BROJ DANA
35
ce 30 nt i
Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me
hiljada nezaposlenih je na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Crne Gore
ČETVRTAK I PETAK, 1. I 2. 5. 2014. BROJ 830/ GODINA III
TUŽILAŠTVO ● 11
KOMISIJA SPUSTILA NA ZEMLJU AERODROME CRNE GORE ● 7
Tender za terminal pao i treći put
Još jedna prijava protiv Rađenovića
PLJEVLJA ● 12
Bivši članovi LP prišli Pozitivnoj Crnoj Gori 1.MAJ ● 11
TIVAT ● 13
Položaj radnika u Crnoj Gori sve lošiji
Opštinom nema ko da upravlja
● Predstavnici SSCG i
● TIvat je sa istekom
USSCG organizovaće danas odvojene protestne šetnje ulicama Podgorice. Bivši radnici podgoričkog “Radoja Dakića” pridružiće se protestnoj šetnji SSCG FUDBAL● 30
U finalu Kupa Mladost i Lovćen VATERPOLO● 29
Budva ide na Jadran
Kankaraš
mandata predsjednika i potpredsjednika opštine, primjer “formalno pravnog bezvlašća” TABAK O NATO ● 5
Prognoze Đukanovića mogu biti ostvarive BORIS PETROVIĆ NJEGOŠ ● 20-21
Prvo Crnogorac pa tek onda princ
EDITORIJAL
2 AKTUELNO
ČETVRTAK I PETAK, 1. I 2. 5. 2014.
VUK PEROVIĆ urednik
PRAZNIK ZA ZABORAV
Pa da se zapjeva i pregrize nešto? Stigao je 1. maj. Negdje i da se zapali po neka automobilska guma. Idealno ide uz miris roštilja. Dakle, plan je provjeriti vremensku prognozu, televizijski ili na internetu, uz obaveznu psovku i preispitivanje meteorologije kao nauke. Zatim sve spremiti za jednodnevni ili višednevni boravak u manjem ili većem društvu i na livadu, vikendicu, kod familije, na more ili planinu. Bolje more. Praznik je, svi će tamo. Praznik rada mnogima dođe kao Nova godina, samo što je ljepše vrijeme. Nema zacrtanih pravila, što je isto dobro. Ne moraš ni da čekaš ponoć. Možeš od ranog jutra da kreneš u slavlje i rijetko ko će ti zamjeriti. Jeste to bila borba za osmočasovno radno vrijeme. Bilo je i mrtvih. Ali prošlo je više od vijeka, zaboravilo se odakle je krenulo. Kod nas radnici danas nemaju problema sa radnim vremenom. Mnogi bi voljeli da ga uopšte imaju. Neki vjerovatno ne bi. Ali bi platu htjeli svi. Prvog, ma i petog, nikom ne bi smetalo. Prvog dana u maju, aprilsku platu mnogi neće ni vidjeti. Poslodavac im je dobrog srca, čuva za jesen ili zimu. Ko zna šta će do tada da se desi. Pojedini je nijesu primili od 1. maja prošle do 1. maja ove godine. Od jednog do drugog Praznika rada. Zvanična statistika kaže da baš i nije tako strašno. Ti nezaposleni koje oni izbroje. Tako da i kod nas vjerovatno ima više realno nezaposlenih, onih koji misle da rade, a ne rade, kojima se vodi da rade, iako ne primaju platu mjesecima. I po zvaničnoj statistici nezaposlenih ima dovoljno da poslodavac može da kaže zaposlenom: Ako nećeš ti, ima ko hoće. Bez obzira na uslove. Za većinu je tako. Jer kod nas se posao daje. Tržište rada ne postoji, doduše kao ni ostala. Radnici su danas na najnižim granama, bez elementarnih prava. Nema države, nema poslodavaca, nema sindikata. Ko će još da brine o radnicima, kad već oni neće sami o sebi. Prvog maja, onakvog kakav je bio, odavno više nema. Ideja se zagubila usput i ne bi vjerovatno trebalo da ga bilo ko slavi jer više nema šta. Sve što ima veze sa radom i radničkim pravima teško da može da ima veze sa bilo kakvom proslavom. Ali opet, zar nije neko je pomenuo roštilj, pivo, muziku, pa i one gume? Jeste da smrde, ali bar da se poštuje tradicija. I zaborave se i prava, i plata i muka. Bar na taj jedan dan.
CRVENI KRST CRNE GORE
Prethodnim predsjednicima medalje za doprinos i rad Djelovanje Crvenog krsta Crne Gore tokom 2013. godine bilo je sadržajno u brojnim segmentima kroz koje je obuhvaćen veliki broj korisnika, ocijenjeno je na sjednici Skupštine ove organizacije. Delegati Skupštine su upoznati sa informacijom da je Upravni odbor Crvenog krsta donio odluku da svi prethodni predsjednici ove organizacije od 1944. godine dobiju medalju Crvenog krsta Crne Gore, kao najviše priznanje.
Predsjednik Crvenog krsta Crne Gore Vojislav Mijušković na sjednici je podsjetio na period nakon Prvog svjetskog rata kada je obnovljeno djelovanje te organizacije. Mijušković se u govoru prisjetio najvažnijih događaja i ličnosti koji su obilježili djelovanje Crvenog krsta Crne Gore od poslijeratnog perioda do danas. Sjednica je imala poseban značaj, zbog obilježavanja sedamdesetogodišnjice rada Crvenog krsta na oslo-
Rudnik uglja duguje 14 miliona Poreska uprava dopunila je listu najvećih dužnika za poreze i doprinose na lična primanja sa Rudnikom uglja Pljevlja, čiji je dug po tom osnovu najveći i iznosi 14,12 miliona eura. “Kako se Rudnik uglja nalazi na listi 200 najvećih poreskih dužnika po osnovu ostalih vrsta poreza pod rednim rednim brojem 16, prilikom sačinjavanja liste najvećih dužnika po osnovu poreza i doprinosa na lična primanja došlo je do tehničkog previda, pa je navedeni obveznik izostavljen sa iste”, pojasnili su u Upravi. Bo. M.
Meteo 05:36 19:44
Izlazak Sunca Zalazak Sunca
NAJVEĆE PRIVREDE SVIJETA
Crna Gora
JADRAN:
More malo do umjereno talasasto. Vjetar slab do umjeren, južnih smjerova. Temperatura vode na otvorenom moru oko 17 stepeni.
DANAS
Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje
Povremeno kiša, a lokalno i pljusak praćen grmljavinom.
Danas
Sjutra
min oC max oC
min oC max oC
10 10 12 11 10 7 5 3 4 6
11 11 13 12 11 8 6 4 7 8
18 19 20 20 19 13 13 10 15 17
SJUTRA
22 20 21 22 21 17 17 12 18 19
Na jugu uglavnom suvo sa sunčanim intervalima, a na sjeveru ponegdje kiša.
bođenoj teritoriji, obnovljenog na osnivačkoj skupštini društava Crvenog krsta i Boke 30. aprila 1944. godine, u selu Kuti, u Župi Nikšićkoj. Tim povodom je delegacija Crvenog krsta Crne Gore položila vijenac na spomenik u Kutima, posvećen osnivačkoj skupštini iz 1944. godine. U nastavku sjednice su razmatrani izvještaj o radu za prethodnu godinu, sa finansijskim izvještajem, kao i program rada za tekuću godinu, zajedno sa finansijskim planom. A.Đ.
Kina preuzima tron od Amerike VAŠINGTON - Kina se sve više približava Americi i uskoro bi mogla da je svrgne sa mjesta najveće svjetske privrede, prvi put od 19. vijeka, pokazuju podaci Svjetske banke (SB). “SAD su i dalje najveća svjetska ekonomija, ali im se Kina sve više približava. Indija je sada treća po veličini svjetska privreda, budući da je prestigla Japan”, navodi SB, na osnovu studije zasnovane na podacima o nacionalnim privredama iz 2011, prenijela je agencija Frans pres. Organizacija za ekonomsku
saradnju i razvoj (OECD) je analizom podataka došla do istih rezultata. “Tri najveće svjetske privrede su SAD sa 17,1 odsto globalnog bruto domaćeg proizvoda (BDP), zatim Kina sa 14,9 odsto i Indija sa 6,4 odsto”, navodi OECD. “Članice OECD su 2011. proizvodile 50 odsto svjetskog BDP-a, u odnosu na 60 odsto iz 2005, a velike ekonomije u usponu, Kina, Brazil, Indija, Indonezija, Rusija i Južnoafrička Republika, činile su oko 30 odsto svjetskog BDPa u odnosu na 20 odsto iz 2005”, navodi OECD.
Sporan dio poreskog duga KAP-a Poreski dug Kombinata aluminijuma Podgorica (KAP) se odnosi na period prije uvođenja stečaja, a potraživanje Poreske uprave prijavljeno je u stečajnu masu, saopštio je stečajni upravnik Kombinata Veselin Perišić. Poreska uprava juče je objavila Crnu listu 200 poreskih dužnika, na kojoj se našao KAP sa dugom od 5.293.808 eura. Perišić je istakao da je dio poreskog duga KAP-a sporan i da je predmet sudskog postupka. “Ova potraživanja će se namirivati kroz stečajni postupak”, zaključio je Perišić. Bo. M.
AKTUELNO 3
ČETVRTAK I PETAK, 1. I 2. 5. 2014.
milorad dodik
Srbi nikad nijesu prihvatili Bosnu
izbori u 12 gradova
Liste predalo 25 partija i koalicija Izborne liste za predstojeće lokalne izbore podnijelo je ukupno 25 partija, odnosno grupa birača, koje će 25. maja samostalno ili u koaliciji nastupiti na izborima u 12 crnogorskih opština. Kako prenosi portal CDT-a, opštinske izborne komisije su saopštile da su u Baru izborne liste predali DF, koalicija BS - Demokratski savez - Forca - Demokratska partija, grupa birača - barska lista, DPS, SDP, SNP, LP, Pozitivna Crna Gora. U glavnom gradu su liste predali koalicija DPS-BS-LP-HGI-DUA, koalicija Pozitivna-SDP, SNP, koalicija Albanska alternativa - Građanska inicijativa, Demokratski front, prenosi agencija MINA. Za izbore u gradskoj opštini Tuzi liste su predali koalicija DPS-BS-LP-
HGI-DUA, koalicija Pozitivna - SDP, SNP, koalicija Albanska alternativa - Građanska inicijativa, Demokratski savez, dok su za izbore u gradskoj opštini Golubovci liste predali DF, Pozitivna, SDP, SNP, kao i koalicija DPS-BS-LP-HGI-DUA. U Danilovgradu je podneseno pet izbornih lista koalicija DPS-LP, SNP, DF, koalicija Pozitivna - SDP, kao i koalicija Srpska lista - Srpska radikalna stranka. U Kolašinu su liste predali: DPS, koalicija Pozitivna - SDP, Demokratski front, Grupa birača “Šule i Mikan sa građanima Kolašina” i SNP, a u Plužinama SDP, DPS, SNP, DF, Komunistička partija. U Šavniku su liste predali koalicija DPS-SDP, SNP i DF, a na Žabljaku SNP, koalicija DPS-SDP, Pozitivna,
Stranka srpskih radikala, DF, Narodna stranka. U Pljevljima su predali DF, koalicija SNP-Pokret za Pljevlja, SDP i koalicija Ujedinjena srpska lista (Srpska sloga - Stranka srpskih radikala) i koalicija DPS-BS. OIK je Pozitivnoj vratila izbornu listu kako bi otklonili nedostatke. U Rožajama su listu predali DPS, SDP, BS, DF, SNP i Bošnjačka demokratska zajednica BDZ. U Plavu su izborne liste predali SNP, SDP, BS, DF, DPS, a OIK je na doradu vratio liste koaliciji Forca DUA, Građanskoj inicijativi, Demokratskom savezu. U Gusinju su liste predali koalicija DPS-BS-SDP, koalicija Partija za Gusinje - SNP-LP, DUA, DS, Albanska alijansa.
Cgo
Ubrzajmo ljudska prava Centar za građansko obrazovanje (CGO) je od 25. do 30. aprila održao tri informativna sastanka sa organizacijama civilnog društva (OCD) iz cijele Crne Gore u okviru projekta “Ubrzajmo ljudska prava!”. Ovi sastanci su održani radi detaljnijeg predstavljanja konkursa koji je CGO, u okviru projekta “Ubrzajmo ljudska prava!”, raspisao za podršku projektima OCD u Crnoj Gori iz oblasti ljudskih prava. Ka ko b i i n f o r m a c i j e b i l e pristupačne organizacijama iz različitih dijelova Crne Gore, prvi informativni sastanak održan je u Podgorici 25. aprila za OCD koje svoje djelovanje vezuju za centralni region Crne Gore, drugi u Beranama 28. aprila za organizacije sa sjevera i treći 30.aprila u Tivtu za organizacije iz južne regije. “Na njima su predstavnici CGO-a svim zainteresovanim
OCD predstavili konkurs, pojasnili ciljeve istog, oblasti i teme koje mogu biti podržane, zatim finansijski aspekt, uslove koje organizacije moraju zadovoljavati da bi prijavile predlog projekta, kao i potrebnu prateću dokumentaciju”, saopšteno je iz CGO-a. M.M.K.
Rođeno osam beba
U porodilištu Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) u utorak tokom 24 sata obavljeno je osam porođaja, a rođeno je pet djevojčica i tri dječaka”, saopšteno je iz ove zdravstvene ustanove. “U Urgentnom centru zbrinut je 241 pacijent od kojih četiri iz saobraćajne nezgode i jedan iz nasilja. Najviše pacijenata zbrinuto je u Internističkoj ambulanti, njih 84, Hirurškoj 66, Neurološkoj 29 i Ortopedskoj 25. U maloj sali odrađeno je 10 intervencija, a na bolničko liječenje primljeno 19 pacijenata”, navodi se u saopštenju KCCG. M.M.K.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik kazao je u intervjuu za američki nedjeljnik Njuzvik da Srbi nikada nijesu prihvatili BiH kao državu te da Republika Srpska treba da se osamostali, navodeći da će se sa referendumom ipak sačekati, jer “ne želi destabilizaciju i haos”. Prema Dodikovim riječima, ta unija, koju su vještački stvorili stranci, djeluje frustrirajuće na Srbe i osuđena je na propast. “Nemamo nikakve koristi od Bosne i Hercegovine”, kaže on i dodaje da bi kao samostalna, Republika Srpska bolje stajala finansijski i da bi se čak i brže integrisala u EU nego ako bi ostala u BiH. Ako region može da prihvati dvije albanske države - Albaniju i Kosovo, onda, kako kaže Dodik, a navodi list, mogu da budu i dvije srpske zemlje. Prema njegovim riječima, secesionistički pokreti u Škotskoj i Kataloniji mogu da pomognu i u slučaju Republike Srpske. Njujorški nedjeljnik ipak navodi da nije jasno da li Dodik ozbiljno razmišlja o daljoj balkanizaciji ovog regiona ili je riječ samo o političkoj igri, kao i da li za to ima podršku Moskve. Upitan kada bi mogao da se održi referendum o secesiji RS, poput onog na Krimu, Dodik predviđa da će se to “desiti iznenada”. Dodik tvrdi da je Zapad selektivan kada je riječ o pravu na sa-
moopredjeljenje putem referenduma. “Slovenija se odvojila od Jugoslavije”, kaže on. Devedesetih su “oni imali referendum i proglasili nezavisnost. Poslije nekoliko godina, postali su članica EU. I zašto bi Krim bio drugačiji”, pita Dodik, prenosi Njuzvik. Srbi i Rusi imaju puno toga zajedničkog, ali Dodik odbacuje navode da Putin stoji iza njegove kampanje za referendum. “Nijesam razgovarao o tom pitanju sa njima”, kaže on. Dodik nema strpljenja sa “zapadnim političarima koji su napravili karijeru” od raspada Jugoslavije. Sada svi - Turci, Iranci, Arapi, Evropljani - delaju u BiH, žali se on, dok stari strani posrednici mijenjaju ustav i zakone, a Srbi gube.
borba protiv korupCije
Akcioni planovi malo su postigli U okviru projekta “Korupcija na lokalnom nivou – nulta tolerancija” CGO je, u saradnji sa Institutom alternativa, NVO Bonum i NVO NADA organizovao panel diskusiju u Kotoru pod nazivom “Rad i mogućnosti lokalnih parlamenata”. Profesor Zoran Stojiljković je govorio na temu uloga lokalnih parlamenata u prevenciji korupcije i borbi protiv korupcije – regionalna iskustva. “On se u okviru toga posebno osvrnuo na potrebe malih sredina i lokalnog stanovništva, kao i one elemente u relacijama građana sa vlastima na lokalnom nivou koji otvaraju prostor za korupciju. Takođe je govorio o problemu tzv. razmjene prijateljskih usluga u malim sredinama što se nerijetko teško može odvojiti od korupci-
je. Polazeći od objašnjenja da je korupcija jednaka monopolu kojem su dodata diskreciona ovlašćenja, a kojem manjka bilo kakav oblik odgovornosti, on je zaključio da bi se izborili sa korupcijom, ovu formulu moramo tretirati u obrnutom redu”, navodi se u saopštenju CGO. Marko Šošić iz Instituta alternativa je detaljno govorio o kontroli lokalnih budžeta i pritom je naglasio da doskoro nije postojala mogućnost da se dođe do predloga budžeta opština jer nijesu bili transparentno objavljeni na sajtovima, a kao najveće probleme u mehanizmima kontrole trošenja budžeta on je naveo poziciju odbornika, nedostatak kapaciteta, netransparentnost procesa, kao i probleme tehničke prirode kao što su dostavljanje predloga budžeta u novembru.
4 pOlITIkA
ČETVRTAK I PETAK, 1. I 2. 5. 2014. perić poručio
predali izbornu listu
Uzdaju se u dva mandata Pozitivna će odlučivati o Funkcioner Građanske inicijative Vaselj Siništaj potvrdio je Dnevnim novinama da je njegova partija u koaliciji sa Albanskom alternativom predala izbornu listu za lokalne izbore u Podgorici koji će biti održani 25. maja. Siništaj je kazao i da je predata lista za gradsku opštinu Tuzi i skupštinu glavnog grada, koristeći mogućnost afirmativne akcije. On je kazao da će koalicija Građanske inicijative i Albanske alternative biti tas na vagi na lokalnim izborima u Podgorici. Siništaj očekuje da će ta koalicija ostvariti dobar rezultat i na izborima za gradsku opštinu Tuzi. Nosilac liste te koalicije za Tuzi će biti Siništaj, a za Podgoricu Nik Đeljošaj i mandati će se dijeliti po principu pola-pola. Ako broj mandata bude neparan, taj mandat će se takođe dijeliti.
vlasti u svim gradovima
“Očekujem da će biti vrlo tijesan rezultat u Podgorici. I nadamo se da će naša koalicija biti ta koja će imati mogućnosti da odlučimo koja će strana prevladati. Mi ćemo biti na onoj strani koja će se više zalagati za ostvarivanje standarda i za ono što je garantovano međunarodnim konvencijama za prava manjina u čitavoj EU”, rekao je Siništaj za Portal Analitika. Siništaj je kazao da mu je žao što Nikola Camaj iz Demokratskog saveza nije dio ove koalicije. Siništaj je podsjetio da je albanska koalicija na prošlim lokalnim izborima u Podgorici osvojila preko 1.963 glasa, što je preko 300 glasova više od prirodnog praga koji je neophodan da bi manjinske partije ušle u parlament Glavnog grada. J.Đ.
lukšić u vašingtonu
Reforme su preporuka za članstvo u NATO Ministar vanjskih poslova Igor Lukšić kazao je da do sada ostvarene reforme u evropskim i evroatlanskim integracijama, te aktivna uloga u regionalnoj saradnji i doprinos operacijama očuvanja mira širom svijeta, preporučuju Crnu Goru za članstvo u NATO. U okviru radne posjete SAD-u on učestvuje na konferenciji Atlantskog savjeta “Cjelovita i slobodna Evropa” koja se juče održala u Vašingtonu povodom obilježavanja značajnih jubileja za Evropu i NATO. Prvog dana konferencije, tokom izlaganja na panelu “Konsolidacija juga Evrope”, ministar Lukšić je podvukao progres koji je Crna Gora ostvarila u četiri ključne oblasti u okviru evroatlantskih integracija - vladavini prava, reformi vojnog i bezbjednosnog sektora i jačanju javne podrške za članstvo u NATO. Lukšić je naglasio da posao na Balkanu još uvijek nije završen. “Upućivanje poziva za članstvo Crnoj Gori na samitu u Velsu predstavlja odličnu priliku za unapređenje stabilnosti i bezbjednosti u regionu i dovršenje projekta slo-
titi pod bilo kojim uslovima”, rekao je Perić. On je kazao da će ta stranka na predstojećim lokalnim izborima nastupiti samostalno u Baru, Bijelom Polju, Pljevljima, Žabljaku i Golubovcima, a u koaliciji sa SDP-om u Podgorici, Danilovgradu, Kolašinu i Tuzima. “Sačuvali smo i nadogradili stranačku infrastrukturu koja čini osnov daljeg razvoja stranke, što je najveća zasluga upravo naših članova i simpatizera koji su okupljeni oko ideja solidarnosti, društva jednakih šansi, te mirnih i demokratskih promjena”, naveo je Perić.
pregovori
Za evrointegracije slijedi dalja podrška bodne i cjelovite Evrope”, ističu u MVPEI. Lukšić je ocijenio da je kredibilna politika otvorenih vrata NATOa, ali i EU najefikasniji instrument u procesu konsolidacije evropskog juga. Na konferenciji je učestvovao i državni sekretar SAD Džon Keri, koji je imao kraće susrete sa ministrima. “On je u svom obraćanju istakao da je kriza u Ukrajini poziv Alijansi da obnovi ulogu zbog ko-
je je Alijansa i osnovana, a to je odbrana njene teritorije i unapređenje transatlantske bezbjednosti”, saopšteno je iz MVPEI. Državni sekretar Keri je posebno apelovao na jačanje odbrambenih budžeta država članica, unapređenje energetske saradnje i što skorije okončanje pregovora o Transatlantskom sporazumu o trgovini i investicijama u cilju daljeg pospješivanja ekonomske saradnje.
sdp
Idemo sa čistim ljudima Odbornička lista SDP Plav – Čist izbor predstavljena je juče u velikoj sali Centra za kulturu, u prisustvu članova, simpatrizera i ostalih građana. Za nosioca liste izabran je diplomirani inženjer organizacije rada Medo Markišić, direktor OŠ “Hajro Šahmanović” u Plavu. Odborničku listu predstavio je predsjednik OO SDP Plav i poslanik Džavid Šabović, koji je između ostalog naglasio da i ovoga puta kao inače, SDP Plava uvijek ide sa imenima svojih najboljih članica i članova. “Idemo sa onima koji su oduvijek bili čisti, koji su i danas čisti i normalno je da i ubuduće ostanu čisti. Naša lista je najsretnije odabrana kombinacija starih i mladih, iskusnih i početnika, dosadašnjih i novih, onih koji su u svom dosa-
Pozitivna Crna Gora, u gotovo svim gradovima u kojima se održavaju lokalni izbori, biće u poziciji da odlučuje o vlasti i istrajaće u namjeri da državu brani od destrukcije na političkoj sceni, saopšteno je iz te stranke. Politički direktor Pozitivne Srđan Perić kazao je da je ta stranka učešćem na devet lokalnih izbora potvrdila vitalnost i istrajnost da gradi treći put u svom političkom djelovanju, “koji je zapravo jedini garant trajne stabilnosti i oporavka društva”. “Gdje god bude u poziciji da odlučuje, a biće u gotovo svim gradovima, Pozitivna će biti istrajna u tome da brani državu od onih koji uništavaju njenu ekonomiju, nacionalne resurse i perspektivu dolazećih generacija, kao i od onih koji tu istu državu negiraju. Bićemo istinska brana za oba vida destrukcije na političkoj sceni”, kaže se u izjavi Perića agenciji MINA. Umjesto, kako je kazao, političkih nadgornjavanja ko je veća i ljuća opozicija, a kome je milija vlast, Pozitivna je zainteresovana samo i isključivo za promjene koje će onemogućiti bilo kome da sa jedne strane poistovjeti partiju sa državom i koje će spriječiti bilo koga da negira koncept građanske države. “Ostrašćenost u čuvanju svojih pozicija, privilegija, beneficaja ili promocija revanšizma po bilo kom osnovu nije nešto što ćemo prihva-
dašnjam radu, bez ijedne mrlje na moralnom, stručnom i profesionalnom pogledu, najbolja garancija da će naša lista osvojiti najviše odborničkih mandata do sada i na taj način će potvrditi ugled i renome koji uživa u našoj sredini”, istakao je
Šabović. Prema njegovim riječima, iskustvo, znanje i mudrost starijih, snaga, ljepota i polet mladih, su na najbolji način ukomponovani u jednu cjelinu. “Očekujem da će na najbolji način predstaviti našu partiju i omogućiti nam da i dalje vršimo vlast samo sa onima koji su nama slični po znanju, kvalitetu, volji i ljubavi da Plav nastavi da korača onim putem kojim korača posljednje dvije godine. Nadamo se da će nam dovoljan broj osvojenih mandata omogućiti da formiramo optimalnu vlast za Plav, a dovešćemo i Vladu Crne Gore, i Fondove, i Direkcije i Uprave, i skrenuti pažnju na jednu činjenicu koju i Vlada i svi ostali pomalo zaboravljaju da je i Plav u Crnoj Gori”, zaključio je Šabović.
Povodom obilježavanja godišnjice od formiranja pregovaračke strukture za vođenje pregovora o pristupanju Crne Gore EU, Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija organizovalo je juče radni doručak s predstavnicima diplomatsko konzularnih predstavništava i međunarodnih organizacija u Crnoj Gori. Ambasadori su prenijeli podršku država članica u nastavku sprovođenja evropskih obaveza i istakli očekivanje da će Crna Gora, kao i do sada, nastaviti da bilježi uspjehe na evropskom putu. Na radnom doručku su govorili državni sekretar za evropske integracije i glavni pregovarač, ambasador Aleksandar Andrija Pejović, članovi pregovaračke grupe, pomoćnica ministra pravde Svetlana Rajković, pomoćnik ministra finansija Nikola Vukićević i profesor na Pravnom fakultetu Vladimir Savković. Iz Ministarstva vanjskih poslova
saopšteno je da su predstavnici diplomatsko-konzularnih predstavništava i međunarodnih organizacija pozdravili napredak koji je Crna Gora ostvarila u dosadašnjem periodu. Na radnom doručku je bilo riječi o daljem radu i izazovima u poglavljima koja je Crna Gora već otvorila, kao i očekivanjima po pitanju otvaranja novih poglavlja na narednoj Međuvladinoj konferenciji u junu. U tom pravcu su predstavljeni rezultati u poglavljima za koje su predate pregovaračke pozicije: 4 - Slobodno kretanje kapitala, 18 - Statistika, 31 Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika i 32 - Finansijska kontrola. Glavni pregovarač je podsjetio na napredak ostvaren u poglavljima otvorenim u martu ove godine 7- Pravo intelektualne svojine i 10 - Informatičko društvo i mediji, i predstavio planirane aktivnosti i ciljeve u pravcu ispunjavanja kriterijuma za zatvaranje ovih poglavlja.
POLITIKA 5
ČETVRTAK I PETAK, 1. I 2. 5. 2014.
TABAK O ULASKU U NATO
Prognoze vlasti ostvarive U ponašanju premijera vidi se želja da Crna Gora postane sljedeća članica NATO, kazao je Tabak DN Jovana Đurišić
P
rognoze premijera Mila Đukanovića da će Crna Gora biti sljedeća članica NATO saveza su vrlo ostvarive, kaže vojni analitičar Igor Tabak.
Igor Tabak je u razgovoru za Dnevne novine, kazao da je takav scenario vrlo moguć, između ostalog jer se u ponašanju crnogorske vlasti vidi rad na tom području. Parlament Kraljevine Španije je 28. aprila na svojoj plenarnoj sjed-
nici jednoglasno usvojio Rezoluciju kojom poziva Vladu da podrži pristupanje, u svojstvu punopravnog člana, Crne Gore u NATO, na samitu u Velsu. U Rezoluciji se ističe da je “Crna Gora ostvarila značajan napredak, kako kroz svoj aktivni doprinos regionalnoj sigurnosti na Balkanu tako i učešćem u Međunarodnim snagama za bezbjednosnu pomoć (ISAF) u Avganistanu”. Ovo je, smatra Tabak, još jedan pokazatelj da je Crna Gora ozbiljno zakucala na vrata Alijanse. Ipak, on naglašava da cijela stvar o pristupanju NATO još nije do kraja
usklađena. “Dakle, uz sav optimizam, teško je sigurno i uspješno prognozirati ovakve stvari mjesecima unaprijed, ka-
da još poprilično stvari nije do kraja usklađeno pred predstojeći NATO samit. Pri tome, vrlo je vjerojatno da će Crna Gora biti prva iduća NATO članica - s jedne strane, u ponašanju vodstva Crne Gore se vidi određeni rad na tom području, dok s druge strane većina ostalih zemalja koje trenutno teže NATO članstvu tu ima brojnih prepreka koje neće biti lagano tako skoro riješiti”, ocijenio je hrvatski analitičar. Da nije dovoljna samo želja zemalja da postanu članice Alijanse, potvrdio je i Tabak. On je istakao da postoji mnogo okolnosti koje mogu uticati na tok stvari oko NATO proširenja na predstojećem samitu. “Od tihog protivljenja pojedinih članica (recimo, radi nezadovoljstva ritmom i dubinom promjena koje se od Crne Gore očekuju u sigurnosnom sistemu, ili nekim drugim stvarima), preko mogućeg nastojanja na NATO proširenju u paketu (gdje bi onda Crna Gora imala ulogu motora takvoga
“paketa”), pa do pitanja razvoja i međunarodne političke i sigurnosne situacije (gdje bi razvoj stanja u Ukrajini mogao čitav fokus svrnuti s pitanja proširenja u neke sasvim druge vode) - sve su to aspekti koji mogu uticati”, kazao je Tabak. On ipak napominje da nijedan od tih faktora ne bi trebalo da ima učinka na nastojanje Crne Gore da u približavanju NATO savezu kod svoje kuće izgradi bolju, efikasniju i bržu državnu vlast. “Preduzetim reformama, Crna Gora treba da doprinese ne samo šansama za članstvo u NATO-u, nego i kvalitetu svakodnevnog života svojih građana”, zaključio je Tabak.
6 EKONOMIJA
ČETVRTAK I PETAK, 1. I 2. 5. 2014.
InstItut alternatIva
Zakon regulisati zbog Evropske unije Programom rada Vlade ni za 2014. godinu nije planirano usvajanje Zakona o javno privatnim partnerstvima iako je neophodno regulisanje ove oblasti u skladu sa smjernicama Evropske unije, saopšteno je iz Instituta alternativa (IA). Na jučerašnjoj konferenciji za novinare Jovana Marović i Marko Sošić predstavili su novu analizu IA i preporuke za unapređenje zakonskog i institucionalnog okvira za javno-privatno partnerstvo u Crnoj Gori. Oni su ukazali na to da je usvajanje posebnog pravnog okvira za javno-privatno partnerstvo trend koji je prisutan u posljednjih deset godina u većini zemalja u tranziciji. “U Crnoj Gori trenutno postoji preko 40 sektorskih zakona koji regulišu saradnju između javnog i privatnog sektora u vršenju javnih usluga. Ne postoji pravni propis koji bi regulisao ovu oblast, niti je uspostavljen institucionalni okvir za njenu realizaciju, pa ne postoji ni tijelo koje bio odobravalo, obezbjeđivalo pomoć u pripremi projekata i vršilo monitoring ugovora”, istakla je Marović. Ona je ukazala da je stepen poznavanja oblasti koncesija na državnom i lokalnom nivou veoma mali.
Marović
“Koordinacija između nadležnih organa državne i lokalne uprave takođe je loša, što kao posljedicu ima da opštine ne usvajaju godišnje planove koncesija iako su na to obavezane Zakonom o koncesijama”, kazala je Marović. U IA smatraju neophodnim precizno utvrđivanje raspodjele nadležnosti i odgovornosti između centralnog nivoa i lokalnih samouprava koja će omogućiti lokalnim vlastima da prate dospijeće koncesionih naknada i realno procjenjuju prihode na godišnjem i dugoročnom nivou. Bo. M.
Odloženo suđenje za 20. maj Suđenje po tužbi Crnogorske komercijalne banke (CKB) protiv “Vektre Investments”, u kojem ova banka potražuje iznos od 1.694.000 eura, odloženo je za 20. maj. Stečajni upravnik Ognjen Jovović predložio je da se jučerašnje ročište odloži jer nije podnio listu prijavljenih osporenih potraživanje, jer je u postupku osporavanje jednog dijela prijavljenog potraživanja, zbog neslaganja podataka sa knigovođstvenim dužnika.Naime, od ukupnog duga 1.694.000 eura osporava se iznos kamate od 150.000 eura. Advokat CKB-a Ksenija Radović je ukazala da su u toku radnje na sravnjenju podataka iz prijave potraživanja. Ma.R.
Raste broj porušenih stanova
telekom
Smanjeni prihodi za oko dva odsto
Prihodi Crnogorskog telekoma su u prvom kvartalu ove godine iznosili 24,6 miliona eura, što je za dva odsto ili 0,5 miliona eura manje nego prošle godine, saopšteno je iz te kompanije. “Najveći pad prihoda, u poređenju sa prvim kvartalom prethodne godine, uzrokovan je padom prihoda od interkonekci-
je, fiksnih i mobilnih govornih usluga, prihoda od poruka i turista, kao i prihoda od usluga prenosa podataka”, navodi se u saopštenju Telekoma. Izvršni direktor Crnogorskog telekoma Rudiger Šulc kazao je da je, zahvaljujući stalnom fokusu na smanjenje troškova, Telekom poboljšao profitabilnost. Ma.R.
Prema podacima Zavoda za statistiku Crne Gore (MONSTAT) prošle godine u Crnoj Gori je porušeno 14 stanova, 7,7 odsto više nego 2012. godine. Tokom 2012. godine broj porušenih stanova je iznosi 13. Kada je u pitanju površina porušenih stanova u 2013. godini, ona iznosi 728 metara kvadratnih. To je manje nego 2012. godine, kada je kvadratura iznosila 1564. “Osam stanova je porušeno zbog izgradnje novih građevina, jedan jer je u pitanju bila bespravna gradnja, dok je pet stanova porušeno zbog dotrajalosti”, saopšteno je iz Monstata. Ma.R.
IvanovIć u Izraelu
Tri nova projekta u oblasti šumarstva Ministri poljoprivrede Crne Gore i Izraela, Petar Ivanović i Jair Šamir, dogovorili su realizaciju tri zajednička projekta u oblasti šumarstva, uspostavljanje tješnje saradnje na planu nauke i istraživanja u oblasti poljoprivrede, kao i mogućnost dodatnog usavršavanja crnogorskih studenata u toj zemlji. U oblasti šumarstva, dogovoreno je formiranje centra koji će biti regionalnog karaktera i koji će se baviti sprječavanjem požara, zatim razvijanje projekata u cilju sprečavanja širenja bolesti šuma, kao i ostvarivanje ambicioznog plana pošumljavanja
“Iskustvo Izraela je dragocjeno, jer je u ovoj zemlji tokom posljednjih nekoliko decenija, uvezeno i posađeno 240 miliona komada raznog drveća i pošumljeno više od 160 hiljada hektara površina”, kazao je Ivanović. Prema njegovim riječima biće uspostavljena saradnja između nučno-istraživačkih institucija dvije zemlje, čime je otvorena i mogućnost da crnogorski studenti dio obrazovanja nastave u Izraelu. “Saradnja Crne Gore i Izraela bila je i do sada dobra i konstruktivna, a ova posjeta je samo učvrstila”, ocijenio je Ivanović. Ma.R.
ma
Letovi za London tri puta sedmično Nacionalni avio prevoznik Montenegro Airlines juče je započeo redovan saobraćaj ka britanskoj prijestonici - Londonu, čime je još jedna evropska metropola, pored Dizeldorfa, dodata u ljetnju ponudu destinacija ka kojima će ove sezone saobraćati MA. Letovi ka ovoj destinaciji obavljaće se tri puta nedjeljno i to srijedom, petkom i nedjeljom iz Tivta. “Prvi let ka Londonu obilježili su pokon paketi za sve putnike, što je postala tradicija nacionalnog avio prevoznika kada su u pitanju letovi ka novim destinacijama. Tako su putnici na liniji Tivat- London - Tivat dobili poklon sa kompletom razglednica/reprodukcija naslovnih strana svjetske štampe sa temom Cr-
ne Gore s početka 20. vijeka, info brošure o Crnoj Gori, kao i multimedijalni disk Sergeja Ćetkovića, našeg predstavnika na pjesmi Evrovizije u Danskoj”, saopšteno je iz MA. Podrška Sergeju Ćetkoviću, započela je od prvog leta ka Dizeldorfu, i nastavljena od 29. aprila na svim odlaznim letovima, kada su svi putnici dobili CD sa evrovizijskim spotom. Kako je najavljeno iz MA, podrška će biti nastavljena u periodu prvomajskih praznika, sve do 6. maja. Kao što je ranije najavljeno, Montenegro Airlines će od 17. maja realizovati letove ka Kopenhagenu. Saobraćaj ka danskoj prijestonici će se obavljati dva puta nedjeljno, srijedom i subotom.
