Izdanje 24. decembar 2013.

BROJ DANA

ce 30 nt i

18,2

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

odsto veći su izvorni prihodi budžeta Crne Gore u oktobru 2013. godine nego u istom periodu prethodne godine

UTORAK, 24. 10. 2013. BROJ 722/ GODINA III

● 11

NAKON VATRENOG NAPADA NA NAČELNIKA BARSKE POLICIJE, KONJEVIĆ I STOJANOVIĆ MU SINOĆ DODIJELILI OBEZBIJEĐENJE

Raduloviću zaštita poslije trećeg napada ●Tokom dana ispitano dvadesetak pripadnika različitih barskih kriminalnih grupa i svi su prihvatili poligrafsko testiranje

MILICA PEJANOVIĆ ĐURIŠIĆ ZA DN ● 5

NATO i Rusija nijesu tražili vojnu bazu

DA LI ĆE GRADNJA AUTO PUTA POČETI 25. FEBRUARA ● 7

Od Vlade zavisi početak gradnje ĐUKANOVĆ ● 4

Nikoga ne žigošemo, zaposlićemo 40.000 ljudi

ANALIZA ● 9

ZAGAĐENJE

Siromašan skoro svaki deseti Crnogorac

TEŠKO SE DIŠE PLJEVLJA, 13

Pljevljaci su i tokom novembra udisali loš vazduh, prepun najopasnijih materija po ljudsko zdravlje, a koncentracije PM čestica i benzo-a-pirena, čija su kancerogena dejstva na zdravlje ljudi još odavno dokazana, četiri puta su prelazile dozvoljene vrijednosti, rezultati su mjerenja sa automatske mjerne stanice u centru grada. Ove čestice i čestice prečnika manjeg od 10 mikrometara mogu izazvati ili pogoršati astmu, bronhitis i druga oboljenja, a naročito su ugroženi djeca, trudnice, stari i bolesni.

VATERPOLO ● 28

Jadran sadaddas asd feštao usred Kotora

FUDBAL● 30

ŽENA PETAR GRAŠO ● 23

Brna Sa Severinom ostaje je sve moguće, selektor pa i duet

2

AKTUELNO

UTORAK, 24. 12. 2013.

EKONOMIST

EDITORIJAL

Socijalni nemiri nijesu mogući u Crnoj Gori MILI PRELEVIĆ urednik

ODLUČNO MOŽDA!

Poziv Mila Đukanovića partijama koje na referendumu nijesu podržavale crnogorsku nezavisnost da uđu u Vladu izazvao je brojne reakcije. Hronoligija događaja pokazuje da su mnogi, možda već godinama, očekivali da do ovakvog poziva dođe. Prvi su reagovali i odbili njegov poziv, oni koji nijesu ni pozvani. Onda su nastali brojni komentari onih na koje se poziv nije odnosio, a koji su počeli licitaciju ko bi to mogao da bude. Započeta je i potraga za “Milovim Srbima”, a nije izostala ni reakcija “državotvoraca” koji su sva mjesta u Vladi, u svojim mislima, rezervisali za sebe. I društvene mreže su se zažarile od kombinacija, imena, najava i poluinformacija. Nakon jednodnevnog zatišja Đukanović je ponovio poziv. Novi nalet izjava pokazao je da svi i nijesu baš tako tvrdi. Ponovo su pominjani Vlada nacionalnog spasa, uslovi, preduslovi i političke diskvalifikacije. Nema više tvrdih stavova i principa, već preovladavaju mogućnosti.

Većina partija koje su se prepoznale u Đukanovićevom pozivu uzviknule su odlučno MOŽDA! I u tom možda nema više ni odlučnog NE za Đukanovića, izuzev predsjednika SNP Srđana Milića, koji je ponovio taj, više puta, izrečeni stav.

No, u Crnoj Gori se nikada ne zna. Poziv nije oročen, došlo se do MOŽDA. Pošto Crnogorci vole da se veljaju, mole i femkaju, vjerovatno će biti potrebno da premijer još jednom ponovi ono što je rekao u Beogradu, a onda i u Podgorici, kako bi ga čuli i oni koji su, možda, još neobaviješteni. Što se tiče vladajuće koalicije, tu se ništa ne pomjera. I DPS i SDP se sada ne gledaju, već su poglede uprli prema opoziciji, a jedni se drugima nadaju. Poznaju se, imaju iskustva, interesa i uigrani su. Iako još ne znamo šta misle i do čega će međusobne razmirice dovesti, tu su - stameni i funkcionišu.

Možda je riječ koju često upotrebljavamo, kao broj sedam, i možda, češće nego ostali narodi.

I u ovom tekstu je već sedam puta upotrijebljena i još jednom u naslovu. I to nije čudno, ali je izvjesno da naša politika mora početi da funkcioniše bez te riječi, konkretno i precizno. Zato je više nećemo upotrebljavati. A da bi se izbjegla ova riječ, neophodno je pribjeći političkim formulama i matematici.

Rezime bi izgledao ovako: Đukanović zove opoziciju, a ona odbija ili kaže onu riječ koju više ne pominjemo. Opozicija, na drugoj strani, zove Socijaldemokratsku partiju i lično Ranka Krivokapića da napuste Vladu, a oni odbijaju i, ponekad, kažu onu riječ. Znači imamo dva minusa. Matematičari kažu da dva minusa daju plus.

I dok je plus kod DPS i SDP, čak ni riječ nepomenicu oni ne upotrebljavaju. Zajedno su.

Meteo 07:08 16:16

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Crna Gora Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva JADRAN: Herceg Novi More malo talasasto.

Nikšić Vjetar slab do umjeren, na otvorenom moru jugoistočni. Kolašin Žabljak Temperatura vode na otvoPljevlja renom moru oko 16 stepeni.

Bijelo Polje

DANAS

Promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima.

Danas

Sjutra

min oC max oC

0 1 5 4 3 -1 -9 -6 -5 -5

13 13 15 16 16 10 9 5 10 11

SJUTRA

Ugledni britanski magazin Ekonomist objavio je spisak zemalja u kojima su mogući socijalni nemiri. Crne Gore nema na spisku, ali se kao crvene zone ili zone srednjeg rizika pominju Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Slovenija, Srbija i Albanija.

Osim BiH, u “crvenoj zoni”, koja označava veliki rizik od društvenih nemira naredne godine, našle su se zemlje poput Argentine, Grčke, Bolivije, Egipta, Iraka, Libanona, Libije, Venecuele i Zimbabvea.

Kako piše britanski magazin, socijalni nemiri sve su češća pojava širom svijeta.

Neki su nastali pod direktnim uticajem ekonomskih problema (Španija i Grčka), dok drugi predstavljaju ustanak protiv diktatorskog režima, kao što su oni na Bliskom istoku. Zajednička stvar im je finansijska kriza od prije četiri godine.

“Iako su ekonomski problemi gotovo nužni za ozbiljnu društvenu ili političku nestabilnost, oni nijesu dovoljni”, piše Ekonomist.

Sa protesta u Podgorici 2012.

Kao jedan od najvećih uzroka društvenih nemira u posljednje vrijeme javlja se nepovjerenje u vlade i institucije, odnosno kriza demokratije.

Ekonomist je uradio tabelu rizika od socijalnih nemira u 150 zemalja širom svijeta. Zemlje gdje postoji veoma veliki rizik su Albanija,

Brazil, Kina, Hrvatska, Makedonija, Španija, Turska i Ukrajina.

U kategoriji zemalja srednjeg rizika nalaze se Slovenija, Srbija, Francuska, Velika Britanija, Irska i Rusija.

Prema izvještaju, 65 zemalja nalazi se u kategoriji vrlo visokog i visokog rizika od socijalnih nemira.

Čestitka premijeru Japana

Šinzo Abe

Filip Vujanović

RAZGOVOR

Kandidati danas kod Vujanovića Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović razgovaraće danas sa kandidatima koji su se prijavili na njegov javni poziv za izbor sudija Ustavnog suda.

Vujanović predlaže dvoje sudija, a ostalih pet Ustavni odbor. Sudije Ustavnog suda bira i razrješava Skupština Crne Gore.

Na javni poziv Vujanovića prijavilo se pet kandidata.

Za tu funkciju su konkurisali advokat Spomenka Đukanović, sudija Ustavnog suda Desanka Lopičić, sekretar Skupštine Glavnog grada Slavka Maraš, zamjenik Zaštitnika ljudskih prava i sloboda

Budimir Šćepanović i generalni sekretar Vlade Žarko Šturanović.

Kandidati za sudije moraju imati najmanje 40 godina i 15 godina radnog iskustva u pravnoj struci.

Mandat sudijama je 12 godina.

Sudije Ustavnog suda iz svog sastava biraju predsjednika na tri godine.

Ustavnim zakonom za sprovođenje Ustava predviđen je ponovni izbor svih sudija Ustavnog suda. Oni će se birati u parlamentu dvotrećinskom većinom, a kao deblokirajući mehanizam predviđena je tropetinska podrška poslanika.

Predsjednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović čestitao je predsjedniku Vlade Japana Šinzu Abeu nacionalni praznik te zemlje – rođendan cara Akihita.

“Uvjeren sam da će se odnosi Crne Gore i Japana i dalje razvijati na osnovama tradicionalnog prijateljstva i u duhu međusobnog razumijevanja i da će nastavak angažovanja naše dvije vlade još efikasnije produbiti saradnju u svim oblastima od zajedničkog interesa”, navodi se u čestitki Đukanovića upućenoj predsjedniku Vlade Japana Šinzu Abeu.

Premijer Đukanović u čestitki navodi da želi prosperitet i blagostanje Japanu i iskazuje iskrenu zahvalnost vladi te zemlje na kontinuiranoj pomoći koju pruža Crnoj Gori kroz programe Japanske međunarodne agencije za saradnju.

min oC max oC

2 5 7 5 4 1 -6 -4 -2 -1

13 14 15 16 15 7 7 5 9 10

Uglavnom krajem dana i tokom noći mjestimično kiša.

ZZZ

Nezaposlenih 34,9 hiljada U Crnoj Gori je, prema podacima Zavoda za zapošljavanje (ZZZ), ove sedmice registrovano 34.860 nezaposlenih, što je 0,4 odsto više nego prošle.

Stopa nezaposlenosti je, prema izvještaju ZZZ, porasla sa 14,97 odsto na 15,02 odsto.

Od početka godine Zavod je evidentirao 14.060 novozaposlenih, dok je u sezoni zaposleno 10.510.

Zavod je od početka godine registrovao 376 pripravnika, a izdato je 22.690 radnih dozvola nerezidentima.

U periodu od 16. do 22. decembra ove godine oglašeno je 916 slobodnih radnih mjesta. Iz ZZZ ističu da je u tom periodu na neodređeno zaposleno 61 lice, a na određeno radno vrijeme 855.

“Od početka ove godine pa do 23.

decembra oglašeno je 36.760 slobodnih radnih mjesta. Na određeno je zaposleno 32.920, a na neodređeno 3.840 osoba”, navodi se u nedjeljnom izvještaju Zavoda za zapošljavanje.

Iz ZZZ podsjećaju da je najviša stopa nezaposlenosti u Crnoj Gori od 32,7 odsto zabilježena u julu 2000, dok je najniža bila u avgustu 2009. godine, 10,1 odsto.

AKTUELNO 3

UTORAK, 24. 12. 2013.

Vučinić

Crnogorsko crkveno pitanje se ne može ignorisati

N

eka niko ne umišlja da se naše crkveno pitanje može riješiti jednom autokefalnom crkvom koja bi bila depozit srpske duhovnosti i tradicije, poručio je Vučinić.

Crnogorsko crkveno pitanje se ne može ignorisati, jer će proizvoditi političku nestabilnost i uvijek iznova provocirati njegovo rješavanje, niti je mudro da se Crnogorcima negira pravo na puni vjerski iskaz, smatra potpredsjednik Savjeta Crnogorsko pravoslavne crkve CPC Stevo Vučinić.

Podsjetimo, Demokratska partija socijalista sa sjednice Savjeta za praćenje realizacije izbornog programa, na temu identiteta države, poručila je da Crnoj Gori treba pravoslavna crkva kao duhovni stožer vjerujućeg većinskog stanovništva koja ne dijeli, nego sabira i da bi takva crkva sa sjedištem u Crnoj Gori dodatno afirmisala identitet moderne države.

“Suština programskog izlaganja Svetozara Marovića na sjednici Savjeta može se svesti u dvije rečenice: Crnoj Gori je potrebna jedna autokefalna pravoslavna crkva sa sjedištem u zemlji, za razliku od Srbije i Hrvatske, koje su države hrvatskog i srpskog naroda, naša zemlja je građanska država”, navodi se u saopštenju Vučinića, dostavljenog medijima.

On je kazao da obje zaslužuje kritiku, jer, kako je ocijenio, iz njih proishode logički neodrživi zaključci da Srpska pravoslavna crkva može biti crnogorska po sadržini i lojalna Crnoj Gori i da država može opstati bez dominacije crnogorskog duha u njoj.

“Neka niko ne umišlja da se naše

crkveno pitanje može riješiti jednom autokefalnom crkvom koja bi bila depozit srpske duhovnosti i tradicije, nemuštog naziva, pravoslavna mitropolija. Na čelu sa pontifeksom koji se ne bi očitovao o političkim, državnim i nacionalnim pitanjima da ne bi iritirao Crnogorce i bio s ruke vlastima”, rekao je Vučinić.

Na stranu to, kazao je on, da je Srpska crkva vjerna samo Srbiji, zemlji matici, “dok Crnu Goru doživljava kao privremeno državno rješenje nametnuto silom”.

Prema riječima Vučinića, “nema te vradžbine” kojom se srpska crkva može lišiti srpskog duha, niti Crnogorci prevariti da kleknu pred oltarima na kojima služe beogradski popovi.

“Zato nije mudro niti ljudski da se Crnogorcima negira pravo na puni vjerski, nacionalni i kulturni iskaz, a kamoli da nam se otima crkvena imovina i baština ko-

Stevo Vučinić

ja je depozit naše povijesti i temelj narodnog bića kao što nam to radi Ssrpska crkva združena s djelovima državne administracije”, kazao je on.

Vučinić smatra da se crnogorsko crkveno pitanje ne može ignorisati, “jer će proizvoditi političku nestabilnost i uvijek iznova provocirati njegovo rješavanje”.

Sa sjednice Savjeta CBCG

uSn

Miloš Antić najbolji sportski novinar u 2013.

CBCG

Finansijski sistem stabilan Na osnovu analize stanja finansijske stabilnosti zaključeno je da u crnogorskoj privredi postoje signali oporavka od uticaja krize, koji umjereno utiču na smanjenje rizika i ranjivosti u finansijskom sistemu, saopšteno je nakon sjednice Savjeta za finansijsku stabilnost Centralne banke Crne Gore (CBCG).

Na jučerašnjoj sjednici Savjeta zaključeno je da je u našoj zemlji finansijski sistem stabilan, uz prisustvo potencijalnih rizika.

Savjet je razmatrao informaciju

Miloš Antić Po izboru Udruženja sportskih novinara USN najbolji novinar 2013. je Miloš Antić, urednik sportske redakcije Dnevnih novina.

Miloš Antić novinarstvom je počeo da se bavi u Pobjedi, u sportskom listu ARENA 2007. godine. Nakon dvije godine postaje najmlađi urednik u 69 godina dugoj istoriji ovog lista, da bi u septembru 2011. u želji za novim dokazivanjem i izazovima postao urednik sporta u Dnevnim novinama. Član je specijalnog žirija u izboru za najboljeg fudbalera Evrope, koji se svake godine krajem avgusta organizuje u Monte Karlu.

Završio je Fakultet političkih nauka u Podgorici, smjer žurnalistika, gdje će uskoro braniti magistarski rad na temu “Fenomen crnogorskog sporta”.

Za najboljeg mladog novinara izabran je Luka Đuretić iz Televizije 777, a za najboljeg dopisnika Gordana Badalovska,

saradnica Blica.

U anketi je učestvovalo 79 članova Udruženja.

Vaterpolista Nikola Janović najbolji je sportista Crne Gore 2013. u tradicionalnom 59. izboru USN-a.

Nikola Janović je u anketi dobio 38 glasova. On je sa crnogorskom reprezentacijom osvojio srebrnu medalju na Svjetskom prvenstvu u Barselonu. Janović je proglašen za sportistu godine i u izboru Crnogorskog olimpijskog komiteta.

Njegovi saigrači iz reprezentacije Miloš Šćepanović i Aleksandar Ivović, sa 16, odnosno 10 glasova, osvojili su drugo, odnosno treće mjesto, dok je četvrti bio fudbaler Dejan Damjanović (6).

NBA košarkaški centar Nikola Peković dobio je četiri glasa.

Svečano uručenje nagrada biće održano 25. decembra na Fakultetu za sport i fizičko vaspitanje u Nikšiću.

o stanju finansijske stabilnosti za treći kvartal 2013. godine.

“Uprkos činjenici da postoji kontinuitet pozitivnog privrednog rasta, koji se ostvaruje u nešto snažnijem obimu u domaćem u odnosu na vanjsko okruženje, za ulazak u dinamičnije zone rasta crnogorskoj privredi neophodan je završetak započetih i otpočinjanje najavljenih projekata u narednom periodu”, saopšteno je iz CBCG. Ocijenjeno je da će realizacija tih projekata usloviti snažniji rast i

iSplaćen duG

Rusija vratila Crnoj Gori 18 miliona

otvoriti potencijal za jači oporavak velikog broja privrednih subjekata.

“Pojedine ranjivosti, naročito fiskalne, iako smanjene u prethodnom periodu, i dalje su prisutne, dok je akumulacija likvidnosti realnog sektora još nedovoljna. Savjet je zaključio da finansijska stabilnost nije ugrožena, da su prisutni rizici koji se i dalje moraju kontinuirano i pažljivo pratiti, ali i da postoji blagi optimizam kada je privredni oporavak u pitanju”, naglašeno je iz CBCG.

Rusija je u potpunosti isplatila stari dug Sovjetskog saveza Crnoj Gori, Českoj i Finskoj, saopštilo je juče u Moskvi Ministarstvo finansija.

Navodi se da je dug Crnoj Gori iznosio 18 miliona dolara, a regulisan je na osnovu sporazuma od 27. aprila 2007. godine, prenosi portal CDM. Osnovni dug Sovjetskog saveza Jugoslaviji nastao je u vrijeme pada cijena nafte koju je SSSR isporučivao od 1988. do 1990. u zamjenu za robu i industrijsku opremu.

Dug je 2003. raspodijeljen na sve republike bivše Jugoslavije.

4

AKTUELNO

UTORAK, 24. 12. 2013.

Vdt I dAlje NepOzNAt

bučna rasprava spriječila izbor

Žučna rasprava i međusobno upadanje u riječi članova Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu, rezultirala je izglasavanjem samo jednog od tri predloga.

Poslanica SNP-a Snežana Jonica iznijela je stav da ne treba da se glasa za kandidata za vrhovnog državnog tužioca Branka Vučkovića jer to ne propisuje Ustav i Zakon o tužilaštvu. Predsjednik Odbora Rifat Rastoder je tražio da se svi pojedinačno izjasne o tome. Nakon glasanja, šest poslanika je bilo za, pet protiv, dok su dva člana bila uzdržana, te zbog toga je konstantovano da se Odbor nije izjasnio o tom prijedlogu.

Bučna rasprava obilježila je glasanje za izbor četiri člana Sudskog savjeta, jer poslije prvog kruga glasanja samo je Mladen Vulčević dobio potrebnu većinu glasova.

Ubrzo je organizovan i drugi krug u kojem su cenzus od sedam glasova prešli i Vesna Simović Zvicer koja je u prvom krugu imala pet glasova i Velija Murić, kojeg je u prvom krugu podržalo šest članova odbora. Tokom drugog kruga po šest glasova su dobili Nikola Bulatović i Novak Bego Leković, ali nijesu dobili potrebnu većinu za prolazak.

Nakon toga uslijedio je prijedlog predsjednika Odbora da se i pored toga što nije definisano u pravilniku, organizuje i treći krug kako se opet ne bi raspisivao javni poziv za izbor u Sudski savjet, jer već sada ima veoma dobrih kandidata.

Na konstantaciju poslanice SDPa Draginje Vuksanović, da bi tre-

balo i treći put glasati kako se ne bi sve “jovo nanovo” radilo i organizovala saslušanja, jer i sadašnji kandidati zadovoljavaju uslove za člana Sudskog savjeta, uslijedio je brz odgovor poslanika DF-a Slavena Radunovića.

“Ako nakon dva kruga nijesmo dobili dovoljno kandidata onda više ne treba da glasamo. Nije cilj ovoga odbora da što lakše obavi posao, nego što efikasnije”, rekao je Radunović.

U raspravu se uključio i poslanik DPS-a Milorad Vuletić koji je predložio da iz iskustva sa drugih odbora u kojima je član, treba organizovati treći krug glasanja i to samo za dva kandidata koji imaju po šest glasova. Međutim, to je naišlo na veliko negodovanje kod poslanika Demokratskog fronta.

“Takvom vrstom glasanja, onda ne bi prošla Vesna Simović Zvicer jer je u prvom krugu imala pet članova, a ona je dobila neophodan broj glasova. Članovi opozicije neće glasati u trećem krugu”, rekao je Radunović.

Višeminutnu raspravu prekinuo je Rastoder konstantacijom da Odbor predlaže tri člana za Sudski savjet, dok će se naknadno utvrditi da li će se ponoviti konkurs za jednog člana ili za sve članove.

Za članove Tužilačkog savjeta nakon prvog kruga glasanja izabrani su Radovan Krivokapić, Slavko Lukić i Hakija Lješnjanin. Nakon drugog kruga glasanja za člana Sudskog savjeta izabran je Veselin Racković.

N.D.L.

Babović predsjednik COF-a

Skupština Crnogorskog omladinskog foruma - krovne organizacije mladih u Crnoj Gori održana je juče u Podgorici, i tom prilikom izabrala novo rukovodstvo organizacije.

Na mjesto predsjednika Skupštine COF-a izabran je Milan Babović, dok je za člana Upravnog odbora izabran Suad Šabanović, obojica članovi Predsjedništva Savjeta mladih Demokratske partije socijalista DPS Crne Gore.

Crnogorski omladinski forum je nevladina, neprofitna, krovna organizacija koja okuplja neprofitne organizacije mladih, organizacije koje se bave pitanjima od važnosti za mlade i druge omladinske strukture na lokalnom i nacionalnom nivou. COF ima 17 organizacija članica, a predstavlja formalnu mrežu koja zastupa i kreira uslove za aktivno učešće mladih kroz razvoj omladinske politike, međunarodnu saradnju i učešće u nacionalnim strukturama koje se bave pitanjima mladih, kao i uključivanje novih članica.

Zlatičanin na čelu SDP Za predsjednicu SDP-ovog Odbora gradske opštine Tuzi izabrana je Anda Zlatičanin. Zlatičanin je kazala da je njenim izborom na tu funkciju Socijaldemokratska partija pokazala da promoviše rodnu ravnopravnost kao socijaldemokratsku vrijednost i daje podsticaj angažovanju ženskih potencijala u partiji na rukovodećim funkcijama. .

Izbornoj konvenciji prisustvovalo je oko 50 delegata, a prisutnima se obratio potpredsjednik SDP i ministar u Vladi, Raško Konjević i predsjednica Foruma žena SDP CG i menadžerka Odbora SDP gradske Opštine Tuzi, Mirel Radić Ljubisavljević.

Konvenciji su prisustvovali i sekretar OO SDP Podgorica i odbornik u glavnom gradu Jovan Đurišić i predsjednica Foruma žena SDP Bar, Nada Marstijepovć.

ĐUKANOVIĆ NA premIjersKOm sAtU

biće zaposleno 40.000 ljudi Nezaposlenost je najveći problem društva, ali uprkos krizi od izbora do danas, zaposleno je nešto više od 17.000 ljudi, a za razliku od mnogih zemalja, zarade nijesu padale, rekao je predsjednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović na jučerašnjem premijerskom satu. Na pitanje poslanika SNP-a Srđana Milića ko opstruira ispunjavanje obećanja da će biti zaposleno 40.000 novih radnika i da će minimalna plata biti 500 eura, Đukanović je spremno odgovorio.

“Nema opstrukcije, nećemo morati nikoga da žigošemo, posebno ne među susjedima. Alibi nam ne treba. Nezaposlenost je najveći problem društva. Uprkos krizi, od izbora do danas, zaposleno je nešto više od 17.000 ljudi. Za razliku od mnogih zemalja, zarade nijesu padale”, rekao je Đukanović.

Prema njegovim riječima, na budućim projektima u oblasti energetike direktno i indirektno biće uposleno više od 1.000 radnika.

“Tokom izgradnje drugog bloka TE biće angažovano od 600 do 1.500 ljudi. Novi projekti će generisati investicije od preko tri milijarde eura i doprinijeti otvaranju više od 10.000 radnih mjesta. U sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja realizacijom više projekta kreirali smo 1.000 radnih mjesta, a ništa manja očekivanja nijesu nam ni za sljedeću godinu. Imajući u vidu sve prethodno navedeno, plan da će 40.000 lju-

di tokom četvorogodišnjeg perioda zasnovati radni odnos je veoma realan i od njega Vlada ne odstupa.

Prošli smo tek četvrtinu mandata”, objasnio je Đukanović.

Na konstantaciju premijera da je u poljoprivredi upošljeno 1.000 ljudi, Milić je zatražio da mu se dostave imena istih, ističući da mu brojke ne idu u prilog.

Nakon toga, uslijedilo je pitanje poslanika SDP-a Džavida Šabovića, kada će Vlada odlučiti o Prijedlogu zakona o izmjeni teritorijalne organizacije kojim bi se Gusinju vratio status opštine.

“Uslovi za mišljenje Vlade stekli su se tek kad je podnosilac dostavio inoviranu studiju o opravdanosti, 10. decembra 2013. godine. Ako mi na narednoj sjednici, u četvrtak, donesemo pozitivno mišljenje, već do kraja januara mjeseca Skupština može da se izjasni o tome. Nema sumnje da je glavnina posla završena i da se prema inicijativi Gusinjana Vlada odnijela krajnje odgovorno. U mjesecima koji slijede stvoriće se uslovi za organizaciju izbora u Gusinju”, istakao je Đukanović.

Poslanika Pozitivne Crne Gore Dritana Abazovića interesovalo je koje aktivnosti Vlada radi za iskorišćavanje prirodnih resursa Ulcinja, na šta je Đukanović odgovorio da je Vlada opredijelila 10 miliona eura za brojne infrastrukturne investicije u toj opštini.

N.D.L.

dAčIĆ

pAVlOVIĆ NA OdBOrU zA ANtIKOrUpCIjU

Marković ¹ kočničarª u borbi Srbe poistovjećuju protiv korupcije i kriminala sa opozicijom Crna Gora na putu ka Evropskoj uniji (EU) mora da stvori institucije koje će se, bez uticaja Vlade i Skupštine, boriti protiv devijacija u društvu, a nosioce korupcije, kao najveće društvane pošasti, procesuirati, poručeno je na sjednici skupštinskog odbora za antikorupciju.

Predsjednik Odbora Predrag Bulatović pitao je potpredsjednika Vlade Duška Markovića da li je otvaranje pregovora u poglavljima 23 i 24 razlog za slavlje ili brigu.

Marković je kazao da je odluka o otvaranju najbitnijih poglavlja očekivana, a za taj bitan momenat u pretpristupnom periodu, dodao je, zaslužno je društvo u cjelini.

Prema njegovim riječima, EU sada sve više pažnje poklanja preventivnim mjerama kada je u pitanju korupcija.

“Nekada snažne preventivne mjere daju bolje rezultate nego klasični krivično-pravni odnos prema tom problemu. Tako nam Komisija preporučuje da to ne radimo na tradicionalan, represivan način, i da se ne oslanjamo samo na to, već da snažimo kapacitete kada su u pitanju fi-

nansijske istrage.

Praćenje tokova novca dovodi do saznanja o korupciji i nosiocima te pojave”, rekao je Marković.

Poslanik Demokratskog fronta (DF) Koča Pavlović nije saglasan sa tim da država treba da se fokusira samo na preventivni način borbe korupcije, kao i da to nije poruka EU. Pavlović smatra da je Marković “kočničar” u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala.

“Ja vas tako doživljavam. Vi ste čo-

vjek kojeg je Vlada zadužila da ovu raštimovanu kompoziciju, koja meni liči na tragični voz sa Bioča, u kojem se ne nalaze obični i pošteni ljudi, već ekipa koja bi mogla da strada u tom procesu puštanja a vi ste zaduženi da spustite kompoziciju sa što manje žrtava, odnosno uhapšenih”, naveo je Pavlović.

Poslanik Socijaldemokratske partije (SDP) Mićo Orlandić rekao je da hapšenja bez dokaza nijesu moguća.

“Od priča rekla-kazala nema koristi. Bitno da timovi budu tehnički oprmljeni, a da se dođe do rezultata. Prevencija je bitna, a treba se truditi da borba protiv korupcije postane način života”, poručio je Orlandić.

Predstavnik nevladine organizacije MANS Vuk Maraš smatra da je otvaranje poglavlja 23 i 24 dobra vijest za građane, a administartivna istraga je dobar način prvencije korupcije.

“Tako bi borba protiv korupcije krenula sa svih aspekata, ali rezultati AP pokazuju da političke borbe priotiv korupcije nema i sve se čini kako se oni koji krše zakon ne bi smjestili u za to predviđene prostorije, odnosno u zatvor”, ocijenio je Maraš.

Premijer Srbije Ivica Dačić kazao je da članovi dijaspore mogu da se bore za srpske nacionalne interese samo učešćem u vlasti u zemljama u kojima žive.

“Srbe u Crnoj Gori poistovjećuju sa opozicijom. Moramo da se borimo za nacionalni interes u Crnoj Gori, a ta borba se ostvaruje pobjedom i učestvovanjem na vlasti”, rekao je Dačić na otvaranju poslovne konferencije “Srbija i dijaspora“ u Beogradu.

Dačić je rekao da ne vjeruje da su Srbi jedinstveni u svijetu i da treba da budu realni i svjesni onoga što jesu jer samo tako mogu da ispravljaju greške.

“Srbi danas u svijetu ne predstvaljaju nikakav faktor, ni Srbija kao zemlja, niti Srbija kao dijaspora. To govorim zato što do sada nijesam sreo nijednog Srbina u političkim strukturama gdje sam bio, ali zato Bošnjake, Albance i Turke jesam, a nas ima mnogo više“, istakao je Dačić.

On je rekao da je zato suština u tome da se organizujemo, a ne samo “da pričamo, ljubimo, grli-

mo se, nazdravljamo i zaklinjeno u ljubav i vjernost, a iza toga nema ničeg drugog“.

Dačić je rekao da bez Srba u regionu nema vlade u Hrvatskoj i dodao i da kosovski premijer Hašim Tači vlada uz pomoć Srba u Prištini.

POLITIKA 5

UTORAK, 24. 12. 2013.

Milica Pejanović-Đurišić za dn

NATO i Rusi nijesu tražili baze u Crnoj Gori Mili Prelević

M

inistarka odbrane Milica Pejanović-Đurišić kazala je juče da Crnoj Gori niko nije tražio otvaranje vojnih baza na njenoj teritoriji.

Ona je u izjavi za Dnevne novine istakla da postoji precizna procedura kada su posjete stranih brodova našim lukama u pitanju i da se Crna Gora drži te procedure.

“Nije bilo nikada ni riječi o otvaranju stranih vojnih baza u Crnoj Gori. Nikada niko, pa ni NATO ni Rusija, nije tražio da ima svoje baze kod nas”, kazala je ministarka Pejanović-Đurišić.

Inače, Rusija je bila zainteresovana da razgovara sa čelnim ljudima crnogorske vojske o mogućnosti da njeni ratni brodovi pristaju u crnogorske luke Bar i Kotor, kazao je ambasador Ruske Federacije u Crnoj Gori Andrej Nesterenko podgoričkim Vijestima, demantujući tako informaciju ovog lista da su Rusi tražili da instaliraju vojnu bazu u Crnoj Gori.

Da podsjetimo, Dnevne novine su 5. septembra ove godine obja-

vile informaciju, koju je sada potvrdio ambasador, da ruski brodovi, ipak, neće uploviti u vode Crne Gore, iako je to traženo.

Nesterenko je ocijenio da bi brodovi dolazili isključivo zbog “humanitarnih razloga”, ali da u Ministarstvu odbrane nijesu htjeli ni da čuju za to.

“Mi nijesmo tražili otvaranje vojne baze. Sve što smo htjeli od Ministarstva odbrane jeste da naša delegacija razgovora o mogućnostima da naši vojni brodovi pristaju u luke Bar ili Kotor radi obezbjeđivanja materijalno-taktičkih potreba, snabdijevanja gorivom i potrepštinama. Mi smo tražili sastanak sa vašim ljudima iz vojske u Crnoj Gori, ali nam je iz

Ministarstva odbrane rečeno da ih ne zanima ta priča”, rekao je Nesterenko.

Iz Ministarstva odbrane Crne Gore su ovim povodom potvrdili DN da u redovnim komunikacijama koje Ministarstvo odbrane ima ni u jednoj prilici nije bilo riječi o otvaranju vojnih ili pomorskih baza na teritoriji Crne Gore.

Sve je počelo informacijom da je raketna krstarica “Moskva”, admiralski brod Crnomorske flote ruske ratne mornarice, trebalo da uplovi u Mediteran. Ratni brod će se, kako navode vojno-diplomatski izvori, a prenose ruske agencije, umjesto u luci u Zelenortskim ostrvima, zadržati u Sredozemlju, čime zvanična Moskva šalje jasnu poruku šta misli o odluci američkog predsjednika Baraka Obame i Kongresa, da izvrše “ograničeni” napad na građanskim ratom pogođenu Siriju.

Lučka kapetanija u Baru je saopštila tada Dnevnim novinama da u najveću crnogorsku luku neće uploviti bilo kakav ruski ratni brod.

Naslov iz teksta Dnevnih novina od 5. septembra

Dolazili su vojni brodovi Nije, međutim, nepoznata praksa da strani vojni brodovi uplovljavaju u naše luke. Imali smo priliku da ugostimo američke i grčke brodove, a u oktobru 2012. i 2010. godine u barsku luku uplovili su ruski desantni brodovi klase “Ropuh” “Novočer-

kask” i “Jamal”, dok je 2006. godine u kotorsku luku, povodom 300 godina od uspostavljanja političkih odnosa Crne Gore i Rusije, uplovio ratni brod “Cezar Kuniko”. Sva ova uplovljavanja precizno su definisana zakonima i pravilima.

So Budva

Završni račun opet sporan

Demokratska partija socijalista (DPS) u budvanskom lokalnom parlamentu će, na sjednici koja je zakazana za četvrtak, ponovo prekršiti Zakon zbog nepodnošenja završnog računa Skupštini opštine Budva, kazala je predsjednica kluba odbornika Demokratskog fronta (DF) u tom gradu Lucija Đurašković.

“Ne samo što je aktuelna DPS vlast u Budvi, zajedno sa koalicionim partnerima Socijaldemokratskom partijom i Liberalnom partijom prekršila zakon zbog nepodnošenja završnog računa na prošloj sjednici budvanskog parlamenta, već će to ponoviti i na narednoj koja je zakazana za naredni čevrtak”, rekla je Đurašković na konferenciji za novinare.

Prema njenim riječima, odbornicima neće biti omogućeno da raspravljaju o tom pitanju, jer ta tema, kako je pojasnila, nije uvrštena u dnevni red.

“Zbog čega se zakoni uopšte propisuju, jer za totalitarni režim DPS-a, održavan glasačkim marionetama, oni očito i nemaju neku važnost, posebno u slučaju kada se ima toliko tijesna većina, koja od građana i odbornika koji ih predstavljaju, krije gdje se usmjerava njihov novac?”, upitala je Đurašković.

Govoreći o obmanama aktuelne vlasti u opštini Budva, ona je kazala da je važno, da je građanima, obećano otvaranje bioskopa, ne jednog već tri, od kojih bi jedan, kako je precizirala, mogao poslužiti kao pozorište na

oKruGli STo ª novac i PoliTiKaº

Kazna za političare koji ne poštuju zakon Nadzor nad primjenom zakona i reviziju trebalo bi razdvojiti, a sankcije bolje prilagoditi, kako bi se i političkim subjektima mogla izreći kazna ukoliko ne poštuju zakon i uskratiti im novac iz budžeta, poručio je član Senata Državne revizorske institucije Nikola Kovačević na okruglom stolu “Novac i politika”.

“DRI preporučuje da se izmjenama zakona uredi pitanje finansiranja kampanja iz kredita i pozajmica, da se utvrdi limit do kojeg se mogu zadužiti, ali i rok i izvor sredstava iz kojeg će to vratiti, da se precizira vođenje poslovnih knjiga – Ministarstvo finansija da donese pravilnik i uredi ovo pitanje, da se novim zakonom razgraniče nadležnosti institucija za nadzor i kontrolu”, saopštio je Kovačević.

Prema riječima Kovačevića, treba propisati da one koji imaju priloge u iznosu preko 20.000 kontrolišu svake godine, a one sa manjim prihodom od tog da kontrolišu po potrebi i procjeni.

“Smatramo da DRI treba da uživa finansijsku, funkcionalnu nezavisnost, da budžet određuje na naš predlog nadležno tijelo Skupštine, da sami određujemo koji subjekat ćemo revidirati na primjer naredne godine. Smatramo da moramo biti u mogućnosti da kadrovski jačamo instituciju DRI bez saglasnosti izvršne vlasti. Ne bježimo od toga da podnesemo krivičnu prijavu kad budemo smatrali da ima bića krivičnog djela. Tamo gdje smo dali negativno mišljenje, obavještavali smo javnog tužioca.”, rekao je Kovačević.

otvorenom u zimskom periodu.

“Budva je metropola turizma sa predviđenim budžetom većim od desestostruko veće Podgorice. Nekad bi rekli, hljeba i cirkusa nikada dosta. Danas nam je ostao samo cirkus, uz pokoju mrvicu sa pučkih fešti, kazala Đurašković. Predsjednik OO DPS Boro Lazović s druge strane, kaže da zakon neće biti prekršen. “Ukoliko se radi o završnom računu za 2012. godinu to je nešto što je već razmatrano na sjednici prije desetak dana, kada je opozicija tražila smjenu gradonačelnika jer završni račun nije usvojen, i to neće biti uvršteno u dnevni red.

Ako se misli na račun za 2013. godinu, on će biti razmatran do kraja marta sledeće godine”, kazao je Lazović.

