu istrage povodom masakra srna sa još trojicom Golijana bio pozvan na saslušanje u stanicu policije u Nikšiću.

“Pitali smo inspektora zašto je pozvao nas četvoricu, po kojem osnovu kada se niko od nas četvorice ne bavi ni lovom a ni krivolovom. Dali su nam neka nesuvisla objašnjenja, ali mi znamo da je to nastavak stare prakse pritisaka na mještane Golije kojim se pokušava skrenuti pažnja sa pravih zločinaca i kako bi se nama natovarilo sve ovo”, ista-

zao je da se ponuđeno rješenje izdvojilo svojom višeslojnošću istorijske, filozofske i likovne utemeljenosti.

“Rad jasno predstavlja dualizme života i smrti, dobra i zla, nevinosti i zločina... Komisija je zaključila da će odabrano rješenje stajati kao snažan svjedok dramatičnog događaja u Štrpcima i da će svojim vizuelnim porukama opominjati i odašiljati poruku generacijama, u smislu slogana porodica žrtava: ‘Pamtite da se ne ponovi!”, istakao je Dizdarević.

U opisu autora je zapisano da zavisno od prostornih uslova, odnosno pozicije na koju će spomenik biti postavljen može biti visine 270cm ili viši. Spomen-obilježje, nazvano “Sat života”, izvedeno je u vertikali, a njegova sjenka može postati osnova za sunčani sat. B.Č.

Više od hiljadu građevinaca prijavljenih za Azmont BIJELO POLJE - Kako je najavljeno, Centar za obuku radnika za građevinske poslove azerbejdžanske kompanije “Alec Dubai” biće za nekoliko dana otvoren u Bijelom Polju, dok je početak obuke planiran za 1. mart. Iz bjelopoljskog biroa rada saopšteno je da se do sada prijavilo 1.150 zainteresovanih, od čega iz Bijelog Polja 400, Berana 340, Pljevalja 330 i Mojkovca 70.

“Organizovana je selekcija zainteresovanih kandidata za instruktore prakse, a javila su se lica koja su ranije radila na građevinskim poslovima i imaju za to potrebnu kvalifikaciju. U prvoj fazi se sprovodi obuka i selekcija za zanimanje betonirca, armirača i tesara, a nakon toga slijedi za zidare. Radni angažman će dobiti isključivo oni koji uspješno savladaju obuku”, kazala je savjetnica u Birou rada Sanja Obradović.

Kako je navela, prijavljivanje je u toku i mogu se javiti svi bez obzira na starosnu dob i nivo obrazovanja.

“Primaju se prijave za obuku radnika, koje ćemo nakon što dobiju sertifikat uputiti na posao u Kumbor, gdje Azmont gradi poslovni kompleks vrijedan pola milijarde eura. Zainteresovanost za obuku je solidna, premda kapaciteti Centra za obuku u Cerovu kod Bijelog Polja premašuju broj trenutno prijavljenih”, dodala je Obradović. B.Č.

KAFE NA PRODAJU

Niko neće da kupi Ameriku HERCEG NOVI - Poslovni objekat “Amerika” na Belavisti površine 257 kvadrata koji je donedavno bio u vlasništvu Vektra Boke, zbog duga ove firme od 600.000 eura, po presudi Privrednog suda, pripao je hercegnovskom Vodovodu. Vodovod duguje za struju, pa je u dva navrata organizovana prodaja atraktivne zgrade kako bi prezadužena firma vratila dio duga. Međutim, na licitaciji nije bilo zainteresovanih. Treći i posljednji pokušaj prodaje najavljen je za mart.

Ako i treća licitacija, bude neuspješna, Vodovod će moći da proda nepokretnost putem neposredne pogodbe. Podsjetićemo, prva cijena koja je ponuđena za staru Ameriku, sada kafe poslastičarnicu Belavista, bila je oko 500.000 eura. Iz Vodovoda uoči najavljene nove licitacije, a prije prodaje po slobodnoj pogodbi, sugerišu opštini da kupe ovaj objekat. Direktor hercegnovskog Vodovoda Zoran Šabanović kazao je da bi hercegnovskoj opštini moglo da bude od interesa da kupi objekat jer je tik uz

gradsku biblioteku.

“Mogli bi se tu pojaviti interesi tako da se može upravo nuditi izvršnoj vlasti da o tome razmišlja i da to zadržimo u svoje vlasništvo što bi bilo najbolje rješenje”, kazao je Šabanović Dnevnim novinama. Međutim iz lokalne uprave su Dnevnim novinama kazali da nisu zainteresovani za kupovinu Amerike. Privlačnije su, a prema mišljenju nadležnih i adekvatniji, za planirane namjene objekti Vektra Boke u Njegoševoj ulici i na autobuskoj stanici. S.M.

AKTUELNO 15

SUBOTA i NEDJELJA, 15. i 16. 2. 2014.

Sezona u propast, krediti kao omča ZIMA 2014.

Zorica Bulatović

V

ećina kolašinskih ugostitelja izgradila je svoje pansione i male hotele uglavnom novcem od kredita, vjerujući obećanjima lokalne vlasti kako će upravo Kolašin postati “najveći turistički zimski centar na zapadnom Balkanu”. Ipak, obećanje je, očigledno, bilo preambiciozno.

KOLAŠIN – Samo nekoliko mjeseci bez snijega bilo je dovoljno da propadne zamisao o “najvećem turističkom zimskom centru na zapadnom Balkanu”, a kako je to već Kolašin imenovan u Strateškom planu razvoja.

Kolašinac Zlatko Mrđa morao je da uzme kredit od 35.000 eura kod jedne banke sa mjesečnom ratom otplate od 500 eura. Kao zalog poslužila je porodična kuća. Bio je siguran da je to ulaganje pouzdan način da obezbijedi stalne prihode za četvoročlanu porodicu u kojoj niko ne radi. Januar i februar su mjeseci kada bi trebalo da bude “špic” zimske turističke sezone u Kolašinu, ali njegovi apartmani su prazni. Očekivani prihod je izostao, kao i prethodne dvije godine. A rate moraju da se vraćaju.

“Svi su govorili da za nas u Kolašinu nema drugog izbora. Ili turizam ili poljoprivreda. S druge strane, stalno je isticano kako u ovom gradu fali kreveta za turiste. Uzeo sam kredit prije nekoliko godina i već duže nijesam u stanju da redovno otplaćujem rate. Banka je raskinula ugovor, a sve što sam imao stavio sam pod hipoteku kao zalog. Gostiju nemam cijeli januar, a evo i skoro pola ovog mjeseca, ako se izuzmu

dva-tri dana novogodišnjih praznika. Prošle godine sezona je propala zbog toga što nije bilo struje petšest dana usred sezone, pretprošle ono nevrijeme. Ne znam šta ću sada da radim,” kazao nam je ovaj ugostitelj.

Na drugom kraju grada u ništa boljoj situaciji nijesu Dragica i njen sin Nebojša Ćetković, koji se decenijama bave ugostiteljstvom, a u objekat koji su prije dvije godine sagradili na atraktivnoj lokaciji uložili su nekoliko stotina hiljada eura. Veći dio novca obezbijedili su kreditom, za koji su obaveze donedavno uredno izvršavali.

“Pansion je trebalo da nam bude pun Ukrajinaca i Rusa tokom cijelog mjeseca. Oni su, naravno, otkazali rezervaciju. Gosti koji su došli oko Nove godine ubrzo su otišli. Prošle godine pansion nam je ‘ispraznilo’ neredovno snabdijevanje električnom energijom. Prije dvije godine Kolašin je bio odsječen od svijeta nevremenom. Nemamo prihode, ali imamo troškove. Ova situacija je nokaut u prvoj rundi, poslije kojeg ćemo se teško oporaviti”, kaže Dragica, ističući da pomoći niotkud nemaju, ako izuzmu ono što je Vlada najavila prolongiranjem plaćanja poreza, što svakako nije dovoljno.

Sa druge strane, kako je kazao direktor LTO Nikola Medenica, u toku su ove problematike, što su prenijeli i koordinacionom timu za praćenje turističkih sezona, sa čime je i opština upoznata, tako da su svi zahtjevi prema Ministarstvu i Vladi koncipirani da se pomognu ugostiteljski radnici koji su u nezavidnom polažaju.

“Ova sezona nije još prošla, a mi nijesmo zaboravili u kakvom su oni stanju, tako da ćemo pratiti šta će

ministarstvo preuzeti po ovom pitanju i hoće li imati oko toga nekog konkretnog rada. Mnogi ugostiteljski radnici su u ozbiljnim problemima, ali ih mi nećemo ostaviti na cjedilu”, kazao je Medenica.

Savjetnik za turizam u kabinetu predsjednika Opštine Dragoljub Bulatović svjestan je štete koju su njegovi sugrađani, vlasnici smještajnih kapaciteta, pretrpjeli ove i minule dvije godine. No, Opština, kako on tvrdi, tu puno ne može da

pomogne.

“Jasno je da je kopna zemlja u januaru i februaru za Kolašin elementarna nepogoda. Država treba da pomogne kada je riječ o ovom gradu. Naša je obaveza da ubuduće osmislimo manifestacije koje će zadržati turiste, čak iako ne mogu na skijanje. No, za sada ne možemo pomoći svima onima koji su, to je izvjesno, mnogo štetovali. Ni gostiju ni posla, a banke ne čekaju”, rekao je Bulatović.

REAGOVANJE

Dozvola je zakonita

INICIJATIVA

O Mamuli vanredno u utorak HERCEG NOVI - Vanredna sjednica Skupštine opštine Herceg Novi o statusu ostrva Lastavica s tvrđavom Mamula održaće se u utorak, odluka je vladajuće koalicije na čelu sa SNP-om.

Podsjećamo, lokalni političari uključili su se u raspravu o problemu nakon održanog mirnog pro-

testa i pokretanja peticije za spas Mamule. Na dnevnom redu sjednice biće tri tačke. Dvije su istovjetne sa zahtjevima inicijatora peticije: povlačenje javnog poziva za učešće na međunarodnom javnom tenderu za zakup ostrva Lastavica sa tvrđavom Mamula i zaustavljanje daljeg tenderskog

postupka. Odbornici će raspravljati i o zahtjevu da Vlada Crne Gore ostrvo s tvrđavom vrati opštini Herceg Novi na korištenje i upravljanje. Sjednici će prisustvovati i pokretači Fejsbuk grupe, odnosno protesta i peticije kojima se traži obustavljanje tenderske procedure. S.M.

BUDVA - Građevinska dozvola za gradnju poslovno-stambenog kompleksa “DOM XXI” na mjestu nekadašnjeg supermarketa “Roda” je valjana.

To tvrdi investitor, kompanija “Montera”, odbacujući predlog urbanističkog inspektora da se dozvola poništi.

Urbanistički inspektor iznio je tri razloga za poništenje građevinske dozvole, na šta je “Montera” uložila žalbu, a cijeli slučaj je pred Sekretarijatom za prostorno planiranje u Budvi, koji bi trebalo da donese odluku.

“Građevinska dozvola je pribavljena u zakonom propisanoj proceduri pred Sekretarijatom za prostorno planiranje i održivi razvoj Opštine Budva uz ispunjenje svih potrebnih uslova i na osnovu uredne dokumentacije.”

Oni su odbacili sva tri razloga koje je naveo u svom izvještaju inspektor za urbanizam Uprave za inspekcijske poslove.

“Nadstrešnica ispred glavnog ulaza je navodno duža za jedan i po metar od predviđene planskim dokumentom.

Napominjemo da se takvo ograničenje odnosi na balkone i terase a ne na nadstrešnice. Zbog fizičke nemogućnosti da se obezbijedi planirani broj parking mjesta u okviru projekta, in-

vestitor je doplatio Opštini Budva nadoknadu za izgradnju javnih garaža i parkirališta za 22 nedostajuća parking mjesta a na osnovu odluke o naknadi za komunalno opremanje građevinskog zemljišta. Doplata za nedostajuća parking mjesta je u skladu sa važećim propisima i predstavlja uobičajenu praksu ne samo u Budvi, već i u drugim crnogorskim opštinama, primjera radi, u Podgorici i Ulcinju, i nije nam poznato da je neka dozvola bila ukinuta iz ovog razloga. Treći i posljednji razlog je pozicija prilaza do dva parking mjesta koja se nalaze na našoj urbanisitčkoj parceli a koja smo omogućili u korist naših komšija na susjednoj urbanističkoj parceli, a na osnovu ugovora o službenosti. Inspektor nije uzeo u obzir činjenicu da je pristup do navedenih parking mjesta obezbijeđen preko postojećeg pristupnog puta koji je i predviđen u DUP-u ‘Budva centar’”, navode u obrazloženju.

Kako tvrde u kompaniji “Montera”, na osnovu svega navedenog, kao i pozitivnih pravnih propisa i uporedne prakse u ostalim opštinama smatramo da ne postoje valjani razlozi za poništenje rješenja o izdavanju građevinske dozvole. N.L.

16 AKTUELNO KONTROLA

Ostvaren pomak u komunalnom redu TIVAT - Prema izvještaju Komunalne policije u Tivtu je prošle, u odnosu na 2012. godinu, izvršen pozitivan pomak u svim oblastima komunalnog reda za 30 odsto. Zahvaljujući redovnim kontrolama komunalnih inspektora u svim oblastima komunalnog reda zabilježen je manji broj prijava, kazala je načelnica Komunalne policije Jadranka Joksimović.

Najveći broj predmeta kontrola i intervencija komunalnih inspektora u ovom periodu odnosio se na oblast održavanja čistoće u gradu, privremenih objekata i održavanje komunalnih objekata, izvođenje muzičkog programa, radnog vremena, a rezultati su vidljivi i kroz ocjenu turista, ističu u Komunalnoj.

Tokom prošle godine komunalni inspektori su sačinili ukupno 1.064 zapisnika. Po Zakonu o be-

zbjednosti u saobraćaju izdato je 27 prekršajnih naloga, a izrečeno je 1.620 eura novčanih kazni.

Najviše predmeta – 302, inspektori su obradili po odlukama o komunalnom redu jer je taj segment i najobimniji. Zbog neizvršenja rješenja donijeta su dva zaključka o kažnjavanju novčanom kaznom u ukupnom iznosu od 100 eura, dok su po Zakonu o upravljanju otpadom donešena dva prekršajna naloga u iznosu od 1.000 eura.

Komunalni inspektori su u saradnji sa Upravom za inspekcijske poslove od 1. maja do početka septembra, izvršili 52 kontrole od kojih najviše sa inspekcijom zaštite prostora - 42. Evidentirano je smanjenje i vanpijačne prodaje, koje skoro da i nije bilo, što je rezultat zajedničkih aktivnosti sa tržišnom inspekcijom, ističu iz Komunalne.

Z.K.

CENTAR ZA SOCIJALNI RAD

Pomoć za ugrožene Na evidenciji Centra za socijalni rad u Tivtu trenutno je 147 porodica koje primaju socijalnu pomoć. Ukupno novac na ime materijalnog obezbjeđenja porodice prima 380 Tivćana, od čega su 170 djeca. Sedamnaest familija iz Tivta u proteklom je periodu koristilo jednokratnu novčanu pomoć ovog Centra. U Tivtu je i 94 porodica koje primaju dječji dodatak

za ukupno 166 mališana.

Prema evidenciji Centra, u Tivtu je 92 korisnika naknade za nužnu njegu i pomoć, 16 osoba koje ostvaruju pravo na ličnu invalidninu, te 54 nezaposlene porodilje koje po tom osnovu ostvaruju pravo na novčanu nadoknadu. Preko ovog centra je pravo na smještaj u socijalnu ustanovu za stare lani iskoristilo šest Tivćana. Z.K.

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 2. 2014.

MORSKO DOBRO

Najveći prihod od Porto Montenegra TIVAT - U prošloj godini JP Morsko dobro iz Budve od korisnika sa područja Tivta prihodovalo je 552.106 eura. U skladu sa zakonom o finansiranju, polovina je pripala tivatskoj opštini, a preostali dio budvanskom preduzeću, koje taj novac kroz različita ulaganja u najvećoj mjeri vrate opštini.

Tokom 2013. godine od zakupa sa 15 kupališta na Tivatskoj rivijeri budvansko preduzeće je prihodovalo 106.980 eura, dok je od

20 privremenih objekata naplaćeno 35.073, a o od korisnika sedam terasa ugostiteljskih objekata u zoni morskog dobra, prihodovano je 15.911 eura.

JP Morsko dobro je najviše novca naplatlo od kompanije “Adriatic Marinas – Porto Montenegro” za korišćenje kopna, kao i dijela akvatorija zašto je ugovor potpisan na period od tri puta po 30 godina.

Od 2011. godine, nakon isteka prvog četvorogodišnjeg perioda

u kome se naknada naplaćivala u pola cijene, počela se naplaćivati po cijeni od jednog eura po kvadratu, što je i puna cijena za 243.551 kvadrat kopna, odnosno prostora bivšeg Arsenala i prostora oko Upravne zgrade kompanije na Seljanovu (bivši Dom Vojske).

Za korišćenje 678.000 kvadrata akvatorijuma u Tivatskom dijelu zaliva kompanija Morskom dobru plaća 0,20 eura po metru kvadratnom.

Z.K.

AKTUELNO 17

SUBOTA i NEDJELJA, 15. i 16. 2. 2014.

Ugovor za čisto more SARADNJA

Zora Krstović

U

Opštini Tivat juče je potpisan ugovor o izgradnji zajedničkog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda za opštine Kotor i Tivat. Sa menadžerom njemačke kompanije Ksenijom Simunović, kao predstavnicom WTE Wassrtchnik GmbH ( “Vaser tehnik”) iz Esena koja je izvođač radova, ugovor su potpisali direktori kotorskog i tivatskog preduzeća Vodovod i kanalizacija Čedo Lukić i Dragan Roganović.

TIVAT - Vrijednost posla, koji će se završiti za dvije godine, odnosno do kraja 2016. je 10,247 miliona eura, a konsultant će biti kompanija Lahmajer iz Manhajma, a investitori su Kotor i Tivat, a podjela troškova će izgledati 58,46 posto, odnosno 41,54 posto iznosiće troškovi kotorske opštine. Finansiranje projekta obezbijeđeno je iz kreditnih sredstava njemačke razvojene KfW banke.

Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda će imati kapacitet 72.000, saopštio je ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović, istakavši da je cilj potpuno čisto more Bokokotorskog zaliva.

Projekat postrojenja za preradu otpadnih voda predstavlja rezultat dugogodišnjih aktivnosti Vlade Crne Gore, opština Kotor i Tivat i Vodacoma koje se realizuju uz finansijsku podršku Vlade SR Njemačke preko KfW banke kako bi se obezbijedila održiva zaštita akvatorija Boke Kotorske i infrastrukturni preduslovi za ekonomski razvoj, rekla je predsjednica opštine Kotor Marija Ćatović. U Kotoru je do sada zgrađeno 46 kilometara vodovodne i kanalizacione mreže, “čime su se stekli infrastrukturni uslovi za kvalitetno odvođenje otpadnih voda iz zatvorenog dijela zaliva ka postrojenju i kasnije odvođenje prečišćene vode u otvoreno more”, istakla je Ćatović.

Ističući da je izgradnja postrojenja na lokaciji Klačina u Đuraševićima od izuzetnog značaja za opštinu Tivat, tivatski gradonačelnik

Miodrag Kankašar, s obzirom da će postrojenje biti na teritoriji opštine Tivat, očekuje da će se do kraja ove godine završiti imovinskopravni odnosi, a u budžetu opštine su opredijeljena sredstva za eksproprijaciju zemljišta. Kankaraš je istakao da je kompanija “Luštica divelopment” već izrazila interesovanje da za kompleks “Luštica bej” otkupljuje tehničku vodu iz sistema, što pokazuje isplativost sistema.

Direktor preduzeća Vodakom, koje će vršiti nadzor, Boris Vuković, naveo je da je od 2007. do 2014. godine u obje opštine izgrađeno preko 100 kilometara vodovodne i kanalizacione mreže “i na taj način su stvoreni tehnički preduslovi za usmjeravanje otpadnih voda prema postrojenju”.

Predstavnici kompanije “Vaser tehnik” Manfred Rauh i Ginter Faust su istakli da je kompanija više nego sposobna da izgradi postrojenje ovakvih kapaciteta i da će u saradnji sa lokalnim podizvođačima posao završiti u planirnom roku od dvije godine. Za podizvođača je izabrana podgorička kompanija “Bemaks”, koja već izvodi radove na postrojenju na Luštici.

Potpisivanju ugovora prisustvovao je i njemački ambasador Pius Fišer.

Budimir Simeuna Kljajević 14. februara 2014. u 78. godini. Sahrana će se obaviti 15. februara u 14 sati na groblju u Pavinom Polju.

Petar pok. Vuka Vavić 13. februara 2014. u 51. godini. Sahrana će se obaviti 15. februara u 14 časova kod Crkve Sv. Nikole u Kruševicama.

Nevenka Ćaka Mišova Radonjić rođena Rogošić, 13. februara 2014. u 75. godini.

Sahrana će se obaviti 15. februara u 14.30 na Čepurcima. Kuća žalosti R. Burića 6A.

Đurđinka Cara D. Martinović rođena Mićunović, 13. februara 2014. u 67. godini. Sahrana će se obaviti 15. februara u 14 časova na mjesnom groblju u Rubežima. Kuća žalosti Milice Vučinić 8.

Marija Radovanova Vuksanović rođena Lovnički, 13. februara 2014. Sahrana će se obaviti 15. februara u 15 časova na Čepurcima.

Kuća žalosti Ulica Novaka Miloševa 37, Podgorica.

Goran Jankov Medojević pukovnik VCG, 13. februara 2014. u 49. godini.

Sahrana je obavljena 14. februara u 14 časova u selu Slatina.

Velimir Gira Vojinov Boljević penzioner MUP-a, 13. februara 2014. u 77. godini.

Sahrana je obavljena 14. februara u 13 časova na groblju Nikolj crkve u Golubovcima.

Femija Milorada Darmanović rođena Vujošević, u 81. godini. Sahrana je obavljena 14. februara u 15 časova na gradskom groblju Čepurci.

Danilo Vuke Babović 12. februara 2014. u 26. godini. Sahrana je obavljena 14. februara u 14 časova na groblju u Budimlji.

Mirko Blažov Velašević 12. februara 2014. u 68. godini. Sahrana je obavljena 14. februara na gradskom groblju u Danilovgradu. Kuća žalosti Ulica Čaja Šćepanovića bb, Danilovgrad.

Milica Desimira Jevtović rođena Glomazić, 12. februara 2014. u 82. godini.

Sahrana je obavljena 14. februara u15 časova na novom groblju pod Trebjesom.

Milijana Vasova Ćalasan rođena Radović, 12. februara 2014. u 87. godini.

Sahrana je obavljena 14. februara u 14 časova u Mratinju.

Budimir Budo Alekse Nikolić

ª MiliJARDA uStAJe zA pRAvDuº

Plesom protiv nasilja

U Podgorici je juče organizovana akcija plesa protiv nasilja nad ženama čime je Crna Gora učestvovala u globalnoj kampanji “Milijarda ustaje za pravdu”.

Akciju je podržalo oko 100 građana, među kojima su bili predstavnici međunarodnih organizacija, nevladinog sektora, državnih institucija i pojedinih političkih partija.

Ljiljana Raičević iz Sigurne ženske kuće, koja je i organizator, kazala je da je akciju podržalo mnogo muškaraca, a da su pomoć dobili i od UNDP-a.

“Ogroman je pomak od početka akcije. Rodna ravnopravnost je svugdje prisutna, priča se o njoj, jedino u glavama političara nije dospjela, jer je tu novac i moć

PREMINULI

i politička volja nije tu prisutna.

Svake godine pravimo analize.

Ako imate više od 600 žena koje su samo kročile nogom u našu kancelariju to pomnožite sa pet i to je stanje u državi”, kazala je ona.

Raičević je napomenula da žrtve najčešće dobijaju batine bez razloga, kao i zbog alkoholizma, droge i siromaštva. “Žao što su prognozeri pogriješili kada su rekli da će petak biti sunčan, ali naša energija je tu, mi ćemo da plešemo i ako ćuskije budu padale”, kazala je ona.

Akciju je, između ostalih, pozdravio i crngorski ombudsman Šućko Baković, koji je rekao da Crna Gora ima dobro zakonodavstvo za borbu protiv nasilja, ali da

nije zadovoljan primjenom.

“Stvari se mijenjaju u Crnoj Gori, da li se ne mijenjaju tempom kojim želimo, i to su ocjene i međunarodnih organizacija. Tradicionalizam i težnja da se nasilje zadrži u porodici su neki od razloga za to”, kazao je Baković.

On je rekao i da se mora pratiti koje to državne institucije ne pružaju dovoljno da se zakonodavstvo ne primjenjuje.

Kampanju su podržali šef Delegacije EU u Crnoj Gori Mitja Drobnič, Rastislav Vrbenski iz UNDP-a, Nada Drobnjak iz skupštinskog Odbora za rodnu ravnopravnost, Daliborka Uljarević iz Centra za građansko obrazovanje, Stevan Milivojević iz LGBT Foruma Progres...

Bo.P.

13. februara 2014. u 68. godini. Sahrana je obavljena 14. februara u 14 časova na gradskom groblju Čepurci.

Stanislava Đorđija Drinčić rođena Đurović, 13. februara 2014. u 84. godini.

Sahrana je obavljena 14. februara u 14 časova na groblju iza Manastira – Nikšić.

e-mail: sotiroski@t-com.me

Obavijest o smrti možete poslati svakim danom do 21 čas.

Pogrebne usluge Sotiroski Bijelo Polje.

Više informacija na tel.

069 023 690 i 050 431 050 46 godina Vama na usluzi

Mara Miloševa Dulović 13. februara 2014. Sahrana je obavljena 14. februara u 14 časova na gradskom groblju u Kolašinu.

Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.

18 SVIJET MITING SNS U NIŠU

ª MARGELOV INSTITUTº IZ ZAGREBA

Vučić počeo kampanju saučešćem porodici ubijenog studenta NIŠ - Predsjednik SNS Aleksandar Vučić rekao je na mitingu u Nišu, kojim je započela kampanja te stranke za predstojeće parlamentarne izbore, da treba krenuti svom snagom u reforme, u borbu protiv kriminala i korupcije i borbu za normalnu i pristojnu Srbiju.

“Tražim mandat od vas, građana Srbije, da se borim za narod i rješavam probleme”, rekao je predsjednik Srpske napredne stranke i poručio građanima da neće biti lako.

Vučić je dodao da su prije godinu i po počeli “snažno, nestrpljivo, ozbiljno i odgovorno da mijenjaju stvari u Srbiji”. “Neću da govorim da glasate za nas i da će teći med i mlijeko - neće. Biće teško. Nijesam došao večeras da se udvaram bilo kome, neću nikome u Srbiji, jer nemam mnogo dobrih vijesti”, rekao je lider SNS dodavši da je zemlja u teškoj situaciji jer je decenijama uništavana i razarana.

“Prodali smo sve najvrednije i najbolje, od cementara do svega onoga što je bilo lako dati neko-

SUBOTA i NEDJELJA, 15. i 16. 2. 2014.

me drugom, a novac od toga nijesmo vidjeli kuda je otišao... Uništene su zadruge, domaćinstva, a za to niko nije odgovarao”, rekao je Vučić zaključivši da stvari ne padaju sa neba i da se Srbija neće promijeniti ako svi Srbi ne budu radili više, ozbiljnije, odgovornije.

Na početku svog govora Vučić se osvrnuo i na ubistvo jednog studenta u srijedu u Nišu, koje je pokrenulo velike građanske proteste u tom gradu. On je obećao Nišlijama da će pravda stići ubicu njihovog mladog sugrađanina Vuka Stojiljkovića.

“Večeras stojim pred vama u Nišu, gradu u kojem je prije dvije večeri ubijen jedan divan mlad čovjek, Vuk Stojiljković. Uz saučešće porodici obećavam da će pravda stići one koji su taj zločin počinili”, rekao je Vučić na početku svog govora. On je Nišlijama zahvalio što su pokazali, protestujući zbog tog zločina, da imaju savjest veliku kao nebo i što “neće da dozvole da normalna i pristojna Srbija bude poražena”.

Stepinac ne smije postati svetac Sve države bivše SFRJ, naročito Srbija, moraju protestovati protiv namjere Vatikana da duhovnog pokrovitelja fašističke NDH proglasi za sveca, smatra Alen Budej, saradnik centra Simon Vizental u Hrvatskoj ZAGREB - Alen Budaj, saradnik Centra Simon Viezental u Hrvatskoj, smatra da sve bivše zemlje SFRJ, posebno Srbija, moraju da ulože oštar protest zbog namjere Vatikana da Alojzija Stepinca proglasi svecem. Budaj smatra da diplomatski protest treba uložiti Vatikanu, čak i po cijenu da to dovede do prekida diplomatskih odnosa, javio je B92.

“Nadam se da će to učiniti i SPC, jer ova odluka Vatikana potkopava i ekumenske odnose između dvije crkve”, rekao je Budaj istakavši da bi hitno i najoštrije trebalo da reaguje i Izrael, kao i mnoge jevrejske institucije na području bivše SFRJ. “Proglašenje svecem osobe koja je učestvovala u kreiranju i sprovođenju politike fašističke ustaške tvorevine Nezavisne Države Hrvatske (NDH) nije i neće dobiti priznanje pravednika među narodima Jad Vašema nikada”, kazao je Budaj,

Alojzije Stepinac

koji je i direktor jevrejske nevladine organizacije “Margelov institut” iz Zagreba.

Budaj je napomenuo da se ne treba uopšte čuditi što novi papa Fra-

njo proglašava Stepinca svecem, jer je Katolička crkva u Hrvatskoj zacrtala taj put odmah nakon presude Stepincu. Zbog saradnje s okupatorom i ustašama, komunističke vlasti su Stepinca osudile na 16 godina zatvora, ali je 1951. pušten u kućni pritvor u rodno selo Krašić, gdje je kao znak podrške Vatikana 1952. dobio zvanje kardinala i gdje je umro 10. februara 1960. od rijetke bolesti policitemije. Budaj smatra da se Stepinac nikada nije pokajao zbog toga što su Srbi pokatoličavani nasilno i što su jevreji privođeni na krštenja, iako je znao da ih to neće spasti logora. On navodi da je Stepinac znao za zločine, ali je uprkos tome blagoslovio NDH i služio joj, čak i nakon njenog sloma skrivajući na Kaptolu ustaške zločince, oteto jevrejsko zlato i ustašku državnu arhivu. Vatikan je službeno potvrdio da će kardinal Alojzije Stepinac uskoro biti proglašen svecem.

ª ŽIVOTINJSKI TRETMANº

Zaplijenjene dvije tone marihuane u Albaniji

KROEJŠIA ERLAJNS

Prvi pozitivni bilans nakon pet godina

ZAGREB - Kroejšia Erlajns (CA) je 2013. godinE ostvario neto dobit od 669.400 kuna (oko 90.000 eura), što je prvi pozitivan godišnji rezultat hrvatske nacionalne avio-kompanije nakon pet godina, pokazuju podaci iz finansijskog izvještaja CA koje je prenijela Zagrebačka berza.

Ukupni prihodi CA prošle godine od 1,64 milijarde kuna (oko 220 miliona eura) manji su u odnosu na 2012. za sedam i po odsto, ali su ukupni rashodi istovremeno smanjeni za 27,5 odsto.

U izvještaju se napominje da veli-

ki problem za poslovanje kompanije i dalje predstavlja to što potražnja varira tokom godine, odnosno da je ona dosta manja van ljetnje sezone.

Tokom zimskog perioda, kada tržišni udio CA na hrvatskom tržištu dostiže 66 odsto, kompanija generiše gubitak, dok tokom ljetnjeg razdoblja ostvaruje dobit u uslovima tržišnog udjela u rasponu od 23 do 36 posto.

Zbog toga je za profitabilnost kompanije na nivou godine ključno da se u zimskom periodu minimizuju troškovi poslovanja uz optimizovanje mreže letova, kaže se u izvještaju.

TIRANA - Albanske vlasti zaplijenile su dvije tone marihuane skrivene u stjenovitom dijelu zaliva na poluostrvu Karaburun, koje su bile namijenjene za tržišta u Grčkoj i Italiji, saopštila je policija.

Policija je navela da ispituje sedam osumnjičenih u vezi sa zapljenom na poluostrvu koje se nalazi 150 kilometara jugozapadno od glavnog grada Tirane.

Krijumčarima je oduzet i minibus kojim je, kako se pretpostavlja, marihuana trebalo da bude transportovana dalje.

