Izdanje, 14. oktobar 2013.

ce 30 nt i

OSCE ● 2

Više posmatrača OEBS-a na izborima

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

PONEDJELJAK, 14. 10. 2013. BROJ 661/ GODINA II

BRISEL ● 5

IZVJEŠTAJ FOTO: Ilija Perić

IZ SVJETSKE BANKE UPOZORAVAJU CRNU ● 3 GORU ZBOG PRETJERANIH TROŠKOVA

Auto-put diže dug ● Usvojeni model za izgradnju auto-puta dodatno će ugroziti održivost crnogorskog

javnog duga, ocijenili su iz Svjetske banke. Izgradnja prioritetne dionice Smokovac - Mataševo uticaće da javni dug poraste čak 23 odsto BDP-a 2013. godine

GRAŽINA SIKORSKA● 4

Sprovođenje zakona vam baš i ne ide

KONJEV ● 13

Sam napravio most

Evropska komisija: Hitno riješiti Snimak i KAP

ZBOG DUGA ● 10

Tuča ispred zgrade policije u Podgorici EPCG ● 7

Prosječan dug po domaćinstvu 680 eura

●3

SEKJURITI ● 11

Zaštitarima potrebna pamet, ne samo mišići RUKOMET ● 32

NESIGURNOST ● 9

U

mjestu Konjev, koje se nalazi na putu ka Nikšićkoj Župi, juče je uz prisustvo brojnih mještana svečano otvoren osmi most na rijeci Gračanici, za čiju izgradnju se

sam pobrinuo mještanin Radovan Vulanović. Most je napravljen u blizini kuća porodice Vulanović kako bi se olakšao prelazak sa jedne strane rijeke na drugu, a Radovan ga je pra-

VUKAŠIN POLEKSIĆ ● 31

vio svojim rukama i svojim novcem, uz pomoć, kako je kazao, dobrih ljudi. Prema njegovim riječima, nikakvu pomoć nije imao od Opštine Nikšić, ali je, kako je kazao, nije ni tražio.

U Crnoj Gori na određeno radi 1.000 medicinara

ŽENA LENA KOVAČEVIĆ ● 23

Budućnost Da se Nemam poražena u sadaddas asd odužimo neostvarene Mađarskoj navijačima snove

Tema dana

EDITORIJAL

2

PONEDJELJAK, 14. 10. 2013.

ŽELJKO VUKMIROVIĆ urednik

TREPTAJUĆE ŽUTO

Možda ću stvarno jednog dana i konačno da se posvetim opisu praha na ružinim laticama. Imao sam i ranije te ideje, nije to bila loša zamisao. Fino nešto, lirski i “apsolutno romantično”.

Ili još bolje, da odvalim poetski o onom magličastom pramenu nad Skadarskim jezerom u rano jutro, dok se obzorje tek rumeni pred dolaskom novog dana i do uha stiže samo udaljeni krik ptice, tek nešto malo prije tupog udarca škriputave gumene čizme po stupanju na pod čuna. Ili, još bolje, da pišem o onom zvuku pucanja zrelog i neubranog šipka, umivenog od sitne jesenje kiše kojem je presudio prvi topli zrak sunca, cijepajući mu koricu.

Jer, od toga zvuka pucanja, samo mi prsluk bolje puca za sve ovdašnje i dobro uhljebljene pametnjakoviće, koji cijeli život provode sa pogledom preko tuđeg ramena.

Sve je bolje od pisanja o besmislenostima i nepravdama koje nam se trpaju po svakodnevici. Sve je bolje od stalnog branjenja sopstvenog golog života pred najezdom žuči frustriranog svijeta ili prijetnjama i smicalicama onog povlašćenog i skorojevićkog koji se bez pardona šepuri pred očima.

Sve je bolje od trpljenja oholosti “kadrova”, inače jednog naročitog svijeta i svite. Sve je bolje od stalne uznemirenosti ili prisustva mogućnosti da te neka avetinja, za nešto sitnih para, ne sačeka iza ćoška i umlati, kao da si od slame. Sve je bolje od upiranja prstom u nakaradni sistem i važeća pravila ponašanja. Sve je bolje od te nemoći i ludila.

Prije nekoliko dana okupili su se crnogorski novinari da protestuju zbog “nerasvijetljenih napada”. Naravno, kada ti novinar kaže da je nešto nerasvijetljeno, onda znaj da je neka mračna priča, a i da je očigledna i da je više presmrđela. A i da je dobro umotana, da ima svoje štićenike, da je savršena za odlaganje, izbjegavanje i uobičajenu dozu demagoške kalkulacije.

Prema tom redu, rasvjetljavanje je ravno nemogućoj misiji, stanuje u drugoj kosmičkoj polarizaciji i do te adrese teško da ćemo ikada stići. A i morali bismo da znamo da će se na tom putu vazda pojaviti neko ko će nam reći da treba skrenemo desno, iako se oduvijek išlo lijevo. Nema tu neke posebne mudrosti, a ni naročitog svijetla.

Nego, prihvatanje ovih činjenica može bar da posluži kao upozorenje ili tek odredi stalnu i realnu sumnju u stvarno htjenje izvršne vlasti da stvari učini boljim. A onda, to se već može smatrati nekakvim prosvjetljenjem. Pa, ma kako mračno bilo.

A odatle, kud koji...Nešto kao prolazak na treptajuće žuto. Nikad ne znaš. A i nećeš ćeš znati.

Još razmišljam o onom opisivanju praha na ružinim laticama. Ne bi mi to uopšte loše bilo. Snašao bih se u tome. Dobra je to stvar. Puštite vi priču.

A i sve je bolje od ove nemoći i ludila.

Meteo 06:52 18:06

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Crna Gora

JADRAN:

More uglavnom mirno.

Vjetar promjenljivog smjera, slab.

DANAS

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

Jutro na sjeveru mjestimično maglovito.

Dan pretžno sunčan i topao, lokalno uz slabu do umjerenu oblačnost.

Danas

Sjutra

min oC max oC

min oC max oC

15 15 16 16 15 11 9 6 9 9

16 16 17 18 17 13 11 6 8 10

SJUTRA

27 25 26 26 26 23 22 18 23 24

22 22 24 23 22 18 16 15 20 21

Promjenljivo oblačno sa uslovima za mjestimičnu, najčešće slabu kišu u južnim i centralnim predjelima.

OSCE/ODIHR

Više posmatrača OEBS-a na crnogorskim izborima Poučeni posljednjim predsjedničkim izborima i aferom “Snimak”, u OEBS-u planiraju znatno veći broj posmatrača na narednim parlamentarnim izborima u Crnoj Gori

OEBS će na narednim parlamentarnim izborima u Crnoj Gori, bez obzira da li će biti prijevremeni ili redovni, formirati veoma brojnu misiju OSCE/ODIHR za posmatranje izbornog procesa i samog dana glasanja, saznaju Dnevne novine u ovoj organizaciji. Osnovni razlog za promjenu stava OEBS-a prema crnogorskim izborima je stvaranje brojnih afera, zloupotrebe državnih resursa prije i tokom predsjedničkih izbora, kao i afera “Snimak”, koja je dala novu sliku o održavanju parlamentarnih izbora.

Još nije poznato koliko će biti posmatrača, jer će se procjene, po pravilima OEBS-a, praviti nekoliko mjeseci prije izbora, a posmatračka misija će biti formirana osam ne-

djelja prije dana glasanja.

Na ovogodišnjim predsjedničkim izborima OEBS/ODIHR ograničena misija za posmatranje izbora je imala 10 eksperata u Podgorici i 12 dugoročnih posmatrača raspoređenih širom Crne Gore. Na dan izbora raspoređena su 33 posmatrača iz 20 zemalja, uključujući 22 dugoročna posmatrača i eksperta, kao i devet eksperata iz PACE delegacije. U skladu sa metodologijom za Ograničene misije za posmatranje izbora, Misija nije preduzela sveobuhvatno praćenje postupka na dan izbora, ali je posjetila veliki broj biračkih mjesta širom zemlje.

Najave iz OEBS-a pokazuju da se može dogoditi da na narednim parlamentarnim izborima u Crnoj Go-

ri broj posmatrača bude znatno veći. Tako je za posmatranje predsjednikih izbora 6. aprila 2008. godine OSCE-ova Kancelarija za demokratske institucije i ljudska prava (OSCE/ODIHR) rasporedila Misiju, koja se sastojala od 25 eksperata i dugorončih posmatrača, koji su kasnije potpomognuti dolaskom 144 kratkoročna posmatrača, u cilju posmatranja samog dana izbora. U svrhu posmatranja samog dana izbora, OSCE/ODIHR je, zajedno sa delegacijom Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope (PACE), formirao Međunarodnu posmatračku misiju za izbore. Inače dugoročni posmatrači su obučeni za prćenje političkih kampanja i finansija, aktivno građanstvo i izborni dan. M. Prelević

PARLAMENTARNA SKUPŠTINA OEBS

Zajednički cilj, Mediteran bez nasilja Koliko uspijemo stvoriti građanina kao političkog suverena kojem religija i nacija nijesu predmet unutrašnje politike, toliko ćemo moći da razvijemo Mediteran kao more zajedničkih vrijednosti i pune kompatibilnosti obije njegove obale. A ukoliko se u tome uspije već u ovom vijeku, možemo biti prosperitetna demokratska zajednica Euro-Mediteranaca od milijardu građana”, kazao je predsjednik crnogorskog parlamenta i predsjedavajući parlamentarnom skupštinom Ranko Krivokapić na otvaranju jesenjeg zasijedanja parlamentarne skupštine OEBS-a.

Krivokapić je kazao da Crna Gora nekoliko vjekova gradi složenu istorijsku građevinu multikulturalizma, te da se sa zebnjom prateaktuelne polemike o multikulturalizmu.

On je pozvao prijatelje poslanike iz mediteranskih zemalja, da daju svoj glas u Helsinki +40 procesu, kako bi zajedno podržali Mediteran različitosti, političke i religijske tolerancije.

“To nije Mediteran sukobljenih, nego u jedno prepletenih civilizacija”, istakao je Krivokapić.

Islam, naglasio je, nije suprotstavljen Evropi već je, kazao je, sastavni neizdvojivi i neizbrisivi dio Evrope, njene kulture, istorije i tradicije.

“Veliki dio zasluga za to imalo je upravo Otomansko carstvo. Islam je dio evropske prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Mediteranska pitanja integrisana su u pitanja i izazove OEBS-a”, kazao je.

Dobrosusjedska politika, kako je kazao predsjednik Parlamentarne

skupštine Savjeta Evrope Žan Klod Minjon od izuzetnog je značaja.

“Svi smo svjedoci tragičnih događaja u regionu Mediterana koji se dešavaju ou poslednje vrijeme.

Ljudska prava nemaju granice i zarad očuvanja ljudskih prava treba da se čuje jedan glas, naš zajednički”, poručio je.

Govoreći o tragediji kroz koju Sirija prolazi, on je izrazio zadovljstvo što su UN pronašle rješenje, jednoglasnim usvajanjem rezolucije koja, kazao je, daje prednost političkom u odnosu na vojno rješenje.

Vojno rješenje, naglasio je, ne bi ništa donijelo.

“Naša uloga je da intervenišemo u svim zemljama Mediterana, da bi se u svim zemljama razvila demokratija i da stanovnici tih zemalja ostanu u njima”, poručio je.

“Uloga OEBS u promovisanju inovacija i kretivnosti, punom prihvatanju principa pravne države, demokratije i usvajanju najviših stan-

darda u zaštiti ljudskih prava na čitavom prostoru Mediterana, imperativna je”, ocijenio je ministar vanjskih poslova Igora Lukšić.

Zajednički cilj, dodao je, jeste da se stvori inkluzivni, prosperitetni i održivi Mediteran.

“Situacija na Mediteranu iziskuje najveću pažnju svjetske političke javnosti i neophodno je zaustaviti nasilje i pružiti odgovor međunarodne zajednice”, kazao je Lukšić govoreći o sirijskoj krizi.

“Zato Crna Gora smatra da se ovo ne može riješiti jednim potezom, već je to dugotrajan proces. Pozdravljamo jednoglasno usvajanje rezolucije UN o Siriji, a dalju pažnju treba usmjeriti na striktno i dosljedno sprovođenje usvojenih mjera.

Ponavljam da Crna Gora najoštrije osuđuje upotrebu hemijskog oružja”, kazao je Lukšić i pozvao na odgovornost za ovaj i sve druge zločine masovnog kršenja međunarodnog prava u Siriji.

N.L.

Tema dana

PONEDJELJAK, 14. 10. 2013.

3

Zaduživanje

Izgradnja auto-puta diže dug za 23 odsto Iz Svjetske banke upozoravaju da Crna Gora zbog pretjeranih troškova izgradnje auto-puta i zbog stalne podrške aluminijumskoj industriji neće moći da ostvari projekcije u vezi sa održavanjem, odnosno smanjenjem javnog duga Ivana Cimbaljević

U

svojeni model za izgradnju auto-puta dodatno će ugroziti održivost crnogorskog javnog duga, ocijenili su iz Svjetske banke. Izgradnja prioritetne dionice Smokovac-Mataševo uticaće da javni dug poraste čak 23 odsto BDP-a 2013. godine. Izgradnja ove dionce košta oko 800 miliona eura, a novac bi trebalo da bude obezbijeđen kroz kreditni aranžman sa kineskom Eksim bankom. Trenutni javni dug iznosi 51 odsto BDP-a.

“Posao stoljeća”, odnosno izgradnja auto-puta Bar - Boljare, kroz sadašnji model koji podrazumijeva izgradnju dionice Smokovac - Mateševo, kroz kreditni aranžman sa kineskom Eksim bankom, ugroziće održivost duga, koji će zbog toga porasti dodatnih 23 odsto BDP-a u ovoj godini, smatraju u Svjetskoj banci. U presjeku izvještaja “Partnerstvo grupacije Svjetske banke i Crne Gore”, u koji su Dnevne novine imale uvid, navodi se da Crna Gora zbog pretjeranih troškova izgradnje auto-puta i zbog stalne podrške aluminijumskoj industriji neće moći da ostvari projekcije u vezi sa održavanjem, odnosno smanjenjem javnog duga.

“Potraga za podrškom rastu kroz projekat izgradnje auto-puta Bar Boljare može da odložiti smanjivanje novoa javnog duga. Iako Vlada u srednjoročnim fiskalnim okvirima ima za cilj da nastavi fiskalnu konsolidaciju do javne ravnoteže 2016, novousvojena ponuda za izgradnju

prioritetne dionice auto-puta bi dodatno ugrozila održivost duga podizanjem za dodatnih 23 odsto BDPa 2013”, smatraju u Svjetskoj banci.

Iz ove grupacije više puta su isticali da je najveći problem naše zemlje javni dug koji se približio nivou od 60 odsto BDP-a, a ako se u obzir uzmu i izdate garancije, on dostiže preko 67 odsto i najveći je u regionu.

Vlada Crne Gore je u julu odlučila da auto-put Bar - Boljare, odnosno dionicu Smokovac - Mateševo grade kineske kompanije CRBC i CCCC. Najznačajniji infrastrukturni projekat, kako je nazvana gradnja auto-puta Bar - Boljare, koštaće našu državu oko 809 miliona eura.

To znači da će kilometar auto-puta prosječno koštati oko 19,6 miliona eura, što je prilično skupo. Cijena kilometra auto-puta je visoka zbog toga što je planirana gradnja velikog broja tunela i mostova, što gradnju čini znatno skupljom. Od tog novca kineska Eksim banka trebalo bi da

Teško do rasta od 3,5 odsto Iako Vlada u srednjem roku očekuje stopu rasta od tri do 3,5 odsto, postoje znatni rizici za ovaj fiskalni i makro okvir, novode iz Svjetske banke.

“Međutim, rizici koji proizilaze iz potencijalnog daljeg pogoršanja

ekonomske perspektive eurozone, visoki zahtjevi za refinansiranje, kao i troškovi rehabilitacije KAP-a uticaće da se makro i fiskalni izgledi brzo pogoršaju”, navode iz Svjetske banke.

Kamen temeljac postavljen je u selu Gornje Mrke još prije četiri godine

odobri našoj zemlji kredit od 85 odsto, odnosno oko 688 miliona, dok bi Crna Gora izdvojila oko 121 milion eura. Gradnja najvažnije dionice auto-puta prema sjeveru trebalo bi da počne do kraja godine.

Eksim banka je ponudila Vladi grejs period od pet godina na kredit sa godišnjom kamatom od dva odsto i rokom otplate od 20 godina.

Uz određene rizike kamata može da poraste i do 10 odsto.

Osim kineske, na stolu su bile ponude američkog Behtela i turskog konzorcijuma Dogus-Gulsan. Uslovi koje su ponudile te dvije kompanije, prema tvrdnjama iz Vlade, bi-

OdGOvORnOST

li su nepovoljniji od onog što nude Kinezi.

Već četiri godine traje priča o gradnja auto-puta u Crnoj Gori. Predstavnici crnogorske Vlade i Konstruktora potpisali su početkom juna 2009. godine ugovor o koncesiji za gradnju auto-puta, a radovi su počeli u selu Gornje Mrke, na trasi najkomplikovanije dionice od Podgorice do Mateševa. Međutim, proljeća 2010. godine je raskinut taj ugovor. Kasnije, nakon raskida ugovora iz Vlade su pokušali da naprave aranžman sa izraelsko-grčkim konzorcijumom Aktor, ali su i ti pregovori na kraju propali.

809 miliona eura koštaće izgradnja dionice puta Smokovac - Meteševo, odnosno prosječno oko 19,6 miliona eura po kilometru

SNP traži hitnu sjednicu zbog KAP-a Socijalistička narodna partija apelovala je na sve poslaničke klubove i na rukovodstvo Skupštine Crne Gore da se hitno sazove posebna sjednica Skupštine Crne Gore koja bi se bavila problemom bankrota Kombinata aluminijuma Podgorica. Poslanik te partije Velizar Kaluđerović smatra da posebno treba raditi na utvrđivanje odgovornosti svih onih koji su ignorisali Zaključke Skupštine o KAP-u, a čijim nepoštovanjem je do sada, pored ostalog, izbjegnuta revizija poslovanja i dugova KAP-a i izrada Studije dugoročne održivosti aluminijske industrije u Crnoj Gori.

“Tvrdimo da u ovom trenutku za sve nadležne institucije u Crnoj Gori nema značajnijeg i hitnijeg posla od akcije da se spriječi pripremljeni scenario dijela vlasti da kroz bankrot KAP-a prikrije višegodišnju ogromnu pljačku Crne Gore, kako bi se tako stvoreni dug prevalio na sve građane Crne Gore, a vinovnici ove pljačke ostali neotkriveni i bez odgovornosti”, poručio je Kaluđerović.

Iz SNP-a podsjećaju da je bankrot KAP-a direktna je posljedica višegodišnje neodgovorne politike Vlade Crne Gore i premijera Mila Đukanovića, koja je od prodaje KAP-a 2005. godine vođena na štetu ekonomije Crne Gore u cjelini.

“Nije teško dokazati da šteta koju je Crna Gora pretrpjela iz ovog ugovornog aranžmana koji je Vlada zaključila sa of šor kompanijama prelazi milijardu eura. Pojedini ugledni ekonomisti već su javno ustvrdili da je od prepuštanja drugima kontrole nad svim robnim i novčanim tokovima KAP-a, Crna Gora pretrpjela štetu između 1,5 i dvije milijarde eura”, kazao je Kaluđerović.

SNP upozorava sve nadležne institucije u CG da je posljednji trenutak za spašavanje Crne Gore od očigledne namjere prvih ljudi Vlade da kroz bankrot KAP-a zatrpaju i trajno sakriju pljačku Crne Gore od više stotina miliona eura koju će godinama ispaštati i vraćati svi građani Crne Gore.

On je saopštio da zvanični podaci govore da je KAP od prodaje pa do kraja 2008. godine proizveo preko 330.000 tona aluminijuma i da je prosječna cijena u tom periodu od 38 mjeseci iznosila 2.570 dolara po toni.

“KAP je u navedenom periodu morao ostvariti pozitivan finansijski rezltat od preko 100 miliona dolara, odnosno od preko 300 dolara po toni proizvedenog aluminijuma”, tvrdi Kaluđerović.

Kada se tim podacima, kako navodi Kaluđerović, doda i činjenica da je Ugovorom o poravnanju iz 2009. godine Vlada angažovala u KAP novih 307 miliona eura, nameće se pitanje gdje je pošao sav taj novac kada se sada govori o dugovanjima KAP-a od blizu 400 miliona eura.

Za SNP je neprihvatljivo što Državna revizorska institucija, kao vrhovni organ državne revizije, nije izvršila potpunu reviziju dugova i poslovanja KAP-a od trenutka njegove prodaje, a Skupština je svojim Zaključcima od 30. aprila godine to tražila od nje. I.C.

4

Politika

PONEDJELJAK, 14. 10. 2013.

AMBASADORKA POLJSKE GRAŽINA SIKORSKA

Poslovni forum Poljska Crna Gora

Sprovođenje zakona vam baš ne ide Nepoštovanje zakona je problem koji je vrlo izražen u Crnoj Gori Ambasadorka Poljske u Crnoj Gori Nj. E. Gražina Sikorska u razgovoru za Dnevne novine izražava zadovoljstvo za ono što Crna Gora radi, kada su u pitanju evropske integracije, i trud države kako bi u što skorijem roku postala dio porodice evropskih naroda.

DN: Kako ocjenjujete napredak Crne Gore na putu ka Evropskoj uniji?

Crnogorski pristupni proces trenutno veoma dobro napreduje.

Otvaranje pregovora u junu 2012. godine bilo je potvrda za dosadašnje sprovedene reforme i podsticaj za nastavak proevropskog puta razvoja. Crna Gora je trenutno lider u procesu pridruživanja, koji nije nimalo lako, a to nam je poznato iz vlastitog iskustva. Svaki kandidat za EU mora na isti način ispuniti sve uslove, tako da je za malu i tako mladu zemlju kao što je Crna Gora ovo izuzetno veliki izazov. Tim više budi moje poštovanje i raduje me činjenica da se Crna Gora trudi da održi dobar tempo pregovora, uprkos činjenici da se oni dešavaju u izuzetno teškom vremenu ekonomske krize i nedostatku vjere u evropsku zajednicu. Nije iznenađujuće što u ovoj situaciji njeni članovi, ne zatvarajući vrata prema Evropskoj uniji kako ne bi napravili greške iz prošlosti, ipak surovije ocjenjuju naredne kandidate. U posljednje vrijeme u Crnoj Gori je u ovoj oblasti nastupio zadovoljavajući napredak koji daje nadu za otvaranje tih poglavlja još ove godine.

DN: Na šta konkretno mislite?

Pravni i institucionalni okviri za poboljšanje funkcionisanja parlamenta, pravosuđa, antikorupcijske politike i implementacije ljudskih prava su pojačani. Kao nedavni korak u pravom smjeru treba pomenuti usvajanje zakona o pravosuđu, tužilaštvu, Ustavnom sudu i Sudskom vijeću u skladu sa izmjenama Ustava iz 2007. godine. Nezavisno i efika-

sno sudstvo je neophodno u svakoj demokratskoj državi, zato je važno dovršiti reforme iz ove oblasti, kao i dalja posvećenost sprovođenju zakona, borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, koji su u centru pažnje evropskih posmatrača.

DN: Poljska je već skoro deceniju članica EU. Koja su to iskustva koja bi Crnoj Gori dobrodošla u periodu kada otvaramo ključna poglavlja?

Poljska je počela pregovore za članstvo 1998. godine sa uvjerenjem da je, sa tačke gledišta sigunosti države, stabilizacije demokratskog poretka i stvaranja osnove za brz ekonomski razvoj i izgradnju savremenog društva, integracija u EU najkorisniji izbor. Pregovori su trajali šest mukotrpnih godina. Najveće kontroverze i teškoće našle su se u oblasti poljoprivrede, zaštite životne sredine, slobodnog kretanja kapitala, politike konkurencije (posebno državna pomoć za preduzetnike, tzv. javna pomoć), poreza, finansija i budžeta. Poljoprivreda je za Poljsku bila primjer posebno komplikovane pregovaračke materije zbog Zajedničke poljoprivredne politike. Strpljenje, iskrenost i dosljednost doveli su do željenog cilja, ali morali smo puno toga da naučimo i činimo kompromise. Ta iskustva smo spremni da podijelimo sa crnogorskim partnerima ako samo budu htjeli da ih iskoriste. Potpisujemo u tom pogledu ugovore o saradnji, razvili smo unutar Višegradske grupe bazu stručnjaka spremnih da pruže pomoć.

DN: Očekujete li da ključna poglavlja (23 i 24) otvorimo prije decembra?

Kao što znate, rasprava o otvaranju poglavlja 23 i 24 od strane Crne Gore u Savjetu za opšte poslove (GAC) odložena je sa 30. septembra za 22. oktobar. Rasprava će se održati nakon prezentacije Paketa proširenja od strane komesara Štefa-

Sikorska na Filea, 16. oktobra ove godine. To je dobro jer će se državama članicama omogućiti da se upoznaju sa Izvještajem o napretku 2013. Evropske komisije o Crnoj Gori prije donošenja eventualne odluke o otvaranju pregovaračkih poglavlja 23 i 24. Otvaranje gore pomenutih poglavlja će zavisiti od preporuka EK i odluke država članica da odluče o tom pitanju na sastanku Evropskog savjeta u decembru. Vjerujemo da će obje biti pozitivne i držimo palčeve za uspjeh Crne Gore u ispunjavanju traženih kriterijuma potrebnih za otvaranje tih ključnih poglavlja.

DN: Smatrate li da su kriminal i korupcija najveći problemi sa kojima se susrijeće Crna Gora?

Ne, najveći problem je nekažnjivost. Kriminal i korupcija su bili, jesu i biće svuda. Problematičan je samo njihov nivo koji proizlazi iz društvenog prihvatanja, nepoštovanja zakona i sprovođenja prava. Ne shvataju svi to, ali visok nivo korupcije i organizovanog kriminala je povezan s opštim prihvatanjem nepoštovanja prava, počevši od najjednostavnijih, svakodnevnih aktivnosti kakve su npr. pušenje cigareta na javnim mjestima, preko masovnog kršenja saobraćajnih propisa, zaključno sa organizovanim kriminalom. Borbu protiv tih pojava treba početi od opšteg obrazovanja i dosljednosti u sprovođenju zakona. Nije to samo

problem Crne Gore i zbog toga je vrlo važna regionalna i međunarodna saradnja.

DN: Poljske kompanije su pokazale interesovanje za drugi blok Termoelektrane u Pljevljima. Koliko ste zadovoljni ekonomskom saradnjom Crne Gore i Poljske?

Drago mi je da se ova saradnja postepeno razvija, ali njen nivo je, po mom mišljenju, definitivno prenizak u odnosu na mogućnosti koje postoje. U periodu od 2007. do 2010. godine poljske investicije su bile na vrlo niskom nivou i iznosile su svega 1,3 miliona eura. Tokom 2011. zabilježile su rast u visini od 37,4 miliona eura, na šta je uglavnom uticala kupovina 51 posto akcija kompanije Gradir Montenegro (“Šuplja stijena” u Pljevljima) od strane rudarsko-metalurške kompanije “Boleslav”. Prije nekoliko nedjelja, kupili su preostalih 49 posto akcija, postajući na taj način stopostotni vlasnik kompanije Gradir Montenegro. To je najveća poljska investicija u Crnoj Gori. Interesovanje poljskog konzorcijuma za izgradnju nove elektrane, takođe u Pljevljima, čini ovaj grad središtem naših aktivnosti i dobar je znak za njegovu budućnost, kada poljska rješenja nose sa sobom najsavremeniju tehnologiju, u ekološkom smislu, što je za Crnu Goru izuzetno važno. Optimizmom se ispunjava porast trgovinske razmjene

DN: U Podgorici će se 25. oktobra održati poslovni Forum Poljska - Crna Gora u okviru Dana Poljske u Crnoj Gori. Šta očekujete od Foruma?

Forum ima za cilj aktiviranje bilateralnih ekonomskih odnosa kroz razmjenu informacija o ekonmijama obje zemlje, uslovima ulaganja i trgovinskoj razmjeni, a prije svega za stvaranje prilike za uspostavljanje neposrednih poslovnih kontakata između poljskih i crnogorskih preduzetnika. Na učešće u Forumu pozivamo predstavnike privatnog i javnog sektora. Glavni sektori su poljoprivreda i prehrambena industrija, poljoprivredne mašine i alati, energetika, infrastruktura, sredstva transporta, dobijanje i prerada minerala i turizam, ali ne ograničavamo učešće u ovom dogadjaju samo na njih.

Zajedno sa crnogorskim partnerima, pokušaćemo da svakome ko je zainteresovan pronađemo potencijalne partnere. u posljednje vrijeme. Postoji značajan potencijal za razvoj ekonomskih odnosa između Poljske i Crne Gore.

Turizam, energetika, uključujući i obnovljive izvore energije, kao i poljoprivreda, to su područja u kojima treba razvijati bilateralnu ekonomsku saradnju.

DN: U Poljskoj ima 2.500 opština. U Crnoj Gori su za posljednjih 25 godina osnovane svega dvije opštine, tako da sada imamo 22.

Smatrate li da je osnivanje novih opština dobro za razvoj manjih sredina?

Opštine su osnovne jedinice lokalne samouprave, a njihova uloga je ključna u podučavanju građana o samoupravi. Treba voditi brigu o njihovom razvoju, posebno u zemljama - mladim demokratijama. U isto vrijeme, za pravilno i optimalno upravljanje javnim sredstvima, potrebno je utvrditi regionalnu politiku zemlje. Ona, međutim, mora uzeti u obzir geografiju, društvenu i industrijsku strukturu zemlje. Formiranje opština značajno podstiče razvoj malih zajednica, u nekim slučajevima ona takođe može pomoći da se poveća efikasnost dobijanja sredstava iz fondova EU, ali treba pritom imati na umu da mnogo izdijeljena administracija može generisati veće troškove, institucionalne barijere, korupciju.

Adel Omeragić

Politika

PONEDJELJAK, 14. 10. 2013.

5

EVROPSKA KOMISIJA

Hitno riješiti Snimak i KAP Tužilaštvo i sudstvo da dokažu nezavisnost

Mili Prelević

E

vropska komisija će u godišnjem izvještaju 16. oktobra pohvaliti Crnu Goru i naglasiti da naša država dobro napreduje prema članstvu u Evropskoj uniji, ali da je neophodno da brzo nađe rješenja za Kombinat aluminijuma i aferu “Snimak”, saznaju Dnevne novine. U izvještaju se ističe da se pristupni pregovori EU i Crne Gore odvijaju dobro, i da su akcioni planovi za poglavlja 23 i 24 dobra osnova za njihovo otvaranje.

Očekuje se, do kraja godine, održavanje međuvladine konferencije na kojoj bi se o tome odlučivalo.

Evropska komisija je, međutim, zabrinuta zbog nedostatka mjerljivih rezultata u oblasti borbe protiv korupcije na visokom nivou, a naša zemlja je upozorena da mora poštovati pravila iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) kada je u pitanju odnos prema Kombinatu aluminijuma (KAP). Crnoj Gori je preporučeno i jačanje kontrolne funkcije parlamenta, posebno zato što parlamentarna istraga o aferi “Snimak” nije dovela do značajnijih rezultata. Evropska komisija ima mišljenje da postoji određen progres kada je u pitanju borba protiv organizovanog kriminala. Pozdravljeno je usvajanje ustavnih amandmana o pravosuđu, uz napomenu da treba jačati nezavisnost i integritet pravosudnog sistema, posebno kroz napredovanje u službi u skladu sa zaslugama i smanjenje broja zaostalih predmeta u sudovima.

U poglavljima o životnoj sredini, statistici i javnim nabavkama, Evropska komisija uočava napredak.

U dokumentu se naglašava da Crna Gora treba da obezbijedi “politički i pravosudni nastavak navodnih zloupotreba javnih fondova za ciljeve političkih partija”.

U drugom dijelu izveštaja stoji da je Evropska komisija predložila otvaranje pregovora za šest poglavlja, pošto je procijenila da je Crna Gora napredovala u oblasti javnih nabavki, pravu preduzeća, pravu intelektualne svojine, informacionom društvu i medijima, poreskoj politici, preduzetništvu i industrijskoj politici.

Proces oko KAP-a predstavlja rizik za javne finansije, a nezaposlenost ostaje vrlo visoka piše u izvještaju.

“Uspostavljanju povoljne klime za biznis i dalje je prepreka slaba vladavina prava i korupcija”, navodi se u dokumentu.

Vlada bi, kako se dodaje, trebalo objektivno da procijeni održivost KAP-a na tržišnim osnovama i da nađe najbolje moguće rješenje koje ne bi stvaralo preveliki pritisak na javne finansije.

Crnogorsko tužilaštvo i sudstvo moraju dokazati svoju samostalnost i nezavisnost rezultatima vezanim za aferu “Snimak” koji će biti po evropskim kriterijumima ubjedljiviji, poručio je prvi čovjek crnogorskog parlamenta Ranko Krivokapić. Krivokapić je rekao da je politički dio, što se tiče afere “Snimak” završio posao.

“Politički dio je završio svoj posao, manje ili više uspješno, ali tužilaštvo i sudstvo, moraju dokazati svoju samostalnost i nezavisnost rezultatima koji će biti po evropsim kriterijumima ubjedljiviji”, poručio je Krivokapić.

Loša ekonomska situacija na Balkanu Evropska komisija u veliku pažnju posvećuje nezavidnoj ekonomsko-socijalnoj situaciji u zapadnobalkanskim zemljama, uz ukazivanje na opipljive mjere koje EU i Evropska komisija mogu učiniti da pomognu oživljavanje privreda regiona i naročito pospješenje konkurentske sposobno-

sti.Takođe će biti predočena nužnost da se najveći napori ulože u vladavinu prava, bitku protiv sistemske korupcije i organizovanog kriminala, uz potrebu da u to budu uključeni kako vlast, tako i civilno društvo.

Evropska komisija ukazuje na opštu boljku svih zapadnobalkanskih ze-

malja i Turske, a to je i dalje težak položaj naročito nezavisnih medija, uz politički upliv na njih ili “mutna vlasništva” nad sredstvima informisanja, iz čega proizlazi da novinari nemju pravu slobodu informisanja i podvrgnuti su pritiscima i prijetnjama.

ODLUKA

Nova neće učestvovati na izborima u Petnjici Glavni odbor Nove srpske demokratije NOVA učestvovaće na izborima na Cetinju i Mojkovcu, a svim konstintuentima Demokratskog fronta poručio da ne učestvuju na izborima u Petnjici. Portparol Nove, Jovan Vučurović kazao je da je ta stranka na jučerašnjoj sjednici GO jednoglasno donijela takvu odluku.

“Nova će učestvovati na predstojećim lokalnim izborima a Cetinju i Mojkovcu u okviru DF. GO je preporučio svim konstituentima DF-a da ni u bilo kojoj formi ne učestvuju

na izborima u novoformiranoj opštini Petnjica zbog kršenja Ustava i zakona”, kazao je Vučurović agenciji MINA. Kako je naveo, GO je usvojio i finansijski izvještaj Nove za prošlu godinu i konstatovao da je stranka poslovala u skladu sa Statutom i važećim zakonima.

Izbori u Petnjici, mojkovcu i Cetinju zakazani su za 16. novembar.

Rok za dostavljanje izbornih lista za odbornike opštinskim izbornim komisijama završava se 21. oktobra.

PETNJICA

Liberali otvorili kancelariju Liberalna partija Crne Gore u subotu je u Petnjici otvorila kancelariju u kojoj će biti smješten OO Petnjica. Iz LP-a je saopšteno da je otvaranju prisustvovalo rukovodstvo Liberalne partije na čelu sa predsjednikom Andrijom Popovićem.

Formiran je izborni štab koji će organizovati i sprovoditi sve aktivnosti vezane za predizbornu kampanju u Petnjici.

“Izbornim štabom će rukovoditi predsjednik OO LP Petnjica Nasuf Korać. Takođe, konstatovano je da se svi planirani poslovi realizuju prema očekivanjima, te da je među članovima LP-a u Petnjici prisutan izraženi optimizam kada je izborni rezultat u pitanju”, saopšteno je iz LP-a.

O načinu izlaska na lokalne izbore u Petnjici odlučivaće se na Glavnom odboru, koji će biti održan 20. oktobra u Podgorici. A.O.

SKUP U DUBROVNIKU

NATO želi Crnu Goru i Makedoniju Vrata NATO otvorena su zemljama zapadnog Balkana koje žele da uđu u Sjevernoatlanski savez i spremne su da sprovedu nužne reforme, poručili su iz Dubrovnika zastupnici NATO i partnerskih zemalja pozivajući posebno BiH na “smislene i hitne” ustavne reforme. Iako se samit NATO naredne godine u Londonu neće baviti proširenjem na nove članice, u nacrtu rezolucije Parlamentarne skupštine poziva se na nastavak politike otvorenih vrata “kao temelja za ostvarenje stabilnosti, slobode i mira cijele Evrope”.

Uz čestitke Hrvatskoj na ulasku u EU, u zaključcima se ističe napredak u ispunjavanju kriterijuma za članstvo Crne Gore, Gruzije i Makedonije, koja se poziva da s Grčkom što prije nađe rješenje spora u

vezi sa imenom, zbog kojega Atina već godinama blokira evroatlantske težnje Skoplja.

U nacrtu rezolucije, o kojoj će Parlamentarna skupština odlučivati u ponedjeljak, takođe se pozdravljaju pregovori Srbije i Kosova i pozivaju vlasti obje države da iskreno i potpuno sprovedu sporazum o normalizaciji odnosa iz aprila, prenosi HINA. Srbija, koja je vojnu neutralnost proglasila 2007, nije kandidat za ulazak u NATO i sa Alijansom institucionalno sarađuje kroz program Partnerstvo za mir. No, u NATO smatraju da je sprovođenje sporazuma s Kosovom ključno za stabilnost cijelog regiona, a riječ je i o glavnom uslovu za približavanje te zemlje EU, što je jedan od strateških ciljeva aktuelne vlade u Beogradu. A.O.

6

Ekonomija

PONEDJELJAK, 14. 10. 2013.

CRNOGORSKI PROIZVODI

Poznati, ali nedovoljno zastupljeni na Kosovu Crnogorski proizvodi su poznati potrošačima na Kosovu, ali bi mogli biti intenzivnije zastupljeni, ocijenjeno je na na Sajamu poljoprivrede u Prištini, u organizaciji Privredne komore Kosova. Na štandu Privredne komore Crne Gore je promovisana domaća privreda i kompanije izlagači: Luka Bar, Uniprom pekara – Nikšić, Bjelasica Rade-Bijelo Polje, Solana “Bajo Sekulić” - Ulcinj, i Mljekara “Milka” – Bijelo Polje.

“Učešće na ovom sajmu je pokazalo da interesovanje za saradnju postoji, te da ulaganja u marketing mogu biti višestruko isplativa. Potvrđeno je da je učešće na sajmu efikasan model promocije kompanija i mjesto na kojem se mogu prikupiti različite ko-

risne informacije, susresti ljudi različitih profila, razmijeniti iskustva, doći do novih ideja, plasirati informacije o proizvodnji, kao i uspješno povezati ponudu i potražnju”, saopšteno je iz Privredne komore Crne Gore. Štand crnogorske komore su posjetili ministar poljoprivrede šumarstva i ruralnog razvojaKosova Blerand Stavileci i predsjednik Privredne komore Kosova Safet Grdzaliju. Posjetiocima štanda pružene su informacije o crnogorskim kompanijama, a prije svega o preduzećima koja su imale izložene proizvode ili promotivne materijale.

