Izdanje 20.septembar 2013.

ce 30 nt i

VELIKA NAGRADNA IGRA

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

PETAK, 20. 9. 2013. BROJ 643/ GODINA II

IDEJA O NOVOJ PREKOGRANIČNOJ REGIJI SVE BLIŽA REALIZACIJI

str.5

●4

Sandžak regija, ali bez novih granica

ŽELJEZNICA ● 7

Infrastruktura u kolapsu, traže garancije od Vlade PLJEVLJA ● 13

Angažovao agenciju, a ostao i bez para i nevjeste za sina

● Priča o formiranju

prekogranične regije Sandžak, po modelu nekih evropskih regija koje već postoje, ne bi trebalo da ima prepreke, kako sada stvari stoje.

● Nakon što su u martu 2006.

godine, predsjednik DPS Milo Đukanović i prvi čovjek Bošnjačke stranke Rafet Husović potpisali sporazum koji tretira Sandžak kao prekograničnu regiju, svakim danom takva ideja postaje sve realnija.

HRANITELJSTVO ● 9

Porodicu čeka 40 djece

U

Crnoj Gori je 320 djece smješteno u 220 hraniteljskih porodica, a prema podacima Ministarstva rada i socijalnog staranja koji su dostavljeni Dnevnim novinama, za smještaj u hraniteljske porodice spremno je oko 40 djece, od kojih najmlađe ima tri mjeseca, a najstarije 15 godina. Mjesečna nadoknada za osobu koja pruža smještaj iznosi oko 300 eura po djetetu, a djeca imaju pravo i na besplatan školski pribor, knjige, zimovanje i ljetovanje. U cilju podizanja svijesti javnosti o smještaju djece u institucije, Vlada, Unicef, UNDP i delegacija Evropske unije u Crnoj Gori pokrenuli su tromjesečnu kampanju “Svako dijete treba porodicu”.

U Crnoj Gori je 320 djece smješteno u 220 hraniteljskih porodica, od čega je 14 djece smješteno u 10 nesrodničkih porodica.

KOŠARKA ● 26

NAMJERNO ● 13

Neko cijanidom truje pse po Bijelom Polju AMAN RIZORTS ● 2

Spa-centar od aprila OBRAČUN ● 10

Ubô ga nožem u jetru u centru Podgorice FUDBAL ● 28

O

d aprila sljedeće godine gostima hotela “Sveti Stefan” i “Vila Miločer”, ali i svim zainteresovanim, biće na raspolaganju spa-centar, koji se prostire na oko 2.000 kvadratnih metara. Kompanija “Aman rizorts” juče je novinarima predstavila spa-centar, za čiju izgradnju je utrošeno između sedam i osam miliona eura, a u

sastavu centra postoje četiri sobe u kojima će se raditi različite vrste tretmana i masaža. Najjeftinija masaža u ovom objektu biće 120 eura.

Generalni menadžer kompanije “Aman Sveti Stefan” Kevin Bruk kazao je da će, zajedno sa “Vilom Miločer”, spa-centar raditi tokom cijele godine, počevši od aprila 2014.

ŽENA GRAVIOLA ● 36

Fudbaleri Biljka koja Hrvatska nakon 18 godina u sadaddas asd podržavaju uništava Sindikat kancer polufinalu

Tema dana

EDITORIJAL

2

PETAK, 20. 9. 2013.

Željko VukmiroVić urednik

Ljudi su pokvareni i tačka

“Neću da se raspravljam, ljudi su pokvareni i tačka.”

Upravo ovim riječima počelo mi je jutro. A bolje da mi takvo nije svitalo, nakon što me komšinica Zorica probudila pritiskajući ono zvono na vratima, kao da je zadnja ura. Nego, nije problem zvono, isključiću ja to, isključio sam i telefone, svijetla u kući ionako poodavno ne palim, no se bojim navaliće na ona vrata, samo će veću dusu da mi napravi.

Svejedno, Zorica ulazi i počinje istog časa.

“Ono moje dijete me zove juče da pogledam nešto na internet, kako je jedan momak preveo neku babu preko puta. I veli, viđi majko ovo. Pa mi još poslije pokazuje neki tekst o tome kako je jedna đevojka vratila izgubljeni novčanik sa nešto para i dokumentima nekoj sirotoj ženi što jedva sastavlja kraj s krajem. I još neki snimak đe jedan čoek zavija ranu psu lutalici, što su ga kola sprštila. I mome đetetu je to nešto lijepo, to mu je pošteno. Čudi se, dijete. Iznenađen. A ja? Pitam se, u kakvom to društvu dijete podižem, kad mu je nešto pošteno čudno?”

Ništa ja ne progovaram, samo krmeljam, vidim koliko je sati, svario sam tu kafu, stavio pred njom, sjeo na ugaonu, malo podalje, to što sam mogao. A ona, ne bataljuje.

“Svi nešto mute. Ovđe se više ne zna božje zore. Kakvih sve kombinacija ima, da te Bog sačuva. Nego, ču li ti ovoga našega šerifa đe se pravda da je bio na odmor kad je srušen hotel Crna Gora, pa tobože nije znao što se čini. A? I još je sad u Duvanski, u neku komisiju. A ja se budala pitam, što će on tamo? Što će on tamo đe će pare oko imovine da se dijele? Stvarno sam i ja posuludnila.”

Onda je spomenula i vojvodu. On joj je, valjda, omiljeni.

“Sad mu je kabl najbolji na svijet.”

I još nešto, o tome kako joj dođe da crkne, da je bolje da je ubiju odjednom, a ne ovako “ka’ tupijom nožom”. Onda se osvrnula i na moj učinak. Biće da je to nezaobilazno.

“No, zalud ti ja ovo pričam. Dobro sam ti ja rekla još onaj put. Ti si Milov čovjek. Još ćeš počet da imitiraš njegove pokrete, ka’ mu ovi najbliži saradnici što čine. Ja vjerujem, svaki dan bar po po’ ure vježbaju pred ogledalom. Samo da malo liče. A ti, drobiš nešto izokola, sve nešto izvodiš. Da ti bi ti se ruka osušila da napišeš nešto protiv Mila. A ne boj se đaole, ne boj se, neće ti ništa bit’.” Ćutim, srčem onu svoju kafu, palim drugu cigaretu, ne gledam na njenu stranu. Ali mislim u sebi, preko mojih vrata više ulazit’ nećeš. ‘Ajde Zorice, ajde. Nećeš ka’ što si naučila, kunem ti se.

Ovo, potpisujem.

PREDSTAVLJANJE

Spa-centar od aprila 2014.

BUDVA – Od aprila sljedeće godine gostima hotela “Sveti Stefan” i “Vila Miločer”, ali i svim zainteresovanim, biće na raspolaganju spa-centar, koji se prostire na oko 2.000 kvadratnih metara.Kompanija “Aman rizorts” juče je novinarima predstavila spa-centar, za čiju izgradnju je utrošeno između sedam i osam miliona eura, a u sastavu centra postoje četiri sobe u kojima će se raditi različite vrste tretmana i masaža. Najjeftinija masaža u ovom objektu biće 120 eura.

Generalni menadžer kompanije “Aman Sveti Stefan” Kevin Bruk

kazao je da će, zajedno sa “Vilom Miločer”, spa-centar raditi tokom cijele godine, počevši od aprila 2014.

“Za sljedeću sezonu planiramo da u spa-centru radi 17 ljudi”, kazao je Bruk.

On je dodao da se u svakoj sobi rade dvije masaže istovremeno, a postoje frizerski i kozmetički salon, kao i teretana i studio za pilates, te 25 metara dugačak zatvoreni bazen koji se jednim dijelom produžava napolje. Bruk je kazao da je u okviru spa-centra izgrađen i poseban paviljon za jogu, gdje će se organizovati privatni časovi joge.

Ministar i gradonačelnik na otvaranju Koktel povodom otvoranja spa centra održan je sinoć u spa-centru. Koktelu su priosustvovale brojne javne ličnosti, među kojima su ministar turizma i održivog razvoja Branimir Gvozdenović, predsjendik opštine Budva Lazar Rađenović, predstavnici stranih kompanija među kojima i egipatskog Oraskoma, kao i direktor First financial banke Predrag Drecun. j. Đ.

Meteo 06:25 18:48

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

“Kao i svi naši restorani, i spacentar će biti otvoren i za goste koji borave u hotelu i za građane. Za sve one koji ne borave u našim hotelima uvešćemo dnevne, sedmične, mjesečene, polugodišnje i godišnje članske karte, čije cijene tek treba da budu određene”, naveo je Bruk.

On je novinarima kazao i da su imali veoma uspješnu sezonu ove godine u grad-hotelu “Sveti Stefan” i “Vili Miločer” i naglasio da su postignuti poslovni rezultati premašili prošlogodišnje.

N.L.

DRUGI BLOK TE

Crna Gora Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva JADRAN: Herceg Novi More umjereno talasasto do talasasto. Vjetar tokom prijepo- Nikšić dneva umjeren do jak, sjevero- Kolašin istočni, popodne na otvorenom Žabljak sjeverozapadni, pojačan.

Pljevlja Bijelo Polje Temperatura vode na otvorenom moru oko 24 stepena.

DANAS

Pretežno sunčano ili malo do umjereno oblačno.

Danas

Inžinjeri iz Pljevalja u posjeti Kini

Sjutra

min oC max oC

min oC max oC

16 15 17 16 15 9 4 2 5 6

14 13 14 13 13 8 5 3 5 6

27 25 26 26 26 22 17 12 18 19

SJUTRA

Pretežno sunčano i toplije.

28 27 26 27 27 24 19 14 21 22

Delegacija inženjera iz Pljevalja danas putuje u osmodnevnu posjetu Kini na poziv Power China Hubei.

Posjeta je dogovarana od jula kada je poziv zvanično uručen od kineske kompanije prilikom jedne od posjeta Crnoj Gori. Inženjeri EPCG su ranije bili u jednodnevnim posjetama Češkoj i Poljskoj.

Power China Hubei je od svih zainteresovanih kompanija jedina izrazila spremnost da osim izvođenja takođe i investira svoja sredstva u drugi blok, pa je poziv uslijedio iz želje da se dvije kompanije prethodno blize upoznaju.

Power China Grupa je kompanija sa Forbsove Fortune 500 liste najvećih kompanija na svijetu. Kako je

saopšteno, tokom posjete delegacija će obići nekoliko regiona i imati prilike da se upozna sa visokim tehničkim i ekološkim standardima koje su kineske kompanije dostigle i koje su postale njihov izvozni proizvod. Takođe će inženjere iz Pljevalja odvesti u posjetu najvećoj centrali na svijetu - Tri Klisure, u čijem projektovanju i gradnji je Power China Grupa učestvovala.

Investicija u drugi blok će po najnovijim informacijama vrlo vjerovatno biti proširena i na unapređenje ekologije postojećeg bloka, čime će se riješiti gorući ekološki problem regiona Pljevlja. Kina je u posljednjih 10 godina podigla ekološke standarde i izgradila pre-

ko 200 elektrana po modernim i čistim tehnologijama superkritičnog i ultrasuperkritičnog pritiska, što je cini apsolutnim rekorderom. Malo je poznato da je termocentrala u Juhuanu godinama držala primat ekološki najnaprednije elektrane na svijetu, pa je cilj posjete da se i taj aspekt predstavi EPCG-u.

Power China Hubei je u prvom krugu početkom godine dala najpovoljniju ponudu na iznos od 275 miliona eura, dok je konkretna ponuda još jedino data od češke Skode na iznos od 307 miliona eura.

Kinesku ponudu finansijski prati ICBC banka, najveća banka na svijetu, dok češku ponudu prati Česka eksportna banka.

Tema dana

PETAK, 20. 9. 2013.

3

Krivična prijava protiv ª Bemaksaº Berane

Sumnja se da je podgorička kompanija prilikom miniranja kamenog materijala oštetila vodovodnu cijev u Beranama i tako nanijela štetu JP “Vodovod i kanalizacije” Nemanja Lacman

S

lužbenici Centra bezbjednosti Berane podnijeli su juče Osnovnom državnom tužiocu krivičnu prijavu protiv firme “Bemaks“ iz Podgorica i ovlašćenog zastupnika, osnivača i izvršnog direktora pomenute kompanije Veselina Kovačevića zbog sumnje da su počinili krivično djelo uništenje i oštećenje javnih uređaja. Sumnja se da je firma “Bemaks” tokom miniranja kamenog materijala oštetila vodovodnu cijev koja je, kako su ranije isticali stanovnici Berana, mogla biti uzrok epidemije.

Zbog sumnje da je podgorička kompanija “Bemaks” zajedno sa rukovodiocem radova i direktorom Veselinom Kovačevićem, 22. avgusta u mjestu Zdravac, tokom miniranja kamenog materijala, oštetila vodovodnu cijev i tako pričinila materijalnu štetu JP “Vodovod i kanalizacije”, beranska policija podnijela je krivičnu prijavu protiv njih.

“Osnovano se sumnja da je firma “Bemaks”, koja je bila angažovana kao izvođač radova na rekonstrukciji puta Berane – Kolašin, dionica Berane - Lubnica, na osnovu ugovora o građenju sklopljenim sa Ministarstvom saobraćaja i pomorstva, avgusta 2013. godine u mjestu Zdravac, tokom miniranja kamenog materijala oštetila javni uređaj za vodu – vodovodnu cijev. Radi se o vodovodnoj cijevi koja je dio cjevovoda kojim se, sa izvorišta “Merića vrelo” – Lubnice, vodom snabdijeva Berane sa prigradskim naseljima”, saopšteno je iz Uprave policije.

Uslijed oštećenja vodovodne cijevi, kako je objašnjeno iz Uprave policije, došlo je do izlivanja vode na površinu.

“Time je, sumnja se, uzrokovan znatan poremećaj u korišćenju ove vodovodne instalacije, odnosno poremećaj snabdijevanja vodom korisnika na navedenom području”, ističe se u saopštenju.

Javno preduzeće “Vodovod i kanalizacije” Berane sanirali su problem na vodovodnoj instalaciji 23. avgusta.

Međutim, prema ranijim tvrdnjama nekih stanovnika Berana, upra-

vo pomenuto oštećenje je moglo da bude uzrok masovnog trovanja u tom gradu. Takođe, kako su tada objasnili mještani, podgorička kompanija “Bemaks” je samo tokom ljeta 11 puta probijala cijevi gradskog vodovoda, izvodeći radove na putu Berane-Lubnice.

Sumnju stanovnika Berana da je voda uzrok epidemije, zvanično je potvrdio i Ministar zdravlja Miodrag Radunović. Prema njegovim riječima, izvor epidemije je hidrični, a uzrok su bakterije fekalnog porijekla koje su se našle u vodi zajedno sa virusima.

Iz JP “Vodovod i kanalizacija” su i prije epidemije izdali saopštenje da bi zbog radova koji se izvode na ovoj putnoj dionici, moglo doći do prekida vodosnabdijevanja i građanima preporučili da naprave zalihe vode.

Iz ovog preduzeća crnogorskim medijima je rečeno da postoji mogućnost da je uzrok zagađenje vođe, s obzirom na činjenicu da su izvođači radova na putu Berane - Lubnice, preduzeće “Bemaks”, do sada više puta probijali cijevi gradskog vodovoda. Izvorište gradskog vodovoda “Merića vrelo” nalazi se desetak kilometara od grada, odmah ispod sela Lubnice, a cijevi skoro čitavom dužinom prolaze blizu puta gdje se od prije mjesec i po izvode radovi.

Oko 1.500 građana Berana u periodu od 26. avgusta do 5. septembra zatražilo je medicinsku pomoć zbog stomačnih tegoba, povraćanja, proliva i visoke temperature.

LUTrija

Baranin dobitnik sedmice od 177.623 eura

Lutrija Crne Gore obavještava javnost da je V.S. iz Bara u utorak 17.9. učestvovao u verifikaciji dobitka sa sedam pogodaka u igri na sreću Loto 7 od 33 u iznosu od 177.623 eura, saopšteno je iz Lutrije Crne Gore. Dobitnik sedmice u 73. kolu igre na sreću LOTO 7 od 33, izričito je zahtijevao da se njegov identitet ne objavljuje u sredstvima javnog informisanja.

“V.S. iz Bara je pasionirani učesnik u lutrijinim igrama na sreću, stalni učesnik u igri Loto i Toto, uplaćuje standardnu kombinaciju sa 6 brojeva s tim da posljednji sedmi, uvijek mijenja. Pored standardnih šest brojeva, na dobitnom tiketu našao se i broj 22. Zanimlji-

vo, kod našeg srećnog dobitnika postojala je dilema o pomenutom broju i broja 3. Na kraju, ipak je na njegovu sreću donešena prava odluka. Redovnom učesniku u lutrijinim igrama na sreću ovo nije prvi veći dobitak, s obzirom da je u vrijeme bivše SFRJ bio dobitnik 13ice u sportskoj prognozi, navodi se u saopštenju.

Prema navodima iz saopštenja srećni dobitnik sedmice je zaključio opkladu u poslovnici Lutrije Crne Gore u makedonskom naselju u Baru, 13.9.2013. u 11.04 časova. Na dobitnom listiću nalazile su se dvije kombinacije od po 7 brojeva, a dobitna je bila kombinacija sa brojevima: 7, 9, 12, 21, 22, 24, 27.

Berane

zBog sirije

Saslušanje Lukšića 1. oktobra Članovi skupštinskog Odbora za međunarodne odnose i iseljenike jednoglasno su podržali inicijativu poslanika Demokratskog fronta Milana Kneževića o kontrolnom saslušanju šefa diplomatije Igora Lukšića, zbog pridruživanja Zajedničkoj izjavi o Siriji, u kojoj je preko 30 zemalja osudilo režim Bašara Al Asada za napad hemijskim oružjem. Saslušanje ministra vanjskih poslova Igora Lukšića zakazano je za 1. oktobar.

Predsjednik Odbora, Miodrag Vuković iz Demokratske partije socijalista predložio je usvajanje inicijative čiji su potpisnici i poslanik Socijalističke narodne partije Vasilije Lalošević, Pozitivne Dritan Abazović i poslanici DF-a Koča Pavlović i Goran Danilović.

“Evo predlažem da prihvatimo inicijativu pet kolega našeg odbora da u doglednom roku, rekao sam

otprilike koji bi to rok bio, organizujemo kontrolno saslušanje u skladu sa poslovnikom, razgovor sa ministrom vanjskih poslova i evropskih integracije o njegovoj izjavi u

vezi sa dešavanjima u Siriji”, rekao je Vuković, prenosi radio Antena M. Objašnjavajući razloge svoje inicijative, Knežević je tokom sjednice Odbora kazao da je Lukšićeva izjava nanijela veliku štetu u oblasti spoljne politike u novom geopolitičkom planu za Crnu Goru.

“Smatram da je Lukšićev stav bio ishitren. Takođe smatram da Skupština i ovaj Odbor treba da imaju pune informacije u vezi sa onim što je uradilo Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija”, rekao je Knežević.

Podsjećamo da je šef crnogorske diplomatije Igor Lukšić ranije izjavio da pridruživanje Podgorice Zajedničkoj izjavi o Siriji predstavlja odgovoran odnos prema globalnoj prijetnji kakva je upotreba hemijskog oružja i poručio da je spreman da se odazove pozivu na kontrolno saslušanje.

N.D.L.

4

Politika

PETAK, 20. 9. 2013.

INICIJATIVE

Sandžak dio evropske priče Adel Omeragić

Rastoder: Pitanje bez odgovora

P

rekogranična regija Sandžak, koja će biti spona među opštinama koje se nalaze u Crnoj Gori i Srbiji, ima perspektivu. Poučeni iskustvom ekonomskog razvoja regija u ostalim djelovima Evrope, ovakav vid saradnje značio bi stvaranje pretpostavki za brži ekonomski i društveni razvoj u cjelini.

Priča o formiranju prekogranične regije Sandžak, po modelu nekih evropskih regija koje već postoje, ne bi trebalo da ima prepreke, kako sada stvari stoje. Nakon što su u martu 2006. godine, svega dva mjeseca uoči referenduma za nezavisnost Crne Gore, predsjednik DPS Milo Đukanović i prvi čovjek Bošnjačke stranke Rafet Husović potpisali sporazum koji tretira Sandžak kao

ª Sandžačka kućaº u Briselu U glavnom gradu Belgije i administrativnom centru Evropske unije 11. 4. 2012. godine otvoreno je predstavništvo Centra za održivi razvoj turizma “Sandžačka kuća”. Tako su na promociji Sandžaka u Briselu bili Rafet Husović, potpredsjednik Vlade Crne Gore i bivši ministar u Vladi Srbije Sulejman Ugljanin.

prekograničnu regiju, svakim danom takva ideja postaje sve realnija. Iako za prethodnih sedam godina nije urađeno mnogo kada je u pitanju ova tema, u vladajućoj DPS tvrde da ostaju pri stavu koji su saopštili tada kada je sporazum i potpisan.

“Primjena Evropske povelje o lokalnoj samoupravi je u dijelu najvećih standarda kao uslov ravnomjernog ekonomskog razvoja Crne Gore. U tom kontekstu Sandžak vidimo kao multietničku, multikonfesionalnu i multikulturalnu prekograničnu regiju, sa transparentnom granicom, koja bi bila most spajanja, a ne zid razdvajanja Srbije i Crne Gore”, saopšteno je Dnevnim novinama iz DPS. Politički direktor najjače partije u Crnoj Gori Tarzan Milošević kazao je da stavovi DPS nijesu promijenjeni od dana potpisivanja sporazuma. Nekadašnji potpredsjednik Bošnjačke stranke Hazbija Kalač, koji ovih dana osniva partiju, kazao je da će jedan od prioriteta Bošnjačke demokratske zajednice Crne Gore biti uspostavljanje prekogranične saradnje Sandžaka.

oma bitno pitanje za Bošnjake”, kazao je za DN poslanik Bošnjačke stranke Almer Kalač.

On je napomenuo da se projekat Sandžaka kao prekogranične regije nalazi u programu BS. “Naše zalaganje je da Sandžak bude pozitivan primjer multietničkog sklada, ali i prostor ekonomskog prosperiteta. Taj i takav prostor danas treba da bude most spajanja država na kojima se prostire”, kazao je Kalač.

Poslanik DPS Miodrag Vuković na navode Hazbije Kalača, koji je kazao da će jedan od priorite-

ta stranke biti uspostavljanje regije Sandžak, kazao je da je svaka nova ideja dobrodošla.

“Ako oni to mogu uspješnije sprovesti, ali bez mijenjanja teritorijalnih granica, poštujuću Ustav Crne Gore, neka pokušaju, ali samo pod uslovom čuvanja teritorijalnog suvereniteta Crne Gore”, kazao je Vuković.

Poslanik Force Genci Nimanbegu pozdravlja inicijativu da se konačno uspostavi prekogranična regija.

“Sasvim legitiman zahtjev, zašto da ne”, kazao je Nimanbegu.

IZBORI

DRAGAN KOPRIVICA

Crna Gora ima elemente partitokratije Izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju Dragan Koprivica ocijenio je u izjavi za portal Analitika da u Crnoj Gori postoje značajni elementi partijske države. Koprivica je, komentarišući činjenicu da predstavnici vlasti i opozicije na sjednici radne grupe nijesu prihvatili predlog CDT-a da se izmjenama izbornog zakona propiše pravo učešća nezavisnih kandidata na izborima, kazao da smatra da se prije svega radi o čuvanju neprikosnovene pozicije koje političke partije imaju u ovoj oblasti.

“Takođe, radi se i o otporu koji uvijek postoji kad se uvode nova prava, kad se uspostavljaju demokratski standardi ili gradi nešto novo. Nakon našeg predloga nijesmo čuli dovoljno dobre argumente zašto se predlog odbija iako su predstavnici partija bili spremni ‘da na njemu rade u narednom periodu’”, rekao je Koprivica.

Koprivica, koji je član radne grupe za vraćanje povjerenja u izborni proces iz NVO sektora, kazao je da je njihov predlog potpuno jasan i izvodljiv.

“’ To je jedna od glavnih ideja u našem programu i to eksplicitno kao zahtjev za rješavanje Sandžaka kao prekogranične evropske regije po modelu nekih evropskih regija koje već postoje’’, istakao je Kalač, koji je u februaru ove godine kazao da je sporazum bio uslov podršci Bošnjačke stranke suverenističkom bloku na referendumu za suverenu Crnu Goru. Međutim, u Bošnjačkoj stranci odbacuju tvrdnju bilo kakvog uslovljavanja uoči referenduma.

“Pitanje Sandžaka kao prekogranične regije nije bio uslov za podršku nezavisnosti Crne Gore, ali je ve-

Bivši predsjednik Bošnjačkog savjeta, profesor Šerbo Rastoder, kazao je da je priča o Sandžaku veoma poznata i vjeruje da je to model evropskih regija.

“Ukoliko je posrijedi nešto drugo, ako je to priča o političkim autonomijama, onda ona ima neki drugačiji kontekst. Kontekst koji bi mogao da izazove određene turbulencije koje su, prije svega, proizvod nespremnosti političkih elita da nešto vrlo jasno i precizno definišu”, kazao je Rastoder.

On je napomenuo da pitanje autonomije Sandžaka, sa manjim ili većim identitetom i intezitetom, živi već godinama.

“Prije nekoliko godina taj tajanstveni potpis između DPS i Bošnjačke stranke reaktuelizovao je pitanje autonomije Sandžaka na najlošiji mogući način, a to je kada pitanje situirate u jedan tajnovit kontekst, a ono nema odgovora. Zato smatram da ono još nema odgovora nijednog političkog subjekta koji ga kandiduje kao političko pitanje”, kazao je Rastoder.

“Prije svega imamo činjenicu da se vlast nikad nije promijenila na izborima. Dalje, postoji dominantan uticaj partija prilikom zapošljavanja ljudi. Na sceni je neodgovorno trošenje državnih resursa. Partije dobijaju finansijska sredstva od države u iznosu koji je ubjedljivo najveći u regionu. Poslanici, pored visokih zarada, dobijaju stalne bonuse, čak i za poslove koji su u njihovom redovnom opisu posla. Sve ovo upućuje na ozbiljne elemente partijske države. U ovakvom sistemu gotovo da je nemoguće očekivati da neka nezavisna grupa građana bez partijskog zaleđa uđe u parlament. Kad sve ovo sagledate, čini se da su individualne kandidature najjednostavniji način da se počne rješavanje ovog problema”, kazao je Koprivica.

Upitan da li treba razmišljati možda i o postepenoj promjeni izbornog sistema koji bi od proporcionalnog išao ka većinskom izbornom sistemu, Koprivica je kazao da je crnogorski izborni sistem zreo za ozbiljnu promjenu.

J.Đ.

Obećavaju sve od vode do televizije Ako je suditi po izjavama čelnika partija u Crnoj Gori, poslije lokalnih izbora 16. novembra tri crnogorske opštine, Mojkovac, Petnjicu i Cetinje, očekuje doba demokratskog, kulturnog i političkog prosperiteta. Smanjena nezaposlenost, strane investicije, saniranje infrastrukturnih problema samo su neke od povlastica koje čekaju stanovništvo iz ova tri grada, tvrde učesnici izborne trke.

U Socijaldemokratskoj partiji kažu da je osnovna razlika između njih i vladajuće koalicije u tome kako vide grad. I dok su oni usmjereni na rješavanje konkretnih problema, prema riječima Mirka Stanića (SDP), vlast ima prioritet da afirmiše kulturni život na Cetinju.

“Osnovna razlika između nas i aktuelne vlasti je u viziji razvoja grada - mi smo za to da se ovi komunalno-infrastrukturni problemi počnu rješavati (nemamo pijacu, autobusku stanicu, gradski stadion, uredno vodosnabdijevanje), dok je njima prioritet u proteklom periodu bila izgradnja Galerije, popločavanje trga, Njegoševe ulice, osnivanje TV Cetinje i slične manje bitne stvari”, ističu u ovoj partiji.

Oni naglašavaju da će vodeći prioritet SDP biti stvaranje uslove za zapošljavanje Cetinjanja jer, kako kažu, tu skoro da ništa nije ura-

đeno u proteklom periodu. Potparolka Pozitivne Crne Gore Nataša Gojković kaže da će njihova partija i na ovim izborima voditi pozitivnu kampanju.

“Kampanja će ponuditi konkretne planove i rješenja problema na Cetinju, u Petnjici i Mojkovcu. U kampanji ćemo biti okrenuti isključivo građanima i njihovim potrebama, pogotovu potrebi rješavanja problema nezaposlenosti, koja je, nažalost, najveći problem u sva tri grada”, kazala je Gojković.

Ona je istakla da će se i u budućem periodu Pozitivna baviti onim što je interes građana.

“A to je odgovor na pitanje ka-

ko učiniti njihov život boljim. Sigurni smo u superiornost rješenja koja nudimo i vjerujemo da će to građani i prepoznati”, zaključila je Gojković.

Na posljednjoj sjednici predsjedništva DPS, održanoj 10. septembra, ova partija je izrazila spremnost da se bori za bolji kvalitet života građana.

“Predsjedništvo je izrazilo uvjerenje da će 16. novembra 2013. godine DPS potvrditi svoj politički rejting i osvojiti vlast u sve tri opštine, kako bi bio obezbijeđen nastavak unapređenja kvaliteta života građana u tim sredinama”, kazano je u saopštenju.

Stanić: U Mojkovcu nastavak započetog Mirko Stanić(SDP) napominje da će se u Mojkovcu nastaviti započeto i zbog toga očekuje podršku.

“U Mojkovcu ćemo prezentovati što smo do sada uradili u oblastima koje smo pokrivali u lokalnoj upravi i koji su naši planovi za budućnost. Mojkovac je po svim parametrima jedna od uspješnijih op-

ština u Crnoj Gori u kojoj nije bilo neracionalnog zapošljavanja i koja ima ponajmanju zaduženost u Crnoj Gori. Zbog toga je bitno da politika SDP i u ovoj opštini nastavi da dobija podršku kako bi i u narednom periodu bili faktor odlučivanja kada je razvoj opštine u pitanju”, kazao je Stanić.

Politika 5

PETNJICA-IZBORI

Politički odbor podržao rješenja Članovi Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu jednoglasno su podržali predlog vladajuće koalicije da lokalne izbore u Petnjici organizuje Opštinska izborna komisija (OIK) iz Berana i da se novac za njihovo finansiranje obezbijedi iz državnog budžeta.

Predstavnici vladajuće koalicije Rifat Rastoder, Zorica Kovačević i Suljo Mustafić podnijeli su amandmane na predlog odluke o imenovanju OIK Petnjice, u kojima se za njene članove umjesto ranije predloženih članova Državne izborne komisije (DIK), predlažu članovi OIK iz Berana.