Albanija, jedna od najsiromašnijih evropskih zemalja, proizvodi velike količine marihuane i tranzitna je tačka za azijski heroin. Policija je prošlog mjeseca zaplijenila ukupno 3,6 tona kanabisa, 12 kilograma heroina i kokaina i uhapsila 98 ljudi. Vlada Albanije je istakla da je borba protiv proizvodnje i trgovine drogom prioritet na njenom putu ka EU.

Brejvik: Dajte mi Soni 3 ili počinjem da štrajkujem glađu Između ostalog, masovnom ubici je dosadilo soni plejstejšn 2, pa “u skladu sa evropskim propisima” zahtjeva napredniju verziju konzole i veći broj igrica OSLO - Norveški masovni ubica Anders Brejvik u pismu dostavljenom agenciji AFP priprijetio je da će stupiti u štrajk glađu ukoliko se ne ispune njegovi zahtjevi. Između ostalog, Brejvik zahtjeva da mu se obezbijede bolje video igrice od onih koje je do sada “pikao”.

Brejvik, monstrum koji je u bombaškom napadu iz vatrenog oružja 22. jula 2011. ubio 77 ljudi, priložio je listu sa 12 zahteva, koje je u novembru poslao zatvorskim vlastima. On je osuđen na kaznu od 21 godine zatvora koju služi u najobezbjeđenijem dijelu zatvora u Skjenu, na jugoistoku Norveške.

Od zatvorske uprave on sada traži bolje uslove za svoju dnevnu šetnju i pravo da slobodnije komunicira sa spoljnim svijetom, “u skladu sa evropskim propisima”.

Takođe zahtjeva da njegova konzola plejstejšn 2 bude unaprijeđena u plejstejšn 3 “uz pristup igrama u većoj mjeri nami-

jenjenim odraslima, koje bih mogao sam da biram.”

S obzirom na to da iz bezbjednosnih razloga Brejvika drže odvojenog od drugih zatvorenika, on smatra da zbog te izolacije treba da ima pravo “na veći dijapazon aktivnosti” nego drugi osuđenici.

Brejvik takođe želi da mu se standardni zatvorenički džeparac od 300 kruna (49,36 eura) nedjeljno udvostruči naročito zbog pokrivanja poštanskih troškova njegove korespondencije.

Među ostalim Brejvikovim zahtevima je i onaj da mu se obezbijedi kompjuter, umjesto “bezvrijedne pisaće mašine čija je tehnologija na nivou 1873. godine”. Brejvik najavljuje da će uskoro objaviti datum početka štrajka glađu, koji će potrajati sve dok norveški ministar pravde Anders Anundsen i šef norveških zatvorskih ustanova “ne prestanu da ga tretiraju gore od životinje”.

SVIJET 19

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 2. 2014.

PRIHVAĆENA OSTAVKA PREMIJERA ITALIJE

Leta je prošlost, stiže Mario Renci

R

IM - Kao što se i očekivalo, italijanski predsjednik Đorđo Napolitano juče je prihvatio ostavku premijera Enrika Lete. Napolitano bi danas trebalo da imenuje novog premijera, a najozbiljniji kandidat da zamijeni Letu je harizmatični političar Mario Renci.

Nakon ukidanja podrške koalicionoj vladi, italijanski premijer Enriko Leta podnio je predsjedniku Đorđu Napolitanu “neopozivu” ostavku na tu funkciju. Napolitano je još juče otpočeo konsultacije sa političkim liderima o imenovanju novog mandatara, a predsjedništvo navodi da će konsultacije biti zaključene danas.

U saopštenju predsjedništva se ističe da će predsjednik Italije brzo djelovati kako bi se pronašlo “efikasno rešenje” za političku krizu i sprovele ekonomske i “hitne” reforme izbornog zakona. Leta, koji je u srijedu predstavio svoj program reformi za ovu godinu, do četvrtka je odlučno isključivao mogućnost

ostavke. Ipak, vladajuća italijanska Demokratska stranka podržala je u četvrtak poziv Maria Rencija za hitno formiranje nove vlade, čime je uskraćeno povjerenje Leti, kojem potom nije preostalo ništa drugo nego da podnese ostavku.

Za predlog Rencija, kojeg većina vidi kao novog premijera, na sastanku u četvrtak je glasalo 136 članova rukovodstva Demokratske stranke lijevog centra, a 16 se izjasnilo protiv.

Leta je prije samo 10 mjeseci došao na čelo krhke koalicione vlade sa desnim centrom kao partnerom, u kojoj se borio sa ekonomskom krizom, a Renci ga je često optuživao da je suviše spor u donošenju odlu-

ka i da nema hrabrosti da se izbori s ključnim problemima, kao što su troškovi birokratije u Italiji.

“Smjena” Lete je nepopularan potez među Italijanima koji su, prema anketama, radije za prijevremene izbore, a u Demokratskoj stranci se pribojavaju da bi to moglo da doprinese jačanju reputacije bivšeg premijera Silvija Berluskonija, naveo je AFP. Renziju, koga opisuju kao političara oštrog jezika, nije zastupnik u Parlamentu i nikad se nije potvrdio na državnim izborima, a često je govorio kako bi volio da postane premijer jedino na temelju mandata koji bi stekao od glasača. Ali, novi izbori nisu mogući, kaže on, sve dok se ne promijeni sadašnji Izborni zakon koji je kriv za dosadašnje pat-pozicije.

“Ideja da se održe izbori donekle je privlačna, ali oni nikome ne bi jamčili sigurnu pobjedu”, rekao je Renzi u govoru pred vođstvom Demokratske stranke.

Analitičari kažu da će Renci morati da suzbije šok koji je izazvao time što je izdejstvovao Letin odlazak uprkos ranijem sporazumu između njih dvojice prema kojem je Leta, navodno, trebalo da ostane na funkciji do 2015. Kako je izvjestio Le Mond, pretpostavljalo se da je postojao prećutan dogovor, da šef stranke demokrata, Renci, podr-

VORLD PRES FOTO

žava premijera Letu do kraja 2014.

Ipak, taj od starta veoma optimističan sporazum se u međuvremenu izjalovio. Renzi je u izjavi istakao “da je Leta obavio važan posao” dok je odlazeći premijer zamjerio mladom oponentu da ga je “izdao”.

Eksperti smatraju da bi mladi, harizmatični i ambicioni Renci mogao brzo da zadobije podršku ukoliko uspije da “progura” važne reforme, a investitori predviđaju da bi njegovo stupanje na dužnost podstaklo reformski proces. Ukoliko bude imenovan za premijera, Renci, koji je gradonačelnik Firence, bio bi treći neizabrani premijer Italije zaredom, nakon tehnokrata Marija Montija i Lete, najmlađi premijer u Evropskoj uniji, ali i najmlađi predsjednik italijanske vlade do sada.

Mario Renci, pravnik koji je u januaru napunio 39 godina aktuelni je gradonačelnik svog rodnog grada Firence. Ukoliko postane novi predsjednik italijanske vlade, biće treći neizabrani premijer Italije zaredom, ali i najmlađi italijanski premijer u istoriji. Takođe, u slučaju da ga Napolitano imenuje za Letinog nasljednika, Renci će postati i najmlađi premijer u EU.

Najbolje novinarske fotografije 2013. godine Internacionalni žiri 57. godišnjeg Vorld Pres Foto takmičenja izabrao je fotografiju afričkog fotografa Džona Stenmajera za najbolju 2013. godine. Fotografija prikazuje afričke imigrante na obali Džibutija tokom noći kako drže podignute telefone u pokušaju da uhvate besplatan signal iz Somalije ne bi li se čuli sa svojom rodbinom. Džibuti je uobičajena stanica za imigrante iz zemalja kao što su Somalija, Etiopija i Eritreja u potrazi za boljim životom u Evropi i na Bliskom istoku. Žiri takmičenja dodijelio je nagrade u de-

Pobunjenici u Siriji fotograf: Goran Tomašević

vet tematskih cjelina koje je primilo 53 novinara iz više od 25 zemalja svijeta. Među ovogodišnjim dobitnicima Vorld Pres Foto takmičenja našao se i srpski fotograf Goran Tomašević koji je osvojio prvo mjesto u kategoriji “Spot Njuz Storiz” za fotografiju koja prikazuje sirijske pobunjenike u potrazi za zaklonom od šrapnela nakon što je njihov položaj pogođen tenkovskom granatom u Damasku. Tomašević je bio među prvima koji su ušli u Siriju i iz nje je slao fotografije ratnog užasa koje su šokirale svet.

Imigranti u Džibutiju fotograf: Džon Stenmajer

20 KULTURA

PRIZNANJA

FILM

Nova Camera Lucida Novi dvobroj filmskog internet časopisa postavljen je na adresi www.camerlucida.eu. Donosi tekstove Rolanda Bergana o boksu u filmovima, analizu novih filmskih ostvarenja o Alfredu Hičkoku donosi Aleksandar Bečanović, Igor Toholj bavi se montažom u filmu “Prisluškivanje”, a Merima Omeragić filmom “Budrus”, sa fokusom na implikacije nenasilnog društvenog pokreta. U dijelu “Omaži i retrospektive”, Ronald Bergan slavi velikana Žana Koktoa, a Radoslav Stanišić se osvrće na remek-djelo Miloša Formana “Let iznad kukavičjeg gnijezda”.

U “Intervjuima”, možete pročitati dvojezične razgovore sa Đanfrankom Rosijem, Mohsenon Mahmalbafisom, koje potpisuje Nevena Matović, i sa Kšištofom Zanusijem, autora Dejana Trajkoskog.

Izmešu ostalog, segment “Ma-

la educacion” sadrži dvije akademske teze posvećene istraživanju različitih tehnoloških i žanrovskih aspekata filma: specijalistički rad Mirka Đurovića “Produkcija 3D televizijskih programa – problem i dostignuća” i magistarsku tezu Sanje Jovanović “Undecover: A Hero in an Identity Crisis?”. Camera Lucida odaje počast i preminulima, Bernadeti Lafon i Miklošu Janču, perom Ronalda Bergana.

NOVAC

Milioni za Bejkonov portret Portret Frensisa Bejkona, na kome je prikazan njegov ljubavnik Džordž Dajer, prodat je za više od 42 miliona funti (51 milion eura) u aukcijskoj kući “Kristi” u Londonu, prenijele su svjetske agencije. Ova prodaja predstavlja evropski rekord za tu kuću. Djelo “Portret Džordža Dajera kako govori”, koje je Bejkon nasli-

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 2. 2014.

kao kada je bio na vrhuncu karijere, bilo je prvi put izloženo 1966, kada je i naslikano, u Parizu. Slika je ponovo bila u francuskoj prijestonici pet godina kasnije povodom retrospektive ovog britanskog slikara u Gran Paleu. Izložba je otvorena dva dana poslije samoubistva Džordža Dajera.

Gravure turskog umjetnika Izložba gravura umjetnika Džemala Akjildiza iz Turske biće otvorena u ponedjeljak u 19 sati u Modernoj galeriji u Budvi. Na izložbi će biti predstavljeno 60 radova koji prikazuju stare turske kuće.

Džemal Akjildiz je rođen 1933. godine u predgrađu Of u Trabzonu, a 1949. godine odlazi u Istanbul gdje upisuje Likovnu akademiju. U međuvremenu je pored akademije radio u ateljeima poznatih slikara, gdje se prvenstveno bavio klasičnim slikarstvom. “Džemal Akjildiz sa svojim djelima ostavlja primjer koji će biti svjetlo u budućim istraživanju budućim istraživačima”, navodi se u saopštenju Turske ambasade.

Vratite Mona Lizu Džordž Kluni, inspirisan svojim filmom “Čuvari nasljeđa” a na promotivnoj turneji u Francuskoj, izjavio je da bi ta zemlja trebala Italiji vratiti slavnu Mona Lizu koja se nalazi u pariškom Luvru. Protekle nedjelje Kluni je već izazvao pažnju javnosti izjavom da bi Velika Britanija trebala Grčkoj vratiti kamenje iz Partenona, na što je reagovao londonski gradonačelnik Boris Džonson uporedivši glumca sa Hitlerom, koji je, zastupao ideju da se umjetnine iz Britanskog muzeja vrate u Grčku.

Obračun tri favorita Britanija sjutra proglašava najbolje filmove

Reditelj Alfonso Kuaron i glumica Sandra Bulok Filmovi “Gravitacija”, “12 godina ropstva” i “Američka prevara” najveći su favoriti za nagrade Britanske akademije za film i televizijsku umjetnost (Bafta), čija je svečana 67. dodjela u nedjelju u Kraljevskoj operi u Londonu. Svemirska drama “Gravitacija” dobila je nominacije u 11 kategorija, uključujući nominaciju za najbolji film i vodeću žensku ulogu (Sandra Bulok).

Saga “12 godina ropstva” dobila je deset nominacija, među kojima su nominacije za najbolji film, najbolju mušku ulogu (Čivetel Ejiofor) i za najboljeg reditelja (Stiv Mekvin).

Deset nominacija dobio je i film “Američka prevara”, s nominacijama u svim glumačkim kategorijama za zvijezde filma: Ejmi Adams, Kristijana Bejla, Bredlija Kupera i

Dženifer Lorens, kao i za najboljeg reditelja Dejvida Rasela.

Među nominovanima za najbolje glumce su i Leonardo DiKaprio za film “Vuk sa Vol Strita” i Džudi Denč za “Filomenu”.

Smatra se da ove nagrade ukazuju na mogući uspjeh nekog filma na dodjeli američkog Oskara dvije nedjelje kasnije. Prošle godine drama o taocima u Iranu “Argo” osvojila je Baftu za najbolji film i kasnije i Oskara u istoj kategoriji.

Dodjela Bafta nagrade za film se od 2000. održava u bioskopu Odeon na Trgu Lester u Londonu. Svečanost se prije održavala u aprilu ili maju, ali se od 2002. održava u februaru kako bi preduhitrila dodjelu Oskara. Dodjela Bafta nagrada za televiziju održava se u aprilu ili maju, na odvojenoj svečanosti.

KULTURA 21

SUBOTA i NEDJELJA, 15. i 16. 2. 2014.

64. berlInskI fIlmskI festIval

Nova evropska zvijezda Glumac koji obećava: Nikola Rakočević

M

ladi srpski glumac Nikola Rakočević na festivalu u Berlinu dobio je nagradu Nova zvijezda u usponu, zajedno sa još devet evropskih kolega. Od njih deset filmska Evropa mnogo očekuje narednih godina. “Nije to deset u Srbiji, nije deset u regionu, to je deset u Evropi. To je nešto što vam daje samopouzdanje, a to je jako važno za glumca”, kaže Rakočević za Vikend novine. On je bio dio prestižnog programa “Europian Shooting Stars”, koji organizuje “Europian Film Promotion” u okviru Berlinskog filmskog festivala.

Deset novih evropskih zvijezda prošetalo je crvenim tepihom ispred Berlinale Palasa, nasmijani i spremni da prime nagradu koju će tek u nadolazećim godinama i da opravdaju.

“Europian Shooting Stars” je izuzetno zanimljiv koncept, a tim je Berlinale jedini festivali koji ne samo da dovodi filmske zvijezda, već ih i na neki način i proizvodi. Glumce nominuju evropske organizacije (najčešće filmski centri), članice “Europian Film Promotiona”, da bi na osnovu referenci izbor pao na deset najboljih. Nikola Rakočević poznat je po filmovima “Krugovi” Srdana Golubovića i “Šišanje” Stevana Filipovića. On je aspolutno siguran da mu dolazak na Berlinale i učešće u ovakvom programu otvara mnoga vrata.

“Naravno, ne za sve ljude koji su

nominovani. Neki bolje prođu, neki ne, to prosto zavisi od mnogo stvari.

Ali poslije ovoga vam je mnogo lakše u životu. Neko je spreman da se bavi svojom karijerom, neko ne ili nema dovoljno sreće, ali si u svakom slučaju u mnogo boljoj poziciji nego što si bio prije ‘Europian Shooting Starsa’”, kaže Rakočević. “Makar imaš mnogo više samopouzdanja da nastaviš da se baviš onim čime si se bavio do tada.”

Da biste ušli u ovaj prestižan izbor vrlo je važno šta ste radili do tada, bez obzira što se traži mlada zvijezda, Osim Rakočevića, tu su bili glumci iz Švedske, Danske, Italije, Rumunije, Njemačke, Holandije, Poljske, Velike Britanije i Norveške. Među izabranima su i Dankinja Danica Ćurčić, poznata po ulozi u uspješnoj

Izložba

Boljević u Tivtu Akademski slikar Đorđije Bato Boljević predstaviće se tivatskoj publici izložbom koja će od sjutra biti postavljena u Upravnoj zgradi Porto Montenegra.

Radovi nastali kombinovanom tehnikom na platnu i papiru, iz ciklusa “Tragovi”, “Ljudi-vukovi” i “Akt”, nalaziće se u ovom prostoru do 15. marta. Đorđije Bato Boljević rođen je 19. marta 1973. godine u Podgorici. Diplomirao je 1996. godine na Odsijeku za grafiku Fakulteta likovnih umjetnosti na Cetinju, u klasi Anke Burić. Član je Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore od 1997. godine. Osim grafike, bavi se slikarstvom i crtežom. Samostalne izložbe imao je u Budvi, Kotoru, Podgorici, Beogradu, Petrovcu i Nikšiću.

Izlagao je i na brojnim kolektivnim izložbama, od kojih su najznačajnije u Budvi, Tivtu, Kotoru, Podgorici, Beogradu, Mađarskoj, Bugarskoj, Španiji, Belgiji. Živi i stvara u Budvi.

“Boljevićev potez je gestualan, egzaltiran, silovit, on prenosi emociju u njenom najizvornijem obliku.

Njegova platna nastaju gotovo ritualno, ona su produkt ekspresionističke ekstaze koju umjetnik proživljava prilikom samog čina stvaranja; često se iz jednog automativnog poteza četkom ili olovkom pokreće lavina akumuliranog, najdubljeg unutrašnjeg sadržaja koji je saopšten neposredno i bez uljepšavanja”, zapisala je istoričarka umjetnosti Ana Ivanović o radovima Bata Boljevića.

Skrenuli pažnju na sebe Program “Europian Shooting Wtars” počeo je 1998, tako da su prošle godine slavili mali jubilej. Nekada je bilo više glumaca, ali ih je od 2009. uvijek deset. Ranije je iz regiona dio ove priče bila hrvatska glumica Zrinka Cvitešić, koja je napravila izuzetno uspješnu karijeru i čak igra u nekim prestižnim evropskim pozorištima. Slovenka Aleksandra Balmazović je učestovala 2005, a Hrvatica Marija Škaričić 2011. U prvom izdanju učestvovala je Makedonka Labidanskoj seriji “Most”, u kojoj je igrao i Norvežanin Jakob Oftebro. On je čak imao i film u zvaničnoj selekciji Berlinala, “In Order of Disapperance” Hansa Petera Molanda. Tokom programa u Berlinu, mlade zvijede su imale veliki broj kontakata sa ljudima iz filmske industrije. “Na osnovu ovog iskustva vidim da ovi ljudi imaju potrebu da nas promovišu ovdje, da zaista rade na tome i jako mi je drago da sam dio toga”, kaže Rakočević. Film “Krugovi” Srdana Golubovića u kom Rakočević igra glavnu ulogu na prethodnom Ber-

na Mitevska, a sa njom je te 1998. bila i danas prava zvijezda Rejčel Vajz, kao i njemačka glumica Franka Potente. Dvije godine kasnije u Berlinu je bio današnji Džejms Bond, Danijel Krejg, a njegova sunarodnica Keri Maligan, sada već nominovana i za Oskara, 2009. je bila dio priče o novim zvijezdama Berlinskog filmskog festivala. Na sebe su na ovaj način pažnju skrenuli i Melani Loren, Moric Blibtrau, Elena Anaja i mnogi drugi. linalu je dobio priznanje u selekciji “Forum”. Rakočević zna da mu je to bila najbolja preporuka. “To je najreprezentativnija stvar koju sam mogao da imam ovdje. ‘Krugovi’ su uzeli neku nagradu skoro na svakom festivalu na kom su bili prikazani. To je bio dobar film koji je ljudima privukao pažnju, a ja sam imao dobru ulogu pa sam učinio isto”, kaže mladi glumac.

Crna Gora je od prošle godine članica “Europian Film Promotiona”.

Naš kandidat za “Shooting Stars” ove godine bio je Momčilo Otašević.

Predstava “Ribarske svađe”, koju je po tekstu Karla Goldonija režirala Ana Vukotić, biće sjutra izvedena na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta u 20 sati.

Tekst italijanskog pisca preveo je Radoslav Rotković, dramaturg predstave je Ljubomir Đurković uz asistenciju Stele Mišković, lektor Smilja Đuranović, scenograf Aleksandar Vukotić, kostimograf Leo Kulaš u saradnji sa Milenom Đurđić, muziku je komponovao Ljupče Konstantinov, a koreografiju osmislila Sonja Vukićević.

Za ovu koprodukciju festivala Grad Teatar Budva i nacionalnog teatra, producenti su direktori ovih institucija - Janko Ljumović i Merin Smailagić, dok je izvršni producent Marko Poček.

Uloge tumače: Momčilo Pićurić, Ratka Mugoša, Ana Vučković, Momčilo Otašević, Simo Trebješanin, Dragan Mićanović, Varja Đukić, Nada Vukčević, Bojana Malinovska, Zoran Vujović, Mišo Obradović, Dejan Ivanić, Stevan Radusinović i Miloš Pejović.

Stanić za klavirom Pijanista Tomislav Stanić prirediće koncert u Velikoj sali Kulturno-informativnog centra “Budo Tomović” u srijedu, u 20 časova, a ulaz će biti besplatan. Program koncerta obuhvata klavirske sonate poznatog austrijskog kompozitora Volfganga Amadeusa Mocarta.

Tomislav Stanić (1957) rođen je u Herceg Novom. Na Akademiji lepih umetnosti u Beogradu diplomirao je u klasi poznatog ruskog pijaniste i pedagoga Igora Laska. Na američkom univerzitetu u Solt Lejku završio je postdiplomske studije, u klasi profesora Gledis Rozenberg Gledstona i Daglasa Hamfriza. Svoj prvi CD sa tri klavirske sonate Ludviga van Betovena snimio je 2000. godine. Živi i radi u Njujorku.

● FOTO PRiČA

POZDRAV IZ AuSTRIJE PODGORICA Sopranistkinja Brigita Šimon nastupila je na koncertu “Pozdrav iz Austrije”, koji je održan na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta. Koncert je već četvrtu godinu zaredom organizovan zahvaljujući saradnji Muzičkog centra Crne Gore i ambasada Austrije u Podgorici i Sarajevu. Osim Šimon, uz Crnogorski simfonijski orketar nastupili su koncertmajstor Nandor Sederkenji i bosanskohercegovački umjetnik, bas Ivica Šarić.

FOTO: DUšKO MiLjANić

Vuk Perović

“Svađe” na Velikoj sceni

22 DRUGI MEDIJI

SUBOTA i NEDJELJA, 15. i 16. 2. 2014.

Rozeta: kamen koji je promijenio svijet DNEVNE NOVINE VAM DONOSE KRATKI EDUKATIVNI SERIJAL

Jasmina Jakupović Drevni Egipat priziva slike bradatih faraona, piramida i grobova natovarenih silnim zlatom. Prije mnogo vjekova, prije nego što je arheologija postala legitimno polje nauke, istraživači su upadali u egipatske ruševine, odnoseći neprocjenjive artifakte.

Kolekcionari su znali da su ovi predmeti bili vrijedni, ali nisu imali način da razumeviju koliko su oni zapravo vrijedjeli. Jer istorijski zapisi i spomenici civilizacije bili su ispisani hijeroglifima, jezikom koji niko - Egipćanin ili stranac – nije umio da čita, pa su tajne egipatske prošlosti bile beznadežno izgubljene . To jest, dok nije otkrivena ploča poznata kao Rozeta.

Ploča Rozeta je fragment stele, slobodno-stojećeg kamena na kojem su uklesani egipatski državni ili vjerski proglasi. Napravljen je od crnog bazalta i težak oko tri četvrtine tone (0,680 metričih tona). Kamen je visine 118 cm, širine 77 cm i debljine 30 cm – otprilike veličine srednje velikog LCD televizora ili težine stola [izvor BBC]. Ali ono što je upisano na Rosetta kamenu je daleko važnije od njegovog sastava.

Posjeduje tri kolone natpisa, svaki prenoseći istu poruku, ali na tri različita jezika: grčkom, hijeroglifskom i „narodnom“. Naučnici su koristili grčke i narodne natpise da daju smisao hijeroglifskim alfabetima.

Korišćenjem Rosetta kamena kao uređaja za prevod, naučnici su otkrili više od 1.400 godina drevnih egipatskih tajni [Izvor: Klivlend MOA].

Otkriće i prevod Rosetta kamena jednako su fascinantni kao i prevodi koji su proizašli iz njegove upotrebe. Kontroverzan od početka, iskopavanje kamena bila je posljedica ratovanja i potrage Evrope za svjetskom dominacijom. Njegov prevod je nastavio da izaziva razdor među narodima, pa čak i danas, naučnici raspravljaju ko treba da bude zaslužan za trijumf rešavanja hijeroglifskog koda. Čak je i trenutna lokacija ovog kamena predmet rasprave. Ovaj artefakt je dugo održao snažan uticaj na istoriju i politiku.

Od 1802. godine, Rosetta kamen zauzima prostor u Britanskom muzeju u Londonu. Dok većina posjetilaca priznaje kamen kao važan dio istorije, druge privlači kao vjerska relikvija. Kamen je sada zatvoren u staklu, ali u prošlosti, posjetioci su mogli da ga dodirnu i prate tajanstvene hijeroglife svojim prstima.

U ovom serijalu, naučićemo kako je svijet ovaj komad kamena shvatio kao vjesnika egipatskih tajni. Takođe ćemo pričati o njegovoj istoriji te okolnostima njegovog otkrića, kao i du-

gom i teškom zadatku dešifrovanja njegovih natpisa. Na kraju, ispitaćemo oblast egiptologije i kako je evoluirala od Rosetta kamena .

● IstorIja roZeta Kamena Poruka zabilježena na Rosetta kamenu nije značajna kao jezici na kojima je napisana. Kamen datira od 27. marta 196. godine prije nove ere, a isklesan je po uredbi egipatskih svještenika koji odobravaju faraona kao dobrog, skromnog vladara i vjernika koji poštuje egipatske bogove [Izvor: BBC].

Napisan ispod dekreta stoji mandat o tome kako ova poruka treba da se prenese: svještenici su željeli da se daleko pročuje i zato su naredili da bude napisana na tri jezika i urezana u kamenu.

Sam po sebi, Rosetta kamen nije ništa više izuzetan od drugih stela svoga vremena. Ali njegovo očuvanje nam je pomoglo da razumijemo prošlost Egipta, kao i promjene moći tokom grčkorimskog p e -

rioda kada su Egiptom vladali Makedonci, Ptolomeji i Rimljani. Faraone, od kojih je Kleopatra bila poslednja, naslijedili bi koptski hrišćani, muslimani i Otomani od 639. do 1517. godine AD [Izvor: BBC ].

Ovi fundamentalno različiti vladari izazvali su promjene u svim aspektima egipatskog života, a najočigledniji dokazi tih promjena mogu se naći u pisanom jeziku. Novi vladari donosili su nove religije, a stari bogovi su zamijenjeni novima. Kao rezultat toga, najsvetije od svih pisama, hijeroglifsko, takođe je smijenjeno.

Vjekovima, Egipćani su zabilježavali svoju istoriju u hijeroglifima. Hijeroglifi su bili sveta slova rezervisana za vjerske ili vladarske poruke. Jezik je korišten da upiše grobnice, hramove i druge

spomenike.

Zato što su hijeroglifi sačinjavali tako složen i sveti jezik, Egipćani su razvili i „hijeratični“ – vrstu skraćene verzije hijeroglifa. Hijeratični jezik je korišten za zabilježavanje neke vladareve uredbe ili za poslovne transakcije, ali nije bio korišten u svete svrhe.

Do perioda Ptolomeja, kada je isklesana Rosetta ploča, Egipćani su se okrenuli dem o t skom

Rozeta kamen na displeju u Britanskom muzeju (ili „narodnom“) jeziku - koji je još jednostavnija verzija hijeroglifa. Kada su sveštenici naručili da ukaz na Rosetta kamenu bude pisan na tri jezika, oni su osigurali da će svi u Egiptu moći da ga pročitaju [Izvor: Harvard ].

Tako je do četvrtog vijeka nove ere Rosetta kamen bio savršeno čitljiv. Međutim, kako je hrišćanstvo postalo široko rasprostranjeno u Egiptu, hijeroglifi su napušteni zbog svoje veze sa paganskim bogovima. Demotski nije bio tabu jezik kao hijeroglifski, ali je na kraju prerastao u koptski. Koptski je zasnovan na 24 slova grčkog alfabeta kao i nekoliko demotskih znakova za egipatske zvuke koje grčki jezik nije zastupao .

Kada je arapski zamijenio koptski, poslednja pohabana nit sa hijeroglifima konačno je pukla. Više od hiljadu godina egipatske istorije postalo je izgubljeno u prevodu.

Egipat je otvorio mjesto ne samo za novi jezik, već i za nove politike i religije. Sveti hramovi ispisani hijeroglifima više nisu imali smisao za Egipćane ili njihove nove vladare, pa su ogoljeni i porušeni kako bi se dobile sirovine za nove zgrade. Među ovim ruševinama bila je i ploča Rozeta, koja je ubačena u zid.

Rosetta kamen će kasnije vaskrsnuti padom te civilizacije, kada je nova podignuta na njeno mjesto .

Tek tada će njegov značaj biti shvaćen. U sljedećem dijelu, naučićemo o događajima koji su doveli do pronalaska Rozeta kamena i srećnoj slučajnosti koja ga je otkrila.

KRAJ PRVOG DIJELA

REPORTAŽE 23

SUBOTA i NEDJELJA, 15. i 16. 2. 2014.

San na točkovima M KArting

ladi Novljani, trinaestogodišnji Nikola i devetogodišnji Nemanja Bjelović, najtrofejniji su vozači kartinga u Crnoj Gori. Nikola je do sada osvojio više od 40 pehara, a medalje je prestao da broji. Najveću podršku imaju u svom ocu Nebojši, koji ne štedi ni trenerskog znanja ni novca kako bi dječaci ostvarili svoje sportske snove.

Iako žive u Herceg Novom, budući da u Boki nema karting kluba, kao ni staze za karting, Bjelovići nijesu htjeli da odustanu od svoje ljubavi prema kartingu. Potegli su do Bosne i Hercegovine u Trebinje - najbliži centar koji im je mogao pružiti šansu da se bave ovim za dječake veoma atraktivnim sportom.

Vrata im je otvorio Karting klub “Leotar”, gdje su registrovani kao članovi, odnosno kao takmičari.

Nažalost, kako nam je Nebojša rekao, baš zbog toga što im je klub daleko, rijetko ili gotovo nikako ne treniraju, već se odazivaju uvijek kada se organizuje neko takmičenje.

Ipak, to kao da ne utiče na rezultate ovih upornih dječaka.

Nebojša je zadovoljan rezultatima svojih sinova i ističe da je deve-

Sport za male i velike Karting je vrsta sporta u kojoj takmičari upravljaju motornim vozilima po specijalnoj stazi najčešće kružnog oblika. Vozila koja se koriste u kartingu malih su dimenzija, otvorenog motora i na četiri točka. Iako je maksimalna brzina karting vozila za odrasle osobe oko 140km/h, na nekim se stazama iz bezbjednosnih razloga postavljaju ograničenja maksimalne brzine.

togodišnji Nemanja rano pokazao želju za vožnju kartinga. Ponosno pokazuje svojih 15 pehara.

Nemanja nam je pokazao pehare koje je osvojio u Republici Srpskoj.

Posebno mu je drag uspjeh na takmičenju u Kiseljaku, gdje je osvojio prvo mjesto.

Nebojša podsjeća da nije sve ružičasto kada odlučite da se bavite nekim sportom. Tako je i kod kartinga, koji nije nimalo jeftin sport. Cijena jednog polovnog kartinga je oko tri hiljade eura, odlazak na takmičenje, pod uslovom da je karting pripremljen i nema kvarova, zahtijeva troškve od 300 do 400 eura.

“Na početku smo tražili sponzore u Herceg Novom i Trebinju, ali nijesmo naišli na razumijevanje”, kaže Nebojša.

Samo su od “Leotara”, kluba za koji voze, ranije dobili neka sredstva, ali sada su i oni upali u finansijske probleme.

“Tokom godine bude sedam do osam takmičenja. Uglavnom sve sami finansiramo”, kaže Nebojša.