“U komunikaciji sa drugim izlagačima i tokom posjete njihovim štandovima razmijenjene su informaci-

je u cilju obezbjeđivanja aktivnog i konstantnog prisustva na tržištu, uz unapređenje komercijalnih i poslovnih rezultata”, navode iz PKCG. Istovremeno su u Prištini održana još dvije sajamske manifestacije - sajam poljoprivrede u organizaciji Agrokosa, te meda i proizvoda od meda, a to je kako su kazali iz PKCG, bila prilika da istovremeno stekne uvid u široku ponudu na ovim sajmovima i ostvare kontakte sa brojnim ponuđačima.

Privredna komora Crne Gore organizuje učešće crnogorskih privrednika na 20. internacionalnom sajmu Klik Ekspo Tirana koji će biti održan od 23. do 27. novembra 2013. godine.

I.C.

STAV I bolesnik i boem FILIP MILAČIĆ

doktorand na Humbold univerzitetu

Š

ta je potrebno da se Evropa konačno izvuče iz krize predmet je brojnih debata. No, jedno je sigurno - Njemačka, iako njen ekonomski motor, ne može je sama izvući. I sve dok Velika Britanija ni sama više ne zna da li pripada Evropi, Francuska je jedina država koja uz Njemačku može spasiti Evropu. Međutim, problem leži u tome što Francuska već duže ni sama sebi ne može da pomogne, što jasno pokazuju i ekonomski pokazatelji: već pet godina nema ekonomskog rasta, javni dug iznosi preko 90 odsto, a javna potrošnja 57 odsto BDP (više nego u Švedskoj) i skoro 40 godina nema uravnoteženog budžeta; stopa nezaposlenosti iznosi skoro 11 odsto (poređenja radi, u Njemačkoj 6,6), dok kod mladih enormno visokih 26,5 odsto (u Njemačkoj 8), a 22 odsto radno aktivnog stanovništva zapošljava država; industrija je u velikoj krizi jer je više od hiljadu fabrika u poslednjih 4,5 godina zatvoreno (700 000 izgubljenih radnih mjesta u poslednjih 10 godina), pa je njen udio u BDP opao na samo 12,5 odsto (upola manje nego u Njemačkoj). Stoga se postavlja pitanje šta treba Francuzi da promijene da bi sve ostalo isto, tj. da bi održali status najveće pete ekonomije svijeta? dgovor je jasan - Francuska mora da sprovede strukturne reforme. Iako je toga svjesna gotovo čitava politička elita, još uvijek se ne usuđuju da udare ne čuveni francuski “savoir vivre” koji, između ostalog, karakteriše radna nedjelja od 35 sati, mogućnost odlaska u penziju sa 62 godine (do skora sa 60) i naknada za nezaposlenost do 6.200 eura. Drugim riječima, situacija u Francuskoj se najbolje može opisati riječima Žan-Klod Junkera, premijera Luksemburga: “Mi, šefovi vlada, znamo šta treba uraditi, ali ne znamo kako nakon toga da budemo reizabrani”. Stoga se politika predsjednika Olanda, uprkos velikoj moći koju mu daje Ustav i činjenici da njegova partija ima većinu u oba doma Parlamenta, svodi na sledeće dvije opcije: ili ne preduzima ništa, ili pravi male korake. Tako je pri reformi penzijskog sistema odustao od povećanja praga za odlazak u penziju i od ukidanja velikodušnih beneficija za državne službenike, te je samo povećao doprinose i podigao radni staž za punu penziju na 43 godine. Slično se desilo i sa novim zakonom o radu, što je pristup sa kojim će se teško unijeti dinamika u posrnulu francusku ekonomiju, jer bolesnik ne samo da ne prima terapiju, već i nastavlja sa boemskim životom, čime se hrani atmosfera u kojoj su svi drugi krivi za krizu, sem sami Francuzi: od Njemačke i njenog ekonomskog modela “koji ima za cilj uništenje svojih susjeda” (Emanuel Tod, čuveni francuski intelektualac), preko globalizacije i multinacionalnih kompanija (iako su francuske multinacionalne kompanije jedne od najbrojnih na svijetu), pa sve do dežurnog krivca - Brisela. A vjerovatno najveći dobitnik ovakvog scenarija su desničarski populisti i Front Nationale, što će se ubrzo pokazati na predstojećim lokalnim izborima.

O

TOŠČELIK

Radnici revoltirani upravom fabrike Zaposleni radnici u nikšićkoj Željezari Toščelik istakli su juče da su revoltirani i razočarani načinom na koji se uprava tog preduzeća prema njima ophodi. Kako je predsjednik sindikata Pero Kadović kazao, trenutna situacija u fabrici, u kojoj je danas uposleno 212 osoba, na izuzetno je teškom nivou ,prvenstveno zbog sve češćih otkaza koji se uručuju zaposlenima.

“U petak je jedan naš radnik, Blagoje Anerski dobio otkaz nakon što je u četvrtak dolazila disciplinska komisija, a u pitanju je ona ista komisija koja je uručila otkaz Janku Vučiniću. Blagoje je optužen da je pokušao da ukrade i odmah sjutra dan su ga otpustili.U pitanju su samo pretpostavke,bez ikakvih čvrstih i relevantnih dokaza.

Imamo saznanje da se isti scenario ovih dana priprema za još jednog radnika, što je zaista nepravedno”, istakao je Kadović dodajući da je za 100 mladih radnika ugovoraca ugovor prekinut i oni su poslati kućama, tako da je u fabrici trenutno uposleno 212 radnika od nekadašnjih 7.000.

Radnici ne posjeduju ni kolektivni ugovor, a nacrt su poslali i predali na razmatranje upravi preduzeća prije

mjesec dana.

“Ugovori su prekinuti i radnicima koji su bili na bolovanju poslije eksplozije u fabrici prošle godine. Tom prilikom dva radnika su lakše i jedan je teže povrijeđen, od kojih je jedan stalno zaposlen, a druga dvojica su ugovorci i sa kojima je raskinut ugovor. Nevjerovatno je da se to dogodilo ljudima koji su povrijeđeni na radnom mjestu i koji su jedva ostali živi”,kategoričan je Kadović navodeći da su radnici veoma razočarani stavom Turaka prema zaposlenima.

On je dodao da, nekadašnje popmezne najave najuspješnije privatizacije u Crnoj Gori prilikom koje će se otvariti do 600 novih radnih mjesta, sada padaju u vodu, jer je situacija u realnosti daleko drugačija.

“Očekujemo pomoć lokalne uprave kao i Vlade Crne Gore,kao i njihovo konačno uključivanje u naš problem. Situacija je zaista katastrofalna, a da je zaista tako pokazuje primjer bivših i sadašnjih radnika željezarinih pogona koje predvodi Željko Perović koji traže prijevrmene penzije i otpremnine putem protesta”, navodi Kadović.

J.L.

Ekonomija

PONEDJELJAK, 14. 10. 2013.

7

Prosječan dug po domaćinstvu 680 eura Raste dug crnogorskih domaćinstava za struju Ivana Cimbaljević

D

omaćinstva u Crnoj Gori za utrošenu električnu energiju ukupno duguju 139 miliona eura, odnosno 13 miliona više nego u maju. Kako je Dnevnim novinama saopšteno iz Elektroprivrede Crne Gore, prosječan dug po domaćinstvima koja duguju je 680 eura. Iz EPCG pozivaju građane da se pridruže akciji “PODIJELIMO TERET” i počnu da otplaćuju svoj dug, kako bi izbjegli isključenja.

Ukupan dug crnogorskih domaćinstava za utrošenu električnu energiju iznosi oko 139 miliona eura, saopšteno je Dnevnim novinama iz Elektroprivrede Crne Gore. Ovaj dug u odnosnu na maj porastao za 13 miliona eura, kada je iznosio 126 miliona eura.

“Prosječan dug po domaćinstvima koja duguju je 680 odnosno 409 eura, ako u obzir uzmemo sve potrošače iz kategorije domaćinstva”, navode iz EPCG. U Elektroprivredi rade na izmjeni kriterijuma, koji podrazumijevaju isključivanje sa mreže zbog dva neplaćena mjesečna računa bez obzira na iznos. Do sada su se sa mreže isključivala samo domaćinstva koja

imaju dug veći od 300 eura.

Iz ove kompanije pozivaju građane da se pridruže akciji “PODIJELIMO TERET” i počnu da otplaćuju svoj dug, kako bi izbjegli isključenja. Akcija je počela u junu kada je EPCG ponudila svim potrošačima da uplate redovno samo svoje tekuće račune za maj, jun i jul u definisanim rokovima i na taj način steknu mogućnost da svoj dug otplate u fiksnim mjesečnim ratama od 20 eura.

Usljed velikog interesovanja u junu “EPCG je dala još jednu šansu domaćinstvima koja imaju dug i ponudila im da redovno plate svoj junski, julski i avgustovski račun i tako steknu pravo za potpisivanje ugovora u oktobru”, navode iz ove kompanije.

Ukupan dug crnogorskih domaćinstava za utrošenu električnu energiju iznosi oko 139 miliona eura

Dodaju da se akciji u oktobru mogu priključiti i sva domaćinstva koja u u ovom mjesecu budu u kumulativu imala uplaćene račune za jun, jul i avgust, bez obzira na datum uplate.

“To znači, da npr. domaćinstva mogu odjednom u oktobru da uplate sva tri računa (junski, julski i avgustovski) i steknu pravo da se priključe akciji, ili ako je neko uplatio samo jedan račun, može sada da uplati preostale i priključi se akciji. Ovakva odluka donesena je iz razloga velikog interesovanja potrošača koji su npr. zakasnili sa uplatama samo jedan dan, ili uplatili manje od traženog iznosa za nekoliko eura, ili nijesu bili u Crnoj Gori i slično”, objasnili su iz EPCG.

33,46 Godišnje 2.000 reklamacija eura iznosio je prosječan septembarski račun za električnu energiju za domaćinstva sa uračunatom taksom na tarifno brojilo i manji je skoro za četvrtinu u odnosu na avgustovski

Iz EPCG navode da na godišnjem ni“Od toga je samo 10 odsto opravvou za čitavu teritoriju Crne Gore bude dano. Dakle, govorimo o greškama na oko 2.000 formalnih reklamacija od manjem nivou od statističke greške”, preko 337.000 domaćinstava. kazali su iz Elektroprivrede Crne Gore.

Foto: Dejan Lopičić

LuštiCA BEj

Danas početak radova CEZAP

Najviše pritužbi na markete

Pritužbe građana u posljednjih nekoliko mjeseci najviše su se odnosile na usluge Elektroprivrede i kablovskih operatora, ispravnost tehničke robe, odnosno garancije, i markete, saopštili su iz Centra za zaštitu potrošača. Iz CEZAP-a su agenciji Mina-biznis saopštili da su se prigovori na EPCG uglavnom odnosili na visinu računa ili na pokušaj naplate zastarjelog duga.

“EPCG utužuje potrošače za dug stariji i od pet i više godina, a oni smatraju da je taj dug zastario prema Zakonu o obligacionim odnosima”, objasnili su predstavnici CEZAP-a.

Oni su dodali i da su učestali prigovori na naplatu uključenja struje u visini od 30 eura.

Veliki broj prigovora CEZAP-u je stigao i na usluge kablovskih operatora i ponuđene ugovore koji su, kako tvrde, po pravilu više na štetu korisnika usluga. “Često su potrošači dovedeni u položaj da ne mogu jednostrano raskinuti ugovor bez plaćanja za ugovoreni rok iako im ugovor daje takvu mogućnost”, naveli su predstavnici CEZAP-a.

Oni su dodali da su se prigovori na telekomunikacije uglavnom odnosili na usluge vezane za paket aranžmane i visinu telefon-

skih računa.

Građani se, kako su dodali, žale i na neefikasnost šalterskih službi posebno onih predviđenih za žalbe i prigovore. Kada su u pitanju tehnički uređaji za domaćinstvo pritužbe građana uglavnom su se odnosile na komplikacije na koje potrošač nailazi kad treba da vrati ili zamijeni neispravnu tehničku robu čija garancija još traje.

“Građani se žale i na neljubaznost servisera koji opravljaju tehničku robu” rekli su iz CEZAP-a.

Dodaju da su se građani žalili i na markete, posebno na neisticanje cijena artikala, isticanje prevarnih cijena, prodaju robe sa isteklim rokom trajanja, kao i na neljubazan odnos osoblja prema potrošaču.

“Najviše prigovora bilo je na isticanje cijena u većini marketa.

Cijene ispod pojedinih proizvoda nijesu cijene za taj proizvod, već samo približne, jer kad dođu do kase cijena je druga, a kada se žale prodavci obično kažu da se cijena pomjerila ili da nijesu stigli da ih ažuriraju”, objasnili su iz CEZAP-a.

Kada je u pitanju kvalitet, potrošači se najčešće žale na istekao rok upotrebe na pojedinim proizvodima ili nejasan ili izbrisan datum trajanja.

Luštica divelopment organizovaće danas svečanost na kojoj će biti ozvaničen početak građevinskih radova u marini Luštica Bej u Tivtu. Svečanosti će, kako je saopšteno, prisustvovati predsjednik Oraskom Samih Saviris, premijer Milo Đukanović i predstavnici vlasnika kuća Ivana Maksimović i Milan Hasečić, koji su bili prvi kupci u rizortu Luštica Bej. Projekat Luštica Bej, čija se ukupna vrijednost procjenjuje na više od milijardu eura, realizuje kompa-

nija Luštica divelopment.

Ta kompanija je do sada investirala više od 30 miliona eura u projekat Luštica Bej kojim je predviđena izgradnja više od 1.500 stanova, kuća i vila, sedam hotela sa ukupno 1.200 soba, SPA i velnes centara, dvije marine sa 170 vezova za jahte, golf teren sa 18 rupa dizajna Gary Player kao i različitih gradskih objekata poput butika, restorana, kafe barova, škole i bolnice.

Luštica divelopment je osnova-

na 2008. godine, kao zajedničla investicija između švajcarskog Oraskom divelopmenta koji ima 90 odsto i Vlade Crne Gore sa deset odsto. Švajcarski Oraskom je vodeći konstruktor potpuno integrisanih gradova koji se sastoje od hotela, vila i apartmana, objekata za odmor i opuštanje kao što su golf tereni, marine i prateća infrastukutura.

Oraskom posluje u Egiptu, Jordanu, Ujedinjenim Arapskim Emirtaima (UAE), Omanu, Švajcarskoj, Maroku, Crnoj Gori i Rumuniji. I.C.

BjELOPOLjSKA PARtijA

Protive se ukidanju Privrednog suda u Bijelom Polju Bjelopoljska partija se protivi ukidanju Privrednog suda u tom gradu jer, kako je saopšteno iz ove partnije, sjever Crne Gore ne želi postati mjesna zajednica Podgorice.

Prema riječima predsjednika partije Mersudina Međedovića, sjever nema drugog puta, osim puta ekonomskog razvoja kroz otvaranje privrednih subjekata čiji će se eventualni privreni sporovi procesuirati u Privrednom sudu u Bijelom Polju.

“Nastojanjem Podgorice da ukine Privredni sud u Bijelom Polju, Bjelopoljska partija izvodi zaključak da aktuelna vlast u narednom periodu nema namjeru pružiti podrsku privrednom razvoju sjevera Crne Gore, a samim tim ako će privredni subjekti takvom politikom nestati jasno je da Podgoričani po toj logici smatraju da Privredni sud u Bijelom Polju više ne treba postojati”, kazao je Međedović.

On je dodao da se ta partija protivi daljoj centralizaciji centraliza-

ciji vlasti prema Podgorici, kao i da razmišljaju i o tome kako bi na taj način zadržali makar nekoliko radnih mjesta u tom gradu.

Medojević je podsjetio da je aktelna vlast u proteklih nekoliko dece-

nija poput tornada svojom pogrešnom politikom u znatnoj mjeri devastirala privredu sjevera Crne Gore a posebno u Bijelom Polju i da je zbog toga ostalo znatno manje privrednih subjekata.

I.C.

Foto: Mirko Savović

EPCG

8

Društvo

PONEDJELJAK, 14. 10. 2013.

BROŠURA ZA LAKŠU KOMUNIKACIJU

Nagluvim osobama otežana komunikacija

STAV Sveti duh SLOBODAN JOVANOVIĆ

O

sveštenje Sabornog hrama Vaskrsenja Hristovog u Podgorici, vješto organizovano kao proslava godišnjice Milanskog edikta, izazvalo je mnogo bure u javnosti Crne Gore. S jedne strane se pokroviteljstvo države Crne Gore doživjelo kao najveće poniženje od devedesetih godina prošlog vijeka, a sam Hram, njegovo osveštanje, kao nastavak paternalističkog odnosa Srbije, preko svog najjačeg eksponenta SPC, i ambigviteta najveće vladajuće partije kad su u pitanju identitet i istorijska utemeljenost Crnogoraca. Sa druge strane, pored očekivanog trijumfalizma, čini se da se vlasti Crne Gore nijesu mnogo ovajdile od pokroviteljstva, ako je takvo nešto bila namjera. Ipak, ostaje gorak ukus u ustima da odsustvo svijesti o potrebi zaokruženja crnogorske državnosti i identitetskih pitanja (pritom ne mislim samo na nacionalno) nije jedini razlog trenutnog stanja, već da se ono u dobrom djelu može pripisati političkom kalkulantstvu. Ne postoji u istoriji država koja u svom osnivanju nije izgrađivala svijest o pripadnosti toj državi, prečesto kroz romantična i mitološka pretjerivanja, preko potrebnu za njen svekoliki uspjeh.

Bez određenog patriotskog odnosa prema državi, ona postaje puka interesna tvorevina, ranjiva i sklona svim vrstama asimilacija. A Crna Gora je, bez obzira što se radi o obnovljenoj državnosti, počela 2006. g. da stvara svoju državu maltene ispočetka.

R

eklo bi se da su mnogi zaboravili u kojem vijeku živimo, pa su u svojim vjersko-nacionalnim resentimentima otišli u vrijeme kad su crkve imale dominantnu ulogu u formiranju nacionalne i državničke svijesti. Treba li reći da živimo u sekularnom vremenu, neki kažu i postsekularnom, imajući na umu povećani uticaj religije, i da su crkve nezavisne intitucije u odnosu na državu. Dakle, radi se o religijskom, a ne državnom pitanju. Problem jeste što je SPC svojim djelovanjem napravila od toga nacionalno i političko pitanje, udaljavajući se od svoje suštine. Biblija ne daje prostora da se hrišćani ni u kom pogledu dijele po narodnosti. Naprotiv ona to osuđuje.

Apostol Pavle kaže da je morao da prekori apostola Petra zato što se Petar pred jevrejskim hrišćanima postidio ne-jevrejskih hrišćana i time “kršio istinu evanđelja” (Gal. 2:11-16): “Nema više ni Judejina ni Grka, nema ni roba ni slobodnjaka, nema više ni muško ni žensko; jer ste svi vi jedno u Hristu Isusu.” (Gal. 3:26-28) – riječi su apostola Pavla. Praksa u pravoslavlju je bila, do raspada SSSR-a i SFRJ, da se crkve formiraju u svakoj državi i da su one autokefalne (samostalne u odlučivanju). Nema ničeg hrišćanskog u osporavanju novostvorenim državama da imaju svoju crkvu, motivi su ekstremno ljudski i ovozemaljski. Sve tenzije unutar pravoslavnog svijeta su posljedica težnje za dominacijom (i crkvenom i nacionalnom), gramzivošću i nepoštovanju drugog i drugačijeg. Nikodim Milaš u knjizi “Pravoslavno crkveno pravo”, Mostar 1902. g, piše: “Četvrti vaseljenski sabor 17. kanonom svojim naređuje, da pri razređivanju crkvenih oblasti ima se slijediti političkom razređenju zemalja.

Istu ovu naredbu ponovio je trulski sabor svojim 38. kanonom...”

Jedino tako se Crkva može baviti onim za što je (valjda) osnovana, a ne sama sobom. Papagajsko ponavljanje o kanonskoj i nekanonskoj crkvi, potencirano iz SPC i njenih eparhija u Crnoj Gori, magli suštinu Crkve, mašući kanonima kao strašnim sudom, iako se radi o crkvenim pravilima koje je Crkva donijela na svojim saborima od 3. do 9. stoljeća, a koja, bar kad je riječ o Crnoj Gori, SPC koristi selektivno. Sveti duh stanuje tamo đe je s vjerom prihvaćen Hrist kao Bog i Spasitelj. Biblija podstiče vjernike da doprinose duhovnoj i materijalnoj dobrobiti društva u kome žive. Isus je rekao da je druga najveća zapovjest voljeti svoje bližnje; apostol Pavle smatra da je briga o siromašnima jedna od najvažnijih funkcija Hristove crkve; on takođe upućuje vjernike da se pokoravaju zakonima zemlje u kojoj žive. Prepoznaje li neko u ovome SPC? Može li stanovati Sveti duh u Sabornom hramu čija unutrašnjost blješti od luksuza, hramu koji ima naj ovo, naj ono. U ova teška vremena kada je broj siromašnih svakim danom sve veći.

Prema nezvaničnim podacima Saveza organizacija gluvih i nagluvih u Crnoj Gori živi oko 10.000 osoba sa oštećenim sluhom koji se suočavaju sa brojnim problemima, među kojima su najmanje vidljive prepreke pristup informacijama i komunikacijama.

Zbog nevidljivosti, te dvije grupe prepreka su isključujuće za osobe sa senzornim smetnjama i vode ih u širu marginalizaciju, zbog čega je nevladino udruženje “Inter mont” odštampalo brošuru sa savjetima kako uspješno komunicirati sa osobama oštećenog sluha.

“Osobe sa oštećenim sluhom u međusobnoj komunikaciji koriste gestovni jezik i njega znaju osobe sa potpunim oštećenjem sluha i članovi njihovih porodica. Osobe sa djelimičnim oštećenjem sluha rjeđe znaju gestovni govor, jer su taj invaliditet stekli tokom života i koriste slušna pomagala koja im vraćaju čujnost, ali ne i razumijevanje”, objašnjava za DN direktorica NVU “Inter mont” Mirjana Volarić.

S obzirom da ne može da se osloni na to čulo, osoba oštećenog sluha bez obzira koliko savršeno poznavala svoj maternji jezik, pojašnjava ona, neće razumjeti usmenu poruku koja joj je upućena na neadekvatan način.

“Zbog velike razlike u slušnom oštećenju oni govorne poruke koje su im upućene primaju vizuelnim putem, odnosno slušaju očima, a ne ušima. Zato im se treba obraćati kad gledaju u sagovornika, tako da mogu da čitaju govor sa usana. Treba biti konkretan i govor ne treba da traje dugo, jer čitanje sa usana veoma zamara”, savjetovala je Volarić i dodala da sve osobe oštećenog sluha nijesu jednako dobri čitači sa usana pa treba imati strpljenja u razgovoru sa njima.

Gluvoća i nagluvost su, objašnjava Volarić, dva različita problema.

“Nagluvi ljudi, koji su do juče čuli i govorili i kojima je sluh sve više počeo da slabi tako da donekle još funkcioniše, ali ne i

U toku upis za doktorske i magistarske studije Fakultet za sport i fizičko vaspitanje iz Nikšića raspisao je konkurs za upis 12 kandidata na doktorskim studijama “Fizička kultura”. Konkurs je objavljen shodno Odluci Senata i Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore.

Pod lupom borba protiv side nalnog koordinirajućeg tijela koji će tokom tri dana prezentovati aktivnosti u protekloj godini. Na skupu će pored pomoćnika Grbovića govoriti Lindsey Cole iz Globalnog fonda, direktor Instituta za javno zdravlje, doc.dr Boban Mugoša, kao i predstavnik UNDP-a Miodrag Dragišić”, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja. M.M.K.

kodnevnih porodičnih i društvenih zbivanja”, kazala je Volarić i dodala da je dio brošure namijenjen bolnicama i domovima zdravlja, jer je to i najveći problem za osobe oštećenog sluha.

Brošure su, kako je rekla, podjeljene i službenicima CB Podgorica koji kroz obavljanje redovnih poslova i zadataka imaju kontakt sa osobama oštećenog sluha.

J.V.Đ.

FAKULTET ZA SPORT

GODIŠNJI SASTANAK

Godišnji sastanak o pregledu aktivnosti u okviru Nacionalnog odgovora na HIV/AIDS u Miločeru počeće danas i trajaće do srijede, 16. oktobra. Skup će otvoriti pomoćnik ministra zdravlja Mensud Grbović.

“Planirano je učešće svih aktera projektnih aktivnosti i članova Nacionalne HIV komisije i Nacio-

za svakodnevne potrebe života.

Oni jednostavno progresivno gube sposobnost slušanja. Sporazumijevanje sa nagluvom osobom postoji, ali je znatno otežano. Ne treba zaboraviti da je slabljenje sluha fiziološki proces koji se kod mnogih ljudi može pojaviti u bilo kom životnom dobu. Zato im treba pomoći i imati razumijevanje da lakše podnesu svoj hendikep u zadovoljavanju svih potreba sva-

Bjelica

“Doktorske studije se organizuju u trajanju od tri godine u šest semestara u obimu 180 ECTS i na bazi su samofinansiranja. Pravo konkurisanja imaju magistri fizičke kulture, studenti već započetih doktorskih studija po sta-

rom i novom programu studiranja.

Dužni su da prilaže dokumentaciju o dokazu ispunjavanja uslova, originalnu diplomu ili originalno uvjerenje, uvjerenje o položenim ispitima, kao i dokaz o bavljenju naučno-istraživačkim radom i aktivnom znanju stranog jezika”, saopštio je Dnevnim novinama dekan Fakulteta, prof. dr Duško Bjelica.

Bjelica dodaje da je raspisan i konkurs za upis na postdiplomske magistarske akademske studije “fizička kultura” i “fizičko vaspitanje djece”, a planirano je da se upiše po 20 kandidata na ovim studijskim programima.

“Pravo prijave imaju studenti koji su završili studije fizičke kulture ili uže sporta ili fizičkog vaspitanja, učiteljske studije ili specijalističke studije za predškolsko vaspitanje. Studije traju jednu godinu u dva semestra 60 ECTS i organizuju se u skladu sa Bolonjskom deklaracijom na bazi samofinansiranja. Upis se završava 24. oktobra kada počinje nastava”, zaključuje Bjelica.

M.M.K.

Društvo

PONEDJELJAK, 14. 10. 2013.

U bolnicama liječeno 1.765 građana Fond za zdravstveno osiguranje u prvoj polovini godine platio je više od 2,5 miliona eura za liječenje crnogorskih građana u zdravstvenim ustanovama u Srbiji, sa kojima ima zaključene ugovore. Iz Fonda su saopštili da je od 1. januara do 30. juna u ustanove u Srbiji upućen 2.791 osiguranik, od čega na liječenje 1.765 osoba, dijagnostiku 388 i 638 na kontrolu.

Portparol Fonda za zdravstveno osiguranje Amer Ramusović kazao je agenciji Mina da je to za 190 osiguranika više u odnosu na isti period prošle godine kada je u srpske bolnice upućen 2.601 osiguranik, od čega na liječenje 1.579, dijagnostiku 405 i kontrolu 617.

On je objasnio da je najviše pacijenata iz Crne Gore upućeno na liječenje u zdravstvene ustanove u Srbiju zbog očnih problema, bolesti djece, kao i oboljenja mokraćno-polnog sistema.

“Najviše osiguranika Fonda na liječenje u inostrane klinike upućuje se zbog malignih bolesti tumora, rješavanja kompleksnih srčanih mana, kao i zbog upućivanja na utvrđivanje dijagnostike na PET CT-u”, kaže Ramusović, dodajući da se građani na liječenje van granica naše zemlje najčešće upućuju u Englesku, Austriju, Francusku, Njemačku, Italiju, Hrvatsku, Švajcarsku i Tursku.M.M.K.

Školu pohađa 1.583 djece U Crnoj Gori 1.583 Roma i Egipćana (RE) pohađa osnovno obrazovanje, saopštili su iz Ministarstva prosvjete. U ovom resoru tvrde da intenzivno rade na potpunoj inkluziji đaka te populacije.

Pomoćnik ministra prosvjete Vesna Vučurović kazala je da se broj romske djece u osnovnom obrazovanju u protekloj deceniji povećao.

“U ovom trenutku u osnovnim školama je 1.583 učenika romske i egipćanske populacije, ali još uvijek podaci nijesu potpuni za školsku 2013/14. godinu”, rekla je agenciji MINA Vučurović.

M.M.K.

9

NesiguraN posao

Na određeno radi 1.000 medicinara Zaposleni na određeno su, prema mišljenju Sindikata zdravstva pri Uniji slobodnih sindikata, obespravljeni i ne smiju da se bore za svoja prava

Zdravstveni radnci se borili za bolji status 2011. godine kada su organizovali štrajk

Milica Krgović

U

zdravstvenom sistemu oko 1.000 zaposlenih angažovano je na određeno vrijeme. Prema podacima Sindikata zdravstva pri Uniji slobodnih sindikata (USSCG) znatan broj njih na određeno radi i više od 10 godina.U susret primjeni odredbe Zakona o radu kojom je propisano da se zaposlenom nakon dvije godine rada na određeno vrijeme mora dati stalan posao, Ministarstvo zdravlja zatražilo je od direktora zdravstvenih ustanova podatke o broju medicinskog i nemedicinskog osoblja angažovanog po osnovu ugovora na određeno i o djelu.

Predsjednik Sindikata zdravstva pri USSCG Vladimir Pavićević kazao je Dnevnim novinama da je broj zaposlenih na određeno u sistemu zdravstva nešto smanjen u posljednje vrijeme, te da pretpostavlja da je to upravo zbog skorog stupanja na snagu odredbe Zakona o radu, po kojoj se ugovor o radu, osim u izuzetnim slučajevima, mora zaključiti na neodređeno vrijeme. “Međutim i dalje ima znatan broj zaposlenih na određeno vrijeme u sistemu zdravstva i to, po našim informacijama, oko 1.000 radnika. Među njima je znatan broj onih koji rade na određeno godinama, pa i više od 10 godina. To je, po nama, neprihvatljivo, naročito u javnom sektoru, koji bi trebalo da ima stabilan broj zaposlenih i stabilna radna mjesta, s obzirom na brojna tijela koja se zadužena za izradu planova i programa rada, strategija razvoja, sistematizacija radnih mjesta...”, ocijenio je Pavićević.

Pavićević upozorava da su zaposleni koji su u radnom odnosu na određe-

no vrijeme praktično obespravljeni, te da ne smiju da se bore za svoja prava i da se sindikalno organizuju.

“Oni su pod stalnim stresom, nemaju ekonomsku stabilnost i ne mogu kreditno da se zadužuju. Tako da radni odnos na određeno vrijeme poslodavcu daje ogroman prostor za mobing zaposlenog. Po nama, onaj poslodavac kojem su potrebne godine i decenije da shvati da li mu je potreban određeni zaposleni, odnosno određeno radno mjesto ili želi da vrši mobing nad radnikom ili nema organizacionih sposobnosti da bude poslodavac”, smatra Pavićević. ● Zakon poslodavcu daje dvije mogućnosti Izmjene i dopune Zakona o radu, kojima je ograničeno trajanje ugovora o radu na određeno vrijeme na 24 mjeseca, stupile su na snagu 22. decembra 2011. godine. To znači da svi ugovori koji su zaključeni neposredno po stupanju na snagu tog zakona,

na period od 24 mjeseca (sa prekidima kraćim od 60 dana, ili bez prekida), ističu krajem decembra ove godine.

Zakon poslodavcu, u toj situaciji, daje dvije mogućnosti – da transformiše ugovor na određeno u ugovor o radu na neodređeno vrijeme, ili da zaposlenom da otkaz, zbog isteka roka na koji je zaključen ugovor o radu.

U Uniji poslodavaca Crne Gore u više navrata saopštavali su da je rizik transformisati radni odnos na određeno u neodređeno vrijeme jer, kako kažu, većina mikro, malih i srednjih preduzeća, nijesu sigurna da li će i do kada uspjeti da se izbore sa svim problemima poslovanja i da li će uopšte opstati na tržištu.

Na poslednjoj sjednici Socijalnog savjeta dogovoreno je da se formira komisija koja će dati smjernice za izmjene postojećeg Zakona o radu. Sa druge strane, u Savezu sindikata najavili su da će svim demokratskim sredstvima boriti za poštovanje Zakona o radu, posebno u oblasti radnog zakonodavstva jer jedino na taj način zaposleni mogu imati zaštitu koja im je potrebna. ● sistematiZacija od 1998. godine Predsjednica Sindikata zdravstva pri Savezu sindikata (SSCG), kardiolog Ljiljana Krivokapić saopštila je Dnevnim novinama da je Ministarstvo zdravlja zatražilo od direktora zdravstvenih ustanova da dostave po-

datke o broju radnika koji su angažovani na određeno i po osnovu ugovora o djelu. Krivokapić kaže da se Sindikat suočava sa problemom angažovanja medicinara po osnovu ugovora o djelu i na određeno.

“Na određeno je angažovan uglavnom srednji medicinski kadar i nemedicinsko osoblje, dok su svi doktori u stalnom radnom odnosu. U nekim ustanovama imamo od 20 do čak 100 radnika angažovanih po osnovu ugovora na određeno. Da ti ljudi nijesu potrebni ne bi ni bili angažovani. Nama su potrebni i higijeničarka i vrtlar. Postavlja se pitanje zašto sistematizacija koja datira još od 1998. godine nije mijenjana i nije pratila usložnjavanje službi i odjeljena zdravstvenih sistema”, upozorila je Krivokapić.

Prema njenim riječima, sistematizacije u ustanovama nijese omogućile da se prati složenost sistema zdravstva.

“Ovim dokumentom nijesu predviđena povećanja broja izvšilaca nemedicinskog kadra, te su oni angažovani po osnovu ugovora na određeno i o djelu. Recimo posebno je diskutabilan ugovor o djelu po kome zaposleni nema nikakavu sigurnost. Ne ide mu radni staž, a nema ni zdravstveno osiguranje. Situacija je takva da oni mogu dobiti siguran posao samo ako neko ode u penziju ili sporazumno raskine radni odnos”, objasnila je Krivokapić, naglašavajući da će insistirati da se za neophodni kadar obezbijedi stalni radni odnos.

protiv gripa

Šest hiljada vakcina za Podgoričane Vakcinacija protiv sezonskog gripa u podgoričkom Domu zdravlja počeće danas, a za tu svrhu je obezbijeđeno šest hiljada vakcina, saopšteno je iz ove zdravstvene ustanove. Iz Doma zdravlja su naveli da je to dovoljna količina vakcina za sve građane kojima se taj lijek preporučuje.

“Vakcinacija protiv sezonskog gripa se posebno preporučuje osobama starijim od 65 godina, hroničnim bolesnicima, osobama oslabljenog imuniteta i ljudima koji su izloženi povećanom riziku od infekcije u okviru zanimanja, kao što je medicinsko osoblje, a mogu da je prime i djeca starija od šest mjese-

ci”, piše u saopštenju.

Dodaje se da građani koji imaju indikaciju, odnosno potrebu da prime vakcinu, treba da se jave u Dom zdravlja Podgorica kod izabranog doktora kod kojeg su registrovani i da zakažu vakcinaciju.

“Injekcije ne smiju da prime osobe koje u trenutku vakcinacije imaju povišenu temperaturu ili neko akutno oboljenje. Građani koji nijesu pokretni ili iz drugih zdravstvenih razloga nijesu u mogućnosti da dođu u Dom zdravlja biće preko jedinice za patronažu vakcinisani kod kuće uz prethodno zakazivanje”, poručuju u Domu zdravlja Podgorica.

M.M.K.

Dom zdravlja Podgorica (jedinica Pobrežje) - arhiva DN

10 Hronika

PONEDJELJAK, 14. 10. 2013.

peć

Redžep Đeka Keljmendi ubijen iz krvne osvete?

Redžep Đeka Keljmendi, dalji rođak Nasera Keljmendija koji se u policijskim evidencijama vodi kao jedan od najvećih narkobosova na Balkanu, ubijen je u petak veče, nešto iza 19 časova, u kafiću u blizini Autobuske stanice u Peći. Motiv ubistva je, kako Dnevne novine saznaju, krvna osveta koja je između porodice Keljmendi i Elšani započela prije više od deceniju. Sa Đekom u društvu bio je Kastriot Toti Kukaj kada je za sada nepoznata osoba iz automobila ispalila hice iz automatske puške i usmrtila obojicu. Kako tvrdi izvor DN, Kukaj, koji nije preminuo na licu mjesta već na putu ka bolnici, nije bio meta napadača. Inače, on je sin Sulejmana Kukaja, jednog od najmoćnijih ljudi s Kosova - iz Peći, koji godinama živi u Češkoj. Redžep Đeka Keljmendi često je boravio u Ulcinju, gdje posjeduje kuće u blizini katoličke crkve u Štoju i stanove. Đeka je Ulcinj napustio prije četiri dana, a tokom ljetnjih mjeseci živio je na relaciji Ulcinj - Peć. Iako pojedini mediji navode da je Keljmendiju zabranjen ulaz u Crnu Goru, prijatelj te porodice, za naš list tvrde da to nije tačno. Kako saznaju Dnevne novine, krvna osveta između porodice Keljmendi i Elšani počela je 2002. godine, kada je ubijen brat Režepa Keljmendija. Od tada do danas traje krvna osveta, a tokom 11 godina ubijeno je 15 osoba, s obje strane. Prije sedam mjeseci u Peći je ubijen i drugi Đekin brat, Šefćet Keljmendi.

Nakon toga, prije tri mjeseca, ubijen je jedan od braće Elšani, u Švajcarskoj, u kantonu Frajburg. Pretpostavlja se da je posljednje ubistvo

Zgrada podgoričkog Centra bezbjednosti

Redžep Keljmendi (desno) u društvu Ibrahima Redže, brata Muja Redže, bliskog Keljmendijevog prijatelja

tuča zbog duga

Potukli se ispred zgrade policije odgovor na ovo od prije tri mjeseca.

Porodica Elšani inače živi na zapadu, Švajcarskoj i Njemačkoj, a izvor DN tvrdi da je Đeku likvidirao plaćeni ubica po nalogu porodice Elšani.

Keljmendi je iza sebe ostavio suprugu, dvije kćerke i sina, koji žive u Peći. On je u Ulcinju uglavnom boravio u društvu ulcinjskog biznismena Muja Redža, i kako saznaju DN, bili su veoma bliski porodični prijatelji. Sa njima u društvu često se nalazio i nastradali Kukaj.

Kosovska policija i dalje traga za ubicom, a automobil iz kog je pucano pronađen je zapaljen. Iako su postojale spekulacije, ubijeni Keljmendi nije bio pod policijskom zaštitom niti se krio u Ulcinju kako bi izbjegao krvnu osvetu. S.G.

Ubijeni Kukaj

Dvije porodice iz Podgorice, Vukčevići i Rašovići, pobile su se preksinoć oko jedan sat iza ponoći ispred zgrade podgoričkog centra bezbjednosti, a zatim i unutra, saznaju Dnevne novine. Razlog odmjeravanja fizičkih snaga navodno je dug, odnosno novac koji Rašovići duguju Vukčevićima.

Prema nezvaničnim saznanjima Dnevnih novina, članovi ove dvije porodice prvo su se posvađali, a zatim i pobili u lokalu “Kerber” u Ulici Svetozara Markovića. Nakon toga jedna grupa je pobjegla u policiju kako bi prijavila slučaj, ali je druga porodica dotrčala odmah za njima, pa je pesničenje nastavljeno ispred zgrade centra bezbjednosti.

Službenik Uprave policije koji radi na prijavnici izašao je vani da razdvoji Podgoričane, ali kako ih je bilo više, oko desetak, nije uspio, te je

pozvao Interventnu jedinicu u pomoć. Oni su učesnike u tuče priveli u prostorije Centra bezbjednosti.