Rabrenović na čelu liberala

U Podgorici je juče održana 4. redovna konvencija Opštinskog odbora Liberalne partije glavnog grada Podgorice, na kojoj su izabrani novi predsjednik i novi opštinski odbor. Za predsjednika OO LP glavnog grada jednoglasno je izabran Jovan Rabrenović, koji će tu funkciju obavljati u narednom dvogodišnjem mandatu. U skladu sa odlukom Glavnog odbora Liberalne partije da se izvrši podmlađivanje opštinskih odbora, novi Opštinski odbor Liberalne partije glavnog grada sačinjavaće više od polovine mladih obrazovanih ljudi, koji su spremni da se aktivno angažuju na jačanju Liberalne partije i širenju ideja liberalizma.

UTORAK, 24. 12. 2013.

PREMIJER

Ne odustaju: Sa protesta radnika “Metalca”

METALAC

Zdravlje sve lošije, nastavljaju gladovanje Radnici Metalca nalaze se u teškom zdravstvenom stanju zbog štrajka glađu koji traje već sedmi dan. Predstavnik radnika Spasoje Jakić kazao je da je situacija veoma teška i da sve više radnika dobija medicinsku pomoć.

“Zdravstveno stanje je loše.

Juče je ponovo deset ljudi dobilo medicinsku pomoć, trojica su pošla u bolnicu da prime terapiju i izvrše analize. Problemi su uglavnom zbog visokog krvnog pritiska, a među nama ima i dijabetičara. Jednostavno se loše osjećaju, pod stresom su, loši su uslovi gdje boravimo, jer tu zdrav čovjek da prespava jednu noć sjutra dan bi bio bolestan”, istakao je Jakić.

Radnici su ogorčeni zbog ćutanja nadležnih organa.

“Nije bilo nikakvih pomaka.

Niko nam se nije obratio. Sa direktorom Nikolom Furundžićem imamo neki kontakt. On pokušava kao neki posao tu da donese, ali su to i dalje samo

priče. Definitivno on nije u mogućnosti da obezbijedi posao, prvenstveno što su računi obje firme u blokadi”, naglasio je Jakić.

Radnici su podsjetili i da je Vladina garancija od 1,5 milion eura pala, te da je sada Investiciono-razvojni fond vlasnik dvije trećine firme.

“Ne znamo koliko će nam Fond vremena još ostaviti, koliko sam upoznat, Furundžić nije uopšte ni otišao kod njih na razgovor. Mi smo išli u Fond prije nekoliko dana, pričali smo sa predstavnicima Fonda, ali jednostavno ne možemo da predstavljamo firmu jer nijesmo vlasnici. Znači da neće baš odmah pristupiti naplati, ali se jednostavno moraju dogovoriti sa vlasnikom preduzeća”, kazao je Jakić.

Prema riječima Jakića, sada je sve na Furundžiću koji, kao direktor firme, treba da odgovori na pozove predstavnika Fonda i da nađe rješenje za nastalu situaciju.

M.R.

ŽELJEZARA

Proizvodnja na ljeto Pokretanje pune proizvodnje u nikšićkoj Željezaru Toščelik, koja je prekinuta prije dva mjeseca, očekuje na ljeto, kazao je predsjednik sindikata te kompanije Pero Kadović.

“Trenutno se u Željezari rade ozbiljne investicije, prvenstveno u Čeličani i Kovačnici. Radi se na postavljanju novih stubova i pripremama za novu rotacionu peć koja treba da stigne, tako da na ljeto očekujemo pokretanje proizvodnje u punom kapacitetu. Nadamo se i zaposlenjima

novih radnika koji će raditi na novim postrojenjima”, poručio je Kadović. Sindikat nikšićke Željezare Toščelik podržao je juče radnike nekadašnjeg Metalca koji od 25. novembra protestuju tražeći isplatu sedam zarada, doprinose, povezivanje staža i pokretanje proizvodnje u tom preduzeću. Željezarci, prema riječima Kadovića, razumiju nezavidnu situaciju u kojoj se nalaze radnici koji su prije nekoliko dana radikalizovali proteste i otpočeli štrajk glađu.

J.L.

Posla ima, a nezaposlenost najteži problem u Crnoj Gori Crnogorski premijer Milo Đukanović saopštio je juče da je od izbora do danas ukupno zaposleno više od 17.690 osoba, kao i da je realno da će biti ispunjeno obećanje o otvaranju 40.000 radnih mjesta do kraja mandata Vlade.

On je, u odgovoru na poslaničko pitanje predsjednika SNP Srđana Milića ko opstruira ispunjavanje obećanja, dodao da opstrukcija ne postoji.

“Nećemo morati nikoga da žigošemo, posebno iz susjedstva. Nezaposlenost je nesumnjivo jedan od najtežih problema našeg društva”, rekao je Đukanović.

Prema podacima Vlade, u periodu od izbora do danas izdato je 24.400 radnih dozvola za radnike koji nijesu iz Crne Gore.

“Dakle, posla ima i najavljeni planovi se ostvaruju. Znatan broj radnih mjesta u Crnoj Gori je popunjen radnom snagom van njenih granica, što je pitanje od vitalnog značaja za tržište rada i biće tretirano u prvim sedmicama naredne godine”, saopštio je Đukanović.

On je ocijenio da je nezaposlenost

Nagradna igra za Visa kartice

Societe Generale Montenegro pokrenula je nagradnu igru za korisnike Visa kartica. Ovom akcijom, kako je saopšteno iz banke, žele da nagrade lojalnost postojećih korisnika kartica, ali i nove korisnike koji se u toku trajanja nagradne igre odluče za aktiviranje neke od Societe Generale Montenegro Visa kartica.

“Svi korisnici Visa Elektron, Visa POB, Visa Gold i Visa Classic Revolving kartica izdatih od Societe Generale banke Montenegro koji u periodu od 15. decembra 2013. do 15. februara 2014. budu obavili makar jednu transakciju, odnosno plaćanje ovim karticama, na prodajnim mjestima u Crnoj Gori i inostranstvu ili kupovinu putem interneta imaju pravo učešća u nagradnoj igri, kao i šansu da osvoje vrijedne nagrade: novi ‘Renault Clio’, LG LED televizor, Samsung tablet ili Samsung Galaxy S3 mobilni telefon”, saopšteno je iz banke.

Foto: Mirko Savović

Foto: Milovan Danilović

6 EKONOMIJA

Đukanović juče u Skupštini jedan od najtežih problema društva, zbog čega ga je Vlada svrstala u red najvažnijih prioriteta.

Milić je, podsjećaju i da je Đukanović na početku mandata obećao otvaranja 40.000 novih radnih mjesta, saopštio da je najznačajniji pad zaposlenosti ove godine zabilježen u prerađivačkoj industriji, gdje je izgubljeno 1.400 radnih mjesta.

Prema podacima Milića, najveći

rast je ostvaren u državnoj upravi i odbrani i obaveznom socijalnom osiguranju, gdje je otvoreno 700 novih radnih mjesta, u obrazovanju 800 i u zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti 200.

Na sjeveru, kako je naveo, ima 22.000 nezaposlenih, u primorskom regionu 6.500, u centralnom 20.900, od čega u Podgorici 10.300. Zaposlenje, prema njegovim riječima, traži i 16.500 osoba starijih od 40 godina.

N.U.

NLB BANKA

Donacije za srećniju Novu godinu

NLB Montenegrobanka će kraj godine obilježiti na human način tako što će donirati institucije u Crnoj Gori, kojima je pomoć i podrška najpotrebnija, u ukupnom iznosu od 18.000 eura, u cilju poboljšanja uslova u institucijama u kojima mahom borave naši najmlađi građani.

Kako je saopšteno iz NLB banke, 5.000 eura biće uručeno za kupovinu didaktičkih sredstava za djecu sa posebnim potrebama u osnovnim školama “Sutjeska” i “Milan Vukotić” u Podgorici, kao i OŠ “Mileva Lajović Lalatović” u Nikšiću i OŠ “Orjenski bataljon” u Herceg Novom.

Donacija će biti uručena i Udruženju “Roditelji” i JPU “Đina Vrbica” iz Podgorice u iznosu od 1.900 eura za kupovinu posteljine i ćebadi.

Opšta bolnica Nikšić dobiće 1.400 eura za kupovinu dušeka za 24 kreveta za Odsijek za akušerstvo, dok će Opšta bolnica Danilo I sa Cetinja dobiti 4.200 eura za osavremenjivanje kardiološkog odjeljenja.

Opšta bolnica Pljevlja - Dječje odjeljenje dobiće od NLB banke 600 eura za kupovinu inhalatora, otoskopa, aparata za mjerenje pritiska i dr.

Centar za transfuziju Berane dobiće 600 eura za kupovinu centralnog klima uređaja. JU Dnevni centar za djecu sa smetnjama u razvoju “TISA”, vrtić “Dušo Basekić”, OŠ “Vladislav Sl. Ribnikar”, kao i još nekoliko škola u Bijelom Polju dobiće od NLB banke 1.300 eura. JPU “Bambi” iz Tivta dobiće 380 eura, dok će JPU “Ljubica V. Jovanović - Maše” iz Budve i JPU “Radost” iz Kotora dobiti po 360 eura. Od NLB banke SMŠ “Bratstvo i jedinstvo” i OŠ “Boško Strugar” iz Ulcinja dobiće ukupno 500 eura.

Donaciju u iznosu od 350 eura dobiće i dvije osnovne škole u Tuzima, dok će Srednja stručna škola iz Rožaja dobiti 400 eura. NVO Staze Udruženje roditelja djece i omladine sa smetnjama u razvoju dobiće od NLB banke 500 eura za kupovinu 70 poklon-paketića.

I.C.

EKONOMIJA Foto: Dejan Lopičić

UTORAK, 24. 12. 2013.

Dokumenta koče gradnju: Juče sa kinesko-crnogorskog foruma

7

Usvojen zakon o otpisu kamata Skupština je juče usvojila zakon o otpisu kamate na poreske i carinske obaveze koji se odnosi na naplatu samo glavnice ranije dospjelih dugova.

Zakonom se predviđa otpis kamate na zaostale neplaćene poreske, odnosno carinske obaveze, koje su dospjele za plaćanje do 31. oktobra, ukoliko u roku od 30 dana od stupanja na snagu propisa obveznik u cjelosti uplati sve zaostale obaveze.

Zakon bi, kako je ranije objašnjeno, trebalo da doprinese ublažavanju efekata ekonomske krize, stabilizaciji javnih prihoda, povećanju budžetskih i smanjenju ukupnog poreskog duga.

AUTO-PUT

Novo zaduženje

Kinezi jasno poručili da Vlada ima da usvoji “hrpu dokumenata”

Aukcija državnih zapisa sa rokom dospijeća od 182 dana, vrijednih pet miliona eura, 14. ovogodišnja, biće održana danas. Iz Centralne banke Crne Gore saopštili su da se ponude mogu dostavljati do 12 sati. Iznos zapisa koji dospijevaju je 16,3 miliona eura.

“Samo kovertirane ponude, donijete i stavljene u posebnu kutiju, koja se nalazi u holu zgrade CBCG, biće obrađene u postupku aukcije”, kazali su predstavnici CBCG, koja vodi aukciju u ime Vlade.

Ove godine održano je 13 aukcija državnih zapisa sa rokom dospijeća od 182 dana i četiri sa rokom dospijeća od 91 dan.

Ukupan dug države po osnovu državnih zapisa do oktobra iznosi oko 100 miliona eura.

Od Vlade zavisi kada će početi gradnja Novak Uskoković

M

inistar saobraćaja i pomorstva Ivan Brajović zadužen je da sedmično izvještava Vladu o projektu gradnje auto-puta Bar - Boljare, saopšteno je za DN. Novi rok za početak gradnje auto-puta, kako je nedavno najavljeno, jeste 25. februar, ali nije sigurno ni tada da će početi, jer je neophodno da Vlada i kineski partneri do tada usvoje brojna dokumenta.

Da bi počela gradnja “posla vijeka”, odnosno dijela auto-puta Bar - Boljare, neophodno je da Vlada usvoji dosta dokumenata, među kojima je i studija uticaja na životnu sredinu. Predstavnik kineske kompanije CCCC Song Debin saopštio je da početak gradnje dijela auto-puta Bar - Boljare i potpisivanje ugovora zavisi od dosta faktora zbog čega se kraj februara još ne može navesti kao siguran rok početka.

“Komercijalni ugovor nije još potpisan, a da bi se potpisao zahtijevaju se nastojanja sa svih strana.

Vlada mora da izradi popriličnu hrpu dokumenata za potrebe kineske banke, koja je uključena u finansiranje, a sa druge strane, Exim banka treba da prouči sva ta dokumenta i da vidi da li odgovaraju potrebama”, rekao je Debin na poslovnom forumu Crne Gore i Kine.

Debin je bio i vrlo konkretan i dodao da ostaje da se uradi i procjena

uticaja na životnu sredinu.

Da bi se ta studija uradila potrebno je vrijeme, jer ona podrazumijeva i svojevrsnu javnu raspravu, odnosno da zainteresovani građani i organizacije dostavljaju primjedbe. Ranija praksa pokazivala je da se na to može potrošiti između mjesec i dva, a nerijetko i mnogo više.

CCCC i njena kćerka kompanija - Kineska korporacija za izgradnju puteva i mostova (CRBC) prvorangirane su na tenderu za gradnju auto-puta Bar - Boljare. One su za gradnju prioritetne dionice auto-puta od Smokovca, preko Uvača, do Mateševa ponudile 809,58 miliona eura.

Premijer Milo Đukanović je nedavno na sastanku Savjeta stranih investitora prenio uvjeravanje kineske kompanije, prvorangirane za gradnju auto-puta, da bi do 25. februara mogla da počne gradnja auto-puta i da bi mogli biti potpisani svi neophodni ugovori.

SVETI STEFAN

Debin je podsjetio da je CCCC potpisala okvirni sporazum sa crnogorskim ministarstvom saobraćaja i pomorstva za izgradnju auto-puta.

“Sljedeća faza je zapravo faza detaljnog pregovaranja između CCCC i Vlade Crne Gore u vezi sa ugovorom za izgradnju. Nadamo se da će ovaj ugovor uskoro potpisati obje strane, jer ćemo uložiti velika nastojanja u to”, kazao je Debin.

Poslovni forum, prema njegovim riječima, prilika je za kineske kompanije da imaju dobru platformu za razgovore sa građevinskim firmama iz Crne Gore.

“U međuvremenu, veliku pažnju posvećujemo kontaktima sa lokalnim podizvođačima radova”, kazao je Debin.

On je, komentarišući mogućnost da crnogorski podizvođači u procentu do 30 odsto budu uključeni u projekat izgradnje auto-puta, saopštio da je Ministarstvo saobraćaja dostavilo CCCC spisak potencijalnih podizvođača i da su imali priliku da vide ko su i da ih kontaktiraju.

“Tih 30 odsto lokalnih podizvođača biće detaljno navedeno u ugovoru jer će se to detaljno dogovoriti tokom pregovora”, rekao je Debin.

Jedan od osnivača građevinske firme “Ju Briv”, koja se bavi niskogradnjom, visokogradnjom i hidro-

gradnjom, Vojislav Bujković rekao je da su zanteresovani za učestvovanje u izgradnji auto-puta.

“Mislim da tu imamo dosta potencijala, a takođe i da crnogorska privreda i velike firme kao ‘Bemax’ i ‘Tehnoput’ treba da se udruže, da ne budemo razjedinjeni kao što smo do sada djelovali na ovim balkanskim područjima”, objasnio je Bujković.

Predstavnici crnogorske Vlade i privredne delegacije Kine usaglasili su danas u Podgorici niz konkretnih aktivnosti u cilju ispunjenja svih pretpostavki za to skoriji po etak gradnje autoputa Bar Boljari.

Radno tijelo da prati projekat Predstavnici crnogorske Vlade i kineske delegacije dogovorili da formiraju radno tijelo, kao centralni tim za usaglašavanje i koordiniranje realizacije infrastrukturnih projekata u Crnoj Gori.

Kinesku delegaciju čini sedam vodećih kompanija u oblasti infrastrukture na čelu sa građevinskom asocijacijom China International Contractors Association (CHINCA) i predstavnik Exim banke.

Predsjednik kineske gra evinske asocijacije, Diao Čunhe, koji je inicirao formiranje radnog tijela, naveo je da postoji potreba koordinirane komunikacije zvaničnika dvije strane na državnom i na nivou zainteresovanih kompanija.

Glasanje o aneksu odloženo za petak Glasanje o Predlogu odluke o prihvatanju aneksa ugovora o zakupu hotela Kraljičina plaža i ugovora o zakupu hotela Sveti Stefan i Miločer u Budvi, odloženo je za petak, jer u ovom trenutku ne postoji potrebna većina koja bi podržala predlog, saznaju Dnevne novine. Odlaganje glasanja zatražio je šef poslaničkog kljuba Demokratske partije socijalista Milutin Simovic. Izvori lista navode da je u vladajućoj koaliciji bio postignut načelnil dogovor o podršci, ali se SDP predomisiio u posljednjem momentu.

Neizglasavanje aneksa najvjerovatnije bi prouzrokovalo pokretanje arbitražnog postupka. Zakupac Adriatik propertis bi u tom slučaju

vjerovatno dobio spor. Zakupac je tražio korekciju osnovnog ugovora, jer su nadležni lokalni i državni organi kasnili sa ispunjvanje preuzetih obaveza iz ugovora zbog čega je pretrpio finansijsku štetu.

Vlada je nedavno uputila u Skupštinu aneks ugovora koji predviđa da se grčkom Adriatik propertisu i Amanu produži za 12 godina zakup Svetog Stefana i smanji kirija sa 1,6 na oko 1,2 miliona. Predlog Vlade je da se produži zakup za Kraljičinu plažu sa 30 na 99 godina. Adriatik propertis je, uprkos neviđenim opstrukcijama, uspio da za manje od šest godina uloži 52 miliona eura, kao i da vrati Sveti Stefan na poziciju koju je zauzimao nekada. E.R.

Jeftiniji benzin Povodom božićnih i novogodišnjih praznika, Euro petrol benzinske i plinske pumpe sniziće cijene benzina (95 i 98) i dizela za tri centa. Cijena plina dalje iznosi 0,70 eura po litru.

Kako je saopšteno iz ove kompanje, akcija sniženja cijena goriva počinje danas i trajeće do 31. decembra na svim Euro petrolovim pumpama.

“Petrol benzinske pumpe će 24, 30, 31. decembra i 6. januara pripremiti poklone iznenađenja za mališane koji tih dana dođu sa roditeljima da toče gorivo. Pokloni će se dijeliti dok traju zalihe”, saopšteno je iz Euro petrola.

Stigla samo jedna ponuda Konzorcijum Kutska i Mojanska jedini je dostavio ponudu na oglas za davanje koncesija za korišćenje vodotoka Kutske i Mojanske rijeke za izgradnju malih hidroelektrana. Nakon utvrđivanja podobnosti, Tenderska komisija će, kako je saopšteno iz Ministarstva ekonomije, otvoriti tehničku ponudu i obaviti njeno vrednovanje.

Javni oglas za davanje koncesija za korišćenje vodotoka Kutska i Mojanska rijeka za izgradnju mHE objavljen je 22. novembra ove godine, a svi zainteresovani ponude su mogli dostavljati do danas do deset sati.

8 DRUŠTVO

UTORAK, 24. 12. 2013.

PRIREDBA U DJEČJOJ KLINICI

IstRAžIvANJE DAmARA

Paketići obradovali najmlađe Puno homofobije i predrasuda U organizaciji Udruženja “Roditelji” i kompanije “Vezuv” juče je u prostorijama Instituta za bolesti djece u Podgorici organizovana priredba za mališane u susret nastupajućim novogodišnjim i božićnim praznicima. Osim prigodnih poklona i slatkiša, djecu i njihove roditelje najviše je obradovao dolazak žonglera Žara.

Ispred Udruženja “Roditelji” Kristina Mihailović je izrazila zadovoljstvo odzivom djece, naglasivši da je osnovni cilj akcije omogućiti najmlađima što prijatniji boravak u bolnici.

“Uprava kompanije ‘Vezuv’ nam se obratila sa željom da se uključi u našu akciju posjete bolnicama i dječjim odjeljenjima širom Crne Gore. Prvobitno je planirano da akcija bude održana tokom decembra, ali s obzirom na širok dijapazon aktivnosti, odlučili smo da akciju proširi-

mo. Potrudićemo se da posjetimo što je moguće više bolnica, a sve sa ciljem da djeci poklonima, zabavom i nastupima žonglera olakšamo boravak u bolnici”, istakla je Mihailović.

Priredba je organizovana u dva segmenta, pa su organizatori na-

kon predstave u holu sa poklonima posjetili u sobama i mališane koji nijesu bili u mogućnosti da izađu vani. Iz Udruženja “Roditelji” najavili su da je jučerašnja akcija samo početak, te da će slične aktivnosti nastaviti i tokom naredne godine. D.B.

Podgorica, 20.12.2013.godine

Predmet: Obavještenje o prodaji nepokretnosti - Nepokretnosti koje su predmet prodaje upisane su po osnovu Založne izjave UZZ br.1239/2012 u: -"A" listu lista nepokretnosti br.20 KO Petrovac, katastarska parcela br. 1058/2, voćnjak 2.klase, površine 153 m2, katastarska parcela br. 1059, voćnjak 2.klase, površine 597 m2, katastarska parcela br. 1060, voćnjak 2.klase, površine 299 m2, katastarska parcela br. 1061, voćnjak 2.klase, površine 309 m2, ukupne površine 1.358 m2 u svojini ,,Lučice International,, DOO Podgorica.

-"A" listu lista nepokretnosti br.1162 KO Maine, katastarska parcela br.1134, pašnjak 3.klase, površine 333 m2, katastarska parcela br.1134, zgrada 1, ruševina por. stambene zgrade, površine 70 m2, katastarska parcela br.1134, zgrada 2, ruševina por. stambene zgrade , površine 46 m2, katastarska parcela br.1135, livada 3.klase, površine 3.878 m2, katastarska parcela br.1136, pašnjak 3.klase, površine 1.023 m2, katastarska parcela br.1137, njiva 5.klase, površine 208 m2, katastarska parcela br.1138, livada 3.klase, površine 661 m2, -"V" listu nepokretnosti br.1162 KO Maine, katastarska parcela br.1134, zgrada 1, ruševina por. stambene zgrade, spratnost i površine P 70 m2, katastarska parcela br.1134, zgrada 2, ruševina por. stambene zgrade, spratnost i površine P 46 m2, sve u svojini ,,Stratex Investments,, DOO Budva.

Svaki četvrti građanin Crne Gore ne bi prijavio diskriminaciju, više od polovine njih to ne bi učinilo jer nemaju povjerenja u institucije, dok su kao treći razlog građani najviše navodili komplikovane procedure, pokazalo je istraživanje koje je za potrebe Ministarstva za ljudska i manjinska prava uradila agencija Damar. Istraživanje, koje je rađeno u novembru, u devet crnogorskih gradova, na uzorku od hiljadu punoljetnih ispitanika, pokazalo je da su najdiskriminasinije grupe u Crnoj Gori Romi, homoseksualci i osobe sa invaliditetom.

Cilj istraživanja bio je utvrditi percepciju, stavove i iskustva građana o diskriminaciji u Crnoj Gori.

Gotovo 80 odsto ispitanika smatra da je diskrimanija, u manjoj ili vrećoj mjeri, prisutna u Crnoj Gori, svega 4,5 odsto njih smatra da je nema, dok 17 odsto anketiranih nema stav o tom pitanju. Među ispitanicima koji smatraju da je diskriminacija prisutna u crnogorskom društvu najviše je Srba, 72 odsto, isto smatra i 65 odsto Roma, kao i 64,6 odsto Albanaca.

Predstavnik Damara Vuk Čađenović kazao je da je najviši stepen netolerancije izražen prema Romima i pripadnicima LGBT populacije.

“Dakle, možemo reći da su naši građani u velikoj mjeri homofobični i da pokazuju određeni stepen negativnih stereotipa”, rekao je Čađenović.

Kada su u pitanju stavovi o LGBT populaciji, tri četvrtine građana smatra da još nije došlo vrijeme za održavanje Parade ponosa, a čak 46,5 odsto njih smatra da to nikada ne bi trebalo dozvoliti.

Kada je u pitanju socijalna distanca, ona je najviše izražena prema LGBT osobama, zatim prema oboljelima od HIV-a, dok su na trećem mjestu osobe sa mentalnim invaliditetom.

Najmanja distanca izražena je prema siromašnima, 2,8 odsto, i prema ženama – četiri odsto.

Etnička distanca je najviše izražena prema Romima, 22,5 odsto, zatim slijede Albanci sa 21,7 odsto, i Hrvati sa 16,6 odsto, dok je najmanja distanca prema Crnogorcima, 7,5 odsto, i Srbima 3,3 odsto. Čađenović je kazao da je na pitanje koje institucije najviše diskriminušu određene grupe, najviše ispitanika, 17,3 odsto, ocijenilo je da su to sami građani, 17 odsto njih smatra da su to političke stranke, a 16,4 odsto da je to Vlada.

Ministar za ljudska i manjinska prava Suad Numanović ocijenio je da bez promjene svijesti građana nema efikasne borbe protiv diskriminacije.

Numanović je podsjetio da su registrovani svi nacionalni savjeti osim srpskog, koji iz tehničkih razloga još niije registrovan.

Na pitanje zato bi se formirao srpski nacionalni savjet kada Srbi nijesu manjina u Crnoj Gori, pomoćnik ministra Sabahudin Delić kazao je da ni Ustav ni zakoni ne određuju taksativno manjine i da je manjina svaka grupacija koja se tako osjeća.

Na pitanje da li u Fondu za manjine trenutno može da bude predstavnik prethodnog Srpskog nacionalnog savjeta, iz Ministarstva su kazali da ne može, jer novi savjet još nije registrovan.

Bo.P.

- Procijenjena cijena nepokretnosti iznosi 50 % od procijenjene vrijednosti nepokretnosti 942,805.00€, to jest 471.402,50 €, uvećana za redovnu i zateznu kamatu koja će se obračunavati do dana održavanja prodaje, kao i realne troškove i druge izdatke nastale od početka postupka namirenja vansudske prodaje u iznosu od 2.750,00 €.

- Ukupan dug po Ugovoru o kreditu iznosi 359.404,55 € (stanje duga se uzima na dan ponošenja zahtjeva ). Kamata se obračunava do konačnog namirenja potraživanja.

- Vansudska prodaja javnim nadmetanjem sprovešće se dana 10.01.2014.godine sa početkom u 10 časova u prostorijama filijale Prve banke CG AD – osnovana 1901.godine u Budvi, ul.Mediteranska br.5.

- Lica zainteresovana za učešće na javnom nadmetanju dužna su, na ime jemstva uplatiti depozit u iznosu od 10% od početne prodajne cijene, na račun Prve banke CG - AD osnovana 1901, br. 535-1-76, o čemu su dužni Agentu vansudske prodaje, gospodinu Igoru Brnoviću, advokatu iz Podgorice pružiti dokaz o deponovanju sredstava na naznačeni račun Banke.

- Prijave za učešće na javnom nadmetanju se podnose advokatskoj kancelariji Igora Brnovića, na adresi Svetozara Markovića br. 9, u zatvorenoj koverti uz naznaku „za javno nadmetanje“ svakog radnog dana od 8 do 14h zaključno sa 31.12.2013.godine.

Učesnici javnog nadmetanja su, uz prijavu, dužni dostaviti dokaz o uplati depozita i sljedeće podatke: - Za fizička lica: ime i prezime, adresu stanovanja, matični broj, kopiju lične karte; - Za pravna lica: naziv i sjedište, izvod iz CRPS-a.

Neblagovremena prijava, kao i prijava uz koju nijesu priloženi traženi dokazi ( neuredna prijava ) neće se razmatrati u postupku javnog nadmetanja.

- Kupac koji ponudi najvišu cijenu dužan je kupoprodajnu cijenu platiti u roku od 7 dana od dana zaključivanja javnog nadmetanja.

- Nakon cjelokupne uplate kupoprodajne cijene postignute na javnoj prodaji, lice koje sprovodi postupak prodaje ovlašćeno je da u ime Hipotekarnog dužnika potpiše ugovor kojim se svojina na nepokretnosti opterećenoj hipotekom prenosi na kupca i da ovjeri svoj potpis na tom ugovoru.

- Ukoliko kupac ne isplati kupoprodajnu cijenu u propisanom roku gubi pravo na zaključenje ugovora kao i položeno jemstvo, a Banka ima pravo da zaključi Ugovor o kupoprodaji sa drugim ponuđačem - kupcem koji je ponudio kupoprodajnu cijenu koja je po visini odmah iza najviše ponuđene cijene.

- Troškove ovjere ugovora i porez na promet nepokretnosti snosi kupac.

- Sve potrebne informacije u vezi ovog Obavještenja mogu se dobiti u prostorijama Prva banke CG-AD osnovana 1901. godine, u Podgorici, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br.141 ili putem telefona br. 020/409-117, 020/409-116 i 069073360.

AGENT VANSUDSKE PRODAJE

RDC: 20.januara opet isključenja, ako dugovanja ne izmire

RADIO-DIfUzNI CENtAR

Emiterima signal samo za praznike Menadžment Radio-difuznog centra je saopštio da će emiterima koji su 20. decembra isključeni omogućiti rad za novogodišnje i božićne praznike.

Radio-difuzni centar je isključio 20. decembra, zbog nagomilanog duga za usluge emitovanja signala preko predajnika RDC-a, signal televizijskih stanica Korona, MBC i Panorama i šest radio-stanica - Antena M, TDI (bivši Montena radio), Panorama, Skadar lejk, Skala, Korona i Jadran.

Radio-difuzni centar isključio je signale pomenutim televizijskim

i radio stanicama, iako ogromna većina emitera u Crnoj Gori duguje velike novčane iznose za naknadu korišćenja predajnika.

Kako navodi RDC u jučrašnjem saopštenju, jedan broj emitera u međuvremenu je izmirio svoju obavezu.

RDC će, kako su istakli, 20. januara 2014. obustaviti pružanje usluga svim emiterima koji ne budu ispoštovali potpisane sporazume kojima su se obavezali da će prethodni dug, nastao do oktobra 2013. izmirivati u 24 mjesečne rate, uz obavezu plaćanja redovnih faktura. Bo.P.

DRUŠTVO 9

UTORAK, 24. 12. 2013.

Porastao broj građana slabog imovinskog stanja tokom 2012. godine, u posebnom riziku poljoprivrednici, nezaposleni i djeca

MONSTAT

Siromašan skoro svaki deseti Crnogorac Bojana Pejović

D

a je siromaštvo i zvanično u porastu u Crnoj Gori potvrdila je analiza siromaštva za prošlu godinu, koju je objavio Monstat. Prema njihovoj analizi za 2012. godinu, u Crnoj Gori je 11,3 odsto građana živjelo ispod linije siromaštva. Prevedeno na jezik brojki, oko 68.000 građana Crne Gore, odnosno skoro svaki deseti stanovnik imao je mjesečne prihode manje od 182,43 eura.

Godinu ranije, dakle 2011, u Crnoj Gori je bilo 9,3 odsto siromašnih građana, koji su imali mjesečne prihode manje od 175,25 eura po domaćinstvu. U poređenju sa ranijim godinama, najniža stopa siromaštva bila je 2010. godine, kada je iznosila 6,6 dosto. Tada je apsolutna linija siromaštva bila 169,98 eura.

“Raspoloživi indikatori o kretanju prosječnih zarada i potrošnje 2012. pokazuju da je povećanje stope siromaštva očekivani rezultat takvih ekonomskih kretanja”, saopštili su iz Monstata. Siromaštvo je 2012. povećano u urbanim, a smanjeno u ruralnim oblastima.

“Gledajući urbane oblasti, stopa siromaštva je 2012. bila 8,1 odsto, dok je 2011. bila 4,4 odsto, odnosno došlo je do povećanja stope za 3,7 procentna poena. U ruralnim oblastima najniža stopa siromaštva bila je 2010. godine (11,3 odsto), dok je 2011. godine iznosila 18,4 odsto. Prošle godine u odnosu na 2011. stopa siromaštva u ruralnim oblastima se smanjila za čak 0,3 procentna poena i iznosila je 18,1 odsto. Seosko stanovništvo ima puno veći rizik siromaštva nego gradsko”, navodi se u Monstatovoj analizi siromaštva.

U dokumentu se ističe i da se seosko stanovništvo suočava sa većim rizikom od siromaštva nego ono u gradskim područjima.

“U seoskim oblastima stopa siromaštva 2012. iznosila je 18,1 odsto, dok je u Podgorici bila 11,2 odsto. U drugim urbanim oblastima iznosi-

la je 5,7 odsto; 32,4 odsto ukupnog stanovništva živi u seoskim oblastima, od čega udio siromašnih iznosi 51,8 odsto”, objavljeno je u Monstatovoj analizi.

Posmatrano po regijama, analiza je očekivano pokazala da postoji znatna razlika u obimu siromaštva između sjevernog regiona i drugih djelova države. To znači da je stopa siromaštva u sjevernom regionu skoro dva puta viša od stope siromaštva u centralnom i južnom regionu.

“Stopa siromaštva u sjevernom regionu iznosila je 2012. godine 18,3 odsto. U tom regionu živi 30,9 odsto stanovništva Crne Gore, ali i 50,2 odsto svih siromašnih. Stopa siromaštva u centralnom regionu iznosi 7,9 odsto, a u južnom devet odsto”, navodi se u analizi. Na siromaštvo, kako je objavljeno u dokumentu, utiče i veličina domaćinstva.

“Stopa siromaštva je 2012. godine iznad prosjeka kod domaćinstava sa šest ili više članova. Najvišu stopu siromaštva imaju domaćinstva sa sedam i više članova - 44,4 odsto. Njihov rizik od siromaštva je skoro četiri puta veći u odnosu na prosjek.

Najmanji rizik od siromaštva imaju dvočlana domaćinstva i domaćinstva sa četiri člana”, navodi se u analizi. Analiza je pokazala i da najveći rizik od siromaštva imaju osobe koje su samozaposlene, odnosno one koje se bave poljoprivredom za sopstvene potrebe ili vođenjem malog privatnog biznisa, kao i nezapo-

Veliki broj ljudi ne može da sastavi kraj sa krajem Prema riječima sociologa Andrije Đukanovića, evidentno je da siromaštvo iz godine u godinu postaje sve veći problem. Uzrok je, kaže, jasno identifikovati.

“To je, prije svega, katastrofalna ekonomska politika koja i dalje proizvodi nove siromahe umjesto da ih smanjuje. Položaj radnika je krajnje nepovoljan. Plate su u neskladu sa troškovima života i osim toga su neredovne. Mnogi su zaposleni samo na papiru. Na drugoj strani imamo mali broj onih koji posjeduju skoro sve”, kazao je Đukanović.

On je dodao da promašaji u ekonomiji samo još više opterećuju državu i iziskuju da se i ono malo što postoji da na izmirivanje dugova.

“Budžet opstaje zahvaljujući novim zaduženjima. Otvaranje radnih mjesta i nove investicije postoje samo u izjavama vlasti. Apsolutna linija siromaštva nije daleko za mnoge, a ne samo za ovih 10-11 procenata”, kazao je on.

Postavlja se, kaže, pitanje i šta je to siromaštvo. slena lica.

“Stopa siromaštva je najviša kod lica koja su samozaposlena i nezaposlena i iznosi 18,8 odto. Kod ostalih neaktivnih lica od ukupnog stanovništva (19,9 odsto) udio siromašnih iznosi 25,4 odsto, a stopa siro-

“Domaćinstva u kojima su prihodi od poljoprivrede i biznisa glavni izvor prihoda imaju rizik od siromaštva iznad prosjeka. U domaćinstvima čiji su glavni izvori prihodi od poljoprivrede i biznisa živi 8,6 odsto stanovništva. U takvim domaćinstvima živi 19,3 odsto siromašnih”, navodi se u analizi.

maštva 14,4 odsto. Kod djece do 15 godina stopa siromaštva je iznosila 16,1 odsto. Najniža stopa siromaštva je među penzionisanim licima (6,3 odsto) i zaposlenim licima (3,6 odsto)”, pokazala je Monstatova analiza.

Zoran Heber, trgovac ribom Sa našim zaradama je došlo vrijeme da nema srednje klase, već se dijelimo na bogate i siromašne. Radio sam u KAP-u 15 godina, sad sam na ulici, bez penzije i primanja. Koliko ima posla dovoljno vam govori podatak da prvi put nakon 15 godina mog rada nije bilo para da narod kupi ribu pred slavu. Sve se svodi na puko preživljavanje od danas do sjutra.

Vojo Ćirović, penzioner Ovo je opljačkana država u kojoj ne može da se zaradi. Napravljeni su gubici u prirodnim bogatstvima i ovo je potopljenja zemlja. Nema nam skorijeg boljitka. Ako vam je penzija 250 eura, kad podmirite sve račune, nećete imati od čega da kupite hljeb. Nikad pijaca praznije nije bila. Ne znam šta će omladina i kako će dalje, ali ovo ne valja.

Struktura siromašnih prema glavnom izvoru prihoda domaćinstava, 2012. godina

24,9%

Najbolje žive zaposleni u javnom sektoru S obzirom na to da redovne zarade obezbjeđuju nizak rizik od siromaštva, analiza je pokazala da je 2012. najniža stopa siromaštva zabilježena kod domaćinstava čiji su glavni izvor prihoda zarade iz privatnog sektora (4,1 odsto), a nešto veća je kod domaćinstava čiji su glavni izvori prihoda zarade iz javnog sektora (osam odsto).

“Ako znamo koliki su troškovi života onda sigurno siromašnih ima mnogo više. Mislim da nije dovoljno urađeno da se ostvari razvoj koji bi objektivno mogao da se dostigne. Postoje načini i to održivi koji ako bi se dosljedno sprovodili mogu da daju dobre rezultate. Odjedanput sve ono što je bilo rentabilno do devedesetih sad više to nije. Mislim da je ipak problem druge prirode”, kazao je Đukanović, dodajući da je svakodnevni život ljudi jedini pokazatelj uspješne politike.

Sve ostalo su, dodaje, priče.

“A mi vidimo da veliki broj ljudi nije u mogućnosti da sastavi kraj sa krajem. To u krajnjem dovodi u pitanje i slobodu ljudi. Mislim da se mora napraviti ravnoteža u razvoju svih djelova zemlje, da se moraju bolje iskoristiti resursi koje imamo, te da se mora voditi puno odgovornija politika u raspolaganju sredstvima koja imamo. Ovakav način vođenja ekonomske politike će dati još lošije rezultate u budućnosti”, zaključio je on.