On podsjeća da se najbrža karting staza kod nas nalazila na Kamenom, a nije bila loša ni ona koja je nekad bila u Tivtu. Nikola se uključuje u priču uvjeravajući nas da bi se mnogi njegovi vršnjaci oprobali u ovom sportu kada bi bilo uslova za to. Ipak, Bjelovići ističu i brigu o bezbjednosti.

“Kada se sjeda u karting, bezbjednost je na prvom mjestu”, kaže Ne-

bojša. Međutim, budući da je i sam vozio karting prije 30 godina, ima bolji uvid i realniji odnos prema izazovima, pa i prema opasnostima koje vrebaju na stazi.

“Nije toliko rizično kada se vozi na pravoj stazi. Sigurnije je za dječake kada voze karting nego kada su po ulici i kada divljaju. Kada su na pravoj stazi nije neka opasnost”, tvrdi Nebojša. Nemanja na očevu priču dodaje da je važno biti pravilno opremljen.

“Kada se trkaš u kartingu”, kaže on, “treba da koristiš rukavice, okovratnik, štitnik, kombinezon, trkačke patike i kacigu”.

rusKi AvAnturisti

Avio-sAobrAćAj

Er Frans dozvolio telefoniranje tokom leta Najveća francuska aviokompanija “Er Frans” dozvolila je putnicima da slobodno koriste sve mobilne elektronske uređaje tokom svih faza leta.

Francuski avioprevoznik je ovakvu odluku donio na osnovu direktive Evropske agencije za bezbednost aviosaobraćaja (EASA) objavljene 9. decembra prošle godine kojom se odobrava upotreba mobilnih uređaja

Nemanja na pobjedničkom postolju

uključenih na opciju “avionski režim”.

“Putnici će moći da nastave poptuno slobodno da rade ili se zabavljaju na personalnim elektronskim uređajima odmah pri ulasku u avion sve do pristizanja na željenu destinaciju”, navodi se u saopštenju Er Fransa.

Tokom leta putnicima neće biti dozvoljeno telefoniranje

niti slanje ni primanje elektronskih poruka niti korišćenje Blututa ni WIFI. U saopštenju se dodaje da će svi elekronski uređaji putnika morati da budu isključeni ukoliko to zahteva situacija tokom leta i da će putnici morati da slušaju obaveštenja i upozorenja osoblja u tom pogledu kako ne bi bila narušena bezbednost tokom leta.

Na vrhu Šangaj tornja Neustrašivi Rusi se popeli na najvišu zgradu u Kini bez ikakve opreme Svi koji imaju panični strah od visine neće dobro podnijeti pogled na fotografije snimljene s vrha najvišeg solitera u Kini. Šest stotina metara iznad zemlje, zastrašujuće fotografije otkrivaju kako je stajati na vrhu najviše zgrade u Kini i druge najviše u svijetu.

Neustrašivi ovisnici o adrenalinu, Vadim Makorov i Vitalij RaFotografija koju su napravili ruski avanturisti

skalov, iskusili su to uživo.

Na vrh Šangaj tornja penjali su se puna dva sata bez ikakve opreme.

S obzirom na to da je njihov poduhavt bio ilegalan, dvojica ruskih avanturista su morali pričekati da se smrkne kako bi počeli s penjanjem.

No, kako kažu, isplatilo se jer je pogled s vrha tornja bio zadivljujući, a sve su zabilježili kamerom i fotoaparatom.

24 SPORT

DA LI STE ZNALI

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 2. 2014.

LIGA ŠAMPIONA

Daju sve za pobjedu Za sve ukuse - Budućnost u nedjelju (20h) dočekuju rukometnog giganta - Larvik Miloš Pavićević

E

vropski rukometni klasik će biti odigran u nedjelju u našem hramu rukometa, a sastaju se ekipe koje imaju najveću tradiciju u ovom takmičenju - Budućnost i Larvik. Sudar titana koji svake sezone imaju najveće ambicije biće poseban iz više razloga - Budućnost bi mogla da obezbijedi plasman na fajnal for, s obzirom na to da je imala start iz snova protiv Đera i Krima, dok na drugoj strani Norvežankama gori pod nogama i posljednji voz za Budimpeštu će Leganger i drugarice hvatati upravo u Podgorici.

Da je Ivica Kostelić u karijeri četiri puta osvajao olimpijsku medalju - svaki put srebrnu.

TIKET DANA FIORENTINA INTER TIP 1 KVOTA 2.10 LEVANTE ALMERIA TIP X KVOTA 3.50 BRAUNŠVAJG HAMBURG TIP 1 KVOTA 2.70 EVERTON SVONSI TIP 1 KVOTA 1.60 EVIJAN LIL TIP 2 KVOTA 2.00 KALJARI LIVORNO TIP 1 KVOTA 1.80

Malo ko je očekivao da će nakon prva dva meča situacija u grupi 2 Lige šampiona biti takva da će se rukometašice Larvika u Podgorici boriti za goli život što se plasmana na fajnal for tiče, dok sa druge strane ovaj i te kako važan meč naše šampionke dočekuju kao liderke. Međutim, ono što je važnije je da Budućnost zaista igra sa svaku pohvalu, izabranice Dragana Adžića plešu po terenu, dok su na proteklom meču igrale takvu odbranu da “muva nije mogla da prođe”.

“Larvik u svojim redovima ima igračice koje su osvojile 45 medalja na velikim takmičenjima, ili bolje rečeno čak 31 zlato. Posjeduju ogromno iskustvo, čak sedam-osam godina u prosjeku su iskusnije od nas, a šest ili sedam igračica su starije od naše najstarije igračice. Siguran sam da se Larvik u ovoj utakmici neće predati bez borbe u ključnom trenutku za prolaz na fajnal for, jer, ako bog da, ako izgube u nedjelju, oni nemaju više šanse za plasman u Budimpeštu”, kazao je Dragan Adžić.

6

od osam međusobnih duela je dobio Larvik protiv Budućnosti ●NEĆE BITI KAO PROTIV KRIMA Svi u “plavom” taboru su svjesni da protiv Norvežanki neće biti lako kao protiv Krima, iako su Penezić i drugarice na startu glavne runde Lige šampiona dosta lako izašle na kraj sa Larvikom.

“Ova ekipa Larvika se sigurno ne

Sesilija Leganger: Možemo do bodova Najbolja igračica Larvika iskusna Silvija Leganger vjeruje da njen tim može prikazati dobru partiju u Podgorici.

“Odgovara nam igra Budućnosti.

Tu nema šta da se krije, mi sa njima volimo da igramo spuštenih gardo-

va, ne taktiziramo puno, već samo napadamo. Gledali smo Budućnost i zaista moćno izgledaju ove sezone, dok je iskustvo na našoj strani i zaista vjerujem da se na ovom meču možemo nadati bodovima”, poručila je Leganger.

može izbaciti iz ritma kao što smo izbacili Krim. Biće to mnogo zahtjevnije i teže. To je tehnički najobučenija ekipa i najbrža bez obzira na godine. Treba puno zrelosti i iskustva da bi se suprotstavili Larviku u nedjelju. Međutim, vjerujem da ćemo biti spremni i maksimalno koncentrisani na sve ono što nas očekuje”.

Podgoričanke su pred meč sa Krimom imale dosta kadrovskih problema.

“Ponovo imamo značajnijih problema u realizaciji treninga, što se na meč sa Krimom nije odrazilo, ali je smanjen broj treninga kod nekih igračica, a to nas još više upozorava da odgovorno priđemo narednom meču, jer će zaista biti teško. Veliki će izazov za sve nas biti igrati protiv Larvika koji se nalazi u situaciji biti ili ne biti”.

●SVE OD NAS ZAVISI Da li je Larvik ove sezone slabiji nego prošle?

“Povratak Tine Stange i odlične Nore Mork je vratio onaj kvalitet Larvika od prošle sezone kada su igrali finale Lige šampiona. Imaju problem na poziciji pivota, ali ne bih rekao da su slabiji. Tačno je da igraju slabije čitave sezone, jer je Leganger bila povrijeđena dugo, pa se to odrazilo na ekipu.

To je vrhunski golman na kojem počiva odbrana Larvika, ali će joj u nedjelju biti treća utakmica u kontinuitetu, tako da to ne smijemo zaboraviti, kao i motiv da igra pred našom publikom. Međutim, na nama je sve, jer je znala ona ovdje da brani fenomenalno, pa da izgube deset razlike. Ništa nije manji izazov nego igrati protiv Đera i Krima, ali vjerujem da ćemo izdržati sve i ostvariti veliku pobjedu”, poručio je Adžić.

●TRIJUMF BI MNOGO ZNAČIO Protiv Krima je Milena Knežević pokazala da podiže formu i to je veliki plus za Budućnost.

“Protiv Krima smo pokazale da remi sa Đerom nije bio slučajan. Vjerujem da ćemo i protiv Larvika pokazati dobru igru i ostvariti pobjedu. To bi bila velika stvar za nas, veliki korak ka finalnom turniru. Igramo protiv nez-

GRUPA 1

1. Vardar 2 2. Midtjiland 2 3. Turinger 2 4. Savehof 2

1 1 1 0

1 0 0 1

0 1 1 1

3 2 2 1

0 0 1 2

3 3 2 0

Subota 15 - Turinger - Savehof 18 - Vardar - Midtjiland

GRUPA 2

1. Budućnost 2 2. Đer 2 3. Krim 2 4. Larvik 2

1 1 1 0

1 1 0 0

Nedjelja 18 - Đer - Krim 20 - Budućnost - Larvik godne ekipe, sa kojom do sada nijesmo imali dobar učinak. Trenutno smo u dobroj formi i vjerujem da možemo da im se suprostavimo na dobar način”, kazala je Knežević.

●MLADOST NAŠA PREDNOST Kvalitet Adžićevog tima je što i igračice sa klupe grizu kada dobiju šansu. To se moglo vidjeti protiv Krima kada je u igru ušla Biljana Pavićević i postigla i te kako važne golove za Budućnost.

“Larvik je ozbiljna ekipa, ima vrhunske igrače, prije svih golmana Silviju Legangen, tako da će biti teško, ali ukoliko damo maksimum u oba pravca, vjerujem da ćemo ostvariti dva boda koja će nam omogućiti plasman na fajnal for”, kazala je Pavićević.

Kako si zadovoljna svojom formom, iskoristila si šansu protiv Krima?

“Zadovoljna sam i drago mi je što koristim minutažu na najbolji mogući način”. Šta je prednost Budućnosti u odnosu na Larvik?

“Mislim da je mladost naša prednost. Željne smo utakmica, iako iza sebe imamo dobre rezultate. Željne smo pobjeda, dok su se one malo možda i zasitile, međutim, one imaju iskustvo i odigrale su zaista mnogo ovakvih utakmica, tako da ih nijednog trenutka ne smijemo podcijeniti”,

SPORT 25

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 2. 2014.

LIJEPE VIJESTI

Parača preuzima Lovćen? SPORTSKI EKRAN Rukometaši sa Cetinja bi konačno mogli da dobiju predsjednika

Rukometaši Lovćena bi konačno sljedeće nedjelje mogli da dobiju predsjednika - u rukometnim krugovima se šuška da bi bivši gradonačelnik Cetinja Savo Parača mogao da preuzme naš najbolji klub, koji se već neko vrijeme nalazi u velikim problemima.

Gradonačelnik Cetinja Aleksandra Bogdanović je igračima i stručnom štabu na sastanku prije mjesec saopštio da će do 5. februara dobiti predsjednika, novi UO, direktora i sportskog sekretara kluba, međutim, od toga nije bilo ništa, rok je

probijen, a prema našim informacijama Parača je veoma blizu prihvatanja poziva gradonačelnika da vodi brigu o cetinjskom ponosu.

To bi definitivno bilo pravo rješenje za klub koji je iznjedrio 90 posto današnjih reprezentativaca. Parača je poznat kao uticajan, snalažljiv i veoma sposoban čovjek, tako da bi samim njegovim dolaskom klub dobio mnogo. On je ranije bio jedan od rukovodećih ljudi u Željeznici Crne Gore, potom i u Monteputu, dok se u nekoliko navrata pominjao kao budući direktor Direk-

cije za saobraćaj i Luke Bar. Podsjećanja radi, osim člana UO Ratka Markovića i sportskog sekretara Marije Bukvić nikoga nema u kancelarijama kluba. Nedavno su ostavke podnijeli sportski direktor Željko Petričević i sekretar Peđa Vujanović, a prije njih i predsjednik Dragan Cogo Ražnatović, koji, istina, nije bio uspješan kao njegov prethodnik Jovo Lagator koji je za dvije i po godine rada u klubu posložio sve kockike i “crvene” vratio tamo gdje im je mjesto - u vrh.

M.P.

07:50 10:55 12:45 13:45 15:00 15:15 16:00 16:00 16:15 17:00 17:00 17:00 18:00 18:00 18:15 18:20 18:30 19:00 19:15 20:00 20:00 20:45 21:00 21:15 22:00 02:30

SUBOTA ZOI Soči, super veleslalom ZOI Soči, skijaško trčanje Volfsburg - Klopenburg, fudbal (ž) Sanderlend - Sautempton, fudbal Tiringer - Savenhof, rukomet Dortmund - A. Frankfurt, fudbal Atletiko Madrid - Valjadolid, fudbal FA Kup, kombinovani prenos Barselona - PSŽ, rukomet Bastia - Monako, fudbal Olimpija - Solnok, košarka Dinamo - Split, fudbal Levante - Almeria, fudbal Bajer Leverkuzen - Šalke, fudbal Mančester siti - Čelsi, fudbal ZOI Soči, ski skokovi Olimpijakos - Platanias, fudbal Krka - MZT Skoplje, košarka Laboral Kuća - Real Madrid, košarka Barselona - Rajo Valjekano, fudbal ZOI Soči Fiorentina - Inter, fudbal Budućnost - Radnički, košarka Sporting - Oljanense, fudbal Viljareal - Selta, fudbal NBA “All-star”

RTCG2 RTCG2 Eurosport SK1 Arenasport1 Eurosport2 SK1 SK3 Arenasport4 Arenasport2 Arenasport2 Arenasport3 SK3 Eurosport2 SK1 RTCG2 Arenasport4 Arenasport1 Arenasport2 SK3 Eurosport Arenasport4 RTCG2 SK2 SK3 SK1

NE PROPUSTITE KARATE

Bronza kao sudbina Juče u podgoričkom hotelu “City” održana konferencija povodom bronzanih medalja Marija Hodžića i Jelene Maksimović Crnogorski karate sport je kako u Evropi, tako i Svijetu nastavio da ostvaruje odlične rezultate! Ovoga puta Crnu Goru su ponosnom učinili reprezentativci Mario Hodžić i Jelena Maksimović koji su osvojili bronzane medalje na šampionatu “starog kontinenta” u Portugalu.

U kategoriji kadeta do 63 kilograma Hodžić je bio treći, a viđeni ulazak u finale je izgubio tri sekunde prije kraja pri vođstvu od 3:0 gdje je zaradio diskvalfikacionu grešku.

“Posebnu zahvalnost dugujem treneru Žarku Rakočeviću. Nijesam imao sreće da se borim za zlato, ali na kraju moram biti zadovoljan. Vjerujem da ću na sljedećem takmičenju proći bolje”, poručio je aktuelni prvak svijeta u ovoj

konkurenciji.

Pored supertalentovanog Marija na postolju se našla i jedna od naših najboljih karatašica - Maksimović je u konkurenciji mlađih seniorki do 60 kilograma osvojila istu medalju kao i njen reprezentativni kolega. Na početku je takođe zahvalila treneru Rakočeviću i dodala...

“Očekivala sam odličje boljeg sjaja, ali kada se sagledaju stvari nije bilo lako. Na kraju, ovo je dobar rezultat koji će poslužiti pred seniorska takmičenja”, rezimirala je dvostruka vicešampionka Evrope.

Pored takmičara konferenciji su prisustvovali selektor borbi Dragoljub Fatić koji je u Lisabonu imenovan za direktora balkanske federacije, njegov kolega za kate Ju-

Sa jučerašnje konferencije u hotelu “City”. FOTO: Iva Mandić

goslav Bukilić, te predsjednik crnogorskog karate saveza Vladimir Mrvaljević.

“Zadovoljni smo. Svjesni smo da su i Mario i Jelena mogli bolje, ali je nedostajalo sportske sreće. Takmičenje na kojem je bilo 45 država krasio je odličan kvalitet boraca, tako da su pored naših bronzanih takmičara dobre rezultate ostvarili Vuk Šuković koji je završio na sedmom mjestu i Aćim Hodžić kao debitant je imao dvije pobjede”, poručio je nekadašnji proslavljeni karataš Dragoljub Fatić.

Na kraju konferencije gospodin Mrvaljević je ponosno poručio da je domaćinstvo za mediteranske igre koje se održavaju 13. septembra dobila Crna Gora - takmičenje će se održati u Baru.

U.R.

SUBOTA Mančester siti - Čelsi (SK1 18:15 sati) “Građani” će preko Kupa pokušati da se revanširaju “plavicma” za poraz u ligi. Biće to još jedna sjajna utakmica!

07:50 10:55 11:00 12:00 12:30 12:30 13:45 14:00 14:30 14:55 15:00 15:00 15:00 15:30 16:00 16:30 17:00 17:00 17:00 17:00 17:30 17:45 18:00 18:15 19:00 19:00 20:15 20:45 21:00 21:00 02:00

NEDJELJA ZOI Soči, super veleslalom ZOI Soči, skijaško trčanje Badminton Granada - Betis, fudbal Barselona - Huventud, košarka Katanija - Lacio, fudbal Seltik - Sent Džonston, fudbal Lion - Ažaksio, fudbal Everton - Svonsi, fudbal ZOI Soči, bijatlon Sasuolo - Napoli, fudbal Osijek - Slaven Belupo, fudbal Juventus - Kijevo, fudbal Augzburg - Nirnberg, fudbal Hanover - Flensburg, rukomet VTA Doha, finale Partizan - Široki, košarka Zadar - Rijeka, fudbal Arsenal - Liverpul, fudbal Hetafe - Real Madrid, fudbal Herta - Volfsburg, fudbal Kil - Kielce, rukomet Fereira - Benfika, fudbal Budućnost - Larvik, rukomet Cedevita - Crvena zvezda, košarka Atletik Bilbao - Espanjol, fudbal Žil Visente - Porto, fudbal Roma - Sampdorija, fudbal Sent Etjen - Marsej, fudbal Sevilja - Valensija, fudbal NBA “All-star”

RTCG2 RTCG2 Eurosport2 SK1 Arenasport1 Arenasport4 SK3 Arenasport2 SK1 RTCG2 Arenasport1 Arenasport3 Arenasport4 Eurosport2 Arenasport2 SK2 Arenasport1 Arenasport3 SK1 SK3 Eurosport2 Arenasport2 SK2 RTCG2 Arenasport1 SK1 SK3 Arenasport4 Arenasport3 SK1 SK1

NE PROPUSTITE NEDJELJA Sent Etjen - Marsej (Arenasport3 21:00 sati) Francuski fudbal je sve bolji! A, ova utakmica je svakako derbi kola!

26 SPORT

SUBOTA i NEDJELJA, 15. i 16. 2. 2014.

SOČI U FOTOGRAFIJAMA Priredio: K.B. Foto: Reuters

Skijaška bajka

Senzancija iz srca Alpa Čudnovati Švajcarac Sandro Vileta zlatni u superkombinaciji, Ivica Kostelić vječiti drugi, bronza ide Kristofu Inerhoferu

Čekajući novo zlato: Kamil Štoh olimpijski šampion u ski skokovima

Mreža kao spas: Pad rumunskog skijaša Valerija Ačiriloajea u nekoliko slika

Švajcarska bajka u Sočiju se nastavlja! Nakon što je Dominik Gisin neočekivano postala olimpijska šampionka u spustu, predivnu alpsku zemlju “zapalio” je do juče malo poznati Sandro Vileta! Sa dvije sjajne vožnje u spustu i slalomu momak sa istoka Švajcarske “zagrizao” je zlatnu medalju u superkombinaciji! Ispred vječitog drugog sa Olimpijskih igara, hrvatske legende, Ivice Kostelića i Italijana Kristijana Inerhofera kojem je ova bronza druga medalja u Sočiju.

“Ovo je nevjerovatno. Savršeno”, sijao je nakon trke 28-godišnji Vileta, čovjek koji je u dosadašnjoj karijeri imao samo jednu pobjedu u Svjetskom kupu. “Ovo je takođe veliki šok sa mene, niko nije vjerovao da mogu doći do zlata”. Šta reći za čuvenog profesora iz Zagreba Ivicu Kostelića... Nova medalja sa Olimpijskih igara nevjerovatan je uspjeh za ovu skijašku legendu, ali nekako se čini da je juče kao nikada imao šansu za prvo olimpijsko zlato. Solidno je odradio spust, bez prevelikog zaostatka čekao (svoju specijalnost) slalom, njegov otac Ante postavio je stazu za ovu disciplinu, ali... Za sada ostaje zapisano da je u karijeri osvojio četiri medalje sa ZOI i da su sve četiri srebrnog sjaja.

K.B.

Zlatni Sandro Vileta pored srebrnog Kostelića i bronzanog Inerhofera

Danas na Igrama 08.00 Skijanje, Super G (ž) 09.00 Hokej, Slovačka - Slovenija (m) 11.00 Skijaško trčanje, 4X5km - finale (ž) 13.05 Short track, 1.500m - finale (ž) 13.30 Hokej, Rusija - SAD (m) 14.30 Brzo klizanje, 1.500m - finale (m) 18.00 Hokej, Švedska - Letonija (m) 18.00 Hokej, Švajcarska - Češka (m) 18.30 Ski skokovi, velika sk. - prva runda (m) 19.35 Ski skokovi, velika sk. - finale (m)

bijatlon

Darija opet zagrizla zlato Umjetnost klizanja: Denis Tan iz Kazahstana

Uvijek je žestoko na hokeju: Edgars Masalskis, golman Letonije zaustavlja češke napadače

Bjelorusija dobija pravu sportsku heroinu, jednu od najvećih u istoriji! Bijatlonka Darija Domračeva po drugi put na Igrama u Sočiju sija zlatnim sjajem. Nakon trijumfa u trci na deset kilometara, sjajna sportistkinja iz Minska juče je postala olimpijska šampionka i u trci na 15 kilometara. Za nju je to ukupno treća medalja sa ZOI (u Vankuveru osvojila bronzu), a juče je slavila ispred Seline Gasparin iz Švajcarske i svoje sunarodnice Nadežde Skardino. Domračeva je trku na 15 kilometara završila za 43 minuta, 19 sekundi i šest desetinki, a na strelištu je zabilježila samo jedan promašaj u stojećem stavu - zanimljivo, Gasparin i Skadrino nijesu imale promašaj, što im ipak nije pomoglo protiv sjajne Domračeve.

“Moj veliki san je bio da završim na podijumu pored Darije, on je sad postao java”, rekla je nakon trke bronzana Skadrino. K.B.

Nezadrživi Kolonja Istoriju u Sočiju piše i momak sličnog imena kao Domračeva.

Dario Kolonja, momak iz Švajcarske, takođe je po drugi put na XXII Zimskim olimpijskim igrama osjetio miris zlata. Poslije trijumfa u skijatlonu, Kolonja je osvojio zlato i u skijaškom trčanju na 15 kilometara. Njemu je to ukupno treće olimpijsko zlato u karijeri.

Srebrni je juče bio Johan Olson, dok se na trećem stepeniku pobjedničkog postolja našao Danijel Ričardson.

Jučerašnji dan obolježila je i Elizabet Jarnold koja je osvojila zlatnu medalju u ženskom skeletonu prvu za Britaniju u Sočiju.

SPORT 27

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 2. 2014.

NBA

Oklahoma preživljela zahvaljujući Durantu

ABA LIGA 20. KOLO

Jedan od onih mečeva koji se moraju dobiti Imperativ pobjede - Budućnost Voli u subotu veče (21h, ulaz dva eura) igra protiv Radničkog

Miloš Antić

K

ako se približava kraj superuzbudljivog Regionalnog takmičenja, tako su i šanse Budućnosti Volija da ispune san i odu na fajnal-for sve manje. Međutim, dok god postoji nada, plavi neće odustati potrebno je “samo” dobiti što više od preostalih sedam mečeva i čekati kiks konkurenata.

I naravno ne napraviti kiks, posebno na domaćem parketu, koji bi značio oproštaj od velikih stvari.

“Sedam kola je do kraja, čekaju nas teški mečevi, slično je i sa našim konkurentima. Nijesmo izgubili šanse za odlazak među četiri, ali moramo razmišljati od meča do meča. Želimo da osvojimo što više bodova”, istakao je Igor Jovović, trener plavih.

A njegovi izabranici prvi od onih mečeva koji moraju da se dobiju igraju večeras - u Moraču stiže kragujevački Radnički, koji će sem Budućnosti za protivnika

imati i tradiciju - tim Miroslava Mute Nikolića nikada nije slavio u glavnom gradu Crne Gore.

“U zavidnoj su formi, imali su odlične mečeve na završnici Kupa Srbije, bili na pragu iznenađenja protiv Zvezde, pa su razbili jaki Himik u Evrokupu. Dominirali su od samog starta, u oba pravca, u defanzivi odigrali najbolji meč ove sezone, što nas zabrinjava. Očekujem jako zahtjevan meč, znam da moramo biti u defanzivi na visokom nivou ako mislimo da dobijemo”, hvali sastav iz srca Šumadije Jovović.

Radnički: Jakom odbranom do iznenađenja Bili su na korak od senzacije u polufinalu Kupa Srbije protiv Crvene zvezde proteklog vikenda, u srijedu su razmontirali Himik u okviru Evrokupa, što jasno stavlja svima do znanja da Radnički u usponu forme stiže u Podgoricu.

“Motivisani smo da napravimo nešto u Podgorici, protiv ekipe koja je pokrivena na svim pozicijama. Uvjereni

smo da i pored toga uz malo sportske sreće možemo nastaviti sa dobrim igrama. Ako ponovimo jaku odbranu iz meča sa Himikom, možemo do iznenađenja”, rekao je krilni centar Kragujevčana Nikola Jevtović.

Radnički je u protekloj nedjelji ostao bez Amerikanca Džeroma Silija, na čije mjesto je došao Dušan Katnić.

ABA LIGA Subota 17.00h Olimpija - Solnok 19.00h Krka - MZT Skoplje 21.00h Budućnost - Radnički Nedjelja 17.00h Igokea- Zadar 17.00h Partizan - Široki 19.00h Cedevita - Crvena zvezda Ponedjeljak 20.45h Mega Vizura - Cibona Radnički pleše po notama plejmejkera Marka Marinovića - kada on igra obično igra i Radnički.

“Sem što je poenterski vrlo produktivan, kvalitetno razigrava i ostatak tima. Karakteriše ih širina, jer praktično svi igrači mogu da pogode spolja. U unutrašnjoj liniji Birčević i Lešić igraju fenomenalnu sezonu. Sada su doveli i novog igrača (Dušan Katnić), što jasno govori o njihovim ambicijama i motivisanosti da probaju da pobijede u Morači”, poručio je Jovović, koji ponovo neće moći da računa na tandem povrijeđenih Aleksandar Ćapin - Marko Popović.

Američki krilni centar Vilijam Kolmen zna da je pred plavim momcima još jedan u nizu teških zadataka.

“Radnički dolazi osokoljen velikom pobjedom u Evrokupu i znamo da će biti teško. Trenirali smo ipak veoma jako i nadam se da ćemo u jednoj dobroj partiji slaviti”, kazao je Kolmen.

Uoči pauze u NBA ligi zbog Ol star vikenda koji počinje već u petak, odigrane su samo dvije utakmice u najjačoj košarkaškoj ligi svijeta, i to prilično uzbudljive - Oklahoma je morala da se spašava bruke u Los Anđelesu, gdje je poslije preokreta dobila Lejkerse sa 103:107, a Čikago je preslišao Bruklin Netse sa 92:76 u utakmici koja je umalo dovela do tuče. Što se tiče duela u Stejpls centru, Lejkersi su igrali kao u onim daleko uspešnijim danima od aktuelnih. Protiv jednog od favorita za titulu, a trenutno najuspješnije ekipe u ovoj sezoni, osmorica momaka iz “grada anđela” bila su na korak od senzacije, jer su krajem treće dionice vodili sa 15 poena razlike. A onda se razigrao Kevin Durant.

Uz odličnu odbranu Tandera, tima koji je Lejkerse natjerao da sedam puta izgube loptu u prva četiri minuta četvrte dionice, Durant je 19 od svog 43 poena ubacio upravo u toj četvrtini. Kada je Oklahoma prvi put povela, a bilo je to za 89:87.

Bez Brajanta, Gasola, Farmara, Janga, Miksa i Henrija,

trener Lejkersa Majk D’Antoni imao je na raspolaganju samo osmoricu zdravih košarkaša, od kojih su najefikasniji bili Vesli Džonson i Kris Kejman sa po 19 poena.

U Čikagu nije bilo baš takve drame, ali jeste one košarkaške “frke” kada se dvojica sporečkaju na terenu. To je bio slučaj sa Džoom Džonsonom iz Bruklin Netsa i Džimijem Batlerom, koji su se našli u klinču, ali je sve ipak prošlo bez tuče, uz obostrane tehničke greške zbog koškanja.

Kada je o igri riječ, “bikovi” su sve konce držali u svojim rukama. Osim na šest i po minuta prije kraja, kada je trojka Andreja Kirilenka primakla Bruklin na “-3” poslije čega je Čikago serijom 9:0 završio posao.

Tadž Gibson sa 16 i Karlos Buzer sa 15 poena predvodili su u košgeterskom smislu Bulse, za koje su po 14 dali Danlivi, Noa i Batler, dok je kod Netsa, za koje je Mirza Teletović odigrao samo dva i po minuta i nije uputio nijedan šut za to vrijeme, najefikasniji bio Pol Pirs sa 15 poena.

M.P.

MEDITERANSKE IGRE

Kadeti razbili Kipar Muška kadetska rukometna reprezentacija Crne Gore pobijedila je juče Kipar 21:14 (9:6, 5:4, 7:4), u utakmici posljednjeg, sedmog kola 11. Mediteranskog prvenstva u Kijetiju, nadomak Peskare. To je četvrti trijumf trijumf crnogorskih kadeta u dosadašnjem dijelu takmičenja.

Savladali su Libiju (20:14), Italiju (24:23) i Tursku (24:19), dok su poraženi od Francuske (22:21), Tunisa (20:11) i Egipta (29:10). Iza-

branici trenera Milana Radovića protiv Kipra osvojili su maksimalnih pet bodova.

Najefikasniji u našoj selekciji bio je Mile Ćuzovoć sa šest, dok je Luka Vujović postigao četiri gola. Crnogorski kadeti ligaški dio takmičenja završili su na četvrtom mjestu sa 19,5 bodova.

Crna Gora će danas (15.30 časova) igrati sa Turskom za treće mjesto na šampionatu.

M.P.

28 SPORT

SUBOTA i NEDJELJA, 15. i 16. 2. 2014.

SPORT 29

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 2. 2014.

Evropski fudbalski vikend SERIJA A, 24. kolo Subota 20:45Fiorentina - Inter Nedjelja

Čeka se nova paklena bitka na sredini: Jaja Ture i Nemanja Matić

FA KUP, 1/8 FINALA

Legendarni kup drma Ostrvo Poslastice iz “kolijevke”: Mančester siti ili Čelsi, Arsenal ili Liverpul Premijer liga ovog vikenda ide na zasluženi mini odmor i svijetla pozornice prepušta starom čuvenom “šmekeru” - 133. priča FA Kupa, najstarijeg fudbalskog klupskog takmičenja, nastavlja se mečevima osmine finala. I kakav će to samo vikend biti! Kakve dvije utakmice drmaju Ostrvo danas i sjutra! Mančester siti ili Čelsi, Arsenal ili Liverpul - superderbija iz Engleske nikada ne nedostaje.

●PELEGRINI U NOVOM

POKUŠAJU DA NADMUDRI MURINJA

“Građani” ili “plavci”, Manuel Pelegrini ili Žoze Murinjo... Čileanski stručnjak je sigurno jedan od boljih na planeti, ali protiv “specijalnog” Portugalca praktično nikada nije imao uspjeha. I dok bi za duele iz Primere moglo da se kaže da je imao slabiji tim (Malaga) u odnosu na Murinja (Real Madrid), ovosezonska dva derbija Premijer lige između Sitija i Čelsija (pobjede plavaca od 2:1 i 0:1) bili su Žozeove prave male lekcije iz fudbala. Zbog toga, pitanje pred večerašnji duel je da li je menadžer “građana” konačno pronašao formulu za svoju “crnu beštiju”.

“Nećemo mijenjati naš stil igre u novom meču protiv Čelsija”, poručio je Pelegrini. “Iskreno, očekujem sličan meč onom iz prvenstva, s tim da znamo da, zbog njihovih opasnih kontranapada, ne smijemo da se otvaramo kao u toj utakmici.

