Izdanje 2. septembar 2013.

ce 30 nt i

VELIKA NAGRADNA IGRA

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

PONEDJELJAK, 2. 9. 2013. BROJ 628/ GODINA II

str.5 “CRNE TROJKE” ● 10

U BERANAMA SVE VIŠE PACIJENATA, A MINISTAR MIODRAG RADUNOVIĆ TVRDI

Prijeti nam regionalna epidemija

Veljović još nije dobio poziv Tužilaštva

● Izabranim doktorima Doma zdravlja Berane i

doktorima Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore - jedinice Berane u posljednja 24 časa se javilo 48 osoba, što znači porast pacijenata. Ukupan broj pacijenata sa stomačnim tegobama iznosi 1.224 ● Ministar zdravlja Miodrag Radunović

apelovao je na građane Berana da doprinesu rješavanju problema odlaganja smeća kako ne bi došlo do još veće epidemije i do katastrofe koja može odnijeti i nečiji život.

On je u izjavi za DN istakao da se plaši regionalne epidemije koja Crnu Goru može obilježiti kao “crnu tačku na mapi svijeta”

●3

PODGORICA ● 11

Pacijent pretukao doktorku u bolnici

UPRAVA CARINA ● ZAPLIJENE VIŠE OD 100 KILOGRAMA SKANKA MJESEČNO ● 10 ŠKOLA

NOVA BROJILA ● 6

●2

U klupama 7.000 prvaka

Građani se bune, a EPCG ipak ugrađuje

BOKSITI ● 2

Masovniji protesti rudara

DOMOVI ZDRAVLJA ● 9

N

akon skoro tri mjeseca odmaranja, za oko 100.000 osnovaca i srednjoškolaca u Crnoj Gori danas počinje školska godina. Pretpostavlja se da će u školske klupe prvi put sjesti i oko 7.000 đaka prvaka. Kako bi učeni-

KOŠARKA ● 26-27

ci bili u potpunosti opremljeni za susret sa učiteljima, nastavnicima i profesorima, knjižare Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva su radile i u prethodna dva dana vikenda i to u produženom radnom terminu od sedam do 22 časa.

Direktorima plate da žive kao bubreg u loju CFL ● 30-31

N

ezadovoljni radnici nikšićkih Rudnika boksita ponovo poručili da neće odustati od blokade izvoza rude iz te fabrike. Na današnjem protestu, kako je saopštio rudar Ilija Đilas, radnicima u blokadi će se pridružiti još jedna grupa ko-

ZDRAVLJE I NJEGA ● 33

Crveni otputovali Budućnost vs Ljepota u Sloveniju gdje, Sutjeska 0:0: na usta traže drugi krug Derbi bez slavlja ulazi

lega iz fabrike pa će tako protest biti masovniji. “Odustati nećemo. Nastavićemo svakodnevno da protestujemo ispred rampe za odvoz rude i, ukoliko se pokuša izvoziti ruda, blokiraćemo prolaz. Danas će protest biti masovniji”, kazao je Đilas.

Tema dana

EDITORIJAL

2

PONEDJELJAK, 2. 9. 2013.

ŽELJKO VUKMIROVIĆ urednik

CRNA DOSTINA

Pričao sam s nekim ljudima, riječ po riječ, o svemu i svačemu. Lijepo nam je ta priča išla, sve dok se ne dovatismo čuvene “teorije zavjere”. I ne stigosmo do “crnih trojki”. Istog časa smo se posvađali.

Te jedni o tome kako od toga nema ništa, te drugi o tome da je to regularna stvar i da nije od juče, te treći da je to daleko veća i smutljivija rabota, sve do onih koji su tvrdili da su to samo priče i gluposti i da u Crnoj Gori ima dovoljno očajnika koji su vazda spremni da se sami udaraju šakama u glavu i po rebara, taman do te mjere da ih ni rođena majka ne bi poznala.

Tek, oko te priče se podiže graja, zaoštrili se odnosi, bar da smo koju čašicu popili, pa da se pravdamo, ali niko tu nijednu kap na usta nije stavljao, osim običnih jutarnjih kafa. I to toliko običnih da običnije ne mogu biti.

Svejedno, zakuvalo se to. Ne kafe, nego ta priča. Kafe smo već pili. Jedino oko čega je napravljen kompromis bilo je da su trojke sasvim pristojan broj, ali da je petina siledžija mnogo sigurnija kombinacija. Uz činjenicu da ionako imamo tih maloumnih nasilnika na svakom koraku, pa bar oko toga ne moramo da se prepiremo. Dakle, “crna petina” se ispostavilo kao daleko pitkija teorija.

Pritom, vrijedna podsjećanja je i ona gradska priča o onoj đevojci za koju su rekli da su je silovala “dvadestina”. Sve dok đevojka nije dala izjavu policiji.

“Mislim da je to napuhana stvar, tu nije bilo više od pet-šest druga”.

Znači, petina se već nameće kao autoritativan broj. Iako, šestina se uopšte ne isključuje iz ukupnog zbira. Ne, nije žbira, niti žbirova, nego zbira, kao sasvim određenog i finalnog broja.

Doduše, poraspravili smo i o zemlji porijekla tih “crnih trojki”. I oko toga je bilo svađe. Srbija je, obavezno, ušla u uži izbor. Uostalom, neki od njenih političara, koji su pronašli utočište “kod Mila u Crnu Goru” ’90-ih godina o tome mogu da posvjedoče. Bar oni koji su po svom povratku u Srbiju ostali živi. Ili samo oni koji su ostali dužni.

Dalje, učešće Rusije se može smatrati relevantnim. Uostalom, bar je tamo dostina skupo platila svaku riječ koju je ikad progovorila ili napisala.

I tako smo stigli do tog neodređenog i konačnog broja, a koji se već uspostavlja kao najpribližniji i koji glasi – dostina. To nam je bila, za cijelu teoriju, sasvim primjerena cifra. Uz sva domaća dostignuća. Crna dostina. Jer, biće da je takvih uvijek “višina”.

A onda smo prekinuli svaku priču. A stigle su i čašice. I pomirili smo se, između sebe, u jedno nedjeljno jutro, u Crnoj Gori.

Sa svim i svačim.

Meteo 06:06 19:19

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Crna Gora

JADRAN:

More mirno do malo talasasto.

Vjetar promjenljivog smjera, uglavnom slab.

DANAS

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

Na jugu pretežno sunčano. U sjevernim predjelima promjenljivo oblačno uz rijetku pojavu kiše tokom poslijepodneva.

Danas

Sjutra

min oC max oC

min oC max oC

20 19 19 20 18 12 7 5 9 10

19 18 19 19 17 10 5 4 7 9

SJUTRA

30 30 29 29 29 26 23 18 21 24

30 29 28 29 28 25 22 17 22 23

Jutro na sjeveru mjestimično maglovito.

Tokom dana pretežno sunčano u cijeloj državi, lokalno uz slabu oblačnost.

Ilustracija

POČETAK ŠKOLE

Sedam hiljada đaka prvaka prvi put u školskoj klupi Nakon skoro tri mjeseca odmaranja, za oko 100.000 osnovaca i srednjoškolaca u Crnoj Gori danas počinje školska godina. Pretpostavlja se da će u školske klupe prvi put sjesti i oko 7.000 đaka prvaka.

Kako bi učenici bili u potpunosti opremljeni za susret sa učiteljima, nastavnicima i profesorima, knjižare Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva su radile i u prethodna dva dana vikenda i to u produženom radnom terminu od sesam do 22 časa.

Međutim, i pored napora da školarcima izađu u susret u danima vikenda, u knjižarama Zavoda nije zabilježena veća prodaja knjiga.

“Prethodnih dana interesovanja za kupovinom udžbenika je bilo bez većih gužvi, a za dane vikenda je bi-

lo slabo interesovanje građana. Obavještavamo sve učenike i roditelje da se u našim knjižarama mogu kupiti udžbenici za sve razrede i to po cijenama koje su deset odsto niže nego prethodne godine”, naveli su iz Zavoda za udžbenike.

Oni su objasnili da ne očekuju velike gužve prilikom prodaje udžbenika ni nakon početka školske godine, iako su mnogi roditelji odložili kupovinu nakon što njihova djeca sa nastavnicima dogovore od kojeg je izdavača neophodno nabaviti knjige.

Kako bi izbjegao prošlogodišnju grešku kada je kupio pogrešne knjige, Miodrag Babović iz Podgorice je kupovinu udžbenika za svoju gimnazijalku ostavio za prve septembarske dane. “Čitanku i neke radne sveske ko-

Pratiće položaj i status LGBT učenika i nastavnog kadra Nevladina organizacija Forum Progres je povodom početka školske 2013/14. godine pokrenuo program stalnog monitoringa nacionalne obrazovne prakse kako bi se kontinuirano pratio položaj i status učenika i nastavnog kadra drugačije seksualne orijentacije kao i tretiranje LGBT pitanja i ljudskih pra-

va u nastavnoj praksi i životu škole. “Želimo pomoći uspostavljanje sigurnog školskog okruženja i pozitivne atmosfere u kojoj se svako uvažava i prihvata”, istakli su iz te organizacije.

Oni od ministra prosvjete Slavoljuba Stijepovića očekuju da odobri i podrži implementaciju ovog programa u svim školama u svim opštinama.

Srpski da bude službeni jezik Povodom početka školske godine oglasila se i Socijalistička narodna partija Crne Gore, koja smatra da srpski jezik kao jedna od ključnih duhovnih odrednica bića našeg naroda, istorijski i naučno utemeljen na ovim prostorima treba da bude službeni jezik u Crnoj Gori i u ostvarivanju tog cilja će istrajavati i ubuduće.

SNP je čestitala prvacima polazak u školu, a ostalim đacima povratak u

školske klupe nakon ljetnjeg odmora i poručila im da čvrsto vjeruju da je ovo posljednja školska godina u kojoj nemaju besplatne udžbenike.

“Uložićemo maksimum svojih političkih kapaciteta kako bi naša programska odrednica, ali i obaveza iz Ustava o besplatnom osnovnom obrazovanju bili konačno primijenjeni u praksi već naredne godine”, zaključeno je iz SNP.

je sam prošle godine kćerki kupio u kompletu za treći razred gimnazije uopšte nije koristila jer su joj profesori tražili knjige drugih izdavača.

Kupljene knjige nijesam pokušao ni da vratim u knjižari gdje sam ih kupio tako da sam štetovao novac na kupovinu pojedinih udžbenika”, kazao je Babović.

U susret novoj školskoj godini organizovane su mnogobrojne akcije kako bi se olakšale pripreme učenicima kojima roditelji ne mogu priuštiti nove knjige. Pored kompleta korišćenih knjiga koji su se mogli kupiti u Hercegovačkoj ulici u centru Podgorice već od polovine avgusta, roditelji su udžbenike mogli nabaviti i u Delta sitiju, gdje je Sindikat prosvjete Crne Gore održao akciju “Kupi, prodaj, pokloni korišćeni udžbenik”. Na štandovima u Delti mogli su se kupiti polovni udžbenici po cijeni od jednog do tri eura, dok je školska lektira koštala od dva eura pa naviše.

Roditelji koji još nijesu kupili sve što je potrebno za školu mogu posjetiti sajam udžbenika i školske opreme „Škola sa osmijehom“, koji se organizuje u saradnji sa Gradskom knjižarom u tržnom centru Mall of Montenegro. Na ovoj manifestaciji, koja će trajati do 5. septembra, roditelji mogu uštedjeti jer Gradska knjižara je dala popuste na lektire od 20 odsto a na školsku opremu od 10 odsto.

Udruženje “Roditelji” pozvalo je građane svih opština koji imaju mogućnost da se uključe u humanitarnu akciju “Podijelimo, jer zajedno možemo više” da posjete opštinsku organizaciju Crvenog krsta u svom gradu i u toku ove sedmice od osam do 14 časova donesu očuvanu garderobu, obuću i školski pribor koje žele da doniraju.

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava je u saradnji sa Ministarstvom prosvjete obezbijedilo besplatne udžbenike za učenike romske i egipćanske populacije koji polaze u prvi, drugi i treći razred osnovnih škola.

B.R.

Tema dana

PONEDJELJAK, 2. 9. 2013.

3

APEL

Radunović: Prijeti nam regionalna epidemija M.Prelević, M.Tmušić

M

inistar zdravlja Miodrag Radunović apelovao je na građane Berana da doprinesu rješavanju problema odlaganja smeća kako ne bi došlo do još veće epidemije i do, kako je rekao, katastrofe koja može odnijeti i nečiji život. On je u izjavi za Dnevne novine istakao da se plaši regionalne epidemije koja Crnu Goru može obilježiti kao “crnu tačku na mapi svijeta”.

“Apelujem na sve građane i kao ministar i kao ljekar da ostavimo politiku po strani i očistimo Berane. Moramo preventivno djelovati da neko ne bi umro, jer onda bi bilo kasno za razna dokazivanja. Treba grad očistiti, a nakon toga tražiti rješenja, jer je situacija izuzetno alarmantna. Građani koji su zatražili pomoć ljekara nemaju svi tegobe zato što su pili vodu. Dosta je i onih koji je nijesu pili, a ipak imaju potrebu za ljekarskom intervencijom. Sve to ukazuje da može da se desi katastrofa”, kazao je ministar zdravlja.

48

pacijenata javilo se ljekarima u Beranama za protekla 24 sata, što je ukupno 1.224 njih sa stomačnim tegobama “Ovo je takozvani ‘rep’ epidemije, pa se sada počeo javljati uvećan broj pacijenata i to je znak da epidemija lagano jenjava”, kazali su nam u beranskom Domu zdravlja.

Na Dječjem odjeljenju Opšte bolnice Berane hospitalizovano je šestoro djece, od čega jedno u protekla 24 časa. Na Infektivnom odjeljenju Opšte bolnice na hospitalnom liječenju nalaze se dvije osobe sa stomačnim problemima.

Radunović izražava bojazan da smo na pragu nove epidemije, koja može imati ogromne posljedice.

“Ako se u Beranama pojavi neka teža zarazna bolest, kao što su tifus ili kolera, Crna Gora će biti crna tačka na mapi svijeta. Zato se nadam da će pobijediti razum a ne politički interesi. Samo proitv nove epidemije

treba da se borimo”, ističe Radunović.

Na drugoj strani, mještani Beransela apele ministra zdravlja doživljavaju kao njegove optužbe na njihov račun. Oni su mu poručili da treba da se zapita da li je u redu da ih optužuje za masovno trovanje Beranaca.

Pored ministra, i lokalna samouprava je pozvala sve da pomognu u komunalnom sređivanju grada, da ne bi došlo do pojave nekih većih zaraza, što može ugroziti i živote Beranaca.

“Ministar Radunović bi trebalo da se zapita je li u redu to što on govori i što optužuje nas da smo krivi za masovno trovanje Beranaca. Mnogo puta smo ga zvali da dođe i posjeti ovu deponiju, nikad došao nije, a sad ovako nastupa. Sramota je to što je uradio. A mi znamo da je sve ovo da bi se skrenula priča sa vode koja je potrovala građane Berana i da bismo se mi optužili. E pa, poručujem mu da to neće moći da im prođe. Svi znamo da je voda otrovala sve nas, a ne smeće, kako oni pokušavaju sad da prikažu crnogorskoj javnosti”, kazao je Nikola Simonović.

Iz NVO Ozon su osudili potez ministra Radunovića koji, prema njihovim riječima, crta metu na svojim bivšim sugrađanima.

“Skandaloznom analizom trenutne situacije i uzročnika problema, koja nema niti utemeljenje, niti veze sa realnošću, koju je putem medija plasirao u javnost, ovaj očigledno najuticajniji Beranac praktično crta metu na svojim bivšim sugrađanima koji zastupaju interese MZ Beranselo i koji jedino pokušavaju da zaštite svoje Ustavom garantovano pravo na zdravu životnu sredinu. Umjesto da se bavi svojom nadležnošću i preuzme odgovornost za neispunjena obećanja u vezi sa medicinskim otpadom ili makar bude elementarno korektan i kad se već dosad nije uklju-

ZAVRŠEN ŠESTI REACT

čivao u problem sa kojim posljednjih sedam godina žive Beranselci, to ne radi ni sada, ministar Radunović dozvoljava sebi da pravi neprimjerene insinuacije i daje neosnovane kvalifikacije, sve sa ciljem pokušaja zaštite onih koji su lošim upravljanjem doveli do svega sa čim se danas Berane prepoznaje u domaćoj i međunarodnoj javnosti”, stoji u saopštenju Ozona koje potpisuje direktor Aleksandar Perović.

Podsjećamo da je prema mišljenju mnogih kompanija “Bemax” odgovorna za epidemiju u gradu jer je prilikom izvođenja radova na putu Berane - Kolašin čak 11 puta probila vodovodnu cijev, te se sumnja da je tom prilikom prljavština ušla u sistem. Međutim, iz te kompanije su napomenuli da je prilikom posljednjeg pucanja cijevi kvar odmah saniran, te da radnici koriste tu vodu.

Inače, juče je oko 10 časova kamion JP Komunalno pokušao da istovari smeće na Vasovim vodama, ali su ga u tome spriječili mještani Beransela, koji su stali ispred kamiona.

“Dokle više! Ovo je sramota! Neće-

mo više da trpimo ovo što nam rade. Nećemo dozvoliti više odlaganje smeća i ako treba - ja ću da legnem ispred kamiona i neka me gazi, pomjeriti se neću”, kazao je Gojko Simonović.

Beranselci su postavili straže koje će biti dežurne 24 časa. Do okončanja ove agonije, smeće će se odvoziti na deponiju u Baru.

Nalazi stižu iz Zagreba

I ministrova porodica je u Beranama “Nijesam ja manje ugrožen od ostalih. Danima sam boravio u Beranama. I ja imam porodicu u ovom gradu, tamo su mi i majka i sestre.

Svi moramo biti zabrinuti i svi moramo uraditi sve da očistimo grad i spriječimo najgore”, kaže Miodrag Radunović.

Institut za javno zdravlje je objavio da voda koju koriste Beranci nije za piće i da je zamućena. Nalaz vode koji je poslat u Zagreb na dodatna ispitivanja još nije gotov, a trebalo bi da pokaže da li u vodi ima patogena. Prema informacijama Dnevnih novina, uzorci vode u glavni grad Hrvatske stigli su u petak. Kako nam je rečeno u Zagrebu, trebaće nekoliko dana da nalaz bude gotov.

BAR

Članstvom u EU i NATO do bezbjednog života Novaković Međusobno uvažavanje i stvaranje povoljnog bezbjednosnog ambijenta za život može se postići kroz članstvo u Evropskoj uniji i NATO savezu, ocijenjeno je tokom regionalnog evro-atlanskog kampa REACT, koji je sinoć zatvoren u Plavu.

Kamp koji organizuje NVO ALFA Centar iz Nikšića ove godine je okupio 104 učesnika i 46 predavača iz 25 država.

Kroz 16 predavanja, 14 panel diskusija, dvije radionice, kao i brojne sportske i kulturne programe, učesnici različitih nacija i politikih stavova su shvatili potrebu međusobnog uvažavanja i stvaranja povoljnog bezbjednosnog ambijenta za život.

“Zaključeno je da se ovo najpotpunije može postići kroz članstvo u Evropskoj uniji i NATO savezu”, saopšteno je iz ALFA Centra.

Sa svečane ceremonije zatvaranja upućeno je pismo vladama Republike Srbije i Kosova u kojem su one upozorene da mladi ljudi od njih očekuju dosljedan nasta-

vak započetih pregovora, prihvatanje ustupaka i donošenje odluka koje će dugoročno obezbijediti mir i stabilnost, a potom i ekonomski i demokratski prosperitet u regionu.

Govoreći na zatvaranju Kampa, izvršni direktor ALFA Centra Aleksandar Dedović rekao je da je Kamp i ovoga puta opravdao ideju i koncept svog postojanja.

“Crna Gora je postala mjesto okupljanja budućih svjetskih lidera koji će, upoznati sa našim specifičnostima, Crnu Goru prihvatiti kao ravnopravnog partnera na međunarodnoj političkoj sceni. Očekujemo da će i Vlada Crne Gore prepoznati velike napore u pripremi i realizaciji ove značajne aktivnosti”, istakao je Dedović.

Na šestom regionalnom Kampu su učestvovali predstavnici međunarodnih organizacija, državnih institucija, nevladinih organizacija, medija, univerziteta, političkih partija, a iz Crne Gore je bilo 28 učesnika iz svih gradova. J.L.

na čelu OO Pozitivne Radomir Novaković Cakan je predsjednik Opštinskog odbora Pozitivne Crne Gore u Baru, odlučio je jednoglasno OO Pozitivne Bara.

Na sjednici opštinskog odbora, potpredsjednik stranke Mladen Bojanić je naglasio da je današnji izbor dodatni impuls jačanju organizacije Pozitivne Crne Gore.

Prema njegovim riječima izborom predsjednika OO Bar stranka je potrvdila ne samo da se sprema da bude dio vlasti na Cetinju, već i u Baru i Podgorici.

“Crna Gora mora ući u zonu ekonomske stabilnosti, a to je moguće jedino ako vladajućoj koaliciji bude onemogućeno da dalje urušava nacionalne resurse. To će biti ostvareno onda ako aktuelna vladajuća kolacija ne bude imala većinu”, saopšteno je iz Pozitivne.

4

Politika

PONEDJELJAK, 2. 9. 2013.

CDT

Partije previše zavise od države Zakonom treba ograničiti koliko stranka smije potrošiti za izbore, čime bi se zaustavilo nerealno zaduživanje Marina Živaljević

D

a bi očuvale svoju finansijsku nezavisnost u odnosu na državu, političke partije bi trebalo da prikupljaju sredstva i iz drugih dozvoljenih izvora. U Centru za demokratsku tranziciju (CDT) ocjenjuju da to što više od 90 posto finansijskih sredstava stranaka potiče iz državnog i opštinskih budžeta govori da su one već previše zavisne u odnosu na državu, te da dodatno zaduživanje kod države za potrebe izborne kampanje ne bi bilo dobro.

Zakon o finansiranju političkih partija čeka da bude izmijenjen već četvrti put i trebalo bi da bude usaglašen do 10. septembra.

Na prošlonedjeljnom zajedničkom sastanku Radne grupe za izgrađivanje povjerenja u izborni proces i predstavnika Vlade mogli su se čuti razni predlozi koje bi trebalo uvrstiti u zakon. Ipak, za mnoga od tih rješenja u CDT-u smatraju da ne bi bila dobra.

Tako predlog dijela opozicije da partije imaju mogućnost da se za potrebe izborne kampanje kreditno zaduže kod države u toj organizaciji ne podržavaju, jer, prije svega, više od 90 posto finansijskih sredstava političkih partija potiče iz državnog i opštinskih budžeta, što ih već čini previše zavisnim u odnosu na državu.

“U slučaju kreditiranja, postavlja se pitanje odakle bi partije vraćale i čime bi garantovale povraćaj kredita. Takođe, ukoliko bi došlo do neizmirivanja kreditnih obaveza, na koji način bi država postupala i da li bi se u tom slučaju obustavljanje isplate sredstava ili blokiranje računa smatralo pritiskom države na

partije? Pored toga, nejasno je kako bi se operativno izvelo to da država kreditira privatno-pravna lica (političke partije), tj. koja bi se to državna institucija bavila kreditiranjem, uslovima, kamatama”, ocijenila je u razovoru za Dnevne novine predsjednica CDT-a Milica Kovačević.

Ona je kazala da partije već dobijaju dovoljno novca iz budžeta i da se za dodatna sredstva moraju okrenuti privatnim izvorima finansiranja i na taj način očuvati svoj integritet i nezavisnost.

“Kao što je to slučaj u mnogim uporednim zakonodavstvima, zakonom je moguće ograničiti koliko partija smije potrošiti za izbore, čime bi se zaustavilo nerealno zaduživanje koje uvodi partije u finansijske probleme”, kazala je ona.

Kovačević je dodala da je u Crnoj Gori bilo slučajeva ekstremnog trošenja u izbornim kampanjama koje nije odgovaralo izbornom rezultatu, pa se troškovi nijesu mogli pokriti iz zakonom opredijeljenih sredstava. Zbog toga su se ogromne pozajmice vraćale iz sredstava koje partije dobijaju za redovan rad, što, kako kaže, predstavlja ne-

namjensko trošenje sredstava, ali i ukazuje na to da partije ulažu u izbore na uštrb rada sa građanima i učestvovanja u kreiranju procesa i politika nakon izbora.

“Takođe, brojni su primjeri zloupotreba kada su partijske centrale finansirale izborne kampanje lokalnih ogranaka ili kad su se pravile uštede sredstava dobijenih za redovan rad, da bi ta sredstva bila progutana u nerealno skupim izbornim kampanjama”, upozorila je Kovačević.

Komentarišući procenat koji se iz budžeta izdvaja za finansiranje redovnog rada političkih partija,

Zaduživanjem kod države stranke dobijaju više nego što im treba Profesor Vladimir Goati smatra da bi političkim partijama u Crnoj Gori, usvajanjem izmjena Zakona koja predviđa zaduživanje kod države, bilo omogućeno da uzmu više novca nego što im je potrebno.

“Partije su toliko sebi uzele sada u

Srbiji, a bojim se da će to biti u Crnoj Gori, toliko para iz države, da su postale prave državne institucije, potpuno nezainteresovane za članstvo”, rekao je Goati za agenciju MINA. Prema njegovim riječima, to je efekat o kom niko ne razmišlja.

LIBERALNA PARTIJA

“Jer ako dobijate sve, i za tekući rad i za izbore, od države, šta će vam onda članovi, donator, ljudi koji su čvrsto vezani za vas i pomažu vas? Bojim se da će partije tu donijeti zakon, kao u Srbiji, gdje su uzeli mnogo više negošto bi bilo neophodno”, naveo je Goati.

predsjednica CDT-a je kazala da je izdvajanje od 0,5 posto, što je oko tri miliona eura, zaista veliko i najveće ne samo u regionu, već i šire.

“Upravo vođeni primjerima iz uporedne prakse, u toku izrade važećeg Zakona o finansiranju političkih partija zalagali smo se da maksimalna budžetska podrška partijama bude 0,4 posto budžeta, smatrajući da partije treba motivisati da prikupljaju sredstva i iz drugih dozvoljenih izvora, u cilju očuvanja svoje finansijske nezavisnosti u odnosu na javna sredstva. Taj predlog nije dobio podršku niti jedne partije i u Zakonu se našao procenat od 0,5 posto“, podsjetila Kovačević.

Da je je to visok procenat moglo se čuti i od ministra finansija Radoja Žugića koji je prošle nedjelje kazao da bi u ovom segmentu zakona trebalo propisati manja izdvajanja.

Na istom sastanku Radne grupe mogle su se čuti i primjedbe na odnos opština prema političkim partijama koje ne isplaćuju blagovremeno novac političkim partijama, a pritom zbog toga nijesu sankcionisane. Jedan od predloga je bio da Ministarstvo finansija može, na zahtjev partije, isplatiti novac koji je sljeduje, a koji će se kroz kasni-

je transfere sa opštinom Ministarstvu vratiti.

“Partije sa na lokalnom nivou finansiraju iz izvornih prihoda budžeta opština i smatramo da nije moguće da se i to finansiranje obavlja preko Ministarstva finansija”, ocijenila je Kovačević.

Razdvojiti nadležnosti Da DRI treba da se bavi revizijom i kontrolom konsolidovanih godišnjih izvještaja partija, a DIK ili neka buduća Agencija za antikorupciju, redovnom kontrolom finansija političkih partija i kontrolom finansiranja izbornih kampanja, smatraju u CDT-u.

“Sve dok takve institucije ne bude, neko mora raditi kontrolu finansiranja i CDT trenutno ne vidi bolje rješenje od DRI. Ne može se raditi samo revizija završnih računa, jer je jedna od najvažnijih stvari u kontroli finansiranja partija njena blagovremenost”, kazala je Kovačević.

ZORAN STOJILJKOVIĆ

Usvojena odluka o izboru članova

Medojevićeve izjave mogu pogoršati odnose u DF

Glavni odbor Liberalne partije Crne Gore na jučerašnjoj sjednici je usvojio Odluku o broju i načinu izbora članova IV Redovne konferencije ove partije, koje kandiduju Opštinski i Inicijativni odbori LP-a, a koji je ostao nepromijenjen u odnosu na prethodno održane Konferencije.

Glavni odbor LP-a je predložio Konferenciji na usvajanje izmjene i dopune Statuta i Programa ove partije.

“Takođe, Konferenciji su na usvajanje predložene četiri deklaracije i to Deklaracija o dijaspori, Deklaracija o podsticaju razvoja sjevera Cr-

Oštre ocjene funkcionera Demokratskog fronta Nebojše Medojevića na račun čelnika srbijanske vlade mogu pogoršati odnose u tom opozicionom savezu, rekao je u izjavi agenciji MINA profesor Zoran Stoiljković.

Medojević je prethodnih dana na društvenim mrežama kritikovao čelnike srpske vlade da opstruiraju hapšenje Darka Šarića, a da Srpska napredna stranka (SNS) i Socijalistička partija Srbije podržavaju Demokratsku partiju socijalista i rade protiv reformi u Crnoj Gori.

Stojiljković je ocijenio da takav

ne Gore, Deklaracija o genetički modifikovanim organizmima i Deklaracija o ekonomskom razvoju Crne Gore”, saopšteno je iz LP-a. Četvrta Redovna konferencija LP-a održaće se 14. septembra u Podgorici.

politički diskurs koji, kako je naveo, ne pokazuje dovoljno kapaciteta za tolerantan dijalog, nikome ne donosi dobro, “a posebno u relacijama koje se uspostavljaju između srpske političke elite i opozicije u Crnoj Gori”.

“Dodatno se mora imati u vidu da je dobar dio te opozicije prosrpski orjentisan. Svaki konflikt bilo koga od njih, koji nije neophodan i ničim izazvan, može uzdrmati odnose unutar crnogorske opozicije”, rekao je Stojiljković agenciji MINA. On smatra da bi Medojevićeve

izjave mogle otežati put do postizanja većeg konsenzusa unutar Fronta i crnogorske opozicije.

“Ta vrsta ocjena i bavljenje političkom scenom u drugoj državi na violentan način, a odgovaranje još violentnije, ne doprinosi dobrim odnosima u Frontu u crnogorskoj opoziciji, a ni u relacijama između dvije države”, precizirao je Stojiljković.

Iz Nove srpske demokratije ranije su kazali da Medojevićevi stavovi nijesu stavovi Fronta i da će Nova nastaviti da gaji prijateljske odnose sa SNS-om.

Politika 5 INICIJATIVA DF

Promijeniti sebične odluke vlasti o državljanstvu

Dobijanje crnogorskog državljanstva treba učini dostupnijim svim građanima koji su porijeklom iz Crne Gore i onima koji su život vezali za tu državu, ocijenjeno je iz Demokratskog fronta (DF).

Kako je saopšteno iz tog političkog bloka, postojeći Zakon je nepravedno restriktivan i diskriminatorski.

Poslanica DF-a Branka Bošnjak smatra da se nije smjelo dozvoliti da neki građani nesmetano mogu da imaju dvojno državljanstvo, dok se drugima to ne dozvoljava.

“To je u neku ruku bila politički, usudiću se reći, vrlo sebična odluka vlasti. Mi smatramo da to treba da se mijenja”, kazala je Bošnjak.

Ona smatra da treba duplo skratiti rok od deset godina neprekidnog boravka koji je odrednica za sticanje crnogorskog državljanstva.

“Uz dodatno prestroge, gotovo nedostižne uslove koje je Vlada svojom uredbom nametnula, stiče se utisak da vlast ne želi nikoga novog da prihvati kao svog državljanina, a ni one koji živeći u istom mjestu, ne svojom krivicom su promijenili četiri države u posljednjih dvadesetak godina. Ali, naravno, za one koji su vlasti politički podobni sve se završi za čas preko veze”, rekla je Bošnjak.

Ona je ukazala da ukoliko neko hoće legalno da produži boravište na račun radne dozvole kao uslov za sticanje državljanstva, traži se da je poslodavac izmirio prema državi sve poreze i dopri-

nose, na šta se ne može uticati.

“Uz to kao stranac se ne možete zaposliti u državnim organima koji su ovoj državi jedini koliko-toliko redovni u plaćanju ovih obaveza, već kod privatnih poslodavaca koji su uglavnom neažurni u plaćanju obaveza prema državi. Tako da dobijanje radne dozvole postaje sizifovski posao i nemoguća misija”, navela je Bošnjak.

Ona je kazala da poznaje osobu čiji je djed bio predsjednik Vlade Crne Gore, a ne može dobiti državljanstvo iako već godinama radi i sa porodicom živi u ovoj državi.

“Nije pravedno, a usudiću se reći i sramno je. Rezon vlasti da pojedinac, ne svojom krivicom, ispašta i to duplo u ostvarivanju svojih prava, nedopustivo je”, smatra Bošnjak.

S druge strane, dodala je, ljudi sa svjetskih potjernica i mnogi sumnjivi likovi dobijaju državljanstvo po povlašćenim uslovima, na predlog najvećih zvaničnika.

“Ko su sve ljudi koji su dobili državljanstvo na predlog predsjednika države, prvog čovjeka Skupštine i premijera, ne možemo saznati jer se to krije, umjesto da se tim hvale. Čim ne žele da dostave te informacije, zdravorazumnom je jasno da se tamo nalaze mnogi koji to nijesu zaslužili i koji su kompromitacija, a ne čast za Crnu Goru”, poručila je Bošnjak.

Zato će, najavila je, DF podržati predlog da ti zahtjevi budu javni i dostupni svima.

KOALICIONI DOGOVOR DPS-SDP O REBALANSU

Tuponja: Vuk sit, a SDP glumi opoziciju Vlada izbjegava rebalans Budžeta i na “inovativan” način dalje zadužuje građane Crne Gore izdavanjem državnih zapisa. Koalicija pritom ne vidi očigledno - da je jedini izlaz iz krize pokretanje privrede, a ne novo zaduživanje, rekao je poslanik Pozitivne Crne Gore Goran Tuponja.

On je istakao da Vlada “nema saglasnost i podršku Skupštine za novo kreditno zaduživanje Crne Gore, koje je planirala uraditi kroz rebalans budžeta”.

“To sad radi na jedan način za koji nije potrebna saglasnost Skupštine, zadužujući se u ime građana Crne Gore izdavanjem državnih zapisa. Na taj način Vlada dolazi do nedostajućih novčanih sredstava za vraćanje prispjelih obaveza, a SDP ne mora dati formalnu, već samo prećutnu podršku. Vuk sit, a SDP glumi opoziciju. Naime sad imamo situaciju da SDP nema povjerenja i ne podržava krucijalne predloge Vlade, kao što su rebalans budžeta i nekoliko veoma značajnih zakona, poput zakona o zdravstvenoj zaštiti ili visokom obrazovanju, a u isto vrijeme ne želi izglasati nepovjerenje istoj toj Vladi sa čijim se ra-

dom ne slaže”, navodi se u saopštenju Pozitivne, dostavljenom Portalu Analitika, koje potpisuje Tuponja.

On ističe da se tu ne radi o pojedinačnim nesuglasicama između koalicionih partnera, već o neslaganju i o najvažnijim odlukama u životu jedne države.

“Koalicionoj Vladi je postala jedina briga na koji način pronaći još neki oblik zaduživanja da se dođe do novca kojim bi se vraćali prethodni dugovi, vjerujući možda da će se pojaviti neki starteški partner koji će riješiti sve nagomilane privredne probleme. Ova vlast je odustala od ideje da novac sami zaradimo i živimo od svog rada. Ni u naznakama nema otvaranja novih proizvodnih pogona, stvaranja viška vrijednosti da bi ostvarili dobit, nema otvaranja novih radnih mjesta, imamo samo dovitljivost u načinu daljeg zaduživanja. Neophodno je zaustaviti dalje zaduživanje, ne samo ove, već i budućih generacija građana Crne Gore, kako bi se vraćali prispjela dugovanja i konačno se okrenuti projektima koji otvaraju nova radna mjesta”, zaključio je Tuponja u saopštenju.

6

Ekonomija

PONEDJELJAK, 2. 9. 2013.

PAMETNA BROJILA

FILIP MILAČIĆ

Doktorand na Humbold univerzitetu

NEZARAĐENI PLODOVI

STAV

Situacija sa KAP-om iznova je pokrenula debatu o omogućavanju uživanja nezarađenih plodova, tj. takvom, prilično učestalom, načinu rješavanja problema od strane države. Koliko je to pogubna i štetna politika ne moramo čekati da se pokaže, jer nam to više nego jasno oslikava primjer Grčke u kojoj je politička elita upravo na taj način “pomagala” građane. Konkretno, to je izgledalo ovako: na ostrvu Zakintos, od 700 prijavljenih slijepaca koji zbog hendikepiranosti primaju socijalnu pomoć, ispostavilo se da njih 640 savršeno vidi.

Grčki penzioni fondovi isplatili su u samo jednoj dekadi gotovo osam milijardi eura na lažne penzije. Službenici su 1957. godine na jezeru Kopais počeli da rade na projektu drenaže kako bi se izgradili putevi. Iako je iste te godine jezero zauvijek nestalo, 30 službenika su do skoro još bili zaposleni i primali mjesečne plate do 2.500 eura. Grčka vlada je svojevremeno osnovala agenciju sa ciljem da lobira za Solun kao evropsku prijestonicu kulture. Agencija je do skoro i dalje radila, iako je Solun ovu titulu dobio 1997. godine. A navedeno je samo nekoliko od brojnih primjera sličnog djelovanja.