Tanasije Knežević, prodavac Odvajam tokom cijele godine da bih nastupajuće praznike proveo kako dolikuje. Cijene su iste, ali nema zarade, a ona, svakako, nije dovoljna da se živi u nekim pristojnim uslovima. Kad nema para, onda je sve skupo. Bojim se da nas i naredne godine ne očekuje ništa bolje, biće samo teže. Svi se žale, svakim danom sve više.

18,9% 11,1%

25,8%

19,3%

Ljiljana Đurišić, prodavačica Iskreno, životni standard je loš i za skromnu trpezu. Svaki dan je sve lošije, narod je obespario. Dokaz je pijaca, tu je narod redovno svraćao, a sada nema nikoga.

Radim 10 godina i nikad nije bilo teže nego danas. Teško će nam biti dalje, nema proizvodnje. Cijene nijesu visoke, banana i mandarina nikad jeftinije nijesu bile, ali i pored toga nema kupaca.

10 HRONIKA

UTORAK, 24. 12. 2013.

Braća nijesu bacila bombu na auto Kamenog Sudija Osnovnog suda u Podgorici Nenad Vujanović izrekao je oslobađajuću presudu braći Bobanu i Blažu Vuksanoviću, optuženim da su 1. marta oko 00.30 časova podmetnuli eksplozivnu napravu ispred stana i automobila Aleksandra Jovovića, zvanog Kameni.

Optužnicom, braća su se teretila za teško djelo protiv opšte sigurnosti u sticaju sa krivičnim djelom “izazivanje opšte opasnosti”, kao i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.

Obrazlažući presudu sudija Vujanović je naveo da obimnim dokaznim materijalom

Podgorička policija podnijela je krivičnu prijavu protiv Š.B. (44) od koga su zaplijenili 2.145 komada CD/DVD-a.

Sumnje policije ukazuju na to da je Š.B, kao samostalni preduzetnik – vlasnik tezge na pijaci Gintaš u Podgorici, vršio distribuciju piratskih CD/ DVD-ova sa filmskim i muzičkim sadržajima i igricama za djecu. Policijski službenici su na tezgi pronašli i oduzeli 2.145 CD/ DVD-ova.

Ova policijska aktivnost izvedena je u okviru policijske akcije “Petar Pan”.

K.P.

nije dokazano da su optuženi izvršioci krivčnih djela koja im se stavljaju na teret.

Tužilac Ivan Petrović, u završnim riječima istakao je da je dokazima potvrđena krivica optuženih mladića, a da je ona potvrđena i rezultatima forenzičke analize njihove odjeće koja je sadržala čestice vojnog eksploziva TNT. Nakon izricanja oslobađajuće presude, braća Vuksanović, koji su od početka postupka negirali krivicu, pušteni su iz pritvora u kojem se nalaze od 30. maja, kada su uhapšeni i organizovanoj policijskoj akciji.

M.V.P.

Baranin nedozvoljeno držao oružje Barska policija uhapsila je S.M. (23) iz Bara 22. decembra ove godine, zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.

Sinoć oko 23.45 časova u Baru, policijski službenici su prilikom pokušaja kontrolisanja jednog lica primijetili da je mladić odbacio od sebe oružje, nakon čega je pokušao bjekstvo.

Policija je kod S.M. pronašla odbačeno oružje – pištolj, nepoznate marke, oštećenog fabričkog broja, kalibra 9 mm sa osam metaka u okviru. Službenici Centra bezbjednosti Bar su juče postupajući po naredbi nadležnog Sudije za istragu izvršili pretres stana i drugih prostorija koje u Baru koristi S.M. gdje je pronađeno i uz potvrdu oduzeto 29 komada puščane municije, 45 komada pištoljskih metaka kalibra 7,65 mm i 8 pištoljskih metaka kalibra 9mm. Nakon hapšenja S.M. je uz krivičnu prijavu u zakonskom roku predat Osnovnom državnom tužilaštvu u Baru.

Pronađeno oružje i municija biće poslati na vještačenje u Forenzički centar.

K.P.

Shodno članu 45 u vezi člana 201 Zakona o izvršenju i obezbeđenu, advokat Igor Brnović iz Podgorice ,ul. Svetozara Markovića br. 9, u svojstvu ovlaštenog lica- agenta vansudske prodaje nepokretnosti, radi namirenja potraživanja hipotekarnog povjerioca ,, PRVA BANKA ,, AD Podgorica, po ugovoru o kreditu broj 17-01/6659, od 05.10.2012 godine, vrši DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Hipotekarnom dužniku DOO "STRATEX INVESTMENTS" Budva, sa poslednjom poznatom adresom, ul. Popa Jola Zeca Br. 2, i hipotekarnom dužniku DOO ,i „LUČICE INTERNACIONAL,, - Podgorica, sa poslednjom poznatom adresom ulica Balšića broj 36.

Obaveštenja o prodaji nepokretnosti upisanih u list nepokretnosti broj 20 KO Petrovac i list nepokretnosti broj 1162 KO Maine, koja prodaja se ima održati dana 10.01.2014. godine u 10 časova, u prostorijama filijale Prve banke AD Podgorica u Budvi ul. Mediteranska broj 5.

Pozivaju se kreditni i hitotekarni dužnici da se u roku od 3 dana po ovoj objavi obrate ovlašćenoim licu za vansudsku prodaju nepokretnosti na adresi : Advokat Igor Brnović , ulica Svetozara markovića broj 9. Podgorica.

Upozoravaju se kreditni i hipotekarni dužnici DOO"STRATEX INVESTMENTS" Budva,, i DOO LUČICE INTERNACIONAL ,, PODGORICA da se dostava pismena izvršena na ovaj način smatra urednom i da negativne posledice koje mogu nastati snosi sama stranka.

ADVOKAT IGOR BRNOVIĆ

Nacrt strategije reforme pravosuđa (2014-2018) prestavljen je juče na javnoj raspravi kojoj su prisustvovali Duško Marković, potpredsjednik Vlade i ministar pravde Crne Gore, Vesna Medenica, predsjednica Vrhovnog suda, Veselin Vučković, vršilac dužnosti Vrhovnog tužioca, Sanja Bojanić, šefica Sektora za demokratsko upravljanje Kancelarije UNDP u Crnoj Gori.

Oni su naveli da je ovaj dokument dobar dopunski mehanizam za otvaranje poglavlja 23 i 24. Takođe, istakli su da se daljim reformam mora dodatno raditi na jačanju nezavisnosti, nepristrasnosti i odgovornosti pravosuđa.

Marković je naveo da će nacrtom nove Strategije obezbijediti kontinuitet reforme pravosuđa započet još 2000.

“Pravosuđe tada i danas nijesu isti sistemi, dovoljan je i letimičan pogled da primijetimo poboljšani materijalni položaj sudija i tužilaca, unaprjeđenje prostornih i tehničkih kapaciteta, uspostavljanje Tužilačkog i Sudskog savjeta, razvijen sistem obuke nosilaca pravosudne funkcije i razvijen sistem slučajne dodjele predmeta, notarijat, besplatna pravna pomoć, alternativno rješavanje sporova”, naveo je Marković.

On je podsjetio da je amandmanima na Ustav uklonjena mogućnost političkog uticaja na izbor nosilaca najviših pravosudnih funkcija.

Medenica je ovim povodom kazala da je od usvajanja prve Strategije 2007. godine, crnogorsko sudstvo pošlo putem pozitivnog procesa preobražaja i postalo efikasniji i ažurniji sistem. Naglasila je i da će sud-

Foto: Vedran Ilić

PRESUDA

Nastavljena reforma pravosudnog sistema Vučković, Marković i Medenica juče na predstavljanju Strategije

stvo nastojati da ozbiljno odgovori na strateške ciljeve, koji će se do 2018. postaviti.

“Nepristrasnost sudstva zahtijeva dalju reformu informacionog sistema na način da će se razvijati elektronska slučajna dodjela predmeta, u svim sudovima, bez uticaja ljudskog faktora kao i da će se obezbijediti statističko izvještavanje o dužini trajanja sudskih postupaka i rada”, ukazala je Medenica, navodeći da će smanjenje zaostalih predmeta i dalje će ostati primaran cilj.

Predstavljajući Strategiju Bojanić je rekla da je zajednička namjera da se u taj dokument ugrade dobro i precizno definisani ciljeve na-

stavka reformi, kao i potrebne mjere. Sve ovo, kako je rekla, oslanjajući se na iskustva u regionu i poštujući međunarodne standarde.

Vršilac dužnosti Vrhovnog državnog tužioca Vučković ukazao je da su sprovođenjem dosadašnje petogodišnje Strategije, unijete značajne novine u pogledu položaja i nezavisnosti i samostalnosti Tužilaštva.

“Najnoviji ustavni amandmani izmijenili su položaj tužilaca sa ciljem jačanja nezavisnosti i samostalnosti i efikasnosti njihovog rada. Nije u pitanju samo promjena imena funkcije već sada funkciju vrše državni tužioci i rukovodioci tužilaštava”, dodao je Vučković.

K.P.- M.V.P.

BOMBA POD AUTO

Opomena zbog prevare?

U noći između nedjelje i ponedjeljka, oko ponoći, bačena je bomba u Ulici 4. jula, čije aktiviranje je oštetilo četiri automobila. Kako je krater pronađen ispod automobila “audi a4” (NK-AM062), policija,

prema saznanjima DN, sumnja da je ova bomba bila opomena njegovom vlasniku Filipu Vukotiću.

On je, kako DN saznaju od izvora bliskog istrazi, policiji poznat od ranije, jer su mu pisane prijave zbog

Izručen Njemačkoj

Podgorički Interpola u saradnji sa pripadnicima Posebne jedinice, 20. decembra ove godine, izručili su iz Crne Gore u Njemačku albanskog državljanina L. L. (30).

L. L. se potraživao radi obezbjeđivanja njegovog prisustva u postupku koji se protiv njega vodi u Njemačkoj, zbog sumnje da je počinio ubistvo u saizvršilaštvu.

K.P.

prevara. Vukotić je vlasnik agencije za ukrcaj pomoraca, pa podgorički policajci provjeravaju da li je preko te firme prevario nekoga ko mu se osvetio, ili ga je upozorio na ovaj način.

M.V.P.

NESTALO 4.040 EURA

Radnik osumnjičen za krađu novca Restoran “Anovi”

Foto: Vedran Ilić

Foto: Vedran Ilić

PREDSTAVLJENA NOVA STRATEGIJA

Privođenje braće Vuksanović na izricanje presude

Pokušao da siluje sugrađanku

Apelacioni sud potvrdio je presudu od godinu zatvora zbog pokušaja silovanja Pljevljaku М. А. (22).

Prema optužnici, M. A. je 12. novembra prošle godine u večernjim satima u blizini Doma kulture u Pljevljima pokušao da siluje sugrađanku Š. A. “Dok se ona kretala ulicom, okrivljeni je odvukao u neosvijetljeni prostor i počeo da je skida.

Pošto je oštećena počela da doziva pomoć i nakon što se na prozoru obližnje kuće pojavio vlasnik, okrivljeni je odustao od namjere i pobjegao”, navodi se u optužnici. B.Č.

Danilovgrađanin Vladimir Mandić (30) uhapšen je prije tri dana u Podgorici zbog sumnje da je počinio krivično djelo “teška krađa”.

Policija sumnja da je Mandić u noći između 16. i 17. decembra 2013. godine počinio krađu u restoranu “Anovi”, u Ulici Moskovskoj u Podgorici. Navodno, on je, kako se sumnja, radeći u tom objektu, prije isteka radnog vremena sišao u podrumske prostorije i ostavio otključana vrata, koja vode u garažni dio zgrade.

Kako je saopšteno iz policije, sumnja se da je po završetku radnog vremena, zaključao restoran i udaljio se, da bi se kasnije vratio u garažni dio zgrade i ušao unutra, odakle je koristeći ključ od kancelarijskog prostora, koji je ranije uzeo i ponio sa sobom, ušao u kancelariju restorana. On je potom, kako se sumnja, obio fioku radnog stola, iz čije je unutrašnjosti ukrao više koverti u kojima se nalazilo ukupno više od 4.040 eura novca.

K.P.

Hronika 11

UTORAK, 24. 12. 2013.

TREĆA OPOMENA

Eksploziv razorio kućni prag radulovića ● djelo KvalifiKovano

Kao “iZaZivanje opšte opasnosti”

Marija Palibrk,foto: Vedran Ilić

n

akon jučerašnjeg napada u Podgorici kada je na prag stana načelnika barske policije Miloša Radulovića bačena bomba, ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević i direktor Uprave policije Slavko Stojanović posjetili su sinoć Radulovića i dodijelili su mu zaštitu. Istim povodom juče je u Baru saslušano 20-ak pripadnika tamošnjih kriminalnih grupa koji su odmah pristali na poligrafsko testiranje, a danas će biti ispitano i nekoliko Podgoričana.

Sagovornik Dnevnih novina blizak istrazi naveo je da su se članovi barskih takozvanih klanova juče odmah odazvali policijskom pozivu, te su prihvatili da budu testirani na poligrafu. Samim tim, smanjena je mogućnost da su oni umiješani u bacanje bombe na Radulovićev prag. Sada, policijska istraga ide u pravcu grupe od nekoliko mladića koji se dovode u vezu sa poznatim podgoričkih sportistom.

Oni će danas biti saslušani u Centru bezbjednosti Podgorica.

Stravična eksplozija odjeknula je juče ujutru oko 3.30 časova poslije ponoći u Ulici Jovana Popovića Lipovca. Prvi rezultati istrage pokazuju da su dvojica mladića došla na drugi sprat, gdje su ispred vrata Radulovićevog stana broj devet, postavili ručnu bombu “M 57”. Čim su istrčali iz zgrade začula se eksplozija koja je odjeknula cijelim naseljem Blok 9.

Srećom, nije bilo povrijeđenih, ali je od detonacije pričinjena veća materijalna šteta. Može se reći da je ovo, u posljednje pola godine, treća opomena Raduloviću. Dvije su bile upućene direktno njemu, a treća njegovom brataniću Urošu, novinaru sportske redakcije Dnevnih novina.

Dok policajci pokušavaju da dođu do opipljivih dokaza koji bi im

ukazali na osumnjičene koji su eksplozivnim napravama uništili automobile Miloša Radulovića i njegovog bratanića Uroša, bombaši nijesu čekali. Moguće isti izvršitelji, možda čak i nalogodavci, što će istraga pokazati, poslali su šefu barske policije novu opomenu.

Iz Uprave policije povodom ovog događaja izdali su zvanično saopštenje u kojem su naveli da je došlo do aktiviranja ručne bombe ispred ulaznih vrata njihovog kolege.

“Od dejstva eksplozije nastala su oštećenja na ulaznim vratima i u hodniku stana Radulovića, kao i oštećenja na ulaznim vratima dva stana koji se nalaze na istom spratu.

Odmah po obavještenju o događaju, na lice mjesta je upućena policijska patrola. Izvršen je uviđaj tokom kojeg su izuzeti predmeti i tragovi koji će se vještačiti u Forenzičkom centru. O događaju je obaviješten nadležni tužilac. Policijski službenici preduzimaju i druge koordinirane operativne aktivnosti na terenu u cilju potpunog rasvjetljavanja ovog krivičnog djela”, piše u saopštenju Uprave policije.

● Radulović sa poRodicom spavao u stanu

U tom trenu, u stanu su bili Miloš Radulović, njegova supruga i dvoje

Marković: Nadležni hitno da reaguju Ministar pravde i potpredsjednik Vlade Duško Marković kazao je da odgovor o čemu je riječ kada su u pitanju sve češći napadi na policijske službenike moraju dati nadležni državni organi, policija i tužilaštvo, i to u što kraćem roku.

“Moja ocjena je da ovakva situacija zabrinjava i da je neprihvatljiva. Ako je neko mislio da može da se obračuna sa državom na ovakav način, u ozbiljnoj je zabludi. Država u svakom slučaju nijednu bitku na

pitanju vladavijne prava i sigurnosti ne može izgubiti, pa ni ovu”, kazao je Marković.

Da nadležni moraju hitno odgovoriti na ovakve događaje, prema mišljenju ministra Markovića, pokazuje i nekoliko nerasvijetljenih napada na policajce.

“Očigledno ulazimo u fazu da kažemo sređivanja stanja u zemlji i stvaranja ambijenta u kojem kriminal i nosioci kriminala imaju sve manje prostora”, obrazložio je Marković.

Stojanović i Konjević sinoć posjetili Raduloviće male djece. Od stravične detonacije geleri su probili ulazna vrata, ali su se odbili i po vratima stanova pored njegovog. Takođe, geleri su oštetili i cijeli hodnik dužine desetak metara, na drugom spratu. U trenutku aktiviranja bombe, Radulovići su, srećom, spavali, pa niko nije prolazio pored vrata koja su bombaši “digli u vazduh”.

● KameRe snimile bombaše Prema nezvaničnim saznanjima Dnevnih novina, kako se sve odigralo u ranim jutarnjim časovima, niko od komšija šefa barske policije nije vidio napadače, ali su ih zabilježile sigurnosne kamere na zgradi. Jedna je postavljena na ćošku zgrade, a druga tako snima ulazna vrata i prilaz njima. Sagovornik DN blizak istrazi kazao je da se na kamerama vide dvojica mladića kako, s kapuljačama na glavi, ulaze u zgradu u kojoj stanuje Radulović. Jedan od njih u ruci već je držao spremnu bombu. Svega nekoliko trenutaka prije aktiviranja eksplozivne naprave napadači su istrčali iz zgarde. Navodno, jednog je kamera zabilježila kako bježi ispred ulaznih vrata, dok je drugi otrčao pored zgrade. Ipak, ni u jednom momentu, od kapuljača, nije im se vidjelo lice.

● ZabRinute i Komšije Radulović, kao ni prethodne, nije želio da komentariše ni ovaj napad. Njegove komšije, takođe su bile bez komentara, tvrdeći da nijesu nikoga vidjeli, već da ih je probudila stravična eksplozija.

Oni su istakli da i oni osjećaju strah zbog posljednjih nemilih događaja koji su zadesili Radulovića.

Ranije, 1. juna ove godine u cik zore, bačen je dinamit na travnjak

u neposrednoj blizini Radulovićevog službenog automobila “ford mondeo”, koji je bio parkiran ispred zgrade uz kojoj živi. Nakon toga, 10. jula, nešto poslije ponoći, benzinom je poliven i zapaljen automobil “hjundai IX35” njegovog bratanića Uroša Radulovića, sportskog novinara Dnevnih novina. Policija nije riješila nijedan ovaj slučaj. Čak, kako nijesu uspjeli da dokažu da je aktiviranje dinamita u blizini Radulovićevog automobila bilo upućeno direktno njemu, šef barske policije tada nije dobio policijsku zaštitu.

● stojanović i

Konjević: ovo je napad na beZbjednosni sistem

Stojanović i Konjević najoštrije su osudili bacanje bombe ispred stana Radulovića, navodeći da je to bio napad i na bezbjednosni sistem države.

“Svaki napad na policijskog službenika ujedno je i napad na Upravu policije Ministarstva unutrašnjih poslova, kao dijela bezbjednosnog sistema. Službenici CB Podgorica će, uz podršku kolega iz drugih policijskih struktura i u intenzivnoj saradnji sa Tužilaštvom, preduzeti sve potrebne zakonom propisane mjere i radnje u cilju potpunog rasvjetljavanja ovog krivičnog djela”, piše u Stojanovićevom saopštenju.

Konjević je saopštio da je o ovom događaju, koji mora biti rasvijetljen, razgovarao sa Stojanovićem.

“Napad na načelnika CB Bar je napad na sve pripadnike Ministarstva i, u konačnom, napad na državu. Sada, prevashodno CB Podgorica i Sektor kriminalističke policije moraju pokazati snagu i u saradnji sa drugim nadležnim organima otkriti i procesuirati počinioce”, naveo je Konjević u saopštenju.

Vršilac dužnosti Vrhovnog državnog tužioca Veselin Vučković naveo je da policija sa dežurnim zamjenikom Osnovnog državnog tužioca izuzima dokaze i radi na slučaju. Na osnovu dosadašnje istrage, kazao je, djelo se može kvalifikovati kao “izazivanje opšte opasnosti”.

“Ugrožena je imovina i stanari, jer je u pitanju stambena zgrada, pa je sigurno da je u pitanju krivično djelo “izazivanje opšte opasnosti”.

Da li se može raditi o nekom drugom, težem krivičnom djelu, to će pokazati rezultati izviđaja”, kazao je Vučković.

● ZeKović: dRžava moRa Zaštititi Raduloviće

Iz Savjeta za građansku kontrolu rada policije ocijenili su da bombaški napadi na Radulovića šalju poruku javnosti da su ugrožene vitalne funkcije policije. Aleksandar Saša Zeković, član ovog Savjeta, istakao je da su Radulovićeve komšije, koje su ga obavijestile o ovom slučaju, zabrinute za njega i njegovu porodicu, ali s razlogom i za sopstvenu bezbjednost.

“Ovo što se događaja Raduloviću zaslužuje hitnu društvenu i profesionalnu pažnju. Njegov slučaj zahtijeva efikasnu reakciju države koja se, stiče se ozbiljan utisak, iz određenih razloga odlaže i opstruira. Radulović u policijskog organizaciji važi za čestitog policajca i visokog profesionalca”, naveo je u saopštenju Zeković, dodajući da se ovakvim napadima očigledno šalju dozirane zastrašujuće poruke do trenutka dok kriminalci ne izgube strpljenje.

“Taj čin značio bi i potpuni poraz države. Suvišno je reći da se država mora spasiti od ocjena da je nemoćna pred kriminalom”, dodao je Zeković.

On je naglasio da nadležni moraju ozbiljnije nego do sada, postarati da Radulović i njegova porodica budu sigurni.

“Iza njihove bezbjednosti mora stati država. To će biti izuzetno snažana poruka lokalnoj mafiji i korumpiranim strukturama. Važno je da se Raduloviću omogući dalji nesmetan profesionalni rad. Konačno, neophodno je otkloniti svaku sumnju da iza svega ovog stoje barske kriminalne strukture i njihovi korumpirani pomagači u osnovnom državnom tužilaštvu”, istakao je Zeković.

12 CRNA GORA PoRtomoNteNegRo

SARADNJA

Većina zaposlenih iz Boke Kotorske U marini i naselju Porto Montenegro ima trenutno 300 zaposlenih radnika raznih profila, od kojih su 80 posto iz Crne Gore, odnosno 76 odsto zaposlenih čine Tivćani, saopšteno je iz kompanije Adriatic Marinas, u sklopu koje su marina i naselje.

Uz taj broj treba dodati i brojne partnerske kompanije, koje rade na realizaciji projekta Porto Montene-

UTORAK, 24. 12. 2013.

gro, dodatno je angažovano preko 400 ljudi, većinom iz Tivta i Boke Kotorske, ističu iz kompanije, navodeći da je u toku kampanja regrutovanja kadrova za hotel “Regent”, u kategoriji pet zvjezdica. ovaj hotel će od narednog ljeta zapošljavati od 150 do 170 radnika. Konkurs je u toku. Najveći dio novih radnih mjesta u hotelu “Regent” biće otvoren u martu i aprilu 2014. godine.

Z.K.

● Foto priča

Inspekcija i Morsko dobro radiće zajedno U cilju usaglašavanja zajedničkih aktivnosti i sistematske pripreme za sljedeću turističku sezonu, upriličen je sastanak direktora Uprave za inspekcijske poslove Božidara Vuksanovića i saradnika i direktora jP Morsko dobro Rajka Barovića i saradnika.

Prilikom ovog sastanka analiziriani su problemi sa kojima su se suočili Uprava za inspekcijske poslove i jP Morsko dobro tokom protekle turističke sezone, odredivši opis saradnje i buduće aktivnosti. Protokol o saradnji u narednom periodu podrazumijevao bi zajedničko djelovanje po pitanju nelegalne gradnje i postavljanja privremenih objekata u zoni

morskog dobra, bez izdatih odobrenja nadležnog organa i plaćenih dažbina po osnovu ugovora sa

ovim preduzećem. ovim dogovorom podrazumijeva se zajednički rad na terenu.

PRIZNANJA

Promocija najboljih biciklista HUmANo

Put do svjetlosti

Bijelo Polje - Nastavljajući tradicionalno opredjeljenje, a u okviru programa “Put do svjetlosti”, organizacija slijepih za Bijelo Polje i Mojkovac juče je organizovala uručenje novogodišnjih po-

klon paketića djeci sa oštećenim vidom, kao i djeci roditelja sa ovim senzornim oštećenjem.

Darodavac novogodišnjih poklon paketića je Rotary klub Bijelo Polje.

B.Č.

Bijelo Polje - Biciklistički savez Crne Gore će 26. decembra u Bijelom Polju, tradicionalno, proglasiti najbolje bicikliste 2013. godine.

Predsjednik nacionalnog Biciklističkog saveza Branko Hajduković kazao je za Dnevne novine da će veliki pobjednički pehar, namijenjen najboljem biciklisti Crne Gore, biti uručen Demiru Muliću, članu Biciklističkog kluba “Ciklomont” iz Bijelog Polja, dok je najbolja bici-

klistkinja Nikolina Despotović, članica nikšićkog Biciklističkog kluba “Nik bike”. Najbolji ,”junior” u godini koja ističe, je Emir Ramović, član “Kraljevskog biciklističkog kluba” iz Bijelog Polja, a najbolji “kadet” Milija Gojak, takmičar Biciklističkog kluba “Ciklomont”.

Talentovanom Nemanji Barjaktaroviću , iz barskog “Mornara” biće uručeno priznanje namijenjeno najboljem mladjem kadetu. U najmlađoj ka-

tegoriji “pionira” priznanje za najbolje rezultate u 2013. godini primiće Rijad Gorčević, član Biciklističkog kluba “Ciklomont”.

Najuspješniji takmičar u kategoriji “Hobby Sport” je Milorad Nikčević, član Biciklističkog kluba “Nik bike” iz Nikšića, a njegov klupski kolega Danilo Janjušević u kategoriji “Hobby fun”. U kategoriji “Masters” najuspješniji je Ranko Đajić, član Biciklističkog kluba “Dif bike” iz Bara.

B.Č.

CRNA GORA 13

UTORAK, 24. 12. 2013.

ALARmANtNo

U Pljevljima se teško diše Dejan Kandić

P

ljevljaci su i tokom novembra udisali loš vazduh, prepun najopasnijih materija po ljudsko zdravlje, a koncentracije PM čestica i benzo(a)-pirena, čija su kancerogena dejstva na zdravlje ljudi još odavno dokazana, četiri puta su prelazile dozvoljene vrijednosti, rezultati su mjerenja sa automatske mjerne stanice u centru grada.

PljeVljA - Posljednjeg dana novembra u metru kubnom vazduha izmjereno je 221,99 mikrograma PM10 čestica, što je skoro četiri i po puta više od dozvoljenih 50 mikrograma. Koncentracija PM10 čestica bila je veća od dozvoljene još 20 dana u novembru. ove čestice i čestice prečnika manjeg od 10 mikrometara mogu izazvati ili pogoršati astmu, bronhitis i druga oboljenja, a naročito su ugroženi djeca, trudnice, stari i bolesni. Zadržavaju se u najdubljim djelovima pluća i utiču na otpornost respiratornog sistema i zdravlja uopšte.

Mjerni instrumenti su registrovali još nepovoljnije stanje kada je u pitanju koncentracija PM čestica prečnika dva i po mikrometra, koje se smatraju još opasnijim od PM10 čestica po ljudsko zdravlje.

Njihova koncentracija u novembru samo šest dana je bila u dozvoljenim granicama. Rekordna koncentracija PM 2,5 čestica iznosila je 97,12 mikrograma po metru kubnom, što je skoro četi-

ri puta više od dozvoljenih 25 i izmjerena je prvog dana novembra.

Vršena su i mjerenja prisustva teških metala u vazduhu, ali i policikličnih aromatičnih ugljovodonika odnosno benzo(a)-pirena kao njegovog predstavnika, čije je kancerogeno dejstvo dokazano na zdravlje ljudi.

“S a d r ž a j b e n z o - a - p i r e n a , kao srednja vrijednost sedmičnih uzoraka tokom novembra bio je 4,17 nanograma po metru kubnom”, navodi se u izvještaju Agencije za zaštitu životne sredine. ova koncentracija je 4,17 puta veća od dozvoljenje s obzirom da je, kako se navodi u izvještaju Agencije, ciljna vrijednost propisana sa ciljem zaštite zdravlja ljudi i rokom postizanja do 2015. godine svega jedan nanogram po metru kubnom.

Sadržaj olova bio je ispod propisane srednje vrijednosti, a sadržaj arsena, kadmijuma i nikla ispod ciljnih vrijednosti, navodi se u izvještaju Agencije za zaštitu životne sredine.

Svuda prekoračenja zagađenosti vazduha Agencija za zaštitu životne sredine saopštila je da su u posljednja dva mjeseca na svim mjernim mjestima u Crnoj Gori registrovana povremena prekoračenja srednje dnevne koncentracije PM10 čestica. tokom novembra u Podgorici je bilo šest dana sa prekoračenjem granične vrijednosti, u Baru dva,

a u Nikšiću gdje su bila 24 validna mjerenja devet dana je koncentracija PM10 čestica bila iznad granične vrijednosti.

“Najčešći razlozi za pojavu zagađenja vazduha su emisije koje vode porijeklo od industrije, saobraćaja i iz ložišta - kolektivnih i individualnih u periodu grijne sezone”, navodi se u saopšte-

nju Agencije.

Sistematska automatska mjerenja imisionih koncentracija zagađujućih materija u vazduhu u okviru Državne mreže za praćenje kvaliteta vazduha vrše se u Podgorici, Nikšiću, Baru, Pljevljima, Gradini kod Pljevalja, Golubovcima i tivtu.

CRNA GORA 13

UTORAK, 24. 12. 2013.

ALARMANTNO

U Pljevljima se teško diše

Staro upozorenje: Razglednica iz Pljevalja nastala još prije desetak godina

Dejan Kandić

P

ljevljaci su i tokom novembra udisali loš vazduh, prepun najopasnijih materija po ljudsko zdravlje, a koncentracije PM čestica i benzo(a)-pirena, čija su kancerogena dejstva na zdravlje ljudi još odavno dokazana, četiri puta su prelazile dozvoljene vrijednosti, rezultati su mjerenja sa automatske mjerne stanice u centru grada.

PLJEVLJA - Posljednjeg dana novembra u metru kubnom vazduha izmjereno je 221,99 mikrograma PM10 čestica, što je skoro četiri i po puta više od dozvoljenih 50 mikrograma. Koncentracija PM10 čestica bila je veća od dozvoljene još 20 dana u novembru.

Ove čestice i čestice prečnika manjeg od 10 mikrometara mogu izazvati ili pogoršati astmu, bronhitis i druga oboljenja, a naročito su ugroženi djeca, trudnice, stari i bolesni. Zadržavaju se u najdubljim djelovima pluća i utiču na otpornost respiratornog sistema i zdravlja uopšte.

Mjerni instrumenti su registrovali još nepovoljnije stanje kada je u pitanju koncentracija PM čestica prečnika dva i po mikrometra, koje se smatraju još opasnijim od PM10 čestica po ljudsko zdravlje.

Njihova koncentracija u novembru samo šest dana je bila u dozvoljenim granicama. Rekordna koncentracija PM 2,5 čestica iznosila je 97,12 mikrograma po metru kubnom, što je skoro četi-

ri puta više od dozvoljenih 25 i izmjerena je prvog dana novembra.

Vršena su i mjerenja prisustva teških metala u vazduhu, ali i policikličnih aromatičnih ugljovodonika odnosno benzo(a)-pirena kao njegovog predstavnika, čije je kancerogeno dejstvo dokazano na zdravlje ljudi.

“S a d r ž a j b e n z o - a - p i r e n a , kao srednja vrijednost sedmičnih uzoraka tokom novembra bio je 4,17 nanograma po metru kubnom”, navodi se u izvještaju Agencije za zaštitu životne sredine.

Ova koncentracija je 4,17 puta veća od dozvoljenje s obzirom da je, kako se navodi u izvještaju Agencije, ciljna vrijednost propisana sa ciljem zaštite zdravlja ljudi i rokom postizanja do 2015. godine svega jedan nanogram po metru kubnom.

Sadržaj olova bio je ispod propisane srednje vrijednosti, a sadržaj arsena, kadmijuma i nikla ispod ciljnih vrijednosti, navodi se u izvještaju Agencije za zaštitu životne sredine.

Svuda prekoračenja zagađenosti vazduha Agencija za zaštitu životne sredine saopštila je da su u posljednja dva mjeseca na svim mjernim mjestima u Crnoj Gori registrovana povremena prekoračenja srednje dnevne koncentracije PM10 čestica. Tokom novembra u Podgorici je bilo šest dana sa prekoračenjem granične vrijednosti, u Baru dva,

a u Nikšiću gdje su bila 24 validna mjerenja devet dana je koncentracija PM10 čestica bila iznad granične vrijednosti.

“Najčešći razlozi za pojavu zagađenja vazduha su emisije koje vode porijeklo od industrije, saobraćaja i iz ložišta - kolektivnih i individualnih u periodu grijne sezone”, navodi se u saopšte-

nju Agencije.

Sistematska automatska mjerenja imisionih koncentracija zagađujućih materija u vazduhu u okviru Državne mreže za praćenje kvaliteta vazduha vrše se u Podgorici, Nikšiću, Baru, Pljevljima, Gradini kod Pljevalja, Golubovcima i Tivtu.

14 CRNA GORA

UTORAK, 24. 12. 2013.

OGORČENJE

COF

Vukašin Vuković ostao na mjestu predsjednika Crnogorski omladinski forum – krovna omladinska organizacija - izabrao je novo rukovodstvo organizacije. Na čelu ovog nacionalnog omladinskog savjeta ostao je Vukašin Vuković. Na mjestu predsjednika Skupštine COF izabran je Milan Babović iz Predsjedništva Savjeta mladih DPS. Novi Upravni odbor organizacije čine Suad Šabanović (DPS), Anđela Mićanović – NVO Juventas, Dijana Uljarević – NVO Forum MNE i Sanja Šišović – NVO CAZAS. Njihov mandat trajaće dvije godine, sa mogućnošću reizbora.

HERCEG NOVI - Privredna komora Crne Gore uplatila je 500 eura na žiro račun nevladine organizacije Nova šansa na ime pomoći u obavljanju redovnih djelatnosti. Novac je prikupljen na osnovu odluke Upravnog odbora Privredne komore Crne Gore čiji su se članovi odrekli dnevnica koje im pripadaju sa ciljem da ih usmjere u humanitarne svrhe. Informacija o ovom humanom gestu veoma je obradovala mlade ljude koji rade u Digitalnoj štampariji na Toploj jer, kako ističe direktor ove NVO Vesna Odalović, svaka pažnja, bez obzira na vrijednost, cijeni se posebno sa moralne strane i podrška je osobama sa invaliditetom.

S.M.

Na redovnom godišnjem zasijedanju izabrani su i članovi Nadzorne komisije. U njen sastav ušli su: Aleksandar Jovanović ispred NVO Prima, Ana Škoflek u ime NVO ADP Zid i Marko Mihailović ispred NVO Mladiinfo Montenegro.

COF ima 17 organizacija članica i predstavlja formalnu mrežu koja zastupa i kreira uslove za aktivno učešće mladih kroz razvoj omladinske politike, međunarodnu saradnju i učešće u nacionalnim strukturama koje se bave pitanjima mladih, kao i kroz lobiranje i uključivanje novih članica.

Radovi na igralištu Savina HERCEG NOVI - Radovi na izgradnji sportskog igrališta na Savini otpočeli su juče nakon duže pauze. Prema riječima vlasnika kompanije “Brent” Predraga Kundačine, koji je izvođač radova, trenutno se postavljaju stubovi za rasvjetu. Narednih dana biće postavljeni i reflektori jer je planirano da se ovaj sportski teren koristi i noću. Koliko će vremena trebati da se završe radovi zavisiće od vremenskih prilika, ali je, prema riječima Kundačine, obezbijeđen kompletan materijal. Na površini od 2.400 kvadrata biće izgrađen moderan teren za košarku, odbojku, mali fudbal i rukomet, tribine sa 225 sjedišta, a ispod tribina biće devet garaža, čijom je prodajom obezbijeđen najveći dio sredstava. Ukupna vrijednost investicije je oko 230.000 eura. Ovaj posao vodi Agencija za izgradnju i razvoj Herceg Novog.

S.M.

Fekalije prekrile šetalište HERCEG NOVI - Mještani Baošića ističu da nekoliko mjeseci trpe nesnosan miris od izlivanja kanalizacije između hotela “Maks” i minimarketa “Posejdon”.

Mještanin ovog naselja Božidar Ivanović tvrdi da se kanalizacija izliva mjesecima, dodajući da su više puta prijavljivali nadležnim službama Opštine, ali bez uspjeha.

“Fekalije se izlivaju od hotela ‘Maks’ do minimarketa ‘Posejdon’. Nadležni su samo konstatovali problem, ali nijesu preduzeli ništa da se on riješi. Danas je stanje katastrofalno. Prvo se kanalizacija potokom ulivala u more.

Nakon zatvaranja poklopca, kanalizacija je usmjerena dva metra niže, na Šetalište. Kako se obim kanalizacije naprosto povećao, fekalije su potekle ka plaži. Mještani više ne znaju šta da rade. Našoj agoniji izgleda nema kraja”, ističe Ivanović.

On je dodao da nadležni ne potežu ni pitanje odgovornosti za ovakvo stanje, a da mještanima ne preostaje ništa drugo nego da umjesto Šetalištem uz more šetaju Jadranskom magistralom. U hercegnovskom Vodovodu ističu da će ovaj problem riješiti tokom sedmice u saradnji sa Komunalnom policijom. Iz Vodovoda dodaju da su građani sproveli cijevi za dreniranje u šaht, tako da se on nerijetko napuni pijeskom i zemljom i zbog toga plavi.

“Cijevi će biti izbačene iz sistema i to je posao koji će obaviti na-

SAOPŠTENJE

Kompostana u Kavču KOTOR-Javno komunalno preduzeće “Kotor” je potpisalo ugovor sa Delegacijom Evropske unije u Crnoj Gori o početku realizacije projekta “Uspostavljanje kompostiranja i primarne selekcije u Kotoru, Tivtu, Budvi i Herceg Novom”. JKP “Kotor” je nosilac projekta a partneri na projektu su Komunalna preduzeća iz Tivta, Budve, Herceg Novog i NVO Eko Centar “Delfin”. Projektom su obezbijeđena sredstva za izgradnju kompostane, površine

600m2, koja će se nalaziti na imanju JKP “Kotor” u Kavču. Izgradnjom prve kompostane u Crnoj Gori, komunalna preduzeća iz navedenih opština, imaju za cilj unapređenje sistema odlaganja i upravljanja zelenim otpadom u skladu sa standardima Evropske unije. Takođe su obezbijeđena sredstva za nabavku opreme za kompostiranje, drobilicu, 24 kontejnera za zeleni otpad, tri pres-kontejnera i 150 kontejnera za primarnu selekciju.