“Kada smo dobro sagledali stvari, uvidjeli smo da može biti konflikta odlučivanja kod prvenstveno predloženih članova, jer bi neki od njih vjerovatno morali u određenim slučajevima dva puta odlučivati. Zato smo odlučili da promijenimo sastav izborne komisije i da predložimo uglavnom predstavnike OIK Berane koja poznaje probleme i teren”, pojasnio je Rastoder.

On je podsjetio da su ti amandmani usvojeni na Zakonodavnom odboru i da su postali sastavni dio odluke o imenovanju OIK Petnjica, o čemu će se na vanrednom skupštinskom zasijedanju poslanici izjasniti sjutra.

“Nakon svih konsultacija vidi se da zadržavamo ritam i nije dovedena u pitanje procedura, tako da se ne dovode u pitanje izbori u Petnjici”, rekao je Rastoder.

Poslanik Pozitivne Crne Gore Azra Jasavić predložila je da se za člana OIK za Petnjicu imenuje

Aleksandar Mijović, a za zamjenika Marija Obradović.

“Mi ćemo u formi amandmana dostaviti i pisani materijal, tako da možete očekivati da to i danas uradimo”, rekla je ona.

Predstavnik Pozitivne u Zakonodavnom odboru Srđan Perić zamjerio je na sjednici održanoj ranije ove sedmice što ta stranka u predloženom sastavu OIK nema svog člana, već zamjeničko mjesto koje im je ustupila Socijalistička narodna partija.

Rastoder je kazao da postoje zakonska ograničenja kako bi se ispoštovala želja Pozitivne zbog definisanog broja članova i zamjenika OIK i procedure za njihovo imenovanje.

“Biće potrebne konsultacije i naša zajednička volja da uklopimo njihove predloge. Pokušaćemo da uradimo sve do sjutrašnje sjednice i pokušamo da se uklopimo u zakonske okvire i nema rezervi u bilo kom drugom smislu”, rekao je on.

Poslanik Socijalističke narodne partije Snežana Jonica kritikovala je ranije predloženo rješenje da članovi OIK u Petnjici budu članovi DIK-a, pojašnjavajući da je to nerealno, jer bi oni odlučivali po žalbama o odlukama koje su sami donijeli.

Ona je ukazala i na nesaglasje predsjednika države i Skupštine, zbog toga što je u trenutku raspisivanja izbora trebalo da postoji i OIK. “O tome je trebalo ranije razmišljati, ali ovo nas uči o postupanju kad budemo formirali nove opštine”, kazala je Jonica.

J.Đ.

SARADNJA

Dačić danas u posjeti Crnoj Gori

Srpski premijer Ivica Dačić boraviće danas u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, tokom koje će se sastati sa najvišim crnogorskim zvaničnicima.

Dačić će se, kako je planirano, sastati sa crnogorskim predsjednikom Filipom Vujanovićem, premijerom Milom Đukanovićem i predsjednikom parlamenta Rankom Krivokapićem.

Srbijanski premijer je početkom avgusta prisustvovao obilježevanju jubileja 800 godina Manastira Đurđevi stupovi u Beranama, a tom pri-

likom je istakao da Srbija želi da ima najbolje odnose sa Crnom Gorom.

On je kazao da nema bližih država od Srbije i Crne Gore, a naroda od srpskog i crnogorskog. Đukanović je nedavno ocijenio da su odnosi Crne Gore i Srbije u usponu i da je to nešto što ohrabruje, odnosno predstavlja dobar primjer drugima u regionu.

Crnogorski premijer je poručio da će nakon Dačićeve posjete Crnoj Gori uslijediti njegova uzvratna posjeta Beogradu.

Ekonomija

6

PETAK, 20. 9. 2013.

RAE

Prijave protiv Malerbe i Kneževića Regulator podnio prijave protiv EPCG i CGES

ŽELJEZARCI

Protest uprkos zabrani

Bivši radnici Toščelika, Radventa, Mesera, Livnice i Promonta, koji zahtijevaju da im se obezbijede prijevremene penzije, protestovaće danas ispred Ustavnog suda u Podgorici uprkos zabrani policije. Mirno okupljanje, kako je kazao predstavnik Željko Perović, neophodno je jer je to jedini način da skrenu pažnju nadležnih institucija na ono što potražuju i od čega neće odustati.

“Biće to mirno okupljanje radnika. Očekujemo da nas bude od 50 do 100. Nećemo se puno zadržavati, ali ćemo pokušati da skrenemo pažnju na ono što tražimo.

Prije nekoliko dana razgovarali smo sa ministrom rada i socijalnog staranja Predragom Boškovićem, kada smo izložili ono što tražimo i ono što nas, da je pravde, sleduje”, kazao je Perović.

On je dodao da je od ministra dobio obećanje da će uskoro po-

novo biti održan konstruktivan sastanak na kom će se razgovarati o tom problemu.

Po riječima Perovića, to je glavni razlog zbog kojeg se još nijesu obratili međunarodnim organizacijama i ambasadama stranih država u Crnoj Gori, kako je to ranije bilo najavljeno.

“Nadamo se da ćemo naše probleme rješavati preko ovdašnjih institucija sistema. Iz Ministarstva ekonomije nam je stigao odgovor da oni, kao i Ministarstvo finansija tvrde da naši zahtjevi nijesu u njihovoj nadležnosti, što nije istina i ne može biti. To kažem iz razloga što smo ranije, dok se pregovaralo o socijalnom programu za radnike Željezare, uvijek radili sa Ministarstvom ekonomije, koje je zajedno sa Ministarstvom finansija odlučivalo”, ističe Perović.

J.L.

POZITIVNA

Monstat da objasni kolika je prosječna plata Izvještaji o prosječnoj zaradi koje radi Monstat služe da relativizuju stvarno stanje i prikriju od javnosti tešku situaciju u kojoj se danas nalaze radnici u Crnoj Gori, ocijenjeno je juče iz Pozitivne Crne Gore. Član predsjedništva Pozitivne Crne Gore Miloš Konatar smatra da najnovije informacije iz Poreske uprave, kojima je potvrđeno da je najveća redovna mjesečna zarada u Crnoj Gori iznosila 62.883 eura, ukazuju na problematičnost statističkih izvještaja o prosječnoj zaradi koje dobijamo od Monstata, a koji govore o prosječnoj zaradi od 470 eura u Crnoj Gori.

“Da dosadašnji način prikazivanja prosječne zarade u Crnoj Gori nije u funkciji sagledavanja realnog stanja, najbolje govori podatak da tri najveće mjesečne zarade u Crnoj Gori iznose

182.588 eura, da bi dobili Monstatov prosjek od 470 eura, na ove tri potrebno je dodati preko 800 plata od 250 eura, koliko danas prima najveći broj radnika u Crnoj Gori”, istakao je Konatar.

Pozitivna Crna Gora traži da Monstat izađe sa podacima koliko radnika, tj. koji procenat zaposlenih danas u Crnoj Gori ima primanja 250 eura i manje. Javnost Crne Gore će sigurno zanimati koliko radnika živi od plate koja je manja od Monstatovog prosjeka, koji iznosi 470 eura.

On je dodao da Monstat ima obavezu da javnosti pruži ovaj podatak jer je Crnoj Gori potrebna statistika koja je u službi društvenog i ekonomskog razvoja, a ne koja je u službi šminkanja i prikrivanja činjenica i stvarnog stanja.

I.C.

MBA

Javnom sektoru potrebni preduzetnički kadrovi Sa većim brojem preduzetničkog kadra u javnom sektoru nesumnjivo bi se donosila još kvalitetnija zakonska i druga rješenja koja se neposredno ili posredno tiču biznisa, smatraju u Montenegro biznis alijansi. U ovoj privrednoj asocijaciji navode da su uvjereni da bi u tom slučaju bilo mnogo manje problema, naročito na lokalnom nivou, na koje nam ukazuju njihovi članovi, a koji se odnose na sporost administracije, a nerijetko i na nedovoljnu odgovornost jednog broja zaposlenih.

“Sigurni smo da, u tom slučaju, ljudi iz biznisa ne bi imali

problema sa npr. preobimnom dokumentacijom, dugim rokovima za dobijanje raznih dozvola i drugih dokumenta i sl.

Razlog je jednostavan: u javnom sektoru bi bilo mnogo više onih koji razumiju što je biznisu potrebno i na koji se način može najbolje podstaći i podržati njegov razvoj”, smatraju u MBA. Dodaju da se na predstavnike biznisa i dalje gleda kao na one od kojih treba maksimalno uzeti, ne pitajući se pritom koliko im se daje, odnosno koliko im odgovaraju uslovi u kojima rade i posluju.

I.C.

Regulatorna agencija za energetiku podnijela je zahtjeve za pokretanje prekršajnih postupaka protiv izvršnih direktora Elektroprivrede Crne Gore Enrika Malerbe i Crnogorskog elektroprenosnog sistema Ljuba Kneževića zbog nezaključivanja odgovarajućih ugovora i poslovanja suprotno zakonu. RAE je, kako je saopšteno, prijavu podnijela u skladu sa zakonima o prekršajima i o energetici, 11. septembra područnom organu za prekršaje Nikšić.

“Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka protiv EPCG podnešen je zato što nije sa CGES-om zaključila ugovor o pružanju pomoćnih i sistemskih usluga, odnosno ugovore o korišćenju prenosnog sistema i nabavci električne energije za pokrivanje gubitaka u prenosu”, objašnjeno iz RAE. RAE je područnom organu za prekršaje Podgorica podnijela zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka protiv CGES-a zato što nije sa EPCG zaključio ugovor o pružanju pomoćnih i sistemskih usluga, odnosno ugovore o korišćenju prenosnog sistema i nabavci električne energije za pokrivanje gubitaka u prenosu.

Iz Regulatorne agencije su obja-

Cerović umjesto Ivanović

snili da su zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka i protiv izvršnih direktora ove dvije kompanije, kao odgovornih osoba, podni-

jeli zato što su propuštanjem dužnog nadzora dozvolili poslovanje suprotno Zakonu o energetici i tržišnim pravilima.

I.C.

NOVI POREZI

Advokati i notari da kucaju na kasu

Vlada je na jučerašnjoj sjednici za v.d. generalnog direktora Direktorata za imovinskopravne poslove u Ministarstvu finansija imenovala Anu Cerović. Ona će na toj funkciji zamijeniti Anu Ivanović, kojoj je prestao manadat na lični zahtjev. Ivanović je ostavku podnijela jer prelazi da radi u kompaniju Azmont investment. Ona će u Azmontu biti šef pravnog sektora. Azmont investmets je kompanija koja realizuje trenutno najveći investicioni projekat u državi, vrijedan 500 miliona eura. Iza kompanije Azmont stoji azerbejdžanska državna naftna kompanija Sokar.

BROJKA DANA

1,12 miliona korisnika mobilne telefonije bilo je u Crnoj Gori u avgustu, 5,2 odsto više nego u julu.

Broj korisnika u prošlom mjesecu odgovara penetraciji od 181,07 odsto, navedeno je u izvještaju Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost.

Od ukupnog broja korisnika, Telenor ima 429.380 0 ili 38,25 odsto, Crnogorski telekom, odnosno njegov T-Mobile, 35,2 odsto, a M:tel 26,55 odsto.

Udio postpejd korisnika iznosio je 27,63 odsto, dok je onih koji račune dopunjavaju vaučerima ili elektronski bilo 812.510 ili 72,37 odsto.Telenor je imao 39,49 odsto ukupnog broja pripejd korisnika, T-Mobile 32,27 odsto, a M:tel 28,24 odsto.T-Mobile je u avgustu imao 42,88 odsto postpejd korisnika, Telenor 34,98 odsto, a M:tel 22,14 odsto.

Određene samostalne djelatnosti biće isključene iz sistema paušalnog oprezivanja, predviđeno je Nacrtom izmjena i dopuna zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, koji je usvojila Vlada.

“Analizom politike paušalnog oporezivanja, došlo se do zaključka da pojedine djelatnosti kao što je advokatska, notarska, računovodstvena, knjigovodstvena, revizorska i zdravstvena, u zavisnosti od prirode i obima posla, treba da se oporezuju po stvarno ostvarenom dohotku”, navodi se u saopštenju objavljenom nakon sjednice Vlade, prenosi Mina-biznis.

Izmjene i dopune zakona o porezu na dohodak fizičkih lica bi, kako je objašnjeno, trebalo da doprinesu sistemskom rješavanju problema sive ekonomije, kroz unaprijeđenje kaznene politike i stvaranje uslova za bolju poresku disciplinu.

Predstavnici Vlade su kazali i da su osnovni razlozi za izmjenu Zakona uslovljeni potrebom revidiranja poreske politike, dok je Ministarstvo finansija zaduženo da, u skla-

du sa propisanom procedurom, organizuje javnu raspravu o Nacrtu.

Iz Vlade je saopšteno i da se njeni zaključci iz aprila 2012. godine o usklađivanju visina zarada u javnim ustanovama i preduzećima u kojima država ima većinsko vlasništvo su i dalje na snazi i Vlada očekuje njihovu punu primjenu.

“Vlada će insistirati na dosljednoj primjeni navedenih zaključaka sve do stupanja na snagu zakona o zaradama u javnom sektoru, čija je priprema u toku, i kojim će ovo pitanje biti sistemski regulisano u cilju obezbjeđivanja ravnopravnog i na zaslugama zasnovanog utvrđivanja ličnih primanja zaposlenih u javnom sektoru. Insistirajući na daljem jačanju fiskalne discipline, a u cilju održivog sistema zarada, Vlada je inicirala izmjenu regulatornog okvira koji definiše zarade u javnom sektoru, u pravcu definisanja načina utvrđivanja zarada za sve zaposlene u javnom sektoru koji će biti uslovljen trendom ekonomskih i fiskalnih parametara”, dodaje se u saopštenju.

Ekonomija

PETAK, 20. 9. 2013.

7

DRŽAVNE GARANCIJE

Možda platimo još 41 milion Vlada odbila da plati obaveze Željezničke infratstrukture Novak Uskoković

V

lada Crne Gore neće plaćati kredite koje ima Željeznička infrastruktura, a za koje je garant država navodi se u Informaciji koja je juče razmatrana. Vlada je zadužila Ministarstvo saobraćaja i ŽICG da ulože dodatne napore i izmiri obaveze koje dospijevaju u tekućoj godini prema stranim kreditorima. ŽICG je krajem avgusta obavijestila Vladu da nema novca da plati obaveze koje dospijevaju na naplatu. Potencijalno krediti bi mogli da budu naplaćeni od države jer je ona dala garancije.

Iznos kredita je 41 milion eura.

Vlada Crne Gore saopštila je da u ovom trenutku ne postoji zakonska mogućnost preuzimanja dugova Željeznička infrastruktura Crne Gore, zbog čega Ministarstvo finansija nije u mogućnosti da otplati obaveze koje dospijevaju u tekućoj godini.

“Neophodno je da ŽICG uloži sve napore i izmiri dospjele obaveze prema ino kreditorima, kako ne bi došlo do aktiviranja državnih garancija”, navodi se u Vladinoj Informaciji.

Zaduženo je Ministarstvo saobraćaja i pomorstva da u saradnji sa Željezničkom infrastrukturom Crne Gore razmotri finansijsku situaciju u tom preduzeću.

“Ukoliko se ocijeni potrebnim trebalo bi pripremi program finansijskog restrukturiranja preduzeća, koji bi, u skladu sa odredbama Zakona o kontroli državne pomoći i Uredbom o bližim kriterijumima, uslovima i načinu dodjele državne pomo-

ći, obuhvatio i preuzimanje dugova”, navodi se u Vladinim zaključcima.

U Informaciji se podsjeća da je Vlada 2009. godine preuzela 70,5 miliona eura dugova ŽICG. Nakon toga ŽICG je ugovorila nove kredite, vrijedne 41 milion eura, za koje je Vlada izdala garancije. Od tih 41 milion do sada je angažovano 19,1 milion eura.

Grejs period za te kredite istekao je ove godine. Za kredit kod ČEB otplata je počela u martu, dok u septembru stiže na naplatu zajam kod EBRD. ŽICG je imala obavezu da tokom grejs perioda plaća kamate na povučen novac i provizije za neangažovana sredstva, u iznosu od 743.848 eura.

U martu je Ministarstvo finansija, kao garant, obaviješteno od EBRDa da ŽICG nije platila dio obaveza u ukupnom iznosu od 127.714. Taj iznos odnosi se na kamatu i provi-

ziju. Osim upozorenja EBRD-a, i Česka eksportna banka uputila je Ministarstvu finansija prvo upozorenje o neizmirenoj obavezi u ukupnom iznosu od 293.677. Nakon što je Ministarstvo upozorilo ŽICG plaćena je obaveza prema EBRD-u.

“Obaveza prema Češkoj eksportnoj banci izmirena je sa 30 dana kašnjenja, usljed čega će kreditor obračunati zateznu kamatu prilikom narednog dospijeća odnosno septembar ove godine”, dodaje se u Informaciji.

Iz Vlade podsjećaju da su ranije ove godine zaključkom definisali da se iznos od 293.677 preusmjeri iz tekuće budžetske rezerve na potrošačku jedinicu Ministarstvo saobraćaja i pomorstva, od čega su izmirene dospjele obaveze prema Češkoj eksportnoj banci. “ŽICG je dopisom od 22. avgusta obavjestila Ministarstvo finansija o nemogućnosti da iz sredstava redovnog poslovanja obezbijedi redovno izmirivanje obaveza koje dospijevaju u 2013. godini kao ni u narednim godinama, imajući u vidu da je grejs period istekao”, precizira se u Informaciji.

Vlada je ocijenila da bi neizmirivanje dospjelih obaveza vodi aktiviranju svih garancija izdatih za preduzeće ŽICG , što bi, u ovom trenutku, predstavljalo preveliko opterećenje za budžet Cr-

ZADUŽIVANJE

KREDITOR

IZNOS

Evropska investiciona banka

7 miliona eura

Evropska banka za obnovu i razvoj

14 miliona eura

Evropska banka za obnovu i razvoj

15 miliona eura

Češka eksportna banka

5 miliona eura

ne Gore a istovremeno bi negativno uticalo na kreditni rejting države i imalo izuzetno negativan

uticaj u trenutku izlaska na međunarodno tržište u cilju emisije euroobveznica.

Budžetu fali 100, a ne 131 milion eura Kroz bolju naplatu izvornih budžetskih prihoda uspjećemo da se u 2013. godini zadužimo još samo 100 miliona eura, umjesto odobrenih 131 miliona eura, navodi se u Informacija o analizi kreditnog zaduženja, koju je juče usvojila Vlada. Uštede u troškovima finansiranja od preko sedam miliona eura u 2013. godini, učinjene su prije svega dobrom dinamikom zaduživanja i proizilaze iz kraćeg perioda korišćenja pozajmljenih sredstava, stoji u Informaciji.

“Druga prednost kreditnog zaduženja je što ono ne predviđa bullet repayment, već se amortizuje kvartalnim ili polugodišnjim anuitetima,

čime se ostvaruje bolje upravljanje dugom i manjim troškovima kamata, kao posljedica ujednačene otplate glavnice, za razliku od obveznice kod koje se svo vrijeme otplaćuje samo kamata a njena nominala dospijeva u cjelosti na dan. U tom pogledu, zbog smanjenog perioda otplate, s jedne strane postoji povećan pritisak na finansije zbog kraće otplate duga, dok kod obveznica dug se plaća nakon pete godine. Međutim, zbog kraće i periodične otplate kredita, dolazi do smanjenja obaveza, a samim tim i visine duga”, ističe se u Informaciji.

U toj Informaciji stoji da ukoliko kroz bolju naplatu izvornih budžet-

skih prihoda uspijemo da se u 2013. zadužimo samo 100 miliona eura, umjesto odobrenih 131 miliona eura, ušteda po osnovu manjih troškova finansiranja se uvećava za dodatnih 540.000 eura, i u 2013. godine, bi iznosila 7,8 miliona eura.

“2014. godine, uštede proizilaze uglavnom kao posljedica otplate glavnice po kreditu CKB-OTP, kreditu od Erste banke, a potencijal u uštedama ukoliko se ne zadužimo za svih 131 miliona eura, u 2013. godini, nije obračunat radi uporedivosti i želje kvantifikacije samo efekta ne izdavanja obveznica u martu 2013. godini.

8

Društvo

PETAK, 20. 9. 2013.

LEKOVIĆ TVRDI

Ranko Vujović

Sindikalci iz Socijalnog savjeta krše Zakon U okviru Sindikata može se donijeti odluka da njihovi lideri dostavljaju imovinske izvještaje ovlašćenom organu Slobodan Leković

MSS I EU

Problemi udaljavaju medije od misije

Medijsku scenu opterećuju brojni problemi i oni vrlo često udaljavaju medije od njihove izvorne misije, zaključeno je na sastanku predstavnika Medijskog savjeta za samoregulaciju (MSS) i delegacije Evropske unije u Podgorici.

Na sastanku predstavnika MSS Ranka Vujovića, Draška Đuranovića i Darka Šukovića, sa šefom Delegacije EU u Crnoj Gori Mitjom Drobničem i njegovim zamjenikom Albertom Kamaratom ocijenjeno je da su poštovanje profesionalih i etičkih standarda, eliminisanje govora mržnje i istinita informacija osnovni preduslovi za dalji doprinos medija građenju demokratskog društva u Crnoj Gori.

Iz MSS je saopšteno da je zajednički zaključeno da je potrebno ojačati proces samore-

gulacije u državi i da je poželjno da u njemu učestvuju svi mediji u cilju promocije profesionalnog i kredibilnog novinarstva u Crnoj Gori.

“Poštovanje profesionalih i etičkih standarda, eliminisanje govora mržnje, istinita informacija, poštovanje dostojanstva ličnosti i zaštita identiteta maloljetnika osnovni su preduslovi za dalji doprinos medija građenju demokratskog društva u Crnoj Gori”, zaključeno je na sastanku.

Dodaju da su predstavnici EU delegacije potvrdili da će nastaviti da podržavaju sve napore u cilju jačanja nezavisne pozicije medija, uz napomenu “da bez odgovornih medija neće biti napretka ni u ostalim segmentima demokratskog razvoja Crne Gore”, navodi se u saopštenju.

M.M.K.

NAJAVA

Fudžiju, Mecger i Baladži na Spark.me konferenciji Među najavljenim govornicima konferencije Spark.Me 26. i 27. septembra u Splendidu u Bečićima biće i velika imena Rajan Fudžiju iz About.me, Monti Mecger, investicioni savjetnik, Bal Baladži, startap mag i vlasnik Bal Laba. Konferenciju organizuje DoMEn d.o.o., agent registracije crnogorskog nacionalnog domena Me. Rajan Fudžiju je Direktor razvoja za About.me, gdje je osnovao tim odgovoran za aktivaciju novih korisnika. Počev od oktobra 2010, za samo godinu dana – About.me je dobio milion korisnika. Njegova ekspertiza obuhvata kanale rasta uz upotrebu Fejsbuka i mobilne platforme, kao i tehnike i strategije viralnog rasta.

Monti Mecger je serijski preduzetnik i savjetnik iz oblasti investicija u brojnim evropskim investicionim fondovima i pojedinim inovativnim startapovima, kao i biznis anđeo i pasionirani pratilac trendova. Bal Baladžijeva šesnaestogodišnja karijera je uticala na vrtoglavi rast mnogih starta-

Predsjednik Komisije za sprečavanje sukoba interesa Slobodan Leković kazao je za Dnevne novine da po sadašnjim propisima sindikalni lideri nijesu obavezni da dostavljaju imovinske kartone jer nijesu javni funkcioneri. Oni nijesu javni funcioneri, kako objašnjava Leković, jer ih ne imenuje Vlada i Skupština.

“Međutim, u okviru Sindikata može da budu donesene odluke da njihovi lideri, kao što to postoji u svijetu, dostavljaju imovinske izvještaje ovlašćenom organu radničke organizacije”, kaže Leković.

Slobodan Leković je dodao da su sindikalci koji su članovi Socijalnog savjeta obavezni da prijave imovinu i prihode jer ih je u tom tijelu birala Vlada, te da su po tom osnovu javni funkcioneri.

“Imamo slučaj da sindikalci koji su članovi ovog savjeta nijesu prijavili imovinu čime krše Zakon o sprečavanju sukoba interesa”, izjavio je za DN Leković.

Prema Odluci Komisije za sprečavanje sukoba interesa koja je objavjena na sajtu ovog tijela zbog nedostavljanja imovinskih kartona

Danilo Popović tvrdi da u SSCG posljednje dvije godine nije primio ni centa, a da bi trebalo mjesečno po osnovu funkcije predsjednika Skupštine da dobija 250 eura.

“Međutim, već dvije godine nijesam primio ništa. Novac koji su mi dužni ne tražim niti ću tražiti. Opraštam im taj dug jer ga nemaju odakle isplatiti. Kao predsjednik Odbora direktora Fonda za stambeno-solidarnu gradnju primam 2,5 prosječne plate u CrZakon krši lider SSCG Zoran Masoničić kao član Socijalnog savjeta.

Generalni sekretar SSCG Zoran Masoničić nije odgovarao na telefonske pozive Dnevnih novina.

U SSCG kazali su nam da je Masoničić na službenom putu. Ni njegov kolega iz Unije slobodnih sindikata (USSCG) Srđa Keković nije se javljao na telefonske pozive naše redakcije.U USSCG rekli su nam da je i Keković službeno odsutan.

Predsjednik Skupštine Saveza

noj Gori. Kuću na Marezi sam izgradio od kredita”, tvrdi Popović.

Komentarišući ocjene Rastoder da su se pojedini sindikalni lideri obogatili, Popović smatra da se niko u Sindikatu nije mogao obogatiti.

“Kada sam došao u SSCG 1991. godine nije bilo stolica i nije se imalo gdje sjesti, a vrijednost imovine je bila nula. Sada je vrijednost sindikalne imovine od dva do tri miliona eura”, uvjerava Popović. sindikata (SSCG) Danilo Popović rekao je Dnevnim novinama da podržava inicijativu njegove koleginice Senke Rastoder da se na predstojećem Kongresu, te radničke organizacije donese odluka o obaveznom prijavljivanju imovine i prihoda sindikalnih lidera. Rastoder je nedavno najavila da će pokrenuti inicijativu kojom će tražiti da se donese odluka koja će obavezati sindikalne lidere da prijavljuju imovinu.

M.M.K.

ZAHTJEV INSPEKCIJE

pova. Kompanije koje je osnovao ili vodio uključuju SurfKitchen (kupljena od Teleca AB), FlauntR (kupljena od Fotodesk Group AG), Fotodesk Group AG (kupljena od CEWE Color AG), DeviceDriven i mnoge druge. Trenutno je izvršni direktor Bal Laba.

Spark.Me je interaktivna konferencija čiji je cilj da kroz predavanja međunarodno priznatih govornika, panel diskusije i druženje otključa kreativnost učesnika i podstakne ih da dođu do svoje biznis ideje, unaprijede već postojeći posao ili pokrenu lični blog.

M.M.K.

Povučen Podravkin ª Lino Frutolinoº

Hrvatska kompanija “Podravka” privremeno je povukla “Lino Frutolino” radi dodatnih analiza tog proizvoda. Povlačenje je uslijedilo na zahtjev Sanitarne inspekcije. Kako prenosi regionalni portal Sibiz, radi se o proizvodu “Lino Frutolino” od 200 grama, sa rokom upotrebe do 22. maja sljedeće godine.

“Radi mjera predostrožnosti i vršenja dodatnih analiza proizvoda,

‘Podravka’ je na preporuku Sanitarnog inspektorata donijela odluku o privremenom povlačenju proizvoda ‘Lino Frutolino’ od 200 grama, serije 22052013, upotrebljivom do 22. maja 2014, koji je distribuisan isključivo na hrvatskom tržištu”, piše u saopštenju.

“Podravka” je proteklih dana morala da iz prodavnica povuče seriju “Eva” sardine sa bijelim lukom i peršunom od 115 grama, serija

09072013, koja je upotrebljiva do 9. jula 2017. godine zbog oštećenja konzervi.

M.M.K.

POBJEDA

NVO KORAK LGBT

Podrška ª Beograd prajdu 2013.º Koalicija za ravnopravnost KORAK, koju čini osam NVO iz Srbije, Kosova i Crne Gore, pozvala je juče nadležne organe da, koristeći sve raspoložive resurse, omoguće i podrže održavanje “Beograd prajda”, koji je najavljen za 28. septembar u Beogradu, i time pokažu da jednako štite prava svih građana.

Održavanje Parade ponosa predstavlja značajan korak ka većoj uključenosti pripadnika LGBT zajednice u društvo, pa će održavanjem “Beograd prajda”, kako je

Popović oprašta dugove

kazao ispred KORAK-a direktor YUCOM-a Milan Antonijević, biti omogućeno ostvarivanje prava na

slobodu okupljanja koje je garantovano Ustavom Republike Srbije, Zakonom o okupljanju građana i međunarodnim konvencijama. “Činjenica je da se organizatori Parade ponosa u Beogradu već dvije godine uzastopno suočavaju sa posrtanjem državnih organa pred bezbjednosnim izazovima i prijetnjama ekstremističkih i desničarskih organizacija i uskraćivanjem Ustavom garantovanog prava na slobodu okupljanja”, istakao je Antonijević.

J.V.Đ.

Kadrovske izmjene Izvršni direktor novinarsko-izdavačkog i grafičkog akcionarskog društva Pobjeda Lav Lajović saopštio je Dnevnim novinama da je u tom mediju u toku procedura popunjavanja upražnjenih uredničkih mjesta.

On je negirao spekulacije da se radi o smjenama pojedinih urednika Pobjede.

“Ne mogu da komentarišem stvari koje su unutrašnje organizaciono pitanje naše kompanije, i ne radi se o smjenama već samo ponudi za popunu upražnjenih urednič-

kih mjesta. Imaju mogućnost da se izjasne u roku od osam radnih dana, sve u skladu sa Statutom, Zakonom i drugim opštim aktima društva”, odgovorio je Lajović na naše pitanje o navodnim smjenama u toj kompaniji.

Odgovorni urednik Pobjede Srđan Kusovac kazao je u telefonskom razgovoru Dnevnim novinama da je na godišnjem odmoru i da spekulacije o navodnim smjenama u toj kompaniji ne može da komentariše jer nije u toku.

M.M.K.

Društvo

PETAK, 20. 9. 2013.