EKONOMIJA
ČETVRTAK I PETAK, 1. I 2. 5. 2014.
7
Aerodrom Tivat
oBoREn TEnDER i TREći PuT
Komisija prizemljila Aerodrome Crne Gore Nemanja Lacman
T
ender JP “Aerodromi Crne Gore” za izradu idejnog projekta nove putničke zgrade na tivatskom aerodromu oboren je i treći put za godinu dana. Budući da je postupak javne nabavke poništen u cjelosti Državna komisija za kontrolu javnih nabavki je ukazala je Aerodromima na sve nepravilnosti koje ne smiju ponoviti u sledećem postupku.
Već skoro godinu dana Javno preduzeće “Aerodromi Crne Gore” bezuspješno pokušava da realizuje projekat gradnje nove putničke zgrade na tivatskom aerodromu. I treći pokušaj objavljivanja tenderske dokumentacije je pao u vodu nakon što je Državna komisija za kontrolu javnih nabavki uvažila u potpunosti žalbu kompanije “Ing invest” iz Danilovgrada. Za razliku od prethodnih žalbi, Komisija je ovoga puta prihvatila skoro sve nepravilnosti na koje je ukazala danilovgradska kompanija i naložila “Aerodromima” da ne ponavljaju iste ukoliko se odluče na pokretanje i sprovođenje novog postupka javnih nabavki za pomenuti projekat.
● KaKo je sve počelo Sve je počelo početkom avgusta prošle godine, kada je prvi put uložena žalba Državnoj komisiji za kontrolu javnih nabavki na objavljenu tendersku dokumentaciju “Aerodroma”. Od ukupno 14 primjedbi koje je firma “Erlang” iz Podgorice poslala tada Državnoj komisiji najveća prašina se podigla oko profesionalnih i obrazovnih kvalifikacija koje je tražilo JP “Aerodromi Crne Gore”. Između
3
puta je za godinu dana oboren tender Aerodroma Crne Gore ostalog, u tenderskoj dokumentaciji je navedeno da je za izradu projekta nove putničke zgrade na tivatskom aerodromu neophodno dostaviti licencu inženjera, specijaliste za vazdušni saobraćaj sa radnim iskustvom u izradi projekta tehnologije aerodromskih objekata minimum 10 godina i da je u posljednjih pet godina izradio najmanje tri projekta tehnologije putničke aerodromske zgrade. “Ministarstvo održivog razvoja i turizma je navelo profile inženjera koje ponuđači moraju imati kao zaposlene, ali u tom izvje-
štaju nema inženjera specijaliste za vazdušni saobraćaj, što je i logično jer ovakav profil inženjera u pravnom sistemu koji važi u Crnoj Gori u pozitivnim propisima koji tretiraju oblast izgradnje objekata nije poznat, pa ga ni nadležno ministarstvo nije zahtijevalo od ponuđača, te ga ni naručilac ne može zahtijevati”, navodi se prvoj žalbi u koju su DN imale uvid. Prema saznanjima Dnevnih novina, kompanija “Erlang” se obratila i Inženjerskoj komori Crne Gore tražeći odgovor da li naši inženjeri mogu da odgovore izazovima projekta gradnje putničke zgrade u Tivtu. Uslijedio je odgovor da Crna Gora posjeduje izuzetno stručan kadar spreman da izradi projekat ma koje kompleksnosti.
● NeKoMe se
NaMješta teNDer
Nedugo nakon toga uslijedio je i drugi tender. Ovoga puta na tendersku dokumentaciju se žalila danilovgradska kompanija “Eurozox”, čiju je žalbu Državna komisija odbacila jer su je JP “Aerodromi Crne Gore” prihvatili i usvojili samo dio primjedbi. Druga tenderska dokumentacija bila je skoro ista kao i prva, ponovo je od crnogorskih ponuđača traženo da imaju zaposlenog inženjera specijalistu za vazdušni saobraćaj, što je navelo pomenutu kompaniju na sumnju da “Aerodromi” pokušavaju da isključe crnogorske ponuđače i da projekat dodijele inostranoj kompaniji.
Žugić
Podgorički model za loše kredite Ministar finansija Radoje Žugić predstavio je na Međunarodnom bankarskom forumu u Budvi takozvani “Podgorički pristup” za saniranje problema visokog učešća loših kredita. “Začarani krug, u kojem banke imaju visok nivo nekvalitetnih kredita u svom portfoliju i nerado kreditiraju, a krediti su privredi trenutno neophodni za oporavak, najveći je izazov sa kojim se privreda Crne Gore i mi kao kreatori ekonomske politike u njoj i dalje suočavamo, ocijenio je Žugić. Model “Podgorički pristup” podrazumijeva restruktuiranje loših kredita banaka, zasnovano na novim mjerama podsticaja za banke i kompanije
da usklade procjenu njihovih kreditnih portfolija sa post-kriznim ekonomskim uslovima njihovih dužnika. “Projekat ima za cilj da, kroz neophodno unapređivanje kvaliteta kreditnih portfolija banaka, omogući revitalizaciju bankarskog kreditiranja produktivnih sektora crnogorske ekonomije. Cilj projekta je i da se istaknu negativne tendencije i korjeni problema razvijeni prije krize, kako se oni više ne bi ponovili”, pojašnjava Žugić. Ovakav pristup je, ističe ministar, neophodan kako bi privreda mogla da razvije svoj ekonomski i društveni potencijal, a banke da povrate svoju sklonost ka kreditiranju bez straha od preuzimanja dodatnog rizika u njihovim naslijeđenim portfolijima.Ma.R.
“Imajući u vidu naležnosti Državne komisije za kontrolu postupka javnih nabavki molimo vas da i po službenoj dužnosti ocijenite da li predmetna tenderska dokumentacija ima još nepravilnosti kako bi se izvršila i određena edukacija naručioca, ali i odagnale sve nade u pokušaje pravljenja takve tenderske dokumentacije kojom će se eliminisati kao ponuđači privredna društva iz Crne Gore koja se bave ovom problematikom. Naime, ovaj naručilac iako u vlasništvu države Crne Gore je vrlo poznat po tome da poslove u sistemu javnih nabavki najčešće delegira ponuđačima iz inozemstva”, navodi se u drugoj žalbi u koju su takođe DN imale uvid. Kao dokaz u žalbi je navedeno da je za nabavke namještaja za opremanje poslovne zgrade JP “Aerodromi” iskoristilo određene nedorečenostima starog Zakona o javnim nabavkama i postavilo uslove koji su eliminisali crnogorske proizvođače, a posao je na kraju dodijeljen proizvođačima iz Slovenije.
● šta su “sličNi projeKti” Prije nepunih nedjelju dana i treći tender “Aerodroma” je oboren. Žalba kompanije “Ing invest” iz Danilovgrada je usvojena zbog niza nepravilnosti koje nijesu otklonjene. U odnosu na prethodnu tendersku dokumentaciju u posljednjoj nije tražena licenca inženjera specijaliste za vazdušni saobraćaj, ali je do zabune došlo jer su iz “Aerodroma” tražili da im ponuđač dostavi kao dokaz listu
300 hiljada eura iznosi vrijednost projekta izgradnje nove putničke zgrade na tivatskom aerodromu
radova (sličnih projekata) izvršenih u posljednje tri godine. Iz “Ing investa” su u žalbi naveli da je pomenuta odluka neosnovana jer se ne zna na šta se tačno odnosi sličan projekat, pa se ponuda ne može dostaviti sa sigurnošću da je ispravna. Državna komisija je prihvatila žalbu “Ing investa” i obrazložila da naručiocu tj. “Aerodromima” nije dato pravo da zahtijeva dostavljanje liste izvedenih sličnih projekata već samo izvedenih radova u posljednjih dvije do pet godina, a pored toga i tenderskom dokumentacijom nije precizirano šta se u konkretnom slučaju smatra “sličnim projektom”. “Budući da je predmetni postupak javne nabavke poništen u cjelosti, Državna komisija nalazi da nema potrebe da nalažu naručiocu preduzimanje mjera za otklanjanje utvrđenih nepravilnosti jer se one i ne mogu otkloniti u poništenom postupku javne nabavke, već mu samo na iste ukazuje kako ih ne bi ponavljao u slučaju da odluči da pokrene i sprovede novi postupak javne nabavke”, zaključuje se u odgovoru Državne komisije.
Bokan
Drugi oglas za prodaju Mediterana Stečajna uprava budvanskog preduzeća “Maestraltours” raspisala je drugi oglas za prodaju luksuznog hotela Mediteran u Bečićima po početnoj cijeni od 58,49 miliona eura, 6,4 miliona nižoj nego na prethodnom tenderu. Pored hotela Mediteran, na prodaju je i proizvodno-tehnološka i ostala oprema po cijeni od 2,39 miliona eura, katastarska parcela od 484 metara kvadratnih za 348,48 hiljada i jahta Cranchi Atlantique 40 za 215,7 hiljada eura, prenosi agencija Mina-biznis. Ma.R.
Voli ima u planu širenje na region Vlasnik i generalni direktor trgovačke kompanje Voli Dragan Bokan kazao je u intervjuu za slovenački list “Finance” da razmišlja o širenju poslovanja na tržišta u regionu, kao i o mogućem izlasku na treća tržišta. Kao jedan od najvećih problema u poslovanju, Bokan je izdvojio rast nelikvidnosti. On smatra da će se problematika zbog nelikvidnosti kupaca distribucije reflektovati u porastu prometa maloprodaje. “Kada se ima u vidu aktuelna finansijska situacija, jasno je da nelikvidnost poslovnih partnera znatno utiče na naše poslovanje. Pritom, prevashodno mislim na probleme u dijelu naplate Voli distribucije, s obzirom na to da Voli osim nacionalnog lanca
marketa ima i razvijenu distribuciju proizvođača koji predstavljaju regionalne lidere”, rekao je Bokan. Bo. M.
8 DRUŠTVO
ČETVRTAK I PETAK, 1. I 2. 5. 2014. OD 90 IH DO DANAS
Bez posla ostalo 36.000 radnika
Protesti su postali svakodnevica (Arhiva DN)
Crnogorski radnici nemaju puno razloga za slavlje 1. maja, Međunarodnog praznika rada. Mnogi od njih danas ovaj dan dočekuju teškog materijalnog položaja, dok znatan broj građana ove države nije dobio ni šansu da radi, a takvih je, prema podacima Zavoda za zapošljavanje, oko 35.000. Kakav je položaj radničke klase dovoljno pokazuje podatak Saveza sindikata (SSCG) da polovina zaposlenih u Crnoj Gori prima platu manju od 250 eura, a recimo potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu iznosi famoznih 779 eura. Nedefinisan radni status, niska ili neredovna primanja, neuplaćeni doprinosi, nedovoljno dana odmora, duže radno vrijeme, samo su neki od problema koji muče radnike. Doduše ne sve, mada je mali broj onih čija primanja su na evropskom nivou. Štrajkovi i protesti danas su svakodnevica u Crnoj Gori, tako da su prihvaćeni kao uobičajena pojava na koju više gotovo niko ne skreće veću pažnju. Opšte je poznato da su danak tranzicije platili radnici, pa je od devedesetih godina do danas oko 36.000 radnika (podaci SSCG) ostalo bez posla i to uglavom u državnim firmama. Riječ je o zaposlenima koji su većinom srednje dobi i koji su gotovo bez mogućnosti da dobiju drugu poslovnu šansu. “Ogroman broj radnika je tokom tranzicije ostao bez posla i to uglavnom u privatizovanim državnim preduzećima. Oni su ostali i bez šanse za drugi posao zbog nepovoljne starosne strukture. Brojni problemi danas muče radnike. Mnogi imaju problem da ostvare starosnu penziju zbog neuplaćenih doprinosa, dok su nam štrajkovi postali svakodnevnica”, ocijenio je za Dnevne novine šef Pravne službe SSCG Goran Ćulafić.
35 hiljada je nezaposlenih na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZCG) ●SVE MANJE FABRIKA U SSCG su upozorili da je ključni problem radničke klase što ona polako u vremenu dugotrajne tranzicije nestaje. “Sve manje ljudi radi u fabrikama, sve manje ljudi proizvodi, nove firme zapošljavaju malo radnika, srednja klasa je dovedena na ivicu egzistencije, o čemu najbolje svjedoči podatak da je prošlog mjeseca potrošačka korpa bila 779, a prosječna plata 476 eura. Ne zaboravimo i to da 50 odsto zaposlenih u Crnoj Gori prima platu manju od 250 eura što ih neminovno gura ka apsolutnoj liniji siromaštva”, upozorili su u SSCG.
●ŽRTVOVALI SE ZA VEĆA PRAVA Prvi maj ili Međunarodni praznik rada je praznik kojim pripadnici i simpatizera radničkog pokreta obilježavaju sjećanje na svoja dostignuća, odnosno žrtve koje su njihovi pripadnici radničkog pokreta podnijeli kako bi se izborili za veća radna prava. Prvi maj je svoj korijen imao u odluci vodećih američkih sindikata da, inspirisani pobjedom svojih kanad-
Čestitke političara
Predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić čestitao je građanima Praznik rada, 1. maj. Čestitke su uputili i Pravedna Crna Gora i Socijalistička narodna partija. “Svim građanima koji žive od svog rada čestitamo prvomajske praznike i pozivamo ih da podržavaju politiku koja je okrenuta ideji pravedne države i socijalno uravnoteženog društva”, ističe se u čestitki Pravedne Crne Gore. SNP u saopštenju ističe da, kao jedina istinska partija ljevice, povodom 1. maja, umjesto čestitke radnicima, dijeli sa njima zabrinutost, zbog dugogodišnjeg stanja potpune ekonomske i socijalne nesigurnosti u koju ih je dovela loša socijalnoekonomska politika ove vlasti. Umjesto prvomajskih uranaka, imamo sumornu sliku enormnog uvećanja bogatstva uskog kruga ljudi okupljenih oko vrha vlasti, smanjeni broj zaposlenih, radnike koji štrajkuju, fabrike u stečaju i sve veći broj obespravljenih radnika koji su u stanju socijalne potrebe usljed nemogućnosti obezbjeđenja lične i porodične egzistencije”, ističu u partiji. A.Đ. skih drugova, 1884. godine zahtijevaju donošenje zakona kojim bi se ustanovilo maksimalno osam sati rada dnevno. Taj je zakon trebalo donijeti do 1. maja 1886. godine. Kada se to nije dogodilo, došlo je do velikog štrajka u SAD, a u Čikagu i do krvavih nereda. Otada se u SAD, a kasnije i u svim zemljama svijeta, Međunarodni praznik rada obilježavao velikim paradama i demonstracijama, koje su najčešće organizirali socijalistički, komunistički, anarhistički i drugi lijevo orijentirani pokreti. M.M.K.
DRUŠTVO 9
ČETVRTAK I PETAK, 1. I 2. 5. 2014.
PRVOMAJSKE PORUKE
Položaj radnika sve lošiji Milica Krgović
G
eneralni sekretar Saveza sindikata Crne Gore (SSCG) Marko Nikčević kazao je za DN povodom 1. maja da će pokušati da ujedine rascjepkanu i atomiziranu radničku klasu, dok je njegov kolega iz Unije slobodnih sindikata Srđa Keković upozorio na sve lošiji materijalni položaj zaposlenih.
Govoreći o položaju radničke klase, Marko Nikčević je izjavio da u SSCG svakodnevno dolaze nezadovolji i obespravljeni radnici žaleći se na materijalni, ekonomski i socijalni položaj i radni status. “Sve to nije samo trenutno događanje, već je posljedica predugog trajanja takozvane tranzicije u kojoj su se na jednoj strani odvojili “dobitnici tranzicije”, a na drugoj strani “gubitnici tranzicije”. U gubitnike ovog procesa svakako spadaju svi radnici bivših privrednih giganata, velikih preduzeća kojih više nema i obezbjeđivali sigurnost kako privrednog razvoja, tako i svoju socijalnu sigurnost”, kaže Nikčević.
Keković
Nikčević poručuje da SSCG sa oko 40.000 članova predstavlja i te kakvu socijalnu snagu, spremnu da zaštiti interese zaposlenih. Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata (USSCG) Srđa Keković kazao je u izjavi za DN da je ekonomsko-socijalni položaj njihovih članova, kao i ostalih zaposlenih u Crnoj Gori iz godine u godinu sve lošiji i teži. “Definitivno naše društvo nije izašlo iz tranzicije koja traje od početka devedestih godina. Došli smo do toga da se jedan mali procenat ljudi u Crnoj Gori enormno obogatio, zahvaljujući raznoraznim nezakonitim radnjama, dok se izgubio srednji sloj. Dobili smo veći broj onih radnika čija je egzistencija ugrožena zahvaljujući niskim zaradama. Imamo zakone koji su neoliberalni, a drastično su smanjena prava radnicima u odnosu na ranije vrijeme”, izjavio je Keković. On je naglasio da je najzabrinjavajuće što se krše zakonom propisana prava zaposlenih, dok to institucije sistema nijemo posmatraju. “U ovom trenutku daje se prednost interesima kapitala. Imamo brojne situacije kada nam zaposleni po više mjeseci ne dobijaju plate, zatim imamo zloupotrebu četrdesetsatne radne sedmice jer mnoge naše kolege rade prekovremeno, a nemaju vikend odmor, sve je manje prava na odmor, ne plaćaju se prekovremeni sati i rad tokom praznika”, izjavio je Keković.
Imamo i opstrukciju sindikalnog organizovanju. U sistemu neoliberanih propisa jedini način zaštite je jako sindikalno organizovanje i u tom pravcu pozivamo zaposlene da se sindikalno organizuju”, apelovao je Srđa Keković, čestitajući ispred USSCG građanima 1. maj - najznačajniji praznik u svijetu rada
Svetog Petra Cetinjskog, nakon čega će uslijediti muzički hepening. Bivši radnici podgoričkog “Radoja Dakića” pridružiće se protestnoj šetnji SSCG. Koordinator Sekcije mladih u USSCG Ivana Mihajlović kazala je da će tradicionalna prvomajska šetnja početi u deset sati, a svi zainteresovani će se okupiti kod Gradske knjižare. “Šetnja će se nastaviti Ulicom Slobode, preko Bulevara Svetog Petra Cetinjskog, pored zgrade Skupštine, do Trga Vektre ispred Ministarstva rada i socijalnog staranja gdje će se održati performans koji će jasno pokazati status mladih u društvu”, saopštila je na konferenciji za novinare Mihajlović.
●PRIORITET RADNA MJESTA Marko Nikčević je dodao da je prioritet SSCG očuvanje radnih mjesta, poboljšanje uslova rada, povećanje plata i standarda i organizovanje radnika, što je u ovim uslovima, kako tvrdi, težak zadatak. “SSCG nije odlučujući faktor u rješavanju privrednog i ekonomskog razvoja zemlje. Mi možemo konstatovati postojeće stanje, pokušati da odbranimo postojeća radna mjesta i elementarna radnička prava. Sve ostalo, razvojni programi, načini izlaska iz krize, rast privrede, smanjivanje administracije su pitanja koja moraju rješavati druge institucije donošenjem energičnih razvojnih projekata, rasta privrede i BDP-a, a Sindikat će im kroz socijalni dijalog na svaki način dati podršku u tim projektima. Ako ne budu htjeli ili umjeli, što je do sada bio čest slučaj, onda će štrajkovi i protesti postati uobičajena stvar u Crnoj Gori”, istakao je Nikčević.
●ODVOJENO ŠETAJU Predstavnici SSCG i USSCG organizovaće danas odvojene protestne šetnje ulicama Podgorice. U SSCG su najavili nakon protesne šetnje centralno okupljanje na Trgu
sektoru ukoliko se zakonom drugačije ne definiše. Mislimo da je poslodavcima data mogućnost veća nego ikada da jednostavno raskinu ugovor o radu bez ikakvog obrazloženja, a vodeći se već čuvenom krilaticom ‘da odvojimo rad o nerada’ i uslovno tjeramo neradnike”, istakao je Vujanović. On poručuje da bi svim zaposlenima u Crnoj Gori trebalo da bude pouka krajnje nedefinisan odnos u vlasti i u opoziciji. “Sve demokratske i uređenje zemlje imaju jasno defenisane odnose u vlasti i opoziciji. Mi u Crnoj Gori imamo ekskluzivitet da imamo političke partije koje su u vlasti, povremeno u vlasti i u vlasti tu i tamo”, naveo je Vujanović. Dodaje da su razmišljali da organizuju neku vrstu protesta kako bi ukazali na ono što je sporno za zaposlene, ali da su procijenili da je zbog političke situacija najbolje da nezadovoljstvo izraze saopštenjem. “Ne bismo željeli da u jeku kampanje naš skup bilo ko prokomentariše kao vid podrške nekoj od političkih opcija”, rekao je Vujanović, čestitajući svim građanima 1. maj.
●POSLODAVCIMA DATO VIŠE MOGUĆNOSTI Predsjednik Udruženog sindikata državnih institucija (USDI) Veselin Vujanović upozorio je za DN da je ovaj 1. maj u znaku Nacrta zakona o zarada u javnom sektoru kojim se anuliraju pojedine odredbe nedavno potpisanog Opšteg kolektivnog ugovora (OKU). “Nažalost, nije se vodilo računa kao što je do sada bila praksa da OKU ima maltene zakonsku snagu. U novom OKU piše da važi za zaposlene u javnom
Nikčević
10 HRONIKA
ČETVRTAK I PETAK, 1. I 2. 5. 2014.
SUĐENJE ŠARIĆU
Medojević ª klijentº zemunskog klana? U Specijalnom sudu u Beogradu juče je preslušavanjem razgovora pripadnika grupe Darka Šarića, koji su pribavljeni mjerama tajnog nadzora, nastavljeno suđenje optuženima za krijumčarenje ukupno 5,7 tona kokaina iz Latinske Amerike u zapadnu Evropu. Nakon preslušavanja određenih snimaka za riječ se javio optuženi Boban Stojiljković, koji je želio da priča o tome kako su pojedini političari iz Demokratske stranke Srbije uzimali novac od “zemunskog klana” radi finansiranja stranke i rušenja vlasti u Crnoj Gori, ali ga je sudija prekinuo naglasivši da se drži teme suđenja. Kako prenose srbijanski mediji, Stojiljković je međutim stigao da kaže kako je on prodavao kola pripadnicima “zemunskog klana” čiji su pak “klijenti”, kako je naveo, bili pojedini političari iz DSS-a, kao i crnogorski opozicioni političar Nebojša Medojević, koji je finansirao svoju kampanju. Takođe je naveo da je prije šest-sedam godina privatnim putem došao do nekih izvještaja BIA o tome i da ih je svojevremeno dostavio sudu. Sudija Siniša Petrović prekinuo je to izlaganje, navodeći da Stojiljković može da priča o dokazima koji se tiču postupka, odnosno da se izjasni o prisluškivanim razgovorima. Stojiljković je, takođe, tražio da mu se ukine pritvor, ali je sud-
OPTUŽENI NEBOJŠA SAVIĆ TVRDI
Policija pokušala da nas likvidira U ponovljenom postupku u Višem sudu u Podgorici, optuženi Nebojša Savić iz Valjeva, koji se zajedno sa bratom Gajom tereti da je počinio monstruozno ubistvo Rastislava Cvetkova u Budvi, juče je iznio nove detalje vezane za ovaj slučaj. Naime, on je juče prilikom davanja odbrane kazao da je budvanska policija na njega i brata vršila pritisak da lažno svjedoče, te da su nekoliko puta pokušali “da ih ubiju” jer nijesu htjeli da kažu da je u ubistvu učestvovao i Goran Slovinić. On je juče priznao ubistvo, ali ne i navode optužnice. U odbrani je ponovio da nije bio blizak sa svojim bratom i da su se od 1996. do 2005. godine vidjeli svega tri ili četiri pu-
ta. Savić je izjavio i da mu je istražni sudija svojevremeno sugerisao u vidu pitanja da kaže da li je Cvetkova ubio u samoodbrani, ali on to nije želio, već je ispričao upravo onako kako je i bilo, sa svim detaljima kojih se mogao sjetiti. “Ja sam Cvetkovu bio prijatelj, ali on meni izgleda nije. On me samo koristio da bih mu davao novac koji je tražio od mene. Nekoliko puta je napuštao stan u kome smo zajedno stanovali, a Gajo nas je u posljednjem periodu više puta mirio. Dešavalo se da se Cvetkov više puta zapošljavao kod istih ljudi kod kojih sam i ja radio i na moj račun od njih posuđivao novac” kazao je Nebojša Savić. S.K.
NASERU KELJMENDIJU
Produžen pritvor sko vijeće to odbilo. On je inače jedan od optuženih za šverc droge iz Brazila u okviru Šarićeve grupe. Šarić je uhapšen 18. marta, nakon četiri i po godine skrivanja, pošto je odlučio da se preda. Prilikom prvog pojavljivanja pred sudom 24. marta rekao je da se ne osjeća krivim ni po jednoj optužnici, niti po jednoj tački i da droga koja je zaplijenjena nije njegova. Iako je po šest spojenih optužnica optuženo ukupno 36 članova Šarićeve grupe, na optuženičkoj klupi Spe-
cijalnog suda u Beogradu su, osim Šarića, još devet optuženih, pošto je još njih 14 u bjekstvu, devet je priznalo krivicu, a trojica su dobila status svjedoka saradnika. Na optuženičkoj klupi su Šarić, Nikola Dimitrijević, Željko Vujanović, Miloš Cajić, Borislav Tunjić, Živko Sibinski, Boban Stanojković, Marko Dabović i Aleksandra Mišić. U drugom postupku, koji se nastavlja 14. maja, Šariću se sudi za pranje 22 miliona eura u Srbiji kupovinom preduzeća, parcela, hotela. N.P.
Međunarodni sudija pri Osnovnom sudu u Prištini juče je odobrio zahtjev EULEX tužioca iz Kancelarije specijalnog tužilaštva Kosova za produženje pritvora Naseru Keljmendiju do 7. jula 2014. godine. Naser Keljmendi je uhapšen u maju 2013. godine na nalog međunarodnog tužioca, koji je i pokrenuo istragu u ovom predmetu. Protiv optuženog se sprovodi istraga za organizovani kriminal, ubistvo i trgovi-
nu drogom, a to su ista krivična djela za koja su protiv njega vodili istragu državni organi u Bosni i Hercegovini. Međunarodni sudija je utvrdio da postoji osnovan razlog da prijeti opasnost da će puštanje na slobodu osumnjičenog izazvati negodovanje naroda i remećenje javnog reda i mira. Pritvor Keljmendiju je produžen za još dva mjeseca. Strane imaju pravo žalbe na ovu odluku. N.P.
HRONIKA 11
ČETVRTAK I PETAK, 1. I 2. 5. 2014. AFERA ª KOŠLJUNº
Još jedna prijava protiv Rađenovića
K
ako saznaju DN, protiv predsjednika opštine Budva Lazara Rađenovića, navodnog glavnog aktera afere “Košljun”, podnijeta je i krivična prijava zbog nedozvoljenog držanja oružja.
Naime, 12. marta prilikom pretresa stana u kojem sa porodicom živi Rađenović policijski službenici su pronašli pištolj, za koji osumnjičeni nije posjedovao valjanu dokumentaciju. Navodno je, kada ga je policijski službenik upitao da li posjeduje dokumentaciju, Rađenović kazao da ima neke papire, te da mu je to poklon od oca. Nakon što je advokat Vladan Bojić prekjuče dostavio urgenciju Višem sudu za ukidanje pritvora Lazaru Rađenoviću i Jelici Petričević, Specijalno tužilaštvo odgovorilo je dopisom u kojem ističu da nijesu saslušani svi svjedoci. U dopisu Specijalnog tužilaštva se ističe da nijesu saglasni sa predlogom odbrane za ukidanje pritvora osumnjičenima uhapšenim u aferi “Košljun”, jer nijesu saslušani svi sje-
doci predviđeni istragom, te da je preostalo saslušanje još jedne osobe. Bojić je hitno odlučivanje o ukidanju pritvora zatražio jer je smatrao da više ne stoje razlozi zbog kojeg je pritvor određen Rađenoviću i Petričević, odnosno uticaj na svjedoke, jer su po njegovom mišljenju svi već saslušani. Međutim, Tužilaštvo je naknadno “iskopalo” još jednog, valjda posljednjeg svjedoka, koji je saslušan juče. Ukoliko Tužilaštvo ne predloži saslušanje još nekog, za očekivati je da se Rađenović, Petričević i trećeosumnjičeni za aferu “Košljun” Aleksandar Tičić već od danas brane sa slobode jer su istekli razlozi za njihovo dalje zadrž av a nje.
Privođenje Tičića
Privedena Nikšićanka Nikšićka policija uhapsila je M.V. (28) zbog osnovane sumnje da je počinila krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Službenici CB Nikšić su juče podnijeli prekršajnu prijavu protiv V.M. (20), iz Nikšića, zbog osnovane sumnje da je počinio prekršaj iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga, kao i krivičnu prijavu protiv B.V. (45) zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. N.P.
Uhapšen Lozničanin Odluku o tome trebalo bi da donese istražni sudija Višeg suda u Podgorici Miroslav Bašović Bašović, koji je međutim već nekoliko dana odsutan. Akcija hapšenja Lazara Rađenovića, Jelice Petričević i Aleksandra Tičića sprovedena je 11. marta po nalogu specijalne tužiteljke Đurđine Ivanović. Navodno, obezbijeđeno je dovoljno dokaza da su Rađenović i Tičić tokom 2007. godine, uz pomoć Petričević i Vida Rađenovića, vlasnika firme “SP Luna”, davanjem opštinske garancije za kredit omogućili toj firmi da kupi opštinsku parcelu od 27.000 kvadratnih metara za milion i po eura. Na saslušanju kod specijalnog tužioca Budvanin Vido Rađenović optužio je Lazara Rađenovića, predsjednika opštine Budva, da je smislio posao oko preprodaje opštinske zemlje u mjestu Košljun. Čitava istraga bazirana je upravo na njegovom iskazu. Međutim, iako je i on sam osumjičen za krivično djelo zloupotreba službenog položaja putem pomaganja, nije mu određen pritvor. Pritvor nije tražen za Vida Rađenovića jer se on navodno nagodio sa Tužilaštvom da pri-
zna krivicu i na sudu svjedoči u korist Tužilaštva, a zauzvrat će dobiti manju kaznu. Vido Rađenović je Tužilaštvu ispričao da ga je sredinom 2007. pozvao Lazar Rađenović i rekao mu da Opština prodaje zemlju u mještu Košljun i ponudio mu da se javi na nadmetanje na javnoj licitaciji. “Lazar je od mene tražio da donesem rješenje o registraciji firme, rekavši da će on završiti da moja firma ‘SP Luna’ d.o.o. Budva dobije kredit za kupovinu te zemlje. Takođe mi je rekao da ima kupca koji će tu zemlju kupiti kasnije od moje firme. Kazao mi je da su u pitanju Arapi, odnosno da zemlju treba da kupi neki Rašid. Povodom prodaje opštinskog zemljišta više puta sam išao kod Lazara Rađenovića i to prije licitacije. On mi je saopštio da komisiju čine službenici iz Opštine, a da je predsjednik Aleksandar Tičić. Tvrdio je da se ta zemlja prodaje za 50 ili 51 euro po metru kvadratnom i da cijena neće biti veća od 52 eura po metru kvadratnom”, rekao je Vido Rađenović na saslušanju. Takođe, istakao je i da mu je tada Lazar Rađenović rekao da je kod banke obezbijedio kredit za firmu “SP Luna” za kupovinu tog zemljišta u iznosu od 1,4 miliona ili 1,5 miliona eura. N.P.
U Baru je juče uhapšen S.C. (35) iz Loznice zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo razbojnička krađa. “S.C. je, kako se sumnja, juče počinio krivično djelo tako što je iz ugostiteljskog objekta ‘Pub Šušanj’ u naselju Šušanj u Baru iz šanka ukrao novčanik sa izvjesnom sumom novca, a potom je bacio novčanik na licu mjesta, a novac uzeo. Nakon toga S.C. je krenuo da napusti objekat, ali je u tom trenutku primijećen od strane V.B. koji je bio gost i koji je pokušao da spriječi osumnjičenog da se udalji sa lica mjesta. Međutim, S.C. je udario V.B. šakom u glavu i pobjegao”, navodi se u saopštenju Uprave policije. Policija je ubrzo pronašla i uhapsila osumnjičenog S.C., kod kojeg je pronađen novac. N.P.
Interpol
SUĐENJE ZAGORIČANIMA
Milić: Policajac se nasilnički ponašao Pregledom video snimaka iz Urgentnog centra Crne Gore juče je u Osnovnom sudu u Podgorici nastavljeno suđenje Zagoričanima Luki Miliću i Milovanu Peroviću, koji se terete da su 15. februara pokušali na silu da upadnu u operacionu salu gdje su hirurzi operisali njihovog teško povrijeđenog kuma Dražena Boričića. Jedna od kamera zabilježila je oštećenog policajca Svetislava Dačića kako, naizgled iz čista
mira, gura nepoznatog mladića. Taj snimak dao je pravo Miliću da ukaže da se upravo policajac, a ne on, nasilnički ponašao. Optuženi Perović je prigovorio ovom snimku navodeći da fali dio na kojem se vidi da je i njega, poput mladića sa video zapisa, policajac izgurao van Urgentnog bloka. Na jednom od snimaka vidi se kako Milić razgovara sa oštećenim policajcem, a zatim nasrće ka njemu, u čemu ga sprečavaju dva muškarca. S.K.
U organizaciji NCB Interpol Podgorica juče su realizovane dvije ekstradicije u Crnu Goru. Iz Savezne Republike Njemačke u Crnu Goru ekstradiran je Slobodan Ćosić (35) iz Beograda. Ćosić se potraživao zbog na izdržavanje kazne zatvora u trajanju od šest mjeseci, zbog počinjenih krivičnih djela falsifikovanje isprave i lažno prijavljivanje. Austrijska policija je crnogorskoj policiji ekstradirala državljanina Crne Gore Bojana Spalevića (31), rođenog u Gračanici – Kosovo. Spalević se potraživao radi privođenja na izdržavanje kazne zatvora u trajanju od pet mjeseci. N.P.
12 CRNA GORA
ČETVRTAK I PETAK, 1. I 2. 5. 2014. Podgorički Parlament
PlJeVlJa
Liberali prišli Pozitivnoj KAP proglašen PLJEVLJA - Bivši predsjednik pljevaljskog odbora Liberalne partije Ranko Đurđić i nekoliko članova OO te partije pristupili su kao grupa građana izbornoj listi Pozitivne Crne Gore za predstojeće lokalne izbore u Pljevljima, saznaju Dnevne novine. Na listi čiji je nosilac Nikola Jurić nalaze se 33 odbornička kandidata od 35 koliko broji pljevaljski parlament, a Đurđić je, prema pouzdanim informacijama DN, na trećem mjestu. Lista je predata petnaestak minuta prije isteka roka, u utorak nešto ispred ponoći, ali je Opštinska izborna komisija naložila podnosiocima da u zakonskom roku isprave određene nepravilnosti. Ovo je bilo veliko i čini se jedino iznenađenje na pljevaljskoj političkoj sceni tokom predaje izbornih lista i prvi udarac DPS-u jer su u toj partiji, prema informacijama DN, sa sigurnošću računali na oko 300 glasova pljevaljskih liberala sa kojima su na prethodnim lokalnim izborima nastupali u koaliciji. Pozitivna Crna Gora je na posljednjim parlamentarnim izborima u Pljevljima osvojila 823 glasa i ukoliko ponove rezultat sa glasovima liberala ova lista bi mogla osvojiti dva mandata, mada je, procjenjuje se, realnije osvajanje jednog odbor-
ničkog mjesta. Đurđić je ranije juče novinarima saopštio da je podnio ostavku na funkciju predsjednika Opštinskog odbora LP. On je naveo da se na taj korak odlučio jer osjeća ličnu odgovornost za to što u Pljevljima nijesu uspjeli da animiraju veći broj ljudi za program partije. “Zbog svega toga nijesmo uspjeli da izgradimo odgovarajući koalicioni kapacitet, a za koalicioni nastup nemamo čak ni osnovne finansijsko-organizacione pretpostavke. Za-
to sam procijenio da je moj dalji angažman bespotreban na poziciji predsjednika Opštinskog odbora”, naveo je Đurđić u obrazloženju ostavke. On je zahvalio svima na saradnji uz vjeru da će liberalna ideja “bez obrzira na sve izazove preživljeti u srcima onih koji su devedesetih godina prošlog vijeka u ovom gradu imali smjeslosti da se suprotstave zlu oko nas iako u manjini sanjaju i dosanjaju san o sopstvenoj državi, miru i prosperitetu”.