Generalka na fontani Ekipe Vodovoda i kanalizacija juče su završile radove na polaganju novog cjevovoda u Račicama na Zlatici.

U Ljajkovićima je urađeno pet vodovodnih priključaka. Generalno je očišćena fontana na Trgu Republike.

Po prijavi građana, očišćena je kanalizacija u ulicama Slobode, Bracana Bracanovića i Steva Boljevića.

Šetalište u Baošićima

še preduzeće. Što se tiče građana koji su cijevi sproveli u sistem, to je posao koji će rješavati Komu-

nalna policija, budući da je riječ o privatnim posjedima”, navode iz Vodovoda.

S.M.

MARKET INVEST AD BIJELO POLJE o b j a v Ij u j e POZIV za upis i kupovinu II emisije akcija Market invest ad, po osnovu prava preče kupovine po Prospektu za javnu ponudu II emisije akcija odobrenog Rjesenjem Komisije za hartije od vrijednosti broj 02/1-1/3-13 od 18.12.2013. godine.

Market invest ad sa sjedištem u Bijelom Polju, ul. Tršova, Lamela D1, 84000, Matični broj 02741385, upisan je u sudski registar Privrednog suda Podgorica pod brojem 4-0008900/001 , na osnovu Rješenja Komisije za HOV broj 03/15-16/808 od 16.12.2008.

Ukupni kapital Društva na dan 31.12.2012. godine iznosio je 202.149,00 €.

Društvo je registrovano kao emitent hartija od vrijednosti kod Komisije za hartije od vrijednosti Crne Gore pod rednim brojem 500.

Ekonomsko-finansijska revizija godisnjeg obračuna za 2012. godinu je završena u zakonskom roku i predata je Komisiji za hartije od vrijednosti i drugim nadležnim organima.

Skupstina akcionara Društva , na sjednici odrzanoj 06.12.2012..godine donijela je odluku o povećanju akcijskog kapitala Društva kroz emisiju akcija putem javne ponude, sa pravom preče kupovine Ukupan obim II emisije je 90 000,00 €, odnosno 9 000 akcija, pojedinacne nominalne vrijednosti akcije od 10,00 €.

Ovim oglasom se na javnu ponudu daje 9 000 akcija, po nominalnoj vrijednosti od 10,00 €, ukupne vrijednosti 90 000,00 €.

Akcije II emisije, emituju se kao obične (redovne) akcije koje glase na ime.

POTREBNI DIZAJNERI Ukoliko ste kreativni i posjedujete znanje u oblasti pripreme za štampu postanite dio tima koji cijeni dizajn i kreativnost.

Obavezno odlično poznavanje Indesign-a i Photoshop-a i iskustvo u pripremi za štampu.

Prijave slati na e-mail: nikola.prelevic@dnovine.me

Upis i uplata akcija II emisije po pravu preče kupovine traje 30 dana od dana objavljivanja ovog Oglasa o pozivu za upis i uplatu akcija, po osnovu prava preče kupovine na osnovu Prospekta za javnu ponudu II emisije akcija odobrenog Rjesenjem Komisije za hartije od vrijednosti broj 02/1-1/3-13 od 18.12.2013. godine.

Upis i uplata akcija ce se obavljati na način propisan Zakonom o hartijama od vrijednosti . Kupovina akcija ove emisije vrši se preko ovlašćenog učesnika na trzistu hartija od vrijednosti {u daljem tekstu: broker) na berzi. Za plaćanje akcija kupac je dužan da novčana sredstva uplati na račun koji njegov broker vodi za klijente.

Broker je dužan da sredstva za kupljene akcije uplati na poseban namjenski račun Emitenta otvoren radi kupovine akcija ove emisije br. 510-77993-25 Društvo zadražava pravo na prekid upisa i uplate akcija ukoliko proda sve ponudjene akcije ove emisije prije isteka roka od 30 dana od dana objave ovog poziva u skladu sa ovim prospektom.

Pravno i fizičko lice, koje upiše i uplati akcije II emisije u roku i na način predvidjen Odlukom, postaje akcionar Društva i ima sledeća prava: pravo na upravljanje, pravo na dividendu, pravo na učešće u raspodjeli imovinom u slučaju stečaja iii likvidacije, pravo preče kupovine akcija u slučaju povećanja kapitala Društva novčanim ulozima i druga prava utvrdjena Statutom Društva.

U slučaju neuspjeha emisije, Društvo ce obezbijediti povraćaj uplaćenih sredstava u roku od osam dana od dana isteka roka za upis i uplatu akcija.

Prostorije u kojima se može ostvariti uvid u Prospekt za javnu ponudu II emisije akcija je : Market invest ad, ul.Tršova, lamela D1, Bijelo Polje Sve potrebne informacije mogu se dobiti u Market invest ad, na telefon 050 430 050 ili na www.penzionifondovi.me

Izvršni direktor Svetomir Aković

CRNA GORA 15

UTORAK, 24. 12. 2013.

OPASNOST NA PUTU

Prođi sa mnom preko pune Zorica Bulatović

J

edna od najznačajnijih investicija na području kolašinske opštine tokom minule decenije, novi most „Žuti krš- Vladoš“ na Tari, za sada stvara samo sasvim izvjesne probleme vozačima.

KOLAŠIN - Pored toga što je novi most svečano otvoren prije nego što je dobio građevinsku i upotrebnu dozvolu, kako tvrde u opoziciji, ni sada ne zadovoljava osnovne standarde niti obezbjeđuje bezbjedno saobraćanje. Naprotiv, kako tvrdi Vučko Šuković iz Socijalističke narodne partije, zbog neadekvatne horizonalne signalizacije, oni koji tuda prolaze automobilima, svakodnevno su u opasnosti, ali i prinuđeni da svakodnevno krše saobraćajna pravila. Razlog za to je što se sa mosta na magistralu ili sa magistrale na most može samo preko pune linije i sve to u prilčno oštroj krivini.

Odbornik Šuković je nedavno u obliku odborničkog pitanja tražio i pojašnjenja. Prema njegovim riječima, iz odgovora koji mu je stigao od izvršne vlasti jasno je da je taj objekat otvoren tri i po mjeseca prije nego što je dobijena građevinska dozvola, te pola godine prije nego što je izdata upotrebna dozvola.

“Već godinu i po nije ništa rađeno što se tiče priključka na most, a priključenje je s magistralnog puta u oštroj krivini s punom linijom. Izdati upotrebnu dozvolu s onakvom

linijom zaista je zločin, u najmanju ruku, jer će ako se ikada izgradi auto-put, a frekvencija na magistralnom putu Mateševo-Kolašin bude veća, postoji realna mogućnost da se na tom mjestu stalno dešavaju saobraćajne nesreće. U oštroj krivini gdje je puna linija, a da policija radi svoj posao kako treba, svaki dan bi morali kažnjavati vozače koji se uključuju na most, a idu iz pravca Kolašina ili izlaze s mosta na magistralu u pravcu Podgorice, gdje se ulazi u drugu traku preko pune linije”, objašnjava Šuković.

On kaže da bi i tužilac imao posla oko tog objekta, jer je upotrebna dozvola izdata, a da pritom nijesu ispunjeni osnovni uslovi za bezbjedan sabraćaj. Šuković smatra i da je takvim stanjem prekršeno nekoliko zakona.

“Da je trafika, a ne most, ne bi mogao stajati tu bez potrebne dokumentacije i sa nesređenim stanjem kakvo je sada. No, inspekcije su revnosne kada treba srušiti stambeni objekat od dasaka nekog siromaha koji pravi krov nad glavom, a ovdje ne reaguju”, zaključuje odbornik SNP-a.

U kolašinskoj policiji, takođe, smatraju da je sadašnje stanje prilično loše rješenje. Kako je kazao komandir Vanja Miletić, policija je skrenula pažnju lokalnoj upravi da bi trebalo što prije rješavati taj problem.

“Koliko je meni poznato u planu je projekat kojim je predviđeno skidanje dijela brda i postavljanje adekvatne horizontalne signalizacije, zatim da se urade duple trake. Najgore je onima koji iz pravca Kolašina ulaze na most, jer je preglednost loša. Nekoliko puta smo sugerisali to”, istakao je Miletić.

U kolašinskoj lokalnoj upravi su ukazali da je regulisanje signalizacije, odnosno dovršetak projekta mosta posao Direkcije za saobraćaj. Kako je objasnio sekretar za urbanizam Vladan Bulatović, sve potrebne dozvole su izdale relevantne insititucije.

“Nema razloga da ja sumnjam u njihovu procjenu. Odborniku Šukoviću smo odgovorili na postavljeno pitanje, koje se odnosili na postojanje građevinske i upotrebne dozvole”, rekao je Bulatović.

Kako su juče u Direkciji za sobraćaj kazali DN, stanje na mostu biće promijenjeno naredne godine.

“Planiramo da taj projekat, koji uključuje duple trake i odgovarajuću signalizaciju realizujemo naredne godine”, najavili su u Direkciji.

Savršeno za opasnost i pravljenje saobraćajnih prekršaja: Prilaz mostu uz lošu signalizaciju

PREMINULI Bosiljka Bose Stanišić rođena Matović, 22. decembra 2013. u 78. godini.

Sahrana će se obaviti 24. decembra u 15 časova na groblju u Škaljarima.

Milorad Radovanov Pejović 22. decembra 2013. u 74. godini. Sahrana će se obaviti 24. decembra u 15 časova u selu Orahe – Lješanska nahija.

Mileta Sava Milićević 22. decembra 2013. u 74. godini. Sahrana će se obaviti 24. decembra u 14 časova na groblju pod Trebjesom.

Aneta Anka Špirova Kotlica 22. decembra 2013. u 82. godini. Sahrana će se obaviti 24. decembra u 14 časova na mjesnom groblju u Timaru.

Rajko Vojinov Bakić Sahrana će se obaviti 24. decembra u 14 časova na groblju u Zabrđu – Andrijevica. Kuća žalosti Zagorič, zgrada A/6, broj 56, Podgorica.

Jovan Stevana Rončević 21. decembra 2013. u Beogradu u 81. godini.

Sahrana će se obaviti 24. decembra u 15 časova na gradskom groblju u Nikšiću.

Katina Enrika Prelević 22. decembra 2013. u 81. godini. Sahrana je obavljena 23. decembra u 14 časova na gradskom groblju Sveti Vid u Baru.

Vladimir Nikolin Medenica

PAD TIVATSKOG ZIDA

Arsenal pao po preporuci TIVAT - Rušenje posljednjih ostataka ogradnog zida bivšeg Arsenala izazvalo je različite komentare javnosti. Naime, Državna studija lokacije iz 2008. godine sadrži preporuku da se pojedini dijelovi zida i stare kapije Arsenala sačuvaju. Ostatak zida na Pinama, preko puta Lučke kapetanije, srušen je u sklopu priprema za početak izgradnje stambeno-poslovnog objekta “Ksenija” u marini i naselju Porto Montenegro.

Iz Kompanije Adriatik marinas su naveli da, prema originalnoj Studiji i validnim izmjenama i dopunama Studije lokacije, ne postoji izričita obaveza da se zid sačuva, odnosno zadrži na toj lokaciji.

Iz Uprave zaštite kulturnih dobara iz Kotora, koja je formirala Odjeljenje za inspekcijski nadzor, navode

22. decembra 2013. u 77. godini. Sahrana je obavljena 23. decembra u 14 časova u Crkvinama.

Danica Đokova Vukčević 22. decembra 2013. u 89. godini. Sahrana je obavljena 23. decembra u 14 časova na seoskom groblju u Goljemadima.

da je zid uklonjen na osnovu preporuke stručnjaka arhitekture, izjavila je za Radio Tivat direktorka Uprave Anastazija Miranović.

“Elaborat je radila arhitektica Katarina Nikolić u kom decidno stoji čak preporuka da se taj zid ukloni

kako bi se Porto Montenegro integrisao u gradsko jezgro Tivta i preporučuje da se srušene partije zida inkorporiraju u nova zidna platna u Porto Montenegru, što i jesu anmjere komapnije,” objasnila je Miranović.

Miladin Radojev Ivančević 22. decembra 2013. u 74. godini. Sahrana je obavljena 23. decembra u 15.30 u selu Blizna.

Ikonija Nikova Novaković 22. decembra 2013.

Sahrana je obavljena 23. decembra u 14 časova u Gornjim Mrkama.

Vitomir Vidov Mitrić 22. decembra 2013. u 75. godini. Sahrana je obavljena 23. decembra u 15 časova na mjesnom groblju Šabov Krug.

Mileva Seka pok.

Milana Radević rođena Vukasović, 22. decembra 2013. u 71. godini.

Sahrana je obavljena 23. decembra u 14 časova na mjesnom groblju Vrbice.

Lazar Pera Jovićević 22. decembra 2013. u 83. godini. Sahrana je obavljena 23. decembra u 14 časova u Riječkom Gradu – Rijeka Crnojevića.

Kosara Stankova Bečić rođena Đurović, 11. decembra 2013. u 79. godini.

Sahrana je obavljena 23. decembra na groblju Sv. Petka u Golubovcima.

Veljko Kićov Pejović 22. decembra 2013. u 82. godini. Sahrana je obavljena 23. decembra u 13 časova na groblju u Bijelom Polju – Zeta.

Radosava Ratka Veselinova Tomović rođena Barjaktarević, 22. decembra 2013. u 79. godini. Sahrana je obavljena 23. decembra u 14 časova na srpskom pravoslavnom groblju u Beranama.

Đeka Đona Gorvokaj 20. decembra 2013. u 72. godini. Sahrana je obavljena 23. decembra u Koćima.

Radenko Vučkov Brajković (1959), 16. decembra 2013.

e-mail: sotiroski@t-com.me

Obavijest o smrti možete poslati svakim danom do 21 čas.

Pogrebne usluge Sotiroski Bijelo Polje.

Više informacija na tel.

069 023 690 i 050 431 050 46 godina Vama na usluzi

Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.

16 SVIJET

UTORAK, 24. 12. 2013.

ISTRAŽIVANJE BIRN A

Državni milioni za odbranu haških optuženika Crna Gora i njena eventualna pomoć optuženima za ratne zločine se ne pominju u izvještaju

Z

emlje bivše Jugoslavije potrošile su skoro 40 miliona eura državnog novca na podršku optuženima za ratne zločine pred Haškim tribunalom, pokazali su rezultati najnovijeg istraživanja Balkanske istraživačke mreže.

Prema zvaničnim podacima u koje je BIRN imao uvid, Hrvatska je potrošila više od 28 miliona eura samo na troškove odbrane trojice generala, Ante Gotovine, Mladena Markača i Ivana Čermaka, u Hagu. Procjenjuje se da je Makedonija od 2006. do 2013. godine potrošila 9,5 miliona eura na odbranu, podršku i lobiranje za bivšeg ministra unutrašnjih poslova Ljubeta Boškoskog i policajca Johana Tarčulovskog, utvrdio je BIRN. Srbija je od 2004. do 2013. godine potrošila 1,7 miliona eura državnog novca na privatne troškove i doktorske račune optuženih, kao i putne troškove njihovih porodica, umjesto na njihovu odbranu.

BIRN je u svom istraživanju otkrio i da su od 26 optuženika koliko trenutno plaća Beograd, 18 bosanski Srbi sa državljanstvom Srbije, uključujući generala Ratka Mladića.

U Bosni i Hercegovini je za pomoć optuženima izdvojeno 640.000 eura, ali se čitav iznos odnosi na pomoć Republike Srpske okrivljenim bosanskim Srbima. Novac je dodijeljen srpskim optuženicima i preko Fondacije “Pomoć”, iako javno nije objelodanjeno koliko je sredstava sakupljeno i kako su ona potrošena. Drugi politički entitet u BiH, Federacija BiH, nije izdvojila ništa za pomoć bošnjačkim ili hrvatskim optu-

28 miliona eura dala je Hrvatska za pokrivanje troškova odbrane genarala Anta Gotovine, Mladena Markača i Ivana Čermaka

ženicima, tvrde zvaničnici.

Kosovo nije pružilo nikakvu novčanu pomoć šestorici svojih optuženika za ratne zločine, saopštili su zvaničnici BIRN-u, sa izuzetkom 16.750 eura koliko je koštao svečani doček optuženih koji su pušteni na slobodu. Međutim, sakupljeno je više od milion i po eura za pomoć dvojici istaknutih bivših pripadnika Oslobodilačke vojske Kosova (OVK), danas političara, Ramuša Haradinaja i Fatmira Ljimaja, sakupljenih preko javnog poziva za uplaćivanje fondovima sumnjivog porijekla. Ovi fondovi nikada nisu javno položili račun donatorima za ono što su dobili ili potrošili. BIRN je uspio da dođe do djelimičnog iznosa uz pomoć dokumenata iz Haškog tribunala i suđenja za korupciju u Prištini u vezi sa navodnim neregularnim vođenjem fonda za Haradinaja. U BiH, na Kosovu i u Srbiji, BIRN je do podataka za ovo istraživanje došao preko zahtjeva za informacijama od javnog značaja. Makedonija je odbila da pruži bilo kakvu informaciju o tome koliko je platila za pomoć svojim haškim optuženicima, a BIRN-ova procjena koliko je potrošeno zasniva se na intervjuima i anonimnim susretima sa širokim dijapazonom službenih i legalnih izvora u zemlji. Hrvatska

Sarajevo tokom rata u BiH

nije željela da otkriva ništa više od već poznate svote od 28 miliona eura potrošenih na odbranu ge-

Srbija je potrošila 1,7 miliona eura državnog novca na privatne troškove i doktorske račune optuženih, kao i na putne troškove njihovih porodica, umjesto na njihovu odbranu.

nerala, uprkos tome što je obavezna da to učini prema Zakonu o dostupnosti informacija od javnog značaja. Zadužbina za istinu o Domovinskom ratu, netransparentni privatni fond osnovan da pomogne generali-

BiH je dala 640.000 eura, a čitav iznos odnosi se na Republiku Srpsku i pomoć okrivljenim bosanskim Srbima. Drugi Entitet BiH, Federacija BiH, prema podacima BIRN-a nije ništa izdvojila za pomoć bošnjačkim ili hrvatskim optuženicima

ma i opravda njihova djela počinjena tokom rata, takođe nije objavio svoje finansije, iako je jedan od njegovih zagovarača izjavio da je samo tokom prve godine rada sakupljeno 1,1 miliona eura.

Kosovo kao država nije pružilo nikakvu pomoć, sem 16.750 eura za doček oslobođenih optuženika. Ipak, preko posebnih fondova sumnjivog porijekla sakupljeno je milion i po eura za pomoć Ramušu Haradinaju i Fatmiru Ljimaju

SVIJET 17

UTORAK, 24. 12. 2013.

RUSKE PANKERKE KONAČNO NA SLOBODI

Zatvor im nije promijenio stav Borba se nastavlja: Članice benda “Pusi Rajot” po izlasku na slobodu izjavile da njihovo oslobađanje nije humanitarni čin već običan PR manevar Vladimira Putina MOSKVA - Dvije članice ruskog pank benda “Pusi rajot” Marija Aljohina i Nadežda Tolokonjikova izašle su juče iz zatvora, nakon ukaza o amnestiji koji je ranije doneo ruski predsjednik Vladimir Putin.

Puštanjem na slobodu Aljohina i Tolokonjikova neće odležati dvogodišnju kaznu zatvora na koju su osuđene zbog protesta njihove pank grupe protiv Putina u jednoj moskovskoj crkvi. Prva je zatvor napustila Aljohina (25), koja je odmah izjavila da je potez Kremlja urađen samo radi publiciteta, dodavši da bi više voljela da je ostala u zatvoru.

“Mislim da ovo nije amnestija, nego skrnavljenje”, rekla je Aljohina u izjavi za ruski televizijski kanal “Dožd”, navodeći da se ta amnestija odnosi samo na mali dio zatvorenika, prenijela je agencija AFP. “Ova amnestija ne predstavlja humanitarni čin, već je njena svrha čist publicitet. Da sam imala izbor da odbijem da budem amnestirana, uradila bih to”, istakla je Aljohina.

Tolokonjikova je puštena nekoliko sati nakon Aljohine, a odmah

po puštanju iz zatvora u sibirskom gradu Krasnojarsku, pred kamerama je povikala “Rusija bez Putina!”, prenio je Rojters.

Ona je takođe kritikovala zatvorski sistem u Rusiji, ističući da je cijela zemlja izgrađena kao kaznena kolonija. Tolokonjikova je kazala i da planira da se sastane sa Aljohinom što prije kako bi formirale organizaciju za zaštitu ljudskih prava koja će pomagati političkim zatvorenicima, koristeći se iskustvima tokom godinu dana i sedam meseci provedenih u zatvoru, javio je AFP. “Ne mislim da je ovo vrijeme protraćeno. Stekla sam jedinstveno iskustvo koje će mi olakšati angažovanje za ljudska prava. Postala sam starija, vidjela sam državu iznutra, vidjela sam kakva je mašinerija totalitarizma”, kazala je Tolokonjikova.

Ona je istakla da se njena stanovišta nisu promijenila za sve vrijeme otkako je uhapšena zbog izvođenja “pank molitve” u centralnoj moskovskoj Katedrali Hrista Spasitelja, protestujući zbog predsjedničke kampanje Vladimira Putina. Tolokonjikova je ve-

ći dio kazne provela u Mordoviji, a u septembru je u otvorenom pismu oštro kritikovala upravu zatvora.

Ona je tada navela da se zatvorenici tretiraju kao robovi, da im se daje pokvarena hrana i uskraćuju osnovne potrebe i medicinska njega. Ubrzo je stupila u štrajk glađu, a zatim je prebačena u drugi region. Lijepa pankerka najavila je da će tražiti smjenu čelnika Federalne službe za zatvorske kazne u Mordoviji, Olega Simčenkova. Aljohinoj i Tolokonjihovoj zatvorske kazne ističu u martu, ali su amnestirane na Putinov predlog, jer su, kako je obrazloženo, obje majke male djece. Treća članica benda Jekaterina Samucevič je oslobođena početkom ove godine pošto je uložila žalbu na presudu.

Podsjetimo, osim članica grupe “Pusi rajot”, ruski predsjednik je prije nekoliko dana pomilovao i bivšeg ruskog tajkuna Mihaila Hodorkovskog. Takođe, amnestirano je još 30 aktivista “Grinpisa”, koji su bili u pritvoru zbog protesta na naftnoj platformi u sjevernom dijelu Barencovog mora.

UMRO MIHAIL KALAŠNJIKOV

Odlazak tvorca najpopularnije puške u istoriji MOSKVA - Čuveni ruski konstruktor oružja Mihail Kalašnjikov (95) preminuo je juče u bolnici u Moskvi, gdje je prošlog mjeseca primljen zbog unutrašnjeg krvarenja. Kalašnjikov će ostati upamćen kao izumitelj najpopularnije automatske puške koja je nazvana njegovim prezimenom i koja je od 1947. godine kada je nastala proizvedena u 70 miliona primjeraka.

Automat “kalašnjikov” u zvaničnoj upotrebi je u više od 100 država svijeta, a njegov konstruktor je jedina osoba koja je istovremeno odlikovana priznanjem Heroj Rusije i dva puta priznanjem Heroj socijalističkog rada. Iako nikada nije završio gimnaziju, Kalašnjikov je postigao izuzetan i trajan podvig inženjerstva još u dvadesetim godinama. Rođen 10. novembra 1919. godine u selu Kurji u Altajskom kraju, karijeru je počeo u željezni-

ci, gdje je imao prilike mnogo da nauči o mehanici. U Crvenoj armiji je služio kao komandir tenka, a 1941. je teško ranjen u borbi, i poslat kući sa fronta. Tada, još dok je bio u bolnici, počinje da radi na prvim konstrukcijama oružja, a uskoro i u Moskovskom avijacijskom institutu. Tamo je Kalašnjikov proizveo veliki broj inovacija za tenkove, uključujući mehanizam koji bi brojao broj ispaljenih hitaca. Ubrzo je unaprijeđen na mesto glavnog inženjera. Najpoznatiju pušku “kalašnjikov” dizajnirao je 1947. godine.

Jurišna puška AK-47 tako je postala operativna u Crvenoj armiji, da bi u decenijama koje slijede postala izbor mnogih, od kriminalaca do gerilaca i armija širom svijeta. I danas puške “kalašnjikov”, njene brojne varijacije i modeli, predstavljaju glavni oslonac ruskih oružanih snaga i policije.

Činjenice o Kalašnjikovu koje vjerovatno nijeste znali

Maria Aljohina

Nadežda Tolkonjikova

Procjenjuje se da je do sada u svijetu prodato između 70 i 100 miliona komada puške AK-47. I pored ogromnog uspjeha svog izuma, Mihail Kalašnjikov ga nikada nije patentirao.

Pravo nekadašnjeg SSSR-a nija poznavalo praksu patenata i sve do pada Berlinskog zida 1991. godine Kalašnjikov, iako već dokazani genije oružanog inženjerstva, bio je samo radnik SSSR-a. Inače osvjedočeni patriota, u više navrata je poručivao da je svoj izum izmislio zbog “odbrane svoje otadžbine od fašizma”, a ne zbog lične materijalne koristi.

“Moja karijera je posvećena mojoj zemlji”, izjavio je jednom prilikom.

Za razliku od njega, tvorac popularne

američke M16 puške, Judžin Stoner, umro je kao izuzetno bogat čovjek.

Iako legenda ruske armije, odlikovan najvišim državnim počastima, Kalašnjikov je u svojim mladim danima bio smatran neprijateljem SSSR-a. On je jedva izbjegao da ga ubiju Staljinove specijalne jedinice, nakon što je njegova porodica proglašena kulacima (sloj bogatih seljaka koje je Staljinvo režim prisilno raseljavao po radnim kolonijama i logorima širom SSSR-a). Još jednom je za dlaku izbjegao smrt kada je njemačka granata pogodila tenk u kom se nalazio, tokom očajničkih napora sovjetskih snaga da zaustave napredovanje nacista ka Moskvi, 1941. godine.

ZAGAĐENOST VAZDUHA

Smog i magla gutaju region SARAJEVO - Osim u Makedoniji, u kojoj su već danima na snazi hitne mjere protiv zagađenja i u BiH je zabilježeno zagađenje vazduha, pa je Federalni hidrometeorološki zavod za područje Sarajeva juče proglasio žuti meteo-alarm. Gusta magla, pomiješana sa smogom, spustila se u nedjelju popodne na Sarajevo i okolinu. Zbog magle je zatvoren sarajevski aero-

Skoplje

drom, a saobraćaj u samom gradu odvija se uz poteškoće. Prema prognozama meteorologa, takvo vrijeme zadržaće se sve do pred kraj ove sedmice kada se očekuje vjetar, koji bi trebalo da pročisti vazduh. Kako je prenio portal Klix.ba, žuti meteo-alarm znači da je vrijeme potencijalno opasno, da vremenske prilike koje se očekuju nisu neuobičajene, ali da stanovništvo treba da bude oprezno ukoliko planira aktivnosti izložene meteorološkim uticajima. Najteže stanje je u gradskim i industrijskim centri-

ma poput Tuzle, Zenice i Sarajeva, gdje je koncentracija prašine bila i po 600 mikrograma po prostornom metru. Prema standardima kakvi su na snazi u zemljama članicama Evropske unije, granica zagađenja tzv. finim česticama prašine, odnosno onima koje su manje od 2,5 mikrometra je 25 mikrograma po metru kubnom, a sve iznad toga smatra se štetnim po ljudsko zdravlje. Pored BiH, sa sličnim problemima, već danima je suočena je Makedonija, koja je do danas produžila hitne mjere protiv zagađenja u četiri grada, uključujući i glavni grad Skoplje.

JAVNA USTANOVA OSNOVNA ŠKOLA „21.MAJ“ PODGORICA RASPISUJE JAVNI OGLAS Za prikupljanje ponuda za organizovanje i izvođenje škole u prirodi Organizovanje škole u prirodi za učenike od I do VI razreda predviđeno je za drugu polovi-nu mjeseca maja ili početak juna 2014.godine u trajanju od 5 dana.

Ponuda treba da sadrži: 1. Vrstu i kvalitet smještaja, organizaciju kulturnih, zabavnih i drugih sadržaja.

2. Cijenu i rokove plaćanja.

3. Destinacija: Primorje.

Agencija koja bude izabrana snosi troškove objavljivanja oglasa. Pravo učešća imaju turističke agencije i preduzeća koja su registrovana za obavljanje turističke dje- latnosti, o čemu se prilaže dokaz.

Oglas je otvoren 8 dana od dana objavljivanja.

Pismene ponude slati na adresu: JU Osnovna škola „21.MAJ“ Podgorica, Ul.V proleterske bb-Drač Tel. 020 657 176 DIREKTOR ŠKOLE Jana Kilibarda

18 DRUGI MEDIJI

UTORAK, 24. 12. 2013.

Najtraženije Gugl informacije 2013.

THE INDEPENDENT / THE DAILY BEAST / WALES ONLINE

Godina koja nam je na izmaku otprilike bi se mogla sumirati ovako: smrt, destrukcija i kraljevske bebe. Iako je lista rađena na najvećem uzorku koji je doniran iz Velike Britanije, uključila je preko 70 zemalja širom svijeta.

Tako kažu podaci koje je prethodne sedmice objavio Google, najveći internet pretraživač na svijetu, kao dio godišnje „Zeitgeist“ liste. Ovaj izvještaj, već 14 godina za redom, gleda ogromnu Google bazu podataka o pretraživanju kako bi došao do statistike o tome ko je i šta je korisnike najviše zanimalo u godini koja je prethodila njegovom izlasku.

Nema dileme: američki glumac Pol Voker koji je preminuo prošlog

mjeseca u automobilskoj nesreći nadmašio je sve prethodne vijesti i tako se popeo na vrh liste pretraživanih sadržaja. Drugo mjesto zauzela je vijest o bombama na Bostonskom Maratonu, kada je troje ljudi izgubilo život a 264 bilo povrijeđeno. Nakon cijele sedmice traganja za krivcima, bostonska policija usmrtila je jednog i ranila drugog u noćnoj pucnjavi u jednom predgrađu Bostona. Svijet je ostao da se pita kako i zašto.

Slijede informacije o novom Apple-ovom proizvodu, iPhone 5S, te vijest o rođenju kraljevske bebe u Britaniji. Izvještaj pokazuje i neutaživu žeđ Amerikanaca za svim informacijama koje se tiču slavnih

ličnosti, ili smrti; dani nakon smrti Nelsona Mandele popeli su ga na treće mjesto na listi ukupnih pretraživanja ove godine, glumac Kori Montit našao se na četvrtom, Džejms Gandolfini na sedmom a Adrian Peterson na desetom mjestu (iako je preminuo njegov sin, a ne ova zvijezda fudbala).

Vladine mjere štednje našle su se na šestom jestu, ali uprkos svim problemima, 2013 nije bila skroz siva. iPhone 5S našao se na petom mjestu, smiješni ples Harlem Shake na osmom a kraljevska beba na devetom mjestu

nja koja počinju sa „Šta je...?“, dok je „YOLO“ - sleng skraćenica za „You Only Live Once“ (eng. Samo se Jednom Živi) bila treća na listi. U sportu su na prvom mjestu bile Grand National konjske trke dok je turnir na Vimbldonu zauzeo drugo mjesto, uprkos istorijskoj pobjedi Endija Mareja.

Iako većina ovih podataka govori da je svijet želio razonodu, pokazuje i to da su ljudi jednako pridavali pažnju važnim svjetskim ličnostima i događajima, pa su se Nelson Mandela i Sjeverna Koreja našli na top listama pored ljudi iz šou biznisa i drugih poznatih ličnosti.

Stručnjaci kažu da to što su se PlayStation 4, Samsung Galaxy 4s i iPhone 5s našli na ovim listama

Što se tiče svijeta zabave, dječački bend One Direction (eng. Jedan Pravac) zasjenio je tinejdž pjevača Džastina Bibera koji uglavnom sjedi na tronu ovog dijela liste, dok je poznata ličnost sa najviše pretraga ove godine bila Majli Sajrus. No čak se ni One Direction nije mogao mjeriti sa Kim Kardašijan, koja je zauzela prvo mjesto. „Šta je twerking?“ (provokativno plesanje) bilo je na vrhu liste pita-

pokazuje da smo kao društvo „ponekada“ bili „nezdravo“ fokusirani na tehnologiju od početka industrijske revolucije. Dr Majk Redy sa Univerziteta u Južnom Velsu kaže da je nezdravo zato što nam smeta u interakciji, ličnoj komunikaciji i saradnji sa drugim ljudima, jer je sve manje direktnog govora. Jedan od glavnih benefita interneta kao tehnologije jeste omogućavanje ljudima da komuniciraju, dok neke druge tehnologije to sprečavaju. „Dešava se to da će vam ljudi prije napisati „Zdravo“ nego to izgovoriti, iako sjede pored vas“, objasnio je Redi.

Ljudi iz Gugla kažu da godišnji Zeitgeist izvještaj predstavlja zanimljiv presjek naših interesa i opsesija tokom godine. Ljude uvijek zanimaju poznate ličnosti iz svijeta zabave, ali pozitivno je to što nas čak i vijest o nečijoj smrti tjera da saznamo više o životu i radu te osobe.

Rezultati izvještaja podijeljeni su u dvije grupe: „pretraživanja u trendu“ i „najtraženije“. Rezultati „trendi“ pretraživanja pokazuju koje su pretrage najviše porasle u 2013 u odnosu na 2012, dok rezultati kategorije „najtraženije“ pokazuju slične rezultate svake godine.

CNN

Najpopularnije destinacije na Guglu ove godine Hrvatska je na desetom mjestu na svijetu kao omiljena destinacija za medeni mjesec

Prašnjavo dvorište jedne nacije je destinacija CNNiz snova za drugu – makar tako kaže Guglov izvještaj za 2013. Rezultati će vas možda iznenaditi.

U Indiji je Makao bila najtraženija destinacija ove godine, a u Australiji Diznilend – uprkos činjenici da je najbliža lokacija „magičnog kraljevstva“ preko okeana, u Hong Kongu.

London je bila top destinacija za pretrage iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, dok su stanovnici Velike Britanije planirali putovanja u Rim i Nju Jork.

Zeitgeist je takođe analizirao top destinacije za vjenčanja i medeni mjesec. Američki parovi željeli su da se na vjenčanje zapute u tople vode Meksika, Bahama i Kauaija, dok je Novi

Zeland bio najtraženija destinacija za medeni mjesec.

Hrvatska se našla na desetom mjestu na svijetu kao omiljena destinacija za medeni mjesec.

Izvještaj takođe pokazuje da će Kina uskoro postati najveća domaća destinacija za putovanje jer 40% putovanja svih Azijata vodi upravo kroz ovu zemlju.

REPORTAŽE 19

UTORAK, 24. 12. 2013.

U Emdenu, malom gradu na samom sjeveru Njemačke, blizu granice sa Holadijom, božićni vašar nije samo na obali, već i na brodu

Njemačka

Vodič kroz božićne vašare

i

zgleda da skoro svaki grad i selo u njemačkoj imaju božićni vašar sa nekim unikatnim šarmom i karakterom. raznolikost ovih vašara je beskonačna, a njihov izgled varira od kičastih do elegantnih.

Saradnici Dojče vele (DW) redakcije sastavili su mali vodič kroz najbolje božićne vašare u Njemačkoj

● Kulisa za humanost u Berlinu

Moj omiljeni božićni vašar je onaj magični na trgu Gendarmen u Berlinu. Tamo je atmosfera veoma autentična, pošto se u pozadini nalaze njemačka i francuska katedrala, kao i koncertna dvorana. Ovdje možete da pronađete stilizovane tradicionalne rukotvorine, ali i one modernije. Sviđa mi se i to što jedan euro i 40 centi od svake cijene ide u dobrotvorne svrhe. (Ivon Omsen, kancelarija sekretara DW)

● srednjovjeKovne

svečanosti u drezdenu

že da vas usreći i ugrije: kuvano vino, supu od graška, pa čak i jela sa božićnog menia. (An Termehe, urednica DW)

● multiKulturalni Božić na BerlinsKom nojKelnu

Moj omiljeni božićni vašar je onaj u Riksdorfu, četvrti unutar berlinskog Nojkelna. Tamo je veoma udobno i izvrsno miriše. Riksdorfski božićni vašar ima tradicionalni duh, ali je atmosfera ipak dinamična.

Potpuno je multikulturalan – koliko god krugova da napravite oko vašara, uvijek ćete pronaći nešto novo.