No, ključni problem je sljedeći - nezarađeni plodovi ne padaju sa neba, već se odnekud moraju finansirati, što dovodi do nove kardinalne greške obimno zaduživanje. Tačnije, do modela “dužničke držav” po kojem su političari građane sve manje i manje opterećivali (u vidu poreza i ostalih nameta), a sve više i više im poklanjali (u vidu raznih subvencija, beneficija i socijalnih izdataka), a sve je to bilo omogućeno neprestanim zaduživanjem na račun budućih generacija. A jednom kada neko počne da uživa nezarađene plodove, više ga nije briga za opšti društveni interes. On je dobio svoje i nije ga briga za one koji su zakinuti. Logika takvog ponašanja se može objasniti na sljedeći način: ekonomska realnost nije moj problem. Želim svoje privilegije. Baš me briga ako to čitavu državu dovede do bankrota, poslije mene potop. Štaviše, tu nije kraj problema jer neodgovorno zaduživanje dovodi do sljedeće faze ove pogubne politike - gubitak suvereniteta. Drugim riječima, u tolikoj mjeri zaduženim državama politiku više ne određuju građani, već njihovi kreditori i zato više nije moguće govoriti o građaninu kao neprikosnovenom suverenu, jer on to u toj situaciji praktično dijeli sa kreditorom. A ako je građaninu važnije da ima nekoliko stotina eura više u novčaniku od slobode i upravljanja svojom sudbinom, tj. ukoliko moderni građanin sebe u najvećoj mjeri vidi kao homo oeconomicus (ekonomskog subjekta) kojeg jedino interesuju ekonomski benefiti, postavlja se ključno pitanje - kakva je onda svrha demokratije? Zar nije onda liberalna demokratija, koja na građanina gleda kao na suverena i političko biće koje učestvuje u političkim procesima, suvišna? Zbog čega onda ne implementirati autoritarne sisteme kao što su kineski, singapurski ili sistem Ujedinjenih arapskih emirata, koji građanima obezbjeđuju ekonomske benefite, ali im negiraju pravo na političku participaciju i odlučivanje o svojoj sudbini?

MTBS

Kontejnerski terminali u ozbiljnim problemima Barsku kompaniju Kontejnerski terminal i generalni tereti (KTGT), koja bi uskoro trebalo da se privatizuje, opterećuju brojni problemi koji, prema mišljenju holandske konsultantske kuće MTBS, ugrožavaju njenu konkurentsku poziciju u odnosu na luke iz regiona.

MTBS u analitičkom izvještaju navodi da je KTGT, za čiju kupovinu je zainteresovana turska kompanija Global ports, trenutno značajan gubitaš. U prošloj godini, na ukupnom prihodu od samo šest miliona, zabilježen je negativan rezultat od oko 2,94 miliona eura.

U investicionim transakcijama često se vrijednost kompanije određuje putem dobiti prije kamata, oporezivanja, depresijacije i amortizacije EBITDA. Koristeći ovaj pristup, u osnovi, vrijednost KTGT-a je negativna, prenosi agencija Mina biznis.

“Ako profitna sposobnost KTGTa nije obnovljena, ko će vratiti te dugove? Dioničari?”, pitao je konsultant.

U izvještaju se podsjeća da je kapacitet kompanije u prošloj godini bio samo 30,8 hiljada TEU jedinica, dok su balkanske luke zajedno obrađivale 330 hiljada TEU 2011.

Pod TEU se podrazumijeva dvadesetostopni kontejner kao ekvivalentna jedinica.

“Osim slabog tržišnog udjela, lučki kapacitet pokazuje trend pada u odnosu na prethodne godine, uglavnom zbog toga što je KTGT izgubio važne brodarske klijente”, smatraju u MTBS-u.

KTGT trenutno zapošljava 579 ljudi, a standard za obim pretovara od 30 hiljada TEU jedinica i 293 hiljade tona zahtijeva samo trećinu tog broja.

N.D.L.

Problema ima, ali se moraju ugraditi Kupci u Crnoj Gori su po Zakonu o energetici obavezni da dozvole postavljanje novog elektronskog brojila Ivana Cimbaljević

E

lektroprivreda Crne Gore je, od decembra 2011. do danas, na teritoriji Crne Gore ugradila oko 125.000 brojila. Od toga na sjeveru 15.000, u centralnom dijelu 70.000 i na jugu 40.000. Direktor direkcije za odnose sa javnošću EPCG Rajko Šebek za Dnevne novine je kazao da su reakcije građana uglavnom pozitivne, ali i da je bilo sporadičniih slučajeva da ne dozvoljavaju ugradnju. Ti problemi su riješeni uz asistenciju nadležnih organa. On je dodao da je plan Elektroprivrede da do kraja 2014. godine skoro 80 odsto kupaca obuhvati projektom ugradnje elektronskih brojila.

DN: Koliko je domaćinstava i preduzeća do sada dobilo novo brojilo ?

Sistem daljinskog mjerenja potrošnje električne energije, koji se implementira u Crnoj Gori, predstavlja jedan od najsavremenijih modela daljinskog mjerenja koji je trenutno dostupan na svjetskom tržištu. Cijeli proces teče planiranom dinamikom, plan je planiranim projektom čak i premašen. Naime, Elektroprivreda Crne Gore je od decembra 2011. do danas na teritoriji Crne Gore ugradila oko 125.000 brojila, od toga na sjeveru 15.000, u centralnom dijelu 70.000 i na jugu 40.000.

Podsjetimo da je EPCG 2011. godine započela implementaciju projekta “Unapređenje sistema mjerenja u distribuciji” vrijednog 43 miliona eura, kroz zamjenu postojećih tarfinih brojila novim, multifunkcionalnim.

DN: Koliko je planirano da se instalira do kraja projekta?

Ovaj projekat je jedan od niza preduslova za liberalizaciju tržišta 2015. godine, ali predstavlja i korak ka uskladjivanju sa standardima i ciljevima EU po pitanju energertske efikasnosti i obaveze implementacije pametnih mreža do 2020. godine. Prvobitni plan je da se do sredine 2014. godine ugradi 175.000 brojila, ali je zbog efekata, opredjeljenje Elektroprivrede da do kraja 2014. godine skoro 80 odsto kupaca obuhvati projektom ugradnje elektronskih brojila tj. da projekat proširi za još 100.000 brojila.

To će predstavljati dobru bazu za uvođenje novih usluga, koje nudi ova napredna tehnologija i razvijanje tzv. pametnih mreža.

DN: Koje su najveće nedoumice građana kada su u pitanju nova brojila?

U početku implementacije projekta najviše nedoumica bilo je oko informacije da li će potrošači sa novim brojilom imati višu i nižu tarifu tj. da li će podržavati različite tarife u utvrđenim vremenskim intervalima. Potrošače je interesovalo i kako mogu provjeriti trenutno stanje utrošene električne energije.

Sve ove nedoumice ubrzo su riješene, jer su domaćinstva dobijala s v e

informacije o ovom značajnom projektu u brošurama koje prilikom ugradnje dobija svaki potrošač, na posebnom baneru na web sajtu www.epcg.com, a potrošačima je na raspolaganju i besplatna info linija, 0800 80 785.

DN: Da li su zaposleni u EPCG prilikom ugradnje doživljavali neprijatnosti od građana?

Reakcije uglavnom svih građana na ugradnju novih brojila su pozitivne, jer ona, u svakom trenutku, omogućavaju detaljan i precizan uvid u stanje potrošnje i shodno tome bolju kontrolu. Novo brojilo omogućava precizno daljinsko očitavanje uz isključenje mogućnosti subjektivne greške, kao i brzo evidentiranje eventualnog kvara i njegovo efikasnije otklanjanje. S obzirom na pozitivne reakcije naših kupaca, smatramo da su i njihova očekivanja ispunjena.

Dakle, u dosadašnjem toku projekta nije bilo nekih bitnijih problema prilikom ugradnje brojila i očekujemo da će se takav trend i nastaviti. Sporadični slučajevi nedozvoljavanja ugradnje rješavaju se uz asistenciju nadležnih organa jer su kupci po Zakonu o energetici

obavezni da dozvole ugradnju novog brojila.

DN: Ekipe i dalje izlaze na teren kako bi izvršile isključivanja/uključivanja na elektromrežu i kod novih brojila? Zašto?

Sistem daljinskog mjerenja potrošnje električne energije predstavlja jedan od najsavremenijih modela daljinskog mjerenja, a sistem čine tri osnovne komponente: brojilo – koje mjeri utrošak električne energije i taj podatak šalje do koncentratora – koji prikuplja podatke o potrošnji za određeni reon i dalje podatke šalje u AMM Sistem, odnosno centralni sistem za prikupljanje i upravljanje podacima. Dakle, stručna lica u EPCG zadužena za upravljenje AMM sistemom, posredstvom naloga za isključenje/priključenje, šalju signal za isključenje/ priključenje novog brojila.

Kada govorimo o isključenjima/ uključenjima, treba istaći da u samoj početnoj fazi projekta nije moguće obezbijediti stoprocentni nesmetan protok podataka tj. vezu od brojila do AMM sistema, jer prilikom realizacije projekta potrebno je implementirati nekoliko tehničkih preduslova, nakon čega dolazi do umrežavanja cjelokupnog sistema.

Dakle, to ne znači da sistem ne funkcioniše, već da se radi shodno fazama projekta, a dosadašnje iskustvo ukazuje da je procenat registrovanih nepravilnosti minimalan i očekivan, shodno evropskoj praksi, tokom prve faze projekta.

DN: Kakvi su prvi efekti novog sistema mjerenja?

Korišćenje ove savremene tehnologije pokazuje da su rezultati pozitivni. Naime, analize efekata ugradnje “pametne” veze sa kupcima na traforeonima pokazuju da su znatno smanjeni gubici električne energije. Projekat, pored ugradnje brojila, podrazumijeva i rekonstrukciju mjernih mjesta, ugradnju novih ormara i dovođenje pripadajuće mreže u stanje koje odgovara i može da podrži modernu tehnologiju za daljinsko mjerenje potrošnje električne enrergije. Na ovaj način, osigurana je i dodatna bezbjednost mjernog mjesta i bezbjednost kupaca, a efekti ovog projekta se višestruko pozitivno odražavaju na cjelokupni distributivni sistem kroz povećanje pouzdanosti i sigurnosti snabdijevanja električnom energijom.

Ekonomija

PONEDJELJAK, 2. 9. 2013.

Grupi od oko 50 nezadovoljnih radnika koji ne dozvoljavaju odvoz rude priključilo se još kolega

7

BOKSITI

Protesti rudara sve masovniji Blokadi izvoza rude boksita iz nikšićke kompanije pridružila se još jedna grupa radnika, nadležni iz fabrike i Vlade još ne reaguju Radnici nikšićkih Rudnika boksita neće odustati od protesta i blokade odvoza rude dok im se ne isplate dvije zarade, dogovore rokovi o isplati ostalih dugovanja i pokrene proizvodnja, kazao je za Dnevne novine nezadovoljni rudar Ilija Đilas.

“Odustati nećemo. Nastavićemo svakodnevno da protestujemo ispred rampe za odvoz rude i, ukoliko se pokuša izvoziti ruda, blokiraćemo prolaz. Danas će protest biti masovniji, još više nezadovoljnih radnika doći će da nas podrži. Mi znamo šta ćemo, a na njima je da odluče”, kazao je Đilas.

Radnike, kako je naglasio Đilas, ne interesuje ni navodna najava kupca iz Mađarske da će raskinuti ugovor ukoliko ne dobije rudu, već samo isplata onoga što su zaradili.

“To nas ne interesuje. Neka se oni time pozabave. Dosta se rude prodavalo, pa mi nijesmo dinara vidjeli. Rude na lagerima ima, pa neka nađu još kupaca”, istakao je Đilas.

I pored toga što su radnici više puta saopštili da su spremni na dogovor sa rukovodstvom kompanije i predstavnicima Vlade, njima se nedjelju dana, koliko već protestuju, niko od nadležnih nije obratio.

“Spremni smo za razgovore sa rukovodstvom preduzeća i predstavnicima Vlade. Sa sindikatima nemamo šta da pričamo, oni nas ne interesuju. Neka ponude rješenja problema, pa ćemo zajedno, svi radnici, vidjeti šta je prihvatljivo”, objasnio je Đilas.

Nezadovoljni radnici su ranije odbili da prihvate avans od 100.000 eura koji je uplatila mađarska kompanija Vagon impeks, jer kako su objasnili, to nije dovoljno za isplatu ni polovine jedne zarade.

Nakon toga, iz mađarske firme, sa kojom Rudnici boksita imaju ugovor o kupovini rude za naredne tri godine vrijedan oko 10 miliona eura je stiglo upozorenje da će raskinuti ugovor sa Boksitima i tražiti povraćaj pomenutog avansa koji su uplatili početkom prošle sedmice ukoliko isporuka rude ne bude organizovana kako je precizirano ugovorom.

Ranije, iz Ministarstva ekonomije je saopšteno da budućnost kompanije i zaposlenih u njoj zavisi upravo od poštovanja ugovorenih rokova i to je jedini način da se obezbijedi funkcionisanje preduzeća. Kako je saopšteno iz ministarstva blokada isporuke rude iz Rudnika boksita najviše štete mo-

že nanijeti kompaniji i zaposlenima, posebno u situaciji kada postoji kupac za 450.000 tona u naredne tri godine.

“U suprotnom, u kompaniji koja je u situaciji u kakavoj su Rudnici boksita Nikšić, postoji prijetnja od stečaja, čime bi se doveo u pitanje opstanak kompanije, a, kao što je i poznato, svim zaposlenima bi, po sili zakona, prestao radni odnos”, istakli su iz Ministarstva ekonomije.

U Boksitima je zaposleno 314 radnika kojima se duguje sedam zarada, regresi, zimnice i tri plate iz ljeta 2010. Proizvodnja i isporuka rude obustavljena je prije tridesetak dana, što je dodatno povećalo nezadovoljstvo zaposlenih. Zbog loše ekonomske situacije u kojoj se nalaze njihove porodice, rudari, njih oko pedeset, odlučili su da svoja prava traže protestima i obustavom izvoza rude mađarskom kupcu. Ni obećanja izvršnog direktora Milorada Đurovića da će jednu platu primiti početkom septembra, a drugu sredinom mjeseca, kao i uplata avansa za prodaju dogovorene rude od 100.000 eura nijesu razuvjerila rudare da odustanu od protesta i radikalizacije mjera.

M.R.

8

Društvo

PONEDJELJAK, 2. 9. 2013.

sastanak

Piperović i Žugić o isplati otpremnina Advokat radnika Kombinata aluminijuma koji su nedavno protestovali tražeći isplatu otpremnina Zoran Piperović razgovaraće danas sa ministrom finansija Radojem Žugićem o mogućnostima da se isplata otpremnina zaposlenima obezbijedi iz tekućih rashoda budžeta ili njegovim eventualnim rebalansom.

Nedavno su radnici opet počeli da se okupljaju u dvorištu fabrike i najavili da će ponovo upasti u upravnu zgradu. Zaposleni koji su stekli pravo na penziju odlučili su da sačekaju ishod sastanka Piperovića i Žugića, kako bi nakon toga odlučili o daljim aktivnostima.

U međuvremenu, predstavnik radnika Piperović sastao se sa ministrom ekonomije Vladimirom Kavarićem, koji je obećao da će biti uplaćen beneficirani radni staž za 240 radnika, koji će na taj način steći uslove za penziju, dok je isplata otpremnina neizvjesna.

Radnici Kombinata aluminiju-

ma kojima je omogućen odlazak u starosnu penziju prije dvije sedmice četiri dana blokirali su utovar i izvoz metala iz Kombinata.

Oni traže isplatu otpremnina i novca koji su godinama izdvajali u stambeni fond KAP-a. Visina otpremnina iznosi od šest do 14.000 eura, odnosno 177 eura po godini staža iz stambenog fonda. Radnici su prije dvije sedmice četiri dana blokirali utovar i izvoz metala iz KAP-a.

U Kombinat je 8. jula uveden stečaj, nakon čega je organizaciju proizvodnje preuzela državna kompanija Montenegro bonus.

Uvođenje stečaja tražilo je Ministarstvo finansija 14. juna zbog blizu 25 miliona eura garancija izdatih fabrici, koje je prošle godine platila Vlada njemačkoj Dojče banci. U KAP-u je zaposleno oko 1.200 radnika, od čega je višak 500. Njih 166 već je predalo zahtjeve za penziju, dok će njih 240 steći to pravo čim im se uplati beneficirani radni staž.

N.D.L.

protest

Stanari: Samo nam mogu pomoći američke ª fokeº Ko zna koji put dvadesetak kupaca stanova u još neizgrađenoj zgradi na Bulevaru Pera Ćetkovića, na Starom aerodromu, protestovalo je juče, jer na useljenje čekaju već pet godina. Investitor i vlasnik firme “Katel” Petra Đurišića koji je, prema riječima ozlojeđenih stanara glavni krivac za njihove muke, nije se juče pojavio ispred nezavršene zgrade.

“Rekao je da ga na sastanak niko nije zvao i da više neće sa nama da razgovara na ulici već nas zove da dođemo kod njega u kancelariju. Država i sistem ćute pa izgleda da ovu situaciju mogu da riješe jedino američke ‘foke’ koje bi trebalo da pozovemo”, predložila je jedna od nezadovoljnih stanarki.

Dok su neki od nezadovoljnih stanara proklinjali dan kada su potpi-

sali ugovor sa Đurišićem i dali mu novac, nekolicina prevarenih je pozivala na razumno razmišljanje i pronalaženje konstruktivnih rješenja.

Miroslav Šepić iz Bara došao je juče kako bi sa ostalim stanarima pronašao način da se konačno useli u stan koji je kupio prije sedam godina.

“Odlučio sam da podignem kredit i da kupim kćerkama stan umjesto da plaćam kiriju za njihovo stanovanje dok studiraju u Podgorici. U međuvremenu, dok smo čekali da se radovi na zgradi okončaju, kćerke su završile fakultete i vratile se u Bar”, ispričao je Miroslav.

Stanarka iz Kotora, koja nije željela otkrivati identitet, tvrdi da ju je pored Đurišića prevarila i država.

“Na nagovor prijatelja sam pošla u Ministarstvo održivog razvoja, gdje su mi potvrdili da ‘Katel’ ima sve dozvole i dali mi zeleno svijetlo za kupovinu stana kod Đurišića. Od tada je prošlo šest godina a ja i dalje ne mogu useliti u svoj stan”, žali se Kotoranka.

Stanarka Stanka Milonjić, koja je i pored sudske presude u njenu korist ne može povratiti svoj novac, smatra da treba naći odgovorne osobe u državnom sistemu koje su dozvolile da ljudi kao što je Đurišić imaju preduzeća i grade zgrade.

Okupljeni stanari su odlučili da će angažovati advokata preko kojeg će kontaktirati institucije sistema u nadi da će se neko naći da im pomogne i riješi njihove dugogodišnje muke sa Đurišićem.

B.R.

Društvo

PONEDJELJAK, 2. 9. 2013.

9

KARTONI DIREKTORA DZ

Žive kao bubreg u loju Direktoru Instituta za javno zdravlje Bobanu Mugoši prošle godine plata je sa 975 porasla na 1.090, a štednja sa 15.000 na 17.000 eura DIREKTORI

Milica Krgović

K

ada su u pitanju primanja većine direktora domova zdravlja i čelnika Instituta za javno zdravlje, ne stiče se utisak da je prošla godina bila krizna, jer su njima, uprkos lošoj ekonomskoj situaciji u zemlji, osnovne zarade rasle. Interesantna je činjenica da su rukovodiocima domova zdravlja iznosi plata različiti, iako obavljaju iste funkcije. Ni oni ne žive od osnovne plate, te im dodatne zarade “kaplju” sa više strana.

Prvom čovjeku Instituta za javno zdravlje Bobanu Mugoši prošle godine plata je sa 975 porasla na 1.090 eura, a znatan je iznos dodatnih primanja koja mu “kaplju” iz više institucija. Prema podacima iz imovinskog kartona, Mugoši je porasla i štednja sa 15.000 na 17.000 eura.

On je Komisiji za sprečavanje sukoba interesa prijavio dodatni mjesečni prihod od 110 eura koji dobija po osnovu odborničke funkcije u Skupštini Glavnog grada. Od prošle godine Mugoša je i u Komisiji za polaganje stručnog ispita, gdje mu, kako je objasnio u kartonu, mjesečna zarada zavisi od broja kandidata koji polažu.

Mjesečno po osnovu angažovanja na Medicinskom, Farmaceutskom i Fakultetu za primijenjenu fizioterapiju zaradi 350, a od naučnih i EU projekata 490 eura. Mjesečni prihod od 680 eura donose mu projekti za globalni Fond, Svjetsku banku i međunarodne organizacije.

Od iznamljivanja poslovnog prostora Mugoša prihoduje 3.600, a od autorskih honorara i komisija 3.500, odnosno 400 eura više nego 2011. godine. Vlasnik je kuće u Podgorici od 100, plus podruma od 50 metara kvadratnih.

U njegovom posjedu je i brvanara na Žabljaku od 40 i poslovni prostor od 42 kvadrata u Podgorici.

Vozi “pasat” i “mazdu”.

Supruga Ljubica radi u PZU “Dijagnostika” gdje joj je mjesečna plata 500 eura. Vlasnica je stana u Budvi od 37 kvadrata.

Di-

rektor hercegnovskog Doma zdravlja Vladimir Vodovar prijavio je 2012. godine Komisiji platu od 872, dok je godinu ranije zarađivao 763,35 eura.

Supruga Jasna radi u Institutu “Simo Milošević” i njena plata je 710, 100 eura više nego 2011. godine. Njegovoj koleginici u Domu zdravlja Kolašin Dragici Popović direktorska plata 2012. iznosila je 871, dok je godinu ranije bila 758 eura. Dodatnih 165 eura mjesečno prima po osnovu odborničke funkcije u lokalnom parlamentu.

Mjesečnu zaradu od 813,01, plus 160 eura od dopunskog rada u Savjetovalištu prošle godine prijavio je Komisiji direktor kotorskog Doma zdravlja Aleksandar Stjepčević. Njemu je plata 2011. godine bila 629 eura. I on je odbornik, pa mu od rada u SO Kotor mjesečno “kapne” 90 eura.

Prema podacima Komisije za sprečavanje sukoba interesa, direktorici Doma zdravlja Mojkovac Ikoniji Minić 2012. plata je iznosila 980, a godinu ranije 979,56. Dodatnih 220 eura zarađuje u ambulanti.

Plata je porasla direktoru Doma zdravlja Podgorica Nebojši Kavariću, tako da je on prošle godine mjesečno primao 750, a godinu ranije 613 eura. “Kapne” mu 110 eura iz lokalnog parlamenta gdje je odbornik. Bavi se i slikarstvom, te je Komisiji prijavio taj umjetnički rad, ali nije precizirao vrijednost umjetnina.

Njegov kolega iz barskog Doma zdravlja Borislav Lalević prošle godine prijavio je platu od 910 eura sa minulim radom, dok je godinu ranije zarađivao 800 eura.

Zuhri Hadrović direktorska plata u Domu zdravlja Berane je 750, dok je 2011. godine iznosila 690 eura. Dodatnih 100 eura dobija od nastave u Medicinskoj školi. Suprug Fadruhin radi u Skupštini, gdje mu je mjesečna zarada 1.300, dok je dodatnih 280 eura 2012. godine dobijao u beranskoj Opštoj bolnici po osnovu ugovoru o djelu.

● TOMIĆ UŠTEDIO 11.000 EURA Direktor nikšićkog Doma zdravlja Slobodan Tomić prošle godine uštedio je 11.000 eura. Prema podacima Komisije, Tomić je u kartonu za 2012. prijavio štednju od 16.000 kod Hipo Alpe Adria banke, dok je godinu ranije imao 5.000 eura. On je od rentiranja stana u Budvi zaradio 4.000, odnosno 400 eura više nego 2011. Direktorska plata 2012. bila je 900, a godinu ranije 792 eura. Prvom čovjeku pljevaljskog Doma zdravlja Ilhanu Tursumoviću plata je 1.060 eura, koliko je dobijao i 2011. godine. U SO Pljevlja, gdje obavlja odborničku funkciju, mjesečno mu “kapne” 165 eura.

Plata je prošle godine porasla sa 713,32 na 790 eura direktoru Doma zdravlja Andijevica Zvonku Vukoviću. Kućni budžet popravlja mu dodatnih 400 eura, koliko prihoduje kao predsjednik SO Andrijevica.

INSTITUT ZA JAVNO ZDRAVLJE Boban Mugoša

1.090

“MONTEFARM” Budimir Stanišić

800

DOMOVI ZDRAVLJA Nebojša Kavarić

750

Hajran Kalač

1.055,46

Sabina Markišić

970

Snežana Matijević

750

Pavle Marinković

1.000

Nenad Vušurović

1.094,83

Željko Barović

836

Rasim Agić

1.083,80

Zoran Špadijer

700

Zuhra Hadrović

750

Zvonko Vuković

790

Ilhan Tursumović

1.060

Slobodan Tomić

900

Borislav Lalević

910

Ikonija Minić

980

Aleksandar Stjepčević

813, 01

Dragica Popović

871

Vladimir Vodovar

872

● ŠPADIJER IMA PUŠKE, PI ŠTOLJ I REVOLVER Direktor budvanskog Doma zdravlja Zoran Špadijer ima zanimljivu kolekciju oružja. Komisiji je prijavio tri lovačke puške vrijednosti 3.000, te pištolj i revolver u vrijednosti od 1.000 eura. U posjedu ima i umjetničke slike vrijedne 5.000 eura. Špadijer je jedan od rijetkih kojem je plata smanjena, tako da je 2012. primao 700, a godinu ranije 30 eura više.

Direktoru Doma zdravlja u Bijelom Polju Rasimu Agiću plata je rasla prošle godine i to sa 966,99 na 1.083,80 eura. Član je UO Crvenog krsta (volonterski), dok je i u Nadzornom odboru Agencije za ljekove i medicinska sredstva, ali nije naveo zaradu.

Među ostalim godišnjim prihodima naveo je za 2012. godinu 4.200 eura po osnovu ugovora o djelu sa ZIKS-om.

Vršiocu dužnosti direktora Doma zdravlja Danilovgrad Željku Baroviću mjesečna plata iznosi 836 eura.

● VUŠUROVIĆU PLATA VEĆA ZA 374 EURA

Boban Mugoša

Iznos plata (eura)

Čelniku cetinjskog Doma zdravlja Nenadu Vušuroviću plata je prošle godine u odnosu na 2011. porasla za 374 eura. On je Komisiji prijavio zaradu od 1.094,83, dok mu je direktorska pozicija godinu ranije donosila prihod od 720,91 eura. On je predsjednik Opštinskog dobora DPS-a, te po tom osnovu mu mjesečno “kapne” još 202,30 eura. U kartonu piše da je odbornik u lokalnom parlamentu, član UO “Lovćen Bečići” i član Školskog odbora OŠ “L.P.O” Cetinje, ali se ne precizira da li po tom osnovu prima naknade.

Direktorici plavskog Doma zdravlja Sabini Markišić plata je prošle godine porasla za 328 eura. Ona je primala 970, a godinu ranije 642 eura. Odbornič-

ka funkcija u Plavu donosi joj prihod od 55 eura.

Prvom čovjeku rožajskog Doma zdravlja Hajranu Kalaču plata je “skočila” sa 838 na 1.055,46 eura. Vozi “pasat” iz 1992. godine. Supruga Nusreta radi u Zavodu za zapošljavanje, jedinica Rožaje, gdje zarađuje mjesečno 436 eura. Na nju se vodi porodična kuća od 160 i garaža od 20 kvadrata.

Prethodne dvije godine direktorki Doma zdravlja Tivat Snežani Matijević plata se nije mijenjala i ona iznosi 750 eura. Po osnovu članstva u Savjetu Centra za kulturu mjesečno primi 65 i 300 eura kao docentkinja na Stomatološkom fakultetu.

Suprug Duško radi u “Jugopetrolu”, a plata mu je 800 eura.

Direktoru Doma zdravlja Ulcinj Pavlu Marinkoviću plata je 2012. bila 1.000, odnosno 100 eura više nego godinu ranije. Marinković je 2012. od poljoprivrede prihodovao 3.800, dok mu je budžet bio “bolji” za 3.200 od izdavanja stana.

● STANIŠIĆI RADE U ISTOJ FIRMI Izvršni direktor apotekarske ustanove “Montefarm” Budimir Stanišić prijavio je Komisiji platu od 800, dok dodatnih 970 eura zarađuje u “Businessmontenegru” A.D. obavljajući funkciju predsjednika Borda direktora. Mjesečni honorar od 100 eura dobija u Kliničkom centru, radeći kao anesteziolog. Stanišić je Komisiji prijavio depozit od 12.000 eura, koliko je imao i godinu ranije. Kreditno je zadužen 17.000 eura. Supruga Jelica radi isto u “Businessmontenegru” A.D. gdje mjesečno prima 1.050 eura. Njen dopunski rad u privatnoj zdravstvenoj ustanovi “Zen” kućni budžet Stanišića mjesečno popravi za 1.200 eura.

10 Hronika

PONEDJELJAK, 2. 9. 2013.

UPRAVA CARINA

Carinici zaplijene više od sto kilograma skanka mjesečno Za prvih pet mjeseci ove godine na graničnim prelazima zaplijenjeno više od 600 kilograma skanka, što odgovara ukupnoj količini te droge koja je oduzeta prošle godine Svetlana Kumburović

C

arinici na graničnim prelazima svakodnevno oduzimaju neprijavljenu ili ilegalnu robu čija vrijednost na dnevnom nivou iznosi i po više hiljada eura. Zaplijenjena roba, poput cigareta, alkohola ili garderobe, uništava se ili prodaje na licitaciji, dok onaj kod kojeg je takva roba pronađena mora platiti kaznu od više stotina eura. Pored povećanog broja zaplijenjene garderobe i mobilnih telefona u ljetnjim mjesecima, iz Uprave carina kao svoj najveći doprinos društvu ističu sprečavanje krijumčarenja droge, koje se realizuje u zajedničkim akcijama sa pripadnicima Uprave policije.

Iako carinici svakodnevno oduzi- zloga zakonskih nadležnosti u evimaju neprijavljenu ili neoriginalnu denciji dokaza i procesuiranja krigarderobu, cigarete, kafu, alkohol, vičnih djela prema Državnom tužirezervne djelove za kola, iz Uprave laštvu, nakon otkrivanja od strane su kao svoj najveći uspjeh izdvoji- carine, narkotike i prekršioce preli rad na polju suzbijanja krijumča- uzimaju službenici Uprave policirenja droge. Tako su, u toku prošle je. S druge strane, ukoliko službenigodine, u saradnji sa pripadnicima ci Uprave policije, vršeći poslove iz Uprave policije, carinski službeni- svoje nadležnosti, otkriju i oduzmu ci u 37 slučajeva spriječili krijum- krijumčarenu komercijalnu robu, čarenje droge na graničnim prela- istu predaju Upravi carina na dalje zima. Naveća količina skanka, pre- postupanje u skladu sa propisima”, ma statističkim podacima iz policije, navodi se u odgovorima Uprave dolazi iz Albanije a dileri je najčešće carina koje potpisuje PR menadžer sakrivaju u posebno napravljenim Marija Bulajić-Škuletić. bunkerima u kolima, u gumama au● UČESTAO tomobila, ispod paŠVERC MOBILNIH tosa ili sjedišta.

TELEFONA U prošloj godini zaplijenjeno je 647 kilograma skanka, Osim droge, čije su kočetiri kilograma ličine na graheroina i 686 graničnim prelama kokaina, rečeno je Dnevnim nomobilnih telefona zaplijenjeno zima u očitom vinama iz Uprave porastu, caje protekle sedmice, ukupne carina. vrijednosti oko 300.000 eura rinici sve više oduzimaju Ipak, u poređeneprijavljene nju sa prvih pet mobilne telemjeseci tekuće godine, izgleda da se posao carini- fone. Na prelazu Ranče, na granika na polju suzbijanja droge pove- ci sa Srbijom, carinici su u petak, u ćava. Naime, do juna ove godine, zajedničkoj akciji sa pripadnicima spriječen je 21 pokušaj prenošenja Uprave policije, zaplijenili 33 mobildroge. Kako su kazali iz Uprave ca- na telefona koja nijesu prijavljena rina, oduzeto je 616,95 kilograma prilikom poznatog pitanja carinika: skanka, što je skoro jednako izno- “Imate li nešto da prijavite?”. Tom su koji je oduzet cijele prošle godine. prilikom oduzeta je i prateća opreOsim skanka, oduzeto je 1.000 kilo- ma-11 punjača za telefone, pet bategrama marihuane i 12.393 kilogra- rija, pet USB kablova i pet memorijma heroina. skih kartica. Neprijavljena roba, čiUz izvod iz evidencije o oduzetim ja je ukupna vrijednost oko 10.000 drogama, iz Uprave carina su pod- eura, nađena je u gumama automosjetili na “veoma kvalitetnu i efika- bila. Prevozilac je, kako je saopšteno snu saradnju” sa Upravom policije. iz te Uprave, kažnjen sa 500 eura, a “Prilikom otkrivanja krijumčare- roba koja je nađena trajno je odune robe i ukoliko se radi o robi i li- zeta. To je drugi slučaj prošle sedcu visokog rizika, kao što je to slučaj mice da se na carinskim prelazima kod krijumčarenja narkotika, služ- zaplijeni veća količina mobilnih tebenici Uprave carina i policije vrše lefona. Dva dana ranije, pripadnici zajedničku kontrolu. Takođe, iz ra- Uprave carina su, u saradnji sa poli-

300

Droga se najčešće krije u unutrašhnjosti vrata, ispod patosa ili u posebnim bunkerima u automobilima

cijom, zaplijenili u Podgorici od jedne osobe 250 neprijavljenih mobilnih telefona, čija je ukupna vrijednost bila oko 20.000 eura. I tada je prevozilac kažnjen sa 500 eura, dok je firma za koju je prevozio obavezna da plati 5.000 eura kazne. I ovi telefoni su trajno oduzeti. ● PLAGIJATI STIŽU IZ TURSKE Početak ljeta ipak nije upućivao na to da će mobilni telefoni biti glavni plijen jer je prije tri mjeseca, za samo nedjelju dana, oduzeto više od 50.000 eura vrijedne markirane garderobe. U dvije akcije, koje su nastupile u samo jednoj sedmici krajem maja, oduzeta je brendirana roba vrijednosti većoj od 50.000 eura. U prvoj akciji, kontrolom robe koja je pristigla kamionom iz Turske za firmu sa sjedištem u Podgorici, carinski službenici su oduzeli 1.079 komada odjevnih predmeta majice, bermude, košulje, šortseve brendova “Paul&Shark”, “La Costa”, “Adidas”, “Boss”, “D&G”. Vrijednost ove robe iznosila je nešto manje od 17.000 eura. U drugom navratu, kontrolom kombija u četiri vreće iz brodskog vešeraja pronađeno je 219 komada odjevnih predmeta poznatih svjetskih brendova “Calvin

Klain”, “Dior”, “Cavalli”, “Moschino”, “Galliano”. Uprava carina oduzela je neprijavljenu robu, a pokrenut je i postupak utvrđivanja povrede prava intelektualne svojine jer se sumnjalo da je riječ o plagijatima.

carinici posumnjaju da je plagijat, odnosno imitacija komada garderobe koja nosi etiketu neke od poznatih svjetskih marki, carinici obustavljaju postupak i o sumnji obavještavaju zastupnika firme kome je povrijeđeno pravo intelektualne svojine. Sve dalje zavisi od zastu● SUD ODLUČUJE O SUDBINI pnika svjetski poznate firme. Ako ZAPLIJENJENE ROBE on u roku od 10 dana pokrene poIako se nerijetko može čuti da do- stupak, Uprava carina čeka odluku bar dio zaplijenjenog za sebe zadr- suda, koja najčešće glasi - uništežavaju carinici, iz Uprave carina su nje robe. Ukoliko zastupnik neke od to negirali, podrobsvjetski poznatih firno objašnjavajumi ne pokrene postući proceduru popak, carinski službestupanja s takvom nici će nastaviti carinrobom. U odgovosku proceduru kao da rima te Uprave za je riječ o originalima, DN navodi se da se objašnjeno je za DN iz roba, u slučaju kaUprave carina. da nije prijavljeU slučaju da u prepokušaja prenošenja na na carini, odukršajnom postupku droge spriječeno je zima privremeno nadležni organ nalotokom 2012, a samo u do okončanja preži trajno oduzimanje prvih pet mjeseci ove kršajnog postuprobe, što je slučaj kada godine spriječen je 21 ka. Za taj period, se utvrdi krivica onog takav slučaj roba se privremekod koga je roba i prono nalazi u Upravi nađena, takva roba se carina, a zavisno od odluke sudije može prodati na javnoj licitaciji, a iz Organa za prekršaje, ona se po- u pojedinim slučajevima može se i tom uništava, prodaje ili stavlja da- odlukom Vlade besplatno ustupilje u carinski postupak. ti državnim organima ili humaniKada je riječ o garderobi za koju tarnim organizacijama.

37

SASTANAK U BEOGRADU

ª CRNE TROJKEº

Veljović nije dobio poziv Tužilaštva Jača saradnja dvije policije Iako je v.d. Vrhovnog državnog tužioca Veselin Vučković prije nekoliko dana najavio da će bivši direktor policije i SAJ-a, sada savjetnik za bezbjednost predsjednika Crne Gore Veselin Veljović i direktor spuškog zatvora Miljan Perović, najkasnije početkom ove sedmice biti saslušani u Tužilaštvu, oni do juče popodne nijesu dobili takav poziv. Ipak, ako je suditi po dosadašnjoj praksi Tužilaštva, poziv bi mogao biti uručen istog dana za kada je zakazano saslušanje.

Veselin Veljović kazao je juče za Dnevne novine da očekuje da će mu poziv za saslušanje biti dostavljen narednih dana.

“Nijesam bio na saslušanju. Poziv nijesam primio, a očekujem da će mi biti dostavljen tokom sedmi-

ce”, kazao je on.

Veljovićevo saslušanje rezultat je priče o “crnim trojkama” koju je u javnost prije desetak dana iznio bivši specijalac Brajuško Brajušković.

On je prošle sedmice medijima i nadležnim institucijama kazao da je Veselin Veljović organizovao “crne trojke” za prebijanje nepodobnih novinara i opozicionara, a da je direktor spuškog zatvora Miljan Perović koordinirao batinaškim grupama. Prebijanja su, navodno, realizovali pripadnici SAJ-a i to tako što bi jedna grupa pratila žrtvu, a potom druga vršila batinanje”, kazao je Brajušković ranije.

Veljović i Perović su odmah demantovali Brajuškovićeve tvrdnje i pozvali nadležne organe da preduz-

mu mjere u cilju utvrđivanja pune istine.

Najavljujući saslušanje Veljovića i Perovića, Vučković je kazao da je ovom predmetu dat prioritet u odnosu na druge.

S.K.

Direktori crnogorske i srpske policije Slavko Stojanović i Milorad Veljović sastaće se danas u Beogradu radi unapređenja saradnje na svim poljima, a naročito zbog utvrđivanja novih strategija u rasvjetljavanju ubistava koja su povezana sa obje zemlje.

Direktor policije Srbije Milorad Veljović kazao je za DN da će teme razgovora biti „saradnja na svim nivoima i na svim linijama rada“.

