Izdanje 17. oktobar 2013.

ce 30 nt i

SAD ● 17

Bankrot izbjegnut u posljednjem trenutku

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

ČETVRTAK, 17. 10. 2013. BROJ 664/ GODINA III

AMFILOHIJE ● 5

KAD DRŽAVA IZNAJMLJUJE ● 4

Milioni za poslovne prostore ●3

Vlast pod pritiskom evropskih gej lobija

POZITIVAN IZVJEŠTAJ EVROPSKE KOMISIJE O CRNOJ GORI

Ulazimo u evropsku orbitu

KAP ● 2

Kavarić se nada dobrom strateškom investitoru

● Komesar za proširenje Štefan File predstavio je juče u Briselu Izvještaj o na-

pretku Crne Gore za 2013. godinu, naglasivši da su Izvještaji o Crnoj Gori i Srbiji za razliku od Bosne i Hercegovine pozitivne priče. U Izvještaju se kaže da korupcija i dalje preovladava u mnogim područjima, te da će biti ozbiljan problem Crne Gore na putu ka EU. Do kraja godine najavljuje se otvaranje najvažnijih poglavlja PRIMORJE ● 14

Kiša napravila haos

FINANSIJE ● 7

Ukida se krizni porez, ali dolaze novi nameti

KOLAŠIN ● 13

Fekalije u vodi za piće

BAR ● 6

Raskinuti ugovor sa vlasnikom Marine PROBLEMI ● 15

O

bilne kiše koje su juče pale u Budvi i Herceg Novom izazvale su velike probleme u saobraćaju, ali i napravile štetu stanovnicima ovih gradova. U Budvi je juče oko podne jak pljusak za veoma kratrko vrijeme napravio bujične potoke po ulicama, naročito prema centru

grada, gdje je voda izazvala otežan saobraćaj. Pod vodom je bio i kompletan Stari grad. U naselju Velji Vinogradi saobraćaj je bio i zaustavljen.

Voda koja se slivala sa okolnih budvanskih saobraćajnica prema centru prodrla je i u podzemnu garažu “TQ Plaze”, koja je zbog toga zatvorena.

A REPREZENTACIJA ● 30-32

Opština Nikšić grca u velikim dugovima RUKOMET ● 26

P

roblem izlivanja septičkih jama u kolašinskoj opštini usljed nedostatka fekalne kanalizacije kulminirao je juče u centru grada. Naime, u Ulici Milutina Lakićevića, gdje se nalazi zgrada sa tri stambene jedinice i nekoliko prizemnih kuća, već šest godina se izli-

vaju tri septičke i sedam prelivnih jama usljed prezasićenosti zemljišta. To što stanari tvrde da se fekalije miješaju sa pijaćom vodom nikog posebno ne zabrinjava u lokalnoj upravi, dok iz kolašinskog Vodovoda i kanalizacije tvrde da im je “ta informacija potpuno nova”.

ŽENA IVANA JORDAN ● 23

Treba Brodolom Osmijeh je moj sadaddas asd Lovćena mehanizam nam svježa krv u Skoplju odbrane

Tema dana

EDITORIJAL

2

ČETVRTAK, 17. 10. 2013.

VUK PEROVIĆ urednik

PRIMJER

Pa zar nije lijepo kada ste pozitivan primjer?

Naravno da jeste. Kad vas neko hvali, logično je da vam prija. Jedan poznati diplomata je rekao da smo sasvim pozitivan primjer na području zapadnog Balkana. Pa, nije mala stvar. U tako jakoj konkurenciji.

Makedonija je diskvalifikovana sve dok se sa Grčkom ne dogovori oko imena. A nije baš da im ide. Slična stvar je i sa Bosnom i Hercegovinom. Njima ime nije problem, ali jeste sve ostalo. Za Kosovo je sasvim nelogično da bude pozitivan primjer zbog kompletnih okolnosti, a Albanija je tek sada, valjda, krenula sa mrtve tačke. Dakle, niko ni makac. Nije ni realno. Ko je ostao? Jedino su se nešto malo pomjerili Crna Gora i Srbija. E pa, oni su zato pozitivni primjeri. Kome? Oni nama, a mi njima. Našli smo se.

Nije baš zahtjevna ova Evropska unija. Ili je to više do konkurencije? Znamo da su napustili politiku “štapa i šargarepe”, a vjerovatno je i njima dosadilo da samo kritikuju. Sada su u modi nekakve uslovne pohvale. Samo je pitanje do kada. Priču smo dobro naučili, ali smo i dalje za svaku pohvalu. Osim... Nešto kao: Super ste vi, samo ta vladavina prava baš i ne izgleda kao vladavina. Već u skladu sa tim i korupcija je prilično raširena. To može biti veliki, što bi se reklo, ozbiljan problem, na putu ka EU. Onda taj, nije na odmet još jednom da napomeno, organizovani kriminal. Isto ozbiljan problem. A i mi to već, isto tako ozbiljno, znamo. Više puta ste ponovili. Kao pjesmicu. I za aferu “Snimak” smo isto čuli, kao i za to da nije lijepo da se novinarima prijeti i da se tuku. Sve to nije prvi put da pominjete. I ovi našu su sve to lijepo naučili. I oni nam često poruče da je problem korupcija, organizovani kriminal i vladavina prava. Bude i okruglih stolova.

Ali je pozitivno. Integrišemo se polako. Eto, da ne bi baš sve svaki put bilo isto, sada i priča oko KAP-a baš nije jasna. Nije ni nama. Kažu odoše, ovako gledajući sa strane, ogromne pare tamo, a i ne vidi se kraja. A za taj kombinat smo imali pozitivan primjer. I vlasti i po koji opozicionar. U komšijskoj Bosni i Hercegovini, u gradu Mostaru. Taj pozitivni je ugašen.

Imamo i novi rok. Osam do deset godina od današnjeg dana, gore-dolje koji mjesec. Srbija i mi. Zajedno. Nema više ni sistema “regate”, ni samostalnih nastupa. U redu je i to, samo da ne bude baš sve do nas. Odavde izgleda kao da nigdje ne žurimo. Nama je draže da budemo pozitivan primjer. Pa makar kao onaj iz Mostara.

Meteo 06:57 18:00

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

KAP

Kavarić očekuje kvalitetnog partnera Ministar ekonomije Vladimir Kavarić kazao je juče da očekuje da Kombinat aluminijuma dobije investitora koji će problem cijene struje prevazići kroz visok stepen finalizacije proizvoda. Kavarić je podsjetio da je i Željezara kroz stečaj dobila kvalitetnog partnera, te da očekuje da tako bude i u KAP-u.

“Uvođenjem bankrota u KAP ne dešava se ništa novo, samo je verifikovano ono što je bilo očekivano, a to je da nije bilo zahtjeva za organizacijom i realizacijom kroz stečaj. To dalje znači da će imovina KAP-a biti ponuđena na prodaju na najjednostavniji mogući način, najboljem kupcu, uz sprovođenje tenderske procedure sa jednim jedinim kriterijumom, a to je cijena”, kazao je Kavarić za Radio Crne Gore.

Država, prema njegovim riječima, od novog partnera očekuje da uradi sve ono što je neophodno za održivost KAP-a.

“U tom slučaju govorimo o neophodnim investicijama u Elektrolizu, odnosno direktno u KAP i onome što je neophodnost finalizacije proizvoda od aluminijuma, kroz funkcionisanje Kovačnice i Prerade”, dodao je Kavarić.

Ministar ekonomije smatra da socijalni program za KAP treba realizovati poput Željezarinog, odnosno tačno utvrditi status onih koji napuštaju Kombinat.

“Očekujem da Sindikat dostavi predlog, nakon čega će Vlada utvrditi iznos otpremnina i dinamiku isplate” zaključio je Kavarić.

Potpredsjednik Skupštine i poslanik Demokratskog fronta Branko Radulović poručio je juče da će

ove sedmice predložiti zakon o zaštiti državnih interesa u rudarsko-metalurškom sektoru, kao i da će inicirati kontrolno saslušanje stečajnog upravnika kako bi se upoznali sa dešavanjima u KAP-u.

“Nećemo dopustiti da nestane preostala poluga razvoja Crne Gore, nastanu nova enormna zaduženja i ostanu nekažnjeni oni koji su odgovorni za protivzakonite radnje i ogromne štete i koji su pribavili na taj način veliko bogatstvo. Ukoliko naše inicijative ne budu prihvaćene od većine, ići ćemo sa još konkretnijim rješenjima, predložićemo zakon o nacionalizaciji KAP-a i Rudnika boksita”, kazao je Radulović.

On je poručio da će, kada Demokraski front bude vlast, formirati Aluminijumsku industriju Crne Gore koja će biti u 100 posto vlasništvu Crne Gore i koja će biti i samoodrživa i motor razvoja Crne Gore.

Radulović navodi da jednostrano tumačenje zahtjeva EK iz posljednjeg izvještaja, kada je u pitanju KAP, krajnje pogrešno.

“U pravu je EK kada traži da se hitno restrukturira KAP i aluminijumska industrija učini održivom. Međutim, EU je za mnogo toga u krivu, kada je u pitanju ova i mnoge druge industrije i ekonomije. Činjenice da jedino u Evropi nema dinamičnog razvoja aluminijumske industrije u odnosu na sve druge regione u svijetu, da postoji deregulacija na tržištu električne energije, da su špekulativni odnosi u aluminijumskoj industriji najviše prisutni u Evropi i da je državna pomoć prisutna i različita i u državama osnivačima EU, to potvrđuje”, kazao je Radulović.

Institut računovođa procjenjuje imovinu Stečajni upravnik Kombinata aluminijuma Podgorica Veselin Perišić odlučio je da procjenu vrijednosti imovine KAP-a u stečaju povjeri Institutu računovođa i revizora Crne Gore, koji će to uraditi po cijeni od 46.000 eura u roku od 20 dana. Ponude su dostavile još tri kompanije.

“Marinković Ulcinj” ponudio je da taj posao uradi za 48.000 eura i rok završetka posla 25 radnih dana. Ponude “Ingenium Podgorica” i prof. dr Mladena Ulićevića ocijenjene su nepotpunim”, saopštio je Perišić.

Ponude su mogle da se dostave do 14. oktobra.

Podgorički Privredni sud proglasio je prošle sedmice bankrot KAP-a.

Bankrot, odnosno sprovođenje klasičnog stečaja znači da će se imovina Kombinata prodavati u cjelini ili će, ako se povjerioci saglase, biti prodaja fabrike kao pravnog lica. Novac od prodaje čini stečajnu masu iz koje se namiruju povjerioci. Ukupna potraživanja Kombinata iznose gotovo 460 miliona eura, a stečajni upravnik je utvrdio da je nesporno skoro 360 miliona eura.

I.C.

TRAŽE OTPREMNINE

Protest u upravnoj zgradi

JADRAN:

More umjereno talasasto do talasasto na otvorenom i uzurkano.

Vjetar, umjeren na udare jak sjevernih smjerova.

Temperatura vode na otvorenom moru oko 20 stepeni.

DANAS

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

U centralnim i južnim oblastima sunčano, na sjeveru oblačno i hladno sa kišom i susnježicom i snijegom u planinskim predjelima. Vjetar umjeren do jak sjeverni.

Danas

Sjutra

min oC max oC

min oC max oC

12 13 15 15 14 6 4 -1 5 6

10 11 12 11 10 4 -1 -4 0 3

SJUTRA

20 21 22 22 21 12 8 4 8 9

21 22 22 23 22 17 13 9 14 15

Uglavnom sunčano i malo toplije. Ujutru na sjeveru hladno po kotlinama sa maglom. Vjetar umjeren do jak sjeverni, krajem dana u slabljenju.

Sa prethodnog protesta bivših radnika KAP-a

FOTO: VEDRAN ILIĆ

Crna Gora

Bivši radnici Kombinata aluminijuma Podgorica koji su stekli pravo na penziju okupiće se danas u upravnoj zgradi kako bi se dogovorili o daljim koracima. Oni su ranije saopštili da je njihovo strpljenje pri kraju i dali nadležnima rok da im do danas daju informaciju kada će im biti isplaćene otpremnine i u kojem iznosu.

“Okupićemo se da vidimo šta se dešava sa našim zahtjevom. Tražimo samo da se konkretizuje - kada možemo očekivati optremnine koje su nam resorna ministarstva obećala”, kazao je Dnevnim novinama predstavnik radnika Radovan Tošković.

Bivši radnici su već nekoliko puta ranije resornim ministarstvima ostavljali rok da im dostave informaciju da li će im biti isplaćene otpremnine. Oni su se više puta okupljali pred glavnom kapijom fabri-

ke gdje su održali protest upozorenja kako bi skrenuli pažnju na svoje zahjeve.

Oko 420 radnika KAP-a koji su stekli pravo izmjenama Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju na prijevremenu penziju traže od uprave i države isplatu otpremni-

na od 6.000 do 14.000 eura, 177 eura po godini staža. Radnici su ranije blokirali izvoz aluminijuma, nakon čega su upali i u upravnu zgradu fabrike. Tada je stečajni upravnik saopštio da će, ukoliko se to opet dogodi, pozvati policiju.

I.C.

Tema dana

ČETVRTAK, 17. 10. 2013.

Crna Gora ulazi u evropsku orbitu IZVJEŠTAJ O NAPRETKU

U Izvještaju EK se ističe da “Crna Gora ima vodeću ulogu u promovisanju regionalne saradnje, a posebno kroz inicijativu ‘Šestorka zapadnog Balkana” Jovana Đurišić

K

omesar za proširenje Štefan File predstavio je juče u Briselu Izvještaj o napretku Crne Gore za 2013. godinu, naglasivši da su izvještaji o Crnoj Gori i Srbiji, za razliku od Bosne i Hercegovine, pozitivne priče. Ipak, u njemu stoji da korupcija i dalje preovladava u mnogim područjima, te da će biti ozbiljan problem Crne Gore na putu ka EU. Iz Brisela su poručili da afera “Snimak” za njih nije završena i da pitanje političke odgovornosti u tom slučaju i dalje ostaje u području interesovanja EK.Takođe insistiraju na tome da premijer Milo Đukanovic vrati konvertirane ostavke javnim funkcionerima i da Vlada napravi plan reorganizacije KAP-a.

Predstavljajući u Briselu Izvještaj o napretku Crne Gore na putu ka Evropskoj uniji, evropski komesar za proširenje Štefan File kazao je da će do kaja godine biti otvorena poglavlja 23 i 24 i pohvalio spremnost Crne Gore da se nosi sa tim izazovima.

Komesar je naglasio da je Crna Gora prva država koja prolazi kroz puni krug novog programa priključenja Evropskoj uniji.

File je rekao da Evropa od Crne Gore očekuje da zadatke iz akcionih planova pretoči u akciju..

U Izvještaju o napretku navodi se da korupcija i dalje preovladava u mnogim područjima, te da će biti ozbiljan problem Crne Gore na putu ka EU. Osim toga, u Izvještaju se navodi da je implementacija zakonodavnog okvira pokazala niz nedostataka te da su neophodne dodatne zakonodavne mjere. ‘’Potrebni su dodatni napori i u borbi protiv organizovanog kriminala. Poništenje prvostepenih presuda u slučajevima organizovanog kriminala izaziva ozbiljnu zabrinutost’’, stoji u godišnjem Izvještaju o napretku Crne Gore.

Posebno je u poglavlju Struktura sektora i preduzeća u Izvještaju naglašeno da je budućnost aluminijumske industrije u Crnoj Gori neizvjesna. ‘’Ukoliko se i prihvati plan restrukturiranja Kombinata aluminijuma Podgorica, koji je u stečaju, i dalje će biti neophodne značajne investicije u subvencije’’, piše u Izvještaju.

Evropski komesar za proširenje Štefan File je u autorskom tekstu uoči objavljivanja Izvještaja pozdravio usvajanje ustavnih amandmana crnogorske Skupštine, kojima će biti omogućeno jačanje nezavisnog sudstva.

“Jače sudstvo će takođe doprinijeti povećanju povjerenja građana u javne institucije Crne Gore. Jačanje ovog povjerenja je od najvećeg značaja za budućnost Crne Gore i njen napredak u pristupnim pregovorima”, naveo je File.

On je istakao da su ostvareni dobri rezultati koje treba nadgraditi, kao što je rezultat Radne grupe za izgrađivanje povjerenja u izborni sistem, dok su neka pitanja još otvorena.

“Treba adresirati političku odgovornost u aferi ‘Snimak’. Takođe, sa zabrinutošću ističem da se napadi na novinare nastavljaju i da istrage teku veoma sporo”, poručio je File.

Zvaničnici očekuju da će poglavlja 23 i 24 biti otvorena do kraja godine i navode da će, tokom sprovođenja akcionih planova, izazov predstavljati i mala crnogorska administracija, koja treba da sprovede mjere iz tih dokumenata.

Poglavlja 23 i 24 će, kako je pojašnjeno, odrediti brzinu cijelog procesa pristupanja, imajući u vidu da se među prvima otvaraju, a među posljednjima zatvaraju. ● ĐUKANOVIĆ: NASTAVAK REFORMI Premijer Milo Đukanović, koji je od šefa delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Mitje Drobniča dobio Izvještaj o napretku Crne Gore za ovu godinu, uvjeren je da će 2014. biti godina nastavka reformi i dinamičnih pregovora. Đukanović je ocijenio da je sama činjenica što je Crna Gora danas jedina država koja vodi aktivan proces pregovora sa EU veliko priznanje, ali i obaveza za našu zemlju.

Premijer je naglasio da Crna Gora pregovore sa EU doživljava kao višegodišnji reformski proces koji će omogućiti crnogorskom društvu da postane u suštinskom smislu dio savremene evropske civilizacije.

“Pritom je posebno istaknuta spremnost Vlade na čijem je čelu da i u narednom periodu nastavi posvećeno da radi na realizaciji sveukupnih reformi koje su važna pretpostavka ekonomskog i društve-

EK razočarao epilog ª Snimkaº Šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Mitja Drobnič rekao je da je Evropska komisija razočarana što je došlo samo do tehničkog izvještaja u parlamentarnoj istrazi o aferi “Snimak” i da, kako ističe, pitanje političke odgovornosti u tom slučaju i dalje ostaje u području interesovanja EK. Ambasador EU u Crnoj Gori je naglasio da kovertiranje ostavki državnih službenika i funkcionera nije u skladu sa principima EU, te da EK očekuje da se kovertirane ostavke državnih službenika vrate onima koji su ih potpisali. Drobnič smatra da su mehanizmi za borbu protiv korupcije u Crnoj Gori nepotpuni, što je i naglašeno u izvještaju EK. “Ne radi se samo u korupciji u javnom sektoru, već uopšte u društvu, i to je jedan od velikih proble-

ma ne samo za Crnu Goru, već i u ostalim tranzicijskim državama. Zbog toga je i u Izvještaju to pitanje posebno naglašeno”, rekao je Drobnič.

On se osvrnuo i na pitanje KAP, rekavši da je uslov za otvaranje poglavlja 8 usvajanje plana za rekonstrukciju KAP-a koju mora da prihvati EK.

nog razvoja Crne Gore i unapređenja kvaliteta života crnogorskih građana”, kazali su iz Vlade. Đukanović i Drobnič su saglasni da je potrebno što objektivnije predstavljanje i razumijevanje svih faza pregovaračkog procesa i, u tom smislu, “saglasili važnost pravilne informisanosti svih aktera društva i građana, a u cilju unapređenja sveobuhvatnih reformi”.

Glavni pregovarač Aleksandar Andrija Pejović smatra da Izvještaj Evropske komisije pokazuje smjernice koje su reforme neophodne Crnoj Gori.

“Taj dokument je dokaz da smo dobro radili ali da taj proces treba nastaviti”, rekao je on.

Pejović je podsjetio da se u Izvještaju konstatuje da Crna Gora treba da ojača kapacitete institucija i da uspostavi mjerljive rezultate u borbi protiv organizovanog kriminala.

“Od države se očekuje i donošenje paketa izbornih zakona kako bi se jačalo povjerenje u izborni proces”, naveo je on.

Komentarišući pominjanje afere “Snimak” u Izvještaju, Pejović je kazao da se Komisija nikada ne fokusira na jedan slučaj već na sistemska rješenja.

Ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Igor Lukšić vjeruje da je Izvještaj Evropske komisije o napretku objektivno pokazao da je Crna Gora ostvarila napredak u ključnim reformama i da nastavlja da bude lider u regionu u evropskim integracijama.

Prema njegovim riječima, nalazi iz Izvještaja “detektuju da je Crna Gora nastavila da ostvaruje napredak kroz jasan bilans rezultata u svim oblastima, što potvrđuje snažnu unutrašnju posvećenost i odgovoran pristup u vođenju procesa”.

“Raduje činjenica da i države regiona ostvaruju napredak, čime se

snaži evropski imidž cijelog regiona i šalje pozitivna slika Evropskoj uniji i međunarodnoj zajednici”, zaključio je Lukšić. ● SA SRBIJOM ZAJEDNO U EU Predsjednik Delegacije za saradnju sa zemljama jugoistočne Evrope Eduard Kukan kazao je da je najavljeno otvaranje poglavlja 23 i 24 neophodno za dalje reforme u Crnoj Gori.

Kukan je kazao da nije dobro što za aferu “Snimak”, u kojoj se sumnja na zlopotrebu javnih resursa u političke svrhe, još niko nije snosio odgovornost.

“Ako neko uradi nešto pogrešno, za to se mora snositi odgovornost i to se mora dovesti do kraja.

To je evropski”, rekao je Kukan.

On smatra da većina Izvještaja EK pokazuje napredak osim u Bosni i Hercegovini, u kojoj ga nema.

Govoreći o projekcija proširenja, Kukan, koga u Evropskom parlamentu smatraju veoma bliskim komesaru za proširenje Štefanu Fileu, rekao je da je njegov stav da Crna Gora i Srbija treba zajedno da uđu u EU. “Pregovori su teški i dugi i očekujem da ćemo za osam do 10 godina imati novu članicu. Mislim da je najbolje da Srbija i Crna Gora zajedno uđu u EU. To je moj stav”, kazao je Kukan u Evropskom parlamentu.

3

STAV MILI PRELEVIĆ urednik

Dobro je Evropa je, ipak, zadovoljna. Dobro je. Primakli smo se za još jedan korak, iako je evidentirano nekoliko problema koje moramo riješiti. Sada već, međutim, možemo osjetiti impulse koje EU emituje. Problemi koje je Evropa evidentirala su prepoznali i građani Crne Gore. Radi se o ljudskim i političkim pravima, kao i o ekonomiji. Upravo su razne afere i KAP teme o kojima se u crnogorskoj javnosti mjesecima raspravlja. Očigledno je da je afera “Snimak” izazvala veliko interesovanje EU i da žele da se taj Gordijev čvor, koji smo sami napravili, razveže što prije i što efikasnije. Zato je razumljivo razočarenje evropskih zvaničnika nemuštim izvještajima koji su usvo-

6

balkanskih država imaju podršku EU za bližu saradnju. Balkanska šestorka nam je prečica do Brisela.

Tu šansu moramo iskoristiti. jeni u Skupštini Crne Gore. Očigledno se afera mora izvesti na čistinu.

I građani Crne Gore to žele. O KAPu su nam, u najvećem dijelu, kazali ono što smo već znali. I mi želimo da imamo samoodrživu kompaniju, koja nam, izgleda, mnogo znači. Zato je i razumljivo razočarenje građana Crne Gore svim dosadašnjim rješenjima u vezi sa KAP-om.

Ipak, pozitivno mišljenje Evropske komisije o Crnoj Gori (sačinjeno bez emocija i sažaljenja) je pokazalo da možemo da idemo naprijed. I ne samo to. U izvještaju je pohvaljena inicijativa Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija “Balkanska šestorka”. Tako smo ponovo postali “dobra priča” na Balkanu. Inicijativa nam je prečica do Brisela i dobru namjeru EU prema njoj treba iskoristiti. Potpredsjednik Vlade Igor Lukšić je na sebe preuzeo veliku odgovornost, i od njega treba očekivati da ovu inicijativu izvede do kraja.

Dobro je. Prošli smo još jedan ispit i poglavlja 23 i 24 će biti otvorena u decembru. Poglavlja je sve manje, a naše šanse se iz dana u dan povećavaju. Nije tako davno bilo kada smo mislili da je naš put u EU samo pusta želja. Predviđanja kažu da ćemo postati dio te porodice za osam do deset godina. Tu smo... kucamo im na vrata.

4

Politika

ČETVRTAK, 17. 10. 2013.

DRŽAVNI TROŠAK

Za iznajmljivanje poslovnih prostora sedam miliona Nemanja Lacman

C

rna Gora godišnje za zakup objekata potroši više od sedam miliona eura, dok su 22 poslovna prostora koja su u njenom vlasništvu prazna i ne koriste se. Najveći izdatak za zakup objekata za 2012. godinu, prema izvještaju Državne revizorske institucije, ima Ministarstvo vanjskih poslova i to 3.211.667 eura, zatim Ministarstvo finansija 1.018.162 eura, te Uprava za imovinu 978.333 eura. Jedan od najskupljih zakupa, prema evidenciji Ministarstva finansija, jeste iznajmljivanje pet objekata koji su u vlasništvu biznismena Aca Đukanovića i za koji država godišnje izdvoji 176.640 eura.

Država još nema propisane kri- tvu biznismena Aca Đukanovića, terijume i procedure za uzimanje koji se navodi u oba slučaja. U pou zakup poslovnih prostorija, te ih dacima Ministarstva finansija se treba što prije donijeti, zaključak navodi da, pored pomenutog proje izvještaja Državne revizorske stora, od Đukanovića se još iznajinstitucije (DRI) o reviziji uprav- mljuju četiri u glavnog gradu i to ljanja poslovnim prostorima. od po 288, 357, 375 i 52 kvadra“Usljed nedosljedne primjene ta. Ukupno za svih pet poslovnih propisa, kojiprostora držama je uređeva isplati Đuna oblast evikanoviću godencije nepodišnje 176.640 eura. kretnih stvari u državnoj “U pojedisvojini, nadnim slučajeležni organi vima državni ne posjeduorgani i javne ju podatke o službe čiji je površini poosnivač Crna slovnog proGora su prilistora po zakom uziman j a p o s l o vposlenom, što poslovna prostora koja su u vla- nih prostorija onemogućava ocjenu da li je sništvu države trenutno su prazna i u zakup sproposlovni pro- ne upotrebljavaju se. Od toga, 11 po- vodili postustor iskorišćen slovnih prostora nalazi se u glavnom pak javnih naekonomično, gradu, šest u Ulcinju, po dva u Dani- bavki na način odnosno da li lovgradu i Tivtu i jedan u Nikšiću. koji ne obepojedini orzbjeđuje ostvarenje nagani imaju više ili manje poslovnog prostora čela konkurencije, a samim tim nego što je potrebno za obavlja- ni pribavljanje poslovnih prostonje njihove funkcije”, navodi se u ra po najnižoj cijeni”, ističe su u izvještaju DRI. izvještaju DRI. Prema zaključcima iz izvještaPodaci Uprave za imovinu i Mija, ne postoji jedinstvena eviden- nistarstva finansija se ne slažu ni cija poslovnih prostora koji se iz- u pregledu prihoda od poslovnih daju u zakup, te se podaci za po- prostora koji su u vlasništvu drjedine prostore pojavljuju samo u žave, a izdati su trećem licu. U izevidenciji Uprave za imovinu ili vještaju Uprave za imovinu se Ministarstva finansija dok se neki navodi da je država izdala u zapodaci pojavljuju u obje evidenci- kup 19 poslovnih prostora te da od je, kao što je slučaj sa uzimanjem njih mjesečno ubira 13.557 eura. u zakup objekta koji je u vlasniš- Sa druge strane, prema podaci-

22

Plaćanje kirije nije obuhvaćeno zakonom U postupku revizije utvrđeno je da uzimanje poslovnih prostorija u zakup nije obuhvaćeno zakonskom regulativom kojom je propisan način upravljanja nepokretnostima u vlasništvu države.

“Prilikom uzimanja poslovnih prostorija u zakup državni organi su obavezni da primjenjuju propise kojima je regulisana oblast javnih nabavki. Nadzor nad primjenom Zakona o državnoj imovini, sadori Crne Gore.

Najzanimljivija je činjenica da se iznajmljuju razni objekti dok se 22 poslovna prostora koja su u vlasništvu države ne upotreblja-

shodno ovom zakonu, vrši Ministarstvo finansija, a poslove inspekcijskog nadzora vrši inspekcija za državnu imovinu. U postupku revizije je konstatovano da Inspekcija za državnu imovinu nije još formirana. Skupština Crne Gore vrši imovinska prava i ovlašćenja za imovinu, odnosno službene zgrade i prostorije vrijednosti iznad 150.000.000 eura”, zaključuje se u izvještaju. vaju i trenutno su prazni. Od toga, 11 poslovnih prostora nalazi se u glavnom gradu, šest u Ulcinju, po dva u Danilovgradu i Tivtu i jedan u Nikšiću.

SASTANAK SA AMBASADORIMA

RASMuSeN

Crna Gora važan partner Alijanse Crna Gora je važan partner za Alijansu i snažna država kandidat za članstvo u NATO, ocijenio je generalni sekretar Sjevernoatlanske alijanse Anders fon Rasmusen, koji je istakao da je bitno održati dinamiku reformi, čak i u vremenima ekonomskih poteškoća.

“Evroatlantske integracije su izazovan proces, ali vrijedan truda. Može biti dug proces, ali je važno zadržati dinamiku reformi, čak i u vremenima ekonomskih poteškoća. Zato vas ohrabrujem da nastavite da rješavate izazove koje smo zajedno identifikovali u akcionom planu za članstvu – jačanje vladavine prava, borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, pronalaženje sredstava za modernizaciju crnogorskih oružanih snaga i ukazivanje vašoj javnosti na važnost evroatlantskih integracija”, kazao je Rasmusen na sastanku sa predsjednikom Filipom Vujanovićem.

Prema riječima Rasmusena u

ma Ministarstva finansija, država izdaje 43 poslovna prostora i mjesečno prihoduje 16.035 eura.

Međutim, izdaci koje država ima za zakup objekata su mnogo veći i na godišnjem nivou iznose 7.053.345 eura. Od toga, najveće izdatke, oko 45 odsto ili 3.211.667, ima Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija. Zatim sa 1.018.162 eura na drugom mjestu po visini izdataka za zakup objekata na godišnjem nivou ima Ministarstvo finansija, te sa oko 14 odsto i skoro milion eura slijedi Uprava za imovinu.

Prema podacima Ministarstva finansija, država uzima u zakup 59 objekata, dok Uprava za imovinu godišnje za svoje potrebe iznajmi 29 poslovnih prostora.

Ipak, navjeće izdatke ima Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija za preko 90 objekata u raznim državama u kojima su smješteni funkcioneri i amba-

Sjevernoatlantskoj alijansi veoma su zahvalni Crnoj Gori na značajnom doprinosu i obećanju da će pomoći avganistanske bezbjednosne snage kako finansijski, tako i kroz programe obuke koje su planirane nakon 2014. godine.

“Vojska Crne Gore radi na obezbjeđenju NATO baze u Mazar-eŠarifu i zajedno sa drugim državama Jadranske povelje uspješno je prošla program obuke za avganistansku vojnu policiju u Kabulu. Mi vidimo vašu budućnost u evroatlantskoj porodici i odlučni smo da vam pomognemo na tom putu”, naglasio je Rasmusen, prenosi portal CdM. Predsjednik Vujanović je zahvalio NATO na dosadašnjem doprinosu u procesu integracija. “Želim da izrazim apsolutnu spremnost Crne Gore da nastavi aktivnosti u cilju što skorijeg članstva u NATO, što je naš veliki cilj”, istakao je Vujanović.

N.D.L.

Lukšić primio Florovica i Pošu Otvaranjem crnogorske ambasade u Bukureštu bilateralni odnosi Crne Gore i Rumunije postaće kvalitetniji, a potpisani sporazumi i oni koji su u proceduri obezbijediće kvalitetan pravni okvir za dalje snaženje ukupne saradnje te dvije države, stoji u saopštenju Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija (MVPEI).

To je ocijenjeno, kako je saopšteno iz MVPEI, na sastanku ministra vanjskih poslova i evropskih integracija Igora Lukšića i odlazećeg ambasadora Rumunije u Crnoj Gori Mihaila Florovica.

“Izraženo je uvjerenje da će skoro otvaranje Ambasade Crne Gore u Bukureštu podići kvalitet bilateralnih odnosa na viši nivo, kao i da će potpisani sporazumi i oni koji su u proceduri obezbijediti adekvatan pravni okvir za dalje snaženje ukupne saradnje”, kaže se u saopštenju Ministarstva.

Navodi se da je Florovic pozitivno ocijenio napore koje Crna Gora ulaže u cilju ostvarenja svojih vanjskopolitičkih priorite-

ta i ponovio da će Rumunija nastaviti da pruža podršku u tom kontekstu.

“Lukšić je izrazio zadovoljstvo saradnjom sa ambasadorom Florovicem i zahvalio na ličnom doprinosu jačanju odnosa dvije zemlje tokom mandata, a posebno na kontinuiranoj podršci Rumunije reformskim i demokratskim

procesima Crne Gore”, navodi se u saopštenju.

Lukšić je, kako su naveli iz Ministarstva, primio i novoimenovanog ambasadora Mađarske u Crnoj Gori Kristiana Pošu.

Navodi se da je Poša pohvalio odnose dvije države koji su tradicionalno prijateljski i istakao da postoje potencijali za njihovo unapređenje, naročito na ekonomskom planu.

“Poša je pozitivno ocijenio napredak koji Crna Gora ostvaruje na oba integraciona kolosijeka izrazivši uvjerenje da će Crna Gora biti sljedeća zemlja članica NATO i Evropske unije”, kazali su iz Ministarstva.

Iz tog resora su rekli da je Lukšić izrazio zadovoljstvo bilateralnim odnosima dvije države i istakao zahvalnost na podršci Mađarske ambicijama Crne Gore za članstvo u EU i NATO. “Sagovornici su razmijenili mišljenja i o aktuelnim regionalnim kretanjima, saglasivši se da je perspektiva regiona u evropskim i evroatlantskim integracijama”, zaključuje se u saopštenju.

Politika 5

Mitropolit povodoM parade ponosa

Vlast pod pritiskom evropskih gej lobija Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije ocijenio je da se vlast nalazi pod uticajem evropskih gej lobija koji, kako kaže, koriste potrebu Crne Gore za evropskim integracijama. Obraćajući se pismom organizatorima Parade ponosa koja će se održati 20. oktobra u Podgorici, mitropolit je podsjetio da je Rusija zabranila održavanje Prajda u narednih sto godina, te da je vlast u Srbiji spriječila njeno održavanje u Beogradu.

“Gejstvom ne samo što se onemogućuje ostvarivanje svrsishodnosti utkane u prirodu muškog i ženskog, nego dolazi do posunovraćenja same ljudske prirode: žensko nije žensko, muško nije muško. Gejstvo vodi samouništenju, samoubistvu, ne samo pojedinca nego – čovječanstva. Proglašavati strah od grijeha, grjehofobiju za homofobiju, znači ne znati šta je čovjek, poistovjećivati moralnu posunovraćenost za vrlinu, čovjeka grešnika sa grijehom.

Ako je polna strast, nagonska pohotljivost ‘urođeno’ pravo jedne vrste ljudi, zašto bi bilo zabranjeno rodoskvrnjenje, incest, a uz to i polno opštenje oca sa sinom, majke sa kćerkom. Zašto bi bila zabranjena pedofilija? Uostalom, nijesu li danas pornografija i njene nastranosti, od homoseksualizma do pedofilije, postali najunosniji biznis koji se mjeri milijardama”, upozorava Amfilohije.

Amfilohije je u pismu naveo da je “globalna seksualna revolucija” utoliko nečovječnija ukoliko iza nje stoje svjetske organizacije “s ogromnim finansijskim zaradama i sredstvima kojima finansiraju dobro plaćene aktiviste ovog nagonskog globalnog totalitarizma moral-

Crna Gora ima na pretek nevolja Propagiranje prava na ovaj način, dodao je Amfilohije, izaziva ni od koga željene posljedice, porazne kako za organizatore Parade, tako i za društvo, državu, uvećava mržnju, nemire, nesreću, nasilje...

“Uvjeren sam da ste i sami svjesni da i samo nazivanje ovih parada - paradama ponosa skriva kod onih koji su ih tako nazvali bjekstvo od sopstvene dublje lične tragike, bjekstvo od svoje unutarnje rascijepljenosti i nesigurnosti. Bilo kako bilo, Crna Gora ima na pretek svojih dioba, svoga siromaštva, svojih nevolja. Zar je potrebno da je i vi preopterećujete svojom mukom i nesrećom, za sebe bitno ništa ne dobijajući, a gazeći po savjestima ogromne većine svoje braće? Zato, još ste, braćo, na vrijeme, razmislite, ne stvarajte paradama bestidnosti nevolju i sebi i drugima”, zaključio je u pismu Amfilohije. ne destrukcije i primitivizma najgore vrste”.

Prema njegovim riječima, sveukupno religijsko i dublje iskustvo čovjekovo, naročito iskustvo crkve, zahtijeva nerobovanje ovom ili bilo kom drugom nagonu, nego ukroćivanje, preobražavanje, vaspitavanje, usmjeravanje ka oslobađanju od nasilja, radi ostvarivanja njenog dubljeg smisla i cilja.

M.M.K.

lazović - lajčak

Unaprijediti saradnju Crne Gore i Slovačke Crna Gora i Slovačka imaju otvorene, prijateljske odnose i svoj dijalog orijentišu na oblasti značajne za evropsku i evroatlantsku perspektivu Crne Gore, ocijenili su potpredsjednik Vlade Vujica Lazović i potpredsjednik Vlade Slovačke Miroslav Lajčak.

“Potpredsjednici Lazović i Lajčak saglasili su se da Crna Gora i Slovačka imaju otvorene, prijateljske odnose i svoj dijalog orijentišu na oblasti značajne za evropsku i evroatlantsku perspektivu Crne Gore, uz ocjenu da osim intenziviranja reformskih aktivnosti treba poraditi i na unapređenju ekonomske saradnje”, ističe se u saopštenju Vlade.

Lazović je juče učestvovao i na koferenciji od nazivom “Deset go-

dina slovačkog programa razvojne pomoći, vizija uspostavljanja saradnje za drugačiji svijet”, čiji je domaćin bio Lajčak.

Potpredsjednici su govorili u uvodnom panelu “Slovačka i zapadni Balkan: Razmjena tranzicionih iskustava”.

“Potpredsjednik Lazović je naglasio značaj Slovačke kao partnera u procesu pristupanja EU i NATO i osvrnuo se na perspektive daljih odnosa kroz razvojnu saradnju. Na temelju izlaganja panelista i diskusije predstavnika nevladinih organizacija, akademskog, privatnog sektora i medija, definisane su smjernice o budućoj orijentaciji slovačkog programa razvojne podrške i saradnje sa zemljama zapadnog Balkana”, saopšteno je iz Vlade.

6

Ekonomija

ČETVRTAK, 17. 10. 2013.

Marina Bar

Konačno će raskinuti ugovor sa vlasnikom Ministarstvo saobraćaja je utvrdilo da ugovor treba raskinuti zbog neispunjavanja investicionog programa vrijednog 11,5 miliona eura

EPCG - VODOVOD

Platiće dug kad se prodaju hoteli

Sudija Privrednog suda Nataša Sekulić zaključila je juče raspravu u sporu koji se vodi između Elektroprivrede Crna Gora (EPCG) i JP Vodovod i kanalizacija Herceg Novi za neizmireni dug za struju u iznosu od oko 700.000 eura. Pravni zastupnik Vodovoda u ovom sporu kazao je da je u toku prodaja kompanije Vektra Boka kod koje Vodovod ima neizmirena potraživanja u iznosu od oko 300.000 eura, koja bi kada ih dobije, uplatio za izmirenje duga prema EPCG. On nije odgovorio na pitanje sudije na koji način će se dugovanja izmiriti ukoliko do prodaje ne dođe.

