Dnevne novine 3. oktobar 2016.

KONVENCIJA DPS U MOJKOVCU â– 5

Crnu Goru ne spremamo za rat, već za mir i napredak

DANAS UZ DN

SPECIJALNI

DODATAK PONEDJELJAK, 3. 10. 2016. BROJ 1574 GODINA V

IzdavaÄ?: Novine d.o.o. | Prvi broj izaĹĄao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | www.dnevne.me | redakcija@dnovine.me | 0,50 EUR

POLICIJA IMA SPREMAN ODGOVOR NA NAJAVE DF

Tijesno će biti samo onima ťto bi da ruťe drŞavu

DRUGA STRANA â– 2

BIVĹ I DO BIVĹ EGA...

â– 2 3

Direktor UP Slavko Stojanović

BAR: ZADOVOLJNI BROJEM GOSTIJU I ZARADOM â– 18 19

TURISTIÄŒKA SEZONA ZA PAMĆENJE TEĹ KA SAOBRAĆAJNA NESREĆA â– 13

Poginula dva mladića na putu prema Cetinju ZA NAJBOLJE PONUDE:

DF U KOTORU â– 6

Radunović: Izbori su Ä?in samoodbrane OÄŒEVIDAC UBISTVA MIJUĹ KOVIĆA ZA DN

â– 12 marketing@dnovine.me

ÄŒuo sam rafal i ugledao Ä?ovjeka kako pada +382 77 300 104

2

POLITIKA

DRUGA STRANA

GORAN POPOVIĆ

BIVŠI DO BIVŠEGA U ovogodišnjem izbornom ciklusu konstanta je jedino Demokratska partija socijalista, sa svim svojim manama. Njen program je jasan, a Đukanović ubjedljiv lider opcije koja Crnu Goru u kontinuitetu profiliše kao modernu evropsku državu.

Na opozicionoj strani, međutim, vrlo teško je programski, pa čak i personalno, razbrati za šta se ko od njih zalaže i kakve su namjere još nedefinisanih političkih struktura koje su „sklepane“ na brzinu, pred izbore. Jedini zajednički imenitelj im je da ih čine političari uz čija imena obavezno ide odrednica – bivši.

Na čelu Demosa je, recimo, Miodrag Lekić, bivši ministar, bivši ambasador i bivši predsjednik sada mu najljućeg protivnika Demokratskog fronta. Njemu uz bok je Goran Danilović, bivši potpredsjednik Nove srpske demokratije i jedan od bivših lidera već pomenutog DF-a.

Oni su u izbore krenuli sa Srđanom Milićem, predsjednikom SNP koja ima ubjedljivo najviše bivših članova još aktivnih na ovdašnjoj političkoj sceni, i sa Žarkom Rakčevićem, bivšim ministrom i bivšim predsjednikom Socijaldemokratske partije. Svoju „veliku koaliciju“ su nazvali „Ključ“, ali ni uz zavidan mentalni napor birači nikako da utvrde kuda bi oni odveli Crnu Goru, ako bi bili u prilici da je vode, što je malo vjerovatno. Kako bi se, na primjer, Milić kao unionista i Rakčević kao indepentista, složili oko NATO integracija? Ili himne? Moguće da bi im u tome pomogli penzioneri koji su se, takođe, pridružili Lekiću, ali birači ne

vole neizvjesnost.

Demokratski front ima još kontradiktorniju političku konstituciju. Tamo su se sada udružili četnički vojvoda i jugoslovenski komunisti. Od protjerivanja Lekića, još nijesu izabrali lidera, već Mandić, Radunović, Medojević, Radulović, Knežević i Bulatović promovišu princip kolektivnog rukovođenja.

Knežević se, istina, u posljednje vrijeme gura da bude prvi među jednakima, zahvaljujući svojim vezama u Moskvi. Sindrom „bivši“ nije poštedio ni DF. Tamo su visoko pozicionirani već pomenuti bivši predsjednik SNP-a Predrag Bulatović i bivši član te partije Milan Knežević, a prilično dug je spisak i drugih „bivših“ u redovima DF-a, sve od bivših pripadnika 7. bataljona, do bivših kamataša. Program od 707 tačaka još nijesu uspjeli da prezentuju biračima, ali se on izgleda u finišu kampanje svodi na samo jednu tačku – da se napravi nered u Crnoj Gori u noći izmeđi 16. i 17. oktobra. Opsežni ekonomski dio programa koji su označili sloganom „Da radi Crna Gora“, takođe su pojednostavili, pa su u jednom od najnovijih spotova sugerisali kako će, zapravo, paliti auta na guranje po putevima.

Tu su još i bivši član SNP i kandidat te partije za gradonačelnika Podgorice Aleksa Bečić, te bivši predsjednik Skupštine Crne Gore, bivši poslanik u Saveznom parlamentu i bivši dugogodišnji koalicioni partner DPS-a Ranko Krivokapić.

Bečić sa svojim demokratama hoće pobjede, a neće podjele, šta god to značilo, a Krivokapić sa prepolovljenom SDP, nakon dvadesetak godina, prvi put izlazi sam na izbore. Njegov program se zasniva na tezi da će „principijelni“ Ranko sve raditi isto kao što je i prije radio sa DPS-om, samo sada traži novog partnera. Sa bivšima baš i nije uputno projektovati budućnost. Ali, ko zna, građani će o tome odlučiti 16. oktobra.

PONEDJELJAK, 3. 10. 2016.

POLICIJA PRIPREMILA ODGOVORE NA SCENARIO DEMOKRATSKOG FRONTA

TIJESNO ĆE BITI SAMO ONIMA KOJI HOĆE DA RUŠE DRŽAVU

⌦ Vesna Šofranac

Uprava policije neće 16. oktobra tolerisati niti pokušaj izazivanja nereda, a kamoli napade na njihove službenike kakvi su bili tokom prošlogodišnjih protesta u organizaciji Demokratskog fronta. „Prema svakom pokušaju izazivanja nemira tokom izbornog dana i u noći proglašenja rezultata, odnosićemo se kao prema pokušaju rušenja države i izborne volje birača i upotrijebićemo sva zakonom dozvoljena sredstva da zaštitimo javni red i mir i sigurnost crnogorskih građana. Vrlo smo ozbiljno shvatili prijetnje Fronta i njegovih pristalica da neće priznati izborni rezultat osim onaj koji njima ide u korist, te da će biti “tijesno” svima koji ne budu sa njima poslije 16. oktobra, pa se za takav scenario i pripremamo“, kaže za Dnevne novine direktor Uprave policije Slavko Stojanović.

■ MOGUĆI

POKUŠAJI UPADA U INSTITUCIJE

Stojanović smatra da je, obzirom na ostrašćenost člano-

va i pristalica Fronta, mentore i novac sa strane, sasvim realna opcija pokušaja upada u institucije. „Ukoliko se to dogodi, dobiće adekvatan odgovor kakav je zakonom definisan u svim slučajevima kada je napadnut ustavni poredak i sistem“, kategoričan je Stojanović.

Da je izazivanje nereda tokom izbornog dana i pokušaj osvajanja crnogorskog parlamenta jedna od opcija, objavila je nedavno Pobjeda pozivajući se na informacije iz opozicionih izvora.

Prema pisanju tog lista, ideja je da aktivistički timoDanilović

vi, organizovani u grupama od tri do šest lica, djeluju od otvaranja birališta do okončanja glasanja, a da u kasnim poslijepodnevnim i ranim noćnim satima motorizovani “konvoji“ sirenama i gromoglasnom muzikom upozoravaju građane ko je bezuslovni izborni pobjednik. Osnovni cilj je, kako se navodi, masovno okupljanje u Podgorici odmah po zatvaranju biračkih mjesta i pokušaj “osvajanja“ crnogorskog parlamenta.

Direktor Uprave policije kaže da imaju informacije i operativna saznanja koja ukazuju na mogućnost provokacija

politika

Stojanović i incidentnih situacija tokom čitavog dana, te da je policija spremna da odgovori na svaki izazov od političkih subjekata okupljenih u Demokratskom frontu. „Policija se uvjerila na što je spreman dio pristalica DF, ne samo tokom oktobarskih protesta prošle godine, već i 27. septembra ove, kada su došli ispred zgrade MUP-a, navodno da prozovu ministra Gorana Danilovića, koji nije bio u zgradi. Uslijedili su verbalni napadi na policiju, nazivanje najpogrdnijim imenima, pljuvanje, prijetnje da će ih pobiti...

U takvoj atmosferi, bilo kakav gest policije mogao je da izazove veliki incident. Međutim, policajci su se držali uputstva svojih starješina i radili svoj posao sa maksimalnom odgovornošću i profesionalnošću”, kaže Stojanović.

■ Što smjera Danilović?

Na sve ovo ministar Danilović je dan kasnije odgovorio da nije zabranio skup DF jer to nije u nadležnosti MUP-a, i da mu je žao što na vrijeme nije saznao da će biti šetnje do MUP-a jer bi bio u kancelariji.

“Ja se tih ljudi koje poštujem i građana ne plašim”, izjavio je 28. septembra ministar Danilović ne pominjući nijedanput policiju i ne komentarišući, da ne kažemo osuđujući, najgrublje uvrede i provokacije službenika UP. Djelovanje Danilovića na poziciji ministra uveliko otvara pitanje što je krajnji cilj njegovih napada na menadžment Uprave policije - smjena jednog ili dva čovjeka ili se radi o pokušaju unošenja nesigurnosti i podjela unutar resora koji ga je zapao na osnovu političkog sporazuma o slobodnim i fer izborima. Disciplinski postupci, unutrašnja kontrola i provjere službenika po raznim osnovama, proslava Dana Ministarstva unutrašnjih poslova bez poziva menadžmenta policije, može biti posljedica ličnog animoziteta prema dijelu rukovodnog kadra u MUP-u i Upravi policije, ali i dio strategije za postizanje nekih drugih ciljeva. Što je cilj ministra Danilovića i ko je meta?

Nije bilo tako davno kada je sadašnji ministar, tada poslanik, poručivao da se ne treba plašiti naroda koji hoće da uđe u parlament.

3

Daliborka Pejović u emisiji ª u žižiº

Niko se ne smije osjećati nesigurno na dan izbora Država Crna Gora neće dozvoliti političku destabilizaciju i osjećaj ugroženosti bilo kog građanina u toku izborne kampanje, kazala je članica predsjedništva DPS-a Daliborka Pejović komentarišući najave DFa da su u slučaju izbornog kraha spremni na nerede.

Pejović je gostujući u emisiji “U žiži”, koja se emituje večeras na Pink TV, kazala da su takvi scenariji slični onima koji su se dešavali u prošlosti.

“Taj koji je sklon da u kampanji prijeti i već predviđa scenarija, iako izbori još nijesu ni počeli za mene predstavalja inferiornu političku grupaciju”, kazala je Pejović.

Pejović očekuje da će na najavljene proteste i neprihvatanje izbornog rezultata država imati adekvatan odgovor.

“Odnosno da će spriječiti na svaki način da se u bilo kom vidu u toku trajanja izborne kampanje ijedan građanin osjeca uplašeno”, poručila je Pejović.

A da je politički savez ko-

Foto: Vedran Ilić

Foto: Dejan Lopičić

PONEDJELJAK, 3. 10. 2016.

Pejović

ji najavljuje proteste nakon izbora, politički ostrašćen i protiv evroatlantskih integracija, poručuje potpredsjednica Vlade Azra Jasavić.

Jasavić kaže da ova skupina, koja sebe naziva političarima, uz pomoć scenarija, želi opravdati i finansijski podsticaj koji dobija sa strane.

“To je zapravo pokret koji se finansira iz Moskve”, poručuje Jasavić.

Ona je, takođe, ubijeđena da će država biti u stanju da odgovori svima koji žele da

je destabilizuju.

“Nemojte da mislite da će 60 odsto Crne Gore koja drugačije misli dozvoliti da se njeni nacionalni interesi ugroze, na način što se neće poštovati volja većine”, poručila je Jasavić.

Iz SNP, komentarišući najavljena okupljanja, kažu da je riječ o gubitničkim scenarijima.

“To je njihov problem, oni ne vjeruju u svoju pobjedu i spremaju gubitnički scenario”, kazala je članica Izvršnog odbora Glavnog odbora SNP-a Nataša Vuković.

seDmicu Prije zakonskog roka

U šest gradova počela obuka za članove biračkih odbora

Opštinske izborne komisije (OIK) počele su obuku članova biračkih odbora u šest crnogorskih opština, saopšteno je iz Državne izborne komisije (DIK).

Predsjednik DIK-a Budimir Šaranović kazao je da je obuka počela 1. oktobra i to u opštinama - Bar, Tivat, Herceg Novi, Bijelo Polje, Petnjica i Žabljak, prenosi Mina.

“Navedene aktivnosti, OIK sprovode sedmicu prije zakonskog roka za imenovanje biračkih odbora, uz podršku DIK-a, koja je za navedene aktivnosti obezbijedila kroz prethodno sprovedeni postupak 16 trenera i 124 edukatora za obuku članova biračkih odbora, kao podršku OIK-u u ovom pro-

cesu”, naveo je Šaranović u saopštenju.

To, kako je kazao, govori o ozbiljnosti organizacije edukacije i OIK, a posebno političkih partija koje su pravovremenim odabirom članova biračkih odbora

doprinijele sprovođenju tih aktivnosti.

“U skladu sa navedenim, u predstojećem periodu OIK će, uz pružanje podrške DIKa, nastaviti sa obukom biračkih odbora”, poručio je Šaranović.

E.H.

Konvencija u Mojkovcu, 2. oktobar 2016. godine „Crna Gora je stasala da odgovorno upravlja vlastitom budućnošću!

O učincima DPS-a najrječitije govore naši strogi i relevantni evropski i evroatlanski partneri koji Crnu Goru već danas vide u društvu 29 najrazvijenijih država NATO saveza... Crna Gora prednjači među zemljama kandidatima za članstvo u EU! No, napredak na ekonomskom planu smatram najvažnijim ostvarenjem... Sjetimo se da je nekada najnerazvijenija jugoslovenska republika danas najrazvijenija ekonomija na Zapadnom Balkanu! Upravo smo mi uspjeli da pokrenemo sva ona pitanja o kojima se kroz istoriju Crne Gore razmišljalo čežnjivo i nemoćno... Sjetimo se samo koliko je desetina godina potrošeno na priču o auto putu, dok smo upravo mi, u ovoj generaciji, smogli snagu da krenemo u realizaciju tog, istorijski gledano, najvrednijeg infrastrukturnog projekta u Crnoj Gori.”

Milo Đukanović

5 Na koNveNciji DPS u Mojkovcu ĐukaNović Poručio: PONEDJELJAK, 3. 10. 2016.

politika

Crnu Goru ne spremamo za rat, već za mir i napredak Lider DPS Milo Đukanović poručio je, sa predizborne tribine ove partije u Mojkovcu da ga ne dotiču prigovori političkih protivnika. Ističe da vrlinu njegove partije da pobjeđuje pokušavaju da pretvore u manu.

“Kada pomenem 25 godina vlasti, ne dotiču me prigovori naših političkih protivnika.

Oni našu vrlinu i sposobnost da pobjeđujemo predstavljaju kao manu.

Kad budem čuo jednog pobjednika da čestita poraženom, tada ću se i ja skrušeno povući pred njima”, rekao je Đukanović.

Lider DPS podsjeća da svaki narod bira vlast da bi realizovala njegove vitalne nacionalne interese. Upravo tako, ističe on, Demokratska partija socijalista vrši vlast u Crnoj Gori.

Nosilac liste „SIGURNIM KORAKOM DPS MILO ĐUKANOVIĆ” kazao je da pravac savremene Crne Gore treba da bude evropski, a tu pespektivu stvorila je Demokratska partija socijalista.

“Savremena Crna Gora je pouzdano oslonjena na moralnu vertikalu tradicionalne Crne Gore, na tradiciju slobodarske, antifašistićke, herojske Crne Gore. Ali savremena Crna Gora mora biti dio savremene Evrope i svijeta i ići u korak sa njima, kako bi i sama napredovala.

Crna Gora je stasala i ima pouzdan temelj sa koga vidi evropsku perspektivu drža-

ve, i zašto ne reći, upravo zahvaljujući politici Demokratske partije socijalista”, saopštio je Đukanović. Đukanović je okupljenim Mojkovčanima kazao da je evropska perspektiva države na vidiku Crne Gore.

“U prvoj deceniji nezavisnosti smo upravljali državnom mudro i umješno, radili na reformama, zahvaljujući kojima smo na vratima NATO i daleko odmakli na putu integracije u Evropsku uniju. O tome veoma relevantno i strogo govore naši evropski i evroatlantski partneri koji su strogo i objektivno ocijenili naše napore u reformskim procesima kao uspješ-

ne”, istakao je on.

Prvi čovjek DPS, svjestan je, kaže da nijesu uspjeli da ispune sva očekivanja, niti građana niti svoja.

“Pravo je ljudi da streme višem i boljem, ali sam jednako ubijeđen da u sredinama kao što je Mojkovac ne treba nikakvo opravdanje što nijesmo ispunili sve što nam je izmicalo tokom decenija i vjekova. Mi večeras govorimo da li je Crna Gora odabrala dobar smjer kretanja i da li se kreće maksimalno mogućom dinamikom. Odgovor na oba pitanja je da, u to nema nikakve sumnje”, saopštio je Đukanović i dodao da je svjestan grešaka.

zavisnost. Oni nijesu odustali od onoga što su radili uoči 21. maja 2006. Oni su ti koji su 21. maja 2006. saopštavali da govore “ponosno NE” svojoj državi, jedinoj kući, svojoj Crnoj Gori. Današnja Crna Gora se ne sprema za ratove, današanja Crna Gora se sprema za mir, za prosperitet i ekonomski napredak. Zato nećemo dozvoliti našim političkim konkurentima da, navođeni iz stranih centara, žrtvuju CG zarad svojih viših globalnih interesa”, naglasio je Đukanović.

Zamjenik predsjednika DPS Duško Marković istakao je da je pred nama još jedna velika i sudbinska politička bitka.

“A Mojkovac je sve sudbonosne bitke dobio! Zato će na ovim izborima i Mojkovac, i “Svjesni smo, naravno, da cijela Crna Gora glasati onasmo počinili i grešaka, i to ko kako nalažu zdrav razum, otvoreno priznajemo. Razli- i crnogorska poslovična muka između pametnih i odgo- drost: povjeriće budućnost vornih i nepametnih svoje djece onima koi neodgovornih je ji jedini garantuju da će ta bušto ovi prvi pridućnost biznaju greške ti sigurna! i otklanjaju Naši politički koNkureNOnima koih, ne gurati se kriju iza razNih ji su jediju ih pod teformi. ključ je pravi Nani sposobpih. Mi preziv za savez koji se ovni da Crnu poznajemo dje siNoć predstavio. oNi greške i otGoru u najžele da zaključaju i saklanjamo ih”, kraćem rokriju istiNu o sebi ku pridruže kazao je on.

Lider DPS je porodici najraMojkovčane podzvijenijih evropskih demokratija i sjetio na oblike kamuflaža koje su njihovi politički ekonomija! Onima iza kojih konkuretni prolazili od pret- stoje rezultati, a ne prazne hodnih godina pa do danas. priče! Lavovima, a ne miše“Naši politički konkuren- vima! Dakle, Demokratskoj ti se kriju iza raznih formi. partiji socijalista i njenom liKljuč je pravi naziv za savez deru Milu Đukanoviću! I to koji se ovdje sinoć predstavio. ubjedljivo, ubjedljivije nego Oni žele da zaključaju i sakri- ikada!”, kazao je, između ostaju istinu o sebi. Oni su 1999. log, Duško Marković, poručupravili kvislinški 7. bataljon jući da je država odlučna da da hapsi crnogorsku mladost, spriječi destrukciju i nasilje, 2000. su išli u Beograd da od kojim prijete iz DF. Crne Gore prave 27. izbornu “Ni na dan izbora, ni najedinicu, njihov lider je 2006. kon izbora, demokratska vogodine išao u Vašington po lja građana neće biti ugroženalogu nikog drugog do Vo- na! Neka i ne pomišljaju da jislava Koštunice da lobira ponove scenario od prije goprotiv referenduma, oni se dinu dana! Pametnije bi bidan-danas pozivaju na “bi- lo frontovcima da se manu jelu knjigu”, gomilu falsifika- takve politike!”, naglasio je ta kojima žele da ospore ne- Marković.

J.Đ.

6

Politika

PONEDJELJAK, 3. 10. 2016.

TRIbINA DF U KOTORU

Radunović: Izbori su čin samoodbrane

KONVENCIJA VELIKE KOALICIJE KLJUČ U KOTORU

Milić: DPS je tunel bez svjetla na kraju

Nosilac izborne liste Velike koalicije KLJUČ, Miodrag Lekić, govoreći na konvenciji u Kotoru, kazao je da je sadašnjost tog grada sumorna i da je Kotor devastiran u svakom smislu.

“Svi znamo da je Kotor sinonim za kulturno blago i nasljeđe Crne Gore i mogao bih satima da pričam o njegovoj prošlosti i značaju. Ali mi smo ovdje danas prije svega zbog sadašanjosti ovog grada, a svi dobro znamo kakva je ona – Kotor je uništen u svakom smislu, moralnom, političkom i ekonomskom”, kazao

je Lekić.

On je rekao da koalicija KLJUČ želi posebno da se posveti Kotoru, jer to taj grad zaslužuje.

Lekić je istakao „da je ovih dana koalicija KLJUČ glavna tema skupova vladajuće stranke“.

Jedan od lidera koalicije Srđan Milić kazao je da je dolazeći u Kotor obratio pažnju na bilbord DPS, koji je postavljen ispred tunela i ocijenio da taj bilbord nije mogao biti na adekvatnijem mjestu.

Govoreći o kriminalnim klanovima koji postoje u Ko-

toru, Milić je kazao da se u ozbiljnim državama takav problem brzo rješava.

On je rekao da za građane Kotora i Crne Gore ima samo jednu poruku. Žarko Rakčević je pitao Kotorane „da li žele da Kotor opet bude grad pod zaštititom UNESCO i baština čitavog svijeta, ili da i dalje ostane grad pod zaštitom kamera i kriminalaca“?

Kandidat za poslanika Dritan Abazović poručio je „da ih je u Kotoru sačekala kiša kao milost božja, ali zato DPS 16.oktobra čeka potop“. I.K.

Demokratski front održao je sinoć tribinu u Kotoru sa koje je poručeno da Crna Gora ne može da čeka, a izbori 16. oktobra, kako navode lideri DF, biće čin samoodrane.

Poslanik Nove srpske demokratije Slaven Radunović kazao je sinoć na promotivnom skupu DF, održanom u kotorskoj MZ Dobrota, da se predsjednik DPS Milo Đukanović nalazi u najtežoj situaciji od kada je na vlasti u Crnoj Gori, jer je, kako je naveo, prvi put od referenduma sistem diplomatsko konzularnih predstavništava i kompletno ministarstvo inostranih poslova stavljeno u funkciju pronalaženja ljudi u inostranstvu koji treba da dođu i glasaju za DPS. “Ovo svjedočim ličnim primjerima, primjerima mojih prijatelja i njihove djece, pozivaju se ljudi iz Švedske, južne Afrike, Velike Britanije, da im se plate

avionske karte po 300, 400 eura, kako bi došli da glasaju. Zato je veoma važno da motivišemo sve one apstinente i ljude koji bojkotuju izbore, jer jedan naš uspavani glasač, lijena mamina maza koja neće po kiši da pođe da glasa, može da anulira jednog ostrašćenog Đukanovićevog glasača”, kazao je Radunović.

On je ocijenio da su izbori 16. oktobra čin samoodbrane.

“Pitanje je, posebno za vas u Kotoru, kako bismo preživjeli još četiri godine u ambijentu koji je stvoren u ovom gradu, a nažalost i u čitavoj Crnoj Gori. Kriminal i korupcija, makar u Kotoru i u Baru, a vidite i u Nikšiću i Podgorrici, i u mnogim drugim gradovima Crne Gore, postao je vidljiv golim okom svakog dana. Postali smo žrtve 20 godina izgrađivanja privatne države Mila Đukanovića”, istakao je Radunović.

I.K.

PONEDJELJAK, 3. 10. 2016.

EKONOMIJA

7

PARLAMENTARNI IZBORI 2016.

Ekonomski programi političkih partija KANDIDAT ZA POSLANIKA KOALICIJE KLJUČ MILOŠ KONATAR

OBEZBIJEDIĆEMO DA SVI PLAĆAJU POREZ KLJUČNE STAVKE PROGRAMA KOALICIJE KLJUČ smanjenje poreza i doprinosa na zarade na ispod 50 odsto donošenje novog Zakona o budžetu povećanje agrobudžeta uvođenje poreskog identifikacionog kartona podsticaji za zapošljavanje novih radnika u proizvodnim djelatnostima

⌦ Bojana Despotović

V

elika koalicija Ključ će, ukoliko na predstojećim izborima osvoji vlast, obezbijediti da obaveza plaćanja poreza u Crnoj Gori bude jednaka za sve i time ukinuti postojanje privilegovanih “prijatelja” vlasti, kazao je Dnevnim novinama kandidat za poslanika ove koalicije Miloš Konatar. Kako dodaje, neke od mjera koje će predstavnici “Ključa” preuzeti, biće donošenje novog zakona o budžetu, povećanje proizvodnje i podsticanje investicija u turističke objekte.

DN: Na čemu se zasniva ekonomski program koalicije “Ključ” za predstojeće izbore?

Konatar: Ključ oporavka Crne Gore jeste u zaokretu u ekonomskoj politici, novom modelu ekonomskog razvoja i otvaranju novih radnih mjesta.

Zalažemo se za ekonomiju sa stabilnim, održivim, ravnomjernim razvojem u kojoj će znanje biti ključni resurs napretka Crne Go-

re. Vodićemo aktivnu politiku industrijskog razvoja, ukinuti monopole i stvoriti slobodnu tržišnu konkurenciju. Značajno ćemo povećati agrobudžet, pravedno i održivo valorizovati energetske resurse, podsticati investicije u turističke objekte kako bi poljoprivreda, energetika i turizam, uz industriju, zaista bili lokomotive razvoja Crne Gore. Bez političkih i ekonomskih promjena, kao i nove energije ne može biti napretka Crne Gore. Našoj državi su neophodne promjene na bolje, a Velika koalicija “Ključ” ima ljude koji su u stanju da ih sprovedu.

DN: U Crnoj Gori je trenutno oko 40.000 nezaposlenih građana. Šta ćete, ukoliko dođete na vlast, uraditi kako biste smanjili nezaposlenost i u kojim sektorima vidite mogućnost za otvaranje novih radnih mjesta?

Konatar: Velika nezaposlenost je jedan od največih problema danas u Crnoj Gori i to je rezultat pogubne ekonomske po-

litike Vlade Mila Đukanovića. Treba li se podsjećati njegove šarene laže o 40.000 novih radnih mjesta sa prošlih izbora 2012. godine? Mi u Velikoj koaliciji “Ključ” nećemo varati građane Crne Gore, već ćemo stručno, odgovorno i posvećeno pružiti podršku hiljadama malih i srednjih preduzeća, a ne podobnim dobrostojećim “prijateljima” koji duguju milione na račun poreza, a zatvaraju fabrike i uništavaju resurse.

Daćemo podsticaj svima koji u proizvodnim djelatnostima zapošljavaju nove radnike - refundiraćemo plaćanje poreza i doprinosa na zarade tri godine za novozaposlene u proizvodnji, a u nerazvijenim opštinama osam godina. Želimo da inspirišemo i pomognemo ljudima da predano rade i dostojanstveno žive od svog rada.

DN: Javni dug Crne Gore na kraju juna iznosio je 2,305 milijardi eura i premašuje Mastriške kriterijume. Na koji način biste upravljali ovim

dugom i sveli ga na nivo koji budžetski prihodi mogu da pokriju?

Konatar: Najprije moramo zaustaviti dalje neproduktivno zaduživanje koje vodi slomu javnih finansija. Nažalost, Crna Gora se i zvanično nalazi u rangu visokozaduženih zemalja i mi ćemo sačiniti sveobuhvatnu analizu postojećih dugovanja i mogućnosti za reprogram državnog duga po povoljnijim uslovima.

Crna Gora u ovom trenutku samo za kamate na kredite godišnje plaća 77 miliona eura! Donijećemo novi zakon o budžetu sa jasno definisanim fiskalnim pravilima i sankcijama za kršenje tih pravila u odnosu na odgovorna lica u javnom sektoru.

Svakako, naš glavni zadatak biće da povećamo proizvodnju i ostvarimo ubrzan rast BDP i time dodatno umanjimo procenat duga u odnosu na BDP. DN: Istovremeno, crnogorske finansije opterećuje i veliki iznos nenaplaćenog poreskog duga. Šta smatrate da treba uradili po pitanju efikasne naplate ovih dugovanja? Kakve ste konkretno mjere predvidjeli kada je riječ o poreskoj politici?

Konatar: Ono što mogu da obećam građanima u ime Velike koalicije “Ključ” jeste da će obaveza plaćanja poreza u Crnoj Gori biti jednaka za sve i da neće biti privilegovanih “prijatelja” vlasti. Najprije će porez morati da plate oni koji su se obogatili na račun države, a duguju milione i ostavljaju radnike na ulici, pa onda svi ostali. Nećemo dozvoliti kao do sada da se porez naplaćuje samo od preduzetnika i malih preduzeća, a tajkune i “prijatelje” niko ne dira, takva praksa prestaje

16. oktobra! Zbog toga ćemo i uvesti poreski identifikacioni karton kao ključni dokument za efikasniju naplatu poreskih prihoda.

Takođe, smanjićemo poreze i doprinose na zarade sa sadašnjih 67 odsto na ispod 50 odsto i tako pomoći preduzetnicima i privredi, ali će zato prava radnika morati da se poštuju i svako će plaćati porez u Crnoj Gori, bez izuzetka.

DN: Kakve ćete korake preduzeti u pravcu privlačenja stranih investitora?

Konatar: Crnoj Gori su potrebne investicije, kako strane tako i domaće, i mi ćemo podsticati priliv investicija, ali ne kroz sistem rasprodaje prostora i resursa nego ulaganjima u projekte koji će stvarati novu vrijednost i otvarati nova radna mjesta. Vodićemo aktivnu industrijsku politiku, uz oslobađanje od plaćanja komunalija za nove proizvodne pogone i drastično smanjenje papirologije koja opterećuje poslovanje. Vrlo je važno da stimulišemo naše uspješne privrednike u dijaspori da stečeno znanje i kapital ulažu u Crnu Goru, posebno u krajeve sa izraženim odlivom mladih kadrova. Naš cilj je da pravedno i održivo valorizujemo energetske resurse. Uz obezbjeđenje stimulativnih uslova kreditiranja, želimo da iskoristimo obnovljive izvore energije - hidropotencijal, sunce, vjetar i biomasu.

Podsticaćemo investicije u turističke objekte ne samo na primorju, već i u područjima sa najkvalitetnijim resursima. Obezbijedićemo uslove i podršku da se do 2020. godine izgradi 40 hotela visoke kategorije na obali i 10 u planinskim centrima, koji će donijeti 7.000 novih radnih mjesta.

8

ekonomija

NAJVIŠE GOSTIJU IZ SRBIJE I RUSIJE

Više od pola miliona turista u avgustu bilo u Crnoj Gori

PONEDJELJAK, 3. 10. 2016.

U Crnoj Gori je u avgustu boravilo 583.280 turista, 6,5 odsto više u odnosu na isti period prošle godine, pokazuju najnoviji podaci Monstata.