Moramo da kontrolišemo situaciju i ako tako bude, ne vidim nijedan razlog zašto ne bismo slavili”.

Naš maestro Stevan Jovetić će

RASPORED Subota 13.45 Sanderlend - Sautempton 16.00 Kardif - Vigan 16.00 Šefild V.- Čarlton 18.15 Man. siti - Čelsi Nedjelja 14.30 Everton - Svonsi 16.00 Šefild J. - Not. Forest 17.00 Arsenal - Liverpul Ponedjeljak 20.45 Brajton - Hal

9

puta sreli su se u međusobnim duelima Manuel Pelegrini (Malaga i Siti) i Žoze Murinjo (Real Madrid i Čelsi). Mnogo uspješniji je Portugalac, koji je slavio sedam puta (jedan meč je izgubio, jedan odigrao neriješeno) i na pomenutih devet utakmica njegovi timovi postigli su čak 27 golova biti dio i ovog spektakla - mediji sa Ostrva, ipak, prognoziraju da će meč početi sa klupe, dok će u napadu zaigrati Alvaro Negredo i Edin Džeko.

● ŠĆEŠNJI: SADA ĆETE VIDJETI PRAVI ARSENAL, RODŽERS: ŽELIMO VEMBLI

Ostrvo još uvijek “bruji” o ludoj utakmici Premijer lige iz prošle nedjelje kada je Liverpul “razmontirao” Arsenal (5:1), a već sjutra je vrijeme za novi veliki okršaj istih rivala. Golman “tobdžija” Vojčeh Šćešnji obećava neku drugu priču...

“Mislim da taj meč ne prikazaje nas u pravom svijetlu, pravi Arsenal ćete vidjeti u meču FA Kupa”, jasan je poljski golman. “Bio je to užasan dan, ali već u srijedu protiv Mančester junajteda smo pokazali koliko smo velika ekipa”.

S druge strane, Liverpul, koji i dalje sanja lude šampionske snove, ne odriče se ni FA Kupa - potvrdio je to i sjajni mladi menadžer ovog kluba Brendan Rodžers. “Želimo Vembli, želimo da osvojimo FA Kup”, jasan je Sjeverni Irac.

“Nemamo obaveze sredinom nedjelje, ne igramo evropske mečeve i nema nikakvog razloga da bilo koga odmaram u ovom meču”.

Vikend za poslastice iz legendarnog Kupa - istok Mančestera biće centar svijeta u subotu, sjever Londona dan kasnije.

K.B.

12:30 Katania - Lacio 15:00 Atalanta - Parma 15:00 Kaljari - Livorno 15:00 Đenova - Udineze 15:00 Juventus - Kjevo 15:00 Sasuolo - Napoli 20:45 Roma - Sampdorija

PRIMERA, 24. kolo

FS SRBIJE

Drulović (privremeno) vodi srpske orlove Srbija ima selektora - za sada bar privremeno. On je Ljubinko Drulović, nekadašnji reprezentativac SR Jugoslavije i stručnjak koji je prošlog ljeta sa mladim “orlovima” postao šampion Evrope na prvenstvu za igrače do 19 godina. Druloviću će mandat trajati do izbora novog selektora, iako je mogu-

Subota 16:00 Atl. Madrid - Valjadolid 18:00 Levante - Almeria 20:00 Barselona - Valjekano 22:00 Viljareal - Selta Nedjelja 12:00 Granada CF - Betis 17:00 Hetafe - Real M. 19:00 Atl. Bilbao - Espanjol 21:00 Sevilja - Valensija

BUNDESLIGA, 21. kolo Subota 15:30 Dortmund - Ajntraht 15:30 Braunšvajg - Hamburg 15:30 Bajern - Frajburg 15:30 Hofenhajm - Štutgart 15:30 Verder - Borusija M. 18:30 Leverkuzen - Šalke Nedjelja 15:30Augsburg - Nirnberg 17:30Herta - Volfsburg

LIGA 1, 25. kolo Subota 17:00 Bastija - Monako 20.00 Lorijen - Tuluz 20:00 Nica - Nant 20:00 Rems - Bordo 20:00 Ren- Monpelje 20:00 Sošo - Gengam Nedjelja 14:00 Lion - Ažaksjo 15:00 Evijan - Lil 21:00 S. Etjen - Marsej

HNL, 22. kolo Subota 15:00 Istra - Lokomotiva 17:00 Dinamo - Split Nedjelja 15:00 Osijek - Slaven 17:00 Zadar - Rijeka

će da i nakon tog izbora on ostane na klupi Srbije. Naravno, to je i njegova želja.

“Volio bih i učiniću sve da nastavim da radim u reprezentaciji. Ja sam neko ko je tu, u Savezu, već godinu i po i svakako da mi je želja da nastavim da radim tamo gdje je Siniša Mihajlović stao”, poručio je Drulović. K.B.

CR7 NAJPLAĆENIJI

Zvonimiru Bobanu, nekadašnjem majstoru Milana teško, baš kao i svim “rosonerima” širom Italije, teško pada situacija oko velikana sa “San Sira”. Često je o tome govorio ranijih mjeseci, a ovog puta se dotakao i transfera Mihaela Esijena koji je u januaru iz Čelsija stigao u Lombardiju.

“Mislim da je taj posao velika greška”, smatra legendarni Hrvat. “Ne vidim nijedan dobar razlog zbog kjeg je doveden.

Ne samo da je malo igrao, nego većina ljudi nije ni znala šta je s njim dok nije prešao u Milan”.

K.B.

Realovim zvijezdama 200 miliona godišnje Ne prođe mnogo a da španski mediji ne objave neku zanimljivu informaciju vezanu za Real Madrid i Barselonu i njihove finansije. Tako novinari sa Pirineja pišu da je “kraljevski klub” ove sezone samo na plate igrača izdvojio rekordnih 200 miliona eura, a da je prva zvijezda kluba Portugalac Kristijano Ronaldo najbolje plaćeni fudbaler Real Madrida sa godišnjom zaradom od 17 miliona eura neto.

Ronaldova bruto plata, sa porezom, iznosi 35,3 miliona eura. Drugi najbolje plaćeni fudbaler Reala je Velšanin Geret Bejl sa neto platom od 11 miliona eura ili 22,8 miliona bruto. Treće mjesto dijele Iker Kasiljas i Ćavi Alonso sa po šest miliona eura, a zatim slijede Serhio Ramos i Karim Benzema sa po pet i po miliona eura. Nešto manja neto primanja imaju Luka Modrić (četiri i po), Marselo (četiri), Pepe (tri miliona i osamsto hiljada), Anhel di Marija (tri) i Fabio Koentrao (tri).

K.B.

KRAJ PROCESA

Remi oslobođen optužbi za silovanje Liok Remi je konačno miran! Fudbaler Kvins Park Rendžersa na pozajmici u Njukaslu oslobođen je juče optužbe za silovanje 34-godišnje djevojke. Bivši sjajni igrač Liona, Nice i Marseja zajedno sa još dvije muške osobe uhapšen je u maju prošle godine u zapadnom Londonu zbog sumnje u umiješanost u incident, koji je nepoznata devojka prijavila policiji.

“Poslije konsultacija sa tužilaštvom tri osobe su obaviještene da protiv njih neće biti pokretane dalje akcije”, navodi se u saopštenju Metropoliten policije.

Remi je tokom procesa negirao sve optužbe.

K.B.

30 SPORT

SUBOTA i NEDJELJA, 15. i 16. 2. 2014.

Juventus sprema ozbiljnu ponudu, Antonio Konte ga obožava: Stevan Jovetić bi na ljeto mogao da napusti Mančester siti

LIJEPO MU U ITALIJI

Jedva čekam debi Marko Vešović zadovoljan među “bikovima”, nada se da će uskoro imati minutažu

DAMA OPET ZOVE

Juventus - Joveta, dogovor otvoren, možda i zatvoren

Stevan Jovetić je dvije godine unazad velika želja Antonija Kontea, titan iz Torina na ljeto ulazi u nikada ozbiljniju priču vezanu za transfer

Otarasio se teških okova - povreda; počeo je da skuplja minutažu poluvrijeme, pa 60 minuta; sijedi Čileanac Manuel Pelegrini vjeruje u najvećeg podgoričkog bisera poslije Dejana Savićevića i Predraga Mijatovića; ali...

Italija ga zove nazad - mediji sa Apeninskog poluostrva (prednjači Tutosport koji je blizak “staroj dami”, ali zna žešće da promaši) pišu da će Stevan Jovetić na ljeto obući dres Juventusa u spektakularnom transferu.

Joveta je nedavno u intervjuu Dnevnim novinama poručio da se nijednog trenutka ne kaje što je

ljetos odabrao Mančester siti, te da vjeruje da će uspjeti na Ostrvu...

Međutim, sedma sila sa “čizme” ima drugu filozofiju: Nije se snašao u Engleskoj, odigrao je samo šest utakmica u prvenstvu (postigao jedan gol), a “stara dama” je ozbiljnija nego ikada u namjeri da “JO-JO”a preseli u Torino.

I ta ozbiljnost Juvea (Juventus se prije Sitija dogovorio sa Jovetom, ali je Fiorentina stopirala transfer) može da bude tas na vagi - na kraju sezone - dijete Mladosti je dvije godine unazad neskrivena želja Antonija Kontea, jedno vrijeme je italijanski stručnjak na glas razmišljao

da zbog Jovete mijenja formaciju, a sada mu je prijeko potreban.

Ne zbog Serije A gdje titan iz Torina nema pravog rivala, već zbog Lige šampiona, jer Juventus u “Champions”-u ne može da se odupre malo jačoj družini. Čak je krenula spekulacija o tome kako će Stevan stići u najtrofejniji italijanski klub - Juve će prvo pozajmiti Jovetu (na ljeto 2015), a onda će ljeta 2016. godine platiti 15 miliona eura za transfer.

Italijani su cijelu vijest pečatirali rečenicom: Juventus - Jovetić, dogovor je otvoren, na ljeto će biti zatvoren...

B.T.

Odlaze Mirko, Kvaljarela i Đovinko Juventus je napravio gužvu u napadačkoj liniji - tu su Karlos Tevez, Fernando Ljorente (taj tandem je neprikosnoven), Mirko Vučinić (trenutno povrijeđen), Sebastijan Đovinko, Fabio Kvaljarela, Pablo Osvaldo (ja-

nuarsko pojačanje stiglo na pozajmicu) - što znači da će se na ljeto obaviti čistka...

I Antonio Konte je (navodno) prelomio: šut kartu će uručiti kapitenu reprezentacije Crne Gore, Kvaljareli, te

Đovinku, a učiniće sve da na ljeto otkupi ugovor Osvalda od Sautemptona.

Trilingu Tevez - Ljorente - Osvaldo, šef “stare dame” hoće da pridruži Stevana Jovetića u koga je - zaljubljen!

Transfer Marka Vešovića u Torino je najprijatnije iznenađenje za crnogorski fudbal - eks igrač Crvene zvezde je potpisao ugovor na tri i po godine, a prošle sedmice ofanzivni desni bek se našao na klupi u Seriji A: Torino je dočekao i izgubio od Bolonje (1:2).

“Bio sam na klupi u prvenstvu i mogu reći da je atmosfera na stadionu odlična. Kultura navijača je drugačija u Torinu, iako smo izgubili, svi su aplaudirali i bodrili igrače. Ostaje žal što smo doživjeli poraz, ali ima još da se igra do kraja prvenstva”, rekao je Vešo.

Poslije potpisa i nekoliko treninga u opremi “bikova” reprezentativac Crne Gore se upoznao sa gradom na sjeveru Italije - podvukao je šta je glavna razlika između Torina i bivšeg tima - Crvene zvezde.

“Razlika postoji u profesionalizmu. Mogu da kažem da je odnos igrača mnogo drugačiji prema treningu, to se odmah vidjelo. Rade svakog dana maksimalno i svi su spremni i disciplinovani što se tiče trenažnog procesa. Spreman sam

da se prilagodim takvom sistemu rada”, jasan je Marko.

Dijete Budućnosti čeka prve minute u Seriji A - šansa za debi u jednoj od najjačih liga na svijetu je iz dana u dan bliža: “bikovi” u ponedjeljak veče (20.45) gostuju Veroni.

“Snašao sam se dobro, a za sada sam više nego zadovoljan. Počeo sam da učim jezik i nadam se da ću uskoro debitovati i istrčati na teren”, zaključio je 22-godišnji Vešović u razgovoru za Bliscport. U.R.

OPTIMISTA

Iskupiću se zbog slabijih partija Filip Kasalica ne misli o propalom transferu u Rusiju - ubuduće će igrati klasičnog špica Zimski prelazni rok je nagovijestio da će Filip Kasalica uz Vladimira Božovića biti ambasador Crne Gore u Mordoviji iz Saranska.

Međutim, brzonogi reprezentativac zbog neozbiljnosti (dogovoreno jedno, na papiru bilo drugo) ruskog drugoligaša se nije pridružio Božoviću. Vratio se u Crvenu zvezdu, nastavio je normalno da radi sa “crveno-bijelima” u Sloveniji.

“Nemam objašnjenje za neozbiljnost Rusa, niti više razmišljam o tome. Misli su mi usmjerene na Zvezdu i utakmicu prvog proljećnog kola protiv Javora. Ugovor mi važi još godinu, na meni je da se pokažem i iskupim za nešto slabije partije u posljednje vrijeme”, riječi su Kasalice.

Kada je prije dvije godine obukao dres posrnulog giganta sa Marakane stigao je kao - centralni napadač.

Vremenom je prebačen na krilo, ali na proljeće će opet biti - ubojiti špic.

“Kod Roberta Prosinečkog i malo kod Aleksandra Jankovića sam igrao centralno, a poslije sam sticajem okolnosti prebačen na bok. Kod sadašnjeg trenera Slaviše Stojanovića sam igrao i lijevo i desno”, rekao je Kasalica, koji je dodao...

“Nedavno smo razgovarali, zamolio sam ga da ubuduće opet

igram klasičnog špica, sa čime se složio i dao mi je šansu na posljednje dve-tri utakmice. To je moja prirodna pozicija i mislim da mi najviše odgovara”.

Zvezda na tabeli kasni jedan bod za liderom Partizanom - “vječiti rival” se pojačao sa iskusnim imenima (Nikola Drinčić, Danko Lazović, itd...), ali Filip vjeruje da će sa saigračima prekinuti šestogodišnju dominaciju “crno-bijelih”.

“Pred nama je 15 utakmica, kao 15 finala, ali moramo da idemo jednu po jednu. Partizan ima bod više, igraćemo i derbi, tako da se može reći da sami odlučujemo o šampionskoj tituli. Moramo da budemo optimisti”, rekao je Kasalica. U.R.

SPORT 31

SUBOTA i NEDJELJA, 15. i 16. 2. 2014.

POD LUPOM

Vječiti iz Nikšića najjači na papiru

Seratlić pregovara sa Mogrenom Raskinuo je ugovor sa poljskom Jagielonijom, rastao se sa ekipom Mladosti gdje je igrao na pozajmici, trenirao je jedno vrijeme sa Dečićem, a na kraju bi mogao da završi u metropoli crnogorskog turizma - 23-godišnji Ermin Seratlić pregovara sa Mogrenom!

Brzonogi ofanzivac koji pokriva mjesto lijevog krila, a nije mu strana ni pozicija lijevog beka dobro bi došao družini Branislava Milačić u borbi za sredinu tabele, kao i u najvažnijem cilju: napadu na Kup Crne Gore.

Bivši mladi reprezentativac je jesenas za Mladost odigrao osam utakmica u prvenstvu gdje je imao solidan učinak, dok je u crvenom dresu bio jedan od boljih dok su “romantičari” igrali kvalifikacije za Ligu Evrope...

B.T.

Kako će izgledati prvoligaši tokom proljeća - Vikend novine donose udarnih 11 igrača koji će voditi svoje timove do zacrtanog cilja Pripreme se bliže kraju, prvenstvo startuje 25. februara, na treninzima se sprovode posljednje taktičke zamisli kako odigrati proljeće, prijateljske utakmice pokazuju šta je dobro, a šta nije...

Ko je mislio na vrijeme ugrabio je premije u zimskom prelaznom roku koji ističe 21. u ponoć - novi igrači su se manje-više uklopili, svaki prvoligaš ima svoj cilj.

A stanje na tabeli je sljedeće: Sutjeska 34 boda, Čelik 32, Lovćen 27, Petrovac 27, Budućnost 26, Zeta 23, Rudar 20, Grbalj 18, Mogren 17, Mornar 17, Mladost 15, Dečić 14. Sve je jasno: vodeći tandem će se boriti za šampionsku titulu, a od ostalih polovina će juriti Evropu, a polovina se boriti za opstanak u društvu najboljih...

Vikend novine donose udarne sastave svih prvoligaša (desetak dana prije starta sezone) koji bi trebalo da izguraju proljeće - Sutjeska i Čelik su na papiru najjači, Mladost se opasno pojačala, Rudar je pazario nevjerovatno dobro. Najlošije su (čini se) prelazni rok do sada odradili Zeta i Dečić...

SUTJESKA: Janjušević, Bečelić, Ognjanović, Ćuković (Đurović),

Vučić pojačao Alashkert

Stijepović, Stefanović, Nikolić (Pejović), Karadžić, Stevović (Isidorović), Radonjić, Vujović Trener: Dragan Radojičić ČELIK: Giljen, Jovović, Mujdragić, Vuković (Krsteski), Videkanić, Hadžibulić, Brnović, Zorić, Ivanović, Vujović, Đalac Trener: Slavoljub Bubanja LOVĆEN: Perović, Kosović (Radunović), Tatar, Draganić, V. Martinović, Božović, Brnović, Bogdanović (Hiro), Radović, Merdović, Perutović Trener: Mojaš Radonjić PETROVAC: Popović, Ivanović, Grbović (Vojvodić), Lakić, Čelebić, Šofranac (Golubović), Martinović, Marković, Pejaković, Muhović, Jablan (Vujačić) Trener: Milorad Malovrazić BUDUĆNOST: Agović, Raspopović, Kopitović, Tomković, Radunović, Rogošić, Hočko, Burzanović, Ćetković, Vukčević (Ilinčić, Kažić), Nikač Trener: Nenad Vukčević ZETA: Gačević, M.M. Radulo-

Gradski rivali se bore za titulu: Ivanović u duelu sa Bečelićem vić, Cavnić, M.B. Radulović, Klikovac (Radinović), Krstović, Dujković, Došljak, St. Vukčević, Sa. Vukčević, Vlaisavljević Trener: Mladen Vukićević RUDAR: Radanović, Tomašević, Mijušković, Đurić, Nestorović, Fatić, Kohe, Vlahović, Jovanović, Igumanović, Milić (Bajić) Trener: Mirko Marić GRBALJ: Radulović, N. Bogdanović, Glavan, Carević, I. Bogdanović, Milojko, Manojlović, Međedović (Petrović), Janković, Pepić, Aščerić Trener: Aleksandar Nedović MOGREN: Todorović, Racković (Radulović), Kapisoda, Radišić, Pejović, Kalezić, Mugoša, Marković,

Đurišić, Pržica (Seratlić), Đurović (Đuranović) Trener: Branislav Milačić MORNAR: Lakićević, Radulović, Dubljević, Petrović, Kajević, Arsenijević, Mandić (Mijušković), Tomić, Divanović, Bogdanović (Vujačić), Vučinić MLADOST: Dragojević, Lakić, Simović (Radulović), Zečević, Živković, Mirković, Kolev, Burzanović, Vukčević, Jepes, Mugoša (Knežević) Trener: Goran Milojević

Iz Dečića pravac Jermenija - Darko Vučić (23 godine) će narednih pola godine igrati za Alashkert!

Ofanzivac je nekoliko dana bio pod lupom jermenskog prvoligaša koji se priprema u Antaliji, zadovoljio je ukuse trenera Armena Gjulbudagiantsa, pa je dogovorena saradnja na šest mjeseci...

Darko je u seniorskoj karijeri nastupao za Mladost, Budućnost, Bratstvo i Dečić, a put u Jermeniju mu je prvo inostrano iskustvo.

Alashkert je procijenio da je Vučić sposoban da im pomogne u borbi za opstanak - trenutno se nalaze na posljednjoj poziciji u prvenstvu (8. mjesto), a luka spasa je udaljena svega četiri boda. B.T.

DEČIĆ: Ivanović, Padović, Ramović, Mihailović, Ljuljđuraj (Popović), Zlatičanin (Popović), Kasapi, Kuč, Lazarević, Pepić, Salković Trener: Radim Nečas

Zeta: Ništa od Espinoze Ništa od pojačanja - Havijer Espinoza je pokušao da se izbori za ugovor sa Zetom, ali na kraju nije zadovoljio šefa stručnog štaba Mladena Vukićevića.

Tako je 20-godišnji Ekvadorac vraćen kući, a Zeta nastavlja da traga za pojačanjima, jer su im neophodna za proljećnju polusezonu s obzirom da su ih napustili Saša Ivanović, Aleksandar Boljević, Petar Orlandić i Koča Krstović.

Da podsjetimo - prvi šampion nezavisne Crne Gore je doveo Vukašina Popovića, Novicu Gačevića i Željka Krstovića. B.T.

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Kralja Nikole bb - PC Nikić, Podgorica

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me)

Ekonomija: Novak USKOKOViĆ (novak.uskokovic@dnovine.me), Društvo: Bojana BRAJOViĆ (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Željko VUKMiROViĆ (zeljko.vukmirovic@dnovine.me) Kultura: Vuk PEROViĆ (vuk.perovic@dnovine.me), Reportaže: ivanka FATiĆ RASTODER (ivanka.rastoder@ dnovine.me) Svijet: Nikola MiJUŠKOViĆ (nikola.mijušković@dnovine.me) Zabava: Filip JOVANOViĆ (filip.jovanovic@dnovine.me) Sport: Miloš ANTiĆ (milos.antic@dnovine.me) Foto: Vedran iLiĆ(redakcija@dnovine.me)

KLASIK U ª MORAČIº

Šampionke zovu na novu feštu

Meč za Fajnal for - Rukometašice Budućnosti u nedjelju (20h) igraju protiv Larvika u sklopu 3. kola grupe 2 Lige šampiona

SUBOTA I NEDJELJA, 15. i 16. 2. 2014. broj 765 GoDiNA III

33 ŽENA NJEGA

Krema za pjegavu i masnu kožu Napravite sami kremu ukoliko imate pjegavu i masnu kožu.

Sastojci: 10 g pčelinjeg voska 15 g maslinovog ulja 25 g bademovog ulja 20 g jabukovog sirćeta Priprema:

U vodenom kupatilu (posuda koju koriste u apotekama) zagrijati i pomiješati prva tri sastojka.

Uz intenzivno miješanje dodati jabukovo sirće. Dobijenu kremu, i to prohlađenu, sipati u teglicu. Ovako napravljena krema je pogodna za pjegavu, ali i masnu kožu.

PROBAJTE I VI

Dženiferina tajna savršenih nogu

RIJEČ DIZAJNERA - IVANA MURIŠIĆ

Crna boja nikad ne izlazi iz mode

Marija Ivanović

K

ada pomislimo na osnovne boje. upravo crna se nameće kao glavna sa kojom uklapamo ostale boje i dezene. To pravilo važi za garderobu, aksesoar i cipele, jer bez crne “sigurne” boje prikladne u skoro svim prilikama, nemoguće je zamisliti odjevni asortiman u ormaru jedne dame, nezavisno od godišta. Koliko je i zašto važna ova boja, za VN otkriva dizajnerka Ivana Murišić, koja za vas izdvaja koje odjevne komade u crnoj boji morate imati.

Crna boja idealna je kada se ugojite, pa želite da se višak manje vidi, ali i kada vam jednostavno nije dan.

Ona je pored bijele osnovna kada je odijevanje u pitanju, lako ju je kombinovati i ukoliko imate stila možete je nositi bez drugih boja, a da ne izgledate kao Mortiša Adams ili neko ko je u žalosti.

Crna boja je i boja elegancije, klasike i nikada ne izlazi iz mode. Prikladna je za sve pripadnice ljepšeg pola, one mlađe i ali i starije, naravnom, djevojčice bi trebalo da je izbjegavaju. Ovo je nekada bila boja žalosti, a tako je i danas, s tim što je dobila i pozitivnu konotaciju

- crna je boja koju najviše dama preferira u graderobi i obući na raznim svečanostima. Ipak, napominjemo, izbjegavajte je na vjenčanjima ili krštenjima, Kako je nositi i sa čime najboje uklapa, otkriva vam naša poznata dizajnerka Ivana Murišić.

“Crna boja je najbolja podloga kada je u pitanju pravljenje modnih kombinacija. Kada nju imate kao osnovni odjevni komad, onda ništa nije previše da dodate pored nje”,

U crnoj boji od svakog komada graderobe po jedan Ivana kaže da je ova boja nezaobilazna kada je bilo koji odjevni komad u pitanju, jer će vam se višestruko isplatiti u brojnim situacijama.

“U ormaru pored ostalih svaki komad garderobe mora da postoji i u crnoj boji, koji je neophodan, zbog

kombinovanja, sa ostalim bojama.

Tu spadaju nezaobilazna, mala crna haljina, crni kaput, crni sako, crna košulja, crne unihop čarape, crne salonke, a da ne pričamo o crnoj pismo-torbi”, preporučuje naša poznata dizajnerka.

kaže na početku i objašnjava: “Pod ovim podrazumijevam masivan nakit intezivnih boja, obuću u svim bojama, ali i kapute, mantile i jakne”, kaže Ivana.

Kako je uklopiti u poslovne i noćno-dnevne varijante S obzirom na to da se ova boja često poistovjećuje sa ozbiljnošću, elegancijom, formalnošću, misterijom ali i odrazom moći, nekima može biti neprihvatljiva, čak i odbojna, najviše damama koje vole kolorit. Ipak, dizajnerka kaže da to ne mora biti tako.

“Crni komadi opominju svojom strogošću, a danas ih je vrlo lako načiniti nosivim zahvaljujući kombinaciji sa drugim odjevnim komadima. Tako da za posao predlažem, kombinovanje crnih odjevnih predmeta, sa nakitom intezivnih boja, kao i ravnom obućom”, ističe Ivana.

Brojni svjetski dizajneri, ali i sama Ivana ovu boju često koriste u izradi kolekcija za zimu i ljeto.

Upravo neka dizajnerska imena poput Saint Laurent-a, Givenchyja, Viktor&Rolf, Victorie Beckham i ostalih u svojim kolekcijama imaju mnogo modela u ovoj boji. Crnu je lako kombinovati i tokom dnevnih i večernjih prilika, a Ivana otkriva i kako.

“Za dnevnu varijantu odjeću poput pantalona, farmerki, košulja ili suknji u crnoj boji kombinujete sa kaputima i mantile u jakim bojama.

Kada je večernja varijanta u pitanju, onda uz sve to ukombinujte štikle na visoku petu, elegantnu torbu i intezivan mejkap”, savjetuje Ivana.

Poznata glumica Dženifer Aniston i sa 45 godina ima zategnutije i oblikovanije noge od većine mnogo mlađih žena. Lijepa glumica objasnila je da upravo ovakav izgled duguje napornim vježbama.

“Vrlo je jednostavno. Trčim i treniram svaki dan”, kaže ona, te dodaje da dva sata ide na jogu svaki drugi dan, a potom trči 20 minuta na traci. Ostalim danima, Dženifer trenira akvabik i Budoken, trening inspirisan borilačkim vještinama. Budoken podrazumijeva mnogo brzih udaraca i šutiranja, a tako se ekstremiteti odlično zatežu.

Isprobajte i vi Sjednite na pod, a leđa prislonite uza zid. Ispružite noge i savijte stopala ka dolje. Podignite desnu nogu od poda što više možete, a da vam nije neudobno i držite stopalo i dalje savijeno, a koljeno fiksirano. Spusti

nogu, ali ne dodirujte pod i ponovite ovo kroz četiri seta od 20 ponavljanja sa obje noge.

VAŽNO

Oprezno pri kupovini cipela

Kada kupujete cipele važno je znati neke bitne stavke koje vam možda prodavac neće reći, pa vam ih stoga mi otkrivamo.

Cipele bi odmah trebalo da budu udobne Nemojte pretpostavljati da će se s vremenom prilagoditi nozi, osim ako u pitanju nisu cipele za planinarenje. Većina cipela trebalo bi da vam bude udobna čim ih obujete.

Provjeravajte veličinu stopala Kod kupovine cipela zatražite da vam izmjere stopala. Stručnjaci savjetuju kupovinu u poslijepodnevnim satima, kad su vam noge malo natečene.

Umeci se isplate Jeftin način da prilagodite cipelu

svojem stopalu je korištenje umetaka. Nisu skupi, a cipele će biti puno udobnije.

Prava visina potpetice Najbolji izbor za vaše noge, garderobu i novčanik su cipele s potpeticom između dva i po i četiri centimetra jer ćete ih češće nositi. Ta je visina potpetice udobna, a i dalje vam daje prefinjen izgled.

Koža štedi novac Kožne cipele su skuplje, ali ako se dobro brinete o njima, trajaće puno duže od sintetičkih. Koža je također dobra za stopala jer ‘diše’ i prilagođava se stopalu. Cipele čuvajte u kalupima, očistite ih, namažite kremom, a potom ispolirajte i poprskajte sprejem za impregnaciju.

34 ZABAVA

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 2. 2014.

NEVERNE BEBE

Oni godine više ni ne broje Sastav Neverne bebe snimio je spot za pjesmu “Zar se godine ne broje”, a premijerno će biti prikazan u ponedjeljak u 20 sati na kanalu MTV Adria, koji ima ekskluzivno pravo prikazavanja tokom čitave sedmice.

“Zar se godine ne broje” je šesti singl sa albuma “Praštam” koji i nakon dvije godine od izlaska bilježi značajnu prodaju.

Neverne bebe su prošle godine proslavile dvije decenije postojanja najvećom turnejom do sada pod nazivom “Praštam – 20 godina sa Vama”, a kulminacija se dogodila krajem decembra na spektakularnom koncertu u “Kombank areni” pred

više od 10.000 fanova.

Spot “Zar se godine ne broje” na najbolji mogući način oslikava fantastičnu atmosferu sa događaja koji je opravdao epitet koncerta godine uz do sada neviđenu produkciju na koncertima domaćih i izvođača iz regiona. Neverne bebe u proširenoj postavi na ogromnoj bini uz moćna svijetla i posebno rađene vizuelne efekte na video zidovima izgledaju dostojno svjetskih bina, a Tijana Sretković, kao glavni vokal u ovoj pjesmi, svira i gitaru potpuno u maniru popularnih ženskih rok zvijezda. Realizacija spota je povjerena timu “4D creative”.

Ćazim je samo moj dobar poznanik Ana Nikolić posljednjih mjeseci je u žiži interesovanja javnosti, pošto je doživjela incident sa djevojkom biznismena Ćazima Osmanija. Povezivali su je najprije s njim, pa sa rukometašem Vladom Mandićem, piše magazin Story.

“Nema istine u priči o vezi sa Ćazimom. On je moj poznanik, u pogrešnom trenutku sam se našla na pogrešnom mjestu, i to su njegove djevojke loše protumačile. Tu kreće agonija sa pokušajem da mi se život pretvori u pakao”, rekla je Ana. “Djevojka od čokolade” smatra da je iz te afere izašla kao pobjednik, mada kaže da je njen problem to što “lebdi na svom ćilimu i ne vidi šta se ispod dešava”.

“Razne ružne priče plasiraju se od avgusta prošle godine, plaćene su sve do jedne i imaju za cilj antikampanju protiv mene. Degradiraju me kao ženu, ličnost i profesionalca, i pokušavaju da mi naprave problem na svim nivoima društvene aktivnosti”, rekla je Ana u novom broju magazina Story.

Za Vladu Mandića kaže da žive u istom stambenom kompleksu, pa je logično da će se sretati s vremena na vrijeme.

“Trenutno nemam dečka, ali imam simpatiju”, rekla je Ana koja kao svoj moto navodi “šta te ne ubije, ojača te”.

● FOTO PRIČA

BIJONSINA NARUKVICA DAN ZALJUBLJENIH Šta može muškarac koji ima sve pokloniti ženi koja ima sve?

Džej Zi odlučio je ove godine da bude prilično jednostavan, pa je za Dan zaljubljenih poklonio svojoj dragoj Bijonse Tacorijevu narukvicu od kombinovanog zlata i srebra. Kako prenose svjetski mediji, reper se za pomoć obratio njenom stilisti Tiju Hanteru, koji je odabrao ovaj komad nakita vrijedan oko 182.000 eura.

