Izdanje 30.11 - 01.12. 2013.

BROJ DANA USKORO! Nagradna igra Dnevnih novina!

3,3

Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao

odsto je najveći procijenjeni nivo inflacije koji bi crnogorska ekonomija mogla da dostigne u 2014. godini

Podgorica, Kralja Nikole bb

SUBOTA NEDJELJA, 13i 1.12.

I 14. 2013.

7. 2013.

BROJ 585/ GODINA SUBOTA II NEDJELJA, 30.11.

BROJ 702/ GODINA IIIII

SVIM GRAĐANIMA SPREČAVAO ISELJENJE STARICE

www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

CRNE ● 19 GORE ČESTITAMO DAN DRŽAVNOSTI ●3

TUŽILAŠTVO NALOŽILO KONTROLU NEKOLIKO FIRMI KOJE POSLUJU “NA DIVLJE” I NE PLAĆAJU POREZ

RASKINUTA SARADNJA SA GLENKOROM ● 6

Prve pare ISTRAŽUJEMO: KAP-u stigle Doktori iz Srbije

● 14-15

KOJI SE CRNOGORSKI LJEKARI UZ DOZVOLU IJEBEZ CRN NJE BAVE DOPUNSKIM RADOM OLICILI EG P A O V A

UP R

RE

Policija počela ordiniraju i istrage u garažama poreskih Priveden dužnika ‘Robin Hud’ ● Kriminalistička policija

krenula je u provjere poslovanja nekoliko ● Vlasnici klinika i na državnim jaslama firmi, kojima je Centralna ● Treba omogućiti svima da rade privatno? banka blokiralali račun, ali im to●nije predstavljalo Podaci o ljekarima sa državnog budžeta koji rade privatno smetnju da i dalje nastave poslovanje NINO RAŠIĆ ● 12-13

PETAR IVANOVIĆ ● 10-11

RAT NA TVITERU

Mentori Šklepanje Mićovića neko pokušao da udari autom stoje iza Za krađu Kriminalci afere Dijamanti su dobra struje kriva kao simbol Vlada, a prestiža “Mlijeko” para i ništa više ne KAP na FB ZASTRAŠIVANJE ADVOKATA ● 11

NOVE VRIJEDNOSTI ● 5

Ruskinja mi za seks nudila 900 eura

● ISPOVIJESTI PINK PANTERA

ENERGETSKA ZAJEDNICA

●9

Duljo Veliju

MESIĆ U BUDVI ● 7

Zemlje Balkana saveznici na putu ka EU

Kadar iz filma

VODOMJER ● 13

Pretučen dok je uzimao B stanje

OBAVEZE

●5

Dugovi za struju drmaju i poslaničke džepove ● 12-13

ritanci snimili dokumentarac o “modernim teroristima”, u kojem dominiraju crnogorski kriminalci. Uz njihove ispovijesti o životu u ilegali, pripremama i pljačkama, ljubavi prema dijamantima, pojedini fragmenti snimani u Crnoj Gori.

FUDBAL ● 30-31

EUROBASKET ● 26-27

Društvenim mrežama juče se širom Crne Gore prenosio komentar koji je na tviteru postavljen sa naloga Uprave policije. Sa zvaničnog profila policije je najprije postavljena vijest o hapšenju finansijskog direkotra KAP-a da bi, na komentar izvjesnog “čobana” koji je uslijedio - “šklepite ga dva puta za mene”, sa policijskog profila bilo odgovoreno “Obavezno”. Iz policije su kasnije naveli da je riječ o hakovanom profilu, te da on, zvanično, još nije u upotrebi.

“Primijetili smo da je nalog hakovan tako što je nepoznato lice probilo zaštitu naloga i postavilo neprimjeren komentar. Zbog sadržaja HEšto je uočen”, koji ne odražava stav policije, uklonjen je MALE brzo nakon kazali su za Vikend novine u policiji.

Policija preduzima radnje na utvrđivanja identiteta osobe koja je hakovalo navedeni tviter nalog.S.K.

●7

DN NA EXITU ● 35

Domaćom pameću do prvih megavata

Evropa Švedska Fatboy Slim 30-31 BOJANA GREGORIĆ TELEKOM CFL ●asd KOŠARKA ● 26 oduvao sadaddas DensVEJZOVIĆ ● 35 upoznala na Derbi kola Mladost Budućnost Mržnja je arenu koljenima sadaddas asd

zakazan u nedjelju

ŽENA

napada nešto što Igokeu me slama

2

Tema dana

●NEZVANIČNO NEZVANIČNO

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 11. I 1. 12. 2012

Ovo neka ti je zadnji put da si odigrao protiv Budućnosti na prvo poluvrijeme...

Uhhh, opučiše me ova dvojica, moram trenut malo... makar pet minuta

A đe si Zoki krenuo protiv Budućnosti, đe ćeš protiv nas, amateru...

● SADRŽAJ MEDOJEVIĆ

Zaštitno lice modne kuće Versace za sezonu proljeće/ljeto 2014. je ekcentrična Lejdi Gaga koja je inače i bliska prijateljica Donatele Versaće, vlasice ove modne kuće.

Pjevačicu i dizajnerku, osim prijateljskog sada veže i poslovni odnos, te ne čudi se što je Lejdi Gaga prihvatila posao zaštitnog lica.

INTERVJU ANJA KVERING

Pripremite se prije ulaska u EU

● 14

Nebitno koliko će trajati put do Evrope, domaća ekonomija mora biti pripremljena naono što je čeka u EU, kazala je u intervjuu za Dnevne novine Ana Kuiring regionalni direktor za jugoistočnu Evropu, Udrženja njemačke privrede. Ona ističe da je za strane investitore najvažnija dobra administracija i poštovanje zakona.

● 10

Đukanović promašena investicija

●6

KOPAČ

Vlada je kriva za krađu struje ●9 UKRAJINA

Ruska sjenka nad istočnim partnerstvom

● 20

Dok mnogi Crnogorci maštaju o životu u zemljama kao što je Njemačka, Njemac Mihael Bader je odlučio da se iz Njemačke doseli baš u Crnu Goru i to u Utjehu kraj Bara. Nakon što je prvi put došao kao turista 2005. godine, na poziv druga, toliko mu se dopalo ovdje da je odlučio da se sa porodicom preseli u našu zemlju.

● 37

Mržnja je nešto što me slama ● 35 NEDJELJA, 01.12.2013.

Postepeno povećanje oblačnosti, a uglavnom krajem dana i tokom noći povremeno sa padavinama, uz jačanje sjeveroistočnog vjetra.

06:48 16:14

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Povremeno sa padavinama. Na jugu kiša, a u sjevernim predjelima kiša, susnježica i snijeg.

More u jačanju na umjereno talasasto do talasasto. Vjetar uglavnom sjeveroistočni mjestimično umjeren do pojačan, u popodnevnim satima u pojačanju.

2 3 6 5 4 -3 -5 -9 -6 -4

13 13 14 15 14 9 6 2 5 6

06:49 16:14

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Subota min oC max oC

Temperatura vode na otvorenom moru oko 17 stepeni.

Utjeha crnogorskog Njemca

INTERVJU: BOJANA GREGOVIĆ VEJZOVIĆ

SUBOTA, 30.11.2013 .

JADRAN:

REPORTAŽE

● 21

Ljumović logičan izbor ● 25 Meteo

Energica Ego, prvi italijanski električni superbike kreće u prozvodnju početkom naredne godine, pa će nakon homologacije i dodatnih testiranja, prvi primjerci kupcima biti isporučeni početkom 2015. godine. Energica Ego je djelo italijanske firme CRP Group bazirane u Modeni i predstavlja pokušaj da se električni pogon uvede u supersportsku klasu motocikala.

Nedjelja

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

min oC max oC

8 9 10 10 9 3 0 -4 0 1

12 12 13 12 11 6 2 -1 2 3

JADRAN:

More talasasto do uzburkano.

Vjetar istočnih smjerova, umjeren do veoma jak.

Temperatura vode na otvorenom moru oko 17 stepeni.

Tema dana

SUBOTA i NEDJELJA, 30. 11. i 1. 12. 2012

SUDSKI I TUŽILAČKI SAVJET

Sastavljena lista kandidata željko vukmirović

EDITORIJAL

urednik

Naša posla

Diplomatska aktivnost ruskog ambasadora Aleksandra Čepurina u Beogradu, a bar za proteklu nedjelju, obilježio je opis crnogorske politike prema NATO-u definisan riječima “majmunska posla”, te još preciznijem obrazloženju te politike u pomirljivom izrazu kako, eto, “svuda postoje majmuni”.

Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu utvrdio je listu kandidata koji su se prijavili na konkurs za članove Sudskog i Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika.

Odbor će Skupštini predložiti po četiri kandidata za dva savjeta. Za članove Sudskog savjeta potrebna je dvotrećinska većina u parlamentu.

Za članove Tužilačkog savjeta prijavili su se penzionisane sudije Ustavnog suda Radovan Krivokapić i Veselin Racković, Tatjana Marković, advokat Novak Laković, profesor Slavko Lukić i predstavnik Socijaldemokratske partije u Državnoj izbornoj komisiji, Hakija Lješnjanin.

Lukić, Lješnjanin i Laković kandidovali su se i za članove Sudskog savjeta.

Osim njih na konkurs za taj savjet prijavili su se pomoćnica minis-

tra rada Vesna Simović-Zvicer, advokati Stanko Marić, Velija Murić, Nikola Bulatović, Đorđije Ulićević, Loro Markić, Kasim Dizdarević, i dekan na Pravnom fakultetu Univerziteta Mediteran Mladen Vukčević.

Na konkurs su se prijavili i bivši predsjednik Apelacionog suda Vukoman Golubović, Spomenka Golubović i Nail Redža. Članovi Odbora će na posebnoj sjednici utvrditi da li prijavljeni kandidati ispunjavaju uslove.

Dogovoreno je da na sajtu Skupštine bude objavljena lista svih kandidata, a nakon odluke Odbora i imena kanidata koje ispunjavaju uslove. Članovi Odbora su usaglasili i da se ukoliko nakon dva kruga glasanja ne budu izabrani svi kandidati, ponovi javni poziv za onoliko članova koliko eventualno bude nedostajalo.

Predsjednik Odbora Rifat Ras-

toder kazao je da je nedoumica i koja procedura da se odredi zbog činjenice da su tri kandidata prijavljena za članstvo u Sudskom i u Tužilačkom savjetu.

Slaven Radunović iz Demokratskog fronta kazao je da će biti težak posao za Odbor da odabere članove dva Savjeta.

On je predložio da u prvom krugu glasanja članovi Odbora zaokružuju do četiri kandidata, a da se nakon toga vidi koji od kandidata ima najviše glasova.

Milorad Vuletić iz Demokratske partije socijalista (DPS) kazao je da treba razmisliti o modelu odlučivanja sa Administrativnog odbora. Ševkija Murić iz DPS-a je kazao da je najbolje da se prilikom glasanja članovi Odbora izjašnjavaju tajno dok je Azra Jasavić iz Pozitivne Crne Gore rekla da glasanje treba da bude javno.M.Đ.

PROFIL

Anja Kvering Anja Kuiring od septembra 2007. radi kao regionalni direktor Komiteta za ekonomske odnose jugoistočne Evrope. Takođe je i menadžer projekta Zdravstvena zaštita za zemlje jugoistočne Evrope. Profesionalnu karijeru počela je 2004. godine.

Po završetku studija političkih nauka na Freie Universitat Berlin u konsultantskoj kući Konsultant Flemming & Partner u januaru 2004, a u julu 2006. pridružila se i ruskoj kompaniji Akel Springer gdje je godinu dana radila kao menadžer u sektoru razvojnih poslova.

Naravno, nijedan diplomatski rječnik ne podrazumjeva ovakve isključivosti, te se ovakva izjava ruskog ambasadora u Srbiji može smatrati svojevrsnim diplomatskim skandalom.

Tek, nakon toga, crnogorsko Ministarstvo vanjskih poslova uputilo je oštro saopštenje u kome se navodi da je ta izjava “apsolutno neprihvatljiva, neodgovorna i suprotna standardima u diplomatskoj i međudržavnoj komunikaciji”. Ovakva reakcija se u svijetu diplomatije zaista može smatrati oštrom, jer diplomatski učinak je oduvijek regulisan u rukavicama i veoma ograničenoj slobodi kretanja, a diplomate, bez ikakvog senzacionalističkog otkrića, zapravo predstavljaju samo glasnike svojih pretpostavljenih. To upravo znači da im je u opisu radnog mjesta da budu i te kako oprezni u davanju izjava, te da postupaju u skladu sa politikom države koju predstavljaju.

Prema tome, Čepurin je glas Rusije na Balkanu.

A to što se ispostavilo da je u pogledu Crne Gore nervozan i očigledno frustriran, biće da je samo njegov problem i problem zemlje koju predstavlja. A sa tim, mi već nemamo nikakvih problema.

Uostalom, naša skorašnja poslovna iskustva sa Rusima odnose se na njihov učinak po našim džepovima, struji i aluminijumu. A i stalnim prijetnjama nekakvim tužbama, od kojih se samo malo tuge savija zbog izbora takvog partnera i apsolutno ništa drugo. Sve ostalo ide u radni staž. Nego, da bude veća fora, ni braća Srbi u svojoj ljubavi sa Rusima nisu ništa bolje prošli.

Malo mi je muka da ovo ponavljam (o tome sam već pisao u kolumni Paradigma, od 9. avgusta 2013.), ali Rusi stalno samo diplomatskim putem dokazuju ljubav prema Srbiji. I nikako drugačije. Jer, podsjećanja radi za sve militantne Srbe i Ruse, za vrijeme NATO bombardovanja Srbi uopšte nisu uživali u privilegiji ruske isporuke oružja kako su to Rusi nedavno odradili za Asada, ali je njihov tadašnji ministar Primakov odmah dojurio da proslavi obaranje “nevidljivog” F 117A. O tome, da li je ta diplomatska aktivnost smijurija, nije moje da sudim. Jer, ima ko će da sudi, o svima nama. Mi, pravoslavci, bar bi trebalo da iskreno vjerujemo u to. A tu se već nalazimo svi zajedno. I Rusi i Srbi i Crnogorci. Rastajemo se samo kada svako od nas izabere svoj zemaljski put.

A tome već, čisto zemaljski, nema ništa da se oduzme niti doda.

SUZBIĆE ZLOUPOTREBE

Na bolovanja godišnje ode četiri miliona eura Crna Gora za bolovanja godišnje izdvaja blizu četiri miliona eura, saopšteno je juče na sastanku na kojem su ministar zdravlja dr Miodrag Radunović i predsjednik Unije poslodavaca Predrag Mitrović razgovarali o saradnji javnog i privatnog sektora u oblasti zdravstva i suzbijanja zloupotrebe bolovanja u kompanijama.

Na sastanku, koji je imao za cilj da se u direktnoj komunikaciji razmijene stavovi i mišljenja i postigne dogovor o budućem zajedničkom djelovanju, ocijenjeno je da je trend privremene spriječenosti za rad u posljednjih pet godina u padu, te da je broj bolovanja koja traju duže od godinu 270.

To ministra Radunovića, kako je

kazao, “ne umiruje”.

“Nemamo podatak koji je za alarm, ali želimo da iskorijenimo sve što se može iskorijeniti, a negativno i direktno se tiče novca koji se izvlači iz džepa građana”, poručio je Radunović.

Odgovornost za zloupotrebe bolovanja ne mogu da snose samo ljekari već, kako je kazao, tu treba vidjeti sistemska rješenja, odnose poslodavaca prema zaposlenima, destimulativna mjera nagrađivanja onih koji rade u kontinuitetu koji rade godinu bez dana bolovanja.

“Time ne aboliram zdravstvene radnike koji nesavjesno daju bolovanje i time zadiru direktno u džep građana”, rekao je Radunović.

Direktor Fonda za zdravstveno

osiguranje Kenan Hrapović, koji je bio učesnik sastanka, istakao je da iako je trend bolovanja u padu novčani parametri pokazaju stagnaciju.

Riječ je o, kako je kazao, znatnom izdatku za državu od oko skoro četiri miliona eura na godišnjem nivou.

Predsjednik Unije poslodavaca Predrag Mitrović pobrojao je principe koje su ustanovili kako bi spriječili zloupotrebe.

“Organizovaćemo komisiju koja će se baviti zloupotrebama, imaćemo razgovore na nekoliko nivoa, jer ovaj problem može da se riješi samo sistemski što znači samo sa Ministarstvom zdravlja, Fondom zdravstva i sa Unijom poslodavaca”, kazao je Mitrović.

Radunović je istakao da će doći do podatka koji doktor u sistemu propisuje bolovanja u najvećem broju.

“Biće predmet naše pažnje i ako prepoznamo da nešto nije u redu biće sankcionisan”, naglasio je on i dodao da i poslodavci moraju biti ažurniji u prijavljivanju anomalija.

U Crnoj Gori, konstatovao je ministar, niko nikom neće da se zamjeri.

“Zašto poslodavci koji su danas išli prema nama nijesu podnijeli krivičnu prijavu protiv doktora koji je toliko godina nekog građanina vodio na bolovanje ako smatra da je nezakonito? Zašto nijesu pokrenuli disciplinske postupke i dali otkaze radnicima?’’, upitao je Radunović. J.V.Đ.

3

4

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 11. I 1. 12. 2013.

Mesić u Budvi

Zemlje Balkana saveznici na putu ka EU Evropsko je ujedinjavanje milenijumski poduhvat, a ujedinjena Evropa nije samo naša želja, nego i naša sudbina, kazao je nekadašnji predsjednik SFRJ i Hrvatske Stjepan Mesić, učestvujući u radu drugog dana Konferencije “Ekonomija Crne Gore 2013 – Saradnjom do prosperiteta”.

Mesić je tokom izlaganja govorio o integracijama Balkana u EU, osvrćući se i na krizu u Uniji.

“Previše je investirano, u svakom pogledu, u projekat evropskog ujedinjavanja, a da bi bilo ko smio preuzeti rizik njegovog dovođenja u pitanje. Zaustavljanje proširivanja bilo bi jednako dovođenju u pitanje cijelog projekta i njegovog koncepta“, istakao je Mesić.

Prema njegovim riječima, regija ne očekuje prilikom ulaska u Uniju nikakav popust ili povlastice, te je podsjetio da su pojedini kriterijumi za članstvo pooštreni.

On se zatim zapitao šta su zemlje Balkana jedne drugima na evropskom putu.

“Mi jesmo, mi možemo biti i mi moramo biti samo i isključivo saveznici. Za mene tu nikakve dileme nema, niti je može biti. Mi moramo sarađivati, mi moramo biti saveznici, uprkos povremenim negativnim iskustvima iz prošlosti. Mi možemo samo zajedno, dakle u saradnji, napredovati brže i uspješnije prema članstvu u EU. I samo u saradnji možemo Evropi dati onaj doprinos što ga ona od nas s pravom očekuje“, rekao je gost iz Hrvatske.

I potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Igor Lukšić govorio je na četvrtom panelu Konferencije koji je nosio naziv “Kako osnažiti

Mesić

postojeće veze zemalja Balkana”.

On je kazao da dalje integracije znače uključenje zemalja regiona u EU i NATO. Naglasio je da će narednog mjeseca Crna Gora otvoriti poglavlja 23 i 24, Srbija će najkasnije u januaru otvoriti pregovore sa EU, a Albanija dobiti status kandidata.

Narednih sedam ili osam godina neće doći do proširenja EU, kaže Lukšić, pa taj period zemlje regiona treba da iskoriste produbljujući međusobnu saradnju. On kaže da treba definisati mehanizme saradnje i kroz zajedničke institucije maksimalno isko-

ristiti resurse.

“Poslovni ambijent u regionu moguće je saradnjom znatno unaprijediti i to smanjenjem bi-

znis barijera, poboljšanjem komunikacije, unapređenjem carinskih procedura, ukidanjem roming tarifa”, istakao je on. J.Đ.

Izjava Čepurina stav Rusije Malo je vjerovatno da izjava ruskog ambasadora u Beogradu Aleksandra Čepurina o članstvu Crne gore u NATO-u njegov lični stav, ocijenio je bivši predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić.

Prema njegovim riječima, očito je da je Čepurin dobro osluškivao stavove

svoje zemlje.

“Ambasadori velikih zemalja obično sebi dozvoljavaju da malo pređu tu granicu. Da li ovdje pređena granica, to ćemo vrlo brzo vidjeti kroz reakciju njegovog matičnog ministarstva vanjskih poslova”, istakao je Mesić.

RAduNOvić

Milić našao zajednički jezik sa DPS-om Poslanik Demokratskog fronta Slaven Radunović kazao je da su izjave Srđana Milića u posljednje vrijeme dosta kontradiktorne. On je, komentarišući izjavu Milića da oni sa kojima je bio u koaliciji u Mojkovcu žele da unište SNP, kazao da je to daleko od prioriteta DF-a, već da sa SNP-om žele da promijene trenutnu vlast.

“Kad se priča o rezultatima izbora gdje su opozicione partije nastupile samostalno, SNP se

hvali uspjesima. Rezultatima u Mojkovcu su nezadovoljni i SNP i DF. Dijelim mišljenje Milića da bi bilo bolje da smo nastupili samostalno na proteklim lokalnim izborima. Niko nema prioritete da uništi SNP, ali imamo prioritet da skinemo sa vlasti one koji su trenutno tu”,kazao je Radunović dodajući da im je za to nam je potrebna pomoć SNP i ostatka opozicije.

Ipak, Radunovića su, kako kaže, posljednji potezi SNP naveli

POdRžAN PRedLOg zAKONA O PRijestONici

da pomisli da ta partija pregovara sa DPS-om.

“Nekoliko postupaka koje je posljednjih sedam ili osam dana napravio SNP navodi nas na pomisao da oni sa DPS-om nalaze zajednički jezik, što mi nije drago da čujem. Jaz između opozicije i vladajuće partije treba da bude nepremostiv za bilo koga iz opozicije, a nakon smjene vlasti moći će se razgovarati možda sa SDP-om”, zaključio je Radunović.

Odnosi sa Srbijom sve sadržajniji Međudržavni odnosi Crne Gore i Srbije konstantno dobijaju na sadržaju i dinamici, a prati ih i intenzivan politički dijalog, ocijenjeno je tokom prve bilateralne političke i konzularne konsultacije između Crne Gore i Republike Srbije održane su u Beogradu na nivou pomoćnika ministara.

“Razmotrena su pitanja bilateralne saradnje, intenziviranja saradnje na planu evropskih integracija, kao i u okviru regionalnih incijativa. Pozitivno je ocijenjena i dosadašnja saradnja i komunikacija u oblasti konzularnih poslova”, saopšteno je uz Ministarstva vanjskih poslova.

Konstatovan je značaj održavanja bilateralnih političkih i konzularnih konsultacija između dvije države i dogovoreno njihovo redovno održavanje.

Delegaciju Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija Crne Gore, koju je predvodio Željko Perović, generalni direktor Generalnog direktorata za bilateralne poslove, primio je i ministar spoljnih poslova Republike Srbije Ivan Mrkić, koji je, kako je saopšteno iz Ministarstva, izrazio zadovoljstvo kvalitetom odnosa između Crne Gore i Republike Srbije i prenio interes Srbije da odnose sa Crnom Gorom intenzivira i konstantno unapređuje.

Radunović

Milić je prije dva dana kazao da će to da li će ćutati na napada da je u vezi sa vlašću zavisiti od njegovog razgovora sa Miodragom Lekićem.

“Na ovakav način više nećemo ulaziti u lokalne izbore, gdje treba neko da glumi da je sa nama u koaliciji, a da mu je jedini cilj da uništi SNP”, poručio je Milić.

Međutim, Lekić juče ovakve navode nije htio da komentariše, jer je, kako kaže, svoj odnos sa SNP-om već objasnio.

J.Đ.

sAstANAK

KALuĐeROvić

Sastanak predstavnika DPS-a sa predstavnicima Evropske službe za vanjske poslove i Evropske komisije održan je juče u sjedištu Demokratske partije socijalista.

Sastanku su, kako je saopšteno iz pres službe DPS-a, prisustvovali šef odeljenja za Zapadni Balkan pri Evropskoj službi za vanjske poslove Jonas Jonson, “desk officer” za Crnu Goru Herbert Pribitzer, šef Delegacije EU u Crnoj Gori Mitja Drobnič, šef Političkog sektora pri DEU Alberto Kamarata, službenica za politička pitanja pri DEU Analisa Giansanti, a u delegaciji DPS-a na čelu sa političkim direktorom Tarzanom Miloševićem, bili su Branko Čavor, Andrija Radman, Slavenko Jovanović i Svetlana Vuković.

Za Crnu Goru nije nikakva novost da ima još obaveza koje treba ispuniti na putu ka članstvu u NATO, a sudeći po dosadašnjem tempu, na dobrom je putu da te zadatke ispuni u susret narednom samitu, smatra nacionalni koordinator za NATO Nebojša Kaluđerović.

Bivši ambasador Sjedinjenih Američkih Država pri NATO-u Kurt Volker, rekao je da postoji određeni skepticizam među pojedinima u Evropi prema napretku Crne Gore, i da oni smatraju da je “potrebno još konkretnih rezultata u pitanjima koja se tiču vladavine prava, sudstva, političkih reformi, možda čak i obavještajnih službi”.

Kaluđerović je kazao da su prioriteti u NATO integracijama Crne Gore opredijeljeni saglasno nacionalnim ciljevima i u koordinaciji sa Alijansom, i da se njihovo ispunjavanje ostvaruje kroz sprovođenje godišnjih nacionalnih planova.

Varnice zbog Još obaveza do DPS sa finansiranja Cetinja članovima ulaska u NATO EK Članovi Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu podržali su u načelu predlog zakona o prijestonici, kojim je predviđeno da Cetinje dobija deset odsto iz kapitalnog budžeta za projekte očuvanja duhovnosti i kulturnog i istorijskog nasljeđa.

Predlog su podržali poslanici Demokratske partije socijalista, Socijaldemokratske partije, Pozitivne Crne Gore i Snežena Jonica iz Socijalističke narodne partije.

Uzdržani su bili predstavnici Demokratskog fronta i poslanik SNP Obrad Gojković.

Predlagač zakona Jovan Martinović iz DPS rekao je da cilj zakona bolje pozicioniranje Cetinja u sistemu lokalne samouprave. On je precizirao da je predlogom predviđeno da prijestonica dobija deset odsto od kapitalnog budžeta za projekat Cetinja kao kulturnog, istorijskog, naučnog i duhovnog centra Crne Gore i jedinica lokalne samouprave sa posebnim statusom.

Jonica je kazala da SNP podržava donošenje tog zakona i podsjetila da je ta stranka ranije predlagala donošenje takvog akta. Slaven Radunović iz Fronta kazao je da ga plaši da novac koji će biti dodjeljivan iz budžeta ne dobiju, kako je kazao, pseudo crkve koje su registrovane kao nevladine organizacije.

“Ne bih volio da novac svih građana ode na izgradnju pseudo crkve na Cetinju, a polaganju temelja za tu crkvu je prisustvovao gradonačelnik prijestonice”, rekao je Radunović, navodeći da je u Crnoj Gori dominanta pravoslavna vjera.

Zoran Vukčević iz Demokratske partije socijalista burno je reagovao na izlaganje Radunovića, ocjenjujući da opozicioni poslanik ne poštuje državu “Nazivati Crnogorsku pravoslavnu crkvu NVO-om nije umjesno i to nijesu prave poruke. CPC je utemeljena u biće crnogorskog naroda, i svako njeno negiranje nije umjesno”, naveo je Vukčević.

Oni se, kako je pojasnio, odnose na već jasno definisane četiri oblasti “u kojima je naša zemlja, kontinuirano u dosadašnja tri ciklusa, dobila visoke ocjene“.

“Taj se proces nastavlja i na nama je, da u susret narednom samitu, uradimo domaći zadatak kako bi rezultati u svim tim oblastima bili na nivou dostizanja potrebnih standarda. Prema dosadašnjem tempu, mi smo na dobrom putu da te zadatake obavimo”, kazao je Kaluđerović.

On je naglasio da je Vlada Crne Gore tim pitanjima priprotetno posvećena.

“Prema tome, za nas nije nikakva novost, naprotiv, znamo da ima još obaveza koje treba ispuniiti, što će u konačnom učiniti naš napredak takvim da ćemo moći reći da smo te zadatke uspješno obavili. I mi, kako i ambasador Volker, ističemo treba samo da nastavimo dalje, istim putem”, naveo je Kaluđerović.

J.Đ.

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 11. I 1. 12. 2013.

5

NOVE VRIJEDNOSTI NA DRUŠTVENIM MREŽAMA

Kriminalci kao simbol bogatstva i nezavisnosti Paradoks društvenih mreža ili realnost - Pablo Eskobar, Al Kapone i Kristijan Golubović najlajkovaniji kriminalci na društvenim mrežama Fejsbuk i Tviter Nemanja Lacman

O

sim svakodnevnog korišćenja društvenih mreža, sve je veći broj korisnika koji podršku daju kriminalcima i osobama koje su slavu stekle oglušujući se o zakone, dok neke od najpoznatijih svjetskih književnika na Fejsbuku i Tviteru prati svega nekoliko stotina ljudi.

Društvene mreže odavno su postale dio svakodnevice, jer se na njima sa realnim uporedo vodi i virtuelni život pojednica. Mnoge stranice posvećene su sportistima, umjetnicima, književnicima i naučnicima, ali mladi najviše lajkova daju osobama koje pružaju podršku kriminalcima i ljudima koji su slavu stekli oglušujući se o zakon.

Ipak, taj paradoks društvenih mreža, da su kriminalci u odnosu na književnike ili umjetnike prioritet mladih, ne čudi psihološkinju NVO Prima Aidu Perović-Ivanović koja je za VN kazala da osobine kao što su nezavisnost, otpor, nepovlađivanje ustaljenim normama i moć, mladi nalaze kod ljudi koji su u društvu zvanično ili nezvanično prepoznati kao pripadnici kriminalnog miljea.

“Ako pitate mladu osobu da li to znači da želi da bude kriminalac, neće vam potvrdno odgovoriti, ali ne smijemo zaboraviti da je razlika možda samo u tome kako nešto nazivamo. U suštini, oni se dive, prave idole od pripadnika kriminalnih klanova. Jer, oni su i hrabri, bogati, ruše norme, drski, moćni, dolaze do velikog novca na relativno lak način”, rekla je Perović-Ivanović.

Fejbuk stranice koje se bave podrškom jedinog preživjelog aktera kultnog filma “Vidimo se u čitulji”, Aleksandara Kristijana Golubovića broje skoro 100.000 članova. Najveća stranica, na kojoj svakodnevno pristalice, uglavnom mlade osobe, odaju počast kriminalnoj karijeri Golubovića broji nešto preko 68.000 članova, dok primjera radi stranice posvećene književniku Aleksandru Puškinu imaju ukupno oko 80.000 poštovalaca.

● Mladi ipak žele uređen sisteM

“Mladima se može sviđati i specifična lojalnost i specifičan etički kodeks koji postoji u kriminalnim krugovima, čvrsta vezanost grupe, hijerarhija i slično. Mladima sve to daje i osjećaj uređenosti, čvrstog ustrojstva koji im garantuje sigurnost, izvjesnost”, objasnila je Perović-Ivanović.

Iako djeluje da se mladi odupi-

ru uređenosti, kako tvrdi Ivanović-Perović, oni se odupiru normama, ali istovremeno i žude za njima, jer to zapravo znači žudnju za izlaskom iz haosa koji nosi proces izgradnje identiteta.

“Ono što društvo nameće kao normu za ovaj uzrast (pristojnost, dobro učenje, dobro vladanje), mladi doživljavaju kao nešto što ne donosi boljitak, što je investicija bačena u vjetar, jer se “od diplome još niko nije hljeba najeo”, a “pristojni su zapravo budale koje se nijesu snašle u životu”, objasnila je Perović-Ivanović. Član Voždovačko g ganga Aleksandar Knežević Knele koji je ubijen 1992. godine kada je imao 21 godinu na Fejsbuku ima preko 20.000 pristalica koji ga na stranicama podrške svakodnevno citiraju, šeruju fotografije, a veliki broj njih mu se divi na kriminalnom dosijeu koji je za nepunu deceniju imao.

Sa druge strane, vladika Petar II Petrović Njegoš ima “samo” oko 14.000 poklonika.

“Ako mlade pitate za nekog svjetskog književnika, oni neće znati da vam kažu u čemu je taj književnik uspješan, osim što je poznat. Oni ne vide konkretnu korist od te vrste slave ili poznatosti. Oni tu ne prepoznaju ono što je njima bitno. Ni moć, ni bogatstvo ni nezavisnost, ni žestinu”, istakla je Perović-Ivanović.

Odbjegli Pljevljak Darko Šarić, kojeg su mediji okarakterisali kao najvećeg narko bosa Evrope, na društvenim mrežama ima oko 10.000 poštovalaca. Zanimljivo, veliki broj mladih ljudi komentarišući rad stranice poistovjećuje se sa Šarićem i tvrde da bi se rado mijenjali sa njim.

“Treba da su ponosni na tebe što te imaju, a traže te oni sto misle da su neko i nešto. Hoće slavu preko tebe, al legenda si i bićes za navjek. Tvoje ime je već ugravirano”, napisao je na stranici Podrška donu Darku Šariću korisnik Elvir Bašić.

● statusi u iMe

darka Šarića

Zanimljivo je i to što se na pojedinim Fejsbuk profilima pišu statusi u ime Darka Šarića, koji nailaze na oduševljenje oso-

Polovina Crne Gore koristi Fejsbuk Prema podacima Socialbakersa, kompanije za digitalnu analitiku glavnih društvenih mreža, Crna Gora zauzima 115. mjesto na listi 200 zemlja prema broju korisnika Fejsbuka. U Crnoj Gori ima

308.540 korisnika ove društvene mreže, od čega gotovo trećinu čine korisnici između 18 i 24 godine.

Više od polovine korisnika su muškarci, čak 54 odsto, dok su ostatak žene.

ba koje su prijatelj sa odbjeglim Pljevljakom. Jedan od statusa glasi.

“Poručujem vlastima u Srbiji da mi ne mogu ništa, mnogo znam o njima! Ja sam slobodan čovjek u mojoj Crnoj Gori”.

Međutim, sama izloženost ovim sadržajima, kako je kazala psihološkinja Perović-Ivanović neće ni od koga načiniti delinkventa.

“Izloženost takvim sadržajima neće ni od koga načiniti delinkventa, ali postepeno se izgrađuje novi sistem vrijednosti koji se usvaja i koji će rezultirati time, ako već nije rezultirao, da većina građana ne vidi ništa loše u kriminalnom ponašanju, a pogotovo ne u kriminalnom ‘privređivanju’ “, ističe Perović-Ivanović.

2,1

milion poklonika ima kolumbijski narko bos Pablo Eskobar. On je često spominjan kao “najveći odmetnik na svijetu”, a smatra se najteže uhvatljivim trgovcem kokaina koji je ikada postojao. Pablo Eskobar ubijen je 1993. godine.

● HeMingvej najlajkovaniji Među pisciMa

Najlajkovaniji kriminalac na društvenim mrežama Fejsbuk i Tviter je kolumbijski narko bos Pablo Eskobar, sa preko dva miliona ljudi koji poštuju njegov rad. Sa oko milion i po pratilaca su stranice posvećene čuvenoj porodici Korleone, iz čuvenog filma Kum. Zatim slijedi Alfonso Gabriel Kapone poznatiji kao Al Kapone čiji rad danas podržava skoro 300.000 ljudi na društvenim mrežama. Sa druge strane, milionskim pratiocima rijetko se koji pisac može pohvaliti. Književnik Ernest Hemingvej među prvima je sa oko 700.000 osoba koje poštuju njegova djela i rad, dok Lav Nikolajevič Tolstoj ima 420.000 pratilaca, a Aleksandar Sergejevič Puškin “svega” 80.000 osoba koje prate rad stranice posvećene njemu.

Od kriminalaca sa Balkana najveći broj stranica i osoba koje prate iste ima Aleksandar Kristijan Golubović sa oko 100.000 poštovalaca. Zatim slijede Aleksandar Knežević Knele, sa oko 20.000, Željko Ražnatović Arkan sa 4.000, te Ljuba Zemunac sa 2.000 poštovalaca. Međutim, domaći književnici rijetko se mogu pohvaliti istim brojem pristalica koje imaju osobe koje su slavu stekle zbog sukoba sa zakonom. Nobelovac Ivo Andrić ima oko 200.000 poklonika, zatim slijedi Desanka Maksimović sa 100.000 poštovalaca. Ostali pisci imaju ispod 50.000 ljudi koji prate njihov rad. Aleksa Šantić ima oko 32.000, Jovan Jovanović Zmaj 30.000, Petar II Petrović Njegoš 14.000, a Branko Ćopić 10.000.

10.000

poštovalaca ima odbjegli Pljevljak Darko Šarić koji se sumnjiči za šverc više od dvije tone kokaina. Na Fejsbuku, Šarić ima preko deset stranica na kojima se objavljuju nove fotografije, statusi i komentari korisnika.

6

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 11. I 1. 12. 2013.

MEDOJEVIĆ:

Đukanović je najveći promašaj ruske politike Lider Pokreta za promjene i član Predsjedništva Demokratskog fronta Nebojša Medojević kazao je da je premijer Milo Đukanović najveća promašena investicija ruske politike.

Komentarišući izjavu ruskog ambasadora u Srbiji Aleksandra Čepurina, koji je konstatovao da je priključenje Crne Gore NATO “majmunska politika”, Medojević je kazao da razumije tu reakciju s obzirom da je, kako nagašava, premijer Đukanović “upleten u tajne sporazume sa Rusijom”.

“Ta dvostruka igra - obećavajući Vašingtonu da će Crna Gora ući u NATO a Moskvi da neće, rezultirala je razumljivom ljutnjom ruske diplomatije. Ispostavilo se da je Đukanović najveća promašena investicija ruske politike van Rusije i sad imamo ovakve neprimjerene i ponižavajuće reakcije ruske diplomatije. Da Đukanović nije upleten u tajne sporazume sa Rusijom, reakcija crnogorske države bila bi monogo snažnija i veća. Trebali su da se izjasne i predsjednik države, Vlade i Skupštine a ne niži činovnik Vlade. Oni su odgovorili na najniži mogući način, što znači da je ova vlast grešna u odnosima sa zvaničnom Moskvom. Vidjećemo koliko će brzo DPS i SDP ispuniti instrukcije koje su im javnim i tajnim putem poslate”, rekao je Medojević na jučerašnjoj konferenciji za medije u Skupštini.

On je naglasio da je Crna Go-

ra jedini kandidat koji je NATO bombardovao.

“Do sada nijedna zemlja koja je bila članica nije bila u ratnom sukobu sa NATO i zbog toga je potrebno da se u Crnoj Gori kroz kampanju razgovara o NATO i da građani donesu odluku. Vrijeme je da građani konačno znaju da je jedina stranka koja je iskreno protiv NATO u Crnoj Gori zbog tajnih veza sa ruskim strukturama - DPS. Poslije 15 godina na GO stavljaju pitanje NATO”, rekao je lider PzP. Medojević je juče predstavio dva predloga zakona u ime Demokratskog fronta koji se tiču neisplaćivanja zarada zaposlenima i “zelenaških kamata”.

“I jedan i drugi problem su tretirani raznim zakonima u Crnoj Gori, ali do sada nije bilo efikasnog rješenja i mi danas imamo na hiljade zaposlenih kojima se ne isplaćuju zarade. Zbog toga će DF staviti u proceduru ova dva predloga zakona. Mi smatramo da neisplaćivanje zarada od poslodavaca treba da bude tretirano kao krivično djelo”, rekao je Medojević.

On je istakao da je DF predvidio da se u Zakonu o obligacionim odnosima definiše najviša kamata koja je moguća u ugovorima o pozajmicama.

“Po našem zakonu, zelenašenje je zabranjeno i tretira se kao krivično djelo. Ali ono se odvija tako što se potpisuju ugovori i određuju astronomske kamate i za koje se kao garancije za male svote

novca uzimaju višestruko vrednije nekretnine. Mi bismo izmjenom Zakona o obligacionim odnosima jednostavno obavezali Centralnu banku da svojom odlukom definiše maksimalnu kamatu. Dio o međusobnim kreditnim aranžmanima građana nije definisan ni na jedan način i tu se otvara prostor

za djelovanje zelenaških bandi”, poručio je Medojević.

On je naglasio da se čini da crnogorsko pravosuđe ne može da prepozna zelenaštvo.

“Naravno da mogu, ali se tu radi o drugim stvarima, o tome da vrh pravosuđa štiti zelenaše”, zaključio je Medojević.

CPF počinje 1.decembra Cetinjski parlamentarni forum biće održan od 1. do 3. decembra u hotelu Maestral u Budvi.

Tema XV Cetinjskog parlamentarnog foruma je ‘’Jačanje kontrolne uloge Parlamenta nad sektorom odbrane i bezbjednosti’’.

Organizator Cetinjskog parlamentarnog foruma, koji će ove godine okupiti više od 50 parlamentaraca iz regiona je Skupština Crne Gore, u saradnji sa Centrom za bezbjednost, razvoj i vladavinu prava (DCAF).

Cetinjski parlamentarni forum predstavlja autohtonu regionalnu inicijativu parlamentarne saradnje zemalja Jugoistočne Evrope na putu evropskih integracija i važan je vid podsticanja i promovisanja parlamentarnog dijaloga između zemalja regiona.

CPF je vid inicijative koja podstiče i promoviše parlamentarni dijalog između zemalja regiona. Cilj CPF-a je unaprjeđenje saradnje, prenos znanja i iskustava i jačanje veza radi kontinuiteta u pogledu produbljavanja parlamentarne saradnje i diplomatije u regionu, poboljšanja bilateralnih i multilateralnih veza, kao i zbližavanja predstavnika zakonodavnih institucija u državama koje dijele zajedničko istorijsko i kulturno nasljeđe, ali i evropsku perspektivu.

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 11. I 1. 12. 2013.

7

MALE hidroELEkTrAnE

auto-put od vitalnog značaja Za Crnu Goru i Srbiju od vitalnog je značaja izgradnja auto-puta Bar - Beograd i rekonstrukcija željezničke pruge, kao dva glavna infrastrukturna projekta, ocijenili su potpredsjednik crnogorske Vlade Rafet Husović i srbijanski ministar regionalnog razvoja i lokalne samouprave Igor Mirović.

Iz Vlade je saopšteno da je na sastanku konstatovano da je neophodno unaprijediti saradnju preduzeća dvije zemlje posredstvom privrednih komora, kroz projekte iz oblasti turizma, infrastrukture, trgovine, poljoprivrede i energetike.

Husović je na sastanku, na kojem je razgovarano o regionalnom razvoju, prekograničnoj saradnji i unapređenju odnosa na ekonomskom i političkom planu, upoznao Mirovića sa aktivnostima koje Vlada preduzima u pravcu ravnomjernog regionalnog razvoja.

On je rekao da je Crna Gora definisala i usvojila sveobuhvatni okvir donošenjem strategije regionalnog razvoja za period od 2010. do naredne godine i Zakona o regionalnom razvoju, kao i nekoliko podzakonskih akata za njegovu primjenu.

radiće na smanjenju troškova Predstavnici vlada Crne Gore i Srbije dogovorili su juče formiranje radne grupe koja bi se bavila pitanjima daljeg skidanja transakcionih troškova u oblasti platnog prometa, u koju bi bile uključene i centralne banke.

Crnogorski ministar ekonomije Vladimir Kavarić je nakon potpisivanja protokola sa Prve sjednice Mješovite komisije za ekonomsku saradnju dvije države u Podgorici rekao da je platni promet jedna od oblasti na koju su se privrednici posljednjih godina žalili.

“Dogovorili smo se da formiramo radnu grupu, međuvladinu komisiju, koja bi uključila centralne banke i udruženja banaka koja bi se bavila tom problematikom i vladama predložila rješenje”, rekao je Kavarić.

Kavarić, koji je Protokol potpisao sa ministrom regionalnog razvoja i lokalne samouprave u Vladi Srbije Igorom Mirovićem, podsjetio je na dobre istorijske, političke, ekonomske i svake druge odnose između dvije države.

Domaća pamet i kapital do prvih megavata U Crnoj Gori sve razvijeniji biznis proizvodnje struje kroz male hidroelektrane Novak Uskoković

R

egulatorna agencija za energetiku će narednih dana odobriti dozvolu za rad maloj hidroelektrani “Jezerštica” u opštini Berane. To je još jedan dokaz da su male hidroelektrane isplative. U Crnoj Gori u narednih dvije godine trebalo bi očekivati još oko desetak malih hidroelektrana. Uz to veoma važno je za crnogorsku ekonomiju što se sve radi sa domaćom pameti, kapitalom i da se za njihovu gradnju koriste domaće kompanije. Poznavoci prilika, kažu, konačno investicija u proizvodnju.

Da je neko prije 15-20 godina govorio da bi sve one male rijeke u Crnoj Gori mogle da donose prihode lokalnoj zajednici i državi teško da bi imao podršku. Danas upravo te male rijeke su potencijal i predstvljaju šansu da Crna Gora dođe do novih megavata struje koji joj ionako nedostaju. Male hidroelektrane predstavljaju obnovljiv izvor energije. Upravo sve države u Evropi moraju ispuniti plan da do 2020. godine petinu svojih energetskih kapaciteta imaju iz obnovljivih izvora. U Crnoj Gori se od 2008. godine aktivno radi na pripremi dokumentaciji i regulatornog okvira za granju malih hidroelektrana. Do sada bi vjerovatno mnogi rekli da to ide sporo, ali za razliku od drugih sektora u ovom ipak postoji neki rezultat.

Prve male hidroelektrane već su tu, a uz njih i prihodi od koncesija i raznih drugih dažbina. Na to se mora dodati i određeno zapošljavanje kao i niz

drugih benefita za lokalnu i širu zajednicu. Primjer male hidroelektrane na Jezerštici upravo možda i odslikava da uz domažu i pamet i kapital može da se proizvodi u Crnoj Gori.

I to proizvodi se roba (struja) koja je danas vrlo tražena u cijelom svijetu.

Investitor ovog novog izvora energije je domaća kompanija “Hidroenergija Montenegro”, a građevinski radovi na mHE “Jezerštici” je djelo domaće građevinske operative. Instalisana snaga ove male elektrane je jedan megavat, a procjene su da je ukupna vrijednost projekata HE “Jezerštice” iznad milion eura. Kao i svaki posao ni ovaj nije savršen investitori su kao jednu od barijera prepoznali plansku dokumentaciju i dozvole za priključak.

Upravo je to i segment u kojem država ove godine daje maksimalnu pažnju da svede na minimum. Međutim, ne zavisi sve od Vlade, jer je za dobijanje određenih papira i dozvo-

la potrebna saglasnost opština i regulatorne agencije. Uprkos, galimatijasu tih “papira”, sada u Crnoj Gori, osim Jezerštice postoji još sedam malih hidroelektrana koje su priključeni na elektroenergetski sistem sa licencom proizvođača. To su male hidroelktrane, “Glava Zete” i “Slap Zete” u vlasništvu ZETA ENERGY d.o.o, zatim “Rijeka Mušovića”, “Šavnik”, “Lijeva Rijeka”, “Podgor” i “Rijeka Crnojevića”, koje pripadaju Elektroprivredi Crne Gore.

● Hidroelektrane ekološki priHvatljive Male hidroelektrane ubrajaju se u ekološki prihvatljive proizvođače električne energije jer za proizvodnju struje koriste vodu kao obnovljiv izvor energije te ne emituju štetne gasove u prirodu. Male hidroelektrane često imaju relativno stabilnu i pouzdano snabdijavanje strujom, osim u slučajevima nestalnog protoka vode i sušnih godina, a moguće ih je graditi na zabačenim područjima koja su bogata vodom, što takvim regijama može donijeti i nova radna mjesta.

● Za iZgradnju dalekovoda 20 miliona eura Da bi male hidroelektrane bile puštene u rad neophodno je na sjeve-

Bilo je i raskida ugovora U Crnoj Gori su zbog nepoštovanja ugovora raskinuto četiri ugovora. Ugovori su raskinuti o koncesiji i to za vodotok Tušina – koncesionar “Kroling”, vodotok Vrbnica – koncesionar “mHIDRO CG”, vodotok Bistrica-desna pritoka Lima – koncesionar “Haider Extrem Energy“ i vodotok Bjelojevićka – takođe koncesionar “Haider Extrem Energy“. ru države pustiti u rad 35 kV dalekovod. Prema Vladinim dokumentima za izgradnju tih dalekovoda je potrebno 20 miliona eura. Sva distributivna mreža u Crnoj Gori kao i u drugim državama regiona građena je za snadbijevanje na niskonaponskom nivou.