Većina dolazaka turista, njih 427.290 ostvarena je u individualnom smještaju, što je 6,7 odsto više u odnosu na avgust prošle godine. Ostatak, odnosno 155.900 dolazaka turista ostvareno je u kolektivnom smještaju, šest odsto više u odnosu na uporedni period.

“Broj ostvarenih noćenja od 4,04 miliona viši je 0,8 odsto nego u istom mjesecu prošle godine”, saopšteno je iz Monstata.

Od toga su 94,1 odsto noćenja ostvarili strani, a 5,9 odsto domaći turisti.

“U kolektivnom smještaju ostvareno je 882.080 noćenja turista, što predstavlja rast od 6,3 odsto, dok je u individualnom smještaju ostvareno 3,16 miliona noćenja turista, 0,6 odsto manje u odnosu na avgust prošle godine”, kazali su iz Monstata.

U prvih osam mjeseci ove godine ostvaren je rast broja dolazaka turista od 4,9 odsto i noćenja od 0,6 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

U strukturi noćenja stra-

nih turista u avgustu su najviše noćenja ostvarili turisti iz Srbije 30,6 odsto, Rusije 22,4 odsto, Bosne i Hercegovine 12,4 odsto, Ukrajine 4,3 odsto, Njemačke 3,1 odsto, Bjelorusije 2,8 odsto, Italije 2,7 odsto, Poljske 2,6 odsto.

Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 19,1 odsto noćenja.

U strukturi noćenja po vrstama turističkih mjesta najviše noćenja ostvareno je u primorskim mjestima 98,2 odsto, planinskim mjestima 0,9 odsto, glavnom gradu 0,6 odsto i ostalim turističkim mjestima 0,3 odsto.

Nužna fiskalna konsolidacija DETALJI pOSLJEDNJEG IZVJEŠTAJA SVJETSKE BANKE O CRNOGORSKOJ EKONOMIJI

U Svjetskoj banci očekuju da nova vlada usvoji srednjoročnu strategiju fiskalne konsolidacije koja bi trebalo da spusti javni dug na 60 odsto BDP u narednih pet godina

Crna Gora uskoro mora preduzeti ozbiljnu fiskalnu konsolidaciju, ukoliko hoće da čvrsto usmjeri javni dug na silaznu putanju, ocijenili su iz Svjetske banke (SB).

U desetom Redovnom ekonomskom izvještaju SB za jugoistočnu Evropu (JIE), koji je predstavljen prošle sedmice, navodi se da se Crna Gora suočava sa značajnim fiskalnim izazovima i brzo rastućim dugom koji prijeti da na srednji rok naruši rast.

“Iako su ekonomski izgledi Crne Gore i dalje pozitivni, postoje značajni negativni rizici. Očekuje se da će ekonomija rasti prosječnom stopom od 3,3 odsto godišnje do 2018. godine, gdje će građevinska aktivnost i turizam biti pokretači rasta”, dodaje se u izvještaju, prenosi Mina-biznis.

Iz SB su podsjetili da se parlamentarni izbori održavaju ovog mjeseca i da se očekuje da nova vlada usvoji srednjoročnu strategiju fiskalne konsolidacije koja bi trebalo da sprovede fiskalno pravilo i da spusti javni dug na 60 odsto BDP u roku od pet godina.

“Međutim, povećanje zarada u javnom sektoru, penzija i socijalnih davanja i najavljene nove javne investicije čine da je malo

Javni dug s javnim garancijama može da dostigne nivo od 82,6 odsto BDP-a krajem ove godine”, dodali su iz SB vjerovatno da će se ovo postići u tom roku”, smatraju u SB. Iz SB su saopštili da ukoliko se izgradnja auto-puta Bar-Boljare nastavi u drugoj polovini godine, nastaviće se sa povlačenjem kredita od kineske Exim banke.

“Kao rezultat toga, javni dug s javnim garancijama može da dostigne nivo od 82,6 odsto BDP-a krajem ove godine”, dodali su iz SB. Iz SB su saopštili da je u martu ove godine emitovana nova petogodišnja euroobveznica od 300 miliona eura, sa relativno visokom kamatom od 5,75 odsto, ako se uporedi sa emisijom iz istog mjeseca prošle godine kada je ona iznosila 3,875 odsto, kako

bi se refinansirala euroobveznica emitovana u 2011. godini.

“Kako je došlo do pada deficita, isto tako je došlo do smanjenja javnog duga u relativnim iznosima, dostigavši 62,5 odsto BDP-a u junu ili 72,8 odsto sa uključenim garancijama”, navodi se u izvještaju.

Iz SB su podsjetili i da je najavljen rebalans budžeta za drugu polovinu ove godine kako bi se nadomjestio manjak u budžetu od 40 miliona eura koji je povezan sa većim zaradama

u javnom sektoru i novim doživotnim naknadama za majke sa troje i više djece.

“Ako izgradnja auto-puta bude realizovana po planu, očekuje se da ta dva faktora zajedno dovedu gotovinski deficit na nivo do 8,1 odsto BDP-a do kraja godine”, rekli su iz SB. SB očekuje u ovoj godini stabilan rast crnogorske ekonomije, na nivou prošlogodišnjeg od 3,2 odsto, predvođen investicijama.

Regija JIE, na koju se izvještaj odnosi, obuhvata osim Crne Gore, Albaniju,

Bosnu i Hercegovinu, Kosovo, Makedoniju i Srbiju. U SB procjenjuju da će rast ekonomije u toj regiji u ovoj godini iznositi 2,7 odsto.

Prema projekcijama SB crnogorska ekonomija će naredne godine rasti po stopi od 3,6 odsto, a 2018. godine tri odsto.

Iz SB su kazali da su strane direktne investicije, nakon značajnog povećanja u prošloj godini na 17 odsto BDP-a, pale u prvoj polovini ove godine usljed isplate dividendi.

PONEDJELJAK, 3. 10. 2016.

ekonomija

9

DELEGACIJA IZ PROVINCIJE GUIZHOU NA SASTANKU U PKCG

Kinezi zainteresovani za projekte u Crnoj Gori KAMPANJA ª BUDI ODGOVORANº

Inspektori izrekli dvije kazne od po 200 eura Dvije novčane kazne od po 200 eura izrečene su tokom protekle sedmice u okviru kampanje “Budi odgovoran”, dok je evidentirano 18 primjedbi građana.

Sa po 200 eura kažnjen je “Osmanović prevoz” iz Berana, gdje su inspektori utvrdili postojanje nelegalnog stovarišta, kao i preduzeće “Sole i Mi” iz Lastve Grbaljske, gdje zaposleni nije imao ugovor o radu.

Inspektori nijesu mogli obaviti kontrolu kafe bara “Avijacija” iz Berana, Casino rivera iz Ko-

tora i N.N. iz Plava, jer su objekti bili zatvoreni. Nije obavljena ni kontrola noćnog kluba u Podgorici, jer se objekat ne nalazi na navedenoj adresi.

Kada je riječ o prijavi preduzeća “Montenegro Shorex” iz Kotora, koja se odnosi na neuplaćivanje doprinosa i isplatu zarada, podnosilac je obaviješten da se za to može obratiti Poreskoj upravi, odnosno nadležnom sudu ili Agenciji za mirno rješavanje sporova.

Sa sastanka Kineska provincija Guizhou zainteresovana je za intenzivnu saradnju sa Crnom Gorom, prije svega u izgradnji saobraćajne i druge infrastrukture u zemlji, saopšteno je na sastanku članova delegacije te oblasti sa predsjednikom Privredne komore (PKCG) Velimirom Mijuškovićem. Šef delegacije Čen Goud je rekla da Guizhou karakteriše težak planinski teren sličan crnogorskom, na kojem su oni izgradili veoma kvalitetnu putnu mrežu i brze pruge što je doprinijelo značajnom ekonom-

skom razvoju provincije u posljednjih četvrt vijeka.

Oni su, kako je saopšteno iz PKCG, spremni da rješenja i ekspertska znanja u toj oblasti podijele sa crnogorskim partnerima, ali takođe mogu mnogo da nauče i iz crnogorskih iskustava.

“Zainteresovani smo za informacije o projektima koje planirate da realizujete u Crnoj Gori, a za koje mogu konkurisati naše kompanije” rekla je Goud.

Mijušković je predstavio rezultate ekonomije Crne

Gore od obnove nezavisnosti, kao i aktuelni fokus koji je na razvoju saobraćajne i energetske infrastrukture. U tome je, kako je kazao, već uspostavljena saradnja sa kineskim partnerima, pošto kineska kompanija CRBC gradi dionicu auto-puta od Smokovca do Mateševa.

“Očekujem da će kineska strana biti zainteresovana i za valorizaciju luke Bar, odnosno njenih mogućnosti pretovara robe iz Kine za centralnu, istočnu i zapadnu Evropu i obrnuto”, kazao je Mijušković.

MINISTAR VLADIMIR KAVARIĆ ČESTITAO JUBILEJ UNIDO-U

Zahvalni na pomoći u razvoju DVODNEVNI SKUP MINISTARSTVA

Počinje radionica o elektronskoj trgovini

Radionica na temu elektronske trgovine, koju organizuje Ministarstvo za informaciono društvo i telekomunikacije u saradnji sa Institutom za obuku i tehničku saradnju Svjetske trgovinske organizacije, počeće danas u Podgorici. Dvodnevna radionica organizuje se posredstvom Misije Crne Gore pri Svjetskoj trgovinskoj

organizaciji (STO).

“Pregled i ciljeve Radnog programa o e-trgovini STO, STO/ GATS pravila i primjena na e-trgovinu, kao i druge teme u vezi sa iskustvima STO u ovoj oblasti predstaviće nadležni savjetnik Odjeljenja za trgovinu, usluge i investicije pri Sekretarijatu STO Lee Tuthill”, kazali su iz ministarstva.

Crna Gora je zahvalna na pomoći i naporima Organizacije ujedinjenih nacija za industrijski razvoj (UNIDO), u cilju povećanja konkurentnosti malih i srednjih preduzeća i razvoj klastera i raduje se jačanju te saradnje, saopštio je ministar ekonomije Vladimir Kavarić.

On je, u ime Vlade Crne Gore, čestitao UNIDO-u 50 godina postojanja. Crna Gora se tako pridružila velikom broju zemalja, među kojima su Poljska, Rusija, Azerbejdžan, Malta, Japan i mnoge druge, koje su čestitale jubilej postojanja i rada te značajne međunarodne organizacije, prenosi Mina-biznis.

“Veliko mi je zadovoljstvo da čestitam UNIDO-u 50 godina ogromne podrške industrijskom i ekonomskom razvoju, životnom standardu i

Kavarić zaposlenosti, smanjenju siromaštva širom svijeta, posebno u tranzicionim ekonomijama”, navodi se u čestitki Kavarića.

Crna Gora je, kako je kazao, zahvalna na naporima UNIDO tima u prethodnih deset godina, koji imaju

za cilj povećanje konkurentnosti malih i srednjih preduzeća i razvoj klastera, čistiju proizvodnju, bolje sprovođenje Montrealskog protokola, implementaciju nacionalne strategije za razvoj energetike i akcionog plana, kao i kvalitetnije upravljanje vodama.

PONEDJELJAK, 3. 10. 2016.

hronika

11

Foto: Vedran Ilić

nakon udesa na Marezi

Preminuo danilovgrađanin Danilovgrađanin Božo Antović (27) preminuo je u Kliničkom centru u Podgorici od posljedica udesa koji se u četvrtak dogodio u podgoričkom naselju Mareza. Udes se dogodio oko dva sata u noći između srijede i četvrtka.

Antović je bio suvozač u

vozilu “opel astra”, podgoričkih registarskih oznaka, kojim je upravljala Danilovgrađanka Maja Iković (24).

Ona je u ovom udesu teško povrijeđena i smještena je na odjeljenju intenzivne njege u Kliničkom centru Crne Gore.

Stanković

stanković odgovorio nvo zaštitnik prava zatvorenika

Reagovaćemo ukoliko je propust ZIKS-a doveo do ubistva Đurića

Vrhovno državno tužilaštvo preduzima sve radnje kako bi se rasvijetlilo ubistvo zatvorenika iz Kotora Dalibora Đurića, a ukoliko se utvrdi da je do teške posljedice doveo propust bilo kog službenika ZIKS-a i Uprave policije, Tužilaštvo će adekvatno reagovati, poručio je čelnik te institucije Ivica Stanković. On je to naveo u odgovoru NVO Zaštitnik prava zatvorenika, koje je interesovalo da li će se tužilaštvo baviti odgovornošću onih koji su dužni da garantuju bezbjednost zatvorenika.

“Ukoliko se tokom istra-

konFerencija

Tužioci o kriminalu Vrhovno državno tužilaštvo biće domaćin regionalne konferencije na temu “Sadašnji i budući izazovi u borbi protiv prekograničnog organizovanog kriminala“.

Konferencija će okupiti vrhovne državne tužioce i rukovodioce specijalnih državnih tužilaštava zemalja regiona, a počeće u četvrtak u hotelu „Splendid“ u Budvi. U uvodnom dijelu konferencije govoriće vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, šef delegacije EU u Crnoj Gori Aivo Orav, ambasadorka SAD Margaret A. Uehara, predstavnik IPA 2014, Henk Marquart Sholtz, predstvanik EUROJUST-a Malči Gabrijelčić.

ge utvrdi da je u postupanju službenika ZIKS-a ili bilo koje druge institucije učinjeno bilo koje krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti, Tužilaštvo će u takvim eventualnim situacijama adekvatno odgovoriti”, naveo je Stanković. Đurić je 22. septembra ustrijeljen iz snajpera, dok je šetao kroz krug polu-otvorenog odjeljenja spuškog zatvora. Metak je prošao kroz tijelo i izašao kroz leđnu lopaticu Đurića, inače prepoznatog kao jednog od čelnika škaljarske kriminalne grupacije.

Ubijeni Đurić je, po saznaju DN, znao da mu se bliži dan likvidacije zbog čega u posljednje vrijeme nije ni išao u redovnu šetnju, kao ni na uobičajene treninge. Istražitelji vjeruju da iza likvidacije stoji profesionalac budući da je ispalio samo jedan, vrlo precizan hitac a potom nestao sa lica mjesta. Za njim je, ipak, ostao tronožac na koji je, kako se vjeruje, bila naslonjena puška sa optičkim nišanom.

Taj tronožac je upućen na vještačenje u Forenzički centar u Danilovgradu u nadi da će na njemu biti otkriveni bilo kakvi tragovi ubice. S.K.

potvrĐena presuda roŽajciMa

Četiri godine zbog pola kilograma heroina Apelacioni sud Crne Gore potvrdio je presudu kojom je, zbog krivičnog djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga Ertekan Šabović (43) iz Rožaja osuđen na dvije godine i mjesec zatvora, a njegovog sugrađanina Asima Ramusovića (42), na dvije godine. Prvostepenu presudu je donijelo vijeća sudije Šefkije Đeševića u Višem sudu u Bijelom Polju.

Prema navodima optužnice, službenici bjelopoljske policije su 17. marta ove godine oko 15,30 časova, u

mjestu Ravna rijeka – Opština Bijelo Polje, zaustavili “polo” kojim je upravljao Šabović, dok se na mjestu suvozača nalazio Ramusović.

“Pregledom vozila su iza suvozačevog sjedišta i ispod plastične maske kod mjenjača pronađena dva pakovanja bijele praškaste materije za koju se ustanovilo da je opojna droga heroin, težine 486,46 grama, visokog procenta čistoće, koja na uličnom narko tržištu prema procjenama vrijedi oko 35.000 eura”, stoji u optužnici.

B.Č.

vatrogasci spriječili štetu

PožaR u KuhInjI BaRSKe PlovIdBe U kuhinji Barske plovidbe juče je oko 14.15 časova izbio požar na aspiratoru, a plamen je izbio na krovu zgrade.

Zahvaljujući brzoj intervenciji i spretnosti barskih vatrogasaca, požar nije izazvao veću materijalnu štetu.

Načelnik Vatrogasne službe u Baru Velizar Čađenović kaže da je požar ugašen za tridesetak minuta, te da nije postojala opasnost da se proširi i napravi veću materijalnu štetu.

“U 14.15 časova smo dobili dojavu da gori krov na Barskoj plovidbi. Me-

đutim, radilo se o zapaljenju aspiratora u kuhinji ove kompanije. U gašenju požara su učestvovale dvije naše ekipe, odnosno pet vatrogasaca sa dva vozila. Intervencija je odrađena sa krova i iz kuhinje tako da smo vatru ukrotili za pola sata. Veće materijalne štete nije bilo, a uzrok je najvjerovatnije bio kvar na elekričnoj instalaciji”, istakao je Čađenović. On je ovom prilikom apelovao da se ne upotrebljavaju produžni kablovi koji nijesu atestirani a koji mogu biti veliki uzročnici izbijanja požara.

A.LJ.

12

HRONIKA

PONEDJELJAK, 3. 10. 2016.

OSUMNJIČENI U PRITVORU, OČEVIDAC UBISTVA U NIKŠIĆU ZA DN:

Čuo sam rafal i ugledao čovjeka kako pada

Kontić

Peko Đikanović

Foto: Dejan Lopičić

Nikšićani Peko Đikanović (43) i Dragan Kontić (33), koji su uhapšeni zbog sumnje da su u subotu ujutro u centru grada ubili bivšeg boksera Dragana Šmiška Mijuškovića (55), juče su, po odluci zamjenice višeg državnog tužioca u Podgorici Suzane Milić, zadržani u pritvoru do 72 sata. U ovom roku oni će biti privedeni sudiji za istrage koji će odlučiti o njihovom jednomjesečnom pritvaranju koje je predložilo tužilaštvo.

Osumnjičeni su juče u jutarnjim satima na saslušanje dovedeni iz Nikšića, ali su zadržani u CB Podgorica, nezvanično saznaju DN. Đikanović i Kontić sumnjiče se da su ispalili čak 12 metaka u Mijuškovića, dok je okrenut leđima razgovarao moblinim telefonom u blizini butika “Olimpic”.

Hladnokrvno ubistvo, koje se dogodio usred dana na očigled brojnih građana, zaprepastilo je Nikšićane. Jedan od očevidaca, koji je insistirao na anonimnosti, kaže da su to mirno subotnje jutro odjednom prekinuli pucnji iz vatrenog oružja.

“Krenuo sam nešto da oposlim do jedne radnje na centru, i prolazio pored

Olimpika. U jednom trenutku odjednom začuo rafal. Ja nijesam bio svjestan u tom momentu šta se dešava. Okrenuo sam se i vidio čovjeka kako pada. Gledao sam da leži na zemlji i da krv počinje da teče. I dalje nijesam bio svjestan da je neko ubijen, a zbog šoka čitav događaj mi je u magli, i ne mogu da se sjetim detalja. Znam da su ljudi odmah počeli da vrište, i već se bilo desetak ljudi okupilo na lice mjesta”, kazao je juče očevidac događaja. Tijelo Mijuškovića ležalo je gotovo pola sata na ulici, a sa dolaskom policije i hitne pomoći stigla je i porodica nesretnog čovjeka, koja je, prema riječima sagovornika DN, bila revoltirana zbog kašnjenja nadležnih službi. Pretpostavlja se da je motiv ubistva svađa između Mijuškovića i Đikanovića, koji je od ranije poznat policiji. On je u Nikšiću važio za problematičnog čovjeka, koji je često dolazio u sukob sa zakonom. Đikanović je vlasnik jedne od kafana u centru Nikšića, a tim poslom bavi se godinama. Đikanović i Kontić su se nakon izvršenog krivičnog djela predali policiji, gdje su priznali da su obojica pucali na Mijuškovića.

J.L.

UDES U BIJELOM POLJU

Džip završio na krovu Nesvakidašnji udes dogodio se u noći između subote i nedjelje u blizini groblja za pripadnike islamske konfesije u bjelopoljskom naselju Nedakusi, kada je „džip tojota“ barskih registarskih oznaka, završilo na krovu uz samu prugu Bar-Beograd.

Prema kazivanju mještana, sudar se dogodio

u dva sata iza ponoći kada je vozač džipa krećući se iz pravca Nedakusa, prema nadvožnjaku u blizini magistralnog puta, izgubio kontrolu i sunovratio se niz desetak metara dugačku strminu i završio na krovu.

Službenici Centra bezbjednosti su do zaključenja lista radili na utvrđivanju identiteta vozača.

B.Č.

NEZGODA NA PODGORIČKOM BULEVARU

Grom oborio drvo na auto, povrijeđeni pješaci Dva pješaka su povrijeđena kada je juče oko 18 sati na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog u Podgorici, došlo do udara groma u drvo koje se potom srušilo na cestu. U ovoj nezgodi veća materijalna šteta pričinjena je i na džipu “Porshe Cayenne”, podgoričkih registarskih oznaka na

koje je drvo oboreno. Prema prvim podacima nakon nezgode, jedna djevojka je zadobila ozbiljnije tjelesne povrede a povrijeđeni muškaraca je sa lakšim tjelesnim povredama transportovan u Klinički centar Crne Gore. Za vrijeme uviđaja na licu mjesta saobraćaj je bio u prekidu. (Cdm)

SJEDNICA TUŽILAČKOG SAVJETA

Radović upućena u Specijalno tužilaštvo Na sjednici Tužilačkog savjeta, kojom je predsjedavao vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, izabrani su članovi Vijeća za ocjenjivanje i donijete su izmjene Pravila za ocjenjivanje državnih tužila-

ca i rukovodilaca državnih tužilaštava. Na istom zasijedanju donijeta je i odluka o upućivanju državne tužiteljke Stojanke Radović u Specijano državno tužilaštvo na period od godinu dana.

S.K.

13 put CEtINJE-pODGORICA ZA MJESEC ODNIO ČEtIRI ŽIVOtA hronika

PONEDJELJAK, 3. 10. 2016.

Motorista i suvozač nastradali u udesu P odgoričani Stefan Radović (23) i Mladen Radunović (25) poginuli su u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se juče u 15.50 sati dogodila na magistrali Podgorica-Cetinje u mjestu Meterizi.

Prema saznaju DN, Radović je upravljao motorom “suzuki” tivatskih registarskih oznaka (TV AE 55), dok mu je Radunović bio saputnik.

■ sudar motora i automobila

Prema nezvaničnim saznanjima DN, motor se, iz za sada neutvrđenih razloga sudario sa “škodom” danilovgradskih tablica (DG AK 582) kojim je upravljao Željko Đuričković (49).

Policija i ekipa hitne pomoći odmah su izašli na lice mjesta, ali su ljekari mogli samo da konstatuju smrt dvojice mladića. Za vrijeme uviđaja saobraćaj na ovom magistralnom putu je bio u prekidu, a vozači su upućivani na put preko Petrovačke gore.

U posljednjih mjesec dana ukupno četiri osobe su izgubile život na ovoj lokaciji, dok je još toliko usljed teških tjelesnih povreda zbrinuto u Kliničkom centru Crne Gore gdje im se ljekari bore za život.

Samo dan ranije na istoj dionici magistralnog puta u udesu je teško povrijeđen

Podgoričanin Aleksandar Boljević (20). Prema prvim podacima, on je upravljao “opelom”, iz pravca Cetinja ka Podgorici, kada je iz za sada neutvrđenih razloga prešao u suprotnu traku i sudario se sa kamionom koji je dolazio iz suprotnog pravca.

Istog dana u Kliničkom centru Crne Gore je od posljedica udesa, koji se krajem septembra dogodio na ovoj lokaciji, preminuo Miroslav Minja Popović (60). Njegova majka Bosiljka Popović (81) izgubila je život na licu mjesta.

■ nedavno stra-

dali majka i sin

Do udesa je došlo 26. septembra oko 16.15 sati kada se “opel”, kojim je upravljao Popović, sudario sa “tojotom”, za čijim volanom se nalazio Dejan Raičković (49), a sa njim je u automobilu bila Stanka Raičković (72). Po saznaju DN, Dejan Raičković je zadržan na odjeljenju intenzivne njege zbog zadobijenih teških tjelesnih povreda, dok je njegova saputnica i prezimenjakinja Stanka Ra-

ičković, takođe sa težim povredama, zadržana na odjeljenju ortopedije Kliničkog centra.

Teška saobraćajna nesreća na Barutani dogodila se i početkom septembra kada je život izgubio Podgoričanin Boro Đukanović, dok su teže tjelesne povrede zadobili njegova supruga Tanja Đukanović i sin Aleksandar Đukanović. Oni su se nalazili u vozilu marke “reno se-

U posljednjih mjesec dana UkUpno četiri osobe sU izgUbile život na ovoj lokaciji, dok je još toliko Usljed teških tjelesnih povreda zbrinUto U kliničkom centrU crne gore gdje im se ljekari bore za život Foto: Fejsbuk

Ako je suditi po fotografijama koje je podijelio sa prijateljima na Fejsbuku, Radović je bio strastveni i neustrašivi motorista

nik”, registarskih oznaka PG-FF490 kojim je upravljao Aleksandar Đukanović, koji je iz neutvrđenih razloga izgubio kontrolu nad automobilom, koje je pokupilo par saobraćajnih znakova pored puta, nakon čega se više puta prevnulo. Tom prilikom Boro Đukanović je od zadobijenih povreda izdahnuo na licu mjesta, dok su sin i žena prošli sa teškim povredama.

S.K.

14

društvo

PONEDJELJAK, 3. 10. 2016.

OŠ ª 25. majº Vrbica, Petnjica: Usl

Veliko interesovanje majki, ali i očeva

UdrUženje rOditelji

Nekoliko stotina trudnica i porodilja posjetilo info dan “Stiže nam beba” U subotu, 1. oktobra, u centru The Capital Plaza udruženje Roditelji organizovalo je treći info dan o trudnoći, dojenju i pripremama za novog člana porodice, pod nazivom “Stiže nam beba”.

Uz podršku centra The Capital Plaza, agencije Yellow Event i Doma zdravlja Podgorica i ove godine organizacijom ove manifestacije Udruženje je obilježilo Nacionalnu nedjelju promocije dojenja. Info dan se održao i u sedmici koja kao četrdeseta u godini simbolizuje puni termin trudnoće. „Zadovoljstvo nam je što je nekoliko stotina trudnica, porodilja, ali i tata i ostalih članova porodice posjetilo info dan “Stiže nam beba” i tako iskoristili priliku da na jednom mjestu dobiju veliki broj važnih i korisnih informacija koje su im potrebne u toku trudnoće i nakon nje, ali i da porazgovaraju sa stručnim licima“, istakla je koordinatorka progra-

ma Majka i beba u udruženju Roditelji Maja Raičević.

Učesnici događaja su pripremili brojne poklone i povoljnosti za kupovinu za roditelje koji su prisustvovali predavanjima i prezentacijama. Glavna nagrada, koja je dodijeljena na kraju programa info dana, je i ove godine bio besplatan porođaj u bolnici Codra, koju je poklonila ova privatna zdravstvena ustanova trudnici Darki Matović.

Akušerske sestre Doma zdravlja Podgorica bile su tokom trajanja programa na raspolaganju svim trudnicama i mamama koje su željele da izmjere nivo šećera u krvi i krvni pritisak u mini ordinaciji Doma zdravlja Podgorica.

Tokom cijelog dana posjetiocima su bili dostupni i članovi Udruženja fizioterapeuta Crne Gore koji su pregledali djecu i dijelili savjete o pravilnom držanju tijela.

M.I.

ObjašNjeNje

Zbog fotografije koja je u petak, kao ilustracija, objavljena uz tekst “Lično ime promijenilo 222 građana”, reagovao je Aleksandar Pejović,. On se nalazi na fotografiji koja je snimljena u čekaonici Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), a koja je za navedeni tekst poslužila isključivo kao ilustracija,

jer smo podatke o promjeni imena dobili od MUP-a.

Pejović se našao na fotografiji koja je snimljena za potrebe ilustrovanja tekstova u Dnevnim novinama, i nema nikakve veze sa podacima iz teksta u vezi s brojem osoba koje su promijenile lično ime.

Izvinjavamo se Pejoviću i njegovoj porodici.

Moderna ustanova sa dugoM tradicijoM O

snovna škola “25. maj” koja se nalazi na teritoriji Petnjice, jedna je od starijih u zemlji, ali njeni zaposleni predano rade na poboljšanju kvaliteta nastave, te ona postaje moderna ustanova.

JU Osnovna škola “25. maj” Vrbica, Opština Petnjica, osnovana je 1923. godine. Njeno višedecenijsko postojanje garant su kvaliteta obrazovno-vaspitnog rada. Udaljena je od centra Opštine Petnjica oko osam kilometara, a od Opštine Berane oko 20 km. „Rad se odvija u jednoj, prvoj smjeni. Školski prostor odgovara ciljevima obrazovno-vaspitnog rada i estetski povoljno djeluje na razvoj i formiranje učeničke ličnosti. Uslovi ra-

da u prethodnih petnaest godina vidno su poboljšani, a time i kvalitet nastave. Ova škola postaje moderna ustanova, a to je cilj svih zaposlenih“, kazao je za DN direktor JU OŠ „25. maj“ Ćeman Hazbo.

U klupama ove škole trenutno sjedi 92 učenika raspoređenih u sedam odjeljenja, pet jednorazrednih i dva odjeljenja dvorazredna kombinacija. „Rad u ovoj školi predstavlja zadovoljstvo. Kolektiv čine iskusni pedagozi koji znanja i

Najboljem učeniku nagrada Adnan Adrović je završio IX razred u JU OŠ „25. maj“.

Bio je i predsjednik đačkog parlamenta.

“S ponosom ističem da sam bio odličan učenik i da sam kao najbolji dobio nagradu da više dana boravim u Luksemburgu na poziv Zavičajnog kluba Bihor – Luksemburg, na čemu sam im neizmjerno zahvalan.

U ovoj školi stekao sam radne navike. Škola ima dobar nastavni kadar, što mi je omogućilo da postignem dobre rezultate i steknem solidno znanje“, kaže Adnan za DN.

92 učenika raspoređenih u sedam odjeljenja sjedi u klupama OŠ “25. maj” ove školske godine

vještine permanentno unapređuju i prenose na učenike. Razvijaju kod učenika kritičko mišljenje, odgovornost i odnose zasnovane na međusobnom uvažavanju i poštovanju. Tako je učenik generacije u školskoj 2015/16. godini je bio Adnan Adrović“, zaključio je direktor Hazbo.

■ Prosvjetar mora da bude uzoran, odgovoran

U ovoj ustanovi smatraju da prosvjetni radnik treba da bude uzoran, odgovoran, objektivan i kreativan, da znanje i umijeće nesebično prenosi na učenike, da objektivno vrednuje znanja i postignuća učenika i posjeduje vještinu i sposobnost otkrivanja talentovanih učenika.

Profesorica razredne nasta-

društvo

PONEDJELJAK, 3. 10. 2016.

15

lOVi rada VidnO PObOljŠani U POsljednjih 15 gOdina Osnovna škola “25.maj” Vrbica je udaljena od centra opštine Petnjica oko osam kilometara, a od opštine Berane oko 20 km

ve u JU OŠ „25. maj“ Neima Agović kaže da je rad sa djecom zahtjevan, odgovoran, ali čestit i human posao. „Učenike doživljavam kao svoju djecu. Oni me inspirišu i svakog dana motivišu i daju novu snagu da tim mladim ljudima prenesem što više znanja i učinimo ih srećnim. Njihov uspjeh je i moj uspjeh. Ako bi ponovo birala zanimanje, izabrala bih isto“, kazala je Neima.

Fatima Adrović je nastavnica matematike u JU OŠ „25 . maj“. Za DN kaže da se ljubav prema matematici rodila još u osnovnoj školi. „Posao nastavnika nije nimalo lak. Potreban je veliki rad i odricanje, ali raditi nešto što se voli nije teško, jer to je jedinstven i human posao. Volim svoj posao i rad sa djecom. Smatram ga kreativnim zanimanjem jer mi pruža priliku da pozitivno utičem na druge“, istakla je Fatima.