Vodovod Herceg Novi je bio je

dužan EPCG oko 600.000 eura, ali po sudskom izvršenju ovaj dug je izmiren u ratama.

Međutim, Vodovod je tokom 2013. nagomilao novi dug kod EPCG u iznosu od gotovo 700.000 eura. Zbog ove činjenice, kao i detalja da nije čak platio ni sudsku taksu od 750 eura koja je nastala prilikom dogovorenog prvog poravnanja, pravni zastupnik EPCG juče je ostavila Sudu na ocjenu o daljem toku stavri, ali je naglasila da visina duga koji Vodovod sada ima, te neizmireni računi i neplaćena sudska taksa, ne dozvoljavaju joj da se zahtjev o izvršenju povuče. Odluka će biti donijeta u zakonskom roku.

I.B.

Filip J. Jovović, advokat iz Podgorice, u svojstvu ovlašćenog lica za postupak vansudske prodaje nepokretnosti, u predmetu vansudske prodaje, radi namirenja potraživanja hipotekarnog povjerioca „Crnogorske komercijalne banke“ AD Podgorica, po osnovu Ugovora o kreditu br. 951-88-594 od 01.08.2007.godine, Aneksa br. 1 istog ugovora od 30.10.2009.godine i Aneksa br. 2 istog ugovora od 24.03.2010.godine, koji ugovor je obezbijeđen hipotekom, uspostavljenom na osnovu Ugovora o hipoteci Ov.br.

28341/07 od 22.08.2007.godine, shodno odredbama člana 45, u vezi člana 201 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, vrši

DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Kreditnom dužniku ,,JASTREB'' DOO Podgorica u stečaju, sa poslednjom poznatom adresom Ul. Obala Ribnice bb, Obavještenja o početku namirenja potraživanja vansudskom prodajom nepokretnosti upisanih u listu nepokretnosti br. 382 KO Plav, katastarska parcela br.395/1, po kulturi zemljište, površine 42177 m2, katastarska parcela br.395/1, po kulturi hotel, br. zgrade 1, površine 2052 m2, katastarska parcela br. 395/1, po kulturi hotel, br. zgrade 2, površine 438 m2, katastarska parcela br. 395/1, po kulturi pomoćna zgrada, br. zgrade 3, površine 15 m2, svojina Plavsko jezero AD Plav, u obimu prava 1/1.

Poziva se kreditni dužnik da se, u roku od 3 dana po predmetnoj objavi obrati Filipu J. Jovoviću, advokatu iz Podgorice, ovlašćenom licu za postupak vansudske prodaje nepokretnosti, na adresu: ,,Advokatska kancelarija Filip J. Jovović'' Ul. Serdara Jola Piletića br. 7, Podgorica, kako bi se istom uručilo naprijed pomenuto Obavještenje o početku namirenja, a imajući u vidu da mu se isto nije moglo uručiti na zvaničnoj adresi, registrovanoj u CRPS. Upozorava se kreditni dužnik ,,JASTREB'' DOO Podgorica u stečaju, da, ukoliko se, u ostavljenom roku, ne obrati ovlašćenom licu za postupak vansudske prodaje, smatraće se da mu je ovim objavljivanjem uredno izvršena dostava Obavještenja o početku namirenja, te da će, eventualne, negativne posledice ovakve dostave snositi imenovani.

Ovo objavljivanje izvršiće se u dva uzastopna broja jednog dnevnog štampanog medija koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore i ,,Službenom listu CG'' i predmetno Obavještenje o početku namirenja, smatraće se da je uredno dostavljeno kreditnom dužniku, danom poslednjeg objavljivanja.

Ministarstvo saobraćaja i pomorstva uputilo je Savjetu za privatizaciju i kapitalne projekte predlog za raskid Ugovora o prodaji akcija i Ugovora o koncesiji sa kompanijama Multikapitals i Latvijas Krajbanko iz Rige koje su vlasnici 54 odsto akcija AD Marine iz Bara.

“Ministarstvo saobraćaja je utvrdilo da Ugovor treba raskinuti zbog neispunjavanja obaveza iz Investicionog programa. Država u ovom slučaju koristi mehanizme kako bi

raskinula privatizacione ugovore koji nijesu dali očekivane rezultate”, navodi se u saopštenju Ministarstva saobraćaja i pomorstva.

Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte ovaj predlog razmatraće naredne sedmice.

Ugovori o privatizaciji Marine Bar potpisani su u decembru 2009. godine uz dodjelu koncesije na period od 30 godina uz obavezu realizacije investicionog programa u ukupnoj vrijednosti od 11,5 milioMarina Bar

Kongres računovođa i revizora Kongres računovođa i revizora pod nazivom Perspektive računovodstveno-finansijske profesije u procesu pridruživanja EU, biće održan danas u Bečićima. Iz Instituta sertifikovanih računovođa Crne Gore (ISRCG) saopštili su da bi kongres trebalo da ukaže na karakteristike i predsnosti efikasnih finansijskih sistema izvještavanja, podrži ekonomski razvoj Crne Gore, kao i ulazak u EU. “Kongres bi trebalo da doprinese izgradnji svijesti profesionalne računovodstvene zajednice o izazovima i mogućnostima koje su pred nama u ispunjavanju tih ciljeva”, naveli su predstavnici ISRCG, koji taj skup organizuje u saradnji sa konzorcionim partnerima.

Kongres će otvoriti predsjednik Upravnog odbora ISRCG Vinko Nikić, gradonačelnik Opštine Budva Lazar Radenović, ministar finasija Radoje Žugić, koji će predstaviti novi program mjera ekonomske politike Vlade u narednom periodu i direktor Poreske uprave Milan Lakićević.

Kongres, u okviru kojeg će govoriti eminentni domaći i strani stručnjaci, trajaće do subote.

1,3 odsto iznosila je godišnja stopa inflacije u septembru u 28 članica EU, pokazuju novi podaci Eurostata. Među zemljama članicama EU najveći pad cijena u septembru u odnosu na uporedni period zabilježen je u Bugarskoj i Grčkoj, 1,3, odnosno jedan odsto. Najviše pozitivne godišnje stope inflacije zabilježile su Velika Britanija 2,7 odsto, Estonija 2,6 odsto i Holandija 2,4 odsto.

na eura.

Mtikapitals i Latvijas Krajbanka posjeduju po 27,17 odsto akcija. Milan Ćetković iz Bara posjeduje 3,89 odsto akcija, Dejan Knežević iz Podgorice 1,67 odsto, a ostali akcionari manje od jedan odsto.

Latvijas Krajbanka je od sredine prošle godine u stečaju, a crnogorska vlada je usvojila zaključak kojim se akcije te banke u barskoj kompaniji ne mogu prenijeti na nekog stečajnog povjerioca bez odobrenja izvršne vlasti.

Za paket akcija je plaćeno 2,2 miliona eura ili 2,66 eura po dionici, iako je nominalna vrijednost bila 5,79 eura.

O privatizaciji ovog barskog preduzeća raspravljali su prošlog mjeseca i članovi skupštinske Komisije za kontrolu postupaka privazicaje.

Predstavnici opozicije tada su saopštili da je barska marina jos jedna neuspješna privatizacija. Sa druge strane, predstavnici uprave su na toj sjednici saopštili da to preduzeće posluje pozitivno i da se odgovorno odnosi prema radnicima. Zadovoljan je i Sindikat, koji i tvrdi da su svi radnici ostali zaposleni, da je Kolektivni ugovor dobar, a da se zarade redovno isplaćuju.

I.C.

ŽEnSKi BiZniS

Zapostavljene mogućnosti društva Za prelazak na viši stepen razvoja ženskog biznisa neophodna je veća podrška Sa jučerašnje pres-konferencije

Žene preduzetnice nijesu u dovoljnoj mjeri prepoznate kao ravnopravni igrači u ekonomskoj areni, a to utiče na njihovu lošu startnu poziciju pri pokretanju, a kasnije i razvoju sopstvenog biznista, smatraju u Uniji poslodavaca Crne Gore (UPCG). Predsjednik ove institucije Predrag Mitrović kazao je na skupu pod nazivom “Ženski biznis -potencijal crnogorske ekonomije” da u ovom trenutku podaci za Crnu Goru nijesu ohrabrujući te da manje od 10 odsto žena u Crnoj Gori ima svoj biznis, dok se na evropskom nivou taj postotak kreće oko 30 odsto.

“Za prelazak na viši stepen razvoja ženskog biznisa neophodna je veća institucionalna podrška. Preduzetnički potencijal žena tek tada može dati puni doprinos razvoju ekonomije i modernog društva”, kazao je Mitrović.

Broj preduzetnica u Crnoj Gori, iako bilježi trend rasta, posljednjih godina znatno je manji nego u zemljama u okruženju, tvrde u Asocijaciji poslovnih žena (APŽ). Tome, kako smatraju u toj organizaciji, bitno doprinosi još uvijek tradicionalan odnos prema ženama. Ove

godine, kako su kazali iz te asocijacije, biće izrađena strategija razvoja ženskog preduzetništva “Evropa do 2020.” u koju će biti sabrane mjere koje podržavaju i doprinose i motivišu žene na pokretanje biznisa.

Stalni koordinator sistema UN i stalni predstavnik UNDP-a u Crnoj Gori Rastislav Vrbenski kazao je da je Crna Gora napravila značajan korak u smislu stvaranja legislativnog i institucionalnog okvira za postizanje rodne ravnopravnosti, uključujući i ekonomsku sferu.

Međutim, i dalje postoji problem sa dugoročnom nezaposlenošću žena.

Na konferenciji je ocijenjeno da potencijal za žensko preduzetništvo velik, ali da bi se realizovao, ključni akteri u Vladinom biznis i nevladinom sektoru treba da razviju zajedničku viziju te isplaniraju i usaglase dugoročnu politiku i mjere za njegov razvoj.

Konferenciju su zajednički organizovali Unija poslodavaca Crne Gore, Međunarodna organizacija rada, Asocijacija poslovnih žena, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori i UNDP. I.B.

Ekonomija

ČETVRTAK, 17. 10. 2013.

Kamatne stope idu do 27,1 odsto

Efektivna kamatna stopa mikrokreditnih finansijskih institucija (MFI) u julu je pala 0,13 procentnih poena na 27,1 odsto, dok je nominalna ojačala 0,16 procentnih bodova na 19,77 odsto.

“Kamatne stope MFI na novoodobrene kredite u julu su zabilježile rast, pa je efektivna ojačala 0,67 procentna poena na 27,58 odsto, a nominalna 1,24 procentna boda na 22,5 odsto”, saopšteno je iz CBCG. Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na odobrene kredite, koja obuhvata sve njihove troškove, u julu je u odnosu na jun oslabila 0,05 procentnih poena na 9,38 odsto.

“Prosječna ponderisana nominalna kamatna stopa u julu na mjesečnom nivou snižena je takođe 0,04 procentna poena na 8,76 odsto”, navodi se u Biltenu CBCG.

Intenzivirati saradnju sa Slovačkom Crna Gora i Slovačka imaju otvorene, prijateljske odnose i dijalog orijentišu na oblasti značajne za evropsku i evroatlansku perspektivu Crne Gore, ali osim intenziviranja reformskih aktivnosti, treba poraditi i na unapređenju ekonomske saradnje, saopšteno je nakon sastanka potpredsjednika vlade Vujice Lazovića sa potpredsjednikom Vlade Slovačke Republike Miroslavom Lajčakom.

Lazović je, kako je saopšteno iz vladnog biroa za odnose sa javnošću, juče učetvovao na koferenciji od nazivom “Deset godina slovačkog programa razvojne pomoći, Vizija uspostavljanja saradnje za drugačiji svijet”, čiji je domaćin bio Lajčak.

Na temelju izlaganja panelista i diskusije predstavnika nevladinih organizacija, akademskog, privatnog sektora i medija, definisane su smjernice o budućoj orjentaciji slovačkog programa razvojne podrške i saradnje sa zemljama zapadnog Balkana.

7

FINANSIJE

Ukida se krizni porez, ali dolaze novi nameti

15

Vlada priprema set deset novih mjera koje će biti predložene uz budžet za narednu godinu Novak Uskoković

K

rizni porez na zarade koji je uveden početkom godine najvjerovatnije će biti ukinut, nezvanično saznaju Dnevne novine iz Vlade. Odluka o tome šta će biti sa kriznim porezom biće donijeta prije predlaganja budžeta za narednu godinu. Najvjerovatnije će krizni porez biti zamijenjen nekim drugim propisom.

Iako je krizni porez početkom godine usvojen sa dosta “galame”, taj propis će najvjerovatnije biti ukinut od naredne godine, nezvanično saznaju Dnevne novine. Krizni porez podrazumijevao je oporezivanje po stopi od 15 odsto za sve neto zarade iznad 480 eura. Prema saznanjima Dnevnih novina, efekti od kriznog poreza nijesu na planiranom nivou, zbog čega će biti najvjerovatnije ukinut. Definitivnu odluku o tome donijeće Vlada, a to se očekuje da bude definisano do predlaganja budžeta za narednu godinu, što se može očekivati do početka decembra.

Prvobitni predlog kriznog poreza podrazumijevao je oporezivanje po stopi od 12 odsto na sve neto zarade iznad 268 eura. Protiv toga su bili svi, pa je na inicijativu DPS i SDP usvojen amandman da se po stopi od 15 odsto oporezuju zarade iznad 480 eura.

Ukidanje kriznog poreza vjerovatno će usloviti usvajanje novih propisa. Tako je Ministarstvo fi-

nansija pripremilo već pet mogućih verzija novih poreza. Te opcije podrazumijevaju i progresivno i proporcionalno zaduživanje. Sadašnja stopa od devet odsto na zarade ispod 480 eura moguće je da bude zamijenjena većom od 10, 11 ili 12 procenata. Kada je riječ o progresivnom oporezivanju, predlog je da se dodatno oporezuju zarade iznad 1.440 eura, po stopi do 21 procenat.

Red poteza podrazumijeva da Vlada predloži Skupštini izmjene propisa koje bi trebalo da parlament usvoji. Sve te mjere mogu se očekivati kada na dnevnom re-

Poslodavci već kritikuju Najavu uvođenja novih poreza već su kritikovali poslodavci i sindikati. Iz MBA su nedavno saopštili da bi nove stope poreza koje se predlažu predstavljale ozbiljnu barijeru razvoju biznisa i narušavaju teško stečeni ugled koji Crna Gora ima kao investiciona destinacija.

“Ovakvi potezi i mjere nijesu na liniji privlačenja domaćih i stranih in-

vestitora. Naprotiv. Pet varijanti progresivnog i proporcionalnog poreza na dohodak fizičkih lica, odnosno poreza na plate i dvije varijante proporcionalnog oporezivanja dobiti pravnih lica predstavljaju novi namet za firme”, ističu u MBA. Sličan stav imaju i sindikalci, koji su ocijenili da bi novi porezi mogli uticati na još veće raslojavanje u društvu.

odsto iznosi trenutna stopa na zarade iznad 480 eura

du bude budžet za narednu godinu. Ukoliko bi se stopa sa devet povećala na 12 procenata, onda bi to donijelo budžetu prihode od oko 18 miliona eura.

Ministar finansija Radoje Žugić nedavno je najavio da Ministarstvo finansija priprema novi set mjera koje će sa budžetom predložiti Skupštini.

“Sada smo takođe pripremili novi set mjera, njih deset koje će pratiti donošenje Zakona o budžetu. Ove smo mjere nazvali upravo zbog onih koji su osporavali efektivnost prethodnih mjera konzistentnim mjerama fiskalnog pri-

lagođavanja. Te mjere obuhvataju, reći ću samo najvažnije, da smo riješili da donesemo Zakon o zaradama u javnom sektoru, gdje će zarade dominantno biti objektivizirane, odnosno zavisiće od kretanja fiskalnih i monetarnih parametara, njihovo kretanje zavisiće od nivoa profitabilnosti, ali će zavisiti i od nivoa zaduženosti kada su u pitanju lokalne samouprave i javna preduzeća”, kazao je Žugić krajem prošle sedmice.

Osim ukidanja kriznog poreza, izvjesno je da će biti ukinuta taksa na strujomjere u iznosu od eura na mjesečnom nivou. Ta taksa je uvedena sredinom prošle godine.

PLATE DO 250 EURA

50 ODSTO ZAPOSLENIH

OD 250 DO 1.000 EURA

46,51 ODSTO ZAPOSLENIH

IZNAD 100 EURA

3,23 ODSTO ZAPOSLENIH

8

Društvo

ČETVRTAK, 17. 10. 2013.

DELHAIZE I BANKA HRANE

Prikupili sedam tona hrane za 614 porodica Povodom obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv siromaštva kompanija Delhaize Montenegro i Banka hrane u akciji “I nama je važno” prikupili su sedam tona osnovnih životnih namirnica.

Sve namirnice namijenjene su za pomoć 614 porodica.

Riječ je o porodicama sa djecom osnovnog školskog uzrasta, a koje su zavedene u Centru za socijalni rad glavnog grada i opštine Bar. “U akciji sakupljanja hrane učestvovali su pojedinci, ali i veliki broj kompanija. Ovom prilikom Delhaize Montenegro je dao potpunu podršku u realizaciji akcije, kako u humanom, tako i u tehničkom smislu. Od zaposlenih, koji su

tokom svih priprema i tokom same akcije bili na raspolaganju za svu potrebnu pomoć volonterima Banke hrane, do logističke podrške i odricanja benefita od prodaje, kako bi onima kojima je to potrebno obezbijedili egzistenciju”, navodi se u saopštenju.

Kompanija Delhaize Montenegro ostvarila je od početka prošle godine strateško partnerstvo sa Bankom hrane u želji da doprinese smanjenju siromaštva u Crnoj Gori i posluje kao aktivan član lokalne zajednice.

Svakog mjeseca preko Banke hrane Delhaize Montenegro donira najsiromašnijim crnogorskim porodicama 600 kilograma osnovnih životnih namirnica.

PREDSJEDNIK RUMUNIJE

Odlikovao Službu zaštite Glavnog grada Predsjednik Rumunije Trajan Basesku odlikovao je nacionalnim ordenom za zasluge prvog reda Službu zaštite glavnog grada, u znak, kako je navedeno, priznanja i poštovanja za iskazanu profesionalnost, odgovornost prema dužnosti i saosjećanje iskazano prilikom pružanja pomoći rumunskim državljanima, žrtvama saobraćajne nesreće koja se dogodila 23. juna u kanjonu Morače.

U udesu rumunskog autobusa na magistralnom putu Podgorica - Kolašin poginulo je 18 putnika, a 29 je teško povrijeđeno.

“Odlikovanje predsjednika Ruminije načelniku Službe zaštite Radomiru Pješčiću biće uručeno danas na svečanosti koju organizuje rumunska ambasada u Po dg orici”, saopšteno je iz PG Biroa.

M.M.K.

DIREKTIVA

Pejović bi da uzme Ivanoviću kontrolu voda Milica Krgović

D

ržavna sekretarka Ministarstva održivog razvoja i turizma Daliborka Pejović kazala je za Dnevne novine da će tražiti da nadležne institucije za životnu sredinu preuzmu monitoring kvaliteta voda od resora za poljoprivredu i ruralni razvoj, na čijem čelu je Petar Ivanović. Pejović kaže da je Evropska komsija u nekoliko navrata insistirala da praćenje kvaliteta voda bude povjereno institucijama koje se bave životnom sredinom.

Agencija za zašitu životne sredine nadležna je za realizaciju Programa monitoringa životne sredine. Iz ovog Programa su izuzete samo vode, te je praćenje stanja kvaliteta vodnih re-

sursa, iako poptuno nelogično, u domenu Uprave za vode, odnosno Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Državna sekretarka Ministarstva

održivog razvoja i turizma Daliborka Pejović kaže da je bilo ranije pokušaja u Vladi “da se srećnije napravi raspodjela nadležnosti”.

“Program monitoringa voda nije u sektoru životne sredine. Evropska komisija (EK) je u nekoliko navrata insistirala da se za Program monitoringa voda koristi isti pristup kao i za ostale segmente životne sredine. Nažalost, mi do sada to nijesmo uradili.

Mislim da su sazreli uslovi da se to uradi što prije. Upozorenja EK su vrlo ozbiljna i mislim da nema čekanja i prostora da balanisiramo. Jednom za sva vremana moramo utvrditi da li

Provjeriće analize Grin houma Daliborka Pejović je saopštila za DN da će Ekološka inspekcija preduzeti potrebne aktivnosti kako bi utvrdilla da li su tačni podaci NVO Grin Houm da je zagađenje izazvano poljoprivrednim aktivnostima najveća prijetnja za ekosistem Skadarskog jezera. Iz ove NVO su u ponedjeljak saopštili da najveći negativan uticaj ima preduzeće “Plantaže”, koje u svom radu koristi veliki broj pesticida, koji otiču ili putem podzemnih voda dospijevaju direktno u jezero, te da se radi o tonama ovih materija.

Pejović uvjerava da prema analizima

koje je radio Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju ne postoje zagađenja Skadarskog jezera na koja je ukazao Grin Houm.

“Moguće da su analize (za potrebe Grin Houma) rađene u inostranim laboratorijama. Naravno, treba provjeriti licence i analize koje su stigle i uporediti sa onim rađenim u Crnoj Gori. Moguće da u metodologiji nemamo isti princip kao što se to radi u drugim državama.

Nadležna inspekcija treba da utvrdi ili ospori analize koje je radila ova NVO”, istakla je Pejović.

Filip J. Jovović, advokat iz Podgorice, u svojstvu ovlašćenog lica za postupak vansudske prodaje nepokretnosti, u predmetu vansudske prodaje, radi namirenja potraživanja hipotekarnog povjerioca „Crnogorske komercijalne banke“ AD Podgorica, po osnovu Ugovora o kreditu br. 950-87-12 od 27.07.2007.godine, koji ugovor je obezbijeđen hipotekom, uspostavljenom na osnovu Ugovora o hipoteci Ov.br. 1423/2/07 od 08.08.2007.godine, shodno odredbama člana 45, u vezi člana 201 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, vrši

DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Hipotekarnom dužniku Popović Milisavu, sa poslednjom poznatom adresom Ul. Mojkovačka bb, Kolašin, Obavještenja o početku namirenja potraživanja vansudskom prodajom nepokretnosti upisanih u listu nepokretnosti br. 954 KO Kolašin, označenih kao katastarska parcela br. 184/7, po kulturi dvorište, površine 155 m2, katastarska parcela br. 184/7, po kulturi objekat u izgradnji, br. zgrade 1, površine 134 m2, katastarska parcela br. 184/7, po kulturi poslovni prostor ugostiteljstva, PD4, P1, br. zgrade 1, površine 117m2, katastarska parcela br. 184/7, po kulturi poslovni prostor ugostiteljstva, PD5, P2, br. zgrade 1, površine 117m2, katastarska parcela br. 184/7, po kulturi poslovni prostor ugostiteljstva, PD6, PN, br. zgrade 1, površine 117m2, svojina Popović Milisava, u obimu 1/1.

Poziva se hipotekarni dužnik da se, u roku od 3 dana po predmetnoj objavi obrati Filipu J. Jovoviću, advokatu iz Podgorice, ovlašćenom licu za postupak vansudske prodaje nepokretnosti, na adresu: ,,Advokatska kancelarija Filip J. Jovović'' Ul. Serdara Jola Piletića br.

7, Podgorica, kako bi se istom uručilo naprijed pomenuto Obavještenje o početku namirenja, a imajući u vidu da mu se isto nije moglo uručiti na adresi prijavljenoj hipotekarnom povjeriocu od strane hipotekarnog dužnika.

Upozorava se hipotekarni dužnik Popović Milisav, da, ukoliko se, u ostavljenom roku, ne obrati ovlašćenom licu za postupak vansudske prodaje, smatraće se da mu je ovim objavljivanjem uredno izvršena dostava Obavještenja o početku namirenja, te da će, eventualne, negativne posledice ovakve dostave snositi imenovani.

Ovo objavljivanje izvršiće se u dva uzastopna broja jednog dnevnog štampanog medija koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore i ,,Službenom listu CG'' i predmetno Obavještenje o početku namirenja, smatraće se da je uredno dostavljeno hipotekarnom dužniku, danom poslednjeg objavljivanja.

RE POPULACIJA

Neće život ª od danas do sjutraº Da se u značajnoj mjeri mijenja svijest Roma i Egipćana ( RE) o “životu od danas do sjutra”, koja je tradicionalno prenošena sa generacije na generaciju i da žele živjeti u normalnim stambenim uslovima, zdravoj životnoj sredini i kao obrazovani ljudi, bez diskriminacije, te ostvarivati prava koja su im zagarantovana Ustavom i zakonima Crne Gore, kao i potvrđenim međunarodnim konvencijama, pokazali su rezultati istraživanja o potrebama pripadnika RE poplacije u Crnoj Gori i njihovim znanjima o EU i Evropskim integracijama Crne Gore.

Istraživanje, koje je sproveo CEDEM u partnerstvu sa organizacijama Humanitarac i Centar za romske inicijative, imalo je za cilj da omogući jasnije sagledavanje problema i izazova sa kojima se svakodnevno suočava ova populacija.

Istraživanje je obuhvatilo uzorak od 276 domaćinstava, sa ukupno 1469 članova, u pet opština- Berane, Ulcinj, Nikšić, Cetinje i Podgorica.

“Pitanje neriješenog pravnog statusa, prisustvo diskriminacije, neadekvatni uslovi stanovanja i nizak stepen zaposlenosti i dalje predstavljaju glavne karakteristike socio – ekonomskog položaja Roma i Egipćana u Crnoj Gori. Nerazvijeni kapaciteti romskog civilnog sektora, kao i nedostatak mrežnih organizacija i nedovoljno razvijena partnerstva sa javnim i privatnim sektorom, dodatnu utiču na rješavanje ovih problema”, pokazalo je istraživanje.

Sa druge strane, bilježe se značajne promjene u odnosu na obrazovanje i rodnu ravnopravnost.

“Ne manje važan je i odnos Roma

i Egipćana prema procesu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji. Naime, iako je stepen informisanosti RE populacije o EU i evropskim integracijama izuzetno nizak, oni 20 percipiraju pristupanje EU kao proces koji može značajno doprinijeti poboljšanju njihovog položaja i žele da u njemu aktivno učestvuju”, pokazali su rezultati istraživanja.

Ključni izazovi za promjenu ovakvog stanja, kako se navodi, ogledaju se u neophodnosti obezbijeđivanja efikasne primjene usvojenih politika inkluzije, jačanju kapaciteta za njihovu primjenu, adekvatnog finansiranja, te većeg uključivanja predstavnika romske i egipćanske zajednice u procese donošenja odluka i njihovog ciljanog informisanja o benefitima i izazovima koje donosi proces evropskih integracija.

Društvo

ČETVRTAK, 17. 10. 2013.

Za Vasove vode na pomolu rješenje Državna sekretarka resora za održivi razvoj i turizam Daliborka Pejović vjeruje da je na pomolu rješenje problema odlaganja otpada na Vasovim vodama kod Berana.

Ona je za DN kazala da je na Vasovim vodama postavljena ograda i vaga, te da su to dva ključna uslova da se Odluka donijeta u lokalnom parlamentu i valorizuje.

“To otvara vrata i nakon inspekcijskog pregleda i utvrđivanja su se stekli svi uslovi da se otpad iz Bese do kraja primjenjuje Direktiva za vode, kao okvirna direktiva Evropske unije. To nije slučaj samo sa Crnom Gorom. U regionu svi imaju problem sa stepenom primjene ove Direktive koja zahtijeva velike finansijske izdatke”, kazala je Pejović.

Ona je poručila da je za podizanje nivoa zaštite potencijala i resursa Skadarskog jezera potrebna, osim domaćih institucija, saglasnost i nadležnih ustanova Albanije. “Što se tiče zagađenja, treba da znamo da se nešto izmijenjena slika desila nakon formiranja jedinstvene Uprave za inspekcijske poslove i da bi bilo poželjno da sve inicijative prije nego dođu do medija budu upućene tamo gdje objektivno pripadaju. Ne samo da bi ispoštovali institucije, nego da bi brzo i operativno reagovali”, kaže Pejović.

Ona je dodala da problemi koji se odnose na zagađenje Skadarskog jezera postoje, te da ih oni nijesu ni krili.

“Organizovali smo i okrugle stolove sa ciljem povećanja nivoa odgovornosti za njegovu zaštitu i valorizaciju. Jasno smo isticali da postoji puno faktora koji utiču na opšte stanje jezera. Iskazana je želja države i NVO da proglašenjem i davanjem strožeg statusa tom cijelom prostoru obezbijedimo zaista potpunu za-

rana deponije na privremenu deponiju i da se paralelno sa tim vodi računa na koji način će se on odlagati. Naravno, to podrazumijeva da ćemo naredne godine kroz kapitalni budžet raditi elaborat sanacije samih Vasovih voda s jedne strane i s druge strane voditi postupak procjene uticaja za izbor najpovoljnije lokacije za novu sanitarnu deponi-

ju u Beranama. Mislim da smo na pragu ili blizu konačnog dogovora kada je u pitanju Beranselo na opšte zadovoljstvo, prvo građana Berana, a onda i sistema jer možemo dokazati da dogovorom možemo napraviti dobar primjer za sve”, istakla je Pejović.

Najbolje je rješenje, kako kaže, ono koje bude po zakonu i po pravilnicima koji su donijeti.

konsku primjenu propisa po kojima će se Skadarsko jezero tretirati na način koji objektivno i zaslužuje”, ocijenila je Pejović.

Državna sekretarka Ministarstva održivog razvoja i turizma kaže da je bilo ranije pokušaja u Vladi “da se srećnije napravi raspodjela nadležnosti”

9

VLADIN PROGRAM

Počelo prijavljivanje visokoškolaca Prijavljivanje za Vladin Program stručnog osposobljavanja završen je juče za poslodavce, dok su visokoškolci počeli da se prijavljuju od sinoć i mogu svoje biografije slati narednih mjesec dana.

Prijave poslodavaca, kako je kazla PR Zavoda za zapošljavanje Danka Ćetković, tekle su po planu.

“Posljednjih dana je prijava poslodavaca bila izrazito velika”, kazala je Ćetković Radiju Antena M. Svi visokoškolci koji se nalaze na evidenciji Zavoda za zapošljavanje imaju pravo da učestvuju u programu, a mogu se prijavljivati do 15. novembra.

“Njihovo prijavljivanje ide isključivo preko e portala, kada iskucaju lične podatke i registruju se preko mejla potrebno je da se iz-

vrši potvrđivanje sa obrazovne institucije da su diplomirali određenom fakultetu sa određenom prosječnom ocjenom. Naredni korak je potvrda od ZZZ da se to lice nalazi na evidenciji nezaposlenih i treći korak je da to lice vidi sve firme koje su tražile njegov studijski program. Može da izabere njih sedam”, kazala je ona.

A koliko visokoškolaca će obuhvatiti program, ove godine zavisi isključivo od broja prijavljenih poslodavaca i od toga koliko budu ponudili pozicija.

Vladin Program stručnog osposobljavanja trajaće devet mjeseci, a visokoškolci će imati pravo na plaćeno zdravstveno osiguranje i mjesečnu naknadu u iznosu od 50 odsto prosječne neto zarade.

B.B.

MREŽA MLADIH PZP

Treba nam posao Mreža mladih Pokreta za promjene (PzP) poručila je Vladi da studenti nakon školovanja nijesu tražili stručno osposobljavanje, već posao, navodeći da su kreatori politika Demokratske partije socijalista iskoristili studentske zahtjeve kao predizbornu strategiju.

Iz Mreže mladih PzP-a, naveli su da kod prve generacije korisnika programa Stručnog osposobljavanja, jenjava vjera da će na kraju programa zasnovati radni odnos “ i veliki procenat korisnika već počinje da osjeća težinu realnosti u kojoj se nalaze”.

“Upoređujući brojke koje ka-

žu da u Crnoj Gori ima sto hiljada penzionera, 20.000 zaposlenih u javnom sektoru i samo 12.000 u realnom sektoru, može se zaključiti da je mnogo veći procenat onih koji troše od onih koji ostvaruju dobit i pune budžet Crne Gore”, kaže se, između ostalog, u saopštenju.

U Mreži mladih PzP-a smatraju da Vlada i dalje nema kvalitetnu politiku koja podstiče razvoj malih i srednjih preduzeća i pokretanje proizvodnje, “već je privrženija njegovanju monopolističke i oligopolističke politike usmjerene na dobrobit biznismena bliskih vladajućoj strukturi”.

B.B.

MINISTAR POLJOPRIVREDE

Zašto uvozimo toliko, radimo li dovoljno?

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja nastaviće da jača sistem bezbjednosti hrane i sprečava dovođenje potrošača u zabludu, saopštio je resorni ministar Petar Ivanović.

On je, povodom Svjetskog dana hrane, naveo da poljoprivredu treba staviti u red najznačajnijih strateških sektora u Crnoj Gori, pri čemu može da se proizvodi i više i kvalitetnije, ali i da se više izvozi.

“Nastavićemo da stvaramo uslove za bolju i intenzivniju saradnju sa proizvođačima, ključno će biti povećanje produktivnosti i proizvodnje hrane kako bi se zadovoljila tražnja”, kazao je Ivanović na konferenciji za novinare.

U svijetu, kako je saopšteno, ima oko 870 miliona gladnih, svakodnevno se baci 12 tona hrane, a istovremeno svakog minuta u svijetu umre 25 ljudi od gladi.

Ivanović je naveo da Crna Gora sa 620.000 stanovika spada u male zemlje. Klima i pozicija zemlje stvorile su uslove nastanka biološkog diverziteta sa visokim vrijednostima. To državu svrstava u biološke centre evropskog i svjetskog biodiverziteta.

“Zašto uvozimo toliko hrane?

Radimo li dovoljno? Cijenimo li resurse koje imamo i prilike koje stoje pred nama?”, pitao je Ivanović, dodajući da je njegov resor povodom Svjetskog dana hrane donirao 2.000 eura Narodnoj kuhinji u Podgorici.

Direktor Fitosanitarne uprave Zorka Prljević navela je da se proizvodnjom bezbijedne i visokokvalitetne hrane može uticati na njen status na tržištu i pospiješiti razvoj

Filip J. Jovović, advokat iz Podgorice, u svojstvu ovlašćenog lica za postupak vansudske prodaje nepokretnosti, u predmetu vansudske prodaje, radi namirenja potraživanja hipotekarnog povjerioca „Crnogorske komercijalne banke“ AD Podgorica, po osnovu Ugovora o kreditu br. 951-88-594 od 01.08.2007.godine, Aneksa br.

1 istog ugovora od 30.10.2009.godine i Aneksa br. 2 istog ugovora od 24.03.2010.godine, koji ugovor je obezbijeđen hipotekom, uspostavljenom na osnovu Ugovora o hipoteci Ov.br. 28341/07 od 22.08.2007.godine i po osnovu Ugovora o kreditu br. 950-88-1146 od 01.08.2007.godine i Aneksa br. 1 istog ugovora od 23.06.2010. godine, koji ugovor je obezbijeđen hipotekom, uspostavljenom na osnovu Ugovora o hipoteci Ov.br. 28342/07 od 22.08.2007.godine, shodno odredbama člana 45, u vezi člana 201 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, vrši

DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Neophodno povećti produktivnost i proizvodnju hrane kako bi se zadovoljila tražnja društva.

“U sistem kontrole, osim proizvođača, moraju odgovorno i aktivno biti uključeni svi učesnici prehrambenog lanca”, rekla je Prljević.

Student Fakulteta za prehrambenu tehnologiju, bezbjednost hrane i ekologije Univerziteta Donja Gorica Kristina Lazović navela je da sva hrana koja se jede nije dovoljno promatrana sa svih aspekata.

“Taj resurs ne shvatamo ozbiljno, već ga uzimamo zdravo za gotovo.

Moramo znati šta jedemo i kakav efekat može imati bilo koja strana susptanca koju unosimo u organizam”, zaključila je Lazović.

B.B.

Kinezi svjesni značaja hrane Ambasador Kine u Crnoj Gori Ži Žaolin kazao je da je više od 500 miliona ljudi neuhranjeno, a da bi to bilo riješeno, treba da se traži način za ispravniju raspodjelu onog što je proizvedeno u svjetskom okviru, a takođe i za podizanje naučno-tehnološkog niova u poljoprivrednoj proizvodnji.

Kada je riječ i o Kini, ona je tradicionalna poljoprivredna zemlja.

“Kinezi su uvijek svjesni značaja hrane. Imamo 1,35 milijardi stanovnika i ulažemo mukotrpne napore da bi se prehranili”, rekao je Žaolin, dodajući da mora da se modernizuje poljoprivreda kako bi država imala brži razvoj.

Hipotekarnom dužniku ,,PLAVSKO JEZERO'' AD Plav, sa poslednjom poznatom adresom Centar bb, Plav, Obavještenja o početku namirenja potraživanja vansudskom prodajom nepokretnosti upisanih u listu nepokretnosti br. 382 KO Plav, katastarska parcela br.395/1, po kulturi zemljište, površine 42177 m2, katastarska parcela br.395/1, po kulturi hotel, br. zgrade 1, površine 2052 m2, katastarska parcela br. 395/1, po kulturi hotel, br. zgrade 2, površine 438 m2, katastarska parcela br. 395/1, po kulturi pomoćna zgrada, br. zgrade 3, površine 15 m2, svojina Plavsko jezero AD Plav u obimu prava 1/1.

Poziva se hipotekarni dužnik da se, u roku od 3 dana po predmetnoj objavi obrati Filipu J. Jovoviću, advokatu iz Podgorice, ovlašćenom licu za postupak vansudske prodaje nepokretnosti, na adresu: ,,Advokatska kancelarija Filip J. Jovović'' Ul. Serdara Jola Piletića br.

7, Podgorica, kako bi se istom uručilo naprijed pomenuto Obavještenje o početku namirenja, a imajući u vidu da mu se isto nije moglo uručiti na zvaničnoj adresi, registrovanoj u CRPS. Upozorava se hipotekarni dužnik ,,PLAVSKO JEZERO'' AD Plav, da, ukoliko se, u ostavljenom roku, ne obrati ovlašćenom licu za postupak vansudske prodaje, smatraće se da mu je ovim objavljivanjem uredno izvršena dostava Obavještenja o početku namirenja, te da će, eventualne, negativne posledice ovakve dostave snositi imenovani.

Ovo objavljivanje izvršiće se u dva uzastopna broja jednog dnevnog štampanog medija koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore i ,,Službenom listu CG'' i predmetno Obavještenje o početku namirenja, smatraće se da je uredno dostavljeno hipotekarnom dužniku, danom poslednjeg objavljivanja.

10 Hronika

ČETVRTAK, 17. 10. 2013.

NOVO VJEŠTAČENJE

Advokat Marković

Šoškić povrede zadobio u vodi?

Advokat policajca optuženog za smrt Miroslava Šoškića sudu dostavio još jedan nalaz vještaka medicinske struke

N

akon nekoliko nalaza vještaka medicinske struke koji su analizirali povrede na tijelu pokojnog Beranca Miroslava Šoškića, za čiju su smrt optuženi bivši policajci Željko Bojić i Adnan Kožar, Bojićev advokat Velibor Marković je Višem sudu u Bijelom Polju dostavio još jedan nalaz, sačinjen na zahjev odbrane. Sud će razmotriti da li će ovaj nalaz uvrstiti u dokaznu građu.

