Izdanje 16. oktobar 2013.

ce 30 nt i

MREŽA ● 10

Oslobođeno svih 16 optuženih za šverc droge

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

SRIJEDA, 16. 10. 2013. BROJ 663/ GODINA II

●7

PUT U EU ● 5

Evropski štap bez šargarepe Štefan File će danas u Briselu predstaviti izvještaj Crne Gore o napretku, koji će pokazati da je prestao sistem štapa i šargarepe i da EU ima konkretne zahtjeve PARADA PONOSA ● 3

KAKO PREŽIVJETI: MUKE ZAPOSLENIH U CRNOGORSKIM PREDUZEĆIMA

Gazde brane i uzimanje kredita

Incidenti bi bili korak unazad

● Iako je podizanje kredita mnogima jedini način da sastave kraj s krajem ili plate

liječenje, veliki broj građana to ne može da uradi jer im poslodavci ne dozvoljavaju. Dejana Savićević iz NVO Građanski ombudsman kazala je Dnevnim novinama da se toj organizaciji obratio veliki broj građana koji su željeli da podignu kredit ili da budu žiranti, ali nijesu dobili saglasnost poslodavaca.

VUČKOVIĆ ● 11

Imamo institucije, ali je pitanje koliko rade

RUKOMET ● 28

ZAVALA ● 10

UPOZORENJE

Kuljača: Nijesam kriv, već uvrijeđen

DJECA SE IGRAJU BOMBAMA HERCEG NOVI, 12

Oko 35 bombi zaostalih iz Drugog svjetskog rata radnici turske kompanije “Ćeltićoglu” pronašli su u Kumboru prilikom izvođenja radova u blizini Vojne ambulante. Neobjašnjiva je činjenica da se toliki broj bombi nalazi u neograđenom prostoru, na livadi, a da se pritom veliki broj djece igra sa njima. Čija je (ne)odgovornost za ovakvu situaciju, pokazaće vrijeme.

KOŠARKA ● 27

ŽENA JESENJI VIRUSI ● 24

Niko ne Kreće Komplimenti sadaddas asd zna kad šou na račun počinje liga Evrolige seksepila

Tema dana

EDITORIJAL

2

SRIJEDA, 16. 10. 2013.

NOVAK USKOKOVIĆ urednik

IMIDŽ

Ako nema dobrog imidža, ne možemo se dobro pozicionirati. A kakva je pozicija naše države? Svi već znamo da imamo potencijale, ali nam kapaciteti nijesu na tom nivou.

No, dobro, to se može popraviti. U suštini nijesmo mnogo gori od ostalih. Međutim, drugi mnogo više vode računa o tome.

Da nema periodičnih uspjeha naših sportista ili pojedinaca na kulturnom planu (Marina Abramović, Miloš Karadaglić...), ispalo bi da je Crna Gora država samo negativnih vijesti, a to znači i prilično loš imidž. Neće sigurno dobar imidž ili “farbanje” stvarnosti riješiti probleme koje imamo, ali mora se voditi računa o tome. U Crnoj Gori ne postoji institucija zadužena za brigu o imidžu, što je logično jer to je posao ne samo Vlade, već svih koji žive u ovoj državi. Apsolutno ne bi trebalo da to bude politička tema, jer su političari ti koji najčešće urušavaju imidž države. Tako se desi da jedan visoki državni funkcioner javno kaže da sudstvo i tužilaštvo i nijesu baš na nivou na kojem bi trebalo da budu. To će odmah stvoriti sliku kod stranaca da ta zemlja nije baš u redu. Uz to, mora se znati da danas svaka informacija, a posebno negativna, za veoma kratko vrijeme obiđe planetu. Pozicioniranje Crne Gore ne bi trebalo da rade domaći stručnjaci, to mora da radi neko “vani”, jer je se mora znati kome se obraćamo.

Pogrešna je percepcija da će reklamama u stranim medijima, koje dosta i koštaju, slika o Crnoj Gori biti drugačija. Najbolji prolaz je kada neki investitor pohvali Crnu Goru, tako kažu stručnjaci. E, tu je naš problem, čini mi se. Kakve riječi investitori mogu reći o nama? Pa, ne bih baš rekao da bismo dobili pozitivne ocjene. Sjetimo se samo kroz šta su sve prošli pojedini investitori koji su namjeravali ili su uložili novac. Pojedini su optuživani da su iznijeli milijarde eura od političara, a da pritom nijesu prihodovali ni polovinu tih iznosa. Konstantan je pritisak na dio ulagača da će uništiti svojom investicijom određenu oblast. Isto tako, spremni smo pojedine investitore da šetamo od šaltera do šaltera mjesecima, a da ništa ne uspiju da riješe.

Suština je jasna. Bolji imidž Crne Gore morali bi da smisle stranci i da se brinu o realizaciji toga, a naše je da im pomognemo da svojim činjenjem prenesu stvarnu sliku. Red bi bio da makar svi malo razmislimo o tome, ako želimo da imamo bolju budućnost. Destrukcija i opstrukcija dokazano nikad ne donosi ništa dobro.

Meteo 06:54 18:03

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Crna Gora Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva JADRAN: Herceg Novi More umjereno talasasto, toNikšić kom dana u jačanju. Vjetar u Kolašin skretanju na sjeverozapadni, u pojačanju, tokom popodneva Žabljak sa udarima i preko 40 čvorova. Pljevlja Bijelo Polje Temperatura vode na otvorenom moru oko 21 stepen.

DANAS

Pretežno oblačno sa kišom, pljuskovima i grmljavinom.

Danas

Sjutra

min oC max oC

min oC max oC

16 15 16 15 15 11 9 7 9 11

11 12 14 13 12 7 2 0 3 5

18 19 21 20 19 14 12 9 14 15

SJUTRA

20 20 22 21 21 14 10 7 12 13

Na jugu pretežno sunčano, a na sjeveru tokom prijepodneva mjestimično slabe padavine. Sjeverni i sjeveroistočni vjetar umjeren do jak.

AUTO PUT

Graditi, ali razmisliti o posljedicama Poslanici smaraju da ne treba zanemariti upozorenje Svjetske banke da će izgradnja auto-puta ugroziti održivost javnog duga i podići ga za 23 odsto Ministarsvo saobraćaja i pomorstva intenzivno radi na projektu auto-puta i trenutno pregovara sa Kinezima o okvirnom ugovoru, nakon čega će uslijediti ugovor o projektovanju i izgradnji i na kraju finansijski ugovor, kazao je Dnevnim novinama ministar Ivan Brajović. On je, komentarišući upozorenje Svjetske banke da će izgradnja auto-puta, odnosno dionice Smokovac - Mateševo uticati da javni dug poraste čak 23 odsto, kazao da će tek nakon finansijkog ugovora Ministarstvo finansija moći da napravi podatke o tome kako će realizacija tog projekta uticati na javni dug.

“Ne postoji ništa transparentije nego da o tome razgovaramo i u konačnom odlučimo u parlamentu. Zato mislim da sada pričati o tome koliko će biti povećanje javnog duga, koji procenat će biti BDP-a, ne može da stoji. Bilo ko drugi, pa makar i međunarodne finansijske institucije, mogu da daju svoje prognoze, ali samo smo mi ovdje pozvani da analiziramo sve aspekte i na osnovu toga donesemo odluku”, kazao je Brajović.

U Socijalističkoj narodnoj partiji smatraju da upozorenje Svjetske banke da će model za izgradnju auto-puta ugroziti održivost javnog duga i dodatno ga podići za 23 odsto, treba shvatiti ozbiljno i da treba razmišljati o jeftinijim rješenjima. Poslanica Zdenka Popović podsjeća da je prošlo četiri godine od kada je aktuelni premijer presjekao vrpcu za početak radova na izgradnji autoputa Bar-Boljare i tada je važno bilo da se građani vizuelno voze novi putem. Prema njenim riječima, ova

priča je ponovo akuelazovana u uoči izbora.

“Mislim da to nije slučajno. Razlog za oduglovačenje izgradnje ovako značajnog kapitalnog projekta, koji bi bio od izutetne važnosti za Crnu Goru, prema riječima predstavnika Vlade je ekonomska kriza. Ono što su predstavnici Vlade trebali da objasne građanima je da li je najava izgradnje auto-puta, znači da smo izašli iz krize i da li je ovaj projekat u datim uslovima ispalativ i kako vratiti kredit od 800 miliona eura, kada je privredna aktivnost potpuno zamrla. Predstavnci Vlade treba da objasne i da li smo u situaciji da možemo da razmišljano o novom zaduženju za kapitalne projekte”, kazala je Popović.

Ona podsjeća da Vlada uzima kredite kako bi taj novac usmjerila na isplatu zarada i penzija, što znači da priča o tome da ulazimo u zonu ekonomskog rasta ne pije vodu, kao i da Vlada svojom ekonomskom vizijom namjerava da dodatno zaduži sve nas i generacije koje dolaze.

U Pozitivnoj su istakli da je neophodan auto-put Bar – Boljari, ali uz drugačiji pristup i model izgradnje i apsulutno uvažavanje upozorenja Svjestske banke. Član Predsjedništva Pozitivne Emina Duraković smatra da auto-put može biti održiv jedino u varijanti snažnog dinamiziranja svih vidova saobraćaja i transporta na ovim prostorima i ukoliko se poveže na koridor deset tj. sa Beogradom i Budimpeštom.

“Bez snažnog aktiviranja Luke Bar, bez njene konkurentne konekcije na transevropsku transportnu mrežu i bez konkretne saradnje i ja-

snih sporazuma sa našim regionalnim partnerima oko ovog projekta, nema održivisti auto-puta”, smatra Duraković.

On je dodao da u ovom momentu, ali i dugoročno posmatrano, model privatno-javnog partnerstva jedino može obezbijediti održivu izgradnju auto-puta.

Zoran Vukčević iz Demokratske partije socijalista poručuje da autoput treba graditi jer će to doprinijeti rastu BDP-a narednih godina. On očekuje da će javni dug ostati u okviru Mastrihtskih kriterijuma.

“Treba uzeti u obzir da je naš zadatak valorizacija ekonomskih resursa sa kojima Crna Gore raspolaže, posebno kada je u pitanju svjever zemlje. Imajuću u vidu tu činjenicu, mi ne odustajemo od izgradnje auto-puta Bar - Boljari jer upravno on treba da obezbijedi povećanje ekomske aktivnosti na sjeveru. I to će doprinijeti da se ostvari veći bruto proizvod”, kazao je Vukčević.

Najznačajniji infrastrukturni projekat, kako je nazvana gradnja autoputa Bar - Boljari, koštaće našu državu oko 809 miliona eura. To znači da će kilometar auto-puta prosječno koštati oko 19,6 miliona eura, što je prilično skupo. Cijena kilometra auto-puta je visoka zbog toga što je planirana gradnja velikog broja tunela i mostova, što gradnju čini znatno skupljom. Od tog novca kineska Eksim banka trebalo bi da odobri našoj zemlji kredit od 85 odsto, odnosno oko 688 miliona, dok bi Crna Gora izdvojila oko 121 milion eura. Gradnja najvažnije dionice auto-puta prema sjeveru trebalo bi da počne do kraja godine.

I.C.

Bulajić: Javni dug odavno premašio 70 odsto Poslanik Demoktratskog fronta Strahinja Bulajić kazao je Dnevnin novinama da je javni dug Crne Gore već premašio Mastrihtske kriterijume (60 odsto BDP). On objašnjava da je bruto društveni proizvod prema podacima Monstata 3,1 milijardi eura, dok je javni dug po njegovim informacija preko dvije milijarde eura.

“To znači da je javni dug Crne Gore, pod uslovom da je Monstat dao tačne podatke, preko 70 odsto BDP-a”, kazao je Bulajić.

On je dodao da su kamatne stope veće od rasta ekonomije, ako se uopšte može govoriti o rastu s obzirom na to da je Crne Gora prošle godine bila u recesiji. Bulajić smatra da Crnu Cr-

nu Goru ne može spasiti ni izgradnja auto-puta.

“Nijesam protiv izgradnje auto-puta, samo ako ekonomska računica pokaže da je održiv, da ima dovoljan promet i da se krediti mogu vraćati. A sve računice pokazuju da taj auto-put neće imati zadovoljavajuću frenkvenciju”, zaključio je Bulajić.

Tema dana

SRIJEDA, 16. 10. 2013.

3

Nasilje na paradi je korak unazad DNEVNE NOVINE ISTRAŽUJU

U povorci ponosa biće strane diplomate, tako da bi svaki vid nasilja bio direktan udar na njih što bi moglo da uspori pregovore Crne Gore za članstvo u Evropskoj uniji Nemanja Lacman

P

rotivnici parade ponosa u Podgorici u više navrata su isticali da će pokušati da spriječe održavanje prajda u nedjelju. S obzirom da će u povorci biti strane diplomate i ambasadori, svaki vid nasilja i maltretiranja bio bi direktan udar na njih što bi moglo da uspori pregovore Crne Gore za članstvo Evropskoj uniji. Mir na paradi čuvaće 2.000 policajaca dok se protivnici održavanju prajda već sada naoružavaju pirotehničkim sredstvima koja planiraju da iskoriste na dan održavanja parade ponosa.

Predstojeća parada ponosa u Podgorici, zakazana za 20. oktobar, jedan je od bezbjednosno najrizičnijih skupova u poslednjoj deceniji, procena je policije. Za razliku od budvanskog “prajda”, podgorička parada ponosa biće i ispit za našu državu u pregovorima za članstvo u Evropskoj uniji.

Kako Dnevne novine saznaju, navijačke grupe su najavile dolazak iz više crnogorskih gradova, a sa njima u glavni grad stižu i rekviziti poput baklji, dimnih i šok bombi, te razne vrste suzavaca.

Posljednjih mjesec dana na nekoliko Fejsbuk profila i stranica iz Crne Gore prodaju se metro i tifo baklje po cijeni od osam do 10 eura. Tifo baklje poznate su i kao baklje koje gore jedan minut i od trenutka paljenja do trenutka gašenja temperatura baklje je od 1.200 do 1.500 stepeni Celzijusa. Svaka temperatura iznad 100 stepeni Celzijusa može da prouzrokuje opekotine drugog stepena čak i kada je od osobe udaljena 20 centimetara. Od momenta paljenja baklje do njenog gašenja temperatura je ista i baklja se ne može ugasiti prislanjanjem uz objekat već samo kada punjenje izgori.

Na nedavno održanoj paradi ponosa u Budvi, glavno oružje protivnika održavanja “prajda” bile su kamenice i flaše. Tokom šetnje pristalica parade bačena je jedna dimna bomba koja je uzburkala masu, ali je brzo ugašena.

Ovaj pirotehnički proizvod, kako saznaju DN, košta u prosjeku od pet do 10 eura, a kvalitetnije dimne bombe

teško je ugasiti, pa se samo sklanjaju iz mase. Navijači ih zbog lakoće izrade najčešće sami prave, a kao pomoć imaju niz snimaka na Jutjub kanalima i forumima. Dimne bombe paljenjem pustaju gust dim koji smanjuje vidljivost, izaziva gušenje i slatkast ukus u ustima koji može i do nekoliko sati da traje.

Najradikalniji potez bila bi upotreba pravog suzavca od strane protivnika parade ponosa, za šta postoje najave. Upotreba suzavca bez dozvole zakonom je zabranjena, ali i pored toga je veoma lako doći do njih. Suzavac u spreju raznih veličina, pored interneta, prodaje se i putem oglasa u Crnoj Gori. Cijene se kreću od 10 eura za suzavac u spreju, do 30 eura za velika pakovanja tzv. bombe sa suzavcem. Kada se suzavac tek baci, izaziva otežano disanje i peckanje očiju, a može dovesti ljude i u životnu opasnost, ukoliko ga udišu. Pored učesnika parade ponosa, suzavac bi bio velika prijetnja i za policiju koja je najavila da će biti pod punom opremom, pa bi moglo doći i do gušenja i otežanog disanja i među organima reda što bi mogli protivnici iskoristiti kako bi prekinuli održavanje prajda.

Kao dokaz da će protivnici “prajda” koristiti suzavac jeste i činjenica da je prije godinu i po na Svjetski dan borbe protiv homofobije ispred KICa “Budo Tomović” na nastupu hrvatske elektro pop atrakcije “Lolobriđida” bačen suzavac među masu što je prekinulo koncert dok se suzavac ni-

je odnešen.

Za maršrutu je određena dionica od nekadašnjeg hotela “Crna Gora” do stare zgrade Vlade i nazad, u dužini od oko 1.400 metara. Po završetku parade učesnici će biti evakuisani. Ugostiteljskim i prodajnim objektima u centru grada biće naloženo da zatvore radnje na dan povorke.

Ankete ukazuju na izrazit nivo homofobije u crnogorskom društvu, pa tako 70 odsto stanovništva smatra da je homoseksualnost bolest, a njih 60 odsto da seksualna manjina nije ugrožena.

● Na Prajd stižu i iz Beograda

Beograd Prajd dao je punu podršku održavanju parade ponosa u Podgorici, saopštili su organizatori, NVO Kvir Montenegro.

U Podgoricu na Prajd će doći i delegacija Beograd Prajda i na direktan način, kako navode, doprinijeti da talas ljubavi i jednakosti obuhvati i Podgoricu.

“Ova manifestacija je istorijski važna, ona predstavlja neizbrisivi dio istorije i kulture LGBT zajednice.

Kao što neke druge stvari pripadaju kulturi nekih drugih manjina, tako Prajd pripada nama i za njega ćemo se zalagati časno i herojski”, poručuju iz Beograd Prajda.

Poručuju da je prajd u Podgorici značajan korak u stvaranju tolerantnog i demokratskog društva kakvom svi težimo.

“Prijetnje nasiljem sa kojima se susrijećete ovih dana ne smiju da vas demotivišu niti da za državu predstavljaju razlog za eventualnu zabranu Parade. To je ispit za na kome će se pokazati rješenost svih da se obezbijedi Ustavom zagarantovani demokratski poredak i dokaže da opredjeljenje Crne Gore ka otvorenom društvu nije samo deklarativno, već i suštinsko”, poručili su iz Beograd Prajda.

Skup navijača u nedjelju Najveća opasnost po mirno održavanje parade ponosa su navijači.

Upravo oni napravili su najviše problema u Budvi, a sagovornici Dnevnih novina ubijeđeni su da će ih u Podgorici biti još više, čak više od 2.000.

Preko 10 navijačkih grupa, koje već mjesecima na društvenim mrežama upozoravaju da će praviti “lom”, na šta pozivaju i druge građane organizovale su dolaske u nedelju u glavni grad. Među njima najbrojniji su navi-

jači Budućnosti “varvari”. Samo njih, i to aktivnih navijača, ima oko 700 do 1.000. Dolazak su planirali i navijači Čelika iz Nikšića “Fap mašine”, kojih ima 200-300, zatim “vojvode”, navijači Sutjeske. Takođe, i navijači Zabjela i Koma navodno su se organizovali kako bi protestovali na dan održavanja parade. Podršku će im dati i navijači beogradskih klubova Crvena zvezda i Partizan, odnosno “delije” i “grobari” iz Podgorice, Nikšića i Bara.

Forum Progres: Zadovoljni smo odnosom policije LGBT Forum Progres zadovoljan je ukupnim odnosom i pristupom crnogorske policije prema zaštiti LGBT zajednice.

“Odlučan i efikasan pristup crnogorske policije, i Ministrastva unutrašnjih poslova u cjelini, potvrđuju riješenost države da se u svakom trenutku i na svakom obezbijedi zaštita i ravnopravnost građana koji su pripadnici LGBT zajednice”, saopšteno je iz te organizacije.

U ovoj organizaciji navode da je blagovremeno preduzimanje službenih mjera važno za prevenciju mogućeg

● NoVa Neće PrisustVoVati Funkcioneri i članovi Nove srpske demokratije neće prisustvovati paradi ponosa, jer, kako su naveli iz te stranke, smatraju da je održavanje takvog skupa nepotrebno.

“Danas je za građane najvažnija tema ekonomija, radna mjesta i kako da se izbore sa siromaštvom, a nametanje priče o paradi najviše ide u ko-

nasilja na predstojećoj Povorci ponosa u Podgorici.

“Efikasna reakcija policije nosi jasnu bezbjednosnu poruku - organizatorima i učesnicima Povorke da će ih tog dana policija maksimalno služiti i štititi, a onima koji planiraju incidente i nasilje da će država tog dana bez rezerve poštovati i primjenjivati zakone i čuvati integritet svakog člana LGBT zajednice i građana koji se sa njima solodarišu. Takvim pristupom potvrđuje se i čuva kredibilitet i snaga države”, ističe se u saopštenju. rist onima koji su krivi za očajnu situaciju i bankrot pred kojim se nalazi Crna Gora”, kazao je portparol Nove Jovan Vučurović agenciji Mina.

On smatra da Demokratska partija socijalista snažno podržava najavljenu paradu i najavljuje svoje masovno učešće na njoj, što, kako je rekao, asocira da se radi o režimskoj akciji koja je u službi skretanja pažnje sa ključnih problema.

“A sada su za njih od posebnog značaja režimske akcije poput “parade ponosa” i to u vremenu gladi, bijede i očajnog stanja u kome se nalazi Crna Gora”, rekao je Vučurović.

● LP: držaVNi Vrh da dođe Pozivamo najviše državne funkcionere, predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića, predsjednika Vlade Mila Đukanovića i predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića da u nedjelju učestvuju u povorci ponosa i na taj način pošalju jasnu poruku crnogorskoj i svjetskoj javnosti da im je cilj jednakost svih građana i građanki, poručili su iz Liberalne partije Crne Gore.

“Time će se pridružiti liberalima, predstavnicima i predstavnicama evropskih institucija i ambasada, kao i civilnog društva koji žele da ubrzanim tempom LGBT zajednica u Crnoj Gori savlada prepreke sa kojima se nesumnjivo suočava. Takvim eventualnim gestom bi se znatno smanjilo crnogorsko vremensko zaostajanje u odnosu na razvijene svjetske zemlje u pogledu pokazivanja javnosti činjenice da LGBT osobe postoje i da im pripadaju ista prava kao i ostalim građanima i građankama, navodi se u saopštenju.

4

Politika

SRIJEDA, 16. 10. 2013.

ª DA POBIJEDI cETInJEº

PS OEBS

Bogdanović nosilac liste DPS Završeno Jesenje zasijedanje OEBS Opštinski odbor Demokratske partije socijalista Cetinje usvojio je na jučerašnjoj sjednici izbornu listu “Da pobijedi Cetinje”, čiji će nosilac biti gradonačelnik Prijestonice Aleksandar Bogdanović.

Na listi sa kojom će DPS nastupiti na predstojećim lokalnim izborima na Cetinju, pored Bogdanovića, nalaze se Jovan Martinović, dr Milovan Janković, Ivan Koljević, prim. dr Branka Lopičić, Ana Nikolić, prim. dr Milutin Vukić, Momčilo - Mošo Martinović, dr Peđa Milošević, Nina Novalić, dr Nenad - Dragan Vušurović, Njegosava Seja Vujanović, dr Ana Pavićević, mr Vidak Latković, Borislav - Boro Pravilović, Vesna Miranović, Vuko Perišić, Vesko Pejović, Boris Prlja, Branka Bogdanović, Duško Mijanović, Rajko Mijušković, Božidar Drecun, Igor Marković, Dra-

gan - Duda Čavor, Novka Milošević, Momčilo - Momo Jovanović, Vesna Lagator Pijevac, Peđa Moštrokol, Jelena Radoičić, Mihailo Radonjić, Nada Otašević, Ana Ivanović.

Kako je saopšteno iz DPS-a, OO ove partije će predstojećih dana upriličiti predstavljanje izborne liste. Nakon toga uslijediće i predaja liste. Izbori za odbornike u Skupštini Prijestonice Cetinje biće održani 16. novembra. Rokovi za sprovođenje izbornih radnji počele su teći od 13. septembra. Rok za dostavljanje izbornih lista za odbornike Opštinskoj izbornoj komisiji počinje teći od 4. oktobra, a završava se 21. oktobra. Pravo na medijsko praćenje u predizbornoj kampanji počinje od dana potvrđivanja izborne liste učesnika predizborne kampanje, a prestaje 14. novembra u 24 sata.

Predsjednik Skupštine i PS OEBS, Ranko Krivokapić, zatvarajući Konferenciju, poručio je da su učešćem na Jesenjem zasijedanju OEBS-a, parlamentarci dali važan doprinos demokratskom dijalogu na aktuelne značajne globalne teme.

“Demokratija nema sve odgovore, ali je naš zadatak da na ovom skupu slobodnih ideja, radimo na demokratskom dijalogu i iza sebe ostavimo rezultate”, rekao je Krivokapić.

Prema riječima Krivokapića, brojni su izazovi pred novom generacijom političara u OEBS-u.

“Mediteranske obale nikada

nijesu bile bliže. Pred nama su izazovi u oblasti bezbjednosti i zaštite ljudskih prava. Međutim, imamo dodatnu odgovornost, da brinemo i o socijalnim pravima, posebno u još kriznim vremenima. Političari moraju biti iznad partikularnih interesa i brinuti o građanima i socijalnoj pravdi”, objasnio je Krivokapić. Jesenje zasijedanje PS OEBS, okupilo je oko 400 učesnika iz 57 zemalja svijeta, a bilo je posvećeno temama kao što su: uloga OEBS-a u promociji zaštite ljudskih prava, terorizam i nacionalne prijetnje, bezbjednosni efekti ekonomske krize i integracija različitih društava. N.D.L.

VUJAnOVIĆ U BRISELU

Crna Gora što prije u EU Zajednički interes Evropske unije EU i Crne Gore je da se naša država u najkraćem mogućem roku pridruži EU, ocijenjeno je tokom sastanka predsjednika Filipa Vujanovića i predsjednika Evropskog parlamenta Martina Šulca u Briselu. Šulc se složio sa Vujanovićem da proces proširenja mora biti praćen neophodnim reformama, ne samo u zemljama kandidatima, već i u EU. Vujanović je sa Šulcom razmijenio mišljenja o mnogim pitanjima, gdje je predsjednik Evropskog parlamenta rekao da je Crna Gora pouzdan partner Evropske unije.

“Crna Gora učestvuje u mnogim regionalnim organizacijama i inicijativama koje nam omogućavaju da doprinesemo rješavanju mnogih pitanja. U ovom kontekstu, uloga Evropske unije je veoma važna za nas, kao i uloga Evropskog parlamenta.

Veliko mi je zadovoljstvo što sam ovdje, hvala još jednom na gostoprimstvu i svemu što Evropski parlament radi za Crnu Goru. Takođe, hvala i na Vašem ličnog doprinosu, predsjedniče Šulc”, rekao je Vujanović. Šulc je istakao da su razgovori bili veoma konstruktivni i prijateljski.Predsjednik se u u kraljevskoj palati u Briselu sastao sa kraljem Belgijanaca Filipom I. “Vujanović se zahvalio kralju Filipu I za podršku Crnoj Gori u procesu evropskih i evroatlanskih integracija, posebno naglašavajući da smo u važnom periodu ovih procesa za Crnu Goru”, saopšteno je iz predsjednikovog kabineta.

Predsjednik je iskazao očekivanja nastavka takve podrške, dodajući da je razumijevanje Belgije integracionim ciljevama Crne Gore veoma važno.

J.Đ.

SVETOZAR JOVIĆEVIĆ OcIJEnIO

Premijer je u panici Izjava premijera Mila Đukanovića da su afere koje su aktuelne u posljednje vrijeme izmišljene i da im je cilj blaćenje države, odaje nesigurnost pred njihovim neminovnim raspletom, smatra profesor Svetozar Jovićević. Đukanović je kazao da u Crnoj Gori ne postoji organ koji će zaštititi institucije od stalnog napada na njih, i da je to zajedničko za sve afere koje se u posljednje vrijeme pojavljuju. Jovićević je agenciji Mina kazao da njemu ta izjava djeluje “dosta panično”.

“Nijesam znao da su naši političari tako ugroženi, i da ih institucije neefikasno štite. Prije sam vjerovao da te institucije neefikasno štite obične građane”, rekao je Jovićević.

To je, kako je naveo, njegov snažan utisak, stvoren na osnovu brojnih slučajeva, i najnovijih i onih od

ranije. Jovićević je kazao da je, kad se radi o najnovijoj aferi o “crnim trojkama”, razumljivo da neko mora biti kriv - ili bivši šef policije kojeg njegov saradnik direktno optužuje, a određeni svjedoci to potvrđuju, ili onaj koji te optužbe iznosi bez dokaza.

“E, u tome ‘ako’ je problem. Premijer nije ostavio nikakvu dilemu, tako da je ova izjava najdirektnija osuda Brajuška Brajuškovića”, smatra Jovićević.

Prema njegovim riječima, ako Brajušković nije u stanju da argumentuje svoje tvrdnje, onda treba i da odgovara.

“Dakle, s obzirom na to kako je saopštena, izjava premijera više odaje nesigurnost i paniku pred raspletima tih afera koji će uslijediti, prije ili kasnije”, zaključio je Jovićević.

J.Đ.

Politika

SRIJEDA, 16. 10. 2013.

5

Sjedište Evropske komisije

PUT U EU

Evropski štap bez šargarepe Jovana Đurišić

e

vropski komesar za proširenje Štefan File danas će u Briselu predstaviti izvještaj Crne Gore o napretku, koji će pokazati da je prestao sistem štapa i šargarepe, i da eu ima konkretne zahtjeve, koje ćemo morati da ispunimo. evropska komisija će od crnogorske vlade tražiti prestrukturiranje kap što znači da držav amora prekinuti sa subvencijama, saznaju dn. u izvještaju će biti riječi i o aferi “Snimak”, a evropska komisija očekuje da tužilaštvo nastavi istrage. u izvještaju će se kritikovati i potez premijera mila Đukanovića koji je je krajem prošle godine tražio od državnih zvaničnika da kovertiraju ostavke. iz Brisela poručuju da to nije praksa modernih administracija.

Crna Gora je napredovala u reformi pravosuđa i poštovanju osnovnih ljudskih prava, ali država nije još uvela jedinstven sistem zapošljavanja i napredovanja sudija i tužilaca zasnovan na njihovim objektivnim zaslugama, navodi se u Izvještaju o napretku Evropske komisije EK. U tom dokumentu, koji će danas biti predstavljen u Briselu, ocijenjeno je da je poboljšana transparentnost u radu sudova, da je smanjen broj neriješenih predmeta, i da su preuzeti koraci na racionalizaciji sudske mreže.

Navodi se i da pravosudni organi dobijaju nedovoljno novca za svoj posao, i da se tužilaštvo “muči sa pokrivanjem troškova krivičnog postupka”.

“Budžet za 2013. godinu za sudstvo i tužilaštvo je 26 miliona eura od čega sudovi dobijaju 20 miliona. Veći dio te sume ide na plate administracije, što smanjuje mogućnost da se otklone nedostaci u infrastrukturi i opremi”, kaže se u Izvještaju u koji su Dnevne novine imale uvid.

Iz EK su podsjetili da je su usvojeni ustavni amandmani koji treba da doprinesu jačanju nezavisnosti pravosuđa, ali, kako navode u Briselu, Crna Gora još nije uvela jedinstven sistem zapošljavanja i napredovanja sudija i tužilaca zasnovan na njihovim objektivnim zaslugama.

U Izvještaju se navodi da je dužina suđenja i dalje zabrinjava, pa iz EK preporučuju crnogorskom pravosuđu da se prioritet da starim slučajevima.

● “Snimak” pred Sudom EK je u zaključcima zatražila da bude osiguran “politički i pravosudni” nastavak rješavanja afere “Snimak”, dok je korupcija, kako se dodaje, ostala raspostranjena u mnogim oblastima, i ta pojava i dalje predstavlja ozbiljan problem.

“Primjena pravnog okvira u toj oblasti pokazala je brojne nedostatke što zahtijeva dalju zakonodavnu akciju”, smatraju u EK. Oni su ocijenili da kapaciteti nadležnih institucija koji su zaduženi za provjeru političkog finansiranje i konflikta interesa treba da se unaprijede.

“Pojačani napori su potrebni da bi se postigli mjerljivi rezultati u istragama, gonjenju i presuđivanju u slučajevima korupcije, uključujući i one na visokom nivou”, kaže se u Izvještaju, i navodi da u Crnoj Gori nije bilo slučaja korupcije koji je rezultirao zapljenom imovine.

Dodaje se i da je novi Akcioni plan za borbu protiv korupcije usvojen u maju ove godine, a da je oko trećina mjera u njemu prepisano iz starog plana, jer nijesu bile primijenjene.

“Do sada je uticaj antikoruptivnih mjera bio ograničen, a Crna Gora mora da ojača njihovu primjenu i da vrši monitoring svih akcija koje su usmjerene na prevenciju i borbu protiv korupcije”, kaže se u Izvještaju.

EK je predložila otvaranje pregovora za šest poglavlja jer je ocijenila da je Crna Gora napredovala u javnim nabavkama, pravu preduzeća, pravu intelektualne svojine, informacionom društvu i medijima, poreskoj politici, preduzetništvu i in-

U izvještaju o napretku koji će danas biti predstavljen u Briselu biće između ostalog riječi o Kombinatu aluminijuma. Iz Evropske komisije poručuju da će prestrukturiranje KAP biti uslov za otvaranje poglavlja 8 i 27. To znači da Brisel traži od Crne Gore da prestane da subvencioniše KAP i da on nastavi poslovanje kao samostalna i održiva kompanija dustrijskoj politici EK je ocijenila da su usvajanja Zakona o državnoj upravi i novog Zakona o državnim službenicima i namještenicima pozitivni koraci.

Navodi se da su posljednji parlamentarni izbori imali dosta nedostataka koji se odnose na primjenu Zakona o finansiranju političkih partija.

“Efektivni monitoring sistem prije i tokom izbora mora biti obezbijeđen, a nezavisnost Državne izborne komisije treba ojačati kako bi to tijelo moglo da obavlja svoju nadzornu funkciju”, poručili su iz EK.

● o napadima na novinare

Iz EK ocjenjuju da se nastavlja obezbjeđivanje slobode izražavanja, i da su počele ozbiljnije istrage napada na novinare.

U Izvještaju se podsjeća i da su donesene dvije osuđujuće presude protiv napadača na novinare, i navodi da je ove godine bivši policijac kažnjen za prijetnje i ugrožavanje sigurnosti novinara.

“Ipak, učestvovanje javnih zvaničnika, posebno policijaca, u zastraživanju i napada na novinare ostaje razlog za ozbiljnu brigu, kao i skoriji slučajevi nasilja nad novinarima”, precizirano je u tom dokumentu.

U zaključcima za poglavlje 24 navodi se da je država napredovala u oblasti pravde slobode i bezbjednosti, ali da su potrebni značajni napori kako bi se poboljšali kapaciteti infrastrukture na crnogorskim granicama.

U Komisiji smatraju da su potrebni dalji napori i u borbi protiv organizovanog kriminala.

“Postignut je napredak u borbi protiv krijumčarenja droge, ali je potrebno više napora za bolje rezultate u zapljeni droge”, navodi se u Izvještaju.

Dodaje se da su potrebne donijeti proaktivne mjere i konačne presude, posebno u oduzimanju imovine koja je stečena organizovanim kriminalom.

“Poništavanje prvostepenih presuda u slučajevima organizovanog kriminala, daje razlog za ozbiljnu zabrinutost”, navodi se u Izvještaju.

U Izvještaju je pozitivno ocijenjeno usvajanje Zakona o državnoj upravi i novog akta o državnim službenicima, ali se navodi da se mora osigurati primjena propisa kao i da su potrebni dalji napori za primjenu reforme javne administracije.

● Brinu kovertirane ostavke U EK smatraju da je zabrinjavajuće što je krajem prošle godine 148 službenika izvršne vlasti na zahtjev Vlade dostavilo svoje kovertirane ostavke.

“Kovertirane ostavke su razlog za brigu i trabe da budu vraćene osoblju koje ih je potpisalo. Iako je takav potez možda motivisan željom da se poprave rezultati u radu, takva praksa narušava prava zaposlenih i nezavisnost javnih službenika zbog nepriličnog političkog pritiska”, navodi se u Izvještaju.

Pejović: Afere neće uticati na otvaranje poglavlja 23 i 24 Afera “Snimak”, neće uticati na otvaranje poglavlja 23 24 kazao je za televiziju Crne Gore glavni pregovarač Andrija Pejović.

“Naša očekivanja su da će nam izvještaj o napretku dati smjernice za dalji rad i ocijeniti nmapredak koji smo postigli prošle godine. Ubrzanje integracija je donijelo mnogo toga

pozitivnog što će se i vidjeti u izvještaju”, kazao je Pejović. On ej u8vjeren da će Crna Gora do kraja godine otvoriti poglavlja 23 i 24, te da “Snimak” neće imati uticaj na njih. “Nema nikakvog uticaja, radi se o političkim kriterijumima koji su posebna oblast izvještaja o napretku”, zaključio je Pejović.

6

Ekonomija

SRIJEDA, 16. 10. 2013.

Blokada računa ili prodaja imovine

Traže da im se isplati ostatak otpremnina Bivši radnici nikšićkog Metalca juče protestovali ispred upravne zgrade Bivši radnici nikšićkog Metalca u znak upozorenja okupili su se juče ispred upravne zgrade preduzeća zbog neisplaćene druge rate otpremnine. Oko trideset radnika Metalca prošle godine dobilo je otkaz, nakon čega im je u julu ove godine isplaćena prva rata otpremnine od po 4.000 eura.

“Druga rata otpremnine od po 6.700 eura trebalo je da nam bude isplaćena 21. septembra. Išli smo na razgovore kod direktora preduzeća Nikole Furundžića koji nam je dao čvrsta obećanja da će nam se novac isplatiti, ali do toga još nije došlo”, naglasio je predstavnik bivših radnika Slobodan Durutović.

Bivši radnici kažu da ne mogu vjerovati obećanjima direktora, te da će u narednim danima sa advokatom odlučiti na koji način da se bore za svoje zahtjeve.

“Direktor nam je obećao da će nam se novac isplatiti kada se prodaju mašine. Međutim, mi više ne možemo da čekamo. Mjesec je prošlo od tada, a on nam nije pominjao nikakve konkretne datume. Sa advokatom ćemo da vidimo koji je najbolji način, blokada računa ili da se radi procjena imovine koja bi se prodala”, naglasio je Durutović.

Bivši radnici kažu i da direktora obavezuje notarski zapis koji je potpisao prije četiri mjeseca, a u kojem se jasno navodi da je Furundžić dužan da isplati radnike po kolektivnom ugovoru.

“U notarskom zapisu se kaze da je direktor i ako ne proda mašine dužan da obezbijedi novac iz drugih izvora i da nam isplati otpremnine”, istakao je Durutović.

Bivši radnici objašnjavaju da je Metalac na račun njihovog odlaska iz preduzeća i pokretanja proizvodnje dobio kredit od Razvojnog fonda od milion i po.

“Ništa od toga nije urađeno jer ot-

premnine nijesu isplaćene, a i proizvodnja je stala. Vidjećemo i da razgovaramo sa direktorom Razvojnog fonda koji je odobrio kredit Metalcu, a za koji je garant bila Vlada”, naglasili su bivši radnici.

Direktor Metalca Nikola Furundžić, uz obrazloženje da je sve već rekao radnicima i da nema šta da doda, odbio je juče da razgovara sa predstavnicima medija.

M.R.