Nijedna lista nije jednopartijska Na izborima u Pljevljima građani će moći da biraju između šest lista od kojih preostalih pet imaju po 35 odborničkih kandidata, a kuriozitet je da na svim listama nijesu samo članovi jedne partije, već da ima i nezavisnih kandidata. Najbliži jednopartijskoj listi bio je SDP čiji je nosilac Munir Redžović, ali su listu ove partije podržali, kao nezavisni kandidati, dvojica uglednih ljekara dr Ernes Gadžo i dr Radoman Čolović. Listu DF koju predvodi Milan Lekić juče je podržao i pljevaljski odbor Demokrtaske srpske stran-
ke. Koalicionu listu SNP-a i Pokreta za Pljevlja predvodi aktuelni predsjednik opštine dr Miloje Pupović, a listu koalicije DPS-a i Bošnjačke stranke “Za evropska Pljevlja Milo Đukanović” Mirko Lola Đačić. Na listi Pozitivne Crne Gore pored bivših liberala naći će se i nezavisni kandidati dr Dragana Golubović i fudbaler Dejan Damjanović. Jedina lista koja je za učešće na izborima morala da sakupi podršku 214 građana bila je “Ujedinjena srpska lista” – koalicija okupljena oko Stranke srpskih radikala. D.K.
biznis zonom PODGORICA - Na predlog Demokratske partije socijalista podgorički parlament usvojio je odluku o razgraničenju zemljišta Kombinata aluminijuma Podgoricai Glavnog grada i proglasio zonu KAP-a biznis zonom. Odluku o razgraničenju izglasali su odbornici vladajuće DPS-LP-BS koalicije, nezavisni odbornik Boban Vujačić i Slaviša Guberinić iz Narodne stranke. “Za” je glasalo 29 odbornika, devet je bilo protiv, dok su predstavnici Demokratskog fronta napustili sjednicu kada je počelo glasanje. Odbornici Socijaldemokratske partije glasali su protiv razgraničenja. Odbornik te partije Đorđije Suhih objasnio je da je za njega nesporno da se novom vlasniku da zemljište na korišćenje. “Dokle god bude vlasnik obavljao funkciju prerade i držao Kombinat, zapošljavao radnike, saglasan sam da koristi to zemljište, ali šta ćemo kad taj KAP prestane da radi, što je poprilično izvjesno da će brzo da se
desi i kad na tom zemljištu odjednom počnu da se prave magacini, vremenom možda i neka zgrada. Čije će onda to zemljište da bude? Mi iz SDP-a nećemo da stojimo iza ovakvog dokumenta i ideje”, rekao je Suhih, a prenosi Antena M. Odbornici Demokrastkog fronta bili su demonstrativno van sale prilikom oba glasanja, jer kako je objasnila odbornica Branka Bošbnjak, smatraju da se državna imovina praktično poklanja. U SNP-u su takođe kategorično protiv. Aleksa Bečić je rekao da mu je potpuno jasno “da je posrijedi posao u trouglu premijer-Uniprom-gradonačelnik Podgorice kao završni egzekutor”. Gradonačelnik Miomir Mugoša ponovio je da nema štete za Glavni grad. “Da znam da se nešto iza ovoga kuje i da nešto stoji, ja to ne bih nikad krio. Ako već sad u ovoj fazi imate bilo koju činjenicu, saopštite je javno”, poručio je Mugoša. Sada je na potezu stečajna uprava, odnosno Privredni sud. (CDM)
Kombinat aluminijuma
Porto Montenegro’s Lido is a unique complex that includes a 64-metre infinity pool, a fine dining restaurant, an informal daytime restaurant, a pool bar and nightclub, each of which represent the very highest standards in cuisine and hospitality. We are currently recruiting for a number of positions in the following departments: Kitchen • Chef de Partie • Pastry Chef • Commis Chef • Steward / Kitchen Porter Front of House • Nightclub Cocktail Waitress • Nightclub Hostess • Bartenders • Bar back • Restaurant Waiters • Restaurant Commis Waiters • Head Receptionist • Receptionist You will need to work flexible hours to ensure that both our food offer and service standards meet and exceed our clients’ expectations. If you are passionate about delivering an unrivalled hospitality experience we would like to hear from you. If you meet all of the above criteria then please send your CV and covering letter to careers@portomontenegro.com quoting Job Ref LIDO MAR. All applications must be in English. Closing date for all applications May 19th, 2014 ONLY QUALIFIED CANDIDATES WHO MATCH THE ABOVE CRITERIA WILL BE CONTACTED
memorandum
Bolji tretman za 1.458 penzionera KOLAŠIN - Juče je u Kolašinu potpisan Memorandum o saradnji između Fonda PIO, kolašinskog doma zdravlja i udruženja penzionera grada na Tari. “Na ovaj način se stvaraju uslovi da 1.458 penzionera sa područja Kolašina budu bliži ljekarima i specijalističkom zdravstvenom tretmanu”, kazao je direktor Fona PIO Duško Perović prilikom jučerašnjeg potpisivanja Memoranduma o saradnji. On je i podsjetio da je ovakva vrsta saradnje sa zdravstvenim ustanovama počela u Podgorici i Danilovgradu i da očekuje da će jednako uspješna biti i u Kolašinu. “Naš cilj je da podižemo standarde zdravstvene zaštite penzionera i to se podudara sa ostalim reformskim koracima zdravstvenog sistema kao što je elektronsko zakazivanje specijalističkih pregleda, više-
kratno korišćenje recepata i kvalitetnije snadbijevanje ljekovima sa “A” liste”, kazao je Perović. Predsjednik Udruženja saveza penzionera Crne Gore Branko Vešović kazao je da je ovo šesnaesti Dom zdravlja u Crnoj Gori sa kojim se potpisuje Memorandum o saradnji i da je zadovoljan kako teče njegova primjena. Direktorica Doma zdravlja Dragica Popović kazala je da je ova ustanova spremna za primjenu Memoranduma. “Organizovali smo preglede za penzionere u našim zdravstvenim punktovima u Dragovića Polju, Manastiru Morači i Barama Kraljskim. Penzionerima je urađen EKG, izmjeren pritisak i šećer i obavljeni su pregledi. U Domu zdravlja će penzionerima biti omogućena i ultrazvučna dijagnostika, kao i potrebna edukacija i savjeti”, rekla je Popović. Z.B.
CRNA GORA 13
ČETVRTAK I PETAK, 1. I 2. 5. 2014. PRAVNA PRAZNINA
Tivtom nema ko da upravlja Zora Krstović
O
d dojučerašnje opštine za primjer, Tivat je od juče, a sa istekom mandata predsjednika i potpredsjednika opštine, primjer “formalno pravnog bezvlašća”. Dosadašnjem predsjedniku opštine Draganu Kankarašu, koji je biran dva puta na neposrednim izborima, mandat je i zvanično istekao 30. aprila.
TIVAT - “Zahvaljujući” Zakonu o lokalnoj samoupravi i Statutu opštine, ali najviše nemogućnosti da se dogovore koalicioni partneri SDP i
DPS, do izbora novog predsjednika ne zna se ko će upravljati Tivtom jer su u paketu istekli mandati i predsjedniku i potpredsjedniku opštine. U Statutu
Đorđije Blažić: Skupština da odredi rukovodioce opštine Uvijek se podigne neka drama oko svega toga. Nažalost, drama se podiže ako se bavite čitanjem zakona. Zakonodavac ponekad ne predviđa takve situacije niti treba da ih predviđa niti uopšte može da predvidi situacije u kojima neko na vrijeme nije odradio svoj posao a bio je u obavezi da ga odradi. Međutim, za pravnike nema neriješenih situacija niti može biti neriješene situacije. Zato pravnici koriste tumačenja. U ovoj situaciji kada nemamo ekspilicitne odredbe koje rješavaju tu situaciju, koju zakonodavac nije mogao niti trebao da predvidi, onda se pristupa sistematskom tumačenju. Polazi se od cilja zakona i sistema koji je zakon uredio. U ovoj situaciji, kada mandat ističe predsjedniku opštine i istovremeno ističe potpredsjednicima opštine, mora se šire tumačiti, mora se ekstenziv-
no tumačiti primjena zakona. U takvoj situaciji, po mom uvjerenju, jedino rješenje, sistemsko rješenje je da Skupština opštine ovlasti određenu osobu da obavlja te poslove do izbora novog predsjednika. Zašto? Zato što je Skupština ta koja bira predsjednika opštine, Skupština je ta koja daje saglasnost na predlog predsjednika opštine na imenovanje potpredsjednika i sasvim je jasno da Skupština ima u izboru izvršne funkcije i obezbjeđivanju vršenja izvršne funkcije najvažniju ulogu ili putem izbora ili davanjem saglasnosti kada je riječ o potpredsjednicima. Dakle ne može biti pravne situacije koja nije rješiva ako ćemo da primjenjujemo pravo, a ako ćemo da čitamo zakone, onda nema rješive situacije. To je moj odnos profesionalni prema toj situaciji i način na koji ja tumačim da se ovo pitanje može riješiti.
Zbogom, video-kaseto
foto: Filip Jovović
Od ponoći nije više predsjednik opštine: Miodrag Kankaraš viti i najavili nastavak razgovora sa koalicionim partnerom. Predsjednik SDP u Tivtu Krsto Bošković je kazao da spornih tačaka nije bilo, “ali je vrijeme bilo prekratko za usaglašavanje stavova“. “Dosta kasno je došla reakcija predsjedništva DPS. Započeti razgovori se nijesu mogli tako brzo završiti”, kazao je Bošković.
I opozicionari su najavili razgovore i sa SDP-om i oni nijesu iznenađeni odlaganjem sjednice baš zbog kratkog vremena za razgovore. “Odlaganje sjednice i pravni vakuum za nevladin sektora nije problem. To je posljedica demokratskih procesa”, rekao je Đorđe Trajčevski iz NVO Pravi put, koja koristi instituciju slobodne stolice.
VODOVOD
FOTO PRIČA
DANILOVGRAD - Video-kasete su se pojavile u drugoj polovini sedamdesetih godina. Tačnije, 1976. Tada su, svakako, predstavljale priželjkivani tehnološki napredak. Ipak, na svoj komercijalni uspjeh su malo sačekale, a najveću popularnost su dostigle osamdesetih godina prošlog vijeka. Kod nas, video-klubovi su kao pečurke nicali tek početkom devedesetih. I to je potrajalo nekoliko godina, samo čas prije no što će tržištem zavladati njegovo veličanstvo - CD. Tek, ubrzo nakon toga, od video-kaseta su ostale samo uspomene, a one su se seljakale sa uglednih mjesta na rega-
stoji da potpredsjednik obavlja funkciju predsjednika u slučaju prekida mandata predsjedniku, ali o situaciji koju od prije dva dana ima Tivat biće da niko nije razmišljao. Kako predsjednika opštine više ne biraju građani nego Skupština, to podrazumijeva razgovore i dogovore i političku trgovinu, što znači i malo više vremena za dogovor. Nakon toga što dosadašnji predsjednik Kankaraš nije prihvatio mandat još dvije godine, odluku o predsjedničkom kandidatu stranački organi DPS donijeli su veče prije sjednice koja je bila zakazana za 29. april, pa nije ostalo dovoljno vremena za razgovore, objašnjenje je i jednog i drugog koalicionog partnera DPS-SDP u Tivtu (12 plus pet mandata), što čini većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik OO DPS Tivat, koji je i predsjednik Skupštine i kandidat partije za predsjednika Ivan Novosel, juče se složio da nije bilo dovoljno vremena za razgovore koje su započeli u ponedjeljak veče, 28 aprila. Prema njegovim riječima, tu ne bi trebalo da bude problema. “Nikakvih zaključaka nije bilo, razgovore smo započeli i nastavićemo ih da li tokom predstojećih praznika ili naredne sedmice, ali će se oni desiti u najskorije vrijeme kako bismo prevazišli novonastalu pravnu prazninu.” Navodeći da je vrijeme za razgovor bilo kratko, u SDP-u su ponovili da se razgovori ne vode o formiranju vlasti, koja funkcioniše dvije godine pa očekuju da će se tako nasta-
lu u dnevnoj sobi do kartonskih kutija na terasi ili podrumu. Kraj je bio neminovan. A ružna slika odbacivanja samo pitanje trenutka, pa makar to bila i ona videokaseta sa filmom koji je kod nas preveden kao “Vječna ljubav” sa Žulijet Binoš u glavnoj ulozi, iako se u stvari zvao “Les enfants du siècle”(1999), kako je već glasio originalni naziv. Uostalom, ni mnoge ljubavi nijesu bolje prošle. A da li su završile pored nekog kontejnera u Danilovgradu i na fotografiji besposlenog reportera poput ove ili na nekom glamuroznijem mjestu - stvar je nijanse. Zbogom, video-kaseto. Ž.V.
O direktoru poslije praznika HERCEG NOVI - Zbog nedostatka kvoruma ni juče nije izabran direktor hercegnovskog Vodovoda. Naime, usljed odsustva pet članova Upravnog odbora nije ni razmatrana ta tačka. Predsjednik odbora direktora Milan Kovačević kazao je za Dnevne novine da su sastanku prisustvova-
la četiri člana. “Zbog nedostatka kvoruma nismo raspravljali o kandidatima za direktora društva sa ograničenom odgvornošću Vodovod i kanalizacija”, kazao je Kovačević. Na pitanje kada će biti poznato ime novog direktora Kovačević je potvr-
dio da će ga nakon prvomajskih praznika odabrati. Vodovod je uspio da izmiri Elektroprivredi dugovanja za struju. “Izmirene su sve obaveze koje su do sada bile prispjele i sada će nam stići račun za april koji ćemo da platimo”, zaključio je Kovačević. S.M.
14 CRNA GORA
ČETVRTAK I PETAK, 1. I 2. 5. 2014.
AKCIJA
Počelo ekološko Devet lista uređenje Šumice
Opremanje parka BAR - Jučerašnjom akcijom u kojoj su učestvovali učenici Srednje poljoprivredne škole Bar, počelo je opremanje Rekreativnog parka Šumice koji je prethodno saniran i uređen. U realizaciji projekta “Ekološko uređenje priobalnog pojasa Topolica-Šušanj” koju sprovodi NVO Info sport CG Bar, u saradnji sa Opštinom Bar i JP Morsko dobro CG učestvovali su građani Bara, izviđačke i ekološke sekcije obrazovne institucije, te privredne, sportske i nevladine organizacije. “Zahvaljujući AD Luka Bar, u čijoj je radionici urađen kombinovani sistem vratila i razboja, te TP Cerovo Bar, odnosno Goranu Đuroviću koji je obezbijedio materijal za montažni si-
stem sprava i Mišku Vukčeviću iz Komerc Keka koji je obezbijedio bager za iskopavanje rupa za postavljanje sprava koje postavljaju učenici Poljoprivredne škole, projekat izgradnje rekreativnog parka se privodi kraju”, rekao je Miodrag Banović, predstavnik NVO Info sport CG Bar, te najavio da je u toku i postavljanje dasaka na postojećim baterijama kosih klupa koje je obezbijedilo Cerovo Bar, a koje su izrađene u stolarskoj radionici “Babajić”. Banović je na kraju kazao da su značaj ovog rekreativnog parka prepoznali kako građani Bara, sportisti, učenici, NVO, privredni subjekti, tako i pripadnici Vojske i MUP- a Crne Gore koji su ponudili pomoć na završetku ovog projekta. A.LJ.
BIJELO POLJE - Izbornoj komisiji u Bijelom Polju za učešće na lokalnim izborima koji će se održati 25. maja u tom gradu u zakonsko roku predato je devet lista. Predsjednik OIK Duško Vojinović kazao je za Dnevne novine da će na izborima nastupiti Bošnjačka stranka (BS), Socijalistička narodna partija (SNP), Bošnjačka demokratska zajednica (BDZ), Socijaldemokratska partija (SDP) “Čist izbor”, Demokratski front(DF) - Miodrag Lekić”, DPS “Za Evropsko Bijelo Polje - Milo Đukanović”, Ujedinjene Srpske stranke, Pozitivna Crna Gora i Bjelopoljska lista “Zajedno za svoj grad”. “Ukupno je evidentirano 40.668 građana sa pravom glasa na predstojećim izborima koji će glasati na 103 biračka mjesta za 38 odbornika u lokalnom parlamentu. Inače, preostaje i rok od 48 sati da se uklonile eventualne nepravilnosti u izbornim listama”, kazao je Vojinović. B.Č.
Rafting sezona
MOJKOVAC – Sezona splavarenja na mojkovačkom dijelu rijeke Tare zvanično če biti otvoren danas, 1. maja. Turistička organizacija Mojkovca organizuje rafting i kajak spustom, od Sjerogošta do Starog kamenog mosta na Tari. Programom je predviđeno okupljenje učesnika kod kampa “Rakočević”, u 10 časova. Sat kasnije čamci i kajaci će krenuti niz Taru. Učesnike zvaničnog otvaranja sezone, kod kamenog mosta, na ulazu u grad, čekaće pripremljen ručak. V.B.
Izgradnja šetališta ispred hotela Pine
GRADSKA RIVA
Završetak radova do polovine juna TIVAT - Prema informacijama iz Direkcije za investicije i razvoj Tivta, ovih dana se privode kraju radovi na segmentu C, odnosno tzv. guvnu, koji se odvijaju u okviru druge faze rekonstrukcije gradske rive Pine, vrijednosti oko 1.300.000 eura i za koje su sredstva opredjelili JP Morsko dobro i opština Tivat. Prema riječima direktora Direkcije za investicije i razvoj opštine Peđe Obradovića danas će se betonirati klupa na guvnu, nakon čega slijedi popločavanje kamenom. Inače, projektom je predviđeno popločavanje oko 10.000 kvadrata šetališta. Dinamika isporuke kamena prati radove, rekao je Obradović, istakavši da će se zemljani radovi završiti do 5-6. maja. U toku je nabavka palmi, koje će biti zasađene na dijelu rive prema moru gdje je predviđeno da se formira novi dr-
vored sa 12 palmi. Na osnovu ugovora koji je Opština potpisala sa nikšićkom kompanijom kao najpovoljnijim ponuđačem, Erlang je u obavezi da obimne poslove na rekonstrukciji i uređenju šetališta vrijedne preko dva miliona eura završi do polovine juna, a u Direkciji očekuju da se taj posao završi u prvoj polovini narednog mjeseca. Predstavnici investitora i izvođača radova su ranije vlasnicima lokala na Pinama, najavili i obećali da će se uređenje i rekonstrukcija rive završiti do početka juna. Rekonstrukcija šetališta Pine nastavljena je na prethodno uređeni dio šetališta od hotela “Palma” do hotela “Mimoza”, a uređena gradska riva biće povezana sa marinom Porto Montenegro u kojoj su takođe počeli uređenje obalnog šetališta. Z.K. Voćnjak Eko meduze na Jelahu
Na osnovu člana 135. Zakona o stečaju („Sl.list CG, br.1/11) i Rješenja Privrednog suda u Podgorici St. Br. 262/13 od 28.10.2013. godine, stečajni upravnik „DALIDEJ“ d.o.o. u stečaju - Nikšić,
OBAVJEŠTAVA Stečajnog sudiju Privrednog suda u Podgorici, dužnika, sva lica koja imaju zalogu, pravo vlasništva ili interes u vezi sa predmetnom imovinom ili drugo pravo, o namjeri prodaje imovine „DALIDEJ“ d.o.o. u stečaju - Nikšić (matični broj 02195160) i istovremeno na osnovu člana 134. Zakona o stečaju („Sl.list CG, br.1/11), objavljuje OGLAS o prodaji imovine stečajnog dužnika
JAVNIM PRIKUPLJANJEM PONUDA 1) Predmet prodaje je imovina stečajnog dužnika i to (www.nekretnine.co.me): DIO I: Poslovni i skladišni prostor - Opština Nikšić, KO Kličevo, Br. Lista nepokretnosti 962, Ukupna površina posebnih djelova objekata: 643 m2 – procijenjena vrijednost 590.050,00 eur. Poslovni prostor - Opština Nikšić, KO Nikšić, Br. Lista nepokretnosti 2755, Ukupna površina posebnih djelova objekata: 244 m2 – procijenjena vrijednost 272,461.20 eur. Poslovni prostor - Opština Nikšić, KO Nikšić, Br. Lista nepokretnosti 2740, Ukupna površina posebnih djelova objekata: 99 m2 – procijenjena vrijednost 125,690.40 eur. DIO II: Osnovna sredstva i sitan inventar – procijenjena vrijednost 48.822,00 eur. DIO III: Roba (neprehrambena) – procijenjena vrijednost 396,26 eur. Predmetna imovina pod DIO I je opterećena hipotekom od strane razlučnog povjerioca stečajnog dužnika – NLB Montenegrobanka a.d. Podgorica. 2) Postupak prodaje Prodaja imovine vrši se javnim prikupljanjem ponuda, koje ponuđači dostavljaju u zatvorenoj koverti na adresu: PRIVREDNI SUD U PODGORICI, ulica IV Proleterske br.2. neposredno na arhivi Suda ili putem pošte – preporučenom pošiljkom, sa naznakom „DALIDEJ“ d.o.o. u stečaju, Nikšić – JAVNO PRIKUPLJANJE PONUDA NE OTVARAJ St. Br. 262/13. Razmatraće se sve ponude koje prispiju na naznačenu adresu, najkasnije dana 04.06.2014. godine do 09.00 časova, odnosno koje se lično dostave najkasnije do početka otvaranja ponuda. Otvaranje ponuda obaviće se dana 05.06.2014. godine, sa početkom u 10.00 časova u kancelariji broj 26. Privrednog suda u Podgorici. Otvaranju ponuda mogu prisustvovati svi ponuđači ili njihovi ovlašćeni predstavnici. Ponude će otvarati stečajni upravnik. 3) Pravo učešća na javnom prikupljanju ponuda imaju sva pravna i fizička lica koja blagovremeno dostave odgovarajuću ponudu u zatvorenoj koverti, koja mora da sadrži: Za pravna lica: Ponudu potpisanu od lica ovlašćenog za zastupanje, firmu i sjedište, broj računa, matični broj (PIB), PDV broj i ovjerenu fotokopiju registracije pravnog lica, garanciju ponude od 1,5% procijenjene vrijednosti. Za fizička lica: Potpisanu ponudu, ime i prezime, adresa stanovanja, JMBG, broj računa i ovjerenu fotokopiju lične karte ili punomoćje suda ako se radi o ovlašćenom licu, garanciju ponude od 1,5% procijenjene vrijednosti. Ponuđač dostavlja bezuslovnu ponudu sa cijenom u eurima. Ponuđena cijena izražava se za cjelokupni predmet prodaje, ili za pojedine djelove (za DIO I i posebno - po objektima). 4) Predmetna imovina se prodaje u viđenom stanju. Stečajni upravnik ne odgovara za nedostatke koje kupci utvrde po izvršenoj prodaji. 5) Predmetna imovina će se prodati ponuđaču koji ponudi najveću kupoprodajnu cijenu, koja ne može biti manja od 90% procijenjene vrijednosti imovine za DIO I i koja ne može biti manja od 70% procijenjene vrijednosti imovine za DIO II i DIO III. 6) Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača donijeće stečajni upravnik u roku od 7 (sedam) dana od javnog otvaranja ponuda. Sa najpovoljnijim ponuđačem zaključiće se ugovor o kupoprodaji najkasnije u roku od 10 (deset) dana od dana donošenja odluke stečajnog upravnika o izboru najpovoljnijeg ponuđača, sa tim što je najpovoljiniji ponuđač dužan da prilikom zaključivanja ugovora priloži dokaz da je uplatio cjelokupnu kupoprodajnu cijenu, u protivnom stečajni upravnik će smatrati da je ponuđač odustao od ponude i aktivirati garanciju ponude, i imovinu dodijeliti drugom rangiranom ponuđaču.U suprotnom, stečajni upravnik će vratiti ponuđaču garanciju ponude, odmah nakon potpisivanja ugovora o kupoprodaji. Stečajni upravnik će u roku od 15 (petnest) dana od dana otvaranja ponuda, svim ponuđačima dostaviti obavještenje o proglašenom najuspešnijem ponuđaču i visini prihvaćene ponude. 7) Sve poreze i troškove u vezi sa kupoprodajom u cjelosti snosi kupac. Sve potrebne informacije i specifikacije imovine mogu se dobiti na telefon: 067/508-603 ili e-mail: szejak@t-com.me Stečajni račun Društva je otvoren kod CKB a.d. br. 510-76813-73 Stečajni upravnik
EKO MEDUZA
Nevrijeme pričinilo štetu od 300.000 € BIJELO POLJE - U okviru razvoja primarne proizvodnje bjelopoljska “Eko meduza” podigla je voćnjak na 50 hektara sa oko 50.000 sadnica kontinentalnog voća uglavnom petogodišnjih i četvorogodisnjih zasada. Vlasnik “Eko Meduze” Jezdimir Vujičić kazao je da manjim dijelom ima trogodišnjih sadnica, kao i 40.000 sadnica jagodičastog voća, od čega 30.000 malina, dok ostatak predstavljaju kupine i aronija. “Radi se o najvećem voćnjaku takvog tipa u Crnoj Gori i okruženju. Nedavni snijeg i niske temperature u potpunosti su uništile rod na 15.000 sadnica šljive i 400 sadnica kajsije, a prepolovljen je rod na
17.000 stabala jabuka. Šteta se procjenjuje na preko 300.000 eura”, kazao je Vujičić. Kako je objasnio, to će biti veliki hendikep za firmu koja sedam godina neprestano ulaže u podizanje voćnjaka gdje su ulaganja vrijedna više od 700.000 eura. “Ovaj udar firma će teško podnijeti jer se u voćnjak neprestano ulaže. U trenutku kada je trebalo da se očekuju neki jači benefiti, zadesila nas je ova situacija koja se jednostavno nije mogla spriječiti bilo kojim agrotehničkim mjerama. Radićemo na saniranju posljedica elementarne nepogode u nadi da će nas pomoći opština i resorno ministarstvo”, kazao je Vujičić. B.Č.
CRNA GORA 15
ČETVRTAK I PETAK, 1. I 2. 5. 2014. Sjednica SO Budva
Nećete rasturiti DPS Nina Lajović
I
PREMINULI Ljubomir pok. Miloice Madžgalj
ako je planirano da nakon posljednje tačke dnevnog reda skupštinskog zasijedanja uslijedi glasanje po svim tačkama dnevnog reda, do toga nije došlo jer je opozicija napustila salu, pa će novi termin za glasanje najvjerovatnije biti 12. maj.
29. aprila 2014. u 58. godini. Sahrana će se obaviti 1. maja u 14 časova u selu Muslići, Selakovići – Bijelo Polje.
BUDVA - Nakon što su odbornici juče iscrpili i posljednju tačku dnevnog reda, poslije odborničkih pitanja na red je došlo i glasanje. Međutim, odbornici opozicije su napustili zasijedanje kako ne bi pravili kvorum. Predsjednik SO Budva Boro Lazović konstatovao je da ne postoji kvorum, te je sjednica neočekivano završila bez glasanja. Od 17 odbornika vladajuće DPS-SDP-LP koalicije, sjednici je prisustvovalo njih 16, što nije bilo dovoljno za glasanje, a prije samog početka glasanja Božidar Vujičić iz DF-a saopštio je da je opozicija jedinstvena u tome da ne želi da pravi kvorum. Odbornici su juče o posljednjoj tački dnevnog reda, skraćenje mandata aktuelnom skupštinskom sazivu, koju je incirala opozicija zbog, kako su naveli, krize vlasti nastale pritvaranjem gradonačelnika Lazara Rađenovića, raspravljali pet sati. Opozicija je u nekoliko navrata tokom rasprave predlagala da se vanredni lokalni izbori u Budvi raspišu za oktobar, jer kako su naveli, evidentno je da koalicija ne funkcioniše. Takođe se moglo čuti i da bi povratak predsjednika opštine Budva Lazara Rađenovića na istu funkciju bio još više kompromitivan za opštinu. Šefica DF u Budvi Lucija Đurašković pozvala je predsjednika Rađenovića da podnese ostavku. Time, kako je kazala, neće priznati svoju krivicu, već bi to bio moralni čin. Na navode vezane za Rađenovića reagovao je predsjednik SO Budva Boro Lazović, navodeći da bi bilo u redu da se sačeka da Rađenović izađe iz pritvora, da se čuje šta on ima da kaže pred parlamentom koji ga je izabrao. “Zbog takvog jednog gesta koji je napravljen od tužilaštava, mislite da će to skinuti glavu i potpuno rasturiti DPS. Mislite da smo mi partija sa kojom vi možete da se igrate i
29. aprila 2014. u 68. godini. Sahrana će se obaviti 1. maja u 14 časova u Doljanima.
da nas sastavljate i rastavljate kako vi hoćete? Vjerujte da nijesmo. Nemojte da mislite da nas ova situacija nije poremetila, da nas je udarila na nešto što smo mi gajili kao budućnost naše partije. Nije nam lako. I svaki dan koji mi provodimo bez našeg predsjednika nije lak. Znajući našeg predsjednika, njemu sve ovo što se dešava nije lako”, kazao je Lazović. Uputivši opoziciji riječi da im neće proći odluka o skraćenju mandata, Lazović je kazao da izvršna vlast u Budvi funkcioniše. “Siguran sam u nevinost gospodina Rađenovića. Mi ćemo imati najveći problem kako da ga ubijedimo da nastavi rad. Ali ćemo sve učiniti da ga zadržimo na mjestu na kome je do sada bio, jer je to radio veoma kvalitetno”, poručio je Lazović. Lazović je poručio i da ih preispitivanje koalicije, te odluke poput raspuštanja skupštine samo mogu još više ujediniti. Juče se tokom rasprave o ovoj tački dnevnog reda moglo čuti niz optužbi odbornika opozicije na rad i funkcionisanje vladajuće koalicije. Šefica DF u Budvi Lucija Đurašković u jednom od obraćanja postavila je pitanje kako Opština Budva može u momentu kada radnici redovno ne primaju zarade, da finansira razne festivale i karnevale, poput Exit-a i karnevala. Kako je kazao Lazović, opština Budva ne izdvaja novac za karneval, već je to obaveza Turističke organizacije Budve. Zatim je saopštio informaciju koju je u telefonskom razgovoru odbornici DPS Tijani Kotarac kazao načelnik Sekretarijata za privredu i finansije Mihailo Đurović, da su svi dobili februarske zarade, izuzev zaposlenih u RTV Budva, koji su posljednju zaradu dobili za januar. Na tu temu govorio je i odbornik SNP Mijomir Pejović, koji je kazao da je jedan od pokazatelja da vlast u Budvi ne funkcioniše upravo i to
Miloš Milisavov Ivanović
Milovan Ogi Vuka Ognjanović 29. aprila 2014. u 63. godini. Sahrana će se obaviti 1. maja u 14.30 na groblju u Zagoriču.
Samra Huseina Poljak 29. aprila 2014. u 12. godini. Sahrana je obavljena 30. aprila na groblju Tulbe u Nedakusima.
Željko Milorada Džogaz 29. aprila 2014. u 44. godini. Sahrana je obavljena 30. aprila u 15 časova na groblju Gvozden brijeg u Baru.
Anka Vojova Bogdanović
Lazović najavio tužbe Lider budvanskog DPS Boro Lazović najavio je juče podnošenje brojnih krivičnih prijava protiv onih koji su, kako je kazao, kaljali njegovo i ime njegove porodice godinama unazad. “Smišljeno se plasiraju afere za moje ime. Za sada je jedino tužba priprešto radnici ne primaju plate. Pejović je pitao kako može da se izdvaja novac za festival EXIT i za seriju “Budva na pjenu od mora”, a nema novca za plate radnicima. “Gdje tu imamo objašnjenja. Izdvaja se ogromni novac za muzičke festivale, a radnici nemaju pla-
mljena protiv Vida Rađenovića, jednog od optuženih u aferi “Košljun”, zbog čije je izjave pritvoren predsjednik opštine. Kada sam pročitao njegovu izjavu, koja je čista laž, još više sam uvjeren u nevinost našeg predsjednika” kazao je Lazović. ta. To je još jedan razlog zašto trebamo izbore, jer ova vlast je postavila pogrešne prioritete”, ocijenio je Pejović. Da nema krize vlasti u Budvi tvrdio je i odbornik LP Ante Petković, što je potvrdio i Radovan Radulović iz SDP.
nvO eurOmOSt
Humanisti iz Teksasa posjetili Godušu BIJELO POLJE - Osnovnu školu “21. maj” u Goduši na obroncima Bihora juče su posjetili predstavnici NVO Euromost i humanisti iz američke države Teksas, Clif i Patti Clifton i Kim Augostive. Ovu seosku školu 30-ak kilometara udaljenu od Bijelog Polja pohađa stotinjak učenika, a roditelji 70 đaka žive od socijalnih davanja. “Cilj sastanka je da se naše kolege iz Amerike upoznaju sa uslovima u kojima uče djeca ove škole i ujedno da se uz ovakav slučaj obrati pažnja i na druge seoske škole na sjeveru koje rade u sličnim uslovima”, kazala je koordinatorka u Euromostu Sanela Sijarić. Patti Clifton, koja je radila sa siromašnom djecom u Gvatemali, posebno je bila impresionirana govorom djevojčice Vlore Softić, koja je ispričala da je imala problema da upiše prvi razred, jer živi sa roditeljima koji imaju problem sa govorom i sluhom. Ona je živjela na Kosovu i nakon ra-
Posjeta Teksašana školi u Goduši
29. aprila 2014. u 58. godini. Sahrana je obavljena 30. aprila u 15 časova na Njegušima – Kopito.
Radosav Taro Veliše Milić profesor književnosti, 29. aprila 2014. u 76. godini. Sahrana je obavljena 30. aprila u 15 časova u Orahovu. Kuća žalosti Braće Ribara 13.
Rumica Velimira Mijović rođena Maraš, 29. aprila 2014. Sahrana je obavljena 30. aprila u Balabanima, Zeta na groblju Nikolj crkva.
Božidar Novičin Živković 29. aprila 2014. u 88. godini. Sahrana je obavljena 30. aprila u 14 časova na groblju Ulica u Šekularu.
Kosa Radomira Tomković rođena Đurović, 29. aprila 2014. Sahrana je obavljena 30. aprila u 15 časova na Čepurcima.
Savo Vladov Boričić 29. aprila 2014. u 82. godini. Sahrana je obavljena 30. aprila u 15 časova u Podbišću, Mojkovac.
Aleksandar Đoni pok. Vladislava Mehić 28. aprila 2014. u 50. godini. Sahrana je obavljena 30. aprila u 16 časova na mjesnom groblju u Morinju.
zvoda roditelja tokom ratnih dešavanja ostala je bez dokumenata, nakon čega se uz pomoć direktora škole upisala i danas pohađa šesti razred. Takođe je kazala da joj
roditelji žive u drugim državama, dok je ona odrastala pored djede i babe u sedamnaestočlanoj porodici, te da joj to nije predstavljalo smetnju da postane dobar učenik
i sa gostima iz Amerike razgovara na engleskom jeziku. Direktor Ćemal Vreva zahvalio je gostima na zainteresovanosti da pomognu školi. B.Č.
Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.
16 SVIJET
ČETVRTAK I PETAK, 1. I 2. 5. 2014. DUGUJU SKORO 90 MILIJARDI EURA
ČESTITKE
Merkel poželjela svu sreću Vučiću BEOGRAD - Angela Merkel čestitala je Aleksandru Vučiću preuzimanje dužnosti premijera Srbije i poželjela mu odlučnost u sprovođenju reformi za približavanje EU. “Za predstojeće zadatke, prije svega za sprovođenje neophodnih reformi, želim Vama i građanima Vaše zemlje puno snage i odlučnosti. Uspjesi u tim nastojanjima daće nove impulse u procesu približavanja Evropskoj uniji i doprinijeće daljoj normalizaciji dobrosusjedskih odnosa sa Kosovom”, navodi se u čestitki njemačke kancelarke.
Angela Merkel je navela da će njena vlada na tom putu i dalje snažno podržavati Srbiju, dodajući da bi joj bilo zadovoljstvo da uskoro dočeka Vučića u Berlinu. “Za rješavanje zadataka koji su pred Vama želim Vam svako dobro, mnogo sreće i mnogo uspjeha”, pisalo je u čestitki Angele Merkel.