Direktor crnogorske policije Slavko Stojanović je ranije ka-

zao da će na sastanku biti riječi o istragama ubistava Miloša Vidakovića, Nikole Bojovića i Darka Bugarina te da će biti organizovani posebni ekspertski timovi koji će napraviti presjek svega što jeste i nije urađeno u istragama nerasvijetljenih ubistava.

Po Stojanovićevim najavama, sa kolegom iz Srbije razmijeniće i podatke o organizovanom kriminalu i bezbjednosno interesantnim licima koji djeluju na prostoru dvije države.

S.K.

Hronika 11

PONEDJELJAK, 2. 9. 2013.

Optužnica za ubistvo komšije Ilustracija

Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju podiglo je optužnicu protiv Plavljanina Dragana Zeka Kneževića (42) zbog ubistva komšije Vukašina Petrovića (71) i ranjavanje njegovog sina Igora (36), saznaju Dnevne novine.

Knežević je, prema navodima optužnice, zločin počinio nožem 23. juna oko 18 časova. Vukašinu su nanešene povrede od kojih je odmah preminuo, dok je njegov sin lakše ranjen u predjelu grudi i donjeg dijela stomaka. U tom komšijskom obračunu i okrivljeni Knežević je zadobio lakše povrede u predjelu glave.

Nakon počinjenog zločina, Knežević je pobjegao, ali ga je policija uhapsila poslije dva i po sata. U istrazi i pred policijom branio se ćutanjem.

Prema ranijim saznanjima, obračunu je prethodila svađa zbog neriješenih imovinskih odnosa u vezi sa zajedničkim putem koji su izgradili da bi eksploatisali šumu na obroncima Čakora.

B.Č.

DOM ZDRAVLJA PODGORICA

Pretukao doktorku na radnom mjestu Ljekarka A.B. koja kao psihijatar ordinira u Centru za mentalno zdravlje pri Domu zdravlja u Bloku V u Podgorici brutalno je pretučena sredinom prošle sedmice na radnom mjestu. Dva dana kasnije podnijela je Upravi policije krivičnu prijavu protiv sugrađana M. R. koji se u toj ustanovi liječi posljednjih mjesec dana, saopštili su juče iz podgoričkog Doma zdravlja.

U saopštenju se navodi da je doktorku Centra za mentalno zdravlje prvo verbalno, a zatim i fizički napao pacijent sa višegodišnjim problemima, koji se u toj ustanovi neredovno liječi od jula. Iako su u ovoj ustanovi česti pacijenti zavisnici od narkotika, u saopštenju se ne navodi njegova dijagnoza, kao ni identitet.

M.R. je u srijedu 28. avgusta došao u prostorije Centra gdje je u nekoliko navrata ometao rad ljekara.

Iako nije imao zakazan pregled, na njegovo insistiranje ljekarka A.B. ga je primila. M.R. je tada od nje zatražio da propiše ljekove koji su, kako su saopštili iz Doma zdravlja, u po-

sebnom režimu propisivanja, kao i “niz drugih usluga za koje nijesu postojale opravdane medicinske indikacije”.

Kada je doktorka odbila da mu napiše neosnovane recepte, zamolivši ga da napusti ordinaciju, pacijent je navodno počeo da urla i udara u vrata ordinacije koja je, nakon nekoliko udaraca, u potpunosti demolirao. Tako razbiješnjen, ušao je za doktorkom koja je u to vrijeme već izmakla u drugu sobu, te na nju fizički nasrnuo, navodi se u saopštenju.

Krivična prijava dostavljena je policiji u petak, dva dana nakon incidenta a podnijela je napadnuta doktorka, nezvanično saznaju DN iz policije. Policijski službenici o svemu su obavijestili Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici koje je djelo kvalifikovalo kao “ometanje službenog lica u vršenju službene radnje” ali, prema nezvaničnim saznanjima, nije naloženo hapšenje M.R. On će najvjerovatnije biti podvrgnut posebnom režimu liječenja.

S.K.

Benziska pumpa “Zaton petrol” na kojoj se dogodilo razbojništvo

BIJELO POLJE

Uz prijetnju pištoljem sa pumpe oteli 380 eura

Dvojica za sada nepoznatih razbojnika sa fantomkama na glavama i naoružani pištoljem juče, oko dva sata iza ponoći, upali su u prostorije benzinske pumpe “Petrol” u Zatonu, na dionici magistralnog puta Ribarevine - Berane, i ukrali oko 380 eura, nezvanično saznaju Dnevne novine u policiji.

Nakon pljačke, napadači su, kako se sumnja, pobjegli u pravcu Lima, a policija za njima intenzivno traga.

Sagovornik iz policije saopštio je za DN da je policija odmah blokirala čitavu okolinu pumpe kako bi ušla u trag razbojnicima. On je kazao da se razbojništvo dogodilo nekoliko minuta nakon što je jedan od radnika nakratko otišao do kuće.

“Kako mi je sinovac ispričao, u bifeu koji radi u sklopu pumpe, nalazilo se nekoliko mladića, tako da je od 23 časa on bio

zatvoren i nastavljen samo rad na izdavanju goriva. Kad je sinovac ostao sam, razbojnici su se odjednom pojavili. Riječ je o dva maskirana napadača sa crnim fantomka na glavama, sa prorezima za oči”, ispričao je vlasnik pumpe Vukman Obradović.

Jedan od napadača je, prema riječima Obradovića, njegovom sinovcu Veliboru uperio cijev pištolja u stomak, a drugi tražio da mu pruži torbu koja mu se nalazila okačena o ramenu.

“U prvi mah nije ni pomislio da se radi o nečem ozbiljnom i kad su mu ponovo zaprijetili, dao im je torbu. U njoj se nalazilo 380 eura pazara, nakon čega su pobjegli sa druge strane pumpe, preskočili ogradu i pobjegli prema Limu”, ispričao je Obradović. On dodaje da su razbojnici vjerovatno preplivali Lim i potom uspjeli da se domognu šume.

B.Č.

12 Crna Gora

PONEDJELJAK, 2. 9. 2013.

prihodi

Kasa pljevaljske opštine prazna PLJEVLJA – Pljevaljski budžet prihodovao je za prvih šest mjeseci ove godine oko 3,8 miliona eura ili 23 odsto ukupnog godišnjeg budžeta, što je daleko manje od plana za ovaj period, saopšteno je iz lokalne uprave.

Na zadovoljavajućem nivou su jedino primanja iz Egalizacionog fonda, ali je značajan zaostatak za planom izražen kako kod naplate sopstvenih prihoda, tako i kod naplate zakonom ustupljenih prihoda, navodi se u Informaciji o ostvarenju budžeta za prvih šest mjeseci ove godine.

Od planiranih sopstvenih prihoda naplaćena je tek petina, dok je kod ustupljenih prihoda stanje još gore, pošto je u opštinsku kasu stigao tek svaki deseti euro.

Pojašnjava se da je više razloga slabog ostvarenja budžeta, od kojih su najznačajniji ne-

mogućnost naplata koncesija u prvoj polovini godine, kašnjenje planiranih kapitalnih donacija i nemogućnost naplate naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta zbog pokrenutih sudskih sporova.

Rashodi su, navodi se u Informaciji, uslovljeni primanjima i na nivou su plana za ovaj period osim “izdataka po osnovu sudskih postupaka koji su za devet odsto viši od plana za cijelu godinu”.

Nivo dospjelih obaveza opštine Pljevlja je porastao u prvoj polovini godine u odnosu na posljednji dan 2012. i iznosi oko osam i po miliona, a ukupne obaveze su dosegle 18,8 miliona eura i u tu sumu nijesu uračunate kamate, garancije i više od dva miliona eura spornih obaveza, koja su utrošena za nabavku vatrogasnih vozila, navodi se u Informaciji.

D.K.

aerodrom

Opslužili 200.000 putnika TIVAT - Protekli mjesec u tivatskoj vazdušnoj luci završili su sa prometom od 200.000 putnika, što je prvi put do sada da se za mjesec prihvati i otpremi toliki broj.

Ukupni promet iznosio je 203.492 putnika, 28,5 posto bolji rezultat nego u avgustu protekle godine. U prosjeku dnevni promet se kretao nešto preko 6.500 putnika. To su cifre koje odgovaraju prosjeku na dnevnom nivou aerodroma čiji je godišnji dnevni promet oko dva i po miliona putnika. U dnevnim špicevima ovog ljeta bilježen je promet i preko 11.000 putnika za manje od 24 časa.

Na aerodromu je u avgustu prihvaćeno i opsluženo 1.098 gdje je takođe zabilježeno povećanje u odnosu na proteklu godinu od 19,4 posto, saopšte-

no je iz tivatske vazdušne luke i navodi da je za osam mjeseci ove godine evidentiran promet od 657.257 putnika, 20,17 posto više nego u istom periodu 2012. godine. U istom periodu zabilježeno je povećanje od 12,2 posto više aviona, kojih je ove godine bilo 3.921.

Na aerodromu su najavili i veoma dobru podsezonu jer će prema trenutnim najavama, promet u septembru biti bolji za 10-15 odsto nego u istom mjesecu 2012.

Promet na tivatskom aerodromu je odavno prevazišao kapacitete i mogućnosti terminalne zgrade, pa se u JP Aerodromi Crne Gore priprema projekat za novi objekat koji je u planu da se gradi sjeverno od aktuelne terminalne zgrade.

Z.K.

akcija

savjeti

Za turizam je potrebna saradnja KOLAŠIN – Vlasnik turističke agencije “Explorer”, koja je dobitnik prošlogodišnjeg najvećeg nacionalnog priznanja iz oblasti turizma, Luka Bulatović kazao je za DN da Kolašin mora odmah krenuti u razvoj i preporod. On je dodao i da Kolašin ima veliki kadrovski potencijal, ponudivši neke od svojih ideja koje bi grad na Tari mogle da vrate u sam vrh turističkih centara.

“Mora se bez odlaganja organizovati kreativna, stručna i sa praktičnim i teorijskim iskustvom adekvatna turistička organizacija, čiji bi prvi zadatak bio da sa Udruženjem likovnih umjetnika osmisli i postavi turističku signalizaciju, da obezbijedi i prezentira elektronske informacije i da adekvatno radi na projektima turističke infrastrukture, kako bi turisti što lakše i brže dolazili do željenog cilja. Kao prioritet mora riješiti lokaciju na kojoj bi se realizovala turistička rekreacija u različitim vidovima i formama”, kazao je Bulatović.

On je istakao da LTO mora uspostaviti saradnju i partnerstvo sa TO Podgorica, tako da bi Kolašin bio izletište Glavnog grada, kao što je praksa u okruženju. S obzirom na

blizinu planine i mora, LTO mora da uspostavi saradnju sa TO Budva, kako bi se objedinila ponuda planinskog i primorskog turizma.

Sve te aktivnosti, po njegovom mišljenju, ne mogu funkcionisati bez podrške NTO, koja svakako neće izostati.

“Ono što TO mora imati je obavezujići kalendar turističkih manifestacija, koje se moraju realizovati u predviđenim rokovima. TO mora osmisliti dvije ekskluzivne i prepoznatljive turističke manifestacije za ljetnju i zimsku turističku sezonu. Takođe, ona mora imati svoj info centar koji bi radio bukvalno 24 časa, kako bi turisti dobili sve informacije i kroz koji bi se vršila prijava turista, što za sad nije slučaj”, objasnio je Bulatović osnovni dio dobre turističke ponude.

On je kazao da LTO mora formirati savjetodavno tijelo od najuspjesnijih i najpoznatijih kreativaca iz oblasti turizma, te da mora neposredno učestvovati na svim sajmovima, na kojima će se prezentovati turistička ponuda Kolašina.

“Da bi obogatila turističku privredu, LTO mora neposredno sarađivati sa Centrom za kulturu sa

sportskim društvima, udruženjima umjetnika, hotelijerima, turističkim agencijama i ostalima kako bi zajednički osmislili program njihovog boravka i animirali ih da se što duze zadrže. Posebna obaveza LTO je da u saradnji sa javnim komunalnim preduzećem i nadležnim službama lokalne samouprave aktivno učestvuje u obezbjeđivanju svih neophodnih uslova za uređenje i izgled grada, a naročito za posebne programirane turističke manifestacije. Pošto Kolašin nema ni jedan turistički kamp, a značajna turistička aktivnost odvija se izvan gradskog naselja, posebno na planinskom području veoma je bitno da LTO odredi i obezbijedi lokaciju i neophodnu infrastrukturu za kampove na mjestima gdje je najveća turistička frekvencija”, kazao je Bulatović.

Posebna je obaveza LTO, po njegovom mišljenju, da prati i u praksi primjenjuje sve što je novo i savremeno i što se u turizmu realizuje u Evropi i da ta iskustva primjenjuje u Kolašinu, jer je to dinamična i raznovrsna oblast u kojoj se moraju prihvatiti sva najsavremenija dostignuća.

turizam

Orezali stabla

Očekuju dobru postsezonu

TIVAT - I ove, kao i ranijih godina, tivatsko Komunalno preduzeće je dalo svoj doprinos uređenju školskih dvorišta. Pred početak školske godine orezana su sva stabla i okošena dvorišta osnovnih i srednje škole. Izvršena je popravka 12 svjetiljki postojeće rasvjete u dvorištima osnovne i srednje škole u Tivtu, a na postojećim stubovima su zbog dotrajalosti ugrađene i tri nove, zahvaljujući kojoj je sada osvijetljen prolaz između

BUDVA – Prema najavama hotelijera i tour-operatora, Budvi slijedi više nego dobra postsezona. Odlična ponuda na Budvanskoj rivijeri, uz afirmativne cijene, motivisala je veliki broj turista da putem tour-operatora unaprijed rezervišu svoj boravak u Budvi u toku septembra i oktobra.

Navodeći da se turistički promet u legalnoj zoni znatno povećao ove turističke sezone, drektorica Turističke organizacije Budva Jelena Rađenović kaže da je od boravišne takse u prvih sedam mjeseci naplaćeno oko 40 odsto više u odnosu na prethodnu godinu.

“Nakon dominatnog broja gostiju iz Rusije i regiona u glavnoj sezoni, u periodu postsezone očekuju se veći dolasci sa zapadnog tržišta i to Francuske, Velike Britanije i Njemačke.

Kako bi i u zimskim mjesecima Budva bila centar lijepog dešavanja, već su u toku pripreme na organizovanju dočeka Nove godine, kako javnog, na Trgu, tako i po hotelima. Očekujemo da će imidž Budve kao grada odličnog provoda uz kvalitetan program rezultirati dobrom posjetom i u periodu van sezone”, navodi Rađenović Ističe da ove godine skoro da nije bilo poslovanja u sivoj zoni, što je i bio jedan od ciljeva pred turističku

škole i velikog parka, koji je dugo bio mračan.

Iako je program javnog rada “Zaštita i farbanje postojećih željeznih ograda i galanterije u gradskim zonama Tivta” završen 31. jula, Komunalno je nastavilo sa farbanjem preostalog dijela ograde sa južne strane u dužini od 110 metara.

Ofarbane su i betonske žardinjere, kao i sve betonske korpe za otpatke u krugu osnovnih i srednje škole.

Z.K.

sezonu.

“Na šetalištu ne postoje nelagalni objekti, a ukupno je oko 50 privremenih lokacija manje nego prethodne godine. Osnovano je privatno javno partnerstvo Budva rooms & apartments d.o.o, kako bi se definisala integrisana ponuda komplementarnog smještaja u cilju njegovog efikasnijeg izdavanja i prodaje. Sve aktivnosti ovog partnerstva usmjerene su na kreiranje stimulativnog ambijenta za registraciju smještaja, podizanje na viši nivo ovakvih usluga, što ima za posljedicu orjentaciju ka tržištima koja nose bolji profit. Radi se na formiranju jedinstvene onlajn prodaje

ovakvih kapaciteta”, kaže ona.

Ulaganja u smještajne kapacitete rezultirala su time da ove godine Budva ima oko 2.000 ležajeva koji su sa dvije ili tri zvjezdice prešli na kategoriju četiri zvjezdica. Dodaje i da se radi na podsticanju i aktiviranju područja budvanske opštine koja nijesu dovoljno uključena u turistički promet, a riječ je prvenstveno o selima u zaleđu Budve. Urađena je Strategija razvoja ruralnog područja sa pratećim Planom aktivnosti, koje će TOB i opština Budva sprovoditi u narednih nekoliko godina sa ciljem ubrzanog razvoja ruralnog turizma.

N.L.

Crna Gora 13

PONEDJELJAK, 2. 9. 2013.

PRODAVCI NA KAMIONSKOJ PIJACI

Neko planira medeni mjesec, a mi kako da ga preživimo Ana Gajević

Z

PODGORICA - Prodavci na Kamioskoj pijaci požalili su se Dnevnim novinama na lošu prodaju, ali i na uslove u kojima rade. Nijesu zadovoljni higijenom na najvećoj tržnici voća i povrća u gradu, ali ni prodajom, koja je po njihovim riječima sve lošija. Iako su dobili novi objekat, žale za starom pijacom koja im je ranije donosila više dobiti. Neki su prinuđeni na rad koji traje 24 sata jer mogućnost za nalazak boljeg posla nemaju.

“Dva mjeseca radim ovdje, toliko ima otkad sam ostao bez posla. Kolega mi je izašao u susret, pa mu pomažem pri prodaji, a on me uredno plaća. Posjetilaca ima, ali slabo šta kupuju, jer novca nema. Sve ih je manje u odnosu na raniji period”, ispričao je Mirčeta Gaš.

Na staroj Kamionskoj pijaci sve je funkcionisalo mnogo bolje, naročito zarada, iako je bila mnogo lošije opremljena. Objektom u kojem radi, djelimično je zadovoljan, mada smatra da bi moglo biti urednije.

“Uslovi i nijesu toliko loši, bolje je nego ranije, mada higijena nije na zadovoljavajućem nivou. Traba malo

više vode i nedostaju nam toaleti. U svakom slučaju, bolje je nego napolju”, dodaje Gaš.

Ni visoke temperature ga ne mogu omesti u poslu jer, kako kaže, od nečeg mora da preživi do kraja mjeseca.

Uslovi u objektu najviše utiču na robu koja se usljed veoma visokih temperatura brzo kvari, pa ponekad od posla ima više štete nego koristi.

“Temperatura ne utiče puno na nas, mi možemo sve da podnesemo, jedino utiču na voće i povrće. Neki ljudi misle na medeni mjesec, a mi kako ćemo preživjeti do kraja mjeseca.

Imamo robu za frižider, zamrzivač i kontejner zbog uslova u kojima radimo”, zaključio je Mirčeta Gaš.

Na pijaci robu prodaju i penzioneri, koji su, s obzirom na niske penzije i prezaduženost, prinuđeni da rade ovaj posao.

“Penzija je mala, kreditno sam zadužena, pa radim da bih preživjela.

Ponekad od ovog posla imamo više štete nego koristi. Ljeti je ovdje prevruće, zimi prehladno. Ekonomska situacija je veoma loša, građani nijesu u stanju ni da kupe džak paprika,

Foto: Dejan Lopičić

bog rada pri visokim temperaturama prodavci na Kamionskoj pijaci prinuđeni su da “šetuju” svoje proizvode. Osim na loše uslove, požalili su se i na prodaju koja iz godine u godinu opada. Izdržavaju i rad od 24 sata jer, kako kažu, bolji posao ne mogu da nađu.

koji košta samo jedan euro. To govori o standardu”, rekla je jedna prodavačica koja je nakon trideset godina radnog staža otišla u penziju, a za koru hljeba bori se na radom na pijaci.

S druge strane, neki prodavci se ne žale na uslove, čak su veoma zadovoljni. Svako od njih muku muči sa zaradom, jer im, po riječima Snežane Stojanović, prihod “uzimaju” veliki marketi kod kojih građani sve češće trguju.

“Uslovi su dobri, veoma sam zadovoljna. Radnici Komunalnog su korektni prema nama, gledaju da nas maksimalno poštuju. Veliki marketi su preuzelii mušterije, jer su cijene tamo na istom nivou kao i kod nas, ponekad je čak kod njih i jeftinije, što nikako ne mogu da razumijem”, dodaje Stojanovićeva. Rad od dvadeset četiri sata joj ne predstavlja problem, samo da je prodaja, kojom nikako nijesu zadovoljni, bolja.

“Radim po šesnaest sati ponekad i više. Prodaja je loša, biće bolje za vrijeme zimnice, tada uglavnom više kupuju”, nada se ona.

Kupci su zadovoljni proizvodima, a jednom u desetak dana pojedini posjete ovu pijacu, gdje imaju mogućnost da trguju na malo i na veliko.

“Cijenama sam zadovoljan. A i kvalitetom robe. Često posjetim ovu pijacu jer je jeftinije nego na drugim mjestima”, kazao je jedan od kupaca.

AUTO-PIJACA

Posjetei ima, prodaje nema PODGORICA - Ponuda na jučerašnjoj auto-pijaci bogatija je u odnosu na raniji period. Veliki broj automobila izveden je na prodaju, a, prema riječima prodavaca, povećan je i broj posjetilaca koji uglavnom razgledaju, ali rijetko kupuju.

“Ljudi uglavnom šetaju, rijetko se ko odluči na kupovinu. Svoj automobil izvodim na prodaju već treći put”, rekao je jedan od prodavaca koji smatra da će početak

septembra donijeti bolju prodaju četvorotočkaša.

Prodavci su se požalili da ljudi uglavnom traže kompenzaciju, jer rijetko ko može novcem da plati automobil.

“Ima zainteresovanih, koji razgledaju. Narod novca nema, pa se uglavnom nudi kompenzacija”, kazao je prodavac koji je na pijacu izveo “golf četvorku” 1.9 TDI starog deset godina, kojeg je cijenio 3.500 eura.

Na pijaci je ove sedmice ponuđen veliki broj francuskih, njemačkih i italijanskih vozila. Cijene automobila su se kretale od 350 eura, koliko je koštala “džeta” iz 1983. godine, pa sve do 10.000 eura, koliko je ponuđen “BMW 320” iz 2005. godine. Uprkos bogatoj ponudi i velikom izboru kada su cijene u pitanju, rijetko je ko kupovao, pa su kupci prve septembarske dane iskoristili za šetnju i razgledanje omiljenih vozila. A.G.

14 Crna Gora OPTUŽBE

CITY TAXI

Niža cijena vožnje City taxi je najavio da će ubuduće minimalna cijane vožnje umjesto dosadašnjih 1.30 iznositi euro, te da je cijena kilometra vožnje snižena sa 50 na 45 centi. Osim toga, iz ovog udruženja su se pohvalili i novim servisom, a u pitanju je zaustavna vožnja koja će iznositi jedan euro. Naime, svako ko zaustavi slobodno vozilo City taksija u gradskoj zoni u periodu

od 6 do 20 časova voziće se za jedan euro, bez obzira na razdaljinu u gradskoj zoni. Iz taksi udruženja su najavili da će ova usluga biti u promotovnom periodu, nakon čega pripremaju još povoljnosti za klijente. Od dosadašnjih servisa su izdvojili i Free call na broj 08001711 na koji se vozilo može pozvati čak i kada korisnici nemaju kredita na mobilnom telefonu.

PORTO MONTENEGRO

Oduševljeni ª Herojemº

TIVAT - Podmornicu P-821 Heroj i diverzantska podmornica “Una”, čije je otvaranje za posjetioce održano početkom jula, do sada je posjetilo skoro četiri hiljade turista. Podmornice su izložene na atraktivnom prostoru ispred Zbirke pomorskog nasljeđa u Porto Montenegru u kojoj se vrlo često održavaju zanačajni kulturni događaji i otvaraju izložbe, od kojih je ovog ljeta najznačajnija bila “Od futurizma do moderne umjetnosti”, na kojoj su bila izložena i djela Endija Vorhola.

U muzejskoj zbirci u kojoj se čuvaju artefakti bivšeg pomorskog Arsenala u toku je izložba fotografija, dokumenata i istorijskih predmeta, koja je posvećena 80. godišnjici školskog broda “Jadran”.

“Kroz podmorncu je tokom ljeta u prosjeku prolazilo oko 70-80 posjetilaca dnevno i svi su nakon toga oduševljeni jer u svijetu nema mnogo mjesta gdje posjetioci imaju mogućnost da uđu u unutrašnjost neke podmornice”, kaže kustos u muzejskoj zbirbi, Dražen Jovanović podječajući da se najbliža podmornica sličnih gabarita, koju turisti mogu posjetiti, nalazi se u Milanu u muzeju nau-

PONEDJELJAK, 2. 9. 2013.

ke i tehnike “Leonardo Da Vinči”.

Jovanović je istakao da se rijetko koji muzej može pohvaliti eksponatima kao Zbirka pomorskog nasljeđa u Tivtu gdje pored velike posjetioci mogu pogledati i malu podmormicu i “to je jedna od najvećih atrakcija koje Crnogorsko primorje danas ima”, istakao je Jovanović, dodajući da je Zbirka pomorskog nasljeđa ljetos bila i mjesto održavanja brojnih koncerata, među kojima su i koncerti XI muzičke međunarodne radionice za duvačke instrumente, koju organizuje NVO “Ars praesentia Boke Kotorske” i Muzička škola u Tivtu, a jedan od donatora bila je i kompanija “Adriatic Marinas” koja podržava brojne aktivnosti škole. Ipak, jedan od najupečatljivijih bio je koncert gipsy jazz grupe, koja svira i pjeva balkansku i cigansku jazz klasičnu i pop muziku u jedinstvenom maniru, koji je održan 18. avgusta na platou ispred Zbirke, a pored podmornica.

Jovanović je najavio da je sljedeće godine u planu obilježavanje godina od osnivanja Arsenala, 1889. godine, koji je temelj modernog naselja i marine Porto Montenegro.

Z.K.

Ljudi opstaju, priroda posustaje PLJEVLJA – Desetak stabala Pančićeve omorike u gradskom parku u Pljevljima, koji dijeli zgradu Pošte Crne Gore i glavnu gradsku ulicu, izgubilo je skoro svu četinu, a razlog je, najvjerovatnije, zagađenje.

Nekoliko pljevaljskih biologa koje su kontaktirale Dnevne novine sugeriše da je potrebno uraditi fitopatološki nalaz, ali i dijele mišljenje da je sušenje stabala posljedica prekomjernog zagađenja.

“Iako je mjerna stanica kvaliteta vazduha stotinjak metara niže, mislim da je najveća koncentarcija zagađenja upravo u ovom dijelu grada. Prekomjerna izloženost zagađujućim materijama uslovila je da je imunološki sistem stabala oslabio, da su oboljela i da ih je najvjerovatnije napala jedna gljivica čije su posljedice sušenje četine od unutrašnjosti”, rekao je jedan od njih za DN. Svoje sumnje zasniva na iskustvu od prije pola godine. Tada je desetak četinara na Trgu 13. jula posječeno jer je u nalazu potvrđeno da su napadnuta gljivičnim oboljenjem, ali i da im je oslabio korjenov sistem, što je moglo dovesti do pada stabala i ugrožavanja okoline.

“Udišemo zagađen vazduh, pijemo neispravnu vodu, gušimo se u magli i smogu, strahujemo od radioaktivnosti, kancera, jačeg zemljotresa, grad i bukvalno tone i propada u zemlju”, otkrio je ranije za DN brojne bojazni običnog stanovnika Pljevalja ekolog Milorad Mitrović.

Kvalitet pljevaljskog vazduha slikovito je predstavio i epidemiolog dr Bogdan Laušević na javnoj raspravi o gradnji deponije opasnog otpada, prije godinu i po. Pljevljaci, kazao je, kada neko od ukućana ima astmatični napad ili probleme sa disanjem, umjesto da otvaraju, zatvaraju prozore jer je vazduh nečist.

A da pljevaljski vazduh obiluje materijama opasnim po zdravlje lju-

di, a ne samo biljnog svijeta, takozvanim PM česticama koje su među najopasnijim zagađujućim materijama u vazduhu i utiču na otpornost respiratornog sistema, zadržavajući se u najdubljim djelovima pluća, dokazano je od sredine 2009. godine, kada je počelo kontinuirano automatsko praćenje njegovog kvaliteta. Prekoračenja graničnih vrijednosti ovih čestica ima i širom svijeta, ali dok se u Evropi mjeri jednocifren broj dana sa prekoračenjima, u Pljevljima se mjere mjeseci. Tokom 2010. preko pet mjeseci ili 162 dana njihova koncentracija je bila daleko veća od dozvoljene. Godinu kasnije bilo je 193 dana sa prekoračenim vrijednostima, a lani čak 207 ili skoro sedam mjeseci. Zimi, čest je slučaj, tek dva-tri dana Pljevljaci mogu disati slobodno.

PM10 i čestice prečnika manjeg od 10 mikrometara mogu izazvati ili pogoršati astmu, bronhitis i druga oboljenja pluća, a naročito su ugroženi djeca, trudnice, stari i bolesni. Pljevaljsko zdravstvo odavno ukazuje na uticaj zagađenja na zdravlje ljudi, posebno na rast broja respiratornih oboljenja najizraženijih kod djece.

Prema Informaciji o stanju životne sredine za period 2007-2011. godina, koju je usvojio lokalni parlament u tom periodu, registrovano je čak 26.000 obolijevanja respiratornog sistema, od bronhitisa, preko astme, do karcinoma. U porastu je i broj malignih oboljenja, pa su u istom periodu dijagnostikovana 903 slučaja sa evidentnim rastom maligniteta pluća, sa petnaestak registrovanih 2007, na skoro 50 2011. godine.

D.K.

RADNIČKE IGRE

Bezbjednjaci najbolji MOJKOVAC – Pete po redu Radničke sportske igre “Mojkovac 2013” pod pokrovoteljstvom Opštine Mojkovac, održane se u subotu i nedjelju. Na takmičenju je učestvovalo oko 200 takmičara iz sedam radnih organizacija. Prvo mjesto pripalo je ekipi “Odjeljenje bezbjednosti (OB) Mojkovac”, drugo ekipi “Tara group”, treće “Opštini”, četvrto “Privatnicima”, peto “Željeznici”, šesto “Domu zdravlja”, a sedmo “Prosvjeti”.

Pobjednici po disciplinama su u malom fudbalu – “Privatnici”, nadvlačenju konopa - “OB - Mojkovac”, odbojka – “Privatnici”, košarka - “OB - Mojkovac”, stoni tenis – “Prosvjeta”, šah - “OB - Mojkovac”, pikado muški – “Opština”, pikado ženski “Tara group”, rukomet – “Opština”, višeboj muški - “Tara group” i višeboj žene - “Tara group”. Brano Braunović, tehnički sektetar takmičenja, kazao je za DN da se Radničke igre održavaju peti put.

“Takmičenje protiče bez ikakvih problema i bez incidenata. Prezadovoljni smo igrama i mislim da smo jedina opština u Crnoj Gori koja ima ovaj vid sportskog druženja. Ideja je došla spontano”, rekao je on. Finalna takmičenja održana su juče na terenima osnovne i srednje škole. Proglašenje pobjednika i uručenja pehara i završno druženje po završetku takmičenja održano je u Centru za kulturu.

V.B.

Crna Gora 15

PONEDJELJAK, 2. 9. 2013.

građani u strahu

Psi ujedaju, ništa se ne preduzima Mira Rovčanin

P

si lutalice sve su prisutniji na nikšićkim ulicama i predstavljaju pravu opasnost za šetače. Pored zaraza koje prenose, nerijetko ujedaju prolaznike, pa su u posljednje vrijeme tužbe protiv grada sve učestalije. U Opštini kažu da rade sve kako bi riješili problem i zbrinuli bezdome životinje.

NIKŠIĆ - Nikšić vrvi od pasa lutalica. Gotovo da nema ulice u centru grada u kojoj ih nećete sresti, a najviše ih ima u gradskom parku.

Ne samo što ih nije prijatno sresti kada se kreću u manjim čoporima, već lutalice sa razlogom izazivaju strah jer je sve veći broj ljudi koji traže ljekarsku pomoć zbog ujeda ove najplemenitije životinje. Pedestogodišnja Rajka kaže da već duže ne šeta parkom sa uživanjem jer psi lutalice ne prestaju da je okružuju.

“Svakodnevno čujem da je pas lutalica ujeo nekog od prolaznika. Zaista nije prijatno kada ih sretnete, a to znate. Nažalost, gotovo da nema kvarta i ulice u centru grada gdje ih nema. Užas. Najgore je što se uvijek kreću u manjim čoporima, po njih četiri-pet. Ne znam kako bi se čovjek odbranio da krenu”, zabrinuto priča Rajka.

Gladni, žedni i bolesni psi lutalice prava su opasnost i za djecu koja najviše vremena provode na igralištima u parku i gradskom zelenilu gdje psi uglavnom odmaraju, bježe od vrućine i traže zalogaj više. Majka dvogodišnje Jovane, Marija kaže za DN da sa strahom izvodi kćerku u šetnju.

“Ovo je za svaku osudu. Ne mogu da shvatim da je lokalna uprava ovo dozvolila. Treba da psi izujedaju pola grada, pa da neko nešto preduzme. Gdje god se okrenem, iskoči po jedan pas koji je iznemogao i samo vreba šta da pojede. Plašim se da ne krene na dijete, ne znam šta bih onda radila”, uplašeno kaže Marija.

Nikšićani ogorčeno tvrde da se problem mora riješiti što prije jer opasnost vreba na svakom koraku.

Situaciju dodatno otežava i šetnja rasnih pasa koji na susret sa psom lutalicom reaguju kako samo životinje znaju. U tim trenucima, koji su u parku veoma česti, najbolje je da bježite na drugu stranu jer vlasnik nije više u stanju da održi psa za povodac.

“Nije mi jasno kako je dozvoljeno da se bez korpe, a često i bez povodca, psi vode parkom i šetalištem.

Kade se sretnu pas lutalica i rasni

pas, koje tako ležerno šetaju vlasnici, nastaje režanje, trzanje i čupanje. U tom bjesnilu vlasnik ne može da održi za povodac tog navodno dobrog, rasnog i dresiranog psa, a prolaznici u strahu bježe jer ne znaš da li će da skoči na čovjeka ili na dijete. Nemam riječi. Ovdje svako radi šta hoće, pa i životinje”, razočarano naglašava Marija.

Da je situacija zaista problematična, te da Nikšićani sa razlogom strahuju za svoju bezbjednost, svjesni su i u lokalnoj upravi.

“U rješavanju tog pitanja preduzimaju se intenzivne aktivnosti kako bi se u skladu sa zakonom o dobro-

biti životinja izgradio azil za napuštene životinje, ali i da se do realizacije tog projekta uspostavi saradnja sa drugim opštinama koje imaju azil, kako bi bezdomi psi bili privremeno smješteni”, kazala je rukovodilac službe predsjednika opštine Slobodanka Roganović.

U cilju izgradnje azila, kako je naglasila Roganović, opština Nikšić obratila se i Vladi da joj ustupi na korišćenje objekt na periferiji grada, koji po propisanim standardima i svojim karakteristikama odgovara toj namjeni. Roganović kaže da se čeka odgovor Vlade, nakon čega će se krenuti u dalje rješavanje problema.

“Opština Nikšić preduzima sve neophodne mjere kako našim sugrađanima ne bi bila ugrožena bezbjednost od strane nezbrinutih pasa, a samim tim i smanjen broj tužbi protiv Opštine po osnovu ujeda pasa lutalica, kojih je od početka 2013. godine podnešeno 25”, kazala je Roganović.

Milijana pok. Veljka Kaljević

Živko Žiža Mijov Bulajić

rođena Kandić, 30. avgusta 2013. u 84. godini. Sahrana je obavljena 31. avgusta u 15 časova na mjesnom groblju u Slatini.

31. avgusta 2013. u 62. godini.

Sahrana će se obaviti 2. septembra u 15 časova na groblju pod Trebjesom.

Milorad Sava Jovanović

Vojka Sretova Mugoša

30. avgusta 2013. u 56. godini. Sahrana je obavljena 31. avgusta u 15 časova na groblju u Štitarici.

31. avgusta 2013. u 73. godini.

Sahrana će se obaviti 2. septembra u 14 časova na groblju u Donjoj Gorici.

Radmila Milova Knežević rođena Martinović, 31. avgusta 2013. u 62. godini. Sahrana će se obaviti 2. septembra u selu Građani u 15 časova.

Veljko Nikolin Purović 31. avgusta 2013. u 92. godini.

Sahrana će se obaviti 1. septembra u 14 časova na mjesnom groblju u Gosliću.

Darko Velimira Janjušević 31. avgusta u 33. godini. Sahrana će se obaviti 2. septembra u 15 časova na mjesnom groblju u Gornjem Polju.

Radomir Danila Perović u 65. godini. Sahrana je obavljena 1. septembra na groblju Baljinovac pod Ostrogom, u 16 časova.

rođena Đurašević, 30. avgusta 2013. u 67. godini. Sahrana je obavljena 31. avgusta na mjesnom groblju u Morakovu.

Milija Milivoja Stešević 30. avgusta 2013. u 59. godini. Sahrana je obavljena 31. avgusta u 14 časova na groblju u Ramčinu.

Danica Milorada Šćepanović rođena Dmitrić, 30. avgusta 2013. u 94. godini. Sahrana je obavljena 31. avgusta u 15 časova u Međuriječju – Rovca.

Zlatko Milana Popović 30. avgusta 2013. u 94. godini.

Sahrana je obavljena 31. avgusta u 14 časova na groblju iza Manastira pod Trebjesom.

Dragica Uroševa Bajković rođena Glendža, 30. avgusta 2013.

Sahrana je obavljena 31. avgusta u 15 časova u selu Sotonići, Crmnica.

rođena Vidulić, 31. avgusta 2013. u 83. godini. Sahrana je obavljena 1. septembra u 17 časova na groblju na Savini.

Milija Milosava Jolić

31. avgusta 2013. u 32. godini.

Sahrana je obavljena 1. septembra u selu Jablan, Lijeva Rijeka u 15 časova.

Milutin Mašana Vujotić 31. avgusta 2013. u 87. godini. Sahrana je obavljena 1. septembra u 16 časova u selu Duga, Bioče.

Tomo K. Cacović 31. avgusta 2013. u 81. godini.

Sahrana je obavljena 1. septembra u 15 časova na gradskom groblju Čepurci.

Momčilo Momo Vasilijev Lazarević 31. avgusta 2013. u 85. godini.

Sahrana je obavljena 1. septembra u 15 časova na gradskom groblju u Nikšiću.