Stavom profesora Medicinskog fakulteta u Beogradu Dušana Dunjića potvrđuje se nalaz koji je nakon Šoškićeve smrti izradila obducent Dra­ gana Čukić, kada je konstatovala da su povrede na njegovom tijelu nastale “vjerovatno prije utopljenja, udarcima glavom o kamenje u nabujaloj rijeci”. Šoškić je nestao 17. decembra 2008. godine, bježeći od policajaca koji su u njegovim kolima pronašli gram i po heroina. Pod potjerom dva optužena policajca, navodno je ušao u rijeku i zaplivao, a njegovo beživotno tijelo nađeno je tri dana kasnije. Nakon dva nalaza vještaka medicinske struke, koji su ocijenili da je riječ o utopljenju, slučaj je zatvoren.

Tri godine kasnije, slučaj je ponovo otvoren nalazom vještaka Miodraga Šoća, kada je ustanovljeno da su povrede nastale zamahom tupo-tvrdog predmeta, te da se po dobijanju udaraca nije mogao kretati, niti plivati.

Bojić i Kožar tada su uhapšeni i do danas se nalaze u pritvoru. Uslijedio je nalaz eminentnog stručnjaka medicine u Srbiji Zorana Stankovića, kojeg je porodica Šoškić samoinicijativno angažovala. On je u svom nalazu konstatovao da su povrede na Šoškićevom tijelu mogle nastati udarima u kamenito tlo u vodi, ali i dejstvom ljudske ruke.

Nakon brojnih analiza vještaka koji su imali iste zadatke, po riječima Bojićevog advokata Velibora Markovića, uslijedila je naredba tužilaštva upućena Medicinskom fakultetu u Beogradu, koja se umnogome razlikovala od svih ranijih. Po riječima Markovića, tužilaštvo je, ne obavještavajući optužene i njihove branioce, dalo naredbu kao da je već nesporno utvrđeno da se radi o ubistvu, te da samo treba utvrditi da li su povrede nanijete od strane jednog ili više lica i da li su mogle nastati udarcem pištolja.

Sud ne prihvata privatne nalaze Otac stradalog Miroslava Vladimir Šoškić upitan da prokomentariše nalaz vještaka Dušana Dunjića, rekao je da sud ne uvažava “nikakve privatne nalaze”.

“Zbog toga su vještaci iz Beograda brojne povrede na tijelu pokojnika pravdali mogućim udaranjem, hvatanjem, stezanjem šakom, a zanemarena je činjenica da je tijelo prije pronalaženja prošlo Tifranske klisure poznate po brojnim brzacima i oštrim stijenama“, naveo je Marković.

U nalazu koji je urađen na zahtjev Bojića i njegovog advokata Velibora Markovića, zaključuje se da su povrede na tijelu Šoškića nastale nakon pada u vodu.

Dunjić u svom nalazu navodi da “prelom lobanje bez utisnuća prelomljenih kostiju ukazuje na kratkotrajno djelovanje široke površine neke čvrste tupine, dok postojanje male razdorine iznad preloma to i potvrđuje“. On je naveo da se povrede tog tipa mogu javiti i kod običnog pada sa

sopstvene visine i udarca glave o tvrdu površinu.

“Da je direktno udaren čvrstim predmetom poput kundaka pištolja, cijevi ili slično, nastali bi utisnuti prelomi na mjestu udarca, a njih nema...

Izgled i veličina same rane neposredno iznad trakastog preloma ne ukazuju na udarac kundakom pištolja“, stoji između ostalog u nalazu Dunjića u koji su DN imale uvid.

Advokat Marković je u razgovoru za Dnevne novine istakao da “za ovog vještaka nije prihvatljivo da je Šoškić prvo zadobio povrede a zatim dospio u vodu. Takođe, vještak nije isključio ni mogućnost da je Šoškić, bježeći od policije, sam sišao u rijeku i otplivao, dok ga nije zahvatila matica nabujale rijeke“, naveo je Marković komentarišući nalaz vještaka Dunjića. S.K.

AMD BUDVA Filip J. Jovović, advokat iz Podgorice, u svojstvu ovlašćenog lica za postupak vansudske prodaje nepokretnosti, u predmetu vansudske prodaje, radi namirenja potraživanja hipotekarnog povjerioca „Crnogorske komercijalne banke“ AD Podgorica, po osnovu Ugovora o kreditu br. 950-88-1272 od 26.10.2007.godine, Aneksa br. 1 istog ugovora od 27.03.2009.godine, Aneksa br. 2 istog ugovora od 29.07.2011.godine i Aneksa br. 3 istog ugovora od 28.03.2012.godine, koji ugovor je obezbijeđen hipotekom, uspostavljenom na osnovu Ugovora o hipoteci Ov.br. 16819/2007 od 24.11.2007godine, Aneksa br. 1 istog ugovora od 27.03.2009.godine, Ugovora o hipoteci Ov.br. 28479/10 18.08 2010 i Aneksa br. 2, Ugovora o hipoteci Ov.br. 16819/2007 od 24.11.2007godine i Ugovora o hipoteci Ov.br. 28479/10 18.08.2010, te Ugovora o hipoteci UZZ br. 278/2012 od 02.04.2012.godine i po osnovu Ugovora o kreditu br. 950-92-556 od 18.04.2011.godine, Aneksa br. 1 istog ugovora od 28.03.2012.godine, koji ugovor je obezbijeđen hipotekom, uspostavljenom na osnovu Ugovora o hipoteci br. 0112499 od 19.04.2011.godine i Ugovora o hipoteci UZZ br. 278/2012 od 02.04.2012.godine, shodno odredbama člana 45, u vezi člana 201 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, vrši

Žižić ostaje nadležna za oduzimanje imovine Optuženi u slučaju AMD Budva

Kreditnom/hipotekarnom dužniku ,,IBON GROUP'' DOO Nikšić, sa poslednjom poznatom adresom Trg Šaka Petrovića bb, Obavještenja o početku namirenja potraživanja vansudskom prodajom nepokretnosti upisanih u listu nepokretnosti br. 65 KO Niškić, označenih kao katastarska parcela br. 4274/4, po kulturi građevinska parcela, površine 2325 m2, katastarska parcela br. 4274/12, po kulturi objekat u izgradnji, površine 357 m2, katastarska parcela br. 4274/13, po kulturi stambeno-poslovne zgrade, br. zgrade 1, površine 434 m2, katastarska parcela br. 4274/14, po kulturi objekat u izgradnji, zgrada br. 1, površine 273 m2, zatim nepokretnosti, upisanih u listu nepokretnosti br. 3818 KO NIkšić, označenih kao katastarska parcela br. 4274/15, po kulturi zemljište ispod stambeno-poslovne zgrade, površine 963 m2, katastarska parcela br. 4274, br. zgrade 1, posebni djelovi u zgradi br. PD1, PD2, PD3, PD4, PD5, PD6, PD7, PD8, PD9, PD10, PD11, PD13, PD14, PD15, PD16, PD17, PD18, PD19, PD20, PD21, PD22, PD23, PD24, PD25, PD26, PD27, PD28, PD29, PD30, PD31, PD32, PD39, PD44, PD45, PD47, PD48, PD51, PD54, PD55, PD56, PD57, PD64, PD65, PD66, PD69, PD70, PD73, PD74, PD76, PD77, PD78, PD80, PD81, PD87, PD91, PD94, PD97, PD98, PD102, PD103, PD104, PD106, PD107, PD112, PD113, PD117, PD121, PD122, PD125, PD126, PD127, PD128, PD129, PD130, PD132, PD133, potom, nepokretnosti, upisanih u listu nepokretnosti br. 3562 KO Nikšić, označenih kao katastarska parcela 4348/1, po kulturi park, površine 3838 m2, katastarska parcela br. 4348/1, po kulturi poslovna zgrada u privredi, br. zgrade 1, površine 490 m2, katastarska parcela br.

4348/2, po kulturi park, površine 194 m2, te nepokretnosti, upisanih u listu nepokretnosti br. 65 KO Nikšić, označenih kao katastarska parcela br. 4274/3, po kulturi građevinska parcela, površine 1068 m2, sve svojina Ibon group doo Nikšić, u obimu prava 1/1.

Poziva se kreditni/hipotekarni dužnik da se, u roku od 3 dana po predmetnoj objavi obrati Filipu J. Jovoviću, advokatu iz Podgorice, ovlašćenom licu za postupak vansudske prodaje nepokretnosti, na adresu: ,,Advokatska kancelarija Filip J. Jovović'' Ul. Serdara Jola Piletića br. 7, Podgorica, kako bi se istom uručilo naprijed pomenuto Obavještenje o početku namirenja, a imajući u vidu da mu se isto nije moglo uručiti na zvaničnoj adresi, registrovanoj u CRPS. Upozorava se kreditni/hipotekarni dužnik ,,IBON GROUP'' DOO Nikšić, da, ukoliko se, u ostavljenom roku, ne obrati ovlašćenom licu za postupak vansudske prodaje, smatraće se da mu je ovim objavljivanjem uredno izvršena dostava Obavještenja o početku namirenja, te da će, eventualne, negativne posledice ovakve dostave snositi imenovani.

Ovo objavljivanje izvršiće se u dva uzastopna broja jednog dnevnog štampanog medija koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore i ,,Službenom listu CG'' i predmetno Obavještenje o početku namirenja, smatraće se da je uredno dostavljeno kreditnom/hipotekarnom dužniku, danom poslednjeg objavljivanja.

(Foto: ND Vijesti)

DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Vijeće Višeg suda u Podgorici odbilo je zahtjev Slobodana Pi­ me, jednog od osuđenih u aferi AMD Budva, koji je tražio izuzeće sudije Milenke Žižić, koja postupa kao član vijeća u slučaju trajnog oduzimanja njegove imovine.

Punomoćnik Slobo dana Pime, advokat Vlado Vuković, tražio je ranije izuzeće sudije Žižić, koja je, kako je istakao, sudila u slučaju AMB Budva i donijela prvostepenu presudu koja je bila osnov za podnošenje zahtjeva za trajno oduzimanje imovine. Vuković je insistirao da o nje govom zahtjevu odlučuje Apelacioni sud.

Viši sud je 23. jula dostavio spise predmeta predsjedniku Apelacionog suda radi odlučivanja o zahtjevu punomoćnika osuđenog lica. Tim povodom Apelacioni sud je istog dana vratio spise predmeta kako bi predsjednik Višeg suda u Podgorici po stupio. Tužilaštvo za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije traži da se Pimi trajno oduzme sva imovi-

na (10 stanova u četvorospratnici u Prešernovoj ulici u Bečićima).

Prema stavu Tužilaštva, Pima je četvorospratnicu sa 19 stanova gradio od 2009. do 2011. go dine, od kojih je devet prodao. U zahtjevu Tužilaštva se navodi i da je finansijska istraga pokazala da imovina Pime preva zila zi nje gove legalne prihode.

“Osnovano sumnjamo da njegova imovina potiče iz kriminalne djelatnosti i da treba primijeniti institut pro širenog oduzimanja imovine”, piše u zahtjevu.

U slučaju AMD Budva, osim Pime, na po go dinu zatvora osuđeni su Igor Trn ski, Sr đan Sto ja­ no vić, Mar ko Vu jo vić i Bo jan Ka ra džić. Su di ja Ži žić osu di la je Sve tla nu Dra go jević na šest mje se ci za tvo ra, dok je Ste vi ca Dragović dobio go dinu zbog zlou po tre be ovla šće nja u pri vre di pod stre kava njem. Nave de na lica su, pre ma ocjeni suda, imovinu AMD Budva upisali na privatne firme.

M.Đ.

Hronika 11

ČETVRTAK, 17. 10. 2013.

Sarađivaće sa Finansijskom policijom Italije Potpredsjednik Vlade Duško Marković upoznao je generala Lućana Karta, šefa Finansijske policije Republike Italije sa aktivnostima Crne Gore u oblasti vladavine prava i borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, sa posebnim osvrtom na planiranu reorganizaciju pravosudne mreže i koncentraciju tužilačkih i sudskih kapaciteta i nadležnosti. Prepoznat je i prostor za saradnju u oblasti unapređenja zakonodavnog okvira kojim se reguliše upravljanje privremeno oduzetom imovinom stečenom kriminalom.

Na jučerašnjem sastanku u Vladi je istaknut značaj neposredne i redovne saradnje nadležnih institucija dvije zemlje u prvom redu granične policije, ali i crnogorskih i italijanskih uprava carina.

M.Đ.

KRIVIČNA PRIJAVA

NIKŠIĆ

Bombom pokušao da ubije brata Nakon što su pripadnici podgoričke policije u utorak po podne uhapsili osamdesetogodišnjeg Đorđija Radusinović zbog sumnje da je u selu Buronje nadomak Podgorice bacio bombu na brata Stanka (70), protiv njega je podnijeta i krivična prijava. On se tereti da je počinio krivično djelo “ubistvo u pokušaju”, saopšteno je juče iz Uprave policije.

Eksplozija se dogodila u selu Buronje nadomak Podgorice, a prethodila joj je rasprava dva brata u vezi sa imovinskim odnosima, u dvorištu porodične kuće. Đorđije je odmah uhapšen dok je Stanko Radusinović prevezen u Klinički centar Crne Gore, gdje su mu konstatovane teže povrede grudnog koša i ekstrimiteta.

“Odmah po zaprimljenom oba-

Krali pa uništavali auta

vještenju policijski službenici su izašli na lice mjesta, obavijestili Više državno tužilaštvo u Podgorici, izvršili uviđaj i prikupili obavještenja od više lica na okolnosti događaja. Prilikom vršenja uviđaja pronađena je i izuzeta kašika od ručne bombe i drugi tragovi koji će biti poslati na vještačenje. Policijski službenici su izuzeli i garderobu povrijeđenog S.R., koja će takođe biti poslata na vještačenje u Forenzički centar”, saopštili su juče iz Uprave policije.

Nekoliko sati nakon što je u selu Buronje odjeknula bomba, mještani nijesu bili voljni da komentarišu takav događaj. Nekoliko upitanih staraca kazalo je da nije čulo za događaj, dok je jedan od njih prokomentarisao: “Pustite to, to je bruka za selo”.

S.K.

Oduzeta roba

Ministarstvo unutrašnjih poslova demantovao je pisanje jednog štampanog medija da je ministar Raško Konjević “donio odluku o suspenziji sedam pripadnika Posebne jedinice policije, zbog prekoračenja ovlaščenja”.

Konjević nije suspendovao nijednog pripadnika Posebne jedinice, takozvanih “kornjača”, jer, kako su naveli, za to nije postojao nijedan povod niti zakonski osnov.

“Dan” je u svom jučerašnjem broju objavio da je Konjević donio odluku o suspenziji sedam pripadnika Posebne jedinice policije zbog prekoračenja ovlaščenja.

Na spisku suspendvanih, kako navodi “Dan”, nalaze se i tri pripadnika PJP-a koji su učestvovali u privođenju osumnjičenog Harisa Koljenovića.

Foto: Uprava carina

Konjević nije suspendovao ª kornjačeº NADOMAK TUZI

Carinici oduzeli robu iz tri auta Službenici Odsjeka za suzbijanje krijumčarenja Uprave carina kontrolom prometa putnika i robe na putnom pravcu Božaj - Tuzi pronašli su i oduzeli robu vrijednosti 2.264,50 eura.

“Službenici OZSK-a Uprave Carina u ranim jutarnjim časovima 16. oktobra, u mjestu Vitoja, vršeći kontrolu prometa putnika i robe po dubini carinskog pod-

ručja, u tri putnička motorna vozila kojima su upravljali albanski državljani P.S, G.G i M.A. pronašli su i oduzeli neprijavljenu robu inostranog porijekla ukupne vrijednosti 2.264,50 eura.

Protiv odgovornih lica podnijete su prekršajne prijave i naplaćene mandatne kazne, a roba je trajno oduzeta”, saopšteno je iz Uprave carina.

LGBT FORUM

Prijava ombudsmanu zbog uklanjanja teksta sa Fejsbuka Predstavnici nevladine organizacije LGBT Forum Progres podnijeli su juče pritužbu ombudsmanu Šućku Bakoviću zbog diskriminacije protiv Odjeljenja za dječja prava Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore.

Pritužbu su, kako su pojasnili iz Foruma, podnijeli zbog uklanjanja njihovog saopštenja koje govori o pravima i potrebi LGBT djece da budu prihvaćena i podržana od roditelja, a koje je postavljeno na Fejsbuk grupi Djeco, pišite Ombudsmanu, koju uređuje Odjeljenje za zaštitu dječijih prava.

“Naše saopštenje koje govori o pravima i potrebi LGBT djece da budu prihvaćena i podržana od roditelja postavili smo na Fejsbuk grupi Djeco, pišite Ombudsmanu, koju zvanično vodi i uređuje Odjeljenje

za zaštitu dječjih prava institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore. Međutim, prilog je ubrzo uklonjen”, kaže se u saopštenju Foruma.

Iz te NVO su naveli da im je zvanično objašnjeno da je taj materijal izazvao određene negativne komentare većinom od strane roditelja članova grupe.

Iz tih razloga, objasnili su, tekst je uklonjen sa Fejsbuk grupe kako ne bi izazivao negativne komentare i podsticao govor mržnje, precizirali su iz Foruma.

Oni su kazali da im je iz kancelarije Ombudsmana objašnjeno da su članovi njihove grupe većinom djeca osnovnoškolskog uzrasta i da ne bi željeli da ih izlažu budućim ružnim komentarima bez obzira na temu na koju se odnose.

Ombudsman Šućko Baković

Službenici Centra bezbjednosti Nikšić rasvijetlili su tri nesvakidašnje krađe automobila u tom gradu. Zbog sumnje da su počinioci ovih teških krađa, pripadnici nikšićke policije uhapsili su tri sugrađanina, saopšteno je juče iz Uprave policije.

Postupajući po prijavi T.M. da joj je u noći između 8. i 9. oktobra ukreden automobil “opel corsa”, koji se nalazio na parkingu u Ulici Nikole Tesle u Nikšiću, policijski službenici su preduzeli mjere i radnje koje su rezultirale hašenjem M.L. (27) iz tog grada, saopšteno je iz Uprave policije. Automobil je, kako je saopšteno, pronađen u dvorištu uhapšenog, a na njemu su bila polomljena stakla. Osim navedenog, iz policije su saopštili da su bila vidna i druga spoljna oštećenja na tom automobilu. U policiji sumnjaju da je

ovaj dvadesetsedmogodišnjak ukrao automobil, a zatim, kada ga je doveo u dvorište svoje kuće, drvenom palicom polomio stakla.

Nedugo zatim, postupajući po prijavi A.S. da mu je, u noći između 10. i 11. oktobra, sa parkinga ispred porodične kuće ukraden “golf II”, policijski službenici otkrili su G.B. (28) i protiv njega je podnijeta krivična prijava, navodi se u saopštenju.

Policija je u Nikšiću rasvijetlila još jednu krađu “golfa II”.

Naime, M.J. je prijavio policiji da mu je ukraden automobil “golf II” a potom ga je sam pronašao, ali u potpunosti uništenog. Policijski službenici su ubrzo potom identifikovali i uhapsili Ž.K. (19).

“Sumnja se da je Ž.K. otuđio vozilo, koje je potom zapalio.

Vozilo je u potpunosti uništeno usljed dejstva vatre”, navodi se u saopštenju policije.

Filip J. Jovović, advokat iz Podgorice, u svojstvu ovlašćenog lica za postupak vansudske prodaje nepokretnosti, u predmetu vansudske prodaje, radi namirenja potraživanja hipotekarnog povjerioca „Crnogorske komercijalne banke“ AD Podgorica, po osnovu Ugovora o kreditu br. 950-88-1146 od 01.08.2007.godine i Aneksa br. 1 istog ugovora od 23.06.2010.godine, koji ugovor je obezbijeđen hipotekom, uspostavljenom na osnovu Ugovora o hipoteci Ov.br.

28342/07 od 22.08.2007.godine, shodno odredbama člana 45, u vezi člana 201 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, vrši

DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Kreditnom dužniku ,,DUKLJA RIBNICA'' AD Podgorica, sa poslednjom poznatom adresom Ul. Obala Ribnice bb, Po, Obavještenja o početku namirenja potraživanja vansudskom prodajom nepokretnosti upisanih u listu nepokretnosti br. 382 KO Plav, katastarska parcela br.395/1, po kulturi zemljište, površine 42177 m2, katastarska parcela br.395/1, po kulturi hotel, br. zgrade 1, površine 2052 m2, katastarska parcela br. 395/1, po kulturi hotel, br. zgrade 2, površine 438 m2, katastarska parcela br. 395/1, po kulturi pomoćna zgrada, br. zgrade 3, površine 15 m2, svojina Plavsko jezero AD Plav, u obimu prava 1/1.

Poziva se kreditni dužnik da se, u roku od 3 dana po predmetnoj objavi obrati Filipu J. Jovoviću, advokatu iz Podgorice, ovlašćenom licu za postupak vansudske prodaje nepokretnosti, na adresu: ,,Advokatska kancelarija Filip J. Jovović'' Ul. Serdara Jola Piletića br.

7, Podgorica, kako bi se istom uručilo naprijed pomenuto Obavještenje o početku namirenja, a imajući u vidu da mu se isto nije moglo uručiti na zvaničnoj adresi, registrovanoj u CRPS. Upozorava se kreditni dužnik ,,DUKLJA RIBNICA'' AD Podgorica, da, ukoliko se, u ostavljenom roku, ne obrati ovlašćenom licu za postupak vansudske prodaje, smatraće se da mu je ovim objavljivanjem uredno izvršena dostava Obavještenja o početku namirenja, te da će, eventualne, negativne posledice ovakve dostave snositi imenovani.

Ovo objavljivanje izvršiće se u dva uzastopna broja jednog dnevnog štampanog medija koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore i ,,Službenom listu CG'' i predmetno Obavještenje o početku namirenja, smatraće se da je uredno dostavljeno kreditnom dužniku, danom poslednjeg objavljivanja.

Crna Gora 13

ČETVRTAK, 17. 10. 2013.

problemi

Od septičkih jama ne mogu da piju vodu Stanari kažu da se septičke jame crpe dva puta godišnje, ali da se nakon mjesec problem ponavlja, te da se to više ne isplati raditi Zorica Bulatović

P

roblem izlivanja septičkih jama u kolašinskoj opštini usljed nedostatka fekalne kanalizacije kulminirao je juče u centru grada. Naime, u Ulici Milutina Lakićevića, gdje se nalazi zgrada sa tri stambene jedinice i nekoliko prizemnih kuća, već šest godina se izlivaju tri septičke i sedam prelivnih jama usljed prezasićenosti zemljišta. To što stanari tvrde da se fekalije miješaju sa pijaćom vodom nikog posebno ne zabrinjava u lokalnoj upravi, dok iz kolašinskog Vodovoda i kanalizacije tvrde da im je “ta informacija potpuno nova”.

KOLAŠIN – Kako je kazao jedan od stanara zgrade u Ulici Milana Lakićevića Budimir Bagaš, šest godina već trpi smrad septičke jame, gazi i unosi u kuću fekalije, a već danima ne može u prijepodnevnim satima da pije vodu.

“Kad krenem da pijem ujutru vodu ne mogu je prinijet ustima koliko smrdi na kanalizaciju. Tvrdim da se zbog ovakvog dešavanja kanalizacija miješa sa vodom. Tek negdje oko podneva taj smrad je malo blaži. Sve sam napismeno dostavio predsjedniku opštine Darku Brajuškoviću. Obećavaju već šest godina da će izaći na lice mjesta i riješiti ovaj problem, ali do danas niko od njih nije došao”, kazao je Bagaš.

Ostali stanari tvrde da se septičke jame crpe dva puta godišnje, ali da se nakon mjesec dana problem ponavlja, te da se to više ne isplati raditi.

Savjetnik za urbanizam Milija Rovčanin, koji je kao opštinski predstavnik trebalo da izađe na lice mjesta i utvrdi problem, kazao je da je nakon obilaska terena konstatovao da je moguće naći privremeno rješenje za regulisanje septičkih jama. Kako je kazao, prva septička jama ovdje je urađena 1969. godine.

“Zemljište je toliko zasićeno, ali ipak postoji privremeno rješenje da se iscrpe ove septičke jame i povežu na glavnu kanalizacionu mrežu.

Ovi radovi traju do godinu dana, a opština je obećala da će iduće go-

dine u kapitalnom budžetu izdvojiti sredstva za izgradnju fekalne kanalizacije za regulisanje ovog problema”, kazao je Rovčanin.

Ovakvih problema, kako je on istakao, ima više u samom gradu.

Osim u centru grada, fekalna kanalizacija nije regulisana ni u Smailagića Polju i Brezi. Bagaš nije mogao konkretno da odgovori da li se kanalizacija miješa sa pijaćom vodom, sve dok, kako je naveo, tu tvrdnju neko ne provjeri.

Sa druge strane, direktor kolašinskog vodovoda i kanalizacije Duško Radović tvrdi da mu je ta informacija za sada nova.

posjeta

Mamograf za bolju uslugu Lokalna uprava pružila značajnu podršku zdravstvu CETINJE - Cetinjska lokalna uprava u prethodnom periodu pružila je značajnu podršku cetinjskom zdravstvu, a nabavkom mamografa biće znatno unaprijeđeno pružanje zdravstvenih usluga u tom gradu, ocijenio je ministar zdravlja Miodrag Radunović nakon jučerašnje posjete Prijestonici.

Radunović se tokom posjete sastao sa gradonačelnikom Cetinja Aleksandrom Bogdanovićem, sa

kojim je obišao JZU Dom zdravlja Cetinje.

“Drago mi je što na ovaj način na Cetinju obilježavamo mjesec borbe protiv karcinoma dojke. Upravo kupovina i instaliranje mamografa na Cetinju aktivnost je koja se uklapa u naše strateške planove, a shodno našim nacionalnim programima za rano otkrivanje i prevenciju karcinoma dojke. Takođe, drago mi je i što će uskoro početi rekonstrukci-

● Foto priča

stavlja njima, a nakon pravljenja predračuna i razmatranja ponuda, pristupa se radovima.

“Nažalost, naša svijest je da je dužnost nekog drugog da priključi objekat na kanalizaciju, a u stvari to je obaveza vlasnika objekta ili stana. Kolašin ima urađenu gradsku kanalizaciju u dužini od tri kilometra, za cjelokupan centar grada postoji tehnička mogućnost priključka na glavnu kanalizaciju odnosno na glavni kolektor, ali problem je vjerovatno u finansijama”, kazao je Radović, tvrdeći da su osim navedenog problema sve ostale tačke u gradu u redu.

posjeta

Proširiti saradnju KOTOR - Predsjednica Opštine Kotor, Marija Ćatović, organizovala je prijem za predstavnike austrijskog grada Inzbruka. Sastanku su prisustvovali gradonačelnica grada Inzbruka, Kristin Opic-Plorer sa saradnicima, kao i ambasador Austrije u Crnoj Gori, Johan Frolih.

Tema razgovora bila je nastavak i unapređenje ranije započete saradnje između dva grada.

Gradonačelnica Ćatović upoznala je goste sa bogatim istorijskim i kulturnim nasljeđem Kotora, te razvojem turističkih kapaciteta.

“Kotor je važna turistička destinacija na Mediteranu i prepoznatljiva širom svjeta. Proširenje i konkretizovanje saradnje sa gradom Inzbrukom donijeće Opštini Kotor dodatni napredak na svim poljima”, naglasila je Ćatović.

M.O.

sastanak

Prenose iskustva u turizmu

Lešina na putu BIJELO POLJE - Učesnici u saobraćaju neprijatno su iznenađeni jer se dva dana u Ulici “3. sandžačke” na dionici magistralnog puta Bijelo Polje-Ribarevine, nalazi lešina psa. Vozači nepripremljeni za neprijatan susret, jer je uginuli pas na samoj krivini, rizikuju da izazovu saobraćajnu nezgodu

ja stare bolnice “Danilo Prvi” i to u godini kada proslavljamo vijek i četiri decenije njenog postojanja”, zaključio je on.

Bogdanović je upoznao Radunovića sa mjerama i aktivnostima Prijestonice u proteklom periodu u cilju podrške zdravstvenim institucijama i uručio zahvalnice Prijestonice Cetinje svim ustanovama i preduzećima koja su uputila donaciju za nabavku mamografa. Mr.Ž.

“Taj čitav kvart je problematičan, a i tu se planira prilključenje na glavni kanalizacioni konvertor, vlasnici stanova ili kuća su dužni da finansiraju priključak i da završe taj dio posla. Ne posjedujemo vozilo za crpljenje septičkih jama. Vozilo koje je u Kolašinu je staro i više nije u funkciji. Zbog toga smo poslali zahtjev u Bijelo Polje i oni su prihvatili da nam pošalju njihovo vozilo i da završi taj posao. Sada se čeka da našoj opštini pošalju ponudu kako bi se dogovorili o terminu radova”, kazao je Radović.

On je objasnio da po pitanju priključka na gradsku kanalizaciju građani prave zahtjev koji se do-

da bi izbjegli lešinu.

U bjelopoljskoj administraciji saopštili su,da su za održavanje magistralnog puta zaduženi putari Direkcije za saobraćaj koji treba da uklone lešinu. Novinar Dnevnih novina juče oko 12 časova fotografisao je uginulog psa u Ulici “3. sandžačke”.

B.Č.

BUDVA – Predsjednik Opštine Budva Lazar Rađenović juče je u svom kabinetu primio kinesku delegaciju iz provincije Čongking, kojoj je predstavio sve potencijale Budve, a razgovarali su i o budućoj saradnji u oblasti turizma.

Opština Budva nedavno je potpisala sporazum o saradnji sa kineskim gradom Čogkingom iz kineskog okruga Vulong.

To je okrug koji zbraja 26 opština i ima oko 420.000 stanovnika, jedan je od deset gradova u Kini koji je pod zaštitom UNESCO-a, grad koji ima svoj nacionalni park. U Kini je prepoznat kao turistička atrakcija upravo po prirodnim ljepotama, biodiverzitetu, velikom bogatstvu, rječnim fondom i jedan od najekstezivnijih ekonomski razvojnih gardova u Kini čiji je BDP preko 30.000 dolara po glavi stanovnika i koji tokom godine prihvati oko tri miliona turista.

“Zadovoljstvo je imati ovako važnu delegaciju u Budvi i Crnoj Gori.

U ovoj delegaciji su ljudi koji se ba-

ve organizovanim odvođenjem Kineza na druga tržišta. Takođe nam je interesantna razmjena iskustava na polju organizacije turizma, naročito sa aspekta zaštite ekologije prirodne sredine, sa aspekta očuvanja kulturnog blaga. Izražena je želja da se iskustvo razvoja turizma u Budvi prenese na našeg partnera”, kazao je Rađenović.

Savjetnik gradonačelnika okru-

ga Vulong Lu Čangjiang kazao je da su došli u Budvu i Crnu Goru kako bi razgovarali sa Vladom o potpisivanju ugovora između Budve i Vulonga.

“Nadamo se da ćemo upoznati istoriju i kulturu ovoga grada, a nadamo se da će što veći broj ljudi iz Budve imati priliku da ode i upozna Vulong.

Iskreno se nadam da će ugovor biti potpisan i da će saradnja početo što prije”, kazao je Čangjiang.

N.L.

14 Crna Gora NEVRIJEME

SAOBRAĆAJ

Semafori za bezbjednost

BIJELO POLJE - U eri modernizacije svih tehničkih sistema Bijelo Polje znatno zaostaje u oblasti upravljanja saobraćajem. Prije skoro tri decenije u gradu pod Obrovom na tri raskrsnice postojali su semafori koji su regulisali promet vozila i saobraćaj za pješake, prvenstveno u zoni škola i na glavnoj i najprometnijoj gradskoj saobraćajnici.

Notorna je istina da ima Bjelopoljaca koji do skoro nijesu ni znali kako izgleda semafor i za utjehu lani je “postavljen” jedan na raskrsnici zaobilaznice između naselja Loznice i Rasovo.

Sudski vještak i ekspert za saobraćajne nezgode i planiranje saobraćaja Milenko Čabarkapa kaže da su prije tri decenije takav model upravljanja saobraćajem imali jedino veliki gradovi.

“Danas, kada je gustina i frekvencija saobraćaja znatno veća nego tada, saobraćaj na

ČETVRTAK, 17. 10. 2013.

glavnoj gradskoj raskrsnici Ulica 3. Sandžačke, Slobode i Živka Žižića, nije ničim ničim regulisan i primjenjuje se regulativa najnižeg nivoa-pravilo desne strane. Očekivanja su, da će se nadležni konačno reafirmisati i vratiti 30-ak godina unazad i uvesti semaforsku signalizaciju i upravljanje saobraćajem”, kazao je Čabarkapa.

Naveo je, da bi korist bila višestruka, a najviše u smislu bezbjednosti prohodnosti, gdje bi se primjenjivala stroga namjena saobraćajnih površina.

“Time bi saobraćajna kultura bila podignuta na veći nivo, a rezultiralo bi manjim brojem nezgoda. Svaka tehnologija zahtijeva ulaganje, ali danas potrebno ulaganje bilo bi nesrazmjerno manje u odnosu na ono prije tri decenije. Rezime je, da su današnji zahtijevi za savremenim upravljanjem veći, a mogu se ostvariti sa manje ulaganja nego ranije”, ocijenio je Čabarkapa.

B.Č.

Kiša napravila probleme BUDVA, HERCEG NOVI - Obilne kiše koje su juče pale u Budvi i Herceg Novom izazvale su velike probleme u saobraćaju, ali i napravile štetu stanovnicima ovih gradova.

U Budvi je juče oko podne jak pljusak za veoma kratrko vrijeme napravio bujične potoke po ulicama, naročito prema centru grada, gdje je voda izazvala otežan saobraćaj. Pod vodom je bio i kompletan Stari grad. U naselju Velji Vinogradi saobraćaj je bio i zaustavljen jer se od velike vode tim dijelom grada nije moglo proći.

Voda koja se slivala sa okolnih budvanskih saobraćajnica prema centru prodrla je i u podzemnu garažu “TQ Plaze”, koja je zbog toga zatvorena. I na bečićkom bulevaru bile su velike količine vode, pa se saobraćaj odvijao jednom kolovoznom trakom.

Prema riječima načelnika budvanske Službe zaštite i spašavanja Zdravka Šljukića, za pola sata po

kvadratnom metru u Budvi palo je 42 litra kiše, a jake padavine još jednom su pokazale da je mreža gradskih kanala nedovoljna da primi sve količine vode u slučajevima ovakvog nevremena.

Jučerašnja kiša u Herceg Novom dovela je do izlivanja vode kod robne kuće Novljanka na Toploj, kod Tonsatija u Ulici Save Kovačevića, na Kružnom toku na magistrali u Meljina-

ma, u Zelenici i duž Rivijere, zbog čega je saobraćaj bio znatno otežan.

Potoci su se slivali niz sva stepeništa, a velike bujične vode sručile su se niz Mojdeški put. Problema je bilo i na priobalnom putu na Rivijeri gdje su zabilježeni nanosi pijeska i rasutog građevinskog materijala. Obilna kiša izazvala je i sitnije odrone u Ulici Prve bokeške brigade.

N.L-S.M.

RADNICI

Blagota Mitrić nas nije obavijestio o sporu KOLAŠIN – Bivši radnici Veletrgovine, Transporta i Titeksa tvrde da ih njihov pravni zastupnik advokat Blagota Mitrić nikada za tri godine nije obavijestio da je bilo kakav sudski spor pokrenut, kako je nedavno tvrdio reagujući na navode radnika da nije odradio posao za koji je plaćen.

Mitrić je ranije kazao da je u ovom predmetu još 2010. godine podnio tužbu koju je Osnovni sud u Kolašinu odbacio, te da su i kasnije uložene žalbe takođe odbačene kao neosnovane.

Radnici kažu da se svaki telefonski razgovor po pitanju pokre-

tanja sudskog spora završavao tako što im je Mitrić govorio da ima oko 50 sporova, te da ne može sve odjednom da radi, nakon čega bi im odmah spištao slušalicu.

“Iskreno se zahvaljujemo na pruženoj pomoći za ostvarivanje naših prava u rješavanju problema koji su nastali u radnim organizacijama i firmama.

Posebno se zahvaljujemo ažurnosti sudova koji se potrudiše, zajedno sa Vama, da sve ovo po njihovom ukusu završe i riješe, a vjerovatno u korist pojedinih da dokažu svoju moć i silu”, poručili su radnici.

Z.B.

NA SJEVERU

Radnici su na rubu egzistencije BIJELO POLJE - Materijalni položaj radnika na sjeveru Crne Gore veoma je ugrožen, posebno zbog toga što su drastično povećane cijene pojedinih namirnica i plaćanje određenih dažbina.

Predsjednik bjelopoljskog sindikalnog povjereništva Bogdan Krgović ocijenio je za Dnevne novine, da je veliki broj radnika i građana na ivici životne egzistencije i da se u zoni siromaštva nalazi preko 60 odsto, a sva nova poskupljenja i opterećivanje raznoraznim dažbinama, povećala bi procenat siromaštva za još 20 odsto.

Prema njegovim riječima, to bi izazvalo veliko nezadovoljstvo radnika i građana koja bi se odrazila kroz još učestalije oblike štrajkova i protesta.

“Privatizacija na sjeveru države ostvarila je krajnje nega-

tivne efekte, te je zbog toga veliki broj radnika ostao bez posla i radnu karijeru završio na najgori mogući način, na Birou rada. Apsurdno je, da su se radnici na Sjeveru zadovoljavali sa 1.926 eura takozvane otpremnine za razliku od nekih u centralnom i južnom dijelu države gdje su otpremnine isplaćivane i po 30.000”, kazao je Krgović.

On smatra da država i sve nadležne institucije moraju sve uraditi da se konačno krene sa nekim od vidova proizvodnje u preduzećima i da radnici od svog rada obezbjeđuju zarade za normalan život.

“Takođe treba obaviti reviziju svih privatizacija, preispitati one kupoprodajne ugovore gdje vlasnici ne ispunjavaju obaveze prema zaposlenima i sa takvima tražiti raskid ugovora”, zaključio je Krgović.

B.Č.

ZAŠTITA OD POPLAVA

Radovi na utvrdi kasne KOLAŠIN - Iako je Direkcija za javne radove ove godine izdvojila više od pola miliona eura za sanaciju obaloutvrde na rijeci Tari, ti radovi nijesu još okončani. Iz lokalne uprave međutim tvrde da, uprkos tome što predstoji sezona obilnih padavina, nema opasnosti od izlijevanja rijeke, odnosno da je onim što je do sada urađeno, teren obezbijeđen od poplava.

Prema riječima potpredsjednika Opštine Đola Živkovića osnovni problemi su nastali zbog velikog vodostaja i uslijed čestih padavina tokom ljetnjeg perioda. Zbog toga, kaže on, nije bilo moguće početi kao prošle godine u junu i julu mjesecu.

“Taj početni kameni dio obaloutvrde mora na neki način da bude utemljen u samom dnu rijeke. Tu su tri faze, i za te tri faze su tri različita izvođača. Prva faza je rađena prošle godine, i izvođač radova “Tehnoput” je tu kako bise radovi završili. U fazi su radovi obezbjeđivanja dovoljne količine kamena. Za treću fazu koju radi firma Tošković, kako bi se završila realizacija prve i počela realizacija treće faze”, kazao je Živković.