Obnovljivi izvori energije u Crnoj Gori imaju potencijal i investicije u taj sektor nijesu pitanje “mode” i trenda, nego isplativ biznis. Postojeće investicije nam pokazuju da ova ulaganja mogu itekako biti uspješna i isplativa. Naravno, za sve je potrebno vrijeme, a upravo najviše tog vremena oduzme priprema dokuemntacije. Dobra vijest za investitore je i ta što sve relevantne finansijske organizacije u svijetu prepoznaju male hidroelektrane kao perspektivan biznis. Razvijeni svijet to odavno prepoznaje, pa je u Norveškoj vodni potencijal iskorišćen 90 odsto, kod je to oko 20 procenata.

METALAC

vanredni rad šaltera epCg Sva naplatna mjesta Elektroprivrede radiće i danas, s obzirom na to da će se protokol potpisan u okviru akcije Podijelimo teret automatski raskinuti ukoliko potrošači do tada ne izmire svoje obaveze.

Iz EPCG su naveli da će danas uvesti vanredni rad svih naplatnih mjesta od osam do 16 sati kako bi izašli u susret potrošačima koji su čekali posljednji dan da izmire svoju obavezu.

“Svoje obaveze po potpisanom protokolu izmirilo oko 12.000 domaćinstava”, precizirali su iz EPCG. Akcija Podijelimo teret, koju je Elektroprivreda pokrenula u maju kako bi potrošačima koji imaju dugovanja za utrošenu električnu energiju omogućila da svoja dugovanja izmire u fiksnim mjesečnim ratama od 20 eura, završila je 31. oktobra. Ovu jedinstvenu mogućnost iskoristilo je oko 18.500 potrošača.

Od srijede protest pred Opštinom Radnici nikšićkog preduzeća Montavar inžinjering, njih oko stotinu, od srijede naredne sedmice svakodnevno će protestovati ispred zgrade Opštine. Radnici zabrinuti za svoju egzistenciju od direktora i vlasnika firme Nikole Furundžića i nadležnih državnih organa traže isplatu zaostalih zarada, rješavanje njihovog pravnog statusa u preduzeću, povezivanje radnog staža i pokretanje proizvodnje. Predstavnik radnika Spasoje Jakić kazao je da su radnici odlučni, da neće odustati od svojih zahtjeva i da su se na protest ispred zgrade Opštine odlučili zbog ćutanja nadležnih.

“Pošto se niko nije odazvao našim zahtjevima za razgovore, ni izvršni direktor Nikola Furundžić ni ministar ekonomije Vladimir Kavarić, odlučili smo da Centru bezbjednosti prijavimo mirno okupljanje koje će se održavati svakog dana od 10 do 11 sati ispred zgrade Opštine, počev od srijede 4. decembra”, naglasio je Jakić.

Iako je prioritet da im se isplate za-

ostale zarade, radnici traže da se što prije pokrene proizvodnja, za koju, kako tvrde, ima osnova.

Nezadovoljni radnici odlučili su da do utorka naredne sedmice čekaju da im se neko od nadležnih javi i ponudi rješenje za njihove zahtjeve.

“Ukoliko nešto povoljno desi do utorka,mi ćemo ga otkazati i protesta neće biti“, rekao je Jakić.

Nikšićki Metalac je 2004. godine za 450.000 eura prodat mariborskoj firmi Metalna Nova i naziv preduzeća je promijenjen u Montavar Metalac.

Prošle godine, tadašnji vlasnik Goran Mladenović je prodao matičnu firmu, a pod okriljem Metalca formirao novu Metalna Montavar inženjering. Kroz postupak dobrovoljne likvidacije u septembru prošle godine otpušteno je 29 radnika, zbog čega su oni organizovali proteste i blokade ulaza u preduzeće tražeći isplatu otpremnina. Proteste su bivši radnici prekinuli potpisivanje sporazuma o isplati otpremnina. M.R.

Na protest se odlučili zbog ćutanja nadležnih

8

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 11. I 1. 12. 2013.

Standard and poor S

Bonitetna agencija Standard and Poor’s (S&P) u svom novom izvještaju promijenila je ocjene izgleda crnogorske ekonomije iz stabilnih u negativne, usljed značajnih spoljnih rizika.

“To odražava naše viđenje da postoji najmanje jedan prema tri šansa za smanjenje rejtinga tokom naredne godine”, rekli su iz S&P. Agencija procjenjuje da su potrebe Crne Gore za spoljnim finansiranjem vrlo visoke i iznose 155 odsto primitaka tekućeg računa i iskoristivih rezervi. Osim toga, procjenju poziciju neto stranih obaveza kao vrlo visoku, na 440 odsto tekućeg računa plaćanja. Ovi pokazatelji ukazuju da je Crna Gora izložena riziku od povećanja spoljnjeg duga, usljed servisiranja troška ili zaustavljanja priliva direktnih stranih investicija (SDI)”, stoji u izvještaju S&P-a.

Rejting Crne Gore se može smanjiti ako se jedan ili više od mogućih

Foto: Crainsnewyork

Prijeti smanjenje rejtinga zbog javnog duga SJEdnICa SaVJEta CBCG

Izgledi su jedan prema tri da će naš trejting opasti scenarija ostvari, a koji se odnose na iznenadno zaustavljanje priliva stranih direktnih investicija (SDI), što bi poremetilo planove za postepeno smanjivanje deficita ili ukoliko eksterni troškovi servisiranja duga znatno porastu iznad trenutnih očekivanja.

Vlada: Nijesu prepoznali naš trud Prilikom procjene ukupne finansijske situacije u Crnoj Gori, koju je radila agencija Standard and Poor’s (S&P), nijesu u dovoljnoj mjeri prepoznati napori Vlade sprovedeni u posljednjih godinu, saopšteno je iz Ministarstva finansija. Iz Ministarstva su naveli da usvajanje i sprovođenje mjera fiskalnog prilago-

đavanja, u dvije iteracije, utvrđivanje budžeta za narednu godinu koji predstavlja nastavak konsolidacije javne potrošnje i vođenja odgovorne i restiktivne fiskalne politike, fokus na unapređenju konkurentnosti ekonomije, samo dio njihovih aktivnosti na planu uspostavljanja finansijske stabilnosti.

“Do smanjenja rejtinga može doći ukoliko banke u stranom vlasništvu koje posluju u Crnoj Gori budu materijalno pogođene problemima u svojim matičnim ustanovama ili ukoliko se dešavaju značajni fiskalni propusti izazvani bilo odstupanjem od smanjenja budžetskog deficita ili jednokratnih dešavanja koja znatno povećavaju nivo javnog duga, na primjer pad garancija”, objašnjeno je u izvještaju.

S&P je međutim potvrdila dugoročni i kratkoročni kreditni rejting Crne Gore na BB-/B. U toj rejting agenciji smatraju da bi jedan ili dva velika investiciona projekta mogla znatno uticati na ekonomiju Crne Gore, a turistički sektor ima značajan razvojni potencijal. Projekti koji bi mogli poboljšati situaciju su izgradnja podmorskog električnog kabla prema Italiji i izgradnja drugog bloka Termoelektrane “Pljevlja”.

I.B.

Inflacija 2014. do 3,3 odsto Inflacija u Crnoj Gori bi naredne godine, prema procjeni, trebalo da se kreće u rasponu od 0,4 odsto do 3,3 odsto, saopšteno je iz Centralne banke Crne Gore (CBCG).

“Prema modelskoj procjeni, očekuje se da će se inflacija tokom naredne godine kretati u rasponu od 0,4 odsto do 3,3 odsto, dok je ekspertska procjena da će se inflacija kretati od jedan do tri odsto”, precizirali su iz CBCG. Savjet je ocijenio da su u Crnoj Gori prisutni rizici u dijelu visokog nivoa nelikvidnosti realnog sektora, visokih kamatnih stopa i sporog oporavka ekonomija zemalja sa kojima država ima najveći obim spoljnotrgovinske razmjene.

Savjet je usvojio Makroekonomski izvještaj za treći kvartal, u kojem je konstatovao da je u tom periodu ostvaren znatan ekonomski rast koji je u velikoj mjeri rezultat jednokratnih faktora - niske

osnovice iz prošle godine i visokih stopa rasta pojedinih sektora koje nijesu dugoročno održive.

Stanje u bankarskom sistemu je, kako su ocijenili, stabilno, iako je i dalje prisutan problem visokog nivoa loše aktive.

“Rizici su prisutni i u ostalim segmentima privrede, a posebno u dijelu visokog nivoa nelikvidnosti realnog sektora”, rekli su iz CBCG. Savjet je usvojio i finansijski plan CBCG za narednu godinu sa planom investicija, novčanih tokova i javnih nabavki.

Planom je predviđeno ostvarenje ukupnih prihoda u iznosu od 9,95 miliona eura i izvršenje rashoda u iznosu od 9,21 miliona eura, uz nastavak sprovođenja mjera interne ekonomije i aktivan odnos u upravljanju međunarodnim rezervama.

U izvještaju je ocijenjeno da je finansijski sistem stabilan, a nivo sistemskog rizika umjeren. I.B.

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 11. I 1. 12. 2013.

9

Vlada poručila da se nije ogriješila o ruski menadžment: Kombinat aluminijuma

PREDLOŽENO USVAJANJE ANEKSA

ENERGETSKA ZAJEDNICA

Vlada kriva za krađu struje

Direktor Sekretarijata Janez Kopač je neovlašćeno preuzimanje električne energije nazvao “pravom hajdučijom” kakva nije viđena od Drugog svjetskog rata Ivana Cimbaljević

K

ombinat aluminijuma i dalje je u centru pažnje crnogorske javnosti. Direktor Sekretarijata energetske zajednice Janez Kopač poručio je juče da podgorička fabrika nije kriva za krađu struje iz evropske interkonekcije. Pored krađe struje, Vlada će se uskoro suočiti i sa tužbom teškom 93 miliona eura pred arbitražnim sudu u Frankfurtu koju je najavila En plus grupa. Ministar ekonomije Vladimir Kavarić poručio da se Vlada ni na koji način nije ogriješila o prava stranog investitora i da je u tom slučaju crnogorska država oštećena strana.

Direktor Sekretarijata Energetske zajednice Jenaz Kopač saopštio je juče na sastanku sa članovima Odbora za ekonomiju da nije KAP kriv za krađu struje iz evropske interkonekcije, već Vlada i to okarakterisao kao “sraman čin”.

On je višemjesčno neovlašćeno preuzimanje električne energije nazvao “pravom hajdučijom koju niko nije vidio od Drugog svjetskog rata”.

“KAP vjerovatno sam nije kriv, njegovo ponašanje nije bilo baš odgovorno, ali na kraju je uvijek za sve kriva Vlada”, kazao je Kopač.

On je dodao da se to ne može tako raditi i da to mora da se plati. To će biti država, odnosno njeni građani”, istakao je Kopač.

On je rekao da ne zna šta se sve dešavalo u Crnoj Gori, ali da Regulatorna agencija za energetiku nije imala ovlašćenja da reaguje i jedina mogućnost je bila da oduzme licencu.

“Da je iskoristila to jedino ovlašćenje, napravila bi haos, odnosno veću štetu. Po tom pitanju su trebale da reaguju inspekcijske službe, odnosno u krajnjem Vlada kao vlasnik operatora sistema”, kazao je Kopač.

Kombinat aluminima je mjesecima nelegalno crpio struju iz Evoprske interkonekcije koja je rezultirala upozorenjem da će Crna Gora biti izbačena iz ovog sistema, a u javnosti je okarakterisana kao međunarodna blamaža. Obavezu za vraćanje struje, nakon upozorenje, preuzeo je Crnogorski elektroprenosni sistem.

Vlada se ni na koji način nije ogriješila o prava stranog investitora, saopštio je ministar ekonomije Vladimir Kavarić, komentarišući tužbu koju su najavili ruski vlasnici u Kombinatu aluminijuma, ocjenjujući da je u tom slučaju crnogorska država oštećena strana.

Kavarić vjeruje da će Vlada u slučaju arbitraže uspjeti da odbrani takav stav i na zvaničnom mjestu.

“Nakon proglašavanja stečaja u KAP-u imali smo više najava od ruske En plus grupe i Centralno-evropske aluminijumske kompanije da će doći do pokretanja arbitraže, ali u tom dijelu mislim da mi kao Vlada ne treba da se bavimo spekulacijama”, rekao je Kavarić novinarima nakon potpisivanja Protokola sa Prve sjednice Mješovite komisije za ekonomsku saradnju između Crne Gore i Srbije.

En plus grupa najvila je da će podnijeti protiv Crne Gore tužbu tešku 93 miliona eura arbitražnom sudu u Frankfurtu zbog, kako se navodi, neispunjenih obećanja i izgubljenog profita u KAP-u.

Kavarić je podsjetio da je pitanje arbitraže tema koja u Crnoj Gori nije nova.

“Imali smo najavu arbitraže ne samo nakon uvođenja stečaja u KAPu već i prije toga. Jedan od razloga zbog kojeg nijesmo željeli stečaj u KAP-u bila je upravo mogućnost arbitraže”, rekao je Kavarić.

On je dodao da će Vlada svima onima u KAP-u i Rudnicima boksita koji ostanu bez posla opredijeliti socijalni program do nivoa koji je bio u ta dva preduzeća u prethodnom periodu, kao i o bivšim radnicima KAP-a.

PRIVATIZACIJA KONTEJNERSKIH TERMINALA

Država se dobro zaštitila Odbor predložio Skupštini da prihvati koncesioni ugovor Odbor za ekonomiju, finansije i budžet preložio je Skupštini da usvoji Predlog koncesionog akta za dodjelu koncesije za rekonstrukciju i privredno korišćenje lučkih terminala za pretovar kontejnera i generalnog tereta u Luci Bar. Usvajanjem tog akta predviđena je dodjela koncesija barskoj kompaniji Kontejnerski terminali i generalni tereti (KTGT), koje bi do Nove godine trebalo da preuzme turski Global Ports. Predsjednik Tenderske komisije Branko Vujović objasnio je da se država dobro obezbijedila kroz ugovor i da bi eventualni

raskid koncesija podrazumijeva i raskid ugovora. Ukoliko dođe do raskida ugovora držva bi zadržava će ostati oko osam miliona eura koje Global ports ponudio za kupovinu 62,09 odsto državnog kapitala u KTGT. “Procjena je da će se u periodu od tri godine stvoriti pretpostavke za prelaz u zonu pozitivnog poslovanja”, kazao je Vujović.

On je dodao da je privatizacije dobar potez, jer su Kontejnerski terminali gubitaško preduzeće, koje bi kroz ralizaciju investicionog plana moglo postati konkurentno na tržištu. Vu-

jović je ocijenio i da je socijalni program dobar.

Kupoprodajnim ugovorom predviđena je prodaja 62,09 odsto državnog kapitala u KTGT za ukupno oko 8,07 miliona eura. Prema odredbama Ugovora, kupac je obavezan da u roku od tri godine investira 13,5 miliona eura.

Global Ports je preuzeo i obavezu da u periodu od pet godina nakon restrukturiranja realizuje dodatni investicioni program, vrijedan 7,6 miliona eura, kao i socijalni i programa podrške zaposlenima, za šta je neophodno obezbijediti 6,5 miliona eura.

I.C.

Od Svece korist imaju i država i građani Odbor za ekonomiju predložio je juče parlamentu i da usvoji Aneks ugovora o dugoročnom zakupu i zakupu hotela Kraljičina plaža, Miločer i Sveti Stefan.

Zakupac Svetog Stefana, kompaniji Adriatik properties, aneksom je, između ostalog, tražila da mu se zakup smanji za 30 odsto, ugovor produži zakup sa 30 na 42 godine i oslobodi plaćanja poreza na imovinu.

Ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović je, kao argumente zašto treba usvojiti ovaj aneks, naveo to što je zakupac uložio mnogo više nego što je bilo previđenom planom.

On je dodao da investitor kasnio sa realizacijom zbog kašnjenja urbanističkih planova i izgradnje crkve.

“Do sada je plaćeno oko 22 miliona eura obaveza prema

državi. Mislim da je ovo više nego dovoljan razlog zbog kojeg Skupština treba da razmatra ovaj zahtjev”, odgovorio je Gvozdenović na pitanje poslanika zbog čega oni treba da podrže ovaj predlog.

On je dodao i da je potpisan Sporazum o regulisanju cjelokupnog duga po osnovu zaostale zakupnine i da ih zakupac redovno servisira. Gvozdenović je naveo da za Crnu Goru mnogo znači da jedan takav turistički operator bude u Crnoj Gori, kao i da su porasle plate zaposlenima (devedeset odsto iz Crne Gore) od kada je Sveti Stefan preuzeo Adriatik properties.

Odbor je juče predložio parlamentu i da usvoji anekse ugovora o dugoročnom zakupu zemljišta između Vlade i konzorcijuma North star i Capital Limited.

MONTENEGRO ERLAJNS

Koliko iznosi dug koji je ostavio Zoran Đurišić?

Bivši direktor kompanije Montenegro erlajnsa Zoran Đurišić saopštio je juče, u reagovanju na informaciju portala Analitika, da je ukupan dug Montenegro erlajnsa od osnivanja 19,1 milion eura, a ne 55 miliona, kako je taj portal objavio.

On je dodao da se radi o falsifikovanju činjenica u cilju njegove diskreditacije.

“U nekim medijima su se pojavile neistine i zlonamjerne informacije o poslovanju kompanije u proteklom periodu. Kako je to urađeno na brutalan način, zloupotrebom i falsifikovanjem lako dokazivih činjenica i brojki, nema sumnje da je u pitanju po-

kušaj moje lične diskreditacije”, navodi se u reagovanju Đurišića.

Portal Analitika je ranije juče objavio da je ukupan dug Montenegro erlajnsa, koji je nastao dok je na čelu kompanije predsjednik Odbora direktora bio Đurišić, iznosi čak 55 miliona eura i trostruko je veći nego što se ranije procjenjivalo.

Prema informacijama portala, Đurišić, koji je jedno vrijeme bio i v.d. izvršnog direktora nacionalne avio-kompanije, primio je u januaru ove godine platu veću od 10.000 eura, dok su pojedini direktori organizacionih jedinica imali mjesečne zarade u iznosu od oko 2.500 eura.

TELENOR

Pametni telefon sa Fajerfoks sistemom Telenor Crna Gora predstavlja svojim korisnicima One Touch Fire prvi pametni telefon sa operativnim sistemom Firefox. Pametni telefoni sa Firefox operativnim sistemom su prvi uređaji kojima upravljaju web tehnologije. One Touch Fire je telefon odličnih performansi, lijepog dizajna, lak za korišćenje, a osim toga, odlikuje ga i pristupačna cijena.

Ovaj telefon sa jednostavnim korisničkim interfejsom, izuzetno lakom navigacijom i visoko optimizovanom grafikom biće u prodaji od 1. decembra.

“Cilj nam je da korisnicima u Crnoj Gori omogućimo najbolje

iskustvo u korišćenju uređaja i da im ponudimo najnovije modele. Sa Mozillinom otvorenom web-platformom, Telenor nudi mogućnost korišćenja mobilnog interneta visokog kvaliteta i lako dostupne pametne telefone”, rekao je Majkl Malvebo, izvršni direktor Telenora Crna Gora.

U prvoj polovini ove godine, na Svjetskom kongresu mobilnih tehnologija (Mobile World Congress) u Barseloni Telenor je najavio saradnju s Mozillom kako bi svojim klijentima u centralnoj i istočnoj Evropi mogao da ponudi mobilne telefone sa operativnim sistemom Firefox.

F.J.

foto: Iva Mandić

10 Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 11. I 1. 12. 2013.

INTERVJU: ANJA KVERING IZ UDRUŽENJA NJEMAČKE PRIVREDE

DRI dao uslovno mišljenje budžetu za 2012: Članovi Senata

Pripremite se prije ulaska u EU

Evropa je uočila da imamo probleme sa transparentnošću procedura, donošenja odluka, administrativnih procedura koje su vrlo važne za potencijalne investitore DRŽAVNI BUDŽET

Iste greške ponavljaju se svake godine Državna revizorska institucija trebalo je da da umjesto uslovnog da negativno mišljenje na završni račun budžeta za prošlu godinu, jer se uočene nepravilnosti godinama ponavljaju, ocijenili su poslanici Demokratskog fronta Milutin Đukanović i Nebojša Medojević.

Oni su poručili da je DRI trebalo da napravi iskorak i da negativno mišljenje na završni račun budžeta za prošlu godinu, jer je i sama ocijenila da on ne daje objektivan i istinit iskaz.

“Očekujem da ćete to uraditi prilikom revizije završnog računa budžeta za ovu godinu, jer smo u suprotnom svi pali na ispitu”, kazao je Medojević, na sjednici Odbora za ekonomiju na kojoj se raspravljalo o Predlogu zakona o završnom računu budžeta za prošlu godinu sa Izvještajem o njegovoj reviziji.

Predsjednika Senata DRI, Milan Dabović, objasnio je da izvještaje nije zaslužio negativnu ocjenu.

“Prilikom davanja mišljenja utvrđeni nivo nepravilnosti nije ušao u zonu koja bi podra-

Erste banka Podgorica ponovo je osvojila nagradu za najbolju banku u Crnoj Gori, koju dodjeljuje uticajni svjetski finansijski magazin The Banker, u izdanju Financial Times Group.

Nagrada Banka godine u Crnoj Gori uručena je izvršnom direktoru Erste banke, Aleksi Lukiću na ceremoniji održanoj u Londonu u četvrtak.

“Izuzetna nam je čast što je Erste banka Podgorica ponovo osvojila jedno od najprestižnijih međunarodnih priznanja u bankarstvu. Pred ekonomijom i dalje stoje brojni izazovi, a Erste banka nastoji da aktivno podržava privredu i pruža oslonac stanovništvu”, rekao je Lukić.

zumijevala davanje negativnog mišljenja na završni račun budžeta”, objasnio je Dabović.

Poslanik SDP-a Damir Šehović tražio je od revizora u godišnji plan revizija uključe Montenegrobonus.

“Poslovanje Montenegro bonusa je sve, samo ne transparentno, jer to preduzeće troši milione eura na održavanje proizvodnje u KAP-u”, rekao je Šehović.

Njega je zanimalo i da li je poravnanje između KAP-a, Elektroprivrede i države od 15 miliona eura, bilo u skladu sa zakonom, na šta su mu predstvanici DRI odgovorili da jeste.

Poslanik SNP Aleksandar Damjanović smatra da revizorski izvještaj o završnom računu budžeta za prošlu godinu ukazuje na brojne probleme, zbog čega su neophodne sistemske promjene, uvođenje fiskalne odgovornosti, ali i sankcija.

Poslanik DPS Zoran Jelić, saopštio je da je krajnje vrijeme da se preporuke koje je u izvještaju dala DRI počnu uvažavati i poštovati, jer one pokazuju način na koji treba raditi.I.C.

Moglo bi biti i bolje Ekonomska i investiciona saradnja Sjedinjenih Američkih Država (SAD) sa Crnom Gorom nije na stvarno mogućem nivou, ocijenjeno je u razgovoru generalnog direktora Direktorata za ekonomsku diplomatiju i kulturnu saradnju Biljane Šćekić sa predstavnicima Američke privredne komore.

Kako je saopšteno iz Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija (MVPEI), Šćekić je boravila u radnoj posjeti Vašingtonu gdje je imala odvojene sastanke sa predstavnicima Privredne komore SAD, Stejt dipartmenta i Ministarstva trgovine.

Ivana Boljević

N

ebitno koliko će trajati put do Evrope, domaća ekonomija mora biti pripremljena na ono što je čeka u EU, kazala je u intervjuu Vikend novinama Anja Kvering, regionalni direktor za jugoistočnu Evropu, Udruženja njemačke privrede. Ona ističe da je za strane investitore najvažnija dobra administracija i poštovanje zakona.

DN: Kako vidite Crnu Goru kao investiciono okruženje?

Crna Gora sa 620.000 stanovnika je mala zemlja, sa malim tržištem, tako da je i njena tržišna razmjena još na niskom nivou i svakako da ima dosta mjesta za dalje unapređenje. Sa druge strane, trudimo se da je kao destinaciju za investicije uzdignemo kod donosilaca odluka sa kojima sarađujemo, ali to nije tako lako, uzimajući u obzir ekonomsku situaciju u čitavom svijetu.

DN: Da li smatrate da smo kao država na pravom putu?

Sa moje tačke gledišta da, ali kao što sam kazala, ne smiju prestati reforme i vrlo je važno da na putu evropskih integracija, nebitno koliko će on trajati, pripremite vašu ekonomiju, budžet i ostala važna pitanja.

Kad to kažem, mislim na to da se suočite sa socijalnim problemima, naročito sa problemima nezaposlenosti mlađe populacije.

DN: Svi inostrani zvaničnici nas upućuju na to da moramo više raditi, da moramo biti jaki i strpljivi, ali šta je ono što mora biti naš prioritet?

Rekla bih da je to vladavina prava, zato se i počinje prvo sa njom u pregovorima, kako bi se jednostavno pripremilo stabilno okruženje na legalnim osnovama ne samo za investicije nego i uopšteno. Uočili smo da ima problema sa transparentnošću procedura, donošenja odluka, administrativnih procedura koje su vrlo važne za potencijalne investitore. Ima mnogo malih i srednjih preduzeća koji treba da su vam u fokusu kao potencijalni investitori. Ne smijete zaboraviti da su njima jako važni dobra administracija i poslovanje po zakonima.

DN: Kada govorimo o stvarima koje moramo da popravimo, da li mislite da je naš javni dug veliki?

On ne prelazi nikakve dozvoljene granice, ali je pitanje da li

vi kao zemlja možete sa njim da se nosite. Da li možete da obezbijedite njegovo vraćanje kroz ono što naplaćujete. Čula sam da su porezi teško naplativi. Dakle, mislim da je pitanje duga takođe veliki i jako važan zadatak.

njenog tržišta, tako da bi nas rangiranje odvelo u nekom drugom pravcu. U Crnoj Gori ima dosta potencijala za investicije, naročito u turizmu, ali takođe kao oblasti kojima su neophodna poboljšanja prepoznajemo infrastrukturu, energetski sektor, poljoprivredu....

DN: Da li mislite da smo suviše spori u reformama i na putu ka EU? To nije lako pitanje.

Svjesni smo da ste zemlja koja je u procesu tranzicije tako da je p onekad p otrebno malo više napora kako bi došli do rezultata, ali sa druge s t ra n e, ko d vas taj proces traje od 2006. od kada ste nezavisna zemlja. Voljeli bismo da pokažete više napora i zato vam je potreban jak civilni sektor ko j i ć e g u ra ti naprijed, jak socijalni dijalog i zajednički rad na problemima.

DN: Da li biste možda mogli rangirati zemlje reg i o n a , ko n a j b r že, a ko najsporije napreduje?

Ne, to mi se ne sviđa, jer svaka zemlja ima svoje specifičnosti.

Mi kao Komitet radimo sa svim zemljama na istom nivou, nezavisno od broja stanovnika, površine i veličine

FISKALNA DISCIPLINA

Patriotizam se mjeri izmirenjem poreskih obaveza, ali nivo fiskalne discipline još nije na zadovoljavajućem nivou u Crnoj Gori, ocijenio je direktor Poreske uprave, Milan Lakićević, drugog dana konferencije Ekonomija Crne Gore - Saradnjom do prosperiteta koju u hotelu Splendid organizuje Privredna komora.

Prema njegovim riječima, niski porezi su instrument privlačenja stranih investitora, ali Crna Gora zemlja nije poreski raj za of šor kompanije.

“Cilj Poreske uprave su podizanje nivoa fiskalne discipline u Crnoj Gori, veća naplata budžetskih prihoda, snaženje naših kapaciteta i jačanje međunarodne saradnje”, rekao je Lakićević.

Direktor Poreske uprave Srbije Ivan Simić naveo je da se ta zemlja trudi da olakša obveznicima da ispunjavaju svoje poreske obaveze, između ostalog i elektronskim putem.

“Region mnogo zaostaje za EU u elektronskom poslovanju i u narednih deset godina moramo na

tome da radimo. Cilj koji imamo u Srbiji je Poreska uprava bez papira. Previše smo u formalizmu, obrascima koji otežavaju obveznicima ispunjavanje obaveza”, kazao je Simić.

Ministar finansija Radoje Žugić ocijenio da je crnogorskom bankarskom sektoru poboljšana je likvidnost i solventnost, ali je i dalje visok nivo nekvalitetnih kredita (NPL), ocijenio je dodao da bi trebalo nastaviti čišćenje bilansa svim raspoloživim sredstvima.

On je dodao da trenutno stanje

u bankarskom sektoru karakteriše kontinuirani rast depozita.

“Veća je stabilnost, ali niska kreditna aktivnost. Negativan je uticaj na likvidnost ekonomije i na mogućnost finansiranja potrošnje i investicija, što indirektno povećava rizik neostvarenja planiranih stopa rasta i budžetskih prihoda”, saopštio je Žugić.

Prema njegovim riječima, treba nastaviti čišćenje bilansa svim raspoloživim sredstvima - prodajom, restrukturiranjem i, u konačnom, otpisom.

Milan Lakićević

Foto: Vedran Ilić

Patriotizam se mjeri izmirenjem poreskih obaveza

Aktuelno 11

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 11. I 1. 12. 2013.

ZASTRAŠIVANJE

UHAPŠENA

Advokata Mićovića neko pokušao da udari autom

Rukometašica se navadila na mobilne

Za nepuna 24 sata metalik sivi “BMW X5” registarskih oznaka BD AS 433 koji vozi Nebojša Perazić, brat od tetke braće Dejana i Ljubomira Gojačanina našao se dva puta u centru pažnje crnogorske javnosti. Prvo su preksinoć Perazić i Jovana Stevanović, osnivač NVO Društvo braće Gojačanin, koja je nedavno podnijela ostavku na mjesto direktora te organizacije, prijavili da sumnjaju da je na tom autu postavljena bomba. Detaljne policijske provjere ukazale su da je u pitanju lažna prijava, odnosno da je automobil “čist”.

Već ujutru, advokat Danilo Mićović, branilac Šćepana Bujića, optuženog za ubistvo braće iz Bara, tvrdio je da je neko krenuo da ga udari istim tim automobilom.

“Oko 9.30 časova, kada sam prelazio ulicu pored Višeg suda, neko se džipom zaletio u mom pravcu. Potrčao sam ka trotoaru i od brzine nijesam vidio ko je bio u autu. Kada je pošao Karađorđevom ulicom vidio sam tablice BD AS443. Odmah sam ušao u obližnji lokal i sjeo da se povratim od šoka. Kad sam otvorio novine vidio sam da su to registarske automobila na kojem su sinoć prijavili sumnju da je postavljena bomba”, kazao je Mićović Vikend novinama.

On je naveo i da slučaj nije prijavio policiji jer je procijenio da imaju dovoljno elemenata da sami postupaju.

Policija je juče uzela izjavu od advokata, nakon čega su oko 20.30 časova pozvali Perazića na saslušanje.

On je, kako VN saznaju, rekao da ni-

Foto: Mirko Savović

Policija je sinoć samoinicijativno saslušavala rođake stradale braće Gojačanin, za čije ubistvo se tereti Bujić, Baranin kojeg brani Mićović

Advokat Mićović

“BMW” preksinoć ispred CB-a Podgorica je on vozio auto već Vujica Gojačanin, brat od strica ubijenih mladića.

Nakon toga, podgorički policajci pozvali su na razgovor i Gojačanina, ali njegovo saslušanje nije završeno do zaključenja ovog broja.

Policija je uzela i video snimke sa obližnjih objekata na kojim se, navodno, vidi da je automobil prošao većom brzinom.

Stevanović je VN kazala da Mićovićeva priča nije tačna, naglašavajući da u automobilu nijesu bili ni ona ni Perazić.

“Znam ko je bio u autu, muško i žensko iz porodice Gojačanin. Samo su prolazili pored suda, nijesu znali da će proći Mićović. Odgovorno tvrdim da on laže. Ukoliko se ispostavi da je to tačno stvarno mi je žao i ja ću ga braniti”, kazala je Stevanović, na-

“Ali, bolesnoj ambiciji za popularnošću i karijerizmom nije bilo kraja. Mislio sam da će se u međuvremenu pronaći u nekoj drugoj oblasti šou-biznisa, a ne preko mojih mrtvih sestrića.

Posljednja dva dana su se dogodile stvari koje su prelile času i na koje ne mogu ostati nijem.

Diskreditovan je gradonačelnik Bara Žarko Pavićević, čovjek koji je bio uz porodicu u tim najtežim danima, pružio moralnu, ljudsku i finansijsku pomoć. Čovjek je na najgrublji način napadnut

ZAVRŠENA ISTRAGA

Uhapšen i treći bombaš iz Berana Dvadeset osmogodišnji Beranac Miomir Marsenić uhapšen je prekjuče zbog sumnje da je sa Bernadom Suljkovićem (25) i maloljetnim J.P. (16), prije nešto više od mjesec bacio eksplozivnu napravu ispred porodične kuće Svetlane Simonović, majke Dražena Simonovića koji je u bjekstvu nakon pucnjave u beranskom lokalu “Kaza”. Marsenić se 28. novembra, dan pošto su njegovi saučesnici uhapšeni, u pratnji advokata sam predao policiji.

“M.M. koji se potraživao i za kojim je bila raspisana potraga od Centra bezbjednosti Berane juče je saslušan od strane nadležnog državnog tužioca koji mu je donio Rješenje o zadržavanju nakon čega je lišen slobode i zadržan u Centru bezbjednosti Berane do sprovođenja nadležnom Sudiji za istragu”, piše u saopštenju Uprave policije.

Snažna eksplozija na kući Simo-

Ilustracija

OPTUŽNICA

vodeći da će advokat krivično odgovarati zbog iznijetih tvrdnji.

Ona je kazala i da je za događaj saznala tek između 13 i 14 časova.

“Ljudi su vidjeli da sam od šoka pala. Nijesam znala gdje sam. Ne mogu da vjerujem čime se Mićović služi”, kazala je Stevanović.

Ona je navela i da je majka pokojnih mladića zamolila da ne komentariše događaj, te da će ćutati do 15. decembra kada će objaviti privatne mejlove i SMS poruke koje su joj stizale. Kazala je i da ima dokaze o ubistvu, te da je dobijala prijetnje da ih ne bi objavila.

“Zbog toga mi koji se borimo protiv nasilja živimo kao robijaši, ne možemo iz kuće da izađemo, a evo ni da prođemo kolima nigdje”, kazala je ona.

M.V.P.

Ujak stradalih mladića ogradio se od objava sa Fejsbuk grupe Željko Rolović, ujak tragično preminule braće, obratio se javnosti saopštenjem u kojem je naveo da on i njegova porodica ne podržavaju navode koji su u posljednje vrijeme objavljivani na Fejsbuk stranici ‘Svi smo mi Dejan i Ljubo Gojačanin’, gdje su se kako tvrdi, počeli pojavljivati mnogi neprimjereni tekstovi, vrijeđaju se osobe nepoznate porodici, vode se grube polemike, koriste pogrdni izrazi...

Rolović tvrdi da je mjesecima uspijevao, nervirajući se, da istrpi to.

Rukometašica Minja Tomković iz Podgorice uhapšena je zbog sumnje da je tokom posljednja tri mjeseca ukrala 12 mobilnih telefona, saznaju Dnevne novine.

Upravi policije, kako DN nezvanično saznaju, građani su prijavljivali da su im kradeni mobilni telefoni. Postupajući po tim prijavama, policajci su došli do osnovanih sumnji da je 12 tih krađa počinila upravo rukometašica.

Ona je juče uhapšena nakon čega je saslušana u policijskim prostorijama. Uz krivičnu prijavu proslijeđena je Osnovnom državnom užilaštvu u Podgorici na dalju nadležnost. M.V.P.

Kuća Simonovića nakon eksplozije

novića koja se dogodila 20. oktobra, izazvala je znatnu materijalnu štetu, a povrijeđenih nije bilo. Tom prilikom povrijeđeni su Suljković i maloljetni J.P. M.V.P.

i ocrnjen, da je on taj koji blokira dodjelu spomen-obilježja sa imenom pokojnika. To je apsolutna neistina, jer sam sastancima prisustvovao i bio svjedok njegovog zalaganja”, tvrdi Rolović.

“Moja porodica i ja želimo da živimo dostojanstveno u ovom gradu, kao i do sada, ostavljajući institucijama da rade svoj posao, ograđujući se o uvrede upućene bilo kome na FB stranici, jer sve što želimo i mislimo da treba nekom da kažemo - reći ćemo u lice kao ljudi”, zaključio je Rolović.

A.LJ.

Šest godina za ubistvo bebe Vijeće sudije Višeg suda u Bijelom Polju Vukomira Boškovića, osudillo je juče Mevludu Grudu (21) iz Bara na šest godina zatvora zbog krivičnog djela “ubistvo djeteta na porođaju”. Prethodno je bila osuđena na tri godine, ali je Apelacioni sud je presudu ukinuo i predmet vratio na ponovni postupak.

Gruda je tokom pretresa priznala djelo koje je izvršila, pravdajući se da nije znala šta je uradila, jer je bila u teškoj situaciji. Okrivljena je neudata i majka je jednog djeteta.

Prema navodima optužnice, Baranka je 30. novembra 2011. godine u naselju Medanovići, sa umišljajem ubila svoje tek rođeno dijete, starosti šest dana.

Kad je izašla iz zgrade, prema optužnici, otišla je iza bolnice i bacila dijete i šipražje prekriveno vodom, blatom i fekalijama. Kod djeteta je usljed utopljenja nastupila smrt.

B.Č.

Natjerali Podgoričanina da na njih prepiše firmu Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici optužilo je Nikšićane Aleksandra Mrkića i Milivoja Pupovića zbog samovlašća nad Podgoričaninom Đorđijem Klikovcem, vlasnikom firmi Atlantis Mont i Pit stop.

Oni su osumnjičeni da su 2. aprila 2009. godine napali Klikovca u njegovim kancelarijama u poslovnom centru u Kruševcu, kada su ga navodno natjerali da na njih prepiše njegovu benzinsku pumpu, a zbog, kako oni tvrde, duga od tri miliona eura.

Mrkić je od ranije poznat javnosti zbog tekstova u kojima se pominje kao vlasnik pogona u kojima se navodno proizvode lažne ci-

garete u Mojkovcu i Donjoj Gorici.

Prema nezvaničnim informacijama, njih dvojica su bivšoj supruzi oštećenog, Zorici Klikovac pozajmili preko milion i po eura.

Kasnije se ispostavilo da im se duguje još toliko. Đorđijeva supruga Zorica osuđena je na četiri godine i tri mjeseca zatvora zbog utaje poreza i prevara.

Ona je osuđena jer je od novembra 2008. do maja 2009. dovela u zabludu više osoba lažnim prikazivanjem činjenica i na taj način sa oštećenima zaključivala kupoprodajne ugovore za stambene i poslovne prostore, čime je pribavila protivpravnu imovinsku korist od preko milion eura. M.Đ.

JOB VACANCIES ANNOUNCEMENT Job Position Expert for Institutional Affairs and Contracts Capabilities and experience Education, level of professional qualification: minimum VII grade of professional qualification, degree in Law Experience and knowledge of energy and infrastructures sectors Experience in institutional and regulatory activities Experience in corporate and labour issues Languages: Montenegrin mother tounge, English excellent writing and speaking; preferably Italian good speaking and writing User of MS Office, Windows platforms.

Years of professional experience - Minimum 3 years of professional experience Place of Employment Podgorica Term of Employment 6 month Working Hours Full time employment Company TERNA CRNA GORA D.O.O. Application Please send the European format curriculum vitae in English language by December 2nd 2013 at the following e-mail adresses: aleksandra.petrini@terna.it felice.logatto@terna.it

12 Aktuelno EKSKLUZIVNO:

SUBOTA I NEDJELJA, 30. I 31. 11. 2013.

ISPOVIJESTI PINK PANTERA

Dijamanti su dobra VN prenose detalje animiranog dokumentarnog filma o ozloglašenoj razbojničkoj grupi sa Balkana, u kojoj koje četvrtinu čine Crnogorci Svetlana Kumburović

N

ovak ovdje. Pink Panter. Tako nas makar zovu Englezi. Čuo sam da nas nazivaju i modrenim teroristima. ali to nije istina, mi smo uzimamo od bogatih ljudi po nešto za sebe, znate. Počeli smo sa obijanjem kola, ali juvelirnice - to je lakše, interesantnije i pruža više novca. To može biti Kina, Tokio, Dubai… Gdje god ima dobrog nakita, mi možemo biti tamo“, riječi su jednog od animiranih likova iz bande Pink Panter, sa početka ove niskobudžetne video avanture “Slomi i zgrabi” (Smash and grab), u produkciji britanskog Havana markinga, koja otkriva najsitnije detalje iz života i “djela”, pripadnika ove bande. Fragmenti ovog dokumentarca, sadržani su u reportaži Vikend novina.

Pink Pantere čini 200 profesionalnih pljačaša dragulja, a jedna četvrtina njih je iz Crne Gore. Ostali su, takođe, sa Balkana. Kako bi reditelji bili sigurni odakle Panteri dolaze, u filmu kažu “Pođite do Italije, pa onda desno”.

U neobičnom dokumentarcu ne može se utvrditi s kim to Novak razgovara, ali se lako prepoznaje velelepan pejzaž – pogled na Skadarsko jezero sa Pavlove strane. Ovog puta nije riječ o animaciji.

Iako se na samom početku film obećava radnju akcionog filma, vrlo brzo dobija karakteristike dokumetarca u kojem glavne uloge uzimaju profesionalci nesvakidašnjeg ilegalnog zanimanja. ● “DUBAI SENZACIJA” Skrivene kamere na zidovima u ekskluzivnom Wafi tržnom centru u Dubaiju, čiji snimak se emituje u filmu, snimile su 2007. godine, dva “audija” koja ulaze, razbijajući stakla, a jednim od njih upravlja žena. Zaustavljaju se nasred tržnog centra, tik uz vrata luksuzne draguljarnice, sa zadatkom da sve oposle u nekoliko sekundi. Čovjek u crnom trči do radnje, a drugi ga prati, oboje nose pištolje i imaju kese zakačene za tijelo. Prodavci istog trena nestaju, a muškarac, izuzetno smireno i sistematično počinje da lomi stakla sa draguljima, uzima ih i odlazi. Pljačka

Donesemo ono što opljačkano ovdje u Beograd, kod prijatelja, ali on nema razvijeno tržište za to. On mora da prodaje to preko granice, a ponekad i mi to radimo, ali je previše rizično jer možeš da budeš ubijen, daš robu i ubiju te.

Ne, mi ostajemo na Balkanu”, priča Pink Panter

je zapanjujuća po iznosu ukradenih d ra g u l j a , a trajala je svega 170 sekundi.

D ok cijeli snimak podsjeća na film, iako se na njegovom početku navodi da su korišteni pravi snimci skinuti sa kamera iz tržnog centra, to je izgleda jedan običan radni dan za Pink Pantere. Njihovi podvizi postali su legenda, od Tokija, Ženeve, Singapura… Mreža koju čine 200 ljudi, labavo povezana da bi se teže raskrinkala, po obavljenom poslu bježe skuterom, gliserom ili biciklom, zavisno od situacije, a granice prelaze ležerno, sa lažnim pasošima.

Po riječima pojedinih inspektora, koji se ovom bandom bave skoro koliko i Panteri draguljima, sigurni su sve dok se vraćaju svojoj zemlji na Balkanu. Tamo ih niko ne dira... ● NIKAD NE UPOZNAŠ “VELI KOG ŠEFA” Novak s početka priče se zaboravlja, a glavnu ulogu filma preuzima “Majk”, takođe jedan od Pantera. U intervjuu u kojem mu se štiti identitet, kao i originalna boja glasa, on priča o motivima, akcijama, strastima, koje nosi banda.

“Nemam baš značku Pink Panter, ali taj sam. Mi smo mreža koja radi kao tim, kako sam dio toga, postao sam Pink Panter”, objašnjava Majk na neočekivano dobrom engleskom jeziku. “Svi imamo konkretan posao, tako smo svi zavisni jedni od drugih, sve ide u krug u kojem mnogi ne upoznaju svog šefa. Moraš da budeš s njima dovoljno dugo da bi mogao da uđeš u ove, da kažem, veće poslove.

Dobijaš naloge od pretpostavljenog, a ne poznaješ ga, ne znaš da je baš na primjer taj momak “veliki bos”... Treba ti mozak, znanje i iskustvo”, priča Panter.

Ni sam ne zna šta je to u dijamantima. “Ne znam ko to troši novac na njih, to je za pokazivanje valjda. Ja imam Rolex, kao suvenir, ali dijamante ne, oni me ne privlače. Za mene, dijamanti znače dobru paru i ništa više”, priča Majk uz blagi osmijeh. ● OD ŽENE SVE ZAVISI Dok se žene gotovo i ne pomi-

200 profesionalaca čini bandu Pink Panteri od kojih je oko četvrtina iz Crne Gore

nju u policijskim izvještajima o bandi, a inspektori ih nazivaju “slatkišima za oči”, Majk tvrdi da je istina sasvim drugačija. “Žene u Panterima moraju biti izuzetne. Imamo visoke zahtjeve jer one imaju vodeću ulogu. Možete imati samo jednu u bandi. Ona mora da bude inteligentna, lijepa i da mnogo voli novac”, priča on.

Glavna žena, makar kada je riječ o Majkovom timu i određenom periodu, jeste Lela, koja se takođe povjerava u razgovoru snimljenom za potrebe filma. Čini se da su ona i Majk bili par. Razišli su se nakon nekoliko uspješnih operacija, kada je Lela uvidjela da se Panteri nikada ne mijenjaju.

“Ne može svako da uradi ovaj posao. Morate biti rođeni za to.

Momci urade većinu posla, ali im je potrebna žena. Bez žena ništa nije moglo da se uradi”, priča Lela.

Njen posao je podrazumijevao provjere radnje prije preciznog planiranja pljačke. U draguljarnicu bi ulazila otmjena ljepotica, perfektno prerušena u ozbiljnog kupca, a zatim bi zapažala unutrašnjost radnje do posljednjeg detalja. Po završenom poslu, koji ponekad uključuje i probanje nekoliko prstenova ili ogrlica, sastala bi se sa članom bande koji bi skicirao ono što je ona zapazila, do najsitnijih detalja.

“Ako bih pogriješila, to bi značilo da ih osuđujem na propast”, kazala je ona, navodeći da je i više nego svjesna svoje uloge u Panterima.

“Morala sam da izgledam veoma moćno, da nosim Barberi, Šanel, šta god je popularno i novo. Ponekad ne bih ni znala za neke brendove koje bih nosila, ali su oni uvijek vrlo, vrlo skupi. “U moj stan dolazili bi frizeri, stilisti, ali mrzjela sam to. Voljela sam kako izgledam, pa su me transformacije frustrirale, zbog toga sam se često osjećala loše”, priča ona.

“Morala sam da budem zaključana u stanu, gledala sam ljude sa balkona. Nekad mi novac nije ni bio bitan, samo sam se nadala da ćemo jednog dana otići i živjeti kao svi drugi ljudi”, priča Lela. ● OPERACIJA NA KARNEVALSKU NOĆ “Imam mnogo da vam kažem o ovim pljačkama, a bilo ih je mnogo. Ali najbolja koju smo uradili bila je u Madridu, u noći karnevala. Uporedo, i Lela o ovoj pljački govori kao o ličnom uspjehu.

“Najbolja juvelirnica u Madridu, sav nakit sa dijamantima, zaista divno”, priča ona, a u nastavku Majk objašnjava strategiju pljačke.

“Imali smo puno ideja kako da to uradimo, a onda konačno, prava ideja - ući ćemo kroz prodavnicu suvenira koja je bila pored juvelirnice”, kaže on. Lela je danima zavodila vlasnika prodavnice suvenira što joj je omogućilo da otkrije najsitnije detalje iz unutrašnjosti objekta.

“Ljepota pomaže. Ne vidim zašto bih se ja osjećala krivom, to je njegov problem što se zaljubio u

mene, a moj poklon mu je donio mnogo uživanja”, priča Lela. Pljačka je realizovana po planu, ali sef, koji je bio glavna meta, nije mogao da se otvori, pa su postupili nesvakidašnje – odnijeli su ga sa sobom.

“Oko nas fiesta, ljudi, veselje... nevjerovatno. Stvar je u tome da nema panike kad ovo radiš. Panika počinje kad bježiš. Otišli smo na sigurno mjesto na obali jezera da otvaramo sef. Imate one koji su mehanički, brojčani, sa katancem, digitalne. Ja mogu da ih sve sredim.