Žarko pok. Nika Perović

ča i autobusa. Direktor škole Momir Dragićević za DN je kazao da je prva grupa učenika Gimnazije i turističke škole krenula na osmodnevnu ekskurziju u petak, dok je druga grupa, odnosno učenici stručnih škola, krenula u subotu. Tokom ekskurzije učenici će posjetiti Budimpeštu, Beč, Prag i Salzburg. Podsjećamo, na matursku ekskurziju krenulo je 109 učenika uz pratnju profesora, medicinskog osoblja i dva vodiča.

S.M.

Ljubica Milinka Dragnić

Irma pok. Nika Filipović

Slavko Radivoja Lalović

laska naše granice prestaju da važe propisi i zakoni naše zemlje, što podrazumjeva da od tada važe zakoni zemlje u kojoj se nalaze.

“Učenici su saznali da zemlje u koje ulaze nijesu dužne da ih upozore kako treba da se ponašaju, već su učenici dužni da se informišu, kao i da ih poznavanje propisa i zakona ne oslobađa odgovornosti za krivična djela ili prekršaje”, kazao je Moračanin. Pred polazak službenici policije obavili su i kontrolu voza-

30. avgusta 2013. Sahrana je obavljena 31. avgusta na groblju Cijevna u 15 časova.

Novica Dragan Baja Čobeljić

31. avgusta 2013. u 75. godini.

Sahrana je obavljena 1. septembra u 15 časova na mjesnom groblju na Zagradu.

Učili ih kako da se ponašaju

Safet Sadika Čeljić

31. avgusta 2013. u 81. godini.

Sahrana će se obaviti 2. septembra u 14 časova na mjesnom groblju Tvorilo, Kujava.

Radovan Boža Dendić

ekskurzija

HERCEG NOVI - Maturantima Srednje škole “Ivan Goran Kovačić” koji su tokom vikenda otputovali na osmodnodnevnu ekskurziju po Evropi, službenici Uprave policije Područne jedinice Herceg Novi podijelili su informativne flajere “Kako se ponašati na ekskurziji”.

Pomoćnik komandira za saobraćaj Zoran Moračanin za DN je kazao da flajeri sadrže flajere i upozorenja i propise van Crne Gore, gdje su učenici upoznati da nakon pre-

PREMINULI

30. avgusta 2013. u 60. godini. Sahrana je obavljena 1. septembra na gradskom groblju Brdišta, Tivat.

Biljana Ranka Zejak

30. avgusta 2013. u 80. godini.

Sahrana je obavljena 31. avgusta u 14 časova na groblju Rijeka Marsenića.

Vuko Božidara Vešović 30. avgusta 2013. u 64. godini.

Sahrana je obavljena 31. avgusta na groblju u Zagoriču u 14.30.

Mojsije Mole Vladimira Prelević 30. avgusta 2013. Sahranjen u krugu uže porodice.

Tonko Anta Doretić 29. avgusta 2013. u 60. godini.

Sahrana je obavljena 31. avgusta u Baošićima kod Crkve Sv. Nikole.

Stojanka Stoja Radomira Čepić rođena Zarubica, 29. avgusta 2013. u 67. godini. Sahrana je obavljena 31. avgusta u 16 časova u Dragovića Polju, Gornja Morača.

Predrag Žarka Vuković 29. avgusta 2013. u 50. godini.

Sahrana je obavljena 31. avgusta u 15 časova na Starom groblju u Nikšiću.

Jelisavka Koprivica rođena Đurović, 29. avgusta 2013.

Sahrana je obavljena 30. avgusta u 14 časova na groblju Orlovača u Beogradu.

rođena Radonjić, 30. avgusta 2013. u 48. godini. Sahrana je obavljena 1. septembra u 14 časova na groblju Čepurci.

Zorica Milosava Kalezić rođena Vujnović, 30. avgusta 2013. u 63. godini. Sahrana je obavljena 1. septembra kod Crkve Sv. Vasilija Ostroškog u Kumboru.

Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.

16 Globus

PONEDJELJAK, 2. 9. 2013.

ISTOČNI ANTARKTIK

Uznemiravajuće topljenje glečera Špijunski sateliti lansirani tokom Hladnog rata sada se koriste za praćenje globalnog otopljavanja. Naučnici nijesu nimalo zadovoljni onim što su vidjeli na snimcima jer se neki glečeri tope brže nego što je očekivano. Antarktik čuva 60 posto zaliha vode na Zemlji, stoga je ključan za održivi budući život naše planete. Do sada su naučnici mislili kako je najveća svjetska kora istočnog Antarktika izložena manjem riziku klimatskih promjena nego zapadna, zbog ekstremno hladnih temperatura, koje mogu dosezati minus 40

JAPAN

Nova curenja u Fukušimi

stepeni Celzijusa.

Međutim, sada, nakon što su se analizirale otkrivene snimke istočnog Antarktika sa špijunskog satelita u vremenu između 1963. i 2012. godine, istraživači su iznenađeni.

“Studija je pokazala, a gledamo takođe i klimatske podatke, da se neki djelovi istočnog Antarktika zapravo zagrijavaju do te mjere da uočavamo topljenje nekih glečera. To nas je iznenadilo, a dokazana je jasna povezanost s klimom”, kazao je Kris Stoks sa Univerziteta Durham.

IN MEMORIAM

Umro Dejvid Frost Legendarni britanski novinar Dejvid Frost, najpoznatiji po intervjuu sa bivšim američkim predsjednikom Ričardom Niksonom, umro je od srčanog udara u 74. godini, javio je juče BBC. “Frost je umro od srčanog udara na kruzeru “Kraljica Elizabeta” gdje je držao predavanje”, saopštila je porodica. Dejvid Frost, čiji je lik ovjekovečen u filmu “Frost Nixon”, reditelja Rona Hauarda, iz 2008. godine, bio je novinar, komičar, pisac i voditelj, a u medijima je radio više od 50 godina.

Frost, koji je nosio titulu “ser”, proslavio se i satiričnim programom “That Was The Week That

Was” u kojem se podsmijavao političkom vrhu i kvizom “Through the Keyhole”.

Poznat je po tome što je od 1964. intervjuisao sedam britanskih premijera, kao i sedam američkih predsjednika, između 1969. i 2008.

Nekoliko novih radioaktivnih žarišta sa potencijalno smrtonosnom dozom radijacije otkriveno je u blizini tankova sa radioaktivnom vodom. Operateri, nadležni za kontrolu radijacije, morali su priznati da možda postoji još novih curenja u nuklearnoj elektrani Fukušima. Visoka očitanja radijacije otkrivena su tokom dnevne inspekcije u blizini tri tanka i cijevi koja vodi od elektrane ka tankovima. Tragovi curenja od 230 milisieverta po satu ot-

kriveni su ispod cijevi, curenje od 1.800 milisieverta po satu otkriveno je blizu jednog od tankova, dok druga curenja iznose između 70 i 230 milisieverta.

“Tokyo Electric Power Co” (TEPCO) priznala je visoka očitanja radijacije, ali tvrdi da nijedan od tankova ne prikazuje vidljiv pad nivoa vode. Protekle sedmice otkrili su kako je barem jedan od 1.060 privremenih tankova pukao i ispustio oko 300 tona radioaktivne tekućine

sa velikim količinama cezija. Nakon incidenta, japanska Agencija za nuklearnu regulaciju podigla je ocjenu curenja na treći nivo, odnosno “ozbiljan incident”, prema međunarodnoj skali radioaktivnosti. Ranije je curenje bilo na prvom nivou i okarakterisano je kao “anomalija”. Iako je japanska vlada obećala nadzor čišćenja elektrane, stručnjaci tvrde da će proći četiri decenije, pa možda i čitavo stoljeće, dok se ne eliminiše uticaj katastrofe u Fukušimi.

Globus 17

PONEDJELJAK, 2. 9. 2013.

Usamljeni Obama SIRIJA

Obama je od Kongresa zatražio odobrenje za vojni udar, ali nakon gubljenja Britanaca kao saveznika, sirijski zvaničnici tumače to kao prvi znak njegove neodlučnosti

N

apad na Siriju i vojne snage predsjednika Bašara el Asada nije više tako “sigurna stvar”, posebno nakon odbijanja britanskog parlamenta da uđe u novu vojnu avanturu. Njemačka vlada je već saopštila da uopšte ne razmatra vojno angažovanje protiv Sirije, a protivljenje vojnoj akciji istakli su i Poljaci, koji obično iskazuju podršku Amerikancima. Slične stavove dijele i Italija, Irak i Pakistan. Tek, Barak Obama u svojoj namjeri da sprovede vojnu intervenciju u Siriji, ostaje sve usamljeniji. Na kraju, čeka se odobrenje Kongresa za vojni udar.

Barak Obama, predsjednik SAD, ostao je bez Britanaca kao glavnih saveznika za vojnu intervenciju u Siriji. Uz američkog ostao je samo Fransoa Oland, francuski predsjednik, kao jedini značajniji saveznik. Čak, Oland je prvi “istrčao” sa izjavom da bi vojni napad mogao da bude sproveden do srijede 4. septembra.

“Sve opcije su na stolu. Postoji nekoliko zemalja koje imaju kapacitete da preduzmu odgovarajuće mjere, a jedna od njih je Francuska. Odluke ćemo donositi u bliskoj saradnji s našim saveznicima”, rekao je Oland.

Uz Amerikance ostaje i Turska, a njihov ministar spoljnih poslova Ahmet Davutoglu izjavio je da obavještajni podaci koje je prikupila Ankara pokazuju da “nema sumnje da su snage sirijskog predsjednika odgovorne za napad hemijskim oružjem prošle nedjelje”.

Ipak, od podrške Obami odustali su Poljaci koji su tradicionalno na strani Amerike. Čak se i Irak, kao zemlja koja je vojno zavisna od SAD, usprotivila vojnoj intervenciji. Slične odluke saopštili su i Pakistan, Južna Afrika i Jordan.

Najnovije istraživanje američke TV stanice En-Bi-Si njuz pokazalo je da 80 odsto ispitanika smatra da

bi predsjednik Barak Obama za vojnu intervenciju u Siriji trebalo prvo da dobije saglasnost Kongresa. Tačno polovina anketiranih vjeruje da SAD ne bi trebalo uopšte da intervenišu, ali isto toliko ispitanika smatra da bi akciju trebalo ograničiti na ispaljivanje krstarećih raketa s brodova stacioniranih u Sredozemlju, dok se 44 odsto protivi takvoj ideji.

Sa druge strane, sirijski zvaničnici, u prvom redu zamjenik ministra spoljnjih poslova Fejsal Mokdad, a nakon Obamine odluke da zatraži odobrenje Kongresa, nazvao je taj potez “političkim i medijskim manevrom”, a američkog predsjednika okarakterisao kao nekog ko je “očigledno neodlučan, razočaran i zbunjen”.

“Niko ne može da opravda agresiju koja se ne može opravdati,” rekao je sirijski zvaničnik. Ovim Mokdadovim ocjenama prethodila je izjava premijera Sirije Vael al Halkija koji rekao da je sirijska vojska “u potpunosti spremna” da odgovori na bilo kakvu akciju SAD. Prema anketama sprovedenim u Izraelu, većina Izraelaca smatra da bi SAD i evropske zemlje trebalo da napadnu Siriju, ali je i veliki broj protiv izraelskog udara na tu zemlju.

Ema Bonino, italijanska mini-

starka spoljnih poslova, upozorila je da bi vojna intervencija u Siriji mogla da preraste u globalni sukob.

“Uvijek tako počinje, ograničenim udarima bez mandata UN. Jasno je da će Sirija reagovati“, kazala je Bonino.

Rusija je, naravno, preko diplomatskog savjetnika Kremlja Jurija Ušakova, upozorila da bi intervencija zadala ozbiljan udarac svjetskom poretku koji je zasnovan na centralnoj ulozi UN. Rusija je pozdravila odluku britanskog parlamenta.

Aleksej Puškov, šef Komiteta za međunarodne poslove u ruskoj Dumi, objavio je na svom nalogu na

Tviteru da se Obama okrenuo Kongresu “kako bi ratu dao bar nekakav legitimitet”.

Američki Senat i Predstavnič-

ki dom trebalo bi da raspravljaju i glasaju o vojnoj intervenciji u Siriji u sedmici koja pocinje 9. septembra.

Keri: Imamo nove dokaze Državni sekretar SAD Džon Keri izjavio je juče da SAD imaju nove dokaze da je sirijski režim koristio nervni gas sarin protiv svog naroda. Keri je izjavio za CNN da su SAD primile uzorke kose i krvi za koje je test pokazao da imaju tragove sarina, smrtonosnosnog agensa koji je razvijen

u Njemačkoj tridesetih godina, prenosi USA Today. Keri je rekao da će najnoviji dokazi dodatno pojačati poziv predsjednika Obame da Kongres odobri akciju u Siriji.

“Vjerujem da će razlozi za akciju biti jači iz dana u dan”, rekao je Keri.

RIMOKATOLIČKA CRKVA

Papa počeo reformu Vatikana Nadbiskup Pietro Paroliin, vatikanski diplomata, preuzeće u oktobru ključno mjesto državnog sekretara, premijera Vatikana i glavnog pomoćnika pape Franja, funkciju koja se često naziva “zamjenikom pape”, a njegovo imenovanje predstavlja početak velike reorganizacije u Rimskoj kuriji. Poglavar Rimokatoličke crkve odlučio je da Parolin, na najvažnijem mjestu u Vatikanu poslije papskog, zamijeni Tarkisija Bertonea, koga mnogi krive što nije spriječio etičke i finansijske skandale koji su obilježili osmogodišnju vladavinu prethodnog pape Benedikta XVI. Parolin (58) je relativno mlad, ali

veoma iskusan vatikanski diplomata. Ako bi papa umro ili se povukao s tog mjesta, kao što je bilo u slučaju Benedikta XVI prošlog februara, svi visoki sveštenici Vatikana automatski bi izgubili svoje položaje.

Poslije šest mjeseci od kada je preuzeo funkciju, papa Franjo je pokrenuo administrativne reforme Vatikana. Analitičar u Vatikanu Greg Burk, prokomentarisao je da je nadbiskup Parolin bio zamjenik šefa vatikanske diplomatije i prije nego što je postao ambasador i da zna kako Vatikan funkcioniše, kao i kako djeluje Rimokatolička crkva širom svijeta. Vatikan ima diplomatske odnose sa više od 170 zemalja.

HRVATSKA

Ubio se hrvatski terorista i otmičar Ubio se hrvatski politički emigrant Zvonko Bušić, koji je u američkom zatvoru proveo 32 godine zbog podmetanja bombe na njujorškoj željezničkoj stanici i otmice aviona iz kojeg je bacao letke kojima je htio da “ukaže na nepovoljan status Hrvatske u nekadašnjoj SFRJ”. U tim akcijama sa Bušićem su učestvovali i za nju bili odgovorni njegova supruga Julijana Eden Bušić, Petar Matanić, Frane Pešut i Slobodan Vlašić. Oni su 10. septembra 1976. godine oteli avion kompanije TWA sa 92 putnika koji je letio sa aerodroma “La Gvardija” u Njujorku prema Čikagu. Avion je

iz SAD preletio Atlantik i sletio na Island, a potom poletio za London.

Otmičari su iznad Londona bacili letke, nakon čega su putovanje nastavili prema Parizu iznad kojeg su takođe bačeni leci.

Nakon toga avion je sletio na pariski aerodrom “Šarl de Gol” na kome su se Bušić i njegovi saradnici predali policiji. Godinu kasnije supružnici Bušić su zbog otmice i pogibije policajaca prilikom pokušaja demontiranja podmetnute eksplozivne naprave osuđeni na doživotne kazne zatvora, dok su ostali otmičari dobili po 30 godina zatvora, ali su u međuvremenu pomilovani i pušteni na slobo-

du. Bušić je rođen 1946. u hercegovačkom selu Gorica, a na studijama u Beču je upoznao američku studentikinju Julijanu Eden Šulc kojom se oženio i koja mu se pridružila u, kako se navodi, borbi za hrvatsku nezavisnost. Mišljenje hrvatske javnosti o njemu je podijeljeno - jedni ga smatraju hrabrim domoljubom, a drugi teroristom, dok je u dokomuntarnoj emisiji HRT iz 2012. godine ovaj bračni par nazvan “ljubavnici i luđaci”. Bušić je nakon 32-godišnje robije pomilovan 2008. godine, poslije čega je i deportovan u Hrvatsku. Julijana je oslobođena 1990. godine.

18 Kultura

PONEDJELJAK 2. 9. 2013.

FIAT

PREPORUČUJE

SMRT U VENECIJI, TO MAS MAN Tomas Man

Tom as Man

Smrt u Veneciji Manovom stvaralaštvu.

Ovaj kontroverzni roman bavi se problemom lepote ljubavi njome prouzrokov i ane. Igri sila strasti i opijenosti lepim, prepušta se i glavni junak romana Smrt u Veneciji, Gustav fon Ašenbah.

Radnja, prepuna mitološkog simbolizma, prati posetu poznatog nemačkog pisca, fon put od Minhena, preko Pule Ašenbaha, Veneciji. Sam pa spletovima čudnih i sablasnih do Venecije, biva praćen putnika. Iziritirani, osetljivi okolnosti i grotesknih sanervni sistem fon Ašenbaha usmerava njegovu pažnju i strast znanu samo umetničkoj duši na prelepog malog dečaka Tadzia. Svoju fasciniranost njim on opravdava filozofskim argumentima u kojima ponavlja platonski dijalog Sokrata i Fedra, po kome je lepota „jedina forma duhovnog, koju možemo da prihvatimo našim čulima...”

Divljenje i ljubav postepeno dobijaju patološke razmere, svrstavajući ovo delo u red najšokantnijih remek–dela svetske književnosti...

Smrt u Veneciji

IZDAVAČ: NOVA KNJIGA, POD GORICA, CIJENA: 7,30 EURA

Roman koji pripada najranijem

Smrt u Veneciji

Novela Smrt u Veneciji je djelo koje se svojim sadržajem svrstava u najšokantnija remek-djela svjetske književnosti. Ovo je priča o poznatom njemačkom piscu Ašembahu i njegovom neobičnom putovanju u Veneciju. Ašenbah, na samom putu od Minhena do Venecije, biva praćen spletovima čudnih okolnosti i grotesknih saputnika. Njegovi osjetljivi nervi ne trpe okruženje i on svoju pažnju i strast, znanu samo umjetničkoj duši, usmjerava ka dječaku Tađu. Dječak Tađo je na odmoru u Veneciji i nalazi se u istom hotelu gdje je smješten i Ašenbah. Simpatija i naklonost prema 14-ogodišnjem dječaku apolonske ljepote postepeno dobijaju patološke razmjere...

PAZI ŠTA ŽELIŠ MOŽDA TI SE I OSTVARI, ALEK SANDRA POTER IZDAVAČ: NOVA KNJIGA, POD GORICA, CIJENA: 5,90 EURA Heder Hamilton je djevojka sa mnoštvom želja. Ona ne želi krupne stvari – poput mira u svijetu ili glavne ženske uloge u filmu sa Bredom Pitom. Njene želje su sitne, svakodnevne želje koje joj stalno naviru. No kako ona nema mnogo sreće u životu, svjesna je da joj se te bezazlene željice nikada neće ostvariti. Međutim, čuda počinju da se dešavaju kada jednoga dana kupi vrijes od Ciganke. Taj čarobni vrijes mijenja njen život iz korijena i sreća joj se osmjehuje.

ŽIVOT, LUJZA HEJ IZDAVAČ: LEO KOMERC, BEOGRAD, CIJENA: 8,60 EURA Ova istinski dirljiva i inspirativna knjiga Lujze L. Hej. Osvrt na put kojim ste krenuli, pomoći će vam da prepoznate i zalečite brojne važne probleme sa kojima se susrećete na svom putu. Između ostalog, Lujza se bavi temama kao što su odrastanje, veze, posao, zdravlje, duhovnost, starenje, smrt... kao i brojnim problemima, strahovima, i izazovima koje ovakva putovanja donose. Bez obzira na to sa kakvim ćete se preprekama suočiti, Lujza vas stalno podsjeća da je taj veličanstveni, zastrašujući, predivan, komičan, zapanjujući fenomen koji ćete iskusiti od trenutka rođenja do trenutka smrti ono što zapravo jeste ŽIVOT!

KNJIGA O MUZICI, DA VID ALBAHARI, ŽARKO RADAKOVIĆ IZDAVAČ: LAGUNA, BEOGRAD, CIJENA: 6,40 EURA Jedinstvena i neobična knjiga, pisana u četiri ruke, naizmjenično, nudi čitaocu uvid u muziku pojedinih poznatih savremenih muzičara i grupa i stoga predstavlja specifičan žanr na razmeđi između muzičkih ogleda i zbirke priča. Albaharijeva i Radakovićeva su pisali ne kao stručnjaci (muzikolozi, istoričari, estetičari), nego kao zaljubljenici u muziku. Albaharijeva i Radakovićeva fina anatomija pojedinih osobenih savremenih muzičkih tokova i stanja duhova, vremena, raspoloženja, sopstvenih doživljaja i koncerata na koje su odlazili.

NEVIDLJIVE NITI, DINA NEJERI IZDAVAČ: LEO KOMERC, BEO GRAD, CIJENA: 7,50 EURA Čaroban roman o tome kako se pomoću mašte može pobijediti tuga i naći smisao života. Priča o dvije sestre blizankinje koje su rastavljene kada su imale 11 godina. Dok odrastaju u malom ribarskom selu u Iranu, jedanaestogodišnje Saba Hafezi i njena sestra bliznakinja Mahtab opčinjene su Amerikom. Kada jednog dana iznenada ostane sama sa ocem, Saba je uvjerena da su njena majka i sestra upravo tamo otišle bez nje. Usamljena i očajna, ona pati za njima, i za životom za koji smatra da joj je uskraćen. Od malih nogu učili su je da je ‘sudbina u krvi’, što je za nju značilo da će sestra i ona živeti istim životom, čak i ako ih dele silna kopna i mora. Roman koji odiše maštom i čežnjom.

Kultne predstave u Kuslevovoj kući Gospoda Glembajevi otvorila festival alternativnog teatra U okviru programa “FIAT video zapis” večeras u 21 sat biće prikazani inserti iz kultnih FIAT-ovih predstava “Luča mikrokozma” iz 1990. godine, “Muzej biciklističkog ustanka u Crnoj Gori” po tekstu Zorana Kopitovića iz 1999. godine i “Teuta” iz 2007. godine, u režiji Slobodana Milatovića.

Kroz istoriju FIAT-a publiku će voditi književnik i pozorišni kritičar Balša Brković.

“Luča Mikrokozma” kultna je predstava jednog vremena, uspostavljanja alternativne scene i FIATa, a detalj iz “Luče” – bageri koji se ljube, obilježio je dijelom vizuelni identitet ovogodišnjeg FIAT-a. Programom drugog dana festivala želimo da podsjetimo javnost na sve ono što su bile dragocjenosti Festivala internacionalnog alternativnog teatra tokom njegove tridesetogodišnje misije, na ljude koji su prošli kroz festival, na njegove premijere i programe”, naveli su organizatori.

Festival će ove godine obilježiti dva programska segmenta – “Montenegro art gerila” i “Politički teatar”. Prvi segment je posvećen crnogorskom alternativnom stvaralaštvu, dok će u okviru programa “Politički teatar” biti izvedeno šest

Savremeno pećinsko slikarstvo na otvaranju FIAT-a

predstava iz svih bivših jugoslovenskih republika.

“Ove godine u okviru takmičarskog programa FIAT-a “Politički teatar”, pojaviće se sa svojim predstavama neka od trenutno najvažnijih pozorišnih imena regionalne scene poput Andraša Urbana, Senke Bulić, Nicka Uppera, Aide Bukvić, Roberta Simonovskog, Borisa Liješevića…”, saopšteno je iz direkcije

FIAT-a.

Festival je sinoć otvorio koncert podgoričkog sastava Gospoda Glembajevi u kojem su Srđan Vukadinović, Pavle Bojić Buba, Ivan Marović i Goran Vukadinović. Na otvaranju Festivala priređena je i izložba “Savremeno pećinsko slikarstvo”, čiji su učesnici likovni umjetnici Aleksandar Vukotić, Ivana Pejović, Marko Lukovac i Nikola Radović.

PURGATORIJE 2013.

ª Gospođa ministarkaº za kraj Sjutra proglašenje najboljih i dodjela festivalskih nagrada Satirično kazalište “Kerempuh” iz Zagreba sa pozorišnom predstavom “Gospođa ministarka” zatvoriće večeras festival “Purgatorije” u Tivtu.

U predstavi, koju je po čuvenom Nušićevom tekstu režirao Oliver Frljić, igraju Elizabeta Kukić, Linda Begonja, Maja Posavec, Borko Perić, Edo Vujić, a biće odigrana na Ljetnoj pozornici, sa početkom od 21 sat.

U takmičarskom dijelu festivala Purgatorije, a po izboru selektorke

Tanje Mandić Rigonat, ove godine odigrano je osam predstava. O nagradama će odlučivati žiri u sastavu prof. dr Darko Antović (predsjednik), producent Zoran Živković, glumac Goran Slavić, reditelj Petar Pejaković i dramaturg Dragana Tripković.

U konkurenciji za nagrade su, osim “Gospođe ministarke”, predstave “Jalova” - pozorište TRAFIK Rijeka, “Odisej” - kazalište Ulysses Zagreb - Brijuni, “Život je san” - ka-

zalište Gavella Zagreb, “Čarobnjak” - Narodno pozorište Sombor, “Filomena Marturano” - Centar za kulturu Tivat i JU Gradsko pozorište Podgorica, “Konte Zanović” - Crnogorsko narodno pozorište Podgorica i “Gospođica”- Jugoslovensko dramsko pozorište Beograd.

Svečano proglašenje najboljih i dodjela nagrada zakazano je za sjutra u 21 sat u atrijumu ljetnjikovca “Buća”.

Kultura 19

Ponedjeljak 2. 9. 2013.

PREPORUčUJE

Priznanje savremene medicine slikarskom geniju: Leonardo da Vinči

Konstantin, ivan ivanji IZdavač: LaguNa, 2013, CIjeNa: 8,5 eura Istorijski roman Konstantin, pored Dioklecijana i Julijana, spada u opus magnum Ivana Ivanjija jer vjerodostojno i uvjerljivo oživljava vrijeme i okolnosti u kojima se u Rimskom carstvu širila i ustoličila nova religija Hristovih sledbenika. Ko je zaista prvi priznao hrišćansku vjeru, u kojoj zemlji je ona prvi put postala državna vjeroispovijest, ko je i kada krstio Konstantina, ko je zapalio Dioklecijanovu palatu, kako su se prožimali stari i novi vjerski obredi i običaji u prvim vjekovima nove ere, zašto je Konstantin Veliki naredio pogubljenje svoje žene Fauste i prvorođenog sina Krispa, kao i mnogo drugih malo poznatih pojedinosti iz Konstantinovog životopisa.

Let, vLadimir arsenijević

IZLOŽBA

Leonardo da Vinči - anatom Crteži stari 500 godina precizni poput rendgena Priredila: Jelena Boljević

I

zložba “Mehanika čovjeka”, nedavno otvorena u Kraljičinoj galeriji u Edinburgu, predstavlja Leonarda da Vinčija kao jednog od najvećih poznavalaca ljudske anatomije. Njegove brojne studije, crteži i zabilješke o ljudskom tijelu upoređene su sa najsavremenijim 3D rendgenskim snimcima i slikama sa magnetne rezonance.

Leonardo da Vinči smatra se jednim od najvećih renesansnih umjetnika, ali ova izložba ga prikazuje i kao anatoma, koji je bio ispred svog vremena. Da Vinči je napravio crteže kostiju, mišića i unutrašnjih organa, uključujući srce i mozak, a njegova “medicinska” zaostavština od oko 6.500 stranica rasula se po različitim privatnim kolekcijama. Napredak medicinske tehnologije, koji nam danas omogućava da vidimo realne slike ljudskog tijela sa svim unutrašnjim detaljima, samo potvrđuje nevjerovatan talenat velikog majstora. Odstupanja između “stare i nove anatomije” su minimalna, iako ih dijeli skoro 500 godina.

Da je objavljena prije Leonardove smrti, ova studija bi promijenila i ubrzala tok nauke o anatomiji, smatra Piter Ejbrahams, vodeći svjetski stručnjak za anatomiju, jedan od autora izložbe. Mada je od tada prošlo više od 500 godina, ovo su veoma precizne studije o ljudskom tijelu.

“U njegovo vrijeme nijesu ih obja-

vili, jer ih nijesu razumjeli. Leonardovi crteži su, jednostavno, bili previše napredni za to doba”, kaže Ejbahams.

Da Vinči je prvobitno počeo da proučava ljudsko tijelo kako bi svoje slike učinio “vjernijim prirodi”. Smatra se da je uradio više od 30 obdukcija, koje su pratile hiljade stranica zabilješki sa detaljnim crtežima tijela i pojedinačnih organa.

U čuvenoj studiji “Anatomski rukopis A”, umjetnik je ostavio više od 240 crteža i oko 13.000 riječi napisanih u svom poznatom stilu “odraza u ogledalu”. Studijom su obuhvaćeni gotovo svaka kost i mišić, a poređenje sa 3D modelima na izložbi u Edinburgu dokazuje Leonardovu nevjerovatnu preciznost.

Sve je počelo u zimu 1507. godine kada je svestrani umjetnik sjedio na samrtnoj postelji “starca od sto ljeta”, u bolnici u Firenci. Usred njihovog razgovora, stari čovjek je umro, ostavivši Leonarda zapanjenim.

“Naizgled, sve je bilo u redu sa njegovim tijelom, osim slabosti ko-

ju je osjećao. Odlučio sam da uradim obdukciju kako bih razumio razloge za njegovu smrt”, zapisao je Leonardo.

Iz njegovih bilješki saznajemo da je na autopsiji otkrio “sparušeno srce” i jetru sa prvi put u istoriji zapisanim simptomima bolesti ciroze. Bilo je to samo jedno u nizu revolucionarnih otkrića na polju anatomije.

Mnogi crteži Leonarda da Vinčija, kao što su, na primjer, njegove studije lobanje, grudnog koša, kostiju i ligamenata, u potpunosti se, međutim, poklapaju sa slikama dobijenim uz pomoć rendgena i skenera. Odnosno, nimalo ne zaostaju za savremenim dvodimenzionalnim snimcima.

“Leonardo je crtao ono što je vidio, a vidio je odlično, i bio je u stanju da nacrta sve što vidi”, konstatuje profesor Ejbrahams.

Savremena nauka priznaje da je Leonardo zabilježio prvi autentični crtež kičmenog stuba i prvi predstavio komplikovanu šemu arterija i krvnih sudova organa.

Na edinburškoj izložbi vidljiv je i jedan od najsvjetlijih primjera Da Vinčijeve genijalnosti - originalna i gotovo savršena studija djeteta u majčinoj utrobi. Najsavremeniji 3D ultrazvuk fetusa, koji je izložen zajedno sa starinskim crtežom, iznova podsjeća na nevjerovatan potencijal svestranog umjetnika.

EX PONTO

ª Žabarº i ª Egzistencijaº na festivalu u Sloveniji Predstave Zetskog doma i CNP na programu večeras i sjutra Predstava “Žabar” Kraljevskog pozorišta “Zetski dom” sa Cetinja, u režiji Lidije Dedović biće izvedena večeras na festivalu Ex Ponto u Ljubljani, dok je “Egzistencija”, autorski projekat Radmile Vojvodić u produkciji CNP na programu sjutra veče.

Tema jubilarnog, 20. izdanja festivala u Ljubljani je “Gdje je granica?”, a on je otvoren juče premijernim izvođenjem komada “Snažan soj”, u produkciji Prešernovog gledališča iz Kranja i režiji Ivice Buljana. Glavni program

ovogodišnjeg Ex Ponta čine tri premijere i 12 predstava različitih žanrova iz više evropskih zemalja, među kojima su osim Crne Gore, Bugarska, Makedonija, Albanija... Premijeru u Ljubljani će imati “Slovenka na kvadrat”, po istoimenoj knjizi Stanislave Repar, u saradnji Festivala Ex ponto i AEON-a iz Bratislave, a u režiji Nicka Uppera, kao i “Little Blond Riding Wolf”, koju je režirala Dafne Mijefo, a izvešće je 6. septembra njena glumačka trupa iz Pariza, u saradnji sa festivalom Ex Ponto.

Novina ovogodišnjeg festivala je da će sve predstave biti titlovane na engleskom jeziku, kao i prisustvo velikog broja gostiju iz inostranstva, prije svega zbog bogatog programa NETA mreže.

Danas, drugog dana festivala, biće održana generalna skupština NETA-e, i predstavljeni projekti “NETA ART TV” i “TNB”. Posljednji komad na festivalu je “55+” zagrebačkog Montažstroja, u režiji Boruta Šeparovića, kojim će u nedjelju biti zatvorena manifestacija.

IZdavač: LaguNa, 2013, CIjeNa : 8.56 eura Dirljiva priča o Pavlu Andrejeviću, mladom vazduhoplovnom poručniku vojske Kraljevine Jugoslavije, koji krajem tridesetih godina, na relaciji Petrovgrad-Novi Sad-Sarajevo-MostarBeograd, upoznaje ne samo specifičan duh doba nego i mnoge velikane književnosti ili filma, kao i začetnike stripa i fotografije tog vremena.

Jedan naizgled sasvim običan avijatičarski let, neposredno pred Drugi svjetski rat, zauvijek će promijeni- ti ne samo Pavlov život, već i sudbinu njegove žene i budućnost čitave porodice Andrejević. Tragični avgustovski dan 1937. godine, zatvoriće krug između života i smrti.

a pLanine odjeKnuše, HaLed Hoseini IZdavač: LaguNa, 2013, CIjeNa: 7.9 eura Novi roman autora svetskih bestselera Lovac na zmajeve i Hiljadu čudesnih sunaca.

Proslavljeni autor Haled Hoseini vraća se sa novim romanom posle šest godina – emocionalnom, provokativnom i nezaboravnom pričom o tome kako volimo, kako jedni druge štitimo i kako odluke koje donosimo odjekuju pokoljenjima.

Ovo djelo velikog zamaha i ambicije prati brojne upečatljive likove od Avganistana do Pariza i od San Franciska do grčkog ostrva Tinos.

prijateLji, sLobodan seLenić IZdavač: LaguNa, 2009., CIjeNa 6,21 euro

U romanu za koji je pisac 1980. godine dobio NIN-ovu nagradu, o tabuiziranom prijateljstvu jednog kosovskog Albanca, Istrefa Verija, i poslednjeg potomka stare srpske, beogradske porodice Hadžislavković, Vladana Hadžislavkovića, oksfordskog đaka, osobito dominiraju dogmatičnost i fanatizam jedne (klasne, ideološke vrste) prema isključivosti drugačije ideologije, koja počiva na otporu prema svemu što je primitivno i destruktivno po građansku kulturu.

poHvaLa pomajci, mario vargas Ljosa IZdavač: LaguNa, 2011, CIjeNa : 5.14 eura

Ovom knjigom Vargas Ljosa je uspeo da nam svoje omiljene teme, ljubav i erotiku, predstavi na nov, veoma provokativan način. Tumačeći šest reprodukcija slika, on ih ujedno oživljava i kroz njih nam priča priče u kojima ljupki i lijepi Fončito uznemirava svoju maćehu, donju Lukreciju, a don Rigoberto se posvećuje ponoćnim maštanjima tjerajući nas da se zapitamo je li dječak sam Eros koji se zavlači u njedra zrele žene, ili je riječ o sanjarijama njenog muža, don Rigoberta. Preplićući mit i stvarnost, Vargas Ljosa će nas provesti i kroz ispovijesti vladara drevne Lidije i Dijane, boginje lova.

20 Marketing

PONEDJELJAK, 2. 9. 2013.

Reportaže 21

PONEDJELJAK, 2. 9. 2013.

Osvajanje vrha AVANTURA

Priča o jednom dječaku, jednom planinskom vrhu i jednoj avanturi koja se, uz veliku želju i upornost, uspješno okončala Sanja Milović

U

spon na najviši vrh Durmitora, Bobotov kuk, za jedanaestogodišnjeg Novljanina Andriju Vlaovića, čini se, nije predstavljao neki veliki problem. Tek, ovaj dječak je, bar prema mišljenju starijih mještana Žabljaka, postao jedan od najmlađih osvajača impresivnog planinskog vrha koji se nalazi na 2.523 metara nadmorske visine.

U razgovoru za DN Andrija priča o svom prvom i veoma ozbiljnom alpinističkom poduhvatu, te o tome kako je krenuo sa planine Sedlo i 1.700 metara nadmorske visine. Uspon na vrh Bobotov kuk za Andriju je trajao oko četri i po sata.

“Odmarali smo na više mijesta.

Bilo je veoma opasno. Grede su bile oštre i teške za prelazak. Bilo je veoma lako pasti. Ipak, želja mi je bi-

la veća i uspio sam se popeti”, priča zadovoljno i ponosno Andrija.

On dodaje da je usput sreo grupu Izraelaca, oko tridesetak starih osoba, koji su mu pomogli oko žuljeva na nogama zadobijenih pri penjanju na vrh.

“Nakon toga sam pio vodu na dva izvora. Jedan je bio kod Zelenog Vira, a drugi na Surutki. Do Zelenog vira je bilo pješačenja oko tri sata, a od njega se uzbrdo išlo još sat i po”, dodaje Andrija.

No, to je samo jedan dio puta. Zato slijedi i priča o početku putovanja.

“Na ovako veliki i opasan put krenuo sam u 9 sati ujutro, a oko 13.30 sati bio sam na vrhu svijeta. Pravio sam i nekoliko pauza. Posljednjih 20 metara je bilo veoma teško ispeti se. Čak, stravično. Bila je to dionica penjanja uz oštre grede i kamenjar. Kritičnih situacija nije bilo jer sam išao polako. Moglo se pasti, ali samo sam se jednom udario u nogu. Put je bio težak, ali osjećaj neopisiv”, kaže iskreno Andrija.

Naravno, ne zaboravlja da pomene i podršku koju je imao.

“Majka i njen brat od ujaka su mi pomogli tih posljednjih 20 metara kako bih stigao do samog vrha. Svi su me bodrili, mada mi je većina starih i iskusnih planinara sugerisalo da se ne penjem. Ali želja mi je bila veća i uspio sam”.

Ističe i da se dobro pripremio za penjanje, pa je od opreme ponio gojzerice, duksericu, trenerku i majicu dugih rukava, pominjući

kako i nije bilo toliko hladno jer se zagrijao penjanjem.

“Na samom vrhu je duvao snažan vjetar i puno prašine. Ali osjećaj koji sam imao kada sam se popeo na vrh bio je prelijep. Vidio sam Skrčka jezera i Crno jezero. Naše planine su prelijepe”, bili su utisci ovog hrabrog dječaka koji se ističe među svim drugarima.