9

HRANITELJSTVO

Porodicu čeka 40 mališana Hranitelj može biti svako ko ima želju i mogućnost da djetetu obezbijedi njegu, pomoć i uslove za život neophodne za njegov pravilan rast i razvoj Jelena Vađon Đurišić

U

Crnoj Gori je 320 djece smješteno u 220 hraniteljskih porodica, a prema podacima Ministarstva rada i socijalnog staranja koji su dostavljeni Dnevnim novinama, za smještaj u hraniteljske porodice spremno je oko 40 djece, od kojih najmlađe ima tri mjeseca, a najstarije 15 godina. Mjesečna nadoknada za osobu koja pruža smještaj iznosi oko 300 eura po djetetu, a djeca imaju pravo i na besplatan školski pribor, knjige, zimovanje i ljetovanje.

U cilju podizanja svijesti javnosti o smještaju djece u institucije, Vlada, Unicef, UNDP i delegacija Evropske unije u Crnoj Gori pokrenuli su tromjesečnu kampanju “Svako dijete treba porodicu”.

U Crnoj Gori je 320 djece smješteno u 220 hraniteljskih porodica, od čega je 14 djece smješteno u 10 nesrodničkih porodica.

Za dvoje djece ljubav, brigu i topli dom pružila je prosvjetna radnica Nada Stojkanović, koja se na taj korak odlučila nakon što je odgledala prednovogodišnju emisiju na televiziji sa djecom iz Doma.

“Na pitanje novinara: ‘Šta želite da vam Deda Mraz pokloni’ jedno dijete je odgovorilo: ‘Mamu i tatu’, što me duboko potreslo i navelo na ideju da uzmem jedno dijete da brinem o njemu. Na nagovor sina uzela sam dvoje djece i već duže vrijeme se budim srećna, svjesna da sam usrećila dva mala života i oplemenila svoj, ali i život moje porodice”, kazala je Stojkanović.

Ona je poručila građanima Crne Gore da ne mogu pomoći svoj djeci, ali ako pomognu bar jednom da raste srećno kao i druga djeca i pruže mu topli dom, učiniće mnogo.

Hraniteljstvo može pružiti porodica, par ili pojedinac koji imaju želju i mogućnost da djetetu obezbijede njegu, pomoć i uslove za život neophodne za njegov pravilan rast i razvoj.

Za smještaj u hraniteljske porodice u Crnoj Gori, kako su kazali Dnevnim novinama u Ministarstvu rada i socijalnog staranja, spremno je oko 40 djece, od kojih najmlađe ima tri mjeseca, a najstarije 15 godina.

“Nadoknada za porodični smještaj iznosi oko 200 eura, a još 30 odsto tog iznosa dobija osoba koja pruža uslugu smještaja. Dijete bez roditeljskog staranja ima pravo na dječji dodatak u iznosu od 30 eura mjesečno, što ukupno iznosi oko 300 eura po djetetu”, pojasnili su iz resora na čijem je čelu Predrag Bošković i dodali da djeca imaju pravo i na bespla-

Sa jučerašnje konferencije u Vili Gorica

59

odsto djece mlađe od tri godine u Dječji dom “Mladost” u Bijeloj došlo je neposredno nakon rođenja tan školski pribor i knjige, zimovanje i ljetovanje.

Cilj kampanje, koja je u okviru projekta “Reforma sistema socijalne i dječje zaštite: Unapređenje socijalne inkluzije” počela da se sprovodi, jeste da se, kako je kazao šef predstvaništva Unicefa u Crnoj Gori Bendžamin Perks, pronađu hranitelji, ali i da se istovremeno podigne svijest javnosti o uticaju smještanja djece u institucije.

“Nagrada koju hraniteljstvo pruža porodicama, djeci i zajednici je nemjerljiva, a pored toga postoje i jasne finansijske beneficije hraniteljstva koje se mogu izmjeriti. Osim što bolje zadovoljava potrebe djece, hraniteljstvo je generalno tri puta jeftinije nego smještaj u instituciji”, istakao je Perks.

On je dodao da Unicef podržava Vladu kako bi se ojačali servisi podrške porodicama u cilju prevencije napuštanja djece i očuvanja biološke porodice. Ti servisi, kako je objasnio, uključuju porodično savjetovanje, kao i kontinuirano jačanje kapaciteta stručnjaka iz socijalnog, obrazovnog i zdravstvenog sektora.

“Veliki je broj djece koja su smještena u različite ustanove i domove, koja nemaju porodicu da brine o njima. Poražavajuća je činjenica da su im u većini slučajeva živi biološki roditelji, ali da nijesu u stanju da zadovolje potrebe svoje djece iz raznih razloga - bilo da se radi o narušenom mentalnom, fizičkom i psihičkom zdravlju ili ekonomskim i soci-

Zabrinjavajući rezultati istraživanja Perks je upozorio da istraživanja Unicefa iz decembra prošle godine pokazuju da 58 odsto građana u Crnoj Gori smatra da je smještanje djece u instituciju dobro rješenje za djecu bez adekvatnog roditeljskog staranja, dok 37 odsto smatra da dijete

koje odrasta u instituciji ima jednake šanse za razvoj kao i ono koje odrasta u porodici. Čak 78 odsto anketiranih smatra da država ne pomaže dovoljno osobama ili porodicama koje se nalaze u životnim okolnostima u kojima je vje-

jalnim problemima”, kazao je šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Mitja Drobnič i dodao da je još tužniji podatak da većina građana u Crnoj Gori smatra da je smještanje u ustanove najbolje rješenje za tu djecu.

Iako je pohvalno da je u Crnoj Gori znatan broj djece bez roditeljskog staranja o kojima brinu rođaci, Drobnič ističe da je pred crnogorskim sistemom socijalne i dječje zaštite da kad god je moguće spriječi odvajanje i pruži podršku porodicama da zadrže svoju djecu.

“Potrebno je prevazići zablude o hraniteljstvu i ujedno unaprijediti svijest javnosti o hraniteljskim porodicama. Nužno je nastaviti reformu sistema za pružanje podrške

djeci bez roditelja i ubrzati proces deistitucionalizacije”, kazao je on i dodao da je delegacija EU u Crnoj Gori obezbijedila tri miliona eura iz programa IPA 2010, kojom je podržana reforma sistema socijalne zaštite, prelazak sa institucionalne na socijalnu njegu, podsticanje inkluzivnog obrazovanja kao i poboljšanje uslova socijalne zaštite.

Kroz reformu sistema socijalne i dječje zaštite Vlada preduzima mjere da pomogne roditeljima koji, kako je kazao premijer Milo Đukanović, iz bilo kog razloga nijesu u stanju da djetetu obezbijede adekvatne uslove.

“Ta podrška se ogleda kroz pružanje savjetodavnih, zdravstvenih i socijalnih usluga i zaštite, kao i kroz materijalne i druge vidove pomoći”, pojasnio je Đukanović.

On je istakao da posebnu pažnju u procesu reformi Vlada posvećuje snaženju institucija hraniteljstva u okviru proširene porodice, odnosno razvoju standardnog–profesionalnog hraniteljstva, vodeći računa o djeci u najranijem uzrastu, do tri godine života.

rovatnoća napuštanja djeteta povećana. Kao razloge za odvajanje djeteta od porodice 58 odsto anketiranih navelo je lošu materijalnu situaciju i uslove života, 48 odsto nasilje u porodici, a 47 odsto nemar i nespremnost roditelja da odgajaju djecu.

6%

NE ZNAM

16 % NE

78 % DA

Da li smatrate da sva djeca bez roditeljskog staranja, bez obzira na bilo kakvo lično svojstvo ili karakteristiku, mogu biti usvojena ili smještena u hraniteljsku porodicu?

10 Hronika

PETAK, 20. 9. 2013.

ODLUKA VLADE

Foto: Iva Mandić

Policijska akademija neće nositi inspektorovo ime Trotoar na kojem je došlo do incidenta

KRVAVI OBRAČUN

Sugrađaninu nožem probio jetru u svađi

Podgoričanin Petar Miranović (24) uhapšen je juče ujutru zbog sumnje da je napao i nožem ranio sugrađanina Predraga Lazarevića (32), nakon čega je pobjegao. Kako su saopštili iz Uprave policije, Miranović je juče, oko 3.40 časova iza ponoći, nakon kraće svađe, uboo nožem Lazarevića u stomak, nanijevši mu tešku tjelesnu povredu. Sukob se dogodio na trotoaru Bulevara Ivana Crnojevića, u strogom centru Podgorice.

Službenici kriminalističke policije za suzbijanje krvnih i seksualnih delikata su, odmah po obavještenju da je u Urgentni blok Kliničkog centra u Podgorici primljen muškarac sa povredom, pokrenuli akciju hapšenja osumnjičenog Miranovića.

Nakon što je o događaju obaviješten zamjenik Višeg državnog tuzioca u Podgorici, policija je izašla na lice mjesta, gdje je tokom uviđaja pronađen nož

na rasklapanje, dužine sječiva sedam centimetara. Nož, tragovi krvi i ostali predmeti i tragovi su upućeni u Forenzički centar na vještačenja u Danilovgradu.

Lazarević je juče ujutru, nakon pružanja ljekarske pomoći u Urgentom bloku, smješten na Odjeljenje intenzivne njege Kliničkog centra, jer je bio životno ugrožen.Osumnjičeni Miranović će, uz krivičnu prijavu, biti predat nadležnom tužiocu, zbog osnovane sumnje da je počinio ubistvo u pokušaju.

Načelnik Odjeljenja intenzivne njege dr Zoran Jovančević kazao je za Dnevne novine da je Lazarević juče ujutru primljen i hitno operisan zbog ubodne rane, odnosno oštećenja jetre nožem. On je juče po podne bio u stabilnom stanju. Prema nezvaničnim saznanjima Dnevni novina, Lazarević je i prošle godine imao incident u kojem je takođe bio povrijeđen.

M.Đ.

HAPŠENJE

Vlada Crne Gore odbila je na jučerašnjem zasijedanju peticiju da Policijska akademija u Danilovgradu nosi ime ubijenog policijskog funkcionera Slavoljuba Šćekića.

“Razmatrajući peticiju o promjeni naziva JU Više stručne škole “Policijska akademija” u Danilovgradu, Vlada je na predlog Ministarstva prosvjete odlučila da navedena peticija ne bude prihvaćena”, saopšteno je iz Vlade.

U sopštenju se navodi da je ovakva odluka utemeljena na opredjeljenju Ministarstva prosvjete da nazive obrazovno-vaspitnih ustanova određuje prema najznačajnijim datumima iz istorije i kulture Crne Gore, a ne prema liku i djelu istaknutih pojedinaca, kao i na uporednoj praksi, imajući u vidu da policijske akademije u okruženju ne nose imena zaslužnih policijskih službenika.

“Iskazano je puno poštovanje za lik i djelo pokojnog policijskog službenika Slavoljuba Šćekića, uz podsjećanje da je u krugu Policijske akademije 2006. godine postavljena njegova bista. Odluka je usvojena većinom glasova, uz izuzeto mišljenje dva člana Vlade”, zaključuje se u saopštenju Vlade.

Sestra ubijenog Slavoljuba Šćekića, Slavica Šćekić je na svom Facebook profilu objavila je da je razočarana tom odlukom i navela da je Vlada donijela sramnu odluku.

“Dragi prijatelji, obavještavam vas da je sramna Vlada donijela sramnu odluku i odbila da Policijskoj akademiji da ime mog brata. Rečeno mi je da je ovakav pred-

Zgrada policijske akademije

log potekao od sramnog Zećanina Slavoljuba Miga Stijepovića i njegovog sramnog Ministarstva prosvjete. Za davanje imena Policijskoj akademiji bili su samo Raško Konjević i Duško Marković, ostali bestidnici glasaše protiv. Nijesam mogla da zamislim da će se donijeti ovakva sramna odluka. Vlado, zastiđe Crne Gore, hoćete li Policijskoj akademiji dati ime ubica mog brata, ili prljavih policajaca ili pak nalogodavca po čijoj direktivi je ovakva odluka donesena. Reći ću samo jedno, neće ostati na ovome”, poručila je ona. Šćekić je ubijen u ljeto 2006. godine, nakon što je ušao u trag bacači-

Maloljetnik osumnjičen za 16 teških krađa Šesnaestogodišnji A.A. iz Podgorice uhapšen je zbog sumnje da je počinio 16 teških krađa, saopšteno je iz Uprave policije. A.A. je, od 5. avgusta do 18. septembra, počinio krađe na štetu više stanovnika Podgorice.

“On je ulazio u stanove na prizemlju i prvom spratu stambenih zgrada, kao i u porodične kuće, i to tokom kasnih večernjih sati, noću ili rano ujutru”, saopšteno je iz Uprave policije.

Osumnjičeni je, iz stanova i kuća, u nekoliko slučajeva i

ma eksplozija na hotel Splendid koji je tada bio u izgradnji. Tokom istrage Šćekić je navodno zaključio da iza napada stoje Saša Boreta i Ljubo Bigović, koji su, kako je sumnjao Šećkić, pokušali da reketiraju investitore, odnosno da ih prisile da kupe kuću i imanje Boretinog strica tik uz „Splendid“.

Nakon višegodišnjeg sudskog postupka, Saša Boreta i Ljubo Bigović osuđeni na po 30 godina zatvora zbog podstrekavanja na ubistvo inspektora Sćekića, dok su Ljubo Vujadinović i Milan-Čila Sćekić, osuđeni na po 30 godina zatvora zbog toga što su bili direktni izvršioci tog zločina.

S.K. Sa jučerašnjeg zasijedanja Odbora

onih u kojima su vlasnici tada spavali, ukrao ukupno 1.750 eura, zlatni i srebrni nakit, nakit “Swarovski”, pet ručnih satova veće vrijednosti, šest mobilnih telefona marki HTC, Nokia i Samsung Galaxy, garderobu, lična dokumenta i druge stvari.

Policija je pronašla i vlasnicima vratila dio ukradenih stvari, dok se za preostalim stvarima traga.

Policijski službenici su od A.A, u prisustvu roditelja, uzeli izjavu, o čemu je obaviješten nadležni tužilac.

M.V.P.

ŽELJEZNIČKI PREVOZ

Portparolka optužila direktore za mobing U Osnovnom sudu u Podgorici počelo je suđenje Željezničkom prevozu, bivšem predsjedniku Borda direktora Rešadu Nuhodžiću i izvršnom direktoru Milojici Zindoviću, a po tužbi portparolke te kompanije Kaline Adrović-Vulić.

Adrović-Vulić je podnijela u februaru tekuće godine tužbu zbog kontinuiranog zlostavljanja na radu, povrede prava ličnosti, favorizovanja drugih zaposlenih i svojevrsne stigmatizacije. Ona je na jučerašnjem suđenju ispričala niz situacija u kojima je od Nuhodžića i Zindovića bila potcijenjena i kao radnik i kao čovjek. Razlozi su, kako kaže, bili od beznačajnih do “najtežih događaja u njenom životu”. Ona je juče, uz suze, ispričala da je tokom porodiljskog odsustva sa posla rađena sistematizacija radnih mjesta, usljed čega je ona ostala bez svoje pozicije, jedinoj od 40 menadžera joj je ukinut menadžerski dodatak i

smanjen joj je koeficijent zarade. Ona je dodala da je dovođena u takve situacije u kojima se osjećala bespomoćno. Kako kaže, više puta je kontaktirana iz firme tokom porodiljskog odsustva da potpisuje anekse ugovora, kojima je dovedena u položaj teži od onog u kojem je bila prije odlaska na porodiljsko odsustvo.

Ona je pred sudom ponovila navodne Nuhodžićeve komentare, od onog da mu je problematična bila plastična hemijska kojom je potpisivao ugovor, do “A đe ćes se vraćat, kukavice, kad nemaš ni stolicu”, kojima ju je dočekao. Njeno višesatno svjedočenje zastupnici Željezničkog prevoza, kao i izvršni direktor, negirali su i u odgovoru na tužbu i juče na sudu. Nuhodžić se nije pojavio u sudu gdje je bio pozvan da svjedoči, jer mu je poziv poslat na adresu te kompanije, a ne na Ministarstvo saobraćaja, gdje on sada obavlja funkciju pomoćnika ministra.

M.Đ.

ODBOR ZA POLITIČKI SISTEM, PRAVOSUĐE I UPRAVU

Ne podržavaju promjene u Tužilaštvu i Ustavnom sudu Članovi Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu nijesu podržali predloge zakona o izmjenama i dopunama zakona o Državnom tužilaštvu i Ustavnom sudu.

Ipak, kako su ti predlozi prethodno podržani od Zakonodavnog skuštinskog odbora, o njima će se, zajedno sa ostala dva zakona iz oblasti pravosuđa, u ponedjeljak glasati na plenumu.

Predstavljajući predlog zakona o Ustavnom sudu, pomoćnica ministra pravde Branka Lakočević je kazala da dvojicu sudija predlaže predsjednik, a petoricu nadležni skupštinski odbor, a bira ih i razrješava parlament, sa mandatom od 12 godina.

Ona je podsjetila da predsjednika Ustavnog suda, po novom predlogu, biraju sudije i da u sadašnjem sastavu rade do izbora novih. Lakočević je pojasnila da će svaki sudija za predsjednika Ustavnog suda moći da predloži dva kandidata, ka-

ko bi se uvažila mogućnost da svaki može predložiti i sebe i da je potrebna većina za odlučivanje.

Poslanik DPS Milorad Vuletić kazao je da će podržati taj predlog jer, kao je naveo, on garantuje veću objektivnost i bolja kadrovska rješenja dostojna tih funkcija, ali da ima i neke dileme koje se prvenstveno odnose na radno-pravni status sadašnjih sudija. I poslanica SNP Snežana Jonica kazala je da predlozi imaju dosta nedostataka, navodeći da je Ustavni sud najneefikasniji, jer im je za pojedine ocjene ustavnosti trebalo po tri, četiri godine.

Predsjednik odbora Rifat Rastoder kazao je da će njegovo glasanje za taj zakon zavisiti od opredjeljenja predlagača da sprovede određene korekcije.

“Ovo je uslovna podrška da ide dalje, ali da se koriguje”.

Za predlog zakona o Ustavnom sudu pet poslanika vladajuće koa-

licije bilo je za, dok su četiri opozicionara bila protiv.

Govoreći o sastavu Tužilačkog savjeta, Lakočević je podsjetila da ga čini pet tužilaca, od čega jedan iz Osnovnog tužilaštva, predsjednik Vrhovnog državnog tužilaštva, kog bira Skupština, pet uglednih pravnika na predlog parlamenta i jedan Ministarstva pravde.

Ni ovaj predlog nije dobio većinu tokom glasanja.

Poslanik DF Vladislav Bojović, govoreći o čitavom setu predloga zakona, kazao je da ih oni neće podržati jer nijesu podržali ni ustavne izmjene.

“Tužilaštvo je najslabija karika u pravosudnom sistemu, posebno kad se ima u vidu organizovani kriminal i korupcija. Ono je pod najvećim uticajem DPS-SDP”, rekao je on, navodeći da partijama na vlasti takva rješenja omogućavaju da unedogled održavaju vd stanje u Tužilaštvu.

S.K.

Hronika 11

PETAK, 20. 9. 2013.

Ilustracija

kupovina mlade

Ostao bez para i snahe?

pReSuda

Nijesu organizovali kriminalnu grupu Cetinjanin Željko Martinović i Bjelopoljac Dragan Šćepanović, u ponovljenom postupku, presudom sudije Višeg suda u Podgorici Milenke Žižić, oslobođeni su optužbi za stvaranje kriminalne organizacije koja se bavila švercom droge. U obrazloženju presude sudija ja navela da navodi optužnice za stvaranje kriminalne organizacije nijesu potvrđeni, jer nijedan sprovedeni dokaz nije ukazao na to ko je organizator te grupe. Takođe, ona je ocijenila i da u optužnici nijesu precizirane radnje optuženih.

Sudija Žižić je navela i da je nesporno utvrđeno da su Martinović i Šćepanović, koji je u bjekstvu, švercovali drogu, za šta su pravosnažno osuđeni u prethodnom postupku.

Apelacioni sud ranije je potvrdio presudu sudije Žižić, koja je Martinovića osudila na sedam godina za-

tvora, a Šćepanovića na devet, zbog šverca 71 kilograma kokaina iz Južne Amerike u zemlje Evropske unije. Tada je ukinuta presuda kojom su bili oslobođeni optužbe za stvaranje kriminalne organizacije.

Kokain je zaplijenjen na brodu “Perast”, kada je uplovio u luku Taragona u Španiji. Prema optužnici, okrivljeni Šćepanović i Martinović, kao pripadnici kriminalne organizacije čiji je organizator Milisav Zečević, učestvovali su u organizovanju nabavke i prevoza kokaina iz Južne Amerike u Španiju, radi prodaje u zemljama Evrope. U tome su učetvovali i Nikola Mrvaljević, Vuk Popović i Ilija Brkanović iz Crne Gore, Srbijanci Dražen Krasić, Goran Crnomarković, Dalibor Dramićanin i Božidar Bogdanović i Petar Kestanpol, kojim se sudi u Španiji.

M.V.P.

apelaCioni Sud

Policija podnijela prijavu protiv Aleksandre Popović iz Podgorice zbog sumnje da Pljevljaku Milošu Baraninu nije dovela snahu, za šta je uzela 3.500 eura

P

ljevaljska policija podnijela je tužilaštvu u tom gradu krivičnu prijavu protiv Aleksandre Popović (53) rođene u Draču sa prebivalištem u Podgorici zbog krivičnog djela “prevara”, potvrđeno je Dnevnim novinama u pljevaljskom tužilaštvu. Policija sumnjiči Popovićevu da je krajem prošle godine od Miloša Baranina (68) iz Pljevaljskog sela Glibaći uzela 3.500 eura, uz obećanje da će mu za taj novac u Albaniji pronaći djevojku koja bi se udala za Miloševog sina Mila. Mile je, međutim, ostao bez supruge, a Miloš i bez snahe i bez 3.500 eura jer, kako tvrdi, nakon što je dao novac Popović mu se više nije javljala na telefonske pozive.

Miloš Baranin pozvao je Popović koja je nedavno otvorila agenciju, kako bi njegovom sinu našla suprugu. Ugovor su potpisali sredi-

nom juna, kada je dogovoreno da dođe mlada. Međutim, Baranin je tvrdio da djevojka nije dolazila, te da je upozoravao Popović da je do-

Popović negira priču Baranina Osumnjičena Popović za Dnevne novine je kazala da Baraninova priča nije tačna, odnosno da je ona njegovom sinu dovela nevjestu koja je nakon nekoliko dana pobjegla zbog loših uslova. Čak, kako je navela, sa Milom se dogovorila da ubrzo idu po novu djevojku, za koju mu neće uzeti pare.

“Baranin laže. Nevjesta, koja ima 24 godine, iz Albanije, bila je kod njih i poslije dva-tri dana je pobjegla jer nije imala elementarne uslove u kući, ni vodu ni kupatilo. U stalnom sam kontaktu sa njegovim sinom i dogovorili smo se da 24. septembra zajedno idemo u Skadar da vidimo novu djevojku za koju mu neću naplatiti”, tvrdila je Popović.

Ona je kazala i da se čula sa prvom djevojkom koju je našla Milu Baraninu i koja joj je objasnila zašto je pobjegla

ponovo u Albaniju. Ovim poslom Popović se, kako je naglasila, bavi legalno, odnosno, ima otvorenu agenciju “Domaćine, oženi se”, sa svim potrebnim dozvolama i cjenovnikom.

“Cijelu ovu priču može potvrditi sin, Milo Baranin. Ne znam zašto njegov otac priča sve ove stvari. Ja sam njemu dovela mladu i to je tačno. Iako nisam dužna da to uradim, dovešću mu novu. U ugovoru koji smo potpisali jasno piše da dolaskom “kandidatkinje za mladu” moja uloga prestaje.

Ne mogu nikoga tjerati da ostane tamo gdje ode. Zbog prijetnji koje mi je uputio Miloš Baranin, ja sam angažovala advokata i podnijela prijavu protiv njega”, dodala je Popović.

Međutim, u kratkom telefonskom razgovoru Milo Baranin je kazao da priča Popović apsolutno nije tačna.

vede ili će je tužiti. Kako ona, navodno, nije postupila po dogovoru, Baranin je slučaj prijavio nadležnim institucijama.

Baranin je ranije medijima kazao da u Crnoj Gori momci sa sela teško uspijevaju da stupe u brak, te da je mnogima jedina nada da se ožene djevojkama iz Albanije što Popovićeva koristi i “lažima i prevarom dobro zarađuje”. Njemu je, tvrdi, bila obećala da će mu za dobijeni novac sina oženiti mladom djevojkom iz Albanije, zdravom i sposobnom da rađa, ali osim priznanice da joj je dao novac mlada nikad nije stigla u Glibaće.

“Napisala mi je priznanicu da sam joj dao 3.500 eura za ženidbu svog sina. Takođe, napisala je i da je dovela mladu izmislivši ime djevojke, ali nije navela njeno prezime niti mjesto odakle dolazi. Pojasnila mi je da je to uradila da bi lakše uspjela da dovede djevojku iz Albanije. Nakon prevare, prestala je da mi se javlja na telefon. Poslao sam joj poruku da za 10 dana očekujem da ispoštuje dogovor i dođe sa djevojkom, ili da vrati novac. Odgovorila mi je da je osnovala privatnu agenciju i da joj ne mogu ništa.

Pošto još nije dovela djevojku niti mi je vratila novac, prinuđen sam da podnesem krivičnu prijavu protiv nje”, rekao je Baranin krajem avgusta medijima nakon čega je slučaj prijavio policiji.

Pored krivične odgovornosti Baranin traži i da mu Popović vrati novac i snosi sve troškove.

D.K.- M.V.P.

Raspisan oglas za predsjednika

Nakon prelaska Svetlane Vujanović za sudiju Vrhovnog suda, Sudski savjet raspisao je konkurs za izbor za izbor predsjednika Apelacionog suda. Konkurs koji će biti aktivan narednih petnaest dana raspisan je i za jednog sudiju Višeg suda u Podgorici, jednog sudiju Osnovnog suda u Herceg Novom i po jednog u Plavu i Ulcinju. Jedan od najozbiljnijih kandidata koji bi mogli zamijeniti Vujanović na poziciji predsjednika Apelacionog suda je, kako se spekuliše, sudija Vrhovnog suda Radule Kojović.

On je bio zamjenik Vesne Medenice u Sudskom savjetu do aprila 2012. godine, kada je izmijenjen sastav tog tijela.

Osim sudske funkcije, član je i

Centra za edukaciju nosilaca pravosudne funkcije.

Osim njega, u pravosudnim krugovima se kao mogući kandidat za predsjednika Apelacionog suda navodi sudija Vrhovnog suda Stanka Vučinić koja je i ranije konkurisala za ovo radno mjesto, ali je prije odluke sudskog savjeta, odustala od kandidature. Vučinić je za sudiju Vrhovnog suda izabrana 1996. godine gdje je angažovana u upravnom i krivičnom odjeljenju, te kao predsjednik vijeća za odlučivanje po tužbama za pravično zadovoljenje.

Vučinić je aktuelna Medeničina zamjenica, a istovremeno i član Centra za edukaciju nosilaca pravosudne funkcije. S.K.

upRava CaRina

Oduzeta 132 kilograma duvana Službenici Odsijeka za suzbijanje krijumčarenja Uprave Carina pronašli su i oduzeli 132 kilograma rezanog duvana inostranog porijekla, za koji nijesu postojali dokazi o plaćenoj carini i drugim dažbinama.

Kontrolom prometa putnika i robe, detaljnim pregledom autobusa “Bošković prevoz”, kod putnika koji su albanski državljani ca-

rinici su pronašli i tom prilikom oduzeli 132 kilograma rezanog duvana vrijednosti 1.584 eura.

Zbog počinjenog prekršaja Albancima su, kako je saopšteno iz Uprave carina, izdati prekršajni nalozi i naplaćene mandatne kazne.

Zaplijenjena roba je oduzeta do okončanja carinskog postupka.

M.V.P.

naknadna odluka

Pred specijalizovanim odjeljenjem Višeg suda u Bijelom Polju nastavljen je glavni pretres odbjeglom Rožajcu Safetu Kaliću (43), njegovom pritvorenom bratu Mersudinu (55) i supruzi Amini (30) zbog krivičnog djela pranje novca. Predsjednik vijeća saopštio je da je izvedena većina dokaza, te će se preći na dio koji je dodatno predložila odbrana.

“Očekujemo da uskoro bude dostavljen nalaz vještaka finansijske struke, dok ćemo o predlogu advokata Kasima Dizdarevića o ukidanju pritvora optuženom Mersudinu Kaliću odlučiti naknadno”, kazao je sudija Vidomir Bošković.

Advokat Dizdarević je u vidu hipoteke na tri poslovne prostore trojice Kalićevih prijatelja, u vrijednosti od oko pola miliona eura, ovjerenih kod notara, tražio slobodu Mersudina.

“Konačno se mora pustiti da se brani sa slobode, jer su davno prestali svi razlozi za to. Predložili smo da se prema njemu nakon ukidanja pritvora preduzmu odgovarajuće mjere nadzora”, kazao je Dizdarević.

Na jučerašnjem glavnom pretresu trebalo je svoj nalaz i mišljenje o psihičkom stanju Mersudina Kalića da iznese sudski vještak, psihijatar Mirsad Ljuhar iz Prijepolja, ali to je odloženo za naredni pretres, jer je od-

brana tražila dopunski nalaz, kako bi se izvršio uvid u medicinsku dokumentaciju kod Doma zdravlja Rožaje i karton kod Vojnog odsijeka u ovom gradu.

“U mladosti sam imao puno problema i liječen sam od alkohola, tako da sam nekoliko puta dok sam bio u srednjoj školi vođen nasilnim putem u specijalnu bolnicu Vrapče u Zagrebu, gdje su mi davali nekakve injekcije i tablete. Imao sam i fizičke povrede glave, a vodili su me kasnije i na preglede kod nekog doktora u Berane”, ustvrdio je optuženi Kalić.

Optužnica zamjenika specijalnog tužioca Hasana Lukača tereti Kaliće

da su se od 2005. do juna 2011. udružili da putem bankarskog i finansijskog poslovanja prikriju način pribavljanja novca, za koji su znali da je pribavljen krivičnim djelom “neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, izvršenim od strane kriminalne organizacije, čiji je jedan od organizatora bio Kalić, zbog čega je pravosnažno osuđen u Njemačkoj”. Terete se da su tako stečen novac uvodili u legalne novčane tokove preko bankarskih računa firmi, čiji su osnivači okrivljeni i njihovi bliski srodnici, čime su prikrili porijeklo novca u iznosu 8.523.308 eura.

B.Č.

Arhivski snimak

Za slobodu Mersudina Kalića nekretnine od pola miliona

Mersudin Kalić

12 Crna Gora

PETAK, 20. 9. 2013.