(Angi Fišer, asistentkinja urednika)

Nostalgični Božić u Rotenburgu Mislim da je božićni vašar u bavarskom gradu Rotenburg ob der Tauberu veoma dirljiv. Podsjetio me je na djetinjstvo, jer izgleda kao da je ispao direktno iz neke bajke. Srednjovjekovna gradska kuća i poludrvene kuće u istorijskom gradu su savršeno okruženje za božićni vašar. Možete da kupite tradicionalne njemačke božićne kolačiće i ekskluzivne rukotvorine. (Uta GajzerHud, DW autorka)

● BajKoviti Božić u erfurtu

Ako volite srednjovjekovne spektakle, onda morate da svratite na božićni vašar na trgu Štalhof u Drezdenu. Vašar se nalazi u nekadašnjem dvorištu za turnire drezdenskog zamka, a ljudi su obučeni u srednjovjekovnu odjeću i prodaju kožne torbe i srebrni nakit. Umjesto božićne muzike, svuda okolo možete da čujete odjeke kovačkog čekića. (Frederik Miler, autor)

Pozadina djeluje kao da je iz nekog prazničnog filma. Erfutska katedrala i Crkva Severi su okićene prazničnim svjetiljkama, a tik ispred njih nalaze se drvene kućice u kojima možete da kupite rukotvorine napravljene u Tiringiji, ukrase za jelku ili grnčariju. I, naravno, svuda oko vas miriše čuvena tiringijska pečena prasetina. Ovaj božićni vašar je regionalan i romantičan. (Kerstin Šmid, urednica)

● Božić na Brodu u emdenu

● seKsi Božić u hamBurgu

Sviđa mi se atmosfera u gradovima koji imaju luke. U Emdenu, malom gradu na samom sjeveru Njemačke, blizu granice sa Holadijom, božićni vašar nije samo na obali, već i na brodu. Brodovi koji se nalaze u staroj kopnenoj luci su ukrašeni svjetiljkama, a tamo možete da kupite sve što mo-

Neki to vole vruće – ako se pronalazite u toj izreci, svakako treba da posjetite božićni vašar na Reperbanu, ulici u hamburškoj četvrti Zankt Pauli, koja je čuvena po noćnom životu i četvrti crvenih fenjera. Tu možete pronaći čokolade sa erotskim motivima i prave seksi-igračke. A unutar šatora za striptiz, anđe-

li i tajni Djeda Mrazovi skidaju se do gole kože. (Franciska Bisdorf, DW autorka)

● Božić u staroj

BerlinsKoj pivari

Moj omiljeni božićni vašar je definitivno onaj u “Kulturbrauraj”, tj. u bivšoj pivn ici koja je pretvorena u kulturni centar. Tamo volim da popijem čašu kuvanog vina, da pojedem kobasicu i možda se koji put provozam na ringišpilu. A kada se smrznete napolju, uvijek možete da pobjegnete u bioskop koji se nalazi odmah pored. (Kristijan Hofman, DW urednik)

● opušteni Božić u visBadenu

Ja baš i ne volim božićne vašare; gužve su prevelike i to me nervira. Ipak, božićni vašar u Visba-

denu je pun pogodak; prijatno me je iznenadio opuštenom atmosferom, prigušenim svjetlima i ljupkim rukotvorinama. Tu je čak i nostalgični karusel zbog kojeg sam zastala i zagledala se u stare drvene konjiće i plafon oslikan motivima iz bajki. (Kristina Dajke, DW urednica)

● Božić u zadnjem

dvorištu u Berlinu

Moj apsolutno omiljeni božićni vašar nalazi se u zadnjem dvorištu hotela Mihelberger u Berlinu. Tamo nikada nema previše ljudi, zato što je zavučen. Tamo možete da čujete sjajnu alternativnu božićnu muziku i da dobijete vrelo bure koje će vas zagrijati. Možete da kupite ručno izrađene božićne poklone i, na kraju, tamo se prodaje najbolje kuvano vino u cijelom Berlinu! (Nikol Frelih, DW voditeljka)

● organsKo Kuvano vino u Kelnu

Stvarno mi se sviđa mali slatki božićni vašar u Gradskoj bašti u Kelnu.

Možda nije toliko uređen kao onaj koji se nalazi kod katedrale, ali nema toliko gužve i atmosfera je opuštenija. Uz to, to je jedini božićni vašar u gradu koji prodaje domaće organsko kuvano vino iz lokalnih vinograda.

Prost - Živjeli! (An Sofi Brendin, DW novinarka)

● Božić osvijetljen

zvijezdama u majncu

Božićni vašar u Majncu me danas oduševljava isto koliko i kada sam imala šest godina i prvi put bila tamo.

Iznad vaše glave sija toliko svjetala!

Plafon šatora djeluje kao da je sačinjen od miliona zvijezda. Iza toga je veličanstvena crvena katedrala. (Sandra Marija Gronevald, DW voditeljka) (B92)

Trg Gendarmen u Berlinu za Božić

U Erfurtu na božićnom vašaru možete kupiti rukotvorine, ukrase za jelku i grnčariju

20 KULTURA KOTORART

DEUS

ª Filomena Marturanoº na sceni KIC-a

Predstava Gradskog pozorišta iz Podgorice i Centra za kulturu Tivat “Filomena Mar-

turano” biće izvedena večeras i sjutra, u Velikoj sali KIC-a “Budo Tomović”, sa početkom u 20 sati, u okviru manifestacije Decembarska umjetnička scena 2013.

Nastala po tekstu Eduarda de Filippea, a u režiji Jagoša Markovića predstava “Filomena Marturano” dočarava jednu izuzetno zanimljivu viziju Mediterana i mediteranskih naravi kroz priču o porodičnim vrijednostima i ljubavnim strastima.

U predstavi igraju: Anita Mančić, Branimir Popović, Jelisaveta Seka Sabljić, Vlastimir Đuza Stojiljković, Momčilo Otašević, Emir Ćatović, Marija Bergam, Andrea Mugoša i Simo Trebješanin.

KLASIKA

Filharmonija svira disko

Novogodišnji koncert posvećen klasicima disko muzike održaće Beogradska filharmonija i Kamerni hor iz Novog Sada 26. decembra na Kolarcu u Beogradu, a dan kasnije u Srpskom narodnom pozorištu u Novom Sadu. Dirigent je Alan Bjelinski, svestrani muzičar iz Zagreba. Poslednji i “najluđi” koncert Beogradske filhar-

UTORAK, 24. 12. 2013.

monije u ovoj kalendarskoj godini sastavni je dio ciklusa “Nove godine”.

Muzičkim obilježavanjem datuma koji simbolišu novi početak, pored nove godine po Gregorijanskom i Julijanskom kalendaru, Beogradska filharmonija već treću sezonu dočekuje i jevrejsku, islamsku i kinesku novu godinu.

Audicija za školu u Santa Barbari Šansa za mlade izvođače na duvačkim i gudačkim instrumentima

Druga audicija za Ljetnju školu i festival 2014. godine na Zapadnoj muzičkoj akademiji (Music Academy of the West) u Santa Barbari biće održana 12. februara u Kotoru, saopštili su organizatori - KotorArt i Odbor za gradove pobratime Santa Barbare i Kotora.

Kako je saopšteno iz KotorArta, poziv za potencijalno učešće u ovom značajnom muzičkom događaju otvoren je za sve izvođače na gudačkim i duvačkim instrumentima, od 18 do 34 godine. Ljetnja škola se održava od 16. juna do 9. avgusta, u Santa Barbari u Kaliforniji.

“Ljetnja škola na MAW-u je intenzivni osmonedjeljni program u kojem mladi muzičari imaju priliku da se usavrše kroz individualne časove sa gostujućim profesorima, kao i brojne nastupe sa kamernim sastavima i orkestrom. Uspješno položena audicija garantuje punu stipendiju MAW-a, koja podrazumijeva školarinu, hranu i smještaj.

Takođe, Odbor za gradove pobratime Santa Barbare i Kotora pokriva troškove avionske karte za izabrane kandidate”, ističe se u pozivu.

Prijava za audiciju vrši se na zvaničnom sajtu Music Academy of the West i plaća se 75 dolara, a rok za prijavu je 15. januar naredne godine.

Organizatori audicije takođe ističu da aplikantima iz regiona, kojima je potrebna finansijska pomoć u pokrivanju troškova za prijavu, može biti omogućena refundacija dijela troškova po dolasku u Kotor.

Sa pitanjima o audiciji i prijavi za refundaciju dijela troškova zainteresovani se mogu obratiti timu KotorArta na dbdm@kotorart.me ili na telefon +382 69 / 967 - 697. Kalifornijska Music Academy of the West u Santa Barbari već 65 godina obrazuje klasične muzičare i pruža im jedinstvenu mogućnost da intenzivno uče i nastupaju. Akademija je prepoznata po jednoj od svjetski najznačajnijih ljetnjih muzičkih škola za talentovane klasične muzičare. Ovom audicijom, Kotor se pridružuje velikim centrima poput Los Anđelesa, Njujorka, Bostona, Čikaga, Klivlenda i Hjustona, gdje se takođe održavaju audicije za školu i festival na MAW-u.

Pogorelić za jubilej Lisinskog Svjetski poznati pijanista Ivo Pogorelić održaće koncert povodom obilježavanja 40 godina rada jedne od najuspješnijih instiucija u regionu, koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog u Zagrebu. Pogorelić će nastupiti 28. decembra i sviraće Šopena. To je prvi svečano koncert obilježavanja 40 godina uspješnog djelovanja Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog.

Novi prevod Đurišićeve poezije Zbirka pjesama i priča “Leptiri” (Kebelekler) pisca za djecu Dušana Đurišića objavljena je ovih dana u Turkmenistanu, u izdanju kuće TDKP. Priče Dušana Đurišića sa ruskog na turkmenski jezik preveo je Kerim Kulijev, a pjesme Alageldi Alanazarov i A. Atabajev. Na početku knjige nalazi se esej Agageldija Alanazarova “Ždral balkanske zemlje”. Ovo je osamnaesta knjiga Dušana Đurišića na stranom jeziku. Do sada su po tri njegove knjige objavljene na makedonskom i albanskom, dvije na ruskom i po jedna na engleskom, francuskom, slovenačkom, rusinskom, jermenskom, udmurtskom, tatarskom, litvanskom i mongolskom jeziku.

KULTURA 21

UTORAK, 24. 12. 2013.

Prvi dio triptiha “Kuća za rušenje” potpisuje Vasko Raičević

“Nimfomanka” samo za punoljetne

TEATAR

Glad za novom scenom Pozorišni triptih “19. decembar Dan poslije” premijerno izveden Jelena Boljević

P

remijernim izvođenjem predstave “19. decembar - Dan poslije”, u režiji Ane Vujošević, u jednoj od hala nekadašnje Fabrike raketa još jednom je potvrđena želja Alternativne teatarske aktivne kompanije - ATAK da u Podgorici pokrene novu pozorišnu scenu. Teatarski triptih urađen je po tekstovima “Smjena” Dragane Tripković, “Kuća za rušenje” Vaska Raičevića i “U ljubavnom trouglu” Stefana Boškovića, a protagonisti projekta kazali su nakon premijere da je važno iznaći mjesto za drugačiji pozorišni izraz i pružiti mogućnost mlađoj generaciji teatarskih umjetnika da prikažu svoj rad.

Od tri dramske priče mladih crnogorskih dramaturga nastala je predstava “19. decembar - Dan poslije”. Zajednička nit tri naizgled potpuno različita dramska komada je direktan odnos prema turobnoj stvarnosti. Sva tri teksta, bez obzira na temu, uklapaju se i čine kao jedan. Predstava prikazuje neke od fenomena našeg društva koje prelazi iz jednog u drugi sistem vrijednosti i posljedice koje ti lomovi ostavljaju na nove generacije.

“Najteži posao imala je Ana Vujošević, koja je imala zadatak da ove tekstove uklopi u jedno. Mislim da je u tome uspjela”, kaže Vasko Raičević, autor prve jednočinke “Kuća za rušenje”.

Ovo je priča o 20 prethodnih godina, godina kojih se sjećamo. Sve su priče životne, objasnila je drama-

turškinja Dragana Tripković.

“Možda je najvažnije što one tvore, ili dokazuju - novi pravac u promišljanju crnogorskog pozorišta”, smatra ona.

Koliko god pesimizam bio dominantan u komadima tri dramaturga završetak simbolično nagovještava bolje dane.

“Ideološki ne mogu da govorim u ime svojih kolega, ali što se mene tiče, stvarnost je u fokusu, a pesimizam način promišljanja. Pesimizam je naš stil koji je isplivao na površinu i u ovom projektu”, kazala je Tripković.

U komadu “Dan poslije” igraju Nada Vukčević, Dejan Ivanić, Mišo Obradović, Emir Ćatović, Aleksandar Radulović i Ana Vujošević, koja se ovoga puta našla u dvostrukoj ulozi - glumice i rediteljke. Vu-

nAgRAdA

Priznanje za tekst o arhitekturi Nagrada “Ranko Radović” koja nosi ime poznatog crnogorskog arhitekte uručena je juče u beogradu. Nagrada za kritičko teorijske tekstove o arhitekturi, urbanizmu i gradu dodijeljena je Ljiljani Bakić za knjigu “Anatomija B & B arhitekture” (izdavač Ljiljana Bakić, 2012).

U kategoriji televizijske emisije, izložbe, multimedijalne prezentacije nagrada je pripala: istoričaru umjetnosti prof. dr Jeleni Todorović (autor koncepta i kustos), Renati Balzam, Tatjani Čegar, Bojani Dragutinović, Dejanu Ecetu, Norbertu Harmati, Lani Isakov, Ivani Marcijus, Karlu Mičkei, Slavenki Mitro-

vić- Lazarević, Dejanu Pavloviću, Aleksandri Pešterac, Andrei Tamaš i Višnji Žugić (autori radova) za izložbu “Nevidljivi gradovi” realizovanoj u Novom Sadu (Manual park i MSUV), Bečeju (galerija Krug), Subotici (Otvoreni univerzitet) i Beogradu (BINA), tokom 2012. i 2013. Studio “Raum”, Aleksandra Raonić i Branislav Ristović, nagrađeni su u kategoriji realizovano arhitektonsko djelo, za porodičnu kuću za odmor u Bigovu (Crna Gora, 2012).

Nagrada koja nosi ime arhitekte Ranka Radovića osnovana je sa ciljem da podstiče, razvija i afirmiše kritičko-teorijsku misao u oblasti arhitekture.

jošević smatra da su svi glumci potencijalni reditelji, jer su “dugo u poslu i dobro znaju zanat”.

“Moje kolege i ja imamo već toliko iskustva da slobodno možemo sami da radimo, da preuzmemo tu odgovornost. Mi, u ATAK-u smo iz nužde mene angažovali, jer nijesmo imali novca da angažujemo reditelja. Bio je to pun pogodak, jer smo se odlično slagali i beskrajno sam im zahvalna na povjerenju i razumijevanju. Potpuno su shvatili moje ideje, dopalo im se i iskreno su ušli u cijelu priču.

Zajednički smo radili na svemu, a to je velika stvar.”

Premijeru još jedne ATAK- ove predstave vidi kao najavu boljih dana za pozorišnu produkciju i nada se da će se u Podgorici pojaviti makar još jedna scena.

“To je svima nama potrebno.

Gradsko pozorište je, na kraju, dječje pozorište, koje ima i druge dobro praćene i stvarno odlične predstave. Ne može koncentracija stalno da bude ni na CNP-u. To je nacionalni teatar i možda bi trebalo da gaji neku drugu formu, malo konzervativniju, klasičniju. Zato nam trebaju još jedna, dvije, tri druge scene.

Nama u ATAK-u je žao što nemamo svoju scenu, svojih sto mjesta, gdje možemo da radimo, da eksperimentišemo, isprobavamo, ali nam je ova fabrika odlično poslužila za početak”, kazala je glumica.

Vujošević je dodala da joj sam rediteljski posao nije bio težak, te da će se nakon ovog “vatrenog krštenja” rado opet naći u ulozi reditelja.

● Foto priča

“Shvatila sam da je glumački posao gospodski. Dođeš, odradiš ulogu, odeš, ne brineš više ni o čemu.

Ali, kada režiraš dramu sa dobrom ekipom, sve je moguće. I onda sve lakše pada. To je adrenalin, to vas uzbuđuje, i srećni smo kada se dođe do nekog rješenja!”

Kao zajednički cilj ATAK-ovaca ona ističe želju i namjeru da se oživi teatarski prostor za neke nove i drugačije priče.

“Potrebno je da imamo još jednu, dvije, tri scene... Da mladi ljudi pokažu što znaju, da njihov rad dođe do izražaja. Mladi dramaturzi su sjajni, daroviti i treba da se igraju njihove drame, treba i njima još iskustva. A svima nama treba rada da bismo se profilisali u neke kvalitetne glumce, reditelje, stvaraoce.

Nama reditelji više vole da budu direktori, a ionako smo s njima u deficitu”, kaže Vujošević.

ATAK je pokazao da je maštovit i kada je prostor u pitanju. Najprije isušeno rječno korito Ribnice za premijerno izvođenje “Poglavlja 23 i 24”, sada fabrička hala, a najavljuju i novi projekat na proljeće.

Izvršni producent komada je Edin Jašarović, dizajn i fotografije uradila je Jelena Janković, muziku je komponovao Dejan Ivanić, svijetlo potpisuje Vlado Lalović, ton Nemanja Milić, a scenski majstor je Beli Lopičić. Izuzetno provokativne fotografije na ulazu u fabriku uradile su Jelena Janković, Marijana Božović, Maja Kovijanić i Nataša Lučić.

Film “Nimfomanka” traje puna četiri sata i sadrži eksplicitne scene seksa. Govori o samodijagnostifikovanoj nimfomanki, koja se prisjeća svojih seksualnih iskustava sa muškarcem koji ju je spasio nakon što je bila prebijena.

Najkontroverzniji film koji je ove godine obišao sve moguće festivale, ostvarenje “Nimfomanka” Larsa fon trira, stiže na Fest, ali će imati poseban tretman. “’Nimfomanka’ Larsa fon trira imaće jednu večernju projekciju integralne verzije od četiri sata. Neće biti reprize, a karte će se prodavati samo starijima od 18 godina”, kazali su organizatori.

Fon trir je još tokom snimanja najavio da će film jasno koketirati sa pornografijom, a scene seksa će biti sasvim autentične, “kakve do sada nijeste vidjeli”.

“Džeremaja” u luksuznom izdanju Prve tri sveske kultnog stripa “Džeremaja”, belgijskog autora Hermana, upravo su izašle objedinjene u jednom tomu, u luksuznom izdanju “Čarobne knjige”, koja se specijalizovala kao izdavač žanrovske literature. Za one koji možda ne znaju, “Džeremaja” je strip koji je Herman i ilustrovao i radio scenario, a koji i dalje stvara uprkos poznom životnom dobu (1938) - najnovija epizoda “Džeremaje” pojavila se na francuskom u februaru 2013.

Smješten u postapokaliptičnu Ameriku koju su rasni sukobi vratili u srednji vijek, “Džeremaja” je prvi put objavljen krajem 1970-ih, najprije u njemačkom magazinu “Zak”, a ubrzo potom i u jugoslovenskim strip revijama i listovima, uključujući i “Politikin zabavnik”.

Huan Miro na aukciji

Kolekcija 85 djela legendarnog umjetnika Huana Miroa koju je portugalska vlada kupila od jedne propale banke naći će se na aukciji. Procijenjena su na 49 miliona dolara. Kolekcija obuhvata sedam decenija Miroove karijere. Portugalska vlada postala je vlasnik 85 Miroovih djela kada je nacionalizovala banku “Banco Portugues de Negocios”, tokom krize 2008.

Umjetnik rođen u Barseloni bio je uticajan član nadrealističkog pokreta 1920-ih. Za sada aukcijski rekord drži Miroova slika “Plava zvijezda” koja je 2012. prodata za 37 miliona dolara.

22 ZABAVA

UTORAK, 24. 12. 2013.

ª MY CLUBº

Nastupaju Bebić, Cukrov i Koce u Tivtu Hrvatski pjevači Ana Bebić i Igor Cukrov, te Saša Koce iz Srbije gostovaće večeras u tivatskom “My Clubu”.

Harizmatična Ana Bebić, poznata kao učesnica “Operacije trijumf ”, publiku će podsjetiti na hit “Preživjeću”, a otpjevaće i singl “Italiana”, koju je snimila sa popularnom Severinom. Osim toga, njen bogat repertoar, na kojem se nalaze domaći i strani hitovi, uveseliće publiku za božićno veče. Njen kolega iz “Operacije trijumf” Igor Cukrov će publiku podsjetiti na numere “Moja draga”, koju je izveo 2010. na Pjesmi Mediterana, “Mjesečar” i “Nebesa”, koju je snimio sa grupom Magazin.

Nastup počinje u 22 časa.

Svi koji dođu od 21 do 22 časa neće plaćati ulaz, dok je poslije 22 sata karta pet eura.

Svi koji propuste večerašnji nastup, Igor Cukrov i Saša Koce nastupiće i sjutra veče. Ulaznica poslije 22 časa je tri eura. Informacije i rezervacije se mogu dobiti na broj 069/909-889.

E.Z.

● FOTO priča

Izazovna Sila Glumica Džansu Dire, koju su gledaoci najprije upoznali kao Ejšan u seriji “Ezel”, a kasnije gledali kao Firuze u seriji “Sulejman Veličanstveni”, trenutno oduševljava ulogom Sile u istoimenoj seriji. Najplaćenija turska glumica, kako je mediji rado nazivaju, ranije je izjavila da ne voli da priča o privatnom životu, te da je to razlog zašto nema profile na socijalnim mrežama. Popularnost koju je doživjela je prihvatila, no najviše joj smetaju paparaci koji je prate u stopu.

“Porodica mi je najvažnija i za njih uvijek nađem vremena. Posebno za mlađeg brata. Roditelji su mi usadili vrijednosti kojih se i danas držim i znam da se ljudima ne sudi po spoljašnosti. Mrzim šale na svoj račun”, priznaje Džansu, koja rado prima savjete od svoje bake pa koristi svaki slobodan trenutak za putovanje. “Putujem jer volim osjećaj slobode, vo-

VAN GOGH ª NEUMEREN U SVEMUº

Novi album u prodaji Novi, dugo najavljivani album grupe Van Gogh konačno je ugledao “svjetlost dana” na internetu i, za sada, samo u lancu srpskih prodavnica “Idea”, a prodaja je počela juče i trajaće do 15. januara sljedeće godine. Nakon ovog datuma, izdanje će biti dostupno u knjižarama “Laguna”, CD šopovima, na benzinskim stanicama i svim ostalim prodajnim mjestima. Na albumu se nalazi deset numera. Kompletan album moguće je preslušati na Jutjubu, zvaničnom sajtu grupe Van Gogh, kao i na njihovoj zvaničnoj Fejsbuk stranici, a frontmen grupe

kaže da su singlovi bili pravi način da opipaju puls publike.

“Na albumu se nalazi 10 novih pjesama, a singlovi koje smo ranije objavili su svakako najbolji put do slušalaca, najbrži način da pokupimo kritike i podijelimo sa njima dio novog albuma, na kraju krajeva da čujemo da li bi trebalo da nastavimo u tom pravcu”, rekao je frontmen benda Zvonimir Đukić Đule.

Zvuk benda se sa godinama mijenja i ne pogađaju ih kritike kada su varijacije muzičkog stila u pitanju.

“Naravno da smo se promijenili, naravno da nikada nećemo biti

isti niti tapkati u mjestu, radimo u skladu sa trenutnom inspiracijom, afinitetima, stvorili smo krug pjesama koje izvodimo na koncertima i taj krug se samo širi, ne bi bilo dobro da se sužava. Komentari ipak nijesu na mjestu, jer šta bi se desilo sa bendom koji bi danas zvučao kao u osamdesetim, ko bi nas slušao? Na kraju, održali smo se 26 godina, a danas nije lako opstati ni nekoliko mjeseci, to valjda dovoljno govori. Sve radimo prema senzibilitetu, neki će se u tome pronaći, neki neće”, zaključio je frontmen beogradske rokenrol skupine. Fi.J.

SNIMILA PRVI SINGL

Ava ga još uvijek želi lim da učim nove stvari i prije svakog putovanja detaljno proučim turistički vodič”, kaže turska glumica.

Dok je snimala “Sulejmana” šuškalo se da je u vezi sa glavnim glumcem Halidom Ergenčom, te da je upravo ona razlog njegovih nevolja u braku, ali sve je ostalo na bazi spekulacija. Z.Š.

Hrvatska starleta propjevala, u najavi hit singl Hrvatska starleta Ava Karabatić polako ali sigurno gradi karijeru pjevačice. Bivša kontroverzna učesnica brojnih rijaliti programa u regionu snimila je rep pjesmu “Još uvijek želim te”, koju potpisuje rep dvojac Ulični parlament iz Pule. Ava je u pjesmi imala lak zadatak, da otpjeva dio refrena koji glasi: “Još uvijek želim te, baš kao prvi put, sve moje frendice kažu da si lud”.

U klipu okačenom na popularnoj

društvenoj mreži Jutjub možete poslušati kako objašnjava “dubinu” tog refrena. U planu je i snimanje spota, mada Ava kaže da neće žuriti jer ima ideju da sa saradnicima smisli originalan koncept.

“Ne bismo nešto obično, kao što je jahta, to je već istrcano”, naglasila je Karabatić. Popularna starleta je u više navrata pokušavala da se otisne u svijet estrade, pa se nadamo da će ovim hit singlom to i uspjeti. E.Z.

Filmovi sa najvećom zaradom u 2013. godini

Premijera Iron Man Three The Hobbit: An Unexpected Journey* Despicable Me 2 Fast & Furious 6 Monsters University Man of Steel The Croods World War Z Gravity Thor: The Dark World Oz The Great and Powerful Star Trek Into Darkness Django Unchained* The Wolverine Pacific Rim

Režiser

Ostvarena zarada

Maj

Šejn Blek

Dec

Piter Džekson

Jul

Pjer Kofin

Maj

Džastin Lin

Jun

Den Skanlon

Jun

Zak Snajder

Mart Kirk de Miko Jun

Mark Forster

Okt

Alfonso Kuaron

Nov Alan Tejlor Mart Sem Raimi Maj

Džefri Abrams

Dec

Kventin Tarantino

Jul

Džejms Mengold

Jul

Giljermo del Toro

$1,213.6m $1,017.0m $908.0m $785.7m $738.8m $661.0m $587.2m $539.6m $527.8m $510.0m $493.3m $467.0m $421.0m $414.8m $407.6m

Izvor: IMDB. *Filmovi ”Hobbit” i “Django Unchained” su premijere imali 14. i 28. decembra 2012. godine Fotografije: Marvel Entertainment, Warner Bros. Pictures, Paramount Pictures © GRAPHIC NEWS

ZABAVA 23

UTORAK, 24. 12. 2013.

INTERVJU

Sa Severinom je sve moguće Marija Ivanović

P

etar Grašo uspješnu karijeru u svojoj zemlji, ali i regionu duguje pjesmama uz koje su se mnogi zaljubljivali i tugovali. Petar je omiljen među pripadnicama ljepšeg pola, koje izdvaja kao svoju najdražu i najvjerniju publiku. Za DN govori i o novogodišnjem nastupu u hotelu Splendid, a pored toga otkriva i neke svoje mane na koje nije ponosan, kao i to koliki je gurman i u srcu pravi Dalmatinac.

Za doček Nove godine nastupate u Budvi. Kakav repertoar ste pripremili za najluđu noć, da li ćete osim svojih pjevati i pjesme kolega?

Publika može očekivati najveće hitove Petra Graša u izvedbi vrsnih muzičara benda i, naravno, još neke pjesme koje bih ja volio čuti da sam u publici. Biće to u svakom slučaju jako veselo i radosno veče kome se beskrajno radujem.

Već dugo nastupate pred crnogorskom publikom. Kažu da su Crnogorci malo “uštogljeni” kada su koncerti u pitanju, da li ste i Vi stekli takav utisak?

Moj utisak je da je publika onakva kakav je izvođač. Na moje koncerte ljudi dolaze da se opuste od svakodnevnih briga i da čuju mediteranski zvuk koji ih, nadam se, podsjeća na neke lijepe životne momente. Uvijek mi je bio cilj da ljudi nakon mojih koncerata odlaze nasmijani i radosni, a crnogorska publika bila je uvi-

Sljedeći album u pop maniru Kakvi su Vam naredni poslovni planovi?

Moj sljedeći album koji će izaći naredne godine biće čisti mediteranski pop sa ukusom i mirisom mora, ali skrojen po standardima svjetske produkcije. Nakon ovolike pauze, moja publika je zaslužila samo najbolje i ja ću učiniti sve da to i dobiju. jek takvog raspoloženja.

Na osnovu slike koju ste izgradili u javnosti stiče se utisak da ste “bezgrešni”. Da li ste baš toliko fini koliko se predstavljate, jer ste nedavno izjavili da psujete kao svaki Dalmatinac. Na

Sa dugogodišnjom vjerenicom Danijelom Martinović

koju još naviku nijeste naročito ponosni?

Kada bih javno počeo nabrajati sve ono što smatram manama, ovaj bi intervju izlazio u nekoliko nastavaka (smijeh). Imam mana, ali su mi one puno puta u životu išle u prilog, a to su impulsivnost, kreativni nered, dovršavanje stvari u posljednji čas. Jedna od mana koju bih volio promijeniti je da mi ne fali uvijek još “onih 15 minuta” da bi negdje stigao na vrijeme. Što se psovki tiče, nije to ništa što se ako znate kontekst i rječnik Dalmacije ne uklapa u gabarite načina komunikacije kod nas

u Splitu. Nema tu nikakve vulgarnosti, ni uvreda, to je jednostavno dio bez kog se neke stvari ne mogu dočarati na pravi način.

Pored pjevačkog poziva otisnuli ste se i u ugostiteljske vode. Kako ste zadovoljni poslovanjem?

Moja porodica i ja vodimo restoranski biznis već 22 godine i to je starije od mog bavljenja muzikom. Odrastao sam sa tim restoranom i obožavam gastro kulturu koja je uz muziku nešto što me zaokupljuje. Restoran je mojoj porodici i meni poput dnevnog boravka gdje dolaze svi naši prija-

Žene su kao publika neprocjenljive Važite za umjetnika kog dame obožavaju. Da li ste tokom karijere imali prilike da zbog žena dođete u neku neprijatnu situaciju, poput toga da budu navalentne? Kako se u tim i sličnim situacijama “branite”?

Nije nikada bilo nekih posebno

nezgodnih situacija, žene su kao publika neprocjenljive, jer brže otvaraju dušu i prepuštaju se koncertu, što meni kao izvođaču znatno olakšava da se opustim. Da budem iskren, puno je ljepše svirati kad sa bine imaš pogled na ljepotu (smijeh).

telji i ljudi iz svih sfera života, od Severine, Olivera Dragojevića do Gorana Bregovića i Placida Dominga.

Poznato je da ste prijatelj sa Severinom Vučković, nastupićete zajedno, da li možemo očekivati uskoro i zajedničku numeru?

Sa Severinom sam dugogodišnji prijatelj i kada smo nas dvoje u pitanju - sve je moguće.

Vaši prethodni dueti sa vrsnim muzičarima bili su veoma slušani, koji biste izdvojili kao najdraži?

Teško je kazati i odlučiti se, ali mislim da je pjesma koju sam napisao sa Arsenom Dedićem jedna od pjesama koja će se izvoditi i nakon mog života.

Da li Vam laska to što Vas nazivaju nasljednikom Olivera Dragojevića?

Lijepo je kad te u startu proglase nasljednikom najboljeg, ali ja nijesam imao i još uvijek nemam namjeru čekati to “nasljedstvo”.

Oliver je, hvala Bogu, živ, a njegov muzički izraz posljednjih godina malo više naginje džezu.

BRITNI SpIRS

Pati od bipolarnog poremećaja Američka pjevačica Britni Spirs priznala je da pati od bipolarnog poremećaja, što se manifestuje sramežljivošću a istovremeno se boji susreta sa nepoznatim ljudima.

Jedna od navjećih pop zvijezda, Britni Spirs, priznala je u svom

dokumentarnom filmu naziva ‘I am Britney Jean’ da se s godinama pretvorila u sasvim drugu osobu.

“Oduvijek sam bila sramežljiva.

Jednostavno sam takva i ne mogu sebi da pomognem”, otkrila je Britni u dokumentarcu.

Britni pati od socijalne fobije -

straha od susreta s nepoznatim ljudima ili nekih socijalnih situacija, pretjerane sramežljivosti i brige. Pjevačica je otkrila da postoji velika razlika razlika između njenog privatnog života i nje na pozornici.

“Kad sam započinjala karijeru, bilo mi je svejedno šta ko misli o meni, bila sam srećna što sam na pozornici. Nakon nekog vremena počela sam uočavati i loše stvari.

Mislim da nisam stvorena za ovu industriju jer sam sramežljiva. S tim se uopšte ne nosim dobro”, rekla je pjevačica koja je 2008. godine imala živčani slom. Britni se te godine potpuno slomila pod pritiskom slave i obrijala glavu na ćelavo.

Popularna Britni priznaje da nikad nije uživala u snimanju seksi scena pred svojim ocem koji je zadužen za brigu o odnosima s javnošću, rasporedu, ponašanju te njenoj sigurnosti. Otkako je postala majka, ima drukčiji pogled na sve.

Britni je priznala da se uprkos svemu trudi da ostane opuštena i pozitivna.

E.Z.

HOT!

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

24 SLOBODNO VRIJEME

UTORAK, 24. 12. 2013.

Daily Sudoku puzzle No. 2615

1

SUDOKU

2013-12-10

Medium level

Teža

8

9

9

3

8

6

1

9

4

5

9

5

8

7

7

4

4

5

6

Play sudoku online at:

2

4

3

1

www.sudokukingdom.com

7

4 1

5

7

Daily Sudoku puzzle No. 2614

6

2013-12-09 Lakša

2 9

1

2

Medium level

3

1

4

3

7

9 4

3

3

9

6

7

6

2

Page 1/2

Play4sudoku online6at:

Play sudoku8online at:

7 8 2 www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com 5 ISTRAŽIVANJE

Puzzle solution: 8

Nedavno britansko istraživanje otkriva da biti Djeda Mraz nije nimalo lako i da to zahtijeva posebnu posvećenost i talenat. I dok mnogi smatraju da posao Djeda Mraza predstavlja zabavan način da se dođe do zarade, osobe koje se prerušavaju u popularnog bradatog djedicu u crvenom odijelu mahom svo-

ju ulogu shvataju veoma ozbiljno.

Da bi neko postao Djeda Mraz nije dovoljno da obuče crveno odijelo, već je potrebno da pristupi potpunoj transformaciji svoje ličnosti, ističe se u studiji grupe naučnika sa Univerziteta u Eseksu.

“Kao Djeda Mraz, vi ste slavna ličnost, osoba koju 98 odsto ljudi vo-

li da sretne”, kazao je jedan Djeda Mraz.

“Ali vi ne možete da glumite Djeda Mraza, već morate da budete Deda Mraz. Oni prosto moraju da budu otjelotvorenje lika kako bi djecu i njihove roditelje ubijedili u realnost susreta”, kazao je vođa istraživanja, profesor Filip Henkok.

6 Puzzle solution: 4

3

Sudoku puzzle No. 2071 2012-06-14 Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 1801 2011-09-18 5

1

7

6

2

8

3

9

4

1

4

9

2

5

7

8

3

6

3

9

6

1

7

4

5

2

8

5

8

2

6

9

3

1

4

7

8

4

2

9

5

3

7

6

1

7

3

6

8

1

4

5

9

2

7

6

1

3

4

9

8

5

2

8

1

5

7

3

6

4

2

9

4

3

9

5

8

2

1

7

6

4

9

3

5

8

2

7

6

1

2

8

5

7

1

6

4

3

9

2

6

7

1

4

9

3

8

5

9

2

4

8

3

5

6

1

7

9

5

1

4

2

8

6

7

3

6

7

3

4

9

1

2

8

5

6

2

8

3

7

5

9

1

4

1

5

8

2

6

7

9

4

3

3

7

4

9

6

1

2

5

8

VICEVI

Nije lako biti Djeda Mraz

2

Po završetku školske godine pita Page 1/2 majka Pericu: -Perice kako si se danas osjećao,posljednjeg dana školske godine?

-Osjećao sam se kao general.

-Kako to kao general?

-Stajao sam mirno i posmatrao svoje jedinice. *** Jednog dana čuo Perica od školskog drugara da svi odrasli imaju tajne, i da je najbolji način da se od njih izvuče novac reći im: “Znam pravu istinu”, čak i kad to nije tako. Perica k’o Perica, odluči da isproba taj trik kod kuće, i kaže mami: • Znam pravu istinu!

Mama mu odmah da 500 dinara i kaže: • Ni riječi tvom ocu o ovome!

Iznenađen time da je ovo uspjelo, Perica dočeka oca ispred kuće i ponovi: • Znam pravu istinu!

Otac brzo izvadi 1.000 din i procijedi:

• Ni riječi o ovome mami!

Ohrabren, Perica pokuša isti plan i s baštovanom: • Znam pravu istinu!

Tad baštovan padne na kolena, širom raširi ruke i uzvikne: • Sine! Pa zagrli tatu! *** Mujo i Suljo kupili na buvljaku nekakav stari radio.

Kad su ga uključili u struju, ne radi.

Otvoriše ga, a unutra sve šupljina, paučina i miš izjuri iznutra, a Suljo će Muji: - Drži ga Mujo, uteče nam pjevač.. *** Dođe lopov kod plavuše i kaže - Pare ili život.

Plavuša - Život već imam, daj pare. *** Plavuša se u poljoprivrednoj apoteci obraća prodavcu: - Molim vas, dajte mi sjeme za ptice.

- A koliko ptica imate?

- Nijednu, ali hoću da zasadim nekoliko.

SLOBODNO VRIJEME 25

UTORAK, 24. 12. 2013.

NEZVANIČNO I što veliš, SDP će nam glave doć!

Strašno!

Ma bićeš premijer jednog sunčanog dana, pazi što ti kažem!

E manjeg kokota, a da više kukuriče, ja još ne viđeh!

Word Search Puzzle #Y612QX

P

S

A

R

G

OSMOSMJERKA M S E T

P

U

R

S

E

H

C

R

A

M

A

S

E

N

N

E

B

R

T

N

D

D

O

E

N

K

E

H

A

D

G

N

I

W

E

K

S

N

O

S

H

I

V

E

O

G

T

T

Z

C

P

I

I

A

S

B

E

M

D

N

T

I

A

O

S

N

T

M

E

I

L

A

T

I

C

E

R

C

E

A

U

U

I

T

A

E

P

M

P

Y

O

A

U

Z

T

L

B

F

E

S

U

A

P

A

L

E

D

Z

I

Y

A

F

T

C

P

N

L

C

R

P

O

E

T

S

R

U

I

W

R

E

C

K

A

G

E

M

S

A

H

C

C

P

S

R

N

C

O

B

M

R

N

E

K

S

X

C

R

U

E

L

T

Y

A

C

O

R

B

Z

E

X

T

R

E

M

E

S

C

A

C

A

O

O

Areas

AREAS Aspen ASPEN Asylum ASYLUM Cacao CACAO Cameo CAMEO Chasm CHASM Coalesce COALESCE CONSTITUTIONAL Constitutional CRUELTY Cruelty EXCITE Excite EXTREMES Extremes Franc

Grasp

FRANC Inflates GRASP Inhibit INFLATES Marches INHIBIT Masks MARCHES Merge MASKS Mezzanine MERGE MEZZANINE Minors MINORS Months MONTHS Navel NAVEL Obese Pause

HOROSKOP

A

L

F

N

I

Peacock

OBESE Pitted PAUSE Pseudo PEACOCK Purse PITTED Rabies PSEUDO Rapid PURSE Razed RABIES RAPID Recap RAZED Recital RECAP Renaming RECITAL Reply

Scuff

RENAMING Seamed REPLY Sheen SCENE Skewing SCUFF Suede SEAMED Tirades SHEEN Wreckage SKEWING SUEDE TIRADES WRECKAGE

OVAN Razmjena informacija donosi kontra efekat, umjesto da usmjerite svoju pažnju na započeti posao Vi se bavite sporednim temama.