O povratku sa vrha planine Andrija kaže da, iako je penjanje teško, spuštanje takođe teško pada jer se osjećao nesigurno.

“Lako je pasti. Pogotovo ako je trava klizava, kao što je i bila dok smo silazili”.

Na pitanje odakle mu ideja da se popne na Bobotov kuk, Andrija ističe da godinama dolazi na Žabljak i da svaki put lunja i ide oko planine. ”Ove godine sam čvrsto odlučio da moram da se popnem. I istrajao sam u toj svojoj zamisli”.

Kaže i da je slušao od mještana priče kako se pri lijepom i jasnom danu sa vrha može vidjeti i Avala.

“Jedan moj rođak se pet dana uzastopno penjao kako bi doživio taj veličanstvan prizor”.

Andrija kaže da će opet ponoviti ovu “ekskurziju”.

“Taj pogled se mora ponoviti za koju godinu. Umor je bio prevelik, a nakon uspona i osvajanja vrha danima sam morao odmarati jer je baš bilo teško”.

Andrija priča i da je sreo dosta Novljana na Žabljaku, ali da većina njih koristi žičaru kako bi se ispeli na Savin kuk, dok se na Bobotov kuk popeo tek mali broj njih.

“Kad sam sišao u selo mještani su bilo oduševljeni. Rekli su da mlađih od mene. koji su uspjeli da se ispenju na vrh planine, nije bilo. Tek mi je 11 godina”, ponosan je Andrija i napominje za kraj da novi usponi tek predsoje i da je sljedeća misija osvajanje planine Orjen.

FENOMEN

Čovjek koji može da trči zauvijek Mnogi atletičari koji se bave trčanjem na duge staze moraju da stanu kada im se poveća nivo mliječne kiseline u organizmu. Međutim, mišići Dina Karnazesa iz Kalifornije nikad se ne umaraju: on može da trči tri dana i tri noći bez prestanka.

Uspio je da izdrži neke od najtežih proba izdržljivosti, kao što je maraton na Južnom polu pri temperaturi od minus 25 stepeni Celzijusa ili legendarni maraton kroz Saharu, i pritom nikad nije imao problema kao što su, na primjer, grčevi ili upala mišića, čak i kad bi pretrčao više od 160 kilometara.

“Pri određenom nivou intenziteta trčanja, osjećam kao da bih mogao veoma dugo da trčim, a da se ne umorim. Zapravo, samo postajem pospan. Trčao sam tri noći bez sna i treće noći je već postalo teško. Tada mi se desilo da zaspim dok sam u pokretu i bila mi je potrebna jaka volja da nastavim da trčim”, priča Din. Prvi put je primijetio da se razlikuje od drugih 2006. godine kada je otišao u Centar za testiranje u Koloradu. Urađen je test aerobičke sposobnosti koji je pokazao da Din ima rezultate poput visoko utreniranih sportista. Potom su krenuli da rade test na mliječnu kiselinu. Tada su mu rekli da test traje najviše 15 minuta. Međutim,

poslije jednog sata, ljekari su prekinuli test i rekli da nikad nijesu vidjeli ništa slično. Loren Mesonije sa Univerziteta u Savoji objašnjava da je razlika u tome što se aerobička sposobnost izražava kroz izdržljivost kardiovaskularnog sistema, a drugo pitanje je pitanje sposobnosti organizma da iz krvi izbaci mliječnu kiselinu i ponovo je pretvori u energiju.

Pri aktivnosti kao što je trčanje dolazi do sagorijevanja glukoze, usljed čega dolazi do proizvodnje mliječne kiseline kao nusproizvoda i dodatnog izvora energije.

Međutim, kad nivo mliječne kiseline dostigne prevelik nivo, organizam više nije sposoban da pretvara laktat u energiju onom brzinom kojom se on stvara, zbog čega dolazi do porasta kiseline u mišićima. Na dobrotvornoj akciji trčanja, kada su njegove kolege uspjele da naprave najviše 15, Karnazes je optrčao čak 105 krugova!

U tinejdžerskom dobu je prestao da trči, da bi na svoj 30. rođendan, kako je sam to rekao, doživio “prosvjetljenje” i dobio silnu želju da ponovo počne. Poslije 15 godina pauze, većina ljudi ne bi mogla da istrči 48 kilometara.

Jedini problem koji je nakon toga imao bili su žuljevi na nogama, dok su mišići pokazivali tek slabi umor.

I. Funduk (izvor: Blic.rs)

22 Zabava

PONEDJELJAK, 2. 9. 2013.

foto : Mirko Savović

ª TVOJE LICE ZVUČI POZNATOº

Knez u novom takmičenju Format emisije “Tvoje lice zvuči poznato” koji je sa izuzetnom gledanošću startovao ove godine u Grčkoj, a trebalo bi od ove jeseni da počne sa emitovanjem i u više zemlja svijeta, pa i kod nas, izuzetno je produkcijski zahtjevan, skup i trebalo bi da nadmaši sva muzička takmičenja do sada. Jedan od učesnika je i naš Nenad Knežević Knez.

“Javne ličnosti iz svijeta muzike i glume se sučeljavaju na bini, vokalne sposobnosti su presudne jer se treba u uklopiti u više žanrova, a dobro dođe i iskustvo u kabareu”, kaže Nenad i dodaje da šou počinje da se snima 25. septembra.

“U šou programu će biti 10 takmičara, bodovi će se akumulirati iz emisije u emisiju, a ocjenjivaće, osim žirija, i drugi takmičari i publika. Kompletan prilog će ići u dobrtvorne svrhe”, kaže on.

Posljednje dvije emisije će biti prikazivane uživo, a izvodiće se imitacije domaćih i

stranih kompozicija.

“To neće biti bilo kakva imitacija jer će uz sve nas u trenutku izvođenja biti tim od 50ak ljudi koji će pratiti odvijanje izvođenja”, otkrio je pjevač.

Među takmičarima će se naći i Sara Jovanović, a mogli bi se naći i glumac Sergej Trifunović, kao i pjevačica Jelena Tomašević.

Fi.J.

HOT!

Porno glumica Saša Grej odlučila je da napravi kratku pauzu u filmskoj karijeri i posveti se modelingu. Fotografija je dokaz da seksi ljepotica nije pogriješila u odabiru nove profesije.

LIVE MONTENEGRO 2013.

Sergejev koncert ljubavi Velikim solističkim koncertom na prepunom Stadionu malih sportova, crnogorski kantautor Sergej Ćetković dokazao je zašto važi za jednu od najvećih zvijezda regiona. Iako je, po njegovom priznanju, najteže pjevati u rodnom gradu, otkrivši da ima tremu, sigurni smo da je na istu zaboravio nakon što je publika ogromnim aplauzom pozdravila početak koncerta.

Kao po običaju, najveći broj posjetilaca došao je pet minuta pred naznačeni početak koncerta, pa je zbog gužve na ulazu umjesto u 20.30, Sergej izašao na binu oko 21 sat.

Vrhunska rasvjeta i ozvučenje učinili su boravak na koncertnom podijumu užitkom za posjetioce, posebno fanovima koji su se sa telefonima i foto aparatima sjatili ispred bine pokušavajući da naprave idealnu fotografiju svog idola. A Sergej im je poklonio svu pažnju, pa je nakon nekoliko izvedenih numera sišao do zaštitne ograde gdje se rukovao sa onima iz prvih redova koji su tu priliku iskoristili i da zapjevaju sa njim.

Nizale su se pjesme, publika je horski pratila Ćetkovića neprestano skandirajući: “Sergej, mi te volimo”, a privilegiju da sa njim podijeli binu imala je djevojka po imenu Monika, koja je, nakon što je poljubila pjevača, ispričala da nije došla da bi pozdravljala nekog, niti izjavljivala ljubav, već da zapjeva sa njim. Sergej je predložio numeru “Da l’ me oči varaju” koju je Monika, naravno, znala od prve do posljednje riječi. Nakon zajedničkog performansa vidno uzbuđena djevojka poručila je svima da je Sergej najbolji pjevač, što je pozdravljeno gromoglasnim aplauzom.

Decenija rada obilježena spektaklom Frizerki studio “Image” proslavio je glamuroznim performansom 10 godina rada. Na čelu modno-frizerskog studija je Ivan Vukčević, mladi i priznati frizer, koji je u karijeri bio zadužen za uljepšavanje mnogih crnogorskih, ali i regionalnih zvijezda, što dovoljno govori o njegovom kvalitetu. Ivan, koji je talenat naslijedio od oca Zorana Vukčevića, jednog od naših najcjenjenijih frizera, upriličio je slavlje na Skalinama koje je bilo najbolji pokazatelj o kakvim se zaista umjetnicima radi. Tokom samog programa, prikazan je Ivanov rad, a i detalji sa brojnih takmičenja gdje je briljirao.

Studio koji uspješno posluje čitavu deceniju, uspješno će nastaviti i dalje, a za to će se pobrinuti predan tim mladog Vukčevića. Ivan, iako je postigao mnogo u svojoj dosadašnjoj karijeri, skromno kaže da je tek na početku i da ima još mnogo da uči. Smatra da urođeni talenat i znanje treba usavršavati i uvijek biti u koraku sa trendovima. Radna etika i ozbiljnost, nešto je što krasi Vukčevića i što čini da ga klijenti cijene, ali i da ima dobar odnos sa kolegama.

Na proslavi je bio prisutan veliki broj poznatih ličnosti, među kojima su bili brojni pjevači, sporti-

sti, kolege, prijatelji i saradnici, a između ostalih bili su tu Božo Bulatović, Danijel Alibabić, Nina Žižić, Jelena Đorđević, Predrag Radošević, Ivan Strugar, Ana Baletić i mnogi drugi koji su svojim prisustvom odali poštovanje Ivanovom radu i studiju “Image”. Frizerskomodno-umjetnički performans začinio je nastup glumca Slavka Kalezića koji je oduševio publiku. Prikazane su i brojne frizure koje su goste ostavile bez daha. Vatromet za kraj bio je odlično obilježje završetka jedne decenije rada i početka brojnih uspješnih godina koje dolaze.

Ma. Ivanović

Maya Sar: Budite ponosni na Sergeja Bosanka pjevačica Maya Sar prekinula je ljetnji odmor kako bi gostovala na Sergejevom koncertu.

Kako nam je ispričala, boravila je blizu Dubrovnika, a poziv kolege nije mogla da odbije.

“Sergeja puno cijenim i volim i rado sam prihvatila poziv. Tek kasnije sam shvatila da kod sebe nemam nikakvu scensku garderobu, pa se nadam da mi publika neće zamjeriti. Bila sam gošća i na Sergejevom sarajevskom koncertu, gdje smo izvodili numeru “Ako te nije pronašla ljubav”, pa pošto smo je dobro uvježbali, nju smo izveli i u Podgorici. Ne znate kakvog čovjeka imate, možete biti ponosni njim.

Nakon ovoga se vraćam na more dan ili dva, nakon čega slijedi nastavak promocije mog debi albuma “Krive riječi”. Sigurna sam da se ubrzo opet vidimo u Podgorici”, kazala je Maya.

Maya Sar

foto: Mirko Savović

PROSLAVA

Nakon nje, scenu sa Sergejem su dijelili i njegovi gosti. Čuvano u strogoj tajnosti, prisustvo bosanske pjevačice Maye Sar u VIP dijelu bilo je iznenađenje za sve prisutne, ali nakon što ju je Ćetković pozvao na scenu bilo je jasno da je u pitanju jedan od gostiju iznenađenja. Pored nje, podgorička publika imala je privilegiju da uživo čuje i izvođenje numere “Pogledi u tami” na italijanskom jeziku, koju je Sergej otpjevao sa Sal da Vinčijem. Nasmijani Italijan pozdravio je posjetioce sa “Dobro veče”, nakon čega je na engleskom kazao da mu je drago što je doputovao u Podgoricu. Sergej je pojasnio da je bio njegov gost u Napulju, te da su ga tamo zaista lijepo dočekali, pa na sve načine pokušava da svom gostu uzvrati gostoprimstvo. Sal da Vinči je zatim povikao “Viva Montenegro”, što je nasmijalo prisutne, nakon čega su i zapjevali “Poglede u tami”, ali i kompoziciju “Karuzo”.

Ovo veče je za mnoge bilo upravo ono koje će se pamtiti, a najviše će ga možda pamtiti Sergejeva kćerkica Lola koja je prvi put prisustvovala tatinom koncertu.

Suprugu Kristinu nijesmo primijetili, ali podršku Ćetkoviću pružili su, naravno, članovi uže porodice, kumovi Božo Bulatović i Ivan Maksimović, te brojne kolege. Stadion malih sportova još jednom se pokazao kao odličan domaćin našim i regionalnim zvijezdama, ali se stekao utisak da Sergej zaslužuje da ga na sljedećoj turneji slušamo na većem prostoru. Podsjećamo, Ćetković će predstojećim koncertima po Australiji okončati turneju “Dva minuta”, nakon čega ulazi u studio i počinje snimanje novih pjesama. Zlatko Šebek

Zabava 23

PONEDJELJAK, 2. 9. 2013.

MODNI DOGAĐAJ

Glamur pored mora Modni dizajneri najavljuju veliku reviju u Budvi, pojaviće se i svjetsko ime koje se drži u tajnosti Marija Ivanović

M

odna manifestacija “12. Gardens Fashion connection” održaće se 27. i 28. septembra u luksuznom turističkom kompleksu Dukljanski vrtovi u Budvi. Dizajneri Marina Banović-Džuver, Lazar Ilić, Jelena Blečić, Nataša Pejović, Boško Jakovljević i španski brend vjenčanica Pronovias predstaviće svoje najnovije kolekcije prvog dana. Drugi dan rezervisan je za jednu reviju i to čuvenog dizajnera čije se ime drži u tajnosti.

Manifestacija u organizaciji modne agencije “Mondaine Models” pod pokroviteljstvom Opštine Budva i TO Budva biće drugačija od svih do sada jer će se održati pored mora i imaće neobičan koncept prezentacije kolekcija. Danijela Popović, organizator manifestacije, kazala je da goste očekuje neobična prezentacija modela u kojoj će sigurno uživati.

“Kad kažem neobična, mislim na kombinaciju statičnih prezentacija i klasičene revije. Naša priznata kreatorka Marina BanovićDžuver prikazaće modele inspirisane upravo ovim ambijentom, a osim nje, publika će uživati u kreacijama Nataše Pejović koja će specijalno prezentovati četiri luksuzne haljine koje najavljuju njenu novu kolekciju. Od dizajnera će tu biti i Ana Ličina, Belgijanka koja je završila dizajn u Parizu”, kaže Popović.

Ona dodaje da će prve večeri kompletni Dukljanski vrtovi biti “zasuti” modom.

“Djevojke će ukrasiti lijepe vrtove,

tako da će posjetioci već kad krenu da silaze prema restoranu imati priliku da se odmah susretnu sa modom. Na samoj pisti će biti veoma zanimljivo. Jelena Blečić, poznata srbijanska slikarka, predstaviće se prvi put na ovaj način u okviru jednog modnog događaja. Ona će prvi put predstaviti svoje viđenje mode kroz odjevne predmete i to će biti performans”, kaže Popović.

Blečić će prikazati prvi put svoju kolekciju odjevnih komada i aksesoara crnogorskoj publici.

“U okviru mog brenda “Fun Fan” koji podržava jednu zdravu filozofiju života i koji je uobličen i kroz dizajn kako namještaja i drugih predmeta, tako i dizajna garderobe, svaki komad treba u ljudima da probudi osjećaj da je život lijep. Na ovoj reviji će biti priazani modeli koji su svečeniji i elegantniji, ali i ležerni. Materijali su različiti i vidjećete osam modela koji se sastoje od haljina i kombinezona, ali i nakita, tašni kao i obuće”, ispričala nam je ova umjetnica.

Organizatori ističu da je dizajner Slikarka Jelena Blečić

Sandra Burić, zaštitno lice događaja

Lazar Ilić obećao da će ovom kolekcijom prevazići samog sebe. Ilić, poznat po tome što ruši tabue, za svoju kolekciju je kazao da je za sada njegovo remek-djelo.

“Inspiracija za ovu kolekciju mi je bio pješčani sat, pa će u toj formi biti i muški i ženski modeli. Kada su materijali u pitanju, prisutni su koža, keper, krni, til, a biće i lakovanog materijala u nekim djelovima. Što se boja tiče, najzastuljenije su crna i bijela sa crvenim detaljima. Muška kolekcija će šokirati sve prisutne, dok će sve dame nakon revije sigurno željeti da posjeduju neki model iz kolekcije”, iskren je Lazar.

Osim pomenutih dizajnera, biće prikazana i revija vjenčanica španskog brenda “Pronovias”.

“A stiže nam i modni dizajner Boško Jakovljević koji će predstaviti dvije kolekcije, tako da će u okvi-

Kreator Lazar Ilić

ru tih revija nastupiti najljepši manekeni, pa će i dame imati priliku da uživaju u pogledu na lijepe muškarce”, kazala je Danijela Popović.

Drugi dan će biti obilježen velikom spektakularnom revijom.

“Trenutno smo u pregovorima sa jednim priznatim dizajnerom koga svi dobro znaju jer se dokazao svojim luksuznim radom”, kaže Danijela.

Dizajnerka Marina Banović kazala nam je nešto više o kolekciji, objašnjavajući da njena prezentacija neće biti tipična revija, već će njenih 10 modela bukvalno ukrasiti ambijent.

“Kolekciju sam nazvala “Dukljanski vrtovi” jer sam inspirisana ovim događajem i mjestom. Kolekcija ima etno podlogu, a s obzirom na to da o Duklji ne znamo mnogo, modeli su produkt moje fikcije. Od boja

je prisutna tamnoplava i crna i modeli su namijenjeni večernjim prilikama”, objasnila je Marina.

Ana Ličina je dizajnerka koja će se prvi put predstaviti crnogorskoj publici sa modelima i želja joj je da se njen rad dopadne ljudima u Crnoj Gori, ali i šire.

“Inspiracija mi je bila Kleopatra, ali i žena sadašnjosti od koje se očekuje da bude jaka, dobra majka, supruga i uz to uspješna u poslu kojim se bavi. Kolekcija je moćna i seksi, a od boja preovladavaju bordo i bež i modeli su više namijenjeni mlađim ženama”, kaže Ana. Zaštitno lice dvanaestog “Gardens Fashion connectiona” je Sandra Burić, model koji uspješno gradi karijeru u inostranstvu, oficijelni fotograf je Aleksandar Jaredić, a za šminku i frizure biće zadužen tim Zorana Vukčevića.

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

24 Zabava/Slobodno vrijeme

PONEDJELJAK, 2. 9. 2013.

Daily Sudoku puzzle No. 2494 sudoku 2013-08-11

Medium level

Teža

9

4

8

5

2

6

7

2

6 6

8

9

1

4

7 2

2

3

3

8

9

Play sudoku online at:

7

5

8

www.sudokukingdom.com

4

7

2

2

6

4

Daily Sudoku puzzle No. 2493

3

Lakša 2013-08-10

8

Medium level

2

9

7

8

4

1

7

7

2

5

3

8

8

1

2 4 Page 1/2

1

Play sudoku online at:

5 Play sudoku online at:

3

4

1

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com 1

Nivoi dvije vrste hormona - beta endorfina (odgovornih za ublažavanje depresije) i ljudskog hormona rasta (HGH koji pomaže imunitetu) znatno su porasli dok su ispitanici gledali smiješne video snimke.

Portal Moj doktor prenosi da takvih promjena nije bilo u grupi ispitanika koja nije gledala smiješne

video snimke.

Slično ispitivanje je pokazalo da smijeh smanjuje nivo triju stresnih hormona, tako da su se nivoi kortizola, adrenalina i katabolita dopamina znatno smanjili.

Hronično izlučivanje stresnih hormona može da oslabi imuni sistem i izazove razvoj mnogih bolest

2

Puzzle solution:

9

3

Puzzle solution:

Sudoku puzzle No. 2494 2013-08-11 Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 2493 2013-08-10 9

6

1

4

8

3

2

5

7

3

4

7

8

2

5

6

1

9

5

3

8

2

6

7

9

1

4

5

9

1

6

7

3

2

8

4

2

7

4

9

1

5

6

8

3

8

2

6

1

4

9

7

5

3

3

8

6

5

9

1

7

4

2

7

5

2

9

3

6

8

4

1

4

1

9

7

2

6

8

3

5

1

8

4

2

5

7

3

9

6

7

5

2

3

4

8

1

6

9

6

3

9

4

8

1

5

2

7

6

9

3

1

7

4

5

2

8

2

7

3

5

9

4

1

6

8

1

4

7

8

5

2

3

9

6

9

1

5

3

6

8

4

7

2

8

2

5

6

3

9

4

7

1

4

6

8

7

1

2

9

3

5

vicevi Naučnici s američkog Lioma univerziteta koji su 2006. godine proučavali interakciju između mozga, ponašanja i imunog sistema otkrili su da iskreno smijanje podstiče lučenje hormona koji čuvaju zdravlje.

Posle dvije godine isti naučnici su otkrili da smijanje takođe snižava nivo štetnih hormona stresa.

2

8

IstražIvanje

Smijanjem do zdravlja

6

Trebaju Bosanac i Crnogorac da izmjere visinu bande1/2 re, ali Crnogorcu se nePage penje, pa predloži Bosancu da odrežu banderu, pa kada padne da je izmjere. Bosanac mu reče: - Jesi ti budala, pa ne mjerimo mi dužinu, nego visinu. *** Imali Mujo i Haso po prodavnicu. Ali, kod Hase posao cvjeta, a kod Muje loše. Ode Mujo kod Hase da vidi kako to njemu tako dobro ide. Sjeo on sa Hasom kad ulazi mušterija: - Imate li deterdžent za zavjese?

- Kako da ne! Evo izvolite, a evo uzmite i odličnu tečnost za pranje prozora. Pošto već skidate zavjese, onda operite i prozore.

Mušterija kupi oboje, sva zadovoljna što je našla pravog trgovca. Vidjevši to, Mujo ode u svoju radnju, kad eto ti mušterije: - Imate li uloške ili vatu?

- Kako da ne! Imamo i jedno i drugo, a imamo i izvanrednu tečnost za pranje prozora.

- Pa šta će mi to?

- Pa ti, kad već ne možeš da vodiš ljubav, onda bar operi prozore! *** Žalio se Lala na regrutaciji da slabo vidi. Poslali ga u Novi Sad pred vojnu komisiju. Lekar mu kaže: - Pročitaj onu parolu.

- Koju parolu? – pita Lala.

- Onu na tabli.

- Izvin’te, na kojoj tabli?

- Pa onoj na zidu.

- Bud’te ljubazni, pokažite mi taj zid.

Oslobođen vojne obaveze, odlazi Lala u bioskop da prekrati vrijeme do polaska voza za Orlovat. Završio se film, upalilo se svijetlo. Lala ugleda pored sebe zapanjenog predsjednika vojne komisije. Sjeti se: - Izvin’te, ide l’ ovaj autobus za Liman?

Zabava/Slobodno vrijeme 25

PONEDJELJAK, 2. 9. 2013.

NEZVANIČNO Peđa, utiči na Meda.

Medo, možda taj Vučić i nije loš.

Ma ne interesuju mene Vučić i da li se slažemo sa Srbijom

Ma kakav Vučić, kakva Srbija, mi ovdje ne možemo zajedno.

Word Search Puzzle #U151NXOSMOSMJERKA

HOROSKOP

E

S

G

J

S

C

A

N

N

I

N

G

D

R

R

R

N

S

O

G

C

G

D

S

T

E

B

A

O

E

I

F

R

X

H

D

N

E

Z

A

S

L

C

R

E

A

K

S

I

R

A

I

T

R

E

G

S

U

B

O

W

L

E

D

S

R

Y

S

S

R

Q

S

R

L

S

T

V

L

E

U

N

L

A

U

U

N

W

D

L

I

E

D

G

F

E

S

E

B

E

I

N

A

S

M

D

L

A

N

K

I

E

R

A

A

H

D

I

U

S

E

H

C

A

R

A

E

L

Q

U

E

S

T

R

A

M

S

W

R

D

E

S

C

Y

T

H

E

E

A

P

I

A

L

W

Z

S

T

N

U

T

S

L

R

E

L

I

C

S

I

R

E

M

O

V

E

P

A

S

T

A

S

U

E

R

P

A

S

S

W

O

R

D

S

E

P

O

R

EASES Eases FURIES Furies GEARS GRABS Gears HALTER Grabs INSURERS Halter LANDSLID Insurers LANKIER Landslid LOAFS Lankier MALES Loafs MUTES Males OUTED

OXIDE Oxide PASSWORD Password PASTAS QUEST Pastas RELICS Quest RELYING Relics REMOVE Relying RENTS Remove ROPES Rents SCANNING Ropes SCORE Scanning SCYTHE

Darns

Mutes

Score

Earaches

Outed

Scythe

ABETS Abets ACHIEVED Achieved AWAKEN BASTED Awaken BEING Basted BOWLED Being BREEZIER Bowled BURGLAR Breezier CREAKS Burglar CURDS Creaks DARNS Curds EARACHES

SILTS SIZEDSilts Sized SMARTS SQUEAL Smarts STUNTS Squeal TILDEStunts UDDER Tilde WAITERS Udder WRANGLES

Waiters Wrangles

Zaspao usred emisije Copyright © Puzzle Baron August 30, 2013 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions!

Sklopio je oči samo na tren, a kada se probudio gledali su ga milioni.

Voditelj američke TV stanice Foks, Taker Karlson, zaspao je u programu koji se emitovan uživo! Karlson je sa kolegama vodio jutarnji program i jednostavno utonuo u san tokom reklamne pauze. Kada su se kamere u studiju ponovo uključile, Karlson je bio u carstvu snova.

“On stvarno spava”, rekao je drugi voditelj Majk Džerik koleginici u studiju, na šta su se oboje nasmijali. Kada se trgnuo, Karlson je bio uvjeren da reklame još traju, što je izazvalo smijeh kolega.

OVAN Neko odobrava Vaše originalne ideje ili način razmišljanja, tako da Vas očekuju pozitivni rezultati. Nema razloga za lažnu skromnost i da prećutkujete svoje zasluge pred saradnicima.Prepustite partneru da Vas »navede« na svoj izbor.

BIK Nečija poruka ili susret sa jednom osobom imaju pozitivan uticaj na Vaše poslovne planove. Ako ste dovoljno informisani i preduzimljivi, očekuje Vas dvostruki dobitak.

Nemojte dozvoliti da neko sa strane zaokuplja partnerovu pažnju.

BLIZANCI Ne dopada Vam se nečija kritizerska narav prilikom izbora zajedničke teme. Primjećujete da neki saradnici imaju negativan uticaj na konačan bilans ili poslovne rezultate. Smeta Vam kada neko igra »ružnu igru«.

RAK Nečije riječi na Vas djeluju uznemirujuće, ali poslovna pravila se brzo mijenjaju i potrebno je da istrpite nečiju kritiku. Novi poslovni sukob, može da Vam prouzrokuje dodatne neprijatnosti u odnosu sa saradnicima.

LAV Suočavate se sa novim događajima na poslovnoj sceni, ali Vaši saradnici nemaju dovoljno interesovanja ili volje da se suprotstave nekim negativnim uticajima. U sukobu različitih interesa otkrivate i nečije »slabosti«.

DJEVICA U Vašem interesu je da ne pričate suviše o stvarima koje ne poznajete dovoljno, kao i da se ne uplićete u nečije poslovne planove. Zadržite profesionalnu distancu, svoju pažnju i kreativnu energiju usmjerite ka ostvarenju korisnih ciljeva.

VAGA Osoba koja ima negativan stav o Vašim idejama neće lako promijeniti svoje mišljenje, stoga nemojte očekivati nemoguće rešenje. Važno je da prepoznate najbolji trenutak za akciju i da upotrijebite svoje najjače adute.

ŠKORPIJA Izbjegavajte poslovni rizik na koji Vas nagovaraju saradnici. Najbolje je da prihvatite poznata pravila u poslovanju i da se zaštitite od novih neprijatnosti. Neko Vam postavlja različite zahtjeve i ne mari mnogo za Vaša interesovanja.

STRIJELAC Imate značajnu prednost u odnosu na svoje saradnike, potrebno je da se pravilno organizujete u sprovođenju svojih ciljeva. Nemojte dozvoliti da se neko suprotstavlja Vašim idejama ili da Vas ometa u poslovnim planovima.

JARAC Ponekad je teško ostvariti poslovnu ravnopravnost, stoga nemojte insistirati na stvarima koje ne mogu da zažive u realnosti. Stepen poslovnog uspjeha zavisi od pravilne procjene i izbora taktike koju primjenjujete prema saradnicima.

VODOLIJA Neko pokušava da Vam nametne svoja pravila u poslovanju, ako ste dovoljno snalažljivi nećete dozvoliti da uspjeh iznenada ode u pogrešne ruke. Budite kategorični u svojim zahtjevima pred saradnicima.

RIBE U poslovno-finansijskom smislu morate da prihvatite kompromis ili rešenje koje Vam predlaže jedna mlađa osoba. Ukoliko to pogađa Vašu sujetu, dobro razmislite o posledicama koje mogu da uslede nakon Vašeg odbijanja.

26 Sport

DA LI STE ZNALI

PONEDJELJAK, 2. 9. 2013.

Srećno crveni, obrad POČELO ODBROJAVANJE

Naš najbolji košarkaški tim otputovao za Sloveniju gdje će za dva dana startovati prvenstvo Starog kontinenta - Crna Gora će u grupi u Jesenicama igrati sa Srbijom, Makedonijom, BiH, Litvanijom i Letonijom Miloš Pavićević

O

dbrojavanje je počelo - naši najbolji košarkaši će za dva dana odigrati prvi meč na Evropskom prvenstvu u Sloveniji protiv Makedonije. O predstojećem prvenstvu se u protekla dva mjeseca mnogo toga govorilo, dosta je bilo prognoza i nagađanja, raznih komentara, međutim stručni štab “crvenih” je ipak uspio da zadrži igrače “pod staklenim zvonom”, tako da će u narednih 18 dana imati veliku šansu da obraduju svoju naciju.

Da je zvanično najbolji fudbaler Evrope Frenk Riberi kao dvogodišnjak preživio saobraćajnu nesreću u kojoj je stradao njegov otac. Otuda i ožiljak na licu ovog sjajnog fudbalera

TIKET DANA JABLONEC LIBEREC TIP X

KVOTA 3.30

ATROMITOS ARIS TIP 1

KVOTA 1.50

KAJZERSALUTERN KOTBUS TIP 1 KVOTA 1.70 VINTERTUR VIL TIP 2

KVOTA 3.10

HELMOND EMEN TIP 1

KVOTA 1.60

TRAPANI PESKARA TIP 2

KVOTA 2.80

Istina naši momci u Sloveniji neće imati lak zadata, s obzirom da se nalaze u grupi sa Makedonijom, Srbijom, Bosnom i Hercegovinom, Litvanijom i Letonijom, međutim u kvalifikacijama je tim Luke Pavićević pokazao da za “crvene” nema nemogućih stvari. naša selekcija je juče otputovala za Jesenice, a cilj je jasan - plasman u drugu fazu.

“Zdravi smo, fizički spremni i uz nekoliko manjih taktičkih nedostataka putujemo u Sloveniju, da na trodnevnom turniru protiv direktnih konkurenata Makedonije, Letonije i BiH ostvarimo plasman u drugu rundu, koji bi predstavljao

krunu dvogodišnjeg ciklusa”, rekao je Pavićević na konferenciji za novinare, uoči polaska za Sloveniju.

Za dobar rezultat na Evropskom prvenstvu u Sloveniji je neophodno da se poklopi mnogo faktora.

“Imamo kontinuitet, koji će nam uz mirnoću, vjeru i hrabrost pomoći da ujednačimo igru. Optimista sam da će nivo našeg kvaliteta, volje i želje biti na najvišoj tački, kako bi smo ostvarili zacrtani cilj, a to je plasman u drugu fazu”, rekao je Pavićević. ● MEDALJA NIJE REALNO On je očekivanja dijela javnosti, koji su Crnu Goru svrstali u krug

Sekulić: Možemo u drugi krug Kapiten crnogorske reprezentacije Blagota Sekulić vjeruje da Crna Gora ima kvalitet za plasman u drugi krug na EP u Sloveniji.

“I pored brojnih problema želimo da ispunimo cilj, a to je plasman u drugu rundu. Biće veoma teško, jer igramo u možda najtežoj grupi. Moramo pokazati ogromnu volju i želju kako bi smo pobijedili bilo koju ekipu, ali sigurno je da imamo kvalitet”, rekao je Sekulić.

Sekulić se kasnije priključio ekipi zbog povrede, ali je spreman za izaosvajača medalja, označio kao nerealna.

“Očekivanja da osvojimo jednu od medalja, ili “bar” peto mjesto, nijesu realna postavka stvari. Ovo ne govorim kao navijač, jer kao takav i ja želim vrhunski rezultat, već kao ličnost koja prati razvoj evropske košarka u posljednje tri decenije”.

zove koji slijede.

“Imao sam problema sa povredom, ali sada je sanirana, pa mogu reći da sam 80 odsto spreman”, rekao je Sekulić.

Crna Gora će kao i u litvaniji prvi meč na prvenstvu igrati sa Makedonijom.

“Utakmica protiv direktnih konkurenata za plasman u drugi krug je veoma važna, ali ne i najbitnija, jer nakon toga preostaju još četiri utakmice, tako da svaka ekipa ima svoju šansu”, rekao je Sekulić. ● FAVORITI FRANCUSKA, ŠPANIJA, LITVANIJA Naš selektor ima svoje favorite na velikom takmičenju.

“Francuska, Španija i Litvanija imaju kontinuitet osvajanja medalja na velikim takmičenjima, tu treba izdvojiti i Tursku, Grčku, Srbi-

Sport 27

PONEDJELJAK, 2. 9. 2013.

Plavi razbili Široki Košarkaši Budućnost Volija demolirali su Široki u kontrolnom meču u Donjoj Gorici - 85:66 (28:10, 21:21, 16:25, 20:10) i tako još jednom dokazali da će imati moćan tim u sezoni koja slijedi. „Mogu reći da su nam dobro došla oba meča sa Širokim da provjerimo šta smo uradili do sada u Baru i da, prevashodno na spoljnim pozicijama gdje imamo mlade igrače, vidim koje su njihove mogućnosti u narednoj sezoni.

Nekim segmentim igre smo zadovoljni, bilo je i dosta slabosti što je i normalno u ovoj fazi priprema. Pred nama je još mjesec napornog rada, i trebalo bi da dođemo do željenog nivoa igre“, kazao je nakon utakmice Igor Jovović. Ćapin je bio najefikasniji u plavom timu sa 25 poena, Kolmen je postigao 17, Mugoša 10, a Vitkovac osam. Kod gostiju bolji od ostalih bili su Kols sa 13, te Sons sa 11 poena, dok je Barać ubacio devet.

M.P.

ujte naciju Grupa

Grupa

1. Ukrajna 2. V.Britanija 3. Francuska 4. Njemačka 5. Izrael 6. Belgija 1.Poljska 2. Slovenija 3. Španija 4. Hrvatska 5. Češka 6. Gruzija

Grupa

Grupa

1. BiH 2. Litvanija 3. Makedonija 4. Crna Gora 5. Srbija 6. Letonija 1. Finska 2. Grčka 3. Rusija 4. Italija 5. Švedska 6. Turska

Federer lako do 4. kola Sedmi nosilac na US openu Rodžer Federer je sa 6:3, 6:0, 6:2 savladao Francuza Adrijana Manarina u trećem kolu, a Tomi Robredo je sa 7:6 (6), 6:1, 4:6, 7:5 eliminisao Danijela Evansa. U prethodno odigranim mečevima u subotu Rafael Nadal je sa 6:4, 6:3, 6:3 savladao Ivana Dogiga i predstoji mu duel sa Filipom Kolšrajberom, koji je iznenadio Džona Iznera, finalistu poslednjeg Sinsinatija. Pobjednik ovog duela sastaće se sa boljim iz meča Federer - Robredo. Janko Tipsarević je još jednom najavio izlazak iz krize protiv Soka, a sledeći izazov biće duel sa četvrtim nosiocem Davidom Fererom. Ovaj par se ukršta sa mečom Rišar Gaske - Miloš Raonić. Gaske je plasman u četvrto kolo ostvario poslije dva i po sata igre i predaje Dmitrija Tursunova pri rezultatu 6:3, 2:6, 6:4, 4:2 za Francuza. Kanadskom teniseru Milošu Raoniću je isto vrijeme bilo potrebno da savlada Španca Felisijana Lopeza, i to preokretom sa 6:7 (4), 6:4, 6:3, 6:4.

M.P.

SPORTSKI EKRAN 10:00 Snuker 12:30 Snuker 16:00 Vuleta, biciklizam 17:00 US open 17:25 Fleš sport 17:45 US open 19:55 Sport 20:00 Arsenal - Argenitnos Juniors, fudbal 20:15 CG sport 20:15 Rijeka - Lokomotiva, fudbal 22:50 Sport 01:00US open

Eurosport 2 Eurosport Eurosport Eurosport 2 RTCG2 Eurosport RTCG 1 SK Prime RTCG 2 Arenasport 2 TV Vijesti Eurosport

NE PROPUSTITE US Open (Eurosport2, Eurosport 17, 01:00 sati) Teniska magija se širi na Gren slemu u Njujorku.

ZAGORJE BUDUĆNOST 21:25

Slavile plave dame Pobjeda u prvom zvaničnom meču u novoj sezoni - rukometašice Budućnosti su savladale slovenačko Zagorje 25:21 (16:10) u prvom kolu Regionalne lige.

Nakon tri meča na turniru ‘’Josip Samaržija Bepo’’ u Koprivnici na kojem su ostvarile dvije pobjede (Podravka i Krim) i doživjele jedan poraz (Hipo), za Klaru Voltering i saigračice to je bio četvrti duel u samo tri dana, pa se osjetio i umor, ali je i pored toga ostvarena pojeda na startu regionalnog takmičenja.

Utakmicu su počele Marina Vukčević, Olivera Vukčević, Marija Mugoša, Dragana Cvijić, Kinga Bizdra, Irina Nikitina i Elena Georgijevska, a u nastavku su priliku dobile Klara Voltering, Jelena Despotović i Ivana Božović.