Filip J. Jovović, advokat iz Podgorice, u svojstvu ovlašćenog lica za postupak vansudske prodaje nepokretnosti, u predmetu vansudske prodaje, radi namirenja potraživanja hipotekarnog povjerioca „Crnogorske komercijalne banke“ AD Podgorica, po osnovu Ugovora o kreditu br. 950-88-1272 od 26.10.2007.godine, Aneksa br. 1 istog ugovora od 27.03.2009.godine, Aneksa br. 2 istog ugovora od 29.07.2011.godine i Aneksa br. 3 istog ugovora od 28.03.2012.godine, koji ugovor je obezbijeđen hipotekom, uspostavljenom na osnovu Ugovora o hipoteci Ov.br. 16819/2007 od 24.11.2007godine, Aneksa br. 1 istog ugovora od 27.03.2009.godine, Ugovora o hipoteci Ov.br. 28479/10 18.08 2010 i Aneksa br. 2, Ugovora o hipoteci Ov.br. 16819/2007 od 24.11.2007godine i Ugovora o hipoteci Ov.br. 28479/10 18.08.2010, te Ugovora o hipoteci UZZ br. 278/2012 od 02.04.2012.godine i po osnovu Ugovora o kreditu br. 950-92-556 od 18.04.2011.godine, Aneksa br. 1 istog ugovora od 28.03.2012.godine, koji ugovor je obezbijeđen hipotekom, uspostavljenom na osnovu Ugovora o hipoteci br. 0112499 od 19.04.2011.godine i Ugovora o hipoteci UZZ br. 278/2012 od 02.04.2012.godine, shodno odredbama člana 45, u vezi člana 201 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, vrši

građani štede

U bankama imaju 1,2 milijarde eura Građani Crne Gore na kraju jula 2013. godine u bankama su štedjeli 1,2 milijarde eura, pokazuju zvanični podaci Centralne banke Crne Gore.

“Depoziti stanovništva su na kraju jula 2013. godine iznosili 1,19 milijerdi eura i viši su za 2,4 odsto u odnosu na prethodni mjesec, dok su u odnosu na decembar 2012. godine viši za četiri odsto. U ročnoj strukturi depozita stanovništva, oročeni depoziti su činili 69,3 odsto, depoziti po viđenju 30,4 odsto, dok su sredstva na escrow” računu či-

nila 0,3 odsto depozita stanovništva”, navodi se u mjesečnom biltenu CBCG. Depoziti u bankama su u istom period iznosili dvije milijarde eura.

“Tako da bilježe rast od 3,3 odsto na mjesečnom nivou, dok u odnosu na decembar 2012. godine bilježe rast od 4,8 odsto.U ročnoj strukturi ukupnih depozita na kraju jula dominantno učešće od 58,8 odsto imali su oročeni depoziti, a depoziti po viđenju činili su 40,9 odsto ukupnih depozita”, ističu u CBCG. E.R.

kap - kovačniCa

Povjerioci se sastaju 23. oktobra Sastanak povjerilaca Kovačnice, prerađivački pogon podgoričkog Kombinata aluminijuma (KAP) u stečaju, odložen je za 23. oktobar.

Stečajni upravnik Zdravko Cicmil odložio je prvi sastanak povjerilaca, na kom je trebalo da se formira Odbor povjerilaca.

Stečajna uprava KAP-a podnijela je zahtjev za pokretanje stečajnog postupka u Kovačnici 20. avgusta ove godine zbog duga od 4,74 miliona eura.

Privredni sud je, nakon što je uveo stečaj u Preradi zbog nevraćenog duga od 36 miliona eura, isto uradio i sa drugim pogonom KAP-a, Kovačnicom.

Kovačnica je 80-ih i 90-ih godina prošlog vijeka proizvodila za bivšu Vojsku Jugo-

slavije, a od kraja 2008. godine proizvodnja je zaustavljena.

Poslije privatizacije KAP-a 2005. godine, Kovačnica je nastavila određeni period saradnju sa partnerima iz Srbije.

Stečaj u KAP uveden je 8. jula zbog duga od 386 miliona eura. Uvođenje stečaja predložila je Vlada zbog skoro 25 miliona eura garancija datih fabrici, koje je prošle godine morala da plati Dojče banci.

Predsjednik Privrednog suda Dragan Rakočević saopštio je da je u stečajnom postupku prijavljeno 2.190 povjerilaca, koji ukupno potražuju 459,6 miliona eura.

“Od toga je osnovano 1.345 prijava, odnosno 359,3 miliona eura, a osporeno 845, odnosno 100,3 miliona eura”, precizirao je Rakočević.

nlB - BokSiti

Dilema da li je država izmirila dug?

DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Kreditnom/hipotekarnom dužniku ,,IBON GROUP'' DOO Nikšić, sa poslednjom poznatom adresom Trg Šaka Petrovića bb, Obavještenja o početku namirenja potraživanja vansudskom prodajom nepokretnosti upisanih u listu nepokretnosti br. 65 KO Niškić, označenih kao katastarska parcela br. 4274/4, po kulturi građevinska parcela, površine 2325 m2, katastarska parcela br. 4274/12, po kulturi objekat u izgradnji, površine 357 m2, katastarska parcela br. 4274/13, po kulturi stambeno-poslovne zgrade, br. zgrade 1, površine 434 m2, katastarska parcela br. 4274/14, po kulturi objekat u izgradnji, zgrada br. 1, površine 273 m2, zatim nepokretnosti, upisanih u listu nepokretnosti br. 3818 KO NIkšić, označenih kao katastarska parcela br. 4274/15, po kulturi zemljište ispod stambeno-poslovne zgrade, površine 963 m2, katastarska parcela br. 4274, br. zgrade 1, posebni djelovi u zgradi br. PD1, PD2, PD3, PD4, PD5, PD6, PD7, PD8, PD9, PD10, PD11, PD13, PD14, PD15, PD16, PD17, PD18, PD19, PD20, PD21, PD22, PD23, PD24, PD25, PD26, PD27, PD28, PD29, PD30, PD31, PD32, PD39, PD44, PD45, PD47, PD48, PD51, PD54, PD55, PD56, PD57, PD64, PD65, PD66, PD69, PD70, PD73, PD74, PD76, PD77, PD78, PD80, PD81, PD87, PD91, PD94, PD97, PD98, PD102, PD103, PD104, PD106, PD107, PD112, PD113, PD117, PD121, PD122, PD125, PD126, PD127, PD128, PD129, PD130, PD132, PD133, potom, nepokretnosti, upisanih u listu nepokretnosti br. 3562 KO Nikšić, označenih kao katastarska parcela 4348/1, po kulturi park, površine 3838 m2, katastarska parcela br. 4348/1, po kulturi poslovna zgrada u privredi, br. zgrade 1, površine 490 m2, katastarska parcela br.

4348/2, po kulturi park, površine 194 m2, te nepokretnosti, upisanih u listu nepokretnosti br. 65 KO Nikšić, označenih kao katastarska parcela br. 4274/3, po kulturi građevinska parcela, površine 1068 m2, sve svojina Ibon group doo Nikšić, u obimu prava 1/1.

Poziva se kreditni/hipotekarni dužnik da se, u roku od 3 dana po predmetnoj objavi obrati Filipu J. Jovoviću, advokatu iz Podgorice, ovlašćenom licu za postupak vansudske prodaje nepokretnosti, na adresu: ,,Advokatska kancelarija Filip J. Jovović'' Ul. Serdara Jola Piletića br. 7, Podgorica, kako bi se istom uručilo naprijed pomenuto Obavještenje o početku namirenja, a imajući u vidu da mu se isto nije moglo uručiti na zvaničnoj adresi, registrovanoj u CRPS. Upozorava se kreditni/hipotekarni dužnik ,,IBON GROUP'' DOO Nikšić, da, ukoliko se, u ostavljenom roku, ne obrati ovlašćenom licu za postupak vansudske prodaje, smatraće se da mu je ovim objavljivanjem uredno izvršena dostava Obavještenja o početku namirenja, te da će, eventualne, negativne posledice ovakve dostave snositi imenovani.

Ovo objavljivanje izvršiće se u dva uzastopna broja jednog dnevnog štampanog medija koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore i ,,Službenom listu CG'' i predmetno Obavještenje o početku namirenja, smatraće se da je uredno dostavljeno kreditnom/hipotekarnom dužniku, danom poslednjeg objavljivanja.

Glavna rasprava u sporu koji NLB Montenegrobanka banka vodi protiv Rudnika boksita zbog neizmirenog duga, po osnovu kredita u iznosu od oko 165.400 eura, biće održana 13. decembra. Pred sudijom Privrednog suda u Podgorici Mirjanom Pavićević pravni zastupnik Boksita Miomir Perunović kazao je da je država na ime garanta u spornom predmetu izmirila sva dugovanja prema NLB Montenegro banci. On je kazao da o uplati postoje pismeni dokazi koji su dostavljeni Sudu i tražio da se u njih izvrši uvid. Tom predlogu nije se protivio pravni zastupnik NLB Montenegrobanke.

Boksiti NLB Montenegrobanci duguju 700.000 eura po osnovu nekoliko kredita.

Prema ranijim tvrdnjama radnika, Boksite je zadužio bivši direktor Igor Kisenkov za ukupno

150 miliona eura kredita kod nekoliko banaka.

Rudnike boksita ranije je tužila i Prva banka zbog kredita u iznosu od oko 800.000 eura. Međutim, ročište je odloženo za 21. novembar, zbog mogućnosti vansudskog rješavanja spora.

Crnogorska komercijalna banka (CKB) tražila je uvođenje stečaja u tu kompaniju zbog nevraćenog duga od 1,59 miliona eura sredinom februara.

Ročište, koje je trebalo da bude održano krajem septembra, odloženo je za 24. oktobar.

CKB je skoro identičan predlog za pokretanje stečaja u Boksitima podnijela 18. oktobra prošle godine, ali ga je Privredni sud povukao jer se predstavnik ove banke, iako uredno pozvan na ročište, 24. januara nije pojavio u sudu.

I.B.

Ekonomija

SRIJEDA, 16. 10. 2013.

7

DUING BIZNIS

Očekuju napredak u rangiranju

I TO SE DEŠAVA

Poslodavci brane zaposlenima da dignu kredit Savićević: U Zakonu o radu ne postoji član koji bi dozvolio poslodavcima da zabrane zaposlenima da podignu kredit ili da budu žiranti Ivana Cimbaljević

I

ako je podizanje kredita mnogima jedini način da sastave kraj s krajem ili plate liječenje, veliki broj građana to ne može da uradi jer im poslodavci ne dozvoljavaju. Dejana Savićević iz NVO Građanski ombudsman kazala je Dnevnim novinama da se toj organizaciji obratio veliki broj građana koji su željeli da podignu kredit ili da budu žiranti, ali nijesu dobili saglasnost poslodavaca. Iako nigdje u zakonu na piše da poslodavci mogu to da odbiju, većina nijh to radi jer ne izmiruju svoje obaveze prema zaposlenima.

Sa platama i penzijama koje većina zaposlenih i penzionera u Crnoj Gori dobija, ne može se živjeti ni nedjelju, tako da je veliki broj građana od muke prinuđen da traži spas u podizanju kredita. No, pored ovoga, problem je i što veliki broj njih ne može da podigne kredit jer im poslodavci to ne dozvoljavaju. Dejana Savićević iz nevladine organizacije Građanski ombudsman za Dnevne novine objašanjava da nigdje u Zakonu o radu ne postoji član koji bi dozvolio poslodavcima da zabrane zaposlenima da podignu kredit ili da budu žiranti. Razlog zbog kojeg poslodavci to rade je što u Crnoj Gori postoji veliki broj njih koji ne izmiruju svoje obaveze prema zaposlenima, kao što su osiguranje, slobodni dani, prekovremeni rad i slično, pa im onda ne pada na pamet da rizikuju i dovedu sebe u dužničko ropstvo.

“Zarade kod privatnika se pretežno isplaćuju u koverti, odnosno “na ruke”, tako da poslodavac neće da rizikuje, jer, tada bi i on i njegova firma morali da izmiruju dospjele obaveze na osnovu kredita”, kazala je Savićević.

Ona je dodala se toj nevladinoj oragnizaciji obratio veliki broj građana koji nijesu mogli da podignu kredit ili da budu žiranti, zbog toga što nijesu imali saglasnost poslodavaca.

“Istrazivanjem koje smo sproveli, ustanovili smo da ima poslodavaca koji su spremni da preuzmu rizik i omoguće zaposlenom kreditiranje,

ali su u vrlo malom broju (1:1.000)”, istakla je Savićević.

I dok privatnici teško daju saglasnost svojim zaposlenima da podignu kredit, sasvim je druga priča sa zaposlenima u javnom sektoru koji su olako ovjeravali dokumentaciju svojim zaposlenima.

“Dešavalo se da poslodavac i pored kreditne (pre)zaduženosti i (ne) sposobnosti zaposlenog da bude kreditno obavezan po bilo kojem osno-

Crna Gora bi u narednom periodu mogla očekivati napredak u izvještaju Svjetske banke Duing biznis koji rangira zemlje prema lakoći poslovanja, saopšteno je na sastancima crnogorske delegacije ministra finansija Radoja Žugića i guvernera Centralne banke Crne Gori Milojice Dakića sa predstavnicima Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke u Vašingtonu.

“Rangiranje Crne Gore u publikaciji Duing biznis bilo je tema sastanka članova crnogorske delegacije, koja u Vašingtonu prisustvuje godišnjim sastancima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i SB, sa glavnim ekonomistom te institucije Kaušikom Basuom”, navodi se u zajedničkom saopštenju Ministarstva finansija i CBCG. Guverner CBCG Milojica Da-

kić je na sastancima sa predstavnicima SB i MMF dogovorio tehničku pomoć u oblastima rane detekcije kriza, kao i upravljanja tržišnim rizicima i međunarodnim rezervama.

“U narednom periodu trebalo bi podići nivo međusobnog razumijevanja, potpunijeg uključivanja reformi koje je preduzela Crna Gora i sprovesti regularnu komunikaciju”, kazao je ministar Žugić. Žugić i Dakić su imali sastanke i sa Međunarodnom finansijskom korporacijom (IFC), na kojem je razmatrana podrška ove institucije razvojnim projektima u turizmu i na sjeveru Crne Gore, kreditna podrška malim i mikro preduzećima, kao i kreditna podrška preduzećima koja će biti predmet dobrovoljnog finansijskog restrukturiranja u okviru “Podgoričkog pristupa”.

I.C.

KAP

Danas se zna ko će biti procjenitelj imovine Stečajni upravnik Kombinata alumnijuma Podgorica Veselin Perišić danas će saopštiti ko će raditi procjenu imovine te fabrike.

“Nakon razgovora sa sudijom, saopštiću ime procjenitelja”, rekao je Perišić za Dnevne novine.

Procjenitelj bi trebalo da odredi vrijednost fabrike na osnovu koje bi stečajna uprava mogla da pripremi oglas za prodaju imovine. Prodaja je neminovna nakon što je Privredni sud prošle sedmice odlučio da proglasi bankrot u Kombinatu alumnijuma Podgo-

rica. Bankrot je uveden pošto niko od povjerilaca Kombinata nije u zakonskom roku dostavio plan reorganizacije fabrike. Prema nezvaničnim informacijama, prvi oglas za prodaju KAP-a mogao bi da bude objavljen čak i u novembru. Ranije su analitičari navodili da bi “država trebalo da bude presrećna ukoliko za KAP dobije 50 miliona eura”. Interesovanje za Kombinat alumnijuma su ranije imali hrvatski, njemački, ali i investitori iz Indije.

vu, ovjerava dokumentaciju i dostavlja je banci. A banka (MFI) jedva dočeka da “proizvede” novog dužnika”, navodi Savićević To je imalo za posljedicu da zaposleni u državnim institucijama imaju više štete nego koristi sa dobijenim kreditima.

Ono što je interesanto je da veliki broj mikrofinansijaskih institicija i banaka nije dozvoljavao svojim zaposlenima u vrijeme “kreditnog buma” da budu kreditno obavezani, bilo po osnovu dužnika ili na osnovu žiranta, ali im to nije smetalo, kako je kazala Savićević, da na tuđe ime, a za svoj račun, prevarom i zloupotrebom nađu građane koji su bili “nosioci kredita” i “žiranti” koji nijesi bili upozanati sa tim.

“Nažalost, kod nas postojanje zakona koji bi trebalo da reguliše neku oblast nije preduslov da se on i poštuje, već upravo suprotno”, zaključila je Savićević.

Poslodavci nemaju razloga da strahuju

Cijene drva najviše uticale na inflaciju

Poslodavci ne bi trebalo da odbijaju ovjeru dokumentacije za kredit zaposlenom jer oni zbog toga ne snose nikakve posljedice, smatra advokatica Snežana Mićanović. Ona objašnjava da poslodavac samo potvrđuje da je određeno lice zaposleno kod njega, visinu zarade, datum stupanja na rad, da li je zaposlen na određeno ili neodređeno vrijeme, i da će, u slučaju da zaposleni ne izmiruje obaveze na vrijeme, postupiti po administrativnoj zabrani.

“Dakle, apsolutno je netačno da u slučaju neizmirenja obaveza od strane korisnika kredita, teret isplate snosi poslodavac koji je ovjerio dokumentaciju. Jedini koji može snositi teret je

Mjesečna inflacija u septembru iznosila je 0,1 odsto, dok je godišnja bila 1,8 odsto, pokazuju najnoviji podaci Monstata.

“Najveći uticaj na mjesečnu stopu inflacije imali su rast cijena: čvrstih goriva (drva za ogrijev), goriva i maziva, povrća, obuće, odjeće, duvana”, objasnili su iz Monstata.

Najveći mjesečni rast cijena zabilježen je u grupama stanovanje, voda, struja, gas i druga goriva 1,2 odsto, prevoz jedan odsto, odjeća i obuća 0,7 odsto, dok je pad cijena zabilježen kod hotela i restorana 1,9 odsto, hrana i bezalkoholna pića 0,5 od-

korisnik kredita i žiranti. U slučaju da korisnik kredita u međuvremenu, nakon dobijanja kredita, prestane da radi kod poslodavca koji mu je ovjerio dokumentaciju, poslodavac će banci ili drugoj kreditnoj instituciji poslati obavještenje da zaposleni više ne radi kod njega, te da u slučaju neizmirenja obaveze od strane korisnika kredita, ne može postupiti po administrativnoj zabrani”, kazala je Dnevnim novinama Mićanović.

Ona objašanjava da je isti slučaj i sa žirantima, jer nema razloga da poslodavci odbijaju ovjeru dokumentacije žirantima, iz istog raloga zbog kojeg ne mogu da odbiju ovjeru dokumenata za podizanje kredita.

MONSTAT

sto, zdravlje 0,3 odsto.

Cijene komunikacije i obrazovanja su ostale na nivou iz prethodnog mjeseca.

“Pozitivne godišnje stope inflacije u septembru zabilježene su u grupama alkoholna pića i duvan 8,1 odsto, ostali proizvodi i usluge 3,9 odsto, hrana i bezalkoholna pića 3,5 odsto, stanovanje, voda, struja, gas i druga goriva 2,5 odsto, zdravlje 2,2 odsto, dok su negativne godišnje stope inflacije zabilježene u grupama rekreacija i kultura 2,9 odsto, prevoz 2,3 odsto, hoteli i restorani 1,7 odsto”, navodi se u saopštenju Monstata. I.C.

Društvo

SRIJEDA, 16. 10. 2013.

(Foto: Anadolija)

8

Kurban-bajram u Crnoj Gori

OKRUGLI STO

Mediji i država ne poštuju pretpostavku nevinosti U Crnoj Gori nije propisana kazna za kršenje pretpostavke nevinosti

KURBAN BAJRAM

Da vjera bude iskrena, a djelo plemenito Bajram-namaz, nakon kojeg je nastupio veliki islamski praznik Kurban-bajram, klanjao se juče u svim džamijama Crne Gore.

Bajramsku hutbu u Podgorici, u dinoškoj džamiji do posljednjeg mjesta ispunjenoj vjernicima predvodio je rukovodilac Vjersko-prosvjetne službe Mešihata Islamske zajednice u Crnoj Gori Enis ef. Burdžović koji se zahvalio Allahu na svim pruženim

blagodatima, prenosi Anadolija.

Poruka današnjeg bajram-namaza je da nestane strah među vjernicima, da svako radi svoj posao odgovorno, da vjera bude iskrena, a djelo plamenito.

Burdžović je tokom hudbe podsjetio da je crnogorski reis Rifat ef. Fejzić na obavljanju vjerske dužnosti hadža sa 107 hadžija iz Crne Gore, te da nije zaboravio svoje vjernike u Crnoj Gori.

ZA OSIGURANIKE

Je inije avionske karte Troškovi putovanja avionima Montenegro erlajnsa za crnogorske osiguranike koji se upućuju na liječenje van Crne Gore u narednom periodu trebalo bi da budu smanjeni. To je predviđeno Protokolom o saradnji koji su juče potpisali predsjednica Odbora direktora Montenegro erlajnsa Daliborka Pejović i direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Kenan Hrapović.

Pejović je izjavila da bi Protokol trebalo da osiguranicima Fonda obezbijedi siguran i konforan odnos, odnosno dobijanje svih usluga u vezi sa adekvatnim medicinskim tretmanom. Ona je ocijenila da su od dolaska novog Borda direktora u kompaniji učinili sve što je moguće, te da na tom primjeru dokazuju da se princip društvene odgovornosti i kod nas uspostavlja kao jedan od osnovih stubova

poslovanja.

“Napravljen je dobar partnerski odnos sa Fondom, kako bi po znatno nižim cijenama pacijenti biti relaksirani dodatnih i skupih troškova za obezbjeđivanje medicinskih usluga u inostranstvu”, rekla je Pejović.

Hrapović je saopštio da Fond čini sve kako bi osiguranici dobili kvalitetnu zdravstvenu zaštitu ,te da je jedan vid koji pripada tom segmentu i obezbjeđivanje liječenja pacijenata van Crne Gore i njihovo upućivanje na liječenje, dijagnostiku i kontrolu u ustanove van države.

“Fond će pokrenuti inicijativu kod Aerodroma Crne Gore da, ukoliko je moguće, po istom principu umanje cijene aerodromskih taksi za pacijente i na taj način pomognu crnogorskom zdravstvenom sistemu”, najavio je Hrapović.

M.M.K.

Poštovanje pretpostavke nevinosti u medijskom izvještavanju o krivičnim postupcima trebalo bi da bude opštepoštovan princip, no u Crnoj Gori krše ga mediji, državni organi, ali i najviši javni funkcioneri. Stoga se, kako je poručeno sa jučerašnjeg okruglog stola “Pretpostavka nevinosti, privatnost i odgovorno izvještavanje medija”, zakoni koji regulišu tu oblast moraju mijenjati kako bi se izašlo iz trenutnog stanja.

“U Crnoj Gori nije propisana kazna za kršenje pretpostavke nevinosti, što je regulisano u većini evropskih država. Ništa nije ni predviđeno kao mjera za kršenje pretpostavke nevinosti”, kazao je zastupnik crnogorske Vlade pred Evropskim sudom za ljudska prava Zoran Pažin i istakao da je u Velikoj Britaniji novinar Dejli mirora osuđen na tri mjeseca zatvora i kažnjen novčano sa 140.000 funti zbog kršenja pretpostavke nevinosti.

Vršilac dužnosti šefa Misije OEBSa u Crnoj Gori, koja je organizovala istraživanje, Valdemar Figaj kazao je da se u ovdje uglavnom poštuje pretpostavka nevinosti, ali da ima prostora za poboljšanje.

“Priroda novinarstva je takva da se mediji utrkuju ko će prvi da objavi informaciju. OEBS zagovara slobodu medija, ali takođe i profesionalnu etiku u novinarstvu”, rekao je Figaj.

U CEMI-ju su, prateći izvještavanje medija, ustanovili da pojedini u kontinuitetu krše pretpostavku nevinosti, naročito u naslovima.

“Kada mediji objave takve naslove, to može uticati na formiranje javnog mišljenje o krivici osumnjičenog tokom postupka. Primjeri za to

Pojedini mediji u kontinuitetu krše pretpostavku nevinosti, naročito u naslovima su naslovi u medijima – “Ubio advokata i otišao kući”, “Nožem ubio suprugu”, “Ni traga od ubica”, “Majka zadavila bebu i bacila je u kanal”, “Baranin ženi ciglom polomio lobanju””, pojasnio je rukovodilac projekta praćenja kršenja pretpostavke nevinosti u krivičnom postupku Vlado Dedović.

On je kazao da to pokazuje da pojedini mediji i dalje ne poštuju pretpostavku nevinosti, te da objavljivanjem pojedinih naslova prejudiciraju odluku suda. Dedović smatra da je zbog toga potrebno organizovati dodatne obuke za novinare i urednike kako bi se poštovala pretpostavka nevinosti.

Urednik Nezavisnog dnevnika Vijesti Mihailo Jovović kazao je da mediji imaju najveći problem sa poštovanjem pretpostavke nevinosti u naslovima.

“Trudimo se da to poboljšamo, ali se i takve greške dešavaju”, naveo je on. Član Savjeta Agencije za zaštitu

ličnih podataka Aleksa Ivanović smatra da je u Crnoj Gori pravo na privatnost “relativno zaštićeno”.

“Najteže situacije u štićenju tog prava su onlajn komentari, koji često predstavljaju njegovo najgrublje kršenje”, naveo je on.

Novinar Marijana Buljan pitala je da li policija krši pretpostavku nevinosti ukoliko medijima dostavlja snimke hapšenja, na šta je Pažin odgovorio potvrdno.

“To je kršenje pretpostavke nevinosti u evropskom zakonodavstvu, dok je objavljivanje takvih snimaka potpuno legalno u Americi”, dodao je on.

Jovovića je zanimalo da li izjave najviših zvaničnika koji tokom istraga o aferama govore da su one neistinite, predstavljaju prejudiciranje njihovog ishoda.

Pažin je kazao da zvaničnici moraju biti uzdržani prilikom iznošenje stavova o postupcima koji su u toku, što pokazuje praksa Suda u Strazburu.

B.B.

KUPCI ª KATELº OVIH STANOVA

Đurišić mora ispuniti obećano

Kupci stanova u još nezavršenoj zgradi na Bulevaru Pera Ćetkovića, na Starom aerodromu u Podgorici, izabrali su sinoć Miroslava Šepića, Željka Živkovića i, u odsustvu, Vojislava Smolovića, da u njihovo ime koordiniraju dalje aktivnosti ne bi li se što prije uselili u davno plaćene stanove.

Oni su ogorčeni na investitora i vlasnika firme “Katel” Petra Đurišića koji im je, kako su rekli,

nanio veliku štetu, uzeo ogroman novac, rokove za predaju zgrade probio za šest godina, a i dalje im daje lažna obećanja o tome kada će zgrada biti useljiva.

Ogorčeni su i na ostale kupce koji ne dolaze na sastanke “kao da je u interesu vlasnika stanova da se ta zgrada nikad ne završi”.

“Razumijem Đurišića, on je jasan.

Može mu se, prolazi mu, niko mu ništa ne može i ovo ga ne dotiče. Ali,

mi nije jasno da nikoga drugoga u državi ovo ne interesuje, ni državne organe, ni tužioca, ni ombudsmana, ni nevladine organizacije. Jednostavno smo prepušteni Petru Đurišiću da sa nama radi šta hoće”, kazao je Šepić koji će predstavnike stanara predvoditi u pronalaženju mehanizama da se izvrši pritisak na institucije sistema da natjeraju Đurišića da ispuni davno data obećanja.

J.V.Đ.

Društvo

Srijeda, 16. 10. 2013.

9

NeizmireNe obaveze

Zdravstvene ustanove dužne 21 milion eura Dugovi medicinskih ustanova odnose se i na neizmirene obaveze za struju, vodu i hranu Dugovanja ustanova 2010. godine iznosila su 31 milion eura

Milica Krgović

N

agomilani dugovi crnogorskih zdravstvenih ustanova iznose 21 milion eura, saopštio je Dnevnim novinama direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Kenan Hrapović. Dugovanja se, između ostalog, odnose i na neizmirene račune za vodu, struju, ali i za hranu. Prvi čovjek Fonda upozorava da im poslovanje dodatno otežava restriktivni budžet opredijeljen za zdravstveni sistem.

Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Kenan Hrapović objašnjava da su se pomenuta dugovanja nagomila iz prethodnog perioda. On je naglasio da sa smanjenim budžetom iz godine u godinu moraju da izvršavaju i redovne obaveze. Budžet Fonda za zdravstveno osiguranje za 2013. godinu iznosi 165.632.004,42 eura.

“Takođe, moramo da vratimo i nagomilane dugove. To je, realno gledano, praktično nemoguće”, smatra Hrapović.

Prema njegovim riječima, imaju razumijevanje od strane Ministarstva finansija, te maltene svakodnevno razgovaraju sa njihovim predstavnicima kako bi našli model za rješavanje tekućih materijalnih obaveza i troškova i problema nagomalinih dugova iz prethodnog perioda.

“Dugovi se odnose i na za struju, lož ulje, mazut, hranu, vodu, servisiranje opreme, medicinska sredstva, odnosno po svakoj stavci su određena dugovanja”, kaže Hrapović.

On je dodao da su na mjesečnom nivou limitirana sredstva za svaku zdravstvenu ustanovu.

“Svaka zdravstvena ustano-

va ima dugovanja u određenom procentu, tako da su u principu svi u istom problemu”, izjavio je Hrapović.

Dugovanja ustanova, kako je naveo, 2010. godine iznosila su 31 million eura.

“Međutim, država, odnosno Ministarstvo finansija je preuzimalo dvije godine dio duga i vraćalo dobavljačima u saradnji sa Fondom. Prošle i pretprošle godine Ministarstvo finansija nije odvojilo ni eura za vraćanje tih obaveza, tako da se situacija usložila”, upozorio je Hrapović.

On je naglasio da apsolutno budžet za zdravstveno osiguranje mora biti povećan.

“Sa druge strane postoji prostor za dalje uštede i racionalizaciju u svim zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori”, uvjeren je Hrapović.

Podsjetimo da se u Crnoj Gori za zdravstvo po glavi stanovnika izdvaja oko 260 eura, što je pet puta manje nego u Sloveniji, gdje se izdvaja oko 1.400 eura po stanovniku, a u Hrvatskoj oko 700 eura. Srbija za zdravstvo izdvaja 10 eura više od Crne Gore, a Makedonija oko 180 eura više po stanovniku.

Komar i Ružić podijelile vijeće

Zakon ograničavajući za hitne nabavke Hrapović je upozorio da je zakon ograničavajući kada su u pitanju hitne javne nabavke za potrebe zdravstvenih ustanova.

“Kada uputimo zahtjev Upravi za javne nabavke dobijemo saglasnost za jedan ili dva dana. Međutim, postupak realizacije tog procesa traje 35 do 40 dana. to su zakonom definisani rokovi koji se moraju poštovati. Mi smo kao jednu od manjkavosti postojećeg zakona naveli hitnost

postupka javnih nabavki kada je u pitanju zdravstvo”, kazao je Hrapović. on je dodao da je prošle i tokom ove godine Fond raspisao 56 postupaka javnih nabavki, od kojih je samo za pojedine partije u devet slučajeva Komisija za kontrolu postupaka javnih nabavki vratila Fondu na ponovnu procjenu, odlučivanje i donošenje odluke.

“Nakon toga smo spoveli svih devet

postupaka. Dakle, ponavljam da nijedan postupak od 56 sporovedenih nije poništen Fondu od strane Komsije za kontrolu postupaka javnih nabavki. Često se u medijima saopštava da je poništen tender Fonda, Kliničkog centra, “Montefarma”... Ali to nije tako jer nijesu poništeni, već ih je Komisija vratila na ponovnu procjenu za pojedine partije, odnosno segmente”, objasnio je Hrapović.

● Foto priča

Rodni posjetio ª 1. junº

FPN

Izbori i treći put Izbori za dekana Fakulteta političkih nauka (FPN) u Podgorici biće ponovljeni, kazali su Dnevnim novinama iz ove visokoobrazovne ustanove.

Izbori, i to po treći put bi u narednom periodu, iako ne postoji precizan rok do kada, trebalo da budu raspisani na toj univerzitetskoj jedinici. Vijeće FPN na prethodnoj sjednici nije uspjelo da izabere novu dekanicu.

Naime, za tu funkciju su se kandidovale doc. dr Nataša Ružić i doc. dr Olivera Komar, ali je nakon tajnog glasanja svih deset članova Vijeća rezultat bio neriješen, pet prema pet.

Aktuelnoj dekanici FPN Sonji Tomović - Šundić mandat ističe 1. novembra. “U slučajevima kada istekne mandat dekanu univerzitetske jedi-

nice, a ne izabere se novi, imenuje se vršilac dužnosti dekana, koji tu funkciju obavlja do imenovanja novog.

Takve situacije, kakva je trenutno na, recimo, Farmaceutskom fakultetu, dešavaju se sporadično na Univerzitetu. Dakle, u situaciji kakva je trenutno na Fakultetu političkih nauka, neće se uvoditi prinudna uprava, već će se imenovati vršilac dužnosti, a njegovo imenovanje je u nadležnosti Upravnog odbora”, saopštili su Dnevnim novinama sa Univerziteta.

Podsjetimo da je ljetos Upravni odbor Univerziteta Crne Gore odbio jednoglasnu odluku Vijeća FPN da za dekanicu ovog fakulteta ponovo izabere Sonju Tomović-Šundić čime su prvi izbori poništeni. M.M.K.

Britanski glumac Nikolas Lundharts, poznat po ulozi Rodnija iz BBC-ijeve serije “Mućke”, posjetio je juče Resursni centar “1.jun“. Popularni Rodni je inače u Crnu Goru došao kako bi pružio

podršku kampanji za podizanje svijesti građana o hraniteljstvu, a koju u saradnji sa Vladom Crne Gore i EU realizuje predstavništvo UNICEF-a. Poznati glumac kaže da je cilj ove kampanje izuzet-

no značajan jer će pomoći u povezivanju djece bez roditeljskog staranja “sa brižnim muškarcima i ženama koji će im pružiti bezbijedno i toplo porodično okruženje”.

B.B.

10 Hronika SELO BURONJE

SRIJEDA, 16. 10. 2013.

AKCIJA MREŽA

Bombom na brata Oslobođeno svih 16

optuženih za šverc droge

Sedamdesetogodišnji Stanko Radusinović teško je povrijeđen kada je na njega juče oko 16 časova bombu bacio njegov rođeni brat Đorđije Radusinović (80), saopšteno je Dnevnim novinama iz policije. Eksplozija se dogodila u selu Buronje nadomak Podgorice, a prethodila joj je rasprava dva brata u vezi sa porodičnim imovinskim odnosima. Đorđije je odmah uhapšen dok je Stanko Radusinović prevezen u Klinički centar Crne Gore gdje je zadržan na daljem liječenju.

Direktor Urgentnog centra Vla-

dimir Dobričanin kazao je sinoć Dnevnim novinama da je Stanko Radusinović primljen sa teškim tjelesnim povredama nastalim od eksplozije. Evidentirana je povreda grudnog koša i ekstrimiteta, a njegovo stanje nekoliko sati nakon eksplozije, bilo je stabilno.

Nakon što je u selu Buronje odjeknula bomba, mještani nijesu bili voljni komentarisati takav događaj. Nekoliko upitanih staraca kazalo je da nije čulo za događaj dok je jedan od njih prokomentarisao “pustite to, to je bruka za selo”.

S.K.

PO POTJERNICI

Izručen Sloveniji Službenici Uprave policije, Odjeljenja bezbjednosti Cetinje su, protekle nedjelje, uhapsili A.K. (29) rođenog u Somboru, za kojim je raspisana međunarodna potjernica od strane NCB Interpol Ljubljana.

A.K. se potražuje na osnovu na-

Pred specijalnim vijećem Višeg suda u Bijelom Polju kojim predsjedava sudija Vukomir Bošković završeno je ponovljeno suđenje i juče objavljena presuda kojom je 16 optuženih u policijskoj akciji “Mreža” oslobođeno krivičnih djela koja su im optužnicom stavljena na teret.

U prethodnom postuku izrečena im je zatvorska kazne u ukupnom trajanju od preko 41 godinu zatvora, ali je Apelacioni sud ukinuo presudu i predmet vratio na ponovni postupak.

Zamjenik Specijalnog tužioca za organizovani kriminal Milosav Veličković optužio je Mensura Šahmana (47), nastanjenog u Rožajama, Bjelopoljce Alena Mujezinovića (30), Mevludina Mujanovića (38), Edina Kanalića (33 ), Đorđa Đukića (25), Vahida Strikovića (28), Marka Raičevića (23), Dzevada Hajdaragića (30), njegove majke Meke Gugač (52), Velimira Kneževića (49), Mašana Čovića ( 26), Elmina Hadrovića (31), Dževada Halilovića (39) i Suada Pačariza (37) nastanjenog

u Beranama, Mervana Bahovća (34) iz Berana, Milivoja Milovića (32) iz Sutomora i Mojkovčanina Milivoja Purića (34).

Oni su se teretili da su od 1. juna do 27. novembra pretprošle godine, kada su otkriveni, na teritoriji Kosova, Crne Gore i Bosne i Hercegovine djelovali kao tri organizovane kriminalne grupe u cilju šverca droge. Prema navodima optužnice čiji navodi nijesu dokazani, vođe tri kriminalne stvorene organizacije su bili Šahman, Mujezinović i Mujanović.

B.Č.

UBISTvO NIKOLE BOJOvIćA

Cvetanović i zvanično osumnjičen Srpski državljanin Saša Cvetanović iz Vranja, koji 29. avgusta uhapšen u Podgorici zbog sumnje da je učestvovao u ubistvu Nikole Bojovića, sada je i zvanično osumnjičen za to ubistvo. Kako je juče javila televizija Vijesti, Višem sudu u Podgorici iz Beograda je stigla potjernica za Cvetanovićem,

zbog čega je juče iz pritvora u Spužu priveden na saslušanje kod sudije za istrage Višeg suda u Podgorici Radmomira Ivanovića. Ipak, do saslušanja nje došlo jer mu je advokat Zoran Piperović otkazao punomoćje.

Nikola Bojović ubijen je u Beogradu 29. aprila. Srpski istražite-

lji terete Cvetanovića da je on plaćenik koji je u njega ispalio smrtonosne hice.

Za organizaciju ubistva tereti se Slobodan Šaranović iz Danilovgrada, za kojeg se sumnja da je naručio ubistvo Bojovića u znak osvete za ubistvo svog brata Branislava.

S.K.

redbe nadležnog suda u Republici Sloveniji, radi obezbjeđivanja njegovog učeščća u sudskom postupku, koji se protiv njega vodi, zbog osnovane sumnje, da je počinio krivično djelo protiv imovine, saopšteno je juče iz Uprave policije.

M.Đ.

Filip J. Jovović, advokat iz Podgorice, u svojstvu ovlašćenog lica za postupak vansudske prodaje nepokretnosti, u predmetu vansudske prodaje, radi namirenja potraživanja hipotekarnog povjerioca „Crnogorske komercijalne banke“ AD Podgorica, po osnovu Ugovora o kreditu br. 951-88-594 od 01.08.2007.godine, Aneksa br. 1 istog ugovora od 30.10.2009.godine i Aneksa br. 2 istog ugovora od 24.03.2010.godine, koji ugovor je obezbijeđen hipotekom, uspostavljenom na osnovu Ugovora o hipoteci Ov.br.

28341/07 od 22.08.2007.godine, shodno odredbama člana 45, u vezi člana 201 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, vrši

DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Kreditnom dužniku ,,JASTREB'' DOO Podgorica u stečaju, sa poslednjom poznatom adresom Ul. Obala Ribnice bb, Obavještenja o početku namirenja potraživanja vansudskom prodajom nepokretnosti upisanih u listu nepokretnosti br. 382 KO Plav, katastarska parcela br.395/1, po kulturi zemljište, površine 42177 m2, katastarska parcela br.395/1, po kulturi hotel, br. zgrade 1, površine 2052 m2, katastarska parcela br. 395/1, po kulturi hotel, br. zgrade 2, površine 438 m2, katastarska parcela br. 395/1, po kulturi pomoćna zgrada, br. zgrade 3, površine 15 m2, svojina Plavsko jezero AD Plav, u obimu prava 1/1.