Profesorica engleskog jezika u JU OŠ „25. maj“ Melida Latić ističe da joj je izučavanje engleskog jezika bilo zanimljivo i u osnovnoj i srednjoj školi. „Znajući koliko je engleski jezik bitan, gdje god u svijetu da se nađemo, on će nam pomoći i zbog toga sam se opre-

Učenica IV razreda JU OŠ „25. maj“ Amina Tiganj je član recitatorske sekcije, voli da recituje stihove. Svoj talenat je iskazala na opštinskoj smotri recitatora osvojivši treće mjesto u klasi učenika nižih razreda. “Ovaj uspjeh probudio mi je želju za daljim takmičenjima“, istakla je Amina. dijelila za studije engleskog jezika. Kada mi se ukazala prilika za rad sa djecom rekla sam sebi – zašto da ne - eto prilike da moje stečeno znanje prenesem na njih. Rad sa djecom je veoma zanimljiv i izazovan. Djeca nam daju volju, želju i snagu da ih podučavamo, da svoje znanje i kreativnost prenesemo na njih, a najbitnije je to da ih, prije svega, naučimo da budu dobri, iskreni i pošteni ljudi“, pri-

ča Melida za DN.

■ Posebna Pažnja za talentovane učenike

U ovoj školi talentovanim učenicima se posvećuje posebna pažnja, oni su uključeni u vannastavne i slobodne aktivnosti, dodatnoj nastavi i učestvuju na smotrama i takmičenjima.

Ermina Agović je uče-

nica VIII razreda JU OŠ „25. maj“. Omiljeni predmet joj je matematika. „Predstavljala sam našu školu na državnom takmičenju iz matematike kao učeniica VI razreda. Pored matematike, volim da recitujem stihove, pa sam ove godine učestvovala na opštinskoj smotri recitatora. Volim da se takmičim, takmičenja me stimulišu za rad i podstiču moju želju za dokazivanjem“, otkriva nam Ermina.

Samir Agović je pohadjao ovu školu u periodu školske 1976. do 1984. kada je I završio osmi razred. "Pamtim mnoge dogadđaje i svakako nastavnike", kaže Agović. Kao učenik ovu školu je predstavljao na takmičenjima iz istorije i ruskog na opštinskom i republičkom nivou.

"Sjećam se nestašluka koje smo doživljavali u školi ali i radosti kada bi pobijedili u fudbalu ekipu Trpeške susjedne škole.Imao sam čast i privilegiju da zasnujem radni odnos u ovoj školi nakon završetka studija.

Moj privi radni dan je bio dan sjecanja na period kada sam bio učenik i tada sam shvatio koliko je taj period nezaboravan i tako drag. U ovoj školi sam predavao engleski jezik skoro deceniju ipo", rekao je Agović. Šaban Adrović je učenik VII razreda JU OŠ „25. maj“. Voli sve predmete a najviše geografiju, matematiku i maternji jezik. „Volim školu zato što svakog dana saznajem nešto novo što će mi koristiti u životu.

Posle osnovne škole planiram da upišem gimnaziju, jer će mi najbolje koristiti za moje buduće opredjeljenje“, smatra Šaban.

16

društvo

PONEDJELJAK, 3. 10. 2016.

Za studentski kredit apliciralo 1.500 korisnika

Oko 1.500 korisnika apliciralo je na konkursu za dodjelu studentskih kredita, koje je raspisalo Ministarstvo prosvjete, prenio je portal RTCG. Prijave na konkurse se mogu podnijeti do 21. oktobra.

Ministarstvo prosvjete je ove godine uvelo novinu kod podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava na studenski kredit. Studenti za ovo pravo mogu aplicirati samo preko servisa na portal eUprave.

“Na ovaj način se želi podići kvalitet usluga koje se pružaju, kao i efikasnost, a ujedno omogućiti studentima uštedu vremena i smanjenje troškova. Servis je realizovan u saradnji sa Mini-

starstvom za informaciono društvo i telekomunikacije”, navodi se u saopštenju.

U školskoj 2016/2017. godini dodijeliće se 3.400 studentskih kredita studentima osnovnih i specijalističkih akademskih i primijenjenih studija ustanova visokog obrazovanja. Rata studentskog kredita kreće se od 37 do 53 eura, u zavisnosti od godine studija i prosječne ocjene iz prethodne godine studija.

M.I.

Javni poziv

za prikupljanje ponuda za izdavanje dijela školskog objekta namijenjenog za usluge pekare Minimalna cijena zakupa iznosi 200,00 eur mjesečno (osim za mjesece januar, jul i avgust), na period od 1 godine (oktobar 2016. do oktobra 2017.godine).

Obaveza zakupca je da zakupninu plaća do 10-tog u mjesecu za prethodni mjesec, kao i da prostor namijenjen zakupu koristi isključivo u svrhe za koje je namijenjen.

U postupku može da učestvuje samo ponuđač koji je upisan u registar kod organa nadležnog za registraciju privrednih subjekata i koji dostavi dokaze koji ne smiju da budu stariji od šest mjeseci, do dana javnog otvaranja ponuda.

Dokazi su: - potvrda o registraciji (mat.br.; reg.br.; šifra djelatnosti, status i dr.)

- potvrda o likvidnosti ponuđača Oglas je otvoren 8 dana od dana objavljivanja.

Kriterijum za izbor najpovoljnijeg ponuđača:

- ponuđena mjesečna cijena .................................max ----------- 70 bodova - reference koje se odnose na saradnje sa ostalim vaspitno obrazovnim ustanovama, na poslovima koji su predmet javnog poziva ( u daljem tekstu reference) --- 30 bodova

Bodovanje se vrši na sljedeći način: 1. Ponuđena cijena - 70 bodova Ukupan broj bodova za ovaj kriterijum se iskazuje prema: C = C pon/ Cmax X 70 gdje je C pon - ponuđena cijena od strane konkretnog ponuđača; C max - maksimalna ponuđena cijena za zakup prostora 2. Reference = maksimalan broj bodova 30 bodova.

Vrednovaće se na osnovu dostavljenih referenci (potvrda ili preporuka), izdatih od strane vaspitno obrazovnih ustanova sa kojima je ponuđač imao ugovor ili ima važeći ugovor na poslovima koji su predmet ovoga javnog poziva, a koje je ponuđač dužan dostaviti uz ponudu.

Ponuđaču koji dostavi najveći broj referenci dodjeljuje se maksimalan broj bodova, dok ostali ponuđači dobijaju proporcionalan broj bodova prema navedenoj formuli: broj dostavljenih referenci broj bodova = ------------------------------------------------------- X 30 najveći broj dostavljenih referenci Ponude dostaviti neposredno na adresu JUOŠ“Milija Nikčević“ – Nikšić, ul. Školska br.84, radnim danima u periodu 0d 09h do 12h u zatvorenoj koverti sa naznakom „Ponuda za zakup pekare –NE OTVARAJ prije zvanične sjednice komisije za otvaranje ponude“, najkasnije 11.10.2016.godine do 12 časova, dok će se javno otvaranje ponuda obaviti istog dana sa početkom u 13 časova u prostorijama škole.

Kontakt telefon: 040-252-427 i 068-808-400.

I danas moguća kiša U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima, saopšteno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.

U jutarnjim i noćnim satima očekuje se ponegdje slaba kiša, lokalno i grmljavina.

Vjetar će biti slab do umjeren, pretežno zapadnih smjerova.

Jutarnja temperatura od sedam do 18, najviša dnevna od 16 do 25 stepeni.

U Podgorici promjenljivo oblačno, ujutru moguća slaba kiša. Jutarnja temperatura vazduha oko 17, najviša dnevna do 25 stepeni.

Na ovaj NačiN se želi podići kvalitet usluga koje se pružaju, kao i efikasNost, a ujedNo omogućiti studeNtima uštedu vremeNa i smaNjeNje troškova.

JU OŠ “Milija Nikčević“Kličevo, Nikšić raspisuje

Ukupan broj bodova 1+2

Foto:Balsa

Ministarstvo prosvjete

Prijave na konkurse se mogu podnijeti do 21. oktobra

Padavine se očekuju u jutarnjim i večernjim satima

Centar za građansko obrazovanje upozorava

Prisutan rastući trend nasilničkog ponašanja

Centar za građansko obrazovanje (CGO), povodom Međunarodnog dana nenasilja, ukazuje na, kako su naveli, uznemirujuće rastući trend nasilničkog ponašanja, govora mržnje i zločina iz mržnje u našem društvu.

“Posebno brine spora i neadekvatna reakcija institucija, nerijetko i nemar, koji razmjere nasilja pojačavaju za žrtvu i za čitavo društvo, relativizujući težinu počinjenog nasilja i ohrabrujući nasilnike da isto ponove. Ovu sumornu sliku lošeg institucionalnog odgovora ilustruje slučaj starice iz Podgorice koja je godinama trpjela nasilje sina i unuka, uprkos brojnim obraćanjima institucijama da je zaštite. Takođe, imali smo skoro i slučaj brutalnog prebijanja maloljetnika zbog pretpostavljene seksualne orjentacije u kojem je

Ilustracija

Posebno brine spora i neadekvatna reakcija institucija, nerijetko i nemar, koji razmjere nasilja pojačavaju za žrtvu i za čitavo društvo, relativizujući težinu počinjenog nasilja i ohrabrujući nasilnike da isto ponove.

samo jedan od trojice nasilnika kažnjen najblažom kaznom za nasilničko ponašanje, iako se nesumnjivo radi o zločinu iz mržnje za koji je trebalo da bude izrečena strožija kazna za sve učesnike ovog nasilničkog akta”, saopšteno je iz CGO. Kako dodaju, pravovremena i efikasna akcija institucija neophodan je preduslov suzbijanja nasilja u društvu.

Mina

crna gora

PONEDJELJAK, 3. 10. 2016.

Budva: naKon dvije godine

rašidov DNk se seli sa bedema

Za sada u Opštini još razmišljaju gdje će 250 metara duge isprepletane cijevi postaviti, kao ukras

Iluminacija, rad poznatog dizajnera Karima Rašida, popularno nazvana DNK, definitivno, nakon pune dvije godine će biti uklonjena sa starogradskih bedema. Vodeća budvanska kulturna ustanova Muzeji i galerije Budve, pri kraju su izrade projekta sancije dijela starogradskih bedema, kao uslov da se iluminacija ukloni sa bedema.

Opštinski Sekretarijat za gradsku infrastrukturu dao

je Javnoj ustanovi Muzeji i galerije Budve da uradi elaborat, na osnovu koga će ilimunacija biti uklonjena, a nakon toga biti postavljena nova.

Direktorka Javne ustanove Biljana Brajović potvrdila je da je elaborat o sanaciji dijela bedema pri kraju, te da će tokom ove sedmice biti upućen Upravi za zaštitu kulturnih dobra na saglasnost. Čim budu dobili pozitivno mi-

17

šljenje, kako je Brajović istakla, stručni konzervatori će započeti uklanjanje iluminacije.

Nakon što bude uklonjena, kako je ljetos najavljeno iz Opštinskog sekretarijata, biće raspisan međunarodni tender za izradu idejnog rješenje za trajnu iluminaciju starogradskih bedema, spomenika kulture prvog reda.

Rašidov DNK, koji je izazvao brojne kontroverze, čak su iz Mjesne zajednice Stari grad podnijeli krivičnu prijavu protv nadležnih u Opštini, zbog, kako su naveli devastacija bedema, definitivno će biti iskorišćen za iluminaciju u nekom od djelova grada.

Za sada u Opštini još razmišljaju gdje će 250 metara duge isprepletane cijevi postaviti, kao ukras. N.L.

Herceg Novi: Uvidjeli potencijale

Žiri EvroPSkE komiSijE obišao HErCEG Novi Predstavnici Žirija Evropske komisije, koji će odlučivati o dodjeli titule evropska prijestonica kulture za 2021. godinu, boravili su tokom vikenda u Crnoj Gori. Oni su tokom posjete Herceg Novom i Boki Kotorskoj bili gosti predsjednice Opštine Herceg Novi Nataše Aćimović, a pratio ih je tim projekta “Herceg Novi 2021”. Cilj posjete je bio da predstavnici Žirija iz prve ruke uvide brojne potencijale, ali i izazove koji su argument Herceg Novog i Crne Gore za dobijenje prestižne titule, kao i da se uvjere u želju, volju i sposobnost grada i države da na najbolji način realizuje najveći projekat iz

Očekuje se da će 13. OktObra biti dOnijeta kOnačna Odluka kO će 2021. gOdine biti evrOpska prijestOnica kulture, prvi put van zemalja evrOpske unije oblasti kulture u Evropi.

Obišli su Stari grad Herceg Novi, tvrđave Kanli kula i Forte Mare, dvoranu “Park”, muzej “Mirko Komnenović”, galerije “Josip Bepo Benković” i “Novi, to sam ja”, ku-

ću Iva Andrića, Titovu vilu “Galeb”, prošetali Šetalištem pet danica do luke Škver, a potom plovili zalivom do Perasta.

Domaćin u Perastu im je bio ministar kulture Crne Gore Pavle Goranović.

Na ostrvu Gospa od Škrpjela ministar Goranović i čelnici opština partnera potpisali su Povelju o saradnji, koja je simbolična potvrda već sigurne podrške ovom projektu.

Tokom posjete su se susreli i sa zvaničnicima opština partnera: Kotora, Tivta, Budve, Bara, prijestonice Cetinje i glavnog grada Podgorice.

S.M.

Krgović

Bijelo Polje: Krgović se plaši opstrUKcije

Prolongirano donošenje presude protiv SSCG Umjesto najavljene presude koja je, povodom ponovnog ročišta po tužbi predsjednika Opštinskog sindikalnog povjereništva u Bijelom Polju Bogdana Krgovića protiv Saveza sindikata Crne Gore, trebala da bude donešena 30. septembra, Osnovni sud u Bijelom Polju je odlučio da odloži donošenje presude. Strankama u predmetu je upućeno obavještenje da se odlaže datum donošenja presude koja će naknadno biti dostavljena poštom, neprecizirajući kada će to biti.

Krgović vidno razočaran u takvu odluku suda, saopštio je Dnevnim novinama da je postupak korektno vođen, ali da je iznenađen dopisom koji je dobio od suda i da je u strahu da ne dođe do opstrukcije sa donošenjem presude.

“Više od godinu dana sam nezakonito i nestatutarno ostao bez posla, doživio sam progon iz Saveza sindikata Crne Gore, iako sam bio u mandatu. Moj sadašnji status je bez riješenih prava iz radnog od-

nosa i praktično sam izbačen na ulicu”, kazao je Krgović.

Naime, nakon što je Viši sud u Bijelom Polju ukinuo prvostepenu presudu, kojom je sudija Osnovnog suda u tom gradu Bojana Radović usvojila tužbeni zahtjev da se Bogdan Krgović vrati na posao predsjednika sindikalnog povjereništva-kancelarije Bijelo Polje, iznova je počelo ročište. Prvostepenom presudom je poništena nezakonita Odluka Saveza sindikata Crne Gore od 22. oktobra prošle godine kojom je Krgoviću prestao radni odnos u sindikatu, dok je drugostepeni sud našao,da u dokaznom postupku tuženi treba da dostavi Odluku o pravima koja na osnovu profesionalnog angažmana, pripadaju Krgoviću.

“Nesporno je da je Krgović nezakonito ostao bez posla u Savezu sindikata i stoga, ukidno rješenje Višeg suda, nema nikakvog utemeljenja”, kazao je Krgovićev advokat Radivoje Šuković.

B.Č.

18

crna gora

poNEDJELJAk, 3. 10. 2016.

TO Bar zadOvOljna sezOnOm i ekOnOmskOm računicOm

TurisTička sezona za pamćenje B arsku opštinu je za proteklih sedam mjeseci posjetilo 87.556 turista, što je za oko 6% više nego u istom periodu prošle godine. Stranih turista je bilo čak 80.999, dok je domaćih bilo svega 6. 557.

Trenutno se na barskoj rivijeri odmara oko šest hiljada gostiju, uglavnom iz Rusije, Ukrajine, Poljske, Češke, Slovačke, Njemačke, Italije, Slovenije, Francuske, Belgije, Holandije, Engleske. Prema podacima iz TO Bar, na ime turističke i boravišne takse kao i članskih doprinosa za ovaj period pri-

Kada govorimo o finansijskim pokazateljima evidentiran je rast prihoda od boravišne i turističke takse, a pad prihoda od članskih doprinosa u odnosu na 2015. godinu. Naime, od boravišne takse je prihodovano 713.624 eura što je 45,05 % više nego prošle godine za isti period, kao i rast od 43,12 % na ime turističke takse od koje je ostvaren prihod od 462.317 eura, dok je od članskih doprinosa bilo 50.290 eura, što je 44,77 % manje nego u istom periodu 2015. godine

hodovano je ukupno 1.226,231 euro što je, kako nam je kazala direktorica TO Bar Neda Ivanović, najbolji pokazatelj da je turistička privreda u Baru na dobrom putu.

“Kada govorimo o finansijskim pokazateljima, evidentiran je rast prihoda od boravišne i turističke takse, a pad prihoda od članskih doprinosa u odnosu na 2015. godinu. Naime, od boravišne takse je prihodovano 713.624 eura, što je 45,05 % više nego prošle godine za isti period, kao i rast od 43,12 % na ime turističke takse, od koje je ostvaren prihod od 462.317 eura, dok je od članskih doprinosa bilo 50.290 eura, što je 44,77 % manje nego u istom periodu 2015. godine.

Pozitivan finansijski efekat je dobijen ne samo povećanjem turističke takse od 0,7 eura na 1 euro, već i od zabilježenog povećanja broja turista na barskoj rivije-

6

hiljada turista trenutno se odmara na barskoj rivijeri. oni su uglavnom iz rusije, ukrajine, Poljske, Češke, slovaČke, njemaČke, italije, slovenije, Francuske, belgije, holandije, engleske

ri”, navodi Ivanović.

O n a smatra da su same pripreme za ovu sezonu doprinijele da Bar postane poželjna destinacija turista ali i ponuda, posebno hotelskih kapaciteta koji su ove godine mnogo više traženi nego privatni smještaji. Ona je napomenula da barska opština

raspolaže sa 36 hotela, kapaciteta oko 5.700 ležajeva. Od toga 10 hotela su sa 4 zvjezdice, 12 hotela sa 3, a 14 hotela sa 1 ili 2 zvjezdice. Takođe, prema priči Ivanović, veliki broj turista je bio zaintereovan i za jezersku obalu i ruralna područja, a posebno gosti iz Francuske, Belgije, Holandije, Engleske, Francuske.

TO Bar je realizovala brojne aktivnosti sa ciljem promocije opštine „na dvije čarobne obale i cjelokupnim poboljšanjem turističke ponude barske

opštine. Realizovala je brojne aktivnosti od nastupa na sajmovima, izrade reklamno propagandnog materijala, njegovom kompletnom izradom na Brajevom pismu za lica sa oštećenim vidom. Izradom suvenira karakterističnih za područje opštine Bar, te redizajnom sajta.

“Jedna od aktivnosti TO je bila saradnja sa magazinima i dnevnim listovima iz Srbije, BiH i Makedonije koju smo sproveli zajedno NTO i tom prilikom smo ugostili brojne no-

poNEDJELJAk, 3. 10. 2016.

crna gora

19

Bar: Protest bivših radnika Zib-a

Traže isplatu potraživanja od prodaje zgrade pošte

Rekordna sezona u Budvi Da će ova sezona biti rekordna svjedoče i najnoviji podaci o popunjenosti svih vidova smještaja u prijestonici turizma.

Prem podacima TO Budva na području od Jaza do Buljarice, Budve trenutno odmara 11.069 većinom stranih turista, što je čak 39 odsto više nego u istom periodu prošle godine. Od ukupno registrovanih gostiju 10.812 je inostranih, dok je 257 domaćih gostiju..

Turisti uglavnom borave u hoteskim kapacitetima, gdje je registrovano 9.048 gosta, za trećinu više nego krajem septem-

Jedna od aktivnosti TO je bila saradnja sa magazinima i dnevnim listovima iz Srbije, BiH i Makedonije koju smo sproveli zajedno NTO i tom prilikom ugostili brojne novinare. Ponosni smo i na projekat izrade i uređenja Vidikovca - odmorište na magistralnom putu Bar - Ulcinj, u Dobroj vodi

vinare. Ponosni smo i na projekat izrade i uređenja vidikovaca - odmorište na magistral-

bra prošle godine. Hotelijeri su ugostili 9.027 inostranih i svega 21 domaćeg gosta. Procjenjuje se da u privatnom smještaju trenutno boravi 1.902 gosta, što je duplo bolja popunjenost ovog smještaja u odnosu na isti period lani.

Ako je suditi po najavama, dobra popunjenost se očekuje i tokom oktobra, a TO za prvu sedmicu narednog mjeseca najavljuje jednu od najstarijih pučkih fešti od vina i ribe “Dan širuna”, kada Budvu postoji mnogo gostiju iz svih krajeva Crne Gore.

N.L. nom putu Bar - Ulcinj, u Dobroj vodi, na proširenju između tunela Ćafe i Ujtin, kao i na projekat „Sunce Bara“ koji se odnosi na uređenje – bojanje šahti i malog dijela prostora oko njih na šetalištima.

Bili smo organizatori i brojnih manifestacija, kulturnih događaja i koncerata kao i brojnih drugih aktivnosti koje smo realzovali”, ističe Ivanović.

U cilju unapređenja ponude zaleđa Bara uradiće se nekoliko vidikovaca sa pogledom na Skadarsko jezero, sa klupama i info tablama za sve važne lokacije – kulturno istorijske spomenike, vinske podrume, puteve maslina, kestenove šume i svega onoga što promoviše dobra ovog kraja. A.L.J

Bivši radnici ZIB-a, koji su se prije tri godine našli na ulici bez uplaćenih doprinosa i zaostalih plata, okupili su se juče ispred zgrade opštine tražeći isplatu njihovih potraživanja prodajom zgrade pošte.

Oni su željeli da podsjete grad i državu da je oko 150 porodica na rubu egzistencije zbog, kako kažu, nečije pljačke i nerada.

“Tačno je tri godine od kada je na ZIB-u stavljen katanac, a od kada smo mi ostavljeni sa neizmirenim zaradama, porezima i doprinosima za više od 30 mjeseci.

Kasnije su od prodaje imovine izmirili zarade, ali za doprinose nijesu uplatili ništa.

Nije nam jasno zbog čega je država to dopustila, jer je većina radnika provela radni vijek u ZIB-u, a ne možemo ni na biro ni u penziju”, kazao je Željko Bulatović, jedan od učesnika skupa.

On ističe da su radnici na ovom skupu jednoglasno podržali inicijativu da formiraju novo sindikalno udruženje i krenu u borbu za svoja prava.

“Predstavnici našeg bivšeg sindikalnog udruženja Enver Aljošević i Goran Šoškić su u nemogućnosti da nas i dalje predstavljaju, ali su nam obećali da će nam pružati podršku kad god to bude neophodno, jer su i oni kao i mi oštećeni. Poseban problem je u ovom slučaju kod onih kojima je razlog tih tridesetak mjeseci neuplaćenih doprinosa da ostvare penziju ta-

Protest radnika ZIB-a

Na skupu je podržaNa iNicijativa i o štrajku glađu, ali će, kako su kazali, prvo pokušati da ostvare prava putem razgovora sa “odgovorNim” za Njihove probleme ko da ćemo pod hitno tražiti sastanak sa predsjednikom Opštine dr Zoranom Srzentićem, a nakon toga i sa predsjednikom Vlade Milom Đukanovićem”, poručuje Bulatović. On dodaje i da smatra da je sve ovo urađeno jer nadležne institucije nijesu radile svoj posao, tako da će na predviđenim sastancima i to potencirati.

“Predavali smo tužbe i krivične prijave za malverzacije koje su rađene u ZIBu protiv većinskog vlasnika Žarka Pavićevića, ukazivali na radnje koje su nas vodile u propast, ali sve je ostalo mrtvo slovo na papiru. Država nije reagovala čak i ono što je bilo na njenu štetu s obzirom da je dugovao poreze za koje niko ne reaguje”, navodi Bulatović.

Mustafa Šabanović i Rafet Husović opet su upozo-

rili da će sprovesti u djelo namjere koje su imali prije tri godine, kada su od Žarka Pavićevića tražili zarade.

“Država će me primorati da se nasred trga zapalim.

Dozvolila je da već tri godine gorim što nemam mogućnosti da kupim hljeb mojoj devetočlanoj porodici”, u bijesu i kroz suze ističe Šabanović, koji je u ovom preduzeću radio više od 20 godina.

U Zavodu za izgradnju Bara (ZIB-u) je prije tri godine Privredni sud uveo stečaj na zahtjev Atlas banke, zbog duga od 800.000 eura. Pet mjeseci kasnije Odluka o formalnom proglašenju bankrota u ZIB, koju je 11. februara u Privrednom sudu donio sudija Veselin Vujošević, potvrđena je 19. marta 2014. godine. Imovina ZIB-a je rasprodana, a 160 radnika tog preduzeća se našlo na ulici bez neuplaćenih sredstava za doprinose za period od preko 30 mjeseci. Osim radnika, kratkih rukava su ostali i dobavljači kao i Poreska uprava Crne Gore, odnosno država, kojoj je ova nekadašnja uspješna kompanija ostala dužna 2,9 miliona eura.

A. Ljuca

Ne mogu do penzije zbog neuplaćenih doprinosa Na skupu bivših radnika ZIB-a bio je i Simo Pepđonović, koji je u ovom preduzeću radio pun radni vijek, ali penziju ne može da ostvari, jer mu za posljednje dvije i po godine nijesu uplaćeni doprinosi.

“U sedmoj deceniji života moram da sam na teret svo-

joj porodici, iako sam cio radni vijek proveo u firmi koja je sagradila ovaj grad. Ne mogu da vjerujem da neću dočekati penziju”, u nevjerici ističe Pepđonović.

Ista situacija je i sa Elezom Selovićem koji zbog istih uslova ne može da ostvari penziju.

20

KULTURA

PONEDJELJAK, 3. 10. 2016.

PRIZNANJE ZA BAJKU O RIBARU I RIBICIº

Predstava Gradskog pozorista Podgorica “Bajka o ribaru i ribici” dobitnik je četiri nagrade na 23. Međunarodnom festivalu pozorišta za djecu u Subotici. Podgoričkom teatru pripao je Gran pri festivala za najbolju predstavu, nagrada za najbolju režiju je Evgeniju Ibragimovu, nagradu za najbolje idejno i tehničko rješenje lutaka dobila je Ljudmila Genze Konstantinova, a nagrada za kolektivnu igru pripala je glumačkom ansamblu. U predstavi igraju: Branka Femić, Katarina Krek, Jelena Simić,

Dijana Dragojević, Smiljana Martinović, Pavle Ilić, Sejfo Seferović, Davor Dragojević.

Dramaturg je Zoran Đerić, a asistent reditelja Davor Dragojević. Scenografiju, kostime i lutke kreirala je Ljudmila Genze-Konstantinova, muziku komponovao Nikolaj Jakimov, svijetlo dizajnirao Igor Fomin, a koreografiju Slavka Nelević.

Predstava u režiji Ibragimova, jednog od najistaknutijih savremenih ruskih lutkarskih reditelja, nadovezuje se na ljepotu i originalnost ruskih bajki.

J.B.

FAKULTET ZA CRNOGORSKI JEZIK

Predavanje Raičevića u čast jubileja Šekspira Povodom velikog i značajnog jubileja – 400 godina od smrti Vilijema Šekspira, na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost danas u 12.30 sati biće održano predavanje Vaska Raičevića “Šekspir i novi istorizam” .

Vasko Raičević je istaknuti crnogorski dramaturg mlađe generacije i saradnik u nastavi na FCJK. Njegov komad “Dobra smrt” postavljen je u CNP, dok mu je “Put u otadžbinu” objavio književni časopis Ars. Koma-

dom “Kalina proces” pobijedio je na konkursu za najbolji crnogorski savremeni dramski tekst 2012. godine.

Koautor je komada Poglavlja 23 i 24, izvedenog u okviru festivala FIAT u Podgorici.

Kao dramaturg radio je na predstavama “Vjera, ljubav, nada” CNP) i “Slijepi” u produkciji ATAK. Pisao je pozorišnu kritiku za podgoričke Dnevne novine, te radio kao asistent na predmetu Dramaturgija na cetinjskom FDU. J.B.

PREPORUKA KNJIGA

IZDAVAČ: NOVA KNJIGA, PODGORICA, CIJENA: 7,90 EURA

Lujza L. Hej je međunarodno poznata bestseler autorka knjiga za samopomoć. Njena ključna poruka je sljedeća: Ako smo voljni da se bavimo umnim radom, skoro da nema bolesti koju ne možemo da izliječimo. Autorka ima dosta iskustva i informacija iz prve ruke koje može da podijeli sa drugima o iscjeljenju, uključujući i priču kako je sebe izliječila kada su joj ljekari dijagnostifikovali rak. “Život je zaista veoma jednostavan. Šta odašiljemo, to nam se i vraća. Ono što mislimo o sebi postaje istina za nas. Vjerujem da smo svi, uključujući i mene, odgovorni za sve u našim životima, za najbolje i najgore. Svaka misao koju pomislimo, stvara našu budućnost.”

Veče sevdalinke u KIC-u NAGRAĐIVANA DJELA IZ PROŠLE DECENIJE

Iskorak iz savremene crnogorske arhitekture Izložba recentne crnogorske arhitekture 2006-2016, pod nazivom “ISKORAK” (“GO BEYOND”) biće otvorena večeras u 19.30 sati u Modernoj galeriji u Podgorici.

Postavka je autorski projekat je prof. dr Rifata Alihodžića, a sastoji se od prikaza djela i manifestacija na polju arhitekture, koja su predstavljala našu zemlju u inostranstvu u prošloj deceniji. Ra-

di se o arhitektonskim djelima nominovanim za prestižnu nagradu Mies van de Rohe Award, CEMEX AWARD, kao i postavkama sa Bijenala arhitekture u Veneciji.

Postavku čini 45 kolor plakata sa dvojezično datim informacijama (na crnogorskom i engleskom jeziku), a prati je i dvojezično obrađen katalog. Izložba će trajati od 3. do 14. oktobra.

J.B.

PSIHOLOGIJA BUDUĆNOSTI STANISLAV GROF IZDAVAČ: DATASTATUS; CIJENA: 13,30 EURA

PREPORUKA KNJIGA

Komad našeg pozorišta dobitnik četiri nagrade

KAKO DA IZLIJEČITE SVOJ ŽIVOT LUJZA L. HEJ

Knjiga predstavlja pristupačan i savremen pregled rada Stanislava Grofa, jednog od osnivača transpersonalne psihologije. Ova sasvim nova knjiga, koja je zamišljena kao sumacija Grofove karijere i ranijih radova, predstavlja izvor koji nas upoznaje sa njegovim ogromnim doprinosom psihijatriji i psihologiji, a prvenstveno sa njegovim konceptom holotropnih iskustava, gde termin “holotropan” označava “kretanje prema cjelosti”. Grof tvrdi da je osnovnim postavkama i konceptima savremene psihijatrije i psihologije neophodna radikalna revizija zasnovana na intenzivnom i sistematskom proučavanju holotropnih iskustava.

Koncert sevdalinke biće održan u okviru projekta “Sejdefa” večeras u Velikoj sali Kulturno – informativnog programa KIC-a “Budo Tomović”, sa početkom u 20 sati.

