Dnevne novine 30.04, 1-2.05. 2017.

MITJA MOÄŒNIK, AMBASADOR SLOVENIJE U PODGORICI

Svi vaĹĄi izbori su pokazali da je Crna Gora za NATO

BLIĹ˝I SE ROÄŒIĹ TE ZA KONTROLU OPTUĹ˝NICE SDT

â– 2 3

â– 13

Audio i video zapis iz sudnice biće dostupan javnosti

NEDJELJA, PONEDJELJAK I UTORAK, 30. 4, 1. I 2. 5. 2017. BROJ 1750 GODINA VI

IzdavaÄ?: Novine d.o.o. | Prvi broj izaĹĄao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | www.dnevne.me | redakcija@dnovine.me | 0,50 EUR

SLUÄŒAJ ÂŞ PRIMORKAÂş

â– 14 15

SDT traĹži da NLB vrati 4,5 miliona eura

INTERVJU: DIREKTORICA NTO Ĺ˝ELJKA RADAK KUKAVIÄŒIĆ

Interesovanje Rusa za Crnu Goru dvostruko veće â– 8 9 ORGANIZATOR EXITA DUĹ AN KOVAÄŒEVIĆ ZA DN:

PriÄ?amo i sa Grcima, ali Sea Dance ostaje u Budvi

â– 38 39

BOŽIĆNI USTANAK

â– 30 31

PriÄ?a o Krstu Zrnovom zasluĹžuje da se nastavi

SLAVKO KALEZIĆ ZA DN

Volio bih da uđem u finale, izgorjeću za to

â– 42 43

Svim građanima Crne Gore Şelimo srećan Praznik rada Sljedeći broj Dnevnih novina izlazi u srijedu, 3. maja

ZA NAJBOLJE PONUDE:

marketing@dnovine.me

+382 77 300 104

2

AKTUELNO

NEDJELJA, PONEDJELJAK I UTORAK, 30. 4, 1. I 2. 5. 2017.

INTERVJU: MITJA MOČNIK, AMBASADOR SLOVENIJE U P

SVI VAŠI IZBORI SU POKA DA JE CRNA GORA ZA NAT

⌦ Elhana Hamzić

A

mbasador Slovenije u Crnoj Gori Mitja Močnik kaže da svi dosadašnji izbori, od referenduma, obnove nezavisnosti, pa sve do danas, jasno dokazuju opredjeljenje Crne Gore za sistem kolektivne bezbjednosti.

Močnik je u intervjuu za Dnevne novine kazao da je Slovenija jedna od rijetkih država koja je javno objavila svoju strategiju prema Zapadnom Balkanu.

On naglašava da je slika Crne Gore u odnosu na period kada je postojala SFR Jugoslavija, sasvim drugačija.

“Ako se vratimo malo u prošlost onda mogu da podsjetim

da je u osamdesetim godinama prošlog vijeka BDP tadašnje Crne Gore bio manji nego BDP grada Maribora. Danas je slika potpuno drugačija. Značajan razvoj Crne Gore dobio je podstrek poslije obnove nezavisnosti uz sve probleme koje donosi tranzicija i nametnuta vaučerska privatizacija”, kaže Močnik.

On ističe da je napredak značajan, ali ima još mnogo toga da

se uradi na području regionalnog razvoja i same mobilnosti i statusa građana Crne Gore.

“Crna Gora se poslije raspada Jugoslavije prvi put pridružuje nekom veoma konkretnom sistemu kolektivne bezbjednosti.

Taj sistem nije nametnut, nego je to odluka koja je bazirana na crnogorskoj parlamentarnoj demokratiji, pa i odluka velikog dijela građana. Crnoj Gori su danas granice NATO zemalja na Božaju i Debelom brijegu i nema nijednog razloga zbog kojeg ne bi zajedno i sa susjedima učestvovali u izgradnji bezbjednog, prosperitetnog i ekonomski perspektivnog regiona, koji je u proteklom vijeku često bio

poprište vojnih sukoba. Većina crnogorskih opština se, na primjer, graniči sa susjednim državama”, kaže Močnik.

DN: Crna Gora je na vratima NATO-a, zvaničnici najavljuju da bi do sljedećeg Samita u maju mogla biti 29. članica Alijanse, a sve smo bliži i EU. Na koji način evroatlantske integracije Crne Gore utiču na Zapadni Balkan?

MOČNIK: Nijesam baš sklon velikim geopolitičkim teorijama. Geopolitička paradigma Balkana bazira se na kontekstu, u kome su proširenje EU i NATO na tom prostoru, glavni alati za stabilizaciju. Pri tome

Crna Gora se poslije raspada Jugoslavije prvi put pridružuje nekom veoma konkretnom sistemu kolektivne bezbjednosti. Taj sistem nije nametnut, nego je to odluka koja je bazirana na crnogorskoj parlamentarnoj demokratiji, pa i odluka velikog dijela građana

NEDJELJA, PONEDJELJAK I UTORAK, 30. 4, 1. I 2. 5. 2017.

aktuelno

3

PODGORICI

azali To

se dodiruju interesi drugih sila, prije svega, zato što se kasni sa procesima integracije. Interesi velikih sila dodiruju se i u ostalim regijama svijeta, ne samo na Balkanu. Zbog različitih razloga, ekonomskih, političkih, bezbjednosnih i brojnih drugih, Crna Gora kao članica NATO-a i buduća članica EU, ojačaće svoju poziciju faktora stabilnosti u Jugoistočnoj Evropi, a članstvom u NATO već sada prevazilazi praksu i način razmišljanja o tome ko će postati takozvani “Zapad”. Stabilnost Crne Gore pozitivno utiče na regiju, pa je i u Crnoj Gori, baš zbog približavanja NATO i EU, promijenjena politička retorika i dosta jasnije opredijeljen smjer razvoja države. Opredjeljenje Crne Gore za sistem kolektivne bezbjednosti, dokazuju svi dosadašnji izbori od referenduma o obnovi nezavisnosti, pa sve do danas.

DN: SAD su nedavno ratifikovale Protokol o ulasku Crne Gore u NATO. Da li će ovo smanjiti pritisak drugih zemalja, najviše Rusije, ka Crnoj Gori?

MOČNIK: Dosta jednostavno i pogrešno razmišljanje je da su SAD u ulozi ratobornog boga Marsa, a Evropa u ulozi razmažene i nemoćne boginje Venere.

Nadam se da će ponovo započeti dijalog unutar EU, između EU i NATO (koji je već počeo), a i dijalog između NATO i Ruske Federacije. Taj dijalog bi trebalo da obuhvati pronalaženje za-

Značajan razvoj Crne Gore dobio je podstrek poslije obnove nezavisnosti uz sve probleme koje donosi tranzicija i nametnuta vaučerska privatizacija

jedničkog modela za sukobljavanje prijetnjama, saradnju na području bezbjednosti kritične infrastrukture, saradnju u funkciji smanjivanja rizika za klasične oružane konflikte, sukobljavanje sa ilegalnim migracijama, organizovanim nasiljem, proliferacijom oružja za masovno uništavanje, borbu protiv terorizma i organizovanog transnacionalnog kriminala...

DN: Vjerujete li da će zemlje regiona nastaviti proces približavanja Evropskoj uniji uprkos tome što se Evropska unija suočava sa brojnim krizama - terorizmom, migrantima, Bregzitom?

MOČNIK: Iz potpuno pragmatičnih razloga, jasno je da

Zbog različitih razloga, ekonomskih, političkih, bezbjednosnih i brojnih drugih, Crna Gora kao članica NATO-a i buduća članica EU, ojačaće svoju poziciju faktora stabilnosti u Jugoistočnoj Evropi, a članstvom u NATO već sada prevazilazi praksu i način razmišljanja o tome ko će postati takozvani “Zapad”

Crna Gora nema taj luksuz da ne bude dio najrazvijenije grupacije zemalja na planeti, ukoliko već postoji šansa za to. Preklapanje članica EU sa članicama NATO je preko 80% i uz SAD, Kanadu, Norvešku... te države čine grupaciju sa najvećom političkom i ekonomskom snagom na planeti. Vraćanje u protekcionizam i totalno prihvatanje ideologema eurocentrizma, za EU bilo bi kratkoročno možda korisno, a na duži rok jako štetno. Vjerovatno će sam Bregzit učvrstiti osnovni princip konsenzusa među državama EU, pa i konsenzusa oko politike proširenja. Tu je Crna Gora u značajnoj prednosti u odnosu na ostale države regiona. Euroa-

tlantsko partnerstvo prema tzv.

Zapadnom Balkanu se nastavlja, ali će evropske države morati da ulože više na području kolektivne bezbjednosti. Ako se dopušta nekontrolisan transfer oružja i sredstava za masovno uništavanje, pa i finansijski transferi, nesmetan protok informacija; onda smo svi u velikom problemu. Velikim krizama slijede i prekogranične migracije, a sa njima i humanitarne katastrofe i destabilizacija regiona. Organizovani kriminal je već davno našao način kako se migranti, droge, opasni materijali, pa ako hoćete i otpad..... mogu pretvoriti u čisti profit. Postoji način kako se tome suprotstaviti bez velikih birokratskih sistema!

Nova politika EU podrazUmijEva i promjENE U odNosima DN: Kako vidite region u narednom periodu? Kakve izazove možemo očekivati?

MOČNIK: Sa regionom radim od sredine devedesetih godina. Najgore što može da nam se dogodi su politički i nacionalistički atavizmi. Kakav će biti novi zajednički geopolitički termin za tzv. “Zapadni Balkan” poslije ulaska Crne Gore u NATO ne znam baš tačno, ali vjerujte mi, ako će do novog termina doći, to će biti nešto

drugo. Već danas, različiti analitičari koje čitam, ne pišu o Crnoj Gori kao o državi Zapadnog Balkana ili je kao takvu ne spominju u svojim esejima!

EU je, na primjer, kao i članice EU, zadržala bilateralne odnose sa svakom od tih država, i pored regionalne politike EU iz Soluna 2003. godine. Osnovni naglasak regionalnog povezivanja bio je da se problemi ne mogu rješavati isključivo bilateralno ili samo na nacional-

noj razini. Bilo je malo i regionalnih inicijativa sa jakom bezbjednosnom i odbrambenom komponentom.

Regionalne inicijative, inicirane i podržavane od EU, nisu baš omogućile državama regiona da značajno osiguraju integraciju u EU ili promijene političku, bezbjednosnu, ekonomsku klimu. Države regije naime, nisu htjele da im se nametne neka nadnacionalna struktura, a takozva-

ni “veliki donatori” nisu uvijek donirali ili inicirali različite inicijative samo iz altruističkih pobuda. Novu politiku EU prema regionu nemoguće je ostvariti bez značajnih promjena u samom sistemu odnosa EU i ostalih aktera prema regiji. Naime, euroregije u EU nastaju kao odraz saradnje u rješavanju zajedničkih problema, bazirajući se na korišćenju evropskih fondova. Takva prekogranična saradnja,

bila bi možda barem djelimično primjenjiva i na saradnju u regionu. Tehnička i finansijska pomoć EU uz finansijsku i tehničku (i stručnu) participaciju država regiona omogućila bi projekte koji bi povezali regije po interesnoj osnovi. Za to treba politička volja u EU i u samim državama regiona, a to, naravno, ne znači stvaranje neke nove subregionalne carinske unije ili neke naddržavne strukture.

4

AKTUELNO

NEDJELJA, PONEDJELJAK I UTORAK, 30. 4, 1. I 2. 5. 2017.

DONACIJE ZA LOKALNE IZBORE U HERCEG NOVOM

DEMOKRATE SAKUPILE 4.225, DF 300 EURA Demokratska Crna Gora prikupila je do sada 4.225 eura od donacija pravnih i fizičkih lica za izbornu kampanju u Herceg Novom. Demokrate su za period od 26. marta do 9. aprila prikupile 2.075 eura od donacija 28 osoba, a od 10. do 24. aprila još 2.150 eura od 40 osoba.

Donacije koje su Demokrate prikupile kreću se od 10 do 300 eura.

Najviše novca, po 300 eura, uplatili su predsjednik Aleksa Bečić i generalni sekretar stranke Boris Bogdanović.

Miro Jančić dao je 200, a 50 eura manje poslanik Danilo Šaranović. Dženan Kolić donirao je partiji 123 eura, a poslanici Zdenka Popović, Mijomir Pejović, Momo Koprivica, Valentina Mi-

Borićemo se za Herceg Novi i njegove građane Nosilac liste DPS-a na lokalnim izborima u Herceg Novom, Petar Porobić, rekao je da će se ta partija boriti za Novljane i razvoj Novog.

Porobić je, zajedno s potpredsjednikom Vlade Milutinom Simovićem, obišao Udruženje poljoprivrednika Herceg Novog, veterinarsku stanicu, poljoprivredne apoteke, klaonicu “Babić”, vodovod u Prijevoru i više poljoprivrednih proizvođača.

“Suština naše kampanje je direktan razgovor sa građanima, razumijevanje za probleme koje iznose i velika volja koju imamo da

istaknute probleme riješimo”, kazao je Porobić.

On je rekao da će, kao pojedinačno najjača partija u Herceg Novom, tako raditi i poslije izbora.

“U našem fokusu su ljudi, obični ljudi koji žive u našem prelijepom gradu. Borićemo se za Novljane i razvoj našeg grada. Imamo potencijale i u poljoprivredi i danas Iskoristio priliku da u direktnom razgovoru istaknem naše opredjeljenje da više povezujemo poljoprivredu i turizam, i idemo u susret razvojnim projektima Herceg Novog”, zaključio je Porobić.

EURA DONIRALI SU POSLANICI DEMOKRATA ZDENKA POPOVIĆ, MIJOMIR PEJOVIĆ, MOMO KOPRIVICA I VALENTINA MINIĆ

nić i direktor partije Vladimir Vujović po 100 eura.

Sekretar hercegnovskog odbora Jadranko Tomašević pružio je, kako se navodi, nenovčani prilog u vrijednosti od 150 eura.

Demokratski front sakupio je za sada 300 eura priloga, a jedinu donacio uplatio je Pavle Popović.

Foto: Mirko Savović

NOSILAC LISTE DPS PETAR POROBIĆ

100

Građanska lista “Za Herceg Novi Mišo Škobalj” sakupili su za 14 dana u aprilu 1.500 eura i to prilozima tri lica od po 500 eura. Novac partiji donirali su: Milan Ivanišević, Nikola Radović i Željko Tafra.

Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović raspisao je lokalne izbore u Herceg Novom za 7. maj, nakon što su odbornici lokalnog parlamenta 3. februara donijeli odluku o skraćenju mandata.

Pravo glasa imaće 24.927 građana. U odnosu na posljednje lokalne izbore, održane 2014. godine, biračko tijelo uvećano je za 117 birača.

U izbornoj trci je šest partija, četiri građanske grupe i dvije koalicije.

Milošević politički direktor URA

PREMA KOALICIONOM SPORAZUMU SA DPS

Članovi Predsjedništva Građanskog pokreta URA, izvršni i politički direktor, kao i šef medijskog tima izabrani su na jučerašnjoj prvoj sjednici Glavnog odbora. Doskorašnji lider Ure, Žarko Rakčević, trebao bi u narednih mjesec da bude izabran za predsjednika Političkog savjeta.

Za prvog čovjeka izvršnog odbora izabran je Zoran Mikić, za političkog direktora bivši kontrolor pokreta URA u Zavodu za zapošljavanje (ZZZ) Rade Milošević, dok je za šefa medijskog tima izabran odbornik u Skupštini Glavnog grada Podgorice, Luka Rakčević, saopšteno je iz GP URA.

Albanci dobili još jedno mjesto u Vladi Crne Gore Diplomirani pravnik Valjon Dasarami, član Demokratske unije Albanaca, na sjednici Vlade Crne Gore koja je održana u četvrtak imenovan za v.d. sekretara u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava.

Na čelu tog Vladinog resora je predsjednik Demokratske unije Albanaca Mehmed Zenka. Koalicija ”Albanci Odlučno” do sad je dobila sedam funcija. Genci Nimanbegu je potpredsjednik Skupštine Crne Gore, Mehmet Zenka ministar za ljudska i manjska

prava, a Nik Đeljošaj je državni sekretar u Ministarstvu javne uprave.Đerđ Camaj je zamjenik izvršnog direktora Pošte Crne Gore.

Nikola Berišaj i Adrijan Mavrć su u kabinetu potpresjednika Skupštine Gencija Nimanbegua, dok je Vlaljon Dasarami sekretar u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava.

Maras Dukaj je generalni direktor Direktorata za obrazovanje pripadnika manjinskih naroda u Ministarstvu prosvjete.

NEDJELJA, PONEDJELJAK I UTORAK, 30. 4, 1. I 2. 5. 2017.

AKTUELNO Foto: Iva Mandić

MINISTAR ODBRANE PREDRAG BOŠKOVIĆ

Rusija će morati da prihvati našu odluku o NATO Ministar odbrane Predrag Bošković smatra da je usvajanje Predloga zakona o potvrđivanju Sjevernoatlantskog ugovora u Skupštini Crne Gore, kojim se stiču uslovi za učlanjenje naše zemlje u NATO, istorijski trenutak za sve crnogorske građane.

On je, gostujući sinoć u emisiji Javnog servisa “Akcenti, kazao da članstvo u Alijansi garantuje regionu Zapadnog Balkana stabilnost, a Crnoj Gori sigurnost i dugovječnost.

“Ovaj region je istorijski veoma turbulentan. Meni ostaje da poželim da i ostale zemlje Zapadnog Balkana koje još nisu dostigle taj stepen odlučnosti, krenu ka NATO integracijama i postanu dio Alijanse, jer su stalni sukobi stavili ovaj re-

gion u zapećak evropske civilizacije”, naglasio je Bošković.

Govoreći o prednostima i benefitima članstva on je kazao da, pored ekonomskih, ima i onih koje se ne mogu novcem izmjeriti, poput iskustava koja se stiču radom u NATO komandama, ili učešćem u međunarodnim misijama i operacijama, što je od izuzetnog značaja za razvoj sposobnosti Vojske Crne Gore.

“Današnje sposobnosti pripadnika Vojske Crne Gore neuporedive su sa nivoom iz 2006. godine i vremenom kada smo krenuli u NATO integracije” istakao je Bošković.

Komentarišući neutemeljene i manipulativne tvrdnje protivnika NATO integracija o ekstremnim troškovima član-

stva u Alijansi, on je precizirao da godišnja članarina od 450.000 eura znači da će svakog građanina Crne Gore ono koštati 72 centa na godišnjem nivou.

Ministar odbrane je izra-

5

Čestitke Iljiru Meti Predsjednici države i DPSa, Filip Vujanović i Milo Đukanović, uputili su čestitke Iljiru Meti, povodom njegovog izbora za predsjednika Republike Albanije.

“U ime građana Crne Gore i lično, upućujem Vam iskrene čestitke na izboru za Predsjednika Republike Albanije.”, saopštio je Vujanović.Uz prijateljske želje za uspjeh i ličnu sreću u obavljanju ove odgovorne dužnosti, Đukanović je izrazio uvjerenje da će Meta nastaviti da daje lični pečat svestranom razvoju dobrosusjedskih odnosa naših prijateljskih naroda i zemalja.

zio i očekivanje da će i Rusija, koja se otvoreno protivi crnogorskom članstvu u NATO, vremenom prihvatiti da je Crna Gora suverena država koja slijedi svoje nacionalne interese i interese svojih građana.

BIVŠA MINISTARKA GORDANA ĐUROVIĆ

Dobra pozicija Crne Gore na međunarodnoj političkoj sceni Bivša ministarka evropskih integracija, Gordana Đurović, ocijenila je da se Crna Gora, izglasavanjem Predloga zakona o potvrđivanju Sjevernoatlantskog ugovora, kojim se obezbjeđuju uslovi za pristupanje NATO-u, dobro pozicionirala na međunarodnoj sceni. Navodeći kako su evropske i NATO integracije dva komplementarna procesa, Đurović je saopštila da odluka u crnogorskom parlamentu predstavlja veoma važan momenat.

“Crna Gora se sada dobro pozicionirala na međunarodnoj sceni, pokušavajući istovremeno da sačuva dobre odnose sa svima”, kazala je Đurović, gostujući u našem Jutarnjem programu.

Predstavljajući knjigu “Evropska unija i Crna Gora”, Đurović je kazala i da je pred našom zemljom sada puno mogućnosti, ali i obaveza.

Komentarišući protest Demokratskog fronta (DF), zbog

Lajčak: CG u NATO sjajna vijest za Balkan Šef slovačke diplomatije Miroslav Lajčak pozdravio je kao sjajnu vijest za region Zapadnog Balkana i mudru odluku crnogorskih poslanika u petak da izglasaju ulazak u NATO. “Crnogorski parlament upravo je glasao za ulazak u NATO. Dobra odluka. Sjajna vijest za Alijansu i region Zapadnog Balkana. Politika otvorenih vrata NATO se isplatila”, poručio je Lajčak na Tviteru. Lajčak je inače prošle sedmice optužio Zapad i Evropsku uniju da je prvo ubijedila Zapadni Balkan da je njena uloga nezamjenljiva u rješavanju problema, a onda napustila region da on sebi pomogne sam.

odluke da se o članstvu u NATO odluči mimo referenduma, Đurović se osvrnula na dešavanja u Makedoniji.

“Ako vidimo ono što se dešava u Makedoniji, Crna Gora je dobro izabrala. I ono što je jako važno, drži proces donošenja odluka u zoni zakona i u zoni institucija. Vidimo koliko je teško Makedoniji da se vrati institucijama, da sačuva stabilnost u zemlji. To je zemlja koju danas napuštaju investitori. Međunarodna zajednica će morati da se umiješa. Crna Gora nije imala, srećom, takve potrebe”, ocijenila je Đurović.

Govoreći o evropskim integracijama, i datumu pristupanja EU, Đurović je saopštila da je od toga važnije da “mi sami kažemo da smo spremni za članstvo”.

Kad je riječ o sudbini EU, ona je kazala da je za danas važno jedinstvo, i donošenje zajedničke odluke kako će EU ići dalje.

6

AKtuelno

NEDJELJA, PONEDJELJAK I UTORAK, 30. 4, 1. I 2. 5. 2017.

aludirajući na demokrate, radunović poručio

Aktuelni režim se ne može smijeniti čokoladicama

Radunović

Potpredsjednik Nove Slaven Radunović kazao je da se ne “mijenja režim Đukanovića čokoladicama i bombonima, već mu se moraju pokazati zubi“ i najavio da će nastaviti da uče opoziciju, za koju se nada da će poslije nekoliko ponovljenih lekcija moći nešto da nauče.

Radunović je kazao da Front teško sam može nešto da uradi, i da treba da računaju na pomoć i ostatka opozicije, koja će morati konačno da pravi štetu Đukanovićevom režimu.

“Nema sjedanja za pregovaračke stolove, niti borbe za mandat više, svi treba da pokažemo režimu zube i zbrišemo ga sa lica zemlje. Nadam se da je ova godina idealna za to, jer nas je Đukanović izazvao svojim jučerašnjim potezom za NATO i vjerujem da je uspio da ujedini opoziciju”,

rekao je Radunović.

Samo protesti i snažna podrška Demokratskom frontu (DF) mogu dovesti do promjena u Crnoj Gori, jer je to podrška za smjenu Mila Đukanovića, ocijenio je lider Nove srpske demokratije NOVA Andrija Mandić.

On je na Skupštini Opštinskog odbora te partije u Nikšiću ocijenio da je sve ostalo rizik i može biti „lukavo podržavanje Đukanovića pod izgovorom da će ga tako najuspješnije srušiti“.

“Odlučno i hrabro, bez ikakvog kalkulisanja, suprostavićemo se i narednim protestima Demokratskoj partiji socijalista (DPS), i to jedino može dovesti do promjena u Crnoj Gori. Lažu kada kažu da postoje neke zakulisne radnje i neki sa Zapada i iz međunarodne zajednice koji će taj posao završiti umjesto nas”, re-

kao je Mandić.

On je kazao da je Đukanović je „veliki izdajnik sa kojim manipulišu iz NATO država“.

“I ne mogu oni naći pogodnijeg i servilnijeg izdajnika od njega, pa zašto bi ga oni mijenjali. To su gluposti, jer zašto bi neko posupao neracionalno, da umjesto već postojećeg traže drugog poslušnika u Crnoj Gori”, naveo je Mandić.

Mandić je ocijenio da Nova može najbolje da mobiliše i povuče ljude, jer sa njom nema kalkulisanja, i pozvao građane na novu političku borbu sve do smjene Đukanovića i njegovog režima.

“Odlučili smo da ih smijenimo i nećemo stati sve dok to ne učinimo“, rekao je Mandić i istakao da je Nova, bez pomoći ijedne opozicione stranke, uspjela da 24. oktobra 2015. godine „obori režim Đukanovića na koljena”.

PROJEKAT KOJI JE PROMIJENIO

Srećne prvomajske praznike želi vam kolektiv JP „Regionalni vodovod Crnogorsko primorje“

8

AKTUELNO

NEDJELJA, PONEDJELJAK I UTORAK, 30. 4, 1. I 2. 5. 2017.

INTERVJU: DIREKTORICA NACIONALNE TURISTIČKE

INTERESOVANJE RUSKIH TURISTA ZA CRNU GORU DVOSTRUKO VEĆE Gosti iz Rusije su veoma zadovoljni našom ponudom i osjećaju se bezbjedno u Crnoj Gori. Oni su naši lojalni gosti koji nam se stalno vraćaju, kaže Radak-Kukavičić

⌦ Bojana Despotović Interesovanje ruskih turista za Crnu Goru dvostruko je veće u odnosu na prethodnu godinu, a više od 50 odsto aranžmana je već rasprodato, saopštila je u intervjuu za Dnevne novine Željka Radak-Kukavičić, direktorica Nacionalne turističke organizacije (NTO).

Ona je kazala da su Rusi naši lojalni gosti koji se Crnoj Gori stalno vraćaju, te da zbog toga, ali i pozitivnih utisaka sa sajmova turizma u Moskvi i Sankt Peterburgu, ne očekuje da će negativna kampanja ruskih medija uticati na priliv turista iz te države. Govoreći o članstvu Crne Gore u NATO, Radak-Kukavičić je istakla da će ono imati pozitivan efekat na razvoj turizma, budući da je bezbjednost turističke destinacije osnovni opredjeljujući faktor kojim se rukovodi turista prilikom odabira destinacije za odmor.

DN: Pred nama je ljetnja turistička sezona. Kakva su Vaša očekivanja u pogledu posjećenosti i prihoda?

Radak-Kukavičić: Sude-

ći po informacijama koje dobijamo od turističkih agencija i turoperatora, kao i iskazanom interesovanju individualnih gostiju na sajmovima na kojima smo predstavili ponudu, očekujemo da ova sezona nadmaši prethodnu. Već od kraja marta u Crnu Goru su pristigle prve grupe organizovanih turista, prije svega sa tržišta Zapadne i Srednje Evrope, što ima za rezultat i uspješniju predsezonu u odnosu na prošlogodišnju. Iz godine u godinu turističke sezone počinju ranije i traju duže.

Tome, naravno, pored kvali-

Sudeći po informacijama koje dobijamo od turističkih agencija i turoperatora, kao i iskazanom interesovanju individualnih gostiju na sajmovima na kojima smo predstavili ponudu, očekujemo da ova sezona nadmaši prethodnu

teta i raznovrsnosti turističke ponude doprinosi i bolja aviodostupnost Crne Gore. Uvedene su nove avio linije koje nas povezuju sa Zapadnom i Srednjom Evropom, Rusijom, Skandinavijom, a od velikog značaja je i uvođenje direktnog leta iz Dubaija. Pored nacionalne avio kompanije Montenegro airlines, brojnih inostranih kompanija, i onih koje realizuju čarter letove ka našoj zemlji, za dobru povezanost tokom sezone značajni su i letovi niskobužetskih aviokompanija Wizz Air, Ryanair, Easy Jet i Norwegian, a od ove godine i kompanije Transavia Air France - KLM grupacije. Sve niskobudžetne kompanije imaju po dva leta nedjeljno ka Crnoj Gori.

U susret ovoj turističkoj sezoni, u saradnji sa lokalnim turističkim organizacijama i turističkom privredom, učestovali smo na sajmovima u Londonu, Parizu, Beču, Herningu, Beogradu, Berlinu, Štutgartu, Moskvi, Kijevu, San-

AKTUELNO

NEDJELJA, PONEDJELJAK I UTORAK, 30. 4, 1. I 2. 5. 2017.

9

E ORGANIZACIJE ŽELJKA RADAK KUKAVIČIĆ ZA DN kt Peterburgu, Pekingu, Pragu, Napulju, Tirani, a po prvi put, ove godine, u Minhenu i Štokholmu. Pred nama je i road show kampanja u okviru koje ćemo uobičajeno obići veće gradove regiona. Pored toga, NTO je u prethodnom periodu, u saradnji sa lokalnim turističkim organizacijama i turističkom privredom, ugostila veliki broj studijskih grupa medija i turoperatora, između ostalog iz Bahreina, Francuske, Srbije, a ovih dana u Crnoj Gori borave predstavnici iz Njemačke. U maju nam pristižu i grupe medija i turoperatora iz Izraela, Ukrajine, Holandije i Poljske. Ove aktivnosti, sasvim sigurno, imaće za rezultat uspješniju promociju na ovim tržištima, pa samim tim možemo očekivati i rast gostiju ove sezone.

Očekujemo da će radovi na većini putnih pravaca biti završeni do 15. maja. Radovi na putnoj infrastrukturi ne mogu ugroziti turističku sezonu samim tim što će turiste dočekati sigurniji i bezbjedniji putevi DN: Turistički poslenici ukazali su na radove na putevima, bagere na plažama i druge ustaljene probleme.

Da li Crna Gora spremno dočekuje predstojeću sezonu?

Radak-Kukavičić: Kada su u pitanju radovi na putevima, shodno informacijama Direkcije za saobraćaj koja je nadležna institucija, očekujemo da će radovi na većini putnih pravaca biti završeni do 15. maja. Radovi na putnoj infrastrukturi ne mogu ugroziti turističku sezonu samim tim što će turiste dočekati sigurniji i bezbjedniji putevi, a nadležne institucije će se potruditi da ove sezone putni pravci budu osposobljeni za nesmetano odvijanje saobraćaja. Činjenica je da se turistička i građevinska sezona jednim dijelom preklapa i iz tog razloga, prilikom pripreme planova za sezonu ističemo neophodnost završetka radova prije dolaska prvih organizovanih grupa turista. Ministarstvo održivog razvoja i turizma, u saradnji sa nadležnim institucijama, pripremilo je plan Radak-Kukavičić za ovogodišnju turističku sezonu. Realizacija

Bogat kulturno-zabavni program Prema riječima Radak-Kukavičić, NTO ovu sezonu dočekuje sa bogatim programom kulturno zabavnih manifestacija, što će se, kako kaže, sasvim sigurno izdvojiti interesantnim za sve one koji se odluče da posjete Crnu Goru.

“I ovog ljeta ljubitelji teatra i dobrog kulturnog programa imaće priliku da uživaju u tradicionalnim regionalno poznatim festiva-

lima Purgatorije u Tivtu, Grad Teatar u Budvi, Barskom ljetopisu, hercegnovskom Montenegro Film festivalu, Kotorskom festivalu pozorišta za djecu i drugim manifestacijama. Kada je u pitanju muzički program muzički festivali kao što su Southern Soul u Ulcinju, Sea Dance i Montenegro Sun Reggae festivali u Budvi, Searock u Kotoru, Lake fest i Bedem fest u

Nikšiću, Guitar Art Summer Fest i Jazz Summer Montenegro festivali u Herceg Novom, su upravo jedan od razloga koji dio posjetilaca opredjeljuje da svakog ljeta odmor provedu u Crnoj Gori. Tu su i tradicionalni karnevali koji se održavaju na primorju, kao i već čuvene Bokeljska i Petrovačka noć, te mnogi festivali mode i umjetnosti”, navela je Radak-Kukavičić.

ovih aktivnosti, prati se ne samo na državnom nivou već su i na nivou opština, što će pored poboljšane putne infrastrukture, vjerujemo imati za rezultat i veću efikasnost u oblasti komunalnih djelatnosti. U toku je i uređenje kupališta i plaža za ovu sezonu, među kojima je i 25 onih koje su nosioci plave zastavice.

de srazmjeran, kako u pansionskoj, tako i u vanpansionskoj ponudi. Osim toga što je naša vanpansionska ponuda sadržajno raznovrsna i pristupačna, izdvajamo se i po ponudi smještaja koja odgovara različitim platežnim mogućnostima, od cjenovno pristupačnog, kvalitetnog privatnog smještaja i malih hotela, do luksuzne ponude hotela visokih kategorija.

na je već rasprodato. Prisutno je i veće interesovanje za aranžmane u periodu predsezone.

To potvrđuju i nedavno objavljene informacije Turističke organizacije Rusije, prema kojima pretprodaja aranžmana za Crnu Goru i Hrvatsku pokazuje da je interesovanje ruskih turista prema tim destinacijama povećano dva do tri puta u odnosu na prethodnu godinu.

Prema istraživanju Guest Survey, koje je sprovela NTO, gosti iz Rusije su veoma zadovoljni našom ponudom i, ono što je važno, osjećaju se bezbjedno u našoj zemlji. Oni su naši lojalni gosti koji nam se stalno vraćaju, čemu doprinosi dobra avio povezanost, korišćenje eura kao valute i činjenica da nijesu potrebne vize za boravak do tri mjeseca. Imajući sve ovo u vidu, vjerujemo da se trenutna spoljno-politička situacija neće odraziti na posjećenost sa ruskog tržišta.

DN: U odnosu na prošlu godinu, šta je to novo što ćete ovog ljeta ponuditi turistima? U kom pogledu je unaprijeđena ponuda i kakve će biti cijene?

Radak-Kukavičić: Turistička ponuda Crne Gore se u kontinuitetu unapređuje, prije svega kada su pitanju turistička infrastruktura i smještajni kapaciteti. Broj hotela raste iz godine u godinu, a trenutno ih brojimo blizu 400, kapaciteta više od 40.000 ležajeva. Samo tokom prethodne godine otvoreno je 24 nova hotela, od toga 20 kategorija četiri i pet zvjezdica. Renomirani svjetski hotelski brendovi, koji su preporuka sami po sebi, biraju Crnu Goru kao destinaciju za otvaranje novih hotela u njihovom lancu poslovanja. Pored Amana na Svetom Stefanu, Regenta u nautičkom naselju Porto Montenegro u Tivtu, Best Westerna, od ove godine imamo Hilton i CentreVille u Podgorici, kao i Sheraton u Kolašinu.

U ovoj godini Tivat je bogatiji za još jedan hotel sa pet zvjezdica, u pitanju je boutique hotel La Roche.

Pored toga, turistički poslenici su se potrudili da i ove godine odnos cijene i kvaliteta bu-

DN: Posljednjih dana aktuelna je negativna kampanja ruskih medija, koji su otvoreno pozivali Ruse da ne ljetuju u Crnoj Gori. Da li će nam i koliko štetiti ovakva kampanja?

Radak-Kukavičić: Ne očekujemo da će negativna kampanja ruskih medija uticati na priliv ruskih turista koji već godinama biraju našu destinacija za odmor. Štaviše, ove godine možemo očekivati rast broja gostiju iz Rusije, obzirom da će prema najavama ruskih turoperatora broj letova iz Moskve, Sankt Peterburga, Samare, Ekaterinburga i drugih ruskih gradova ka našoj zemlji, biti veći za oko 30 odsto.

Pozitivne utiske nosimo sa sajmova turizma u Moskvi i Sankt Peterburgu, na kojima smo promovisali crnogorsku turističku ponudu, gdje smo među građanima i posjetiocima sajma zatekli pozitivno raspoloženje i veće interesovanje za Crnu Goru. U prilog tome govore i podaci turoperatora R tours, prema kojima je interesovanje za Crnu Goru gotovo dvostruko veće u odnosu na prethodnu godinu, a više od 50 odsto aranžma-

40

HILJADA LEŽAJEVA TRENUTNI JE KAPACITET HOTELA U CRNOJ GORI, KOJIH JE BLIZU 400

DN: Kampanja Rusa uslijedila je kao odgovor na članstvo Crne Gore u NATO. Kako će se ono odraziti na razvoj crnogorskog turizma?

Radak-Kukavičić: Sigurna sam da će članstvo Crne Gore u NATO imati pozitivan efekat na razvoj turizma. Bezbjednost turističke destinacije osnovni je opredjeljujući faktor kojim se rukovodi turista prilikom odabira destinacije za odmor. Članstvo u NATO, u tom smislu, vidim kao doprinos kreiranju percepcije o Crnoj Gori kao bezbjednoj destinaciji. Sam poziv Crne Gore u NATO kao 29. članice imaće pozitivan uticaj na turizam i uopšte pozitivnu promociju u državama članicama, ali i šire. Zemlje koje su NATO članice su prosperitetne, ekonomski razvijene zemlje čiji su građani veliki turistički potrošači koji, prije svega, biraju bezbjedne destinacije. Vjerujem da članstvo dodatno osnažuje i investitore, šaljući poruku o Crnoj Gori kao stabilnoj državi i privlačnoj investicionoj destinaciji.

10

Aktuelno

NEDJELJA, PONEDJELJAK I UTORAK, 30. 4, 1. I 2. 5. 2017.

posljednji podaci monstata

Prosječna plata u martu 508 eura

Milionski promet Pad indeksa i milionski promet obilježili su na Montenegroberzi sedmicu. Pokazatelj vrijednosti deset najboljih kompanija na Montenegroberzi, MNSE10, oslabio je 5,3 odsto na 895,9 poena, a MONEX oko četiri odsto na 11.244,52 boda. Promet, realizovan kroz 212 transakcija, porastao je na sedmičnom nivou 40 odsto na 1,33 miliona eura, najviše zahvaljujući trgovini akcijama fonda Trend. Gubitke su na Montenegroberzi ove sedmice zabilježile akcije Luke Bar 28 odsto na 26,58 centi, Port of Adrie pet odsto na 13,29 centi, CGES 4,9 odsto na 72,17 centi i Plantaža 3,5 odsto na 13,99 centi.

Prosječna bruto zarada u martu, prema podacima Monstata, iznosila je 762 eura Prosječna zarada bez poreza i doprinosa u martu je, prema podacima Monstata, iznosila 508 eura i pala je 0,6 odsto u odnosu na februar.

Prosječna zarada bez poreza i doprinosa u martu je, u poređenju sa istim mjesecom prošle godine, porasla 4,1 odsto, dok je u odnosu na prosječnu neto zaradu u prošloj godini bila 1,8 odsto veća, pokazuju podaci Monstata.

Prosječna bruto zarada u martu je iznosila 762 eura.

Statističari su kazali da, ako se ima u vidu da su potrošačke cijene u martu u odnosu na februar porasle 0,1 odsto, proizilazi da su realne neto zarade u istom periodu pale 0,7 odsto.

Po sektorima djelatnosti prosječne neto zarade u martu su u odnosu na februar zabilježile su rast u sektorima ostale uslužne djelatnosti deset odsto, stručne, naučne i tehničke djelatnosti 5,2 odsto, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 4,1 odsto.

Rast je zabilježen u sektorima vađenje ruda i kamena 3,3 odsto, poslovanje sa nekretninama 2,5 odsto, trgovina na veliko i malo 0,6 odsto, obrazovanje 0,4 odsto, dok je pad zabilježen u sektorima snabdijevanje električnom energijom 12,6 odsto, umjetnost zabava i rekreacija 4,6 odsto, saobraćaj i skladištenje 2,6 odsto, te zdravstena i socijalna zaštita 1,8 odsto.

Montenegroberza

poreska uprava crne gore

Lys

Danas posljednji dan za prijavu poreza

Mala i srednja preduzeća pokretač razvoja ekonomije vanja i protoka robe i kapitala.

“EU se fokusira na razvoj trgovine na jednom slobodnom otvorenom tržištu”, rekao je Lys. Prema njegovim riječima, mala i srednja preduzeća vrlo važan pokretač sveukupnog razvoja ekonomije EU, ali i Crne Gore.

“Bitno je da im se obezbijedi dovoljan dotok informacija koje su im neophodne kako bi se dalje razvijali. Poenta je u tome da mala i srednja preduzeća imaju određene usluge od kojih će imati koristi”, naveo je Lys.

Zakonski rok za podnošenje godišnje prijave poreza na dohodak građana za prošlu godinu ističe danas, podsjetili su iz Poreske uprave.

Poresku prijavu za utvrđivanje godišnjeg poreza na dohodak građana dužni su da podnesu rezidentni poreski obveznici, odnosno građani koji su u prošloj godini ostvarili dohodak od samostalne djelatnosti, koja predstavlja osnovnu djelatnost poreskog obveznika, osim za prihode koji se paušalno oporezuju, prenosi Mina biznis.

Takođe, kako ističu u PU, na čijem je čelu Miomir M. Mugoša prijavu podnose obveznici koji su ostvarili dohodak od imovine i imovinskih prava, kapitalnih dobitaka, iz inostranstva, po osnovu ličnih primanja ostvarenih kod dva ili više poslodavaca, odnosno isplatilaca primanja, a čiji je ukupni mjesečni bruto iznos iznad 720 eura.