KERbER

Gale bi se rado preselio u Nikšić

NIKŠIĆ - Nikšićani su prekisnoć na Trgu slobode uz zvuke rokenrol muzike na najljepši mogući način proslavili 18. septembar, Dan oslobođenja Nikšića. Koncert poznate grupe Kerber iz Niša svojim sugrađanima, u saradnji sa brojnim sponzorima, poklonila je opština Nikšić.

Na glavnom gradskom trgu se već oko 20 časova okupilo nekoliko hiljada ljubitelja dobre svirke, a sjajnu uvertiru pred nastup jedne od najistaknutijih grupa na prostorima bivše Jugoslavije napravio je nikšićki kantautor Vanja Radovanović. Već dovoljno zagrijana publika, u kojoj je bilo različitih generacija, sa nestpljenjem je iščekivala da na binu izađu Goran Gala Šepe i ostatak ekipe. Nevje-

rovatna energija frontmena izazvala je buru emocija kod svih Kerberovih fanova koji su gotovo do ponoći uživali slušajući najveće hitove “Svetlana”, “Ratne igre”, “Bolje da sam druge ljubio”, “Hajde da se volimo”. Gale je je bio oduševljen prijemom kod publike i činjenicom da su i oni pripadnici mlađih generacija koji nijesu bili ni rođeni u vrijeme kada je Kerber harao regionom znali gotovo sve tekstove pjesama.

“Nađite mi neku garsonjeru, želim da se preselim u Nikšić”, vidno raspoloženi Gale poručio je nikšićkoj publici.

Spektakularni koncert Kerbera za sve one koji su ostali vjerni rokenrolu trajao je dva sata, a publika ih je na bis vraćala dva puta. J.L.

INSTITuT

Odlično popunjen

HERCEG NOVI - Institut “Dr Simo Milošević” ove godine bilježi odličnu popunjenost, a najbrojniji su gosti iz Norveške, Rusije i Holandije. Dugogodišnji partneri iz Skandinavije i ove godine su više nego zadovoljni uslugom. Gosti koji dolaze preko Univerzitetske bolnice Oslo svoj su ustaljeni režim dolazaka proširili i na jesen. Trenutno u II fazi Instituta boravi samo jedan domaći gost od njih preko pet stotina. U narednih nekoliko dana II faza Instituta će biti domaćin grupama iz Švedske. U pitanju je novi partner, a njihov boravak će biti kombinacija liječenja, partija bridža i upoznavanje okruženja, za šta je zadužena hercegnovska agencija “INIG”. U I fa-

zi Instituta boravi ukupno 475 gostiju, što je na nivou uobičajenom za ovaj period godine.

Većina gostiju su pacijenti čije liječenje plaća Fond zdravstva Crne Gore i članovi Sindikata Crne Gore i BiH. Ono što Institut čini posebnim je svakako medicinski tim koji svojim radom uspijeva da moguće primjedbe korisnika usluga smještaja svede na minimum.

“Poštujući vjernost naših dugogodišnjih partnera i uvažavajući sve sugestije i primjedbe gostiju, menadžment Instituta planira da se u narednom periodu prvenstveno posveti stvaranju boljih uslova kako bi odgovorili savremenim zahtjevima naših gostiju”, saopšteno je iz Instituta.

S.M.

DEMOKRATSKI FRONT

Podnijeli prijavu protiv komisije za prodaju ª Jekonaº BIJELO POLJE - Koordinator bjelopoljskog odbora Demokratskog fronta i šef lokalnog odbora Nove srpske demokratije Slavko Fuštić podnio je Vrhovnom državnom tužiocu krivičnu prijavu protiv predsjednika Komisije za javnu aukciju Bratislava Vukčevića i članova Komisije Marine Milačić, Krsta Rackovića, Damira Šehovića, Radoja Erakovića, Moma Gazivode te predstavnika Fonda za razvoj, PIO i ZZZCG Branislava Jankovića, Stanka Kovačevića i Svetlane Bracanović.

Fuštić je saopštio juče na konferenciji za novinare da je prijava protiv navedenih lica podnijeta zbog osnovane sumnje da su kao odgovorna i službena lica izvršili krivična djela pribavljanja protivpravne imovinske koristi “što su u namjeri da drugom pribave protivpravnu imovinsku korist u iznosu od nekoliko stotina hiljada eura prekršili Zakon o privatizaciji privrede, kao i uredbu o prodaji akcija i imovine putem javne aukcije, na način što su 31. oktobra 2008. godine, a poslije objavljivanja javnog poziva za prodaju

većinskog paketa akcija DD ‘Jekon’ u vlasništvu navedenih fondova u iznosu 76,5163 odsto ukupnog kapitala društva, sa početnom cijenom od 1.246.709 eura, izvršili prodaju navedenog paketa akcija na osnovu takozvane ‘specijalne aukcije’, prekršivši uredbe Vlade i uredbe o prodaji akcija i imovine putem javne aukcije, prodato kupcu DOO ‘Mesopromet’ za 128.000”, rekao je Fuštić.

Kako je naveo, na osnovu čl. 35 uredbe o prodaji akcija i imovine putem javne aukcije, kapital “Jekona” nije mogao biti prodat za manje od 623.354 eura.

“Ukupno umanjenje cijene za prodaju imovine putem specijalne aukcije vrši se u skladu sa odlukom nadležnog organa društva čija se imovina prodaje i može iznositii najviše 50 odsto od njene početne cijene”, kazao je Fuštić.

Pored nevedenog, u prijavi je Fuštić iznio da “Mesopromet” nije poštovao odredbe ugovora o prodaji 76,5163 akcijskog kapitala “Jekon”, niti svoj investicioni program za pokretanje kapaciteta “Jekona”.

Predstavnik “Mesoprometa” Ke-

mal Franca kategorički je odbacio sve navode tvrdeći da je sve rađeno potpuno legalno i na zakonit način. “Što se tiče aukcijske prodaje, nijesam u mogućnosti da nešto šire komentarišem, jer je to stvar prodavca, odnosno fondova i smatram da je sve urađeno na potpuno zakonit način. Prodaja se vršila pet puta, objavljivani su oglasi i sve je bilo potpuno transparentno. ‘Mesopromet’ se jedino javio, a mogao je bilo ko drugi. Dignitet Komisije i fondova i imena koja su u njima daju garanciju da je sve urađeno na propisan način”, kazao je Franca.

U pogledu investicionog programa Franca je rekao da je u potpunosti ispunjen, odnosno pola vremena prije kraja i premašen.

“Ispunjene su sve obaveze, tako da je već investirano više od 2,2 miliona eura. To je potvrdio i nezavisni revizor, kojeg je izabrao prodavac. Uposlili smo 70 radnika koji nemaju platu manju od 300 eura a za sve postoje i garancije CKB-a, koje su i danas validne i na snazi. Da je bilo zloupotrebe, banka bi zasigurno reagovala i sve stopirala”, kazao je Franca.

B.Č.

LOVAČKI SAVEZ

Počinje lovna sezona

bOOKIRAj SE

Približiti se knjizi NIKŠIĆ - Neformalna grupa “Mladi mijenjaju svijet”, pod pokroviteljstvom Fonda za aktivno građanstvo, počela je realizaciju projekta “Bibliotekarenje”, kojim je planirano oplemenjivanje prostora gradske biblioteke i akcija prikupljanja knjiga na gradskom trgu koje će poboljšati postojeći registar.

Pomoć u realizaciji projekta dala je nevladina organizacija Ozon.

“Ideja projekta nastala je iz potrebe da se skrene pažnja na udaljavanje ljudi od knjige i na sve veću popularnost drugih oblika medija koji su ostavili knjigu daleko na začelju kolone. Grupa studenata i gimnazijalaca odlučila je da pre-

duzme konkretne korake kako bi doprinijeli poboljšanju situacije.

Prvi u nizu tih koraka jeste akcija koja će se održati na gradskom trgu za vikend, 21. i 22. septembra, pod nazivom ‘Bookiraj se’”, kazala je koordinatorka projekta Radica Stojanović.

Studenti i gimnazijalci očekuju da će se akciji odazvati gradske knjižare, javne ustanove i svi građani koji će donacijom makar jedne knjige dati doprinos poboljšanju položaja u kome se biblioteka nalazi. “Nadamo se da će ova inicijativa dati vidljive rezultate i da ćemo svi kao zajednica imati koristi od nje”, naglasila je Stojanović. M.R.

Prve nedjelje oktobra, shodno Zakonu o divljači i lovstvu i Pravilniku o lovnim sezonama počeće lov dlakave divljači vuka, divlje svinje, zeca, šakala, lisice, jazavca, kuna zlatice i bjelice, lasice male, puha velikog, tvora i vjeverice, kao i lov pernate divljači jarebice kamenjarke, fazana, divlje guske i bekasine.

Još ranije, u avgustu, počeo je lov nekih vrsta pernate divljači. Lov prepelice, golubova: grivnaša i pećinara, grlice, gugutke, svrake, sojke i vrane, počeo je 4. avgusta, a lov pataka počeo je 18. avgusta. Lov div-

lje mačke i šumske šljuke, u skladu sa Pravilnikom o lovnim sezonama počeće u nedjelju 3.novembra.

“Pravilnikom o lovnim sezonama propisano je i trajanje lova divljači.

Za vuka, šakala i lisicu trajaće do kraja februara naredne godine, za patke, divlju gusku, šumsku šljuku, bekasinu, baljošku, goluba grivnaša, svrake, sojke i vrane do 15. februara naredne godine, za divlju svinju, kune, lasicu malu, tvora i fazana do 31. januara naredne godine. Lov zeca, divlje mačke, jarebice kamenjarke, goluba pećinara, grlice i gugutke trajaće

do 31. decembra, a lov jazavca, puha i vjeverice do 30. novembra tekuće godine. Lov prepelice trajaće do 31. oktobra. Ovim pravilnikom propisano je da su lovni nedjelja i dani državnih praznika”, saopštili su iz Lovačkog saveza Crne Gore.

Iz ovog saveza apeluju na sve lovce da poštuju Zakon o divljači i lovstvu i Zakon o oružju, kao da prilikom odlaska u lov sa sobom obavezno nose dokumenta propisana zakonom: ličnu kartu, oružni list za lovačko oružje, dozvolu za lov i lovnu kartu.

A.G.

Crna Gora 13

PETAK, 20. 9. 2013.

NAMJERNO?

Cijanidom truju pse po Bijelom Polju Beća Čoković

G

otovo svakodnevno sa raznih područja bjelopoljske opštine stižu informacije o trovanju pasa i mačaka, što dovodi do uznemirenosti među žiteljima grada pod Obrovom. Novi slučaj zabilježen je prekjuče po podne u naselju Nikoljac, gdje su otrovana dva lovačka štenca porodice Čujović.

BIJELO POLJE - Vlasnik Milan Čujović ispričao je za Dnevne novine da se porodica tradicionalno, u više generacija, bavi lovom, te da je trovanje visoko rasnih goniča veliki gubitak.

“Kritičnog dana, izuzev sestre Slavke, kompletna porodica je oko 15 časova pošla na imanje u selo Pripčiće. Prethodno smo nahranili lovačke pse. Slavka je odjednom sva usplahirena javila telefonom da su uginula dva štenca koja su bila vezana u svojim kućicama u dvorištu.

Jedan štenac je uginuo ispred a drugi unutar kućice”, kazao je Milan, dodajući da je odmah obavijestio policiju i veterinarsku ambulantu “Grandov”.

Direktor ambulante dr Nikola Grandov potvrdio je da se radi o izuzetno rasnim lovačkim goničima te da je vlasniku pričinjena ve-

lika šteta.

“Izvršen je pregled uginulih štenaca i konstatovano da je smrt nastupila kao posljedica gušenja. U kućicama gdje su štenci uginuli pronađene su supstance plave boje u grumenčićima a jedan dio je bio namazan na komadiće salame. Po karakterističnom ugibanju, ‘gušenju’ i brzini ugibanja te plavoj boji otrova posumnjalo se na cijanid. Obdukciji su prisustvovali i službenici policije, koji su uzorkovali otrov i on će biti upućen na analizu”, kazao je Grandov.

Kako je naveo, u posljednje vrijeme je karakteristično za bjelopoljsku opštinu da se uvećava broj pasa lutalica koji nasrću na domaće životinje i građane te se zbog “osvete” nekontrolisano zloupotrebljava otrov.

“To nije način osvete prema psima i zato apelujemo na građane da

otrovom ne treba da se svete. Rukovanje otrovom je veoma opasno i ukoliko nije pod nadzorom stručnih službi, može imati dalekosežne posljedice. Takođe apelujemo i na nadležne službe da pomognu u rješavanju ovog problema u smislu praćenja i kontrole upotrebe otrova te rješavanja problema pasa lutalica na civilizovan način”, istakao je Grandov.

Sekretar Lovačke organizacije “Bijelo Polje” Tufo Pućurica izrazio je razočarenje zbog nehumanog obračunavanja sa lovačkim psima.

“Ovo je jedan u nizu slučajeva da su nedužni psi otrovani. Slučaj od prošlog vikenda kada su otrovana dva psa visoke rase u Njegnjevu i Sutivanu trebao je da upozori nadležne da se pod hitno preduzmu mjere da se spriječi dalje trovanje. Zaista smo zabrinuti za sve ovo što se dešava i tražićemo od policije da što prije odgovori na našu prijavu koju smo podnijeli protiv nepoznatog počinioca”, kazao je Pućurica.

Komunalni inspektor Vojislav Kljajević smatra da se očigledno radi o odmazdi, “osveti” nepoznatih građana psima lutalicama.

“Zakonom je zabranjeno ubijati i

trovati napuštene životinje jer se time dovodi u opasnost i zdravlje građana. Više je nego evidentno da je

neophodna izgradnja prihvatilišta za pse i na tome će se insistirati”, kazao je Kljajević.

B.Č.

EdukAciJA

Nijesu policajci bauci KOLAŠIN – U sklopu redovnih aktivnosti predstavnici Uprave policije - ispostava Kolašin juče su posjetili đake prvake u OŠ “Risto Manojlović”. Cilj redovne akcije koja se sprovodi od 2008. godine je približiti najmlađima činjenicu da je policija u službi građana sa glavnim ciljem obezbjeđivanja bezbjednosti svih građana.

“Ovo je redovna aktivnost ili da kažem akcija Uprave policije približavanja policije najmlađim građanima, kako bi osjetili da policija

služi građanima i da je naš primarni zadatak da pomognemo i zaštitimo građane pa tek onda dolazi na red onaj represivni segment našeg rada”, kazao je pomoćnik komandira stanice policije u Kolašinu Rajko Gospić , dodajući da akcija pomaže da se razbiju oni strahovi od policije koje većinom roditelji ugrađuju kod mališana.

“Obično se djeci prijeti policijom.

Ako su nestašni ili neće da jedu, roditelji većinom prijete policijom ako ne poslušaš, doći će policajac da

te odvede, takva priča zastraši djete i zato smatram da je ova akcija vrlo korisna za djecu”, kazao je Gospić.

On je iznio primjere iz svakodnevnog života i približio mališanima cilj postojanja policije. Na kraju časa mališani su izgleda shvatili ulogu uniforme tako da su na pitanje ko vodi računa o njima dok su na ulici uglas odgovorili: “Policajci”. Poslije uspješnog časa mališanima su podijeljeni raporedi za časove kao nagrada da dobro savladano gradivo.

Z.B.

14 Crna Gora ZBOG REKONSTRUKCIJE

Zabrana saobraćaja

PODGORICA - Saobraćaj će biti zatvoren na putu za Danilovgrad, na dionici poslije skretanja za Malo brdo do skretanja za Rogame, radi rekonstrukcije puta do 1. novembra ove godine.

Međumjesni autobusi na

linijama Podgorica – Danilovgrad kretaće se trasom od Spuža, put preko Vranića, Dalmatinskom, Moskovskom i Ulicom 13. jula sa obostranim stajalištem kod Osnovnog suda, preko Mosta Milenijum do Autobuske stanice.

A.G.

PETAK, 20. 9. 2013.

ŽUPA

Cistijerna vode za đake

SEMINAR

Uključiti djecu sa invaliditetom u društvo MOJKOVAC – Djeci sa invaliditetom je potreban novi način pristupa i veća podrška, a mnogo više njih bi trebalo da bude uključeno u škole, zaključeno je juče na seminaru koji je organizovalo Udruženje za pomoć licima ometenim u psihofizičkom razvoju iz Nikšića. Seminar je organizovan u okviru IPA projekta “Ljetnja škola inkluzije”, koji je vrijedan 116.000 eura a realizuje se u saradnji sa Bosnom i Hercegovinom.

“Sveukupni cilj projekta je da ojačamo saradnju između saveza i udruženja roditelja djece sa teškoćama u razvoju iz Bosne i Her-

cegovine i Crne Gore, da podržimo inkluziju i da joj damo vjetar u leđa”, kazala je izvršna direktorica udruženja za pomoć licima ometenim u psihofizičkom razvoju iz Nikšića Miluša Cica Žugić, koja je i menadžer projekta za Crnu Goru.

U okviru projekta planirano je da se opreme dvije škole, i to jedna u Soklocu u Bosni i Hercegovini, a druga u Crnoj Gori u Donjim Breznima kod Plužina. Žugić je istakla da su škole adaptirane i pripremljene za boravak djece u toku ljetnjeg raspusta, pa je ovoga ljeta tu boravilo oko 120 djece sa smetnjama u razvoju.

V.B.

KAMPANJA

Učili učenike da ne daju ni centa za mito HERCEG NOVI - Pripadnici Uprave policije područne jedinice Herceg Novi juče su učesnicima u saobraćaju dijelili flajere “Ni centa za mito”.

Prema riječima policijskog komesara za bezbjednost u saobraćaju Zorana Moračanina, Uprava za antikorupcijsku inicijativu, u cilju nastavka kampanje čiji je cilj podizanje nivoa svijesti u problemu korupcije i prijavljivanje od strane građana nadležnim organima - Upravi poli-

cije, dostavila je 1.500 flajera kako bi se obezbijedila distribucija materijala svim centrima bezbjednosti, graničnim prelazima gdje građani mogu i da preuzmu flajere.

Građani korupciju mogu prijaviti i na broj telefona 020 234 396. Inače, hercegnovska Uprava policije je aktivna u kampanjama, tako da najavljuju održavanje saobraćajnih časova u osnovnim školama za učenike od I do IV razreda.

S.M.

NIKŠIĆ - Osnovnoj školi “Dušan Bojović” u Župi danas će biti dovezena cistijerna vode za piće, kazao je Dnevnim novinama direktor škole Borislav Mićković.

“Na sastanku sa predstavnicima lokalne uprave dogovoreno je da se obezbijedi cistijerna vode za učenike škole koju će dovesti vatrogasna jedinica”, kazao je Mićković.

On je dodao da je stiglo i zvanično saopštenje Instituta za javno zdravlje o neispravnosti vode, u kome se navodi da je u vodi pronađena bakterija, sa čim je upoznata i Sanitarna inspekcija. Mićković je naglasio i da, na sreću, niko od đaka nema simptome bilo kakvog trovanja.

“Niko od učenika nema zdrav-

stvenih tegoba. Nastava se odvija redovno, a broj odsutnih đaka je uobičajen”, rekao je Mićković i dodao da je sa problemom neispravnosti vode u školi upoznata Opština, kao i sve relevantne institucije u Nikšiću.

“Svi su spremni da pomognu kako bi se situacija što prije riješila. Za dva dana Institut će ponovo uraditi ispitivanje vode, nakon čega će se znati šta dalje”, istakao je Mićković.

U srijedu je upravi škole “Dušan Bojović” iz Instituta za javno zdravlje putem telefona saopšteno da je voda neispravna, te da se ne koristi za piće. Institut je prije desetak dana uzeo uzorak vode nakon redovne kontrole Sanitarne inspekcije. Škola u Župi, ko-

ja broji oko 370 učenika, snabdjeva se sa posebnog vodovoda koji koristi još oko 70 mještana. Direktor nikšićkog Javnog preduzeća Vodovod Momčilo Abramović ranije je kazao za DN da vodovod u Župi nije u nadležnosti preduzeća Vodovod jer još ne posjeduje upotrebnu dozvolu. On je istakao i da je preduzeće Vodovod spremno da pomogne kako bi se prevazišao problem koji je nastao u školi. Abramović je najavio i da se u narednim mjesecima planira ugradnja hlorinatora kako bi se voda sa izvorišta Morakovska blaca u Župi hlorisala i tako ispunio jedan od uslova za dobijanje upotrebne dozvole i povećanje stepena bezbjednosti kvaliteta vode.

M.R.

MERKUR OSIGURANJE

Prihodi od premija veći 20 %

PODGORICA - Merkur osiguranje prošle godine je ostvarilo 969,730 eura prihoda od premija, 20 odsto više nego 2011, saopštili su njegovi predstavnici.

Izvršni direktor Merkur osiguranja Marko Ivanović kazao je da je ukupna aktiva na kraju prošle godine iznosila 2,44 miliona eura, a kapital 922,780 eura.

“Ovako dobar poslovni rezultat omogućio je učešće u dobiti u iznosu od 10.000 eura za više od 600 osiguranika, kao i isplatu 61 odštetnog zahtjeva u iznosu od 97.000”, rekao je Ivanović na konferenciji za novinare.

On je kazao da je u prvoj polovini godine povećan iznos isplaćenih

šteta koji iznosi 87.000.

“Sa ponosom mogu da istaknem da za pet godina poslovanja Merkur osiguranje nije imalo nijedan sudski spor povodom neisplaćene štete ili nezadovoljstvo osiguranika na iznos isplaćene štete. Malo se osiguravajućih kuća može time pohvaliti”, naveo je Ivanović, prenosi agencija Mina.

Merkur Podgorica dio je austrijske osiguravajuće kuće Merkur Ferziherung, najstarije u Austriji.

Generalni direktor austrijske kompanije Aloiz Šundl saopštio je da je Merkur Podgorica osiguravajuće društvo sa najvećim rastom tržišnog udjela u prvoj polovini ove godine, od 15,21 odsto.

On je kazao da je trenutno u toj kompaniji životno osigurano preko 14.000 klijenata.

“Za naše klijente i partnere, 215 godina Merkur Ferziherunga i pet godina Merkura u Crnoj Gori predstavlja iskustvo, tradiciju, sigurnost i stabilnost. To su vrijednosti na kojima se zasniva naša kompanija danas i u budućnosti”, rekao je Šundl.

Merkur nudi životno osiguranje sa osiguranjem od teških bolesti 15 plus, Merkur mješovito osiguranje, Merkur štedno osiguranje, osiguranje za djecu i omladinu, kao i osiguranje života korisnika kredita na iznos ostatka duga po kreditu.

Crna Gora 15

PETAK, 20. 9. 2013.

PROTESTNA ŠETNJA RADNIKA ZIB-A

Zvižduci pištaljki umjesto govora Danas ističe rok koji su radnici dali većinskom vlasniku da im isplati ponuđenu pozajmnicu od 500 eura

Č

Alma Ljuca

etvrti dan protesta, radnici Zavoda za izgradnju Bara (ZIB) juče su održali protestnu šetnju od zgrade Opštine, pored upravne zgrade ZIB-a, gradilišta i pored državnih institucija, da bi se opet vratili ispred Opštine odakle su poručili da ne odustaju od svojih zahtjeva i da su spremni i na štrajk glađu. Većinski vlasnik kompanije Žarko Pavićević ponovio je da radnicima ne može dati pozajmicu od 500 eura, koju bi, prema zahtjevu radnika, trebalo da im isplati danas.

BAR - Izvršna direktorka ZIB-a Danijela Krković nije se ni juče pojavila pred radnicima koji četvrti dan protestuju ispred zgrade Opštine, a radnici tvrde da je Krković juče ujutru napustila grad.

Većinski vlasnik ZIB-a, aktuelni gradonačelnik Bara, Žarko Pavićević nije mogao da objasni radnicima događaj od prethodnog dana, navodeći da se direktorka Krković “prepala”, ali nije objasnio od koga i čega.

Pavićević, koga su radnici dočekali i pozdravili zviždanjem iz pištaljki, ponudio je prisutnima da zajednički traže kompromisno rješenje za nastalu situaciju u kojoj se našlo jedno od najrenomiranijih građevinskih preduzeća u bivšoj Jugoslaviji i, kako je kazao, ubjedljivo najjače preduzeće ovoga grada iz oblasti građevinarstva koje je krasilo kvalitet gradnje i koje je sada treće po broju radnika u Baru. Pavićević je ponovio da ne može ispuniti obećanje o pozajmnici od 500 eura po radniku do petka, kako su radnici tražili.

Radnici su nezadovoljstvo pretočili u protestnu šetnju kroz grad, i to do Upravne zgrade gdje su kroz zatvorene rešetke ubacili primjerak potpisanih platnih lista. Rešetke na ulazu u Upravnu zgradu su asocirali prisutne da njihova strahovanja nijesu bez osnova i da mogu doživjeti istu sudbinu kao radnici velikih barskih preduzeća koja se pamte samo po imenima: Primorka Bar, Rumijatrans, Barbilje, Prekookean-

ska plovidba Bar i Izbor Bar. Predsjedik sindikalne organizacije Enver Aljošević kazao je da između radnika i uprave stoje metalne, zaključane rešetke koje nijesu samo simbol prepreke.

“One su simbol ponižavajućeg odnosa prema radnicima operative koji su mukotrpno i pošteno zarađivali hljeb, stvarajući po svim vremenskim uslovima novi proizvod,

odnosno zgrade”, Aljošević je dodao da ovakav odnos izaziva i buru emocija, pa neki radnici nijesu krili ni suze. “Zbog svih navedenih razloga, svakim danom smo bliži donošenju odluke da stupimo u štrajk glađu”, istakao je Aljošević.

Od upravne zgrade ZIB-a radnici su nastavili šetnju kroz grad do gradilišta za čiji nastavak radova umjesto njih je angažovan podizvođač GP “Trojan” i GP “Bajrović”. Uz gromoglasno zviždanje pištaljki, pozivali su ostale radnike ovog grada da im se pridruže “u borbi za ono što im po zakonu pripada”. Šetnja se od gradilišta nastavila pored državnih institucija, i to suda, tužilaštva i inspekcija, a završila na mjestu odakle je i počela - pred zgradom Opštine Bar. Kao i prethodnih dana protestu i protestnoj šetnji prisustvovala je Senka Rastoder iz kancelarije za

industrijsku demokratiju SSCG, koja je izjavila da će se u saradnji sa sindikalnim rukovodstvom ZIB-a obratiti se državnim organima koji su propustili da rade svoj posao i omogućili menađžmetu ZIB-a da 60 mjeseci državi i radnicima ne uplate poreze i doprenese. Rastoder je kazala i da će tražiti da se odredbe radnog zakonodavstva poštuju, jer dobar dio radnika ove firme, kako je navela, preko deceniju je radio na određeno vrijeme sa ugovorima na tri, šest i devet mjeseci.

Radnici će nastaviti proteste pred zgradom opštine u isto vrijeme kao prethodnih dana, a danas je rok koji su dali većinskom vlasniku da im isplati ponuđenu pozajmnicu od 500 eura. Radnicima se duguje više od 60 neuplaćenih poreza i doprinosa i osam plata.

Milija Mikaila Radović 19. septembra 2013. u 74. godini. Sahrana će se obaviti 20. septembra u 14 sati na gradskom groblju u Nikoljcu.

Borivoje Spasa Drakić 18. septembra 2013. Sahrana će se obaviti 20. septembra u 15 časova na gradskom groblju Čepurci.

Mileva Jokova Manojlović 18. septembra 2013. u 92. godini. Sahrana će se obaviti 20. septembra u 15 časova na seoskom groblju Kržanja.

Milan Mišo Andrije Kalađurđević 18. septembra 2013. u 63. godini. Sahrana će se obaviti 20. septembra u 11 časova na groblju ispred Crkve Sv. Nikole u Bečićima.

Zarija Bogića Ćulafić iz Čačka, 18.9.2013. u 51. godini. Sahrana će se obaviti 20. septembra u 14 časova u Gornjim Lugama – Andrijevica.

Vlado Jovana Rakonjac 17. septembra 2013. u 79. godini. Sahrana će se obaviti 20. septembra u 12 časova na Novom groblju u Novom Sadu.

Milena Đurđević 18. septembra 2013. u 84. godini. Sahrana je obavljena 19. septembra na gradskom groblju u Nikoljcu.

Živko Simov Kaljević 18. septembra 2013. u 85. godini. Sahrana je obavljena 19. septembra u 14 časova na gradskom groblju Zagorič.

Velimir Veljko Luke Vuksanović 18. septembra 2013. u 76. godini. Sahrana je obavljena 19. septembra u 16 časova na gradskom groblju Gvozden brijeg u Baru.

OPOZIcIJA PORučuJE

ZAHTJEV TuŽILAŠTVu I POLIcIJI

Oživljavaju istoriju, a Ispitati navode za budućnost ne brinu Gojkovića KOLAŠIN – Juče je gradski park u centru grada dobio još jednu spomen-bistu koja će svečano biti otkrivena u ponedjeljak. Radi se o bisti narodnog heroja i španskog borca Veljka Vlahovića. Udruženje boraca i antifašista Kolašina, na čijem čelu je Gojko Vlahović, otac predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, organizovalo je postavljanje biste, koja se doskoro nalazila u njihovim prostorijama.

Međutim, u kolašinskoj opoziciji zamjeraju što u tako malom gradu ima toliko spomenika, ali ne i klackalica za djecu.

“Interesuje me ko je odobrio postavljanje nove biste u parku kod opštine jer, koliko je meni poznato, niko nije obaviješten o tome niti se iko pitao. Uz sve dužno poštovanje prema liku i djelu Veljka Vlahovića kao čovjeka i narodnog heroja, ako biste mogu da se postavljaju kako ko zaželi, i ja imam ‘želju’ - da postavim bistu svog oca,

PREMINULI

što da ne”, kazao je Đuro Milošević, predsjednik SNP Kolašin. On je dodao da je nekome važnije da se postavljaju biste i oživljava istorija dok za sadašnjost i budućnost niko ne haje.

Predsjednik opštine Darko Brajušković je kazao da mu nije poznato ko je tačno iz lokalne uprave odobrio postavljanje biste, te da to rade drugi organi lokalne uprave, ali je pozvan da sljedeći ponedjeljak prisustvuje svečanom otkrivanju.

“Pozvan sam na otvaranje od SUNBOR-a u ponedjeljak. U tom parku oko Opštine su inače grupisane biste narodnih heroja. U tom dijelu nema mjesta da se postave sadržaji tipa ljuljaška i klackalica.