Ipak, sa ovim nije uspijevalo.

Trebala nam je dodatna oprema i na kraju smo ga otvorili”, priča on. “Taj osjećaj(uzdiše)... kao da ću se svakog trena srušiti.. Volim taj osjećaj. Našli smo šest vreća, od kojih tri sa dragim kamenjem. Tri milona dolara!

Našli smo u sefu i lažni penis, kladim se da taj nestanak nijesu prijavili policiji”, priča Majk kroz smijeh.

Voze isključivo “audi” Voze isključivo audije, a po riječima onih koji se u filmu pojavljuju kao akteri, razlog tome je sljedeći .”Ne možeš da voziš kola koja ne poznaješ. Previše je rizično”. Ipak, ti audiji nekima su od Pantera došli glave. Sve je išlo po planu, pljačka u Dubaiju je obavljena pred kraj radnog vremena, a po obavljenom poslu znali su tačno gdje idu kako bi

spalili automobile. Ipak, prilikom spaljenja zaboravili su da otvore prozore na automobilima, što je policiji omogućilo uzimanje dobrog dijela DNK uzoraka iz unutrašnjosti automobila. Tako su identifikovani osumnjičeni, jedan iz Crne Gore i jedan Bosanac, koji su kasnije uhapšeni. Žena koja je vozila drugi auto i dalje je na slobodi.

Aktuelno 13

SUBOTA I NEDJELJA, 30. I 31. 11. 2013.

para i ništa više

500

pljački u kojima je ukupno odnijeto oko 300 miliona dolara počinili su članovi ove kriminalne grupe

Moto – nema nasilja

Nijesmo odmah uvidjeli značaj ove grupe. Međutim, kada smo shvatili da prelaze granice zemalja bez ikakvih poteškća, vrlo lako, shvatili smo da mora biti da je riječ o većoj dobro organizovanoj grupi. Sve što smo u početku znali jeste da dolaze iz bivše Jugoslavije, naročito iz Crne Gore, iz grada Cetinje”, priča jedan od inspektora iz Pariza.

● INSPEKTO RI I CRNOGOR CI IM SE DIVE U dokumetarcu priče Pantera i policijskih inspektora među kojima ima i onih koji u kancelariji, imaju lutku objašenog Pink Pantera, teku paralelno, što dodatno drži pažnju gledaoca. Inspektori, iako zbog njih ne spavaju, ponekad zvuče kao da im se dive. “Niko nikada nije uspio da uradi ono što su oni... Po-

Njihov moto, makar do prošle godine, bilo je da iz pljački nema žrtava. Obavljali bi posao brzi i čisto, a jedine posljedice bile bi trenutno oštećenje vida od spreja koji bi ubrizgali prodavačicama dragulja u oči. Ipak, prošle godine u Grčkoj, u pucnjavi Pantera povrijeđen je policajac. Dva muškarca i jedna žena bili su članovi ekipe koja će

nekad osjećam neku vrstu poštovanja prema njima... Kao u Paćinovim filmovima, samo što ovo nije film.

Planiraju dugo i precizno, a tek kada se pljačka desi, policija sazna za to...”. Po policijskim statistikama, riječ je o oko 500 pljački u kojima je ukupno odnijet nakit, vrijednosti oko 300 miliona dolara. “Oni su zasigurno najbolji pljačkaši juvelirnica na svijetu”, primjećuje jedan od inspektora.

Panteri dobijaju i uvažavanje od zemljaka. U filmu je napravljena anketa sa Crnogorcima, običnim ljudima zaustavljenim na pijaci. “Da ja imam vlast, ja bih im dozvolio da to rade, samo nek donesu ovamo pare nama u zemlju”, kaže jedan od njih.

Drugi, po naglasku Bosanac,

170 sekundi bilo je dovoljno za pljačku draguljarnice u ekskluzivnom tržnom centru u Dubajiu

iskazao je poštovanje prema njima. “To ne može svako, za to treba da “se čovjek rodi”.

“Kad se vrate u svoju zemlju, to je kao zaštita, oni znaju da niko neće doći u Crnu Goru i Srbiju da ih potražuje. Neki od njih su bili u dilu sa tamošnjim političarima. Tako, znali su da su sigurni kad obave posao. Neki investiraju u nekretnine, neki od njih dio daju i i u humanitarne svrhe, neki u drogu”, priča jedan od inspektora intervjuisan u filmu. ● DEVEDESETE DONOSE IDE JU O KRIMINALU Sve je počelo ratovima 90-ih godina, takvu poruku makar film nosi, a to tvrdi i sam Majk, glavni (animirani) lik u fimu.

Nakon devedesetih, ostali su ogorčeni, i ljudi slomljenog srca. Oni koji to nijesu, ili su pobjegli iz zemlje ili zaradili novac upravo u to vrijeme. Panteri su učinili oboje!

Majk je klasičan primjer. U dokumetarcu priča kako je živio komunistički san, ali poslije Titove smrti 1980. godine, kada mu je kako kaže, umro i otac, sve postaje drugačije – republike unutar Jugoslavije počinju da se takmiče među sobom, a izopačeni nacionalizam postaje glavno političko oružje. “Etnički, ja sam Albanac, koji je bio u Crnoj Gori. Osjećala se čista mržnja“, priča on u filmu.

Sudbina nacije, makar po zaključku producenata filma, u to vrijeme već se mogla predvidjeti – opšta kriminalizacija države. Industrije u Jugoslaviji su propadale, a stvarala se generacija ljudi za učešće u kriminalnim aktivnostima - voljno ili ne. Uvođenje sankcija, po riječima Majka, odredilo je subinu Pantera.

Svi uslovi bili su stvoreni za put moćnih međunarodnih ruta droge, oružja i seks trafikinga.

Male i uglavnom lokalizovani krijumčarske rute preko planina i jezera postale su međunarodni putevi. Nekoliko godina

kasnije brilijanti šire te puteve. ● CRNOGORAC O ŠVERCERSKIM KANALIMA “Švercovao sam, imao sam svoje kanale za šverc, čak smo i granicu prelazili pješke. Nosili smo po sto farmerki, po 100 majica, cigare, oružje, umjetničke slike, ama baš sve. Zahvaljujući kontaktima koje sam ostvario, počeo sam da dobijam ponude za praćenje nakita, dijamanata”, priča drugi ovaj Crnogorac, o ulozi posrednika u biznisu sa dijamantima. „Za ovih 12 godina, nikada nijesam imao strah od policije, ni najmanje. Imao sam jake kontakte... Svi su uzimali procente, realizacija se čeka 2,3 dana, na pare mislim. Panteri dobijaju po 20 do 30 posto, zavisno od dragocjenosti kamenja. Ja uzimam pet posto. Kako dođu, tako prođu”, priča muškarac na našem jeziku. ● IMALI SU PODRŠKU Do rata, Jugoslavija je rješavala kriminal na specifičan način, prestupnicima bi se olašavao odlazak u inostranstvo, kaže se u dokumentarcu. Božidar Savović, još jedan intervjuisani gost na ovom filmu, za Saveznu službu bezbjednosti Jugoslavije radio je 25 godina. Posljednjih devet godina bio je šef grupe za specijalne akcije u inostranstvu. Lično je pomagao 120 kriminalaca da pređu granicu, riječi su voditelja dokumentarca.

“Ovdje nisu ništa pravili, samo napolju. Dam mu pogodnost da koristi falsifikovani pasoš, a znamo da ga juri Švajcarska policija, on može da uđe u Švajcarsku s tim pasošem. Oni su koristili te pogodnosti, radili šta su radili, vraćali se puni para, i onda nije bilo ni potrebe da ovdje kradu, tako da i nijesu. Troše, a čim istroše – ajde”, priča on. ● DIJAMANTI SE PONOVO LEGALIZUJU Za Majka i njegov tim, nakon što su ukrali dijamante, posao je završen. Prodaja i nošenje je suviše rizična - morate da

opljačkati juvelirnicu. Dva pantera koja su čuvala stražu ispred juvelirnice, nosili su perike što je privuklo pažnju policajaca koji su prišli da ih legitimišu. U tom trenutku nastala je jurnjava, a Panteri su počeli da pucaju u pravcu policajaca. Tom prilikom jedan od policajaca je povrijeđena sva trojica Pantera, nešto kasnije su uhapšena. ih odmah proslijedite dalje koji ih dalje prijatelju koji ih šalje opet dalje, često u Antverpenu. Oni znaju unaprijed šta će ko kupiti i za koliko novca. Pink Panteri dobijaju oko 15 % od vrijednosti, kurir 5%.Čovjek koji preuzima dijamatne, legalizuje ih u prodaje na tržištu. Gospodin Green (zeleni), bosanski Srbin, u filmu priča kako je pristupio Arkanovoj elitnoj paravojnoj jedinici jer je znao da će mu to donijeti privilegije.

On objašnjava kako svako u specijalnim snagama ima svoje kontakte, koji su mu poslužili za biznis sa dijamantima. Njegov tim ponovo bi sjekao dijamante, stvarao nova uvjerenja o porijeklu na kojima bi pisalo da su iskopani u Sijera Leoneu nedavno. ● NEKI NOVI, NE TAKO VJEŠTI PANTERI Panteri su se činili nedodirljivi neko vrijeme, kaže glas u flmu koji vodi cijelnu priču.

Tek kada su evropske policijske snage, posebno u Monaku, Švajcarskoj i Francuskoj inicirale njihovo otkrivnje, nešto se promijenilo. Tako je 2007. godine Interpol stvorio Pink Panther Radnu grupu. Po prvi put globalne policijske snage bile su u stanju da dijele i šire svoje informacije. Spektakularna pljačka Dubaiju od 2007. je bio jedan od prvih uspješnih slučajeva.

Sada Majk živi mirnijim životom, a u filmu nije otkriveno da li ga je policija ikada uhapsila, da li je i koliko proveo u zatvoru. Iako iz detalja koje navodi on i Lela, kao i javno dostupnih informacija o osumnjičenima za pljačke koje pominje, nije teško razotkriti njihov identitet, ipak, reditelji filma čuvaju ga u tajnosti.

Pojavljuju se novi, mlađi Panteri. Imaju iste zadatke, ali ne i vještine. Po riječima policijskih inspektora koje iz Havana Markinga prenosi u film, mladi panteri nijesu precizni kao njihovi prethodnici, postaju nasilni i prave propuste poput ostavljanja pištolja na rafovima draguljarnice, što se “staroj gardi” nije moglo dogoditi.

14 Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 11. I 1. 12. 2013.

ISTRAŽIVANJE VIKEND NOVINA

Poznati doktori rade privatno, jer ne žele samo državnu platu Milica Krgović, Bojana Pejović

I

straživanje Vikend novina govori da postoji greška u sistemu zdravstva i položaju ljekara i pacijenata. Za osmijeh i pažnju često je potrebno dosta platiti na privatnoj klinici, a za one koji spašavaju živote u državnim zdravstvenim ustanovama predviđeno je nešto više od prosječne ili pola poslaničke plate.

Od ukupno 1.258 ljekara, koliko ih je zaposleno u javnom sektoru, jedan broj i dalje za hljeb zarađuje u privatnom sektoru, dok su neki čak i vlasnici privatnih klinika.

Među onima koji platu, osim na državnim jaslama, zarađuju i u privatnom sektoru, ima i direktora, te načelnika državnih klinika. Vikend novine su u istraživanju o dopunskom radu ljekara došle do podataka gdje i na koliko mjesta pojedini doktori rade u Crnoj Gori. Nezvanični izvori iz vrha zdravstva ukazuju na skandalozne slučajeve liječenja u neuslovnim prostorima.

S druge strane, zvanična primanja ljekara su poražavajuća, pa se nije čuditi što ljudi koji često spašavaju živote ne žele da žive s primanjima od oko 600 eura mjesečno.

Dok se u holovima domova zdravlja, bolnica i Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) stvaraju gužve, jer se na pojedine preglede čeka mjesecima, zbog navodno nedovoljnog broja ljekara, te iste usluge pacijenti mogu dobiti gotovo istog dana bez čekanja i neugodnosti u privatnim ustanovama.

Načelnik Centra za vaskularnu hirurgiju Davor Musić pacijente pregleda u privatnoj zdravstvenoj ustanovi “Medical centar”, u kojoj dopunski radi, dok se njegovi i pacijenti Gorana Batrićevića, koji takođe radi u Centru za vaskularnu hirurgiju i koji je jedan od vlasnika “Medical centra”, uz pomoć medicinskog osoblja preusmjeravaju u privatnu ordinaciju u kojoj obojica rade.

“Doktor Musić i Batrićević uglavnom popodne rade po zakazanim pregledima”, kazali su reporterima Vikend novina iz “Medical centra”, koji su se u telefonskom razgovoru predstavili kao pacijenti, ne bi li dobili tačnu informaciju.

Musić je VN potvrdio da dopunski radi privatno, navodeći da za to ima saglasnost direktora Kliničkog centra Milana Mijovića.

“Ukoliko budem morao da se odlučim između državnog posla i privatne ordinacije, izabraću KCCG. Privatna klinika u kojoj radim je u okviru mreže javnih ustanova Crne Gore. Mislim da bi svi trebalo da imaju pravo da rade privatno, uz adekvatan sistem kontrole, kako ne bi bilo zloupotreba”, kazao je Musić.

● SINE MORBO, ARS MEDICA, CODRA…

On je naveo i da pacijente koji dolaze u KCCG nikada ne vraća, te da sve pregleda i preko norme. Supruga doktora Musića, inače medicinski direktor Kliničkog centra, Ljiljana Musić, privatno radi u “Sine Morbo”, vlasništvo doktora Duška Boljevića, što je VN takođe potvrđeno iz te privatne klinike.

Ljiljana Musić juče nije odgovarala na telefonske pozive naših novinara.

Musići nijesu usamljeni primjer da rukovodioci centara tezgare privatno. Takav primjer slijedi i njihova koleginica, doktorica Snežana Crnogorac, koja radi u privatnoj ginekološkoj klinici “Ars

Medica”. Crnogorac je načelnica Klinike za ginekologiju i akušerstvo KCCG. “Doktorica Snežana Crnogorac radi utorkom i četvrtkom popodne. Trenutno je odsutna, ovdje će biti od sljedećeg petka”, kazali su iz “Ars Medice”.

Ni doktorica Crno g orac nije odgovarala na pozive VN, pa smo na pojedina pitanja ostali uskraćeni za odgovore.

Ginekolog podgoričkog Doma zdravlja Aleksandar Boljević stiže da pokrije čak tri radna mjesta.

Osim u Domu zdravlja, Boljević je na usluzi pacijentima u privatnim ordinacijama “Natal” i “Cenex Medical”, čiji su osnivači Vukić Raspopović, Ognjen Raspopović i Olja Raspopović.

“Doktor Boljević radi samo po zakazivanju”, kazali su iz “Cenex Medical”-a. Da po istom principu radi i u “Natal”-u, potvrdili su našem listu u telefonskom razgovoru iz te ordinacije.

Boljević juče nije bio raspoložen da komenatriše za VN svoj dopunski rad. U “Cenex”-u radi i dr Žarko Borović, plastični hirurg iz Kliničkog centra, koji nije bio dostupan našim novinarima.

Ginekolo g Zdravko Filipović, ko-

ji je takođe zaposlen u Kliničkom centru, dopunski radi u Klinici za vantjel e s n u

oplodnju “Life”.

Direktorica Centra za kardiologiju KCCG Božidarka Knežević kazala je u razgovoru za Vikend novine da je do nedavno radila u privatnoj bolnici “Codra”.

“Većina mojih ljekara iz Centra za kardiologiju radi privatno i to uglavnom u Codri. Oni imaju saglasnost da rade dopunski.

Ja ću već vidjeti gdje ću ubuduće raditi”, objasnila je Knežević.

● VLASNICI KLINIKA I NA

DRŽAVNIM JASLAMA Političari, doktori i načelnici često su i vlasnici privatnih klinika. Kako bi izbjegli neprijatnosti, često svoje ordinacije registruju na članove familije. Direktorica Centra za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku, Dragica Božović vlasnica je privatne klinike biohemijske i mikrobi-

Inspektori češljali ordinacije u Podgorici i Nikšiću Uprava za inspekcijske poslove (UIP) je u prethodne dvije nedjelje kontrolisala 38 zdravstvenih ustanova u Podgorici i Nikšiću, a inspekcijski nadzor najavljuju da će nastaviti i u drugim gradovima.

“Kontrolisane su zdravstvene ustanove koje su u mreži zdravstvenih ustanova, a ljekari koji su zatečeni na radnom mjestu imali su urednu dokumentaciju vezanu za dopunski rad”, saopštili su iz Uprave Vikend novinama, navodeći da su se utvrđene nepravilnosti uglavnom odnosile na nepoštovanje radnog vremena i nepropisno izdavanje ljekova.

“Zdravstvene ustanove u kojima su utvrđene nepravilnosti kažnjene su prekršajnim nalogom, a protiv jed-

ne zdravstvene ustanove je podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka osnovnom sudu u Podgorici, na osnovu Zakona o zdravstvenoj zaštiti”, navodi se u odgovorima dostavljenim VN. Kada su u pitanju polugodišnji rezultati UIP, u javnim i privatnim zdravstvenim ustanovama od 1. januara do 1. jula tekuće godine izvršeno je 414 inspekcijska nadzora u specijalističkim ambulantama, opštim stomatološkim ambulantama, apotekama, veledrogerijama bolnica, laboratorijama, zubotehničkim laboratorijama, specijalnim bolnicama, kao i u neregistrovanim objektima.

“Uočene nepravilnosti su se odnosile na prodaju ljekova bez recepta suprotno uslovima utvrđenim u dozvoli za

njihovo stavljanje u promet; vršenje prometa ljekova na malo, a da ne ispunjavaju uslove za obavljanje djelatnosti apoteka; neposjedovanje Rješenja za rad Ministarstva zdravlja (neregistrovane zdravstvene ustanove; rad ljekara van mreže zdravstvenih ustanova, nepoštovanje radnog vremena); nevođenje medicinske dokumentacije i evidencije i nepoštovanje zakona o pravima pacijenata”, kazali su iz UIP-a.

U zavisnosti od težine prekršaja, kako se navodi, izricana su ukazivanja za otklanjanje nepravilnosti, rješenja o nalaganju ili zabrani rada, novčane kazne prekršajnim nalogom ili su podneseni zahtjevi za pokretanje prekršajnog postupka.

ološke laboratorije “In Vitro”.

Prema podacima iz registra Privrednog suda, Božović se navodi kao stoprocentni vlasnik.

Visoki funkcioner manje vladajuće stranke iz Rožaja Izet Bralić, do prije pola godine radio je u rožajskom Domu zdravlja, dok

Aktuelno 15

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 11. I 1. 12. 2013.

Treba li omogućiti svima da rade privatno?

Predsjednica Sindikata zdravstva pri Savezu Sindikata Crne Gore dr Ljiljana Krivokapić kazala je da ne bi trebalo da bude selektivnog pristupa, kada je u pitanju dopunski rad. Naime, ona smatra da bi svim ljekarima trebalo omogućiti da rade dopunski ili, u suprotnom nikom.

“Trenutno je omogućeno samo dijelu ljekara da rade dopunski, dok je jedan dio kolega u neravnopravnom položaju jer im je uskraćena ta mogućnost”, kazala je Krivokapić.

To je, prema njenim riječima, razlog zbog kojeg mnogi ljekari nelegalno rade, po kućama i neuslovnim prostorima.

“Njih bi trebalo sankcionisati, ali je problem što tu oblast kontrolišu samo četiri inspektora.

Pitanje je i kako kontrolisati psihijatra, kojem nije potrebna oprema, već svoje usluge može pružati po kućama”, kazala je Krivokapić.

Da bi se u ovoj oblasti nešto konkretno postiglo, potrebno je, poručuje ona, sve legalizovati i dati mogućnost dodatne zarade putem dopunskog rada.

“Ljekari imaju niska primanja, zato su prinuđeni dopunski da rade. Bojim se da ćemo, ukoliko ovakvo stanje ostane, ući u sivu zonu”, zaključila je Krivokapić.

Nekim ljekarima garaže služe kao ordinacije

Specijalista radi za 550, subspecijalista 650 eura Srednji kadar u domovima zdravlja u Crnoj Gori prima platu 250 eura, dok bolničke sestre koje imaju i dežurstva primaju 350 eura.

Doktori opšte prakse imaju platu od 450 do 500 eura. Ljekar specijalista radi za platu od 550 eura, dok je plata

subspecijaliste stotinu eura viša, odnosno 650 eura.

Izabrani ljekari sa svim primanjima na kraju mjeseca mogu da izađu na 1.500 eura, ako su tokom istog imali više dežurstava i terenskog rada.

8.400

radnika zaposleno je u crnogorskom zdravstvu. Precizan podatak o tome koliko njih je imalo odobrenje za dopunski rad u nekoj od 446 privatnih zdravstvenih ustanova i stomatoloških ambulanti ne postoji. je istovremeno ordinirao u neregistrovanoj privatnoj ginekološkoj ordinaciji. Bralić je u međuvremenu, tačnije u februaru, legalizovao svoj privatni posao.

Bivši poslanik Demokratske partije socijalista, sadašnji član Stranke penzionera, Smajo Šabotić, takođe je vlasnik privatne zdravstvene ordinacije.

● MIJOVIĆ SVE STIŽE Direktor Kliničkog centra Crne Gore dr Milan Mijović, prema najnovim podacima iz imovinskog kartona, 2012. godine, osim osnovne plate u KCCG, zarađuje i u brojnim drugim institucijama i stranim bolnicama i klinikama.

Prvi čovjek KCCG zarađuje i od predavanja na inostranim klinikama.

Mijović je prošle godine prihodovao 2.600 eura od predavanja na klinikama u zemljama jugoistočne Evrope. Dodatnih 7.300 eura 2012. godine zaradio je kao edukator iz oblasti medicine u Sloveniji, BiH, Vojvodini, Srbiji i Makedoniji. Njegov budžet prošle godine popravile su 2.340 eura koj je dobio od naučnih projekata u Crnoj Gori.

● ŠTA KAŽE ZAKON? Novim zakonom zdravstveni radnik može da dobije saglasnost za obavljanje dopunskog rada pod uslovom da poštuje radno vrijeme, propisano aktima kojima se uređuje organizacija i raspored radnog

vremena u zdravstvenoj ustanovi u kojoj je zaposlen (smjenski rad, dežurstvo, pripravnost), zatim u punom obimu i u propisanom radnom vremenu pruža kvalitetne zdravstvene usluge u okviru radnog mjesta, nema primjedbi na rad od Komisije za kontrolu kvaliteta, kao ni osnovanih pritužbi građana, niti je disciplinski kažnjavan, a u periodu od godinu prije podnošenja zahtjeva za davanje saglasnosti nije odsustvovao sa posla duže od tri mjeseca.

Zdravstveni resor, na čijem je čelu ministar dr Miodrag Radunović, ranije je preporučio medicinskim ustanovama ukidanje svih dosadašnjih saglasnosti datih ljekarima za rad kod privatnika.

Nove saglasnosti medicinarima će davati isključivo direktori na osnovu rezultata rada doktora, i to samo u privatnim ordinacijama koje su umrežene u sistem javnog zdravstva. Ljekari su do sada imali slobodu da od dopunskog rada zarađuju i u privatnim ordinacijama koje nijesu dio pomenute Mreže.

“Direktor daje nove saglasnosti u skladu sa kriterijumima o dopunskom radu na zahtjev zdravstvene ustanove. Preporučeno je i da se Ministarstvu zdravlja dostave podaci o privatnim zdravstvenim ustanovama (PZU) koje su se obratile za angažman doktora ili drugog zdravstvenog radnika, kao i saglasnosti izdate od direktora za taj rad”, pojasnili su za VN iz Ministarstva zdravlja.

Razni su načini na koje pojedini ljekari pružaju zdravstvene usluge

Prema izvoru Vikend novina, bliskom zdravstvenim vlastima, u manjim gradovima Crne Gore većina ljekara iz državnog sektora radi i privatno.

“Posebno je zabrinjavajuće to što određeni broj njih ima neregistrovane ordinacije. Da ne biraju mjesta, svjedoče pacijenti koji su nam govorili da su ih ljekari primali i u garažama, stanovima...a neki čak idu po kućama da pregledaju pacijente, što naplaćuju kao pregled u privatnoj ordinaciji”, kazao je izvor VN. Sagovornik našeg lista navodi da se tome teško može stati na put, jer pacijenti zvanično imenom i prezimenom o tome ne žele da govore.

“Ljudi se uglavnom plaše da

progovore, jer misle da će imati problema ukoliko im u nekom budućem periodu bude trebala njihova usluga. Znate već kako to ide u manjim sredinama, gdje se svi uglavnom poznaju”, kazao je izvor VN. Da je rad ljekara u privatnim klinikama “javna tajna”, svjedoče izjave pacijenata sa kojima su reporteri Dnevnih novina razgovarali, a koji tačno znaju u kojim privatnim ordinacijama određeni ljekari iz državnog sektora dopunski rade, najčešće u popodnevnim satima.

“Ja sam digla ruke od usluga u Kliničkom centru, jer nikad ne bih došla na red kod ginekologa.

Naravno, što bih čekala kad taj isti ginekolog radi privatno i uslugu mogu odmah dobiti. Me-

đutim, u problemu su ljudi koji to sebi ne mogu da priušte, pa su prinuđeni da čekaju nekad i mjesecima, trpeći neljubazno medicinsko osoblje”, kazala je pacijentkinja Ivana Petrović.

Sa njom se slaže i Podgoričanka Maja Ivanović, koja je kod nekoliko gore pomenutih ljekara, kako je kazala, usluge dobijala, ali u privatnim ordinacijama.

“To svi znamo gdje koji ljekar radi, nije to nikakva tajna.

Ne znam zašto se kriju”, kazala je Ivanović.

Ona je takođe kazala da je problem što ljekari “nemaju previše vremena” kada su na poslu, u domovima zdravlja, bolnicama…dok su ljubazni i puni razumijevanja kada rade u privatnim ordinacijama.

16 Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 11. I 1. 12. 2013.

zgrada 1. Maj

Kako god okreneš, rušiće objekte PODGORICA - Glavni grad počeo je juče pripremne radove za uklanjenje sedam stambenih jedinica u Ulici Arsenija Boljevića koje su u vlasništvu Glavnog grada. Iz PG Biroa podsjećaju da je prije nekoliko mjeseci pokrenut postupak o eksproprijaciji 11 stambenih jedinica u zgradi “1. maj” u naselju Kruševac, a koje su u skladu sa važećim planskim dokumentom, predviđene za uklanjanje. No, Glavni grad je uspio da postigne Sporazum o eksproprijaciji sa sedam vlasnika stanova, dok su četiri to odbila jer im je neprihvatljiva cijena koju je Glavni grad ponudio za njihive stanove, a koja se kreće od 766 do 992 eura po metru kvadratnom. Stanari su naveli da samo traže pravičnu naknadu prema zakonu, ali ne u novcu, već u stanovima iste kvadrature koju koriste u postojećim stanovima sa sadržajima koje je dogradio SIZ stanovanja Titograd.

“Posle donošenja rješenja o eksproprijaciji, zvaničnih ponuda i razgovora sa nama uopšte nije bilo, a to je bila obaveza Glavnog grada”, poručili su stanari.

Iz PG Biroa napominju da su u toku zakonski postupci pred nadležnim inspekcijskim organima u cilju uklanjanja djelova stambenih jedinica koje su tri od preostala četiri vlasnika bespravno sagradili na uzurpiranom državnom zemljištu.

Rok da ih sami uklone, kako se navodi u saopštenju PG Biroa, ističe

danas, a ukoliko to ne urade inspekcija će pristupiti administrativnom izvršenju rješenja o uklanjanju.

“Podsjećamo da je Glavni grad svim vlasnicima stanova, uključujući i četiri sa kojima nijesmo uspjeli da postignemo sporazum, u nastojanju da im se maksimalno izađe u susret, u skladu sa članom 46 Zakona o eksproprijaciji, nudio i znatno više od procijenjenog iznosa naknade, uz finansijske povoljnosti.

Kako sporazum nije postignut, očekujemo da nas Uprava za nekretnine, takođe u skladu sa Zakonom o eksproprijaciji, narednih dana uvede u posjed, kako bi i te stambene jedinice bile uklonjene. Glavni grad izražava žaljenje što dio vlasnika stanova nije imao razumijevanja za naša nastojanja da se maksimalno u zakonskim granicama zadovolje njihovi interesi”, stoji u saopštenju PG Biroa.

Pored toga, iz Glavnog grada napominju da sudski postupci koje su pokrenuli vlasnici stanova, osim što ne odlažu ulazak u posjed, do sada su uvijek išli na štetu vlasnika jer je sud dosuđivao mnogo manju vrijednost naknade u odnosu na onu koju je Glavni grad nudio.

“Započete pripreme za uklanjanje sedam stambenih jedinica, koje su juče odložene iz proceduralnih razloga, u smislu prezentacije kompletne dokumentacije na licu mjesta, biće nastavljene danas”, zaključeno je u saopštenju PG Biroa. V.K.

okrugli sto

Stati na put nasilnicima NIKŠIĆ - Tokom prvih deset mjeseci ove godine Područna jedinica UP Nikšić podnijela je 30 krivičnih i 117 prekršajnih prijava iz oblasti Zakona o zaštiti od nasilja u porodici. Kako je kazao šef Odjeljenja za nasilje u porodici, Uprava policije CB Nikšić, Slavko Milić, prošle godine podnijeto je 18 krivičnih i 76 prekršajnih prijava iz oblasti Zakona o zaštiti od nasilja u porodici. Takođe, kako je dodao, izrečene su četiri naredbe udaljenje iz stana, dok je ove godine za prvih 10 mjeseci izrečena 31 naredba za udaljenje iz stana.

“Ono što mogu sa sigurnošću da kažem jeste da je CB Nikšić izrekao najveći broj zaštitnih mjera udaljenje iz stana. Na taj način eksplicitno smo pokušali zaustaviti nasilje, a nasilniku dali do znanja da će u slučaju da povrijedi zakonsku proceduru biti kažnjen kaznom zatvora od tri mjeseca do tri

godine”, istakao je Milić na okruglom stolu “Nasilje nad ženama – dokumenti i praksa”.

Prošle godine na nivou Crne Gore podneseno je 139 krivičnih prijava, u kojima je bilo 147 žrtava nasilja, od kojih 109 žena i četvoro djece.

Milić smatra da veliki broj krivičnih djela iz oblasti porodičnog nasilja obavezuju državu da učini dodatne napore kako bi žrtve bile zaštićene u što većem procentu. Milić apeluje na cjelokupnu zajednicu, ali i institucije da daju doprinos, jer službenici policije sami ne mogu djelovati na tom polju.

Kako je kazala predstavnica misije OEBS-a u Crnoj Gori Aleksandra Vujisić, prema istraživanjima, svaka treća žena u svijetu trpi nasilje, što je opominjući podatak da na problemu nasilja u porodici treba raditi tokom cijele godine. M.R.

po nalogu Morskog dobra

Pobijediti HIV BIJELO POLJE - Bjelopoljska Kancelarija za prevenciju narkomanije, Dom zdravlja, Crveni krst i Kancelarija za mlade povodom 1. decembra, Svjetskog dana borbe protiv side, započeli su juče, tribinom na Ekonomskom fakultetu, sedmodnevnu kampanju pod sloganom “Težimo nuli. Nula novih infekcija HIV-om. Nula smrtnosti od posljedica side. Nula tolerancije prema diskriminaciji”.

Rukovodilac Kancelarije za bolesti zavisnosti Kevera Dizdarević kazala je da je cilj kampanje edukacija, posebno mladih, o sidi i skretanje pažnje na opasnosti koje nosi ova zarazna bolest.

“Organizovali smo i predavanja o sidi u tri osnovne škole i tribinu za učenike srednjih škola i studente, a predavači su bili doktori Ifeta Erović i Emil Nasufović”, kazala je Dizdarević.

Doktor Nasufović je saopštio da su na ovim tribinama govorili o razlikama između HIV-a i AIDSa, načinu proširenja infekcije, kao i mehanizmima i principima zaštite od ove zarazne bolesti. B.Č.

Stiže nova rasvjeta HERCEG NOVI - Radnici u sektoru održavanja javne rasvjete angažovani su na popravkama kvarova na rasvjetnim stubovima na šetalištu i rivijeri, a u toku su pripreme za postavljanje svjetlosne dekoracije i novogodišnjih ukrasa na području Škvera, šetališta, na trgovima, kod Kružnog toka, Autobuske stanice, u Njegoševoj ulici i Igalu.

U planu je nabavka repromaterijala, posredstvom tendera koji će raspisati 1. decembra. Nova jelka sa ukrasima biće postavljena na Trg Nikole Đurkovića. Ove godine će više pažnje posvetiti ukrašavanju šetališta i škvera na kojem će biti organizovani programi za doček Nove godine. Iskoristiće svjetleću dekorativnu rasvjetu iz prethodnih godina, a Opština će organizovati nabavku novog ukrasnog materijala za novogodišnje kićenje grada.

Angažovani su na ugradnji kablova javne rasvjete sa izvođačima radova na rekonstrukciji dijela glavne gradske saobraćajnice od Robne kuće na Toploj do zgrade Opštine.

U okviru investicije rekonstrukcije dijela glavne gradske saobraćajnice predviđena je i izgradnja nove javne rasvjete, a opština je opredijelila sredstva za tu svrhu u vrijedosti oko 49.000 eura. Iz JKSP se nadaju da će do Praznika mimoze biti osvijetljen ovaj dio grada. S.M.

Počelo uklanjanje ponte u Krašićima

TIVAT - Prema informacijama iz JP Morsko dobro, juče je započeto uklanjanje nelegalne, nedavno sagrađene ponte u Krašićima.

Pontu su napravile firme “Slac comerc” iz Podgorice i “Poliex” iz Berana.

Uklanjanje se, po nalogu Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom i donijetim rješenjem inspekcije zaštite prostora, vrši o trošku investitora.

Prema ranijim saopštenjima iz Morskog dobra, redovnom kontrolom zone morskog dobra ustanovljeno je da se u KO Radovići, na dijelu prema Krašićima, odvijaju građevinski radovi bez odgovarajuće dokumentacije.

Iz preduzeća su polovinom ovog mjeseca najavili i podnošenje prijave nadležnom tužiocu protiv investitora, “koji u Radovićima, na dijelu prema Krašićima, i pored prijava, obavljaju građevinske radove bez potrebne dokumentacije”.

Kontrolori JP Morsko dobro su 4. novembra evidentirali da je investitor počeo pripremanje terena za izgradnju, lomljenje kamena i dodavanje dasaka, o čemu su 12. novembra uputili urgenciju Upravi za inspekcijske poslove, kao i tivatskoj Područnoj jedinici MUP-a.

Direktor JP Morsko dobro Rajko Barović je ranije kazao da je krajnje vrijeme da svi državni organi rade svoj posao kako bi sistem funkcionisao bolje. On je zamolio organe lokalne samouprave da iz

svog ugla, preko Komunalne policije, učine sve što je u njihovoj moći da zaštite obalu na području dijela Tivta.

“Tu, prije svega, mislim na divlju gradnju, na ovo što se događa u Radovićima, Krašćima, Đuraševićima. Ne radi se dovoljno na sprečavanju nelegalne gradnje”, naglasio je Barović.

On je istakao da u preduzeću imaju veoma dobru saradnju sa tivatskom opštinom, sa kojom rade na projektu uređenja šetališta u Pinama.

“Tivat je grad koji daje primjer drugim opštinama. To je grad koji se planski razvija i liči na sjajnu turističku destinaciju”, rekao je Barović.

On je kazao da Javno preduzeće ne djela jalovo, dodavši da nemaju inspekcijska ovlašćenja.

“Na tome se sve završava jer nema volje, a zna se ko je nadležan.

Kad pukne prva mina, kad se uništi ono što je nelegalno urađeno, sigurno je da će i drugi stati”, rekao je Barović, naglasivši da dok se “ganja” procedura nikad ništa neće biti promijenjeno, već će ostati samo uzurpacija prostora.

Direktor JP Mrsko dobro kazao je da treba vidjeti kako u susjednoj Hrvatskoj funkcioniše Komunalna policija.

“Grad mora uzeti stvar u svoje ruke. Sve što se nezakonito dešava u zoni opštine Komunalna policija treba spriječiti, od divlje gradnje pa do buke”, kazao je Barović. Z.K.

Aktuelno 17

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 11. I 1. 12. 2013.

skupština tO budva

Manje novca ide na manifestacije Nina Lajović

T

uristička organizacija Budve naredne godine će, kako je predviđeno finansijskim planom, prihodovati 1,6 miliona eura, koliko će iznositi i izdaci, saopšteno je na Skupštini TO Budve, kojom je predsjedavao predsjednik opštine Lazar Rađenović.Najveći dio prihoda od 1,05 miliona eura očekuje se od boravišne takse. Po osnovu članskog doprinosa projektovana dobit je 200.000 eura, koliko iznosi i dobit po osnovu turističke takse, a primici po osnovu sponzorstava i donacija i nenaplaćenih potraživanja su 150.000 eura.

BUDVA – Izdaci su podijeljeni u šest kategorija, od kojih najveće dvije kategorije izdataka su za reklamne i propagandne aktivnosti, povećanje kvaliteta turističke ponude i oplemenjivanje turističkog proizvoda, za šta je opredijeljeno 470.000 eura. U ovu grupaciju izdataka, kako je kazala direktorica TO Budve Jelena Rađenović, spada izrada kompletnog propagandnog

materijala i sve ono što je izdavačka djelatnost. Pored toga, tu se ubraja i izrada web sajta, web promocija, foto galerije i kompletna produkcija, kao i svi sajamski nastupi i berze turizma, te kompletan PR i marketing.

“Druga grupacija izdataka su kulturno-umjetničke, zabavne, sportske i ostale manifestacije. Nešto po čemu se Budva izdvojila u odnosu na sve druge destinacije, jeste uvi-

jek bogat kalendar dešavanja. Za taj dio opredijeljeno je 570.000 eura”, kazala je Rađenović.

Najviše će biti izdvojeno za Budvansko ljeto i koncerte globalno popularnih izvođača, po 150.000 eura. Za doček Nove godine planirano je 70.000, Petrovačka noć će koštati 50.000, a rođendan TOB-a i Dan državnosti 45.000 eura.

Za Budvanski karneval opredijeljeno je 40.000 eura, planirana modna revija Vivijen Vestvud koštaće 20.000 eura, za koncert klasične muzike biće opredijeljeno 15.000 eura.

Manifestacija Dan širuna će koštati 13.000 eura, dok je za Dan planete zemlje i državno prvenstvo takmičenja šefova kuhinja opredijeljeno po 2.000 eura.

Podrška projektima “Jazz festival Petrovac”, “Montenegro reggae festival”, “Spring break fest” iznosi

5.000 eura.

Za aktivnosti u cilju podrške razvoja seoskog turizma, organizvanoj ponudi suplementarnog smještaja, valorizaciji spomenika kulture i zaštiti životne sredine, zajedno sa dodatnim aktivnostima, u cilju suzbijanja sive ekonomije opredijeljeno je 120.000 eura.

Zarade zaposlenih, navela je Rađenović, ostaju na ovogodišnjem nivou, pa će u te svrhe biti opredijeljeno 350.000 eura. Za PTT usluge, troškove kancelarijskog materijala, sitnog inventara, amortizacije i adaptacije info punktova, kako i troškova nabavke kancelarijskog namještaja, stručnog usavršavanja, troškove lizinga, osiguranja i servisiranja, te troškove raznih bankarskih usluga, će naredne godine biti opredijeljeno 55.000 eura. Prenesene obaveze iz 2013. godine su u iznosu od 30.000 eura, a tekuća rezerva

je 5.000 eura.

“Planirani izdaci manji su u odnosu na plan iz prethodne godine za 21,6 odsto. Izdaci za kulturno-umjetničke, zabavne, sportske i ostale manifestacije, umanjeni su za osam odsto.

Izdaci za aktivnosti u cilju zaštite životne sredine, podrške razvoju seoskog turizma, turističke signalizacije i valorizacije spomenika kulture, manji su za 40 odsto, od čega će najznačajniju podršku dobiti razvoj seoskog turizma. Zarade zaposlenih su zadržane na prošlogodišnjem nivou, dok su izdaci za redovno funkcionisanje menadžerske službe smanjeni za 50 odsto”, kazala je Rađenović.

Na Skupštini je usvojen predlog da novi izvršni odbor TO Budve čine Vule Tomašević, prof. dr Rade Ratković, Vido Markićević, Rajko Kuljača i Marko Vuković.

jesenji bazar

Čuvaju kuturnu baštinu i vrijednosti od zaborava BIJELO POLJE - U Sportskom centru Nikoljac juče je otvoren prvi “Bjelopoljski jesenji bazar” koji je okupio oko 40 izlagača iz te i drugih crnogorskih opština. Dvodnevnu turističku manifestaciju otvorila je direktorica TO Bijelo Polje Violeta Obradović istakavši da je cilj manifestacije prezentovanje bogatih turističkih, ugostiteljskih i prirodnih potencijala, domaće radinosti i kuhinje, te čuvanje od zaborava tradicionalnih vrijednosti i bogatog stva-

ralaštva predaka, kulture i baštine.

“Svjesni smo činjenice da je sjever Crne Gore bogat turističkim potencijalom koji još nije valorizovan u pravoj mjeri, te nastojimo da na ovaj način pokažemo da je naše područje bogato ne samo prirodnim resursima, već i ljudskim potencijalima koji svojim radom, trudom, idejom i kreacijom, zaslužuje da se njihov proizvod više približi građanima”, kazala je Obradović.

Kako je navela, ponuda na bazaru

je dokaz da Bijelo Polje i okruženje ima čime da se ponosi i predstavi, bilo da su u pitanju pravna lica koja se bave hotelijerstvom i ugostiteljstvom ili da je riječ o individualnim proizvođačima koji se bave ručnom radinošću, proizvodnjom suhomesnatih i mliječnih proizvoda, meda, sakupljanjem ljekovitog bilja i drugim djelatnostima. Bjelopoljski jesenji bazar trajaće dva dana, a najboljima će biti uručena priznanja. B.Č.

18 Crna Gora ZavnO

bOksiti

Rakočević razriješen, Cicmil novi upravnik

NIKŠIĆ - Veljko Rakočević, po sopstvenom zahtjevu, razriješen je sa mjesta stečajnog upravnika nikšićkih Rudnika boksita, a na njegovo mjesto došao je Zdravko Cicmil, saznaju Dnevne novine.

Razlog zbog kojeg je Rakočević tražio razrješenje je kako saznajemo to što više nije mogao da obezbijedi nesmetan rad Boksita zbog nezadovoljstva radnika i blokade.

On je ranije kazao da ipak vjeruje u budućnost Boksita i njihovu skoru prodaju.

Novi stečajni upravnik Boksita Zdravko Cicmil ima iskustva jer upravlja i Vektrom Montenegro.

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 11. I 1. 12. 2013.

U Boksitima je stečaj uveden 19. novembra, a oko 310 radnika ostalo je bez posla, zbog čega su rudari blokirali upravnu zgradu preduzeća.

Sindikalci su ranije razgovarali i sa ministrom ekonomije Vladimirom Kavarićem koji im je obećao da će nastojati da obezbijedi socijalni program za prekobrojne. Radnici tvrde da nijesu primili 13 zarada zbog čega su na rubu egzistencije, a od nadležnih u državi traže povezivanje radnog staža, koji nije uplaćivan od 2009. godine, kao i da se omogući penzionisanje oko 100 zaposlenih, koji imaju oko 35 godina staža.

I.B.

Propada zgrada u kojoj je obnovljena državnost KOLAŠIN - Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović kazao je na svečanoj akademiji povodom obilježavanja sedam decenija Osnivačke skupštine ZAVNO (Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja) da je Kolašin 1943. godine bio ratna prijestonica Crne Gore.

“Bilo je logično da se u Kolašinu 1943. godine, kada je bilo oslobođeno dvije trećine Crne Gore, a antifašistički pokret južnoslovenskih naroda predstavljao treću vojnu silu u okupiranoj Evropi, održi osnovačka skuština ZAVNO i pokrene proces obnove crnogorske državnosti.

Ta osnivačka skuština i izbor njenog predstavničkog tijela ima više kapitalnih vrijednosti. Prije svega, obnovu nepravedno oduzete državnosti”, rekao je Vujanović.

Prema njegovim riječima, osnivačka supština ZAVNO napravila je jasnu distancu od Podgoričke i Petrovdanske skuštine, istorijski i trajno ih arhivirajući.

“Proglasom sa te Skupštine je jasno naglašeno da je za 23 godine kraljevine Jugoslavije crnogorski narod živio u podređenom položaju i bespravlju, zaviseći od milostinje nenarodnog beogradksog režima. Proglas je kao saradnike fašizma označio i saradnike nezavisne kvislinške fašističke države, proglašene na Petrovdanskoj skupštini 12. juna 1941. godine, kroz personalnu simboliku Sekule Drljevića, koji je u Pavelićevoj NDH bio važna ličnost ustaštva. Time je upućena poruka da Crna Gora kao fašistička nema nikakvu vrijednost, makar bila i nezavisna”, rekao je Vujanović.

Konačno, podvukao je, Sekulinom dvanaestojulskom fašizmu

zgrada u kojoj je održana prva sjednica ZAVNO-a zjapi prazna građani Crne Gore dali su jasan odgovor velikim opštenarodnim Trinaesetojulskim ustankom.

To tijelo je već u aprilu naredne godine preraslo u Crnogorsku narodnu skupštinu, a time je, po Vujanovićevim riječima, stvoren neophodan temelj da se na majskom referendumu 2006. godine demokratski obnovi nezavisnost Crne Gore.

Prema riječima predsjednika kolašinske opštine Darka Brajuškovića, grad na Tari je zaslužio titulu “državotvornog grada”.

Zgrada u kojoj je tokom Drugog svjetskog rata održana Skupština rodoljuba Crne Gore i Boke, odnosno konstituisano ZAVNO, a u kojoj je u decenijama bila smještena OŠ “Risto Manojlović”, već dvije godine je prazna i bez ikave namjene. Uprkos ambicioznim

planovima nadležnih lokalnih i državnih institucija i najavama da će u tom objektu biti čak i muzej posvećen NOB-u, to se još nije desilo. U kolašinskoj lokanoj upravi nemaju mogućnosti da zgradu, koja slovi za istorijski spomenik, privredu namjeni, a iz nadležnog ministarstva još nijesu pokazali interesovanje za ovu zgradu. U inicijativi koju su potpisali i uputili na nekoliko adresa na državnom nivou još prije nekoliko mjeseci, predsjednik opštine Darko Brajušković i predsjednik SO Mile Šuković, kao i predsjednik kolašinskog SUBNOR-a Gojko Vlahović, navodi se da je neophodno što hitnije privođenje namjeni tog objekta, koji je prazan od kako je, prije dvije godine, napravljena nova škola.

Z.B.

Crna Gora 19

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 11. I 1. 12. 2013.

bruka

Ivanović priveden jer je sprečavao iseljenje

PREMINULI Boris Veselinov Stamatović 28. novembra 2011. u 42. godini.

Sahrana će se obaviti 30. novembra u 15 časova u Donjem Zagarču.

Dušan Markov Bijedić 28. novembra 2013. u 59. godini.

Sahrana će se obaviti 30. novembra u 12 časova u Meljaku – Pljevlja.

Novinar tvrdi da je priveden kao kriminalac jer je branio ustavna prava

J

elena Vučićević, koja je juče prinudno iseljena iz svog stana na Zabjelu, smještaj je našla kod svoje sestre. Njeno iseljenje bilo je povod privođenja novinara i autora emisije “Robin Hud”Darka Ivanovića koji je tvrdio da je branio svoje ustavno pravo na slobodno kretanje.

On je rekao i da slučaj Vučićević nije završen jer je u toku sudski postupak kojim Jelena pokuašava da dokaže da je novac, kojim je kupljen sporni stan na Zabjelu, njen.

PODGORICA - Jelena Vučićević iseljena je prinudno juče iz svog stana na Zabjelu, čime je izvršena sudska presuda, koja je donesena prije dvije godine. Jelena je tada izgubila sudski spor koji je protiv nje pokrenula sestričina, tražeći da se iseli iz stana koji je uknjižen na njeno ime.