Iako u prisustvu više policjajaca, članovi ove dvije porodice bili su uporni u namjeri da nastave sa odmjeravanjem snaga, a u pokušaju da ih razdvoje lakše povrede zadobila su i dvojica službenika Uprave policije. Nakon uzetih izjava protiv Vukčevića i rašovića su podnijete prekršajne prijave i predati su područnom organu za prekršaje.

Prilikom pretresa, prema saznajima Dnevnih novina, ni kod koga nijesu pronađena sredstva koja bi se mogla koristiti prilikom tuče. Tokom incidenta nije bilo teže povrijeđenih, samo je, osim dvojice policajcaca, nekoliko učesnika zadobilo lakše tjelesne povrede u vidu ogrebotina i modrica. M.V.P.

Hronika 11

PONEDJELJAK, 14. 10. 2013.

sekjuriti agencije

Zaštitarima potrebna pamet, ne samo mišići Obezbjeđenje mora da predvidi mogući incident i da ga izbjegne bezbjedno i nečujno Milinka Đorović

d

a u Crnoj Gori sve više ljudi ima potrebu da angažuje obezbjeđenje kako za sebe, tako i za svoju imovinu, govori podatak da u našoj državi ima oko 50-ak licenciranih agencija za zaštitu lica i imovine.

Ipak, vlasnici agencija imena klijenata, kao i cijene usluga koje pružaju, drže u tajnosti. Neki od njih, sagovornici Dnevnih novina, istakli su da radnike ne biraju po fizičkoj spremi, jer posao zaštitara nije da bude ‘snagator’, već inteligentna osoba koja će uspjeti da izbjegne stvaranje neprilika, i koja će strancima pokazati nivo i kulturu.

Aleksandar Đuričković, vlasnik “Alfa ac security”

zbjednjaka”, omogućava mu da stvara poseban profil zaštitara i nivo u toj profesiji.

“Zaštitara ima svugdje, najviše po primorju. To nijesu snagatori, već ljudi koji pred tim strancima pokazuju nivo i kulturu. Oni su tu kao naše ogledalo”, kaže on i dodaje da posla ima za sve, ali se kao i u svemu moraju pratiti standardi EU. “Crnogorci imaju talente, fizičke predispozicije i hrabrost, ali to nije dovoljno. Poslovi bezbjednosti su stvar inteligencije, a ne mišića”, kaže Đuričković.

On dodaje da njegova agencija ne radi sve poslove zaštite jer “iako je

isplativije, to je mač sa dvije oštrice”.

Njihova specijalnost je zaštita osoba, a to su najčešće stranci. Imena klijenata, kao ni njihov broj, ne želi da odaje isključivo zbog njihove bezbjednosti. Đuričković ističe da je suština da zaštitar predvidi situaciju u kojoj može doći do incidenta i da je izbjegne bezbjedno i nečujno. Kada dođe do incidenta to više nije, kako kaže, pitanje bezbjednosti već je to nova situacija.

stva i broja izvršioca i količine i vrste upotrijebljenih sredstava”, kaže Dnevnim novinama Marjan Marjanović, direktor “Sekjutiri gard Montenegra”. Marjanović je specijalista kriminalistike,.

On kaže da broj ljudi koji učestvuje u zaštiti zavisi od plana zaštite. O poznatim ličnostima koje su mu bile klijenti ni on ne želi da razgovara jer to smatra poslovnom tajnom, “osim ako klijent to pismeno ne odobri”.

● Nije jedNostavNo

● veća ovlašćeNja, a i odgovorNost

“Da bi se, za bilo koju ličnost i objekat, odredio način i nivo zaštite mora se uraditi procjena ugroženosti i rizika, a na osnovu njih plan i način zaštite. Zaštita se vrši kombinacijom fizičke zaštite (ljudi) i tehničkih sredstava (tehnička zaštita). Broj ljudi i vrsta tehničkih sredstava zavisi od važnosti i nivoa ugroženosti, a cijena zavisi od nivoa obučenosti, isku-

Zaštitar ima prava da utvrđuje identitet, kontroliše sumnjive osobe, udaljava sumnjive osobe iz kontrolisanog objekta i privremeno oduzme predmete koji mogu ugroziti bezbjednost lica i objekta. Ovlašćenja Zakonom data zaštitaru su, osim da spriječi napad i da zadrži osobu zatečenu u izvršenju krivičnog djela koja

Cijena za sigurnost Agencije koje pružaju obezbjeđenje ne žele da govore o cjenovnicima. Ipak, prema nezvaničnim informacijama, za 24- časovni nadzor objekta plaća se do 100 eura.

Tu su, kako kažu, velike pare, jer se za obezbjeđivanje ličnosti plaća od pet do 10 eura dnevno, po čovjeku. se goni po službenoj dužnosti i da ga odmah preda nadležnom organau, kao i da obezbijedi mjesto događaja do dolaska ovlašćenog nadležnog.

Kada je potrebno mora sačuvati tragove krivičnog djela i predmete koji mogu poslužiti kao doka.

Osoba koja vrši poslove fizičke zaštite može da upotrijebi i fizičku snagu, a ako je to neophodno, može upotrijebiti i druga adekvatna sredstva prinude (palica, sredstva za vezivanje, posebno dresirani psi).

tragedija

Tojota kojom je upravljao Jocović

Eksploziv mu se aktivirao u rukama Četrdesetsedmogodišnji Goran Lazić iz Crne Gore, koji je posljednje dvije godine živio u Srbiji, poginuo je juče ujutru kada mu se, prema prvim nalazima istrage, eksplozivna naprava aktivirala u rukama. Nesreća se dogodila oko pet časova ujutru u selu u blizini Aleksinca gdje je Lazić živio. Prema nezvaničnim saznanjima Dnevnih novina, Crnogorac je u subotu veče otišao iz kuće u kojoj je živio sa majkom i nije se više vraćao. Rani-

je tog dana, njegove komšije su policiji prijavile da su čule detonaciju iz njegove garaže, nakon čega je izvršen uviđaj.

Majka stradalog za srbijanske medije kazala je da je ona u subotu veče više puta pokušala da se čuje sa sinom kako bi saznala gdje je, ali joj se nije javljao. Njegovo beživotno tijelo pronađeno je na ulici u selu gdje je živio juče rano ujutru.

Lazić je poginuo od ručno pravljene eksplozivne naprave. Stradali

nije povredama podlegao odmah nakon detonacije, već je uspio da nastavi da hoda još oko 200 metara prema bolnici.

Prema nezvaničnim saznanjima, policija provjerava da li je sam pravio eksploziv, te da li je ovaj od kojeg je poginuo pokušao da ukloni ili je bio namijenjen nekome.

Lazić je crnogorski državljanin a 2011. je otišao da živi kod majke u selo blizu Aleksinca, dok je njegova porodica ostala u Crnoj Gori. M.V.P.

prijava protiv poLicajca

Vrijeđao i udarao Beranku Beranka Maja Radević, radnica u kiosku “Kolt”, podnijela je Centru bezbjednosti u Beranama prijavu protiv službenika policije Denisa Šabotića, u kojoj je navela da je Šabotić bez povoda udario pesnicom u predjelu gornje usne i da je to učinio u kiosku u kojem je ona zaposlena, a koji se nalazi u Ulici Dušana Vujoševića preko puta zgrade policije.

Po riječima Radević, koja se nalazi na odjeljenju neurologije u beranskoj Opštoj bolnici, Šabotić je

u pratnji kolege Mladena Mališića došao do kioska. U kiosk je prvi ušao Mališić, a poslije njega Šabotić, koji je, kako je navela u prijavi, bio u pripitom stanju. Poslije uvreda i insistiranja Radević da napusti njeno radno mjesto, Šabotić je krenuo prema izlazu čitavo vrijeme vrijeđajući je i udarajući je po glavi. Radević je tada istrčala iz objekta u zgradu policije, a Šabotić je navodno pratio i dalje je vrijeđajući. Nakon što je u policiji ispričala šta

joj se desilo, pomoć je zatražila u Domu zdravlja, odakle je upućena na bolničko liječenje.

Iz policije Dnevnim novinama je rečeno da je Šabotić volonterski obavljao određene poslove i da nije u radnom odnosu, stoga ne može snositi nikakve sankcije, ali da je sa slučajem upoznato Ministarstvo unutrašnjih poslova, sa kojim je Šabotić potpisao ugovor o angažovanju.

Potvrđeno je i da je Šabotić bio u alkoholisanom stanju. M.T.

devet povrijeđenih

Tri nezgode u Nikšiću U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila sinoć oko 18.30 časova na putu Nikšić - Grahovo u mjestu Podbožur, teže je povrijeđen Milovan Jocović (34) iz Nikšića, dok su lakše povrede zadobili Aleksandar Sandić (38) i Branko Vukotić. Jocović je zbog teške povrede pluća prebačen u Klinički centar u Podgorici. Vukotić je sa prelomom rebra nakon ukazane ljekarske pomoći pušten na kućno liječenje, kao i Sandić. Do udesa je došlo kada je “džip tojota” (NK AK 358) koje se kretalo iz pravca Vilusa ka Nikšiću, a kojim je upravljao Jocović, iz za sada neutvrđenih razloga skrenulo

Foto: Milovan Danilović

Agencije za zaštitu lica i imovine u Crnog Gori pojavile su se prije nekoliko godina. Država je svoju dobru volju prema tim aktivnostima pokazala usvojivši 2005. Zakon o zaštiti lica i imovine. Crna Gora, Hrvatska i Slovenija jedine u regionu imaju pomenuti zakon.

U Crnoj Gori trenutno ima oko 50ak licenciranih agencija. Zapošljavaju od deset do više od stotinu ljudi raznih profila među kojima ima najviše bivših policajaca, koji su i najkvalifikovaniji. Ministarstvo unutrašnjih poslova kontroliše sekjuriti agencije, kao i njihove zaposlene.

Zaštitar na svom radnom mjestu ima mogućnost da zadrži neku osobu do dolaska policije koja sprovodi dalju proceduru, što dovoljno govori o njihovim ovlašćenjima i saradnji sa državnim institucijama.

Jedna od takvih agencija je i “Alfa ac security”, vlasnika Aleksandra Đuričkovića, osnovana 2007. godine.

On je jedan od najkvalifikovanijih da govori o sigurnosti lica i imovine s obzirom da je bio šef obezbjeđenja predsjednika države Filipa Vujanovića. Njegovo iskustvo, kao i mnogobrojna poznanstva sa ljudima iz inostranstva, a iz branše “visokih be-

sa puta, a zatim se nekolika puta prevrnulo i zaustavilo kraj magistrale. Uviđaj je obavila nikšićka policija, a saobraćaj se odvijao naizmjenično jednom saobraćajnom trakom.

Nešto kasnije, oko 19 časova, na putu Nikšić- Ozrinići, Rajko Lalatović (52) sletio je automobilom u korito rijeke Bogduše i udario u potpoorni zid ispred kuće Ratka Čizmovića. Dobio je povrede opasne po život i prevezen je u KCCG. Treća nezgoda dogodila se na putu Nikšić-Grahovo u mjestu Osječenica sinoć oko 18 sati. U udesu dva automobila pet osoba je lakše povrijeđeno.

M.R.

12 Crna Gora

PONEDJELJAK, 14. 10. 2013.

REKONSTRUKCIJA

Bioskopska sala gotova u septembru 2014. godine Nikšićani su posljednji put pogledali film u Sali “18. septembar” prije dvije decenije Mira Rovčanin

N

akon dvije decenije Nikšićani će, kako očekuju u lokalnoj upravi, dobiti bioskop naredne godine u septembru. Rekonstrukcija Sale “18. septembar” uveliko je počela. Završena je prva faza rekonstrukcije koju je finansirala opština Nikšić, a u toku je druga faza projekta koju finansira Direkcija javnih radova.

NIKŠIĆ - Nikšićki bioskop zvanično je prestao da radi 2003. godine zbog problema sa grijanjem. Međutim, Nikšićani su posljednji put pogledali film u Sali “18. septembar” prije dvije decenije. Opština Nikšić odlučila se na rekonstrukciju sale i vraćanje u život jednog od najpoznatijih objekata namijenjenih za kulturu u gradu pod Trebjesom.

Rekonstrukcija objekta koji će dobiti naziv “Kulturno-informativni centar 18. septembar” je u toku. Prva faza rekonstrukcije koju je finasirala opština Nikšić je završena. Kako je kazao menadžer opštine Živko Kecojević, zamijenjena je bravarija, izrađena nadstrešnica i dekorativna fasadna rasvjeta i saniran je krov, a radovi su opštinu koštali oko 527.000 eura.

“U toku je druga faza rekonstrukcije koju kroz kapitalni budžet finan-

sira Direkcija javnih radova. Ovom fazom su obuhvaćeni građevinsko– zanatski, radovi na instalacijama vodovoda i kanalizacije, elektroinstalacijama jake i slabe struje, termotehničkim i sprinkler instalacijama, dio instalacija koji se odnosi na fazu scenske tehnike, mehanike, scenskog osvjetljenja, audio sistema i demontaže sistema kino prikazivanja. Ugovorena vrijednost ovih radova je preko milion eura”, naglasio je Kecojević.

Treća faza obuhvata preostale radove na instalacijama scenske tehnike, opremanje namještajem bioskopske dvorane, garderobe, administrativno-kancelarijskog prostora, kao i radove na uređenju prilaza objekta.

“Posljednja faza planirana je da se završi tokom 2014. godine. Sredstva za realizaciju treće faze planiraju se iz donacija i kapitalnog budžeta Vlade Crne Gore”, istakao je Kecojević.

U zavisnosti od obezbjeđenja fi-

nansijskih sredstava u opštini očekuju, kako je rekao Kecojević, da će radovi biti završeni do septembra naredne godine. Kecojević najavljuje da će Nikšićani dobiti savremen kulturni centar u kojem će moći da odgledaju film, predstavu, ali i da posjećuju razne manifestacije.

“U prizemlju objekta je prostor za održavanje predstava, scena sa gledalištem sa 313 sjedišta i dodatna 153 sjedišta na galeriji. Glavni ulazni hol u prizemlju i bočni foajei osmišljeni su kao prostor za održavanje mini prezentacija i konferencija za štampu. U prizemlju su organizovane i

sanitarije i garderoba namijenjene gostima i publici. Spratni djelovi objekta oko i iza sale i scene su organizovani i povezani u komercijalnu i upravno-administrativnu cjelinu. Planiran je kafe klub, prostor za klub umjetnika i baletska sala”, zaključio je Kecojević.

Crna Gora 13

PONEDJELJAK, 14. 10. 2013.

Na poklon dobili koševe BAR - Učenici Osnovne škole “Jovan Tomašević” na Virpazaru od kompanije Luka Bar dobili su na poklon koševe za sportski poligon. Direktor škole Miodrag Šćepanović kaže da je zahvalan jednom od roditelja učenika te škole Vesku Đuroviću, preko kojeg je akcija realizovana. Šćepanović kaže da su u školi u Virpazaru posljednjih godina posvetili mnogo pažnje na uređenju dvorišta i sportskih poligona. U tome, kako je kazao, mnogo je pomogla društvena zajednica, roditelji i đaci.

Ipak, ovoj školi su neophodna i sredstva za popravku krova koji je prošlogodišnji snijeg dosta oštetio.

“Potrebna je hidroizolacija na dijelu krova koji prokišnjava. Prikupljamo sredstva, nešto će obezbijediti Opština, a dio Ministarstvo prosvjete, i nadam se da ćemo i taj problem riješiti. Spremni dočekujemo hladnije dane, jer je sistem za grijanje u funkciji”, kazao je Šćepanović i dodao da su i dva školska kombija koja prevoze đake iz crmničkih sela potpuno osposobljena.

A.Lj.

Kroz igru rješavali zadatke PODGORICA - Učenici osnovnih škola iz Podgorice, njih oko 250, u prethodne četiri subote imali su priliku da se na zanimljiv način upoznaju sa matematikom kao naučnom disciplinom. Djeca su o matematici učila kroz “Malu školu matematike”, koju su organizovali Merkator Crna Gora i Škola matematike “Primathema”.

“Kroz klupe “Male škole matematike” je za četiri prethodne subote prošlo oko 250 osnovaca, što je iznad naših očekivanja. Zainteresovanost djece, ali i roditelja koji su aktivno učestvovali u rješavanju zadataka i matematičkim igricama, uvjerila nas je da uz pravi pristup i savremene metode svako dijete može da odgovori izazovu zvanom matematika”, saopštila je koordinator projekta Vera Vukoslavčević.

Iz kompanije Merkator Crna Gora poručili su da će i ubuduće podržavati slične projekte, koji u Merkator hipermarketu, kao porodičnom marketu, okuplja cijele porodice.

M.O.

KONJEV

Svojim rukama napravio most RadovanVulanović izgradio most uz pomoć dobrih ljudi, dok pomoć od Opštine nije imao

OKO 320 TONA

Smeće zatrpalo ulice

Stope mosta napravljene su od guma buldožera NIKŠIĆ - U mjestu Konjev, koje se nalazi na putu ka nikšićkoj Župi, juče je uz prisustvo brojnih mještana svečano otvoren osmi most na rijeci Gračanici, za čiju izgradnju se sam pobrinuo mještanin Radovan Vulanović.

Most je napravljen u blizini kuća porodice Vulanović kako bi se olakšao prelazak sa jedne strane rijeke na drugu, a Radovan ga je pravio svojim rukama i svojim novcem, uz pomoć, kako je kazao, dobrih ljudi.

Prema njegovim riječima, nikakvu pomoć nije imao od Opštine Nikšić, ali je, kako je kazao, nije ni tražio.

On je objasnio da je na tom mjestu do nedavno postojao viseći most koji je služio svrsi 20 godina, ali da nije bio dovoljno čvrst, preko njega se nije moglo ništa prenositi i mogao se prelaziti samo pješke.

“Ovdje smo se naselili prije 40 godina, gdje smo na obali rijeke napravili imanje. Nekada je to bila zemlja mojih stičeva koji su je kasnije nama ustupili. Dugo sam maštao da ovdje napravim most, pa sam najprije napravio viseći, ali se teško išta moglo preko njega prenijeti. Malo po malo došao sam na ideju da napravim pravi most”, rekao je Vulanović, ističući da je u tome uspio uz po-

moć dobrih ljudi, ali najviše zahvaljujući sopstvenoj upornosti i trudu, ali i novcu.

Stanovnici tog kraja kažu da tokom zimskih mjeseci često bude nezgodna situacija kada nadođe, kako kažu, “manita rijeka”, pa im je bila neophodna neka stabilnija građevina. Vulanović je kazao da je gradnja mosta počela prije tri godine, a od materijala korišćen je beton i armatura.

“Stope mosta su ukopane na dubini od dva metra i napravljene su od guma buldožera. Ja sam se dosjetio da stavim njih umjesto šalunga da ne bih šalovao, pa sve izgleda malo je neobično i jedinstveno. Siguran sam da ga teško šta može srušiti i da će izdržati bujicu vode”, poručuio je Vulanović.

On je kazao da je u izgradnju otišlo oko 40 kubika betona i preko dvije tone željeza.

“Jedino se nadam da će biti dobrih ljudi koji bi spojili ovoh pedesetak metara asfalta do mosta. Jedino bih to volio. Ovaj most je na mom imanju, ja sam ga napravio, a ako nekom slučajno padne na pamet da dođe da ruši, neka poruši. Ovaj most je napravljen da bi se preko njega prelazilo”, poručio je Vulanović. J.Lasica

samo je jedno vozilo bez problema prošlo na deponiju i odložilo oko osam tona otpada.

Kako su kazali iz tog preduzeća, mještani Beransela pokušali su da ne dozvole vozilu prolaz u povratku sa odlagališta, ali je uz asistenciju policije problem ubrzo riješen na miran način.

Radovi na ograđivanju privremenog odlagališta završeni su krajem septembra, a do kraja naredne nedjelje biće nabavljena vaga, čime će, kako kažu u tom preduzeću, biti stečeni uslovi za deponovanje otpada na ovoj lokaciji. Uslovi za nesmetan odvoz smeća čekaju se punih osam godina.

M.T.

NAJLJEPŠE PISMO

Specijalna nagrada za Anđelu Krgović BAR - Pobjednica ovogodišnjeg takmičenja za najljepše pismo na temu “Napišite pismo u kojem ćete objasniti zašto je voda dragocjena” je Valentina Stanić, učenica devetog razreda Osnovne škole “Radomir Rakočević” iz Mojkovca, a svoje mjesto među nagrađenima našla je i Baranka Anđela Krgović, učenica sedmog razreda OŠ “Anto Đedović”.

Pošta Crne Gore je uz podršku Ministarstva prosvjete i sporta već desetu godinu zaredom organizovala takmičenje za najljepše pismo, a pobjedničko Pošta prosljeđuje Svjetskom poštanskom savezu na međunarodno takmičenje.

Anđela je osvojila posebnu pohvalu i bila jedina nagrađena učenica iz grada pod Rumijom.

Ona je sa profesoricom maternjeg jezika i književnosti Stanislavkom Stevović, na poziv or-

ganizatora takmičenja, prisustvovala svečanosti povodom Svjetskog dana pošte održanoj u Podgorici.

“Zadovoljni smo našim plasmanom. Ove godine smo probili led. Već smo počeli pripreme za iduću godinu. Iz naše škole smo poslali tridesetak veoma dobrih radova koji su mogli ući u finale, ali je samo Anđelino pismo nagrađeno specijalnom nagradom. Samo prvoplasirano pismo će Pošta Crne Gore proslijediti na Međunarodno takmičenje Svjetskom poštanskom savezu. Možda iduće godine to bude pismo koje će napisati neko od naših učenika”, kaže Stevović.

Nacionalno takmičenje za najljepše pismo segment je Međunarodnog takmičenja koje već 42 godine realizuje Svjetski poštanski savez na kojem se takmiče milioni djece iz cijelog svijeta. A.Lj.

AUTO PIJACA

OČEKUJE ODŠTETU

Psi lutalice zaklali 18 koza CETINJE - Cetinjaninu Stanku Prororočiću psi lutalice zaklali su u noći između subote i nedjelje 18 koza.

BERANE - Iako je na podgoričku deponiju tokom prethodne nedjelje otpremljeno oko 77 tona otpada, a u Bar odvezeno oko 66 tona, smeće se ponovo gomila na ulicama Berana.

Tako se u ovom trenutku u užem gradskom području, gradskim i prigradskim naseljima, u kontejnerima i oko njih nagomilalo oko 320 tona smeća, a oko 23 tone su natovarene na kamione komunalnog preduzeća i čekaju istovar. Iz JP Komunalno su kazali Dnevnim novinama da se iz Podgorice i Bara čeka dozvola za dalji odvoz otpada na deponije u tim gradovima. U međuvremenu,

“Kada smo u nedjelju ujutru brat i ja došli da obiđemo koze, prvo smo vidjeli dva-tri psa lutalice kako bježe iz tora gdje su bile smještene ko-

ze. Kada smo ušli našli smo skoro sve koze već mrtve, samo su dvije tri još davale znake života. Znam sigurno da su to uradili psi lutalice. Zato ću da tužim ovo Društvo za zaštitu životinja, koje te lutalice sakuplja i hrani. Sad neka mi oni nadoknade štetu”, kazao je za CdM Proročić.

On je o događaju obavijestio Ispostavu policije Cetinje, kao i veterinara. Sačinjeni su zapisnici, a Proročić će i od policije i od veterinara dobiti izvještaj. Najavio je tužbu protiv nadležnih iz Društva za zaštitu životinja, jer su tih 18 koza, kako je ispričao, bile sve što on i njegova porodica, kao i njegov brat imaju.

“Moj brat i ja godinu dana sve ulažemo u te koze, planirali smo i da nabavimo brojnije stado. U subotu smo se preselili sa Očinića u Bajice, i eto šta nas je zadesilo”, kazao je Proročić i dodao da se nada da će mu prijestonica i Ministarstvo poljoprivrede pomoći da nadoknadi štetu.

Pored bogate ponude, prodaja ipak loša PODGORICA - Lijep i sunčan dan privukao je veliki broj posjetilaca na auto-pijaci. U ponudi je bio veliki broj automobila, a pored četvorotočkaša, na pijaci se moglo vidjeti i nekoliko dvotočkaša. Iz nedjelje u nedjelju na pijaci se mogu naći isti automobili, što dovoljno govori kako ide prodaja. Pojedini prodavci godinama prodaju svoj automobil, ali bezuspješno. Prema riječima prodavaca, svi koji dođu na auto-pijacu, nemaju ni

centa. Tu su samo da izgube malo dana.

U širokoj ponudi na auto-pijaci možemo izdvojiti “megan3” 1.5dci, iz 2011. godine, a njegova cijena kreće se oko 7.400 eura.

Pored ovog automobila, na pijaci se mogao naći i motor marke “suzuki” GSX R1000, iz 2011. godine, a kupac ga prodaje za 9.300. Pijaca je nudila i nešto jeftinje automobile kao što je “pežo 106” 1.2 proizveden 1995, a dostupan je bio za 950 eura.

M.O.

CIJENA AUTOMOBILA Golf2 1.6tdi

1991. godište

1.110 eura

Golf6

2010. godište

11.200 eura

BMW730d

2004. godište

14.000 eura

Passat6 1.9tdi

2007. godište

8.900 eura

14 Crna Gora

PONEDJELJAK, 14. 10. 2013.

PROMOVISAN PROJEKAT

Motivisati porodice da se bave hraniteljstvom

Na Mitikasu, najvisem vrhu Olimpa

PLANINARI

Osvojili mitski Olimp BIJELO POLJE - U režiji planinarskog kluba “Cmiljače” iz Bijelog Polja, izveden je uspon na mitski Olimp, i to povodom 100 godina od prvog uspješnog uspona na najviši vrh Olimpa, Mitikas visok 2.918 metara. U ekspediciji je učestvovalo 17 učesnika, 14 članova “Cmiljače”, po jedan planinar iz Podgorice i Pljevalja, a vođa uspona bio je jedan od najuspješnijih crnogorskih planinara iz podgoričkog planinarskog kluba “Visokogorci Crne Gore” Milan Radović.

“Na uspon smo krenuli iz mjesta Prioni u blizini gradića Litohoro u podnožju Olimpa koje se nalazi na visini od 1.060 metara nadmorske visine. Iako je vrijeme bilo prohladno i niska oblačnost nije dozvoljavala uživanje u pogledu, do planinarskog doma na visini od 2.100 metara stigli smo za tri i po sata hoda. U domu smo prenoćili da bi narednog dana rano ujutru krenuli na

završni uspon”, kazala je poznata crnogorska visokogorka Zehra Balić.

Ona dalje objašnjava da je sa prevoja Skala na 2.800 metara šest članova ekspedicije krenulo prema najvišem vrhu Mitikasu. Kako je na stazi bilo ostataka suvog snijega, a u pitanju je opasna dionica u strmoj stijeni, ostali članovi ekspedicije su odlučili da ne rizikuju i popeli su vrh Skolio 2.912 metara nadmorske visine.

“Nakon tri sata penjanja, šest članova ekspedicije je razvilo crnogorsku zastavu na Mitikasu, dok su se ostali našli na Skoliju”, kazala je Balić.

Kako je navela, neopisiv užitak je predstavljalo polusatno uživanje na Zevsovom domu, a pogled na veliko prostranstvo Olimpa, kao i olimpijsku rivijeru i Egejsko more na istoku je upotpunio doživljaj i uživanje na mitskoj planini.

B.Č.

TIVATSKI AERODROM

Opsluženo više od 800.000 putnika TIVAT - Tokom devet mjeseci ove godine kroz terminalnu zgradu tivatskog aerodroma u prosjeku je prolazilo preko 6.000 putnika, a u špicu sezone, tokom tri ljetnja mjeseca, bilo je preko 11.000 putnika. Takvi podaci idu u prilog činjenici da je neophodno proširenje kapaciteta tivatskog aeroroma, pa u preduzeću “Aerodromi Crne Gore” rade na projektovanju i pripremama za izgradnju nove terminalne zgrade aerodroma.

Kako kažu u tivatskim aerodormima, promet koji je realizovan ove godine prevazišao je fizičke mogućnosti aerodroma, a sve je postignuto samo zahvaljujući velikom zalaga-

nju zaposlenih na prihvatu i otpremi putnika i aviona tokom sezone.

Preko tivatske vazdušne luke, zaključno sa 6. oktobrom, transferisano je za 11,5 posto više putnika nego u istom periodu 2012. godine, odnosno bilo je ukupno 809.007 putnika, dok je prihvaćeno i ospluženo 4.729 aviona, 2,7 odsto više nego u istom periodu lani.

Prošlog mjeseca na aerodromu je prihvaćen i osplužen 721 avion i 139.429 putnika, čak 17,6 odsto bolje nego u septmebru. Od 1. maja do 30. septembra preko tivatske vazdušne luke prošlo je 18,7 odsto više putnika nego u istom periodu prošle godine, odnosno bilo ih je 27.935.

Z.K.

BIJELO POLJE - U hraniteljskim porodicama na području opština Mojkovac i Bijelo Polje smješteno je 14 mališana i potrebno je motivisati građane ovih gradova da djecu bez roditeljskog staranja primaju u svoj dom.

U organizaciji Centra za socijalni rad i UNICEF-a u Bijelom Polju juče je promovisana kampanja o hraniteljstvu pod sloganom “Svako dijete treba porodicu”.

Direktorica Centra za socijalni rad za opštine Bijelo i Mojkovac Zlata Lukač istakla je da se takav vid smještaja pokazao adekvatnim za dijete.

“Na osnovu istraživanja rađenog na navedenu temu došlo se do zaključka da se ljubavlju i podrškom koja im se pruža u hraniteljskim porodicama djeci lakše može nadoknaditi nedostatak roditeljskog staranja”, kazala je Lukač.

Cilj je, kako je navela, da se motivišu sugrađani da djecu bez roditeljskog staranja primaju u svoj dom.

“Svake srijede u prostorijama Centra za socijalni rad u Bijelom Polju od 13 časova biće organizovana ‘Otvorena vrata’, gdje se zainteresovani mogu informisati o navedenom obliku zaštite djece i podnijeti zahtijev da postanu hraniteljska

porodica. ‘Otvorena vrata’ organizovaće se svakog četvrtka u socijalnoj ustanovi u Mojkovcu. Svaka porodica mora da prođe svojevrsnu edukaciju i provjeru, s obzirom na to da su djeca osjetljiva kategorija i da nije svaka porodica podobna da se bavi hraniteljstvom”, precizirala je Lukač.

Kako je navela, u poređenju sa podacima od prije šest godina, broj mališana smještenih u ustanovama smanjen je za oko 35 odsto.

“Većina djece ranije je bila smještena u institucijama, pa je tako prošle godine u rezidencijalnim institucijama boravilo 234 djece. U domu “Mladost” u Bijeloj smješteno je 107, od kojih 14 trogodišnjaka”, dodala je Lukač.

Kampanju su predstavile šefica katedre za forenzičku psihologiju Univerziteta u Notingemu Kevin Braun i pedagog i psiholog u Centru za socijalni rad Vanja Mašković i Vesna Minić.

B.Č.

DOBROVOLJNI DAVAOCI

Direktor zabranio radniku da dâ krv BAR - Direktor Javnog preduzeća Sportski centar Branimir Radević nije dozvolio službeniku Miodragu Draganu Banoviću da se u radno vrijeme odazove pozivu Društva dobrovoljnih davalaca krvi Luka Bar (DDDK) i dâ najdragocjeniju tečnost. Banović objašnjava da je telefonom pozvan da dođe i da krv, jer je njegova krvna grupa, nulta pozitivna, bila potrebna jednom bolesniku.

“Nakon poziva Društva da dođem, jer sam do sada već 30 puta dao krv, obavijestio sam direktora Radevića. Nažalost, direktor to nije odobrio, čime je zaista prevršio svaku mjeru. Ja sam dobrovoljni davalac krvi i kao i svaki put do sada bio

sam spreman da se odazovem pozivu i pomognem onome kome je to neophodno. S obzirom na to da sam pozvan u toku radnog vremena, nijesam smio da izađem bez odobrenja direktora”, kazao je Banović.

Razlog iz kojeg Radević nije dozvolio Banoviću da dâ krv jeste, kako je kazao, njegovo stalno odsustvo sa posla.

“Tačno je da mu nijesam dozvolio da izađe jer Banović stalno traži da odsustvuje zbog raznih privatnih obaveza. On ništa ne radi, jedan euro nije zaradio, niti je dao doprinos bilo čemu u centru. Neka poslove oko NVO završava popodne”, istakao je Radević.

Ovakvo ponašanje osudilo je

Društvo dobrovoljnih davalaca krvi Luka Bar, iz kojeg tvrde da se prvi put u njihovoj praksi dešava da poslodavac onemogući dolazak svog radnika da učini to “sveto djelo” kojim spašava nečiji život.

“Ne postoji nijedan razlog da Radevićev odgovor bude takav. Mi nismo Banovića zvali da se provodi, već da učini to sveto djelo koje bi trebalo da bude obaveza svih nas.

Prije smo se nadali da će i Radević pokazati svoju humanost i ponuditi se da dâ krv, nego što nije odobrio dolazak onoga ko je uvijek spreman da ispruži svoju ruku i pokaže najhumaniju stranu jednog čovjeka”, istakao je predsjednik DDDK Luka Bar Božo Jočić.

A.Lj.

Crna Gora 15

PONEDJELJAK, 14. 10. 2013.

PREMINULI Tihomir Andrije Pajović

Milosava Blažova Ivezić

Stanka Obrada Tomašević

rođena Ivanović, iz Vranja, 11. oktobra 2013. u 63. godini. Sahrana je obavljena 13. oktobra u 13 časova na groblju Vranj.

12. oktobra 2013. u 76. godini. Sahrana će se obaviti 14. oktobra u selu Grab u 13 časova.

Miroje Manojla Knežević

rođena Lazarević, 12. oktobra 2013. u 88. godini. Sahrana će se obaviti 14. oktobra ispred Crkve Sv. Teodora, Zagora – Grbalj.

Đuro pok. Josipa Matković

Samo ribarima nameću namete Novi cjenovnik, između ostalog, predviđa naplatu parking prostora ispred kućice, kao i garaže za čamce Suzana Ganić

R

ibari s Bojane nezadovoljni su novim cjenovnikom i pravilnikom Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom o zakupu državne imovine na rijeci Bojani. Nove cijene su, u odnosu na prethodne, uvećane za nekoliko eura, a pravilnik predviđa i da ribari plate porez za period kada nije ni postojala odluka o plaćanju poreza. Zbog svega toga ribari kažu da će u što skorije vrijeme tražiti sastanak sa nadležnima kako bi riješili ovaj problem.

ULCINJ - Ribari sa Bojane traže da naknada po kvadratu za ribarsku kućicu bude četiri eura, a ne šest, za terasu dva, umjesto četiri, kao i da ne plaćaju porez za prethodne dvije godine, kada nije ni postojala odluka o plaćanju poreza.

Upravni odbor JP Morsko dobro donijelo je krajem septembra na inicijativu opštine Ulcinj, Udruženja ribara i NVO “Ljubitelji Bojane” iz Ulcinja, cjenovnik za zakup državne imovine na rijeci Bojani. Po novom cjenovniku, montažni objekat veličine do 30 metara kvadratnih, odnosno ribarska kućica, po kvadratu košta deset eura, kao što je bilo i ranije.

Ali, ono što je izmijenjeno u odnosu na raniji period jeste dodatni porez od 19 odsto. I to nije jedina novina.

Novi cjenovnik predviđa i dodatnu naplatu parking prostora ispred kućice, i to euro po kvadratu, kao i garažu za čamce - četiri eura po metru kvadratnom. Svakako, nije izo-

stala ni naplata terase, i to šest eura po kvadratu.

Predstavnik ribara Džavit Ustabećiri kaže da ribari već godinama imaju problem sa naplatom, te da se predstavnici Morskog dobra uporno oglušavaju o njihover primjedbe.

On je posebnu pažnju usmjerio i na “posebne uslove” u novom cjenovniku, koji potpisuje predsjednik Upravnog odbora Džaudet Cakuli, a koji se takođe odnose na ribarske kućice.

“Ukoliko vlasnik ribarske kućice ne posjeduje dozvolu za privredni ribolov ili sportsko rekreativni ribolov, njegova kućica se neće tretirati kao ribarska i samim tim cijena zakupa zemljišta po kvadratu biće veća. Smatramo da takav pristup nije korektan, jer cijena dozvole za mali privredni ribolov košta oko 900 eura, dok je cijena dozvole za sportsko-rekreativni ribolov oko tridesetak eura, ali na čamcu možete imati samo dva pecaroška štapa. U suprotnom,

ako naiđe inspekcija i pronađe više opreme za pecanje, uslijediće debele kazne”, istakao je Ustabećiri.

On naglašava da se ribarske kućice tokom ljeta ne izdaju, te da ribari nemaju dodatnih prihoda od njih, niti mogu izdvojiti tolika sredstva. Porez od 19 odsto možda i ne bi predstavljao problem da iz Morskog dobra ne traže da ga vlasnici vikendica i ribarskih kućicana Bojani ne plate i za 2012. i 2011. godinu, iako je ta odluka stupila na snagu aprila 2013. godine.

“To je stvarno čudno. Hoće da platimo nešto što nije ni postojalo prethodne dvije godine, i to su nam dali rok do kraja godine. Odakle nama tolike pare. Da platimo poreze, da izvadimo dozvole, da platimo parking, mjesto za čamce. Sve druge cijene su snizili, samo ribarima nameću dodatne trokove”, istakao je Ustabećiri.

Ribari s Bojane u što skorijem periodu tražiće sastanak sa predstavnicima resornog ministarstva, Morskog dobra, lokalne uprave, nevladinim organizacijama, kao i predstavnicima Ulcinja u republičkom parlamentu i političkim subjektima iz opštine Ulcinj. Ribari zamjeraju što godinama kubure s istim problemom, a kako tvrde, predstavnici Morskog dobra odbijaju da izađu na teren i sa lokalcima utvrde stvarno stanje.

INEX ZLATNA OBALA

Pritiskaju radnike da uzmu otpremnine BAR - Od 44 radnika hotelskoturističkog kompleksa “Inex Zlatna obala” iz Sutomora, 24 je napustilo radna mjesta sa otpremninom, dok preostalih 20 radnika strahuje za svoju egzistenciju i radna mjesta. Kako saznaju Dnevne novine, bivši izvršni direktor kompleksa Ivo Kaloštrović mjesecima je vršio pritisak na radnike da se odluče na otpremnine jer kasnije, kako im je govorio, neće dobiti nijedan euro, a ostaće bez posla.

Ukrajinac Aleksandar Grigorijev je 1. oktobra ušao u posjed ovog atraktivnog turističko-hotelskog komleksa čiji pravni sljedbenik je nedavno registrovana firma “Soho hotels” koja će upravljati imovinom vlasnika. Izvršni direktor firme Rade Vujačić nedavno je kazao da će

poštovati odredbe kupoprodajnog ugovora koji se odnose na obavezu preuzimanja svih radnika koje su zatekli i koje ne mogu otpustiti u periodu od dvije godine.

Ipak, na dan kada je Grigorijev došao u posjed hotelskog komleksa, 24 radnika potpisalo je ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a odmah potom i rješenje o raskidu tog ugovora.

Radnici su kazali DN da im je rješenje i ugovore, umjesto Vujačića, tog dana uručivao advokat iz Bara Mirsad Tršić. Smatraju da je ponašanje novog poslodavca u najmanju ruku neobično, te da on očigledno nema namjeru da koristi usluge pravnika u firmi koji za ovaj posao prima platu. Da se ni u skorije vrijeme neće sresti sa Vujačićem potvr-

đuje i činjenica da su za 1. novembar dogovorili sastanak sa Tršićem koji je od preostalih 20 radnika tražio da i oni razmisle o dobrovoljnom odlasku iz firme uz isplatu otpremnine.