Na osnovu čl. 336, 337, 341, 342, 344 i 345 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima, FINANCIAL SERVICES MONTENEGRO” DOO Budva, kao hipotekarni povjerilac, objavljuje:
Nekadašnje č tonu u dužni
Najviše duguju Slovenci, 28,8 milijardi, a n BEOGRAD - Javni dug država nastalih raspadom bivše SFRJ dostigao je ovih dana fantastičnih 90 milijardi eura. Kako je procijenio srpski portal B92, ta suma je frapantna i male su šanse da države nastale raspadom velike Jugoslavije ikada u potpunosti otplate svoje dugove. Iako su poređenja, naročito u ekonomiji, uvijek nezgodna, treba ipak podsjetiti na to da je dug bivše države prije raspada bio gotovo četiri i po
puta manji, odnosno oko 20 milijardi dolara, piše B92. Rekorder je za sada Slovenija, čiji će ukupni dug ove godine dostići gotovo 28,8 milijardi eura. Slovenci, međutim, imaju i najmanje razloga za brigu jer je njihov bruto domaći proizvod i najveći pa su u mogućnosti da vraćaju ono što su uzeli. Javni dug Slovenije 2013. porastao je na 71,7 posto bruto domaćeg proizvoda i procjena je da će ove godine dostići goto-
OBAVJEŠTENJE O PRVOJ VANSUDSKOJ PRODAJI I Nepokretnosti koje su predmet prodaje: Nepokretnosti koje su predmet prodaje su upisane u listu nepokretnosti 34 KO Budva u svojini hipotekarnog dužnika Pavela Mitrofanova iz Ruske Federacije, i koje su označene kao: - Kat.parcela 2922/2, objekat 23, PD 1, spratnost P, površine 178m2; - Kat.parcela 2922/2, objekat 23, PD 2, spratnost P, površine 179m2; - Kat.parcela 2922/2, objekat 23, PD 3, spratnost P1, površine 316m2; II Datum, vrijeme i mjesto prodaje Vansudska prodaja nepokretnosti izvršiće se usmenim javnim nadmetanjem, koje će se sprovesti dana 20. maja 2014. godine u prostorijama restorana “MAŠA”, Pizan, Stari grad, Budva, sa početkom u 12:00 časova. III Iznos preostalog duga i troškovi postupka Ukupan iznos preostalog duga privrednog društva “ZAVALA INVEST” doo Budva prema Povjeriocu po osnovu Ugovora o ustupanju potraživanja UZZ br. 163/2013 od dana 22.02.2013. godine koji je ovjeren kod notara Branke Kašćelan iz Kotora, na dan 03.04.2014. godine iznosi više od 5.548.055,82 € (pet miliona petsto četrdeset osam hiljada pedeset pet eura i osamdeset dva centa), koji se se uvećava za troškove postupka namirenja koji su procijenjeni na 4.000 eura (s tim da će stvarni iznos troškova biti određen na dan prodaje), i pripadajuće kamate do dana konačnog namirenja dijela potraživanja koji se namiruje. IV Uslovi prodaje Procijenjena vrijednost nepokretnosti koje su predmet prodaje na dan 03.03.2014. godine iznosi ukupno 1.191.075,40 eura (jedan milion sto devedeset jedna hiljada sedamdeset pet eura i četrdeset centi), u skladu sa nalazom i mišljenjem sudskog vještaka građevinske struke Tatjane Vujošević. Nepokretnosti se prodaju zajedno. Pravo učestvovanja na javnom nadmetanju imaju sva strana i domaća pravna i fizička lica u skladu sa pozitivnim propisima i međunarodnim sporazumima, koja uplate depozit za učešće na javnom nadmetanju u iznosu od 10% procijenjene vrijednosti predmetnih nepokretnosti. Depozit za učešće na javnom nadmetanju se uplaćuje na žiro račun Povjerioca broj 510-75233-60 kod Crnogorske komercijalne banke AD Podgorica svrhom uplate „za učešće na javnom nadmetanju“. Hipotekarni povjerilac ima pravo učestvovanja na javnom nadmetanju bez ispunjenja uslova uplate depozita. Prijave se podnose Advokatu Nikoli Pavićeviću, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br. 130/VII, Podgorica najkasnije do 16.05.2014. godine. Prijave moraju biti zapečaćene, uz naznaku „za javno nadmetanje – ne otvaraj”. Prijave upućene putem pošte će se smatrati blagovremenim samo u slučaju da prispiju u kancelariju Advokata Nikole Pavićevića najkasnije do 16.05.2014. godine u 16,00 časova. Učesnici javnog nadmetanja su uz prijavu, dužni dostaviti i dokaz o uplati depozita i sljedeće lične podatke: Za fizička lica: ime i prezime, adresu stanovanja, matični broj, broj lične karte i potpisanu prijavu sa izjavom o namjeru za učestvovanje u javnom nadmetanju. Za pravna lica: naziv i sjedište, izvod iz CRPS-a, prijavu ovjerenu potpisom i pečatom ovlašćenog lica sa izjavom o namjeru za učestvovanje u javnom nadmetanju. Učesnici u javnom nadmetanju čije su prijave neblagovremene i neuredne, neće učestvovati u javnom nadmetanju. Smatraće se da su ispunjeni uslovi za javnu prodaju ako se u naznačeno vrijeme prijavi jedan učesnik koji ponudi iznos najniže početne cijene. Učesnik javnog nadmetanja u postupku usmene licitacije ne može ponuditi cijenu koja je već ponuđena od drugog učesnika. Postupak usmenog nadmetanja se završava ako niko od učesnika ni na treći poziv ne ponudi veću cijenu od tada ponuđene najveće cijene. Učesnik koji ponudi najveću cijenu proglašava se kupcem, a njegova ponuda se smatra prihvaćenom cijenom za kupovinu predmetnih nepokretnosti. Kupac je dužan da sa hipotekarnim dužnikom zaključi ugovor o kupoprodaji nepokretnosti u roku od 30 dana od dana zaljučenja javnog nadmetanja kao i da u istom roku uplati cjelokupnu kupoprodajnu cijenu postignutu na javnoj prodaji. Lice koje sprovodi postupak prodaje, ovlašćeno je, u skladu sa članom 345 Zakona o svojinskopravnim odnosima, da u ime hipotekarnog dužnika, potpiše ugovor kojim se svojina na nepokretnosti opterećenoj hipotekom prenosi na kupca i da ovjeri svoj potpis na tom ugovoru. Ukoliko kupac ne zaključi ugovor o kupoprodaji odnosno ne isplati kupoprodajnu cijenu u predviđenom roku, gubi pravo na povraćaj depozita a lice koje sprovodi postupak prodaje ima pravo da zaključi ugovor o kupoprodaji sa drugim ponuđačem – učesnikom javnog nadmetanja, koji je ponudio kupoprodajnu cijenu koja je, po visini odmah iza najveće ponuđene cijene. Troškove sačinjavanja i notarske ovjere ugovora o kupoprodaji, takse na upis prava svojine kao i poreza na promet nepokretnosti snosi kupac. Uplaćeni depozit će se vratiti ostalim učesnicima u roku od 7 dana od dana održavanja javnog nadmetanja. Depozit izabranog ponuđača se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu. Detaljnije informacije zainteresovana lica mogu dobiti kontaktiranjem ovlašćenog lica koje sprovodi prodaju Nikole Pavićevića, advokata iz Podgorice, putem telefona 067/305-548, adresa Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br. 130/VII, 81 000 Podgorica. U Podgorici, dana 24.04.2014. godine Za “FINANCIAL SERVICES MONTENEGRO” DOO Budva Nikola Pavićević, advokat
ª UČITELJICA ŽIVOTAº I NJENE ZAMKE
Jugoslavija
O
jugoslovenskoj i postjugoslovenskoj istoriografiji i problemima sa kojima se moderna istorija kao nauka susrijeće razgovarali smo sa akademikom CANU Miomirom Dašićem povodom izlaska njegove najnovije knjige “Sporenja o istoriografiji - o vrlinama i manama Učiteljice života”.
Nedavno je u izdanju Unireksa iz Podgorice i Pegaza iz Bijelog Polja objavljena knjiga “Sporenja o istoriografiji - o vrlinama i manama `Učiteljice života`” crnogorskog istoričara i višedecenijskog člana CANU Miomira Dašića. U intelektualnim krugovima naše zemlje, ali i one velike, uništene Jugoslavije, akademik Dašić poznat je po ogromnom znanju i obrazovanju, kao i hrabrom profesionalnom izboru da u vremenima kada je istorija nerijetko podređivana dnevnoj politici i njenim interesima, bude objektivan i pragmatičan tumač onoga što je bilo i što jeste. Njegove domaće kolege, studenti i sugrađani, znaju ga kao izuzetnog gospodina, razoružavajuće kulture i manira od kojih ne odustaje, ni u spontanim “kafanskim” raspravama, ni u visokointelektualnim javnim polemikama. Uvjerili smo se u to i sami kada nam je otvorio vrata svog doma kako bismo porazgovarali o njegovoj
najnovijoj knjizi. “Knjiga koju sam ovih dana predstavio crnogorskoj javnosti obuhvata tri ravni mog angažmana kao istoričara tokom tri posljednje decenije 20. i početka 21. vijeka. U prvom dijelu čitaoci se susrijeću sa intervjuima koje sam dao brojnim listovima, od Politke, NIN-a, Borbe, do Pobjede. Drugi dio posvećen je istoriografiji i nastavi istorije i u njemu je fokus stavljen na položaj same nauke u sistemu obrazovanja, kao i na savremena kretanja u jugoslovenskoj i postjugoslovneskoj istoriografiji. Konačno, u trećem dijelu naići ćete na polemike koje sam tokom godina vodio o različitim istorijskim pitanjima”, objašnjava nam akademik Dašić. U dva navrata Miomir Dašić bio je predsjednik Saveza istoričara Jugoslavije (1985-1989 i 1994-1999). U toku čitanja knjige nameće se zaključak da je tokom čitave svoje karijere nepokolebljivo branio tezu da stvaranje
SVIJET 17
ČETVRTAK I PETAK, 1. I 2. 5. 2014.
članice SFRJ ičko ropstvo
najmanje Crnogorci, 1,7 milijardi eura vo 81 odsto BDP-a. Na drugom mjestu je Hrvatska sa zanemraljivo manjim zaduženjem, oko 28,7 milijardi, a prati ih Srbija sa dugom koji je prešao 20 milijardi eura. Tačnije, Ministarstvo finansija objavilo je da je javni dug Srbije na kraju marta iznosio 20,507 milijardi eura, što je 62,3 posto bruto domaćeg proizvoda. Samo u martu mjesecu javni dug je povećan 109 miliona eura. Ostale republike nekadašnje SFRJ, danas samostal-
ne države, debelo zaostaju, ali s obzirom na njihovu ekonomsku snagu, i ono što duguju je previše. Tako je Bosna i Hercegovina dužna oko 5,5 milijardi eura, Makedonci su za državne potrebe pozajmili 2,7 milijarde eura, a Crna Gora je dužna 1,7 milijardi. Po ocjeni srpskih ekonomista, sve zemlje bivše SFRJ, osim Slovenije, polako klize u dužničko ropstvo i ako ne preduzmu hitne i oštre mjere, u njega će i zapasti.
Novčanica od 10 dinara, štampana 1968. godine
Sukob dvije frakcije Majdanovaca u Kijevu
NAPETO U CIJELOJ UKRAJINI
Majdanom opet potekla krv KIJEV, DONJECK, MOSKVA - U toku noći sa utorka na srijedu oživjeli su sukobi na centralnom kijevskom Trgu nezavisnosti s obzirom da je izbila masovna tuča, prenijela je Raša tudej. Svjedoci sukoba na Trgu opisali su da je više od 100 ljudi, navodno pripadnika krajnje desničarske stranke UNA, nosilo zapaljene baklje hodajući prema Majdanu da bi odali počast žrtvama tromjesečnih antivladinih protesta na tom trgu, javila je Raša tudej, a prenio Tanjug. Na trgu su ih, međutim, dočekali pripadnici samoodbrane Majdana i blokirali im dalje napredovanje, pa je izbila masovna tuča. Desničari su, prema navodima svjedoka, u toj tuči koristili i suzavac, petarde i šok-pištolje, a mnogi su sa sobom nosili bezbol palice i motke. Ukrajinski mediji su prenijeli da ima povrijeđenih, ali nije preciziran tačan broj. Jedan od šatora na Majdanu je zapaljen tokom sukoba, ali je vatra brzo ugašena. Pripadnici samoodbrane su na kraju dopustili prolazak grupe desničara, koji su krenuli dalje prema ukrajinskom parla-
mentu, izvijestile su lokalne televizijske stanice.
●NE PRESTAJE ZAUZIMA NJE ZGRADA NA ISTOKU Proruske snage zauzele su zgradu uprave u Kirovskoj oblasti na istoku Ukrajine, pošto su to isto izveli u gradu Gorlovki, gdje su, pored zgrade lokalne vlade, zauzeli i sjedište policije, javili su juče ukrajinski mediji. Oko 200 maskiranih ljudi upalo je u upravnu zgradu u Kirovskoj oblasti, skinuli su ukrajinsku zastavu i zamijenili je zastavom samoproglašene “Narodne Republike Donjeck”, naveli su mediji. I u gradu Gorlovki lokalne snage upale su u zgradu regionalne vlade i sjedište policije u gradu Gorlovki, prenijela je Raša tudej. Proruski nastrojene grupe blokirale su sjedište regionalne policije u tom gradu još početkom aprila, a juče su preuzele i kontrolu nad gradskom policijom i upravom grada, rekao je jedan policijski zvaničnik. Mala grupa muškaraca nastavila je da stražari ispred zgrade gradske uprave i
provjerava dokumenta na ulazu, a stranim novinarima, kako je precizirano, nije dopušten ulazak.
●PUTIN: NEMA RUSKIH SNAGA U UKRAJINI Predsjednik Rusije Vladimir Putin juče je još jednom negirao da na istoku Ukrajine ima ruskih snaga. Poslije sastanka sa predsjednicima Bjelorusije i Kazahstana u Minsku, Putin je izjavio da u Ukrajini nema ni ruskih instruktora, ni specijalnih jedinica, ni ruskih vojnika. Ruski predsjednik je rekao da se nada da će uskoro biti oslobođeni posmatrači Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju, koji su od petka zarobljeni na istoku Ukrajine. On je kazao da Rusija ne vidi potrebu da uzvrati Zapadu kontrasankcijama. Ipak, napominje da bi, u slučaju da Zapad nastavi da joj uvodi sankcije, Moskva mogla da razmisli o tome kako rade zapadne kompanije u Ruskoj Federaciji, posebno u ključnim sektorima privrede kao što je energetika.
a nije bila greška Jugoslavije nije bila istorijska greška. Od takvog ubjeđenja nije odstupao ni u vremenu kada su “pomahnitali nacionalizmi i šovinizmi ” potpomognuti geopolitičkim težnjama svjetskih faktora uveliko započeli svoje međusobno razračunavanje koje će na kraju rezultirati krvavim brisanjem Jugoslavije sa mape svijeta. Stoga ova knjiga, prema riječima samog autora, predstavlja jedan specifičan “lament nad velikom Jugoslavijom.” “U istorijskoj nauci nepobitno je istraženo i utvrđeno da je stvaranje velike Jugoslavije bio progresivan politički čin koji je značio ostvarivanje težnji razjedinjenih, a srodnih naroda u jedan zajednički državni subjekt. Rađanje države koja je ujedinila jugoslovenske narode bio je plod modernog doba i zasigurno jedan od najkrupnijih događaja u istoriji svih naroda koji su u tu državu ušli”, piše u knjizi koja u brojnim svojim djelovima, kroz riječi jednog “istoričara od zanata”, daje naučne argumente takvih tvrdnji. Upravo kraj Jugoslavije, ono što je od nje ostalo i poslije nje nastupilo, predstavlja jedan reprezentativan primjer manjkavosti istorije, odnosno njene hiperupotrebe u svrhu ostvarivanja trenutnih političkih ciljeva. Tu, u da-
Ko vlada sadašnošću vlada i prošlošću, a ko kontroliše prošlost stvara uslove da kontroliše i budućnost, Džordž Orvel našnje vrijeme podrazumijevajuću spregu čija je neizostavna žrtva istorija kao nauka, autor Dašić u jednom svom intervjuu opisuje citatom istaknutog mislioca 20. vijeka, Džordža Orvela - “Ko vlada sadašnošću vlada i prošlošću, a ko kontroliše prošlost, stvara uslove da kontroliše i budućnost”. “Zloupotreba istorije nije izum našeg vremena. Ipak, čini se da je u prošlosti bilo mnogo više poklonika istorijske nauke koji su nauč-
nom argumentacijom odolijevali prigušivačima istorijske istine. Danas smo sve češće svjedoci grubih nastojanja vladajućih elita, ideologa, lidera i liderčića za stvaranjem “sopstvene istorije”, negiranjem i poništavanjem naučnih rezultata koji su na tom polju ostvareni”, navodi autor mane svoje profesije uz konstataciju da u današnje vrijeme istorija postaje “učiteljica života” tek kad nas krupni događaji ošinu i kada osjetimo njihove teške posljedice. Zbog toga, naglašava akademik, treba biti oprezan sa istorijom i njenim tumačima. Riječi francuskog istoričara Lisijena Fevra kojima se otvara Dašićeva, 12. po redu knjiga, najbolje dočaravaju pred kakvim zadatkom se nalaze istoričari - “opisivati ono što se vidi, to još ide; vidjeti ono što treba da se opiše, to je ono što je teško...” N.M.
Internet jeste nepresušan izvor informacija, ali veoma često pogrešnih informacija bez dubine i prave vrijednosti. Mlade generaciji moraju da se vrate knjizi jer bez čitanja i misaonog udubljivanja u ono što pisac poručuje ne može doći do intelektualnog sazrijevanja i razvitka. Tinejdžeri u Francuskoj danas čitaju Igoove “Jadnike” u prepričanoj verziji od tridesetak strana, što je porazno. Mora doći do nekog preokreta, smatra akademik Dašić
18 MARKETING
ČETVRTAK I PETAK, 1. I 2. 5. 2014.
KULTURA 19
ČETVRTAK I PETAK, 1. I 2. 5. 2014. PRAZNIK
Imaju li umjetnici radnička prava? Jelena Boljević
V
last zanemaruje kulturu kao važan segment društva. Umjetnici su među najboljim reprezentima države, a ponekad nemaju ni najosnovnija radnička prava. Bivaju zanemareni do te mjere da postaju socijalno ugrožena kategorija, kazali su za DN Blagota Eraković i Radovan Rajko Grujić.
foto Duško Miljanić
Slikar Radovan Rajko Grujić želi da povrati status samostalnog umjetnika. Smatra da je prije sedam godina bez osnova izgubio prava koja su mu tim statusom bila zagarantovana i to, kako kaže, “iz čistog birokratskog hira i bez ikakvog rezona”. “Od završetka studija 1996. godine, pa sve do 2006. godine imao sam status slobodnog umjetnika i tako obezbijeđeno penzijsko i zdravstveno osiguranje. Onda mi je to pra-
vo prije nekoliko godina oduzeto na jedan potpuno kafkijanski način. Jedna birokratska odluka obesmislila je moj život i rad”, kaže Radovan Rajko Grujić. Reditelj Blagota Eraković koji je na čelu crnogorskog Sindikata kulture kaže da se status slobodnog umjetnika može dobiti ili izgubiti u zavisnosti od toga da li je stvaralac ispunio zakonom propisanu godišnju normu. Da bi produžio status samostal-
nog umjetnika svako je obavezan da po isteku pet godina priloži Ministarstvu kulture novu dokumentaciju. Eraković smatra da su umjetnici, kao i sportisti, najbolji reprezenti naše države, ali da “ova vlast svojim odnosom prema umjetnicima ne pokazuje da je svjesna njihove značajne uloge u društvu”. Grujić je ovih dana ponovo prikupio svu potrebnu dokumentaciju i Ministarstvu kulture uputio zahtjev da povrati izgubljeni status. Očekuje da će iz te institucije dobiti pozitivan odgovor. “Valjda je prirodno da kao i svi drugi očekujem da mi posao koji radim obezbjeđuje pravo da se liječim i da jednoga dana kao i svi drugi mogu da idem u penziju. Ja sam slikar, zato sam se školovao, to je posao kom sam u potpunosti po-
Položaj radnika u kulturi je loš: Scena iz predstave “Očevi su gradili” Borisa Liješevića
svećen čitav svoj život”, kaže Grujić. Blagota Eraković ističe da su za našu zemlju, i to da se ime Crne Gore pominje u najljepšem svjetlu širom svijeta, ponajviše zaslužni kultura i sport. “Ali kada ste vi, recimo, čuli da je neki umjetnik kao zaslužni umjetnik dobio stan ili da mu je ukazana čast što se zbog njegovog stvaralačkog genija čulo ime Crne Gore u svijetu? Često možemo čuti da je neki umjetnik dobio nagrade i priznanja na međunarodnoj umjetničkoj sceni, ali koliko je njih dobilo priznanje kod kuće? Država je bila i ostala gluva za umjetnike i probleme sa kojima se oni susrijeću”, poručio je Eraković. On dodaje da je socijalna problematika slobodnih umjetnika kompleksna, ali da je položaj kulturnjaka jednako loš i u slučaju kada su oni zaposleni. Pa čak i u najprestižnijim institucijama kulture. Prema riječima Erakovića to najbolje ilustruje činjenica da je plata prvaka drame u nacionalnom teatru oko 600 eura. Ali nisu samo mala primanja zaposlenih u kulturi pokazatelj toga da država zanemaruje umjetnike, smatra Eraković. “Da li oni misle da umjetnici čitav život treba da provedu na ivici egzistencije? Kada ste posljednji put čuli da je neki umjetnik dobio atelje ili kakav prostor u kojem može da radi?”, upitao je Eraković. Sa druge strane, reditelj je kao posebno važan i ohrabrujući potez države (kojim je ona svojim zaslužnim stvaraocima donekle povratila dostojanstvo) naveo uvođenje najprestižnijeg statusa u crnogorskoj kulturi - statusa istaknutog umjetnika. “Naše penzije su inače bijedne i to je omogućilo da vrhunski stvaraoci ove zemlje pristojnije žive, a ne nikako u luksuzu kao što neki zlonamjerno tvrde”, zaključio je Eraković, dodajući i to da je teško ispuniti uslove prema kojima se ovaj, po mnogima, privilegovani status dobija.
IN memoRIAm
IZložbA
Teatar kroz sjećanje Preminuo Hoskins HERCEG NOVI - “Stvaram pozorište - ispred i iza scene”, izložba fotokolaža Vojislava Voja Kilibarde koja je posvećena hercegnovskom teatru, otvorena je u galeriji “Sju Rajder”, u okviru Hercegnovskih aprilskih pozorišnih svečanosti. Radovi za izložbu kojom je Kilibarda magistrirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Trebinju nastajali su cijelu deceniju, kroz saradnju sa Hercegnovskim pozorištem. Autor kombinuje različite elemente i materijale, klasičnu i digitalna fotografiju, papir, gazu, staklo, folije, boju, kamen, trn, jaje - kako bi teatar prikazao kroz sjaj vlastitih sjećanja. Tekstove za katalog Kilibardine osme samostalne izložbe pisali su istoričari umjetnosti, profesori, producenti, dramski pisci, reditelji, novinari i galeristi. Djela inspirisana kreativnim timom, glumcima, publikom i činom stvaranja i
izvođenja pozorišne predstave su, između ostalog, i doprinos borbi Hercegnovskog pozorišta da dobije svoju zgradu. Ljiljana Zeković, istoričarka umjetnosti, kazala je da je teško raditi u pozorištu, a ne raditi za njega. “Teško je sići sa dasaka kada jednom osjetite njihovu snagu. Najteže je ne stvarati pozorište kada znate da umijete i nosite ga u sebi. Projekat “Stvaram pozorište” za cilj ima očuvanje ideje o pozorištu kao živom organizmu, a ne kao o mašineriji”. Slikar Vojislav Vojo Kilibarda kazao je da projekat jeste posveta pozorištu, teatru i publici. “Volio bih da publika osjeti magiju pozorišta kroz ove radove”, rekao je on. Sa ovom izložbom Hercegnovsko pozorište učesvovaće na Sterijinom pozorju gdje će predstaviti i svoju izdavačku djelatnost. S.M.
Britanski glumac Bob Hoskins, poznat po ulogama u mnogobrojnim britanskim i holivudskim filmovima, preminuo je od posljedica upale pluća u 72. godini. Najpoznatiji po ulogama u filmovima “Ko je smjestio Zeki Rodžeru”, “Crni petak za gangstere” i “Mona Liza”, za koji je 1987. bio nominovan za Oskara, Hoskins je preminuo 29. aprila u bolnici, u okruženju porodice, prenijeli su britanski mediji. Povukao se iz glumačkog posla 2012, nakon što mu je utvrđena Parkinsonova bolest. “Skrhani smo gubikom voljenog Boba”, saopštili su Hoskinsova supruga Linda i njihovo četvoro djece, uz molbu za poštovanje njihove privatnosti. Dobitnik je nagrade Bafta za ulogu u “Mona Lizi”, a bio je još dva puta nominovan za to prestižno pri-
znanje Britanske filmske akademije – za uloge u filmovima “Počasni konzul” (1984) i “Crni petak za gangstere” dvije godine ranije. Imao je nominaciju za Bafta i za ulogu u televizijskoj muzičkoj drami BBC-ja “Pennies from Heaven”. Britanska filmska akademija saopštila je da je duboko ožalošćena smrću Hoskinsa. Hoskins, čije je pravo ime Robert Viljem, započeo je glumačku karijeru u pozorištu, a onda se fokusirao na televiziju i film. Na malim ekranima igrao je u serijama kao što su “Play for Today”, “On the Move”, “Van der Valk” i Bi-Bi-Si-jeva drama “The Street”. Među filmovima u kojima je igrao su “Sirene”, “Kuka”, “ Gospođa henderson predstavlja” i “Made in Dagenham”. Posljednju filmsku ulogu imao je 2012. godine u filmu “Snežana i lovac”.
Serđo Asizi gost Sajma
Italijanski glumac mlađe generacije Serđo Asizi biće gost 9. Međunarodnog podgoričkog sajma knjiga, na kom će predstaviti svoj roman prvijenac “Kad ljubav nije dovoljna”, objavljen prošle godine. Asizi je 2008. objavio prvu knjigu fotografija “S/Pazza Napoli”, dok knjigu “Sveti Đuzepe, pomozi nam da do 3000. godine osvojimo prvenstvo” objavljuje 2009. Asizi je glumačku karijeru počeo sa 16 godina kada se prvi put pojavio na pozorišnima daskama. Akademiju je završio u Napulu, a njegova pozorišna karijera počela je predstavom “Žorž Dandin”. Kao reditelj, u pozorištu je debitovao komadom “Gužva je u dvorcu” Žana Tardjua. Prvi put se pojavjuje na filmu 1998. u ostvarenju “Ferdinando i Karolina” rediteljke Line Vertmuler. Sajam se održava od 7. do 12. maja.
Pekićeva ulja na platnu Samostalna izložba slika Miodraga Pekića, akademskog slikara iz Bara, biće otvorena večeras u 20 sati u galeriji hotela “Queen of Montenegro” u Bečićima. Pekić će se predstaviti sa 15 crteža i slika većeg i srednjeg formata novijeg datuma, rađenih u tehnici ulje na platnu. Miodrag Pekić rođen je u Nikšiću 1961, gdje je završio Filozofski fakultet, Odsjek likovno vaspitanje. Do sada je imao 12 samostalnih i više zajedničkih izložbi u zemlji i inostranstvu. Izložba je otvorena do 15. maja.
Oskar Ajzak u “Ratovima zvijezda” Objavljena su imena glumaca u filmu “Ratovi zvijezda: Epizoda VII”. Uz originalnu postavu Harisona Forda, Keri Fišer, Marka Hamila, Entonija Danijelsa, Pitera Mejhjua i Kenija Bejkera, pojaviće se Džon Bojega, Dejzi Ridli, Adam Drajver, Oskar Ajzak, Endi Serkis, Domnal Glison i Maks fon Sidov. “Ratove zvijezda: Epizoda VII” režira Džej Džej Abrams, po scenariju Lorensa Kasdana i Abramsa. Ketlin Kenedi, Džej Džej Abrams i Brajan Berk su producenti, a Džon Vilijams se vraća kao kompozitor. Film bi trebalo da stigne u bioskope u decembru 2015.
20 intervju
ČETVRTAK I PETAK, 1. I 2. 5. 2014.
ja sam prvo Crnogorac pa tek onda princ boris petrović njegoš
Porodica na okupu: Princeza Altinaj sa sino princeza Veronik, princ Boris sa princezama prug princeze Altinaj Anton Martinov
Ivanka Fatić-Rastoder
N
jegovu Ekselenciju princa Borisa Petrovića-Njegoša sreli smo u ugodnom ambijentu hotela Rivijera u Petrovcu gdje je sa porodicom bio na kraćem odmoru. Ljubazno se odazvao našoj želji da sa njim razgovaramo o porodici, radu Fondacije Petrović-Njegoš, kao i o daljim planovima. Simbolika je htjela da razgovor vodimo u klubu hotela koji nosi ime njegovog pradjeda kralja Nikole. Koliko dobro govori naš jezik dovoljno potvrđuje činjenica da smo vrlo spontan razgovor sa nasljednikom dinastije Petrović-Njegoš vodili upravo na crnogorskom jeziku.
● Princa Nikolu PetrovićaNjegoša crnogorska je javnost upoznala u periodu za nama. O Vama, Vaša Ekselencijo, znamo da ste rođeni u Parizu 1980. godine, kao i da ste grafički dizajner, te da živite i radite u Parizu. Naravno, poznato nam je da ste oženjeni i otac ste dvije djevojčice. Ipak, čini se da bi šira javnost željela da Vas bliže upozna. Ko je princ Boris Petrović-Njegoš? Ja sam sin Nikole II, živim i radim u Parizu i kreativni sam direktor u Renou. Zadužen sam za digitalni dizajn za komunikacije i marketing ove grupe. Pola života sam živio kao običan građanin u Francuskoj. Saznanje da sam nešto više od običnog građanina je imalo veliki uticaj na mene. Od tog trenutka sam počeo da se upoznajem sa crnogorskom kulturom i jezikom, i nastojao sam da steknem prijatelje u Crnoj Gori. Tako da je u 13. godini moj život trebao da dobije novi tok. Dok sam bio student, bilo je lakše. Imao sam dosta vremena da boravim ovdje, jer je u isto vrijeme moj otac pokrenuo Cetinjsko bijenale, što mi je pružilo priliku da dolazim češće u Crnu Goru, da pokrenem projekte i da, na neki način, imam život u Crnoj Gori. Učio sam da budem Crnogorac. Kada sam završio studije i zaposlio se, manje sam vremena imao da dolazim. Moglo bi se reći da je to bio prvi dio mog života ovdje. Kasnije sam u Parizu imao sve više posla, a kada sam formirao porodicu i počeo više da razmišljam o egzistenciji, shvatio sam da je mala vjerovatnoća da imam neki profesionalni angažman u Crnoj Gori. Poslije toga nijesam dolazio 4-5 godina, do usvajanja Zakona o rehabilitaciji dinastije Petrović-Njegoš. Smatrali smo da je to prilika za povratak svih nas zajedno. Nakon svih tih godina daleko od Crne Gore, Fondacija nam je pružila jedinstvenu priliku da počnemo projekte koji su ovog puta ne samo vezani za kulturu, već i za socijalni program, život-
nu sredinu i inovaciju. Ona nam je jako važna i omogućava nam da ljudima pomažemo na lokalnom nivou, pružanjem novih rješenja. Ali ne bismo koristili Fondaciju za nas život u Crnoj Gori, ona je prvenstveno osnovana da bi pomogla crnogorskom narodu, ne da služi kraljevskoj porodici. Otac i ja želimo alternativne
angažmane kako bismo mogli od nečega živjeti, jer Crna Gora nije monarhija i mi nemamo drugog načina osim da se sami profesionalno angažujemo. Danas je moj život u Parizu. Po pitanju života ovdje imam slogan “Ne brže od života”. Sada kada imam uhodan život u Francuskoj, gdje moja kćerka ide u ško-
Princ Boris Petrović-Njegoš
nije mi jasan odnos CPC i SPC Jeste li bili na Grahovu i koliko poznajete prostorno Crnu Goru? Nijesam bio na Grahovu, ni na Ostrogu. Bio sam u Ulcinju, Herceg Novom, na Luštici, a vidio sam i Lovćen i Žabljak i Taru. U svakom slučaju, bolje sam Crnu Goru upoznao geografski nego što sam upoznao kulturu. Ne obilazim vjerske objekte jer ne znam tačno šta da mislim o situ-
aciji sa pravoslavnim crkvama, o crnogorskoj i srpskoj crkvi u Crnoj Gori. Nije mi jasna i zato nijesam išao ni u Cetinjski manastir ni u Manastir Ostrog. Za mene je jedna pravoslavna crkva. Poštujem i crnogorsku i srpsku crkvu, kao što poštujem i grčku i rusku crkvu. Kao dijete, nijesam imao religijsku kulturu, a onda je prošlo dosta vremena tokom kojeg nijesam dolazio ovdje. Tako da sada imam još puno toga da vidim i naučim.
lu, moja supruga radi, ne mogu da razmišljam o povratku u Crnu Goru. Ne mogu doći u Crnu Goru samo kao sin princa Nikole bez angažmana.
● Jeste li, kako sami rekoste, naučili da budete Crnogorac? Naučio sam opšte stvari o svojoj porodici Petrović-Njegoš dok sam bio mlađi. Sada je, međutim, važno za mene da što više razumijem istoriju. Pročitao sam Njegoševa i neka istorijska djela na engleskom i francuskom jeziku, jer ne poznajem dovoljno naš jezik, a naročito ne ćirilicu. I razgovori sa ocem o crnogorskoj istoriji su mi omogućili da je danas bolje razumijem.
ponosan. Ne mogu da živim daleko odavde. To je isto moja zemlja. U Francuskoj se kod mene probudi racionalni dio bića, a u Crnoj Gori su to emocije. Način komunikacije među ljudima, kao i sve što čini crnogorsku kulturu uopšte, izaziva u meni emocije. Ja jesam Francuz, ali sam baš puno i Crnogorac!
● Zaposleni ste u Renou. Kakva je Vaša percepcija Vašeg angažmana u toj renomiranoj kompaniji?
● Kako ste se osjećali kada je crnogorski parlament u julu 2011. godine rehabilitovao dinastiju Petrović-Njegoš?
Imao sam u Renou prave prilike da vidim kako se živi u svijetu i kako je sve povezano, da upoznam savremeni način života. Upoznao sam se sa novim tehnologijama, inovacijama, i danas shvatam kako to zajedno može da doprinese boljem životu. Iako je za mene važno što je moj otac u aktivnosti Fondacije uključio socijalni aspekat i zaštitu životne sredine, ja sam usmjeren više ka inovacijama koje bi mogle da upute na nov pristup nekim oblastima kao što je, primjera radi, agrikultura, istraživanje i obrazovanje. Sve što već vjekovima radimo, na određen način, možemo brže i bolje da radimo ako usvojimo nov pristup. Inovacije koje se koriste u marketingu mogu se primijeniti na širi plan u društvu. Moj posao u Renou je za mene dobra prilika da steknem vještine koje ću kasnije prenijeti, primijeniti i razviti u Crnoj Gori.
● Šta Vam prvo padne na pamet kada se pomene Crna Gora? Prvo osjetim ponos. Kad neko govori o Crnoj Gori, veoma sam
Kad je 90-ih izbio rat, bilo mi je žao Jugoslavije čiji je Crna Gora je bila dio. Ja sam jugonostalgičar. Ali kada joj je došao kraj, razmišljao sam zašto ne bismo mogli i mi u Crnoj Gori kao i Slovenci, Hrvati i Srbi da budemo samostalni. Za vrijeme referenduma o samostalnosti, osjećanja su mi bila pomiješana, ali sam znao da se referendumom razjašnjava situacija između Srbije i Crne Gore. Ne mislim da su Srbi i Hrvati puno različiti od nas. Imamo praktično isti jezik, te ne možemo da živimo u različitim svjetovima. Nezavisnost je veoma važna, ali mi smo kroz istoriju bili zajedno i to se teško zaboravlja. I period izglasavanja Zakona o rehabilitaciji dinastije je za mene je bio takođe značajan. U jednom mi se momentu situacija učinila fatalnom, izgledalo mi je da se može desiti da porodica Petrović-Njegoš ne bude rehabilitovana. Međutim, rehabilitacija se desila i Fondacija je osnovana. Ostao je problem sa rezidencijom, jer je još uvijek nema. Sada kada smo Fondaciju postavili na noge, možemo da se posvetimo i pitanju kuće Petrovića.
INTERVJU 21
ČETVRTAK I PETAK, 1. I 2. 5. 2014.
om Nikolom, princ Nikola, a Milenom i Antonijom i su-
Mileni ne vjeruju da je princeza
Vaše ćerke su male, pogotovo Antonija koja je nedavno napunila godinu dana, ali da li ste već počeli sa starijom Milenom, koja ima šest godina, da pričate malo više o Crnoj Gori i o porodici? ● Kada očekujete da ćete imati rezidenciju? Imamo razumijevanja za ekonomsku situaciju u Crnoj Gori. Ni u Francuskoj ta situacija nije mnogo bolja. Nije lako Vladi da ispoštuje svoje obaveze. Ipak, dok god nemamo kuću, ne pripadamo dovoljno ovdje. Nijesam pretpostavljao da će to biti tako, ali se ispostavilo da je to važna premisa u našem djelovanju ovdje. Dok sam bio mlađi, to mi se činilo manje važnim i mogao sam da boravim u hoPrinc Nikola i princ Boris pored portreta slavnog pretka kralja Nikole
telu. Danas je, međutim, veoma važno da imam kuću u koju mogu da dovedem svoju porodicu i da radim na projektima Fondacije. Mnogo me boli što moram kada dođem ovdje da odsjednem u hotelu, jer se onda osjećam kao turista. Kada govorimo o dinastiji Petrović-Njegoš, kažemo kuća PetrovićNjegoš. Mislim da riječ “kuća” znači mnogo više od shvatanja kuće kao objekta, zida i krova. Dakle, mi smo kao kraljevska porodica u Crnoj Gori, zapravo, kuća bez kuće. Ali čekaćemo da se to dogodi
i znamo da će se ta kuća izgraditi, pa makar to bilo i za 10 godina.
● Kada ste počeli da se zanimate za svoje korijene u Crnoj Gori i koliko je princ Nikola doprinio tome? Kada sam prvi put u sklopu ceremonije prenošenja posmrtnih ostataka kralja Nikole i kraljice Milene došao u Crnu Goru, imao sam samo 10 godina i za mene je to bilo pomalo zastrašujuće iskustvo. Ceremonija je bila grandio-
Probao sam da razgovaram sa njom kada smo bili u Dvoru na Cetinju, da vidim šta ona misli. Pitao sam joj da li zna da je kralj Nikola bio njen čukundjed i da je ona, u stvari, princeza? Kada je došla u Pariz i kada je svojim prijateljima u školi rekla da je ona princeza, niko joj nije vjerovao. Za nju je to sve komplikovano, ali mislim da je
zna i nijesam razumio tu dimenziju života. Trebale su mi godine da shvatim da sam ja potomak kralja i kraljice. Ja sam princ, ali to mi nije toliko važno koliko mi je važna činjenica da sam Crnogorac.