Poziva se kreditni dužnik da se, u roku od 3 dana po predmetnoj objavi obrati Filipu J. Jovoviću, advokatu iz Podgorice, ovlašćenom licu za postupak vansudske prodaje nepokretnosti, na adresu: ,,Advokatska kancelarija Filip J. Jovović'' Ul. Serdara Jola Piletića br. 7, Podgorica, kako bi se istom uručilo naprijed pomenuto Obavještenje o početku namirenja, a imajući u vidu da mu se isto nije moglo uručiti na zvaničnoj adresi, registrovanoj u CRPS. Upozorava se kreditni dužnik ,,JASTREB'' DOO Podgorica u stečaju, da, ukoliko se, u ostavljenom roku, ne obrati ovlašćenom licu za postupak vansudske prodaje, smatraće se da mu je ovim objavljivanjem uredno izvršena dostava Obavještenja o početku namirenja, te da će, eventualne, negativne posledice ovakve dostave snositi imenovani.

Ovo objavljivanje izvršiće se u dva uzastopna broja jednog dnevnog štampanog medija koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore i ,,Službenom listu CG'' i predmetno Obavještenje o početku namirenja, smatraće se da je uredno dostavljeno kreditnom dužniku, danom poslednjeg objavljivanja.

Vidoje Stanišić

USKORO NA OPTUŽENIČKOJ KLUPI

Suđenje zagoričkim hakerima zakazano za 30. oktobar Početak suđenja optuženima za računarsku prevaru zakazano je za 30. oktobar, pred vijećem Višeg suda kojim predsjedava sudija Predrag Tabaš.

Optuženima, na čelo sa Beograđaninom Milošem Čujovićem, na teret se stavlja računarska prevara kao i zločinačko udruživanje. Terete se da su na taj način uzeli preko milion eura.

Osim Čujovića, koji je označen kao “mozak” ove kriminalne grupe, a koji je i od ranije poznat po hakerskim vještinama, optuženi su Zagoričani Nikola Marković, Vidoje Stanišić, Nebojša Marković, Saša Klikovac, Dragan Kovačević, Bojan Pejović, Radonja Vulević, Boris Petričević i Slađana Medenica.

Prema optužnici, oni su od 1. juna do 31. avgusta 2012. godine, lažnim prikazivanjem računarskih po-

dataka putem instrukcija za plaćanje sa SBIFT kodovima optuženih, uticali na računarski sistem nekih banaka u inostranstvu.

Prve računarske malverzacije primijetili su u platnom prometu CKB-a, jer im je bilo sumnjivo kako to da Stanišić i drugi gotovo svakodnevno dolaze da podižu novac.

Pomoću tih kodova, optužena grupa uspjela je da sa tuđih računa na svoje prebacuje iznose od 2.000 do 15.000 eura, pa se vjeruje da su na taj način trensferisali preko milion eura.

Njihov branilac, advokat Božina Banović kazao je za Dnevne novine da ta dva krivična djela za koje se terete svi oni treba odvojiti, te da će da li su ili nijesu krivi za zločinačko udruživanje potvrditi iz telefonskih razgovora, uzetih tokom mjera tajnog nadzora.

“Što se tiče djela računarske prevare, pouzdano tvrdim da nijedan od mojih klijenata nije izvršio atak na bilo čiji računarski sistem u zemlji ili inostranstvu. Nijedan od programa savremene telekomunikacione obrade ne poznaju niti su školovani čak ni za običan rad na računaru”, kazao je Banović. On je dodao da su svi optuženi u Istražnom zatvoru dugo, 11 mjeseci, i “pored činjenice da je optužnica kasnila, “mimo roka od šest mjeseci predviđenih Zakonom o krivičnom postupku”, i trpjela dvije dopune.

“Dva produžetka dopune dokaznog postupka, govori da se radi da se radi o specifičnom krivičnom djelu koje je možda trebalo u pretkrivičnom postupku detaljnije istražiti, a što će biti hendikep optužnice tokom suđenja”, kazao je Banović.

M.Đ.

Hronika 11

SRIJEDA, 16. 10. 2013.

VučkoVić:

Imamo institucije, ali je pitanje koliko rade O

dgovarajući na izjavu premijera Mila Đukanovića da Crna Gora nema organ koji će zaštititi institucije od stalnog napada na njih, v.d.

Vrhovnog državnog tužioca Veselin Vučković kazao je da nije problem u institucijama, već u efikasnosti njihovog rada.

Veselin Vučković

“Imamo mi dovoljno organa i institucija, ali nijesam siguran da li one rade svoj posao“, kazao je Vučković Radiju Antena M. On je rekao da razumije zahtjev premijera, ali da problem nije u formiranju nekog posebnog organa, već u naraslim društvenim tenzijama. Đukanović je komentar o institucijama koje bi štitile napade na državu iznio komentarišući aferu “Brajušković”.

On je tada kazao da neko za taj slučaj mora odgovarati – ili bivši direktor policije Veselin Veljović kojeg je bivši SAJ-ovac Brajuško Brajušković prozvao za organizatora crnih trojki za prebijanje neistomišljenika, ili, s druge strane, sami Brajušković zbog davanja lažnog iskaza.

Vučković je prokomentarisao i da je ukidanje klevete i uvrede dovelo do nepoštovanja ljudskog dostojanstva. “Ukidanje uvrede i

klevete stvorilo je klimu u kojoj se elementarne norme ljudskog dostojanstva ne poštuju”, smatra Vučković.

Zbog svega toga se, kako je naveo, Tužilaštvo našlo u specifičnoj situaciji.

Upravo u takvoj situaciji našao se sam Vučković krajem prošle sedmice kada ga je na sjednici Odbora za antikorupciju, pravni zastupnik MANS-a Veselin Radulović optužio za korupciju. Advokat je tada naveo da je tužilaštvo najkorumpiranija institucija u državi, nakon čega je Vučković demonstrativno napustio saslušanje, navodeći da se više neće odazivati na pozive za kontrolna saslušanja. Predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić kazao je potom da svi, osim predsjednika Crne Gore, imaju obavezu da se odazovu pozivu Skuptine.

S druge strane, po mišljenju sudije Ustavnog suda Miodraga

ZAVALA

Marović: Ne znam od čega da se branim

Kuljača: Nijesam kriv, već uvrijeđen U Višem sudu u Podgorici pred sudijom Valentinom Pavličić počelo je ponovno suđenje jedanaestorici optuženih u aferi “Zavala”.

Viši sud je petog juna prošle godine osudio 11 optuženih u slučaju “Zavala” na ukupno 30,5 godina zatvora, zbog nezakonitosti tokom izgradnje fabrike za preradu morske vode, ali je Apelacioni sud Crne Gore ukinuo tu presudu i vratio predmet na ponovno suđenje.

Nakon ponovnog čitanja optužnice više okrivljenih je imalo nejasnoća.

Prvi je svoju odbranu iznio bivši predsjednik opštine Budva Rajko Kuljača koji je kazao se ne osjeća krivim, već da su on i njegova porodica uvrijeđeni u moralnom i u svakom drugom smislu. On je kazao da “ispada da je Kuljača nagovorio sve

ostale saradnike”.

“Ovog puta ću se potruditi da se branim na drugačiji način. Ne osjećam blagonaklonost onih sa kojima sam radio 26 godina... Nemam šta više da platim nego što sam platio.

Prihvatiću svu krivicu što sam doveo vodu u svoj grad jer je opština Budva jedina koja ima vodu”, kazao je Kuljača dodajući da ga niko nije tjerao da da posao bez raspisivanja tendera, ali da je zbog kratkog vremenskog roka to učinjeno uz saglasnost Koordinacionog odbora za turističku sezonu Vlade, opštinskog odbora DPS-a, kao i svih građana.

On je kazao da je povodom izgradnje kompleksa “Zavala” inspektorka iz Ministarstva za urbanizam prebacila odgovornost na opštinu jer joj investitor nije odgovarao na dopise, “iako se vidi da je

PREkRŠAJi

Da se dovedu Banović i Živković Ponovljeno suđenje biznismenu Veselinu Baroviću i njegovim telohraniteljima Marinku Banoviću i Radisavu Živkoviću, zbog napada na novinara Marka Milačića, odgođeno je zbog nedolaska okrivljenih.

Iako im je uredno uručen poziv, Živković i Banović se nijesu pojavili, zbog čega je sudija Mladen Paunović za naredno ročište naredio njihovo prinudno dovođenje. Barović se u Sud za prekršaje nije pojavio jer se nalazi u Beigradu.

Predmet je nakon oslobađajuće presude, vraćen na ponovno suđenje odlukom Vijeća za prekr-

šaje a po žalbi Osnovnog državnog tužilaštva.

U žalbi se navodi da je tokom procesa registrovano niz povreda prekršajnog postupka, da su razlozi na kojima se temelji odluka nejasni, a da je na kraju izveden i pogrešan zaključak.

Vijeće je na kraju zaključilo da presuda nema svoje utemeljenje.

Marko Milačić prokomentarisao je ovakvu odluku kao logičnu.

Okrivljeni bi trebalo da se saslušaju povodom napada na novinara u lokalu “Najs vajs” prošle godine, a na narednom ročištu zakazanom za osmi novembar.

M.Đ.

Latkovića, Odbor ne može se pozivati na podzakonski akt već samo na Ustav i zakon.

“Ovakvo ponašanje u Skupštini, kao i drugih subjekata, direktno ugrožava pravni sistem i poredak, podstiče na protivustavno i nasilno svrgavanje njenih najviših državnih organa i njihovih predstavnika, može dovesti državu u položaj potčinjenosti”, ocjenjuje Latković.

Latković je kazao da već duže vrijeme pojedini mediji, nevladine organizacije, samozvani intelektualci, uz pomoć iz inostranstva, istrajavaju u aktivnostima na svrgavanju i preuzimanju vlasti.

“Pritom nastoje da iznošenjem neistina i poluistina kod građana diskredituju rad najviših državnih organa i njihovih predstavnika, sa krajnjim ciljem rušenja državnosti Crne Gore. Sve ovo i dalje se nastavlja i uporno sprovodi bez adekvatne i nužne reakcije državnih organa”, naveo je Latković u reagovanju.

Prema njegovim riječima, posebno zabrinjava što se ova aktivnost u posljednje vrijeme prenijela u Skupštinu Crne Gore. S.K.

Kuljača sa advokatom Borivojem Borovićem (Arhivski snimak) tadašnji ministar potpisao dozvolu”.

Kako kaže, zvao je inspektorku Natašu Gačević i prijavio joj da se “tamo nešto radi”.

On je kazao da su predugovor potpisali njegovi potpredsjednici, a uopšte nije bila obaveza da obojica moraju staviti potpis jer je on tada bio odsutan.

“To nije bio projekat Đorđa Pinjatića i Marovića, već svih građana Crne Gore”, kazao je on dodajući da je Pinjatić i nakon odlaska sa mjesta direktora Vodovoda i početka rada u parlamentu koordinirao izgradnjom postrojenja jer je to, navodno, bilo značajno za njegovu političku karijeru.

M.Đ.

Bivši potpredsjednik Opštine Budva Dragan Marović kazao je nakon suđenja da mu navodi optužnice nijesu jasni. “Osnovna krivica koja mi se stavlja na teret nije pojašnjena u optužnici ni jednim dokazom što me onemogućava da se branim. Ne mogu da se branim od ničega. Bilo bi mi mnogo jednostavnije kad bi mi neko rekao-dogovorili ste se sa Zavalom tada i tada, tu i tu i sa tim i tim čovjekom a ovako dogovoriti se sa nekim pravnim subjektom, to je već teško”, naveo je on. Marović je nakon jučerašnjeg suđenja istakao da, nakon prvostepene presude, sa strahom ulazi sud.

“Ne mogu da vjerujem da sam uopšte bio optužen, tako da sada sa velikim strahom ulazim u ovaj sud, jer se bojim da će se desiti ista stvar”, naveo je on.

12 Crna Gora

SRIJEDA, 16. 10. 2013.

NIKO NE REAGUJE

Djeca se igraju bombama I pored toga što je u Kumboru prije mjesec pronađeno 35 bombi, niko ništa ne preduzima Sanja Milović

O

ko 35 bombi zaostalih iz Drugog svjetskog rata radnici turske kompanije “Ćeltićoglu” pronašli su prije mjesec u Kumboru prilikom izvođenja radova u blizini Vojne ambulante. Neobjašnjiva je činjenica da se toliki broj bombi nalazi u neograđenom prostoru, na livadi, a da se pritom veliki broj djece igra bombama. Čija je (ne)odgovornost za ovakvu situaciju, pokazeće vrijeme.

HERCEG NOVI - Prema riječima predsjednika MZ Kumbor Gojka Vujnovića, na pomenutom mjestu gdje se nalaze bombe nekad su bila dva njemačka bunkera koja su bila “obložena” bombama.

“To pričaju stari mještani koji tačno znaju gdje su bile mine. Ovdje je uvijek bila vojska i Austrougraska, poslije Njemačka, bilo je i Italijana.

Manje bombe su bile posložene kod kasarne. Čitava jedna strana je bila pod bombama. Velike bombe su vertikalno postavljenje, one su štitile bunker od kojeg su se Njemci ogradili”, istakao je Vujnović za DN. On je kazao da su zbog pomenutih bombi obustavljeni radovi na izgradnji kolektora još u septembru, a da se od tada radnici više nijesu pojavljivali na gradilištu jer strahuju za svoje živote. Izvođač radova je obavijestio i sve nadležne službe, međutim, niko nije reagovao.

“Oni do dana današnjeg nijesu uzeli sertifikat, odnosno vjerodostojni papir na osnovu kojeg bi mogli da nastave radove. Ovo je najgora situacija za mještane, a otežan im je prolazak na imanja”, rekao je on.

Po Vujnovićevim riječima, od sep-

tembra se ne vidi nikakav napredak, bombe su na putu, a mještani najviše gube. On je dodao da postoji mogućnost da se nađe još ovakvih eksplozivnih naprava.

“Bilo je tri bunkera, po riječima mještana, a u jednom je bilo i skriveno gorivo. Raskopali su put koji smo teško izbetonirali i poslije toliko godina izgradile su se zgrade solidarnosti. Betonirali smo put sa čeličnom podlogom, a zbog prokopavanja cjevovoda došli smo u situaciju da su sada pokidane žice i konstrukcija, a put više nikad neće biti što je nekad bio. Nadležne službe iz opštine bi trebalo da obiđu teren i da nam saopšte da li će se put vratiti u prvobitno stanje”, rekao je Vojinović.

S druge strane, predstvnik izvođača radova turske kompanije “Ćeltićoglu” Gursel Kardenez za DN je kazao da su u momentu kad su našli bombe obavili svoje.

“Saopštili smo potrebnim institucijama i nadzornoj službi. Policija nas je uputila na ekipu za podvodno razminiranje iz Bijele, ali su nam oni saopštili da su samo zaduženi za podvodno deminiranje”, rekao je on.

Prema Karadenizovim riječima,

Opasnosti su uklonjene oni nemaju mogućnosti da utvrde šta je bombama i da li su opasne ili nijesu, dodajući da im nije precizirano u ugovoru šta da rade ukoliko dođe do ovakvih okolnosti. On je dodao da su juče dobili informaciju od nadležnih da uklone bombe.

“Možemo da radimo samo onako kako je definisano ugovorom, ne možemo sami da uklanjamo bombe, tako da neko mora da nas uputi šta da radimo sa njima”, naveo je Karadeniz.

Na pitanje kome su se obratili za pomoć, Karadeniz je istakao da su kontaktirali policiju, nadzornu službu za izvođenje radova i hercegnov-

skoj opštini.

“Svi oni su nam saopštili da se obratimo Centru za podvodno deminiranje iz Bijele. Bila je ekipa iz Podgorice, toliko smo čuli, ali nam niko ništa nije saopštio zvanično. Treba da nam saopšte gdje da uklonimo bombe i na koji način. Do sada je pronađeno 35 bombi, ali moguće je da ih ima još jer nijesmo bili u mogućnosti da iskopamo zemlju”, kazao je Karadeniz.

On je dodao da im je samo usmeno saopšteno da se jave u Centru za podvodno deminiranje i da mogu da ih uklone, ali zvanično pismeno nikakav dokument nijesu dobili.

Iz Direktorata za vanredne situacije nam je saopšteno da su sve opasnosti od eventualne eksplozije uklonjene i da su ostaci mina koje se nalaze trenutno u Kumboru obična gvožđurija. Međutim, oni su nam rekli da su i predstavnicima Ćeltikcioglua savjetovali da se za eventualnu detekciju terena obrate Centru za podvodno deminiranje u Bijeloj.

Direktor Centra za podvodno deminiranje Veselin Mijajlović za DN je kazao da mu se niko nije obraćao iz turske kompanije “Ćeltićoglu” za pomoć, dodajući da Centar nije nadležan za ovaj slučaj.

tRAdIcIONAlNO

Podgorički maraton počinje 27. oktobra

GUSINJANI IZ NJUJORKA

Kupili pogon Titeksa GUSINJE - Uspješni biznismeni iz Njujorka, porijekom iz Gusinja, juče su kupili pogon tekstilne konfekcije “Titeks” po cijeni od 399.000 eura. Predmet prodaje koju je stečani upravnik raspisao bio je objekat površine 2.770 metara kvadratnih i zemljište površine 9.156 metara kvadratnih, sa pripadajućom infrastrukturom i instalacijama.

Kupci pogona “Titeksa” osnovanog 1988. godine ujedno su i osnivači Fondacije “Gusinje” sa sjedištem u Njujorku, te članovi UO fondacije.

“U skorije vrijeme pristupiće se čišćenju i uređenju fabrike i njenoj pripremi za rad, nakon čega će se stvoriti mogućnosti za pokreta-

nje mini-pogona i implementiranje raznih programa. Fabrika će upošljavati stanovništvo iz naših krajeva, a sve to nakon sveobuhvatne analize i razmatranja programa koji bi bili konkurentni na tržištu, a koji bi bili sprovođeni u pomenutoj fabrici. Grupa uspješnih biznismena okupljenih oko Fondacije “Gusinje” formiraće akcionarsko društvo i biznis alijansku sa svojim novčanim ulozima i sljedeće godine imenovati rukovodeći tim koji bi napravio sveobuhvatan razvojni program za aktiviranje proizvodnih linija u fabrici”, navodi se u saopštenju Fondacije.

Dalje se ističe da bi se dobijanjem statusa opštine Gusinje i poveziva-

njem putnog pravca do Podgorice stvorile značajne prenosti za veća ulaganja stranog kapitala, kao i za aktiviranje raznih proizvodnih pogona, čime bi se spriječio dalje iseljavanje i omogućile bolje okolnosti za život u ovim krajevima.

Pogon “Titeksa” u Gusinju osnovan je 1988. goine u skolopu koje postoji proizvodna hala sa pratećim objektima.

Nakon što je 2004. godine proglašen stečaj, vijest o prodaji obradovala je sve stanovnike Gusinja, ali i one koji žive u dijaspori, složni u mišljenju i nadi da će pogon biti šansa za zapošljavanje mladih ljudi koji bi lakše formirali svoje porodice i ostali u svom mjestu. A.I.

PODGORICA - Tradicionalni 20. Podgorički maraton biće održan 27. oktobra, a u okviru njega će se održati i Balkanski šampionat u maratonu za muškarce i žene uz učešće predstavnika 12 zemalja članica Balkanske atletske federacije.

Kako je najavio direktor manifestacije Vladan Vućelić, prvi put na Podgoričkom maratonu koristiće se elektronski čipovi koje će nositi takmičari, a koji će obezbijediti automatsku obradu rezultata na maratonima.

“Na našoj manifestaciji prijavljeni su učesnici iz 28 država svijeta. Do sada je prijavljeno 140 maratonaca i 105 polumaratonaca, ali je važno znati da je ove godine posljednji rok za prijavljivanje 25. oktobar, kada će se obaviti zaključivanje startne liste i kada očekujemo dolazak prvih maratonaca u Crnu Goru”,

kazao je Vučelić.

On je dodao da se organizacija kompletne manifestacije održava sa startom i ciljom na Trgu Republike. Start polumaratona ove godine nalazi se u Danilovgradu.

“Pobjednicima u maratonu kod muškaraca i žena namijenjeno je za prvo mjesto 5.000 eura, drugo 3.000 i treće 2.000 eura, ali će nagrade od ove godine biti vremenski limitirane, kako se to radi na mnogim maratonima u svijetu shodno istrčanom vremenu. Planirana je i ekstra nagrada za rekord staze od 3.000 eura kod muškaraca i 2.000 eura za žene, kao i nagrade za obaranje rekorda u polumaratonu.

Manifestacija se realizuje u tehničkoj organizaciji Atletskog saveza Crne Gore i Atletskog trkačkog kluba “Podgorički maraton”. Mr.Ž.

Crna Gora 13

SRIJEDA, 16. 10. 2013.

Besplatni ultrazvuk i pregled dojke PODGORICA - Povodom oktobra - mjeseca posvećenog borbi protiv kancera dojke, Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR) u saradnji sa Poliklinikom Filipović iz Podgorice organizuje besplatan ultrazvuk sa pregledom dojke za deset odsoba koje se danas prve jave u 12 sati na brojeve telefona CDPR-a 020/665 - 633 ili 069/530 - 666.

“Kancer dojke godišnje u Crnoj Gori u prosjeku odnose oko 80 života, a u prosjeku godišnje imamo oko 250 novooboljelih od te opake bolesti”, kazao je za DN sekretar CDPR Domagoj Žarković. J.V.Đ.

Rješavaju probleme žena BIJELO POLJE - Bjelopoljska nevladina organizacija “Udruženje za razvoj civilnog društva” počela je realizaciju projekta “Demokratija - rodna ravnopravnost”, uz podršku američke ambasade u Podgorici kroz program malih grantova.

“Projekat će se realizovati u Bijelom Polju, Plavu, Andrijevici, Beranama i Rožajama, a cilj je jačanje kapaciteta žena na sjeveroistoku Crne Gore za značajnije učešće u javnim politikama. Predviđenim projektnim aktivnostima i programskim ciljevima želimo da povežemo žene iz lokalnih uprava, političkih partija, institucija, medija, NVO sektora, da zajedno djeluju po pitanju rješavanja problema žena u lokalnoj zajednici”, saopštila je predstavnica Udruženja za razvoj civilnog društva Mirsala Tomić. B.Č.

RADNICI

Fond rada ne odgovara, a život sve teži

OPŠTINA NE RJEŠAVA PROBLEM

Oko 250 životinja u nelegalnim azilima BAR - Iako je prošlo pet godina od stupanja na snagu Zakona o zaštiti dobrobiti životinja, po kome je Opština dužna da obezbijedi sklonište za napuštene životinje u roku od dvije godine, Bar još nema azil za napuštene pse i mačke. Umjesto toga, na području barske opštine niklo je nekoliko nelegalnih azila u kojima je smješten veliki broj pasa lutalica. Poseban problem za građane užeg dijela centra grada predstavlja azil kod nekadašnjeg hotela “Agava”, na prostoru gdje je za 28. oktobar najavljeno postavljanje kamena temeljca za spomen-park na mjestu gdje je bio barski logor.

Osnivač NVO “Sunčani sat” Ljiljana Vulićević već duži period govori o potrebi izgradnje azila za pse i mačke.

Ona napominje da je Opština bila dužna da obezbijedi sklonište za napuštene životinje u roku od dvije godine od stupanja na snagu Zakona o zaštiti dobrobiti životinja iz 2008. godine.

“Kako Sekretarijat za uređenje prostora, komunalno-stambene poslove i zaštitu životne sredine to nije uradio, a budući da je prošlo pet godina od stupanja na snagu pomenutog zakona, zbog velikog broja pasa lutalica naše društvo je bilo primorano da napravi nekoliko skloništa sa kojim smo ih zaštitili od trovanja i ubijanja”, kazala je Vulićević.

Ona je dodala da su jedan punkt

za napuštene pse i mačke postavili kod “Agave”, drugi kod Luke Bar, te po jedan u blizini reciklažnog centra, na putu prema Ulcinju, kod rasadnika, na Marini i jedan u Starom Baru.

Vulićević tvrdi da sve to rade jer se Opština oglušuje o zakon, dodajući da je njena NVO prije tri godine napravila studiju izvodljivosti, te da im je ponuđeno i privatno imanje, ali, kako kaže, studija se u međuvremenu ismijava na sjednicama skupštine.

“Ne postoji nikakav plac, a lokalna vlast obećava da će azil biti završen do kraja godine. Evo je već pet godina prošlo otkad su, po zakonu, bili dužni da naprave azil. U javnosti napadaju nas iz NVO sektora kao da smo mi dužni da rješavamo problem, a ne Opština i Komunalno preduzeće”, kazala je Vulićević.

Ona je dodala da je NVO “Sunčani sat” do sada udomila preko 200 pasa i oko 50 mačaka, te da su za napuštene životinje platili sve veterinarske usluge.

“Istina, nijesam to sama uradila, ali je i istina da godišnje dam 1.200 eura za ove namjene. Zamolila bih Komunalno da uplati makar 2.000 eura na naš račun ili da nam ograde nadstrešnicu, nađu plac od 200300 kvadrata negdje ispod Volujice i podignu baraku, pa ću sve životinje tamo prebaciti. Mi to godinama nudimo, ali sve je uzalud”, zaključila je Vulićević. A.Ljuca

BIJELO POLJE - Bivši radnici bjelopoljskih preduzeća “Grand komerc”, “Putnik prevoz”, AD “Božidar Vlahović” i “Robni saobraćaj”, nastalih segmentacijom nekadašnjeg autosaobraćajnog giganta “Transservis”, više od tri godine žive u nadi da će im Fond rada odgovoriti u vezi sa isplatom zaostalih potraživanja iz radnog odnosa.

Radnici su saopštili da je u avgustu 2010. godine Fondu rada predata dokumentacija za 246 zaposlenih u vezi sa isplatom zaostalih potraživanja, ali

ni do danas nijesu dobili nikakvo rješenje.

“Fond rada je i osnovan da bi izmirivao potraživanja prema radnicima, a mi već tri godine živimo u nadi da će nam se isplatiti poneka crkavica. Nalazimo se na ivici egzistencije i takva neizvjesnost još više nas tjera prema životnom ambisu.

Ne dobijamo nikakavo, niti potvrdno, niti odbijajuće rješenje da bi se žalili, odnosno tražili pravdu kod naših i međunarodnih institucija”, kazali su bivši radnici navedenih preduzeća.

B.Č.

PRLJAVŠTINA

Masne mrlje i pjena plutali po moru

TIVAT - U blizini gradske rive u Tivtu juče je površinom mora na nekoliko hiljada kvadrata plutala prljavština smeđe boje sačinjena od masnih mrlja i pjene. Zbog kiše koja je padala proteklih dana i sprala različit otpad u more, juče je sa pjenom i masnim mrljama plutao i različit čvrsti otpad. Prema mišljenju mještana koji su se našli na gradskoj rivi, ali i po smjeru morskih struja, pretpostavlja se da je zagađenje stiglo iz pravca Bijele.

Sličan problem se skoro svakodnevno, u manjoj ili većoj mjeri, javlja u proteklih mjesec i po ispred gradske plaže, u blizini hotela Palma. O tome su obaviješteni inspektori bezbjednosti na moru iz kotorske Lučke kapetanije, JP “Morsko do-

bro”, koji su po prijavama boravili na terenu i o tome obavijestili opštinsku Komunalnu policiju. Taj dio grada je “pokriven” gradskom kanalizacionom mrežom, što je potvrdio i gradonačelnik Tivta Dragan Kankaraš, koji nije isključio mogućnost da je neko od građana u višim gradskim zonama prelive iz septičkih jama spojio sa atmosferskim kanalima. Kankaraš je kazao da će se nadležne službe i preduzeća u narednom periodu pozabaviti tim problemom kako bi se utvrdilo odakle zagađenje dolazi.

Inspekcija Lučke kapetanije nije dobila juče prijavu o prljavštini koja je plutala morem, ali, ako se slučaj ponovi, doći će gliserom kako bi pokušali da pronađu uzročnik zagađenja. Z.K.

PREDATOR

Lovci ustrijelili šakala

TAKMIČENJE

Kod nas se picigin ne može igrati HERCEG NOVI - Šestočlana ekipa u sastavu Nebojša Mandić, Slobodan Popović, Nikola Lepetić, Milorad Murišić, Nenad Konjević i Mišo Terzić odlazi u četvrtak u Španiju kako bi promovisala sportsku igru picigin.

Prema riječima najmlađeg učesnika picigina Nebojše Mandića, riječ je o jednom od najizraženijih sinonima za more, ljeto, kvalitetno utrošeno vrijeme na plaži i druženje.

“Picigin je isto tako i jedan od najinteresantnijih sportova na plaži, vrlo atraktivan za gledanje,

a nimalo lak, iako možda tako izgleda, jer ga mogu igrati i klinci u pubertetu i ljudi u ozbiljnim godinama”, dodao je Mandić.

On je počeo da igra picigin u 45. godini.

“Treba se ugledati na Split, odakle picigin i potiče. Na čuvenoj plaži Bačvice imate ljude od sedam do 77 godina koji igraju tokom cijele godine i to doslovce, jer oni imaju čak i Novogodišnji turnir! Kod nas je interesovanje slabo, ali i zakupci plaža se nerijetko bune kada se okupi ekipa za picigin na njihovoj plaži, umjesto da to uvrste u

autentičnu turističku ponudu”, zaključio je Mandić.

Prema riječima drugog učesnika Nena Konjevića, u Španiju odlaze na poziv člana Miša Terzića, koji živi i radi u Alikanetu.

“Krećemo sutra, ostajemo pet dana i tokom tog perioda upriličićemo promociju picigina. Interesentno je istaći da se picigin ne igra ni u jednoj mediteranskoj zemlji osim u u Crnoj Gori i Hrvatskoj, pa i tu ne svuda, već se igra od Kamenara do Medulina”, kazao je Terzić pred odlazak u Španiju.

S.M.

PLJEVLJA – Pljevaljski lovci odstrijelili su minulog vikenda šakala ili primorskog vuka, životinju koje ranije nije bilo na ovim prostorima.

Lovac Stanko Kljajević kaže da je šakal pravi predator, te da iza sebe u lovištima ostavlja pustoš, ali i da nerijetko napada i domaće životinje.

“Rano ujutru u nedjelju u selu Krupice pustio sam lovačke kerove. Vrlo su se čudno ponašali i vidjelo se da su potjerali

neku životinju. Oko podneva u šumi između Vaškova i Krupica odstrijeljen je šakal”, kazao je Kljajević. Životinja je teška oko 25 kilograma, a prema Kljajevićevim riječima ovo je prvi put da se ovaj predator pojavio ovoliko sjeverno.

“Do sada je nezapamćeno da se šakal pojavljivao igdje na sjeveru. Kažu da se po primorju može sresti, najdalje do Cetinja”, kazao je Kljajević. D.K.

14 Crna Gora DANI AUSTRIJE

NALAZ POKAZAO

Voda kod motela Vodice neispravna PLJEVLJA – Prvi put u posljednjih desetak godina Pljevljaci slobodno mogu piti vodu sa slavina u svojim domaćinstvima, ali ne i vodu sa izvorišta kod motela “Vodice” odakle se više od deceniju, zbog česte neispravnosti vode u gradskom vodovodu, veliki broj građana snabdijevao pitkom vodom.

Najnovije analize pokazale su da je voda za piće iz sva tri gradska vodovoda - Jugoštica, Pliješ i Breznica, ispravna, ali da ni sa jednog od četiri izvorišta koja se kontrolišu ne zadovoljava bakteriološke standarde. Stoga su Sanitarna inspekcija i nadležne opštinske službe upozorile juče Pljevljake da voda sa izvorišta kod motela “Vodice”, kod Manastira i izvora Debela česma i Prkos nije za javnu upotrebu jer je bakteriološki neispravna.

Inspekcija je naložila, a opštinske službe juče i postavile

kod svih ovih izvora tablu sa natpisom: “Voda nije za javnu upotrebu”.

“Prvi put u posljednjih desetak godina imamo nalaz koji pokazuje bakteriološku neispravnost vode na izvorištu kod motela “Vodice”. Za javnu česmu kod Manastira Svete Trojice imamo dva uzorka od kojih je jedan bakteriološki ispravan, a drugi neispravan, što se i ranije dešavalo, pa ni voda kod Manastira nije sigurna i nije za upotrebu”, saopšteno je Dnevnim novinama u Zdarvstvenosanitarnoj inspekciji.

Upozorenje o nekorišćenju vode sa izvorišta ostaće na snazi najmanje sedam dana jer će se novi uzorci iz gradskog vodovoda, na sedam lokacija i sa svih izvorišta, ponovo uzeti u ponedjeljak. O svim nalazima građani će biti blagovremeno obaviješteni, saopšteno je u Inspekciji. D.K.

PRIJESTONICA

Počela rekonstrukcija autobuske stanice CETINJE - Rekonstrukcija objekta autobuske stanice počela je juče. Izvođač radova je preduzeće “GPC”, a rekonstrukcijom će biti obuhvaćen unutrašnji dio objekta, te eksterijer, uz instalaciju pratećeg mobilijara i opreme.

Nepostojanje autobuske stanice predstavljalo je jedan od naj-

SRIJEDA, 16. 10. 2013.

izraženijih dugogodišnjih infrastrukturnih problema u gradu, a prva faza radova, započeta danas, između ostalog, podrazumijevaće sanaciju krovne konstrukcije, adaptaciju biletarnice i čekaonice, zamjenu stolarije, rekonstrukciju fasade, sanaciju staničnog platoa, te novu opremu i mobilijar.

M.O.-A.G.

Filip J. Jovović, advokat iz Podgorice, u svojstvu ovlašćenog lica za postupak vansudske prodaje nepokretnosti, u predmetu vansudske prodaje, radi namirenja potraživanja hipotekarnog povjerioca „Crnogorske komercijalne banke“ AD Podgorica, po osnovu Ugovora o kreditu br. 951-88-594 od 01.08.2007.godine, Aneksa br.

1 istog ugovora od 30.10.2009.godine i Aneksa br. 2 istog ugovora od 24.03.2010.godine, koji ugovor je obezbijeđen hipotekom, uspostavljenom na osnovu Ugovora o hipoteci Ov.br. 28341/07 od 22.08.2007.godine i po osnovu Ugovora o kreditu br. 950-88-1146 od 01.08.2007.godine i Aneksa br. 1 istog ugovora od 23.06.2010. godine, koji ugovor je obezbijeđen hipotekom, uspostavljenom na osnovu Ugovora o hipoteci Ov.br. 28342/07 od 22.08.2007.godine, shodno odredbama člana 45, u vezi člana 201 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, vrši

DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Hipotekarnom dužniku ,,PLAVSKO JEZERO'' AD Plav, sa poslednjom poznatom adresom Centar bb, Plav, Obavještenja o početku namirenja potraživanja vansudskom prodajom nepokretnosti upisanih u listu nepokretnosti br. 382 KO Plav, katastarska parcela br.395/1, po kulturi zemljište, površine 42177 m2, katastarska parcela br.395/1, po kulturi hotel, br. zgrade 1, površine 2052 m2, katastarska parcela br. 395/1, po kulturi hotel, br. zgrade 2, površine 438 m2, katastarska parcela br. 395/1, po kulturi pomoćna zgrada, br. zgrade 3, površine 15 m2, svojina Plavsko jezero AD Plav u obimu prava 1/1.

Poziva se hipotekarni dužnik da se, u roku od 3 dana po predmetnoj objavi obrati Filipu J. Jovoviću, advokatu iz Podgorice, ovlašćenom licu za postupak vansudske prodaje nepokretnosti, na adresu: ,,Advokatska kancelarija Filip J. Jovović'' Ul. Serdara Jola Piletića br.

7, Podgorica, kako bi se istom uručilo naprijed pomenuto Obavještenje o početku namirenja, a imajući u vidu da mu se isto nije moglo uručiti na zvaničnoj adresi, registrovanoj u CRPS. Upozorava se hipotekarni dužnik ,,PLAVSKO JEZERO'' AD Plav, da, ukoliko se, u ostavljenom roku, ne obrati ovlašćenom licu za postupak vansudske prodaje, smatraće se da mu je ovim objavljivanjem uredno izvršena dostava Obavještenja o početku namirenja, te da će, eventualne, negativne posledice ovakve dostave snositi imenovani.

Ovo objavljivanje izvršiće se u dva uzastopna broja jednog dnevnog štampanog medija koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore i ,,Službenom listu CG'' i predmetno Obavještenje o početku namirenja, smatraće se da je uredno dostavljeno hipotekarnom dužniku, danom poslednjeg objavljivanja.

Kako lakše do stipendije NIKŠIĆ - Na Filozofskom fakultetu u Nikšiću juče je upriličena manifestacija “Dani Austrije u Crnoj Gori”, koja će u saradnji sa Odsijekom za njemački jezik i književnost trajati do 18. oktobra. Gost pomenutog događaja bio je ambasador Austrije dr Johan Frelih, koji je u amfiteatru fakluteta svečano otvorio planirani program predavanjem na temu “Austrija danas”.

“Veoma mi je drago što je većina vas odlučila ili će odlučiti da se bavi mojim maternjim jezikom. Austrijsko-njemački jezik jeste jedna varijanta njemačkog jezika koji se govori u Austriji. U Njemačkoj, Autriji i Švajcarskoj govore se tri standardne varijante njemačkog jezika, one su različite, a opet iste. Sličan je slučaj sa engleskim koji se govori u Americi, Britaniji ili Australiji”, kazao je dr Frelih, obraćajući se brojim posjetiocima.

Ambasador je tokom predavanja prisutim studentima govorio i o istoriji i tekovini austrijsko-njemačkog jezika i na taj način im približio svoj maternji jezik. Nakon toga uslijedila je prezentacija lektorke iz Austrije mr Kristine Rabusaj koja je govorila o austrijskom sistemu studija, programima stipendiranja i Austrijskoj

jezičkoj diplomi. Saradnici odsijeka sa germanistiku mr Nataša Matijević i Ana Mijović, održale su prezentsciju projekta o mogućnostima univerzitetske saradnje u oblasti stranih jezika. Posjetioci su juče imali i priliku da do 16 časova posjete informativne štandove postavljene na prvom spratu te ustanove kako bi se podrobnije obavnijestili o aspektima stu-

dijskog života u Austriji. U okviru planiranog programa će za studente germanistike do 18. oktobra biti održana i gostujuća predvanja profesora dr Ditmara Golčinga sa Univerziteta u Gracu na temu “Moderna, pozna moderna i postmoderna u austrijskoj kniževnosti”. Organizatori su obezbijedili prevod kompletnog programa sa njemačkog jezika.

J.L.

PROJEKAT ALFA CENTRA

Opštinske Mladi da učestvuju službe u procesu reciklaže radiće kvalitetno NIKŠIĆ - Nevladina organizacija Alfa centar iz Nikšića juče je najavila početak projekta “Reciklaža nije blamaža”, koji će se realizovati do marta naredne godine. Alfa centar je tim projektom pobijedio na trećem konkursu Pivare “Trebjesa” za finansiranje najboljih ekoloških projekata.

Pomenutom aktivnošću predviđena je promocija selektivnog odlaganja i recikliranja otpada, a navedene aktivnosti finansiraće Pivara sa 10.000 eura. Koordinator projekta Dražen Vujović je kazao da će Centar kroz projekat animirati građane Nikšića, naročito mlade, da selektivno prikupljaju i odlažu otpad i na taj način učestvuju u procesu recikliranja.

“Projekat obuhvata niz informativnih i praktičnih aktivnosti, čijom kombinacijom ćemo pokušati da doprinesemo očuvanju životne sredine u našem gradu. U saradnji sa stručnim savjetnicima iz partnerskih institucija, u narednih 15 dana održaćemo 11 predavanja na dva fakulteta i devet osnovnih

i srednjih škola u Nikšiću. Postavićemo ‘zeleno ostrvo’ u centru grada, između Opštine i Doma revolucije, gdje će svi prolaznici moći da selektivno odlažu metalni i plastični otpad”, kazao je Vujović ističući da će za učenike organizovati takmičenje u prikupljanja otpada i najbolje nagraditi dvodnevnim izletom.