Potrebna Vam je bolja selekcija prilikom izbora odgovarajućih tema i saradnika koji mogu da Vas podrže u poslovnoj akciji.

BIK Iskustvo Vam pomaže da pravilno sagledate različite poslovne mogućnosti i da se opredijelite za najbolje rešenje. Ono što djeluje lako ili jednostavno, ponekad u sebi krije dodatne probleme koji se teško prevazilaze.

BLIZANCI Potreban Vam je neko da Vas usmjeri u dobrom pravcu ili da Vam olakša određene uslove koji Vas usporavaju. Nemate dovoljno koncentracije da se bavite stvarima koje se ne nalaze na listi Vaših poslovnih interesovanja i prioriteta.

RAK Umijete da ostvarite svoje poslovne ciljeve, ali to jos uvijek nije dovoljno da biste se osjećali smireno i ponosno. Zainteresovani ste za neke nove mogućnosti, različiti izazovi u Vama podstiču želju za profesionalnim dokazivanjem.

VAGA Vaša prednost u odnosu na ostale saradnike se ogleda u tome, što Vi imate efikasnija rešenja i jasnu predstavu o svojim dugoročnijim ciljevima. Poslovni rizik može da se isplati, ako ostanete dosledni u svojim namjerama.

ŠKORPIJA Niz srećnih okolnosti utiče na dobar poslovni ishod. Važno je da prepoznate dobru priliku i da razmjenjujete korisne informacije sa pouzdanim saradnicima. Udružite svoje interese sa jednom osobom.

STRIJELAC Poslovne mogućnosti se često mijenjaju, tako da faktor dobre procjene i brze akcije utiče na završne rezultate. Važno je da pravilno razdvojite poslovne od privatnih interesa kako biste spriječili dodatne komplikacije.

JARAC Pohvala, nagrada ili priznanje na Vas djeluju stimulativno u svakom pogledu. Spremni ste da se oprobate i u nekim izazovnim kombinacijama, jer vjerujete u svoje sposobnosti i očekujete pozitivne rezultate.

Scene

Opljačkao banku a po izlasku opljačkali njega

Copyright © Puzzle Baron December 22, 2013 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions!

Samo nekoliko trenutaka nakon što je opljačkao banku i ukrao više od 5.000 dolara, jedan je muškarac i sam opljačkan. Prema riječima očevidaca, muškarac u majici “I love Texas” je trčao niz ulicu prema svom stanu, a iz vreće koju je nosio ispadao mu je novac.

Nekoliko trenutaka kasnije, dvojica muškaraca, koji su ga cijelo vrijeme pratili, ušli su za njim u stan i iznijeli vreću novca.

Ma, nije ni bitno vala, može i barem jedno malo, obično ministarstvo.

LAV Najbolje se osjećate kada sve teče po Vašim planovima, ali faktor iznenađenja često umije da Vam poremeti ritam i poslovnu koncepciju. Nema razloga da ignorišete svoje saradnike, neko može da Vas usmjeri ka dobrom rešenju.

DJEVICA Ne dozvoljavate da neko mijenja postavljene kriterijume, ako oni nisu u skladu sa Vašim poslovnim interesima. Umijete da upotrijebite svoj autoritet, ali i ostale metode koje donose najbolji efekat u poslovnim pregovorima.

VODOLIJA Potrebno je da se angažujete na paralelnim stranama kako biste ostvarili svoje planove. Imate dobru procjenu, ali ne volite da Vas neko kontroliše i provjerava Vaš način poslovanja. Smetaju Vam nečiji komentari.

RIBE Pokušavate da racionalizujete svoje obaveze i da ispoštujete nečije zahtjeve. Važno je da pravilno definišete zajedničke interese, kako biste izbjegli moguće nesporazume i komplikacije. Provjeravajte različite informacije.

26 SPORT

DA LI STE ZNALI

Da će se danas igrati samo jedan fudbalski meč na cijelom svijetu! U okviru egipatske Premijer lige sastaće se Petrodžet i El Geiš.

TIKET DANA EFES TOFAŠ TIP H1 +12

KVOTA 1.90

Jedan trijumf bi zadovoljio apetite MLADOST DAJE ELAN

Počele pripreme za EP u Danskoj - naši rukometaši odradili prvi trening u Budvi Miloš Pavićević, Foto: Dejan Lopičić

N

a Mundijal u Španiji početkom januara su naši “lavovi” pošli sa velikim ambicijama, kao selekcija koja bi mogla biti najprijatnije iznenađenje šampionata, s obzirom da je prije toga kod kuće ostavila jednu Švedsku. “Crveni” tim je tamo doživio brodolom,a kada je malo ko očekivao da mogu nastaviti sa super partijama u kvalifikacijama Draško Mrvaljević i drugovi su pokazali da imaju “lavlje” srce, a ovog puta će prvenstvo Starog kontinenta kraj TV ekrana gledati rukometna velesila - Njemačka.

To je tek bio rezultat o kojem je brujala čitava planeta - mala Crna Gora je eliminisala Njemačku koja ima više registrovanih igrača, nego naša država stanovnika. Ponovo su se lijepe stvari događale u našem muškom reprezentativnom rukometu (ne i u klupskom), a već za dvadeset dana izabranici Zorana Kastratovića će izaći na crtu Švedskoj u prvom meču na šampionatu.

“Na EP smo se plasirali zahvaljujući igračima koji su iznijeli to veliko breme u kvalifikacijama i napravili odličan rezultat.

Crna Gora je pet kola bila lider na tabeli, što je veliki uspjeh s obzirom da se zna kakav je nivo rukometa u našoj zemlji”, kazao je za naš list selektor Kastratović.

● ČEKAJU SE DRAŠKO, VASKO I SIMO

PETRODŽET EL GEIŠ TIP 2 3

KVOTA 1.90

BRUKLIN ČIKAGO TIP 2

KVOTA 2.00

NJUJORK OKLAHOMA TIP H2 14

UTORAK, 24. 12. 2013.

KVOTA 1.90

LA LEJKERS MAJAMI TIP H2 12

KVOTA 1.90

AZOMAVŠ HIMIK TIP 1

KVOTA 1.60

U Španiji je šef stručnog štaba imao dosta problema oko sastava tima zbog povreda, a uoči priprema za EP ponovo se kapiten Mrvaljević žali na povredu koljena, dok dugo nijesu trenirali Vujović i Lasica i pitanje je koliko će moći da pruže u Danskoj.

“Muška reprezentacija je uvijek nekako u problemima kada treba organizovati pripreme za uta-

kmice. Sve do 27. decembra nećemo moći da računamo na Mrvaljevića i Ševaljevića zbog obaveza u Bundesligi, te golmana Simića koji takođe ima obaveze u svom Malmeu.

Međutim, vjerujem da će ova mladost dati elan i polet svemu što nas očekuje u Budvi i da ćemo na kraju krajeva iz ovog sastava iskristalisati igrače koji će nastupati na Evropskom prvenstvu”.

● PRIJAO TUR

NIR U DANSKOJ, PRIJAĆE I U STRUMICI Nakon prve faze priprema, uslijediće turnir u Sko-

Draško i Svile bolji od Vaska U većini liga je novogodišnja pauza stupila na snagu već prije pet dana što je uticalo i na našu rubriku Crnogorci u inostranstvu. Protekli vikend je u Bundesligi obilježio meč Mindena i Hanovera, a slavili su zeleni (29:25) zahvaljujući našem kapitenu Drašku Mrvaljeviću (dva gola), te Aleksandru Svitlici (pet golova), dok na drugoj strani Vasko Ševaljević nije uspio da se upiše u strijelce.

U istom takmičenju koje će se igrati do 27.januara, Hamburg je savladao Bergišer 29:24, a naš desni bek Žarko Marković nije postigao gol. Rajn plju i mečevi sa Makedonijom i Srbijom. Sličan turnir čini se da je prošle godine izmorio naše igrače, najviše tada rovite Roganovića i Rakčevića.

“Mišljenja sam da je turnir u Danskoj samo dosta donio našem sastavu, te da se ništa strašno nije dogodilo, osim tri rezultatska neuspjeha. Što se tuče turnira u Skoplju igraćemo 3.januara protiv Makedonije, te dan kasnije sa Srbijom. Oba tima posjeduju veliki kvalitet. Imali smo priliku u novembru u Strumici da odigramo dva meča i da se bolje upoznamo sa selekcijom Makedonije, dok je Srbija za sada nepoznanica, jer nijesmo uopšte igrali protiv njih. To su svakako pravi protivnici da provjerimo snagu i formu uoči početka treće faze priprema koja počinje 8. januara i trajaće do početka šampionata”, kazao je Kastratović.

● AMBICIJE JASNE U TEŠKOJ GRUPI

Koji bi vas rezultat zadovoljio na Evropskom prvenstvu?

“Bio bih zadovoljan kada bi afirmisali mlađe igrače, te da oni u dogledno vrijeme budu nosioci igre ove selekcije, kao što je to slučaj bio u prethodna dva ciklusa. Ono što je moja želja

Nekar Leven je u gostima savladao Balićev Veclar, a Goran Stojanović je imao 12 odbrana. Naš Zoran Roganović je sa sedam golova bio odličan protiv Oneredsa, ali je njegov Lund uzeo samo bod u derbiju začelja (27:27). Super vikend je imao i pivot Mladen Rakčević koji je postigao šest golova u pobjedi AEK-a nad Foivosom (45:23). Na teren je proteklog vikenda od naših igrača bio još Marko Popovida čiji je Vize savladao Ejeten 34:25 i plasirao se u četvrtfinale belgijskog Kupa. Marko je postigao tri gola od tri šuta. jeste da u jednoj pravoj utakmici zabilježimo jednu pobjedu i sigurno da bih bio presrećan jer bi veliki uspjeh bio plasman u drugu rundu takmičenja. Međutim, jasan je kvalitet naših rivala, tu je vicešampion sa Olimpijskih igara - Švedska, te Hrvatska koja je uz Francusku najjača selekcija u posljednjih deset godina, dok je Bjelorusija predvođena Rutenkom napravila veliki rezultat u kvalifikacijama kada je eliminisala Sloveniju”.

● DAVID MOŽE DA IZNENADI GOLIJATA

Prvi meč “crveni” igraju sa Švedskom 13. januara - sa tom selekcijom gotovo da tajni nema?

“Iako ne igra Kim Anderson rekao bih da imaju moćan sastav.

Igraju svi koji igraju u vrhunskim ekipama. Imaju veliki broj bundesligaških igrača, dok povratkom Kalmana njihov trener ima mogućnost da razmišljao o 5-1 odbrani. Sa Jernemirom i Karlsonom imaju fenomenalan odbrambeni bedem. Nadam se da ćemo protiv njih pružiti maksimum i očekujem da nas sigurno ovog puta neće potcijeniti. Svi govore o tome da smo u poziciji autsajdera, ali se po nekad zna desiti da David iznenadi Golijata”, poručio je Kastratović.

SPORT 27

UTORAK, 24. 12. 2013.

NBA LIGA

Pekmenu rekord, Minesoti poraz Crnogorski gorostas Nikola Peković ostvario učinak NBA karijere (34 poena i 14 skokova), ali su “vukovi” ipak izgubili od Klipersa

GOtOVA StVAr

Sale Nacionale tri godine vodi orlove Aleksandar Đorđević preuzima kormilo Srbije

Već ustaljen scenario režiran je u Minesoti - Nikola Peković je protiv Klipersa u “Stejpls Centru” za 47 minuta igre postiga 34 poena, uz 14 skokova, ostvarivši rekord u dosadašnjoj NBA karijeri, ali su “vukovi” i pored toga doživjeli poraz nakon produžetka. Timu Rika Adelmana, pored fantastičnog “Pekmena”, nije pomogao ni nezaustaljivi Kevin Lav, sa 45 poena i 19 skokova ...

“Moramo da naučimo kako se pobjeđuje, da igramo jako do kraja

meča. Pobjeđivanje je navika, kao i sve drugo. Moramo da naučimo stečeno se ne gubi”, naglasio je Peković nakon svoje odlične igre, ali i novog neuspjeha ekipe protiv Klipersa, koje su predvodili Blejk Grifin sa 32 poena i 10 skokova, Džamal Kroford sa 22 poena, Kris Pol sa 19 uz 13 asistencija, dok je centar Deandre Džordan pored četiri poena imao i 17 skokova.

Vodeći sastav Istočne konferencije Indijana nastavila je da dominira

KArAtE (MLAđE KAtEGOrIJE)

Prvenstvo u znaku Budućnosti Karate klub Budućnost osvojio je titulu za najuspješniji kolektiv na prvenstvu Crne Gore za kadete, juniore i mlađe seniore, koje je proteklog vikenda održano u Igalu. U konkurenciji 14 crnogorskih klubova, koji su se takmičili u disciplinama kate i borbe pojedinačno i kate ekipno u obje konkurencije, plavi su osvojili 25 medalja.

Zlatnim odličjima okitili su se ekipno kadeti/juniori Srđan Vuković, Igor Zečević i Boris Zečević, kao i kadetkinje/juniorke Jovana Marić, Mia Roganović i Tamara Radunović, i u pojedinačnoj konkurenciji Saša Stan-

ković, Jovana Marić, Srđan Vuković, Tamara Radunović, Drago Vukotić u katama, a Miloš Drobnjak, Jelena Matović, Vido Kopitović, Konstantin Vujošević, Miloš Matović i Vuk Šuković u borbama. Srerbne medalje na grudi su stavili Igor Zečević, Mia Roganović, Boris Zečević, Sara Jovanović i Stefan Pajović u katama, kao i Miloš Popović, Luka Ivanović i Stefan Dukić u borbama.

U katama su se bronzanim medaljam morali zadovoljiti Maša Bulatović i Jelena Simonović, a u borbama Minja Pavlović i Miljan Perić.

M.A.

- Pejsersi su protiv Bostona ostvarili 21. pobjedu u sezoni, uz samo pet poraza. Takođe, Toronto je, nakon Lejkersa, Čikaga, Dalasa sada iznenadio i Oklahomu u gostima.

“Jedna od misterija jeste kako nam ovo uspijeva na gostovanjima. Prosto, tada smo drugačiji tim”, ističe trener Toronta Dvejn Kejsi.

SEMAFOR: Indijana - Boston 106:79, Oklahoma Siti - Toronto 98:104, LA Klipers - Minesota 120:116 (106:106).

A.P.

Nezaboravni mag jugoslovenske košarke Aleksandar Saša Đorđević postao je novi selektor košarkaške reprezentacije Srbije - tvrde tamošnji mediji. Proslavljeni reprezentativac je sa čelnicima KSS utanačio sve detalje trogodišnjeg ugovora, pa će tokom nedjelje i zvanično preuzeti kormilo “orlova”. Odluka će biti verifikovana danas u Upravnom odboru KSS, a narednih dana će usljediti promocija nekada fantastičnog plejmejkera. On će potpisati ugovor na tri godine, odnosno dvije plus jednu godinu, a ta treća će automatski biti aktivirana ukoliko Srbija obezbijedi učešće na Olimpijskim Igrama u Rio de Žaneiru 2016. godine, što je osnovni zadatak mladog stručnjaka. Takođe, Đorđević će voditi tim na Svjetskom prvenstvu u Španiji naredne godine, a nakon toga i na Eurobasketu u Ukrajini 2015.

Podsjetimo, bivši košarkaš Partizana, Olimpije iz Milana, Forti-

tuda iz Bolonje, Portlanda, Barselone, Real Madrida, Pezara (nekadašnjeg Skavolinija) i nekadašnj asistent trenera u Milanu i Trevizu nasljediće na klupi Srbije legendarnog Dušana Dudu Ivkovića, koji je u ovom mandatu osvojio srebro na Eurobasketu u Poljskoj 2009. godine.

A.P.

KUGLANJE (DAME - 2. KOLO)

Superiorne Tivćanke, aplauz za Dušicu Kuglašice tivatskog Mornara dominirale su i u drugom kolu prvenstva Crne Gore za dame - u dvorani Župa u Tivtu domaće takmičarke ubjedljivo su nadigrale svoje klupske koleginice i Podgoričanke.

Najbolji pojedinačni učinak imala je članica podgoričke Doklee Dušica Bojović sa oborenih 494 čunja, čime je ujedno svojoj klupskoj koleginici Mariji Ham, inače najboljoj kuglašici u Crnoj Gori nanijela prvi poraz od kako se zvanično takmiči.

Rezultati: Mornar I (Tivat ukupno 2.641 oborenih čunjeva): Tamara Popović 416, Mirja-

na Ardalić 440, Jovana Dragićević 457, Tatjana Kankaraš 419, Gabrijela Perčin 434, Marina Samardžić 475.

Doklea (Podgorica - ukupno 2.528 ): Sanja Jovović 404, Davorka Ivanović 369, Neda Mijović 360, Marija Ham 492, Dušica Bojović 494, Vjera Škanata 409.

Mornar II (Tivat - ukupno 2.338): Sanja Dragićević 402, Daliborka Potpara 329, Olja Matković 370, Olja Rašonjić 406, Aida Kankaraš 421, Mira Kankaraš 410.

Tabela: Mornar I 8, Doklea 4, Mornar II 0. Naredno kolo na programu je 19. januara 2014. godine.

M.A.

28 SPORT

UTORAK, 24. 12. 2013.

Gospodari Kupa Vaterpolo spektakl

Super drama u finalu Kupa - Momci sa Škvera sa peterca stigli do petog trofeja u Kupu Crne Gore. Sinoć u Kotoru Primorac “izbrisao” plus dva iz prvog meča (6:4), ali je Jadran bio hladniji u penal ruletu 1:4 Kosta Bošković, foto: Mirko Savović

K

ada je u pitanju crnogorski “superklasiko” onda jednostavno mora tako - dramatično do posljednjeg šuta! Bio je ovo još jedan hladni decembar za uživanje uz vrelo rivalstvo Jadrana i Primorca, bila je ovo nova Kup priča u kojoj je novi (stari) osvajač do pehara isplivao iz lude drame u Kotoru! Peterci kao sudbina, za peti trofej u Kupu Crne Gore za momke sa Škvera - Jadran je ponovo najbolji u ovom takmičenju, Jadran je u drevnom gradu “preživio” hrabru igru Primorca i nakon penal ruleta stigao do trećeg Kupa zaredom - 6:4 za Kotorane u regularnom dijelu (prvi meč dobili Novljani 12:10), 1:4 nakon peteraca za Jadran! Herceg Novi će i ove godine uz šampionsku feštu ući u novu godinu, Kotor sa tugom i činjenicom da je drugu sezonu uzastopno u super drami ovog takmičenja poražen od velikog rivala.

Imao je Primorac sinoć svoju šansu, imao je sanjanih “plus tri” u dva navrata (5:2 na početku treće i 6:3 na početku posljednje četvrtine), ali je gol Bojana Banićevića finale odveo u penal lutriju. A tamo - više smirenosti, sreće i nevjerovatnog golmana imao je Jadran.

● Gojković: MoMci su sve izdržali fantastično

Vladimir Gojković, taj vaterpolo genije, osim što svoje momke uči čarolijama kojima je on svojevremeno izluđivao protivnike, sinoć ih je naučio još jednu lekciju - kako da budu šampioni i kada utakmica ne ide željenim tokom. Ovo je druga Vladova sezona kao trenera i već drugi trofej Kupa koji nosi u Herceg Novi. Nakon meča je rekao... “Čestitam mojim momcima, sve su izdržali fantastično”, pohvalio je Gojković svoje igrače. “Moram napome-

nuti da smo imali dva teška polufinalna meča, pa onda put za Napulj.

Oporavili smo se koliko je to bilo moguće, prvi meč odigrali veoma dobro i mislim da ga nijesmo dobili sa razlikom kojom smo trebali. Ovaj revanš je vjerovatno bio i naš najlošiji u sezoni. Osim na početku gdje smo imali šansu da odemo na dva razlike kasnije smo pali i nijesmo imali taj ritam koji nas je krasio, mada odbrana je ponovo bila dobra, primili smo šest golova na strani što nije puno. U napadu nijesmo imali svježinu, ali sve u svemu izuzetno sam zadovoljan”.

● Heroj kandić kao Šćepo nekad

Svi su u Jadranu heroji, svi su podjednako zaslužili veliki trofej, ali jedan momak je sinoć imao veče karijere! Slaven Kandić, mladi golman Jadrana, sa nestvarnih 19 odbrana začarao je svoju mrežu, u regularnom

dijelu skinuo peterac Nikoli Murišiću, u penal ruletu Matiji Brguljanu i Branku Lučiću, bio veliki heroj Jadranovog trijumfa i pokazao da je legendarni Miloš Šćepanović dobio dostojnog nasljednika na golu tima sa Škvera.

“Bio je stvarno odličan”, dodao je Vladimir Gojković. “Odbranio je tri peterca, dva u penal ruletu i jedan u regularnom dijelu, a ukupno je imao i dosta odbrana. Ovo mu je prva prava sezona, a znamo da golmani kasnije sazrijevaju. Uglavnom, mislim da su svi dali svoj maksmimum”.

● uskoković: jadran za dlaku bolji, MuriŠić: Šteta

Dugo čekanje trofeja tako se nastavlja u drevnom gradu - još jedno finale izgubljeno je za momke Veljka Uskokovića, treće u posljednjih godinu dana, ali ako šta raduje navijače Primorca onda je to veliko srce kotorskih igrača i želja koja, na kraju, ipak nije bila dovoljna.

“Igrali smo koliko smo mogli, imali smo dva razlike, tri razlike. Nijesmo uspjeli da sačuvamo ‘plus tri’.

Mislim da je ovo bilo pravo finale Kupa i Jadran je bio za dlaku bolji, imao je više koncentracije i strpljenja u penal lutriji. Čestitam im na trofeju”, riječi su legendarnog trenera Primorca Veljka Uskokovića. “Svojim igračima nemam šta da zamjerim, ovo je mlada ekipa i mislim da ipak moramo biti zadovoljni sa ovim dijelom sezone, a mislim i da će završnica prvenstva Cr-

Primorac - Jadran 6:4 (1:4 peterci) KOTOR. Bazen: “Nikša Bućin”. Gledalaca: 800. Sudije: Obradović (H. Novi), Abramović (Kotor). Igrač više: Primorac 7/2, Jadran 9/1. Peterci: Primorac 1 (0). Rez. po četvrtinama: 2:1, 2:1, 1:1, 1:1.

PENAL SERIJA: 0:1 Sekulić, 1:1 Da-

nilović, 1:2 Kovačić, promašaj Matija Brguljan, 1:3 Sarić, promašaj Lučić, 1:4 Vidović.

PRIMORAC: U. Brguljan, Kudaba 1, Lučić 2, Danilović 2, M. Brguljan, Đurović 1, Pasković, Tešanović, Mačić, Murišić, Vukasović, Kriještorac, Kralj (de-

vet odbrana), Saveljić.

Trener: V. Uskoković JADRAN: Kandić (19 odbrana), Moskov , Popadić 1, Kovačić , Vidović , Brajović, Banićević 1, Sarić 2, Latinović, Sekulić , Spaić, Pješivac , Popović, Ukropina.

Trener: V. Gojković

5

Junak Jadrana: Golman Slaven Kandić skida jedan od šuteva Primorca ne Gore biti isto ovako uzbudljiva i dramatična”.

Nikola Murišić, bombarder Primorca, bio je vidno razočaran na kraju meča.

“Dosta šansi nijesmo iskoristili i na kraju su nam se peterci obili o glavu. Sreća je presudila i odlični golman Kandić. Eto bilo je dramatično baš kao i prošle sezone, šteta očekivao sam da ćemo osvojiti ovaj Kup”, rekao je Murišić.

Drama za kakvu se živi, neizvjesnost za vaterpolo gurmane - do neke nove priče Jadran zasluženo slavi.

puta je Kup Crne Gore osvojio Jadran iz Herceg Novog (2006/07, 2007/08, 2011/12, 2012/13 i 2013/14). Budva je dva puta (2008/09, 2010/11) stizala do ovog trofeja, a Primorac jednom (2009/10)

Selektora raduju mladi Na tribinima kotorskog bazena sinoć je, kao i uvijek kada igraju naši timovi, bio i selektor Crne Gore Ranko Perović. Nakon meča za Dnevne novine je prokomentarisao veliko finale Kupa.

“Bile su to dvije dosta izjednačene utakmice i mislim da su peterci najpravednije donijeli odluku. Sve u svemu mislim da je srećnija ekipa pobijedila”, istakao je Perović.

Da li ste vidjeli nekog igrača na

kojeg bi mogli da računate u reprezentaciji? Čini se da u ovom meču pojedini potencijalni reprezentativci nijesu imali svoje veče.

“Ne može utisak mnogo da promijeni samo jedna utakmica. Ono što raduje su sigurno ti mlađi igrači - mislim na one što su igrali na EP na Malti, ‘95 godište - imaju jako puno prostora, igraju, koriste ga i vidi se da su odlična investicija za budućnost”, dodao je naš selektor.

SPORT 29

UTORAK, 24. 12. 2013.

U FOKUSU

Bog Bombonjere, novi princ Meace LIČNOST VIKENDA

Premotavanje Sedmica u slikama Priredio: A. P.

Rodrigo Palasio, majstor Intera, heroj velikog milanskog derbija

Kapiten vaterpolo reprezentacije Crne Gore prva je sportska faca u godini na izmaku. Nikola Janović je proglašen za najboljeg sportistu države u izboru Crnogorskog olimpijskog komiteta (COK), kao i udruženja sportskih novina Crne Gore.

DA LI STE ZNALI? Da je otac Rodriga Palasija, Hoze Ramon, takođe bio profesionalni fudbaler. Nije bio klasa igrača Intera (gotovo cijelu karijeru proveo u argentinskom Olimpu), a zanimljivo je da je po nacionalnosti Španac - pasoš zemlje gaučosa dobio je nakon selidbe u Argentinu i prelaskom u Olimpo.

Nekada davno kroz bajku braće Grim živjela je legenda o ljepotici zlatne kose koju je zla vještica zatvorila u visoku kulu, do koje je jedino moglo da se stigne penjući se uz njenu divnu kosu. Na kraju ljepoticu je na taj način spasio princ i kao u svakoj bajci živjeli su srećno do kraja života. Jedna fudbalska ljepotica, velikan iz Milana, Inter već nekoliko godina je zatvoren u visokoj kuli, bez pravih priča, a italijanski mediji ovih dana u šali kao princa “nero-azura” vide jednog momka. Razlika je što taj momak nema divnu zlatnu kosu, daleko od toga - ima samo jedan sada već legendarni repić. I u ovoj fudbalskoj bajci “crno-plava” ljepotica pokušava uz njegov repić da se popne do visoke kule zvane Liga šampiona. Trenutno je ona visoka pet (bodova) metara, bila je i veća, ali je princ u najtrofejnijem gradskom derbiju planete (milanskom) svojom magijom (nezaboravnim golom petom) vratio snove, postao heroj grada...

On je Rodrigo Palasio, vrela argentinsko-španska krv, nekada bog Bokine “Bombonjere”, danas - u odsustvu milanskog princa Dijega Milita - njegov legitimni nasljednik. Čuveni “derbi dela Madonina” između Intera i Milana uvijek je imao svoje heroje, rame uz rame sa njima od nedjelje veče je simpatični majstor sa malo kose i famoznim repićem. ● I u dresu Boke pogađao mrežu mIlana Čudan je fudbalski put Rodriga Palasija. Nakon epizoda u Urakanu i Banfildu, “La Perla” (kako je nadimak ovom momku) sa napunjene 23 godine stigao je na legendarnu “Bombonjeru” i odmah postao jedan od idola navijača, simbol (za sada) posljednje velike Boke juniors. Svi su predviđali da je samo pitanje trenutka kada će ovaj majstor zapaliti Evropu, ali ne...

Zaljubljen u “zlatno-plave” boje Palasio je čak do 2009. ostao dio argentinskog velikana i za to vri-

Zvjezdani uspjeh ostvarili su odbojkaši Budvanske Rivijere - oni su savladali Jihostroj iz Češke (3:1) i plasirali se u osminu finala Lige šampiona, gdje ćeš ih čekati prvi favorit za osvajanje titule Belogorje iz Belgoroda.

jeme osvojio je tri državna prvenstva, 2007. postao šampion Južne Amerike (šesta i do sada posljednja titula u Kopa Libertadores za Boku potpisana je i njegovim golom u finalu protiv Gremija), a iste godine stigao je i do finala Svjetskog klupskog prvenstva. Zanimljivo, protivnik u finalu bio mu je baš današnji gradski rival Milan.

Da ima šmek u mečevima sa “rosonerima” Rodrigo je pokazao i tada - brzo je doveo Boku u vođstvo, ali je Milan tih godina bio daleko od današnjeg. Do kraja je “okrenuo” Palasiovu i Rikelmeovu Boku i osvojio svjetsku krunu (2:4).

Vrijeme je prolazilo i kada su svi mislili da Palasio nikada neće otići iz svoje Boke, sa 27 napunjenih godina stigao je u Seriju A, u grad simbol nastanka Boke juniors - Đenovu. ● stopama prInca dIjega Na Ligursku obalu Palasio je stigao kao zamjena za Dijega Milita koji je, eto baš, te godine pojačao Inter, ali i kao igrač koji će sa još jednim legendarnim Argentincem Ernanom Krespom činiti pakleni napad Đenove. Ipak, velikan sa “Ferarisa” nije se mnogo proslavio, ali je Rodrigo pokazao klasu. Ubrzo je Inter, šampion Evrope i svijeta iz 2010. godine, krenuo stranputicom, “princ” Dijego Milito se sve češće povređivao, a sudbina je opet htjela da njegovim stopama krene junak naše priče. Od juna 2012. Rodrigo Palasio je dio

Lična karta ime i prezime: Rodrigo Sebastijan Palasio Datum rođenja: 05. 02. 1982. u Baija Blanki (Argentina) Karijera: Urakan (2002-2003), Banfild (2003-2005), Boka juniors (2005-2009), Đenova (2009-2012), Inter (2012-).

Reprezentacija: Argentina - 15 utakmica, dva gola Priznanja: Šampion Argentine sa Bokom 2005. (Apertura), 2006.

(Klauzura) i 2008. (Apertura). Prvak Južne Amerike sa Bokom (2007). Sa istim klubom osvajač Kopa Sudamerikane (2005) i tri puta Rekopa Sudamerikane (2005, 2006, 2008). * Najbolji strijelac Aperture 2006, Bronzana lopta Svjetskog klupskog prvenstva (2007), najbolji strijelac u istoriji Rekope Sudamerikane, sportista godine (2008) Buenos Ajresa.

Intera. Na dosadašnja 43 meča za “nero-azure” postigao je 22 gola i bez obzira što je imao nesreću da na “Đuzepe Meacu” stigne u crnim danima za ovaj veliki klub, Palasio polako vuče svoju “ljepoticu” ka eliti, Inter sa Valterom Mazarijem na čelu, sve više liči na Inter iz slavnih dana... Bajke se obično završavaju srećnim krajem, sa Rodrigom Palasiom u timu i navijači Intera imaju pravo da sanjaju jedan takav na kraju sezone. K.B.

Prvi put u istoriji rukometašice Brazile postale su šampionke planete! Fantastične izabranice danskog stratega Mortena Subaka uspjele su u finalu da pobijede domaću Srbiju (22:20) u fantastičnoj atmosferi “Kombank arene”, čime su inaugurisane u nove vladarke.

Pobjedom nad marokanskom Radžom Kazablankom (2:0) u finalu Svjetskog klupskog prvenstva Bajern Minhen je prigrlio i peti trofej u 2013. godini, odnosno, treći put je pokorio planetu! Bavarci su osvojili Ligu šampiona, Bundesligu, Kup Njemačke, Superkup Evrope i nekadašnji Interkontinentalni Kup.

Gledali smo derbi sa navijačima Milana iz Crne Gore U sjutrašnjem izdanju Dnevnih novina imaćete priliku da čitate o prvom okupljanju navijača Milana iz Crne Gore, koji su na Cetinju zajedno ispratili veliki okršaj Intera i Milana. Klub navijača se zove “Fedeli Rossoneri Montenegro” ili u prevodu “Vjerni Rosoneri Crna Gora”.

Uprkos porazu od CSKA (73:62) košarkaši Partizan su uspjeli da se provuku u TOP 16 fazu Evrolige. Tim Duška Vujoševića će igrati u grupi F, ponovo protiv “armejaca”, Makabija, Lokomotive Kuban, Real Madrida, Galatasaraja, Žalgirisa i Bajerna.

30 SPORT

UTORAK, 24. 12. 2013.

Volkov: Volio bih da ostanem

IO FSCG

Brna ostaje selektor

Lijevi bek je na raskrsnici - Vladimir Volkov se nalazi između ostanka u Partizanu i odlaska u inostranstvo.

Crno-bijeli još ne govore ko sve želi popularnog Vovu (Ukrajinci i Rusi su ranije pokazivali interesovanje), ali reprezentativac Crne Gore ima jednu želju...

“Volio bih da ostanem u Partizanu”, rekao je Volkov kome ugovor ističe u maju 2014. godine...

“Sa druge strane, u godinama sam kada moram da razmišljam i o egzistencije. Isplatio sam se tokom ove dvije i po godine “crno-bijelima”, s obzirom koliko su platili obeštećenje Šerifu”, dodao je Vova.

Vladimir je jesenas za Partizan odigrao 16 utakmica, a uprkos tome što mu golovi nijesu u opisu radnog posla postigao je dva pogotka - jedan u prvenstvu, jedan u Evropi. Međutim...

“Igrali smo loše… Igra nije bila na očekivanom nivou”, samokritičan je Volkov, koji je na kraju poentirao...

“Jedino je dobro što smo prvi na tabeli, ali kad se bude podvlačila crta samo će to i biti važno. Uvjeren sam da ćemo na proljeće, sa novim trenerom, biti mnogo bolji i na kraju se radovati sedmoj uzastopnoj tituli”.

B.T.

Na programu II sjednica Izvršnog odbora Fudbalskog saveza Crne Gore - najzanimljvije pitanje vezano za sudbinu selektora A reprezentacije Branka Brnovića Prostorije Fudbalskog saveza Crne Gore će od 13.00 časova biti pune ljudi koji sjede u Izvršnom odboru FSCG, jer je na programu II sjednica... A glavno pitanje biće: Da li Branko Brnović ostaje selektor reprezentacije Crne Gore?

Kako Dnevne novine saznaju odgovor će biti pozitivan, tako da će Brna dobiti šansu da vodi A selekciju u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2016. godine. Čovjek sa kojim je cijela zemlja sanjala plasman na Mundijal u Brazil je dobro gurao u prethodnim kvalifikacijama (dugo su crveni bili lideri grupe), do posljednjeg kola mala Crna Gora je bila u igri za plasman na Svjetsko prvenstvo, pa se tada nije ni postavljalo pitanje Brnovićeve budućnosti...

Međutim, nepovjerenje se uvuklo poslije blamaže protiv Moldavije pod Goricom (2:5) i od tada se čeka kraj 2013. godine da se sazna da li će Brnović nastaviti da sjedi u crvenoj vrućoj fotelji.

FSCG tada nije reagovao ishitreno, predsjednik Dejan Savićević je sačekao da se glava ohladi, pa je na miru sagledao cijeli kvalifikacioni ciklus, koji je realno bio uspješan.

Uspješan, jer je Crna Gora u opasno teškoj grupi bila treća (prije starta kvalifikacija, svi smo bili svjesni da su Engleska, Ukrajina i Poljska bolji od nas), na važnim utakmicama nije bilo najboljih igrača, vedete su promašivale iz situacija iz kojih obično lagano varaju protivničke golmane...

Brnoviću će kao i ostalim selek-

torima (ugovor ne ističe samo selektoru mlade reprezentacije Dušanu Vlaisavljeviću) biti produžen mandat, a to znači da će imati priliku da sa “hrabrim sokolovima” razmišlja o glamuroznom Parizu i Evropskom prvenstvu na kome će 2016. učestvovati 24 reprezentacije (prolaze dvije najbolje selekcije iz grupe, treća najbolje plasirana, dok ostale trećeplasirane idu u baraž).

Tako će Brna ući u još jedan san, jer bi Crna Gora mogla da se plasira na prvo veliko takmičenje, ali naravno sve će zavisiti kakvu grupu dobijemo na žrijebu u kome će “crveni” startovati iz trećeg šešira...

Pored selektora na današnjoj sjednici IOFSCG je predviđen sljedeći Dnevni red: 1. Usvajanje Dnevnog reda; 2. Usvajanje Zapisnika sa

I sjednice Izvršnog odbora FSCG; 3. Verifikovanje Odluka Odbora za hitna pitanja FSCG; 4. Izvještaj o jesenjoj polusezoni 2013/14. u svim ligama; 5. Predlog kalendara takmičenja za proljećni dio sezone 2013/14; 6. Izvještaji o aktivnostima reprezentativnih selekcija; 7.

Izvještaj o radu GrassRoots kancelarije FSCG; 8. Izvještaj o radu Školskog fudbalskog saveza Crne Gore; 9. Izvještaj o radu Škole za trenere FSCG; 10. Izvještaj o finansijskom poslovanju Škole za trenere FSCG; 11. Izmjene i dopune stručnog vijeća Škole za trenere FSCG; 12. Izvještaj o radu administracije FSCG; 13.

Predlog Pravilnika o radu stalnih komisija IO FSCG; 14. Predlog Kodeksa ponašanja članova FSCG; 15.

Ostala pitanja.

B.T.

FUTSAL - SLCG

Četiri ekipe sanjaju finale

Polufinale obezbijedili Ekonomisti, PMF, Studentski dom, te UDG I

FSCG - SpOrTSkI nOvInArI 4:0

Sedma sila se držala pola sata Tradicija je nastavljena, ni peti put zaredom novinari nijesu uspjeli da zaprijete zaposlenima u Fudbalskom savezu Crne Gore na pomoćnom terenu Budućnosti na Starom aerodromu sedma sila je četiri puta vadila loptu iz mreže za konačnih FSCG - Sportski novinari 4:0.

Novinari, koji su ovog puta nastupili u tamnim dresovima, parirali su koliko-toliko u prvih 30 minuta, imali nekoliko šansi iz kontranapada preko brzonogih Luke Ratkovića i Uroša Radulovića, ali je golman “crvenih” Ljubo Belojević bio siguran.

Nakon kratkog predaha igra sed-

ma sile se raspala - razigrali su se selektor Branko Brnović, pojačanje Mirza Ljumić, crna beštija novinara Goran Šurda Mišković i neprelazni Radisav Dragićević.

Mišković je, po navici, dva puta pogodio mrežu čuvara mreže novinara Danila Lekovića, a u strijelce su se još upisali Feratović i Ljumić.