● Vi ste Veliki kancelar Danilovog ordena i Vojvoda od Grahova i Zete. Kakva je Vaša percepcija titula koje nosite i koliko Vas obavezuju? Da, imam velike funkcije na vizit-karti. Nemam, međutim, kontakata sa kraljevskim porodicama i ne znam šta da radim sa svim tim titulama. Nemam vremena da mislim o tome, jer moram da se bavim realnim, svakodnevnim životom. Važno je da pamtimo istoriju, ali je još važnije da odaberemo modele života koji će biti dobri za našu djecu .
● Kakva je Vaša vizija razvoja Fondacije Petrović-Njegoš? Da li ćete nastaviti stopama Vašeg oca?
Zajedno radimo i planiramo kada je riječ o Fondaciji. Tako smo zajedno i postavili stubove koji čine okosnicu njenog rada. Ja sam član UO Fondacije, ali nemam to-
baš za nju važno da ne razmišlja o sebi kao o princezi. Nijesam ni ja odrastao kao princ, kao VIP. Uspio sam da ostvarim blizak kontakt sa nekim običnim ljudima ovdje, kako me je otac oduvijek učio.
Danas ta hijerarhija nema smisla i naš je cilj da budemo bliski sa građanima ove zemlje. Moram da naglasim da ću se truditi da ne pravim velike pauze između dva dolaska u Crnu Goru. Važno mi je da što prije prestanem da dolazim u hotele u Crnoj Gori, da imam za sebe i svoju suprugu i djecu prostor u koji ću da se vraćam i da počnem život ovdje.
liko vremena da se posvetim njenim aktivnostima. Trudim se da budem u toku sa djelovanjem Fondacije, ali znam da princ Nikola ima još energije i on je taj koji je za sada posvećen njenim aktivnostima. Jednog ću dana i ja doći na red. Ali ono što moj otac uradi, svakako će biti temelj mog daljeg rada.
● Da li je i Vaša supruga, koja je arhitekta po struci i koja je imala specijalizaciju iz oblasti istorijskih spomenika, zainteresovana za rad Fondacije i hoće li se uključiti u njene aktivnosti? Moja supruga Veronik je specijalizirala u oblasti ahitekture istorijskih spomenika u čuvenoj školi Šajo (Ecole de Chaillot) u Parizu. Nju veoma zanimaju spomenici kulture u Crnoj Gori, kao što su jezgra starog Bara, Ulcinja, Kotora, Cetinje. Fondacija priprema studiju koja se odnosi na istorijske spomenike u Ulcinju i Veronik će se uveliko uključiti u te aktivnosti. Tako da će u narednom periodu provoditi više vremena u Crnoj Gori od mene. Fotogorafije su vlasništvo porodice i Fondacije Petrović - Njegoš
zABAVA 23
ČETVRTAK I PETAK, 1. I 2. 5. 2014. sOUTHeRn sOUL
Objavljen finalni lajnap za festival
Kemal Monteno i Teška industrija, pobjednici Skala 2013.
Kyodai live
MUZIČKa scena
Očekujemo oko 200 kompozicija
Direktor festivala Sunčane skale Slobodan Bučevac za DN ističe zadovoljstvo interesovanjem pjevača za Veče novih zvijezda Jubilarno dvadeseto izdanje muzičkog festivala Sunčane skale biće održano 2. i 3. jula na Kanli-kuli u Herceg Novom, a direktor ove manifestacije Slobodan Bučevac potvrdio je DN da će zbog velikog interesovanja prvobitni rok za končanu prijavu kompozicija za Veče mladih talenata i novih zvijezda produžiti za nekoliko dana. “Iskustvo mi govori da veliki broj autora čeka posljednji čas da pošalju pjesme, pa smo odlučili da ipak konkurs ne zatvaramo danas, već ćemo sačekati prijave do 3. ili 4. maja. Dosta pjevača nas je, takođe, zamolilo da zbog nekih organizacionih detalja i finalizacije numera malo odgodimo rok, pa smo im izašli u susret kako bismo dobili što kvalitetnije kompozicije”, objašnjava Bučevac, i dodaje da je prezadovoljan kvalitetom numera i odzivom novih muzičkih zvijezda. “Zbog odgađanja nijesam u prilici da saopštim konačan broj, ali očekujem da na kraju zabilježimo preko 200 pristiglih kompozicija. Prijatno sam iznenađen bro-
jem prijava, prvenstveno zbog nezavidne ekonomske situacije koja i te kako utiče na muzičko stvaralaštvo”, ističe Bučevac. S obzirom na činjenicu da je konkurs u toku, Bučevac
nije želio da otkriva imena učesnika prve večeri festivala, ali je naglasio da je riječ o perspektivnim muzičarima koje smo imali prilike da vidimo u brojnim regionalnim muzičkim takmičenjima, te da stižu iz gotovo svih zema-
lja regiona. “Neke smo već gledali u ‘Prvom glasu Srbije’, takmičenju ‘Ja imam talenat’, ali i domaćem muzičkom programu ‘Let ka zvijezdama’. Dosta njih je angažovalo neke poznate autore, što samo govori o tome da su se potrudili. Numere su jako kvalitetne. Štaviše, nikad nije bilo ovako veliko interesovanje pjevača iz Crne Gore, što me naročito raduje. Tu su i predstavnici Hrvatske, Bugarske, Bosne i Hercegovine”, priznaje Bučevac. Težak zadatak imaće selekciona komisija koja će od ukupnog broja pristiglih kompozicija morati da izabere 24 festivalske, dok će drugo Skala biti posvećeno proslavi jubileja, dvadeset godina postojanja ovog festivala na muzičkoj sceni. “Mnogo poznatih muzičkih imena koja su do sada učestvovala na našem festivalu su najavila učešće, i biće to veoma interesantno veče koje će okupiti krem muzičke scene. Neka spisak bude iznenađenje”, zaključio je Bučevac.D. Brajković
Drugi po redu Southern Soul Festival održaće se od 26. do 29. juna u Dolcinium Kite Clubu, na plaži Kopakabana u Ulcinju. Tokom četiri festivalska dana u Dolcinium Kite Club-u predstaviće se najvažniji planetarni bendovi iz orbite soula, džeza, fanka, hip-hopa, diska, te haus muzike. Posjetioce očekuju lajv nastupi Omara i Hex – japanske džez atrakcije čiji će prvi evropski nastup biti na ovom festivalu, Kyodai – španskog dvojca sa berlinskom adresom, Andrew Ashong – britansko-ganskog koncepta, Lea Lea – nove heroine britanske nezavisne scene, te nove evropske atrakcije Anushka.
Poseban užitak biće predstavnici southern soul koncepta koji dolaze sa raznih strana svijeta: Eddy Ramich (Hrvatska), Lexis (Canada), Rita Maya, (Portugal), Espen Horne (Norveška), Ahu (Turska), Sampsa Vilhunen (Finska), Rustam Ospanoff (Kazakhstan), Oliver Cavallier (Francuska), Dima Studitsky i Ilya Rasskazov (Rusija). Ove godine jaku regionalnu podršku southern soul konceptu daće između ostalog i: Jogarde i Maja Milić iz Hrvatske, PhillieP, Spacewalker, Željko Kerleta i Brka iz Srbije, MiM sa Kosova i domaći Beat At Joes, Mr Goju, Maraku i Stefan Popović. Mar. R.
● FOTO PRIČA
Kameron bila u vezi sa ženom DeTalJe ne oTKriva Povodom najnovijeg filma “osveta na ženski način” sve oči uprte su u glumice ovog filma, a najviše se ističe Kameron Dijaz koja je nakon brojnih izjava koje je dala, sada konačno priznala da je bila u vezi sa ženom. Da ovo možda nije iznenađenje govori i nedavna izjava Kameron da svaka žena nekada u životu osjeti privlačnost prema drugoj ženi. Kameron je takođe izjavila da ne žali što nije našla muškarca sa kojim će provesti cijeli život i da je sasvim zadovoljna svojim životom i godinama. Jedna od njenih izjava bila je i da ne poznaje nikoga ko je po prirodi monogaman jer ljudima vladaju životinjski instikti.
cInepLexx
Dijelimo dvije karte Repertoar bioskopa Cineplexx od danas je bogatiji za četiri nova izdanja. Akcioni triler “Non-stop” donosi nam priču o međunarodnom letu Njujork – London, na kojem američki savezni agent (Liam Nison) prima seriju prijetećih poruka: svakih 20 minuta biće ubijen jedan putnik, sve dok se 150 miliona dolara ne prebaci na tajni bankovni račun…. Rebeka da Kosta, Džon Kjuzak i Robert de Niro glavni su junaci krimi trilera “Kurir”. Opasnog momka s hronično lošom srećom, ali i s trunkom ljudskosti (Kjuzak) unajmiće šef mafije (De Niro) da odradi jedno-
stavan, ali neobičan zadatak. U čitavu priču se upliće i seksi dama (Da Kosta) koja će napraviti pometnju. Klajv Oven i Mila Kunis fantastičnom glumom obogatili su film “Krvne veze”, koji govori o životu dva brata od kojih je jedan policijac, dok drugi često boravi iza rešetaka. Tužna porodična priča privući će pažnju djevojke (Kunis) koja će se naći između dvije vatre. Novi repertoar zaokružiće i domaća horor fantazija “Mamula”. Prvi čitalac koji pozove sjutra (petak) tačno u podne na redakcijski broj Zabave 077/300-112 na poklon dobija dvije karte za film po izboru. D.B.
Play sudoku online at:
www.sudokukingdom.com
24 SLOBODNO VRIJEME
ČETVRTAK I PETAK, 1. I 2. 5. 2014.
Daily Sudoku puzzle No. 2746
5 4
SUDOKU
2014-04-20
6
2
Medium level
Teža
8
9
6
8
9 4
3
5
5
6
7 3
8
9
4
5
Play sudoku online at:
2www.sudokukingdom.com 8 1 7
4
8
8
7
Daily Sudoku puzzle No. 2745
2
2014-04-19
9 Medium level
Lakša
9
8
5
5
7
2
9 4
9
1
2
5
2
6
3
Play sudoku online at:
3
1
Page Play1/2sudoku
7
online at:
1
8
www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com 7
5
2
1
1
2
1
ZBOG MALARIJE
Komarci ubiju hiljade ljudi
2
Puzzle solution:
6
4
Puzzle solution:
Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 2743 2014-04-17 Sudoku Sudoku puzzle No. 2744 2014-04-18
4
8
3
2
9
5
1
6
7
4
9
3
8
6
2
7
1
5
7
1
6
4
3
8
5
9
2
2
6
7
1
9
5
4
8
3
2
5
9
7
6
1
8
3
4
8
1
5
4
3
7
2
6
9
5
2
7
1
4
9
6
8
3
5
7
1
3
8
6
9
4
2
8
6
1
5
7
3
2
4
9
3
4
8
5
2
9
1
7
6
3
9
4
8
2
6
7
1
5
9
2
6
7
4
1
5
3
8
1
7
5
3
8
4
9
2
6
7
3
4
2
5
8
6
9
1
6
3
8
9
5
2
4
7
1
1
5
9
6
7
3
8
2
4
9
4
2
6
1
7
3
5
8
6
8
2
9
1
4
3
5
7
Uprkos tome što će svako od nas pomisliti da čovjeku najveća opasnost prijeti od životinje koja ima ogromne zube, oštre kandže ili snažnu vilicu, to nije baš tačno. Prema podacima Fondacije “Bil i Melinda Gejts”, neki od najuspešnijih predatora u prirodi, poput ajkula, lavova
i krokodila, ne mogu da se mjere sa mnogim manjim životinjama. Zmije su poslije komaraca i čovjeka naši najveći neprijatelji, a godišnje ubiju 50.000 ljudi. Malarija godišnje ubije 725.000 ljudi, pa su tako komarci ubjedljivo prvi na listi najvećih čovjekovih neprijatelja. Tužno ali isti-
nito, na drugom mjestu je čovjek godišnje smo odgovorni za smrt čak 475.000 ljudi Najbolji čovjekovi prijatelji su i jedni od najvećih neprijatelja. Istini za volju, nijesu psi direktno krivi već bjesnilo koje prenose. Dalje na listi idu cece muve, slatkovodni puževi i još neki paraziti.
VICEVI
Page 1/2
Pita učiteljica đake, čime im se roditelji bave i kako žive. Marica: - Moj tata je saobraćajac, mama ne radi nigdje, imamo veliku kuću i dva automobila. Jovica: - Moja mama radi na autoputu, prodaje svoje tijelo. Kaže da se srami, ali mi stvarno lijepo živimo. Diže ruku Perica i ustaje: - Moj tata je kamiondžija, i da nije Maričinog tate i Jovicine mame, i mi bi lijepo živjeli. *** Došla baba kod doktora jer je imala srčanih problema. Dok-
tor će: • Bakice, probajte što manje da budete aktivni i što više izbjegavajte stepence! I dođite na kontrolu za mjesec dana. Baba: • Dobro doktore. I tako prođe mjesec dana, kad se baba vratila na kontrolu kod doktora. Doktor je pregleda i reče: • E sve je u najboljem redu, možete se vratiti starim navikama! A baba će: • Ooo, hvalim te Bože, već mi je dosadilo da se penjem uz oluk na drugi sprat. ***
SLOBODNO VRIJEME 25
ČETVRTAK I PETAK, 1. I 2. 5. 2014.
NEZVANIČNO
Miomire, kako ti nijesi premijer, tebe ne bi mora’ da kunem ka’ Mila.
Znaš li nekoga ko skida kletve? Što mi radi ovaj Risto, svake dva mjeseca zbog njega moram na skidanje od kletvi!
Što jes’ jes’, ja sam tebi vazda učinjen bio.
Aj raspitaću ti se, pa ću ti javit’, šefe.
Word Search Puzzle #Q301JR
OSMOSMJERKA
HOROSKOP
E
X
I
S
T
O
M
P
E
D
E
S
A
C
G
R
A
T
E
R
S
S
F
I
A
W
S
Q
R
T
T
O
N
A
L
K
C
V
G
A
N
C
I
E
A
H
W
I
A
U
O
E
L
H
I
L
G
N
M
S
A
L
T
L
U
R
A
T
A
Y
I
N
R
P
I
O
I
K
P
S
E
S
M
R
D
O
I
A
V
N
P
I
L
N
H
B
E
E
Y
S
F
R
E
G
A
N
E
E
T
I
A
I
N
R
F
K
B
A
C
G
S
L
L
I
R
D
A
A
A
L
E
M
A
W
S
A
G
I
L
E
M
O
M
E
N
T
I
R
I
P
S
U
Y
E
O
U
R
G
E
S
I
U
G
S
I
D
B
R
S
U
R
O
T
T
E
N
H
E
M
O
N
G
P
H
I
N
N
I
N
G
S
R
E
S
I
R
AFFIRM Affirm AGILE ALGAE Agile ARSON Algae BRING BUGLE Arson CAPITALS Bring CASED Bugle COUPLES DISGUISE Capitals DIVERS Cased
DRILLS Dynamos DYNAMOS EARLY Early EXIST Exist GENETIC GNOME Genetic GRATERS Gnome GREEDIER Graters INNINGS LASHES Greedier MAGNOLIA Innings
● FOTO PRIČALashes Couples
NAPRAVIO Divers Mains DRVENU “BUBU” Drills Moment Disguise
Magnolia
MAINS Negate MOMENT NEGATE Puree PUREE Rigid RIGID RISERS Risers ROTTEN Rotten SHIRE Shire SHOTS SIGHS Shots SKULKING Sighs
SONNET Stomped SPARKLE SPIRIT Teenager STOMPED Thaws TEENAGER THAWS Tonal TONAL Urges URGES Waifs WAIFS WAIVE Waive WRUNG
OVAN Nalazite se u sjajnoj psiho-fizičkoj formi i sa naglašenim entuzijazmom prihvatate različite obaveze. Zahvaljujuci faktoru sreće prolazite na dobar način, čak i u situacijama kada postoji veći poslovni rizik.
BIK
Zainteresovani ste za poslove koji donose novčanu nadoknadu ili materijalne aspekte. U susretu sa saradnicima jasno predstavljate svoje namjere i ne ustručavate se da zatražite ono što Vam pripada.
BLIZANCI Osjećate umor ili nedostatak volje da objašnjavate svoje namjere. Stalo Vam je da sve bude u idealnom skladu, ali imate utisak da Vam nedostaju osnovne informacije o novim prilikama na poslovnoj sceni.
RAK Djelujete atraktivno i šarmantno na svoju okolinu, ali to ne predstavlja garanciju za poslovni uspjeh. Prije ili kasnije, moraćete da ispunite nečije poslovne uslove. Potrebno je da neko praktično podržati Vaše ideje.
VAGA Osjećate laganu stagnaciju ili potrebu da se psihički rasteretite od nagomilanih obaveza. Potrebno je da angažujete pouzdane saradnike kako biste ostvarili zajedničke interese. Budite diskretniji u različitim susretima.
ŠKORPIJA
Vaši saradnici imaju različita gledišta i svako brani svoje poslovne interese. Ponekad je teško dokazati prave vrijednosti, ali nemojte gubiti samopouzdanje. Nečije riječi ili ponašanje, prihvatite kao dobar podsticaj.
STRIJELAC Ne dopada Vam se nečije ponašanje i povremeno gubite kontrolu nad poslovnim događajima. Postoje saradnici koji iznenada remete Vaše planove. Zbog loših procjena, potrebno je da napravite distancu i kraći predah.
JARAC Djelujete aktivno na različitim stranama i predlažete korisne ideje, ali postoje saradnici koji nemaju dovoljno sluha za praktična rešenja. Stalo Vam je da neko nagradi Vaše intelektualne sposobnosti.
Wrung
Skulking Sonnet Sparkle Spirit
BANJA LUKA Penzioner iz Čelinca kod Banja Luke, Momir Bojić (71), strastveni ljubitelj Folksvagenove © Puzzle Baron April 29, 2014 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions! “bube”,Copyright u potpunosti je prekrio svoj automobil drvenim pločicama i tako dobio “drvenu bubu”. Ovaj stolar je uz pomoć supruge Nade jedan običan automobil volkswagen poznatu “bubu” iz 1975.godine, prekrio sa više od 20.000 djelića hrastovine, i tako dobio “drvenu bubu”.
LAV Stalo Vam je da napredujete na različitim stranama, ali ponekad je to nemoguće kada se oko Vas nalaze saradnici različitih profila i ćudi. Neophodno je da primjenjujete provjerene obrasce uspješnog poslovanja.
DJEVICA Samouvjereno branite svoje stavove i neprekidno se suočavate sa različitim komplikacijama koje remete Vašu koncentraciju. Potrebno je da racionalno koristite svoju energiju. Osjećate emotivni zanos.
VODOLIJA Očekujete pozitivne odgovore i napredovanje u rešavanju nekih uslova koji su od zajedničkog poslovnog interesa. Tolerantno prelazite preko »sitnih nepravdi« koje postoje u odnosu sa saradnicima.
RIBE Stalo Vam je da ispunite svoje obaveze, ali ne možete da održite dobru koncentraciju na različitim stranama. Pogrešno procjenjujete svoje mogućnosti i nečiju saradničku ulogu. Potrebno je da se bolje prilagodite na različite uslove.
26 SPORT
ČETVRTAK I PETAK, 1. I 2. 5. 2014.
SUBOTA, 3. MAJ
15.00 - ĐER - MIDTJILAND 17.30 - VARDAR - BUDUĆNOST
NEDJELJA, 4. MAJ 14.30 - ZA 3. MJESTO 17.00 - FINALE ČEKAJUĆI FAJNAL FOR
DA LI STE ZNALI
Da je Ženski rukometni klub Budućnost tim koji je primio najmanje golova u Ligi šampiona ove sezone - plave dame su 126 puta vadile loptu iz mreže! Još jedna potvrda ko igra najbolju odbranu u Evropi...
TIKET VALENSIJA SEVILJA TIP 2 3
KVOTA 1.90
BASTIJA LIL TIP 2
KVOTA 1.85
RAJO VALJUEKANO ATLETIK BILBAO TIP 1X KVOTA 1.70 SLOVAN BRATISLAVA KOŠICE TIP 1 KVOTA 1.60 SPECIA REĐINA TIP 1
KVOTA 1.55
AMKAR CSKA TIP 2
KVOTA 1.65
Sanjam veliko finale Plave dame putuju za Budimpeštu u petak ujutru, sjajno lijevo krilo Majda Mehmedović jedva čeka utakmicu sa Vardarom: Odbrana može da presudi. I hoće Detalji su posloženi, akcije uigrane, ponovljene po milion puta, Vardar je analiziran... Sada se čeka samo put u Budimpeštu - plave dame u glavni grad Mađarske putuju u petak ujutru, a tamo će pokušati da po ko zna koji put obraduju Crnu Goru. Perfektno lijevo krilo koje bi poželio svaki stručnjak na planeti danima misli na završnicu Lige šampiona - Majda Mehmedović se raduje velikom okršaju. Jer... “Odužile su nam se pripreme, pa zato jedva čekamo Budimpeštu. Nijesmo dugo odigrale utakmicu protiv jakog rivala, a takve volimo. Nadam se da će sve proteći u najboljem mogućem redu”, rekla nam je djevojka sa brojem 77 na leđima. Može li ta famozna odbrana Budućnosti o kojoj bruji Evropa (plave dame primile najmanje golova u Ligi šampiona) da presudi? “Može. I hoće. Vardar takođe igra dobro defanzivu, pa ko bude bolji, smireniji - slaviće. Poslije sjajne odbrane u napadu je lako dati gol”, poručila je 23-godišnja zlatna dama, koja je dodala... “Moraćemo dobro da se vraćamo, da sprečavamo kontre koje odlično trče, Joka (Jovanka Radičević) sa jedne i Siraba Dembele sa druge strane. Defanziva je mnogo važna”. Ruski milioner Sergej Samosenko je ljetos okupio respektabilnu družinu u ŽRK Vardar, ali ta ekipa je lako počišćena sa terena od strane plavih djevojaka u Regionalnoj ligi - Budućnost je slavila i u Podgorici i u Skoplju... “Sada je Vardar potpuno druga ekipa. Tada su se tek okupile, nijesu bile uigrane... Posjeduju kvalitet, a sve bolje i bolje igraju. Sada su šan-
se 50:50. Nema favorita”, jasna je supetalentovana plava djevojka... “Vardar jeste prvi put u završnici, ali imaju igračice koje su osvajale LŠ, koje su imale uspjeha sa reprezentacijom, koje su na kraju krajeva starije od nas”. Nezaobilazno pitanje je bilo: kako bez Milene Knežević? Majda sa plavim brojem 90 kombinuje od juniorske selekcije Crne Gore kada su bile treće na Svjetskom prvenstvu 2010. godine... “Milena nam mnogo znači. I u napadu i u odbrani. Nakupila se iskustva, ima nevjerovatnu želju koju prenosi na ekipu. Jednostavno, kada je najvažnije, ona pogodi. Uradićemo sve da joj priredimo to finale”. Glamurozna finalna svijetla
obasjaće dva tima u nedjelju, ali obračun Budućnost - Vardar se može svrstati u kategoriju “finale prije finala” kada se pogledaju igrački rosteri... “Imamo dobru ekipu i mi i oni. Ali finale je finale. Voljela bih da ga igram, sanjam ga kao što ga sanja svaki sportista. Želim da protiv Vardara odigramo sa puno energije, sa elanom, a nadam se da ćemo doći do mogućnosti da se borimo za titulu”, poentirala je Majda. I sjajno lijevo krilo zaslužuje da igra veliko finale - revanš finala LŠ sa Đerom 2012. nije igrala zbog povrede vrata, a iste godine je propustila spektakl sa Norveškom na Evropskom prvenstvu u Srbiji zbog povrede koljena... B.Topalović
33 gola postigla je Majda Mehmedović u Ligi šampiona. Najviše pogodaka ove sezone u LŠ što se tiče Budućnosti potpisala je Radmila Petrović (53), dok je prvi strijelac elite prije početka fajnal-fora Anita Gorbic iz Đera pogodila je 73 puta
PORUKA BILJANE PAVIĆEVIĆ
Potpuno smo ušle u glavu Vardara Djevojka sa brojem 88 koji označava njenu godinu rođenja je učestvovala u svim uspjesima crnogorskog rukometa, uvijek je tu da pomogne kada zaškripi, da se bori do posljednjeg atoma snage... Da ne dužimo previše - riječ je o Biljani Pavićević! Prije puta na glamuroznu završnicu Lige šampiona (plave dame putuju u petak ujutru) u Budimpeštu, nazvali smo je i pitali: Kakva su očekivanja? “Spremamo se mjesec dana, razmišljamo samo o toj utakmici sa Vardarom. Znale smo i prije kakva je Vardar ekipa, ali sada ih je stručni štab do detalja analizirao. Praktično smo im ušle u glavu što se ka-
že. Vjerujem da ćemo odigrati dobro, nadamo se finalu”, riječi su rođene Podgoričanke. Evropa je brujala o šampionskoj gruni koja je pečatirana 2012. godine - zlatne djevojke znaju kako se dolazi do vrhunskog rezultata, dok su dame iz Skoplja prvi put u prilici da se bore za pehar... “To neko iskustvo je naša prednost. Znamo kako se dolazi do pobjede u velikim utakmicama, ali moramo da odigramo pametno. Moramo se podržavati, biti zajedno do kraja, jer to zajedništvo koje posjedujemo može da nas odvede dalje”, jasno je 25-godišnje lijevo krilo Budućnosti. Šta je stvarno prava prednost
družine preciznog stratega Dragana Adžića, a šta učenica proslavljene Indire Kastratović? “Kada se igrački kadar posloži na papir možda su individualno jače, ali rukomet je kolektivni sport, a to na kraju pobjeđuje. Vardar ima ogroman potencijal, vrhunske igračice u svojim redovima, ali naša prednost je - kolektiv kakav malo ko ima u Evropi”, potvrđuje Biljana ono što zna cijela Crna Gora - da u svlačionici najboljeg crnogorskog sportskog brenda vlada nevjerovatno odlična atmosfera. Plava dama koja je prošla sve mlađe kategorije Budućnosti, a onda 2008. godine doživjela nezgodnu povredu koljena na juni-
orskom prvenstvu u Makedoniji (gotovo dvije godine zbog dvije operacije bila van pogona) se u plavi klub vratila preko Bisera i makedonskog Prilepa. I sada je tu kao podrška neprikosnovenoj Majdi Mehmedović. Ali klupa je ne žulja... “Iskreno, dobar rezultat je važniji od minutaže. Svi živimo za trijumf, za finale... Ako osvojimo LŠ svima će nama biti bolje”, poruka je Biljane Pavićević, koja je poentirala... “Što se mene tiče, radila sam dobro, spremna sam, a od trenera zavisi koliku ću minutažu imati. Sigurna sam da ću dati maksimum ukoliko mi se ukaže prilika”. B.T.
SPORT 27
ČETVRTAK I PETAK, 1. I 2. 5. 2014.
SERIJAL: SPORTSKE LEGENDE 50
Najveća dama rukometa SVETLANA CECA KITIĆ - žena koja je ostavljala sve bez daha
Balkance je Bog stvorio za sport - to je teorija koju ćete čuti širom bivše SFRJ. I talenata je na prostorima nekadašnje države bilo i biće ih mnogo. Svaki sport ima svoju ikonu, koja ne samo da je osvojila srce Jugoslavije, nego cijele planete na čelu rukometnog prestola sjedi “Afrodita” Svetlana Ceca Kitić. Krenuvši retrospektivno od priča koje je sama potvrdila u velikom broju intervjua, zvanično najbolja rukometašica svih vremena, u jednom trenutku nije ni sanjala da se bavi rukometom koji joj je donio - besmrtnost.
● TALENAT SA IGRALIŠTA GLAS JOVANKE RADIČEVIĆ
Koliko pobjednika na samo jednom mjestu Emotivno se oprostila od voljenog kluba 2011. godine, još emotivnije doživjela poraz Đera od njene Budućnosti u finalu Lige šampiona godinu dana kasnije u prekrasno dekorisanoj Morači, da bi vulkan sreće planuo 2013. kada je sa zelenim klubom iz Đera postala šampion Starog kontinenta... Tako je Jovanka Radičević ljetos kao veliki pobjednik stigla u Skoplje - potpisala za Vardar koji je pravio mnogo ozbiljnu priču. I eto ih - u polufinalu LŠ... “Kakvi su nam planovi? Da pobijedimo, naravno. Uradile smo veliku stvar za makedonski rukomet, ali ne stajemo na tome, jer smo željne trofeja, gladne novih pobjeda”, poručila nam je Jovanka, koja je dodala... “Drugo polufinale će vjerovatno lako riješiti Đer, jer igraju praktično kod kuće, ali u našem nema favorita. Sastaju se dvije ekipe sa nevjerovatnim karakterom. I znamo da nemamo pravo na grešku”. Sa jedne strane Joka, Ana Đokić, Andrea Lekić, Alison Pino... “A sa druge Majda (Mehmedović), Rada (Radmila Petrović), Klara (Voltering)”, prekinula nas je reprezentativka Crne Gore... “Fascinantno je koliko će igračica sa pobjedničkim karakterom igrati na
jednom mjestu. Šanse su podjednake, presudiće to ko bude imao hladniju glavu. Emocije treba isključiti”. Kako probiti plavu defanzivu? Sigurno ste se posebno spremale... “Budućnost je sjajna ekipa, znam kako Dragan Adžić sprema ekipu, tako da nas čeka agresivna odbrana”, upoznato je 27-godišnje desno krilo sa radom plavog šefa, da bi onda pohvalila velikog kapitena... “Mogu da igraju odbranu kada imaju sjajnu Klaru. Čini mi se da je na 50 odsto odbrana u LŠ. Brani sjajno u kontinuitetu. To znamo, ali se ne opterećujemo golmanima. Ako budemo igrale kako treba, realizacija neće biti problem”. Joka je gomilu lopti u prošlosti dobijala od Milene Knežević kako u Budućnosti, tako i u reprezentaciji - Milena ne igra veliko finale... “Vidim da postoje komentari da je možda što bolje što Milena ne igra, ali to nije tačno. Možda troši dosta lopti, ali kada je najpotrebnije - pogodi. Budućnost nije ista sa njom i bez nje, jer je to prosto djevojka koja zna da igra velike utakmice. Vjerovatno će njenu ulogu sada preuzeti nezgodna Kristina Neagu”, poentirala je zlatna dama crnogorskog rukometa uz definitivnu tačku na priču... “Neka bolji pobijedi”. B.T.
Danas 53-godišnja majka troje djece je doduše svoj život vidjela u sportu, takođe na parketu, ali kao velika i uspješna košarkašica... “Moja prva ljubav je bila košarka, ali s obzirom na to da sam bila mala i žgoljava, nisam bila za taj sport. Međutim, nisam se odmicala od lopte koja je bila moja jedina igračka. Sport sam voljela i zbog oca, koji je nekada igrao fudbal. Upišem se u rukometnu sekciju, stave me na gol. U dva, tri navrata jako me pogodi lopta i odustanem od gola i prebacim se na sredinu terena. Tako je sve počelo”, prisjećala se Ceca. Prvi korak ka vrhu napravljen je na poligonu tuzlanske Osnovne škole “Jusuf Jakubović” - na igralištu, mnogo veću i snažniju od svojih vršnjakinja, Svetlanu je zapazio profesor fizičke kulture Branko Dešić. Za kratak period popularna Ceca je postala hit, ne samo u školi, već i šire... “Početak je vezan za nastavnika fizičkog vaspitanja Dešića, koji je mnogo volio rukomet i ja sam mu zahvalna. Rado se sjećam tog lijepog vremena. Imali smo školska, opštinska, republička takmičenja. Moja ekipa je redovno pobjeđivala”, ponavljala je puno Svetlana ove riječi.
● ZLATNE GODINE Već sa 16 godina rukometni stručnjaci su bili svjesni da u Ceci leži neprikosnoveni talenat - u tim godinama je stigao reprezentativni poziv: iz škole je prešla da igra za Jedinstvo iz Tuzle, a nedugo zatim tada moćni Radnički iz Beograda je bio najsrećniji klub na svijetu, jer je uspio da angažuje nešto najbolje što je ženski rukomet izrodio u bogatoj istoriji. Period od 1980. do 1988. godine je bio iz bajke - Ceca je uspjela sa Radničkim da u dva navrata (1980, 1984) pokori Stari kontinent i osvoji tada najprestižnija klup-
LIČNA KARTA Ime i prezime: Svetlana Kitić Mjesto i godina rođenja: Tuzla, 7. juna 1960. godine Karijera: Jedinstvo, Radnički Beograd Reprezentacija: Jugoslavija (177 nastupa, 744 pogotka) Trofeji, reprezentacija: srebro na OI 1980. godine u Moskvi, zlato na OI 1984. godine u Los Anđelesu, bronza na Svjetskom prvenstvu 1982. godine u Mađarskoj, zlato na Mediteranskim igrama 1979. godine u Splitu Trofeji, klub: Kup evropskih šampiona 1980. i 1984. godine, Kup pobjednika kupova 1986. godine Priznanja: Najbolja rukometašica planete 1988. godine, najbolja mlada igračica svijeta 1977. godine, avgusta 2010. godine u anketi Svjetske rukometne federacija proglašena za najbolju igračicu svih vremena ska takmičenja, nekadašnji Kup, a danas Ligu šampiona. Poslije osvojenog Kupa pobjednika kupova je bilo sve jasno - Kitićeva je 1988. proglašena za najbolju rukometašicu svijeta, a 11 godina prije toga za najtalentovaniju mladu igračicu. Uspjesi na reprezentativnom nivou su došli kao šlag na tortu... “U to vrijeme je bilo jedno glupo pravilo, nije se moglo vani dok ne navršiš 28 godina. Otišla sam jednu godinu u Njemačku, zatim šest godina sam provela na Sardiniji, potom po godinu u Španiji i Italiji, da bi se 1995. vratila u tadašnju SR Jugoslaviju, pa u BiH”, riječi su Kitićeve.
● JEDNOSTAVNO NAJ Tako je to kada se rodite - nije bila samo najbolja, Svetlana je
5
puta je stajala na “ludi kamen” Svetlana Kitić, a Cecin najpoznatiji brak je sa legendardni fudbalerom Blažom Sliškovićem. Pored popularnog Bake, Ceca je bila sa bivšim rukometašem Draganom Dašićem, estradnim menadžerom Goranom Bogunovićem, biznismenom Zoranom Kovačevićem i pravnikom Milanom Magićem važila za najljepšu sportistkinju, ženu sa najvećom šakom, pa čak i stopalom, rukometašicu sa jednim od najefikasniji pogodaka u rukometu svih vremena - bilo je to protiv Južne Koreje na Olimpijskim igrama 1984. godine. Ceca nije znala za godine, za starost, to se po njoj vidi i danas, a sve je jasno kada se pogleda da je aktivnu karijeru okončala tek u 48. godini, kada je uspjela da zabilježi i nastupe za svoju rodnu zemlju - Bosnu i Hercegovinu. Nezaustavljivost, moć, bogovsku igru su svi širom planete znali da poštuju - Svjetska rukometna federacija je 2010. godine Ceci omogućila najveće moguće prizanje u sportu kada je proglašena za najbolju rukometašicu svijeta. I ne, nije to bilo slučajno, jer je na anketi odnijela nevjerovatnih 84,1 odsto glasova… U. Radulović U sljedećem broju: Vejn Grecki
28 SPORT
ČETVRTAK I PETAK, 1. I 2. 5. 2014.
Dan kaDa je otišao genije
Posljednji krug u Imoli
LIČNA KARTA
Na današnji dan prije 20 godina svijet sporta ostao je bez svoje ikone, legende Formule 1, jedinstvenog po mnogo čemu - Ajrtona Sene Kosta Bošković
v
relo prvomajsko popodne 1994. godine, cijela planeta je „zakucana“ pored TV ekrana samo zbog jednog čovjeka, zbog jednog heroja - nažalost ne sluteći da će ga tada posljednji put vidjeti. Zlokobni sedmi krug Velike nagrade San Marina polako je odlazio u istoriju, ali prije njegovog kraja odlučio je da sa sobom povede i genija, legendu, rođenog pobjednika...
Plavo-bijeli bolid Vilijamsa Renoa „lebdio“ je stazom u Imoli, genije je od starta vodio, a onda scene od kojih srce zastaje, scene zbog kojih mnogi ljubitelji Formule 1 nikada više nijesu pratili ovaj sport... Vilijams se u krivini Tamburelo zakucao u zid pored staze, njegovi dijelovi letjeli su nebom iznad Italije - tišina, sve oči bile su uprte ka legendarnoj žutoj kacigi u uništenom bolidu, svi su čekali da se pomjeri, da bude jasno da je genije u redu... To se nije desilo - Ajrton Sena, neprevaziđeni „šmeker“ iz Brazila više nije bio među nama. Zvuk motora zamijenili su jecaji iz gotovo svih boksova pored staze, umjesto slika sa trke u svijet su otišle scene skamenjenih suznih lica - sport je ostao bez istinskog pobjednika, Formula 1 bez (danas je to i zvanično) svog najboljeg vozača u istoriji. I prije svega - milioni ljudi bez svog idola. Jer Ajrton Sena, taj dječak iz Sao Paula koji je patio od poremaćaja koordinacije mišića, bio je sve to - genije sa
petljom, rođen da bude vozač, rođen da bude najbolji. Nepobjediv!