“Građani koji obavljaju registrovanu samostalnu djelatnost, odnosno preduzetnici, a oporezuju se po

Foto:Dejan Lopičić

šef sektora za saradnju u ek andre lys

Mala i srednja preduzeća moraju imati dovoljan dotok informacija koje su im neophodne za poslovanje, a najbitnije je da znaju koje su metode pristupa finansijskim sredstvima, ocijenio je šef Sektora za saradnju u Evropskoj komisiji (EK) Andre Lys. On je agenciji Mina biznis, na marginama regionalne konferencije pod nazivom Transparentnost u funkciji balansiranog razvoja zajedničke ekonomije, kazao da je EU počela čitav ekonomski razvoj kroz slobodno tržište i četiri slobode - kretanja ljudi, trgo-

Prosječna zarada u martu niža je za 0,6 odsto u odnosu na februar

Mugoša

Građani koji obavljaju registrovanu samostalnu djelatnost, odnosno preduzetnici, a oporezuju se po stvarnom dohotku, dužni su da uz prijavu dostave bilans stanja i bilans uspjeha

stvarnom dohotku, dužni su da uz prijavu dostave bilans stanja i bilans uspjeha”, navodi se u saopštenju PU. Navedeni dokumenti mogu se podnijeti putem desktop aplikacije finansijski iskazi, koja je dostupna na portalu PU. Nerezidentni građani podnose poresku prijavu za prihode ostvarene u Crnoj Gori po osnovu kapitalnih dobitaka i izdavanja u zakup imovine građanima.

NEDJELJA, PONEDJELJAK I UTORAK, 30. 4, 1. I 2. 5. 2017.

AKTUELNO

11

MINISTARSTVO ekONOMIje: OZNAČAVANje eNeRGeTSke eFIkASNOSTI UReĐAjA

Što bolja energetska klasa veća ušteda domaćinstava Korišćenjem energetski efikasnih uređaja na godišnjem nivou se mogu napraviti znatne finansijske uštede

Božović

⌦ Nemanja Lacman Ministarstvo ekonomije je u prethodnom periodu, na osnovu Zakona o efikasnom korišćenju energije, donijelo više podzakonskih akata, odnosno pravilnika, koji se odnose na označavanje energetske efikasnosti uređaja.

“Na taj način smo obavezali prodavce da uređaji za domaćinstvo u Crnoj Gori namijenjeni prodaji moraju da imaju vidno istaknutu oznaku sa jasno naznačenom klasom energetske efikasnosti, kao i odgovarajuću tehničku dokumentaciju koja prati uređaj”, kazala je Dnevnim novinama PR Ministarstva ekonomije Draženka Božović.

■ Pravilnici Prema njenim riječima, pravilnici kojima se uređuje ova oblast odnose se na rashladne uređaje za domaćinstvo kao što su električni frižideri i zamrzivači, zatim na televizore, mašine za pranje posuđa, mašine za pranje veša, uređaje za klimatizaciju i električne sijalice i svjetiljke.

“Kao Ministarstvo koje je nadležno i za energetsku efikasnost kao i za zaštitu potrošača na ovaj način smo omogućili da svi kupci budu informisani o potrošnji energije i kvalitetu rada uređaja. S druge strane, imaju i uvid u to kolike su mogućnosti uštede određenog uređaja na osnovu

Štedna sijalica znatno ekonomičnija Kada govorimo o sijalicama, klasična sijalica sa užarenim vlaknom u toku jedne godine potroši četiri-pet puta više energije od štedne sijalice odnosno od osam do deset puta više od LED sijalice. Svi na-

vedeni tipovi sijalica treba da imaju naznačenu klasu energetske efikasnosti na pakovanju, što omogućava kupcu da napravi odgovarajući izbor.

Energetski efikasni uređaji više klase energetske efikasno-

sti, osim što troše manje električne energije, troše manje i drugih resursa, kao npr. vode u slučaju mašina za pranje veša ili posuđa. Ovi uređaji takođe imaju i smanjen nivo buke, a i ekološki su prihvatljivi.

oznake na samom uređaju”, ističe Božović. Slovne oznake od A do G ukazuju na kvalitet uređaja po pitanju energetskih i drugih karakteristika, a uređaj je kvalitetniji što je njegova energetska klasa bliža slovu A. Uređaji klase energetske efikasnosti A+++ mogu da troše čak 60 odsto manje električne energije u odnosu na uređaje klase C. “Kućni uređaji kao što su frižideri i zamrzivači, mašine za pranje veša, mašine za pranje posuđa, klima uređaji, televizori i sijalice su značajni potrošači električne energije u domaćinstvu. Cilj označavanja uređaja je da kupci na jasan i jednostavan način budu obaviješteni o njegovoj energetskoj efikasnosti, odnosno potrošnji energije i kvalitetu rada, kako bi napravili bolji izbor pri kupovini uređaja”, naglasila je Božović.

Korišćenjem energetski efikasnih kućnih uređaja domaćinstva na godišnjem nivou mogu napraviti značajne fi-

Slovne oznake od A do G ukazuju na kvalitet uređaja po pitanju energetskih i drugih karakteristika, a uređaj je kvalitetniji što je njegova energetska klasa bliža slovu A

nansijske uštede.

“Imajući u vidu da prosječna cijena kWh električne energije za domaćinstva iznosi oko 0,10 eura, ušteda koja se postiže pomoću energetski efikasnih uređaja može da bude veoma značajna”, objasnila je Božović.

■ Uštede Uređaji označeni energetskim klasama A+, A++ i A+++ spadaju u najefikasnije uređaje, mada razlike u potrošnji energije mogu biti značajne i između ovih uređaja. Na primjer, kombinovani frižider klase A+++ godišnje troši oko 140 kWh električne energije, dok kombinovani frižider klase A godišnje potroši oko 320 kWh električne energije.

Godišnja novčana ušteda po osnovu troškova za energiju u ovom slučaju bi bila oko 18 eura, što znači da bi se kupovina efikasnijeg frižidera isplatila kroz nekoliko godina na osnovu postignutih ušteda energije.

Takođe, mašina za pranje veša energetske klase A+++ troši 30 odsto manje električne energije u odnosu na mašinu za pranje veša energetske klase A, a 50 odsto manje u odnosu na mašinu za pranje veša energetske klase C. Shodno tome, rashodi prilikom korišćenja efikasnijeg uređaja su značajno manji, a godišnja ušteda će biti veća što se mašina bude više koristila.

12

aktuelno

NEDJELJA, PONEDJELJAK I UTORAK, 30. 4, 1. I 2. 5. 2017.

preSuda Za obračun u rožajama

Za pokušaj ubistva dvije godine zatvora

treća lažna dojava u podgoričkom klubu

U petak ispražnjena i diskoteka Beagle

Podgorička diskoteka “Beagle” ponovo je u petak veče ispražnjena nakon dojave da je u lokalu postavljena bomba.

Po treći put ovog mjeseca, više policijskih vozila, vatrogasna služba i antidiverziona jedinica upućeni su u diskoteku u ranim jutarnjim satima. Nakon što su evakusani gosti lokala, izvršen je detaljan pregled nakon kojeg je konstatovano da je dojava bila lažna.

Ovo je druga lažna dojava o bombi preksinoć u Podgorici.

Naime, iste noći oko 19 sati je evakisan i poslovni centar Atlas Capital plaza a utvrđe-

Iste večeri evakuisan i poslovnostambeni objekat Atlas capital plaza no je da je anonimna prijava stigla iz Srbije.

U svega nekoliko minuta građani koji su se zatekli u ovom objektu u kojem se nalazi više kafića i hotel, našli su se na ulici, ali panike nije bilo.

Tokom aprila je u Podgorici bilo deset lažnih dojava tri puta za šoping mol “Delta City” i diskoteku “Beagle”, dva puta za Capital Plaza, hotele “Hemera” i “Hilton” i “Ramada” u Podgorici.

S.K.

Vijeće sudije Vukomira Boškovića u Višem sudu u Bijelom Polju izreklo je jedinstvenu osudu od dvije godine i tri mjeseca zatvora Ajdinu Dautoviću (28) iz Rožaja zbog pokušaja ubistva i nedozvoljenog držanja oružja. Njegova majka Mersada Dautović (49) osuđena je na 30 dana zatvora zbog nanošenja lake tjelesne povrede, dok je maloljetnoj I.Š. zbog nanošenja lake tjelesne povrede izrečena vaspitna mjera pojačanog nadzora od strane organa starateljstva.

Prema navodima optužnice Ajdin je 14. oktobra prošle godine u naselju Carine sa umišljajem pokušao da ubije Resniju Škrijelj. „Vidjevši da je došlo do

svađe i tuče između njegove majke i Resnije Škrijelj i njene maloljetne kćerke I.Š. u trenutku dok su pale na zemlju, okrivljeni Ajdin je iz kuće uzeo pištolj „crvena zastava“ kalibra 7,62 milimetra koji je neovlašćeno nosio na javnom mjestu, u kretanju ga repertirao i dolaskom do njih u pravcu Resnije, koja je bila na zemlji, ispalio jedan projektil koji je pogodio u predjelu desnog potključnog predjela, nanoseći joj laku tjelesnu povredu.

Dalje se navodi da je Mersada kamenom u glavu lako tjelesno povrijedila Đula Škrijelja, te da je maloljetna I. Š. lakše povrijedila kamenom Mersadu Dautović u predjelu tijela.

B.Č.

HRONIKA

NEDJELJA, PONEDJELJAK I UTORAK, 30. 4, 1. I 2. 5. 2017.

13

BLIŽI SE ROČIŠTE ZA KONTROLU OPTUŽNICE ZA POKUŠAJ TERORIZMA

Javnost će vidjeti što se dešava u sudnici Crnogorska javnost imaće priliku da prati postupak kontrole i potvrđivanja optužnice Specijalnog državnog tužilaštva u slučaju pokušaja terorizma na dan parlamentarnih izbora 16. oktobra prošle godine.

Ročište zakazano u Višem sudu 5. maja biće snimano i audio video zapis biće dostupan zainteresovanoj javnosti, po istom principu kako je to urađeno i u slučaju suđenja Velimiroviću, saopšteno je Dnevnim novinama u Vrhovnom sudu Crne Gore. Ročište je javno i mogu da prisustvuju svi koji su uključeni u ovaj proces, kao i mediji. Ukoliko optužnica bude potvrđena i dođe do sudskog postupka, biće razmotrene tehničke mogućnosti za direktan TV prenos iz sudnice. U svakom slučaju, transparentnost eventualnog suđenja biće obezbijeđena, kako je u nekoliko navrata i najavljivala predsjednica Vrhovnog suda Vesna

Medenica.

Podsjetimo, Medenica je u intervjuu za TV PinkM krajem prošle godine kazala da nije postojala praksa da se video zapisi iz sudnice dostavljaju bilo kome, i to zbog prezumpcije nevinosti. Međutim, zbog spekulacija koje su se pojavile u slučaju pokušaja terorističkog napada, odlučeno je da se javnosti da na uvid audio - video zapis sa suđenja Velimiroviću i ostalima osumnjičenima za pokušaj državnog udara.

Na spisku optuženih nalaze se Eduard Šišmakov, Vladimir Popov, Bratislav Dikić, Predrag Bogićević, Nemanja Ristić, Miloš Jovanović, Srboljub Đorđević, Kristina Hristić, Branka Milić, Milan Dušić, Dragan Maksić, te funkcioneri DF-a Milan Knežević, Andrija Mandić i njegov vozač Mihailo Čađenović.

Ruski državljani su optužnicom predstavljeni kao orgaVelimirović u sudnici

5.

MAJA U VIŠEM SUDU U PODGORICI ODRŽAĆE SE ROČIŠTE ZA KONTROLU I POTVRĐIVANJE OPTUŽNICE nizatori kriminalne grupe koji su počinili krivično djelo terorizam u pokušaju i pripremanje djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Crne Gore izvršenog putem podstrekavanja, dok su ostali osumnjičeni da su im pomagali, te da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije.

Dvojica Rusa su kao organizatori kriminalne grupe postupali “u namjeri da ozbiljno zastraše građane Crne Gore, napadnu na život i tijelo drugog, ozbiljno ugroze i povrijede osnovne ustavne, političke i društvene strukture Crne Gore i spriječe Crnu Goru da pristupi NATO Alijansi”.

Osim toga, Šišmakov je, kako se navodi u optužnici, nakon propadanja plana o terorističkom napadu u Crnoj Gori, zatražio od Sinđelića da pronađe osobu koja će ubiti tadašnjeg predsjednika Vlade Mila Đukanovića.

Mandić

Knežević

VRBOVALI UČESNIKE Andrija Mandić je, navodno, trebalo da prema uputstvima Rusa vrbuje osobe koje su bile spremne da učestvuju u pripremanju i izvršenju masovnih demonstracija i nasilnog zauzimanja zgrade Skupštine Crne Gore. Sudeći po aktu Tužilaštva, Mandić je bio zadužen da prenosi uputstva i naredbe organizatora članovima kriminalne organizacije, da obezbjeđuje službena vozila, da organizuje protestne mitinge ispred Skupštine. I Milan Knežević je navodno bio zadužen da postupa po uputstvima organizatora i članova kriminalne organizacije, da prenosi poruke i uputstva između članova, da organizuje mitinge, te da održava komunikaciju sa drugim članovima koji su u inostranstvu. Dvojica funkcionera DF-a ranije su negirali ove optužbe.

14

AKTUELNO

NEDJELJA, PONEDJELJAK I UTORAK, 30. 4, 1. I 2. 5. 2017.

SPECIJALNO DRŽAVNO TUŽILAŠTVO IN NAPLATU ŠTETE U SLUČAJU ª PRIMOR

PODGORIČANIN USKORO NA SUDU

Potvrđena optužba za saobraćajnu nezgodu Osnovni sud u Podgorici potvrdio je optužnicu koju je Osnovno državno tužilaštvo podiglo protiv okrivljenog B.R. zato što je, kako se sumnja, izvršio krivično djelo teška djela protiv bezbjednosti javnog saobraćaja.

Optužnicom je predstavljeno da je B.R., 23. januara oko 13 sati na lokalnom putu Podgorica - Danilovgrad, u mjestu Podanje, upravljajujući “pežoom 308” pod dejstvom alkohola, udario u autobus, usljed čega je njegov saputnik G.P. zadobio tešku tjelesnu povredu.

“On, upravljajući vozilom marke “peugeot 308”, registarskih oznaka PG…, u pravcu Podgorice, pod dej-

stvom alkohola, pri koncentraciji od 1,14 promila apsolutnog alkohola u krvi, nije držao potrebno odstojanje od vozila koje se kretalo ispred njega tako da može blagovremeno da uspori ili da se zaustavi, ako vozilo ispred njega uspori ili se zaustavi, usljed kojih propusta je prednjim desnim dijelom vozila udario u zadnji dio autobusa “Tezeller LR 280 S”, kojim je u istom pravcu upravljao M.S. i koji je prolazeći pored autobuskog stajališta smanjio brzinu kretanja, kojom prilikom je saputnik u vozilu okrivljenog, oštećeni G.P., zadobio tešku tjelesnu povredu”, navodi se u optužnici.

S.K.

PODGORICA

Uhapšen zbog šverca 408 šteka cigareta Dejan Marković iz Mahale u Zeti, uhapšen je zbog nedozvoljene trgovine cigaretama.

Prema saz n a n j u Dnevnih novina, policijski službenici su zaustavili automobil kojim je Marković upravljao kod Katoličke crkve u Podgorici i tom prilikom kod njega je nađeno oko 408 šteka ciga-

reta bez akciznih markica.

Cigarete su kako se sumnja, bile namijenjene daljoj prodaji.

Procjenjuje se da je šteta nastala nedozvoljeno nedozvoljenom trgovinom oko 4.000 eura.

Nakon saslušanja ko d nadležnog tužioca, priveden je sudiji za istrage koji mu je odredio pritvor.

NLB BANKA VRAĆA DRŽA ČETIRI MILION

S

pecijalno državno tužilaštvo namjerava da štetu od četiri miliona eura koja je državi pričinjena aferom “Primorka” naplati od NLB banke, nezvanično saznaju Dnevne novine.

Osim ove banke koja se kao pravno lice tereti za zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, narebom o sprovođenju istrage obuhvaćen je i bivši izvršni direktor NLB, slovenački državljanin Črtomir Mesarič i još četrnaest osoba.

Kako se navodi u aktu Specijalnog tužilaštva, Mesarič se tereti da je zajedno sa Nebojšom Boškovićem, 2008. godine osmislio kriminalni plan da se preko Boškovićevih firmi “Krisma trejd”, “Krisma motors” i “Melgonia Primorka”, u programiranom stečaju “Primorke”, kupi imovina tog preduzeća po povoljnim uslovima.

Kupovina “Primorke” se navodno finansirala iz kredita koji je 2010. godine izdala NLB, a zahvaljujući neistinitim finansijskim stanjem u preduzećima “Krisma trejd” i “Krisma motors” i prikazivanjem da će se namjenski kredit koristiti za oživljavanje proizvodnje u “Primorci” i isplatu obaveza radnicima.

Kredit je, kako se sumnja, isplaćen i na osnovu zaključka Vlade o reprogramu prethodnog duga iako zahtijev nije bio

Kredit je navodno isplaćen na osnovu zaključka Vlade o reprogramu prethodnog duga iako zahtijev nije bio usvojen niti su sredstva kojim se reprogramira dug prošla proceduru dodjele državne pomoći

usvojen niti su sredstva kojim se reprogramira dug prošla proceduru dodjele državne pomoći.

Osim ovih garancija, založena je i cjelokupna imovina “Primorke”, objekti, oprema i zemljište površine 66.000 kvadrata koje je u stvari u vlasništvu države. Pošto kredit nije vraćan uredno, banka je aktivirala garancije i hipoteku. Tako je, umjesto oživljava-

⌦------------------------------------------------OSIM OVIH GARANCIJA, ZALOŽENA JE I CJELOKUPNA IMOVINA “PRIMORKE”, OBJEKTI, OPREMA I ZEMLJIŠTE POVRŠINE 66.000 KVADRATA KOJE JE U STVARI U VLASNIŠTVU DRŽAVE.

--------------------------------------------------⌦

NEDJELJA, PONEDJELJAK I UTORAK, 30. 4, 1. I 2. 5. 2017.

NICIRA RKAº

AKTUELNO

15

Priznanjem do slobode Nebojša Bošković, njegova bivša supruga Biljana, te Svetozar Marković jedini su zadržani u pritvoru nakon spektakularnog hapšenja.

Nebojša Bošković, koje tužilaštvo u naredbi predstavlja kao jednog od organizatora kriminalne grupe, odmah je nakon toga predložio Tužilaštvu potpisivanje sporazumnog priznanja krivice.

Prijedlog o nagodbi Tužilaštvu je ponudio i okrivljeni Svetozar Marković, koji je navodno po nalogu Boškovića

AVI NA?

napravio kriminalni plan kako da se kroz stečaj iz barske kompanije “Primorka” izvuče sva vrijedna imovina i zatvore loši krediti kompanija “Krisma motors” i “Krisma trejd”.

U međuvremenu su ovi sporazumi postignuti, pa nadležni nijesu tražili njihovo dalje zadržavanje u pritvoru. Spekuliše se da bi i Biljana Bošković, koja je imala svojstvo izvršnog direktora “Krisma trade” pregovara o priznanju krivice ali je njen advokat to ranije negirao.

ZA TRI OSOBE IZDAT JE NALOG ZA HAPŠENJE JER SE NE NALAZE U CRNOJ GORI. TUŽILAŠTVO I POLICIJA TRAGAJU ZA SAVJETNIKOM U AMBASADI CRNE GORE U BRISELU PREDRAGOM STAMATOVIĆEM, IZVRŠNIM DIREKTOROM PREDUZEĆA MELGONIA MILENKOM MARKOVIĆEM I BIVŠIM DIREKTOREM NLB ČRTOMIROM MESARIČEM. STAMATOVIĆ SE JAVIO SPECIJALNOM TUŽILAŠTVU I NAJAVIO DA ĆE SE VRATITI U ZEMLJU ČIM ZAVRŠI UNAPRIJED PREUZETE OBAVEZE. nja kompanije i oživljavanja proizvodnje i otpremnina za radnike, kako je to navedeno u planu koji je, kako se sumnja, lažno sačinio optuženi Milenko Marković, došlo je do bankrota i aktiviranja državnih garancija u iznosu od četiri miliona eura, a sve u korist NLB Montenegro banke i Krisma grupe.

Osim bivšeg direktora NLB-a Črtomira Mesariča, na listi osumnjičenih su Nebojša Bošković, vlasnik firmi “Krisma trejd”, “Krisma motors” i “Melgonia Primorka”, izvršni direktor preduzeća “Krisma motors” Svetozar Marković, izvršna direktrica “Krisma trejd” Biljana Bošković, savjetnik u Ambasadi Crne Gore u Briselu koji je ranije radio u Ministarstvu finansija Predrag Stamatović, generalni sekretar Zajednice opština Cr-

ne Gore Refik Bojadžić, nekadašnji član borda direktora Elektroprivrede Boris Bušković, direktor “Melgonie” Milenko Marković i izvršni direktor “Melgonia Primorke” Vinko Marović.

Krivičnom prijavom obuhvaćeni su i službenici Ministarstva finansija Šefika Kurtagić, Mitar Bajčeta, Sonja Bećović, službenik u Ministarstvu poljoprivrede Darko Konjević, Irena Mijanović i Vukica Perović.

Osnovno tužilaštvo u Baru je još u aprilu 2015. pokrenulo izviđaj u slučaju „Melgonia Primorka“. Provjere su uslijedile nakon što je bivši radnik Dževdet Begzić dostavio dokumentaciju iz koje se navodno može vidjeti da novac od kredita nije potrošen za potrebe „Melgonie“, već da je tim kreditom vraćan dug drugih kompanija.

S.K.

Osumnjičeni se terete da su krivična djela zloupotreba ovlašćenja u privredi, zloupotreba ovlašćenja u privredi putem podstrekavanja i putem pomaganja i zloupotreba službenog položaja počinili kao organizovana kriminalna grupa. Krivične prijave podnesene su i protiv firme Primorka i NLB banke, sa kojom je zaključen sporni kredit.

Aktuelno 16 MINISTARSTVO FINANSIJA JOŠ NIJE RAZMOTRILO INICIJATIV NEDJELJA, PONEDJELJAK I UTORAK, 30. 4, 1. I 2. 5. 2017.

najvažnije da nema nestašica ljekova Ministarstvo zdravlja dalo je zeleno svijetlo novom načinu nabavke, saglasivši se sa stavom Fonda zdravstva da je nabavka ljekova putem javnih tendera pokazala brojne nedostatke.

⌦ Jelena Vađon Đurišić

R

adna grupa Ministarstva finansija, u kojoj je i predstavnik zdravstvenog resora, još radi na novom zakonu o javnim nabavkama i obratiće, poručuju pažnju na pitanje novog načina nabavke medikamenata. Saglasnost ipak mora dati Evropska komisija.

Kada će Ministarstvo finansija zauzeti stav povodom inicijative Fonda za zdravstveno osiguranje da se ubuduće ljekovi nabavljaju u skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju, a ne kao do sada u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama, još je neizvjesno.

Kako je Dnevnim novinama saopšteno iz resora na čijem je čelu Darko Radunović, u toku je izrada novog zakona o javnim nabavkama, na čijoj izradi radi Radna grupa formirana krajem

jula prošle godine.

■ U TOKU IZRADA ZAKONA

“Radna grupa će razmotriti predmetnu inicijativu, a jedan od članova radne grupe je i predstavnik Ministarstva zdravlja. Predlog Zakona mora biti usklađen i sa direktivama EU, a saglasnost na Predlog zakona daje Evropska komisija”, kazali su iz Ministarstva finansija.

Oni podsjećaju da ta direk-

tiva predviđa posebne režime nabavki iz oblasti zdravstvenih, društvenih i kulturnih usluga i propisuje uslove koji moraju biti ispunjeni u ovim slučajevima.

“Radna grupa još uvijek radi na izradi teksta Zakona o javnim nabavkama i svakako će posebnu pažnju obratiti na to pitanje”, kazali su iz Ministartsva.

Na istu direktivu Evropske unije poziva se Fond zdravstva u inicijativi za promjenu načina nabavke ljekova, da su pomenutom direktivom usluge iz oblasti socijalnog osiguranja (zdravstvene i socijalne usluge) izuzete iz direktive o javnim nabavkama.

“Obaveza svih nas je da sredstva građana izdvojena putem doprinosa koristimo

na najbolji način u cilju obezbjeđenja svih prava koja im pripadaju Zakonom o zdravstvenom osiguranju, a sa druge strane da doprinesemo stabilnosti finansija u zdravstvu, a samim tim i javnih finansija”, istakao je za DN direktor Fonda zdravstva Sead Čirgić, objasnivši da je uloga Ministarstva finansija značajna u procesu definisanja nabavke ljekova, jer obezbjeđuje budžetska sredstva za ljekove i predlagač je propisa iz oblasti javnih nabavki.

■ GLAVNI PROBLEMI On je podsjetio da nabavku ljekova za potrebe izdavanja na recept građanima i za potrebe javnih zdravstvenih ustanova centralizovano vrši

“Montefarm” od 1991. godine.

“Nabavku ljekova za potrebe zdravstvenog sistema Montefarm vrši od osnivanja, s tim da se od 2001. godine nabavka ljekova i dijela medicinskih sredstava vrši sprovođenjem procedure javnih nabavki, u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama”, pojasnio je Čirgić i istakao da nabavku ljekova ne vrše javne zdravstvene ustanove.

Prednosti centralizovanog načina nabavke u odnosu na pojedinačne nabavke su, kako je kazao, bolji kvalitet ponude, postizanje povoljnijih cijena, jednakost cijena kod svih javnozdravstvenih ustanova, bezbjednost ljekova zbog zahtjeva za dostavljanje atesta, obaveza da su ljekovi registrovani u Crnoj Gori i slično.

17 VU, NEIZVJESNA NAbAVkA LJEkOVA pUTEM JAVNOg pOZIVA Aktuelno

Za pacijente najbitnija dostupnost

Radna grupa će razmotriti predmetnu inicijativu, a jedan od članova radne grupe je i predstavnik Ministarstva zdravlja. Predlog Zakona mora biti usklađen i sa direktivama EU, a saglasnost na Predlog zakona daje Evropska komisija

“Međutim, ovaj sistem nabavke ljekova ima svoje loše strane. Glavni problemi sa kojima se suočavamo kod obezbjeđivanja ljekova su povremeni poremećaji u snabdijevanju i nestašica određenih ljekova, dostupnost ljekova sa Liste, nemogućnost nabavke u hitnim slučajevima, kada je ugrožen život i zdravlje pacijenta, složeni i dugi postupci nabavke zbog dugih propisanih rokova, veliki broj ljekova se nudi od strane jednog ponuđača, pa se na taj način može posredno uticati na cijene ljekova, jer predstavnici proizvođača su prisutni i prate dešavanja na našem tržištu, često se u praksi ponude sa ponuđenim kvalitetnim proizvodima proglašavaju neispravnim zbog manje bitnih propusta, (npr. jedna od tristotine strana ponudbene dokumentacije nije pečatirana ili slično) pa je naručilac u situaciji da izvrši izbor skuplje ponude, koja formalno ispunjava navedene zahtjeve, jer se postupak ne može poništiti”, objasnio je Čirgić.

Na taj način se, ističe, obesmišljava svrha, cilj i suština Zakona o javnim nabavkama, koji naručiocu treba da omogući nabavku potrebnih roba, usluga i radova, obezbjeđujući pravu vrijednost za uloženi novac i kroz primjenu na-

čela efikasne upotrebe javnih sredstava, kao jednog od osnovnih načela zakona o javnim nabavkama, čija se primjena u ovakvim slučajevima dovodi u pitanje.

■ PREDNOSTI PRED-

LOŽENOG MODELA

“Stav Fonda je da se nabavka ljekova treba vršiti po sličnoj proceduri kao medicinsko tehnička pomagala, u skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju što podrazumijeva definisanje Liste ljekova i utvrđivanje referentnih cijena i objavljivanje javnog poziva na koji se mogu javiti sva zainteresovana pravna lica (apoteke) pod istim uslovima, uz uslov da ispunjavaju opšte zakonske uslove”, naglasio je Čirgić.

Zakonom o ljekovima je propisano da je proizvodnja i promet ljekova djelatnost od javnog interesa, što podrazumijeva, dodaje on, da se lijek mora tretirati kao dobro od

15 opšteg interesa svih građana, tim prije što su ovo dobra od velikog značaja jer su u direktnoj povezanosti sa zdravljem stanovništva.

“U prilog predloženom modelu nabavke ljekova, koji Fond predlaže su i činjenice da se zdravstvena zaštita obezbjeđuje kontinuirano, da se njen obim unaprijed ne može u cjelosti isplanirati, jer zavisi od nepredvidivih zdravstvenih situacija, te da se u slučaju iznenadne potrebe za hitnim obezbjeđivanjem određenih ljekova i medicinskih sredstava ne može blagovremeno odreagovati ako se nabavka obezbjeđuje po Zakonu

I KlInIčKI za promjenu procedura Snabdjevenost ljekovima Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), kazali su DN iz najveće zdravstvene ustanove, uvijek je bila na visokom nivou i trenutno su dobro snadbjeven sa povremenim kraćim nestašicama pojedinačnih preparata koje nijesu ugrozile zbrinjavanje pacijenata.

“Iskustva iz cijelog regiona (prvenstveno mislimo na snadbijevanje bolnica) pokazuju da potpuno idealnog snadbijevanja nema i da su povremeni problem u

smislu zastoja u snabdijevanju neminovni”, kazali su iz KCCG. Što se tiče budućih nabavki ljekova i medicinskih sredstava putem javnog poziva u KCCG, kako su rekli, smatraju “korisnim i dalje centralizovano snabdijevanje javnog zdravstva, čime se svakako postižu bolji uslovi nabavke i kontroliše se čitav sistem”.

“Takođe, smatramo da se navedene radnje preduzimaju u cilju još bolje snabdjevenosti

sa minimumom nestašica, bolji kompletni uslovi nabavke, kao i eventualna bolja dostupnost svih lijekova kao i medicinskih sredstava. Mišljenja smo da je dosadašnja procedura nabavke po Zakonu o javnim nabavkama duga, zbog čega dolazi do otežanih nabavki, odnosno okončanja tenderskih procedura. Poteškoće su naročito izražene kada je u pitanju potreba za hitnom nabavkom ljekova”, kazali su iz KCCG.

dana bI trajao javnI pozIv na KojI bI ImalI mogućnost da se jave svI zaInteresovanI za dostavljanje ponuda po IstIm uslovIma I po unaprIjed utvrđenIm cIjenama.

o javnim nabavkama”, istakao je Čirgić.

Prednosti predloženog modela obezbjeđivanja ljekova, po proceduri u skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju, kako je rekao, su unaprijed utvrđene cijene koje bi obezbijedile finansijsku održivost budžeta; kontinuirana snadbijevenost ljekovima; bolja i brža dostupnost ljekova definisana Listom ljekova; racionalizacija potrošnje ljekova i efikasnija upotreba javnih sredstava; eliminisanje negativnih pojava na tržištu, kao npr. posredno uticanje na cijene ljekova, motivacija proizvođača da sniženjem cijene postignu “referentnu” cijenu koju plaća Fond i time obezbijede veći plasman svojih ljekova.

“U suštini dobijamo dostupnost ljekova za osiguranike Fonda u svakom momentu i kontrolu nad troškovima za ljekove”, zaključio je Čirgić.

Ministar zdravlja Kenan Hrapović kazao je ranije Dnevnim novinama da podržava inicijativu Fonda da se nabavka ljekova realizuje na drugačiji način. Kako je tada, između ostalog, rekao, tenderske procedure su netransparentne, duge, pa pacijenti trpe zbog toga.

Crna Gora je već odredila cijene ljekova, maksimalne i najniže tenderske, pa bi za građane bilo najbolje, kazala je za Dnevne novine izvršna direktorica veledrogerije Glosarij doo Mirjana Mijušković, da se ponovo vrati izdavanje ljekova na recept u privatnim apotekama.

“Ako uzmete u obzir da trenutno postoji 210 privatnih apoteka i 50 državnih, ako se u sistem uključe privatne apoteke, svi problemi vezano za nedostupnost ljekova bi se na jednostavan način riješili”, smatra Mijušković.

Za građane, kako je rekla, nije toliko važno da li su ljekovi nabavljeni putem javne nabavke ili javnog poziva, budući da bi se nabavljali po već utvrđenim najpovoljnijim cijenama, a bili bi u svakom momentu i na više lokacija dostupni.

Nestašice ljekova, objašnjava Mijušković, nisu izazvane metodologijom nabavki, nego zavise od visine buđzeta za ljekove, realno planiranih potreba te blagovremeno sprovedenih procedura javnih nabavki.

Nabavka ljekova je, pojašnjava, kompleksno pitanje koje u prvom redu zavisi od realno planiranih potreba, obezbijeđenih novčanih sredstava i blagovremeno sprovedenih procedura nabavki.

“Iz ugla veledrogerija, sama procedura javne nabavke ne predstavlja problem, s obzirom da smo dužni da postupamo u skladu sa jasnim pravilima određenim Zakonom o javnim nabavkama i zahtjevima naručioca koji su dati u tenderskoj dokumentaciji”, kazala je Mijušković.

Ona podsjeća da je od 2010. do danas bila raspisana 52 tendera za nabavku ljekova, te da je oboren samo jedan, raspisan u maju 2015. jer su stupile na snagu Izmjene i dopune Zakona o javnim nabavkama što je, kako je objasnila, zbog kratkog perioda, rezultiralo nesnalaženjem ponuđača.

“Taj se problem otklonio u ponovljenom postupku u najkraćem roku. Međutim, naručilac ima pravo da proglašava ponude neispravnim, kao što je i bilo slučajeva, ali to nije bitnije uticalo na nestašice ljekova, jer je vršen izbor ponuđača koji su ispunjavali zahtjeve naručioca u pogledu kvaliteta i cijena – što je za ljekove izuzetno važno”, istakla je Mijušković.

18

AKTUELNO

AKCIJA ZA LJUDSKA PRAVA

Osnivanje Prihvatilišta važan korak naprijed Osnivanje Prihvatilišta za beskućnike u Podgorici važan je korak naprijed u zaštiti ljudskih prava u vidu uspostavljanja socijalnih servisa na lokalnom nivou, smatraju u Akciji za ljudska prava (HRA), prenosi agencija MINA. Prihvatilište za beskućnike u Podgorici otvoreno je u četvrtak, a prvi korisnici se očekuju nakon prvomajskih praznika.

Radom Prihvatilišta koordiniraće Crveni krst Crne Gore, uz svakodnevnu saradnju sa Centrom za socijalni rad i ostalim nadležnim institucijama.

Mirjana Radović iz HRA rekla je da im je drago da su višegodišnji apeli HRA konačno urodili plodom.

“Osnivanje prihvatilišta za beskućnike u glavnom gradu je važan korak naprijed u zaštiti ljudskih prava u vidu uspostavljanja socijalnih servisa na lokalnom nivou”, kazala je Radović agenciji MINA. HRA je, kako je navela, posebno zadovoljan što je Glavni grad Pravilnikom o radu prihvatilišta u Podgorici obuhvatio njihove preporuke, date na osnovu iskustva u vođenju prihvatilišta u Podgorici četiri mjeseca, od januara do aprila 2013. godine.

“Nadamo se da će prihvatilište uspjeti, ne samo da zbrine sve beskućnike koji se jave za pomoć, već i da ih osnaži za budući samostalan život”, navela je Radović.

NEDJELJA, PONEDJELJAK I UTORAK, 30. 4, 1. I 2. 5. 2017.

DOKUMENT U FORMI PREDLOGA TREBALO BI DA BUDE USVOJEN U IV KVARTALU

IZMJENE ZAKONA O RADU DO KRAJA JULA ■ OBAVEZUJUĆI

⌦ Bojana Božović

Dječaku potrebna pomoć R POMOZIMO LUKI MIJAČU IZ BARA

za liječenje u Turskoj

Dvanaestogodišnjem Luki Mijaču iz Bara potreban je novac za liječenje genetskog oboljenja koje mu je ustanovljeno 2010. godine. Luka ima rijetko genetsko oboljenje Friedreichova ataxia, naime riječ je o progresivnoj bolesti, za koju se tek sad ukazala mogućnost liječenja metodom presađi-

vanja matičnih ćelija.

Liječenje se odvija u Turskoj, u privatnoj klinici “Liv hospital”, a košta 32.000 eura, što je veliki iznos za porodicu.

Građani sredstva mogu da uplate na žiro-račun broj 535-0600200104746-30 Prva banka, na ime Lukinog oca Dejana.

adna grupa koja radi na izmjenama Zakona o radu do jula će završiti svoj dio posla. Nastoje, kako je kazala, koordinatorka Radne grupe Vesna Simović-Zvicer da definišu rješenja kojima će pokušati da prevaziđu probleme u praksi koji se javljaju prilikom ostvarivanja pojedinih prava iz radnog odnosa.

Za izradu Zakona o radu, Radna grupa posebno je vodila računa o obavezujućim standardima sadržanim u 11 direktiva, imajući u vidu obaveze iz Pregovaračkog poglavlja 19, izvještaje Evrop ske komisije o napretku Crne Gore, kao i izvještaje sa skrininga za Pregovaračko poglavlje 19, kazala je za DN profesorica na Pravnom fakultetu UCG i koorinatorka Radne grupe Vesna Simović-Zvicer.

Programom rada Vlade je predviđeno da novi zakon u formi predloga bude usvojen u IV kvartalu ove godine, pojasnila je ona, dodajući da nacrt zakona treba da prođe obavezne procedure - javnu raspravu, dostavljanje mišljenja Evropske komisije, Socijalnog savjeta, Ministarstva finansija, Sekretarijata za zakonodavstvo i drugih, a koje podrazu-

NARAVNO, PRI SVEMU TOME, POSEBNU PAŽNJU SMO POSVETILI MEĐUNARODNIM IZVORIMA RADNOG PRAVA, KOJI SU ZA DRŽAVU CRNU GORU OBAVEZUJUĆI, A POSEBNO KONVENCIJE MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE RADA I DIREKTIVE EU mijevaju vrijeme od najmanje četiri mjeseca.

“Radna grupa je u obavezi da svoj dio posla završi najkasnije do kraja jula. No, imajući u vidu da imamo intenzivne sastanke, koji se održavaju najmanje jednom sedmično, vjerujem da cćemo uspjeti da ovaj zadatak završimo blagovremeno”, kazala je Simović-Zvicer.

STANDARDI

Kako je navela, sa većinom direktiva rješenja u važećem Zakonu o radu su ili djelimično ili uglavnom usklađena, a sa direktivama koje se odnose na jednake mogućnosti i jednak tretman muškaraca i žena na radu, o zaštiti omladine na radu i o određenim vidovima organizacije radnog vremena važeća rješenja su u potpunosti usklađena.

“Kada je u pitanju Direktiva 91-553, o obavezi poslodavca da obavijesti zaposlene o uslovima koji se mogu primijeniti na ugovorni ili radni odnos, važeća rješenja su povoljnija u odnosu na direktivu”, kazala je Simović-Zvicer.

Pored navedenih, obavezujući standardi sadržani su i u direktivi o uvođenju mjera za poboljšanje sigurnosti i zdravlja trudnih radnica, radnica koje su nedavno rodile ili doje na radnom mjestu, te direktivi o sprovođenju revidiranog Okvirnog sporazuma o roditeljskom odsustvu, kao i direktivama o Okvirnom sporazumu o radu sa nepunim radnim vremenom, o

NEDJELJA, PONEDJELJAK I UTORAK, 30. 4, 1. I 2. 5. 2017.

AUTO MOTO SAVEZ

Neće biti obustave saobraćaja

Simović-Zvicer radu na određeno vrijeme, o radu preko preduzeća za privremeno zapošljavanje. Takođe, za izradu Zakona o radu, Radna grupa držala se standarda direktive koja se odnosi na zaštitu prava zaposlenih u slučaju promjene poslodavca, i one o zaštiti zapsolenih u slučaju insolventnosti poslodavca.

■ PODRŠKA MOR-A

Metodologija rada, koju je Radna grupa na početku dogovorila podrazumijeva da je polazna osnova važeći tekst Zakona o radu, jer se radi o rješenjima koja su im svima poznata, pa samim tim su i bliži problemi koji su povodom istih prisutni u praksi.

“Dogovorili smo i to da prilikom obrade pojedinih instituta osim važećeg teksta razmatramo radnu verziju zakona koji je pripremilo ministarstvo, kao i predloge svih članova radnih grupa.

Naravno, pri svemu tome, posebnu pažnju smo posvetili međunarodnim izvorima radnog prava, koji su za državu Crnu Goru obavezujući, a posebno konvencije Medjunarodne organizacije rada i direktive EU”, istakla je Simović-Zvicer.

Kako je kazala, u dosadašnjem radu Radna grupa je vodila računa da pojedine institute ‘’harmonizujemo’’ sa navedenim standardima, u slučaju njihove neusaglašenosti.

“Sa druge strane, nastojimo da definišimo rješenja kojima ćemo pokušati da prevaziđemo probleme u praksi koji se javljaju prilikom ostvarivanja pojedinih prava iz radnog odnosa. U svemu tome imamo podršku Međunarodne organizacije rada (MOR), koja nam je obezbijedila dvije posjete eksperata za pojedina pitanja, koja su predmet posebne paznje u okviru Radne grupe”, kazala je Simović-Zvicer.