Kako je rekao, za studente će pripremiti promotivne zabave u četiri lokalna kafe bara, gdje će ulaznice biti dvije prazne limenke, a piće će se točiti u plastičnim čašama.

Menadžer korporativnih komunikacija u Pivari “Trebjesa” Natalija Milić navela je da ta kompanija kroz finansiranje najboljih ekoloških projekata nastoji da obuhvati jednu širu sferu ekoloških problema i zajedno sa nevladnim organizacijama pomogne u njihovom rješavanju. Prema njenim riječima, ne smije se zaboraviti da je ekološki sistem kompleksan, te da jedino kroz aktivnosti svih partnera u takvom sistemu možemo postići i cjelovite pozitivne efekte za našu životnu sredinu.

J.L.

KOTOR - U sklopu realizacije projekta Narodne Republike Kine “Pomoć solarne rasvjete u Crnoj Gori”, prekjuče su u posjeti predsjednici Opštine Kotor Mariji Ćatović boravili Generalni menadžer kompanije Chinalight Solar Co, Ltd, Dong Guanghong i Direktor kompanije R&D Central Duan Ye. Kompanija Chinalight Solar Co, Ltd, je izabrana od kineske Vlade da bude izvođač projekta koji će se realizovati u opštinama Kotor i Cetinje.

Predsjednica Ćatović je, kako se navodi u saopštenju, saopštila da će Opština Kotor pružiti svu potrebnu podršku kako bi se realizovao ovaj projekat od velikog značaja za razvoj opštine.

“Sve opštinske službe, u čijoj će nadležnosti biti segmenti realizacije ovog posla, radiće brzo i kvalitetno, te biti u stalnoj komunikaciji sa pomenutom kompanijom”, kazala je Ćatović.

General menadžer kompanije Chinalight Solar Dong Guanghong izrazio je zadovoljstvo što na ovom projektu može raditi sa kvalitetnim saradnicima iz opštine Kotor.

“Kompanija Chinalight Solar Co, Ltd, kompetentna je za obavljanje ovog posla i u svom radu zadovoljava sve potrebne standarde, što je garant da će posao biti obavljen kvalitetno”, rekao je on.

Zaključeno je da će se kontakti između nadležnih službi u Opštini Kotor i Chinalight Solar Co, Ltd nastaviti, kako bi se na obostrano zadovoljstvo pomenuti projekat realizovao.

Crna Gora 15

SRIJEDA, 16. 10. 2013.

turistička sezona u plavu

Da imamo hotele, bilo bi i više turista Direktor TO Plav Huso Brdakić rekao je da je i pored nedostatka smještaja zabilježen znatan porast broja gostiju u tom gradu Amil Ibrahimagić

I

majući u vidu atraktivne prirodne vrijednosti, tradiciju i gostoprimstvo ljudi plavskog kraja, bogato i raznoliko kulturno-istorijsko nasljeđe, raznovrsnost flore i faune, može se zaključiti da je turizam jedan od najperspektivnijih vidova djelatnosti Plava, Gusinja i Murina. Ovogodišnu sezonu turistički poslenici u plavskoj opštini ocjenjuju zadovoljavajućom, čemu su doprinijele aktivnosti lokalne turističke organizacije, Nacionalnog parka “Prokletije”, brojnih sportskih organizacija i vlasnika hotelskih kompleksa. No, problem vide u nedostatku hotelskih kapaciteta.

PLAV - Direktor TO Plav Huso Brdakić kazao je da je Plav ove godine ušao u sezonu sa oko 250 ležaja što je, sudeći prema dosad zabilježenim rezultatima tokom ljetnje sezone, jako malo. No, i pored toga zabilježen je porast broja turista.

“Umnogome se osjeća nedostatak hotela Plavsko jezero, koji nažalost ne radi, i to predstavlja veliki hendikep za razvoj turizma u Plavu. Tokom sezone zabilježen je porast broja gostiju, koji su uglavnom planinari alpinisti, prirodnjaci i ljubitelji netaknute divlje prirode. Najviše ih ima iz Češke i Slovačke, mada ove godine je povećan broj Belgijanaca i Francuza koji su oduševljeni Prokletijama, jezerima i rijekama, ali i gostoprimstvom i ljubaznošću ljudi, posebno na katunima”, kazao je Brdakić.

Prema svim dosadašnjim parametrima u ovoj turističkoj sezoni do 26. avgusta zabilježeno je povećanje broja noćenja.

“Do današnjeg dana ostvareno je 6.258 noćenja i možemo se pohvaliti da smo imali jako uspješnu sezonu, što je i te kako pomak u odnosu na ranije godine. Takođe, kancelarija Turističke organizacije je zabilježila preko hiljadu posjeta. Najviše nas posjećuju planinari. TO Plav je bila uključena u organizaciju svih manifestacija, i svaka je bila uspješnija i posjećenija nego proteklih godina, što je veliki plus za marketing koji sprovodi Turistička organizacija”, kazao je Brdakić.

Brojne manifestacije kao što su Dani borovnice, tradicionalni susreti na Alipašinim izvorima i Grebajama, Limska regata, te likovne i književne kolonije iz godine u godinu poprimaju sve veću pažnju turista.

“Posjetom ovom gradiću, priuštićete sebi zadovoljstvo da u veo-

ma kratkom roku prođete i osjetite duh mnogih civilizacija koje su ovdje ostavile neizbrisiv trag. Turistima jedino ostaje da se ovamo vraćaju ponovo i ponovo, ubijeđeni da će svaki povratak biti još ljepši, prijatniji i uzbudljiviji i da će svaki put obogatiti sebe novim otkrićem i novim ljepotama. Ovo područje je još neistraženo i predstavlja pravi “biser” crnogorske turističke ponude koja tek treba da se afirmiše. Bilo da su turisti strastveni pješaci, planinari, lovci, rafteri ili jednostavno

ljubitelji prirodnih ljepota i kulturnog nasljeđa, ovdje će naći svoj kutak, a dok uživate u divljoj prirodi neka ne zaborave i da se sve to nalazi u NP”, kazao je Brdakić.

On je dodao da je cilj TO, da ponudu opštine predstave na narednim sajmovima u Ljubljani, Pragu i Beogradu, za šta je potrebno pronaći finansijska sredstva.

Ovu sezonu je obilježio i ribolovni turizam, koji sve više privlači strane turiste i cijele Zapadne Evrope, Rusije i Amerike, a prema riječima turističkih radnika oni su i veći potrošači. Predsjednik Sportsko-ribolovnog društva Omar Bašić ističe da Plav ima izuzetne potencijale za ovaj vid turizma.

“Rad na očuvanju voda, ribljeg fonda i životne sredine od strane SRK “Plavsko jezero” doprinio je novoj grani turizma, ribolovnom turizmu, kojem se opština Plav prema mišljenju svjetskih turoperatora može u potpunosti posvetiti, što će joj se i isplatiti. Ove godine lje-

pote planina, posebno rijeka pohode brojni turisti iz Francuske, Njemačke, Australije, Austrije, te okolnih država u prvom redu Srbije, koji borave u Plavu preko svjetskih turističkih agencija koje nude sedmodnevne aranžmane”, rekao je Bašić.

Dugodišnji rad na zaštiti i očuvanju ribljeg fonda, kako je kazao, te borba protiv krivolova, doprinijeli su da se Plav nađe na listi Top 30 svjetskih ribolovnih destinacija.

“To je bio dugogodišnji mukotrpan rad, ali nama svakao predstoji dalji rad na unapređenju ribljeg fonda i zaštiti životne sredine kako bi ponuda našeg grada i kluba bila upotpunjena”, kazao je Bašić, dodavši da očekuje da Plav do kraja godine posjete brojni zaljubljenici ribolova.

TO Plav će nakon sumiranja ukupnih rezultata ljetnje turističke sezone i predstavljanja istih javnosti, predstaviti i plan aktivnosti za zimsku sezonu.

Milinko Vojina Vučinić 14. oktobra 2013. u 57. godini.

Sahrana će se obaviti 16. oktobra u 14 časova na mjesnom groblju u Miločanima.

Darinka Dare Radova Prlja rođena Radonjić, 14. oktobra 2013. u 74. godini. Sahrana će se obaviti 16. oktobra u selu Ljubotinj u 15 časova.

Slavko Gracije Bajo 14. oktobra 2013. u 62. godini.

Sahrana će se obaviti 16. oktobra u 16 časova na mjesnom groblju na Prčanju.

Ljiljana Radeva Raković 14. oktobra 2013. u 54. godini.

Sahrana je obavljena 15. oktobra na gradskom groblju Čepurci u 14 časova.

Slavka Danila Pavićević rođena Stanković, 14. oktobra 2013.

Sahrana je obavljena 15. oktobra u 13 časova na Čepurcima.

Boško Gavrila Čurović 14. oktobra 2013. u 74. godini. Sahrana je obavljena 15. oktobra u 15 časova na gradskom groblju Čepurci.

Kosa Lakića Tmušić rođena Đukić, 14. oktobra 2013. u 77. godini. Sahrana je obavljena 15. oktobra u 14 časova na groblju na Goraždu.

Ruža Radojice Perović rođena Kovač, 14. oktobra 2013. u 72. godini. Sahrana je obavljena 15. oktobra u selu Macavare – Velimlje u 16 časova.

Ljubo pok. Nika Bajković 14. oktobra 2013. u 76. godini.

Sahrana je obavljena 15. oktobra u 16 časova na mjesnom groblju Sv. Vartolomej u selu Krimovice.

Marija Boža Polović rođena Pekić, 14. oktobra 2013. u 89. godini. Sahrana je obavljena 15. oktobra u selu Dračevica – Virpazar.

Vasilije Baćo pok. Petra Odalović 13. oktobra 2013. u 59. godini. Sahrana je obavljena 15. oktobra u 16 časova kod Crkve Sv. Nikole u Grahovu.

Mara Savova Iković rođena Marković, 13. oktobra 2013. u 83. godini. Sahrana je obavljena 15. oktobra na mjesnom groblju Jelenak u 15 časova.

FonDovi evropske uniJe

Ljubica pok. Rajka Radović

Opštine da se aktiviraju NIKŠIĆ – Crnogorske opštine moraju biti aktivnije u realizaciji projekata koji se finansiraju iz fondova Evropske unije, a takođe je neophodno da se kroz administrativne kapacitete bolje pripreme za ono što će biti mnogo izazovniji period, a to su strukturni fondovi, koji podrazumijevaju sveukupnu regionalnu saradnje.

Na okruglom stolu povodom Dana lokalne samouprave EU, glavni pregovarač Crna Gore sa EU Aleksandar Pejović kazao je da opštine koje na vrijeme i na adekvatan način ne obave poslove pripreme za članstvo u EU rizikuju da utiču na smanjenje kvaliteta životnog standarda građana, jer se na lokalnom nivou sprovodi skoro 75 odsto svih regulativa i propisa u članicama EU.

PREMINULI

“To potvrđuju dosadašnja iskustva i zbog toga na vrijeme moraju početi pripreme za ispunjavanje obaveza lokalnih uprava kada Crna Gora jednog dana postane članica EU. Uspješna integracija u Uniju ne može se zamisliti bez spremnih, kompetentnih i angažovanih lokalnih samouprava”, kazao je Pejović i dodao da Crna Gora, nažalost, još nema predstavnika lokalne uprave u Briselu, te da se nada da ćemo na najbolji način imati predstavljen i taj nivo vlasti kako bi iskoristili sva moguća polja saradnje.

Gradonačelnik Nikšića Veselin Grbović rekao je da su lokalne uprave uglavnom spremne za proces pregovora iz oblasti poljoprivrede, zaštite životne sredine i regionalne politike i koordinacije strukturnih instrumenata kao zna-

rođena Begenišić, 13. oktobra 2013. u 68. godini. Sahrana je obavljena 15. oktobra kod Crkve Sv. Spasa na Toploj u 15 časova.

Miroslav Sava Vlačić 13. oktobra 2013. u 60. godini.

Sahrana je obavljena 15. oktobra na Čepurcima.

čajnih područja djelovanja institucija EU. “Uprkos tome, u nekim oblastima zatajila je korespondencija sa državnim institucijama, dok je u drugim izuzetan sklad između državnih projekta i lokalnih potreba”, rekao je Grbović.

Generalni sekretar Zajednice opština Rajko Golubović kazao je da su brojni i ozbiljni izazovi sa kojima se suočava Crna Gora na putu ka EU

i da su lokalne uprave, trudeći se da obezbijede bolje uslove za život građana, počele realizaciju brojnih projekata sredstvima dobijenim iz fondova EU. “Zajednica opština sa lokalnim upravama, uključujući i projekte međuopštinske saradnje, obezbijedila je u proteklom periodu oko 10 miliona eura, što je veliki uspjeh naše male asocijacije”, kazao je Golubović.

M.R.

Marica Matović rođena Čolević, 12. oktobra 2013. u 80. godini u Požegi. Sahrana je obavljena 15. oktobra na groblju Dragovića Polje – Gornja Morača u 14 časova.

Desanka V. Perunović Sahrana je obavljena 13. oktobra 2013.

Globus 17

SRIJEDA, 16. 10. 2013.

Kriza na vrhuncu, ubrzo moguć rasplet SAD

Berze u Njujorku su u ponedjeljak ujutru pale za pola procenta zbog približavana 17. oktobra, dana kada ističe rok za produženje limita za zaduživanje. Od 1. oktobra Amerika se nalazi u budžetskoj krizi, u kojoj je 800.000 radnika federalne administracije poslato na prinudne odmore.

V

AŠINGTON - Pošto demokrate i republikanci nisu uspjeli da se dogovore o novoj granici zaduživanja i budžeta, odložen je jučerašnji sastanak američkog predsjednika Baraka Obame sa liderima dvije partije u Kongresu i Senatu.

Sastanak američkog predsjednika Baraka Obame sa liderima republikanaca i demokrata iz Kongresa i Senata odložen je pošto se dvije strane nijesu dogovorile o budžetu i novom limitu za zaduživanje zemlje. Kako je saopštila Bijela kuća, susret je odložen da bi se “dalo vremena liderima u Senatu da načine važan napredak ka rješenju kojim će biti ukinuta finansijska blokada vlade i produžen limit za zaduživanje države”.

U ponedjeljak veče američki mediji su pisali da su lideri demokrata i republikanaca u Senatu blizu dogovora oko okončanja budžetske krize i produženja li-

mita za zaduživanje države. Prema navodima Si-En-En-a, limit za zaduživanje, koji ističe 17. oktobra, bio bi produžen do 15. februara, dok bi finansiranje federalnih agencija bilo nastavljeno do 15. januara. Do tada bi dvije strane trebalo da usaglase sve tačke budžeta za narednu fiskalnu godinu, rekao je za američku televiziju izvor blizak razgovorima.

Prema mogućem dogovoru, bile bi izvršene i sitne izmjene vezane za zakon o zdravstvenoj zaštiti (Obamaker), koje bi značile dodatne provjere osoba koje će dobijati federalne subvencije, što je daleko od prvobitnih zahtjeva republi-

kanaca. Vođa demokrata u Senatu Hari Rid izjavio je u ponedeljak veče da je postignut veliki napredak, ali da to još ne znači i da je postignut dogovor. Njegov republikanski kolega Mič Mekonel takođe je rekao da je postignut “suštinski napredak” i da vjeruje da će uskoro biti novih dogovora. Prethodno je predsjednik Barak Obama ocijenio da djeluje da je došlo do napretka u pregovorima demokrata i republikanaca oko produženja limita za zaduživanje, ali je i upozorio da su velike šanse da od 17. oktobra neće moći da podmiruje svoje dugove ako republikanci ostanu isključivi.

“Nadam se da će nas duh saradnje voditi u narednih nekoliko časova”, kratko je rekao predsjednik Amerike. Obama je krajem prošle nedjelje odbio predlog republikanaca da se za šest nedjelja produži limit za zaduživanje, pri čemu

Republikanci, ipak, guraju svoje rješenje Republikanci u američkom Predstavničkom domu Kongresa, u kojem imaju većinu, juče je trebalo da predstave sopstveni predlog za rješenje budžetske krize i podizanja limita za zaduživanje, samo dan nakon što je djelovalo da su dvije strane u Senatu blizu kompromisa. Republikanci u Predstavničkom domu kažu da će izaći sa svojim predlogom, sličnim onome koji je ponuđen u Senatu, osim što će imati nekoliko restriktivnih mjera koje se odnobi to vrijeme bilo upotrijebljeno za pregovore o usvajanju budžeta. Američki predsjednik zatražio

se na zakon o zdravstvenoj zaštiti (Obamaker).

“Predlozi su veoma slični. Senat još nema usvojene bilo kakve predloge, tako da mi možemo da izađemo s našim”, rekao je republikanski kongresmen iz Kalifornije Darel Isa. Do zaključenja lista nije bilo reakcije demokrata na najavu novog predloga, a nije izvjesno ni kako bi za bilo koji od dva predloga koji su u igri glasali predstavnici konzervativaca iz Pokreta čajanka. je da se u paketu dođe do dogovora i za budžet i za produženje limita za zaduživanje.

BEOGRAD

Ulica sa imenom Srđana Aleksića BEOGRAD - Na jučerašnjoj sjednici Skupštine grada Beograda usvojen je predlog da jedna ulica u Beogradu ponese ime Srđana Aleksića koji je stradao braneći komšiju Bošnjaka. Srđana Aleksića, vojnika Vojske Republike Srpske, ubili su 1993. godine pripadnici te iste vojske pošto im se suprotstavio kada su na ulici htjeli da ubiju njegovog poznanika, Bošnjaka iz Trebinja. Oni su tada nasrnuli na Aleksića i pretukli ga kundacima. Odluku da jedna ulica na Novom Beogradu dobije njegovo ime podnijela je odbornička grupa DS. Početkom godine bila je pokrenuta onlajn peticija da i Beograd dobije ulicu Srđana Aleksića, što je ubrzo podržala i beogradska

uprava. Srđan Aleksić već ima svoje ulice u Sarajevu, Novom Sadu, pasaž u Pančevu, ulicu u Podgorici. Juče je usvojen i predlog da Stari grad dobije Čavketov pasaž, nazvan po rok muzičaru Goranu Čavajdi Čavketu, a da Vračar dobije plato rediteljke Sofije Soje Jovanović.

18 Kultura

SRIJEDA, 16. 10. 2013.

RETROSPEKTIVA

Razotkrivanje oca moderne umjetnosti Izložba posvećena Paulu Kleu od danas u londonskoj galeriji Tejt Modern

DODEST

Prijem novih članova

KIC “Budo Tomović” i pozorište DODEST organizuju prijem novih članova. Testiranje zainteresovanih kandidata biće obavljeno 16, 17. i 18. oktobra 2013. godine od 20 časova u Sali DODEST. Pozorište DODEST, kao začetnik alternativnog pozorišnog mišljenja u Crnoj Gori, već

Predstava “Očevi su grad(ili)”, čiji koncept i režiju potpisuje Boris Liješević, biće izvedena večeras u 20 sati na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta. U predstavi igraju: Ana Vujošević, Dušan Kovačević, Dragan Račić, Emir Ćatović, Gorana Marković, Gojko Burzanović, Jadranka Mamić, Kristina Stevović, Mišo Obradović, Momo Pićurić, Nada Vukčević, Olivera Vuković, Petar Burić, Radmila Božović, Srđan Grahovac, Stevan Radusinović, Slobo Marunović, Slavko Kalezić, Zoran Vujović i Žaklina Oštir.

Dramaturškinja predstave je Stela Mišković, saradnik na tekstu Milena Lubarda-Marojević, kompozitor Aleksandar Kostić, kostimografkinja Ivanka Vana Prelević.

više od 35 godina trasira nove pozorišne trendove otvarajući nove vidike stalno u trendu sa novim i nepoznatim, ne dozvoljavajući da crnogorska pozorišna sredina ostane na margini modernih pozorišnih tokova.

DODEST-ova pozorišna radionica radi po najsavremenijim pozorišnim metodama.

Nagli rast samizdata Sve veći broj američkih autora objavljuje knjige bez pomoći izdavačkih kuća. Istraživanje kompanije Bouker pokazalo je da je broj knjiga objavljenih u vlastitoj režiji porastao u SAD za 59 posto u odnosu na 2011. Tako je u protekle dvije godine objavljeno 234.931 naslova u vlastitoj režiji, a 301.642 u izdanju nekog izdavača.

Najveći broj samoobjavljenih naslova spada u žanr romanse. Sudeći po Bitu Barblanu iz Boukera, ovaj podatak ukazuje na veću profesionalnost iskusnih autora koji poznaju proces objavljivanja knjige, te ne žele prepustiti taj posao (i dio zarade) izdavačima.

Rezultati se odnose samo na fizička izdanja, ne i na elektronske knjige koje bi vjerovatno još povećale udio samizdata.

Velika izložba posvećena švajcarsko-njemačkom slikaru Paulu Kleu, pioniru apstraktne umjetnosti 20. vijeka, biće otvorena danas u galeriji Tejt Modern, čime će ovaj londonski muzej započeti novu izložbenu sezonu. Postavku čine slike, crteži i akvareli iz zbirki širom svijeta. Ovi radovi su ponovo okupljeni na jednom mjestu i izloženi zajedno kako bi bili predstavljeni onako kako je to umjetnik zamišljao. Kroz više od stotinu djela biće prikazana Kleova složena umjetnička osobenost koja u simfoniji boja objedinjuje ekspresionizam, kubizam i nadrealizam.

“Iako je Kle svoju umjetnost doživljavao kao proces spontane kreativnosti i prirodnog nastanka, što je vidljivo iz njegovog poznatog opisa slikanja kao ‘vođenja linije u šetnju’, zapravo je bio vrlo krut”, ističe kustos Metju Gejl u najavi izložbe. On je istakao da ova izložba nastoji istražiti njegovu reputaciju samotnog sanjalice, u isto vrijeme razotkrivajući inovativnost i strogoću kojom je Klee stvarao svoja djela i predstavljao ih javnosti. Često nazivan ocem moderne umjetnosti, Paul Kle (1979-1940) je bio pionir apstraktnog slikarstva, ključna figura evropskog modernizma koja se spominje u istom kontekstu

Tejt Modern u znaku pionira apstrakcije s Matisom, Pikasom i Kandinskim.

Zabavne, dosjetljive i čarobne, njegove se slike opiru lakoj kvalifikaciji, a njegov uticaj na apsktraktnu umjetnost vidljiv je u djelima umjetnika poput Rotkoa i Miroa. Bio je član čuvene umjetničke grupe “Plavi jahač”, a zajedno sa svojim prijateljem Kandinskim i jedan od predavača u školi Bahaus.

Izložba u Tejtu je najveća retrospektiva koja je u posljednjih deset godina posvećena Paulu Kleu u Ve-

likoj Britaniji. Otvorena do 9. marta 1914. godine, ova izložba će koristiti umjetnikov sistem obilježavanja radova kako bi posjetitioci tačno mogli da ih posmatraju redosljedom kojim su nastajale.

“Njegova mala ekspresivna platna, bogata značenjem i grupisana onako kako bi ih umjetnik sam postavio, prave simfoniju žute, plave i crvene boje. Je li to umjetnost, vještina ili čarolija?”, zaključuje se u najavi izložbe.

FESTIVAL

ª Lud za tobomº na ZFF Film “Lud za tobom” crnogorskog reditelja Danila Marunovića uvršten je u dokumentarnu selekciju 11.

Zagreb film festivala koji će od 20. do 27. oktobra biti održan na nekoliko lokacija u glavnom gradu Hrvatske.

Film će se takmičiti sa još 12 dokumentarnih ostvarenja koja obrađuju raznolike teme, od somalijskih pirata i poljske fudbalske reprezentacije, do američkih vojnih odreda za ubijanje i mafijaša u Litvaniji.

Dokumentarni film Danila Marunovića svjetsku premijeru imao je na 19. Sarajevo film festivalu gdje je prikazan u glavnoj takmičarskoj selekciji. Ranije ove godine, film je bio dio selekcije međunarodnog festivala dokumentarnog filma Underhill gdje je osvojio nagradu Maslačak za najbolji film u regionalnoj selekciji, kao i nagradu publike.

Radnja filma prati godinu dana života štićenika institucije za smještaj lica sa intelektualnim invaliditetom Komanski most. Na hiperrealističan

način, film se bavi najintimnijim segmentima njihovih života, a kroz različite situacije, komične, šokantne i tužne, junaci filma nam otkrivaju svoj drugačiji svijet, pararelan našem, uslovno rečeno normalnom.

Film prati dramatičnu ljubavnu priču između Ismeta i Vladane, štićenika koji su bivši partneri, ali i dalje u tajnoj vezi, uprkos njihovim sa-

dašnjim partnerima.

Ostvarenje je rađeno u produkciji NVO Koala production, dok je koproducent na filmu crnogorska producentska kuća Artikulacija.

Producenti filma “Lud za tobom” su Ivan Đurović i Danilo Marunović, snimatelj Vlado Vučinić, dizajn zvuka uradio je Jovo Kljajić, a montažu Igor Bakić.

POGLED U KOMŠILUK

MANIFESTACIJE

Njegoš i Cirkus Bukovski na TV festivalu Specijalna projekcija dokumentarnog filma Branka Baletića “Noć skuplja dva vijeka, Njegoš – jedna biografija” biće prikazana u okviru pratećih programa 18. Internacionalnog televizijskog festivala u Baru u Dvorcu kralja Nikole u petak 25. oktobra u 20 sati.

“Film je dobio Grand Prix na Festivalu filma Jugoistočne Evrope “SEE-a Pariz” koji je svojevrsni napor da se kroz jednosatnu biografiju kažu one najosnovnije stvari o Njegošu”, navodi se u saopštenju Bar Festa.

U okviru pratećeg programa festivala organizatori su najavili i prezentaciju The Prix Jeunesse fondacije čiji je osnovni cilj promocija kvalitetnog dječjeg programa na televizijama širom svijeta.

“Namjera je da se unaprijedi način TV prezentacije i omogući djeci i mladima da vide, čuju i izraze sebe i svoju kulturu, ali i da podignu svijest i poštovanje prema svojoj i drugim kulturama”, dodaje se u saopštenju.

Pred druženja publike i medija sa specijalnim gostima festivala Oliverom Mlakarom i Brankom Baletićem, u okviru programa “Druženje sa...” biće upriličena promocija igranog dramskog projekta pod nazivom “Cirkus Bukovski” u produkciji Češke televizije.

Na prezentaciji će biti prisutni reditelj serije Jan Pahl, kao i glumci Pavel Režniček i Predrag Bjelac.

Kako dodaju iz Bar festa, u okviru proslave Svjetskog dana mira specijalne projekcije filmova posvećenih razvoju svijesti o miru u

svijetu biće održane u subotu 26. oktobra u Galeriji “Velimir A. Leković” u Baru.

“Predviđeno je da budu prikazana 24 kratka umjetnička filma ukupnog trajanja 57 minuta, autora iz Bugarske, Kine, Francuske, Njemačke, Irske, Japana, Kenije, Holandije, Svazilenda, Velike Britanije i SAD-a”, ističe se u saopštenju.

Posebnim programima biće simbolično obilježen i proslavljen rođendan festivala.

“Od utorka 22. oktobra do kraja festivala u Dvorcu kralja Nikole će biti postavljena izložba festivalskih plakata kao podsjećanje na njegov razvoj proteklih 18 godina. I ove godine tradicionalno će se održati starobarska promenada. U saradnji sa Kulturnim

Peđa Bjelac u seriji “Cirkus Bukovski”

centrom, predviđene su specijalne projekcije u sali Dvorca kralja Nikole koje bi se održavale paralelno sa oficijelnim projekcijama

takmičarskih programa, a koje bi se emitovale na specijalnom kanalu na Extra TV-u”, dodaje se u saopštenju.

Kultura 19

SRIJEDA, 16. 10. 2013.

Britanska televizijska mreža (Bi-Bi-Si) saopštila je da je pronašla devet epizoda naučnofantastične serije “Doktor Hu” iz šezdesetih.

Nestale epizode pronađene su u skladištu jedne televizijske stanice u Nigeriji.

Prvi put je serija “Doktor Hu” prikazana 1963. godine, a ovaj sitkom postao je jedan od najpopularnijih na Bi-Bi-Siju. Kako je saopštila ova televizijska mreža, izgubljenim trakama ušli su u trag tako što su pratili evidencije pošiljaka traka za emitovanje iz inostranstva.

Epizode koje datiraju iz 1967. i 1968. godine, u kojima doktora igra Patrik Truton, biće ponuđene na prodaju na Aj-tjunsu i Di-Vi-Diju.

Beta Baroque u Beogradu Crnogorski sastav Beta Baroque nastupiće u nedjelju 20. oktobra u beogradskom Gun Clubu u okviru serije koncerata “Nedjeljom u suton”. Beta Baroque je projekat Ivana Marovića i Blaža Tatara nastao u septembru 2012. godine.

Već nekoliko godina ova dva muzičara sarađuju u bendovima Baltazar (jazz), Autumn For Free (post-rock) i Pleme (trashnoise), te je materijal za njihov novi projekat spontano nastajao na probama.

Po mišljenju publike i kritičara, muziku ovog sastava karakterišu plesni ritmovi i bučni pasaži koji nikoga ne ostavljaju ravnodušnim. Razni su muzički pravci koji se prepliću kroz njihovu muziku, od laganih electro pop-jazzy-trip-hop momenata do bučnih, šizofreničnih dubstep-dnb-noise dionica.

Međutim, još je nepoznato u kojim pravcima se sve kreće njihova muzika.

IZLOŽBA

Apstraktne slike pod laserima

Britanski umjetnici Karolajn Keri i Džim Veb u Centru savremene umjetnosti Jelena Boljević

B

ritanski umjetnici Karolajn Keri i Džim Veb predstaviće se izložbom naslovljenom “Kule u vazduhu” koja će biti otvorena sjutra u 19 sati u Centru savremene umjetnosti. Podgorička publika biće u prilici da premijerno vidi postavku osmišljenu specijalno za ovaj prostor. Prvi dio izložbe čine slike na platnu Karolajn Keri i biće izložene u Dvorcu Petrovića, a drugi dio je instalacija koja će biti prezentovana u Perjaničkom domu.

Jedinstvena izložba čiji je naziv “Kule u vazduhu” predstaviće posjetiocima Centra savremene umjetnosti inovativnu instalaciju u kojoj Karolajn Keri i Džim Veb kombinuju tradicionalni medij slike sa svjetlošću lasera. Za boravak i predstavljanje dvoje umjetnika u Crnoj Gori zaslužna je saradnja između galerije “Studio 106 Art Gallery” i centra Savremene umjetnosti. Ova galerija sa sjedištem u Londonu, na čijem je čelu Crnogorka Dušanka Marsenić, obilježiće na ovaj način petu godišnjicu postojanja, a umjetnica Karolajn Keri kaže da je veoma srećna što je tim povodom uključena u ovaj međunarodni projekat. Radovi sa kojima će se predstaviti podgoričkoj publici nastali su specijalno za

Sve što su umjetnici uradili za izložbu “Kule u vazduhu” uradili su prvi put i specijalno za ovaj prostor: Keri i Veb

vam na jednostavnosti u životu koje mi na Zapadu više nemamo.

Ovdje se živi mirnije i bez one žurbe koja je svojstvena velikim gradovima poput Londona”.

Kerolajn Keri je umjetnica u čijem radu je apstraktni eksprezionizam imao veliki uticaj.

“Moje slikarstvo, zasigurno, nastaje pod velikim uticajem apstraktnog ekspresionizma, ali pritom ja unosim neke novine. Dajem nešto svoje… Nadam se da će to publika moći da vidi i osjeti”, kaže Keri.

Njene slike nastaju po prirodi i imaju puno dodira sa prirodom. Ova umjetnica živi u Granadi, u Španiji i trudi se da što više da boravi na otvorenom. Tako nastaju skice koje kasnije prenosi na platno.

“U trenutku kada počnem da radim u ateljeu nijesam sigurna kako će slika na kraju izgledati.

Imam jednu polazišnu tačku, ideju, ali u procesu rada slika se mijenja i ta prvobitna ideja doživljava tranfsormaciju”.

Tako, kaže Keri, nije isključeno da krajnji rezultat bude nešto sasvim drugačije od onoga što je zamislila na početku.

Organizatori izložbe su galerija “Studio 106 Art Gallery” i Centar savremene umjetnosti Crne Gore, po preporuci Britanskog savjeta.

Inspirisana Crnom Gorom Karolajn Keri je prvi put u Crnoj Gori boravila u februaru ove godine.

Tokom boravka je uradila dosta crteža, a posebno je inspirisao bijeli krst koji je vidjela na jednom brdu.

Dugo je razmišljala o tom bijelom krstu i kada je bila pri kraju jedne slike odlučila je da ga naslika.

“Ta slika će biti izložena u Dvorcu i nosi baš takav naziv “Bijeli krst””, kazala je Keri.

KONCERT

Virtuozni bajan Drugo festivalsko veče “Harmonika fest” rezervisano je za koncert pod nazivom “Virtuozni bajan” na kojem će nastupiti poznati harmonikaš iz Srbije Nikola Peković. On će svirati djela Norgarda, Baha, Sibeliusa, Bonakova, Semionova i Kusjakova.

“Harmonika Fest”, prvi međunarodni muzički festival za harmoniku, osnovan 2010. te da predstavlja profesionalnu manifestaciju koja afirmiše harmonikaše svih profila i njeguje umjetničko sviranje na harmonici. Umjetnički direktor festivala i prodekan Muzičke akademije na Cetinju Predrag Janković kaže da je primarni cilj ovog projekta razmjena znanja, prakse i iskustva, kao i upoznavanje sa domaćim i svjetskim tokovima u savremenoj koncertnoj i pedagoškoj praksi za

ovu priliku.

“Negdje u isto vrijeme kada je započela saradnja sa Dušankom i njenom galerijom došla sam na ideju da ekperimentišem u polju instalacije. Zajednički prijatelj me je upoznao sa Džimom i od tada traje naša kreativna saradnja. Dušanka je prvu našu instalaciju vidjela u Doklandima, u Londonu.

Sve to joj se veoma dopalo, pa je poželjela da rad predstavimo i u njenoj galeriji. I evo nas sada premijerno i u Crnoj Gori”, kaže Keri.

U zajedničkom umjetničkom projektu - instalaciji, uz lasersko umijeće Džima Veba, dvoje umjetnika će za publiku stvoriti specifičan svijet sa kojim će posjetioci, za razliku od uobičajenih postavki, imati snažnu interakciju. Keri

i Veb sarađuju već četiri godine, a sve što je urađeno za izložbu “Kule u vazduhu” uradili su prvi put i specijalno za ovaj prostor. Kombinujući dvodimenzionalne slike sa svijetlom lasera oni će postići trodimenzionalnost. Kroz tako izvedene trodimenzionalne slike posjetioci će moći da se kreću.

“U većini galerija kažu vam da ne dirate umjetničke radove, da se ne primičete. Ovdje se dešava nešto u potpunosti drugačije. Mi kreiramo instalaciju kroz koju posmatrač može da prolazi. Samim tim, on postaje sastavni dio instalacije i učestvuje u kreiranju kompozicije”, objasnio je Džim Veb. Oboje umjetnika nose veoma lijepe utiske iz Crne Gore. Za Džima Veba su impresivne naše planine. Zbog angažmana oko izložbe još nije stigao da bolje upozna Crnu Goru, ali kaže da će to nakon otvaranja nadoknaditi. Karolajn se posebno dopada ljubaznost na koju nailazi, ali i prelijepa priroda. Kaže da otkako je stigla u Crnu Goru ima utisak da se vratila unazad kroz vrijeme.

“Ali nemojte misliti da je to nešto negativno. Naprotiv, zavidim foto: Iva Mandić

Pronađene epizode serije ª Doktor Huº

harmoniku.

“Za razliku od mnogih zapadnoevropskih zemalja gdje harmonika doživljava pravu ekspanziju, na našim prostorima je njen tretman nepravedno zapostavljen u odnosu na neke druge instrumente. Potvrda tome je i činjenica da je publika još doživljava kao instrument na kojem se samo može interpretirati narodna muzika”, kazao je Janković. Čast da zatvori ovogodišnji “Harmonika fest” pripašće profesoru dr.

Vitaliju Zecu koji će za cetinjsku publiku svirati kompozicije Zubitskog, Pjacole, Pjeskova, Petrova, Bramsa i mnogih drugih.

Festival se realizuje uz pomoć Prijestonice Cetinje, Ministarstava kulture i finansija, Muzičke akademije, Nacionalne biblioteke “Đurđe Crnojević” i brojnih sponzora.

● FoTo priča

Kopoli japanski Nobel Filmski reditelj Frensis Ford Kopola dobitnik je Premium Imperiale nagrade za rad na filmu. Nagrada se dodjelje u Japanu u čast princa Takamacua i to za kulturne oblasti koje ne obuhvata Nobelova nagrada. osim filma i pozorišta koji su jedna kategorija, dodjeljuje se i za slikarstvo, skulpturu, arhitekturu i muziku.

Kopola je ovjekovječio cijeli događaj svojim telefonom.

Reportaže 21

SRIJEDA, 16. 10. 2013.

BAR

Za Ramizine snove Priča o barskoj romskoj porodici koja se trudi da školuje djecu uprkos teškim uslovima života Alma Ljuca

U

slovi u kojima živi romska porodica Salihi iz Bara sa četvoro djece krajnje su nehumani. Stanuju u trošnoj baraci, bez struje i vode.

Njihovo dvoje djece ide u osnovnu školu i dobri su đaci. Ramiza je u četvrtom, a njen brat u prvom razredu. Za djevojčicu kažu da je posebno dijete... Ne smeta malenoj Ramizi da svaki dan gleda svoje drugarice kako ih roditelji dovoze skupocjenim automobilima u školu. Nju kod kuće nema ko da uči da čita i piše. Nema dom u koji bi mogla dovesti svoje drugarice kada joj je rođendan, a nema ni novu haljinu na kojoj bi joj zavidjele. Odrastaće sa porodicom u jednoj sobici, u kojoj sanja najljepše snove, u kojoj će se spremati za borbu sa životom.

Ipak, mnogi mogu dosta naučiti od nje jer se sama bori da ostvari svoje ružičaste snove.

“Moji roditelji nijesu pismeni, tako da mi oni ne mogu pomoći pri učenju, ali mi daju veliku podršku da završim školu. Sjećam se da su mi govorili dok sam bila mala kada bi prošla neka gospođa: “I ti ćeš biti ovakva kad porasteš, ali moraš da ideš u školu”. Shvatila sam to kao svoju obavezu”.

Upravo ovako počinje svoju priču malena Ramiza koju smo zatekli u prostorijama opštinske organizacije Crvenog krsta koju ona smatra drugim domom u kojem je započela i svoje obrazovanje.

“Na svu sreću, pred moj polazak u školu Crveni krst je otvorio besplatan vrtić koji je zbrinjavao djecu iz materijalno ugroženih porodica, tako da su me roditelji odmah upisali. Tu sam upoznala divne ljude koji su mi mnogo pomogli. Pored teta Zorice, Tine i Ane, koje su me pri prvom susretu pomazile i uputile mi tople riječi, tu je bila i vaspitačica Dušanka Dabović koja je moja druga majka. Zahvaljujući njoj sam savladala gradivo bez muke i ostvarila dobar uspjeh u školi. Ona me nije samo učila gradivo, već i da imam svoj cilj u životu, da budem borac i da vrednujem prave stvari. I poslije četiri godine njen odnos prema meni se nije promijenio. Sa njom i dalje radim domaće zadatke i sanjam najljepše snove”, priča nam Ramiza gledajući sve vrijeme toplim crnim okicama vaspitačicu Dušanku, svoju prvu učiteljicu, koja joj je pokazivala zadatke iz matematike, pritom ne skidajući osmijeh sa lica.