Kako su nam objasnili iz ekipe “Robin Huda”, Jelena Vučićević je dugo godina živjela u Novom Sadu, ali je nakon smrti supruga, a na nagovor sestre, prodala stan u tom gradu i tim novcem odlučila da kupi novi u Podgorici. Novac je, kako smo saznali, dala svojoj sestričini koja je Jeleni kupila stan, ali ga je uknjižila na svoje ime. Sestričina tada pokreće sudski spor protiv Jelene u kojem traži njeno iseljenje i spor dobija.

“Slamka spasa” za Jelenu je sudski spor koji je ona pokrenula protiv sestričine i to zbog prevare, jer je u prvom sudskom postupku, kako su kazali iz “Robin Huda”, ona nedvosmisleno dokazala da je novac kojim je kupljen stan na Zabjelu njen.

To je juče rekao i novinar i autor emisije “Robin Hud” Darko Ivanović, nakon saslušanja u Sudu za prekršaje.

On je prisustvovao prinudnom iseljenju, a priveden je zato što se u hodniku zgrade uhvatio za Jelenine noge.

“Svako je juče radio svoj posao, ali je način na koji je rađen prilično čudan, naročito kada je u pitanju pravosuđe. Postoji nešto što se zove etika. Zaboravljeno je da ima još jedan sudski postupak koji je pokrenula jelena kojim želi da dokaže da je novac kojim je kupljen stan njen.

A ja tvrdim da je to novac starice”, rekao je Ivanović.

On je povodom njegovog privođenja rekao da je svojim činom poslao poruku da su ustavna prava građana iznad svega.

“Moje ustavno pravo je da stojim u zajedničkim prostorijama i da prigrlim jednu staricu. Slobodno kretanje je ustavno pravo čak i kada vam ga neko brani. To je vaše pravo sve dok se ne uništava privatna imovina i ugrožava nečiji život. Priveden sam prilično grubo, kao da sam kriminalac”, rekao je Ivanović.

Inače, on je juče saslušan u sudu za prekršaje, a novo suđenje će biti 12. decembra.

Oni koji se bore za prava nijesu kriminalci Pozitivna Crna Gora najoštrije je osudila čin hapšenja novinara Darka Ivanovića.

“Nedopustivo je da autor poznate emisije “Robin Hud”, koja obrađuje životne teme najugroženijih i najranjivijih, bude tretiran kao lice sa obimnim kriminalnim dosijeom. Dok čelni ljudi Ministarstva unutrašnjih poslova danima, suštinski marketinški, najavljuju opsežne istrage i borbu protiv organizovanog

Rade Nikov Pićan 28. novembra 2013. u 90. godini.

Sahrana će se obaviti 30. novembra u 15 časova na groblju ispred Crkve Sv. Arhangela Mihaila u Budvi.

Ljubica Savova Nikolić

kriminala i korpucije, mi na djelu imamo hapšenje Beranselaca, NVO aktivista i novinara. Stoga vlast valja podsjetiti da građani Crne Gore koji se bore za svoja Ustavom zagarantovana prava i oni koji im u tome pomažu nisu organizovana kriminalna grupa niti neka korumpirana družina, već ljudi koji se bore za svoje dostojantsvo i koji iskazuju solidarnost za probleme drugih”, rekao je poslanik Pozitivne Srđan Perić.

28. novembra 2013. u 83. godini.

Sahrana će se obaviti 30. novembra u 14 časova na Novom Selu.

Rajko Momčila Nedić 28. novembra 2013. u 80. godini.

Sahrana je obavljena 29. novembra u 14 časova na groblju u Grubješićima – Pavino Polje.

Koviljka Sekula Grujić rođena Čolević, 28. novembra 2013. u 87. godini. Sahrana je obavljena 29. novembra u 14 časova na groblju u Nikoljcu.

Krsto Dragov Nikolić 28. novembra 2013. u 86. godini.

Sahrana je obavljena 29. novembra u 15 časova na groblju u Trepčima.

Jovan Rada Raonić 28. novembra 2013. u 88. godini.

Sahrana je obavljena 29. novembra u 12 časova na groblju u Varinama.

Branislav Brano Mirka Bakočević

Jelena Vučićević prilikom iseljenja Foto: Vedran Ilić

Vasilj Karadžić

Privođenje Ivanovića

28. novembra 2013. u 68. godini.

Sahrana je obavljena 29. novembra u 15 časova na groblju Čepurci.

Milunka Milutina Jelić 28. novembra 2013. Sahrana je obavljena 29. novembra u 15 časova na gradskom groblju u Nikšiću. Kuća žalosti Ulica Jola Piletića 12.

Tomislav Rada Bulajić 28. novembra 2013. u 66. godini.

Sahrana je obavljena 29. novembra u 15 časova kod Crkve Sv. Nikole u Grahovu.

Budimir Krstov Batrićević

Ivanović prilikom privođenja u Sud za prekršaje

28. novembra 2013. u 70. godini.

Sahrana je obavljena 29. novembra u 16 časova na groblju u Gornjim Martinićima.

crveni krst Na osnovu člana 80 Zakona o insolventnosti privrednih društava (Sl. List RCG, br.

6/02; 1/06; 2/07) stečajni upravnik dužnika ZZ „Eko Vrulja“ – u stečaju Pljevlja raspisuje

OGLAS

O prodaji stambenog prostora stečajnog dužnika Javnim nadmetanjem Predmet prodaje su stambeni prostori stečajnog dužnika, i to: 1. Stambena zgrada površine 97m2 u Vrulji, kat.p. 355/1 LN 169 KO Borova.

2. Stambeni prostor površine 56 m2 u Stambeno poslovnoj zgradi u Vrulji, kat. p.

365/1, PD,2 LN 85 KO Potkrajci.

Početna licitaciona cijena pod tačkom 1. je 4.100,00 , a pod tačkom 2. je 1.400,00 eura.

Licitacija će se održati dana 27.12. 2013. godine u 9 časova u poslovnim prostorijama ZZ „Eko Vrulja“ u Vrulji.

Imovina se prodaje u viđenom stanju i može se razgledati svakog radnog dana u vremenu od 10 do 14 časova.

Na licitaciji mogu učestvovati sva pravna i fizička lica, koja prije početka licitacije uplate depozit od 5% od početne cijene na žiro-računu ZZ “EKO VRULJA“ : 51030367-22 kod CKB – Pljevlja.

Status kupca steći će ponuđač koji ponudi najbolju cijenu. Stečajni upravnik će u roku od tri dana donijeti rješenje o izboru najpovoljnijeg ponuđača. Kupac je dužan da u roku od osam dana zaključi i uplati kupoprodajnu cijenu, u protivnom gubi pravo na povraćaj depozita. Poreze i druge troškove snosi kupac.

Učesnicima licitacije koji nijesu stekli status kupca depozit se vraća u rokuod 3 (tri) dana.

Sve ostale informacije se mogu dobiti kod stečajnog upravnika na tel 067-301-881

Simboličan poklon NIKŠIĆ - U organizaciji Kluba dobrovoljnih davalaca krvi Elektroprivrede Crne Gore, juče je u Nikšiću realizovana akcija dobrovoljnog darivanja krvi, kojom su članovi Kluba tradicionalno pružili svoj doprinos obilježavanju 29. novembra, Dana Crvenog krsta Crne Gore. Tom prilikom je Kabinetu za transufuziju krvi uručen PC računar sa štampačem, kao donacija Kluba DDK EPCG. Prema riječima načelnice tog odjeljenja Dragice Janičić, jedino je putem takvih akcija moguće riješiti problem davanja krvi. Dodala je i da postoji odlična saradnja sa Crvenim krstom i klubovima dobrovoljnih davalaca u tom gradu, tako da se ak-

e-mail: sotiroski@t-com.me

Obavijest o smrti možete poslati svakim danom do 21 čas.

Pogrebne usluge Sotiroski Bijelo Polje.

Više informacija na tel.

069 023 690 i 050 431 050 46 godina Vama na usluzi cije organizuju minimum jednom mjesečno.

Predsjednik Kluba Mitar Vučković kazao je da je u pitanju simboličan poklon.

J.L.

Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.

Crna Gora 19

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 11. I 1. 12. 2013.

bruka

Ivanović priveden jer je sprečavao iseljenje

PREMINULI Boris Veselinov Stamatović 28. novembra 2011. u 42. godini.

Sahrana će se obaviti 30. novembra u 15 časova u Donjem Zagarču.

Dušan Markov Bijedić 28. novembra 2013. u 59. godini.

Sahrana će se obaviti 30. novembra u 12 časova u Meljaku – Pljevlja.

Novinar tvrdi da je priveden kao kriminalac jer je branio ustavna prava

J

elena Vučićević, koja je juče prinudno iseljena iz svog stana na Zabjelu, smještaj je našla kod svoje sestre. Njeno iseljenje bilo je povod privođenja novinara i autora emisije “Robin Hud”Darka Ivanovića koji je tvrdio da je branio svoje ustavno pravo na slobodno kretanje.

On je rekao i da slučaj Vučićević nije završen jer je u toku sudski postupak kojim Jelena pokuašava da dokaže da je novac, kojim je kupljen sporni stan na Zabjelu, njen.

PODGORICA - Jelena Vučićević iseljena je prinudno juče iz svog stana na Zabjelu, čime je izvršena sudska presuda, koja je donesena prije dvije godine. Jelena je tada izgubila sudski spor koji je protiv nje pokrenula sestričina, tražeći da se iseli iz stana koji je uknjižen na njeno ime.

Kako su nam objasnili iz ekipe “Robin Huda”, Jelena Vučićević je dugo godina živjela u Novom Sadu, ali je nakon smrti supruga, a na nagovor sestre, prodala stan u tom gradu i tim novcem odlučila da kupi novi u Podgorici. Novac je, kako smo saznali, dala svojoj sestričini koja je Jeleni kupila stan, ali ga je uknjižila na svoje ime. Sestričina tada pokreće sudski spor protiv Jelene u kojem traži njeno iseljenje i spor dobija.

“Slamka spasa” za Jelenu je sudski spor koji je ona pokrenula protiv sestričine i to zbog prevare, jer je u prvom sudskom postupku, kako su kazali iz “Robin Huda”, ona nedvosmisleno dokazala da je novac kojim je kupljen stan na Zabjelu njen.

To je juče rekao i novinar i autor emisije “Robin Hud” Darko Ivanović, nakon saslušanja u Sudu za prekršaje.

On je prisustvovao prinudnom iseljenju, a priveden je zato što se u hodniku zgrade uhvatio za Jelenine noge.

“Svako je juče radio svoj posao, ali je način na koji je rađen prilično čudan, naročito kada je u pitanju pravosuđe. Postoji nešto što se zove etika. Zaboravljeno je da ima još jedan sudski postupak koji je pokrenula jelena kojim želi da dokaže da je novac kojim je kupljen stan njen.

A ja tvrdim da je to novac starice”, rekao je Ivanović.

On je povodom njegovog privođenja rekao da je svojim činom poslao poruku da su ustavna prava građana iznad svega.

“Moje ustavno pravo je da stojim u zajedničkim prostorijama i da prigrlim jednu staricu. Slobodno kretanje je ustavno pravo čak i kada vam ga neko brani. To je vaše pravo sve dok se ne uništava privatna imovina i ugrožava nečiji život. Priveden sam prilično grubo, kao da sam kriminalac”, rekao je Ivanović.

Inače, on je juče saslušan u sudu za prekršaje, a novo suđenje će biti 12. decembra.

Oni koji se bore za prava nijesu kriminalci Pozitivna Crna Gora najoštrije je osudila čin hapšenja novinara Darka Ivanovića.

“Nedopustivo je da autor poznate emisije “Robin Hud”, koja obrađuje životne teme najugroženijih i najranjivijih, bude tretiran kao lice sa obimnim kriminalnim dosijeom. Dok čelni ljudi Ministarstva unutrašnjih poslova danima, suštinski marketinški, najavljuju opsežne istrage i borbu protiv organizovanog

Rade Nikov Pićan 28. novembra 2013. u 90. godini.

Sahrana će se obaviti 30. novembra u 15 časova na groblju ispred Crkve Sv. Arhangela Mihaila u Budvi.

Ljubica Savova Nikolić

kriminala i korpucije, mi na djelu imamo hapšenje Beranselaca, NVO aktivista i novinara. Stoga vlast valja podsjetiti da građani Crne Gore koji se bore za svoja Ustavom zagarantovana prava i oni koji im u tome pomažu nisu organizovana kriminalna grupa niti neka korumpirana družina, već ljudi koji se bore za svoje dostojantsvo i koji iskazuju solidarnost za probleme drugih”, rekao je poslanik Pozitivne Srđan Perić.

28. novembra 2013. u 83. godini.

Sahrana će se obaviti 30. novembra u 14 časova na Novom Selu.

Rajko Momčila Nedić 28. novembra 2013. u 80. godini.

Sahrana je obavljena 29. novembra u 14 časova na groblju u Grubješićima – Pavino Polje.

Koviljka Sekula Grujić rođena Čolević, 28. novembra 2013. u 87. godini. Sahrana je obavljena 29. novembra u 14 časova na groblju u Nikoljcu.

Krsto Dragov Nikolić 28. novembra 2013. u 86. godini.

Sahrana je obavljena 29. novembra u 15 časova na groblju u Trepčima.

Jovan Rada Raonić 28. novembra 2013. u 88. godini.

Sahrana je obavljena 29. novembra u 12 časova na groblju u Varinama.

Branislav Brano Mirka Bakočević

Jelena Vučićević prilikom iseljenja Foto: Vedran Ilić

Vasilj Karadžić

Privođenje Ivanovića

28. novembra 2013. u 68. godini.

Sahrana je obavljena 29. novembra u 15 časova na groblju Čepurci.

Milunka Milutina Jelić 28. novembra 2013. Sahrana je obavljena 29. novembra u 15 časova na gradskom groblju u Nikšiću. Kuća žalosti Ulica Jola Piletića 12.

Tomislav Rada Bulajić 28. novembra 2013. u 66. godini.

Sahrana je obavljena 29. novembra u 15 časova kod Crkve Sv. Nikole u Grahovu.

Budimir Krstov Batrićević

Ivanović prilikom privođenja u Sud za prekršaje

28. novembra 2013. u 70. godini.

Sahrana je obavljena 29. novembra u 16 časova na groblju u Gornjim Martinićima.

crveni krst Na osnovu člana 80 Zakona o insolventnosti privrednih društava (Sl. List RCG, br.

6/02; 1/06; 2/07) stečajni upravnik dužnika ZZ „Eko Vrulja“ – u stečaju Pljevlja raspisuje

OGLAS

O prodaji stambenog prostora stečajnog dužnika Javnim nadmetanjem Predmet prodaje su stambeni prostori stečajnog dužnika, i to: 1. Stambena zgrada površine 97m2 u Vrulji, kat.p. 355/1 LN 169 KO Borova.

2. Stambeni prostor površine 56 m2 u Stambeno poslovnoj zgradi u Vrulji, kat. p.

365/1, PD,2 LN 85 KO Potkrajci.

Početna licitaciona cijena pod tačkom 1. je 4.100,00 , a pod tačkom 2. je 1.400,00 eura.

Licitacija će se održati dana 27.12. 2013. godine u 9 časova u poslovnim prostorijama ZZ „Eko Vrulja“ u Vrulji.

Imovina se prodaje u viđenom stanju i može se razgledati svakog radnog dana u vremenu od 10 do 14 časova.

Na licitaciji mogu učestvovati sva pravna i fizička lica, koja prije početka licitacije uplate depozit od 5% od početne cijene na žiro-računu ZZ “EKO VRULJA“ : 51030367-22 kod CKB – Pljevlja.

Status kupca steći će ponuđač koji ponudi najbolju cijenu. Stečajni upravnik će u roku od tri dana donijeti rješenje o izboru najpovoljnijeg ponuđača. Kupac je dužan da u roku od osam dana zaključi i uplati kupoprodajnu cijenu, u protivnom gubi pravo na povraćaj depozita. Poreze i druge troškove snosi kupac.

Učesnicima licitacije koji nijesu stekli status kupca depozit se vraća u rokuod 3 (tri) dana.

Sve ostale informacije se mogu dobiti kod stečajnog upravnika na tel 067-301-881

Simboličan poklon NIKŠIĆ - U organizaciji Kluba dobrovoljnih davalaca krvi Elektroprivrede Crne Gore, juče je u Nikšiću realizovana akcija dobrovoljnog darivanja krvi, kojom su članovi Kluba tradicionalno pružili svoj doprinos obilježavanju 29. novembra, Dana Crvenog krsta Crne Gore. Tom prilikom je Kabinetu za transufuziju krvi uručen PC računar sa štampačem, kao donacija Kluba DDK EPCG. Prema riječima načelnice tog odjeljenja Dragice Janičić, jedino je putem takvih akcija moguće riješiti problem davanja krvi. Dodala je i da postoji odlična saradnja sa Crvenim krstom i klubovima dobrovoljnih davalaca u tom gradu, tako da se ak-

e-mail: sotiroski@t-com.me

Obavijest o smrti možete poslati svakim danom do 21 čas.

Pogrebne usluge Sotiroski Bijelo Polje.

Više informacija na tel.

069 023 690 i 050 431 050 46 godina Vama na usluzi cije organizuju minimum jednom mjesečno.

Predsjednik Kluba Mitar Vučković kazao je da je u pitanju simboličan poklon.

J.L.

Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.

Globus 21

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 11. I 1. 12. 2013.

SAMIT U VILJNUSU

Ruska sjenka nad Istočnim partnerstvom

V

ILJNUS - Odluka Ukrajine da ne potpiše sporazum o pridruživanju EU bacila je sjenku na Samit EU u Viljnusu posvećen Istočnom partnerstvu. Skup je završen potpisivanjem Deklaracije o produbljivanju političke i ekonomske saradnje EU sa zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza.

Samit je okupio najviše evropske funkcionere i lidere Ukrajine, Bjelorusije, Moldavije, Gruzije, Azerbejdžana i Jermenije.

U zajedničkoj deklaraciji, koju je potpisao i ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič, kaže se da su učesnici “primili k znanju” stav Kijeva, ali da će se rad na pripremama za potpisivanje sporazuma nastaviti. Predsjednik Evrop-

skog savjeta Žoze Manuel Barozo, predsjednik Savjeta Herman van Rompej i šefica evropske diplomatije Ketrin Ešton poručili su da vrata ostaju otvorena za Ukrajinu. Barozo je takođe poručio da EU neće prihvatiti “veto” Rusije na odnose evropskog bloka sa bivšim sovjetskim republikama, naglasivši da je era “ograničenog suvereniteta završena u

ISTOČNO KINESKO MORE

Evropi”.

“Ne možemo da prihvatimo da uslov za bilateralni sporazum bude neka vrsta mogućeg veta treće države. To je protivno svim principima međunarodnog prava”, rekao je Barozo.

Većina posmatrača ocijenila je da je odustajanjem Ukrajine od sporazuma nanijet težak udarac politici Istočnog partnerstva EU i njenom cilju da uspostavi tijesne ekonomsko-političke veze sa zemljama u susjedstvu Rusije.

Ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič izjavio je na zatvorenoj sjednici s evropskim liderima u Viljnusu da Kijev nije odustao

od potpisivanja sporazuma o pridruživanju i trgovini s EU, ali da je potrebno da Unija najprije preduzme “odlučne korake” ka odobravanju paketa ekonomske pomoći za Ukrajinu. Prije Ukrajine, od sporazuma je odustala Jermenija, koja je umjesto toga ušla u carinsku uniju sa Rusijom i Kazahstanom. Čelnici EU su u Viljnusu uglavnom nastojali da istaknu pozitivne strane partnerstva i umanje značaj okretanja Ukrajine i Jermenije Moskvi. Barozo je u jučerašnjem govoru podsjetio da je deset istočnoevropskih zemalja koje su između 1990. i 1996. potpisale sporazume, u tom periodu

povećalo BDP, izvoz i strane investicije za 50 do 60 odsto.

“Govorim ovo zato što sam čuo propagandu da je sporazum štetan za zemlje koje ga potpišu. To je laž”, rekao je Barozo.

Gruzija i Moldavija su juče ujutro parafirale sporazume, a Barozo je najavio početak pregovora o bezviznom režimu sa Bjelorusijom. Skeptici, međutim, podsjećaju da je i Ukrajina, prije zaokreta, parafirala sporazum, a svoje razočarenje rezultatima samita istakla je i njemačka kancelarka Angela Merkel. Sljedeći sastanak Istočnog partnerstva biće održan 2015. godine u Rigi.

NEMA KRAJA OPTUŽBAMA

Grupisanje aviona Berluskoni podmićivao svjedoke oko spornih ostrva PEKING - Kina je poslala svoje borbene avione da nadgledaju američke i japanske, koji su ušli u njenu nedavno uspostavljenu vazdušnu zonu iznad spornih ostrva Senkaku (Diajou) u Istočnom kineskom moru.

“Više odbrambenih aviona poslato je hitno da utvrde identitet američkih i japanskih aviona koji su ušli u zonu vazdušne odbrane koju je Peking utvrdio prošlog vikenda”, prenijela je juče agencija Sinhua izjavu predstavnika vojske Šena Jinkea. Kineska vazdušna patrola identifikovala je dva američka aviona za nadzor i deset japanskih letilica uključujući

i borbeni avion F-15, precizirao je taj zvaničnik. Misija kineskih pilota bila je da nadgledaju strane avione u odbrambenoj zoni “tokom čitavog njihovog leta i brzo da ih identifikuju”.

Kineske vlasti u subotu su jednostrano odredile odbrambenu vazdušnu zonu iznad velikog dijela Istočnog kineskog mora, u koje je uključen i mali arhipelag ostrva Senkaku koji kontroliše Tokio, a nad kojim kontrolu traži Kina. Prema toj odluci Kine, nijedan avion bez prethodne saglasnosti Kine ne bi smio da prelijeće kroz njihovu odbrambenu vazdušnu zonu.

MILANO - Italijanski sud optužio je Silvija Berluskonija da je podmićivao svjedoke da lažno svjedoče na suđenju u slučaju u kojem je on bio optužen da je plaćao za seksualni odnos. Optužba je uslijedila dva dana pošto mu je italijanski parlament oduzeo poslanički mandat zbog osude za utaju poreza. Optužba je proizašla sa suđenje trojici Berluskonijevih saradnika koji su optuženi da su privodili prostitutke na Berluskonijeve kućne zabave u vili kod Milana, preneo je AFP. Sud je juče saopštio da su dokazi protiv Berluskonija i ostalih umiješanih lica poslati tužilaštvu za koje se očekuje da će otvoriti novu istragu u tom slučaju, pokazuju sudska dokumenta. U njima se kaže da postoji dokaz da je Berluskoni dao novac i još neke stvari mladim ženama

koje su učestvovale na njegovim zabavama, da lažno svjedoče na tom suđenju koje je bilo jedan od skandala koji su obilježili kraj njegovog posljednjeg premijerskog mandata 2011. godine. U sudskim spisima piše da je Berluskoni svjedocima na suđenju redovno isplaćivao najmanje 2.500 eura mesečno i da je to “nezakonito djelovanje i dokaz korupcije”. Berluskoni je u junu osuđen na sedam godina zatvora zbog navođenja maloljetnice na prostituciju, kao i zbog zloupotrebe položaja. Berluskoni i Marokanka Karima El Marug, poznata kao Rubi, negirali su seksualne odnose. U vrijeme kada je poznavala 76-godišnjeg medijskog magnata, Rubi je imala 17 godina i rekla je da je za dolazak na zabavu u Berluskonijevu vilu dobila sedam hiljada eura.

ADRIATIC PROPERTIES D.O.O. BUDVA, SA SJEDIŠTEM NA SVETOM STEFANU, TRAŽI: ASISTENTA U RACUNOVODSTVU – FAKULTETSKA DIPLOMA EKONOMSKOG FAKULTETA , ISKUSTVO U OBLASTI RACUNOVODSTAVA – FIXED ASSET (OSNOVNIH SREDSTAVA), NAJMANJE 3 GODINE RADNOG ISKUSTVA NA ISTOJ ILI SLICNOJ POZICIJI, AKTIVNO ZNANJE ENGLESKOG JEZIKA. ZAINTERESOVANI MOGU POSLATI SVOJ CV NA ap@adriaticproperties.me ILI DOBITI VISE INFORMACIJA NA TELEFON : + 382 67 343 574 .

ADRIATIC PROPERTIES Ltd. PLACED AT SVETI STEFAN, IS LOOKING FOR: ACCOUNTING ASSISTANT - BACHELOR’S DEGREE IN ECONOMICS/ACCOUNTING PREFERRED, POSSESSING FIXED ASSET ACCOUNTING EXPERIENCE, AT LEAST 3 YEARS EXPERIENCE IN THE SAME JOB POSITION , FLUENT IN ENGLISH .

Detailed job description – correct, process and reconcile wide variety of accounting documents such as invoices , cash receipts; review and code financial information, make deposits and prepare reports , compile and review information for accuracy, maintain records, work is performed by applying accounting terminology and using automated accounting systems.

PLEASE SEND YOUR CV TO ap@adriaticproperties.me OR GET MORE INFORMATION USING TELEPHONE NUMBER : + 382 67 343 574 .

22 Reportaže

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 11. I 1. 12. 2013.

Utjeha crnogorskog Njemca Turizam

Mihael Bader iz Bara otkriva svijetu ljepotu Crne Gore Alma Ljuca

D

ok mnogi Crnogorci maštaju o životu u zemljama kao što je Njemačka, Njemac Mihael Bader je odlučio da se iz Njemačke doseli baš u Crnu Goru i to u utjehu kraj Bara. Nakon što je prvi put došao kao turista 2005. godine, na poziv druga, toliko mu se dopalo ovdje da je odlučio da se sa porodicom preseli u našu zemlju trajno.

Kada je te 2005. godine došao u Crnu Goru otkrio je nešto što do tada nije vidio, iako je, kako kaže, obišao veliki broj turističkih destinacija. Na malom prostoru more, planine, bistre rijeke, netaknuta priroda, a posebno srdačnost ljudi i gostoprimstvo učinili su da Mihael zavoli Crnu Goru i čak odluči da se nastani u našoj zemlji.

Već tada je znao da će napustiti rodni Koblenc, grad koji se nalazi na ušću rijeke Mozel u Rajnu, na širom

svijeta poznatom “njemačkom uglu”, koji se smatra jednim od najljepših gradova Njemačke i da će ostatak života provesti na “pjenu od mora”. Tada su mu prijatelji govorili da griješi, što bi mu vjerovatno rekla i većina domaćina ovdje, posebno znajući da je u Njemačkoj uspješno vodio firmu za telekomunikacije. Ali, kao ni drugi zaljubljeni ljudi, Mihael nije slušao druge, već je odlučio da godine koje su pred njim provede u, kako je mještani zovu, Uvali maslina.

Posao je odmah počeo da se razvija jer nudim gostima ono što sam i ja tražio ranije. Cijena smještaja za njemačkog turistu nije bitna ako dobije luksuz. Njima su najbolja preporuka komentari koje pišu gosti koji su već boravili kod mene. Tada se lako odlučuju za rezervaciju. Naravno, neizbježan je i kvalitet smještaja, koji mora biti po evropskim standardima

●PrePoruka “TriPadvajzora” “Od 2007. živim u Baru, a u Njemačku, u Koblenc, idem po potrebi zbog posla jer tamo imam firmu za telekomunikacije. Ovdje sam prvo kupio stan za svoje potrebe, a onda sam odlučio da se počnem ba-

viti turizmom. Posao je odmah počeo da se razvija jer nudim gostima ono što sam i ja tražio ranije.

Cijena smještaja za njemačkog turistu nije bitna ako dobije luksuz... kaže preduzimljivi Njemac čiji su apartmani prvi u Baru dobili četvrtu zvjezdicu, a u Crnoj Gori su prvi

Reportaže 23

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 11. I 1. 12. 2013.

Amaterskim fotografijama koje postavlja na svom sajtu Mihael pridobija goste sa stranog tržišta

najbolja preporuka komentari koje pišu gosti koji su već boravili kod mene. Tada se lako odlučuju za rezervaciju. Naravno, neizbježan je i kvalitet smještaja koji mora biti po evropskim standardima”, ističe Mihael, pokazujući nam na svom “ajpedu” da je od njemačkih turista na “Fewo direkt” najvećem njemačkom onlajn portalu izabran i za Zakupodavca godine vezano za njegove apartmane.

Bader kaže da je zapadnoevropskim turistima veoma zanimljiva Crna Gora jer je za nekoliko dana obiđu svu, a pritom vide dosta atraktivnih destinacija. Tu su, kaže on, nezaobilazne manifestacije koje su posebno zanimljive za turiste, pa je uputio i riječi pohvale Turističkoj organizaciji Bar kao dobrom promoteru resursa ovog kraja.

Pobjednik foto-konkursa i veliki humanitarac Mihael Bader je prošlogodišnji pobjednik foto-konkursa koji organizuje Turistička organizacija Bar. U konkurenciji 28 autora amatera i profesionalaca on je osvojio prv o mjesto za fotografiju “Djevojka u Starom Baru”.

Nagrada je iznosila 150 eura, a Bader je dodao još toliko iz svog džepa i poklonio NVO Humanitarna Familija u Dobrim Vodama koja okuplja li-

ca sa različitim vrstama hendikepa. Nedugo potom, kako bi što više pomogao ovim licima on je pokrenuo i prikupljanje humanitarne takse za istu NVO, animirajući i druge da priteknu u pomoć na duže staze. Mihael od svakog noćenja, odnosno do svakog gosta, izdvaja po jedan euro koji donira Humanitarnoj Familiji.

Jedan euro nije puno, ali se poslije određenog perioda dobije iznos koji kontinuirano pomaže djeci sa posebnim potrebama. To me čini srećnim”, kaže Bader.

Mihael nudi kvalitet koji nailazi na odjek pa je za svoj rad dobio mnogobrojne nagrade

“Jedina linija prema Njemačkoj iz Crne Gore je za Frankfurt, dok iz Hrvatske se svakodnevno saobraća po nekoliko linija ka više njemačkih destinacija. To je jedan od većih hendikepa crnogorskog turizma, pogotovo ako se uzmu u obzir i cijene prevoza”, rekao je Bader jer je karta ka Crnoj Gori pet puta skuplja, nego ka Hrvatskoj.

Bader kaže da bi moralo da se poradi na rješavanju tih i sličnih problema.

“Oni vole da uživaju u odmoru u potpunosti i žele luksuz i mir, a ostali njihovi zahtjevi su vezani za prirodne ljepote, čega Crna Gora ima na pretek”, ocijenio je on.

Mihael pored promocije sopstvenog biznisa puno radi na promociji Crne Gore. Na svom sajtu od postavlja sopstvene fotografije kojima promoviše ljepote Crne Gore.

“Posjetioci su oduševljeni onim što vide, pa se čak pitaju da li ima toga na ovoj planeti”, kaže on i dodaje da Crna Gora ima sigurnu turističku budućnost.

●VOŽNJA VOŽNJA JAHTOM

koji su odlikovani ekološkom oznakom EU Ecolabel. Najbolje ocjene su dobili i na poznatim veb-sajtovima “Tripadvajzor” i “Holidejček”, prije svega od strane njemačkih i austrijskih turista koji su njegova glavna klijentela.

“Moji gosti su 95 odsto moji ze-

mljaci i turisti iz Austrije. Interesovanje je veoma dobro jer za ovaj posao je veoma bitno da imaš kvalitetnu ponudu i servis preko kojeg se više od 95 odsto turista informiše. Moj sajt www.utjeha.me koji je postavljen na četiri jezika dnevno posjeti više stotina ljudi. Njima su

“Moji gosti u ponudi pored luksuzno opremljenog smještaja u apartmanima od 100 m2, imaju mogućnost vožnje jahtom, rent-akar službu i vodiče. Na taj način maksimalno udovoljavamo njihovim zahtjevima, što je i dobra preporuka da opet dođu. Ipak, imaju primjedbe na saobraćajnu povezanost, komunalnu higijenu na plažama, puteve i buku”, istiće Bader koji smatra da je turistima sa zapada i dalje zanimljivije hrvatsko primorje, posebo iz razloga što je avio-saobraćaj mnogo kvalitetniji nego sa Crnom Gorom.

ISTORIJA

Na osnovu člana 80 Zakona o insolventnosti privrednih društava( „SL RCG“ br. 6/02, 1/06, 2/07 ) Stečajni upravnik Šumarskog preduzeća A.D. „Pljevlja „u stečaju raspisuje

OGLAS O prodaji cjelokupne imovine stečajnog dužnika

Predmet prodaje je imovina stečajnog dužnika, koju čine: A)Nepokretnosti upisane u list nepokretnosti br. 235 KO Zmajevac -Građevinsko zemljište površine 9929 m2 -Poslovni objekti ukupne površine 306 m2 B) Nepokretnosti upisane u list nepokretnosti br. 541 KO Kosanica -Zemljište ukupne površine 5115 m -Privredne zgrade ukupne površine 515 m2 C) Nepokretnosti upisane u list nepokretnosti br.378 KO Bobovo čine ih: -Zemljište ukupne površine 2816 m -Privredne zgrade ukupne površine 408 m2 D) Nepokretnosti upisane u list nepokretnosti br. 458 KO Meljak -Zemljište ukupne površine 10.852 m2 -Privredne zgrade ukupne površine 852 m2 E) Nepokretnosti upisane u list nepokretnosti br. 508 KO Poblaće, -Zemljište ukupne površine 5383 m2 -Privredne zgrade ukupne površine 343 m2 F) Nepokretnosti upisane u list nepokretnosti br. 181 KO Potkrajci, -Zemljište ukupne površine 7328 m2 -Stambene-poslovne zgrade površine 226 m2 Početna licitaciona cijena imovine po tačkama iznosi: Pod tačkom A) 70.000,00 eura Pod tačkom B) 26.100,00 eura Pod tačkom C) 10.400,00 eura Pod tačkom D) 38.000,00 eura Pod tačkom E) 15.600,00 eura Pod tačkom F) 11.600,00 eura Rashodovani inventar i druga oprema pripadaju kupcu..Javno nadmetanje će se održati dana : 28.01.2014. god. u 8 h u prostorijama Šumarskog preduzeća A.D. “Pljevlja“ u stečaju u manipulaciji Odžak.

Imovina Šumarskog preduzeca A.D. „Pljevlja „u stečaju se prodaje u viđenom stanju i može se razgledati svakog dana u vremenu od 10 do 16 časova.

III Na javnom nadmetanju mogu učestvovati sva pravna i fizička lica koja prije početka javnog nadmetanja uplate depozit 2 % od početne cijene na žiro račun stečajnog dužnika br. 505-87334-66 koji se vodi kod „Atlasmont „banke- Pljevlja.

Status kupca će steći ponuđač koji ponudi najbolju cijenu, a najboljom cijenom se smatra najveća ponuđena cijena. Kupac je dužan da u roku od 8 dana od dana održanog javnog nadmetanja zaključi kupoprodajni Ugovor, a ukupan iznos mora uplatiti u roku od 15 dana, od dana potpisivanja Ugovora, a u protivnom gubi pravo na povraćaj depozita.

Porez i sve druge troškove snosi kupac.

Učesnicima javnog nadmetanja koji nijesu stekli status kupca depozit se vraća u roku od 3 (tri) dana. Sva potrebna obavještenja mogu se dobiti na telefon br. 067/301-881

Ukinuta najduža avio-linija na svijetu SIA će nastaviti da leti od Singapura do Njujorka, sa slijetanjem u Frankfurtu

Najduža komercijalna vazduhoplovna linija na svijetu ugašena je bez pompe, pošto je u Singapur sleteo poslednji avion Singapur erlajnsa (SIA), posle 19-časovnog neprekidnog putovanja iz Njujorka.

Avion na letu SQ 21 sleteo je 25. novembra na singapurski aerodrom Čangi, okončavši devet godina dugu liniju, kao što je bilo planirano u okviru restrukture i obnove flote, prenosi agencija Frans pres.

Putnicima na poslednjem letu linije Singapur-Njujork uručeni su simbolični pokloni i sertifikati, rekao je portparol SIA. Analitičari navode da je rast ci-

jena goriva od 2004, kada je linija duga 15.335 kilometara lansirana, učinio liniju ekonomski neodrživom.

Pet “erbasa A340-500” koji su letjeli za Njujork, SIA će zamijeniti Erbasovim superdžambo modelima “A380”, većim, ali i energetski efiksanijim avionima, koji nijesu pogodni za tako duge letove.

Avioni SIA na liniji SingapurNjujork imali su 100 sjedišta, od kojih su sva u biznis klasi. Cijena povratne karte od 14.000 singapurskih dolara (8.284 eura) veoma je skupa, ali su putnici za nju dobijali komforan let i mogli su da uštede vrijeme koje bi inače

izgubili na presijedanju.

Poslije gašenja linije Singapur-Njujork, tri linije dijele “titulu” najduže na svetu: DubaiHjuston, Dubai-Los Anđeles i Johanesburg-Atlanta, uz prosječno trajanje leta od 16 sati i 20 minuta.

Po pređenoj kilometraži, najduži je let australijskog Kvantasa iz Sidneja za Dalas, ali on zahvaljujući povoljnim vetrovima traje 15 sati i 20 minuta.

SIA će nastaviti da leti na liniji Singapur-Njujork, ali sada sa slijetanjem u Frankfurtu. Portparol Erbasa navodi da su u toku pregovoti sa nekoliko potencijalnih operatera pet aviona “A340-500”, na kojima je prethodno letio SIA.

24 Kultura

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 11. I 1. 12. 2013.

TEATAR

MANIFESTACIJA

DEUS počinje izložbom

Izložbom slika crnogorskog umjetnika Filipa Jankovića u prostoru Muzeja i galerija Podgorice, u ponedjeljak u 20 sati, počinje manifestacija DEUS 2013. Filip Janković (1935) slikar je kompozicija i portreta sa naglašenom individualnošću, čiji opus karakteriše bogati stvaralački polet. Osim slikarstva, bavio se i pedagoškim radom. Slikao je u klasi Sanžjea na Akademiji likovnih umjetnosti u Parizu, kao i na mno-

gim studijskim putovanjima u Grčkoj, Holandiji, Njemačkoj, Francuskoj, Italiji, Rusiji i Engleskoj. Osim u Crnoj Gori i zemljama iz okruženja, izlagao je u gradovima Evrope i svijeta: Pariz, Bari, Beč, Vašington i dr. Dobitnik je brojnih nagrada, među kojima izdvajamo: Trinaestojulsku nagradu SRCG (1970), Nagradu ULUCG “Milunović, Stijović, Lubarda” (1991), Nagradu za najbolju izložbu za 2008. godinu (2009).

REPERTOAR

Revizor na Velikoj sceni

Predstava „Revizor“ N.V Gogolja, u režiji Veljka Mićunovića, biće izvedena večeras na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta u 20 sati. U predstavi igraju: Srđan Grahovac, Branimir Popović, Žaklina Oštir, Branka Stanić, Simo Trebješanin, Dejan Ivanić, Danilo Čelebić,

Mišo Obradović, Slobodan Marunović i Gojko Burzanović.

Adaptaciju i dramatizaciju potpisuje Žanina Mirčevska, kostimografiju Jelena Stokuća, scenografiju Darko Nedeljković, koreografiju Tamara Vujošević Mandić, izbor muzike Veljko Mićunović.

Očevi najbolja predstava

Autorski projekat Borisa Liješevića trijumfovao na festivalu u Brčkom

Predstava “Očevi su grad(ili)”, autorski projekat Borisa Liješevića, u produkciji Crnogorskog narodnog pozorišta, osvojila je gran pri za najbolju predstavu u cjelini na 30. Susretima pozorišta/kazališta BiH u Brčkom. Žiri Festivala činili su Almir Bašović, teatrolog iz Sarajeva, Nebojša Bradić, reditelj iz Beograda i Branka Cvitković, glumica HNK iz Zagreba.

U takmičarskom dijelu Festivala, po izboru selektora Vlada Keroševića, učestvovalo je osam predstava, pet iz BiH i po jedna iz Hrvatske, Srbije i Crne Gore.

Nakon izvođenja predstave “Očevi su grad(ili)”, koja je publici u Brčkom prikazana treće festivalske večeri, pozorišni kritičari i novinari iznijeli su svoje impresije o komadu Borisa Liješevića. Teatrolog Srđan Vukadinović zabilježio je u festivalskom biltenu: “Protagonisti predstave “Očevi su grad(ili)” pokazali su

u jednoj igri koja je imala svoj ravnomjerno pulsirajući ritam sa tokovima pristizanja dobiti kod aktera, da svako bogatstvo koje nema potporu u duhovnim institutima društva, nema perspektivu. Naprotiv, zahvaljujući pasiviziranom društvu koje javno ne ukazuje na problem takve razgradnje društvene strukture, stvoriće mnoge negativne posljedice. Dokumentarna građa o tim fenomenima, koju je Boris Liješević vješto kombinovao sa nekim vrijednim i značajnim tekstualnim potkama, ostvarila je potpuni efekat u pokazivanju pojavnosti do koje mjere može ići pasivizacija društva. Do one gdje i u kojoj pozorište mora reagovati. I teatarski čin podgoričkog Crnogorskog narodnog pozorišta je reagovao mnogo prije i efikasnije od svih društvenih institucija. Novinar i pozorišni kritičar Mladen Bićanić, zapisao je o predstavi: “Umjetnici iz

Podgorice govore o uništenju, nestanku ili ako hoćete zaboravu grada kakav je nekada bio i o onome što nam je, takav, nekoć davno značio i vrijedio, ali nam oslikavaju i njegove graditelje, uvode nas u sam proces građenja, ne samo građevina, nego i odnosa među ljudima koji je u ta vremena postojao, ocrtavaju davno zaboravljene vrijednosti i osobine nekadašnjeg čovjeka, danas zarobljenog u nekom sasvim drugom sistemu vrijednosti”.

U predstavi igraju: Ana Vujošević, Dušan Kovačević, Dragan Račić, Emir Ćatović, Gorana Marković, Gojko Burzanović, Jadranka Mamić, Kristina Stevović, Mišo Obradović, Momo Pićurić, Nada Vukčević, Olivera Vuković, Petar Burić, Radmila Božović, Srđan Grahovac, Stevan Radusinović, Slobo Marunović, Slavko Kalezić, Zoran Vujović i Žaklina Oštir.

Kultura 25

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 11. I 1. 12. 2013.

Imenovanja

“Omnia mea” Jovana Jerkova Izložba “omnia mea” Jovana Jerkova biće otvorena večeras u Art galeriji u 20 sati. Jovan Jerkov rođen je 1980. u Podgorici. Diplomirao je 2010. godine na Akademiji likovnih umjetnosti u trebinju, na odsijeku za grafiku u klasi profesora Mirka toljića. Bavi se, između ostalog, primijenjenim i grafičkim dizajnom, kratkom video-formom, dizajnom internet prezentacija, promotivnih i reklamnih materijala. Dobitnik je prve nagrade na studentskom konkursu italijanske organizacije UCoDEP. Član je ULUCG. Imao je nekoliko samostalnih izložbi i izlagao je na brojnm kolektivnim.

Učesnik je Smotre kratke videoforme (2006, 2007, 2008) i programa “Retrovizor” na festivalu FIAt (2008).

“Medvjed” Keanu Loaču

Selindžerove priče Zahvaljujući akciji neimenovanog izvora, na internetu su se pojavile skenirane verzije tri kratke priče, među kojima je i “okean pun kugli za kuglanje”, koja se smatra jednom od najboljih djela Džeroma Dejvida Selindžera, autora kultnog romana “Lovac u žitu”. Piščeva želja je bila da ova priča ugleda svjetlost dana tek 2060. Autentičnost priča još nije potvrđena, ali stručnjaci kažu da su bar dvije priče u piratskoj, digitalnoj kolekciji pod nazivom “tri priče” definitivno “prava stvar”. objavljene priče “okean pun kugli za kuglanje”, “Paula” i “Rođendan” mogle su se dosad samo u posebnim uslovima pročitati u dvije američke univerzitetske biblioteke, a prvi naslov ima veliku važnost jer je poslužio kao inspiracija za “Lovca u žitu” i u njoj se govori o smrti mlađeg brata lika koji će kasnije postati Holden Kolfild.

Skenirane kopije priča postavljene su na jedan servis za dijeljenje fajlova, a zatim su se munjevito proširile po internetu. Nema objašnjenja kako je neko uspio da ih skenira. Među objavljenim dokumentima nalaze se i Selindžerova pisma izdavaču, koja služe kao dokaz autentičnosti.

“Nikad nijesam pročitao ‘okean pun kugli za kuglanje’, jer je to dio Selindžerove kolekcije univerzitetske biblioteke Prinstona, koja je dostupna samo onima koji se bave naučnim i istraživačkim radom i mogu se čitati samo uz nadzor”, kaže za BBC Dejvid Ulin, književni kritičar LA tajmsa. on dodaje da je preostale dvije čitao u drugoj biblioteci i da su one autentične, ali da je ovo prvi put da su puštene u javnost.

Izvjesno je da će Crna Gora dobiti novog ministra kulture, ali je otvoreno pitanje ko će to biti Vuk Perović

L

icitacija kandidatima za novog ministra kulture krenula je mnogo prije nego što je sadašnjeg ministra Branislava Mićunovića Vlada zvanično predložila za novog ambasadora Crne Gore u Beogradu. Sasvim nezvanično, kanditata ima više. O njima još nijesu raspravljali niti u institucijama, ni u vladajućim partijama, ali kao najozbiljniji nasljednjik slovi sadašnji direktor Crnogorskog narodnog pozorišta Janko Ljumović. Ipak, ministar kulture u Crnoj Gori nije uvijek bio iz tog domena, a iskustvo govori i da izbor može da padne i na ličnost o kojoj se u javnosti ne govori.

Osim direktora CNP Janka Ljumovića, kao mogući kandidati pominju se i direktor Narodnog muzeja Pavle Pejović, dekan Fakulteta likovnih umjetnosti Nenad Šoškić i direktorka Uprave za zaštitu kulturnih dobara Anastazija Miranović.

Ministar kulture Branislav Mićunović pet godina je bio na čelu tog resora. Bio je ministar u dva premijerska mandata Mila Đukanovića i jednom u vrijeme dok je Vladu Crne Gore vodio Igor Lukšić. Procedura oko imenovanja novog ambasadora u Srbiji je na prvom koraku, tako da je izvjesno da će Mićunović još neko vrijeme biti na čelu Ministarstva. Na mjesto ministra kulture došao je poslije deset godina tokom kojih je bio na čelu Crnogorskog narodnog pozorišta. Zbog toga, kao i zbog pozicije koje CNP ima u crnogorskoj kulturi mnogi smatraju da bi upravo na tom mjestu trebalo tražiti i novog ministra. Sadašnji direktor te institucije Janko Ljumović pominje se u javnosti kao najizgledniji kandidat. Ljumovića smo zatekli

Direktor Narodnog muzeja Pavle Pejović

● Foto priča

na putu za Brčko, pošto je na tamošnjoj 30. Smotri pozorišta/kazališta BiH predstava CNP “Očevi su gradili” reditelja Borisa Liješevića dobila gran pri kao najbolja predstava u cjelini. Direktor CNP nije želio da komentariše spekulacije u javnosti, ocijenivši da to ne bi bilo profesionalno i da bi taj posao trebalo ostaviti inistitucijama koje su za to i zadužene. Direktor Narodnog muzeja na Cetinju Pavle Pejović nije želio da razgovara na tu temu. Kao kandidat za novog ministra ranije se pominjao i dekan Fakulteta likovnih umjetnosti na Cetinju Nenad Šokić. Ni on nije želio da komentariše to što se njegovo ime pominje u javnosti. Smatra da su takve priče preuranjene i neozbiljne.

“Neozbiljno je i rano je da se o tome govori, jer aktuelni ministar je tu još neko vrijeme, a po mom mišljenju, nije lijepo pričati već sada o tome ko će ga naslijediti. Ministar Mićunović je tu dužnost obavljao izuzetno uspješno i vjerujem da se u tome slaže sveukupna kulturna javnost u Crnoj Gori. Svako ko na toj funkciji bude naslijedio ministra Mićunovića imaće pred sobom veliki zadatak da pokuša da se približi onome što je on kao ministar za svog mandata uradio za kulturu”, rekao je Šoškić za Vikend novine.

Upitan da prokometariše druge eventualne kandidate o kojima se u javnosti govori, Šoškić je rekao da su svi koje smo mu u razgovoru pomenuli (Pavle Pejović, Janko Ljumović, Anastazija Miranović) veliki profesionalci u svom poslu i da bi bilo ko od njih ukoliko bude izabran za ministra kulture dobro vršio tu dužnost.