Radna grupa za izradu Zakona o radu počela je sa radom u septembru 2015. godine, a pored Simović-Zvicer kao predstavnice Univerziteta Crne Gore, čine je predstavnici ministarstava rada i socijalnog staranja, finansija, za ljudska i manjinska prava, kao i predstavnici Fonda rada, Uprave za inspekcijske poslove, Agencije za mirno rješavanje radnih sporova, Unije poslodavaca, Unije slobodnih sindikata, Saveza samostalnih sindikata i predstavnik NVO “Status”.

Tokom prvomajskih praznika, 1. i 2. maja, neće biti obustava saobraćaja na putevima na kojima se gradi, saopštili su iz Auto-moto saveza.

Oni su kazali da će se na tim dionicama saobraćati u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom. Iz AMSCG su apelovali na vozače da, zbog mnogobrojnih radova i izmijenjenog režima saobraćaja, poštuju znake saobraćajne signalizacije.

“Do 31. maja je promijenjen režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu gdje se radi na dionicama Risan – Perast, Herceg Novi – Kamenari u Bijeloj i Tivat – Budva”, naveli su iz Automoto saveza, dodajući da zbog radova u tunelu Vrmac, na dionici Kotor – krtolska raskrsnica, režim saobraćaja je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni od osam do 18 i od 22 do šest sati.

VRIJEME

Danas promjenljivo U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo oblačno, na jugu duži sunčani intervali, a na sjeveru u jutarnjim satima ponegdje su moguće slabe padavine, saopštili su iz Hidrometeorološkog zavoda.

“Vjetar će biti sjeveroistočni, povremeno umjeren do pojačan, poslijepodne u slabljenju”, kazali su iz Zavoda.

Jutarnja temperatura vazduha kretaće se od jedan do 15, a najviša dnevna od deset do 24 stepeni Celzijusa.

AKTUELNO

19

MINISTARSTVO PROSVJETE

Većina osnovnih škola za uvođenje đačkih uniformi

Detalj sa uručenja uniformi učenicima “Savo Pejanović” škole Većina osnovnih škola poslala je Ministarstvu prosvjete izjašnjenje u vezi sa uvođenjem školskih uniformi, i većina izjašnjenih podržala je taj predlog, saopšteno je iz Ministarstva.

Portparolka tog resora Milica Lekić kazala je da nakon dobijanja mišljenja svih škola slijedi definisanje narednih koraka u dijelu izgleda uniformi i postupka pribavljanja.

“Navedeno će zavisiti i od sugestija stručnih lica, kao i ocjena roditelja i udruženja koja se bave tom problematikom”, navela je Lekić u izjavi.

Ona je podsjetila da je cilj uvođenja uniformi u osnovne škole umanjenje socijalnih razlika i stvaranje osjećaja zajedništva, uz istovremeno omogućavanje djeci da u mjeri u kojoj to dozvoljava koncept obrazovne ustanove, izraze svoju individualnost.

Prema njenim riječima, da bi bilo realizovano kvalitetno i dugoročno, to pitanje zahtijeva pažljiv pristup svakom njegovom segmentu.

“Upravo sa tim ciljem koraci u vezi sa navedenim projektom su definisani kao precizni i postepeni, sa namjerom uvažavanja kontruktivnih sugestija, ali uz kvalitetnu koordinaciju i

Navedeno će zavisiti i od sugestija stručnih lica, kao i ocjena roditelja i udruženja koja se bave tom problematikom, navela je Lekić u izjavi

vođenje postupka od Ministarstva kao krovne obrazovne institucije”, kazala je Lekić.

Kako je navela, složenost teme proističe iz potrebe umanjenja socijalnih razlika, ali i uvažavanja potrebe za individualnim izražavanjem, potrebe da se uvaže mišljenja svih relevantnih subjekata, a da proces bude adekvatno vođen i koordiniran, kao i iz neophodnosti da uniforma bude kvalitetna, ali i da u načelu ne iziskuje trošove veće od uobičajenih kada je riječ o svakodnevoj pripremi djece za školu.

“Zbog navedenog insistiramo na postupnosti procesa, u kome će javnost biti obaviještena o svim koracima koji budu preduzimani”, dodala je Lekić.

Bo.B.

20

aktuelno

NEDJELJA, PONEDJELJAK I UTORAK, 30. 4, 1. I 2. 5. 2017.

Nesloga ribolovNih i sportskih društava

U Kolašinu svi klubovi žele da gazduju rijekama

Ministarstvo poljoprivrede izdalo je Mušičarskom klubu “Maniro” koncesije nad vodama Opštine Kolašin do 2018. godine, ali i pored toga ostali ribolovni klubovi i društva žele da čuvaju kolašinske rijeke, tvrdeći da su i oni dobili ta prava.

Sportskoribolovni klub (SRK) “Tara i Morača” i Lovačko društvo (LD) “Lovac” dogvorili su da ubuduće zajednički čuvaju ribolovne vode na teritoriji kolašinske opštine, ali iz kluba Maniro tvrde da su oni jedine gazde, pa se “bura” nad kolašinskim vodama i dalje ne stišava između pomenutih klubova.

“Lovočuvari našeg društva biće angažovani na zaštiti voda i ribljeg fonda.

Drago nam je da je Ministarstvo poljoprivrede prepoznalo u nama odgovorne partnere koji će doprinijeti zaštiti voda. Smatram da će od ovog dogovora svi imati koristi i siguran sam da će se

naši lovočuvari dobro snaći i pored rijeka kao što se snalaze u šumi”, kažu iz LD “Lovac”.

Cilj im je, kako tvrde, zaštita ribljeg fonda u vodama Kolašina u skladu a zakonom. Iz tog društva pozvali su sve koji su bili uključeni u gazdovanje rijekama da se dogovore i da zajednički budu u službi zaštite voda.

“A k o neko zaista želi da vode budu zaštićene i riblji fond sačuvan i obogaćen, vjerujem da će se priključiti. Svi će imati svoj prostor angažmana i odgovornosti”, tvrde kolašinski lovci.

Predsjednik Mušičarskog kluba “Maniro” Mile Lazarević tvrdi da oni gazduju vodama Kolašina sve do 26. aprila 2018. godine, te da će neovlašćeni pristup rijekama biti kažnjavan u skladu sa zakonom.

On je pozvao ostale klubove da pokažu rješenja o gazdovanju.

Z.B.

I.br.775/2016 JAVNI IZVRŠITELJ BAJOVIĆ JASMINKA Iz Herceg Novog, Ul. Partizanski put br. 1 U IZVRŠNOJ STVARI IZVRŠNOG POVJERIOCA Vuković Ljubiša iz Pljevalja PROTIV IZVRŠNOG DUŽNIKA Vuković Danko iz Herceg Novog Javno objavljivanje Da se izvršni dužnik Vuković Danko iz Herceg Novog, Podi bb, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istome uručilo Rješenje o izvršenju I.br. 775/2016 od 23.08.2016.godine a obzirom da mu se predmetno rješenje o izvršenju nije moglo uručiti.

Ukoliko se izvršni dužnik Vuković Danko ,iz Herceg Novog, Podi bb ne javi ovom Javnom izvršitelju u ostavljenom roku smatraće se da mu je ovim objavljivanjem uredno dostavljeno Rješenje o izvršenju I.br. 775/2016 od 23.08.2016.godine, te će isti snositi negativne posledice koje mogu nastati.

Ovo objavljivanje izvršiće se u dva uzastopna broja dnevnog lista “Dnevne novine” I Službenom listu CG. Uredno dostavljeno Rješenje o izvršenju I.br. 775/2016 od 23.08.2016.godine izvršnom dužniku se smatra izvršenim danom poslednjeg objavljivanja, a sve shodno odredbama čl.45 ZIO. Javni izvršitelj Bajović Jasminka

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15) naručilac Državni arhiv,Novice Cerovića 2,Cetinje, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka robe : Toneri , procijenjene vrijednosti 5.00,00 eura sa PDVom . Tenderska dokumentacija broj 07-319/2 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 28.04.2017 godine .

Lice za davanje informacija Pejović Nataša , telefon 069 124 077 , email : finansije.dacg@t-com.me.

Veslanje Cijevnom kroz Albaniju

ZavršeNa kampaNja Zaštite crNogorskih rijeka

Za spas Morače veslali osam dana i prešli 200km

Neformalna organizacija Natural lover Montenegro iz Nikšića podržala je akciju i kampanju kojom se pokušavaju zaštititi naše rijeke.

Jedinstvenom kampanjom, koju je pokrenula organizacija Balkan rivers tour, žele podići svijet ljudi o ljepotama balkanskih rijeka, kao i opasnostima sa kojim se suočavaju.

Pod vođstvom bivšeg slovenskog olimpijca Roka Rozmana kajakaši iz cijele Evrope su od 24. aprila do danas veslali od Morače do Bojane, kako bi skrenuli pažnju na enormnu izgradnju brana i hidroelektrana.

Sve je počelo od organizacije Balkans River Tour, koja je pokrenula akciju u znak protesta jer se na području između Slovenije i Albanije planira izgradnja više od 2.700 novih hidroelektrana.

“Mi smo 24. aprila krenuli od izvora Morače, i veslali četiri dana do Virpazara, potom nastavili dalje ka Albaniji, pa do Ade Bojane. Morača je rijeka izuzetne ljepote, čiji kanjon prosto oduzima dah. Visoke litice, veliki vodopadi i Mrtvica koja se uliva u nju, ne mogu se opisati riječima”, kaže osnivač Natural loversa Miljko Bulajić Gigo.

Objašava da su na putu imali dosta pomoći lokalnog stanovništva koji žele da iskažu i svoj stav i svoje protivljenje izgradnji brana na tom prirodnom biseru.

“Gornji dio Morače je dosta zahtjevan za veslanje sa brzacima težine 5, dok je donji dio nesto laganiji sa brza-

Pod vođstvom bivšeg slovenskog olimpijca Roka Rozmana kajakaši iz cijele Evrope su od 24. aprila do danas veslali od Morače do Bojane, kako bi skrenuli pažnju na enormnu izgradnju brana i hidroelektrana cima tezine 3-4. Svakog dana smo veslali od pet do sedam sati, ali umor nijesmo osjećali s obzirom da smo svi bili opčinjeni ovom ljepotom koju žele da nam unište. Bilo je tu kajakaša iz osam zemalja svijeta, i svi smo se složili da moramo zaštiti Moraču i da moramo biti uporni i istrajni”, objašnjava naš sagovornik.

Kako dodaje, postoji još jedna negativna stvar koja nije zanemarljiva, a tiče se naše prelijepe rijeke koja te-

če kroz glavni grad, i koja se uliva u Skadarsko jezero.

“Onog momenta kad Morača uđe u Podgorici, postaje prljava nepažnjom građana, a ogromnim dijelom zbog nepažnje lokalne uprave. Sav izmet iz City kvarta, Delte i bolnice idu direktno u Moraču, pa samim tim u Skadarsko jezero, pa neka to ujedno i bude apel da se to pitanje što prije riješi”, kaže Bulajić.

Tom jedinstvenom kampanjom, kako kaže, domaće i svjetske organizacije, zajedno sa ponuđačima raftinga i kajakarenja, udružili su se kako bi poslali poruku da hidroelektrane nijesu u interesu lokalnih ljudi koji žive od tih rijeka i njihovih usluga. Tokom ture koja je trajala osam dana, pređeno je oko 200 kilometara u kajacima.

J.L.

Bulajić: Cijevna je jedna od najljepših divljih rijeka

Članovi Natural loversa, zajedno sa ljubiteljima prirode i ekstremnih sportova iz Austrije, sredinom aprila krenuli su na kajak ekspediciju zabačenim i divljim krajevima Albanije.

“Nakon novogodišnje, ova akcija nam je dočarala Albaniju na pravi način, ona je Indija Evope, raznolika, zemlja starih zakona i tradicije”, kaže Miljko. Od Nikšića ka selu Tamare kroz koje protiče rijeka Cijevna, putovali su dva sata. Ta rijeka i sekcija koju su veslali

ima težinu 3 sa veoma lijepim, tehnički zahtjevnim brzacima, dodaje on. Nakon toga uslijedio je nacionalni park Theth i rijeka Shalli, za koju kaže da je jedna od najljepših divljih rijeka. Opasnu i zahtjevnu planinsku rijeku uspješno su osvojili, navodeći da su možda i prvi koji su je prešli kajacima. U nastavku avanture put ih je odveo i do sela Breg lumi, jezera Koman, a potom i do nacionalnog parka Valbona, poznatog kao albanski Alpi.

NEDJELJA, PONEDJELJAK I UTORAK, 30. 4, 1. I 2. 5. 2017.

Aktuelno

21 Foto: Balša Rakočević

kolašin: Zloupotreba opštinske platne kartice od pretHodne vlasti

Šuković za tri minuta sipao i do 400 eura goriva Osim goriva, opštinska platna kartica je korišćena i za trgovinu u optičarskoj radnji Diopta 7 na Novom Beogradu tokom 2008.

Predsjednica kolašinske opštine Željka Vuksanović objavila je na opštinskom sajtu podatke da je bivši predsjednik SO Kolašin Mile Šuković preko opštinske platne kartice u više navrata na pumpama Lukoil Montenegro i Jugopetrol Kotor u roku od nekoliko minuta sipao goriva u vrijednosti od nekoliko stotina eura. Sa druge strane, Šuković negira napade Vuksanović, navodeći da pokušavaju da mu podmetnu gorivo koje su koristile građevinske mašine. Prema službenoj dokumentaciji CKB vidi se da karticu nije koristio samo Šuković, već i bivši predsjednik opštine Mileta Bulatović, potpredsjednik Opštine, prethodne vlasti, Dragomir Dulović (DPS) i Veselin Vukić. Iz Grupe birača tvrde da Vuksano-

vić i dalje iznosi neistine, te da je to samo traženje krivice za sopstveni nerad, i da kad god je satjerana u ćošak krijući sopstveni imovinski karton i tražene podatke pribjegava napadu, kao najboljoj odbrani.

Na sajtu se navodi da je Šuković 14. oktobra 2010. godine za minut i 57 sekundi sipao pet puta gorivo u ukupnoj vrijednosti od 248 eura; 24. oktobra iste godine za tri minuta i deset sekundi sipao je šest puta gorivo u vrijednosti od 400 eura; 29. septembra - za sedam minuta i 52 sekunde sipao je pet puta gorivo u vrijednosti od 769 eura; 23. septembra - za 15 minuta sipa je devet puta gorivo u vrijednosti od 379 eura; 22. jula 2008. - za jedan minut i 48 sekundi sipao pet puta gorivo u vrijednosti od 300 eura.

Kolašin Osim goriva, kartica je korišćena i za trgovinu u optičarskoj radnji Diopta 7 na Novom Beogradu, gdje je 28. februara 2008. godine u dvije transkacije potrošeno ukupno 408,19 eura. Kao i za trgovinu u Delta City marketu gdje je istog dana potrošeno 100,95 eura.

“Da li je službeni automobil predsjednika SO mogao da u ovako kratkom periodu da primi ovolike količine goriva kao i da li je rad u javnom interesu trgovina opštinskom platnom karticom po Beogradu procijeniće građani Kolašina”, tvrdi prva dama grada na Tari. Z.B.

Herceg novi: obuka u vodovodu

U hercegnovskom preduzeću “Vodovod i kanalizacija” održana je obuka za interne provjerivače, kao dio projekta implementacije integrisanog sistema menadžmenta u tom preduzeću. Cilj obuke je bio da se zaposleni upoznaju za zahtjevima najnovijih verzija međunarodnih standarda i HACCP i osposobe za sprovođenje internih provjera u skladu sa zahtjevima ovih standarda,

koji su integrisani u sistem menadžmenta preduzeća u oblasti zadovoljstva potrošača, bezbjednosti vode i zaštite životne sredine. Sa druge strane, obuka je doprinijela podizanju svijesti zaposlenih, prije svega na nivou srednjeg menadžmenta, o potrebi i značaju implementacije ovih sistema, što svakako doprinosi održivosti hercegnovskog “Vodovoda” u tržišnim uslovima poslovanja. S.M.

Iz Grupe birača tvrde da su ovo neistine, te da je riječ o gorivu koje nisu koristili opštinski funkcioneri iz ranije vlasti ni iz Grupe birača niti iz DPS. “Radi se o gorivu koje je dato za rad mašina na terenu o čemu postoji i dokumentacija. Postoji potpuna evidencija o potrošnji goriva. Zato i nije potrebno po ko zna koji put objašnjavati nebuloze predsjednice opštine. Samo ćemo reći da se radi o podmetanjima i neistinama.

Ne može napad na ranija rukovodstva biti opravdanje za njen nerad. Čim je stupila na mjesto

predsjednice tražila je od CKB i Direkcije za imovinu da je obavijeste ko je trošio i koristio karticu i na kojim terminalima se ona upotrebljavala. Upravo iz tog dokumenta se vidi da nije bilo nikakvih manipulacija, niti podizanja novca, te da su kartice korišćene za gorivo, zašta su i služile. Kartica nije mogla biti upotrebljavana za podizanje novca o čemu posjedujemo službeni dokumenat koji je izdala CKB i potpisao njen činovnik Rajko Marjanović”, kazali su iz Grupe birača, koji su dostavili DN na uvid ovaj dokument.

Humanitarna trka u tivtu

Zaposleni se upoznali sa međunarodnim standardima

Hercegnovski Vodovod i kanalizacija

Grupa birača: Nastavljena podmetanja i neistine

Novčana podrška za tivatski Dnevni centar

Sekretarijat za opštu upravu i društvene djelatnosti Opštine Mojkovac objavio je konkurs za stipendiranje 30 studenata. Pravo na stipendiju mogu ostvariti studenti dvije završne godine osnovnih studija, koji su državljani Crne Gore i imaju prebivalište na teritoriji Opštine Mojkovac i koji nisu korisnici stipendije drugog subjekta. Konkurs je otvoren do 8. maja, a prijavu u zatvorenoj koverti treba slati poštom na adresu: Opština Mojkovac - Sekretarijat za opštu upravu i društvene djelatnosti - Komisija za dodjelu stipendija, Trg Lj. Bakoča, 84205 Mojkovac ili predati na pisarnici Opštine.

V.B.

Knightsbridge Schools International, treću godinu zaredom, uz pomoć prijatelja i sponozora, organizuje Fun Run – humanitarnu trku ili šetnju, koja će se održati u subotu 6. maja u Tivtu.

Prikupljena sredstva ove godine biće usmjerena za podršku Dnevnom centru za djecu sa smetnjama u razvoju Tivta.

“Ove godine biće ponuđene dvije rute: pet kilometara takmičarska ruta ili dva kilometra Fun Run ruta. Obje rute počinju i završavaju se ispred škole Knightsbridge Schools Montenegro”, saopštili su iz škole.

Donacija za učešće iznosi sedam eura za mlade od 16 godina i više, kao i odrasle,

i tri eura za djecu mlađu od 16 godina.

Rana registracija počinje u srijedu, 3. maja u prostorijama škole Knigtsbridge Schools Montenegro, a registracija na dan trke je otvorena od 9 sati na startnoj lokaciji.

“Trka će početi u 10 sati, a tog dana, 6. maja, zatvoriće se saobraćaj u pojedinim ulicama od kojih je i Obala Filipa Miloševića – od Ulice Blaža Jovanovića do Doma kulture “Josip Marković”, u periodu od 10 do 11 sati, ulice Nikole Tesle i Blaža Jovanovića u periodu od 10 do 11 sati; Arsenalska i Istarska ulica u periodu od 10.10 do 11.30 sati”, navedeno je iz škole.

Z.K.

22

AKTUELNO

bijelO POlje: Održana izbOrna sjedniCa

Marković na čelu opštinskog sindikata

Milenko Marković novi je predsjednik Sindikalnog povjereništva Bijelog Polja. Na jučerašnjoj izbornoj sjednici opštinskog sindikalnog povjereništva, koja je održana u prostorijama Pravnog fakulteta, bilo je prisutno 18 povjerenika. Marković je dobio 12 glasova, dok je drugi predloženi kandidat Branko Lazarević dobio šest glasova.

Bivši predsjednik OSP Bogdan Krgović koji vodi sudski postupak protiv Saveza sindikata i koji sebe smatra još uvijek prvim čovjekom gradskog sindikata do pravosnažnosti sudske presude, napustio je sjednicu prije glasanja.

“Revoltiran sam, jer je sjednica zakazana nelegitimno. Inače, moj izbor za predsjednika opštinskog sindikalnog povjereništva važi još dvije godine. Čelnici sindikata rade šta im je volja i donose nezakonite i nestatutarne odluke, a podsjećam tu gospodu i cjelokupnu javnost, da su najprije Osnovni, a zatim i Viši sud u Bijelom Polju poništili odluku o mom razrješenju, kao nezakonitu”, kazao je DN Krgović.

Sjednicu je napustio i predsjednik sindikalne organizacije Centra bezbjednosti Bijelo Polje Tomislav Jovanović u znak nezadovoljstva, načinom organizovanja sjednice.

On je kazao DN da nije

Revoltiran sam, jer je sjednica zakazana nelegitimno. Inače, moj izbor za predsjednika opštinskog sindikalnog povjereništva važi još dvije godine, kazao je bivši predsjednik OSP Bogdan Krgović

upoznat sa dnevnim redom, jer nije dobio potreban materijal za sjednicu.

“Pozivi i radni materijal upućivani su selektivno onima koji će podržati kandidate koje je predložilo aktuelno rukovodstvo Saveza samostalnih sindikata Crne Gore.

Smatram da je sve odrađeno nestatutarno što je osnov koji vodi podjelama u opštinskom sindikalnom povjereništvu.

To sve zarad ličnih interesa pojedinaca iz rukovodstva Saveza samostalnih sindikata”, kazao je Jovanović.

Izbornoj sjednici su prisustvovali izvršni sekretar Saveza samostalnih sindikata Crne Gore Ranko Božović i Goran Ćulafić iz pravne kancelarije, ali nisu željeli da daju izjave DN. B.Č.

NEDJELJA, PONEDJELJAK I UTORAK, 30. 4, 1. I 2. 5. 2017.

Predsjednik OPštine kOtOr Vla

Planska dok zaštita od de

⌦ Ivana Komnenić

S

tarom gradu Kotoru i području zaliva već određeni period prijeti brisanje statusa UNESCO, a Opština i država će, koja je spremila i Akcioni plan, učiniti sve da ga zadrže na listi zaštićene svjetske prirodne i kulturne baštine.

Od 1979. godine kada je prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora upisano na UNESCO listu svjetske baštine zbog izuzetnuh univerzalnih vrijednosti koje se ogledaju u harmoničnom odnosu između graditeljskog nasljeđa i prirodnog okruženja, stanje u toj oblasti se značajno promijenilo, do te mjere da je Vlada Crne Gore nedavno donijela odluku da se u Kotoru obustavi gradnja na šest mjeseci zbog najave UNESKO-a da će se taj grad brisati sa liste svjetske kulturne baštine ukoliko se ne spriječi devastacija prostora.

Ministar kulture Janko Ljumović je saopštio da je to metodologija koja je direktno sadržana u odlukama Komiteta UNESCO u Istanbulu 2016. godine, koji je pretočen u Vladin Akcioni plan, a sve u funkciji i namjeri da Kotor ostane na listi zaštite UNESCO-a.

Ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović je kazao da su odlučili da zaustave gradnju, odnosno iz-

Ozbiljna planska dokumenta, koja će se zasnivati kako na zaštiti kulturnih dobara, tako i na potrebama razvoja grada, predstavljaju najbolji način zaštite od devastacije prostora Bijelo Polje

davanje novih građevinskih dozvola na šest mjeseci, da bi dobili dugoročni benefit, ističući da je potrebno pronaći rješenje, kako bi izašli pred ljude iz UNESCO-a, i saopštili im da Kotor ostane na njihovoj listi.

“Vjerujemo da to Kotor zaslužuje. Planovi su stavljeni van snage dok se ne donese integralni plan”, kazao je Radulović.

Ljumović i Radulović su pozvali predsjednika Opštine Kotor Vladimira Jokića na razgovor.

Međutim, za Jokića ovakva odluka Vlade Crne Gore predstavlja vid političkog pritiska na novu lokalnu upravu u Kotoru.

On je za DN kazao da UNESCO nijednom jedinom riječju u svojoj odluci iz Istanbula vezanoj za Kotor nije zatražio od države Crne Gore da zabrani gradnju u Kotoru.

“Da je u pitanju politički pritisak najbolje govori činjenica da je u nacrtu odluke Komiteta za svjetsku baštinu iz 2014. godine prije samita u Dohi UNESCO od Crne Gore za područje Kotora tražio da ‘obustavi gradnju ili infrastruktirne projekte do trenutka kada se potrebna sredstva planiranja i upravljanja ne završe i primjene u praksi’.

U Odluci donijetoj na 38. sjednici u Dohi ova stavka je nakon lobiranja državne delegacije uklonjena sa liste zahtjeva. Nakon što je uklonjena iz nacrta i izostavljena u odluci nakon 38. sjednice iz 2014. godine zabrana gradnje nije pomenuta ni u jednom kasnijem nacrtu, niti odluci iz 2015. i 2016. godine, u kojima je ponovljen zahtjev da se izradi HIA studija”, kaže Jokić.

On je najavio da će lokalna vlast u Kotoru u narednom

Ministar Radulović je kazao da su odlučili da zaustave gradnju, odnosno izdavanje novih građevinskih dozvola na šest mjeseci, da bi dobili dugoročni benefit

23 adimir jOkić O Prijetnji brisanja statusa unesCO-a AKTUELNO

NEDJELJA, PONEDJELJAK I UTORAK, 30. 4, 1. I 2. 5. 2017.

Foto: Vedran Ilić

kumentacija najbolja evastacije Prostora

periodu formirati tijelo koje će kritički sagledati državnu i lokalnu plansku dokumentaciju, prezentovati potrebe za izmjene tih dokumenata, načine njihovih revizija, izrade programskih zadataka i procesa koje treba da prate ovako kompleksni zadatak.

“Ozbiljna planska dokumenta, koja će se zasnivati kako na zaštiti kulturnih dobara, tako i na potrebama razvoja grada, predstavljaju najbolji način zaštite od devastacije prostora”, kaže Jokić.

On je ponovio da će se komunikacija sa ministarstvima odvijati na zvaničnom nivou, razmjenom

38 godina je prirodno i kulturno-istorijsko područje kotora upisano na unesCo listu svjetske baštine

formalnih dopisa, te da insistiraju da direktorka Zavoda za zaštitu spomenika Crne Gore Anastazija Miranović bude smijenjena, kao i da ministar Ljumović postupi po podnijetoj prijavi kao nadležni drugostepeni organ, a tiče se gradnje na Turskom rtu.

“Kotorska uprava će svoje preostale obaveze iz akcionog plana Vlade, iako ga smatramo neozbiljnim dokumentom, ispuniti, dok ćemo u okviru novoosnovane komisije preduzeti ozbiljne korake koji će vjerujemo u budućnosti značiti dijelovanje koje će dovesti do toga da prostor Kotora bude očuvan”, poručio je Jokić.

Komitet je preporučivao da se područje preimenuje Kao Kulturni pejzaž

Iz Društva prijatelja bokeške baštine, čiji osnivači su stručnjaci iz oblasti zaštite kulturne baštine Boke, podsjećaju da UNESCOov Komitet za Svjetsku baštinu kroz odluke koje donosi još od 2003. upozorava na rizik koji prekomjerna i nekontrolisana urbanizacija mogu imati na izuzetnu univerzalnu vrijednost područja Kotora.

“UNESCO-ov Komitet za Svjetsku baštinu je 2013. godine preporučio Crnoj Gori da razmotri preimenovanje cijelog područja kao kulturni pejzaž, ali do toga nije došlo. Na zasijedanju Komiteta za Svjetsku baštinu u Dohi 2014. godine nacrt odluka je bio da se zaustave svi građevinski i infrastrukturni razvojni projekti dok se ne donesu adekvatni mehanizmi za planiranje i upravljanje. Nakon lobiranja crnogorske delegacije (u kojoj su bile Anastazija Miranović i Sanja Lješković) odluke su ublažene i preformulisane tako da se ‘podstiče kontrolisana realizacija gradnje u Morinju, Kostanjici i Glavatima, i zahtijeva se izra-

da Procjene uticaja na baštinu (HIA) za ta područja’”, kažu iz ovog Društva.

Ističu da se na zasijedanju Komiteta za Svjetsku baštinu, u Istanbulu 2016. godine, zahtijevalo da je potrebno da se uradi Procjena uticaja na baštinu štvo (HIA): sveobuhvatna za cijelo područje, za most na Verigama i saobraćajna rješenja i za Glavate.

“Komitet preporučuje Crnoj Gori da je neophodno uspostaviti adekvatan sistem zaštite Područja (što znači da moramo imati: kao polazište relevantne stručne studije zaštite, zatim prostorne planove koji poštuju izuzetne univerzalne vrijednosti i adekvatno upravljanje, kroz menadžment plan”, kažu iz ovog Društva, koje je još ranije upozoravalo na stanje prirodnog i graditeljskog nasljeđa. Članovi ovog društva su arhitekte Marija Nikolić, Aleksandra Kapetanović, Kataria Nikolić, konzeravtor - restaurator Jasminka Grgurević, arhelog Slobodan Bobo Mitrović i matematičar i fotograf dr Stevan Kordić.

24

svijet

NEDJELJA, PONEDJELJAK I UTORAK, 30. 4, 1. I 2. 5. 2017.

Ivanov Ima 10 da mI dodIjelI P

ZORAN ZAEV UPUTIO ULTIMATUM MAKE

redsjednik Socijaldemokratskog saveza Makedonije Zoran Zaev dao je rok od 10 dana makedonskom predsjedniku Đorđu Ivanovu da mu dodijeli mandat.

PAPA FRANJO SLUŽIO MISU U KAIRU

Muslimani i hrišćani da se ujedine protiv fanatizma

Papa Franjo služio je juče misu u Kairu i pozvao muslimanske čelnike na ujedinjenje protiv vjerskog nasilja, u vrijeme dok islamistički militanti prijete da će očistiti Bliski istok od drijevnih hrišćanskih zajednica. Vjernici su od ranog jutra stizali na stadion vazdušnih snaga na kojem se, prema vatikanskim zvaničnicima, okupilo 15.000 ljudi, među njima kopti i anglikanski biskupi.

Na kraju mise za katoličku zajednicu, Franjo je blagoslovio Egipat kao jednu od nacija koja je prva prihvatila hrišćanstvo i ponovio poziv na toleranciju.

“Istinska vjera znači da priznajemo prava drugih, istim žarom kojim branimo naša vlastita”, istakao je duhovni vođa gotovo 1,3 milijardi katolika u svijetu.

“Boga veseli samo vjera koju svjedočimo svojih životima, samo fanatizam ljubavi. Bilo koji drugi fanatizam nije od Boga”, dodao je on. Franjo je spomenuo i uspon “demagoškog oblika populizma”, referirajući se na nacionalističke stranke u Evropi koje zagovaraju antiimigrantsku i antimuslimansku politiku. Papa je sinoć otputovao iz Egipta kasno poslijepodne nakon programa od 27 sati, obilježenog opsežnim bezbjednosnim mjerama. Poglavar Rimokatoličke crkve stigao je u petak u posjetu Egiptu gdje je izrazio svoju želju za unapređenje odnosa s mulima-

Boga veseli samo vjera koju svjedočimo svojih životima, samo fanatizam ljubavi. Bilo koji drugi fanatizam nije od Boga”, rekao je papa Franjo

nima i iskazao solidarnost sa bliskoistočnom hrišćanskom zajednicom koja je sve češće meta smrtonosnih napada. Papa Franjo je kazao kako se nada da će njegova posjeta pomoći u postizanju mira i ohrabriti dijalog i pomirenje s islamskim svijetom.

Do njega dolazi u vrlo bolno vrijeme za hrišćansku zajednicu u Egiptu, nakon podmetanja bombi u dvjema koptskim crkvama ranije ovog mjeseca, u kojima je ubijeno 45 ljudi.

Katolička zajednica u Egiptu broji oko 165.000 pripadnika, a pravoslavni kopti, koji čine 10 odsto od egipatskih 90 miliona stanovnika, najveća su i jedna od najstarijih bliskoistočnih hrišćanskih manjina. Kopti su slabo zastupljeni u vladajućim strukturama, u pravosuđu, u visokoškolskim ustanovama i u policiji.

Govoreći za televiziju Telma o nasilju do kojeg je u četvrtak veče došlo u makedonskom parlamentu, u kojem je povrijeđen, Zaev tvrdi da je bio unaprijed planirana meta za linč, prenosi Tanjug. Kako je rekao, jedan od demonstranata mu se obratio riječima da je već napadnut Sela, a da je on sljedeći, aludirajući na teže povrijeđenog zastupnika Alijanse za Albance, Zijadina Sele.

On je dodao da očekuje od aktuelnog predsjednika parlamenta Trajka Veljanovskog da najkasnije do utorka preda funkciju izabranom predsjedniku Sobranja Talatu Džaferiju.

Zaev je pozvao da se svi uzdrže od nasilja, da budu strpljivi i prisebni.

Ranije je približno hiljadu pristalica pokreta “Za zajedničku Makedoniju” koji podržavaju partiju VMRo DPMNE bivšeg premijera Nikole Gruevskog održalo protest ispred izaslanstva Evropske unije, dajući podršku predsjedniku Ivanovu. Istovremeno, niko od čelnika nove većine u Sobranju nije se odazvao na poziv Ivanova na razgovor. Zaev je ranije ocijenio kako su posljednji događaji u Sobranju bili pokušaj ubistva sa predumišljajem, planiran u dogovoru i koordinaciji sa policijskim strukturama.

Zaev je na konferenciji za novinare pozvao građane da ostanu mirni i prisebni, a zaposlenicima u državnim institucijama da djeluju u skladu sa zakonima države.

“Sjedinjene Američke Države, Evropska unija i međunarodna zajednica vide kako smo ‘motor’ obnove demokratije u zemlji. Juče je bio planiran pokušaj ubistva”, rekao je Zaev u petak na konferenciji za novinare, a potom i zaplakao. On je najavio kako će nakon izbora predsjednika Sobranja politički proces biti nastavljen izborom nove makedon-

ske vlade, koju, kako je rekao, svi očekuju.

■ Hojt Brajan Li

stiže u skopLje

Zvaničnik Stejt departmenta Hojt Brajan Ji biće prvi zapadni diplomata koji u Skoplje dolazi poslije nereda u Sobranju u kojima je povrijeđeno stotinak osoba, uključujući Zorana Zaeva, lidera SDSM-a i Zijadina Selu, lidera Alijanse za Albance. Ji će se sastati sa svim značajnijim političarima u Makedoniji. Diplomatska ofanziva usmjerena ka smirivanju strasti u Makedoniji, poslije “krvavog četvrtka” u Sobranju počinje već danas, kada se u Skoplju očekuje zamjenik pomoćnika državnog sekretara za Evropu i Evroaziju Hojt Brajan Ji. Ji, koji u rasporedu za nedjelju i ponedeljak ima susrete sa predsjednikom Đorđem Ivanovim, novoizabranim predsjednikom parlamenta Talatom Džaferijem i liderima vodećih političkih stranaka: Nikolom Gruevskim, Zoranom Zaevom, Bi-

lalom Kasamijem, Veselim Mehmedijem i Menduhom Tačijem. Predsjednik Ivanov, prethodnih nedelja, izbjegavao je surete sa međunarodnim predstavnicima, koji su u Skoplje dolazili pokušavajući da ga ubijede da promijeni odluku i mandat za sastav nove vlade dodijeli Zoranu Zaevu, koji prikupio potpise 65 od 120 poslanika u Sobranju.

Ivanov je negativan stav prema novoj koaliciji objašnjavao “odbranom ustava”, naglaša-

NEDJELJA, PONEDJELJAK I UTORAK, 30. 4, 1. I 2. 5. 2017.

svijet

25

0 dana I mandat

EDONSKOM PREDSJEDNIKU

NE SMIRUJU SE TENZIJE NA ISTOKU

Pjongjang testira rakete i prijeti, Japanci se pripremaju za najgore

vajući da je zajednički dokument albanskih stranaka, koji VMRO-DPMNE naziva “Tiranskom platformom”, u stvari “dokument strane zemlje donesen pod vođstvom stranog lidera”. Iz kabineta makedonskog predsjednika još nema potvrde sastanka sa predstavnikom Stejt departmenta, ali je Ivanov ranije juče, rekao da je “ispraznio agendu” kako bi sa liderima političkih stranaka pokušao da pronađe rješenje krize.

■ Mirno u Skoplju Strasti u Makedoniji naglo su splasnule poslije izliva nasilja u Sobranju, ali je politička kriza nastavljena nesmanjenom žestinom, pošto je Zaev dao Ivanovu rok od deset dana da mu preda mandat za sastav vlade, dok je Gruevski političke rivale optužio za pokušaj državnog udara.

Amerikanci, još od rata u Makedoniji 2001. godine, imaju značajnu ulogu u makedonskom političkom životu, pa se od posjete Hojta Brajana Jia očekuje dio odgovora na pitanje – da li je makedonsku krizu uopšte moguće valjano riješiti. Za razliku od prethodnih američkih poslanika u Makedoniji, poput Kristofera Hila ili Filipa Rikera, Ji u Skoplje dolazi poslije neuspešnih pokušaja evropskih zvaničnika, Federike Mogerini i Johanesa Hana, da zauzdaju krizu nastalu poslije decembarskih parlamentarnih izbora. Njegov zadatak će biti teži i zbog činjenice da makedonski rivali, SDSM i VMRO-DPMNE, čvrsto stoje iza prvobitnih zahtjeva – Zaev traži da mu Ivanov odmah dodijeli mandat za sastav vlade, dok Gruevski vjeruje da bi novi izbori bili najbolji način za rješavanje krize.

Državni mediji Sjeverne Koreje ponovo su objavili cilj te zemlje da izgradi nuklearno oružje koje je sposobno da stigne do obala SAD, na dan kada su SAD i Južna Koreja otkrili neuspjelo raketno testiranje u blizini Pjongjanga.

Sjevernokorejske državne novine Rodong sinmun saopštile su juče da je Sjeverna Koreja prikazala dvije nove interkontinentalne balističke rakete na vojnoj paradi održanoj u čast osnivača nacije Kim il Sunga 15. aprila. U novinama se navodi da je velika teritorija “poznata kao SAD u potpunosti izložena našim preventivnim udarima”.

Analitičari kažu da postojeće interkontinentalne balističke rakete u Sjevernoj Koreji potencijalno mogu da stignu do kopna SAD iako ih Sjever nikada nije testirao.

U međuvremenu, raketne probe osudili su i strani zvaničnici. Norveški ministar spoljnih poslova Borge Brende objavio je u subotu na Tviteru da “noveraketne

probe krše rezolucije Savjeta bezbednosti. Hitna potreba za zajedničkom akcijom da se smanje tenzije”, prenosi Rojters.

Ambasador Francuske pri Ujedinjenim nacijama rekao je da je Savjet bezbjednosti UN “mobilisan” i jednoglasan u odluci da se denuklearzuje Sjeverna Koreja.

Rast vojnopolitičke napetosti na Korejskom poluostrvu izaziva strah u Japanu da bi i ta ostrvska zemlja mogla biti uvučena u sukobe. Ovih dana u Japanu su počele do sada nezabilježene civilne vježbe za odbranu od raketnog napada.

Lokalne vlasti izdale su upozorenja i uputstva stanovništvu kako da reaguje u slučaju napada balističkim projektilima, a pojedine škole, bolnice i domovi za stare osobe započeli su vježbe za ublažavanje ljudske i materijalne štete. Metro u Tokiju je bio ugašen deset minuta, nakon objave da je Sjeverna Koreja izvršila još jedno testiraMetro u Tokiju

nje rakete, što je pogodilo nekih 13.000 putnika, saopštio je zvaničnik metroa Hiroši Takizava. On je naveo da je to prvi put da je metro blokiran zbog lansiranja rakete.

U medije su procurili i izvještaji o planovima japanske vlade za evakuaciju oko 60.000 japanskih građana koji žive u Južnoj Koreji. Japanska armija je opremljena antiraketnim sistemima američke proizvodnje koji mogu biti ispaljivani sa zemlje ili sa vojnih brodova u Japanskom moru. Kada satelitski snimci i druge metode izviđanja ukažu na mogućnost lansiranja balističkih raketa ili nuklearne probe u Sjevernoj Koreji, japanska armija svoje sisteme za presretanje projektila iznosi iz kasarni u naselja.

Zaoštravanje retorike i prijetnje iz Vašingtona izazivaju zabrinutost i strah da bi neiskustvo nove američke administracije u međunarodnim odnosima i diplomatiji, kao i ambicioznost vlade u Pjongjangu u vezi razvoja nuklearnog naoružanja dugog dometa, mogli da izazovu konflikt na Korejskom poluostrvu u koji bi Japan bio uvučen.

Tako se sada prvi put od kada Sjeverna Koreja vrši nuklearne probe i testove raketa većeg dometa, japanski građani uključuju u vježbe civilne zaštite i ozbiljno razmišljaju o izgradnji atomskih skloništa i nabavci potrebnih zaliha.

26

svijet

NEDJELJA, PONEDJELJAK I UTORAK, 30. 4, 1. I 2. 5. 2017.