Strepnju i strah radnika koji su ostali posebno pobuđuje činjenica da su “Soho Hotels” napustili svi kuvari, tj. kvalifikovana radna snaga i da niko nije pokušao da ih zadrži, iako se zna da su u ovom turističkom naselju kuvari deficitarna radna snaga koja se teško nalazi. Zbog svega toga radnici smatraju da se “Soho hotels” na ovaj način samo oslobađa radnika.

Hotelski kompleks “Inex Zlatna obala”, koji je bio u sastavu beogradskih firmi “Inex hoteli” i “Inex export” prodat je za 11,6 miliona eura.

A.Ljuca

rođena Plačković, 11. oktobra 2013. u 78. godini. Sahrana je obavljena 13. oktobra na mjesnom groblju Jelenak u 15 časova.

12. oktobra 2013. u 37. godini. Sahrana će se obaviti 14. oktobra u 15 časova u selu Vranjina.

Stane Milova Kostović

NEZADOVOLJNI NOVIM CJENOVNIKOM

Ljubinka Marinkova Iković

12. oktobra 2013. u 60. godini.

Sahrana će se obaviti 14. oktobra na mjesnom groblju u Gornjoj Lastvi.

Branko Đurov Čelebić u 66. godini. Sahrana će se obaviti 14. oktobra 2013. u 13 časova u Mahali – Golubovci.

Đorđije Đoko Boljević iz Mataguža, 12. oktobra 2013. u 84. godini. Sahrana je obavljena 13. oktobra na groblju u Matagužima.

Jelena Mirković rođena Pavlićević, 12. oktobra 2013. u 80. godini. Sahrana je obavljena 13. oktobra u 15 časova na Novom groblju na Cetinju.

Pavle Pajo Vasov Vujović 12. oktobra 2013. u 92. godini.

Sahrana je obavljena 13. oktobra u 16 časova na Novom groblju na Cetinju.

Mašinka Draga Ćupić rođena Rakčević, 12. oktobra 2013. u 84. godini. Sahrana je obavljena 13. oktobra u 16 časova na mjesnom groblju Novo Selo.

Miladin Živkov Đukanović 12. oktobra 2013. u 81. godini.

Sahrana je obavljena 13. oktobra u Lukovu u 15 časova.

Mara Mirka Mićunović rođena Savićević, 12. oktobra 2013. u 88. godini. Sahrana je obavljena 13. oktobra u 15 časova na novo groblju u Kočanima.

Jelena Kosa Nikole Grbović rođena Karadžić, 12. oktobra u 89. godini. Sahrana je obvljena 13. oktobra u 15 časova na gradskom groblju u Žabljaku.

Božana Milovanova Labović rođena Zejak, 12. oktobra 2013. u 72. godini. Sahrana je obavljena 13. oktobra u 14 časova na seoskom groblju u Vranještici.

Jovo Milorada Soknić u 75. godini. Sahrana je obavljena 13. oktobra 2013. u 14 časva na Čepurcima.

11. oktobra 2013. u 59. godini.

Sahrana je obavljena 13. oktobra u 15 časova na mjesnom groblju u Zagradu.

Ilija Markov Perović 11. oktobra 2013. u 86. godini.

Sahrana je obavljena 13. oktobra u 15 časova na starom groblju u Kočanima.

Zorka Markova Crvenica rođena Radonjić, 11. oktobra 2013. u 66. godini. Sahrana je obavljena 13. oktobra u 15 časova na Novom groblju na Cetinju.

Anđa Gligora Kulić 11. oktobra 2013. u 92. godini. Sahrana je obavljena 13. oktobra u 14 časova na groblju u Kulićima.

Živko Stevanov Bošković 11. oktobra 2013. u 56. godini.

Sahrana je obavljena 12. oktobra na groblju u Liverovićima, Župa Nikšićka.

Tomislav Milana Daković 11. oktobra 2013. u 82. godini.

Sahrana je obavljena 12. oktobra u 16 časova na gradskom groblju pod Trebjesom.

Radmila Miloša Bulatović rođena Tomić, 11. oktobra 2013. u 67. godini. Sahrana je obavljena 12. oktobra u 15 časova u Papama – Bijelo Polje.

Stanuša Beba Perova Papić 11. oktobra 2013. u 81. godini.

Sahrana je obavljena 12. oktobra u 15.30 u Velimlju – Banjani.

Radmila Miodraga Raičević rođena Vuletić, 10. oktobra 2013. u 40. godini. Sahrana je obavljena 13. oktobra u 14 časova u Gluhom Dolu.

Đusta Marka Krcić 10. oktobra 2013. u 47. godini.

Sahrana je obavljena 12. oktobra u Omerbožovićima.

Stanka pok. Jakše Vukašinović rođena Jovanović, 10. oktobra 2013. u 76. godini. Sahrana je obavljena 12. oktobra u 14 časova na mjesnom groblju u selu Kopilje – Piperi.

Momčilo Momo Dušanov Dabanović 10. oktobra 2013. u 73. godini.

Sahrana je obavljena 12. oktobra u 15 časova u Tološima.

Milovan Vojinov Ilić

Dragan Drago Jankov Bulajić

11. oktobra 2013. u 73. godini Sahrana je obavljena 13. oktobra na mjesnom groblju u Morinju.

10. oktobra 2013. u 59. godini. Sahrana je obavljena 12. oktobra u 15 časova na groblju pod Trebjesom.

Miluša Ihtijarević

Dragomir Ilije Nedović

rođena Sokić, 11. oktobra 2013. u 37. godini. Sahrana je obavljena 13. oktobra na gradskom groblju Brdišta – Tivat.

10. oktobra 2013. u 77. godini.

Sahrana je obavljena 12. oktobra u 14 časova na groblju u Pećarskoj.

16 Globus

PONEDJELJAK, 14. 10. 2013.

MALALA

PREGOVORI

Pakistanska aktivistkinja za prava djevojčica na školovanje Malala Jusufzai odbacila je navode da je postala marioneta Zapada.

Ona je rekla da je ponosna što je Pakistanka. Malala (16), koju su prošle godine talibani pokušali da ubiju jer se zalaže za prava djevojčica i žena na obrazovanje, naglasila je u intervjuu za BBC da i dalje ima podršku ljudi u svojoj zemlji i ponovila da želi da se uključi u politiku u Pakistanu.

“Moj otac kaže da obrazovanje ne pripada ni Istoku ni Zapadu. Obrazovanje je obrazovanje, na njega svako ima pravo”, odgovorila je Malala na pitanje da prokomentariše to što pojedinci u Pakistanu sada kažu da je postala “marioneta Zapada”.

“Pakistanci me podržavaju i podstiču da nastavim da se zalažem za obrazovanje djevojčica”, naglasila je ona.

Malala je ranjena prošle godine jer

Iran neće iznositi iz zemlje svoje zalihe obogaćenog uranijuma, izjavio je danas jedan od glavnih iranskih pregovarača uoči ključnih razgovora Teherana i svjetskih sila o iranskom nuklearnom programu.

“Pregovaraćemo o količini, nivou i metodama obogaćivanja, ali iznošenje materijala iz zemlje je za Iran crvena linija”, rekao je zamjenik ministra spoljnih poslova Irana Abas Arakči, prenio je AFP. Na pregovorima, koji treba da budu održani u utorak i srijedu u Ženevi, učestvovaće predstavnici Irana, SAD, Velike Britanije, Kine, Francuske, Njemačke i Rusije. To su prvi razgovori te vrste otkad je u avgustu na dužnost

Nijesam marioneta Zapada Iran zadržava svoj uranijum

je javno govorila protiv talibana, nakon čega je prevezena na operaciju u Britaniju, gdje je nastavila školovanje.

Prošle nedjelje dobila je prestižnu na-

gradu Saharov za ljudska prava, a primljena je i u Bijelu kuću, gdje je razgovarala sa američkim predsjednikom Barakom Obamom.

stupio novi iranski predsjednik, umjereni Hasan Ruhani, koji je obećao konstruktivno angažovanje na rješavanju višegodišnjeg spora sa zapadnim silama zbog kontroverznog iranskog nuklearnog programa.

Zapad i Izrael strahuju da Teheran, pod plaštom civilnog nuklearnog programa, pokušava da razvije atomsku bombu, što iranske vlasti demantuju, tvrdeći da je program namijenjen isključivo za civilne svrhe. Iransku delegaciju će na pregovorima predvoditi ministar spoljnih poslova Džavad Zarif, a američku državni podsekretar Vendi Šerman, treća osoba po funkciji u Stejt dipartmentu.

KRIZA

Snimci Snoudena u Moskvi Predsjednik Svjetske banke upozorava SAD RUSIJA

Vikiliks je objavio u subotu na svojoj internet stranici pet videosnimaka Edvarda Snoudena, bivšeg službenika CIA-e koji je radio kao savjetnik za nacionalnu službu sigurnosti Sjedinjenih Američkih Država, snimljenih na večeri u Moskvi prošle sedmice. To su prvi njegovi snimci otkako je dobio azil u Rusiji. Objavljeno je pet snimaka i svi su kraći od jedne minute, a dva nemaju zvuk. Na njima se vidi Snouden kako prima nagradu “Sam Adams Associates”, grupe bivših američkih službenika koji su postali zviždači, od Reja Mekgoverna (bivšeg analitičara CIA-e) i kritikuje dostignuća američkih programa elektronskog nadzora.

“Mi imamo izvršnu vlast, Ministarstvo pravosuđa, koja nije voljna progoniti visoke službenike koji su lagali Kongresu i državi ... ali ih ništa neće

zaustaviti da progoni nekoga ko im je rekao istinu”, rekao je Snouden na jednom snimku.

Snoudena, koji je dobio privremeni azil u Rusiji, u SAD-u traže zbog optužbi za špijunažu, nakon objavljivanja detalja o Vladinim operacijama nadzora. Večera je organizovana 9. oktobra na tajnoj lokaciji u Moskvi i njoj su prisustvovali bivši službenici CIAe, Agencije za nacionalnu sigurnost (NSA), FBI-ja i američkog Ministarstva pravosuđa koji sada vode kampanju protiv, kako kažu, zloupotrebe državne tajnosti. Tu su bili i novinarka Vikiliksa Sara Harison, te Snoudenov advokat Anatolij Kučerena.

Direktor Svjetske banke Džim Jong Kim upozorio je juče Sjedinjene Američke Države da rizikuju zbog približavanja 17. oktobra, roka do kada mora da se produži limit nivoa za zaduživanje i da to predstavlja veoma opasan razvoj situacije.

On je, tokom redovnog godišnjeg zasjedanja SB u Vašingtonu kazao da što se više približava taj rok, veća je opasnost za cijeli svijet.

“Apelujem na američke zakonodavce da izbjegnu krizu”, rekao

je Kim. Sjedinjene Američke Države moraju u roku od četiri dana da u Kongresu izglasaju neophodne mjere, inače će se desiti prvi put u istoriji da Amerika ne može da servisira svoj spoljni dug. Pored toga, od 1. oktobra traje budžetska kriza, pošto demokrate i republikanci nisu uspjeli da se dogovore o sredstvima za finansiranje zakona o zdravstvenoj zaštiti (Obamaker). Više od 800.000 radnika federalne administracije od tada se nalazi na prinudnim odmorima.

Globus 17

PONEDJELJAK, 14. 10. 2013.

NEVRIJEME

Tri tropske oluje haraju Azijom

P

red tajfunom Failin evakuisano je blizu milion ljudi, što je najveća evakuacija u Indiji u posljednje 23 godine. Najmanje deset lica je poginulo u naletu snažnog ciklona, što je ujedno i najsnažnija oluja u posljednjih 14 godina a udari vjetra dostižu i do 200 kilometara na sat. Indija je pred naletom ciklona proglasila najviši stepen uzbune.

Šef spasilačke ekipe u indijskoj državi Orisa, Pradipta Kumar Mohapatra rekao je da je gotovo čitava zona kojoj je prijetila opasnost od naleta ciklona evakuisana.

“Evakuisali smo više od 861.000 ljudi. To je najvjerovatnije najveća evakuacija ljudi u istoriji Indije”, naglasio je Mohapatra.

On je dodao da je prema preliminarnim informacijama u državi Orisa poginulo troje ljudi, dok je u susjednoj državi Andra Pradeš gdje je svoje domove napustilo blizu 100.000 ljudi, poginulo najmanje sedam lica.

Pojedini regioni ostali su bez struje, pa je teško ustanoviti tačan broj žrtava i materijalne štete.

Indija je mobilisala vojne snage za pružanje pomoći, a indijski Crveni krst stavio je u pripravnost timove u državama Orisa, Andra Pradeš i Andamani Nikobari.

Satelitski snimci regije AzijaPacifik ukazuju na tri izražena, tropska sistema: Failin koji je juče stigao do Indije, Nari i Vifa

Osim Failin, tu je i tajfun Nari.

On je juče, snagom kategorije tri udario na najveće filipinsko ostrvo Luzon. Posljednje vijesti govore da je poginulo 13 ljudi. Milioni su ostali bez struje, a počinjena je i velika šteta. Nari je nakon Filipina ušao u Južno Kinesko more i kreće se prema Vijetnamu. Njegov ulazak na obale Vijetnama se očekuje tokom ponedjeljka, piše Crometeo. Tada bi Nari, po posljednjim prognozama trebalo da bude tajfun druge kategorije.

Posljednji sistem u nizu je tropska oluja nazvana Vifa. Oluja jača, istočnije od Filipinskog mora, a očekuje se njegovo kretanje prema Japanu. Iako se u petak činilo da će proći na sigurnoj udaljenosti od Japana, neke projekcije govore da bi tajfun Wipha sredinom slijedeće sedmice trebalo da prođe uz samu obalu središnjeg dijela Japana, vrlo blizu Tokiju. Prognozira se jačanje do kategorije tri, piše Crometeo.

PROTEST

Svjetski bojkot genetski modifikovanih proizvoda Hiljade ljudi izašlo je na ulice širom svijeta kako bi protestovali protiv korištenja genetski modifikovanih proizvoda, a kompanija Monsanto označena je kao glavna meta. Više od 50 zemalja učestvuje u maršu koji prethodi obilježavanju Svjetskog dana hrane. Berlin, Strazbur, Čikago, London, Sidnej i Mumbai su samo neki od 500 gradova uključenih u proteste koji su privukli hiljade ljudi.

Demonstranti pozivaju na trajni bojkot genetski modificiranih organizama (GMO) i drugih štetnih agro-

hemikalija, piše na zvaničnoj stranici Marša protiv Monsanta. Demonstranti nose velike banere kojima osuđuju GMO proizvode te posebne kostime. U Vašingtonu je jedna grupa demonstranata pripremila kostime pčela, kako bi ukazali na uticaj insekticida na populaciju pčela.

Protesti se dešavaju nekoliko dana prije Svjetskog dana hrane (16. oktobra) i direktan su napad na Monsantov “grabljivi posao” sa GMO proizvodima i štetnim hemikalijama, koje prijete “zdravlju,

plodnosti i dugovječnosti”.

Monsanto je i jedna od sedam hemijskih kompanija koje su proizvele “Agent Orange”, herbicid koji je američka vojska koristila u Vijetnamu, a koji je direktni krivac za genocid u Vijetnamu, ali i za uništavanje zdravlja vijetnamskih veterana i njihovih potomaka. Protest protiv Monsanta održan je i u maju. Počeo je kao sitni događaj, ali je prerastao u globalnu kampanju sa više od dva miliona demonstranata u 436 gradova iz 52 zemlje.

ISTRAŽIVANJE

Naučnici podržali tvrdnje o trovanju Arafata Jedan od vodećih svjetskih medicinskih časopisa podržao je mogućnost da je dugogodišnji palestinski vođa Jaser Arafat otrovan radioaktivnim polonijem. Britanski časopis “The Lancet” je objavio osvrt na rezultate prošlogodišnjeg istraživanja švajcarskih naučnika o Arafatovim ličnim stvarima. Časopis je podržao njihovo istraživanje, u kojem je otkriven visok nivo izuzetno radioaktivnog elementa u krvi, urinu i na mrljama pljuvačke pronađenih na Arafatovoj odjeći i četkici za zube. Istraživanje stručnjaka švajcarskog Univerziteta u Lozani potaknula je istraga Al Dža-

zire, što je naknadno dovelo do toga da se ekshumira Arafatovo tijelo u novembru 2012. za dodatna ispitivanja. Arafat se razbolio u oktobru 2004, a patio je od niza simptoma, uključujući mučninu i bol u trbuhu. U nekoliko sedmica zdravlje mu se znatno pogoršalo, nakon čega je prebačen iz svog sjedišta u Ramalahu na okupiranoj Zapadnoj obali u bolnicu Perci u Francuskoj.

Stanje mu se nastavilo pogoršavati, a patio je od akutnog zatajenja bubrega, nakon čega je pao u neurološku komu. Četvrtog novembra 2004. je preminuo u 75. godini uslijed izliva krvi u mozak.

18 Kultura PREPORUČUJE

DISKRETNI HEROJ, MARIO VARGAS LJOSA NOVA KNJIGA, PODGORICA CIJENA: 9,60 EURA

PONEDJELJAK, 14. 10. 2013.

PREMIJERA U PODGORICI

Utopija jedne mladosti Izvođenjem autorske predstave Paola Mađelija otvorena nova sezona CNP

Melodrama, puna humora i razigranosti.

Radnja romana smještena je u današnjem Peruu. Priča paralelno prati živote dvojice junaka, Ismaela i Felisita. Ismael je beskompromisni, bogati vlasnik osiguravajuće kuće u Limi. On priprema osvetu sinovima besposličara, koji su pokušali da ga ubiju. Nasuprot njemu, Felisito je nježni i pedantni privrednik iz Pijure, koji pokušava da se izbori sa ucjenjivačima. Roman sadrži nove momente koji do sada nijesu bili karakteristični za Ljosu. Za razliku od ranijih djela u kojima su očevi preuzimali uloge negativaca, ovdje su one dodijeljene sinovima.

Predstava o životu u koji i dalje vjerujem: Paolo Mađeli

ZLATNO DOBA NADE, TEREZA REVAJ VULKAN, BEOGRAD CIJENA: 7,00 EURA

ŠEST GODINA, HARLAN KOBEN LAGUNA, BEOGRAD CIJENA: 7,30 EURA Prošlo je šest godina otkako je Džejk Fišer gledao kako se Natali, ljubav njegovog života, udaje za drugog. Sve to vrijeme trudi se da vodi normalan život posvećenog profesora na koledžu. Međutim, kad naiđe na Todovu čitulju, ne može da odoli iskušenju i odlazi na sahranu. Tamo sa zaprepašćenjem uvidi da udovica nije njegova Natali. Ovo otkriće ga navodi da se vrati u mjesto gdje je bio s Natali nekoliko nedjelja. Međutim, niko od nekadašnjih zajedničkih poznanika kao da se ne sjeća ni njega ni njegove ljubavi. Riješen da otkrije istinu i da pronađe ženu koja mu je slomila srce i lagala ga, Džejk doživljava mnogo toga što nikad nije očekivao, pa stavlja i vlastiti život na kocku.

PUTUJUĆI CRNOM GO ROM, DRAŠKO ŠĆEKIĆ NOVA KNJIGA, PODGORICA CIJENA: 40 EURA Putujući Crnom Gorom je monografija koja na jedinstven način prikazuje gradove Crne Gore. Ova knjiga vodi Vas na nezaboravno putovanje kroz istoriju, tradiciju i kulturu crnogorskih gradova. Takođe, upoznaje čitaoce sa prirodnim ljepotama koje ih okružuju. Vodi vas kroz primorske gradove koje odlikuje specifična arhitektura, nevjerovatne tvrđave i mnoga arheološka nalazišta.

Zatim, upoznaje čitaoce sa kontinentalnom unutrašnjošću, koja je glavni privredni centar, pa sve do gradova sjevera Crne Gore, gdje se nalaze planinski centri kako zimskog tako i ljetnjeg turizma. Ova monografija je objavljena na: engleskom, ruskom i francuskom jeziku.

Foto: Duško Miljanić

Londonski kvart Mejfer, ljeto 1911. Roderfildovi dočekuju goste na balu njihove kćerke Viktorije, ali slavlje je dovedeno u pitanje zbog nestanka njene sestre Evandželin. Njihov stariji brat, Džulijan, pronalazi je u zatvoru u Bermondsiju. Kao budućem nasljedniku porodične loze, teško mu je zbog buntovničkog ponašanja ove dvadesetogodišnjakinje, pojednako samožive kao i njihov mlađi brat, Edvard, ogrezao u kockarske dugove. I dok svi oni vjeruju u blistavu budućnost, neumitan krah prijeti engleskoj aristokratiji i starom francuskom plemstvu koji podnose najteži teret promjena savremenog društva u osvit Prvog svjetskog rata. Vođeni istim principima časti i žrtvovanja, i jedni i drugi suočiće se sa užasnim sukobom koji će biti i njihova posljednja prilika da zablistaju…

Autorski projekat Paola Mađelija “Njegoš i ja”, u kome reditelj i glumi, priča je o Crnoj Gori nekad i sad, prožeta sjećanjima na njegov prvi dolazak ovdje i životnim utopijama u koje ovaj čuveni pozorišni autor i danas vjeruje.

“Ovo jeste priča o Crnoj Gori. Došao sam sa 26 godina na poziv Danila Kiša i Vlada Popovića, divnog glumca i nekadašnjeg direktora CNP koji je nažalost prerano umro.

Nakon toga nisam dolazio 25 godina sve do postavljanja “Malograđana” na sceni CNP. Ali ova predstava nije samo o tome.

To je predstava o jednom životu, o izgubljenim nadama, ideologijama, suštinama i utopijama u koje ja i dalje vjerujem. Dosta sam usamljen u ovom novom svijetu, ali bandu nijesam promijenio,” istakao je Mađeli.

Prvo putovanje sa Danilom Kišom za njega je nezaboravno, a današnja Crna Gora doživljava velike promjene.

“Za mene je ta netaknuta Crna Gora bila kao bajka. Nisam mogao ni da zamislim tolike kontraste! I tada mi je smetao hotel Fjord, a možete misliti kako mi sada smeta ova dalja cementifikacija, u svim oblicima. To mi ide na živce! Nadam se da će neke stvari početi da se poštuju i da će ljudi shvatiti da te ljepote mo-

raju da čuvaju”, istakao je Mađeli.

Predstava “Njegoš i ja” izvedena je u okviru festival Kotor art 20. jula, u praznom bazenu napuštenog hotela “Fjord” u Kotoru, a premijernom izvedbom na sceni CNP bili su veoma zadovoljni i mladi glumci Karmen Bardak i Aleksandar Radulović. Iako je prostor izvođenja drugačiji dobra energija predstave je ostala ista, saglasni su glumci.

“Jednako smo uživali u radu sa Mađelijem, i u Kotoru, i u Podgorici. On je genijalac, zaista kultni reditelj”, kazala je Bardak.

Radulović dodaje da se predstava nakon pauze “slegla”, a da su glumci imali priliku da nadograde likove. Za njega Paolo Mađeli je “maestro i pravi dirigent”, a posebna privilegija je biti sa njim na sceni.

“Mađeli je na neki način, provocirao svoju mladost, uzimao momente i predstavljao ih. Nama je na početku rekao da imamo šansu da uradimo sve ono što smo ikada željeli na sceni. Meni je bila velika želja da se vratim u to vrijeme, jer iako tada nisam bio rođen veliki sam jugonostalgičar. Sve mi se iz tog vremena sviđa, a iz ovog ništa”, kaže Radulović.

I za dramaturškinju Maju Pelević, koja je u ovom projektu član glumačke postave “Njegoš i ja” uz

KNJIGA MINJA RAŽNATOVIĆA

KAD JE NIČE PLAKAO, IRVIN JALOM NOVA KNJIGA, PODGORICA CIJENA: 7,60 EURA Fridrih Niče, najveći evropski filozof... Jozef Brojer, jedan od očeva psihoanalize... tajni sporazum... mladi stažista, Sigmund Frojd: ovo su elementi koji zajedno čine nezaboravnu sagu o fiktivnom odnosu između neobičnog pacijenta i nadarenog iscjelitelja. Ovaj impresivni roman započinje tako što neodoljiva Lu Salome moli Brojera da liječi Ničeovo samoubilačko očajanje svojom eksperimentalnom „terapijom razgovorom“. Kad eminentni ljekar oklijevajući prihvati taj zadatak, doći će do značajnog otkrića, samo ako se suoči sa sopstvenim unutrašnjim demonima biće u stanju da pomaže svom pacijentu. U ovom romanu koji apsorbuje svu našu pažnju, dva briljantna i zagonetna čovjeka proniču u dubine vlastitih opsesija i otkrivaju spasilačku moć prijateljstva.

kompozitora Ljupča Konstatinova, bio je veliki izazov priključiti se ekipi predstave i okušati se kao glumica.

“Kada me je pozvao Janko Ljumović i rekao za ulogu, mislila sam da se šali. Ali Mađeli je želio da Danila Kiša tumači neko ko nije glumac. Lik Kiša mi je “legao” prvo zato što sam veliki ljubitelj njegovih djela, ali sam još veći ljubitelj toga ko je on bio, na koji način je tretirao teme društva i kako se ophodio prema tome. U predstavi se, pored ostalog, bavimo vraćanjem NIN-ove nagrade i cijele afere, kao i njegovim odnosom prema nacionalizmu, s kojim se apsolutno slažem”, kazala je Pelević.

Adaptirana za izvođenje na Velikoj sceni CNP predstava “Njegoš i ja” dobila je svoju “putujuću varijantu” pa sada, kako je najavio njen reditelj, može da gostuje i na drugim pozornicama za što već postoji veliko interesovanje.

Dramaturškinja predstave je Željka Udovičić, kompozitor Ljupče Konstantinov, scenograf Hans Georg Schafer, kostimograf Leo Kulaš, producenti su Janko Ljumović i Slobodan Božović. Koprodukcijski je projekat Crnogorskog narodnog pozorišta, Kraljevskog pozorišta Zetski dom i Međunarodnog festivala Kotor art. J.B.

KAD JAGANJCI ZASVIRAJU BENKSIJEV PERFORMANS U NJUJORKU Popularni ulični umjetnik Benksi je nastavio osvajanje Njujorka svojim djelima, a posljednje u nizu je veoma neobično. Naime, ovog puta se ne radi o grafitima, već o preformansu u okviru kog je umjetnik jedan kamion napunio plišanim životinjama koje idu u klaonicu. Benksi je ovaj projekat nazvao “Kad jagnjanci zasviraju”, a u preformansu mu je pomogla i organizacija za zaštitu životinja PETA. Umjetnik je čak postavio jednu osobu unutar kamiona koja udara po ivicama vozila, kao da životinje pokušavaju da pobjegnu.

U izdanju Crnogorsko-hrvatskog prijateljskog društva “Ivan Mažuranić” sa Cetinja iz štampe je krajem septembra ove godine izašla knjiga Milirada Minja Ražnatovića “Združeni udar”.

Ovo je zapravo zbirka tekstova koje je autor objavljivao u crnogorskoj dnevnoj štampi od 2004. godine do danas.

Ražnatović je široj javnosti poznat po svom političkom angažmanu i pripadnosti reformskim snagama, antiratnom, antifašističkom i suverenističkom pokretu. Knjiga je pisana crnogorskim jezikom, koristeći pritom dva nova slova nastala na fonemima koji su obelježje crnogorske jezičke specifičnosti.

Kultura 19

PONEDJELJAK, 14. 10. 2013.

pRepORučuje

Mesnevija iv, DželaluDin RuMi BuyBook, SaRajevo Cijena: 19 euRa “konačno i na ovim prostorima Mesnevija postepeno promalja svoju kompleksnost. Mada opseg Četvrte knjige nije kao kod prethodne, ona je dosta kompleksnija, jer Mevlana svoj govor sve manje bazira na pričama, a sve više ulazi u duboke rasprave i razmišljanja, što je najizrazitije u Šestoj knjizi. Moram istaknuti da sam vrlo malo koristio sufijske izraze i termine, a o latinizmima ili nekim filozofskim i naučnim terminima nisam ni pomišljao, baš iz razloga što sam svjestan da će Mesneviju čitati široka javnost, koja nije ograničena svojim vjerskim nazorima, školskom naobrazbom ili položajem u društvu. ovo ne znači da sam protiv sufijskih termina ili da ih treba izbacivati iz svakodnevne upotrebe, ne! ovo je samo način da ovakvo djelo može dospjeti do shvatanja svakog onog kojeg ova veličanstvena poema zainteresovala.” velid imamović (prevodilac)

Plavi Put, Kenet vajt Geopoetika, BeoGRad Cijena: 6 euRa

MUZIKA

Nikad nijesam bio buntovnik

Crnogorski muzičar Rade Rapido najavljuje novi album Nataša Bućković

R

ade Rapido u karijeri ima samo jedan album, ali dovoljan da ga domaća publika pamti kao jednu od najautentičnijih pojava na ovdašnjoj muzičkoj sceni. Ovaj alternativni muzičar za Dnevne novine kaže da je došlo vrijeme da decenijsku diskografsku pauzu prekine novim studijskim izdanjem i ističe da bi volio da taj album objavi na proljeće.

Rade Rapido je posljednjih godina nastupao vrlo rijetko i sporadično, da bi se pred publiku zvanično vratio nedavno, nastupom na otvaranju Festivala alternativnog video izraza koji je od 4. do 6. oktobra održan u Podgorici. Svirku sa kolegama iz mladog crnogorskog sastava Zoon politikon, koji među uzorima navode upravo ovog muzičara, Rade Rapido je objasnio kao improvizaciju na kojoj su pokušali da naprave jednu cjelinu.

“Taj nastup je za mene bio veoma emotivan. Djeca su porasla u ljude.

Osjećao sam se veoma ponosno uz drugare iz Zoona. Tu svirku treba posmatrati kao najavu festivala, a ne kao povratnički koncert, makar ne kao onakav kakav bih ja želio da bude”, kaže crnogorski muzičar koji je nakon najave AVI Festa sa Zoon politikonom nastupio i u Nikšiću.

“Biće spontano svirki. Danas u Crnoj Gori ima gdje da se svira, festivala je sve više”, kaže on.

Da je ovaj muzičar riješio da se vrati na muzičku scenu govore i demo snimci “Montenegian in Belgrade” i “Ne laj budalo tu” koje je nedavno objavio na društvenoj mreži Fejzbuk kao najavu novog albuma. Snimci su izazvali pozitivne reakcije, a Rapido kaže da pjesme mogu, a i ne moraju da se nađu na albumu, jer se mogu pojaviti i kao singlovi.

“Volio bih da novi album izađe na proljeće. Za sada imam jedan, ali vrijedan kako mnogi kažu. Finansijske injekcije su dobrodošle”, kaže crnogorski muzičar.

Pored pripreme novog albuma on je ovih dana okupiran borbom za autorska prava od svog za sada jedinog albuma “Kamo sutra”

(2001) od kojeg nije zaradio ništa.

“Ja sam tek evo nekoliko mjeseci ovlastio PAM da potražuje moja autorska prava od SOKOJ-a i Makse Ćatovića iz izdavačke kuće “Komuna”. Ipak, PAM može da potraži prava samo zadnje tri godine, a znamo da bih uz pravnu pomoć bio potpuno obeštećen”, kaže Rapido.

Kroz njegovu muziku se prožima nekoliko muzičkih žanrova, a ovaj autentični muzičar sve to vidi kao muzičku post modernu. Za razliku do vremena kada je on počeo da stvara danas je crnogorska alternativna scena malo drugačija.

“Danas ima više bendova, ali generalno alternativa nije više tako uočljiva. Slabo nam je to polje”, ističe Rade Rapido koga mnogi vide kao legendu Podgorice i buntovnika.

“Hvala na legenda, buntovnik nijesam nikad bio, možda me tako neki drugi vide. Taj status mi nekad prija, a nekad opterećuje”, kaže crnogorski muzičar.

Na pitanje šta je potrebno za promjenu koje mu, kako kaže, postavljaju već duže od decenije još uvijek ima odgovor.

“Preći sa riječi na djela”, zaključio je Rapido.

FILM

ª Sve toº u Francuskoj i Čileu Kratki igrani film “Sve to” reditelja Branislava Milatovića uvršten je u zvanični program 13. Nica Film Festivala koji počinje sjutra. Milatovićevo ostvarenje odabrano je u 38 od preko 1.400 filmova koji će se do 20. oktobra takmičiti za Grand pri u glavnoj takmičarskoj kategoriji. “Sve to” je jedini film sa prostora bivše Jugoslavije koji je ušao u ovogodišnju selekciju.

Film Branislava Milatovića uvršten je i u međunarodnu selekciju prestižnog 21. Internacionalnog Festivala Kratkog Filma Santjago koji će biti održan od 17. do 24. oktobra. Festival je podijeljen u dvije selekcije, nacionalnu i međunarodnu, a “Sve to” će biti prikazan u međunarodnoj takmičarskoj konkurenciji sa još 52. ostvarenja, koja su odabrana od preko 2100 prijavljenih filmova. Ovaj festival predstav-

lja jedan od značajnijih festivala u svijetu kada je u pitanju kratki film.

Kratkometražni igrani film “Sve to” zamišljen je kao univerzalna priča o jedinstvenoj povezanosti oca i sina koja razmatra i nosi kompleksne emotivne odnose. Glavne uloge u filmu tumače: Slavko Štimac, Momo Pićurć i Jovan Miranović.

Scenario su napisali Branislav Mi-

latović i Ognjen Spahić po motivima istoimene kratke priče Ognjena Spahića. Direktor fotografije je Ivan Kostić, direktor filma Ivan Đurović. Muziku je uradio Milivoje Pićurić, montažu Vladimir Radovanović, a dizajn zvuka Bobo Stanišić. Producent filma je Montenegro Art Production, a izvršni producent Artikulacija Production.

knjiga–putopis plavi put najpopularnija je i najprevođenija vajtova knjiga. S pravom je ponijela i jednu od najprestižnijih nagrada u Francuskoj (i evropi) – prix Médicis etranger. Zbivanja u njoj smještena su u predjele labradora, na sjevero-istoku kanade, a njeni junaci su indijanci i eskimi, ali i plavetnilo neba, rijeka i leda. kenet vajt jeste Škot, kao što je dilan tomas velšanin, džejms džojs irac i d.H. lorens englez. ali, geografski, intelektualno i politički, on je usmeren ka pojmovima koji radije pokrivaju velike regione nego što su to nacije. otud se kod čitalaca javlja taj nesumljivi osjećaj da vajt (i sebi i nama) uvek nanovo otkriva i definiše svijet, uključujući i ona mjesta za koja smo mislili da se o njima već sve zna.

Čisto i oPasno, MeRi Daglas BiBlioteka XX vek, BeoGRad Cijena: 6,20 euRa Meri daglas (rođena 1921) bila je profesor antroplologije na university College london. terenska istraživanja obavljala je najviše u Zapadnoj africi. u nauci je stekla ugled radovima o simboličkim sistemima. pored Čistog i opasnog, njene najvažnije knjige su: prirodni simboli. istraživanja kosmologije (natural symbols: explorations in cosmology, 1970) i implicitna značenja. antropološki eseji (implicit meanings: essays in anthropology, 75). uredila je značajan zbornik pravila i značenja (Rules and meanings, 1973).

igRa života, FloRens sKovel Šin loM, BeoGRad Cijena: 5 euRa

igra života, Florens Skovel Šin, naučila je hiljade ljudi da život nije borba, već igra davanja i primanja. ova knjiga anticipira velike hitove devedesetih, Marfijevu Moć podsvijesti i Buđenje antoni de Mela.

RayMonD CaRveR i ja, tes galageR v.B.Z. ZaGReB Cijena: 10,06 euRa “Strast i sloboda i primjer marljivosti- to sam malo po malo prikupljala pored svoje majke i iz načina na koji je bila odsutna, iz činjenice da je bila drugdje, vani. onako kako je ona bila vani, ja sam bila unutra- unutra u svojoj strasti i marljivosti, svojoj čežnji za jezikom i pričom”, zapisala je tes Galager u uvodu razgovora s majkom, baštovankom (egzil, emigracija, Hrvatsko filološko društvo). opisujući majčinu predanost baštovanstvu, dramatičarka, autorka mnogih eseja i kratkih priča, prevoditeljka tes Galager (1943) istovremeno je legitimisala i genezu svog književnog vrta. prije nego što se okušala u svim spomenutim područjima, neposrednom stvaranju tes Galager jednakim je žarom nizala diplome, zvanja, znanja. ishod sretne i plodne kombinacije navedenog (obrazovanja i stvaranja) niz je književnih nagrada i priznanja. iako je najveći broj referenci, koje je u različitim kontekstima i odnosima opisuju, dovodi u vezu s Rejmondom karverom, književnikom s kojim je provela jedanaest godina života, tes Galager predstavlja samostalnu i snažnu umjetničku ličnost.

20 Marketing

PONEDJELJAK, 14. 10. 2013.

Na osnovu člana 336,337, 341, 342, 344 i 345 Zakona o svojinsko – pravnim odnosima (Sl.list CG br.19/09) Dragoljub Đukanović, advokat iz Podgorice, u svojstvu lica ovlašćenog za vansudsku prodaju nepokretnosti u ime Prva banka Crne Gore AD Podgorica – osnovana 1901. godine, kao hipotekarnog povjerioca, objavljuje OBAVJEŠTENJE O PRVOJ PRODAJI NEPOKRETNOSTI Predmet prodaje su nepokretnosti koje su u katastru nepokretnosti označene kao: 1.Katastarska parcela br. 4349/1, po kulturi dvorište površine 18042m2; 2.Katastarska parcela br. 4349/1, po kulturi zemljište pod objektom br. 2, poslovne zgrade u privredi površine 474m2; 3.Katastarska parcela br. 4349/1, po kulturi zemljište pod objektom br.3 poslovne zgrade u privredi površine 1.466m2; 4.Katastarska parcela br. 4349/1, po kulturi zemljište pod objektom br.4 poslovne zgrade u privredi površine 52m2; 5.Katastarska parcela br. 4349/1, po kulturi zemljište pod objektom br.5, poslovne zgrade u privredi površine 213m2; 6.Katastarska parcela br. 4349/1, po kulturi zemljište pod objektom br.6 poslovne zgrade u privredi površine 138m2; 7.Katastarska parcela br. 4349/1, po kulturi zemljište pod objektom br.7 poslovne zgrade u privredi površine 135m2; 8.Katastarska parcela br. 4349/1, po kulturi zemljište pod objektom br.8, pomoćna zgrada u privredi površine 18m2; 9.Katastarska parcela br. 4349/1, po kulturi zemljište pod objektom br.9, pomoćna zgrada u privredi površine 20m2; 10.Katastarska parcela br. 4349/1, po kulturi zemljište pod objektom br.10, pomoćna zgrada u privredi površine 12m2; 11.Katastarska parcela br. 4349/1, po kulturi zemljište pod objektom br11, pomoćna zgrada u privredi površine 14m2; 12.Katastarska parcela br. 4349/1, po kulturi zemljište pod objektom br12, pomoćna zgrada u privredi površine 5m2; 13.Katastarska parcela br. 4349/1, po kulturi zemljište pod objektom br.15, poslovne zgrade u privredi površine 14m2; 14.Katastarska parcela br. 4349/1, po kulturi zemljište pod objektom br.18, pomoćna zgrada u privredi površine 6m2; 15.Katastarska parcela br. 4349/1, po kulturi zemljište pod objektom br.19, pomoćna zgrada u privredi površine 9m2; 16.Katastarska parcela 4349/7, po kulturi dvorište površine 1360m2; 17.Katastarska parcela 4349/7, po kulturi zemljište pod objektom br.13, pomoćna zgrada u privredi površine 5m2; 18.Katastarska parcela 4349/7, po kulturi zemljište pod objektom br.14, pomoćna zgrada u privredi površine 14m2; 19.Objekat br. 2, poslovne zgrade u privredi površine 431m2, u prizemlju, na kat. parceli 4349/1; 20.Objekat br. 3, poslovne zgarde u privredi površine 1470m2, u prizemlju, na kat. parceli 4349/1; 21.Objekat br. 4, poslovne zgrade u privredi površine 52m2, u prizemlju, na kat. parceli 4349/1; 22.Objekat br. 5, poslovne zgarde u privredi površine 213m2, u prizemlju, na kat. parceli 4349/1; 23.Objekat br. 6, poslovne zgrade u privredi površine 138m2, u prizemlju, na kat. parceli 4349/1; 24.Objekat br. 7, poslovne zgrade u privredi površine 135m2, u prizemlju, na kat. parceli 4349/1; 25.Objekat br. 8, pomoćne zgrade u privredi površine 18m2, u prizemlju, na kat. parceli 4349/1; 26.Objekat br. 9, pomoćne zgrade u privredi površine 20m2, u prizemlju, na kat. parceli 4349/1; 27.Objekat br. 10, pomoćne zgrade u privredi površine 12m2, u prizemlju, na kat. parceli 4349/1; 28.Objekat br.11, pomoćne zgrade u privredi površine 14m2, u prizemlju, na kat. parceli 4349/1; 29.Objekat br. 12, pomoćne zgrade u privredi površine 5m2, u prizemlju, na kat. parceli 4349/1; 30.Objekat br. 15, poslovne zgrade u privredi površine 14m2, u prizemlju, na kat. parceli 4349/1; 31.Objekat br. 18, pomoćne zgrade u privredi površine 6m2, u prizemlju, na kat. parceli 4349/1; 32.Objekat br. 19, pomoćne zgrade u privredi površine 9m2, u prizemlju na kat. parceli 4349/1 ; 33.Objekat br. 13, prizemna pomoćna zgrada u privredi površine 5m2, na kat. parceli 4349/7; 34.Objekat br. 14, prizemna pomoćna zgrada u privredi površine 14m2, na kat. parceli 4349/7, Sve upisano u LN 3853 KO Nikšić.