“Ramiza je jedno posebno dijete. Vrijedna, pedantna, veoma odgovorna i poslušna djevojčica”, bile su prve pohvalne riječi vaspitačice Dabović, samo malo prije nego što je ispričala svoju priču o Ramizi.

“Od prvog našeg susreta, ona nas je očarala svojom posebnošću. Izdvajala se po svemu. O kakvom se djetetu radi najbolje govori primjer da to dijete koje živi gotovo bez krova nad glavom nije spremno ni da ukrade, ni da slaže, čak je spremna da podijeli i ono malo što ima. Bilo je to negdje na početku. Pošto se u vrtiću dijeli obrok, slučajno nam se desilo da jedno dijete zaboravimo. Ona je to primijetila i ponudila mu dio svoje kifle. Tada nam je kazala da ona i kući dijeli sve sa braćom i sestrom. Ona brine o braći, o sestri, o roditeljima, pa čak se trudi i da ih ne rastuži. Jednom se vratila iz škole sva umazana od blata. Ispričala nam je da su joj to uradila “djeca lijepo obučena”. Umjesto da ode kući, ona je došla kod nas da je očistimo jer kako nam je kazala “njena mama bi plakala da je takvu vidi”. Takva je moja Ramiza”, sa suzama u očima priča njena učiteljica koja smatra da u obrazovanju djece RE populacije stoje mnoge prepreke, tradicija, siromaštvo, nedostatak dokumenata, jezičke barijere, diskriminacija, pa i strah od neprihvatanja okruženja, a na kraju i od nemogućnosti zapošljavanja…

Za sve vrijeme razgovora Ramiza je upijala svaku našu riječ. Na tren se učinilo da su njene oči još krupnije i da se u njima može vidjeti radovanje nekim boljim danima. Takva je otišla kući u zagrljaj svojoj porodici koja je dočekala u veoma sređenom dvorištu ispred trošne barake koja je iz daljine izgledala kao da je od čokolade. Uređenost jedine prostorije tog malog srećnog doma bilo je za svaku pohvalu.

“Izbjegavamo da djecu dočekujemo ispred škole kako im druga djeca ne bi zamjerala što nijesmo obučeni kao gospoda”, pravdavaju se otac Sabo i majka Vesna.

Oni dodaju da se mnoge romske porodice suočavaju sa velikim eko-

Sa majkom i sestrom ispred kuće u kojoj žive

nomskim poteškoćama, dok teret nemaštine posebno pogađa djecu. “Živimo od socijale od koje se ni prehraniti ne možemo, a tu su dva đaka kojima treba dosta”, govori otac Sabo koji se dovija kako zna ne bi li obezbijedio porodici bar najosnovnije stvari.

“Ne biram posao. Radim sve što mogu kako bih zaradio pošteno za svoju porodicu. Najbitnije mi je da su oni zdravo i da završe školu, posebno ženska djeca. Najgore je što nemamo ni vodu ni struju, pa oni mogu samo danju da uče. Trudimo se mi koliko god možemo da im obezbijedimo da se puno ne razlikuju od ostale djece”.

Na njegovu priču nadovezuje se majka Vesna koja pokazuje njihovu uredno nasloženu gardarobu.

“Ne dozvoljavam da djeca idu prljava i neuredna iako nemam mašinu za pranje veša, a ni kupatilo. Svaki dan perem veš ručno samo da mi se oni ne zastide. Zbog toga Ramizu učiteljica uvijek pohvali pred cijelim razredom”, priča sa ponosom majka.

Vesna pokazuje rukom na svoju miljenicu koja nije gubila vrijeme, već je koristila dnevno svijetlo da nauči lekciju iz Prirode i društva.

“Oboje želimo da nam djeca završe školu. Teško jeste, ali se snalazimo na različite načine kako bi nastavili školovanje. Ako moje dijete ima volju da ide dalje, neka ide, neka završi, da ima svoj komad hljeba u rukama, da ne bude kao ota i ja. Želim mom djetetu, ali i svakom roditelju, najbolju budućnost da imaju od svoje djece, pa i mene Bog da obraduje od moje djece”, priča Vesna.

A onda ističe da će, od iduće godine u školu poći i petogodišnja Sabina.

“Muž i ja smo nezaposleni, pa se snalazimo na različite načine. Pokušavamo da nešto prodamo, negdje nekome nešto uradimo... ali nećemo da prosimo i krademo. Ne radimo ono čime bi obrukali svoju djecu. Hoćemo čisto i pošteno da radimo, pa ako ima-ima, ako nema-nema”.

I zaista, kada se Ramiza spremi za školu, na leđa stavi svoj ruksak i napusti potpuno neuslovan dom, prolaznici po njenom izgledu ne bi mogli zaključiti da joj odjeća koju nosi nije markirana, da u kući nema ni kupatila, ni tople vode, ni struje, da je majka noć prije okupala iz bokala nasred “dnevne sobe”.

“Svako veče ugrijem lonac vode, donesem banjicu i okupam svako

Ramiza Salihi

Ramiza sa sestrom Sabinom

dijete”.

Ni po osmijehu Ramizinom i njenog brata Branka dok idu u školu ne može se primijetiti da im roditelji nijesu dali novac za užinu.

“Znamo da ostala djeca kupuju užinu i najteže nam pada što ne možemo priuštiti da i oni imaju za sok i sendvič. Ali oni i ne traže jer znaju da nemamo”, iskrena je Vesna.

Za sebe i muža kaže da zato što su Romi teško stižu do posla, što je za njih najveći problem.

“Za Rome kažu da su neradnici, lopovi i prosjaci iako nas ima ko-

ji bi radili časno i pošteno. Romska djece ne idu u školu, a za to su uglavnom krivi roditelji koji ne shvataju da je obrazovanje osnovni preduslov za uključivanje romske populacije u zajednicu. Djeca u školi moraju ići uredni, čisti i ponašati se civilizovano.

Međutim, dosta njih kaže da njihovoj djeci škola nije potrebna i da je to samo nepotreban trošak.

Mi smo spremni da pružimo sve od sebe kako bi se ostvarili snovi naše djece Ramize, Branka, Sabine i Nikole”.

Ramiza u društvu svoje vaspitačice i prve učiteljice Dušanke Dabović

22 Zabava

SRIJEDA, 16. 10. 2013.

U 45. godini

Udala se Emilija Kokić

ćUTAnJE

Ode Karleuša na odmor Jelena Karleuša radi na novom singlu, a svjetlost dana, prema nekim najavama, bi trebalo da ugleda za Novu godinu. Do tada ona se potpuno povlači iz javnog života.

“Iza mene je jedan uzbudljiv i nezaboravan period. Došao je period kada moram da se povučem, kako bih se usresredila na moj, nazovimo to moj muzičko-scenski Come Back! Poslije koncerta na Ušću, to

ne može biti bilo šta i bilo kako, već mnogoooo dobro! Zato se do Nove godine neću oglašavati ni na društvenim mrežama, kao što sam se odavno povukla i iz pisanih i elektronskih medija i javnog života uopšte! Budite strpljivi, a znam da hoćete i vjerujte u mene!” napisala je prije povlačenja sa socilajnih mreža Fejsbuk i Tviter Jelena Karleuša.

Filip J. Jovović, advokat iz Podgorice, u svojstvu ovlašćenog lica za postupak vansudske prodaje nepokretnosti, u predmetu vansudske prodaje, radi namirenja potraživanja hipotekarnog povjerioca „Crnogorske komercijalne banke“ AD Podgorica, po osnovu Ugovora o kreditu br. 950-87-12 od 27.07.2007.godine, koji ugovor je obezbijeđen hipotekom, uspostavljenom na osnovu Ugovora o hipoteci Ov.br. 1423/2/07 od 08.08.2007.godine, shodno odredbama člana 45, u vezi člana 201 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, vrši

DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Kreditnom dužniku ,,MONTENEGRO OZIRIS'' DOO Kolašin, sa poslednjom poznatom adresom Ul. Junaka Mojkovačke bitke br. 11, Obavještenja o početku namirenja potraživanja vansudskom prodajom nepokretnosti upisanih u listu nepokretnosti br.

954 KO Kolašin, označenih kao katastarska parcela br. 184/7, po kulturi dvorište, površine 155 m2, katastarska parcela br.

184/7, po kulturi objekat u izgradnji, br. zgrade 1, površine 134 m2, katastarska parcela br. 184/7, po kulturi poslovni prostor ugostiteljstva, PD4, P1, br. zgrade 1, površine 117m2, katastarska parcela br. 184/7, po kulturi poslovni prostor ugostiteljstva, PD5, P2, br. zgrade 1, površine 117m2, katastarska parcela br.

184/7, po kulturi poslovni prostor ugostiteljstva, PD6, PN, br. zgrade 1, površine 117m2, svojina Popović Milisava, u obimu 1/1.

Poziva se kreditni dužnik da se, u roku od 3 dana po predmetnoj objavi obrati Filipu J. Jovoviću, advokatu iz Podgorice, ovlašćenom licu za postupak vansudske prodaje nepokretnosti, na adresu: ,,Advokatska kancelarija Filip J. Jovović'' Ul. Serdara Jola Piletića br. 7, Podgorica, kako bi se istom uručilo naprijed pomenuto Obavještenje o početku namirenja, a imajući u vidu da mu se isto nije moglo uručiti na zvaničnoj adresi, registrovanoj u CRPS. Upozorava se kreditni dužnik ,,MONTENEGRO OZIRIS'' DOO Kolašin, da, ukoliko se, u ostavljenom roku, ne obrati ovlašćenom licu za postupak vansudske prodaje, smatraće se da mu je ovim objavljivanjem uredno izvršena dostava Obavještenja o početku namirenja, te da će, eventualne, negativne posledice ovakve dostave snositi imenovani.

Ovo objavljivanje izvršiće se u dva uzastopna broja jednog dnevnog štampanog medija koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore i ,,Službenom listu CG'' i predmetno Obavještenje o početku namirenja, smatraće se da je uredno dostavljeno kreditnom dužniku, danom poslednjeg objavljivanja.

Pjevačica Emilija Kokić od prošlog petka više nije gospođica. Emilije se svi sjećamo po učešću na Pjesmi Evrovizije odnosno jedinoj pobjedi koju je na ovom takmičenju ostvarila SFRJ, koju je 1989. predstavlja grupa Riva sa numerom “Rock Me” čiji je vokal bila upravo Kokić.

Simpatična 45-godišnja pjevačica udala se u rodnom Zadru za tri godine starijeg televizijskog spikera HRT-a Miljenka Kokota s kojim je u vezi od 2008. Na intimnom vjenčanju kod matičara bilo je prisutno pedesetak najbližih prijatelja para i članova uže porodice.

Miljenku je kuma bila koleginica, Melita Hrengek, dok mu je kum prijatelj Robert Halamek. Emilija je otkrila da je na vjenčanju imala dvije kume, jer je njena prijateljica Petra Mavar u osmom mjesecu trudnoće i očekuje kćerkicu.

Goste je zabavljao Emilijin dobar prijatelj Zvonimir Zrilić s bendom Sir Duke. On i pjevačica poznaju se još iz doba grupe Rive kad su zajedno pobijedili na Eurosongu s pjesmom “Rock Me Baby”.

“Da sam znala da je ovako dobro u braku, napravila bih to i ranije. Miljenkova želja bila je da se vjenčamo u Zadru. Čovjek more voli više od Dalmatinaca”, kazala je Emilija

koja je vjenčanicu na poklon dobila od višegodišnjeg prijatelja dizajnera Ivice Skoka.

Emilija je priznala da o djetetu ne razmišlja, ali i da se djevojačkog pre-

zimena nije odrekla. Kokić je inače posvećena školi pjevanja kojoj je podredila sve obaveze, pa će njen povratak na muzičku scenu sačekati još neko vrijeme.

E.Z.

● Foto priča

MaraQYa poklanja ª osmijehº MTV Download sekcija je postala bogatija za još jedan singl koji potpuno besplatno nudi posjetiocima MTV. RS sajta. Od juče je moguće preuzeti maxi singl “Samo jedan osmeh tvoj” benda MaraQYa, koji sadrži radio edit verziju pjesme i ekskluzivni remiks u izvođenju SevdahBABY. “Sevdah i ja već uveliko sarađujemo i spremamo nekoliko zajedničkih pjesama.

Zaključili smo da bi on najbolje uradio remix za naš novi singl “Samo jedan osmeh tvoj”, rekao je Marko, pjevač i frontmen benda MaraQYa. Novi album “Soul i biber” je uveliko u pripremi i pjesma “Samo jedan osmeh tvoj” je prvi singl koj najavljuje svjež zvuk novog albuma. “Prebacite pjesmu na svoj MP3 plejer, pojačajte zvuk na slušalicama i uživajte u ovom gruvu dok šetate ulicom”, poručuju iz MaraQYje. E.Z.

nEoBiČAn PoTEZ VodiTELJA

Natali je ª toplaº osoba

Pjevačica Natali Dizdar je tokom gostovanja na hrvatskom radiju u muzičkoj emisiji Dalibora Petka demantovala dvije stvari koje joj se stalno pripisuju u medijima.

“Imam dvojno državljanstvo, ali ne selim se u Australiju. To je jedan od onih naslova koji me stalno prate”, odgovorila je Dizdar na pitanje slušateljice.

“Neću se preseliti tamo, ali imam neke ideje. To je zapravo jedina dugoročna ideja u mom životu, ali za sad konkretno nemam ništa za reći”, kazala je Natali. Druga je bila dokazivanje da Natali Dizdar nije “hladna” osoba kako je doživljavaju. Naime, ekipa joj je odlučila provjeriti tjele-

snu temperaturu.

“Kakva ideja, ovoga se ne bih nikad sjetila”, rekla je pjevačica

dok je pod majicu stavljala toplomjer. Rezultat je pokazao savršenu brojku od 36,5 stepeni. Mjerenje temperature dobro je nasmijalo pjevačicu, ali i pokazalo da je Natali odličnog zdravlja za predstojeće koncerte.

Pjevačica je već 12 godina u srećnoj vezi, a za naš medij je ranije otkrila šta je to što ih je održalo tako dugo zajedno.

“Pa imali smo i mi svojih on/ off trenutaka ali eto, uvijek nas je ljubav ponovno spajala bez obzira na različitosti u karakterima i turbulentno razdoblje adolescencije kad ne znaš što bi od sebe i života. Ljubav je za mene početak, sredina i kraj svega”, rekla je Natali.

E.Z.

Zabava 23

SRIJEDA, 16. 10. 2013.

RAZGOVOR

Prijaju komplimenti na račun seksepila Tamara Dragičević za DN govori o pobjedničkom nastupu u programu “Tvoje lice zvuči poznato” Danilo Brajković

P

Foto : TV PRVA

očetak emitovanja muzičko-takmičarskog programa “Tvoje lice zvuči poznato” na TV Prva, koji je prethodne godine popularnošću osvojio svjetski auditorijum, predstavio nam je poznate ličnosti regiona u ulozi imitatora domaćih i svjetskih zvijezda. Poznati su plijenili kreativnošću na sceni, a najjači utisak ostavili su pobjednica Tamara Dragičević u ulozi Lejdi Gage, kao i jedini crnogorski predstavnik Nenad Knežević Knez koji je tumačio lik Ljubiše Stojanovića Luisa.

Knez rasplakao Luisovog sina Po priznanju kolega takmičara, pored pobjedničkog nastupa najviše pažnje privukao je i jedini crnogorski predstavnik Nenad Knežević Knez koji je izvedbom i kostimom pokušao da se transformiše u pokojnog pjevača Ljubišu Stojanovića Luisa. O tome koliko je bio vjerodostojan imitator, govore i riječi Luisove supruge Silvane, koja je za srbijanske medije pohvalila Kneza.

“Veoma mi se dopao i mogu vam reći da je ta emisija pravo osvježenje na malim ekranima i bijeg od rijalitija kojima nas zatrpavaju. Sa mnom je šou gledao i naš najstariji sin Andrija koji se rasplakao jer mu otac puno nedostaje”, kazala je Stojanović. vi zadatak glumice biće da imitira hrvatsku zvijezdu Severinu Vučković.

Kako bi zaintrigirala publiku, Tamara nije htjela da nam otkrije šta je to pripremila.

“Biće to nastup sa njenog koncerta. Neće mi biti lako, ali potrudiću se”, zaključila je nova Lejdi Gaga. S obzirom na to da će prema najavama organizatora specijalni gost u žiriju druge emisije biti upravo Severina, pred Dragičević je nesumnjivo težak zadatak da impresionira publiku, ali i samu pjevačicu.

VJENČANJE IZ SNOVA

CRVENI tEpIh

Trudna Kejt u centru pažnje Svega nekoliko sedmica prije termina porođaja, 38-godišnja britanska glumica Kejt Vinslet svojom gracioznošću oduševila je sve prisutne na Londonskoj premijeri filma “Labor Day”.

Sa velikim osmijehom na licu, glumica je naprosto sijala od sreće i uzbuđenja što će uskoro treći put postati majka, a stajlingom je samo dala do znanja kako se izvrsno osjeća.

Njenu toaletu izradila je Dženi Pekam.

Početak emitovanja takmičenja grafa bila sam opuštenija”, priznaje “Tvoje lice zvuči poznato” izazvao je Dragičević, koja dodaje da je sa odupozitivne reakcije publike, koja je sa ševljenjem prihvatila ulogu muzičoduševljenjem komentarisala fanta- ke zvijezde. stične scenske nastupe poznatih lič“Da, ovo mora da bude spektakl nosti. Nakon vještih i pomalo komič- tako je nekako zvučala prva reakcinih nastupa, četvoročlani žiri koji su ja kada sam saznala koga imitiram. činili glumica Katarina Radivojević, Čak i dok nijesam znala koju pjesmu pjevačice Dragana Mirković i Mari- ću izvoditi, imajući u vidu da je Gaga ja Mihajlović, te voditelj Ivan Iva- veliki šoumen, bila sam ubijeđena da nović, najviše glasova dali su mla- nastup ne može biti prosječan”, iskredoj glumici Tamari Dragičević ko- na je glumica. ja je imitirala scenski nastup svjetDragičević je nastup počela obučeske megazvijezde Lejdi Gage i njeno na, a završila ga je u donjem vešu, baš izvođenje numere “Applause”. kao što priliči Lejdi Gagi. Zbog toga Dragičević, koja je pobjedničkih hi- je dobila pohvale od žirija, uz komljadu eura poklonila udruženju Zvoč- plimente za prikazani seksepil, a Kanica pri Institutu za majku i dijete, ka- tarina Radivojević joj je čak priznala zala nam je kako nije očekivala ova- da je malo razočarana, jer je izgledako pozitivnu reakciju na njen nastup la previše lijepo za Lejdi Gagu. Dragii pobjedu, te da je u potpunosti zado- čević kaže kako joj nije bilo neprijatvoljna svojim performansom. no da vrcka u donjem vešu.

“Nijesam razmišljala o tome kakva “Skidanje je za mene nešto mnoće biti reakcije publike. Samo sam že- go više od nastupa u emisiji, tako da ljela da sve prođe kako me od ovog nije bilo sratreba i da uspijemo mota. To je ona razlika da izvedemo sve kada nešto radiš s rašto smo vježbali. zlogom i bez razloDrago mi je kad ga, a ovo je bilo s razlogom”, objapročitam pozitivan komentar i snila je glumica, srećna sam što dodavši da taj smo napravili dio performanvjernu kopiju. sa nije bio lak, iako je zavrijeBaš me zanima šta bi Lejdi Gaga dio komplimente. rekla”, kroz smi“Svaki komplijeh nam je kazala ment prija, pa i ovaj Dragičević. na račun mog seksePublika je pila”, priznazaista imaje Dragičević, la priliku da koja se dugo Tamara Dragičević je filmska, televizijska i pozorišna glumica. Pažnju javnosti uživa u spekdvoumila da li privukla je ulogama u televizijskim setakularnoj da prihvati porijama “Miris kiše na Balkanu”, “Vojna scenografiji, ziv organizaAkademija” i “Na putu za Montevideo”. a osim glavtora za učešće, U vezi je sa kolegom Petrom Benčinom. nih protagoimajući u vidu nista, na sceda do sada nini su se smjeje pjevala pred njivali plesači, glumci, balerine... velikim auditorijumom.

Kako bi ubijedili publiku, ali i žiri, u “Pjevala sam u nekim predstavavjerodostojnost intepretacije, takmi- ma i svečanostima, ali nastup ovog čari su naporno vježbali, pa je Tama- tipa je veliko iskustvo svakako. Prvo ra tako danima “skidala” pokrete Lej- sam odbila učešće, a onda su uspjedi Gage. li da me vrate i ubijede da je to dobro “Imala sam vrlo zahtjevnu kore- za mene. Presudio je glumački zadaografiju sa nekoliko promjena ko- tak za imitacijom koji nijesam mogla stima. Teško je igrati i pjevati u isto odbiti”, ističe Dragičević. vrijeme, tako da smo vježbali dvije Snimanje takmičarskih nastupa za sedmice. Uz podršku igrača i koreo- drugu epizodu već je završeno, a no-

Čini se da je zbog Kejt film pao u drugi plan jer je slavna Britanka ponosno nosila svoj rastući trudnički stomak.

Ona će treće dijete dobiti sa novim suprugom Nedom Abel Smitom sa kojim se vjenčala početkom ove godine.

Njihova ljubav je planula ubrzo nakon što su se upoznali 2011. godine, a Ned je inaće je rođak milionera Ričarda Bransona. Kejt već ima sina Joea i kćerkicu Miju.

Z.Š.

Bon Džovi odveo Branku pred oltar Obožavateljka Bon Džovija Branka Delić kao mala je maštala da se uda za njega. Pošto to nije bila opcija u stvarnom životu, najbolja sljedeća stvar koja je mogla da joj se dogodi bila je da je čuveni muzičar makar otprati do oltara.

Upravo iz ovog razloga je pokrenula Fejsbuk stranicu na kojoj je Bon Džovija pozvala na svoje vjenčanje u Las Vegasu. Iako je Džon Bon Džovi baš na taj dan imao svirku u Vegasu, Branka nije mogla da “dođe sebi” kada je na ulazu u kapelu vidjela njega. Džon Bon Džovi se pojavio u kapeli u kojoj se i sam oženio Doroteom Harli 1989. godine, predao Branku budućem mužu, a onda im kasnije čestitao i na Tvite-

ru. O ovom događaju je izvještavala čak i Skaj televizija, a ABC News je prilog o ovom događaju nazvao “rokenrol fantazijom”.

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

24 Zabava/Slobodno vrijeme DN

VRSTA DAŽDEVNJAKA

JUŽNOAMERIČ.

BILJKA, KRASULJAK

RIMSKI VOJSKOVOĐA

UPALA DUŽICE OKA (MED.)

MARKA DOBITI SPORTSKE LIŠĆE (O OPREME BILJCI)

OZNAKA ZA SJEVER

DIO TIJELA

IDENTIFIKACIJA (SKR.)

SRIJEDA, 16. 10. 2013.

POPUT CIMETA

Daily Sudoku puzzle No. 2541 sudoku 2013-09-27

JELO KOJE SE SPREMA NA BRZINU (MN.)

3

ONI KOJI OSJEĆAJU SAMILOST

AMERIČKI TVNOVINAR SVEČANA TURSKA HALJINA AMERIČKI GLUMAC HOK KRATKA JAPANSKA PJESMA INŽENJER (SKR.)

JEDNO SAZVIJEŽĐE PRISTALICE MAO CE TUNGA

2

INICIJALI BIV. TENISERKE SELEŠ ITALIJAN. MUŠ. IME

8

1

3

8

5

1

4

4

6 7

2

3

2

9

6

7

8

Play sudoku online at:

KOJI OBNAVLJA (GRČ.)

3 PRISTALICA ATANIZMA SIN CARA KLAUDIJA, TIBERIJE

NEW TECHNOLOGY NETWORK TERBIJUM GRAD U ARGENTINI

OZNAKA ZA NJEMAČKU

9 www.sudokukingdom.com

5 VRSTA LIVAČKOG KALUPA (MN.) PJESKOVITA GLINA

2

9

6

3

7

Daily Sudoku puzzle No. 2540

SUDIJIN POMOĆNIK (LAT.)

GREŠKE (LAT.)

3

ZVONA ZA POSLOVE POD VODOM AUTOR: BANE

8 4

VRHOVNI SKANDINA VSKI BOG NORVEŠKA

BRAZILSKI FUDBALER

Medium level

Teža

Lakša 2013-09-26

2 1

9

NAJAVLJIVANJE (MN.)

1 3

1

5 Page 1/2 8

6

Play sudoku online at:

2

5

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com 1

7 2

Na trećem mjestu St. Barns sa cijenom nekratnina od 14 miliona, dok je na četvrtom mjestu popularno odmaralište Aspen u Americi.Peto mjesto je zauzela kraljevina Monako, čije nekretnine trenutno vrijede od 24 miliona pa naviše.

3

7

6

Puzzle solution:

Puzzle solution:

9

Sudoku puzzle No. 2539 2013-09-25 Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 2538 2013-09-24 3

5

9

1

7

4

2

8

6

2

5

8

7

3

4

9

6

1

8

2

4

6

3

9

7

5

1

4

9

3

1

6

8

2

7

5

6

7

1

8

5

2

4

3

9

7

1

6

5

9

2

4

3

8

9

3

6

7

2

5

1

4

8

3

6

7

4

8

1

5

9

2

5

8

2

4

9

1

6

7

3

5

8

4

9

2

6

3

1

7

1

4

7

3

6

8

9

2

5

9

2

1

3

5

7

8

4

6

4

9

3

5

1

7

8

6

2

8

4

2

6

1

9

7

5

3

2

6

8

9

4

3

5

1

7

1

7

5

8

4

3

6

2

9

7

1

5

2

8

6

3

9

4

6

3

9

2

7

5

1

8

4

vicevi

Gdje bogataši odmaraju?

cijenu nekretnina, tako da sada kuća na Azurnoj obali košta više od 28.5 miliona dolara, te se radi ove cifre nalazi na prvom mjestu ove liste.Kosta Smeralda u Italiji se nalazi na drugom mjestu, a jedna petosobna kuća se tamo procjenjuje na 11 miliona dolara.

7

Play sudoku online at:

9

ZANIMLJIVO

Milioneri iz cijelog svijeta svoje vrijeme i novac najradije troše na Azurnoj obali, pokazalo je istraživanje kompanija za nekretnine “Savilis”. Na listi su još Monako, Italija, Aspen...Njihovo prisustvo u ovim zemljama i gradovima je znatno podiglo njihovu

5

5

IKODIN OD MILJA SIMBOL UGLJENIKA

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: N, VIŠA ŠKOLA, OB, KORIOLAN, VIVA, HRVATI, ILR, GEORG OM, NIČE, OLEANA, IMPLANTAT, RONILO, I, O, SD, NUGAT, DR, KUVARI, AZO, AJ, PEDALA, ATELI, TINJATI, KSAVER, AEKATI.

8

3

6

ONAJ KOJI SE KOCKA

9

9

1

RT NA OGNJENOJ ZEMLJI ULAZIZLAZ (SKR.)

Medium level

6

SIRĆE (GRČ.)

POUKA

2

Pošto nije mogao da naplati dug od svoje mušterije, trgovac je poslao dužniku fotografijuPage svoje1/2 djece i napisao: - Evo zašto mi je potreban novac?

Posle nekoliko dana, dužnik mu je poslao takođe fotografiju, atraktivne plavuše. Na poleđini je pisalo: -„Evo zbog čega ne mogu da vratim dug“! *** Ulazi gospodin u butik muške odeće i kaže trgovcu: - Da li biste mogli izvaditi iz izloga onu žutu kravatu sa ljubičastim tačkicama?

- Kako da ne. Nema toga šta ne bismo napravili za naše kupce – ljubazno će trgovac - Baš vam hvala – reče gospodin – Tako me živcira svaki put kad prođem pored izloga. *** Na takmičenju bacanja čekića Crnogorac baci čekić dalje od svih.

Pitaju ga:

- Kako ste uspjeli baciti tako daleko?

Crnogorac: - Alat što dalje od mene! *** Otišao Mujo u zoološki vrt. Kada je došao do kaveza s majmunima, obrati se jednom majmunu koji je držao dvije banane u rukama: - Hoćeš li mi dati jednu bananu?

A majmun će: - Daću ti obe ako mi kažeš kako si ti izašao iz kaveza. *** Ide Mujo ulicom, priča sam sa sobom i smije se. Naiđe Suljo i pita ga: - Što se smiješ?

Ovaj mu odgovara: - Pričam sam sebi viceve… i nastavi da se smije, ne može do vazduha da dođe.

Gleda ga Suljo, pa mu veli: - Šta ti sad bi?

A Mujo kroz smijeh: - Ovaj još nisam čuo… ***

Zabava/Slobodno vrijeme 25

SRIJEDA, 16. 10. 2013.

NEZVANIČNO Kako guše ovi iz vlasti.

Ovo je provokacija. Ništa neću reći.

Gušimo?!!

Samo Bože podrži.

Gušili ne gušili tu smo. Nešto mi ne radi ovaj aj-ped.

Guše već 20 godina.

Word Search Puzzle #Q666RS OSMOSMJERKA

HOROSKOP

T

C

O

R

D

L

E

S

S

L

I

E

V

F

S

N

O

R

I

N

G

N

I

L

G

R

A

G

L

E

D

G

E

S

I

I

D

Q

E

T

R

A

O

D

E

R

E

T

S

E

F

K

U

E

I

Z

S

A

V

D

E

R

P

R

A

O

I

O

E

E

S

L

I

L

C

O

M

M

U

T

E

D

S

S

T

A

L

L

D

P

E

S

S

A

A

D

F

S

U

U

A

U

O

R

K

U

T

M

B

E

S

R

B

N

C

D

N

I

M

Y

U

E

E

R

L

U

S

V

A

E

O

A

P

P

G

R

L

A

M

P

B

Q

I

V

R

I

T

U

B

E

D

B

O

S

C

I

N

O

S

G

N

I

T

A

D

I

O

Z

S

P

A

T

U

L

A

S

C

M

I

E

L

G

O

P

M

E

T

O

T

L

I

S

P

S

G

F

AIDES Aides AIRPORTS BEGUN Airports BULLETIN Begun CLANS Bulletin COMMUTED Clans CORDLESS Commuted DATING DEBUT Cordless DEVIL Dating DEVOTE Debut Devil

DONORS Doped DOPED FATUOUS Fatuous FESTERED Festered GARGLING Gargling GAZES Gazes GLOOM Gloom GOBLET LEDGES Goblet LISPS Ledges LUNATICS Lisps Lunatics

MANIACAL Nulls MUSTIER NULLS Odder ODDER Piddle PIDDLE Pleat PLEAT Rabies RABIES Reams REAMS REEFS Reefs REINS Reins REMAKE Remake

SNORING Spurs SONIC SPATULAS Stubs SPURS Tamer STUBS Tempo TAMER Totem TEMPO Typist TOTEM TYPIST Varies VARIES Veils VEILS

Snoring

Ogrlica koja očitava emocije

Devote

Maniacal

Sonic

Donors

Mustier

Spatulas

Nosi se oko vrata, a kada korisnik poželi da vidi kako se osjeća dovoljno je da stavi monitor na glavu koji dolazi uCopyright paketu, © a Puzzle uređajBaron će si-October 14, 2013 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions! gnalizirati određenim bojama.Aparat može da očita osnovne emocije, ali i da ukaže da li ste skoncentrisani.Na primer, ako osobi koja nosi ogrlicu tokom razgovora odlutaju misli i mozak nije aktivno uključen u razgovor, privezak će da signalizira određenim simbolom (šarenim svjetlima).

OVAN Pretjerujete sa različitim zahtjevima koje postavljate pred svoje saradnike. Očekuju Vas negativni komentari ili nečije negodovanje. Nema potrebe da ulazite u konfiktne odnose sa jednom uticajnom osobom.

BIK Ukoliko Vam je lakše da privremeno zaboravite na lične probleme, prihvatite nečiju ideju o saradnji. Dodatno angažovanje može da Vas udalji od nekih »osjetljivih tema«.

Ali, sve ima svoju zdravu granicu ili cijenu.

BLIZANCI Djelujete netaktično pred okolinom i pričate više nego što je potrebno o svojim poslovnim ciljevima. Budite oprezniji u nepoznatom društvu.

Nemojte dozvoliti da Vam neko okrene leđa ili da Vas optužuje za zajednički neuspjeh.

RAK Osjećate potrebu da zavedete red u svojoj okolini, ali to činite na pretenciozan način ili u pogrešnom trenutku. Promijenite svoje ponašanje, prije nego što izgubite podršku kod bliskih saradnika. Smeta Vam osjećaj monotonije koja se nazire.

LAV Stalo Vam je da ostavite scenski utisak na okolinu i zato preuveličavate svoje sposobnosti u određenim situacijama. Ipak, neko sa simpatijama ocjenjuje Vaš stil izražavanja ili poslovni nastup. Oslonite se na svoju praktičnu pamet.

DJEVICA Djelujete šarmantno i duhovito pred svojom okolinom, smišljenom taktikom umijete da privučete nečije interesovanje. Stalo Vam je da se ponašate kao perfekcionista, koji sve stvari drži pod strogom kontrolom ili pod budnim okom.

VAGA Bez obzira na nečiju velikodušnu ulogu ili obećanja, primjećujete da stvari idu u pogrešnom pravcu. Ne možete da utičete na niz različitih okolnosti na poslovnoj sceni i zato djelujete napeto u susretu sa saradnicima.

ŠKORPIJA Ukoliko se nalazite u neprijatnoj situaciji, nema potrebe da ponavljate poznatu priču ili da dajete ishitrena obećanja. Teško Vam je da priznate svoj poraz ili nemoć, naročito pred osobom koja ima prikrivene namjere.

STRIJELAC Zabrinuti ste zbog nečijih riječi i to sa dobrim povodom. Da biste sačuvali svoje poslovno-finansijske interese, neophodno je da se poslužite malim lukavstvom. Budite promišljeni, prije nego što zvanično otkrijete svoje namjere.

JARAC Nemojte dozvoliti da neko u Vama raspiruje takmičarske strasti ili želju za nadmetanjem, dobro razmislite da li je prednost na Vašoj strani. Ponekad prvi utisak umije lako da zavara, nama razloga za paniku.

VODOLIJA Provjeravate da li se neko poigrava sa Vašim povjerenjem ili je po sredi zajednički poslovni nesporazum. Nema potrebe da žalite za propuštenom prilikom, bliski saradnici neće dozvoliti da trpite zbog sitnih interesa.

RIBE Ispunjeni ste optimističkim duhom i kreativnom energijom, stoga na različita pitanja odgovarate samouvjereno u duhovitom stilu. Polaskani ste nečijim komplimentima i zadovoljni saznanjem, da se Vaše ime nalazi na »listi odabranih«.

26 Sport

DA LI STE ZNALI

Da je fenomenalni Kaka posljednji igrač iz Serije A koji je osvojio Zlatnu loptu - maestro iz Brazila je 2007. godine dobio laskavo priznanje...

SRIJEDA, 16. 10. 2013.

Tužna priča plavih u Solunu EVROKUP 1. KOLO

Triler završnica pripala Grcima - Budućnost na premijeri ovogodišnjeg Evrokupa poražena u gostima od PAOK-a (85:84) Uroš Radulović

O

čigledno je da na početku ove sezone boginja sreće Fortuna nije saveznik momcima iz Njegoševog parka - Budućnost je u prvom kolu Evrokupa izgubila od PAOK-a (85:84) i to u završnici koju ne bih režirao ni Alfred Hičkok! Uglavnom, “plavi” su imali prednost, krenula je klackalica poena sa slobodnih bacanja i onda u posljednjim trenutcima, sa osam metara trojka Amerikanca Kupera je “probila” plavo srce i omogućila feštu za domaćina u Solunu.

TIKET DANA GUBIO GROSETO TIP 1

PAOK - BUDUĆNOST 85:84

KVOTA 1.40

SOLUN - Dvorana: PAOK Sports Arena. Gledalaca: 1500 Sudije: R. Lotermoser (Njemačka), A. Glišić (Srbija), D. Romano (Izrael). Rezultati po četvrtinama: 24:19, 10:19, 18:20, 33:26 PAOK: Kuper 18, Karalampidis 10, Coklas 5, Vučičević 4, Cairelis 15, De-

JAMAGATA

ALBASETE KADIZ TIP 1

KVOTA 3.00

Korać i Kunjić za trijumf na premijeri Košarkaši Teoda pred svojim navijačima savladali Balkan 76:71 (14:24, 28:14, 15:17, 19:16)

HAEN LA KORUNJA KVOTA 2.40

LIMERIK ŠELBURN TIP 1

SEMAFOR

Banvit - Kalev 86:60 Riga - MZT Skoplje 80:71 Bon - Alba Berlin 65:86 PAOK - Budućnost 85:84 Bilbao - Cedevita 82:77 Pariz - Valensija 68:85 Saragosa - Deksija Mons 73:56

BALKANSKA LIGA 1. KOLO

ALAVEŠ

TIP 2

das, Margaritis 3, Kales, Bogris 28, Kaselakis 4, Liapis, Kotas.

BUDUĆNOST: Šehović 9, Mihailović 15, M. Popović 1, Subotić 6, Komatina, Vitkovac 3, A. Popović 22, Akindele 12 (12sk.), Ivanović, Ivanov, Ćapin 14, Koleman 2

brojem faulova i slobodnih bacanja. I tu je Budućnost bila na korak od pobjede, međutim stigao je tuš, hladan, da hladniji ne može da bude. Na četiri sekunde prije posljednjeg zvuka sirene Jovović je odlučio da plavi ne prave faul što je Amerikanac Dižej Kuper iskoristio, “podigao” i sa osam metara pocijepao mrežicu, pogodio trojku i na enormno oduševljene domaće publike igrača i stručnog štaba na pravi način otvorio evropski put PAOK-a.

Budućnost je ovim, malo je reći nesrećnim porazom vezala drugi kiks - nadamo se da ovaj šok neće djelovati na psihu ekipe iz Morače, već da će u subotu u derbiju 4. kola ABA lige uspjeti u svom dovrištu da pobijede Cibonu i vrate se na pravi kolosjek.

KVOTA 2.10

ĐIRONA TIP 2

Međutim, u nastavku blaga trema ili tome slično je totalno nestala momci Igora Jovovića su počeli da igraju onu košarku koju javnost očekuje da vidi ove godine. Perfektna igra u odbrani kojoj su “crno-bijeli” uspjeli da nanesu samo 10 po-

KVOTA 2.20

URAVA TIP 1

Neodlučnost i “tvrdu ruku” našeg predstavnika PAOK je iskoristio na pravi način u prvom kvartalu utakmice - Grci su prvu četvrtinu dobili sa pet razlike (24:19) u kojoj je dominirao Jorgos Bogris postigavši do kraja utakmice čak 28 poena.

ena štete refletkovala se tako što je Budućnost totalno preokrenula meč u svoju korist. U tome trenutku na parketu je dominirao Vladimir Mihailović (15p.), a počeli su da se bude i Aleksandar Ćapin (14p.) i Želel Akindele koji je na svome kontu potpisao “dabl-dabl” od 12 poena i isto toliko skokova.

Vrijeme je prolazilo, a Budućnost je igrala zrelo - “plavi” su čuvali prednost, konstantno bili na plusu od 6-7 poena razlike za koju je najzaslužniji bio, sinoć najbolji košarkaš u plavo-bijelom dresu, Aleksa Popović sa 22 koša. Bez obzira što je kormilar Jovović prije meča govorio da pobjeda nije imperativ sigurno da je u tim trenutcima meča imao razlog za zadovoljstvo, jer bi sinoćni trijumf u Solunu bio i te kakav uspjeh kako za Budućnost, tako i za cijelu crnogorsku košarku.