ŠTA JE OBILJEŽILO PRVIH 100 DANA VLADAVINE DONALDA TRAMPA

Izvršna naređenja, napadI I puno golfa

P

redsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp za prvih 100 dana predsjedništva potpisao je 30 izvršnih naređenja, 20 ukaza, 28 predsjedničkih memoranduma i 28 zakona.

Kako navodi Si-En-En, a prenosi agencija Tanjug, Tramp je mnoga izvršna naređenja i zakone potpisao kako bi poništio regulaciju administracije bivšeg predsjednika SAD Baraka Obame.

Pravosuđe je osujetilo njegova dva pokušaja da uvede zabranu ulaska građanima zemalja sa muslimanskom većinom.

U svojih prvih 100 dana, Tramp se oslanjao na izvršna naređenja kako bi nakupio “predsjedničke pobjede”, ali kao kandidat tokom kampanje, kritikovao je Obamino korišćenje izvršnih naređenja, navodi Si-En-En. Tramp se sastajao licem u lice sa bitnim saveznicima SAD kao što su lideri Japana i Njemačke, kao i sa kineskim predsjednikom Si Đipingom, liderom nacije koju je čitavu kampanju kritikovao, piše Si-En-En. On je telefonom razgovarao sa više najuticajnijih svjetskih lidera među kojima su predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin, njemačka kancelarka Angela Merkel, premijer Japana Šinzo Abe i drugi. Tramp je, međutim i 14

Tramp je, međuTim i 14 vikenda proveo u svom golf klubu u mar a lagu na floridi, koji je nazvan “južna bijela kuća”. išao je da igra golf 19 puTa, uprkos Tome šTo je kriTikovao obamu da presTaje sa radom kako bi igrao golf. vikenda proveo u svom golf klubu u Mar a Lagu na Floridi, koji je nazvan “južna Bijela kuća”. Išao je da igra golf 19 puta, uprkos tome što je kritikovao Obamu da prestaje sa radom kako bi igrao golf. Za sada nije imao zvanične posjete van SAD, navodi Si-En-En. Što se tiče raznovrsnosti kabineta, kako piše Si-En-En, uglavnom se sastoji od bijelaca i muškaraca, od kojih su mnogi bivši generali. Ambasadorka SAD pri Ujedinjenim nacijama Niki Hejli, administratorka za mala poslovanja Linda

Mekmejhon, sekretarka za transport Elejn Čao, sekretar za stambenu izgradnju i urbani razvoj Ben Karson, sekretar za rad Aleks Akosta i sekretarka za obrazovanje Betsi Devos odstupaju od uobičajenih izbora Donalda Trampa.

■ Manja nezaposlenost, hapšenja iMigranata

Nezaposlenost nastavlja da se smanjuje pod Trampovom administracijom, iako je Bijela kuća uzela kredite kako bi otvorila nova radna mjesta, navodi Bi-Bi-Si. Berza je dostigla najviši nivo nakon pobjede Trampa na predsjedničkim izborima 2016. godine i nastavila je trend rasta od tada, postigavši rekord. Jedna od glavnih tema Trampove kampanje bila je ilegalna imigracija, a podaci pokazuju da su hapšenja na granicama porasla u prvim nedeljama Trampovog predsjedništva. Podaci koje je objavio Si-En-En pokazuju da je u periodu od februara do marta 2016. godine, preko 80.000 migranata uhapšeno ili vraćeno za jugoistočne granice SAD, dok isti period 2017. godine pokazuje preko 50 odsto manje takvih slučajeva, kojih je tada zabilježeno oko 40.000.

Eksperti objašnjavaju tu pojavu Trampovog agresivnom imigracionom politikom.

Tramp je popunio slobodno mje-

sto u Vrhovnom sudu, koje je nastalo nakon smrti sudije Antonina Skalije, a za tu poziciju nominovao je Nila Gorsuča, kojeg je Senat i potvrdio. Obama je želio da tu poziciju dodijeli sudiji Meriku Garlandu, međutim, republikanski senatori rekli su da neće prihvatati nominacije dok se ne završe predsjednički izbori 2016. godine.

Tramp je iznio plan o reorganizaciji federalne vlade. Stoga je 23. januara naredio prekid federalnog zaposlenju, i pozvao na smanjenje veličine vlade. On je iznio predlog o velikom smanjenju troškova u nevojnim i neimigracionim bezbjednosnim službama 16. matra 2017. godine. Nakon toga, 12. aprila, ukinut je prekid o zapošljavanju u federalnoj vladi, a na početku 2018. godine očekuje se plan o reformi čitave vlade.

Tramp je odobrio dva veoma kontroverzna projekta o cjevovodima, Kiston iks-el i Dakota akses, što je Obama čitav svoj mandat usporavao, navodi Si-En-En. Povukao se iz Transpacifičkog partnerstva (TPP), rekavši da je štetna po ekonomiju SAD, dok se Obama jako zalagao za tu inicijativu. Bruto domaći proizvodi (BDP) okupljenih zemalja u TPP-u zbirno iznose 27.887 hiljada milijardi dolara, među kojima je najveći BDP SAD sa 18.036 hiljada milijardi dolara, prema podacima ČN-a i Svjetske banke.

■ porast napada na BliskoM istoku i u avganistanu

Tokom prvih 100 dana Trampovog predsedništva, povećao se broj udara u Jemenu. U januaru, Tramp je odobrio raciju u Jemenu, prilikom koje je poginuo pripadnik Mornaričkih foka (US Navy SEAL), tri lidera Al Kaide i na desetine civila. Od kraja februara, SAD su intenzivirale vazdušne udare na Al Kaidu u Jemenu. Centralna komanda SAD saopštila je 24. aprila da su snage SAD sprovele “više od 80 preciznih udara” protiv Al-Kaide od 28. februara.

Tramp je takođe odobrio lansiranje 59 krstarećih raketa na vazduhoplovnu bazu Šajrat u Siriji, nakon sumnji da je predsjednik te zemlje Bašar Al-Asad koristio hemijsko oružje u napadu u provinciji Idlib na sjeveru Sirije, prilikom kojeg je poginulo mnogo civila, među kojima i bebe, navodi Si-En-En. SAD su u aprilu prvi put u borbi iskoristile bombu razvijenu 2003. godine, GBU-43, poznatu kao “majka svih bombi”, prilikom napada na pećine na istoku Avganistana, koje koriste pripadnici Islamske države. U međuvremenu, operacija “Nepokolebiva riješenost”, tj. koalicija predvođena SAD u cilju poraza Islamske države u Siriji i Iraku nastavila je svoje napade na obe navedene zemlje.

NEDJELJA, PONEDJELJAK I UTORAK, 30. 4, 1. I 2. 5. 2017.

SVIJET

27

DOJČE VELE: NOVA POLITIČKA KRIZA U HRVATSKOJ, MINISTRI IZ MOSTA ª DOBILI OTKAZº

Plenković se rješava balasta

Poruke o idili u Banskim dvorima, jasno je sada, bile su lažne. I drugu HDZ-ovu vladu zaljuljali su Mostovi ljudi. Da li će Andrej Plenković uspjeti da okupi novu parlamentarnu većinu ili će morati na nove izbore, pita se njemački Dojče vele. Iza Hrvatske su turbulentni politički dani. Iz vlade su eliminisani Mostovi ministri koji su do posljednjeg trena ponavljali da ih iz ministarstava može izbaciti samo parlamentarna većina, a ne premijer Plenković. Presjekao je predsednik Mosta i Sabora Božo Petrov kada je objavio da četvorica ministara odlaze sami kako bi spriječili ustavnu krizu. Sasvim neočekivano, nakon što su odbili da odbace zahtjev Socijaldemokratske partije (SDP) za rušenje ministra finansija Zdravka Marića, premijer je Mostovim ministrima u četvrtak, javno u televizijskom prenosu izrekao – otkaz. Razlog traženje Marićeve smjene je njegov bivši angažman u Agrokoru, koncernu koji je potonuo pod teretom nerealnog rasta i prevelikih kreditnih zaduženja i koji bi za sobom mogao povući hrvatsku i regionalnu ekonomiju.

U stabilnim demokratijama ovakav bi rasplet bio očekivan već nakon što je “građanin Božo Petrov” predao krivičnu prijavu protiv uprave Agrokora dok je vlada u kojoj sjede njegovi ljudi smišljala zakon kojim će pokušati da spase isti taj koncern. No hrvatska politička laboratorija dopušta sve scenarije pa i ovaj prema kojem se neuspješne koalicije uzastopno ponavljaju.

■ POKUŠAJ PUČA?

Petrovljeva objava o odlasku ministara iznenađenje je nakon poruke razriješenog ministra unutrašnjih poslova Vlaha Orepića, koju su mnogi doživjeli kao poziv na puč. Naime, Orepić je pred kamerama pozvao građane na reakciju zbog, kako je rekao, uzurpacije vlasti. Analitičari, ali i dobar dio političke scene, u ovoj izjavi vide ozbiljan pokušaj destabilizacije demokratije.

“Iz moje perspektive, to je vrlo neodgovorna izjava”, kaže politikolog Bert Šalaj sa zagrebačkog Fakulteta političkih nauka. “Jasno je da se nalazimo u političkoj krizi čiji su glavni akteri HDZ i Most. Bilo bi dobro za Hrvatsku da se kriza što prije razriješi, ali kroz parla-

mentarnu proceduru na način da se vidi da li postoji nova većina ili ne i treba li da se raspišu novi izbori. Orepić je namjerno ostao nejasan oko očekivane reakcije naroda. Vidjeli smo da je narod reagovao u Makedoniji.

Nadam se da ne želi isto to u Hrvatskoj”, kaže Šalaj.

Ministar Orepić odaje dojam čovjeka koji zna šta govori i građani očekuju da ima provjerene informacije, pogotovo kada za učešće u aferi Agrokor optužuje Martinu Dalić, aktuelnu ministarku ekonomije i nekadašnju ministarku finansija u vremenu, kako kaže, Agrokorovog vrlo dobrog rasta.

Pa se na sve dodaje i optužba Nikole Grmoje iz Mosta koji tvrdi da nad kompanijom nije sproveden poreski nadzor još od 2007. godine.

Situacija je to koja ne ide na ruku ni Agrokoru koji se, uz državnu intervenciju i strane konsultante, pokušava održati u životu. Most, čini se, igra na sve ili ništa, pogotovo u situaciji kada će za tri sedmice građani birati lokalnu vlast.

■ SDP OSTAJE

IMPOTENTAN

Nezvanične informacije iz HDZ-ove centrale prema kojima je uoči otkaza Mostovim ministrima HDZ razgovarao s Hrvatskom seljačkom strankom (HSS), Šalaj ocjenjuje kao vjerovatno istinite. “To nije palo s neba i Plenković već duže razmišlja kako da zamijeniti Most u vladajućoj većini. Nakon nekoliko mjeseci je zaključio da se radi o nepouzda-

nom političkom partneru.”

No, da li Plenković zaista može da zamijeni Most, drugo je pitanje. I Tomislav Karamarko je, podsjetimo, Petrova nazivao tek “kamenčićem u cipeli” no zbog njega je srušio vladu i ostao bez pozicije šefa HDZ-a. U cijeloj situaciji ljevica pokušava da bude glavni igrač, ali drama se ne odvija u njenom prostoru i najnovija istraživanja raspoloženja birača pokazuju da bi novi izbori bili možda posljednji ekser u kovčegu hrvatske socijaldemokratije. Nakon gubitka vlasti i odlaska Zorana Milanovića, uvenuli SDP nije uspio da vrati snagu. I čini se da neće tako skoro s novim predsjednikom Davorom Bernardićem od kojega je titulu šefa opozicije preuzeo Ivan Vrdoljak iz mnogo manje Hrvatske narodne stranke (HNS). Da ljevica nije relevantan akter, potvrđuje i politikolog Šalaj, iako je formalni razlog koji je zaljuljao vlast bio SDP-ov zahtjev za rušenjem HDZovog ministara.

“To je preslagivanje na desnici. Implicitno se rješavaju i odnosi unutar samog HDZ”, kaže on i podsjeća na unutrašnju borbu radikalnijeg i umjerenijeg krila. “Ako Plenkovićevi partneri ispoštuju dogovore, on može nakupiti 76 mandata, bez ljevice i lijevog centra”, objašnjava Šalaj najizgledniji scenario.

Onaj drugi, koji se sve glasnije spominje, jeste većina koju bi opozicija sklopila s Mostom, no teško je i zamisliti kako bi i koliko dugo takva ideološki nekoherentna vlast funkcionisala.

26 28

svijet SVIJET

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, NEDJELJA, PONEDJELJAK I UTORAK, 30. 4, 4, 1.

1. I5.2.I 5.

2. 2017.

5. 2016.

30.

događaji koji su obilježili 30. aPRil 1777. Rođen Kal Fridrih Gaus

1789. Vašington postao prvi predsjednik SAD

Johan Karl Fridrih Gaus bio je njemački matematičar i naučnik koji je dao značajan doprinos u mnogim poljima, uključujući teoriju brojeva, analizu, diferencijalnu geometriju, geodeziju, elektrostatiku, astronomiju i optiku. Poznat kao “princ matematičara” i “najveći matematičar od davnina”, Gaus je ostavio trag na mnogim poljima matematike i nauke i smatra se jednim od najuticajnijih matematičara u istoriji. Umro je 1855. godine.

Vođa američke Kontinentalne vojske i pobijednik Američkog rata za nezavisnost Džordž Vašington, 1789. godine preuzeo je službu prvog predsjednika SAD. Iako u početku nije želio da prihvati predsjedničku poziciju, do danas je ostao jedini predsjednik SAD kojeg je podržalo 100 odsto izbornog tijela. Bivši vojskovođa pokazao se kao uspješan političar i administrator te je 1792.

opet izabran za predsjednika, a tokom tog mandata odbio je kandidaturu za treći i uspostavio tradiciju maksimalnog služenja dvaju predsjedničkih mandata.

1803. SAD kupile Luizijanu Sjedinjene Američke Države su od francuskog generala Napoleona Bonaparte za 15 miliona dolara kupile Luizijanu, koja je istog dana 1812. godi-

ne i formalno ušla u sastav SAD kao 18. članica.

1945.

Hitlerovo samoubistvo Adolf Hitler i njegova ljubavnica Eva Braun izvršili samoubistvo u podzemnom bunkeru u Berlinu. Ruske trupe ušle su u centar Berlina, osvojile Rajhstag i druge državne institucije. Savezničke trupe osvojile su Minhen, dok su francuske ušle u Austriju.

događaji koji su obilježili 1. maj 1776. Osnovani “Iluminati” Jednu od najmisterioznijih ogranizacija u istoriji, Iluminate, osnovao ju u Ingolstadtu u Bavarskoj profesor Adam Vajshaupt. Prvobitnio su bili tajno društvo čiji je cilj bio da ukinu organizovanu religiju i sve svjetske vlade i da povedu ljudski rod u “Novi svjetski poredak” kojim upravlja apsolutni razum.

No, njihovu zavjeru je vrlo skoro otkrila bavarska vlada, pa su bili prisiljeni da se povuku u potpunu tajnost.

1858. Pobjedom vojvode Mirka završena Bitka na Grahovcu Bitka na Grahovcu se odigrala od 28. aprila do 1. maja 1858. godine, kada je vojvoda Mirko Petrović, stariji brat Knjaza Danila, predvodivši vojsku od 7.500 vojnika dobio ključnu bitku protiv Osmanske vojske kod Grahovca. Značajan arsenal vojne opreme ostao je u rukama Crnogoraca, koji su bili iskorišćeni u ratovima za ne-

zavisnost 1862. i 1875-1878.

Bitka na Grahovcu jedna je od najznačajnih crnogorskih pobjeda u XIX vijeku, koja je imala velikog uticaja i na dalja politička dešavanja.

1886. Veliki štrajk u Čikagu U Čikagu je počeo opšti štrajk kojim su radnici nastojali da se izbore za dostojanstvo i prava među kojima i osmosatno radno vrijeme. U prote-

stima koji su zahvatili više od 1.200 fabrika štrom SAD učestvovalo je oko 400.000 radnika i radnica koji su napustili radna mjesta i krenuli u marš ulicama zahtijevajući osam sati rada, osam sa-

ti odmora i osam sati kulturnog uzdizanja. Štrajku su se pridružili i radnici fabrike McCromick Harvester Works iz Čikaga, no 3. maja poslodavci su među radnike poslali svoje “štrajkolomce”.

događaji koji su obilježili 2. maj jištu. Silovita sovjetska armija je napala je Berlin sa istoka. Bitka je trajala od 16. aprila. Neposredno prije nego što je okončana, Adolf Hitler je počinio samoubistvo, a Njemačka je kapitulirala pet dana po okončanju bitke.

1945.

Završena Bitka za Beriln

Sovjetske trupe osvojile su Berlin u Drugom svjetskom ratu. Bitka za Berlin bila je jedna od posljednjih bitaka 1945. godine na evropskom bo-

1960. Izvršena smrtna kazna nad Kerilom Česmenom Izvršena je smrtna kazna nad Amerikancem

Kerilom Če smenom, osuđenim za otmicu i silovanje. Čekajući izvršenje presude, koje je osam puta odlagano zahvaljujući upornoj i vještoj odbrani, u zatvoru je napisao tri knjige koje su postale bestseleri.

1993. VensOvenov plan Vens-Ovenov plan je bio mirovni predlog za kraj rata u BiH, koji su početkom 1993. napravili specijalni izaslanici Sajrus Vens i lord Dej-

vid Oven. Plan su prihvatili muslimani i Hrvati, ali su ga odbili Srbi. Ovaj plan je bio posljednji plan ujedinjenu BiH. Oven je sazavao mirovnu konferenciju u Atini 1. maja 1993. na kojoj su učestvovale sve zaraćene strane.

Predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić potpisao je plan pod uslovom da ga prihvati Skupština RS. Skupština je kasnije odbacila plan, ocijenivši da su mape razgraničenja nepovoljne za Srbe u Bosni, a bosanski rat je nastavljen.

OPŠTINA BAR VAM

ČESTITA

1.

MAJ PRAZNIK

RA A

30

kultura

NEDJELJA, PONEDJELJAK I UTORAK, 30. 4, 1. I 2. 5. 2017.

BOŽIĆNI USTANAK: Serijal koji je pomjerio granice

Priča o ustanku i krstu Zaslužuje da bude nasta “Božićni ustanak” treba da bude odrednička tačka za buduće serije koje će se raditi u Crnoj Gori. Sada znamo da možemo da radimo kvalitetne serije u čisto našoj produkciji, i to je najveći značaj ovog projekta, ističu sagovornici DN

⌦ Sonja Ičević Iako je bilo negativnih komentara, mnogo je veći procenat onih kojima se serija dopala. U pitanju je kvalitetan projekat, ostvarene su odlične glumačke role i serija je došla do gledalaca, istakao je glumac Mirko Vlahović, koji je u “Božićnom ustanku” tumačio ulogu popa Steva.

“Moja iskustva sa tog snimanja su isključivo pozitivna i drago mi je bilo što sam dio tog projekta. Mislim, takođe, da sam opravdao očekivanja reditelja, ali i svoja očekivanja. Ta uloga mi ostaje posebno draga”, kaže Vlahović.

■ KVALITETAN PROJEKAT

Kako dodaje, potrebe i prostora za snimanje druge sezone serije ima. Ipak, odluku o tome donijeće scenaristi, reditelj, producenti, i prije svega, javni servis.

“Znate kako se kaže - ‘Koliko para, toliko muzike’. Ova serija je rađena iz tri cjeline zbog nedostatka finansijskih sredstava. Mislim da ni ja, kao glumac, ni reditelj uz ostatak ekipe, ne bi voljeli da ponovo prolazimo kroz takvu vrstu napor-

nog rada iz tri faze. Sada je na javnom servisu da ocijeni da li ima potrebe za snimanjem nastavka. Na nama, kao glumcima, ostaće da pročitamo eventualni scenario i da se što bolje pripremimo za kontinuitet naših uloga, ako bi isti glumci bili zastupljeni i u drugoj sezoni”, kaže naš glumac dodajući da prostor za nadograđivanje serije vidi u kamernim pričama.

“Tu su i razne okolnosti koje su se kasnije dešavale. Događaja do 1924. godine ima, koliko ja znam, materijala ima, pa sve ostaje na scenaristima i reditelju, i naravno na producentima. Meni bi bilo zadovoljstvo ako bih opet bio dio takvog projekta, i ponovo dobio priliku da radim sa takvim rediteljem kao što je Željko Sošić.

Radovao bih se ako bi se radio nastavak. Za mene je stvarati sa takvom ekipom bilo divno iskustvo, radili smo zdušno”, kaže Vlahović.

Na kraju, dodaje da je “Božićni ustanak” bez sumnje, urađen kvalitetno, glumci su ispoštovani, uloge su dobro napisane, što je samo kvalitet više.

“Ova serija treba da bude, na neki način, odrednička tačka za buduće serije koje će se raditi u Crnoj Gori”, zaključuje Mir-

Kako je najavljeno, ozbiljan tim istoričara, scenarista i književnika već radi na nastavku scenarija serije ko Vlahović.

■ AFIRMATIVNI KOMENTARI

Glumac Miloš Pejović, koji u seriji tumači lik Nika, ističe da na cijelu priču može gledati sa više aspekata, a njemu je kao glumcu najznačajniji onaj profesionalni.

“Gledajući na “Božićni ustanak”, kao na dramsku seriju, što ona prije svega jeste, koja se osvrće na jedan istorijski događaj, bez sumnje je napravljen dobar posao. Sa te strane gledano, glumci su ostvarili kvalitetne uloge, i što je meni naročito drago zastupljena je naša mlađa generacija glumaca, uz naravno one starije, i svi su dobili afirmativne komentare na svoje role”, kaže Pejović dodajući da je tema nezgodna, jer je Božićni ustanak ostao bolna tačka u crnogorskoj istoriji.

Pejović u ulozi Nika

Pored domaćih glumaca, u “Božićnom ustanku” vidjeli smo i glumačka imena iz regiona kao što su Nataša Ninković, Vojin Ćetković, Boro Stjepanović, Mirza Halilović, Amar Bukvić, Miodrag Radonjić...

NEDJELJA, PONEDJELJAK I UTORAK, 30. 4, 1. I 2. 5. 2017.

kultura

31

e domaće produkcije

u Zrnovom tavljena

Serija je bez sumnje, urađena kvalitetno, glumci su ispoštovani, uloge su dobro napisane, što je samo kvalitet više, smatra Mirko Vlahović

Sada znamo da možemo da radimo kvalitetne serije u čisto našoj produkciji, i to je prema meni, najveći značaj ‘Božićnog ustanka’

“Svako ima svoje viđenje, jer je svako od nas imao pretke koji su bili na ovoj ili na onoj strani. Što se tiče same teme, na to ne mogu da utičem, niti želim. Moj prađed je bio žrtva Božićnog ustanka, kao komita, pa ja sada mogu da držim jednu stranu, neko drugi suprotnu, na cijeli događaj drugačije da gleda. Ipak, reakcija nije falilo, i to je najvažnije”, kaže Pejović.

Pejovićev lik, Niko, jedna je od žrtava ustanka i gine u

9

epizoda je snimano na lokacijama na cetinju, u podgorici, danilovgradu i Beogradu

Mirko Vlahović i Nataša Ninković

osmoj epizodi serije. Ipak, glumac ističe da prostora za nastavak postoji.

“Ostaje priča o ustanku, o Krstu Zrnovom, četama i vjerujem da bi tim putem ova serija mogla da se nastavi”, smatra Pejović.

Osvrnuvši se na značaj cijelog projekta, on ističe da je izuzetno važno da se nešto što je javno, kao što je jedna dramska serija, dohvati teme kakva je Božićni ustanak. S druge strane, Crna Gora je ovim dramskim projektom, smatra Pejović, pokazala da može da uradi epohu, koja je izuzetno zahtjevna.

“Sada znamo da možemo da

Svako ima svoje viđenje, jer je svako od nas imao pretke koji su bili na ovoj ili na onoj strani

radimo kvalitetne serije u čisto našoj produkciji, i to je prema meni, najveći značaj ‘Božićnog ustanka’”, zaključuje naš glumac.

“Božićni ustanak” je prva igrana serija sa istorijskom tematikom u crnogorskoj televi-

zijskoj produkciji, koja se bavi periodom i događajima nakon završetka Prvog svjetskog rata, posebno veoma značajnim događajem u crnogorskoj istoriji - Božićnim ustankom na Cetinju.

Reditelj serije je Željko Sošić, koproducenti su Televizija Crne Gore i produkcijska kuća Dogma, a serija se radila pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture. Igraju Mladen Nelević, Mirko Vlahović, Branimir Popović, Srđan Grahovac, Sanja Popović, Nebojša Kundačina, Amar Bukvić, Danilo Čelebić, Momo Pićurić, Mišo Obradović, Miloš Pejović, Branka Simić i drugi…

Prostora i potrebe za snimanje druge sezone ima. Da li će je biti u najvećoj mjeri zavisi od scenariste, reditelja, od producenata, ali i od javnog servisa

32

KULTURA

GOSTOVANJE KRALJEVSKOG POZORIŠTA

NEDJELJA, PONEDJELJAK I UTORAK, 30. 4, 1. I 2. 5. 2017.

ISTINSKO JE TREN IN

“Dokle pogled seže” INTERVJU: SLOVENAČKA SPISAT u zagrebačkom teatru

Predstava “Dokle pogled seže”, u produkciji Kraljevskog pozorišta Zetski dom, u režiji jednog od vodećih evropskih reditelja Arpada Šilinga gostuje danas od 20 sati u Zagrebačkom kazalištu mladih. Predstava duhovito i dinamično pretresa turbulentne teme današnjice, kao što su korupcija, nezaposlenost, ekonomska migracija, s humorom progovarajući o problematici koja nas se duboko tiče.

Dramaturški tim predstave “Dokle pogled seže” čine: Bence Biro, Kata Đarmati, asistent reditelja je Mirko Radonjić, muziku potpisuje Nina Perović. U glumačkoj podjeli su: Varja Đukić, Srđan Grahovac, Nada Vuk-

čević, Dušan Kovačević, Zoran Vujović, Dejan Đonović, Jelena Simić i Aleksandar Gavranić.

Ovaj projekat realizuje se uz podršku EU Cretive Europe , budući da je Zetski dom u grupi sa još šest zemalja dobio podršku ovog evropskog programa za projekat “Collective Plays”, kao i za novu strategiju “Zajedništvo i nova kreativna porodica”, čija je ideja vodilja udruživanje i zajedništo . Ovaj projekat ima za cilj promociju “polivokalnih“pozorišnih metoda što podrazumijeva osim zajedničkog rada na stvaranju teksta i povezivanje različitih saradnika iz inostranstva sa našim umjetnicima.

KOD NOJEVE BARKE U OSAM U DODESTU

Poučna priča o biblijskom potopu i prijateljstvu

Predstava “Kod Nojeve barke u osam” (5+), Gradskog pozorišta, biće igrana u danas u 12 sati, u sali Dodest KIC-a “Budo Tomović”. Po tekstu savremenog njemačkog autora Urliha Huba predstavu je režirao Robert Valtl.

Poučna priča o biblijskom Potopu na zabavan način progovara i o prijateljstvu, solidarnosti, toleranciji... Rafiniranog stila, sa puno humora, ovaj Hubov komad posljednjih godina afirmisao se kao najveće evropsko otkriće za najmlađu publiku.

Junaci predstave su tri

pingvina. Oni su spletom okolnosti, putem goluba, dobili vijest o potopu koji će zadesiti planetu. Tu je, naravno, i starac sa dugom sijedom bradom, Noje, koji se u osam sati uveče sprema da na barku ukrca po dva predstavnika od svake žive vrste, kako bi negdje daleko izgradio novi i bolji svijet.

Dva prijatelja pingvina ne žele da ostave trećeg, najmlađeg, i domišljato ga u koferu ukrcavaju na barku punu životinja...

Igraju: Slaviša Grubiša, Smiljana Martinović, Goran Slavić, Branko Ilić i Sejfo Seferović.

I pored svih promjena na globalnom nivou, umjetnost ostaje drugačiji svijet koji nam daje jasnu sliku o tome kako postoje opšte ljudske teme, ali i neprolazni ljudski problemi, ističe Kumerdej.

Priča o položaju pojedinca u svijetu je jedna crvena nit koja je obilježila kompletan moj opus, istakla je u razgovoru za DN poznata slovenačka spisateljica, filozofkinja i publicistkinja Mojca Kumerdej.

Pored beletristike, Kumerdej piše i tekstove iz oblasti teorije književnosti kao i kritičke tekstove o savremenom plesu, performansu i intermedijskoj umjetnosti. Autorka je romana “Krštenje nad Triglavom” i zbirki kratkih priča “Fragma” i “Tamna materija”.

“Svoje kratke priče o pojedincu i njegovom snalaženju u svijetu u vremenskom smislu smještam bilo gdje. Nekada govorim o Austrougarima, period krajem 16. i početkom 17. vijeka, nekada je ta storija smještena u bližu prošlost, a nekada putujem do bliske budućnosti. Smatram da vremenski period o kom govorimo nije toliko važan koliko činjenica da svaka priča koju zapišemo imamo realan momenat, I jasnu poruku za čitaoce”, smatra slovenačka autorka.

■ MOĆ SVAKODNEVICE Kako ističe, u fokusu njenog interesovanja takođe su i odnos pojedinca prema pojedincu, ali i prema životinjama ili ne-

Da nema čitalaca ne bi se štampalo ovoliko knjiga i ne bi se otvaralo ovoliko knjižara.

Ima dosta mladih pisaca koji svoja djela objavljuju recimo na Fejsbuku, a i to moramo svrstati u literaturu

živim objektima. „Jedna od mojih priča govori o opsesivnom odnosu muškarca prema njegovom automobilu – novom BMW-u. Taj odnos je toliko moćan da prelazi u psihozu, da bi se na kraju muškarac identifikovao sa svojim automobilom i sam postao BMW“, objašnjava Kumerdej.

A kako smatra, istinski pisac je uvijek na terenu, svaka životna situacija može poslužiti kao inspiracija. „Svakidašnjica može biti nepresušni izvor ideja. Takođe, tu su i druge knjige. Često se dešava da dok gledam neki film ili čitam neki roman shvatim određenu istinu i to me povuče da pišem. Uvijek me je interesovalo odakle stižu sve ideje koje izlaze iz nas. Nekada nam se čini da ne znamo odakle stvari koje govorimo dolaze. A čovjek je zapravo jedan veliki sunđer koji upija ono što vidi, čuje, dotakne, i te se stvari urezuju u sećanje, a onda se to u ovoj mašini koju zovemo mozak skladišti.

Kada se naprasno nečega sjetimo pomislimo da je to od nekuda došlo, ali nije. To je samo sjećanje. Baš u tim trenucima, kada iz mog sjećanja ispliva nešto zanimljivo i neočekivano, odlučujem da pišem“, objašnjava slovenačka spisateljica.

Govoreći o odnosu između uloga „književnica“ i „novinarka“ Kumerdej ističe da novinarstvo može uticati na književni stil, mada nije nužno. „Naravno, sve zavisi od samog čovjeka, mora se povući jasna crta između novinarstva i književnosti. Kao novinar, pratim dešavanja na umjetničkoj sceni. Kao književnik, osjećam se kao putnik kroz vrijeme. Smatram da je za svakog književnika važno da se kreće kroz različuite epohe i da ne piše samo o ovom vremenu.

Idem i 400 godina nazad, ali pravim i velike korake naprijed. Ali uvijek pazim na jezik – ne može se koristiti isti vokabular za književnost kao za novinarstvo“, objašnjava Kumerdej.

NEDJELJA, PONEDJELJAK I UTORAK, 30. 4, 1. I 2. 5. 2017.

KULTURA

33

OM PISCU SVAKI NSPIRACIJA

TELJICA MOJCA KUMERDEJ

■ NEPROMIJENJENA ULOGA KNJIŽEVNOSTI

Istražujući različite epohe, slovenačka autorka posebnu pažnju poklanja razvoju jezika. Kako kaže, nijesu ljudi iste termine koristili prije 35.000 godina i danas, a to mnogo govori o vremenu. „Jezik se mijenja, mijenja se način na koji ljudi komuniciraju, veliki dio prethodnog vijeka protekao je bez televizije, telefona, interneta, stvari od kojih danas zavisi naša komunikacija. Ipak, vjerujem da je jedna stvar u svemu ostala nepromjenjena, a to je uloga književnosti, i umjetnosti uopšte. Za svakog čovjeka umjetnost je izlaz iz svakidašnjice, prozor u nešto drugačije. Ljudi na globalnom nivou počinju sve više da koriste društvene mreže, sam oblik knjige se mijenja, dosta ljudi danas čita knjige na kompjuteru, tabletu... A ipak, umjetnost ostaje drugačiji svijet koji nam daje jasnu sliku o tome kako postoje opšte ljudske teme, ali i neprolazni ljudski problemi“, kaže Kumerdej i dodaje da promjene sobom nose i određene pozitivne stvari. „Pogledajte nas sada, dvije žene piju kafu i razgovaraju o literaturi. Prije 300 godina, to je bilo nezamislivo. Ne bi znale da pišemo, ne bi znale da čitamo. Ali i tada bi razgovarale o onim opštim temama koje kroz sve vjekove zanimaju ljude. Ta potreba za razgovorom, za prenošenjem znanja nikada neće nestati, isto tako ne brinem se ni da će književnost jednog dana iščeznuti“, kaže Kumerdej. „Dok nisu postojale knjige, sveštenici su prenosili priče i znanja. Sada imamo knjige, i ljudi čitaju. Ljudi zaista čitaju, samo je pitanje šta. Da nema čitalaca ne bi se štampalo ovoliko knjiga i ne bi se otvaralo ovoliko knjižara. Ima dosta mladih pisaca koji svoja djela objavljuju recimo na Fejsbuku, a i to moramo svrstati u literaturu. Tempo je danas brži, za roman je potrebno izdvojiti vrijeme i svi teže pronalaženju lakše, shvatljivije literature, ali neupitno je da danas ljudi čitaju. Još ne smijemo potcijeniti književnost“, zaključuje Kumerdej.

SONJA IČEVIĆ

34

REPORTAŽE

NEDJELJA, PONEDJELJAK I UTORAK, 30. 4, 1. I 2. 5. 2017.

TAMO NEGDJE NA O

REPORTAŽA B92: TREĆI GRAD PO VELIČINI U ŠPANIJI, V

O

vo je putopis za one koji vole špansku kulturu, muzeje, umetnost, ležeran način života, sunce, more… Ovo je putopis za sve one koji još nisu posetili Valensiju, da odu i istraže je, zaljube se u nju, jer neće zažaliti.

Španija je moja druga kuća, barem jednom godišnje moram da je posetim da bih vodila skladan život. Tako je bilo i ovog maja, odluka je pala, ponovo idem u Valensiju.

Treći po veličini grad u Španiji nastao je na obalama reke Turije, koju će kasnije zbog velikih poplava preusmeriti na obode grada, a dotadašnje korito isušiti i čitavom njegovom dužinom napraviti igrališta, parkove i terene za sport. To je najveći gradski park u Evropi.

U starom delu grada se nalazi trg Plaza de la Virgen, gde sva druženja i okupljanja počinju i završavaju se. On je žila kucavica grada. Grad je dobio naziv po latinskoj reči Valentia, što u prevodu znači snaga. I ovaj grad jeste bio snažan, od-

branio se od velikog broja neprijatelja koji su ga vekovima okupirali jer je na dobrom geografskom položaju.

Stari deo grada je pun uskih ulica u kojima možete popiti kafu, jesti tradicionalno špansko jelo paelju, koja se ovde “rodila” ili popiti akva de Valensiju, koktel koji se samo u Valensiji priprema i pije. Za njegovu pripremu su vam potrebne ceđene narandže, španski šampanjac Cava, votka, smeđi šećer i led. Služi se u litarskim bokalima. Slatko je, odlično osvežava, ali ako malo preterate ustajanje od stola će biti veliki problem.

U Valensiji kao i u svim većim evropskim gradovima postoje besplatne ture sa vodičem, koga na kraju ture, u zavisnosti od toga koliko ste zadovoljni turom - častite. Ture traju oko dva sata i odličan su način da čujete stvari koje ne možete da nađete na netu.

3

ogromne peščane plaže: Las Arenas, La Malvarosa i La Patakona prostiru se duž cele obale, koja je duga 20 kilometara. Pored same plaže nalazi se staza za trke Formule 1. A za one koji vole fudbal Valensija je mali raj.

Stadion FK Valenesije Mestalja je hram fudbala

Tako smo mi saznali priču o najužoj kući koja postoji, od 107 metara, u kojoj je živela porodica koja je morala svoju ćerku koja se spremala za Fajas, festival vatre, da oblači i priprema na trgu ispred kuće, jer velike, široke i kitnjaste haljine nije mogla da obuče u kući.

Inače, Fajas je festival posvećen dolasku proleća, traje pet dana, a kulminaciju ima 19. marta, na katolički praznik Svetog Josipa. Na taj dan, oko ponoći, počinje spaljivanje mnogobrojnih falja, predivnih skulptura od kartona i stiropora, u veličanstvenom plamenu i svetlosti. Žene u

Valensiji i danas drže do tradicije i za praznike oblače haljine koje su za to namenjene. Imali smo sreće pa smo ih sreli i zamolili da ih slikamo.

Ako se zateknete poslednje srede u avgustu u Valensiji, očekuje vas festival Tomatinja de Bunjol. Festival u kome paradajz uvek strada. Veliki broj kamiona zrelog paradajza tada defiluje ulicama pa ko god da se zatekao na tom mestu učestvuje u nesvakidašnjem

REPORTAŽE

NEDJELJA, PONEDJELJAK I UTORAK, 30. 4, 1. I 2. 5. 2017.

35

OBALI MEDITERANA

VALENSIJA, OPIJUM JE ZA TURISTE

festivalu gađanja paradajzom. Već nakon dva sata “tuča” prestaje i ulični čiastači vraćaju grad u normalno stanje.

Kad smo već kod paradajza, moram da spomenem hranu koju ne znam kako zovu, ali je vrlo ukusna. Tostira se hleb, svež paradajz se istre na trenicu i posluži u malim posudama, uz to ide maslinovo ulje i začini. Tost prelijete maslinovim uljem, posolite i stavite začine i so, na to stavite par kašičica sveže rendanog paradajza naravno može da se doda i nekoliko šnitica šunke i pivo, ukus je fantastičan.

Ono što još možete naći u starom delu grada je muzej keramike, nismo uspeli da uđemo unutra, jer tih dana zbog praznika nije radio, ali dovoljno je da se prošetate do njegove zgrade, koja je čitava od mermera i interesantno

NEMOJTE PROPUSTITI KORIDU, BORBE BIKOVA SE PO USTALJENOM RASPOREDU OVDE I DALJE REDOVNO ODIGRAVAJU, TAKOĐE U SAMOM ZDANJU SE NALAZI I MUZEJ. U NJEMU ĆETE VIDETI KAKO SE KORIDA RAZVIJALA, RAZNE SLIKE BORBI, TROFEJE, ODORE MATADORA I ČUTI INTERESANTNU PRIČU OD KUSTOSA MUZEJA.

izgleda.

Mercado central ili Centralna pijaca se smatra jednom od najstarijih u Evropi koja je još uvek u funkciji. Prelepi vitraži na tavanici pijace mogu da pariraju najlepšim gotskim katedralama, a ni roba na pijaci neće vas ostaviti ravnodušnim. Šunke vise na sve strane, sirevi, masline, slatko u teglicama, sušeno voće.. Radnici na tezgama će vam bez po muke iseći šunku, napraviti sendvič

baš po vašoj želji i odatle možete laganim korakom da se uputite do plaža, kojima se od centra grada laganim hodom stiže za 30 minuta. Do plaže ćete naići na divne parkove i univerzitetsko naselje koje u svom kampusu ima 18 škola i fakulteta. Ako šetnja nije ono što volite, onda tramvajem stižete za nepunih pet minuta do plaže.

Tri ogromne peščane plaže: Las Arenas, La Malvarosa i La Patakona prostiru se duž cele obale, koja je duga 20 kilometara. Pored same plaže nalazi se staza za trke Formule 1. A za one koji vole fudbal Valensija je mali raj. Stadion FK Valenesije Mestalja je hram fudbala.

Nemojte propustiti koridu, borbe bikova se po ustaljenom rasporedu ovde i dalje redovno odigravaju, takođe u samom zdanju se nalazi i muzej. U njemu ćete videti kako se korida razvijala, razne slike borbi, trofeje, odore matadora i čuti interesantnu priču od kustosa muzeja.

Preko puta koride je Zapadna železnička stanica, unutrašnjost stanice je ukrašena dobro očuvanim prelepim mozaicima.

Vredi ući i videti.

Moderna znamenitost Valensije, koja se nalazi na svim razgledniicama i koju će vam svako spomenuti u priči,

Ono što još možete naći u starom delu grada je muzej keramike, nismo uspeli da uđemo unutra, jer tih dana zbog praznika nije radio, ali dovoljno je da se prošetate do njegove zgrade, koja je čitava od mermera i interesantno izgleda. jeste Grad umetnosti i nauke (Ciudad de las Artes y las Ciencias). Kompleks sastavljen iz nekoliko delova: Muzeja nauke, palate u čijim se salama održavaju izložbe slika i muzički događaji (Palacio de las Artes Reina Sofía), akvarijuma drugog po veličini u Evropi (Oceanografic), 3d sala (Hemisferic) koja svakog sata ima različite filmove koje pušta u bioskopu koji ima oblik sfere, muzeja (Museu de les ciencies Principe Felipe) koji ima odličnu postavku i palate muzike (Palau de Música), koja poseduje nekoliko sala u kojima se održavaju koncerti, filmske projekcije i izložbe.