Narukvica ima poseban ključić koji simbolizuje ujedinjenje para. (rtl)

HOLIVUD

IVANA KOVAČ

Izvukla sam se iz pakla droge Kćerka dalmatinskog pjevača Miše Kovača, Ivana je u velikom intervjuu za hrvatske medije otkrila kako se izvukla iz pakla droge.

Ivana je nastupila sa ocem na rasprodatim koncertima u dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu uz euforično raspoloženje publike. Odrasla je kao najmlađe dijete u porodici slavnog pjevača i bivše Miss Jugoslavije, Anite Baturine. Brat Edi je tragično poginuo za vrijeme rata u bivšoj Jugoslaviji, a Mišo je tonuo u depresiju.

On je 1999. godine pokušao samoubistvo hicem u srce. Ivana je tada počela da se drogira. Majka Anita prva je primijetila da s Ivanom nešto nije u redu, a onda su se angažovali današnja supruga Miše Kovača, Lidija i njen otac.

Mišo je Ivanu odmah odveo u bolnicu, a zatim natjerao u komunu na Čiovu. Danas Ivana o tome samo kratko kaže: “Izvukla sam se, ali nije bilo nimalo lako. Rekla bih da je zapravo strah od povratka u komunu bio presudan”.

Ivana je u komuni provela dvije godine. Uprkos pravilima komune da štićenici s roditeljima mogu komunicirati samo dva puta godišnje, Mišo je svaki dan zvao telefonom i raspitivao se za nju.

ANA NIKOLIĆ

Ivana se sjeća svog spokojnog i srećnog djetinjstva, kada su gosti njihove kuće bili veliki umjetnici iz regiona.

“U našu kuću su dolazili i Đorđe Novković, Boris Dvornik, Doris Dragović, Miljenko Smoje, sestre Barudžije i Zdravko Čolić, pa Džiboni, Daleka obala... Ma cijela tadašnja glumačka i muzička scena. Znalo je biti stvarno divno”, kaže Ivana.

Prošlost obilježila tragedija Svakodnevno gledajući neka poznata lica, mnogima je teško da zamisle kroz koji su pakao prošli u svom ranom djetinjstvu. No, to ih nije obeshrabrilo, već samo ojačalo njihovu odluku da promijene svoj život nabolje. Šerliz Teron Atraktivna glumica Šerliz Teron imala je zaista tragičnu prošlost.

Otac poznate oskarovke bio je alkoholičar, izrazito nasilan pod uticajem alkohola. Tokom porodične svađe, fizički je napao majku i prijetio im objema. U pokušaju da zaštiti sebe i kćerku, glumičina majka ubila je svog muža pred 15-godišnjom Šerliz.

Kijanu Rivs Priznatom glumcu u životu su puno puta slomili srce. Njegov otac ga je

napustio još dok je bio beba. Godine 1993. izgubio je dobrog prijatelja Rivera Feniksa koji je umro od predoziranja, a sedam godina kasnije on i njegova djevojka Dženifer sahranili su svoje mrtvorođeno dijete, kćerkicu Avu. Demi Mur Glumičina majka bila je alkoholičarka s bipolarnim poremećajem (psihoza koja se danas naziva i poremećajem raspoloženja), a oca nije poznavala. Očuh se borio sa stalnim zaposlenjem zbog svojih brojnih zavisnosti, što je rezultiralo čestim selidbama porodice (čak više od 15 puta). Njeni su roditelji su zlostavljali jedno drugo psihički i fizički, a 1980. očuh je počinio samoubistvo. Demi je došla malo k sebi nakon završet-

ka srednje škole, a život joj se znatno krenuo nabolje nakon što je dobila manju ulogu u TV sapunici ‘General Hospital’.

Opra Vinfri Jedna od najmoćnijih žena iz svijeta šou biznisa imala je vrlo teško djetinjstvo. Njeni roditelji su oboje bili tinejdžeri kada je malena Opra došla na svijet, a odrastala je u teškoj bijedi i siromaštvu. Roditelji su joj se rano rastali, a nakon preseljenja (koje je uslijedilo kada je imala 9 godina) godinama ju je zlostavljao rođak.

Zbog te traume iz djetinjstva rano se odala drogama, alkoholu i seksu. Sa 14 godina prerano je rodila sina koji je ubrzo umro. No, život joj se počeo mijenjati kada je dobila priliku kao reporterka na lokalnoj TV stanici.

Šerliz Teron

ZABAVA 35

SUBOTA i NEDJELJA, 15. i 16. 2. 2014.

MUZIKA

Naslijedili talenat od slavnih roditelja Željko Joksimović

Priredio: Filip Jovović

O

ni su poznati pjevači i muzičari, a njihove kćerke na dobrom su putu da ih naslijede, pa čak i prestignu. One su Zala Đurić Ribič, Mina Joksimović, Ivana Kovač, Maja Novaković, Ksenija Knežević, Luna Marija Fece i druge. Talenat su, nesumnjivo, naslijedile od roditelja i aktivno počele da se bave muzikom, uključujući ili ne majke i očeve u planove.

Simpatična Zala, kćerka Branka Đurića Đure, glumca i jednog od osnivača benda “Bombaj štampa”, sigurnim korakom uplovila je u svijet poznatih. Pomoć oca imala je u pjesmi “Šele zdaj”, za koju je Đuro Branko Đurić

napisao muziku.

Još kao djevojčica Mina Joksimović, kćerka Željka Joksimovića iz prvog braka, plijenila je pjevačkim talentom. Prošle godine proslavila je osamnaesti rođendan, a njen otac nedavno je izjavio kako se nada da će Mina vremenom na pravi način uskoro iskazati muzičku nadarenost.

Albumom “Crno vino, crne oči” karijeru je počela Ivana, kćerka legendarnog Miše Kovača, koja je jedno vrijeme bila i članica grupe Magazin.

“Na sceni sam tek nekoliko godina, a Mišo je 50. Imati ambiciju dostići oca po pjesmama, karijeri ili bilo čemu drugom je suluda ideja. Imam put koji gradim i nije povezan s Mišom nego isključivo sa mnom”, pojasnila je Ivana.

Da plod ne pada daleko od stabla, potvrdila je i Maja Novaković, kćerka pokojnog Ljubiše Stojanovića Luisa. TrideKnez setogodišnjakinja se na nagovor supruga pri-

Maja Novaković - Luisova kćerka javila na takmičenje u aktuelnom X Faktoru i nastupima oduševila mnoge. I naš pjevač Nenad Knežević Knez ponosni je otac. Naime, njegova kćerka se svojim raskošnim glasom i bendom “Sky’s” takmičila prošle godine na “Beoviziji”, a tinejdžerka se ne može požaliti ni na iskustvo koje je stekla nastupajući sa tatom.

“Osjećaj kada nastupate s kćerkom je neopisiv. Taj trenutak kada vidite da njen glas mijenja i dotiče publiku.

Prvi put pred publikom za-

jedno pojavili smo se 2005. godine, kada je Ksenija bila djevojčica”, rekao je Knez. Šesnaestogodišnja Luna Marija Fece krenula je stopama roditelja Marine Perazić i Ivana Fecea Firčija. I dok Firči tvrdi da mu je drago što je Luna propjevala, Marina nije veliki optimista.

“Luna nema velika očekivanja i ambicije. Jednom, dva puta mjesečno u novosadskim kafićima gostuje s drugom i drugaricom. Sve je bolja, stiče sigurnost, ali ne zanosi se da će postati zvijezda, pošto je kćerka vrlo talentovanih roditelja, svjesna je da to nije lako.

Mi se svi muzikom bavimo iz ljubavi, a ne da bismo od toga živjeli. Poremećeni su standardi. Podržavam je, ali ni u jednom trenut-

ku nisam joj rekla da nešto očekuje. Ako se desi, super je, kao što se meni desilo”, zaključuje Perazić.

Iako je nijesmo čuli kako pjeva i ne znamo je li naslijedila glasovne mogućnosti od nekadašnjeg pjevača “Bijelog dugmeta”, Una je zasjala glumeći u spotu za pjesmu “Aida” svoga oca Alena Islamovića.

I Marinela Đogani, kćerka densera Đoleta i Slađe Delibašić može se pohvaliti glasovnim mogućnostima koje je naslijedila od roditelja. Mladu pjevačicu publika je imala prilike da je upozna u X faktoru gdje je nekoliko nedjelja nastupala zajedno sa Fifi iz Makedonije. Marinela se pokazala kao dobar vokal koji se odlično snalazi u svim muzičkim žanrovima.

VAsIl U KIC-U

Svi na koncert Vasil Hadžimanov bend održaće koncert u okviru muzičkog programa KIC-a “Budo Tomović” u utorak, 18. februara, u Velikoj sali, sa početkom u 20 časova, u okviru kojeg će predstaviti novi album “Can You Dig It”.

Vasil Hadžimanov bend je kreacija poznatog beogradskog džez kompozitora i pijaniste Vasila Hadžimanova, koji je inspirisan balkanskim tradicionalnim ritmovima i zapadnim, modernim muzičkim stilovima (jazz, funk, rock, world music…). U njegovoj muzici svi elementi i žanrovi se spajaju na autentičan način i predstavljaju nov pristup u džez muzici. Kao jedan od najuspješnijih džez muzičara u regionu, Vasil Hadžimanov je pozvan na takmičenje “Made in New York”, početkom maja 2014, gdje je uvršten u listu Top 5. Studije je završio na prestižnoj Muzičkoj akademiji Berklee College of Music u Bostonu. Učestvovao je na mnogim festivalima u zemlji i inostranstvu i sarađivao sa brojnim muzičarima iz SAD i Evrope.

Ulaznice se mogu kupiti na biletarnici KIC-a po cijeni od pet eura, a broj na koji možete dobiti informacije i napraviti rezervaciju je 020 664 237.

Z.Š.

Megan Foks rodila sina

Dvadesetsedmogodišnja glumica Megan Foks rodila je juče drugog sina u bolnici u Los Anđelesu Glumica i njen suprug Brajan Ostin Grin već imaju malog Nou, starog 15 mjeseci, dok glumac ima i sina Kasijusa (12) iz prethodne veze.

Par, poznat po tome što čuva svoju privatnost, nije potvrdio niti demantovao da je beba došla na svijet.

HOT!

Teško je na ovakvom modelu kao što je Barbara Palvin vidjeti bilo što osim savršenog tijela. No, kad se tome dodaju oči i crvena kosa, na okupu je nekoliko fetiša od kojih se brojni pripadnici muškog pola neće posramiti.

36 ŽENA

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 2. 2014.

Braća i sestre za zdravlje i sreću KRV NIJE VODA

P

fitnes, mozgalica, doktor, ishrana...

ŽENA

roučite kako braća i sestre mogu uticati na brojna zdravstvena stanja - od plodnosti, nižeg koecifjenta inteligencije i depresije do rizika od karcinoma ili moždanog udara.

Odavno već znamo za snažan uticaj roditelja na naše formiranje, ali često se zaboravlja da i braća i sestre takođe otkrivaju brojne informacije o našem budućem zdravlju i sreći, piše Dejli mejl. Sve veći broj dokaza pokazuje da broj braće i sestara, kao i to jesu li oni stariji i mlađi, može uticati na brojne karakteristike – od visine i rizika od alergija do debljine. A ako vaš brat ili sestra imaju neku bolest, i vi biste mogli biti u zoni povišenog rizika.

“Braća i sestre ne dijele samo gene, nego i društveni položaj te životne navike. Oni uče ponašanje jedni od drugih”, kaže dr Sanjay Kinra, epidemiolog sa “London School of Hygiene & Tropical Medicine”, dodajući da su postali koristan alat u medicini za razumijevanje bolesti.

Bez obzira jeste li jedinac, stariji brat ili najmlađa sestra u porodici, proučite šta vaš brat i sestra otkrivaju o vašem zdravlju.

Muškarci sa puno braće su plodniji Muškarci sa puno braće mogu nositi gen koji ih čini plodnijima, navodi se u studiji Univerziteta u Sheffieldu čije je istraživanje pokazalo povezanost između brzine plivanja spermatozoida i broja braće koje muškarac ima. Pokretniji spermatozoidi imaju bolje šanse da dođu do ženske jajne ćelije, čime se povećava mogućnost začeća.

Takođe studija je pokazala da takvi muškarci imaju veću vjerovatnost da i sami dobiju sina.

Niski ste? Vjerovatno ste najmlađe dijete u porodici Uvijek ste gledali u velikog brata ili sestru? Neka istraživanja pokazuju da kasnije rođena djeca imaju tendenciju da budu niža od svoje braće i sestara.

Studija koju je 2007. sproveo “University College London” (UCL) pokazala je da su jedinci bili najviši, a slijedila su ih prvorođena djeca. Ukratko, što imate više starije braće i sestara, vjerovatno ćete biti niži, zaključuje se. Djeca s tri starija brata i sestre u prosjeku su sa deset godina 2,5 centimetara niža od prosječne visine djece njihove dobi. Dr Dejvid Louson, antropolog s UCL-a koji je vodio istraživanje, objašnjava da djeca sa puno braće i sestara imaju na raspolaganju manje hrane, novca i vremena svojih roditelja.

“Djeca koja moraju da dijele ograničene roditeljske resurse sa puno braće i sestara u nepovoljnijem su položaju”, kaže i dodaje da na visinu ne utiču samo geni, nego i ishrana te stres koji može izazvati, na primjer, neka bolest. Istraživanje sprovedeno na

Univerzitetu u Čikagu utvrdilo je da će prvorođena djeca prije nego njihova braća i sestre “doživjeti stotu’. To je u velikoj mjeri povezano s mlađom dobi majke tokom trudnoće, što znači da je u jajnim ćelijama mlade majke došlo do manje mutacija.

Imate li braću i sestre, imate i manji rizik od razvoja alergija Brojna istraživanja su pokazala da će starija djeca i ona koja nemaju braće i sestara vjerovatnije pate od ekcema, alergija... Stručnjaci vjeruju da je to rezultat tzv. higijenske hipoteze koja tumači da djeca koja odrastaju u čistoj okolini postaju preosjetljiva na bezopasne alergene.

Spriječavaju da se udebljate Imate li braću i sestre, manja je vjerovatnost da ćete se udebljati. Jedna američka studija iz 2006. utvrdila da rizik od gojaznosti pada za čak 14 posto po svakom dodatnom članu u domaćinstvu. Jedinci će vjerovatnije imati televizor u svojoj sobi te biti manje aktivni od onih s braćom i sestrama.

Međutim, nijesu samo jedinici ugroženiji. Jedno je dansko istraživanje utvrdilo da će najmlađa djeca vjerovatnije biti gojazna u djetinjstvu i odrasloj dobi u odnosu na prvorođenu djecu.

Zašto najmlađa djeca mogu imati niži koeficijent inteligencije Nekoliko je studija pokazalo da su najstarija djeca najinteligentnija te da postižu bolje rezultate u školi. Jedna od najvećih studija koja podržava tu teoriju sprovedena je među 250.000 norveških vojnih polaznika.

Utvrđeno je da je koeficijent inteligencije muškaraca koji su prvorođeni u svojoj porodici u prosjeku 2,3 boda viši nego onima ko-

ji su kasnije rođeni, a oni još mlađi imaju i niži IQ. Ključni su, tvrde naučnici, društveni, a ne biološki faktori, jer je vjerovatnije da će prvorođena djeca dobijati najviše pažnje svojih roditelja.

Međutim druge studije pokazuju da su srednja djeca najuspješnija i imaju bogat društveni život.

Srednja djeca su strpljiva, dobri pregovarači te spremni na kompromise. Ističe se i da je 52 posto svih američkih predsjednika bilo srednje dijete.

Brat ima problema sa srcem?

Brzo na pregled Istraživanje objavljeno prošle godine u časopisu “Circulation: Cardiovascular Genetics” otkrilo je da se rizik od srčanog udara povećava za 60 posto ako su ga pretrpjeli vaš brat ili sestra. Rizik je još veći ako se udar dogodio prije 55. godine. Autori tvrde da rizik od infarkta nesumnjivo ima genetsku vezu, ali važnu ulogu u tome igraju i životne navike braće i sestara.

“Ako je rođak prve generacije, poput brata, imao srčani ili moždani udar prije 55. godine, za muškarca bi to moglo da znači genetsku predispoziciju u porodici.”

Blizak odnos koji imamo s braćom i sestrama može uticati na zdravlje srca i na drugi način.

Istraživanje sprovedeno na Univerzitetu u Stokholmu utvrdilo je da rizik od srčanog udara kod žena raste za 25 posto nakon smrti brata ili sestre te 15 posto kod muškaraca.

Njihove loše navike mogu vas dovesti do dijabetesa Mnoga djeca obožavaju svog starijeg brata ili sestru, no neki naučnici misle da bi to mogao biti ključan način borbe protiv gojaznosti. Mark Pachucki, naučnik sa Harvarda, provjerio je podatke 3.663 roditelja i utvrdio da su djeca s gojaznom starijom braćom i sestrama imala gotovo šest puta veću vjerovatnoću da će i sami biti gojazni. “Ova sličnost jača je ne-

go ona između roditelja i djeteta”, kazao je Pachucki.

“Iako postoje dokazi za genetsku komponentu gojaznosti, djeca takođe mogu oponašati stariju braću’. Dokazano je da čak i kasnije u životu, kada više ne žive u istom domaćinstvu, braća i sestre imaju slične prehrambene navike.

Prepirke uzrokuju depresiju Svađe zbog igračke i oko toga čiji je red za obavljanje kućnih poslova čine normalan dio porodičnog života. No brojne su studije pokazale da svađe među braćom i sestrama mogu imati snažan uticaj na djetetovo samopoštovanje i mentalno zdravlje.

Istraživanje je pokazalo da tinejdžeri koji su se svađali sa svojim braćom i sestrama tražeći jednaku raspodjelu poslova bili depresivniji godinu dana kasnije. Oni koji su se više svađali zbog ličnog prostora bili su anksiozniji i imali su niže samopouzdanje. Djevojke s braćom te dječaci sa starijom braćom bili su najviše pogođeni.

Opasnosti od razmijenjenih bolesti Studija, obavljena na Univerzitetu Aarhus u Danskoj, utvrdila je da djeca koja imaju starijeg brata ili sestru s autizmom imaju sedam puta veću vjerovatnoću da će i sami imati tu dijagnozu. U slučaju polubraće i polusestara rizik je bio veći kod onih koji su dijelili majku.

Ostale bolesti koje dijele braća i sestre najčešće su dijabetes tipa 1, neke vrste karcinoma i krvnih ugrušaka. Ako je vaša sestra ili majka imala rak dojke, udvostručuje se vaš rizik od razvoja te bolesti. No stručnjaci kažu da u slučaju raka dojke, prostate i debelog crijeva ključnu ulogu ima broj članova porodice, ne nužno braće i sestara, koji su oboljeli od tih bolesti. Ako samo jedan brat ili sestra imaju rak, to ne povećava rizik.

ŽENA 37

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 2. 2014.

PROMJENE

Opadanje kose nakon porođaja normalna pojava

BRUSNICA

Prirodni antibiotik

Kosa je zaštitni znak većine žena i zato nije svejedno hoćete li joj posvetiti više ili manje pažnje.

Kosa traži posebnu njegu nakon što žena rodi zbog toga što je tijelo tada prošlo kroz velike promjene. Skoro svakoj ženi je važno da ima zdravu, sjajnu i lijepu kosu.

Promjene na koje trudnoća utiče mogu biti zanemarljive, ali žena ih isto tako može osjetiti do te mjere da počne da utiče na kvalitet života.

Mnoge žene se nakon porođaja moraju suočiti s neugodnom pojavom ispadanja kose. Ono može biti neznatno, a samo se u nekim situacijama može pokazati ekstremnim. Nažalost, ne postoji način

kako da se izbjegne opadanje kose, ali je zato moguće preduzeti nekoliko koraka kako bi ublažili ispadanje vlasi.

Opadanje kose nakon porođaja dio je normalnog procesa kada otpadaju vlasi koje su dosad opstale samo zbog hormona do čijeg je djelovanja došlo tokom drugog stanja. Velika količina estrogena tokom trudnoće pomaže da održite kosu sjajnom i zdravom.

Nakon porođaja dolazi do opadanja količine estrogena zbog čega kosa i nokti ne dobijaju dovoljnu količinu sastojaka koji su prije pomagali da održite kosu i nokte zdravim i lijepim. Čest je slučaj da kosa nakon

porođaja izgleda beživotno i bez sjaja. Dobra je vijest što će se ona oporaviti nakon najviše šest mjeseci kada će ponovo porasti i dobiti volumen. Za sve žene koje i dalje imaju problema sa odanjem kose, rješenje leži u preparatima koje propisuje dermatolog.

Važno je da nakon porođaja pazite na njegu kose tako što ćete se hraniti zdravim namirnicama koje u sebi imaju dovoljnu količinu ne samo magnezijuma, nego i B vitamina koji pomaže kod bržeg rasta kose.

Ne treba zaboraviti na to da morate izbjegavati stres jer upravo on pogoduje ispadanju vlasi. (zanosna)

PREPORUČUJEMO

Hranjivi vitaminski sokovi Nagle promjene vremena, sa temperaturnim skokovima i do 15 stepeni, nikako ne prijaju organizmu, kao ni dugi tmurni i vjetroviti dani. Ukoliko se ovih dana osjećate iscrpljeno i klonulo, povratite snagu hranljivim, vitaminskim sokovima od svježeg povrća. Oni djeluju poput energetske bombe, podižu imunitet i štite od prehlade, a na kraju stresnog dana pomažu da lakše zaspite.

Slatki snovi Za jednu osobu: dva veća lista zelene salate, pola veze peršuna, pola krastavca, tri manje šargarepe i zeleni dio celera (grančice i listovi).

Povrće dobro operite, a šargarepu i krastavac oljuštite i isjecite na manje komade. Prvo izblendirajte krastavac, zatim dodajte listove zelene salate i peršun, pa ponovo ispasirajte. Na kraju dodajte šargarepu, sve još jednom izblendirajte i sok je spreman za konzumiranje.

Zelena limunada Za jednu osobu: dvije zelene, nakisjele jabuke, pola limuna i šaka omiljenog zelenog povrća.

Povrće operite, limun oljuštite, isjecite na komadiće i sve zajedno izblendirajte i po mogućnosti odmah konzumirajte.

Napitak protiv prehlade Za jednu osobu: dva veća koluta ananasa, dvije šake nane, šaka očišćenog spanaća i manji krastavac.

Sve sastojke operite, krastavac

oljuštite i izblendirajte ga. Dodajte ananas isječen na kockice i spanać, pa opet ispasirajte i odmah konzumirajte.

Od šargarepe, celera i đumbira Za jednu osobu: veća šargarepa, grančica celera sa listovima, veća pomorandža i komadić od 2cm korijena đumbira.

Dobro operite povrće, šargarepu i đumbir oljuštite, isjecite na manje komade i izblendirajte. Dodajte celer i oljuštenu pomorandžu i na kocke isječenu jabuku. Sve još jed-

nom ispasirajte i sok je spreman za posluženje.

Ljubavni koktel Za dvije porcije: tri manje šargarepe, dvije grančice celera sa listovima, veći krastavac, šaka spanaća, limun i pola cvekle.

Povrće operite, limun, šargarepu, krastavac i cveklu oljuštite i isjecite na kockice, pa zajedno izblendirajte. Dodajte spanać i celer, ako je potrebno još jednom ispasirajte i napitak podijelite sa voljenom osobom.

Mnogima poznata brusnica ima izrazito ljekovita svojstva. Bogata je raznim vitaminima poput vitamina C i A te mineralima. Ima visoku vrijednost kalijuma u svojim plodovima. Istraživanja su dokazala da brusnica povoljno utiče protiv bakterijskih infekcija mokraćnih kanala.

Brusnica sprečava lijepljenje bakterija za ivice kanala. Zato je vrlo česta preporuka doktora kod pacijenta s takvim problemima. Djeluje u borbi protiv čira na želucu, te uspješno uklanja rizik od pojave različitih bolesti zuba i zubnog mesa.

Zbog velikog nivoa vitamina

A, dobra je kod obnove vida te je pogodna za dijabetičare jer smanjuje nivo šećera u krvi. Za vrijeme gripa i prehlada, preporučljiva je za uzimanje zbog bogatstva vitamina C, pa djeluje kao preventiva.

Brusnicu bi bilo najbolje uzimati svježu, u obliku soka, jer sušene bobice imaju manje djelovanje za razliku od svježih. Što se kulinarstva tiče, brusnica je i ovdje našla svoje mjesto.

Upotrebljava se za različite kolače i torte kao ukusna namirnica. Želite li zdravo i kvalitetno zasladiti dan, probajte marmeladu od brusnice i sigurno nećete zažaliti. (zanosna)

VAŽNO

Nesanica donosi bolest Istraživanja sa Univerziteta Melon u Pitsburgu, dodatno su učvrstila teoriju da je san važan za imunitet.

Učesnici studije koji su proveli manje vremena u krevetu, ili su se cijelu noć u njemu vrtjeli i nemirno spavali, češće su razvili prehladu nakon što su im virusi uneseni u nos.

Oni koji su duže i bolje spavali lakše su se oduprli infekciji, objavili su naučnici i u stručnom časopisu ‘Archives of Internal Medicine’.

U istraživanju je učestvovalo 153 dobrovoljaca koje su naučnici inficirali virusom prehlade i zatim ih posmatrali pet dana. (metro-portal)

SAVJETNICA

Očistite fleke od šminke

Često se dešava da se šminke isprljate. U nastavku članka pročitajte nekoliko savjeta kako da se oslobodite mrlja od šminke.

Tečnii puder sa odjeće najlakše ćete skinuti sa 3%-nim vodonik peroksidom. Kada vam se dogodi da vam puder kapne na odjeću uzmite kašičicu i otklonite višak sa odjeće.

Zatim papirnim ubrusom izbrišite fleku. Na dio tkanine koji se ne vidi stavite vodonik peroksid kako biste bili sigurni da neće oštetiti odjeću. Nakon što ste završili testiranje stavite malo ove tečnosti na fleku i ravno-

mjerno ga protrljajte palcem.

Zatim uzmite staru četkicu za zube i perite fleku kružnim pokretima. Zatim garderobu isperite na uobičajen način.

Takođe, za skidanje fleka od šminke može vam pomoći i smjesa deterdženta za veš i vode koja bi trebalo da bude umućena kao tijesto. Stavite smjesu na fleku i trljajte lagano jedan minut. Na kraju odjevni predmet operite u vrućoj vodi. Nakon toga odjeću operite na uobičajan način. Nemojte koristiti izbjeljivač kako vam se ne bi desilo da skinete boju sa odjeće. (male ženske teme)

38 MUŠKARAC

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 2. 2014.

MEDITACIJA

Spremite se za jogu

savjeti, moda, teretana...

MUŠKARAC

Možda mislite da je super što možete iz benča da podignete 100 kg, ali mislimo da je mnogo praktičnije ako možete sami da zavežete pertle prije treninga! Svi učesnici u sportu danas, od rekreativaca do profesionalnih sportista, traže nove načine da postignu optimalnu sportsku formu. Vremena se mijenjaju i sve je više muškaraca koji su otkrili neke od mnogobrojnih dobrobiti koje redovno vježbanje joge donosi. Mnoge zablude i dalje postoje. Nabrojaćemo nekoliko najvećih:

Nijesam dovoljno fleksibilan da bih se bavio jogom I danas se mnogi muškarci ne osjećaju dobrodošlim na čas joge jer smatraju da nijesu dovoljno fleksibilni. Ovo je, naravno, samo zabluda: joga će povećati vašu fleksibilnost, ali ne morate biti fleksibilni da biste radili jogu. Ukoliko date jogi šansu, primijetićete da povećanjem fleksibilnosti bolovi u leđima, zglobovima i kičmi – nestaju. To nije slučajno. Zatvoreni kukovi utiču na koljena zbog nepravilnog položaja butina i potkoljenica.

ISTRAŽIVANJE

Muškarci vjeruju u brak za sva vremena Još jedan mit o muškarcima je razbijen. Detaljna istraživanja pokazala su da ulazak u brak doživljavaju kao i žene, žele ga i nijesu toliko prestrašeni od obaveza koje su neminovne čim stave burmu. Oni se, doduše, duže opiru toj ideji, ali kada odluče da je vrijeme da se skrase, zajednicu doživljavaju vrlo ozbiljno. O tome najslikovitije govore brojke.

Naime, trećina se izjasnila da za muškarce ne postoji starosna granica za ulazak u brak i da treba da se vjenčaju kada su za to spremni. Gotovo polovina smatra da bi prije odluke o ženidbi

trebalo prvo da žive pod istim krovom sa potencijalnom suprugom. Tačno 50 procenata ispitanika vjeruje da bi žena trebalo da uzme njegovo prezime, a većina je rekla da prije nego što dobiju djecu, žele da uživaju u dvoje, a najveći broj njih priznaje da im je brak prioritet u životu. Muškarci su i vrlo romantični, 79 odsto, uprkos poražavajućim statistikama o broju razvoda, vjeruje da je brak doživotan. Ipak, 74 procenta njih naglašava i da postoje djevojke sa kojima se izlazi i zabavlja, kao i one kojima se daruje burma. (tvoj portal)

Skraćena zadnja loža ispravlja lumbalni dio kičme, što izaziva bol u donjem dijelu leđa.

Ne mogu na jogu, idem u teretanu Joga i teretana idu zajedno!

Na času joge ćete se dobro istegnuti, ojačaćete leđa i smiriti um. Ukoliko je kombinujete sa vježbanjem u teretani ili nekim sportom, pomoći će oporavak vaših mišića i ublažiti eventualnu upalu, a efekat znojenja će očistiti vaše tijelo od toksina.

Nemam vremena da se bavim jogom To je isto kao da vam u kolima svijetli crvena lampica, a vi nemate vremena da stanete da natočite benzin! Vi ste na crvenom ako ste pod stresom. To hoćete li stati na pumpu, odnosno naći vremena za anti stres program – zavisi od vas. Joga položaji, ako se pravilno vježbaju, mogu da otklone stvorene tenzije u tijelu. Vježbe laganog i svjesnog istezanja i uvrtanja aktiviraju mišiće, tako što se krv polako istiskuje iz njih, a zatim ih svježa i oplemenjena krv natapa, kada se oni vrate u prvobitni položaj. Na taj način se mišići oslobađaju otpadnih materija i otrova i zahvaljujući cirkulaciji svježe krvi – ishranjuju i vitalizuju i postepeno oslobađaju od tenzija.

(Men’s Health)

BRZO I LAKO

Skinite salo sa stomaka

SAVJETI

Ovo žene očekuju od idealnog muškarca P O ŠA L J I T E S E K S I PORUKU Pričajte o posljednjem putu kada je ona preuzela inicijativu, podsjetite je šta je sve radila, kako je mirisala i koliko se vama sve to svidjelo. Ako pokažete koliko ste zadovoljni, povećaćete šansu da ona isto ponovi.

KORISTITE PRSTE 75 procenata žena može da doživi vrhunac samo stimulacijom klitorisa. Iako je dobra ideja da ona bude gore kako biste lakše uskladili pokrete tijela, ipak je u realnosti bolja bilo koja druga poza gde je uključena i stimulacija prstima.

POGLED IZ DRUGE PERSPEKTIVE

Polako joj ljubite vrat dok se ona gleda u ogledalu potpuno gola. Jedna studija urađena u Kanadi pokazala je da žene reaguju na seksualne scene podjednako kao i muškarci, a scena u kojoj ste vas dvoje akteri bolja je od bilo kog porno filma.

Z AV E D I T E JE MUZIKOM Pustite pjesme čiji tekst sadrži dosta seksualnih aluzija, poput “S&M” od Rijane ili “Rocket” od Bijonse. Studija objavljena u Americi došla je do rezultata da ova vrsta muzike predstavlja predispoziciju za zavođenje. A vrlo lako ćete doživjeti scenu u kojoj ona započinje lagani striptiz.

OSTAVITE MIRISNI TRAG Ako seks prijeti da postane stvar navike, prsnite malo parfema koji ste koristili na početku zabavljanja kako biste podstakli njen mozak da se prisjeti strasti koju je tada osjećala. Mnoge studije su pokazale da su mirisi glavni aktivatori sjećanja i emocija iz prošlosti. (men’s health)

Ako želite da smršate, morate, za početak, da izbacite iz ishrane preslanu, slatku i prženu hranu. Ukoliko želite da stanete i u stare farmerke morate da prestanete da jedete sušeno voće. Evo na koje sve namirnice treba da zaboravite: Bijelo brašno Nema nikakvu hranjivu vrijednost i remeti količinu šećera u krvi. Umjesto njega uzmite žitarice.