Učesnici programa su Šukrija Žuti Serhatlić, Zdravko Đuranović, Merima Njegomir, Esad Merulić, Irfan Berbat, Bekrija Deljanin, Tamara Ulićević – Pavićević, Radoš Popović, Mirsad Gruda, a nastupiće uz pratnju velikog narodnog orkestra pod rukovodstvom Predraga Peđe Nedeljkovića.

Koncert se realizuje zahvaljujući finansijskoj podršci Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava, a organizatori su Centar za regionalnu saradnju i KIC-a Budo Tomović.

Ulaz je besplatan.

J.B.

KULTURA

PONEDJELJAK, 3. 10. 2016.

LEŽANJE NA KAUČU IRVIN D. JALOM IZDAVAČ: NOVA KNJIGA, PODGORICA, CIJENA: 8,50 EURA

Od autora bestselera “Kad je Niče plakao” stiže nam provokativno istraživanje neobičnog odnosa tri terapeuta sa svojim pacijentima. Sejmor je terapeut stare škole koji probija granice seksualne prikladnosti sa jednom svojom klijentkinjom. Maršala, koji i sam pati od opsesivno-kompulzivnog ponašanja, muči uloga koju novac igra u njegovim odnosima sa pacijentima.

Najzad, tu je Ernest Laš. Vođen iskrenom željom da pomogne i vjerom u psihoanalizu, izmislio je nov i radikalan pristup terapiji – totalno otvoren i iskren odnos sa pacijentom koji prijeti da dovede do razarajućih posljedica.

21

MALA KNJIŽARA U PARIZU NINA GEORGE IZDAVAČ: NOVA KNJIGA, PODGORICA, CIJENA: 7,40 EURA

On tačno zna koja knjiga ublažava boli duše: u svojoj knjižari na brodu pariski knjižar Žan Perdu prodaje romane kao terapiju za život. Jedino sam sebe ne umije da izliječi od one noći, prije dvadeset jednu godinu, kada ga je lijepa Provansalka Manon ostavila dok je spavao. Za sobom nije ostavila ništa, osim pisma koje se Perdu nije usudio da pročita. Do ovog ljeta koje će sve promijeniti i odvesti Perdua iz male Ulice Montanjar na putovanje u sjećanja, u srce Provanse i vratiti ga u život.

FILM DANILA BEĆKOVIĆA ª JESEN SAMURAJAº PREMIJERNO PRIKAZAN U PODGORIČKOM CINEPLEXXU

OMAŽ BORILAČKOM ŽANRU I ROMANTICI

Sa konferencije za novinare u Podgorici Film “Jesen samuraja” počeo je preksinoć u Podgorici svoj bioskopski život, a reditelj Danilo Bećković bio je zadovoljan reakcijama publike.

“Sve što je stiglo do mene jako je pozitivno i reakcije publike i komentari. Utisci su veoma dobri i čini mi se da je prikazano i shvaćeno onako kako sam želio. Jako mi je drago zbog toga”, kazao je Bećković.

“Jesen samuraja” je ljubav-

na priča o profesionalnom karatisti Vladici (Petar Strugar), koji se po okončanju karijere vraća u rodni grad, zaljubljuje se u Snežanu (Hristina Popović) i vezuje za nju i njenog malog sina Vukašina.

Kako je kazao reditelj, riječ je o dvostrukoj igri, koja s jedne strane jeste stilska posveta filmu i muzici 80-tih, a sa druge strane prikazuje glavnog junaka kojeg su takvi fil-

movi formirali.

“Trudili smo se da, iako se film dešava danas, on stilski bude oslonjen na osamdesete.

To poigravanje žanrom i njegovim konvencijama ne služi samo da kažemo da smo te filmove voljeli već i da uđemo u glavu junaka i bolje razumijemo njegove postupke”, objasnio je reditelj.

Glumica Hristina Popović tumači lik mlade samohrane

majke koja uspijeva da otrgne glavnog junaka iz poročnog života, te da ga vrati u kolosijek da pronađe samuraja u sebi.

“Snežana i ja smo veoma različite, ona živi prilično miran život u malom mjestu ali nije mi bilo teško saživjeti se sa likom. Ekipa sa kojom sam radila je sjajna, a Danilo je odličan reditelj”, kazala je glumica.

Najmlađi član glumačke ekipe je sedmogodišnji Petar

VIKTOR PELEVIN KACIGA UŽASA

ANTOLOGIJA MODERNE ŠVEDSKE POEZIJE

IZDAVAČ: VBZ; CIJENA: 11 EURA

IZDAVAČ : OKF; CIJENA: 6 EURA

Kaciga užasa je cyber-age verzija mita o Tezeju Minotauru i lavirintu kako ju je izmaštao jedan od najglasovitijih ruskih pisaca. Nikad se nijesu sreli, predstavljaju se čudnim pseudonimima, obitavaju u identičnim prostorijama iz kojih se izlazi u sasvim različite krajolike, i upustili su se u dijalog iz kojeg ne mogu van - upleteni su u diskurs što ga definiše i razara Kaciga užasa. Onog ko je nosi zovu Asterisk: on je dominantna sila i dobra i zla u kojoj je Minotaur zauvijek prisutan, a Tezej je velika nepoznanica.

“Dva su zlatna doba, dva snažna cvjetanja u istoriji savremene švedske poezije. Prvi se događa tokom četvrte a drugi tokom osme decenije 20. vijeka. Prvi je rezultat definitivnog proboja modernizma na ovim prostorima, drugom je uzročnik grupa mladih, talentovanih pjesnikinja, upućenih u nova (feministička) književna strujanja i teorijske radove Julije Kristeve.

Modernizam je dockan stigao u Švedsku i to zaobilaznim putevima, preko Finske, tačnije preko tamošnje minijaturne švedske jezičke enklave”, zapisao je Refik Ličina.

Novićević, kome je ovo prvo pojavljivanje na filmu.

“Na snimanju mi je bilo zabavno. Najteže mi je palo rano ustajanje. I svi su bili divni, niko nije bio strog, trudili su se da mi pomognu. Smiješno mi je to što sam glumio dječaka koji ide u školu a ja još nijesam đak”, kazao je mladi Petar.

Nakon svečane premijere u Podgorici ostvarenje će se naći na redovnom repertoaru. J.B.

22

svijet

PONEDJELJAK, 3. 10. 2016.

Foto:Avaz

mađarska: glasanje o kvotama eu

Referendum neuspješan Referendum o migrantskim kvotama u Mađarskoj nije uspio, budući da na biračka mjesta nije izašlo neophodnih 50 odsto birača, pokazali su sinoć objavljeni rezultati anketa vladajuće Fides partije.

Prema podacima Fidesa glasalo je samo 45 odsto od osam miliona građana s pravom glasa, a od onih koji su glasali 95 odsto je odbacilo migrantske kvote.

Ovo posebno predstavlja udarac za predsjednika mađarske vlade Viktora Orbana. Orban je glasao na referendumu o obavezujućim kvotama Evropske unije za prihvatanje migranata, izjavivši nakon glasanja da je od ključne važnosti da broj glasova “protiv” kvota bude veći od onih “za”.

On je rekao da očekuje upravo takav ishod, dodavši da bi pobjeda opcije “protiv” dala “dovoljan legitimitet” parlamentu i vladi, čak i u slučaju da referendum ne bude validan, odnosno ako na njega ne izađe 50 odsto plus jedan registrovani glasač, prenijela je agencija MTI. “Validan referendum bi bio bolji od onoga koji nije validan, ali će u svakom slučaju biti zakonskih posljedica zato što smo obećali da ćemo sprovesti ovlašćenje parlamenta da određuje sa kim Mađari žele da žive”, naveo je Orban.

“To ćemo uraditi bez obzira na to da li na referendum izađe dovoljno ljudi. Postoji samo jedan uslov: da glasova ‘protiv’ bude bar za jedan više od glasova ‘za”, dodao je on.

Premijer Mađarske je istakao da je ponosan što je njegova zemlja prva koja je održala referendum na temu kvota EU i dodao da bi bio zadovoljan da isto urade i druge zemlje.

Validan referendum bi bio bolji od onoga koji nije validan, ali će u svakom slučaju biti zakonskih posljedica zato što smo obećali da ćemo sprovesti ovlašćenje parlamenta da određuje sa kim Mađari žele da žive Zukić Državljani Mađarske juče su glasali na referendumu na kojem su se izjašnjavali o obavezujućim kvotama Evropske unije za prihvat migranata.

Pitanje na referendumu glasilo je: “Da li ste saglasni s time da Evropska unija može da naloži obavezujuće naseljavanje nemađarskih državljana u Mađarskoj, čak i bez odobrenja Parlamenta?”.

Portparol radikalne nacionalističke mađarske stranke Jobik Adam Mirkocki izjavio je sinoć, nakon zatvaranja glasačkih mjesta na referendumu o obavezujućim kvotama EU za prihvat migranata, da se čini da je mađarski premijer Orban “izgubio” i da se “neodgovorno kockao sa Mađarskom.”

Komentarišući podatke o izlaznosti, Mirkocki je rekao da je referendum izgleda bio samo “anketa javnog mnjenja od 20 milijardi forinti (64,9 miliona eura)”, a da bi se njeni rezultati znali i bez trošenja tolikog novca.

Očekuje se da je izlaznost na referendumu bila veća od 40 odsto, ali verovatno nije dostigla 50 odsto neophodnih da bi referendum bio validan, rekao je prethodno šef nacionalne izborne komisije Andraš Patji.

Prema izlaznim anketama 95 odsto birača je glasalo protiv kvota, objavile su agencije.

A.N.R.

lokalni izbori u biH, sedmi od dejtonskog sporazuma

Slab odaziv biRača, tenzije u SRebRenici

Glasanje je na lokalnim izborima prema nepotvrđenim informacijama, u Stolcu prekinuto na 17 glasačkih mjesta Biračka mjesta na lokalnim izborima u BiH zatvorena su sinoć u 19 sati, dok su sva biračka mjesta u Stolcu zatvorena ranije popodne nakon incidenta koji se dogodio u toj opštini.

U 19 sati prestala je i izborna tišina na teritoriji cijele BiH. SDA je napravila tabelu s prvim rezultatima u utrci za mjesto načelnika. U tabeli dominira zelena boja koja označava kandidate SDASBB, crvena predstavlja članove SDP-a, a siva i bijela označavaju ona mjesta gdje se još čekaju prvi rezultati.

“Lokalni izbori u BiH okončani su, a s prvim nezvaničnim rezultatima koje imamo možemo biti zadovoljni.

Prema našim informacijama, došlo je do slučajeva remećenja izbornog procesa i pokušaja lažiranja u Stocu.

Pratićemo situaciju tamo”, rekao je generalni sekretar SDA Amir Zukić.

Najveći procenat izlaznosti je bio u Banjaluci, Prijedoru, Derventi i Banovićima. U Srebrenici je velika neizvjesnost i napetost vladala u očekivanju da se saopšte prvi rezultati glasanja na lokalnim izborima u BiH, sedmim od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Regonalna N1 TV javila je da je kandidat srpskih stranaka Mladen Grujičić zakazao konferenciju za novinare u 19, ali ju je odložio za 21 sat.

Lokalni izbori u BiH okončani su, a s prvim nezvaničnim rezultatima koje imamo možemo biti zadovoljni. Prema našim informacijama, došlo je do slučajeva remećenja izbornog procesa i pokušaja lažiranja u Stocu.

Pratićemo situaciju tamo “Niko se ne usuđuje da u ovom gradu proglašava bilo kakvu pobjedu i da saopštava bilo kakve rezultate”, javio je N1TV. Protivkandidat Grujičiću je aktuelni načelnik Ćamil Duraković, kome bi, ako dobije više glasova birača, to bio drugi mandat.

Glasanje na lokalnim izborima u hercegovačkom gradu Stolcu je, prema nepotvrđenim informacijama, prekinuto na 17 glasačkih mjesta, zbog fizičkog obračuna u kome je povređen predsjednik opštinske izborne komisije, javila je agencija Fena.

Protiv druge osobe koja je učestvovala u tom fizičkom obračunu uslijediće prijava ako se informacije pokažu tačnim, rekao je za Fenu šef štaba bezbjednosne akcije “Izbori 2016” Relja Kovač, ne iznoseći više detalja.

S druge strane, banjalučki mediji javljaju da je u Stolcu došlo do više incidenata.

Iz MUP-a Hercegovačko-

neretvanskog kantona potvrđeno je da je u Stolcu došlo do više incidenata, do fizičkih sukoba na biračkim mjestima, napada, tuče između nosilaca lista političkih subjekata, i tuča između članova biračkih odbora.

Na području Stolca juče je otvoreno 19 biračkih mjesta.

Za glasanje je registrovano ukupno 11.404 birača Trenutno se provjerava i informacija o navodnom incidentu u Velikoj Kladuši.

Predstavnici međunarodne zajednice u BiH juče su obišli birališta i poručili da su izbori “praznik demokratije”, ali i da se odluke Ustavnog suda BiH moraju poštovati i kada je riječ o Mostaru, gdje građani ne glasaju već osam godina. Šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH, Lars-Gunar Vigemark posjetio je biračko mjesto u jednoj sarajevskoj osnovnoj školi i tom priikom izjavio da je ovo izuzeto važan dan za BiH. “Sama suština lokalnih izbora je u lokalnoj demokratiji što je nešto što mi u EU cijenimo i pokušavamo da očuvamo. BiH je na jednoj jako zanimljivoj i jako važnoj raskrsnici, zemlja pokušava da napravi iskorak ka nama, što podržavamo ali istovremeno čini se da postoje i druge sile koje žele da vas ne samo zadrže nego i povuku nazad”, rekao je Vigemark. A.N.R.

23

svijet

PONEDJELJAK, 3. 10. 2016.

Foto:ethiopiaforums.com

amerIčkI I ruSkI dIplomata o normalIzacIjI Stanja u SIrIjI

Ruski ministar inostranih poslova Sergej Lavrov i američki državni sekretar Džon Keri u telefonskom razgovoru razgovarali su o situaciji u Alepu i radu Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija na problemu Sjeverne Koreje, navodi se u saopštenju ruskog Ministarstva inostranih poslova.

“Razgovarali su o mogućoj zajedničkoj akciji normalizovanja situacije u Alepu, kao i o radu Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija na problemu Sjeverne Koreje i određenim aspektima bilateralnih odnosa”, saopšteno je u ruskom ministarstvu, prenijela je agencija Tass.

U međuvremenu je sirijska vojska pozvala pobunjenike da napuste grad Alep u zamjenu za bezbjednosne garancije, nudeći im siguran prolaz i pomoć, objavila je juče sirijska novinska agencija SANA, pozivajući se na komandu sirijske vojske.

Vojska sirijskih vlasti pozvala je sve naoružane ljude u istočnom disktriktu Alepa da napuste grad i omoguće da civili nastave da normalno žive, navodi Tass.

Komanda sirijske vojske saopštila je da pobunjenicima garantuje bezbjedno povlačenje iz grada i svaku pomoć, ukoliko bude potrebna.

Snage sirijske vlade i savezničke snage napredovale su sjeverno od Alepa, nastavljajući svoju cjelonedjeljnu ofanzivu u cilju preuzimanja istočnog dijela tog grada iz ruku pobunjenika nakon desetak vazdušnih napada izvedenih prethodne noći, prenio je Reuters.

Sirijska vojska prethodno je napredovala u ofanzivi na Ale-

Foto: Reuters

Alep bio tema telefonskog razgovora Kerija i Lavrova

Ruske vazdušne snage izvele više desetina napada na cliljeve unutar Alepa po nakon što je Rusija sprovela niz napada iz vazduha na sjeverne djelove grada.

“Noćas su ruske vazdušne snage izvele više desetina napada na ciljeve unutar garada Alepa”, javio je dopisnik agencije France presse.

Direktor Opservatorije za ljudska prava u Siriji Rami Abdel Rahman rekao je da su vazdušni napadi “pomogli sirijskim režimskim snagama da napreduju ka sjevernom dijelu grada”, gdje su stigli do predgrađa Al Halak.

“Režimske snage imaju za cilj da kontrolišu Bustan AlBaša i Sakur djelove Alepa koje su pod kontrolom pobunjenika”, rekao je Abdel Rahman.

U ofanzivi koja je počela 22. septembra ubijeno je više desetina civila, porušeni su stambeni blokovi u kojima je, prema posljednjim procjenama živjelo 250.000 ljudi.

Civili u Alepu preživljavaju “divljaštvo koje nijedno ljudsko

biće ne treba da trpi”, rekao je juče šef humanitarne kancelarije Ujedinjenih nacija Stiven O’Brajan.

O’Brajan je pozvao na “hitno uvođenje novih mjera” kako bi se ublažila patnja 250.000 ljudi koji žive u djelovima Alepa koji su na meti sirijske vojske koja je pokrenula ofanzivu sa namjerom da preuzme cio grad od pobunjeničkih snaga.

“Zdravstveni sistem u istočnom Alepu u potpunosti je uništen”, naglasio je O’Brajan nakon što je najveća bolnica u Alepu u subotu uništena barel bombama.

Predsjednik Sirije Bašar alAsad bori se da vrati cio Alep, nekadašnji privredni gigant u Siriji, a diplomatski napori da se zaustavi krvoproliće nijesu uspjeli.

Ujedinjene nacije apeluju da su rezerve vode i hrane u istočnom Alepu skoro potrošene, a da su napori za prolazak konvoja pomoći u zastoju zbog ak-

IntervencIja polIcIje u etIopIjI

Razbijene demonstracije, poginulo više od 50 ljudi U neredima u blizini Adis Abebe poginulo je više osoba, saopštila je Vlada Etiopije, dok opozicione stranke tvrde da ima više od 50 mrtvih u stampedu koji je nastao nakon policijske akcije razbijanja demonstracija.

“Kao rezultat haosa, izgubljeni su životi, a više ljudi je zbog povreda zbrinuto u bolnicama”, navodi se u saopštenju vladine kancelarije za odnose sa medijima.

Bez navođenja broja poginulih, u saopštenju se dodaje da će se “odgovorni za ovaj haos suočiti sa zakonom”.

Liderka opozicione stranke Federalistički kongres Oromo Merera Gudina izjavila je za Reuters da je najmanje 50 ljudi poginulo pokušavajući da pobjegne kada je policija počela da baca suzavac i puca u vazduh.

Reuters

još jedna fatalna pucnjava u Sad

Los Anđeles: Policija ubila Afroamerikanca Američki policajci ubili su u subotu 18-godišnjeg Afroamerikanca u južnom dijelu Los Anđelesa, izazvavši proteste nekoliko desetina ljudi zbog još jedne fatalne policijske pucnjave na pripadnika afroameričke zajednice, prenijela je agencija Associated Press.

Policajci su prvo pokušali da zaustave automobil sa papirnim registarskim tablicama u kojem je on bio suvozač, pod sumnjom da je vozilo ukradeno, ali je vozač odbio da stane, rekao je policijski zvaničnik Beri Montgomeri.

Tokom potjere suvozač je izašao iz automobila i uletio u dvorište iza jedne kuće, gdje je upucan, dok je vozač pobjegao sa lica mjesta i dalje je u bjekstvu. Rođaci ubijenog suvozača identifikovali su ga kao 18-godišnjeg Karnela Snela Džej Ara i rekli su za “LA Times” da je on ubijen u ulici u kojoj je živio. Vlasti su potvrdile njegov identitet, a autopsijom će biti utvrđen uzrok njegove smrti.

Najnovije ubistvo Afroamerikanca tokom sukoba sa policijom u Južnoj Kaliforniji i širom SAD izazvalo je proteste nekoliko desetina ljudi.

un pozdravIle potez, za datum odabrana godIšnjIca rođenja mahatme gandIja

Indija ratifikovala Pariski sporazum o klimatskim promjenama Indija, koja u emisijama štetnih gasova na globalnom nivou učestvuje sa oko 4,5 odsto, ratifikovala je juče Pariski sporazum o klimatskim promjenama u Ujedinjenim nacijama, saopštili su zvaničnici.

Kabinet premijera Narendre Modija u srijedu je dao odobrenje da se Pariski spo-

razum ratifikuje 2. oktobra, na godišnjicu rođenja indijskog lidera u borbi za nezavisnost Mahatme Gandija.

Portparol Ministarstva inostranih poslova Vikas Svarup napisao je na svom Twitter nalogu da je Indija “održala svoje obećanje” i ratifikovala sporazum.

Ujedinjene nacije pozdra-

vile su potez Indije, istakavši da Indija “nadograđuje snažan politički zamajac iz Pariza u cilju urgentne globalne akcije po pitanju klimatskih promjena”, kako je saopštio portparol kancelarije UN. Pariski sporazum će stupiti na snagu kada ga ratifikuje 55 zemalja koje učestvuju sa najmanje 55 odsto ukupnih

globalnih emisija gasova sa efektom staklene bašte.

Do sada su 62 zemlje, uključujući Indiju, ratifikovale sporazum, a njihovo ukupno učešće u emisijama štetnih gasova iznosi oko 52 odsto, prema podacima UN. Pariski sporazum usvojilo je 185 zemalja u decembru prošle godine.

AP

24

SVIJET

PONEDJELJAK, 3. 10. 2016.

DOGAĐAJI KOJI SU OBILJEŽILI 3. OKTOBAR 1990. POLITIČKI SISTEM POSLIJE PADA BERLINSKOG ZIDA

Ujedinjenje Njemačke Ponovno ujedinjenje Njemačke, Deutsche Wiedervereinigung, označava postupak koji je pokrenut mirodinjenja Njemačke Demokratske Republike i Savezne Republike Njemačke. Od tamačkoj kao Dan državnosti, jer je tada završena podjela Njemačke koje je kao posljedica Drugog svjetskog rata u doba Hladnog rata trajala četiri decenije. Ovom razvoju predhodio je pad Berlinskog uzrokovao konačni raspad političkog sistema Istočne Njemačke i neophodna saglasnost četiriju savezničkih sila iz Drugog svjetskog rata - SAD, SSSR, Francuske i Velike Britanije, koje su do tada, prema međunarodnom pravu, imale ili zahtijevale nadležnost za jedinstvenu Njemačku.

2333. P.N.E. PREDANJE PREMA LEGENDI

Utemeljena Koreja

1938.

Tereza Kesovija Ibrahimović Hrvatska je pjevačica imala je vrlo uspješnu muzičku karijeru u Francuskoj. Za umjetnički rad nekoliko puta bila nagrađivana prestižnim društvenim nagradama, odlikovana je i proglašena Vitezom Visokog odličja za doprinose u kulturi (Chevalier des Arts et Lettres), koju dodjeljuje predsjednik Republike Francuske, a ubrzo potom uručena joj je i Zlatna povelja humanizma. Nastupala je na velikim koncertima UNICEF-a.

Švedski fudbaler porijeklom iz BiH trenutno igra za Mančester Junajted, u ko ove kon transfera iz Milana. Prije Barselone i Milana igrao je u italijanskoj Serie A za tadašnjeg italijanskog prvaka godine iz Juventusa iz Torina. Slavu je stekao u amsterdamskom Ajaksu, a profesionalnu karijeru je započeo u švedskom klubu Malmeu.

Standardni je švedski fudbalski reprezentativac.

Prema legendi, Koreju je utemeljio Tangun, sin boga neba i žene koja je pripadala medvjeđem klanu. Korejska plemena naseljavala su područje Mandžurije i sjever poluostrva Koreja i Korejskog poluostrva gdje je živjelo pleme Han. Korejsko pleme Han migriralo je prema sredini poluostrva, gdje se u prvom

opšti pojam za složenu mrežu političkih skandala u SAD izsu uključivali politički motivisane provale, mito, iznude, prisluškivanje telefona, zavjeru, opstrukciju pravde, uništavanje dokaza, poreske

predvođena dinastijom Korjo, imenom koje će se u kasnijoj istoriji pretvoriti u Koreju. Nakon DruKoreja se oslobodila Japana i podijelila se po i Južnu.

Kraljevina Jugoslavija Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca preimenovana je u Kraljevinu Jugoslaviju. Nakon što je zbog pobuna kralj Aleksandar u januaru proglasio diktaturu, na današnji je dan promijenio ime države uz geslo “Jedan narod, jedan kralj, jedna država”.

Kraljevina Jugoslavija na-

Počelo je suđenje u aferi Votergejt vanja skandala. U užem smislu, afera Votergejt se odnosi na prisluškivanje i provalu u sjedište nacionalnog odbora Demokratske stranke u hotelsko-stambenom kompleksu “Votergejt” u Vašingtonu.

U širem smislu, Votergejt je

ujedinila su kraljevstva

1929. NOVI NAZIV KRALJEVINE SHS

1974. JEDAN OD NAJVEĆIH POLITIČKIH SKANDALA U ISTORIJI SJEDINJENIH DRŽAVA

Počelo je suđenje u aferi Votergejt, koja naziv za jedan od najtežih političkih skandala u američkoj istoriji. Afera je dovela do ostavke predsjednika Ričarda Niksona, nakon što je otkrivena njegova umiješanost u pokušaj prikri-

vijeku p.n.e. podijelila u

prevare, nezakonitu upotrebu vladinih agencija kao što su FBI i CIA, ilegalne doprinose za kampanje i upotrebu novca poreskih obveznika u privatne svrhe. Najviše od svega, Votergejt je sinonim za zloupotrebu moći.

ziv je za monarhiju koja je obuhvatala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije. Nastastala je sa svjetske pozorkad je uspostavljena Federativna Narodna Republika Jugoslavija.

PONEDJELJAK, 3. 10. 2016.

TEHNOLOGIJA

25

MICROSOFT PONEDJELJAK

UGOVOROM PREDVIĐEN RAD NA VOZILIMA BUDUĆNOSTI

RENAULT-NISSAN UDRUŽIO SNAGE SA MICROSOFTOM Velika imena iz tehnološke i automobilske industrije udružuju se na kreiranju vozila budućnosti, a novim ugovorom predstavljen je plan do 2020. godine

Implementacija

2 3

SIGURNOST

Ukoliko se dogodi da automobil koji koristi predstavljenu tehnologiju bude ukraden, logovanjem na računar biće ga moguće onesposobiti za vožnju.

AŽURIRANJA

Ažuriranja, koja će biti omogućena putem Wi-Fi konekcije osmišljena su da omoguće vozilu da preuzima unapređenja koja će održavati sisteme aktuelnim.

TIP VOZILA

Cilj dviju udruženih kompanija nije da pretvore automobil samo u autonomno, već i u računarsko vozilo koje koristi svu postojeću tehnologiju povezivosti.

Foto:Nissan

1

Za sada nema informacija kada će tačno nova generacija sistema biti implementirana u Renault-Nissanova vozila, no kako je riječ o dugoročnom ugovoru ne očekuje se da to uslijedi ubrzo.

⌦ Ana Nives Radović Tržište samovozećih automobila izazov je za sve tehnološke kompanije koje sve aktivnije traže partnere u automobilskoj industriji, kako bi što prije i sa što konkretnijom vizijom pristupile kreiranju vozila budućnosti.

Detaljno revidiranje svakog novog softvera u kompaniji Tesla već pokazuje koliko su revolucionarne ove inovacije, a snage su upravo udružili Microsoft i Renault-Nissan Alliance u cilju razvoja autonomnih vozila i drugih tehnologija za vožnju, sklopivši višegodišnji globalni ugovor.

■ UGOVOR Ugovorom je predviđeno ostvarivanje partnerstva na razvoju tehnologija za autonomnu vožnju i povezanih automobila, kao i ostalih sistema za dolazeću generaciju vozila, a cilj im je da auto-

10

Azure platforma Proizvođač automobila odabrao je Microsoft zbog njegove Azure platforme, budući da je ona skalabilna, kao i komplementarna sa svim standardima, bilo da su u pitanju zakonski ili računarski, čime će im omogućiti razvoj nove generacije automobila. mobile pretvore u kompjuterizovana vozila.

Namjera udruženih kompanija je da proizvedu automobil koji će u vožnji biti autonoman i koji će moći da ponudi naprednu navigaciju, daljinsko praćenje funkcija vozila, kao i ažuriranje softvera putem Wi-Fi konekcije. Zamisao koju ima Renault-Nissan Alliance je da do 2020. godine predstavi tržištima širom svijeta više od deset serijskih modela s tehnologijom autonomne vožnje.

Osnovu ovih vozila osmi-

automobila sa ovom tehnologijom planirano je do 2020. godine šljeno je da predstavlja Microsoftova Azure cloud infrastruktura. Renault-Nissan Alliance ima u planu da ponudi više od 10 modela s određenim stepenom mogućnosti autonomne vožnje u prodaji do 2020. godine.

mljuju model nekome prostim davanjem odobrenja.

Dok Renault-Nissan planira da predstaviti 10 samovozećih modela, Microsoftova cloud infrastruktura treba da omogući čuvanje svih podataka i pouzdan način na koji se njima upravlja.

■ KONEKCIJA Uz pomoć nove Proizvođač platforme, ukoautomobiliko ovakav la i Microautomobil MICROSOFTOVA CLOUD s oft žele bude ukrada vozila den, koriINFRASTRUKTURA TREbudućnosnik će moBA DA OMOGUĆI ČUVAsti učine ći da se loNJE SVIH PODATAKA I povezivim guje i sazna na način gdje je vozilo, POUZDAN NAČIN NA KOna koji je to odnosno moJI SE NJIMA UPRAVLJA sada izvodljići će da ugasiti vo kod smartfomotor na daljinu. na koji imaju instaU planu je takođe liranu tehnologiju tog tipa. i unapređenje info-zabavVozači bi mogli da prate svo- nih sistema. Oni koji ne buje vozilo gdje god da se nala- du željeli da se odvoje od ze. Udružene kompanije po- posla imaće mogućnost da nudile su primjer po kojem kabinski prostor pretvore u će korisnici moći da se po- pokretnu kancelariju i rade vezuju na internet i pozaj- na daljinu.

26

showbiz

PONEDJELJAK, 3. 10. 2016.

21.

S.A.R.S. DANAS PREDSTAVLJA ª PEPEOº

Spot za pjesmu koja je apsolutni favorit publike

spot u karijeri danas će predstaviti S.A.R.S.

⌦ Fi.J.

S

.A.R.S. se nalazi na samom vrhuncu koncertnih aktivnosti, nominovan je za prestižnu MTV nagradu za najboljeg regionalnog izvođača po treći put, a danas u 20 časova predstavljaju novi spot za singl “Pepeo” na lokalnom MTV kanalu.

Pjesmom “Pepeo” bend S.A.R.S. nastavljaja sa predstavljanjem aktuelnog “Poslednjeg albuma”, koji su obavili u maju pod Dallas Records/Lampshade Media etiketom.

“Korijeni pjesme ‘Pepeo’ sežu do samih početaka rada grupe S.A.R.S. Snimanjem ‘Poslednjeg albuma’ sazrelo je vrijeme i za dovršetak pjesme. ‘Pepeo’ se izdvojila kao favorit albuma i našla put do publike na koncertima, pa smo odlučli da za nju snimimo i spot. Da bude u skladu sa stažom pjesme, izradu spota smo povjerili Vladimiru Miloševiću iz Stu-

dia Frame, koji je bio zadužen za većinu spotova s početka karijere grupe S.A.R.S.”, poručili su članovi benda.

Bend S.A.R.S. iza sebe ima šest studijskih i jedan live, danas će predstaviti 21. videospot, dok spotovi “Buđav lebac”, “Lutka”, “Perspektiva”, “To rade”, “Ratujemo ti i ja”, broje milione pregleda na Jutjubu, a posljednji za singl “Glupost” s bendom Ničim izazvan za sada ima gotovo 600.000 pregleda.