Najbolje je da se informišete preko neta i onlajn kupite karte unapred, em je jeftinije, em tačno možete da izaberete šta želite.

Valensija je godinama bila industrijski grad, uložili su dosta novca, sredili grad i od njega napravili interesantnu turističku destinaciju sa posebnim šmekom, a i dalje dosta jeftiniju od Madrida i Barselone.

(B92)

36

hotspot

NEDJELJA, PONEDJELJAK I UTORAK, 30. 4, 1. I 2. 5. 2017.

Haos u parlamentu ukazuje

MAKEDONIJ BOLESNIK N pismo miloraDa DoDika un

RS se ne želi otcijepiti od BiH “Usprkos tvrdnjama SDA, Republika Srpska ne traži odcjepljenje od Bosne i Hercegovine. Republika Srpska u stvari radi na realizaciji decentraliziranog Dejtonskog sporazuma koji, kako je Evropska unija jasno rekla, nije prepreka članstvu zemlje u EU-u”, napisao je predsjednik RS Milorad Dodik u popratnom pismu izvještaja koje je vlada RS uputila Vijeću bezbjednosti UN-a.

Milorad Dodik u više je navrata najavljivao mogućnost raspada zemlje u slučaju nepoštivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. U pismu je čelnik RS-a naveo kako su Dejtonskim sporazumom data ve-

lika ovlašćenja entitetima i konstitutivnim narodima čiju su poziciju narušili visoki međunarodni predstavnici u interesu centralizacije zemlje koju zagovaraju bošnjački političari.

Predsjednik RS-a je naveo kako je Izetbegović, prilikom jednostranog podnošenja zahtjeva za revizijom presude BiH protiv Srbije pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) zloupotrijebio instituciju državnog vrha, jednostrano pokušavajući pokrenuti reviziju presude protiv Srbije uprkos tome što za to nije imao podršku kolektivnog predsjedništva.

“Izetbegovićev potez bio je provokativan pokušaj podrivanja legitimiteta Republike

oDluka turskiH vlasti

Srpske i prava srpskog naroda”, naveo je Dodik u pismu i pojasnio kako je Izetbegović prkosio i Međunarodnom sudu pravde ignorišući njegovu obavijest da Sakib Softić, koji je bio zastupnik BiH u prvobitnom postupku prije 10 godina više nema ovlašćenje da zastupa BiH. SDA je u pismu Dodik nazvao “islamističkom strankom koja radi na tome da BiH pretvori u utočište džihadista” te je pojasnio kako ova stranka koristi Tužilaštvo BiH kojim progoni političke protivnike. Vlasti RS-a uputile su Dodikovo pismo i posebni izvještaj vlade uoči redovne polugodišnje rasprave pred UN-om o stanju u BiH.

Blokirali pristup Vikipediji Turske vlasti blokirale su juče sve pristupe unutar zemlje sajtu onlajn enciklopedije Vikipedija, saopštila je organizacija nadležna za praćenje internet Turki bloks dodajući da nije jasno zbog čega je zabrana uvedena.

Kako se navodi u saopštenju te organizacija, blokada svih jezičkih izdanja sajta u Turskoj zabilježena je juče ujutru, nakon administrativnog naloga turskih vlasti. Kako su javili dopisnici AFP-a, građani Istanbula ranu juče nisu mogli da pristupe nijednoj stranici Vikipedije, bez upotrebe Virtuelne privatne mreže (Tanjug)

Makedonija hoda po rubu britve, a priče o mogućem građanskom ratu više nisu samo medijsko ili političko nadgornjavanje.

Ta mala zemlja, nekad najsiromašnija jugoslavenska republika, već se godinama valja u blatu krize koja je doživjela klimaks varvarskim upadom u Sobranje batinaša iz pokreta Za zajedničku Makedoniju u kojem su pristalice VMRO-DPMNE-a dosadašnjeg premijera Nikole Gruevskog, koji ni pet mjeseci nakon izbora ne želi priznati poraz.

Naime, nakon što je za predsjednika Sobranja izabran Albanac Talat Xhaferi, napadači, među kojima je bilo i naoružanih ljudi s “fantomkama” te jedan razbijač u majici HOS-a s natpisom “Za dom spremni”, počeli su udarati koga su stigli. Bilans je oko 100 ozlijeđenih. Zoranu Zaevu, predsjedniku Socijaldemokrata, raskrvarena je glava, a najgore je prošao albanski za-

stupnik Ziadin Sela, gradonačelnik Struge, koji je u teškom stanju prevezen u bolnicu.

“Ako umre Sela, gotovo je sa ‘Slavomakedonijom’, počet će građanski rat”, prijetnje su koje su se odmah pojavile na društvenim mrežama.

■ Usijane glave Naš sagovornik iz Skoplja dr. Milan Risteski, član VMRODPMNE-a i načelnik Univerzitetske klinike za onkologiju, koji se u trenutku napada nalazio u Sobranju, kaže da je situacija opasna i potrebna je mala iskra da plane sukob većih razmjera.

Ipak, smatra da u Makedoniji ima dovoljno pribranih i hladnih glava kako se to ne bi dogodilo.

No, i uz to je očito da u Makedoniji, i s makedonske i s albanske strane, postoji sasvim dovoljno usijanih glava koje žele iskoristiti ovu situaciju kako bi podsta-

NEDJELJA, PONEDJELJAK I UTORAK, 30. 4, 1. I 2. 5. 2017.

hotspot

37

e na zapaljivu situaciju, mogla bi se oteti kontroli

JA POSTALA NAJTEŽI NA BALKANU bra 2016., a VMRO-DPMNE, iako je osvojio najviše poslaničkih mjesta (dva više od SDSM-a Zorana Zaeva), nikako nije želio dopustiti da vladu formira Zaev koji se dogovorio s albanskim strankama i imao većinu.

Zaevu su podršku dale tri albanske stranke. Uprkos tome, predsjednik Ivanov nije mu želio dati mandat za sastav vlade. Padale su teške optužbe na račun Zaeva. Optuživali su ga da je “prodao” Makedoniju i Makedonce, da će federalizovati državu te da će i albanski biti službeni jezik.

■ Slijepo crijevo

kli nasilje koje bi tu izmučenu zemlju survalo u ponor.

Naime, iza ovog brutalnog napada stoje simpatizeri VMRO-DPMNE-a čiji su zastupnici, čim je Džaferi izabran, počeli vikati “Ovo je puč!”, a onda je uslijedio neviđen proboj s tragičnim posljedicama. Izbori su održani još 11. decem-

“Većina ljudi je umorna od svega, i od elita koje ne mogu zemlju izvući iz kolapsa, pa u tome vidim šansu da zemlja ne potone u nasilje, ali i da konačno iznjedri političara koji će unijeti mir i stabilnost”, naglasio je Risteski.

Korijeni problema nisu od juče. Makedonija je izvan svih euroatlantskih tokova, iako je još 2009. trebala postati članica NATO-a, ali ju je blokirala Grčka zbog imena države.

Makedoniji je službeno ime,

“Makedonija hoda po rubu britve, a priče o mogućem građanskom ratu više nisu samo medijsko ili političko nadgornjavanje. Ta mala zemlja, nekad najsiromašnija jugoslavenska republika, već se godinama valja u blatu krize koja je doživjela klimaks varvarskim upadom u Sobranje batinaša iz pokreta Za zajedničku Makedoniju u kojem su pristalice VMRO-DPMNE-a” bizarno i tragikomično, Bivša Jugoslavenska Republika.

Službeni je kandidat za EU od 2005., ali dalje od toga nije se pomaknula. Postala je slijepo crijevo Evrope koja je zaobilazi, ali joj stalno šalje signale da se smiri, stabilizuje i sredi, a ne mogu nagovoriti Grčku da se nešto pomakne s mrtve tačke ili makar početi pregovarački proces o pristupanju EU. Uz sve to, Makedonci su i u teškoj identitetskoj krizi. Posve suludo, potpuno neutemeljeno insistira se da su nasljednici antičkih Makedonaca, pa se cijela povijest i etnogeneza preformuliše do groteske i trivijalnosti. Mogući sukobi u toj zemlji mogli bi destabilizirovati širu regiju jer je poznato da baš svi susjedi tegobne Makedonije reflektiraju na njezinu teritoriju ili narod: i Albanija, i Kosovo, i Grčka, i Bugarska (koja priznaje državu, ali ne i narod) i Srbija. (Vlado Vurušić, Jutarnji list)

Rusija bila za Grueskog SAD i EU uz Zaeva Kriza je sada kulminira, a Makedonija postaje najozbiljniji bolesnik na Balkanu i ovo neće proći ni bez uplitanja velikih sila. Otkad je haos počeo, Rusija je otvoreno podržala Gruevskog, a EU i SAD su stali iza Zaeva. Dok su pristalice Zaeva protestvovali protiv predsjednika Ivanova, koji je amnestirao upletene u aferu prisluškivanja opozicionih političara i nezavisnih intelektual-

ca, Rusija je rekla da se protivi tome “da ulica ruši legitimnu vlast”.

Sada je “ulica” promijenila boju, pa će biti zanimljivo vidjeti kako će se postaviti međunarodni akteri.

Zabrinjavajuća je činjenica da “Makedoncima u borbi za pravoslavlje protiv Albanaca”, kako kažu, dolaze u pomoć ratoborni navijači Crvene zvezde i Rada iz Beograda.

Dr. Risteski smatra da je u

ovom trenutku veća napetost unutar makedonskog korpusa, nego na liniji Makedonci-Albanci. Napomenuo je da je Zaev u kampanji najavljivao “binacionalnu” državu, odnosno makedonsko-albansku državu, i to su znali i oni koji su za njega glasali i oni koji nisu, pa je cijela ova gužva nakon izbora zapravo izmanipulisana i nametnuta.

38

ZABAVA

NEDJELJA, PONEDJELJAK I UTORAK, 30. 4, 1. I 2. 5. 2017.

NAKON SPEKULACIJA O SELIDBI FESTIVALA IZ CG, ORGANIZATOR EXITA DUŠAN KOVAČEVIĆ ZA DN:

SA GRCIMA SMO PRIČALI, ALI RAZVOJ FESTIVALA U CG SE NASTAVLJA Tačno je da smo u razgovorima sa Vladom Grčke o realizaciji sličnog koncepta u njihovoj zemlji, ali takođe planiramo i dalji razvoj Sea Dance festivala u Crnoj Gori, istakao je Kovačević

ANEKS UGOVORA O ODRŽAVANJU FESTIVALA JOŠ NA ČEKANJU Po desetogodišnjem ugovoru organizatora Sea Dance festivala i opštine iz 2015, pomoć države i grada trebalo je da iznosi pola miliona eura, uz angažovanje službi poput komunalaca i policije. Ipak, prethodnog mjeseca iz Opštine Budva najavljeno je da organizatori Sea Dance festivala neće dobiti 300.000 eura iz budžeta, a gradonačelnik Dragan Krapović kazao je da će Opština izdvojiti znatno manje za festival, ali nije precizirao koliko. Odmah

nakon ove vijesti, počele su i medijske spekulacije da bi naša zemlja mogla ostati bez festivala i da će događaj zbog problema s kojima se suočava tokom realizacije biti preseljen u Grčku, Solun.

I pored svih okolnosti, organizator Exit festivala Dušan Kovačević u intervjuu za Dnevne novine objasnio je da na adresu Exit festivala svake godine stiže veliki broj poziva za realizaciju koncepta velikog festivala, a da je jedan od tih pozi-

va stigao i iz Grčke i dodao da je planu realizacija sličnog koncepta, ali da planiraju dalji razvoj Sea Dance festivala u Crnoj Gori.

Treba podsjetiti da su tokom tri prethodna izdanja na Jazu, između ostalih, nastupale muzičke legende poput bendova Jamiroquai, Underworld, The Prodigy i pjvačice Rošin Marfi. Po procjeni organizatora 2016. bilo je 77.000 posjeta, 110 godinu ranije i oko 80.000 tokom prvog izdanja.

NEDJELJA, PONEDJELJAK I UTORAK, 30. 4, 1. I 2. 5. 2017.

Foto:

⌦ Razgovarao: Filip Jovović

4.

Dušan Kovačević

IZDANJE SEA DANCE FESTIVALA ZAKAZANO JE OD 13.

DO 15. JULA NA JAZU

DN: Nesumnjivo je da je Sea Dance uradio mnogo za muzičku, ali i turističku ponudu CG, ipak, posljednjih mjeseci se spekuliše da bi festival sljedeće godine mogao biti preseljen u Grčku. Da li ima istine u ovim glasinama i koji su glavni razlozi?

Kovačević: Na adresu Exit festivala svake godine stiže veliki broj poziva za realizaciju koncepta velikog festivala, kako iz država regiona Balkana, tako i iz nekih dalekih destinacija sa drugih kontinenata, što govori o ugledu koji Exit globalno uziva. Tako je i prije dvije godine stigao poziv iz Grčke od vodeće medijske grupacije Balkana, grčke Antena grupe. Tačno je da smo u razgovorima sa Vladom Grčke o realizaciji sličnog koncepta u njihovoj zemlji, ali takođe planiramo i dalji razvoj Sea Dance festivala u Crnoj Gori. Povezivanje regiona je dio naše društvene misije i osnova na kojoj je Exit i osnovan. Uključivanje jednog od gradova u Grčkoj, među gradove Exitove regionalne festivalske mreže (Novi Sad, Budva, Umag, Temišvar) dodatno će ojačati naš cilj – a to je pozicioniranje regiona Balkana kao vodećeg za omladinski i festivalski turizam na svijetu. Naravno, da bi dalji razvoj Sea Dancea u Crnoj Gori bio moguć, neophodno je da se kao i mi, Opština Budva drži preuzetih ugovornih obaveza na osnovu kojih su i izvršena dosadašnja ulaganja u festival i isplaniran njegov dugoročan razvoj.

DN: Poznato je da je opštinska vlast u Budvi odlučila da smanji budžet koji je opredjeljivala za festival. Da li ovo može značajnije uticati na budućnost festivala u našoj zemlji i da li postoje izgledi da će kroz pregovore biti iznađen neki alternativan način za podršku festivalu?

Kovačević: Svakako da bilo kakvo umanjenje preuzetih ugovornih obaveza Opštine Budva za organizaciju i realizaciju festivala, može umnogome da utiče na sam kvalitet jedne

ovako velike i kompleksne organizacije, pa i njegovu održivost u Crnoj Gori.

Tačno je da postoji inicijativa da zbog loše finansijske situacije Opštine, Vlada Crne Gore preuzme dio obaveza Opštine Budva, ali na nešto više od dva mjeseca do festivala ovo pitanje još nije riješeno. To sve negativno utiče na međunarodnu promociju i dovođenje festivalskih turista u Budvu i Crnu Goru. Ono što je na svu sreću izvjesno, Sea Dance uprkos brojnim problemima ove godine ima vjerovatno najjači festivalski program do sada.

DN: Iz crnogorske Nacionalne turističke organizacije su nam potvrdili da su oni uvijek spremni, s obzirom na značaj festivala da podrže događaj svim dostupnim sredstvima, kakva su iskustva u dosadašnjoj saradnji sa ovom organizacijom?

Kovačević: Ulaganje u Exit, Sea Dance ili Sea Star su jedne od najisplativih investicija koje država Srbija, Crna Gora ili Hrvatska imaju, jer se sva uložena sredstva državi kroz PDV vraćaju najmanje desetostruko, dok je doprinos ekonomiji svakog od njih preko 10 miliona eura godišnje. I onda kada prebacimo sedam cifara eko-

Tačno je da postoji inicijativa da zbog loše finansijske situacije Opštine, Vlada Crne Gore preuzme dio obaveza Opštine Budva, ali na nešto više od dva mjeseca do festivala ovo pitanje još nije riješeno. To sve negativno utiče na međunarodnu promociju i dovođenje festivalskih turista u Budvu i Crnu Goru

ZABAVA nomskog doprinosa, počinje da se mjeri nemjerljivo kada, primjera radi, Lonely Planet, jedan od najpopularnijih svjetskih turističkih vodiča, u velikoj mjeri zahvaljujući Sea Dance-u proglasi plažu Jaz za najljepšu u Evropi ili kada “festivalski oskari” European festival awards, proglase Sea Dance za najbolji evropski festival 2015. godine i o tome izvijeste brojni svjetski mediji. Ili kada Njujork Tajms, Gardijan i drugi vodeći mediji uvrste posjetu Exit i Sea Dance festivalu, odnosno Srbiji i Crnoj Gori, u top 10 festivalskih preporuka za 2016. godinu. Teško da bi bilo koja druga međunarodna marketinška kampanja dostigla efekat koji ostvaruje Sea Dance. NTO je, kao i TOB je do sada bio jedan od glavnih partnera festivala. Ta podrška se ogledala kako budžetski, tako i kroz različite segemente njihovog rada. Kao uvijek postoje mogućnosti za unapređenje saradnje, njeno proširenje, posebno u oblasti animiranja stranih svjetskih medija da posjete Crnu Goru u vrijeme festivala, i pored izvještaja sa Jaza, pošalju u svijet i sliku predivnih predjela, gradova, aktivnosti i doživljaja koje zabilježili tokom svoje posjete. Kroz promociju festivala pokušavamo na najbolji način promovišemo i ostatak turističkog potencijala Crne Gore, pa je samim tim Sea Dance potpuno stavio svoje kapacitete na raspolaganje turističkim organizacijama i Crne Gore i Budve u tom cilju.

DN: Prema mišljenju publike, ali i muzičara, Sea Dance festival je događaj koji je još prije deceniju trebalo da “zadesi” CG, najprije zbog razvijanja festivalske kulture. Koliko ste vi zadovoljni do sada postignutim i vjerujete li da Crna Gora ima potencijal za još sličnih i velikih dešavanja, s obzirom na dosadašnje iskustvo sa našom publikom?

Kovačević: Događaji poput Sea Dancea imaju višestruku ulogu. Sa jedne strane, tu je ogroman ekonomski i promotivni doprinos o kome smo govorili malo prije. Sa druge strane, tu je upravo ovo što potencirate – izgradnja

39

Gotovo da nema ozbiljne zemlje u svijetu bez velikog muzičkog festivala.

Imajući u vidu da Crna Gora nije veliko tržište, da su sponzorski budžeti u njoj izuzetno ograničeni, da se broj karata koji se proda u lokalu za bilo koji koncert mjeri u hiljadama, a ne desetinama hiljada karata kao u većini drugih država, jedini način da Crnu Goru posjećuju velike svjetske zvijezde je upravo kroz razvoj velikog festivala poput Sea Dancea, koji se ne oslanja samo na lokalno, već i na međunarodno tržište

lokalne scene i razvoj festivalske kulture na nacionalnom nivou. To je vrlo važno, jer su veliki festivali način da mladi Crne Gore imaju otvorenu komunikaciju sa svojim vršnjacima iz cijelog svijeta i budu dio modernih evropskih i svjetskih kulturnih tokova. Gotovo da nema ozbiljne zemlje u svijetu bez velikog muzičkog festivala.

Imajući u vidu da Crna Gora nije veliko tržište, da su sponzorski budžeti u njoj izuzetno ograničeni, da se broj karata koji se proda u lokalu za bilo koji koncert mjeri u hiljadama, a ne desetinama hiljada karata kao u većini drugih država, jedini način da Crnu Goru posjećuju velike svjetske zvijezde je upravo kroz razvoj velikog festivala poput Sea Dancea, koji se ne oslanja samo na lokalno, već i na međunarodno tržište.

NASTAVAK NA SLJEDEĆOJ STRANI

40

ZABAVA

NEDJELJA, PONEDJELJAK I UTORAK, 30. 4, 1. I 2. 5. 2017.

IZ NTOCG PORUČUJU DA JE FESTIVALSKI SEGMENT JED

SEA DANCE JE BITAN POKRETAČ CRNOGORSKOG TURIZMA

Nastavak sa prethodne strane

U

proceduri je Program podsticajnih mjera za 2017/2018. godinu kojim je, takođe, predložena podrška organizovanju manifestacija. Program je u proceduri i očekujemo njegovo usvajanje do sredine maja čime se stvaraju uslovi za objavu javnih poziva i njegovu realizaciju, kažu iz NTOCG.

Koliko je Sea Dance festival sa turističkog, ali i ekonomskog aspekta doprinio našoj zemlji i gradu u kom se održava? Da li je taj kontiuitet evidentan od osnivanja festivala 2014. godine?

Posmatrajući samo iz ugla turizma, u protekle tri godine festival je na Jazu okupio blizu 60.000 turista iz oko 50 zemalja svijeta, među kojima je veliki broj njih, prvi put posjetilo Crnu Goru. Po

procjenama ekonomski doprinos festivala crnogorskom turizmu u prve tri godine iznosio je preko 30 miliona eura.

Nemjerljiva je vrijednost marketinške kampanje festivala za ove tri godine. Zainteresovanost svjetskih medija iz godine u godinu raste. Samo za jednu godinu bilo je preko 100 miliona spominjanja Sea Dance festivala u štampanim i elektronskim medijima širom svijeta, a

Rudimental

Za nastup sastava Rudimental na Jazu 2015. godine tražila se karta više. A jedan od članova popularnog sastava je tom prilikom bio prepun hvale za Sea Dance.

“Predivno je mjesto. Publika je neponovljiva. Čuli smo puno o vašoj zemlji, ali nikad prije nijesmo bili tu. Predivan je osjećaj konačno vidjeti sunce, plaže, planine, oduševljen je bio Pirs Adžet Budvom u tadašnjem intervjuu sa DN.

preko 2.000 objavljenih članaka o festivalu. O značaju govore i podaci da je za jednu godinu festivala izmjereno preko 350.000 emitovanih TV sekundi, a preko 1,5 milion emitovanih radio sekundi. Brojni svjetski mediji među kojima CNN, New York Times, Guardian, Conde Nast, Metro, Daily Mirror, Daily Express i drugi, promovisali su Sea Dance kao jedan od najboljih svjetskih festivala na morskoj obali, ujedno dajući preporuke svom višemilionskom auditorijumu da ljetnji festivalski odmor provedu upravo na plaži Jaz u Budvi i Crnoj Gori.

Kada uzmemo u obzir postojanje i ogromnu popularnost socijalnih mreza kao što su Facebook, Instagram, Twiter, LinkedIn i sl., moramo imati u vidu da se utisci svakog učesnika manifestacije prenose u sekundi stotinama njegovih prijatelja i poznanika.

Takođe, uputno je napomenuti, da ako imamo u vidu da 85% posjetilaca festivala čine studenti i viskoobrazovani posjetioci koji nose pozitivna iskustva iz Crne Gore, treba računati na dugoročno pozitivne tendencije.

Konstantan rast turističke posjete u vrijeme festivala i pažnja koja se generiše u svjetskim medijima govori u prilog značaju koji ima Sea Dance festival za razvoj Crne Gore i Budve kao savremene svjetske turističke destinacije.

Posljednjih mjeseci su se, pojavile spekulacije, da bi festival naredne godine mogao

biti preseljen u Grčku, a poznato je i da će značajno biti umanjen budžet koji su izdvajale TOB i Opština. Šta bi ovo predstavljalo za našu turističku ponudu i šta NTO može uraditi da ovakav scenario ne postane stvarnost?

Iskustva i trendovi ukazuju da manifestacijski turizam, posebno kada govorimo o festivalu međunarodnog karaktera kakav je Sea Dance, ima veliku ulogu u kreiranju ponude destinacije, te da predstavljaju značajan pokretač u turizmu. Efekti su, između ostalih, privlačenje većeg broja turista, unapređenje infrastrukturnih i turističkih kapaciteta destinacije kao i jačanje imidža destinacije.

U skladu sa zaključenim Ugovorom o dugoročnoj saradnji, predviđeno je da se festival organizuje do 2026. godine, naravno sa mogućnošću produženja ugovora. Prilikom organizacije ovakvih manifestacija, neophodno je neposredno i aktivno učešće svih relevantnih institucija, kako na lokalnom, tako i na drzavnom nivou, i to u svakoj fazi njihove pripreme i realizacije kako bi cjelokupan događaj bio kvalitetno realizovan.

Da li je SDF doprinio da gosti iz nekih zemalja Evrope koji i nijesu bili česti gosti kod nas odluče da posjete CG? Upravo je jedan od ključnih motiva za donošenje odluke o saradnji sa Exitom to što je najveći broj stranih gostiju na festi-

NEDJELJA, PONEDJELJAK I UTORAK, 30. 4, 1. I 2. 5. 2017.

ZABAVA

41

DAN OD BITNIJIH ZA TURISTIČKU PONUDU CRNE GORE

Di-džej Džejms Zabiela

60 HILJADA TURISTA IZ OKO 50 ZEMALJA SVIJETA U PROTEKLE TRI GODINE OKUPIO JE FESTIVAL NA JAZU

valu u Novom Sadu, tokom prethodnih godina bio iz Velike Britanije i Holandije. Procijenjeno je da bi gosti sa ovih tržista, koji su jos uvijek bili nedovoljno prisutni u Crnoj Gori mogli imati dobar motiv za budući dolazak, za početak na naše primorje.

Zadnje izdanje Sea Dance festivala pokazalo je da je festival imao uticaj na privlačenje, pored domaćih i regionalnih i velikog broja gostiju zapadnoevropskih zemalja, prije svega Velike Britanije, Holandije i Francuske, što su tržišta koja su postavljena kao prioritetan cilj u daljem razvoju budvanskog i crnogorskog turizma.

Prema istraživanju posjetilaca koje je sproveo organizaror, inostrani turisti u prosjeku su se zadržavli šest dana u Budvi, ostajući po par dana prije i poslije festivala. Skoro polovina njih nastavila je svoj odmor na crnogorskom primorju. Blagu prednost imale su zemlje regiona sa 35,2%, ali su 2016. godine gosti iz Zapadne Evrope bili gotovo izjednačeni sa 32,7%. Najbrojni-

Virtuozni di-džej i producent Džejms Zabiela je majstorskim vještinama i nepogrešivim nastupom doveo do usijanja mnogobrojnu publiku na Jazu prije dvije godine.

“Publika je neprikosnovena. Čast mi je i zadovoljstvo nastupati u Crnoj Gori. Ovdje je fenomenalno. Sama činjenica da su me angažovali na ovom velikom projektu - Sea Dance i da sam prihvatio govori puno. Zaista sam srećan zbog čitave ove price. Ono što čitavu Exit avanturu čini tako jedinstvenom osim nevjerovatne publike su neponovljive lokacije. Prosto vam se mjesta urežu u pamćenje. Zbog toga se uvijek vraćate. Sa Sea Dancom je isto, a more je velika prednost”, iskren je bio Džejms.

ji evropski turisti bili su iz Velike Britanije, Holandije, Skandinavije, Belgije, Austrije i Njemačke.

Kako ste zadovoljni saradnjom s čelnicima ovog festivala prethodnih godina?

Organizaciju jednog ovako velikog festivala prati i velika logistika i teško da je moguće predvidjeti sve situacije. Ona sa sobom nosi izazove, probleme u svakoj destinaciji, pa i u mnogo razvijenijim zemljama. Zato je veoma važna dobra saradnja svih zainteresovanih strana, a neminovna prisutnost države i relevantnih institucija i asocijacija u svakoj etapi realizacije i pripreme. Svih ovih godina smo se trudili da kroz zajedničke napore pronalazimo rješenja i odgovarajući model saradnje kojim bi se obezbijedila efikasna realizacija događaja.

Poznato je da Nacionalna turistička organizacija pruža punu podršku festivalskom turizmu. Šta je do sada konkretno učinjeno kada je u pitanju promocija van Crne Gore i koliko novca je/će novca biti uloženo u promotivne aktivnosti i pomoć festivalima za 2017. godinu?

Strateški cilj razvoja turizma Crne Gore, između ostalog, odnosi se i na diverzifikaciju turističke ponude. Muzičke, sporstke i kulturne manifestacije, posebno one koje su međunarodnog karaktera, predstavljaju značajan segment turističkog proizvoda jedne zemlje i ima-

Who See

Dejan Dedović, poznatiji kao Dedduh, iz popularnog dvojca Who See, maltene je rezident Sea Dance festivala jer nas svake godine obraduju nastupom u Budvi, što će biti slučaj i ove godine. Mišljenja je da je Sea Dance nešto što je Crnoj Gori prijeko potrebno.

“Koliko je uopšte potrebno afirmativno pričati o festivalu koji okuplja toliko muzičara i publike?

Sea Dance je i te kako potreban našoj zemlji. Prije svega, zato što je poligon za afirmaciju neafirmisanih bendova. Čak mislim da je jedna od glavnih tačaka festivala da zapošljava domaće bendove. S druge strane, tu su inostrani izvođači koje nemamo priliku svaki dan da čujemo. O turizmu i promociji Crnogorskog primorja da ne pričamo”, jasan je bio Dedduh. ju veliki uticaj na razvoj same destinacije.

Ministarstvo održivog razvoja i turizma i Nacionalna turistička organizacija su prepoznali festivalski segment kao jedan od bitnijih za turističku ponudu Crne Gore. Zajednički smo podržali brojne manifestacije koje se održavaju širom naše zemlje kroz realizaciju programa podsticajnih mjera koje na godišnjem nivou donosi Vlada.

Ukupan iznos podrške iznosio je po godini 140.000 eura, od čega je po 100.000 eura oprijedeljeno je za velike, a po 40.000 eura za male manifestacije.

Finansijska podrška projekata za koje su Ministarstvo održivog razvoja i turizma i NTOCG procjenjivali da su od posebnog značaja za turizam i uopšte sa aspekta generisanja prihoda, a čija organizacija zahtijeva značajno veća sredstva, kao što je

Sea Dance festival, bila je posebno razmatrana u Vladi Crne Gore.

U proceduri je Program podsticajnih mjera za 2017/2018. godinu kojim je, takođe, predložena podrška organizovanju manifestacija. Program je u proceduri i očekujemo njegovo usvajanje do sredine maja čime se stvaraju uslovi za objavu javnih poziva i njegovu realizaciju.

Filip Jovović

42

ZABAVA

NEDJELJA, PONEDJELJAK I UTORAK, 30. 4, 1. I 2. 5. 2017.

EUROSONG 2017: SLAVKO KALEZIĆ OTPUTOVAO U KIJEV ZA DN OTVORENO O PROGNOZAMA, FRUSTRACIJAMA...

MALI, SREĆNI SLAVKO IZ BJELOPAVLIĆA DIGAO JE USTANAK I IZGORJEĆE ZA FINALE ⌦ Danilo Brajković

D

oviđenja Crna Goro, dobar dan Ukrajino. Crnogorski predstavnik na Eurosongu Slavko Kalezić, u pratnji naše evrovizijske delegacije, juče je sa tivatskog aerodroma otputovao za Kijev, gdje ga već danas očekuje prva proba, a 9. maja polufinalni nastup s numerom “Space”, autora Momčila Zekovića.

Kalezić se na let za Kijev ukrcao tačno četiri mjeseca nakon naimenovanja za crnogorskog predstavnika, a neposredno pred polazak na ispit karijere u intervjuu za Dnevne novine otvoreno je pričao o avanturi koja je u potpunosti promijenila njegov život, napojila ga energijom, donijela prvi milion i “izvukla” frustracije iz, kako reče, ucveljenih Balkanaca koji nemaju petlju da se uhvate ukoštac sa snovima, ali im to nije smetalo da podignu ustanak nakon premijere “Spacea”.

DN: Da li si se potpuno spreman, mirne glave i vrelog srca, uputio u Kijev?

Kalezić: Apsolutno! Stvarno jedva čekam da počne.

Finalne vokalne probe koje sam imao u Nišu zaista su učinile da totalno miran idem u Kijev. Tamo nas očekuje petnaestodnevna sublimacija promo turneje. Koreografija je tu, scenski nastup je zaokružen, kostimi su napravljeni onako kako smo se dogovorili Marina Banović i ja. Napravila je nekoliko kombinacija jer ćemo imati brojne probe, pa eto u slučaju da se nešto ne daj bože desi i zbog toga što ne putuje sa mnom. Dao sam hiljadu odsto ličnih kapaciteta. Počev-

Četvorica saradnika iz Srbije mahaće crnogorskom zastavom, biće sa mnom na crvenom tepihu. I to je emotivno. Svim srcem su tu za mene, to je baš za poštovanje

ši od režisera Dejana Milićevića, preko šminkerke i stilistkinje Vukice Čabarkape, pratećih vokala, do članova crnogorske delegacije – spremni smo. Bila je ovo četvoromjesečna avantura i osjećam kao da nijesam spavao.

Ali tu sam jer me je ovo napojilo energijom.

DN: Oliver Katić, Marko Nikolić i Igor Stanojević pružiće ti vokalnu podršku, ali neće biti sa tobom na bini. Kako ćeš realizovati scenski nastup?

Kalezić: Da, prateći voka-

Kalezić: Porodica je postala dio mog evrovizijskog projekta

li nijesu sa mnom, ali zajedno idemo uživo – oni iz specijalne prostorije neposredno kod bine, neće se vidjeti, a ja sam na sceni. To ćete primijetiti danas na probi. Ljudi su očekivali plesače, ali biće fokus na meni, na performativnim sredstvima koje godinama gradim. Upravo to vidjećete opet, ali sada uz najbolju svjetsku produkciju. Prateći? To su tri vokalne aždaje! Dali su mi vjetar u leđa na probama i učinili da ne brinem. Olakšavajuće je znati da ti je neko blizu. Četvorica iz Srbije mahaće crnogorskom zastavom, biće sa mnom na crvenom tepihu. I to je emotivno.

Svim srcem su tu za mene, to je baš za p oštovanje. Ljudi su tokom promotivne turneje komentarisali nastupe i rekli

ZABAVA

NEDJELJA, PONEDJELJAK I UTORAK, 30. 4, 1. I 2. 5. 2017.

DN: Prilikom naimenovanja, najavio si da slijede pakleni mjeseci, a to se obistinilo jer od januara svakodnevno biješ bitku na nekoliko frontova. Koja prepreka je bila najizazovnija?

Kalezić: Najizazovnije bilo je da održim energiju, a da svakodnevno obavljam sve aktivnosti kao što sam činio i ranije - dakle, između ostalog, rano buđenje, vegetarijanski način ishrane i zdrav lajfstajl, trening.

Možda su najviše trpjeli prijatelji jer nijesam imao toliko vremena za druženje, ali su me podržavali. Majka Zdenka najveća je od svih, igrala je za mene u milisekundi, trudila se da uz sve njene obaveze i puno unučića niko ne trpi. Porodica je maltene postala dio ovog evrovizijskog projekta. Dugujem zahvalnost CNP-u, tamo sam stalni član, primam platu, Bane Popović i Zorana Kralj imali su razumijevanja, bila im je čast što je prvi put član Nacionalnog teatra predstavnik Crne Gore na Eurosongu. Iskre-

Kalezić je pred let za Kijev raširio crnogorsku zastavu - inače omiljenu njegovog pokojnog oca

OČEKIVALI SU NA POČETKU DA NIJESAM SKROMAN, DA ĆU REĆI - IDEM TAMO DA POBJEDIM. NIJE TAKO BILO. JA SAM PROFESIONALAC, ŠKOLOVAN. no, upitno je kada će se to opet desiti. Bitno je da nijesam opteretio pozorište, nijesu drugi uskakali u predstavu umjesto mene, osim što će me 3. maja, dok sam u Kijevu, dragi kolega Dejan Ivanić mijenjati u predstavi “Šćeri moja”.

DN: I na tvom primjeru većinski dio Crne Gore dokazao je da manje cijeni i poštuje naše ljude od onih iz inostranstva. Nije manjkalo kritika, a sa inostranih adresa mahom su stizale pohvale. Kako si uspostavio balans i prihvatio aktuelnu situaciju?

Kalezić: Slijedio sam viziju, tako radim 10 godina. To je vjera, luda energija. Nikada nijesam ušao u nešto mišlju – uh, kako ću. Samo realizujem to. Iskalio sam se.

Pretpostavljao sam da će tako biti i ovog puta. Na Balkanu, životni usud je da su ljudi toliko ucveljeni, nemaju petlju da se uhvate ukoštac sa snovima, onim što bi hteli da budu. Dobijao sam od života ono na čemu sam radio – akademiju, glumu, sve što sam želio. Kada su objavljeni spot i pjesma, imao sam osjećaj da se u Crnoj Gori desila buna, ustanak, ludilo. Bio sam srećan, to je dobro. Jer jedan mali iz Bjelopavlića, kažem to s ljudskog aspekta, normalan momak, koji ima četiri sestre, majku, divne prijatelje, koji voli prirodu, izolovan od negativne energije, ima ljubav za cio svijet. Kao takav, odlučio sam da radim, šaljem ljubav i izvlačim frustracije iz ljudi.

Protivnik sam toga da neko ‘hejtuje’ malograđanski, jer su to produkti neostvarenih ambicija. Kalezić boli mnoge. Dešavaju mi se samo lijepe stvari. Potez slučajnog prolaznika na putu do treninga me je zaplakao nedavno. Sklopio je ruke i rekao mi – vjerujem u tebe. Ne pripadam nikome, samo sebi.

DN: Osim ustanka u Crnoj Gori, “Space” je i onlajn

9.

MAJA NASTUPIĆE SLAVKO KALEZIĆ U PRVOJ POLUFINALNOJ VEČERI EUROSONGA

bio tema broj 1. Nedavno si preskočio prvi milion na Jutjubu, početnu navalu “dislajkova” nadjačale su pozitivne ocjene...

Kalezić: Video “Space” jeste revolucionaran. Dešava se da su lajkovi prevazišli dislajkove, prešao sam milion pregleda, organskih - nijesu kupljeni, ostali spotovi stagniraju, a publika se i dalje bavi Slavkom. Diže se pozitivna tenzija, vidjeli su da posjedujem karakter. Nastup je transformacija, ljudi su shvatili i sada to ‘gotive’.

Komentari? Svi znaju koliko volim Bijonse – jedna njena

rečenica je mustra za mene: najuzvišenija umjetnost vrlo često pogrešno je shvaćena. Ideja je danas najskuplja. Kamenolom u spotu napravio je bum, pričalo se da sam išao u Urugvaj, Zimbabve, a on zapravo kilometar od moje kuće u Bjelopavlićima. Nijesam morao da prikažem gore, more, brda i planine... Ovako, kao da sam bio na Marsu.

DN: Istorija svjedoči da je nezahvalno prognozirati plasman na Eurosongu. I na tom polju prošao si kroz nekoliko faza - na početku, mnogi su cijenili da ćemo se obrukati, uslijedile su pesimistične prognoze kladionica, da bi sada kvota za plasman u polufinale došla do 4,5. Posmatraš li svenavedeno iz vizu-

LJUDI SU OČEKIVALI PLESAČE NA SCENI, ALI BIĆE FOKUS NA MENI, NA PERFORMATIVNIM SREDSTVIMA KOJE GODINAMA GRADIM. UPRAVO TO VIDJEĆETE OPET, ALI SADA UZ NAJBOLJU SVJETSKU PRODUKCIJU

Rođensamna pravommjestu, iAbramovićsu izvrgavaliruglu

Foto:Vedran Ilić

– koliko samo simbola u tri minuta.

Samo ta pletenica, simbol moći, samurajstva, perčin iliti nacionalni momenat...

43

DN: Primjetno je da se baza domaćih i inostranih fanova usljed Eurosonga konstatno širi, što će reći da učestale kritike na tom polju nijesu urodile plodom.

Kalezić: Marina Abramović je svjetska umjetnica, a 1997. bila je na neki način protjerana iz Crne Gore, nazivali su je idiotom, izvrgavali ruglu. Otišla je, imamo divan odnos, dobijam podršku od nje. Znamo ko je Marina danas. Mi smo ista priča. Veliki sam patriota, volim zemlju, lipu ispred moje kuće. Nažalost, mi ne podržavamo prave vrijednosti kako treba jer nas je prošlost obilježila, kao da nemamo potrebu da idemo dalje. Nijesam rođen na pogrešnom mjestu, već na pravom. Ako poživim 80 godina, imaću čega da se sjećam. Milo mi je što inspirišem mlade.

Javljaju se. Pa neka ih je i 10.

Ako ih “dignem” i motivišem da krenu – uspio sam! re - eliminacija u polufinalu je neuspjeh?

Kalezić: Ne, već iz potpuno drugačije. Da sam se opterećivao time - ne bi posao bio dobar. Većina pobjednika ništa ne urade poslije Eurosonga. A neki koji su bili na 25. mjestu napravili su strašne stvari. “Space” će biti hit nakon Eurosonga. Očekivali su na početku da nijesam skroman, da ću reći - idem tamo da pobjedim. Nije tako bilo.

Ja sam profesionalac, školovan. Volio bih da obezbijedim finale, izgorjeću za to.

Dalje? Eurosong je i političko takmčenje, vidjeli ste šta se dešava sa Rusijom i Ukrajinom (Ruskinji Juliji Samojlovoj zabranjeno da nastupi zbog toga što je svojevremeno prekršila ukrajinski zakon). U Kijev idu vrhunski pjevači, a i mene svrstavam u tu grupu. Dao sam nešto drugačije, ne postoji ništa slično na Eurosongu. Sve su to balade, bar pet-šest veoma sličnih. Nadam se da će žiri to podržati, da se neće javiti predrasudni momenat.