Kako je on kazao, treća faza obuhvata regulaciju korita Tare od Bećove bare uzvodno jedan kilometar, od ušća rijeke Svinjače 330m, od ušća Pažanjkog potoka uzvodno 100 m. Međutim, prema Živkovićevim riječima, kod Bećove bare se pojavljuju imovinsko-pravni problemi.

Najviše problema je u procesu re-

laizacije druge faze od novog do starog mosta. Tu će, kako je naveo Živković, najvjerovatnije biti potrebno raspisivanje dodatnog tendera, jer dosadašnji izvođač nije u stanju da završi radove. Ti radovi su počeli prošle godine i samo jedan dio je završen.

Kašnjenje radova u drugoj fazi onemogućuje i početak izgradnje šetališta, prvog projekta koji je na području kolašinske opštine finansiran iz evropskih fondova. Vrijednost te investicije je preko 600.000 eura, a prvobitno određen rok za završetak je bio u maju ove godine. U međuvremenu, s obzirom da šetalište “leži” na drugom nivou obalutvrde, a taj dio još nije okončan, Opština je tražila od investitora dodatnih 15 mjeseci.

“Nedavno smo obišli teren sa predstavnicima Evropske komisije i objasnili zbog čega kasnimo. S obzirom da je šetalište na drugom nivou, to jest na visini za koju je ustanovljeno da se Tara izlije samo jednom u 100 godina, radove je moguće obavljati i tokom proljećnih mjeseci kada je visok vodostaj. Obećali smo i tako će biti. Kolašinci će imati šetalište do početka septembra naredne godine”, tvrdi Živković. Šetalište na desnoj obali Tare, realizuje se u okviru Poziva za male infrastrukturne projekte koji je raspisan 2011. godine. Većinski će se finansirati odobrenim grantom EU, a partneri u finansiranju su Vlada Cr-

Bilo je i vrednijih projekata U OO SNP su kazali da je nedopustivo se mnogo kasni sa početkom relaizacije projekta šetališta.

Iz te partije tvrde da iako je riječ o vrijednoj investiciji bilo je mnogo potrebnijih koje je lokalna uprava mogla kandidovati prema evropskim fondovima.

Oni tvrde da je lokalna uprava prvo trebala da obezbijedi infrastrukturne uslove za projekat šetališta, jer se, kako su kazali “kuća pravi od temelja”. Iz te partije podsjetili sun a još neke propuste u važnim investicijama, pa je, kako tvrde, sportska hala urađena četiri metra kraće od standard, a u školskoj sali se zbog malih dimenzija ne mogu održavati takmičenja, dok je bazen bez ventilacionih otvora. ne Gore preko Direkcije javnih radova i opština Kolašin. Planirano je da se u dužini od kilometra i po izgrade pješačke i biciklističke staze sa pratećim mobilijarom.

Z.B

Crna Gora 15

ČETVRTAK, 17. 10. 2013.

PREMINULI Rajko Vidov Nikčević 15. oktobra 2013. u 75. godini.

Sahrana će se obaviti 17. oktobra u 13 časova na mjesnom groblju Vranj.

Milka M. Mladenović rođena Bulatović, 15. oktobra 2013. u 87. godini. Sahrana će se obaviti 17. oktobra u 14.30 na Čepurcima.

Aleksa Leko Petrov Mijović

prEZaDUŽENI

Nikšić grca u dugovima

15. oktobra 2013. u 74. godini.

Sahrana će se obaviti 17. oktobra u 14 časova na Čepurcima.

Dragutin Dragan Gavrila Đuranović 15. oktobra 2013. u 66. godini.

Sahrana će se obaviti 17. oktobra u 14 časova na groblju u Glibavcu.

Jerko Lovra Ljubetić

Trenutno su obaveze Opštine oko 41 miliona eura, od čega oko 15 miliona eura duguje za zarade i doprinose zaposlenih, kojih inače ima previše Mira Rovčanin

O

pština Nikšić trenutno je zadužena više od 41 milion eura, od čega oko 15 miliona za doprinose i plate zaposlenima. Potpredsjednik opštine Đoko Krivokapić naglasio je da je, pored brojnih dugovanja, problem i višak radnika. Iako je ekonomska situacija krajnje loša, u opštini očekuju da će uspjeti da stabilizuju finansije i da realizuju planirane infrastrukturne projekte.

NIKŠIĆ - Kada su u pitanju finasije, opština Nikšić je u veoma delikatnoj situaciji jer je trenutno prezadužena, ocijenio je potpredsjednik opštine Đoko Krivokapić na radnom doručku sa novinarima.

Komentarišući finansijsku situaciju najveće opštine u Crnoj Gori, Krivokapić je kazao da je Nikšić počeo da bilježi loš finansijski period od 2008. godine, te da je ukidanje Zakona o gradskom građevinskom zemljištu opštinu dovelo do ruba propasti.

“Trenutno su obaveze opštine oko 41 milion eura. Od te svote veliki dio novca duguje se za poreze, doprinose i zarade zaposlenima u organima lokalne uprave i javnim ustanovama i preduzećima. Opština duguje oko 15 miliona eura za zarade i doprinose zaposlenih. Ima i dosta velike obaveze prema dobavljačima, oko šest miliona, dok bankarski krediti

iznose samo za glavnice oko 10 miliona eura i sve to nam sada stvara dodatne probleme u završavanju tekućih aktivnosti”, kazao je Krivokapić.

Još jedan od gorućih problema sa kojima se suočava Opština je i veliki broj zaposlenih. Krivokapić kaže da je u organima lokalne uprave zajedno sa javnim ustanovama zaposleno 730 radnika, ne računajući Javno komunalno preduzeće, Javno preduzeće Vodovod i Televiziju Nikšić. Pored velikog broja zaposlenih Krivokapić naglašava da je dosta visok platni fond koji iznosi oko 630.000 eura. “Očekujemo da se i država uključi u rješavanje problema oko dugovanja za poreze i doprinose zaposlenima. Kada je u pitanju višak radnika, moramo uraditi novu organizaciju poslova u organima lokalne uprave, kao i novu sistematizaciju”, rekao je Krivokapić.

Prema njegovim riječima, pred

Biće predstava Bolji dani očekuju se i u kulturnom životu Nikšića. Potpredsjednik opštine Milorad Jovanović, osvrćući se na tradicionalnu manifestaciju “Septembarski dani”, kazao da je opština u toku organizacije programa vodila računa o svakom euru. opštinom su brojni izazovi, a prvenstveno se mora riješiti pitanje budžeta. Otežavajuća okolnost je i to što je jedini opštinski prihod porez na nepokretnost koji je, kako tvrdi potpredsjednik, dosta loš sa naplatom.

“Trenutno iz budžeta potražujemo devet miliona poreza na nepokretnost sa dosta lošim izgledima da ga naplatimo kompletnog”, naglasio je potpredsjednik. Krivokapić je rekao i da je neophodno raditi rebalans budžeta za ovu godinu jer je planirani iznos od 40 miliona krajnje nerealan. I pored veoma teške finsijske situacije, Krivokapić očekuje da će planiranim aktivnostima i rješavanjem brojnih problema opština uspjeti da troši onoliko koliki su i prihodi budžeta.

“Nikada opština nije potrošila manje novca za “Septembarske dane”, a da je bolje organizovala manifestaciju”, istakao je Jovanović i najavio da će se u opštini truditi da nastave pozorišnu sezonu kako bi Nikšićani svake sedmice imali mogućnost da odgledaju bar po jednu predstavu.

Optimista je i menadžer opštine Živko Kecojević koji je najavio realizaciju brojnih projekata. Prema njegovim tvrdnjama, u narednom periodu nastaviće se radovi na gradskim saobraćajnicama, kao i na objektima koji već godinama čekaju na rekonstrukciju i adaptaciju.

“Pokušavamo da kod Direkcije za javne radove, Direkcije za saobraćaj i Ministarstva poljoprivrede kandidujemo što više projekata koje bismo, nadamo se, na proljeće mogli da realizujemo. Nažalost, ne možemo računati na naš opštinski budžet za realizaciju velikih investicija, ali računamo na državni budžet, inostrane fondove, privatno-javno partnerstvo, regionalnu saradnju i inostrane fondove”, rekao je Kecojević.

u 81. godini. Sahrana će se obaviti 17. oktobra 2013. Sahrana će se obaviti 17. oktobra u 15 časova na groblju Lovrenac, Polje – Bar.

Jelena Vladova Papić rođena Popović, 15. oktobra 2013. u 35. godini. Sahrana je obavljena 16. oktobra u 15 časova na groblju Čepurci.

Radmila N. Spasojević rođena Caušević, 15. oktobra 2013.

Sahrana će se obaviti 16. oktobra u 15 časova na Čepurcima.

Dušanka Milisava Nikolić rođena Perović, 15.oktobra 2013. u 79. godini. Sahrana je obavljena 16. oktobra u 15 časova na groblju u Liverovićima.

Milijana Bojova Braunović 15. oktobra 2013. u 71. godini.

Sahrana je obavljena 16. oktobra na gradskom groblju u Kolašinu.

Boško Vasilijev Tadić 15. oktobra 2013. u 90. godini.

Sahrana je obavljena 16. oktobra u 14 časova na mjesnom groblju Smriječno.

Rajko Mića Čvorović 15. oktobra 2013. u 84. godini.

Sahrana je obavljena 16. oktobra u 15 časova u selu Mokro – Šavnik.

Branko Đurov Nikolić

rasprava o DUp-U

15. oktobra 2013. u 66. godini.

Sahrana je obavljena 16. oktobra u selu Kovače u 15 časova.

Širenje magistrale je nečiji interes TIVAT - Protivljenje mještana na proširenje Jadranske magistrale sa još dvije trake obilježio je preksinoć javnu raspravu o nacrtu DUP-a “Župa – Češljar”.

Plan zahvata 37 hektara na kojima živi nešto više od dvije hiljade ljudi, a pretežno podrazumijeva zone za stanovanje manje gustine, zonu mješovite namjene uz magistralu - budući bulevar, kao i formiranje dvije veće zelene površine - parka na sada neizgrađenim djelovima na području naselja Kava. Planeri su posebno istakli da je predviđeno uređenje i širenje sada neuslovnih, malih i uskih sekundarnih saobraćajnica na tom području, unapređenje infrastrukture i uklapanje nelegalnih objekata u novi planski dokument gdje god je to moguće. Zoran Dašić iz “Montenegro projekta”, firme koja je obradi-

la plan, kazao je da je mreža saobraćajnica preuzeta iz Prostorno-urbanističkog plana Tivta, kao i da oko njihove širine ne može biti pregovora.

Reagujući na to, Filip Štilet je, navodeći da put treba gradu, pitao da li su obrađivači tokom izrade dolumenta bili na terenu “jer da jesu, ne bi ga ovako uradili”. On je naglasio da su, iako mu je plac tri metra od magistrale, ušli 13 metara u njegov voćnjak.

“Ovo su nečiji interesi, nečije greške. Širenje magistrale na potezu od autobuske stanice do Kalimanja planirano je jedino ulaženjem u dvorišta građana, koji žive sa gornje strane aktuelne magistrale, dok se ne dira ni milimetar teritorije ispod puta prema moru”, rekao je on, dodavši da se bespravno izgrađeni objekti ne diraju.

Slično Štiletu reagovale su i njegove komšije Ilija Bjelica i Dragan Jo-

Ivan Blagotin Bulatović 14. oktobra 2013. u 81. godini.

Sahrana je obavljena 16. oktobra na mjesnom groblju Morakovo.

Sofijana Radoševa Kovačević rođena Jelovac, 14. oktobra 2013.

Sahrana je obavljena 16. oktobra 2013. u 13 časova na seoskom groblju u Glisnici.

Đon Ujka Ljuljđuraj vićević. “Planirate parkove na području Kave, a meni ulazite u jedini osmišljeni park – dvorište u našem naselju i oduzimate mi 179 kvadrata placa”, kazao je Jovićević. Navodeći da postojeća magistrala nije imala trotoar ni sa jedne starne, Božidar Ševaljević je rekao da će prema novom planskom dokumentu oko njegove kuće graditi dva trotoara širine po metar i po iako, po njegovom mišljenju, nema potrebe za tim.

Mještani su, između ostalog, pitali kako će ulaziti u svoje kuće kada magistrala pređe u aveniju i kada se uklone sadašnji prilazi.

“Ima raznih stepeništa, garaža, pomoćnih objekata, nadstrešnica koje bi mogle da se uklone, a objekat legalizuje i omogući izgradnja novih propisnih saobraćajnica”, navela je Jadranka Popović iz “Montenegro projekta”, navodeći da objekat koji ulazi u dio trotoara neće biti rušen. Z.K.

13. oktobra 2013. u 87. godini.

Sahrana je obavljena 16. oktobra pored crkve u Grudama.

Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.

16 Globus

ČETVRTAK, 17. 10. 2013.

NIKOLIĆ UGOSTIO JOSIPOVIĆA

Život ide ispred politike BEOGRAD - Skoro godinu i po nakon prekida komunikacije na predsjedničkom nivou između Srbije i Hrvatske, srpski predsjednik Tomislav Nikolić, prvi put za vrijeme svog mandata, ugostio je hrvatskog kolegu Iva Josipovića juče u Beogradu.

Predsjednici dvaju zemalja ocijenili su da je u međusobnim odnosima postignut izvjestan napredak, ali da ih i dalje opterećuju brojni problemi, među kojima se ističu pitanja nestalih i međusobnih tužbi za genocid. Predsjednici su, prema sopstvenom priznanju, razgovarali otvoreno i ukazali jedan drugom na sve probleme koji tište njihove zemlje. Poručili su da su odnosi dvije države dobili novu dimenziju, a najavili su i stalni dijalog i rješavanje svih otvorenih pitanja. ● Nikolić: U Srbiji Se komšiji pije voda za zdravlje Predsjednik Tomislav Nikolić rekao je da bi se povlačenjem međusobnih tužbi za genocid ustanovio potpuni mir između dvije države i dva naroda, “jer kakav god da bude ishod tog sudskog procesa, neko neće biti zadovoljan”. “Šta ako se ispostavi da smo pogriješili i jedni i drugi i da su obje tužbe opravdane”, upitao se Nikolić poslije razgovora sa predsjednikom Hrvatske Ivom Josipovićem.

Nikolić je istakao da i on i njegov hrvatski kolega daju punu podršku vladama u rješavanju otvorenih pitanja, unapređenju bilateralne i ekonomske saradnje, ističući da je Srbiji stalo do otopljavanja odnosa prije svega zbog srpske manjine

u Hrvatskoj.

“Znate, kod nas u Srbiji, a vjerovatno i u Hrvatskoj, kad se dvojica komšija oko međe posvađaju i tuže jedan drugoga, oni čak prestaju da govore.

I nikad ne možete reći da su dobri prijatelji oni koji idu na sud. Dobri prijatelji sporove rješavaju bez suda. Srbija želi mir i prijateljstvo sa svim državama u svijetu a posebno sa prvim komšijom. Kod nas se komšiji pije voda za zdravlje”, rekao je predsjednik Srbije.

Nikolić je kao najveće probleme u odnosima dvije zemlje naveo prije svega nemogućnost uživanja prava na upotrebu srpskog jezika i pisma, česte slučajeve ugrožavanja bezbjednosti, a u udžbenicima tretiranje Srba kao okupatora i četnika. “Želimo otvoreni i konstruktivni dijalog. Uvjeren sam da smo napravili iskorak ka poboljšanju odnosa Srbije i Hrvatske”, poručio je Nikolić i dodao da je potrebno definisati vremenski okvir za rješavanje otvorenih pitanja i da međudržavne komisije i radne grupe koje rade na konkretnim pitanjima treba ubrzano da nastave posao. ● joSipović: ozbiljaN Napredak U SaradNji Hrvatski predsjednik je istakao da je najvažnije da se riješi pitanje nestalih.

“To je vrhunski problem, moralni i pravni”, rekao je Josipović, navodeći da je rješavanje tog pitanja pretpostavka konačnog i punog sređivanja odnosa dvije države.

Josipović je precizirao da Hrvatska traži 1.689 osoba, 953 nestalih u peri-

logu svi otvoreni problemi riješe u interesu građana Srbije i Hrvatske. U taj dijalog ćemo uložiti maksimalne napore i to očekujemo i od hrvatske strane”, uzvratio je predsjednik Srbije. ● joSipović citirao ĐiNĐića pred SrpSkim poSlaNicima

odu 1991. i 1992. godine, pretežno Hrvata, i 736 nestalih 1995. godine, pretežno Srba, i dodao da se podaci o nestalima mogu naći i iz izvora u Srbiji i ponovio da je to pitanje suštinsko.

Konstatovao je da su dvije vlade zastale kod rješavanja pitanja granica, pomenuvši da ukoliko taj problem ne bude mogao da se riješi, treba koristiti iskustvo koje je Hrvatska imala sa Slovenijom.

Predsjednik Josipović je, sve u svemu, zadovoljan ishodom razgovora: “Koncentrisali smo se na to kako svaka od strana gleda na međusobne probleme i ono što je važno bili smo potpuno otvoreni. Drago mi je da, osim što smo se ‘izjadali’ jedan drugome na ono što tišti svaku od naših država, da možemo konstantovati da je napravljen ozbiljan napredak

u određenim segmentima i to je nešto što se premalo ističe i a mislim da treba istaći jer je to znak optimizma, znak da i Srbija i Hrvatska mogu zajedno puno bolje. Život ide ispred politike, jer su naši privrednici, naši naučnici, naši umjetnici, sportisti na nivou saradnje koji je i viši od političke.

I oni nam šalju poruke da naše dvije zemlje mogu i više i bolje”.

Saglasan sa ovim riječima Iva Josipovića bio je i Tomislav Nikolić.

“Zatvaramo čelična vrata svoje prošlosti, svoje ružne prošlosti, iz lijepe prošlosti izvlačimo ono što je zajedničko. Mislim da će to biti zajednički nastup na trećem tržištu. Industrije su nam kompatibilne, a ne mogu same da urade ono što su nekada radile zajedno. Mi želimo da se u otvorenom i konstruktivnom dija-

Predsjednik Hrvatske obratio se juče i srpskim poslanicima, poručivši da dvije države moraju da, u ime bolje budućnosti, obnove međusobno povjerenje i zatvore istorijske stranice sukoba. Josipović je istakao da je i činjenica da je prvi predsjednik Hrvatske koji govori pred Skupštinom Srbije dokaz da su dvije države došle do tačke političkog sazrijevanja i da su spremne da zatvore stranice sukoba i otvore eru prijateljstva.

“Stalno se vraćajući na otvorena pitanja, bez da ih zatvaramo, gubimo osjećaj za realnost”, upozorio je Josipović, poručujući da je, uz sve poštovanje prema prošlosti, obostrana obaveza dvije države jeste da se bave današnjicom i budućnošću svojih građana. Josipović je naglasio važnost uspostavljanja međusobnog povjerenja i saradnje i citirao riječi pokojnog premijera Srbije Zorana Đinđića da “život ne može da čeka”.

“Kada sam bio mlad, vozom se od Beograda do Zagreba putovalo četiri sata, a danas je potrebno sedam sati.

Ta razdaljina se u Evropi prolazi za sat i po. Izgubili smo dvije generacije napretka i sada to moramo nadoknaditi”, poručio je Josipović.

Obraćanju predsjednika Josipovića u Skupštini Srbije nijesu prisustvovali članovi poslaničkog kluba DSS.

Globus 17

ČETVRTAK, 17. 10. 2013.

POSTIGNUT DOGOVOR O BUDŽETU SAD

Svijet izbjegao finansijski krah U “pet do 12” američki političari postigli kompromis o privremenom budžetu, čime je izbjegnut bankrot Amerike, ali i čitave planete

V

AŠINGTON - Lideri demokrata i republikanaca u američkom Senatu saopštili su sinoć da su postigli dogovor o privremenom budžetu i produženju limita za zaduživanje. Prema tom dogovoru, sredstva za finansiranje federalne vlade bila bi produžena do 15. januara, dok bi limit za zaduživanje važio do 7. februara, dok bi narednih nekoliko mjeseci bili iskorišćeni za konačan dogovor. Bez ovog dogovora, postignutog u posljednji čas, SAD bi prvi put u svojoj istoriji ostale bez gotovine i ne bi bile u stanju da plate prispjele obaveze, pošto bi američki javni dug dostigao 16,7 hiljada milijardi dolara, čime bi bila dostignuta granica do koje se može pozajmljivati novac za plaćanje računa, takozvani plafon duga.

Prema proceduri, o predočenom dogovoru trebalo bi prvo da se izjasni Senat, u kome demokrate imaju većinu, a onda i Predstavnički dom, u kome su većina republikanci.

Neformalni vođa konzervativaca u Senatu Ted Kruz iz Teksasa odmah nakon što je objavljena vijest o dogovoru izjasnio se protiv njega,

ali je rekao da neće iskoristiti pravo da opstrukcijom izazove da se za predlog ne glasa do ponoći, sinoć po američkom vremenu, kada je i istekao rok za produženje limita za zaduživanje. Prvi čovjek demokrata u Senatu Hari Rid rekao je, objavljujući dogovor, da je “vrijeme za pomirenje” i da se na taj način šalje poru-

ka Amerikancima i građanima cijelog svijeta da SAD ispunjavaju svoje obaveze. Međutim, još uvijek je nepoznato kako će o novom predlogu da se izjasni Predstavnički dom u kome postoji snažno konzervativno krilo Republikanske partije, blisko Pokretu čajanka. Oni u utorak veče nijesu podržali kompromisni predlog, koji je predložila njihova partija, ocjenjujući da se previše popušta američkom predsjedniku Baraku Obami. Ipak, sada postoji uvjerenje da bi većina mogla da glasa za nove mjere ukoliko ih usvoji Senat, pošto bi u tom slučaju cjelokupna odgovornost eventualnog neusvajanja pala samo na republikance.

Prije postizanja sporazuma list Vašington post je objavio da vođstvo republikanaca nije uspjelo da ubijedi konzervativne partijske kolege da po-

drže koliko-toliko kompromisni predlog, koji bi nakon toga bio upućen Senatu u kome demokrate imaju većinu.

“Gotovi smo za večeras”, kratko je za vašingtonski dnevnik izjavio republikanski kongresmen iz Kalifornije Kevin Mekarti. Prethodno su uticajne konzervativne grupe “FridomVorks” i “Heritejdž Ekšn” pozvale republikanske kongresmene da ne podrže bilo kakav kompromis sa demokratama i sa Obamom i da dozvole da se SAD prvi put u svojoj istoriji približe bankrotu i nemogućosti da servisiraju spoljni dug.

U slučaju da do dogovora nije došlo, država bi prvi put u svojoj istoriji ostala bez gotovine i ne bi bila u stanju da plaća prispjele obaveze, pošto bi tada američki javni dug dostigao 16,7 hiljada milijardi dolara odnosno dosegnuo bi crvenu liniju

zaduživanja ili tzv. plafon duga. Ekonomisti su upozoravali da bi u slučaju neusvajanja produženja limita za zaduživanje vlade došlo do katastrofalnih posljedica, ne samo po američku, već i po cjelokupnu svjetsku ekonomiju. Porasle bi kamatne stope kod datih zajmova, smanjila bi se vrijednost akcija na berzi, porasla bi nezaposlenost i vjerovatno bi došlo do nove, do sada, možda i najteže recesije do sada. Bila bi ugrožena, ako ne i u potpunosti onemogućena isplata svih vrsta socijalnih i zdravstvenih pomoći američkim građanima, plata pripadnicima vojske, sredstava za povraćaj poreza, kao i isplata novca onima koji su ga uložili u hartije od vrijednosti u vlasništvu SAD. Kongres je do sada, od 1960. godine, 78 puta davao saglasnost na produženje limita za zaduživanje.

Stečajni upravnik stečajnog dužnika IGM "Opeka" doo u stečaju iz Berana, St. br. 10/09, saglasno čl. 80 zakona o insolventnosti privrednih društava oglašava

DVADESETO JAVNO NADMETANJE ZA PRODAJU CJELOKUPNE IMOVINE STEČAJNOG DUŽNIKA

IRAK

Pola miliona mrtvih od početka invazije 2003. godine BAGDAD - Prema podacima najnovije studije, zasnovane na 2.000 istraživanja na deset lokacija u Iraku, u toj zemlji je blizu 500.000 ljudi izgubilo život tokom ratnih sukoba koji su započeli invazijom SAD 2003. godine. Istraživači iz SAD, Kanade i Iraka su u saradnji sa iračkim ministarstvom zdravlja u podatke uklju-

čili i smrtne slučajeve koji nijesu bili nasilni, ali su se mogli izbjeći i povezali ih s invazijom i kasnijom pobunom i neredima koji traju i dan-danas. U studiji, objavljenoj u SAD, navedeno je da je oko 70 odsto smrtnih slučajeva u Iraku u periodu od 2003. do 2011. bilo nasilne prirode, uzrokovane oružanom vatrom, automobil-

skim i drugim eksplozijama, objavila je Raša tudej. Koalicione snage su, prema tom istraživanju, odgovorne za 35 odsto tih nasilnih smrti, dok su pobunjenici krivi za 32 odsto. Uzroci preostalih smrtnih slučajeva su ili nepoznati (21 odsto) ili su ih uzrokovali kriminalci (11 odsto) ili iračke vladine snage (jedan odsto).

Predmet prodaje su: Građevinski objekti sa pripadajućom opremom i infrastrukturom na zemljištu površine 49.767 m², a sastoje se od: upravne zgrade površine 176m², portirnica površine 22m², restoran površine 88m², magacin za ulje površine 88m², magacin rezervnih djelova površine 309m², objekat garderobe 93m², natkriveno skladište 570m² i trafostanica. Kamatsu bager gusjeničar model PC 350 NLC-8 , godina proizvodnje 2007,Šljunak 7. 524m³ Imovina se može razgledati svakog radnog dana u vremenu od 9-14h.

Početna cijena za prodaju cjelokupne imovine dužnika IGM „Opeke“ u stečaju u Beranama je 145.000,00 € Postupak javne licitacije obaviće se dana 15.11.2013. u 13 časova u kancelariji u upravnoj zgradi Opeke na Rudešu.

Pravo na licitaciju imaju sva pravna I fizička lica iz zemlje I inostranstva koja uplate depozit na stečajni račun dužnika: 510-30665-98 u iznosu od 10% od počente vrijednosti imovine.

Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača donijeće stečajni upravnik u roku od tri dana.

Izabrani kupac je dužan zaključiti kupoprodajni ugovor i uplatiti kupoprodajnu cijenu u roku od 8 (osam) dana od dana sklapanja i ovjere ugovora .

Ukoliko ne izvrši uplatu u ovom roku, kupac gubi pravo na povraćaj depozita a Ugovor će se smatrati raskinutim. Imovina se prodaje u viđenom stanju bez prava na reklamaciju. Troškove zaključenja ugovora i prenosa prava svojine plaća kupac.

Ponuđačima koji ne budu izabrani depozit će se vratiti u roku od 3 (tri) dana.

Sve ostale informacije se mogu dobiti kod stečajnog upravnika na telefon 067 301 881.

18 Kultura

ČETVRTAK, 17. 10. 2013.

SIMPOZIJUM

Kultura bivše Jugoslavije u Beču Kulturna politika nekadašnje države, tema međunarodnog skupa u Austriji

IZLOŽBA U DVORCU

Kule u vazduhu Izložba “Kule u vazduhu” britanskih umjetnika Karolajn Keri i Džima Veba biće otvorena večeras sa početkom u 19 časova u Perjaničkom domu i Dvorcu Petrovića. Izložba se sastoji iz dva dijela: slika na papiru i platnu umjetnice Karolajn Keri u Dvorcu Petrovića i instalacije Karolajn Keri i Džima Veba sa upotrebom lasera i oslikanog pleksiglasa. Karolajn Keri i Džim Veb udružili su snage kako bi napravli instalaciju koja kombinuje tradicionalni medij slikarstva sa laserskom svjetlošću.

Oni stvaraju svijet svjetlosti i boja koji će simulirati u Per-

janičkom domu jezero i vodopad tamnoplave boje s kojima publika može komunicirati, uranjajući u talase laserskog svijetla.

Izložba je nastala kao plod saradnje londonske neprofitne galerije “Studio 106 Art Gallery” i Centra savremene umjetnosti Crne Gore.

Izložbu će otvoriti Lindon Rednedž, zamjenik ambasadora Velike Britanije u Crnoj Gori. Postavka se može pogledati narednih 15 dana, a biće upriličene kreativne radionice sa djecom i studentima kao i razgovor sa Karolajn Keri i Džimom Vebom u okviru ciklusa “Artist talk”.

Filip J. Jovović, advokat iz Podgorice, u svojstvu ovlašćenog lica za postupak vansudske prodaje nepokretnosti, u predmetu vansudske prodaje, radi namirenja potraživanja hipotekarnog povjerioca „Crnogorske komercijalne banke“ AD Podgorica, po osnovu Ugovora o kreditu br. 950-87-12 od 27.07.2007.godine, koji ugovor je obezbijeđen hipotekom, uspostavljenom na osnovu Ugovora o hipoteci Ov.br. 1423/2/07 od 08.08.2007.godine, shodno odredbama člana 45, u vezi člana 201 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, vrši

DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Kreditnom dužniku ,,MONTENEGRO OZIRIS'' DOO Kolašin, sa poslednjom poznatom adresom Ul. Junaka Mojkovačke bitke br. 11, Obavještenja o početku namirenja potraživanja vansudskom prodajom nepokretnosti upisanih u listu nepokretnosti br.

954 KO Kolašin, označenih kao katastarska parcela br. 184/7, po kulturi dvorište, površine 155 m2, katastarska parcela br.

184/7, po kulturi objekat u izgradnji, br. zgrade 1, površine 134 m2, katastarska parcela br. 184/7, po kulturi poslovni prostor ugostiteljstva, PD4, P1, br. zgrade 1, površine 117m2, katastarska parcela br. 184/7, po kulturi poslovni prostor ugostiteljstva, PD5, P2, br. zgrade 1, površine 117m2, katastarska parcela br.

184/7, po kulturi poslovni prostor ugostiteljstva, PD6, PN, br. zgrade 1, površine 117m2, svojina Popović Milisava, u obimu 1/1.

Poziva se kreditni dužnik da se, u roku od 3 dana po predmetnoj objavi obrati Filipu J. Jovoviću, advokatu iz Podgorice, ovlašćenom licu za postupak vansudske prodaje nepokretnosti, na adresu: ,,Advokatska kancelarija Filip J. Jovović'' Ul. Serdara Jola Piletića br. 7, Podgorica, kako bi se istom uručilo naprijed pomenuto Obavještenje o početku namirenja, a imajući u vidu da mu se isto nije moglo uručiti na zvaničnoj adresi, registrovanoj u CRPS. Upozorava se kreditni dužnik ,,MONTENEGRO OZIRIS'' DOO Kolašin, da, ukoliko se, u ostavljenom roku, ne obrati ovlašćenom licu za postupak vansudske prodaje, smatraće se da mu je ovim objavljivanjem uredno izvršena dostava Obavještenja o početku namirenja, te da će, eventualne, negativne posledice ovakve dostave snositi imenovani.

Ovo objavljivanje izvršiće se u dva uzastopna broja jednog dnevnog štampanog medija koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore i ,,Službenom listu CG'' i predmetno Obavještenje o početku namirenja, smatraće se da je uredno dostavljeno kreditnom dužniku, danom poslednjeg objavljivanja.

Međunarodni interdisciplinarni simpozijum “Kultura Titove Jugoslavije 1945-1980” počinje sjutra u Beču i traje do 20. otkobra, a okupiće stručnjake iz desetak zemalja. Oni će razmotriti različite aspekte kulturne politike bivše Jugoslavije, posebno u svijetlu uticaja koji je imao njen doživotni predsjednik Josip Broz Tito. Najavljeni su učesnici iz Austrijske akademije nauka u Beču, univerziteta u Gracu, Hamburgu, Notingemu, Beogradu, Novom Sadu, Prištini, Zagrebu, Ljubljani i Mariboru, kao i iz Muzeja istorije Jugoslavije u Beogradu.

Organizatori tog naučnog skupa su Institut za istoriju umjetnosti i muzikologiju Austrijske akademije nauka u Beču, Don Juan Archiv Wien i Konservatorium Wien, prema konceptu Tatjane Marković i Stefana Schmidla.

Schmidl će i otvoriti skup osvrtom na Titove lične umjetničke preferencije, dok će Ana Panić iz MIJ govoriti o umjetničkoj kolekciji Josipa Broza Tita. Branko Tošović sa Univerziteta u Gracu govoriće o nobelovcu Ivi Andriću u Titovoj Jugoslaviji. Poseban panel posvećen je muzici i estetici u bivšoj Jugoslaviji u vrijeme vladavine Josipa Broza Tita.

Milan Milojković iz Novog Sada govoriće o socijalističkoj estetici i srpskoj simfonijskoj muzici, Leon Stefanija iz Ljubljane o muzici za vrijeme i poslije Tita, sa posebnim osvrtom na Slo-

Radovi Đorđija Boljevića u Paviljonu veniju od 1945. godine, a Stefan Schmidl imaće izlaganje na temu “Teritorija i istorija: Imaginacije Jugoslavije u simfonijama Blaža Arniča i Marjana Kozine”.

Učesnici će imati priliku i da čuju muziku jugoslovenskih kompozitora iz perioda od 1928. do 1990. godine, a kamerni koncert snimaće bečki Fonogramarhiv. Uvodno izlaganje 19. oktobra održaće Karl Kaser iz Graca, koji će se osvrnuti na kulturnu politiku Titove Jugoslavije.

Posebno će biti riječi i o Radio Beogradu u SFRJ - političkoj kontroli i deregulaciji (Jelena Arnautović), kao i o Operi u Beogradu i jugoslovenskoj kulturnoj politici (Tatjana Marković).

Izložba slika i crteža Đorđija Bata Boljevića biće otvorena u Umjetničkom paviljonu, u subotu 19. oktobra sa početkom u 20 sati.

“Sklon monumentalnom, snažnom, energičnom i ekspresivnom likovnom iskazu, u figuraciji pronalazi izraz i polazište za kontemplativno poigravanje sa neiscrpnim egzistencijalnim preispitivanjima, intelektualnim sagledavanjima i emotivnim otkrivanjima”, zapisala je o njegovom stvaralaštvu Mirela Čormaković. Boljević je diplomirao 1996. godine nа Fakultetu likovnih umjetnosti nа Cetinju na odsjeku za grafiku, u klasi profesorke Anke Burić. Član je Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore od 1997. godine.

GEOPOETIKA

Novi Barns, Pamuk i Beket

Izdavačka kuća Geopoetika za predstojeći beogradski sajam knjiga najavila je roman “Tiha kuća” Orhana Pamuka, najnovije djelo Džulijana Barnsa “Nivoi života”, kao i sabranu prozu Samjuela Beketa.

“Tiha Kuća” je Pamukov drugi roman, ali je u ovom slučaju riječ o prevodu revidiranog turskog izdanja iz 2012. godine.

Nakon velikog uspjeha sa nagrađivanom knjigom “Ovo liči na kraj”, pred srpskim čitaocima je još jed-

no djelo Džulijana Barnsa. U pitanju je njegov novi roman “Nivoi života”. Geopoetika predstavlja i kritičko izdanje “Sabrane kratke proze 1929 – 1989” Samjela Beketa, u kojem je čuveni stručnjak S. E. Gontarski napisao i poseban Predgovor srpskom izdanju. Biće objavljen i roman “Kuća od zemlje” američke folk ikone Vudija Gatrija, koji je tek nedavno pronađen i objavljen u SAD i objavljen kao prva knjiga izdavačke kuće Džonija Depa. Tu su

još i istorijski roman “Beogradski Druzi” Rebija Džabira, koji je tom piscu prošle godine donio arapskog Bukera (IPAF).

Roman govori o čovjeku čiji se život okreće naglavačke surovom igrom sudbine, a radnja počinje 1860. godine u Bejrutu, u Libanu, neposredno nakon građanskog rata, a prati dvanaest godina njegovog zatočeništva i neizrecive patnje koju je doživio u Beogradu i drugim djelovima Balkana.

CENZURA U NOVOM SADU

Zabrana studentske izložbe Izložba radova studenata master studija Akademije umjetnosti u Novom Sadu umjesto da u utorak uveče bude otvorena, iz protesta je zatvorena, jer je Kulturni centar Novog Sada zahtijevao da jedan od radova bude uklonjen iz postavke.

Izložba je trebalo da bude postavljena u prostoru Tribine mladih u Kulturnom centru i da traje do 1. novembra.

Kako su na Tviteru napisali posjetioci izložbe, rad koji je zabranjen prikazuje ljudsku figuru bez lica na raspeću, koja u rukama drži novčanice.

Posjetioci su na Tviteru napisali da je rad “cenzurisan u konsultaciji sa crkvom”. Na konstatacije posjetilaca izložbe reagovao je i direktor Kulturnog centra Andrej Fajgelj, koji je na svom Tviter nalogu napisao da “postoji razlika između cenzure i uređivanja”.

Andrej Fajgelj došao je na čelo Kulturnog centra u oktobru 2012. godine, pošto je tadašnja nova grad-

ska vlast, predvođena Srpskom naprednom strankom, smijenila književnika Lasla Blaškovića, jer je natpis na toj instituciji bio istaknut samo na latinici.

Obrazloženje za smjenu je bilo da je Blašković na taj način prekršio Ustav Srbije, Zakon o službenoj upotrebi jezika i pisama, Statut grada i Statut Kulturnog centra.

Kultura 19

ČETVRTAK, 17. 10. 2013.

AUKCIJA U KRISTIJU

Rotkovi milioni Slika ovog umjetnika, nastala prije više od 50 godina, može da dostigne cijenu i do 35 miliona dolara. Jarko narandžasto-žuta i bijela slika, rad slikara Marka Rotka, mogla bi na aukciji u Njujorku da dostigne cijenu i do 35 miliona dolara. Iz aukcijske kuće “Kristi” saopšteno je da će slika “Untitled (No. 11)” biti jedna od mnogih koje će se naći na aukciji poslijeratne i savremene umjetnosti 12. novembra.

Rotkovo ulje na platnu, nastalo 1957. godine, dimenzija je 2x1,7 metara, a očekuje se da će dostići cijenu između 25 miliona i 35 miliona dolara. Prošlog maja “Kristi” je prodao Rotkovu sliku “Orange, Red, Yellow” za 86,8 miliona do-

lara, što je rekorda cijena za djelo savremene prodato na aukciji.

Jedan od najpoznatijih predstavnika ekspresionizma u Americi potiče iz Dvinska u Rusiji. Sa svojom porodicom je 1913. godine emigrirao u Portland, u državi Oregon. Studirao je Humanističke nauke na Univerzitetu Jejl. Od 1925. godine živi u Njujorku, a iste godine je kratko vrijeme studirao kod Maksa Vebera. Prvu samostalnu izložbu imao je u portlandskom Muzeju umjetnosti 1933. godine. Neko vrijeme radio je slike pod uticajem Miltona i Matisa , sa pojednostavljenim kompozicijama i ravnim plohama boje. Godine 1970. izvršio je samoubistvo u svom ateljeu u Njujorku.