Inače, želim da istaknem da Kolašin ima posebno mjesto u istoriji Drugog svjetskog rata i ove godine je jubilej koji će se prigodno obilježiti. Lično se ponosim istorijom Kolašina”, kazao je Brajušković. Z.B.

HERCEG NOVI - Direktorka JU Muzej i Galerija Herceg-Novi Radmila Ćapin zatražila je od Ministarstva kulture, Osnovnog državnog tužilaštva i Uprave policije da ispitaju navode predsjednika OO SNP Obrada Gojkovića o postojanju političkih, obavještajnih i vojno-terorističkih organizacija u Muzeju i Galeriji, jer sadrže kvalifikacije i optužbe za izvršenje više teških krivičnih djela koja se gone po službenoj dužnosti.

Gojković je na sjednici održanoj u srijedu kazao da u kulturi postoje “crne trojke” koje “dobijaju novac od Ministarstva kulture”, te da su u Muzeju i Galeriji “instalirani doušnici paralelne Agencije za nacionalnu bezbjednost, koje podržava DPS”, da je SNP kao politička partija tražila da joj pripadne mjesto direktora “zbog nerada, udvostručenog broja zaposlenih i neracionalnog trošenja para iz budžeta”. Ćapin kaže da je Gojković iznio i više drugih optužbi koje je, kako je

kazala, ciljano plasirao da bi nanio štetu ustanovi, državnim organima, političkim partijama i pojedincima.

“Pošto izjave Obrada Gojkovića nanose ličnu i profesionalnu štetu svim stručnjacima koji rade u ovoj instituciji, narušavaju poslovni ugled i kreditnu sposobnost Ustanove i stvaraju atmosferu straha i nesigurnosti u najširoj javnosti, Ustanova je zatražila da Osnovno državno tužilaštvo i Uprava policije hitno ispitaju ove navode i pokrenu odgovarajući postupak ako za to ima osnova”, navedeno je u saopštenju za javnost.

Ustanova je zatražila da se povodom optužbi Gojkovića uzmu izjave svih 18 odbornika koji su glasanjem podržali njegove tvrdnje, kao i odgovornih funkcionera Agencije za nacionalnu bezbjednost, Ministarstva kulture i Demokratske partije socijalista, koji su optuženi za organizovanje i finansiranje obavještajnih i vojnoterorističkih organizacija.

S.M.

Desanka Vidojeva Paunović rođena Novović, 18. septembra 2013. u 69. godini. Sahrana je obavljena 19. septembra u 15 časova na gradskom groblju Zagorič.

e-mail: sotiroski@t-com.me

Obavijest o smrti možete poslati svakim danom do 21 čas.

Pogrebne usluge Sotiroski Bijelo Polje.

Više informacija na tel.

069 023 690 i 050 431 050 46 godina Vama na usluzi Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.

16

TURIZAM

PETAK, 20. 9. 2013.

PRIJESTONICA

Ljetnji vodič Podgorica 20. SEPTEMBAR Kuća vina

19.00

Prijestonica Crne Gore zanima strance, ali se u njoj ne zadržavaju dugo

Ulcinj

Tekst: Ivanka Fatić-Rastoder, Foto: Mirko Savović

20 22. SEPTEMBAR Marubi end season fest

19.00

Nikšić 1 30. SEPTEMBAR Septembarski dani

15.15

Bar - Tivat - Podgorica 21 23. SEPTEMBAR Nebo Crne Gore

Mojkovac 17 21. SEPTEMBAR 38. Mojkovačka filmska jesen

20.00

Nikšić 27. SEPTEMBAR Svjetski dan turizma

25 26.SEPTEMBAR Balonijada

Nikšić 23 29. SEPTEMBAR Dani meda

Nekada uzdanica cetinjskog turizma, hotel “Grand” danas nije tako sjajan i prestižan kao nekada. Ipak, odolijeva zubu vremena i ljetos je od 350 kreveta, koliko ima, bilo popunjeno oko 60 posto kapaciteta. Prema riječima direktora Veska Pajovića, na dobrom je putu da u kategorizaciji, koja će uslijediti, povrati tri zvjezdice koje je imao.

Sada sarađuju sa dvostruko većim brojem agencija, što im je obezbijedilo veći broj gostiju. Najčešći gosti su im Mađari i Rumuni, a slijede ih Francuzi, Izraelci, Španci i Italijani. Međutim, većina njih se kratko zadržava, praktično samo u prolazu na noć ili dvije. Hotel je usmjeren na kongresni turizam i ima

desetak sala i dvoranu sa 400 mjesta.

Nijesu rijetki gosti ni penzioneri iz Podgorice, koji ovdje dolaze na duže vrijeme tokom ljeta kada je u Podgorici za njih klima nepovoljna.

“Polovina našeg poslovanja čini organizacija kongresa i seminara. U ovom periodu godine najveće prihode ipak ubiramo od restorana, poslastičarnice i kuglane”, kazao nam je Pajović.

On se pohvalio i aranžmanom koji već dvije godine organizuju za svoje goste koji traje od 7-8 dana i podrazumijeva aktivni odmor - obilazak crnogorskih planina, jezera, mora i Cetinja kao istorijskog jezgra.

Pored ostalog, hotel ima restoran, za-

Muzeji na Cetinju glavni magnet za turiste Narodni muzej Crne Gore je ustanova u čijem su sastavu Muzej kralja Nikole, Istorijski, Umjetnički (Galerija savremene umjetnosti, Crkva Ćipur), Etnografski (Lapidarijum, Arheološki), te Njegošev (Biljarda).

Ove je muzeje tokom prvih pola godine posjetilo čak 10.000 turista više nego la-

ni, odnosno 50.000. Taj trend rasta za po 10.000 u odnosu na prethodnu godinu aktuelan je već nekoliko godina. Ulaznica za Muzej kralja Nikole iznosi pet, odnosno 2,5 eura za studente i učenike, dok cijena ulaznice za posjetu svim muzejima koji čine ovu ustanovu iznosi 10, odnosno pet eura.

RESTORAN ª STARI MOSTº

18 19. SEPTEMBAR

Mojkovac

T

uristički poslenici sa Cetinja imaju razloga za zadovoljstvo jer je tokom prvih osam mjeseci u prijestonicu u okviru organizovanih pojeta došlo oko 90.000 izletnika, kao rekordne 2008. godine. Tokom manifestacije “Ljeto na Cetinju” grad je posjetilo 35.000 turista. Problem je samo u tome što se oni u prijestonici ne zadržavaju predugo.

tvoreni bazen sa saunom, kuglanu, više terasa. Otvoren je od aprila, ali zbog lošeg vremena i promjena na globalnom nivou nije imao sve očekivane goste. Tako su od 30 dogovorenih grupa sa Korejom, zbog aktuelne političke situacije došle svega tri. Ove godine pokušavaju da produže sezonu do Božića, ukoliko nabave novu peć koja će raditi na pelet.

U okviru Sportskog centra Cetinje djeluje i mali hotel “Sport in”, koji čeka na tri zvjezdice čim ispravi neke usputne manjkavosti. Direktor Dragan Ražnatović kaže da ga najviše koriste sportisti - rukometaši i fudbaleri, koji u njemu ili žive, jer su sa strane, ili borave kraće vrijeme u okviru kampova i priprema. U 10 soba i dva apartmana najčešći gosti pored sportista su Bjelorusi, Slovaci i gosti iz bivše Jugoslavije.

“Montenegroholidejs” agencija iz Budve u ovaj hotel dovodi grupe od po 15 gostiju koji idu na pješačke ture. Najčešći su među njima Francuzi. Cijena noćenja sa doručkom je 28 eura po osobi, a u salonu ima mjesta za 22 osobe, dok restoran može primiti od 55 do 130 ljudi kada se uključi prostor kafea.

Ivanov konak (JU Lovćen - Bečići), na Ivanovim Koritima, mali hotel sa četiri zvjezdice, specifičan je po smještaju koji nudi - ima sedam studio apartmana,

12.00

Danilovgrad Festtival ª Kraj rijeke Zeteº

Izletnici opsjedaju Cetinje

15.00

U Rijeku gosti ne svrać Dobar ambijent i izvanredna hrana dovode mnogobrojne turiste u zaboravljenu varoš Riblji restoran “Stari most” na Rijeci Crnojevića mjesto je koje ne robuje tradiciji, ali je vjerno čuva. Sveden do savršenstva riblji meni, odan starinskoj recepturi, broji svega pet jela.

Bogatstvo ukusa i ugodan ambijent restorana u staklu, smještenog na rivi kraj jezera, kao i kvalitet koji je godinama zadržao isti nivo, ovom su restoranu obezbijedili najvišu kategoriju koju ugostiteljski objekat može da dobije - CD (kod diplomat).

Vlasnik Nikola Janković zadovoljan je time što se u njegovom restoranu za 27 godina rada zadržao isti kvalitet ponude.

“Klijentela se sama pravila. Ambijent je taj koji je nametnuo specifičnu klijentelu”, kazao je on i objasnio da u saradnji sa jednom agencijom godinama u restoran dolaze gosti koji znaju što je dobro i koji su, naravno, visoke platežne moći.

Turisti se rado vraćaju u ovaj restoran, koji ih dočekuje na isti način kao i kada su u njega prvi put došli.

Nedavno su nakon 15 godina od prve posjete restoran posjetili gosti iz Kalifornije, porodica koja je sa zadovoljstvom uočila da je sve isto kao i nekada, uz male promjene kada je riječ o novozasađenom cvijeću, kao i nekim fotografijama koje su okačene o zid.

“U našem se meniju lako snaći, imamo svega pet jela. Jelovnik je isti 27 godina i pored ribljih specijaliteta moramo imati dobar biftek i parče sira. Riba koju pripremamo svježe je ulovljena u jezeru. Specijaliteti su dimljeni krap i rižoto sa jeguljama i suvim šljivama. Za desert uvijek poslužujemo štrudlu od višanja i jabuka, kao i patišpanj”, kazao je Janković.

Restoran unutra može da primi oko 50 gostiju i isti broj na terasi kada su lijepi sunčani dani.

“Stalo nam je da se na Rijeku Crnojevića ne svraća nego da se u nju dolazi”, kaže ovaj vrijedni ugostitelj.

I.F.R.

g a , -

e a e . i u i

a i ,

TURIZAM

PETAK, 20. 9. 2013.

Ime je dobio po Ivanbegu Crnojeviću: Ivanov konak

90.000

17

turista posjetilo je Cetinje za prvih osam mjeseci ove godine, a slično je bilo i 2008. godine kada je zabilježen rekord

CETINJE

Kadmov dan 29. septembra u Budvi

Mali hotel je dom mnogim sportistima: “Sport in”

Turistička organizacija Budve TOB 29. septembra organizovaće cjelodnevnu manifestaciju Kadmov dan, s ciljem promovisanja kulturnog nasljeđa i gastro ponude.

Riječ je o manifestaciji koja će prije svega promovisati kulturno nasljeđe Bude sa akcentom na antičko nasljeđe i mit o osnivačima Budve, Kadmu i Harmoniji.

“Cilj je da se bogatim kulturnoumjetničkim programom, privuče što veći broj posjetilaca i da se u ovom periodu postsezone, boravak turistima u Budvi učini ljepšim i interesantnijim”, kazali su iz TOB. Učesnici programa biće obučeni u antičke toge, a muzičari će izvoditi muziku iz tog perioda, dok će se posjetiocima, nuditi hrana vezana za prapočetke Budve i tog područja.

Cilj festival je promovisanje kulturnog nasljeđa i gastro ponude, što je kako su naveli važan segment turističke ponude, ali i brend Crne Gore.

Na Viru manifestacija o jezeru

koji mogu da prime 14 osoba. Posebno lijepa terasa sa pogledom na udolinu i Lovćen privlače mahom strance. Kako nam je kazao direktor JU Lovćen - Bečići Sreten Mrvaljević, hotel je bio po-

punjen oko 60 odsto ove godine, a ima i depadans sa dva apartmana i četiri dvokrevetne sobe preko puta u šumarku.

Noćenje sa doručkom iznosi 35, a pun pansion 46 eura.

ćaju, već dolaze

Manifestacija ,,Jezero, baština i inovacije“, koja se organizuje u okviru projekta „Umjetnost, plastika i reciklaža“ (Art, Plastics & Recycling) bice održana u hotelu ,,Vir“ i na trgu u Virpazaru, u subotu 21. septembra 2013. godine u trajanju od 11.00 h do 15.00 h.

Realizacijom ovog projekta, implementira se međunarodno već primijenjena ideja koja povezuje prikupljanje plastične ambalaže, njeno recikliranje i dizajniranje predmeta od sirovine dobijene reciklažom. Brojnim aktivnostima koje organizuju u okviru manifestacije ,,Jezero, baština i inovacije“ promovišu zaštitu životne sredine i inovativni način unapređenja turističke ponude u oblasti Skadarskog jezera. Izložbom domaćih proizvoda iz oblasti Skadarskog jezera i degustacijom proizvoda i specijaliteta jezerske kuhinje, promovisaće po tradiciji bogatu lokalnu gastronomsku baštinu ove oblasti.

Degustacija makedonskih vina

Tradicija duga 27 godina: Restoran Stari most

Nacionalno udruženje somelijera Crne Gore i ove nedelje, za ljubitelje vina u “Kući vina” u Mall of Montenegro u Podgorici, 20.09.2013 godine od 19h do 21 h organizuje degustacije vina Vinarije Skovin-Makedonija.

Od 1. septembra 2013. godine, od kad je otvorena “Kuća vina” posjetioci Mall of Montenegro imali su prilike da degustiraju vina iz Crne Gore i to Vinogradi i podrum Rajkovića, Vinarije Burić, ZentaVućinić,Vinarije Krgović, Vinarije Klisić, Vinarije Vukmanović, Biotehničkog fakulteta, Rex montis i Vinarije Vućinić.

Prošle nedelje tri dana su ljubitelji vina uživali u slovenačim pjenušcima Radgonske Gorice (Zlatna Radgonska penina i Srebrna Radgonska penina).

U septembru dođe najviše turista Direktorica TO Cetinje Ana Ivanović kaže da u septembar ima najviše turista u gradu. Do sredine septembra u okviru organizovanih grupa u grad je došlo 90.000 izletnika.

“Pretežno nam dolaze turisti koji u okviru kruzing putovanja borave i na našem primorju. Posjećenost izjednačila skoro sa onom iz 2008. godine, koja je bila rekordna sa 100.000 izletnika”, kazala je ona, uvjerena da će ih i ove godine biti isto toliko.

Iako gosti koji sa kruzera dolaze na Cetinje ne noće u gradu, ali ručaju na Njegušima, posjećuju cetinjske kafiće i trguju suvenire, a plaćaju i ulaznice za muzeje.

Izletničku taksu od 1 euro plaćaju sve grupe osim studijskih, đačkih i studentskih.

Tokom manifestacije “Ljeto u prijestonici” na Cetinje je došlo oko 35.000 posjetilaca, a posjećena je bila i “Cucka jeka” kao i “Rojal fest”.

Prvi put je organizovana “Riječka noć”, s ciljem valorizovanja ponude Riječke nahije, a dobro je organizovana i “Njeguška trpeza”.

NP “Lovćen” i dio NP “Skadarsko jezero” dijelom teritorijalno pripadaju opštini Cetinje, tako da nije zanemarljiv broj onih koji dođu da ih posjete. NP “Lovćen” bio je izuzetno posjećen, ali se ove godine nije plaćala ulaznica. Najčešći gosti su Rusi, Litvanci i Ukrajinci, koji obič-

no obilaze Cetinjski manastir i ikonu Filarmosu. Dosta je bilo i Amerikanaca, Francuza, Poljaka, Njemaca, te turista iz bivše SFRJ, kao i zemalja EU, a prvi put je zabilježena posjeta turista iz Azerbejdžana i Tajlanda. Zabilježen je i porast gostiju u privatnom smještaju. Sljedeće godine u ponudu će biti uvrštena i Lipska pećina.

I.F.R.

RESTORAN KONAK

Gost ovdje uvijek dobija ono što traži Mjesto gdje se istinski uživa: Restoran Konak

Malo je onih koji svrate u Cetinje a da ne odu do restorana “Konak” (4 zvjezdice), 4 kilometra udaljenog od centra grada. Vlasnik “Konaka” Vladislav Pajo Jabučanin budnim okom sve vrijeme prati da nijednom gostu ništa ne fali, od posluženja do udobnosti.

Da je u tome uspio, potvrđuje i to što je restoran uvršten u katalog renomirane putničke veb-stranice “Tripadvajzor”, kao i što ga u Vodiču kroz Evoropu preporučuje vodeći američki autoritet za evropska putovanja Rik Stevs. Tu je preporuka uglednog francuskog vodiča Petit Fute.

Budući da ime sugeriše na to da ovdje treba zakonačiti, a kako soba za sada nema, Pajo je odlučio da uskoro podigne još jedan objekat u kojem će ponuditi gostima i smještaj.

“Nikada gostu nijesam rekao da nešto ne može da dobije”, kaže čovjek koji je sebi postavio zadatak da Crnu Goru i njeno gostoprimstvo promoviše na najbolji mogući način.

Klijentela je razna, od onih koji ciljano dolaze baš ovdje, do onih koji slučajno svrate. Svjestan činjenice da kako je kazao “nema da ponudi poseban pogled na okolinu, da u blizini nema ni rijeke ni vodenice”, on je sebi dao za cilj da se gostu ugađa koliko god je to moguće. I gosti to cijene i vraćaju se. Mnogobrojna pisma u znak pažnje i zahvalnosti takođe svjedoče o prijateljstvima koja je Pajo stekao i razvio nakon boravka ljudi sa svih meridijana u njegovom restoranu.

Pored toga što vodi restoran koji je na dobrom glasu, Jabučanin ne sjedi skrštenih ruku, već organizuje u zakupljenim prostorima ili na otvorenom u prirodi izlete za renomirane organizacije, kao i svečane večere u luksuznom ambijentu kakva je “Kristalna dvorana” na Cetinju.

Ključ uspjeha je, prema Jabučaninovom uvjerenju, i to što se u “Konaku” ne koketira sa drugim kuhinjama, već se mogu dobiti samo ukusno spremljena jela nacionalne kuhinje.

I.F.R.

18 Globus

PETAK, 20. 9. 2013.

NAPAD NA KOSOVU

Ubijen Litvanac pripadnik Euleksa, počinioci nepoznati ZVEČAN - Pripadnik Euleksa, Litvanac Audrius Šenavičus (35) je ubijen, a još trojica su ranjena kod Zvečana kada je juče ujutro otvorena rafalna paljba na dva vozila misije. Šenavičus je povredama podlegao u bolnici, u koju je dovezen bez svijesti. Misija Euleks u Prištini potvrdila je juče da je policajac ubijen i navela je da su nepoznata lica izvela napad na vozila u kojima je bilo šest osoba u 7.30, prilikom redovne smjene na Kapiji 1. Iz Srbije i Brisela su stigle žestoke osude ovog čina, a povodom napada novinarima su se obratili i šef Euleksa Bernd Borhart i specijalni predstavnik EU na Kosovu Samuel Žbogar. Srpski premijer Ivica Dačić je naveo da napad čin “ekstremističkog ludila” i “pucanj u budućnost Srbije”, dok je prvi potpredsjednik Vlade Aleksandar Vučić rekao da će “odgovor države biti žestok”.

Premijer Dačić čuo se telefonom sa visokom predstavnicom EU Ketrin Ešton o situaciji poslije ubistva pripadnika Euleksa, i tom prilikom je Eštonova ponovila stav EU da će i dalje “snažno i bez zadrške” nastaviti angažovanje oko dijaloga Beograd-Priština.

Ona je zatražila da počinioci ubistva budu izvedeni pred lice pravde i rekla da očekuje da Beograd i Priština nastave angažovanje u dijalogu. Dačić je izrazio veliko žaljenje zbog svega što se dogodilo i izrazio saučešće porodici i prijateljima ubijenog cari-

GLAVNI PROBLEMI I OPCIJE PARLAMENTARNIH IZBORA U NJEMAČKOJ Lijeve

Promerkelovski CDU/CSU politički stavovi Alternativni ili antimerkelovski CDU/CSU politički stavovi

centralne i lijeve

Postojeća koalicija centra i desnice

Žrtva: Audrius Šenavičius

Lijeva partija

Socijaldemokratska partija

Zeleni

E v r o p s k e

nika Euleksa. “To nije pucanje u Euleks, već u budućnost srpskog naroda na KiM, u budućnost Srbije i njenih građana. Napad na Euleks i Kfor? Kakva je perspektiva srpskog stanovništva na Kosovu pod tim uslovima? Oni koji su to uradili su neprijatelji Srbije”, poručio je Dačić. Prema njegovim riječima, ovakvo “ekstremističko ludilo”, kojeg ima na svim stranama, može opasno da ugrozi mir, stabilnost i bezbjednost na Kosovu. “To je velika šteta za interese Srbije, prije svega srpskog naroda na Kosovu i vlada najoštrije osuđuje taj akt”, rekao je Dačić na jučerašnjoj zajedničkoj konferenciji za novinare sa češkim ministrom spoljnih poslova Janom Kohoutom. Incident se dogodio blizu mjesta Balaban, na magistralnom putu Kosovska Mitrovica - Leposavić, a uviđaj su vršili pripadnici Euleks policije pod punom opremom.

r e f o r m e

Gregor Gisi Podržava suverenu politiku otpisa duga preko euroobveznica ili fondova za otkup dugova

Lideri Jirgen Tritin(gore) i Ketrin Gering Ekhart odobravanju fond za otkup dugova

Per Štajnbrik isprva je podržavao fond za otkup dugova, ali sada je bliži povratku na CDU euroobveznice

Filip Rosler podržava Merkelinu prekograničnu finansijsku politiku i euroobveznice

Kancelarka Angela Merkel isključuje euroobveznice ili zajednički dužnički fond eurozone

Favorizuje predloženu taksu na finansijske transakcije (FTT) kojom bi se regulisao finansijski sektor Zalaže se za uvođenje poreza na bogate na nivou EU, kojim bi se potpomoglo spašavanje banaka i smanjenje javnog duga

Podržavaju uvođenje FTT i kao i strogo nadziranje tržišta i banaka od strane vlade

FTT će biti jedan od glavnih prioriteta

Protivi se uvođenju FTT

Zagovara porez na akcije, obveznice i tržišne derivate kako bi se stalo na put tržišnim špekulacijama

Izlaz iz ekonomske krize u eurozoni tražili bi kroz finansijsku samoregulaciju, zelenu ekonomiju i iskorjenjivanje siromaštva

Trenutna strategija Angele Merkel daje rezultate pa tome treba težiti i dalje

Slaže se sa politikom Merkelove o striktnom sprovođenju fiskalnih pravila i mjerama štednje širom eurozone

Podržava fiskalnu kontrolu nacionalnih budžeta koja podrazumijeva sankcije za kršenje dužničkih i deficitnih nivoa EU

p o r e s k a

p o l i t i k a

Gornju stopa poreza će podići sa 42% na 49% i uvesti taksu za bogate kojom bi se finansiralo visoko obrazovanje

Protivi se dosadašnjoj preraspodjeli javnih prihoda jer je bila nepravedna prema nevjenčanim parovima, istopolnim parovima i onima sa nižim primanjima

D o m a ć a

Zalaže se za uvođenje tzv. milionerske takse od 75% na prihode veće od milion eura. Gornju stopu poreza digao bi na 53%, a korporativne takse povećao bi sa 15% na 25%

Podigli bi gornju stopu poreza na 49% i uveli porez od 15% na prihode veće od milion eura.

Subvencionirali bi plaćanje školarina i okrenuli se zelenoj energiji

Protivi se of šor vjetroelektranama.

Fokusiran je na razvoj energetskih skladišta u cilju smanjenja potrebe za ekspanzijom elektromreža

Povezali bi vjetrenjače na elektromrežu. Ukinuli bi pretplatu od 200 eura za korisnike koji koriste obnovljive energetske operatore

E n e r g e t s k e

P e n z i j e Povećao bi prosječne mjesečne penzije u Zapadnoj (1.062eura) i Istočnoj (1.047eura) Njemačkoj. Minimalna zarada bila bi 10 eura na sat.

i

Subvencionisali bi male penzije.

Maksimalna satnica: 8,5 eura

m i n i m a l n a

Ukinuo bi proces autorizacije za elektromrežne projekte.

Pojednostavio bi razvoj privremenih energetskih skladišta

c i j e n a

Odgodiće podizanje starosne granice za odlazak u penziju sa 65 na 67 godina do 2029. kako bi smanjio penzione troškove.

Zastupnik minimalnih zarada od 8,5 eura po satu

Sources: World First Foreign Exchange, RBC Capital Markets, German Energy Blog

Jučerašnjoj sahrani Fisasa prisustvovali su mnogobrojni Atinjani.

Grčka štampa juče je izvještavala da “hladnokrvno ubistvo koje je izvršio sljedbenik Zlatne zore mora svakoga da uplaši”, kao i da “ne smije biti nikakve tolerancije prema zločinačkim aktivnostima ove neonacističke organizacije”. Jedan od naslova jučerašnjih izdanja bio je i “Nacistički monstrum ubija - otpor”, kojim se zahtijeva akcija grčkih vo-

Instalacija pametnih elektromreža kako bi se smanjili troškovi. Smanjiti subvencije kojima se energetski intenzivne k ompanije štite od prevelikih troškova

r a d a

Primjenio bi princip ekvivalencije u raspodjeli penzija i doprinosa. Protivi se minimalnim zaradama, ali je spreman na kompromis

Ekološka taksa na gorivo koristila bi se za subvencionisanje penzija.

Podrška minimalnoj zaradi po regionima i privrednom sektoru

Pictures: Associated Press, Getty Images

Sahrana repera u sjenci napetosti srijedu uveče, a policija je, da bi rastjerala demonstrante, upotrijebila suzavac i šok bombe. Premijer Grčke Andonis Samaras je juče izjavio da neće dozvoliti neonacističkoj partiji “Zlatna zora” da dalje ugrožava društveni život i demokratiju.

“Vlada je odlučna da ne dozvoli da nasljednici nacista truju društveni život, da čine zločine i provociraju, i da podrivaju temelje zemlje koja je stvorila demokratiju”, rekao je Samaras.

Smanjiće početnu poresku stopu na 12% sa 15%, gornju poresku stopu na 39% sa 42%. Zadržaće postoju preraspodjelu javnih prihoda - porez na vjenčane parove sa prosječnim primanjima

r e f o r m e

Kreiraće novo ministarstvo energetike koje bi se bavilo svim aspektima energetske politike. Zalaže se da ugalj kao ključnu komponentu energetskog održanja

GRČKA

ATINA - Više stotina ljudi prisustvovalo je juče sahrani repera Pavlosa Fisasa (34), dan pošto je poznati grčki muzičar na smrt izboden nožem. Za ubistvo je optužen član ekstremne desničarske partije “Zlatna zora”, koji se nalazi u pritvoru, prenijela je agencija AP. Fisas je, prema navodima njegovih prijatelja, bio antifašistički aktivista.

U nekoliko grčkih gradova antifašistički protesti su postali nasilni u

Hrišćanska dem. unija Koalicija Hrišćanska socijalna unija

Slobodna demokratska partija

dećih partija. Grčkog repera je u srijedu uveče nožem ubio 45-godišnji vozač kamiona, koji je kasnije u policiji priznao da je počinio ubistvo i da je sljedbenik “Zlatne zore”.

“Zlatna zora” je rastuća snaga u političkom životu Grčke. Ta partija je prošle godine imala 18 poslanika u parlamentu. Prema najnovijim rezultatima ispitivanja javnog mnjenja, “Zlatna zora” je treća po popularnosti u zemlji.

Ubijen jer je antifašista: Reper Pavlos Fisas

© GRAPHIC NEWS

Globus 19

PETAK, 20. 9. 2013.

MEKEJN ODGOVORIO RUSKOM PREDSJEDNIKU

Rusija zaslužuje boljeg od Putina

M

OSKVA - Američki republikanski senator Džon Mekejn u tekstu napisanom u vidu direktnog obraćanja ruskim građanima, koje dolazi kao odgovor na nedavni autorski članak Vladimira Putina u Njujork tajmsu, poručio je da ruski građani zaslužuju bolje od aktuelnog ruskog predsjednika. Putin upravlja za sebe, a ne za narod, koristeći se korupcijom i nasiljem, ocijenio je nesuđeni američki predsjednik.

Republikanac Mekejn, inače jedan od najžešćih američkih zagovornika vojne intervencije u Siriji, na početku svoje poslanice objavljene u jučerašnjem broju ruskog tabloida Pravda, odlučio je da demantuje “neistinu” da svoju političku karijeru gradi na oštrim antiruskim stavovima. Obraćajući se ruskom narodu u cjelini, Mekejn je sebe okarakterisao kao “proruskog” političara, štaviše, “više proruskim nego što je to režim koji danas upravlja Rusijom”.

“Kažem to zato što poštujem vaše dostojanstvo i pravo na slobodno odlučivanje o sebi. Vjerujem da ste dužni da živite u skladu sa nalozima vlastite savjesti, a ne vlasti. Vjerujem da zaslužujete da poboljšate svoj život živeći u zemlji u kojoj ekonomija cvjeta i stvara blaga za mnoge, a ne samo za grupu koja drži vlast”, napisao je Mekejn u Pravdi. Optužio je ruske vlasti da kažnjavaju neslaganje sa njima i hapse svoje protivnike, da “terorišu i čak ubijaju” novinare koji pokušavaju da rsvijetle njihovu korumpiranost. Za primjer je naveo slučaj advokata Sergeja Magnitskog koji je prije četiri godine umro u ruskom zatvoru u sumnjivim okolno-

stima, nakon što je počeo da objavljuje dokumente o malverzacijama ruskih činovnika. Mekejn tvrdi da je Magnitski umro od posljedica premlaćivanja u zatvoru.

“Predsjednik Putin ne vjeruje da se u slobodi ljudska priroda može izdići iznad svojih slabostima i stvara mirno, pravedno i napredno društvo. Ili barem ne vjeruje da je to moguće učiniti sa građanima Rusije. Zato on vlada iskorišćavajući te slabosti pomoću korupcije, represije i nasilja. On vlada zbog sebe, a ne zbog vas”, poručio je američki senator. Upozorio je da se ruska ekonomija nedovoljno razvija u smjeru raznovrsnosti, jer se bazira na kopanju rudnih bogatstava i zavisi od njihove cijene.

“Njen procvat neće biti dug”, tvrdi senator i ukazuje i na odliv stranih investicija koje stvaraju problem toj ekonomiji, a tvrdi da se povlačenje ulaganja događa zbog mutnih zakonskih okvira i zavisnosti ruskog sudstva od drugih izvora moći.