Voćni jogurt Voće na dnu posude može da vas zavara pa da pomislite da jedete zdrav međuobrok. Međutim, kako bi nadomjestili masnoće, proizvođači stavljaju više šećera. Razmislite o nezaslađe-

nom grčkom jogurtu, koji je kremastiji, a u njega dodajte svježe voće i malo meda.

Sušeno voće Ovo može zvučati kao idealan zdrav obrok, ali zapravo vam može donijeti više štete nego koristi. Određeni proizvodi mogu da sadrže dodatne šećere, kukuruzni sirup i konzervanse. Sušeno voće ne sadrži zdrave enzime kojih ima u svježem voću.

Jednom kad se voće osuši, u njemu ostane koncentracija šećera, dok većina hranjivih materija nestane.

Dijetalni gazirani sok Boca gaziranog pića ima oko 200 kalorija, pa zato često koristite ono piće koje nije kalorič-

no. Ipak, stručnjaci kažu da gazirana pića treba sasvim da se izbace iz ishrane. Takođe, vještačke zamene za šećer povećavaju rizik od dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti.

Kofein Pitate se zašto noću ne možete da spavate, što je još jedna prepreka kod gubitka kilograma?

Možda unosite i previše kofeina. Neki stručnjaci savjetuju da ga sasvim izbacite. On dehidrira mišiće i tkivo i ometa dobar san.

Umjesto njega, pijte biljne čajeve i vodu. Ako već morate da popijete šoljicu kafe ujutru, smanjite unos dodatnih kalorija putem mlijeka, šlaga i ostalih dodataka.

(M@N magazin)

RODITELJI 39

SUBOTA i NEDJELJA, 15. i 16. 2. 2014.

Vakcinacija

Roditelji između dvije vatre Jelena i Milena su majke čiji stavovi i iskustva u najkraćem opisuju dvije strane priče o vakcinaciji djece. Jedna od njih vjeruje da je vakcina promijenila život njenog djeteta i uvela ga u svijet autizma, dok je drugoj jasno da vakcine nose rizik, kao i svaki lijek, ali ne vjeruje u to da su povezane sa autizmom jer je, kako navodi, to i dokazano više puta.

● VAKCINE PODSTIČU RAZVOJ

savjeti, kreativne igre, roditeljske akcije...

AUTIZMA?

Jelena kaže da je njeno dijete rođeno kao zdrava beba iz redovne trudnoće i njegov razvoj je u svakom smislu tekao normalno do primanja MMR vakcine protiv Morbila (malih boginja), Mumpsa (zauški) i Rubele (rubeole). Na vrijeme je prohodao, jeo je sam iz ruke čvrstu hranu, radovao se ljudima, pljeskao ručicama na zvuke poznate muzike, listao knjigu sa pet mjeseci, pokazivao prstićem, mahao, odvajao riječi ma-ma, ta-ta.

“Poslije vakcinacije MMR-om ništa više nije bilo isto. Vakcinu je primio u januaru, a već u februaru je prestao da se odaziva, ne reaguje na svoje ime, prestaje da jede čvrstu hranu, noću satima neutješno vrišti, ne gleda u lice odnosno oči, bježi i plače od ljudi, igrališta, vrlo često zatvara uši bezrazložno”, opisala je Jelena iskustvo njenog djeteta na Fejsbuk grupi koja okuplja protivnike vakcina.

“Zamislite svoje zdravo dijete koje uživa u svemu što mu pružate, dodirima, poljupcima, hrani koju mu spremate, ljudima koji ga okružuju, muzici. Zamislite da se vaše dijete, koje vam bezuslovno vjeruje jer ste sav njegov svijet, poslije vakcinacije (na koju ste ga vi odveli) probudi u tunelu zvanom autizam”, riječi su Jelene, majke iz Srbije koja je uvjerena da je autizam posljedica MMR vakcine.

● SENZORNA PREOSJETLJIVOST Prema Jeleninim riječima, njeno dijete je postalo toliko senzorno preosjetljivo da više ne može da podnese njen dodir, više ne razumije njen jezik, hrana koju mu sprema izaziva gađenje, pa ga ne može nahraniti čak ni kada je gladno. Ne umije verbalno da se obrati, zvuci postaju nepodnošljivi toliko da izazivaju bol, spavanje je svedeno na svega nekoliko sati.

● NEKI MISLE DA SU PRIČE O AUTIZMU NEISTINA

Drugačije mišljenje ima Milena, koja smatra da su vakcine pomogle ljudima i da ne mogu izazvati probleme poput autizma.

Ona je vakcinisala svoje troje djece redovno, s tim što su MMR vakcinu primili sa 15, 16 mjeseci, odnosno nešto kasnije u odnosu na to kada se obično daje (nakon prvog rođendana).

Prema njenim navodima, nalaz na osnovu kojeg se autizam povezuje s MMR-om je osporen mnogo puta, a uz sve, autizam je postojao prije te vakcine. Milena ocjenjuje da se, s druge strane, napredovalo u razumijevanju autizma, zahvaljujući napretku dijagnostike i terapije, pa se u tome i otišlo predaleko, jer se u svijetu dijagnoze blažih formi autizma dijele “šakom i kapom”.

“Naravno da vakcine nose rizik, kao i svaki lijek, kao i domaći čaj, kao i sve u životu. Na nama je da odlučimo koje ćemo rizike da prihvatimo. A ima li rizika da se oboli od zaraznih bolesti protiv kojih se vakcinišemo? Ima. I da bolest ima komplikacije ili ostavi posljedice? Ima. Od malih boginja se i dalje

umire, zauške mogu da vode sterilitetu…”, napisala je Milena na forumu portala Roditelji.

● U CRNOJ GORI VELIKO

POVJERENJE RODITELJA U VAKCINACIJU

Slično Mileni u Crnoj Gori, u kojoj je procenat vakcinacije iznad 95 odsto, razmišlja veliki broj roditelja. Dio njih u posljednje vrijeme ima priliku da pročita, uz pomoć tradicionalnih, ali i onlajn i društvenih medija, izuzetno uznemiravajuća iskustva poput Jeleninog. Većina tih iskustava povezuje se sa MMR vakcinom, iako ona nije jedina koja nailazi na kritiku.

● VEĆINA DOKTORA ODBACUJE MOGUĆE POSLJEDICE

U Crnoj Gori među ljekarima je gotovo nemoguće pronaći protivnika vakcinacije ili onih koji imaju kritički stav, a koji bi javno iskazali. Svi sa kojima je portal Roditelji stupio u kontakt su njihovi zagovornici. Jedan od njih je i pedijatar u Domu zdravlja Podgorica dr Paša Divanović koja tvrdi da njeni pacijenti nijesu imali većih neželjenih reakcija od vakcina.

Ona je svoju djecu vakcinisala i smatra da roditelji koji to ne urade griješe, uz podsjećanje da su zahvaljujući vakcinaciji mnoge zarazne bolesti u svijetu istrijebljene.

Pacijenti doktorke Divanović, kako kaže, nijesu imali komplikacije od MMR vakcine.

Ona je za portal Roditelji objasnila da ljekari tek tokom druge godine mogu da primijete simptome autizma i da djeca pokazuju drugačije ponašanje, a s obzirom na to da se MMR daje nakon navršenih godinu, roditelji onda cijelu situaciju povežu sa vakcinom.

“MMR vakcina se prima od 12 do 18 mjeseca, a djeca počinju već sa 5,6 mjeseci da guguću i izgovaraju neke riječi.

Mi doktori ne možemo znati da li je neko dijete autistično ili nije prije prve godine”, objašnjava dr Divanović.

Podsjećajući da je u pojedinim evropskim zemljama roditeljima dopušteno da sami odlučuju da li će njihovo dijete da primi vakcinu ili ne, Divanović navodi i da je u njima došlo do epidemije morbila (malih boginja) i do komplikacija u smislu pneumonije (upale pluća), pa i do smrti.

Za nju nema logike da vakcine slabe imuni sistem djeteta za druge bolesti.

Ona kaže da vakcine štite od onih bolesti za koje su namijenjene i nemaju

nikakav uticaj na druge bolesti niti na imuni sistem djeteta.

● UKAZATI NA MOGUĆE OPASNOSTI

Doktorka Divanović roditeljima njenih pacijenata ukazuje na prednosti i nedostatke vakcine, da bi bili upoznati sa svim onim na šta imaju pravo. Većina njih bi na kraju dovodili dijete da primi vakcinu.

Uvijek, kako je dodala, razgovara sa roditeljima i upozna ih sa svim što se može desiti i uvijek im kaže da će snositi posljedice koje stoje u Zakonu o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, ako ne vakcinišu dijete.

“Moram se pridržavati procedura u svakom trenutku, a na roditelju je onda da odluči dalje. Ako neće, upućujem ih kod moje šefice, ona kod pravnika. Nikoga ne silimo”, pojašnjava dr Divanović.

Ona smatra jako važnim da se kontroliše sve što se plasira na internetu o vakcinama, jer roditelji čitaju tekstove koji nijesu provjereni i na kraju dovode u pitanje vakcine koje bi njhovu djecu mogle da spasu od mnogih zaraznih bolesti.

● REGIONALNI ZAGOVORNICI NEVAKCINACIJE

U regionu je najglasniji zagovornik nevakcinisanja djece i odbijanja vakcina doktorka opšte prakse, Slađana Velkov, koja je radila za Ujedinjene nacije u Makedoniji, a sada živi u Saudijskoj Arabiji i posljednjih godina se bavi edukacijom o pravilnoj ishrani i zdravijem načinu života.

Ona već neko vrijeme javno, preko medija i društvenih mreža poziva roditelje iz regiona da ne vakcinišu djecu, jer je sigurna da su vakcine izuzetno opasne i da odbiju tu, najčešće zakonom definisanu odredbu, nudeći im pomoć kako da to i urade.

Ona tvrdi da preko 90 odsto današnjih bolesti izazivaju upravo vakcine.

“Sve je više studija koje pokazuju da je uzrok autizma u vakcinama. Dr Laura Hevitson i njene kolege napravile su studiju na primatima na Univerzitetu Pitsburg u Pensilvaniji (SAD). Primati su dobili standardne vakcine u dozama koje odgovaraju njihovoj težini i uzrastu i vakcinisani majmuni su dobili autizam, za razliku od nevakcinisanih. Takođe, italijanski sud je 2012. presudio da je autizam kod dječaka Valentina Boke izazvan vakcinom. Vlada je isplatila odštetu od 174.000 eura, a stotine drugih

Nepoznate posljedice vakcinacije Roditelji ne znaju šta da misle, u šta da vjeruju, a kada i počnu da razmišljaju o izbjegavanju vakcine, nijesu sigurni da li mogu da preuzmu tu odgovornost, a ni ne znaju kakve ih sve druge vrste posljedica mogu očekivati. Roditelji su, kako često kažu, svjesni činjenice da je veliki broj zaraznih bolesti u našoj zemlji iskorijenjen posljednjih 20 godina zahvaljujući vakcinama. slučajeva autizma čeka suđenje”, kazala je Velkov u jednom od intervjua.

● VAKCINE NIJESU ISKORIJENILE NIJEDNU BOLEST?

Prema njenim riječima, vakcine u stvari sprečavaju tijelo da se bori jer aktiviraju antitijela, a deaktiviraju ćelije “ubice” koje uništavaju mikrobe i ćelije raka, pa tijelo ne može da izbaci mikrobe i otrove, već ostaju zarobljeni u organizmu i izazivaju hronične i autoimune bolesti.

Ona navodi da studije mnogobrojnih vrhunskih svjetskih stručnjaka nedvosmisleno pokazuju da vakcine nijesu iskorijenile nijednu bolest, već su se implementirale tek kada je više od 90 odsto bolesti bilo iskorenjeno. Velkov kaže da su zarazne bolesti iskorijenjene boljom higijenom, boljim uslovima života, uvođenjem frižidera itd.

● VELIKI BROJ OTVORENIH PITANJA

Ovako različiti stavovi ljekara karakterišu cijelu priču u vezi sa vakcinama, samo što se mora priznati da je “na stani” vakcinacije velika većina doktora, jer ih nema puno koji, barem ne javno, ukazuju na nedostatke. Sve ovo je samo mali dio svijeta o vakcinama koji se okreće velikom brzinom, prepunog različitih infomacija, od kojih se roditeljima vrti u glavi. Koju god odluku da donesu, čija god pojašnjenja i objašnjenja prihvatili, roditeljima će ova tema i dalje biti prepuna nepoznanica i sistem “otvorenih pitanja”. Zato ih pozivamo da nam pišu i pitaju sve ono što ih interesuje, kako bismo zajedno pokušali da pronađemo odgovor.

40 GUŠTI

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 2. 2014.

Tikvica na načina TIKVICE SA KROMPIROM IZ RERNE 600 g tikvica, 200 g krompira, 3 čena bijelog luka, 1 kisela pavlaka, ulje, so, biber, bosiljak Priprema: Oljuštene tikvice i krompir isjeći na kockice i staviti u podmazani pleh. Dodati so, biber, sitno sjeckani bijeli luk i bosiljak. Sve promiješati i lijepo sjediniti. Staviti u rernu. Kada je jelo gotovo, izvadi se iz rerne premaže pavlakom i vrati na par minuta.

TIKVICE SA SI ROM I SUSAMOM 3 manje tikvice, 200 gr. kremastog sira, dvije kašičice prepečenog susama, tri čena bijelog luka, šaka sjeckanog peršunovog lista, so, suvi začin Priprema: Tikvice dobro oprati (ne moraju se ljuštiti), prepoloviti po dužini i blago izdubiiti. Susam blago prepeći na suvom teflonskom tiganju. Zatim u činiji pomiješati sir, susam, bijeli luk, peršun i začine, pa malom kašičicom puniti tikvice ovim nadjevom. Pleh obložiti peki-papirom, poprskati maslinovim uljem i poslagati tikvice. Peći u rerni dok tikvice ne porumene (oko 15,20 minuta na 180 stepeni).

POHOVANE TIKVICE

● super desert

600 g tikvica, 3 jaja, 200 g brašna, ½ praška za pecivo, malo soli, dodatak

za jelo, ulje Priprema: Tikvice očistiti I narendati, a zatim im dodati suvi začin i so I ostaviti da odstoji pola sata. Tikvice zatim ocijediti od viška vode i dodati brašno, jaja i ½ praška za pecivo. Dobijenu smjesu pomoću kašike sipati na zagri8jano ulje i pržiti. Kada se tikvice isprže staviti ih na papirni ubrus kako bi se ocijedile.

ZAPEČENE TIKVI CE U BEŠAMEL SOSU 3 srednje tikvice, 150 g trapista, 1 kašika ulja, 25 g maslaca, 2 čena biijelog luka, 5 dl mlijeka, 3 kašike brašna, 2 kašičice soli , so za tikvice, ½ kašičice muskatnog oraščića, origana, bibera i mirođije prema ukusu, 1 supena kašika pavlake, 2 jaja Priprema: Za bešamel, na srednje zagrijanom

ulju i maslacu propržiti fino isjeckan bijeli luk. Čim počne da dobija boju, dodati brašno i mlijeko, sve vrijeme miješati, vodeći računa da ne bude previše gusto. Posoliti i dodati muskatni oraščić, pa sve opet promiješati. Od bešamela odvojiti 2-3 kašike za kasniju pripremu. Tikvice dobro oprati i isjeći na kolutove, posoliti i ostaviti da odstoji 20-30 minuta.

Dno vatrostalne činije premazati sa malo maslaca, pa početi sa ređanjem tikvica. Na tikvice dodati bešamel, origano i narendan trapist. Zatim, ponovo ređati tikvice, dodati bešamel, sitno sjeckanu mirođiju i rendan trapist, pa sve ponavaljati dok ima materijala, vodeći računa da se origano i mirođija smjenjuju po slojevima. A, poslednji sloj ostaviti samo sa tikvicama i blago posoliti.

Peći u ugrijanoj rerni oko 30 minuta, na 200 stepeni C. Posle 20 minuta pečenja, tikvice preliti smjesom od umućenih jaja, bešamela, pavlake, soli i bibera, pa vratiti da se zapeče, još desetak minuta.

MUSAKA SA TIKVICAMA 1 kg tikvic, 400 g mljevenog mesa, 4 jaja, 1 šolja brašna, 2 glavice crnog luka, pola šolje mlijeka, soli, bibera, origana, suvog začina, ulja po ukusu Priprema: Luk isjeći na sitne kockice, propržiti na ulju, dodati mljeveno meso i začine i nastaviti sa prženjem. Tikvice oljuštiti, isjeći na kriške i posoliti. Dva jajeta razmutiti sa pola šolje mlijeka i malo vode.

Pripremljene tikvice uvaljati u brašno pa u jaja . Pržiti na vrelom ulju sa svake strane dok ne porumene. Ocijediti tikvice na papirnom ubrusu i ređeti ih u vatrostalnu posudu. Preko tikvica staviti pripremljen nadjev od mljevenog mesa i preko toga opet ide red tikvica.

Preostala dva jajeta razmutiti sa malo vode, dodati začine po ukusu i preliti preko musake. Peći u zagrejanoj rerni na 220 stepeni oko 45 minuta.

Ledene vanila kocke Sastojci: Sastojci za koru: 3 jaja 3 kašike šećera i brašna 2 kašike kakaoa i ulja pola praška za pecivo Fil: 1 puding od vanile 6 kašika brašna 12 kašika šećera 1 l mlijeka 200 g margarina 2 vanilin šećera Sirup: 2 čaše vode 350 g šećera Glazura: 100 g čokolade 2 kašike ulja Priprema: Umutiti redom sastojke za koru.

Ispeći koru u kalupu srednje veličine koji ste dobro premazali i posuli sa brašnom na 180 C pa je ohladiti. Skuvati sirup, ohladiti ga, pa ga sipati preko hladne kore. Ostaviti da upije oko pola sata. Staviti 800 ml mlijeka i šećer da provri. U 200 ml mlijeka razmutiti brašno i puding pa ukuvati sa mlijekom. Skloniti sa vatre, dodati vanilin šećer i margarin pa miješati da se istopi. Vruć fil sipati preko kore. Ostaviti par sati da se kolač ohladi i stegne. Premazati ga istopljenom čokoladom, sačekati da se glazura na kolaču stegne, te ga isjeći na kocke i poslužiti.

GUŠTI 41

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 2. 2014.

● PREPORUKA

RECEPT POZNATIH

Palačinke sa rakijom i šljivama Sastojci: (za 6 osoba) 1 dl mlijeka 25 grama putera 25 grama kukuruznog brašna 4-5 jaja 150 grama pekmeza od šljiva 30 suvih šljiva 4 cl vinjaka 5 cl šljivovice 3 klinčića kora od pola limuna mali komad cimeta malo cimeta u prahu 150 grama šećera 1 dl pavlake Način pripreme: Umijesite tijesto od mlijeka, putera i kukuruznog brašna, pa mu postepeno dodajte 4-5 jaja. Od te mase ispecite male tanke palačinke. Pala-

Čokoladno voće

činke premažite pekmezom, uvijte ih i stavite u rernu da bi ostale tople.

Skuvajte šećerni sirup od 1/2 litra vode, 120 grama šećera, klinčića, cimeta i limunove kore. Procijedite ga, pa u njemu prokuvajte suve šljive koje ste već pre toga namočili, ocijedite ih i izvadite im koštice.

Sirup ponovo procijedite, ukuvajte i dodajte mu vinjak i šljivovicu.

Zagrijte 50 grama putera, položite u njega nafilovane palačinke, dodajte šljive iz kojih ste izvadili koštice i malo pripremljenog sirupa, pa sve to zagrijte do ključanja. Flambirajte ostatkom šljivovice. Na tople tanjire postavite po dvije palačinke i po pet šljiva, prelijte ih kašičicom soka, ukrasite kašikom pavlake i pospite sa malo šećera i cimeta.

● POSEBNI NAPICI

Ledena kafa Donosimo recept kako da napravite ledenu kafu, popularni bezalkoholni koktel.

Sastojci: kafa (po želji) sladoled (po želji) Uputstvo: Kod ledene kafe (Iced coffee) treba da pazite da ne bude gorka, što se ponekad dešava sa određenim vrstama kafe kada se ohlade.

Znači skuvajte kafu (najbolje onu koju i inače pijete), ohladite je zajedno sa čašama u kojima ćete je servirati ostavite u frižideru. U rashlađenu čašu prvo stavite sladoled i prelijte ga sa kafom. Po želji dodajte šlag, rendanu čokoladu...Vaša ledena kava je gotova.

Specijalni recepti

Kaneloni sa mljevenim mesom i mocarelom Sastojci: Kaneloni, koji se ne kuvaju, oko 250 g Za sos: 1 konzerva paradajz pelata (400 g) čen bijelog luka 125 g mocarele 2 kašike parmezana Za nadjev: 300 g mljevenog mesa 1 glavica crnog luka 1 šargarepa 2 kašike parmezana 1 jaje

1/4 kašičice muskatnog oraščića mljeveni crni biber, vegeta Priprema: Prodinstajte luk, šargarepu i mljeveno meso. Dodajte u to parmezan, jaje, muskatni oraščić, vegetu i biber. Ovom smjesom punite kanelone, pa ih poređajte u podmazan vatrostalni sud. Pomiješajte pelat i propasiran bijeli luk, pa sos prelijte preko kanelona. Pospite mocarelom i parmezanom i pecite oko 35 minuta na 180 stepeni.

Čokoladni kolač Sastojci: 250 g margarina 125 g kakao 500 g brašna 500 g šećera 4 jaja 2 vanilin šećera 250 g mljevenih ili sitno sjecka-

Glumica Milena Marić preporučuje našim čitaocima, zanimljiv i jednostavan voćni recept. Naglašava da je pogodan za sve ljude kojima voće nije dovoljno slatko, te imaju potrebu za dodatnim unosom šećera.

Sastojci: 200 grama čokolade (razlomljene na kockice) 200 grama bijele čokolade (razlomljene na kockice) 1 grejpfrut 1 pomorandža očišćena od sjemenki 1 kivi 4 suve kajsije 2 prepolovljene i izdubljene kruške 4 kolutića ananasa

nih oraha 100 g čokolade za kuvanje Priprema: U jednu posudu stavite margarin i dobro ga izmutite. Dodajte mu jaja, brašno, šećer, kakao, vanilin šećer i sve izmiješajte dobro. Na kraju dodajte sitno sječene ili mljevene orahe ili lješnike po želji. Ujedinite sve sastojke dobro miješajući. Pripremite jedan pleh i sipajte malo ulja. Ugrijte rernu na 180 stepeni i zatim smjesu sipajte u pleh i sve zajedno stavite i pecite oko 20 minuta. Kada je kolač pečen posebno rastopite čokoladu, najbolje na pari i premažite kolač sa svih strana. Ostavite da se ohladi i poslužite.

Makaroni sa povrćem

Sastojci: 400 grama makarona 1-2 kesice smrznutog miješanog povrća 2 šnita mesnate slanine 1 šolja paradajz sosa na vrh kašičice šećera so i biber po ukusu Priprema: Propržite slaninicu koju ste isjekli

na sitne komadiće i sklonite sa strane. Povrće obarite, procijedite, dodajte paradajz sos, ostavite da se malo krčka i sjednini, dodajte prvo šećer pa nakon par minuta i biber. Za to vrijeme obarite i makarone. Povrće dodajte slanini, promiješajte par minuta, pa dodajte makarone. Probajte i dodajte soli ukoliko ima potrebe.

Možete dodati i parmezan.

Način pripreme: U maloj činiji izdrobite na kockice čokoladu i postavite iznad lončića u kojem kuvate vodu. Istopite čokoladu povremeno je miješajući. U posebnoj činijici istopite bijelu čokoladu.

Isjecite grejpfrut, pomorandžu i kivi, pa postavite na papirne salvete. Umačite svaki komad voća u čokoladu, pola u bijelu, pola u tamnu, i ukrasite. Ohladite u frižideru i služite.

42 AUTOMOBILI

SUBOTA i NEDJELJA, 15. i 16. 2. 2014.

Novotarije

Automobili

predstavljamo, savjeti...

S Klasa Coupe ± Ovo treba da znate Kako je i najavljeno ovih dana, prve zvanične slike Mercedesove S Klase u kupe varijanti su pred nama. Ono što odmah upada u oči je da se automobil ne razlikuje značajno od koncepta koji je predstavljen u Frankfurtu prošle godine.

Kao što smo već navikli, reprezentativni Mercedesov kupe donosi nekoliko značajnih inovacija u auto-industriju.

Taman kad smo pomislili kako Mercedes kasni iza konkurencije u tehnologiji svjetala, sa novim kupeom stižu prva na svijetu Swarovski svijetla! U svakom faru se nalazi 47 Swarovski kristala od kojih je 17 većih zaduženo za dnevna svijetla dok 30 manjih okruglih kristala čine žmigavce. Naravno, ovo nije nikakva revolucionarna tehnologija, ali je sigurno odličan marketinški potez.

Swarovski svijetla se nalaze na listi dodatne opreme.

Najveći panorama krov u svijetu automobila takođe pripada ovom automobilu. Sa površinom od 1,32 kvadratna metra, stakleni panoramski krov sada pokriva više od dvije trećine površine krova. Kako se putnici ne bi osjećali kao u rerni, tu je Magic Sky kontrola koja zatamnjuje pomenuti krov, a za svaki slučaj tu je i konvencionalna roletna.

Magic Body Control, sistem koji putem kamera nadgleda neravnine na putu i prilagođava tvrdoću vješanja, nadograđen je sistemom Active Curve Tilting koji naginje automobil u krivinama slično motociklu i na taj način smanjuje uticaj bočne G sile u krivinama. Sistem omogućava maksimalno naginjanje od 2,5 stepeni što je dovoljno da neutrališe neprijatan osjećaj kod putnika.

Sa dužinom od 5.027 mm, S Klasa kupe (C217-fabrička oznaka) je za 4 cm kraći od prethodnika (CL) ali je širi

i niži što mu daje sportskiji stav. Estetskom doživljaju sigurno će doprinijeti i veliki izbor točkova od lake legure u dimenzijama od 18-20 cola.

Za sada je potvrđen samo 4,7-litarski twin-turbo V8 motor sa 455 KS i 700 Nm momenta, ali se vremenom očekuju još najmanje dva AMG modela (S63 AMG i S65 AMG), kao i S600 model. Osnovni model sa pomenutim 4,7-litarskim motorom nosi oznaku S500.

Mercedes S Klasa kupe prvi put će biti javno prikazana na Ženevskom salonu 6. marta, a početak prodaje je planiran za drugu polovinu ove godine. (cdm)

Premijera u ŽeNevi

Honda Civic Type R Concept

Honda je više puta pokazala, da je sposobna u serijsku proizvodnju da pusti automobil, koji bismo prije očekivali kao koncept na nekom autosalonu nego kao serijski automobil na uluci. Čini se, da će slična situacija biti i u slučaju modela Civic Type R na bazi aktuelnog evropskog 5D modela...

Prva skica prikazuje nam prošireni bodikit, sa velikim otvorima za dovod i odvod vazduha u blatobranima, masivnim pragovima, zadnjim branikom sa velikim difuzorom, po dvije “cijevi” auspuha na svakoj strani. Kao što možemo vidjeti, automobil će biti kompletno modifikovan, za posebno atraktiv-

nim zadnjim dijelom, u koji je integrisano veliko krilo.

Civic Type R biće najbrži hot-hatch sa pogonom na prednje točkove svih vremena. Kao što je poznato, pokretaće ga novi benzinski motor 2.0 VTEC Turbo, koji je uparen sa šestostepenim manuelnim mjenjačem i mehaničkim diferencijalom sa blokadom. Nezvanično se tvrdi, da će novi motor imati preko 300 KS. Koncept nove generacije modela Honda Civic Type R biće predstavljen za tri nedjelje, na autosalonu u Ženevi, a serijska verzija biće predstavljena u septembru mjesecu u Parizu. (automagazin)

Hibrid

Novosti iz Tojote Tojota razvija novi, bežični sistem za dopunu baterija u svojim modelima sa električnim i hibridnim Plug-in pogonom. Za početak, probno testiranje u Japanu obuhvatiće tri Plug-in hibridna automobila, a predviđeno je da se u budućnosti bežični punjači nađu u komercijalnoj upotrebi.

Testni primerci biće korišćeni svakodnevno u uobičajenim uslovima eksploatacije, a cilj je da se dođe do informacija kako bežični punjači funkcionišu u praksi, koliko su laki i praktični za upotrebu i u kojoj mjeri su korisnici njima zadovoljni.

Tehnologija koja se koristi omogućava vozaču da pogonske baterije u svom hibridnom automobilu dopuni na jednostavan način, tako što će parkirati vozilo na tačno određenu poziciju ispod koje se u podu nalazi uređaj za bežično punjenje.

S obzirom da je neophodno da vozilo prilikom punjenja baterija bude poravnato sa punjačem koji se nalazi ispod njega, Tojota je u testne automobile ugradila i sistem za asistenciju prilikom parkiranja pomoću kog se vozilo precizno pozicionira u odnosu na punjač. Japanski proizvođač za sada nije saopštio kada će se ovaj sistem naći u javnoj upotrebi. (b92)

TEHNOLOGIJA 43

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 2. 2014.

BEZ KONKURENCIJE

Broj isporučenih pametnih telefona po prvi put je dostigao milijardu uglavnom zahvaljujući Androidima. Prema podacima firme IDC, prošle godine je isporučeno 793,6 miliona, što je Gugl operativnom sistemu donijelo tržišni udio od 78,6 posto. Eplov doprinos nije bio zanemariv - 153,4 miliona, udio od 15,2 posto - ali je svejedno bio daleko manji. Zajedno, ta dva operativna sastava drže tržište u šaci - pokrivali su 95,7 posto svih isporuka u zadnjem kvartalu 2013. i 93,8 posto za cijelu godinu.

Na povećanu potražnju tokom prva tri mjeseca u kojem su božićno-novogodišnji praznici reagovali su različito.

Android se oslonio na svoj dugi popis partnera proizvođača uređaja, koji nude širok raspon telefona, kako po tehničkim karakteristikama, tako i po

cijenama. Epl je odabrao dijametralno drugačiiji pristup - ograničenu ponudu uređaja koje proizvode isključivo oni, sa cijenama po pravilu višim od konkurencije.

Analitička firma Gartner procijenila je da je broj isporučenih pametnih telefona bio nešto manji, 968,8 miliona. Po njihovim predviđanjima, Androidi će samo tokom ove godine premašiti milijardu. Po IDC-ovim podacima, Android je uspio povećati tržišni udio za 9,6 posto u odnosu na 2012., dok je Eplov pao za 3,5 posto. Dobitnik je i Windows Phone, koji je uspio povećati udio za jedan posto, iako je udvostručio broj isporuka sa 17,5 na 33,4 milioa.

Blackberry je nastavio da gubi tržište, pa sada imaju šest odsto i zabilježili su upola manje isporučenih smartfona Samsung je najbolji među onima ko-

ji na uređajima imaju Androide - drže udio od 39,5 posto svih isporučenih pametnih telefona. Dobre rezultate imali su i Huawei, LG i Lenovo. Za Windows Phone na vrhu je, očekivano, Nokia (udio od 89,3 posto).

U IDC-u su tijekom novembra predvidjeli da će broj isporučenih pametnih telefona dostići milijardu. Naznačili su

kako je dobro što se firme fokusiraju na perjanice poput iPhonea 5s, Galaxy Notea 3 ili HTC-ovog One, ali kako ne treba zanemariti ni kupce koji žele jeftinije mobilne telefone.

Prošle godine je tržište telefona jeftinijih od 200 dolara poraslo za 42,6 posto na globalnom nivou, u brojkama 430 miliona primjeraka, piše CNET.

U SVAKOJ ŽIVOTNOJ SFERI

Gugl nije samo internet Gugl odavno nije samo internet kompanija. Gigant se pretvara u kompaniju koja će biti prisutna u svim segmentima našeg života, što video na Jutjubu pod nazivom “How BIG Is Google?” i potvrđuje. Internet će i dalje biti domen kojim će Gugl nastojati da nas informiše, ali i kanal putem kojeg će saznavati stvari o nama, upravljati našim životima (vjerujte, na mnogo različitih načina), omogućiti nam da živimo kvalitetnije i udobnije. Sem razvoja internet servisa, Gugl uveliko radi na projektima razvoja vještačke inteligencije, razvija naprednije robote, pametne kućne aparate putem “Internet Of Things” koncepta, a bavi se i mnogim drugim stvarima, koje navedeni video otkriva.

KONAČNO

FEJSBUK

Fejsbuk je odlučio da ponudi svojim korisnicima nešto više izbora od “muško” i “žensko”. Od sada se na ovoj društvenoj mreži možete opredijeliti za jednu od 50 opcija a među njima i androgen, bipolan, interseksualan, transseksualan... Takođe, korisnici će moći da izaberu između različitih zamenica - on, ona i oni. Tu je i mogućnost čuvanja polnog identiteta privatnim, ukoliko želite. Fejsbuk promjene su puštene u četvrtak, za početak za 159 miliona američkih korisnika ove mreže sa ciljem da ljudima pruži više opcija da se opišu.