NASTAVAK NA SLJEDEĆOJ STRANI

44

ZABAVA

NEDJELJA, PONEDJELJAK I UTORAK, 30. 4, 1. I 2. 5. 2017.

⌦ Danilo Brajković Deset godina rada i života staje u tri minuta “Spacea”. Šta bi današnji Slavko poručio onom sa početka karijere?

Kalezić: Najteže je bilo pobijediti sebe. Kada gledam onog Slavka koji je tada krenuo, osjećam ponos. Tada je bio enormno temperamentniji, radio sam na toj ludačkoj energiji jer nije znao da izbroji do 10 kada naiđe na negaciju. Tada je to moralo tako, da bih danas bio tu gdje jesam.

Danas to odlično radim.

Eurosong je kruna toga, psihološkog momenta, napretka, sučeljavanja sa bitnim stvarima.

Kalezić spreman za Kijev

DN: Nekoliko puta naglašavao si da numerologija ima bitnu ulogu u tvojoj karijeri, a let u Kijev stigao je tačno četiri mjeseca od dana kada si izabran za predstavnika. Slučajnost?

Kalezić: Ne ne, ništa nije slučajno. Bilježim svaki dan. Pišem knjigu radnog naziva “Evrovizijski san”, o svemu što se dešavalo. Sigurno ću do polovine naredne godine to izdati. Želim da podijelim sa čitaocima kroz šta sam sve prošao. Svi projekti mi život znače. Ovo me je baš promijenilo. Veliki je to test. Ja sam lider, predsjednik. Šaljem sliku svoje države.

DN: Slučajno ili ne, primijetili smo da podrška domaćih kolega i bivših evrovizijskih aduta iz Crne Gore nije bila toliko glasna kao što smo navikli prethodnih godina. Jesi li iznenađen?

Kalezić: Njihova podrška mi nije potrebna. Nemilosrdno sam iskren. Nijesam imao nikakva očekivanja jer funkcionišem u drugačijem sistemu.

Sve kolege sam podržavao, pa i Highway, iako je to muzički pravac koji inače ne volim. Nina Žižić i Who See posebno su imali moju podršku. Sergej Ćetković rekao je lijepe riječi o meni.

DN: S druge strane, nije manjkalo ponuda za duete iz inostranstva.

Kalezić: Lindita, predstavnica Albanije, piše pjesmu za mene, već smo dogovorili i duet, zatim je tu i predstavnik Izraela. A šta će se tek desiti u Kije-

vu? Džimi Vilson predstavlja San Marino sa Valentinom. Riječ je o Amerikancu koji je pjevao sa Majklom Džeksonom, a u Madridu mi je rekao Slavko, ukrao si šou. Naklonio mi se i kazao da nije trepnuo tokom nastupa, da moram biti veliki.

Snimao sam 15 minuta na BBCju, šokirala ih je energičnost

DN: Među aktivnostima u inostranim medijima, svakako se izdavaja gostovanje BBC-ju u specijalnoj evrovizijskoj emisiji svjetski poznatog voditelja Skota Milsa. Na tvom Instagram profilu, na osnovu tizera emisije, primijetili smo da ste se odlično proveli. Nije mala stvar gostovati na BBC-ju...

Kalezić: Svakako. Zanimljivo je da mi nijesu otkrili koncept emisije - neću reći da izvrgavaju ruglu Eurosong, ali svakako je prisutan humor. Skot Mils bio je šokiran mojom energijom.

Snimali smo 15 minuta na BBC-ju, a dobio sam dosta komentara - baš te zbog ovoga obožavam. Vidjećete uskoro šta smo sve radili. Takođe, o meni je pisao francuski Le Figaro, britanski Metro... Uspio sam da se o Crnoj Gori piše u najljepšem mogućem svijetlu. Opet, uzmimo u obzir moj umjetnički pravac. Da se ne lažemo, nailazi na nerazumijevanje. Živimo u ludom svijetu, negativno ima primat. Sa svim svjetskim novinarima sam ostvario odličan odnos i pisali su na najbolji način.

4,5

IZNOSI KVOTA NA PLASMAN CRNE GORE U FINALE EUROSONGA, A ODREDIO JU JE UTICAJNI KLADIONIČARSKI LANAC BET365

Foto:Vedran Ilić

KNJIGU IZDAJEM 2018, PODRŠKA KOLEGA IZ CG NIJE MI POTREBNA

NEDJELJA, PONEDJELJAK I UTORAK, 30. 4, 1. I 2. 5. 2017.

zabava

45

otVaRa PLaŽNi oBJeKat Na 19Km od RodNoG BRaJtoNa

Fatboy Slim rezident u Svojoj kući Britanska muzička zvijezda Fatboy Slim odlučio je da, pored umijeća za miks pultom, dokaže i svoje preduzetničke sposobnosti i to u sferi ugostiteljstva. Naime, britanac je nedavno obznanio da stoji iza projekta valorizacije skoro pa zaboravljenog dijela lučkog grada Shorehama. On je udružio snage sa tamošnjim Okružnim vijećem i u načelu postigao dogovor sa timom ljudi koji bi radili na projektu za koji se vjeruje da će biti raj za sve hedoniste. Norman Kuk je ovaj prostor zamislio kao veliki, moderni plažni objekat “Big Beach box” koji će biti u služ-

MTV MoVie & TV AwArds

MTV GeneraTion award za “FasT and Furious”

Vin Dizel i njegove “brze i žestoke” kolege iz filmske franšize “Fast and Furious”, ovogodišnji su dobitnici priznanja Generation Award na MTV Movie Movie & TV Awards, koje su do sada dobijali glumci i glumice koji su na sebi svojstven način obilježili jednu eru. Zanimljivo, ovo će biti prvi, istorijski put da Generation Award ide u ruke jednom filmskom serijalu, a ne pojedinačnim zvijezdama.

bi zabave i rekreacije. Sastojaće se od hipsterskog kafića sa terasom na krovu, centra za vodene sportove i svlačionica.

Sudeći po fotografijama makete, zvijezda ovogodišnjeg Sea Dance festivala vratiće sjaj zapuštenom dijelu grada koji se nalazi na svega 10 kilometara od njegovog rodnog Brajtona. Vlasnik hitova “Praise you”, “Weapon of choice”, “Right here, right now”, “Rockafeller skank” smatra da trošni blok u Zapadnom Saseksu, koji se nalazi tik uz more, predstavlja veliki, neiskorišćeni potencijal, pa se odmah bacio na posao.

Bez sumnje, pred svjetskim

superstarom su brojni izazovi, a u pohodu na nove poslovne uspjehe na kratko će se zaustaviti u Crnoj Gori i u svom stilu na nastupu zakazanom za 14. jul na glavnoj bini Sea Dance festivala, prirediti provod za pamćenje.

M.Rog.

Sudeći po fotografijama makete, zvijezda ovogodišnjeg Sea Dance festivala vratiće sjaj zapuštenom dijelu grada koji se nalazi na svega 10 kilometara od njegovog rodnog Brajtona

Radiohead, edi VedeR, aeRosmith...

Najveća imena roka ovog ljeta u Firenci

Najveća imena roka ovog ljeta gostuju u Firenci, sve počinje 14. juna s Radioheadom, a završava 18. jula grupom Arcade Fire. Između tih datuma stižu sljedeći izvođači: Aerosmith, Placebo, Edi Veder, Cranberries, Glen Hansar, System Of A Down, Prophets of Rage, Chemical Brothers, The XX, Jamiroquai i mnogi drugi. A sve će ih ugostiti hipodrom Visarno Arena. Navedeni muzičari i bendovi nastupaće u sklopu Firenze Summer Festivala i Firenze Rocks te Decibel Open Aira 2017.

Firenze Summer Festival otvara svoja vrata u subotu, 8. jula s engleskim indi bendom The XX, a Jamiroquai će nastup imati nekoliko dana kasnije. Ulaznice za Firenze Summer Festival i Firenze Rocks u prodaji su na www.ticketone.it, dok se one za Decibel Open Air 2017 mogu kupiti na www.diyticket.it. Koncerti Radioheada i Firenze Rocks festivala biće stajaće prirode, sa 50.000 mjesta, dok će na ostalima biti moguće kupiti i ulaznice za sjedenje (kapacitet: 13.000).

Fi.J.

Edi Veder

46

ZABAVA

NEDJELJA, PONEDJELJAK I UTORAK, 30. 4, 1. I 2. 5. 2017.

DNEVNE NOVINE ZA ŠANKOM SA VUKOTOM KAŽIĆEM U konkurenciji 25 barmena, predstavnika Italije, Mađarske, Srbije, Hrvatske, BiH, Turske, Rusije, Tajvana i drugih zemalja, Kažić je osvojio kartu za svjetski izbor u Kopenhagenu (od 15. do 19. oktobra), čime je na naljepši način krunisao desetogodišnju karijeru i posvećenost profesiji

15.

Foto:Vedran Ilić

OKTOBRA U DANSKOM KOPENHAGENU POČINJE SVJETSKO PRVENSTVO BARMENA I TRAJAĆE DO 19. OKTOBRA

KOKTEL “PEP’S 06” OSVAJA SVIJET DOK INDIJANAC ČЕКА U ŠOLJICI KAFE Prvi koktel Crne Gore smišljao sam pola godine, a plasman u finale svjetskog prvenstva je kruna karijere. Ne obećavam medalju u Kopenhagenu, ali upotrijebiću svu vještinu i znanje

⌦ Danilo Brajković Međunarodno takmičenje barmena “XV Trofej Montenegro 2017”, pod organizacionom palicom NVO Udruženje barmena Crne Gore, održano je 20. aprila u budvanskom hotelu Slovenska plaža i trasiralo je put Podgoričaninu Vukoti Kažiću ka svjetskoj eliti zahvalju-

jući trijumfu na krilima koktela “Pep’s 06”. U konkurenciji 25 barmena, predstavnika Italije, Mađarske, Srbije, Hrvatske, BiH, Turske, Rusije, Tajvana i drugih zemalja, Kažić je osvojio kartu za svjetski izbor u Kopenhagenu (od 15. do 19. oktobra), čime je na naljepši način krunisao desetogodišnju karijeru i posvećenost profesiji.

■ NAGRADA JE PLOD ŠE-

STOMJESEČNOG RADA I AUTENTIČNOSTI

Ukoliko ste pomislili da izrada koktela traje baš onoliko koliko ga iščekujete u ugostiteljskom objektu – grdno se varate. Prvi barmen Crne Gore za 2017. u razgovoru za praznično izdanje Dnevnih novina otkriva da je do najvećeg uspjeha u karijeri stigao zahvaljujući i te kako napornom radu i autentičnosti koktela, čiji su osnovni aduti specijalno pripremljen sirup i “hiljadu sastojaka”.

“Smišljao sam ga pola godine.

Karakterističan je po tome što sam ga napravio od sopstvenog sirupa. Naime, skuvao sam sirup na bazi šećera, vode, koprive, anisa, kadamona, klinčića, džema od šljiva, zelenog bibera, pomorandže i limuna. Baza je bila votka, limunov sok i onaj od ananasa.

Donio mi je pobjedu, a smatram da je posebnu notu dao baš taj jedinstven sirup. Tražio sam nešto autentično, što neće biti svakidašnje, a po propozicijama imam pravo da skuvam sirup. Imao sam od starta viziju kako bih volio da izgleda, dobro sam se pomučio.

Plasman u finale svjetskog prvenstva nije mala stvar - to je kruna karijere, nešto čemu svi oni koji se bave ovim poslom teže”, priznaje Kažić, uz napomenu da je za pobjednički pehar morao da napra-

vi četiri ista koktela - jedan sudija ocjenjivao je tehniku pripreme, dok je četvoro internacionalaca ocjenjivalo ukus, odnos kisjeline i alkohola, balans, boju, dekoraciju, ostale karakteristike.

■ MORATE ZNATI DOSTA O PIĆU, SASTOJCIMA...

U staklenu čašu, osim koktela, smješten je, dakle, višemjesečni trud Kažića, a on krije nekolicinu “sitnica”. Riječ je o zanimanju koje ne prašta greške – ukoliko želite da budete profesionalac, priča Kažić dok specijalno za ekipu DN pravi “Margaritu”, neophodna je edukacija na mnogim poljima.

“Definiciju koktel majstora baš je teško dati. Da bi neko bio dobar, mora da voli ovaj težak i naporan posao. Potrebno je dosta odricanja. Danima sam vježbao poslije posla do rano ujutru. Bez toga se jednostavno ne može. Moja porodica je trpjela najviše - zbog putovanja, seminara, nervoze koja je prisutna pred početak takmičenja. Takođe, morate da čitate i znate dosta o piću. Recimo, uz koji viski se sipa led, uz koji voda, zašto neki sastojak ide ili ne smije ići sa drugim. To su sitnice, ali morate ih znati”, jasan je Kažić.

Za razliku od pojedinih inostranih konkurenata u Budvi, Kažić dolazi iz zemlje čiji žitelji, prema njegovoj ocjeni, još nemaju do-

ZABAVA

NEDJELJA, PONEDJELJAK I UTORAK, 30. 4, 1. I 2. 5. 2017.

47

PRVIM BARMENOM I BARISTOM CRNE GORE ZA 2017.

Foto:Vedran Ilić

Nazivi koktela? Inspirišu me simboli, karate...

“Pep’s 06” krije zanimljivu priču o nastanku imena – Kažić ističe da je neiscrpan motivacioni bunar, a na svjetskom prvenstvu možda će adut Crne Gore biti i karate.

“Za naziv ‘Pep’s 06’ inspiri-

sao me je boravak u Trstu. Slučajno sam sjedio u lokalu koji se zove Pep’s, a broj šest simboličan je za mene. Sada me inspirišu karate potezi (smijeh). Teško je naći simpatičan izraz koji već nije korišćen”, cijeni Kažić.

Foto:Vedran Ilić Crtanje na kafi Kažićeva je specijalnost

Pobjednička kafa sarajevskog takmičenja - crtež Indijanca

voljno razvijenu svijest o ulozi barmena. Kada tome dodamo činjenicu da mnogi naruče isti koktel na nekoliko različitih mjesta i dobiju potpuno drugačiji ukus – jasno je u čemu je problem.

“U svijetu postoji 54 ili 56 koktela koji su priznati, odnosno gdje god da pođete dobićete isti, ukoliko barmen poznaje proceduru.

Ostalo su kokteli koji su barmeni napravili. Dosta njih se izdvaja, a neki nijesu dobri. Najveći problem je što ljudi kod nas ne znaju šta poručuju, iako gledaju kartu pića. Nemamo standardizaciju proizvoda, pa ljudi kod mene probaju jedan ukus, negdje dobiju drugi, a isti je koktel i trebalo bi da ima identičan ukus svuda. Mislim da se naš posao ne ci-

jeni u onoj mjeri koju zaslužujemo”, upozorava Kažić.

Upravo zbog takvog odnosa, možemo reći da u Kopenhagenu Kažić kreće u bitku kao David protiv Golijata. Stoga su i očekivanja nešto skromnija, ali put Danske naš sagovornik ne kreće sa bijelom zastavom.

■ NE OBEĆAVAM MEDALJU, VEĆ MAKSIMUM

“Ne mogu obećati medalju.

Možda napravim početničku grešku, nikada se ne zna u ovom poslu šta će vas dočekati. Obećavam da ću upotrijebiti svu vještinu i znanje da to bude najkvalitetniji nastup. Konkurenti biće barmeni iz Malte, Vijetnama, Do-

minikanske republike, Danske, Mađarske i brojnih zemalja, ljudi koji su veoma cijenjeni. A kod nas? Mi smo samo šankeri koji znaju da naprave kafu, sipaju piće…”, ne krije razočaranje Kažić.

■ NE POSTOJI SAVRŠE-

NA KAFA, ČAK SE I MATEMATIKA PITA

“Bitno je učestvovati, a Vukota će pobijediti” – ovu poruku na Fejsbuk profil Kažića “okačio” je jedan od njegovih prijatelja, aludirajući na činjenicu da je naš sagovornik u Budvi trijumfovao i u okviru “II Kimbo kupa” barista.

Kao i na polju koktela, snage su ukrstili takmičari iz Italije, Hrvatske, BiH, Slovenije, uz desetak ba-

rista iz Crne Gore. Za one koji nijesu upućeni u to šta zapravo radi barista, Kažić objašnjava da je riječ o specijalizovanom barmenu za pripremu kafe i toplih napitaka na bazi kafe. Upozorava ljubitelje kafe da nijesu u pravu kada kažu da je lako napraviti onu pravu.

“Pravili smo dva espresa, dva kapućina i dva koktela od kafe bez alkohola. Ocjenjivala se tehnika pripreme, espreso, kvalitet, boja…

Da bi se napravila kafa, potrebno je mnogo godina rada. Postoje čak matematičke formule i šeme za dobijanje dobrog espresa. Nije to samo pustiti vodu, staviti mlijeko i kafu. Moj profesor iz Italije kaže da ne postoji savršena kafa, već postoji put do nje. Ljudi griješe kad kažu da je napraviti dobru kafu. Poslije toliko godina rada, uvijek kažem - nije loša ali može bolje”, iskren je Kažić, iza kog su dvije međunarodno priznate obuke za kafu u Trstu, a prije mjesec i 1. mjesto na “Latte art” takmičenju u Sarajevu. Dok druge privlači crtanje na papiru, zidu, asfaltu, Kažić to čini na kafi. Kako?

■ CRTANJE NA KAFI – OMILJENI IZAZOV

“Crtanje na kafi je latte art umjetnost, koristi se homogena

mliječna masa koja se ubrizgava u kafu. Na osnovu nje i unaprijed definisanih pokreta stvaraju se određeni crteži. Dvije su njihove vrste: graviranje i free puring, odnosno slobodno sipanje – moja omiljena”, otkriva Kažić.

U ovom dvorištu Kažićeve profesije nalazimo još jednu zanimljivost - zašto jednostavno kad može i teško? Najkompleksniji crtež na kafi s potpisom Kažića upravo je onaj pobjednički iz Sarajeva.

“Riječ je o Indijancu i pripremao sam ga mjesec. Pravio sam kremu, crtao i vježbao. Pomogli su mi sponzori, dobio sam paletu mlijeka da vježbam i zahvalan sam im na tome”, priča Kažić.

Jednog dana volio bi da okuša sreću i na planetarnom izboru za pripremu toplih napitaka i kafe. Ali… “Tome trenutno nijesam dorastao jer je prejaka konkurencija. Idem uskoro na dokvalifikacije u Srbiju i Italiju. Moj prijatelj i ja začetnici smo ovog polja u Crnoj Gori, možda i to donese neke prednosti jednog dana”, zaključuje Kažić, prvi barmen i barista u Crnoj Gori, nadamo se jednog dana i na svijetu.

48 LAKŠA

ENIGMATIKA POPUT UBICE

NEDJELJA, PONEDJELJAK I UTORAK, 30. 4, 1. I 2. 5. 2017.

MJESTO OSTRVO U SLO- U JADRA- JEDAN NSKOM VOKAL VENIJI MORU

KAMEN NAZIV EGIPATIKROVAC ZA OVCU SKI BOG (MN.) ILI KOZU SUNCA

UZGOJ STOKE ZA KLANJE

PIĆE PRED RUČAK

RATOVATI

ŽITELJ IRIJANA

U SARADNJI SA FEJSBUK STRANICO

UMIŠLJATI POPUT VINA IZ PODRUMA NJOME SE PIŠE

ŽITELJI BORA OBLICI ŠIVENJA

VRSTA ZEMLJE

GRAD U GANI SIMBOL JODA

AMERIČKA GLUMICA

ŽENSKO IME MJESTO U SRBIJI

SIMBOL ASTATINA

OBASJAN MJESTO KOD VRŠCA IZGUBITI SNAGU

VRSTA PTICE KOŽA OKO NOKTA VRSTA PTICE

PRIJE 'L' MJESEC JEVREJSKOG KALENDARA AUTOR: BANE

NAIVNI SLIKAR NESREĆA (IZR.) MJESTO U SRBIJI U POTAJI PAMET ŠVAJCARSKA SKIJAŠICA

ONOMATOPEJA KREKETANJA ITALIJANSKO MUŠKO IME MJESTO KOD N. SADA NJEMAČ.

GOLMAN, OLIVER

IVAN BEKJAREV

VELIKA PO ŠIRINI

Play sudoku online at:

ZVIJER IZ PORODICE MAČAKA

www.sudokukingdom.com

IZRAELSKI KOŠARKAŠKI KLUB

Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: POTPORUČNIK, ADVOKAT, ENI, PRIMORJE, DR, RADUL, ERMUA, IT, TOM HENKS, ČINI, NAMOTI, I, OTKA, IGOR, CIVIL, UTORI, ATO, OJ, ETIKA, ARAMON, ŠARATI, OTIMAČ, KIJANJA, AVATAR.

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 3145

3 5

4

2015-05-24

Medium level

2

7

3 7 7

2

4

2

8

6 4

5

2

6

1

8

3

9

4

2

7

5

7

4

2

8

5

1

9

6

3

4

7

3

1

6

8

5

2

9

8

2

6

9

3

5

7

4

1

1

5

9

4

7

2

3

8

6

9

3

4 Puzzle 7 1 solution: 6 8 5 2

5

8

1

2

4

9

6

3

7 9 2 2

7

5

1

6

8

4

9

2

8

4

2

5

9

3

1

6

7

6

1

9

7

2

4

8

3

5

1

4

2

7

3

8

6

9

5

1

1

8

6

9

5

2

3

7

4

9

9

5

3

4

1

7

6

2

8

7

6

1

8

3

5

2

4

9

2

9

4

6

7

1

5

8

3

5

3

8

2

4

9

7

1

6

6

1

1

Medium level

2

1

5

8

9

8 8 7

7 3

5

2

7 1

6

4

1

8

2 9

7

6

2 6 7 5 8 3 1 9 4 Sudoku puzzle No. 3100 2015-04-09

7

9

2015-05-25

Sudoku puzzle No. 3099 2015-04-08

3

3 9

6

5

8

5

Daily Sudoku puzzle No. 3146

www.sudokukingdom.com 3 9 5 6 2 7 4 1 8 9

1

TEŽA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA Play sudoku online at:

5 8

www.sudokukingdom.com

4

5

om “najljepši filmski dijalozi”

MACINA TRAVA, ODOLJEN

TEŽA

TAJNA DJELATNOST

49

enigmatika

NEDJELJA, PONEDJELJAK I UTORAK, 30. 4, 1. I 2. 5. 2017.

ŠPEKUFRANLANT CUSKA GLUMICA (FRANC.)

KOJA IMA JAČINU

AMEOZNAKA RADITI RIČKA JEDINICE BORAC U GLUMICA MAGNET. SA LETILEGALI LAMPOM ARČER INDUKC.

JAPANSKI KNJIŽEVNIK KAVABATA

LIJEK PROTIV UJEDA CE-CE MUVE

ZEMLJAK (ARAP.) FRANC. FILMSKI SNIMATELJ, ANRI

POLET, ZANOS JEDAN VOKAL SVJEDOČANSTVO

REKLAMNI LISTIĆ

27. I 8.

SLOVO GRADIĆ U RUSIJI

DRŽAVA U AFRICI

GORAK ITALIJAN. PISAC BOKAČO JEDAN VEZNIK

RADOJE ODMILJA

JEDAN PRST NA RUCI LJUDI IZ KOLONIJE

PRASTANOVNICI BALKANA SREZOVI SAVEZ BELGIJE, HOLAND. I LUKSEMB.

ONO ŠTO KOKOŠKA DAJE, TO SE ZOVE...

SREDSTVO KOJE UNIŠTAVA DRVEĆE I ŽBUNJE

NAJČEŠĆE SLOVO

PRILAZ

VRSTA VJEŠTAČKOG ĐUBRIVA

ŠPANSKI SLIKAR GREKO DIO MOTORA

DOBRE RASE PLJOSNATI KOMADI DRVETA

AUTOR: BRANISLAV NIKIĆ SILIKAT ALUMINIJUMA

STOLOVI

SOCIJALNI POLOŽAJ OKTOBAR (SKR.)

POČETAK KUKANJA

OZNAKA

Play sudoku online AMPERA at:

UPRAVNIK POKRAJINE U VIZANTIJI (MN.)

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com

5

Medium level

7

3

9 1

9

7

1 5

8

4 7

9 7

7

2

5 9

3

5

6 8

6

4

5

9

2

4

1

7

8

6

3

3

6

8

2

9

5

1

7

4

7

1

4

8

6

3

5

2

9

9

4

5

6

7

2

3

1

8

2

8

1

9

3

4

7

5

6

8

2

6

7

4

1

9

3

5

4

7

3

5

2

9

6

8

1

Play sudoku online at:

Puzzle solution:

1 5 9 3 8 6 2 4 7 Sudoku puzzle No. 2401 2013-05-10

1 4

Sudoku puzzle No. 2399 2013-05-08

Daily Sudoku puzzle No. 2401

4

4 www.sudokukingdom.com 6 3 7 1 5 8 4 9 2

6

3

Lakša

Puzzle solution: Rješenje iz pRethodnog bRoja

2013-05-08

2

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE LAKŠE: UOBRAŽAVATI, BORANI, OPOR, ILA, KROJEVI, LIV TAJLER, J, AT, OREOVICA, ČIOPA, VATIN, K, ZANOKTICA, IJAR, NAIVAC, ARILJE, KRE, UM, RENATO, IB, KAĆ, ŠIROKA, OCELOT, MAKABI.

teža Daily Sudoku puzzle No. 2399

Play sudoku online at:

4

7

1

9

2

5

3

8

6

8

2

5

6

7

3

4

1

9

3

6

9

1

4

8

7

5

2

9

5

3

7

6

1

8

2

4

2

8

4

5

3

9

1

6

7

6

1

7

2

8

4

5

9

3

7

4

2

8

1

6

9

3

5

1

9

6

3

5

7

2

4

8

5

3

8

4

9

2

6

7

1

2013-05-10

9

Medium level

5

2

8 4

3

9

4 5

2

7 4

2 1

3

1

7 4

4

1 6 8

3

5

9

6 2 6

7

Film

50•TVprogram

Sport

Informativa

NEDJELJA, PONEDJELJAK I UTORAK, 30. 4, 1. I 2. 5. 2017.

Nedjelja

06:00 Serija: Strasti Toskane 09:30 Exloziv The Best Of 10:00 Veče sa Ivanom Ivanovićem 11:30 Nikad nije kasno 13:50 Živa istina 14:50 Zvezde Granda 17.45 Život priča, r 19:00 Žurnal 19:25 25 minuta 19:50 Živa istina 21:00 Nikad nije kasno/Best of 23:40 Život je lijep 00:05 Na mjestu zločina sa Mašanom 01:00 Exploziv The Best Of 01:25 Živa istina 03:25 25 minuta 03:50 Strasti Toskane

PRVA Serija: Strasti Toskane, 03:50

06.00 Radio Crne Gore budilnik 07.00 Dobro jutro Crna Goro 08:00 Vijesti 10:00 Vijesti 12.06 ABS 12:40 Stil 13:10 Mostovi 14:05 Alternativa 14:10 Strani dok. program 15.30 Dnevnik 1 16:10 RTV Spektar 16:40 Dječji serijal: Potraga 17.25 Svjedoci socijalističke epohe 18:00 Savore 18:40 Putevi života 19.10 Ukusi jutra 19.30 Dnevnik 2 20.05 Okvir 21.30 Serija: Biblija 23.00 Dnevnik 3 23:30 Serija: Peni dredful 00:20 Okvir

RTCG Serija: Peni dredful, 23:30

07:00 Dobro jutro 08.46 City kids M 11:03 Nautika 11:28 Rez 12:03 Subotom popodne - CG 13:03 Turistički magazin 13:33 Ekskluzivno 13:43 Meteo PLUS 14:03 Pinkove zvezdice 16:00 Info monte 16:30 Magazin in CG 18:38 Sportisimo 19:03 Ponovo zaljubljeni 20:00 Beskrajna ljubav 21:03 Sve za ljubav 22:30 Film: Mahounijev porok 00:46 Pinkove zvezde 03:04 I love my car 04:30 Svitanje

PINK Serija: Beskrajna ljubav, 20:00

07:00 Maša i medvjed 09:30 Serija: Imperija 12:00 Vijesti u 12 12:06 Imperija 13:35 M:tech 14:00 Vijesti u 2 14:07 Bez granica 14:55 Perspektiva 15:45 Život sa morem 16:30 Vijesti u pola 5 16:40 Za volanom 17:05 Dnevnica 17:45 Star magazin 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija: Ubice mog oca 20:10 Film 22:00 Vijesti u 10 22:13 Meteo centar u 10 22:15 Sport 22:30 Dnevnica, r 23:20 Serija: Ljubavnice, r

VIJESTI Serija: Ljubavnice, 23:20

06:30 Strani dok. program 07:30 VOA 08:00 Savršena azijska kuhinja 09.00 Dječji film: Djeca Bulberija 10:30 Mia i ja 11.00 Politički marketing - Herceg Novi 11.45 Snovi, kuća, dom 12.15 Film: Pitaj bilo šta 14.00 Index 14.35 Profesija IT djevojke 15:50 Film 18:05 Strani dokumentarni program 19:30 Dnevnik 2 19:50 Košarka: Mornar Budućnost Voli d() 21:50 Serija: Kuper 22:45 Borilački sportovi 23:30 VII kontinent 23.55 Film: Vrati se 01.45 VOA – glas Amerike 02.15 Serija: Peni Dredful

RTCG 2 Film: Vrati se, 23.55

Ponedjeljak

13:00 Tačno 1 15:45 Serija: Sinđelići 16:30 Serija: Lud, zbunjen, normalan 16:50 Serija: Prognani 18:00 Exkluziv 18:25 Serija: Lud, zbunjen, normalan 19:00 Žurnal 19:25 Serija: Paramparčad 20:20 Serija: Strasti Toskane 23:05 Noćni žurnal 23:30 Serija: Revolucija 00:35 Serija: Sudbina 02:00 Serija: Domaćice sa Bosfora

PRVA Serija: Domaćice sa Bosfora, 02:00

12.00 Vijesti 12.06 Strani dok. program 13.05 Meridijani, r 13.30 Dobar osjećaj, r 14.00 Vijesti 15.30 Dnevnik 1 16.05 Serija: Tajna starog mosta 17.45 Hronika gradova 18.30 Serija: Mopasan 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.05 Replika 21.15 Serija: Broadčurč 22.05 Serija: Fargo 23.30 Meridijani 23.50 Serija: Mopasan

RTCG 1 Serija: Fargo, 22.05

11:03 12:18 13:13 14:26 16:00 17:03 18:00 18:20 18:52 19:06 20:01 21:00 22:00 23:00 23:58 00:58

City kids M Sportisimo Magazin in Prvi kuvar Srbije Serija: Vila Marija Serija: Elif Info monte Ponovo zaljubljeni Sportisimo Serija: Bahar Beskrajna ljubav Porodica mog oca Izvedi me City M Pepeljuge Film: Osveta marinaca 02:34 Film: Milicija

PINK Serija: Porodica mog oca, 21:00

10:00 11:10 12:00 12:40 14:00 15:05 15:35 16:30 16:50 17:25 18:30 19:10 20:00 21:00 22:00 22:30 23:20

Vijesti u 10 Alhemija Balkana Vijesti u 12 Ljubavnice Vijesti u 2 Boje dana Pjesma života, r Vijesti u pola 5 Alhemija Balkana Serija: Imperija Vijesti u pola 7 Serija: Pjesma života Bez granica Serija: Ljubavnice Vijesti u 10 Serija: Hotel Vavilon Serija

Vijesti Serija: Hotel Vavilon, 22:30

11.00 Serija: Crno siroče 12.00 Vijesti 12.05 Serija: Tajna starog mosta 12.50 Dječiji program, r 14.30 Kad prošetam Crnom Gorom 15:30 Art magazin 17.55 Fleš sport 18.05 Daj šapu 18.35 Obrazovni program 19.30 Dnevnik 2 20.15 CG sport 21.00 Serija: Arne Dahl 21:45 Serija: Sjaj Pariza 22:15 Film: Michael Kolhas 00.15 Serija: Broadčurč 00.45 VOA

RTCG 2 Serija: Crno siroče, 11.00

NEDJELJA, PONEDJELJAK I UTORAK, 30. 4, 1. I 2. 5. 2017.

TVprogram•

Utorak

10:40 Serija: Strasti Toskane 11:30 Ukrštene riječi 12:35 Život je lijep 13:00 Tačno 1 14:15 Praktična žena 15:00 Exploziv 15:45 Serija: Sinđelići 16:30 Serija: Domaćice sa Bosfora 17:00 Serija: Prognani Sejit i Šura 18:00 Exkluziv 18:25 Serija: Lud, zbunjen, normalan 19:00 Žurnal 19:30 Serija: Paramparčad 20:20 Serija: Sudbina 21:05 Serija: Sinđelići 22:05 Veče sa Ivanom Ivanovićem - Veče smijeha 23:30 Revolucija 00:15 Exkluziv 03:00 Tačno 1

06:30 Dobro jutro, Crna Goro 09:00 Vijesti 12.59 Alternativa 14.05 Serija: Sjaj Pariza 15.30 Dnevnik 1 16.05 Serija: Tajna starog mosta 17.07 Sat TV 17.45 Hronika Podgorice 18.30 Serija: Mopasan 19.15 Ukusi jutra 19.20 Marketing 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.05 EU integracija 21.15 Serija: Broadčurč 22:00 Dok. emisija 23.00 Dnevnik 3 23:30 Serija

PRVA Serija: Paramparčad, 19:30

RTCG Serija: Mopasan, 18.30

RTCG 1, Serija: Broadčerč, 21.15 (Ponedjeljak)

Policijski inspektor, Alek Hardi, tajno je došao u priobalni gradić Broadčerč, nakon incidenta u bivšoj stanici. Htio je da ostane anoniman dok interna kontrola ne razriješi njegov status, ali otkriće mrtvog dječaka Denija Latimera ispod litice na glavnoj plaži promijeniće taj plan. Jedna od najboljih serija snimljenih u proteklih nekoliko godina, sa sjajnim Dejvidom Tenantom i Olivijom Kolman u glavnim ulogama.

PRVA, Serija: Sudbina, 20:20 (Ponedjeljak)

Nova popularna turska serija prati život Kahramana, sina ugledne porodice iz Tasarusa, i Elif, priproste djevojke koja radi u polju. Njih dvoje pripadaju posve različitim svjetovima i zato se na prvi pogled čini kao da nikad ne bi trebali biti zajedno, ali u priču se uplela sudbina.

08:00 Dobro jutro 08:48 5 minuta kuvajte s Džajom 11:07 City kids M 12:03 Sportisimo 12:10 City M 12:34 Premijera 13:13 Izvedi me 13:40 City M 14:30 Prvi kuvar Srbije 15:00 Meteo 16:00 Serija: Vila Marija 17:33 Turistički magazin 18:00 Info monte 18:20 Serija: Ponovo zaljubljeni 19:06 Serija: Bahar 20:00 Serija: Beskrajna ljubav 21:00 Porodica mog oca 21:45 Kuća od srca 23:00 Ami G show 00:15 City M 01:13 Film: Značka 02:52 Film: Progonitelj mačaka

PINK Serija: Ponovo zaljubljeni, 18:20

11:10 Alhemija Balkana 12:00 Vijesti u 12 12:40 Bez granica, magazin 13:45 TV shop 14:00 Vijesti u 2 14:05 Meteo centar u 2 14:06 Ukusno, a lako 14:07 Serija: Imperija 15:00 Boje dana 15:35 Pjesma života 16:30 Vijesti u pola 5 16:50 Alhemija Balkana 17:25 Imperija 17:50 Kriza srednjih godina 18:30 Vijesti u pola 7 19:05 Meteo centar 19:10 Pjesma života 20:00 Reflektor 22:00 Vijesti u 10 22:13 Meteo centar u 10 22:30 Serija: Hotel Vavilon 23:20 Reflektor

VIJESTI Serija: Imperija, 17:25

RTCG2, Film: Michael Kohlhaas, 22.15 (Ponedjeljak)

VIJESTI, Serija: Ubice mog oca, 19:10 (Nedjelja)

Fenomenalni danski glumac Meds Mikelsen u ulozi trgovca i odgajivača konja Mišela, koji doživljava nepravdu. Naime, na putu do vašara ga presreće lokalni baron i blokira mu prelaz preko rječice, tražeći novac. Mišel odbija da posluša baronovo naređenje, ali biva primoran da preda dva konja kao garanciju da će posle prodaje ostalih konja isplatiti novac...

Glavni junak, mladi inspektor beogradske policije Aleksandar Jakovljević, uprkos svom problematičnom ponašanju rješava važan slučaj - ubijena je kćerka jedinica uglednog čovjeka čija firma gradi najveći stambeno-poslovni kompleks u regionu.

07.00 VOA – glas Amerike 07.30 Meridijani 08.00 Strani dok. program 09.00 Dječji program 11.00 Serija: Crno siroče 12.00 Vijesti 12.05 Serija: Tajna starog mosta 12.50 Dječji program 14:30 Zdravlje 15:30 NVO sektor 16.00 Replika 17.15 Slatka istina 17.45 Fleš sport 18.20 Košarka(m): Superliga Crne Gore: Budućnost Voli - Mornar finale 3 (d) 20.45 Od mene tebi 21.15 Serija: Arne Dahl 22:00 Serija: Sjaj Pariza 22.30 Film: Torente 5 00:10 Serija: Broadčurč 00:45 VOA

RTCG 2 Serija: Sjaj Pariza, 22:00

PINK, Film: Značka, 01.13 (Utorak)

U malom gradu u Luizijani, lokalni šerif, zajedno sa striptizetom iz Nju Orleansa, pokušava da riješi ubistvo transseksualca koje je neko pokušao da zataška. Što se šerif i striptizeta više približavaju konačnom rešenju, njihovi životi su u sve većoj opasnosti.

Režija: Robi Henson Uloge: Bili Bob Tornton, Patriša Arket, Vilijam Divejni... Žanr: Triler

petak,

52

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

NEDJELJA, PONEDJELJAK I UTORAK, 30. 4, 1. I 2. 5. 2017.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA od 10 do 16 h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 - 4. sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

1 DAN 1€ ZA SVAKIH 5 PLAĆENIH DANA 2 DANA GRATIS

P

Izdajem namještenu garsonjeru u blizini Bazara. Internet, kablovska, 150 eura.

Tel.069/415-825

PRODAJEM STAN 40m2

Jednosoban stan preko puta Pravnog fakulteta, namješten, 300 eura. Tel.069/554-134

Herceg Novi-Kumbor, 50 metara od mora, preko puta kompleksa Portonovi, namješten, bez posrednika.

U Momišićima, preko puta Pro Hausa, izdajem jednosoban namješten stan. Fiksno 200 eura. Tel.068/795-943

KUĆE/STANOVI

Tel.068/403-438 Prodajem kuću na periferiji Podgorica - Danilovgrad na placu 2.000m2 sa voćnjakom i vinogradom. Tel.067/237-920 Kolašin - Drijenak 2 km od centra prodajem nedovršenu kuću 200m2 na placu 640m2. Tel.068/367-008 Prodajem kuću u Podgorici - Zabjelo, 100m2 na placu od 400m2. Kompenzacija za tri jednosobna stana ili fiksno 90.000 eura. Papiri 1/1.

Tel.069/893-727 Prodajem kuću 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina ili mijenjam za stan uz doplatu. Tel. 069/883-220 Prodajem stan 100m2 u PC “Nikić” Podgorica, 5. sprat, ili mijenjam za poslovni prostor u Podgorici. Tel. 067/267-195

I Renta stan na dan-dva ili više u strogom centru Podgorice, TV, internet, luks opremljen.

Povoljno. Tel.067/650-884

Izdajem namješten stan u zgradi preko puta “Hemomonta”. Tel. 067/206-566 Izdajem namješten stan 40m2, zaseban dio u kući, preko puta Bloka V. Tel.067/602-770

POSLOVNI PROSTOR Prodajem / izdajem poslovni prostor 30m2 u Ul. Vaka Đurovića, Podgorica (zgrada do Gimnazije).

Tel. 067/244-616

PLACEVI Prodajem imanje, 20.000 kvadrata i kuću 56 kvadrata!

Povoljno, 30 km od Nikšića!

Tel.067/898-614 Prodajem 3.556m2 zemlje u Zeti KO Mahala. Telefon 067/800-588 Prodajem plac 1.370m2 u Murtovini. Na placu objekat u izgradnji površine 117m2, ima sve priključke, vlasništvo 1/1 bez tereta, 40€/m2.

Tel.067/487-461 Prodajem plac na Veruši, 400m2. Cijena 6.800 eura.

Tel.067/390-767

Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić - Danilovgrad.

Tel.069/073-331 Prodajem hitno i povoljno 5.128m2 placa u Gornjim Kokotima. Tel.067/666-791

VOZILA/AUTO DJELOVI Lancia-Y 2003, 1.2 benz, 44kW, 186.000km. U odličnom stanju. Urađen veliki i mali servis, mali potrošač, 3 ključa, registrovan do jula 2017, 2.300€ po dogovoru.

Tel. 068/109-999 Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac 1.6, prešla 135.000 km. Telefon 069/493-279 Prodajem motor suzuki intruder, 1.800R2 sa dosta opreme. Ful servisiran i spreman za sezonu. Cijena po dogovoru. Tel.069/160-705

USLUGE

Tim profesora engleskog jezika radi sve vrste prevoda sa S-E i sa E-S. Cijena po dogovoru. Tel.067/429-984.