Aludirajući na podršku Moskve sirijskom predsjedniku Bašaru al Asadu, Mekejn optužuje Putina da se svrstava uz “najagresivnije tiranije koje prijete svima”. Tvrdnje Rusije da

Dok topljenje leda otvara rudama bogat Arktik za brodove, Rusija namjerava da pojača svoje vojno prisustvo u tom regionu reizgradnjom baze iz sovjetskih vremena.

Tihi okean

U arhipelagu Novosibirska ostrva biće baza za regularne mornaričke patrole duž Sjevernog morskog puta. Sovjetska vazdušna luka na ostrvu Koteljnij, neaktivna već više od 20 godina, ponovo će biti funkcionalna u oktobru.

kr

ug

Aljaska (SAD)

i

ičk

Arkt

Područje ruskih teritorijalnih pretenzija preko granice od 200 nautičkih milja

Arktički okean Kanada

Rusija

Sjeverni pol Sjeverozapadni prolaz

Grenland (Danska) Svalbard (Norveška) Sjeverni morski put

500km 300 milja

Raketna krstarica "Petar Veliki", kapitalni bord Sjeverne flote, predvodila je grupu od 10 ratnih brodova do ostrva Koteljnij početkom septembra

Sjeverni pol

RUSI I SJEVERNI MORSKI PUT

Osvajanje Arktika MOSKVA - Nakon 20 godina Rusija ponovno jača svoju vojnu silu u ledenim bespućima Arktika. Razlog tome je to što u tzv. “bespuću’” uz njene sjeverne obale nakon klimatskih promjena ipak nastaje pomorski put. On sada već počinje da predstavlja alternativu Sueckom kanalu za sve više trgovinskih kompanija koje rade na liniji Evropa Daleki istok. Za potrebe Sjevernog morskog puta obnavlja se vazdušna baza na Koteljniju, najvećem od Novosibirskih ostrva koja se nalaze

● POLEMIKA NA NI VOU PROVINCIJALNIH DEMAGOGA

Zapravo su i jedan i drugi u pravu Putin koji podučava američkog predsjednika kako je vrlo opasno uvjeravati bilo koji narod, pa tako i američki, u nekakvu superiornu izuzetnost prema ostatku svijeta. A u pravu je i Mekejn koji upozorava Ruse da im njihova vlast ne polaže račune i da im prirodna bogatstva grabi tajkunskočinovnička oligarhija dok prosječan stanovnik Rusije živi standardom koji je niži od vjerovatno svih istočnih članica obližnje EU, umjesto da bude nalik kanadskome (poređenje zbog veličine, klimatskih uslova, prirodnih bogatstava i gustoće naseljenosti). Pro-

blem je u tome što, sad već opismenjen i ne tako naivan svijet, mora da gleda kako jedan i drugi polemišu na nivou provincijalnih demagoga koji se strastveno bave bijedom “protivnika” ne bi li prikrili onu u vlastitom dvorištu. A i vlastite konkretne, gole interese. Putin superiorno poučava Obamu da ne promoviše domaće predrasude o jedinstvenosti američke nacije, ali kod kuće svako malo paradira s ortodoksnim nacionalistima i kroz svoj aktivni PR potpaljuje vrlo slične ideje.

Mekejn uspješno poentira kad upozorava na korupciju i sumanuta bogatstva koja u Rusiji prisvajaju privilegirani klanovi.

Ipak, ne pada mu na pamet da se osvrne na podatak da je 400 najbogatijih Amerikanaca “teško” kao BDP cijele Rusije...

Analizirajući aktuelno medijsko prepucavanje jednog republikanskog “jastreba” i jednog ruskog “patriote”, ponajviše zastrašuje plitak nivo komunikacije između najmoćnijih političara današnjice; teški manjak samosvijesti i samokritike kod ljudi koji su na ovaj ili onaj način određeni da utiču na svjetske odnose.

VLADIMIR PUTIN:

Rusi obnavljaju arktičku bazu

200 nautičkih milja granice Dogovorene granice

američko insistiranje na vojnoj intervenciji u Siriji može rasplamsati rat u cijelom regionu Bliskog istoka Mekejn okreće za 180 stepeni i optužuje Putina da zapravo njegova politika vodi prema takvom ishodu.

“Rusiji ne vjeruju narodi koji se trude da učine našu planetu sigurnijom, mirnijom i naprednijom”, poručio je jedan od najuticajnijih ljudi Republikanske stranke u trenutku kada je SAD izgubio praktičnu svu međunarodnu (a i domaću) podršku za vojnu intervenciju u Siriji. Za početak, zanimljivo je da se Džon Mekejn nije oglasio u nekom od renomiranih ruskih dnevnika kao što je to u SAD-u Njujork tajms, za koji je pisao Putin. Umjesto u Komersantu, Vjedomostima ili Novoj Gazeti, Mekejn se oglasio u Pravdi, tabloidu značajnog tiraža, ali prilično beznačajnog ugleda zbog redovnog ignorisanja osnovnih postulata informisanja.

u Arktiku sjeveroistočno od ušća rijeke Lene. Postrojenje je bilo napušteno od 1993, ali je topljenjem leda ponovo dobilo na značaju. Zapadni mediji mediji popratili su manevar u kojem je deset ruskih ratnih brodova predvođenih krstaricom “Petar Veliki” poslato u Novosibirski arhipelag u sklopu radova na obnavljanju sovjetske baze.Ruske vlasti kažu da je to tek početak: infrastrukturno-bezbjednosne operacije najavljuju se i za arhipelage Novaja Zemlja i Zemlja Franje Josipa.

Šta je konkretno zlo u Siriji?

MOSKVA - Ruski predsjednik Vladimir Putin ocijenio da ponašanje Sirije “uliva povjerenje” da će poštovati obaveze pri stavljanju pod međunarodnu kontrolu i uništavanju hemijskog arsenala.

“Ne mogu da garantujem sto odsto da ćemo uspjeti da (rusko-američki plan o uništenju sirijskom hemijskog oružja) sprovedemo u roku, ali sve što smo vidjeli posljednjih dana uliva povjerenje da je to moguće i da će tako i biti”, rekao je ruski predsjednik poslije jednog sastanka u Vajdaju, na sjeverozapadu Rusije.

Putinu je, pritom, do sada nejasno zašto je potrebno “kazniti zlo” u Siriji.

“A šta je tamo zlo. To što je porodica predsjednika Asada 40 godina na vlasti. To nije zlo. Nema demokratije. Po shvatanju američkog establišmenta - nema... Kažu da je nema ni u Saudijskoj Arabiji i s tim je teško ne složiti se. Međutim, nju niko ne namjerava da bombarduje”, kazao je Putin, podsjećajući i na intervenciju u Libiji, gdje su se takođe “borili za demokratiju”.

“Gdje je ta demokratija. Svi ratuju protiv svih, ubijen je američki ambasador”, rekao je predsjednik Rusije, naglašavajući da bi primjena sile protiv Sirije bio udarac na svjetski poredak, a ne na tu zemlju. Putin je naglasio da Rusija ima sve osnove da pretpostavlja da je primjena hemijskog oružja u Siriji bila vješta i pametna provokacija. “Međutim,

Njujork tajms odvratio Obamu od napada na Siriju Američki predsjednik Barak Obama je razgovarao sa uredništvom Njujork tajmsa, koje se protivi intervenciji u Siriji, noć pred odluku da zatraži dozvolu od Kongresa za napad.

To je objavio Hafington post navodeći da je Obama 29. avgusta pozvao u Bijelu kuću urednika uvodnika u Tajmsu Endija Rozentala i još nekoliko članova kolegijuma tog lista na povjerljiv razgovor, o kome nije izdato zvanično saopštenje. U tom trenutku je Obamina administracija još snažno zagovarala vojnu intervenciju u Siriji, dok je njujorški dnevnik u nekoliko uvodničkih kolumni u danima koji su prethodili sastanku bio skeptičan prema takvoj akciji. Čak i kada je,

30. avgusta, državni sekretar Džon Keri rekao da je upotrijebljeno hemijsko oružje, što je značilo da bi napad mogao vrlo brzo da uslijedi, uredništvo Tajmsa nije bilo ubijeđeno da je vojna akcija pravi put. Iste večeri kad je održao sastanak sa novinarima, Obama je svojim saradnicima rekao da će tražiti dozvolu za napad od Kongresa, a narednog dana je to saopštio i naciji u televizijskom obraćanju. Urednik Njujork tajmsa Endi Rozental nije odgovorio na molbu Hafington posta da prokomentariše sastanak sa Obamom, dok je list zvanično saopštio da je sastanak bio nezvaničan i da zbog toga ne žele detalje da iznose u javnost.

po tehnici izvođenja i primitivna uzeto je starinsko punjenje sovjetske proizvodnje, koji je iz naoružanja sirijske vojske povučen odavno.

Najvažnije da je tamo pisalo da je napravljeno u SSSR-u”, rekao je Putin, postavljajući pitanje zašto raniji slučajevi upotrebe hemijskog oružja nisu istraženi. Prema njegovim riječima, za sada je nejasno ko je primijenio hemijsko oružje.

“Sve vrijeme govorimo o odgovornosti vlade predsjednika Sirije Bašara al-Asada. A šta ako je hemijsko oružje upotrebila opozicija.

Niko ne govori šta ćemo tada učiniti sa opozicijom”, rekao je Putin. Prema njegovim riječima, ukoliko se utvrdi ko je odgovoran, Rusija zajedno i solidarno sa ostalima treba da u Savjetu bezbjednosti odredi “stepen odgovornosti onih koji su izvršili taj zločin”.

Ruski predsjednik juče je i “mudro” ocijenio da se Silvio Berluskoni ne bi našao pred sudom zbog seksa sa maloljetnicom da je homoseksualac. “Berluskoniju se sudi jer živi sa ženama, da je homoseksualac niko se ne bi time zanimao”, rekao je Putin

20 Kultura

PETAK, 20. 9. 2013.

LITERATURA

TURNEJA

Magic Malik Orchestra u Podgorici i Novom

Renomirani francuski džez ansambl Magic Malik Orchestra gostuje u Crnoj Gori 25. i 26. septembra (Herceg Novi i Podgorica) pod pokroviteljstvom Francuskog instituta, a u saradnji sa javnim ustanovama Herceg fest i KIC “Budo Tomović” te udruženjem Umjetnost džeza - Jazz Art. Pored vođe Malika Mezzadrija, koji je poznat kao jedan od najboljih flautista evropske džez scene, u ansamblu takođe sviraju umjetnici visoke reputacije: gitarista Nelson Veras, basista Jean-Luc Lehr i bubnjar Maxime Zampieri.

Osnivač Magic Malik Orchestra je 2000. kreirao album pod svojim imenom, nakon čega je snimio album “69 96” u izdanju “Label Bleu”. Novi, dupli album realizuje 2003. pod nazivom “00237 XP-1”. Saksofonista Stiv Kolman (Steve Coleman), zainteresovan za muzički jezik Malika, započeo je sa njim saradnju na albumu “Five Elements” (iz-

davač: “Blue Note”). Potom slijedi i album “13 XP Song’s Book” (2004). Album “Saoule” izdao je 2008. u sastavu kvinteta, a 2010. snimio je album “Short Cuts” u verziji za kvartet, u izdanju “Bee Jazza”. Malik je stvarao muziku sa mnogim umjetnicima svoje generacije: -M-, Bumcello, Camille, Pierrick Pedron, Aka Moon, Booster. Nedavno je ostvario saradnju sa grupama Hocus Pocus, Air and Oumou Sangaré. Tokom maja 2012. sarađivao je sa kompozitorom Gilbertom Noubouom, tokom jednogodišnje stipendije u Vili Mediči u Rimu.

FILM

Nagrađen Spajk Li Američki reditelj Spajk Li dobitnik je ovogodišnje, 20. po redu nagrade „Doroti i Lilijan Giš“, jednog od najprestižnijih priznanja u domenu umjetnosti, prenosi Tanjug.

Li je nagrađen za „briljantnost i nepokolebljivu hrabrost u korišćenju filma kao izazova konvencionalnom razmišljanju“.

On je rekao da je upoznat sa radom glumice Lilijan Giš, ali da

je za nagradu prvi put čuo kada su ga pozvali da mu saopšte da je ovogodišnji lauerat. Li će primiti nagradu 30. oktobra u Muzeju moderne umjetnosti u Njujorku.

Nagrada, koja je ime dobila po velikim zvijezdama nijemog filma, dodjeljuje se uz ček od 300.000 američkih dolara. Među prethodnim dobitnicima su Bob Dilan, Artur Miler i Frenk Geri.

Laušević piše zato što mora Promocija druge knjige proslavljenog glumca

Autobiografija jednog od najboljih glumaca u bivšoj Jugoslaviji Žarka Lauševića “Druga knjiga-dnevnik jedne robije”, u izdanju “Hipatie”, predstavljena je sinoć u prepunoj Velikoj sali Ateljea 212 u prisustvu njegovih brojnih kolega i prijatelja. Na početku promocije prikazan je kratak dirljiv film u kome Laušević čita odlomke iz knjige.

O Žarku Lauševiću kao piscu i njegovoj književnosti govorila je novinarka NIN-a Radmila Stanković, koja je rekla da ima tačno 20 godina kako smo izgubili Žarka Lauševića kao glumca, ali da je sreća u nesreći što smo ga dobili kao pisca.

“Laušević piše zato što mora, jer je opsjednut pitanjem moralnog bića čovjeka koji je izgubio svakodnevni život, porodicu, karijeru, čovjeka koji je počinio zločin, ali koliko god su zločini kazna, središte njegovog rastrzanja, Žarko se čudesno snalazi u prostoru nametnutog života”, istakla je Stanković.

Lauševićev kolega Irfan Mensur, koji je sa njim radio u Jugoslovenskom dramskom pozorištu, zamolio je da se prvo pusti dio iz pjesme “Sanjam” grupe Indexi i prisjetio se vremena kada su on i Laušević išli na njihov koncert i kada su “urlikali i plakali” zbog njihovih pjesama.

“Ovaj čovjek sa korica knjige nije Žarko Laušević. Žarko Laušević je onaj čovjek o kome ja pričam, on je jedan pametan, inteligentan, surov, sarkastičan, predivno talentovan čovjek”, istakao je Mensur.

Nova knjiga Lauševića “Druga knjiga - dnevnik jedne robije” biće prodavana u Crnoj Gori u prodajnim objektima Delihazea. Predgovor za knjigu je napisao reditelj Zoran Amar, dok se na posljednjoj korici nalaze osvrti i komentari Vide Ognjenović, umjetničke direktorke Cafe teatra u Ljubljani Vite Mavrič, Miloša Radovića i Miljenka Jergovića.

Prva knjiga “Godina prođe, dan nikad” prodato je u više od 335.000 primjeraka.

Duo u Kolašinu Kamerni duo koji čine flautista Boris Nikčević i gitaristkinja Bojana Brajović nastupiće večeras u Centru za kulturu u Kolašinu u 20 časova, u okviru koncertne turneje po Crnoj Gori.

Duo Nikčević – Brajović nakon nastupa u Beranama i Petrovcu prirediće treći od 11 koncerata planiranih do kraja novembra.

Koncert u Pljevljima je zakazan za 26. septembar, dok će duo nastupiti u Nikšiću 13. oktobra. Planirani su nastupi u Herceg Novom, Kotoru, Tivtu, Baru, Ulcinju i na Cetinju. Na repertoaru će se naći djela Daulenda, Di Marina, Laisnera, Forea, Pjacole, Pulanka i Butrosa, a najavljene su i izmjene u programu tokom turneje. Projekat je sufinansiran na konkursu Ministarstva kulture, a podržali su ga i Societe generale banka, kompanija Digicom i štamparija DPC.

Radovi Dizdarevića u Zagrebu Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore CEKUM, u saradnji sa Nacionalnom zajednicom Crnogoraca Hrvatske i Društvom Crnogoraca i prijatelja Crne Gore “Montenegro“ iz Zagreba, 24. septembra organizuju izložbu slika Abaza Dizdarevića naslovljenu “Osvajanja svjetlosti“.

Izložba će biti otvorena u galeriji “Zvonimir” u Zagrebu od 19 sati.

Portreti u Ateljeu ª DADOº Izložba “Portreti” iz fonda Umjetničkog muzeja biće otvorena večeras u 19 sati u Ateljeu “DADO” na Cetinju. Na izložbi će biti predstavljeni radovi Anastasa Bocarića, Marka Gregovića, Petra Lubarde, Mila Milunovića, Miloša Vuškovića, Đoka Popovića, Mihaila Vukotića, Sava Vujovića, Jovana Zonjića, Save Šumanovića, Pjera Križanića, Milenka Šerbana, Mirka Kujačića, Zore Petrović, Miodraga Dada Đurića, Rudolfa Sablića, Marina Tartalje, Maria Maskarelija, Bruna Bulića, Franja Baće, Jelice Žuže, Florisa Oblaka, Nikole Martinoskog i Ksenije Vujović-Tošić.

“Savremeni umjetnik koji iza sebe ima bogato likovno nasljeđe radi portrete koje možemo smjestiti u domen idealizma, realizma i naturalizma. Osim oslanjanja na svoj métier, on je na neki način postao psihoanalitičar koji otkriva čovjekove unutrašnje prostore i njegove karakterne osobine”, zapisala je u tekstu koji prati izložbu istoričarka umjetnosti Ljiljana Zeković.

Poetskoprozno veče u Budvi Poetsko-prozno veče Ljubice Petrović pod nazivom “Kad te opet sretnem, ponesi osmijeh” biće održano sjutra u 19 sati na trgu ispred budvanske Moderne galerije u Starom gradu u organizaciji JU Muzeji, galerija i biblioteka. U programu predstavljanja stvaralaštva, osim spisateljice, učestvuje glumica i pjesnikinja Radmila Knežević i učenici Škole za osnovno muzičko obrazovanje u Budvi, koji će gitarskim repertoarom pratiti kazivanja odabranih stihova iz još neobjavljenog stvaralaštva Ljubice Petrović.

Moderator večeri je Stanka Rađenović. Ljubica Petrović piše kratke priče i poeziju koja je sabrana u četiri zbirke, a koje očekuje objavljivanje: “Srećna luka - Kosorski motivi”, “Osmijeh“, “Buđenje” i “Krik”.

SUSRETI

Ne fali nam ideja i pameti

“Zlatni lešnik” filmskog festivala u Leskovcu stigao u Crnu Goru: Jelena Simić

Nagrada za najbolju žensku ulogu na festivalu u Leskovcu pripala mladoj crnogorskoj glumici Jeleni Simić Jelena Boljević

J

elena Simić, na nedavno završenom festivalu filmske režiije “LIFE” u Leskovcu, dobila je još jedno priznanje za lik Sanje u filmu reditelja Draška Đurovića “As pik” - nagradu Zlatni lešnik za najbolju žensku ulogu. U razgovoru za Dnevne novine mlada i talentovana glumica kaže da je priznanje tim prije veće što je konkurencija bila veoma jaka, te da je veoma zahvalna žiriju koji je pored starijih i iskusnijih glumica ovoga puta izdvojio baš nju.

Vijest o tome da je dobila nagra- filmsko iskustvo, veoma je zahvalna du za najbolju glumicu na Festiva- reditelju Drašku Đuroviću i starilu filmske režije “LIFE” u Leskovcu jim kolegama na svesrdnoj podršci, Jelenu Simić je zatekla u autobu- a ona i Momčilo Otašević na snisu na putu u Podgoricu sa Cetinja, manju su imali i dragocjenu pomoć gdje ima časove na FDU (nakon za- makedonskog acting coacha Simevršenih studija glume angažovana ona Monija Damevskog. je kao saradnik u nastavi).

“Nije isto raditi na filmu i pozori“Draško (Đurović) mi je za nagra- štu pa smo nas dvoje dobili posebne du javio telefonom. Baš sam bila za- instrukcije kako da radimo, na šta tečena. Nijesam, iskreno, ni znala da posebno obratimo pažnju. I to je koji su filmovi u konkurenciji. A izgleda ispalo dobro”, kaže glumica, kada sam stigla kući i pogledala ko dodajući i to da je već na premijeri u Herceg Novom bila jaje sve u Leskovcu, bila ko zadovoljna. sam oduševljena. Bilo mi je potpuno nevjeroA sa filmom je tako, vatno da u takvoj konduhovito dodaje, da “kad kurenciji nagradu daju ga vidiš završenog, pet baš meni - jednoj mla- Istina je da nemaputa si pametniji”. doj glumici. Ali, eto, va- mo puno prilike da “Onda misliš šta je moglo jače, šta je moljda su htjeli da me po- snimamo u profesidrže i da mi daju pod- onalnim produkciglo svedenije, ali to vjesticaj za dalji rad”, kaže jama, ali sada već rovatno vidimo samo u razgovoru za Dnevne imamo puno mladih mi koji smo učestvovafilmskih reditelja ko- li u njegovom snimanovine Simić. nju, a gledaoci dobiju Ona je dodala i to da ji izlaze sa akademijoj je posebno prijalo što je. Oni su crnogorska sve lijepo upakovano i su u žiriju nagrade koja budućnost ne razmišljaju o takvim je stigla iz Leskovca vestvarima.” lika rediteljska imena Film “As pik”, koji je Lordan Zafranović, Bora Draško- mladoj Simić donio zapaženu ulović, kao i “draga koleginica glumica gu, prvi je crnogorski nacionalni Tanja Bošković”. kandidat za nominaciju za Oskar, Rad na “As piku” je od samog po- što ona smatra veoma značajnim. četka bio uzbudljiv i dragocjen, a Ako ni zbog čega drugog ono zbog nagrade koje je dobila (za ulogu ni- mogućnosti da se čuje ime Crne jeme djevojke Sanje već osvojila Gore i da se naša kinematografija glumačko priznanje na prošlogo- snažnije promoviše u svijetu. dišnjoj Mojkovačkoj filmskoj jeseni) “Možda neko nikada nije čuo za potvrda su dobro obavljenog posla. Crnu Goru, ali će saznati za našu S obzirom da je to njeno prvo veće zemlju tako što će vidjeti neki cr-

nogorski film. Svako naše prisustvo na filmskim festvalima van zemlje je nešto što je veoma važno. Treba da se čuje za imena naših stvaralaca i van Crne Gore, dobro je da se uporedimo sa drugima, da vidimo gdje smo. Naravno, da smo svi svjesni koliko su mala sredstva kojima se ovdje snima film. I zato se divim svima koji se upuste u takav posao, jer je sve tako neizvjesno. Dobije se dio sredstava za početak snimanja, pa dio za montažu, pa sve tako dio po dio. I nikad se ne zna hoće li sav taj uloženi trud, počev od pripreme i samog snimanja, ikada doći do finiša i biti prikazan publici. Zato posebno cijenim sve koji krenu u takvu neizvjesnost i mislim za naše filmske reditelje da su izuzetno hrabri i uporni”, ističe Simić.

Glumica, koja za sebe kaže da je “privilegovana” jer je još kao studentkinja druge godine FDU na Cetinju dobila priliku da radi na sceni Gradskog pozorišta, a sa uspjehom igrala i u drugim pozorištima, kaže da mladi glumci, svako na svoj način - neko brže neko sporije - ipak pronalaze mjesto za sebe. To što ih sada ima više od četrdeset koji su završili studije glume na FDU na Cetinju, a što u Crnoj Gori ima samo tri pozorišta, a filmove rijetko snimamo, ona ne smatra nužno negativnim, već kaže da se svi

trebaju izboriti i ako im drugi ne ponude, sami moraju naći mjesto za sebe.

“To što nas je sve više je dobro, jer se možemo udruživati prema nekim naklonostima i interesovanjima. Možemo sami osmišljavati i raditi projekte u nezavisnim malim trupama, ne moramo čekati kod kuće da nas reditelji pozovu”, kaže glumica.

Ona dodaje i to da je region sve više otvoren, koprodukcijski projekti sve češći i da je to veliko tržište koje zahvaljujući festivalima i okupljanjima glumaca i reditelja postaje dostupno svima.

“Istina je da nemamo puno prilike da snimamo u profesionalnim produkcijama, ali sada već imamo puno mladih filmskih reditelja koji izlaze sa akademije, sa kojima smo kao glumci imali priliku da radimo još na studijama, sa kojima smo radili svaki njihov kolokvijum, prvi film i dobro smo se upoznali. Oni su crnogorska budućnost. Sjajni su, talentovani... Mislim da nije samo novac važan i da je bitno da svi imamo ogromnu volju i sjajne ideje i želimo da i dalje radimo. Sigurna sam da mladi reditelji imaju puno toga da ponude, ali treba da ponudimo i njima. Što se tiče ideja i pameti, neće nam ih faliti”, zaključila je glumica.

PROJEKAT

Počela manifestacija ª Jezero, baština i inovacijeº Manifestacija pod nazivom “Jezero, baština i inovacije” počela je juče u regionu Skadarskog jezera i traje do 22. septembra.

Prvi dio manifestacije otvoren je u selu Godinje, gdje je juče rad počela trodnevna studentska radionica na temu “Mapiranje tematskih staza i specifična turistička signalizacija Godinja”, a sve u cilju prepoznavanja značajnih tačaka u samom Godinju koje tretiraju kulturno-istorijske, arhitektonske, gastronomske i druge turističke vrijednosti lokaliteta. Između ostalog, u toku trajanja radionice biće koncipirane tematske staze lokaliteta, detaljno razrađeni tematski punktovi, te kreirano idejno rješenje info-sistema za tematske staze.

Drugog dana manifestacije na Virpazaru će biti upriličen zajednički program sa Centrom za inicijative iz oblasti održivog turizma (CSTI),

kako bi se zaokružila ideja o Skadarskom jezeru kao sinergiji kulturnog i prirodnog nasljeđa, tradicije i turizma. U okviru ovog segmenta, od 11 do 15 časova biće organizovano nekoliko aktivnosti: izložba suvenira, upotrebnih predmeta i murala od reciklirane plastike nastalih u okviru projekta “Umjetnost, plastika, reciklaža” koji sprovodi CSTI, zatim dječji program, a biće organizovana i izložba domaćih proizvoda i suvenira iz regiona Skadarskog jezera, kao i degustacija tradicionalnih jela. Za projektne partnere iz drugih zemalja biće organizovan obilazak nekih od kulturnih dobara sa liste prioriteta za projekat “Cultema” (Besac, Lesendro, Grmožur, Godinje…)

Centralni događaj biće organizovan 22. septembra na tvrđavi Žabljak Crnojevića od 17 časova. Cilj aktivnosti je promocija projektnih teritorija

i kulturnih dobara u okviru projekta Cultema” uz učešće partnerskih organizacija iz Italije, Grčke, Rumunije i Bugarske. Posebno će biti predstavljena baština Skadarskog jezera, kulturna dobra sa liste prioriteta, sa akcentom na Žabljak Crnojevića i dokumenta koja su za lokalitet izrađena u okviru projekta (Studija izvodljivosti i biznis plan za Žabljak Crnojevića). U okviru događaja biće još jednom prikazan film “Čuvari starih zanata”, a biće prezentovani i preliminarni rezultati trodnevne radionice održane na Godinju.

Projekat organizuje Ministarstvo kulture Crne Gore u okviru realizacije projekta “Kulturne vrijednosti za održivo teritorijalno upravljanje i marketing – Cultema”, koji se implementira u okviru SEE programa koji je finansirala EU, posredstvom Delegacije EU u Crnoj Gori.

FOtO: IvA MANDIć

Kultura 21

PETAK, 20. 9. 2013.

22 Zabava

PETAK, 20. 9. 2013.

Uzbudljiva jesen na Prvoj televiziji PROSLAVA

U budvanskom hotelu “Maestral” uz mnoge poznate goste promovisana nova programska šema Nevena Božović, Sara Jovanović, Mirna Radulović i Saška Janković

Pojačanje Prve Ruška Jakić

Miki Perić, sa lijeve strane i Nele Karajlić

Prva televizija i ove godine priredila je jedinstvenu promociju programske šeme za novu sezonu.

Mnogobrojni gosti i poznata lica is Srbije i Crne Gore uživali su u dobroj atmosferi i spektakularnom programu koji je upriličen u hotelu “Maestral” u Pržnu. Osim starih provjerenih formata koji su i dalje u vrhu gledanosti, pred više od 300 zvanica na jedinstven način predstavljene su i nove emisije vrhunske produkcije koje će zasigurno osvojiti pažnju gledalaca.

Direktor Prve televizije Vladan Anđelković zahvalio je gostima i istakao da je veoma srećan i ponosan na mladi i kvalitetan tim koji je svojim zalaganjem doprinio da Prva televizija bude jedna od najgledanijih u Crnoj Gori.

“Kada sa vama rade mladi, ambiciozni ljudi, posao vam je umnogome olakšan. Prošle godine na istom ovom mjestu obećali smo vam puno toga, a danas sa zadovoljstvom mogu reći da je Prva televizija jedna od vodećih na crnogorskoj medijskoj sceni! Ono što mogu obećati za sezonu koja je pred nama je još više programa lokalnog karaktera, ko-

Zabava 23

PETAK, 20. 9. 2013.

Marija Kilibarda

Saša Milošević Mare i Marija Šerifović

Direktor Prve Crna Gora Vladan Aranđelković ji će naravno biti u skladu sa standardima Antena grupe”, rekao je on.

Na scenu je nakon toga izašao Nele Karajlić, koji je saopštio nadrealnu vijest – Prva će imati čak sedam domaćih serija ove godine na programu. Domaća dobra serija postala je već zaštitni znak Prve i razlog više što je ova stanica prvi izbor na daljinskom upravljaču.

Na programu Prve naći će se i strane serije koje obaraju sve rekorde gledanosti, kao i bogat i raznovrstan filmski program. U novoj sezoni biće za svakog nešto, pa će i ove godine domaćinima tražiti ženu. “’Moja velika svadba’ već je uveliko krenula da se emituje, a vodi nas čak do Majorke i Albanije. ‘Žene’, ‘Galileo’, ‘Exkluziv’, ‘Exploziv’, sjajni dokumentarni serijal ‘Dosije’ godinama imaju status omiljenih emisija. Informativni program Prve je i u novoj sezoni za korak ispred svih sa objektivnim i ekskluzivnim vijestima”, rekli su iz marketinga Prve televizije.

Iznenađenjima na promociji novih formata nije bio kraj, pa je dolazak kraljice Elizabete i njeno obraćanje zvanicama izazvalo pravo oduševljenje. Naravno, riječ je o još jednoj transformiciji, dami koja je najpoznatija dublerka engleske kraljice, a sve je bio duhoviti uvod u novu emisiju “Draga saveta”, koju će voditi tri dame Ruš-

Aleksandra Radović

ka Jakić, Danka Novović i Branka Vučković.