Ali samo bi bio, da se nije igrala ta posljednja četvrtina, odnosno da nije bilo neshvatljive igre Budućnost i primljena čak 33 koša. Veliki broj poena PAOK-a u zadnjih 10 minuta je omogućio Grcima da se potpuno vrate u meč i krenu u sa “plavima” u one poznate dvoboje sa velikim

KVOTA 2.00

Tivat - Dvorana Župa. Gledalaca: oko 700. Sudije: Zurapović, Kunošić i Milićević. Rezultat po četvrtinama: 14:24, 28:14, 15:17, 19:16.

Teodo: Vučurović 16, Đikanović 2, Džonson 17, Subotić 4, Korać 13, Krivokapić, Pekić, Kunjić 6, Bošković 2, Perović, Braun 8, Lampej 8.

Balkan: P. Marinov 18, Knutson

2, Ejkmejer 18, S. Marinov 5, Dahlman 10, Sedmak 7, Kočev, Lilov 11, Galabov, M. Marinov, Tončev, Ivkov.

Premijera u novoj sezoni Balkanske lige prošla je po ukusu Tivćana - u uzbudljivom meču Teodo je pred svojojm publikom savladao bugarski Balkan 76:71. Eki-

pa Slobodana Savovića očajno je otvorila meč, dozvolila gostima da na krilima raspoloženih Pavela Marinova i Vestina Ejkmajera na kraju prve dionice stigne do dvocifrene prednosti (14:24). Buđenje je bilo ekspresno - iskusni Nikola Vučurović, uz Amerikanca Manuela Džonsona vratili su žu-

te u život prije odlaska na veliki odmor. U igri koš za koš tokom cijelog drugoig poluvremena stiglo se od neizvjesne završnice, gdje su više nerava imali domaći - odbrana je u finišu meča bila perfektna, a Igor Kunjić trojkom i sigurni penaldžija Nikola Korać donijeli su Tivćanima veliku pobjedu.

M.A.

Sport 27

SRIJEDA, 16. 10. 2013.

FEEL DEVOTION

Šarm Starog kontinenta Mečevima Brose Basket - Strazbur i Montepaski Sijena - Galatasaraj kreće novi šou košarkaške Evrolige, Olimpijakos brani titulu Nakon dvije magične godine kreću novi izazovi: Vasilis Spanulis najbolji igrač šampiona Evrope Olimpijakosa

SPORTSKI EKRAN 09:00 11:00 13:00 13:00 14:30 16:30 17:00 17:45 18:00 18:00 19:00 19:55 20:00 20:15 20:30 21:30 22:50 00:30 02:00 02:50

ATP Moskva VTA Moskva VTA Luksemburg ATP Moskva VTA Moskva ATP Moskva Volfsburg - Parnu, fudbal (ž) Fleš sport VTA Luksemburg VTA Moskva Potsdam - MTK, fudbal (ž) Sport Bamberg - Strazbur, košarka Gumersbah - Flensburg, rukomet Montepaski - Galatasaraj, košarka Rekreativo - Lugo, fudbal Sport Santos - Internacional, fudbal Njujork - Vašington, hokej Kruzeiro - Fluminense, fudbal

SK 1 SK 1 Eurosport SK 1 SK 1 SK 1 Eurosport RTCG2 Eurosport 2 SK 1 Eurosport RTCG 1 SK 2 Arenasport 2 SK 1 Arenasport 3 TV Vijesti Arenasport 3 Arenasport 2 Arenasport 1

NE PROPUSTITE

Košarkaški šarm Starog kontinenta, u ušima taktovi čuvene himne “Devotion”, na parketu žestoki dueli, čarobni potezi, neizvjesni mečevi... Evroliga se vraća na sportsko nebo, kreće 57. sezona najjače košarke na našem kontinentu. Dva meče večeras, a onda sve ide po ustaljenom redosljedu - četvrtkom i petkom. Favorita je kao i uvijek mnogo, a san svih je Milano i predivna dvorana “Mediolanum Forum” gdje će u maju biti održan fajnal-for. Potjera za (dvostrukim uzastopnim) šampionom Evrope Olimpijakosom zvanično počinje...

● IZAZIVAČI REAL, CSKA, BARSA, FENER, PAO...

Naravno, majstori iz Pireja Jorgosa Bartsokasa, i ove sezone važe za jednog od favorita, a lista onih koji bi mogli da im skinu krunu je poduža...

Real Madrid, za koji nastupa Podgoričanin Nikola Mirotić, a koji predvode “čarobnjaci” Serhio Rodrigez, Džejsi Kerol, Serhio Ljulj, Joanis Buruziz, Rudi Fernandezi ostali, mnogi vide kao glavne kandidate za šampionski prsten. Uz njih tu je i vječiti favorit CSKA iz Moskve (sa Teodosićem, Hajnsom, Krstićem i mnogim sjajnim Rusima...), Barselona (Navaro, Lorbek, Uertas...), Fenerbahče (dovoljno je reći kojeg predvodi Željko Obradović, a dres nose Mekejleb, Kleiza, Nemanja Bjelica...) i naravno ljuti rivala Olimpijakosa tim Panatinaikosa (Dijamantidis, Ukić, Mavrokefalidis)...

Zanimljivo, čak tri tima od pomenutih favorita (Barsa, CSKA i Fener) nalaze se u istoj grupi...

“U Evroligi svaki tim ima kvalitet”, jasan je trener Fenerbahčea, legendarni Željko Obradović. “Sada

8

puta je šampion Evrope bio Real Madrid, najviše od svih (zadnji put daleke 1995.). CSKA i PAO su na vrhu bili šest puta, Makabi pet...

imamo grupu u kojoj su Barselona i CSKA. Dva tima koja uvijek imaju ulogu favorita. Oni su svake godine viđeni na fajnal-foru i favoriti su za osvajanje takmičenja. Svaka utakmica je važna, a meta mog tima je da prođemo u Top 16”.

● EVROLIGA “VJEČITIH” Čast “ex-Yu” košarke u eliti braniće, vječiti učesnik Partizan i od ove sezone njegov vječiti rival Crvena zvezda koju će sa klupe predvoditi naš Dejan Radonjić. Zvezda evroligašku priču otvara protiv Lokomotive iz Kubana, u paklu “Beogradske arene”...

“Očekujemo punu Arenu i nadamo se da ćemo uz podršku navijača iskoristiti svoju šansu”, istakao je Radonjić. “Nije realno govoriti koliki su naši dometi, grupa je jaka, sve će biti jasnije kroz nekoliko prvih kola”.

Naravno, i na klupi Partizana sjedi crnogorski stručnjak, legenda ovog kluba Duško Vujošević.

“Gledajući ovogodišnju Evroligu, naša A grupa je najteža, jer tu su tri ekipe Barselona, Fenerbahče i CSKA koje imaju ozbiljne ambicije. Mi ćemo pokušati da dođemo do drugog kruga, a svoje šanse vidimo u duelima sa Nanterom i Budiveljnikom”, rekao je Vujošević.

● CRNOGORSKI UGAO Osim trenerskog tandema beogradskih “vječitih” ime Crne Gore u Evroligi ove sezone pokušaće da proslave i Marko Todorović (igrač Barselone), Vladimir Dragičević (poljska Zjelona Gora), Tajris Rajs (Makabi) i Tejlor Ročesti (Montepaski).

Magija kreće, najbolja košarka vraća se na evropsko nebo... K.B.

Velika nada Fenerbahčea: Željko Obradović

GRUPA A

Četvrtak 18.00 Budiveljnik - Fenerbahče 21.00 Barselona - Partizan Petak 20.45 Nanter - CSKA

GRUPA B

Večeras 20.00 Brose - Strasbur Četvrtak 20.45 Efes - Milano Petak 18.45 Žalgiris - Real

GRUPA D

Četvrtak 19.00 C. Zvezda - Lokomotiva 20.45 Kuća L. - Makabi 20.45 Litvos - PAO

GRUPA C

Večeras 20.30 Sijena - Galatasaraj Petak 19.00 Zjelona Gora - Bajern 20.30 Olimpijakos - Unikaha

MONTEPASKI - GALATASARAJ (SK 1, 20.30) Najkvalitetnije košarkaško nadmetanje u Evropi startuje - gledajte Evroligu! Montepaski sa reprezentativcem Crne Gore Tejlorom Ročestijem napada Galatasaraj...

Filip J. Jovović, advokat iz Podgorice, u svojstvu ovlašćenog lica za postupak vansudske prodaje nepokretnosti, u predmetu vansudske prodaje, radi namirenja potraživanja hipotekarnog povjerioca „Crnogorske komercijalne banke“ AD Podgorica, po osnovu Ugovora o kreditu br. 950-87-12 od 27.07.2007.godine, koji ugovor je obezbijeđen hipotekom, uspostavljenom na osnovu Ugovora o hipoteci Ov.br. 1423/2/07 od 08.08.2007.godine, shodno odredbama člana 45, u vezi člana 201 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, vrši

DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Hipotekarnom dužniku Popović Milisavu, sa poslednjom poznatom adresom Ul. Mojkovačka bb, Kolašin, Obavještenja o početku namirenja potraživanja vansudskom prodajom nepokretnosti upisanih u listu nepokretnosti br. 954 KO Kolašin, označenih kao katastarska parcela br. 184/7, po kulturi dvorište, površine 155 m2, katastarska parcela br. 184/7, po kulturi objekat u izgradnji, br. zgrade 1, površine 134 m2, katastarska parcela br. 184/7, po kulturi poslovni prostor ugostiteljstva, PD4, P1, br. zgrade 1, površine 117m2, katastarska parcela br. 184/7, po kulturi poslovni prostor ugostiteljstva, PD5, P2, br. zgrade 1, površine 117m2, katastarska parcela br. 184/7, po kulturi poslovni prostor ugostiteljstva, PD6, PN, br. zgrade 1, površine 117m2, svojina Popović Milisava, u obimu 1/1.

Poziva se hipotekarni dužnik da se, u roku od 3 dana po predmetnoj objavi obrati Filipu J. Jovoviću, advokatu iz Podgorice, ovlašćenom licu za postupak vansudske prodaje nepokretnosti, na adresu: ,,Advokatska kancelarija Filip J. Jovović'' Ul. Serdara Jola Piletića br.

7, Podgorica, kako bi se istom uručilo naprijed pomenuto Obavještenje o početku namirenja, a imajući u vidu da mu se isto nije moglo uručiti na adresi prijavljenoj hipotekarnom povjeriocu od strane hipotekarnog dužnika.

Upozorava se hipotekarni dužnik Popović Milisav, da, ukoliko se, u ostavljenom roku, ne obrati ovlašćenom licu za postupak vansudske prodaje, smatraće se da mu je ovim objavljivanjem uredno izvršena dostava Obavještenja o početku namirenja, te da će, eventualne, negativne posledice ovakve dostave snositi imenovani.

Ovo objavljivanje izvršiće se u dva uzastopna broja jednog dnevnog štampanog medija koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore i ,,Službenom listu CG'' i predmetno Obavještenje o početku namirenja, smatraće se da je uredno dostavljeno hipotekarnom dužniku, danom poslednjeg objavljivanja.

28 Sport

SRIJEDA, 16. 10. 2013.

VjeroVali ili ne

Niko ne zna kad počinje liga

Prva crnogorska liga za rukometaše trebalo je da startuje 19.oktobra, ali su kotizaciju i depozit do sada uplatila samo dva kluba - Budvanska rivijera i Danilovgrad Miloš Pavićević

r

ukomet je sport broj jedan u Crnoj Gori ako se gledaju rezultati koje postižu reprezentativne selekcije, te rezultati rukometašica Budućnosti. Ako se pak okrenete na drugu stranu, ne tako daleko i vidite kako funkcioniše naša kuća rukometa onda je pravo čudo kako uopšte naši rukometaši i rukometašice dolaze do fenomenalnih rezultata. Liga već godinama nema generalnog sponzora, koji bi platio troškove takmičenja, a pitanje je da li će ista ove sezone i startovati.

Trenutno niko u našoj zemlji ne zna kada će krenuti Prva crnogorska liga. Niko u RSCG nema odgovor na ovo pitanje, a u istoj su situaciji i predstavnici sedam prvoligaških klubova (Lovćena, Mojkovca, Boke, Sutjeske, Ulcinja, Budvanske rivijere i Danilovgrada). Sljedeće pitanje koje se samo po sebi postavlja jeste ko je kriv za takvo stanje u našem rukometu samo tri dana prije nego što je liga zvanično trebala da startuje. Parovi nijesu ni žrijebani, klubovi koji žele da se takmiče u eliti su bili dužni da svoje obaveze prema RSCG izmire do 12.oktobra, a javna je tajna da su depozit koji iznosi 3.000 eura, te kotizaciju

u vrijednosti od 1.000 eura do danas uplatili samo Budvanska rivijera i Danilovgrad.

● OvO je neOzbiljnO “Našli smo u čudnoj situaciji jer ne znamo da li će uopšte liga startovati. Ne znamo kako da se pripremamo za nju i da li da organizujemo kontrolne mečeve, jer smo takmičenje ozbiljno shvatili za razliku od nekih. Iz RSCG sam dobio informaciju da će se nešto više o početku lige znati tek krajem nedjelje. Izgleda da ćemo se i ove sezone suočavati sa neprijatnim situacijama od predhodne kada se neki nijesu po-

javljivali na utakmicama. To je zaista mnogo neozbiljno”, kazao je direktor Budvanske rivijere Draško Vukadinović.

● bila bi bruka da ne igramO

Prvoligaš iz Nikšića - Sutjeska se nalazi u nikad goroj situaciji, tako da je pitanje da li će “plavi” uopšte učestvovati u elitnom takmičenju.

“Iskreno mi smo se prijavili jer želimo da igramo u Prvoj ligi, ali još ne mogu sa sigurnošću da tvrdim da li ćemo igrati, jer imamo dosta finansijskih problema u klubu. U naredna dva dana ćemo znati nešto više. U slučaju da ne budemo mogli da obezbijedimo sredstva za takmičenje mislim da bi to bila bruka za čitavu rukometnu Crnu Goru”, kazao je prvi čovjek kluba iz Nikšića Božo Mušikić.

● lOvćen će igrati Cetinjani takođe žele da budu dio Prve lige, ali ni oni još nijesu ispo-

Bez odgovora iz RSCG Redakcija Dnevnih novina pokušala je juče tokom dana da stupi u kontakt sa vršiocem dužnosti generalnog sekretara RSCG i direktorom liga Emirom Bešlijom, kako bi iz prve ruke saznali kada će krenuti prvenstvo.

štovali svoje obaveze.

“Lovćen će igrati Prvu ligu, a što se tiče kotizacije i depozita nadam se da ćemo te obaveze izmiriti u narednih nekoliko dana”, kazao je predsjednik Lovćena Dragan Cogo Ražnatović.

● neka se ne brinu za mOjkOvac

Prvi čovjek Mojkovca Vlatko Rakočević je ogorčen na rad ljudi u RSCG, i ujedno siguran da će bivši šampion igrati u eliti.

“Mojkovac će uplatiti ono što se očekuje. To nikada nije bio pro-

Odgovor međutim nijesmo dobili, jer na naše pozive nije odgovarao.

Prema informacijama koje imamo od gospodina Bešlije teško da bi i dobili pravi odgovor, jer ni on još ne zna kada će startovati liga.

blem, čak imamo samo još da dodamo jedan dio novčanih sredstava.

Neka nikoga ne brine da li će Mojkovac igrati ligu, bolje da se zabrinu za neke druge stvari, jer organizacija u RSCG mora biti mnogo bolja i jednostavno se mora više pažnje usmjeriti ka klubovima sa sjevera Crne Gore, jer smo zapostavljeni do maksimuma”, poručio je Rakočević.

Mornar se neće suočavati sa istim problemima, s obzirom da će se svojom voljom takmičiti u Drugoj ligi, a nekadašnji šampion države - Berane će najvjerovatnije istupiti i iz drugoligaškog takmičenja, jer klub praktično da ne funkcioniše.

SeHa liga

Vardar već upisao bodove Cetinjani večeras (17.45) u Skoplju traže svoju šansu protiv Vardara Nakon četiri uzastopna poraza u SEHA Gasprom Južni tok ligi, te još dva u kvalifikacijama u EHF Kupu naš šampion - Lovćen ide na noge Vardaru koji se nalazi u najboljoj formi od svih na prostorima bivše Juge. Tim koji je do nedavno vodio naš selektor Zoran Kastratović je prije samo tri dana uzeo bod protiv super jakog PSŽ-a, tako da je bez dileme apsolutni favorit protiv nikad slabijeg Lovćena, koji u dosadašnjem dijelu šampionata nije prikazao ni djelić srčanosti, žustrine, ali ni kvaliteta iz protekle dvije sezone.

Ako nešto može biti dobra vijest za Kasima Kamenicu pred ovaj su-

sret jeste povratak iskusnog Igora Markovića, koji je završio obaveze u Kuvajtu.

“Nalazimo se u ne baš najboljoj situaciji, istina imamo lošiji tim nego prethodne sezone, a znamo i da Vardar nije tim za vađanje.

Ipak možemo da odigramo maksimalno odgovorno, hrabro i požrtvovano u odbrani i tako da dođemo u situaciji da igramo egal završnicu gdje je sve moguće. Vardar je apsolutni favorit, ali ne pobjeđuje uvijek bolja ekipa. Ne možemo da obećamo da ćemo osvojiti bodove u Skoplju, ali sigurno da možemo obećati veliku borbu do

poslednjeg minuta”, poručio je kapiten Marković.

Andon Boškovski će za ovaj meč odmarati Brumena i Dibirova, a možda i još nekoliko igrača s obzirom da Vardar već u subotu igra protiv Tuna meč 4.kola Lige šampiona.

“Prihvatamo ulogu favorita u ovom meču, ali takođe odlično poznajemo Lovćen kojeg vodi jedan od najboljih trenera na Balkanu. Cetinjani ove sezone imaju podmlađen tim, igraju slično kao i Nekse i uvijek su nezgodni, tako da ne smije doći do opuštanja”;kazao je Boškovski.

M.P.

Sport 29

SRIJEDA, 16. 10. 2013.

KARATE

Podgorica druga u Mađarskoj Reprezentacija Podgorice osvojila drugo mjesto na internacionalnom turniru “Hungaria KUP”, gdje su učestvovali i klubovi Budva, Stari Grad, Kondori i Potoci

Nakon super starta slijedi izazov u Gružu: Trener Jadrana Vladimir Gojković sa svojim momcima

VATERpolo (JVl. 3. Kolo)

Dupli crnogorskohrvatski klasik Jadran gostuje Jugu, Primorac u Zagrebu protiv Mladosti, Budva u Šibeniku Neće biti pakleni kao ranijih sezona, ali dueli crnogorskih i hrvatskih vaterpolo velikana uvijek nose nešto magično u sebi. A večeras nas očekuje dupli klasik - Jadran iz Herceg Novog gostuje dubrovačkom Jugu, a Primorac Mladosti u Zagrebu. Naš treći klub u Jadranskoj ligi, šampion Crne Gore, Budva imaće mnogo lakši posao protiv autsajdera Šibenika u gostima...

● Sekulić: Želimo dobru utakmicu

O meču u Gružu, gdje će Jadran imati težak posao kako bi nastavio super seriju sa starta (dva meča, dvije pobjede) govorio je ljevoruki majstor Jadrana Luka Sekulić...

“Nakon dvije vezane pobjede na domaćem bazenu idemo u goste jednoj od najboljih ekipa u ligi. Svi znamo kakvu ekipu ima Jug, sigurno da nijesmo u poziciji da prijetimo i dalje su nam ciljevi isti - tražićemo bodove protiv ekipa približnog kvaliteta, ali naravno da ćemo skočiti u bazen sa željom da se dokažemo i odigramo dobru utakmicu”, istakao je Sekulić.

● uSkoković: mladoSt favorit, ali...

Primorac je u prvom kolu pružio dostojan otpor najjačem timu lige Primorju (7:13), u drugom je lagano odradio Šibenik (13:6), a sada momke iz “drevnog grada” očekuje još jedno teško gostovanje u

RASPORED 18.00 Jug - JADRAN HN 18.15 Šibenik - BUDVA 19.30 POŠK - Mornar 20.00 Branik - Primorje 20.45 Mladost - PRIMORAC 21.00 Jadran HN - Medveščak Zagrebu, koje će najaviti pakleni period za tim Veljka Uskokovića.

“Mladost je favorit u svom bazenu, ali naš sastav sve bolje funkcioniše, novajlije se sve više uklapaju, pa vjerujem da ćemo se uspješno nositi sa ekipom Mladosti”, smatra trener kotorskog velikana Veljko Uskoković. “Gostovanjem u Zagrebu počinje za nas vrlo naporna serija, sa jakim rivalima i tu ćemo moći da izmjerimo snagu našeg tima”.

●budva na popravnom Budva u meč sa Šibenikom ulazi nakon niza očajnih rezultata dva poraza u Jadranskoj ligi i tri na kvalifikacionom turniru za Ligu šampiona.

“Ova utakmica nam je prilika da koliko-toliko ispravimo prethodne partije. Nijesmo ekipa koja može bilo kome da prijeti ove sezone, ali moramo u svaku utakmicu ući maksimalno ako mislimo da nešto napravimo ove sezone”, riječi su Dejana Lazovića, golmana Budve.

K.B.

Mađarska je ko zna koji put bila talična za naše takmičare - na turniru koji se održao u Budimpešti karate reprezentacija Crne Gore je osvojila drugo mjesto u generalnom plasmanu a pored nje zapažene rezultate su ostvarili klubovi Budva, Stari Grad (Budva), Potoci (Pljevlja) i Kondor (Golubovci).

U ekipnim katama kadeti i juniori su osvojili prvo mjesto (Boris Zečević, Igor Zečević, Srđan Vuković), dok su se zlatom u istoj konkurenciji okitile i djevojke Tamara Radunović, Jovana Marić i Mia Roganović. Seniori se su bili za nijansu slabiji - Srđan Vuković, Boris Zečević i Igor Zečević su protiv starijih kolega uspjeli da ugrabe srebro. Što se tiče pojedinačnog izvođenja kata reprezentacija Podgorice je osvojila tri zlata - to je pošlo za rukom Dragu Vukotiću (seniori), Filip Bakić (pioniri) i Miloš Popović (nade). Srebrnih medalja je bilo četiri, a za njih su zaslužni Sara Jovanović (juniorke), Igor Zečević (kadeti), Milica Bjelica (kadetkinje) i talentovana Aleksandra Mijović (nade). Bronzanih medalja je bilo pet, a pripale su Srđanu Vukoviću (juniori), Borisu Zečeviću (juniori), Jovani Marić (kadetkinje), Miji Roganović (kadetkinje) i Miloj Mraković (pionirke).

Reprezentacija Podgorice je i u pojedinačnim borbama ostavila sjajan utisak. Naši takmičari su osvojili 11 odličija - zlata su donijeli Miloš Matović (seniori 78kg)

Matić novi selektor Srbije Upravni odbor Rukometnog saveza Srbije, donio je odluku da se krene u pregovore sa Vladanom Matićem oko postavljenja na mjesto selektora seniorske reprezentacije Srbije. Čelnici njemačkog Flensburga, nijesu bili spremni da puste Ljuba Vranješa da vodi „orlove“ na EURO 2014. u Danskoj, pa je trener slovenačkog Celja, kao drugi kandidat UO iz juna ove godine, zajedno sa proslavljenim golmanom Dejanom Perićem, postao prva i jedina opcija za srpski državni tim.

M.P.

Kažanegra i Vujačić prvi put sude Ligu šampiona Da evropska kuća rukometa (EHF) ima povjerenje u crnogorske sudije najbolja je potvrda činjenica da će naše dame Anđelina Kažanegra i Jelena Vujačić po prvi put suditi meč Lige šampiona. One će dijeliti pravdu na meču između Bera Bere i Larvika koji će biti odigran 20. oktobra u San Sebastianu.

Internacionalci Miloš Ražnatović i Ivan Pavićević takođe 20.oktobra sude meč 4.kola grupe B muške Lige šampiona između KIF Koldinga i Visle Plok.

Međunarodni sudijski par Mitrović i Vešović je delegiran na utakmici grupe 4. kvalifikacija za seniorsko žensko Evropsko prvenstvo 2014. između Španije i Turske koja će biti odigrana 24. oktobra u Leonu (Španija). Mitrović i Vešović su takođe delegirani na revanš utakmici muškog EHF kupa između Vintertura i Bešiktaša koja se igra četiri dana ranije u Švajcarskoj.

M.P.

i Miloš Drobnjak (kadeti 63kg), srebra su pripala Luki Ivanoviću (juniori 76kg), Minji Pavlović (juniorke 79kg) i Ivani Kovačević (nade 47 kg). Vido Kopitović (juniori 76kg), Jovana Dragović (juniori 76kg), Konstantin Vujošević (juniori +76kg), Niko Dabanović (juniori +76kg), Đorđe Popović (kadeti 63kg) i Nikola Lekić (kadeti +70kg) su osvojili bronze.

Od klubova najviše uspjeha je imao KK Budva koji je u ekipnim katama konkurencije nada osvo-

jio drugo mjesto (Andrej Bubanja, Aleksandar Bubanja, Lazar Sekulić), zlato je u pojedinačnim katama donijela Marija Kaljević (nade), a bronzu Aleksandar Bubanja (nade).

KK Kondor iz Golubovaca je stigao do medalje zahvaljujući Kseniji Šuškavčević (kadetkinje 54kg) koja je osvojila drugo mjesto u borbama. A, KK Stari Grad iz Budve je slavio Maju Kastratović (nade) i njenu bronzanu medalju u pojedinačnim katama.

U.R.

Filip J. Jovović, advokat iz Podgorice, u svojstvu ovlašćenog lica za postupak vansudske prodaje nepokretnosti, u predmetu vansudske prodaje, radi namirenja potraživanja hipotekarnog povjerioca „Crnogorske komercijalne banke“ AD Podgorica, po osnovu Ugovora o kreditu br. 950-88-1146 od 01.08.2007.godine i Aneksa br. 1 istog ugovora od 23.06.2010.godine, koji ugovor je obezbijeđen hipotekom, uspostavljenom na osnovu Ugovora o hipoteci Ov.br.

28342/07 od 22.08.2007.godine, shodno odredbama člana 45, u vezi člana 201 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, vrši

DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Kreditnom dužniku ,,DUKLJA RIBNICA'' AD Podgorica, sa poslednjom poznatom adresom Ul. Obala Ribnice bb, Po, Obavještenja o početku namirenja potraživanja vansudskom prodajom nepokretnosti upisanih u listu nepokretnosti br. 382 KO Plav, katastarska parcela br.395/1, po kulturi zemljište, površine 42177 m2, katastarska parcela br.395/1, po kulturi hotel, br. zgrade 1, površine 2052 m2, katastarska parcela br. 395/1, po kulturi hotel, br. zgrade 2, površine 438 m2, katastarska parcela br. 395/1, po kulturi pomoćna zgrada, br. zgrade 3, površine 15 m2, svojina Plavsko jezero AD Plav, u obimu prava 1/1.

Poziva se kreditni dužnik da se, u roku od 3 dana po predmetnoj objavi obrati Filipu J. Jovoviću, advokatu iz Podgorice, ovlašćenom licu za postupak vansudske prodaje nepokretnosti, na adresu: ,,Advokatska kancelarija Filip J. Jovović'' Ul. Serdara Jola Piletića br.

7, Podgorica, kako bi se istom uručilo naprijed pomenuto Obavještenje o početku namirenja, a imajući u vidu da mu se isto nije moglo uručiti na zvaničnoj adresi, registrovanoj u CRPS. Upozorava se kreditni dužnik ,,DUKLJA RIBNICA'' AD Podgorica, da, ukoliko se, u ostavljenom roku, ne obrati ovlašćenom licu za postupak vansudske prodaje, smatraće se da mu je ovim objavljivanjem uredno izvršena dostava Obavještenja o početku namirenja, te da će, eventualne, negativne posledice ovakve dostave snositi imenovani.

Ovo objavljivanje izvršiće se u dva uzastopna broja jednog dnevnog štampanog medija koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore i ,,Službenom listu CG'' i predmetno Obavještenje o početku namirenja, smatraće se da je uredno dostavljeno kreditnom dužniku, danom poslednjeg objavljivanja.

30 Sport

SRIJEDA, 16. 10. 2013.

KvalifiKacije za SP

Vedo potpisao istoriju BiH gori u fudbalskom ludilu, BiH je na Svjetskom prvenstvu, gdje su od sinoć i Rusija, Engleska i Španija - u baraž idu Hrvatska, Švedska, Rumunija, Island, Portugal, Grčka, Ukrajina, Francuska GRUPA A Srbija - Makedonija 5:1 (Ristovski 16. ag, Basta 19, Kolarov 38. pen, Tadić 54, Šćepović 73. - Jahović 83.), Belgija - Vels 1:1 (De Brujin 64 - Ramzi 88.), Škotska - Hrvatska 2:0 (Snodgras 28, Nejsmit 73.)

Tabela: BELGIJA 26, Hrvatska 17, Srbija 14, Škotska 11, Vels 10, Makedonija 7.

GRUPA B Bugarska - Češka 0:1 (Dockal 51.), Danska - Malta 6:0 (Rasmusen 8, 74, Ager 11, 39 oba iz pen, Bjeland 28, Nilsen 84.), Italija - Jermenija 2:2 (Florenci 24, Baloteli 76. - Movsisjan 6, Mktarijan 70.)

Tabela: ITALIJA 22, Danska 16, Češka 15, Bugarska 13, Jermenija 13, Malta 3

Duh istorije struji nebom iznad Bosne i Hercegovine, a ova zemlja sjajnih ljudi, izmučena raznim propalim ideologijama, slavi kao nikad - 15. oktobar 2013. godine vječito će biti urezan u srcima svih Bosanaca i Hercegovaca, ali i mnogih ljudi sa Balkana! BiH je dosanjala najljepši san, “zmajevi” legendarnog Safeta Sušića igraće na Svjetskom prvenstvu u Brazilu! U odlučujućem meču posljednjeg kola kvalifikaci-

ja BiH je slomila otpor Litvanije u Kaunasu (0:1), preskočila psihološku barijeru i potpuno zasluženo ide na Mundijal. Gol sa potpisom istorije postigao je Vedad Ibišević u 68. minutu.

“Ne znam šta da kažem, ne znam kako se osjećam. O ovome sa sanjao, želim samo da proslavim”, u suzama je nakon meča izgovorio maestro BiH Miralem Pjanić.

U noći ludog slavlja u Bosni i Her-

cegovini, postalo je jasno i da će iz ove grupe u baraž Grčka, a da će u Brazil uz Belgiju, Italiju, Njemačku, Holandiju i Švajcarsku (ranije obezbijedili SP) i Rusija, Engleska i Španija. Najgora drugoplasirana selekcija je Danska i ona ostaje bez baraža, kroz koji će put na Mundijal pokušati da pronađu - Hrvatska, Švedska, Rumunija, Island, Portugal, Ukrajina, Francuska i pomenuta Grčka.

K.B.

GRUPA C F. Ostvra - Austrija 0:3 (Ivanšic 17, Prodl 64, Alaba 67), Irska - Kazahstan 3:1 (Kin 17, O’Šej 26, Shomko ag. 78. Shomko 13.), Švedska - Njemačka 3:5 (Hajsen 6, 69, Kačaniklić 42. - Ozil 45, Gece 53, Šurle 57, 66, 76.)

Tabela: NJEMAČKA 28, Švedska 20, Austrija 17, Irska 14, Kazahstan 5, F. Ostrva 1 GRUPA D Mađarska - Andora 2:0 (Nikolić 52, Lima 77. ag.), Rumunija - Estonija 2:0 (Marika 30. pen, 81.), Turska - Holandija 0:2 (Roben 8, Snajder 47.)

Tabela: HOLANDIJA 25, Rumunija 19, Mađarska 17, Turska 16, Estonija 7, Andora 0 GRUPA E Kipar - Albanija 0:0, Norveška - Island 1:1 (Braten 30. - Sigtorson 12.), Švajcarska - Slovenija 1:0 (Džaka 74.)

Tabela: ŠVAJCARSKA 24, Island 17, Slovenija 15, Norveška 12, Albanija 11, Kipar 5 GRUPA F Azerbejdžan - Rusija 1:1 (Džavadov 90. - Širokov 16.), Izrael - S. Irska 1:1 (Ben Basat 43. - Dejvis 72.), Portugal - Luksemburg 3:0 (Varela 30, Nani 37, Poštiga 78.)

Tabela: RUSIJA 22, Portugalija 21, Izrael 14, Azerbejdžan 9, Severna Irska 7, Luksemburg 6 GRUPA G Grčka - Lihtenštajn 2:0 (Salpingidis 7, Karagunis 81.), Litvanija - BiH 0:1 (Ibišević 68.), Letonija - Slovačka 2:2 (Sabala 47, Rode 90. - Jakubko 9, Salata 16.)

Tabela: BiH 25, Grčka 25, Slovačka 13, Litvanija 11, Letonija 8, Lihtenštajn 2 GRUPA I Francuska - Finska 3:0 (Riberi 8, Toivio ag. 76, Benzema 87.), Španija Gruzija 2:0 (Negredo 26, Mata 61.)

Tabela: ŠPANIJA 20, Francuska 17, Finska 9, Gruzija 5, Belorusija 4

Sport 31

SRIJEDA, 16. 10. 2013.

NAJLJEPŠA PRIČA KVALIFIKACIJA

Rođeni su da budu najbolji

Selekcija Belgije, sa svojom djecom, apsolutni hit ovog ciklusa, tamošnji mediji prije 15 godina pisali o super generaciji Vladar grupe A i učesnik Mundijala narednog ljeta jeste Belgija - selekcija koja je sve oduševila svojim igrama u sada već završenim kvalifikacijama. Nakon one slavne generacije, koja je na krilima Enca Šifa, Erika Geretsa, Frenka Ferkauterena i društva stigla do polufinala Svjetskog prvenstva 1986. godine u Meksiku, ovo je sastav čiji bi mladići mogli da briljiraju u Riju. Čak bi mogli da zasijene i današnjeg selektora Marka Vilmotsa, braću Emila i Mboa Mpenzu, Barta Gora, Veslija Sonka i ostale, koji su činili taj posljednji talas belgijskog fudbala do 2002. godine. A, kakva je ekipa u pitanju svjedoče i pisanja tamošnjih medija o njima prije 15-ak godina, dok su bili dječaci, a harali su u svom uzrastu.

Još kao djeca skrenuli su pažnju na sebe: Današnji reprezentativci Belgije

FLORENTINO PEREZ

Istina o Bejlu: Ronaldo je najskuplji na planeti Španski list “As” je 6. septembra objavio da Geret Bejl nije najskuplji igrač planete pošto je plaćen samo 91 milion eura, te da rekord još drži Kristijano Ronaldo za koga je 2009. godine izdvojeno 94 miliona eura...

Tu informaciju je juče potvrdio predsjednik Real Madrida Florentino Perez...

“Da Bejl je plaćen 91 milion eura”, rekao je Perez, koji je opovrgnuo tvrdnje da je Velšanin u Madrid stigao sa diskus hernijom (hronična povreda leđa) i da zbog toga ne igra, a i da je pitanje da li će

● POTENCIJAL OD GOLMANA DO ODBRANE

Osim veterana Timija Simonsa (36) i Danijela van Bujtena, koji ima 35 godina, svi igrači Belgije imaju ispod trideset, odnosno, nalaze se u u najboljim fudbalskim godinama. Ogroman potencijal “crvenih đavola”, koji su najbolje osjetili Hrvati, Srbi, Škoti kreće od golmana. Tu je fantastični dvojac u vidu 21-godišnjeg Tiboa Kurtoe (Atletiko Madrid) i 25-godišnjeg Simona Minjolea, koji čuva mrežu Liverpula.

Slijedi čelična odbrana, čiji su vladari 27-godišnji Vinsent Kompani (Mančester siti), 28-godišnji Nikolas Lombert (Zenit), 24-godišnji Tobi Alderveld (Atletiko Madrid), 26-godišnji Jan Vertongen (Totenhem), 27-godišnji Tomas Vermalen (Arsenal), 26-godišnji Sebastijan Poconjoli (Hanover) i 29-godišnji Žilem Žile iz Anderlehta.

● PA SVE DO SREDINE I NAPADA A, kakvim oružjem tek raspolaže selektor Mark Vilmots u veznom redu i napadu, najbolje će posvjedočiti sljedeća imena, koja su i u mlađim kategorijama čuda radila u dresu Belgije. Vezni red drži dvo-

jac Čelsija Eden Azar (22) i Kevin De Brujn (22), Musa Dembel (26) iz Totenhema, Akesl Vitsel (24) iz Zenita, Maruan Felaini (25) iz Mančester junajteda, Portov Stiven Defur (25), odnosno Naser Čadli (24) iz Totenhema.

I, kada takva klapa krene prema naprijed, tamo je gol protivničke ekipe uvijek u vazduhu zahvaljujući “novom Drogbi” Romelu Lu-

kakuu (20), koji igra za Everton a igrač je Čelsija, robusnom Kristijanu Bentekeu (22) iz Aston Vile, uvijek neugodnim Kevinu Miraljasu (26 godina, igra za Everton) i Dresu Mertensu (26) iz Napolija. I, na kraju, momak za kojeg će tek da čuje Evropa, a i planete, jeste Zakari Bakali, supertalenat i 17-godišnje napadačko krilo PSV Ajndhovena.

A.Popović

OMLADINSKA REPREZENTACIJA

Crveni nijesu ličili na tim Crna Gora poražena od Albanije rezultatom 5:1, revanš zakazan za sjutra TIRANA – Stadion Selman Sermasin. Gledalaca: oko 300. Sudija: Bajram Amedi (Albanija). GOLOVI: 0:1 Aleksandar Boljević 45’, 1:1 Endri Čekići 51’, 2:1 Endri Čekići 62’, 3:1 Paolo Sokoli 70’, 4:1 Arlind Kalaj 88’, 5:1 Enes Hodža 90’. Žuti kartoni: Mirnes Pepić (Crna Gora).

ALBANIJA: Taka, Hodžlari, Lulaj (Cema), Sokoli (Meksin), Sikli (Pejko), Đini (Hodža), Ahmedi (Prendi), Šabani (Kalaj), Imeraj, Ademi, Čekići (Bardi).

CRNA GORA: Kordić, Baošić (Kažić), Milović, Šarkić, Vukčević, Pepić, Ćosić (Vušurović), Janković, Ilinčić (Grbović), Boljević, Cmilja-

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Kralja Nikole bb - PC Nikić, Podgorica

nić (Lalošević).

Prva prijateljska utakmica u Tirani (revanš se igra sjutra) nije najbolje završena po omladinsku reprezentaciju Crne Gore - družina Aleksandra Miljenovića je izgubila od vršnjaka iz Albanije rezultatom 5:1.

A, prvo poluvrijeme nije slutilo na težak poraz - crveni su preko Aleksandra Boljevića došli do prednosti u 45. minutu, ali je nastavak donio potpuno rasulo - Albanija je postigla pet golova u drugom dijelu...

“Moram da kažem da sam razočaran zbog rezultata. Ovaj meč je trebao da bude dobra provjera, me-

đutim ispalo je potpuno suprotno.

Odigrali smo lošu utakmicu u kojoj uopšte nijesmo ličili na ekipu”, rekao je selektor Miljenović poslije utakmice za sajt FSCG, a onda je dodao...

“Desio nam se loš dan u kojem su Albanci sve šanse pretvorili u golove. Iz ovakvih poraza mora se izvući pouka, a priliku za popravni imaćemo u četvrtak kada ćemo nastupiti sa znatno izmijenjenim sastavom jer se Janković, Boljević, Ilinčić i Vukčević vraćaju klupskim obavezama”, riječi su Miljenovića, koji će od igrača tražiti bolji rezultat sjutra u Tirani. B.T.

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me) Art direktor Darko MIJUŠKOVIĆ (mijuskovic.darko@gmail.com)

DEFINITIVNO: MORATI PRODAO INTER - Fudbalski klub Inter iz Milana više nije u vlasništvu Masima Moratija, koji je riješio da većinski dio akcija proda indonežanskom bogatašu Eriku Tohiru. Italijanski mediji tvrde da će Tohir preuzeti 70 odsto akcija “nerazura”.