● FoTo priča

PRIZNANJE

Elenor Katon dobitnik Bukera Novozelandska književnica, najmlađi laureat u istoriji, nagrađena je za obimni roman “The Luminares” Priredila: Nataša Bućković

D

vadesetosmogodišnja književnica dobila je prestižno književno priznanje za roman koji na 832 stranice opisuje dešavanja na Novom Zelandu tokom 19. vijeka, u vrijeme Zlatne groznice. Time je Elenor Katon postala najmlađi laureat u 45 godina dugoj istoriji Bukerove nagrade. Katon je ujedno i tek drugi dobitnik ove ugledne nagrade sa Novog Zelanda. Dobitnicu očekuje novčani iznos 50.000 funti, ali i gotovo zagarantovana rekordna prodaja romana širom svijeta.

Predsjednik žirija Robert Mekfarlejn opisao je drugi roman Katonove kao divan i vrlo inteligentan i istakao da će čitaoci morati veoma da se potrude oko ovog djela koje je obimom postalo najduži roman ikada nagrađen ovom uglednom književnom nagradom. “’The Luminaries’ je fantastičan roman: strašan u svojoj strukturnoj složenosti, stilom pripovijedanja neodoljivo privlači čitaoca i magičan je u prikazu svijeta zlata i pohlepe”, rekao je on.

Roman prati pustolovine Voltrera Mudija koji pokušava da se obogati u potrazi za zlatom na Novom Zelandu 1866. godine. “The Luminaries” počinje s dvanaestoricom muškaraca okupljenih u hotelu i putnikom koji slučajno uleti među njih, a zaplet kulminira oko nestalog bogataša, mrtvog pustinjaka, gomile zlata, pretučene prostitutke, seksa, opijuma, sudskih procesa i tajni. Kroz roman se izmjenjuje nekoliko pripovjedača, pa tako čitalac postupno otkriva šta se dogodilo u gradiću Hokitiki na novozelandskom Južnom ostrvu. “Čitajući knjigu katkada vam se čini da ste se u njoj izgubili, bojite se da će vas progutati, ali onda shvatite da je riječ o pomno strukturira-

nom djelu”, rekao je Mekfarlejn. Žiri je zadivila autorkina tehnika, ali ih je potpuno osvojila njena “nevjerojatna narativna vještina”.

“Roman “The Luminaries” je roman s dušom”, dodao je Mekfarlejn.

“Likovi su se našli na Novom Zelandu da se obogate - a jedino što ih ometa je ljubav”.

Osim same knjige, žiri je impresionirala i mladost autorke koja je ovu knjigu počela da piše s 25 godina.

“Njena je zrelost očigledna u svakoj rečenici, u ritmu i uravnoteženosti. To je roman nevjerovatne kontrole”, rekao je Mekfarlejn.

Elenor Katon je istakla da je vrlo zahvalna svom izdavaču jer joj je dao slobodu da istražuje temu bez pritiska da to mora da bude komecijalni roman.

“Ono što je zanimljivo kod pisanja romana je činjenica da nikad ne znate kuda će vas odvesti dok ga ne završite. Kada sam bila blizu kraja imala sam utisak da će se pisanje odužiti. Tek kada sam dobila dokaz u vidu štampane knjige mogla sam da odahnem”, kazala je autorka.

Ovogodišnju dodjelu Bukerove nagrade obilježili su nevjerojatno velik broj prijava - čak 151 autor iz

cijeloga svijeta, ali i raznovrsnost žanrova i tema. Uz Eleonor Katon u užem izboru bili su Džim Krejs sa romanom “Žetva” koji je ujedno bio i najveći favorit ove godine.

On je zajedno sa piscem Kolm Toibinom i ranije bio među finalistima za ovo ugledno književno priznanje. U užem izboru bila je i kanadska spisateljica i zen-budistička sveštenica Rut Ozeki sa romanom “Priča za sada”, te američki pisac indijskog porijekla Džump Lahiriji s romanom “Niska zemlja” i autorka Novajolet Bulavajo, rođena u Zimbabveu, s romanom “Potrebna su nam nova imena”.

“Lista je bila veoma raznolika, možda najraznovrsnija u istoriji nagrade sa divnim varijacijama u vidu geografije, forme, dužine i teme”, saopštio je žiri.

Bukerova nagrada ustanovljena je 1969. i do ove godine dodjeljivana je za djelo objavljeno na engleskom jeziku u Velikoj Britaniji, Irskoj i Komonveltu. Kako su organizatori nagrade ranije najavili, od naredne godine će biti izmijenjena pravila, pa će svi pisci sa engleskog govornog područja moći da konkurišu za prestižno književno prizanje. To znači da će i američki pisci biti u izboru za nagradu, što je naišlo na veliko negodovanje književnika sa ostrva. Osnovno pravilo da knjige moraju biti objavljene u Engleskoj i dalje ostaje.

Katonovoj je nagradu uručila supruga princa Čarlsa, Kamila, vojvotkinja od Kornvela, na večeri u Gildholu.

Prošle godine ovo ugledno priznanje pripalo je britanskoj književnici Hilari Mantel, koja je istu nagradu dobila i 2009. godine.

Koenovi u Londonu Braća Koen, Džoel i Itan, prisustvovali su projekciji svog filma “Inside Llewyn Davis” na Londonskom filmskom festivalu. Film je premijerno prikazan

na Kanskom filmskom festivalu gdje je dobio Gran pri žirija. U filmu o jednoj nedjelji u životu kantri pjevača igraju osakr Ajzak, Keri Maligan i Džastin Timberlejk.

Stečajni upravnik stečajnog dužnika „KONTINENTAL M“ d.o.o u stečaju iz Podgorice St.br.215/11, saglasno čl.134 i 135 Zakona o stečaju (Sl.list Crne Gore br.01/11) oglašava:

PETO JAVNO NADMETANJE ZA PRODAJU IMOVINE STEČAJNOG DUŽNIKA 1.Prodaje se imovina stečajnog dužnika iz LN 561,KO Rogami,br. parcele 985,potez Doljani, ukupne površine od 5.826 m2, po strukturi šume i neplodno zemljište.Na predmetnom lokalitetu se nalaze dva objekta i to: Stambeni objekat površine 180m2-nije uknjižen u katastarskim knjigama Poslovni objekat ( hangar ) u izgradnji površine 288m2-nije uknjižen u karastarskim knjigama Početna cijena cjelokupne imovine stečajnog dužnika iznosi 84.302,30€.

Prodaja nepokretnosti vrši se dostavljanjem zatvorenih pisanih ponuda Privrednom sudu u Podgorici, ul. IV proleterske br.2.

Na zatvorenoj koverti treba da stoji naznaka: St.br.215/11 PONUDA ZA KUPOVINU NEPOKRETNOSTI “KONTINENTAL M“ d.o.o u stečaju –NE OTVARAJ. Ponude se dostavljaju do 15.11.2013.godine do 15 časova, a otvaranje ponuda će se izvršiti dana 18.11.2013 godine u 12 časova u Privrednom sudu u podgorici, kancelarija br.30.

Pravo na dostavu ponude imaju sva pravna i fizička lica iz zemlje i inostranstva koja uplate depozit na stečajni račun prodavca 550-12846-54 u iznosu od 5% od početne cijene nepokretnosti.

Status kupca stiče ponuđač koji ponudi najveću cijenu, a koja nije niža od početne, a uplaćeni depozit se uračunava u kupovnu cijenu, dok se ostalim ponuđačima vraća najkasnije u roku od tri dana od dana otvaranja ponuda.

Izabrani kupac je dužan zaključiti kupoprodajni ugovor i uplatiti kupoprodajnu cijenu u roku od osam (8) dana od dana otvaranja ponuda. Ukoliko ne izvrši uplatu u ovom roku, gubi pravo na povraćaj depozita.

Troskove zaključenja ugovora i prenosa prava svojine plaća kupac.

Nepokretnosti se prodaju u viđenom stanju bez prava na reklamaciju.

Javno prikupljanje ponuda se smatra uspjelim ako se na oglas javi bar jedan (1) kupac.

Sve informacije mogu se dobiti na telefon 069-321-475.

STEČAJNI UPRAVNIK

20 Reportaže

ČETVRTAK, 17. 10. 2013.

Reportaže 21

ČETVRTAK, 17. 10. 2013.

Znamenje koje mami poglede prolaznika

Bijelo Polje

Grb FNR Jugoslavije na zgradi pošte u gradu pod Obrovom odolijeva zubu vremena Beća Čoković

I

ako su simboli bivše Jugoslavije odavno prešli u zaborav, grb FNRJ na zgradi bjelopoljske pošte u centru grada, još prkosi vremenu.

Građani su uveliko navikli na grb, a stariji se sa dubokim poštovanjem odnose prema tom znamenju, po kojem je grad pod Obrovom bio i ostao sinonim multietničkog sklada i tolerancije, koji datiraju iz blistave a ne tako davne prošlosti.

Direktor centra Pošta Bijelo Polje Muhedin Spahić kaže da je grb postavljen vjerovatno 1954. godine kada je dograđen sprat na objektu.

“U Pošti radim od 1983. godine i od kolega koji su radili ovdje prije mene saznao sam da je grb postavljen prilikom dogradnje objekta. Prema tom simbolu uvijek smo se odnosili sa dužnim poštovanjem te je prije dvije godine, prilikom izrade fasade na Pošti uz saglasnost rukovodstva, moler Fadil Beganović osvježio i grb. Tako je nastavio da u novom ruhu mami poglede prolaznika. S obzirom na to da je opstao više od šest decenija, grb je postao sastavni dio istorije grada, i to one svijetle”, kazao je Spahić. Na zgradi bjelopoljske Pošte dominira grb FNRJ od 29. novembra 1943. godine sa pet baklji koje predstavljaju bratstvo i jedinstvo konstitutivnih naroda Srba, Hrvata, Slovenaca, Makedonaca i Crnogoraca. Još u toku narodnooslobodilačke borbe krajem novembra 1943. godine u vrijeme Drugog zasijedanja AVNOJ-a, kada su postavljeni temelji novog jugoslovenskog društva, nastao je grb socijalističke Jugoslavije zajedničkim radom umjetnika Đordja Andrejevića Kuna i Antuna Augustinčića prilikom ukrašavanja sale Doma kulture u Jajcu.

Po odluci Predsjedništva AVNOJ-

a Augustinčić je nešto ranije izradio budući grb u drvorezu sa pet buktinja kao osnovnim elementima, koje su predstavljale pet naroda Jugoslavije, a po ranijoj odluci unijet je u grb i datum zasijedanja 29. novembar 1943. godine.

Kun je načinio nacrt grba sa žitom, koji je potom dopunjen sa pet baklji.

Datum 29. novembar 1943. godine dodat je na grb nakon zasijedanja AVNOJ-a, a grb je, u nešto izmijenjenom obliku, zvanično usvojen tek Ustavom FNRJ 1946. Interesantno je da se na novom državnom grbu proglašenom 1946. godine nalazio plamen od pet buktinja-simbolom bratstva i jedinstva pet navedenih konstitutivnih naroda. Šesta buktinja, koja je predstavljala muslimane, ili pak šest jugoslovenskih republika, pridružena je plamenu dvije decenije kasnije. Iz Opštinskog Udruženja SUBNOR-a ističu da su prije više od 20 godina, kada se raspala SFRJ, pokretane inicijative da se grb ukloni sa zgrade Pošte,” ali da je na sreću svih generacija opstao”.

● NA POŠTI U BERANAMA

STAJAO ISTI GRB ALI JE UKLONJEN

Novu zgradu Pošte u Bijelom Polju, s grbom, svečano je otvorio 2. janua-

ra 1956. godine Maksim Vuković otac poznatog novinara Slobodana Vukovića, koji je tada bio direktor Pošta, telegrafa i telefona Crne Gore. Vuković je bio direktor od 1951. do 1961. i u tom periodu izgrađene su u gotovo svim

crnogorskim gradovima, na najljepšim lokacijama, nove pošte. Tipizirane su iste, u Beranama, Pljevljima, Kotoru (Škaljarima) i Bijelom Polju, gdje je kasnije dograđen još jedan sprat.

Građene su uglavnom iz sredstava Fe-

deracije. Državni grb se nalazio i na pošti u Beranama, ali je uklonjen, vjerovatno 90-ih i prema saznanjima nalazi se u prostorijama beranske pošte.

To je grb FNRJ, s pet buktinja, isti kao na bjelopoljskoj Pošti.

Regata

Barcolana održana 45. put Više od dvije hiljade jahti iz cijelog svijeta okupilo se protekle sedmice na regati Barcolana. To je najveći godišnji događaj u Trstu.

Sve je počelo kao neformalna trka 51 lokalnog stanovnika 1969. godine, kako bi se obilježio kraj sezone jedrenja. I 45 godina kasnije regata Barcolana privlači hiljade takmičara iz cijelog svijeta, a obala vrvi od brodova.

Stotine hiljada ljudi okuplja se tokom najvećeg godišnjeg događaja u Trstu, uživajući u sedam dana morskih trka, kopnenim dešavanjima i noćnim jedrenjima.

Radi se o najvećem okupljanju ove vrste u čitavom Mediteranu, što zaliv pretvara u nezvaničnu evropsku prijestonicu jedrenja.

Trka tradicionalno počinje

ispod svjetionika Victory, izgrađenog 1927. godine, kako bi osvijetlio zaliv i služio kao spomenik poginulima u Prvom svjetskom ratu.

U trkama mogu učestvovati svi, od amatera do jedriličara svjetskog glasa.

Tu je i poseban događaj, Kralj vjetra, u kojem učestvuju osobe sa invaliditetom u posebno prilagođenim brodovima.

22 Zabava

ČETVRTAK, 17. 10. 2013.

CINEPLEXX

Na repertoaru tri nova filma

“Trka života” (Rush) predstavlja spektakularnu ekranizaciju nemilosrdnog rivalstva između vozača formule Džejmsa Hanta i Nikija Laude. Smješten u seksi i glamurozno zlatno doba Formule 1, ovaj film predstavlja nevjerovatnu priču o rivalstvu zgodnog engleskog plejboja Hanta i austrijskog perfekcioniste Laude. Film nas vodi i u privatne živote i zakulisna događanja na trkama. Prvenstveno prikazuje dva vozača, koji se dovode do granica fizičke i psihičke izdržljivosti u trci u kojoj nema prečice do pobjede i u kojoj jedna greška znači smrt.

“VHS 2” je film u kom dvojica detektiva u potrazi za nestalim studentnom provaljuju u napuštenu kuću, gdje nala-

ze kolekciju VHS kaseta. Gledajući sadržaj svake kasete, oni shvataju da iza nestanka ovog mladića stoje zastrašujuće okolnosti - paranormalne pojave, zombiji, zli vanzemaljci i apokaliptična vizija pakla na zemlji. Zaslijepljeni neočekivanim slikama, dvojica detektiva ubrzo i sami postaju plijen neopisivog prokletstva koje nosi kuća.

“Vrijeme za ljubav” je pričao o Timu i njegovoj porodici, u kojoj on shvata da ne može da mijenja istoriju, ali može da mijenja događaje iz sopstvenog života. I tako će on odlučiti da poboljša svoj svijet tako što će naći djevojku.

Nažalost, to neće biti baš tako lako.

Svi filmovi su na repertoaru bioskopa od danas. E.Z.

BRITNI SPIRS NAJAVILA

Novi album je intimna priča

Novom pjesmom “Work Bitch” čiju su produkciju potpisali Entoni Preston i Vilijam Adams najavljen je osmi studijski album muzičke zvijezde Britni Spirs.

Kontroverzna pjevačica je u intervjuu za londonsku radio stanicu Capital FM potvrdila da će izdanje biti objavljeno 3. decembra, a nova informacija je da će naslov albuma glasiti “Britney Jean”. Pjevačica je istakla kako naziv albuma ima skriveno značenje.

“Ovo je jedan prililčno intiman album, i cijela moja porodica me je oduvijek zvala Britni Džin. To je neka vrsta mog porodičnog na-

dimka, i to sam željela da podijelim i sa fanovima”, objasnila je Britni.

I pored pritiska voditelja programa, pjevačica nije željela da otkrije ko će sve gostovati na novom albumu, a da će biti zanimljivih saradnji nagovijestila je misterioznim osmijehom i komentarom.

“Moraćete malo da sačekate, a vidjećete i sami”, ostala je zagonetna.

Prije nekoliko dana producent izdanja Vilijam Adams, poznatiji kao Willi.i.am, za magazin Bilbord izjavio je da nova pjesma “Work Bitch” nije odraz cijelog novog

albuma.

“Zaključili smo da baš ova pjesma treba da bude objavljena prva jer predstavlja neku osnovu onoga što je Britni i onoga što je njen dosadašnji rad. Ali, ona ne karakteriše cio album. Nema pjesme koja sama po sebi može da predstavi cjelokupan zvuk albuma”, objasnio je Adams.

Nedavno su do britanskih tabloida stigle informacije da Britni i britanski producent Noti Boj upravo završavaju dio novih materijala, kao i da su nepotvrđeni saradnici na izdanju Dev Hajns, Vilijem Orbit i Sia. E.Z.

Zabava 23

ČETVRTAK, 17. 10. 2013.

RAZGOVOR

Osmijeh je moj mehanizam odbrane Ivana Jordan za DN otkriva detalje u vezi sa novim albumom, ali priča i o privatnom životu Zlatko Šebek, foto: Bojan Stanić

I

vana Jordan se nakon rođenja sina Vuka i pauze od godinu dana, uskoro vraća muzici i to albumom koji donosi sasvim drugačiji zvuk.

Plavokosa pjevačica za DN je otkrila da ćemo na CD-u pored novih čuti obrade i njenih najvećih hitova u novom latino i džez maniru. Ivana nam je sasvim otvoreno ispričala da je rođenje sina potpuno promijenilo život, ali i da je osmijeh kojim zrači ponekad i mehanizam odbrane od ružnih stvari koje se svima, pa i njoj, dešavaju.

Novi album Ivane Jordan pojaviovog puta sam to prepustila Big Benće se narednog mjeseca i to će bidu”, kaže Ivana. ti njen izlet ka džezu jer je sve pjeOna nam je ispričala da nije plansme aranžmanski uradio Big Bend, ski pravila pjesme, odnosno nije se kaže pjevačica, dodajući da će trudila da imaju aktuelan biti mješavine popa, fanzvuk, koji se sluša, već ka, svinga, ali i latino da je u pitanju njen prizvuka. prepoznatljiv “Zaista mi je muzički stil. prijalo dok sam Da li u medijima ima snimala jer je mjesta za nova enertakvu mugija u sveziku ili ne, mu tome. To nije releje zvuk koji vantan pomene ispunjava i prikazatelj sluvatno se rašanosti, istidujem što moče ona. gu da uživam u “To što se u njemu. Muziku medijima predsam uvijek stavlja doživljavakao popularno la univerzalnije baš no i nijesam Ivana je na početku karijere radila kao se vezivala uvijek taprateći vokal. Tako je 1999 . godine na poziv ni za jedan ko. SigurDragoljuba Đuričića bila u bendu Zdravka žanr. Uvijek na sam Čolića na turneji “Kad bi moja bila” sam ekspeda će varimentisala ši čitaoci i koristila motive iz svih mogućih koji ovo čitaju reći sami u sebi da pravaca. U pjesme sam uvijek voslušaju određenu muziku, a nje npr. ljela da ubacim što više instrume- u medijima nema toliko. Ja se trunata od horne do električne gitare, a dim da ljudima razbijem tu iluziju o

popularnosti i da to nije vodilja, već hipnoza koja sprečava da im umjetnost donese nešto lijepo, te da ih inspiriše”, tvrdi pjevačica.

Novi CD sadrži 16 pjesama, a na njemu će se naći pored novih i najveći njeni hitovi kao što su “Svetlo koje tražim”, “Lazarica”, “Bomba”, “Tango” u sasvim drugačijem ruhu.

“Kad sam čula finalni snimak imala sam utisak da su potpuno nove. Pored aktuelne pjesme “Iznad oblaka”, koja najavljuje album, uskoro snimam spot i za novi singl “Moj si život”. U pitanju je balada koja će sigurna sam oduševiti mnoge”, obećava Jordan.

Ivana je, kao i mnogi izvođači, karijeru započela na festivalima, među kojima su Beogradsko proljeće, Pjesma Mediterana, Sunčane skale, ali i Beovizija na kojoj je učestovala dva puta i ostvarila značajan uspjeh, ali ne i da predstavlja svoju državu na Eurosongu. Uprkos tome i dalje ima želju da učestvuje.

“U ovom trenutku mi to nije na pameti, ali imam želju koja se sigurno neće ugasiti. To je bitno za umjetnika i svakako posebna čast je predstavljati svoju zemlju na Evroviziji i voljela bih da to ostvarim”, iskrena je Ivana podsjećajući da to podrazumijeva velika odricanja, što ne može da priušti imajući u vidu da je njen nasljednik Vuk nedavno proslavio prvi rođendan.

Ipak, ona smatra da je dovoljno veliki da dođe do prvog odvajanja.

“Prošlo je godinu i sada ozbiljno razmišljamo gdje da ga pošaljemo da se malo odmorimo (smijeh)...

Uspjela sam da se organizujem i nastavim sa poslom jer me pored porodice, muzika ispunjava i hrani energijom. Mislim da je u životu

bitno da se čovjek ostvari u privatnom i poslovnom smislu, ako naravno ima potrebu. Za sada sve funkcioniše kako treba. Ovih dana sin pravi prve korake, pa smo srećnii zbog toga. Zahvalna sam što sam u prilici da budem majka i da vidim kako to biće raste i razvija se”, priča Ivana dodavši da u šali kaže kako je on njen naučnik.

“Trudiću se da ne budem roditelj koji nameće djetetu neke stvari, moje je da mu predstavim vrijednosti, a na njemu je da sebe pronađe u svemu tome. Vaspitanje je važno, a njime bi trebalo da djecu uputimo u sve, a ne da mu zabranjujemo. No, ne mogu da pričam unaprijed jer ko zna šta me čeka”, kaže kroz osmijeh Ivana.

Iako važi za vedru i nasmijanu osobu Ivana kaže da kao i svaki čovjek ima i onu drugu stranu za koju u medijima nema mjesta.

“Život je pored radosti satkan i od borbe, muke, tuge, razočaranja...

Kad staneš ispred kamere nikoga ne zanima da li si umoran ili si prije toga presvlačio pelene, pripremao ručak za bebu ili se bavio kućnim poslovima. Pubilka očekuje da blistaš u svakom slučaju. Po prirodi sam vesela i nasmijana, ali iza tog mog osmijeha se krije možda ipak neki moj mehanizam odbrane. To je neka unutrašnja snaga koju čovjek pušta da odbrani i njega i da zaštiti sve okolo od borbi koje svi imamo u današnje vrijeme”, ispričala je Ivana povjerivši nam da je stih jedne od njenih pjesama koji joj se svakodnevno vrti u glavi upravo onaj iz pjesme “Teško je ostati normalan u zemlji ludih” koji glasi: “Previše ljubavi ubija, ne shvatam to, treba li srce od kamena da preživimo”.

BRED I ANDŽELINA

Predbračni ugovor 380 miliona Bred Pit i Anđelina Džoli navodno su potpisali predbračni ugovor vrijedan 380 miliona dolara. Par koji ima šestoro djece planira da se venča uoči Božića.

U ugovoru koji ima čak 101 stranicu, navodi se da će Bred Pit u slučaju razvoda zadržati cijelo svoje bogatstvo od 209 miliona dolara, a Andželina će takođe zadržati svoj 171 milion.

Ako pođu odvojenim putevima, dijeliće starateljstvo nad djecom.

“Andželina je oduvijek oklijevala povodom predbračnog ugovora, ali Bred ju je ubijedio da je tako najbolje. On je romantičan, ali i praktičan. Oboje su bili u braku prije ovoga i znaju da razvod može da bude težak”, rekao je izvor blizak paru za britansku “Graciju”.

Glumci su želeli da se vjenčaju u Francuskoj, ali to nije moguće jer nijesu državljani te zemlje. Ipak, oni planiraju dio ceremonije da održe u svom francuskom domu, a dio na Havajima.

“Svi su uzbuđeni, a posebno djeca.

Dopada im se ideja vjenčanja oko Božića. Žele svadbu uz kamin i mnoštvo ukrasa”, rekao je izvor.

HOT! Seksepilna manekenka Nina Agdal caruje svjetskim modnim pistama.

Ukoliko se pitate zašto je tako, nema boljeg objašnjenja od fotografije na kojoj Nina pokazuje prelijepo tijelo.

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

24 Zabava/Slobodno vrijeme DN

IZDVOJEN BIRANJEM

GRČKI KOMPOZITOR

ROMANSKI STIL

IZMEĐU 'M' I 'NJ'

PRIJEDLOG ZA MJESTO

ENGLESKI PLANINSIN GLUMAC SKI VRH JUPITERA SA SLIKE U MAKE- I DANAJE (MUĆKE) DONIJI (GR.MIT.)

KORISNICE STANA

ČETVRTAK, 17. 10. 2013.

MJESTO U ALBANIJI

Daily Sudoku puzzle No. 2543 sudoku 2013-09-29

SPAJA JEZERO IRI I RIJEKU HADSON

Teža

7

U MIRNIM USLOVIMA INDUSTRIJA ZAŠTITNE OPREME

1

BORAC U ARENI

1 DRUGARI (TURC.)

PRITOKA ZAPADNE MORAVE

PARNJAK

ŽENKE SRNDAĆA

RUMUNSKO ŽENSKO IME

5

VOJNIČKI HLJEB

GRAD U KINI

8

KANADSKI PJEVAČ, POL

INICIJALI MOREPL. KUKA VRSTA MINERALA

NJEMAČKA TENISERKA HUBER TRAVARKE

6. I 27.

SLOVO LATINICE

8

2

9

VOJNIČKI ČIN

VRSTA BODEŽA

UPIŠITE NULU

Medium level

5

5 6

4

9

6

2

3 1

POSLIJE 'J' INDUST. OBLAST U NJEMAČ.

5

5

7

8

6

Play sudoku online at:

1

5

2

www.sudokukingdom.com

AMPER TELEGRAFSKA OZNAKA ULCINJA

3

GL. GRAD J. KOREJE

8

9

9

3

11. I 27.

SLOVO SIBIRSKA ŠUMA VRSTA KRISTALA (HEM.)

AMERIČ.

DŽEZ TROMBONISTA KID

RIMSKO 50 RIMSKO 5

Daily Sudoku puzzle No. 2542

JEDAN VOKAL

MALO OSTRVO

7

Lakša 2013-09-28

Medium level

1

5

ZAVJERA

9

5

7

RASPAD

8

PRIPADNIK NOMADSKOG NARODA RIMSKI TRIBUN, MARKO PORCIJE

4

9

6 SIMBOL SILICIJUMA

ZAPALJENJE DUŽICE OKA

1

4

9

9

8Page 1/2

7

5 Play sudoku online at:

1

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: SAMILOSNICI, AMARAL, ODIN, LARI KING, MS, ARKTOS, ALET, MAOISTI, UTA, ANASTATIČAN, NTN, ATANIST, D, TB, INGOTI, ERORI, RONILA, ZITOS, NAJAVE, ARENAS, UI, IČO, KOCKAR.

3 6

Play sudoku online at:

DRŽAVNI SAVJETI

8

2

9

4

7

8

9

njima je viša. Tako ljestvicu područja s ‘beskorisnim’ diplomama čine: Ljudski resursi, kriminalistika, grafički dizajn i umjetnost, muzika,novinarstvo, marketing, hemijski inženjering, informatika, farmacija, lingvistika .

5

Puzzle solution:

Puzzle solution:

Sudoku puzzle No. 2541 2013-09-27 Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 2540 2013-09-26 4

3

9

2

5

8

7

1

6

3

5

8

2

7

6

9

4

1

7

6

1

4

9

3

2

5

8

6

7

2

4

1

9

5

3

8

2

8

5

7

1

6

4

9

3

9

1

4

8

5

3

2

7

6

1

9

4

8

6

2

3

7

5

7

6

1

9

2

4

8

5

3

8

5

3

1

7

4

6

2

9

2

8

5

3

6

7

1

9

4

6

2

7

5

3

9

8

4

1

4

3

9

5

8

1

6

2

7

3

4

8

9

2

5

1

6

7

8

4

3

6

9

2

7

1

5

5

7

2

6

8

1

9

3

4

1

9

6

7

3

5

4

8

2

9

1

6

3

4

7

5

8

2

5

2

7

1

4

8

3

6

9

vicevi

Deset neisplativih diploma

pokazali kako su neke diplome gotovo beskorisne. Naime, razmjer plate onih koji su završili fakultet i onih sa srednjom školom pokazuje kako fakultetski obrazovane osobe u prosjeku zarađuju više, no stopa nezaposlenosti među

3

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com

Zanimljivo

Zaposleni s diplomom često brže pronalaze posao i imaju veće plate.

No, za neka zanimanja diploma nije tolika prednost. Upoređujući plate i broj nezaposlenih osoba s diplomom u Americi, rezultati su

7

Razgovaraju dva prijatelja.

- Čovječe, ne mogu da spavam, dugujem na deset mjesta. Page 1/2 - Ja, od kako sam uzeo kredit spavam kao beba – reče ovaj drugi.

- Pa kako čovječe? – upita prvi.

- Budim se na svakih sat vremena i plačem. *** Došla mlada u kuću. I prvo jutro svekrva joj objašnjava: - Ja ujutru kada ustanem, ako sam raspoložena stavim ružu na lijevo uvo. Tada možeš da mi skuvaš kafu. Ako mi je ruža na desnom uvetu, ne prilazi mi.

Mlada: - Ja ujutru kada ustanem skuvam kafu i popijem jednu rakiju. Popijem drugu rakiju… treću rakiju… A kada popijem treću rakiju, zabolje me gdje je tebi ruža. *** Zemunac na sudu kaže svom advokatu: - Slušaj, ako uspiješ da mi središ da dobijem samo jednu godinu zatvora, ova torba sa parama je tvoja, a

ako ne uspiješ, leti ti glava!

Kasnije, sudija izriče presudu: - Sud donosi presudu: jedna godina zatvora!

Zemunac, sav srećan, grli advokata i upita ga: - Je l’ bilo teško?

- Uh, mnogo teško!

- Što, brate?

- Sudija je htio da te oslobodi! *** Sjede dva penzionera u parku na klupi. Jedan posmatra puža kako ide pa upita svog kolegu.

- Je li, kolega, je l’ ti znaš kakva je sličnost između nas muškaraca i puževa?

- Nemam pojma. – odgovori drugi.

- Sličnost je da se vučemo, slinimo, imamo rogove i mislimo da je kuća naša. *** Završava se svadba, a mlada se ućutala. Nailazi svekrva i kaže: - Ne boj se, biće moj sin nježan!

Na to će mlada: - Opušteno baba, ja sam iskusna u krevetu, nego ko će prati sude.

Zabava/Slobodno vrijeme 25

ČETVRTAK, 17. 10. 2013.

NEZVANIČNO

Tiše pričaj da ovi mikrofoni nijesu upaljeni...

Ne pominji snimak

Snimio sam da smo dobro prošli..

Word Search Puzzle #Q736YQOSMOSMJERKA

HOROSKOP

Q

A

Y

T

S

A

N

J

W

Y

C

N

A

F

X

S

L

L

O

R

T

G

E

S

O

P

P

O

T

T

R

I

P

E

A

R

N

S

N

L

F

E

N

O

D

E

S

M

X

E

O

T

T

R

L

T

E

L

U

D

E

N

I

A

G

L

E

E

A

A

M

T

H

R

I

V

E

S

Y

U

M

D

R

T

Y

G

N

I

U

C

D

Y

B

M

P

I

E

N

O

R

S

C

S

E

G

A

R

U

O

C

N

E

L

A

R

U

T

L

U

C

I

T

R

O

H

I

P

T

W

E

N

H

A

H

S

O

A

G

E

R

M

E

E

L

O

R

E

E

S

B

R

L

E

O

E

D

G

O

A

L

I

E

S

E

I

O

L

R

N

O

K

T

M

U

S

S

E

S

E

R

E

M

U

S

Z

S

H

A

M

E

E

E

S

Y

D

Y

ALLOY Alloy BURGER Burger BYGONE Bygone CIDER Cider CONTEMPORARIES Contemporaries CUING Cuing ELUDE Elude ENCOURAGES FANCY Encourages FLARE Fancy

GAINED Goalies GLORY Grated GOALIES Greasy GRATED Heeled GREASY Helms HEELED Hooks HELMS Horticultural HOOKS HORTICULTURAL Jester JESTER Meres

MERES Obese MUSSES Oppose NASTY Orientate NODES Riots OBESE Rolls OPPOSE Roses ORIENTATE Seals RIOTS ROLLS Shame ROSES Simply

Flare

Musses

Stole

Gained

Nasty

Sunrise

SEALSThrives SHAME Tripe SIMPLY Tumults STOLE Unemployment SUNRISE TAXIED THRIVES TRIPE TUMULTS UNEMPLOYMENT

Vjenčanje po voznom redu

Glory

Nodes

Evo pominju snimak...

Taxied

U jednom vagonu metrovoza održano je vjenčanje, a Copyright © Puzzle Baron October 15, 2013 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions! mladenci, bračni par Suzuki, tim povodom je iznajmio čitavu kompoziciju.Posle bračne zakletve rekli su da su to prevozno sredstvo odabrali, pošto su se u vozu često sastajali posle posla. Gosti na vjenčanju zauzeli su susjedne vagone i na specijalnim video-bimovima posmatrali ceremoniju.

Venčanje je održano na 141. godišnjicu otvaranja prve željezničke linije u Japanu.

OVAN Rano je da očekujete neke konkretne promjene u svojoj okolini ili da se bavite velikim poslovnim investicijama. Prepustite drugima da se nadmeću u stvarima koje prevazilaze Vaše znanje ili profesionalno iskustvo. Sačekajte na bolje uslove.

BIK Ukoliko Vas iritira nečije ponašanje ili prisustvo, onda izbjegavajte bliski susret sa tom osobom. Previše autoriteta ili arogancije sa Vaše strane može da iskomplikuje zajednički dogovor o poslovno-finansijskoj saradnji.

BLIZANCI Opterećeni ste različitim obavezama i nemate dovoljno povjerenja u nečija obećanja. Postoji mogućnost da poboljšate poslovni položaj, pod uslovom da bolje kontrolišete svoju impulsivnost pred saradnicima.

RAK Susret sa jednom osobom nije ispunio Vaša očekivanja, ali Vi imate neko alternativno rešenje. Dovoljno ste energični da sprovedete svoju volju i da ostavite dobar utisak.

Kompromis je moguće ostvariti na zajedničku radost.

LAV Nemojte se zavaravati, da je istina sve ono što čujete ili da su nečija obećanja dovoljna garancija za poslovno-finansijski uspjeh. Neko može da Vas iznenadi na pomalo ružan način i bez objašnjenja za svoje postupke.

DJEVICA Nečije riječi produbljuju Vaše nezadovoljstvo. Ipak, da biste sačuvali dostojanstvo u društvu saradnika, budite za nijansu drugačiji i dovoljno hrabri da se suočite sa njihovim zahtjevima.Izbegavajte nepotrebna uzbudjenja ili stresne situacije.

VAGA Djelujete nepovjerljivo prema nekim saradnicima i tražite dodatne informacije, kako biste razjasnili sve zajedničke dileme. Nesporazum može da kulminira na Vašu štetu, stoga budite oprezni kome ili šta obećavate.

ŠKORPIJA Prihvatite nove ideje sa namjerom da proširite svoje saznajne vidike.

Neko Vas usmjerava na kreativno izražavanje i pravilno djelovanje. Pokažite da imate dovoljno povjerenja u bliske saradnike i zajednički dogovor.

STRIJELAC Očekuju Vas različiti problemi u komunikaciji sa poslovnim partnerima. Neko se trudi da Vas uvjeri u svoje dobre namjere, ali jasno Vam je da stvari izgledaju drugačije od onoga što čujete u bliskom okruženju.

JARAC Djelujete nezadovoljno zbog nečijeg ponašanja u poslovnoj saradnji. Najlakše je krivicu pripisati drugima, ali na takav način ne rešavate svoje osnovne probleme.

Prihvatite kompromis, kao dobar početak u poslovnom dijalogu.

VODOLIJA Pretjerujete u svojoj radoznalosti, zadržite profesionalnu distancu. Na iznenadne provokacije ili na negativne komentare, ne treba da odgovarate po sličnom principu.

Razmislite o »varijanti pomirenja« sa jednom dragom osobom.

RIBE Ukoliko Vam je stalo da poboljšate svoj odnos sa saradnicima, prihvatite nečiji savjet i promijenite svoju prvobitnu strategiju. Sve što je dobro može biti i bolje, pod uslovom da uložite svoj maksimum ili da prekoračite neke subjektivne granice.

26 Sport

ČETVRTAK, 17. 10. 2013.

Nedostatak sreće ili nešto drugo NEMA VREMENA ZA ŽALJENJE

Treći nesrećni poraz - trener Budućnosti Igor Jovović svjestan je da su njegovi izabranici mogli da savladaju PAOK (85:84) u Solunu Uroš Radulović

DA LI P STE ZNALI

rvi meč ovogodišnjeg Evrokupa nije bio pod imperativom pobjede trener Budućnosti Igor Jovović je pred duel sa PAOK-om u Solunu najavljivao da svoje izabranike neće opterećivati u Grčkoj. I definitvno da u sportu ne postoji ljepša situacija nego kada neočkivano i bez ikakve pompe dobijete meč - košarkaši iz Njegoševog parka su preksinoć mogli da slave na obali Egejskog mora. Ali trojka Di Džej Kupera na isteku regularnog dijela produžila je agoniju maleroznih poraza koja je počela u ABA ligi od Novog Mesta i poraza od Krke, zatim neuspjeha u Skoplju protiv MZT-a, pa sve do preksinoćnjeg spoticanja u “crno-bijelom” dvorištu.

A, moglo je da bude sve drugačije - Budućnost je igrala izvanredno, imala prednost, držala nemoćne Grke u šaci, ali u posljednjoj četvrtini je opet počelo da puca po šavovima.

Talasi psihe koji su preksinoć dolazili sa Egejskog mora dobro su zaljuljali “plavi brod” kapetana Igora Jovovića, koji će pokušati da ga vrati na pravi kurs, jer vremena za ana-

lizu nema - preksjutra već dolazi jaka Cibona.

“Generalno gledano u meču protiv PAOK-a smo igrali veoma dobro, pa čak i imali prednost od oko 10-ak razlike u pojedinim djelovima utakmice. Podbacili smo u slobodnim bacanjima - na ovako visokom nivou takmičenja ne smijemo da dozvolimo promašenih 13 šuteva sa linije. Sigurno da nakon te primljene trojke u posljednjim sekundama meča ostaje veliki žal - mogli smo pobijediti dobru ekipu kao što je PAOK”, rekao nam je juče pri povratku iz drugog najvećeg grada Grčke trener Budućnosti.

Nesreća, nedostatak iskustva, fizička sprema - koji od ova tri proble-

Da bi Hrvatska bila najgora drugoplasirana selekcije u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo, čime ne bi dočekala baraž, da Alberto Akvilani nije pogodio u pretposljednjem kolu protiv Danaca za 2:2. Vezista italijanske reprezentacije i Fiorentine šokirao je Skandinavce u sudijskoj nadoknadi, čime je spasio “vatrene”.

REGIONALNA LIGA

TIKET DANA LAS PALMAS HERKULES TIP 1

KVOTA 1.85

EIBAR ALKORKON TIP 2 3

KVOTA 1.90

CRVENA ZVEZDA LOKOMOTIVA KUBANJ TIP 1 KVOTA 2.00 LIJETUVOS RITAS PANATINAIKOS TIP H2 +5 KVOTA 1.90 ANADOLU EFES ARMANI MILANO TIP 1 +6 KVOTA 1.90 MAKLESFILD SAUTPORT TIP 2 3

KVOTA 1.90

Plave na pobjedu protiv Čelika Košarkašice Budućnosti dočekuju (19h) tim iz Zenice u drugom kolu Regionalne lige Prije osam dana poražene su od ekipe Radivoj Korać (77:73) u neizvjesnoj završnici.