“Godinama sam razmišljala kako će da izgleda moj povratak na scenu. Nijesam ni mogla da zamislim da će biti u ovako fantastičnom društvu. Vrijeme je da žene od iskustva pomognu malo ovoj mladoj generaciji, biće to fantastična emisija”, izjavila je Ruška Jakić.

Ivan Ivanović osvojio je publiku u Srbiji i Crnoj Gori, a to dokazuju i rejtinzi njegove emisije. Ove sezone publiku očekuje još smijeha, novih priča sa ekskluzivnim gostima.

Na scenu su stupili i Zdravko Čolić, kojeg je sjajno “skinula” Sara Jovanović, a potom i Haris Džinović kog je imitirao Knez. Njih dvoje su uz Milenu Vasić poznati učesnici senzacionalnog šoua “Tvoje lice zvuči poznato”, u kojem će publiku domaće zvijezde zabavljati sjajnom muzikom i urnebesnim situacijama. Ove večeri gosti su imali ekskluzivnu priliku da vide troje takmičara na djelu, a imena preostalih učesnika će uskoro biti poznata.

Sjajnu atmosferu upotpunili su pjevači “Prvog glasa Srbije” - Mirna, Saška, Sara i Nevena, uz čije glasove su uživali brojni predstavnici medija iz Srbije i Crne Gore, kao i mnoge poznate ličnosti među kojima su: Vlado Georgiev, Aleksandra Radović, Predrag Nenezić, Nina Petković, Maja Krstajić i drugi. E.Z.

Nenad Knežević Knez

Niko ne može protiv nas

Glumica Milena Vasić kao Tina Tarner

Tina bila iznenađenje Program je otvorila svjetska zvijezda Tina Tarner, čija je pojava iznenadila sve goste. Sjajna transformacija glumice Milene Vasić u ovu vrsnu pjevačicu u trenutku je prevarila oko publike, a ovo je bio samo uvod u priču o sjajnom muzičkom šouu “Tvoje lice zvuči poznato”, čije se emitovanje sa velikim nestrpljenjem iščekuje u oktobru na Prvoj.

Vlado Georgiev

Predrag Nenezić

Spektaklu je prisustvovao i Pavel Stančev, direktor Antena grupe za jugoistočnu Evropu, u čijem je sastavu i Prva televizija, koji je izrazio veliku zahvalnost svima koji su doprinijeli brzom uspjehu Prve u Crnoj Gori.

“Hvala što nas podržavate u našim ambicioznim poduhvatima sa kojima smo krenuli na istom ovom mjestu prošle godine. Naši mladi i kreativni timovi radili su puno i zato koristim ovu priliku da im zahvalim na odlično urađenom poslu. Crna Gora je zemlja legendi, dovoljno je spomenuti ime Marka Kraljevića, koji je bio sinonim za hrabrost na ovim prostorima, a kao što niko nije mogao protiv njega, niko ne može protiv Prve televizije. Radićemo na tome da postavimo nove standarde i opravdamo ukazano povjerenje.”

Ivana Zarić

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

24 Zabava/Slobodno vrijeme

PETAK, 20. 9. 2013.

Daily Sudoku puzzle No. 2516 sudoku 2013-09-02

Medium level

Teža

3

4

6

9

1

2 1

2

8

6 4 3

3

7

6

2

4 2

7

1

8

Play sudoku online at:

9

4

6

5

www.sudokukingdom.com

8

3

4

6

3

Daily Sudoku puzzle No. 2515

1

Lakša 2013-09-01

9 2

6

5

Medium level

8

2

1

8

2

1

4 7 1

5

8

5

8

2

6

9

Page 1/2

Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

6

3

2

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com 9 Zanimljivo

Jednogodišnja sova kukuvija Darsi trebala je da proleti kroz crkvu i donese burme Sonji Kadmen i Endruu Metliju. Umjesto toga, ona je odletjela na krov da malo odmori.

Svatovima je trebalo oko sat vremena da je spuste dolje.

-Probali smo sve da je spustimo, ali nije htjela ni da se pomjeri – rekao je sveštenik Kristofer Brajan.

On je dodao da je sova djelovala veoma srećno što je na krovu i da nisu mogli da je namame ni hranom.

-Prošlo je sat vremena dok nismo donijeli merdevine i spustili je – rekao je Brajan.

Nevjesta je unajmila posebno dresiranu sovu za venčanje, koje je održano prošlog vikenda, kako bi iznenadila svog vjerenika, koji vo-

li sokolarstvo.

Sonja je sovi zakačila repliku burmi, dok je pravo prstenje bilo u Endruovom džepu.

-Sova je trebalo da donese burme na rukavicu koju je nosio moj budući suprug. Ali je ona prosto proletjela pored rukavice, pa gore na vrh crkve, gdje je sjela na gredu. Onda je zatvorila oči i zaspala – navela je Sonja.

3

6

Puzzle solution:

7

Puzzle solution:

Sudoku puzzle No. 2514 2013-08-31 Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 2513 2013-08-30 7

1

5

4

9

2

3

8

6

8

5

3

2

9

6

7

1

4

6

8

2

3

5

7

9

4

1

6

1

9

7

4

3

2

5

8

3

4

9

8

1

6

5

2

7

2

7

4

5

1

8

6

9

3

4

2

8

9

6

1

7

5

3

4

9

1

3

7

5

8

6

2

1

7

6

5

3

8

2

9

4

7

2

5

8

6

1

4

3

9

9

5

3

2

7

4

6

1

8

3

6

8

4

2

9

1

7

5

5

9

1

6

8

3

4

7

2

9

3

6

1

8

4

5

2

7

8

3

4

7

2

5

1

6

9

5

8

2

6

3

7

9

4

1

2

6

7

1

4

9

8

3

5

1

4

7

9

5

2

3

8

6

vicevi

Sova dresirana za nošenje burmi

9

6

Neka riba sjedi na klupi u parku i jede sladoled. Prilazi joj tip: Page 1/2 - Ćao, mogu li te nešto pitati?

Ona: - Naravno!

- Ali, ne znam baš… Znam da ćeš pogrešno shvatiti!

- Nee, pitaj!

- Smijem li jednom liznuti?

Ona mu pruži svoj sladoled, a on će na to: - Eto vidiš, pogrešno si shvatila… *** Šeta Mujo čaršijom i ugleda čovjeka koji prodaje naočare.

Prodavac mu kaže: - Jeste li za jedne stvarno posebne naočare?

Mujo: - Daj da vidim kakve su!

Prodavac mu namigne i pruži naočare. Mujo ih stavi i ugleda sve ljude oko sebe potpuno gole.

Veselo reče: - Uzimam!

Ide Mujo kući i smije se kao blesav, gledajući gole ljude. Dođe do kuće i sa ulaza viče:

- Fato, vidi šta sam kupio!?

Uđe u dnevnu sobu, kad tamo Fata i Suljo sjede na trosjedu – goli.

Mujo skine naočare, kad ono Fata i Suljo i dalje goli!

Ponovno stavi naočare, oni opet goli, skine ih, oni i dalje goli!

- Ih,kakvo je ovo kinesko smeće! Čim ga kupiš, odma’ se pokvari! *** Ide čovjek ulicom kad mu neki auto pređe preko noge. Viče on vozaču: - Majmune, za ovo ćeš mi platiti odštetu 50.000 €.

- Šta ti je? Pa nisam ja milioner!

- Pa nisam ni ja stonoga… *** Dođe Mujo kod doktora i kaže: - Doktore, boli me cjelo tijelo. Kad dotaknem glavu – boli, kad dotaknem stomak – boli, kad dotaknem noge – boli, kad dotaknem prsa – boli.

Doktor ga pregleda i kaže: - Tijelo Vam je u redu, samo, prst vam je slomljen. ***

Zabava/Slobodno vrijeme 25

PETAK, 20. 9. 2013.

NEZVANIČNO Valjda će brzo završit ovaj govor

Kako je neudobna stolica, a oduži se govor

A niđe, ne pitaj, taksi me doveo za euro

Word Search Puzzle #S331FC OSMOSMJERKA

HOROSKOP

I

T

O

N

N

E

M

O

W

E

E

D

Y

I

E

D

I

B

L

E

N

D

S

R

E

I

L

P

H

S

U

P

P

L

E

M

E

N

T

A

R

Y

Y

L

L

A

C

I

T

A

R

C

O

M

E

D

M

D

E

G

R

E

M

E

E

M

A

I

D

S

N

R

E

F

A

W

E

E

P

S

D

P

N

D

A

E

W

L

C

T

D

R

M

O

S

C

E

L

L

A

Y

A

S

P

E

N

A

I

T

M

T

E

F

M

G

N

R

C

R

E

D

L

O

F

S

I

T

E

D

K

A

B

U

S

D

O

O

F

I

F

Y

E

U

P

A

I

L

S

Z

P

L

I

T

N

A

P

P

L

A

U

S

E

C

A

R

T

U

I

S

E

W

E

R

E

S

T

L

E

S

S

L

Y

D

N

O

S

E

D

A

N

E

T

S

A

F

Z

AMPERES APPLAUSE Amperes ASPEN Applause BLENDS Aspen CAGEY Blends DEMOCRATICALLY Cagey DREAM EDIBLE Democratically EMERGED Dream FASTEN Edible FLANK Emerged

FLUTIST FOLDER Folder HYMNAL Hymnal INFIELDS Infields LURED Lured MAIDS Maids NOSED PACED Nosed PAILS Paced PLIERS Pails POLIOS Pliers

Đe si se parkira oko Skupštine

PUDGY RECAPPED Restlessly RESTLESSLY Sedan SEDAN Sewer SEWER Slurs SLURS Steer STEER STIFF Stiff SUPPLEMENTARY Supplementary TENDERLY Tenderly TEPEE

TOADSTOOL TONNE Wafer TRACES Warble WAFER Weedy WARBLE Weeps WEEDY Women WEEPS WOMEN Zoomed ZOOMED

OVAN Ostavljate ozbiljan utisak na svoju okolinu i neko podržava Vaše ideje.

U susretu sa saradnicima, potrebno je da zadovoljite različite kriterijume i da odredite svoje prioritetne ciljeve. Nema razloga da oklijevate u nečijem drušvu.

BIK Djelujete sumnjičavo u susretu sa jednom osobom, tako da odbijate nečije komentare i kritizersko mišljenje. Ukoliko se previše udaljavate iz saradničkih krugova, očekuju Vas dodatne komplikacije i teži uslovi.

BLIZANCI Zamjerke koje Vam neko upućuje ne predstavljaju veliki prekršaj.

Ako je riječ o različitim stavovima, potrebno je da usaglasite poslovne interese. Svoju energiju usmjerite ka korisnim ciljevima.

RAK Neko Vas upozorava da se pridržavate utvrđenih pravila u poslovno-finansijskoj saradnji. Prihvatite dobar savjet i završite sve započete poslove u predviđenom roku. Nemojte obećavati svom partneru stvari koje ne možete u potpunosti da ispunite.

VAGA Ne dobijate odgovore koje očekujete, već slušate razne izgovore o stvarima koje Vam neko uskraćuje. Prepoznatljive fraze ne znače mnogo. Zbog loše koncentracije teško uspostavljate nove poslovne kontakte.

ŠKORPIJA Djelujete raspoloženo i imate pozitivan uticaj na svoju okolinu.

Potrebno je da osmislite akciju koja donosi zajedničku korist ili perspektivnu reklamu. Sve je moguće, ako pravilno povezujete informacije sa kojima raspolažete.

STRIJELAC Pažljivo razmislite o nečijem upozorenju, prije nego što se upustite u novi izazov ili poslovnu avanturu.

Stvari koje činite bez nečijeg odobravanja, predstavljaju potencijalni rizik. Važno je da održite dobar saradnički odnos.

JARAC Stvari koje prećutkujete pred saradnicima, prije ili kasnije mogu da Vas dovedu u neprijatnu situaciju. Polazite od pogrešnih informacija, tako da Vaše prognoze ili obećanja pred saradnicima zvuče neubjedljivo.

Tepee

Fasten

Polios

Toadstool

Flank

Pudgy

Tonne

Flutist

Recapped

Traces

Kuća stvorena u jednom danu!

Ovaj montažni dom spolja Copyright © Puzzle Baron September 18, 2013 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions! izgleda neprivlačno zbog grozne fasade, odnosno, sivog cementa.Glavni razlog ovakvog dizajna su jednostavnost, naglasak na ekološkoj uravnoteženosti i blagostanje za stanovnike.

U 27 kvadratnih metara dvije osobe bi se trebale osjećati kao u domu jer sadrži kuhinju, dnevnu sobu, kupatilo i spavaću sobu.

LAV Ukoliko se Vasi poslovno-finansijski ciljevi ne uklapaju u zajedničke interese, ne budite pretjerano sujetni ili lakomisleni. Promijenite svoju prvobitnu strategiju, kako biste sačuvali osnovne interese pred saradnicima.

DJEVICA Suviše strogo ocjenjujete nečije ponašanje i odbijate mogućnost za daljom saradnjom. Kategorično branite svoje poslovne interese, čak i po cijenu da Vaši saradnici imaju drugačije mišljenje.

VODOLIJA U zajedničkom interesu je da se poslovno-finansijski rizik svede na minimum, kao i da se aktuelni problemi rešavaju u najkraćem roku. Korektno ispoštujte zajednički dogovor.Važno je da se rasteretite od suvišnih briga.

RIBE Djelujete vrlo odlučno i ambiciozno.

U susretu sa saradnicima provjeravate različite informacije koje utiču na zajedničke razultate. Upotrijebite svoju pamet u onoj mjeri koliko je potrebno, da zaštitite poslovnofinansijske interese.

26 Sport

PETAK, 20. 9. 2013.

DA LI STE ZNALI EVROPSKO PRVENSTVO SLOVENIJA 4 22. SEPTEMBAR

Hrvati sad žele da skinu prokletstvo postolja Hrvatska pospremila Ukrajinu i nakon 18 godina plasirala se u polufinale Miloš Antić

Da je na današnji dan 1971. godine rođen jedan od najboljih švedskih fudbalera svih vremena Henrik Larson. Nekadašnji napadač iz Helsingborga je tokom svoje duge i uspješne karijere pored domaćih klubova igrao za Seltik, Barselonu i Mančester junajted. Larson je ove godine prestao da igra fudbal, a za golmane je bio crna beštija jer je postigao preko 300 pogodaka.

TIKET DANA OSASUNA ELČE TIP 1 SENT ETJEN TULUZ TIP 1

KVOTA 2.00

KVOTA 1.85

KELN KAJZERSLAUTERN TIP 2 3 KVOTA 1.90 HUELVA BARSELONA B TIP GG

KVOTA 1.75

LEH POGON TIP 1

KVOTA 1.80

UNION BERLIN GROJTER FIRT TIP GG

KVOTA 1.70

H

rvatska je 18 godina čekala na polufinale Evropskog takmičenja i konačno ga dočekala - izabranici Jasmina Repeše razbili su (očekivano) Ukrajinu 84:72, osigurali nastup na Svjetskom prvenstvu naredne godine u Španiji i što je još bitnije sjutra će igrati za finale Eurobasketa protiv boljeg iz meča Litvanije i Italije, koji je igran kasno sinoć.

Pohod ka skidanju “prokletstva postolja” (posljedni put 1995. u Atini je osvojena bronza, a postolje ku-

SEMAFOR Hrvatska - Ukrajina 84:72 Litvanija - Italija (kasno sinoć) Srbija - Slovenija 74:92 Večeras 14:30h Ukrajina - Litvanija / Italija 21:00h Španija - Francuska

kavički napušteno prije nego što je intonirana himna Jugoslavije koja je u finalu porazila Litvaniju), kockasti su nastavili osmom uzastopnom pobjedom na prvenstvu, a podvig Tomića i družine kod komšijskih medija je već okarakterisan kao istorijski.

“Konačno! Borićemo se za medalju nakon 18 godina. Ovo je istorijska pobjeda”, euforični su nakon meča bili hrvatski mediji. Žilavi Ukrajinci su bili u igri samo u prvoj četvrtini, koja je završena 22:22, ali je onda proradio hr-

vatski napad, odbrana na ivici faula limitirala je najprijatnije iznenađenje šampionata i prednost je počela da raste.

“Znali smo da Ukrajina nije naivna, zato smo morali biti maksimalno koncentrisani. Ovo je velika pobjeda hrvatske košarke. Medalja?

Pa nijesmo došli do ovde da bi sada stali”, riječi su plejmejkera kockastih Roka Lenija Ukića. hrvatsku je predvodio Krunoslav Simon sa 23 poena, Bogdanović je dodao 14, dok je kod Ukrajinaca najbolji bio Amerikanac Džeter sa 19 poena.

mišlja i prva zvijezda trikolora Toni Parker.

“Ovo je finale prije finala. Znamo da su Španci došli bez najvećih zvijezda, ali i ova ekipa izaziva strahopoštovanje. Vjerujem ipak, da ih u meču na mali broj poena možemo savladati”, istakao je majstor San Antonija.,

● FERNANDEZ: BIĆE PAKLENO

A večeras (21h) u Stožicama planeta će svjedočiti velikom meču, po mnogima najvećem na prvenstvu. Sudar Francuske i Španije u polufinalu biće spektakl, tako raz-

Španci su četvrtfinale protiv Srbije iskoristili da vrate samopuzdanje i onaj ubilački nagon, koji ih karakteriše godinama unazad i sada kao ogromni favoriti ulaze u duel sa Francuzima.

“Ako budemo igrali kao protiv Srbije nijedna ekipa ne može da nam parira. Ipak, jasno je da je Francuska jači tim, da imaju nevjerovatne atlete u timu. Biće pakleno polufinale”, istakao je košgeter furije Rudi Fernandez.

la plasman na Mundobasket u Španiji, dok Srbija ima još jednu šansu - “orlovi” će se za posljednju kar-

tu SP-a boriti sa poraženim iz meča Ukrajine i Litvanije ili Italije koji su igrali kasno sinoć.

U.R.

● PARKER: OVO JE FINALE PRIJE FINALA

EUROBASKET

Srbiji ostala još jedna nada Slovenci dotukli grogiranu Srbiju 92:74 i osigurali plasman na Mundobasket Razbijanje od 30 razlike koju su Španci pripredili Srbiji (90:60) još je ostalo u glavama “orlova” - izabranici Dušana Dude Ivkovića su u borbi od petog do osmog mjesta lako poraženi od domaćina prvenstva, selekcije Slovenije koja je slavila rezultatom 92:74. Psihološki uzdrmani, emotivno ispražnjeni zbog debakla od “furije” Srbi su opet ušli katastrofalno u meč što je Slovenija odmah iskoristila da napravi nedostižnu razliku za Nenada Krstića i društvo.

“Izgubili smo utakmicu već poslije prve četvrtine kada je naša od-

brana igrala bez reakcije. Bilo je jasno da nemamo ritam i organizaciju igre. Izgledalo je da dva tima igraju u dvije različite brzine”, rekao je poslije meča Ivković.

Bez obzira što je i njima u srijedu bio srušen san jer nijesu uspjeli da savladaju Francusku i plasiraju se u polufinale Božidar Boža Maljković je dovoljno motivisao svoje igrače protiv rodne zemlje, a najbolje su to pokazali na parketu braća Zoran (25p.) i Goran Dragić (15p.) koji su zajedno postigli 40 koševa.

Slovenija je pobjedom obezbijedi-

Sport 27

PETAK, 20. 9. 2013.

BOKS

SPORTSKI EKRAN

Posljednje zbogom Crnog Herkula U 70. godini preminuo Ken Norton - čovjek koji je pobijedio Muhameda Alija 1973. godine

Đedović pozajmio savezu pet hiljada eura

Čovjek koji je bio šampion u verziji WBC-a, bokser koji je šokirao cijeli svijet pobijedivši legendarnog Muhameda Alija davne 1973. godine, napustio je planetu zemlju u 70. godini. Jedan od najvećih boksera svih vremena Ken Norton preminuo je u srijedu u domu za njegu starijih lica, a ovu tužnu vijest objavio je njegov sin Ken Norton Mlađi koji je inače trener Sijetl Sihoksa - tima koji se takmiči u najjačoj ligi američkog fudbala. Prema riječima Nortona Mlađeg, nekada popularni “Crni Herkul” je preminuo od posljedica moždanog udara, a inače je već duže vrijeme bio u teškom zdrastvenom stanju.

“Borio se dvije godine. Siguran sam da je sada u raju, sa ostalim velikim bokserima. Volio bih da čujem njihove razgovore”, rekao je neka-

dašnji Alijev menadžer Džin Kilroj, a prenosi Beta.

Svakako da će bokserski svijet pamtiti Kena po toj čuvenoj borbi iz 1973. godine koja je ušla u anale ovoga sporta - Norton je tada u San Dijegu imao borbu sa Muhamedom Alijem, predstavljen je bio kao totalni autsajder. Ali, njegov stil i taktika su totalno zbunile Alija koji je borbu završio sa “slomljen vilicom” - od tog trenutka Norton je i dobio takav nadima - “Razbijač vilice”.

“Ali je mislio da će to biti laka borba. Međutim, Norton je bio neuobičajen bokser. Umjesto da udarce zadaje odozgo, kao većina boksera, on je spuštao ruku i zadavao kratke direkte”, rekao je Kilroj koji je dodao da je Norton poslije borbe posjetio Alija u bolnici i da između njih nikada nije bilo mržnje.

U.R.

Košarkaški savez Bosne i Hercegovine je u velikoj krizi, a sa kakvim se problemima suočava, dovoljno govori činjenica da je ovoj organizaciji reprezentativac zmajeva Nihad Đedović pozajmio pet hiljada eura, kako bi se organizovao odlazak na Eurobasket u Sloveniji.

Ovo je javnosti otkrio generalni sekretar KSBiH Harun Mahmutović, koji je imao velike probleme da organizuje odlazak ekipe na Evropsko prvenstvo u Sloveniji.

“Nije Đedović jedini od kog smo pozajmili novac kako bismo finansirali poslednje troškove na Eurobasketu. Morali smo da pozajmimo novac, jer nismo imali rešenja, zato što smo od države Bosne i Hercegovine, odnosno Vijeća ministara za nastup na Evropskom prvenstvu u Sloveniji dobili jednu čitavu nulu, da ne budem prostiji”, rekao je Mahmutović za agenciju Anadolija.

U.R.

08:15h 08:30h 11:00h 12:00h 14:00h 15:00h 15:30h 18:00h 18:30h 20:30h 21:00h 21:00h

Brazil - Iran, fudbal na plaži Snuker, Master Šangaj ATP St. Petersburg, tenis F1 Singapur, trening 1 ATP Mec, tenis Biciklizam, Trka oko Britanije F1 Singapur, trening 2 Lokomotiva - Hr. Dragovoljac Sevastopol – Metalurg D. Sent Etjen - Tuluz Osasuna – Elče Španija - Francuska

Eurosport 2 Eurosport Sportklub prime Sportklub Sportklub + Eurosport 2 Sportklub Arenasport 3 Sportklub Arenasport 1 Sportklub prime TV Vijesti

NE PROPUSTITE Španija Francuska (21.00h - TV Vijesti) Vrijeme je za prvo, pakleno polufinale Eurobasketa u Sloveniji - moćna, probuđena Španija protiv fizički dominantnih Francuza. Ko će u veliko finale?

TENIS

Kraj sezone za Mareja Treći teniser svijeta je završio sezonu - Endi Marej je odlučio da otkaže učešće na sve turnire do kraja godine, među kojima su i dva Mastersa u Šangaju, odnosno Parizu.

Britanac se na ovaj potez odlučio jer sljedeće nedjelje mora da ide na operaciju leđa zbog kojih je i propustio Rolan Garos, ali se kasnije uspješno vratio i

osvojio Vimbldon. Ipak, nerv u donjem dijelu leđa je počeo da ga muči na US Openu gdje je takmičenje završio u četrvtfinalu izgubivši od Stanislasa Vavrinke.

Marej je odlučio da totalno spreman dočeka naredne izazove, jer ukoliko ne ode “pod nož” bol bi se mogla prošiti na kuk ili natkoljenicu.

U.R.

28 Sport

PETAK, 20. 9. 2013.

IGRAČI ŽELE ZAŠTITU

Zajedno protiv torture Juče u podgoričkom hotelu “City” održan prvi sastanak Sindikata profesionalnih fudbalera Crne Gore i kapitena naših prvoligaša Uroš Radulović

C

rnogorski klupski fudbal se tokom osam godina svog života bori sa neizlečivom bolešću koja se zove “besparica”. Fudbalski savez Crne Gore radi punom parom, vida rane svih klubova (pomaže u infrastrukturi) onoliko koliko je moguće, ali nije dužan da puni kasu domaćih klubova koje su konstantno prazne, ili ih neko prazni, a ne iskorišćava za dobrobit kluba.

Jedna od najljepših priča od nastanka samostalne lige je svakako vezana za prošlogodišnji šampionat - Sutjeska je osvojila prvu istorijsku titulu, opravdala epitet jednog od najpoznatijih naših klubova, ali nije ni slutila šta je čeka u bliskoj budućnosti. Svaki prolaznik koji prati crnogorsko loptanje je svjestan da su Nikšićani u problemu, igrači u štrajku, a onda je kao so na ranu stigla i eliminacija iz kupa od strane Jezera (1:2). Finansijski kolaps koji vlada kraj Bistrice natjerao je Sindikat profesionalnih fudbalera Crne Gore da organizuje sastanak sa kapitenima svih klubova - juče u Podgorici je to bilo premijerno okupljanje ovakve vrste. Sindikat profesionalnih fudbalera je osnovan 2009. godine i služi kao zaštita igračima koji imaju probleme sa platama, odnosno trpe torturu trenera, kluba i tome slično.

Na čelu sa predsjednikom Željkom Janovićem i njegovim imenjakom Damjanovićem Sindikat je potpisao memorandum o saradnji sa crnogorskom kućom fudbala, a prošle godine u Vašingtonu je primljen kao punopravni član Fifproa (svjetska organizacija fudbalera).

“Odmah se vidjelo koliko ima problema, ali stvari su polako počele da se mijenjaju nakon međunarodne saradnje i kontakta sa Fifproom. Takođe, potpisan je memorandum o razumijevanju sa FSCG-om kako bi se igrači u našoj zemlji profesionalizovali”, rekao je juče na sastanku, u sali hotela “City”, predsjednik Janović.

● Očekuju se dOsta članOva Čelnici Sindikata su na okupljanje pozvali kapitene svih klubova, me-

220

fudbalera se u našoj ligi smatra profesionalnim. To su, kao što i sama riječ kaže, igrači koji imaju profesionalne ugovore u svojim klubovima.

15

fudbalera iz prve crnogorske lige je juče bilo prisutno na sastanku koji je sazvao Sindikat profesionalih fudbalera Crne Gore. Sutjesku su predstavljali Jovan Nikolić, Darko Karadžić i Andrija Pejović, Budućnost Darko Nikač, Risto Radunović, Jasmin Agović, Adnan Orahovac i Mihailo Tomković, iz Mladosti su bili Vladimir Savićević i Gavrilo Petrović, kao predstavnik Mogrena se pojavio Bracan Popović, iz Petrovca Željko Mrvaljević i Aleksandar Vujačić, dok su iz Dečića prisustvovali Nijazim Padović i Rijad Pepić. đutim neko zbog treninga, neko zbog dugog puta, neko iz ko zna kojeg razloga, nije mogao da se odazove, tako da je u Podgorici bilo predstavnika šest klubova - Sutjeske, Budućnosti, Mladosti, Mogrena, Petrovca i Dečića.

Janović i Damjanović su zajedničkim snagama pokušavali da objasne kapitenima i igračima o čemu se radi i naveli ih da potpišu pristupnicu, odnosno postanu članovi Sindikata koji bi od toga trenutka ušao u fudbalski život igrača i rješavao probleme sa kojima se naši momci ovdje i u inostranstvu često susreću. “Članarina u Sindikatu je pet eura. Taj novac će biti od koristi tokom suđenja, a samim tim se vraća u fond kada se dobije spor. Napomenuo bih da su i naši reprezentativci potpisali pristupnicu, što govori i činjenica da kad igrač ode u inostranstvo, takođe ima pomoć od Sindikata”, objašnjavao je Janović na sastanku pokazivavši Uefinu crnu knjigu (“Black book”) istočne Evrope u kojoj su se nalazili problemi raznih igrača, među kojima je bio naš Nikola Nikezić, koji je prije dvije godine do-

Prisustvovali jučerašnjem sastanka u hotelu “City”: Vladimir Savićević i Risto Radunović

Bracan Popović: Sindikat je preuzeo moj slučaj Da tortura na relaciji igrač - klub postoji i u crnogorskim fudbalskim vodama dokaz je situacija između Bracana Popovića i Veselina Bojića i problema sa Mogrenom.

Na početku sezone uprava je rekla da više ne želi da računa na usluge pomenutog dvojca, što je potpuno pravo, međutim čelnici “žutih” nijesu isplatili defanzivce prema kojima Mogren ima obaveze još i od prošle godine. Popović i Bojić su tokom priprema trenirali u podne, čak su imali i nezgodu od treninga i završavali u živio torturu u ruskom Kubanu iz Krasnodara.

● Bruka sa sutjeskOm Poslije održanog sastanka, koji trajao sat vremena, predsjednik Janović se obratio sedmoj sili i podijelio nekoliko riječi isključivo o situaciji koja se dešava u Nikšiću.

“Kada sam ja bio fudbaler, takođe su kasnile plate. Dešava se dvije, tri, četiri - nije smak svijeta, ali prosto ne mogu da vjerujem da igračima nijesu date premije za titulu, te da su im neizmireni dugovi od prošle godine. Ti momci su prošle godine napravili istorijsku stvar za Sutjesku i na kraju ispada da je sve to bilo džabe. Sindikat će nakon sastanka i razgovora sa FSCG-om ući u taj slučaj i pokušati da razriješi probleme. Ne znam kako nema novca kada su ‘legle’ pare od Uefe za osvojeni šampionat, te novac od transfera golmana Vladana Giljena”, razočaran je bio nekadašnji napadač Budućnosti, Istra, Salamanke.

● Biće jOš Okupljanja Desna ruka Janovića, potpredsjednik Sindikata Damjanović, tokom sastanka je postavljao pitanja fudbalerima da li su se ikada zapitali za svoj radni staž, odnosno da li klub sve to evidentira, te jesu li prošli medicinske preglede koji su potrebni kako bi se igrala najjača liga u državi, bez obzira kakvog kvaliteta ona bila. Bilo je očigledno da je momke iz pomenutih šest klubova priča dobro zamislila, što je i radovalo nekadašnjeg igrača Sutjeske, Budućnosti i mnogih timova u Srbiji.

hitnoj pomoći, što je bio znak da Sindikat profesionalnih fudbalera preuzme slučaj u svoje ruke.