● Pobjednik - bez obzira na sve
Tridesetčetiri godine ranije, 21. marta 1960, Ajrton Sena je došao na ovaj svijet. Njegov otac je važio za jednog od imućnijih ljudi Sao Paula, a Ajrton je bio dječak sa najskupljim i najljepšim igračkama među svojim vršnjacima. Njegova drugarica iz djetinjstva mnogo godina kasnije na možda i najbolji način je opisala Senu kao mirnog klinca i Senu kao „čudovište“ na stazi... „Bio je mnogo sladak. Druga djeca su željela da ga iskoriste i naprave budalu od njega. Ono što bi mu naredila, on bi poslušao. Pitali su ga da im pozajmi igračke, Ajrton im je dao sve, potom bi sjeo na trotoar i gledao ih kako se igraju njegovim stvarima. Ali kada je taj isti klinac prvi put sjeo u karting, njegova ljubaznost je nestala i tako će
Zaustavio se da bi pomogao rivalu Istina je da je često bio surov na stazi, ali isto tako bio je i više od velikog gospodina! Pamti se 1992. godina i trka u Spa Frankošampu... Jedan od manje uspješnijih vozača Formule 1 Erik Koma je na jednoj pravini izgubio kontrolu nad bolidom, zakucao se u zid i ostao na stazi u razbijenom
vozilu. U tom trenutku iza njega je naišao Ajrton Sena i kada je vidio ša se desilo Komi, zakočio je, zaustavio se pored staze i kroz dim, rizikujući sopstveni život, otrčao do Kome da mu pomogne... Slike za sva vremena, slike koje najbolje pokazuju ljudske vrijednosti jedinstvenog Ajrtona Sene.
Zastava Austrije iz Imole otišla sa njim Treninzi za Veliku nagradu San Marina te 1994. kao da su naslućivali veliku tragediju... Najprije se na njima novajlija Rubens Barikelo žestoko slupao (završio u bolnici), da bi prije Sene Formula 1 tog vikenda prvo uzela Austrijanca Rolanda Recenberga, koji je poginuo na slobodnom treningu. Sve to, ali i dešavanja mjesecima ranije, natjerala su Ajrostati narednih trideset godina“.
● rođenje „kišnog čovjeka“
Svoj put ka zvijezdama Ajrton Sena je morao početi iz nejakog bolida Toulmena, ali za takvu klasu jačina bolida kao da nije bila važna. Strpljivo je čekao priliku, usput priželjkujući neke vanredne uslove u kojima bi mogao pokazati svoje vozačko umijeće, a ne samo inferiornost svog bolida u odnosu na one vodeće. I dočekao je magični Monako i ulice Monte Karla... Poznato je da je i u idealnim uslovima na stazi u Kneževini praktično nemoguće preticati, ali to nije važilo i za Senu! Dok je kiša prijetila da poplavi stazu, Ajrton je shvatao da mu se ukazala životna prilika - bez obzira što je stratovao sa 13. mjesta. Legende Alan Prost, Najdžel Mansel i Niki Lauda mučili su se kako bi se zadržali na stazi, a Prost je neprestano signalizirao tehničarima da prekinu trku. U 20. krugu prvoplasirani Prost je imao prednost nad Senom od 33,8 sekundi, da bi Sena bez obzira na uslove vrlo brzo stigao do druge pozicije, smanjujući zaostatak za Prostom četiri sekunde po krugu... Ipak, trka je prekinuta u 31. krugu, a Sena je bio vidno razočaran, jer je smatrao da mu je pobjeda oteta. Upravo ta trka, ali i ona u portu-
tona Senu da od čelnika FIA-e traži pod hitno poboljšanje sigurnosnog sistema u F1, a pred trku u Imoli veliki Brazilac je sa sobom u bolid unio i zastavu Austrije, sa namjerom da ako pobijedi, proslavi tako što će u ciljnoj ravnini mahati njome, u čast stradalog Recenberga. Nažalost i zastava je nakon sedmog kruga otišla sa legendom - u vječnost... glaskom Eštorilu 1985. kada je vožnja „mađioničara“ (kako mu je bio nadimak u Brazilu) izgledala poput umjetnosti, rodile su legendu o kišnom čovjeku, o majstoru koji je uslovima pogubnim za ostale takmičare, vozio mirno, bez zanošenja, korekcija, kao da kiše i nema. Ujedno, rodila se i legenda o najvećem rivalstvu u istoriji F1 karavana...
● sena vs Prost -
rivalstvo za sva vremena
Da bi se možda i najbolje opisalo ovo jedinstveno rivalstvo u Formuli 1, možda i sportu uopšte, vratićemo se na početak priče i riječi Senine drugarice iz djetinjstva: „Kada je taj isti klinac prvi put sjeo u karting, njegova ljubaznost je nestala i tako će ostati narednih trideset godina“. I zaista je tako bilo - Sena je u Prostu vidio svog „životnog“ neprijatelja, legendu koju treba svrgnuti sa trona... Čak i kada su 1988. godine postali timske kolege u Meklarenu! „U proljeće 1984. otvoren je novi Nirburgring i održavana je trka vozača sadašnjice i prošlosti, u Mercedesovim automobilima. Došao sam u Frankfurt zakazanim letom iz Ženeve, a Ajrton je trebao da sleti pola sata prije, pa me je Gerd Kremer iz Mercedesa zamolio da ga dovezem na stazu. Putem smo
Ime i prezime: Ajrton Sena Rođen: 21. marta 1960. Preminuo: 1. maja 1994. Mjesto rođenja: Sao Paulo, Brazil. Nadimak: Magico (Mađioničar). Ekipe: Toulmen, Lotus, Meklaren, Vilijams. Titule: 3 (1988, 1990, 1991.). Trke: 162. Pobjede: 41. Podijumi: 80. Pol-pozicije: 65. Najbrži krugovi: 19 *Od strane vozača Formule 1 proglašen za najboljeg pilota u istoriji F1 karavana pričali i bio je veoma prijatan. Zatim smo došli na stazu i trenirali u automobilima. Bio sam na polu, a Ajrton drugi - nakon toga više nije pričao sa mnom! Činilo se smiješnim u to vrijeme. Kasnije u trci sam poveo – i on me izgurao sa staze nakon polovine kruga“, prisjetio se Prost prvih trenutaka provedenih sa Senom. Nakon toga i ne čudi što je Sena i u odlučujućim trkama sezone znao sa staze namjerno da izgura Prosta kako bi osigurao titulu - ostaje da se pamti 1988. kada su jedan drugog toliko izluđivali, međusobno se toliko jako motivisali da se na kraju prvenstvo pretvorilo u obračun tandema iz Meklarena. Sena i Prost su tokom te godine osvojili 15 od 16 trka u sezoni, a prvak je bio Brazilac. Da su ipak, i pored velikog rivalstva bili jako vezani, najbolje govore Prostove rečenice nakon tragičnog 1. maja u Imoli... „Kada je umro, osjetio sam kako je i dio mene otišao sa njim zauvijek, pošto su naše karijere bile isprepletane. Znam da će mnogi pomisliti da sam neiskren kada ovo kažem, ali vjerujte da je ovo istina“, bile su riječi simpatičnog Francuza. I nema razloga da mu iko ne vjeruje, jer sa Senom je definitivno otišao i dio svih ljudi koji vole sport, pobjednike, jedinstvene genijalce...
da li ste znali? Da je svega dva ipo mjeseca nakon stravične nesreće u Imoli, tačnije 17. jula 1994. Brazil četvrti put postao prvak svijeta u fudbalu. Karioke su u finalu nakon penal ruleta bile bolje od Italije, a Romario, Bebeto i družina titulu su posvetili baš Ajrtonu Seni. “Ovo je pehar za njega. Hvala mu za sve što je uradio, pamtićemo ga vječno kao neponovljivog”, rekao je kapiten legendarne generacije karioka Karlos Dunga.
SPORT 29
ČETVRTAK I PETAK, 1. I 2. 5. 2014.
Stoni tenis: Nove pobjede na SP u Tokiju Crnogorske stonoteniske reprezentacije ostvarile su pobjede u četvrtoj diviziji Svjetskog prvenstva u Tokiju. Muška reprezentacija su u trećem kolu pete grupe savladala Siriju 3:1, dok su duel četvrtog kola protiv Alžira dobili bez borbe. Crvene, koji su u dosadašnjem dijelu takmičenja ostvarili maksimalan učinak do pobjede protiv Sirije vodili su Irfan Čekić sa dvije i Filip Bakić sa jednom pobjedom. Jedini poraz doživio je Filip Radović. U posljednjem kolu P grupe Crna Gora će danas igrati protiv Azerbejdžana. A ženska selekcija u drugom kolu N grupe pobijedila je Katar 3:0. Do drugog trijumfa došla je pobjedama Nede Milačić-Bogdanović, Sunčice Rogić i Sonje Janković. Crnogorske stonoteniserke, koje su na startu bile bolje od Madagaskara 3:0, u trećem kolu igraće danas protiv Nepala.
Teodo Mornar
VATERPOLO
Budva iz drame do velikog finala U sjajnom meču Budva srušila Primorac (9:7), polufinalnu seriju dobila 2:1 i igraće finale sa Jadranom iz Herceg Novog
Bez milosti prema bivšem klubu: Miljan Popović
71 84
Borbeno, kvalitetno, uzbudljivo - tako je sinoć bilo u Tivtu na otvaranju 9. kola ERSTE Superlige. Na kraju, Teodo - Mornar 71:84 (po četvrtinama 20:17, 23:20, 19:22, 9:25)! Tokom većeg dijela utakmice domaćin je kontrolisao igru, imao solidnu prednost, ali Barani se nijesu predavali do samog kraja i fenomenalnom rolom u posljednjem kvartalu uspjeli su da dođu do veoma važnog trijumfa. Cijeli plijen u Tivtu je Mornaru kolo prije kraja obezbijedio igranje plej-ofa, dok će sa druge strane Tivćani do samog kraja zavisti više od drugih rezultata nego od samih sebe. Deveto kolo Superlige će se zaokružiti večerašnjim mečevima - Zeta pred svojim navijačima dočekuje Lovćen (19sati), dok će Sutjeska u Nikšiću ugostiti Budućnost (20.30 sati).
BUDVA - Bazen “Dragan Trifunović”. Gledalaca: 700. Sudije: Petar Abramović i Boris Obradović. Igrač više: Budva 11 (5), Primorac 11 (4). Peterci: Budva 1(1). Rez. po četvrtinama: 2:1, 2:2, 3:3, 2:1. BUDVA: Lazović (12 odbrana), Vukmirović, Đurđić 2, Ćetković, Kovačević 1, Vujašević, Lobov 1, Popović 4, Marković 1, Radunović, Ivančević, Paškvalin, Zubac, Radanović. Trener: D. Pejaković. PRIMORAC: U. Brguljan, Kudaba 1, Lučić 1, Danilović, M. Brguljan, Đurović, Krivokapić, Tešanović, Mačić 1, Murišić 2, Vukasović 1, Saveljić 1, Kralj (11 odbrana), Adžić.
Trener: V. Uskoković. Na tribinama sjajna atmosfera, ali i scene sa poluvremena koje idu na obraz onih koji su ih napravili, a u bazenu drama - kakva se i očekuje u polufinalu crnogorskog vaterpolo plej-ofa! Iz nje do finala je isplivao šampion - sinoć u majstorici Budva je bila je bolja od Primorca (9:7), seriju je dobila 2:1 i igraće veliko finale za prvaka Crne Gore protiv Jadrana. Heroji Budve bili su svi, posebno golman Dejan Lazović (12 odbrana) i “dijete Primorca” Miljan Popović (četiri gola). Finalna serija kreće 8. maja, a prvi meč igra se u Herceg Novom. K.B.
NBA PLEJ OF
Čarolija usred Čikaga, Oklahoma pred ambisom Ko može da zaustavi čaroliju? “Grad vjetrova” je ostao u suzama nakon što je njime protutnjala četa čarobnjaka i ovjekovječila svoj prolaz prve faze plej-ofa poslije punih šest godina. Čikago – Vašington 69:75, go-
sti su pokazali sjajnu igru, pogotovo u odbrani i tako sa 4:1 u seriji uspjeli da se plasiraju u polufinale Istočne konferencije. Kada se pogledaju neke prethodne sezone ili činjenica da će ovo Vašingtonu biti tek treće polu-
finale od 1970. godine, jasno je da su Džon Vol, koji je u posljednjem meču postigao 24 poena, i družina napravili sjajnu stvar. Meč loptu ima Memfis (3:2) i tom protiv velikog favorita Oklahome! U vrlo neizvjesnoj završnici Grizliji su poslije produžetka uspjeli da utišaju gmrljavinu. Goste su predvodili Majk Miler, koji je potpisao 21 poen, te Zek Randolf sa 20, Majk Konli sa 17 i Mark Gasol sa 15 koševa i 11 skokova. Dosta loših stvari je ovih dana prolazilo kroz “Stejpls centar”, ali u noći između utorka i srijede svi su zadovoljni napustili glamuroznu arenu – Los Anđeles Klipersi su pobijedili Golden Stejt 113:103, tek nekoliko sati nakon što je njihov predsjednik Donald Sterling zbog rasističkih izjava zauvijek udaljen iz košarke. Tako su Deandre Džordan (25p, 18sk), Kris Pol (20p), Džamal Kroford (19p), Blejk Grifin (18p) i ekipa došli do prednosti od 3:2. U.R.
VODA DO PODA
Čuje li Opština rukometni vapaj?! Od 9. aprila i našeg teksta pod nazivom “Plate ni za lijek, a usta puna obećanja” ništa se nije promijenilo u tužnoj svakodnevici Rukometnog kluba Lovćen. Osim jedne plate, koju su igrači i stručni štab doslovno izmolili, Opština Cetinje i njen gradonačelnik Aleksandar Bogdanović ostavili su šampiona države da se praktično sam ugasi! Zato je voda došla do poda, a rukometaši crnogorskog velikana, kojima se duguje od devet do dvanaest plata, odlučili su se na radikalne mjere, s obzirom da treniraju i igraju u, žalosno je i napisati, bijedi! Prema našim informacijama iz izvora bliskih Opštini grada, saznali smo da će Lovćen nakon utakmice protiv Budvanske rivijere u subotu, gdje će matematički obezbijediti titulu, krenuti u totalni bunt! Ako jedna plata “ne legne” igračima i stručnom štabu do 10. maja i meča sa Sutjeskom u Nikšiću - igrači neće igrati, a Lovćen će izgubiti službeno 10:0 uz oduzimanje bodova! A, ako se Opština i smiluje, odnosno uplati novac, uslijediće novi ultimatum i potraživanje
još jedne plate do 20. maja, kada će se igrati Kup Crne Gore. U suprotnom, Cetinjani će službeno izgubiti od pomenute Sutjeske, ali i od Boke u Tivtu (14. maja), odnosno Budvanske rivijere u prijestonici turizma 17. maja čime će sa tri bojkota utakmica automatski po pravilniku Rukometnog saveza biti suspendovani! Regularnost prvenstva će biti srušena, što vuče za sobom da neće moći naredne sezone ni da nastupe u regionalnoj SEHA ligi, koja je progledala kroz prste Opštini, koja je napravila tzv. tribine u dvorani, koje nemaju ni stepeništa, ni najmanjih osnovnih uslova da bi se bezbjedno mogla posmatrati utakmica. Dakle, strpljenju rukometaša došao je kraj, a da li će čelnici prijestonice išta preduzeti (klub već pola godine od odlaska predsjednika Dragana Coga Ražnatovića, sportskog direktora Željka Zika Petričevića i generalnog sekretara Peđe Vujanovića nema Upravu) ili će i dalje samo lansirati lažna obećanja i ugasiti velikana našeg sporta - saznaćemo do 10. maja. A. Popović
SPORTSKI EKRAN 12:00 12:30 13:45 14:00 15:00 17:00 17:30 19:00 20:00 20:00 21:00 21:00 0:00 01:00 09:55 11:00 11:30 12:00 13:00 14:00 14:05 15:30 16:00 16:00 18:00 18:30 20:00 20:30 20:30 20:45 21:00 01:00
ČETVRTAK VTA Portugal Open Gran Kanaria – Barselona, košarka Biciklizam Snuker ATP Portugal Open HSV – Flensburg, rukomet L. Merkata – Peruđa, odbojka Valensija – Uniks, košarka UFC borbe Snuker Juventus – Benfika, fudbal Valensija – Sevilja, fudbal Atletiko M. – Atletiko N, fudbal Hokej, plej-of PETAK Moto GP, trening1 Snuker VTA Portugal Open Amkar – CSKA Moskva, fudbal Sevastopolj – Zorija, fudbal Biciklizam Moto GP, trening2 Snuker ATP Portugal Open Čornomorets – Metalist, fudbal Rijeka – Hr. Dragovoljac, fudbal Šahtjor – Iličivets, fudbal Snuker Bastija – Lil, fudbal Standard – Zulte Varegem, fudbal Bat – Nortampton, ragbi R. Valjekano – A. Bilbao, fudbal Hokej, plej-of
Eurosport2 Arenasport4 Eurosport2 Eurosport Eurosport2 Arenasport2 SK1 Eurosport2 Arenasport2 Eurosport RTCG2, Arenasport 3 Arenasport1 Arenasport3 Arenasport2 SK1 Eurosport Eurosport2 SK3 SK2 Eurosport SK1 Eurosport Eurosport2 SK1 Arenasport3 SK1 Eurosport Arenasport1 SK2 Arenasport2 SK3 Arenasport1
30 spoRt
ČETVRTAK I PETAK, 1. I 2. 5. 2014.
POLUFINALE KUPA, DRUGI MEČ
Cetinjski ringišpil
Dvomeč sa Luksemburgom
Posljednji put je Lovćen igrao lepršavo kada je igrao Mojaš Radonjić, ali igra kao ova sa legendom na klupi nije viđena nikada u prijestonici – tako je prokomentarisao jučerašnju predstavu Cetinjana na Obilića poljani jedan od najstarijih navijača „crvenih“. Prijestonica je još jednom pokazala zašto je jedan od najkišovitijih gradova, a Lovćen zbog čega igra ubjedljivo najbolji fudbal u proljećnom dijelu šampionata. Revanš polufinala Kupa, Lovćen – Petrovac 3:0... Razbijanje! Pribojavali su se u prijestonici, znalo se da je Petrovac snažan tim, ali parolu navijača „Vruće srce, ‘ladna glava i naši snovi će postati java“ su izabranici Radonjića ispoštovali i pružili svojim tifozima novih, pa čak i slobodno rečeno najboljih, 90 minuta u ovogodišnjoj bajci Lovćena. Počelo je perfektno za domaćina, u samom uvodu meča gol za 1:0 rezervaciju za ulazak u finale našeg masovnijeg takmičenja obezbijedio je Luka Vujanović. Talentovani ofanzivac je odlično reagovao glavom nakon centaršuta Miloša Radunovića. Zatresti rano mrežu Petrovca je do sada bio san za sve ekipe, očekivala se reakcija iskusne čete Milorada Malovrazića. Ali, nastavio se cetinjski ringišpil – Balša Radović je odradio veleslalom kroz protivničku odbranu, mada nije imao sreće da udvostruči prednost. Poslije njega ređali su se ataci Draška Božovića, koji je sa Nenadom Brnovićem osvojio sredinu terena, pa Luke Merdovića i još jednom Vujanovića, ali mrežu je tada tresao samo blagi vjetar.
FOTO: Mirko Savović
Nakon 0:0 Pod Malim brdom Lovćen pospremio Petrovac (3:0) i plasirao se u finale Kupa
S obzirom na prvu utakmicu (1:1) Petrovčani su imali aktivni rezultat, ali stigao je „deja-vu“ iz prvog poluvremena. Rani gol na početku, rani gol u nastavku i to na kakav način! Cijelu akciju je započeo Merdović, nastavili Vujanović i Božović da bi kompletnu akciju na pravi način završio Srđa Kosović – sjajnom dijagonalom pored golmana Nemanje Popovića.
Radonjić: Ovome se nijesmo nadali Trener Lovćena Mojaš Radonjić poslije utakmice nije krio zadovoljstvo – njegovi igrači nijesu mogli da mu serviraju ljepši poklon za povratak na klupu poslije mjesec dana suspenzije. “Bili smo sigurni. Protivnik nam faktički nije zaprijetio tokom 90 minuta,
a mi smo imali još par situacija da postignemo gol. Ali, kada za tri dana pobijedite istu ekipu, onda morate da budete zadovoljni. Ostaje još jedna utakmica u Kupu, a to je specifično takmičenje. Protivnik je nebitan, u svakom meču idemo na trijumf”, rekao je nakon utakmice Radonjić.
ISTORIJSKI USPJEH
Romantičarima se ostvario san Plan “romantičara” je uspio ono za šta su se spremali tokom duge zimske pauze juče su definitivno odradili na Lugovima! Remijem bez golova protiv Mogrena Mladost je prvi put u istoriji uspjela da se plasira u finale masovnijeg takmičenja. Podgorički klub silno želi Evropu, a dodatni motiv će biti i lijepa sjećanja iz prošlogodišnjeg izleta Starim kontinentom. “Prezadovoljan sam, kao i svi u klubu. Ovo je najveći uspjeh. Pred nama je najljepša moguća utakmica u ovogodišnjem šampionatu i daćemo sve od sebe da osvojimo pehar”, rekao nam je nakon utakmice iskusni bek Mlado-
sti Risto Lakić. Prije tri nedjelje momci Radovana Kavaje su napravili dobru zalihu - “romantičari” su tada na Starom aerodromu pobijedili 2:0, a Mogren je juče pred svojim navijačima najveće šanse propustio u periodu od 60. do 90. minuta. Napadali su “žuti”, imali posjed, ali nije bilo šanse da pronađu rupu u disciplinovanoj formaciji Podgoričana, koji su u 61. minutu mogli da se raduju finalu - Stefan Mugoša je preuzeo najstrožu kaznu, ali mladi golman Ilija Đurović je na pravi način reagovao i opravdao načinjeni jedanaesterac. “Nije bilo lako. Teren je bio do-
Teško da je koja publika zadovoljnija napustila crnogorsku fudbalsku arenu – dlanovi navijača nijesu prestali da odjekuju pod Lovćenom, a prava eksplozija je nastala u 74. minutu. Dugu loptu Radovića, Merdović je kao magnetom prilijepio za sebe i odbrani Petrovčana režirao vrtešku. „Izlomio“
je svoje čuvare, driblao i golmana Popovića i neometano poslao loptu u mrežu. Dupla kruna miriše u prijestonici – Cetinjani su svjesni da su još daleko od oba trofeja. Ali, jedno je jasno – na Obilića poljani se igra pravi fudbal, a Lovćen dugo godina nije preživljavao nešto slično... U.R.
CETINJE – Stadion: Obilića poljana. Gledalaca: oko 600. GOLOVI: 1:0 Vujanović u 8, 2:0 Kosović u 53, 3:0 Merdović u 74. Minutu. Sudija: N. Dabanović (Podgorica) 7. Pomoćnici: M. Asović (Berane) 7 i V. Radunović (Podgorica) 7.
LOVĆEN
3 (1)
Perović 7, Radunović 7,5, Tatar 7, Simović 7, V. Martinović 7, Brnović 8 (od 87. Hiro - ), Kosović 7,5, Vujanović 8, Božović 7,5 (od 84. M. Draganić - ), Radović 7,5, Merdović 8 (od 76. Perutović - ) Trener: Mojaš Radonjić 8 Popović 6, Mijović 5,5, Lakić 5,5, Grbović
PETROVAC
0 (0)
5, Čelebić 5, Šofranac 5, L. Martinović 5,5, Marković 5, Zec 5 (od 61. Leverda ), Muhović 5,5 (od 61. Kacić - ), Jovović 5 (od 61. Kruščić -) Trener: Milorad Malovrazić 6
IGRAČ UTAKMICE: Luka Merdović
BUDVA - Stadion: Lugovi. Gledalaca: 200. Sudija: Pr. Radovanović (Podgorica). Pomoćnici: D. Dević (Bar), Đ. Ražnatović (Cetinje). Žuti kartoni: Đurović, Radišić, Marković (Mogren).
MOGREN
0
MLADOST
0
Đurović 7, Radišić 6, Petričević 6, Kapisoda 6,5, Marković 6,5, Đurović 6 (Đoković), Mugoša 6 (Ćosić), Pejović 6, Racković 6, Kalezić 6,5, Zvicer 6 (Đurišić) Trener: Branislav Milačić 6,5
Dragojević 6, Živković 6, Lagator 6, Zečević 6, Radulović 6,5, Kolev 6 (Mitrović), Mugoša 6 (Petrović), Savićević 6 (Babović), Novović 6, Lakić 6,5 Trener: Radovan Kavaja 6,5
sta težak i zahtijevao da koncentracija bude na visokom nivou tokom svih 90 minuta. Znali smo da imamo dobru prednost, ali isto tako u bilo kom trenutku da smo primili gol moglo je da bude opasno”, dodao je Lakić. Odbranjeni jedanaesterac je malo trgnuo Budvane, koji su uspjeli da zatresu mrežu, ali nepropisno jer se defanzivac Mirko
Radišić našao u ofsajdu prilikom pogotka. Na kraju, Mladost je zasluženo u finalu - na drugoj strani ringa 21. maja pod Goricom će imati supersnažni Lovćen. “Romantičari” su ovim ispunili jedan cilj, dok Mogrenu preostaje grčevita borba za opstanak, a onda i jedno veliko brisanje svega onoga što se dešavalo ove sezone.... S.R.
IGRAČ UTAKMICE: Ilija Đurović
Mlađa omladinska reprezentacija Crne Gore će početkom narednog mjeseca u Luksemburgu odigrati dvije prijateljske utakmice sa odgovarajućom selekcijom te zemlje. Prva će biti odigrana 6. maja u Martzingu, a druga dva dana kasnije u Erpeldangeu. Oba meča počeće u 18.30 časova. “Utakmice sa Luksemburgom su nove provjere koje nas očekuju u sklopu priprema za kvalifikacioni turnir koji se u oktobru igra u Gruziji. Svi igrači koje sam pozvao će dobiti šansu i od njih očekujem maksimalno zalaganje i ozbiljnost”, rekao je selektor Aleksandar Miljenović. Okupljanje reprezentacije biće održano u ranim jutarnjim časovima 5. maja u Trening kampu FSCG na Starom aerodromu, odakle će naša selekcija direktno otputovati za Luksemburg. Selektor Miljenović za ovu akciju pozvao je 18 igrača - GOLMANI: Novović Marko (Zeta), Pavličić Đorđe (Dečić). ODBRANA: Grivić Dragan (Grbalj), Zindović Danijel (Grbalj), Vukčević Andrija (Budućnost), Lončar Stefan (Sutjeska), Nilović Nicola (Jang bojs, Švajcarska), Banović Marko (Budućnost), Kotorac Dejan (Bokelj). VEZNI RED: Rudović Anđelo (Mogren), Šarkić Oliver (Anderleht, Belgija), Vukčević Stefan (Zeta), Vilotijević Žarko (Čelik), Vujović Jovan (Sutjeska), Petrović Zoran (Mladost). NAPAD: Kukuličić Filip (Zeta), Mlilošević Stefan (Budućnost), Cmiljanić Boris (Budućnost).
Uhapšen “Bananamen”
Španska policija uhapsila je navijača koji je tokom prvenstvene utakmice Viljareal - Barselona bacio s tribine bananu na fudbalera katalonske ekipe Danija Alveša. Incident se dogodio u nedjelju, kada je Alveš trebalo da izvede korner. Bananu koju su bacili navijači Viljareala Brazilac je pojeo i potom izveo korner. Njegov potez je izazvao veliki odjek u javnosti, makar i bilo sve marketinški potez, imalo je veliki uticaj na podizanje svijesti javnosti i predstavlja zaista nesvakidašnji način obračuna sa ovim problemom. U današnjem saopštenju policije navodi se da je uhapšeni 26-godišnjak bio član stručnog štaba jedne od mladih selekcija Viljareala. Klub to nije mogao da potvrdi.
Tausend bez Mundijala Dobio je “Panini” sličicu, ali ga neće biti na Svjetskom prvenstvu - reprezentativac Engleske i član Totenhema Andros Tausend neće putovati u Brazil zbog operacije zgloba. Kolekcionari sličica će lijepiti njegov lik u albumu, ali zbog duge pauze talentovani ofanzivac će propustiti Mundijal. “Detaljnim pregledima i konsultacijom ljekara, utvrđeno je da će Taunsend morati na operaciju zgloba zbog oštećenja ligemanata tokom utakmice protiv Stouka u subotu.”, saopštio je njegov klub. Taunsend je za seniorsku reprezentaciju Engleske odigrao pet takmičarskih utakmica. Zbog povrede će propustiti izazove “Albiona” u mundijalskoj Grupi D, u kojoj će se ostrvska selekcija takmičiti sa Urugvajem, Kostarikom i Italijom.
SPORT 31
ČETVRTAK I PETAK, 1. I 2. 5. 2014. LIGA EVROPE, POLUFINALE
Torinski rat za Torino Torino, simbol moći sjevera Italije, odavno je spreman za veliko finale Lige Evrope, a upravo večeras na istom mjestu “ispod Alpa” vodiće se žestoka bitka za to finale! Giganti evropskog fudbala, domaći Juventus i Benfika, sudariće se u drugom polufinalnom meču slabijeg Uefinog takmičenja - prvu utakmicu lisabonski “lavovi” riješili su u svoju korist (2:1). Biće to, naravno, i duel velikana koji dugo (Juve 18, Benfika 52 godine) čekaju na evropski trofej - nema sumnje da će večeras prštati u srcu Pijemonta. “Izgleda da je Juventus uvijek zanimljiv kritičarima. Ukoliko osvojimo Ligu Evrope, govoriće da smo trijumfovali u najgorem takmičenju, a u slučaju neuspjeha, ponovo će krenuti priča kako Juventus nije tim za Evropu”, malo nervozno je najavio meč sa Benfikom trener “bjankonera” Antonio Konte. “Naravno, daćemo sve od sebe, pokušati da ispravimo greš-
ke iz prvog meča i sa našim navijačima proslavimo finale.” S druge strane, trener tima sa “La Luža” Žorž Žezus zna od koga njegovoj ekipi večeras prijeti najveća opasnost. “Ne postoji mnogo fudbalera koji imaju tehniku kakvu ima Pirlo”, jasan je Žezus. “On je taj koji pravi razliku. Mislim da će ovo biti veoma zanimljiv duel dvije najbolje ekipe koje su preostale u Ligi Evrope”. Dva velikana, oči u oči - u ratu za Torino. K.B.
DA LI STE ZNALI?
Da bi Benfika (tim koji je prošle godine titulu u Portugalu izgubio u direktnom duelu sa Portom dva kola prije kraja, koji je poražen u finalu domaćeg Kupa i finalu Lige Evrope) ove sezone mogla da osvoji četiri trofeja. “Orlovi” su već osvojili prvenstvo Portugala, igraće u finalu domaćih Liga kupa i Kupa, a čeka ih okršaj sa Juventusom u polufinalu LE.
Sevilja ili Valensija? Prvi meč na vrelom “Pichuanu” doveo je “rohiblankose” pred vrata Torina, večeras kreće druga priča španske bitke za finale Lige Evrope. Može li Valensija do još jednog epskog preokreta ili će Sevilja rutinski završiti drugu polufinalnu priču - prvi meč u Andaluziji završen 2:0. “Ovo mi je najveća utakmica u dresu Sevilje, napokon igramo za nešto veliko”, podgrijao je atmosferu Seviljin maestro Ivan Rakitić. “I prije prve utakmice rekao sam da će se sve rješavati na našem stadionu. Mislim da je vrijeme za novu veliku predstavu Valensije”, smatra sjajni trener “slijepih miševa” Huan Antonio Pici.
POLUFINALE (revanš), VEČERAS - 21.05h VALENSIJA - SEVILJA “Estadio de Mestaja” Prvi meč: 0:2 Međusobni dueli u Evropi Pob 0 Ner 0 Pob 1 POREĐENJA 23 / 12 Datih/primljenih golova 21 / 11 Evropski rang 22 18 STATISTIKA PRVOG MEČA 3 5 Šutevi u okvir gola 7 6 Šutevi van okvira Savladala Sevilju 3:1 321 223 Pasovi u semptembru u 4 Korneri prvenstvenom meču 5 58% 42% Posjed lopte RODRIGO LIMA Benfica
Samo jedan poraz u gostima u Evropi ove sezone
STVORENE ŠANSE Šutevi u okvir gola Van okvira Benfika 36 26 Juventus
48 39
Sevilja
72 69
Valensija
75 89
DRUGA ŠANSA Juventus i Benfika bi mogli da postanu 7. tim od 2000. koji je osvojio Ligu Evrope nakon što je ranije eliminisan iz Lige šampiona
Prosjek 58.1% 55.2% 51.1% 45.7%
2013. 2010. 2009. 2005. 2002. 2000.
Čelsi Atletiko M. Šahtjor CSKA Fejenord Galatasaraj
JUVENTUS - BENFIKA “Juventus stadion” Prvi meč: 1:2 Međusobni dueli Pob 1 Ner 0 Pob 4 POREĐENJA 10 / 4 Datih/primljenih golova 14 / 4 7 Evropski rang 12 STATISTIKA PRVOG MEČA 5 2 Šutevi u okvir gola 1 4 Šutevi van okvira 457 307 Pasovi Poražen u polufinalu Finalista Lige Evrope 6 3 prošle sezone gdje je Korneri Kupa šampiona od 43% poražena od Čelsija Benfike 1968. god. 57% Posjed lopte Izvor: UEFA, Infostrada Sports
Foto: Getty Images
© GRAPHIC NEWS
U susret desetoj tituli: Trenerski mag Karlo Anćeloti i maestro Kristijano Ronaldo proslavljaju pobjedu nad Bajernom
ODJECI REALOVE RAPSODIJE
Kraljevski ubod u srce tiki-take
Evropa oduševljena fantastičnim Realom, koji je razbio u paramparčad filozofiju Pepa Gvardiole, zbog čega je nastradao “do juče” neprikosnoveni Bajern
● GVARDIOLA NA TANKOM LEDU
Aleksandar Popović
T
e 29. aprilske noći u minhenskoj jazbini eksplodirala je kraljevska genijalnost, koja je zadala ubod u srce opjevanoj tiki-taki. Real je jednostavno razmontirao Bajern (4:0) i sa ukupnih 5:0 čekirao kartu za finale u Lisabonu 24. maja.
Posjed lopte i na stotine dodavanja Bavaraca oslikali su se u jednoj jedinoj pravoj prilici u dva meča (šansa Marija Gecea u Madridu), što najbolje opisuje kakvu je njemački velikan torturu proživio od ruke nemilosrdne madridske mašine, a koju su još ranije najavili Siti, Augzburg, Borusija Dortmund... Kada se povuče crta - to više nije ni t od “tiki-take”, već držanje lopte bez konkretne akcije i uz sterilne pokušaje. “Real se vratio tamo gdje i pripada - na vrh!”, vrisnuo je oduševljeno junak Serhio Ramos, koji je poslije dvije godine režirao osvetu Bavarcima, protiv kojih je promašio penal i postao predmet podsmijeha. “Minhen izgorio, Lisabon čeka!”, poručio je renonimirani “AS”, uz konstataciju “Marke” - “Najveći korak u istoriji - do Lisabona!”.
● RONALDO: ANĆELOTI ZASLUŽAN ZA SVE
On je postigao dva gola u istorijskom trijumfu Reala nad Bajernom. On je 16 puta tresao mreže u eliti ove sezone i novi je rekorder, koji se izdigao iznad Lea Mesija i Žozea Altafinija. On je Kristijano Ronaldo - najbolji igrač planete. “Želio sam da oborim rekord i hvala ekipi za to. Presrećan sam, ali sada želim da osvojimo Ligu šampiona”, naglašava CR7, koji je prosla-
DA LI STE ZNALI?
Da su prilikom trećeg gola igrači Reala pretrčali 80 metara za 11 sekundi i uz 10 dodira matirali Bajern, odnosno to je uradio Kristijano Ronaldo.
vio prvi gol poput pjevačice Bijonse, što je glavna atrakcija ovih dana na društvenim mrežama. A, “predator iz Madeire” nije zaboravio da pomene čovjeka koji je najzaslužniji što “merengesi” ovako igraju... “Karlo Anćeloti je promijenio naš mentalitet i usadio nam vjeru da možemo. Zato se od sada spremamo za finale i nije nam važno ko će nas čekati u Lisabonu, jer u svojoj zemlji želim da postanem prvak Evrope”, ističe Portugalac, koji je 2004. godine baš u Lisabonu izgubio u finalu Evropskog prvenstva od Grčke, što je nevjerovatna podudarnost pred ovogodišnji šlager Lige šampiona. Naravno, žal ostaje zbog parnog žutog kartona Ćabija Alonsa, zbog čega će sjajni vezista propustiti završni čin, ali je tu nezaustavljivi majstor Luka Modrić, koji je u svojoj 100. utakmici za Real bio jedan od najboljih, pored mašine Gereta Bejla i ostalih vojskovođa.