Kako nezvanično saznajemo, Šoš-

Foto Darko Jovanović

Na Nerlinskom filmskom festivalu počasni Zlatni medvjed za životno djelo bi’e dodijeljen britanskom redatelju Kenu Loaču, a u njegovu čast biće prikazano deset filmova slavnog reditelja. “Ken Loač jedan je od velikih evropskih redatelja. tokom svoje gotovo pedesetogodišnje karijere pokazao je izvanredan stepen kontinuiteta, ali je i u svakom trenutku uspio biti i inovativan”, rekao je Diter Koslik, direktor Berlin film festivala.

“Njegov duboki interes za ljude i njihove sudbine, kao i kritičan pogled na društvo, prikazani su u različitim filmskih pristupima. odlučili smo odati priznanje Kenu Loaču kao reditelju. Divimo mu se zbog načina na koji društvene nepravde prikazuje s daškom humora u svojim filmovima”, dodaje Koslik.

Ljumović logičan izbor

Direktor CNP Janko Ljumović

Miranović: Moja karijera ide u tom pravcu Direktorka Uprave za zaštitu kulturnih dobara Anastazija Miranović kaže da ne vjeruje da ću biti ministarka kulture.

“Ali pošto sam otvorena i direktna osoba, bilo bi neiskreno da kažem da to ne bih voljela. Iako znam koliko to odgovornosti nosi i svjesna sam koliko obaveza bi to značilo, prihvatila bih se tog posla. Ja i gradim karijeru koja ide u tom pravcu i možda su se i neke druge opcije pojavljivale u mom životu, ali ja sam birala da idem ka tome”, rekla je Anastazija Miranović za Vikend novine. kić bi trebalo da bude novi direktor Centra savremene umjetnosti.

Direktorka Uprave za zaštitu kulturnih dobara Anastazija Miranović kaže za Vikend novine da “nije imala nikakav zvaničan poziv, ali da se priča - priča se”.

“Ali obično vam to tako biva gdje ima puno priče - od toga ništa. Može predsjednik Vlade da predloži nekog koga uopšte ne očekujemo. Do sada se u sličnim situacijama pokazalo da su predviđanja pogrešna i da onaj o kome se u javnosti govori kao o najozbiljnijem kanidatu na kraju ne bude izabran”, kaže Anastazija Miranović.

O novom ministru kulture još se nije se razgovaralo u zvaničnim institucijama, kao ni na partijskim organima. U nezavisnoj Crnoj Go-

ri, prije Mićunovića, na čelu Ministarstva kulture bio je funkcioner vladajuće Demokratske partije socijalista Predrag Sekulić.

Nenad Šoškić bi trebalo da bude novi direktor Centra savremene umjetnosti

Obračun u Pekingu Posjetiteljka fotografiše Rembrantovu sliku na prodajnoj izložbi “Modern Masters” u okviru Sotebijeve nedjelje umjetnosti u Pekingu. to je prva velika aukcija te kuće u Kini, kao rezultat nadmetanja sa starim rivalom, aukcijskom kućom Kristi koja se u dobroj mjeri preorjentisala na trenutno najaktivnije tržište umjetnina.

26 Sport

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 11. I 1. 12. 2013.

DA LI STE ZNALI ABA LIGA 10. KOLO

Novo poglavlje plavih Nedjelja dan za košarku - Budućnost Voli u Laktašima protiv Igokee juri sedmu pobjedu u ABA ligi Miloš Antić

B

udućnost Voli u nedjelju otvara novo poglavlje u ovoj sezoni - nakon poraza u Ankari i spoznaje da je evropska avantura završena, plavi se okreću isključivo ABA ligi. Kroz regionalno takmičenje izabranici Igora Jovovića pokušaće da iskoriste svaku šansu za fajnal-for i eventualni iznenađujući plasman u Evroligu, a zadovoljiće ih vjerovatno i novo učešće u drugom po jačini evropskom takmičenju.

Da će fudbalski reprezentativci Njemačke zaraditi po 300.000 eura ukoliko osvoje Svjetsko prvenstvo 2014. godine u Brazilu.

Svaki njemački reprezentativci dobiti po 50.000 eura za plasman u četvrtfinale, po 100.000 za polufinale, 150.000 za finale, a 300.000 eura za šampionsku titulu.

TIKET DANA VEST HEM FULAM TIP 1

KVOTA 1.95

SENT ETJEN REMS TIP 1

KVOTA 1.65

HAL LIVERPUL TIP 2

KVOTA 1.70

KATANIJA MILAN TIP 1X

KVOTA 1.80

A.BILBAO BARSELONA TIP 2

KVOTA 1.60

OL BOJS NJUELS TIP 2

KVOTA 2.30

Prvi put nakon tri godine plavi u decembru stavljaju tačku na evropsku priču, što je za ovaj (ograničeni) tim možda i dobra stvar - naporna putovanja sa kraja na kraj Starog kontinenta i paklene utakmice, kao i veća vjerovatnoća povreda igrača koji provode skoro čitav meč na parketu (primjer Ćapina) samo umaraju tim iz Negoševog parka pred izuzetno važne utakmice u ABA ligi.

“Nijesmo mi porazom od Ankare praktično završili evropsku epizodu ove sezone, već nakon nesrećnog poraza kući od PAOK-a”, riječi su Marka Popovića, kapi-

tena plave čete. “Tu je sve prelomljeno, ali povratka nema. Očekuju nas teški mečevi u narednom periodu, a normalno je da je ovaj prvi naredni za nas najbitniji”.

A prva, ta najbitnija utakmica je već u nedjelju protiv Igokee - u Laktašima je teško svakom gostu.

“Jedan od važnijih mečeva u posljednje vrijeme, jer je jasno da bi pobjedom gornji dio tabele bio zagarantovan. Znamo da će biti teško, ali vjerujemo u svoje kvalitete i nadamo se trijumfu”, kaže nam Popović u petak veče, nekoliko sati uoči dugog puta autobusom za Laktaše.

Igokea je u odnosu na prošlu, fe-

nomenalnu sezonu, potpuno izmijenila tim - otišli su Komatina, Joksimović, Radetić, Adamović, Amerikanci Hamonds i Krosli, u oktobru je otkaz dobio trener Dragan Bajić, kao i dva nova Amerikanca Frejzer i Mejs, a plavo-bijeli dresu su obukli Boris Bakić, Duško Bunić, Miljan Pavković, Nemanja Gordić, Uroš Mirković, što uz starosjedioce Dozeta, Jorovića i Štembergera čini respektabilan tim.

“Dolaskom novog trenera (Milutin Laličić) izašli su iz krize, igraju sve bolje kako vrijeme odmiče, dobili su neke jake mečeve i u ABA ligi i u Evrokupu. Jasno je da su u naletu, da su kvalitetan tim, ali ii mi imamo adute”, ističe kapiten Budućnosti Volija.

Plavi će u Laktašima u odnosu na gostovanje Ankari najvjerovatnije biti jači za Aleksandra Ćapina, koji nije odradio nijedan trening sa ekipom u poljednjoj sedmici, ali koji se polako oporavlja od povrede lista zadobijene na meču sa PAOK-om.

1. Crvena zvezda

9

7

2

696:590

16

2. Partizan

9

7

2

693:598

16

3. Cedevita

9

7

2

650:605

16

4. Cibona

9

6

3

702:638

15

5. Budućnost 9 VOLI

6

3

686:630

15

6. Igokea

9

5

4

667:661

14

7. MZT

9

4

5

684:692

13

8. Mega Vizura

9

4

5

720:739

13

9. Krka

9

4

5

606:636

13

10. Radnički

9

3

6

678:724

12

11. Zadar

9

3

6

650:711

12

12. Solnok

9

3

6

642:705

12

13. Olimpija

9

2

7

571:639

11

14. Široki

9

2

7

603:680

11

17.00h 19.00h 19.00h 19.00h 17.00h 19.00h 19.00h

Subota MZT Skoplje - Cibona Cedevita - Solnok Krka - Crvena zvezda Zadar - Široki Nedjelja Partizan - Olimpija Igokea - Budućnost Mega Vizura - Radnički

● ŽENE I SPORT

Ana za sve ukuse Ona je jedan od najpoznatijih modela na svijetu, ljepotica rođena i odrasla u epicentru evropskog dela Rusije, Nižnjem Novgorodu.

Prelijepa Ana Vjalicina je u svijetu mode prije svega poznata po tome što se čak devet puta uzastopno, od 2005. do 2013. pojavljuje u specijalnom izdanju Sports ilustrejteda, popularnom Svimsjut izdanju. Inače, to joj nije jedina veza sa sportom, pošto je njen otac Sergej klupski doktor u fudbalskom prvoligašu iz njenog rodnog grada, Volgi.

Sport 27

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 11. I 1. 12. 2013.

STIGAO BOŠA

SPORTSKI EKRAN

Kada ima ovoliko trenera, biće i igrača Legendarni trener Bogdan Tanjević izabran za predsjednika skupštine Udruženja košarkaških trenera Crne Gore

Foto: Mirko Savović

Legendarni trener Bogdan Tanjević novi je predsjednik skupštine Udruženja košarkaških trenera, odlučeno je na sjednici koja je juče održana u podgoričkom hotelu Nikić. Skupštini je prisustvovalo čak 120 crnogorskih trenera, a pored predsjednika usvojen je i statut, a izabrani su organi skupštine, predsjedništvo UKTCG, UO koji čine Goran Vujinović, Jadran Vujačić, Vlado Šćepanović, Dragan Radović, Igor Jovović i Đorđije Pavićević, te generalni sekretar Nenad Milošević.

Na skupštini se javno glasalo, a svih 120 trenera je diglo ruku da Boša bude predsjednik tijela koje je od velike važnosti za crnogorsku košarku. Rođeni Pljevljak za vrijeme polučasovnog izlaganja nikoga u krcatoj sali nije ostavio ravnodušnim.

“Kada vidim da je ovdje danas došlo 120 trenera, odmah pomislim da će igrača sigurno biti. Kada ima ovoliko zainteresovanih uglavnom mladih ljudi, onda je sastvim izvjesno da će košarka imati uspjeha u Crnoj Gori. To je prva impresija koju imam. Veoma je bitno da ova košarkaška organizacija dobije svoj značaj i ja sam prihvatio volontersku ulogu da budem predsjednik udruženja košarkaških trenera. Sada imam više vremena i ne radim sa igračima, mada, ko zna, možda ću se ubrzo bolje osjećati i ponovo početi da radim”, kazao je Tanjević.

“Prije svega želim da prenesem mladim kolegama iskustvo, a pritom mislim da su mi i ideje uglavnom bile dobre i ispravne. Uvijek sam znao da odvojim ono što je bitnije da se radi od onoga što je manje bitno i da se igrači podižu za dvijetri stepenice u određenom periodu”.

Na pitanje kakva je pozicija udruženja, te da li on postavljati selektora, Tanjević je odgovorio: “Nećemo, ovo nije stručni savjet, već će posebno tijelo biti stručni savjet, mi ćemo se prevashodno baviti trenerima, gdje smo svi u istoj poziciji i gdje ćemo se sastajati i razmjenjivati iskustva. Smatram da su takvi sastanci i te kako od koristi”.

● JASNA VIZIJA Treneri će se okupljati dva puta godišnje (najvjerovatnije u januaru i junu), a njegova vizija je jasna.

● IZNENAĐEN UČINKOM “CR VENIH” U SLOVENIJI Da li ste pratili proteklo prvenstvo u Sloveniji i učinak crnogor-

ske reprezentacije?

“Nijesam dovoljno pratio jer sam bio zabavljen svojim jadom i isključio sam se iz toga. Iskreno, kada sam čuo bio sam mnogo iznenađen onim što smo na prvenstvu napravili. Vrlo sam malo vidio utakmica uopšte, osim onih koje su bile u mojoj grupi i nemam ideju da odgovorim kako je igrala Crna Gora. Nadam se da ću u narednom periodu više gledati utakmice Crne Gore, a onda ću biti spreman i da dam ocjenu tih rezultata”, jasan je bio rođeni Pljevljak koji je u trenerskoj karijeri osvojio Evroligu, Evropsko prvenstvo, dok je upisao titule u Italiji, Francuskoj, tri u Turskoj i bivšoj državi Jugoslaviji. Trenirao je Bosnu, Juve, Trst, Stefanel, Limož, Budućnost, Asvel, Bolonju i Fenerbahče.

Bio je selektor Jugoslavije, Italije i Turske.

M. Pavićević

12:55 12:56 13:00 13:15 14:15 15:00 15:00 15:00 15:00 15:15 16:00 16:00 16:45 17:00 17:00 17:00 18:00 18:26 18:30 18:30 18:35 19:00 19:00 19:57 20:00 20:00 20:45 21:15 22:00 22:30

SUBOTA Trka automobila Dinamo D. - Kajzerslautern, fudbal OFK Beograd - C. Zvezda, fudbal Bornmaut - Brajton, fudbal Sankanje, Vinterberg Bijatlon, Ostersund Partizan - Spartak, fudbal Olimpijakos - Aris, košarka Zadar - Istra, fudbal Majnc - Dortmund, fudbal Elče - Atletiko M, fudbal Kardif - Arsenal, fudbal Ski skokovi, Kusamo Sarajevo - Leotar, fudbal MZT - Cibona, košarka Monako - Ren, fudbal Selta - Almerija, fudbal Šalke - Štutgart, fudbal Njukastl - WBA, fudbal Apolon - Panatinaikos, fudbal Alpsko skijanje, Biver Krik Krka - Crvena zvezdam košarka Split - Lokomotiva, fudbal Alpsko skijanje, Lejk Luis Briž - Ostende, fudbal Real Madrid - Valjadolid Đenova - Torino, fudbal Akademika - Porto, fudbal Espanjol - Sosijedad, fudbal Fluminense - Atletiko MG

Eurosport Eurosport 2 Arenasport 3 SK 1 Eurosport Eurosport Arenasport 1 Arenasport 2 Arenasport 3 Eurosport 2 SK 3 SK 1 Eurosport Arenasport 1 Arenasport 2 Arenasport 3 SK 1 Eurosport 2 SK 2 Arenasport 4 Eurosport Arenasport 1 Arenasport 3 Eurosport SK 3 SK 1 Arenasport 4 SK 2 SK 3 Arenasport 3

10:30 11:00 12:00 12:15 12:30 12:30 12:45 13:00 13:30 14:30 14:30 15:00 15:00 15:00 15:00 15:05 15:15 15:30 17:00 17:00 17:00 17:10 17:10 17:30 17:30 18:00 18:30 18:45 19:00 19:00 19:00 19:00 19:00 19:30 20:00 20:30 21:00 21:00 21:00 21:30 22:15

NEDJELJA Sankanje, Vinterberg Bijatlon, Ostersund Betis - Rajo V, fudbal Barselona - Saragosa, košarka Den Hag - Ajaks, fudbal Katanija - Milan, fudbal Ski skokovi, Kusamo Totenhem - Mančester J, fudbal Grojter F. - Kotbus, fudbal Lirs - Standard, fudbal Fejnord - PSV, fudbal Inter - Sampdoria, fudbal Melsung - RNL, rukomet Dinamo - Hajduk, fudbal Atalanta - Roma, fudbal Hul - Liverpul, fudbal Snuker Hanover - Ajntraht, fudbal Granada - Sevilja, fudbal Partizan - Olimpija, košarka Bastija - Evian, fudbal Čelzi - Sautempton, fudbal Mančester S. - Svonsi, fudbal Alpsko skijanje, Biver Krik Borusija M. - Frajburg Valensija - Gran Kanarija, košarka Juventus - Udineze, fudbal Rio Ave - Benfika, fudbal Alpsko skijanje, Lejk Luis Igokea - Budućnost, košarka Rapid - Inzbruk, fudbal Valensija - Osasuna, fudbal Rijeka - Slaven B, fudbal Pregled Bundeslige Kruzeiro - Bahia, fudbal Venecija - Sasari, fudbal Pregled Jelen Superlige, fudbal PSŽ - Lion, fudbal Atletik Bilbao - Barselona, fudbal LA Klipers - Indijana, NBA Lanus - Boka Juniors, fudbal

Eurosport 2 Eurosport SK 3 Arenasport 1 SK 2 Arenasport 4 Eurosport 2 SK 1 Eurosport 2 SK 2 SK 3 Arenasport 1 Arenasport 2 Arenasport 3 Arenasport 4 SK 1 Eurosport Eurosport 2 SK 3 Arenasport 1 Arenasport 3 SK 1 SK 2 Eurosport Eurosport 2 Arenasport 2 Arenasport 4 SK 3 Eurosport Arenasport 1 SK 1 SK 2 Arenasport 3 Eurosport 2 Arenasport 2 SK 3 Arenasport 1 Arenasport 3 SK 1 SK 2 SK 3

FIBA

Crvene dame u prvom šeširu Naše košarkašice imaju odličnu poziciju uoči žrijeba za kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2015. koje se igra u Mađarskoj i Rumuniji Crna Gora će iz prvog šešira dočekati žrijeb kvalifikacija za plasman na Evropsko prvenstvo koje će se 2015.godine održati u Mađarskoj i Rumuniji, odlučeno je u evropskoj kući košarke. Žrijeb će se obaviti u nedjelju u Minhenu, a 22 ekipe će biti podijeljene u četiri grupe sa po četiri, odnosno dvije grupe sa po tri tima. Šest prvoplasiranih i pet najbo-

ljih drugoplasiranih selekcija izvadiće vizu za Eurobasket.

U prvom šeširu su još Švedska, Italija, Velika Britanija, Hrvatska i Slovačka, u drugom šeširu biće Rusija, Litvanija, Ukrajina, Letonija Poljska Bugarska, a u trećem Izrael, Estonija, Njemačka, Slovenija, Belgija i Holandija.

Makedonija, Portugal, Finska i

Luksemburg čine četvrti, posljednji šešir.

Termini kvalifikacionih mečeva su 8, 11, 15, 18, 22. i 25. jun naredne godine.

Plasman na Evropsko prvenstvo već su izborili Mađarska i Rumunija (domaćini), Grčka, Španija, Francuska, Srbija, Bjelorusija i Češka.

M.P.

28 Sport

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 11. I 1. 12. 2013.

SeHa liga

Veliki klasik pripao Lovćenu Cetinjani protiv velikog rivala – Partizana zabilježili treći trijumf u SEHA ligi

Bez imperativa protiv Primorja: Željko Kovačić, kapiten Jadrana

Vaterpolo (JVl, 9. kolo)

Derbi bez pritiska

Treći protiv prvog - Jadran večeras dočekuje evropske galaktikose, tim Primorja Jadranska obala sprema se za još jedan vaterpolo derbi, okršaj najljepše priče na startu sezone i evropskih “galaktikosa”, duel dva simbola regionalne lige - dvostrukog šampiona Jadranske lige Jadrana iz Herceg Novog i aktuelnog prvaka Primorja. Prvi protiv trećeg tima lige - bez sumnje derbi kola!

“Gledajući tabelu ovo je svakako derbi Jadranske lige, ali ipak je Primorje veliki favorit, radi se o jednoj od najjačih evropskih ekipa”, rekao je Dnevnim novinama kapiten Jadrana Željko Kovačić.

“Mislim da rezultatska draž ne bi trebala da bude velika, ali igramo na svom bazenu i probaćemo da pružimo dobru partiju. Sigurno da u ovu utakmicu ulazimo bez pritiska i imerativa, a čini mi se i da je ovo prilika da neki mlađi igrači dobiju priliku. Očekujem dobru utakmicu u pripremi za ono što nas čeka, a to Kup Crne Gore”.

Momci sa Škvera biće za ovaj meč jači za Jovana Sarića, koji se oporavio od povrede, a trener Vladimir Gojković će odlučiti da li će ga koristiti. ● Budva napada “žapce” Deveta runda Jadranske lige donosi još jedan meč, još jedan derbi, na crnogorskoj obali - u Budvu, na noge šampionu naše države stiže evropski velikan Mladost.

“Znamo da je Mladost slabija nego prošle godine odlaskom centra Radua, što je sigurno njihov veliki hendikep, a mi bismo tu mogli da tražimo svoju šansu”, istakao je za DN supertalentovani Budvanin Marko Konatar. “U

Raspored Večeras: 17.30 BUDVA - Mladost 18.00 Jug - Jadran ST 19.00 POŠK - PRIMORAC 19.30 JADRAN HN - Primorje 19.30 Mornar - Medveščak 19.30 Šibenik - Branik Tabela: Primorje 24, Jug 21, Jadran HN 21, Mornar 18, Mladost 18, POŠK 12, Budva 9, Primorac 7, Jadran ST 7, Medveščak 4, Šibenik 1, Branik 0. svakom slučaju ima tu još dobrih igrača kojih treba da se pazimo, prije svih Kristijana Milakovića, koji nam je na svakom meču stvarao mnogo problema. Mi ćemo sigurno odigrati čvrsto, nećemo se predavati, a mislim da rezultat tako ne može da izostane.”

Po običaju, i na ovom meču Budva će nastupiti oslabljena zbog povreda trener Pejaković ne može da računa na Bogdana Đurđića i Damira Crepulju. ● primorac na poljudu Od naših timova u goste će ovog vikenda samo Primorac. U ne baš sjajnom trenutku sezone, kada je pobjeda rijetkost u mečevima momaka iz Kotora, tim iz “drevnog grada” putuje u Split na meč sa POŠK-om.

“Kvalitet POŠK-a nas obavezuje da igramo na pobjedu”, jasan je sportski direktor Primorca Vedran Milošević. “Možemo da savladamo Splićane, ali kako igramo - nijesam siguran u krajnji rezultat”.

K.B.

Sve je bilo kao nekada – super atmosfera, SC “Lovćen” dupke pun, igra gol za gol i pobjeda Lovćena upravo kao na poslednjem meču velikih rivala kada su Cetinjani slavili u finalu Kupa bivše zemlje. Partizan je pao na Cetinju (31:28) i ostao zakovan za dno tabele, a naš šampion se polako penje ka sredini, gdje mu je realno i mjesto.

Nastavljen je pozitivan niz rezultata - Cetinjani se definitivno nalaze u odličnoj formi – bod protiv Neksea, odlična igra protiv Zagreba, trijumf nad Borcem, te veliki bod u Skoplju protiv Metalurga, pa sada i razbijanje Partizana koje je počelo na najbolji mogući način čak serijom 5:0 u 5.minutu nakon gola fenomenalnog Igora Markovića. Prvi gol Partizan postiže u 6. minutu preko Marsenića, da bi Vukićević već u 10. minutu Lovćen doveo na plus šest (8:2). Kada se očekivalo da će naš šampion samljeti rivala, uslijedio je pad u igri, a Partizan nakon situacije gdje ima dva igrača više u 21. minutu prilazi na minus jedan (11:10), da bi prvo izjednačenje bilo u 28.minutu (14:14), kada je mrežu Borilovića pogodio Marsenić. Upravo je golman na ovom meču bio najslabija karika Lovćena i to je ono što je nedostajalo da sve bude gotovo nakon poluvremena (16:15). U nastavku odlični Marko Drašković ponovo pravi seriju za plus tri (18:15), da bi Partizan preko Matičića, Ilića i Kostandinovića došli na 20:20, ali solo akcijom Marković, te odličnim prodorom ponovo donosi prednost (22:20). Lovćen je od tog trenutka konstantno imao plus dva, da bi Marko Drašković poslao projektil iza Ristanovića u 58. minutu za plus tri (30:27).

M.P.

Lovćen P artizan 31:28 (16:15) CETINJE – SC “Lovćen”. Gledalaca: oko 1.200. Sudije: Krkačev i Kolevski. Sedmerci: Lovćen 4(3), Partizan 3(2). Isključenja: Lovćen 12, Partizan 8 minuta.

Lovćen: Borilović (4 odbrane), Abramović (3 odbrane i sedmerac), Vukićević 6, Petričević, Popović (1), I.radović,

Marković 10, Drašković 6, M.Radović 2, Kaluđerović, Nikolić 1, Čizmović 2, Ačruk 3, Stanojević, Lasica, Lipovina.

Partizan: Ristanović (9 odbrana i sedmerac), Ilić 7, Sretenović 1, Radovanović, Mršulja, Pižurica, Matičić 7, A.Radovanović 3, Kostadinović 5, Rašić 1, Kukić, Popović, Marsenić 4.

Petričević podnio ostavku Željko Petričević, sportski direktor Lovćena: Hvala Ristanoviću i Blagojeviću na lijepim riječima. Bila je utakmica kakvu smo očekivali - neizvjesna do samog kraja. Partizan već nekoliko godina igra Ligu šampiona i super moderan rukomet tako da smo morali da se pripremimo za sve opcije. Smatram da mjesto na tabeli ne pripada Partizanu.

Ovo je kao da smo igrali sa petom ekipom iz SEHA lige. Zahvalio bih publici koja odlična bila, a sada bih želio i da se osvrnem na situaciju u klubu i kažem nekoliko riječi. Čitav život sam posvetio rukometu i nijednog trenutka nijesam zažalio. Rukomet mi je pružio sve što pokazuju rezultati koji su iza mene, ali je došao momenat da iz svog ličnog ubjeđenje, ponavljam ubjeđenja, donesem

odluku o neopozivoj ostavci na mjesto sportskog direktora u Lovćenu. Razloge koji su me naveli ne bih komentarisao, to ću prepustiti ljudima koji će se pronaći u ovoj mojoj odluci. Ovim putem se zahvaljujem saradnicima od parketa, posebno igračima pa do kancelarije kluba, istakao bih Peđu Vujanovića i Mariju Bukvić koji će ostati moji prijatelji i čije ću rezultate i ubuduće pratiti i radovati se njihvoim uspjesima.

Igor Marković, kapiten Lovćena: Čestitam Partizanu na fer i korektnoj igri. Hvala i publici koja je došla u velikom broju. Što se tiče same utakmice iznenadili smo na početku Partizan i napravili prednost, da bi do kraja naše iskustvo došlo do izražaja.

Aleksandar Brković, trener Parti-

zana: Čestitam Lovćenu na zasluženoj pobjedi. Nijesmo uspjeli da izdržimo posljednjih 5,6 minuta, nijesmo imali rješenja za njihov napad. Drago mi je što smo uspjeli da se vratimo nakon velikog minusa na startu. Nedostajalo je rotacije, jer nema adekvatnih igrača na klupi. Hvala Lovćenu i hvala puno publici.

Ovdje sam prvi put kao trener, slušao sam puno o ovom derbiju i vidio sam samo dio.

Raši Ristanović, golman Partizana: Teško je odnijeti bodove sa Cetinja, ja to odlično znam. Želim da se zahvalim sportskom direktoru Lovćena i čitavom klubu, jer da nije bilo Lovćena i Partizana ne bi bilo ni mene. Ti klubovi su doprinijeli da nađem inostrani angažman.

liJep geSt

Kaća Bulatović posjetila COK Predsjednik Dušan Simonović uručio poklon našoj najboljoj rukometašici Naša proslavljena olimpijka Katarina Bulatović i Emir Bešlija, generalni sekretar Rukometnog saveza Crne Gore, juče su u prostorijama Crnogorskog olimpijskog komiteta razgovarali sa predsjednikom COK-a Dušanom Simonovićem i njegovim saradnicima. Simonović je u dobrodošlici naglasio da je COK kuća crnogorskih olimpijaca, a u opuštenom razgovoru našlo se mnogo tema za priču. Evocirale su se uspomene sa Olimpijskih igara u Londonu 2012.godine i odlično izdanje naših rukometašica, krunisano

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Kralja Nikole bb - PC Nikić, Podgorica

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me) Art direktor Darko MIJUŠKOVIĆ (mijuskovic.darko@gmail.com)

olimpijskom medaljom. Pomenuo se i Kaćin presudni pogodak u četvtfinalnom meču protiv reprezentacije Francuske.

“Naše rukometašice su ponos nacije, a što se tiče naših očekivanja na Svjetskom prvenstvu ja sam već obezbijedio komplet karata za finale u Beogradu”,kazao je Simonović, a odmah je i dobio odgovor.

“Sigurna sam da ćete ih iskoristiti. Treniramo odlično, imamo kvalitetan tim i vjerujem da ćemo spremno dočekati Svjetsko prvenstvo”, kazala je Bulatović.

Predsjednika Simonovića interesovali su dalji sportski i lični planovi naše olimpijke. U januaru će odlučiti da li će ostati u Đeru ili promijeniti klub, dok Olimpijske igre Rio 2016. vidi kao dalji cilj. Paralelno sa uspješnim bavljenjem sportom, Katarina nalazi vremena za obrazovanje i studira na Univerzitetu Donja Gorica.

Neposredan povod susreta u COK-u bio je poklon galerije Most, umjetnička slika afirmisanog crnogorskog slikara Voja Vlahovića, koju je Kaća sa zahvalnošću primila.

M.P.

ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me), društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) crna Gora: Vasilj Karadžić Kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me), reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@ dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine.me) Foto: Vedran Ilić(redakcija@dnovine.me)

30 Sport

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 11. I 1. 12. 2013.

Ako damo maksimum neće biti problema: Mirko Radišić uklizava na utakmici sa Zetom

SUBOTA - 13.00 Dečić - Grbalj Petrovac - Rudar Mornar - Zeta Mogren - Lovćen Mladost - Čelik NEDJELJA - 13.00, TV PRENOS Sutjeska - Budućnost 1. SUTJESKA 2. ČELIK 3. PETROVAC 4. LOVĆEN 5. BUDUĆNOST 6. ZETA 7. RUDAR 8. GRBALJ (-3) 9. MOGREN (-3) 10. MLADOST 11. DEČIĆ 12. MORNAR

15 15 15 15 15 15 14 15 15 15 15 14

8 7 7 7 7 6 5 5 5 3 1 2

6 5 5 3 3 2 3 5 5 3 8 4

1 3 3 5 5 7 6 5 5 9 6 8

23:8 21:12 19:15 18:12 18:13 23:25 14:14 16:18 19:23 12:23 13:21 12:24

30 26 26 24 24 20 18 17 17 12 11 10

Kolektiv je lijek za krizu

Vraća se na klupu poslije seminara u Holandiji: Milorad Đembo Malovrazić

PETROVAC - RUDAR

Ne interesuju nas statistički podaci

Rudar nije rado viđen gost pod Malim brdom, a od toga Petrovac ne bježi - “nebeskoplavi” su posljednji put savladali “rudare” 18. aprila 2009. godine (2:1). Od tada Pljevljaci su se radovali pet puta, dok je samo jednom upisan - neriješen rezultat...

Tradicija je jako varljiva, ali nekada zna da bude presudna...

“Znamo da teško izlazimo na kraj sa Rudarom, ali stvarno nas sada statistika ne interesuje. Mislimo na pobjedu kako bismo ostali u vrhu tabele”, rekao nam je pomoćni trener Petrovca Rudolf Marčić pred današnji (13.00) okršaj sa družinom Mirka Marića.

Petrovac će sa klupe predvoditi Milorad Đembo Malovrazić (bio u Holandiji na seminaru, preskočio pobjedu nad ekipom Budućnosti), u tim se vraćaju Dalibor Đukić i Nikola Čelebić, dok će “tešku utakmicu” sa Rudarom presjedjeti Željko Mrvaljević (crveni karton), Vladimir Vujović (na pragu trasnfera u Kinu ili Tajland), moguće i Nenad Šofranac (mala povreda)...

“Ekipa koja u sastavu ima Vlahovića, Jovanovića, Nestorovi-

ća... može svakoga da pobijedi. Ne znam kako im je “legla” pauza, ali možda će njihov odmor biti plus u odnosu na naš umor, jer smo igrali u srijedu protiv Budućnosti”, riječi su Marčića.

Prvo o čemu smo pričali sa trenerom Rudara Mirkom Marićem je pauza - “rudari” su odmarali 20 dana (u srijedu nijesu igrali protiv Mornara)...

“Vidjećemo. Prije pauze smo imali dva sjajna rezultata (pobjede nad ekipama Mladosti i Mogrena), bili smo u naletu, ali šta je tu je...”, riječi su Marića.

Kakva su očekivanja? Rudaru leži teren u Petrovcu...

“Petrovac je konstantno dobar ove sezone. Biće nam teško pod Malim brdom, ali uvijek protiv dobrih ekipa igramo dobro. Imamo tu tradiciju, ali ne osvrćemo se previše”, rekao je Marić, koji nema kadrovskih problema.

B.T. ●●●

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Petrovac: Neriješeno: Pobjeda Rudar:

36 9 8 19

DRUGA LIGA

Gužva oko baraž mjesta Bokelj je već sada prvoligaš - igraju dobro, imaju rezultat i nevjerovatnih 15 poena prednosti u odnosu na drugoplasiranu Zoru poslije samo 16 kola...

Međutim, gužva se napravila oko baraž mjesta - za pozicije dva i tri konkurišu Zora, Berane, Arsenal, Kom, pa ni Jezero ni Cetinje se ne mogu otpisati s obzirom na to da imaju utakmicu manje...

Upravo bi 17. kolo možda moglo donijeti jasniju sliku...

RASPORED DRUGE LIGE, NEDJELJA 13.00, 17. KOLO: Zora Jedinstvo, Jezero - Arsenal, Igalo - Bokelj, Zabjelo - Kom, Bera-

MOGREN - LOVĆEN

ne - Ibar, CETINJE - BRATSTVO (utakmica odložena za 4. decembar).

B.T. TABELA 1. Bokelj 16 13 2. Zora 16 8 3. Berane 16 8 4. Arsenal 16 7 5. Kom 16 7 6. Jezero 15 5 7. Cetinje 15 6 8. Zabjelo 16 5 9. Jedinstvo15 4 10. Igalo 16 3 11. Ibar 15 3 12. Bratstvo16 2

3 3 2 4 3 6 2 4 5 6 3 5

0 30:4 5 18:19 6 28:19 5 14:14 6 18:16 4 15:13 7 20:24 7 16:20 6 11:17 7 14:16 9 6:21 9 14:21

42 27 26 25 24 21 20 19 17 15 12 11

Kako delikatan trenutak za Mogren - na Lugove dolazi zahuktali Lovćen (13.00), pobjeda vraća vjeru u bolje sjutra, poraz i neriješen rezultat guraju žute u ponor. Štoper Mirko Radišić se nada da će “majstori sa mora” konačno reagovati.

“Jasno je da smo u krizi, da nikada iz nje nijesmo ni izlazili. Igralo se slabo, a dosta faktora utiče na to: besparica, igrači ne daju maksimum...”, rekao nam je juče Radišić.

“Međutim, imamo kvalitet, nijesmo preko noći zaboravili da igramo fudbal. Ako damo sve od sebe, vjerujem da rezultat neće izostati.”

Cetinjani su vezali pet dobrih rezultata (četiri pobjede, jedan remi), imaju kvalitet.

“Spoj su mladosti i iskustva, do-

bro su vođeni, nalaze se u naletu...

Imaju dobru ekipu, ali definitivno sve zavisi od nas. Ako mi budemo pravi, ako budemo kolektiv, ako damo maksimum, biće sve kako treba”, jasan je nekadašnji mladi reprezentativac Crne Gore.

Ima li emocija? Ponikao si na Cetinju.

“Za Lovćen me vežu lijepe uspomene, to je klub u kome sam stekao afirmaciju, odakle sam bio mladi reprezentativac... Ali, isto tako sam profesionalac. Trudiću se da odigram što bolje, da ekipa odigra bolje kako bi rezultat bio pravi”, jasan je Mirko Radišić, čiji trener Branislav Milačić neće moći da računa na povrijeđenog Luku Pejovića, te suspendovane Radivoja Golubovića i Aleksandra Kapisodu.

Mojaš Radonjić nema mnogo problema sa sastavom (pod znakom pitanja Nenad Brnović) i vjerovatno neće ništa mijenjati, jer mu ekipa pet utakmica ne zna za poraz...

“Evidentno je da se Mogren nalazi u rezultatskoj krizi, ali uprkos tome nema dileme da je riječ o dobroj ekipi, zbog čega smo oprezni. Utakmica će puno zavisiti i od toga kakav će biti teren u Budvi”, rekao je Radonjić za oficijelni sajt Lovćena (fklovcen.me).

B.T. ●●● MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Mogren: Neriješeno: Pobjeda Lovćen:

19 10 4 5

MORNAR - ZETA

Rotković: Nema druge, napašćemo ih Čeka ih novi duel: Kalezić u duelu sa Bulatovićem

MLADOST - ČELIK

Okršaj ranjenika Loša Mladost dočekuje dobru ekipu Čelika (13.00) - biće to duel tima koji se bori za život i tima koji puca na vrh, ali pored toga: biće to okršaj ranjenika kada se vidi udarnih 11 koji istrče na Stari aerodrom...

“Romantičari” odavno ne mogu da računaju na Filipa Mitrovića, Ermina Seratlića, Sanibala Orahovca (itd), Milan Radulović vuče kartone, dok su pod znakom pitanja Gavrilo Petrović i Takaja Kavanabe...

“Ne znam ima li Čelik problema, ali mi ih definitivno imamo. Biće jako teško igrati sa njima, svaki rezultat sem poraza bi bio dobar za nas. Ostale su nam još dvije utakmice u prvenstvu, jedna u Kupu, a onda da se konsolidujemo”, rekao nam je trener “crvenih” Goran Milojević koji, čini se, kao cijela Mladost jedva čeka da se završi polusezona.

Remi bi bio solidan, a tri boda...

“Došla bi kao lijek. Igramo sa jakim rivalom koji je dobar, razmišljaju o vrhu. Sve je moguće što se tiče rezultata”, jasan je Milojević, koji će muku mučiti da sastavi 18 igrača.

Kod “metalurga” je malo bolja situacija, ali nedostajaće Stevan

Račić (kartoni), vjerovatno Darko Zorić, Predrag Brnović (povreda), dok su pod znakom pitanja Ivan Ivanović i Ahmed Mujdragić (prehlada).

“Poslije neriješenog rezultata sa Dečićem (1:1), te kadrovskih problema pokušaćemo da napravimo dobar rezultat”, rekao je trener Čelika Slavoljub Bubanja, koji je juče odradio trening sa ekipom pošto se vratio sa seminara iz Holandije.

“Moglo bi se reći da je ovo prekretnica, kako za Mladost, tako za nas - Mladost želi da se izvuče, a mi da ostanemo u vrhu.”

O d a k l e p r i j e t i n a jve ć a opasnost?

“Mugoša je jedan od najboljih mladih igrača, a tu je i Balša Božović. Ako zatvorimo njih dvojicu, biće nam lakše”, riječi su Bubanje, koji je poentirao: “Moramo da vjerujemo. Ko god istrči treba da da sve od sebe za pobjedu”.

B.T. ●●● MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Mladost: Neriješeno: Pobjeda Čelik:

Mornar je odmarao tačno 20 dana (9. novembra remizirali (1:1) sa ekipom Budućnosti), šest utakmica zaredom ne znaju za pobjedu (tri remija, tri poraza), pa su im tri boda prijeko potrebna...

Na “Topolicu” stiže (13.00) Zeta koja nikada nije slavila u Baru - Mornar je upisao jedan trijumf (2:1) i tri remija po 0:0.

“Nema nam druge, razmišljamo samo o pobjedi, jer smo svjesni u kakvoj se poziciji nalazimo”, govori nam napadač Luka Rotković, koji se vraća u udarnih 11 poslije tri utakmice suspenzije...

“Svi smo optimisti. Poštujemo Zetu, imaju kvalitet, ali treba nam trijumf. Na nekim utakmicama smo bili blizu, ali nas nije htjelo.

Vjerujem da će sada sve doći na svoje mjesto”, jasan je Roto.

Prvi šampion Crne Gore na primorje putuje pun samopouzdanja - uništili su Mogren (5:2), a najzaslužniji za trijumf bio je Miljan Vlaisavljević sa dva gola...

“Prije Mogrena smo dobro odigrali protiv Mladosti (poraz 2:1), ali smo ostali bez bodova. Tako da ako ponovimo te partije možemo do dobrog rezultata. Realno, nama bi “iks” dobrodošao, ali nećemo se libiti da napadnemo cijeli plijen”, riječi su Vlaisavljevića, čiji će šef Mladen Vukićević moći da računa na desnog beka Miloša Radulovića.

B.T. ●●●

14 5 3 6

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Mornar: Neriješeno: Pobjeda Zeta:

10 2 4 4

Sport 31

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 11. I 1. 12. 2013.

SUTJESKA BUDUĆNOST

Priča bez kraja Klasik i tačka - “plavo-bijeli” u nedjelju (13.00, TV prenos) dočekuju “plave” u najvećem domaćem derbiju Dok je Sutjeska igrala sporednu ulogu, a Budućnost jednu od glavnih u domaćem prvenstvu bila je to najveća utakmica u Crnoj Gori...

Sada kada Sutjeska vodi priču, a Budućnost je tu negdje blizu (zaostaju šest poena), opet je to klasik crnogorskog fudbala. I uvijek će to biti priča bez kraja...

Najveća domaća predstava igra se kraj Bistrice u nedjelju pod svijetlima reflektora (13.00, TV prenos), a ako “plavo-bijeli” slave proslaviće jesenju titulu...

“Veliki motiv imamo da drugu sezonu zaredom proslavimo jesenju titulu. Daćemo sve od sebe da to učinimo, plus igramo kući pred svojim navijačima. Mislim da smo u ovome trenutku iskusniji i spremniji od Budućnosti”, rekao nam je juče vezista Sutjeske Jovan Nikolić.

Među šampionsku družinu Dragana Radojičića vraća se kapiten Ivan Janjušević, dok je samo vezista Vladimir Jovović pod znakom pitanja, ali plavo bijeli još nijesu zaboravili Grbalj (vodili 0:2, na kraju 2:2)...

“Pred nama je najveći derbi, a tu utakmicu sa Grbljem moramo da izbrišemo. Iskreno, malo smo poljuljani, jer smo ispustili viđenu pobjedu. Nadam se da će sada sve biti OK, te da ćemo se vratiti na pobjednički kolosjek”, jasan je Nikolić.

Statistika kaže da Budućnost bolje prolazi u klasicima, ali to ne mora ništa ne znači. Svaki novi meč je nova priča...

“Budućnost je mlada ekipa sa nekoliko iskusnih igrača. Motiv im sigurno neće biti problem. Remizirali smo sa njima u Podgorici, a iz te utakmice moramo da izvučemo pouke. Iskreno, nadam se da ćemo svi kada se sve podvuče prisustvovati pravoj utakmici”, završio je Jovan Nikolić.

Sutjeska bi mogla da osvoji jesenju titulu, a Budućnost bi se eventualnim trijumfom vratila u borbu za šampionski lovor...

“Iskreno, ni bod nam ne bi došao loše. Međutim, ukoliko nam se ukaže prilika za pobjedu siguran sam da ćemo je iskoristiti”, poruka je plavog napadača Darka Nikača.

Jasno je da utakmicu preskaču Boris Kopitović i Vladislav Rogošić (suspendovani), dok je povrijeđeni Marko Ćetković (izašao protiv Petrovca) još pod

NIKŠIĆ - Stadion: kraj Bistrice. Početak: NEDJELJA, 13.00, TV prenos. Sudija: Ž. Radunović (Cetinje), M. Đukić (Cetinje), D. Pajović (Cetinje). Delegat: Goran Dendić.

Janjušević, Bečelić, Ognjanović, Ćuković, Stijepović, Stefanović, Nikolić, Masato, Stevović (Jovović), Isidorović, Radonjić Trener: Dragan Radojičić

Agović, Raspopović, Orahovac, Tomković, Radunović, Raičković, Hočko, Ćetković (Kažić), Cmiljanić, Burzanović, Nikač Trener: Nenad Vukčević

Veliki derbi se igra u nedjelju pred TV kamerama: Darko Nikač u duelu sa Jovanom Nikolićem

MOGREN LOVĆEN BUDVA - Stadion: Lugovi. Početak: 13.00. Sudija: M. Novović (Podgorica). Pomoćnici: D. Mrgunović (Podgorica), V. Todorović (Nikšić). Delegat: Dejan Golubović.

Butorović, Racković, Kaluđerović, Radišić, Pržica, Lagator, Burzanović, Marković, Đurišić, N. Vujović, G. Vujović Trener: Branislav Milačić

Perović, Kosović, Vukčević (Vujović), Tatar, Martinović, Mirković, Bogdanović, Halilović, Draganić, Radović, Merdović Trener: Mojaš Radonjić

PETROVAC RUDAR PETROVAC - Stadion: pod Malim brdom. Početak: 13.00. Sudija: N. Dabanović (Podgorica). Pomoćnici: D. Dević (Bar), S. Korać (Bar). Delegat: Željko Džarić.

Popović, Ivanović, Grbović, Lakić, Čelebić, Golubović, Marković, Dragićević, Pejaković, Jablan, Vujačić Trener: Milorad Malovrazić

Radanović, Tomašević, Mijušković, Đurić, Nestorović, Kaluđerović, Vlahović, Kato, Gačević, Jovanović, Jovančov Trener: Mirko Marić

MLADOST ČELIK upitnikom...

“Imamo problema, ali isto tako mislim da imamo igrače koji mogu da zamijene kažnjene i povrijeđene. Vjerujem da će svako dati sve od sebe, pa da se izostanak neće osjetiti”.

Gdje je šansa Budućnosti?

“Možda da se povučemo, pa da čekamo kontru. Ali, vidjećemo kako se otvori utakmica”, riječi su Nikača.

Darko je nedavno debitovao za reprezentaciju Crne Gore protiv Luksemburga, a sada je u srijedu pogodio u porazu od Petrovca...

“Nisam očekivao poziv za A selekciju, ali sam zadovoljan kako je sve ispalo. Sada sam se golom vratio, potrudiću se da pogodim i u nedjelju i u posljednjem kolu jeseni kako bi makar malo izvukao sezonu”, rekao je Nikač, koji

MOJ TIP

Ivica Madžarović (cg-fudbal) Dečić - Grbalj 1X Sutjeska - Budućnost 1 Petrovac - Rudar 0-2 Mornar - Zeta GG Mogren - Lovćen 3+ Mladost - Čelik GG

je zajedno sa Nikolićem iz Sutjeske dijeli plavu svlačionicu, ali i svlačionicu mlade reprezentacije Crne Gore. B.T. ●●● MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Sutjeska: Neriješeno: 9 Pobjeda Budućnost:

17

Tri boda? Lijepo zvuči...

Ipak, štoper poštuje “trikolore”...

“Naravno da imaju naš respekt.

Dobra su ekipa, dobro su vođeni.

Međutim, nadam se da ćemo upisati pobjedu”, optimistično je rekao Nikola, čiji će šef na raspolaganju imati sve igrače.

Sa druge strane, dobra ekipa talentovanog Aleksandra Nedovića baš kao cijele sezone ima kadrovskih problema - Ilija Bogdanović je odavno van stroja, a pod znakom pitanja su Lazar Martinović i Goran Milojko...

“Dečić je jak na svom terenu. Biće nam vrlo teško. Svjesni smo težine utakmice, ali nadamo se pobjedi”, riječi su Milete Radulovića.

Sjajni golman “trikolora” je optimista jer im je prijao povratak u život poslije Sutjeskinih 0:2 (na kraju 2:2)...

“Nijesmo pobijedili, ali rezultat 2:2 je uticao na psihu. Vratili smo se praktično iz bezizlazne situacije. Ta situacija je uticala na samopouzdanje, tako da se u Tuzima nadamo najboljem”, rekao nam je na kraju Radulović, čija ekipa napada pobjedu poslije pet kola (četiri remija, jedan poraz). B.T. ●●● MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Dečić: Neriješeno: Pobjeda Grbalj:

PODGORICA - Stadion: Mladosti. Početak: 13.00. Sudija: S. Vujović (Cetinje). Pomoćnici: J. Tatar (Podgorica), D. Vujović (Cetinje). Delegat: Slavko Bojović.

Kuzmić, Živković, Šofranac, Kašćelan, Novović, Božović, Kalezić, Pavićević, Savićević, Mugoša, Knežević Trener: Goran Milojević

Aković, Jovović, Vuković, Krsteski, Bulatović, Adrović, Hadžibulić, Nikolić, Prtenjak, Kalezić, Đalac Trener: Slavoljub Bubanja

DEČIĆ GRBALJ TUZI - Stadion: Dečića. Početak: 13.00. Sudija: M. Bošković (Podgorica). Pomoćnici: V. Radunović (Nikšić), A. Đikanović (Nikšić). Delegat: Predrag Pajović.

30 4

DEČIĆ GRBALJ

Dečić VS Grbalj (13.00) - “trikolori” su posljednja četiri međusobna duela riješili pozitivno, ali svaka od tih utakmica je igrana u Radanovićima. Tuzi su nešto sasvim drugo...

Posljednji put na stadionu Dečića pobijedili su 27. marta 2010. godine - družina češkog stručnjaka Radima Nečasa vjeruje da će “trikolori” još sa sjetom pričati o tom martu...