U duelu protiv Zagorja nijesu nastupile Marta Žderić, Milena Knežević, Radmila Petrović, Majda Mehmedović, Suzana Lazović, kao ni Kristina Neagu, te Kamila Dalbi koja nije ni putovala sa ekipom zbog povrede skočnog zgloba.

Najefikasnije su bile Irina Nikitina i Dragana Cvijić sa po pet golova, Jelena Despotović je postigla četiri, Kinga Bizdra i Katarina Ježić po tri, Elena Georgijevska i Olivera Vukčević po dva, a Marija Mugoša se jednom upisala u strijelce.

Klara Voltering je imala 11 odbrana, a Marina Vukčević je u prvom poluvremenu uknjižila dvije manje. Budućnost će naredni meč u Regionalnoj ligi odigrati 8. septembra kada dočekuje slovenački Krim.

M.P.

Metalurg, Porto, Minsk i Visla u LŠ

Putnici u Sloveniju U sastavu crnogorske reprezentacije za Evropsko prvenstvo u Sloveniji biće sljedeći igrači: Nikola Vučević, Bojan Bakić, Suad Šehović, Aleksa Poju, Rusiju i domaćina Sloveniju, tako da bi očekivanje medalje od crnogorske reprezentacije bilo zaista nerealno”, rekao je Pavićević. ● NA EP DRUGA PRIČA Šef stručnog štaba je u pripremnom periodu imao dosta problema oko sastava tima. Bilo je povrijeđenih igrača, ali i onih koji se nijesu bili na raspolaganju, tako da je i rezultat bio ispod očekivanja.

“Slabosti koje smo pokazivali u prijateljskim utakmicama proističu iz velike želje i očekivanja, a tre-

pović, Sead Šehović, Blagota Sekulić, Nikola Ivanović, Milko Bjelica, Tajris Rajs, Marko Popović, Bojan Dubljević i Vladimir Dašić. ba imati u vidu da smo prvi dio priprema odradili samo sa Dašićem i Dubljevićem na centarskim pozicijama. Bjelica i Sekulić su došli povrijeđeni, Peković se nije priključio pripremama, dok je Vučević došao kasnije”, rekao je Pavićević, koji nije krio zadovoljstvo kako se u trenažni proces uklopio krilni centar Nikola Vučević.

“Vučević se dobro uklopio, za tri nedjelje rada morao je da radi dodatnim naporima, kako bi bio na nivou saigrača. Volio bih da je takav igrač i potencijal od početka radio sa nama, ali je bitno da je uspio da se po formi približi saigračima”.

Rukometaši Metalurga će treću godinu za redom igrati Ligu šampiona - izabranici Lina Červara su u Segedu pretrpili poraz 23:19, međutim zahvaljujući ubjedljivom trijumfu u prvom meču (26:16) tim sa “Autokomande” se plasirao u elitu, a ono što je posebno interesantno jeste da će u grupi igrati sa najvećim rivalom - Metalurgom. Konačno se u elitu plasirao Porto koji sa klupe vodi Ljubo Obradović. Portugalci su u finalu savladali Konstancu 26:22, dok Vojvodina u Novom sadu nije uspjela u finalu da savlada Motor Zaporožje. Tim iz Ukrajne je ubjedljvio slavio 36:24.

U grupi 2 naš reprezentativac Žarko Pejović je bio blizu plasmana u elitu, ali je njegov Tatran Prešov pretrpio poraz od Dinama iz Minska (29:27), a lijevi bek iz Mojkovca je dva puta tresao mrežu rivala. Veliko iznenađenje priredila je Visla Plok koja je eliminisala veliki Monpelje. Ivan Nikčević i drugovi su savladali francuski tim sa 28:23, a blistao je upravo Nikšićanin sa šest golova. M.P.

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb - PC Nikić

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenik i kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me) Zamjenik i ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me) Art direktor Darko MIJUŠKOVIĆ (mijuskovic.darko@gmail.com)

Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Vasilije Karadžić Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine.me) Foto: Vedran Ilić(redakcija@dnovine.me) Dizajn: Saša JOVIĆEVIĆ (jovicevic.s@gmail.com)

28 Sport

PONEDJELJAK, 2. 9. 2013.

MERKATO Ljetnji prelazni rok

EVROPSKI MIKS

Isko junak Reala, sjajna Roma Merengesi na krilima veziste savladali Bilbao (3:1) - “vučica” sredila Veronu (3:0), Dortmund matirao Ajntraht (2:1) Treću, maksimalnu pobjedu ostvario je Real Madrid u Primeri.

Nova žrtva je bio Atletik Bilbao, kojem je presudio dvostruki strijelac Isko, oduševivši publiku na “Santijago Bernabeu” stadionu.

“Stvari idu sjajno i za mene, i za klub. Tu su tri trijumfa iz isto toliko utakmica i jako smo srećni zbog toga. Ipak, idemo utakmicu po utakmicu, napredujemo iz kola u kolo i želimo da ovo bude jedna fantastična godina za nas. Jedna sezona u kojoj ćemo osvojiti trofeje”, konstatovao je junak Isko.

●DORTMUND SLAVI MIKTARIJANA

LIVERPUL

Došli Sako, Mozes, Ilori Kakav finiš prelaznog roka na “Enfildu” - Liverpul je u jednom danu doveo čak tri pojačanja! U pitanju su Mamadu Sako (stigao iz PSŽ-a za 15 miliona eura i potpisao četvorogodišnji ugovor), Viktor Mozes (dolazi kao pozajmljeni igrač iz Čelzija) i perspektivni defanzi-

vac Tijago Ilori, koji je stigao iz lisabonskog Sportinga za osam miliona eura.

Osim njih, članovi “redsa” su do sada postali još Kolo Ture (Man.Siti), Jago Aspas (Selta), Ali Sisoko (Valensija), Luis Alberto (Sevilja) i golman Simon Minjole iz Sanderlenda. A.P.

Četiri meča, četiri pobjede i - vrh Bundeslige! Borusija Dortmund je preuzela konce njemačkog šampionata, sa dva boda više od Bajerna.

“Milioneri” su u gostima savladali Ajntraht (2:1), na krilima novog pojačanja Henrika Miktarijana koji je postigao oba gola.

“Osjećam se fantastično u Dortmundu. Jako sam srećan zbog postignutog gola, a o drugom i da ne pričam”, rekao je vidno zadovoljni reprezentativac Jermenije.

Na drugoj strani, eliminacija od Rijeke u Ligi Evrope razbjesnjela je Štutgart, a ceh je platio Hofenjahm sa - šest golova u mreži. “Švabe” su demolirale rivala, a het-trik je potpisao Vedad Ibišević.

●SILNA ROMA, MAJSTORIJA PJANIĆA I PRVIJENAC LJAJIĆA Svoju drugu pobjedu, u isto toliko kola, ostvarila je sjajna Roma protiv Verone - 3:0. Gosti su, nakon senzacije u 1. kolu i trijumfa nad Milanom, samo posmatrali kako “vučica” pleše na “Olimpiku”. Doduše, meč je otvorio autogolom Fabricio Kaćatore u 56. minutu, a onda su na scenu stupili Balkanci. Prvo je Miralem Pjanić tri minuta kasnije čarobnim lob udarcem povisio na 2:0, dok je pojačanju Ademu Lja-

jiću bilo dovoljno svega 15 minuta nakon ulaska u igru da postigne gol za svoj novi klub, u prvom zvaničnom meču.

SEMAFOR, Primera, 3. kolo: Real M. - Atl. Bilbao 3:1 (Isko 26, 73, Ronaldo 46. - Ibai 80.), Espanjol - Betis 0:0, Sosijedad - Atl. Madrid 1:2 (Prijeto 69. - Vilja 27, Koke 56.).

SEMAFOR, Bundesliga, 4. kolo: Štutgart - Hofenhajm 6:2 (Ridger 12, Ibišević 19, 47, 63, Maksim 28, 55. - Foland 26, Firmino 87.), Frankfurt - Borusija D. 1:2 (Kadlec 36. Mhtarijan 10, 56.).

A.P.

Sport 29

PONEDJELJAK, 2. 9. 2013.

MERKATO Ljetnji prelazni rok

DA LI STE ZNALI?

Da novi trener Mančester junajteda (do ove sezone menadžer Evertona) Dejvid Mojes nikada nije savladao Liverpul na “Enfildu” (pet poraza, šest neriješenih mečeva). Uz sve to, u gostima nikada nije slavio protiv Čelzija, Arsenala i (dok je vodio Eberton) Mančester junajteda. Protiv ova četiri tima na strani ima skor od 27 poraza i 18 neriješenih ishoda.

PREMIJER LIGA, 3. KOLO

Liverpul sa duhom Šenklija

Tri meča, tri puta 1:0, tri puta Danijel Staridž - Liverpul u najvećem derbiju engleskog fudbala na “Enfildu” srušio Mančester junajted i sa vrha gleda ostatak Premijer lige Kosta Bošković

D

uh Bila Šenklija osjećao se na “Enfildu” podsjećajući sve na srećna vremena kultnog tima iz “grada Bitlsa”, a onda su i neki novi “redsi” podsjetili na zaboravljenu klasu Liverpula. Najveći derbi britanskog fudbala momci Brendana Rodžersa odradili su na potpuno isti način kao i prva dva kola, šampion Mančester junajted “pao” je poput Stouka i Aston Vile - sa 1:0, golom istog čovjeka Danijela Staridža! Liverpul se poslije tri kola, sa maksimalnih devet bodova, napokon “smješka” sa vrha Premijer lige - Bil Šenkli, čovjek koji bi danas napunio 100 godina, najveći trener u istoriji kluba sa “Enfilda”, sigurno je ponosan tamo negdje gore...

Veliki i ljuti derbi Liverpul je dobio na način po kojem je upravo Mančester junajted poznat svih ovih godina - perfektnom taktikom superperspektivnog Brendana Rodžersa.

Nakon što su već u 4. minutu preko Danijela Staridža poveli, “redsi” su do kraja znali kako da izguraju veliku pobjedu... Škrtel i Ager su bili kao sat u defanzivi, Lukas, Henderson i Džerard grizli na sredini, a pomenuti Staridž bio konstanta opasnost za gol Davida de Hee. S druge strane, “đavoli” su pokušavali, imali više loptu u posjedu, pokazali da su veliki tim, ali osim nekoliko šansi (posebno dobra je bila Robina van Persija u 88. minutu), nijesu uspjeli da naprave nešto više na “Enfildu”...

●RODŽERS: MENTALITET POBJEDNIKA Liverpul tako, bar na startu sezone, ima nešto što mu je toliko nedostajalo posljednjih godina - men-

● KARIKATURA DANA

Hobotnica Minjole Liverpul je na vrhu, Liverpul još nije primio gol u Premijer ligi - tri kola, tri puta sačuvana mreža. Mreža koju je začarao novi golman “redsa” Simon Minjole, jedan od najzaslužnijih za super start tima sa “Enfilda” na početku sezone.

talitet da pobjeđuje i male i veliki rivale. Zbog toga i ne čudi što su “redsi” prvi put još od 1994. godine upisali tri pobjede u prva tri kola.

“Ovo je sjajna stvar za naše samopouzdanje, jer smo u prošloj sezoni mnogo bodova izgubili u derbi mečevima, a od Mančester junajteda bili poraženi oba puta”, istakao je nakon meča Liverpulov menadžer Brendan Rodžers. “Međutim, sada su stvari drugačije, forma nam je u usponu još od januara. Mančester je bio dobar i nije nam dozvolio da igramo tečno kao što to inače činimo, ali mislim da smo pokazali da imamo mentalitet da pobjeđujemo najveće rivale”.

●MOJES: MOŽDA I NAJBOLJI MEČ DO SADA Dejvid Mojes ni ovog puta nije uspio da sruši tvrđavu “Enfild”! Škotski stručnjak nikada dok je vodio Everton (a vodio ga je 11 godina) nije savladao Liverpul na

Sjever Londona je crven “Super Sunday” na Ostrvu donio je još jedan veliki derbi, duel ljutih rivala sa sjevera Londona Arsenala i Totenhema. A kao što je to bio slučaj često kroz istoriju, ponovo su kraljevi ovog dijela britanske prijestonice bile “tobdžije”. Trenutak inspiracije Tea Volkota (asistent) i Olivijea Žirua (gol) odlučio je žestoki obračun na “Emirejtsu” - 1:0.

SEMAFOR: Arsenal - Totenhem 1:0 (Žiru 23.), VBA - Svonsi 0:2 (Dejvis 22, Hernandez 83.). njegovom stadionu, a u tome nije uspio ni sa prvim gostovanjem sa Mančester junajtedom. Ipak, nije bio pretjerano zabrinut zbog toga.

“Mislim da smo igrali veoma dobro, da smo imali odlične periode igre, ali nažalost nijesmo uspjeli da to materijalizujemo.

Nedostajalo nam je koncentracije”, smatra Mojes. “Poslije svega što sam vidio danas, više sam nego srećan zbog onoga što su moji igrači pokazali. Ovo nam je bio možda i najbolji meč od početka sezone.”

Prvi najveći derbi engleskog fudbala rekao je svoje - sezona je tek na početku, rat Liverpula, Junajteda, ali i svih ostalih timova na Ostrvu se nastavlja.

REAL MADRID

Službeno: Bejl kralj!

Vjerovali ili ne, gotovo je Geret Bejl je i službeno postao igrač Real Madrida, objavio je sinoć “kraljevski klub” na svojoj zvaničnoj stranici! Fenomenalni 24-godišnji Velšanin potpisaće danas šestogodišnji

ugovor sa “merengesima”, nakon čega će biti predstavljen na “Santijago Bernabeu” stadionu u 13 časova. Visina transfera nije objavljena, ali se se cifra kreće od 95 do 100 miliona eura.

A.P.

MANČESTER JUNAJTED

Za tri igrača 86 miliona Dvojac Evertona Maruna Felaini i Lejton Bejns nalaze se na pragu “Old Traforda”! Mančester junajted jednostavno mora da se pojača, zbog čega je poslao 50 miliona “karamelama” za pomenute igrače, što klub iz grada Bitlsa neće moći da odbije. Takođe, “crveni đavoli” su poslali Atletik Bilbau 36 miliona eura za 24-godišnjeg vezistu Andera Ereru. Baskijci ne žele da ga puste, ali njegova otpusna klauzula iznosi baš koliko i glasi ponuda engleskog velikana, pa su im ruke vezane. A.P.

MILAN

Kaka opet ª rosso-neroº !

Rikardo Kaka postao je ponovo igrač Milana! Legendarni 31-godišnji Brazilac vraća se na “San Siro” poslije četiri godine, gdje je živio svoje najbolje dane karijere - osvojivši Ligu šampiona, skudeto, “zlatnu loptu” .... Sinoć je transfer

završio Adrijano Galjani sa prijateljem Florentinom Perezom - “Kakazinjo” stiže bez obeštećenja i potpisaće ugovor do 2015. godine. Podsjetimo, on je 2009. godine prodat “meregnesima” 68 miliona eura.

A.P.

ARSENAL

Vivijano novi ª tobdžijaº Iako se večeras završava prelazni rok Arsen Venger i dalje ne dovodi zvučna imena. Na “Emirejts” je stigao na pozajmicu golman Palerma Emilijano Vivijano, koji će biti zamjena Vojčeku Šćešnjiju. Podsjetimo, iskusni 27-godišnji čuvar mreže branio je tokom karijere boje Breše, Ćezene, Bolonje, Intera, Palerma i Fiorentine, dok je za italijansku reprezentaciju nastupao šest puta. A.P.

30 Sport

PONEDJELJAK, 2. 9. 2013.

Nije bilo golova, ali je bilo oštrih duela: Mihailo Tomković i Igor Nedeljković

MARKO ĐUROVIĆ

Gol posvećen malom Matiji Stigli su na Obilića poljanu kao favoriti, ponašali su se kao favoriti, opravdali su ulogu favorita Mogren je, ne baš sjajnom igrom, savladao Lovćen (3:1), ostali su na liderskoj poziciji koju dijele sa dobrim Čelikom.

“Tačku na i” u prijestonici stavio je momak koji je ponikao na Obilića poljani - napadač Mogrena Marko Đurović je pogodio za 3:1...

“Drago mi je zbog gola, znači mi mnogo. Nadam se da će ih biti još do kraja sezone”, rekao nam je bivši mladi reprezentativac Crne Gore koji je egzekuciju posvetio...

“Sinu Matiji. Ima četiri mjeseca. Gol je njemu posvećen”. “Žuti” sa 13 poena odlaze na pauzu koja je uslijedila zbog obaveza reprezentacije, a igra sigurno nije na nivou na kojem bi trebalo da bude...

“Imamo veliki kvalitet, ne igra-

mo sjajno, ali će to doći vremenom. Najbitniji je rezultat, a imamo ga. Iskreno, sada bih potpisao da cijele godine igramo malo slabije, ali da osvajamo bodove koji će nas dovesti do titule”, riječi su Marka Đurovića, koji sa majstorima sa mora raspoložen ide na pauzu...

“Odmor dolazi u pravom trenutku da se malo osvježimo. Radićemo u potpunom miru, a ubijeđen sam da ćemo poslije pauze igrati mnogo bolje. Vjerujem da će sve doći na svoje mjesto”, rekao je eks mladi reprezentativac koji se za mjesto u samom špicu bori sa drugim Cetinjaninom u rosteru Mogrena - Goranom Vujovićem.

Pauza u elitnom loptanju traje do 14. septembra, a tada žuti na svojim Lugovima igraju sa timom sa kojim trenutno dijele lidersku poziciju - Čelikom...

B.T.

FOTO: Dejan Lopičić

Golgeter Mogrena pogodak protiv Lovćena (3:1) posvetio četvoromjesečnom sinu

BUDUĆNOST SUTJESKA 0:0

Kao u pozorištu Derbi bez pobjednika - dva najpopularnija kluba odigrala neriješeno (0:0) - mirno na tribinama, mirno i na terenu Uroš Radulović

O

dbrane fenomenalne, napad neorganizovan - tako se ukratko može opisati klasik domaćeg loptanja pred praznim tribinama najveće crnogorske fudbalske arene. Budućnost - Sutjeska 0:0! Mlada plava družina je odoljela aktuelnom šampionu - prvaku koji iz mnogo pokušaja nije uspio da pokupi čitav plijen iz Podgorice.

A, Sutjeska se spremala za trijumf, bili su svjesni da su juče imali pravu priliku da skinu skalp svom najvećem rivalu pod Goricom pošto nikada nijesu slavili na podgoričkoj areni.

Ipak, mladost, želja i borbenost izabranika Nenada Vukčevića je iznijela teret, te pobrala simpatije obožavalaca kluba jer se na pravi način odnose prema grbu Budućnosti - zna se da to Podgoričani najviše cijene...

●BEZ HRABROSTI

Primao čestitke od saigrača: Marko Đurović u zagrljaju Nikole Vujovića

Što se tiče same utakmice, nakon prvih pet minuta se znalo ko šta želi - Sutjeska je tražila brzi gol, lakšu kontrolu utakmice, dok se Budućnost opredijelila da sačuva svoju mrežu kako bi prenijeli recept iz Petrovca gdje su slavili preko kontri...

I bez obzira što su Podgoričani bili defanzivno postavljeni, prvi su stigli do povoljne šanse za gol - najistureniji Darko Nikač je prihvatio loptu iskosa sa desne strane, te snažnim udarcem poslao “bubamaru” iznad gola.

Nije se dugo čekalo na odgovor Nikšićana - Nikola Stijepović je ubacio lotpu u srce peterca, a Japanac Masato Fukui tukao pored gola. Nastavila je Sutjeska.

I u trenutku kada je dobro igrala stvorila je najveću šansu na utakmici - Miloš Stevović je fenomenalno izveo korner, ali Igor Ćuković nije imao sreće. Pogodio je prečku...

“Budućnost je sasvim zasluženo stigla do velikog boda. Pokušali smo da iskoristimo priliku što je protivnik baš mlad, ali nijesmo uspjeli, jer nam je trebalo još više hrabrosti u napadu”, rekao je nakon meča trener gostiju Dragan Radojičić.

●MALO PRAVOG FUDBALA Do kraja prvog dijela šampion je još jednom solidno priprijetio Jasminu Agoviću - jedan od najboljih pojedinaca u prvih 45 minuta Vladimir Jovović poslije dobrog solo prodora uputio je udarac koji je završio blizu desne stative.

I kada se skupe utisci iz prvog dijela, može se reći da je gost možda trebao da zatrese mrežu, ali fenomenalno postavljena odbrana kojom je ko-

mandovao Adnan Orahovac je kako u prvom, tako i u drugom poluvremenu neutralisala svaki korak iskusnih protivničkih ofanzivaca kao što su Srđan Radonjić, Darko Isidorović...

“Sve pohvale za protivnika - pokazali su da Budućnost ima budućnost.

Takođe i moji momci su dali maksimum, ali svi znamo da se fudbal igra za golove. U ovom meču ih je moglo biti na obje strane, tako da kada se sve sabere - možemo biti zadovoljni sa bodom u Podgorici”, rezimirao je Radojičić.

●REMI JE NAJREALNIJI U nastavku Budućnost je krenula po gol - Sutjeska je poprilično stala i omogućila protivniku dosta prostora za kontranapad koji, na veliku žalost plavih, nije funkcionisao kao u Petrovcu. Marko Ćetković, Darko Nikač i Andrija Vukčević su nekoliko puta bili jako blizu, ali upravo taj završni pas, odnosno lopta u pravom trenutku, nedostajao je za eventualni pogodak kojem je najbliži bio Marko Ilinčić.

Brzonogo desno krilo Budućnosti je krenulo u solo prodor, uputio udarac i pogodio mrežu - ali ipak sa spoljne strane gola koji je dobro čuvao Ivan Janjušević.

“S obzirom na sve okolnosti koje su nam se izdešavale prije utakmice i u proteklih sedam dana, moram biti zadovoljan rezultatom 0:0. Da smo psihički bili malo jači i koncentrisaniji,

Điđo otišao u Bragu, Burzo potpisuje Bivši kapiten Budućnosti Nikola Điđo Vukčević se nalazi u Bragi - kao što je poznato, nadareni centralni vezista je prodat jednoj menadžerskoj agenciji koja bi trebala da mu finalizuje ugovor sa gigantom portugalskog fudbala. Prema informacijama koje imaju Dnevne novine, Budućnost će dobiti 120.000 eura, a u kasu kluba je nedavno leglo 150.000 od prelaska Marka Vukčevića u Olimpiju iz Ljubljane. Takođe, Podgoričani su reagovali i sa pojačanjem - i to ne bilo kojim - Igor Buraznović će danas u toku dana staviti paraf na ugovor svog matičnog kluba. možda smo mogli doći i do pogotka, ali i bod protiv aktuelnog šampiona je velika stvar”, poručio je kormilar domaćina Nenad Vukčević, koji nije mogao da računa na Borisa Cmiljanića i Marka Kažića, dok se na zagrijavanju povrijedio i Risto Radunović.

Crnogorski klasik nije donio golove, ali bilo je uzbudljivo - trener Radojičić je vjerovatno zabrinut što njegovi momci nakon 180 minuta nijesu uspjeli da zatresu mrežu, dok će njegov kolega Vukčević u narednih 15 dana pauze pokušati da još više uigra dječake, koje polako pušta grč ili strah od elite...

“Slijedi 15 dana pauze u kojoj ćemo takođe imati problema, jer većina momaka odlazi na utakmice kadetske, omladinske i mlade reprezentacije. Ipak, vjerujem u ove momke”, riječi su Vukčevića.

PODGORICA - Stadion: pod Goricom. Gledalaca: bez publike. Sudija: M. Novović 6,5.

Pomoćnici:M. Đukić 6,5, D. Pajović 6,5. Žuti kartoni: Tomković, Ćetković (Budućnost), Jovović, Nikolić, Stijepović (Sutjeska).

BUDUĆNOST

0 0

Agović 7, Raspopović 6,5, Orahovac 7,5, Kopitović, 7 Tomković 6,5, Hočko 6,5, Rogošić 6,5, Ilinčić 7, A. Vukčević 6,5, Ćetković 6,5 (od 93. Boj. Kopitović - ), Nikač 6,5 Trener: Nenad Vukčević 7

SUTJESKA

0 0

Janjušević 7, Bečelić 6, Ognjanović 7, Ćuković 7, Stijepović 6,5, Nikolić 6,5, Jovović 7, Stevović 6 (od 52. Nedeljković 6,5), Fukui 6 (od 72.

D. Karadžić 6), Pejović 6 (od 65. Isidorović 6), Radonjić 6,5 Trener: Dragan Radojičić 7 Igrač utakmice: Adnan Orahovac

Sport 31

PONEDJELJAK, 2. 9. 2013.

TIM KOLA

Golman Popović (Petrovac)

UKUPNO

DOMAĆIN

Odbrana

GOST

1. ČELIK

5

4

1

0

11:4

13

2

2

0

0

5:1

6

3

2

1

0

6:3

7

2. MOGREN

5

4

1

0

10:5

13

2

2

0

0

5:3

6

3

2

1

0

5:2

7

3. GRBALJ

5

3

1

1

8:5

10

3

1

1

1

5:4

4

2

2

0

0

3:1

6

4. ZETA

5

3

0

2

10:8

9

3

3

0

0

7:2

9

2

0

0

2

3:6

0

5. SUTJESKA

5

2

2

1

8:4

8

3

2

0

1

6:2

6

2

0

2

0

2:2

2

6. PETROVAC

5

1

3

1

6:7

6

3

0

2

1

3:5

2

3

1

1

0

3:2

4

7. BUDUĆNOST

5

1

2

2

5:5

5

3

0

2

1

2:3

2

2

1

0

1

3:2

3

8. LOVĆEN

5

1

1

3

3:6

4

3

0

1

2

1:4

1

2

1

0

1

2:2

3

9. MLADOST

5

1

1

3

4:8

4

2

1

0

1

2:3

3

3

0

1

2

2:5

1

10. MORNAR

5

1

1

3

5:10

4

2

0

1

1

1:2

1

3

1

0

2

4:8

3

11. DEČIĆ

5

0

3

2

4:9

3

2

0

2

0

2:2

2

3

0

1

2

2:7

1

12. RUDAR

5

0

2

3

3:6

2

3

0

1

2

2:4

1

2

0

1

1

1:2

1

Jovović (Čelik) M.B. Radulović (Zeta) Orahovac (Budućnost) Pejović (Mogren)

Vezni red Golubović (Petrovac) Delić (Grbalj) Došljak (Zeta) Vukčević (Grbalj)

Napad

Orlandić (Zeta) N. Vujović (Mogren)

Trener Milorad Malovrazić

CETINJE - Stadion: Obilića Poljana. Gledalaca: oko 500. Golovi: 0:1 N. Vujović u 16, 0:2 Đurišić u 36, 1:2 Stojanović u 49, 1:3 Đurović u 90. minutu. Sudija: Pr. Radovanović 7.

Pomoćnici: M. Asović 7, V. Đuranović 7. Žuti kartoni: Stojanović, Radunović (Lovćen).

LOVĆEN

MOGREN

1 0

Dragojević 6, Tatar 6, Damjanović 6, Martinović 6, Bogdanović 5,5 (od 69. Vujanović -), Brnović 6, Halilović 6,5, Merdović 5,5 (od 80 N. Draganić -), Radović 6, Stojanović 6,5 Trener: Mojaš Radonjić 6

3 2

Todorović 6,5, Ćosić 6,5, Kaluđerović 6,5, Radišić 7, Pejović 7, Marković 6,5, Burzanović 7, Racković 7, Đurišić 7,5 (od 84. Pržica -), N. Vujović 7,5 (od 90. Baošić -), G. Vujović 6,5 (od 78. Đurović 7) Trener: Branislav Milačić 7

NIKŠIĆ - Stadion: FK Čelik. Gledalaca: oko 300. Golovi: 0:1 Mugoša u 20, 1:1 Jovović u 42, 1:2 Zorić u 61, 1:3 Jovović u 73. minutu. Sudija: M. Šćepanović 7. Pomoćnici: S. Korać 7, D. Drljević 7. Žuti kartoni: Brnović, Ivanović, Zorić, Adrović, Jovović (Čelik), Mitrović, Živković (Mladost). Crveni kartoni: Jovović (Čelik), Mitrović (Mladost).

ČELIK

MLADOST

3 1

Aković 6,5, Jovović 8, Krsteski 7, Mujdragić 6,5, Bulatović 6,5, Hadžibulić 7, Brnović 7, Prtenjak 6,5 (od 81. Adrović -), Zorić 7,5, Ivanović 6 (od 75. M. Nikolić -), Đalac 6,5 Trener: Slavoljub Bubanja 7

1 1

Marčelja 6, Živković 5,5, Ćetković 6, Mitrović 5, Novović 5,5, Kašćelan 6 (od 81. Kavanabe -), Božović 6, Radulović 6, Seratlić 5 (od 46.

Marković 5), Pavićević 5,5 (od 69.

Seasi 5,5), Mugoša 6,5 Trener: Nikola Rakojević 6

LISTA STRIJELACA

5 Orlandić (Zeta) 4 Zorić (Čelik) 3 Isidorović (Sutjeska), N. Vujović

(Mogren), Delić (Grbalj)

2 Ivanović, Đalac, Jovović (Čelik),

Kaluđerović (Rudar), N. Vukčević, Nikač (Budućnost), Janković, Radusinović (Grbalj), Vujović (Petrovac), Stojanović (Lovćen),

Igrač utakmice: Nikola Vujović

Igrač utakmice: Vasilije Jovović

Đurišić (Mogren), Mugoša (Mladost), M.B. Radulović, Došljak (Zeta),

RADANOVIĆI - Stadion: u Radanovićima. Gledalaca: oko 400. Golovi: 0:1 Pepić u 43, 1:1 Delić u 54, 2:1 Delić u 64, 3:1 Vukčević u 71. minutu. Sudija: M. Bošković 7. Pomoćnici: D. Dević 7, D. Pavićević 7. Žuti kartoni: Padović, Gačević (Dečić).

PLJEVLJA - Stadion: pod Golubinjom. Gledalaca: oko 1100. Golovi: 0:1 Golubović u 39. minutu. Sudija: J. Kaluđerović 7. Pomoćnici: J. Tatar 7, A. Đikanović 7. Žuti kartoni: Kaluđerović (Rudar), Mrvaljević, Vujović, Ivanović (Petrovac).

Rotković (Mornar)

1 Fukui, Radonjić, Ćuković,

Stevović (Sutjeska), Knežević, Pavićević (Mladost), Radišić,

GRBALJ

DEČIĆ

3 0

Radulović 6,5, N. Bogdanović 6,5 (od 80. Glavan -), Radusinović 6,5, Carević 7, I. Bogdanović 6,5, Ragipović 6,5, Janković 7, Martinović 7, Vukčević 7,5 (od 73. Agović -), Delić 8 (od 77. Milojko -), Pepić 7 Trener: Aleksandar Nedović 7

1 1

Gačević 6, Padović 6 (od 59. Kuč 5,5), Ramović 5,5, Novović 6, Popović 5,5, Zlatičanin 5,5, Lazarević 5 (od 68. Vučić 6), Pepić 6,5, Vujačić 6,5, Ajković 5,5 (od 78. Adžović 5), Ljuljđuraj 6 Trener: Fuad Krkanović 6

RUDAR

0 0

Radanović 6, Tomašević 6, Mijušković 6, Šćepanović 6, Kato 5,5, Kaluđerović 5 (od 62. Gačević 5,5), Sekulić 5,5 (od 82. Kovačević - ), Bambur 6, Jovanović 6,5, Jovančov 5 (od 68. Talović 5), Ćosović 6 Trener: Mirko Marić 6

ZETA

MORNAR

5 3 Ivanović 6,5, M.M. Radulović 7, Dujković 6,5, M.B. Radulović 7,5, Čolović 7, Mojović 6 (od 54. Otašević 6,5), Kalačević 6,5 (od 64. Boljević 6,5), Došljak 7,5, Vlaisavljević 7, Klikovac 7, Orlandić 8,5 (od 87. Kukuličić -) Trener: Mladen Vukićević 7,5

2 0

Lakićević 5,5, Radovanović 5 (od 46.

Tomić 5,5), Arsenijević 5,5 (od 74.

Divanović 5,5), Dubljević 5,5, Petrović 5,5, Obradović 5, Radulović 6, Mijušković 5,5 (od 84. Vukmarković ), Kajević 5,5, Živković 5, Rotković 7 Trener: Obren Sarić 6 Igrač utakmice: Petar Orlandić

+ Plus

Goleada

Kakvo kolo je ostalo za nama. Mnogo golova (20), dosta preokreta, neizvjesnost - definitivno je ovo bio jedan od boljih vikenda što se tiče crnogorskog klupskog fudbala.

Na Trešnjici je bila kiša pogodaka, u Nikšiću i Grblju se uz pomoć preokreta dolazilo do pobjede. U Pljevljima se do posljednjeg sudijskog zvižduka nije znalo kako će se utakmica završiti, dok je na Cetinju takođe bilo veoma zanimljivo. Lijep vrijeme, dosta dobri tereni - ovakve utakmice trebaju našem loptanju.

1 1

Popović 7, Ivanović 6,5, Grbović 7, Lakić 6,5, Mrvaljević 6,5, Golubović 7,5, Pejaković 7, Šofranac 7, Vujović 6 (od 66. Marković 6), Muhović 5,5 (od 46. Dragićević 6), Jablan 6 (od 73. Vujačić 6) Trener: Milorad Malovrazić 7 Igrač utakmice: Bojan Golubović

Igrač utakmice: Ivan Delić

GOLUBOVCI - Stadion. Trešnjica. Gledalaca: oko 1200. Golovi: 1:0 Orlandić u 15, 2:0 M.B. Radulović u 38, 3:0 Orlandić u 45, 3:1 Rotković u 60, 3:2. Rotković u 66, 4:2 Došljak u 69, 5:2 Živković (a.g.) u 74. minutu. Sudija: A. Marković 7. Pomoćnici: D. Šaković 7, N. Radulović 7. Žuti kartoni: Došljak, M.B. Radulović (Zeta), Radulović, Obradović (Mornar).

PETROVAC

Marković, Racković, G. Vujović, Đurović (Mogren), Muhović, Jablan, Đukić, Golubović (Petrovac), Dubljević, Mijušković, Radulović (Mornar), Šćepanović (Rudar), Nikolić (Čelik), Ramović, Lekić, Novović, Pepić (Dečić), Mirković (Lovćen), Ilinčić (Budućnost), Vukčević (Grbalj)

DRUGA LIGA

Bokelj odličan u Beranama Fudbaleri kotorskog Bokelja savladali su juče u gostima ekipu Berana 1:0 (0:0) i zabilježili treću pobjedu u Telekom Drugoj crnogorskoj fudbalskoj ligi! Pobjede su ostvarile i ekipe Koma, Ibra, Zabjela i Zore, dok je duel između Igala i Jezera završen bez pobjednika 1:1 (1:0).

Kom je na svom terenu savladao ekipu Jedinstva 1:0 (0:0), Ibar je u Rožajama bio bolji od Bratstva 2:0 (0:0), Zabjelo je slavilo

- Minus

protiv Arsenala 1:0 (1:0), dok je Cetinje na svom terenu poraženo od Zore 1:2 (0:2).

Poslije tri odigrana kola na tabeli vodeći Bokelj ima maksimalnih devet bodova, slijede Ibar i Zora sa šest, dok četvrtoplasirano Jezero ima pet poena.

Kom, koji ima utakmicu manje, sakupio je četiri boda, koliko imaju i Cetinje i Jedinstvo, Berane je na osmoj poziciji sa tri boda i utakmicom manje. Zabje-

Rudar

Agonija Pljevljaka se nastavlja - poslije pet odigranih kola Rudar je uz Dečić jedina ekipa koja nije ostvarila pobjedu u osmom šampionatu Crne Gore. Samim tim, loši rezultati tima koji stanuje pod Golubinjom su se odrazili tako što će na pauzu otići sa fenjerom u rukama, odnosno posljednjom pozicijom na tabeli. Četa Mirka Marića daleko od toga da igra loše - odbrana je dosta dobra, ali u napadu i te kako škripi. Rudaru će vjerovatno najviše prijati 15-dnevna pauza.

lo na devetoj poziciji ima tri boda, Bratstvo dva, dok su na začelju tabele Igalo sa jednim bodom i Arsenal, koji je bez osvojenih bodova.

Takmičenje u Telekom Drugoj crnogorskoj fudbalskoj ligi biće nastavljeno 8. septembra utakmicama četvrtog kola kada se sastaju: Jedinstvo - Jezero, Zora - Igralo, Arsenal - Cetinje, Bokelj - Zabjelo, Bratstvo - Berane, Kom - Ibar.

PAROVI SLJEDEĆEG KOLA 6. KOLO 14. SEPTEMBAR Mogren - Čelik Sutjeska - Rudar Grbalj - Budućnost Petrovac - Zeta Mornar - Lovćen Dečić - Mladost

FOTO: Dejan Lopičić

Osmjesi svjedoče o dobroj atmosferi: Reprezentativci na jučerašnjem treningu, Miloš Krkotić ima loptu

1. CRNA GORA 2. Engleska 3. Ukrajina 4. Poljska 5. Moldavija 5. San Marino

7 6 6 6 7 6

4 3 3 2 1 0

2 3 2 3 2 0

1 0 1 1 4 6

14:7 21:3 10:4 12:7 4:11 0:29

14 12 11 9 5 0

Grupa h - raspored do kraja kvalifikacija 6. SEPTEMBAR Engleska - Moldavija Poljska - Crna Gora Ukrajina - San Marino

10. SEPTEMBAR San Marino - Poljska Ukrajina - Engleska

11. SEPTEMBAR Ukrajina - Poljska Moldavija - San Marino Engleska - Crna Gora

15. SEPTEMBAR Crna Gora - Moldavija San Marino - Ukrajina Engleska - Poljska

Ne plašimo se Poljske MILOŠ KRKOTIĆ

Bojan Topalović

S

tevan Jovetić, Marko Baša, Dejan Damjanović, Miodrag Džudović, Miloš Krkotić, Marko Vešović, Filip Kasalica, Vladimir Božović, Mitar Novaković, Fatos Bećiraj, Blažo Igumanović - to je 11 momaka koji su juče odradili prvi trening pred veliki okršaj u Varšavi (6. septembar, 20.45) u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 2014. godine. Pred “hrabrim sokolovima” su zahtjevne pripreme, čini se teže nego ikada, jer utakmica sa Poljskom spada u one - “jedna od najvažnijih”.

Dobro to zna vezista moldavske Dačije Miloš Krkotić - prije nego što su učenici Branka Brnovića zakoračili na travnati teren, Miloš je izašao pred sedmu silu.