“Gvardiola, šta si to uradio?”, zapitao se “Goal.com”, koji je još od ranije tvrdio da će Pep Gvardiola odlično voditi Bajern sve dok ne bude mijenjao njegov stil igre. Međutim, to se dogodilo, a “tiki-taka” nije zaživjela na “Alijanc areni”. Naprotiv, doživjela je totalni fijasko, propast, a sada većina tvrdi i da je pročitana... “Ovo je veliko razočaranje i ja sam kriv zbog toga. Moramo dići glavu, jer je ovo fudbal i Real se zasluženo plasirao u finale”, preuzeo je krivicu na sebe Gvardiola, dok je većina igrača Bajerna saglasna da je tim bio preotvoren i da nijesu taktički dobro stajali na terenu, zbog čega njemački mediji već sada najavljuju mogući bunt protiv katalonskog stručnjaka. “Real je ponizio Gvardiolu!”, napisao je “Bild”, dok su ostali mediji konstatovali “kraj sna”, “poniženje” i tako unedogled. Takođe, Karl-Hajnc Rumenige bio je toliko bijesan zbog teškog poraza da je kratko prokomentarisao. “Bolje da držim jezik za zubima! U najmanju ruku sam izrevoltiran! Real nas je doslovno šamarao!”, kratko i jasno je poručio čelni čovjek minhenskog giganta.
super atletiko, za istorijsko finale
Atletiko najljepša fudbalska priča Madrilenjo u srcu Portugala za prvo gradsko finale Lige šampiona u istoriji - u meču sezone 24. maja u Lisabonu igraće Atletiko Madrid i Real Madrid, kolčonerosi pospremili Čelsi Miloš Antić
s
an se nastavlja, najljepša fudbalska priča ove sezone još nije rekla posljednju riječ - Atletiko Madrid će nakon 40 godina (poraz od Bajerna 1974. godine) igrati u finalu Lige šampiona! Kolčonerosi su gubili od Čelsija, mnogi su plavce već vidjeli u Lisabonu, ali pitali su se za nešto i ratnici Ćolo Simeonea.
Srce, karakter, znanje i napad kao najboja odbrana proizveli su tri gola, pa će u finalu prvi put u istoriji Lige (Kupa) šampiona igrati gradskki rivali - Atletiko i Real. Idol crvenog Madrida - Dijego Ćolo Simeone ima priliku da napravi ono što je Murinjo uradio sa Portom 2004. godine. Da sa malim Atletikom pospremi sve fudbalske velikane, da pokaže da nije sve u novcu, da je mnogo toga u nečemu što ne može da se kupi, sa čime se rađa. Još samo jedan korak... A Murinjo? Portugalskom stručnjaku se osvetila taktika sa duplim bekovima i sedmoricom defanzivnih igrača čak i na domaćem terenu. Sa Luizom kao organizatorom igre Čelsibus neće u Lisabon, pa će nakon promašene sezone u galaktičkom Realu (bez trofeja prošle sezone), i ova sa odličnim timom Čelsija ostati upisana kao katastrofalna za
“Specijalnog” - ponovo bez trofeja, sem ako se u Premijer ligi ne desi čudo.
● El NiNjov pEčat protiv svojih Očekivao se novi taktički rat, novi ultra defanzivni fudbal bez šanse, na 0:0, ali je sami start meča pokazao da neće baš sve ići kao na Visente Kalderonu. Atletiko je uzeo loptu, slučajno došao do prve prilike (centaršut Kokea završio je na prečki, pa na stativi srećnog Švarcera), odgovorio je Čelsi makazicama Luiza kao uvod u vođstvo. Vilijan je kod korner zastavice okrenuo dvojicu čuvara, akciju nastavio Aspilikueta, dao povratnu loptu za Toresa, a El Ninjo uz blagu devijaciju Marija Suareza prevario Kurtou. Stemford je eksplodirao, a dolje na terenu slavlja nije bilo - gol protiv matičnog tima nekadašnji ubica
golmana dječijeg lica je proslavio onako kako to obično rade majstori koji zabiju “svom” klubu.
● strašaN odgovor Ćolovih ratNika Ako je neko i pomislio da je tu kraj najljepše evropske fudbalske priče, grdno se prevario - Ćolovi ratnici imali su spreman odgovor u smiraj prvog poluvremena. Tijago je zavrnuo na drugu stativu, loptu u peterac vratio Huanfran, lopta je prošla i Terija i Kola, a na suprotnoj strani je dočekao Adrian, Simeoneovo iznenađenje u prvoj postavi, i smjestio iza leđa Švarcera... Kolčonerosi su bili na “samo” 45 minuta od velikog finala. Znalo se međutim da će to biti paklenih 45 minuta, da će gol Adriana otvoriti karte i da će Murinjo morati da naredi napad htjeo to ili ne, znala njegova ekipa da igra na taj način ili ne... Svjedoči tome i brza izmjena (Eto umjesto Kola), ali umjesto da Kamerunac donese nešto u ofanzivi, zabrljao je u defanzivi - na jednu ničiju loptu prvi je stigao Dijego Kosta, Eto ga srušio, a Ricoli bio neumoljiv - penal za Atletiko. Lider kolčonerosa ne priznaje onu da “nad kim je napravljen penal obično ne šutira”,
Čelsi - Atletiko 1:3 1:0 tores 26’, 1:1 Adrian 44’, 1:2 Dijego kosta 60’, 1:3 Arda turan 72’ LONDON - Stemford bridž. Gledalaca: 40.000. Sudije: N. Ricoli. Pomoćnici: R. Faverani i E. Liberatore (svi iz Italije). Žuti kartoni: Kejhil (Čelsi), Kosta, Adrian (Atletiko).
ČELSI (5-2-2-1): Švarcer - Aspilikueta, Ivanović, Teri, Kejhil, Kol (od 54. (Eto) - Luiz, Ramireš - Azar, Vilijan (od 77. Šurle) - Tores (od 67. Ba). prišao je lopti, prevario Švarcera i umirio Zapadni London.
● luiz u stativu, arda u srca čElsijEvih Navijača Čelsi je jedino iz prekida mogao da se vrati u igru, kroz igru sa tehnički i taktički suoperiornijim gostima nikako. Nijesu plavci imali ni sreće (stati-
ATLETIKO (4-2-3-1): Kurtoa - Huanfran, Miranda, Godin, Felipe - Mario, Tijago- Arda (od 83. Rodrigez), Koke, Adrian (od 66. Raul Garsija) Kosta (od 76. Sosa). va nakon udarca glavom Luiza), da bi 20-tak minuta prije kraja riješena svaka nedoumica, ako je kod nekog postojala opet je Huanfran ubacio loptu na peterac, Arda glavom pogodio prečku, ali i imao sreće da se baš njemu odbije na zicer za velikih 1:3! “Grandioso Atleti, finale historico”, napisala je tiražna Marca na svom online izdannju.
ČETVRTAK I PETAK, 1. I 2. 5. 2014. bRoj 830 GoDINA III
33 žENA PRIRODNI LIJEK
Kantarion protiv umornih nogu Napravite kupka protiv umornih nogu od kantariona jer upravo sastojci ovog cvijeta pozitivno djeluju na cirkulaciju, krvi, smanjuju napetost, a time i bolove u nogama. Priprema: Kupka se priprema tako da se 50 grama usitnjenog i osušenog kantarionovog lišća i 50 grama njegovog korijena prelije hladnom vodom i ostavi na vatri da provri.
Zatim je potrebno da se na laganoj vatri kuva još 10 do 12 minuta i ostavi pokriveno dok tečnost ne poprimi zelenkasto-smeđu boju (voditi računa da tečnost tokom spremanja ne prokuva) Noge držite u mlakoj kupki desetak minuta, zatim ih obrišite peškirom i legnite najmanje desetak minuta tako da su noge uzdignute kako bi se olakšao krvotok.
PRIVLAČNO
Armanijev miris iz luks kolekcije
ZA LIJEP OSMIJEH
Vodite računa o zdravlju zuba
o
no što zaista privlači pažnju jeste osmijeh koji otkriva lijepe i njegovane zube. Uzalud je sva šminka, garderoba i ostali modni pomagači, ako su vam zubi neuredni i kvarni, a kako su i istraživanja pokazala, oni su prva stvar koju primijetimo kada nekog upoznamo.
O higijeni zuba smo do sada mnogo puta govorili, a ono što je opšte poznato jeste da se oni čiste dva do tri puta dnevno i da bi zubara trebalo posjetiti na svakih šest mjeseci.
● Zubi se prvi primijete Da li ste znali da su zubi jedna od prvih stvari koju primijetimo kad upoznajemo nekoga? Prema istraživanju koje je sprovela Britanska fondacija za zdravlje zuba obavila u saradnji s kompanijom Oral-B, 64% ljudi od 25 do 34 godine sada više zabrinuto za izgled zuba nego što je to bio slučaj prije pet godina? Na osnovu još jednog istraživanja, ovog puta onog koje je sprovela kompanija Bupa, 52% ispitanika vjeruje da lijepi zubi mogu da doprinesu dobijanju boljeg posla, a 46% misli da će vam dobri zubi pomoći u sklapanju novih prijateljstava.
● Šta ne Znate o desnima Jednostavno pitanje: koliko često mislite o desnima? Odgovor je vjerovatno negdje između “nikada” i “uf”. Vjerovatno ni ne znate da u vašim ustima živi negdje oko 400 vrsta bak-
terija i da svaki put kad perete zube ili ih čistite koncem, bakterije mogu ući u vaše desni i izazvati upalu. Služba za zaštitu zdravlja Velike Britanije (National Health Service) procjenjuje da polovina odrasle populacije boluje od paradentoze u nekoj mjeri, tako da je veoma važno skidati kamenac sa zuba, posebno važi za trudnice, jer je tada rizik veći zbog drastičnijih hormonskih promjena. Da biste spriječili upale desni potrebno je da perete zube dva puta dnevno po tri minuta i čistite ih koncem jedanput dnevno. Ako pušite, onda prekinite jer cigarete slabe kost i tkivo koje drži zube, stvaraju džepove između zuba i desni i jak kamenac. To je objašnjenje zašto su pušači podložniji gubljenju zuba od nepušača.
● novi trend, nevidljiva proteZa
Pravilni, savršeni holivudski osmijeh koji je bio popularan 90-ih godina zamijenjen je nečim malo prirodnijim. Ranije je slijepo praćen ideal zasljepljujuće bijelih i kao lenjirom sječenih zuba, a danas se sve više ljudi
odlučuje da zadrži svoje zube. Koriste se manje invazivne metode i sve više odraslih izabraće protezu umjesto navlaka. Stomatolozi objašnjavaju koje su prednosti proteze: “Efekat repozicioniranja, tj. ispravljanja zuba traje čitav život, dok navlake imaju životni vijek između 10 i 12 godina, a poslije toga bi ih trebalo zamijeniti”, kažu. Statistika Britanske akademije za kozmetičku stomatologiju (BACD) pokazuje da je u 2010. godini korišćenje invazivnih metoda preoblikovanja zuba zabilježilo pad od čak 50%, a manje agresivne metode koristile su se 50% više. Popularan je novi vid proteze, kolokvijalno nazvan “inkognito”. Ima sličnu funkciju kao tradicionalna metalna proteza samo što je praktično nevidljiva. Stavlja se iza zuba, tako da ne može da se vidi osim ako se glava ne nagne skroz pozadi.
● Zubi vas čine starijim? Ne stari samo koža vremenom, to se dešava i sa zubima. “Kako starite, tako vam tamne i zubi. Zapuše se pore (da, i zubi imaju pore) i zubi postaju žuti ili sivi i gube sjaj. Okom nevidljive pukotine i mala krzanja zuba dovode do stvaranja fleka, gleđ se tanji i žuti zubni dentin postaje sve primjetniji”, kažu stomatolozi. Zubi bi trebalo da budu dovoljno dugački da im se vide krajevi dok govorite, ali kako starite, i oni se skraćuju i troše, posebno ako škrgućete zubima na javi ili u snu.
Kuća Armani lansira novi luksuzni miris za 2014. godinu nazvan “Ombre & Lumiere”, inspirisan Armani couture kolekcijom za sezonu proljeće-ljeto 2014 . Miris pripada ekskluzivnoj kolekciji brenda Armani Privé, i to njenoj potkolekciji Armani Privé Les Éditions Couture. “Armani Privé Ombre & Lumiere” koncentriše se na notu irisa, pojačanu Sambac ja-
OBUĆA
sminom. Ova dva cvijeta predstavljaju kontrast naznačen u samom imenu parfema sjenku i svjetlost. Kompozicija uključuje i dodatne akorde bergamota i vodice frezije u vrhu, te ambroxa i mošusnog ekstrakta u bazi. Ovaj miris brojčano je ograničen na samo 120 primjeraka, dostupan je u 100 ml Eau de Parfum i može se kupiti po cijeni od 550 eura.
Cipele - papuče, model u trendu Cipele-papuče karakteriše veoma privlačna forma koja daje stabilnost stopalu što je sjajna stvar ako ćete u njima provesti i po nekoliko sati. Na proljeće ćemo ovakve cipele viđati svuda, za šta su se postarali mnogi dizajnerski brendovi. Većinu modela čine širi kaiševi koji stopalo čine sigurnijim, pa ni znatno veća visina pete neće predstavljati problem. Inače, visina peta kod ovih modela varira od pet do 10 cm, tako da svako može pronaći idealan model za sebe. Ove modele imali smo prilike vidjeti na revijama “Alexander Wang”, “Chloé”, “Stella McCartney” i “Céline” i kod brendova poznatih isklučivo po obući kao što su “Gianvito Rossi”, “Sophia Webster”,”Casadei”. Osim modela u jednoj boji, dostupni su i oni sa perlicama i ukrasima idealni za večernje i svečane prilike. Ma.I.
34 ŽENA
ČETVRTAK I PETAK, 1. I 2. 5. 2014.
Kako razlikovati laž i maštu vaših najmlađih
Ako imate predškolca, bilo kog uzrasta, često se susrećete sa dilemom o tome da li je istina ono što od njega čujete, ili je to samo plod njegove mašte. Ali istina je da sva djeca lažu povremeno. Kao roditelj, vaš posao je da dijete učite iskrenosti. Evo nekoliko savjeta: Laž ili mašta? Djeca ove dobi mogu izmisliti različite priče – ne sa namjerom da slažu, već prosto zato što još ne znaju odvojiti stvarnost od fantazije. U većini slučajeva, dijete od 3, 4 ili 5 godine ne može tačno razumjeti šta je to laž. Njihove pričice su rezultat mašte koja radi 100 na sat, i nisu zlonamjerne. Iskrenost Trenutke kada vaše dijete govori laži iskoristite kako biste razgovarali o iskrenosti i zašto je ona važna. Da biste ohrabrili iskrenost, pokušajte ukloniti posljedice: ”Bez obzira šta si učinio, neću se naljutiti ako mi kažeš istinu”. Mnoga djeca lažu kada znaju da su učinili nešto pogrešno i ne žele da vas razočaraju ili izazovu ljutnju. Kako se postaviti? Nikada nije prerano učiti djecu iskrenosti. Razgovarajte o tome zašto je pogrešno lagati – recite da ste tužni kada vam govori o stvarima koje nisu istinite. Kada dijete shvati da je iskrenost vrijednost koju cijenite i samo će tome težiti. (roditeljstvo)
ODNOSI
Stvari oko kojih se parovi ne slažu
P
ostoji mnogo stvari oko kojih se žene i muškarci u potpunosti razumiju, ali je još više onih oko kojih se ne slažu, niti će se ikada složiti.
Donosimo vam samo nekolicinu sitnica oko kojih se muškarci i žene svakodnevno “glođu”. 1. Koliko je seksi Skarlet Johanson? On kaže da je tako seksi i divna. Ona misli da je voli samo zbog njenih grudi i tvrdi da je Anđelina Džoli divna. 2. Koliko su zabavni mjuzikli. On se ubija dosade, dok ona osjeća da magija iz Diznijevih filmova konačno oživljava. 3. Punđa na sred glave. On kaže: Više volim kada ti je ko-
sa puštena. Ona kaže: Ovo samo ide bolje sa mojim novim kombinezonom. 4. Loše romantične komedije. On kaže: Ovo me tjera da iskopam sebi oči. Ona kaže: Ja samo volim Kejt Hadson toliko mnogo iako je ponekad i mrzim. 5. Pica za svaki obrok. On ne bi voleo ništa više, ona kaže ne, hvala od toga se mnogo nadimam. 6. Kelj. On jednostavno ne shvata. Ona pravi sopstveni čips
od kelja. 7. Umjetničko klizanje. On bi radije gledao brzo klizanje. Ona misli da je gledanje brzog klizanja kao da zurite u zid. 8. Seks i grad je najveći TV šou svih vremena. On ne zna ništa. 9. Uputstva. Da li je to skretanje? Mislim da jeste, kaže on. Nisam sigurna, na Gugl map piše da je sledeće – sačekaj, vrati se, mislim da je ipak bilo ono, odgovara ona. 10. Ok je da se kasni. On kaže: Mrzim što kasniš! Zašto mi uvijek to radiš? Ona kaže: Svi kasne, i nikoga nije briga. 11. Kapkejk. On se ne uzbuđuje previše oko toga što ima sopstvenu minijaturnu tortu. Ona pro-
davnice kapkejkova tretira poput lokalnih znamenitosti koje se moraju odmah posjetiti po otvaranju. 12. Prihvatljiv iznos novca za investiranje u cipele. On kaže: 200 eura je previše za cipele. Ona kaže: Pa ti bi toliko dao za utakmicu, kad bi trebalo. A cipele su trajnije od utakmice. 13. Filmovi sa Švarcenegerom. On: sve sami klasici. Ona: ovo me tjera da sebi iskopam oči. 14. Šminka sa šljokicama. On je mrzi jer naredna tri dana ne može da skine štras sa sebe, ona obožava to što je on tri dana posut šljokicama. To je neka vrsta obilježavanja teritorije, a uz to i fantastično sija. (cosmopoliten)
SIMPTOMI
Zavođenje je bitnije Šta ukazuje na manjak seksa od fizičkog izgleda KORISNO
Ako je vjerovati posljednjim istraživanjima naučnika sa Vebster Univerziteta iz Sent Luisa zavođenje ne samo da “pali”, već je efikasnije i od dobrog fizičkog izgleda. Signaliziranje dostupnosti i interesovanja privlači pažnju i povećava vašu atraktivnost u očima druge osobe više nego savršene proporcije i filmska ljepota, zaključak je istraživanja. Doktorka Monika Mur radila je ovo istraživanje u kafićima za samce i došla je do zaključka da osobe ne privlače najprivlačniji među njima, već oni koji na najbolji način signaliziraju svoju dostupnost. Ona tvrdi da upravo sledeći oblici zavođenja najbolje djeluju: Osmjesi i kontakt očima uni-
verzalan su alat koji važi za oba pola, ali daleko efektivniji su dodiri koji mogu da budu prijateljski (guranje, udaranje po ramenu, rukovanje), ozbiljniji (zagrljaji oko ramena ili struka) i nuklearni (dodirivanje lica) koje su istraživači naveli najefikanijim zavođenjem dodirima. Ipak, treba imati na umu da će i najobičniji dodir uveliko povećati pažnju osobe. Stoga, svoje dodire prilagodite efektu koji želite da postignete. Nakon što su pridobile pažnju muškarca, žene u skladu sa sterotipima i davnim navikama moraju da počnu da se prave teško dostupnima, kako bi dodatno povećale interes muškarca. Ipak, činjenica je da žene lakše zavode. (smedia)
Iako ste možda mislili da žene manjak seksa odlično podnose, ipak stvari su malo drugačije nego što se misli. Pročitajte koje su to karakteristike koje otkrivaju da vam fali seksualni kontakt s partnerom. Hroničan umor Mnoge žene koje ne upražnjavaju seks imaju nesanicu i zbog toga su tokom dana pospane. Zapravo za sve je kriv hormon oksitocin koji na žene deluje kao sedativ, a luči se tokom orgazma. Zbog nedostatka ovog hormona, žene su često uznemirene i imaju problem sa snom. Prevremeno starenje Tokom seksa luči se i kolagen, koji je zadužen za lijep i mladolik izgled kože. Zbog nedostatka kolagena, koža će izgledati starije nego što zaista jeste. Problemi s kožom Bubuljice i akne na licu pojaviće se ženama s manjkom progesterona, koje tijelo proizvodi tokom seksa, jer je ovaj hormon zadužen za čisto lice i kožu bez nepravilnosti.
Neprijateljsko ponašanje prema drugim ljudima Pored fizičkih, postoje i psihičke posljedice nemanja seksa, tako da žene koje nisu seksualno zadovoljene često su neprijateljski raspoložene na cio svijet oko sebe. Slabija otpornost na bolove Oksitocin je hormon koji se luči tokom seksa, a djeluje kao prirodni lijek protiv bolova i grčeva, tako da žene
koje nisu seksualno aktivne često uzimaju ljekove protiv bolova jer imaju manjak oksitocina. Slab imunitet Seksualni odnosi poboljšavaju opšte stanje organizma i povećavaju broj antivirusnih antitijela za 30 odsto. Zaboravnost Seks utiče i na cirkulaciju, a samim tim i na bolji rad mozga. (superžena)
ŽENA 35
ČETVRTAK I PETAK, 1. I 2. 5. 2014. ZDRAVLJE
Ubrzajte metabolizam bez vježbanja i izgladnjivanja Predlažemo nekoliko jednostavnih načina da ubrzate metabolizam, a da ne morate da vježbate niti da se izgladnjujete. DVIJE ČAŠE HLADNE VODE Čim ustane-
te popijte dve čaše ledene vode. Hladna voda natjeraće unutrašnje organe da izbace vodu do perifernih mišića, a to poboljšava cirkulaciju i protok krvi. PULT ZA STAJANJE Držite laptop na pultu za stajanje. Dok sedimo, ne moramo uopšte da koristimo mišiće. To ne znači da treba cijeli dan da stojimo, ali, jedan do dva sata stajanja dnevno poboljšaće metabolizam. TOPLO-
N
JE
ZA DO K
ŽENSKO PROKLETSTVO
TO RA
P I TA
H L A D N O TUŠIRANJE Kad se tuširate počnite sa toplom vodom, dva do tri minuta, a onda pustite hladnu da teče 30 do 45 sekundi. To utiče na opuštanje k r v n i h s u d ova , kad je voda topla, i
na njihovo skupljanje, kad je voda hladna. REDOVNO SPAVANJE Redovno spavanje i dovoljno sna takođe pomaže u regulaciji metaboličkih procesa. Ljudski organizam je poput mašine, kojoj je potreban odmor kako bi se oporavila, a san je najbolji način za to. LJUTO Poznato je da ljute papričice utiču na smanjenje gojaznosti zato što pospešuju trošenje energije i oksidaciju masti. Ljuta paprika poboljšava varenje, cirkulaciju i podiže nivo energije.Ali uzimajte papričice u veoma malim količinama, jer ljuto može da ima i negativnih efekata po vaše zdravlje. ZELENI ČAJ Zeleni čaj sadrži mnogo zdravih sastojaka. Studije pokazuju da su katehini u zelenom čaju odgovorni za ubrzavanje metabolizma i topljenja kilograma. JOGURT I KISELO MLIJEKO Proteini i kalcijum su sastojci koji čine čuda za metabolizam. Grčki jogurt sadrži dvostruko više proteina od običnog jogurta, i odličan je izvor kalcijuma. (SuperŽena)
Poštovani, Imam 43 godine, visoka sam 170 cm, težina 65 kg. Nalaz holesterola mi je 6.89 m mol/L. Ostalo je u granicama dozvoljenog (trigliceridi 1.42 mmol/L). Šta treba da izbjegavam u ishrani? Unaprijed hvala. Poštovani, Hranu pripremati isključivo na hladno cijeđenom ulju. Povrće skuvajte u vodi i na kraju dodajte ulje. Unos crvenog mesa se ograničava na jedanput nedjeljno, a unos ribe se preporučuje dvaputa nedjeljno, posebno unos plave ribe. Povećati unos dijetskih biljnih vlakana (hljeb od integralnog brašna, mekinje, ovsene pahuljice, neljušteno voće, pasulj, sočivo, grašak, integralni pirinač, povrće). Iz ishrane treba izbjegavati: prženu i pohovanu hranu, punomasan sir, kajmak, bijeli hljeb, lisnata tijesta, masne vrste mesa, suhomesnate proizvode, iznutrice, unos jaja ograničiti na dva komada nedjeljno, smanjiti unos slatkiša, posebno kolača i torti sa filom. (Lepota i zdravlje)
NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora možete postavljati putem e-maila zabava@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.
Jedini način da se otarasite celulita
SAVJETI
Do bolje pažnje uz pomoć tehnologije USMJERITE PAŽNJU Kada je reč o pisanju eseja ili poslovnih izveštaja, koristite u vašem Wordu “Focus mode”, koji će ekran preplaviti samo dokumentom u kojem pišete i neće dozvoliti da vas ometa prijatelj koji vam piše na četu ili slično. PUSTITE KLASIČNU MUZIKU Istraživanja su pokazala da slušanje klasične muzike pojačava stepen pažnje. Počnite da
puštate ovu muziku koja ima umirujući efekat, a ne ometa vas u radu. BLOKIRAJTE INTERNET Postoje softveri dizajnirani da spriječe ometanje, poput “Freedom”, “LeechBlock” i “StayFocused”. Oni vam onemogućavaju kompulsivno kliktanje na internet pretraživač i tjeraju vas da se koncentrišete na ono što zaista treba da radite.
PROBLEMI
Posao i depresija Osim što uništava zdravlje, depresija onemogućava rad i napredak u karijeri, utvrdila je studija britanskog Udruženja za borbu protiv depresije. U istraživanju je učestovalo oko 1.300 ljudi, a utvrđeno je da trećina njih ne može normalno da radi ni da funkcioniše na poslu zbog stresa i depresije, ali i zato što su jednostavno “izgorjeli”. Zbog toga se njih 83 posto osjeća izolovano i usamljeno, a samo polovina usamljenih povjerila se kolegi. Iako se malo njih odluči na taj korak, skoro 71 posto njih osjećalo se bolje kad su kolegi rekli kako su, potvrdilo je istraživanje. Sve veći broj oboljelih od depresije podstakao je britanske kom-
panije da omoguće pomoć svojim zaposlenima. Procenjuje se da bi takav pristup mogao smanjiti bolovanja za 30 posto, piše Dejli Mejl. “Do 2015. godine svojim strategijama planiramo da smanjimo broj oboljelih od depresije za 10 posto kao i bolovanja” ,napomenuo je podpredsjednik britanske kompanije Unilever, Tim Manden. “Depresija je najveći izazov za kompanije, naročito zato što one ne znaju kako sa tim pravilno da se nose. Prvo treba skinuti stigmu s ove bolesti i omogućiti ljudima pomoć. U tome pomažu internet stranice specijalizovane za to i grupe podrške”, istakao je Emer O Nil, direktor Udruženja za borbu protiv depresije. (Alo.rs)
ISTRAŽIVANJE
Da li je kikiriki zdrav Da li ste znali da celulit može da se pojavi kod žena svih veličina i oblika tijela? Toliko žena širom svijeta se bezuspješno bori sa ovim estetskim problemom, da je celulit dobio naziv “žensko prokletstvo”. NE MOŽETE SE RIJEŠITI CELULITA POMOĆU LOSIONA Da razriješimo ovo jednom i zauvijek - losioni, kreme i ostale mackalice nisu čudotvorni, i neće učiniti da vaš celulit nestane. Celulit je problem koji se javlja ispod kože, pa je zato svako površinsko liječenje čisto bacanje novca. KOZMETIČKI TRETMANI SU NEEFIKASNI Koliko god bili popularni i skupi, tretmani koje nude mnogi kozmetički saloni nemaju nikakvog efekta. Studije pokazuju da su ovakvi tretmani na neke žene imali i jako negativne efekte. CELULIT NIJE GENETSKI PREDODREĐEN I MOŽETE DA GA SE RIJEŠITE
Bez obzira na to šta su vam govorili, celulit nije nešto što ste naslijedili od svojih roditelja. Ako mislite da ste pokušali sve, a celulit je i dalje tu, u pitanju nije genetika nego loša taktika. MOŽETE DA GA SE OTARASITE BEZ OBZIRA NA GODINE Celulit je problem vezan za vaše mišiće i zato možete da ga se otarasite bez obzira na to koliko ste stari. JEDINI NAČIN DA GA SE OTARASITE ZAUVIJEK SU VJEŽBE Uz pravilnu ishranu i puno vode, jedino vježbe mogu da vam pomognu i riješe problem na duge staze. Koncentrišite se na vježbe koje aktiviraju mišiće nogu, butina i zadnjice, ili onog područja koje vam je zahvaćeno celulitom. Što više zategnete i pojačate tonus mišića, to će celulit biti manje primjetan. I imajte u vidu da celulit nema veze sa kilažom - čak ga i najmršavije djevojke imaju. (B92)
Odlično se uklapa u poslastice, savršen je uz omiljeni film i nezaobilazan je uz sportska dešavanja, ali kikiriki je i više od toga. Snižava holesterol Iako spada u namirnice sa visokim sadržajem masti i kalorija, brojne studije su pokazale da kikiriki zapravo može djelovati preventivno na srčana oboljenja i sniziti holesterol i trigliceride. Reguliše nivo šećera u krvi Istraživanje je pokazalo da puter od kikirikija ili kikiriki može održati stabilan nivo šećera u krvi tokom dana, ako ste ove namirnice uzeli za doručak. Smanjuje apetit Spomenuto istraživanje je pokazalo da kikiriki takođe i smanjuje apetit, ali i utiče na povećano lučenje hormona PYY koji izaziva osjećaj sitosti. Sadrži “dobre” masti Pored toga što pozitivno utiče na gubitak suvišnih kilograma, kikiriki je namirnica bogata takozvanim “dobrim” mastima,
koje pozitivno utiču na zdravlje srca, ali i cijelokupno zdravlje. Povećava koncentraciju i sposobnost pamćenja Kikiriki sadrži dosta vitamina B3, niacina, koji je, pored brojnih ljekovitih svojstava, poznat i po tome što pomaže normalno funkcionisanje mozga i povećava sposobnost pamćenja, odnosno memorije. Sadrže lekovite nutritijente U svakom zrnu kikirikija se nalazi mnogo hranljivih sastojaka, koji djeluju pozitivno na vaš imunitet i opšte zdravlje. (SuperŽena)
36
KUĆE/STANOVI
P
PRODAJEM STAN 40m2
Herceg Novi – Kumbor, 50 metara od mora, preko puta kompleksa Portonovi, namješten, bez posrednika.
Tel.068/403-438
Prodajem kuću u Podgorici Zagorič, 3x120m2 na placu 500m2, malterisana iznutra, sprovedene instalacije (struja, voda, centralno grijanje). Tel.067/322-529 Prodajem kuću u Podgorici - Zabjelo, 100m2 na placu od 400m2. Kompenzacija za tri jednosobna stana ili fiksno 90.000 eura. Papiri 1/1. Tel.069/893-727 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220 Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna! Tel.069/069-148 Prodajem - mijenjam za stan poluzavršenu kuću 6km od grada na placu 3.000m2. Mjesto Drezga kod Rogama. Kuća je na 2 nivoa, 9 soba, 4 kupatila, američki stil. Tel.067/744-430
I Izdajem jednosoban prazan stan u zgradi u Zagoriču, novogradnja, komforan, interfon, klima, parking. Tel.067/520-540 Izdajem namještenu garsonjeru ženskoj osobi, sve zasebno, klimatizovana, Masline. Tel.067/675-909, 020/612-291
ČETVRTAK I PETAK, 1. I 2. 5. 2014.
MALI OGLASI
INekretnine
”Vektra”- Rimski Trg 44
Tel:fax: 382 20 235-651/235-631; Mob:069-024-904; 069-611-332
PRODAJA 26m2/6- St.Aer.; 24m2/6-Pobrežje; 30m2/6- Sity kvart 48m2/4- Ljubović; 43m2/2- St.Aer; 40m2/2-Blok VI; 67m2/4- Centar; 71m2/4- St.Aer; 71m2/1-Ljubović; 86m2/4- Blok VI; 98m2/1- Ljubović; 84m2/2-Blok V 140m2/6- Trg Vektre; 115m2/6-St.Varoš; 198m2/5P.Morače ( »Kroling«); Kuća 260m2, plac 260m2- Masline; Kuća 200m2, plac 520m2- St.Aer; Plac:1300m2-Dahna; 504m2-Masline;862m2-Dajbabe;
IZDAVANJE Poslovni p. 105m2 (su+pr)-P.Morače; 60m2(su+pr)-P.Morače Nam. stan: 48m2/4- kod Hrama; 73m2/1Momišići Nam.stan: 72m2/3-Momišići; 130m2/1-P.Morače Nenamj.stan: 60m2/3- P.Morače; 68m2/2- Zabjelo Nenamj.stan: 93m2/2- St.Aer; 100m2/1-Gorica C Nam. kuća: 250m2, plac 4.000m2-Tološi Nenamj. kuća 400m2, plac 10.100m2- Donja Gorica
Provjerite zašto smo IN
E-mail:inekretnine@t-com.me; www.inekretnine.me; www.bokaprojekt.me
Izdaje se kuća u centru (iza Pejtona), dva trosobna stana, namještena, garsonjera 20m2, namještena, poslovni prostor 2x70m2, dvorište za parking 150m2. Može pojedinačno. Tel.067/515-949 Izdajem namješten jednosoban stan u blizini velike pijace u Podgorici. Tel.069/216-543 Izdajem nenamješten jednosoban stan u zgradi «Normal Company» na Starom aerodromu, kod Katoličke crkve. Novogradnja, 40m2, V sprat, južna strana, 200 eura. Tel.067/733-033 Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992
SOBE Izdajem sobu studentima iza Studentskog doma, Podgorica. Tel.067/269-777 POSLOVNI PROSTOR
IZDAJE SE
poslovni prostor 66 m2 Ulcinjska 3 Podgorica Tel.067/609 -089
Izdajem jednosoban namješten stan u Ulici kralja Nikole. Tel.069/607-537
Izdajem ili prodajem poslovni prostor 93m2, terasa 75m2, garažno mjesto, Vezirov most, sa opremom za samoposlugu. Može prazan. Tel.069/016-682
Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura. Tel.067/244-616
Izdajem poslovno magacinski prostor blizu «Volija» u Tološima. Tel.067/860-937
Izdajem luksuzno namještenu garsonjeru, 32m2, Ulica mainski put, iznad autobuske stanice, Budva. Tel.069/566-716
Prodajem poslovni prostor, prizemlje 48m2, podrum 45m2, sa dimnjakom - primjeren za restoran - kuhinju, trgovinu, kancelarije, neopremljen, zgrada «Maksima» - do Male pijace. Tel.069/675-779
Izdajem dvosoban namješten stan kod stadiona «Budućnosti». Povoljno. Tel.067/559-750 Izdajem namješten u Zagoriču, 180 Tel.069/877-396
stan eura.
Izdajem dvosoban prazan stan na Starom aerodromu i dvosoban prazan stan na Pobrežju. Tel.069/370-729
PLACEVI Plac na Žabljaku - Tepačko Polje - 3km od centra uz magistralu 2.760m2, nije djeljivo, voda, struja, 15.000 eura fiksno. Tel.067/189-211
Hitno plac u centru Žabljaka 556m2, ucrtana kuća, cijena 15.000 eura. Tel.067/189211
metalik plava boja četvoro vrata registrovan godinu ksenon točkovi od golfa GTI Cijena 6.300 € Moguća kompenzacija
Prodajem plac u Spužu, ekstra lokacija. Tel.069/033-958 Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad. Tel.069/073-331
Tel.069/193-366
PRODAJEM AUDI A6 2.5 TDI
Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Cijena 6.500 eura. Tel.067/390-767
U odličnom stanju Registrovan godinu Četiri nove zimske gume 98. godište
Prodajem 2.000m2 zemlje, Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put. Tel.069/204-051 Prodajem plac 500m2 u Tološima! Ekstra lokacija! Tel.067/848-312 VOZILA/AUTO DJELOVI Kombi opel movano L2H2 furgon, 2008. god, 2500ccm 74kW TD, 126.000 km. Klima, servo, ABS, centralno, el. podizači. Tel.069/085-000 Kupujem fiću u bilo kakvom stanju. Tel.067/833-411 Prodajem opel vektru, 97. godište, 1.6 16V, karavan, registrovan godinu. 1.300 eura. Tel.067/652-972
PRODAJEM GOLF V 1.9 TDI
Tel.068/451-615
Prodajem jamahu R1, 2013, godište, led dioda, plavo siva. Potpuno nova. 3.500 kilometara. Može kompenzacija za kola. Tel.068/329-299
..
USLUGE
. .
RAČUNOVODSTVO REGISTRACIJA PREDUZEĆA USTUPANJE ZAPOSLENIH SUDSKI PREVODIOCI
IAS, IFRS Certified
Ivana Đurašević +382 68 222 188 www.ekonomik.me
Top Service - First choice - Best price guarantee
OBAVJEŠTENJE
Poštovani korisnici oglasnog prostora, obavještavamo vas da ste prilikom predaje oglasa dužni da na uvid pokažete ličnu kartu. Dnevne novine
37
ČETVRTAK I PETAK, 1. I 2. 5. 2014.