Osim ovim uspjesima bend može da se pohvali još jednom, trećom po redu, MTV nominacijom u Best Adria Act kategoriji.

MJESECiMA SE NE POJAVLJUJE U JAVNOSTi

Osnivač “Plejboja” Hju Hefner ozbiljno bolestan Osnivač “Plejboja” Hju Hefner (90) se već mjesecima ne pojavljuje u javnosti, što je pokrenulo priče o tome da mu je zdravlje ugroženo i da ima svega 45 kilograma. Američki mediji pišu da, navodno, niko ne

Nastupa benda S.A.R.S.

DOKUMENTARAC

Džarmuš snimao o Igi Popu

može da ga posjeti ako prethodno ne potpiše ugovor kojim se obavezuje da neće iznositi u javnost nikakve detalje. Hefnerov predstavnik za medije tvrdi da ga samo muče bolovi u leđima zbog kojih se teže kreće.

Kid Kudi Kultni reditelj Džim Džarmuš predstavio je video-najavu dokumentarnog filma “Gimme Danger” o bendu Iggy Pop & The Stooges. Film je premijerno prikazan na festivalu u Kanu, a biće zvanično objavljen 4. novembra. U trejleru Igi Pop objašnjava kako je njegovo “oponašanje babuna pred tuču” promijenilo istoriju roka u pratnji pjesme “I Wanna Be Your Dog”.

iSKUPLJENJE ZBOG KAŠNJENJA ALBUMA

Reper Kid Kudi i Farel rade na novoj numeri Kid Kudi je objavio nedavno singl “Surfin”, na kojem sarađuje sa Farelom Vilijamsom. Poznati reper trebalo je da objavi novi album “Passion, Pain & Demon Slayin” 30. septembra, ali je na kraju

sve, ipak, odloženo za kraj oktobra. Kako bi se iskupio pred fanovima, Kudi je objavio novi singl “Surfin”, ali i još jednu bonus pjesmu “Frequency”, koju su producirali Majk Din, Plejn Pet i sam Kudi.

showbiz

PONEDJELJAK, 3. 10. 2016.

27

ROBI VILIJAMS UZ NOVI SPOT ª PODGRIJAOº I STRASTI

Rusi se provode mnogo bolje i luđe od Britanaca Ono što je bilo veoma popularno tokom vikenda koji je za nama je novi singl Robija Vilijamsa objavljen u petak. Nevaljali britanski pop kralj se vratio na muzičku scenu singlom “Party Like A Russian”, koji su mnogi ocijenili kao prilično kontroverzan, politički nekorektan, objavljen u trenutku zaoštravanja odnosa Zapa-

GODINAMA BILA AMBASADORkA UN

Glumica Ema Votson postaje političarka Čini se da je britanska glumica Ema Votson, koja se proslavila ulogom u hit serijalu o Hariju Poteru, sprema je da filmske reflektore zamijeni manje glamuroznim poslom. Naime, mlada glumica, koja je već godinama angažovana kao UNova ambasadorka, nedavno je govorila u sjedištu UN-a na temu zaštite ženskih prava. Međutim, njena društvena aktivnost nije se tu završila, već je mlada glumica nakon obraćanja u UN-u,

posjetila kanadskog premijera Džastina Trudoa. Kako je sama otkrila, Votsonova je posjetila premijera Trudoa kako bi dobila podršku za svoju kampanju “HeForShe”, koja podstiče muškarce, posebno one poznate, da se angažuju kako bi žene postale zaista jednake članice društva, a njihova prava ne bi bila ugrožena.

“Trudo je deklarisani feminista. Znam da sam došla na pravo mjesto da tražim podršku”, rekla je glumica.

da i Rusije...

Na sve to Robi ima prilično jednostavan odgovor – šta god mislili o Rusima, oni jednostavno znaju kako da naprave najbolju žurku.

“Dio britanskog identiteta je to da vjerujemo da smo najbolji u ludovanju, to većina nacija misli za sebe”, objašnjava Robi dok većina potvrdno klima glavom pre-

poznajući se u tome i dodaje: “Ali ne postoje žurke kao što su ruske žurke. Izvinite S Club 7! Nije stvar u tome da budeš Rus, već da se provodiš kao Rus”, zaključuje pjevač.

Izgleda da je Robi konačno uhvatio žicu i vratio se starim danima slave. Novi album “The Heavy Entertainment Show” stiže 4. novembra.

Kristina MaKarova plijeni ljepotoM OSLOBOĐENA I DRSKA

Mlada Kristina Makarova rođena je u Moskvi 23. decembra 1989. godine, a kao životni put izabrala je radno vrijeme u studijima ruskih fotografa. Kristina, kao što sama kaže, inspiraciju traži u ljudima, sportu, knjigama i seksu. Da je svjesna svoje ljepote i oslobođena svih prepreka pokazuje priroda njenih fotografija na kojima često nedostaju komadi odjeće.

NA DIJeLJeNJe SVOJIh fOTOGRAfIJA GLeDAJU kAO NA ª MAZOhISTIčkU STVARº .

Pit, Kluni, Voken, Lorens i drugi koji mrze net i društvene mreže Poznate ličnosti su često zbog posla ili nekih drugih razloga još više prisutne na društvenim mrežama. Međutim, postoje i oni iz svijeta šoubiza koji na dijeljenje svojih fotografija gledaju kao na “mazohističku stvar”.

Kristofer Voken Slavni glumac je toliko van tehnološke revolucije i društvenih mreža da mu je jednom prilikom producent

filma, na kojem je radio, posudio telefon za snimanje. Nakon završetka snimanja filma Voken je telefon vratio.

Vinona Rajder U intervjuu datom 2010. zvijezda serije “Stranger Things” priznala je da nikad ne koristi internet na računaru. Dodala je da samo čita mejl preko telefona.

Bred Pit Kao i njegova uskoro bivša

žena, Pit ima problem sa društvenim mrežama i računarima. Jednom je rekao da ne želi kao drugi učestvovati u tim “mašinama za publicitet”.

Džordž Kluni Najveći protivnik FB i Tvitera je ovaj slavni glumac i režiser.

“Radije bih da imam javni, na televiziji rektalni pregled nego da sam na Fejsbuku”, govorio je Kluni.

Dženifer Lorens Glumica i miljenica Amerike, kako joj tepaju mediji, u razgovoru za BBC rekla je da ideja da tvita jednostavno nepodnošljiva za nju.

Vremeplov crnogorske kuhinje

28

KUVAR

PONEDJELJAK, 3. 10. 2016.

ISPOD KUVARSK KUVAR: MILICA BUŠKOVIĆŠOŠKIĆ

George Mateljan, jedan od najboljih poznavalaca zdrave hrane u svijetu, kaže: “Ako ste u nekom slučaju primorani da izaberete samo jedno povrće za cio život, to bi svakako trebalo da bude raštan”. Stoga se ovog ponedjeljka družimo sa ovom biljkom koja je veoma značajna za crnogorski narod od davnina. Na ukusima ove biljke temeljila su se mnoga jela koja su i dan danas vrlo značajna za našu trpezu. Sa željom da vas vratimo u prošlost odlazimo pravo u bašte naših baka i skupljamo najljepsa “pera” raštana. Do sada ste sigurno čuli da je raštan kupus koji se ne glaviči.

Spada u veoma staru vrstu kupusa koji ne formira centralni pupoljak ili glavu već samo listove. Karakteristično za raštan jeste što se ne zna odakle vodi svoje porijeklo, ali zbog toga što omogućava lako uzgajanje jer je to-

lerantan na klimatske uslove jasno je da se ova biljka od davnina odomaćila kod nas.

Povrće je tokom cijele godine dostupno i ta činjenica nam upravo ukazuje na veličinu ove biljke i njen istorijski značaj kada je naša ishrana u pitanju. Raštan sadrži supstance koje aktiviraju kreiranje enzima u jetri i na taj način pomaže neutralizaciji kancerogenih ćelija. Interesantno je da se Sulforaphane formira tek prilikom sjeckanja ili žvakanjem svježeg raštana i to na mjestima gdje je raštan presječen. Zbog ovoga se preporučuje da se biljka isječe desetak minuta prije kuvanja ili konzumiranja svježe biljke. Sulforaphane iz raštana nudi zaštitu za one koji genetski imaju predispozicije dobijanja karcinoma debelog crijeva.

Studije pokazuju da ljudi koji u svojoj ishrani konzumiraju velike količine rašta-

Prefinjeni potaž od raštana Prefinjeni potaž od raštana Potrebne namirnice (za 10 osoba) : raštan (0,9kg) krompir (0,25kg) crni luk (0,1kg) ulje (0,07kg) brašno (0,15kg) suva slanina (0,35kg) kajmak (0,08kg) začini (so, biber, lovorov list) – po potrebi Način pripreme: Izgleda da se mišljenje naših starih ne slaže sa savjetima o zdravoj ishrani. Pravilo naših baka je jasno raštan + kvalitetno suvo meso = savršeno izbalansirano zdravo je-

lo. Prateći pravila naših domaćica pripremamo ovo jelo tako što u šerpu opečemo slaninu koju smo izrezali na kockice, kada pusti svoje mirise i masnoću dodamo sitno sjeckan crni luk i lovorov list. Dinstamo dok luk ne dobije staklastu boju, a zatim dodajemo raštan sječen na tanje rezance i nalivamo sa vodom. Kuvamo dok raštan ne omekša 85% a zatim dodamo krompir i kuvamo dok sve ne omekša. Pred kraj kuvanja dodamo zapršku od ulja i brašna i to sipamo u ključalo jelo, promiješamo i pustimo da kuva dok se ne izgube mirisi i ukusi brašna. Kada je sve omekšalo šta-

pnim mikserom dobro izblendamo potaž da dobijemo glatku masu srednje gustine. Sipamo u tanjir, stavimo kašiku

kajmaka i pospemo sa kockicama slanine. Prije konzumiranja izmiješati i sjediniti ove jedinstvene ukuse Crne Gore.

PONEDJELJAK, 3. 10. 2016.

Kuvar

29

ke kape Studije pokazuju da ljudi koji u svojoj ishrani konzumiraju velike količine raštana imaju daleko manji rizik da obole od nekoliko kancerogenih oboljenja

na i drugih biljaka iz iste porodice imaju daleko manji rizik da obole od nekoliko kancerogenih oboljenja kao što su: rak pluća, bešike, prostate, debelog crijeva, dojke i jajnika. Raštan je bogat i flavonoidom zvanim maempferol.

Raštan je bogat vitaminima A, C, B6, ali i magnezijumom,

Raštan sa kastradinom Potrebne namirnice za pripremu ovog jela (za 10 osoba) : kastradina (2,5kg) raštan (4kg) krompir (0,8kg) bijeli luk (4 češnjaka) crni luk (0,09kg) začini (biber, so, lovorov list) – po potrebi brašno (0,1 kg) Način pripreme: Raštan smo pominjali u prošlim brojevima u recepturi “Crmničko branje” i tada smo rekli da je svaki kraj imao svoj jedinstven način pripreme raštana (branja) sa mesom ili bez. Kastradina se vrlo često provlači

kroz mnoge recepture kao predstavnik mesa i vodeći se znanjem da se davno meso čuvalo od kvarenja upravo sušenjem shvatamo i zbog čega je vodeća u mnogim recepturama. Raštan sa kastradinom je veliki specijalitet poznat na daleko. Kastradinu prije kuvanja isjeći na manju parčad i ona mora da odstoji u hladnoj vodi minimalno 4-5 sati.

Sa tom vodom u koju je stajala stavljamo je na šporet i putimo da prokuva. Kada je voda proključala tu vodu prosipamo, a sipamo novu u koju dodajemo sitno sjeckan bijeli luk, crno luk sje-

celulozom, kalcijumom, bakrom. Kombinacija vitamina, minerala i ostalih hranjljivih sastojaka stavlja raštan na poziciju superzvijezde zdrave hrane. Slikali su ga na zagrobnim slikama i freskama u piramidama, dok je u antičkoj Grčkoj zbog izuzetne hranjive vrijednosti smatran potomkom Zevsa. Pišemo o najzdravijem povrću na svijetu.

Crna Gora je mnogo bogata jer ima uslove da tokom čitave godine bašte zelene od ovog povrća. Naše bake su znale koliko je ova biljka zdrava te su je iskusno pripitomile i ostavile nam najbolje recepture koje su se godina krčkale ispod poklopčića.

Zavirimo ispod kuvarske kape i neka krčkanje počne.

Sve sugestije i komentare šaljite na mbuskovicsoskic@ gmail.com i ne zaboravite da se ukrcate sa nama gastro putovanje i sljedećeg ponedjeljka, vaši vodiči Milica Bušković-Šoškić i Dnevne novine.

čen na rebarca i kuvati dok meso ne omekša 60%. Kada je meso omekšalo dodajemo raštan sječen na rezance širine 1,5 – 2,5 cm i nastaviti sa kuvanjem. Kada je meso skroz omekšalo 90% dodajemo krompir sječen na krupnije kocke. Kad krompir upola omekša dodamo zapršku od brašna i ulja, začine I nastavimo sa kuvanjem dok sve ne omekša i dok se ne izgube ukusi i mirisi brašna. Jelo probamo i ukoliko je potrebno dotjeramo ukus sa solju i sa biberom. Ovo je jedno kalorično zdravo jelo neophodno tokom priprema za hladnije dane. Koliko vi često pripremate raštan? Slavite ovu biljku i neka zablista na vašoj trpezi.

kuvar

PONEDJELJAK, 3. 10. 2016.

Meni za dobar rad mozga

ZDRAVLJE

30

Treba jesti što više povrća, žitarica, ribe, mahunarki, živinskog mesa, a izbjegavati slatkiše, sireve i crveno meso Ukoliko želite da vam mozak dobro funkcioniše, a da pritom skinete koji suvišni kilogram, onda je “majnd” (MIND) dijeta pravi izbor.

Ovaj plan ishrane osmislila je doktorka Marta Kler Moris sa čikaškog Raš univerziteta i predstavlja kombinaciju mediteranskog jelovnika i režima ishrane koji se preporučuju za smanjenje visokog pritiska.

Izbor namirnica koje možete jesti tokom ove dijete je veliki, pa je jelovnik lako prilagoditi ličnim potrebama. Uz “majnd” dijetu, tvrde njeni kreatori, značajno ćete smanjiti rizik od hipertenzije, moždanog i srčanog udara. Studije su pokazale i da ona smanjuje rizik od dobijanja Alchajmerove bolesti, i to za 53 odsto.

“Majnd” dijeta zasniva se na uzimanju namirnica iz deset zdravih grupa, koje podstiču dobar rad mozga i održavaju njegove ćelije zdravim, a to su: zeleno lisnato povrće, orašasti plodovi, mahunarke, cijele žitarice, riba, živinsko meso, povrće, maslinovo ulje i vino.

Tokom ovog režima ishrane trebalo bi da izbjegavate uzimanje nezdravih namirnica kao što su maslac, margarin, sirevi, crveno meso, slatkiše,

prženu ili brzu hranu. Namirnice iz ove grupe ukoliko ne možete, ne morate u potpunosti da izbacite, jer poneko pecivo ili slatkiš, najviše dva puta nedjeljno, ne može mnogo da naškodi. Sir, prženu i brzu hranu možete jesti jednom nedjeljno, dok se više od četiri porcije crvenog mesa ne preporučuju tokom sedam dana.

Dnevni jelovnik trebalo bi da bude što raznovrsniji. Savjetuju se da svakoga dana imate najmanje tri obroka sa cijelim žitarica, salate i ostalo povrće su obavezni, a preporučuju se i čaša vina poslije ručka ili večere. Za užinu uzimajte orašaste plodove ili bobičasto voće kao što su borovnice i jagode. Svakog drugog dana pojedite pola šolje pasulja, a barem dva puta nedjeljno pripremite živinsko meso ili ribu. Suncokretovo ulje u potpunosti izbacite i umjesto njega za salate i spremanje hrane koristite maslinovo.

PRIMJER JELOVNIKA Doručak Po izboru: 170 g grčkog jogurta sa 125 g borovnica i 125 g jagoda ili jedna kriška hljeba od cijelih žitarica i pola avokada.

Ručak

PONEDJELJAK, 3. 10. 2016.

Sendvič od dvije kriške pšeničnog hljeba, 200 grama kuvanih pilećih grudi i jedne kašičice senfa.

Salata od 250 g zelene salate, 200 g krastavca, 125 g sjeckanog paradajza, jedna kašika sjemenki suncokreta i jedna kašičice maslinovog ulja.

Večera 85 g ribe po izboru, prelivene sa jednom kašičicom senfa.

125 grama pirinča, 125 g tikvica i četiri špargle.

Salata od 125 grama rukole, 125 grama spanaća i jedne kašike sirćeta i maslinovog ulja.

(Novosti.rs)

kuvar

31

Vitaminski sok Zimnica nije potpuna bez sokova od voća i povrća. Potrebno je: 5 kg jabuka, 2,5 kg šargarepe, 2 kg šećera, 20 g limunske kisjeline. Jabuke očistite i isjecite na veće komade, a šargarepu očistite i isjecite na krupnije kolutove. Jabuke skuvajte u pet a šargarepu u 2,5 l vode. Kada se skuva, izvadiite da se ohladi, a vodu sačuvajte. Ispasirajte sve u blenderu, pa dodajte prvo vodu koju ste sačuvali i nalijte još 3 l svježe vode. Stavite da vri, kada proključa umiješajte šećer i limunsku kiselinu, ostavite da vri još dva minuta na najjačoj temperaturi. Zatim smanjite na umjerenu i ostavite da se kuva još 10 minuta. Vreo sok sipajte u zagrijane, čiste flaše, zatvorite dobro i umotajte u ćebe. Ostavite tako dok se ne ohladi.

Dnevni jelovnik trebalo bi da bude što raznovrsniji

Tokom ovog režima ishrane trebalo bi da izbjegavate uzimanje nezdravih namirnica kao što su maslac, margarin, sirevi, crveno meso, slatkiše, prženu ili brzu hranu

Za užinu uzimajte orašaste plodove ili bobičasto voće kao što su borovnice i jagode

32

kuvar

PONEDJELJAK, 3. 10. 2016.

Gurmanluci od pilećeg mesa

NA ŠPANSKI NAČIN Za 4-6 osoba potrebno je: 1 cijelo pile od 1,2 kg, 200 g salame ili šunke isječene na kocke, 16 crnih maslina bez koštice, 100 ml bijelog vina, ml 500 paradajz sosa, 1 žuta paprika isjeckana na kocke, 1 kašika sjeckanog bijelog luka, 1 kašika aleve paprike, maslinovo ulje, so i biber.

Isijecite pile na osam komada. U tiganju zagrijete malo maslinovog ulja na srednjoj temperaturi i kratko ispržite piletinu 3-5 minuta dok ne porumeni. Posolite i pobiberite po želji.

Potom prebacite meso u šerpu, dodajte salamu, masline i isjeckanu žutu papriku. U činiji pomiješajte bijelo vino, paradajz sos, bijeli luk i alevu papriku. Promiješajte i sipajte preko mesa, tako da svako parče bude preliveno sosom. Poklopite šerpu i ostavite da se krčka na umjerenoj temperaturi 5-6 sati. Poslužite toplo.

PIJANO PILE Za 4 osobe potrebno je: 1 cijelo pile od 1 kg, 3 kašike brašna, 500 ml kvalitetnog muskatnog crnog vina, 20 sitnih glavica crnog luka, 300 g šampinjona, 1 krupna glavica crnog luka, 2 čena bijelog luka, 1 grančica svježeg timijana, 2 lovorova lista, 30 g putera, so, biber.

Očistite crni i bijeli luk. Isijecite pile na 8-10 manjih djelova.

U činiji sitno isjeckajte krupnu glavicu crnog luka i dva čena bijelog luka. Očistite i isjeckajte šampinjone. U tiganju rastopite puter na umjerenoj temparaturi i kratko propržite meso dok ne porumeni sa svih strana.

Posolite i pobiberite i prebacite u šerpu sa debelim dnom. Meso pospite brašnom, promiješajte, pa dodajte isjeckani crni i bijeli luk, šampinjone, cijele sitne glavice crnog luka, lovorov list i timijan, pa prelijte vinom.

Kuvajte 5-6 sati na umjerenoj

temperaturi. Poslužite uz baren krompir.

ZAPEČENO SA PEČURKAMA Za 4 osobe potrebno je: 4 pileća bijela mesa bez kožice isječena na manje komade, 1 glavica crnog luka, 8-10 isjeckanih šampinjona, 1 kašika svježeg sjeckanog estragona, 8 šnita švajcarskog kačkavalja, 2 kašike svježeg sjeckanog peršuna, 2 kašike maslinovog ulja, so i biber.

U tiganju zagrijte maslinovo ulje na srednjoj temperaturi i ispržite meso 15-20 minuta. Povremeno ga okrenite, da se dobro ispeče sa svih strana. Gotovo meso izvadite iz tiganja i stavite na tanjir. U istom tiganju izdinstajte sitno sjeckani crni luk i šampinjone 3-5 minuta, pa dodajte estragon i peršun. Promiješajte, posolite i pobiberite, vratite meso u tiganj, prekrijte ga šnitama kačkavalja i griluj-

te u rerni 2-3 minuta. Poslužite uz miješano, dinstano povrće.

U ITALIJANSKOM STILU Za 4 osobe potrebno je: 4 pileće bijela mesa bez kožice, 4-6 krompira, 1 glavica crnog luka, 1 glavica komorača, 2 čena bijelog luka, 1 kašika svježeg sjeckanog timijana, 1 kašika sjeckanog origana, 540 g paradajza iz konzerve isjeckanog na kocke, 4 kašike maslinovog ulja, so i svježe mljeven biber.

Zagrijte rernu na 200 stepeni. Krompir oljuštite, isperite i narežite na kriške. Crni i bijeli luk očistite i sitno isjeckajte.

Komorač operite i isijecite. U vatrostalnu posudu dimenzija 33h 23 cm, rasporedite krompir.

Dodajte crni luk, komorač i bijeli luk. Stavite pileće meso preko krompira, pospite timijanom i origanom. Prelijte paradajzom, dodajte maslinovo ulje, posolite i pobiberite. Pecite u rerni 40-50 minuta. Poslužite toplo.

PONEDJELJAK, 3. 10. 2016.

kuvar

33

ZAPEČENO SA PEČURKAMA Za 4 osobe potrebno je: 4 pileća bijela mesa bez kožice isječena na manje komade, 1 glavica crnog luka, 8-10 isjeckanih šampinjona, 1 kašika svježeg sjeckanog estragona, 8 šnita švajcarskog kačkavalja, 2 kašike svježeg sjeckanog peršuna, 2 kašike maslinovog ulja, so i biber.

Aromatično sočivo i mediteranska salata AROMATIČNO SOČIVO Za 8 osoba potrebno je: 250 ml (1 šolja) crvenog sočiva, 30 g putera, 400 g belog pilećeg mesa iseckanog na kocke, 1 glavica crnog luka, 2 šargarepe, 2 grančice celera, 2 kašičice sjeckanog bijelog luka, 1 grančica timijana, 1 lovorov list, 1 grančica ruzmarina, 2 kašičice kumina, 1,5 l kokošje supe, 3 paradajza isjeckana na kockice, 2 struka mladog crnog luka, 2 kašike maslinovog ulja, so i biber.

Skuvajte sočivo prema uputstvu sa ambalaže.

Očistite šargarepu i crni luk i isjeckajte na kockice. U šerpi zagrijte puter na srednjoj temperaturi i izdinstajte pileće meso sa sjeckanim crnim lukom, šargarepom i isjeckanom grančicom celera. Dodajte paradajz, bijeli luk, timijan, lovorov list, ruzmarin i kumin. Posolite i pobiberite, dinstajte sve zajedno još oko tri minuta, pa prelijte supom, poklopite i ostavite da se krčka 30-40 minuta na umjerenoj temperaturi.

U međuvremenu, u činiji

pomiješajte kuvano sočivo, sjeckani mladi crni luk i maslinovo ulje. Prije serviranja, dodajte tu mješavinu u supu, zagrijte nekoliko minuta i poslužite.

MEDITERANSKA SALATA Za 4 osobe potrebno je: 500 g kuvanog pilećeg bijelog mesa isječenog na kocke, 1 glavica crvenog luka, 10 čeri paradajza različitih boja, 60 g izmrvljenog feta sira, 400 g kuvanog bijelog pasulja.

Za preliv: 3 kašike maslinovog ulja, 2 kašike crvenog vinskog sirćeta, 2 kašike sjeckanog bosiljka, 1 kašičica meda, so i biber po ukusu.

U manjoj posudi pomiješajte sastojke za preliv (maslinovo ulje, crveno vinsko sirće, sjeckani bosiljak, med, malo soli i bibera). Crveni luk očistite i sitno isjeckajte. Čeri paradajz operite i prepolovite. U velikoj činiji za salatu pomiješajte kuvano pileće meso, kuvani pasulj, sjeckani crveni luk, čeri paradajz i izmrvljeni feta sir. Prelijte sosom, promiješajte, ostavite da odstoji 5-7 minuta i poslužite.

U ITALIJANSKOM STILU Za 4 osobe potrebno je: 4 pileće bijela mesa bez kožice, 4-6 krompira, 1 glavica crnog luka, 1 glavica komorača, 2 čena bijelog luka, 1 kašika svježeg sjeckanog timijana, 1 kašika sjeckanog origana, 540 g paradajza iz konzerve isjeckanog na kocke, 4 kašike maslinovog ulja, so i svježe mljeven biber.

petak,

34

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

PONEDJELJAK, 3. 10. 2016.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA od 10 do 16 h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 - 4. sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

1 DAN 1€ ZA SVAKIH 5 PLAĆENIH DANA 2 DANA GRATIS

KUĆE/STANOVI P

PRODAJEM STAN 40m2 Herceg Novi-Kumbor, 50 metara od mora, preko puta kompleksa Portonovi, namješten, bez posrednika.

Tel.068/403-438 Prodajem jednosoban, kompletno namješten stan u Budvi, 58m2, zgrada “Merkur”.

Tel.069/266-425 Prodajem dvosoban stan u Tivtu, novogradnja, 70m2.

Tel.069/266-425 Prodajem stan 100m2 u PC “Nikić” Podgorica, 5. sprat, ili mijenjam za poslovni prostor u Podgorici. Tel.067/267-195 Prodajem kuću 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina ili mijenjam za stan uz doplatu.

Tel.069/883-220 Prodajem kuću u Podgorici - Zabjelo, 100m2 na placu od 400m2. Kompenzacija za tri jednosobna stana ili fiksno 90.000 eura. Papiri 1/1.

Tel.069/893-727

I Izdajem dvosoban prazan stan na 1. spratu iznad “Maše”.

Pogodan za poslovni prostor.

Cijena 300€. Tel.067/552-536 Izdajem jednosoban, luksuzno namješten stan u Podgorici. “Razvršje”, Pobrežje.

Tel.069/266-425 Izdajem opremljen jednosoban stan 50m2. Ulica Jovana Tomaševića 9, zgrada “Lovćeninvesta” kod MUP-a. Tel.067/303-307 Izdajem namješten stan u zgradi preko puta “Hemomonta”. Tel. 067/206-566 Izdajem jednosoban stan odmah preko puta Pravnog fakulteta, namješten, 300 eura.

Tel.069/554-134 Izdajem namještenu garsonjeru u blizini Bazara. Internet, kablovska, 150 eura.

Tel.069/415-825 Izdajem namješten stan 40m2, zaseban dio u kući, preko puta Bloka V. Tel.067/602-770

POSLOVNI PROSTOR Prodajem poslovni prostor u Poslovnom centru "Kruševac" (30 + 12 m2) ili mijenjam za stan.

Tel.067/244-616

Prodajem / izdajem poslovni prostor 30m2 u Ul. Vaka Đurovića, Podgorica (zgrada do Gimnazije).

Tel. 067/244-616

PLACEVI Prodajem imanje od 2.000m2 sa pomoćnim objektom od 80m2, Balijače, blizu DHL-a. Cijena 25.000 eura.

Tel.069/974-367 Prodajem 20.000 kvadrata i kuću 56 kvadrata. Povoljno.

30 km od Nikšića, put, struja, voda. Tel.067/898-614 Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić - Danilovgrad. Tel. 069/073-331 Prodajem plac 1.370m2 u Murtovini. Na placu objekat u izgradnji površine 117m2, ima sve priključke, vlasništvo 1/1 bez tereta, 40€/m2.

Tel.067/487-461 Prodajem plac na Veruši, 400m2. Cijena 6.800 eura.

Tel.067/390-767 Prodajem hitno i povoljno 5.128m2 placa u Gornjim Kokotima. Tel.067/666-791

VOZILA/AUTO DJELOVI Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac 1.6, prešla 135.000 km. Tel.069/493-279 Prodajem motor suzuki intruder, 1.800R2 sa dosta opreme. Ful servisiran i spreman za sezonu. Cijena po dogovoru. Tel. 069/160-705

Tim profesora engleskog jezika radi sve vrste prevoda sa S-E i sa E-S. Cijena po dogovoru. Tel. 067/429-984. Mail: montenegrina987@gmail.com Izrada namještaja po želji i mjeri. Kuhinje, plakari, ormari. Kvalitetno, brzo, povoljno. Telefon 068/610-460

USLUGE REGISTRACIJA PREDUZEĆA LIKVIDACIJE I KNJIGOVODSTVENE USLUGE Najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže Tel. 067/591-950 020/511-925 - 067/210-340

REGISTRUJTE VAŠE VOZILO

PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO) Penzionerima na rate (3, 6 ili 12 mjeseci)

GAĐEVINSKE USLUGE Malim i velikim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva - čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje - bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel. 069/297-222

Tel. 068 326 549 REGISTRACIJA PREDUZEĆA I KNJIGOVODSTVENE USLUGE. Tel.067/600-473

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

PONEDJELJAK, 3.10.2016.

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me.

Tel.067/809-806

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux.

Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina.

Povoljno. Tel. 069/020-023, 067/342-392 Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija.

Garancija do 5 godina. Povoljno. Telefoni 069/020-997, 067/911-2598

Caffe pizzeria “IBON” Nikšić potrebni poslastičar i pomoćni radnik u kuhinji (po 1 izvršilac). Potrebno radno iskustvo!

Tel.040/212-026; 069/364802. E-mail: ibon@t-com.me Potrebne saradnice za švedsku kozmetiku Orifl ame Crna Gora. Mogućnost dobre zarade, napredovanja i brojne povoljnosti... Tel.067/831-662

RAZNO Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel. 069/019-698, 067/455-713 Prodajem majstorske violine.

Tel.069/617-231

PRODAJA MREŽA

POSAO

Potrebni RADNICA i SERVISER za radnju mobilnih telefona Tel. 067/652-650

za fudbal, tenis, odbojku, zaštitnih mreža itd.

Mreže se proizvode u Španiji i iste se nalaze na stadionima u Brazilu za svjetsko prvenstvo. www.mreze.me 069/843-366 067/308-306

Preduzeće za izgradnju stambenih i nestambenih zgrada SERZMAN INCORPORATED DOO traži zaposlenog za radno mjesto u Podgorici na poziciji Assistant Manager.

Uslovi: Obrazovanje: Spec. Ecc. Radno iskustvo: minimum 2 godine. Poznavanje engleskog jezika: C2 stepen. Odlično poznavanje rada na računaru (MS Office: Word, Excel, PowerPoint). Do 30 godina starosti.