Nosilac prava svojine na nepokretnostima koje su predmet prodaje je Investiciono razvojni fond Crne Gore iz Podgorice, Bulevar revolucije br. 11, PIB 02217937.

Prodaja nepokretnosti se vrši na osnovu Ugovora o dugoroćnom kreditu br. 2817 od 30.08.2007.g. i Aneksa I ovog Ugovora 30.12.2009.g., Ugovora o dugoročnom kreditu br.

17-01/4033 od 08.09.2008.g. i Aneksa tog Ugovora br. 17-01/135 od 30.12.2009.g. zaključenih između hipotekarnog povjerioca i „Rudnika boksita“ AD Nikšić kao dužnika, i Ugovora o hipoteci Ov.br. 5552/2010 od 27.05.2010.g. koji je u potpisu ovjeren pred Osnovnim sudom u Nikšiću, i Rješenja Uprave za nekretnine PJ Nikšić o upisu obavještenja o početku namirenja br. 954-103-UPI-758/2012 od 13.09.2013.g.

Ukupan iznos potraživanja hipotekarnog povjerioca po naprijed navedenim ugovorima o kreditu je 1.966.091,05 eura. Procjena realnih troškova i drugih izdataka nastalih od početka postupka namirenja je 3.000,00 eura.

Početna cijena nepokretnosti koje su predmet prodaje je 3.023.496,00 eura.

Vansudska prodaja navedenih nepokretnosti izvršiće se usmenim javnim nadmetanjem. Ročište za prvu prodaju nepokretnosti održaće se dana 04.11. 2013.godine sa početkom u 10,00 časova u prostorijama Glavne filijale Prve Banke Crne Gore AD Podgorica – osnovana 1901. godine, ul. Radoja Dakića br. 2, Nikšić.

Pravo učestvovanja na javnom nadmetanju imaju sva domaća i strana fizička i pravna lica, koja u skladu sa domaćim pozitivnopravnim propisima i međunarodnim sporazumima mogu sticati pravo svojine na nepokretnostima u Crnoj Gori, koja podnesu prijavu i uplate depozit za učešće u postupku javnog nadmetanja u ostavljenom roku.

Depozit iznosi 10% od početne cijene nepokretnosti koje su predmet prodaje i uplaćuje se na račun hipotekarnog povjerioca Prve Banke Crne Gore AD Podgorica – osnovana 1901. godine br. 535 – 1 – 76, sa naznakom „depozit za učešće u javnom nadmetanju“.

Prijave za učešće u postupku usmenog javnog nadmetanja dostavljaju se neposredno u pisanoj formi na adresu Advokatska kancelarija Đukanović, ul. Moskovska bb, Podgorica, sa naznakom „Za javno nadmetanje – ne otvarati“.

Prijave koje pristignu do 01.11.2013.g. u 16.00 časova će se smatrati blagovremenim.

Uz prijavu je potrebno dostaviti dokaz o uplati depozita i sledeće lične podatke: - Za fizička lica: ime i prezime, adresa stanovanja, jedinstveni matični broj i broj lične karte; - Za pravna lica: naziv i sjedište, izvod iz CRPS, prijavu potpisanu od strane ovlašćenog lica i ovjerenu pečatom pravnog lica.

Lica čije su prijave neblagovremene ili nepotpune nemaju pravo učestvovanja u javnom nadmetanju.

Smatraće se da su uslovi za održavanje ročišta prve prodaje ispunjeni ukoliko u ostavljenom roku pristigne samo jedna potpuna i blagovremena prijava.

Smatraće se da je ročište za prvu prodaju uspjelo ukoliko samo jedan učesnik u javnom nadmetanju da ponudu, i u slučaju da to lice ponudi iznos početne cijene.

U slučaju da se prijavi više lica koja ispunjavaju uslove za učešće u javnom nadmetanju lice ovlašćeno za vansudsku prodaju pozvaće sve učesnike da daju svoju ponudu.

Licitacioni skok je 5.000,00 eura. Učesnik javnog nadmetanja ne može ponuditi iznos koji je već ponuđen od strane drugog učesnika. Postupak javnog nadmetanja se završava ukoliko ni na treći poziv lica ovlašćenog za vansudsku prodaju niko od učesnika ne ponudi cijenu visočiju od do tada najvisočije ponuđene cijene.

Učesnik koji ponudi najvisočiju cijenu proglašava se kupcem. Kupac je dužan da ukupnu ponuđenu cijenu uplati na ime kupoprodajne cijene u roku od 15 od dana održavanja ročišta za prvu prodaju na račun hipotekarnog povjerioca Prve Banke Crne Gore AD Podgorica – osnovana 1901. godine br. 535 – 1 – 76.

Nakon uplate kupoprodajne cijene, a najkasnije u roku od 20 od dana održavanja ročišta za prvu prodaju lice ovlašćeno za vansudsku prodaju će u ime hipotekarnog dužnika sa kupcem potpisati ugovor kojim se na kupca prenosi pravo svojine na nepokretnostima koje su predmet prodaje. Troškovi notarske ovjere ugovora i troškovi poreza na promet padaju na teret kupca. Ukoliko lice koje je proglašeno za kupca u predviđenom roku ne uplati cjelokupan iznos kupoprodajne cijene ili ne pristupi zaključenju ugovora, lice ovlašćeno za vansudsku prodaju je ovlašćeno da Ugovor zaključi sa učesnikom koji je ponudio drugu najvisočiju cijenu.

Depozit lica koje proglašeno za kupca će se uračunati u kupoprodajnu cijenu. Ostalim učesnicima u postupku usmenog javnog nadmetanja uplaćeni depoziti će se vratiti u roku od 7 dana od održavanja ročišta za prvu prodaju, uplatom na račune sa kojih su izvršili uplatu depozita.

Zainteresovana lica nepokretnosti koje su predmet prodaje mogu razgledati po dogovoru sa licem ovlašćenim za vansudsku prodaju.

Detaljnije informacije zainteresovana lica mogu dobiti kontaktiranjem lica koje sprovodi postupak vansudske prodaje na sledeće kontakte advokat Dragoljub Đukanović, ul. Moskovska bb, Podgorica, tel/fax 020/510 072, e mail adv.djukanovic@t-com.me

Lice ovlašćeno za vansudsku prodaju Adv. Dragoljub Đukanović

Reportaže 21

PONEDJELJAK, 14. 10. 2013.

ULCINJ

Sablasna građevina u srcu Pristana

Zadužbina porodice Zec zapostavljena prepuštena zubu vremena Suzana Ganić

N

a samo dvadesetak metara od Male plaže, na jednoj od najatraktivnijih lokacija Ulcinja, sa pogledom na Stari grad, nalazi se jedna od nekada najljepših kuća kod nas. Najljepša nekad, jer ona je danas toliko zapuštena i zapostavljena, da joj je teško pripisati takav epitet.

Kada je izgrađena dvadesetih godna prošlog vijeka, priča predsjednik Udruženja prijatelja Starog grada Ismet Karamanaga, i još nešto kasnije, kada joj je nadograđeno jedno krilo, zaista je bila najljepša i najatraktivnija.

Na fotografiji, prije 1930. godine, jasno se vidi kako pored “Džamije mornara”, krasi ovaj dio Pristana i Ulcinja. Prema riječima Karamanage, jedan od najpoznatijih humanista iz Ulcinja, pokojni Joko Zec, ovu kuću kasnije je zavještao zdravstvenoj službi Ulcinja. Dakle, kuća je trebalo da bude u službi zdravstva Ulcinja, i ona je dvadesetak godina i služila toj namjeni. Na samoj kući postoji i mermerna ploča sa natpisom “Ovu kuću poklonili su opštini Ulcinj za zdravstvene svrhe Joko i Agripina Zec rođena Lohin.

Ulcinj, 20. juna 1957. god.”

“Zadužbina porodice Zec, ova prelijepa zgrada, služila je za potrebe zdravstva do 1976. godine, kada se preseljenjem zdravstvenih službi u novoizgrađene objekte, prepušta zubu vremena. Uostalom, zbog društvene nebrige prepuštene su zubu vreme-

na i propadanju i ostali značajni objekti naše istorije i kulture, kao što su Pašina kuća i Beledija”, kaže Karamanaga, dodavši da je i ranije govorio o objektima naše kulture i prošlost. Danas, kako kaže, samo podsjeća na naš nivo odgovornosti, na nivo ljudi koji brinu, odnosno “ne brinu” o nama i o našim kulturnim vrijednostima. Očigledno su se, kaže on, vrijednosti toliko promijenile, tako da ovi ljudi to i ne razumiju, pa zbog toga im se malo i može oprostiti, ali ne sve.

“U ovom slučaju, dakle o zadužbini porodice Zec, radi se o tome da ovdje danas postoje živi legalni nasljednici, koji s pravom traže da im se kuća vrati. S obzirom da se kuća već više od 30 godina ne koristi za zdravstvene svrhe, za što je i bila donirana, mišljenja sam da ju je potrebno vratiti zakonitim vlasnicima porodice Zec. Isto tako, smatram da se u ovom slučaju ne radi samo o jednom neodgovornom ponašanju kompetentnih organa opštine, koji su dozvolili da se kuća prepusti zubu vremena i nebrizi, već i o nepoštovanju jedne

izuzetno humane oporuke darodavca, o namjeni ovog objekta”, smatra Karamanaga.

I još nešto, dodaje, nezamislivo je, da se čak nakon katastrofalnog zemljotresa 1979. godine, ne renovira ili ne obnovi ova prelijepa kuća, i ako je bilo para za sve ostale objekte, privatne i društvene. Ovakva nebriga i neodgovornost je teško razumljiva, kaže Karamanaga, pa čak i laicima, koji se na raznim sudskim procesima trude da ospore pravo da se kuća vrati jedinim i pravim zakonitim nasljednicima, porodice Zec. “Naravno, ne miješam se u sudske postupke i procese, ako i postoje u ovakvim slučajevima, ali mislim da sudovi i sudije, ma koliko bili pod uticajem društva i institucija sistema, ipak bi morali da se pozivaju na logiku i razum”, kazao je Karamanaga.

Ako danas prođete pored ove kuće, posebno noću, imaćete

MEKA

Okupljanje hodočasnika Oko dva miliona muslimanskih hodočasnika počelo je danas da se okuplja u Mini blizu svetog grada Meke na početku godišnjeg islamskog hodočašća ka Meki.

Hodočasnici stižu u Minu autobusima, vozovima ili pješke. Po tradiciji muškarci su obučeni u bijele odore iz dva dijela koje nisu šivene, a žene su osim lica i ruku skroz pokrivene.

Oni će se u dolini Mine moliti i odmoriti prije nego što se okupe sjutra na planiani Arafat takođe blizu Meke za dan molitve. Više od dva miliona muslimana svake godine učestvuje u hadžu, jednom od stubova islama.

Svaki musliman je dužan da bar jednom u životu, ako je spo-

soban, ode na hadžiluk. Svaka muslimanska zemlja ima pravo na kvotu od 1.000 vjernika na svaki milion stanovnika za dolazak u Saudijsku Arabiju.

Električni voz koji je nedavno uspostavljen trebalo bi, prema procjeni saudijskih vlasti, da preveze oko 400.000 hodočasnika koji učestvuju u najvećem godišnjem duhovnom okupljanju u svijetu.

Saudijska Arabija rasporedila je oko 100.000 vojnika i policajaca da vode računa o bezbjednosti hodočasnika i upozorila protiv svake politizacije ovog skupa i zabranila politička okupljanja.

Saudijske vlasti takođe su obezbijedile veliki broj zdravstvenih radnika i civilnu zašti-

tu da brinu o hodočasnicima od kojih će njih 1,4 miliona doći iz inostranstva.

Broj stranih hodočasnika će ove godine biti manji nego prošle godine kada je dostigao 1,75 miliona. Rijad je ove godine uveo smanjenje od 20 odsto za hodočasnike iz drugih zemalja i od 50 odsto za hodočasnike iz Saudijske Arabije zbog rizika od epidemije korona virusa i radova na proširenju svetih mjesta.

Prema riječima saudijskih zdravstvenih vlasti za sada nije zabilježen ni jedan slučaj ovog virusa među hodočasnicima. Od virusa je u svijetu umrlo 60 ljudi, od kojih 51 čovjek u Saudijskoj Arabiji.

(Izvor: BETA)

osjećaj da ste na lokaciji, gdje se snimaju horor filmovi. Kuća izgleda sablasno, bar ovaj dio gdje je nekad bio rendgen. Sve je obraslo u neko divlje zelenilo, tako da se ni balkoni više ne mogu raspoznati. Pola krova kompletne zgrade je porušeno, mjesta gdje su nekad stajali prozori su pokriveni nečim što se ne može ni opisati, dok balkon, nekim čudom još uvijek visi, a vrata na balkonima su zatvorena, iako je sa unutrašnje strane, pravi ambis. U krilu zgrade koje je kasnije nadograđeno, još uvijek neko stanuje i ono se održava. Zgrada se nalazi u Ulici dr Marka Popovića, bar se nekada tako zvala ova mala uličica. Tom ulicom je i danas moguće sići sa Pinješa, stepenicama do Pristana, dok jednim dijelom pored zgrade se može sići i do Potoka.

“Namjerno prođem tuda povremeno, i u dnevnim i večernjim satima. I uvijek se iznova poseb-

no iznenadim nebrigom službi gradske čistoće, jer je ta ulica prepuna smeća. Ne preporučujem bilo kome da tuda prođe, pogotovu noću, jer nije ni osvijetljena. Moguće da ta gospoda i ne znaju da ulica i postoji, ko zna”, ogorčen je Karamanaga.

U svakom slučaju, nastavlja priču, tužno je da se ovakve stvari dešavaju kod nas, da na samo desetak metara od Male plaže, na samo nekoliko koraka od nekad najljepšeg šetališta na Jadranu, postoji ovako nešto.

“Uvjeren sam da dijelim mišljenje većine građana ovog grada, te da se ova zgrada mora vratiti zakonitim nasljednicima, jer jedino bi se na taj način u nju i vratio stari duh Pristana, a i život u njoj”, istakao je Karamanaga, dodavši da šira društvena zajednica to duguje, humanisti i čovjeku, koji je kuću donirao zdravstvu i društvu iz najboljih humanih razloga.

22 Zabava

PONEDJELJAK, 14. 10. 2013.

AUDICIJA ZA DJECU

Prijave danas i sjutra

Club Maximus u Kotoru bio je mali da primi sve koji su željeli da dođu na nastup Saše Kovačevića koji je napravio fantastičnu atmosferu poslije pet godina pauze. Šarmantni pjevač izveo je veliki broj hitova pred mnogobrojnim posjetiocima, a opšte oduševljenje izazvala je pesma “Kako posle nas”, koju je publika horski pevala. Saša ni ovog puta nije mogao da izbjegne vrištanje i fotografisanje. E.Z.

Pripremna obuka budućih manekena održavaće se u Podgorici, Budvi i Kotoru i trajaće dva mjeseca”, stoji u saopštenju ove ogranizacije.

U organizaciji Afirmativnog centra u Crnoj Gori već su realizovana dva vikenda mode za djecu i tinejdžere pod nazivom Kids Fashion Weekend u Delta sitiju u Podgorici 2012. i 2013. godine tokom kojih su realizovane revije za najpoznatije brendove na domaćem tržištu, a njihove najnovije kolekcije predstavili su manekeni Afirmativnog centra iz Crne Gore.

Svi zainteresovani mogu da se prijave na brojeve telefona 069/342-777 (Kotor i Budva) i 069/448-466 (Podgorica). E.Z.

Anđelini ostale još tri godine života?

Holivudska glumica Anđelina Džoli, iako je odstranila obe dojke zbog prevencije od raka, strahuje da joj je ostalo jos samo nekoliko godina života.

Izvori bliski Džolijevoj tvrde kako je sigurna da neće doživeti 45. godinu, a vjeruje da joj je ostalo između tri i pet godina života, piše američki tabloid.

Jedna od najlepših žena svijeta sada pokušava maksimalno iskoristiti vrijeme koje joj je ostalo. Glumica je napravila je listu ciljeva koje želi ostvariti prije smrti, a čini i sve kako bi bila zdravija, ali je ipak uvjerena da joj, s obzirom na medicinsku istoriju njene porodice, ni dvostruka mastektomija neće spasiti život. Rekla je da će odstraniti i jajnike, jer su testovi pokazali da ima gen koji izaziva rak.

KONCERT

Severini oslabilo srce Popularna Hrvatica u sarajevskoj Zetri održala koncert nakon 11 godina, zaplakala više puta tokom nastupa Koncert hrvatske muzička zvijezde Severine Vučković, u okviru turneje “Dobro došao u klub” prije dvije noći u sarajevskoj publici u Zetri obilježile su suze i smijeh. Pjevačica je pred nekoliko hiljada ljudi održala koncert za pamćenje koji su obilježili plesna koreografija, vrhunska scenografija i odlična komunikacija s publikom. Odmah na početku je rasplesala Zetru hitom “Italiana” koju je publika pevala uglas, a uslijedile su “Uzbuna”, “Lola”, “Tarapana”, “Mili moj”, tokom koje se Seve rasplakala i kroz pjesmu govorila publici da je voli.

“Hvala vam što ste mi nahranili

Keli Bruk reklamira lutriju Da ljepotice i igre na sreću veoma dobro idu zajedno, već je odavno poznato. Stoga su u britanskoj nacionalnoj lutriji odlučili otići korak dalje kada je riječ o promovisanju igara na sreću pa su angažovali svjetski poznatu manekenku Keli Bruk. U promotivnoj kampanji za loto 33-godišnja Keli potpuno je gola. Prsata ljepotica valja se po kuglicama koje će već danas, za kada je planirano novo izvlačenje, nekome možda donijeti pogodak od čak 10 miliona funti.

Reklama lutrije oduševila je Britance i broj uplata je porastao. U lutriji kažu da veći broj uplata pripisuju i reklamnoj

Nataša Bekvalac napravila sjajnu atmosferu jepa Nata dobila je od prisutnih dama, koje su zajedno sa njom horski otpjevale numeru “Nikotin”, jednu od onih koja je po Natašinom sopstvenom prizanju, prava ljubavna himna. Iako su mnogi očekivali da se među publikom nađe Natašina jača polovina, to se nije dogodilo, s obzirom na to da je u poslednje vrijeme pjevačica fokusirana na pripremu novog albuma, te da se zbog zgusnutog rasporeda nastupa sa vjerenikom gleda uglavnom u Beogradu. Za razliku od brojnih zvijezda, Bekvalac je i ovog puta dokazala da je riječ o pravom profesionalcu, tako da je nastup trajao do ranih jutarnih časova, nakon čega se pjevačica fotografisala sa brojnim obožavaocima.

D.B.

pjevačica publici.

Koncert je zaključila megapopularnom numerom “Hurem”, koja je za samo nekoliko dana sakupila preko milion pregleda na Jutjubu. Ova pjesma predstavljala je i bis, na koji se pjevačica vratila samo jednom i napustila podijum bez pozdrava publici.

Od poznatih ličnosti, koncertu je prisustvovao hrvatski glumac Janko Popović Volarić.

Ovo je bio prvi nastup hrvatske pjevačice nakon jedanaest godina u Sarajevu, a nakon ovog uspješnog koncerta, očekuje je još nekoliko nastupa u Beogradu. F.J.

● FOTO priča

NASTUP U DANILOVGRADU

Jedna od najvećih zvijezda domaće muzičke scene, pjevačica Nataša Bekvalac, održala je fantastičan nastup u danilovgradskom klubu “Central lounge bar”. Harizmatična Novosađanka, koja je ovih dana u žiži medijske pažnje zbog pomirenja i navodne vjeridbe sa manekenom Vladimirom Vuksanovićem, nastup je počela nešto nakon ponoći, kada je mnogobrona publika njen ulazak na podijum pozdravila gromoglasnim aplauzom.

Obučena u seksi scensku haljinu, prekrivenom raznobojnim šljokicama, Bekvalac je pozdravila prisutne, a onda je uz pratnju benda otpjevala neke od aktuelnih hitova poput “Kraljica novih ljubavi”, “Gram ljubavi”, “Sluškinja” i brojne druge. Najjači aplauz, li-

srce u ovim danima kada ono slabi”, bila je iskrena ona.

Nakon toga je nastavila u nešto intimnoj atmosferi pevajući balade “Gade”, “Dobro došao u klub”, “Ostavljena”, “Prijateljice”, “Pogled ispod obrva”. Spektaklu su doprinijeli i sjajni plesači, a koncert je dodatno “začinjen” i veoma raskošnim kostimima. Severina se presvlačila nekoliko puta, a u uskim korsetima je pokazala da je u savršenoj formi.

Tokom cijele večeri ona je zahvaljivala publici.

“Hvala svim Sarajlijama i mojim fanovima koji me su došli iz Crne Gore, Srbije i Slovenije”, obratila se

Pjevačica posjetila Manastir Ostrog Poznato je da Bekvalac obožava Crnu Goru, te da se uvijek raduje nastupima širom naše zemlje, a ovog puta je iskoristila djelić slobodnog vremena prije nastupa kako bi u društvu najbližih prijatelja posjetila Manastir Ostrog.

kampanji, ali i džekpotu koji je, zaista, velik. Inače, Keli je trenutno slobodna s obzirom na to da je početkom avgusta preki-

nula vezu s Denijem Siprijanijem. Čini se da prekid nije previše uticao na ovu Britanku, jer izgleda bolje nego ikad.

Foto : Mirko Savović

Afirmativni centar iz Beograda, u saradnji sa kotorskim Udruženjem “My Day”, organizuje besplatnu audiciju za male manekene, manekene i foto-modele i promotere.

“Svi one koji imaju žele da zablistaju na naslovnim stranicama modnih magazina i bilborda i sanjaju o modnim pistama potrebno je da dođu 14. oktobra u 19 časova u Hotelu ‘Podgorica’ u Podgorici i 15. oktobra u Caffe ‘Domi’ u Kotoru na veliku audiciju za nova lica Afirmativnog centra. Nakon audicije za kandidate koji budu zadovoljili uslove biće održan sastanak, kao i probni čas tokom kojeg će biti predstavljen rad Centra.

Zabava 23

PONEDJELJAK, 14. 10. 2013.

INTERVJU

Nemam neostvarene snove Muzičarka Lena Kovačević za Dnevne novine predstavlja novi album “San“ Danilo Brajković

P

opularna srbijanska muzičarka i pjevačica Lena Kovačević, našoj publici poznata i kao član žirija prve sezone muzičkog takmičenja „Prvi glas Srbije“, prethodne sedmice predstavila je album „San“.

Drugi album u Leninoj karijeri, predstavlja sofisticirani kolaž pop i džez muzike, a sačinjen je od autorskih numera, ali i obrada pjesama poznatih muzičara. U razgovoru za DN, Kovačević otkriva tematiku albuma, ističe značaj sna za njeno stvarlaštvo, ali i najavljuje veliki koncert u Beogradu.

Novi album “San”, kako ste Marjanovića i drugih. nekoliko puta istakli, predstavlja Šta nam ovaj album donosi nop r a v o o s v j e ž e n j e v a š e g vo u odnosu na vaš prvijenac? Da dosadašnjeg muzičkog opusa. li je sada možda zreliji i bolji u Kom pravcu album pripada i šta pjevačkom smislu? je ono što ga karakteriše?

Mislim da definitivno jeste. StalOvaj album je kolaž pop i džez no se trudim da učim i vjerujem da muzike, a to je baš onaj stil koji pjevač mora stalno da napreduje. najviše volim.

Osnovna razlika u odnosu na prSastoji se iz nekoliko obrada vi album je to što je na ovom izdapoznatih pjesama iz cijelog regiona, nju akcenat upravo u pjevanju. Dok kao i nekoliko autorskih pjesama. sam na prvom albumu bila autor Bilo je zadovoljstvo sarađivati sa svih tekstova i muzike, sada sam aranžerom i producentom albuma dozvolila sebi da neke druge stvari Ivanom Ilićem kao i mojim dođu u prvi plan. muzičarima.

Da li je naziv albuma ujedŠta vas je motivisalo da obra- no i glavni pokretač vašeg dite pjesme kolega i u kom stistvaralaštva? lu ste ih prilagodili vaJedna od glavnih pjesama na šim pjevačkim albumu ima naziv “San”. Cio sposobnostima? period u kome sam pripreOduvijek sam mala album bio je nekaimala želju da ko emotivan, buran i prepun događaja kaneke stare ko najčešće to mopjesme kože da bude samo u je volim otpjevam i snovima. snimim na Šta to najčešće sadrugačiji, njate ovih dana? nov način.

Sanjam puno i u Pjesme sam proteklih nekoliko gospontano bidina sam često neke dorala, gađaje moprigla da predpadavidim zahvaljujući ju saLena Kovačević rođena je u Beogradu gdje je zavrsnovima, svim šila Srednju muzičku školu, odsjek klavir. Diplomirazlirala je džez pjevanje na prestižnom Muzičkom konšto nije nečitim zervatorijumu u Amsterdamu. Studirala je u klasi što što voperieminentnih evropskih profesora. U braku sa biznilim. Život odismenom Veljkom Brčinom ima sina Vuka. mi je pom a , prilično u ali u brzom temnovim aranžmanima postoje brojpu, pa su valjda i snovi zato brzi. ne zajedničke niti koje ih sad poKoja od numera sa albuma vezuju. Tu su pjesme Bajage, Dina vam je najviše prirasla srcu, i na Merlina, Vlada Georgieva, Đorđa koju tipujete da će biti miljenik

publike?

Nije mi jednostavno da izdvojim samo jednu. Tu su “Nijesi me bio vrijedan ti”, zatim “San”... Vjerujem da će publici najzanimljivija i najbliža pjesma biti “Osjećam”, koju je komponovao i pisao Saša Milošević Mare.

Tekst za pjesmu “San” u tajnosti je pisao vaš otac. Da li je iznenađenje uspjelo?

Pjesmu sam dobila na poklon od našeg divnog prijatelja Vlada Markovića, koji je komponovao pjesmu, a tata je napisao tekst. Sve to su u tajnosti smišljali i naravno, iznenađenje je “upalilo”.

Da li ste sinu Vuku pustili neke pjesme sa albuma? Na koju melodiju obrati najviše pažnje?

Vuk poznaje ovaj album napamet, “San” mu je omiljena pjesma i on već

čeka treći album.

Koliko daleko ste spremni da idete u potrazi sa snovima i da li imate neki neostvareni san?

Nemam neostvarene snove, već puno puno želja za kojima, eto, uz Božiju pomoć koračam. Znam da će se ostvariti one koje treba da se ostvare, a ja ću se truditi da ne odmažem dobrim silama.

Prethodni album nosi naziv “Dobar dan za pjevanje”. Da li muzika može postati sastavni dio svakodnevice?

Zaista postoji toliko mnogo patnje i tuge pa život kao takav nije lak.

Međutim, život je istovremeno i veliki, skupocjen dar. Za mene kao nekoga ko se trudi da bude vječiti optimista postoji milion razloga zašto treba život posmatrati sa nekakve

dobre strane, misliti pozitivno, vjerovati i sigurno - zapjevati. Muzika je najbolji lijek.

U planu je i Vaš prvi veliki koncert u Beogradu... Da li imate tačan termin i mjesto održavanja?

Da. Pozivam publiku da dođe na koncert u Dom sindikata 7. decembra. Biće to divna prilika da se družimo sa publikom i predstavimo sve što smo do sada radili. Novi album po mom mišljenju najbolje zvuči uživo jer je uostalom tako i produciran, kao da je sniman uživo.

Kada očekujemo promociju albuma u Crnoj Gori?

Vjerujem, uskoro. Ovaj album je zaista namijenjen cijelom regionu, dobijamo puno poziva za nastupe pa se nadam skorijem nastupu u Crnoj Gori.

NIkolINa PIšEk

U braku sam kraljica

Nikolina Ristić je u braku nešto malo više od mjesec, a kaže da je znala kako će joj biti, udala bi se još ranije. Voditeljka kaže da je suprug Vidoje pazi kao kraljicu, ali da joj brani samo jednu stvar - da radi po kući.

Koliko god se neki ljudi grozili ludog kamena, Nikolina Pišek, još friška mlada, uživa sa svojom jačom polovinom Vidojem Ristićem.

“Brak je divna stvar, ne razumi-

jem zašto neki misle da je to bauk”, kaže sa osmijehom Nikola.

Voditeljka kaže da je tek sada ispunjena i ubijeđena je da će joj uz supruga uvijek biti tako.

“Znam da su prvi dani braka najslađi, ali osjećam da će meni tako biti uvijek, slatko kao med. Mi smo još kao na medenom mjesecu”, kaže Nikolina.

Ipak kaže da se često dogodi da zbog brojnih obaveza ne vidi supru-

ga nekoliko dana. “Živimo vrlo aktivnim životima, pa se uželimo jedno drugog, a to je sjajan recept za sreću”, savjetuje Nikolina.

Ona kaže da se u vezi osjećala kao princeza, ali sada je kraljica.

“Suprug mi ne dozvoljava da poslujem po kući, a i zašto bi? Samo sam njemu posvećena i tako i treba da bude. To mi je uzvraćeno na mnogo načina”, otkriva voditeljka.

HOT! Prelijepa crnka Kenija Smoling odlučila je da pokloni vjernim fanovima još jednu fotografiju na kojoj prikazuje seksi tijelo. Svakako da je Kenija odlučila da skine višak odjeće, na radost svih nas.

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

24 Zabava/Slobodno vrijeme DN

UZROČNIK PEKARDODATNIH SKA IZDATAKA LOPATA (EKON.)

NAPUSTITI MJESTO STANOVANJA

ŽITELJ SIRIJE

BIVŠI VOĐA LIBIJE EL GADAFI

GRAD U TURSKOJ

OZNAKA OBLAST OZNAKA U NJEMANORZA ČKOJ VEŠKE OREGON

KANADSKA KNJIŽEVNICA NOBELOV. ZA 2013

5

7 3 5

2

DIO ZIMSKE ODJEĆE PLODNO MJESTO U ITALIJAN. PUSTINJI REDITELJ, ERMANO UZROČNA VEZA

INFORM. CENTAR KOJI ODGOVARA POTREBI ŽIRANTI

ŽITELJ RUSIJE

2

2

PRIP. KAT. MONAŠKOG REDA JAVLJATI SE POPUT SVINJE

3

8

9

9 3

7

8

1

9

Daily Sudoku puzzle No. 2536

2

Lakša 2013-09-22

Medium level

2

5

7

5

2

8

ČOVJEK SA SMISLOM ZA LIJEPO (MN.)

8

5

3

4

1

STARI NADGROBNI SPOMENIK

3 3

LOTRA NA ZAPREŽNIM KOLIMA

7

6

6 Page 1/2 8 Play sudoku online at:

1

5

6

9

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com 3 2

ŽIVOTINJSKA AVANTURA

Nakon što su donijeli životinju kući, ubrzo su stigli rendžeri i ustanovili da je zdrava.

Rendžeri su odnijeli ženku kljunara u njeno prirodno stanište.

Kljunari su neobični sisari koji polažu jaja i imaju kljun, a žive u Australiji i Novoj Gvineji.

2

7

4

9

Puzzle solution:

4 Puzzle solution:

Sudoku puzzle No. 2058 2012-06-01 Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 1805 2011-09-22 4

3

7

9

2

5

6

1

8

7

4

1

8

2

5

3

6

9

2

8

6

1

4

7

3

9

5

3

8

6

1

4

9

7

2

5

9

5

1

6

8

3

7

4

2

5

2

9

6

7

3

4

8

1

7

2

5

4

3

9

8

6

1

4

3

8

7

5

1

2

9

6

6

9

3

8

5

1

2

7

4

1

7

5

2

9

6

8

4

3

1

4

8

2

7

6

5

3

9

9

6

2

4

3

8

5

1

7

5

1

9

3

6

8

4

2

7

6

9

3

5

8

2

1

7

4

3

7

4

5

9

2

1

8

6

8

1

4

3

6

7

9

5

2

8

6

2

7

1

4

9

5

3

2

5

7

9

1

4

6

3

8

vicevi

Kljunar u motoru kamioneta

seoto veoma se iznenadio kada je začuo grebanje u vozilu.

“Poskočili smo od iznenađenja kada smo vidjeli kljunara kako sjedi ispod haube. Nismo mogli da vjerujemo i kada smo pozvali rendžere, mislili su da se šalimo”, rekao je Blaseoto.

7

7

Play sudoku online at:

DŽIN IZ BIBLIJSKOG PLEMENA

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: KRATKOSEŽAN, IEM, BRAGURA, KROL, SNUTAK, L, RIBOKRAĐA, OA, KANCELAR, PRLE, VINONA, MARSEJ, KID, SAN, KLAJV, N, ADAMAS, ĐAVO, METOD, O, AMRA, SMRČAK, TANINI, ABELIT, NARONA.

4

www.sudokukingdom.com

GRČKI BOG VJETRA GRČKA BOGINJA MUDROSTI

Ženka kljunara je imala puno sreće kada se uvukla u motor jednog kamioneta i vozila 15 kilometara po Novom Južnom Velsu u Australiji, prenosi britanski “Metro”.

Ona se ukrcala dok je kamionet prolazio pored rijeke Marumbidži.

Vozač 18. godišnji Kameron Bla-

5

Play sudoku online at:

NEPOSVEĆENA SVEŠTENA LICA

SLIKE NA MALTERU

6

1 1

TORBA, RANAC

GOSPODAR (FR.)

1

8 7

8

1

6

ISTA SLOVA UJEDINJENE NACIJE

ZEMLJA TATARA, TATARSKA

9

9

POTVRD. RIJEČ 25. I 16.

SLOVO

IZRAELSKI POLITIČAR ŠARON

Medium level

Teža

UZVIK

STAROGRČKI PJESNIK

NAZIV ZA RANIJU REALNU GIMNAZIJU

Daily Sudoku puzzle No. 2537 sudoku 2013-09-23

PISAC ANALA (MN.)

JEDNA PLANETA

HIRURG

INTERNET DOMEN ZA FIDŽI

AUTOR: BANE AMPER VRSTA BOJNOG OTROVA

SREDSTVO ZA NJEGU KOSE

SIMBOL KISEONIKA

PONEDJELJAK, 14. 10. 2013.

Muž i žena spavaju. Usred noći odjednom se začuje neka buPage 1/2 ka spolja. Žena sva zbunjena i preplašena počne da viče: - Jao, to mora da je moj muž! Čovjek na to iskoči iz kreveta i sav unezvjeren, i kao od majke rođen, pobježe kroz prozor.

Nakon nekoliko minuta vraća se on, sav izgreban, penje se u spavaću sobu i viče na ženu: - Objasni mi šta ti znači ono „to je moj muž“, pa ja sam ti muž!!

A žena će na to: - Prvo ti meni objasni što si onda bježao?!? *** Sjedi Mujo u kafani tužan, a pred njim pivo. U to dođe Haso i ugleda pivo i popije ga. Mujo poče da plače, a Haso će: - Šta je ba Mujo, šta cviliš zbog jednog piva?

- A jest, ništa mi ne ide od ruke.

- Šta je bilo reci mi?

- Jutros ulazim u stan, a Fata sa drugim u krevetu. U podne mi ja-

vi firma da sam dobio otkaz. Fata mi pobjegla sa drugim, svu lovu digla sa banke tako da sam ost’o bez kinte. Došlo mi da se ubijem.

Uzmem štrik da se objesim, pukne. Uzmem pištolj da se upucam zaglavi, legnem na prugu, voz ost’o negde zatrpan u snijegu. Od zadnjih para uzmem otrov i saspem ga u pivo, a ti ga popiješ. *** Saobraćajac zaustavlja pijanog vozača koji vozi pogrešnim smjerom u jednosmjernoj ulici.

- Gdje si to krenuo?! – grmi saobraćajac na pijanca.

- Nemam pojma, a ionako sam zakasnio, hik, vidiš da se svi već vraćaju! *** Dolaze doktoru mlada zgodna djevojka i s njom jedna sva naborana starica.

- Skinite se. – reče doktor mladoj ženi.

- Oprostite! – reče starica – Mi smo došli radi mene.

- Pa dobro. Onda isplazite jezik.

Zabava/Slobodno vrijeme 25

PONEDJELJAK, 14. 10. 2013.

NEZVANIČNO Eto, to je jedna sitnica...koliko smo mogli da odvojimo od skromnih primanja.

Ijaooo... šta sam dobila Ma neka...

Word Search Puzzle #T918DE

OSMOSMJERKA

HOROSKOP

P

C

R

T

S

T

A

B

E

R

N

A

C

L

E

J

L

E

S

T

R

A

E

P

E

W

T

E

R

C

K

O

V

E

N

A

D

L

S

B

I

D

E

S

A

Y

S

A

M

E

N

I

C

E

B

T

B

X

Z

N

T

E

U

U

M

S

D

H

H

I

H

R

M

R

E

I

S

Q

T

E

F

N

A

C

F

E

E

A

O

M

D

D

I

S

C

O

U

R

T

E

S

I

E

S

Z

I

N

D

O

N

R

R

S

A

C

N

P

F

B

W

M

I

E

C

A

M

S

O

P

S

O

O

I

O

H

I

B

E

T

H

A

E

P

Y

R

S

C

B

N

I

T

Y

R

A

N

T

S

T

D

P

D

D

K

N

S

B

I

B

L

E

I

I

I

A

U

N

Q

U

E

K

K

C

I

R

B

O

O

M

E

R

A

N

G

T

D

M

O

D

E

R

N

P

U

T

G

R

A

V

E

S

B

O

O

K

W

O

R

M

S

E

G

A

S

U

C

BELCH Belch BIBLE Bible BIDES Bides BINDS Binds BONNET Bonnet BOOKWORMS Bookworms BOOMERANG Boomerang BREED BRICK Breed CHARS Brick CLOSES Chars

COCKED Copier COPIER Costumes COSTUMES Discourtesies DISCOURTESIES Enhancements ENHANCEMENTS Fibber FIBBER Grandsons GRANDSONS INTEND Intend MENACE Menace MODERN Modern NURSES Nurses

OPTIMUM Pewter PATCHES Poise PEWTER Purge POISE Quaver PURGE Rains QUAVER Raves RAINS RAVES Spins SPINS Steady STEADY Studs STUDS Tabernacle

Closes

Optimum

Timidity

TABERNACLE Tyrants TIMIDITY Undid TRANSFORMATION Usages TYRANTS Whisk UNDID Withes USAGES Zombie WHISK WITHES ZOMBIE

Kupka od novčanica

Cocked

Patches

Transformation

Copyright © Puzzle Baron October 12, 2013 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions!