“Igramo kući, a kada je tako uvijek napadamo tri boda. Za sada imamo jednu samo pobjedu (Mornar), osam remija, pa bi nam pobjeda nad Grbljem prijala”, riječi su defanzivca Nikole Mihailovića, čiji je Dečić jedini trijumf u sezoni upisao upravo u Tuzima - pa je Mornara 5. oktobra - 1:0.

SUTJESKA BUDUĆNOST

28 7 8 13

Drešević, Padović, Ramović, Mihailović, Ljuljđuraj, Popović, Zlatičanin, Lekić (Ajković), Kuč, Lazarević, Vujačić Trener: Radim Nečas

Radulović, Bogdanović, Carević, Glavan, Radusinović, Ragipović, Janković, Delić, Vukčević, Pepić, Ašćerić Trener: Aleksandar Nedović

MORNAR ZETA BAR - Stadion: Topolica. Početak: 13.00. Sudija: J. Kaluđerović (Cetinje). Pomoćnici: D. Šaković (Podgorica), N. Radulović (Podgorica). Delegat: Nikola Gegaj.

Lakićević, Dubljević, Radulović, Petrović, Kajević, Obradović, Arsenijević, Mijušković, Bogdanović, Divanović, Rotković Trener: Obren Sarić

Ivanović, M.M. Radulović, M.B. Radulović, Šoć, Klikovac, Dujković, Krstović, Došljak, Vlaisavljević, Boljević, Orlandić Trener: Mladen Vukićević

Evropski vikend PREMIJER LIGA, 13. kolo Subota 16.00h A. Vila - Sanderlend 16.00h Kardif - Arsenal 16.00h Everton - Stouk 16.00h Norič - K. Palas 16.00h Vest Hem - Fulam 18.30h Njukasl - VBA Nedjelja 13.00h Totenhem - Man. Junajted 15.05h Hal - Liverpul 17.10h Čelsi - Sautempton 17.10h Man.Siti - Svonsi SERIJA A, 14. kolo Subota 18.00h Parma - Bolonja 20.45h Đenova - Torino Nedjelja 12.30h Katanija - Milan 15.00h Atalanta - Roma 15.00h Kaljari - Sasuolo 15.00h Kjevo - Livorno 15.00h Inter - Sampdorija 18.30h Juventus - Udineze Ponedjeljak 19.00h Fiorentina - Verona 21.00h Lacio - Napoli PRIMERA, 15. kolo Subota 16.00h Elče - Atl. Madrid 18.00h Selta - Almerija 20.00h Real M. - Valjadolid 22.00h Espanjol - Sosijedad Nedjelja 12.00h Betis - Rajo 17.00h Granada - Sevilja 19.00h Valensija - Osasuna 21.00h Atl. Bilbao - Barselona

Golom u Evropi plaši Splićane: Crnogorski reprezentativac i napadač Dinama Fatos Bećiraj

Hrvatski praznik

Jedinstveni vječni derbi Rat na terenu, zajedno na tribinama - u nedjelju (15.00h) se igra najveća utakmica hrvatskog fudbala, Dinamo na “Maksimiru” dočekuje Hajduk

s

niježno i gordo Sljeme disaće za modre boje, plavetno more moliće se za svoje “bile”. Hrvatska staje, vrijeme je za praznik, vrijeme je za najveću utakmicu ove države, za okršaj glavnog grada i Dalmacije... Dinamo Zagreb ili Hajduk iz Splita, biće ovo po mnogo čemu jedan od posebnih “vječnih derbija”! Na terenu će se ratovati za vrh tabele, na tribinama se očekuje fešta i istorijski događaj, pošto su Bed Blu Bojsi i Torcida (kao način protesta protiv hrvatske Vlade i Fudbalskog saveza ove zemlje) najavili zajedničko navijanje sa iste tribine.

● Pašalić: Za ovaj trijumf odrekao bih se svakog transfera

A heroj poljudskog okršaja bio je 18-godišnji Hajdukov klinac Mario Pašalić, strijelac oba pogotka, momak za kojeg se već interesuju mnogi veliki klubovi Evrope. Ipak, “osmica” Hajduka mislima je trenutno samo na “Maksimiru”.

“O transferima uopšte ne razmišljam. Bilo koji transfer mijenjao bih za nedjeljnu pobjedu nad Dinamom u Maksimiru”, jasan je Pašalić. “Osjeća se napetost, uvijek se pred Dinamo osjeća nervoza, ali to

nestaje kako se meč približava. Dobrom utakmicom u Maksimiru sve vraćamo na staro, izbrisaćemo remi protiv Osijeka”.

● hoće li bećo Zatresti i mrežu hajduka

Kad god je dobio priliku da igra, naš reprezentativac Fatos Bećiraj je pokzao da je klasa u Dinamu. Tako je bilo i u četvrtak veče u meču Lige Evrope protiv Černomoreca kada je u porazu (2:1) postigao jedini gol za “modre”, a navijači Dinama nadaju se da će tako biti i u nedjelju.

Trener Zoran Mamić ima sve više povjerenja u njega, a pred veliki derbi Dinamov šef struke je rekao. “Šteta što smo izgubili od Černo-

15.30h Bajern - Braunšvajg 15.30h Leverkuzen - Nirnberg 15.30h Hofenhajm - Verder 15.30h Majnc - Dortmund 15.30h Herta - Augsburg 18.30h Šalke - Štutgart Nedjelja

LIGA 1, 15. kolo Subota 17.00h Monako - Ren 20.00h Gengan - Nant 20.00h Lorijen - Nica 20.00h Sent Etjen - Rems 20.00h Tuluz - Sošo 20.00h Valensijen - Lil

8

posljednjih godina prvak Hrvatske bio je Dinamo Zagreb. Šampionski trofej posljednji put je krasio vitrine Hajduka iz Splita 2005. godine

Subota

15.30h Hanover - Frankfurt 17.30h Borusija M. - Frajburg

Kosta Bošković

I dok će se, posebno u regionu, sa nestrpljenjem čekati najavljeni spektakl na tribinima, okrećemo se fudbalu, a on obećava nezaboravnih devedeset minuta na maksimiriskoj travi! Dinamo, šampion posljednjih osam godina, i ovaj derbi čeka sa vrha, ali samo sa bodom više od ove sezone konačno pravog Hajduka. A da će “bili” imati šta da kažu i usred prijestonice pokazao je prvi ovosezonski meč istih rivala, kada je Hajduk na svom “Poljudu” slavio sa laganih 2:0.

BUNDESLIGA, 14. kolo

Nedjelja 14.00h Bordo - Ažaksio 17.00h Bastija - Evijan 21.00h PSŽ - Lion JSL, 14. kolo Prštaće i u nedjelju: Arijan Ademi i Mario Maloča na prvom prvenstvenom meču ove sezone (Hajduk - Dinamo 2:0)

Derbiji u Londonu, Bilbau i Roterdamu Pred nama je još jedan super uzbudljiv fudbalski vikend, a derbiji će se igrati u tri grada! Na sjeveru Londona Totenhem u 13. kolu Premijer lige dočekuje šampiona Mančester junajted, dok vreli Bilbao i ponos Baskije Atletik napadaju Barselonu u moreca, imali smo lijepo vođstvo nakon sjajne akcije Pinta i Bećiraja, ali... Okrećemo se Hajduku, naša obaveza je da zadržimo prvo mjesto,

derbiju Primere.

Ipak, najzvučniji meč ovog vikenda igra se u čuvenoj luci Roterdamu (nedjelja 14.30) gdje se u jednom od klasika holandskog fudbala sastaju Fejenord i PSV iz Ajndhovena. mislimo samo na pobjedu”.

Sve je spremno za spektakl - u nedjelju, pa onda ubrzo još dva meča u Kupu.

Hrvatska živi za svoj fudbalski praznik.

Subota 13.00h Radnički KG - Novi Pazar 13.00h OFK Beograd - C. Zvezda 13.00h Javor - Jagodina 15.00h Radnički N. - Čukarički 15.00h Partizan - Spartak 16.30h Sloboda - Donji Srem 16.30h Vojvodina - Napredak Nedjelja 13.00h Rad - Voždovac HNL, 18. kolo Subota 15.00h Zadar - Istra 19.00h Split - Lokomotiva Nedjelja 15.00 Dinamo - Hajduk 15.00 Rijeka - Slaven

SuBOtA i NedjeLjA, 30.11. i 01.12. 2013. broj 702 GoDiNA iii

33 žENA SARADNJA

Lejdi Gaga reklamira Versaće Zaštitno lice modne kuće Versace za sezonu proljeće/ljeto 2014. je ekcentrična Lejdi Gaga koja je inače i bliska prijateljica Donatele Versaće, vlasice ove modne kuće.

Pjevačicu i dizajnerku, osim prijateljskog sada veže i poslovni odnos, te ne čudi se što je Lejdi Gaga prihvatila posao zaštitnog lica.

Slavna pjevačica na kampanji

neodoljivo podsjeća na mladu Donatelu, ali prije brojnih operacija koje su joj promijenile lice. Kampanja je djelo Merta&Marcusa kojima je Gaga pozirala u drapiranoj koktel haljini boje jorgovana okićena raskošnim nakitom s prepoznatljivim logom Meduze kao jednog od prepoznatljivih simbola modne kuće Versaće.

TAŠNA U TRENDU

Neprolazna klasika Tašna prestižnog brenda Luj Viton naziva “Bagatelle” spada u one klasične modele prikladne za sve prilike. Ova fantastičnu torbu odlikuje forma koja je jednako primamljiva i mlađim i starijim pripadnicama ljepšeg pola i svakako je jedna od najboljih koje možete naći u prodaji. Tašna je namijenjena je svim zauzetim i zaposlenim, ali urbanim djevojkama koje su uvijek u pokretu. Torba ima savršen oblik i veličinu, pa tako u nju možete staviti sve stvari koje inače nosite u tašni. Napravljena je od mekane Parnassea kože, a može se nositi u ruci jer posjeduje ženstvenu ručku koja je napravljena od Veau Racina.

Tašna ima i alternativni kožni kaiš za nošenje preko ramena, a dostupna je u četiri nijanse Hazel nut, Blanck Case, Capucine i Azur po cijeni od 4.600 dolara. Ukoliko vam se konkretno ovaj model čini skupim pronađite alternativu u nekom jeftinijem koji odlikuje slična forma.

Ma.I.

IDEJA ZA POKLON

MODERNO

Ljubičasta je IN ove zime P rateći modne trendove od Njujorka, Pariza, Milana do Londona, ovu zimsku modnu sezonu obilježila je ljubičasta boja. Varijacije ove boje viđene se u kolekcijama Stele Mekartni, Alberte Fereti, Balmana, Gi Laroša, Misonija. Paleta boja od jorgovan ljubičaste pa sve do one ugušene i mistične nijanse ove boje predstavljaju pravo zadovoljstvo za dame koje je preferiraju. Ova boja često se povezuje i sa otmenošću, pa i ne čudi što je dizajneri toliko vole, pogotovo u zimskim kolekcijama.

Ljubičasta boja koja je jedna od najaktuelnijih ove zime često se povezuje s plemstvom i duhovnošću.

Ova boja predstavlja idealnu kombinaciju tople i energične crvene i hladne plave boje pa kao takva ima svojstva obje boje. Za one koji nijesu znali ljubičasta boja je bila omiljena kraljice Kleopatre, a danas je sa zadovoljstvom nose mnoge poznate žene poput Sandre Bulok, Gvinet Paltrou, Džulijan Mur. Dizajneri je posebno ističu ove zime Ljubičasta je inspirila brojne dizajnere među kojima je Tom Ford, ko-

ji je u ovoj boji predstavio čizme i suknje od kože koristeći nekoliko nijansi ljubičaste. Narciso Rodrigez je ovu boju uvrstio u svoju kolekciju za zimu, a upravo halina od isprepletenih ljubičastih traka bila je jedan od primjećenijih modela revije. Ova elegantna, a ujedno i veoma snažna boja inspirisala je i njihove kolege poput Stele Mekartni čiji je predimenzionarni kaput skrenuo pažnju modnog svijeta, modne kuće Balman koja se fokusirala na prepoznatljive modele koji spajaju suknje i majice u jedno.

Ovaj luksuzni brend na pisti je prikazao bluze od ručnog rada sa boga-

tim pletom u ljubičastoj boji u kombinaciji sa svilenim suknjama, ali i skupe sakoe protkane ljubičastim kristalima.

Nosite je sa zelenom i crvenom Mistična ljubičasta boja zahvalna je i za kombinovanje sa druginim bojama. Prreporučujemo je svim samouvjerenim ženama koje znaju kako da uklapaju boje i modne stilove, ali su sklone i eksperimentisanju. Ljubičastu boju nosite sa smargdno zelenom, purpurnom, crnom, svim varijacijama plave, sivom, ali crvenom.

Osim kaputa, ove zime nabavite sebi haljinu ili bluzu u ljubičastoj boji.

Ljubičasta boja je pogodna za posovne, ali i ljubavne sastanke. Kako nalaže jedan od vodećih trendova odjevne komade u ovoj boji nosite zajedno samo vodite računa da jedan komad bude od lepršavijeg i laganijeg materijala poput svile, a drugu od grubljeg i toplijeg, vuna, kašmir, pletivo. Ovim potezom spojićete dvije strukture koje zajedno izgedaju veoma ženstveno i moderno..

Barberi zlatna kolekcija mejkapa

Modna kuća Barberi lansirala je prazničku bjuti kolekciju, koja će mnogima poslužiti kao inspiracija za poklon tokom božićnog praznika.

Limitirana linija “Golden Light” obuhvata mejkap i parfemske proizvode, a kao što joj i samo ime kaže, njen lajtmotiv je zlatna boja, koja se proteže na ruž i sjaj za usne, lak za nokte i mejkap ba-

zu sa zlatnim česticama.

U kolekciji se našao i parfemski bestseler, parfem “Burberry Body”, koji ove sezone takođe dolazi u “gold” izdanju. Uz parfem dostupna je i parfemska krema za tijelo, minijaturno pakovanje parfema koje je idealno za svaku žensku torbicu. Osim toga, serija Golden Light sadrži kremu i mirišljave sveće. (grazia.rs)

34 Zabava

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 11. I 1. 12. 2013.

MARIJA ŠERIFOVIĆ

Moj ljubavni život nije bio slavan Marija Šerifović, pjevačica i odnedavno spisateljica autobiografske knjige “Ispovest”, na juče održanoj pres-konferenciji predstavila je svoj dokumentarni film pod istim nazivom, koji će početi da se prikazuje od sljedećeg vikenda na TV Prva Crna Gora.

“Rado se vraćam u Crnu Goru.

Volim ovaj narod. Ovo je dokumentarni film, omnibus koji ima osam epizoda u trajanju od 25 minuta”, rekla je novinarima Marija.

Ona je dodala da kada se završi emitovanje serije u februaru, biće puštena u prodaju knjiga, a nakon toga u martu i album.

“Nikada nijesam bila veliki govornik. Ovo će biti moje posljednje izlaganje na temu ‘Ispovesti’. Nekada je teško izgovoriti ono što je na-

pisano u knjizi, tako da kada izađe roman, biće lakše pročitati i shvatiti neke djelove iz filma”, rekla je Marija.

PR projekta Mirjana Višnjić kazala je da je knjiga opširnija i detaljnija od filma, a da su posljednjih nekoliko mjeseci bili pod pritiskom medija koji su htjeli da saznaju detalje iz ovog dokumentarca.

● VIŠE NEMA POVRATKA U razgovoru za Vikend novine, Marija kaže da nije bilo teško objaviti knjigu i ekranizovati “Ispovest”, jer kada se jednom odlučiš, više nema povratka.

“Kada presiječeš jednom i kreneš da to uradiš, više nema razmišljanja.

U knjizi sam se bavila raznoraznim

Biću samohrana majka Iako je zbog privatnog života, te djetinjstva postala buntovna, Marija kaže da nikada nije rekla da je njenu majku Vericu i nju otac tukao, kao što pišu srbijanski mediji.

“Ja to nikada nijesam rekla. On je volio alkohol i kocku i to kažem i u filmu”, ističe Marija, a na pitanje da li je nešto od toga naslijedila od oca, kroz osmijeh poručuje: “Pogledajte doku-

mentarac i sve će vam jasno biti”.

Iako ne želi da se skrasi u braku, Marija ipak hoće da ima dijete, a “sreću će potražiti u banci sperme”.

“Smatram da je to vrlo hrabro i svoje dijete ću vaspitavati da tu stvar kod mene cijeni i poštuje jer smatram da je hrabrije imati jednog samohranog roditelja koji je kvalitetan nego disharmoniju u porodici”, zaključila je Marija.

Sa konferencije: Višnjić i Šerifović

temama, a dokumentarac je podijeljen u osam epizoda, koje nose naziv: Istina, Spasenje, Pobjeda, Oproštaj, Vjera, Energija, Sudbina i Tajna. Kada sve to spojite, dobijete ‘Ispovest’. Mislim da će sve biti jasnije kada se film pogleda večeras u ‘Splendidu’ ili već kada počne prikazivanje na Prvoj. Mogu da kažem da ništa nije bilo teško jer, onog trenutka kada odlučite da se oslobodite na bilo koji način i bilo kako od toga što nosite, onda više nema igre”, poručila je Marija.

● NIJEDNOG TRENUTKA SE NIJESAM DEKLARISALA

U srbijanskim medijima je uveliko poslije premijere filma glavna vijest bila njeno seksualno opredjeljenje, ali Marija objašnjava da ona zapravo nije rekla da je lezbijka.

“Ja se nijednog trenutka nijesam deklarisala ni na jedan način. Ja sam samo rekla da svoje srce pra-

tim u svakom trenutku i da nemam apsolutno problem da budem sa kim god, gdje god i kad god. To bi trebalo da bude teza svakog od nas.

A sa druge strane, vidjeće čitaoci film, pa će sami procijeniti o čemu se radi”, istakla je ona.

Na pitanje kakav je svih ovih godina unazad bio njen ljubavni život, Marija je otvorila dušu i rekla: “Moj ljubavni život i nije toliko slavan. Mislim da nijesam zahtjevna u ljubavi, a svi kažu da jesam.

Valjda čovjek sam ne vidi svoje mane, ako su zapravo to mane.

Ja svoje mane obrađujem u ovom filmu i kažem koliko sam zapravo teška, ali ne po mom mišljenju u ljubavi.”

● NIJESAM TRAŽILA POTVRDE O SEKSUALNOSTI

Njena prva i najveća ljubav koju pamti je iz Kragujevca, ali detalje nije željela da otkriva, jer je to daleka prošlost.

“Bila je lijepa i tinejdžerska ljubav. Nijesmo u kontaktu. Prošlo je dosta vremena od tada”, kaže Marija.

Iako se ranijih godina pisalo da je Marija od Gej eha iz Srbije tražila potvrdu da nije homoseksualne orijentacije, te se u medijima i pojavilo uvjerenje, pjevačica te stvari demantuje: “Ja nikome nijesam tražila potvrdu niti znam šta pišu. Nikakve diplome osim pobjedničkih nijesu stizale na moju adresu”, poručuje Marija.

Na, pitanje da li je zaljubljena i kom polu je njena ljubav namijenjena, Marija kaže da je slobodna.

“Sada sam sama, nemam vremena niti snage niti volje da se bavim bilo kim”, kazala je u svom prepoznatljivom maniru.

Nekadašnja pobjednica Eurosonga kaže da je “njenu Srbiju teško voljeti”, a zašto - to ostavlja kao tajnu, jer će se to kroz epizode na TV-u i vidjeti.

F.J.

Zabava 35

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 11. I 1. 12. 2013.

INTERVJU

Mržnja je nešto što me slama Bojana Gregorić-Vejzović za Vikend novine kaže da se u trenucima tuge osami, ali uz pomoć najbližih odmah savlada neraspoloženje

B

ojana Gregorić-Vejzović važi za jednu od najzaposlenijih i najljepših hrvatskih glumica. Poslije rađanje kćerke Zoi na neko vrijeme povukla se sa malih ekrana, međutim 2013. godina joj je posebno plodna kada su u pitanju filmovi i TV serije. Na male ekrane vratila se ulogom negativke Ele u novoj muzičko- dramskoj seriji “Stella”. U razgovoru za Vikend novine Bojana govori o novim poslovnim poduhvatima, ali priča i o ljubomori, djeci, kako reaguje kada je tužna, šta je može razočarati, te kako vodi računa o izgledu.

Crnogorska publika ovih dana može da Vas vidi u seriji “Stella”.

Igrate okrutnu Elu Lovrentijev.

Kažu da je glumcima nekako najlakše odigrati ovako karakterne uloge, posebno ako se radi o “zlicama”. Kako se ste se Vi snašli u ovoj ulozi?

Ne bih se složila da je karakterne uloge lakše napraviti, čak takve uloge nijesu dvodimenzionalne nego i te kako složene jer uvijek postoji razlog za njihovu zloću ili prijetvornost. Ela je bila veliki izazov i bilo mi je beskrajno teško igrati majku koja je prema svom djetetu rezervirana kada su emocije u pitanju. Ela je žena kamenog lica i hladnog srca koje skriva vulkan opasan po sve oko sebe. Po reakcijama sugrađana koji me sreću mislim da smo svi napravili jako dobar posao. Bilo je veliko zadovoljstvo raditi sa sjajnom ekipom, kako glumaca tako i tehničkog sektora.

Ova godina Vam je bila izuzetno radna, a i projekti su se nekako počeli nizati. Pojavili ste se i u seriji “Montevideo, bog te video”, kao barunica Helena. S obzirom na to da se radi o epohalnoj ulozi, da li se može reći da Vam je ovo bio izazov?

Za mene je svaka uloga izazov!

Na početku karijere igrala sam dosta epohalnih uloga, pogotovo u pozorištu. Divno je bilo biti dio tako uspješnog projekta i raditi s Bjelogrlićem koji kao reditelj uvijek misli prvo na glumce, kvalitet izvođenja, a sve drugo može čekati. Uz ulogu Ele, Helena je jedna od meni najdražih rola koje sam odigrala na TV-u jer je u stvaralačkom smislu imala sve, od pomalo komičnih situacija, do divnih emotivnih bravura koje je bilo lako stvarati kada imate za partnera Nebojšu Ilića, a za reditelja Bjelogrlića. Bilo je baš lijepo iskustvo.

Sljedeće godine trebalo bi da se pojavi film “Otok ljubavi”. Gdje je Vaš otok? Da li ste na njemu najsrećnija žena?

U filmu Jasmile Žbanić igram malu ulogu, no bilo je veliko zadovoljstvo sarađivati s legendom kao

da osjećate stid?

Eksplicitnu? Pa, u glumačkom poslu sve je eksplicitno! Iako u ulozi, suze su eksplicitno pokazivanje i osobne ranjivosti, bijes je eksplicitno pokazivanje dijelom i lične neuračunljivosti. A ako ste mislili na ljubavne scene, svi znamo kako izgledaju zaljubljen čovjek i žena.

I da, teško je dobro odigrat i

Živimo u svijetu ‘pit bullova’ tako da je teško naučiti ih empatiji, a istovremeno i borbenosti koja im je neophodna za opstanak. Trudimo se usaditi im samopouzdanje i svijest da je na ovome svijetu raznolikost bogatstvo i da je njihov dom cijeli svijet, da granice ne postoje što je Franco Nero,, a još veće s Jasmilom! Osim toga, postoje reditelji za koje vrijedi biti samo pojava, Jasmila je jedna od njih! Divno smo se družili između kadrova čekajući da stane vjetar i kiša koja nas je dosta zezala na setu. Franco je veliki zaljubljenik u tenis, pa smo komentarisali aktualne mečeve i tako u pauzama između kadrova kratili vrijeme. Pokazao se kao pravi džentelman, izrazito skroman za zvijezdu svojih razmjera. Biće to lijepa i zabavna priča.

U braku ste sa kolegom Enesom. Negdje ste mi ranije rekli da nijeste baš ravnodušni kada treba da se snimaju neke ljubavne scene. Da li ste i dalje malo “ljubomorni”?

Pa, i dalje nijesam ravnodušna, ali rekla bih da je to normalno kad voliš.

Posao je posao. Nego recite, mi kada treba da odigrate neku malo eksplicitnije scenu, da li neka-

nešto što svi misle da znaju kako izgleda. Šta je potrebno za jedan harmoničan, skladan brak?

Ljubav, ljubav, ljubav, podrška, razumijevanje, tolerancija i ponekad kompromis.

Vaš sin je krenuo u školu, drugi je razred, ako se ne varam. Imate i kćerku Zoi. Koliko je treško danas odgajati djecu? Živimo u svijetu ‘pit bullova’ tako da je teško naučiti ih empatiji, a istovremeno i borbenosti koja im je neop-

ZORAN DRAGOVIĆ

Moje vrijeme nije prošlo Zoran Dragović se nakon decenijske pauze vraća na muzičku scenu albumom “Ako te ostavim”, čija je promocija priređena u sali PAM-a.

Nekada popularni pjevač kazao je za naš list da vjeruje u nove pjesme i da je nakon duže pauze, koja je uslijedila zbog privatnih problema o kojima nije želio da govori, spreman da publici pokaže da mu i dalje pripada značajno mjesto na domaćoj sceni, te da njegovo vrijeme nije prošlo.

Na konferenciji za novinare Zoran je podsjetio prisutne na svoje nastupe na Mesamu, Beogradskom proljeću, Pjesmi Mediterana...

“Sada su se složile kockice i CD je konačno tu. Od 14 pjesama koje će ljudi imati prilike da čuju, devet je potpuno novih, dok se među preo-

stalih pet nalaze i moji najveći hitovi “Doći ću” i “Odlazim” u sasvim novom ruhu. Novi glas, aranžaman, sve je ponovo odrađeno”, priča ponosno Zoran ističući da su za to najzaslužniji producent Peđa Nedeljković i aranžer Saša Gajić.

“Na albumu ima raznih muzičkih stilova, od klasičnog do mordernog popa, balada, dens ritma, ali i etna koji je nezaobilazan. Jedino nema narodnjaka”, kroz smijeh pojašnjava naš sagovornik koji je za sada uradio spot samo za naslovnu pjesmu. “”Ako te ostavim” je prvi spot koji sam snimio, a planiram još najmanje dva, ali to zavisi od sponzora.

Ne znam koje će se pjesme izdvojiti, možda bude prva sa CD-a, a može

biti posljednja. Meni lično je najdraža numera “Sine moj”, koju sam otpjevao za mog sina Igora”, otkrio je Dragović pojasnivši da su on i tekstopisac Dragan Mladenović pomenutu pjesmu posvetili sinovima.

Pored ove on izdvaja i etno numeru “Ružo moja” u kojoj će se pronaći svi Crnogorci.

Kada smo ga upitali koju pjesmu doživljava kao svoju ličnu kartu, Zoran je bez razmišljanja kazao da je to numera “Doći ću” sa kojom je svojevremeno harao bivšom Jugoslavijom. Pored nje, podjednako značajna je i pjesma “Odlazim” koja mu je otkrila mnoga vrata i napravila, kako kaže, dobar posao, podsjetivši nas da je to u stvari obrada jedne italijanske pjesme ‘Liberta’. Z. Šebek

hodna za opstanak.

Trudimo se usaditi im samopouzdanje i svijest da je na ovome svijetu raznolikost bogatstvo i da je njihov dom cijeli svijet da granice ne postoje.

Mnogi su Vas u Hrvatskoj proglašavali za jednu od najljepših dama. Koliko Vam to laska?

Pa, lijepo je dobiti kompli-

ment, ali nijesam se prijavila za mis u životu, već za glumicu tako da me ipak više razveseli kada mi kažu da sam nešto dobro odigrala. (smijeh) Na koji način vodite računa o izgledu?

Krenula sam na fitnes zbog Stelle, bila mi je potrebna kondicija jer Ela u tri epizode vježba i pokazuje jedan plesni broj.

Naš koreograf I. Barberić nije me

Svako je svog tijela gospodar Da li se plašite starenja?

Da li ste pristalica estetskih zahvata?

Svako je svog tijela gospodar!

Vjerujem da je deprimirajuće izgledati kao zgužvani skarnicl (zgužvana vreća), ali još je gore pretvoriti se u svoju vlastitu karikaturu. Ima onih koji to rade s osjećajem za mjeru, pa ustvari primijetimo samo da sjajno izgledaju i to je po meni suština estetske hirurgije - da su ti zahvati neprimijetni. Iz aspekta glumice i glumačkog zvanja, neoprostivo mi je kad se neko pretvori u voštanu figuru, tada se gubi svaka glumačka vjerodostojnost. štedio, s obzirom na istoriju balerine mogu reći da je samo nastavio u tom ritmu pirueta, zvijezda i batmana. Jako sam ponosna kad uspijem odraditi trening i ostanem na nogama, imam sjajnu trenericu koja je poprilično zahtjevna, ali svojim divnim karakterom i uvijek dobrim raspoloženjem uspije me uvijek natjerati da dam sve od sebe.

U privatnom životu ste uvijek nasmijani, zračite pozitivnom energijom. Ko Vam izmami osmijeh uvijek i čime?

Moja djeca!!! Šta Vas najviše može razočarati? U kojim situacijama klonete duhom?

Mržnja je nešto što me slama i što nikada neću razumjeti spram bilo kakve vrste različitosti.

Kada ste tužni da li se zatvorite sami sa sobom ili ipak... ?

Da, u trenucima tuge potrebno mi je vrijeme samoće i recikliranja razloga te tuge, ali vrlo brzo uz pomoć najbližih nalazim ljepotu i veselje kojim ovladam razočaranja.

Da li je danas kultura samo u novinama?

Ne, u Hrvatskoj pozorište je posjećenije od fudbalskih stadiona, filmovi se i dalje snimaju, kulture u novinama ima premalo, ali to da opstaje u vremenima haosa, kiča i lažnog morala, pokazuje njenu neuništivost i važnost.

Zoran Dragović

FOTO: Iva Mandić

Filip Jovanović

36 Žena

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 11. I 1. 12. 2013.

fitnes, mozgalica, doktor, ishrana...

ŽENA

ZA POSLOVNU ŽENU

Izbjegnite stres i povećajte efikasnost

D

a li ste se ikad zapitali šta u vama izaziva stres i smanjuje vašu produktivnost? Moglo bi se reći kratko i jasno – nedostatak fokusiranosti. Nije riječ o uopštavanju, već o vrlo jednostavnoj stvari. Jedini način da se opustite i postanete produktivniji jeste da poradite na svakom od savjeta iz teksta i budete strpljivi. Ne postoji magični štapić niti magična pilula.

Savjeta uvijek ima dosta, a na vama je da pokušate da ih primjenite i postanete efikasniji.

Idite redom, i rješavajte probleme uspješno.

1. Multitasking Muškarci ne mogu da rade više stvari u isto vrijeme, a žene mogu.

Pogrešno. Svako ko radi više stvari u isto vrijeme manje je produktivan i brže će podleći stresu. Kada morate da uradite nekoliko stvari za vrlo kratko vrijeme, više stimulišete mozak nego što on može da podnese, a da se pri tom ne umori. Najbolji put da prekinete da se iscrpljujete na ovaj način jeste da odmah prekinete sa takvim ponašanjem. Osjetićete pozitivne rezultate već za nedjelju ili dvije. Možete da probate i sljedeće: isključite telefon, zatvorite ili zaključajte vrata, ne uključujte kompjuter na neko vrijeme tokom dana.

2. Trenutno zadovoljavanje potreba

Ovo je blisko povezano sa multitaskingom. U oba slučaja postepeno navikavate mozak da mu je potrebno sve više i više stimulacije, a samim tim povećavate “smeće” u vašem mozgu do tačke kad više ne možete da se fokusirate na nešto ne duže od nekoliko minuta a da pri tom ne provjeravate fejsbuk ili telefon. Trenutno zadovoljenje je u osnovi sve što vam pruža brzi stimulans, a da pri tom prethodno nije uložen nikakav rad. Kada imate suviše stvari koje vam pružaju trenutno zadovoljenje, imaćete problema sa fokusiranjem, zato što ste uslovili mozak da vjeruje da ne mora da radi prije nego što dobije svoju nagradu. Nema lakog načina da se odviknete od ovog problema. Tu se, jednostavno, radi o samodisciplini.

3. Ako ne uzimate kratke pauze Preporučuje se uzimanje kratkih pauza od pet do 10 minuta to-

kom kojih možete: - izaći na svjež vazduh - iskoristiti to vrijeme za brzo trčanje - istegnite se - razradite mišiće - popijte čašu vode - promijenite okruženje 4. Ako non-stop provjeravate mejl Ne ulazite “na mrežu” čim ustanete. Posebno ne na smart telefonu. Dozvolite da se mozak i organizam postepeno aktiviraju radeći nešto drugo. Na primjer: - čitajte pola sata i pravite bilješke - meditirajte - izađite na trčanje ili idite u teretanu 5. Ako ste perfekcionista Ako pokušavate da zadovoljite standarde koje je nemoguće postići, kako očekujete da izbjegnete stres? Glavni razlog zašto je perfekcionizam štetan po produktivnost jeste takozvani princip 80/20. Pri čemu, ostalih 20 procenata da bi se završio neki posao zahtijeva dispropocionalno duže vrijeme od onog koje je bilo potrebno da se uradi prvih 80 odsto zadatka. Kako da riješite ovaj problem?

- Griješite namjerno. Naučite da je savršeno u redu griješiti. Ili, usporite...

- Isporučite “proizvod” prije nego što je potpuno gotov. To vrijeđa ego, ali obično se isplati na duže staze.

6. Ako vam je telefon podešen i na zvonjenje i na vibraciju Ako vam je telefon non-stop uključen, stalno će vas prekidati, a to uništava usredsređenost, pa samim tim i produktivnost.

Ponekad je potrebno 15 minuta da se vratite u stanje visoke koncentracije nakon što ste bili prekinuti u nekom poslu.

7. Ako ne umijete da kažete “ne” Ako nikad ne odbijate nijedan zadatak ili molbu, uskoro ćete biti pretrpani i poslom i društvenim aktivnostima. Uskoro ćete se naći u situaciji da mnogo stvari radite polovično, umjesto da uradite malo stvari, ali kako treba.

8. Ako odlažete prioritetne zadatke Da li ste čuli za zakon smanjivanja namere? Po tom zakonu, što više odgađate da uradite nešto što volite, ili znate da bi trebalo da se uradi, sve ćete manje osjećati želju da to uradite.

SAMI DONOSITE ODLUKE

Ne pravdajte se nikome Mnoge stvari koje radimo predmet su kritike onih koji nas okružuju. Mnogi nalaze za shodno da se miješaju i pitaju vas zašto ste nešto uradili i da vam govore kako to nije ispravno. Ali neke stvari se ne tiču nikoga osim nas samih.

1. ŠTA RADITE SA SVOJIM MALJAMA Brijte se ili nemojte da se brijete, skidajte malje voskom ili nemojte da ih uklanjate – radite onako kako hoćete.

Već nam je poznat primjer Palome Goni koja je otvoreno rekla da joj uklanjanje malja nepotrebno oduzima previše vremena. I vi imate mogućnost da birate.

2. SVAKA ODLUKA KOJA SE TIČE SEKSA Vaš seksualni život se nikoga ne tiče ako se radi o odnosu dvije odrasle osobe. Bilo da eksperimentišete sa vezama za jednu noć ili se preispitujete šta zaista želite, ne morate nikom da se pravdate.

3. DA LI ĆETE IMATI DJECE ILI NE Roditeljstvo nije za svakoga, ali ljudi misle da sve žene treba da budu majke. Žene koje su odlučile da nemaju djecu najčešće su predmet osuda i obasute su neprikladnim pitanjima.

Svi imamo pravo na izbor, nikad nemojte to da zaboravite.

4. S KIM I KAKO ŽIVITE Kao odrasla osoba možete sami do-

nijeti odluku koja vama najviše odgovara – da li ćete i sa trideset godina živjeti sa cimerom, da li ćete živjeti sa partnerom u vanbračnoj zajednici ili ćete živjeti sa roditeljima. Samo vi sami znate šta vam najviše odgovara i zašto ste se odlučili za to.

5. STAVLJANJE KARIJERE ISPRED SVEGA OSTALOG – ILI OBRNUTO U životu moramo odrediti prioritete, jer često ne možemo imati sve, a to je odluka koju treba da donesemo samostalno, jer samo mi sami znamo šta nam je najvažnije. Ako ćete se osjećati gore zato što se nijeste preselili zbog boljeg posla nego što biste se osjećali da raskinete, onda znate šta vam je činiti.

(Superžena)

Žena 37

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 11. I 1. 12. 2013.

SAVJETI ZA RODITELJI

Vaspitavajte djecu bez svađa Američka studija objavljena u oktobru navodi da grubo verbalno disciplinovanje može naškoditi tinejdžerima. A nije potrebno mnogo da bi se to desilo. Čak i u skladnim porodicama, vikanje, psovanje i vrijeđanje može da ima iste posljedice kao i udaranje djece i može da dovede do depresije, anksioznosti i niskog samopoštovanja. Istraživači sa Univerziteta u Pitsburgu i Mičigenu nadgledali su 1.000 porodica, uglavnom iz srednjeg staleža. Roditelji su odgovorili na anketu osmišljenu tako da izmjeri koliko često roditelji viču, psuju i nazivaju pogrdnim imenima svoju djecu. Njihova djeca su odgovarala na drugu anketu u kojoj su bilježili koliko če-

sto su se osjećali bezvredno i depresivno. Pitani su i koliko često lažu, kradu i koliko su neposlušni u školi. Ispostavilo se da grubo verbalno disciplinovanje ne djeluje dobro na tinejdžere, nego čak utiče na povećanje depresivnosti i podstiče neželjene oblike ponašanja.

“Ova studija pokazuje da je sve gore što smo grublji. Što više vičete na dijete, psujete ga, nazivate ga raznim imenima, ono će biti sve gore. Vikanje postiže negativan efekat, jer djeca u tom periodu pokušavaju da ustanove svoj identitet.

Kad ste verbalno grubi sa njima, oni počinju da internalizuju neke od tih stvari, a to u nekim slučajevima može da dovede do depresije

i problema sa raspoloženjem”, kaže dr Kerolajn Ajvers-Lendis, dječiji psiholog.

Kerolajn savjetuje uznemirene roditelje da odstupe i povuku se, da puste mirnijeg roditelja da pristupi djetetu i razgovara sa njim.

“Pokušajte da motivišete dijete da uradi ono što želite tako što ćete da osmislite sistem po kojem će ono biti nagrađeno za lijepo ponašanje”, kaže Lendis.

Njen drugi savjet je da popričate sa djetetom i saslušate ga. Nemojte da izbjegavate da se izvinite, jer će tako djeca znati da su i roditelji svjesni svojih grešaka i biće spremnija da se izvine kad treba.

(Roditeljstvo)

LJUBAV

Kažite da je došao kraj On je lijepo vaspitan, sa manirima, nije dosadan, čak i ne izgleda loše, ali između vas nema hemije. Postoji nekoliko načina da mu saopštite da od vas dvoje “nema ništa”, a da ga ne povrijediš. Ne odugovlačite, prije svega. Ako lažete, izmišljate izgovore za otkazivanje sastanaka, samo komplikujete situaciju. Pazite koje riječi ćete upotrijebiti. “Ti si super, ali ja nisam za tebe”, “Nije mi još vrijeme za ozbiljnu vezu” i slične rečenice odavno “ne rade”. Da li bi vi povjerovali u to?

Bolje recite šta volite kod njega, pođite od komplimenta i po-

hvala, a na kraju recite kako to, ipak, nije dovoljno da biste vas dvoje ostvarili emotivnu vezu.

Istaknite razlike koje vas udaljavaju jedno od drugog, potencirajte na tome da ne vjerujete u to da se “suprotnosti privlače”. Nikako ne izgovarajte: “Bićemo prijatelji”. To je laž i vi to znate. Osobi kojoj se dopadate biće teško da se druži sa vama i uvijek će očekivati nešto više, barem dok vas ne preboli ili ne upozna neku drugu, potencijalnu ljubav. I na kraju, ne plašite se povređivanja - veza bez ljubavi više boli od raskida.

(Mondo)

PRKOSITE ZIMI

Pripremite kosu za hladne dane Tokom ljetnjih mjeseci vlaga uništava našu kosu, a jako niske temperature tokom zimskih mjeseci glavni su razlog zbog kog kosa puca i jednostavno poželite da ne skidate kapu s glave da niko ne bi vidio taj užas. Upravo zbog toga vam donosimo pet načina, ne samo da kosu zaštitite od niskih temperatura, već i da obezbijedite siguran prelazak iz prijatnih u hladne vremenske prilike.

OČISTITE KOSU Iako je proteklog ljeta bilo baš super provoditi sve te sate u bazenu ili moru, vaša kosa je vjerovatno dobrano šokirana od hlora, soli, sunca i ostalih uticaja. Započnite novu sezonu s detaljnim čišćenjem kose uz pomoć posebnog šampona koji će vas, ako ga budete koristiti jednom mjesečno, riješiti nagomilanih naslaga na vlasima.

SKRATITE VRHOVE Kod promjene sezona preporučljivo je skratiti vrhove, ali samo toliko da taj podšišani milimetar izgleda kao neka prašina. Na ovaj način ćete se riješiti ispucalih vrhova i dobiti mnogo zdravije završetke kose a da morate da se odričete njene dužine.

KORISTITE MASKE Ljetnji meseci su kosu vjerovatno učinili suvom i krhkom, a vlažnost joj možete vratiti uz pomoć intenzivnih maski za kosu koje možete kupiti u gotovo svakoj prodavnici.

UKLONITE STATIČKI ELEKTRICITET Trik za prevenciju statičkog elektriciteta kose jeste u tome da kosu održavate hidriranom i da redovno koristite serum. Još jedan brzi i jednostavan trik je u tome da redovno koristite četku koja smanjuje statički elektricitet i broj nepo-

OBAVEZNO

Bez šminke na spavanje Skidanje šminke uveče pred spavanje ponekad je pravo mučenje, a desi se i da, jednostavno, ne skinemo šminku i bacimo se u krevet. Da li će vam se to dešavati i nakon što pročitate sljedeću priču? Novinarka “Dejli mejla” željela je da oproba kako bi izgledala ako ne skida šminku mjesec dana.

Već trećeg dana, došlo je do pojave bijelih cisti oko trepavica, a koža joj je postala suva. Prijatelji su počeli da primjećuju i da joj govore da izgleda umorno. Poslije 10 dana, probudila se sa naduvenim očima zbog

grudvica od maskare. Posle mjesec dana otišla je na dermatološku kliniku da popravi štetu na licu. Specijalan fotoaparat otkrio je da joj je tekstura površinskog sloja kože znatno gora nego prethodnog mjeseca, zato što je u koži bilo manje kiseonika. Bore su se produbile, zbog suvoće kože. Crvenilo na licu, sa kojim je već imala problema, još više se pogoršalo, a pore su se proširile. Stručnjaci tvrde da mjesec dana neskidanja šminke može da vas učini starijom za 10 godina.

(Ljepota i zdravlje)

Udruženje penzionera Bijelo Polje, na osnovu Odluke Upravnog odbora od 04.11.2013.godine, raspisuje

OGLAS Za prikupljanje ponuda o projektovanju i izgradnji dva sprata na objektu Kluba penzionera u Bijelom Polju, Ul. Slobode bb, na površini cca 170 m2.

Projektovanje i izgradnja objekta od dva sprata na klubu Penzionera, mora biti usaglašen sa detaljnim urbanističkim planom ( DUP) Opštine Bijelo Polje.

Troškove u vezi sa izradom projektne dokumentacije i pribavljanje potrebnih saglasnosti i druge dokumentacije kod nadležnih organa, snosi ponuđač.

Izgrađeni objekat na Klubu penzionera postaje vlasništvo onog ponuđača koji po ocjeni Upravnog odbora Udruženja ponudi najpovoljnije uslove.

Početna cijena za ustupanje lokacije na postojećoj zgradi Kluba penzionera iznosi 35.000,00e.

slušnih vlasi te značajno pojačava sjaj i vraća kosi glatkoću.

“SPUSTITE” JE Jedina stvar koja je napornija od vjetrovitog vremena je to što kosa na njemu počne da ljeti svuda oko-

lo, a još je gore kada počne da vam upada u lice, usta i nos. Ovu traumu vrlo lako možete izbjeći koristeći serum koji će istovremeno zaštititi i revitalizovati kosu, piše Magazin.

Ponude se dostavljaju Udruženju penzionera Bijelo Polje u roku od 15 dana od dana objavljivanja oglasa u Dnevnom listu '' Dnevne novine ''.

O izboru najpovoljnijeg ponuđača biće obaviješteni pismenim putem svi učesnici na oglasu.

Udruženje penzionera Bijelo Polje Predsjednik udruženja Kamber Smailović

38 Muškarac

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 11. I 1. 12. 2013.

VJEŽBA JE OSNOV

savjeti, moda, teretana...

MUŠKARAC

Savjeti za dobru formu Mnoge sitnice iz svakodnevnog života mogu nam otkriti koliko vremena posvećujemo tjelesnoj formi.

Koliko vremena tokom dana provodite u pješačenju?

Da li zovete lift kada idete do prvog sprata? Kako najčešće provodite vikend?

Spavate, odmarate se, gledate televiziju, čitate knjige, kafenišete s prijateljima, ili ste ipak prije za to da isplanirate neku iscrpljujuću fizičku aktivnost?

Ono što nas najčešće iznenadi kada sumiramo svoje ponašanje jeste to da svom izgledu ne posvećujemo dovoljno vremena.

Zato često moramo da se suočimo s tim da nam kondicija nije na zavidnom nivou. Niko vam neće prebacivati ukoliko ste veliki gurman koji se trudi da uvijek bude opušten, ali rekreaciju ne treba doživljavati kao pravu torturu. A, ponekad nije toliko dobro davati veliku prednost umnom radu naspram fizičkog. Bez obzira na to koliko vas mentalni napori inspirišu da radite dalje, ako želite da sačuvate zdravlje, morate u svoj raspored da uvrstite i vježbanje. Ukoliko baš nijeste u formi, za početak će vam dobro doći aktiv-

nosti manjeg intenziteta, kao što su duge šetnje ili plivanje. Najgore je ako ste od onih koji nemaju mjeru - ili žestoko vježbaju ili su potpuno pasivni. Čekaju da se ugoje pa onda velikim naporima dovode liniju pod konac, a zatim se opet opuštaju. Taj tempo može da ugrozi zdravlje, zato i jeste dobro vježbati u redovnim intervalima. Ukoliko ne sprovodite umjerene vježbe, prijeti vam opasnost koja je gora od potpune pasivizacije, a to je postizanje top-forme manijakalnim vježbanjem! U redu, obožavajte svaki vid aktivnosti.

(Krstarica)

SAVJETI

Put do savršene kose Nagrađivani stilista Deren Fauler bio je tvorac jedne od najprepoznatljivih frizura Dejvida Bekama, koji ne prestaje da očarava žene širom svijeta. Deren je pripremio nekoliko saveta koji će svakom muškarcu pomoći da uredi kosu na način koji mu najbolje pristaje i postigne željeni izgled.

MODERNI HAOS Ako imate nemirnu kosu, morate je redovno skraćivati kako nemirna frizura ne bi postala neuredna. Neka pri vrhu frizer ostavi više kose, a neka ona sa strane bude nešto kraća.

GUSTA KOSA Kada je rijetka kosa prekratka, lako se moževideti skalp, zbog čega bi trebalo ostaviti dužinu dlake, recimo, u širini prsta, i to pozadi i sa strane. Zato ne dozvolite makazama za tanjenje ni da priđu vašoj glavi.

BRADA SUPERMENA Ako je vaša brada okruglog oblika, kosa mora da bude nešto duža, kvadratnog oblika i oštrih uglova.

Tako lice neće izgledati loptasto, već muževnije – kao isklesano.

LOŠ ISHOD? Ukoliko već nekoliko dana nakon šišanja nijeste zadovoljni – ne možete da savladate kosu i preteška je, ne morate ponovo da je skraćujete. Jednostavno zamolite frizera da vam je stanji i tako ćete sačuvati željenu dužinu.

RAST Prošlo je samo dvije nedelje od šišanja, a vi ste u iskušenju da svojim makazama za papir odsječete višak kose? Ako je kosa rastom izgubila oblik koji ste željeli, objasnite to svom frizeru, a on će, kao i svaki stručnjak, pronaći pravi način da vam pomogne s dlačicama kod zalizaka, vrata itd.