Naš najbolji ženski košarkaški tim će večeras u najvećoj dvorani - “Morači” u 2.kolu Regionalne lige dočekati dobro poznatog rivala - Čelik iz Zenice. Biće to prilika da izbranice Miloša Miga Kovača zabilježe prvi trijumf u ovom prestižnom takmičenju, s obzirom da su “plave” na startu pretrpjele poraz u Beogradu od Radivoja Koraća (77:73).

“Ovo je izuzetno značajna utakmica za nas, prije svega što se prvi put ove sezone predstavljamo domaćoj publici. Značajna je i zbog toga što bi u slučaju pobjede protiv izuzetno kvalitetne ekipe Čelika, nadam se, stekli dodatno samopouzdanje pred nastavak sezone. Čelik je veoma respektabilan tim, koji je u prvom kolu u neizvjesnoj završnici izgubio od favorizovanog Celja“, ka-

zao je Kovač.

Plej Milica Deura se uzda sa saigračice.

“Očekuje nas teška i neizvjesna utakmica. Kao i mi, i Čelik je tijesno poražen na startu takmičenja i sigurno da dolazi sa velikim očekivanjima. Ipak, ja vjerujem u našu ekipu, dobro smo se pripremili za ovaj duel. Mi smo najmlađa ekipa u ligi, ali smo agresivni i brzi i vjerujem da ćemo pokazati sav potencijal i da ćemo, nadam se, uz podršku navijača doći do pobjede“.

U toku je akcija “Zdravi stilovi života“, a ŽKK Budućnost Volkano je odlučila da je podrži.

Zbog toga je osnovnim školama u Podgorici podijeljeno 1.500 ulaznica, pa će “plave“ imati, sasvim je izvjesno, solidnu podršku sa tribina.

Ulaz je besplatan, a ulaznice se dijele isključivo zbog nagradne igre.

M.P.

ma utiču na to da Budućnost “pada” u posljednjim kvartalima utakmice je pitanje za kormilara “plavih” koje mora što prije da riješi. Krka je bila skoro uništena, MZT je samo trebalo dokrajčiti, isto tako i PAOK, ali na kraju tim iz “Morače” je pognutih glava napuštao parkete.

“U sva tri meča koja smo izgubili siguran sam da nijesmo bili nadigrani. Protiv MZT Skoplja smo pokazali karakter i vratili se iz velikog minusa. U duelu sa Krkom kada smo imali prednost, odjednom smo promašili šest napada zaredom. Moramo se otarasiti ovoga problema što prije”, jasno je poručio Jovović.

U pojedinim djelovima utakmice, posebno u drugoj četvrtini, kada je naš predstavnik dozvolio Grcima da postignu samo 10 poena, Budućnost je izgledala fenomenalno. Pred početak ABA lige, javnost se složila da bi podgorički tim mogao da bude nerješiva enigma za mnoge timove.

Rano je za paniku, ali Budućnost je defitivno još na “stend-baj” sistemu.

“Radimo naporno da ispravimo sve greške. Budućnost možda nema tim kao prethodnih sezona, ali pokušaćemo da se adaptiramo na neke stvari i krenemo sa dobrim rezultatima”, prenio nam je Jovović. Četvrto kolo ABA lige, odnosno meč sa Cibonom u SC “Morača” zakazan je za subotu - Jovović vjeruje da će njegovi izabranici izroniti iz mora problema i uhvatiti pravi ritam pred duel sa rivalom koji je definitivno jedan od timova koji će juriti “fajnal for” Jadranskog šampionata.

“Kada se potroši ovolika energija, a nema rezultata, ekipi se poljulja samopouzdanje. Ali, sada sve misli treba da okrenemo na Cibonu imamo dva dana da se spremimo i muški uđemo u meč koji se mora pobijediti”, zaključio je Igor Jovović.

SEHA LIGA

Novi debakl Lovćena Skoplje - SC “Kale”. Gledalaca: oko 500. Sudije: Cindrić i Gonžurek. Sedmerci: Vardar 5(2), Lovćen 6(5). Isključenja: Vardar 4, Lovćen 2 minuta.

Vardar: Malumbres (13 odbrana i sedmerac), Milić (tri odbrane), M. Stoilov, S. Stoilov 2, Nedanovski 2 (1), Pribak 2, Toskić, Raković 6, Marković 7, Karačić 4, Dujšebajev 3, Abutović 2, Lazarov 3, Terzić 2, Rastvorcev 2, Čipurin 1.

Lovćen: Abramović (šest odbrana i sedmerac), Borilović (10 odbrana), Popović, I. Radović, Marković 6 (4), Kulenović 2, Peruničić, Drašković, M. Radović, Kaluđerović 1, Ojdanić, Nikolić 2, Čizmović 1, Ačruk 3, Lasica 1, Lipovina.

Ono što su večeras u Skoplju protiv Vardara (35:19) prikazali izabranici Kasima Kamenice najlošije je izdanje Lovćena u proteklih nekoliko godina, jer niko lako nije tako izašao na kraj sa timom koji je do ove sezone važio za tvrd orah protiv svih rivala. Što se tiče igre Cetinjana u glavnom gradu Makedonije nema se ništa lijepo kazati, jedino golmani Abramović i Borilović mogu dobiti prelaznu ocjenu iako su bili kao na strijeljanju.

Vardar je mnogo bolje otvorio

meč i već na 15 minuta igre bilo je čak 13:3 za domaće, nakon čega je bilo jasno da će “crveni” doživjeti novi brodolom.

Aktuelni šampion Makedonije je na poluvrijeme otišao sa 21:9, da bi u nekoliko navrata u nastavku imao i plus 16, a istu prednost su Dobrivoje Marković i drugovi održavali do kraja meča. Učinak šuta je bio katastrofalan - Lukas Ačruk je imao šut tri od osam, Kulenović dva od sedam, Nikolić dva od pet, Marković šest od 12 (četiri gola iz penala), a pritom Cetinjani nijesu napravili nijedan pravi faul, što najbolje govori podatak da su imali svega jedno isključenje.

Već sada je jasno da je u kluba sa Cetinja došlo vrijeme za promjene, kako klub ne bi u potpunosti izgubio ugled, a pritom bi domaći mladi igrači dobili šansu da napreduju. Čini se da su se od starta vukli pogrešni potezi, dovedena su pojačanja koja nijesu prava, a pritom je sa njima dobro opterećen budžet kluba. Negativnoj seriji rezultata se kraj ne nazire, igrači polako gube samopuzdanje, ali i strpljenje jer dosta stvari u klubu iz naše prijestonice ne štima.

M.P.

Sport 27

ČETVRTAK, 17. 10. 2013.

VATERPOLO JVL, 3. KOLO

Samo Budva slavila Budva bolja od Šibenika (14:4), Primorac poražen od Mladosti (15:10), Jadran od Juga (16:6)

Treća runda Jadranske lige prohujala je ove tmurne srijede, a sa njom i šanse crnogorskih velikana Primorca i Jadrana da mogu do trijumfa protiv onih hrvatskih, Mladosti i Jadrana. Kotorani su poraženi u Zagrebu 15:10, a Novljani u Dubrovniku od Juga 16:6. Da srijeda ne bude potpuno neuspješna za crnogorske klubove pobrinula se Budva koja je protiv nejakog Šibenika upisala prvi trijumf u regionalnom takmičenju (14:4). ● JUG JADRAN 16:6 DUBROVNIK – Bazen u Gružu.

Gledalaca: 400. Sudije: D. Adžić, Kontić (Crna Gora). Igrač više: Jug 7 (3), Jadran 4 (2). Peterci: Jug 1 (1), Jadran 1 (1). Rez. po četvrtinama: 6:2, 3:2, 4:0, 3:2 JUG: Bijač (osam odbrana), Bautović, Bošković 4, Janović 1, Šutalo 2, Benić 3, Marković 2, Bušlje, Visko-

vić, Dobud 2, Marelja 1, Macan 1, Nižić (pet odbrana), Ivanković.

JADRAN: Kandić (šest odbrana), Moskov 1, Popadić, Kovačić, Vidović 2, Brajović, Banićević, Sarić, Ivović 1, Sekulić 2, Giga, Pješivac, Popović, Ukropina. ● ŠIBENIK BUDVA 4:14 ŠIBENIK – Bazen “Crnica”. Gledalaca: 150. Sudije: Rebić, Tioco (Hrvatska). Igrač više: Šibenik 13 (3), Budva 8 (3). Peterci: Šibenik 1 (-), Budva 2 (1). Rez. po četvrtinama: 1:6, 0:3, 2:1, 1:4 ŠIBENIK: Sučić (devet odbrana), Perkov 1, Perić, Belamarić, Petković, Bašić 1, Rončević 2, Erak, Seferović, Bulat, Nimac, Štrkalj, Jurak, Rak. BUDVA: Lazović (osam odbrana), Vukmirović, Đurđić 2, Mitrović, De Trejn, Semjuels, Lobov 3, Popović 1, Marković 4, Ćetković, Ivančević 2, Paškvalin 2, Zubac (jedna odbrana).

Oproštaj Draškovića od ringa Jedan od najboljih crnogorskih boksera starije generacije Ratko Drašković 18. decembra ponovo će ući u profesionalni ring, kada će se boriti za titulu prvaka svijeta u WBF kategoriji. Četrdeset sedmogodišnji Nikšićanin će se boriti sa sedam godina mlađim protivnikom - Deni Vilijamsom iz Velike Britanije a ukoliko pobijedi, Drašković planira još jedan, oprštajni meč u kom će pokušati da odbrani titulu. Meč Drašković – Viliams je uvodna borba za glavni meč u kome će se odlučivati o tituli prvaka Evrope u teškoj kategodiji,koju će gledaoci iz Crne Gore moći da prate i na Euro sport kanalu. „Trideset dvije godine imam radnog staža, da sam radio u KAPu sad bih otišao u penziju. Ali još uvijek se osjećam dobro i odlučio sam da još jednom osjetim ring.

Protivnika dobro znam, borio sam se sa njim 2004 godine. Te godine je on pobijedio Majkla Tajsona što sve govori o njemu. Izuzetan udarač - nokauter, ali spreman sam pa šta bude“ kazao je Drašković.

Drašković je pripreme odradio u svom rodnom gradu zahvaljujući vlasniku „Trim centra“ Dragomiru Bečanoviću ,ali i svom sinu Bošku, koji je bokserski reprezentativac Crne Gore. „Radio sam pripreme sa sinom Boškom, sada me napustio zbog svjetskog prvenstva u Kazahstanu.

Drugi dio priprema sam odradio u prostorijama bokserskog kluba Nikšić u podrumu zgrade Desetke u stvarno užasnim uslovima. U svakom slučaju osjećam se jako spreman i motivisan“,naveo Drašković.

J.L.

SPORTSKI EKRAN 11:00 12:30 13:00 14:30 14:45 16:30 17:00 17:45 18:00 18:00 19:00 20:00 20:30 20:45 21:00 21:30 01:00

WTA Moskva, tenis ATP Moskva, tenis WTA Luksemburg WTA Moskva, tenis Brazil - Slovačka, fudbal U17 ATP Kremljin kup, tenis AK Bars - Medveščak, hokej Obala Slonovače - Italija, fudbal U17 WTA Moskva, tenis WTA Luksemburg, tenis Crvena zvezda - Lokomotiv K, košarka WTA Luksemburg, tenis RNL - St. Peterzburg, rukomet Laboral kuća - Makabi, košarka Barselona - Partizan, košarka Lijetvus - Panatinaikos, košarka Pitzburg - Filadelfija, hokej

SK 1 SK 1 Eurosport 2 SK 1 Eurosport 1 SK 2 SK 3 Eurosport 1 SK 2 Eurosport 2 SK 1 Eurosport 1 Arenasport 2 SK 3 SK 2 SK 1 Arenasport 1

LIGA ŠAMPIONA

Žaro i Goro već upisali bodove Utakmicama 4.kola nastavlja se najkvalitetnije klupsko rukometno takmičenje, a što se tiče današnjih mečeva interesatno će biti u Ukrajni, gdje će Motor dočekati Celje. Biće to direktan okršaj ekipa koje će u grupi A pucati na četvrto mjesto koje vodi u narednu fazu takmičenja.

Naši rukometaši Žarko Marković i Goran Stojanović će takođe na parket. Hamburg na svom terenu dočekuje aktuelnog šampiona Švedske - Drot, koji je osvojio samo bod nakon tri kola, tako da je gotovo jasno da će zvanični vladari Starog kontinenta upisati četvrti trijumf. Interesantno je da je

naš desni bek Žarko Marković sa 16 postignutih golova najbolji strijelac Hamburga nakon tri odigrana kola. Rajn Nekar Leven će večeras imati zicer protiv Sank Petersburga.

M.P.

28 Sport

ČETVRTAK, 17. 10. 2013.

SENZACIJA KVALIFIKACIJA

Veliko srce malih Islanđana Prvi put u istoriji zemlja od 320.000 stanovnika igraće u baražu za odlazak na Svjetsko prvenstvo

CILJ NIJE ISPUNJEN

Poljaci otpustili Fornalika

Nakon neuspješnih kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo, gdje su zauzeli tek četvrto mjesto u grupi H, iza Engleske, Ukrajine i Crne Gore, Poljaci su otpustili selektora Valdemara Fornalika. Tako je 50-godišnji stručnjak dobio otkaz, jer nije ispuno cilj i plasira se u Brazil.

On je preuzeo “bijele orlove” u julu 2012. godine od Frančizeka Smude, a u ovom ciklusu je ostvario tri pobjede, tri četiri remija i tri poraza. Protiv “hrabrih sokolova” je dva puta odigrao neriješeno - u Podgorici je bilo 2:2, a u Varšavi 1:1. Ime Fornalikovog nasljednika zasad nije poznato. A.P.

NEVJEROVATAN POKLON

Ameri spasili Meksikance Prava drama viđenja je u Konkakaf zoni (Srednja i Sjeverna Amerika). Sjedinjene Američke Države, Kosta Rika i Honduras su već prije posljednjeg kola čekirali karte za Brazil, dok je ostao da “visi” Meksiko na četvrtom mjestu, koje vodi u baraž, dok ga je ganjala Panama. I, neprijateljski raspoložena Kosta Rika savladala je Meksiko(2:1), dok su Panamci, vjerovali ili ne, do 93. minuta imali vođstvo (2:1) nad Amerima, čime su bili na milimetar od plasmana u baraž. Međutim, pravim čudom su gosti u samo dva minuta preokrenuli stvari i učinili nevjerovatnu uslugu Meksikancima, sa kojim se tradicionalno ne polaze, ali je fudbal i to promijenio preko noći.

“Volimo vas! Voljećemo vas zauvijek! Neka Bog čuva Ameriku!”, poruka je koju su Meksikanci poslali Amerikancima nakon saznanja za veliki poklon, a odgovor je brzo stigao - “Meksiko, nema na čemu”.

Dakle, “sombrerosi” su neka-

2

gola postigla je selekcija SAD protiv Paname, u poslednja dva minuta meča, čime je slavila 3:2 i izvukla Meksiko

ko preživjeli, pa će u baraži igrati protiv Novog Zelanda. Prvi meč je na programu 13. ili 14. novembra, dok je revanš zakazan za 20. novembar.

SEMAFOR: Jamajka - Honduras 2:2 (Klaros a.g. 3’, Austin 39. pen. - Kostli 2’, Figeroa 33.), Panama - SAD 2:3 (Tores 18’, Tehada 83. - Orosko 64’, Zusi 93’, Johanson 94.), Kosta Rika - Meksiko 2:1 (Ruiz 25’, Saborio 64. - Peralta 29.).

TABELA: SAD 22, Kosta Rika 18, Honduras 15, Meksiko 11, Panama 8, Jamajka 5.

A.P.

● KARIKATURA DANA

Džeko i zmajevi lete u Brazil

Senzacija kvalifikacija jeste Island! Ostrvska zemlja sa sjevera Atlantika, koja ima samo 320.000 stanovnika, bavi se ribolovom, rukometom (osvojila sve živo), a od sada je prepoznatljiva i po fudbalu. Islanđani su se plasirali u baraž za Svjetsko prvenstvo, ispred Slovenije, Norveške, Albanije i Kipra, čime su napravili istorijski uspjeh i postali najmanja zemlja u baražu, svrgnuvši sa trona našu Crnu Goru, koju su prvi priznali nakon sticanja nezavisnosti 2006. godine.

“Ovo je veliki, veliki uspjeh za cijeli Island. Jednostavno - čudo! Bili smo totalni autsajderi, a uspjeli smo da završimo iza Švajcarske i plasiramo se u baraž za Svjetsko prvenstvo. A, tamo je sve moguće.

Jer, sa ovakvim entuzijazmom i zajedništvom spremni smo da preskočimo i bilo koji vulkan, a ne da pobijedimo nekog od protivnika”, jasan je selektor Lars Lagerbek, švedski čudotvorac koji je 19 godina radio i vodio “tri krune”, a nakon toga preuzeo i Nigeriju, dok sada kormilari “zemljom vatre i leda”,

Da li ste znali?

Da su zbog odlučujućeg duela protiv Norveške (1:1) mnogi Islanđani, čak jedan posto populacije, preletjeli više od 1.700 kilometara da bi u Oslu bodrili svoj tim. Dakle, svaki 100 građanin je bio uz svoje momke. za samo 180.000 eura, koliko godišnje zaradi.

A, kolika je zapravo uloga Lagerbeka kratko je pojasnila alfa i omega tima Gilfi Sigurdson.

“Njegov doprinos je zaista fantastičan. Donio je ogromno iskustvo sa sobom kod nas, što nam je puno, puno pomoglo na putu do ovog fantastičnog rezultata.”

Takođe, Lagerbeku na ruku ide i činjenica da je čitava sadašnja generacija bila na Evropskom prvenstvu za mlade prije dvije godine u Danskoj, a čak 16 reprezentativaca je u

NOVO RJEŠENJE

inostranstvu još od 15. godine. Dakle, profesionalci od malih nogu, a danas su najveće zvijezde legendarni i besmrtni 35-godišnji Ejdur Gudjonsen (Klub Briž), Gilfi Sigurdson (Totenhem), Kolbejn Siktorson (Ajaks), Aron Gunarson (Kardif), Johan Gudmunson (AZ Alkmar), dok su tu još napadač Alfreo Finbogason (Herenven) i Emil Haldfredson iz italijanske Verone.

Inače, Islanđani će 21. oktobra (ponedjeljak) saznati rivala u baražu, koji će se igrati 15. i 19. novembra. Oni spadaju u grupu nenosilaca, pa će u boj protiv Hrvatske, Portugala, Grčke ili Ukrajine.

A.P.

80

hiljada registrovanih rukometaša i rukometašica ima Island, od svega 320.000 stanovnika.

Niko Kovač naslijedio Štimca Nekadašnji kapiten “vatrenih” i dojučerašnji selektor mlade reprezentacije nasljedio Splićanina Prava lavina dogodila se u Hrvatskoj nakon poraza od Škotske (2:0), u posljednjem kolu kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo. Igor Štimac je ponudio svoju ostavku, a predsjednik Saveza Davor Šuker (tamošnji mediji tvrde Zdravko Mamić) prihvatio ponuđeno, postavivši za vršioca dužnosti Nika Kovača, koji je do sada vodio mlade “vatrene”. To će značiti i novi početak, iako su komšije u baražu za odlazak u Brazil.

“On nije ni imao mnogo vremena za razmišljanje, već je prihvatio poziv HNS-a. Pitao me da li bih ušao sa njim u taj zadatak. Naravno da nije bilo upitno hoću li mu pomoći. Vjerujem da bi ovo mogla biti lijepa stvar. Svjesni smo koliko će teško biti u baražu, jer je samopouzdanje igrača na nuli, ali ćemo se svojski potruditi da ih podignemo i spremimo”, rekao je mlađi brat i sada asistent selektora Robert Kovač nakon što je Niko postao 11. čovjek koji je zasjeo na klupu Hrvatske.

A, imenovanje Kovača pozdravile su neke trenerske legende iz Hrvatske, kao što su Oto Barić, Zlatko Kranjčar...

“To je dobar izbor. Niko može da

donese puno jer je uvijek bio ozbiljan, pravi vođa i kapiten. Može donijeti ono što nam najviše treba, disciplinu i zalganje. To je taj njemački pristup fudbalu”, smatra Barić, dok isto mišljenje ima i Cico...

“Mislim da je Niko Kovač odlično rešenje. Bio je u omladinskom pogonu jakog Red Bul Salzburga, odlično je vodio mladu reprezentaciju i sasvim sigurno je dobro upućen u cjelokupna reprezentativna zbivanja. Ima sve komponente i reference, odnosno siguran sam da je spreman odgovoriti na ovaj zahtjev”, zaključuje nekadašnji selektor Crne Gore.

Niko Kovač je rođen u Zapadnom Berlinu 15. oktobra 1971. godine. Kroz karijeru je igrao za Hertu, Leverkuzen, Hamburger, Bajern i Red Bul. Za Hrvatsku selekciju je nastupio 83 puta, postigavši 15 golova, dok je jedno vrijeme bio i kapiten “vatrenih”. Takođe, nastupio je na četiri velika takmičenja (SP 2002, Euro 2004, SP 2006, Euro 2008). A, da je i sudbina umješala prste govori i podatak da je Kovač debitovao za Hrvatsku 11. decembra 1996. godine, protiv Maroka, zamjenivši upravo Igora Štimca.

A.P.

Sport 29

ČETVRTAK, 17. 10. 2013.

Gorjela je BiH cijelu noć: Slavlje na ulicima Sarajeva

Kvalifikacije za SP

Dvadeset timova se do sada kvalifikovalo za fudbalski šou sljedeće godine, a zajedno sa njima na žrijebu za SP biće i domaćin Brazil. Selekcije koje su u plej-ofu imaće još jednu (posljednju) šansu da se ukrcaju u avion za Južnu Ameriku EVROPA Belgija BiH Engleska Njemačka Italija Holandija Rusija Španija Švajcarska

JUŽNA AMERIKA

AZIJA Australija Iran Japan Južna Koreja

Argentina Čile Kolumbija Ekvador SJEVERNA AMERIKA Kostarika Honduras SAD

Domaća nacija BRAZIL

PLEJ-OF Evropa: 15/19 nov. Žrijeb: 21. okt.

Hrvatska Francuska Grčka Island Portugal Rumunija Švedska Ukraina Interkontinentalni: 13-14 / 20 nov.

Jordan - Urugvaj Meksiko - Novi Zaland

Afrika: 16-19 nov, revanš mečevi Nigerija Etiopija 2-1 Senegal Obala Slonovače 1-3 Kamerun Tunis 0-0 Egipat Gana 1-6 Alžir Burkina Faso 2-3 Izvor: FIFA

© GRAPHIC NEWS

ODJECI KVALIFIKACIJA ZA SP

Noć kad BiH nije spavala BiH u ritmu sambe - najveći uspjeh u istoriji, plasman na SP, fudbaleri i narod ove zemlje slavili do jutra Kosta Bošković

B

osna i Hercegovina, izmučena predivna zemlja, država koju planeta zbog teške prošlosti najčešće pamti po nesrećnim ratovima, podjelama, teškom životu, ponovo je u centru pažnje cijelog svijeta - ovog puta iz drugih razloga, mnogo ljepših! Vedadov krik iz Kaunasa, legendarne eksplozije emocija sportskog komentatora Marjana Mijajlovića, suze Miralema Pjanića i Edina Džeka i BiH koja ne spava, čiji gradovi gore u ritmu sambe, slaveći veličanstveni uspjeh, slaveći istoriju - “zmajevi” fudbalskog čarobnjaka Safeta Sušića su na Svjetskom prvenstvu. I to ni manje ni više nego u vreloj fudbalskoj zemlji, naciji koja diše fudbal - Brazilu.

Strast i nevjerovatna ljubav prema fudbalu - stvari koje na neki način povezuju Brazil i Bosnu i Hercegovinu. “Superzmajevi” su ovu šansu dugo čekali - i dočekali su je, čini se u najboljem mogućem trenutku! Jer nema sumnje - BiH će i na Mundijalu imati šta da kaže! Vjeruje u to onih pedesetak hiljada ljudi koji su na ulicima Sarajeva, u tri sata ujutro po kiši i hladnoći, dočekali svoje heroje, vjeruje u to i cijela Bosna i Hercegovina.

“Nevjerovatno je kako nas je narod dočekao, veličanstveno - nijesmo ni mi to očekivali, ali upozorili su nas da nas očekuje veliki broj ljudi u Sarajevu”, re-

kao je Safet Sušić nakon neprespavane sarajevske noći. “Bilo je i hladno, ljudi su se smrzavali, ali su nas dočekali i priredili su nam zaista veličanstven prijem. Malo je to bilo i zaočekivati, ovo je prvi put da se reprezentacija Bosne i Hercegovine kvalifikuje za jedno veliko takmičenje i ova pobjeda treba njima da se pokloni”, dodao je legendarni Pape.

Ostavljamo Bosance i Hercegovce neka uživaju u trenutku koji mnoge nacije nikad i ne dočekaju - svaka čast, komšije.

Srećno u Brazilu! Ili, kao što reče Marjan Mijajlović: “Skačite svi, od Une, preko Drine, do Neretve”.

Zaslužili ste!

2

puta je Safet Sušić, selektor BiH, kao igrač (reprezentativac Jugoslavije) učestvovao na Svjetskom prvenstvu - 1982. u Španiji i 1990. u Italiji

● DON FABIO CAR RUSIJE Sjajna priča kvalifikacija sigurno je i povratnik na veliku scenu, reprezentacija koja je propustila posljednja dva Svjetska prvenstva, Rusija koju je do Brazila vodio jedinstveni fudbalski “don” Fabio Kapelo. O snazi “zbornaje” najbolje govori podatak da im je u leđa gledao jedan Portugal, koji predvodi majstor Kristijano Ronaldo.

“Srećan samo zbog ovog uspjeha, zbog naroda u Rusiji, zbog mojih igrača”, istakao je Kapelo. “Rano je govoriti o Mundijalu, ali imaćemo šta da pokažemo

Pakao baraža Dvadeset veličanstvenih, plus domaćin Brazil - za preostalih 11 mjesta na Mundijalu karta će se tražiti kroz pakao baraža. Kada je u pitanju Evropa, u avionu za Južnu Ameriku ima još četiri mjesta, a za njih će boriti Portugal, Hrvatska, Grčka, Ukrajina (biće nosioci na žrijebu 21. oktobra i ne mogu se sastati između sebe), Francuska, Švedska, i tamo”.

A koliko su Rusi zadovoljni don Fabiom najbolje govori podatak da su mu već ponudili da “zbornaju” vodi i na Svjetskom prvenstvu 2018. godine, koji će baš oni organizovati. ● DŽOI “SPUSTIO” ENGLEZE Možda nije neko koga ćete kao primjer predstaviti svojoj djeci, daleko od toga, ali kada Džoi Barton nešto napiše na Tviteru, onda mnogi ne ostaju ravnodušni...

I dok jedna Engleska slavi odlazak na Svjetsko prvenstvo kao da ga je osvojila, “crazy” Džoi je rije-

Rumunija i Island. Osim Starog kontinenta, baraž se igra i u Africi (rezultate prvih utakmica možete vidjeti na našem grafiku), a očekuju nas i dva interkontinentalna duela između Urugvaja (peti tim Južne Amerike) i Jordana (pobjednik plej-ofa u Aziji) odnosno Meksika (četvrti u Konkakaf zoni) i Novog Zelanda (pobjednik takmičenja u Okeaniji) šio da spusti loptu.

“Zaboravimo Brazil! Tamo nećemo ništa osvojiti, ima bar šestsedam reprezentacija boljih od nas, a ni klima nam ne odgovara.

Mislimo dalje od Brazila.

Kvalifikovali smo se iz prosječne grupe i ne treba sada da gubimo glavu”, napisao je između ostalog igrač Kvins Park Rendžersa.

Glavni dio kvalifikacija je rekao svoje - ostaje još pakao baraža, a onda će planeta s nestrpljenjem čekati 6. decembar, kada će grad Bajia i predivni hotel “Kosta do Sauipe” biti domaćini žrijeba grupa za Svjetsko prvenstvo.

30 Sport ZAVRŠAVAJU REPREZENTATIVNU KARIJERU

ČETVRTAK, 17. 10. 2013.

KUCAJU NA VRATA REPREZENTACIJE

Jedan od talentovanih momaka: Luka Đorđević na utakmici sa San Marinom

LUKA ĐORĐEVIĆ Godina: 19 (9. jul 1994.)

Utakmica za reprezentaciju: 2 Klub: Tvente

MILORAD PEKOVIĆ Godina: 36 (5. avgust 1977.)

Utakmica za reprezentaciju: 34 Klub: Hanza Roštok

MARKO BAKIĆ Godina: 19 (1. novembar 1993.)

Utakmica za reprezentaciju: 1 Klub: Fiorentina

MIODRAG DŽUDOVIĆ Godina: 34 (6. septembar 1979.)

Utakmica za reprezentaciju: 26 Klub: Spartak Naljčik BRANKO BOŠKOVIĆ Godina: 33 (21. jun 1980.)

Utakmica za reprezentaciju: 27 Klub: Rapid Beč ANDRIJA DELIBAŠIĆ Godina: 32 (24. april 1981) Utakmica za reprezentaciju: 21 Klub: Tobol

SMJENA GENERACIJA

Svježa krv za EURO 2016.

Bojan Topalović

K

valifikacije za Svjetsko prvenstvo u Brazilu su završene, Crna Gora ne putuje u Rio de Žaneiro, pa se sada crveni okreću Evropskom prvenstvu 2016. godine u Francuskoj. Na tom EP će učestvovati 24 reprezentacije (dvije prvoplasirane iz grupe idu dalje, trećeplasirana igra baraž), a “hrabri sokolovi” će startovati iz trećeg ili četvrtog šešira...

MITAR NOVAKOVIĆ Godina: 32 (27. septembar 1981.)

Utakmica za reprezentaciju: 36 Klub: Tobol

POD ZNAKOM PITANJA DEJAN DAMJANOVIĆ Godina: 32 (27. jul 1981.)

Utakmica za reprezentaciju: 21 Klub: Seul

I opet će nacija imati velike snove, tinjaće nada da se možemo naći u glamuroznom Parizu, ali čini se da su kvalifikacije za EURO 2016. godine pravo vrijeme da se krene sa smjenom generacija.

Realno, Milorad Peković sa 36 godina, te Miodrag Džudović sa 34 teško mogu da budu od koristi A selekciji, tu su još Branko Bošković (33), baš kao i Andrija Delibašić i Mitar Novaković (po 32) koji idu u kazahstanski Tobol, a sigurno da ima mlađih momaka koji igraju u jačim ligama, te koji bi bili korisniji od pomenutog kvarteta.

Pitanje je koliko crvenima ubuduće mogu da pomognu Savo Pavićević, Vladimir Božović, Vukašin Poleksić, dok dolaze mladi lavovi predvođeni klincima koji su se već oprobali u A dresu - Luka Đorđević, Marko Bakić, Žarko Tomašević, te momci koji bi konač-

no trebali da dobiju priliku Mijuško Bojović, Stefan Mugoša, Stefan Nikolić...

Svježa krv koja bi trebalo da upliva među “hrabre sokolove” je sasvim logičan slijed događaja, jer pojedinim igračima su kvalifikacije za Mundijal 2014. godine bile treće. Mladi igrači su budućnost, mladi igrači su naše zlato, a znao je to i selektor Branko Brnović, pa je malo po malo uvodio Bakića, Đorđevića, Boljevića. Nijesu to bile velike prilike, ali su bili uz ekipu da osjete kult reprezentacije...

ŽARKO TOMAŠEVIĆ Godina: 23 (22. februar 1990.)

Utakmica za reprezentaciju: 2 Klub: Kortrijk

File i Cico su dobijali otkaz nakon lakših poraza Imam ugovor do 31. decembra, a ko ne bi imao želju da nastavi da radi sa reprezentacijom - jasan je bio selektor Branko Brnović poslije debakla od Moldavije.

I za čovjeka iz naroda bi sigurno većina digla palac gore da se nije desila ta Moldavija. Bivša sovjetska republika je uprljala sve što je rađeno u kvalifikacijama, a prvi na udaru se našao po običaju - selektor.

Njegovi prethodnici išli su nakon lakših poraza - Zoran Filipović nakon što

je u kvalifikacijama dobio samo Gruziju, a Cico Kranjčar nakon što je vezao remi sa Bugarima uz poraz u Velsu i priču oko poboljšanja ugovora.

E baš taj ugovor može da bude prepreka ukoliko se predsjednik Dejan Savićević (koji juče nije odgovarao na naše pozive) odluči da smijeni Branka Brnovića. Aktuelni selektor radi za mizeran novac, koji ne bi privukao nijednog selektora sa strane. A pitanje je da li bi neko sa domaće trenerske scene donio boljitak.

STEFAN NIKOLIĆ Godina: 23 (16. april 1990.)

Utakmica za reprezentaciju: 0 Klub: Steaua STEFAN MUGOŠA Godina: 21 (26. februar 1992.)

Utakmica za reprezentaciju: 0 Klub: Mladost

POTREBNI DIZAJNERI Ukoliko ste kreativni i posjedujete znanje u oblasti pripreme za štampu postanite dio tima koji cijeni dizajn i kreativnost.

SAVO PAVIĆEVIĆ Godina: 32 (11. decembar 1980.)

Utakmica za reprezentaciju: 36 Klub: Anartozis VLADIMIR BOŽOVIĆ Godina: 31 (13. novembar 1981.)

Utakmica za reprezentaciju: 31 Klub: Mordovija VUKAŠIN POLEKSIĆ Godina: 31 (30. avgust 1982.)

Utakmica za reprezentaciju: 26 Klub: Debrecin

Obavezno odlično poznavanje Indesign-a i Photoshop-a i iskustvo u pripremi za štampu.

Prijave slati na e-mail: nikola.prelevic@dnovine.me MIJUŠKO BOJOVIĆ Godina: 25 (9. avgust 1988.)

Utakmica za reprezentaciju: 0 Klub: Vasland Beveren

Sport 31

ČETVRTAK, 17. 10. 2013.

CRVENI UGAO

Eh, da su Mirko i Stevan pogodili kada je trebalo Blamaža od Moldavije peče, ali kvalifikacije su izgubljene ranije - Dnevne novine izdvajaju pet razloga zašto Crna Gora nije našla svoje mjesto u avionu za Svjetsko prvenstvo u Brazilu 2014. godine Crna Gora je sanjala zemlju gdje se lopta gura najljepše, zamišljala velelepne brazilske plaže, nadala se nečem velikom, a onda je protiv Moldavije prosula sve dobro urađeno u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 2014. godine.

Nezapamćeni šamar od bivše članice SSSR-a učinio je da ukus u ustima bude gorak na kraju kvalifikacija, da se pirča samo o tome, ali “hrabri sokolovi” su svoje šanse za odlazak na Mundijal propustili mnogo ranije.

● JOVETIN PROMAŠAJ ZA 3:2 Na semaforu je pisalo 2:2, igrala se premijerna kvalifikaciona utakmica sa Poljskom pod Goricom, maestro Mirko Vučinić je u 56. minutu preko glave “no look” pasom ostavio dijamanta Stevana Jovetića samog ispred golmana Poljske...

A Joveti se desilo nešto što mu se obično ne dešava - promašio je zicer. Ruke su prekrile lice, pogled je išao do neba - Stevanu je bilo najteže. Teže nego bilo kome drugom na stadionu. Da se krenulo pobjedom, možda bi i krajnji ishod bio drugačiji.

● POVREDE Gdje je fudbalska selekcija Crne Gore - tu su povrede. Na to smo navikli. Ali, u trećim kvalifikacijama od obnove nezavisnosti je bilo pehova više nego ikada. Posebno pred odlučujuće utakmice.

Ukrajina je 7. juna dolazila u glavni grad malene balkanske ljepotice, a selektor Branko Brnović je gutao knedle prije okršaja - tada nije mogao da računa na Stefa-

na Savića, Miodraga Džudovića, Milana Jovanovića (uz Marka Bašu do tada iznijeli najteže utakmice u defanzivi), Nikolu Drinčića, a Stevan Jovetić se povrijedio u 42. minutu dok je još bilo 0:0 (na kraju 0:4)...

Septembar je bio nešto povoljniji - protiv Poljske nijesu mogli da igraju Jovetić, Milorad Peković, povrijedio se Mirko Vučinić u 37. minutu, ali je makar odbrana bila cijela pa je upisan remi, dok je oktobar, kada se sve odlučivalo, bio krajnje surov - to već svi znate - za duele sa Engleskom i Moldavijom “hrabri sokolovi” su bili lišeni usluga Mladena Božovića, Marka Baše, Miodraga Džudovića, Milorada Pekovića, Marka Simića, Mirka Vučinića, Vladimira Božovića...

Mirko Vučinić očajava poslije promašene šanse protiv Ukrajine

● MIRKOV PROMAŠAJ ZA 1:0 Opet dođosmo do Ukrajine pod Goricom, jer je to definitivno bila naša utakmica kvalifikacija - uprkos tome što je roster bio ranjen kao nikada ranije, crveni su se isprsili.

Naročito u prvom poluvremenu velike utakmice...

Majstor Stevan je sjajno izbacio kapitena Mirka u situaciju jedan na jedan, negdje sredinom prvog dijela vratuio mu za onu asistenciju protiv Poljaka, a superstar Juventusa plasirao loptu pored skamenjenog ukrajjinskog golmana, ali i tik pored stative. Obično takve stvari rješava.

Nevjerica, ruke na potiljak, pogled prema krcatim tribinama nije Vučiniću bilo lako, jer zna da bi ranim vođstvom od 1:0 Ukrajinci bili praktično uništeni. Na kraju je bilo 0:4.

● LOŠA IGRA KOD KUĆE Ako hoćete da odete na veliko takmičenje (EURO ili Mundijal), morate da pišete dobre rezultate na domaćem terenu! To je jasna parola.

Nema druge.

Ali crveni momci sa selektorom Brnovićem pravi ritam na podgoričkoj areni nikako nijesu uspjeli da pronađu u konkurenciji Engleske, Ukrajine, Poljske, Moldavije, ne računamo liliputance koji su zalutali u fudbal - San Marino.

Od mogućih 12 u tabelu grupe H su upisana samo (!?) dva boda! Premalo. Plus gol razlika kod kuće je poražavajuća - postigli smo pet golova, a primili 12 komada. To je ve-

liki razlog zašto Crna Gora nije u Brazilu ili makar u baražu koji je na programu u novembru. Taj parametar u kvalifikacijama za EURO 2016. mora biti mnogo bolji.

● NEZADOVOLJAVAJUĆI UČINAK NAJBOLJIH Znamo koliko im je teško, koliko ih ubija pritisak, koliko se bore sa očekivanjima navijača, ali jednostavno su morali više - pričamo o vođama - kapitenu Mirku Vučiniću i zamjeniku Stevanu Jovetiću.

Tandem majstora nije imao svoje najbolje dane tokom kvalifikacija za SP, a to se vidi po njihovom gol-

geterskom učinku - Vučina je postigao dva gola (Poljska, Moldavija), baš isto koliko Joveta (Moldavija).