Džejn Napoles objavila je fotografiju na Fejsbuku u kadi punoj novca. Istovremeno, protiv njene majke se vodi postupak zbog jednog od najvećih korupcijskih skandala na Filipinima. “Čitamo novine, pratimo internet. Tako smo saznali za nju”, rekla je Kim Henares direktorica kancelarije za internu reviziju. Oni su otkrili kako je njena majka, Dženet, poslovna žena, pomogla članovima filipinskog parlamenta u pronevjeri 230 miliona dolara kroz državne fondove. Ovom foto-

OVAN Očekuju Vas interesantni susreti, obratite pažnju na svoj stil izražavanja ili na utisak koji ostavljate u društvu saradnika. Učinite sve što je potrebno, da spojite prijatne situacije sa korisnim ciljevima u različitim pravcima.

BIK Očekuju Vas iznenadne komplikacije u susretu sa saradnicima, ali to ne treba da utiče na Vašu koncentraciju i dobru volju. Sačuvajte prisebnost duha i preuzmite inicijativu u presudnom momentu.

Usmjerite svoje misli u pozitivnom pravcu.

BLIZANCI Neko iznenada remeti Vaše poslovno-finansijske planove i ignoriše Vaše primjedbe. Ipak, nemojte dozvoliti da neko u Vama podstiče niske strasti. Nema razloga da ulazite u rivalske odnose, a zatim da trpite ružne posledice.

RAK Ukoliko ste dovoljno snalažljivi ili brzi u poslovnoj akciji, očekuje Vas uspjeh na različitim stranama.

Pokažite svojoj okolini da posjedujete različite sposobnosti koje garantuju zajednički uspjeh. Privlači Vas nova emotivna igra.

LAV Djelujete samouvjereno i računate na iskrenu podršku bliskih saradnika. Umijete da organizujete zajedničku akciju ili da napravite pravilnu raspodjelu poslovnih uloga i interesa. Očekuje Vas uspjeh u robo-novčanim razmjenama.

DJEVICA

grafijom, Džejn je navukla bijes sugrađana koji smatraju ka-

ko se većina filipinskih porodica obogatila ilegalnim putem.

Ponekad treba upotrijebiti različite mjere predostrožnosti. Dovoljno ste razumni da zaštitite svoje poslovne interese u kritičnim situacijama.

Rizik prepustite drugima i izbjegavajte sumnjive poslovno-finansijske ponude.

VAGA Ukoliko Vas neko nagovara na poslovno-finansijski izazov ili na zajedničku avanturu, dobro razmislite o mogućim posledicama. Neko može da razotkrije Vaše tajne namjere, stoga ne budite naivni ili brzopleti.

ŠKORPIJA Obratite pažnju na različite informacije koje imaju praktično značenje, kako biste u potpunosti ostvarili svoje poslovne namjere.

Ponekad treba djelovati dovoljno brzo i bez suvišnog taktiziranja. Nema razloga za nametljivost pred bliskom osobom.

STRIJELAC Ako želite da ostvarite svoje poslovne ciljeve potrebna Vam je nečija podrška ili posredovanje. Nemojte očekivati nemoguća rešenja, već prikupite sve neophodne informacije o dobrim poslovnim prilikama.

JARAC Jasno Vam je da sve ima svoj »vijek trajanja«, ali uporno insistirate na stvarima koje su prevaziđene. U susretu sa saradnicima uzaludno pokušavate da promijenite nečije mišljenje i ponašanje. Prihvatite poziciju u kojoj se nalazite.

VODOLIJA Neko Vam jasno daje do znanja, da sve ima svoju cijenu. Potrudite se da pravilno zaštitite poslovne interese i da sačuvate svoju poziciju u krugu saradnika. Loš dijalog, prihvatite kao novu lekciju o poslovnim odnosima.

RIBE Imate ambiciozne planove i potrebu da ostvarite zapaženu ulogu, međutim Vaš uspjeh zavisi od nečijeg uticaja. Nema potrebe da se ponašate previše nametljivo i zahtjevno u društvu saradnika. Bolje je prihvatite poznatu situaciju.

26 Sport

PONEDJELJAK, 14. 10. 2013.

DA LI STE ZNALI

Super finale, super Novak TENISKO SAVRŠENSTVO

Da je vozač Ferarija Fernando Alonso postao novi rekorder Formule 1 po broju osvojenih bodova zahvaljujući četvrtom mjestu na jučerašnjoj Velikoj nagradi Japana. Španac je na toj listi pretekao sedmostrukog svjetskog šampiona Mihaela Šumahera i sada se nalazi na čelu sa 1.571 bodom, dva više od Njemca.

Novi epski duel dvojice fantastičnih tenisera i novi trijumf srpskog tenisera: Novak Đoković - Huan Martin del Potro 6:1, 3:6, 7:6(3), u finalu Mastersa u Šangaju Kosta Bošković

TIKET DANA ISLAND U21 FRANCUSKA U21 TIP 2 KVOTA 1.60 ŠVAJCARSKA U21 HRVATSKA U21 TIP 1 KVOTA 1.55 BELGIJA U21 ITALIJA U21 TIP 2 3

KVOTA 1.90

OLIMPIJAKOS PANATINAIKOS TIP 1 KVOTA 1.65 TIGRE GIMNAZIJA LP TIP 2 3

KVOTA 2.00

JERMENIJA U21 KAZHSTAN U21 TIP 1 KVOTA 1.60

K

ada igraju njih dvojica spektakl, drama i pakleno dobar tenis su zagarantovani! U prvom meču nakon epskog polufinala Vimbldona ove godine, Novak Đoković i Huan Martin del Potro počastili su planetu još jednim super duelom - ovog puta na Dalekom istoku, u čuvenoj kineskoj luci, u finalu ATP Mastersa u Šangaju. I baš kao na svetoj londonskoj travi (tada pobijedio nakon pet setova) i ovog puta slavio je srpski majstor - nakon trilera u taj-brejku posljednjeg seta 6:1, 3:6, 7:6(3). Velika Kina se tako i ove godine poklonila velikom Đokoviću - Peking (osvojen prošle nedjelje) i Šangaj pod njegovim su nogama.

Sjajan meč ne treba mnogo opisivati... Novak Đoković je sjajno otvorio finale, monstruozno osvojio prvi set (6:1), Huan Martin del Potro u drugom podsjetio koliki je majstor (3:6), da bi nakon „rovovske“ borbe i nekoliko nevjerovatnih razmjena sa obje strane Đoković finale prelomio u taj-brejku. Nakon meča i jedan i drugi majstor znali su da su još jednom bili svjedoci duela za sva vremena...

● ĐOKOVIĆ: ŽAO MI JE, PRIJATELJU Zbog svega i ne čudi što se, govoreći poslije meča, Đoković najprije obratio svom rivalu iz finala i velikom prijatelju... „Delpo, bio si sjajan, žao mi je što si izgubio, ne znam šta da ka-

žem poslije ovakvog meča. Prijatelju, želim ti sve najbolje“, istakao je Đoković. „Hvala i mom timu, uvijek su uz mene i žrtvuju svoje vrijeme zbog rada sa mnom.

Ovo je jedan od najboljih turnira na svijetu kada je organizacija u pitanju. Svaki put kad dođem vidim nešto novo, popravljeno, više je publike“.

Inače, Đoković je trijumfom u Šangaju nastavio perfektan niz na kineskom tlu - 20 mečeva, isto toliko pobjeda.

● DELPO: TEŠKO JE SAVLADATI NOVAKA...

Huan Martin del Potro, bez sumnje jedna od najpozitivnijih ličnosti u istoriji tenisa, imao je sa tribina podršku svojih Argentinaca, kao da se meč igrao u Bu-

enos Ajresu, sjajno se borio, pokazao klasu u mnogim poenima, ali i ovog puta Đoković je bio mirniji kada je bilo najpotrebnije... „Đoković me je pobijedio u još jednoj velikoj borbi, teško ga je dobiti čak i kada igramo na podlozi koja mi odgovara“, iskren je čuveni Delpo. „Ponosan sam na njega, jer on i njegov tim imaju izvanrednu sezonu iza sebe. Lijepo je igrati u Šangaju, publika

nam je priredila šou. Jedva čekam da se vratim, ponovo pobijedim Nadala, nadam se i Novaka i osvojim titulu“. Šangaj je ispičao još jednu svoju priču - naredna stanica ATP tura (serija Masters 1000) je Pariz i legendarna dvorana „Bersi“, 28. oktobra. Nema sumnje sa još epskih duela kakav je viđen juče na Dalekom istoku.

400

poena više na ATP listi ima prvi reket svijeta Rafael Nadal od drugoplasiranog Novaka Đokovića. Iako je Nole u Šangaju odbranio 1.000 bodova, Rafa je plasmanom u polufinale povećao prednost, koja sada iznosi 11.520 naspram 11.120

Linc: Kerber bolja od Ane I dok su muškarci ratovali na Dalekom istoku, dame su se za slavu borile u srcu Alpa, u austrijskom Lincu. WTA tur u ovom gradu juče je došao do finalalnog meča u kojem su se sastale Njemica poljskog porijekla Anželik Kerber i srpska teniserka Ana Ivanović (kojoj je ovo bilo prvo finale poslije 23 mjeseca i osvajanja titule u Bu-

dimpešti), a nakon ne previše uzbudljivog meča slavila je njemačka teniserka - 6:4, 7:6.

“Svaka čast Ana, ti si velika ličnost i odlična teniserka, želim ti sve najbolje sljedeće nedjelje, a i u cijeloj karijeri. Zahvalila bih se svima, ova titula će nam mnogo značiti”, rekla je Kerber nakon finalnog meča.

Sport 27

PONEDJELJAK, 14. 10. 2013.

F1: VN JAPANA

(O)pet Super Seb Petom pobjedom zaredom u šampionatu Sebastijan Fetel došao na deset bodova od četvrte titule prvaka u Formuli 1 SPORTSKI EKRAN 09:00h 11:00h 13:00h 14:00h 14:30h 15:00h 16:30h 18:00h 18:00h 18:00h 19:00h 20:05h

Tenis, ATP Moskva Tenis, WTA Moskva Tenis, ATP Moskva Avangard – AK Bars, hokej Tenis, WTA Moskva Astana - Trijumf, košarka Tenis, ATP Moskva Pjast - Ruh Tenis, WTA Moskva Olimpijakos - Panatinaikos, košarka Detroit - Boston, hokej Fortuna Dizeldorf - Grojter Firt

Sportklub Sportklub Sportklub Sportklub 2 Sportklub Sportklub 3 Sportklub Eurosport 2 Sportklub Arenasport 1 Arenasport 2 Eurosport 2

NE PROPUSTITE

Čak i kada nema savršen vikend, trenutno na svijetu ne postoji brži čovjek od njega! Sebastijan Fetel, aktuelni (trostruki zaredom) šampion Formule 1 nakon muka koje je imao u kvalifikacijama i na startu trke za Veliku nagradu Japana (odmah ga pretekao Roman Grožan), ipak je na kraju još jednom trijumfovao i stigao na deset bodova od nove titule. Japan i njegovo ostrvo Honšu i četvrti put u posljednjih pet godina poklonili su se Super Sebu, majstor iz Hepenhajma na kultnoj Suzuki ostvario je petu pobjedu zaredom u F1 šampionatu. Iza njega kroz cilj su prošli njegov timski kolega Mark Veber (na drugom mjestu) i Lotusov Roman Grožan (na trećem) - Fernando Alonso, najbliži Fetelov rival u generalnom plasmanu, završio je na četvrtoj poziciji i tako odluku o novom šampionu odloži najvjerovatnije za 27. oktobar i Veliku nagradu Indije. Da je Španac bio plasiran gore od osmog mjesta u Japanu, šampionska priča bila bi i zvanično završena...

● FETEL: SJAJNA STRATEGIJA A do novog trijumfa (devetog u sezoni, 35. u karijeri) Sebastijan Fetel stigao je zahvaljujući strategiji Red Bula i odlukom da Njemac ide u boks dva puta - jednom manje od Vebera i Grožana.

“Imao sam loš start, u prvom krugu sam oštetio prednje krilo, ali smo imali odličnu strategiju i bio sam strpljiv tokom trke. Mislim da je prekretnica bila odlična strategija odlaska u boks i promjena pneumatika”, rekao je nakon trke Super Seb. “Biti na najvišem stepeniku pobjed-

9

pobjeda ostvario je Sebastijan Fetel na 15 trka ove sezone - ukupno 35 u karijeri ničkog postolja četvrti put u posljednjih pet godina je zaista nevjerovatno. Ovoga puta smo, kao i prethodnih godina, imali izuzetno brz bolid”.

● VEBER IZNENAĐEN TAKTIKOM I dok Mark Veber polako privodi kraju svoju odiseju u Red Bulu (od sljedeće godina voziće Le Man seriju), usput uspijeva i da podsjeti koliki je F1 majstor. U kvalifikacijama je bio najbrži, a zašto nije pobijedio kriva je (ko zna koji put) i strategija Red Bula...

“Bio sam iznenađen promjenom taktike, pitao sam da li je to dobra odluka”, zapitao se Veber. “Sebastijan je duže ostao na stazi, ali mislim da smo mogli da ispunimo prvobitnu taktiku. Na kraju, Sebastijan je imao odličnu trku, strategija mu je funkcionisala savršeno.”

● GROŽAN: NIJESAM IZDRŽAO...

Iako je stigao do pobjedničkog postolja, Roman Grožan imao je za čim da žali nakon trke na Suzuki...

Gen. plasman vozača 1. Fetel 297 2. Alonso 207 3. Raikonen 177 4. Hamilton 161 5. Rozberg 12

Gen. plasman konstruktora: 1. Red Bul 445 2. Ferari 297 3. Mercedes 287 4. Lotus 264 5. Meklaren 83 “Start je bio odličan za mene, ali nijesam uspio da izdržim do kraja.

Trka je bila sjajna, ali me je Red Bul sustigao i nažalost nijesam izdržao”, riječi su Romana Grožana.

Naredna trka F1 karavana, pomenuli smo, na programu je 27. oktobra na Budh stazi u blizini Delhija. K.B.

VN Japana 1. S.Fetel (Red Bul) 1:26:49.301 2. M. Veber (Red Bul) + 07.129 3. R. Grožan (Lotus) + 09.910 4. F. Alonso (Ferari) + 45.605 5. K. Raikonen (Lotus) + 47.325 6. N. Hilkenberg (Zauber) + 51.615 7. E. Gutjerez (Zauber) + 1:11.630 8. N. Rozberg (Mercedes) + 1:12.023 9. D. Baton (Meklaren) + 1:20.821 10. F. Masa (Ferari) + 1:29.263

OLIMPIJAKOS PANATINAIKOS 18.00H ARENASPORT 1 Nijesu igrački i finansijski moćni kao nekada, ali je njihov duel uvijek poslastica. Ono najljepše što grčka košarka može da ponudi, po mnogima najveći evropski derbi - “crveni” i “zeleni” iz Atine u dvorani “Mira i prijateljstva” igraju prvi meč ove sezone.

MOTO GP VN MALEZIJE

Pedrosa najbrži, Markez korak od titule Vozač Repsol Honde Dani Pedrosa pobijedio je na trci za Veliku nagradu Malezije u Moto GP šampionatu, dok je drugi vozač Honde, Mark Markez osvojio drugo mjesto i uvećao svoje vođstvo u borbi za titulu, dok je treći bio vozač Jamahe Horhe Lorenco.

Pedrosa je do trijumfa došao za

40 minuta, 45 sekundi i 191 stotinsku, a na stazi Sepang je zabilježio svoju 48. pobjedu u karijeri, dok je Markez osvajanjem drugog mjesta napravio veliki korak ka osvajanju titule u svojoj debitantskoj sezoni, pošto trenutno ima 43 boda više od drugoplasiranog Lorenca.

28 Sport

PONEDJELJAK, 14. 10. 2013.

foto: Vedran Ilić

K1

Hust otkrio dio majstorije Legendarni borac Ernesto Hust održao seminar u Podgorici u sklopu projekta pomoći crnogorskim trenerima i takmičarima Naš glavni grad posjetio je Ernesto Hust, trofejni borac u K1 disciplini koji će održati dvodnevni seminar na inicijativu crnogorske akademije borilačkih vještina.

“Odlučili smo se da u saradnji sa Hustom organizujemo seminar, koji će na specifičan način našim trenerima i takmičarima omogućiti da steknu nova znanja, vještine i navike i da grade nova iskustva po ugledu na holandsku školu kik boksa”, rekao je izvršni direktor crnogorske akademije Nemanja Marković.

Seminar je sastavni dio projekta Stručna podrška crnogorskim trenerima.

“Predviđeno je da se u oviru projekta pojave značajna imena K1, ali i ostalih borilačkih sportova, na javnim seminarima i tribinama. U skladu sa najmodernijom trenažnim tehnologijama i naučnim saznanjima omogućićemo da sve ono što je aktuelno u okruženju bude predstavljeno i kod nas”.

Hust je tokom karijere, koja je trajala od 1983. do 2006 godine, 11 puta učestvovao na završnom K1 turniru, a trofej je osvojio četiri puta 1997, 1999, 2000. i 2002, a dva puta je bio K2 šampion 1993. i 1994. godine karijeru je završio na finalnom K1 turniru 2006. godine, nakon čega se posvetio trenerskom poslu i održavanju seminara širom Evrope. Radio je kao trener sa Polom Slovinskim, Ašvinom Balrakom, Tajron Spongom i Fedorom Emelianenkom, a bio je i jedan od članova tima UFC borca Antonija Hardonka.

“Drago mi je što sam došao u Crnu Goru i moji utisci su pozitivni. Crnogorski borci mogu dosta da nauče od mene. Cilj mi je da na seminarima ljudima pokažem moj način treniranja, nadajući se da ću ih učiniti boljim borcima. Cilj mi je da budu dobri treneri i da mogu iskoristiti neke tehnike i trikove koje sam im pokazao”, rekao je Hust.

Hust će biti srećan ukoliko bude čuo da je neko od boraca iz Crne Gore koristi njegovu tehniku.

“Goran Radonjić je imao fenomenalnu karijeru, zajedno smo trenirali u Holandiji i vidio sam da ima dovoljno tehnika i vještina da postane vrhunski sportista.

Nijesam siguran da li će se to desiti zbog njegovog biznisa, ali mislim da bi za sport u Crnoj Gori to bilo dobro”, rekao je Hust.

Radonjić i džudista Davor Vuković, koji je zbog povrede rano

liga šampiona

Vlasnik kompanije Proteini.si Crna Gora, generalnog sponzora manifestacije, Vladan Šljukić takođe nije krio zadovoljstvo što je legendarni borac posjetio Crnu Goru.

“Vjerujem da je njegov dolazak snažan inpuls svim sadašnjim i budućim takmičarima i trenerima koji će prenijeti i učiniti crnogorske borce još boljim i reprezentativnijim na velikim takmičenjima”, rekao je Šljukić.

M.Pavićević

Kros orlovina 2013.

Marković odličan u Alborgu, Vardar uzeo bod i svecima

Koprivica i Perunović blistali u Nikšiću Član barskog Mornara Dragoljub Koprivica i Slađana Perunović iz Atletskog kluba Nikšić pobjednici su krosa Orlovina - 2013, koji je juče održan u Nikšiću.

Drugo i treće mjesto u seniorskoj konkurenciji osvojili su takmičari AK Nikšić Miloš Mikić i Goran Ivanović.

Perunović je trijumfovala ispred atletičarke AK Nikšić Li-

Naš desni bek postigao četiri gola u Danskoj u pobjedi HSV-a nad Alborgom (28:26) Nova senzacija priređena je u Skoplju, nakon što je Vardar u prvom kolu Lige šampiona zaustavio Barselonu, isto je uradio i sinoć u 3.kolu protiv drim tima iz Pariza. Međutim za bod (24:24) koji je osvojio tim iz Skoplja velike zasluge pripadaju našem selektoru Zoranu Kastratoviću koji je pripremio i skockao ekipu za tako velike domete, iako on već pet dana nije više na kormilu Vardara. Međutim svi u dvorani “Boris Trajkovski” su bili neprijatno iznenađeni kada su na klupi vidjeli gazdu kluba - Rusa Sergeja Samsonenka u ulozi trenera, koji je izgleda preko noći naučio sve o rukometu.

Najefikasniji u domaćem timu bili su Rusi - Čipurin sa šest, te Dibi-

završio karijeru, u ime organizatora uručili su Hustu Zlatni pojas i Zlatnu rukavicu, u znak zahvalnosti za doprinos razvoja K1 u Crnoj Gori.

“Veliko mi je zadovoljstvo što je u Podgorici održao seminar. Odradio je trening pred oko 40 polaznika, a momci su imali priliku da vide nove stitlove i tehnike K1 borbi.

Imali su priliku da uče od velikog šampiona kojeg su do sada imali prilike da vide samo na TV”, kazao je Goran Radonjić.

rov i Dušebajev sa po pet golova, dok je kod PSŽ-a bolji od ostalih bio Mikel Hansen sa sedam golova. Hrvatski igrači - Kopljar i Vori su postigli po četiri, a naš Fahrudin Melić jedan gol.

Svoj dan je imao i naš desni bek Žarko Marković koji igra u top formi na najvećoj rukometnoj sceni.

Marković je postigao četiri gola za Hamburg protiv Alborga 28:26, dok je Paskal Hens mrežu Danaca tresao pet puta.

U istoj grupi - D norveški Drot je remizorao sa španskom La Rohom 35:35, dok je Flensburg savladao Gorenje 35:31.

U grupi B Kif Kolding je bio bolji od Dankerka 20:18, a briljirao je Kim Anderson sa sedam golova. M.P.

Drašković opet protiv Benčalbe Crnogorski bokser Boško Drašković u prvom kolu Svjetskog prvenstva u Almaati, u kategoriji do 81 kilogram, boriće se protiv Alžirca Abdelhafida Benčalbe, odlučeno je žrijebom u prijestonici Kazahstana. Drašković i Benčalba bili su rivali i u finalnom meču Mediteranskih igara u Peskari, koji je pripao crnogorskom borcu. Benčalba je na ovogodišnjim Mediteranskim igrama u Mersinu osvojio zlatnu medalju. Borba između Draškovića i Benčalbe na programu je 20. oktobra.

Dan ranije na ring će superteškaš Alen Beganović, kome će prvi protivnik biti Mađar Ištvan Bernat.

Protivnik Marka Radonjića do 91 kilogram biće Robert Toilolo iz Samoe, a njihova borba na programu je danas.

dije Todorović i Vesne Milović iz AK Podgorički maraton.

U kategoriji pionira pobijedili su Aleksandar Miletić i Ena Bajilagić, a u kategoriji juniora Miloš Nikčević i Anastasija Magdalenić. Srđan Petrušić i Elijana Mrkić bili su najbolji u kategoriji cicibani.

Na krosu Orlovina učestvovalo je 80 takmičara, a nagradni fond je iznosio 5.000 eura.

Sport 29

PONEDJELJAK, 14. 10. 2013.

Specijalna olimpijada

Zelenika u sportskom duhu Na Primorju održana Specijalna olimpijada za osobe sa smetnjama i teškoćama u intelektualnom razvoju - moto Igara je „Želim da pobijedim, ali ako ne mogu da pobijedim, podrži me u mom hrabrom pokušaju“ Miloš Pavićević

Š

este nacionalne igre Specijalne olimpijade Crne Gore za osobe sa smetnjama i teškoćama u intelektualnom razvoju, održale su se proteklog vikenda na sportskim terenima OŠ ”Ilija Kišić” u Zelenici. Učestvovala su djeca iz specijalnih odjeljenja OŠ Jugoslavija iz Bara, OŠ Ilija Kišić iz Zelenike, OŠ Olga Golovic iz Nikšića, dječijeg doma Mladost iz Bijele kao i dnevnih centara iz Herceg Novog, Bijelog Polja, Pljevalja i Nikšića.

“Sport je veoma važan za zdravlje, poboljšanje psiho-fizičkih sposobnosti kao i za socijalnu inkluziju djece i omladine sa smetnjama u razvoju, jer tada imaju svi podjednaku priliku da iskažu svoje sposobnosti i kvalitete,

50

takmičara učestvovalo je na igrama Specijalne Olimpijade Crne Gore za osobe sa smetnjama i teškoćama u intelektualnom razvoju koje je proteklog vikenda održano na sportskim terenima OŠ “Ilija Kišić” u Zelenici

kao i da osjete cari pobjede i radosti. Nacionalneigre će se održavati svake godine i očekujemo da će se ubuduće odazvati kako više učesnika, volontera tako i donator. Očekujemo da će sve sportske aktivnosti kojima se bavimo u okviru programa Specijalne Olimpijade, doprijeniti poboljšanju kvaliteta života djece i odraslih sa smetnjama i teškoćama u intektualnom razvoju kao i njihovoj socijalizaciji u društvo i želimo da omasovimo bavljenje sportom kod ove populacije u svakoj opštini Crne Gore”, istakao je Dejan Pančić, nacionalni direktor Specijalne Olimpijade Crne Gore.

Učesnici su se takmičili u 4 sporstke discipline - fudbalu, košarci, stonom tenisu i atletici, kao i jedno revijalno takmičenje u pikadu.

Za 50 učesnika je bio obezbi-

jeđen smještaj i hrana, majice, a Specijalna Olimpijada Crne Gore je za najuspješnije takmičare obezbijedila medalje.

Moto Specijalne Olimpijade je

„Želim da pobijedim, ali ako ne mogu da pobijedim, podrži me u mom hrabrom pokušaju“.

Održavanje ove jedinstvene sportske manifestacije u OŠ „Ili-

ja Kišić” u Zelenici pomogli su Opština Herceg Novi, Ministarstvo prosvjete i sporta, Azmont Investments i Specijalna Olimpijada Crne Gore.

memorijal u ª Žarko petroVićª

Budvani gazduju Novim Sadom Odbojkaši Budvanske rivijere melju sve pred sobom - pala i Vojvodina 3:0 (25:19, 25:23, 25:12) kao dobar uvod pred Ligu šampiona

Vaterpolo

Elita miljama daleko I treći put debakl - Budva je kvalifikacije za Ligu šampiona završila porazom od Pro Reka (4:17) SORI - Gradski bazen. Gledalaca: 200. Sudije: Buh (Španija), Švarc (Njemačka). Igrač više: Pro Reko 10 (7), Budva 4 (2). Rez. po četvrtinama: 3:1, 2:0, 6:1, 6:2.

PRO REKO: Pastorino, Ivović 2, Madaraš, Filjoli, Joković 2, Felugo, Đakopo 1, Janović, Figari 4, Đorđeti 1, Ajkardi 7, Đito, Tempesti.

BUDVA: Lazović, Vukmirović, Đurđić, Mitrović, De Trejn 1, Lobov 1, Popović, Marković, Ćetković 1, Ivančević, Paškvalin 1, Zubac. Čak 45 primljenih golova (uz svega 13 postignutih), tri ubjedljiva poraza i očajna igra na turniru u Đenovi pokazali su da je u ovom trenutku Budva miljama daleko od elite, od zvjezdica Lige šampiona... Bez obzira što su momci sa bazena “Dragan Trifunović” igrali u najjačoj kvalifikacionoj grupi, što niko nije očekivao da u konkurenciji Pro Reka, Radničkog iz

Kragujevca i Mladosti mogu dalje!

Nakon što je “razbijena” od timova iz Šumadije i Zagreba, Budva je juče izbombardovana i od “galaktikosa” iz Đenove (17:4) i tako se na bolan način oprostila od evropskih snova za ovu godinu.

Golove za naš tim protiv Pro Reka postigli su Lobov, De Trejn, Ćetković i Paškvalin, dok se u timu iz Ligurije “razgoropadio” centar Mateo Ajkardi sa sedam pogodaka - od naših majstora koji nastupaju za italijanski tim Aleksandar Ivović je dva puta tresao mrežu, dok je Mlađan Janović ovog puta meč završio bez golova.

Nakon dva kola kvalifikacija na redu je plej-of, za koji će žrijeb biti održan danas, a u bubnju će se naći sljedeći timovi - Crvena zvezda, Radnički, Oradea, Primorje (pobjednici grupa), Pro Reko, Solnok, Vuljagmeni i Sintez (drugoplasirani timovi).

K.B.

Odbojkaši Budvanske rivijere će u Ligi šampiona definitivno imati šta da kažu. Napravljen je moćan tim, sastavljen sve od samih reprezentativaca naše zemlje, a već nakon turnira u Kladovu i Novom Sadu jasno je da Milan Marković i drugovi ove sezone mogu mnogo.

Međutim bilo je i vrijeme da se nešto u našoj klupskoj odbojci pomjeri sa mrtve tačke, iako istina poslednjih godina samo Budvani na pravi način brane čast naše odbojke na evropskoj sceni. Ipak vrijeme je za vrhunske rezultate na koje će čitava odbojkaška Crna Gora biti ponosna.

Budvani su se juče vratili sa međunarodnog memorijalnog turni-

ra “Žarko Petrović” u Novom Sadu, gdje su u finalu preslišali Vojvodinu sa 3:0 (25:19, 25:23, 25:12). Da je veliko pojčanje pokazao je Minić sa 18 poena, Bojić je imao 10, a Šuljagić, Marković i Ćaćić po devet.

“Meč protiv Vojvodine je bio naš najbolji u pripremnom periodu i mogu biti zadovoljan formom ekipe deset dana prije početka Lige šampiona. U svim segmentima igre smo bili na visokom nivou i gotovo da nemam šta da zamjerim mojim momcima. Na turniru u Kladovu smo igrali toplo hladno, dok smo u Novom Sadu bili na željenom nivou protiv kvalitetnih protivnika”,kazao je za Dnevne no-

vine Siniša Reljić, trener Budvanske rivijere.

Strateg majstora s mora vjeruje da njegov tim ove sezone može napraviti korak više u elitnom takmičenju.

“Jasno je da imamo jači tim u odnosu na prošlu sezoni i svakako da želimo da napravimo bolji rezultat.

Imamo kvalitetne protivnike u grupi (Rešoviju, Pariz, Češke Budjeovice) međutim siguran sam da možemo igrati sa njima i mnogo toga će zaviti od te prve utakmice. Imamo još deset dana da se kvalitetno pripremimo i nadam se odigramo na željenom nivou”, poručio je Reljić.

M.P.

30 Sport

PONEDJELJAK, 14. 10. 2013.

KVALIFIKACIJE ZA EP U17

Bez snage i znanja za narednu rundu Crna Gora igrala bez golova sa BiH

Klinci nijesu uspjeli - kadetska reprezentacija Crne Gore igrala je neriješeno bez golova sa selekcijom Bosne i Hercegovine u posljednjem meču kvalifikacionog turnira za odlazak na U17 Evropsko prvenstvo. Izabranicima Borisa Ljutice trebala je pobjeda od dva gola razlike, uz trijumf Portugala nad Hrvatskom. Ovo drugo je došlo, ali sokolići nijesu imali snage i znanja da obore na pleća domaćina turnira.

“Nijesmo bili na fizičkom nivou kao na prethodna dva susreta”, rekao je selektor Ljutica podsjećajući na mečeve sa Portugalom (1:2) i Hrvatskom (0:1). “Nijesmo bili mirni sa loptom, sporo smo rješavali izgledne situacije, a stvorene prilike nijesmo iskoristili. Kadetska reprezentacija nikada nije bila bliže plasmanu u elitnu rundu, jer nam je za prolaz trebao jedan pogodak.

Promašene najizglednije šanse i

nesrećno primljen gol u nadoknadi protiv Hrvatske, dosuđen jako sumnjiv penal u posljednjim minutima meča sa Portugalom koštali su nas većeg broja bodova i plasmana u elitnu rundu. U grupi pet, koja je od svih kvalifikacionih grupa bila možda i najjača, ostavili smo jako dobar utisak i dostojno reprezentovali crnogorski fudbal, a generacija ‘97 dokazala je i individualno i kolektivno da je lijepa budućnost pred njima”, poručio je Ljutica, a prenio sajt FSCG. Uz domaćina dalje ide i Portugal, koji je u drugom meču grupe savladao Hrvatsku 1:0.

KONAČNA TABELA 1. Portugal 2. BiH 3. Hrvatska 4. Crna Gora

3 3 3 3

3 1 1 0

0 1 0 1

0 1 2 2

5:1 2:2 1:3 1:3

9 4 3 1

Druga liga: Berane i Kom prijete Bokelju Super uzbudljivi drugoligaški karavan nastavlja da oduševljava - lider Bokelj je protiv Jedinstva u Bijelom Polju igrao samo 1:1. Kotorani su vodili od 51. minuta golom sjajnog napadača Miloša Nikezića, ali je domaćin preko Damira Mekića u 77. izvukao bod.

Beranci su nakon lošeg starta sezone uhvatili ritam - na terenu pod Jasikovcem pao je fenjeraš iz Igala: strijelac gola za minimalac bio je Milivoje Raičević u 56. minutu.

Kom nastavlja da sanja elitu Zlatičani su u derbiju protiv Zore poveli golom Osmajlića u 76, da bi sve dileme riješio Damir Alković evrogolom u 83. minutu meča.

Golovima Marka Đuretića u 18. i Marka Kažića na otvaranju drugog poluvremena Zabjelo je uspjelo da riješi rebus zvani Cetinje, dok je u derbiju sjevera Ibar pod Bandžovim brdom poražen od Jezera 1:3.

Stefan Kruščić i dva puta iskusni Božo Milić donijeli su Plavljanima drugi uzastopni trijumf, gol utjehe za domaćina djelo je Marka Spasojevića.

U gostima se sladio i Arsenal Tivćani su golom Vlada Dedejića u 90 m9inutu srušili Bratstvo u Ljajkovićima.

Tabela: Bokelj, 24, Berane 21, Kom 20, Arsenal 16, Jezero 15, Zora 14, Cetinje 14, Zabjelo 14, Jedinstvo 10, Ibar 9, Bratstvo 6, Igalo 3.

Naredno kolo (11. novembar): Cetinje – Jedinstvo, Igalo – Zabjelo, Jezero – Berane, Zora – Ibar, Arsenal – Kom i Bokelj – Bratstvo. M.A.

Bosna i Hercegovina 0 Crna Gora 0 Sarajevo – SRC Slavija. Sudija: Aleksandr Alijev (Kazakstan). Žuti kartoni: Čorović (BiH), Popović, Vukčević (Crna Gora) BiH: Čutahija, Todorović, Čorović, Hadžiahmetović, Osmanković, Osmanović (Kremenović), Gojak, Lelić, Šarić, Dursum (Duraković), Gljiva (Mustendagić).

Crna Gora: M. Šarkić, Knežević, Đuričković, Đukić, Boričić (Petrović), Burzanović (Marković), Vujnović, Popović, Magud, Vukčević, O. Šarkić (Camaj).

MINI FUDBAL CRNA GORA RUSIJA 1:2

Rusi srušili san o medalji San o novoj medalji na Evropskom prvenstvu srušen je u četvrtfinalu - minifudbal reprezentacija Crne Gore poražena je od Rusije (2:1) u uzbudljivom meču na grčkom Kritu. Izabranici Darka Mugoše odigrali su jako kvalitetan meč, ali je presudilo iskustvo Rusije, kao i fizička dominacija.

Jedini gol za reprezentaciju Crne Gore postigao je kapiten Goran Drobnjak sa bijele tačke. Izabranici Darka Mugoše imali su nekoliko prilika u finišu meča, ali je ruski golman branio nemoguće.

Prema propozicijama, konačan plasman crnogorske reprezentacije od petog do osmog mjesta zavisiće od uspjeha Rusije u nastavku takmičenja.

Ulaznice u prodaji Prodaja ulaznica za posljednju utakmicu kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2014. godine između reprezentacija Crne Gore i Moldavije počeće danas na šalterima Sportskog centra “Morača” u Podgorici.

Ulaznice će danas moći da se kupe do 16 časova, dok će se u utorak prodavati od 10 do 18 časova, odnosno

Kompleksi gospodina Roja Hodžsona

Tri utakmice (za isto toliko godina) jedna Engleska, kolijevka fudbala, nije nalazila rješenje za igru malene Crne Gore, zemlje koja ima manje registrovanih igrača nego što je fudbalskih klubova na Ostrvu. Dvije, one koje su odigrane pod Goricom, “gordi Albion” se gušio u “tiki-taki” Brnovićevih momaka, a onda se desio “Vembli” 2013, Englezi su nekako (tek u drugom poluvremenu) srušili povredama “osakaćenu” Crnu Goru i odjednom su se osjetili moćnim! Toliko da likuju nad suzama Vukašina Poleksića, da je selektor Roj Hodžson konačno “skupio hrabrosti” da odgovori predsjedniku našeg Saveza Dejanu Savićeviću...

“Bio sam iznerviran u Podgorici kada mi je Savićević rekao da naši reprezentativci igraju samo za sebe i da ih nije briga za dres sa na-

Advokat preuzima Poljsku?

Ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me), Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Vasilj Karadžić Kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me), Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine.me) Foto: Vedran Ilić(redakcija@dnovine. me) Dizajn: Saša JOVIĆEVIĆ (jovicevic.s@gmail.com)

dok iste na budu rasprodate. Ulaznice će se prodavati po sljedećim cijenama: Tribina Zapad (sektori C i D) 20 eura, Zapad (B, E) 15, Zapad (A, F) 10, Istok osam i 10 eura, Sjever i Jug po pet eura. Utakmica Crna Gora - Moldavija igra se 15. oktobra na Gradskom stadionu u Podgorici, sa početkom u 21 čas. Sajt FSCG

RANIJE JE ĆUTAO

POLJSKI MEDIJI

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Kralja Nikole bb - PC Nikić, Podgorica Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me) Art direktor Darko MIJUŠKOVIĆ (mijuskovic.darko@gmail.com)

OD DANAS

Poljska nije imala šansi u grupi sa Crnom Gorom, Ukrajinom i Engleskom, pa mediji u ovoj zemlji pišu kako je selektor Valdemar Fornalik već prošlost na klupi “bijelih orlova”. Kolege iz Poljske idu i korak dalje, pa tvrde kako će njegov nasljednik biti čuveni Holanđanin Dik Advokat. I dok Poljaci najavljuju novog selektora, nadu u bolje fudbalske dane u ovoj zemlji mnogi polako gube, pa tako i ne čudi komentar jednog od posjetilaca portala “wprost.pl” koji je vijest o Diku Advokatu prokomentarisao: “Našim fudbalerima ni bog ne može pomoći”.

K.B

cionalnim grbom, za razliku od Crnogoraca, koji daju sve od sebe kada nastupaju za nacionalni tim”, prisjetio se Hodžson, na presu “gordog Albiona” pred odlučujući meč za odlazak na SP protiv Poljske, dešavanja sa našeg stadiona prije sedam mjeseci. “Bila je to gomila gluposti, ali kako smo loše odigrali drugo poluvrijeme, oni imali 1:1, morao sam sve to da progutam. Vjerujem da je Savićević promijenio mišljenje nakon što je vidio koliko smo na ‘Vembliju’ bili nadmoćni u odnosu na njegove igrače”.