Fejsbuk mjesečno ima 1.15 milijardi aktivnih korisnika.

Skype dobio sinhronizaciju na više uređaja Skype je objavio apdejt sa nekoliko bitnih dodataka svom popularnom chat servisu. Prvo, dodat je mnogo efikasniji sistem sinhronizovanja sadržaja na više uređaja. Sada, kada se poruke čitaju na mobilnom telefonu, a korisnik potom pređe na tablet, Skype će nastaviti tamo gde je korisnik stao. Nema više poruka označenih sa “unread” na uređaju, kada ste ih već vidjeli na drugom uređaju. Push notifikacije su nadograđene, pa sada korisnika obaveštavaju kada je dostupna nova chat poruka na svim uređajima.

NOVI CALL OF DUTY

Grafika nove generacije Prema glasinama poznatog NeoGAFovog “insajdera”, novi Call of Duty na kojem radi Sledgehammer Games će prilično pomjeriti granice grafičke prezentacije ovog serijala. Activisionov direktor Eric Hirshberg ovih dana dodatno nam je zagolicao maštu izjavom da Sledgehammer Games pristupa ovom projektu primarno kao next-

gen naslovu. “Activision kao Activision, puno obećanja i malo toga ostvarenog”, vjerovatno su mnogi gEJmeri skeptično pomislili pročitavši to obavještenje. Nego, uskoro je i Pete Dodd, poznati izvor raznih pikanterija iz svijeta videoigara, napisao na NeoGAF-u: “Interna ekipa je jako uzbuđena zbog njega (op.a. novog Call of Dutya). Na-

vodno je prilično veliki grafički skok u odnosu na Ghosts.” Famousmortimer (nick Pete Dodda na NeoGAF-u) je takođe prvi otkrio postojanje nove Call of Duty igrice i već se pokazao kao istinit te provjeren izvor za Sledgehammer. Šta vi kažete, je li vam interes za novi CoD ovom izjavom “insajdera” dodatno narastao? (tehnologija.me)

To znači da će korisnik moći da skroluje unazad na svom telefonu i vidi konverzaciju koju je vodio preko laptopa i slično. Obavještenja su takođe poboljšana kako bi pomogla optimizovanju servisa za očuvanje baterije i bolje startovanje i pregledanje sadržaja. Budući apdejti će doneti notifikacije samo na uređajima koje korisnik upotrebljava. To znači, ukoliko korisnik radi na PC uređaju, obavještenje će mu stići tu, a ne na svaki uređaj koji je uključen. Najnovija verzija Skype-a je dostupna od danas, besplatno.

telefoni, računari, igrice...

Za biranje pola 50 opcija

TEHNOLOGIJA

Android i iOS drže 93,8 posto tržišta

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

44 SLOBODNO VRIJEME SUDOKU

Daily Sudoku puzzle No. 1975Teža

8

2012-03-10

4

Medium level

2 4

6

3

6 8

6

1

1

5

7

5 3

5

4

8

4

2

Play sudoku online at:

4 9 6 www.sudokukingdom.com 2

6

8

3

Daily Sudoku puzzle No. 1955

7

2012-02-19

Medium level

Lakša

4 3

2

Lakša

5

1

7

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 2. 2014.

9

1

4

9 9

5

9 7 6

7

1

3

7

2 Page 1/2

6

8

Play sudoku online at:

5 ww.sudokukingdom.com

2

6

7

9

Play sudoku online 2 at:

8

www.sudokukingdom.com 4 3

9

Puzzle solution:

SASTOJCI IZAZIVAJU ALERGIJE

Rješenje iz prethodnog broja

Sudoku puzzle No. 2658 2014-01-22 7

1

4

2

9

6

5

3

8

2

6

8

5

3

7

9

4

1

5

9

3

8

4

1

2

7

6

4

2

7

3

5

8

6

1

9

3

8

6

9

1

4

7

5

2

9

5

1

6

7

2

3

8

4

3

9

5

8

6

2

1

7

4

7

4

2

8

5

1

7

6

3

9

6

1

3

9

4

8

5

2

8

3

5

1

6

9

4

2

Puzzle solution:

Sudoku puzzle No. 2657 2014-01-21

6

7

2

4

8

3

1

9

5

7

1

4

9

7

2

5

8

6

3

1

7

6

2

5

9

4

8

3

5

3

9

4

8

1

2

6

7

8

4

2

7

3

6

9

1

5

9

5

3

1

4

8

7

2

6

6

1

7

9

2

5

3

4

8

2

8

4

6

7

3

5

9

1

VICEVI

Page 1/2

Dolazi pandur u stanicu u 02:00 ujutru potpuno go, kao od majke rođen. Kad ga je vidio šef poludi i kaže: - Jesi ti normalan, šta ćeš u ovo doba u stanici i još go!?

- Ma nisam ja kriv šefe, sinoć sam bio na nekoj žurci. Bilo nas je desetak muškaraca i desetak žena. Taman se malo popilo, kad domaćica kaže : “Svi muški da se odmah skinu”. Skinemo se mi, pa će ona

: “Sve ženske da se skinu”. Skinu se i one. Zatim ona ugasi svijetlo i dreknu: “Ajmo sad muškarci na posao”. I šta ću... ja došao. *** Uvali se Mujo u krevet kraj Fate koja već tone u san, i pokuša je nagovoriti maznim glasom: - Fato, bona, nemam gaće.

Fata odmahne rukom i pospano promrmlja: - Dobro, opraću ti sjutra jedne.

Brisel će zabraniti proizvodnju parfema Evropska komisija predložila je da se upotreba nekih sastojaka čuvenih parfema i prirodne kozmetike ograniči, a nekih u potpunosti zabrani, zbog velikog rizika od alergija. Ukoliko se prihvati predlog koji je Komisija stavila na tromjesečnu javnu raspravu, veliki evropski proizvođači parfema i prirodne kozmetike moraće da promijene sastav svojih proizvoda kako bi se zaštitilo oko 15 miliona Evropljana za koje se procjenjuje da imaju kožne alergije.

“Ovo nije upereno protiv nekog određenog parfema, nije riječ o zabrani ‘Šanela 5’”, rekao je komesar za prava potrošača Neven Mimica, dodavši da će proizvođači imati između dvije i pet godina da se usklade sa novim propisima.

Predlog je zasnovan na mi-

šljenju o alergenima u mirisima koje je na zahtjev Evropske komisije dao Naučni odbor za bezbjednost potrošača.

Komisija je zatražila procjenu jer lista zabranjenih i ograničenih sastojaka kozmetičkih proizvoda nije revidirana od 2003. godine.

Naučni odbor je za sintetičku supstancu HIČ i dvije prirodne esencije mahovine, koje se koriste za čuvene parfeme uključujući i “Šanel 5”, procijenio da su nebezbjedne, pa je Komisija zatražila da se zabrane.

Smatra se da su ovi sastojci uzrok više hiljada zabilježenih slučajeva alergija, posebno ekcema. Predlog je da se ograniči koncentracija 12 drugih sastojaka, posebno mirisa ruže i limuna, za koje je procijenjeno da mogu biti rizični, dok će

106 sastojaka, umjesto sadašnjih 26, morati posebno da se naznači na etiketi. Riječ je o sastojcima koji trenutno mogu biti podvedeni pod nazive “miris” i “aroma”.

U Komisiji naglašavaju da se alergije na ove sastojke ne mogu preduprijediti izbjegavanjem parfema, budući da se oni koriste i u drugim proizvodima poput krema i dezodoransa.

Promjena će najviše pogoditi industriju prirodne kozmetike, u kojoj se koristi velika količina visoko alergenih prirodnih esencija.

Prema navodima jednog evropskog izvora, više od 90 odsto proizvoda će morati da se promijeni, što će biti teško s obzirom na to da je riječ o manjim proizvođačima.

(Mondo)

SUBOTA i NEDJELJA, 15. i 16. 2. 2014.

SLOBODNO VRIJEME 45 horoskop

Teža

oVAn Oporavljate se od napornog rada.

Nude vam se nove poslovne mogućnosti, vezane za inostranstvo.

Finansijska situacija se popravlja.

Ukoliko imate ginekoloških smetnji ili problema sa mokraćnim putevima - pravo kod ljekara.

Bik Racionalno ste ispitali sve varijante, ali ne možete da nađete pravo rješenje. Problemi se nagomilavaju nevjerovatnom brzinom. Poslovna situacija nije tako loša kao što mislite. Samo treba biti strpljiv i novac će pristići.

BLizAnCi Osjećate potrebu za unutrašnjim mirom. Čuvajte se povreda usljed mogućih padova, jer lako može doći i do preloma kostiju. Unutrašnji konflikti su pod kontrolom. Sa njima ste se saživeli. Partneru nalazite stotinu mana.

rAk Nešto morate da promijenite ako želite da iz situacije izađete spokojni. Teško uočavate sopstvene greške. Okolnosti ukazuju na to da ih imate na pretek.

Preosjetljivi ste, na sebe preuzimate rizike, što može odvesti u bolesti.

LAV Razmišljate o selidbi ili adaptaciji životnog prostora. Ukoliko postoje šanse da to odložite do proljeća, strpite se. Tada će sve biti daleko jednostavnije. Timski radite, rezultati će biti vidljivi. Umor je posljedica napornog rada.

DjEViCA

Nalazite se u fazi promjena. Još uvijek niste prešli sa riječi na djelo. Na poslu vješto manipulišete. Sa malo napora ostvarujete dobre rezultate. Šta više hoćete? Okolnosti vam idu na ruku. Zdravstvenu situaciju držite pod kontrolom.

ŠkorpijA Narednih dana nastupa predah.

Osećate olakšanje, jer ste gomilu problema koji su vas opterećivali ostavili po strani. To što je para uvek malo, za Škorpije je normalno stanje. Uhvatila ih je potrošačka groznica. Smanjite prohtjeve.

sTrijELAC

Pred vama su novi počeci. Poslovi zahtijevaju dodatno angažovanje.

U prvom planu su kreativne sposobnosti, pa u njima nalazite zadovoljstvo. Istovremeno hranite sujetu. Sve što je loše, ima i dobru stranu. Uskoro poboljšanje.

jArAC Zapljusnuo vas je talas novih početaka. Nastojte da promjene prihvatite kao normalan slijed događaja.

Opsjednuti ste poslom i poboljšanjem finansijske situacije. Očekujte puno iznenađenja kad je ovaj segment u pitanju.

VoDoLijA Dolazite do rješenja koja vam ranije nisu padala na pamet. Budite istrajni da ih realizujete? Čuvajte se upletenosti u intrige. Razne priče kolaju oko vašeg imena. Dajete nepromišljene izjave, pa vam niko nije ako zbog njih snosite posljedice.

riBE Zapljusnuo vas je talas optimizma.

Svjesni ste pogodnosti, ali i činjenice da ih ne treba sve prihvatiti, već se okrenuti najkvalitetnijim. Ukoliko ste planirali hiruršku intervenciju, pokušajte da je odložite. Ima vremena i za to.

DA Li sTE znALi

Volite ono čime se bavite, pa na tekuće probleme gledate bez panike.

Ima i drugih stvari osim posla koje vam pričinjavaju radost. Greške mogu biti posljedica nekontrolisane ishrane. Blago ste se zapustili.

Ne jedite između obroka.

VAGA

- Da komarci imaju zube?

- Da riba koja živi 800 metara ispod površine mora nema oči?

- Da je vodonik zapaljiv gas a kiseonik podržava sagorijevanje?

- Da je kikiriki jedan od sastojaka dinamita?

- Da su naše oči od rođenja uvijek istih dimenzija ali da nos i

uši ne prestaju da rastu?

- Da je pecanje najučestaliji sport na svijetu?

- Da su ljudi koji najčešće ginu u pljačkama banaka pljačkaši?

- Da prosječan čovjek dnevno izgubi 200 dlaka na glavi?

- Da je otvarač za konzerve pronađen 48 godina nakon što su uvedene konzerve?

46

TV PROGRAM SUBOTA Film

06:00 Serija: Neukrotivo srce/r 08:15 Film: Ă Ĺ ifra Sabljarka/r 09:45 Emisija- Volim prirodu 10:00 Serija: Domaćice sa Bosfora/r 13:00 TaÄ?no 1 The Best Of 14:10 Domaćine, oĹženi se/r 15:00 Talk show-Ĺ˝ene 16:00 Film: Povratak Betmena 18:05 Moja velika svadba/r 19:00 Vijesti Prve 19:25 Serija: Domaćice sa Bosfora 20:20 Serija: Gorki Ĺživot 21:10 Film: Maverik 23:30 Film: Povratak Betmena/r 01:30 Domaćine, oĹženi se/r

PRVA Talk show: Žene 15.00

07.00 10.00 10.05 11.05 12.00 12.10 13.15 13.40 14.50 15.30 15.45 17.00 17.30 18.00 19.30 19.55 20.05 21.00 22.00 22.30 23.00 00.05

Dobro jutro Crna Goro Vijesti Kad proťetam Crnom Gorom Strani dok. program: Privatni Şivot zagonetka Ludvigove smrti Vijesti Tv arhiv Kurs engleskog – word on the street Muzika Muzika Dnevnik 1 Mozaiku Zapis: Umjetnost u drvetu StiŞu bebe Art magazin Dnevnik 2 Sport Serija: Budva na pjenu od mora Crnogorske teme Dnevnik 3 Profil Film: Nestala Tv arhiv/r

RTCG 1 Vijesti 12.00

06:50 City kid’s 07:00 Dobro jutro 10:30 Nautika 11:00 Ĺ˝ivot u trendu sa SneĹžanom Dakić Mikić 11:45 City 12:00 Vikend vizija 14:00 Gold muziÄ?ki magazin 15:30 City 16:00 Serija: Sila/r 17;00 Akademci specijal 18:00 Info Monte 18:30 Magazin in sa Sanjom Marinković 20:00 Serija: Sila 21:15 Zvijezde granda 23:45 City 00:00 Film: Ĺ teta 02:30 Film: Bokser ubica

PINK City 15.30

07:45 Crtana serija: BiDaman 09:00 Surfuj pametno/r 09:10 Organska hrana 10:45 Lud, zbunjen, normalan/r 11:15 Ĺ˝ivot sa planinom/r 12:00 Vijesti u 12 12:06 Film: Tri musketara/r 14:00 Vijesti u 2 14:06 Ĺ ou svih vremena/r 15:40 The best of extra lifestyle 16:30 Vijesti u pola 5 16:55 Serija: PoÄ?ivali u miru/r 17:45 Lud, zbunjen, normalan 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija: Stela 20:15 Film: Ugovor 22:00 Vijesti u 10 22:15 Sport vikend 22:25 Serija: Dekster 23:15 Film: Vec viÄ‘eno 01:20 Film: Koliko me voliĹĄ/r

VIJESTI Serija: Dekster 22.25

Sport

Informativa

07:00 Crtani film 11:00 Kuhinjica 11:30 Top Shop 12:00 Film 14:00 Bez uputa 15:30 Ĺ˝iva istina/r 16:30 I Love My Car 16:55 5 do 5 Atlas sport 18:00 Forum 18:15 Film 20:00 Forum 20:15 Showroom 20:45 Business Exclusive 21:15 Film 23:15 VeÄ?era kod DĹžaje 00:15 Showroom/r 00:45 Business Exclusive/r 01:00 5 do 5 Atlas sport/r

ATLAS VeÄ?era kod DĹžaje 23.15

TV PREPORUKA POVRATAK BETMENA Prva 16.00

Gotam ima novog neprijatelja! Davno izgubljeni, deformisani Pingvin pojavljuje se u novom svijetlu, i uz pomoć korumpiranog biznismena Maksa Ĺ reka, kandiduje se za gradonaÄ?elnika. Betmen pokuĹĄava da razotkrije njihove prljave planove, dok oni pokuĹĄavaju da prikaĹžu Betmena u drugaÄ?ijem svijetlu. ÄŒitava stvar zaÄ?injena je pojavom Ĺ˝ene maÄ?ke, misteriozne osobe koja ima isti problem kao i Betmen – podvojenu liÄ?nost.

09.30 Serija: Sulejman VeliÄ?anstveni/r 10.55 ZOI SOCI 2014: SkijaĹĄko trÄ?anje(Ĺž)- 4 x 5 km 12.40 Dok. program 13.25 ZOI SOCI 2014:Hokej USA-Rusija 16.00 Muzika---koncert 16.55 Top mobil 17.15 ZOI SOCI 2014: Skijanje(Ĺž)super veleslalom/r 19.00 KoĹĄarka ABA liga: Budućnost-RadniÄ?ki 20.40 ZOI SOCI 2014: Ski-skokovi/r 22.30 Sportska subota 23.15 ZOI SOCI 2014: Pregled 00.15 VOA-Glas Amerike

RTCG 2 ZOI SOCI 2014: Pregled 23.15

09:00 Dogodilo se‌ 09:45 Crtani film 11:00 Grad koji volim/r 13:00 Guťteranje/r 15:15 Dogodilo se‌ 15:30 Žestoko 15:45 Smijeh kao Lijek 16:00 Retrospektiva – premijerno 16:45 Zabava 17:00 Ekstremno 17:45 Muzika 18:45 Crtani film 19:00 Texas Holdem Poker 21:15 Žestoko 21:30 Ekstremno 21:45 Zabava 22:00 Retrospektiva/r

08:30 09:25 10:30 11:50 12:20 13:00 13:50 15:30

777 Žestoko 21.15

MBC Rock karavan 20.15

17:30 18:00 19:10 20:15 21:40 22:00 23:30 00:00

Aljazeera Zdravo jutro Kindermanija Lijek iz prirode Bez recepta Plodovi zemlje Tivatski horizonti Astro num caffe Na toÄ?kovima Aljazeera Mbc dnevnik Rock karavan Video katalog Aljazeera Aljazeera Astro num caffe

07:02 09:15 10:15 11:30 12:40 13:30 14:30 15:02

16:00 18:15 19:15 19:40 21:00 21:40 22:00 5dio 00:00 Ponoćni Info

MONTENA Pet show 10.15

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti RTS 09:06 Ĺ˝ikina ĹĄarenica 10:00 Vesti RTS 10:05 Ĺ˝ikina ĹĄarenica 11:00 Fazoni i fore 11:30 Neven 12:00 Plava ptica 12:30 Sa Evropom na ti 13:00 Dnevnik RTS 13:15 Sport plus 13:30 U hodu 14:00 Gastronomad 14:15 Mira Adanja Polak i Vi 15:00 Vesti RTS 15:10 TV lica... Kao sav normalan svet 16:00 Vesti RTS 16:03 Vratiće se rode 16:50 KneĹževina Srbija 17:00 Vesti RTS 18:30 Kvadratura kruga 19:00 Slagalica 19:30 Dnevnik RTS 20:05 Vratiće se rode 21:00 Film 22:35 Vesti RTS 2 10:00 Verski mozaik Srbije 10:45 Klinika Vet 11:15 Profil i profit 11:45 Knjiga utisaka 12:25 Svet zdravlja 12:55 GraÄ‘anin 13:25 SoÄ?i 2014: SAD - Rusija 15:50 Moja lepa Srbija 16:20 Vrele gume 16:55 Vaterpolo - Prvenstvo Srbije 18:00 Medalje zauvek 18:15 Datum 18:25 SoÄ?i 2014: Ski-

jaĹĄki skokovi (m) 20:10 Tajne muzeja: PrirodnjaÄ?ki muzej u Londonu 21:00 PotroĹĄaÄ?ki savetnik 21:25 Svet sporta 21:50 Horizont HRT 1 10:15 Subotom ujutro 12:00 Dnevnik 12:15 Sport 12:18 Vrijeme 12:20 TV kalendar 12:35 Veterani mira 13:23 Duhovni izazovi 13:55 Prizma 14:42 Kućni ljubimci 15:15 Love Comes So ly 16:43 I to je Hrvatska 17:00 Vijesti 17:15 GrÄ?ki otoci 18:08 manjinski Mozaik 18:26 Lijepom naĹĄom 19:30 Dnevnik 19:56 Sport 20:06 Loto 7-39 20:12 Iz dĹžungle u dĹžunglu 21:59 Obitelj Borgia 22:51 Dnevnik 23:11 Sport HRT 2 09:20 ReportaĹža - SoÄ?i 09:30 Babybonus 10:00 George Clark: ÄŒudnovate zamisli 10:45 Kuhajmo zajedno 10:55 SoÄ?i 2014.: 4x5 ĹĄtafeta (Ĺž) 12:30 Obrtnik i partner 12:56 Magazin Lige prvaka 13:30 SoÄ?i 2014.: SAD - Rusija 15:45 SoÄ?i 2014.: SlovaÄ?ka - Slovenija

SvjeŞi u dan Crtani filmovi Pet show Anegdota iz Şivota Dzet set /r. Životinjske lakrdije Tragom prirode /r.

Jeta e Kosove em.5/ Produkcija “BIRN�

Kosovo /r.

Prolog /r.

Raport iz Bara Anegdota iz Ĺživota Autoshop Info Putopisi Film: Soko i golubica

DANAS U GRADU 17:55 Vesprem - CO Zagreb 19:30 SoÄ?i 2014.: MuĹĄki 20:15 SoÄ?i 2014.: Ĺ vicarska – ÄŒeĹĄka HBO 12:15 Ledeno doba 4: Pomeranje kontinenata 13:45 PreobraĹžaj 15:25 Grozni GaĹĄa 16:55 Muke s felĹĄom 18:45 Skubi Du! Maska Plavog sokola 20:05 Prva godina braka 21:40 Vrele koke 23:20 Vodi me kući veÄ?eras FOX LIFE 11:10 Kako izgledam? 12:00 Ĺ ta ne treba obući 13:05 VenÄ?anje u inostranstvu 13:55 BivĹĄe Ĺžene Holivuda 14:43 OÄ?ajne domaćice 15:34 OÄ?ajne domaćice 16:26 OÄ?ajne domaćice 17:16 OÄ?ajne domaćice 18:09 OÄ?ajne domaćice 19:01 Ludnica u Klivlendu 19:27 Ludnica u Klivlendu 19:55 Ne veruj komĹĄinici iz stana 23 20:23 Ne veruj komĹĄinici iz stana 23 20:50 Privatna praksa FOX CRIME 12:55 Detektiv na Floridi 13:45 Ubr-

zana istraga 14:35 Ubrzana istraga 15:30 Ubrzana istraga 16:20 Transporter 17:15 Transporter 18:05 MornariÄ?ki istraĹžitelji: Los AnÄ‘eles 19:00 MornariÄ?ki istraĹžitelji: Los AnÄ‘eles 19:50 MornariÄ?ki istraĹžitelji: Los AnÄ‘eles 20:45 ÄŒetiri Ĺžene i sahrana 21:40 Tihi Svedok 22:45 Zavisni o robiji ARENA SPORT 09:00 Finale 11:00 PSG - Valenciennes 13:00 Milan - Bologna 15:00 ThĂźringer - Sävehof 16:45 Pregled Endesa lige 17:00 Bastia - Monaco 19:00 Krka - MZT Skopje 21:00 Budućnost - RadniÄ?ki 23:00 Olympiacos – Platanias SPORT KLUB 11:15 SK Studio 13:00 NBA Inside Stuff 13:45 Sunderland - Southampton 16:00 Atletico Madrid - Valladolid 18:00 Na danaĹĄnji dan 18:15 Manchester City - Chelsea 20:15 Pregled Euroleague 21:00 New Orleans: All Stars Challenge 23:00 Max Bet Vesti

BIOSKOP CINEPLEXX

ÄŒuvari nasljeÄ‘a 20:15; 22:30; Vampirska akademija 17:30; 19:30; Zimska priÄ?a 20:30; 22:00; AmeriÄ?ka prevara 18:00; 21:00; Lego film 3D 11:15; 13:15; 15:15; 18:15; Lego film 12:00; 16:00; RoÄ‘eni u mraku 22:40; Montevideo, vidimo se!

14:00; 15:30; 17:00; 18:30; 20:00; 21:30; Povratak u ring 15:00; DŞastin i hrabri vitezovi 12:45; 14:30; 16:15; Vuk sa vol strita 17:45; Legenda o Šarili 3D 11:00; 13:45; Zaleđeno kraljevstvo 3D 11:30; 13:30; Zaleđeno kraljevstvo 12:30; Šetnja sa dinosaurusima 3D 11:45.

CNP

Ribarske svađe 20.00 KIC BUDO TOMOVIĆ

Dobro drvo 12.00

47

TV PROGRAM NEDJELJA Film

06:00 Serija: Neukrotivo srce/r 08:15 Film: Kengur DĹžek/r 09:45 Volim prirodu 10:00 Serija: Gorki Ĺživot/r 13:30 Talk show- Ĺ˝iva istina/r 14:30 Talk show - VeÄ?e sa Ivanom Ivanovićem/r 16:00 Film: Maverik/r 18:05 Moja velika svadba/r 19:00 Vijesti Prve 19:25 Serija: Folk 20:15 Serija: Folk 21:10 Film: King Kong 00:30 Exkluziv The Best Of 01:00 Exploziv The Best Of 01:30 Serija: Okrug OranĹž/r

PRVA Serija: Folk 19.25

07.00 10.00 10.05 11.05 12.00 12.10 13.15 14.00 14.05 14.50 15.30 15.45 17.00 17.30 18.00 19.30 19.55 20.05 21.00 22.00 22.30 23.00

Dobro jutro Crna Goro Vijesti Kad proťetam Crnom Gorom Strani dok.program: Privatni Şivot zagonetka Ludvigove smrti Vijesti Tv arhiv Kurs engleskog – word on the street Vijesti Agrosaznanje/r Muzika Dnevnik 1 Mozaiku Zapis: Umjetnost u drvetu StiŞu bebe Art magazin Dnevnik 2 Sport Serija: Budva na pjenu od mora Crnogorske teme Dnevnik 3 Profil Film: Nestala

RTCG 1 StiĹžu bebe 17.30

06:50 City kid’s 07:00 Dobro jutro 10:30 Top speed vip challenge 11:00 Domaći film 12:45 City 13:00 Grand parada 13:45 City 14:00 Domaći film: Mirko i Slavko 16:00 Nedjeljno popodne sa Leom KiĹĄ 18:00 Info Monte 18:30 Vip room 20:00 KursadĹžije 21:00 Domaći film 23:00 Trenutak istine 23:45 City 00:00 Film: TrÄ?i za svoj Ĺživot 02:00 Film: Divna priÄ?a

PINK Info Monte 18.00

07:00 Crtana serija: Lego ÄŒima 09:05 Film: Bez granica/r 09:50 Lud, zbunjen, normalan/r 10:25 NaÄ?isto sa Petrom Komnenićem/r 11:35 Film: Tombston 12:00 Vijesti u 12 13:50 Serija: Premijerka/r 14:00 Vijesti u 2 14:50 Serija: Tihi svjedok/r 15:45 Serija: Ĺ˝ivot sa planinom 16:30 Vijesti u pola 5 16:40 Serija: Stela/r 17:50 Lud, zbunjen,normalan 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija: PoÄ?ivali u miru 20:00 Serija: Premijerka 21:00 Ĺ ou svih vremena 22:30 Vijesti 22:45 Sport vikend 22:55 Film: Ljubav, rat i prsten 00:50 Serija: Dekster/r

VIJESTI Ĺ ou svih vremena 21.00

Sport

Informativa

07:00 Crtani film 11:00 Bez uputa/r 11:30 Top Shop 12:00 Film 16:00 Showroom 16:30 Business Exclusive 16:55 5 do 5 Atlas sport 18:00 Forum 18:15 Film 20:00 Forum 20:15 Pop kvart 20:45 Business Exclusive 21:15 Film 23:00 Forum 23:15 Dokumentarni film 00:15 Pop kvart/r 00:45 Business Exclusive/r 01:00 5 do 5 A tlas sport/r

ATLAS Showroom 16.00

TV PREPORUKA TRKA ZA SVOJ ŽIVOT Pink 00.00

Glavni akteri priÄ?e su Britanac DĹžejms Hant i Austrijanac Niki Lauda.

Sezona 1976. godine poÄ?ela je dominacijom Nikija Laude koji je pobijedio na prve dvije trke. Hant trijumfuje u Ĺ paniji, ali posle inspekcije vozila on biva diskvalifikovan. Serija loĹĄih rezultata nastavlja se i u narednih nekoliko nastupa, a njegova patnja biva povećana otkrićem da mu je Ĺžena Suzi u vezi sa RiÄ?ardom Bartonom. Posle razvoda, on vraća svoj takmiÄ?arski duh, dok mu je diskvalifikacija sa trke u Ĺ paniji poniĹĄtena. Tako se vraća u borbu za ĹĄampionsku titulu.

09.30 Serija: Sulejman VeliÄ?anstveni 10.55 ZOI SOCI 2014: SkijaĹĄko trÄ?anje (m) 13.30 Sportska subota/r 14.15 Top mobil/r 14.35 Muzika 14.55 ZOI SOCI 2014: Brzo klizanje (Ĺž) - 1500m 17.35 Dok.program 18.15 Rukomet (Ĺž) - LĹ : Budućnost-Larvik 19.45 ZOI SOCI 2014: Hokej Finska-Kanada/r 22.15 ZOI SOCI 2014: Skijanje (m) - super veleslalom 23.00 ZOI SOCI 2014: Pregled 00.00 VOA – glas Amerike

RTCG 2 VOA – glas Amerike 00.00

08:00 10:00 11:45 12.15 13:00 13.15 14:00 14:45 15:00 16:15 17:00 18:15 19:00

Fudbal.me Retrospektiva Zabava Konzilijum/r Guťteranje Ekstremno Dogodilo se... Žestoko Toto Vijesti Toto Klub Retrovizor Ekstremno Texas Holdem Poker 20:30 NindŞa ratnici 22:00 Grad koji volim 00.00 Žestoko

08:30 09:00 10:00 10:45 11:00 12:30 13:00 14:30

777 Texas Holdem Poker 19.00

MBC Astro num caffe 15.30

15:30 17:00 19:10 20:00 21:00 21:30 22:20 23:00 23:30 00:00

Aljazeera Plodovi zemlje Aljazeera Zdravo jutro Hrana i vino Na toÄ?kovima Kindermanija Plodovi zemlje Astro num caffe Hrana i vino Mbc dnevnik Serija Interfejs Aljazeera Na toÄ?kovima Nokaut Aljazeera Astro num caffe

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti 09:06 Ĺ˝ikina ĹĄarenica 11:00 Fazoni i fore - Zlatibor 11:30 Neven 12:00 Plava ptica 12:30 Sa Evropom na ti 13:00 Dnevnik 13:15 Sport plus 13:30 U hodu - kako je zaista propao rok end rol 14:00 Gastronomad 14:15 Mira Adanja Polak i Vi 15:00 Vesti 15:10 TV lica: Sportisti kao sav normalan svet, 16:00 Vesti 16:03 Vratit će se rode tv serija 16:50 KneĹževina Srbija 17:00 Vesti 18:30 Kvadratura kruga 19:00 Slagalica kviz 19:30 Dnevnik 20:05 Vratit će se rode TV serija 21:00 Film film 22:35 Vesti 22:40 Vreli Majk ameriÄ?ki film RTS 2 10:45 Klinika vet 11:15 Profil i profit 11:45 Knjiga utisaka 12:25 Svet zdravlja 12:55 GraÄ‘anin 13:25 ZOI-Hokej: SAD-Rusija, prenos 15:50 Moja lepa Srbija 16:20 Vrele gume 16:55 Vaterpolo-PS: PartizanCrvena zvezda, prenos 18:00 Medalje zauvek 18:15 Datum 18:25 ZOI: Ski skokovi, prenos 20:10 Tajne muzeja: PrirodnjaÄ?ki

muzej u Londonu 21:00 PotroĹĄaÄ?ki savetnik 21:25 Svet sporta 21:50 Horizont: Povratak iz mrtvih 22:45 Aleksandra KovaÄ? u Kolarcu 23:35 Vrele gume HRT 1 10:11 HAK - Promet info 10:20 Subotom ujutro 12:00 Dnevnik 1 12:15 Sport 12:22 TV kalendar ÂŽ 12:35 Veterani mira emisija za branitelje 13:23 Duhovni izazovi 13:55 Prizma multinacionalni magazin 14:42 Kućni ljubimci 15:15 love comes so ly ameriÄ?ki film 16:39 I to je Hrvatska: Hrvatski sabor 17:00 Vijesti 17:11 HAK - Promet info 17:15 GrÄ?ki otoci: Jonski otoci18:08 manjinski MOZAIK 18:26 Lijepom naĹĄom: BedekovÄ?ina 19:30 Dnevnik 19:55 Sport 20:05 Loto 7/39 20:12 IZ dungle u dunglu Film - Komedija 21:58 Obitelj Borgia HRT 2 10:01 George Clark: ÄŒudesne zamisli ÂŽ 10:46 Kuhajmo zajedno: Varivo od poriluka s mini rajÄ?icama emisija pod pokroviteljstvom 10:55 ZOI - SoÄ?i 2014.: SkijaĹĄko trÄ?anje (Ĺ˝) 4x5 ĹĄtafeta prijenos 12:30

07:02 09:15 09:35 10:15 11:30 12:40 13:45 15:02 15:30 16:00 17:30 19:15 19:30 20:30 21:10 22:30 00:30

SvjeĹži u dan Crtani film-Mumijevi Crtani filmovi Pet Show /r.