Tačno je da su često bili povrijeđeni, ali četiri gola ukupno je malo od momaka koji su projektovani da vode ofanzivu velikih klubova - Juventusa i Mančester sitija. Čisto samo jedno upoređivanje, nećemo ići dalje od komšiluka - nema potrebe - Bosna i Hercegovina je u Brazilu, a njihovi špicevi su postigli 18 golova u kvalifikacijama - Edin Džeko se potpisao na 10 egzekucija, Vedad Ibišević na dvije manje...

I realno - Džeko i Ibišević su slabiji tandem centarfora od Vučinića i Jovetića. Tako bar mi mislimo.

BOLNO LJETO

Prokleti jun u crnom sjećanju Moldavija “ubila” samopouzdanje, ali glavna greška je Ukrajina slična situacija se desila sa Bugarskom u kvalifikacijama za EP 2012.

Blamaža od Moldavije će još dugo psihički uništavati crvene momke, ali definitivno je da jun mjesec donosi prokletstvo kada je u pitanju reprezentacija Crne Gore.

A, jun 2013. godine tako neodoljivo podsjeća na jun 2011. godine - euforija je dostizala vrhunac, navijači su se danima “cimali” za karte, spremali pjesme, koreografiju, selektori (sada Branko Brnović, prije dvije godine Zlatko Cico Kranjčar) su bili optimisti pošto su odradili “nikada bolje i duže pripreme”, reprezentativci su jedva čekali da istrče na podgoričku arenu kako bi ugrabili slavu...

Prije dvije i po godine (4. jun 2011. godine) A selekciji je trebao trijumf nad Bugarskom kako bi se pakovali za Ukrajinu i Poljsku, došli smo u prednost preko Radomira Đalovi-

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Kralja Nikole bb - PC Nikić, Podgorica

ća, ali umor nakon naporne sezone nije dao mira - defanziva je pogriješila, Bugari izjednačili na 1:1, a crvenima je tada postalo jasno da će se jako teško direktno plasirati na EURO 2012. Igran je baraž obezbijeđen mukom (bolni porazi od Češke), ali da se odradila Bugarska možda bi i prvo mjesto bilo dostižno...

Prije pola godine (7. jun 2013. godine) prokleta istorija se ponovila - crvenima je trebala pobjeda nad Ukrajinom kako bi bili na korak od Brazila i kako bi raspršili žute snove o Mundijalu, kapiten Mirko Vučinić je imao idealnu šansu, ali pojavio se opet taj umor koji se prenio na nervozu (isključeni Savo Pavićević i Vladimir Volkov), što je Ukrajina znala da iskoristi - slavila je sa 4:0 pod Goricom, oživjela u kvalifikacijama i na

kraju otišla u baraž...

Jun ni u premijernom učešću u kvalifikacijama (za Svjetsko prvenstvo 2010. godine) nije donio dosta toga dobrog - sa selektorom Zoranom Filipovićem tog 6. juna 2009. igrali smo na Kipru, momci su tragali za prvim zvaničnim slavljem (do tada remizirali sa Bugarskom, Irskom, Gruzijom, izgubili od Italije), a na semaforu u Larnaki je već poslije 45 minuta pisalo - 2:0. Neriješen rezultat potpisao je Dejan Boske Damjanović (golovima u 65. i 77. minutu), a Vučinić promašio jedanaesterac u 73. minutu utakmice...

Pitanje je samo nakon Moldavije šta je za Crnu Goru lakši rival. I postoji li uopšte?

Do nekog srećnijeg boljeg kvalifikacionog juna...

B.T.

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me) Art direktor Darko MIJUŠKOVIĆ (mijuskovic.darko@gmail.com)

Ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me), Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Vasilj Karadžić Kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me), Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@ dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine.me) Foto: Vedran Ilić(redakcija@dnovine.me) Dizajn: Saša JOVIĆEVIĆ (jovicevic.s@gmail.com)

Sanjali smo plaže Rija, sad nas natjerajte da sanjamo i svijetla Pariza du sa našim mentalitetom.

Riječ urednika Miloš Antić

K

akvi su to (ludi) snovi bili.

Brazil, plaže Rio de Žaneira, samba, uzavreli pijesak Kopakabane, prava Marakana. Godinu i kusur maštali smo o letu preko Atlantika, smišljali način kako da dođemo do zemlje gdje je fudbal svetinja, tražili žirante za kredite... Trinaest mjeseci živjeli smo u ubjeđenju da će snovi postati stvarnost. Realnost je ipak drugačija (bolnija), karte za Brazil rezervišu neki drugi, jači, srećniji i spretniji.

U povlašćenom avionu, među 32 putnika, nema mjesta za Crnu Goru. Naš najljepši san preko noći je pretvoren u košmar. I to košmar koji će nam dugo biti u mislima. Prvo se (očekivano) desila Engleska, jer malo je onih ko-

ji su i sanjali da ćemo se na Vembliju vaditi za kiks protiv Ukrajine kod kuće, da bi nas Moldavija dokrajčila.

Takav poraz Crna Gora ne pamti, ispod prosječna reprezentacija sa istoka Evrope lupila nam je šamar od kojeg će se dugo, dugo crvenjeti obrazi. Debakl je promijenio sve, iskrivio kompletnu sliku mukotrpno iscrtanu tokom kvalifikacija.

O

djednom je u ovoj čudnoj zemlji sa 650.000 selektora ovaj aktuelni postao “persona non grata” na crnogorskoj klupi, a igrači, isti oni koji su do juče bili heroji, neznalice. A ponižavanje svega onoga što je do juče valjalo nekako je u skla-

A

šta je u stvari crnogorska realnost? Za reprezentaciju koja se preko noći nadljudskim naporima i nestvarnim rezultatima iz društva malih preselila u društvo velikih, za zemlju sa praktično amaterskom ligom i jednim oronulim, a nazovi nacionalnim stadionom. Nije to ova blamaža od Moldavije, ali jasno je da nije ni pokušaj da se svrstamo uz bok sa Englezima, pa ni sa Ukrajincima i Poljacima. Negdje smo između, za to treće, četvrto mjesto, ne još za prvo i drugo. Potencijalno iznenađenje, nagazna mina. Možemo da opučimo sve selekcije svijeta, ali da i se spotaknemo kada se to najmanje očekuje. Uništeni povredama, sa igračima koji igraju po divljim ligama, koji ni u takvim klubovima nemaju minutažu, ili koji uopšte nemaju klubove - to je realnost. A još je nešto čisto kao suza boljih igrača nemamo.

J

oš kada ti, realno prosječni, neki i ispod prosječnih, igrači pomisle da su sila. Kada ih malo mi, mediji, malo oni sami sebe podignemo u nebesa, e tu nastaje problem. Kada “hrabri sokolovi” prerano, a previsoko polete. Komšije, Bosanci su dvije decenije spremali zmaja i on sada bljuje vatru čak do Brazila. Nadamo se da mi nećemo čekati toliko, da će naša krila ranije ojačati.

M

i ćemo, sigurno je, opet sanjati. Ako već nećemo vidjeti Brazil, privilegija je što smo mogli dugo da ga sanjamo zahvaljujući našim “hrabrim sokolovima”. Te snove nam niko ne može oduzeti. Ostaje nam da čekamo neku ljepšu priču, sa happy endom, sa nadom da će medicinski tim reprezentacije imati manje posla, da ćemo kroz greške naučiti, da će Mirko i Stevan biti pravi, da će Baša i Savić igrati u kontinuitetu, a selektor (ko god to bio) morati da brine samo o taktici i što bezbolnijoj smjeni generacije. Da će nas

svijetla grada svjetlosti, blještavilo Pariza obasjati, ne i zaslijepiti.

I

za kraj, nikako i najmanje bitno - dubok naklon, kapa dolje, kako više volite, za one prave navijače, a bilo ih je dosta u onoj mučnoj noći za zaborav protiv Moldavaca. Bili su tu bez obzira na ime, veličinu i rejting protivnika, nebitno da li je Crna Gora igrala na ukletom stadionu pod Goricom ili na strani. I uvijek su dlanovima i pjesmom (po kojom bakljom i stolicom, ali sve je to klasičan repertoar navijača sa ovih prostora) davali poseban štimung. I na 0:4 protiv Ukrajine, i na 4:1 za Engleze na Vembliju, pa i što je najviše čudno na 2:5 protiv jedne Moldavije. Aplauzi i pjesma neprestana, to se još nije gledalo na ovim prostorima. To je ljubav, to je nešto neraskidivo između ultrasa Crne Gore i fudbalske reprezentacije. Nešto što ne može da izblijedi preko noći bez obzira na debakl, blamažu, sramotu, kako god da se nazove onaj rezultat kojim smo usrećili nesrećne Moldavce.

četvrtak, 17. 10. 2013. broj 664 GoDINA II

33 žENA MODA

Savjeti za žene preko četrdesete Žene svih godina uvijek treba da budu stilizovane, ali postoji par modnih pravila kojih bi žene preko četrdeset godina trebalo da se pridržavaju. Evo nekih od njih.

1. Ne oblačite se tako da izgledate previše mlado U četrdesetim godinama ste zrela žena koja treba da se oblači sa ukusom, a to svakako ne podrazumijeva nošenje odjevnih predmeta namijenjenih tinejdžerkama. Oblačite se u skladu sa vašim godinama.

2. Ne oblačite se tako da izgledate starije nego što jeste Nasuprot pravilu da se ne oblačite previše mladoliko stoji ovo da se ne oblačite ni tako da izgledate kao baka. Imate četrdeset, a ne sedamdeset godina. Pronađite zlatnu sredinu odijevanja.

3. Odgovarajuće boje Otkrijte koje vam boje lijepo stoje a da su prikladne, ali i one koje treba da izbegavate.

4. Držite se jednostavnosti, ali i...

Mladima prepustite izazovne kombinacije, a vaš stil neka bude jednostavan. Međutim, to ne treba da znači da ne možete da eksperimentišete i u odjevnu kombinaciju ubacite i neki izazovan detalj poput velike ogrlice, tašne upadlji-

ve boje ili visokih potpetica.

5. Odjeća u skladu sa građom Tijelo se vremenom mijenja i ne može da bude isto kao kada ste imali dvadeset godina. Zato treba da otkrijete kakav kroj vam najviše odgovara. Kada ste otkrili u čemu dobro izgledate, moći ćete da naglasite i određene dijelove tijela koji vam se dopadaju. (super žena)

NOVO

Hermes za zimu UPOZORENJE

Stvari kojima uništavate kosu

E. Z.

A

ko želite zdravu, sjajnu kosu morate da povedete računa na koji način vodite brigu o njoj. Pogledajte deset najvećih grešaka koje djevojke prave prilikom tretiranja.

1. greška: Češljanje prilikom pranja Kosa je najslabija kada je mokra, ali tada se i najviše mrsi. Kako biste ovo bar djelimično spriječili, očešljajte je prije pranja. Ako je potrebno ponoviti postupak pod tušem, nanesite balzam na kosu i razmrsite je polako prstima, zatim raščešljajte rijetkim češljem.

2. greška: Češljanje samo krajeva Činjenica je da prečesto češljanje kose izaziva njeno lomljenje, ali prirodna masnoća kože glave je najbolji balzam. Masirajte tjeme drvenom četkom sa čekinjama, kako biste podstakli cirkulaciju, zatim očešljajte kosu od korijena do krajeva kako biste joj dali sjaj.

3. greška: Svakodnevno pranje kose Svakodnevno pranje kose nije preporučljivo. Voda spira prirodne masnoće glave i tako ostavlja kosu bez sjaja i umrtvljenu. Ako već morate to da radite, koristite blage preparate za njegu kose.

4. greška: Prevelika upotreba regeneratora

Većina djevojaka koristi balzam samo za krajeve kose, kako bi spriječile njihovo pucanje, međutim preporučljivo je nanositi ga od korijena, ali u ograničenim količinama. Nemojte pretjerivati, koristite taman toliko da možete da je razmrsite. I obavezno ispirajte kosu sve dok voda ne postane bistra.

5. greška: Nekorišćenje praparata za zaštitu od toplote Toplota je jedan od najvećih faktora štetnih po kosu. Ali ako vaša kosa ne može da prođe bez tretiranja fenom, obavezno koristite sredstva za zaštitu od toplote. Postoji veliki izbor silikona i ulja, koje možete da nanesete prije sušenja kose, a zatim fen podesite na srednju temperaturu, kako biste spriječili momentalna oštećenja.

6. greška: Sušenje peškirom Većina proizvoda se koristi nakon što kosu prosušite peškirom, međutim preveliko trljanje može da dovede do oštećenja i pucanja. Umjesto toga samo lagano upijte višak vode sa kose i zatim protresite. Više vremena će joj trebati da se osuši, ali će zato biti zdravija.

7. greška: Upotreba pegle na vlažnu kosu Upotreba vrućih aparata na vlažnu kosu može da spali folikule i dovede do pucanja vlasi. Prije upotrebe pegle kosa mora da bude apsolutno suva.

8. greška: Upotreba lakova za kosu prije feniranja Lakovi za kosu puni su alkohola koji prilikom kontakta sa vrelinom gori, automatski pržeći kosu.

Ovakve preparate koristite isključivo nakon sušenja.

9. greška: Redovno tapiranje kose Ovo je trik koji svaka djevojka s vremena na vrijeme koristi. Međutim, tapiranje kose gustim češljem dovodi do oštećenja kutikule i ispucale kose. Danas postoje razni preparati za volumen, bolje se opredijelite za neki od njih, a povremeno možete da se vratite na ovaj dobro poznat metod.

10. greška: Pokušaj tretiranja rascvjetalih krajeva Onog trenutka kada se krajevi rascvjetaju, ne postoji preparati koji bi to mogli da poprave. Jedino rješenje je da je zaštitite, tako što ćete da izbjegavate prečesto pranje, sušenje peškirom, upotrebu fenova i pegli, ili da se jednostavno ošišate. Uz to postoje preparati kao što je arganovo ulje ili vosak, koje možete preventivno da nanosite na krajeve, piše Cosmopolitan.hr.

Kampanja luksuznog francuskog modnog brenda “Hemres”, nosi naziv “Sporting Life”, a nije ni čudo što se tako zove, jer modeli nose sportsku odjeću, uključujući udobne kombinezone, toplu trikotažu, uske pantalone, duge udobne kapute i jakne.

Hermes jesen/zima 2013/14 kampanja ostaje vjerna svom stilu i nastavlja da ispunjava svoje prepoznatljivo nasljeđe.

Odiše vazdušastom sofisticiranošću, a fotografije nove kam-

panje čini nas uzbuđenim za predstojeću zimsku sezonu. (ljepota.ba)

SAVJETI

Ispravite lokne pomoću četke Ne morate da idete kod frizera kako biste ispravili loknastu kosu, to možete uraditi i kod kuće uz pomoć fena. Pratite sljedeće korake i naučićete sami da ispravljate svoje neposlušne lokne.

1. Uklonite višak vlage iz kose Prvi korak prije nego što počnete da sušite kosu fenom je da uklonite višak vlage. To znači da kada rukama iscijedite vodu sa kose, umotate je u peškir kako bi on dodatno upio vlagu. Na taj način vaša kosa neće biti ni previše mokra, a ni previše suva.

2. Nanesite zaštitu protiv toplote Postoji nekoliko proizvoda koje bi trebalo da nanijeste na lokne prije nego što počnete da ih ispravljate. Jedan od njih je svakako i zaštitnik od toplote. Prije nego što počnete da sušite kosu, podijelite je na četiri ili pet dijelova.

Od njih, jedan dio ostavite, a ostale pokupite šnalom, kako biste lakše osušili kosu.

3. Raščešljajte lokne Pomoću veće četke dobro raščešljate lokne kako biste ih lakše osušili i ispravili.

4. Ispravite lokne Pomoću četke oblika valjka ispravljajte lokne. To ćete uraditi tako što ćete sušiti dio po dio već podijeljene kose. Dio koji sušite povlačite četkom od korijena do krajeva kose par puta pod uglom od četrdeset i pet stepeni. U zavisnosti od volumena i jačine kose, ovaj pokrećete možda morati da ponovite više puta.

5. Iskoristite lak za kosu Ukoliko vam je kosa prirodno loknasta, poslije ispravljanja možda neče moći dugo da ostane ravna. Zato koristite lak za kosu koji će je fiksirati. (cafe.ba)

34 Žena Jedinstvena dječja imena

Naravno da svaki roditelj misli da je baš njegovo dijete dar od Boga, ali sve je veći broj onih koji žele da to naglase okolini, pa tako svom djetetu daju ime Kralj, Princ i Mesija...

Džin Tvendž, psiholog i autor knjige “Epidemija narcizma”, primijetila je da pozamašan broj ljudi naziva bebe hvalisavim imenima koja podstiču da se sujeta dovede na sasvim novi nivo.

Tokom istraživanja, Tvendžova je pronašla da se među najpopularnijim imenima za dječake u 2012. godini našlo mnogo onih koji oslikavaju veličinu i važnost bebe u društvu.

U Australiji je čak 1,423 dečaka nazvano Kralj, dok su 243 djevojčice dobile ime Princeza.

“Svi znamo da ljudi koji su veoma narcisoidni bilježe visok nivo potrebe za jedinstvenošću.

Kada daju djeci imena koja prokamuju njihovu veličinu, onda shvatate da je njihov narcizam prešao na sljedeći nivo”.

Džin upozorava da davanje ovakvih imena bebama nije uopšte zanemarljiva stvar, jer će se tokom godina odraziti i na kulturu.

“Narcizam je otrovan po druge u društvu. Narcisi nemaju osjećaj empatije, nijesu zainteresovani da pomažu drugima, agresivni su kada ih neko uznemirava, najviše uzimaju za sebe, a mnogo manje daju drugima.

Mislim da oni tu djecu vide kao produžetak sopstvene ličnosti, a zabrinjava što mnogo toga i ne znamo o narcisima kao roditeljima”, rekla je ona.

Džin navodi ekstremni primjer iz Tenesija, kada je sudija opštinskog suda naredila roditeljima da promijene bebi, koja se zvala Mesija, ime navodeći da se to direktno kosi sa religijom, te da dijete nema prava tako da se zove i da nije nikakvo božanstvo.

Nažalost, Džin je ubijeđena da je ovaj trend tek započeti i da ćemo u skorijoj budućnosti imati sve više “velikana” u društvu.

(Super žena)

ČETVRTAK, 17. 10. 2013.

PSIHOLOGIJA

Bijes je kuga za društvo

E

mocije su činjenice, a iznenadni izlivi bijesa su prava kuga za društvo koja izaziva veliku količinu pustoši. Ako ‘niže emocije’ kao što su ljutnja ili nervoza ispoljimo na pravi način, kroz razgovor, onda neće doći do izliva bijesa, kazao je poznati švajcarski psihoterapeut Teodor Iten prilikom nedavne posjete Sarajevu.

Poznati švajcarski psiholog nedavno je gostovao u Sarajevu, gdje je za lokalne medije naročito istakao pogubne posljedice kuge 21. vijeka - bijesa.

“Bijes se, jednostavno rečeno, nasljeđuje, ali danas kada nemamo dovoljno mjesta za “disanje” i stalno pod pritiskom, tada se dešavaju izlivi bijesa na vrlo nezdrav način”, naglasio je Iten.

On dodaje da mnogo mlade djece budu mentalno, a ponekad i fizički bude povrijeđeno nekontrolisanim izlivima bijesa.

“Kada zaista shvatimo kakav je tužan, kukavički i ružan događaj napad bijesa, u smislu oblika i sadržaja, možemo početi izražavati svoje emocije kao odrasli muškarci i žene”, kazao je on.

imaju drugačija iskustva, pomažu im da ta iskustva prezentuju na drugačiji način i podstiču ih da se uključe u društvena dešavanja.

“Naš cilj je da destigmatiziramo osobe koje su na margini društva, da ih socijalno afirmišemo te im omogućimo prostor za djelovanje kako bi one iskazale svoje potrebe ili svoje ambicije”, kazao je on.

Hasanbašić smatra da su na margini društva oni ljudi koji imaju psihijatrijsko iskustvo, jer ne postoji udruženje koje se bave tom problematikom.

“Ti ljudi se najčešće tretiraju lijekovima. Ali taj socijalni dio je zanemaren”, naglasio je.

Cilj posjete Teodora Itena je da pokaže svim zainteresovanim ono što se ne uči na fakultetima.

“Bitno nam je da se ovakva dešavanja odvijaju na javnom mjestu, a ne iza zatvorenih vrata psihijatrijskih klinika ili fakulteta, jer je problematika mentalnog zdravlja se tiče svih nas, a ne samo nekih osoba ili profesija”, objasnio je Hasanbašić. (Fena)

VJERUJETE LI

ODNOSI

Pet znakova pravih emocija Neki tragaju cio život, a drugi prekasno shvate da su već pronašli pravu ljubav. Kako je prepoznati? Kako biti siguran da je osoba pored vas zaista vaš idealan životni partner?

Snovi Ponekad smo u vezi, ali ne sanjarimo o budućnosti s partnerom.

Zaljubljenost postoji, ali pomisao na zajedničku budućnost u nama izaziva strah i nelagodu, a ne sreću. Takav osjećaj pokazuje da još tragamo za pravom ljubavlju, kojoj se u potpunosti možemo prepustiti i to najradije zauijvek.

Planovi Kovanje zajedničkih planova koji sežu dalje od sledećeg vikenda ili godišnjeg odmora dobar je znak za ljubav. Što veći i raznolikiji zajednički planovi, to je veza stabilnija i perspektivnija.

On naglašava da postoje načini za upravljanje ovim eksplozivnim emocijama te da u svakom pojedinačnom slučaju, izliječenje iznenadnih pojava bijesa počinje sa svjesnošću o tim osjećajima.

“Ukoliko prihvatimo bijes kao dio života, možemo dopustiti sebi da iskusimo svoju vitalnost u silini ove emocije”, poručuje on.

Važno je, napominje Iten, da se prepoznaju vlastite granice i ograničenja, da čovjek bude sposoban da kroz psihoterapiju gleda u svoju prošlost i iskustva, bez osjećaja ljutnje, kao i da smogne hrabrosti da njeguje vitalnost koju je imao nekada.

“Izlivi bijesa mogu biti shvaćeni i promijenjeni, čim se različita područja naših pravih života uje-

dine”, naglasio je psiholog.

Dodaje da ljudi napadaju jedni druge, bilo da se nalaze u krugu porodice ili među nepoznatim ljudima na ulici.

U svojim istraživanjima došao je do zaključka da se oko 20 posto izliva bijesa događa u porodičnom okruženju.

“Ako ‘niže emocije’ kao što su ljutnja ili nervoza ispoljimo na pravi način, kroz razgovor, onda neće doći do izliva bijesa”, preporučio je.

Ljutina je, objasnio je Iten, socijalna emocija koja se može kontrolisati, dok je bijes “životinjska” emocija koja nastaje u srednjem mozgu. Njegovu trodnevnu posjetu Sarajevu organizovali su predstavnici Udruženja Metanoia. Iten je održao dva predavanja i radionicu te upriličio promociju njegove knjige “Bijes: Upravljanje eksplozivnom emocijom” koja je prevedena na srpski jezik.

Predsjednik Udruženja Metanoia Adi Hasanbašić kazao je da se Udruženje bavi ljudima koji

Zajednički prijatelji Nekoliko zajedničkih prijatelja povećava zajedništvo i povezanost među partnerima i upućuje na međusobne sličnosti.

Liepi gestovi Prava ljubav nije u velikim i skupim poklonima za godišnjice i rođendane nego u malim gestovima u svakodnevnom životu. To može biti spremnost za kompromis i povremeno stavljanje vlastitih potreba u drugi plan, to mogu biti ljubavne poruke, spontani poljupci.

Pozitivni bilans Ekonomskim rječnikom, na kraju dana, nedjelje, mjeseca i godine, partnerstvo bi trebalo da bude u plusu. Lijepih dana bi trebalo biti više nego mučnih i zajedničke sreće i uravnoteženosti više nego svađa. (economy.rs)

Ljubav na prvi pogled Ljubav na prvi pogled je tema koja uvek izaziva polemike i prepucavanja, s obzirom da su mišljenja uvek podeljena. Ipak, evo nekoliko činjenica koje se tiču ovog fenomena, a koje će vam promijeniti ili utvrditi već postojeće mišljenje.

Postoji li ljubav na prvi pogled?

Vječno pitanje koje muči mnoge ljude širom svijeta. I dok jedni tvrde da se radi o pustom vjerovanju u bajke, drugi pričaju kako su je doživjeli. Ipak, sve dok ne zakuca na vaša vrata, crv sumnje će postojati. Jedino što prije toga može da razbije nevjeru je nekoliko činjenica koje se tiču ovog fenomena i koje će, ili promijeniti vaše mišljenje ili utvrditi već postojano. Evo o kojim stvarima je riječ.

Riječ je o trenutnoj privlačnosti Ne dešava se često, ali ste sigurno do sad osjetili nevjerovatnu privlačnost prema nekome koga ste u tom trenutku prvi put ugledali. Upravo to je ljubav na prvi pogled, ta magnetska privlačnost koja vam ne da

mira. Ta osjećanja su i te kako realna i postojeća.

Dokazi istraživanja Na osnovu raznih studija koje su rađene, dokazano je da ljubav na prvi pogled postoji. Čak 40 odsto ispitanih tvrdi da ju je doživelo, što je isuviše veliki procenat da bi bio zanemarljiv.

Nezaboravna je Ljudi koji su je doživjeli, tvrde da je nikada nijesu zaboravili. Iskustvo koje ova ljubav pruža, pa makar bilo kratkotrajno, zauvijek ostaje pečatirano u mislima. Osjećaj je neponovljiv, nezaboravan i stvara utisak da ne postoji ništa ljepše od ljubavi.

(Telegraf.rs)

Žena 35

ČETVRTAK, 17. 10. 2013.

OBRATITE PAŽNJU

Bakterije vrebaju na svakom mjestu

N

JE

ZA DO K

WC-u su umivaonik i slavina, jer upravo ta mjesta dodirujemo odmah nakon obavljanja nužde. To dokazuju i brisevi na kojima je pronađen veliki broj bakterija opasnih po zdravlje poput ešerihije koli koje se na vlažnoj površini razmnožavaju nevjerovatnom brzinom. Nakon obavljanja nužde dobro operite ru-

ke, sapunjajte ih barem 20 sekundi te dobro osušite. Vrata otvorite i zatvorite podlakticom.

STOLOVI U RESTORANIMA Čak i kada konobar pred vama prebriše sto, to ne znači da je on čist. Ako nijesu dobro oprane, vlažne krpe za suđe idealno su mjesto razmnožavanja bakterija te prenošenje istih s jednog mjesta na drugo. Mokre maramice za dezinfekciju različitih površina idealne su za ovakvu situaciju. Njima prebrišite cijeli sto.

RUKOHVAT NA POKRETNIM STEPENICAMA Istraživanje u kojem je uzet bris s rukohvata pokretnih stepenica u jednom šoping centru otkrilo je šokantne rezultate - pronađeni su tragovi krvi, urina, fekalija, bakterije, te sluzi kojom se prenose i virusi.

Izbjegavajte hvatanje za rukohvat koliko god možete, a ako to ne možete učiniti, sa sobom nosite vlažne maramice te nakon korišćenja stepenica dobro prebrišite ruke.

TASTATURA BANKOMATA Na uzorku od 38 bankomata, na svakom dugmetu otkriveno je oko 1.200 različitih tipova mikroorganizama među kojima se nalaze i bakterije virusa gripa i prehlade. Nakon korišćenja bankomata operite ili prebrišite ruke.

(Zadovoljna)

ZA BUDUĆE MAME

TO RA

P I TA

Obilazite li trgovačke centre budite svjesni kako su upravo takvi prostori kojim prođe mnoštvo ljudi, izvori brojnih virusa i bakterija.

No, oni se ne nalaze u hrani ili na WC šolji već na mjestima na kojima se najmanje nadate.

UMIVAONIK I SLAVINA Najprljavija mjesta u javnom

Poštovani, Da li mi možete reći na koji način bih mogla da se ugojim? Imam 18 godina, visoka sam 1. 65 cm a imam samo 49 kilograma. Trudim se da jedem raznovrsnu hranu i kaloričnu, ali ne uspijevam da se ugojim, ili se dešava da se ugojim koji kilogram pa da opet smršam. Bila bih vam veoma zahvalna kada biste mi pomogli.

Poštovana, Pošto zaključujemo da nema smetnje da jedete kaloričnu hranu, ostaje da jedete više, stalno, 5-6 obroka dnevno. U svakom obroku da je prisutan hljeb ili druga skrobna hrana - krompir, pirinač, tjestenina, pecivo i pite. Gledajte da bude i dosta ulja na kome bi možda spremili povrće kao salatu ili dinstanjem. Zalivajte obrok i kojom čašom jogurta ili mlijeka. Slatkiši tipa sutlijaša, slatkih pita sa voćem, baklava, palačinke...sve to možete jesti. Zatim šejkovi sa bananom i sličnim voćem.

Zrnevlje između obroka, suvo voće ili u mješavini.

Nemojte piti vodu ili sokove u vrijeme obroka nego 1,5-2 sata nakon obroka. (stetoskop) NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-maila filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.

Kruške su obavezne u ishrani trudnica

KOZMETIKA

Šta nijeste znali o ženskim dezodoransima

Ljudi se znoje s razlogom, a ipak troše milijarde evra svake godine, kako bi barem na kratko maskirali miris znoja.

Osnovno oružje protiv ove pojave su antiperspiranti i dezodoransi, ali uprkos tome, mnogi nijesu upoznati sa njihovim određenim osobinama. Predstavljamo vam neke od njih.

Borba protiv znoja nije moderni fenomen Prema Njujork Tajmsu, drevni Egipćani izmislili su umjetnost kupanja u mirisima i stavljali parfeme u pazušne jame.

Prvi dezodorans napravljen je 1888. i nazvan je Mum, dok je prvi antiperspirant Everdry stigao na police prodavnica 15 godina kasnije.

Dezodorans ubija bakterije Znoj ne mora da bude “smrdljiv”. Zapravo, on je gotovo bez mirisa. Ono što nam smeta je miris koji potiče od bakterija dok razlažu jednu od dvije vrste znoja u vašoj koži. Dezodoransi sadrže odeđene antibak-

terijske moći koje zaustavljaju smrad prije nego što se javi, dok se antiperspiranti bore direktno sa znojem.

Antiperspiranti ne zaustavljaju proces znojenja Aluminijum u antiperspirantima zaustavlja ekrine znojne žlezde, ali ne u potpunosti.

Američka Agencija za hranu i ljekove propisuje da proizvođači moraju da garantuju samo 20 odsto smanjenja znojenja, kako bi na etiketu stavili “celodnevna zaštita”. Dakle, antiperspirant na kom piše “dodatna snaga” mora da smanji lučenje znoja za svega 30 odsto.

Zaista možete postati imuni na antiperspirant Djeluje da se naša tela adaptiraju na antiperspirante, ali nikom nije jasno zašto. Tijelo se možda adaptira i traži način da isključi žlijezde ili jednostavno proizvodi više znoja u drugim žlijezdama. Zato bi trebalo da mijenjate dezodorans najmanje na svakih šest mjeseci. (Hafington post)

ZA SPAVALICE

Načini za lakše buđenje Ustajanje iz toplog kreveta još je teže s hladnijim danima i dolaskom zime, ali postoji rješenje.

Rezultati studije sa Univerziteta u Torontu pokazuju da ranoranioci imaju pozitivniji stav o svom životu nego oni koji vole da spavaju duže. Jedno od objašnjenja za to jeste i da se ranoranioci duže izlažu dnevnoj svjetlosti, koja podstiče stvaranje serotonina, poznatog i kao hormon sreće. Uglavnom, ako ste noćne ptice, i za vas postoje tri bezbolna načina kako da ustanete ra-

nije i da budete raspoloženiji tokom dana.

1. Ustanite deset minuta ranije, vaše tijelo će se nakon nekoliko dana navići na promjenu.

2. Potrudite se da ustajete i vikendima barem u približno vrijeme kao i preko sedmice. Pomoglo bi i da ustajete ranije barem jednog jutra vikenda.

3. Povećajte izlaganje dnevnoj svjetlosti. Doručkujte pored prozora, a tu se možete i šminkati. A najbolje bi bilo i da propješačite dio puta do posla. (Superžena)

ZDRAVLJE

Tip ličnosti utiče na liniju

Mekane, slatke kruške idealna su jesenja namirnica koja je odličan izvor vitamina i minerala važnih za dobro stanje cjelokupnog organizma. Kruške su jedno od voća koje obiluje vlaknima. Svima je poznato da ishrana koja obiluje vlaknima pomaže pri sprečavanju nadutosti, održavanju zdravog nivoa holesterola, a namirnice pune vlakana su jako dobre u prevenciji raka dojke, srčanih bolesti i dijabetesa tipa dva.

Kruške su izvor niza vitamina – C, K, B2, B3 i B6. Idealno voće za trudnice ili mame koje doje jer sadrže folnu kisjelinu. Kada su minerali u pitanju kruške sadrže kalcijum, magnezijum, kalijum, bakar i mangan. Vitamin C i bakar su antioksidansi pa jedna kruška na dan učiniće čuda za vaš imunitet. Kruške sa-

drže i mineral bor, koji je našem tijelu potreban radi bolje apsorpcije kalcijuma, što ovu voćku čini jakim saveznikom u borbi protiv osteoporoze. Još jedna od prednosti je i to što se kruška smatra hipoalergenskim voćem, što znači da osobe koje su osjetljive na hranu mogu da jedu kruške bez straha od štetnih efekata. Jedenje tri ili više porcija voća dnevno, poput krušaka, može sniziti rizik od senilnosti, koja je najčešći uzrok gubitka vida kod starijih osoba. Kora kruške sadrži kvercetin, antioksidans koji pomaže u sprečavanju raka i oštećenja arterije koje uzrokuje srčane tegobe. Nedavna istraživanja su pokazala kako konzumiranje krušaka može pomoći u sprečavanju Alchajmerove bolesti. (Ordinacija)

Kada nakupite suvišne kilograme, vjerovatno smatrate da su krivi izostanci sa treninga ili brza hrana kojom ste se častili. Ali, američki naučnici su otkrili da postoji još jedan iznenađujući faktor koji igra važnu ulogu u održavanju vitke linije.

U istraživanju je učestvovalo više od devet hiljada osoba koje su ispunjavale testove, prema kojima su naučnici mogli da odrede njihovu ličnost. Takođe su ispunjavali anketu koja je sadržala pitanja o njihovim životnim navikama, zdravstvenom stanju i porodičnoj anamnezi.

Rezultati su pokazali da osobe, koje su sklone negativnim emocijama kao što su anksioznost, tuga ili usamljenost, ali i osobe, kojima nedostaje samodisciplina, organizovanost i koje je lako omesti i narušiti im koncentraciju, imaju povećan

rizik od nastanka gojaznosti.

“Bilo koja od ovih negativnih osobina može povećati rizik od nastanka gojaznosti”, izjavila je vođaistraživanja prof. Andželina Sutina.

Naravno da to ne znači da svaka osoba sa ovim osobinama mora nužno biti gojazna.

Naučnici ističu da je ovim osobama potrebno više vremena, strpljenja i volje da se pridržavaju zdravih životnih navika. (economy.rs)

36 Žena

ČETVRTAK, 17. 10. 2013.

NAPRAVITE SAMI

RECEPTI Predjelo

Glavno jelo

Desert

Torta s kajsijama

SASTOJCI:

4 jaja 500 g sira 300 g kajmaka 1 čaša kisjele pa vlake 200 g heljdinog brašna 2 čaše pšenično g brašna

Umutiti bjelanca sa šećerom, polako dodavati žumanca i brašno sa praškom za pecivo. Masu sipati u podmazan i brašnom posut kalup za tortu i ispeći. U mlijeku skuvati puding prema uputstvu, dodati gustin i šećer. U prohlađen krem dodati pavlaku. Patišpanj poprskati sokom od kajsija, a očišćene polutke kajsija skuvati u zaslađenoj vodi. Kremom premazati patišpanj i po njemu naslagati polutke kajsija. Svaku kajsiju preliti pripremljenim prelivom od želatina.

Ljuta piletina Pita od heljde Pomiješati obje vrste brašna.

Dodati vode toliko da se dobije gustina kao za palačinke. Od te mase ispeći deblje palačinke. Nauljiti vatrostalnu posudu, pa staviti jednu palačinku. Premazati je mješavinom sira i kajmaka.

Po potrebi posoliti. Staviti drugu palačinku, premazati sirom i kajmakom i tako redom. Poslednju palačinku preliti kisjelom pavlakom u kojoj su razmućena jaja.

Peći u zagrijanoj pećnici oko 30 minuta na srednjoj temperaturi.

Prohladiti 20 minuta i služiti uz kisjelo mlijeko.

Zdravi sokovi od povrća

SASTOJCI:

600 gr mesa malo karija malo čilija kašičica đumbi ra malo bibera marinada sa ve getom sok od jednog lim una

Sa mesa skinuti kožicu i potopiti u marinadu sa vegetom. Za to vrijeme izmiješati sve začine sa sokom od limuna. Meso dobro uvaljati u mješavinu začina. Staviti meso u nauljenu vatrostalnu posudu i peći 20 minuta u rerni dok meso ne dobije lijepu boju.

SASTOJCI:

5 kašika brašna 5 kašika šećera 5 jaja kesica praška za pecivo Fil: 1 l mlijeka 3 pudinga od va nile 100 g šećera 2 kašike gustin a 2 kašike pavlak e kesica voćnog želea kajsije

POSLASTICA

ŽUTE NAMIRNICE

Svi obožavamo slatkiše, a jedan od tipičnih specijaliteta domaće kuhinje je slatka štrudla. Lako je pripremate, a fantastičan ukus nećete zaboraviti tako brzo.

POTREBNO JE: 500 g kora za pitu 1 kg višanja 6 kašika griza 15 kašika šećera 6 kašika mljevenih oraha cimet ulje šećer u prahu za posipanje

Limun je vjerovatno prva namirnica žute boje koje se mnogi sjete.

Ali, osim limuna, jesen je idealno vrijeme za uživanje u drugim žutim namirnicama - paprikama, tikvicama i jabukama.

Limun Kao što je poznato, limun obiluje vitaminima C i B, jača imunitet i usporava starenje. Zbog specifičnog ukusa osjetićete prisutnost limuna u gotovo svakom jelu i piću u koje ga dodate. Limun je jedna od najviše korišćenih namirnica na svijetu – od koktela do dresinga za salatu i kolača – pa ga svakako uvrstite u neka od jela koja pripremate. Žute paprike U odnosu na zelene i crvene paprike, žute imaju najblaži ukus, a jelima daju svježinu i slatkoću. Obiluju vitaminom C, beta karotenom i vitaminima B6 i A. Paprika je dobra za cirkulaciju krvi, jačanje apetita, bolju probavu, vid, te pomaže kod ateroskleroze. Možete ih koristiti za pripremu blagih umaka. Žute tikvice Ovo povrće žute boje i blagog ukusa obiluje manganom i vitaminom C, te sadrže karotenoide koji štite od štetnih zračenja. Meso tikvice možete koristiti u salati, kao dio umaka za tjesteninu, peći je ili pržiti – za

Povrće će zadržati sve vitamine prilikom lake pripreme napitaka.

Napravite sami sok od spanaća, kupusa i celera, šargarepe, đumbira i krastavca.

SLATKI SOK OD SPANAĆA Sastojci: 5 listova spanaća 1 banana 3 dl vode 1 šargarepa 1 kašičica žutog šećera Priprema: Sve sastojke dobro operite, bananu i šargarepu oljuštite i stavite u blender zajedno sa spanaćem i vodom, pa meljite oko dva minuta da dobijete fini sok. Dodajte šećer, promiješajte i popijte odmah dok su sastojci svježi.