(Men’s health)

BONTON

Osnovna pravila izlaska Možda mislite o noćnom izlasku kao o kafiću, baru ili klubu, gdje na nekom šanku možete natenane da odmorite svoje laktove. To vjerovatno i jeste tako, ali je noćni izlazak ujedno i složen društveni sistem u kom novac, požuda, igre dominacije i alkohol čine koktel od koga se vrti u glavi. Ujedno, to je i razlog više da ovladate vještinama koje će svaki provedeni sat u datom prostoru učiniti istinski srećnim. Prije nego što se nalaktite na šank, imajte na umu da bi bilo bolje da na njega prvo prislonite svoj pivski stomak. Podsjećanja radi, pivo se akumilira na našem struku. Svi mi volimo pivo i nećemo prestati da ga pijemo zbog pivskog stomaka, ali nema razloga da se njime hvalimo tokom

izlaska. Dakle, zamaskirajte svoj pojas za spasavanje. Dva su mjesta na kojima barmen lako može da vas zapazi: u blizini ledomata i za šankom. Uspostavite kontakt očima, skrasite se u redu i klimnite u znak da ste spremni da naručite. Onda sačekajte. Strpljenje se isplati, naročito kada dođe do naredne ture. Imajte na umu da su i barmeni ljudi. Kada naručujete, tražite piće redom kojim bi ih većina barmena pripremila: prvo pivo, zatim vino, a onda žestoka pića. I recite “molim” i “hvala”.

Većina barmena drži svoje muzičke liste na nasumičnom izboru, kako bi onemogućili bilo čiji pokušaj da se veče pretvori u dva sata slušanja hevi metala. Vaše tajno preuzimanje kreiranja atmosfere

može da se dogodi ako provjerite da li je kompjuter postavljen u vašoj blizini i da li postoji neka mogućnost da “na kvarno” preskočite neke pjesme. Nikada nemojte mijenjati muziku nasred pjesme koja trenutno ide, i to ne samo zato da biste izbjegli batine od ekipe koja uživa u pjesmi koja “ide” već i zato što to jednostavno nije po DJ bontonu. Ukoliko zbog velike gužve petkom uveče zaboravite da date napojnicu, položite nešto tokom neke druge večeri i vaše piće će vas čekati sljedeći put, kao i slobodno mjesto ispred pikada, gdje ćete moći da demonstrirate svoju stabilnost i opuštenost u klubu koji doživljavate kao svoje standardno mjesto za izlazak.

(Smedia)

BUDITE U TRENDU

Važna pravila oblačenja Ako želite da budete primjećeni po svom istančanom ukusu i stilu ispratite ova pravila.

CRNA JE DOSADNA Ako nosite crno, naravno da ćete bez pogovora nositi i crne cipele. Ali ako nosite sivu, plavu ili bilo koju drugu boju, braon cipele će djelovati sofisticiranije. Pritom imate veliki izbor nijansi, od lješnika, pečenog šećera do čokolade.

TANKO UZ TANKO, ŠIROKO UZ ŠIROKO Uski reveri, uska kravata. Široki reveri, široka kravata. Prosta logika.

MUŠKARAC NOSI SAT Da, nekada davno naši preci su imali običaj da no-

se džepne satove i morate priznati da im je to davalo poseban šmek. Zar ne mislite da ljepše izgleda kada muškarac ležerno baci pogled na svoj zglob gde stoji pravi sat, a ne da kopa po svom džepu kako bi izvukao časovnik?

ZABRANJENA KOMBINACIJA

Vježbanje i alkohol nikad ne idu zajedno Zaljubljenici u održavanje forme, ali i koju kriglu piva više, oduvijek su se pitali da li alkohol zaista može “pokvariti” rezultate vrijednog rada u teretani. Etanol, alkohol koji se može pronaći u ovim pićima, sadrži toksične metaboličke nusprodukte – acetaldehid i acetat. Ove supstance su glavni krivci za osjećaj mučnine koji se javlja kao posljedica koje čašice više.

VJEŽBANJE I ALKOHOL Često konzumiranje alkohola umnogome utiče i na varenje, jer otežava sposobnost organizma da

apsorbuje hranljive materije poput aminokisjelina i vitamina B, a uz to narušava sintezu proteina. Štaviše, jedna studija je utvrdila da 2-3 piva dnevno mogu sniziti nivo testosterona.

DIJETA I ALKOHOL Naučnici napominju i da konzumiranje alkohola može pokvariti krajnji rezultat dobro isplanirane i sprovedene dijete, jer veliki broj alkoholnih pića u svom sastavu ima šećer. Zato stručnjaci ne preporučuju miješanje alkohola s energetskim pićima i sokovima.

Međutim, ukoliko se pije umjereno, alkohol neće trovati organizam i doprinijeti gojenju, već može poboljšati zdravstveno stanje. Tako je odavno utvrđeno da čaša crnog vina može blagotvorno djelovati na zdravlje srca, a pivo unapređuje imuni sistem i smanjuje količinu štetnog C reaktivnog proteina. Ipak, treba imati na umu da prekomjerna upotreba alkoholnih pića može poništiti rezultate vrijednog i napornog vježbanja, zbog čega bi uvijek trebalo reći “ne” nakon druge, treće čaše.

(Alo)

Roditelji 39

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 11. I 1. 12. 2013.

NEKa VaM PoMogNU

savjeti, kreativne igre, roditeljske akcije...

Iskoristite vrijeme i kuvajte sa djecom Dani kada djeca na idu u školu i imaju viška slobodnog vremena mogu biti blagoslov ili prokletstvo, a kakav će ishod imati najčešće zavisi upravo od roditelja.

Iskoristite dodatno vrijeme koje imate sa njima i podstaknite ih da vam pomognu u kuhinji prilikom spremanja obroka. Iznenadićete se koliko su djeca zapravo voljna da eksperimentišu u kuhinji.

Pedijatri kažu da su djeca koja sama sebi spremaju hranu, otvorenija za isprobavanje novih ukusa i zdravije ishrane. Evo nekih predloga kako da uključite djecu u aktivnosti u kuhinji, u zavisnosti od njihovog uzrasta.

Vrtićki uzrast – Djeca ovog uzrasta žele da budu starija, ali njihove motorne vještine se i dalje razvijaju. Sigurne aktivnosti kao što su pranje povrća, cjepkanje lista salate, miješanje bjelanaca ili gnječenje tijesta su najprikladnije za ovaj uzrast.

Neka vaše dijete izgnječi krompir nakon što se ohladi ili nafiluje palačinke džemom ili eurokremom.

Uzrast od pet do sedam godina – Odgovarajući zadaci uključuju odvajanje bjelanaca, rendanje sira i ljuštenje i sjeckanje mekanog voća sa dječijim nožem. Ova starosna grupa takođe može da mjeri sastojke i postavlja sto.

Možete da dopustite djetetu da proba da napravi mini kiš. Neka vam pomogne u pravljenju kore, neka umuti jaja i mlijeko i doda povrće.

Uzrast od osam do 12 godina – Djeca ovog “predtinejdžerskog” uzrasta su sposobna da mjere temperaturu mesa i upravljaju tajmerima, a uz vaš nadzor mogu i da sjeckaju hranu i griju je u mi-

krotalasnoj rerni.

Dozvolite djetetu da napravi svoju užinu poput sendviča ili salate, a možda čak i da podgrijeje supu.

Trinaest godina i stariji – Kada zađu

u tinejdžerske godine, djeca su spremna da postanu glavni kuvari. Sa sposobnošću da množe i dijele, mogu da prilagode recepte porodičnim potrebama. Pravljenje menija i kupovina namirnica su tako-

đe nešto za šta su sposobni. Mogu čak i da smišljaju svoje recepte.

Dopustite tinejdžeru da isprži meso ili skuva pirinač. Spremajući hranu, naučiće da vodi računa i o higijeni.

Mall of MoNTENEgRo

Narednog četvrtka novo druženje u Kutku za dojenje

INTERNET

Roditelji zabrinuti za bezbjednost djece

Novo druženje u Kutku za dojenje u Mall of Montenegru trudnica i porodilja biće organizovano u četvrtak, 5. decembra od 19 sati na temu Prvi dani u dojenju – neodumice, problemi, najčešća pitanja….

Prijatelj Kutka za dojenje u decembru će biti Cosmetics market, koji će obezbjediti poklone za sve buduće i sadašnje mame koje se budu družile tog dana.

Udruženje Roditelji poziva zainteresovane porodilje koje doje bebe, kao i trudnice koje prikupljaju informacije i pripremaju se za dojenje, da se jave putem maila roditeljski.kutak@rodite-

lji.me i prijave dolak zbog ograničenog broja mjesta.

Kutak se nalazi u tržnom centu Mall of Montenegro, na I spratu, a u njemu se sa zainteresovanim budućim i sadašnjim majkama okupljaju članice udruženja Roditelji, iskusne dojilje koje se već neko vrijeme trude da pruže podršku i pomoć sa dojenjem majkama kojima je neophodna prije svega preko foruma portala Roditelji.me. Ta vrsta pomoći nije zamjena za savjet ljekara i medicinskog osoblja, sa kojima bi roditelji obevezno trebalo da se posavjetuju o svim nedoumicama i problemima na koje naiđu.

Zajednička studija istraživača američkog Northwestern univerziteta i Microsoftovog istraživačkog centra, pokazala je da je većina roditelje zabrinuta za bezbjednost svoje djece na internetu, a najviše strahuju izlaganju djece nepoznatima, pornografskim i nasilnim sadržajima i cyber bulling-u. Međutim, nivo zabrinutosti roditelja zbog ovih, i drugih, opasnosti varira u zavisnosti od njihovog rasnog i etničkog porijekla, navode istraživači. Tako je studija pokazala da su roditelji azijskog i hispanjolskog porijekla, kao i afro-amerikanci, znatno više zabrinuti za online bezbjednost svoje djece u odnosu na bijelce.

Takođe, studija je pokazala i da su roditelji u urbanim područjima više zabri-

nuti u odnosu na one koji žive u suburbanim ili ruralnim predjelima, fakultetski obrazovani rodiitelji pokazali su niži nivo straha u odnosu na manje obrazovane roditelje u pogledu opasnosti od nepoznatih (stranger danger), dok su roditelji koji sebe identifikuju kao liberalne manje zabrinuti zbog izlaganja pornografskim sadržajima u odnosu na konzervativnije roditelje, ali su zato više zabrinuti da njihovo sopstveno dijete ne postane cyber nasilinik (cyberbully), navodi se u studiji objavljenoj u četvrtak.

Studija je urađena na uzorku od 1000 roditelja sa djecom starosti od 10 do 14 godina, dok margina moguće greške nije objavljena.

40 Gušti

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 11. I 1. 12. 2013.

Višnje na

načina U ono isto ulje ubaciti smrznute, višnje i šečer i na laganoj vatri pustiti da se otope i puste sok. Sa strane pomiješati gustin, vino i vodu pa preliti preko višanja uz stalno miješanje dok se ne zgusne. Dodati prostohvat cimeta i skloniti sa vatre.

PILETINA SA SOSOM OD VIŠANJA Sastojci: oko 600-700 g tankih šnicli od bijelog mesa Za sos: 200 g marela višanja, 5 kašičica šećera , 1 kašičica brašna, 4-5 kašika soka od dinstanja pečuraka Za prilog: 400 g šampinjona, 70-100 g dimljenog žutog sira, mirođija Priprema: U manju šerpu staviti očišćene višnje, posuti šećerom i ostaviti da puste sok. Šampinjone oprati i skinuti drške. Žuti sir isjeckati na manje kocke, veličine udubljenja na pečurkama. Šnicle bijelog mesa istanjiti, ovlaš posuti brašnom i posoliti. Ispeći na teflonu na mrvici ulja ili pohovati. Paralelno napraviti sos i izdinstati pečurke. Višnje sa sokom pustiti da proključaju, pa smanjiti temperaturu i kuvati 15-ak minuta, a onda dodati brašno i kuvati još malo, da se samo malčice zgusne. Pečurke poređati na veći teflonski tiganj i dinstati na suvo , na 2/3 jačine. Po potrebi ih okretati i smanjiti temperaturu. Kad su mekane izvaditi ih, a 4-5 kašika soka od dinstanja dodati u šerpicu sa višnjama. Žuti sir poređati preko pečurki, pa staviti na par minuta u mikrotalasnu da se sir otopi. Pečurke posuti iskidanom mirođijom i servirati zajedno sa šniclama prelivenim sosom.

BAKLAVA SA VIŠNJAMA

●Preporuka

Sastojci: 750 gr. tankih kora za baklavu, 300 gr, šećera, 4 jaja, oko 1 kg. višanja, može i više,200 gr. kisele pavlake, 3 dcl. Ulja, 2 vani-

KOLAČ SA VIŠNJAMA

lin šećera, 1 prašak za pecivo, 3 kašike prezli ili griza Sirup: 650 gr. Šećera,6 dcl. Vode Priprema: Umutiti doro, da budu pjenasta i čvrsta, jaja sa šećerom i vanilom. Dodati ulje, pavlaku i prašak za pecivo i dobro izmiješati.Ređati kore u tepsiju i svaku poprskati filom.

Kada se utroši pola kora staviti višnje i posuti ih mrvicama. Nastaviti sa korama i filom, gornju koru premazati filom. Isjeći baklavu na željeni oblik i peći u prethodno zagrijanoj rerni na 200 stepeni oko 20 minuta pa još oko 25 minuta na 150 stepeni. Ugasiti rernu i pečenu baklavu ostaviti još pola sata unutra. Provjerite baklavu tokom pečenja, sve zavisi i od rerne.Za sirup- kuvati vodu i šečer 5 minuta, od vremena kada provri, pa zaliti hladnu baklavu.

MEDALJONI SA SOSOM OD VIŠANJA 150 gr. junećeg bifteka /količina za jednu osobu Za sos:150 gr. Višanja,1 ravna kašika gustina,50ml crnog vina,50 ml vode,1/2 kafene kašičice šećera, prstohvat cimeta Priprema: Meso isječi na 1 cm debljine, posoliti, pobiberiti,malo premazati maslinovim uljem pa ostaviti 15 min da odstoji u frižideru pokriveno folijom. U tigan sipati 2 kašike maslinovog ulja i ispeći mesa, sa svake strane, da bi bilo negdje srednje pečeno. Kad se ispeklo sa obije strane, poklopiti, skloniti sa vatre i pustiti jedno pet minuta da odstoji. Meso izvaditi, staviti sa strane, umotati folijom.

9 punih kašika brašna, 9 punih kašika ulja, 9 punih kašika šećera, 12 kašika mlijeka, 1 jaje, 1 kesica praška za pecivo, 300 gr višnji Premaz: 4 pune kašike eurokrema Priprema: Sjediniti sve gore navedene sastojke za koru. Sipati tijesto u namašćen i pobrašnjen pleh, preko tijesta staviti višnje i peći oko 25 min na 200 C ili dok nedobije lijepu braon koricu odozgo. Još vruću koru premazati eurokremom ili nutelom i ukrasiti mljevenim orasima. Pustiti da se ohladi, pa sejći komade željene veličine.

DŽEM OD VIŠANJA

4 kg očišćenih višanja, kašičica cimeta,2 vanilin šećera Priprema: Višnje, koje ste procijedili, stavite u sud.

Dodajte kašičicu cimeta, 2 vanilin šećera, pa na laganoj vatri kuvajte oko 90 minuta, uz povremeno miješanje. Pred sam kraj možete džem ispasirati štapnim mikserom. Sterilisane, tople tegle, napunite toplim džemom, stavite poklopac, pa tegle ređajte u veći pleh, koji ste prekrili krpom (tako da se tegle ne dodiruju).

Posne pite i salate Ako tražite recepte za jednostavna predjela koja neće da opterete vaš novčanik, došli ste na pravo mjesto...

PITA OD PLAVOG PATLIDŽANA POTREBNO JE 1 kg plavog patlidžana, struk praziluka, glavica crnog luka, 500 g kora za pitu, 200 g paradajza, šolja kuvanog pirinča, 250 ml gazirane mineralne vode, veza peršuna, biber, suvi biljni začin, so, origano, ulje PRIPREMA Patlidžan oljuštite, izrendajte i barite deset minuta u posoljenoj ključaloj vodi.

Potom ga procijedite i dinstajte 15 minuta sa proprženim seckanim prazilukom i crnim lukom i paradajzom. Na kraju dodajte obareni pirinač i začine, a zatim ređajte pitu prskajući svaku koru sa malo ulja i kisjelom vodom. Pre pečenja isecite pitu na parčiće i poprskajte kisjelom vodom. Ostavite da odstoji oko sat vremena, a zatim pecite u dobro zagrijanoj rer-

ni. Možete je ukrasiti kolutovima paradajza i masinama.

PITA SA KELJOM POTREBNO JE 500 g gotovih kora, 100 g crnog luka, 150 g pirinča, 500 g kelja, 100 ml ulja, so, biber, suvi začin, sjeckani peršun PRIPREMA Obarite kelj i krupno ga isjecite, sjeckani crni luk propržite, a pirinač obarite. Sve pomiješajte i začinite i ubacite peršun. U podmazan pleh ređajte naizmenično kore i fil, a završite korama. Pitu isecite na kocke, premažite je uljem i vodom, pa pecite oko pola sata na 200 stepeni da naraste i porumeni.

SALATA OD TUNJEVINE POTREBNO JE konzerva komadića tunjevine, 250 ml posnog majoneza, kašičica senfa, 0,5 kg bijelog krompira, veza svježeg vlašca, 100 g crnih maslina, 50 g mlevenih ora-

ha, so, biber PRIPREMA Krompir oljuštite, isecite na kocke i skuvajte u slanoj vodi pazeći da se ne prekuva. Tunjevinu ocedite od ulja, pa je po-

mešajte s majonezom, senfom, orasima i sjeckanim vlašcem. Kuvani krompir ocijedite i ubacite u pripremljen sos od tunjevine i majoneza. Na kraju dodajte masline i sve dobro izmiješajte.

Gušti 41

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 11. I 1. 12. 2013.

● TOP RECEPT

Teleći medaljoni

● POSEBNI NAPICI

RECEPT MAJSTORA

Tiramisu

Ana Martinović PR m:tel-a

Sastojci: 5oo grama telećih medaljona 5oo grama šampinjona 2 glavice crvenog luka 1-2 mrkve začin od sušenog povrća biber peršunov list maslac 1 kašika brašna oko 2 dcl vode Priprema: Medaljone pobrašnite sa jedne i

druge strane i pecite ih na maslacu da porumene.

Na malo maslaca propržite isječeni luk i mrkvu,dodajte medaljone i isječene gljive.Zalijte sa 2 dcl vode ,kad prokuva smanjite vatru i ostavite da krčka oko 40 minuta dok ne omekšaju medaljoni i gljive.Na kraju stavite začin od sušenog povrća ,biber,jednu kašiku brašna da progušća umak i sitno sjeckanog peršuna,po želji možete dodati i pavlake za kuvanje.Medaljone poslužite sa rižom.

Koktel Swimming pool Sastojci: 3 dcl bijelog ruma 2 dcl vodke 2 dcl kokos sirupa 2 dcl blue Curacao 2 dcl tekućeg šlaga

10 dcl soka od ananasa Priprema: Sve sastojke pomiješajte u električnom mikseru te ulijte u čašu.

Dekorišite svježim voćem.

Kao veliki ljubitelj svih slatkis, narocito kremastih kolaca moj recept za vaše čitaoce je Tiramisu - popularni kolač, koji prosto obažavaju sve generacije. Ovo je kolač koji možete upriličiti čak i za najsvečanije prilike.

Sastojci: Pola litra slatke pavlake 500 grama krem sira - mascarpone 2 kutije većih piškota 250 grama sećera u prahu 200 grama narendane čokolade za kuvanje

Specijalni sosevi

Urmašice Sastojci: 250 gr margarina 1 jaje 1 prašak za pecivo 1 čaša jogurta malo soli 450 gr oštrog brašna Za sirup: 600 gr šećera 500 ml vode 1 limun Priprema: Za sirup, pomiješajte vodu i šećer, za-

tim dodajte limun isječen na kolutove. Kada voda počne da vri, kuvati 8-10 minuta, zatim skloniti sa ringle i ohladiti.Umutiti margarin i jaje, zatim dodajte jogurt i nastavite da mutite. Na kraju, postepeno sipajte brašno kome ste prethodno dodali prašak za pecivo i so. Promiješajte varjačom da dobijete kompaktnu smjesu. Od smjese odkidajte tijesto veličine većeg oraha. Urmašice slažite na ne podmazan pleh. Pecite u zagrejanoj rerni na 200 °C dok ne dobiju lijepu rumenu boju. Dok su vruće, prelite sa ohlađenim sirupom.

Slatke palačinke Banana rolat

Sastojci: 10 gr šećera 1 dl slatke pavlake 100 gr banana 2 palačinke Priprema:

Napraviiti karamel od šećera pa dodati slatku pavlaku. Bananu isjeckati na kolutove srednje debljine. Palačinke složiti u obliku po želji i premazati je sa slatkom pavlakom. Dodati sječene kolutove banane.

Sastojci za koru: banana rolat 5 jaja 5 kašika šećera 4 kašike brašna 1 kašika kakaa Sastojci za fil: 700 ml mlijeka 12 kašika šećera 2 pudinga od vanile 4 kašike brašna 100 g bijele čokolade 250 g margarina 2 banane Priprema: Umutite jaja sa šećerom, brašnom i kakaom. Smjesu razlite u podmazan pleh i pecite u rerni 20 min. na 180 C. Skuvajte mlijeko sa pudingom, šećerom i brašnom, pa ostavite fil da se ohladi. Potom u njega dodajte dobro umućen margarin i istopljenu bijelu čokoladu. Koru premažite filom, na jednu od dužih ivica ko-

re poređajte banane i uvijte u rolat. Zatim cio rolat premažite preostalim filom, a po želji možete ga premazati i šlagom.

Priprema: Umutiti viljuškom krem sir i 200 grama sećera u prahu. Umutiti mikserom slatku pavlaku sa 50 grama sešera u prahu. Sve sjediniti sa pripremljenim sirom.

Skuvati crnu kafu bez secera (u kolicini za 5-6 šolja) i umakati piškote u nju (naravno, moze se koristiti pripremljena nes kafa, ukoliko više preferirate taj ukus) .

Ređati u pleh ovim redosljedom: piškote, pa krem sir, opet piškote, zatim 100 grama cokolade, pa opet preostali krem sir i na kraju 100 grama čokolade.

42 Automobili

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 11. I 1. 12. 2013.

Rasprodat BMW i8 za narednu godinu TEK SE PRAVE

AutoMoBili

predstavljamo, savjeti...

Tužna vijest za sve vas koji ste izvukli 126.000 eura iz slamarica, koliko košta BMW i8. Kompletna proizvodnja za 2014. godinu je već rasprodata, a da još ni jedan automobil nije isporučen. Sad ćete reći: A što ih ne naprave više i dobro zarade? Neće moći, jer je tajna efikasnosti ovog automobila u maloj masi koja se opet postiže upotrebom karbon-fibera, a prozvodnja ovih djelova je uglavnom ručna. Iz istog razloga se BMW bori da zadovolji tražnju za gradskim i3 automobilom koji je slične konstrukcije. Osim spektakularnim izgledom, kupci su privučeni i performansama koje nudi i8: 0-100 km/h za 4,4 sekunde, 250 km/h maksimalne brzine uz potrošnju od 2,5 litra na 100 kilometara. Hibridni pogon kombinuje 3-cilindrični turbo benzinac snage 231 KS i elektro-motor od 131 KS, pa uz podršku baterija kapaciteta 5 kWh nudi jeftinu vožnju bez ograničenja dometa.

POSEBAN MODEL

Polo od 315 konjskih snaga

136 KS

Zeleni Superbajk Nakon dugog najavljivanja, izgleda da Energica Ego, prvi italijanski električni superbike kreće u prozvodnju početkom naredne godine, pa će nakon homologacije i dodatnih testiranja, prvi primjerci kupcima biti isporučeni početkom 2015. godine.

Energica Ego je djelo italijanske firme CRP Group bazirane u Modeni i predstavlja pokušaj da se električni pogon uvede u super-sportsku klasu motocikala. Energica isporučuje 136 KS snage i što je bitnije 195 Nm obrtnog momenta dostupnog od 0 obrtaja. Zahvaljujući karakteristikama elektro-motora Energica Ego nema potrebu za mjenjačem tj. ima samo jednu brzinu. U cilju čuvanja baterija, maksimalna brzina je ograničena na 240 km/h. Domet motocikla sa jednim punjenjem baterija varira od 50 km kada se koristi na stazi, do 200 km u gradskoj vožnji sa prosječnim brzinom od 60 km/h. Sa standardnim punjačem baterije će biti napunjene 100% za 3,5 sati iz kućne utičnice dok je korišćenjem specijalnog trofaznog punjača omogućeno punjenje 80% kapaciteta za samo 30 minuta.

Vjerovatno najpoznatiji tjuner za vozila iz VAG grupe, MTM, predstaviće na najvećem evropskom sajmu tjuninga u Essenu, njihovu verziju VW Pola WRC sa snagom od 315 KS. Iako izgleda skoro identično kao standardni WRC model, promjene ispod kože

obuhvataju Clubsport šasiju, kompletno KW podešavajuće vješanje i naravno, poboljšani kočioni sistem. Estetiku dopunjavaju crni 18-inčni točkovi od lake legure obuveni u jedva legalne Continental ContiSport Contact 5P gume. Pomenutih 315 KS izvučeno je iz 2-litarskog turbo moto-

ra (TSI) koji u fabričkoj režiji razvija 220 KS. Prema tvrdnjama MTM-a, ovo povećanje snage rezultiraće ubrzanjem od “malo preko 4 sekunde” i maksimalnom brzinom od “nešto ispod 260 km/h”. Naravno da ovo nije sve, u pripremi je paket koji snagu podiže na 380 KS.

Tehnologija 43

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 11. I 1. 12. 2013.

PS4 VS XBOX ONE

Pobjednik još neizvjestan

TEHNOLOGIJA

Iako u tzv. ratu za dnevnu sobu između Sonijeve konzole Playstation 4 i Majkrosoftovog Xboxa One nije riječ o sprintu, nego o maratonu, pa se o pobjednik tek može naslutiti, rezultati prodaje u prva 24 sata od izlaska na tržište govore da zasad vode Japanci. Naime, iako su i jedna i druga konzola prodate u impresivnih milion primjeraka u prvom danu, PS4 je to postigao samo u dvije zemlje Sjeverne Amerike, u koje je pušten 15. novembra, dok je Xboxu puštenom na tržište krajem prošle nedjelje - za isti rezultat trebalo još 11 zemalja (Brazil i neke evropske). Microsoft se potrudio naglasiti da su zalihe u prodavnicama rasprodate, ali pitanje je da li bi to bilo baš tako da je na raspolaganju bilo više jedinica. Još nije razriješeno ni pitanje koja je konzola bolja, odnosno snažnija; dok Xbox One ima brži osrednji procesor (iako je samo 6 od 8 jezgara namijenjeno igranju) i nominalno jači grafički procesor, PlayStation 4 ima 50 posto bolju grafiku, kao i 2,5 puta bržu memoriju (iako imaju jednaku količinu RAM-a).

Kad se tome pridoda cijena Playstationa koja je 100 eura ili 100 dolara niža od cijene Xboxa, čini se da je pobjednik jasan. Ipak, hardver nikako nije sve. Svaka konzola ima određene ekskluzivne naslove, koji će takođe uticati na prodaju.

MAJKROSOFT

XBox po proizvodnoj cijeni Prodajna cijena Xbox Onea samo je 28 dolara veća od cijene njene proizvodnje, tako da ni Majkrosoft, poput Sonija, ne ostvaruje veliku zaradu prodajom konzole. Majkrosoft prodaje Xbox One po cijeni od 499 dolara nakon što je potrošio 471 dolara da ga napravi, navode iz kompanije IHS koja je imala

18 KARATA

HTC ima zlatni smartfon

Finski lanac prodavnica Gigantti počeo je sa prodajom modela HTC One u zlatnoj boji. U pitanju je uređaj dijagonale 4.7 inča koji posjeduje 1.7GHz quad core Snapdragon 600 procesor što znači da je jedina razlika u poređenju sa One modelom koji je na tržištu od proljeća samo zlatna boja. Uređaj posjeduje isti dizajn kao i raniji HTC One modeli, ali se razlikuje svojm zlatnom bojom, koju su korisnici već neko vrijeme tražili. Ovaj uređaj je do sada bio dostupan u crnoj, srebrnoj, plavoj i crvenoj boji. Prve glasine u vezi sa novom bojom pojavile su se u septembru, ali kompanija nije imala nikakav komentar dok sada tvrdi da će

se ovaj model pojaviti širom Evrope.

U saopštenju koje je HTC objavio povodom predstavljanja nove boje stoji: “Zlatni HTC One biće dostupan širom Evrope i pridružiće se postojećim bojama. Novi HTC One u zlatnoj boji posjeduje već potvrđene performanse koje su sada unutar kućišta koje odiše luksuzom”.

Filip Bler iz HTC-a je dodatno prokomentarisao predstavljanje nove boje: “Nakon nedavnog uspjeha HTC MOBO smartfona koji je imao zlatni premaz od 18 karata, uzbuđeni što smo sami razvili ovaj zlatni uređaj i tako ponudili veći izbor korisnicima”.

ZBOG NSA

STIŽE U DECEMBRU

GTA i na telefonima Igra Grand Theft Auto: San Andreas će u decembru biti dostupan korisnicima smartfona i tablet kompjutera sa operativnim sistemima iOS i Android, a u njoj će moći da uživaju i vlasnici Amazon Kindlea i novih uređaja sa operativnim sistemom Windows. Korisnicima će biti dostupne tri različite vrste kontrola za vožnju i manevrisanje, kao i kontekstualne tačskrin komande, a komande će se na ekranu pojavljivati samo onda kada su potrebne.

Najavljena kao najbolja verzija igre, ona posjeduje dinamič-

ne i detaljne sjenke, okolinu je moguće vidjeti dalje nego inače, a treba spomenuti i širu paletu boja, kao i ljepše urađene likove i vozila. Iz kompanije Rockstar se detalji očekuju u narednim sedmicama.

Igra GTA: San Andreas se prvi put na tržištu pojavila 2004. godine, a igrači su upravljali likom koji se zove Karl Džonson.

On se borio protiv korumpiranih policajaca i gangstera devedesetih godina u SAD. Glasove su za potrebe igre posudili Samjuel Li Džekson, Kris Pen, Ajs Ti i Piter Fonda.

Majkrosoft će šifrovati internet saobraćaj Kompanija Majkrosoft će preduzeti nove korake u nastojanju da šifruje internet saobraćaj zbog bojazni da je američka Agencija za nacionalnu bezbjednost provalila u njene globalne komunikacione veze.

Kako danas piše Vašington Post, sumnje uprave Majkrosofta postoje već nekoliko mjeseci, a pojačale su se u oktobru nakon što je otkriveno da je NSA presretala saobraćaj unutar privatnih mreža Gugla i Jahua, dviju konkurentskih firmi sličnih glo-

balnih infrastruktura.

Pozivajući se na informacije osoba dobro upoznatih sa politikom kompanije, list piše da će se čelnici Majkrosofta sastati tokom nedjelje kako bi se dogovorili koje će inicijative za kodiranje razmjene podataka i kako brzo donijeti i primjeniti.

Dokumenti dobijeni od bivšega radnika NSA Edvarda Snoudena ukazuju, ali ne dokazuju, da uprava kompanije ima razlog za zabrinutost.

telefoni, računari, igrice...

uvid u sve komponente i njihovu cijenu. Cijena proizvodnje konzole je 90 dolara viša od 381 dolara, koliko Sony troši na PlayStation 4, koji se prodaje po cijeni od 399 dolara. To znači da Sony zarađuje svega 18 dolara po prodatoj konzoli.

Zašto je proizvodnja Xbox Onea toliko skupa?

Kinect košta 75 dolara, ali je najskuplja komponenta AMD-ov mikroprocesor koji Microsoft košta 110 dolara. Cijena memorijskih čipova iznosi 60 dolara, dok svi ostali djelovi koštaju 332 dolara. Čini se da i Majkrosoft, poput Sonija, ne očekuje zaradu direktnm prodajom konzole već se oslanja na zaradu od prodaje igara. Kako vrijeme bude prolazilo, cijene komponenti će padati, međutim, to samo može natjerati Majkrosoft da dodatno smanji cijenu konzole kako bi poboljšao njenu prodaju.

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

44 Zabava/Slobodno vrijeme Daily Sudoku puzzle No. 2219 SUDOKU 2012-11-09

Medium level

Teža

Lakša

8

4

3

3

6

2

8

2

3

2 3 1

5

6

2

5

9

4

Play sudoku online at:

4

8

1

www.sudokukingdom.com

8 5

2

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 11. I 1. 12. 2013.

9

2

1

6

Daily Sudoku puzzle No. 1921

2012-01-16

7 3 Medium level

Lakša

7

9

9

6 8

7

8

1 5

2

9

Play sudoku online at:

1

6

2

6

6

3

8 Page 1/2 3

w.sudokukingdom.com 4 9

2

6

5

Play sudoku online at:

7

5 2 www.sudokukingdom.com 2 1 7 Puzzle solution: Rješenje iz prethodnog broja Sudoku puzzle No. 2593 2013-11-18

4

1

8

6

2

5

3

7

6

3

8

1

7

5

2

9

4

2

7

5

4

3

9

8

6

1

4

8

2

6

1

7

9

5

3

3

5

9

2

8

4

1

7

6

7

1

6

9

5

3

4

2

8

5

9

3

7

4

1

6

8

2

8

2

4

3

9

6

7

1

5

1

6

7

5

2

8

3

4

9

VICEVI

Page 1/2

Vrati se Mujo kući s posla i već s vrata viče: -Fato, što je za ručak? Gladan sam k’o vuk?

Fata sjedi u dnevnoj sobi i mrtva hladna odgovori: -Ništa!

Mujo se namršti: -Kako ništa? Pa, ni juče nije bilo ručka!

A Fata nastavi gledati televiziju i ispali: -E, pa, računaj da sam juče kuvala za dva dana! *** Otišla plavuša da kupi sat i nakon biranja odabere ona jedan i ode kući. Sjutradan sat stane, i šta će, plavuša ode ponovo u radnju da se žali jer su joj prodali sat koji ne radi. Pro-

Puzzle solution:

Sudoku puzzle No. 2592 2013-11-17 6

9

2

4

8

3

7

1

5

7

3

5

9

1

6

4

8

2

1

4

8

2

5

7

3

6

9

8

6

3

1

4

9

5

2

7

5

1

9

6

7

2

8

4

3

2

7

4

8

3

5

1

9

6

4

2

7

5

9

1

6

3

8

3

8

6

7

2

4

9

5

1

9

5

1

3

6

8

2

7

4

davac će: -Taj sat radi na navijanje.

Izađe plavuša iz radnje, stavi sat ispred usta i počne pjevati: -Ole, ole, ole, ole… *** Evropska kosmička agencija raspiše konkurs za dobrovoljca koji bi poletio u kosmos bez povratka. Prijave se Njemac, Rus i Srbin. Na razgovoru o uslovima, Njemac traži milion evra - za svoju porodicu. Rus traži dva miliona - jedan za sebe i porodicu, drugi za majčicu Rusiju. Srbin traži četiri miliona - jedan za sebe, jedan za komisiju koja mu daje posao, jedan za majčicu Rusiju i jedan za Njemca - neka on leti.

GIMNASTIKA ZA MOZAK

9

NEOBIČAN PROBLEM DJEVOJČICE

Zbog kose je izbacuju iz škole Dvanaestogodišnja djevojčica iz Orlanda Vanesa Van Dyke ovih dana nailazi na velike probleme u školi koju pohađa. Naime, ona će vjerovatno biti izbačena iz škole zbog toga što ima veoma bujnu kosu i nosi neku vrstu afro frizure. Njena porodica i ona kažu kako je to njena prirodna kosa te da takvu frizuru želi, i ne smatraju da se treba ošišati. Međutim, neka djeca u ško-

li su je zadirkivala zbog toga, žalili su se drugi roditelji, a onda joj je škola dala ultimatum: “Ili se ošišaj ili ćeš morati napustiti ovu školu”, jasni su zvaničnici.

“Depresivna sam zbog toga što ću možda morati napustiti svoje prijatelje i ljude koje poznajem već neko vrijeme”, kaže Vanesa i dodaje kako su se svi okomili na nju, uključujući i direktora škole.

Obrazovna institucija koju ona pohađa je privatna i ima svoja pravila. Djevojčica odbija da skrati kosu, a u školskom priručniku koji propisuje pravila ponašanja izgleda piše da kosa ne smije predstavljati nikakav problem. U međuvremenu, dok se cijela situacija ne riješi, ova zanimljiva curica je dospjela u mnoge svjetske medije zbog neobičnog problema.

(Klix)

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 11. I 1. 12. 2013.

Zabava/Slobodno vrijeme 45 horoskop

Teža

oVAn Na poslu dominirate, pa su mogući sukobi sa saradnicima koji misle drugačije. Ovaj segment života je pod kontrolom. Izbjegavajte nagle pokrete, jer su moguće povrede glave. Sinusi se ovih dana mogu aktivirati, pa nosite kapu.

Bik Nervoza, problemi sa hormonima i žlijezdama. Kad bolje razmislite, sve ide iz glave. Pa kad to znate, počnite pravilno da razmišljate. Vodolija je kao luda za vama. Prihvatite flert, jer se ona plaši da vam direktno priđe.

BLizAnCi Mogući su problemi sa sluhom ili želucem. Ove stvari su povezane, a blaga mučnina je samo reakcija. Strijelac je idealna kombinacija u ovom periodu. Samo on može da vas izbaci iz ravnoteže, ali u pozitivnom smislu.

rAk Mogućnost povreda posljedica je nepažnje i brzopletih poteza. Stalno negdje jurite, pa je poželjno usporiti tempo. Činite izuzetne napore na emotivnom planu. Jedan Ovan je prolazno rješenje. Nudi mnogo seksualne energije.

LAV Utopljavajte se zbog mogućnosti prehlade. Urinarni trakt izložen niskim temperaturama može vam zadavati brige. Sjajan period za najzaljubljenije duše. Bez hljeba, vode i vazduha mogu da izdrže, ali bez ljubavi nikako.

DjEViCA

Najveći kofer na svijetu Luj Viton kofer visok 9, a dug 30 metara postavljen je na sred Crvenog trga u Moskvi, gdje će stajati do sredine januara. Luj Viton tašne koje su samo za džep najbogatijih, nijesu ovim reklamnim eksponatom naišle na odobravanje Moskovljana. Iako poznati kao velike trošadžije a Moskva kao tržište na kojem nikada nema dovoljno robe, ipak Moskovljani nijesu bili raspoloženi da vide svoj čuveni trg okupi-

ran jednim koferom. Od političara do gradskih službenika, niko listom nije znao da kaže kome je ovo po volji i da li je legitimno.

Ipak kofer se legalno našao na trgu, kako tvrde iz “GMU”, najčuvenije robne kuće koja se takođe nalazi na Crvenom trgu, i napominju da su sve dozvole dobijene za postavljanje ovog eksponata. Godine 2011. u Šangaju je takođe gradski trg bio okupiran Luj Viton torbom koja je bi-

la visoka čak 20 metara, a široka 4. Ni Šangajci nisu bili zadovoljni ovim eksponatom, koji je bio u potpunosti zauzeo pločnik, pa su bili primorani da hodaju kolovozom. U Moskvi na Crvenom trgu ipak ima dovoljno mjesta za ljude i kofer, ali će svakako ukrasti prijeko potreban prostor za doček Nove godine, jer kofer ostaje na ovom mjestu do sredine januara, napominju iz robne kuće GMU. (Telegraf)

DA Li sTE znALi

LUJ VITON NA CRVENOM TRGU

Zdravstvena situacija nije zabrinjavajuća. Moguće je skupljanje tečnosti u organizmu, koje stvara osjećaj težine. Partner vam je dovoljan.

Svi ostali samo smetaju, ne dozvoljavaju vam da iskažete sopstvene emocije.

-Da se ajkule nikada ne razbolijevaju, jer su imune na sve poznate vrste bolesti?

-Da na Uranu ljeto i zima traju po 21 godinu?

-Da džinovska sipa ima najveće oči na svijetu, a prečnik im je oko 40 centimetara?

-Da su šanse da se rodite 29. februara prestupne godine 1 prema 1461?

-Da nasuprot frazi ‘’znoji se

VAGA Ljuti ste na voljenu osobu, jer ne ispunjava kriterijume. Teretite je za sopstvene neuspjehe. Razmišljate o novoj vezi. Blizanac je u igri. Ukoliko materijalne mogućnosti dozvoljavaju, Novu godinu slavite u luksuznom restoranu.

ŠkorpijA Svi problemi proističu iz “lude glave”. Prepolovite dozu cigareta, kafe i žestokih pića, pa ćete se bolje osjećati. Mnogi pripadnici znaka nalaze se na samom početku emotivne veze, ili na kvalitativno nov način pristupaju staroj.

sTrijELAC Sa partnerom dijelite intimu. On jedini može da podnese vašu komplikovanu narav. Muški pripadnici znaka opasno su zagrijani za jednu Lavicu. Vi biste i jare i pare - da se lijepo provedete i da malo potrošite. E, to ne može.

jArAC Ko danas misli o poslu? Biznismeni u glavi obrću pare, dok ostali pripadnici znaka misle kako preživjeti.

U prosjeku, nije im loše. Bolovi u kukovima ili problemi sa jetrom mogući su, ali ne i neizbježni. Ljubav vas čini srećnim.

VoDoLijA Samo ukoliko budete zlostavljali organizam hranom obogaćenom bijelim otrovima, imaćete problema. Žlijezde sa unutrašnjim lučenjem zahtijevaju umjerenost. Sa Ribama, Rakovima i Strijelcima biće ludo i nezaboravno.

riBE Mogući su problemi sa bubrezima u vidu pijeska ili kamenja. Utopljavajte se i spriječite pojavu bakterija u mokraći. Poželjno je uzimati što više tečnosti. Veza u kojoj ste je veoma površna. Ne ispunjava vaše snove.

kao svinja’’, svinje u stvari ne mogu da se znoje?

-Da ljudska glava sadrži 22 kosti?

-Da u prosjeku čovjek udahne 23.000 puta dnevno?

-Da se pustinja Sahara širi za 1 kilometar mjesečno?

-Da u državi Juta, ptice imaju prvenstvo prolaza na svim autoputevima?

-Da mačke ne osjećaju sladak ukus?

46

TV PROGRAM SUBOTA Film

06:00 Serija:Ponor ljubavi/r 08:10 Talk show-Žene/r 09:00 Film: Pandemija/r 10:30 Film:Šišanje/r 12:00 Domaćine, oženi se/r 13:00 Tačno 1 The Best Of 14:10 Serija: Otvorena vrata/r 15:00 Talk show-Žene 16:05 Film: Roki 4/r 18:05 Galileo 19:00 Vijesti Prve 19:25 Serija: Sulejman Veličanstveni 20:20 Serija:Karma 21:05 Music ShowTvoje lice zvuči poznato 00:00 Film: Ubistvo u Bijeloj kući 01:45 Serija:Karma/r 02:30 Domaćine, oženi se/r

PRVA Talk show-Žene 15.00

07.00 10.00 10.05 11.00 11.10 12.00 13.00 13.40 14.00 14.10 15.30 17.00 18.00 18.30 19.30 19.55 20.05 21.00 22.00 23.10

Dobro jutro Crna Goro Vijesti Kad prošetam Crnom Gorom Vijesti Pazarni dan/r Vijesti Vijesti Muzika Vijesti Agrosaznanje/r Dnevnik 1 Zapis: Turističke mogućnosti Rožaja Art magazin Serija: Budva na pjenu od mora/r Dnevnik 2 Sport Serija: Budva na pjenu od mora CG teme: Dr Danilo Radojević Dnevnik 3 Film: Iskvareni engleski

RTCG 1 Vijesti 13.00

06:50 City kid’s 07:00 Dobro jutro 10:30 Nautika 11:00 Vikend vizija 12:40 City 13:00 Farma uživo 14:00 Gold muzički magazin 15:30 City 16:00 Farma uživo 18:00 Info Monte 18:30 Magazin in sa Sanjom Marinković 20:00 Farma – pregled dana 21:00 Farma nominacije 21:15 Zvijezde granda 23:00 Farma uživo 02:45 City 03:00 Film: Potopljen

PINK City 15.30

07:25 Crtana serija: Škola monstruma 07:35 Dječiji film: Knjiga o dzungli II/r 09:20 Surfuj pametno/r 09:35 Serija: Titova kuhinja/r 11:05 Bez granica/r 12:00 Vijesti u 12 14:00 Vijesti u 2 15:55 The best of extra lifestyle 16:30 Vijesti u pola 5 17:00 Vratiće se rode 17:45 Serija: Lud, zbunjen, normalan 18:30 Vijesti u pola 7 19:05 Meteo centar u pola 7 19:10 Serija: Stela 20:20 Film: Dobar 22:00 Vijesti u 10 22:10 Meteo centar u 10 22:15 Sport 22:25 Serija: Posjetioci iz praiskona 23:10 Film: Dolina nestalih

VIJESTI Vratiće se rode 17.00

Sport

Informativa

07:00 11:00 11:30 12:00 14:00 15:30 16:30 16:55 18:00 18:15 20:00 20:15 20:45 21:15 23:15 00:15 00:45 01:00

Crtani film Kuhinjica Top Shop Film: Nedođija TV Konzilijum Živa istina/r I Love My Car 5 do 5 Atlas sport Forum Film: Vlad Forum Showroom Business Exclusive Film: Noćna straža Večera kod Džaje Showroom/r Business Exclusive/r 5 do 5 Atlas sport/r

ATLAS Showroom 20.15

TV PREPORUKA UBISTVO U BIJELOJ KUĆI Prva 00.00

Kada je ubijena sekretarica u Bijeloj kući, pozvan je detektiv Harlen Ridžis.

Odmah se sukobljava i nailazi na zid nesaradnje sa službenicima Državne bezbjednosti, svi su neprijateljski raspoloženi prema njemu, osim agentice Čans, koja je jedina pristaje da mu pomogne.

Preliminarna istraga nagovještava da je možda posredi ubistvo iz seksualnih pobuda. Ridžis saznaje da sin Predsjednika ima u svom istorijatu slično nasilničko ponašanje. Pokušava da sazna više - DB ga sprječava, ali on je odlučan da ide u istrazi do kraja.

08.00 Film: Profa iz kraja 10.00 Serija: Sulejman Veličanstveni/r 11.30 Stižu bebe/r 12.00 Robin Hud/r 13.20 Film: Oči ljubavi 15.45 Serija: Fleš point 18.40 Top mobil 19.00 Muzika 19.30 Dnevnik 2 20.10 Serija: Djevojački institut 22.00 Dok. program: Njegoševa jesen/r 22.30 Sportska subota 23.00 VOA – glas Amerike 23.30 Film: Iskupljenje 01.00 Sportska subota/r

RTCG 2 Muzika 19.00

09:00 09:45 10:00 11:00 15:45 16:00 16:15 17:30 17:45 18:15 18:45 19:00 19:45 20:00 20:15 20:30 21:30 22:00

Dogodilo se Jakanje Mini fudbal/r Grad koji volim/r Smijeh kao Lijek Zabava Ekstremno Žestoko Zabava Smiješna Top Lista/r Ekstremno Texas Holdem Poker Žestoko Dogodilo se Jakanje Smiješna top Lista/r Ekstremno Retrospektiva/r

777 Žestoko 17.30

08:30 Aljazeera 09:25 Zdravo jutro 10:30 Kindermanija 11:50 Lijek iz prirode 12:20 Bez recepta 13:00 Plodovi zemlje 13:50 Tivatski horizonti 15:30 Astro num caffe 17:30 Na točkovima 18:00 Aljazeera 19:10 Mbc dnevnik 20:15 Rock karavan 21:40 Video katalog 22:00 Aljazeera 23:30 Aljazeera 00:00 Astro num caffe

MBC Lijek iz prirode 11.50

07:02 09:15 10:15 11:20 11:30 11:50 15:02 16:00 16:50 17:30 18:15 19:00 19:40 21:00 21:30 22:00 00:00

MONTENA Pet show 10.15

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti 09:06 Žikina šarenica 11:00 Vesti 11:05 Fazoni i fore 11:35 Moj ujak 12:00 Babino unuče 12:30 Plava ptica 13:00 Dnevnik 13:15 Sport plus 13:25 Vreme, stanje na putevima 13:30 U hodu 14:00 Gastronomad 14:15 Ekskluzivno: Podmornica 15:00 Vesti 15:10 TV lica...kao sav normalan svet 16:00 Vesti 16:03 Vratit će se rode tv serija 16:50 Kenedijevi američka serija 17:00 Vesti 18:30 Kvadratura kruga 19:00 Slagalica kviz 19:17 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik 20:05 Vratit će se rode tv serija 21:00 film 23:00 Vesti 23:05 Božiji grad brazilsko - francuski film RTS 2 10:30 Klinika Vet 11:00 Profil i profit 11:30 Knjiga utisaka 12:10 Svet zdravlja 12:40 Datum 13:00 Moja lepa Srbija 13:30 Građanin 14:00 Leti, leti pesmo moja mila 14:30 Emisija iz kulture 15:00 Muzicki program 16:00 Prljave tajne o zaštiti životinja 17:00 Vrele gume 17:30 Medalje zauvek 17:55 Rukomet(ž): Srbija-Hrvatska, prenos 19:30 Sportska budućnost Srbije 20:00 Apokalipsa 21:00 Potrošački savetnik 21:25 Svet sporta 21:50 Poreklo ljudi: Kosti 23:05

Big bend RTS - Lična karta 23:45 Vrele gume 00:15 Rukomet(ž): Srbija-Hrvatska ® 01:35 Medalje zauvek 01:55 Sportska budućnost Srbije 02:10 Prave tajne o zaštiti životinja 02:35 Apokalipsa HRT 1 09:50 Vijesti iz kulture ® 10:00 Vijesti 10:11 HAK - promet info 10:15 Subotom ujutro 12:00 Dnevnik 1 12:22 eterani mira emisija za branitelje 13:09 Duhovni izazovi 13:41 Prizma multinacionalni magazin 14:29 Kulturna baština 14:47 Kućni ljubimci 15:20 Ubojstvo u mojoj kući kanadski film - ciklus Ženski krimić 16:50 Skica za portret 17:00 Vijesti 17:11 HAK - promet info 17:15 7(sedam) dokumentarni film 17:57 Skica za portret 18:05 Manjinski mozaik: Priče iz davnine 18:25 Lijepom našom: Čakovec, epizoda 1. serija 19:30 Dnevnik 20:03 Najava 20:05 Loto 7/39 20:10 Ples sa zvijezdama 21:55 Gospodska kuća, Eaton Place Price 22:50 Dnevnik 3 23:15 Vijesti iz kulture HRT 2 08:30 Babybonus emisija pod pokroviteljstvom 09:01 Vedranovi velikani: Rino Burić 09:10 Šareni vremeplov: Kreda 09:25 Mališani okruglog stola ® 10:55 Dok vas nije bilo...(® 11:40 Kroz tvoje

Svježi u dan Crtani filmovi Pet show Muzički program Anegdota iz života Dok.program /r.