Bez Mirka Vučinića, Marka Baše i još nekoliko važnih igrača, protiv zemlje koja ima stanovnika za sedam punih “Vemblija” - Hodžsonove riječi na najbolji način oslikavaju koliko je jedna Engleska drhtala u strahu pred meč sa malenom Crnom Gorom!

K.B.

Sport 31

PONEDJELJAK, 14. 10. 2013.

MOLDAVCI ZA KRAJ LIJEPE PRIČE

Sjutra veče svi kao jedan

Brazil ostao san, Moldavija najavljuje novi početak, Vukašin Poleksić priželjkuje pun stadion

Kosta Bošković

B

razil, njegove čarobne plaže, predivni stadioni i nevjerovatna strast prema fudbalu ostaju dio sna koji smo svi zajedno dugo sanjali... Sna zvanog Mundijal u zemlji fudbala. Probudila nas je londonska kiša, ali nije ubila našu ljubav prema “hrabrim sokolovima”, nije ugasila onaj ponos u nama koji nam je duboko usadila naša fudbalska reprezentacija. Naprotiv! I dalje svi dišemo kao jedan, a upravo će posljednji meč u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo protiv Moldavije označiti i neki novi početak Crne Gore, začetak novog zajedničkog sna... Zbog svega toga, zbog svih onih radosnih i manje radosnih trenutaka u kvalifikacijama za SP, nema sumnje da će stadion pod Goricom sjutra veče kucati jednim, “crveno-zlatnim” srcem.

Svjesni su toga, ili im je bar to velika želja, i naši fudbalski majstori - puna podgorička arena bila bi prava prilika da se igrači oduže navijačima za vjernost, a naši “tifozi” sokolovima za nezaboravne uspomene u kvalifikacijama...

“Nadam se da će stadion biti pun, da će navijači doći da nas pozdrave”, rekao je medijima prije jučerašnjeg treninga na Starom aerodromu naš golman Vukašin Poleksić. “Moramo da im se odužimo, jer su nas pratili tokom cijelih kvalifikacija na pravi način.

Bili su uz nas i kada smo imali dobre, ali i loše rezultate - kada nam je bilo teško. Nadam se da ćemo svi zajedno slaviti u utorak”. ● ZA BOLJE MJESTO NA RANG LISTI Osim “obaveze” prema navija-

čima crnogorski fudbaleri tražiće pobjedu protiv Moldavije i zbog nekih budućih vremena, zbog boljeg položaja pred žrijeb za kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u Francuskoj 2016. godine.

“Motiva neće faliti protiv Modlavije, iz više razloga”, jasan je Poleksić. “Jedan sam već pomenuo, a to su navijači. Osim toga, moramo uzeti tri boda kako bismo ukupno imali 18 i tako bili što bolji na rang listi. Što se tiče meča, obje ekipe su rasterećene, ipak mislim da smo bolji i da ćemo pobijediti”. ● KAD NE SPAVAŠ CIJELU NOĆ...

Utakmica sa Moldavijom je sve bliža, ali meč sa “Vemblija” još odjekuje u glavama svih koji vole Crnu Goru...

Mugoša trenirao, Savić pod znakom pitanja Novo lice na treningu reprezentacije u kampu na Starom aerodromu juče je bio talenat iz mlade selekcije Stefan Mugoša, kojeg je selektor Branko Brnović nagradio pozivom za meč sa Moldavijom. I dok se napadač Mladosti sprema za debi u seniorskom timu, naša selekcija ni pred “Svima nam je bilo jako teško nakon poraza. Nijesmo spavali cijelu noć, što zbog teškog i napornog puta, što zbog poraza.

Ipak, brzo smo se pomirili sa porazom, oni su ipak bolja selekcija i zasluženo su slavili. Juče smo imali skoro cijeli slobodan dan, imali smo masaže... Još malo psihički da odmorimo i bićemo spremni za Moldaviju”, dodao je naš sjajni golman, koji je protiv Engleske nakon dužeg vremena branio za Crnu Goru (u takmičarskom meču) i bez obzira na četiri primljena gola nestvarnim intervencijama još jednom “kupio” mnoge u Crnoj Gori. ● KECOJEVIĆ: DA ZAVRŠIMO PRIČU NA PRAVI NAČIN Osim Vukašina Poleksića pri-

ovu utakmicu ne može bez problema - prema informacijama koje imamo Stefan Savić, naš sjajni štoper, pod znakom je pitanja za sjutrašnji meč. Defanzivca Fiorentine odavno muči povreda zadnje lože i mogao bi da propusti posljednji meč u kvalifikacijama. je jučerašnjeg treninga sa novinarima je razgovarao i naš defanzivac, član turskog Gazijentepa Ivan Kecojević.

“Odigrao sam dvije posljednje važne utakmice, remi (protiv Poljske 1:1) i poraz (od Engleske 4:1) i nije mi svejedno, posebno poslije duela u Londonu”, iskren je crnogorski štoper. “Mislim da smo odigrali dobro prvo poluvrijeme na ‘Vembliju’, a onda loše otvorili drugo. Sve golove smo primili nakon naših individualnih grešaka. Mislim da je rezultat bio previsok, nerealan”.

I defanzivac iz Bara razmišlja o narednom ciklusu kvalifikacija, koji bi zbog promjene formata (dva tima iz grupe idu direktno na EP, treći u baraž) mogao da bude velika šansa za Cr-

Na ivici suza Sanjala je Crna Gora veliki rezultat sa “Vemblija”, sanjao je i Vukašin Poleksić - toliko da kada je vidio da se naš san polako ruši, nije mogao da sakrije emocije pod svijetlima jedinstvenog “hrama fudbala”.

“Nijesam plakao protiv Engleza, kao što su pisali mediji na Ostrvu, ali bio sam na ivici suza, jer mi je bilo jako teško”, iskren je naš golman. “Nijesam mogao da vjerujem da možemo da primimo toliko nesrećnih golova. Ali to je fudbal, emocije, nadam se da mi niko neće zamjeriti”.

Niko nema šta da ti zamjeri, šampione - tvoja reakcija na “Vembliju” svima je pokazala kako se voli Crna Gora! nu Goru. “Što se tiče narednih kvalifikacija za Evropsko prvenstvo, mislim da možemo da se kvalifikujemo na završni turnir, jer je sistem mnogo lakši, a imamo i atmosferu koja nas krasi, tako da vjerujem da već u sljedećim kvalifikacijama možemo do još boljeg rezultata”, jasan je Kecojević.

Vjeruje i cijela Crna Gora plaže Azurne obale bile bi prava zamjena za one brazilske sa početka priče.

Liga šampiona

Ne mogu krila sama Prvi poraz “plavih” dama - Ferencvaroš se pobjedom protiv Budućnosti (27:25) vratio u igru za plasman u drugu fazu, loše izdanje bekova pokvarilo super izdanje Radmile Petrović Miloš Pavićević

N

aše šampionke su prvi put ove sezone osjetile gorčinu poraza i to protiv super jake ekipe Ferencvaroša 27:25, što je možda negdje i očekivano, s obzirom da je meč sa vicešampionom Mađarske došao u nezgodno vrijeme za izabranice Dragana Adžića. Ekipa nije još dovoljno skockana da slavi na tako vrućem gostovanju, na drugoj strani FTC-u je gorilo pod nogama nakon poraza od Midtjilenda, ali sada su se stvari zakomplikovale u grupi B.

Rukometašice Budućnosti će na još većem iskušenju biti u narednom kolu u Danskoj protiv Midtjilenda - odlične ekipe koja je u prva dva kola savladala Ferencvaroš i Lublin. Međutim, Adžić ima još nedjelju dana da podigne formu ekipe koja ove sezone zaista može mnogo. Čini se da je Budućnost zatajila upravo tamo gdje je najjača - u odbrani. Znale su “plave” koliko može bekovski trio FTC-a predvođen odličnom Zuzanom Tomori, znale su

za njihovu tranziciju iz koje su najopasnije, ali nijesu uspjele da ih zaustave, a pritom su i naše golmanke bile ispod željenog nivoa. Bekovi su takođe morali bolje - neočekivano malo je šuteva ka golu uputila Milena Knežević (dva gola iz penala), Kinga Bizdra je postigla takođe dva gola u poslednjim trenucima meča, dok je Kamila Dalbi bila nešto konkretnija. Adžić je u startnu postavu stvaio Elenu Georgijevsku, ali to iznenađenje ipak nije urodilo

Grupa B

Lublin - Midtjiland 24:25 FTC - Budućnost 27:25 1. Midtjiland 2 2 2. Budućnost 2 1 3. FTC 2 1 4. Lublin 2 0 3.kolo - 20.oktobar 14 - FTC - Lublin 15.15 - Midtjiland - Budućnost

0 0 0 0

0 1 1 2

4 2 2 0

Ferencvaroš - Budućnost 27:25 (13:13) DABAŠ - Gradska dvorana. Gledalaca: 2.200. Sudije: Gousko, Repkin (Bjelorusija). Sedmerci: FTC 4 (4), Budućnost 3 (3). Isključenja: FTC 4, Budućnost 6.

FTC: Ferenci, Sikora (tri odbraplodom. Ono što hrabri jeste da su krila Radmila Petrović (eks Miljanić) i Majda Mehmedović odlično odradile posao, ali je i njima u finišu zadrhtala ruka, tako da su promašile zicere u 54.minutu kada je Budućnost prišla na 25:23. Ipak njima se nema šta zamjeriti, jer su čitavo vrijeme odražavale “plave” u igru.

● Mogle sMo Makar do boda “Žao mi je zbog poraza, jer se u igri vidjelo da možemo igrati sa njima i šteta što nijesmo osvojile makar bod. Znale smo koliko će biti teško ovo gostovanje, dobro smo se pripremile za meč, ali u nekim segmentima igre nijesmo bile prave.

Međutim bili je i pozitivnih stvari u našoj igri, tako da moramo nastaviti da radimo još bolje i da se na pravi način pripremimo za meč u Danskoj, koji je takođe mnogo važan”,kazala je nakon meča Radmila Petrović, najefikasnija u na-

ne), Abramovič (četiri odbrane), Začik 5, Cifra, Žarka, Verten 2, Sučanski 2, Masaroš 1, Suč, Stejnbah, Kovačic 6, Tomori 7, Pena 4 (4), Kočic, Zamoranski.

BUDUĆNOST: Voltering (devet odšem timu sa osam golova.

● kaća na tribinaMa “Plave” je juče sa tribina u Dabašu bodrila bivša igračica Budućnosti Katarina Bulatović, koja je u društvu saigračice Eduarde Amorim gledala meč.

“Bila je to zaista kvalitetna uta-

brana), M. Vukčević, Žderić (jedna odbrana), Petrović 8, Neagu 4, O. Vukčević, Nikitina, Božović, Georgijevska 1, Dalbi 3, Ježić 1, Cvijić 1, Mehmedović 3, Despotović, Bizdra 2, Knežević 2 (2). kmica, tačnije onakva kakvu sam očekivala. Žao mi je što Budućnost nije ostvarila bolji rezultata, ali to su takve utakmice gdje jedna lopta odluči pobjednika. Mislim da Budućnost može još bolje, te da će kako vrijeme bude odmicalo postizati željene rezultate”,poručila je Bulatović.

Joka, Andrea i Ana uzele bod Larviku, slavile Kaća i Anđela Ostale naše reprezentativke koje takođe nastupaju u elitnom takmičenju su imale uspješan vikend. Fenomenalan meč viđen je u Skoplju, gdje je Vardar uzeo bod super jakom Larviku (27:27). Jovanka Radičević je kod domaćih bila najefikasnija na meču sa šest golova,

dok je Ana Đokić postigla dva. Đer je bez problema slavio u Rumuniji protiv Baia Marea (33:21), a naša Katarina Bulatović je dala dva gola.

Krim je osvojio zlata vrijedne bodove u Lajpcigu protiv istoimenog kluba 27:23, a Anđela Bulatović se nije upisala u strijelce.

pOnedjeljak, 14. 10. 2013. broj 661 GoDINA II I

33 žENA AKSESOAR

Gven dizajnira lakove za nokte Svoje skustvo u bjuti vodama odlučila je da isproba i Gven Stefani i to kreiravši liniju lakova za nokte za kozmetičku kuću OPI. Popularna pjevačica i modna ikona poznata je po svom prepoznatljivom načinu šminkanja, ali i manikiru koji je često drugačiji i otkačeniji u odnosu na ostale.

Upravo je tim OPI kozmetike fasciniran njenom kreativnošću po-

zvao Gven da kreira kolekciju lakova na nokte. Kolekcija će sadržati sedam novih lakova za nokte, a svjetlo dana ugledaće početkom 2014 godine.

U kolekciji će se naći dva laka s mat efektom, ali i Gvenina omiljena crvena nijansa kojom često maže svoje nokte, ali i lakovi u tamno braon, srebrnoj, zlatnoj, rozoj boji.

žIVANŠI PREDLAžE

Ova jesen je u znaku Bambija

ŠIK I MODERNO

Nakit za kosu Marija Ivanović

N

akit za kosu koji podrazumijeva lančiće, kamenčiće, perlice postao je popularan u posljednjih nekoliko sezona i nose ga mnoge modno osviješćene djevojke. Ovi interesantni modni dodaci daju određenu dozu romantike dami koja ih nosi, a mogu izgledati i veoma elegantno.

Nakit za kosu u veoma kratkom roku zaludio je pripadnice ljepšeg pola od onih anonimnih, pa sve do najpoznatiji svjetskih zvijezda.

Lančići sa kamenčićima i sjajnim detaljima inspirisani tradicijom Indije posebno su bili popularni prošle godine, a imali smo prilike vidjeti ih na velikom broju zvijezda, u modnim editorijalima, ali i u popularnim televizijskim serijama poput “Tračare”. Čuveni “Chanel” inspirisan kulturom sa Bliskog istoka donio nam je neke od najljepših ukrasa koji su opčinili neke od ikona stila među kojima je svakako Miroslava Duma. Od brenda do brenda dizajneri su bili inspirisani raznim

stilovima od onih romantičnih sa cvijetićima i biserima pa do onih u stilu 50-ih godina koji su najviše oduševili glumice Šarliz Teron i Kejt Bekinsejl. Izbori ovih romantičnih dama sjajan su predlog za one sličnog senzibilizteta koji vole jednostavne a ne prenaglašene ukrase.

Ukrasi za kosu veoma su popularni kod mlađih djevojaka koje se najčešće opredjeljuju za modele u boji zlata koje karakterišu lančići.

Upravo ovakvi detalji prikladni su i za kežual kombinacije.

Elegantniji look traži i ekskluzivnije modele atakve su nam ove jeseni i zime su predstavili iz modnih kuća Dolce & Gabbana, Balenciaga,

House of Harlow. Kako svaki trend prvo promovišu poznate i slavne dame tako i ovaj nebi bio previše primijećen da ga nisu ispormovisale trendseterke poput Kim Kardašijan, Nikol Riči, Miroslave Duma, Miše Barton, Keti Peri.

Princeze, grčke boginje ili romantičarke U zavisnosti da li više preferirate nakit koji su nosile grčke boginje, barokne dame ili princeze sa Bliskog Istoka na vama je da izaberete ukras za kosu koji će vam najviše odgovarati i koristiti.

Ovaj sjajan detalj oplemenićete vaš izgled pa će nakit za kosu i najobičniju frizuru poput klasičnog repa ili ravne kose popeti na viši nivo.

Interesantne modele možete naći u radnjama nakita kod nas, ali i na internet portalima koji šalju svoje proizvode Crnoj Gori. U svakom slučaju, ponuda je raznovrsna pa će svačiji ukus biti zadovoljen, na vama je samo da pronađete model koji vam najviše odgovara.

Za vrlo kratko vrijeme, od prezentacije kolekcije za jesen zimu brend Živanši u oči su odmah “upali” džemperi i torbe sa likom Bambija. Uparvo motiv ovog laneta osvojio je poznate dame širom svijeta. Kako se Bambi našao na duksevima, džemperima i tašnama, pa više spada u kežual garderobu, mnoge dame to nije omelo u namjeri da ga ponosno ponesu i na crvenom tepihu.

Rikardo Tiši, kreativni direktor brenda sa novom kolekcijom ponudio je i komercijalni komad koji je već sada rasprodat

u brojnim prodavnicama iako pripada kolekciji za jesen/zimu koja je tek krenula sa prodajom.

Od poznatih dama kje su se na prvi pogled zaljubile u dukseve sa motivom Bambija su Ana Delo Ruso, koja ga je ponosno prošetala u vidu mini haljine, Lili Kolins, Karin Rotfeld koja ga je kombinovala sa elegantnom dugom suknjom ponijevši ga na jednom prestižnom događaju. Bijonse je sebi priuštila majicu bez rukava čija je cijena 600 eura, dok cijena duksa iznosi 850 eura, a tašne su nešto skuplje.

KORISNO

Ne kidajte zanoktice Simča Vajthil, jedna od najpoznatijih manikir stručnjaka iz Njujorka savjetuje da zanoktice nikada ne bi rebalo kidati, već ih samo gurati unazad.

Iako ste za ovaj savjet sigurno već čuli, stručnjaci su sada dali i objašnjenje zašto to ne biste smjeli raditi.

“Tanak sloj kože koji prekriva korijen nokta, odnosno zanoktica, ima veoma važnu ulogu, a to je da vas zaštiti od infekcija. U suprotnom, vrata su otvorena za bakterije i gljivice. Ako se dogodi da vas kozmetičarka posiječe, što nije rijedak slučaj, kroz ranice mnogo toga može dospjeti u vaš organizam”, objasnila je Vajthilova.

Osim toga, kada ih jednom počnete kidati ništa nijeste napravili, jer tome će one ubrzo ponovno izrasti. Koža vremenom de-

blja i počinje izgledati neuredno i grubo, dok blagim guranjem zanoktice unazad i njegom u obliku hranjivih krema za zanoktice one će postati gotovo nevidljive i neće vam smetati.

34 Žena

ponedjeljak, 14. 10. 2103.

Pješačenje poboljšava koncentraciju Učenici koji pješače do škole imaju bolju koncentraciju i manje su skloni hiperaktivnom ponašanju, pokazala je nova studija.

Oktobar je Međunarodni mjesec pješačenja do škole, a u Britaniji je sprovedeno istraživanje koje je ispitivalo kako hod do škole utiče na zdravlje učenika.

U istraživanju kompanije “Intelidžent helt” je učestvovalo 2.500 djece uzrasta sedam i osam godina, koji su pješačili do škole a kasnije opisivali kako se osjećaju. Osam od 10 učenika je izjavilo da su smireniji i da se lakše koncentrišu dok uče, a sličan procenat mališana koji su učstvovali u istraživanju se osjećao zdravije i smatrao da bolje izgleda. Osnivač kompanije koja je sprovela istraživanje, doktor Vilijam Bird je izjavio da najviše pozitvnih efekata pješačenja do škole mogu da osjete mališani koji imaju deficit pažnje i koji su hiperaktivni. Iako istraživanjem nije utvrđeno koliki procenat ispitanih đaka je imao dijagnostikovan deficit pažnje i hiperaktivnost, naučnici pretpostavljaju da fizička aktivnost prije škole može pozitivno da utiče na koncentraciju i ponašanje takvih mališana.

IsTRaŽIVaNJE

Žene su ipak ª jači polº

I

ako se za muškarce često kaže da su “jači pol”, nauka ovu pretpostavku veoma ubjedljivo demantuje: žene duže žive, manje obolijevaju, rjeđe dižu ruku na sebe, dok su vlasnici “XY” hromozoma osjetljiviji i prije rođenja: muški fetusi teže opstaju od ženskih, prijevremeno rođeni dečaci četiri puta češće umiru od djevojčica, muškarci više stradaju u tinejdžerskom dobu i češće umiru od fatalnih bolesti.

Zakoni biologije koji govore da se na sto djevojčica rađa između 104 i 107 dječaka ipak se mogu čitati “između redova”. Na to ukazuju i demografski grafikoni zemalja Bliskog i Dalekog istoka, u kojima se rađa dva do tri puta više dječaka nego djevojčica. Tako se, primjera radi, u Kataru rađa 326 dečaka na sto devojčica, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima na 234 muških beba dolazi sto ženskih, dok se u Bahreinu rađa 164 dečaka na sto djevojčica.

Zvaničnici Populacionog fonda Uje dinjenih nacija (UNFPA) više od jedne decenije upozoravaju na činjenicu da se u mnogim bliskoistočnim zemljama vrši selekcija (željenog) pola djeteta prije rođe-

šEsT sVJETskIh dOkaza

nja. To znači da žene odlaze na abortus ako nose žensko dijete. U dokumentima ove agencije ističe se velika zabrinutost zvaničnika Ujedinjenih nacija zbog činjenice da u zemljama južne, istočne i centralne Azije “nedostaje” više od sto miliona djevojčica.

Međutim, iako se u mnogim zemljama svijeta rađa više dječaka nego djevojčica, čini se da majka priroda ima maćehinski odnos muškarcima. Autori članka pod nazivom “Slabiji pol”, koji je nedavno objavljen u “Njujork tajmsu”, argumentovano brane tezu da muškarci neopravdano nose titulu “jačeg pola”. Evo i zbog čega...

“Petina svih prijevremeno rođenih muških beba umire u po-

ređenju sa 14 odsto djevojčica.

Više dječaka umire po rođenju, a sindrom iznenadne smrti beba se čak 1,5 puta češće javlja kod muških beba. Stopa smrtnosti dječaka dva puta je veća u tinejdžerskom periodu, zbog čega žene već u 36 godini života po brojnosti premašuju broj muškaraca na planeti. Muškarci češće umiru od tumora disajnih organa, ciroze jetre, dijabetesa, šloga i koronarne srčane bolesti, od povreda zadobijenih u tučama i saobraćajnim nesrećama, ali češće i dižu ruku na sebe. U Americi žene žive šest godina duže od muškaraca, a stotu godinu života dočeka osam žena u odnosu na jednog muškarca”, navode novinari “Njujork tajmsa”.

Dr Snežana Branković Nikšić, neuropsihijatar i šef Odsjeka za medicinsku genetiku Instituta za mentalno zdravlje, kaže da nauka još ne raspolaže sa definitivnim odgovorom na pitanje zašto se rađa više dječaka nego djevojčica, a odgovor može da bude i da je priroda htjela da napravi balans između biološki

slabijeg (muškog) pola i biološki jačeg (ženskog) pola.

“Muškarci su ti koji češće umiru i češće podliježu bolestima tokom cijelog života – počev od fetalnog perioda pa do odraslog doba. Mislim da je to osnovni razlog zbog koga se priroda pobrinula da u samom periodu začeća nastaje više dječaka nego djevojčica”, rezimira naša sagovornica.

Stručnjaci ovog zavoda ponudili su i svoj odgovor na pitanje zašto je dobro biti žena u Srbiji. U knjizi pod nazivom “Žene i muškarci u Srbiji”, oni podsjećaju da je zdravlje na “strani” žena do sedme decenije života.

Zdravstvena statistika nedvosmisleno pokazuju da čak dvostruko više muškaraca nego žena umre između 30 i 59 godine života – uglavnom od bolesti krvotoka i tumora. Čak tri puta više muškaraca u srednjem dobu strada u saobraćajnim nesrećama i diže ruku na sebe. Prosječan životni vijek muškaraca u 2009. godini bio je 71,1 godina, dok žene u prosjeku žive 5,3 godine duže. (Politika)

PROVJERITE

Zašto muškarci varaju Spremni za život udvoje?

Velika Britanija, avgust 2009.

Istraživanje sprovedeno na Univerzitetu Brunel u Londonu objašnjava kako je za mušku nevjeru odgovoran nagon koji muškarce čini manje izbirljivima kod žena, kada je u pitanju seks.

Njemačka, novembar 2009.

Muška nevjera prepisana je nižem nivou oksitocina - hormona koji pojačava osjećaj nježnosti i privrženosti te na kraju i povjerenja, objašnjava istraživanje sprovedeno na Univerzitetu u njemačkom gradu Bonu.

SAD, avgust 2010.

Na američkom Univerzitetu Kornel na temeljnom istraživanju sprovedenom na uzorku nevjernih muškaraca, došli su do zaključka kako muškarci varaju kada osjećaju prazninu u životu, a to se najviše pripisuje onim pripadnicima jačeg pola koji su finansijski zavisni od svojih partnerki.

Kanada, jun 2011.

“Kakav otac takav sin”, izreka je koja, sudeći po istraživanju sprovedenom na Univerzitetu u Guelpu, i te kako pije vodu. Naime, naučnici tvrde kako postoji duboka veza između ponašanja oca i sina te ako je otac bio nevjeran velika je vjerovatnoća da će njegove greške ponoviti i sin.

SAD, avgust 2012.

Istraživanje koje su sproveli naučnici i studenti univerziteta u Oklendu dokazuje kako je za mušku nevjeru kriva nesigurnost. Naime, dokazali su kako nizak nivo samopouzdanja značajno utiče na njihove odluke o prevari partnerke.

Kina, novembar 2012.

Naučnici s kineskog univerziteta Renmim tvrde kako su za mušku nevjeru zapravo krive žene. Naime, istraživanje je dokazalo kako su nevjerni partneri većinom oni koji nijesu zadovoljni trenutnim seksualnim životom.

Zajednički život sa sobom nosi izvjesne odgovornosti i obaveze, iako se možda na prvi pogled sve čini lako i jednostavno. Ipak, ukoliko planirate život sa partnerom, trebalo bi da provjerite da li ste spremni na taj korak.

Zajednički život je normalan slijed koji dolazi u dugoj vezi punoj ljubavi. Ipak, većina parova ne gleda na to kao na veliki korak, iako život u dvoje baš to jeste.

Veza koja se bazira na viđanju koje podrazumijeva tek povremeno zajedničko buđenje, onda kada roditelji odu negdje za vikend ili nijesu kod kuće, ne može da se poredi sa time kada svaki dan provodite s nekim, od jutra do mraka. Ipak, ukoliko ste na pragu zajedničkog života, trebalo bi da saznate da li ste spremni na taj korak, a evo koje četiri stavke vam mogu pomoći u tome.

Kada počnete zajednički život morate da budete spremni na razne sitne svađe. Jedna takva svađa mogla bi da nastane zato što vaš partner

ne zatvara pastu za zube nakon korišćenja. Primjer je sasvim običan, ali treba da znate da će biti milion sličnih stvari koje će pokrenuti razne svađe.

Vaš partner trebalo bi da bude i vaš

najbolji prijatelj, baš kao što su to vaši roditelji i braća i sestre sa kojima živite. Ako se s partnerom slažete u potpunosti u većini situacija, onda ste i te kako spremni za zajednički život. (romansa.net)

Žena 35

PONEDJELJAK, 14. 10. 2103.

DRUŽENJE

Koliko ostati u gostima Kada volite da posjećujete prijatelje, može da se postavi pitanje koliko je pristojno ostati kod nekog ukoliko imate vremena, rado biste provele cijelo prepodne kod prijateljice, ali hoće li njoj to smetati? A ako prekratko ostanete, hoće li se uvrijediti? Koja je prava mjera?

U suštini, to se određuje od slučaja do slučaja - ako i vama i vašim domaćinima odgovara da kod njih budete u gostima do “sitnih sati”, da se “ispričate kao ljudi”, to je sasvim u redu. S druge strane, dešava se i da vaši domaćini imaju obaveze, treba, recimo, da okupaju bebu i stave je na spavanje i žele mir u kući za to, ili ustaju rano ujutru pa ne bi da budu neispavani,

a nemaju baš želju da tjeraju goste iz kuće, tada je i kratka posjeta sasvim dovoljna.

Pravila Neka uopštena pravila bila bi sljedeća. Ako se radi o prijepodnevnoj ili popodnevnoj posjeti, pristojno je ostati oko sat vremena. Ukoliko ste pozvani na neki obrok, ne treba ostati nakon čuvene kafe “sikteruše”. Uveče nije pristojno ostati nakon deset sati. I to bi, uopšteno govoreći, bilo to.

Kao što smo već rekli, to su uopštena pravila. Ona mogu dobro da posluže ukoliko domaćine još uvijek slabo poznajete - svakako da ne bi bilo pristojno da prilikom prve posjete “zasjednete” i “ne znate da

odete”. Ako pak domaćine već dobro poznajete, trebalo bi i da znate koliko dugo oni vole da im ostanu gosti - neki vole kratke posjete, a neki vas prosto ne puštaju da odete, što i vama može da zasmeta, naročito ako imate još neke planove ili jednostavno ne želite da noćite kod njih.

Ipak, glavno je to da se družite s ljudima. Kad je život pretrpan obavezama i kad je sasvim lako poslati SMS porukicu ili čatovati s prijateljima, zaboravlja se da to nije to, da ništa ne može stvarno da zamijeni druženje uživo. Zato, družite se kad god imate priliku za to - ako i ostanete malčice predugo ili prekratko, to je i dalje bolje nego da se ne družite uopšte.

ZA SVAKU PRILIKU

N

JE

ZA DO K

ŠVAJCARSKA

TO RA

P I TA

Čudesno dječje ulje

Poštovani, Problem je to što muž nije iskren prema meni. U braku smo manje od godinu dana, a živimo skupa oko godinu i po, očekujemo bebu i radujemo se tome. Muž koristi drogu i ne namjerava prestati, a mene to iscrpljuje i izluđuje.

Sve njegove laži vezane su za drogu, jer navodno, ne želi da me zamara time, pa se uvijek izmotava, ali ja ga uvijek otkrijem. Više puta smo razgovarali o tome, pokušavala sam mu pomoći da nađe izlaz iz toga, da bude iskren i otvoren, ali uvijek se isto završi. On “poludi”, traži da ga pustim, troši naš zadnji novac na to. Ne znam šta da radim.

Poštovana, Kada je zloupotreba droga u pitanju, zavisnost od njihovog dejstva se lako stvara. Svaka pomoć podrazumijeva prestanak konzumiranja i uvođenje u program prevencije koji sprovode stručnjaci za liječenje bolesti zavisnosti. Svakako da će vaša pomoć biti od velikog značaja za čitav program liječenja, te vam preporučujem da krenete što prije jer će uskoro stići i beba. Nemojte čekati da se motivacija pojavi sama od sebe, jer je to rijedak slučaj. (stetoskop) NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-maila filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.

Idealna čokolada ne deblja i ne topi se

Bebi ulje je odlično za omekšavanje kože. Jeste li znali kako vam ono može priskočiti u pomoć u mnogim nezgodnim situacijama vezanim za ljepotu?

Skidanje vodootporne šminke Uz pomoć nekoliko kapi bebi ulja za samo nekoliko sekundi možete potpuno ukloniti vodootpornu šminku. Ulje je bolje od klasičnih skidača jer djeluje brzo i njeguje kožu.

Uklonite ostatke lijepka za trepavice Vještačke trepavice izgledaju genijalno, ali lijepak koji dolazi sa njima često još danima ostaje na oku. Bez problema ćete ga ukloniti uz pomoć bebi ulja, a

isto važi i za ostatke lijepka na noktima ili obrazima poslije nanošenja vještačkih trepavica (tu će vam dobro doći štapić za uši umočen u bebi ulje).

Besprekorna koža tijela Bebi ulje može da se nanosi na kožu samostalno, ali dugo se upija i često ostavlja tragove na odjeći. Pametnije je staviti nekoliko kapljica u losion za tijelo i tom mješavinom namazati kožu.

Glatke noge poslije brijanja Bebi ulje umiruje kožu, pa ga je dobro nanijeti na kožu poslije uklanjanja dlačica sa nogu.

Osim što će smanjiti crvenilo, noge će vam biti besprekorno glatke i njegovane.

MALI TRIKOVI

Kako ukloniti vosak Vosak se danas upotrebljava na mnogo načina. Svi koji obožavaju svijeće često imaju problem sa pokapanim voskom po stvarima i odjeći. Može se desiti i da se svijeća razlije iz svjećnjaka.

Možete vrlo lako skinuti vosak sa namještaja, podova tepiha i odjeće.

Ako se već desilo da vam se vosak prosuo po bilo čemu bitno je da se prvo dobro ohladi. Kad se vosak ohladio ako su u pitanju glatke površine lagano sastrugajte plastičnom ploćicom i usisajte.

Ako se radi o garderobi, tepihu ili nekakvoj platnenoj površini ostrugajte koliko možete voska, a zatim preostali vosak na platnu pređite sa peglom koristeći staru novinu (novina mora biti od nemasnog papira i stara bar tri dana da se nebi desilo preslikavanje slova po tkanini sa koje skidate vosak), tako što će te novinu staviti između platna i pegle.

Jednom pređete pa pomjerite novinu, tako da svaki put kad prelazite bude čisti dio novine zbog što boljeg upijanja voska sa tkanine.

PROBLEMI

Šta ` briše' strije i bore

Švajcarski naučnici istražuju kako da naprave čokoladu koja sadrži manje kalorija i ne topi se do temperature od 55 stepeni Celzijusovih.

Iz kompanije Barry Callebaut, poznatog švajcarskog proizvođača čokolade, tvrde da je to moguće sopstvenom proizvodnjom i manjom količinom kakao maslaca.

Već godinama čokoladu koja je otporna na visoke temperature konzumiraju švajcarski i američki vojnici ali nikad se nije proizvodila industrijski i u velikim količinama. Švajcarska čokolada najbolje se prodaje u Kanadi, Njemačkoj, Francuskoj i Velikoj Britaniji. Jedan od glavnih razloga je i vrijeme - u tim zemljama uglavnom ne vladaju velike vrućine i sparine.

Proizvodnjom čokolade koja se ne topi lako, domišljati Švajcarci žele da povećaju prodaju svoje čokolade u Kini, Indiji, Južnoafričkoj

republici, Latinskoj Americi i južnim dijelovima SAD-a, dakle u područjima gdje vlada toplija klima.

Ovakva čokolada navodno ne gubi na kvalitetu a i odličnog je ukusa. Ova nova čokolada činila bi ljude srećnijim zahvaljujući pozitivnom učinku feniletilamina, sastojka koji djeluje antidepresivno. Ovaj stimulans već je prisutan u proizvodnji čokolade ali njegovom izolacijom dobija se još srećnija čokolada.

I poznata kompanija Nestlé ovdje želi svoj dio kolača pa planira da otvori istraživački centar koji će se baviti razvojem luksuznih čokolada.

Nezavisni švajcarski proizvođači čokolade ipak su skeptični prema novim istraživanjima. Smatraju da je upotreba prirodnih sastojaka jedini način dobijanja najbolje i najukusnije čokolade.

Svako ko je za kratko vrijeme izgubio popriličan broj kilograma, vjerovatno se suočio sa strijama, oštećenjima vezivnog tkiva.

Strijama su najpodložniji stomak, grudi, kukovi i zadnjica.

Na pojavu strija utiču geni, zatim koliko je koža rastegljiva, kao i koliko je snabdijevena kolagenom i vitaminom E. Da biste se izborili sa strijama treba da jedete namirnice bogate vitaminom K, E, i C. Uz to “ugrožene djelove” tretirajte preparatima. Predstavljamo vam tri najdjelotvornija recepta.

Kamilica Jedan od najboljih je onaj iz “domaće radinosti”: pomiješajte kamilicu i ulje lavande i jojobe. Mažite se svaki dan.

Ova mješavina ne samo da se uspješno bori protiv strija, već je djelotvorna i u utklanjanju bora!

Avokado Još jedan od korisnih preparata je i miks avokada, masli-

novog ulja i limuna. Rastvor umočite gazu i smjesom mažite kožu dva puta nedjeljno. Šea Rezultate će pokazati i mješavina maslinovog ulja, bademovog i šea putera. Sve sastojke izmiksirajte i svakodnevno se mažite da bi strije počele da blijede.

36 Žena

PONEDJELJAK, 14. 10. 2013.

ISTRAŽIVANJE

RECEPTI Predjelo

Glavno jelo

Desert

Bundes rolat

SASTOJCI:

8 palačinki Za fil: 250 g spanaća luk čen bijelog luka supena kašika mekog brašna ulje so muskatni oraš čić

Piletina u senfu

Kakao snižava krvni pritisak

Izdrobiti orahe, pa dodati suvo grožđe prethodno potopljeno u rumu, jednu kašiku brašna i slatku pavlaku. Izmiješati masu i ostaviti da stoji oko 20 minuta. Umutiti mikserom jedno jaje i žumance sa šećerom u prahu.

Pomiješati brašno sa praškom za pecivo, pa dodati umućeno jaje i masu sa orasima. Umijesiti na pobrašnjenoj površini i formirati dva rolata. Staviti u dobro nauljen i brašnom posut pleh pa peći oko 20 minuta na 200 stepeni.

Ohladiti pečene rolate. Čokoladu za kuvanje rastopiti na blagoj vatri uz dodatak malo ulja da dobije sjaj. Rolate preliti čokoladom i sjeći na komade 2 cm debljine.

SASTOJCI:

Korneti sa zeljem Luk oljuštite, sitno isjeckajte i propržite na ugrijanom ulju. Zatim pospite brašnom i još malo pržite. Tome dodajte spanać koji ste prethodno kratko obarili u slanoj vodi i dobro procijedili. Začinite ispasiranim bijelim lukom, muskatnim orahom i posolite po ukusu. Palačinke umotajte u kornete i punite ih spanaćem. Ako je spanać suviše rijedak, sačekajte dok se ne ohladi, biće gušći.

600 g pilećeg fil ea 3 kašike susam a 3 kašike kisjele pavlake 3 kašike senfa kašika soja sosa 0,3 dl maslinov og ulja malo bibera 2 čena bijelog lu ka

Bijelo meso isjeckajte na kocke i premažite ih senfom. Sipajte ulje u tiganj i zagrijte ga. Ravnomjerno rasporedite komadiće mesa u tiganj i pržite ih dok ne dobiju zlatnožutu boju. Dodajte soja sos. Dolijte u tiganj 0,5 dcl vode i ostavite da se dinsta još 10-15 minuta. Nakon toga meso izvadite u posebnu posudu. Zagrijte ponovo ulje i propržite susam tridesetak sekundi. Vratite meso. Na samom kraju, dodajte bijeli luk.

SPECIJALITET

Enčilada sa sirom Za ljubitelje ljutog ukusa, nudimo savršen recept. Brzo i lako pripremite ukusnu enčiladu.

POTREBNO JE: 6-8 tortilja ili običnih palačinki šoljica polutvrdog sira za topljenje Za fil: 2 komada pilećeg bijelog mesa kašika brašna 400 g pelata 2 čena bijelog luka kašičica kurkume pola kašičičice čili praha kocka za supu ulje PRIPREMA: Piletinu isjecite na tračice i skuvati u vodi gdje ste otopili kocku za

supu, a možete dodati samo suvi začin ili so. Kuvati dok piletina ne omekša, oko 10-15 minuta. Ocijedite od vode. Zagrijte ulje, dodajte bijeli luk i pržite oko minut, dodajte brašno, zapržiti oko 30 sekundi i dodati pelat. Ako je pregusto malo razrijediti sa vodom. Dodati začine: kari, čili i so. Promiješajte i nakratko kuvajte oko 5-7 minuta. Odvojiti dio umaka za polivanje tortilja.

U umak dodati pileće meso, promiješajte i kuvajte oko minut. Tortilje zagrijte prije punjenja. Dodajte oko dvije-tri kašike fila na svaku tortilju. Zamotajte. Poređajte jednu pored druge. Prelijte pelatom i pospite rendanim sirom. Pecite na 200 stepeni od pet do deset minuta.