“Ljubav između mene i Intera će vječno trajati, ali imam olakšanje jer znam da ostavljam klub odgovornim ljudima. Sada mi ostaje da se naviknem na novi ritam”, rekao je Morati.

Tohir ima iskustva sa ulaganjem u velike sportske klubove, jer je član konzorcijuma koji je vlasnik NBA tima iz Filadelfije, a i većinski je vlasnik fudbalskog kluba iz američke MLS lige, DC Junajted.

B.T.

moći da pruža “one” partije iz Totenhema...

“Prvo, Bejl je potpuno osiguran. I nije tačno da ima problem sa hernijom. Da se radi o toj povredi, mi bismo to rekli bez problema”, jasan je Perez.

A, onda je Florentino pojasnio zašto Bejl ne igra...

“Njegov problem je, a to zna cijeli svijet, nedostatak fizičke pripreme u predsezoni, zbog čega je povrijedio leđa. Ali, on se sada osjeća perfektno. Mislim da sasvim normalno trenira i nadam se da će igrati u narednoj utakmici”.

B.T.

Zvezdašima polupani automobili Igrači Crvene zvezde su otišli na pripreme na Zlatibor, javili su se saopštenjem u kome su izrazili nezadovoljstvo radom uprave kluba, UO im je odgovorio da su fudbaleri krivi za izostanak rezultata, a na kraju su svoju riječ imali huligani - polupali su prvotimcima automobile i ubacili im šampone pošto su se igrači žalili da često nemaju čime da se okupaju poslije treninga...

Mnogi sumnjaju da su to napravile Delije čime su izrazile svoj revolt lošim igrama, ali to mišljenje ne dijeli Miloš Ninković.

“Bruka je šta se dešava klubu.

Ne vjerujem da su to naši navijači napravili. Uprava mora da bude složnija kako bi pravili rezultate”.

B.T.

IN MEMORIAM

Preminuo Bruno Mecu Francuski fudbalski trener Bruno Mecu umro je u svojoj kući u Dankerku u 59. godini. Mecu je bolovao od raka želuca, zbog čega je prošle godine podnio ostavku u Al Vaslu iz Dubaija.

Podsjetimo, Francuz je 2002. godine odveo Senegal do četvrtinala Svjetskog prvenstva u Japanu i Južnoj Koreji. “Bijeli čarobnjak”, kako su zvali Mecua, tokom karijere je karijere vodio Lil, Valensijen, Sedan, Gvineju, Al Ain, Al Garafu, Al Iti-

had, Ujedinjene Arapske Emirate i Katar, a tokom igračke karijere je nastupao za Anderleht, Valensijen, Lil, Nicu... A.P.

Ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me), Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Vasilj Karadžić Kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me), Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@ dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine.me) Foto: Vedran Ilić(redakcija@dnovine.me) Dizajn: Saša JOVIĆEVIĆ (jovicevic.s@gmail.com)

HOROR

Kakav šamar za kraj Blamaža - Crna Gora očajnom igrom i rezultatom protiv Moldavije (2:5) okončala kvalifikacije Bojan Topalović

T

rebala je to da bude noć za uživanje, veče kada će se navijači momcima odužiti za sve urađeno u kvalifikacijama (i obratno), a došlo se do blamaže - Moldavija je u Podgorici pobijedila 5:2, te tako potpisala vjerovatno najveći trijumf u istoriji ujedno i najveću bruku crnogorskog fudbala. Reprezentativci su na kraju utakmice tražili oproštaj, dobili ga od publike, ali su činjenice jasne kao dan: Crna Gora nije dobila nijedan meč pod Goricom ne računajući amatere iz San Marina, a u posljedna četiri meča primila je 14 golova...

Transparent „Zbog vašeg znoja i krvi za nas ćete biti prvi“, aplauz sa tribina, otpozdrav igrača, povreda Milana Jovanovića na samom startu - simbolika je bila prisutna na podgoričkoj areni!

Navijači su emotivno saopštili momcima šta misle, ponosni „hrabri sokolovi“ su poručili tifozima koliko im znače, a izlazak crvenog defanzivca je idealno oslikao stanje koliko je selektor Branko Brnović imao problema u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 2014. godine

u Brazilu...

● Šok na startu I kao što je to obično bivalo pod Goricom u prelijepim noćima koje samo fudbalska reprezentacija može da ti podari - gost je došao do prvog gola (ne računamo San Marino).

Igrao se 28. minut, Vitali Bordijan je opalio po lopti, devijaciju je umirio Vukašin Poleksić, ali otpadak je lijepo pokupio Aleksandru Antonijuk - naš golman je bio na „bu-

Crna Gora Moldavija 2:5 (0:1) PODGORICA - Stadion: pod Goricom. Gledalaca: oko 7.000. GOLOVI: 0:1 Antonijuk u 28, 1:1 Jovetić u 55, 1:2 Armaš u 62, 1:3 Sidorenko u 64, 1:4 Jonita, 1:5 Antonijuk u 84, 2:5 Jovetić u 89. Sudija: Robert Šoergenhofer (Austrija). Pomoćnici: Roland Brandner (Austrija), Roland Braunšmidt (Austrija). Žuti kartoni: Jovetić, Vešović, Drinčić (Crna Gora), Gatkan, Dedov, Golovatenko (Moldavija).

CRNA GORA: Poleksić 5, Pavićević 5, Kecojević 5, Jovanović (od 4. Krko-

tić 5), Božović 5,5, Zverotić 5, Drinčić 5, Bošković 5 (od 46. Kasalica 5), Bećiraj 5 (od 77. Vešović -), Jovetić 6, Damjanović 5.

Selektor: Branko Brnović 5 MOLDAVIJA: Kebanu 6, Bordijan 6,5, Golovatenko 6, Armaš 7, Racu 6, Gatkan 6,5, Georgiev 6,5, Jonita 7, Antonijuk 8, Dedov 7, Sidorenko 7,5 (od 85. Frunca) Selektor: Jon Karas 8 IGRAČ UTAKMICE: Aleksandru Antonijuk

bamari“, a onda je zaplesao sa njom u mreži...

Do tada (kao i poslije) Moldavci su pokušavali nešto (nijesu napravili ništa), ali u lošoj igri konkrentiji su bili Stevan Jovetić i drugari - Joveta je dva puta gađao iz prekida, Dejan Damjanović je jednom sa distance šutirao pored gola, da bi poslije pogodio spoljni dio mreže.

Tako, sa golom minusa u džepu i brigama u glavi, Crna Gora je okončala najlošije poluvrijeme u kvalifikacijama poslije onoga protiv Ukrajine kada je bilo 0:4 za 45 minuta...

● razbijanje u nastavku A, da su znali šta će se desiti nakon odmora vjerovatno ne bi ni izlazili na teren. Poluvrijeme je otvoreno ofanzivom, Vladimir Božović je iznudio jedanaesterac, a odgovornost je preuzeo napadač Mančester

U martu sa Slovenijom Prijateljska utakmica je već zakazana - naš nacionalni tim će u martu odmjeriti snage sa reprezentacijom Slovenije. Ovo će biti drugi duel sa komšijama, pošto je Slovenija 2007. godine u gostovala pod Goricom kada je bilo 1:1. Pored ove, Crna Gora će po svemu sudeći odgirati još jedan prijateljski duel, ali ne reprezentacijom Njemačke koja će ipak igrati sa Engleskom na 150 godina postojanja saveza “gordog Albiona”.

sitija...

Promašen penal u Ukrajini je zaboravljen, Stevan je šutnuo “panjenku”, a lopta je u golu završila od prečke - jedva - ali je Joveta razbio maler koji traje još od Velsa 2011. godine.

Krenulo se po pobjedu, a uslijedila je - blamaža. Totalna. Moldavci su izgledali kao Real Madrid kada Kristijano Ronaldo povuče ubitačnu kontru, a Crna Gora kao razbijeni Levante. Prvo je štoper Igor Armaš neobjašnjivo zaboravljen u petercu poslije kornera (1:2), onda je Eugeni Sidorenko uhvatio volej (opet loša reakcija defanzive), da bi totalni raspad bio potpisan poslije ležernosti Vukašina Poleksića (1:4)…

I opet se probudio legendarni “kraljevski klub” u Moldavcima - istrčali su kontru, poigrali se sa crvenima, pa poentirali za 5:1 - pogodio je Antonijuk… Jovetić je samo ublažio poraz - 2:5.

Uslijedili su povici “Brna odlazi”, podrška u pjesmama “Nemoj ne tugovati” i “I da gubiš 10:0 ista bi se pjesma čula”, ali bilo je jasno da je noć koja je predviđena za uživanje pretvorena u - horror film.

Moramo da se okrenemo sljedećim kvalifikacijama i da razumijemo da 11 igrača ne može da iznese cijeli kvalifikacioni cikuls. Treba nam više igrača”, rekao je nakon utakmice pomoćni trener Dragoje Leković.

Runi i Džerard kupili karte za Brazil Engleska je uspjela - “gordi Albion” je sa minimalnih 2:0 na svom krcatom Vembliju savladao Poljsku i obezbijedio vizu za Svjetsko prvenstvo u Brazilu. Vojsci Roja Hodžsona je bio potreban trijufm protiv optisanog Roberta Levandovskog i drugova, a da kultni engleski hram fudbala odahne pobrinuo se ljubimac publike Vejn Runi koji je odlično reagovao na fenomenalnu asistenicju Lejtona Bejnsa. Za konačni rezultat pobrinuo se Stiven Džerard.

Na kraju, u baražu ide reprezentacija Ukrajine koja se nadala da Poljska može zakinuti Engleze, a usput demolirala San Marino sa visokih 8:0 u gostima.

● Leković: za sve je kriv London

“Jedino sto je pozitivno je to sto smo na trecem mjestu. Utakmica je pokazala da nijesmo mogli da se vratimo nakon ispadanja na Vembliju - tamo nas je sve ovo koštalo.

1.Engleska 2. Ukrajina 3. Crna Gora 4. Poljska 5. Moldavija 6. San Marino

10 10 10 10 10 10

GRUPA H

6 6 4 3 3 0

4 3 3 4 2 0

0 1 3 3 5 10

31:4 28:4 18:17 18:12 12:17 1:54

22 21 15 13 11 0

srijedA, 16. 10. 2013. broj 663 GoDINA ii

33 žeNA KOMBiNACiJA

Da staro bude novo Spojiti staru odjeću s novim i modernim komadima ponekad je prava umjetnost, ali vrijedi, posebno u ovim teškim vremenima.

Neki stari komad odjeće lako može da se pretvori u zgodan komad uz male prepravke ili dobru kombinaciju. Tako na primjer starom kaputu ili mantilu možete podariti novo ruho ako zamjenite dugmad, stavite neki zgodan broš, šal ili maramu.

Donosimo vam tri savjeta kako možete spasiti staru odjeću i osvježiti garderobu.

1. Nikada nemojte kombinovati vrećaste i široke pantalone s istom takvom majicom i jaknom, jer ćete tako zaokružiti izgled i djelovati kao da ste navukli na sebe prvo što ste pronašli u ormaru. Ako imate široku jaknu, nemojte ispod oblačiti vrećastu, prugastu košulju ili nešto šareno. Mnogo bolje će izgledati obična bijela uska majica s farmerkama. Takođe, nemojte obući model širokih nogavica, već odaberite moderni kroj uskih no-

gavica sječenih iznad članka. Isto pravilo važi i za široku majicu, tuniku ili bluzu koje obavezno treba nositi uz uske pantalone.

2. Boje na majicama i bluzama s vremenom blijede od pranja bez obzira na to koliko pazili na njih.

Ako se radi o pamučnim stvarima koje obožavate i u kojima se dobro osjećate, jednostavno ih odnesite na bojenje, ali se svakako posavjetujte o tome koja će boja biti najsličnija onoj koju želite, a to zavisi od podloge i sastava materijala.

Time ćete osvježiti bilo koji odjevni predmet.

3. Vintag stil vrlo je moderan ove sezone i omogućava puno kombinacija odjeće i dodataka koji su pripadali još vašoj baki. Ogrlice i nakit u vintage stilu lako možete upariti s modernim komadima odjeće poput košulja ili ravnih suknji. Vintage detalji će i najobičniju odjeću pretvoriti u jedinstven stil, zato u ovo doba krize dobro pogledajte šta se skriva u bakinim i maminim ormarima. (ljepota.ba)

PRiROdNi PiliNg

Spas u posljednji čas

stil

Ljetnja odjeća je jesenji trend Priredila: E.Z.

N

ositi ljetnju haljinu, a usput gaziti po opalom lišću, može na prvi pogled izgledati, pa recimo, malo neuobičajeno, da ne kažemo čudno.

Ali opet, kako se odreći svojih omiljeniih komada i ostaviti ih da u tami ormara čekaju bolje dane (čitaj – sljedeće ljeto, ako ih trendovi “ne pregaze”)? Uz malo kreativnosti, smjelosti i umijeća, sve je moguće. Produžite ljeto i uživajte i dalje u najdražim haljinama.

Savjetujemo da izbjegavate haljine sa motivima tropskog cvijeća, one sa raznim prorezima ili od tkanina upadljivih boja. Zadržite se na onim suptilnijim varijantama – lagani materijali dolaze u obzir, pastelne boje, umjereno nabrani volani, poneki rub od čipke. Neka vaš čitav izgled ima pečat romantičnog, retro i ženstvenog.

Helanke i neprozirne čarape će sasvim sigurno produžiti “vijek trajanja” ljetnje haljine. Pazite samo da se to dvoje slažu; iako je ova varijanta primjerenija mlađim osobama, mogu je ponijeti i nešto starije dame. Na jednobojnu haljinu mogu dobro ići i neki “hrabriji” printovi (glasamo za leopard) ali nikako nemojte smetnuti sa uma koliko vam je godina, gdje ste krenuli…

Ljetnje haljine se mogu nositi i preko džinsa, pod uslovom da su kratke. U dugoj biste izgledali kao

da ste navukli šator na sebe. Djeluje pomalo avangardno, ali govori da ste osoba koja ima izgrađen lični stil. Dodajte zanimljiv kaiš, koji ćete nositi spušteno na kukovima i eto sjajne urbane boho kombinacije.

Ljupki kardigan ili neki oversize džemper, sa upadljivom teksturom, predstavljaju još jedan način da iznosite omiljenu haljinu i na nižim temperaturama. Čitava će kombinacija izgledati toplo, ušuškano i sofisticirano seksi. Za onaj “tres mignon” efekat dodajte bakin broš sa krpunim kamenjem.

Look a la šik buntovnica je uvijek dobrodošao. Aktuelne bajkerske čizme i kratka kožna jakna preko haljine učiniće da izgledate kao zvijezda u neobaveznooj šetnji. Inspirišite se kombinacijama Kejt Mos, koja je ovaj stil dovela do perfekcije. Košulja od džinsa vezana preko grudi takođe je dobar izbor. Kao

aksesoar, savjetujemo šešir i mnoštvo narukvica. Čizme su generalno sjajan pratilac ljetnjih haljina, ponajviše zbog toga jer čine da izgledate nenametljivo ali opet mnogo seksi. Ove sezone su naročito popularne one jako visoke i uzane, nalik čarapama.

Puccijeva kolekcija je u tom slučaju prava riznica dobrih ideja.

Ako vam je pak šivenje strast ili bar hobi, od ljetnje haljine možete napraviti i zanimljiv top, pa ga nositi uz suknje, džins, elegantne pantalone. Čak možete iskoristiti i ostatak materijala za rukave (ovo važi samo za one super vješte). Prije nego se dohvatite makaza, razmislite da li ste sigurni da je nećete nositi naredne godine.

Uz sve ovo odlično se uklapaju poludubooke čizmice. Šal, ešarpa ili ogrtač se takođe nalaze na listi stavki koje će vam omogućiti da šetate u ljetnjoj haljini i tokom jeseni. Pravilo je – što veći, to bolje! Pruža vam se i prilika da se poigrate kontrastom, dodate neku atraktivnu boju i budete kreativni – vezujući ga i obmotavajući na razne načine.

Zanimljiva šnala, broš ili ukrašena zihernadla biće pravi modni začin, piše portal Žena.

Napravite piling same! Prosto je, jeftino, bezbjedno, a jako prija masnoj koži. Postoje dvije vrste prirodnih pilinga koji izuzetno prijaju masnoj koži. Prvi su blagi abrazivni pilinzi poput sodebikarbone i ovsa, koji utrljavanjem u kožu uklanjaju izumrle ćelije. Drugi su hemijski pilinzi, koji se prave od nekih vrsta voća.

ANANAS SUŽAVA PORE Usitnite komad svježeg ananasa i njime nežno izmasirajte lice. Ananas sadrži enzim bromelain i AHA kisjeline, koje nježno pilinguju kožu, sužavaju pore i djeluju protivupalno. Masaža neka traje dva-tri minuta.

Kad završite, umijte se mlakom vodom, pa stavite odgovarajuću kremu.

JOGURT Jogurt ima antibakterijska svojstva koja smiruju akne, bogat je cinkom, koji čisti kožu, dok mliječne kisjeline uklanjaju mrtve ćelije. Dovoljno je da njime svako jutro nježno izmasirate

lice dva-tri minuta, umijete se i nanesete uobičajenu kozmetiku.

OVAS Usitnite u blenderu dvije kašike ovsenih pahuljica i dodajte soda-bikarbonu i malo vode. Pastom namažite lice i sperite pastu nakon 10 minuta.

BANANA Banana ima antibakterijsko dejstvo, pa umiruje akne. Odlično pilinguje i hidrira kožu.

FRiZURA

Šiške su u modi Ukoliko se još nijeste odvažili na ovaj korak, koji će vašem licu podariti sasvim novi izgled neke od slavnih ličnosti poslužiće vam kao dobar primjer.

Ako ne želite mnogo da skraćujete kosu, ali biste ipak hteli neku promjenu, dovoljno je da izgled osvježite šiškama.

Uz stepenasto ošišanu kosu dobro stoje istanjene šiške na čelu, mogu da budu i asimetrične.

Uz ravnu dugačku kosu možete isprobati guste šiške koje padaju ispod obrva.

Kratke šiške odlično pristaju uz istanjenu kosu na krajevima i gustu na tjemenu, posebno one sa izraženom asimetrijom koju treba određivati prema obliku lica.

Trend sezone su i slojevite šiške koje se nose uz gustu dugačku kosu sa izraženim volumenom. Ako vam šiške na čelu smetaju i teško vam je da se na njih naviknete možete da ih nosite i sa strane.

Imajte na umu da je šiške potrebno skraćivati gotovo svake dvije nedjelje, ali nemojte se plašiti da ćete zbog njih kosu morati da perete češće. Ako vam je lakše možete ih oprati svaki put kada se umivate te ih ponovo obliko-

vati bez potrebe za pranjem cijele kose.

I svakako, ako se odlučite na šiške nemojte ih vezivati gumicama, sakrivati iza rajfova ili kopčati šnalicama – pustite ih da se vide i slobodno padaju dok su još u modi. (magazin.net)

34 Žena

SRIJEDA, 16. 10. 2013.

Razlozi dječje gojaznosti

Veoma je važno da se djeca hrane zdravo, ali to ćete postići samo ako ih od malih nogu navikavate na zdrav život što podrazumijeva i zdravu ishranu. Evo nekih razloga dječje gojaznosti i načina da se ona spriječi.

1. Preskakanje doručka Užurbana jutarnja rutina nije izgovor da se preskoči doručak.

Djeca koja doručkuju bolje prolaze na testovima, imaju više energije i manje kilograma od djece koja preskaču doručak. Glavni razlog gojaznosti kod djece je taj što ne doručkuju, zato se potrudite da svom djetetu svakoga jutra prije odlaska na posao spremite zdrav obrok.

2. Doručak bogat šećerom Sladak doručak je zapravo veoma loš, jer doprinosi gomilanju kilograma. Rješenje je da spremite jaja, ovsenu kašu ili date djetetu pahuljice bez šećera.

3. Izbjegavanje aktivnosti napolju Djeca koja se igraju napolju imaju više energije, samopouzdanja i smanjen rizik od gojaznosti.

Zabranite djeci pretjerano igranje kompjuterskih igrica u kući i izvedite ih napolje.

4. Nezdrave grickalice Najbolje oružije u borbi protiv dječje gojaznosti su zdrave grickalice, koje uključuju voće i povrće, ovsenu kašu i druge žitarice.

Neka zdrava ishrana postane način života vaše porodice.

5. Izbjegavanje sporta Upoznajte dijete sa različitim vrstama sportova kako bi se za neki od njih zainteresovao. To je sjajan način za borbu protiv gojaznosti i sticanja novih prijatelja.

6. Prekomjerno vrijeme provedeno pred ekranom Ugasite televizor i kompjuter i provodite vrijeme sa djecom napolju. Vozite bicikl, trčite ili igrajte košarku. To je odličan način da provedete kvalitetno vrijeme sa djecom i u isto vrijeme vodite zdrav život. (B92)

Smijehom protiv svih problema ŽiVOT

M

etoda “Terapija smijehom” kombinacija je vježbi smijeha i pravilnog disanja, koja omogućava da se u trenucima opuštanja, radosti i unutrašnjeg zadovoljstva preda iskrenom smijehu, a tokom jedne terapije koja traje 30 do 45 minuta poboljšava se kondicija i gube kalorije.

Smijeh, pjevanje, ples i igra postaju inventivna vrsta tjelesne vježbe kojom se postiže bolje raspoloženje, pravilnije disanje, poboljšanje ukupnog zdravstvenog stanja, bolja komunikacija, smanjenje depresije i anksioznosti.

Kadić je bila prva terapeutkinja ovom metodom u Federaciji BiH, a već nakon prvog tretmana sa ženama koje su oboljele od raka dojke, terapija se pokazala djelotvornom. Terapija smijehom pomaže svima i mladima i odraslima i zdravim osobama i bolesnima.

“Terapija smijehom, koja postoji već četiri decenije, poboljšava i imunitet, sprečava nastanak infekcija, snižava visoki krvni pritisak, a djeluje pozitivno i kod nekih nasljednih oboljenja”, ističe doktorka Hajra Kadić iz BIH i dodaje da u svijetu postoji 6.000 klubova smijeha u 60 zemalja svijeta.

Govoreći o tehnici izvođenja terapije, Kadić kaže da ljudi obično zamišljaju da će ona stati pred njih i zasmijavati ih šalama, ali to nije tako. Naime, u proteklih godinu dana koliko se ba-

vi ovom terapijom, svaka seansa zahtijeva pripremu i ne ponavlja se da bi osobama uvijek i iznova bilo zanimljivo.

“Radi se o posebnim tehnikama koje dovode do stimulacije trbušnih mišića i dijafragme i samim tim počinjemo se smijati.

Simulaciju trbušnih mišića i dijafragme mozak prepoznaje kao pravi smijeh nakon čega se izlučuje endorfin - hormon sreće”, kazala je Kadić.

Dokazano je da je 20 minuta smijeha dnevno dovoljno za pozitivne učinke na zdravlje, a posebno ako je 20 minuta neprekidnog smijeha, naglašava Kadić.

Ona je osnovala i grupu u Tešnju koju posjećuju zaposlene osobe posebno one na određenim pozicijama u firmama ili institucijama. Kao naredne korake

najavila je uvođenje ove terapije u bolnice i škole. Već je razgovarala s upravom Kantonalne bolnice Zenica da bi se ova terapija primjenjivala prvo na pedijatrijskom, a potom i na drugim odjeljenjima.

Ističe da je dokazano da djeca ne mogu pratiti cjelodnevnu nastavu i biti koncentrisani cijelog dana, ali ako bi se u škole uvela desetominutna terapija smijehom, njihova pažnja bi bila na većem nivou, jer smijehom se udiše više kiseonika i “osvježava” se mozak.

Kazala je i da je posljednje istraživanje, rađeno 1980. godine, pokazalo da se ljudi u prosjeku smiju samo šest minuta dnevno, a Kadić ima namjeru ponovo uraditi to istraživanje, jer smatra da se ljudi danas smiju još i manje. (Fena)

TREND i paRTNERi

ŽENa

Simptomi menopauze Žene češće biraju mlađe Menopauza je prirodna pojava kroz koju svaka žena prolazi kada zađe u određene godine, što je uglavnom između trideset i pete i pedesete godine. Evo nekih slimptoma koji ukazuju na početak menopauze.

1. Neredovan ciklus Neredovan ciklus je prvi i najuobičajeniji simptom menopauze. On je rezultat nestabilnosti hormona vašeg tijela, koji rade do kraja vaše plodnosti.

2. Topli valunzi Topli, a ponekada čak i hladni valunzi se dešavaju iznenada i izazivaju crvenilo u licu. To se sve dešava zbog pada estrogena.

3. Nelagodnost pri spavanju Žene koje prolaze kroz menopauzu mogu patiti od nesanice, jer ne mogu da spavaju zbog naleta vrućine. Osim snabdevanja tijela estrogenom, čak i

snabdijevanje progesteronom opada u periodu menopauze.

4. Vaginalna suvoća Zbog smanjenja proizvodnje estrogena, koji je odgovoran za održavanje vlažnosti vagine, vaginalno tkivo počinje da se suši i postaje manje elastično.

5. Napetost i depresija Osjećanja napetosti, iziritiranosti i depresije mogu savladati ženu koja prolazi kroz menopauzu. Uznemirenost i osjećaj gubljenja emocionalne stabilnosti su uobičajeni simptomi, kao i napadi panike i fizički znaci poput ubrzanog rada srca i otežanog disanja.

6. Bol u udovima Zbog hormonalne neravnoteže udovi polako otiču i počinju da bole. Međutim, ukoliko je bol sve učestaliji i nepodnošljiviji, treba otići kod ljekara.

(Super žena)

Petnaest odsto udatih žena voli 10 do 15 godina mlađe muškarce, a kada je prevara u pitanju, njih čak 22 odsto bi izabrale oko 10 godina mlađeg muškarca. Za razliku od dama, 57 odsto muškaraca imalo je aferu sa starijom ženom.

Svijet poznatih već je odavno upoznat s rečju “cougars” - žename u srednjim godinama koje imaju daleko mlađe muškarce. Čak 57 odsto oženjenih muškaraca koji ulaze u afere to rade sa starijim ženama, a 24 odsto oženjenih muškaraca je u braku sa oko deset godina starijom ženom.

“Otkako se pojavila prva knjiga o Bridžit Džouns, internet je preplavila seksualna revolucija. Ljudi otkrivaju strast i romantiku”, rekao je portparol sajta za upoznavanje “Illicit Encounters”.

Objašnjenje za sve češće romantične veze starijih žena i mlađih muškaraca možda leži u činjenici da se seksualni apetit žena povećava sa godinama, a muškar-

ci su na vrhuncu uglavnom u srednjim dvadesetim.

Stoga nije čudno da 18 odsto žena izabere za dečka 15 godina mlađeg muškarca, 15 odsto 10 do 15 godina mlađeg, 22 odsto pet do deset godina mlađeg, 19 odsto tri do pet godina mlađeg, 18 odsto jednu do tri godine mlađeg i 18 odsto mlađeg oko godi-

nu dana partnera.

Muškarci pak u pet odsto slučajeva biraju 15 godina stariju ljubavnicu, 13 odsto njih voli žene 10 do 15 godina starije od sebe, 21 odsto oko 10 godina starije, 24 odsto od tri do pet godina starije, 19 odsto voli jednu do tri godine starije, a 18 odsto samo godinu dana starije žene.

(Alo.rs)

Žena 35

SRIJEDA, 16. 10. 2013.

NEOČEKIVANE PROMJENE

Šta tijelo radi tokom sna Prva asocijacija na riječ spavanje vjerovatno vam je mir i odmor, ali dok vi putujete zemljom snova, vaše tijelo aktivnije je nego što biste ikada pretpostavili! Evo šta tijelo radi dok vi spavate.

Temperatura tijela pada Prije nego zaspite, temperatura tijela počne padati što signalizuje mozgu da počne proizvoditi antioksidans melatonin koji kontroliše ciklus spavanja i govori tijelu da je vrijeme za spavanje. Temperatura tijela najniža je oko 2.30 sati.

Mršavite Evo razloga zbog kojeg biste na vagu trebali stati ujutro, a ne uveče: znojeći se i izdišući vlažan vazduh

tokom noći gubite vodu. To se događa i tokom dana, ali dok ste budni jedete i pijete što onemogućuje gubitak težine. Stoga, spavate li samo četiri ili pet sati, vježbanje i dijete mogli bi biti uzaludni. Želite li smršati, spavajte barem sedam sati dnevno.

Otkucaji srca se usporavaju Dok spavate, odnosno odmarate se, tijelo ne mora pumpati onoliko krvi kao dok ste budni zbog čega se krvotok i otkucaji srca usporavaju i to je vrijeme kada se srčani mišić i krvotok opuštaju i obnavljaju. Stoga je za ljude s visokim krvnim pririskom vrlo bitno da imaju barem sedam sati sna jer se tako smanjuje rizik od srčanih bolesti.

Seksualno se uzbudite Baš kao što muškarci imaju erekciju tokom REM faze spavanja i žene se seksualno uzbude što nema veze s time sanjate li seksualne snove. Tokom REM-a mozak je aktivniji, s obzirom da sanjate, zbog čega mu treba više kiseonika što rezultira povećanim protokom krvi kroz cijelo tijelo i nadražajem klitorisa.

Puštate gasove Dok spavate analni mišići se lagano opuste zbog čega je veća mogućnost da ćete ispuštati gasove. Na sreću, čulo njuha za vrijeme sna je oslabljeno tako da vrlo vjerojatno ni osoba koja spava pored vas neće ništa osjetiti.

(Zadovoljna)

RJEŠENJE

Tablete za dijabetičare Insulin u tabletama može postati stvarnost već do kraja ove decenije, odnosno do 2020. godine - tvrde ljekari. Rad na ovom preparatu istovremeno su počeli danska farmaceutska kompanija “Novo-nordisk” i izraelska “Oramed farmasjutikals”.

Problem prekomjernog sadržaja glukoze u krvi uz pomoć injekcija insulina čovječanstvo je odavno riješilo. Ali to je svakodnevni bolan način i sadrži rizik - inficiranje od upotrebe šprica.

Otuda želja bolesnika sa dijagnozom dijabetesa da primaju insulin u obliku tableta. Naučnici raznih zemalja bili su okupirani ovim problemom, ali niko nije uspio da dobije pozitivan rezultat.

Problem je u prirodi ovog preparata. To je bjelančevinski preparat. Bjelančevina se, prilikom

gutanja, rastvara u fermentima koje sadrži želudčano-crijevni trakt.

Ruski naučnici probali su način unošenja insulina preko nazalnog spreja. Ovaj, naizgled praktičan način, odbačen je, jer se ispostavilo da je nemoguće proračunati koja će doza preparata dospjeti na sluzokožu nosa.

Još jedna razrada ruskih farmaceuta su insulinske preoralne kapsule sa hidrogelom. Polimerski omotač kapsule sprečava razlaganje insulina u želucu i dejstvo preparata počinje u tankom crijevu. Međutim, za postizanje efekta potrebno je 20 puta više insulina nego što je potrebno za injekciju.

Sredstvo za dijabetičare otkriveno je 1922. godine. Od tada nema zamjene za insulin - navodi “Glas Rusije”. (Glas srpske)

SIRT3

N

JE

ZA DO K

ČISTE RUKE

TO RA

P I TA

Protein protiv starenja

Poštovani, Imam velikih problema sa snom. Spavam svega pet sati dnevno. Inače, jako se umorim u toku dana i nijesam tada u mogućnosti da spavam, jer radim. To mi predstavlja veliki problem jer ne mogu da učim, a bliže mi se ispiti. Iako to ne ispoljavam, vidim da imam veliki problem. Niko u porodici, koliko mi je poznato, nije imao problem sa snom. Šta da radim?

Poštovani, Nesanica upravo izaziva simptome koje ste naveli, tako da je jedno od rješenja da se obratite psihijatru kako bi blagom medikamentoznom terapijom omogućio da se vaš organizam odmori i detoksikuje. Takođe, neophodna je relaksacija pred spavanje, dakle, bavljenje stvarima koje vas opuštaju kako biste lakše utonuli u san, ili uzimanje lagane hrane ili napitaka (toplo mlijeko, blagi čajevi) koji neće dodatno razdraživati vaš organizam pred period odmora. Ukoliko ste pušač, istraživanja takođe pokazuju da nikotin djeluje na ometanje procesa uspavljivanja, pa i o tome treba voditi računa. Možda će neke izmjene u pravcu zdravijeg načina života bar djelimično doprinijeti rješavanju ovog problema. (stetoskop) NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-maila filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.

Jedan od uslova dobrog zdravlja

Biolozi kalifornijskog Univerziteta Berkli uspjeli su djelimično da dešifruju molekularni mehanizam starenja, što je važno za uspostavljanje ciljanih terapija kod degenerativnih bolesti, uslovljenih upravo starenjem.

Oni su, naime, vratili unatrag “molekularni sat”, ubacujući u matične ćelije krvi starih miševa jedan od gena dugovječnosti.

Ispostavilo se da je ubačeni gen stimulisao njihov regenerativni potencijal. Otkrili su, takođe, i da

SIRT3, poznat kao sirtuini iz grupe proteina, pomaže matičnim ćelijama da se izbore sa stresom.

Kada su ga ubacili u matične ćelije starih miševa, došlo je do pospješivanja stvaranja novih ćelija krvi. Ovo je bio dokaz da je došlo do preokreta u ćelijskom propadanju vezanom za starenje. Biolozi ističu da su znali da sirtuini regulišu starenje, ali je ovo istraživanje dokazalo i da mogu da zaustave degenerativne procese.

IZBACIVANJE OTROVA

Ojačajte imunitet u sauni

Svjetski dan čistih ruku biće obilježen danas u više od 70 zemalja svijeta, sa ciljem da se upozori da je pranje ruku sapunom jedan od najdjelotvornijih načina zaštite od velikog broja bolesti. Povodom Svjetskog dana čistih ruku, Institut za javno zdravlje je podsjetio da prljave, klicama zagađene ruke imaju ključni značaj u prenošenju uzročnika crevnih, respiratornih, kožnih bolesti, infekcija oka, kao i bolničkih infekcija.

Prema posljednjem populacionom istraživanju zdravlja stanovništva u regionu, 2006. je 73,8 odsto odraslih stanovnika redovno pralo ruke, što je značajan porast u odnosu na 2000. godinu, kada je to činilo 67,4 odsto. Najredovnije su to činili odrasli stanovnici do 35 godina starosti, žene, stanovnici gradskih naselja i stanovnici iz kategorije najbogatijih.

Zarazne bolesti se mogu prenijeti direktnim kontaktom kada se mikroorganizmi sa oboljelog u bli-

skom kontaktu prenesu na zdravu osobu ili indirektnim, koji se ostvaruje putem zagađenih (kontaminiranih) predmeta (maramice, peškiri, odjeća, igračke, telefonski aprati, tastature, pribor za jelo, kvake na vratima, baterije za vodu u toaletima, knjige i slično).

U “bolesti prljavih ruku” ubraja se mnoštvo zaraznih oboljenja različitog porijekla. Uzročnici “bolesti prljavih ruku” su virusi (hepatitis A - zarazna žutica, poliomijelitis - dječja paraliza, virusni prolivi), bakterije (trbušni tifus, dizenterija), paraziti (amebna dizenterija, enterobijaza).

Posebno osjetljive uzrasne kategorije su djeca koja nemaju razvijene higijenske navike, stari, kao i osobe smještene u ustanove za mentalno oboljele, podsjetio je institut u saopštenju.

Ove godine, Svjetski dan čistih ruku obilježava se pod sloganom “Snaga je u tvojim rukama!”.

(Tanjug)

Dovoljno je da provedete u sauni ili parnom kupatilu 10 minuta i za to vrijeme izgubićete do pola litra tečnosti i to iz vezivnog tkiva, što naročito doprinosi smanjenju masnih naslaga i celulita. Oscilacije u vremenskim prilikama donijele su mnogima zdravstvene tegobe, jer se organizam nije aklimatizovao i imunitet je opao, pa virusi nemilosrdno napadaju. Hrana bogata vitaminima i napici mogu da pomognu, ali sada je i pravi trenutak za saunu i parno kupatilo. Na visokim temperaturama pojačava se cirkulacija krvi, vlažan vazduh otvara pore i čisti kožu, izvlače se otrovi iz organizma i izbacuju putem znoja. Takođe, sauna oslobađa napetosti koja je čest uzročnik pada imuniteta, opušta mišiće i bukvalno inharlira disajne organe. Udisanje zagrejanog vazduha podstiče proizvodnju imunoglobulina, koji brane organizam od bolesti.

Dovoljno je da provedete u sauni ili parnom kupatilu 10 minuta i za to vrijeme izgubićete do pola litra tečnosti i to iz vezivnog tkiva, što naročito doprinosi smanjenju masnih naslaga i celulita. Tjelesna temperatura je poslije saune viša za jedan stepen, a temepratura kože i do 10. Razlika između klasične saune i parnog kupa-

tila je u temperaturi i vlažnosti vazduha, pa ste tako u sauni na najvišoj klupi izloženi vrućini od 70 do 90 stepeni uz malu vlažnost od oko 5 procenata. Na srednjem nivou temperatura je između 60 i 70 stepeni, uz vlažnost od 10 do 20 posto, a na najnižoj 40 do 60 stepeni, uz vlažnost 20 do 40. Parna kupatila su vlažna 100 odsto dok je temperatura najčešće podešena na 40 do 50 stepeni. Zbog ogromne vrućine, ni sauna ni parno kupatilo ne preporučuju se srčanim bolesnicima, a starije osobe bi morale da konsultuju ljekara.

(Večernje novosti)

36 Žena

SRIJEDA, 16. 10. 2013.

NAR

RECEPTI Predjelo

Glavno jelo

Desert

Gala tiramisu

SASTOJCI:

6 bageta 150 g putera 200 g domaćeg sira 200 g ajvara 2 kašičice rena so svježe mljeveni biber čili u prahu 2 male crvene paprike

Gulaš

Voće koje štiti od srčanog udara

Kratko uronite piškote u mješavinu kafe i brendija. Za fil dobro umutite žumanca sa šećerom i sirom. Po želji u fil možete da dodate malo mješavine kafe i brendija. Navlažene piškote i fil ređajte naizmjenično u manji kalup. Cio postupak završite filom. Ostavite da se dobro ohladi i prije služenja tortu obilno pospite kakao prahom i slatkom pavlakom.

SASTOJCI:

4 veća bataka 100 g suvih šljiv a veći crni luk 500 ml soka od paradajza 1/2 kafene kašič ice mljevene papr ike so biber ulje

Bageti s ajvarom Vrhove bageta isjeći, a zatim ih izdubite. Umutite puter, pomiješajte ga sa svježim sirom, jajima, ajvarom, sirom i renom. Posolite i pobiberite, začinite alevom paprikom i čilijem. Paprike isjecite na kockice i dodajte smjesi od sira. Bagete napunite ovom smjesom, uvijte u foliju i dva-tri sata držite na hladnom. Izvadite iz folije, isjecite na kriške i poslužite.

Batak i karabatak očistite od kostiju i meso isijecite na kocke. Meso posolite i pobiberite. Meso pržite na malo ulja da dobije lijepu zlatnu boju sa svih strana, pazite da dno suda ne pretrpate mesom da se ne bi dinstalo nego peklo. Gotovo meso cjediljkom ocijedimo od ulja i odložimo. Na preostalo ulje dodajte sitno sječen luk i suve šljive. Luk pržite dok ne dobije lijepu zlatnu boju, pa dodajte oko 1-1.5 dcl vode i dinstajte oko 10 minuta. Dodajte meso, sjeckanu majčinu dušicu, žalfiju, pola kafene kašičice slatke mljevene paprike, so, biber i kupovni paradajz sok za kuvanje. Sve zajedno krčkajte poklopljeno bez dodavanja vode oko 15-20 minuta.