Lične osobine: preduzimljivost; odgovornost; istrajnost; kreativnost; liderske ambicije CV slati na e-mail adresu: office@serzman.me

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22+8 GRATIS 81 81 38 38 38

x x x x x

65 34 65 34 24

35 31

MALI OGLASI

Dimenzije - širina puta visina: mm: za pravna lica 308 • za fizička lica 220 € mm i mm: za pravna lica 154 • za fizička lica 110 € mm: za pravna lica 77 • za fizička lica 55 € mm: za pravna lica 44 • za fizička lica 33 € Cijene sa uračunatim PDV-om

 VAŽNI TELEFONI

DEŽURNE SLUŽBE Policija ..........................................122 Vatrogana ....................................123 Hitna pomoć ................................124 Tačno vrijeme .............................125 Telegrami ....................................126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................112 Univerzalna služba za davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ..............................1180 Informacije ................................1181 Crnogorski telekom .................1500 Telenor .......................................1188 M:tel ...........................................1600 Elektrdistribucija ...............633-979 Vodovod ..............................440-388 Stambeno ...........................623-493 Komunalno .........................231-191 JP “Čistoća” ........................625-349 Kanalizacije .........................620-598 Pogrebno .............................662-480 Meteo ..........................094-800-200 Centar za zašt. potrošača 020/244-170 Šlep služba .................069-019-611 Žalbe na postupke policije ............... .....................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija 080-081-333 Montenegro Call centar ..........1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG .....020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .....116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici ........................................080 111 111 Sigurna ženska kuća .....069-013-321 Povjerljivi telefon ......080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ..................................611-534 Narcotics Anonymous..067495250 NVO 4 LIFE .................067-337-798 ......................................068-818-181 CAZAS AIDS ................020-290-414 Samohrane majke ....069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka ..............................618-395 Inspekcija zaštite prostora ....281-055 Inspekcija rada ...................230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ..265-438 Komunalna policija ....080-081-222 Metrološka inspekcija .......601-360 Sanitarna .............................608-015 Tržišna .................................230-921 Turistička .............................647-562 Veterinarska .......................234-106 BOLNICE Klinički centar .....................412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ..............................648-823 Konik ....................................607-120 Tuzi .......................................603-940 Stari aerodrom ..................481-940 Dječja ...................................603-941 Golubovci ............................603-310 Radio stanica ......................230-410 Blok ..................,,481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr” ......................................664-648 Malbaški ..............................248-888 PZU “Life” klinika za IVF 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .................020-641-651 Montvet ...............................662-578 APOTEKE Ribnica .................................627-739 Kruševac ..............................241-441 Centar ..................................230-798 Sahat kula ...........................620-273 HOTELI Ambiente ............................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro ................................406-500 Bojatours ............................621-240 City .......................................441-500 Crna Gora ..........634-271, 443-443 Evropa ................621-889, 623-444 Eminent ...............................664-646 Keto ......................................611-221 Kosta’s ...............656-588, 656-702 Lovćen .................................669-201 Pejović .................................810-165 Premier ...............................409-900 Podgorica ............................402-500 TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi ............................19-703 Bel taxi ...................................19-800 City taksi ........19-711, 080081711 De lux taksi ............................19-706 Exclusive taksi .......................19-721 Hit taksi ..................................19-725 Red line taksi 19-714, sms 068019714 Royal taksi .............................19-702 Oranž 19” ..............................19-709 PG taksi ..................................19-704 Queen taksi ...........................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

Film

36 •TVprogram 10:30 11.00 13:00 14:15 15:00 15:25 16:05 17:00 18:00 18:25 19:00 19:30 20:25 21:05 22:00 23:25 23:55 00:00 01:45

Serija: Brusko Serija: Kuhinja Tačno 1 Praktična žena Exploziv Serija: Brusko Serija: Južnjačko srce Serija: Zvala se Feriha Exkluziv Serija: Kuhinja Vijesti Prve Serija: Paramparčad Serija: Lud, zbunjen, normalan Serija: Nemoj da zvocaš Veče sa Ivanom Ivanovićem i muškarcima Noćni žurnal Duoptrija Film: Vampiri su među nama Nikita

PRVA Serija: Kuhinja, 11.00

10.00 13.00 13.06 13.25 13.30 14.00 14.06 14.15 15.30 16.15 17.00 17.30 17.30 18.20 19.30 19.55 20.10 21.10 23.00 23.30

Vijesti Vijesti Drumovanja Topshop Alternativa Vijesti Nodi Muzika Dnevnik 1 Serija: Tajna starog mosta Slobodna Evropa Dnevnik na gestovnom jeziku Serija: Tjudorovi Serija: Budva na pjenu od mora Dnevnik 2 Sport Akcenti Debate Dnevnik 3 Serija: Budva na pjenu od mora

RTCG 1 Serija: Tjudorovi, 17.30

11.00 Serijski program: Džek Tejlor 11.30 Zapis 12.05 Snovi, kuća, dom 12.05 Film 13.45 Kik boks, Rožaje 14.30 Tajna starog mosta 15.30 Slobodna Evropa, Perspektiva 16.00 Profil 18:15 Stižu bebe 19.00 Nodi 19.30 Dnevnik 2 22.00 Film 23.30 VOA – glas Amerike 01.15 Terra Montenegrina

10:00 10:45 11:00 11:30 11:45 12:15 14.00 15:15 15:45

RTCG 2 Serija: Tajna starog mosta, 21.00

777 Na domaćem terenu, 15.45

16:00 18:00 18:30 20:15 21:15 22:15 23:45

Dogodilo se…

Zabava Ekstremno Legende Moda Grad koji volim/r Zabava Zona sumaka/r Na domaćem terenu Zabavni magazin Otium Sportski intermezzo Na domaćem terenu/r Hramovi Crne Gore Gušteranje Otium/r

10:37 City kids M 11:03 Premijera 11:23 Premijer 12:10 City M 13:03 Audicija r 15:46 Opasna ljubav 17:06 5 minuta kuvajte sa Džajom 17:16 Ljubav, navika, panika 18:00 Info monte 18:52 Sportisimo 19:07 Elif 21:03 U žiži 22:40 Opasna ljubav 00:49 City M 01:04 Sportisimo 01:11 Meteo PLUS 01:14 Seks i Grad 02:09 Film: Romansa iz romana 03:51 Film: Posle seksa

PINK Serija: Seks i Grad, 01:14

Sport

Informativa

PONEDJELJAK, 3. 10. 2016.

07:00 Boje Jutra 10:00 Vijesti u 10 11:10 Kud puklo da puklo 12:00 Vijesti u 12 12:45 Mućke, r 14:00 Vijesti u 2 14:10 Život teče dalje, r 15:00 Boje ljeta 15:30 Tajne 16:30 Vijesti u pola 5 16:55 Perspektiva 17:30 Kud puklo da puklo 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Crna ruža, serija 20:00 Bez granica 21:00 Život teče dalje 22:00 Vijesti u 10 22:30 Serija: Luter 22:15 Sport

07:30 08:00 10:00 11:00 12:00 12:02 14:00 14:02 16:00 16:00 16:55 18:00 18:30 19:00 19:30 19:59 20:00 21:00 21:30 22:00

VOA Film 5 do 5 (r) Živa istina (r) Naslovne vijesti Atlas radija Film Naslovne vijesti Atlas radija Film Naslovne vijesti Atlas radija Živa istina (r) 5 do 5 (r) Forum Club A International (r) Autoshop Showroom Naslovne vijesti Atlas radija Retrovizor Club A Forum Film

VIJESTI Serija: Luter, 22:30

ATLAS Film, 22:00

10:00 Aljazeera, dokumentrani program 11:15 Hrana i vino 12:00 Bez recepta 12:35 MBC Muzička Top Lista 14:00 Aljazeera 16:30 Lijek iz prirode 17:30 Hrana i vino 18:00 Aljazeera 20:10 Bez recepta 21:30 Aljazeera 23:05 Recite Aljazeeri 23:30 Sportski program Aljazeere 00:00 Zapisano u zvijezdama 02:00 MBC Muzika

10:10 12:00 12:30 13:05 14:10 16:15 17:05 18:00 18:20

08:00 10:00 10:30 11:00 12:00 12:05 13:50

MBC Hrana i vino, 17.30

TV NIKŠIĆ Serija: Vil i Grejs, 23:00

19:30 20:00 21:00 22:00 22:30 23:00

Get out Info pres Koncert Serija: Vil i Grejs/r Čast i poštovanje/r Hrana i vino Pokreni biznis Vink 1 Popodnevni koncert Vink 2 Serija: Porodica Jermolov Nekultura življenja Vink 3 Get out Serija: Vil i Grejs

15:00 18:45 19:00 19:35 20:00 20:30 20:45 21:00 22:00 22:35

Na dva mora Serija Muzički program Hrana i vino Vijesti Film Muzički program Film Bioskopske najave Polis Grad teatar Budva Emisija: Prelaz Muzički program Bioskopske najave Serija Polis Rock Band 2016

TV BUDVA Film 12.05

TVPROGRAM•37

PONEDJELJAK, 3. 10. 2016.

DANAS U GRADU

TV PREPORUKA PINK, ROMANSA IZ ROMANA, 02:09

REPERTOAR CINEPLEXXA BEBA BRIDŽIT DŽONS 19:15; 21:45 ČUDO SA HADSONA 17:15 DNEVNIK MAŠINOVOĐE 16:45 DOM GOSPOĐICE PEREGRIN ZA ČUDNOVATU DJECU 16:30; 19:30; 22:00 HRABRI VITEZ TRENK 15:00 KEŠ I METAK 18:30; 20:45 KO SE BOJI VUKA JOŠ (Sinh) 16:00 MEHANIČAR: POVRATAK 22:15 PITOV ZMAJ - ČAROBNO PRIJATELJSTVO 15:30 POSEBNA 22:45 POVRATAK VJEŠTICE IZ BLERA 18:15; 20:15 SEDMORICA VELIČANSTVENIH 17:30; 20:00; 22:30 SNOUDEN 19:00; 21:30 TAJNE AVANTURE KUĆNIH LJUBIMACA 15:15 ZAŠTITNIK 17:00

Maks Norman tip je žene koju bi manje kreativni pojedinci mogli nazvati alfa-ženkom. Kada upozna Džejka, nadarenog mladog pisca čiji su prethodni pokušaji da izda knjigu propali uglavnom zbog njegove taštine i lošeg stava, ona će mu ponuditi faustovsko rešenje koje će ih oboje zadovoljiti: njegovo sjeme u zamjenu za izdavanje knjige. Dok Džejk doživljava sve veću slavu, a Maksin se savršeno organizovan svijet pretvara u haos samohrane majke, dogodi se i nešto zaista grozno: oni se zaljubljuju jedno u drugo.

PRVA, VAMPIRI SU MEĐU NAMA, 00:00 U provincijskom mJestu život teče uobičajenim tokom. Dvojica čuvara reda se beskrajno dosđuju... Uzbuđenje nastaje pojavom gostiju iz inostranstva. Smješteni su u hotel “Lepenski vir” gdje se održava međunarodni simpozijum o transplantaciji. U isto vrijeme počinju da nestaju svježe sahranjeni mrtvaci i gradom se pronese glas da su se pojavili vampiri.

Dva čuvara reda stupaju u akciju i posle raznih peripetija, rješavaju zagonetku...

KABLOVSKE TELEVIZIJE

RTS 12.25 12.30 12.48 13.30 14.18 14.49 15.20 16.10 17.00 17.20 17.42 18.25 19.00 19.19 19.30 20.05 21.01 22.03 23.50 00.10 00.27

HRT Vreme, stanje na putevima Gastronomad Serija: “Mornarički istražitelji” Serija: “Put za Ejvonli” Lov i ribolov: Speci jalni rezervat prirode - Kraljevac Eko karavan: Od Drine do Bobije Ovo je Srbija Serija: “Komšije” Dnevnik Šta radite bre Beogradska hronika Oko magazin Kviz: Slagalica Vreme Dnevnik Serija: “Komšije” Kviz: Potera Film: “Vampirska akademija” Dnevnik Kulturni dnevnik Sportski dnevnik

11.42 12.00 12.15 12.19 12.20 13.15 14.02 14.45 15.50 16.46 17.00 17.15 17.20 18.10 19.00 19.57 20.01 20.38 21.35 22.15 23.00 23.20 23.26 23.35

FOX TV kalendar Dnevnik Sport Vrijeme Serija: “Italijanska nevesta” Hrvatska uživo Kod doktora Društvena mreža Serija: “Prosjaci i sinovi” TV kalendar Vijesti HAK - promet info Crno bijeli svijet Kviz: Potera Dnevnik Vrijeme Kulinartvo Serija: “Kuća od karata” Dokumentarni film Otvoreno Dnevnik Vijesti iz kulture Sport Serija: “Naslednici”

10.05 11.45 12.45 14.50 15.15 16.15 18.05 19.00 20.00 21.00 22.00 22.55 23.55 00.50 01.45

Serija. “Nečujno” Serija: “Bez ljutnje molim” Film: “Nacionalno blago” Simpsonovi Serija.

“Laži me” Serija: “Bouns” Serija: “Kriminalci u odelima” Serija: “Moderna porodica” Serija: “Bez ljutnje molim” Serija: “Bezgranično” Serija: “Soj” Serija: “Havaji 5-0” Serija. “Mornarički istražitelji” Serija. “Okružen mrtvima” Serija. “Sveti Džordž”

ARENASPORT1

MTVADRIA

08.30

12.10 13.40 13.50 14.20 14.40 15.20 15.30

09.00 10.30 11.00 13.00 14.45 16.30 17.00 18.00 18.30 19.00 20.00 21.00 22.55 23.30

Fudbal, Liga šampiona Košarka: Mornar Bar - Partizan Arenasport vesti Fudbal: Lion - Sent Etijen Fudbal: Roma - Inter Fudbal: Barnli - Arsenal Clubland Dokumentarni film Fudbal, pregled kola francuske lige Fudbal, pregled kola italijanske lige Fudbal, pregled kola Super lige Srbije Košarka, emisija U obruču Košarka: Crvena zvezda - Cedevita, uživo Arenasport vesti Auto moto, mobil auto

16.20 16.30 17.20 18.00 18.20 18.40 19.00 19.20 19.50 20.00 20.50 21.00 21.40 22.30 22.40

Domacica 3 From 1 Ridiculousness Ridiculousness Ridiculousness 3 From 1 10 Biggest Hits Right Now 3 From 1 Teen Mom 2 Brothers Green Ridiculousness MTV’s Bugging Out 3 From 1 I Want My MTV Ibi za Rudimenta I Want My MTV Ibi za Dizzee Rascal Jelen top 10 Rock Chart 3 From 1 Catfish: The TV Show Catfish: The TV Show 3 From 1 Zara Larsson’s Lush Pop 2

38

ENIGMATIKA

PONEDJELJAK, 3. 10. 2016.

FOTO UBOD

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 2671

TEŽA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

2014-02-04

Medium level

Play sudoku online at:

Daily Sudoku puzzle No. 2672

2014-02-05

Medium level

Sudoku puzzle No. 2659 2014-01-23

5

4

7 8 3 1 5 4 2 6 www.sudokukingdom.com 6

7

7

9

8

9 5

5

9

2 1

3 9

8 8

3 6 1

6

7

3 8

2

2

6

9

7

3

8

1

4

1

4

9

6

2

8

5

7

3

6

1

7

8

3

5

4

9

2

3

9

4

2

6

7

1

5

8

8

5

2

4

9

1

7

3

6

4

3

9

6

8 Puzzle 5 1 solution: 9 6 2 7 1 7 4 2 3 8 5

2 7 5 3 8 6 9 4 1 Sudoku puzzle No. 2650 2014-01-14

7 3

2

9

5

7

6

3

6

7

1

4

8

2

9

5

8

1

5

6

9

2

4

3

7

4

9

2

7

3

5

8

6

1

5

2

9

8

6

1

7

4

3

7

4

3

5

2

9

1

8

6

1

8

6

3

7

4

5

2

9

6

3

8

2

5

7

9

1

4

9

5

1

4

8

3

6

7

2

2

7

4

9

1

6

3

5

8

6

3

9 2

2

7 6

5

3 2

1

8

7 4

7

9

2

2

8

4 6

9

2

9

7

1

5

5

3

1

PONEDJELJAK, 3. 10. 2016.

Word Search Puzzle #K472IM

N

H

O

C

K

S

E

S

I

C

E

R

P

Y

P

E

T

T

Y

A

C

C

E

N

T

A

A

E

O

V

E

R

S

P

L

W

P

R

S

L

D

T

S

F

Z

L

E

G

A

L

I

T

Y

O

E

A

U

D

E

E

R

B

W

O

A

T

R

S

A

R

B

E

T

R

A

Y

S

I

S

E

L

C

T

A

S

E

H

C

N

E

R

T

S

K

R

E

H

P

I

E

K

O

I

E

L

A

D

E

N

N

S

E

S

T

L

I

T

T

B

X

P

D

S

I

U

S

T

B

A

D

S

H

E

X

E

R

T

C

R

S

S

E

W

E

A

S

E

D

R

U

A

B

C

M

A

L

Y

M

E

R

E

R

U

D

N

N

V

O

G

L

A

N

D

S

C

D

S

G

G

H

G

K

L

S

J

I

I

D

V

N

E

E

R

U

T

E

Accent Accent Baser Baser Bells Bells Betray Breed Betray Cited Breed Claws Cited Cradle Crush Claws Deaths Cradle Drudge Exert Crush Glands Deaths Gnats Drudge Exert

Glands Hocks

Petty

Ideas Gnats

Trenches Scenic Precises Separate Trios

Hocks Kissed

Range

Jaywalk

IdeasLaden

Legality Mediocre Kissed Others Overs Laden Peruse Legality Petty Precises Mediocre Range Others Rinks Jaywalk

Overs

Peruse

Smoke Tureen Soapy Solar Rinks Unreal Stair Scenic Subsists Witless Separate Tilts Smoke Trenches Trios Soapy Tureen Unreal Solar Witless Stair

39

ENIGMATIKA HOROSKOP OVAN Daleko ste bili odlutali u planovima i željama. Ponekad treba biti skroman u postavljenim ciljevima. Povrijedili ste dvije osobe stavovima. Nervozni ste.

BIK Napravili ste sjajan uvod u jedno lijepo upoznavanje. Danas bi trebalo da se desi ono poslije toga. Nedostajao vam je mali predah na poslu. Prekontrolišite enzime jetre.

BLIZANCI Parter vam je ispričao šta je imao. Na vama je da danas odlučite kuda će vaša veza dalje.

Jedan neriješen poslovni problem vas proganja. Zdravlje vam je dobro.

RAK Nijeste ništa uradili od onoga što ste obećali i sebi i partneru. Šta mislite da li treba riječ držati. Posjetiće vas jedan kolega koji dugo ne radi. Imunitet vam je jako dobar.

VAGA O ovom danu ćete sigurno dugo razmišljati. Žalićete što ga nijeste bolje iskoristili. Jedan komšija zatražiće veliku uslugu od vas. Čuvajte se gubitka novca ili dokumenata.

ŠKORPIJA Dobro je da ste konačno skupili snage i pogledali istini u oči pa ma kakva ona bila. Pobijedićete vi sve to. Napravite plan aktivnosti sljedeće sedmice.

Nadimanje.

STRIJELAC Obratite pažnju na jednog člana porodice koji se ne osjeća najbolje. Shvatite to kao krajnje ozbiljno stanje. Odložite nevažne poslove. Alergija na hranu.

JARAC Moglo bi danas da se desi da upoznate malo bolje osobu koja vas je jako nervirala.Vidjećete da sve nije kako izgleda. Potreban vam je odmor. Premor stiže.

Subsists Tilts

REBUS

LAV Copyright © Puzzle Baron February 25, 2014 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions!

Ne iskušavajte previše partnera. I on ima granice svoje tolerancije i strpljenja. Mogli bi da se kajete. Smišljate šta uraditi za dodatni priliv novca. Posjetite zubara pod hitno.

DJEVICA Ponovo vaša preterana osjećajnost pravi probleme koje nikom ne mogu donijeti ništa dobro. Poslovna ponuda i nije tako loša kako je izgledalo. Zdravlje je stabilno.

Rješenje iz prethodnog broja: Kada sob ruča

VODOLIJA Dan kao stvoren za ljubav. Pogotovu za one koji su rođeni oko ponoći. Stigže vam opomena za neplaćeni račun. Izmirite dugove. Pucate od zdravlja.

RIBE Stalno pričate o istoj stvari i to već malo zamara ljude oko vas. Život je tako pun različitih stvari. Nijeste razumjeli dobronamjeran savjet kolege. Virusna infekcija

SPORT

STEN VAN GANDI

(Trener Detroita o Bobanu Marjanoviću)

Momak zna da igra dobru košarku. U reketu je gotovo nezaustavljiv. Ne vjerujem da neko ima odgovor na njegovu igru. Kada se ubaci u reket, ne postoji način da ga zaustavite. Toliko je visok, toliko zna i ima kvalitet da je svakom protivniku teško.

ABA LIGA 2. KOLO RASPUCANA BUDUĆNOST SAV

PUKLA PRVA PLA

ATLETIKA: POJEDINAČNO PRVENSTVO CG

Tomaš Đurović ponovo rekorder Još jedan sjajan nastup za Tomaša Đurovića! Crnogorski atletičar je postavio novi rekord Crne Gore u bacanju kugle u Baru na pojedinačnom prvenstvu naše države, nakon što je kuglu bacio 19,55 metara. On je ove godine tri puta popravljao sopstveni i nacionalni rekord.

Bar je za vikend bio domaćin i pojedinačnog prvenstva Crne Gore za mlađe pionire i pionirke na kojem je postavljeno deset nacionalnih rekorda.

Novi rekorderi Crne Gore u konkurenciji cicibana, postali su Maša Bubanja (60 metara - 8,89), Nađa Mrvaljević (60 metar prepone - 11,52), Mare Jablan (bacanje vortexa - 38,05), Aldin Hajdare-

Bar je za vikend bio domaćin i pojedinačnog prvenstva Crne Gore za mlađe pionire i pionirke na kojem je postavljeno deset nacionalnih rekorda.

3

PUTA JE TOMAŠ ĐUROVIĆ POPRAVLJAO SOPSTVENI I NACIONALNI REKORD vić (bacanje koplja - 22,45) i Aleksandar Obradović (600 metara - 2:11,67).

Rekorderi u konkurenciji mlađih pionira postali su: Anđela Rosić (bacanje kugle - 11,03), Danilo Vujičić (60 metara prepone - 10,25) i Lazar Jovović (bacanje koplja 28,56), a u konkurenciji pionira Ana Bošković (bacanje koplja - 44,90) i Amir Papazi (bacanje koplja - 52,06).

A.K.

Raspucani u napadu, mnogo raspoloženih igrača, uz odličan šut iz igre, i nova pobjeda - košarkaši Budućnost Volija savladali su Zadar (105:89) u drugom kolu nove sezone ABA lige.

Bio je ovo i debi igračke legende Vlada Šćepanovića u “Morači”, a solidno popunjena podgorička dvorana je uživala i vidjela osvetu za poraz na Zadar Doguš turniru. Prva četvrtina je protekla u izjednačenoj igri, gosti su u nekoliko navrata imali vođstvo, ali je nakon isteka prvih deset minuta bilo neriješeno - 25:25.

Već u drugoj četvrtini Podgoričani su zaigrali mnogo bolje - prva četiri minuta bila su dovoljna da naprave seriju 13:3 i stignu do dvocifrene prednosti (38:28), dok su na odmor otišli sa +11 (57:46). Gdje su stali u prvom, nastavili su u drugom poluvremenu. Sead Šehović i drugovi su ubacili u veću brzinu, prednost je konstantno rasla, a najveća je bila na sredini treće četvrtine - 70:50.

U nastavku viđen je veliki pad u igri crnogorskog šampiona - u odlučujućih deset minuta ekipa Anta Matulovića je smanjila na -8, ali je to sve što su mogli.

Sigurna igra Budućnosti u napadu je donijela drugu pobjedu u novoj sezoni.

“Ponovio nam se početak utakmice gdje prima-

DA LI STE ZNALI? Da je Boris Savović ostvario drugi dabldabl u ovoj sezoni u Zagrebu protiv Cedevite je postigao 11 poena uz deset skokova, dok je sinoć ubacio 18 koševa uz 14 skokova.

3

BLOKADE IMAO JE ŠON DŽEJMS NA SINOĆNJEM MEČU BUDUĆNOST

ZADAR

105 89

25 32 25 23 25 21 22 21 Rejnolds Vilijams Džejms Subotić

6 18 6

Se. Šehović 26

Baćović 4 Slavković Ilić Savović 18 Nikolić 10 Popović 5 Vranješ 12 Trener: Vlado Šćepanović

Vladović Jelenković Krajina Jurica Spaleta Brzoja Marinković Tomas Barać Vrkić Mazalin Trener: Ante Matulović

16 2 5 18 18 23 7

PODGORICA - Dvorana: SC “Morača”. Gledalaca: 2.800. Sudije: Ilija Belošević (Srbija), Milivoje Jovčić (Srbija), Igor Mitrovski (Makedonija). Slobodna bacanja: Budućnost Voli 12-18 (67%), Zadar 18-22 (82%). Šut za dva: Budućnost Voli 30-43 (70%), Zadar 22-43 (51%). Šut za tri: Budućnost Voli 11-30 (37%), Zadar 9-23 (39%). Skokovi: Budućnost Voli 22+11, Zadar 20+7. Asistencije: Budućnost Voli 30, Zadar 23.

Ukradene lopte: Budućnost Voli 8, Zadar 6. Greške: Budućnost Voli 8, Zadar 12. Blokade: Budućnost Voli 4, Zadar 0. Faulovi: Budućnost Voli 22, Zadar 21.

Napad je bio odličan, ali trener želi ja nu: Markus Vilijams na sinoćnjem m mo 25 poena za četvrtinu, što je nedopustivo. Suvim napadačkim kvalitetom smo pobijedili, ali ovakak početak meča ne smije da se dešava. Opuštanja ne smije biti. Kada smo imali 20 razlike, opustili smo se.

Upravo to su situacije kada se pokazuje karakter, a mi ga nijesmo pokazali. Ovih 89 poena koje smo primili nas brine, jer me odbrana interesuje. To je briga pred meč sa Mega Leksom”, bio je kritičan nakon meča Šćepanović.

Ono što može da raduje Japanca i sve navijače klu-

PETAK, 30. 9. 2016.

TIP DANA

SRIJEDA, 7. 9. 2016.

41

KARPI PIZA TIP

1

Kvota: 1,8

Foto: ABA liga

VLADALA ZADAR U ª MORAČIº 105:89

Foto: Dejan Lopičić

AVA STOTKA

Slaba realizacija slobodnih bacanja odvela u poraz: Antabija Voler na meču protiv Partizana

MORNAR NA PREMIJERI U ABA LIGI IZGUBIO OD PARTIZANA 57:58

Nedostajalo je malo sreće

aču odbrameču

ABA LIGA, 8. KOLO JUČE Budućnost - Zadar

105:89

DANAS 21.00h C. zvezda - Cedevita 17.00h 19.00h 21.00h

SJUTRA MZT - Partizan FMP - Mega Leks Cibona - Mornar

20.00h

SRIJEDA K. Sokoli - Igokea

5. decembar Olimpija - Krka

ba iz Njegoševog parka je sve bolja forma ekipe, a sinoć je nekoliko igrača imalo dvocifen učinak.

Najefikasniji je bio Šehović sa 26 poena. Po 18 su ubacili Boris Savović, koji je imao i 14 skokova i Šon Džejms. Nemanja Vranješ je dodao 12, dok je Zoran Nikolić postigao deset.

Posebno treba istaći još jednu briljantnu partiju Markusa Vilijamsa.

Sjajni Amerikanac je postigao šest poena, ali je imao čak 12 asistencija, od kojih su neke digle publiku na noge.

A.K.

U Mornaru su danima najavljivali spektakl, a to su svi ljubitelji košarke i dobili u “Topolici” prije dvije noći. Puna dvorana, dramatična utakmica, ali na kraju ipak poraz na debiju Barana u ABA ligi - izabranici Đorđija Pavićevića izgubili su od Partizana (57:58) u prvom kolu regionalnog takmičenja.

Nakon odličnog početka i dvocifrenog vođstva za Antabiju Volera i drugove (20:8), viđena je prava rezultatska klackalica do posljednjih sekundi. U finišu je falilo i malo sreće jer je Lamont Džouns promašio polaganje na dvije sekunde do isteka 40. minuta.

“Ponašanjem na terenu, organizacijom meča pokazali smo da nam je mjesto u ABA ligi”, rekao nam je juče Pavićević i okrenuo se meču. “Utakmica možda nije bila lijepa, ali je bila neizvjesna svih 40 minuta. Igralo se koš za koš, a takve utakmice su teške za gledanje, vođenje i igranje”.

Kao razlog za poraz protiv “crno-bijelih”, iskusni stručnjak vidi u slobodnim bacanjima - devet pogođenih iz 17 pokušaja.

“Sama završnica je bila spektakularna. Žao mi je što smo ispustili pobjedu sa slobodnih bacanja. Naravno, Partizan ima iskustvo da iskoristi promašaje protivnika”, ističe Pavićević.

Ovo je bio treći meč za pet

ĐORĐIJE PAVIĆEVIĆ Utakmica možda nije bila lijepa, ali je bila neizvjesna svih 40 minuta. Igralo se koš za koš, a takve utakmice su teške za gledanje, vođenje i igranje

dana za ekipu iz lučkog grada - dva meča protiv Igokee su istrošile barsku ekipu, a vidjelo se to i po grčevima koji su hvatali Volera i Džounsa.

“Ne tražimo alibi, ali da smo bili odmorni sigurno bi slavili. Bili smo maksimalno opte-

rećeni”, jasno poručuje Pavićević. “Pokazali smo da možemo sa svima da igramo. Ovaj meč nam je dao podstrek, a sada pokušavamo da odmorimo ekipu i adaptiramo je za ovaj naporni ritam koji nas čeka”.

Narednu priliku da upiše premijerni trijumf Mornar ima već sjutra (21.00h), kada gostuje Ciboni u Zagrebu. “Cibosi” su juče deklasirali Igokeu u gostima (71:61).

“Cibona ima finansijskih problema, ali oni uvijek izađu jači. Imaju kvalitetnu i talentovanu ekipu. Nećemo se predavati, naravno. Otići ćemo da igramo košarku i ako nam se ukaže prilika da slavimo prvu pobjedu”, poentirao je Đorđije Pavićević.

A. Kasmić

Himna Partizana za oduševljenje Džikića Duel u krcatoj “Topolici” je imao zanimljivu uvertiru. Đorđije Pavićević je zamolio članove benda Akademije (uradili himnu Mornara) da uživo izvedu himnu Partizana. Bio je to neočekivani poklon Beograđanima, o kojem je pričao i trener “crno-bijelih” Aleksandar Džikić.

“Dobili smo utakmicu rezultatski, ali realno Mornar je pobijedio. Zato što su u ABA ligi,

zato što se plasirao u Fiba Ligu šampiona, zato što je napunio dvoranu i zato što je pustio našu himnu pred utakmicu. Što se mene tiče - to je gospodski potez. Mornarov spoljni napad je, u ovom momentu, najbolje izrađen i koncipiran u ABA ligi, a gledao sam sve ekipe”, rekao je Džikić. “Ovo su za nas stvarno dva velika boda, nijesam siguran koliko će ekipa iz ove dvorane izaći uzdignute glave”.

SPORT

PONEDJELJAK, 3. 10. 2016.

Foto: R. Milić

42 Okupljaju se “lavice”

STEFAN PJEŠIVAC:

Nakon potpisivanja novog ugovora, Dragan Adžić će danas ponovo okupiti rukometašice Crne Gore. Na programu je EHF nedjelja, a od ranije je poznato da će “lavice” odigrati dva meča sa Makedonijom.