Raspoloženje je bilo dobro. Uostalom, dobra atmosfera je zagarantovana u crvenoj svlačionici...

“Pred nama je definitivno jedna od najvažnijih utakmica. Tu nema priče. Moramo raditi mnogo ozbiljno. Sve ćemo podrediti da u Varšavi uzmemo tri boda”, rekao je juče vezista Krkotić, kome će se ostatak reprezentativne družine priključiti danas - trening počinje u 18.45, očekuje se da svi budu na Starom aerodromu.

Sa pobjedom smo potpuno živi, remi nas drži donekle, dok poraz u glavnom gradu Poljske drži “crvene” na - aparatima...

“Iskreno, o negativnom rezultatu ne razmišljamo. A remi? Svakako je to bolja opcija od poraza. Međutim, daćemo sve od sebe za tri poena”,

jasna je poruka eks fudbalera Zete. ● JAKI I ORGANIZOVANI Recept kako se pobjeđuje u gostima kada je važno napravljen je u Kijevu - strpljivo, pametno čekanje kontranapada je slomilo Ukrajinu tamo...

“Sigurno da selektor zna kako treba da se postavimo. Pokazali smo u Ukrajini kako se igra, poslije i sa Engleskom kući smo bili odlični. To je neki recept”, nijednog trenutka nije spomenut poraz od žutih pod Goricom od 4:0, što znači da je ta neslavna misija izblijedila u glavama A reprezentativaca...

“Treba da budemo jaki, organizovani, da čekamo kontranapad, jer imamo odlične igrače u završnici.

Daleko od toga da će biti lako pošto Poljska ima sjajnu ekipu, ali obećavamo da ćemo raditi sve za dobar rezultat”.

Miloš je kupio navijače protiv “gordog Albiona”, standardan je u

Dačiji, pa može da se desi da bude u udarnih 11 u Varšavi...

“Spreman sam 100 odsto, nalazim se u dobroj formi. Ako dobijem šansu, daću sve od sebe. Baš kao i svaki fudbaler, jer smo svjesni važnosti”, riječi su Krkotića. ● DAČIJA? OSTAJEM JOŠ POLA GODINE Sa reprezentativne teme kratko smo skočili na klupsku - zahvalni vezista je igrač moldavske Dačije, a ruski Terek se dobro raspitivao za njegove usluge. Čak su vođeni i razgovori...

“Ostajem još pola godine u Dačiji.

Interesovanje Tereka je bilo prisutno, ali od toga trenutno nema ništa”.

A na kraju smo se opet vratili sokolovom gnijezdu - fudbaleri Poljske se nalaze u odličnoj formi - pogotovo Robert Levandovski i Kuba Blaščikovski. Pitali smo Miloša šta može prelomiti važan duel...

“Motivacija. Poljska je odlična, imaju strašne igrače, ali isto tako imamo i mi fenomenalne momke koji u svakom trenutku mogu da prelome utakmicu. Ne plašimo se nikoga - ni kući, ni na strani”, poentirao je na kraju Miloš Krkotić. Što se tiče današnjeg treninga na njemu će se pojaviti i od skora novi član Marko Simić, defanzivac turskog Kajzerispora, ali pitanje je da li će biti spreman za Varšavu, jer vuče manju povredu...

Vlaisavljević izabrao za Rumuniju Na dan kada se A selekcija okupila na Starom aerodromu, selektor mlade reprezentacije Dušan Vlaisavljević objavio je spisak od 20 igrača na koje računa za kvalifikacionu utakmicu protiv Rumunije koja je na programu 10. septembra (20.30) pod Goricom.

To će biti druga utakmica (pobijedili smo Farska Ostrva 3:0) “sokolića” u borbi za U21 Evropsko prvenstvo 2015. godine, a trenutno stanje u kvalifikacionoj grupi 6 je: Irska tri poena (jedna utakmica), Crna Gora tri (jedna utakmica), Rumunija jedan (jedna utakmica), Farska Ostrva jedan (tri utakmice), Njemačka (nula utakmica).

“Igramo veoma značajnu utakmicu protiv selekcije Rumunije, koja je druga reprezentacija po rejtingu u našoj grupi. U pripreme za meč sa Rumuni-

ma ulazimo sa provjerenim igračima i jednim debitantnom Veljkom Batrovićem, koji je igrama u ligi Poljske zaslužio poziv za mladu reprezentaciju. Imamo osam dana priprema za meč i sve će biti podređeno osvajanju bodova u drugoj utakmici u kvalifikacijama”, rekao je za sajt FSCG Vlaisavljević.

A, na selektorovom spisku se nalaze - GOLMANI: Danijel Petković, Ivan Butorović, DEFANZIVCI: Nemanja Gojačanin, Ilija Bogdanović, Miloš Bakrač, Ermin Alić, Igor Vujačić, Nikola Stijepović, VEZISTI: Branislav Janković, Miloš Pavićević, Marko Vukčević, Darko Zorić, Marko Bakić, Nebojša Kosović, Andrija Kaluđerović, Veljko Batrović, NAPADAČI: Stefan Mugoša, Luka Đorđević, Aleksandar Boljević, Jovan Vučinić.

KUPON 32

Osvojite vrijedne nagrade!

Izrežite kupon, popunite i pošaljite na adresu ul. Kralja Nikole bb, PC Nikić, sa naznakom za “Dnevne novine”, nagradna igra, ili dostavite lično radnim danima od 9-17h.

IME I PREZIME : ........................................................

ADRESA : ........................................................

TELEFON : ........................................................

E-MAIL : ........................................................

NAGRADNI KUPON

“Hrabri sokolovi” odradili trening pred utakmicu u Varšavi (petak, 6. septembar, 20.45) - na prvom okupljanju bilo 11 fudbalera - danas (trening počinje u 18.45) bi trebalo da budu svi na okupu

poNedjeljak, 2. 9. 2013. broj 628 GoDINA II

33 žENA SAVJETI

Nahranite kosu Kako se kosa suši pod uticajem sunca, soli i vjetra, hranljive maske i pakovanja su ono što joj treba da se vrati u zdravo stanje.

Maslinovo ulje, avokado i med su sastojci koji će pomoći vašoj kosi da joj se što prije vrati mekoća i sjaj. Maske dobro utrljajte i ostavite da odstoje da biste dobili potpuni efekat. Pakovanja stavljajte sa-

mo na krajeve, pogotovo ako imate kraću kosu jer, koliko god da su djelotvorni, veoma ih je teško isprati iz korijena kose. Što se šampona tiče, počnite da upotrebljavate one koji jačaju dlaku i daju kosi sjaj da bi regeneracija bila brža. Naravno, tu su i namirnice koje će ojačati i nahraniti kosu poslije dugog ljeta. Birajte one bogate vitaminom C i B.

EKRANIZACIJA BESTSELERA

Viktorija kreira za ª 50 nijansi siveº Bivša Spajsica Viktorija Bekam trebalo bi da dizajnira kostime za vodeće glumce u ekranizaciji popularnog erotskog romana “50 nijansi sive”. Supruga Dejvida Bekama postaje sve cjenjenija u svijetu mode. Postoje velike šanse da svoje dizajnersko umijeće pokaže u ekranizaciji popularng bestselera.

Glavni likovi Kristijan Grej i Anastasija Stil u filmu bi trebalo da se pojave u nizu izazovnih seksi kostima, koje će kreirati Viktorija.

“Pedeset nijansi sive će biti više od filma. Nadamo se njegovom uticaju na modu i muziku. Viktorija Bekam je trenutno osoba za koju postoje najveće šanse da kreira odeću”, rekao je izvor za list “Dejli Star”.

Navodno se razmatraju i popularni dizajneri: Dolče i Gabana, Dajen von Furstenberg i Mark Džejkobs.

Viktorija je takođe veliki fan ovog poznatog romana, čak je i svojoj majci poklonila jedan primjerak.

LICE SVE POKAZUJE

Mapa zdravlja

Ljepota na usta ulazi ZDRAVLJE I NJEGA

N

ema ljepote bez zdrave i sjajne kože. Svjetski stručnjaci tvrde da ljepota na usta ulazi, odnosno da postoje čudotvorne namirnice koje će omogućiti besprekorni izgled kože, pogotovo tokom ljeta.

Istraživanje Univerziteta Njukastl pokazalo je da je paradajz odlična prirodna zaštita protiv štetnih UV zraka jer sadrže likopen.

Stručnjaci smatraju da će organizam maksimalno apsorbovati likopen ako se paradajz isjecka i prodinsta na malo maslinovog ulja.

Bogat je vitaminima C, B, K, kao i kalijumom, natrijumom, magnezijumom, kalcijumom i gvozđem.

Kukuruz je bogat beta-karotenom, biljnim pigmentom koji se pretvara u tijelu u vitamin A i pomaže u zaštiti kože od sunčevih zraka. Dermatolog Dženifer Vu savjetuje svima da biraju klipove sa žutim zrnima, jer su ona bogatija beta-karotenom, a imaju i manje šećera od svjetlijeg kukuruza.

Svako voće ili povrće s visokim procentom vode daruje koži vlažnost. Krastavci su bogati vodom i

pomažu izlučivanju otrovnih sastojaka iz organizma. Sadrži dosta važnih mineralnih materija, a to su kalcijum, fosfor, natrijum, gvožđe, mangan i jod. Kora krastavca sadrži i silicijum, rijedak mineral veoma važan za zdravlje kože i kostiju. Zbog velike količine vitamina E, pogotovo u kori, štiti kožu od slobodnih radikala koji razaraju ćelije i ubrzavaju starenje. Čisti kožu, a i doprinosi njenom zatezanju.

Mnoga istraživanja pokazuju da sredovječne žene koje konzumiraju više vitamina C nemaju naboranu kožu. Za papaju stručnjaci tvrde da ima dosta vitamina C, a bogata je i beta kristalima koji su preporučljivi za zdravu kožu. Lubenica je sočni čuvar zdravlja. Sadrži vitamine A, C, B6, likopen, kalijum, aminokiseline. Jedna šoljica lubenica sadrži 45 kalorija i 20 odsto od preporuče-

nog dnevnog unosa vitamina C, 17 procenata od preporučenog unosa vitamina A i pet odsto od prepunog dnevnog unosa kalijuma.

Istraživanje Univerziteta u Notingemu ne samo da je pokazalo da oni koji jedu voće i povrće bogato karotenoidima imaju zdraviji i sjajniji izgled kože, nego je pokazalo i da je takav izgled privlačniji od preplanulosti. Namirnice narandžaste ili zelene boje bogate su ovim blagotvornim biljnim pigmentom, a sirovi kelj posebno je moćan izvor. Stručnjaci savjetuju da ga koristite u salatama, u kombinaciji sa maslinovim uljem.

Dženifer Vu preporučuje i avokado. Zdrave masnoće iz avokada obogatiće kožu prirodnim uljem, tvrdi ova ljekarka. Ovo tropsko voće je idealan izvor biotina. Koristan je za suvu kožu, jake nokte i sjajnu kosu.

Morski plodovi bogati cinkom Riba i morski plodovi imaju visok sadržaj proteina, vitamina i minerala, najbolji su izvor omega-3 masnih kiselina. Bogati su cinkom, mineralom koji doprinosi elastičnosti i ljepote kože.

Prema shvatanju kineske medicine, koža je najviše povezana sa plućima i debelim crijevom.

Međutim, različite djelove lica možete “čitati” kao mapu zdravlja.

Da li ste li se ikada zapitali zašto imate tamne krugove ispod očiju, a dobro ste se naspavali, otkud mitiseri po nosu, a redovno čistite kožu ili zašto su vam obrazi tako blijedi, a napolju je hladno?

Sve su to signali koje nam tijelo šalje”, objašnjava Vesna Gorički, akupunkturolog. Nepravilna ishrana, negativne emocije, ljekovi ili stres doprinose nastanku kožnih promjena. Rozacea, ekcem ili akne često nijesu prisutni na cijeloj površini lica, nego se pojavljuju isključivo na pojedinim djelovima. Saznajte kako to tumači ljekar i akupunkturolog Vesna Gorički spajajući znanja zapadnjačke medicine i drevnih kineskih medicinskih spisa. Čelo Područje čela predstavlja sistem za varenje. Akne na čelu označavaju probleme s varenjem ili lošom eliminacijom toksina iz tijela. Pokušajte da se primjerenije hranite i jednom mjesečno očistite tijelo od nakupljenih toksina.

Savjetuje se detoksikacijska dijeta voćem, povrćem i čajevima, koja se najčešće sprovodi od 36 sati do maksimalno tri dana tokom kojih su zabranjeni kofeinski napici.

Ako i uprkos tome ne možete da se riješite osipa ili bubuljica, ispitajte toleranciju na namirnice koje često konzumirate. Ako imate problema s crvenom i/ili suvom kožom čela, to je pokazatelj dehidratacije, pa pijte više vode i čajeva.

Područje između obrva Korijen nosa i dio između obrva je zona jetre. Crvene mrlje, bubuljice ili oštre borice na tom dijelu lica ukazuju na otežanu detoksikaciju jetre. Pomozite tijelu

da se očisti smanjenim unosom masne i pržene hrane, mliječnih proizvoda i alkohola. Kako jetra simboliše bijes i frustraciju i potiskivanje ljutnje, razmislite o potisnutim emocijama. U tom slučaju može pomoći akupunktura ušiju, gdje se stimulišu specifične tačke za oslobađanje stresa.

Nos Vrh nosa odgovara plućima, a korijen nosa ukazuje na probleme sa želucem. Najčešći su problem mitiseri, koji ukazuju na loše varenje, a ponekad i na nizak nivo hlorovodične kiseline, koja je sastavni dio želudačanog soka. Tu dijagnozu ćete najlakše provjeriti kod gastroenterologa, a svakako je potrebno i da promijenite navike u ishrani. Ako je nos veoma crven ili su izraženi kapilari, to je znak prevelikog unosa tečnosti koja grije organizam, pa smanjite broj šoljica kafe, čaja ili alkohola.

34 Žena

PONEDJELJAK, 2. 9. 2013.

Podstičite različitosti blizanaca Iako su dio “snažnog dvojca”, blizanci su dvije ličnosti, sa različitim osobinama, težnjama i zahtjevima. Zato roditelji treba da im pomognu da se svako razvije u jedinstvenu ličnost.

Teško je podizati i vaspitavati jedno dijete, a kamoli blizance, koji su izrazito vezani jedno za drugo. Naravno da roditelji treba da poštuju, njeguju, pa i da podstiču njihovu međusobnu povezanost, ali u tome nikako ne treba da pretjeruju, tvrde dječji psiholozi. Jer, iako su dio “snažnog dvojca”, blizanci su istovremeno i dvije različite ličnosti, sa različitim karakternim osobinama, težnjama i zahtjevima.

Zato roditelji treba da im pomognu da se svako za sebe razvije u jedinstvenu, snažnu i stabilnu ličnost. Tako blizance ne treba oblačiti u istu odjeću, niti im kupovati iste igračke jer oni imaju različite ukuse i želje koje roditelji treba da poštuju kao, uostalom, i sva prijateljstva koja svaki blizanac pojedinačno stiče i gradi izvan porodice.

Stoga, roditeljima koji upravo svoje blizance upisuju u prvi razred, mnogi psiholozi preporučuju da ih razdvoje i ne upisuju u isti razred, ali da ih postepeno naviknu na ideju da će u školi tokom časova biti razdvojeni. Roditelji treba da im objasne da će na taj način imati priliku da stiču nova prijateljstva, ali da ta razdvojenost neće ugroziti ljubav i povezanost koje oni osjećaju jedan prema drugom.

ZDRAVLJE

Dopingom protiv stresa na poslu

M

nogi mladi ljudi na Zapadu uzimaju doping da bi mogli da se izbore sa količinom posla. Pritom ne uzimaju u obzir štetu po zdravlje koja ih čini nesposobnim za rad. Za evropske zvaničnike takvi slučajevi su poziv na uzbunu. Mladi ljudi ne smiju sebe da izrabljuju, kaže poslanica u Evropskom parlamentu Juta Štajnruk.

Pripravnik Moric E. navodno je radio tri noći za redom u jednoj londonskoj banci. A onda je pronađen mrtav pod tušem u svojoj hotelskoj sobi. Imao je 21 godinu. Mediji izvještavaju da je patio od epilepsije i da je moguć uzrok smrti pretjerani rad, prenosi Dojče vele. Za evropske zvaničnike, takvi slučajevi su poziv na uzbunu. Mladi ljudi ne smiju sebe da izrabljuju, kaže poslanica u Evropskom parlamentu Juta Štajnruk.

“Ova tema je poznata na evropskom nivou. Svi slojevi društva, političari, preduzeća i poslodavci moraju da sarađuju. Moraju se shvatiti posljedice”, kaže Štajnruk.

“Pogođeni su prije svega zaposleni koji imaju snažan osjećaj dužnosti prema svom poslu”, kaže Helmuit Šreder iz Naučnog instituta AOK. Takvi ljudi su često nervozni i posežu za tabletama i alkoholom.

“Preduzeća moraju da im pomognu, da ih zaštite od sebe samih”, kaže Šreder.

Zadatak za političare Poslanica Juta Štajnruk takođe vjeruje da je u interesu preduzeća da imaju zdrave radnike. Ipak, ona kaže da i političari nose veliku odgovornost. Na primjer, potrebni su zakoni koji sprečavaju pristup preparatima za povećanje izdržljivosti i njihovu prodaju putem interneta.

Važno je i da zakonski reguliše trajanje radnog vremena i da se propišu plate koje su dovoljne za troškove života. Pored toga, mnogi zaposleni rade “samostalno” za neko preduzeće, što u praksi znači da su stalno na dužnosti.

ODNOSI

SEKS

Probajte igre za vruću predigru Vremenska bomba Za ovu jednostavnu, ali nevjerovatno napaljujuću igricu potreban vam je samo sat. Odredite vremenski interval, 10-20 minuta i odlažite penetraciju dok ne istekne to vrijeme. Iznenadićete se koliko usporavanje mijenja stvari na bolje u krevetu. Puno ćete se uzbuditi i postati vrlo kreativni.

Slijepac svučen do gola Potreban vam je šal ili kravata koju ćete mu svezati oko očiju.

Odvedite ga do kreveta ili nekog drugog mjesta i zatim ga nastavite izazivati – polako, bezobzirno, zadirkivajući ga, kako god vama odgovara. Vi određujete pravila. Neka vam njegovo uzbuđenje bude vodič. Naravno, uloge se mogu i zamijeniti. Izostanak vida tokom seksa ima dva velika efekta –

Najugroženiji mlađi od 30 godina To potvrđuje i novi izvještaj o izostajanju sa posla, koji je nedavno objavio njemački Zavod za zdravstveno osiguranje AOK. “Oko pet odsto zaposlenih u posljednjih 12 mjeseci uzelo je ljekove ili amfitamine koji povećavaju izdržljivost da bi savladali stres na radnom mjestu”, kaže predstavnik Naučnog instituta AOK Helmut Šreder.

Naročito su ugroženi mladi profesionalci, koji pokušavaju da se sebi vještački poboljšaju koncentraciju i uklone pospanost – u grupi mlađih od 30 godina, pogođen je svaki dvanaesti zaposleni.

Ta sredstva mogu da izazovu glavobolje, mučninu u stomaku i oštećenja unutrašnjih organa.

Ona takođe stvaraju zavisnost.

“Mladi ljudi u zapadnim zemljama počinju da uzimaju takve preparate još prije zaposlenja. Ako pogledamo, na primjer, SAD, vidimo da na Univerzitetima 25 odsto studenata uzima doping”, kaže Juta Štajnruk.

U Njemačkoj je taj procenat niži – oko pet odsto studenata redovno unosi preparate za doping. Ipak, taj problem postoji svuda u razvijenom svijetu.

Ključni uslovi rada Po podacima Saveza njemačkih sindikata, preopterećenje i stres mogu da izazovu psihičke krize i prouzrokuju bolesti zavisnosti. U faktore stresa ubrajaju se mobing, sukobi sa pretpostavljenima, ali i predugo radno vrijeme. Njemački sindikalci tvrde da su najbolja prevencija dobri uslovi rada i dobre plate.

povećava osjetljivost i psihološku ranjivost. Oboje su snažni afrodizijaci, a zajedno mogu stvoriti eksploziju strasti.

Zločesta djevojka Recite partneru što ste sve napravili loše tog dana (nijeste otišli u trgovinu, zaboravili ste ime novoj koleginici, bili ste preoštri prema svom djetetu), a zatim kleknite na krevet. Partner neka vas četkom za kosu, bičem ili rukom “za kaznu” istuče po guzi. Osjećaj lupanja po guzi kao dio predigre zapravo je vrlo ugodan. Prolaziće vas žmarci i osjetićete živahnost i druge osjećaje koji se bude tokom seksualnog odnosa. Užitak će biti još veći ako se partner igra i s drugim djelovima vašeg tijela koji su mu nadohvat ruke. Ovo je i odlična prilika za upotrebu vibratora.

Ženske greške u seksu Mnoge žene nijesu svjesne grešaka koje prave u krevetu. Možda ste i vi jedna od njih, stoga, sada je vrijeme da provjerite.

Seks zahtijeva predanost i konstantno osvježavanje. Međutim, nerijetko se ženama dešava da se prepuste i sve radnje obavljaju rutinski, po već unaprijed znanom redosljedu, što ne ostavlja prostor za unošenje ikakvih noviteta. Međutim, riječ je o velikoj greški.

O seksu morate da se brinete jer je on važan dio veze. Ukoliko nijeste zadovoljni u spavaćoj sobi, nećete biti zadovoljni nikako. Isto važi i za partnera. Stoga, poradite na sljedećim greškama koje veliki broj žena pravi u seksu, a možda čak i vi.

Ako vam je dobro u krevetu, ne ćutite. Pokažite mu na glas da se dobro osjećate.

Pustite glas, ali vodite računa da ne budete previše glasni ukoliko je još neko od ukućana kod kuće.

Zaboravite na zube, naročito u blizini njegovog penisa.

Budite otvoreni za saradnju i po-

kažite da vam perverzije nijesu strane.

Dajte mu do znanja da obožavate njegove pokrete u krevetu.

Ljubite ga po cijelom tijelu, fokus ne smije da bude samo na penisu.

Opustite se. Ne mislite na probleme, zagorio ručak i nesavršen donji

veš koji imate na sebi.

Pratite njegove reakcije i naučite šta ga uzbuđuje, a šta ne.

Posvetite pažnju njegovim bradavicama. One mogu biti okidač orgazma. Eksperimentišite. Seks na otvorenom, u kuhinji, kupatilu… gdje god vam duša ište.

Žena 35

PONEDJELJAK, 2. 9. 2013.

ZBOGOM NESANICE

Pet savjeta za dobar san Nesanica i uzaludno okretanje u krevetu mogu biti poprilično iscrpljujući, a kako biste se konačno dobro i kvalitetno naspavali i probudili odmorni, držite se ovih pet ključnih savjeta.

Crno vino Iako čaša crnog vina za večerom izgleda vrlo primamljivo, ako večerate dosta kasno, izbjegavajte ga. Naime, pijenje vina prije spavanja moglo bi vas učiniti razdražljivima i, što je još gore, razbudiće vas pa nećete moći zaspati, piše msn.com.

Televizija S obzirom na to da televizija stimuliše mozak, najbolje je izbjegavati gledanje televizije prije spavanja. Sličan efekat ima i kompjuter, pa je bolje da prije spavanja nešto čitate ili slušate muziku.

Surfovanje internetom Izbjegavajte kompjuter barem pola sata prije odlaska na počinak, a isto vrijedi i za surfovanje putem mobilnog telefona. Naime, svjetlost koja dopire sa ekrana može poremetiti vaš cirkadijalni ritam i tako omesti san.

Uzbudljivo štivo Uzbudljiv i neizvjestan roman prije spavanja baš i nije dobra ideja, osim što će vas potpuno razbuditi, knjigu ćete teško ispuštati iz ruke, pa će samim tim i spavanje biti narušeno. Bolje odaberite neko laganije štivo, a ne krimiće i trilere koji će izazvati osjećaj napetosti.

Topla kupka Tijelu je potrebno da se ohladi prije spavanja, stoga ne praktikujte toplu kupku ili tuširanje u vrućoj vodi odmah prije spavanja. Sa kadom završite barem sat ranije.

MEDICINA

N

JE

ZA DO K

Naučnici su otkrili gen koji organizam sprečava u prilagođavanju novim vremenskim zonama, što bi moglo da dovede do rješavanja problema sa džet-legom.

Nakon dugih letova avionom, nekim putnicima su potrebni dani kako bi se prilagodili novoj vremenskoj zoni i konačno uspjeli da malo odspavaju.

Naučnici sa Oksforda otkrili su gen koji sprečava organizam prilagođavanju novim vremenskim zonama i uveliko razmišljaju o razvoju tablete protiv džet-lega.

U eksperimentima u kojima su miševima isključili ovaj gen, otkrili su kako su životinje pretrpjele malo ili nimalo problema uzrokovanih džet-legom, kada su prebačene kroz tri vremenske zone. Naučnici vjeru-

ČAROBNI BIBER

TO RA

P I TA

Uskoro stvaraju lijek protiv džet-lega

Poštovani, Da li biste mogli da mi protumačite eho srca?

Aorta u korijenu normalne širine, av trolisna, očuvane separacije, uz normalnu lp. Lk normalnih dimenzija, očuvane globalne kontraktilnosti, a septum se slabije kreće u odnosu na zzlk. Pmk izduženiji, ehogeniji, gracialan bez kriterijuma za prolaps uz trivijalnu mr.

Dsš izgledaju normalno, uz pr 1+, trivijalnu tr, a spdk 26mmhg. Perikradni prostor b. O. Poštovana, Navedeni ehokardiografski nalaz odgovara nalazu sa minimalnim promjenama. Septum je opisan kao hipokontraktilan, što može biti posljedica preležanog miokarditisa ili pak koronarne bolesti. Prednji mitralni kuspis je izduženiji, što je konstituciono, ali nema kriterijuma za sindrom prolapsa mitralne valvule. Trivijalna mr znači da postoji trag mlaza krvi koji se vraća u lijevu pretkomoru iz lijeve komore pri srčanoj kontrakciji, ali je ta količina toliko mala da nema kliničkog značaja. U svakom slučaju, treba sprovesti dalja ispitivanja. (stetoskop) NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-maila filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.

Riješite se naslaga

ju da ovaj gen djeluje kao odbrambeni mehanizam koji štiti “unutrašnji sat” organizma od desinhronizacije.

“Otkrili smo sistem koji aktivno štiti ‘sat’ u organizmu od prilagođavanja. Kada se malo bolje razmisli, logično je da organizam posjeduje zaštitni mehanizam koji mu pruža stabilnost u osećaju vremena. Tijelo mora biti sigurno da prima pouzdan signal, koji, ukoliko se ponavlja u isto vrijeme tokom nekoliko dana, ima važan biološki značaj. Taj isti mehanizam usporava našu mogućnost prilagođavanja novim vremenskim zonama i uzrokuje džetleg”, rekao je Stjuart Pirson sa Univerziteta Oksford i dodao kako bi lijek protiv džet-lega mogao da se pojavi na tržištu tokom ove decenije.

ISTRAŽIVANJE

Zdravi i debeli, moguće je Ako ste uživali u đakonijama ovog ljeta, ne očajavajte – moguće je biti zdrav i debeo.

Ljekari kažu da višak kilograma ne znači da ugrožavate svoj život, jer postoji takozvana “zdrava gojaznost”.

Zapravo, jedna od četiri osobe okarakterisane kao gojazne, spada u tu kategoriju. Ovakve osobe su fizički zdrave, imaju normalan krvni pritisak i lako vare šećere, uprkos raskošnim oblinama.

Studije pokazuju da su “zdrave debeljuce” u manjem riziku od raznih bolesti u odnosu na ostale osobe slične građe.

Jedna 15-godišnja italijanska studija pokazala je da “zdrava gojaznost” ne dovodi do srčanih oboljenja ili kancera, kao ni prerane smrti, baš kao ni nor-

malna tjelesna težina.

Stručnjaci koji su svoja zapažanja iznijeli u žurnalu Lanset kažu da bi to saznanje moglo da smanji potrebu za hirurškim liječenjem gojaznosti i time uštedi državama mnogo novca.

U određivanju toga ko je gojazan, a ko ne, stručnjaci se najčešće oslanjaju na indeks tjelesne mase (BMI), ali ta mjera ne pravi razliku između mišića i sala, što znači da bi se na osnovu nje i neki vrhunski sportisti mogli okarakterisati kao “debeljuce”.

Njemački istraživači kažu da upotreba BMI nije dovoljna i da je potrebno u obzir uzeti faktore poput obima struka, krvnog pritiska i načina skladištenja sala u tijelu, kako bi se procijenilo zdravlje neke osobe.

SAVJETI ŠKODE?

Partner i držanje dijete Skroman dodatak jelima i uz so najrasprostranjeniji začin, biber već po navici dodajemo u hranu kako bi joj poboljšali ukus, ali papreni ukus u ustima svoju pravu ulogu dobija u probavnom sistemu.

Naime, njegov oštar ukus šalje signal da je vrijeme za pražnejnje, otklanjajući istovremeno simptome mučnine i gubitka tečnosti. Biber ima ulogu u poboljšanju rada probavnog sistema stimulišući probavne enzime i lučenje želudačnih sokova. On takođe ubrzava prolazak hrane kroz probavni sistem.

Uz antioksidativna i protivupalna destva, jedno od najboljih njegovih svojstava je da holesterol drži pod kontrolom i ubija masnoće, ali i pospješuje proizvodnju hlorovodonične kiseline u želucu. Ova kiselina zaslužna je za razgradnju masti, pa

djeluje protiv nadutosti smanjenjem gasova gastrointestinalnog trakta.

Biber najbolje zadržava svoju aromu ako se čuva u zrnu, pa se kao takav i koristi ili se melje neposredno pri kuvanju. Najaromatičnija vrsta bibera je zeleni, koji se zahvaljujući eteričnim uljima koji tope dubinske masnoće sve više koristi i u preparatima za uklanjanje celulita.

Savjet: 1. Kako biste iskoristili maksimum blagodeti bibera, kupite cijela zrna i mlin, pa prije konzumiranja salata, variva i supa zapaprite probavu i tvrdokorne masnoće.

2. Osim u jela, biber je preporučljivo dodati i u zdrave napitke od voća i povrća, dovoljno je tek nekoliko mljevenih komadića koji će učiniti puno za metabolizam i razgradnju masnoća.

Istraživači su anketirali skoro 1.300 odraslih osoba iz Minesote, uzrasta od 20 do 31 godinu starosti. Više od 40 odsto ispitanih primjenjivalo je ekstremne dijete u proteklih godinu dana. Prejedanje je skoro udvostručeno kod žena čiji partneri podstiču dijete – 25 odsto ispitanih žena u odnosu na 14 odsto onih čiji partneri nijesu insistirali da drže dijetu. Što se muškaraca tiče, oko četiri odsto žena čiji parneri nijesu obraćali pažnju na njihovu ishranu, imalo je povremene slučajeve prejedanja, dok je to slučaj sa 14 odsto onih koji su bili izloženi stalnim pritiscima od strane partnera da paze šta i koliko jedu.

Polovina ispitanih muškaraca i žena izjavila je da ih njihov partner malo, pomalo ili veoma mnogo ohrabruje da drže dije-

tu. Više od 56 odsto je izjavilo da je njihov partner držao dijetu kako bi izgubio na težini.

Oko polovina učesnika bila je normalne težine ili neuhranjena, 27 odsto njih je bilo sa prekomjernom težinom, a 22 odsto gojazno.

“Pretpostavljamo da sugerisanje partneru da smrša ili drži dijetu podrazumijeva to da partner ima prekomernu tjelesnu težinu, da je neatraktivan, da nije više seksi i slično, što može biti veoma bolna poruka”, kaže istraživač Marla Ajzenberg, vanredni profesor za zdravlje adolescenata na Univerzitetu u Minesoti.

Ona objašnjava da ovakvi štetni komentari, čak i ako su dobronamjerni, mogu doprinijeti lošem mišljenju partnera o samom sebi, a samim tim i nezdravim navikama u ponašanju.

36 Žena

PONEDJELJAK, 2. 9. 2013.

ISHRANA I MINERALI

RECEPTI Predjelo

Glavno jelo

Desert

Magnezijum za srce

Omlet s vanilom

SASTOJCI:

pakovanje obla ndi 200 g sira 300 g feta sira 200 g čajne 6 krastavaca 1/2 kašike papr ike 200 g pavlake 100 g majoneza

Bi ek u sosu

Žumanca mutite sa šećerom i vanilom dok ne zapjene, zatim dodajte čvrsto ulupanu pjenu od bjelanaca i grožđe, a onda masu stavite u ovalnu posudu premazanu maslacem i posutu šećerom. Sve pospite prah-šećerom i pecite 8-10 minuta na umjerenoj vatri. Količina je dovoljna za 4-5 osoba.

SASTOJCI:

4 šnicle bifteka od po 200 g kašika ulja 30 g maslaca so, biber Za sos: četiri mala para dajza 30 g maslaca so bijeli i crni luk u prahu majoran šećer 100 g milerama

Slane rolnice Listove oblandi umotati u vlažne krpe i ostaviti da omekšaju.

Krastavčiće i čajnu isjeckati, dodati sir i crvenu papriku. Listove oblande isjeći na pola po dužini.

Na polovinu lista oblande nanijeti fil i uviti u rolnu. Nafilovati i ostale listove. Rolne premazati prvo majonezom a potom izvući štrafte sa kečapom. Ostaviti da se stegne prije služenja. Sjeći na manje rolnice.

Šnicle istrljajte uljem, pa pržite na vrelom tiganju sa obje strane po tri-četiri minuta. Zatim dodajte maslac, posolite, pobiberite i ostavite još malo na toplom tiganju. Kada ste izvadili biftek u sos od prženja mesa, dodajte maslac za sos i paradajz koji ste isjeckali i ocijedili. Začinite solju, bijelim i crnim lukom u prahu, majoranom i sa malo šećera. U sve umiješajte mileram, pa poklopljeno dinstajte četiri minuta. Po potrebi dodajte još začina. Biftek servirajte sa sosom i ukrasite peršunom po želji.

SASTOJCI:

150 g šećera u pr ahu prah šećer za posipanje 3 žumanca 5 bjelanaca 2 kesice vanilin -šećera 40 zrna bijelog grožđa

POČINJE ŠKOLA

BOBICE ZDRAVLJA

Iako je bilo kakav doručak bolji od nikakvog, podstaknite dijete da jede zdravije - pripremite mu omiljena jela ili napravite maštovite sendviče.

Bilo bi idealno da doručak bude zajednički porodični obrok, da se razgovara i ne žuri. Tako će ga djeca doživjeti kao važan i usvojiti zdravu naviku. Zdrav doručak može se pripremiti ujutru, na brzinu, ili veče ranije, u rerni. Dobar izbor je mlijeko, a još bolji fermentirani mlečni proizvodi poput jogurta ili kisjelog mlijeka. Jaja su dobar izvor cinka, koji povećava intelektualnu sposobnost. Sadrži i vitamine grupe B, koji su bitni za dobro pamćenje.

Domaći keks

Liječenje biljem: Divlja kupina jača imunitet, snižava holesterol, štiti jetru i čisti krv. Preporučuje se da se za poboljšanje krvne slike mesec dana pije decilitar kupinovog vina dnevno.

Kada se krajem avgusta privede kraju branje krupnih plodova pitome kupine, dobri poznavaoci ljekovitog bilja kreću put brda u potragu za sitnijim, gotovo crnim bobicama divlje kupine (Rubus fruticosus).

Sazrijevaju na dugim trnovitim granama, a grmovi ove biljke rastu pored puteva i potoka, na neobrađenom zemljištu i, najčešće, kao živa ograda na osvijetljenim mjestima pored šuma. Ukusne bobice divlje kupine, prije svega su bogat izvor vitamina C, a sadrže i bioflavonoide, gvožđe, kalcijum, natrijum, etarsko ulje, tanine, pektin, šećere, vitamine B grupe, biljna vlakna, kao i jabučnu i vinsku kiselinu.

Kada je o ljekovitosti riječ, moćan su antioksidans, smanjuju stvaranje lošeg (LDL) holesterola, jačaju imunitet, krepe organizam, pomažu očuvanju kolagena i blago pročišćavaju crijeva. Pošto sadrži betaine, sok presnih divljih kupina podstiče pravilan rad ćelija jetre i štiti je, dok istovremeno, povoljno djeluje na žučnu kesu i čisti žučne pu-

Ovaj mineral reguliše proizvodnju energije u ćelijama, metabolizam i rad enzima. Štiti srce i krven sudove, snižava nivo masti u krvi i sprečava sljepljivanje crvenih krvnih zrnaca. Magenezijum među mineralima ima specifično mjesto za normalno funkcionisanje ljudskog organizma. On reguliše proizvodnju energije u ćelijama, metabolizam i rad više od 300 različitih enzima. Istovremeno, štiti srce i krvne sudove, snižava nivo masti u krvi i sprečava slepljivanje crvenih krvnih zrnaca, odnosno stvaranje ugrušaka. Mišićima i nervima je takođe neophodan, jer reguliše prenos nadražaja do mišića sprečavajući trzaje i drhtanje, što je veoma važno za ujednačeni rad srca. Zato kardiolozi u okviru redovne terapije preporučuju i unos magnezijuma.

Deficit ovog minerala je čest uzrok bolnog grča mišića nogu koji se javlja noću, budi vas iz najdubljeg sna. Grčenje nastaje naglo i najčešće je kod osoba starih između 45 i 50 godina. Žene su dvostru-

ko više izložene ovom neprijatnom bolnom stanju, a u posljednje vrijeme i sve više mladih ima slične probleme zbog neredovne ishrane i stresnog života. Statistike pokazuju da najmanje deset odsto odraslih osoba pati od nedostatka magnezijuma. Česti napadi migrenoznih bolova ne moraju uvijek da ukazuju na ozbiljan razlog, već na nedostatku magnezijuma, pa bolovi prestaju redovnim unosom ovog minerala. Isto se dešava i kod menstrualnih tegoba, gdje magnezijum ima miorelaksantno dejstvo, odnosno opušta mišiće, pa se preporučuje djevojkama i ženama koje pate od dismenoreje (bolovi za vrijeme menstrualnog ciklusa u trbuhu i krstima), da uz određenu terapiju piju i preparate magnezijuma.