MALI OGLASI REGISTRUJTE VAŠE VOZILO
GRAĐEVINSKI MATERIJAL
PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO)
Penzionerima na rate (3, 6 ili 12 mjeseci)
Tel. 068 326 549
Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže. Tel.067/591-950, 020/511925, 067/210-340
KERAMIKA ZA SVE UKUSE ul. Marka Radovića br.14, Podgorica 81000 Tel. + 382 20 221 560 ; + 382 68 000 374
E-mail: cercamp.me@gmail.com www.cercamp.me
Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Boravak i radna dozvola stranaca. Upotrebne dozvole za prostore. Povoljno i brzo. Tel.069/020-102
Klime - obične, inverter, multi, kasete, parapetne, kanalne... Prodaja, ugradnja, servis, dezinfekcija. Najpovoljniji! Tel.067/501-209, 068/501-209. www.klimescepanovic.com RAZNO Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel.069/019-698, 067/455-713 Ako imate probleme u ljubavi, braku, neslogu, želite znati budućnost, treba vam talisman, c.magija vas uništava. Pozovite na 068/563-851
Registracija besplatna za preduzeća koja će da koriste naše računovodstvene usluge. Povoljne cijene računovodstvenih i pravnih usluga. Podgorica. Tel.069/221-974
NASTAVA
Bato Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra. Rad na daljinu pomoću slike. Tel.068/504-029
20. GODINA SA VAMA
Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, kvalitetno, povoljno. Tel.067/644-494
069 020 010
Prevoz robe, selidbe sa i bez radnika, kompletna usluga. Najpovoljnije. Tel.069/625111, 067/66-99-77 Tepih servis, klasično pranje, dolazak po pozivu. Tel.067/631-727 Elektroservis: popravka veš mašina, šporeta, bojlera, TA-peći, radijatora, usisivača, postavljanje rasvjete i tabli sa osiguračima! Tel.069/541-103 GRAĐEVINSKE USLUGE Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje-bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel.069/297-222 Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806
NAMJEŠTAJ Prodajem sofu pogodnu za butike i rezbareni paravan od tikovine, novo, povoljno. Tel.069/260-827 MUZIČKI INSTRUMENTI Prodajem majstorske violine. Tel.069/617-231
Mali oglasi
APARATI/OPREMA
POPUST ZA MJESEČNI PAKET 22+ 8 GRATIS
Klime - obične, inverteri, multi. Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina. Tel.069/020023, 067/342-392 Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020997, 067/911-2598
Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET
22+ 8 GRATIS
za pravna lica 154 € za fizička lica 110 €
Dimenzije 102x45mm
za pravna lica
308 €
za fizička lica
220 €
Dimenzije 102x70mm
Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET 22+8 GRATIS
za pravna lica 77 € Dimenzije 50x45mm
DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat
Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET 22+8 GRATIS
za fizička lica 55 € Dimenzije 50x45mm
Mali oglasi do 20 riječi 1 dan 1 € Za svakih 5 plaćenih dana 2 dana gratis
38
četvrtak i petak, 1. i 2. 5. 2014.
MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106 BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750
VozoVi/trAins Zimski red vožnje važi do 07. juna 2014. godine. POLASCI IZ PODGORICE ZA: Beograd: 10.00 (brzi), 20.05 (brzi), Subotica: 20.05 (brzi), Novi Sad: 20.05 (brzi), Bijelo Polje: 6.25 (lokal), 10.00 (brzi), 15.50 (lokal), 18.20 (lokal), 20.05 (brzi), Bar: 5.15 (lokal), 6.27 (brzi), 8.20 (lokal), 10.10 (lokal), 11.30 (lokal), 12.50 (lokal), 15.20 (lokal), 16.50 (lokal), 18.00 (lokal), 19.29 (brzi), 21.10 (lokal), Nikšić: 07.00 (lokal), 8.05 (lokal), 11.20 (lokal), 14.00 (lokal), 16.10 (lokal),19.35 (lokal), 20.30 (lokal). POLASCI IZ BARA ZA: Beograd: 09.00 (brzi), 19.00 (brzi), Subotica: 19.00 (brzi), Novi Sad: 19.00 (brzi), Podgorica: 5.25 (lokal), 6.35 (lokal), 09.00 (brzi), 10.20 (lokal), 11.35 (lokal), 14.05 (lokal), 14.50 (lokal), 16.40 (lokal), 18.30 (lokal), 19.00 (brzi), 20.30 (lokal), Bijelo Polje:
Autobusi/bus
Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13. Aranđelovac: 21:35. Banjaluka: 20:25, 20:30 (subota i nedjelja), 21:20 (petak i ponedjeljak). Bar: 03:00, 05:00, 07:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:40, 19:50, 21:00. Beč: 00:30 subotom. Beograd: 00:40, 08:30, 09:45, 11:00 (svaki drugi dan), 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00. Berane: 08:25, 09:00, 10:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13m 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 22:27, 23:00. Bijeljina: 20:25. Bijelo Polje: 00:30, 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35. Bremen: 00:30 subotom. Budva: 00:30, 04:00, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25. Cetinje: 00:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:25, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:45, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45,20:20, 22:25. Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00, 07:10, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:16, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:59, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45, 10:57, 11:00, 11:00, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:50, 12:54, 13:,00, 13:00, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:49, 13:50, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:16, 14:20, 14:29, 14:30, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:16, 16:29, 16:29, 16,30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:16, 18:19, 18:29, 18:30, 18:57, 19:00, 19:00, 19:,10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00, 20:16, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27,
5.25 (lokal), 09.00 (brzi), 14.50 (lokal), 19.00 (brzi), Nikšić: 18.30(lokal). POLASCI IZ BIJELOG POLJA ZA: Beograd: 12.27 (brzi), 22.35 (brzi), Subotica: 22.35 (brzi), Novi Sad: 22.35 (brzi), Podgorica: 4.15 (brzi), 06.30 (lokal), 9.02 (lokal), 17.21 (brzi), 18.35 (lokal), Bar: 4.15 (brzi), 9.02 (lokal), 17.21 (brzi), 18.35 (lokal). POLASCI IZ NIKŠIĆA ZA: Podgorica: 06.25 (lokal), 08.40 (lokal), 09.50 (lokal), 12.40 (lokal),15.35 (lokal), 18.05 (lokal), 21.00 (lokal), Bar: 08.40 (lokal), 15.35 (lokal). INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:
22:32, 23:40. Dizeldorf: 00:30 subotom. Dortmund: 00:30 subotom. Dubrovnik: 06:00. Frankfurt: 00:30 subotom. Gacko: 08:30, 10:50, 16:45. Glava Zete: 07:10, 15:07. Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13. Herceg Novi: 00:30, 04:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19:45, 20:20. Kolašin: 00:40, 06:58, 07:00, 07:30, 08:25, 09:00, 10:00, 11:30, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:39, 14:50, 15:30, 15:45, 17:13, 18:00, 19:55, 20:05, 20:25, 21:35, 22:27. Kotor: 00:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, 00:30. Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00. Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00. Kruševac: 16:30. Leskovac: 16:30. Luksemburg: 05:30 subotom. Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45. Nikšić: 05:45, 07:02, 06:35, 07:25, 07:40, 07:45, 08:05, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:35, 10:50, 10:29, 10:45, 10:50, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:55, 14:30, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40. Niš: 10:00, 16:30, 20:15. Novi Pazar: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 23:00. Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00. Peć: 07:45, 21:30. Petrovac: 06:00, 07:00, 11:45. Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13. Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 12:00, 14:38, 14:39, 14:50, 15:57. Plužine: 07:40, 09:30, 13:3 , 23:40. Priština: 21:30. Prizren: 07:45. Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40. Skoplje: 20:05 osim ponedjeljkom. Subotica: 20:45, 22:30. Šavnik: 05:45, 13:55, 12:00, 14:38, 15:57. Tivat: 00:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 11:55, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45. Trebinje: 10:50, 16:45. Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:50,21:00. Žabljak: 05:45, 13:55, 14:38, 15:57.
Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052
AVioni/AirplAnes Red letjenja važi od 1.4.2014. Kompanija zadržavapravodaizmijeniredletjenjabezprethodnenajave.Kompanijapreporučujeputnicimadasezasveinformacijeobrateslužbirezervacijana19804,poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice Montenegro Airlinesa: 020 66 44 11, 020 66 44 33, 033 451 735, 032 304 860, + 381 11 26 21 122 Podgorica-Beograd: svim danima 07:30 i 18:00. Beograd-Podgorica: svim danima: 08:50 i 19:20. Tivat-Beograd: svim danima 08:15 i 17:10. Beograd-Tivat: svim danima 09:35 i 18:30. Podgorica-Beč: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i subota 08:05, svim danima 15:00. Beč-Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i subota 10:30, svim danima 12:50. PodgoricaLjubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, utorak 06:00, srijeda, četvrtak 16:10. LjubljanaPodgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, nedjelja 23:05, srijeda i četvrtak 14:25. Podgorica-Frankfurt: srijeda, petak i nedjelja 11:40. Frankfurt-Podgorica: srijeda, petak i nedjelja14:50. Podgorica-Cirih: ponedjeljak, petak i nedjelja 10:25, srijeda10:35. CirihPodgorica: ponedjeljak, petak i nedjelja13:25, srijeda13:35. Podgorica-Rim: utorak 10:30, petak 08:30, nedjelja 17:20, ponedjeljak, četvrtak i subota 12:10. Rim-Podgorica: utorak 12:40, petak 10:30, nedjelja 19:20, ponedjeljak, četvrtak i subota 09:55. Podgorica-Moskva: ponedjeljak i četvrtak 10:15. Moskva-Podgorica: srijeda i nedjelja 16:10. Tivat-Moskva: utorak, srijeda, petak, subota i nedjelja 10:15. Moskva-Tivat: ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i subota 15:50. Podgorica-Pariz: utorak i četvrtak 10:20, srijeda 12:25, petak 12:15, subota i nedjelja 08:55. Pariz-Podgorica: utorak i četvrtak 14:00, srijeda 15:45, petak 15:40, subota i nedjelja 19:00. Tivat-Pariz: subota i nedjelja 15:40. Pariz-Tivat: subota i nedjelja 12:25. TivatLondon: srijeda i nedjelja 10:10. London-Tivat: srijeda 12:50, nedjelja 13:10. PodgoricaDizeldorf: subotom (od 19. aprila) 10:10. Dizeldorf-Podgorica: subotom (od 19. aprila) 13:20. Podgorica-Kopenhagen: subotom (od 17. maja) 12:20. Kopenhagen-Podgorica: subotom (od 17. maja) 15:50. Podgorica-Bari-Podgorica i Podgorica-Napulj-Podgorica svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima. Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10. Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak,
Podgorica-Beograd: ponedjeljak, utorak, četvrtak 08:50, 15:40,20:50, ostalim danima 15:40, 20:50. BeogradPodgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 07:20, 14:10, 18:50, ostalim danima 14:10, 18:50. Tivat-Beograd: svim danima 09:40 ,15:40. Beograd-Tivat: svim danima 08:00, 14:10. Beograd-Frankfurt-Beograd: svim danima polazak u 12:00, povratak 14:50. Beograd-AmsterdamBeograd: svim danima polazak 08:20, povratk 11:50. Beograd-Dizeldorf-Beograd: svim danima polazak 08:05, povratak,11:05. Beograd-Beč-Beograd: svim danima polazak 07:55, povratk 10:45. Beograd-Moskva-Beograd: svim danima polazak 13:50, povratak 19:35. BeogradSarajevo-Beograd: svim danima polazak 14:10, povratak 06:30. Beograd-Skoplje-Beograd: svim danima polazak 21:40, 14:00, povratak 06:00, 15:30. Beograd-AtinaBeograd: svim danima tri leta dnevno. Beograd-LondonBeograd: svim danima polazak 10:35, povratak 13:40. Beograd-Cirih-Beograd: svim danima polazak 07:20, 18:40, povratak 09:55, 21:20. Beograd-Rim-Beograd: svim danima polazak 07:45, 17:50, povratak 10:20, 20:40. Beograd-Pariz-Beograd: svim danima polazak 07:25, 17:25, povratak 10:55, 21:05. Beograd-Brisel-Beograd: ponedjeljak, srijeda 07:20, petak 15:00, povratak 10:25 i 18:10. Beograd-Kopenhagen-Beograd: četiri puta sedmično sa tri leta dnevno. Beograd-Berlin-Beograd: pet puta nedjeljno sa tri leta dnevno. Beograd-ŠtutgartBeograd: tri puta nedjeljno sa dva leta dnevno. BeogradSolun-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-VaršavaBeograd: tri puta sedmično. Beograd-Milano-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Stokholm-Beograd: pet puta nedjeljno. Beograd-Geteborg-Beograd: subotom polazak 13:25, povratak 16:45. Beograd-Sabina Gocken-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Tel Aviv-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Prag-Beograd: od 01. decembra. Beograd-Abu Dabi-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Banja Luka-Beograd: od 10. decembra. Beograd-Bukurešt-Beograd: od 10. decembra.
Sve informacije i rezervacije putnici mogu dobiti u poslovnici –Vuka Karadžića telefoni 020/664-740, 664750/664-730,callcentar020/290-240,fax665-330.Radno vrijeme poslovnice 09:00 do 17:00. Mail adresa podgoricato@jat.com Rado vrijeme poslovnice na aerodromu2sataprijeleta.Telefoni 020/653051/653-050.Cargo sluzba JAT airwaysa od 07:00-14:00. Tel. 020-653-051 Moskva – Tivat: utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat – Moskva: utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su:+382/67/23-07-78; +382/67/67-65-66 srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45. Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50. Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50. GeneralnizastupnikzaCrnuGoru,SrbijuiBosnuiHercegovinu OKIAIRINTERNATIONAL.Informacijeirezervacijenatelefone: 020/201-201,241-154,mob.067/241-154
Podgorica – Rim (FCO): ponedjeljak12.00,utorak10.30, četvrtakisubota11.50,petak 08.30,nedjelja17.00. Rim (FCO) – Podgorica: ponedjeljak,četvrtakisubota09.40,utorak12.40, petak10.30,nedjelja19.00. Informacije:OKIAIRMONTENEGRO,generalnizastupnik zaCrnuGoru,Podgorica,020/201201,201202
DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat
39
TV PROGRAM ZA ČETVRTAK Film
06:40 Serija: Dva i po muškarca/r 07:40 Serija: Domaćice sa Bosfora/r 09:00 Tačno 9 10:45 Serija: Neukrotivo srce/r 11:30 Film: Malo ubistvo/r 13:00 Tačno 1 14:45 Serija: Bez traga/r 15:45 Exploziv 16:15 Serija: Neukrotivo srce 17:05 Serija: Odbačena 18:00 Exkluziv 18:25 Kviz- Zlatni krug 18:55 Dječija emisija- Mozgalica 19:00 Vijesti Prve 19:25 Serija: Domaćice sa Bosfora 20:20 Serija: Gorki život 21:10 Draga: Saveta 22:15 Film: Kul Osvajač 00:00 Noćni žurnal 00:00 Serija: Bez traga 00:40 Serija: Dva i po muškarca
PRVA Domaćice sa Bosfora 19.25
06.30 09.35 10.00 10.15 11.00 11.05 12.00 12.25 13.00 13.05 14.10 15.30 16.00 16.55 18.05 19.30 19.55 20.05 21.00 22.00 22.30 23.00 23.45 00.00
Dobro jutro Crna Goro Muzika Dnevnik Strani dok. program: R uska divljina- Artik Vijesti Naučno – obrazovni program Vijesti Serija: Viking Viki Vijesti Serija: Zakon i red/r Serija: Office/r Dnevnik 1 Serija: Monk/r Radni dan Moja kuhinja ,moja pravila Dnevnik 2 Sport Serija: Monk U centar Dnevnik 3 Serija: Office Serija: Zakon i red Muzika Vijesti
RTCG 1 U centar 21.00
06:30 06:45 06:52 07:00
07:00 Crtana serija: B - Daman 08:25 Crtana serija: Pčelica Maja 11:30 Extra lifestyle 12:00 Vijesti u 12 13:00 Serija: Mezimica 13:50 Extra lifestyle 14:00 Vijesti 15:00 Serija: Larin izbor 15:40 Serija: Ruža vjetrova 16:30 Vijesti u pola 5 16:42 Extra lifestyle 16:50 Serija: Prija 17:45 Lud, zbunjen, normalan 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija: Zora dubrovačka 19:55 Serija: Igra ćutanja 20:35 Extra lifestyle 20:50 Načisto sa Petrom Komnenićem 22:00 Vijesti 22:15 Sport 22:25 Serija: Operativci 23:20 Načisto sa Petrom Komnenićem/r 00:30 Extra lifestyle 00:40 Film: Par nepar/r
07:00 Crtani film 08:30 Top Shop 09:00 5 do 5/r 10:00 Neki to vole zorom 11:00 Kuhinjica 11:30 Pop kvart 12:00 Film 14:00 Biramo lidera Talk Show/r 15:00 Top Shop 15:30 Kuhinjica 16:00 Radio u boji 16:30 Pop kvart 16:55 5 do 5 18:00 Forum 18:15 Film 20:00 Forum 20:15 Znakovi pored puta 21:15 Film 23:00 Forum 23:15 5 do 5/r 00:15 Znakovi pored puta/r
PINK Sve za ljubav 22.03
VIJESTI Serija: Igra ćutanja 19.55
ATLAS Forum 20.00
07:00 11:45 12:00 12:30 12:35 12:40 13:15 13:55 15:15 15:45
08:30 09:00 10:45 11:15 11:45 12:30 13:00 14:00 14:30 15:30
07:02 09:15 10:15 11:40 12:00 12:40 13:20 16:00 16:50 18:00
11:00 11:44 12:03 13:18 14:03 15:03 15:45 16:50 18:00 18:20 18:27 20:03 21:03 22:03 23:18 23:33 23:45 01:30
City M Flajer City kids M Dobro jutro Jovana i Srđan Skrivena kamera City kids M Bračni sudija City M Serija: Sila Serija: Nakuša City M Sat 2 Info monte Flajer Serija: Mala nevjesta Serija: Sila Paparazzo lov Sve za ljubav City M Flajer Film: Kuler Film
Sport
Informativa
TV PREPORUKA KUL OSVAJAČ Prva 22.15
10.00 11.00 12.00 12.05 13.00 14.30 15.15 16.00 18.00 19.00
Seksi super star iz akcionih filmova Kevin Sorbo pobjeđuje zlo kao Kul Osvajač, neustrašivi varvarin koji pomoću vještina i hrabrosti postaje kralj. Zbog njegovog milosrđa obožavaju ga njegovi potčinjeni, zbog njegove hrabrosti i odvažnosti obožava ga i prelijepa proročica Zareta. Zbog svega ovoga, Kul brzo postaje smrtni neprijatelj silama mraka, predvođenih zlom Akivašom (Tia Karera). Sada, jedina nada za kraljevstvo i ženu koju voli leži u Kulovom maču osvete.
19.30 20.15 21.00 23.05 23.30 00.30
Serija: Djevojački institut Stil/r Vijesti Serija Fudbal LŠ: Čelsi-Atletiko Madrid/r Dok. emisija/r Serija: NCIS-LA/r Strani dok. prtogram Strani dok.program Crtana serija: Viking Viki/r Dnevnik 2 Evrovizija Fudbal-LE—polufinale Pregled LE Radni dan/r VOA – glas Amerike
RTCG 2 VOA – glas Amerike 00.30
16:00 17:15 17:35 18:15 19:40 19:45 22:00
Uz jutarnju kafu Naš recept Muzikovin Dobitnici Čačkalice Zabava Ekstremno Smijeh kao lijek Smiješna Top Lista Na DomaćemTerenu - premijerno Zabavni Magazin Bulevar poznatih – premijerno Texas Holdem Poker Konzilijum – premijerno Dobitnici Smijeh kao lijek Mini fudbal – premijerno
777 Zabavni Magazin 16.00
17:30 19:10 20:15 20:55 22:10 22:10 23:30 00:00
Aljazeera Lijek iz prirode Zdravo jutro Hrana i vino Farma, prvi dio Nokaut Interfejs Aljazeera Lijek iz prirode Astro num caffe Hrana i vino Mbc dnevnik Plodovi zemlje Farma Interfejs Oglasi Aljazeera Astro num caffe
MBC Plodovi zemlje 20.15
KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti RTS 09:05 Doktorka na selu 09:45 Gastronomad 10:00 Vesti RTS 10:05 Sasvim prirodno 10:35 Moja lepa Srbija 11:05 Vesti RTS 11:10 Civilizacija - da li je zapad prošlost 12:00 Dnevnik RTS 12:15 Sport plus 12:30 Kulturni dnevnik 12:45 Do usijanja 13:30 Evronet 13:35 Put oko sveta - Srbija moja zemlja 14:05 Zlatna ploča: Haris Džinović 15:15 Ovo je Srbija 16:00 Niko nije savršen 16:50 TV Zabavnik 17:00 Dnevnik RT Vojvodina 17:20 Šta radite, bre 17:45 Beogradska hronika 18:25 Oko magazin 19:00 Slagalica 19:30 Dnevnik RTS 19:50 Moj rođak sa sela 20:50 Fudbal - Liga Evrope 21:00 Fudbal - Liga Evrope RTS 2 10:28 Trag u prostoru 10:56 Opšteobrazovni program 11:26 U svetu 11:55 Koncert Beogradske Filharmonije 12:30 Beokult 13:00 Trezor 14:00 Pod
otvorenim nebom 14:29 Dejvid Atenboro - čuda prirode 14:51 Žena u senci 15:10 Političke ideje u Srba 15:24 Eko karavan 15:55 TV lica... Kao sav normalan svet 16:40 Opšteobrazovni program 17:10 Pad imperija 18:00 Pregled Viner štediš superlige 18:10 Mera za muziku 18:40 Bleja 18:50 Filmske čarolije 19:20 Bleja 19:30 Pesma iz oblaka 19:45 Datum 19:50 Verski kalendar 20:00 Mesto za nas 20:30 Metropolis 21:00 Pad imperija HRT 1 12:20 TV kalendar 12:35 Znaj da te volim 13:18 Paralele 13:48 Reporteri: Sloboda ili sigurnost - promjene koje je donio rat protiv terorizma 14:18 Abeceda zdravlja 14:30 Vijesti uz hrvatski znakovni jezik 14:45 Društvena mreža 16:00 Kralj vinograda 17:00 Vijesti 17:15 Hrvatska uživo 18:20 Turistička klasa 18:50 Kazalište u kući 19:30 Dnevnik 19:55 Sport 20:05 Večer na 8. katu 20:55 Labirint 21:50
19:15 20:00 21:00 21:30 22:00 23:00 00:00
Svježi u dan Crtani filmovi Putopisi /r. Životinjske lakrdije Crtani film- Mumijevi Tragom prirode Kusto Dok. program/r. Muzički program Divlja Ljepota - Miki Dragićević /r. Anegdota iz života PG Raport Info Montenegro urban life Koncert Divlja Ljepota- Miki Dragicevic Ponoćni Info
MONTENA Životinjske lakrdije 11.40
DANAS U GRADU Domovina 22:50 Dnevnik 23:10 Sport 23:15 Vijesti iz kulture HRT 2 10:25 Dr. Oz 11:05 Phil Spencer: tajni agent za nekretnine 12:00 Divlji u srcu 12:45 Slastičarski dnevnici Rachel Allen 13:10 Glazba, glazba... 13:15 Dr. Dolittle 3 14:45 Edgemont 15:15 Nebesko plavetnilo 15:55 Kuhajmo zajedno 16:00 Regionalni dnevnik 16:30 Školski sat 17:00 Kokice 17:15 Glas naroda 17:45 Novi dom, novi život 18:15 Svaki dan dobar dan 18:55 Dr. Oz 19:35 TV vrtić 19:45 Laboratorij na kraju svemira 19:54 Hot spot 20:05 Divlja Arabija 21:00 Nogomet - Europska liga HBO 10:05 Potera: Potraga za Bin Ladenom 11:50 Bela žaba 13:25 Usijane glave 14:55 Ledeno doba 4: Pomeranje kontinenata 16:25 Čovek iz San Fernanda 2 18:20 Zamisli 20:05 Device u nevolji 21:45 Zavedeni i napušteni
FOX LIFE 10:05 Ne veruj komšinici iz stana 23 10:30 Džordan 11:20 Jednom davno 12:15 Tori i Din: Venčanja iz bajki 13:05 Budi muško 13:55 Princeze: Long Ajlend 14:45 Planeta torti 15:10 Poverljivo iz kuhinje 15:35 Ne veruj komšinici iz stana 23 16:00 Ne veruj komšinici iz stana 23 16:25 Ludnica u Klivlendu 16:50 Ludnica u Klivlendu 17:15 Džordan 18:10 Osveta 19:05 Kako je biti Erika 20:00 Emili Ovens 20:55 Uvod u anatomiju 21:50 Privatna praksa 22:45 Ne veruj komšinici iz stana 23 FOX CRIME 10:10 Red i zakon 11:00 Bostonski advokati 11:55 Pariski forenzičari 12:55 Naplata 13:50 Tihi Svedok 14:55 Monk 15:50 Smrt u raju 16:55 Marinci 17:50 Odred za borbu protiv mafije 18:50 Pariski forenzičari 19:50 Pariski forenzičari 20:55 Naplata 21:50 Linija Serangun 23:00 Marinci
BIOSKOP CINEPLEXX
Atomski zdesna 18.40; Čudesni Spajdermen 2 13.15; 14.30; 16.00; 17.15; 19.00; 21.30; Drugačija 16.15; Gospodin Pibodi i Šerman 13.30; 15.30; Krvne veze 21.15; Kurir 20.30; Mamula 20.00; 22.30; Need for speed 18.45; 21.15; Nonstop 18.15; 20.15; 22.14; Osveta na ženski način 17.00, 19.45, 22.00; Rio 2 13.00; 13.45; 15.00; 15.45; 17.45; Tarzan 14.00; Virutelna svijest 21.45
40
TV PROGRAM ZA PETAK Film
07:40 Serija: Domaćice sa Bosfora/r 08:20 Serija: Gorki život/r 08:55 Emisija za djecu- Mozgalica/r 09:00 Tačno 9 09:45 Serija: Odbačena/r 11:30 Film: Kul Osvajač/r 13:00 Tačno 1 14:15 Kviz- Zlatni krug/r 15:45 Exploziv 16:15 Serija: Neukrotivo srce 17:05 Serija: Odbačena 18:00 Exkluziv 18:25 Kviz- Zlatni krug 18:55 Emisija za djecu- Mozgalica 19:00 Vijesti Prve 19:25 Serija: Domaćice sa Bosfora 20:10 Talk Show- Živa istina 21:15 Talk Show- Veče sa Ivanom Ivanovićem 23:00 Noćni žurnal 23:15 Serija: Bez traga 00:00 Serija: Dva i po muškarca 00:20 Exkluziv/r
PRVA Talk Show- Živa istina 20.10
06.30 09.35 10.00 10.15 11.00 11.05 12.00 12.25 13.00 13.05 14.10 15.30 16.00 16.55 18.05 19.30 19.55 20.05 21.00 22.00 22.30 23.00 23.45 00.05
Dobro jutro Crna Goro Muzika Dnevnik Strani dok.program: Ruska divljina-velika granica Vijesti Naučno – obrazovni program Vijesti Meridijani Vijesti Serija: Zakon i red/r Serija: Office/r Dnevnik 1 Serija: Monk/r Radni dan Spremni za Evropu Dnevnik 2 Sport Serija: Monk Robin Hud Dnevnik 3 Serija: Office Serija: Zakon i red Meridijani/r Vijesti
RTCG 1 Dobro jutro Crna Goro 06.30
06:30 06:35 06:52 07:00 11:00 11:25 12:03 13:18 14:03 15:03 15:45 16:50 18:00 18:20 18:27 20:00 21:03 23:03 23:33 23:48 00:00 03:30
City M Flajer City kids M Dobro jutro Jovana i Srđan Akademci specijal City kids M Sve za ljubav City M Serija: Sila Serija: Nakuša City M Sat 2 Info monte Flajer Serija: Mala nevjesta Serija: Sila Grand show Moja velika osveta City M Flajer Film: Pusti srce da govori Film: Dvostruki prasak
07:00 09:20 10:00 10:50 11:30 12:00 13:00 13:50 14:00 14:10 15:00 15:40 16:30 16:52 17:00 17:45 18:30 19:10 19:55 20:55 21:10 22:00 22:15 22:25 23:20 01:10
Boje jutra Serija: Zora dubrovačka/r Vijesti u 10 Serija: Prija/r Extra lifestyle Vijesti u 12 Mezimica Extra lifestyle Vijesti Serija: Igra ćutanja/r Serija: Larin izbor Serija: Ruža vjetrova Vijesti u pola 5 Extra lifestyle Serija: Prija Lud, zbunjen, normalan Vijesti u pola 7 Serija: Zora dubrovačka Serija: Igra ćutanja Extra lifestyle Serija: Krv nije voda Vijesti Sport Serija: Operativci Film: Podvala Extra lifestyle
Sport
07:00 08:30 09:00 10:00 11:00 11:30 12:00 14:00 15:00 15:30 16:00 16:30 16:55 18:00 18:15 20:00 20:10 21:15 23:00 23:15 00:15
Informativa
Crtani film Top Shop 5 do 5/r Neki to vole zorom Kuhinjica Radio u boji Film Znakovi pored puta/r Top Shop Kuhinjica Radio u boji Atlas sport 5 do 5 Forum Film Forum Živa istina Film Forum 5 do 5/r Živa istina/r
PINK Info monte 18.00
VIJESTI Serija: Larin izbor 15.00
ATLAS Forum 20.00
10:15 10:25 11:50 13:15 13:30
13:10 14:30 16:00 16:30 17:30
07:02 09:15 11:30 11:40 12:00 12:40 13:20 16:50 18:00
TV PREPORUKA PODVALA Vijesti 23.20
Godina je 1971: u Vijetnamu bjesni rat a protestanti su na ulicama. Kliford Irving bio je bezuspješni pisac sa hrabrim planovima i odlučnošću koja je potrebna da bi ih sproveo u djelo. Kada Irvingov pokušaj da proda najnoviji roman velikoj izdavačkoj kući propadne u posljednjoj minuti, frustrirani autor objavljuje da će njegovo sljedeće ostvarenje biti “roman stoljeća”. Pošto se vratio u studio koji vodi njegova žena Edit, osramoćeni autor spazi ekscentričnog bogataša Hovarda Haghesa na naslovnoj strani magazina.
10.00 11.00 12.00 12.05 13.00 14.30 15.00 15.30 16.00 17.00 18.00 19.00 19.30 20.15 21.00
Serija: Djevojački institut Serija: Ncis-LA/r Vijesti Serija Fudbal-LE—polufinale/r Pregled LE/r Crtana serija:Viking Viki/r Stižu bebe Strani dok. prtogram Serija Strani dok. program Crtana serija:Viking Viki/r Dnevnik 2 Sav taj sport Moja kuhinja, moja pravila/r 22.15 Serija: Ncis-LA 23.00 Radni dan/r 00.00 VOA – glas Amerike
RTCG 2 Serija: Ncis-LA 22.15
15:15 15:45 16:00 17:15 17:35 19:20 19:30 20:00 20:30 20:45 21:15 23:00
Intermezzo Čačkalica Pravo javnosti da zna Ekstremno Zelena patrola na djelu - premijerno Smiješna Top Lista Na DomaćemTerenu Zabavni Magazin Bulevar poznatih – premijerno Texas Holdem Poker Pravo javnosti da zna Loto - uživo Index sport - premijerno Intermezzo Žestoko Priča dana Pravo javnosti da zna
777 Texas Holdem Poker 17.35
19:10 19:20 19:30 20:00 20:10 20:30 21:00 21:30 22:10 22:20 23:05 00.00
Plodovi zemlje Na točkovima Bez recepta Mbc muzika Hrana i vino, emisija za gurmane Oglasi Video katalog Loto Video katalog Oglasi Farma Motorsport magazin Aljazeera Oglasi Na točkovima Aljazeera Astro num caffe
MBC Loto 19.30
KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti RTS 09:05 Doktorka na selu 09:45 Gastronomad 10:00 Vesti RTS 10:05 Razglednica 10:35 Enciklopedija za radoznale 11:05 Vesti RTS 11:10 Civilizacija - da li je zapad prošlost 12:00 Dnevnik RTS 12:15 Sport plus 12:30 Kulturni dnevnik 12:45 Do usijanja 13:30 Evronet 13:35 Rezervisano vreme 14:05 Kod Zlatnog konja 15:00 Ovo je Srbija 15:50 Moj rođak sa sela 17:00 Dnevnik RT Vojvodina 17:20 Šta radite, bre 17:45 Beogradska hronika 18:25 Oko 19:00 Slagalica 19:30 Dnevnik RTS 20:05 Moj rođak sa sela 21:00 Obeležen za smrt 22:45 TV Zabavnik 23:00 Dnevnik RTS RTS 2 09:57 Moj ljubimac 10:25 Mesto za nas 10:55 Doba zrelosti - posle 10 godina 11:50 Katarina Jovanović, sopran i Rita Kinka, klavir 12:30 Metropolis 13:00 Trezor 14:00 Zujalica 14:30 Postanak i
opstanak ćirilice 14:54 Znakopis 15:11 Jedna slika, jedna priča 15:22 Retuširanje: Narandžasta 15:55 Emisija iz ekologije 16:25 TV feljton 17:10 Pad imperija 18:05 Koncert Kvarteta Rocher 18:35 Pregled 19:00 Filmske čarolije 19:30 Bleja 19:40 Daću sve od sebe 20:00 Stranac u Srbiji 20:40 Lov i ribolov 21:10 Pad imperija 22:00 Kontekst 21 22:30 Vidik HRT 1 12:00 Dnevnik 12:15 Sport 12:35 Znaj da te volim 13:20 Labirint 14:10 Abeceda zdravlja 14:20 Vijesti iz kulture 14:30 Vijesti uz hrvatski znakovni jezik 14:45 Riječ i život 15:15 Hrvatska kulturna baština 16:15 Kralj vinograda 17:00 Vijesti 17:15 Hrvatska uživo 18:15 Znanstveni krugovi 18:45 Iza ekrana 19:00 Javna stvar - politički intervju 19:30 Dnevnik 19:58 Sport 20:05 Znaš li tko si? 21:10 Ponoć u Parizu 22:50 Dnevnik 23:10 Sport HRT 2
19:15 19:25 20:00 21:00 21:30 22:30 23:00 00:00
Svježi u dan Crtani filmovi Anegdota iz života Životinjske lakrdije Crtani film- Mumijevi Tragom prirode Kusto Muzički program Divlja Ljepota- Miki Dragicevic /r. Anegdota iz života IT Networking PG Raport Info Auto Shop Zelena patrola Divlja Ljepota- Miki Dragicevic Ponoćni Info
MONTENA Zelena patrola 22.30
DANAS U GRADU 10:25 Pozitivno 10:55 Biblija 11:05 Obrtnik i partner 11:35 Napravljeno po mjeri 12:00 Divlji u srcu 12:45 Slastičarski dnevnici Rachel Allen 13:10 Glazba, glazba... 13:15 Mračna obiteljska tajna 14:45 Edgemont 15:15 Nebesko plavetnilo 16:00 Regionalni dnevnik 16:30 Školski sat 17:00 Puni krug 17:15 Briljanteen 17:55 Tračerica 19:30 TV vrtić 19:40 Tajni dnevnik patke Matilde 19:55 Hot spot 20:05 Sjena sumnje HBO 11:30 Zamisli 13:15 Usijane glave 2 14:45 Skubi Du u cirkusu 16:05 Zauvek tvoj 17:50 Filmovi i zvezde 18:20 Uspori 20:05 Muvanje 20:35 Fabrika laži 21:05 Igra prestola 22:05 Prava krv FOX LIFE 10:30 Džordan 11:20 Jednom davno 12:15 Kako izgledam? 13:05 Sve što niste znali o ljubavi 13:55 Bivše žene Holivuda 14:45 Planeta torti 15:10 Poverljivo iz kuhinje 15:35 Ne veruj komšinici
iz stana 23 16:00 Ne veruj komšinici iz stana 23 16:25 Ludnica u Klivlendu 16:50 Ludnica u Klivlendu 17:15 Džordan 18:10 Osveta 19:05 Kako je biti Erika 20:00 Emili Ovens 20:55 Tajni prinčevi FOX CRIME 10:10 Red i zakon 11:00 Bostonski advokati 11:55 Pariski forenzičari 12:55 Naplata 13:50 Linija Serangun 14:55 Monk 15:50 Smrt u raju 16:55 Marinci 17:50 Vojni advokati 18:50 Pariski forenzičari 19:50 Pariski forenzičari 20:55 Naplata 21:50 Novi stari slučajevi 23:00 Marinci ARENA SPORT 09:00 Partizan - Crvena zvezda 11:00 Valencia - Sevilla, polufinale 13:00 Inter - Napoli 15:00 Atletico MG - Nacional 17:00 Juventus - Benfica, polufinale 19:00 Najava kola 19:30 Najava kola italijanske lige 20:00 Najava kola 20:30 Bastia - Lille 22:30 Magazin Lige šampiona 23:00 Milan Weekly
BIOSKOP CINEPLEXX
Atomski zdesna 18.40; Čudesni Spajdermen 2 13.15; 14.30; 16.00; 17.15; 19.00; 21.30; Drugačija 16.15; Gospodin Pibodi i Šerman 13.30; 15.30; Krvne veze 21.15; Kurir 20.30; Mamula 20.00; 22.30; Need for speed 18.45; 21.15; Nonstop 18.15; 20.15; 22.14; Osveta na ženski način 17.00, 19.45, 22.00; Rio 2 13.00; 13.45; 15.00; 15.45; 17.45; Tarzan 14.00; Virutelna svijest 21.45