SOK OD KUPUSA I BADEMA Sastojci: 5 listova kupusa 2 šake badema 1 kašičica meda veći komad celera 1,5 kašičice kakao praha 2 dl vode 1 banana Priprema: Operite kupus, oljuštite bananu i celer, pa zajedno sa bademima i vodom sameljite u blenderu, a na kraju dodajte kakao i med. Promiješajte i popijte odmah.

LJUTI SOK OD ŠARGAREPE Sastojci: 4 veće šargarepe 2 paradajza 2 kašike svježeg isjeckanog peršuna kašika tabasko sosa 2 kašičice oljuštenih sjemenki suncokreta prstohvat soli Priprema: Šargarepe oljuštite i ispasirajte u blenderu, zatim dodajte oljušteni paradajz. Koktel začinite ljutim tabasko sosom i peršunom, posolite i dobro promiješajte. Sipajte u čaše i dodajte sjemenke suncokreta kao dekoraciju.

SOK ĐUMBIRA I KRASTAVCA Sastojci: 2 krastavca veliki komad đumbira sok od jedne pomorandže 2 kašike svježeg peršuna po ukusu so i ljuta paprika tabasko sos Priprema: Krastavac operite dobro, oljuštite i stavite u blender zajedno sa sokom od pomorandže, zatim dodajte očišćen đumbir i peršun, tabasko sos ili ljutu papriku. Sve umutite u sokovniku ili blenderu, ako je gusto dodajte malo vode da bude pitkije. Poslužite odmah dok je svježe. (Novosti)

Štrudla s višnjama Paprika za bolji apetit

PRIPREMA: Pakovanje kora podijelite na tri dijela i napravite tri savijače. Svaku koru poprskajte uljem, a na poslednju rasporedite ocijeđene višnje. Preko pospite pet kašika šećera i po dvije kašike griza i oraha.

Uvijte u rolat, složite u podmazan pleh i sve premažite uljem. Pitu stavite u hladnu rernu i tek onda uključite na 180 stepeni. Pecite dok pita ne dobije lijepu rumenu boju, a prije služenja isijecite i pospite šećerom u prahu.

koji se god način pripreme odlučite, očekuje vas ukusan obrok. Žute jabuke Iako nemaju crvenkastu boju kao većina drugih jabuka te zato možda i nijesu vizualno jako privlačne, jabuke sorte zlatni delišes osvajaju slatkim ukusom.

Jabuke ne sadrže masnoću, holesterol niti natrijum, a pomažu u kontroli šećera u krvi i kod mršavljenja. Iako se najčešće koriste za pripremu kolača, jabuku je ipak najbolje pojesti sirovu, bez tretiranja i uživati u njenom ukusu.

(Namirnice)

37

ČETVRTAK, 17. 10. 2013.

MALI OGLASI

INekretnine ”Vektra”- Rimski Trg 44

KUĆE/STANOVI

P

Tel:fax: 382 20 235-651/235-631; Mob:069-024-904; 069-611-332

PRODAJA

Stanovi u Budvi od 35 do 104m2, novi, super luksuzni, uknjiženi, useljivi. Tel.069/017-900

33m2/2- Centar; 27m2/P; Blok IX; 30m2/6- Sity kvatr 50m2/2- Gorica C; 57m2/4- Blok VI; 55m2/3- Trg Vektre; 74m2/P- S.Aerodrom; 85m2/7- Zabjelo; 81m2/5-P.Morače; 92m2/2- Blok VI; 118m2/5- Momišići; 194m2/6-Pobrežje 140m2/- Vezirov most; 281m2/6-»Vektra«; 198m2/5- P.Morač ( »Kroling«); Kuća 250m2, plac 460m2- Momišići; Kuća 280m2, plac 550m2- Zabjelo; Plac: 373m2-G.Gorica; 4.000m2-D.Gorica; 1.200m2-Gorica C;

Prodaje se kuća u Ulcinju blizu Male plaže, Donji Meterizi, P+1+2 površine u osnovi 136 m2, na placu od 620 m2, namještena, cijena 200.000 eura. Tel.067/454-756

Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina.

Tel.069/883-220 Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna! Tel.069/069-148 Prodajem odličan dvosoban namješten stan, 53m2, u Moskovskoj ulici, 1.500/m2. Tel.067/321-777 Prodajem jednosoban stan 48m2 i dvosoban 57m2 , novogradnja, Zabjelo, 1m2 1.050 eura.

Tel.069/300-775

I Izdajem namještenu garsonjeru.

Sve zasebno, u privatnoj kući.

Tel.020/272-865, 069/777-872 Izdajem dvosoban stan na spratu kuće, porodici, na duži period i u sezoni, u Sutomoru, Rutke kod Crkvice. Tel .067/236-279 Izdajem jednosobne stanove u kući, namještene, može i prenoćišta na noć i duže, Šušanj - Bar. Tel.068/202-626 Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija.

Tel. 069/993-992 Izdajem kompletno opremljen luksuzan stan Preko Morače.

Tel.067/617-045

Poslovni p. 105m2 (su+pr)-P.Morače; 60m2(su+pr)-P. Morače Nam. stan: 59m2/3-»Trg Vektre«; 74m2/1- Tološka šuma Nam.stan: 90m2/3-Momišići-novog.; 130m2/1-pod Goricom Nenamj.stan: 60m2/3- centar; 86m2/1-P.Morače.

Nenamj.stan: 100m2/1- Gorica »C«; 100m2/2-Centar Nam. kuća: 320m2, plac 2.250m2-Tološi Nenamj. kuća 509m2, plac 2.500m2- Donji Kokoti

Provjerite zašto smo IN

E-mail:inekretnine@t-com.me; www.inekretnine.me; www.bokaprojekt.me

Nikšić - preko puta bolnice prodajem trosoban stan 100m2+2podruma.

Ugrađena PVC, klimatizovan, sunčan, na 1. spratu. 53.000. Tel.067/272-015 Prodajem jednosoban stan na Starom aerodromu, 45(47) m2, kompletno namješten, zgrada “Cijevnakomerc”. 52.000 eura.

Tel.067/288-814

IZDAVANJE

Tel:

www.pronova.me info@pronova.me

+382 69 300775 +382 20 230116 PRODAJA

Prodaja 1864: St.Aerodr, 48/I 1810: Zabjelo, 76/IV 85: P.Morace, 64/v.pr.

1689: Centar I, 63/pr 1859: Blok IX, 38/v.pr.

2064: St.Aerodr, 59/I 243: St.Aerodr, 58/I 703: Blok IX, 78/VI 2127:St.Aerodr, 52/I 1896: St.Aerod, 80/V 1607: Momisici, 70/II

1138: Blok V, 75/VI 850: P.Morace,56/I 2181:V.pijaca 74/III 346: Ljubovic, 55/I 709: P.Morace, 88/I 2075: St.Aerodr, 59/I 1646: St.Aerodr, 45/V 62: Zabjelo, 47/IV 1756: Ljubovic, 81/pr n 1898: Zabjelo, 83/III 76: Blok V, 41/VI

Gorica C 160m2, garaža, lux namješten Gorica C 125m2, garaža, lux namješten Gorica C 110m2, bašta, lux namješten Maxim, 200m2, lux , garaža, VI sprat Ulica Slobode, poslovna zgrada, 600m2 City kvart, 116m2, trosoban, garaža, lux Obala Morače, lux vila, 300m2, bašta 1500m2 Zabjelo, lux vila 400m2, bašta 2000m2 Gorica C, lux vila 400m2, namještena, 5 soba Kancelarije 1500m2, R.Trg, lux, moguće dijeliti

POTREBAN AGENT PRODAJE SA RADNIM ISKUSTVOM Ulica slobode 64, Podgorica

Izdajem dvokrevetnu sobu sa kupatilom (sve posebno), isključivo djevojkama, u blizini Medicinskog i Tehničkog fakulteta. Informacije na telefon 069/837-389

RENTIRANJE 1814: P.Morace, 40/I n 1913: St.Aerod, 56/II n 2063: Gorica C, 65/pr. n 2089: Tuski, 55/I n 1515: Delta, 74/V n 2090: Blok V, 40/IX n 2128:P.Morace, 57/IV n 2035: St.Aerod,43/II n 494: Zabjelo, 58/I n 1868: Ljubovic, 43/III n

IZDAVANJE

Zabjelo, 47m2, 60m2 p. puta Dak petrola, novogradnja Ljubović 80m2/II dvsoban, c.grijanje, kuhinja, 95.000 Pejton 82m2/III renoviran, namješten, odličan, 90.000 Iza Mljekare, dvosoban, dobar, 100m2 + bašta, 90.000 Kod Mupa – Zagorič, 50m2/IV sprat, kuhinja, 50.000 S.Aerodrom 45m2, 49m2 u izgradnji , 1m2=1000eur Delta city 55m2/I i II sp., novogradnja, 1m2=1250eur Gorica C, kuća 300m2, plac 600m2, mogućnost gradnje Kuća, Centar - Balšića, 121m2, mogućnost gradnje Zlatarsaka ulica, odlični p.prostori i stanovi u izgradnji

2104: Centar I, 82/III n 1809: Momisici,80/IV n 1249: Gorica C, 130/I nn 2005: P.Morace, 70/I n 2079: P.Morace,50/II n 1911:St.Aerod,54/IV n 1906: Zabjelo, 76/II nn 2034: Tuski, 40/I n 150: Centar I, 80/III n 2130: Delta, 56/V n

POSLOVN I PROSTOR

Budva - izdaje se poslovni prostor, ulaz sa bulevara, pogodan za više djelatnosti. Plaćanje mjesečno.

Tel.069/060-929 Izdaje se ekstra poslovni prostor, 78m2, u Nikšiću preko puta gradskog parka, zgrada “Ibona”.

Tel.069/030-426, 069/364-806

PLACEVI Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura.

Tel.067/244-616 Izdajem manji jednosoban stan, bez balkona, 6. sprat, pogodan za studente, 28m2, iza Maše, 250 eura. Tel.067/666-966 Izdajem namještenu garsonjeru ženskoj osobi, sve zasebno, klimatizovana, Masline.

Tel.067/675-909, 020/612-291 Izdajem kuću u Zagoriču pored doma zdravlja, 42m2. Namještena, klimatizovana, internet, telefon, parking. Tel.020/270-025 Izdajem namještenu garsonjeru u Ulici 18. jula, blizu Bazara.

Tel.069/555-891 Izdajem luksuzno namještenu garsonjeru, 32m2, Ulica mainski put, iznad autobuske stanice, Budva. Tel.069/566-716

P Ozbiljna porodica traži stan do 120 eura. Tel.069/531-503 Tražim jednosoban stan od 1. septembra u Budvi, tokom cijele godine (i ljeti), na duži period. Fiksno 250 eura. Prednost blizu stare osnovne škole. Tel.067/325-323 Potreban dvosoban ili veći jednosoban prazan stan sa zasebnim ulazom, strujomjerom i dimnjakom prednost Zabjelo! Tel.067/806-511

Z Mijenjam namještenu garsonjeru u Podgorici na trećem spratu, bez lifta, 29m2, 700 m od mora, za odgovarajuću u Podgorici. Tel.067/542072, 067/219-322 SOBE Studentima dvokrevetne sobe kod Delte. Ekstra. Tel.069/460-403, 067/424-324

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Cetinje, Gruda - prodajem urbanizovane palaceve od 300 i 500 m2. Put, voda, struja, telefon.

Tel.069/911-611 Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad.

Tel.069/073-331

38

četvrtak, 17. 10. 2013.

MALI OGLASI

Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Cijena 7.000 eura. Tel.067/390-767

Vršim sve usluge moleraja.

Krečenje 0,50e po kvadratu.

Tel.067/427-850, 068/117-090

Prodajem 2.000m2 zemlje, Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put. Tel.069/204-051

Postavka i popravka svih vrsta roletni i PVC stolarije, venecijanera, trakastih zavjesa kao i zatvaranje tarasa.Tel.069/497-216

Prodajem plac u Zagoriču, 100 m od magistrale, 1.679m2, sa ucrtanim objektom od 1.016m2.

Može zamjena za stanove ili dogovor sa investitorom. Tel.067249-299 Prodajem zemlju u Beranama, selo Dolac, veoma povoljno.

Tel.020/620-037, 069/248-530 Prodajem plac na Žabljaku, 400m2, Motički Gaj 1, parcela 1098, blizu puta, struja, voda, telefon, 50 eura m2. Tel.069/362471, 069/953-814 VOZILA/AUTO DJELOVI

Moleraj-gletovanje-tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno).

Tel.069/459-110 GRAĐEVINSKE USLUGE Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje-bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz.

Tel.069/297-222 Radim grobnice od betonskog bloka i fugujem kamene zidove.

Tel.067/524-393

NASTAVA

Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-997, 067/911-2598 Klime svi modeli, split, multi, kasete, parapatne, inverterter, prodaja, profesionalna ugradnja, servis, dezinfekcija. Najpovoljniji! Garancija do 5 godina.

Tel.067/501-209, 068/501-209 www.klimescepanovic.com

RAZNO Kupujem stari novac, perpere, lire, dinare, medalje, ordenje, grbove, ćemere, bajonete, sablje, jatagane, stara pisma, razglednice, srebrne predmete i druge stvari Tel.069/019-698, 067/455-713 Lijek za polipe, čvoriće i zadebljanja glasnih žica proizveden na bazi bilja i meda. Sto posto provjereno. Tel.067/237-563 Ako imate probleme u ljubavi, braku, neslogu, želite znati budućnost, treba vam talisman, c.magija vas uništava. Pozovite na 068/563-851 Bato Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra. Rad na daljinu pomoću slike. Tel.068/504029 Prodajem Scholl ženske cipele, broj 40, neraspakovane, kupljene u Engleskoj, po nabavnoj cijeni 50 eura. Tel.069/959-505

Dajem časove računovodstva za srednjoškolce. Podgorica. Pozvati poslije 17h. Tel.069/405-864

POSAO Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 100.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629 Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan.

Tel.067/265-605

USLUGE

REGISTRUJTE VAŠE VOZILO PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO)

Tel. 068 326 549

Prodajem majstorske Tel.069/617-231

violine.

Cafe-piceriji “Fufluns” kod Pravnog fakulteta potrebna pomoćna radnica u kuhinji sa iskustvom do 45 godina starosti. Svoje podatke možete poslati porukom ili nazvati na tel.067/610-480 Potreban serviser za mobilne telefone. Tel.067/912-0490

LIČNO Devizni penzioner traži ženu koja voli sunčane plaže i toplo more.

Tel.068/704-469 Ozbiljna dama želi upoznati ozbiljnog gospodina do 55 godina. Za početak SMS poruke. Tel.068/269324 Prijatan, kulturan momak , 38 godina, raspoložen za družene sa starijom damom, primorje.

Tel.069/607-466 KUĆNI LJUBIMCI

Registracija preduzeća besplatna za ona koja će da koriste naše računovodstvene usluge.

Obavljamo i poslove likvidacije i statutne promjene. Povoljno!

Tel.069/221-974

Poklanjam vakcinisane mačiće stare mjesec i po dana. Na poklon i sterilizacija. Tel.067/909-2479

Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, kvalitetno, povoljno. Tel.067/644-494

Prodajem laptop odlično očuvan.

Baterija 2h, 120e. Servis i otkup laptop i desktop računara po najboljim cijenama. Mogućnost slanja po cijeloj Crnoj Gori. Tel.067/665-998

Servis: klima, frižidera, zamrzivača, veš-sudo mašina, šporeta, bojlera. Tel.069/073-264, 067/409-729

Prodajem komadni regal za dnevnu sobu (TV komoda, 4 viseća dijela sa staklom, polica za knjige) - očuvano. Tel.067/244-166

APARATI/OPREMA

Klime - obične, inverteri, multi. Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina.

Tel.069/020-023, 067/342-392 DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

39

četvrtak, 17. 10. 2013.

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106 BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

VozoVi/trAins Međunarodni vozovi: POLAZAK IZ PODGORICE: Beograd: 10:00 (brzi); 20:05 (brzi). Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi). POLAZAK IZ BARA: Beograd: 09:00 (brzi); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila). Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi). POLAZAK IZ BIJELOG POLJA: Beograd: 12:27 (brzi); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi). POLAZAK IZ BEOGRADA: Podgorica: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila). POLAZAK IZ SUBOTICE: Podgorica: 14:31 (brzi); Bar: 14:31 (brzi). POLAZAK IZ NOVOG SADA: Podgorica: 17:17; Bar: 17:17.

Lokalni vozovi: PODGORICA-BIJELO POLJEPODGORICA: Polazak iz Podgorice svakog dana u 18.25. Polazak iz Bijelog Polja svakog dana u 6.30. PODGORICA-NIKŠIĆ-PODGORICA: Polazak iz Podgorice: 7.00; 8.05; 11.20; 14.00; 16.10; 19.35

i 20.30. Polazak iz Nikšića: 6.25; 8.40; 9.50; 12.40; 15.35; 18.05 i 21.00. NIKŠIĆ-PODGORICA-BAR: Polazak iz Nikšića: 15.35. Polazak iz Bara: 18.30.

PODGORICA-BAR-PODGORICA: Polasci iz Podgorice: 5.15; 6.30 (brzi); 8.20; 10.10; 11.30; 12.50; 14.05; 15.20; 16.50; 18.00; 19.29 (brzi) i 21.10. Polasci iz Bara: 5.25; 6.35; 9.00 (brzi); 10.20; 11.35; 14.05;14.50; 16.40; 18.30; 19.00 (brzi) i 20.30. BAR-BIJELO POLJE-BAR: Polasci iz Bara: 5.25; 9.00 (brzi); 14.50 i 19.00 (brzi).

Polasci iz Bijelog Polja: 4.19 (brzi); 9.01; 17.21 (brzi) i 18.35.

INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

Autobusi/bus Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13, Aranđelovac: 21:35, Banja Luka: 20:25, 21:30 petak, Bar: 03:00, 05:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:54, 18:00,19:40, 19:50, Beograd: 00:40, 07:30, 08:30, 09:45, 11:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00, Berane: 08:25, 09:00, 10:00 , 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:15, 22:27, 23:00, Bijeljina: 20:25, Bijelo Polje: 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35, Budva: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Cetinje: 00:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:05, 07:25, 07:42, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08,11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00: 07:02, 07:10, 07:15, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:14, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:56, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45,10:57, 10:59, 11:00, 11:00, 11:15, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:44, 12:50, 12:54, 13:00, 13:00, 13:15, 13:15, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:15, 14:20, 14:29, 14:30, 14:37, 14:39, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:00, 16:15, 16:29, 16:29, 16:30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:15, 18:19, 18:29, 18:30, 18:30, 18:50, 18:57, 19:00, 19:00, 19:10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00,

20:15, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27, 22:32, 23:40, Dubrovnik: 06:00, Gacko: 08:30, 10:50, 16:45, Glava Zete: 07:10, 15:07, Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13, Herceg Novi: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 19:45, 20:20, Kotor: 00:30, 05:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00, Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00, Kruševac: 16:30, Leskovac: 16:30, Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45, Nikšić: 05:45, 06:35, 07:02, 07:25, 07:40, 07:45, 08:25, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:35, 09:50, 10:29, 10:45, 10:50, 10:59, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 14:30, 14:39, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:30, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40, Niš: 10:00, 16:30, 20:15, Novi Pazar: 08:30, 09:45, 10:00, 11:00, 16:30, 23:00, Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00, Peć: 07:45, 21:30, Petrovac: 06:00, Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13, Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 14:39, 14:50, 15:57, Plužine: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Prijedor: 21:30 petak, Priština: 21:30, Prizren: 07:45, Rožaje: 10:00, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00, 20:15, 22:27, Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Subotica: 20:45, 22:30, Tivat: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:42, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, Trebinje: 10:50, 16:45, Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:15, 16:54, 18:00, 19:50, Žabljak: 05:45, 13:55, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes Informacije sadržame u retu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 11. jun 2013. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Tivat–Beograd: svim danima 08:20, 17:20, 19:20, subota 16:40, nedjelja 08:00. Beograd–Tivat: svim danima 07:00, 09:40, 18:40, subota 18:00, nedjelja 09:20. Podgorica–Beč: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedjelja 08:05, svim danima 15:00. Beč–Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedjelja 10:30, svim danima 12:50. Podgorica–Ljubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 16:10. Ljubljana–Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:25. Podgorica–Frankfurt: svim danima 11:40.

Frankfurt–Podgorica: svim danima 14:50. Podgorica–Cirih: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 12:30, srijeda 10:30, petak 08:25, subota 10:05.

Cirih–Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 15:10, srijeda 13:10, petak 11:15, subota 13:10. Podgorica–Rim: utorak i petak 08:30, nedjelja 17:40, ponedjeljak, četvrtak i subota 11:50.

Rim–Podgorica: utorak 10:40, petak 10:30, nedjelja 19:35, ponedjeljak, četvrtak i subota 09:40.

Podgorica–Kopenhagen: srijeda i subota 12:20.

Kopenhagen–Podgorica: srijeda i subota 15:50.

Podgorica–London: petak 08:15. London–Podgorica: petak 10:55. Tivat–London: srijeda 11:15, nedjelja 11:25. London–Tivat: srijeda 13:50, nedjelja 14:10. Podgorica–Moskva: svim danima 23:00, srijeda 15:20. Moskva–Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 13:50, srijeda 06:00, 21:10, petak 06:00, subota 21:10, nedjelja 16:30. Tivat-Moskva: ponedjeljak, utorak i četvrtak 10:00, svim danima, osim srijede 09:20, svim danima 20:10, subota 15:20, nedjelja 10:40. Moskva-Tivat: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 06:00, svim danima 07:15, svim danima, osim srijede 15:05, subota 05:30.

Podgorica-Pariz: utorak i četvrtak 10:20, petak 12:15, nedjelja 09:05. Pariz-Podgorica: utorak 14:00, četvrtak 14:05, petak 15:40, nedjelja 12:25.

Tivat-Pariz: subota 10:20. Pariz-Tivat: subota 14:00. Podgorica-Niš: ponedjeljak i četvrtak 18:05, petak, subota 19:10, nedjelja 21:15. Niš-Podgorica: ponedjeljak 09:15, utorak 07:15, petak 07:00, subota 08:00, nedjelja 07:45. Podgorica-BariPodgorica i Podgorica–Napulj–Podgorica (svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima).

Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10. Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45. Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Podgorica-Beograd: svim danima 06:20, 09:35, 19:00h; Beograd-Podgorica: svim danima 08:00, 17:25, 21:25; Tivat-Beograd: svim danima 12:50, 19:15; Beograd-Tivat: svim danima 11:10, 17:35; Beograd-Frankfurt-Beograd: svim danima polazak u 12:00, povratak 14:50; Beograd-Amsterdam-Beograd: svim danima polazak 08:20, povratk 11:50; Beograd-Dizeldorf-Beograd: svim danima polazak 08:05, povratak 11:05; Beograd-Bec-Beograd: svim danima polazak 07:55, povratk 10:45; Beograd-Moskva-Beograd: svim danima polazak 13:50, povratak 19:35; Beograd-Sarajevo-Beograd: svim danima polazak 21:30 povratak 06:30; Beograd-Skoplje-Beograd: svim danima polazak 21:40, povratak 06:00; Beograd-AtinaBeograd: svim danima tri leta dnevno; Beograd-London-Beograd: svim danima polazak 10:35, povratak 13:40; Beograd-Cirih-Beograd: svim danima polazak 16:10, povratak 10:40; Beograd-Rim-Beograd: svim danima polazak 06:50, povratak 09:30; BeogradPariz-Beograd: svim danima polazak 09:20, povratak 13:00; Beograd-Brisel-Beograd: ponedjeljkom i petkom u 08:05, povratak 18:10; Beograd-Kopenhagen-Beograd: četiri puta sedmično sa tri leta dnevno; Beograd-Berlin-Beograd: pet puta nedjeljno sa tri leta dnevno; Beograd-Študgart-Beograd: tri puta nedjeljno sa dva leta dnevno; Beograd-Solun-Beograd: četiri puta nedjeljno da 4 leta dnevno; BeogradVaršava-Beograd: pet puta nedjeljno; Beograd-Milano-Beograd: šest puta nedjeljno sa dva leta dnevno; Beograd-Stoholm-Beograd: tri puta nedjeljno; Beograd-Geteborg-Beograd: dva leta nedjeljno; Beograd-Istambul-Beograd: pet puta nedjeljno sa dva leta dnevno; Beograd-Tel Aviv-Beograd: dva puta nedjeljno; Beograd –Dubrovnik-Beograd: četiri puta nedjeljno u 08:30; Beograd-Split-Beograd: četiri puta sedmično polazak 08:05; Beograd-Pula-Beograd: subotom u 08:30; Beograd-Girona-Beograd: utorak i subota u 18:15.

Sve informacije i rezervacije putnici mogu dobiti u poslovnici –Vuka Karadžića telefoni 020/664-740, 664-750/664-730, call centar 020/290-240 , fax 665330. Radno vrijeme poslovnice 09:00 do 17:00. Mail adresa podgoricato@jat.com Rado vrijeme poslovnice na aerodromu 2 sata prije leta. Telefoni 020/653 051/653050. Cargo sluzba JAT airwaysa od 07:00-14:00. Tel. 020-653-051

Moskva – Tivat: utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat – Moskva: utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su: +382/67/23-07-78; +382/67/67-65-66 Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50.

Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50.

Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

Podgorica – Rim (FCO): ponedjeljak 12.00, utorak 10.30, četvrtak i subota 11.50, petak 08.30, nedjelja 17.00. Rim (FCO) – Podgorica: ponedjeljak, četvrtak i subota 09.40, utorak 12.40, petak 10.30, nedjelja 19.00.

Informacije: OKI AIR MONTENEGRO, generalni zastupnik za Crnu Goru Podgorica, 020/201201, 201202

40

TV PROGRAM Film

07:00 Serija:Porodica Kardašijan/r 07:20 Exploziv/r 07:45 Exkluziv/r 08:05 Serija:Karma/r 08:55 Dječija emisija-Mozgalica 09:00 Tačno 9 09:45 Serija:Odbačena/r 10:30 Serija:Ponor ljubavi/r 11:15 Film:Obrtni momenat/r 13:00 Tačno 1 14:00 Serija:Sulejman Veličanstveni/r 14:45 Serija:Kuća od stakla/r 15:45 Exploziv 16:10 Serija:Ponor ljubavi 17:00 Serija:Odbačena 17:45 Serija:Kuća od stakla 18:30 Exkluziv 18:55 Dječija emisija-Mozgalica 19:00 Vijesti Prve 19:23 Serija:Sulejman Veličanstveni 20:10 Serija:Karma 21:10 Domaćine, oženi se 22:05 Film:Odbjegla mlad 00:00 Serija:Porodica Kardašijan

PRVA Tačno 1 13.00

06.30 09.30 10.00 10.15 11.05 12.00 12.25 13.00 13.05 14.05 15.30 16.05 16.55 18.00 18.30 19.30 19.55 20.05 21.00 22.00 22.30 23.00 00.00 00.00

Dobro jutro Crna Goro Marvi i Hamer Dnevnik Serija: Djevojački institut/r Naučno – obrazovni program Vijesti Crtana serija :Štrumfovi Vijesti Serija: Zakon i red- odjeljenje za specijalne žrtve/r Naučno – obrazovni program/r Dnevnik 1 Serija: Sulejman veličanstveni/r Crna Gora uživo Serija: Office/r Serija: Djevojački institut Dnevnik 2 Sport Serija:Sulejman veličanstveni U centar Dnevnik 3 Serija:Office Serija: Zakon i red- odjeljenje za specijalne žrtve Vijesti U centar/r

RTCG 1 Serija: Djevojački institut 18.30

06:50 City kid’s 07:00 Dobro jutro 11:00 Farma uživo 11:50 City 12:00 Tačno u podne 13:00 Farma uživo 14:45 City 15:00 Serija: Simar 15:40 Teen pleme 15:50 City 16:00 Farma uživo 18:00 Info Monte 18:30 Serija:Oluja 19:30 Serija: Mala nevjesta 20:00 Farma – pregled dana 21:00 Paparazzo lov 22:00 Sve za ljubav 23:30 Teen pleme 23:40 Farma uživo 02:45 City

PINK Sve za ljubav 22.00

06:45 09:50 10:00 10:40 11:30 12:00 13:20 13:50 14:00 14:07 14:15 15:00 15:40 16:30 16:50 16:55 17:05 17:45 18:30 19:10 19:55 20:50 20:50 22:00 22:15 22:25 23:20

Boje jutra Kako vrijeme prolazi/r Vijesti u 10 Serija: Prija/r Extra lifestyle Vijesti u 12 Serija: Bandini Naša kuhinja Vijesti Extra lifestyle Serija:Suze Bosfora Serija:Asi Serija: Silikonske ljepotice Vijesti u pola 5 Naša kuhinja Extra lifestyle Serija: Prija Lud, zbunjen, normalan Vijesti u pola 7 Serija: Larin izbor Kako vrijeme prolazi Extra lifestyle Načisto sa Petrom Komnenićem Vijesti u 10 Sport Serija:U tuđoj koži Film:Samo bez brige

VIJESTI Serija:Asi 15.00

Sport

Informativa

07:00 Crtani film 08:30 Top Shop 09:00 5 do 5/r 10:00 Neki to vole zorom 11:00 Kuhinjica 11:30 Divlja ljepota 12:00 Film: Stanari 14:00 Top Shop 15:30 Kuhinjica 16:00 Radio u boji 16:30 Divlja ljepota 16:55 5 do 5 18:00 Forum 18:15 Film: Van Vajlder - Žurka 20:00 Forum 20:15 Znakovi pored puta 21:15 Film: Žena nitkova 23:00 Forum 23:15 5 do 5/r 01:00 Radio u boji/r

ATLAS Forum 23.00

TV PREPORUKA ODBJEGLA MLADA Prva 22.05

Ike Graham,novinar iz Njujorka, piše svoje tekstove uvijek u pet do dvanaest.

U jednom lokalnom baru će od pijanca čuti priču o devojci Megi Karpenter,koja uvijek ostavi pred oltarom svoje mladoženje. Ike, koji inače nema najljepše mišljenje o ženama, će napisati jedan članak o ovome, bez prethodno imalo istraživanja o temi. Sledećeg dana, njegov izdavač ga je otpustio zato što je u članku otišao predaleko i naveo neistine, što ozbiljni novinari ne smiju da rade.

08.30 09.15 10.05 11.30 12.00 12.05 12.30 14.15 15.00 16.00 17.00 17.45 19.30 20.15 20.45 21.30 22.20 23.10

Serija Strani dok. program Serija: Fleš point Muzika Vijesti Serija: Univerzum Fudbal: Crna Gora – Moldavija Program za djecu Putevi života/r Serija:Sestra Tereza Serija: Univerzum/r Meteo Dnevnik 2 Stil Serija: Mjesto zločina Serija: Sestra Tereza Serija: Fleš point Film: Tihi partner

RTCG 2 Serija: Fleš Point 22.20

07:00 Uz jutarnju kafu 10:00 Dogodilo se...

10:20 Ekstremno 11:45 Jakanje 13.00 Uz jutarnju kafu/r 15:00 Toto vijesti 15:15 Smiješna Top Lista 15:45 Na domaćem terenu 16:00 Zabavni Magazin 17:00 Žestoko 17.15 Ekstremno 18:15 Konzilijum 18:45 Svijet sporta 19:00 Texas Holdem Poker 20.15 Ekstremno 22.45 Smijeh kao lijek

08:30 Aljazeera 09:00 Lijek iz prirode 10:45 Zdravo jutro 11:15 Hrana i vino 11:45 Farma, prvi dio 12:30 Nokaut 13:00 Interfejs 14:00 Aljazeera 14:30 Lijek iz prirode 15:30 Astro num caffe 17:30 Hrana i vino 19:10 Mbc dnevnik 20:15 Plodovi zemlje 20:55 Farma 22:10 Interfejs 22:10 Oglasi 23:30 Aljazeera 00:00 Astro num caffe

777 Žestoko 17.00

MBC Astro num caffe 15.30

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08.15 Jutarnji program 09.00 Vesti 09.05 Serija: “Kazneni prostor” 09.40 Gastronomad 10.00 Vesti 10.05 Sasvim prirodno 10.35 Moja lepa Srbija 11.05 Balkan 11.53 Velikani 12.00 Dnevnik 12.15 Sport plus 12.25 Vreme, stanje na putevima 12.30 Serija: “Firma” 13.15 Evronet 13.20 Drama: Bruklin Gusinje 14.40 Gastronomad 15.00 Vesti 15.05 Ovo je Srbija 16.00 Serija. “Bela lađa” 16.55 Moj lični pečat 17.00 Dnevnik 17.20 Šta radite, bre 17.45 Beogradska hronika 18.25 Oko magazin 19.00 Kviz: Slagalica 19.19 Vreme, stanje na putevima 19.30 Dnevnik 20.05 Serija.

“Bela lađa” 21.00 Film: “Nepotčinjeni” 22.45 Vesti 22.50 Serija: “Firma” 23.45 Dnevnik 23.55 Evronet 00.00 Film: “Borac za pravdu” RTS 2 08.17 Pink Panter, animirana serija 08.29 Pod otvorenim nebom 08.57 Halo, halo Cile 09.26 -Političke ideje u Srba 09.44 Priča se po gradu 10.32 Srpske sportske legende 11.00 -Trag u prostoru 11.30 Obrazovni program 12.00 U svetu 12.25 Operska galaksija 12.50 Trezor 3.39 Pod otvorenim nebom 14.06 Halo,

halo Cile -14.32 Političke ideje u Srba 14.50 Priča se po gradu 15.22 -Eko karavan 15.35 -TV lica 6.20 Obrazovni program 16.50 Serija: “Eliza iz Rivombroze” -17.45 -Odbojka, Prvenstvo Srbije 17.55 Odbojka. Crvena zvezda Radnički 20.00 Mesto za nas -20.30 Metropolis 21.00 Serija: “Eliza iz Rivombroze” 21.55 Film: “Cezar mora da umre” 23.15 Bunt 23.45 Muzički program: Big bend RTS 01.15 Trezor HRT 1 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 10.00 Vesti 10.10 -Dokumentarni film -11.00 -Šta vas žulja 12.00 Dnevnik 12.33 Serija: “Naslednica s Vendavala” -13.15 -Reporteri -14.45 -Društvena mreža 16.00 -Serija: “Hartlend” 17.15 -Hrvatska uživo -18.20 -Turistička klasa 18.50 Serija: “Odmori se, zaslužio si” 19.10 -Tema dana -19.30 -Dnevnik -20.05 Veče na osmom katu 21.10 Lavirint 22.00 -Serija. “Na terapiji” -23.10 -Drugi format 23.51 Koncert: Big bend HRT: M. Prohaska -00.55 -Veče na osmom katu HRT 2 11.05 Mesto pod suncem 11.55 Serija: “Hotel dvorac Ort” -13.10 -Film: “Smrtonosna uloga” 14.45 -Serija: “Degrasi” -15.10 -Školski program -16.30 -Me-

07:02 07:15 09:15 10:00 11:32 12:00 12:35 14:20 16:45 18:25 19:00 19:30 20:02 21:00 21:30 21:35 22:30

Svježi u dan Dok.program/r.

Crtani filmovi Putopisi /r. Životinjske lakrdije Crtani film-Mumijevi Dok.Program Auto Shop /r.

Majstor kuhinje Životinjske lakrdije/r.

Muzički program Crtani film /r.

PG Raport Info Montena SHOP Zelena patrola Montena Business Broadcasting 00:00 Ponoćni Info

MONTENA Zelena patrola 21.35

DANAS U GRADU sto pod suncem -17.20 Serija: “Tri Hil” -18.05 -Svaki dan dobar dan -18.50 -Dr Oz -19.30 -Mala TV -20.00 Serija: “Dobra žena” 20.45 Simpsonovi -21.15 -Film: “Patriotske igre” -23.10 -Serija: “Sestra Džeki” 23.35 Serija: “Lovci na natprirodno” -00.35 -Muzički program HBO 09.25 Kejti Peri 10.55 Film: “Svet po Guglu” -13.35 -Film: “Osvetnici” -15.55 -Film: “Umetnost prepuštanja” 17.15 Serija: “Redakcija” -18.10 -Film: “Priča o delfinu” -20.05 Film: “Grozni Gaša” 21.40 Film: “U vrtlogu uragana” -23.40 -Serija: “Spartak” -01.35 Film: “28K” 03.20 Film: “Ništa se ne bojim” FOX LIFE 10.45 Džejmi Olive 11.40 Ukrasi moj dom 13.40 Renoviranje od milion dolara 14.35 Kako izgledam 15.30 Džejmi Oliver 16.25 Serija: “Ali Mekbil” 18.15 Serija: “Telo je dokaz” 20.55 Serija: “Uvod u anatomiju” 21.50 Serija: “Ponedeljkom ujutru” 22.45 Serija. “Očajne domaćice” 23.40 Serija: “Uvod u anatomiju” 00.35 Serija: “Ponedeljkom ujutru” FOX CRIME 11.50 Serija: “Slučajni partneri” 12.50 Serija: “Detektiv na Floridi” 13.45 Serija: “Red i zakon” 14.40 Se-

rija: “Smrt u raju” 15.40 Serija: “Slučajni partneri” 16.30 Serija. “Pisac i detektiv” 19.50 Serija: “Odred za borbu protiv mafije” 20.55 Serija: “Red i zakon” 21.50 Serija: “Zločin” 22.50 Serija: “Most” ARENA SPORT 11.00 Fudbal: Bastija - Loren 13.00 Fudbal: Parma - Sasuolo 15.00 Fudbal, Borusija TV 16.00 Fudbal, Arsenal TV 17.00 Fudbal UEFA EURO: The Official Story 2008 Viva Espana 18.00 Fudbal: Čukarički - Crvena zvezda -20.00 -Košarka: Olimpija - Cibona -22.00 -NHL: Čikago - St Luis 00.00 Poker -01.00 -NHL: Karolina Vašington, prenos SPORT KLUB 11.00 Tenis: VTA Moskva, prenos osmine finala 12.30 Tenis: ATP Moskva, prenos osmine finala 14.30 Tenis: VTA Moskva, prenos osmine finala 16.30 Magazin Evrolige 17.00 Top tenis 17.30 Evroliga, studio 19.00 Košarka: Crvena zvezda - Lokomotiva Kuban, prenos 21.00 Evroliga, studio 21.10 Evroliga, Konferencija za medije 21.30 Košarka: Efes - Emporio Armani, prenos 23.00 Vesti 23.30 Košarka: Barselona – Partizan

BIOSKOP CINEPLEXX

Trak života 18:15; 20:15; 22:20; Vrijeme za ljubav 17:45; 19:45; 22:00; Vhs 2 19:10; Apokalipsa u Holivudu 20:00; 22:45; Amazonija 3D 16:15; Vitez rasti 3D sinhronizovano 11:00; Nosorog oto 3D 12:45; Dan vrana 14:30; Legenda o Šarili 3D 16:30; Zip i Zap 11:15; Konj na balkonu 13:00; Gospodin Mjesec 14:45; Mirko Nemirko 11:30; Dječak detektiv 13:15; Hrabri autić plodi 15:15; Safari u Africi 3D 18:15; Mala velika panda 17:15; Gravitacija 3D 21:00; 22:30; Prizivanje zla 22:10; Dajana 17:00; Grozan ja 2 3D 16:00; Zatvorenici 21:30; Rizična igra 20:30; 2 pištolja 19:20; Avioni 3D 15:45; Turbo – sinhronizovan 3D 18:00; Štrumpfovi 3D 15:00;