Ekonomski fakultet Podgorica vs Studentski dom Podgorica, Prirodno - matematički fakultet vs UDG I - to su dva para koja će odmjeriti snage u polufinalu Studentske lige Crne Gore u futsalu.

Najubjedljivija ekipa u dosadašnjem dijelu takmičenju (Ekonomski fakultet) se među četiri najbolje ekipe plasirala demoliravši UDG II sa 10:1, dok je najuspješniji tim u istoriji SLCG (Fakultet za sport i fizičko vaspitanje) u uzbudljivoj utakmici ispao poslije penala - Studentski dom iz Podgorice je bio bolji sa 7:6.

Prošlogodišnji šampion Pravni fakultet neće braniti titulu pošto je eliminisan od PMF - na kraju utakmice je bilo 3:2 za Prirodno - matematički fakultet.

Lagan meč kao Ekonomisti imali su momci iz ekipe UDG I - rezultatom 6:1 pospremili su Elek-

trotehnički fakultet. Znači, u polufinalnim utakmicama, koje će se odigrati u februaru, početkom drugog semestra sastaće se Ekonomski fakultet i Studentski dom Podgorica, odnosno Prirodno-matematički fakultet i UDG I. SEMAFOR: Ekonomski fakultet - UDG II 10:1 (4:0), Prirodno - matematički fakultet - Pravni fakultet Podgorica 3:2 (2:1), UDG I - Elektrotehnički fakultet 6:1 (3:0), Fakultet za sport i fv - Studentski dom Podgorica 6:7 (2:2, 1:1) - nakon penala.

PAROVI POLUFINALA: Ekonomski fakultet - Studentski dom Podgorica, Prirodno - matematički fakultet - UDG I. LISTA STRIJELACA: 20 - Mirković (Ekonomski), 17 - Femić (Prirodno-matematički), 14 - Bolević (FTH Kotor), Ćetković (Prirodnomatematički), 13 - Novović (UDG II), Šušić (Studentski dom PG), 10 - Mugoša (UDG I).

SPORT 31

UTORAK, 24. 12. 2013.

Igrao dobro, Lil vodio 2:1 protiv PSŽ u Parizu, a onda je u 72. minutu uslijedio nespretan autogol: Marko Baša

DN donose učinak crnogorskih fudbalera u inostranstvu Pripremio: Bojan Topalović

● GOLMANI Milan MIJATOVIĆ (Zobahan) - Igrali su u četvrtak (iranska liga ima taj neki termin), a upisan je neriješen rezultat - Zobahan je kući remizirao sa Mes Kermanom - 1:1.

Darko BOŽOVIĆ (Hepi Volej, Hong Kong) - Ušao u 29. minutu protiv Kičea, primio pet golova Hepi Volej je izgubio sa 5:1, Hepi će se boriti za opstanak.

Miroslav VUJADINOVIĆ (Vlaznija) - Prvoligaš iz Skadra gubi korak, Vujke se uklopio u sivilo ekipe - pretprjeli su poraz od Lacija (3:0).

● ODBRANA Nikola VUJADINOVIĆ (Šturm) - Srijeda je donijela posljednje kolo austrijske Bundeslige, a Šturm je lošu polusezonu završio - pobjedom - Nikola je sa drugovima odradio Rapid iz Beča - 2:0. Vujke dobio žuti karton.

Mijuško BOJOVIĆ (Vasland

Beveren) - Igrao sjajno u pobjedi nad Lirsom (3:1) - Vasland ima dobre šanse sada da pobjegne iz opasne zone.

Savo PAVIĆEVIĆ (Anortozis) - Požutio u izgubljenoj utakmici od Omonije (3:2) - Savo sa ekipom guvi korak za titulom što je bio glavni cilj.

Marko BAŠA (Lil) - Dobro čuvao ofanzivce PSŽ, ali na kraju neće po lijepom pamtiti derbi sa “svecima” - postigao nespretan autogol za konačnih 2:2 u 72. minutu.

Stefan SAVIĆ (Fiorentina) Držao odlično defanzivu u minimalnom trijumfu nad Sasuolom - 0:1. Viola je sada na tri boda od LŠ... Žarko TOMAŠEVIĆ (Kortrijk) - Kortrijk loš, Žarko loš - izgubili su od Mehelena 5:2, Tomašević zaradio žuti karton. Đorđe ĐIKANOVIĆ (Muaidar, Katar) - Đika dobar, njegov tim po navici očajan - poraženi su od Al

Arabija (4:2).

● VEZNI RED Milorad PEKOVIĆ (Hanza) - Upisan remi (2:2) na gostovanju Kilu, Peko dobio žuti karton - Hanza je trenutno na diobi pozicije broj 3, sanjaju popularnu cvajtu.

Branko BOŠKOVIĆ (Rapid Beč) - Izašao u 59. minutu u porazu od Šturma - 2:0 - Rapid je je-

senju polusezonu završio na mjestu broj 3.

Bojan KALJEVIĆ (Mosta, Malta) - Ušao u drugom poluvremenu, ali nije mogao da promijeni stanje stvari na terenu - Mosta izgubila od Balzana (0:2).

● NAPAD Fatos BEĆIRAJ (Dinamo) - Polusezona u Hrvatskoj je zvanič-

no završena u srijedu kada je Dinamo gostovao Hajduku u Kupu - “modri” su slavili 1:2, Bećo igrao od 82.

Luka ĐORĐEVIĆ (Tvente) Dobio priliku od 83. u remiju sa Valvijkom na strani - 1:1. Žarko KORAĆ (Hapoel Haifa) - Pobijedio je sam Ironi Ramat - Haifa slavila sa 3:0, Korać potpisao sva tri gola. Kralj Haife definitivno.

SJAJNA FORMA

Nikolić hvali Drinu, zove Škuletića Partizan je potpisom Nikole Drinčića na tri godine ugrabio kapitalca na sredini terena, a to dobro zna trener “crno-bijelih” Marko Nikolić...

“Prioritetno pojačanje nam je bio zadnji vezni, a to smo skinuli sa dnevnog reda dolaskom Drinčića.

Sa Drinom smo dobili iskustvo i rutinu. Nikola je odličan igrač. I što je najvažnije odbio je mnogo bolje ponude iz inostranstva da bi se vratio u Partizan. To moramo da cijenimo”, poručio je Nikolić.

Mladi strateg u timu sada ima tri Crnogorca (Drina, Vladimir Volkov, Petar Grbić), a možda stigne i četvrti - Beograđanima je interesantan Danilovgrađanin Petar Škuletić iz Vojvodine... “Škuletić je dobar igrač, zanimljiv, ali je realizacija njegovog dolaska daleko”, jasan je novi trener Nikolić, koji je sa Škuletićem koji ima pasoš Srbije sarađivao u Vojvodini. B.T.

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Kralja Nikole bb - PC Nikić, Podgorica

Žarko Korać heroj Haife

7

Eks napadač Zete potpisao het - trik u trijumfu Hapoel Haife nad Ironi Ramatom - 3:0

Vikend je iza nas, a titulu najboljeg Crnogorca u inostranstvu sasvim zasluženo nosi Žarko Korać! Sjajni centarfor je oduševio Izrael, mediji iz svete zemlje ga dižu u nebeske visine, jer je golgeter u krvi po stoti put dokazao kakav ima šmek za egzekuciju...

Kratko i jasno: Korać je u trijumfu svoje Hapoel Haife nad Ironi Ramatom (3:0) postigao sva tri gola, te je izrastao u junaka 14. kola lige koja se zove Ligat ha’Al. “Super je osjećaj. Postigao sam tri gola, nadam se da će ih biti još”, rekao nam je Korać, koji je glavni krivac što se popularne nalaze na šestoj poziciji koja trenutno vodi u plej-of takmičenje. Žarko je noseći dres Zete izrastao u najboljeg strijelca u istoriji domaće lige, pa je u velikom stilu ljetos napustio Crnu Goru. Pitali smo ga da nam podvuče paralelu između dva šampionata.

“Liga u Izraelu je veoma dobra, mnogo je kvalitetnija od naše. Infrastruktura je sjajna, svi stadioni su odlični... Kada se podvuče crta mogu reći da je ovdje sve na visokom nivou”, zadovoljno je djelovao sagovornik Dnevnih novina.

Transfer u Hapoel Haifu je bio pun pogodak - pri dolasku u Izrael Korać je potpisao ugovor na godinu dana. Iz utakmice u utakmicu se sve više dokazuje, tako da nije isključeno da ga uzme neka od ekipa koja se bori za šampionski presto.

Uživa u Izraelu: Žarko Korać sa sinom Ognjenom

golova je postigao Žarko Korać za Hapoel Haifu - trenutno je treći strijelac izraelske lige sa dva gola zaostatka za Eranom Zahavijem iz Makabi Tel Aviva “Za Haifu sa vezan do maja 2014. godine. Ne znam da li ću ostati. Iskreno, volio bih, ali nije sve do mene”, jasan je rođeni Bjelopoljac.

Kada dobro igrate u inostranstvu uvijek se potegne tema o nacionalnom timu. Oduševljavao je Crnu Goru, sada to čini u Izraelu... Selektor Branko Brnović je protiv Luksemburga računao na neke momke iz CFL-a, pa logično se nametalo pitanje: Vjeruješ li da ćeš dobiti

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me)

poziv uskoro za A reprezentaciju?

“Naravno da bih volio da dobijem poziv. Svakom fudbaleru je san da igra za svoju zemlju. Takav je slučaj i sa mnom. Na selektoru je da odluči, vidjećemo šta će biti”, poručio je špic Hapoela.

Za kraj smo se kratko okrenuli životu u Izraelu - Haifa je treći

grad po veličini, predstavlja luku na mediteranskoj obali zemlje što je čini ljepšom i egzotičnijom. Za sada, Korać je oduševljen... “Život u Izraelu je fenomenalan.

Odlična klima, država je veoma sređena. Što se mene tiče volio bih da ostanem što duže u ovoj zemlji”, poručio je Korać. U.R.

Ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me), Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Vasilj Karadžić Kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me), Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@ dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine.me) Foto: Vedran Ilić(redakcija@dnovine.me)

prva sportska faca

Apsolutni kralj 2013.

Nikola Janović, kapiten vaterpolo reprezentacije Crne Gore, koja je na Svjetskom prvenstvu u Barseloni osvojila srebrnu medalju, danas u Podgorici prima nagradu za najboljeg sportistu u izboru Crnogorskog olimpijskog komiteta, a sjutra ga u Nikšiću kruniše Udruženje sportskih novinara

UTORAK, 24. 12. 2013. broj 722 GoDINA III

33 žEnA KOZMETIKA

Važnost seruma Serumi su daleko bitniji od krema, jer za razliku od njih prodiru dublje, do trećeg sloja kože i na tom nivou se bore sa različitim bjuti nedaćama. Iako koštaju više od krema, mnogo su efikasniji, pa se isplati uložiti novac. Većina seruma se prodaje u ambalažama koje imaju pumpicu ili pipetu, da se ne bi rasipao višak, jer je svaka kap dragocjena. Moć seruma leži

u finoj hemijskoj strukturi koja sadrži molekule manje veličine nego kreme i samim tim prodire brže i dublje u slojeve kože.

Kreme inače stižu samo do prvog sloja, tu štite kožu i pomažu joj da zadrži vlagu. Sa druge strane, serumi prodiru dublje pa se na tom nivou bore sa suvoćom kože, borama, prekomjernom pigmentacijom i ožiljcima.

MODERnO

Kombinujte različite modne stilove Kombinacija haljina i suknji od čipke sa grubljim tj. bajkerskim čizmama jedan je od najljepših trendova sezone. Iako se radi o dva suprotna komada i po stilu i po onome što predstavljaju, recept uklapanja nježnijih komada sa grubljim pokazao se kao odličan.

Prave zaljubljenice u modu nijesu izdržale da ne isprobaju ovaj stil, koji je, sudeći po modnim blogerkama, jedan od najzastupljenijih. Čizme sa bodljama, lancima i ostalim rok detaljima koje su ultra moderne ove zime u kombinacijama sa suknjama od čipke stvarno mogu izgledati sjajno. Ženstveni komad kao što je suknja ne mora se uvijek nositi sa elegantnijom obućom, već i sa ležernim čizmama, ne bi li tako dobio i onaj manje formalan i ozbiljan izgled. Stajling zaokružite kožnom jaknom ili pak nekim lijepim vunenim kaputom i, naravno, modernom tašnom. Ma.I.

DETALJ

Klač tašne za svečane prilike Marija Ivanović

K

lač tašnice neophodan su aksesoar tokom svečanih trenutaka koji nam se polako približavaju dolaskom novogodišnjih i božićnih praznika. U zavisnosti od budžeta kojim raspolažete, možete sebi priuštiti veoma lijepe modele večernjih tašnica, kako ekskluzivnih brendova, tako i onih pristupačnijih. U izboru modela baš po vašoj mjeri neka vam na umu bude da ćete ovu torbicu koristiti i kasnije i da novac treba što bolje uložiti.

Vrijeme pred prazike svakako je najbolje za kupovinu, jer je ponuda butika veća i glamuroznija nego obično, a novogodišnji popusti su sjajan način da sebi obezbijedite dugo željenu stvar. Kada su u pitanju tašne za večernje izlaske i proslave punuda je kako kod prestižnih, tako i kod pristupačnih brendova velika. Sjaj, štras, zlatni i srebrni detalji na tašnicama nabolje će začiniti vaš stajling i učiniti da izgledate glamurozno.

Brojni dizajnerski brendovi upravo su za predstojeće praznike izbacili limitirane kolekcije ne bi li kupcima ponudili što veći izbor, a sebi obezbijedili bolju zaradu.

Luksuzne modne kuće poput Alesandra Mekvina, Gučija, Šanela, Botega Venete, Metju Vilijamsa te Stele Mekartni klač tašne sa nude po enormno visokim cijenama od 800 pa sve do 3000 eura. Naravno, osim što je riječ o najskupljim brendovima i kom-

binacijama materijala, izrada je luksuzna, pa se osim svile i najfinije egzotične kože nerijetko u vidu ukrasa nalaze Svarovski kristali ili poludrago kamenje. Upravo kolekciju elegantnih tašni sa

Svarovski kristalima prikazao je brend Guči, dok je dvojac Dolče Gabana kao i uvijek morao pretjerati, pa je za zimsku kolekciju prikazao klač tašne sa mnoštvom kristala, čija je cijena veoma visoka.

Jedan od modernijih trendova sezone su i tašnice od pleksiglasa, kakve smo mogli vidjeti u kolekcijama Šanela, Šarlote Olimpie, Stele Mekartni. Ovaj dizajn preoznat je po tome što su torbice urađene od providnog čvrstog materijala, a najčešće je to kombinacija stakla i plastike. Ukoliko vam ne predstavlja problem da svako vidi šta nosite u tašnici, birajte sličan model nabrojanima.

Uvijek klasični modeli su oni u crnoj boji kockaste i pravougaone firme sa zlatnim detaljima koji se uklapaju uz svaku elegantniju kombinaciju. Salvatore Faragamo, Đuzepe Zanoti i Sent Loran imaju bogatu ponudu ovakvih modela. Za one koji vole srebrnaste detalje i perlice preporučujemo klač tašne poput onih koje u ponudi imaju Džimi Ču i Majkl Kors.

Naravno, modele tašni sa potpisom brendova mogu priuštiti samo malobrojni, pa su jeftinija alternativa neophodna. Na sreću brojnih djevojaka i dama, u našem gradu u tržnim centrima moguće je naći lijepe tašnice od 10 do 50 eura koje će vam sjajno koristiti, kako tokom praznika, tako i kasnije tokom večernjih izlazaka. Brendovi pristupačnih cijena i radnjice koje prodaju nakit odlična su mjesta gdje možete pazariti klač tašnu.

AKSESOAR

ª Sac de Jourº hit za aktuelnu sezonu

“Saint Laurentov” model tašne osvojio je brojne poznate dame, ali i ostale pripadnice ljepšeg pola koje prate modne trendove, pa se lako može svrstati u jedan od najnosivijih ove godine.

Tašnom naziva “Sac de Jour” šepurile su se zvijezde poput Anđeline Džoli, Kameron Dijaz, Kejt Mos, Džesike Albe, Riz Viterspun, koje su na osnovu svojih potreba odabrale i veličinu modela. Od kada je na funkciji kreativnog direktora Hedi Sliman, brend bilježi sve veću popularnost i prodaju kako garderobe tako i aksesoara.

Tašna je kombinacija modernog i klasičnog stila, napravljena je od kože, jednostavnog je dizajna, pravougaonog oblika i model koji će se sigurno godinama nositi.

Dostupna je u nekoliko nijansi, sivoj, crnoj, teget, bež, bordo i ostalim intenzivnim nijansama koje su prikladne i za ljeto. Ona u crvenoj boji prosto je neodoljiva, a to misli i Džesika Alba, koja je upravo jednu takvu priuštila sebi. Cijena, naravno, nije nimalo naivna, a ko može i hoće - za ovu lijepu tašnu moraće da izdvoji 2.500 eura.

34 ŽENA

UTORAK, 24. 12. 2013.

Trudničko bolovanje i depresija

Rizik obolijevanja od postporođajne depresije za koju se vjeruje da je posljedica hormonske neravnoteže kod novopečenih majki je veći kod žena koje imaju kraće porodiljsko odsustvo, tvrde naučnici s Univerziteta Merilend. To stanje pogađa oko 13 odsto porodilja, a najčešće se javlja oko tri mjeseca nakon rođenja djeteta, rezultati su studije koja je rađena na više od 800 majki.

Od njih se jedna grupa na posao vratila šest nedjelja nakon porođaja, druga nakon 12 nedjelja, a treća šest mjeseci poslije porođaja. Žene koje su ostale na porodiljskom minimalno šest mjeseci znatno su rjeđe patile od postporođajne depresije.

“Trajanje porodiljskog odsustva barem šest mjeseci štiti i dijete i majku”, rekla je vodeća naučnica studije, dr Rada K. Dager.

“Nakon šest mjeseci, velik broj žena poželi da se vrati na posao jer se u njima javlja nagon da ponovo budu produktivne i druže se sa kolegama”, dodala je Dagerova.

U SAD se većina zaposlenih majki na posao vraća tri mjeseca nakon porođaja, a uobičajeno trajanje odsustva u Evropi iznosi od 14 do 18 mjeseci, dok je u nekim evropskim zemljama predviđeno porodiljsko odsustvo u trajanju od čak 18 mjeseci.

Prethodna istraživanja su pokazala da se kod ranijeg povratka na posao žene i dalje fizički i mentalno pripremaju na brigu o bebi, a sve to dok pokušavaju da žongliraju poslovnim obavezama.

ODMOR I ZDRAVLJE

Prirodni ritam sna Priredila: E.Z.

M

nogim ljudima se dešava da se probude usred noći, poslije kraćeg sna, pa onda leže u mraku i prevrću se sa strane na stranu, preplavljeni strahom da im san više neće doći na oči i da će jutro dočekati umorni i neispavani. To se uglavnom i događa, jer ko može da zaspi u brigama i pod stresom?! Mnogi zatim odlaze kod ljekara, žale se na loš san i to se završi tako što uzimaju nimalo bezazlena sredstva za spavanje, koja izazivaju zavisnost i nikako nijesu dobra za zdravlje.

Nerijetko se dešava da se osobe tokom dana, poslije noći u kojoj su im san obezbijedili ljekovi, osjećaju “mamurno” i pospano. Jednostavno, ulaze u začarani krug ljekova, lošeg sna i umora.

Postoje, međutim, i drugačije teorije zdravog sna koje se razlikuju od one o obaveznom osmočasovnom snu “odjednom”. Još je važnije i sasvim je moguće, prema toj teoriji, da mnogi koji misle da imaju problema sa snom zapravo nemaju problem sa snom, već sa savremenim kapitalističkim društvom, uslovima života u njemu i zahtjevima koje ono postavlja pred svakog radnog čovjeka.

Ne tako davno, prije samo 200 godina, pa unazad, duboko u

istoriju, ideja o zdravom osmočasovnom snu nije postojala. Tada je bio uobičajen drugačiji način spavanja, koji se naziva segmentirani san, odnosno san iz više djelova, najčešće dva u toku noći i jednog neobaveznog, kratkog dremeža usred dana. Postoje istorijski dokazi, u literaturi, u privatnim dnevnicima i drugim izvorima, koji govore da su ljudi ranije spavali noću iz dva puta, tj. u dvije faze, između kojih su imali duži ili kraći period noćnih aktivnosti. Da je ovo bilo ispravno, govore i naučna istraživanja koja su pokazala da dvofazni san sa jednom dremkom po podne daje najbolje rezultate, naročito kada je riječ o osjeća-

ju odmornosti i elana u toku dana. Naravno, svima je jasno da siesta, klasičan odmor po podne, nije više uobičajena ni u mediteranskim zemljama, zbog toga što ljudi tada rade i nemaju priliku da dremnu, osim ako ne rade u Guglu. Što se tiče dvofaznog sna noću, on je u uslovima u kojima mi živimo onemogućen, odnosno zahtijeva dobru organizaciju i volju.

Kako je dakle izgledao taj dvofazni san naših predaka? Jednostavno, nije bilo TV-a, kompjutera, pa ni sijalica. Lijegalo se “s kokoškama”, najviše sat-dva nakon sumraka. I ljudi tada nijesu bili umorniji, naprotiv, nego jednostavno nije bilo vještačkih činilaca koji bi ih odvlačili od prirodnog osjećaja pospanosti. Danas ljudi žele da izlaze, da se uveče druže i jednostavno da osjete “život”, barem u tom večernjem periodu koji im preostaje nakon što se vrate kući u 18 ili 19 časova. Ko samo želi da ide na posao i da spava?

Nakon ranog odlaska na počinak naši preci bi se budili nakon jednog ciklusa sna, najčešće neposredno poslije ponoći, tačno u

vrijeme kada većina ljudi danas tek ide na spavanje. Zatim je slijedio period od sat ili dva budnosti koji su ljudi provodili na razne načine. Istraživanja pokazuju da se u ovom budnom, ali potpuno mirnom i opuštenom periodu tokom noći luče određeni hormoni, koji utiču na smanjenje stresa i bolje opšte psihofizičko zdravlje. Ovaj period u toku noći se nekada smatrao svetim i bio je posvećen posebnim potrebama. Postoje pisani crkveni podaci koji vjernicima naročito preporučuju ovo sveto doba noći kao odličan trenutak za molitvu ili razmišljanje o Bogu. Muslimani imaju i tahadžud, noćnu molitvu, koja nije obavezna, ali se smatra da čisti dušu i priprema je za susret sa božanskim. Na istoku u nekim vjerskim praksama postoje i uputstva koja period poslije “prvog sna” preporučuju kao najbolji za meditaciju ili bavljenje jogom. Stari medicinski spisi savjetuju onima koji žele da dobiju djecu, da vrijeme poslije prvog sna naročito posvete vođenju ljubavi, jer se tada čovjek osjeća najopuštenije i odmorno.

PROVJERITE

Vremenski signali Otkrijte da li ste psihički stabilni NAUČITE

Žensko mjerenje vremena znači više nego njene riječi. Naučite da čitate njen časovnik i bićete u savršenoj sinhronizaciji.

KADA ONA KASNI NA PRVI SASTANAK 5-10 minuta Žene obično kasne do 10 minuta na prvi sastanak, tako da budite zadovoljni ako se i ona drži ovoga. Ali budite oprezni, ako ona dođe ranije to znači da je poslovno orijentisana i da na ovo gleda kao na poslovni sastanak.

20 – 25 minuta Ako kasni više od 25 minuta bez dobrog izgovora, pazite. Ona može da ponudi izvinjenje, ali ako ona to kašnjenje nije ranije najavila, znajte da je to vreme provela negdje drugdje i da joj to ‘’vaše’’ vrijeme, ne znači previše.

KAKO OVO POPRAVITI Odaberite pravi datum i tihe lokacije. Pabovi sa televizijom ili muzikom predstavljaju izazov

od početka, jer mogu da ometaju. Izaberite neki ćošak i sjedite preko puta nje, tako će joj sve manje ometati pažnju.

POZDRAVLJANJE KOJE TRAJE 3 - 5 minuta Ako ste napustili lokal u kom ste pili piće i krenuli svako svojoj kući, a ona odugovlači pozdravljanje na duže od tri minuta, znajte da je ozbiljno zainteresovana. Ako ona vidi mogućnost da nešto između vas može da se dogodi, ovim će vam pokazati.

Manje od 60 sekundi Ako koristi obaveze kao izgovor za brzo bjekstvo, to je izuzetno loš znak. Nju ćete jako teško osvojiti, ali nije nemoguće.

KAKO OVO POPRAVITI Sačekajte malo dok se ne dogovorite za dan sastanka. Ostavite joj da odluči koji dan joj najviše odgovara. Vaše zlatno vrijeme za čekanje neka bude dva dana.

(Men’s health)

Psihičku snagu možemo definisati i pomoću stvari koje osobe koje su psihički jake ne čine. Ovo je spisak Ejmi Morin, psihoterapeuta pomoću koga ćete naučiti nešto više o sebi i ljudima koji vas okružuju.

Psihička stabilnost 1. Ne provodite vrijeme sažaljevajući se Nećete vidjeti psihički jake osobe kako se žale zbog svojih životnih okolnosti ili nepravde koja im je nanesena. Kada je neka situacija loša, jednostavno nastave dalje.

2. Ne odričite se svoje snage Psihički snažni ljudi ne dopuštaju drugima da ih čine manje vrijednim i da se zbog njih osjećaju loše.

3. Ne bježite od promjena Oni prihvataju promjene i izazove.

Najveći strah za jake je od stagnacije.

4. Ne brinite o zadovoljstvu drugih Znate li koju osobu kojoj je jedino važno da udovolji drugima? Ili osobe koje skreću s puta kako bi druge učinile nezadovoljnima i time osnažila svoju sliku snage i moći? Ni jedna od

ove dvije pozicije nije dobra. Psihički jaka osoba je ljubazna i poštena, ali se ne boji da se zauzme za sebe.

5. Nijeste zarobljeni u prošlosti Snaga je u tome da možemo prihvatiti svoju prošlost i učiti iz prošlih iskustva. A psihički snažna osoba može da izbjegne nepotreban gubitak energije u borbi s razočaranjima iz prošlosti ili sjećanjima. One koriste energiju za kreiranje optimalne

sadašnjosti i budućnosti.

6. Ne zavidite drugima Potrebna je istinska snaga karaktera da bismo bili srećni zbog tuđeg uspjeha. Psihički snažni ljudi ne osjećaju ljubomoru.

7. Ne mislite da vam je svijet išta dužan Psihički snažne osobe pristupaju svemu spremne na rad i uspjeh zbog ličnih zasluga.

ŽENA 35

UTORAK, 24. 12. 2013.

KORISNO

Namirnice koje čuvaju vid

N

JE

ZA DO K

Omega-3 masne kisjeline su masti koje se obično nalaze u ribljem ulju. Prije nekoliko godina istraživači na dječjoj bolnici u Bostonu su ustanovili da su masne kisjeline pomogle da se spriječi retinopatija, koja je glavni oblik sljepila koje pogađa dijabetičare i prijevremeno rođene bebe. Ista

grupa istraživača nastavila je dalja ispitivanja.

Tokom studije istraživači su hranili miševe hranom bogatom omega-3 masnim kiselinama, i otkrili su da one sprječavaju nenormalan rast krvnih sudova u mrežnjači. To znači da Omega 3 mogu spriječiti bolesti očiju kao što je retinopatija, koja nastaje kao posljedica nenormalnog rasta krvnih sudova u očima.

Istraživači su takođe utvrdili da na benefit omega-3 masnih kisjelina ne utiču lijekova kao što su aspirin ili drugi lijekovi protiv bolova. Ovo je dobra vijest za dijabetičare koji uzimaju Aspirin da bi spriječili razvoj bolesti srca.

“Mogućnost da se spriječi ova bolesti oka sa omega-3 masnim kisjelinama može da obezbijedi ogromne uštede, ističe dr Luiz Smit, istraživač u studiji.

“Troškovi za kupovinu omega-3 masnih kisjelina je oko deset dolara mjesečno, u odnosu na do četiri hiljade dolara mjesečno za aktuelnu terapiju retinopatije”,istakao je doktor.

Masne kisjeline takođe aktiviraju proteine koji poboljšavaju osjetljivost na insulin. To su isti proteini koji su meta lijekova za tipa 2 dijabetesa. To znači da se omega-3 masne kisjeline takođe mogu koristiti za poboljšanje insulinske osjetljivost kod ljudi oboljelih od dijabetesa ili pred-dijabetesa. (lekarinfo)

RA

Na prirodan način uklonite glavobolju

Poštovani, Imam 31 god. Osećam bolove u bubrezima vec duže vrijeme, mislio sam da će proći ali nijesu. primijetio sam da učestalo mokrim, mada sam svjestan i da unosim dosta tečnosti u organizam.

Bolovi u predjelima bubrega (slabinski predjeli) pesto su uzrokovani bolestima bubrega.Takođe,mogu podsticati i od drugih struktura a prije svega kičmenog stuba. Bolovi u predjelu bubrega mogu biti jaki i javljaju kod upalnih procesa bubrega. Ako postoje i druge tegobe bubrežnih bolesti(pečenje pri mokrenju,učestalo mokrenje,povišena temperatura i dr.) velika je vjerovatnoća da potiču od oboljenja bubrega. Posto Vi nemate većinu od ovih tegoba, obzirom na Vaše godine najverovatnije tegobe nisu bubrežnog porekla. U svakom slučaju,utvrđivanje ili odbacivanje bubrežne bolesti zahtijeva dopunska ispitivanja: laboratoriju,ultrazvučni pregled bubrega i drugo, pa je neophodno da se javite najbližem internisti ili nefrologu.

NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-maila filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.

IZNENAĐUJUĆE

Faktori koji mogu da izazovu anksioznost Sve više ljudi ispoljava simptome anksioznosti. Postoji niz svakodnevnih uzroka koji nas čine nervoznim, a evo i nekih iznenađujućih o kojima nikada nijeste razmišljali.

1. Mlijeko i hljeb Istraživanja o glutenu, čokoladi, soji i mlečnim proizvodima su pokazala da oni imaju veliki uticaj na hormone i izazivaju anksioznost.

2. Dehidratacija Istraživanje sprovedeno na atletičarima je pokazalo da su oni koji su blago dehidrirali bili ljuti, napeti, umorni i zbunjeni, ali ti simptomi bi nestajali čim bi unijeli dovoljno tečnosti.

3. Neredovni obroci Većina ljudi živi brzim životom i zbog toga često preskaču

obroke. Međutim, prekakanje obroka uzrokuje pad šećera u krvi što izaziva simptome depresije i razdražljivosti.

4. Ljekovi Postoji dosta ljekova koji drastično povećavaju nivo anksioznosti, naročito kada ih duže konzumirate.

5. Negativne misli Dokazano je da negativno razmišljanje ima dugotrajne efekte na emocionalno zdravlje što dovodi do nervoze i depresije. Potrudite se da razmišljate pozitivno.

6. Pušenje Većina pušača tvrdi da ih ta navika smiruje. Međutim, dokazano je da nikotin ubrzava puls i pušači su skloniji napadima panike.

STUDIJA

NAVIKE

TO

P I TA

Jedite orahe ili ribu, nova istraživanja pokazuju da omega-3 masne kisjeline koje se nalaze u ovim namirnicama mogu da očuvaju dobar vid. Ranija istraživanja su pokazala da omega 3 masne kisjeline mogu spriječiti ljudsko sljepilo, ali nova studija na miševima pokazuje tačno kako one to rade.

Fizička aktivnost pomaže radu bubrega Samo malo fizičke aktivnosti, kao što su džogiranje od sat ili šetanja od tri sata, sasvim je dovoljno da smanjite rizik od nastanka bubrežnih kamenaca.

U jednom istraživanju u Engleskoj učestvovalo 84.000 žena u postmenopauzi, a rezultati posmatranja njihovih životnih navika su pokazali da one koje su svake sedmice fizički aktivne imaju za čak 31 odsto manji rizik od nastanka kamenca. “Čak i mala količina vježbanja dnevno može smanjiti rizik od nastanka bubrežnog kamenca”,

izjavio je dr Matju Sorensen, koji je radio na ovom istraživanju.

“Ipak, ne treba to biti intenzivan trening svaki dan, jer nijesmo primijetili da intenzitet vježbanja igra značajnu ulogu”, dodao je on.

Nastanak bubrežnog kamenca, koji se javlja kod sve većeg broja ljudi, poprilično je lako spriječiti, a prethodna istraživanja su pokazala da je potrebno čuvati zdravlje cjelokupnog organizma, ne samih bubrega jer bolesti, kao što su gojaznost, dijabetes i bolesti srca povećavaju rizik od nastanka bubrežnog kamenca. (centar zdravlja)

SVAKI DAN

Jabukom protiv infarkta

Glavobolje su posebno teške kod onih koji pate od migrene. Lijekovi mogu olakšati glavobolju, no treba paziti da ne pretjerate jer dugotrajna upotreba može čak potaknuti nove glavobolje i teže simptome. Iskušajte radije neke prirodne metode.

Izbjegavajte amine i nitrate U čokoladi se nalazi feniletilamin, koji uzrokuje stezanje krvnih žila, a zatim njihovo širenje, a to može uzrokovati glavobolje. Najgori od amina je možda tiramin, aminokisjelina koja se nalazi u jakim sirevima, kiselim haringama i jetri.

Nitrati se često nalaze i u prerađenoj hrani, poput kobasica i salama.

I oni šire krvne žile i mogu dovesti do glavobolje.

Riblje ulje Mala studija na Univerzitet Cincinnati pokazala je da uzimanje

kapsula ribljeg ulja smanjuje učestalost i jačinu migrena. Ovo je još jedan dokaz dobrog djelovanja omega-3 masnih kisjelina iz ribe.

Sličan učinak imat će i svakodnevno uživanje u ribljim specijalitetima (bolje je ako jedete kuvanu, a ne u ulju prženu ribu).

Topla kupka za noge Umirujuća kupka od tople vode i par kašika praha gorušice može pomoći. Topla voda može uticati da krv jednako kruži po cijelom tijelu, što će umanjiti glavobolju. Uz to, prah gorušice stimulira kožu i skreće pažnju s glave. Đumbir U đumbiru se nalazi tromboksan A2, koji sprječava ispuštanje tvari koje šire krvne žile. Izribajte svježi đumbir u sok ili ga koristite pri kuvanju. (Znamo.ba)

Jedna jabuka dnevno može da spriječi srčani i moždani udar. Novi nalazi naučnika potvrđuju staru poslovicu “Jabuka na dan, ljekar vam nije potreban”.

Tokom najnovije studije istraživači su ispitivali stanje pacijenata kojima su lekari umjesto lijeka na recept, prepisali da svakodnevno pojedu po jednu jabuku. Kako se ispostavilo, rizik od šloga ili infarkta smanjio se za čitavih 12 odsto.

Tim istraživača s Oksforda ističe da se konzumiranje jabu-

ka posebno preporučuje ljudima starijim od 50 godina, zbog brojnih zdravstvenih pogodnosti. Prema njihovim zaključcima, jabuka može da zamijeni ljekove koji služe za snižavanje holesterola.

“Naši rezultati predstavljaju dokaz da i male promjene u ishrani mogu da budu korisne za naše zdravlje. Jabuke su veoma blagotvorne u prevenciji bolesti srca i moždanog udara”, napisali su oni u članku objavljenom u časopisu “British Medical Journal”.

36 ŽENA

UTORAK, 24. 12. 2013.

MESO U ISHRANI

RECEPTI Predjelo

Glavno jelo

Desert

Kesten torta

SASTOJCI:

2 paprike 2 veće rajčice 250 g bukovača 1 luk 4 lista salate ulje so hljeb ili pecivo

Marinirana tunjevina s limunom

Na pari istopite maslac (80g) i čokoladu (100g). Dodajte kesten pire i i izmrvljene kekse sa žitaricama. Miješati dok se smjesa ne ujedini. Smjesu oblikovati u tortu (ako je stavljate u kalup, ne zaboravite ga lagano nauljiti!), te staviti u frižider. Na pari istopite ostatak maslaca (20g) i čokolade (60g), te prelijte tortu dobijenim prelijevom. Vratiti u frižider.

SASTOJCI:

Lagani sendvič Operite zelenu salatu, papriku i paradajz. Luk očistite i narežite, a gljive bukovače odrežite tako da im odstranite krajeve. Narežite paradajz i papriku na kolutove. Zelenu salatu, luk i paradajz ostavite svježe, a bukovaču posolite i propržite na ulju. Kada bukovače budu gotove, izvadite ih, a zatim na istom ulju propržite papriku. Odrežite dvije kriške hleba.

Na obje kriške namažite majonez. Na jednu od kriški slažite redom pečene paprike, kriške rajčice, pečene bukovače, luk i zelenu salatu te poklopite drugom kriškom.

450 g tunjevin e (2 odreska) so svježe mljeve ni biber sok od 2 limet e 4 kašike soja so sa 1 kašika svježe rendano g đumbira 1 kašika maslin ovog ulja 1 limun

Ribu začinite solju i paprom.

Sok limete, soja sos, svježi đumbir i maslinovo ulje dobro izmiješajte. Odreske prelijte marinadom i ostavite u frižideru 10 minuta.

Ulje zagrijte na srednje jakoj vatri. Pecite tunu oko pet minuta sa svake strane.

Ukrasite sa nekoliko kriški limuna i poslužite.

Uz gotovu tunu možete servirati i dinstano povrće.

KUVANO VINO

Šta je zdravije crveno ili bijelo

SASTOJCI:

500g kesten pire 100g maslaca 160g čokolade 50g keksa sa žitaricama

Sve se češće može čuti savjet “izbacite crveno meso iz ishrane”. Takve rečenice dolaze od osoba koje se bave alternativnom medicinom, ali i od samih ljekara, pa smo malo istražili šta to tačno ima crveno, a šta bijelo meso.

Neke vrste crvenog mesa bogate su zasićenim masnim kisjelinama koje povećavaju nivo holesterola u krvi, a visok nivo LDL, “lošeg” holesterola povećava rizik obolijevanja od bolesti srca. Veliki broj stručnjaka tvrdi da crveno meso povećava rizik obolijevanja, posebno od raka debelog crijeva.

Koji je zapravo razlog zbog čega crveno meso može povećavati rizik od raznih oboljenja? Naučnici kažu da postoji sumnja da bi problem mogao biti u zasićenim masnim kisjelinama, koje se povezuju s obolijevanjem od raka debelog crijeva i raka dojke te s bolestima srca, zatim u karcinogenima, koji nastaju kada se meso izlaže visokoj temperaturi, te u željezu iz hrane životinjskog porijekla.