SASTOJCI:

3 žumanceta 100 g šećera 250 g maskarp one sira 200 ml jake kafe malo brendija manje pakovanj e piškota

SPECIJALITET

BUNDEVA

Italijanska kuhinja jedna je od najkvalitetnijih. Paste su, jednostavno, njen zaštitini znak, pa vam danas pripremamo ukusnu tjesteninu sa začinima.

POTREBNO JE: 1 pakovanje špageta 200 g čeri paradajza 1 ljuta papričica 1 čen bijelog luka 1 list lorbera 3 kašike maslinovog ulja so bijeli biber nekoliko listova nane

U nastojanju da liniju dovedemo do savršenstva najčešće posežemo za dijetama koje obećavaju brzo mršavljenje. No, bogatstvo zdravih plodova nalazi se gotovo na svakom uglu. Sezona je kestena, mandarina i bundeva, namirnica koje osim zdravlja garantuju i prirodno mršavljenje.

KESTEN Sezona smeđih plodova, čijim je mirisima koji se šire iz pećnica teško odoljeti, svakako su kesteni.

Ova namirnica spada u red orašastih plodova, od kojih se razlikuje nižim udjelom masti, visokim udjelom skroba i jedina je koja sadrži vitamin C. Kesten posjeduje veliki energetski kapacitet zbog bogatstva skrobom zbog čega predstavlja dobar izbor za sve osobe koje paze na dobru liniju.

BUNDEVA Sam pomen na ovu hranljivu namirnicu najčešće nas asocira na jesen, a titulu kraljice jeseni bundeva svakako zaslužuje. Njeno lako probavljivo meso sadrži vrlo malo kalorija, svega 28 na 100 grama. Bogatstvo složenim ugljikohidratima pomaže u održavanju stabilnosti nivoa šećera u krvi, posebno je bogata beta karotenom, vitaminima C, E i B grupe. Ubrane bundeve mogu

Prema rezultatima novog istraživanja, šipak, odnosno nar, umanjuje štetne učinke nastale konzumacijom brze hrane. Naime, biljne hemikalije koje se nalaze u naru, a nazivaju se polifenoli, umanjuju štetu nastalu konzumacijom brze hrane u kardiovaskularnom sistemu, piše Dejli Mail. Prema riječima naučnika, dodatak ishrani napravljen od nara pomaže održati krvne žile zdravim, što je ključni korak u sprečavanju srčanog i moždanog udara. U prvoj studiji ove vrste, španski istraživači posmatrali su učinke jedne pilule prepune biljnih hemikalija nara u cirkulaciji kod svinja čije su krvne žile uslijed hranjenja masnom hranom postale manje elastične, te su počele oštećivati endotel, unutrašnji sloj krvnih žila.

U eksperimentu nad svinjama pokazalo se da uslijed hranjenja masnom hranom žile postaju ma-

nje elastične, a životinje proizvode veći procenat monoksida koji širi krvne žile, te uzrokuje druge probleme s krvnim žilama.

Na kongresu Evropskog kardiološkog društva saopšteno je da dnevna doza “Pomanexa”, dodatka hrani s 200 mg polifenola koji se zove punicalagins, umanjuje veliki broj tih štetnih učinaka.

“Obogaćivanje ishrane polifenolom od nara može pomoći u prevenciji i usporavanju endotelne disfunkcije, koja je među prvim znakovima ateroskleroze i moždanog udara”, kaže doktor Lina Badimon.

I prethodne studije pokazale su zdravstvene prednosti ovog voća.

Tako je ranije ustanovljeno da nar snižava krvni pritisak, poboljšava protok krvi u srcu, a kao jedan od najstarijih kultivisanih plodova, nar je simbol plodnosti, smrti i vječnosti.

(Tportal)

Pasta sa začinima Kraljica jesenjeg menija

PRIPREMA: Skuvajte špagete u dosta slane vode, a u međuvremenu na tihoj vatri zagrijte maslinovo ulje. Prepolovite čen bijelog luka i stavite ga da se na ulju polako prži. Dodajte i list lovora, pa ostavite da luk i lovor puste aromu i onda ih izvadite. Prepolovite čeri paradajz, sitno isjeckajte ljutu papriku i sve propržite. Skuvane špagete dobro ocijedite, dodajte ih u posudu s aromatizovanim uljem, paradajzom i papričicom i sve brzo promiješajte. Servirajte i pospite bijelim biberom i nanom.

ostati svježe i do godinu dana tokom kojih nutritivne vrijednosti ostaju netaknute. Kako bi sačuvala što više hranljivih vrijednosti preporučuje se jednostavno bundevu ispeći u pećnici.

MANDARINA Po svom sastavu mandarina je slična svojoj starijoj sestri narandži, što znači kako obiluje vitaminima C i

B, kalcijumom, magnezijumom, cinkom i kalijumom. Ova slatka voćka hidratizuje kožu i čini je blistavom, a možete je jesti u neograničenim količinama, ravnomjerno raspoređenim tokom dana. Bogatstvo vitaminom C podstiče topljenje masnoća te pomaže tijelu u proizvodnji Ikarnitina, koji takođe ubrzava metabolizam.

(Zadovoljna)

37

SRIJEDA, 16. 10. 2013.

MALI OGLASI

INekretnine ”Vektra”- Rimski Trg 44

KUĆE/STANOVI

P

Tel:fax: 382 20 235-651/235-631; Mob:069-024-904; 069-611-332

PRODAJA

Prodajem kuću u Podgorici - Donja Gorici, 140m2, pomoćni objekat 50m2, na placu od 500m2.Ekstra lokacija - povoljno!

Tel.067/311-600

33m2/2- Centar; 27m2/P; Blok IX; 30m2/6- Sity kvatr 50m2/2- Gorica C; 57m2/4- Blok VI; 55m2/3- Trg Vektre; 74m2/P- S.Aerodrom; 85m2/7- Zabjelo; 81m2/5-P.Morače; 92m2/2- Blok VI; 118m2/5- Momišići; 194m2/6-Pobrežje 140m2/- Vezirov most; 281m2/6-»Vektra«; 198m2/5- P.Morač ( »Kroling«); Kuća 250m2, plac 460m2- Momišići; Kuća 280m2, plac 550m2- Zabjelo; Plac: 373m2-G.Gorica; 4.000m2-D.Gorica; 1.200m2-Gorica C;

Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina.

Tel.069/883-220 Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna!

Tel.069/069-148 Prodajem odličan dvosoban namješten stan, 53m2, u Moskovskoj ulici, 1.500/m2.

Tel.067/321-777 Prodajem jednosoban stan 48m2 i dvosoban 57m2 , novogradnja, Zabjelo, 1m2 1.050 eura.

Tel.069/300-775

I Izdajem nenamješten jednosoban stan na Zabjelu, Ulica kralja Nikole 296 , IV sprat.

Tel.067/517-154 Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992 Izdajem kompletno opremljen luksuzan stan Preko Morače.

Tel.067/617-045

Poslovni p. 105m2 (su+pr)-P.Morače; 60m2(su+pr)-P. Morače Nam. stan: 59m2/3-»Trg Vektre«; 74m2/1- Tološka šuma Nam.stan: 90m2/3-Momišići-novog.; 130m2/1-pod Goricom Nenamj.stan: 60m2/3- centar; 86m2/1-P.Morače.

Nenamj.stan: 100m2/1- Gorica »C«; 100m2/2-Centar Nam. kuća: 320m2, plac 2.250m2-Tološi Nenamj. kuća 509m2, plac 2.500m2- Donji Kokoti

Provjerite zašto smo IN

E-mail:inekretnine@t-com.me; www.inekretnine.me; www.bokaprojekt.me

Prodajem kuću 225 m2 na 600 m2 placa, Tološi, novogradnja, moguća kompenzacija, minutoglasi.com Tel.067/351-111 Stanovi u Budvi od 35 do 104m2, novi, super luksuzni, uknjiženi, useljivi.

Tel.069/017-900

IZDAVANJE

Tel:

www.pronova.me info@pronova.me

+382 69 300775 +382 20 230116 PRODAJA

Prodaja 1864: St.Aerodr, 48/I 1810: Zabjelo, 76/IV 85: P.Morace, 64/v.pr.

1689: Centar I, 63/pr 1859: Blok IX, 38/v.pr.

2064: St.Aerodr, 59/I 243: St.Aerodr, 58/I 703: Blok IX, 78/VI 2127:St.Aerodr, 52/I 1896: St.Aerod, 80/V 1607: Momisici, 70/II

1138: Blok V, 75/VI 850: P.Morace,56/I 2181:V.pijaca 74/III 346: Ljubovic, 55/I 709: P.Morace, 88/I 2075: St.Aerodr, 59/I 1646: St.Aerodr, 45/V 62: Zabjelo, 47/IV 1756: Ljubovic, 81/pr n 1898: Zabjelo, 83/III 76: Blok V, 41/VI

Ulica slobode 64, Podgorica

POSLOVN I PROSTOR

2104: Centar I, 82/III n 1809: Momisici,80/IV n 1249: Gorica C, 130/I nn 2005: P.Morace, 70/I n 2079: P.Morace,50/II n 1911:St.Aerod,54/IV n 1906: Zabjelo, 76/II nn 2034: Tuski, 40/I n 150: Centar I, 80/III n 2130: Delta, 56/V n

Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura. Tel.067/244-616 Izdajem manji jednosoban stan, bez balkona, 6. sprat, pogodan za studente, 28m2, iza Maše, 250 eura.

Tel.067/666-966 Izdajem namještenu garsonjeru ženskoj osobi, sve zasebno, klimatizovana, Masline. Tel.067/675-909, 020/612-291 Izdajem kuću u Zagoriču pored doma zdravlja, 42m2.

Namještena, klimatizovana, internet, telefon, parking.

Tel.020/270-025 Izdajem namještenu garsonjeru u Ulici 18. jula, blizu Bazara. Tel.069/555-891

Gorica C 160m2, garaža, lux namješten Gorica C 125m2, garaža, lux namješten Gorica C 110m2, bašta, lux namješten Maxim, 200m2, lux , garaža, VI sprat Ulica Slobode, poslovna zgrada, 600m2 City kvart, 116m2, trosoban, garaža, lux Obala Morače, lux vila, 300m2, bašta 1500m2 Zabjelo, lux vila 400m2, bašta 2000m2 Gorica C, lux vila 400m2, namještena, 5 soba Kancelarije 1500m2, R.Trg, lux, moguće dijeliti

POTREBAN AGENT PRODAJE SA RADNIM ISKUSTVOM

RENTIRANJE 1814: P.Morace, 40/I n 1913: St.Aerod, 56/II n 2063: Gorica C, 65/pr. n 2089: Tuski, 55/I n 1515: Delta, 74/V n 2090: Blok V, 40/IX n 2128:P.Morace, 57/IV n 2035: St.Aerod,43/II n 494: Zabjelo, 58/I n 1868: Ljubovic, 43/III n

IZDAVANJE

Zabjelo, 47m2, 60m2 p. puta Dak petrola, novogradnja Ljubović 80m2/II dvsoban, c.grijanje, kuhinja, 95.000 Pejton 82m2/III renoviran, namješten, odličan, 90.000 Iza Mljekare, dvosoban, dobar, 100m2 + bašta, 90.000 Kod Mupa – Zagorič, 50m2/IV sprat, kuhinja, 50.000 S.Aerodrom 45m2, 49m2 u izgradnji , 1m2=1000eur Delta city 55m2/I i II sp., novogradnja, 1m2=1250eur Gorica C, kuća 300m2, plac 600m2, mogućnost gradnje Kuća, Centar - Balšića, 121m2, mogućnost gradnje Zlatarsaka ulica, odlični p.prostori i stanovi u izgradnji

Budva - izdaje se poslovni prostor, ulaz sa bulevara, pogodan za više djelatnosti. Plaćanje mjesečno.

Tel.069/060-929 Izdaje se ekstra poslovni prostor, 78m2, u Nikšiću preko puta gradskog parka, zgrada “Ibona”. Tel.069/030-426, 069/364-806

Izdajem luksuzno namještenu garsonjeru, 32m2, Ulica mainski put, iznad autobuske stanice, Budva.

Tel.069/566-716

P Ozbiljna porodica ži stan do 120 Tel.069/531-503

traeura.

Tražim jednosoban stan od 1. septembra u Budvi, tokom cijele godine (i ljeti), na duži period. Fiksno 250 eura.

Prednost blizu stare osnovne škole. Tel.067/325-323 Potreban dvosoban ili veći jednosoban prazan stan sa zasebnim ulazom, strujomjerom i dimnjakom - prednost Zabjelo!

Tel.067/806-511

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

SOBE

Prodajem poslovni pro- Studentima dvokrevetne sobe stor u Herceg Novom. kod Delte. Ekstra.

Tel.069/460-403,067/424-324 Tel.069/042-227

38 PLACEVI

Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad.

Tel.069/073-331 Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Cijena 7.000 eura.

Tel.067/390-767 Prodajem 2.000m2 zemlje, Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put.

Tel.069/204-051 Prodajem plac u Zagoriču, 100 m od magistrale, 1.679m2, sa ucrtanim objektom od 1.016m2.

Može zamjena za stanove ili dogovor sa investitorom.

Tel.067-249-299 Prodajem zemlju u Beranama, selo Dolac, veoma povoljno.

Tel.020/620-037, 069/248-530 Prodajem plac na Žabljaku, 400m2, Motički Gaj 1, parcela 1098, blizu puta, struja, voda, telefon, 50 eura m2. Tel.069/362-471, 069/953-814 VOZILA/AUTO DJELOVI

srijeda, 16. 10. 2013.

MALI OGLASI REGISTRUJTE VAŠE VOZILO PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO)

Tel. 068 326 549 Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, kvalitetno, povoljno. Tel.067/644-494 Servis: klima, frižidera, zamrzivača, veš-sudo mašina, šporeta, bojlera. Tel.069/073264, 067/409-729 Otčepljenje kanalizacije električnom sajlom wc šolja, sudopera, šahti, umivaonika i ostalog. Povoljno. Dolazim odmah po pozivu. Povoljno!!!

Vukčević. Tel.069/655-444, 067/589-073, 068/654-474 Moleraj-gletovanje-tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno). Tel.069/459-110 GRAĐEVINSKE USLUGE

Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje-bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz.

Tel.069/297-222 Radim grobnice od betonskog bloka i fugujem kamene zidove. Tel.067/524-393

Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina.

Povoljno. Tel.069/020-997, 067/911-2598 RAZNO

Kupujem stari novac, perpere, lire, dinare, medalje, ordenje, grbove, ćemere, bajonete, sablje, jatagane, stara pisma, razglednice, srebrne predmete i druge stvari Tel.069/019-698, 067/455-713 Lijek za polipe, čvoriće i zadebljanja glasnih žica proizveden na bazi bilja i meda. Sto posto provjereno.

Tel.067/237-563 Ako imate probleme u ljubavi, braku, neslogu, želite znati budućnost, treba vam talisman, c.magija vas uništava.

Pozovite na 068/563-851 Prodajem Scholl ženske cipele, broj 40, neraspakovane, kupljene u Engleskoj, po nabavnoj cijeni 50 eura.

Tel.069/959-505 Prodajem komadni regal za dnevnu sobu (TV komoda, 4 viseća dijela sa staklom, polica za knjige) - očuvano.

Tel.067/244-166 Prodajem majstorske violine. Tel.069/617-231 Čaj za otapanje kamenca u zučnoj kesi i bubrezima, 100% biljnog porijekla.Tel.067/917-7373

NASTAVA

Dajem časove računovodstva za srednjoškolce. Podgorica. Pozvati poslije 17h.

Tel.069/405-864 POSAO

Potreban serviser za mobilne telefone.

Tel.067/912-0490 LIČNO

Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 100.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu.

Tel. 069/370-629 Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume...

Odličan.

Tel.067/265-605

Slobodna žena, uredna, željela bi upoznati situiranog gospodina sličnog sebi, nepušača od 65 do 68 godina. Na poruke ne odgovra.

Tel.068/278-744 KUĆNI LJUBIMCI

Poklanjam vakcinisane mačiće stare mjesec i po dana.

Na poklon i sterilizacija.

Tel.067/909-2479

USLUGE

Registracija preduzeća besplatna za ona koja će da koriste naše računovodstvene usluge. Obavljamo i poslove likvidacije i statutne promjene. Povoljno!

Tel.069/221-974

APARATI/OPREMA

Klime - obične, inverteri, multi. Fujitsu, midea, vivax.

Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina. Tel.069/020-023, 067/342-392 DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

39

srijeda, 16. 10. 2013.

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106 BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

VozoVi/trAins Međunarodni vozovi: POLAZAK IZ PODGORICE: Beograd: 10:00 (brzi); 20:05 (brzi). Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi). POLAZAK IZ BARA: Beograd: 09:00 (brzi); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila). Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi). POLAZAK IZ BIJELOG POLJA: Beograd: 12:27 (brzi); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi). POLAZAK IZ BEOGRADA: Podgorica: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila). POLAZAK IZ SUBOTICE: Podgorica: 14:31 (brzi); Bar: 14:31 (brzi). POLAZAK IZ NOVOG SADA: Podgorica: 17:17; Bar: 17:17.

Lokalni vozovi: PODGORICA-BIJELO POLJEPODGORICA: Polazak iz Podgorice svakog dana u 18.25. Polazak iz Bijelog Polja svakog dana u 6.30. PODGORICA-NIKŠIĆ-PODGORICA: Polazak iz Podgorice: 7.00; 8.05; 11.20; 14.00; 16.10; 19.35

i 20.30. Polazak iz Nikšića: 6.25; 8.40; 9.50; 12.40; 15.35; 18.05 i 21.00. NIKŠIĆ-PODGORICA-BAR: Polazak iz Nikšića: 15.35. Polazak iz Bara: 18.30.

PODGORICA-BAR-PODGORICA: Polasci iz Podgorice: 5.15; 6.30 (brzi); 8.20; 10.10; 11.30; 12.50; 14.05; 15.20; 16.50; 18.00; 19.29 (brzi) i 21.10. Polasci iz Bara: 5.25; 6.35; 9.00 (brzi); 10.20; 11.35; 14.05;14.50; 16.40; 18.30; 19.00 (brzi) i 20.30. BAR-BIJELO POLJE-BAR: Polasci iz Bara: 5.25; 9.00 (brzi); 14.50 i 19.00 (brzi).

Polasci iz Bijelog Polja: 4.19 (brzi); 9.01; 17.21 (brzi) i 18.35.

INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

Autobusi/bus Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13, Aranđelovac: 21:35, Banja Luka: 20:25, 21:30 petak, Bar: 03:00, 05:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:54, 18:00,19:40, 19:50, Beograd: 00:40, 07:30, 08:30, 09:45, 11:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00, Berane: 08:25, 09:00, 10:00 , 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:15, 22:27, 23:00, Bijeljina: 20:25, Bijelo Polje: 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35, Budva: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Cetinje: 00:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:05, 07:25, 07:42, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08,11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00: 07:02, 07:10, 07:15, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:14, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:56, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45,10:57, 10:59, 11:00, 11:00, 11:15, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:44, 12:50, 12:54, 13:00, 13:00, 13:15, 13:15, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:15, 14:20, 14:29, 14:30, 14:37, 14:39, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:00, 16:15, 16:29, 16:29, 16:30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:15, 18:19, 18:29, 18:30, 18:30, 18:50, 18:57, 19:00, 19:00, 19:10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00,

20:15, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27, 22:32, 23:40, Dubrovnik: 06:00, Gacko: 08:30, 10:50, 16:45, Glava Zete: 07:10, 15:07, Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13, Herceg Novi: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 19:45, 20:20, Kotor: 00:30, 05:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00, Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00, Kruševac: 16:30, Leskovac: 16:30, Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45, Nikšić: 05:45, 06:35, 07:02, 07:25, 07:40, 07:45, 08:25, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:35, 09:50, 10:29, 10:45, 10:50, 10:59, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 14:30, 14:39, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:30, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40, Niš: 10:00, 16:30, 20:15, Novi Pazar: 08:30, 09:45, 10:00, 11:00, 16:30, 23:00, Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00, Peć: 07:45, 21:30, Petrovac: 06:00, Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13, Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 14:39, 14:50, 15:57, Plužine: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Prijedor: 21:30 petak, Priština: 21:30, Prizren: 07:45, Rožaje: 10:00, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00, 20:15, 22:27, Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Subotica: 20:45, 22:30, Tivat: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:42, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, Trebinje: 10:50, 16:45, Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:15, 16:54, 18:00, 19:50, Žabljak: 05:45, 13:55, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes Informacije sadržame u retu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 11. jun 2013. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Tivat–Beograd: svim danima 08:20, 17:20, 19:20, subota 16:40, nedjelja 08:00. Beograd–Tivat: svim danima 07:00, 09:40, 18:40, subota 18:00, nedjelja 09:20. Podgorica–Beč: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedjelja 08:05, svim danima 15:00. Beč–Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedjelja 10:30, svim danima 12:50. Podgorica–Ljubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 16:10. Ljubljana–Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:25. Podgorica–Frankfurt: svim danima 11:40.

Frankfurt–Podgorica: svim danima 14:50. Podgorica–Cirih: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 12:30, srijeda 10:30, petak 08:25, subota 10:05.

Cirih–Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 15:10, srijeda 13:10, petak 11:15, subota 13:10. Podgorica–Rim: utorak i petak 08:30, nedjelja 17:40, ponedjeljak, četvrtak i subota 11:50.

Rim–Podgorica: utorak 10:40, petak 10:30, nedjelja 19:35, ponedjeljak, četvrtak i subota 09:40.

Podgorica–Kopenhagen: srijeda i subota 12:20.

Kopenhagen–Podgorica: srijeda i subota 15:50.

Podgorica–London: petak 08:15. London–Podgorica: petak 10:55. Tivat–London: srijeda 11:15, nedjelja 11:25. London–Tivat: srijeda 13:50, nedjelja 14:10. Podgorica–Moskva: svim danima 23:00, srijeda 15:20. Moskva–Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 13:50, srijeda 06:00, 21:10, petak 06:00, subota 21:10, nedjelja 16:30. Tivat-Moskva: ponedjeljak, utorak i četvrtak 10:00, svim danima, osim srijede 09:20, svim danima 20:10, subota 15:20, nedjelja 10:40. Moskva-Tivat: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 06:00, svim danima 07:15, svim danima, osim srijede 15:05, subota 05:30.

Podgorica-Pariz: utorak i četvrtak 10:20, petak 12:15, nedjelja 09:05. Pariz-Podgorica: utorak 14:00, četvrtak 14:05, petak 15:40, nedjelja 12:25.

Tivat-Pariz: subota 10:20. Pariz-Tivat: subota 14:00. Podgorica-Niš: ponedjeljak i četvrtak 18:05, petak, subota 19:10, nedjelja 21:15. Niš-Podgorica: ponedjeljak 09:15, utorak 07:15, petak 07:00, subota 08:00, nedjelja 07:45. Podgorica-BariPodgorica i Podgorica–Napulj–Podgorica (svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima).

Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10. Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45. Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Podgorica-Beograd: svim danima 06:20, 09:35, 19:00h; Beograd-Podgorica: svim danima 08:00, 17:25, 21:25; Tivat-Beograd: svim danima 12:50, 19:15; Beograd-Tivat: svim danima 11:10, 17:35; Beograd-Frankfurt-Beograd: svim danima polazak u 12:00, povratak 14:50; Beograd-Amsterdam-Beograd: svim danima polazak 08:20, povratk 11:50; Beograd-Dizeldorf-Beograd: svim danima polazak 08:05, povratak 11:05; Beograd-Bec-Beograd: svim danima polazak 07:55, povratk 10:45; Beograd-Moskva-Beograd: svim danima polazak 13:50, povratak 19:35; Beograd-Sarajevo-Beograd: svim danima polazak 21:30 povratak 06:30; Beograd-Skoplje-Beograd: svim danima polazak 21:40, povratak 06:00; Beograd-AtinaBeograd: svim danima tri leta dnevno; Beograd-London-Beograd: svim danima polazak 10:35, povratak 13:40; Beograd-Cirih-Beograd: svim danima polazak 16:10, povratak 10:40; Beograd-Rim-Beograd: svim danima polazak 06:50, povratak 09:30; BeogradPariz-Beograd: svim danima polazak 09:20, povratak 13:00; Beograd-Brisel-Beograd: ponedjeljkom i petkom u 08:05, povratak 18:10; Beograd-Kopenhagen-Beograd: četiri puta sedmično sa tri leta dnevno; Beograd-Berlin-Beograd: pet puta nedjeljno sa tri leta dnevno; Beograd-Študgart-Beograd: tri puta nedjeljno sa dva leta dnevno; Beograd-Solun-Beograd: četiri puta nedjeljno da 4 leta dnevno; BeogradVaršava-Beograd: pet puta nedjeljno; Beograd-Milano-Beograd: šest puta nedjeljno sa dva leta dnevno; Beograd-Stoholm-Beograd: tri puta nedjeljno; Beograd-Geteborg-Beograd: dva leta nedjeljno; Beograd-Istambul-Beograd: pet puta nedjeljno sa dva leta dnevno; Beograd-Tel Aviv-Beograd: dva puta nedjeljno; Beograd –Dubrovnik-Beograd: četiri puta nedjeljno u 08:30; Beograd-Split-Beograd: četiri puta sedmično polazak 08:05; Beograd-Pula-Beograd: subotom u 08:30; Beograd-Girona-Beograd: utorak i subota u 18:15.

Sve informacije i rezervacije putnici mogu dobiti u poslovnici –Vuka Karadžića telefoni 020/664-740, 664-750/664-730, call centar 020/290-240 , fax 665330. Radno vrijeme poslovnice 09:00 do 17:00. Mail adresa podgoricato@jat.com Rado vrijeme poslovnice na aerodromu 2 sata prije leta. Telefoni 020/653 051/653050. Cargo sluzba JAT airwaysa od 07:00-14:00. Tel. 020-653-051

Moskva – Tivat: utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat – Moskva: utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su: +382/67/23-07-78; +382/67/67-65-66 Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50.

Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50.

Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

Podgorica – Rim (FCO): ponedjeljak 12.00, utorak 10.30, četvrtak i subota 11.50, petak 08.30, nedjelja 17.00. Rim (FCO) – Podgorica: ponedjeljak, četvrtak i subota 09.40, utorak 12.40, petak 10.30, nedjelja 19.00.

Informacije: OKI AIR MONTENEGRO, generalni zastupnik za Crnu Goru Podgorica, 020/201201, 201202

40

TV PROGRAM Film

06:15 Serija:Tri Hil/r 08:05 Serija:Karma/r 08:55 Emisija za djecu-Mozgalica 09:00 Tačno 9 09:45 Serija:Odbačena/r 10:30 Serija:Ponor ljubavi/r 11:15 Film:Zauvijek mlad 13:00 Tačno 1 14:00 Serija:Sulejman Veličanstveni/r 14:45 Serija:Kuća od stakla/r 16:10 Serija:Ponor ljubavi 17:00 Serija:Odbačena 17:45 Serija:Kuća od stakla 18:55 Emisija za djecu-Mozgalica 19:00 Vijesti Prve 19:23 Serija: Sulejman Veličanstveni 20:10 Serija:Karma 21:00 Moja velika svadba 23:45 Serija:Tri Hil

PRVA Porodica Kardašijan 00.30

06.30 10.00 10.15 11.05 12.00 12.25 13.00 13.05 14.05 15.30 16.05 16.55 18.00 18.30 19.30 19.55 20.05 22.00 22.30 23.00

Dobro jutro Crna Goro Dnevnik Serija: Djevojački institut/r Naučno – obrazovni program Vijesti Crtana serija :Štrumpfovi Vijesti Strani dok. program Naučno – obrazovni program/r Dnevnik 1 Serija: Zakon i redodjeljenje za specijalne žrtve/r Crna Gora uživo Serija: Office/r Serija: Djevojački institut Dnevnik 2 Sport Serija: Sulejman veličanstveni Dnevnik 3 Serija: Office Serija: Zakon i redodjeljenje za specijalne žrtve

RTCG 1 Štrumpfovi 12.25

06:50 07:00 11:00 11:50 12:00 13:00 14:45 15:00 15:40 15:50 16:00 18:00 18:30 19:30 20:00 21:00 22:00 23:30 23:40 02:45

City kid’s Dobro jutro Farma uživo City Tačno u podne Farma uživo City Serija: Simar Teen pleme City Farma uživo Info Monte Serija: Oluja Serija: Mala nevjesta Farma – pregled dana Bračni sudija Dnk Teen pleme Farma uživo City

PINK Serija: Oluja 18.30

06:45 09:05 10:00 10:40 11:30 12:00 13:20 13:50 14:00 14:15 15:00 15:40 16:30 16:50 17:05 17:45 18:30 19:10 19:55 21:00 22:00 22:15 22:25

Boje jutra Serija:Larin izbor/r Vijesti u 10 Serija: Prija/r Extra lifestyle Vijesti u 12 Moja polisa/r Naša kuhinja Vijesti Serija:Suze Bosfora Serija:Asi Serija: Silikonske ljepotice Vijesti u pola 5 Naša kuhinja Serija: Prija Lud, zbunjen, normalan Vijesti u pola 7 Serija:Larin izbor Serija:Kako vrijeme prolazi Serija: Euritmija Vijesti u 10 Sport Serija:U tuđoj koži

VIJESTI Lud, zbunjen, normalan 17.45

Sport

Informativa

07:00 08:30 09:00 10:00 11:00 11:30 12:00 14:00 15:00 15:30 16:30 16:55 18:00 18:15 20:00 20:15

Crtani film Top Shop 5 do 5/r Neki to vole zorom Kuhinjica Divlja ljepota Film: Dobročinitelji Večera kod Džaje/r Top Shop Kuhinjica Divlja ljepota 5 do 5 Forum Film: Stanari Forum Specijalna emisija – Video prilozi za istoriju Crne Gore 22:45 Forum 23:15 5 do 5/r 00:15 Specijalna emisija – Video prilozi za istoriju Crne Gore/r

ATLAS 5 do 5 16.55

TV PREPORUKA ZAUVIJEK MLAD Prva 11.15

Romantična drama o pilotu koji je imao sve, ali je izgubio ženu koju voli…Onda je otkrio kako vrijeme ne čeka nikoga, ali prava ljubav čeka zauvijek... Prije Drugog svjetskog rata probni pilot Danijel MekKormik živi savršenim životom - upoznao je ženu svog života i radi posao koji voli. Međutim, nesrećnim sticajem okolnosti, njegova ljubav umire. Gonjen krivicom, Danijel se prijavljuje kao dobrovoljac za tajni eksperiment tokom kojeg bi trebalo da bude zaleđen godinu dana.Međutim, eksperiment polazi po zlu pa se planirana godina dana pretvora u razdoblje od čak 50 godina.

08.30 09.15 10.05 12.00 12.05 12.30 15.00 15.30 16.00 17.00 18.00 19.30 20.15 20.45 21.30 22.20 23.10

Serija:Pod obručem Strani dok. program Serija: Fleš /r Vijesti Serija: Univerzum/r Fudbal: Crna Gora – Moldavija/r Putevi života/r Muzika Serija: Sestra Tereza/r Serija: Univerzum Serija:Mjesto zločina/r Dnevnik 2 Stil Serija: Mjesto zločina Serija: Sestra Tereza Serija: Fleš point Film:Tihi partner

RTCG 2 Vijesti 12.00

07:00 10:00 10:20 12:00 13.00 15:15 15:45 16:00 17:00 17:30 18:45 19:00 19:50 20.00 22.30 22.45

Uz jutarnju kafu Dogodilo se...

Ekstremno Toto vijesti Uz jutarnju kafu/r Smiješna Top Lista Na domaćem terenu Zabavni Magazin Žestoko Goleada Svijet sporta Texas Holdem Poker Ekstremno Žestoko Zabava Smijeh kao lijek

777 Zabavni Magazin 16.00

08:30 10:45 11:15 11:45 12:15 12:30 13:10 14:00 14:30 15:30 17:30 19:10 19:30 20:00 22:00 22:35 22:50 23:05 00:00

Aljazeera Zdravo jutro Hrana i vino Lijek iz prirode Oglasi Trag Lijek iz prirode Aljazeera Kućica u cvijeću Astro num caffe Hrana i vino Mbc dnevnik Oglasi Lijek iz prirode Nokaut Video katalog Oglasi Aljazeera Astro num caffe

MBC Kućica u cvijeću 14.30

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08.15 Jutarnji program 09.00 Vesti 09.05 Serija: “Kazneni prostor” 09.40 Gastronomad 09.55 Vesti 10.00 Trag 10.35 Zadnja kuća Srbija 11.00 Vesti 11.05 Balkan 11.50 Velikani 12.00 Dnevnik 12.15 Sport plus 12.25 Vreme, stanje na putevima 12.30 Serija: “Firma” 13.15 Evronet 13.20 Drama: Beograde, dobro jutro 14.20 Prag sela Srbije 14.45 Gastronomad 15.00 Ovo je Srbija 16.00 Serija: “Bela lađa” 16.55 Moj lični pečat 17.00 Dnevnik 17.20 Šta radite bre 17.45 Beogradska hronika 18.25 Oko 19.00 Kviz: Slagalica 19.21 Vreme, stanje na putevima 19.30 Dnevnik 20.05 Serija: “Bela lađa” 21.00 Film: “Za sve je kriv Rio” 22.45 Vesti 22.50 Serija: “Firma” 23.40 Dnevnik 00.10 Evronet RTS 2 08.35 Pink Panter, animirana serija 08.47 -Plava ptica -09.13 -U senci oblaka -09.26 -Licidersko srce 2013. 09.59 Dosije iks i oks -10.02 -e-TV -10.32 -Okruženje -11.20 -TV mreža 11.50 -Dobro je znati 12.20 Gudači Sv. Đorđa -13.00 -Trezor -14.00 -Plava ptica 14.25 U senci oblaka 14.38 Licidersko srce 2013. -15.12 -Ja,

mi i drugi -15.55 -Vi i Mira Adanja Polak -16.40 -To sam ja -17.25 -Serija: “Eliza iz Rivombroze” -18.20 -Gradske priče -18.45 -Na slovo -19.40 -Pink Panter, animirana serija -19.47 -Verski kalendar -20.00 U svetu -20.30 -Beokult - Čuvari grada -21.00 -Serija: “Eliza iz Rivombroze” -21.55 Film: “Bulevar spasenja” -23.35 -Muzički program: Bitlsi -00.45 – Trezor HRT 1 07.00 Dobro jutro Hrvatska -09.00 -Serija -10.00 -Vesti -10.11 -Dokumentarni film -11.00 Šta vas žulja -12.00 -Dnevnik -12.23 -Serija: “Naslednica s Vendavala” -13.15 -Reporteri 14.45 Društvena mreža -16.00 -Serija: “Hartlend” -17.15 -Hrvatska uživo -17.45 Slatko ludilo -18.50 -Serija: “Odmori se, zaslužio si” -19.30 -Dnevnik -20.10 -Zagrebačka škola šansone 21.00 Paralele -21.30 -Pola ure kulture -22.00 -Serija: “Na terapiji” 23.10 Film: “Praški duet” -00.45 –Koncert HRT 2 10.25 Dr Oz 11.55 Serija: “Hotel dvorac Ort” -13.10 -Film: “Tuđe srce” -14.45 -Serija: “Degrasi” 15.10 Školski program -16.30 -Mesto pod suncem -17.20 -Serija: “Tri Hil” -18.05 Kuvaj-

07:02 10:00 11:30 11:50 12:00 12:35 13:20 15:50 16:50 18:25 19:00 19:30 20:00 21:00 21:30 21:35

Svježi u dan Prolog /r. Životinjske lakrdije Montena SHOP Crtani film-Mumijevi Muzički program Majstor kuhinje /r.

MBB Magazin Majstor kuhinje Životinjske lakrdije/r.

Muzički program Crtani film /r.

PG Raport Info Montena SHOP Istorijske paralele /r. gost: Stevo Vučinić 23:00 Prolog 00:00 Ponoćni Info

MONTENA Muzički program 19.00

DANAS U GRADU mo zajedno -18.50 -Dr Oz -19.30 -Mala TV -20.05 -Serija: “Dobra žena” -20.45 Simpsonovi 21.45 Film: “Roki 3” -23.05 -Serija: “Sestra Džeki” -23.30 -Serija: “Lovci na natprirodno” 00.10 Muzički program HBO 10.00 Film: “Neka ružni crknu” 11.45 Teška nacija 14.05 Film: “Mapeti u svemiru” -15.35 Film: “Zeleni fenjer” 17.30 Serija: “Redakcija” 18.30 Film: “Ljubav i čast” -20.05 Film: “Pritajeno zlo: Odmazda” 21.40 Serija: “Benši” 22.35 Film: “Anđeo čuvar” 00.45 -Film: “Istinite laži” 03.00 Film: “Aladin i smrtonosna lampa” FOX LIFE 09.55 Serija: “Očajne domaćice” 10.45 Džejmi Oliver 11.40 Ukrasi moj dom 13.40 Renoviranje od milion dolara 14.35 Kako izgledam 15.30 Džejmi Oliver 16.25 Serija: “Melisa i Džoi” 18.15 Serija: “Telo je dokaz” 20.55 Serija: “Bivši” 21.50 Serija: “Srećno razvedeni” 22.45 Serija: “Očajne domaćice” 23.40 Serija: “Bivši” 00.35 Serija: “Srećno razvedeni” FOX CRIME 08.40 Serija: “Inspektor Montalbano” 12.50 Serija: “Detektiv na Floridi” 13.45 Serija: “Red i zakon” 14.40 Se-

rija: “King” 15.40 Serija: “Slučajni partneri” 16.40 Serija: “Pariski forenzičari” 20.00 Serija: “Detektiv na Floridi” 20.55 Serija: “Red i zakon” 21.50 Serija: “Smrt u raju” 22.50 Serija: “Odred za borbu protiv mafije” ARENA SPORT 11.00 Fudbal: Monako - Sent Etijen 13.00 Fudbal: Lacio - Fiorentina 15.00 Fudbal, Totenhem TV 17.00 Fudbal UEFA EURO: The Official Story 2004 The Greek Odyssey 18.00 Košarka: Partizan - Mega Vizura, prenos 20.00 Košarka: Igokea - Crvena zvezda, prenos 22.00 NFL: Dalas - Denver 00.00 Poker 01.00 Fudbal: PAOK – Panatinaikos SPORT KLUB 11.00 Tenis: VTA Moskva, prenos 13.00 Tenis: ATP Moskva, prenos 14.30 Tenis: VTA Moskva, prenos 16.30 Tenis: ATP Moskva, prenos 18.00 Tenis: VTA Moskva, prenos 19.30 Sedmica pred vama 19.50 Magazin Evrolige 20.30 Košarka: Montepaski - Galatasaraj, prenos 22.15 Na današnji dan 22.30 Top tenis 23.00 Vesti 23.30 Fudbal: Švedska - Nemačka 01.30 Košarka: Bamberg – Strazbur

CINEPLEXX

Apokalipsa u Holivudu 17:00; 20:00; 22:00; Put ružama posut 18:45; Amazonija 3D kids fest 14:30; Vitez rasti 3D sinhronizovano 16:15; Nosorog Oto 3D 11:00; Dan Vrana sinhronizovano 12:45; Legenda o Sarili 3D sinhronizovano 14:45; Zip i Zap 16:30; Konj na balkonu 11:15; Gospodin Mjesec 13:00; Mirko nemirko 15:15; Dječak detektiv 11:30; Hrabri autić plodi 13:15; Safari u Africi 3D sinhronizovano 18:15; Mala velika panda sinhronizovano 17:15; Gravitacija 3D 19:00; 20:45; 22:30; Prizivanje zla 20:15; 22:40; Dajana 21:00; Grozan ja 2 3D 16:30; 18:30; Zatvorenici 21:30; Rizična igra 20:30; 22:15; 2 pištolja 19:30; Avioni 3D 15:00; Štrumpfovi 2 3D 15:45;