Dok. program Prolog /r.

Majstor kuhinje Tekstura /r.

Raport iz Bara Anegdota iz života Autoshop Info Montena SHOP Film: Taminokeri 2 Ponoćni Info

DANAS U GRADU oči, epizoda 10. dokumentarna serija ® 12:05 Kuhajmo zajedno: Janjetina kao ispod peke emisija pod pokroviteljstvom 12:10 Dolina sunca, epizoda 176. serija 12:55 Dolina sunca 13:40 Dolina sunca 14:25 Obrtnik i partner emisija pod pokroviteljstvom 14:55 Večer na ® 15:40 Chansonfest 2013., snimka 96’01” 17:15 Volim Hrvatsku ® 18:30 Top Gear® 19:26 Vedranovi velikani: Rino Burić ® 19:35 Šareni vremeplov: Kreda, epizoda 10. serija ® 19:50 Najava HBO 08:10 Poslednji zvezdani borac 09:55 Zvončica i tajna krila 11:10 Opšte obrazovanje 12:35 Zauvek tvoj 14:15 Muška srca 2 16:05 Tom Sojer 17:55 Oz, veliki i moćni 20:05 Stanica brojeva 21:35 Prometej 23:35 Priroda zove FOX LIFE 08:05 Džejmijeva kuhinja 08:55 Džejmijeva kuhinja 09:50 Ali Mekbil 10:40 Ali Mekbil 11:30 Srećno razvedeni 11:55 Srećno razvedeni 12:20 Srećno razvedeni 12:45 Džejmijeva kuhinja 13:40 Privatna praksa 14:35 Jednom davno 15:30 Jednom davno 16:25 Jednom davno 17:20 Jednom davno 18:15 Jednom davno 19:10 Kugar Taun 19:35 Kugar Taun 20:05 Kako je biti

Erika 21:00 Uvod u anatomiju 21:55 Ponedeljkom ujutro 22:50 Poznati s paranormalnim iskustvima 23:45 Bivše žene Holivuda FOX CRIME 07:20 Pisac i detektiv 08:15 Pisac i detektiv 09:10 Prevaranti 10:10 Prevaranti 11:15 Prevaranti 12:20 Inspektor Montalbano 14:30 Trbosekova ulica 15:35 Red i zakon 16:30 Jedinica 17:25 Jedinica 18:20 Jedinica 19:15 Operativci 20:20 Operativci 21:25 Operativci 22:30 King 23:25 Besni psi ARENA SPORT 09:00 Košarka endesa liga: Real Madrid - Estudiantes 11:00 Fudbal COPA sudamericana: Lanús - Libertad 13:00 Fudbal liga sampiona: Bayer Leverkusen - Manchester UTD 15:00 Uživo Fudbal jelen super liga: Partizan - Spartak 17:00 Uživo Fudbal BH telekom premijer liga: Sarajevo - Leotar 19:00 Uživo košarka: aba liga: Krka - Crvena Zvezda 21:00 Fudbal jelen super liga: OFK Beograd - Crvena Zvezda 23:00 Fudbal jelen super liga: Partizan - Spartak 01:00 Uživo NHL Toronto - Montreal 03:30 NFL Game Day 04:00 Fudbal liga sampiona: Magazin 04:30 Fudbal Copa Suadamerciana: Highlights

CINEPLEXX

Mračne ulice Menhetna 19:45; 22:00; Niko 2 11:15; 12:45; 14:20; 16:30; Bitka godine 18:10; Safari u Africi 3D 12:30; 15:00; Slotera Nika za predsjednika 18:30; Igre gladi, lov na vatru 16:10; 18:50; 21:15; Savjetnik 17:45; 20:00; 22:15; Plan bjekstva 20:30; 22:45; Vojna akademija 17:30; Malavita 21:30; Vitez Rđavko 3D sinhronizovan 12:00; Legende u Vegasu 20:15; 22:30; Tor mračni svijet 2 3D 16:40; 19:00; Kapetan Filips 16:00; Kumba 3D sinhronizovano 12:15; 14:00; 15:45; Nosorog Oto 3D 13:45; Grozan ja 2 3D 11:00; 13:15; 15:15; Štrumpfovi 3D sinhronizovano 11:30; 13:30; KIC BUDO TOMOVIĆ

Sedam dana 20.00 CNP

Revizor 20.00

47

TV PROGRAM NEDJELJA Film

06:00 Serija: Ponor ljubavi/r 08:10 Galileo/r 10:45 Film: Ubistvo u Bijeloj kući/r 12:45 Serija: Sulejman Veličanstveni/r 13:30 Talk Show - Živa istina/r 14:30 Talk Show - veče sa Ivanom Ivanovićem/r 16:05 Music Show Tvoje lice zvuči poznato/r 19:00 Vijesti Prve 19:25 Serija: Sulejman Veličanstveni 20:20 Serija: Sinđelići/r 21:15 Serija: Otvorena vrata 22:15 Film: Roki 5 00:00 Exkluziv The Best Of 00:30 Exploziv The Best Of 01:00 Serija: Staklen dom/r

PRVA Exploziv The Best Of 00.30

07.00 10.00 11.00 12.00 12.05 12.35 13.00 13.30 14.00 14.05 15.30 16.00 17.30 19.00 19.30 19.55 20.05 21.00 22.00 22.30 23.00

Dobro jutro Crna Goro Vijesti Muzika Vijesti ABS Muzika Putevi života Mostovi Vijesti Pazarni dan Dnevnik 1 Rtv spektar Nvo sektor Muzika Dnevnik 2 Sport Serija: Budva na pjenu od Mora Okvir Dnevnik 3 Izazov Film : Kada ljubav nije dovoljna

RTCG 1 Pazarni dan 14.05

06:50 City kid’s 07:00 Dobro jutro 11:00 Farma uživo 12:30 City 13:00 Grand parada 14:00 Farma uživo 14:45 City 15:00 Ja to tako sa Ivanom Baltić 16:00 Nedeljno popodne sa Leom Kiš 18:00 Info Monte 18:30 Dobro veče Srbijo 19.45 Vip room 21:00 Farma - izbacivanje 00:00 Farma uživo 00:40 City 01:00 Film: Memoari jedne gejše 03:30 Film: Čudnije od raja

PINK Ja to tako 15.00

07:00 07:20 09:45 10:45

Serija: Škola monstruma Dječiji film: Automobili Euritmija/r Načisto sa Petrom Komnenićem/r 12:00 Vijesti u 12 12:06 Film: Nacionalno blago II 14:00 Vijesti u 2 14:05 Meteo centar u 2 14:30 Serija: Posjetioci iz praiskona/r 15:20 Serija: Krv nije voda 16:00 Serija: Titova kuhinja 16:30 Vijesti u pola 5 16:35 Meteo centar u pola 5 16:40 Serija: Stela/r 17:50 Serija: Lud, zbunjen,normalan 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija: Vratiće se rode 20:05 Film: Ne zaboravi me 22:00 Vijesti 22:15 Sport

VIJESTI Serija: Lud, zbunjen,normalan 17.50

Sport

Informativa

07:00 11:00 11:30 12:00 16:00 16:30 16:55 18:00 18:15 20:00 20:15 20:45 21:15 23:00 23:15 00:15 00:45 01:00

Crtani film TV Konzilijum/r Top Shop Film: Vlad Showroom Business Exclusive 5 do 5 Forum Film: Vrhunac u Ohaju Forum Pop kvart Business Exclusive Film: Uzdah Forum Dokumentarni film Pop kvart/r Business Exclusive/r 5 do 5 Atlas sport/r

ATLAS 5 do 5 16.55

TV PREPORUKA NE ZABORAVI ME Vijesti 20.05

Tajler (Petinson) je mladi njujorški buntovnik koji ima veoma loš odnos s ocem otkako je porodična tragedija podijelila porodicu. Iako je mislio da niko ne može da razumije kroz šta prolazi, čudnim spletom okolnosti on upoznaje Eli. Počinje da se zaljubljuje i kroz njihovu ljubav pronalazi sreću i smisao života. Međutim, uskoro se otkrivaju porodične tajne, a okolnosti koje su ih spojile sada počinju da ih razdvajaju.

08.00 Film: Profa iz kraja 2 09.30 Muzika 10.00 Serija: Sulejman Veličanstveni/r 11.30 Sportska subota/r 12.05 Magazin Lige Šampiona 12.30 Muzika 12.55 Fudbal -CFL: Sutjeska-Budućnost 15.00 Top mobil/r 15.30 Serija: Fleš point 18.30 Dok.program: Njegoševa jesen/r 19.00 Muzika 19.30 Dnevnik 2 20.10 Serija: Djevojački institut 22.30 Reportaža 23.00 Fudbal -CFL: Sutjeska-Budućnost/r

RTCG 2 Magazin Lige Šampiona 12.05

08:00 10:00 11:45 12.15 13:00 13.15 14:00 14:45 15:00 16:15 17:00 18:15 19:00

Fudbal.me Retrospektiva Zabava Konzilijum/r Gušteranje Ekstremno Dogodilo se... Žestoko Toto Vijesti Toto Klub Retrovizor Ekstremno Texas Holdem Poker 20:30 Nindža ratnici 22:00 Grad koji volim 00.00 Žestoko

777 Texas Holdem Poker 19.00

08:30 09:00 10:00 10:45 11:00 12:30 13:00 14:30 15:30 17:00 19:10 20:00 21:00 21:30 22:20 23:00 23:30 00:00

Aljazeera Plodovi zemlje Aljazeera Zdravo jutro Hrana i vino Na točkovima Kindermanija Plodovi zemlje Astro num caffe Hrana i vino Mbc dnevnik Serija Interfejs Aljazeera Na točkovima Nokaut Aljazeera Astro num caffe

MBC Plodovi zemlje 14.30

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti 09:06 Žikina šarenica 11:00 Vesti 11:05 Priče iz Nepričave 11:35 Metla bez drške 12:00 Ja, mi i drugi 12:35 7 RTS dana 13:00 Dnevnik 13:15 Sport plus 13:25 Vreme, stanje na putevima 13:30 Balkanskom ulicom 14:15 Vreme je za bebe 14:55 Gastronomad 15:10 Vesti 15:20 Sat 16:05 Vesti 16:08 Ravna gora: Slom tv serija 17:05 Vesti 17:10 Svet bez vize 17:40 Beograd - večiti grad: Kraljevski grad 18:27 Sasvim prirodno 19:00 Slagalica kviz 19:17 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik 20:05 Ravna gora: Sunovrat tv serija 21:00 Džejn Ejr američki film 23:05 Nimfe finska serija 23:55 Dnevnik 00:10 Jelen top 10 RTS 2 09:00 Plesna akademija strana serija 09:24 Bandolero animirana serija 09:48 Zanimanje - dete 10:00 Provetravanje 10:30 Moj ljubimac 11:00 Znanje-imanje 12:00 Potrošački savetnik 12:30 e-TV 13:00 Trag u prostoru: Utočište retkosti 13:30 Kulturako aresipe 14:00 Srpski istočnici 14:30 Magazin Srbije na vezi 15:10 Zlatna ploča: Zvonko Bogdan 16:00 Divlja strana Londona 17:00 Srpske sportske legende: Željko Obradović

17:30 Magazin Lige šampiona 17:55 Rukometna fantazija 18:10 Bele staze Srbije 18:40 Njegoševa religija i filozofija 20:00 Apokalipsa - Hitlerov uspon: Firer 21:00 Zapamti me 22:10 Likovna kolonija RTS: Slutnja, Dejan Ulardžić 22:30 Mera za muziku 23:00 Sat 23:45 Provetravanje 00:15 Vikend Evronet HRT 1 09:50 Vijesti iz kulture ® 10:00 Vijesti 10:10 Vrijeme 10:11 HAK - promet info 10:12 Press klub 11:00 Ubojstvo, napisala je 11:45 TV kalendar ® 12:00 Dnevnik 1 12:30 Plodovi zemlje 13:25 Split: More 14:00 Nedjeljom u dva 15:0 Mir i dobro 15:35 Bijela ljepotica 16:25 Vrtlarica 17:00 Vijesti 119:30 Dnevnik 20:03 Najava 20:04 ZABA HR emisija pod pokroviteljstvom 20:05 Loto 6/45 20:11 Potjera kviz 21:00 Stipe u gostima 21:35 Damin gambit 22:20 Dnevnik 3 22:45 Vijesti iz kulture HRT 2 08:36 Tajni dnevnik patke Matilde: Čarobna zamjena 14’28 08:51 Laboratorij na kraju svemira: Papirnati gramofon9’ ® 09:00 Ni da ni ne: Srđ - golf! 09:50 Pozitivno ® 10:20 Biblija 10:30 Zagreb: Grkokatolička liturgija prijenos 12:05 Ples sa zvijezdama ® 15:30 Magazin LP

07:02 09:15 09:35 10:15 11:30 11:50 13:45 15:02 15:30 17:30 18:20 19:00 19:30 20:20 20:30 21:10 22:30 00:30

Svježi u dan Crtani film - Mumijevi Crtani filmovi Pet Show /r.

Anegdota iz života Dok. program /r.

Film: Žandar i vanzemaljci Raport iz Bara /r.

Planet Croatia /r.

Koncert Životinjske lakrdije/r.

Anegdota iz života Crtani filmovi /r.

Muzički program Planet Croatia Istorijske paralele /r.

Film: Terorista SMS chat

MONTENA Planet Croatia 20.30

DANAS U GRADU 16:00 Nedjeljom lagano zabavno-sportska emisija 17:15 Hokej KHL: Medveščak - Traktor Chelyabinsk emisija 17:30 Hokej KHL: Medveščak - Traktor Chelyabinsk prijenos 20:00 Večer s Joolsom Holandom 3821:00 Dodjela Nagrada hrvatskog glumišta prijenos 23:05 TRI amigosa film, komedija ® 00:45 INmusic festival 2013.

- Jarun 01:45 Noćni glazbeni program spotovi HBO 10:00 Drvo bez korena 11:40 Neobičan život timothyja greena film 13:20 Tost 14:55 Bijela žaba 16:25 Putovanje 2: misteriozno ostrvo 18:00 Hollywood: Na snimanju 18:30 Devojka 20:05 Pijev života 22:10 Čarobni grad 23:05 Benši 23:50 Hemingvej i gelhorn 02:20 Muke po vjenčanju 03:50 Upoznaj prijatelja FOX LIFE 08:55 Džejmijevi kuvari 09:50 Srećno razvedeni 10:15 Srećno razvedeni 10:40 Srećno razvedeni 11:05 Spoj s milijunašem 11:55 Spoj s milijunašem 12:45 Pobednička sezona filmski program 14:30 Jednom davno 15:25 Jednom davno 16:20 Jednom davno 17:15 Jednom davno 18:10 Jednom davno 10. 7:15 A.M. 19:05 Ljubavnice 20:00 Seks i grad 20:30 Seks i grad 21:00 Bivše holivudske supru-

ge 21:55 Vjenčanje u inozemstvu 22:50 U njenoj koži film 00:35 Nova devojka 01:00 Nova devojka 01:25 Poznati s paranormalnim iskustvima FOX CRIME 09:25 Pariski forenzičari 10:25 Pariski forenzičari 11:25 Pariski forenzičari 12:25 Inspektor Montalbano 14:30 Detektiv na Floridi 15:25 Detektiv na Floridi 16:20 Detektiv na Floridi 17:15 Detektiv na Floridi 18:10 Detektiv na Floridi 19:05 Obavještajci 20:10 Obavještajci 21:15 Ubrzana istraga 22:15 Otac Braun 23:15 Zločinački umovi 00:10 Zakon i red 01:10 Zakon i red 02:00 Zločinački umovi 02:45 Zločinački umovi 03:30 Ubistvo sa pogledom ARENA SPORT 10:45 Rukomet Ehf liga sampiona: Zagreb - RNL 12:15 Uživo Košarka endesa liga: Bilbao - Unicaja 14:00 NFL Game Day 14:30 Rukomet: bundes liga: Highlights 15:00 Uživo Rukomet: bundes liga: Flensburg Kiel 16:45 Fudbal Arena Classic 17:00 Uživo Fudbal BH TElekom premijer liga: Siroki - Sarajevo 19:00 Uživo košarka: aba liga: Radnicki - Partizan 21:00 Uživo Fudbal Jelen super liga: jelen pregled kola 22:00 Fudbal liga sampiona: Magazin 22:30 Fudbal Copa Suadamerciana: Highlights 01:00 Fudbal: italijanska liga: Bologna - Inter

BIOSKOP CINEPLEXX

Mračne ulice Menhetna 19:45; 22:00; Niko 2 11:15; 12:45; 14:20; 16:30; Bitka godine 18:10; Safari u Africi 3D 12:30; 15:00; Slotera Nika za predsjednika 18:30; Igre gladi, lov na vatru 16:10; 18:50; 21:15; Savjetnik 17:45; 20:00; 22:15; Plan bjekstva 20:30; 22:45; Vojna akademija 17:30; Malavita 21:30; Vitez Rđavko 3D sinhronizovan 12:00; Legende u Vegasu 20:15; 22:30; Tor mračni svijet 2 3D 16:40; 19:00; Kapetan Filips 16:00; Kumba 3D sinhronizovano 12:15; 14:00; 15:45; Nosorog Oto 3D 13:45; Grozan ja 2 3D 11:00; 13:15; 15:15; Štrumpfovi 3D sinhronizovano 11:30; 13:30; KIC BUDO TOMOVIĆ

Naša radost 11.30

48

KUĆE/STANOVI

P Prodajem kuću, 225 m2, Tološi, novogradnja, hitno, povoljno. Tel.067/351-111 Prodajem novu kuću, 180m2, kod «Hemomonta» sa dva trosobna stana i pomoćnim objektom od 30m2 sa građevinskom dozvolom. Povoljno.

Tel.069/567-440 Nikšić - prodajem dobar trosoban stan 100m2+2podruma, preko puta bolnice. Ugrađena eloksirana bravarija, pločice, klimatizovan, sunčan, na 1. spratu. 53.000.

Tel.067/272-015 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220 Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna!

Tel.069/069-148 Prodajem odličan dvosoban namješten stan, 53m2, u Moskovskoj ulici, 1.500/m2.

Tel.067/321-777 Prodajem kuću, 115m2, na placu 400m2, Masline ili mijenjam za dva jednosobna stana. Moguć dogovor.

Tel.067/430-660

SUBOTA I NEDJELJA, 30.11. I 1. 12. 2013.

MALI OGLASI

AS NEKRETNINE PRODAJA S.A.”Normal”, 61m2 / II, 52.000e M.brdo 31m2 / III, 31.000e, namj. odličan Blok V V, 37m2 / I, 42.000e, dobar S.A. 52m2, vis.priz. 42.000e, renoviran O.Morače,27m2 / II, nov, vv, 33.000e TT.Put, 51m2 / V V, 47.000e, novog.

Delta “Čelebić”, ””, dvos. 62m2/ V Zabjelo, 66m2 / I, 47.000e, odličan City hotel, 47m2 / I, 55.000e S.A. 70m2 / V V, 62.000e, odličan PP.M. 52m2 / III, 58.000e, dobar

Novaka Miloševa 32

IZDAV AVAN AV VANJE PM.V P. .Ve .V Vektra 60m2 / II, 400e, namj.

T t 48m2 / II, nov, T.pu vv, namj.250e Autobuska 67m2 / V, V 250e, namj.

Blok V, V 96m2 / IV, V 350e, prazan V, Zagorič”Cijevna” 80m2 / III, 350e, namj.

Ei Niš 38m2 / I, 250e, namj.

S.A. 64m2 / II, nov, v 250e, prazan v, Zabjelo 47m2 / V V, namj, 230e PM.”Ćelebić” 93m2 / III, 500e, namj.

P. Univerzitetska 75m2 / VII 300e, prazan Centar 65m2 / II, namj. 400e-nov

asnekretnine@t-com.me

020-651-829 069-060-961 069-051-360 067-657-258

www.asnekretninepg.com Izdajem veći namješten jednosoban stan, Zlatica, blizu škole, centralno, klima, total, internet, parking.

Tel.067/563-811

Prodaja 1864: St.Aerodr, 48/I 1810: Zabjelo, 76/IV 85: P.Morace, 64/v.pr.

1689: Centar I, 63/pr 1859: Blok IX, 38/v.pr.

2064: St.Aerodr, 59/I 243: St.Aerodr, 58/I 703: Blok IX, 78/VI 2127:St.Aerodr, 52/I 1896: St.Aerod, 80/V 1607: Momisici, 70/II

1138: Blok V, 75/VI 850: P.Morace,56/I 2181:V.pijaca 74/III 346: Ljubovic, 55/I 709: P.Morace, 88/I 2075: St.Aerodr, 59/I 1646: St.Aerodr, 45/V 62: Zabjelo, 47/IV 1756: Ljubovic, 81/pr n 1898: Zabjelo, 83/III 76: Blok V, 41/VI

RENTIRANJE 1814: P.Morace, 40/I n 1913: St.Aerod, 56/II n 2063: Gorica C, 65/pr. n 2089: Tuski, 55/I n 1515: Delta, 74/V n 2090: Blok V, 40/IX n 2128:P.Morace, 57/IV n 2035: St.Aerod,43/II n 494: Zabjelo, 58/I n 1868: Ljubovic, 43/III n

2104: Centar I, 82/III n 1809: Momisici,80/IV n 1249: Gorica C, 130/I nn 2005: P.Morace, 70/I n 2079: P.Morace,50/II n 1911:St.Aerod,54/IV n 1906: Zabjelo, 76/II nn 2034: Tuski, 40/I n 150: Centar I, 80/III n 2130: Delta, 56/V n

Prodajem dvosoban stan Preko Morače, kod Hrama, 75.000 eura.

Tel.067/870-033 Prodajem trosoban stan u Moskovskoj ulici, zgrada «Carine». Tel.069/517-327, 067/223-283

Prodajem stan na Malom brdu, polupotkrovlje, namješten, sa velikom terasom.

Cijena 32.000.

Tel.067/744-446

Bar - prodajem stanove u novoj stambenoj zgradi na atraktivnoj lokaciji. Cijena 1.250 eura m2. Tel.068/317-210

Prodajem stan Tre Canne Budva, 104m2, VIII sprat, Centralna kula. Tel.069/300-775

Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura. Tel.067/244-616

I

Izdajem jednosoban namješten stan u strogm centru Podgorice. Tel.067/613-614 Izdajem stan 57m2, nenamješten, Ulica piperska na početku naselja Zagorič.

Tel.067/245-762 Izdajem dvosoban stan na Starom aerodromu preko puta škole «Pavle Rovinski» ili mijenjam za Preko Morače.

Tel.069/370-629 Izdajem jednosoban namješten stan.

Stari aerodrom, iza Volija.

Tel. 069/993-992 Izdajem jednosoban namješten stan u Ulici kralja Nikole.

Tel.069/607-537 Izdajem manji jednosoban stan, bez balkona, 6. sprat, pogodan za studente, 28m2, iza Maše, 250 eura.

Tel.067/666-966 Izdajem namještenu garsonjeru ženskoj osobi, sve zasebno, klimatizovana, Masline.

Tel.067/675-909, 020/612-291

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Tel:

www.pronova.me info@pronova.me

+382 69 300775 +382 20 230116 PRODAJA

IZDAVANJE

Zabjelo, 47m2, 60m2 p. puta Dak petrola, novogradnja Ljubović 80m2/II dvsoban, c.grijanje, kuhinja, 95.000 Pejton 82m2/III renoviran, namješten, odličan, 90.000 Iza Mljekare, dvosoban, dobar, 100m2 + bašta, 90.000 Kod Mupa – Zagorič, 50m2/IV sprat, kuhinja, 50.000 S.Aerodrom 45m2, 49m2 u izgradnji , 1m2=1000eur Delta city 55m2/I i II sp., novogradnja, 1m2=1250eur Gorica C, kuća 300m2, plac 600m2, mogućnost gradnje Kuća, Centar - Balšića, 121m2, mogućnost gradnje Zlatarsaka ulica, odlični p.prostori i stanovi u izgradnji

Gorica C 160m2, garaža, lux namješten Gorica C 125m2, garaža, lux namješten Gorica C 110m2, bašta, lux namješten Maxim, 200m2, lux , garaža, VI sprat Ulica Slobode, poslovna zgrada, 600m2 City kvart, 116m2, trosoban, garaža, lux Obala Morače, lux vila, 300m2, bašta 1500m2 Zabjelo, lux vila 400m2, bašta 2000m2 Gorica C, lux vila 400m2, namještena, 5 soba Kancelarije 1500m2, R.Trg, lux, moguće dijeliti

POTREBAN AGENT PRODAJE SA RADNIM ISKUSTVOM Ulica slobode 64, Podgorica

Izdajem namještenu garsonjeru u Ulici 18. jula, blizu Bazara. Tel.069/555-891 Izdajem luksuzno namještenu garsonjeru, 32m2, Ulica mainski put, iznad autobuske stanice, Budva. Tel.069/566-716 Izdajem jednosoban nenamješten stan. Ulica 4. jula, Podgorica. Tel.067/567-624, 067/381-071

Izdajem mini garsonjeru u potkrovlju kuće sa strujom, vodom i internetom i odvojenom mini kuhinjom. Cijena 160 eura. Tel.067/801-021 Izdajem namještenu kuću u Maslinama. Novogradnja – 55 kvadrata. Tel.067/553-794 Izdajem namještenu garsonjeru kod autobuske stanice.

Tel.069/585-100

49

subota i nedjelja, 30.11. i 1. 12. 2013.

MALI OGLASI U strogom centru Podgorice izdajem namještenu garsonjeru. Tel.069/636-771 U Budvi izdajem manji jednosoban namješten stan na odličnoj lokaciji.

Tel.069/636-771 Cetinje, Izdajem manji jednosoban namješten stan, naselje 4. jul, povoljno.

Tel.067/911-4231 Izdajem garsonjeru u centru 20m2/200, jednosobne namještene stanove 45m2/350 iza «Maše» i 57m2/400 kod Hrama. Tel.068/723-177 SOBE

Izdajem praznu sobu kod Gintaša, Stara varoš. Prednost imaju ženske osobe.

Tel.067/394-592, 020/623250 Izdajem dvokrevetnu sobu (kuhinja, kupatilo) studentima blizu Ekonomskog i Pravnog fakulteta, Palade. Tel.069/305-363, 067/555-065 POSLOVN I PROSTOR

IZDAJE SE poslovni prostor 66m2 , Ulcinjska 3 Podgorica Tel.067/609 -089

Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad.

Tel.069/073-331 Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Cijena 6.500 eura.

Tel.067/390-767

Prodajem ili mijenjam za stan poslovni prostor, 78m2, preko puta Hrama, Blok 5. Nalazi se u suterenu, izvedeni grubi radovi. Cijena 45.000 eura.

Tel.067/611-115, 069/611-115

Kupujem 4 zimske gume 285//55/18, Herceg Novi.

Tel.069/970-800

Prodajem 2.000m2 zemlje, Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put. Tel.069/204-051

Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže.

Tel.067/591-950, 020/511925, 067/210-340

Prodajem plac u Zagoriču, 100 m od magistrale, 1.679m2, sa ucrtanim objektom od 1.016m2. Može zamjena za stanove ili dogovor sa investitorom. Tel.067-249-299 Prodajem plac na Žabljaku, 400m2, Motički Gaj 1, parcela 1098, blizu puta, struja, voda, telefon, 50 eura m2. Tel.069/362471, 069/953-814 Prodajem plac - Rudo Polje kod Plava. Tel.067/593-654, 069/409-335 VOZILA/AUTO DJELOVI

Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Boravak i radna dozvola stranaca. Upotrebne dozvole za prostore. Povoljno i brzo.

Tel.069/020-102 Registracija preduzeća besplatna za preduzeća koja će da koriste naše računovodstvene usluge. Povoljne cijene računovodstvenih i pravnih usluga. Tel.069/221-974

REGISTRUJTE VAŠE VOZILO

Penzionerima na rate (3, 6 ili 12 mjeseci)

Tel. 068 326 549

Kanadske vize. Tel.069/992-209

Povoljno prodajem

FORD MONDEO 1.8 TDI 1997. godište CHIA oprema

067 24 99 11 Fiat bravo, 96, servisiran, oprema, malolitražan, metalik, registrovan do jula, izvaredan. Bar.068/166-405 Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 100.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629

Izdajem lokal (30+10+42m2), Stari aerodrom, prva faza - vojna zgrada - razrađena picerija sa opremom.

Tel.068/670-646

Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume...

Odličan.

Tel.067/265-605

Prodajem plac 4.000m2 sa objektom 53m2 u Vranićima - Podgorica, put i struja. Voda nije sprovedena. Tel.069/064566, 020/628-877

USLUGE

PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO)

Izdajem podrumski prostor pogodan za magacinsko skladištenje. (100 m kvadratnih).

Tel.069/240-211

PLACEVI

Prodajem BMW 118D, kraj 2006. Prešao 161.000 kilometara. Cijena 9.000 eura.

Moguća kompenzacija.

Tel.067/758-708

Prodajem plac u Donjim Crncima, 800m2, kilometar i po od željezničke stanice u Spužu. Put, voda, struja, m2/4 eura. Tel.067/390-767

Izdajem kancelarijski prostor, 32m2, u Ulici omladinskih brigada br. 16. Kontakt telefon 069/703-301 Na teritoriji opštine Podgorica potreban magacin do 150m2. Registrovan, da ima prilaz za kombi ili kamion. Poželjno da se u sklopu magacinskog prostora može formirati kancelarija.

Tel.067/450-720

Prodajem reno clio 1.9D, 99. godište, četvoro vrata, registrovan godinu. Cijena 2.100 fikslno. Tel.067/530-303

Kupujem fiću u bilo kakvom stanju. Tel.067/833-411 Prodajem opel vektru, 97. godište, 1.6 16V, karavan, registrovan godinu. 1.300 eura.

Tel.067/652-972

Igraonica “Štrumf”, najpovoljnije proslave dječjih rođendana i najbolje zabave.

Pronađite nas na Fejsbuku.

Tel.067/238-542 Izdaje se lokal u cetru Podgorice za doček Nove godine.

Tel.067/351-111 Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, kvalitetno, povoljno.

Tel.067/644-494 Vršimo sve vrste otčepljenja kanalizacije električnom sajlom, vodoinstalaterske sitne popravke. Dolazim po pozivu, Begović. Tel.067/473-367, 069/424-150, 069/747-204 TD enterijer Herceg Novi, izrada i restauracija namještaja i tendi. Tel.069/563-870 Otčepljenje kanalizacije električnom sajlom wc šolja, sudopera, šahti, umivaonika i ostalog. Dolazim odmah po pozivu. Povoljno!!! Vukčević.

Tel.069/655-444, 067/589073, 068/654-474

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Moleraj-gletovanje-tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno). Tel.069/459-110 Tepih servis “Orkan”. Pranje tepiha, obostrano mašinsko ribanje, ispiranje u bazenu, prevoz besplatan. Kvalitetno i povoljno.

Tel.069/304-264 Ekstra masaža za dame, prijatan, kulturan momak, 38 godina, prva masaža gratis, primorje. Tel.069/607-466

Električar - popravka veš mašina, šporeta, bojlera, TA-peći, usisivača, radijatora, postavljanje i popravka elektroinstalacija, tabli sa osiguračima, rasvjete. Tel.069/541-103 GRAĐEVINSKE USLUGE

Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje-bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz.

Tel.069/297-222

50 Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla.

Tel.067/809-806 Radim grobnice od betonskog bloka i fugujem kamene zidove. Tel.067/524-393 GRAĐEVINSKI MATERIJAL

Prodajem kvalitetnu plodnu zemlju sa svim analizama idealnu za bašte, vrtove, parkove... Tel.068/317-210 Prodaja svih vrsta panela - krovni, zidni, fotonaponski, sa poliuretanom, sa kamenom vunom itd. Odlične cijene i bogata ponuda.

Tel.067/234-350 NASTAVA

subota i nedjelja, 30.11. i 1. 12. 2013..

MALI OGLASI Momak, 30 godina, pružao bi usluge starijim damama.

Tel.068/406-844 Muškarac želi upoznati slobodnu ili udatu damu za diskretna intimna druženja.

Tel.069/630-415 Ima li koja djevojka slobodna da bi ušla u vezu da je iz Boke ili okoline. Tel.068/282-557 Razveden, šarmantan muškarac iz Podgorice - namijenjeno samo nekoj šarmantnoj slobodnoj Podgoričanki, za vrlo ozbiljnu vezu.

Tel.068/701-647 SMS APARATI/OPREMA

Klime - obične, inverteri, multi.

Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina. Tel.069/020-023, 067/342-392 Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina.

Povoljno. Tel.069/020-997, 067/911-2598 Klime obične, inverter, multi parapetne, zidne, kasete. Prodaja, montaža, dezinfekcija, servis. Garancija od 2 do 5 godina. Najpovoljniji!

Tel.067/501-209, 068/501-209

POSAO

Potreban serviser za mobilne telefone. Tel.067/912-0490 POLJOPRIVREDA

Prodajem domaću prasad, Bjelopavlići.

Tel.067/559750, 069/406-689 Prodajem domaću svinju oko 120 kilograma.

Tel.067/601-857 Prodajem prase jedno od troje, od 120 do 150kg, Glavica, Danilovgrad.

Tel.067/237-162 Prodajem sadnice kupina, sorta crni saten.

Tel.067/547-094 LIČNO

Momak 38 godina, ozbiljan, traži opušten maštovit brašni par ili razvedenu damu.

Diskrecija. Samo ozbiljne ponude. Poziv pa SMS, druženje, dopisivanje. Stop gej.

Tel.069/722-889 Momak 39 godina, zgodan, visok, dobrih osobina i prirode, stambeno i materijalno obezbijeđen, traži djevojku, mlađu, dobrih osobina radi povrememog druženja.

Tel.069/835-833

Prodajem skije, kvalitetne vezove i pancerice (br. 45). Cijena 40 eura.

Tel.067/625-793 Parapsihološka analiza ličnosti isprobanom metodološkom formulom.

Tel.069/946-041 Prodajem majstorske violine.

Tel.069/617-231 Ako imate probleme u ljubavi, braku, neslogu, želite znati budućnost, treba vam talisman, c.magija vas uništava.

Pozovite na 068/563-851 Bato Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra.

Rad na daljinu pomoću slike.

Tel.068/504-029 Potreban vam je novi TV ili frižider? Neraspakovani, sa garancijom, isto kao u prodavnici, samo je niža cijena!

Tel.069/724-735 Vrhunski originalni preparati za potenciju. Gelovi 7kom/20, tablete 4kom/15, šumeće tablete 7kom/20.

Tel.067/852-451 Prodajem aspirator, napa profesionalna rosvajna, 180cm sa motorom 1.200W. Tel.068/670-646 Prodajem roštilj na plin rosvajni profesionalni ra bocom 10l. Tel.068/670-646

Total TV. Satelitske i zemaljske antene. Sistemi za zgrade, hotele i apartmane.

Opravka satelitskih resivera.

Tel.069/050-832 Mobilni telefon prestigio multiphone 4500 duo, nov, neupotrebljavan, u Podgorici.

Tel.069/052-979 RAZNO

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala.

Tel.069/019-698, 067/455-713

Invalidska kolica manuelna sa svim podešavanjima (naslona leđa, glave, ruku, nogu, visine, dužine). Invalidska elektromotorna kolica nova i polovna za kretanje po stanu i u saobraćaju. Dušek za nepokretne protiv stvaranja rana, jastuče za kolica protiv rana.

Telefon: 067/318-537

Lijek ΄stretan΄ - porodična tradicija liječi: Sve vrste kožnih oboljenja: psorijazu, mojasil, hemoroide, trombozu, bradavice. Unutrašnja oboljenja: bronhitis, ešerihiju koli, bešiku, prostatu, trigliceride.

Savić Vasiljka, Lazine, Danilovgrad. +38267/746-298, +38268/474-188 Lijek za polipe, čvoriće i zadebljanja glasnih žica proizveden na bazi bilja i meda. Sto posto provjereno.

Tel.067/237-563 DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

51

subota i nedjelja, 30.11. i 1. 12. 2013.

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106 BOLNICE

vozovi/trAins Međunarodni vozovi: POLAZAK IZ PODGORICE: Beograd: 10:00 (brzi); 20:05 (brzi). Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi). POLAZAK IZ BARA: Beograd: 09:00 (brzi); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila). Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi). POLAZAK IZ BIJELOG POLJA: Beograd: 12:27 (brzi); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi). POLAZAK IZ BEOGRADA: Podgorica: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila). POLAZAK IZ SUBOTICE: Podgorica: 14:31 (brzi); Bar: 14:31 (brzi). POLAZAK IZ NOVOG SADA: Podgorica: 17:17; Bar: 17:17.

Lokalni vozovi: PODGORICA-BIJELO POLJEPODGORICA: Polazak iz Podgorice svakog dana u 18.25. Polazak iz Bijelog Polja svakog dana u 6.30. PODGORICA-NIKŠIĆ-PODGORICA: Polazak iz Podgorice: 7.00; 8.05; 11.20; 14.00; 16.10;

Autobusi/bus

Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13.

Aranđelovac: 21:35. Banjaluka: 20:25, 20:30 (subota i nedjelja), 21:20 (petak i ponedjeljak). Bar: 03:00, 05:00, 07:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:40, 19:50, 21:00. Beč: 00:30 subotom. Beograd: 00:40, 08:30, 09:45, 11:00 (svaki drugi dan), 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00. Berane: 08:25, 09:00, 10:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13. 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 22:27, 23:00. Bijeljina: 20:25. Bijelo Polje: 00:30, 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35. Bremen:00:30 subotom. Budva: 00:30, 04:00, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15. 06:20, 07:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55. 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25. Cetinje: 00:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:25, 07:55. 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:45, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45,20:20, 22:25. Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00, 07:10, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:16, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:59, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45, 10:57, 11:00, 11:00, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:50, 12:54, 13:,00, 13:00, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:49, 13:50, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:16, 14:20, 14:29, 14:30, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:16, 16:29, 16:29, 16,30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:16, 18:19, 18:29, 18:30, 18:57, 19:00, 19:00, 19:,10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00, 20:16, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55,

Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

22:00, 22:00, 22:10, 22:27, 22:32, 23:40. Dizeldorf: 00:30 subotom. Dortmund: 00:30 subotom. Dubrovnik: 06:00.

Frankfurt: 00:30 subotom. Gacko: 08:30, 10:50, 16:45.

Glava Zete: 07:10, 15:07. Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13.

Herceg Novi: 00:30, 04:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19:45, 20:20.

Kolašin: 00:40, 06:58, 07:00, 07:30, 08:25, 09:00, 10:00, 11:30, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:39, 14:50, 15:30, 15:45, 17:13, 18:00, 19:55, 20:05, 20:25, 21:35, 22:27.

Kotor: 00:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, 00:30. Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00. Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00. Kruševac: 16:30. Leskovac: 16:30. Luksemburg: 05:30 subotom. Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45. Nikšić: 05:45, 07:02, 06:35, 07:25, 07:40, 07:45, 08:05, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:35, 10:50, 10:29, 10:45, 10:50, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:55, 14:30, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40. Niš: 10:00, 16:30, 20:15. Novi Pazar: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 23:00. Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00.

Peć: 07:45, 21:30. Petrovac: 06:00, 07:00, 11:45. Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13. Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 12:00, 14:38, 14:39, 14:50, 15:57. Plužine: 07:40, 09:30, 13:3 , 23:40. Priština: 21:30. Prizren: 07:45.

Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40. Skoplje: 20:05 osim ponedjeljkom. Subotica: 20:45, 22:30. Šavnik: 05:45, 13:55, 12:00, 14:38, 15:57. Tivat: 00:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 11:55, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45. Trebinje: 10:50, 16:45. Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:50,21:00. Žabljak: 05:45, 13:55, 14:38, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

Avioni/AirplAnes

Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA

19.35 i 20.30. Polazak iz Nikšića: 6.25; 8.40; 9.50; 12.40; 15.35; 18.05 i 21.00. NIKŠIĆ-PODGORICABAR: Polazak iz Nikšića: 15.35. Polazak iz Bara: 18.30. PODGORICA-BAR-PODGORICA: Polasci iz Podgorice: 5.15; 6.30 (brzi); 8.20; 10.10; 11.30; 12.50; 14.05; 15.20; 16.50; 18.00; 19.29 (brzi) i 21.10.

Polasci iz Bara: 5.25; 6.35; 9.00 (brzi); 10.20; 11.35; 14.05;14.50; 16.40; 18.30; 19.00 (brzi) i 20.30. BARBIJELO POLJE-BAR: Polasci iz Bara: 5.25; 9.00 (brzi); 14.50 i 19.00 (brzi). Polasci iz Bijelog Polja: 4.19 (brzi); 9.01; 17.21 (brzi) i 18.35.

Informacije sadržane u redu letjenja predstavljaju letoveplaniranenadan25. 10. 2013. godine.Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Podgorica-Beograd: svim danima 07:30 i 18:00. Beograd-Podgorica: svim danima 08:50 i 19:20. TivatBeograd: svim danima 08:15,petkom i nedjeljom 14:00. Beograd-Tivat: svim danima 15:20, petkom i nedjeljom 09:35. Podgorica-Beč: ponedjeljak, srijeda i subota 08:05, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 15:00. Beč-Podgorica: ponedjeljak, srijeda i subota 10:50, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 12:50. Podgorica-Ljubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 15:45. Ljubljana-Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:00. PodgoricaFrankfurt: srijeda, petak i nedjelja 11:35. Frankfurt-Podgorica: srijeda, petak i nedjelja 14:40. Podgorica-Cirih: srijeda, petak i nedjelja 10:30. CirihPodgorica: srijeda, petak i nedjelja 13:30. Podgorica-Rim: utorak 10:50, petak 10:45, nedjelja 17:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 12:20. Rim-Podgorica: utorak 15:00, petak 14:00, nedjelja 19:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 10:00. Podgorica-Moskva: četvrtkom i nedjeljom 10:10. Moskva-Podgorica: četvrtkom i nedjeljom 17:10. TivatMoskva: utorkom i subotom 08:50.

Moskva-Tivat: utorkom i subotom 15:50. Podgorica-Pariz: utorkom i subotom 10:20. Pariz-Podgorica: utorkom i subotom 14:00. PodgoricaBari-Podgorica i Podgorica-NapuljPodgorica (svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima).

Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10. Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45. Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Podgorica-Beograd: ponedjeljak, utorak, četvrtak 08:50, 15:40,20:50, ostalim danima 15:40, 20:50. BeogradPodgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 07:20, 14:10, 18:50, ostalim danima 14:10, 18:50. Tivat-Beograd: svim danima 09:40 ,15:40. Beograd-Tivat: svim danima 08:00, 14:10. Beograd-Frankfurt-Beograd: svim danima polazak u 12:00, povratak 14:50. BeogradAmsterdam-Beograd: svim danima polazak 08:20, povratk 11:50. Beograd-Dizeldorf-Beograd: svim danima polazak 08:05, povratak,11:05. Beograd-BečBeograd: svim danima polazak 07:55, povratk 10:45.

Beograd-Moskva-Beograd: svim danima polazak 13:50, povratak 19:35. Beograd-Sarajevo-Beograd: svim danima polazak 14:10, povratak 06:30. BeogradSkoplje-Beograd: svim danima polazak 21:40, 14:00, povratak 06:00, 15:30. Beograd-Atina-Beograd: svim danima tri leta dnevno. Beograd-London-Beograd: svim danima polazak 10:35, povratak 13:40. BeogradCirih-Beograd: svim danima polazak 07:20, 18:40, povratak 09:55, 21:20. Beograd-Rim-Beograd: svim danima polazak 07:45, 17:50, povratak 10:20, 20:40.

Beograd-Pariz-Beograd: svim danima polazak 07:25, 17:25, povratak 10:55, 21:05. Beograd-Brisel-Beograd: ponedjeljak, srijeda 07:20, petak 15:00, povratak 10:25 i 18:10. Beograd-Kopenhagen-Beograd: četiri puta sedmično sa tri leta dnevno. Beograd-Berlin-Beograd: pet puta nedjeljno sa tri leta dnevno. Beograd-ŠtutgartBeograd: tri puta nedjeljno sa dva leta dnevno. BeogradSolun-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-VaršavaBeograd: tri puta sedmično. Beograd-Milano-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Stokholm-Beograd: pet puta nedjeljno. Beograd-Geteborg-Beograd: subotom polazak 13:25, povratak 16:45. Beograd-Sabina Gocken-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Tel Aviv-Beograd: četiri puta nedjeljno. BeogradPrag-Beograd: od 01. decembra. Beograd-Abu Dabi-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Banja Luka-Beograd: od 10. decembra. Beograd-BukureštBeograd: od 10. decembra.

Sve informacije i rezervacije putnici mogu dobiti u poslovnici –Vuka Karadžića telefoni 020/664740, 664-750/664-730, call centar 020/290-240 , fax 665-330. Radno vrijeme poslovnice 09:00 do 17:00. Mail adresa podgoricato@jat.com Rado vrijeme poslovnice na aerodromu 2 sata prije leta. Telefoni 020/653 051/653-050. Cargo sluzba JAT airwaysa od 07:00-14:00. Tel. 020-653-051 Moskva – Tivat: utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat – Moskva: utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su: +382/67/23-07-78; +382/67/67-65-66 Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50.

Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50.

Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

Podgorica – Rim (FCO): ponedjeljak 12.00, utorak 10.30, četvrtak i subota 11.50, petak 08.30, nedjelja 17.00. Rim (FCO) – Podgorica: ponedjeljak, četvrtak i subota 09.40, utorak 12.40, petak 10.30, nedjelja 19.00.

Informacije: OKI AIR MONTENEGRO, generalni zastupnik za Crnu Goru Podgorica, 020/201201, 201202

KUPONMANIJA

Uz sve kupone možete da uštedite do 250€

VAŽI DO 7.12.2013

VAŽI DO 7.12.2013

VAŽI DO 7.12.2013

VAŽI DO 7.12.2013.

VAŽI DO 7.12.2013 VAŽI DO 7.12.2013

VAŽI DO 7.12.2013.

VAŽI DO 7.12.2013

VAŽI DO 7.12.2013

VAŽID O7 .12.2013

VAŽI DO 7.12.2013

VAŽI DO 7.12.2013

odaberite, izrežite jedan ili više kupona i iskoristite ih pri kupovini na naznačenim adresama