Anegdota iz Ĺživota MuziÄ?ki program RASKOVNIK-TV 777 / Abdulah Sidran 1. dio/r.

Raport iz Bara /r.

Planet Croatia /r.

Tragom prirode /r.

Ars Montenegrina /r.

Anegdota iz zivota Crtani filmovi /r.

Planet Croatia Istorijske paralele /r.

Film: Soko i golubica 6. dio SMS chat

MONTENA Crtani film-Mumijevi 09.15

DANAS U GRADU Obrtnik i partner emisija pod pokroviteljstvom 12:56 Magazin LP 13:25 ZOI - SoÄ?i 2014.: Hokej na ledu: SAD - Rusija prijenos 15:45 ZOI - SoÄ?i 2014.: Hokej na ledu: SlovaÄ?ka - Slovenija snimka 17:55 Rukomet - LP: Vesprem - CO Zagreb prijenos 19:30 ZOI - SoÄ?i 2014.: SkijaĹĄki skokovi (M) 20:15 ZOI - SoÄ?i 2014.: Hokej na ledu: Ĺ vicarska - ÄŒeĹĄka snimka 22:00 ZOI - SoÄ?i 2014. emisija 23:05 Lewis HBO 09:55 Veliki 11:40 Gusari! banda neprilagoÄ‘enih 13:10 Grozni grga 14:40 Hannin zakon 16:05 Drew peterson: nedodirljivi 17:30 Hollywood: Na snimanju 18:00 Zauvijek tvoj 19:40 Odgoj za poÄ?etnike 20:05 ÄŒist raÄ?un 21:45 Pravi detektiv 22:45 Protuudar 23:35 VaĹĄe veliÄ?anstvo 01:15 Seanse FOX LIFE 13.05 Kako izgledam 13.55 Projekat Modna pista 14.45 DĹžejmi Oliver 15.35 Serija: “Seks i gradâ€? 16.35 Serija: “KnjiĹžarkaâ€? 17.25 Serija: “Emili Ovensâ€? 18.15 Serija: “OÄ?ajne

domaćiceâ€? 20.00 Serija: “Ljubavniceâ€? 20.55 Serija: “BivĹĄiâ€? 21.50 Serija: â€œĹ kola za paroveâ€? 22.45 Serija. “Seks i gradâ€? 23.40 Serija: “BivĹĄiâ€? 00.30 Serija: â€œĹ kola za paroveâ€?

FOX CRIME 14.25 Film: “Zaboravljeno nasleÄ‘eâ€? 16.50 Serija: “Rimski forenziÄ?ariâ€? 19.55 Serija: “Otac Braunâ€? 20.55 Serija: “MornariÄ?ki istraĹžiteljiâ€? 21.50 Serija: “Tihi svedokâ€?

22.45 Serija: “Bostonski advokatiâ€? 23.40 Serija: “ZloÄ?inaÄ?ki umoviâ€?

ARENA SPORT 09:00 KoĹĄarka KUP Radivoja koraca: Finale 11:00 Fudbal francuska liga: PSG - Valenciennes 13:00 Fudbal italijanska liga: Milan - Bologna 15:00 UĹživo Rukomet EHF liga sampiona: ThĂźringer - Sävehof 16:45 KoĹĄarka endesa liga: Highlights 17:00 UĹživo Fudbal francuska liga: Bastia - Monaco 19:00 UĹživo KoĹĄarka aba liga: Krka - MZT Skopje 21:00 UĹživo KoĹĄarka ABA LIGA: Buducnost - RadniÄ?ki 23:00 Fudbal grÄ?ka liga: Olympiacos - Platanias 01:00 Fudbal italijanska liga: Fiorentina - Inter

BIOSKOP CINEPLEXX

ÄŒuvari nasljeÄ‘a 20:15; 22:30; Vampirska akademija 17:30; 19:30; Zimska priÄ?a 20:30; 22:00; AmeriÄ?ka prevara 18:00; 21:00; Lego film 3D 11:15; 13:15; 15:15; 18:15; Lego film 12:00; 16:00; RoÄ‘eni u mraku 22:40; Montevideo, vidimo se! 14:00; 15:30; 17:00; 18:30; 20:00; 21:30; Povratak u ring 15:00; DĹžastin i hrabri vitezovi 12:45; 14:30; 16:15; Vuk sa vol strita 17:45; Legenda o Ĺ arili 3D 11:00; 13:45; ZaleÄ‘eno kraljevstvo 3D 11:30; 13:30; ZaleÄ‘eno kraljevstvo 12:30; Ĺ etnja sa dinosaurusima 3D 11:45.

KIC BUDO TOMOVIĆ

Crvenkapa 20.00

48

KUĆE/STANOVI

P Hitno prodajem stan, 51m2, u Budvi sa pogledom na more, kod hotela «Prestige»!

Cijena 57.000€.

Tel.069/543-528 Prodajem kuću u Podgorici - Zabjelo, 100m2 na placu od 400m2. Kompenzacija za tri jednosobna stana ili fiksno 90.000 eura. Papiri 1/1.

Tel.069/893-727 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220 Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna!

Tel.069/069-148 Prodajem - mijenjam za stan poluzavršenu kuću 6km od grada na placu 3.000m2.

Mjesto Drezga kod Rogama.

Kuća je na 2 nivoa, 9 soba, 4 kupatila, američki stil.

Tel.067/744-430 Prodajem garsonjeru u Igalu i Herceg Novom.

Tel.067/500-562 Prodajem kuću u Đenovićima.

Tel.067/500-562 Prodajem dvosoban stan Preko Morače, prvi sprat, orjentacija - jug. 75.000 eura.

Tel.067/870-033 Nikšić - prodajem dobar trosoban stan 100m2+2 podruma, preko puta bolnice.

55.000 eura. Moguća kompenzacija za manji uz doplatu.

Tel.067/272-015

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 2. 2014.

MALI OGLASI

INekretnine

”Vektra”- Rimski Trg 44

Tel:fax: 382 20 235-651/235-631; Mob:069-024-904; 069-611-332

PRODAJA 26m2/6- St.Aer.; 24m2/6-Pobrežje; 30m2/6- Sity kvart 48m2/4- Ljubović; 43m2/2- St.Aer; 40m2/2-Blok VI; 67m2/4- Centar; 71m2/4- St.Aer; 71m2/1-Ljubović; 86m2/4- Blok VI; 98m2/1- Ljubović; 84m2/2-Blok V 140m2/6- Trg Vektre; 115m2/6-St.Varoš; 198m2/5P.Morače ( »Kroling«); Kuća 260m2, plac 260m2- Masline; Kuća 200m2, plac 520m2- St.Aer; Plac:1300m2-Dahna; 504m2-Masline;862m2-Dajbabe;

IZDAVANJE Poslovni p. 105m2 (su+pr)-P.Morače; 60m2(su+pr)-P.Morače Nam. stan: 48m2/4- kod Hrama; 73m2/1Momišići Nam.stan: 72m2/3-Momišići; 130m2/1-P.Morače Nenamj.stan: 60m2/3- P.Morače; 68m2/2- Zabjelo Nenamj.stan: 93m2/2- St.Aer; 100m2/1-Gorica C Nam. kuća: 250m2, plac 4.000m2-Tološi Nenamj. kuća 400m2, plac 10.100m2- Donja Gorica

Provjerite zašto smo IN

E-mail:inekretnine@t-com.me; www.inekretnine.me; www.bokaprojekt.me

Prodajem ili mjenjam za manji uz doplatu stan od 77m2, Zlatne njive - Kotor, kod «Kamelije», cijena 140.000€.

Tel.069/344-535

I Izdajem namještenu neuseljavanu garsonjeru. Sve novo, preko puta Dječje bolnice, blizu Delte.

Tel.067/563-811 Renta apartmani sobe dan, dva ili duže. Klima, TV, kupatilo, parking. Ekstra povoljno.

Tel.069/690-193 Izdajem dvosoban stan na Starom aerodromu preko puta škole «Pavle Rovinski» ili mijenjam za Preko Morače.

Tel.069/370-629 Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992

Izdajem namještenu garsonjeru ženskoj osobi, sve zasebno, klimatizovana, Masline.

Tel.067/675-909, 020/612-291 Izdajem luksuzno namještenu garsonjeru, 32m2, Ulica mainski put, iznad autobuske stanice, Budva. Tel.069/566-716 Izdajem jednosoban nenamješten stan. Ulica 4. jula, Podgorica. Tel.067/567-624, 067/381-071 Izdajem namještenu garsonjeru u blizini «Bazara», Blok 5.

Tel.067/055-888 Izdajem jednosoban ili dvosoban stan bračnom paru ili studentima, Dalmatinska ulica, blizu «Bazara». Tel.067/411-542 Izdajem dvosoban namješten stan (sprat kuće) Donja Gorica. Tel. 067/245-066

Izdajem jednosoban namješten stan u Ulici kralja Nikole.

Tel.069/607-537

Rent-a-stan na dan, dva ili duže, parking, klima, kablovska, Stari aerodrom, 20 eura.

Tel.068/200-220

Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura. Tel.067/244-616

U centru Bara izdajem namješten jednosoban stan na duže.

Tel. 067/647-010, 069/108-780

Izdajem manji jednosoban stan, bez balkona, 6. sprat, pogodan za studente, 28m2, iza Maše, 250 eura.

Tel.067/666-966

Izdajem dvosoban nemaješten stan na Starom aerodromu, prva faza. Povoljno.

Tel.068/543-110, 068/210-550

IZDAJE SE

poslovni prostor 66 m2 Ulcinjska 3 Podgorica Tel.067/609 -089 Izdajem nenamješten jednosoban stan u Moskovskoj ulici kod kruznog toka. Tel.067/541-541 Izdaje se dvosoban nenamješten stan u strogom centru grada veoma povoljno. Tel.068/889-811

Izdajem sobu studentima iza Studentskog doma, Podgorica.

Tel.067/269-777

POSLOVNI PROSTOR Budva: Izdajem poslovni prostor 30m2 pogodan za više namjena. Plaćanje mjesečno.

Tel.069/765-663

PLACEVI Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad.

Tel.069/073-331

Izdajem nenamješten jednosoban stan u Ulici kralja Nikole na Zabjelu. Tel.067/517-154

Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Cijena 6.500 eura.

Tel.067/390-767

Izdajem stan 57m2, Piperska ulica, Zagorič, opštinske zgrade, besplatan internet i kablovska 6 mjeseci.

Tel.067/245-762

Prodajem 2.000m2 zemlje, Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put. Tel.069/204-051

SOBE Izdajem dvije sobe, špajz i kupatilo u Ulici Buta Lekića 4, Podgorica. Tel.067/493-200

Prodajem plac u Zagoriču, 100 m od magistrale, 1.679m2, sa ucrtanim objektom od 1.016m2. Može zamjena za stanove ili dogovor sa investitorom. Tel.067-249-299

OBAVJEŠTENJE

Poštovani korisnici oglasnog prostora, obavještavamo vas da ste prilikom predaje oglasa dužni da na uvid pokažete ličnu kartu.

Dnevne novine

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

49

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 2. 2014.

MALI OGLASI Prodajem plac u Donjim Crncima, 800m2, kilometar i po od željezničke stanice u Spužu.

Put, voda, struja, m2/4 eura.

Tel.067/390-767

..

. .

RAČUNOVODSTVO REGISTRACIJA PREDUZEĆA USTUPANJE ZAPOSLENIH SUDSKI PREVODIOCI

IAS, IFRS Certified

Povoljno prodajem placeve u Novom Selu u blizini magistrale Podgorica-Danilovgrad.

Tel.067/516-196 Prodajem imanje na Krimovici kod Budve. Dvije kamene kuće i 1.200m2 zemlje.

Tel.067/500-562

Ivana Đurašević +382 68 222 188 www.ekonomik.me

Top Service - First choice - Best price guarantee

XL AUDIT DOO

GRAĐEVINSKE USLUGE Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje-bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz.

Tel.069/297-222

Prodajem građevinsko zemljište sa starom kućom, 2.750m2, Kumbor. Tel.067/500-562

-

Prodajem 63.000m2 zemlje pogodne za poljoprivredu jedan plac 45.000m2, drugi 18.000m2. 3e/m2 - Mataguži - Zeta. Tel.069/502-115

067-225-003 | 069-319-737 M.MILJANOVA 13, PODGORICA (WWW.XLAUDIT.ORG)

VOZILA/AUTO DJELOVI

REGISTRUJTE VAŠE VOZILO

Radimo povoljno sve vrste rušenja i rezanja zidova, ploča, betonskih stubova, greda i keramike. Bušenje rupa.

Odvoz šuta po dogovoru.

Tel.069/813-462, 069/244444

Penzionerima na rate (3, 6 ili 12 mjeseci)

GRAĐEVINSKI MATERIJAL

Povoljno prodajem

FORD MONDEO 1.8 TDI 1997. godište CHIA oprema

067 24 99 11 Fiat bravo, 96, servisiran, oprema, metalik, registrovan do jula, malolitražan, ekstra stanje. Bar. Tel.068/166-405, 069/600-363 Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 100.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629 Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan. Tel.067/265-605 Kupujem fiću u bilo kakvom stanju. Tel.067/833-411 Prodajem opel vektru, 97. godište, 1.6 16V, karavan, registrovan godinu. 1.300 eura.

Tel.067/652-972 Prodajem reno clio 1.9D, 99. godište, četvoro vrata, registrovan godinu. Cijena 2.100 fikslno. Tel.067/530-303 Prodajem BMW 118D, kraj 2006. Prešao 161.000 kilometara. Cijena 9.000 eura.

Moguća kompenzacija.

Tel.067/758-708 Prodajem PMV marke pasat karavan 4, 2000. godište, u odličnom stanju, urađen veliki i mali servis, cijena 3.300 eura. Tel.067/205-802

USLUGE Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže. Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340

RAČUNOVODSTVO REVIZIJA CONSULTING REGISTRACIJA PREDUZEĆA

Električar, popravka veš mašina, šporeta, bojlera, TA-peći, radijatora, usisivača, postavljanje i popravka elektroinstalacija, rasvete. Tel.069/541103

PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO)

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. Tel.067/809-806

Tel. 068 326 549

Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Boravak i radna dozvola stranaca. Upotrebne dozvole za prostore. Povoljno i brzo.

Tel.069/020-102 Registracija preduzeća besplatna za preduzeća koja će da koriste naše računovodstvene usluge. Povoljne cijene računovodstvenih i pravnih usluga. Podgorica. Tel.069/221-974

KERAMIKA ZA SVE UKUSE ul. Marka Radovića br.14, Podgorica 81000 Tel. + 382 20 221 560 ; + 382 68 000 374

E-mail: cercamp.me@gmail.com www.cercamp.me

NASTAVA

Kanadske vize. Tel.069/992-209 Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, kvalitetno, povoljno.

Tel.067/644-494 Otčepljenje kanalizacije električnom sajlom wc šolja, sudopera, šahti, umivaonika i ostalog. Dolazim odmah po pozivu. Povoljno!!! Vukčević.

Tel.069/655-444, 067/589073, 068/654-474 Profesionalno radimo sva moguća otčepljenja svih odvoda i kanalizacija električnom mašinom. Vodoinstalater Nikolić. Tel.067/486-155, 067/360-319 Moleraj- gletovanje-tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno). Tel.069/459-110 Tepih servis «Orkan». Mašinsko pranje, obostrano ribanje, ispiranje u bazenu. Dobijete čist i suv tepih za dva-tri dana.

Tel.067/389-585 Servis: klima, frižidera, zamrzivača, veš-sudo mašina, šporeta, bojlera. Tel.069/073264, 067/409-729

Dajem časove italijanskog jezika za osnovce i srednjoškolce, Podgorica.

Tel.067/668-905

POSAO Potreban serviser za mobilne telefone. Tel.067/912-0490

Mali oglasi

Pomagala bih u kućnim poslovima i oko starih osoba. Prednos Cetinje. Tel.068/710-996

POPUST ZA MJESEČNI PAKET 22+ 8 GRATIS

Ozbiljna žena sa iskustvom i preporukama pazila bi djecu ili stare nepokretne osobe.

Tel.067/618-771 Potrebni saradnici za prodaju Avon kozmetike. Učlanjenje besplatno. Tel.067/266-216

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

za pravna lica

308 €

za fizička lica

220 €

Dimenzije 102x70mm

50

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 2. 2014.

MALI OGLASI

LIČNO Momak, 39 godina, smeđ, plave oči, razvijen, mirne prirode, obezbijeđen materijalno i stambeno, traži mirnu, normalnu mlađu ženu radi veze ili braka. Prednost Danilovgrad.

Tel.069/835-833 Momak, 38 godina, ozbiljan, traži razvedenu damu, opuštenu, ili b.par. Diskrecija.

Radi druženja, dopisivanja.

Prvo poziv pa SMS. Ozbiljne ponude. Stop gej i dopune.

Tel.069/661-624 Za povremene, a možda i češće susrete -poruka je namijenjenja nekoj modernoj Podgoričanki. Tel.068/303-177 SMS Momak, 30 godina, upoznao bi gospođu pedesetih godina sa sjevera radi prijatnog druženja. Tel.067/487-976 Muškarac traži savremenu damu za udobna druženja.

Tel.069/630-415 Slobodna žena, uredna, bez poroka, željela bi upoznati slobodnog gospodina, situiranog, koji ne puši i ne pije, starosti od 65 do 68 godina. Na poruke ne odgovaram, neozbiljni stop. Tel.068/632-651 Oženjen muškarac, 35 godina, prijatnog izgleda želi da upozna damu ili mamu za diskretno druženje. Samo Podgorica i da je ozbiljna i strogo diskretna. Tel.069/748-982 Ima li koja zainteresovana cura od 28 do 34 godine da bi se ozbiljno zabavljala. Prednost imaju ozbiljne.

Tel.068/282-557 Udovac traži nu ženu do 58 Tel.069/229-437

slobodgodina.

APARATI/OPREMA Klime - obične, inverteri, multi. Fujitsu, midea, vivax.

Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina. Tel.069/020023, 067/342-392

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET 22+8 GRATIS

za pravna lica 77 € Dimenzije 50x45mm

Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina.

Povoljno.

Tel.069/020-997, 067/911-2598 Klime - obične, inverter, multi, kasete, parapetne, kanalne... Prodaja, ugradnja, servis, dezinfekcija . Najpovoljniji!

Tel.067/501-209, 068/501209. www.klimescepanovic. com Total T V. Satelit ske i zemaljske antene.

Sistemi za zgrade, hotele i apar tmane. Popravka satelit skih resivera.

Tel.0 69/050 -832

Prodajem sjeme za pelin ekstra klase. Tel.069/792-127 Prodajem japanske prepelice u tri boje početne nosilje 4€, prepelice stare 20 dana 2,5€, pilice od njih, meso i jaja 1€, školjka jaja 5€ i meso 2,5€. Tel.069/155-629 Prodajem “Simpovu” garnituru, trosjed s mehanizmom, dvosjed i fotelju, radni sto (iz “Namosa”), niški televizor, vuneni tepih. Povoljno.

Tel.067/529-731 Valjak za peglanje mile, 85cm, sa potenciometrom za brzinu uvezen iz Njemačke u ekstra stanju. Povoljno.

Tel.069/420-435

RAZNO Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala.

Tel.069/019-698, 067/455-713 Ako imate probleme u ljubavi, braku, neslogu, želite znati budućnost, treba vam talisman, c.magija vas uništava. Pozovite na 068/563-851 Prodajem sadnice “žive ograde”, 1 komad 1 euro.

Tel.067/801-826

KAMAGRA!

Preparati za potenciju

100% original

7 komada 15€ Dostava

068 55 44 40

Prodajem majstorske violine.

Tel.069/617-231 Toaletna pokretna kolica plus sjedaljka. Antidekubitni dušek.

Hodalica sa nastavkom pod pazuho. Montirajuca G šipka nad uzglavljem za pridizanje.

Tel.067/642-953 Bato Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra.

Rad na daljinu pomoću slike.

Tel.068/504-029 Prodajem 10 kreveta, puno drvo, sa dušecima. Kao novi povoljno. Tel.069/058-499

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET 22+8 GRATIS

20. GODINA SA VAMA

069 020 010

za fizička lica 55 € Dimenzije 50x45mm

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET

22+ 8 GRATIS

za pravna lica 154 € za fizička lica 110 €

Dimenzije 102x45mm

Mali oglasi do 20 riječi 1 dan 1 € Za svakih 5 plaćenih dana 2 dana gratis DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

51

subota i nedjelja, 15. i 16. 2. 2014.

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106 BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

VozoVi/trAins Zimski red vožnje važi do 07. juna 2014. godine.

POLASCI IZ PODGORICE ZA: Beograd: 10.00 (brzi), 20.05 (brzi), Subotica: 20.05 (brzi), Novi Sad: 20.05 (brzi), Bijelo Polje: 6.25 (lokal), 10.00 (brzi), 15.50 (lokal), 18.20 (lokal), 20.05 (brzi), Bar: 5.15 (lokal), 6.27 (brzi), 8.20 (lokal), 10.10 (lokal), 11.30 (lokal), 12.50 (lokal), 15.20 (lokal), 16.50 (lokal), 18.00 (lokal), 19.29 (brzi), 21.10 (lokal), Nikšić: 07.00 (lokal), 8.05 (lokal), 11.20 (lokal), 14.00 (lokal), 16.10 (lokal),19.35 (lokal), 20.30 (lokal). POLASCI IZ BARA ZA: Beograd: 09.00 (brzi), 19.00 (brzi), Subotica: 19.00 (brzi), Novi Sad: 19.00 (brzi), Podgorica: 5.25 (lokal), 6.35 (lokal), 09.00 (brzi), 10.20 (lokal), 11.35 (lokal), 14.05 (lokal), 14.50 (lokal), 16.40 (lokal), 18.30 (lokal), 19.00 (brzi), 20.30 (lokal), Bijelo Polje:

Autobusi/bus

Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13.

Aranđelovac: 21:35. Banjaluka: 20:25, 20:30 (subota i nedjelja), 21:20 (petak i ponedjeljak). Bar: 03:00, 05:00, 07:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:40, 19:50, 21:00. Beč: 00:30 subotom. Beograd: 00:40, 08:30, 09:45, 11:00 (svaki drugi dan), 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00. Berane: 08:25, 09:00, 10:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13m 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 22:27, 23:00. Bijeljina: 20:25. Bijelo Polje: 00:30, 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35. Bremen: 00:30 subotom. Budva: 00:30, 04:00, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25. Cetinje: 00:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:25, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:45, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45,20:20, 22:25. Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00, 07:10, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:16, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:59, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45, 10:57, 11:00, 11:00, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:50, 12:54, 13:,00, 13:00, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:49, 13:50, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:16, 14:20, 14:29, 14:30, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:16, 16:29, 16:29, 16,30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:16, 18:19, 18:29, 18:30, 18:57, 19:00, 19:00, 19:,10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00, 20:16, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27,

5.25 (lokal), 09.00 (brzi), 14.50 (lokal), 19.00 (brzi), Nikšić: 18.30(lokal). POLASCI IZ BIJELOG POLJA ZA: Beograd: 12.27 (brzi), 22.35 (brzi), Subotica: 22.35 (brzi), Novi Sad: 22.35 (brzi), Podgorica: 4.15 (brzi), 06.30 (lokal), 9.02 (lokal), 17.21 (brzi), 18.35 (lokal), Bar: 4.15 (brzi), 9.02 (lokal), 17.21 (brzi), 18.35 (lokal). POLASCI IZ NIKŠIĆA ZA: Podgorica: 06.25 (lokal), 08.40 (lokal), 09.50 (lokal), 12.40 (lokal),15.35 (lokal), 18.05 (lokal), 21.00 (lokal), Bar: 08.40 (lokal), 15.35 (lokal).

INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

22:32, 23:40. Dizeldorf: 00:30 subotom. Dortmund: 00:30 subotom. Dubrovnik: 06:00. Frankfurt: 00:30 subotom.

Gacko: 08:30, 10:50, 16:45. Glava Zete: 07:10, 15:07.

Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13. Herceg Novi: 00:30, 04:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19:45, 20:20. Kolašin: 00:40, 06:58, 07:00, 07:30, 08:25, 09:00, 10:00, 11:30, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:39, 14:50, 15:30, 15:45, 17:13, 18:00, 19:55, 20:05, 20:25, 21:35, 22:27. Kotor: 00:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, 00:30. Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00. Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00. Kruševac: 16:30. Leskovac: 16:30.

Luksemburg: 05:30 subotom. Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45. Nikšić: 05:45, 07:02, 06:35, 07:25, 07:40, 07:45, 08:05, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:35, 10:50, 10:29, 10:45, 10:50, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:55, 14:30, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40. Niš: 10:00, 16:30, 20:15.

Novi Pazar: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 23:00. Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00. Peć: 07:45, 21:30. Petrovac: 06:00, 07:00, 11:45. Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13. Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 12:00, 14:38, 14:39, 14:50, 15:57. Plužine: 07:40, 09:30, 13:3 , 23:40. Priština: 21:30. Prizren: 07:45. Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40. Skoplje: 20:05 osim ponedjeljkom. Subotica: 20:45, 22:30. Šavnik: 05:45, 13:55, 12:00, 14:38, 15:57. Tivat: 00:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 11:55, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45.

Trebinje: 10:50, 16:45. Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:50,21:00. Žabljak: 05:45, 13:55, 14:38, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes Informacije sadržane u redu letjenja predstavljaju letoveplaniranenadan25.10.2013. godine.Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacijeobrateslužbizarezervacijenatel:9804,poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Podgorica-Beograd: svim danima 07:30 i 18:00. Beograd-Podgorica: svim danima 08:50 i 19:20. Tivat-Beograd: svim danima 08:15,petkom i nedjeljom 14:00. Beograd-Tivat: svim danima 15:20, petkom i nedjeljom 09:35. PodgoricaBeč: ponedjeljak, srijeda i subota 08:05, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 15:00. Beč-Podgorica: ponedjeljak, srijeda i subota 10:50, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 12:50.

Podgorica-Ljubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 15:45.

Ljubljana-Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:00.

Podgorica-Frankfurt: srijeda, petak i nedjelja 11:35. Frankfurt-Podgorica: srijeda, petak i nedjelja 14:40. PodgoricaCirih: srijeda, petak i nedjelja 10:30. CirihPodgorica: srijeda, petak i nedjelja 13:30.

Podgorica-Rim: utorak 10:50, petak 10:45, nedjelja 17:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 12:20. Rim-Podgorica: utorak 15:00, petak 14:00, nedjelja 19:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 10:00. Podgorica-Moskva: četvrtkom i nedjeljom 10:10. MoskvaPodgorica: četvrtkom i nedjeljom 17:10.

Tivat-Moskva: utorkom i subotom 08:50.

Moskva-Tivat: utorkom i subotom 15:50.

Podgorica-Pariz: utorkom i subotom 10:20. Pariz-Podgorica: utorkom i subotom 14:00. Podgorica-Bari-Podgorica i Podgorica-Napulj-Podgorica (svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima).

Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10.

Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak,

Podgorica-Beograd: ponedjeljak, utorak, četvrtak 08:50, 15:40,20:50, ostalim danima 15:40, 20:50. BeogradPodgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 07:20, 14:10, 18:50, ostalim danima 14:10, 18:50. Tivat-Beograd: svim danima 09:40 ,15:40. Beograd-Tivat: svim danima 08:00, 14:10. Beograd-Frankfurt-Beograd: svim danima polazak u 12:00, povratak 14:50. Beograd-AmsterdamBeograd: svim danima polazak 08:20, povratk 11:50.

Beograd-Dizeldorf-Beograd: svim danima polazak 08:05, povratak,11:05. Beograd-Beč-Beograd: svim danima polazak 07:55, povratk 10:45. Beograd-Moskva-Beograd: svim danima polazak 13:50, povratak 19:35. BeogradSarajevo-Beograd: svim danima polazak 14:10, povratak 06:30. Beograd-Skoplje-Beograd: svim danima polazak 21:40, 14:00, povratak 06:00, 15:30. Beograd-AtinaBeograd: svim danima tri leta dnevno. Beograd-LondonBeograd: svim danima polazak 10:35, povratak 13:40.

Beograd-Cirih-Beograd: svim danima polazak 07:20, 18:40, povratak 09:55, 21:20. Beograd-Rim-Beograd: svim danima polazak 07:45, 17:50, povratak 10:20, 20:40.

Beograd-Pariz-Beograd: svim danima polazak 07:25, 17:25, povratak 10:55, 21:05. Beograd-Brisel-Beograd: ponedjeljak, srijeda 07:20, petak 15:00, povratak 10:25 i 18:10. Beograd-Kopenhagen-Beograd: četiri puta sedmično sa tri leta dnevno. Beograd-Berlin-Beograd: pet puta nedjeljno sa tri leta dnevno. Beograd-ŠtutgartBeograd: tri puta nedjeljno sa dva leta dnevno. BeogradSolun-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-VaršavaBeograd: tri puta sedmično. Beograd-Milano-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Stokholm-Beograd: pet puta nedjeljno. Beograd-Geteborg-Beograd: subotom polazak 13:25, povratak 16:45. Beograd-Sabina Gocken-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Tel Aviv-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Prag-Beograd: od 01. decembra.

Beograd-Abu Dabi-Beograd: pet puta sedmično.

Beograd-Banja Luka-Beograd: od 10. decembra.

Beograd-Bukurešt-Beograd: od 10. decembra.

Sve informacije i rezervacije putnici mogu dobiti u poslovnici –Vuka Karadžića telefoni 020/664-740, 664750/664-730,callcentar020/290-240,fax665-330.Radno vrijeme poslovnice 09:00 do 17:00. Mail adresa podgoricato@jat.com Rado vrijeme poslovnice na aerodromu2sataprijeleta.Telefoni 020/653051/653-050.Cargo sluzba JAT airwaysa od 07:00-14:00. Tel. 020-653-051 Moskva – Tivat: utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat – Moskva: utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su:+382/67/23-07-78; +382/67/67-65-66 srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45.

Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50. Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50.

GeneralnizastupnikzaCrnuGoru,SrbijuiBosnuiHercegovinu OKIAIRINTERNATIONAL.Informacijeirezervacijenatelefone: 020/201-201,241-154,mob.067/241-154

Podgorica – Rim (FCO): ponedjeljak12.00,utorak10.30, četvrtakisubota11.50,petak 08.30,nedjelja17.00. Rim (FCO) – Podgorica: ponedjeljak,četvrtakisubota09.40,utorak12.40, petak10.30,nedjelja19.00.

Informacije:OKIAIRMONTENEGRO,generalnizastupnik zaCrnuGoru,Podgorica,020/201201,201202

KUPONMANIJA Uz sve kupone možete da uštedite do 250€ -10%

Hercegovačka 49; P.C. ”Jevrić” tel: 069 666 750

SCOTTISH PUB HIGHLAND

SCOTTISH PUB

U z o va j ku p o n dv i j e d n e v n e ka r t e

-75%

Hercegovačka 3, Podgorica 068 66 99 69; 020 513 153 DOSTAVA HRANE!

1€

Važi do 22.02.2014.

(uz ovaj kupon ostvarite VAŽI DO 22. 2. 2014.-10% popusta na dostavu hrane)

VAŽI DO 22. 2. 2014.

VAŽI DO 22. 2. 2014.

BUTIK PICASSO

(muška garderoba)

Hercegovačka 3, Podgorica 067 308 626 VAŽI DO 22. 2. 2014.

VAŽI DO 22. 2. 2014.

VAŽI DO 22. 2. 2014.

Vazi do 15. januara 2014. godine

(uz ovaj kupon ostvarite-10% popusta)

Beauty

St udio “Lada ”

42

VAŽI DO 22. 2. 2014.

VAŽI DO 22. 2. 2014.

VAŽI DO 22. 2. 2014.

VAŽI DO 22. 2. 2014.

ODABERITE, IZREŽITE JEDAN ILI VIŠE KUPONA I ISKORISTITE IH PRI KUPOVINI NA NAZNAČENIM ADRESAMA