No, crveno meso ima i svoje pozitivne strane, bogato je željezom, vitaminom B12 te sadrži i cink koji podstiče ispravan rad imunološkog sistema.

Količina mioglobina, bjelančevine koja skladišti kiseonik u mišićima, određuje boju mesa, po tome možemo jasno vidjeti koje meso spada u crveno, a koje u bijelo meso.

Piletina, ćuretina, meso patke i guske predstavljaju kategoriju mesa koju nazivamo jednostavno živina, živinsko ili bijelo meso. Živina je dobar izvor bjelančevina i željeza, te vitamina B. Meso ovih krilatih domaćih životinja sadrži esencijalne aminokisjeline (one koje trebaju našem organizmu, ali nije u stanju da ih sam stvori u našim ćelijama, pa se moraju uzimati hranom), sadrži veliki broj vitamina B, važnih za zdravlje prvenstveno nervnog sistema i kože, te određene diskretne količine minerala cinka neophodnog za pravilan razvoj i funkciju imunološkog sistema.

U svakom slučaju, najveći dio masti nalazi se u kožici koja se vrlo lako uklanja, bilo prije ili nakon pripreme. Ćureća i pileća jetra sadrže velike količine vitamina A. U jetri živine ima i toliko važnog vitamina B12, koji možemo naći samo u proizvodima koji su nastali od ili uz učešće životinjskih ćelija. Masti sadržane u mesu živine dijelom su nezasićene i ne dovode do porasta vrijednosti lošeg holesterola u krvi. Najmasnije je meso patki i gusaka, dok je meso pilića i ćurki vrlo posno i sadrži samo dva odsto masti. Naravno, ovo se odnosi na meso bez kože, za koju je najbolje da se ne konzumira. Osim toga, živina može biti i jedan od najvećih nosilaca vrlo opasne bakterije salmonele.

BRZO I FINO

Zimski napitak koji Špageti u umaku od povrća će vas zagrijati

Nema ništa bolje u ove hladne dane nego zagrijati se uz šoljicu dobrog kuvanog vina.

Budući da se pri kuvanju u vino dodaju različiti začini, nije potrebno da bude neka skuplja sorta. Odabrali crno ili bijelo vino, vjerujemo kako ćete biti jednako oduševljeni.

Sastojci: 1 litar crnog vina 150 grama šećera

4 štapića cimeta 7 klinčića 150 ml vode kora pomorandže (po želji) Priprema: 1. U vodi rastopiti šećer, dodati cimet i klinčiće te kuvati dok otprilike pola vode ne ispari.

2. Ulitjte vino i zagrijati do vrenja. Kuvati još 5 do 10 minuta.

(Glamour.hr)

Špageti potiču sa Sicilije, još iz 12. vijeka. Italijom su se proširile u 19. vijeku kada su počele da se i masovno proizvode. Od 1955. prosječno se u Italiji pojede 28 kilograma špageta godišnje, a od te godine proizvedena je 1,5 tona te vrste tjestenine. Ovo jelo prilično je lako pripremiti, pogotovo ako u frižideru imate svježi paradajz ili pakovanje paradajz sosa.

Sastojci 250 g špageta

5-7 većih česnica bijelog luka 250 g čeri paradajza 1 velika glavica crvenog luka 1 kašika aćeta balsamika 3 kašike maslinovog ulja šaka rendanog parmezana so, papar Priprema 1. Zagrijte rernu na 200°C. Dok se zagrijava, u pleh narežite paradajz na polovine, luk na veće komade (šestine), te češnje bijelog luka posložite po tome neoguljene. Prelij-

te sa kašikom balsamika i 3 kašike ulja, popaprite i posolite.

2. Povrće pecite oko pola sata, dok paradajz ne dobije polovinu početne veličine. Za to vrijeme skuvajte tjesteninu.

3. Kad je povrće gotovo, bijeli luk ogulite, i zajedno s oswtalim povrćem izgnječite viljuškom. Dodajte decilitar vode da dobijete pastu, te u smjesu umiješajte tjesteninu i dodajte šaku rendanog parmezana.

37

UTORAK, 24. 12. 2013.

MALI OGLASI

INekretnine ”Vektra”- Rimski Trg 44

KUĆE/STANOVI

Tel:fax: 382 20 235-651/235-631; Mob:069-024-904; 069-611-332

P Prodajem kuću 225 m2, Tološi, novogradnja, hitno povoljno.

Tel.067/351-111 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina.

Tel.069/883-220 Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna! wTel.069/069-148 Prodajem odličan dvosoban namješten stan, 53m2, u Moskovskoj ulici, 1.500/m2.

Tel.067/321-777 Prodajem kuću, 115m2, na placu 400m2, Masline ili mijenjam za dva jednosobna stana. Moguć dogovor.

Tel.067/430-660 Prodajem stan na Malom brdu, polupotkrovlje, namješten, sa velikom terasom. Cijena 32.000.

Tel.067/744-446

I Izdajem apartman na Žabljaku.

Tel.069/598-077

PRODAJA

Prodaja 1864: St.Aerodr, 48/I 1810: Zabjelo, 76/IV 85: P.Morace, 64/v.pr.

1689: Centar I, 63/pr 1859: Blok IX, 38/v.pr.

2064: St.Aerodr, 59/I 243: St.Aerodr, 58/I 703: Blok IX, 78/VI 2127:St.Aerodr, 52/I 1896: St.Aerod, 80/V 1607: Momisici, 70/II

1138: Blok V, 75/VI 850: P.Morace,56/I 2181:V.pijaca 74/III 346: Ljubovic, 55/I 709: P.Morace, 88/I 2075: St.Aerodr, 59/I 1646: St.Aerodr, 45/V 62: Zabjelo, 47/IV 1756: Ljubovic, 81/pr n 1898: Zabjelo, 83/III 76: Blok V, 41/VI

RENTIRANJE 1814: P.Morace, 40/I n 1913: St.Aerod, 56/II n 2063: Gorica C, 65/pr. n 2089: Tuski, 55/I n 1515: Delta, 74/V n 2090: Blok V, 40/IX n 2128:P.Morace, 57/IV n 2035: St.Aerod,43/II n 494: Zabjelo, 58/I n 1868: Ljubovic, 43/III n

2104: Centar I, 82/III n 1809: Momisici,80/IV n 1249: Gorica C, 130/I nn 2005: P.Morace, 70/I n 2079: P.Morace,50/II n 1911:St.Aerod,54/IV n 1906: Zabjelo, 76/II nn 2034: Tuski, 40/I n 150: Centar I, 80/III n 2130: Delta, 56/V n

Izdajem jednosoban namješten stan u Ulici kralja Nikole.

Tel.069/607-537 Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura. Tel.067/244-616

Izdajem jednosoban namješten stan na Zabjelu.

Tel.069/812-207, 067/249-857

Izdajem manji jednosoban stan, bez balkona, 6. sprat, pogodan za studente, 28m2, iza Maše, 250 eura.

Tel.067/666-966

Izdajem dvosoban stan, 60m2, 1. sprat, kod Hotela "Kostas", istočna strana, terasa 7m2, sa parkingom. Novogradnja. Privatna kuća. Tel.067/355-709

Izdajem namještenu garsonjeru ženskoj osobi, sve zasebno, klimatizovana, Masline.

Tel.067/675-909, 020/612-291

Izdajem jednosoban namješten stan u strogom centru Podgorice. Tel.067/613-614

Izdajem namještenu garsonjeru na Starom aerodromu.

Tel.069/255-206

Izdajem dvosoban stan na Starom aerodromu preko puta škole "Pavle Rovinski" ili mijenjam za Preko Morače.

Tel.069/370-629

Izdajem luksuzno namještenu garsonjeru, 32m2, Ulica mainski put, iznad autobuske stanice, Budva.

Tel.069/566-716

Poslovni p. 105m2 (su+pr)-P.Morače; 60m2(su+pr)-P. Morače Nam. stan: 59m2/3-»Trg Vektre«; 74m2/1- Tološka šuma Nam.stan: 90m2/3-Momišići-novog.; 130m2/1-pod Goricom Nenamj.stan: 60m2/3- centar; 86m2/1-P.Morače.

Nenamj.stan: 100m2/1- Gorica »C«; 100m2/2-Centar Nam. kuća: 320m2, plac 2.250m2-Tološi Nenamj. kuća 509m2, plac 2.500m2- Donji Kokoti

Provjerite zašto smo IN

E-mail:inekretnine@t-com.me; www.inekretnine.me; www.bokaprojekt.me

Izdajem jednosoban nenamješten stan. Ulica 4. jula, Podgorica.

Tel.067/567-624, 067/381-071 Izdajem mini garsonjeru u potkrovlju kuće sa strujom, vodom i internetom i odvojenom mini kuhinjom. Cijena 160 eura.

Tel.067/801-021 POSLOVNI PROSTOR

Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992

IZDAVANJE

33m2/2- Centar; 27m2/P; Blok IX; 30m2/6- Sity kvatr 50m2/2- Gorica C; 57m2/4- Blok VI; 55m2/3- Trg Vektre; 74m2/P- S.Aerodrom; 85m2/7- Zabjelo; 81m2/5-P.Morače; 92m2/2- Blok VI; 118m2/5- Momišići; 194m2/6-Pobrežje 140m2/- Vezirov most; 281m2/6-»Vektra«; 198m2/5- P.Morač ( »Kroling«); Kuća 250m2, plac 460m2- Momišići; Kuća 280m2, plac 550m2- Zabjelo; Plac: 373m2-G.Gorica; 4.000m2-D.Gorica; 1.200m2-Gorica C;

Budva - Izdajem poslovni prostor idealan za kancelariju, butik ili drugi prodajni prostor.

Tel.069/765-663 Na teritoriji opštine Podgorica potreban magacin do 150m2.

Registrovan, da ima prilaz za kombi ili kamion. Poželjno da se u sklopu magacinskog prostora može formirati kancelarija.

Tel.067/450-720 Prodajem ili mijenjam za stan poslovni prostor, 78m2, preko puta Hrama, Blok 5. Nalazi se u suterenu, izvedeni grubi radovi. Cijena 45.000 eura.

Tel.067/611-115, 069/611115 PLACEVI Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad.

Tel.069/073-331 Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Cijena 6.500 eura.

Tel.067/390-767

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Prodajem plac u Donjim Crncima, 800m2, kilometar i po od željezničke stanice u Spužu.

Put, voda, struja, m2/4 eura.

Tel.067/390-767 Prodajem 2.000m2 zemlje, Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put.

Tel.069/204-051 Prodajem plac u Zagoriču, 100 m od magistrale, 1.679m2, sa ucrtanim objektom od 1.016m2. Može zamjena za stanove ili dogovor sa investitorom. Tel.067-249-299 Prodajem plac na Žabljaku, 400m2, Motički Gaj 1, parcela 1098, blizu puta, struja, voda, telefon, 50 eura m2.

Tel.069/362-471, 069/953-814

Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan.

Tel.067/265-605 Prodajem opel vektru, 97. godište, 1.6 16V, karavan, registrovan godinu. 1.300 eura.

Tel.067/652-972

Kupujem fiću u bilo kakvom stanju. Tel.067/833-411

Prodajem reno clio 1.9D, 99. godište, četvoro vrata, registrovan godinu. Cijena 2.100 fikslno.

Tel.067/530-303

Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 100.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu.

Tel. 069/370-629

Prodajem BMW 118D, kraj 2006.

Prešao 161.000 kilometara. Cijena 9.000 eura. Moguća kompenzacija. Tel.067/758-708

VOZILA/AUTO DJELOVI

OBAVJEŠTENJE

Poštovani korisnici oglasnog prostora, obavještavamo vas da ste prilikom predaje oglasa dužni da na uvid pokažete ličnu kartu.

Dnevne novine

38

UTORAK, 24. 12. 2013.

MALI OGLASI Moleraj-gletovanje-tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno).

Tel.069/459-110 GRAĐEVINSKE USLUGE Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje-bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz.

Tel.069/297-222

..

Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-997, 067/911-2598 Total TV. Satelitske i zemaljske antene. Sistemi za zgrade, hotele i apartmane. Opravka satelitskih resivera. Tel.069/050-832 RAZNO

USLUGE

. .

NASTAVA

RAČUNOVODSTVO REGISTRACIJA PREDUZEĆA USTUPANJE ZAPOSLENIH SUDSKI PREVODIOCI

IAS, IFRS Certified

Ivana Đurašević +382 68 222 188

Veliki popust - 60% na svu robu u butiku "Alida", Podgorica. Proizvodi "Lisca" Slovenija i druga garderoba.

(Zgrada iza bivše mljekare).

Tel.069/021-056

www.ekonomik.me

Top Service - First choice - Best price guarantee

Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najje inije, najprofesionalnije i najbrže. Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340 Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Boravak i radna dozvola stranaca.

Upotrebne dozvole za prostore.

Povoljno i brzo. Tel.069/020-102 Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, kvalitetno, povoljno. Tel.067/644-494 Otčepljenje kanalizacije električnom sajlom wc šolja, sudopera, šahti, umivaonika i ostalog. Dolazim odmah po pozivu. Povoljno!!! Vukčević. Tel.069/655-444, 067/589-073, 068/654-474 Električar, popravka veš mašina, šporeta, bojlera, TA-peći, usisivača, radijatora, postavljanje i popravka elektroinstalacija, tabli sa osiguračima, rasvjete.

Tel.069/541-103

REGISTRUJTE VAŠE VOZILO

PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO)

Penzionerima na rate (3, 6 ili 12 mjeseci)

Tel. 068 326 549

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET 22+8 GRATIS

za pravna lica 77 € Dimenzije 50x45mm

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel.069/019-698, 067/455-713

Prodajem 11 metalnih baštenskih garnitura i 15 metalnih barskih stolica.

Tel.067/351-111 POSAO Potreban serviser za mobilne telefone. Tel.067/912-0490 KUĆNI LJUBIMCI Prodajem mladunčad maltezera staru 2 mjeseca. Tel.067/231-111 LIČNO Momak, 39 godina, situiran stambeno i materijalno, obezbijeđen, nema sreće u ljubavi, traži da mu se javi poštena djevojka koja bi živjela sa njim. Moguć brak.

Tel.069/835-833

Bato Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra.

Rad na daljinu pomoću slike.

Tel.068/504-029 Ako imate probleme u ljubavi, braku, neslogu, želite znati budućnost, treba vam talisman, c.magija vas uništava. Pozovite na 068/563-851 Prodajem majstorske violine.

Tel.069/617-231 Prodajem novo sobno biciklo.

Povoljno. Tel.067/269-777

Mlađi momak, iskren i diskretan, traži curu damu za diskretno druženje iz Boke. SMS 069/740-885 Obrazovan, kulturan, komunikativan, 45 godina, pruža usluge poslovne pratnje ozbiljnim damama. Tel.068/317-210 APARATI/OPREMA Klime - obične, inverteri, multi.

Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina.

Tel.069/020-023, 067/342-392

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET 22+8 GRATIS

za fizička lica 55 € Dimenzije 50x45mm

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET

22+ 8 GRATIS

za pravna lica 154 € za fizička lica 110 €

Dimenzije 102x45mm DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

39

utorak, 24. 12. 2013.

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106

VozoVi/trAins Zimski red vožnje važi od 15. decembra 2013. godine do 07. juna 2014. godine.

POLASCI IZ PODGORICE ZA: Beograd: 10.00 (brzi), 20.05 (brzi), Subotica: 20.05 (brzi), Novi Sad: 20.05 (brzi), Bijelo Polje: 6.25 (lokal), 10.00 (brzi), 15.50 (lokal), 18.20 (lokal), 20.05 (brzi), Bar: 5.15 (lokal), 6.27 (brzi), 9.05 (lokal), 10.10 (lokal), 11.30 (lokal), 12.50 (lokal), 15.20 (lokal), 16.50 (lokal), 18.00 (lokal), 19.29 (brzi), 21.10 (lokal), Nikšić: 07.00 (lokal), 8.05 (lokal), 11.20 (lokal), 14.00 (lokal), 16.10 (lokal),19.35 (lokal), 20.30 (lokal). POLASCI IZ BARA ZA: Beograd: 09.00 (brzi), 19.00 (brzi), Subotica: 19.00 (brzi), Novi Sad: 19.00 (brzi), Podgorica: 5.25 (lokal), 6.35 (lokal), 09.00 (brzi), 10.20 (lokal), 11.35 (lokal), 14.05 (lokal), 14.50 (lokal), 16.40 (lokal), 18.30 (lokal), 19.00 (brzi), 20.30 (lokal), Bijelo Polje:

Autobusi/bus

Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13.

Aranđelovac: 21:35. Banjaluka: 20:25, 20:30 (subota i nedjelja), 21:20 (petak i ponedjeljak). Bar: 03:00, 05:00, 07:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:40, 19:50, 21:00. Beč: 00:30 subotom. Beograd: 00:40, 08:30, 09:45, 11:00 (svaki drugi dan), 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00. Berane: 08:25, 09:00, 10:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13m 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 22:27, 23:00. Bijeljina: 20:25. Bijelo Polje: 00:30, 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35. Bremen: 00:30 subotom. Budva: 00:30, 04:00, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25. Cetinje: 00:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:25, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:45, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45,20:20, 22:25. Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00, 07:10, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:16, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:59, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45, 10:57, 11:00, 11:00, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:50, 12:54, 13:,00, 13:00, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:49, 13:50, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:16, 14:20, 14:29, 14:30, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:16, 16:29, 16:29, 16,30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:16, 18:19, 18:29, 18:30, 18:57, 19:00, 19:00, 19:,10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00, 20:16, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27,

5.25 (lokal), 09.00 (brzi), 14.50 (lokal), 19.00 (brzi), Nikšić: 18.30(lokal). POLASCI IZ BIJELOG POLJA ZA: Beograd: 12.27 (brzi), 22.35 (brzi), Subotica: 22.35 (brzi), Novi Sad: 22.35 (brzi), Podgorica: 4.15 (brzi), 06.30 (lokal), 9.02 (lokal), 17.21 (brzi), 18.35 (lokal), Bar: 4.15 (brzi), 9.02 (lokal), 17.21 (brzi), 18.35 (lokal). POLASCI IZ NIKŠIĆA ZA: Podgorica: 06.25 (lokal), 08.40 (lokal), 09.50 (lokal), 12.40 (lokal),15.35 (lokal), 18.05 (lokal), 21.00 (lokal), Bar: 08.40 (lokal), 15.35 (lokal).

INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

22:32, 23:40. Dizeldorf: 00:30 subotom. Dortmund: 00:30 subotom. Dubrovnik: 06:00. Frankfurt: 00:30 subotom.

Gacko: 08:30, 10:50, 16:45. Glava Zete: 07:10, 15:07.

Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13. Herceg Novi: 00:30, 04:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19:45, 20:20. Kolašin: 00:40, 06:58, 07:00, 07:30, 08:25, 09:00, 10:00, 11:30, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:39, 14:50, 15:30, 15:45, 17:13, 18:00, 19:55, 20:05, 20:25, 21:35, 22:27. Kotor: 00:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, 00:30. Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00. Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00. Kruševac: 16:30. Leskovac: 16:30.

Luksemburg: 05:30 subotom. Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45. Nikšić: 05:45, 07:02, 06:35, 07:25, 07:40, 07:45, 08:05, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:35, 10:50, 10:29, 10:45, 10:50, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:55, 14:30, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40. Niš: 10:00, 16:30, 20:15.

Novi Pazar: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 23:00. Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00. Peć: 07:45, 21:30. Petrovac: 06:00, 07:00, 11:45. Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13. Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 12:00, 14:38, 14:39, 14:50, 15:57. Plužine: 07:40, 09:30, 13:3 , 23:40. Priština: 21:30. Prizren: 07:45. Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40. Skoplje: 20:05 osim ponedjeljkom. Subotica: 20:45, 22:30. Šavnik: 05:45, 13:55, 12:00, 14:38, 15:57. Tivat: 00:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 11:55, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45.

Trebinje: 10:50, 16:45. Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:50,21:00. Žabljak: 05:45, 13:55, 14:38, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes

BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Informacije sadržane u redu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 25.10. 2013. godine.

Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Podgorica-Beograd: svim danima 07:30 i 18:00. Beograd-Podgorica: svim danima 08:50 i 19:20. TivatBeograd: svim danima 08:15,petkom i nedjeljom 14:00. Beograd-Tivat: svim danima 15:20, petkom i nedjeljom 09:35. Podgorica-Beč: ponedjeljak, srijeda i subota 08:05, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 15:00. Beč-Podgorica: ponedjeljak, srijeda i subota 10:50, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 12:50. Podgorica-Ljubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 15:45. Ljubljana-Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:00. PodgoricaFrankfurt: srijeda, petak i nedjelja 11:35. Frankfurt-Podgorica: srijeda, petak i nedjelja 14:40. Podgorica-Cirih: srijeda, petak i nedjelja 10:30. CirihPodgorica: srijeda, petak i nedjelja 13:30. Podgorica-Rim: utorak 10:50, petak 10:45, nedjelja 17:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 12:20. Rim-Podgorica: utorak 15:00, petak 14:00, nedjelja 19:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 10:00. Podgorica-Moskva: četvrtkom i nedjeljom 10:10. Moskva-Podgorica: četvrtkom i nedjeljom 17:10. TivatMoskva: utorkom i subotom 08:50.

Moskva-Tivat: utorkom i subotom 15:50. Podgorica-Pariz: utorkom i subotom 10:20. Pariz-Podgorica: utorkom i subotom 14:00. PodgoricaBari-Podgorica i Podgorica-NapuljPodgorica (svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima).

Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10. Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45. Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Podgorica-Beograd: ponedjeljak, utorak, četvrtak 08:50, 15:40,20:50, ostalim danima 15:40, 20:50.

Beograd-Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 07:20, 14:10, 18:50, ostalim danima 14:10, 18:50.

Tivat-Beograd: svim danima 09:40 ,15:40. BeogradTivat: svim danima 08:00, 14:10. Beograd-FrankfurtBeograd: svim danima polazak u 12:00, povratak 14:50. Beograd-Amsterdam-Beograd: svim danima polazak 08:20, povratk 11:50. Beograd-DizeldorfBeograd: svim danima polazak 08:05, povratak,11:05.

Beograd-Beč-Beograd: svim danima polazak 07:55, povratk 10:45. Beograd-Moskva-Beograd: svim danima polazak 13:50, povratak 19:35. BeogradSarajevo-Beograd: svim danima polazak 14:10, povratak 06:30. Beograd-Skoplje-Beograd: svim danima polazak 21:40, 14:00, povratak 06:00, 15:30.

Beograd-Atina-Beograd: svim danima tri leta dnevno. Beograd-London-Beograd: svim danima polazak 10:35, povratak 13:40. Beograd-CirihBeograd: svim danima polazak 07:20, 18:40, povratak 09:55, 21:20. Beograd-Rim-Beograd: svim danima polazak 07:45, 17:50, povratak 10:20, 20:40. BeogradPariz-Beograd: svim danima polazak 07:25, 17:25, povratak 10:55, 21:05. Beograd-Brisel-Beograd: ponedjeljak, srijeda 07:20, petak 15:00, povratak 10:25 i 18:10. Beograd-Kopenhagen-Beograd: četiri puta sedmično sa tri leta dnevno. BeogradBerlin-Beograd: pet puta nedjeljno sa tri leta dnevno.

Beograd-Štutgart-Beograd: tri puta nedjeljno sa dva leta dnevno. Beograd-Solun-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Varšava-Beograd: tri puta sedmično. Beograd-Milano-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Stokholm-Beograd: pet puta nedjeljno. Beograd-Geteborg-Beograd: subotom polazak 13:25, povratak 16:45. Beograd-Sabina Gocken-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Tel Aviv-Beograd: četiri puta nedjeljno. BeogradPrag-Beograd: od 01. decembra. Beograd-Abu Dabi-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Banja Luka-Beograd: od 10. decembra. Beograd-BukureštBeograd: od 10. decembra.

Sve informacije i rezervacije putnici mogu dobiti u poslovnici –Vuka Karadžića telefoni 020/664-740, 664750/664-730,callcentar020/290-240,fax665-330.Radno vrijeme poslovnice 09:00 do 17:00. Mail adresa podgoricato@jat.com Rado vrijeme poslovnice na aerodromu 2 sata prije leta. Telefoni 020/653 051/653-050. Cargo sluzba JAT airwaysa od 07:00-14:00. Tel. 020-653-051 Moskva – Tivat: utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat – Moskva: utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su: +382/67/23-07-78; +382/67/67-65-66 Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50.

Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50.

Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

Podgorica – Rim (FCO): ponedjeljak 12.00, utorak 10.30, četvrtak i subota 11.50, petak 08.30, nedjelja 17.00. Rim (FCO) – Podgorica: ponedjeljak, četvrtak i subota 09.40, utorak 12.40, petak 10.30, nedjelja 19.00.

Informacije: OKI AIR MONTENEGRO, generalni zastupnik za Crnu Goru Podgorica, 020/201201, 201202

40

TV PROGRAM Film

06:20 06:25 06:35 07:00 07:20 08:10 08:55 09:00 09:45 10:00 10:30 13:00 14:00 15:45 16:15 17:00 17:45 18:30 18:55 19:00 19:25 20:20 21:15 22:15 00:00 00:15

Crtana serija:Musti Crtana serija:Hapeti Exploziv/r Exkluziv/r Paklena kuhinja Serija:Nadrealna TV/r Emisija za djecu: Mozgalica Tačno 9 Volim prirodu/r Serija: Ispovijest Marije Šerifović/r Film:Mistična rijeka/r Tačno 1 Serija:Okrug Oranž/r Exploziv Serija:Ponor ljubavi Serija:Odbačena Serija:Okrug Oranž Exkluziv Emisija za djecu-Mozgalica Vijesti Prve Serija: Sulejman Veličanstveni Serija:Nadrealna TV Serija:Folk Film: Gas do daske Exkluziv/r Exploziv/r

PRVA Serija:Folk 21.15

06.30 09.30 10.00 11.00 11.05 12.00 12.05 12.45 13.00 13.05 14.10 15.30 16.10 16.55 18.00 18.50 19.30 19.55 20.05 21.00 22.00 22.30 23.00 00.00

Dobro jutro Crna Goro Muzika Dnevnik Vijesti Naučno – obrazovni program Vijesti Serija: Plesna akademija Muzika Vijesti Serija: Zakon i red- odjeljenje za specijalne žrtve/r Naučno – obrazovni program/r Dnevnik 1 Serija: Monk Radni dan Vijesti Serija:Office/r Dnevnik 2 Sport Serija: Sulejman Veličanstveni Njegoševa jesen Dnevnik 3 Serija: Office Serija: Zakon i red-odjeljenje za specijalne žrtve Vijesti

RTCG 1 Njegoševa jesen 21.00

06:50 City kid’s 07:00 Dobro jutro 11:00 Farma uživo 11:50 City 12:00 Dobro veče Srbijo/r 13:00 Farma uživo 14:45 City 15:00 Serija: Simar 15:50 City 16:00 Farma uživo 18:00 Info Monte 18:30 Serija: Oluja 19:30 Serija: Mala nevjesta 20:00 Serija: Sila 21:15 X faktor 23:30 X star 23:30 Farma - izbor sluga 00:30 Farma - uživo 02:45 City 03:00 Film: Staza prošlosti

06:45 09:50 10:00 10:40 11:30 12:00 13:20 14:00 14:07 14:25 15:00 15:30 16:15 16:30 17:05 17:45 18:30 19:10 19:55 20:55 21:10 22:00 22:15 22:25 23:40 00:20 00:30

Boje jutra Serija: Kako vrijeme prolazi/r Vijesti u 10 Serija: Prija/r Extra lifestyle Vijesti u 12 Serija: Bandini Vijesti Extra lifestyle Serija:Suze Bosfora Serija: Asi Serija: Ruža vjetrova Surfuj pametno Vijesti u pola 5 Serija: Prija Lud, zbunjen, normalan Vijesti u pola 7 Serija: Zora dubrovačka Kako vrijeme prolazi Extra lifestyle Serija: Krv nije voda Vijesti Sport Serija: Internat Serija:Krv nije voda/r Extra lifestyle Film: Nekoliko dana u septembru/r

PINK X faktor 21.15

VIJESTI Serija: Internat 22.25

07:00 10:00 11:00 11:10 12:15 15:15 15:45 16:00 16:45 17:00 17:15 17:30 17:45 18:15 18:45

Uz jutarnju kafu – uživo Dogodilo se...

Crtani film Svijeće i Svijećice Texas Holdem Poker Smiješna Top Lista Na Domaćem Terenu Zabavni Magazin Žestoko Zabava Ekstremno Na Domaćem Terenu/r Smijeh kao lijek Nindža ratnici/r Svijet Sporta – premijerno 20:00 Žestoko 21:15 Gušteranje/r 22:30 Zabava

08:30 10:45 11:15 11:45 12:15 12:30 13:10 14:00 14:30 15:30 17:30 19:10 19:30 20:00 22:00 22:35 22:50 23:05 00:00

777 Smijeh kao lijek 17.45

MBC Kućica u cvijeću 14.30

Sport

Informativa

07:00 Crtani film 08:30 Top Shop 09:00 5 do 5/r 10:00 Neki to vole zorom 11:00 Kuhinjica 11:30 Divlja ljepota 12:00 Film 14:00 U raljama života/r 15:00 Top Shop 15:30 Kuhinjica 16:00 Radio u boji 16:30 Divlja ljepota 16:55 5 do 5 18:00 Forum 18:15 Film 20:00 Forum 20:15 Večera kod Džaje 21:15 Film 23:00 Forum 23:15 5 do 5/r 00:15 Večera kod Džaje/r

ATLAS Večera kod Džaje 20.15

TV PREPORUKA GAS DO DASKE Prva 22.15

Hongkonški inspektor Li stigao je u SAD kako bi pomogao federalnim agentima koji tragaju za otetom kćerkom kineskog veleposlanika. Gangsteri zahtijevaju pedeset miliona dolara za puštanje djevojčice, a FBI se uskoro pokaže nemoćnim - prava prilika za Lija da dokaže svoju odanost zemlji. Nažalost, Lijev se angažman ne svidi agentima, koji mu dodijele “dadilju” u obliku policajca Kartera koji bi ga trebao nadgledati tokom njegovog boravka u gradu. Iako se Karter i Li baš i ne podnose, uskoro udruže snage kako bi što brže pronašli otetu djevojčicu.

08.30 09.00 10.00 12.00 12.05 12.50 14.00 14.45 16.00 17.00 18.00 19.00 19.30 20.15 20.45 21.30 22.15 23.00

Serija: Plesna akademija/r Strani dok. program Serija: Fleš point Vijesti Serija:Univerzum Vaterpolo-KUP CG:finale/r Program za djecu/r CG sport/r Serija: Sestra Tereza Serija: Univerzum Strani dok. program Crtana serija: Moj otac je rok zvijezda Dnevnik 2 ABS Serija:Ncis-LA Serija: Rani buntovnica Serija: Hejven Radni dan

RTCG 2 ABS 20.15

Aljazeera Zdravo jutro Hrana i vino Lijek iz prirode Oglasi Trag Lijek iz prirode Aljazeera Kućica u cvijeću Astro num caffe Hrana i vino Mbc dnevnik Oglasi Lijek iz prirode Nokaut Video katalog Oglasi Aljazeera Astro num caffe

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti RTS 09:05 Salaš u malom ritu 10:00 Vesti RTS 10:05 Kvadratura kruga 10:30 Putopis 11:00 Vesti RTS 11:05 Majstor debeljak 11:35 Velikani 11:45 Gastronomad 12:00 Dnevnik RTS 12:15 Sport plus 12:25 Vreme, stanje na putevima 12:30 Mesto zločina: Njujork 13:15 Evronet 13:20 Život je život: Živ sam, nisam umro 13:55 Gastronomad 14:05 Potraga 15:00 Ovo je Srbija 15:55 Bela lađa 16:50 TV Zabavnik 17:00 Dnevnik RT Vojvodina 17:20 Šta radite, bre 17:45 Beogradska hronika 18:25 Oko magazin 19:00 Slagalica 19:17 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik RTS 20:05 Dokumentarni program 20:15 Bela lađa 21:10 Pesma bez granica 22:10 Upitnik 23:05 Dnevnik RTS 23:20 Samo prijatelji 00:50 Evronet RTS 2 09:21 Matematika u srcu 09:40 Sve boje života 10:10 Emisija iz kulture 10:35 Ad libitum 11:05 Trag 11:35 Građanin 12:00 Budimpeštanski hor Monteverdi 12:32 Tehnologije 13:00 Trezor 14:05 Enciklopedija za radoznale 14:35 Jedna slika jedna priča 14:49 Matematika u srcu 15:08 Dokumentarni program 16:00 Vreme je za bebe 16:35 Emisija iz ekologije 17:05

Nirnberški protivnapad 17:55 Gregorian 18:20 Iza naslova 18:30 Bili jednom pronalazači 19:00 Bili jednom istraživači 19:25 Bio jednom čovek 19:55 TV Mreža 20:25 Vavilon 20:55 Pitam se pitam..: Ko je Timoti Džon Bajford? 21:50 Svečana sveta misa Božićne noći 00:00 Mladen Jagušt diriguje Mocartov rekvijem HRT 1 11:45 Jezik za svakoga 12:00 Dnevnik 12:15 Sport 12:23 TV kalendar 12:38 Nasljednica s Vendavala13:25 Davanje je primanje 14:10 Jezik za svakoga 14:20 Vijesti iz kulture 14:30 Vijesti uz hrvatski znakovni jezik 14:45 Društvena mreža 14:50 Božić u shopping kolicima 15:40 Društvena mreža 16:02 Puna kuća Ra era 16:45 TV kalendar 17:00 Vijesti 17:15 Hrvatska uživo 18:02 Čujem... vjerujem... vidim... 18:58 Smogovci 19:30 Dnevnik 19:55 Sport 20:00 Vrijeme 20:02 Božićna čestitka kardinala Josipa Bozanića 20:18 Božićni koncert ansambla Lado u varaždinskoj katedrali 20:52 Marija iz Nazareta 22:32 Dnevnik 22:52 Sport 22:55 Vrijeme 22:57 Vijesti iz kulture 23:06 Božićne pjesme 23:15 Božićni koncert ansambla Lado u varaždinskoj katedrali 23:58 Zadar: Misa ponoćka

07:02 07:15 09:15 10:15 11:20 11:30 11:40 12:00 12:40 13:20 16:00 16:50 17:30 19:00 19:30 20:00 21:00 22:00 00:00

Svježi u dan Dok. program/r.

Crtani filmovi Ars Montenegrina /r.

Muzički program Anegdota iz života Životinjske lakrdije Crtani film-Mumijevi Tragom prirode Civilizacije /r.

Dok. program Civilizacije Dok. program /r.

Anegdota iz života Crtani film /r.

PG Raport Info Film: Dvostruka tajna 1dio Ponoćni Info

MONTENA Film: Dvostruka tajna 22.00

DANAS U GRADU HRT 2 09:18 Božićne bibarije 09:47 Svaki dan, dobar dan 10:29 Dr. Oz 11:09 Doktor Who 12:11 Hotel dvorac Orth 12:56 Slatki svijet Charlyjevih anđela 13:23 Božićna priča: mjuzikl 14:50 Degrassi: Novi naraštaj 15:13 Nebesko plavetnilo 16:00 Regionalni dnevnik 16:30 Nevolje jednog Branimira 17:01 Glazba, glazba... 17:17 Uređujte nadahnuto 17:43 Uređujte nadahnuto 18:09 Kuhajmo zajedno 18:16 Svaki dan, dobar dan 18:55 Tiha noć u Vukovaru 20:08 Sveta Barbara 22:05 Mildred Pierce 23:28 Fringe 00:13 Seks i grad 00:37 Noćni glazbeni program HBO 09:45 Hrabra Merida 11:20 Kupili smo zoološki vrt 13:20 Božićna priča 14:45 Pet legendi 16:20 Oz, veliki i moćni 18:25 Misija: Spasiti Božić 20:05 Madonna: The MDNA tour 22:10 Prometej 00:10 Dilema 02:00 Paklene ulice 5 04:10 Diktator FOX LIFE 09:55 Seks i grad 10:20 Seks i grad 10:50 Džejmijevi gastronomski izleti 11:45 Sudije za stil 12:10 Sudije za stil 12:40 Zatrpani đubretom 13:35 Prave domaćice okruga Orandž 14:30 Sve što niste znali o ljubavi 15:25 Džejmijevo ministarstvo hrane 16:20 Ludnica u Klivlendu 16:45 Ludnica u

Klivlendu 17:15 Ludnica u Klivlendu 17:40 Ludnica u Klivlendu 18:10 Uvod u anatomiju 19:05 Prepredene domaćice 20:00 Prepredene domaćice 20:55 Prepredene domaćice 21:50 Prepredene domaćice 22:45 Seks i grad 23:10 Seks i grad 23:40 Prepredene domaćice FOX CRIME 11:20 Jedinica 12:20 Smrt u raju 13:30 Mornarički istražitelji 14:25 Trbosekova ulica 15:30 Slučajni partneri 16:30 Mladi Montalbano 18:45 Smrt u raju 19:45 Smrt u raju 20:55 Mornarički istražitelji 21:50 Detektiv na Floridi 22:50 King 23:50 Vojni advokati 00:55 Imitator 01:50 Zločin 02:40 Ubrzana istraga 03:30 Zločin ARENA SPORT 09:00 Valencia - Real Madrid 11:00 Lorient - Lyon 13:00 Atalanta - Juventus 15:00 Liverpool TV 17:00 U obruču 18:00 Inter - Milan 20:00 Cedevita - Partizan 22:00 Philadelphia - Chicago 00:00 World Poker Tour 11 01:00 Milan - Ajax 03:00 Apollon – Olympiacos SPORT KLUB 11:15 Arsenal - Chelsea 13:00 NBA Live 13:10 Fudbal - Manchester City TV 15:00 Cantu - Emporio Armani 16:30 Pregled EBEL lige 16:45 Pregled Pallacanestro 17:00 Pregled Premier League

BIOSKOP CINEPLEXX

Hobit, Šmaugovo pustošenje 3D 15:00; 17:00; 19:00; 20:30; 22:30; Hobit, Šmaugovo pustošenje 18:15; 21:45; Dostavljač 16:45; 20:00; 22:00; Odumiranje 17:15; Niko 2 15:45; Igre gladi, lov na vatru 17:30; Savjetnik 22:15; Plan bjekstva 19:15; Malavita 21:30; Vegende u Vegasu 20:15; Tor mračni svijet 2 3D 17:45; Kumba 3D 16:00; Nosorog Oto 3D 15:30; Grozan ja 2 3D 15:15; KIC BUDO TOMOVIĆ

Predstava: “Filomena Marturano“ 20.00