SASTOJCI:

2 jaja 120 g brašna kesica praška za pecivo 200 g čokolade 250 g oraha 100 g suvog grož đa 100 g šećera u pr ahu 4 kašike ruma 1 kašika brašna

Svakodnevno unošenje raznih proizvoda od kakaoa pozitivno utiče na zdravlje, a prije svega na snižavanje krvnog pritiska. Ovo je pokazalo istraživanje na starijim osobama u Holandiji, koje su svakodnevno konzumirale čokoladu, čokoladne pudinge, slatke napitke i slične proizvode od kakaoa. I tokom istorije kakao je opisivan kao lijek za mnoge bolesti. Urađena studija do sada predstavlja najjači dokaz o pozitivnom zdravstvenom dejstvu kakaoa, koji je bogat izvor flavanola, za koje se smatra da utiču na elastičnost arterija i vena. U prilog ovoj tvrdnji naučnici su istakli da su žene, koje su tri mjeseca pile šoljicu antioksidansima bogatog kakaoa, dobile nježniju, vlažniju, zategnutiju i na opekotine od sunca manje osjetljivu kožu.

Naučna istraživanja su potvrdila i da kakao podstiče mozak na stvaranje endorfina, koji dovodi do opu-

štanja, otklanjanja stresa i ublažavanja bola. Stimuliše i lučenje dopamina i serotonina, koji podižu nivo raspoloženja. Tu ujedno leži odgovor na pitanje zašto depresivni ljudi jedu čokoladu u ogromnim količinama. Kakao sadrži stimulans teobromin, alkaloid iz porodice kofeina. Zrna sadrže i masnoće, ugljene hidrate i proteine. Dokazano je da se svakodnevnim konzumiranjem 22 grama kakao praha značajno smanjuje taloženje lošeg holesterola na zidovima krvnih sudova. Sadrži i bakar, koji podstiče razvoj vezivnog tkiva i veoma je važan za nervni sistem.

S druge strane i istraživanje sprovedeno u Velikoj Britaniji pokazuje da kakao štiti od srčanih bolesti i moždanog udara. Dnevna šolja kakaoa sprečava nastanak tromba, odnosno krvnog ugruška koji, ukoliko stigne do srca i mozga, može da izazove infarkt.

(Novosti)

HRANA KAO LIJEK

Cvekla jača organizam

Za cveklu kažu da je u stanju da popravi većinu toga što je u organizmu pokvareno. Od minerala sadrži gotovo sve - kalcijum, kalijum, natrijum, fosfor, magnezijum, gvožđe, fluor, mangan, bakar, jod, sumpor, litijum, stroncijum, brom... Od vitamina najprisutniji su vitamin B1, B2, C, kao i izuzetno rijedak vitamin u biljnim namirnicama, B12.

Crvena boja cvekle potiče od antocijana koji utiče na obnavljanje krvi, dok biljka u cjelini djeluje i antikancerozno. Osim toga, potvrđena je i njena ljekovitost u slučajevima demineralizacije kostiju i zuba. Prisustvo joda čini je dragocjenim lijekom protiv ateroskleroze i procesa starenja. Osnovu višestruke ljekovitosti ove biljke čine sastojci betanin i betain koji podstiču razmjenu materija, regulišu krvni pritisak, smanjuju holesterol, održavaju krvne sudove u dobrom stanju i podstiču rad jetre. Cvekla je izuzetno korisna u liječenju slabokrvnosti kod djece i mladih osoba, jer sadrži visok procenat gvožđa. Povoljno djeluje i na rad crijeva i njihovu peristaltiku (pokretljivost) jer sadrži celulozu i pektin u izobilju. Ali, da bi se zadovoljile dnevne potrebe organizma za dragocjenim vlaknima treba pojesti pet srednjih glavi-

ca cvekle. Iako je kod nas odomaćeno korišćenje samo korijena cvekle, stručnjaci tvrde da je ona korisna u cjelosti tokom godine. Može da se uzima u neograničenim količinama, bez bojazni od bilo kakvih štetnih posljedica. Malo se zna da

je lišće cvekle nalik spanaću pa se tako može i pripremati. Međutim, bez obzira što je cijela biljka jestiva, ljekovit je samo korijen, koji se sakuplja u jesen i ostavlja u umjereno toplim prostorijama, da ne bi promrzao. (Hrana)

MALI OGLASI

37

AS NEKRETNINE

INekretnine ”Vektra”- Rimski Trg 44

PONEDJELJAK, 14. 10. 2013.

KUĆE/STANOVI

P Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883220 Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna!

Tel.069/069-148 Prodajem jednosoban stan 48m2 i dvosoban 57m2 , novogradnja, Zabjelo, 1m2=1.050 eura.

Tel.069/300-775

I Izdajem dvosoban stan u Gornjoj Gorici. Tel.069/676-237 Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992 Izdajem kompletno opremljen luksuzan stan Preko Morače. Tel.067/617-045 Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura. Tel.067/244-616 Izdajem manji jednosoban stan, bez balkona, 6. sprat, pogodan za studente, 28m2, iza Maše, 250 eura.

Tel.067/666-966 Izdajem namještenu garsonjeru ženskoj osobi, sve zasebno, klimatizovana, Masline. Tel.067/675-909, 020/612-291 Izdajem kuću u Zagoriču pored doma zdravlja, 42m2.

Namještena, klimatizovana, internet, telefon, parking.

Tel.020/270-025 Izdajem namještenu garsonjeru u Ulici 18. jula, blizu Bazara. Tel.069/555-891

PRODAJA

S.A. dvos. 60m2 / II, 54.500e, odličan Blok IX, dvos. 62m2 / V, 63.500e nov S.A.”Normal” 44m/II, 37.000e Zabjelo 25m2 / I, 25.000e,nov,uknj.

Delta City “Čelebić” 53m2 / V 65.000e T.Put 33m2 /VI, 31.000e, novog.

Hercegovačka dvos. 60m2/II,66.000e O.Morače, 59m2 / I, 65.000e, nov City hotel, 42m2 / III, 49.000e Gintaš, 25m2, vis.priz. 26.000e Ars Medica, 25m2,p.prostor,23.000e

IZDAVANJE

Novaka Miloševa 32

S.A. 35m2 / V, prazan 150e Centar “Montex”45m2 /IX,nam.250e P.M. Moskovska 20m2 / I, 200e,namj.

Bemax 75m2 / I, 600e, namj,lux Delta “Čelebić” 70m2 / IV, 600e, namj Vampirica 72m2 / V, namj,300e namj S.A 130m2/ II 250e, prazan Univerzitetska 75m2 / II P.M.110m2 / III, 400e, namj.

City hotel, 45m2 / I, 300 namjCentar 45m2 / III, namj.300e

asnekretnine@t-com.me

020-651-829 069-060-961 069-051-360 067-657-258

Tel:fax: 382 20 235-651/235-631; Mob:069-024-904; 069-611-332

PRODAJA

33m2/2- Centar; 27m2/P; Blok IX; 30m2/6- Sity kvatr 50m2/2- Gorica C; 57m2/4- Blok VI; 55m2/3- Trg Vektre; 74m2/P- S.Aerodrom; 85m2/7- Zabjelo; 81m2/5-P.Morače; 92m2/2- Blok VI; 118m2/5- Momišići; 194m2/6-Pobrežje 140m2/- Vezirov most; 281m2/6-»Vektra«; 198m2/5- P.Morač ( »Kroling«); Kuća 250m2, plac 460m2- Momišići; Kuća 280m2, plac 550m2- Zabjelo; Plac: 373m2-G.Gorica; 4.000m2-D.Gorica; 1.200m2-Gorica C;

IZDAVANJE

Poslovni p. 105m2 (su+pr)-P.Morače; 60m2(su+pr)-P. Morače Nam. stan: 59m2/3-»Trg Vektre«; 74m2/1- Tološka šuma Nam.stan: 90m2/3-Momišići-novog.; 130m2/1-pod Goricom Nenamj.stan: 60m2/3- centar; 86m2/1-P.Morače.

Nenamj.stan: 100m2/1- Gorica »C«; 100m2/2-Centar Nam. kuća: 320m2, plac 2.250m2-Tološi Nenamj. kuća 509m2, plac 2.500m2- Donji Kokoti

Provjerite zašto smo IN

www.asnekretninepg.com

E-mail:inekretnine@t-com.me; www.inekretnine.me; www.bokaprojekt.me

Tel:

www.pronova.me info@pronova.me

+382 69 300775 +382 20 230116 PRODAJA

Prodaja 1864: St.Aerodr, 48/I 1810: Zabjelo, 76/IV 85: P.Morace, 64/v.pr.

1689: Centar I, 63/pr 1859: Blok IX, 38/v.pr.

2064: St.Aerodr, 59/I 243: St.Aerodr, 58/I 703: Blok IX, 78/VI 2127:St.Aerodr, 52/I 1896: St.Aerod, 80/V 1607: Momisici, 70/II

IZDAVANJE

Zabjelo, 47m2, 60m2 p. puta Dak petrola, novogradnja Ljubović 80m2/II dvsoban, c.grijanje, kuhinja, 95.000 Pejton 82m2/III renoviran, namješten, odličan, 90.000 Iza Mljekare, dvosoban, dobar, 100m2 + bašta, 90.000 Kod Mupa – Zagorič, 50m2/IV sprat, kuhinja, 50.000 S.Aerodrom 45m2, 49m2 u izgradnji , 1m2=1000eur Delta city 55m2/I i II sp., novogradnja, 1m2=1250eur Gorica C, kuća 300m2, plac 600m2, mogućnost gradnje Kuća, Centar - Balšića, 121m2, mogućnost gradnje Zlatarsaka ulica, odlični p.prostori i stanovi u izgradnji

1138: Blok V, 75/VI 850: P.Morace,56/I 2181:V.pijaca 74/III 346: Ljubovic, 55/I 709: P.Morace, 88/I 2075: St.Aerodr, 59/I 1646: St.Aerodr, 45/V 62: Zabjelo, 47/IV 1756: Ljubovic, 81/pr n 1898: Zabjelo, 83/III 76: Blok V, 41/VI

POTREBAN AGENT PRODAJE SA RADNIM ISKUSTVOM Ulica slobode 64, Podgorica

Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Cijena 7.000 eura.

Tel.067/390-767

RENTIRANJE 1814: P.Morace, 40/I n 1913: St.Aerod, 56/II n 2063: Gorica C, 65/pr. n 2089: Tuski, 55/I n 1515: Delta, 74/V n 2090: Blok V, 40/IX n 2128:P.Morace, 57/IV n 2035: St.Aerod,43/II n 494: Zabjelo, 58/I n 1868: Ljubovic, 43/III n

2104: Centar I, 82/III n 1809: Momisici,80/IV n 1249: Gorica C, 130/I nn 2005: P.Morace, 70/I n 2079: P.Morace,50/II n 1911:St.Aerod,54/IV n 1906: Zabjelo, 76/II nn 2034: Tuski, 40/I n 150: Centar I, 80/III n 2130: Delta, 56/V n

Izdajem luksuzno namještenu garsonjeru, 32m2, Ulica mainski put, iznad autobuske stanice, Budva.

Tel.069/566-716 Izdajem odličnu garsonjeru, novogradnja, namještena, kod Ars medike. Cijena 250 eura. Tel.067/321-777

P Ozbiljna porodica traži stan do 120€.

Tel.069/531-503 Tražim jednosoban stan od 1. septembra u Budvi, tokom cijele godine (i ljeti), na duži period. Fiksno 250 eura. Prednost blizu stare osnovne škole.

Tel.067/325-323

Gorica C 160m2, garaža, lux namješten Gorica C 125m2, garaža, lux namješten Gorica C 110m2, bašta, lux namješten Maxim, 200m2, lux , garaža, VI sprat Ulica Slobode, poslovna zgrada, 600m2 City kvart, 116m2, trosoban, garaža, lux Obala Morače, lux vila, 300m2, bašta 1500m2 Zabjelo, lux vila 400m2, bašta 2000m2 Gorica C, lux vila 400m2, namještena, 5 soba Kancelarije 1500m2, R.Trg, lux, moguće dijeliti

Prodajem 2.000m2 zemlje, Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put.

Tel.069/204-051

Potreban dvosoban ili veći jednosoban prazan stan sa zasebnim ulazom, strujomjerom i dimnjakom - prednost Zabjelo!

Tel.067/806-511 POSLOVN I PROSTOR Budva - izdaje se poslovni prostor, ulaz sa bulevara, pogodan za više djelatnosti. Plaćanje mjesečno.

Tel.069/060-929 Izdaje se ekstra poslovni prostor, 78m2, u Nikšiću preko puta gradskog parka, zgrada» Ibona». Tel.069/030-426, 069/364-806

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

PLACEVI Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad. Tel.069/073-331

Prodajem plac u Zagoriču, 100 m od magistrale, 1.679m2, sa ucrtanim objektom od 1.016m2.

Može zamjena za stanove ili dogovor sa investitorom.

Tel.067-249-299

38 Prodajem zemlju u Beranama, selo Dolac, veoma povoljno. Tel.020/620-037, 069/248-530 Prodajem plac na Žabljaku, 400m2, Motički Gaj 1, parcela 1098, blizu puta, struja, voda, telefon, 50 eura m2.

Tel.069/362-471, 069/953814 VOZILA/AUTO DJELOVI

ponedjeljak, 14. 10. 2013.

MALI OGLASI Servis: klima, frižidera, zamrzivača, veš-sudo mašina, šporeta, bojlera.

Tel.069/073-264, 067/409729 Otčepljenje kanalizacije električnom sajlom wc šolja, sudopera, šahti, umivaonika i ostalog. Povoljno. Dolazim odmah po pozivu. Povoljno!!!

Vukčević. Tel.069/655-444, 067/589-073, 068/654-474 Postavka i popravka svih vrsta roletni i PVC stolarije, venecijanera, trakastih zavjesa kao i zatvaranje tarasa.Tel.069/497-216 Moleraj-gletovanje-tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno). Tel.069/459-110 GRAĐEVINSKE USLUGE Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje-bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel.069/297-222 Radim grobnice od betonskog bloka i fugujem kamene zidove. Tel.067/524-393

Fiat punto 2004. god, 1.3 dizel multijet registrovan, nove gume, 2.800 eura, Budva. Tel.069/017-641 Prodajem pasat dvojku, 1600 TDI, limuzina, i autoprikolicu. Cijena po dogovoru. Tel.026/782/2003 Škoda fabia 1.2, fiat stilo 1.9 JTD, nissan navara 2010, seat ibiza 2009, nissan almera, mercedes E, ford mondeo karavan, pežo 607 HDI 2008. www.PG-GARAGE.me Tel.067/631-328 Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 100.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629 Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume...

Odličan.

Tel.067/265-605 USLUGE Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, kvalitetno, povoljno. Tel.067/644-494

REGISTRUJTE VAŠE VOZILO PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO)

Tel. 068 326 549

Klime svi modeli, split, multi, kasete, parapatne, inverterter, prodaja, profesionalna ugradnja, servis, dezinfekcija. Najpovoljniji! Garancija do 5 godina.

Tel.067/501-209, 068/501-209 www.klimescepanovic.com RAZNO Kupujem stari novac, perpere, lire, dinare, medalje, ordenje, grbove, ćemere, bajonete, sablje, jatagane, stara pisma, razglednice, srebrne predmete i druge stvari Tel.069/019698, 067/455-713 Lijek za polipe, čvoriće i zadebljanja glasnih žica proizveden na bazi bilja i meda. Sto posto provjereno. Tel.067/237-563 Bato Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra. Rad na daljinu pomoću slike. Tel.068/504-029 Ako imate probleme u ljubavi, braku, neslogu, želite znati budućnost, treba vam talisman, c.magija vas uništava.

Pozovite na 068/563-851

NASTAVA

Prodajem Scholl ženske cipele, broj 40, neraspakovane, kupljene u Engleskoj, po nabavnoj cijeni 50 eura.

Tel.069/959-505

Dajem časove računovodstva za srednjoškolce. Podgorica. Pozvati poslije 17h.

Tel.069/405-864

Prodajem komadni regal za dnevnu sobu (TV komoda, 4 viseća dijela sa staklom, polica za knjige) - očuvano. Tel.067/244-166

POSAO

Prodajem majstorske violine. Tel.069/617-231

Potreban serviser za mobilne telefone. Tel.067/9120490 Odgovorna i savjesna osoba - žena, razvozila bi djecu u školu i vodila brigu o starim osobama. Tel.067/538-700 KUĆNI LJUBIMCI Poklanjam vakcinisane mačiće stare mjesec i po dana.

Na poklon i sterilizacija.

Tel.067/909-2479 LIČNO Momak 22 godine, sportista, atraktivan, obdaren, pružao bi usluge uz nadoknadu. Tel.068/247-510 APARATI/OPREMA Klime - obične, inverteri, multi. Fujitsu, midea, vivax.

Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina.

Tel.069/020-023, 067/342392 Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina.

Povoljno. Tel.069/020-997, 067/911-2598

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

39

ponedjeljak, 14. 10. 2013.

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106 BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

VozoVi/trAins Međunarodni vozovi: POLAZAK IZ PODGORICE: Beograd: 10:00 (brzi); 20:05 (brzi). Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi). POLAZAK IZ BARA: Beograd: 09:00 (brzi); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila). Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi). POLAZAK IZ BIJELOG POLJA: Beograd: 12:27 (brzi); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi). POLAZAK IZ BEOGRADA: Podgorica: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila). POLAZAK IZ SUBOTICE: Podgorica: 14:31 (brzi); Bar: 14:31 (brzi). POLAZAK IZ NOVOG SADA: Podgorica: 17:17; Bar: 17:17.

Lokalni vozovi: PODGORICA-BIJELO POLJEPODGORICA: Polazak iz Podgorice svakog dana u 18.25. Polazak iz Bijelog Polja svakog dana u 6.30. PODGORICA-NIKŠIĆ-PODGORICA: Polazak iz Podgorice: 7.00; 8.05; 11.20; 14.00; 16.10; 19.35

i 20.30. Polazak iz Nikšića: 6.25; 8.40; 9.50; 12.40; 15.35; 18.05 i 21.00. NIKŠIĆ-PODGORICA-BAR: Polazak iz Nikšića: 15.35. Polazak iz Bara: 18.30.

PODGORICA-BAR-PODGORICA: Polasci iz Podgorice: 5.15; 6.30 (brzi); 8.20; 10.10; 11.30; 12.50; 14.05; 15.20; 16.50; 18.00; 19.29 (brzi) i 21.10. Polasci iz Bara: 5.25; 6.35; 9.00 (brzi); 10.20; 11.35; 14.05;14.50; 16.40; 18.30; 19.00 (brzi) i 20.30. BAR-BIJELO POLJE-BAR: Polasci iz Bara: 5.25; 9.00 (brzi); 14.50 i 19.00 (brzi).

Polasci iz Bijelog Polja: 4.19 (brzi); 9.01; 17.21 (brzi) i 18.35.

INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

Autobusi/bus Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13, Aranđelovac: 21:35, Banja Luka: 20:25, 21:30 petak, Bar: 03:00, 05:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:54, 18:00,19:40, 19:50, Beograd: 00:40, 07:30, 08:30, 09:45, 11:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00, Berane: 08:25, 09:00, 10:00 , 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:15, 22:27, 23:00, Bijeljina: 20:25, Bijelo Polje: 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35, Budva: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Cetinje: 00:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:05, 07:25, 07:42, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08,11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00: 07:02, 07:10, 07:15, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:14, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:56, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45,10:57, 10:59, 11:00, 11:00, 11:15, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:44, 12:50, 12:54, 13:00, 13:00, 13:15, 13:15, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:15, 14:20, 14:29, 14:30, 14:37, 14:39, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:00, 16:15, 16:29, 16:29, 16:30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:15, 18:19, 18:29, 18:30, 18:30, 18:50, 18:57, 19:00, 19:00, 19:10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00,

20:15, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27, 22:32, 23:40, Dubrovnik: 06:00, Gacko: 08:30, 10:50, 16:45, Glava Zete: 07:10, 15:07, Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13, Herceg Novi: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 19:45, 20:20, Kotor: 00:30, 05:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00, Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00, Kruševac: 16:30, Leskovac: 16:30, Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45, Nikšić: 05:45, 06:35, 07:02, 07:25, 07:40, 07:45, 08:25, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:35, 09:50, 10:29, 10:45, 10:50, 10:59, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 14:30, 14:39, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:30, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40, Niš: 10:00, 16:30, 20:15, Novi Pazar: 08:30, 09:45, 10:00, 11:00, 16:30, 23:00, Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00, Peć: 07:45, 21:30, Petrovac: 06:00, Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13, Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 14:39, 14:50, 15:57, Plužine: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Prijedor: 21:30 petak, Priština: 21:30, Prizren: 07:45, Rožaje: 10:00, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00, 20:15, 22:27, Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Subotica: 20:45, 22:30, Tivat: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:42, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, Trebinje: 10:50, 16:45, Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:15, 16:54, 18:00, 19:50, Žabljak: 05:45, 13:55, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes Informacije sadržame u retu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 11. jun 2013. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Tivat–Beograd: svim danima 08:20, 17:20, 19:20, subota 16:40, nedjelja 08:00. Beograd–Tivat: svim danima 07:00, 09:40, 18:40, subota 18:00, nedjelja 09:20. Podgorica–Beč: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedjelja 08:05, svim danima 15:00. Beč–Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedjelja 10:30, svim danima 12:50. Podgorica–Ljubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 16:10. Ljubljana–Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:25. Podgorica–Frankfurt: svim danima 11:40.

Frankfurt–Podgorica: svim danima 14:50. Podgorica–Cirih: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 12:30, srijeda 10:30, petak 08:25, subota 10:05.

Cirih–Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 15:10, srijeda 13:10, petak 11:15, subota 13:10. Podgorica–Rim: utorak i petak 08:30, nedjelja 17:40, ponedjeljak, četvrtak i subota 11:50.

Rim–Podgorica: utorak 10:40, petak 10:30, nedjelja 19:35, ponedjeljak, četvrtak i subota 09:40.

Podgorica–Kopenhagen: srijeda i subota 12:20.

Kopenhagen–Podgorica: srijeda i subota 15:50.

Podgorica–London: petak 08:15. London–Podgorica: petak 10:55. Tivat–London: srijeda 11:15, nedjelja 11:25. London–Tivat: srijeda 13:50, nedjelja 14:10. Podgorica–Moskva: svim danima 23:00, srijeda 15:20. Moskva–Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 13:50, srijeda 06:00, 21:10, petak 06:00, subota 21:10, nedjelja 16:30. Tivat-Moskva: ponedjeljak, utorak i četvrtak 10:00, svim danima, osim srijede 09:20, svim danima 20:10, subota 15:20, nedjelja 10:40. Moskva-Tivat: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 06:00, svim danima 07:15, svim danima, osim srijede 15:05, subota 05:30.

Podgorica-Pariz: utorak i četvrtak 10:20, petak 12:15, nedjelja 09:05. Pariz-Podgorica: utorak 14:00, četvrtak 14:05, petak 15:40, nedjelja 12:25.

Tivat-Pariz: subota 10:20. Pariz-Tivat: subota 14:00. Podgorica-Niš: ponedjeljak i četvrtak 18:05, petak, subota 19:10, nedjelja 21:15. Niš-Podgorica: ponedjeljak 09:15, utorak 07:15, petak 07:00, subota 08:00, nedjelja 07:45. Podgorica-BariPodgorica i Podgorica–Napulj–Podgorica (svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima).

Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10. Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45. Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Podgorica-Beograd: svim danima 06:20, 09:35, 19:00h; Beograd-Podgorica: svim danima 08:00, 17:25, 21:25; Tivat-Beograd: svim danima 12:50, 19:15; Beograd-Tivat: svim danima 11:10, 17:35; Beograd-Frankfurt-Beograd: svim danima polazak u 12:00, povratak 14:50; Beograd-Amsterdam-Beograd: svim danima polazak 08:20, povratk 11:50; Beograd-Dizeldorf-Beograd: svim danima polazak 08:05, povratak 11:05; Beograd-Bec-Beograd: svim danima polazak 07:55, povratk 10:45; Beograd-Moskva-Beograd: svim danima polazak 13:50, povratak 19:35; Beograd-Sarajevo-Beograd: svim danima polazak 21:30 povratak 06:30; Beograd-Skoplje-Beograd: svim danima polazak 21:40, povratak 06:00; Beograd-AtinaBeograd: svim danima tri leta dnevno; Beograd-London-Beograd: svim danima polazak 10:35, povratak 13:40; Beograd-Cirih-Beograd: svim danima polazak 16:10, povratak 10:40; Beograd-Rim-Beograd: svim danima polazak 06:50, povratak 09:30; BeogradPariz-Beograd: svim danima polazak 09:20, povratak 13:00; Beograd-Brisel-Beograd: ponedjeljkom i petkom u 08:05, povratak 18:10; Beograd-Kopenhagen-Beograd: četiri puta sedmično sa tri leta dnevno; Beograd-Berlin-Beograd: pet puta nedjeljno sa tri leta dnevno; Beograd-Študgart-Beograd: tri puta nedjeljno sa dva leta dnevno; Beograd-Solun-Beograd: četiri puta nedjeljno da 4 leta dnevno; BeogradVaršava-Beograd: pet puta nedjeljno; Beograd-Milano-Beograd: šest puta nedjeljno sa dva leta dnevno; Beograd-Stoholm-Beograd: tri puta nedjeljno; Beograd-Geteborg-Beograd: dva leta nedjeljno; Beograd-Istambul-Beograd: pet puta nedjeljno sa dva leta dnevno; Beograd-Tel Aviv-Beograd: dva puta nedjeljno; Beograd –Dubrovnik-Beograd: četiri puta nedjeljno u 08:30; Beograd-Split-Beograd: četiri puta sedmično polazak 08:05; Beograd-Pula-Beograd: subotom u 08:30; Beograd-Girona-Beograd: utorak i subota u 18:15.

Sve informacije i rezervacije putnici mogu dobiti u poslovnici –Vuka Karadžića telefoni 020/664-740, 664-750/664-730, call centar 020/290-240 , fax 665330. Radno vrijeme poslovnice 09:00 do 17:00. Mail adresa podgoricato@jat.com Rado vrijeme poslovnice na aerodromu 2 sata prije leta. Telefoni 020/653 051/653050. Cargo sluzba JAT airwaysa od 07:00-14:00. Tel. 020-653-051

Moskva – Tivat: utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat – Moskva: utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su: +382/67/23-07-78; +382/67/67-65-66 Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50.

Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50.

Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

Podgorica – Rim (FCO): ponedjeljak 12.00, utorak 10.30, četvrtak i subota 11.50, petak 08.30, nedjelja 17.00. Rim (FCO) – Podgorica: ponedjeljak, četvrtak i subota 09.40, utorak 12.40, petak 10.30, nedjelja 19.00.

Informacije: OKI AIR MONTENEGRO, generalni zastupnik za Crnu Goru Podgorica, 020/201201, 201202

40

TV PROGRAM Film

06:15 Serija :Tri Hil/r 07:00 Serija:Porodica Kardašijan/r 07:22 Exploziv/r 08:55 Emisija za djecu-Mozgalica 09:00 Tačno 9 13:00 Tačno 1 15:45 Exploziv 16:15 Serija:Ponor ljubavi 17:00 Serija:Odbačena 17:50 Serija:Kuća od stakla 18:30 Exkluziv 18:55 Emisija za djecu-Mozgalica 19:00 Vijesti Prve 19:23 Serija:Sulejman Veličanstveni 20:15 Serija:Karma 21:05 Serija:Šešir profesora koste Vujića 22:00 Film:Sahara

PRVA Serija:Ponor ljubavi 16.15

06.30 09.30 10.00 11.05 12.00 12.25 13.00 13.05 14.00 15.30 16.55 18.00 18.30 19.30 19.55 20.05 21.00 22.00 22.30 23.00 00.00

Dobro jutro Crna Goro Marvi i Hamer Dnevnik Naučno – obrazovni program Vijesti Crtana serija : Štrumfovi Vijesti Strani dok.program Vijesti Dnevnik 1 Crna Gora uživo Muzika Serija: Djevojački institut Dnevnik 2 Sport Otvoreno Strani dok. program: Al Kapone protiv Eliota Nesa Dnevnik 3 Serija: Office Serija:Zakon i red- odjeljenje za specijalne žrtve Vijesti

RTCG 1 Crna Gora uživo 16.55

06:50 07:00 11:00 11:50 12:00 13:00 14:45 15:00 15:40 15:50 16:00 18:00 18:30 19:30 20:00 21:00 21:30 22:00 23:45 00:00 02:45

City kid’s Dobro jutro Farma uživo City Tačno u podne Farma uživo City Serija: Simar Teen pleme City Farma uživo Info Monte Serija: Oluja Serija:Mala nevjesta Farma – pregled dana Akademci specijal Farma uživo Grand- narod pita Teen pleme Farma uživo City

PINK Farma uživo 21.30

11:00 11:30 12:00 13:20 13:50 14:00 14:15 15:00 15:40 16:30 16:50 16:55 17:05 17:45 18:30 19:10 19:55 20:50 21:10 22:00 22:15 22:25 23:20

Vijesti u 11 Extra lifestyle Vijesti u 12 Serija: Bandini Naša kuhinja Vijesti Serija: Suze Bosfora Serija: Asi Serija:Silikonske ljepotice Vijesti u pola 5 Naša kuhinja Extra lifestyle Serija: Prija Lud, zbunjen, normalan Vijesti u pola 7 Serija:Larin izbor Serija: Kako vrijeme prolazi Extra lifestyle Bez granica Vijesti u 10 Sport Serija: U tuđoj koži Film:Ubistva na rijeci

VIJESTI Serija: Bandini 13.20

Sport

Informativa

07:00 08:30 09:00 10:00 11:00 11:30 12:00 14:00 14:30 15:00 15:30 16:00 16:30 16:55 18:00 18:15 20:00 20:15 21:15 22:45 23:00 01:00

Crtani film Top Shop 5 do 5/r Neki to vole zorom Kuhinjica Divlja ljepota Film/r Pop kvart Urbanizam Top Shop Kuhinjica Radio u boji Divlja ljepota 5 do 5 Forum Film: Suočenje Forum U raljama života Film: Uspon Forum 5 do 5/r Radio u boji/r

ATLAS Divlja ljepota 11.30

TV PREPORUKA SAHARA Prva 22.00

Pretraživanje okeanskog dna u potrazi za olupinama punim blaga je svakodnevni posao za podvodnog avanturistu i njegovog drugara. Ali kada se njihovi putevi ukrste sa prelijepom doktorkom završavaju na pravom lovu na blago.

Ubrzo ovo troje započinju vožnju svojih života kada se susretnu sa vrelim Južnoafrickim terenom primorani da koriste svoje sposobnosti protiv nemilosrdnog neprijatelja ne bi li spasili svijet od uništenja.U trci protiv vremena, ovaj trio slučajnih heroja moraće da prati tragove, rešava misterije i spasi u čemu će moći da uživa čitava porodica.

08.30 09.15 10.05 11.00 12.00 12.30 15.00 15.45 16.00 17.00 18.00 19.00 19.30 20.15 20.45 21.30 22.20 23.05

Serija: Pod obručem Strani dok. program Serija:Fleš point/r Program za djecu Vijesti Košarka, aba: Skoplje – Budućnost/r Crnogorske teme/r Muzika Serija: Sestra Tereza/r Serija: Univerzum Serija Muzika Dnevnik 2 CG.sport Serija Serija: Sestra Tereza Serija:Fleš point Film:Super kros

RTCG 2 Dnevnik 2 19.30

07:00 10:00 10.15 10:45 12:30 15:00 15:15 15:45 16:00 17.15 18:45 19:00 20:30 21:15 22.30 01.15

Uz jutarnju kafu Grad koji Volim Zabava Dogodilo se...

Goleada Toto vijesti Smiješna Top Lista Na domaćem terenu Zabavni Magazin Ekstremno Svijet sporta Texas Holdem Poker Nindža ratnici Gušteranje Zabava Žestoko

777 Smiješna Top Lista 15.15

08:30 10:45 11:15 11:45 12:30 13:00 13:30 14:30 15:30 17:30 19:10 19:55 20:25 21:00 22:10 22:20 23:30 00:00

Aljazeera Zdravo jutro Hrana i vino Trag Tajne i ljepote Kine Na točkovima Bez recepta Interfejs/r Astro num caffe Hrana i vino Dnevnik Bez recepta Tajne i ljepote Kine Dejan Tadić – finansijsko tržište Video katalog Nokaut Aljazeera Astro num caffe

MBC Tajne i ljepote Kine 20.25

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08.15 Jutarnji program 09.00 Vesti 09.05 Serija: “Kazneni prostor” 09.40 Gastronomad 09.55 Vesti 10.00 Lov i ribolov 10.30 Eko karavan 11.05 Balkan: Vizantijsko nasleđe 12.00 Dnevnik 12.15 Sport plus12.25 Vreme, stanje na putevima 12.30 Stop sport 12.45 Serija: “Firma” 13.30 Evronet 13.35 Drama: Stanimir silazi u grad 14.45 Prag sela Srbije 15.15 Ovo je Srbija 16.00 Serija: “Bela lađa” 16.55 Moj lični pečat 17.00 Dnevnik 17.20 Šta radite, bre 17.45 Beogradska hronika 18.25 Oko 19.00 Kviz: Slagalica 19.17 Vreme, stanje na putevima 19.30 Dnevnik 20.05 Serija: “Bela lađa” 21.00 Film: “Karaula” 22.45 Vesti 22.50 Serija: “Firma” 23.40 Dnevnik 23.55 Evronet 00.00 Film: “Još radimo” RTS 2 07.58 Bila jednom jedna zemlja, animirana serija -08.24 -Pink Panter, animirana serija 08.36 Kako su se voleli naši preci -08.41 -Beograd u muzičkim zbivanjima 20. veka -09.07 U svetu hemije -09.34 -Internest -09.49 -Datum -09.55 -Verski kalendar -10.04 -Vrele gume 10.32 -Knjiga utisaka -11.10 -Kli-

nika vet -11.40 -Kontekst 21 -12.10 -Sonata za flautu i klavir -12.40 -Emisija iz ekologije -13.10 -Trezor -14.00 -Kako su se voleli naši preci -14.05 -Beograd u muzičkim zbivanjima 20. veka -14.31 -U svetu hemije 14.58 -Internest -15.13 -Savremeni svetski pisci -16.00 -SAT -16.45 -Sve boje života 17.15 Serija: “Eliza iz Rivombroze” 18.05 Život i karijera: Jasmina Trumbetaš -18.40 Svet zdravlja -19.10 -Verski mozaik Srbije 20.00 -Retuširanje -20.25 -Okruženje -21.15 Serija: “Eliza iz Rivombroze” 22.10 TV feljton 22.35 Dobro je znati -23.05 -Evropa i Srbi 23.35 Rokovnik 00.14 Trezor HRT 1 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijesti 09.25 Jutarnji program 10.00 Vijesti 11.00 Šta vas žulja 12.00 Dnevnik 12.12 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.33 Serija: “Naslednica s Vendavala” 13.40 Hrvati u BiH 14.45 Društvena mreža 16.00 Serija: “Hartlend” 17.00 Vesti 17.15 Hrvatska uživo 18.50 Serija: “Odmori se, zaslužio si” 19.30 Dnevnik 20.05 TV bingo 20.27 Put neandertalaca 21.00 Fokus 21.57 Serija: “Na terapiji”22.35 Dnevnik 22.55 Sport 23.10 Film:

07:02 09:15 10:00 11:30 12:00 12:35 13:20 16:00 16:40 16:45 18:25 19:00 19:30 20:00 21:00 21:30 21:30 00:00

Svježi u dan Crtani filmovi Zelena patrola /r. Životinjske lakrdije Crtani filmMumijevi Dok.Program Majstor kuhinje /r.

Dok. program Montena SHOP Majstor kuhinje Životinjske lakrdije/r.

Muzički program Crtani film /r.

PG Raport Info Montena SHOP Tekstura Ponoćni Info

MONTENA Životinjske lakrdije 11.30

DANAS U GRADU “Šta je Iva snimila” 00.50 Koncert HRT 2 10.02 Serija: “Dolina sunca” 11.55 Serija. “Hotel dvorac Ort” 13.10 Film: “Priča o Amber” -14.45 -Serija: “Degrasi” 16.30 Mesto pod suncem 17.20 Serija: “Tri Hil” -18.00 -Kuvajmo zajedno -18.50 Dr Oz 19.30 Mala TV 20.00 Serija: “Dobra žena” -20.45 Top gir 21.40 Serija. “Igra prestola” 22.30 Serija: “Domovina” 23.30 Serija. “Sestra Džeki” 23.55 Serija: “Lovci na natprirodno” 00.35 Muzički program HBO 11.05 Film: “Viktor, Viktorija” 13.40 Film: “Razbijač Ralf” 15.20 Film: “Prvih dvadeset miliona” 17.00 Serija: “Redakcija” 18.00 Film: “Šerlok Holms - Igra senki” 20.05 Serija: “Benši” 21.05 Film: “Igre na berzi” 22.30 Serija: “Na istok i dole” 23.00 Serija: “Devojke” 00.00 Film: “Propovednik sa mašinkom” FOX LIFE 10.45 Džejmi Oliver - revolucija u ishrani 11.40 Planeta torti 13.40 Sve što niste znali o ljubavi 14.35 Kako izgledam 16.15 Serija. “Melisa i Džoi” 18.15 Serija: “Telo je dokaz” 20.55 Serija: “Jednom davno” 21.50 Serija: “Kako je biti Erika” 22.45 Serija. “Očajne do-

maćice” 23.40 Serija: “Jednom davno” 00.35 Serija. “Kako je biti Erika” FOX CRIME 08.55 Serija: “Luter” 12.50 Serija: “Detektiv na Floridi” 13.45 Serija: “Red i zakon” -14.40 Serija: “Novi stari slučajevi” 16.35 Serija: “Mornarički istražitelji” -20.00 -Serija: “Detektiv na Floridi” 21.50 Serija: “Zločinački umovi” 22.50 Serija. “Odred za borbu protiv mafije” 23.55 Serija: “Zločinački umovi” ARENA SPORT 11.00 Fudbal: Marsej - PSŽ 13.00 Fudbal: Juventus -Milan 15.00 Fudbal, Arsenal TV 18.00 Fudbal, pregled italijanske lige 19.00 Fudbal, francuska liga, pregled kola 19.30 Rukomet, pregled Bundeslige 20.00 Košarka, emisija U obruču 21.00 Košarka: Partizan - Igokea 23.00 Jelen Super liga, pregled kola 00.00 Poker 01.00 NFL: Dalas – Denver SPORT KLUB 09.00 Tenis: ATP Moskva, prenos 11.00 Tenis: ATP Moskva, prenos 19.30 Tenis: ATP Šangaj, pregled 20.30 Formula 1, Japan, trka 23.00 Vesti 23.30 Hokej: Avangard -AK Bars Kazanj 01.15 Jedrenje 01.45 Fudbal: Hihon - Hean

BIOSKOP CINEPLEXX

Apokalipsa u Holivudu 17:00; 20:00; 22:00; Put ružama posut 18:45; Amazonija 3D kids fest 11:00; Vitez rasti 3D sinhronizovano 12:45; Nosorog Oto 3D 14:30; Dan Vrana sinhronizovano 16:15; Legenda o Sarili 3D sinhronizovano 11:15; Zip i Zap 13:00; Konj na balkonu 14:45; Gospodin Mjesec 16:30; Mirko nemirko 11:30; Dječak detektiv 13:15; Hrabri autić plodi 15:15; Safari u Africi 3D sinhronizovano 18:15; Mala velika panda sinhronizovano 17:15; Gravitacija 3D 19:00; 20:45; 22:30; Prizivanje zla 20:15; 22:40; Dajana 21:00; Grozan ja 2 3D 16:30; 18:30; Zatvorenici 21:30; Rizična igra 20:30; 22:15; 2 pištolja 19:30; Avioni 3D 15:00; Štrumpfovi 2 3D 15:45;