M a i l : m o n t e n e g r i n a 9 8 7@ gmail.com

REGISTRACIJA PREDUZEĆA I KNJIGOVODSTVENE USLUGE. Tel.067/600-473

GRAĐEVINSKE USLUGE Malim i velikim bagerima kopanje kanala u zemlji i kamenu, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva - čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje - bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel. 069/297-222 Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel. 067/809-806

REGISTRUJTE VAŠE VOZILO

APARATI/OPREMA

Penzionerima na rate (3, 6 ili 12 mjeseci)

Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel. 069/020-023, 067/342-392

Tel. 068 326 549

RAZNO Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel. 069/019-698, 067/455-713 Prodajem majstorske violine.

Telefon 069/617-231

REGISTRACIJA PREDUZEĆA LIKVIDACIJE, STEČAJ I KNJIGOVODSTVENE USLUGE Najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže Tel. 067/591-950 020/511-925 - 067/210-340

PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO)

Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija.

Garancija do 5 godina. Povoljno. Telefoni 069/020-997, 067/172-598

Prodajem polovni šporet i frižider, oba u ispravnom stanju.

Povoljno. Tel. 068/109-999 Prodajem dva dječja radna stola i krevet. Tel.067/244-166

PRODAJA MREŽA

za fudbal, tenis, odbojku, zaštitnih mreža itd.

Mreže se proizvode u Španiji i iste se nalaze na stadionima u Brazilu za svjetsko prvenstvo. www.mreze.me 069/843-366 067/308-306

POSAO

Potrebni RADNICA i SERVISER za radnju mobilnih telefona Tel. 067/652-650

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

NEWS

T

DO

DO

D

IPS

UM

M

R LO

R LO

EM

EM

SU

M

IPS

UM

IPS

UM

DO

DO

WS

OR OL

R LO

R LO

SIT

DO

SIT

E AM

E AM

R LO

T

SIT

ET AM IT ET RS AM LO IT ET DO RS AM LO UM IT DO IPS RS M LO UM RE DO IPS LO M UM ET RE IPS AM LO M IT ET ET RE RS AM LO AM LO IT IT ET ET DO RS RS AM AM LO UM LO IT IT ET DO IPS DO RS RS M AM LO UM LO UM RE ET SIT DO IPS DO LO IPS M AM M OR M UM L U RE IT RE ET IPS DO LO IPS LO RS M AM M M LO U ET RE T IT RE E DO LO IPS AM LO RS AM IT LO EM UM ET IT R ET S RS DO IPS AM LO LO AM M OR M ET SIT IT DO RE OL SU ET R D IP AM RS LO LO AM UM M M LO ET SIT IT DO RE SU IPS ET M R DO IP A RS LO M LO AM UM M IT LO RE UM ET IT DO RE IPS LO RS DO IPS AM RS LO M LO UM M LO RE UM ET SIT RE DO IPS LO DO IPS AM LO M UM ET RE IPS LO AM M T RE LO R LO

EM

IPS

UM

DO

DO

R LO

R LO

SIT

SIT

E AM

T

ET

UM

SIT AM

IPS

DOLOR

EM

IPSUM

DOLOR SIT AME T LORE M IPSU DOLOR M DOL SIT AME OR SIT T LORE AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT IPSUM TLOREM AMET DOLOR IPSUM SIT AME LOREM DOLOR T LORE IPSUM SIT AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR S T LORE IPSUM M IPSU DOLOR M DOL SIT A O

R LO

DOLOR SIT AM ET

IPSUM

IPSUM

EM

DOLOR SIT A DOLOR SIT

DOLOR S

DOLOR SIT A DOLOR SIT AME T LORE M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR T LORE IPSUM M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR T LORE IPSUM M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME OR SIT T LORE AMET M IPSU M DOL MET LORE OR SIT AMET M IPSU M DOL OR SIT AMET LOREM

RE

IPSUM

IPSUM

IPSUM

IPSUM

IPSUM

R LO

LOREM

LOREM

LOREM

LOREM

NE

LOREM IPSUM

LOREM

UM

DO

DO

DOLOR SIT AM E

T

DOLOR SIT AM E

M

M

SUM

LOREM IPSUM DOLOR SIT AM LOREM ET LOREM IPSUM DOLOR IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ETLOR IPSUM SIT AM EM IPS DOLOR ET UM DO SIT AM LOREM LOR SIT ET LOREM IPSUM AMET DOLOR IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM DOLOR SIT AM ET M

M

M

M

IPSU

DOLOR SIT AM E

MET R SI LO TA R SI MET LO TA R SI LO DO

IPSU

IPSU

IPSU

IPSU

LOREM IPSUM DOLOR ET LOREM SIT AM ET IPSUM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR E IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR E IPSUM SIT AM LOREM DO LOR SIT ETLOR IPSUM AMET EM IPS DOLOR UM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR E IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LLOREM IPSUM SIT AM DOLOR IPSUM SIT AM LOREM DOLOR EETT LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET IPSUM SIT AM DOLOR ET SIT AM

M

IPSU

IPSUM

M

M

M

D IP MET LO MET M TA TA UM RE MET R SI MET R SI IPS LO LO TA LO TA ET ET DO M DO R SI R SI AM M AM RE M LO T LO T ET DO IPSU LO DO MET IPSU R SI R SI M M AM M LO M TA LO RE RE ET SIT DO IPSU DO MET LO IPSU R SI M LO R A M M A M LO M LO SIT MET LORE DO SIT MET LORE IPSU DO MET IPSU R MET R TA M M TA M M LO TA LO TA MET LORE R SI MET LORE DO IPSU R SI MET DO IPSU R SI MET R SI LO TA LO M M TA LO M M ET TA LO ET TA DO RE DO RE R SI DO R SI IPSU AM DO MET LO M R SI IPSU AM MET LO M R SI LO T M LO M T M LO M TA LO ET TA DO IPSU RE ET DO MET IPSU R SI RE DO IPSU R SI SIT DO M IPSU R SI M AM LO M R SI LO M AM LO TA M LO M R M RE M RE LO ET SIT DO RE OLO SU IPSU T MET LO ET SIT DO RE LO IPSU R SI M D A LO IP R DO M A LO M IPSU R M LO M DO LO M R SI M LO M M RE LO M SIT TA RE SIT LO DO IPSU M ET DO MET LORE R LO IPSU DO MET LORE R LO IPSU M IPSU IPSU R SI DO M M LO M AM TA LO M M TA RE LO M M T RE DO IPSU DO ET MET LORE LO IPSU R SI M DO MET LORE LO IPSU R SI M R SI M IPSU M LO M RE AM TA M LO M TA RE LO M RE LO DO RE IPSU ET SIT DO MET IPSU LO R SI RE DO MET LO IPSU R SI M LO M R M ET M LO M LO TA M LO M TA RE LO TA RE AM DO IPSU DO MET LORE LO IPSU R SI DO LO IPSU R SI MET R SI M M MET M M TA SIT M LO M LO RE OLO SU TA RE TA D IP R DO MET LORE LO IPSU R SI DO LO IPSU MET R SI M M R SI M LO M M TA OLO M LO RE TA LO RE DO IPSU MET LORE LO IPSU M D R SI DO IPSU LO DO MET R SI M M LO M M TA M M LO RE TA RE RE DO IPSU IPSU IPSU MET LO R SI DO IPSU LO LO R SI M M LO M M TA M M LO RE RE RE DO IPSU RE R SI MET DO IPSU LO LO LO LO M M TA ET RE MET R SI IPSU AM LO LO M TA RE MET R SI LO TA OLO M

M

LOREM

M

RE

RE

RE

RE

RE

RE

NEWS

LO LO LO LO

LO

LO

LO

LOREM IP

MET TA MET R SI LO TA DO R SI M LO DO IPSU M M RE IPSU LO M MET LORE TA MET R SI TA R SI LO

IPSUM

IPSUM

IPSUM

LO

LOREM

DO

LOREM

NEWS LOREM

M

IPSUM

IPSUM

9

LOREM

DO

LOREM

LOREM

M

DOLOR S DOL

M

IPSUM

IPSU

IPSUM

LOREM LOREM

M

IPSUM

RE

ET

DOLOR SIT AME SI T LORE M IPSU DOLOR M DOL SIT A AMET OR SIT LOREM AMET IPSUM DOLOR

RE

SIT AM

IPSUM

IPSUM

 VAŽNI TELEFONI

LO

LOREM

DOLOR

LOREM

LOREM

IPSU

ET

MET LORE OR SIT AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT SI T AME OR SIT T LORE AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME MET OR SIT OR T LORE AMET DOLOR M IPSU SIT AME M DOL OR SIT T SIT AME T

IPSUM

IPSUM

IPSUM

M

LOREM IPSUM DOLOR MET LORE SIT AME M IPSU T M DOL OR SIT LOREM AMET IPSUM DOLOR SIT AME T LOR SIT AMET R SIT AMET SIT AME T R SIT AME T SIT AME T OR SIT AMET R SIT AME T OR SIT AMET R SIT AME T LOR SIT AMET R SIT AME T LOR SIT AMET

AMET

LOREM

LOREM

LOREM

LOREM

M DOLOR SI LOREM IPSU

SIT AM

ET

T AMET

R SIT AMET M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM IPSUM DOLO AMETLOREM DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT LOREM IPSUM

AMET

DOLOR

SIT AM

NEWS

IPSUM

DOLOR

M

LOREM

DO

NEWS

www.cdm.me

IPSUM

IPSU LOLORRSITEM AMET

LOREM

IPSU

NEWS

RE

DOLOR SIT

M

IPSUM

LO

T LORE M

IPSUM

IPSUM

IPSUM

IPSUM

IPSUM

RE

LOREM

LO

DOLOR S IPSUM DOLOR AMETLOR SIT EM IPSU M DO

IPS MT RE AME LDOOLOR SIT

IPSUM

LOREM IPSUM DOLOR SIT AM LOREM IPSUM DOLOR SIT AM ET LO

AMET OR SIT LOREM AMET DOLOR IPSUM SIT AME DOLOR ET T LORE SIT AME M IPSU DOLOR T M DOL SIT AME OR SIT T LORE AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME OR SIT T LORE AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME OR SIT T LORE AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME OR SIT T LORE IPSUM SIT AME M IPSU DOLOR T M DOL SIT LOREM T AME OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM MET OR SIT T LORE IPSUM LOREM AMET M IPSU DOLOR IPSUM M DOL SIT AME LOREM DOLOR OR SIT T LORE IPSUM SIT AME S AME LOREM LOREMM DOLOR MET T LORE IPSUM T LORE IPSU IPSUMM SIT AME M IPSU LOREM DOLOR DOL M IPSU DOLOR OR SIT M DOL T LORE IPSUM M DOL SIT AM LORE SIT AME SIT LOREMM AMET AAMETT OR SI M IPSU DOLOR OR SIT IPSU IPSUMM LOREM LOREM M DOL SIT AME AMET DOL DOLOR IPSUM IPSUM OR SIT OR SIT LOREM DOLOR DOLLOR DO AMETLOR OR SIT IPSUM SI AMET EM IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT A LOREM AME MET OR O R SIT AME T LORE IPSUM M IPSU DOLOR T M DOL SIT AME SIT LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT LOREM IT AME DOLOR OR T LORE IPSUM SIT AME M IPSU DOLOR T M DOL SI O LOREM

IPSUM

LO

LOREM

LOREM

LOREM

LOREM

LOREM

LOREM

LOREM

53 31

MALI OGLASI

NEDJELJA, PONEDJELJAK I UTORAK, 30. 4, 1. I 2. 5. 2017.

11:12:20

14

Brzo i objektivno - iz minuta u minut

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22 + 8 GRATIS

Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm: za pravna lica 308 • za fizička lica 220 81 x 34 mm i 38 x 65 mm: za pravna lica 154 • za fizička lica 38 x 34 mm: za pravna lica 77 • za fizička lica 55 38 x 24 mm: za pravna lica 44 • za fizička lica 33 Cijene sa uračunatim PDV-om

€ 110 € € €

DEŽURNE SLUŽBE Policija ..........................................122 Vatrogana ....................................123 Hitna pomoć ................................124 Tačno vrijeme .............................125 Telegrami ....................................126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................112 Univerzalna služba za davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ..............................1180 Informacije ................................1181 Crnogorski telekom .................1500 Telenor .......................................1188 M:tel ...........................................1600 Elektrdistribucija ...............633-979 Vodovod ..............................440-388 Stambeno ...........................623-493 Komunalno .........................231-191 JP “Čistoća” ........................625-349 Kanalizacije .........................620-598 Pogrebno .............................662-480 Meteo ..........................094-800-200 Centar za zašt. potrošača 020/244-170 Šlep služba .................069-019-611 Žalbe na postupke policije ............... .....................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija 080-081-333 Montenegro Call centar ..........1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG .....020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .....116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici ........................................080 111 111 Sigurna ženska kuća .....069-013-321 Povjerljivi telefon ......080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ..................................611-534 Narcotics Anonymous..067495250 NVO 4 LIFE .................067-337-798 ......................................068-818-181 CAZAS AIDS ................020-290-414 Samohrane majke ....069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka ..............................618-395 Inspekcija zaštite prostora ....281-055 Inspekcija rada ...................230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ..265-438 Komunalna policija ....080-081-222 Metrološka inspekcija .......601-360 Sanitarna .............................608-015 Tržišna .................................230-921 Turistička .............................647-562 Veterinarska .......................234-106 BOLNICE Klinički centar .....................412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ..............................648-823 Konik ....................................607-120 Tuzi .......................................603-940 Stari aerodrom ..................481-940 Dječja ...................................603-941 Golubovci ............................603-310 Radio stanica ......................230-410 Blok ..................,,481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr” ......................................664-648 Malbaški ..............................248-888 PZU “Life” klinika za IVF 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .................020-641-651 Montvet ...............................662-578 APOTEKE Ribnica .................................627-739 Kruševac ..............................241-441 Centar ..................................230-798 Sahat kula ...........................620-273 HOTELI Ambiente ............................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro ................................406-500 Bojatours ............................621-240 City .......................................441-500 Crna Gora ..........634-271, 443-443 Evropa ................621-889, 623-444 Eminent ...............................664-646 Keto ......................................611-221 Kosta’s ...............656-588, 656-702 Lovćen .................................669-201 Pejović .................................810-165 Premier ...............................409-900 Podgorica ............................402-500 TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi ............................19-703 Bel taxi ...................................19-800 City taksi ........19-711, 080081711 De lux taksi ............................19-706 Exclusive taksi .......................19-721 Hit taksi ..................................19-725 Red line taksi 19-714, sms 068019714 Royal taksi .............................19-702 Oranž 19” ..............................19-709 PG taksi ..................................19-704 Queen taksi ...........................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SPORT

650

KORISNICI MINISTARSTVO SPORTA NA ČELU SA NIKOLOM JANO NACIONALNIH PENZIJA 1. Svetlana Mugoša-Antić 998,00€ 2. Ljiljana Mugoša-Vučević 998,00€ 3. Vesna Durković 998,00€ 4. Mirko Vičević 998,00€ 5. Ljubomir Radanović 998,00€ 6. Miodrag Perunović 998,00€ 7. Nikola Adžić 499,00€ 8. Zdravko Radulović 998,00€ 9. Božidar Ivanović 998,00€ 10. Dragoljub Kopitović 998,00€ 11. Božidar Vuksanović 998,00€ 12. Katarina Rolović Vukčević 998,00€ 13. Olga Sekulić 998,00€ 14. Veselin Mićović 998,00€ 15. Slavenko Bajić 998,00€ 16. Vladimir Joković 748,50€ 17. Zorica Pavićević 998,00€ 18. Zoran Mustur 998,00€ 19. Dragomir Bečanović 998,00€ 20. Dragoljub Fatić 499,00€ 21. Andrija Popović 998,00€ 22. Katica Lješković 998,00€ 23. Marijana Bulatović 998,00€ 24. Duško Ćirković 998,00€ 25. Ranko Miranović 499,00€ 26. Danilo Karadžić 998,00€ 27. Milan Ivanović 998,00€ 28. Brajan Nenezić 998,00€ 29. Mira Bjedov Nikolić 998,00€ 30. Rajko Vujadinović 998,00€ 31. Milorad Gajović 499,00€ 32. Goran Đukanović 998,00€ 33. Miomir Bakrač 998,00€ 34. Momir Bakrač 998,00€ 35. Đorđije Vujičić 499,00€ 36. Dragiša Blagojević 998,00€ 37. Blažo Lisičić 998,00€ 38. Bogdan Đurović 499,00€ 39. Veljko Uskoković 998,00€ 40. Igor Vušurović 998,00€ 41. Ratko Đurković 998,00€ 42. Petar Kapisoda 998,00€ 43. Željko Vičević 998,00€ 44. Vlado Šćepanović 998,00€ 45. Predrag Drobnjak 998,00€ 46. Dragoslav Božović 998,00€ 47. Petar Porobić 998,00€ 48. Dragan Adžić 998,00€ 49. Ranko Perović 998,00€ 50. Nenad Vukanić 998,00€ 51. Siniša Matijašević 998,00€ 52. Milanka Čelebić 998,00€ 53. Dragica Orlandić 998,00€ 54. Dragan Miranović 499,00€ 55. Maja Savić 998,00€ 56. Nikola Bulatović 998,00€

GOTOVO NJIH 50 PRIMAJU DVIJE PROSJEČNE ZARADE I TO GOTOVO 1.000 EURA MJESEČNO. ŠTO ĆE REĆI DA SU SVI ONI DOBITNICI ZLATNE MEDALJE, A U PRAKSI ZAPRAVO NIJE TAKO

NACIONALNE PENZIJ VRHUNSKE SPORTSK ⌦ Kosta Bošković

Ministar sporta u Vladi Crne Gore Nikola Janović nedavno je na sajtu Ministarstva objavio nešto je trebalo (ili bolje reći - moralo) mnogo ranije da bude dostupno javnosti. Nekadašnji legendarni vaterpolista ponudio je uvid u spisak sportista (njih 56) koji dobijaju nacionalne penzije, a već na prvi pogled uočavaju se mnoge nelogičnosti, na koje oni koji su ih dodijelili (nekadašnje Ministarstvo kulture, sporta i medija i Uprava za mlade i sport) duguju objašnjenje javnosti Crne Gore. U svakom slučaju, ministar sporta je za Dnevne novine pojasnio sa kakvim se to nelogičnostima susreo, objasnio dosadašnji način utvrđivanja onih koji zaslužuju “titulu” vrhunski sportista, kao i kategorizaciju nacionalnih naknada, dalje akcije Ministarstva...

■ ZLATO SA OI, POI I SP - DVIJE PROSJEČNE NETO ZARADE

Za početak nam je Nikola Janović objasnio način na koji se utvrđuje visina nacionalnih penzija, koja se kreće od 499 do 998 eura...

“Za ostvareno prvo mjesto na Olimpijskim i Paraolimpijskim igrama i jedinom zvaničnom Svjetskom seniorskom prvenstvu u određenom sportu, koje je na programu Olimpijskih i Paraolimpijskih igara nacionalna naknada iznosi dvije prosječne mjesečne neto zarade u Crnoj Gori”, istakao je Janović.

Ministar sporta je dalje

Apsurd - kad zlato lavica manje vrijedi

Koliko aktuelna uredba ima apsurda, takođe je objasnio ministar Janović.

“Apsurd je kompletiran na način da po sadašnjoj uredbi, kada bismo uzeli na primjer rukometašice Crne Gore koje su osvojile zlato na EP, one bi trebalo da dobijaju manju penziju nego neko ko je u neolimpijskom sportu ili na nekom amaterskom takmičenju prije 30 godina osvojio medalju”, istakao je Janović.

Zanimljivo je upravo to što tek stasava generacija sportista na čelu sa vaterpolistima (takođe imaju zlato sa EP), rukometašicama i još par sportista koji su u pojedinačnim olimpijskim sportovima sa Crnom Gorom osvojili najsjajnija odličja, koji se nalaze u takozvanim pasivnim penzijama, jer će sa 40 godina i oni steći pravo na njih. objasnio i da se jedna i po prosječna mjesečna neto zarada dobija za ostvareno drugo i treće mjesto na OI, POI i SP, kao i za prvo mjesto na jedinom zvaničnom Evropskom seniorskom prvenstvu u određenom sportu, koje je u programu POI i OI. I na kraju jedna prosječna mjesečna neto zarada dobija se za bronzanu medalju sa pomenutih takmičenja.

reklo bi se da su praktično svi oni tokom svojih karijera Crnoj Gori donosili zlatne medalje sa najvećih takmičenja, jer ih čak 48 prima maksimalne nacionalne penzije.

“Naknade za ostvarene vrhunske sportske rezultate trebalo bi da budu balans između sportskih standarda i zasluga sportista s jedne, i realnih budžetskih mogućnosti države s druge strane. Zadatak Ministarstva je da se taj balans u praksi i ostvaruje i da ne narušava funkcionisanje sistema u opštem smislu”, istakao je Janović.

“Da li je taj balans postignut? Kao ministar sporta ističem da nije”.

Janović je jednostavnim primjerom i objasnio zašto je tako...

“Prostim uvidom u spisak na kojem se nalazi 56 korisnika, svega sedmoro lica prima iznos od jedne prosječne zarade, koliko sljeduje onog ko je na E P, OI i SP

■ SAMO OSMORO NE PRIMA 998 EURA

Uvidom u spisak 56 sportista sa zvanjem “vrhunski”

Nikola Janović

HILJADA EURA JE PRIBLIŽAN IZNOS KOJI VLADA CRNE GORE GODIŠNJE IZVDAJA PO OSNOVU NAKNADA ZA VRHUNSKE SPORTISTE, ALI I SPORTSKE INVALIDNINE. KADA SE NJIMA PRIKLJUČE NOVE GENERACIJE (VATERPOLISTI, RUKOMETAŠICE CG...) TA SUMA ĆE PREMAŠITI MILION

MOJ TIKET

NEDJELJA, PONEDJELJAK I UTORAK, 30. 4, 1. I 2. 5. 2017.

MILOŠ ANTIĆ novinar DN

✓ Roma - Lacio ✓ Everton - Čelzi ✓ Inter - Napoli ✓ Sloboda - Željezničar ✓ Selta - Atl. Bilbao

55

1 1X GG 2 GG

OVIĆEM INICIRAĆE PROMJENU UREDBE

Fetel na ulicama Sočija

JE DEGRADIRALE KE REZULTATE Dacrvenim li će i Soči biti u bojama?

FORMULA 1 VELIKA NAGRADA RUSIJE

ŠTA ĆE MINISTARSTVO SPORTA UBUDUĆE RADITI PO OVOM PITANJU

Ministar Janović nam je objasnio i koji će to biti njegovi naredni koraci po pitanju nacionalnih penzija...

“Imamo u planu donošenje novog zakona o sportu koje nužno za sobom povlači, između ostalog, i inoviranje postojećih procedura utvrđivanja statusa vrhunskog sportiste i ostvarivanja prava na

doživotnu naknadu, posebno imajući u vidu da evolucija sportskih standarda podrazumijeva i obavezu redefinisanja zakonskih rješenja kako bi se postigla potpuna usklađenost”, istakao je Janović.

To takođe znači...

“Da će Ministarstvo sporta u narednom periodu donijeti i uredbu

(prethodna je iz 2015) kojom će se još preciznije utvrditi gradacija nagrada po osnovu medalja i premija, dok sa žaljenjem konstatujem da i ova sadašnja nije do kraja ispoštovana prilikom utvrđivanja visine naknada”, dodao je Janović.

osvojio bronzanu medalju.

Jedna i po prosječna zarada pripada onom ko ima srebrnu medalju i takvih je na spisku naknada samo jedan, dok svi ostali, gotovo njih 50 primaju dvije prosječne zarade i to gotovo 1.000 eura mjesečno. Što će reći da su svi oni dobitnici zlatne medalje, a u praksi zapravo nije

tako. Šta više, to je u suprotnosti sa važećim zakonskim propisima”, jasan je Janović.

snici doživotne naknade, kojima je status vrhunskog sportiste utvrđen na osnovu osvojenih medalja na amaterskim prvenstvima u određenim sportovima, pa čak i u neolimpijskim. Smatramo da je ovakvim tumačenjem člana 50 Zakona o sportu iz 2004. i izmjenama iz 2007. u velikoj mjeri degradiran vrhunski sport u Crnoj Gori i obesmišljen koncept statusa vrhunskog sportiste i prava koja mu po tom osnovu pripadaju”, istakao je Janović i dodao da je aktuelni Zakon o sportu iskoračio u odnosu na to rješenje i postrožio uslove eliminišući međunarodno priznat rezultat od posebnog značaja za Crnu Goru.

“Da su tada važili kriterijumi iz aktuelnog zakona, mnogi bi ostali bez sportskih naknada, a navedeno nas upućuje na zaključak da je predmetna odredba u tadašnjem zakonu o sportu urađena ili sa vrlo malo znanja o sportskoj oblasti ili sa jasnom namjerom da se obesmisli vrhunski sport”, zaključio je Janović.

■ KRIV ZAKON IZ 2004.

Za nelogičnosti je umnogome kriv Zakon o sportu koji je donešen 2004, a izmijenjen 2007. godine...

“Na osnovu njih su utvrđeni statusi vrhunskog sportiste za većinu aktivnih primalaca naknade, a uslov je bio da je na sportskim takmičenjima ‘dva ili više puta ostvario međunarodno priznat rezultat od posebnog značaja za Crnu Goru’, što je bila krajnje zabrinjavajuća odredba koja je otvorila prostor za jako široka tumačenja sportskih rezultata u periodu primjene navedenog zakona”, objasnio je Janović.

Ministar sporta je istakao i zašto...

“To se potvrđuje kroz primjere određenih lica koja su aktivni kori-

Dva puta na najvišem stepeniku pobjedničkog postolja (Australija i Bahrein), jednom na drugom (Kina) Sebastijan Fetel i Fereri na startu nove sezone pokazali su da su se dva velikana vratila. Danas je vrijeme za četvrtu priču sezone, Veliku nagradu Rusije na ulicama Sočija, a po kvalifikacijama bi se reklo i da će olimpijski grad biti u crvenim bojama.

Upravo će super Seb startovati sa pol pozicije na današnjoj (14.00h) trci na oba-

li Crnog mora, pored njega iz prvog reda krenuće timski kolega Kimi Raikonen.

Sa trećeg mjesta trku počinje Valteri Botas, a iza njega kolega iz Mercedesa Luis Hamilton (slavio u Kini), Danijel Rikardo (Red Bul), Felipe Masa (Vilijams)...

“Bilo je dobro danas, ali imam osjećaj da možemo još više. Ovo je na papiru Mercedesova staza i mislim da taj tim u Sočiju još nije pokazao sve što može”, istakao je Fetel.

K.B.

ATP BARSELONA, DANAS FINALE

Nadal da, Marej ne

Neobično hladna Barselona dobila je svoje finaliste. Istina pomalo neočekivane. Rafael Nadal je odradio Horasija Sebaljosa (6:3, 6:4) i plasirao u finale, ali ga tamo nije čekao Endi Marej, pošto je prvog tenisera planete u polufinalu

eliminisao Austrijanac Dominik Tim - 6:2, 3:6, 6:4.

Rafael Nadal tako se našao u drugom finalu na šljaci zaredom, nakon što je prije nedjelju dana osvojio Monte Karlo.

Današnje finale počeće u 12h.

K.B.

56

sport

NEDJELJA, PONEDJELJAK I UTORAK, 30. 4, 1. I 2. 5. 2017.

Plava 11. zvjezdica ili nastavak sna u Baru

Kraj ili... Mornar u četvrtoM Meču finala dočeKuje Budućnost voli

fiBa liga šaMpiona

Banvit ili Tenerife?

Naš košarkaški stručnjak Zvezdan Mitrović nije uspio da zgrabi istorijsko finale FIBA Lige šampiona, pa će se danas sa Monakom protiv Venecije boriti za treće mjesto.

Za istoriju će igrati turski Banvit i španski Tenerife - ova dva tima odlučiće u finalu ko će biti prvi osvajača novog FIBA takmičenja.

Tenerife je u prednosti pošto je domaćin završnog turnira.

K.B.

semafor Za treće mjesto 17.15h Monako - Venecija Finale 20.15h Banvit - Tenerife.

Karate

Plavih 19 medalja Karatisti Budućnosti osvojili su 19 medalja na prvenstvu Crne Gore za poletarce, pionire i nade. Nikola Stanišić, Vuk Lazarević, Dušan Mijović, Luka Popović, David Dubak, Aleksa Jokić (zlato), Helena Popović, Mia Ramović i Elena Popovic (bronza) svom klubu donijeli su medalje u katama ekipno.

U katama pojedinačno odličja su zagrizli Elena Popović, Helena Popović, Dušan Mijović, Teodora Popović, Luka Popović (zlato), Vuk Lazarević, Nikša Zejak, David Dubak, Lana Tatar (srebro), Nikola Stanišić, Mia Ramović, Jovana Velimirović, Danilo Đurović, Aleksa Jokić, Jasmina Canović i Nikola Bucalo (bronza). K.B.

Novi okršaj: Anabija Voler u duelu sa Bojanom Subotićem Sjaj i snagu kojom privlači šampionska kruna košarkaši Mornara i Budućnosti osjetiće večeras, kada pehar za prvaka Crne Gore stigne u Bar... A da li će se u Podgoricu vratiti na isti način na koji je stigao ili u rukama aktuelnog šampiona države, zavisiće od velike bitke - četvrte po redu - u finalu košarkaške ERSTE lige.

Mornar i Budućnost Voli, večeras ponovo oči u oči u paklu Topolice... Plavi vode 2:1 u seriji, a nakon novih 40 minuta biće jasno da li će Budućnost prišiti i 11. zvjezdicu uz svoj grb ili će se “mornari” izboriti za još jednu šansu, za majstoricu u glavnom

finalna serija 1. meč: Budućnost - Mornar 78:64 2. meč: Mornar - Budućnost 73:62 3. meč: Budućnost - Mornar 90:69 4. meč: Mornar - Budućnost (večeras, 20.00h) 5. meč: Budućnost - Mornar (2. maj, 20.00h)* * Ukoliko bude potrebno da se igra

gradu i nastavak sna...

■ Pavićević: Maj-

storica i zbog...

Iz Mornara su (donekle i opravdano) grmili na sudije nakon trećeg meča, ali sada tvrde...

“Sve što je bilo u Podgorici zaboravili smo, fokusirani smo na utakmicu u Baru pred punim tribinama”, istakao je trener Mornara Đorđije Pavićević za portal sportbar.me. “Mislim da ljubitelji košarke u Crnoj Gori zaslužuju da gledaju majstoricu, jer time igra pod obručima samo dobija na popularnosti. Vjerujem da možemo do nje, ali ukoliko Budućnost bude bolja u našoj dvorani, prvi ću naravno, stisnuti ruku kolegi Đaletiću i čestitati titulu”.

■ Đaletić: NijaNse, kao i uvijek

Budućnost je ponovo na

Humani Pavićević PlaTio sve ulaznice Da je veliki čovjek trener Mornara Đorđije Pavićević pokazao je nedavno kada je za liječenje malene Selene Mandić iz Podgorice otkupio sve ulaznice za utakmicu Mornara u ABA ligi i tada uplatio pet hiljada eura. Sada je ponovo bio human.

Pavićević je na sličan način odlučio da pomogne liječenje 12-godišnjeg dječaka iz Bara Luke Mijača, pa je za večerašnji duel protiv Budućnosti platio sve karte (cijene su dva i tri eura), a navijači će moći besplatno da ih preuzmu na blagajni dvorane “Topolica” od 10 sati.

pragu još jedne titule - naravno, svi u timu iz Njegoševog parka bi željeli da se priča u finalu završi već večeras.

“Da, to je naša želja, ali to je jedno, a stvarnost je nešto drugo. Vidjećemo”, rekao je trener plavih Igor Đaletić. “Očekuje nas dosta težak meč, a svaki do sada je pokazao da je kvalitet izjednačen, nijanse su odlučivale, tako da nas ni sada neće očekivati lagana utakmica u Baru”. Šta bi moglo da odluči četvrti duel?

“Veća energija, želja za pobjedom, timska igra...

Ovo je već četvrta utakmica, vjerovatno su obje ekipe u zamoru, a mi imamo i velikih problema sa povredama... Mnogo je detalja koji će odlučivati o konačnom ishodu”, zaključio je Đaletić.

Kraj ili nastavak serije - biće pakleno večeras u Topolici.

K.B.

NEDJELJA, PONEDJELJAK I UTORAK, 30. 4, 1. I 2. 5. 2017.

57

SPORT

SPORTSKI EKRAN ⌦ Ivan Roćenović

NEDELJA:

PONEDELJAK:

RTCG 2

ARENASPORT 1

20.00h

01.30h

Mornar - Budućnost, košarka

ARENASPORT 2

ARENASPORT 1 12.30h 16.00h 18.00h 20.15h

17.30h

Bilbao - Andora, košarka Partizan - Napredak, fudbal C. zvezda - Vojvodina, fudbal FIBA LŠ - finale, košarka

18.00h

18.00h

NEDJELJA

DAN KALĆA - Nedjelja donosi nekoliko sjajnih mečeva italijanske Serije A. Od 12.30h ljuti rimski derbi Roma Lacio, dok od 20.45h igraju Inter i Napoli. (Arenasport)

Jokohama - G. Osaka, fudbal Rusija, Formula 1 Totenhem - Arsenal, fudbal LŠ fajnal-for, odbojka LA Klipers - Juta, košarka

SPORTKLUB 3

Britanija, superbajk SP, fudbal na pIjesku

ARENASPORT 1 18.00h C. Zvezda - Mega Leks, košarka

ARENASPORT 2

SPORTKLUB 2

01.00h

Olimpik - Zorija, fudbal ATP Barselona, tenis Braga - Sporting, fudbal Belenenseš - Fereira, fudbal

Baltimor - Boston, bejzbol

ARENASPORT 3 20.45h Real Madrid - Atl.Madrid, fudbal

ARENASPORT 4

SPORTKLUB 3

16.00h 01.00h

13.00h Man. junajted - Svonsi, fudbal 15.00h Everton - Čelzi, fudbal 17.00h Efes - Fenerbahče, košarka 18.30h Eibar - Leganjes, fudbal 20.45h Selta - Atl.Bilbao, fudbal

Arka - Leh, fudbal Otava - NJ Rendžers, hokej

SPORTKLUB 1 17.45h 20.00h

SPORTKLUB 4

13.45h Tur Romandije, biciklizam 15.30h Augzburg - Hamburg, fudbal 17.30h Hofenhajm - Frankfurt, fudbal 21.00h Atlanta - DC Junajted, fudbal 23.00h SP, fudbal na pijesku

ATP Minhen, tenis

UTORAK:

SPORTKLUB 1

EUEUROSPORT 2

11.00h

14.30h 21.15h

18.30h Monpelje - Vesprem, rukomet

Osasuna - Deportivo, fudbal Midlzbro - Man. siti, fudbal Alkmar - Vitese, fudbal

SPORTKLUB 2

EUROSPORT 2

ARENASPORT 5

12.00h 15.00h 18.00h

12.00h Tomsk - Zenit, fudbal 17.00h Hueska - Rajo Valjekano, fudbal 21.00h Votford - Liverpul, fudbal

09.30h Kina, ekstremno jedrenje 14.30h Zenit - VEF Riga, košarka 18.30h Modena - Novara, odbojka (ž) 21.00h Malaga - Sevilja, fudbal

15.00h Krotone - Milan, fudbal 17.00h WRC Argentina 18.30h Real M. - Estudijantes, košarka 20.45h Inter - Napoli, fudbal

13.00h 16.00h 19.00h 21.15h

Klub Briž - Varegem, fudbal

SPORTKLUB 1

ARENASPORT 3

10.00h 14.00h 17.30h 19.20h 21.30h

Osijek - Lokomotiva, fudbal

ARENASPORT 4

15.00h Palermo - Fiorentina, fudbal 17.15h FIBA LŠ - za 3.mjesto, košarka 21.00h St.Luis - Nešvil, hokej

ARENASPORT 4

Slovan - Bohemians, fudbal

ARENASPORT 3

ARENASPORT 2

12.30h Roma - Lacio, fudbal 15.00h Kaen - Marsej, fudbal 17.00h Dižon - Bordo, fudbal 19.00h Split - Slaven, fudbal 21.00h Nica - PSŽ, fudbal 00.05h Boka juniors - Arsenal, fudbal

Vašington - Pitsburg, hokej

Ural - Lokomotiva, fudbal Olimpijakos - Efes, košarka

SPORTKLUB 2

UTORAK

Kreće bitka za Kardif! U prvom meču polufinala Lige šampiona, u reprizi prošlogodišnjeg finala, Real dočekuje gradskog rivala Atletiko (ARENASPORT 3, utorak - 20.45)

11.00h

ATP Minhen, tenis

EUROSPORT 14.00h 18.00h

ATP Eštoril, tenis ATP Eštoril, tenis

EUROSPORT 2 21.15h

SP, fudbal na pIjesku

58

sport

NEDJELJA, PONEDJELJAK I UTORAK, 30. 4, 1. I 2. 5. 2017.

PREMIJER LIGA (35. KOLO)

SUBOTA Sautempton - Hal siti Stouk siti - Vest Hem junajted Vest Bromvič Albion - Lester siti Sanderlend - Bornmut Kristal Palas - Barnli NEDJELJA 13.00h 15.05h 15.05h 17.30h

0:0 0:0 0:1 0:1 0:2

Mančester junajted - Svonsi siti Everton - Čelsi Midlzbro - Mančester siti Totenhem Hotspur - Arsenal

PONEDJELJAK 21.00h

Votford - Liverpul

PRIMERA (35. KOLO)

SUBOTA Real Sosijedad - Granada Real Madrid - Valensija Las Palmas - Atletiko Madrid Espanjol - Barselona NEDJELJA 12.00h 16.15h 18.30h 20.45h

2:1 2:1 0:5 0:3

Osasuna - Deportivo La Korunja Real Betis - Deportivo Alaves Eibar - Leganes Selta Vigo - Atletik Bilbao

PONEDJELJAK 21.00h

Malaga - Sevilja

SERIJA A (34. KOLO)

SUBOTA Torino - Sampdorija

1:1

NEDJELJA 12.30h 15.00h 15.00h 15.00h 15.00h 15.00h 15.00h 20.45h

Roma - Lacio Đenova - Kijevo Palermo - Fiorentina Krotone - Milan Kaljari - Peskara Empoli - Sasuolo Bolonja - Udineze Inter - Napoli

BUNDESLIGA (31. KOLO)

SUBOTA Borusija Dortmund - Keln Majnc 05 - Borusija Menhengladbah Verder Bremen - Herta Berlin Darmštad 98 - Frajburg RB Lajpcig - Ingolštad Volfsburg - Bajern Minhen NEDJELJA 15.30h 17.30h

0:0 1:2 2:0 3:0 0:0 0:6

Augzburg - Hamburger Hofenhajm - Ajntraht Frankfurt

LIGA 1 (35. KOLO)

SUBOTA Monako - Tuluz Monpelje - Lil Bastija - Ren Nant - Lorijen Gengam - Sent-Etjen Mec - Nansi NEDJELJA 15.00h 17.00h 21.00h

Kristijano

REAL SRUŠIO VALENSIJU U DERBIJU (2:1)

Evropski vikend

3:1 0:3 1:0 1:0 0:2 2:1 Kaen - Olimpik Marsej Dižon - Bordo Nica - Pari Sen Žermen Priredio: A.Popović

⌦ Aleksandar Popović

Real je uspio da preskoči jednu od najtežih prepreka u borbu za titulu šampiona Španije.

“Merengesi” su pobijedili Valensiju (2:1) u 35. kolu. Kristijano Ronaldo doveo je u vođstvo tim iz Madrida u 27. glavom, ali su gosti izjednačili pogotkom Danija Pareha iz slobodnog udarca u 82. minutu. Međutim, kada se činilo da će “slijepi miševi” zakinuti slavnog rivala, Marselo je atipičnom desnom nogom u 86. pogodio za pobjedu.

Uz zlata vrijednu pobjedu Reala, ponovo je Ronaldo taj o kojem bruji Evropa. Nevjerovatni Portugalac postigao je 367. prvenstveni gol i time postao najbolji strijelac u istoriji šest najjačih evropskih liga (Španija, Engleska, Italija, Njemačka, Francuska i Portugal).

“Predator iz Madeire” tako je pretekao Džimija

Najbolji strijelci u istoriji šest najjačih evropskih liga 1. Kristijano Ronaldo 2. Džimi Grevs 3. Gerd Miler 4. Lionel Mesi 5. Stiv Blomer

367 366 365 345 317

22

Bombarder iz Portugala: Ronaldo, pa svi ostali Grevsa, nekadašnjeg napadača Čelsija, Milana, Totenhema i Vest Hema, koji je stao na 366. pogodaka, a bio je rekorder od 1980. godine.

Ronaldo je tri gola postigao za Sporting, 84 za Mančester junajted i čak 280 za Real, a sve je to ostvario u 483 utakmice, dok je Grevs 366 potpisao u 566 susreta.

Iza njih su Gerd Miler (365), Lionel Mesi (345),

penala u primeri odb ranio je rekordni golman Valensije dijego alVeš.