Na spisku koji je objavljen prošle nedjelje nema dugogodišnjeg golmana Sonje Barjaktarović, kapitena Marije Jovanović, Katarine Bulatović, Anđele Bulatović i Jovanke Radičević. Takođe, zbog povreda će izostati Jelena Marković, Olivera Vukčević, Lejla Bošnjak i Ivana Novaković. SPISAK: GOLMANI: Marina Rajčić, Ljubica Nenezić, Anastasija Babović; KRILA: Majda Mehmedović, Ivona Pavićević, Itana Grbić, Dijana Ujkić, Sanja Premović; BEKOVI: Milena Raičević, Đurđina Jauković, Jelena Despotović, Ivana Božović, Vanesa Agović, Đurđina Malović, Andrea Klikovac, Jasna Tošković; PIVOTI: Suzana Lazović, Ema Ramusović, Bobana Klikovac.

A.K.

Berdih osvojio titulu nakon 11 mjeseci Tomaš Berdih je konačno osvojio titulu na nekom turniru - češki teniser je u finalu Šenžena savladao Rišara Gaskea 2:1 (7:6, 6:7, 6:3) i osvojio prvi turni poslije nešto više od 11 mjeseci.

Svoju prethodnu titulu Berdih je osvojio krajem oktobra prošle godine u Stokholmu, a u kineskom gradu je podigao svoj 13. ATP trofej u karijeri. Što se tiče duela sa francuskim teniserom, nije viđeno puno uzbuđenja. Obojica tenisera su lako čuvali gemove na svoj servis, a o tome govori činjenica da su tokom cijelog meča viđene samo dvije brejk lopte. Tomaš Berdih je iskoristio jednu u odlučujućem setu i stigao do zaslužene pobjede.

A.K.

Da bismo obezbijedili Ligu šampiona, moramo da pobijedimo sve do kraja kvalifikacija. Tako da se ne obazirem puno na žrijeb za drugi krug Sigurno kroz Maltu: Stefan Pješivac

JADRAN BEZ GREŠKE NA KVALIFIKACIONOM TURNIRU LIGE ŠAMPIONA

FURIOZNO DO DRUGE RUNDE

⌦ Kosta Bošković Avantura na egzotičnoj Malti odrađena je bez greške! Vaterpolisti Jadran Carina sa tri pobjede iz isto toliko mečeva izborili su plasman u drugu rundu kvalifikacija za Ligu šampiona. Nakon Steaue (9:7) i poljske Arkonije (23:3), naš šampion je “oduvao” i domaćina turnira Valetu sa 25:1.

Kada je u pitanju meč sa Valeti, podatak da je domaćin prvi gol postigao na dva i po minuta prije kraja treće četvrtine, a da je u tom trenutku Jadran vodio 18:0, najbolje govori o odnosu snaga u bazenu. Najefikasniji u našem timu bio je ljevoruki supertalenat Đuro Radović sa četiri gola, dok su po tri postigli Aleksa Ukropina, Željko Kovačić, Stefan Vidović,

RASPUCANE “AJKULE” U CRNOGORSKOM DERBIJU

Posljednje kolo prve runde kvalifikacija donijelo je i okršaj OSC-a i Hanovera. Na jednoj strani Draško Brguljan protiv Predraga Jokića, Darka Brguljana, Aleksandra Radovića i Luke Sekulića - slavio je Draško, ali su i jedni i drugi prošli u narednu fazu.

Draško je postigao jedan gol, a na drugoj strani najefikasniji je bio njegov prezimenjak Darko (tri gola), a pogađali su i Radović (dva), Jokić i Sekulić (po jedan).

U narednu rundu plasirala se i Verona, našeg golmana Dejana Lazovića.

Valeta - Jadran Carine 1:25 Valeta - Gradski bazen. Sudije: Mersije (Francuska), Vlašić (Hrvatska). Rezultat po četvrtinama: 0:7, 0:5, 1:9, 0:4.

Valeta: Griks, Buđeli, Akvilina 1, Sciberas, Mici, Mi. Zamit, Spiteri Stajnes, Gristi, Abela, C. Zamit, Feneh, D. Zamit, Tanti.

Danil Merkulov i Stefan Pješivac.

“Prvi turnir je uvijek težak, prva utakmica još više, ali mi smo u njoj pobijedili Steauu u duelu koji je odlučivao o prvom mjestu u grupi. Još se uigravamo i sve će doći na svoje mjesto u narednim utakmicama”, ocijenio je nakon meča sa Valetom Stefan Pješivac, momak koji će najvjerovatnije biti budući prvi centar reprezentacije Crne Gore.

Jadran je prošle godine igrao grupnu fazu Lige šampiona - ciljevi se ne mijenjaju ni ove...

Jadran Carine: Kandić, Ukropina 3, Popadić 2, Kovačić 3, Vidović 3, Merkulov 3, Banićević, Porobić 2, Radović 4, Petković 2, Gardašević, Pješivac 3, Tešanović.

“Svi se nadamo novom učešću u Ligi šampiona ove sezone”, jasan je Pješivac. “Da bismo to obezbijedili, moramo da pobijedimo sve do kraja kvalifikacija. Tako da se ne obazirem puno na žrijeb za drugi krug”.

Mogući rivali Jadrana u narednoj fazi su Primorje, Duizburg, Vuljagmeni, Marsej, Eger, Breša, Crvena zvezda, Sabadelj, Oradea, Mornar, Verona, Sintez Kazanj, OSC i Hanover. U toj rundi Novljani će pokušati da dobiju organizaciju kvalifikacionog turnira.

FORMULA 1: VELIKA NAGRADA MALEZIJE

RIKARDO UPISAO PRVIJENAC

Iskoristio probleme Mercedesa: Danijel Rikardo

Velike probleme vozača Mercedesa je iskoristio Danijel Rikardo i upisao prvi trijumf ove sezone - vozač Red Bula pobjednik je Velike nagrade Malezije koja je vožena na stazi Sepang.

Luis Hamilton je imao pol poziciju, ali nije ni završio trku jer mu je u 41. krugu eksplodirao motor, dok se Niko Rozberg nekako do-

čepao trećeg mjesta. Drugi je bio klupski kolega pobjednika, Maks Verštapen.

“Moram da nastavim dalje. Ne mogu da vjerujem da je u šampionatu osam Mercedesovih vozila, a da se samo na mojim motorima ovo dešava. Nešto nije kako treba. Ovo je bio potpuno nov motor. Čudno je, ima oko 43 Mercedesovih moto-

ra u šampionatu tokom cijele godine, a samo je moj pokvaren”, bio je ljut Hamilton nakon trke. U generalnom plasmanu Rozberg ima 23 boda prednosti u odnosu na aktuelnog šampiona. Najbrži karavan na svijetu se nastavlja već sljedećeg vikenda - na programu je Velika nagrada Japana.

A.K.

SPORTSKI EKRAN

43 Foto:Facebook

SPORT

PONEDJELJAK, 3. 10. 2016.

Šampioni Evrope: Dejvid Kajević i Remzija Dacić

SPORTKLUB 1 06.30h 20.30h 02.30h

WTA Peking, ATP Peking, fudbal Real Madrid - Oklahoma, košarka Minesota - Njujork, ragbi

SPORTKLUB 2 06.00h 13.30h 20.45h 04.00h

ATP Tokio, ATP Peking, tenis ATP Peking, WTA Peking, tenis Kremona - Pistoja, košarka ATP Tokio, tenis

ARENASPORT 1 Crvena zvezda - Cedevita, košarka

ARENASPORT 2 15.00h 18.00h

Hanover - Berlin, rukomet Olimpija - Krka, košarka

EUROSPORT 12.00h 15.00h 18.00h 20.00h

Masters u Bukureštu, snuker SK Jordan, fudbal (ž) SK Jordan, fudbal (ž) Masters u Bukureštu, snuker

EUROSPORT 2 09.00h 14.30h 18.00h 20.15h

Masters u Bukureštu, snuker Stoni tenis Masters u Bukureštu, snuker Štutgart - Grojter Furt, fudbal Veliki spektakl u Madridu gdje stiže Oklahoma.

Real Madrid - Oklahoma Sportklub 1, 20.30h

ROŽAJCI PREKIDIMA DO POJASEVA U WAKO PRO FEDERACIJI

DACIĆ I KAJEVIĆ ŠAMPIONI EVROPE

Veliki spektakl u Rožajama i pobjede crnogorskih boksera - Remzija Dacić i Dejvid Kajević osvojili su titule profesionalnih prvaka Evrope u disciplini lou kik u WAKO Pro federaciji.

Dacić je u kategoriji do 66,8 kilograma prekidom u četvrtoj rundi pobijedio Italijana Vita Plazmatija i preuzeo mu pojas. Rožajac se tako revanširao protivniku za poraz u Melfiju 3. aprila na poene i drugi put osvojio šampionski pojas. Prvi put je to uradio 8. avgusta prošle godine kada je bio bolji od Bugarina Dimitra Penčeva.

REMZIJA DACIĆ

Ova pobjeda i vraćanje pojasa mi je podigla samopouzdanje, jer sam veoma iskusnog borca pobijedio prekidom “Ova pobjeda i vraćanje pojasa mi je podigla samopouzdanje, jer sam veoma iskusnog borca pobijedio prekidom”, rekao nam je juče Dacić. “Nakon poraza u Melfiju, sam naporno treni-

rao i razmišljao o ovom meču. Postavio sam sebi cilj da borbu završim prekidom, što se i ostvarilo”.

Njegov sugrađanin je u kategoriji do 78,1 kilogram nokautom u petoj rundi pobijedio Milana Babića iz Bosne i Hercegovine. Novi prvak Evrope je dominirao tokom cijelog meča, a svog rivala je tri puta slao na pod. U uvodnim borbama u duelima sa kik-bokserima iz Bugarske pobjede su ostvarili Samed Demić (do 57kg), Denis Đoković (do 67kg), Mensur Murić (do 86 kg) i Miroslav Vujović (+91kg).

A.K.

MEĐUNARODNI MEMORIJALNI TURNIR ª BORSA OPEN 2016º

PET MEDALJA CETINJANA

Novo takmičenje i novi uspjesi - takmičari Džudo kluba Crnogorac sa Cetinja osvojili su pet medalja na Međunarodnom memorijalnom turniru “Borsa open 2016”, koji je ovog vikenda održan u Mostaru. Cetinjski tim je u Bosni i Hercegovini nastupio sa osam takmičara.

Zlatnom medaljom u konkurenciji kadetkinja se okitila Ana Milošević (preko 63 kilograma). Kod mlađih pionira srebro je osvojio Andrija Martinović (+60 kilograma), dok su bronzani bili Ksenija Stamenković (do

Foto: Facebook

21.00h

Ponovo briljirali: Takmičari džudo kluba Crnogorac 32 kilograma), Una Špadijer (do 40 kilograma) i Milan Krivokapić.

Na takmičenju u Mostaru je učestvovalo 26 država sa ukupno 1.000 takmičara. A.K.

44

SPORT

PONEDJELJAK, 3. 10. 2016.

PREMIJER LIGA 7. KOLO PRVI PORAZ SITIJA I GVARDIOLE

PRIMERA 7. KOLO

Barsa išamarana u Vigu

Nejmar i društvo pali u Vigu Pravi potop doživjela je Barselona u Vigu. Selta je žestoko išamarala Katalonce (4:3) u 7. kolu Primere i spriječila ih da se domognu liderske pozicije. Pione Sisto, Jago Aspas i autogol Žeremija Matjea zavili su u crno Barsu nakon 33. minuta. “Blaugrana” se u nastavku vratila preko Nejmara i Đerara Pikea na 3:2, ali je dotukao Pablo Ernandez u 77. minutu.

Real Madrid samo je remizirao sa Eibarom (1:1) na Santijago Bernabeu stadionu, gdje je Fran Riko donio vođstvo gostima u 6. a Geret

Bejl izjednačio u 17. minutu utakmice, a Velšanin nije imao sreće u 60. kada je pogodio stativu.

Atletiko Madrid i Stefan Savić (odigrao cijeli meč) slavili su 2:0 na gostovanju Valensiji i izjednačio se sa Realom na vrhu. Utakmicu je sa tribina gledao novi trener Valensije Ćezare Prandeli. A, osim važne pobjede “kolčonerosa”, istakao se i golman “slijepih miševa” Dijego Alveš, koji je uspio da odbrani penale Antoanu Grizmanu i Gabiju, ali nije uspio da sačuva svoju ekipu poraza.

A.P.

SERIJA A 7. KOLO

Milan luduje, Inter tuguje

Poketino očitao lekciju Gvardioli Sa pravom se Pep Gvardiola posebno pribojavao velikog okršaja sa Totenhemom. Londonski tim razbio je “građane” (2:0) na Vajt Hart Lejnu, gdje su lideru Premijer lige presudili Aleksandar Kolarov u 9. (autogolom) i Dele Ali u 37. minutu. Mogao je sastav Mauricija Poketina i do 3:0, ali je Klaudio Bravo odbranio jedanaesterac Eriku Lameli u 65. minutu...

“Ovo je jako velika pobjeda za moj tim. Znali smo da igramo protiv fantastičnog tima kao što je Siti, ali je moj tim bio zaista odličan u svim segmentima. Sada moramo da nastavimo u ovom ritmu i nakon reprezentativne pauze i neće biti problema”, re-

kao je Poketino.

Na drugoj strani, Gvardiola je doživio prvi poraz od dolaska na Ostrvo i to nakon šest startnih pobjeda u prvenstvu, gdje sada ima samo bod više od Totenhema.

“Nijesam ni mislio da neću izgubiti nijednu utakmicu u Premijer ligi. Totenhem je bio bolji i zasluženo pobijedio. Mi moramo još da radimo naporno kako bi ekipa igrala onako kako želim. Možemo na kraju da budemo šampioni, ali smo shvatili da nijesmo savršeni. Čeka nas reprezentativna pauza i sigurno da ćemo analizirati šta nam se dogodilo, iako smo se spremali za agresivnu utakmicu”, naglašava Gvardiola.

3

OD POSLJEDNJIH PET PENALA PROMAŠIO JE TOTENHEM PROTIV MANČESTER SITIJA Mančester junajted je još jednom napravio pogrešan korak. “Crveni đavoli” remizirali su (1:1) protiv Stouka na “Old Trafordu”...

“Ovo je najbolja naša utakmica ove sezone. Trebali smo da pobijedimo 5:0 ili 6:0, ali nije bilo sreće, dok je Stouk postigao gol iz jedine prilike”, u svom stilu poručio je Žoze Murinjo. Aktuelni šampion Lester nije uspio da probije Sautempton (0:0), dok je Arsenal slomio Barnli zahvaljujući golu Lorana Košćelnog u 93. minutu, za treće mjesto na tabeli, uz svega dva boda manje od Sitija.

A.P.

HNL 11. KOLO REMI DINAMA I HAJDUKA NA MAKSIMIRU

Džeko je načeo Inter u Rimu Najveći derbi 7. kola Serije A Roma je pretvorila u tri boda, a Inter i Stevana Jovetića (igrao od 69. minuta) poslala kući praznih ruku. Edin Džeko načeo je “nerazzurre” u 5, Ever Banega izjednačio u 72, a Konstantinos Manolas u 76. pogodio glavom nakon centaršuta Alesandra Florencija iz slobodnog udarca, koji je skrivio upravo Jovetić.

Nakon mučenja u prvom poluvremenu, Juventus je uspio da slomi Empoli u nastavku golovima Gonzala Iguaina (dva pogotka) i Paula Dibale, čime je zadržao lidersku poziciju uoči reprezentativne pa-

uze. A, epitet najvećeg heroja kola odnio je, bez sumnje, nevjerovatni Milan! “Rossoneri” su gubili 3:1 od Sasuola do 56, a onda u samo osam minuta, od 69. do 77. preko Karlosa Bake (iz penala), mladog Manuela Lokatelija (prelijep gol sa ivice šesnaesterca) i Gabrijela Palete (glavom) stigli do čudesnog preokreta i pobjede - 4:3.

“Bila je to zaista nevjerovatna utakmica, ali se moj tim nije predavao ni u jednom trenutku. Pokazali smo veliko srce, što nam se na kraju i vratilo. Ovakve pobjede vrijede duplo”, naglašava trener Vinćenco Montela. A.P.

Vrela nula u vječnom derbiju Najveći hrvatski derbi između Dinama i Hajduka na Maksimiru završen je bez pobjednika (0:0). Iako nije bilo golova, vrelom sudaru samo je to nedostajalo.

U prvom poluvremenu golman Lovre Kalinić spašavao je Splićane, dok je kapiten Domagoj Antolić pogodio prečku. U drugom dijelu Žunior Fernandez pogodio je takođe stativu, dok je na drugoj strani Džeferson deset minuta prije kraja imao zicer, ali je šutirao pored gola. I na kraju, pored svega, Anđelo Enrikez mogao je postati junak u sudijskoj nadoknadi, ali je Kalinić ponovo spasio svoj tim.

Nakon dugo vremena derbi su ispratili i Bed Blu Bojsi, dok je na drugoj strani Torcida ispratila svoje “bile” u glavnom gradu Hrvatske.

Nakon 11. kola, Rijeka je lider sa 29 bodova, ispred Osijeka 24, Dinama 23 i Hajduka, koji ima 21 bod.

A.P.

PONEDJELJAK, 3. 10. 2016.

45

sport

Pravi trenutak za pobjedu KvalifiKacije za SP: SoKolovi Počeli PriPreme za KazahStan i DanSKu, aDam marušić jaSan

■ Favoriti? i

jesmo i nijesmo

Ko je favorit u tom duelu 8. oktobra?

“Favoriti smo na papiru, ali sa druge strane i nijesmo, jer igramo u grupi u kojoj svako svakog može da pobijedi. Sve ćemo da uradimo da upišemo tri boda”, smatra fudbaler belgijskog Ostendea.

Od pomenuta dva remija, jedan je veliki skoro kao pobjeda - na startu kvalifikacija protiv Rumunije u Klužu - 1:1.

“Sigurno da nam je značio bod u Rumuniji. Oni su promašili penal u posljednjem minutu i to nam je dalo podstrek i motivaciju za

Vrijeme je za trijumfalni marš: Fudbaleri Crne Gore na jučerašnjem treningu

Foto: Dejan Lopičić

Kišinjev, 8. septembar 2015. Crna Gora je tada, golom Stefana Savića i autogolom Petrua Racua savladala Moldaviju. Tačno godinu i mjesec (8. oktobra) kasnije “sokolovi” će na stadion pod Goricom istrčati samo sa jednom željom da protiv Kazahstana prvi put od duela u nekadašnjoj sovjetskoj republici proslave pobjedu. Od tada naši momci su odigrali sedam utakmica - pet su izgubili, dvije odigrali neriješeno.

“Vjerujem da je sada pravi trenutak za pobjedu”, bio je jasan Adam Marušić prije jučerašnjeg prvog treninga “sokolova” pred duel sa Kazahstanom u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo. “Nadam se pobjedi, mislim da smo spremni da to uradimo - svi ćemo dati svoj maksimum da je ostvarimo”.

dalje”, dodao je Marušić.

U grupi E, osim Crne Gore, Kazahstana i Rumunije, nalaze se još Danska, Poljska i Jermenija.

“Grupa je teška, svako svakog može da pobijedi.

Kazahstan je remijem protiv Poljske potvrdio kvalitet i dokazao da neće biti lako, taj rezultat dovoljno govori o njima”.

■ o Danskoj

nakon kazahstana

Koji je recept za takav Kazahstan?

“Moraćemo da napadnemo, da imamo inicija-

Ponovo bez Marka Baše Zbog povrede ga nije bilo protiv Rumunije, iz istog razloga neće igrati ni protiv Kazahstana i Danske. Marko Baša, u subotu prvi put ove sezone sačuvao je mrežu Lila (protiv Nansija 1:0), ali je u 78. minutu tivu i pokušamo da iz igre dođemo do gola”, jasan je Marušić.

Samo tri dana nakon Kazahstana Crnu Goru očekuje pakleno gostovanje protiv Danske u Kopenhagenu.

“Najvažnija je prva uta-

Peto PrvenStvo jugoiStočne evroPe u malom fuDbalu

Bugari prepreka na putu do finala

Ubjedljiv trijumf nad Mađarskom, pa poraz od Moldavije koji nije uticao na konačan plasman u regularnom dijelu takmičenja reprezentacija Sportskih novinara Crne Gore, uz polovičan učinak u grupnoj fazi, prošla je u polufinale Petog prvenstva jugoistočne Evrope u malom fudbalu.

Crnogorska sedma sila je na otvaranju programu

u Kukljici - poznatom turističkom centru, nadomak Zadra - bez problema izašla na kraj protiv reprezentacije mađarskih novinara. Pet golova Uroša Radulovića, tri Vlada Perovića, po jedan Ilije Krivokapića, Todora Brajkovića i Miloša Antića za ogromnih 13:0 i praktično već tada obezbijeđen put u polufinale.

Popodnevni termin nije

prijao našoj selekciji - Moldavija je iskoristila sve slabosti i iz dva kontranapada stigla do pobjede koju je u posljednjim trenucima samo ublažio Ivan Ivanović (1:2).

Crna Gora će se u borbi za finale sastati sa selekcijom Bugarske, koja brani titulu prvaka jugoistočne Evrope, dok će se u drugom polufinalu sastati Moldavija - Hrvatska.

B.T.

napustio igru zbog povrede butnog mišića.

Nije poznato koliko će sjajni štoper odsustvovati, ali jeste da će Ljubiša Tumbaković ponovo u zadnjoj liniji morati da se osloni tandem iz Kluža Savić - Simić. kmica protiv Kazahstana.

Prvo da u tom meču pobijedimo, pa ćemo nakon toga razmišljati o Danskoj”, zaključio je Marušić.

Osim Marušića, Ljubiša Tumbaković je na prvom treningu mogao da računa

ADAM MARUŠIĆ Moraćemo da napadnemo Kazahstan, da imamo inicijativu i pokušamo da iz igre dođemo do gola još na Mladena Božovića, Milana Mijatovića, Danijela Petkovića, Aleksandra Šofranca, Elsada Zverotića, Žarka Tomaševića, Marka Vešovića, Vladimira Rodića, Aleksandra Šćekića i Filipa Raičevića.

K.B.

Protiv šampiona za finale: Novinari Crne Gore

46

SPORT

BUDUĆNOST

RUDAR

0:2

Dragojević Radunović Vukčević (od 63. Camaj) Vušurović (od 73. Pejaković) Mirković Mitrović Vujović Raičković (od 60. Hočko) Raspopović Raičević Đalović Trener: Miodrag Vukotić

PONEDJELJAK, 3. 10. 2016.

LOVĆEN

Noma u 60’, Brnović u 71’

Radanović Noma Alić Sopo Ivanović (od 87. Tomković) Melunović Tomašević Brnović (od 74. Golubović) Reljić Živković Jamamoto (od 61. Vuković) Trener: Mirko Marić

Ljuljanović Đurišić Kopitović Lakić Martinović Petričević (od 90. Kopitović) Raičević (od 79. Bukorac) Novović (od 75. Burzanović) Igumanović Petričević Adrović Trener: Nikola Rakojević

CETINJE - Stadion: Obilića poljana. Gledalaca: oko 500. Sudija: M. Novović (Podgorica). Pomoćnici: V. Radunović (Nikšić), N. Radulović (Podgorica).

ISKRA Blažić Radunović (od 30. Burzanović) Drinčić Petrović Mladenović Krstović Bulajić Kaluđerović (od 63. Novović) Bošnjak Nikolić Perutović (od 75 Božović) Trener: Radislav Dragićević

0:3

SUTJESKA Božović 28’, Vuković 59’, 76’

Giljen Šimura Damjanović Bakrač Vučić Nikolić Kovačević D. Božović (od 85. Zarubica) Vuković (od 80. Stijepović) Ivanović (od 33. Žildemar) B. Božović Trener: Nebojša Jovović

DANILOVGRAD - Stadion: Braće Velašević. Gledalaca: oko 500.

Sudija: M. Šćepanović (Podgorica). Pomoćnici: D. Dević (Bar), D. Pejović (Cetinje).

SPRETNOM RUDARU U PODGORIČKOM NE

RUDAR U MEČU NA IVICI REGULARNOSTI SAVLADAO BUDUĆNOST 2:0

DRUGA LIGA

Lider siguran, osmica Koma Lider drugoligaškog karavana, Otrant Olimpik iz Ulcinja, je pred svojim navijačima upisao trijumf u 9. kolu - u najjužnijem crnogorskom gradu domaćin je tukao Berane sa 2:0.

Tako su Ulcinjani zadržali poziciju broj jedan, ali sve opasnije im za vratom diše ekipa sa Zlatice…

Drugoplasirani Kom je odigrao utakmicu gdje su se golovi smjenjivali kao na traci - nekadašnji prvoligaš koji želi da se vrati u elitu je odradio nikšićki Čelik sa čak 8:0. Kakvo poniženje za osvajača Kupa Crne Gore iz 2012. godine.

I trećeplasirani Radnički je slavio - u Beranama je palo Cetinje rezultatom 1:0. Mornar i rožajski Ibar su igrali u Baru 0:0, Igalo je u Plavu savladalo Jezero 1:0, dok je Bratstvo u Danilovgradu trijumfovalo u duelu sa Grafičarom rezultatom 2:1.

SEMAFOR 9. KOLA: Otrant - Berane 2:0, Radnički - Cetinje 1:0, Kom - Čelik 8:0, Grafičar Bratstvo 1:2, Mornar - Ibar 0:0, Jezero - Igalo 0:1.

RASPORED 10. KOLA (9.

OKTOBAR): Berane - Igalo, Ibar - Jezero, Bratstvo - Mornar, Čelik Grafičar, Cetinje - Kom, Otrant Olimpik - Radnički.

TABELA

0:0

Perović Marković Ćuković Tatar Pejaković Kosović Golubović Vujanović (od 90. Đakovac) Jabučanin (od 71. Flamarion) Pepić Vuković (od 80. Đurović) Trener: Dragan Kanatlarovski

PODGORICA -Stadion: pod Goricom. Gledalaca: 1.500. Sudija: M. Savović (Podgorica). Pomoćnici: Đ. Ražnatović (Cetinje), N. Razić (Podgorica)

1. Otrant Olimpik 2. Kom 3. Radnički 4. Ibar 5. Cetinje 6. Berane 7. Mornar 8. Jezero 9. Igalo 10. Bratstvo 11. Čelik 12. Grafičar

MLADOST

21 20 17 15 14 14 12 10 9 8 5 0

⌦ Kosta Bošković

Dok je snažan grom u Podgorici prodrmao naš najveći stadion, a jaka kiša dovodila derbi 9. kola Prve crnogorske lige na ivicu regularnosti (ako je uopšte i bilo regularno), Riota Noma je sjajnim udarcem glavom “osušio” mrežu ispod sjeverne tribine.

Bio je to gol u 60. minutu koji je najavio pobjedu i ljepše dane ove sezone posrnulog tima iz Pljevalja, a u nevremenu ostavio lidera - sinoć pod Goricom, Budućnost - Rudar 0:2.

Do kraja tačku na veliku pobjedu najtrofejnijeg crnogorskog tima, ali i na mučenje svih koji su gledali “vaterpolo” pod Goricom stavio je Predrag Brnović u 71. minutu.

■ MARIĆ: KAO DA JE ŠEST BODOVA

Rudar je tako, nakon prvog kola i trijumfa nad Jedinstvom, konačno upisao pobjedu...

“Bili smo spretniji u nastavku po mnogo teškim uslovima za igru. Osvojili smo tri boda, ali kao da smo osvojili šest”, rekao je nakon meča trener Rudara Mirko Marić. “Ne zbog pobjede nad ovako jakim protivnikom, već zbog znača-

Rudar bolji u (ne)regularnim uslovima za igru: Željko Tomašević na sinoćnjem meču

TIM KOLA DNEVNIH NOVINA

ja trijumfa na ekipu. Nadam se da će nam ovo biti vjetar u leđa i da ćemo ubuduće doći do svoje igre i rezultata”.

■ VUKOTIĆ: TO NIJE Ljuljđuraj (Zeta) Mihajlović (Dečić) Ljuljanović (Mladost) Alić (Rudar) Padović (Dečić)

Hajrović (Jedinstvo)

BIO FUDBAL

Božović (Sutjeska)

Kacić (Petrovac)

Vuković (Sutjeska) Pepić (Dečić)

Noma (Rudar)

Budućnost je bila bolji rival dok kiša nije potopila teren pod Goricom, Budućnost je i kod 2:0 pokazala karakter, pokušala da se vrati, ali na

PETROVAC Kacić 8’

ZETA

1:1

Ljuljđuraj 36’

Božović Pavlović (od 46. Aligrudić) Cavnić Milojko Sekulić Đukić Adžović (od 86. Vukčević) Krkotić Živković (od 63. Kukuličić) Ljuljđuraj Kordić Trener: Dejan Vukićević

Radulović Čolić Mikijelj Rajović Vujović Ragipović Kacić Marković Vučić (od 69. Rudović) Košuta Vujačić Trener: Aleksandar Nedović

PETROVAC - Stadion: pod Malim brdom. Gledalaca: oko 200. Sudija: V. Kojović (Podgorica). Pomoćnici: J. Tatar (Podgorica), I. Bogdanović (Cetinje).

DEČIĆ

1:0

Pepić 12’

Mijatović Padović Mihailović Kemi Mijušković (od 69. Spasić) Božanović Đukić (od 84. Gardašević) Kuč Pepić ŽUTI, Đuranović Vujačić (od 77. Golubović) Trener: Edis Mulalić

GRBALJ L. Carević Malović Manojlović M. Carević Grivić (od 67. Vukčević) Pavlović Nikolić Zorica (od 84. Damjanović) Tučević (od 73. Ilinčić) Garuč Jablan Trener: Dragoljub Đuretić

U SVANULO EVREMENU 2

LISTA STRIJELACA trofej RCG

5 4 3

Admir Adrović (MLADOST)

Radomir Đalović (BUDUĆNOST)

foto: Dejan Lopičić

7 KOLA FUDBALERI RUDARA NISU IMALI POBJEDU U 1. CFL

kraju sve je ostalo na stativi koji je pogodio Milivoje Raičević.

“Morali smo da prelomimo utakmicu u prvom poluvremenu kada smo imali nekoliko dobrih šansi i dok su uslovi za igru bili normalni”, bio je jasan terener “plavih” Miodrag Vukotić. “U nastavku nije moglo da se igra. To nije fudbal. Gledaoci ne dolaze zbog toga na stadion. Nijesmo se snašli i pored truda i

JEDINSTVO Hajrović 47’

zalaganja. Nijedan poraz nije prijatan, ali nemam šta da zamjerim momcima”.

Strateg Budućnosti dotakao se i jednog spornog momenta...

“Kod 0:0 bila je sporna situacija kada je Vujović pao u protivničkom šesnaestercu. Bilo je povlačenje. Sudija je mogao bolje da vidi taj momenat, barem mi se tako čini. Ali, neću da pričam ništa dok ne odgledam snimak. Po reakciji igrača čini mi se da je bio faul. Time ne umanjujem pobjedu Rudara koji je znao da iskoristi svoje situacije, za razliku od nas”, dodao je Vukotić.