Odrasloj osobi dnevno je potrebno najmanje 300 mg ovog minerala, a za vrijeme trudnoće najmanje 400 mg. Potrebe za njim se uvećavaju i za vrijeme dojenja, kao i kod aktivnog bavljenja sportom ili napornim radom.

Pripremite zdrav Kupina - borac protiv anemije doručak školarcu

Naseckane bademe pržite nekoliko minuta. Dodajte žitarice i brusnice.

Na srednje jakoj vatri rastopite maslac, kukuruzni sirup i smeđi šećer.

Mešajte dok ne provri. Dodajte ekstrakt vanile, pa prelijte smesu. Dobro izmešajte, pa rukama oblikujte keks.

Veseli zečevi Integralni hljeb namažite puterom, po njemu složite kriške krastavca, pa stavite listić šunke i listić sira. Prema želji, od luka, sira, rotkvica, kuvanih jaja i ostalih namirnica i začina koji vam se nađu pri ruci oblikujte vesela lica, a od vlašca ili mladog luka kosu. Umjesto mliječnog namaza, sendvič na okupu će držati i sir ili pavlaka.

teve. Kupinovo vino, bogato je vitaminima i drugim mineralima i ima veliku hranljivu vrijednost. Odavno je cijenjen i dokazan lijek u borbi protiv malokrvnosti. Stručnjaci preporučuju da se za poboljšanje krvne slike mjesec dana pije decilitar kupinovog vina dnevno, pola sata prije jela. Osim gvožđa, ono sadrži i mnogo vitamina C i B, folnu kiselinu i pektin, pa poboljšava cirkulaciju, ubrzava rad crijeva, reguliše krvni pritisak, jača imunitet i otpornost organizma, pojačava apetit i pospješuje metabolizam.

Ljekovite osobine, takođe, ima i korijen kupine izvađen u jesen. Biraju se djelovi koji su dublje u zem-

lji, dobro se operu i odmah upotrebljavaju za pripremanje ljekovitih preparata. Travari nikako ne preporučuju da se izvađeno korijenje suši i čuva, jer gubi ljekovitost. I ono, takođe, djeluje protiv anemije i na površinsko skupljanje tkiva pa se koristi za liječenje zapaljenja kože i sluzokože. Zato se u narodnoj medicini, čajevi i preparati korijena kupine upotrebljavaju u slučaju upale krajnika, za grgljanje i ispiranje. Osim toga, korijen kupine skuvan u vinskom sirćetu liječi upalu desni i stari je narodni lijek protiv parodontoze. Žene odavnina ovaj korijen koriste i protiv neurednih menstruacija.

37

PONEDJELJAK, 2. 9. 2013.

MALI OGLASI

KUĆE/STANOVI

P Prodajem stan (potkrovlje) 74m2 - Stari aerodrom, splitske zgrade. Tel.069/867-201 Podgorica - Donja Gorica, kuća luks 450m2 na placu 2.800m2.

Kupovinom placa cijena samo kuće je 95.000e. Lokacija izvanredna. Tel.067/824-411 Podgorica - Donja Gorica, kuća luks 450m2 na placu 6.160m2 (8 UP). Kupovinom placa, kuća je poklon. Lokacija izvanredna.

Tel.067/824-411 Prodajem dvosoban novi stan kod “Delte” u Podgorici, 58 m2, četvrti sprat, odmah useljiv, papiri uredni. Tel. 069/069-067 Prodajem kuću u Podgorici - Donja Gorica, 140m2, pomocni objekt 50m2, na placu od 500m2. Povoljno! Tel.067/311600 Prodajem ili izdajem u Beogradu u blizini Vukovog spomenika jednosoban stan, 36m2, pogodan za studente. Opremljen, kvtv, internet, interfon, klimatizovan. Tel.068/474-184 Prodajem stan 51m2, 4. sprat, 1080, uknjižen, “Gradnja promet”. Bivša Tuška pijaca.

Tel.068/088-988, 067/336-484 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina.

Tel.069/883-220 Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna! Tel.069/069-148 Prodajem stan, 40m2, Jadranski put kod benzinske pumpe.

Tel.069/448-178 Prodajem dvosoban stan iza mljekare, prizemlje sa baštom.

Tel.069/300-775

I Izdajem namještenu garsonjeru u Dalmatinskoj ulici, klimatizovana, novogradnja. Zgrada Cijevna komerc, 1. sprat. Tel.069/351904

Tel:

www.pronova.me info@pronova.me

+382 69 300775 +382 20 230116 PRODAJA

Prodaja 1864: St.Aerodr, 48/I 1810: Zabjelo, 76/IV 85: P.Morace, 64/v.pr.

1689: Centar I, 63/pr 1859: Blok IX, 38/v.pr.

2064: St.Aerodr, 59/I 243: St.Aerodr, 58/I 703: Blok IX, 78/VI 2127:St.Aerodr, 52/I 1896: St.Aerod, 80/V 1607: Momisici, 70/II

1138: Blok V, 75/VI 850: P.Morace,56/I 2181:V.pijaca 74/III 346: Ljubovic, 55/I 709: P.Morace, 88/I 2075: St.Aerodr, 59/I 1646: St.Aerodr, 45/V 62: Zabjelo, 47/IV 1756: Ljubovic, 81/pr n 1898: Zabjelo, 83/III 76: Blok V, 41/VI

Ulica slobode 64, Podgorica

Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija.

Tel. 069/993-992 Izdajem kompletno opremljen luksuzan stan Preko Morače.

Tel.067/617-045

2104: Centar I, 82/III n 1809: Momisici,80/IV n 1249: Gorica C, 130/I nn 2005: P.Morace, 70/I n 2079: P.Morace,50/II n 1911:St.Aerod,54/IV n 1906: Zabjelo, 76/II nn 2034: Tuski, 40/I n 150: Centar I, 80/III n 2130: Delta, 56/V n

Izdajem nenamješten jednosoban stan na Murtovini, 65m2, klimatizovan, sve zasebno, parking.

Tel.067/824-449, 069/346-985 Izdajem apartmanski smještaj za radnike dva i po eura po ležaju, Lastva, Budva. Tel.069/443764 Preko puta Hrama, Blok 5, izdajem skroz namješten jednosoban stan ozbiljnoj starijoj muškoj osobi 270 eura. Tel.069/628291 Izdajem jednosoban namješten stan, Momišići. Tel.067/233003 Izdajem, komplet namješten, jednosoban stan, centar - prvi sprat (do Muzičke škole) ženskim osobama. Tel.067/361-448 Izdajem studentima namješten stan u centru Podgorice.

Tel.067/261-417

Gorica C 160m2, garaža, lux namješten Gorica C 125m2, garaža, lux namješten Gorica C 110m2, bašta, lux namješten Maxim, 200m2, lux , garaža, VI sprat Ulica Slobode, poslovna zgrada, 600m2 City kvart, 116m2, trosoban, garaža, lux Obala Morače, lux vila, 300m2, bašta 1500m2 Zabjelo, lux vila 400m2, bašta 2000m2 Gorica C, lux vila 400m2, namještena, 5 soba Kancelarije 1500m2, R.Trg, lux, moguće dijeliti

SPECIALIZED AGENCY FOR PROPERTY RENTING

RENTIRANJE 1814: P.Morace, 40/I n 1913: St.Aerod, 56/II n 2063: Gorica C, 65/pr. n 2089: Tuski, 55/I n 1515: Delta, 74/V n 2090: Blok V, 40/IX n 2128:P.Morace, 57/IV n 2035: St.Aerod,43/II n 494: Zabjelo, 58/I n 1868: Ljubovic, 43/III n

IZDAVANJE

Zabjelo, 47m2, 60m2 p. puta Dak petrola, novogradnja Ljubović 80m2/II dvsoban, c.grijanje, kuhinja, 95.000 Pejton 82m2/III renoviran, namješten, odličan, 90.000 Iza Mljekare, dvosoban, dobar, 100m2 + bašta, 90.000 Kod Mupa – Zagorič, 50m2/IV sprat, kuhinja, 50.000 S.Aerodrom 45m2, 49m2 u izgradnji , 1m2=1000eur Delta city 55m2/I i II sp., novogradnja, 1m2=1250eur Gorica C, kuća 300m2, plac 600m2, mogućnost gradnje Kuća, Centar - Balšića, 121m2, mogućnost gradnje Zlatarsaka ulica, odlični p.prostori i stanovi u izgradnji

Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura.

Tel.067/244-616 Izdajem garsonjeru u Podgorici (novogradnja, ekstra namještena, internet) u blizini Ekonomskog i Pravnog fakulteta preko puta Ars medike, cijena 220 eura. Tel.067/854-390 Izdajem jednosoban nenamješten stan u Podgorici - Ulica slobode. Tel.067/502-217 Izdajem jednosoban namješten stan blizu Pravnog fakulteta (studentkinjama).

Tel.068/706-717, 069/028064

Izdajem stan na Pobrežju, zgrada Vampirica. IV sprat.

Tel.069/370-629

Z Mjenjam stan u Podgorici 42m2+4m2 balkon+ podrum, zgrada Splićanka, za stan u Sutomoru. Tel.069/260-827 SOBE

Izdajem manji jednosoban stan, bez balkona, 6. sprat, pogodan za studente, 28m2, iza Maše, 250 eura. Tel.067/666-966

Dvokrevetne sobe za studente kod Delte. Ekstra.

Tel.069/460-403, 067/424324

Izdajem kuću u Zagoriču pored doma zdravlja, 42m2. Namještena, klimatizovana, internet, telefon, parking. Tel.020/270025

Izdajem jednokrevetnu namještenu sobu studentkinjama.

Tel.020/633-600

Izdajem dvije namještene garsonjere u Ulici 18. jula, blizu Bazara. Tel.067/378-719

Izdajem namještenu komfornu luks garsonjeru u strogom centru Podgorice. Drugi sprat, 33m2. Studentima ili kao kancelarija. Tel.069/221-400

Izdajem odličnu garsonjeru, novogradnja, namještena, kod Ars medike. Cijena 250 eura.

Tel.067/321-777

Izdaje se nenamješten dvosoban stan u centru Podgorice (Ulica Njegoševa) veoma povoljno. Tel.068/889-811

Četvoročlana porodica traži kuću ili stan na čuvanje u Podgorici ili bližoj okolini.

Tel.067/596-660

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Tražim jednosoban stan od 1. septembra u Budvi, tokom cijele godine (i ljeti), na duži period. Fiksno 250 eura. Prednost blizu stare osnovne škole.

Tel.067/325-323

P

Soba (upotreba kuhinje i kupatila) za studente medicine blizina Medicinskog fakulteta.

Tel.069/227-144 Izdajem dvokrevetnu i jednokrevetnu sobu (kuhinja, kupatilo) zaseban ulaz, iza novog studentskog doma.

Tel.068/889-811 POSLOVNI PROSTOR

U Baru izdaje se poslovni prostor 38m2 iza CKB-a.

Tel069/474-559

38

ponedjeljak, 2. 9. 2013.

MALI OGLASI Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 100.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629 Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan. Tel.067/265-605 USLUGE

Atraktivna i rijetka prilika, prodajem poslovni prostor u Herceg Novom blizu centra grada preko puta autobuske stanice. Tel.069/042-227 i 068/317-852 PLACEVI

Prodajem plac u Zagoriču, 316m2, 35.000 eura.

Tel.069/024-542 Prodaje se plac, 811m2, na izuzetnoj lokaciji u Podgorici pored Delte. Moguća kompenzacija za stanove. Tel.067/202938 Idealan plac, ravan, djeljiv, na 7 km od centra Podgorice prema Pričelju. Struja, voda, telefon na placu. Tel.067/202-938 Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad. Tel.069/073331 Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Tel.067/390-767 Prodajem 2.000m2 zemlje, Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put.

Tel.069/204-051 Prodajem plac na Žabljaku, Motički Gaj 1, blizu žutog motela, 200m2. Tel.069/362471, 069/953-814 VOZILA/AUTO DJELOVI

Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže. Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340 Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Revizija. Boravak i radna dozvola stranaca. Upotrebne dozvole za prostore. Povoljno i brzo.

Tel.069/020-102 Regitracija preduzeća. Knjigovodstvo. Završni računi. Stečaj i likvidacija. Strancima obezbjeđujem radnu dozvolu i boravak. Ugovori. Profesionalno.

Tel.068/222-188 Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, efikasno, povoljno. Tel.067/644494 Servis: klima, frižidera, zamrzivača, veš-sudo mašina, šporeta, bojlera. Tel.069/073264, 067/409-729 Otčepljenje kanalizacije električnom sajlom wc šolja, sudopera, šahti i ostalog. Povoljno.

Dolazim po pozivu na primorje. Vukčević. Tel.069/655-444, 067/589-073, 068/654-474 Moleraj- gletovanje -tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno).

Tel.069/459-110

Monitor 24 inča fullHD, nov, testiran, 100 eura fiksno.

Tel.067/202-938 Tablet PC 7 inča, prestigo ultra plus, garancija 10 mjeseci, 70 eura fiksno. Tel.067/202-938 RAZNO

Kupujem stari novac, perpere, lire, dinare, medalje, ordenje, grbove, ćemere, bajonete, sablje, jatagane, stara pisma, razglednice, srebrne predmete i druge stvari Tel.069/019-698, 067/455-713 Prodajem knjige za sva četiri razreda gimnazije. Povoljno.

Podgorica. Tel.067/451-417 Prodajem knjige za osmi razred, kao nove, 25 eura, u Podgorici. Tel.069/430-813, 069/427-456 Prodajem dva tepiha i stazu, malo korišćeno, povoljno.

Tel.069/260-827 Prodajem uljani radijator sa ventilatorom 13R Max UR snaga 2500W. Tel.069/260-827 Prodajem staru pisaću mašinu olimpia u funkciji.

Tel.069/260-827 Povoljno prodajem sliku rađenu po originalnoj slici Mila Vrbice - “Portret starog Crnogorca” (Filipa Vukmirovića) ulje na platnu. Tel.069/490723 Prodajem Scholl ženske cipele, broj 40, neraspakovane, kupljene u Engleskoj, po nabavnoj cijeni 50 eura.

Tel.069/959-505 Prodajem dobro očuvanu kvarcnu peć 20 eura.

Tel.067/244-166

POSAO

Potreban serviser za mobilne telefone. Tel.067/912-0490 HRANA/PIĆE

Vrhunska jabukovača spremana po starom crnogorskom metodu prepijecanja, 47% jačine. Tel.067/396-884 LIČNO

Penzioner u najzrelijim godinama, obrazovan, bez obaveza, apstinent alkoholnih pića i duvanskih proizvoda, očekuje da se javi osoba isključivo za zajednički život (55-60) hrišćanka (pravoslavne-katoličke vjeroispovijesti), sa svim osobinama koje krase ljudsko biće. Primorje. 069/468-488.

Na poruke ne odgovaram.

Nissan navara 2010. Seat ibiza 2009. Nissan almera. Mercedes E. Ford mondeo karavan.

Pežo 607 HDI, 2008. Pežo 605 1998. Oktavia karavan DSG. www.PG-GARAGE.me Tel.067/631-328 Reno clio. Golf V. Ford fiesta.

Opel corsa automatic. Touran DSG. Pasat 6 karavan.

Opel astra karavan. Ford focus karavan. Mazda 6. Pežo 308. www.PG-GARAGE.me Tel.067/631-328

APARATI/OPREMA

Klime - obične, inverteri, multi.

Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina. Tel.069/020-023, 067/342-392 Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina.

Povoljno.

Tel.069/020-997, 067/911-2598 DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

39

ponedjeljak, 2. 9. 2013.

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106 BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

VozoVi/trAins POLAZAK IZ PODGORICE: Beograd: 10:00 (brzi); 20:05 (brzi); Bijelo Polje: 06:25 (lokal); 10:00 (brzi); 15:50 (lokal); 20:05 (brzi); Bar: 05:15 (lokal); 06:30 (brzi); 08:20 (lokal); 11:30 (lokal); 12:50 (lokal); 15:20 (lokal); 16:31 (lokal, radnim danima); 18:00 (lokal); 19:29 (brzi); 21:10 (lokal); Nikšić: 05:05; 07:00; 14:30; 16:10; 18:10; Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi).: POLAZAK IZ NIKŠIĆA: Podgorica: 06:25; 08:40; 15:50; 18:30; 19:55.: POLAZAK IZ DANILOVGRADA: Podgorica: 07:07; 09:19; 16:38; 19:16; 20:34; Nikšić: 05:30; 07:32; 14:55; 16:37; 18:35.: POLAZAK IZ SPUŽA: Podgorica: 07:19; 09:30; 16:50; 19:27; 20:45; Nikšić: 05:19; 07:20; 14:44; 16:25; 18:24.: POLAZAK IZ BARA: Beograd: 09:00 (brzi); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); Podgorica: 05:25 (lokal); 06:35 (lokal); 09:00 (brzi); 11:15 (lokal); 14:05 (lokal); 14:50 (lokal); 16:40 (lokal); 18:00 (lokal, radnim danima); 19:00 (brzi); 20:30 (lokal); Bijelo Polje: 05:25 (lokal);

09:00 (brzi,); 14:50 (lokal); 19:00 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi).

POLAZAK IZ BIJELOG POLJA Beograd: 12:27 (brzi); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi); Podgorica: 04:19 (brzi); 09:01 (lokal); 17:21 (brzi); 18:35 (lokal); Bar: 04:19 (brzi); 09:01 (lokal); 17:21 (brzi); 18:35 (lokal). POLAZAK IZ BEOGRADA Podgorica: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila). POLAZAK IZ SUBOTICE Podgorica: 14:31 (brzi); Bar: 14:31 (brzi). POLAZAK IZ NOVOG SADA Podgorica: 17:17; Bar: 17:17.

INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

Autobusi/bus Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13, Aranđelovac: 21:35, Banja Luka: 20:25, 21:30 petak, Bar: 03:00, 05:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:54, 18:00,19:40, 19:50, Beograd: 00:40, 07:30, 08:30, 09:45, 11:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00, Berane: 08:25, 09:00, 10:00 , 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:15, 22:27, 23:00, Bijeljina: 20:25, Bijelo Polje: 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35, Budva: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Cetinje: 00:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:05, 07:25, 07:42, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08,11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00: 07:02, 07:10, 07:15, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:14, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:56, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45,10:57, 10:59, 11:00, 11:00, 11:15, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:44, 12:50, 12:54, 13:00, 13:00, 13:15, 13:15, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:15, 14:20, 14:29, 14:30, 14:37, 14:39, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:00, 16:15, 16:29, 16:29, 16:30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:15, 18:19, 18:29, 18:30, 18:30, 18:50, 18:57, 19:00, 19:00, 19:10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00,

20:15, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27, 22:32, 23:40, Dubrovnik: 06:00, Gacko: 08:30, 10:50, 16:45, Glava Zete: 07:10, 15:07, Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13, Herceg Novi: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 19:45, 20:20, Kotor: 00:30, 05:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00, Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00, Kruševac: 16:30, Leskovac: 16:30, Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45, Nikšić: 05:45, 06:35, 07:02, 07:25, 07:40, 07:45, 08:25, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:35, 09:50, 10:29, 10:45, 10:50, 10:59, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 14:30, 14:39, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:30, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40, Niš: 10:00, 16:30, 20:15, Novi Pazar: 08:30, 09:45, 10:00, 11:00, 16:30, 23:00, Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00, Peć: 07:45, 21:30, Petrovac: 06:00, Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13, Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 14:39, 14:50, 15:57, Plužine: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Prijedor: 21:30 petak, Priština: 21:30, Prizren: 07:45, Rožaje: 10:00, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00, 20:15, 22:27, Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Subotica: 20:45, 22:30, Tivat: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:42, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, Trebinje: 10:50, 16:45, Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:15, 16:54, 18:00, 19:50, Žabljak: 05:45, 13:55, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes Informacije sadržame u retu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 11. jun 2013. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Tivat–Beograd: svim danima 08:20, 17:20, 19:20, subota 16:40, nedjelja 08:00. Beograd–Tivat: svim danima 07:00, 09:40, 18:40, subota 18:00, nedjelja 09:20. Podgorica–Beč: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedjelja 08:05, svim danima 15:00. Beč–Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedjelja 10:30, svim danima 12:50. Podgorica–Ljubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 16:10. Ljubljana–Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:25. Podgorica–Frankfurt: svim danima 11:40.

Frankfurt–Podgorica: svim danima 14:50. Podgorica–Cirih: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 12:30, srijeda 10:30, petak 08:25, subota 10:05.

Cirih–Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 15:10, srijeda 13:10, petak 11:15, subota 13:10. Podgorica–Rim: utorak i petak 08:30, nedjelja 17:40, ponedjeljak, četvrtak i subota 11:50.

Rim–Podgorica: utorak 10:40, petak 10:30, nedjelja 19:35, ponedjeljak, četvrtak i subota 09:40.

Podgorica–Kopenhagen: srijeda i subota 12:20.

Kopenhagen–Podgorica: srijeda i subota 15:50.

Podgorica–London: petak 08:15. London–Podgorica: petak 10:55. Tivat–London: srijeda 11:15, nedjelja 11:25. London–Tivat: srijeda 13:50, nedjelja 14:10. Podgorica–Moskva: svim danima 23:00, srijeda 15:20. Moskva–Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 13:50, srijeda 06:00, 21:10, petak 06:00, subota 21:10, nedjelja 16:30. Tivat-Moskva: ponedjeljak, utorak i četvrtak 10:00, svim danima, osim srijede 09:20, svim danima 20:10, subota 15:20, nedjelja 10:40. Moskva-Tivat: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 06:00, svim danima 07:15, svim danima, osim srijede 15:05, subota 05:30.

Podgorica-Pariz: utorak i četvrtak 10:20, petak 12:15, nedjelja 09:05. Pariz-Podgorica: utorak 14:00, četvrtak 14:05, petak 15:40, nedjelja 12:25.

Tivat-Pariz: subota 10:20. Pariz-Tivat: subota 14:00. Podgorica-Niš: ponedjeljak i četvrtak 18:05, petak, subota 19:10, nedjelja 21:15. Niš-Podgorica: ponedjeljak 09:15, utorak 07:15, petak 07:00, subota 08:00, nedjelja 07:45. Podgorica-BariPodgorica i Podgorica–Napulj–Podgorica (svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima).

Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10. Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45. Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Podgorica-Beograd: svim danima 06:20, 09:35, 19:00h; Beograd-Podgorica: svim danima 08:00, 17:25, 21:25; Tivat-Beograd: svim danima 12:50, 19:15; Beograd-Tivat: svim danima 11:10, 17:35; Beograd-Frankfurt-Beograd: svim danima polazak u 12:00, povratak 14:50; Beograd-Amsterdam-Beograd: svim danima polazak 08:20, povratk 11:50; Beograd-Dizeldorf-Beograd: svim danima polazak 08:05, povratak 11:05; Beograd-Bec-Beograd: svim danima polazak 07:55, povratk 10:45; Beograd-Moskva-Beograd: svim danima polazak 13:50, povratak 19:35; Beograd-Sarajevo-Beograd: svim danima polazak 21:30 povratak 06:30; Beograd-Skoplje-Beograd: svim danima polazak 21:40, povratak 06:00; Beograd-AtinaBeograd: svim danima tri leta dnevno; Beograd-London-Beograd: svim danima polazak 10:35, povratak 13:40; Beograd-Cirih-Beograd: svim danima polazak 16:10, povratak 10:40; Beograd-Rim-Beograd: svim danima polazak 06:50, povratak 09:30; BeogradPariz-Beograd: svim danima polazak 09:20, povratak 13:00; Beograd-Brisel-Beograd: ponedjeljkom i petkom u 08:05, povratak 18:10; Beograd-Kopenhagen-Beograd: četiri puta sedmično sa tri leta dnevno; Beograd-Berlin-Beograd: pet puta nedjeljno sa tri leta dnevno; Beograd-Študgart-Beograd: tri puta nedjeljno sa dva leta dnevno; Beograd-Solun-Beograd: četiri puta nedjeljno da 4 leta dnevno; BeogradVaršava-Beograd: pet puta nedjeljno; Beograd-Milano-Beograd: šest puta nedjeljno sa dva leta dnevno; Beograd-Stoholm-Beograd: tri puta nedjeljno; Beograd-Geteborg-Beograd: dva leta nedjeljno; Beograd-Istambul-Beograd: pet puta nedjeljno sa dva leta dnevno; Beograd-Tel Aviv-Beograd: dva puta nedjeljno; Beograd –Dubrovnik-Beograd: četiri puta nedjeljno u 08:30; Beograd-Split-Beograd: četiri puta sedmično polazak 08:05; Beograd-Pula-Beograd: subotom u 08:30; Beograd-Girona-Beograd: utorak i subota u 18:15.

Sve informacije i rezervacije putnici mogu dobiti u poslovnici –Vuka Karadžića telefoni 020/664-740, 664-750/664-730, call centar 020/290-240 , fax 665330. Radno vrijeme poslovnice 09:00 do 17:00. Mail adresa podgoricato@jat.com Rado vrijeme poslovnice na aerodromu 2 sata prije leta. Telefoni 020/653 051/653050. Cargo sluzba JAT airwaysa od 07:00-14:00. Tel. 020-653-051

Moskva – Tivat: utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat – Moskva: utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su: +382/67/23-07-78; +382/67/67-65-66 Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50.

Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50.

Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

Podgorica – Rim (FCO): ponedjeljak 12.00, utorak 10.30, četvrtak i subota 11.50, petak 08.30, nedjelja 17.00. Rim (FCO) – Podgorica: ponedjeljak, četvrtak i subota 09.40, utorak 12.40, petak 10.30, nedjelja 19.00.

Informacije: OKI AIR MONTENEGRO, generalni zastupnik za Crnu Goru Podgorica, 020/201201, 201202

40

TV PROGRAM FILM

08:10 09:00 10:00 10:45 11:30 12:15 13:00 14:00 14:45 15:05 16:00 17:00 17:50 18:15 18:35 19:00 19:23 20:15 21:00 23:00 23:45 00:00

Serija:Ranjeno srce/r Tačno 9 Serija:Odbačena/r Serija:Ponor ljubavi/r Serija:Tajna starog mosta Serija:Nesreće u vazduhu Tačno 1 Serija:Tri Hil Serija:Dva i po muškarca/r Serija:Nikita/r Serija:Ranjeno srce Serija:Odbačena Serija:Dva i po muškarca Exkluziv Exploziv Vijesti Prve Serija:Ponor ljubavi Serija:Nikita Film:Bornov identitet Serija:Tri Hil Exkluziv/r Film:Poslednji skaut/r

PRVA Vijesti Prve 19.00

10.15 Serija: Djevojački institut/r 11.00 Vijesti 11.05 Sat tv 12.00 Vijesti 12.25 Crtana serija :Štrumfovi 13.00 Vijesti 13.05 Film 14.00 Vijesti 15.30 Dnevnik 1 16.05 Serija:Odjeljenje za specijalne žrtve/r 17.15 Serija: Djevojački institut 18.00 Vijesti 18.10 Budva na pjenu od mora/r 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.05 Serija: Odjeljenje za specijalne žrtve 21.00 Budva na pjenu od mora 22.00 Dnevnik 3 22.30 Serija: Bordžije 23.30 Igrani serijal: Iza ekrana 00.00 Vijesti

RTCG 1 Dobro jutro Crna Goro 06.30

06:50 07:00 11:00 11:50 12:00 13:00 14:45 15:00 15:40 15:50 16:00 17:30 18:00 18:30 19:30 20:00 21:00 21:30 22:00 23:45 00:00 02:45

City kid’s Dobro jutro Farma uživo City Tačno u podne Farma uživo City Serija: Simar Teen pleme City Farma uživo Serija: Neželjene Info Monte Serija: Oluja Serija: Mala nevjesta Farma – pregled dana Akademci specijal Farma uživo Grand Teen pleme Farma uživo City

PINK Farma – pregled dana 20.00

10:07 11:07 12:00 13:15 13:50 14:00 14:07 15:00 16:30 16:50 16:55 17:40 best of 18:30 19:10 19:55 21:10 21:20 22:00 22:15 22:25 23:20 01:05

Serija: Silikonske ljepotice/r Extra lifestyle Vijesti u 12 Serija. Bandini Extra lifestyle Vijesti Serija: SFRJ za početnike Serija: Asi/r Vijesti u pola 5 Extra lifestyle Serija: Silikonske ljepotice Lud, zbunjen, normalan / the Vijesti u pola 7 Serija: Suze Bosfora Serija. Asi Extra lifestyle Bez granica Vijesti u 10 Sport Serija: U tuđoj koži Film: Napad na Lenjingrad Extra lifestyle

VIJESTI Serija. Bandini 13.15

Sport

Informativa

06:30 VOA 07:00 Crtani film 09:00 Kuhinjica/r 09:30 Divlja ljepota 10:00 Neki to vole zorom 11:30 Top Shop 12:00 Film/r 14:00 Film/r 15:30 Kuhinjica 16:00 Radio u boji 16:30 Divlja ljepota 16:55 5 do 5 18:00 Forum 18:15 Film: Službenici 2 21:00 Film: Tihi amerikanac 22:45 Forum 23:00 5 do 5/r 01:00 Radio u boji/r

ATLAS Film: Tihi amerikanac 21.00

TV PREPORUKA BORNOV IDENTITET Prva 21.00

Na obalama Mediterana, italijanski ribari pronalaze jednog mladića. On je jedva živ, ima amneziju, nekoliko metaka u svojim leđima i broj bankovnog računa skriven ispod kože na grudima.

Uz pomoć svojih spasilaca, momak se oporavlja. Ubrzo pronalazi banku u Cirihu gdje ga čekaju novac, pištolj, nekoliko ličnih dokumenata na ime Džejmsa Borna i jedna adresa u Parizu.

Iako ništa ne zna o svom identitetu i prošlosti, očigledno je da posjeduje razna znanja i vještine - odličan je u borilačkim vještinama i govori nekoliko stranih jezika. Sve to ukazuje da je u prošlosti bio ili špijun ili plaćeni ubica!

08.30 Serija: Savana 09.15 Dok.program : Porodični album/r 10.05 Serija: Bordžije 11.00 Program za djecu 12.00 Vijesti 12.30 Film: Džesi/r 17.00 Serija: Izlog strasti 18.05 Serija:Mjesto zločina 19.00 Crtani film: Mitske legende 19.30 Dnevnik 2 20.15 Serija: Mjesto zločina 21.00 Serija 22.00 Serija: Progonjen 23.00 Dok. program: Porodični album/r

RTCG 2 Crtani film: Mitske legende 19.00

07:00 Uz jutarnju kafu 10:00 Grad koji Volim 10:45 Dogodilo se...

12:30 Goleada 15:00 Toto vijesti 15:15 Smiješna Top Lista 15:45 Na domaćem terenu 16:00 Zabavni Magazin 18:45 Svijet sporta 19:00 Texas Holdem Poker 20:30 Nindža ratnici 21:15 Gušteranje

777 Zabavni Magazin 16.00

08:30 10:45 11:15 11:45 12:30 13:00 13:30 14:30 15:30 17:30 19:10 19:55 20:25 21:00 22:20 23:05 00:00

Aljazeera Zdravo jutro Hrana i vino Trag Tajne i ljepote Kine Na točkovima Bez recepta Interfejs/r Astro num caffe Hrana i vino Dnevnik Bez recepta Tajne i ljepote Kine Dejan Tadić – Finansijsko tržište Nokaut Aljazeera Astro num caffe

MBC Tajne i ljepote Kine 12.30

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08.15 Jutarnji program 09.00 Vesti 09.05 Serija: “Košarkaši” 09.40 Gastronomad 09.55 Vesti 10.00 Trag 10.30 Freske nam govore 11.05 Kamerom kroz predele 11.25 Trst 12.00 Dnevnik 12.15 Sport plus 12.25 Vreme, stanje na putevima 12.30 Serija: “Istražitelji” 13.15 Evronet 13.20 Film: “Rat dugmića” 14.54 Gastronomad 15.10 Ovo je Srbija 16.00 Serija: “Stižu dolari” 17.00 Dnevnik 17.25 Vreme 17.31 Datum 17.40 Beogradska hronika 18.25 Razglednica 19.00 Kviz: Slagalica 19.21 Vreme, stanje na putevima 19.30 Dnevnik 19.50 Serija: “Stižu dolari” 20.42 Fudbal, Liga šampiona 22.35 Sportski program 23.30 Dnevnik RTS 2 07.15 Plava ptica 07.43 Bandolero, animirana serija 08.08 Pink Panter, animirana serija 08.20 Pustolov 08.45 Postanak i opstanak ćelije 09.06 U senci oblaka 09.20 Vodič kroz modernu arhitekturu Beograda 09.47 Datum 09.52 Verski kalendar 10.01 e-TV 10.30 TV mreža 11.00 Vavilon 11.30 Dobro je znati 12.00 Evropski omladinski orkestar 12.30 Art zona 13.00 Trezor 14.00 Pustolov 14.24 Postanak i opstanak ćelije 14.45 U senci oblaka 15.30 Ja,

mi i drugi 16.00 Vodič kroz modernu arhitekturu Beograda 16.10 Ekskluzivno 16.45 Pozitivna energija 17.15 Serija: “Eliza iz Rivombroze” 18.05 Odbojka na pesku 18.15 Koncert na vodi 18.40 Freske nam govore 19.10 Bandolero, animirana serija 19.35 Pink Panter, animirana serija 19.47 Verski kalendar 20.00 Daleko od mora 20.25 TV feljton 21.00 Serija: “Eliza iz Rivombroze” 21.50 Film: “Čovek koji je previše znao” 23.50 Muzički program 00.30 Trezor HRT 1 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro Hrvatska 09.00 Serija 10.00 Vesti 10.15 Dokumentarni film 11.11 Preurediti ili se preseliti 12.00 Dnevnik 12.34 Serija: “Naslednica s Vendavala” 13.22 Dr Oz 14.45 Film: “Priča Roksane Pulicer”16.08 Vrhovi sveta 16.28 Dokumentarni film 17.15 Hrvatska uživo 17.45 Slatko ludilo 18.24 Serija: “Hartlend” 19.30 Dnevnik 20.10 Serija: “Prosjaci i sinovi” 21.05 Ekstremni gradovi: La Paz 22.00 Serija: “Dauntaun Ebi” 23.40 Film: “Beg u zoru” 01.45 Film: “Priča Roksane Pulicer” HRT 2 11.22 Egipat - uzroci krize 12.23 Šaptač psima 13.15 Serija: “Doktor Hu” 14.45 Serija: “Degrasi” 15.10 Putujmo

07:03 Svježi u dan 09:15 Crtani filmovi 10:00 Zelena patrola /r.

11:32 Životinjske lakrdije 12:00 Crtani film-Mumijevi 12:35 Dok.Program 13:20 Majstor kuhinje /r.

15:02 Dok. program 16:45 Majstor kuhinje 18:25 Životinjske lakrdije/r.

19:00 Muzički program 19:30 Crtani film /r.

20:02 PG Raport 21:00 Info 21:35 Istorijske paralele /r. gost: Jovo Kapičić 2dio 00:00 Ponoćni Info

MONTENA Crtani film-Mumijevi 12.00

DANAS U GRADU Evropom 15.25 Škola mora 16.32 Osmi kat 17.20 Serija: “Dolina sunca” 18.05 Za srce i dušu 20.30 Fudbal: Liga šampiona 23.25 Serija: “Braća i sestre” 23.50 Serija.

“Završni udarac” 00.05 Serija: “Dva i po muškarca” 01.05 Serija. “Bez oduševljenja molim” HBO 06.00 Film: “Kopakabana” 08.15 Film: “Mister Bin” 09.45 Film: “Čelična lejdi” -11.30 Film: “Nemoguća misija - Protokol duh” 13.40 Prijem u Kuću slavnih rokenrola 16.35 Film: “Zeleni tim” 18.15 Film: “Leto za pamćenje” 20.05 Film: “Prometej” -22.05 Film: “Margaret” 02.20 Film: “Prometej” 04.20 Film: “Kaži da nije tako” FOX LIFE 10.55 Džejmijeva kuhinja 11.40 Serija: “Rokerka Rita” 12.30 Zatrpani đubretom 13.20 Tori i Din -venčanja iz bajki 14.10 Majke plesača 15.00 Sudije za stil 15.30 Serija. “Nova devojka” 18.05 Serija: “Osveta” 20.55 Serija: “Bivši” 22.45 Serija: “Uvod u anatomiju” 23.40 Serija: “Bivši” 01.20 Serija: “Emili Ovens” 02.05 Tori i Din -venčanja iz bajki 02.55 Majke plesača FOX CRIME 13.15 Serija: “King” 14.10 Serija: “Kraljevi bekstva” 15.00 Serija: “Imitator” 15.55 Serija: “Pariski forenzi-

čari” 20.00 Serija: “King” 20.55 Serija: “Kraljevi bekstva” 21.55 Serija: “Imitator” 23.05 Serija: “Zločinački umovi” 23.40 Serija: “Brojevi” 00.30 Serija. “Nepouzdani agenti” ARENA SPORT 09.00 Košarka: Cedevita - Crvena zvezda 11.00 Fudbal: Radnički Niš - Partizan -13.00 Fudbal: Pakos de Fereira - Zenit 15.00 Fudbal: Kruzeiro - Vitoria 17.00 Fudbal Football’s Greatest Managers: Sir Alex Ferguson 17.30 Fudbal Football’s Greatest Managers: Mario Zagallo 18.00 Fudbal: Monako - Monpelje 20.00 -udbal The Football Review 20.30 Fudbal, Kopa Sudamerikana 21.00 Košarka: Španija - Makedonija, prijateljska utakmica, direktno 23.00 Fudbal, pregled Lige šampiona 00.00 Poker -01.00 Fudbal: Šalke – PAOK SPORT KLUB 10.30 Pregled fudbalskih liga 16.30 Top tenis 17.00 Formula 1, Belgija, trka 19.00 Fudbal mondijal magazin 19.30 Auto magazin - Mobil 1 20.00 ATP - iza kulisa 20.30 Formula 1, Belgija, trka 22.15 Magazin španske lige 23.00 Fudbal: Barselona Atletiko, prenos 01.00 Ultimat fajt - ratnici kaveza: Čečenija 03.00 Na današnji dan

CINEPLEXX

Elzijum 20:15; 22:20; Mi smo Milerovi 16:15; 18:15; 20:00; 22:10; Persi Džekson i more čudovišta 18:30; 20:30; Turbo – sinhronizovan 3D 15:30; 17:30; 19:30; Turbo – sinhronizovan digital 16.30; Štrumpfovi 3D 15:00; 17:30; 18:00; 19:00; Štrumpfovi 16:00; Red 2 21:00; Vulverin 3D 20:45; 23:00; Žestoke djevojke 21:40; Velika iluzija 22:40;