BAJERN OSRAmOTIO VOLfSBURg (6:0) I pOSTAO 27. pUT ŠAmpION

Šesticom do istorijske petice Peti put zaredom, što mu je uspjelo prvi put u istoriji, Bajern je postao šampion Njemačke - ukupno po rekordni 27. put! Gigant iz Minhena tri kola prije kraja Bundeslige matematički je odbranio krunu i to šesticom u dvorištu Volfsburga (6:0)! David Alaba u 19, Robert Levandovski u 36. i 45, Arjen Roben u 66, Tomas Miler u 80. i Džošua Kimik u 85. minutu potpi-

DA LI STE ZNALI?

Da je Karlo Anćeloti osvojio četiri od pet najjačih evropskih liga kao trener. Italijan je pokorio Seriju A (sa Milanom), Premijer ligu (sa Čelsijem), Ligu 1 (sa PSŽ-om) i sada Bundesligu (sa Bajernom), a jedino nije uspio da osvoji Primeru sa Realom.

sali su blamažu “vukova”, pa je slavlje za Karla Anćelotija i njegove igrače moglo da počne.

“Prelijep je osjećaj postati šampion Njemačke. Istina, mogli smo puno bolje u Ligi šampiona i Kupu Njemačke, ali je i ovo sjajno,” rekao je Anćeloti.

Tri kola prije kraja Bajern ima 10 bodova više od drugoplasiranog Lajpciga.

A.P.

NEDJELJA, PONEDJELJAK I UTORAK, 30. 4, 1. I 2. 5. 2017.

BOMBARDO! 367

SPORT

59

, REKORDER RONALDO UĹ AO U ISTORIJU

Barsa i dalje “presira� Real

REKORDNIH PRVENSTVENIH GOLOVA POSTIGAO JE KRISTIJANO RONALDO U KARIJERI.

Stiv Blomer (317).

U borbi za treće mjesto i direktan plasman u Ligu ĹĄampiona sljedeće sezone Atletiko Madrid je “bacio rukavicuâ€? Sevilji. “KolÄ?onerosiâ€? su razbili Las Palmas (5:0), a Stefan Savić odigrao je cijeli susret i zaradio Ĺžuti karton. Sada tim Dijega Simeonea ima tri boda viĹĄe, a Sevilja i Stevan Jovetić moraju da odgovore veÄ?eras (21h) u dvoriĹĄtu Malage.

Pobjedom u gradskom derbiju (3:0) protiv Espanjola, sjajna Barselona nastavila je trku sa Realom za titulu ĹĄampiona Ĺ panije. Katalonci su slavili u komĹĄiluku golovima Luisa Suareza u 50. i 87, te Ivana Rakitića u 76. minutu. Time “blaugranaâ€? ima 81 bod, koliko i Real Madrid, ali “merengesiâ€? imaju utakmicu manje. MeÄ‘utim, Barsa je trenutno lider jer je bolja u meÄ‘usobnom duelu, ĹĄto stvara dodatni pritisak rivalu iz Madrida uoÄ?i posljednjih nekoliko kola.

ZIDAN: Teťka i vrijedna pobjeda. Ovakvi trijumfi su najslađi kad se dogode u finiťu utakmice.

Diego AlveĹĄ, maĹĄina za penale Golman Valensije Dijego AlveĹĄ odbranio je penal Kristijanu Ronaldu u 57. minutu na Santijago Bernabeu, Ä?ime je potvrdio da je prava maĹĄina za penale. ÄŒudesni Brazilac skinuo je Portugalcu treći jedanaesterac u Primeri, a CR7 mu je samo jednom zatresao mreĹžu sa bijele taÄ?ke.

Takođe, ovo je Alveťu bila 22. odbrana penala u Prime-

ri, po Ä?emu je apsolutni rekorder i teĹĄko da će u narednim godinama neko uspjeti da popravi njegovo nevjerovatno dostignuće. “Penal je psiholoĹĄka bitka izmeÄ‘u izvoÄ‘aÄ?a i golmanaâ€?, izjavio je jednom AlveĹĄ, ali on nije pobjednik u toj bici nego u cijelom ratu.

PREMIJERŠIP, 34. KOLO SELTIK RAZMONTIRAO RENDŽERS 5:1

KELTI RAZMONTIRALI POLICAJCE Vladar ĹĄkotskog fudbala nanio je jedan od najteĹžih poraza u istoriji svom vjekovnom rivalu. Seltik je nasred Ajbroksa razbio RendĹžers (5:1) u 34. kolu ĹĄkotskog PremijerĹĄipa i osramotio komĹĄije u 409. Old Firmu. “Keltiâ€?, koji su joĹĄ 2. aprila osvojili 48. titulu u klupskoj istoriji, tako su slavili i u trećem od Ä?etiri ligaĹĄka derbija (5:1, 2:1), a bili su bolji i u Liga Kupu (1:0) i Superkupu Ĺ kotske (2:0). Gosti su vodili već od sedmog minuta, kada je Skot Sinkler uspjeĹĄno realizovao penal, da bi samo jedanaest minu-

ta kasnije Leon Grifits duplirao prednost zeleno-bijelih. Tim rezultatom otiĹĄlo se na odmor, da bi se dominacija Seltika nastavila u 52. minutu preko Kaluma Mekgregora, odnosno Dedrika Bojate u 66. “Policajciâ€? su uspjeli da smanje u 81. minutu preko Kenija Milera, prije nego ĹĄto je Mikael Lustig postavio konaÄ?an rezultat u 87.

Ekipa Brendana RodŞersa i dalje ne zna za poraz u ligi, zauzima prvo mjesto sa 94 boda i gol razlikom 92:23, dok je RendŞers trećeplasirani sa 58 bodova. A.P.

Dobar utisak pokvario visok poraz od BiH

MLAÄ?I KADETI IZGUBILI OD BIH 4:0

Lekcija za kraj turnira i izgubljeno 1. mjesto PODGORICA - Stadion: Trening kamp FSCG. Sudija: Ivan Ĺ arac (Crna Gora). GOLOVI: 1:0 Harun HadĹžić 33’, 2:0 Mirko Milikić 45’ (a.g.), 3:0 Dragan Matković 51’, 4:0 Dragan Matković 74’. Ĺ˝uti kartoni: Andrej Ä?okanović (Bosna i Hercegovina).

BOSNA I HERCEGOVINA: Luka KaÄ?avenda (Belmin Dizdarević), Andrej Ä?okanović (Tarik-Leon ÄŒerkez), Dino Islamović (Nenad Nikić), Dragan Matković, Stefan Rankić, Amar Spahić (Haris Brkić), Armin Ĺ arić, Ermin Kadrić (DĹženan HodĹžić), Harun HadĹžić (Kristijan Stanić), Ivor KreĹĄić (Ivan Ĺ arÄ?ević), Edin Mujić (Mate Pirić).

Selektor: Zoran Erbez.

CRNA GORA: Petar Radulović, Matija DrinÄ?ić, Andrej Pupović, Mirko Milikić, Petar VukÄ?ević, Ivan Bojović, Andrija Krivokapić (Ognjen GaĹĄević), Ilija Vujović (Egzon DinoĹĄa), Amir Muzurović, Ivan VukÄ?ević, BalĹĄa Dubljević (Jovan Mirković).

Selektor: Boris MiliÄ?ković.

Poslije sjajnih igara i pobjeda protiv Kazahstana (2:0) i AzerbejdĹžana (3:0) uslijedio je pad - mlaÄ‘a kadetska selekcija Crne Gore je u 3. kolu UEFA razvojnog turnira poraĹžena od Bosne i Hercegovine sa 4:0 na Starom aerodromu. “Sokolićiâ€? su tako ispustili prvo mjesto na turniru, poĹĄto BiH ima isto bodova kao crveni, ali je meÄ‘usobno bolja...

SELEKTOR MILIÄŒKOVIĆ: U SUĹ TINI, POKAZALI SMO NAPREDAK NA TURNIRU. MEÄ?UTIM, I DALJE SU NAM PROBLEM OSCILACIJE U IGRI KOJE UTIÄŒU DA NE ODIGRAMO TRI UTAKMICE NA ISTOM NIVOU

SEMAFOR 1. KOLO Crna Gora - Kazahstan 2:0 AzerbejdĹžan - BiH 0:3 2. KOLO Crna Gora - AzerbejdĹžan 3:0 Kazahstan - BiH 2:1 3. KOLO Crna Gora - BiH 0:4 AzerbejdĹžan - Kazahstan 1:1 (penalima 5:4) TABELA: BiH 6 bodova, Crna Gora 6, Kazahstan 6, AzerbejdĹžan 0 “KonaÄ?an rezultat ne predstavlja realnu sliku deĹĄavanja na terenu. Tokom prvog dijela odigrali smo dobro, imali posjed i pokuĹĄavali da doÄ‘emo do gola protivnika kroz izraÄ‘ene akcije. Tokom prvog dijela susreta nedostajao nam je bolji zavrĹĄni pas. Na drugoj strani, Bosanci su uspjeli da iskoriste priliku i doÄ‘u do pogotka, da bi već na samom startu nastavka uz dosta sreće duplirali prednost. Nesrećno primljen drugi pogodak uticao je na naĹĄu selekciju, doĹĄlo je do pada koncentracije i niza greĹĄaka koje su Bosanci iskoristili da pogode joĹĄ dva puta i doÄ‘u do ubjedljive pobjedeâ€?, rekao je selektor Boris MiliÄ?ković poslije utakmice.

Crna Gora je torpedovana, nauÄ?ili smo lekciju na kraju turnira koji je sjajno organizovan kod nas, ali drugo mjesto nije loĹĄ rezultat... “Na kraju turnira, moram istaći da smo pokazali napredak u odreÄ‘enim segmenitima igre u odnosu na meÄ?eve koje smo igrali ranijeâ€?, rekao je MiliÄ?ković.

B.T.

60

SPORT

NEDJELJA, PONEDJELJAK I UTORAK, 30. 4, 1. I 2. 5. 2017.

Sada je pitanje časti U DREVNOM GRADU ĆE IGRATI BOKELJ I RUDAR

Ekipa Kalća na Zlatiboru

SJAJAN REZULTAT KALĆA NA ZLATIBORU

REKORDNI KLINCI

U Crnoj Gori su odavno stekli status najboljeg kluba i ekipe, a sada se dokazuju i na međunarodnoj sceni - fudbalski klub Kalćo je na “VIII UEFA Chin Chin Cup-u 2017” održanom na Zlatiboru ispisao rekorde!

Klub iz Podgorice na čelu sa trenerom Mirkom Šćepanovićem je osvojio zlatnu medalju u kategoriji 2008. godišta i srebrno odličje za generaciju rođenu 2007. godine.

“Nadali smo se uspjehu, jer smo osvojili gotovo sve turnire u Crnoj Gori.

Ali, ovo je bio međunarodni turnir i pred ovim dječacima je bio težak zadatak. Ponosan sam na njih”, poručio je Šćepanović.

Bez obzira na niske temperature i snijeg, turnir, na

kojem su učestvovala 134 tima iz regiona, organizovan je na maksimalnom i zavidnom nivou. Dječaci iz Kalća su svojim vršnjacima očitali fudbalsku lekciju... “Želio bih da zahvalim svim ljudima koji su vjerovali u ove male šampione”, dodao je Šćepanović.

Ekipu Kalća na turniru su predstavljali: Petar Vujović, Matija Rakčević, Jovan Zogović, Matej Boljević, Luka Ivezić, Ilija Bulatović, Aleksandar Radulović, Lazar Savović, Danilo Pejović, Jovan Anđić, Savo Radonjić, Nikola Debeljević, Luka Damjanović, Miloš Blagojević, Sava Borović, Aleksa Globarević, Đorđe Gardašević, Dragutin Šaranović, Lazar Mrkaić, Petar Pavićević.

U.R.

DRUGA LIGA CRNE GORE NEDJELJA, 16:30

Lider na testu u Baru Trka Koma i Ibra oko liderske pozicije i direktnog plasmana u Telekom 1. CFL se nastavlja iz kola u kolo, a lider Druge lige Crne Gore će biti na teškom ispitu u Baru...

Kom igra protiv Mornara, pobjeda mu je neophodna kako bi održao prvo mjesto, ali Mornar se neće predati - “mornari” eventualnim trijumfom mogu da se umiješaju u borbu za baraž za elitu.

Drugoplasirani Ibar u Rožajama igra protiv Berana, a Rožajci bi kvalitetom morali da riješe tu utakmicu bez problema. Trečeplasirani Otrant Olimpik ima težak meč - u Ulcinj im dolazi Jezero, koje još nije odustalo od trećeg mjesta.

Trijumf Otrant Olimpika bi Ulcinjane izbacio u orbitu,

TABELA

1. Kom 2. Ibar 3. Otrant O. 4. Mornar 5. Jezero 6. Cetinje 7. Igalo 8. Berane 9. Čelik 10. Radnički 11. Bratstvo

25 25 25 24 24 25 25 24 24 25 25

16 16 11 8 9 9 9 7 8 6 4

7 2 55 6 3 54 7 7 39 10 6 34 5 10 32 4 12 31 2 14 29 8 9 26 3 13 23 5 14 23 7 13 19

a Plavljane izbacio iz borbe za treću poziciju.

Bratstvo u Ljajkovićima čeka Cetinje, dok Čelik ne bi smio da ima problema sa Radničkim u Nikšiću...

RASPORED 28. KOLA (NEDJELJA, 16:30): Čelik Radnički, Bratstvo - Cetinje, Ibar - Berane, Kom Mornar, Otrant Olimpik Jezero.

B.T.

Za Kotorane nema kalkulacija. Svi u svlačionici Bokelja su svjesni šta im znači duel protiv Rudara, pa je zato iskusni strateg Milorad Malovrazić tokom cijele nedjelje žestoko radio sa svojim timom i sada je sve do igrača... Nada u opstanak još živi pod Vrmcem.

“Naravno da vjerujemo u opstanak. Nama je svaka naredna utakmica, tako reći, kvalifikaciona - nemamo prava na greš-

ku”, rekao je krilni fudbaler domaćina Lazar Pajović.

Kod Kotorana nema previše tajni - od prvog minuta će krenuti žestoko ka golu Pljevljaka, jer samo tako mogu do dobrog rezultata.

“Mislim da imamo velike šanse da dobijemo. Dobro smo trenirali tokom cijele sedmice, znamo da će biti teško jer i njima trebaju bodovi, ali idemo jako od prvog minuta”, podvukao

je Pajović. Najvažnija misija Rudara se neslavno završila u Radanovićima. Pljevljaci nijesu uspjeli da izbore prolaz u finale Kupa i tako spasu sezonu, pa im sada preostaje grčevita borba za opstanak bez baraža...

“Ne smijemo da se brukamo.

Sada je već pitanje časti, moramo da budemo svjesni toga, jer znamo da je Rudar među dva najveća kluba u Crnoj Gori”, jasan je štoper gostiju Mirko

BUDUĆNOST PRED PRAZNIM TRIBINAM

PLAVI, PRONA

⌦ Uroš Radulović

Alarm se odavno upalio, uzbuna je počela, a to znači samo jedno - Budućnost više nema prava na kiks!

Lider našeg šampionata je u žestokoj krizi, “plavi” u proljećnjem dijelu sezone su kao izgubljeni u lavirintu, ali moraju da pronađu izlaz i rješenje za sve probleme koji ih sputavaju. Poslije poraza od Petrovca (1:0), vrijeme je za obračun sa još jednim timom sa primorja - Budućnost će ugostiti Grblja, i to pred praznim tribinama zbog izrečene kazne FSCG-a (dvije utakmice kući i u gostima bez navijača) nakon nereda “Varvara” pod Malim brdom.

“Nedostajaće nam mnogo navijači. Oni su naša velika podrška, ma gdje god igrali. Pogotovo će nam sada nedostajati u teškom ciklusu koji je pred nama”, poručuje golman Podgoričana Miloš Dragojević.

■ DRAGOJEVIĆ: OVO JE KAO FINALE

Čuvar mreže Budućnosti je svjestan da Grbljani pucaju od samopouzdanja nakon istorijskog plasmana u finale Kupa Crne Gore.

“Motivisani su, ali mi moramo da budemo motivisaniji, jer se borimo za titulu. Ovu utakmicu moramo da shvatimo kao finale i da učinimo sve da ih pobijedimo”, podvlači Dragojević koji se dobro sjeća da su ih “trikolori” eliminisali iz borbe za duplu krunu: “Dužnici su nam, izbacili su nas iz Kupa, tako da imamo dovoljno razloga za trijumf.”

Hočko se oporavio, a Nikolić je nezamjenjiv u timu Grblja: Duel dvojice vezista sa prethodnog okršaja

BUDUĆNOST 17:00 NEDJELJA

GRBALJ

PODGORICA - Stadion: pod Goricom. Sudija: Miloš Bošković.

Pomoćnici: Jovica Tatar i Nikola Radulović. Delagat: Zdenko Šestović.

DRAGOJEVIĆ

L. CAREVIĆ

SIMOVIĆ VUKČEVIĆ RASPOPOVIĆ MIRKOVIĆ RAIČKOVIĆ MARKOVIĆ

M. CAREVIĆ NEDIĆ VUKČEVIĆ ČELEBIĆ NIKOLIĆ PAVLOVIĆ DRAGIĆEVIĆ ZORICA LAZAREVIĆ KORDIĆ

VUŠUROVIĆ

PEJAKOVIĆ

ĐALOVIĆ VUJOVIĆ

TRENER: Miodrag Vukotić NEDOSTAJE: Risto Radunović, Filip Mitrović (povrede)

TRENER: Dragoljub Đuretić NEDOSTAJE: Ilija Tučević (povreda)

Radišić.

U prethodnoj prvenstvenoj utakmici Rudar je kod kuće srušio Lovćen (2:0) - naš sagovornik vjeruje da protiv Kotorana treba upotrijebiti isti recept i dobar rezultat neće izostati.

“Moramo da napadnemo, ali isto tako i da brinemo o svojoj mreži. Što budemo ranije postigli gol to će nam biti lakše”, rezimirao je Radišić.

U.R. MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Bokelj: Neriješeno: Pobjeda Rudar:

27 7 3 17

16:30

BOKELJ

61

SPORT

NEDJELJA, PONEDJELJAK I UTORAK, 30. 4, 1. I 2. 5. 2017.

RUDAR

NEDJELJA

KOTOR - Stadion: pod Vrmcem. Sudija: Predrag Radovanović.

Pomoćnici: Veselin Radunović i Vladan Todorović. Delagat: Petar Stojanović.

RADANOVIĆ

PEROVIĆ OGNJANOVIĆ SIMUNOVIĆ RADUNOVIĆ MIJUŠKOVIĆ TOMIĆ ZLATIČANIN DENKOVIĆ

MACANOVIĆ

PAJOVIĆ

NIKEZIĆ

TRENER: Milorad Malovrazić BOKELJ nema problema sa sastavom

MA DOČEKUJE EKIPU GRBLJA

AĐITE SE!

ŽIVKOVIĆ

RADIŠIĆ

BRNOVIĆ KALIĆ

ALIĆ

RELJIĆ

JANKOVIĆ

BOŽOVIĆ

VUKOVIĆ

MELUNOVIĆ

TRENER: Radisav Dragićević

Svjestan teške situacije: Radišić u duelu sa Lazarevićem

UPITAN: Ermin Alić (povreda)

JEDINSTVO U BIJELOM POLJU PROTIV ISKRE KOJU ZANIMAJU TRI BODA

Teško je dobiti već dobijeno Vjeruje u gol poslije posta od dva mjeseca u prvenstvu: Napadač Rodoljub Paunović se nada trijumfu Iskre nad Jedinstvom u Bijelom Polju

najveći crnogorski stadion. To može da bude mač sa dvije oštrice za domaćina...

“Igraju slično kao mi - napadački. Sigurno da nam neće biti lako, jer znaju da ostvare dobar rezultat pod Goricom. Od prvog minuta moramo da budemo maksimalno odgovorni”, zaključio je Dragojević.

■ NEDIĆ: DOLAZIMO PO REZULTAT

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: 40 Pobjeda Budućnost: 25 Neriješeno: 9 Pobjeda Grbalj: 6 Zbog brojnih povreda Miodrag Vukotić ima ogromih problema u odbrani, a to je možda najbolje osjetio upravo golman Budućnosti. Podatak da su “plavi” svaki put primili gol u drugom dijelu sezone dovoljno govori koliko stručni štab ima glavobolja u defanzivi.

“Zbog čestih povreda u nastavku nam se dešavaju situacije da pravimo alternative - igrači koji ne igraju prirodne pozicije moraju da pokrivaju razna mjesta u timu. To nije funkcionisalo na najbolji mogući način, dolazilo je do grešaka, pada koncentracije - moramo da izađemo iz toga”, opominje Dragojević.

Grbalj je jedna od rijetkih ekipa koja se ne brani kada dođe na

Na posljednja tri ligaška meča u gostima Grbalj nije primio gol, a izvukao je pet bodova. Defanzivni blok trikolora je bio neprobojan u mečevima protiv Zete, Sutjeske i Mladosti, a najveće zasluge za to idu na račun štoperskog tandema Milan Carević - Nemanja Nedić.

“Budućnost ima kvalitetan napad, ali vjerujem u naše zajedništvo. Mislim da ćemo zaustaviti pokušaje protivnika da ugroze naš gol”, poručuje stameni Nedić kojeg ne zavaravaju loši rezultati Budućnosti: “Imaju odličan tim, igraju kod kuće i sigurno neće biti lako. Međutim, atmosfera u našim redovima je na zavidonom nivou, dišemo kao jedan i mislim da imamo psihološku prednost u odnosu na protivnika”.

A, psihološka prednost je stečena u srijedu kada je Grbalj pogotkom Milana Zorice otputovao u raj. “Trikolori” će se za trofej Kupa (31. maj) boriti protiv Sutjeske, ali priča o najljepšoj utakmici u sezoni je sada zabranjena riječ.

“To sada ostavljamo iza nas i fokusiramo se na borbu u prvenstvu.

Svaki bod do kraja šampionata je važan, tako da ćemo u Podgorici sigurno tražiti dobar rezultat”.

Jedinstvo je odavno u Drugoj ligi Crne Gore, a niz od 10 poraza zaredom ne izgleda lijepo. Međutim, u Bijelom Polju nijesu razmišljali o jačanju kadra dok su se svi pojačavali.

I sada ispaštaju.

Međutim, ekipa Denisa Ferahovića protiv svakoga skupo proda kožu, a tako će se postaviti i protiv Iskre koja dolazi u Bijelo Polje...

“Nemamo nikakav imperativ što se tiče rezultata, ali daćemo maksimum u ovome trenutku. Znamo ko nam dolazi u goste, znamo da je Iskra kvalitetna, da ima imperativ pobjede... Pošto smo rasterećeni, to je naša šansu da napravimo pozitivan rezultat”, nada je Vladan Gordić makar remiju.

Iskra dvije utakmice ne zna za trijumf (dva remija), imaju 36 bodova i sa Petrovcem dijele mjesto koje vodi u baraž. Sa nova tri MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: 11 Pobjeda Jedinstvo: 4 Neriješeno: 3 Pobjeda Iskra: 4

JEDINSTVO 16:30 NEDJELJA

ISKRA

BIJELO POLJE - Stadion: Gradski. Sudija: Radoje Pajović.

Pomoćnici: Miloš Asović i Boban Krstev. Delagat: Saša Bezarević.

BLAŽIĆ

ĐUROVIĆ GORDIĆ

BAOŠIĆ MUZUROVIĆ NAKAHARA KIKUČI

DRAŠKOVIĆ RAIČEVIĆ

HAJROVIĆ

KRIJEŠTORAC

BORIČIĆ

TRENER: Denis Fetahović JEDINSTVO nema problema sa sastavom

boda - koja su već upisana - na kratko bi se osjećali laganije...

“Znamo da Jedinstvo ima mladu ekipu koja želi da se nadigrava. Međutim, nas interesuje samo pobjeda. Sve osim tri boda za nas je loš rezultat”, rekao je napadač građana iz Danilovgrada, Rodoljub Paunović, koji zna da su dobijene utakmice - najteže...

“Kada svi kažu da su tri boda upisana, tada je najteže igrati. Znam da nam neće biti lako. Bitno nam je da pobijedimo, jer smatram da sa po-

DRINČIĆ PETROVIĆ JOVANOVIĆ PEJOVIĆ BULAJIĆ

KRSTOVIĆ

MUHOVIĆ HADŽANOVIĆ PAUNOVIĆ

BOŠNJAK

TRENER: Mirsad Omerhodžić ISKRA nema problema sa sastavom

bjedom definitivno ostajemo u ligi. Poslije Jedinstva, imamo malo teži raspored koji će odlučiti o baražu”, jasan je Paunović.

Najbolji strijelac Iskre je postigao sedam golova, napravio je mali post u prvenstvu, pa se nada da će krenuti protiv budućeg drugoligaša...

“Nadam se da ću sjutra biti korak bliže najboljem strijelcu lige. Očekujem gol, ali ne bih imao ništa protiv da neko od mojih saigrača bude strijelac”, podvukao je Paunović. B.T.

62

SPORT

NEDJELJA, PONEDJELJAK I UTORAK, 30. 4, 1. I 2. 5. 2017.

AKTUELNI ŠAMPION, EKIPA MLADOSTI ĆE UGOSTITI FINALISTU KUPA SUTJESKU

Prelomna utakmica šampionata

Dejan Vukićević je na psihološkom planu podigao Mladost i nakon 27 odigranih kola aktuelni šampion vjeruje da može odbraniti tron. “Romantičari” su prišli na svega četiri boda, potreban im je još jedan kiks Budućnosti, ali prije svega moraju da gledaju sebe i po

3

mogućnosti slave u svakom meču do kraja sezone.

Na noge im stiže ranjiva Sutjeska bez dva važna igrača u napadačkoj liniji - suspendovanih Ivana Boškovića i Miljana Vlaisavljevića.

“Biće teška utakmica, ali dobra za gledanje. Mi smo

VEZANE UTAKMICE MLADOST NIJE PRIMILA POGODAK - PROTIV RUDARA (0:1), MLADOSTI (2:0) I GRBLJA (0:0)

Zna koliko je bitna ova utakmica: Mirko Raičević, lider Mladosti

u nekoj mini seriji i zato se nadamo dobrom rezultatu”, poručuje najiskusniji fudbaler domaćina Mirko Raičević.

Jako i organizovano u defanzivi, pa onda brzo iz kontranapada po gol - tako igra Mladost i neće se puno toga mijenjati ni pred Su-

MLADOST 15:00 NEDJELJA

SUTJESKA

PODGORICA - Stadion: FK Mladost. Sudija: Jovan Kaluđerović.

Pomoćnici: Danijel Dević i Milutin Đukić. Delagat: Predrag Pajović.

GILJEN

LJULJANOVIĆ RADULOVIĆ

LAKIĆ

RAIČEVIĆ ĐURIŠIĆ

JABLAN MARTINOVIĆ NOVOVIĆ

BURZANOVIĆ PETROVIĆ

DAMJANOVIĆ BAKRAČ MI. VUČIĆ STIJEPOVIĆ ŠIMURA IVANOVIĆ

KOPITOVIĆ

ZARUBICA

BOŽOVIĆ

TRENER: Dejan Vukićević NEDOSTAJE: Stefan Bukorac (kartoni)

VUKOVIĆ

KOVAČEVIĆ

TRENER: Nikola Rakojević NEDOSTAJU: Miljan Vlaisavljević, Ivan Bošković (kartoni)

tjesku. Raičević je zadužen za čvrstinu na sredini terena, a mladi trio Marko Burzanović-Zoran Petrović-Boris Kopitović će imati obavezu da pronađe put do mreže Nikšićana.

“Vidio sam da nema Vlaisavljevića, a to je dobar znak, jer često igrači znaju da odigraju dobro protiv bivšeg kluba. Naša snaga se bazira na odbrani, ali isto tako se nadam da će sada napad zablistati”, kazao je popularni Ćiro i zaključio: “Ovaj meč može da prelomi neke ciljeve.”

Prije dvije nedjelje Sutjeska je izgledala kao kaznena ekspedicija, ali onda se sve razbilo u Tuzima - porazom od Dečića, onda i Zete, Nikšićani su izgubili svaku nadu za titulu, ali pokušaće da sakupe što više bodova prije finala Kupa.

“Imamo isti cilj kao pred

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: 28 Pobjeda Mladost: 10 Neriješeno: 7 Pobjeda Sutjeska: 11 svaku utakmicu - to je pobjeda. Mladost je kvalitetna ekipa, imali su dosta problema u završnici, pa se nadam da će tako biti i protiv nas”, rekao je najbolji igrač gostiju Igor Ivanović.

Brzonogi krilni fudbaler Nikšićana smatra da saigrači i on nijesu bili najbolji kada je to bilo najpotrebnije...

“Povezali smo šest pobjeda, a kada smo najmanje očekivali kiks to se dogodilo. Sapleli smo se, i to protiv konkurenata Zete i Dečića. Međutim, eventualna pobjeda protiv Mladosti bi sve to izbrisala”, jasan je Ivanović.

U.R.

CETINJANI NA OBILIĆA POLJANI IGRAJU VAŽAN MEČ U BORBI ZA OSTANAK STIŽE PETROVAC

Lovćen juri Petrovac, a nebeskoplavi mu bježe Lovćen igra još jedno finale za ostanak u eliti - prijestoničani sa 28 bodova za baraž zonom kasne šest poena, a na Obilića poljani go-

DA LI STE ZNALI? Četiri posljednje utakmice Lovćena i Petrovca su završene rezultatom 1:0 - dva puta su slavili “prijestoničani”, dva puta “nebeskoplavi”.

ste Petrovac koji ima osam bodova više i koji ih je oba puta savladao ove sezone.

Jasno je, ekipi Dragog Kanatlarovskog odgovara samo pobjeda, pošto bi ih remi ili poraz udaljili od baraž zone koju sanjaju...

“Svjesno smo situacije, prostor za grešku ne postoji, tako da moramo napasti tri boda. Pobjeda nad Petrovcem bi nam mnogo značila, jer bi im prišli na pet bodova zaostatka pet kola prije kraja. To bi nam dalo nadu da možemo da se nadamo ostanku”, jasan

LOVĆEN

16:30 PETROVAC NEDJELJA

CETINJE - Stadion: Obilića poljana. Sudija: Miloš Novović.

Pomoćnici: Aleksandar Đikanović i Nikola Razić. Delagat: Nikola Gegaj.

PEROVIĆ MARTINOVIĆ TATAR MARKOVIĆ RACKOVIĆ LOPIČIĆ BOGDANOVIĆ GEMISTOS NIKOLIĆ MONTENEGRO ĐUROVIĆ

POPOVIĆ VUJOVIĆ TOMKOVIĆ RADOVANOVIĆ ČOLIĆ MARKOVIĆ

KACIĆ

KOŠUTA BURZANOVIĆ VUČINIĆ

PEPIĆ

TRENER: Dragi Kanatlarovski

TRENER: Aleksandar Nedović

NEDOSTAJE: Dominik Korea (suspenzija)

NEDOSTAJE: Zoran Mikijelj (suspenzija)

je golman Lovćena Mićo Perović.

Crveni sa Cetinja su vezali remi (Iskra) i poraz (Rudar), dok Petrovac iz kola u kolo diže formu (uzeli sedam bodova na posljednje četiri utakmice)...

“Petrovac je dobra ekipa, stoji dobro u polju, kompaktni su u odbrani, a u napadu imaju Igora Burzanovića koji je dokazao da je jedan od najboljih igrača lige. Međutim, koncentrisani smo

63

SPORT

NEDJELJA, PONEDJELJAK I UTORAK, 30. 4, 1. I 2. 5. 2017.

BITKA ZA IZLAZAK NA EVRO SCENU ZETA NA TREŠNJICI DOČEKUJE CRNU BEŠTIJU IZ TUZI

Motiv vukova ili strast Dečića Telekom 1. CFL

Da li je vrijeme da Zeta savlada Dečić u ovoj sezoni: Aldin Adžović će dirigovati igrom “vukova” Četvrti protiv trećeg. Direktna borba za izlazak na evro - scenu. Ekipe koje se nikada ne predaju, timovi koji se dižu kada svi misle da su konačno pali...

“Trešnjica” će da bude svjedok velikog okršaja - Zeta sa 42 boda na svom kontu dočekuje Dečić koji ima tri poena više, šest kola prije kraja sezone u Telekom 1. CFL. Da Fudbalski savez Crne Gore nije kaznio Zetu sa šest bodova ove sezone, “vukovi” bi bili sigurni u borbi za Evropu i razmišljali bi čak o tituli.

Međutim, sada moraju da se bore za Evropu, a na oduzete bodove (tri su im oduzeta prošle nedjelje) prvi šampion Crne Gore je odgovorio pobjedom nad Sutjeskom u

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: 30 Pobjeda Zeta: 17 Neriješeno: 8 Pobjeda Dečić: 5

27

15

6

6

46:20

51

2. Mladost

27

13

8

6

29:14

47

3. Dečić

27

13

6

8

25:25

45

4. Sutjeska

27

11

9

7

34:22

42

5. Zeta

27

13

6

8

26:17 39 (-6)

6. Grbalj

27

9

11

7

23:19

38

7. Petrovac

27

10

6

11 25:32

36

8. Iskra

27

10

6

11 19:28

36

9. Rudar

27

9

7

11 28:25

34

10. Lovćen

27

8

7

12 14:23

28

11. Bokelj

27

6

9

12 22:30

27

12. Jedinstvo

27

2

5

20 13:49

11

16:30

ZETA

DEČIĆ

NEDJELJA

GOLUBOVCI - Stadion: Trešnjica. Sudija: Mileta Šćepanović.

Pomoćnici: Dragan Vujović i Marjan Paunović. Delagat: Miodrag Božović.

MIJATOVIĆ

BOŽOVIĆ

prošlom kolu...

“Pobjeda u Nikšiću nas je vratila u život, psihički nas totalno oporavila. Sada smo spremni, oporavili smo se od svih problema koji su nas zadesili u ovom dijelu šampinata”, jasan je vezista Aldin Adžović, koji je sa Zetom prije pobjede nad Sutjeskom vezao dva poraza (Petrovac, Grbalj).

Dečić je crna beštija za družinu Dušana Vlaisavljevića pošto su oba puta ove sezone bili uspješniji tim - ekipa iz Tuzi je slavila sa

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: 36 Pobjeda Lovćen: 11 Neriješeno: 8 Pobjeda Petrovac: 17

Perović

1. Budućnost

na sebe, Petrovac dolazi nama u goste, a pobjeda je naša slamka spasa”, poručio je Perović.

Petrovac je trijumfom nad Budućnošću prodisao, upisao još jedan dobar rezultat, a meč viner protiv “plavih” Burzanović razmišlja pozitivno...

“Lakše dišemo poslije Budućnosti, ali nas na Cetinju čeka težak posao. Lovćen nema pravo na kiks, dok smo mi donekle rasterećeniji. Pokušaćemo da to iskoristimo, da zabilježimo tri-

VUJAČIĆ P. PEŠUKIĆ MILOJKO

CAVNIĆ

VUKČEVIĆ

SEKULIĆ

ADŽOVIĆ

MIHAILOVIĆ PREBIRAČEVIĆ NESTOROVIĆ PADOVIĆ BOŽANOVIĆ PEPIĆ

LJULJĐURAJ N. KRSTOVIĆ

KALEZIĆ

TRENER: Dušan Vlaisavljević NEDOSTAJE: Filip Kukuličić (suspenzija)

1:0 u Golubovcima, te 2:0 u Tuzima...

“Dečić je odlična ekipa, pravi odlične rezultate, tako da nas čeka izuzetno teška uta-

jumf, kako bi mirnije ušli u završnicu prvenstva”, rekao je Igor Burzanović, koji je podvukao...

“Ako dobijemo, praktično bi završili posao oko ostanka, a možda bi onda mogli da uradimo nešto više”.

Da li će Lovćen prići Petrovcu ili će Petrovac pobjeći Lovćenu?

B. T.

ĐUKIĆ

KUČ ĐURANOVIĆ

VUJAČIĆ

TRENER: Dejan Vukićević DEČIĆ nema problema sa sastavom

kmica. Tačno je da smo izgubili dva puta ove sezone, a to je za nas motiv više da tri boda ostanu na Trešnjici”, rekao je Adžović, eks igrač Dečića.

Ekipa Edisa Mulalića se nalazi na mjestu koje vodi u Evropu, a tu poslije Trešnjice žele i da ostanu...

“Respektujemo protivnika, znamo da neće biti lako, ali mi uvijek razmišljamo samo o pobjedi. Nalazimo se na dobroj poziciji, a na tom mjestu želimo da ostanemo. Da bi igrali Evropu, moramo protiv Zete, ali i u narednim utakmicama da pokažemo da smo zasluženo tu gdje jesmo”, rekao je napadač Dečića, Vule Vujačić.

Dečić ima recept za Zetu, a da li će sada da ga primijene?

“Ne pravimo posebnu taktiku. Pokušaćemo da nametnemo naš stil igre, da igramo jako, brzo, agresivno, strasno...

Nadam se da ćemo uspjeti u tome”, poruka je Vujačića. B.T.

Izdavač: Novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

Nikola PRELEVIĆ, izvršni direktor (nikola.prelevic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika

(desk@dnovine.me)

Petrovac je oba puta ove sezone savladao Lovćen u prvenstvu - na Cetinju je bilo 1:0, a isti rezultat je viđen i pod Malim brdom...

Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Mladen MEDENICA (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@ dnovine.me), Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Vedran ILIĆ (foto@dnovine.me)

redakcija@dnovine.me

zanimljivo

aktuelno Brisel uzvraća udarac zBog Bregita

Sjeverna IrSka će opet u eu?

crna gora u ritmu evrope

Pobijedila djeca iz Tivta Pobjednici takmičenja “Crna Gora u ritmu Evrope”, održanm sinoć u sportskom centru “Verde” u Podgorici, su djeca iz Tivta.

Na toj manifestaciji nastupila su djeca iz 21 crnogorske opštine i svi su predstavljali po jednu evropsku državu.. Pobjednici Tivćani pjevali su portugalsku pjesmu, a nagrada je putovanje u tu zemlju. Osim puta u Portugal, nagrada po-

bjedniku je 50 odsto novca prikupljenog od SMS glasova, koji će se uplatiti u budžet tivatske lokalne uprave, sa preporukom da bude upotrijebljen za programe namijenjene djeci.

Ovu manifestaciju podržale su ambasade evropskih zemalja u Crnoj Gori.

Prema propozicijama, domaćin narednog takmičenja biće pobjednik - Opština Tivat.

Lideri EU obećali su juče da će prihvatiti Sjevernu Irsku u članstvo ukoliko se na referendumu saglase o ujedinjenju sa Republikom Irskom.

Na samitu lidera EU sazvanog radi postizanja saglasnosti o planu za pregovore sa Britanijom povodom Bregzita, irski premijer Enda Keni je od svojih kolega zatražio da priznaju da će Sjeverna Irska, poput istočne Njemačke 1990. godine, automatski ući u evropski blok u slučaju prisajedinjenja sa postojećom članicom.

Vida

Haos na putevima

Snježna mećava u BiH

Prava snježna mećava izazvala je probleme u saobraćaju u BiH s obzirom na to da su uoči prvomajskih praznika mnogi krenuli na put ka jugu. Mećava je iznenadila Novotravničane i vozače na magistralnom putu prema Bugojnu i putu prema Gornjem Vakufu. kritičnoje bilo i na planinskom prevoju Rogoj. Gusti i mokri snijeg brzo je stvorio prekrivač na putu, a poljoprivredni-

ci pokušavaju da spasu nasade malina i drugog voća i povrća otresajući teški sneg koji bi, ako nastavi da pada, mogao da polomi grane. S obzirom na obilne padavine u Tuzlanskom kantonu rijeke su počele da se izlivaju iz korita i plave poljoprivredno zemljište.

Snijeg je jučer ponovo zabijelio i Sarajevo, što je neobično za ovo doba godine, prenio je “Avaz”.

Zagreb: policija traži roditelje

Ostavili mrtvu bebu pored kontejnera

Nepoznati muškarac ostavio je u petak u Zagrebu pored kante za smeće mrtvu bebu. Kako tvrde očevici sa njim je bila žena koja je najvjerovatnije djetetova majka. Prolaznici su pozvali policiju, koja je odmah poslala patrole i Hitnu

pomoć. Nažalost, nemoćnoj bebi nisu mogli pomoći. Oni koji su bebu ostavili nisu je ni umotali, bila je bez odjeće. Policija traži roditelje koji su najvjerovatnije narkomani. Forenzičari će utvrditi da li je dijete rođeno mrtvo ili je naknadno umrlo.

Lideri EU dali su svoju političku saglasnost sa tom opcijom, koja je prema navodima irskih i pravnih stručnja-

elbrus: izBjegnuta katastrofa

Lavina se zaustavila iznad grada

Gosti skijaškog centra u Terskolu u ruskom Elbrusu nedavno su se prilično uznemirili kada su primijetili da je ka odmaralištu počela da se spušta snežna lavina.

Na snimku se može videti kako se ogromna gomila snega spušta ka gradu. Srećom, lavina se prema riječima lokalnog vodiča Olega Koškareva iz nekog razloga sama zaustavila nasred planine.

Sve što je stiglo do odmarališta bio je samo ogroman bijeli oblak.

ka evropskog bloka u skladu sa međunarodnim zakonom u slučaju sličnih teritorijalnih promjena.