Vule Vujačić (DEČIĆ), Ivan Marković (RUDAR), Šaleta Kordić (ZETA), Miloš Nikezić (BOKELJ), Zoran Petrović (MLADOST), Bojan Božović, Veljko Vuković (SUTJESKA) Goran Vujović (BUDUĆNOST), Nedeljko Vlahović, Marko Vuković (RUDAR), Aleksandar Vujačić (PETROVAC), Luka Klikovac, Miloš Krkotić (ZETA), Aleksandar Macanović, Dejan Ognjanović (BOKELJ), Danko Kovačević (ISKRA), Ilija Tučević (GRBALJ), Jovan Nikolić (SUTJESKA), Edvin Kuč (DEČIĆ)

1

Mileta Radulović, Anđelo Rudović, Marko Marković, Zoran Mikijelj, Benjamin Kacić (PETROVAC), Milivoje Raičević, Driton Camaj, Momčilo Raspopović, Luka Mirković, Risto Radunović, Milan Vušurović (BUDUĆNOST), Žildemar Dias, Miloš Bakrač (SUTJESKA), Željko Krstović, Mihailo Petrović, Boris Bulajić, Miloš Drinčić, Miloš Kalezić (ISKRA), Slobodan Dinčić, Ćetko Manojlović, Ivan Jablan, Marsin Garuč, Vojin Pavlović (GRBALJ), Milan Đurišić, Marko Burzanović, Ivan Novović (MLADOST), Uroš Đuranović, Matija Božanović, Rijad Pepić (DEČIĆ), Luka Vujanović, Joko Jabučanin, Dejan Pepić (LOVĆEN), Jovan Baošić, Orhan Hajrović (JEDINSTVO), Jovan Vučinić, Dejan Kotorac, Lazar Pajović (BOKELJ), Alen Melunović, Rijota Noma, Predrag Brnović (RUDAR), Vladislav Rogošić, Pjeter Ljuljđuraj (ZETA)

BOKELJ

1:0

Đurović Gordić Baošić Vuković Lakićević Šahman Tiodorović Raičević Kalić (od 88. Dulović) Hajrović (od 77. Rakonjac) Nikolić (od 48. Đorđević) Trener: Slavoljub Bubanja

TUZI - Stadion: Tuško polje. Gledalaca: oko 350. Sudija: Pr. Radovanović (Podgorica). Pomoćnici: A. Đikanović (Nikšić), B. Krstev (Cetinje).

I SLAVIO POSLIJE SEDAM UTAKMICA

47

SPORT

PONEDJELJAK, 3. 10. 2016.

Perović Radunović Simunović Ognjanović Todorović Kotorac (od 83. Avramović) Tomić Macanović Pajović (od 66. Pržica) Havijer (od 55. Vučinić) Maraš Trener: Slobodan Drašković

MOJKOVAC - Stadion: Gradski. Gledalaca: oko 250. Sudija: J. Kaluđerović (Cetinje). Pomoćnici: D. Mrgunović (Podgorica), V. Todorović (Nikšić).

Telekom 1. CFL 1. Buducnost

9

6

2

1

13:5

20

2. Mladost

9

5

3

1

12:2

18

3. Dečić

9

5

1

3

8:9

16

4. Sutjeska

9

4

2

3

10:6

14

5. Iskra

9

4

2

3

7:10

14

6. Bokelj

9

3

2

4

10:9

11

7. Petrovac

9

3

2

4

7:11

11

8. Rudar

9

2

4

3

10:6

10

9. Grbalj

9

2

4

3

7:7

10

10. Zeta

9

4

3

2

9:6

9

11. Lovćen

9

1

2

6

3:9

5

12. Jedinstvo

9

1

1

7

2:18

4

Šampion, kvalifikacije za LŠ Kvalifikacije za LE Kvalifikacije za LE, ukoliko Kup osvoji neko od prve tri ekipe Baraž Druga liga

10. KOLO 15. oktobar Grbalj - Mladost Bokelj - Lovćen Zeta - Jedinstvo Sutjeska - Petrovac Rudar - Iskra Dečić - Budućnost

Izdavač: Novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

Nikola PRELEVIĆ, izvršni direktor (nikola.prelevic@dnovine.me) N Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika

(desk@dnovine.me) Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Mladen MEDENICA (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@ dnovine.me), Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (reportaze@ dnovine.me), Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Vedran ILIĆ (foto@dnovine.me)

redakcija@dnovine.me

ZANIMLJIVO

AKTUELNO SINOĆ U 21.41

Zemljotres u Podgorici Snažan zemljotres jačine 3,9 stepeni Rihterove skale pogodio je sinoć Podgoricu i okolinu. Epicentar je bio kilometar od centra Spuža, odnosno devet kilometara sjeverozapadno od Podgorice, na dubini od 13 kilometara, saopštio je

RIJEKA PIPERSKA

KATOLIČKA CRKVA

Pušten u rad novi seoski vodovod

Potpredsjednik Vlade Petar Ivanović pustio je u rad seoski vodovod u mjestu Rijeka Piperska udaljenom skoro 20 kilometara od Podgorice.

Nova vodovodna mreža duga 3,5 kilometara omogućila je da 30 porodica u tom mjestu dobije vodu, a Ivanović je kazao da je prije dvije godine izgrađen dio vodovodnog sistema za još toliko familija.

Posjetu zaokružujemo

otvaranjem vodovoda, čime pokazujemo odgovoran odnos prema stanovnicima Bioča, rekao je Ivanović.

On je naveo da je razgovarao sa mještanima o tome kako da se pospješi dalji razvoj poljoprivrede na tom području, posebno u oblasti stočarstva, prenosi Mina.

Ivanović je obišao i Osnovnu školu “18. oktobar” na Bioču, te gradilište nove fabrike za proizvodnju peleta.

Hitno im potrebni istjerivači đavola

INDIJA

Hram u slavu pacova Tradicije i vjerovanja nekih naroda, pogotovo istočnjačkih, nerazumljive su za ljude ostatka svijeta. Tako je, na primjer, potpuno nejasno zašto u hramu Karni Mata, u Indiji, u gradu Dešnok, živi i kao svetinja se poštuje 20 000 pacova.

Oko hrama je razapeta zaštitna ograda kako bi se spriječili napadi ptica grabljivica. Zbog loše ishrane broj uginulih je veliki, pa čuvari hrama svakodnevno iznose pune kofe mrtvih pacova, ali to se lako nadoknadi zbog nevjerovatne brzine kojom se pacovi razmnožavaju. Ove životinje funkcionišu kao posebna, zatvorena zajednica i ne miješaju se sa uličnim pacovima.

(B92)

NEĆE NOVU PISTU NA AERODROMU

Tijelima blokirali londonski Hitrou Putnici na londonskom Heathrowu poprilično su se iznenadili kada su unutar terminala vidjeli 100-injak ljudi kako nepomično leže na podu.

Ljudi koji su ležali na tlu

su bili aktivisti koji se protive izgradnji nove piste na jednom od najprometnijih aerodroma svijeta. Oni tvrde kako je proširenje aerodroma glavni razlog visoke koncentracije ugljendioksi-

sinoć Evropski seizmo zavod.

D o zaključenja lista nije bilo podataka o eventualno povrijeđenim, niti o pričinjenoj materijalnoj šteti, ali su Podgoričani bili vidno uznemireni nakon što su osjetili jako potresanje tla.

da na tom području.

Demonstranti su blokirali i saobraćajnice,a brojne policijske snage su imale pune ruke posla da normalizuju saobraćaj prema aerodromu. (jutarnji.hr)

Zvaničnici Katoličke crkve u Italiji i SAD-u tvrde da su im egzorcisti potrebniji više nego ikad jer se sve više ljudi bavi sotonizmom.

Situacija je a l a r m a nt n a .

Nedostaje nam stručnjaka, a naši sveštenici iz dana u dan suočavaju se sa sve više opsjednutih osoba, rekao je psiholog i konzultant Međunarodnog udruženja egzorcista koju podržava Vatikan Valter Cascioli, piše Telegraph.

Nikako ne smijemo potcjenjivati ovaj fenomen. Sve se događa pod uticajem đavola, ali i nedostatka vjere i pravih vrijednosti, naglasio je Cascioli, obrazlažući potrebu za istjerivačima đavola.

JUBILEJ - 40 GODINA REGIONALNOG VODOVODA

“Tek kada je bunar prazan, shvatimo koliko je voda važna” Bendžamin Frenklin

PROJEKAT KOJI JE PROMIJENIO

CRNU GORU

2

REGIONALNI VODOVOD

INVESTICIJE: ČETIRI DECENIJE REGIONALNOG VODOVODA I ŠEST OD

Crna Gora može da ima i novi turistički brend - vodu. U Crnoj Gori, kvalitetnu vodu za piće imamo na svim česmama, u apartmanima, stanovima ili hotelskim sobama

R

egionalni vodovod proslavio je 29. septembara četiri decenije od osnivanja preduzeća i šest godina od puštanja u rad prve faze projekta koji je postavio temelje razvoja Crne Gore kao prestižne turističke destinacije. Svečanost povodom dana kompanije i njenog jubileja održana je u Porto Montenegru, čineći da se na jednom mjestu nađu dvije najzačajnije i najveće investicije u našoj zemlji od obnove nezavisnosti.

| USLOVI KREIRANI | DECENIJAMA Osvrćući se na minuli period, predsjednik Vlade Milo Đukanović je na svečanosti 29. septembra 2016. godine podsjetio na svoje riječi od 29. septembra 2010. kada je puštena u rad prva faza, da je upravo primjer Regionalnog vodovoda ubjedljivo svjedočanstvo koliko je vrijeme važan faktor pri donošenju važnih odluka.

Ali i opomena. “Potrebne su bile decenije za kreiranje uslova da se realizuj e ova j k o m pleksni pod u hvat .

Vodovod je pušten u Jevrić

TEMELJ ZA STVARANJE

TURISTIČKE DEST Najznačajniji projekat razvoja našeg turizma

“Prije tačno šest godina, na današnji dan, predsjednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović, otvorio je dio Prve faze regionalnog vodovodnog sistema za Budvu, Kotor i Tivat, i tako je poslije nekoliko decenija riješen problem nedostatka vode za piće koji je ograničavao razvoj primorskog regiona”, bile su riječi direktora Regionalnog vodovoda Gorana Jevrića.

Odluka Vlade 15. februara 2007. godine o intenziviranju aktivnosti na završetku projekta bila je, prema riječima Jevrića, najznačajniji datum za uspješan završetak ovog projekta, a samim tim i za ekonomski razvoj Crnogorskog primorja.

“Nakon toga uslijedile su nemjerljive pozitivne promjene za Crnogorsko primorje. Donošenja hrabrih i nedvosmislenih odluka u pravom trenutku, zasnovanih na viziji ekonomskog razvoja Crne Gore, motivisala je rukovodstvo Regionalnog vodovoda da Dan preduzeća ove godine obilježe baš u Tivtu, koji je u odnosu na druge primorske opštine na najkvalitetniji način iskoristio benefite regionalnog vodovodnog sistema”,naveo je Jevrić.

rad 29. septembra 2010. A od sredine 70-ih godina prošlog vijeka, kada se već naziralo da će turizam i usluge biti znak raspoznavanja Crne Gore na globalnoj ekonomskoj i društvenoj sceni, bilo je jasno da će nedostatak vode na Crnogorskom primorju biti limitirajući faktor razvoja. Problem je relativno rano uočen, ali su nakon toga protekle decenije u dugim i neplodnim raspravama u raznim krugovima, na svim nivoima”, podsjetio je premijer Đukanović.

| PRELOMNI | MOMENAT Odluku o proglašavanju za državni projekat ključan za dinamiziranje razvoja Crne Gore Vlada je donijela krajem prošlog vijeka i kroz svo to turbulentno vrijeme na prostoru Balkana držala ga živim.

Vraćajući se u taj period raspada nekadašnje zajedničke države, premijer Đukanović je podsjetio da je Vlada projekat održavala finansirajući pojedine dionice, kao što je hidrotehnički tunel Sozina.

“Pravi uslovi za njegovu finalizaciju stvoreni su tek nakon što je Crna Gora postala nezavisna, i učvršćivanjem stabilnosti obezbijedila pretpostavke za zatvaranje finansijske konstrukcije na međunarodnom tržištu kapitala.

Vrlo brzo se pokazalo koliko je orjentacija Vlade, da i u vremenu globalne ekonomske krize uloži značajna finansijska sredstva u ovu vrstu infrastrukture, bi-

Svečanost povodom Dana kompanije i njenog jubileja održana je u Porto Montenegru

POKRENULI INVESTITORE “Prije šest godina istakli smo da je završetak I faze Regionalnog vodovoda u nove investicije i to ne samo na primorju, što se i desilo, pa danas u Crnoj Gori imamo preko tri milijarde potpisanih ugovora samo u turizmu: Porto Montenegro, Porto novi, tivatska i hercegnovska Luštica, Aman i drugi, do značajnih poveća-

nja hotelskih kapaciteta visoke kategorije”, kaže ministar održivog razvoja i turizma u Vladi Crne Gore Branimir Gvozdenović.

Govoreći na svečanosti povodom Dana Regionalnog vodovoda, ministar je ponovio da je ovogodišnja sezona najbolja i da će prihod od turizma biti preko 850 miliona eura.

JUBILEJ

3

OD PUŠTANJA U RAD PRVE FAZE

PRESTIŽNE

TINACIJE Gvozdenović

Đukanović

Od početka samoodrživo preduzeće Regionalni vodovod je od početka samoodrživo preduzeće i to s godišnjim korišćenjem kapaciteta u rasponu od 20 do 28 odsto.

Dalji rast broja korisnika usluga značiće i rast iskorišćenosti njegovih kapaciteta, a to znači i prihoda. “Šestogodišnjim iskustvom isporuke vode iz si-

850 miliona eura iznose projektovani prihodi od turizma za ovu godinu

la ispravna. Naročito imajući u vidu rast turističke potrošnje u Crnoj Gori posljednjih godina”, kazao je premijer na svečanosti 29. septembra ove godine.

| BROJ TURISTA | SVE GOVORI Podaci o broju turista posljednjih godina najbolja su

potvrda značaja projekta Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje. Broj noćenja turista ove i prošle godine premašio je broj dolazaka i noćenja u odnosu na rekordnu turističku sezonu 1987. godinu.

“Dosadašnje ulaganje od 107 miliona eura u Regionalni vodovod, doprinijelo je ne samo turističkom prometu, nego i poboljšanju ukupnog poslovnog ambijenta i prilivu investicija, naročito u turizmu. Samo u dvije opštine, u Tivtu i Herceg Novom, grade se tri vrijedne nove turističke strukture: Luštica Bay, Porto Montenegro i Porto novi.

Njihova ukupna vrijednost premašuje dvije milijarde eura. Unapređenje osnovne infrastrukture i priliv stranih direktnih investicija u prethodnoj deceniji, do-

stema Regionalnog vodovoda, ostvarena je još jedna realna prilika za valorizaciju domaćih razvojnih resursa u korist i sadašnjih i budućih generacija.

Kapaciteti ovog objekta omogućavaju da se tokom gotovo cijele godine proizvodi voda i za potrebe Mediterana i šire, jer po-

Možemo li zamisliti kakvi bi bili uslovi života na Crnogorskom primorju da nije izgrađen regionalni vodovodni sistem, u trenutku kada su skoro svi lokalni izvori presušili ili imali drastično smanjen dotok vode za piće? Ne da ne bismo mogli imati ovako uspješnu, čak rekordnu, turističku sezonu, već bi bio apsolutno obesmišljen i život lokalnog stanovništva.

tencijal izvorišta Bolje sestre prevazilazi dugoročne potrebe crnogorskog primorja i projektovani kapacitet Regionalnog vodovoda”, riječi su predsjednika Vlade na svečanosti povodom jubileja kompanije i šestogodišnjice puštanja u rad prve faze Regionalnog vodovoda. minantno je uticalo na povećanje prihoda od turizma, koji su prošle godine dostigli nivo od 820 miliona eura, a projekcija je da će ove godine iznositi oko 850 miliona eura”, kazao je premijer podsjećajući da je učešće turizma u BDP povećano na oko 20 odsto.

Priča o Regionalnom vodvodu se nastavlja. Pokrenute su aktivnosti na izradi glavnog projekta za realizaciju drugog cjevovoda na dionici od Budve do Tivta u dužini od 11 kilometara, čime će se povećati kapacitet sistema za opštine Tivat, Kotor i Herceg Novi sa sadašnjih 330 litara u sekundi, na potencijalnih 750 litara.

Izgradnjom novog cjevovoda počela bi druga faza i to skoro deceniju prije predviđanja iz planske dokumentacije.

4

REGIONALNI VODOVOD

INVESTICIJE: ČETIRI DECENIJE OD OSNIVANJA REGIONALNOG VO

PROJEKAT KOJI JE PROMIJENIO

T

okom druge polovine prošlog vijeka na Crnogorskom primorju je bio izražen nedostatak vode za piće, pa su relevantni politički faktori 1975. godine sklopili Društveni dogovor o izgradnji regionalnog vodovoda za Crnogorsko primorje i Opštinu Cetinje.

Zemljotres razornih razmjera 1979. godine najteže pogađa područje Crnogorskog primorja, što započete aktivnosti na planu rješavanja problema vodosnabdijevanja dodatno komplikuje. U cilju pospješivanja realizacije projekta Vlada Crne Gore 1986. godine usvaja Zakon o izgradnji regionalnog vodovoda. Tada je i izgrađen dio infrastrukture u Herceg Novom, Tivtu, Kotoru i Budvi.

Svjetska banka 1991. godine daje odobrenje na projekat i sugeriše Vladi Crne Gore da, zbog njegovog značaja, preuzme upravljanje i proglasi ga projektom od javnog interesa. Nakon usvajanja Zakona o vodosnabdijevanju i odvođenju otpadnih voda i deponovanju čvrstog otpada sa područja opština Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar, Ulcinj i Cetinje i Odluke o osnivanju JP „Regionalni vodo-

vod Crnogorsko primorje“ 1991. god, uspostavljen je novi model realizacije projekta od državnog značaja.

| RAT I | SANKCIJE Međutim, kada se završetak ovog projekta učinio gotovo izvjesnim, usljed tragičnih dešavanja na prostorima bivše SFRJ i sankcija tadašnjoj Saveznoj Republici Jugoslaviji, projekat je obustavljen već 1992. godine.

Ipak, i u tim uslovima, sredstvima iz budžeta Crne Gore izgrađen je dio infrastrukture, od čega je najznačajnije probijanje hidro-tehničkog tunela “Sozina” i izgradnja rezervoara “Đurmani”.

Zanimljivo je istaći da je, nakon ukidanja sankcija, realizacija prvog projekta finansiranog od Svjetske banke u Crnoj Gori, izgradnja sanitarne deponije “Lovanja”, povjerena upravo JP Regionalni vodovod Crnogorsko primorje, dok je iz drugog kreditnog aranžmana sa Svjetskom bankom realizovana nabavka opreme za komunalna preduzeća Kotora, Tivta i Budve i izgradnja regionalne sanitarne deponije “Možura” u Baru.

CRNU GORU

Regionalni vodovodni sistem je druga investicija po vrijednosti koja je do sada realizovana u Crnoj Gori i najveći je infrastrukturni projekat u državi od obnove nezavisnosti 2006. godine

JUBILEJ

ODOVODA I ŠEST OD PUŠTANJA U RAD PRVE FAZE | PERIOD

IZGRADNJE

Najdinamičniji period izgradnje regionalnog vodovodnog sistema se odvija od 2007. do 2010. godine. Vlada Crne Gore 15. februara 2007. godine donosi stratešku odluku o izgradnji i načinu finansiranja prve faze regionalnog vodovoda, ali i odluku o izboru izvorišta “Bolje sestre” za vodosnabdijevanje Crnogorskog primorja. Regionalni vodovodni sistem je druga investicija po vrijednosti i značaju koja je do sada realizovana u Crnoj Gori, a u koju je ukupno uloženo oko 107 miliona eura i najveći je infrastrukturni projekat u Crnoj Gori, realizovan od obnove nezavisnosti 2006. godine.

Dio prve faze regionalnog vodovodnog sistema je završen za nešto više od dvije godine, i pušten je u probni rad jula 2010. godine, kada su prve količine vode za piće isporučene opštinama Budva, Kotor i Tivat.

Dana 29. septembra 2010. godine premijer Milo Đukanović zvanično je pustio u rad prvu fazu sistema. Opština Bar je povezana na sistem 2011. godine, a Ulcinj 2012. godine. Potpisivanje protokola o saradnji između Opštine Herceg Novi, JP Vodovod i kanalizacija Herceg Novi i JP Regionalni vodovod Crnogorsko primorje, 29. septembra 2013. godine predstavlja prvi dokument kojim je Opština Herceg Novi ponovo iskazala želju da bude dio sistema nakon skoro dvije decenije otpora realizaciji ovog projekta.

Regionalni vodovodni sistem je izuzetno kompleksan i obuhvata: vodozahvat “Bolje sestre”; 4 pumpne stanice ukupne instalisane snage od 7 megavata; 5 trafo-stanica visokog napona; 2 hlorne stanice; 25.000 kubnih metara rezervoarskog prostora u 15 objekata; 135 kilometara cjevovoda, prečnika od 500 do 1.100

milimetara; 90 kilometara optičkog kabla 20 distributivnih odvojaka, od čega je funkciji 11 hidrotehnički tunel “Sozina” dužine 4,2 km; preko 400 manjih objekata na cjevovodu (zatvaračnice, mjerno-regulacioni blokovi, šahte vazdušnih ventila, muljnih ispusta i drugo).

Voda sa izvorišta “Bolje sestre” je visokog kvaliteta, pripada A1 klasi vode za piće, koja se bez bilo kakvog tretmana i samo uz zakonom propisani proces dezinfekcije koristi za vodosnabdijevanje. Visok kvalitet vode potvrđen je od najeminentnijih domaćih i evropskih institucija. Kvalitet vode se kontroliše od Instituta za javno zdravlje Crne Gore, ali i na svaka dva sata u internoj laboratoriji preduzeća, koja se nalazi na samom vodozahvatu. Tako se na godišnjem nivou u internoj laboratoriji analizira preko 15.000 različitih parametara.

Od jula 2010. do septembra 2016. godine isporučeno je preko 45,5 miliona kubnih meta-

107 ra vode, iako je kapacitet regionalnog vodovodnog sistema na godišnjem nivou 38 miliona kubika. U dosadašnjem periodu funkcionisanja rekordna godina po isporuci vode bila je 2015. kada je isporučeno nešto više od 9,5 miliona kubnih metara, što iznosi 28 odsto kapaciteta prve faze sistema na godišnjem nivou. Zbog loših hidroloških uslova i smanjene izdašnosti pa i potpunog presušenja lokalnih izvorišta u 2015. godini je zahvaljujući regionalnom vodovodnom sistemu izbjegnuta prava humanitarna katastrofa koja je prijetila opštinama na Crnogorskom primorju, što je najbolja potvrda opravdanosti izgradnje ovog sistema.

Najdrastičniji primjer je Opština Budva, koja je sa lokalnih izvora raspolagala sa svega 35 litara u sekundi, dok je iz regionalnog vodovodnog sistema preuzimala 452 litara u sekundi. I tokom 2016. je nastavljen

miliona eura uloženo je u regionalni vodovodni sistem

trend rasta isporuke vode, a na dijelu sistema ka opštinama Boke iskorišćenost kapaciteta je, drugu godinu zaredom, duži vremenski period dostizala i do 100 odsto kapaciteta prve faze sistema. Maksimalna isporuka u 2016. godini je počela 19. jula i sa blagim oscilacijama nastavljena je do danas. Iako je glavna turistička sezona završena, pojačana potražnja za vodom ne prestaje. Do 20. septembra ove godine je isporučeno sedam odsto više vode u odnosu na ugovorene količine za čitavu 2016. godinu, a dva odsto više od isporučene vode u istom periodu rekordne 2015.

| POTVRĐENA | VIZIJA ULAGANJA Nakon šest godina funkcionisanja regionalnog vodovodnog sistema, apsolutno je potvrđena vizija Vlade Crne Go-

5

“Tek kada je bunar prazan, shvatimo koliko je voda važna” Bendžamin Frenklin

re da, i u vremenima globalne ekonomske krize u periodu od 2007. do 2010. godine, uloži, značajna finansijska sredstva u iznosu od 80 miliona eura u završetak prve faze izgradnje regionalnog vodovodnog sistema, čime su stvoreni preduslovi za veći kvalitet života lokalnog stanovništva na Crnogorskom primorju, ali i ubrzani razvoj turizma kao osnovne privredne grane tog područja.

Nezamislivo bi bilo razmišljati o ulaganjima u prestižne turističke komplekse, da su nestašice vode i dalje dio naše svakodnevnice. Zato se sa punim pravom može reći da je rješavanje višedecenijskog problema nedostatka vode za piće na Crnogorskom primorju jedan od najznačajnijih faktora koji su doprinijeli kreiranju sigurnog ambijenta za rast prihoda od turizma na godišnjem nivou sa nekadašnjih 200 na 820 miliona eura u 2015. godini, a navedeni iznos će evidentno biti premašen do kraja 2016. godine.

Krajnje mjerljiv rezultat benefita od izgradnje regionalnog vodovodnog sistema se ogleda i u činjenici da je Crna Gora, danas, i najveće turističko gradilište u Evropi, jer se u samo dvije opštine, Tivtu i Herceg Novom, realizuju se tri prestižna turistička projekta Luštica Bay, Porto Montenegro i Porto novi, ukupne investicione vrijednosti od preko dvije milijarde eura. lzgradnja novih turističkih projekata, kao što su Porto novi, Luštica bay, Plavi horizonti, Bigova Bay, Jaz, Buljarica, Maljevik, Valdanos, Velika plaža, Ada Bojana sigurno će uticati na razvoj Crne Gore i stepen valorizacije njenih resursa. Upravo projekat Porto Montenegro može poslužiti kao potvrda kako jedna strateška investicija utiče na progres cijelokupnog društva.

NASTAVAK NA IDUĆOJ STRANI

6

REGIONALNI VODOVOD

OPREDIJELJENI

RAZVOJNIM AKTIVNOSTIMA

R

egionalni vodovodni sistem je, dakle, postao siguran zamajac ubrzanog ekonomskog razvoja Crnogorskog primorja, a samim tim i Crne Gore.

Tokom prethodnih godina optimizovano je poslovanje preduzeća i u cjelosti je primijenjen set antikriznih mjera Vlade Crne Gore iz 2013. godine. Ukupne kreditne obaveze preduzeća prema međunarodnim finansijskim institucijama, za koje je garancije dala Vlada Crne Gore, iznose 32 miliona eura, a posljednjih godina po tom osnovu je isplaćeno 15 miliona eura. Poseban izazov u finansijskom poslovanju predstavlja naredni period, jer od 2017. godine na naplatu dospijeva kredit Svjetske banke u godišnjem iznosu od 700.000 eura.

| PRIORITETI Regionalni vodovod je apsolutno opredijeljen razvojnim aktivnostima. Prioritet je povezivanje Herceg Novog na regionalni vodovodni sistem i u taj projekat je preduzeće do sada uložilo 400.000 eura, a uz podršku Vlade Crne Gore upućen je zahtjev za dodjelu sredstava iz kapitalnog budžeta za 2017. godinu

za njegovu konačnu realizaciju. U 2016. godini realizovana je prva faza tog projekta kojom je izvršena sanacija 650 metara postojećeg cjevovoda, najsavremenijom CIPP (Cured in Place Pipe) metodom.

Pokrenute su aktivnosti na izradi glavnog projekta za realizaciju drugog cjevovoda na dionici od Budve do Tivta u dužini od oko 11 kilometara, kojim bi se povećao

kapacitet za opštine Boke sa sada raspolozivih 330 litara u sekundi na potencijalnih 750 litara u sekundi. Izgradnjom novog cjevovoda počela bi izgradnja 2. faze sistema, koja je na osnovu važeće planske dokumentacije bila predvidjena tek za 2025. godinu, ali je ubrzani razvoj turizma i priliv stanovništva značajno povećao potražnju za vodom za piće.

Regionalni vodovod je

2014. godine u saradnji sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma organizovao međunarodnu konferenciju u Kotoru na temu “Optimizacija vodovodnog sektora na Crnogorskom primorju, izazovi i šanse”, a 2015. godine u saradnji sa Crnogorskom akademijom nauka i umjetnosti naučnu raspravu na temu “Razvoj i perspektive regionalnog vodovoda, izazovi i šanse”. U saradnji sa

Univerzitetom Crne Gore je raspisan konkurs za stipendiranje najboljih studenata.

| NOVA RJEŠENJA Nova zakonska rješenja usvojena jula 2016. godine kao što su Zakon o regionalnom vodosnabdijevanju Crnogorskog primorja, Zakon o komunalnim djelatnostima, Zakon o regularizaciji neformalnih objekata, uz

JUBILEJ

7 Izvorište “Bolje sestre”

Foto:

Zakon o uređenju prostora i izgradnji objekata, koji je trenutno u proceduri usvajanja, će omogućiti održivo funkcionisanje cjelokupnog sektora vodosnabdijevanja na Crnogorskom primorju.

Realizujuci zaključke Vlade Crne Gore preduzeće je pokrenulo inicijativu kod Evropske banke za obnovu i razvoj, koja je odobrila grant za izradu Studije optimizacije sektora vodosnabdijevanja Crnogorskog primorja, jer je evidentno da je dosadašnji model funkcionisanja vodovodnog sektora neefikasan, s obzirom da u šest opština na poslovima vodosnabdijevanja egzistira osam preduzeća.

U saradnji sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma, Crnogorskom akademijom nauka i umjetnosti i primorskim opštinama pokrenuta je izrada Programa razvoja vodovodnog sektora do 2030. godine, kojim će se dobiti smjernice održivog razvoja, ali i vizija sigurnog vodosnabdijevanja na Crnogorskom primorju kako bi sa uspjehom rješavali sve evidentnije izazove rasta potrošnje vode za piće usljed sve bržeg ekonomskog razvoja Crne Gore i primorskog regiona, ali i globalnih klimatskih promjena.

| AKTIVNOSTI “Voda ili pokreće ili ograničava razvoj svake zajednice od porodice do civilizacije”

Pored pomenutih, pokrenute su aktivnosti i na drugim razvojnim projektima kao što su: dodatna zaštita izvorišta i povećanje stepena njegove bezbjednosti, uvođenje HACCP i HALAL, kao i ostalih standarda kvaliteta, izvoz vode tankovanjem i flaširanjem, projekat izgradnje punionice vode, proizvodnja električne energije solarnim panelima, valorizacija optičke infrastrukture regionalnog vodovoda u dužini od oko 90 kilometara, projekat izgradnje kraft pivare i tako dalje.

Dakle, realizacijom tog kapitalnog projekta potvrđena je vizija Vlade Crne Gore i stvoreni su uslovi za veći kvalitet života stanovništva na Crnogorskom primorju, ali i za ubrzani razvoj turizma kao najbrže rastuće privredne grane u Crnoj Gori.

Davno je konstatovano da realizacijom velikih projekata nastaju velike kompanije od čijih će konkretnih i mjerljivih rezultata benefit imati cjelokupno društvo. Stoga, regionalni vodovod je definitivno projekat koji je promijenio Crnu Goru.

Tokom prethodnih godina optimizovano je poslovanje preduzeća i u cjelosti je primijenjen set antikriznih mjera Vlade Crne Gore iz 2013. godine.

Pokrenute su aktivnosti na izradi glavnog projekta za realizaciju drugog cjevovoda na dionici od Budve do Tivta u dužini od oko 11 kilometara, kojim bi se povećao kapacitet za opštine Boke.

Krenulo se u izradu Programa razvoja vodovodnog sektora do 2030. godine, kojim će se dobiti smjernice održivog razvoja, ali i vizija sigurnog vodosnabdijevanja na Crnogorskom primorju.

IZDAVAČ: NOVINE D.O.O.

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK: VESNA ŠOFRANAC

40 GODINA

POSTOJANJA

PRIPREMILA: BOJANA DESPOTOVIĆ

DTP: ADI KEROVIĆ