“Ne bih poželio ni jednom igraču da dođe u našu situaciju. Torture više nema, treniramo sa timom, a Sindikat je preuzeo slučaj i vjerujem da će ga riješiti. Tu naravno ima problema i sa dugovanjima, ali se nadam da će sve biti kako treba, te da ću od polusezone opet moći da igram”, rekao je Popović nakon što je pomno ispratio svaku riječ Janovića i Damjanovića na jučerašnjem sastanku.

“Nadam se da su momci shvatili poruku. S obzirom da je ovo prvi sastanak ovakve vrste, moram istaći da smo Željko i ja veoma zadovoljni prisustvom i cijelom organizacijom. Odlučili smo se na ovaj potez jer znamo da igračima nije lako i mi smo nekada igrali fudbal, pa nam je jasno kroz šta sve prolaze tokom igračke karijere. Vjerujem da će biti još više okupljanja, kao i pristalica te da će fudbaleri pristupiti Sindikatu koji će na svom oficijalnom vebsajtu transparetno objavljivati sve članove”, poruka je potpredsjednika Damjanovića.

● prOmOvisan list “Fer igra” A premijerni sastanak je poslužio kao i promocija časopisa pod nazivom “Fer igra”, koja je neka vrsta biltena za fudbalere. Na stranicama pomenutog lista se može naći veliki broj zanimljivosti u vezi sa Sindikatom profesionalnih fudbalera, kao i interestantnih životnih priča fudbalera koji su imali probleme raznih vrsta tokom karijere.

Nikolić: Opet smo dobili obećanje Dobro je poznato da su fudbaleri sportisti koji uvijek zrače optimizmom, dobrim raspoloženjem - juče je u hotelu “City” to bilo druženje na nivou i jedna lijepa slika o prijateljstvu igrača iz raznih klubova naše države. Međutim, na licu Jovana Nikolića, Darka Karadžića i Andrije Pejovića nije bilo razloga za smijeh ili šalu - Sutjeska prolazi kroz velike probleme koji su joj dodatno zagorčali život porazom od Jezera (2:1) u prvom kolu Kupa Crne Gore.

“Uvijek je bilo problema, ali nakon remija sa Rudarom kap je prelila čašu - tu je krenuo štrajk i nijesmo trenirali. Nespremni smo otišli u Plav, desilo se najgore i definitivno napravio se još veći problem. Duguju se rate, bonusi, premije, igrači su nezadovoljni zbog toga, ali dobili smo novo obećanje - nadam se da ćemo moći da radimo u normalnim uslovima i da ćemo iz ovoga izaći još jači”, poručio je Nikolić. Članovi Sindikata su se tokom sastanka često okretali ka igračima Sutjeske, ime nikšićkog kluba se često pominjalo, a igračima je očigledno prijala priča.

“Vjerujemo Sindikatu. Ovo je prava stvar i vjerujem da ćemo svi stati iza ovoga projetka koji će sigurno biti plus za domaći fudbal”, dodao je Nikolić.

Zeta čeka Sutjesku u nedjelju pred TV kamerama Apsolutni derbi 7. kola crnogorske fudbalske lige ostavljen je za nedjelju - od 15:00 časova Zeta na Trešnjici igra sa Sutjeskom, a velika utakmica će direktno biti prenošena na nacionalnom servisu - RTCG. Taj duel će definitivno obilježiti vikend pošto je prvi šampion nezavisne Crne Gore najveći hit sezone 2013/14, dok je prošlogodišnji osvajač Sutjeska izuzetno loše otvorila prvenstvo...

Dan ranije (u subotu) od 15:30 časova igraju: Budućnost - Dečić, Rudar - Grbalj, Lovćen - Petrovac, Čelik - Mornar, Mladost Mogren.

B.T.

Kup: Parovi 1/8 finala u ponedjeljak Prva runda Kupa Crne Gore je prošlost, a ko će protiv koga igrati u osmini finala masovnijeg takmičenja malene balkanske ljepotice biće poznato u ponedjeljak 23. septembra - tada će se u prostorijama Fudbalskog saveza Crne Gore izvlačiti parovi. Žrijebanje je zakazano za 12:00 časova, a prisustvo predstavnika klubova koji su obezbijedili 1/8 finala je obavezno!

Da podsjetimo - u drugu rundu nacionalnog Kupa plasirali su se prvoligaši Budućnost, Čelik (“plavi” i “metalurzi” kao finalisti od prošle godine bili slobodni u 1/16 finala), Petrovac, Grbalj, Mladost, Rudar, Mornar, Dečić, Zeta, Lovćen, Mogren, drugoligaši Jezero, Bokelj, Zabjelo, te trećeligaši Crvena stijena i Ribnica. B.T.

Kazne zbog kartona, startova...

Disciplinska komisija Fudbalskog saveza Crne Gore juče je u Podgorici napravila zapisnik - na dnevnom redu su bile utakmice 1/16 finala Kupa Crne Gore. I kažnjeni su Petrovac, Sloga, Fuad Krkanović i Lazar Mićunovuć...

Petrovac i Sloga će uplatiti po 300 eura zbog pet opomenutih igrača na jednoj utakmici, trener Dečića Krkanović neće imati pravo da sjedi na klupi Tuzana u 1/8 finala Kupa zbog “nedozvoljenog prigovora na odluku sudije bez psovanja i vrijeđanja” na utakmici sa Komom, dok fudbaler Igala Mićunović neće imati pravo nastupa na prvoj utakmici u sezoni 2014/2015. zbog “spriječavanje prekršajem protivničkog igrača u izglednoj prilici za postizanje pogodka” na utakmici protiv Ribnice.

B.T.

Sport 29

PETAK, 20. 9. 2013.

POVRATAK

Dobra vijest: Savić trenirao Defanzivac “ljubičastih” Stefan Savić vježbao juče sa Fiorentinom, brzo startuje sa utakmicama što je bitno i za našu reprezentaciju Sa reprezentativne akcije u Firencu se vratio povrijeđen - Stefan Savić je protiv Poljske pokrivao desnog beka, a onda nije igrao za “ljubičaste” protiv Kaljarija zbog povrede skočnog zgloba.

Prve vijesti iz renesansnog grada nijesu bile optimistične, pominjala se duža pauza, čak je pod znakom pitanja bio Savketov nastup za od-

lučujuće utakmice “hrabrih sokolova” protiv Engleske (11. oktobar) i Moldavije (15. oktobar), ali izgleda da je sve u redu...

Italijanski mediji, kao i ljubičasti “violanews.com” javili su da je Stefan trenirao u srijedu, da neće biti u kombinaciji za sastav sa Pakoš Fereirom (igrali juče), ali da bi se uskoro mogao na-

ći u udarnih 11.

Koliko je to dobra vijest za odličnog defanzivca, toliko je dobra za selektora reprezentacije Branka Brnovića, jer potpuno spreman Savić je A selekciji prijeko potreban na čuvenom Vembliju gdje Crna Gora odlučuje o svojoj sudbini kada je u pitanju odlazak na Mundijal 2014. godine...

B.T.

LIJEPA PRIČA

Miljan ne smije da se zaboravi Miljan je bio fudbalski Tito tako je jedan od najvećih fudbalera svih vremena u SFRJ Dejan Savićević, sada predsjednik FSCG, pričao o legendarnom Miljanu Miljaniću.

A, u Ulcinju od 3. do 6. oktobra u fudbalskom centru Caušević biće organizovan međunarodni fudbalski turnir za mlađe selekcije (2001. godište i mlađi, 2002. godište i mlađi, 2003. godište i mlađi) posvećen upravo čovjeku koji je mijenjao fudbal ne samo kod nas, već i na Starom kontinentu. “Želimo da postanemo tradicija i gajimo fudbal, mladost, poštovanje, druženje i sve što krasi sportiste, što je i bio životni i fudbalski put Miljana Miljanića”, piše na plakatu koji najavljuje “Trofej Miljana Miljanića”.

Takmićenje startuje 3. oktobra (smještaj, ručak, otvaranje turnira), nastavlja se 4. i 5, kada su na programu utakmice, a završava se 6. dana u desetom mjesecu finalnom utakmicom, podjelom pehara i ručkom.

Organizator je Mišo Caušević, kotizacija se plaća 40, a učešće na turniru po osobi (trodnevni pansion) 65 eura. Kontakt telefoni su +38230411380 i +38269033468, dok je email adresa misocausevic@gmail.com.

B.T.

30 Sport

PETAK, 20. 9. 2013.

ODJECI LIGE ŠAMPIONA

Eksplozija švajcarske mine Evropa bruji o čudu Bazela u dvorištu Čelsija, Napulj ključa nakon velikog trijumfa nad vicešampionom Evrope, a Leo Mesi nastavlja da ruši i juri rekorde Aleksandar Popović

C

jelokupna čar elitnog loptanja stala je u 90 minuta na “Stemfotrd Bridžu”. Maleni Bazel, tim iz grada koji svi prepoznaju po Rodžeru Federeru, srušio je veliki Čelsi, pred plavom armijom navijača, pred očima Žozea Murinja, pred cijelom Evropom. Ako neko, nekada, i zaboravi značenje Lige šampiona, tu su potcijenjeni klubovi da pokažu, naglase ono “šampiona”. Jer, samo šampioni mogu da zaustave Juventus, kao Kopenhagen, odnosno ponos Švajcarske, čije su trupe bacile na koljena osvajača prošlogodišnje Lige Evrope. Oni su živi dokaz da je u fudbalu sve moguće.

Pa čak i onda kada se sve čini apsolutno nemoguće. A, da Bazelu nije prvi put da šamara gigante posvjedočiće Mančester junajted, Totenhem ...

“Ponosni smo na sebe. Doći i trijufmovati nad Čelsijem u njegovoj jazbini jednostavno je fantastično.

Igrali smo sjajno, ali što je najvažnije - nijesmo odustajali ni u jednom trenutku. Čak ni kada smo gubili. To je ono što krasi ovaj tim. Fanatičnost i vjera do posljednjeg minuta utakmice. Zaista je velika čast kada ostvarite ovakav rezultat protiv velikog engleskog kluba”, riječi su tvorca švajcarske mine i stratega Murata Jakina, koji je i kao igrač proveo šest godina u redovima Bazela, dočekavši osvetu poslije samo pet mjeseci.

Podsjetimo, Čelsi je, u maju, eliminisao Švajcarce prošle sezone u polufinalu Lige Evrope. Međutim, “plavci” su slavili u gostima (2:1) go-

4

“het-trika” postigao je Leo Mesi u Ligi šampiona, čime je postao jedini igrač kojem je pošlo za rukom da četiri puta postigne po tri gola u elitnom takmičenju. a, “čarobnjak iz rozarija je u karijeri ukupno 27 puta režirao “het-trik”.

lom Davida Luiza u sudijskoj nadoknadi, dok su u revanšu gubili golom Mohameda Salaha (postigao gol i preksinoć), ali su preokretom uspjeli da ostave rivala bez istorijskog finala. Ali, ovog puta je kapiten Marko Štreler, kao nekad Mančester junajtedu, “zabiberio” novom engleskom timu.

● Murinjo: Bez panike, fudBal je zaBava

Kakav je to bio tek hladni tuš za Žozea Murinja.

On nikada nije izgubio sa Čelzijem na “Stemford Bridžu”, sve do dolaska Bazela, koji će Portugalac pamtiti do kraja života.

“Naravno da nismo srećni zbog poraza, ali je fudbal dobra i jednostavna zabava za svakoga. U teškim trenucima se vidi ko ima karakter, a mi ga nismo imali. Ipak, želim da svi ostanu mirni i prepuste mi odgovornost. Nisam šokiran jer znam da je fudbal igra, a u stvarnosti ponekad ne pobjeđuješ”, naglašava Murinjo, koji je povezao dva neuspjeha, sa obzirom da je prethodnog vikenda izgubio od Evertona u Premijer ligi. Strateg tvrdi da nije zabrinut, a trebao bi itekako. Jer, zakomplikovao je situaciju u “najlakšoj grupi”, u prvenstvu već kasni, a sve je re-

zultiralo upadanjem gazde Romana Abramoviča u svlačionicu nakon šamara od Bazela.

● napulj gori, klop seBe nazvao MajMunoM

Najveći derbi prvog kruga opravdao je sva očekivanja. Napoli je golovima Gonzala Iguaina i lokalnog čarobnjaka Lorenca Insinjea srušio vicešampiona Borusiju Dortmund. Grad pod Vezuvom je jednostavno proključao...

“Nisam mogao da zamislim ljepši premijerni pogodak u Ligi šampiona. I to još na San Paolu. Ipak, najbitnija su tri boda”, smatra junak Insinje, dok trener Rafael Benitez tvrdi da njegov tim može čak još puno bolje.

A, sa druge strane “milioneri” kao da su sami sebe pobijedili u Italiji. Jirgen Klop i golman Roman Vajndenfeler su dobili crvene kartone, Mats Humels se povrijedio, a harizmatični strateg je reagovao u svom stilu nakon meča.

● KariKatura daNa

Razbijena plava vojska Kako izgleda Čelsi, odnosno Murinjova vojska, nakon šokantnog poraza od Bazela najbolje je oslikao karikaturista “Goal.com-a” Omar Momani.

242 gola, od ukupno njih 322, dao je Leo Mesi na posljednje 224 utakmice za Barselonu.

“Znamo da možemo pobijediti Napoli, ali previše je stvari krenulo krivo, uključujući i moj crveni karton. Priznajem, bilo je to glupo. Ponašao sam se poput majmuna. Pretjerao sam”, priznao je Klop, koji rizikuje dvije utakmice suspenzije zbog nedoličnog ponašanja prema četvrtom sudiji.

Srce Milana, sjajni Arsenal, Atletiko, Šalke ...

Iako nije imao 10 igrača na raspolaganju Masimlijano Alegri i njegov Milan uspjeli su da savladaju Seltik, uprkos odličnoj igri “kelta”.

Kristijan Zapata i Suli Muntari obradovali su “San Siro”, pa će sr-

čani “rosso-neri” lakše disati u nastavku, kada se vrate Kaka, Montolivo, Pacini i ostali.

“Pokazali smo veliko srce. Demonstrirali smo ogromnu želju i na kraju nam se vratilo. Kako vrijeme prolazi sve se više dižemo”, ističe Filip Mekses.

Sjajnu noć je imao i Arsenal “tobdžije” matirali Marsej na njegovom “Veledromu”, čime su stekli startu poziciju za prolaz dalje. Stopama “tobdžija” išli su Atletiko Madrid (porazio Zenit), Šalke (razbio Steauu) i Porto - zmajevi su golom Luća Gonzalesa odradili Austriju iz Beča.

Da li ste znali? da je prije ove sezone Aron Remzi postigao pet pogodaka u 91. nastupu za arsenal, dok je ove već šest puta tresao mreže rivala, u samo sedam utakmica.

Sport 31

PETAK, 20. 9. 2013.

Ko ne voli septembar?

Svonsi razmontirao Valensiju: “labudovi” slave pogodak na “Mestalji”

LIGA EVROPE (1. KOLO) Žoze Murinjo! On ne voli mjesec septembar, a evo i zašto. Davnog 15. septembra 2007. godine Portugalac je najprije remizirao u Premijer ligi protiv Blekburna (0:0), a tri dana kasnije ga je novi remi (1:1) sa Rozenburgom u Ligi šampiona otjerao sa “Stemford Brižda”.

Tačnije, otjerao ga je Roman Abramovič. A, šta tek reći za septembar 2013. godine ... Murinjo je 14. izgubio od Evertona (1:0), a zatim je na isti datum, 18. usljedio poraz od Bazela (2:1). Međutim, ovog puta će “Specijalni” preživjeti, iako je već razbjesnio gazdu.

Da li ste znali?

Da je Čelsi izgubio kod kuće prvi put nakon 29 utakmica, odnosno tačno 10 godina. Posljednji put su “plavci” poraženi 2003. godine od Bešiktaša (2:0).

Raul, stiže Mesi!

Kristijano Ronaldo je postigao “het-trik” protiv Galatasaraja, ali se nije dugo čekalo na odgovor Lea Mesija. “Čarobnjak iz Rozarija” je sa tri gola masakrirao Ajaks, čime je nastavio let prema najboljem strijelcu Lige šampiona Raulu Gonzalesu. Legenda Reala je postigla u Ligi šampiona 71 gol, dok je Argentinac već sada na brojci 62! Takođe, on je režirao 27. “het-trik” u ka-

rijeri, postigavši 242 gola u posljednje 224 utakmice! Takođe, najbolji igrač planete juri još jedan rekord - najviše golova za jedan klub u istoriji španskog fudbala. Primat drži ikona Atletik Bilbaoa Telmo Zara, koji je postigao 335 golova za Baskijce, dok je na drugom mjestu Raul sa 323 pogotka za Real. A, Mesi ... on je do sada 322 puta tresao mreže za Barselonu!

Veliki labudov ples, ª mornariº osvojili Zagreb Svonsi razbio Valensiju (3:0), Dinamo izgubio od Černomoreca (2:1), a Ludogorec šokirao PSV (2:0) - rezervista Bećiraj igrao za “modre”, Bakić ušao u Firenci, Adroviću cijeli meč u porazu Pandurija Premijerna noć mlađe sestre Lige šampiona protekla je u moru golova. A, pečat večeri ostavio je Svonsi, koji je demolirao Valensiju na sred “Mestalje” - 3:0, uz fantastičan gol Džonatana de Guzmana iz slobodnog udarca! “Labudovi” su protunjali stadionom gdje su nekada padale najveće evropske ekipe, a uslugu im je učinio Adil Rami, koji je zaradio crveni karton već u 10. minutu, poslavši svoj tim u ambis, a trenera Miroslava Đukića na ivicu otkaza. A, što tek reći za zagrebački Dinamo? Osmostruki uzastopni šampion Hrvatske izgubio je (2:1) od Černomoreca na “Maksimiru”, a Ukrajinci su

SeMAfoR Salzburg - elfsborg 4:0 (Alan 36’, Sorijano 45’, 69’, 79) Dinamo Z. - Černomorec 1:2 (Fernandez 43. - Antonov 62’, Đa Đeđe 65.)

Maribor - Rubin 2:5 (Milec 35’, Fajić 73. - Karadeniz 23’, Marćano 27’, Eremenko 69’, Rondon 90’, Razancev 93.)

Makabi Tel-Aviv - APoeL 0:0 Panduri - Dnjipro 0:1 (Rotan 38.)

PSV - Ludogorec 0:2 (Bezjak 60’, Misidjan 74.)

Ajntraht - Bordo 3:0 (Kadlec 4’, Rus 16’, Đakpa 52.)

St.Galen - Kuban 2:0 (Karanović 56’, 76.)

Standard - esbjerg 1:2 (Mujangi 74. - Van Buren 63’, Bakenga 90.)

Valensija - Svonsi 0:3 (Vilfrid 15’, Miču 58’, De Guzman 62.)

Varegem - Vigan 0:0 fiorentina - P. fereira 3:0 (Gonzalo 30’, Matos 67’, Rosi 76.)

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Kralja Nikole bb - PC Nikić, Podgorica

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me) Art direktor Darko MIJUŠKOVIĆ (mijuskovic.darko@gmail.com)

do trijumfa stigli nakon trominutnog preokreta u drugom poluvremenu, dok trener Branko Ivanković već rizikuje smjenu nakon samo dva meča i isto toliko poraza.

U igru je od 74. minuta za “modre” proveo i Fatos Bećiraj (jedan šut na gol), ali njegov ulazak nije promijenio ništa, kao što je to bio slučaj protiv bečke Austrije u revanš meču kvalifikacija za Ligu šampiona, kada je postigao gol.

Fiorentina je, kao što se i očekivalo, progutala Pakoš de Fereiru (3:0), a priliku je u ljubičastom dresu dobio i mladi reprezentativac Crne Gore Marko Bakić, koji je u 77. minutu zamjenio strijelca Đuzepea Rosija. Mladi vezista je imao jedan pokušaj, ali je njegov udarac završio preko gola. Rumun-

ski Panduri izgubili su (1:0) kod kuće ukrajinskog Dnjipra, a bivši napadač Budućnosti Admir Adrović odigrao je cijeli meč za domaći sastav.

Rubin je počastio sa pet komada Maribor (5:2), Esbjerg je u posljednjem minutu šokirao Standar iz Liježa (2:1), Ajntraht se poigrao sa Bordom (3:0), dok se za ubjedljivo najveće iznenađenje večeri pobrinuo bugarski Ludogorec. “Orlovi iz Razgrada” su u 14 minuta bacili na koljena neprepoznatljive “filipsovce”, čiji su navijači pokazali ogromno nezadovoljstvo zvižducima na kraju meča. Salzburg je odigrao partiju pokera protiv Elfsborga, a za “bikove” je briljiralo Džonatan Sorijano, postigavši “hettrik”.

A.Popović

Na osnovu Pravilnika o dodjeli nagrade „Dr Niko Simov Martinović“, br. 06 0d 12.06.2007. godine UDRUŽENJE BIBLIOTEKARA CRNE GORE raspisuje: JAVNI KONKURS ZA DODJELU NAGRADE „Dr Niko Simov Martinović“ za 2011/2013. godinu - Nagrada se dodjeljuje pojedincu ili biblioteci za postignute rezultate i doprinos u razvoju i promociji bibliotečko-informacione djelatnosti u Crnoj Gori.

- Dodjeljuju se dvije nagrade za dvogodišnji period.

- Nagrada se sastoji iz Povelje i novčanog iznosa.

- Obrazloženi prijedlozi dostavljaju se Upravnom odboru Udruženja, na adresu: Nacionalna biblioteka Crne Gore „Đurđe Crnojević“ (za Upravni odbor Udruženja bibliotekara Crne Gore) Bulevar crnogorskih junaka 163 81250 Cetinje.

Konkurs je otvoren 30 dana od dana objavljivanja.

Naknadne prijave neće biti razmatrane.

Nakon isteka roka od tri mjeseca od dana objavljivanja ovog konkursa, biće objavljena odluka Žirija za dodjelu nagrade.

UDRUŽENJE BIBLIOTEKARA CRNE GORE

Ivan Ivanović, predsjednik

Ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me), Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Vasilj Karadžić Kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me), Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@ dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine.me) Foto: Vedran Ilić(redakcija@dnovine.me) Dizajn: Saša JOVIĆEVIĆ (jovicevic.s@gmail.com)

ČVRST STAV

Uefin glas za zimski Mundijal u Kataru

Svjetsko prvenstvo u Kataru 2022. godine je miljama daleko, ali je u žiži javnosti - predstavnici Starog kontinenta žele da se šampionat igra tokom zime zbog velikih vrućina ljeti Bojan Topalović

S

vjetsko prvenstvo u Kataru je na programu za dalekih devet godina, ali taj Mundijal 2022. godine je danima unazad tema broj 1. Prvo: zbog toga što su ljeti u bogatoj zemlji na Bliskom istoku vrućine enormne (dosežu do 50 stepeni Celzijusa), drugo: prvi čovjek svjetske fudbalske asocijacije (FIFA) Sep Blater je ispalio rečenicu “Postojao je politički uticaj da se Mundijal igra u Kataru”...

A, o tome zamišljenom glamuroznom Svjetskom prvenstvu 2022. godine se juče pričalo u Dubrovniku - nedaleko od Crne Gore održao se kongres Uefe za strateška pitanja evropskog fudbala gdje su prisustvovala 54 predstavnika Starog kontinenta.

I usvojen je čvrsta stav: članice evropske fudbalske federacije jednoglasno su podržale ideju da se Mundijal u Kataru održi u zimskom periodu.

To je medijima priznao potpredsjednik Fife - Džim Bojs - inače predsjednik Fudbalskog saveza Irske...

“Na sastanku je zaključeno da se Svjetsko prvenstvo ne može igrati u Kataru tokom ljeta zbog vrućina.

Svi su se složili”, jasan je Bojs.

Pošto je ljeto prekriženo, a zima stavljena u prvi plan povela se debata o terminu, a glavno pitanje je bilo: “Da li da se šampionat igra u

Plan kako bi trebao jedan od stadiona na kome će se odigrati Mundijal 2022. godine u Kataru

Stadioni za SP 2022.

Novi Postojeći stadioni stadioni Kapacitet stadiona

Lusail Ikonik 86,250

Um Salal 45,120

Katar univerzitet 43,520

3 milje 5 kilometara

Stadion Luka Doha će izgledati zapanjujuće

Al - Garafa 21,282

Al - Rajan 21,282

januaru 2022. ili u novembru i decembru iste godine”.

UEFA je digla palac gore za prvi mjesec u godini, ali kako javlja BBC to ne odgovara savezima iz Velike Britanije koji žele da zaštite domaća prvenstva. A, Britanci su jako uticajni u Evropi.

Dakle, zima je vrlo moguće rješenje, ali Bojs tvrdi da FIFA neće žuriti...

“Ima još devet godina i svi misle da FIFA treba da sjedne sa svim velikim članovima i pronađe rješenje koje će izazvati namanje poremećaja u fudbalu. Dovoljno je vremena da se to uradi i nadam se da će fudbal trijumfovati”, riječi su Bojsa.

UEFA je javno iznijela svoj stav koji je čvrst, a pošto je evropska kuća fudbala najjača u okviru svjetske, očekivati je da FIFA načelno usvoji predlog da se Mundijal u Kataru igra tokom zime na sjevernoj hemisferi...

PERSIJSKI ZALIV

Studentski grad 45,350

Luka Doha 44,950 Kalifa Internacional 50,000

Al - Kor 45,330 Doha

K ATA R

DOHA

Sport siti 47,560

KUPON 46

Al - Vakrah 45,120

Osvojite vrijedne nagrade!

TROŠKOVI INFRASTRUKTURE

Stadioni – uloženo tri biliona dolara. Devet novih, tri renovirana. Stadioni su klimatizovani.

Ukupni troškovi za narednih pet godina – 100 biliona dolara uključujući 25 za pruge i 20 za nove puteve.

Aerodrom – koštao 11 biliona dolara. Otvoren 2012.

20 milja 30 kilometara

Nova luka – potrošeno 5,5 biliona dolara. © GRAPHIC NEWS

Izrežite kupon, popunite i pošaljite na adresu ul. Kralja Nikole bb, PC Nikić, sa naznakom za “Dnevne novine”, nagradna igra, ili dostavite lično radnim danima od 9-17h.

IME I PREZIME : ........................................................

ADRESA : ........................................................

TELEFON : ........................................................

E-MAIL : ........................................................

NAGRADNI KUPON

Al - Šamal 45,120

Doha internacionalni aerodrom

čeTVrTak, 20. 9. 2013. broj 643 GoDINA II

33 žENA RJEŠENJE

Šta treba uraditi kada nokti požute Svaka žena se trudi da ima lijepe i uredne nokte. Neke stoga mnoge sate provode kod manikira i pedikira, dok su se mnoge izvještile pa nokte lakiraju kod kuće.

Nakon konstantnog nanošenja i skidanja laka sa noktiju dešava se da oni požute. Da bi se koliko-toliko zaštitio nokat od toga da požuti, najbolje je nanijeti bazu za nokte prije bojenja. Svaki je problem bolje spriječiti nego liječiti, ali ako je šteta već učinjena, imamo nekoliko rješenja za vas.

Pasta za zube Pasta sa izbjeljujućim svojstvima je takođe rješenje ukoliko vam nokti požute. Samo je utrljajte na nokte i imaće isti efekat kao na zubima, izbijeliće ih, a nakon ispiranja izglancajte ih turpijom za sjaj da uklonite fleke sa površine.

Limun, propolis

Parfimerije i apoteke imaju niz proizvoda koji će vam pomoći u rješavanju ovog estetskog problema. Propolis, limun i soda su sastojci koje treba da tražite u tim preparatima pošto su poznati po tome što, između ostalog, imaju i izbjeljujuće dejstvo.

ª SALVATORE FARRAGAMOº

Inspirisan Toskanom Modni i kozmetički brend “Salvatore Ferragamo” lansirao je novu ekskluzivnu kolekciju parfema nazvanu “Tuscan Soul Quintessential Collection”. Parfemi su premijerno predstavljenu na Apuanskim Alpama, odakle je Mikelanđelo uzimao mermer za svoja slavna djela.

Kolekcija simbolizuje bogatstva i ljepote Toskane i značenje kvaliteta i posjeduje četiri mirisa: “Bianco di Carrara”, “Vendemmia”, “Viola Essenziale” i “Convivio”. Mirisi su dostu-

MODA

London voli print Marija Ivanović

T

rendovi za proljeće-ljeto 2014. godine predstavljeni su na Nedjelji mode u Londonu, koja je trajala od 13. do 17. septembra i pokazala da engleska moda nema konkurenciju. Na osnovu trendova koje su brendovi poput “Barberija”, “Metju Vilijamsona”, “Toma Forda”, “Pitera Pilotoa” prezentovali kroz svoje kolekcije za sljedeće proljeće možemo očekivati garderobu sa digitalnim printom, svijetlim uzorkom, ali i tipični londonski andergraund u modernijoj i nosivijoj formi.

Kolekcija “Barberija” kao najuticajnijeg brenda britanske modne scene nestrpljivo se čekala, a čekanje se, sudeći po kritici, i te kako isplatilo. Kolekecija u pastelnim tonovima oduševila je publiku i modne urednike poznatih časopisa.

Pastelni tonovi su u fokusu kolekcije, kao i čuveni baloner i tranch mantil, odjevni komadi koji su nadživjeli sve dosadašnje instant trendove. Iz sezone u sezonu ovaj komad je sve bolji i bogatiji detaljima pa je kao takav pristupačniji mlađoj klijenteli. Prozračne pensil suknje, romantične bluze, mantili izrađeni od najfinije čipke u bebi plavoj, rozoj, zelenoj, blijedoljubičastoj bili su pravo osvježenje. Posebnu pažnju izazvali su oversized kaputi od kašmira u zemljanim tonovima, ali i klač tašne sa cvjetovima kao prate-

ćim detaljima. Piter Piloto bio je inspirisan arhitektonskom siluetom bogatog printa, ali i komadima iz japanske tradicionalne odjeće. Kombinacija mnoštva različitih boja u paleti od crvene, narandžaste do zelene i plave i digitalni print prepoznat su rukopios ovog dizajnera koji je ovog puta prezentovao kolekciju u više umjetničkoj formi.

Meri Katrancu, dizajnerka čiji se print u posljednje vrijeme bezobzirno kopira, još jednom je pokazala da je kraljica digitalnog printa. Meri je iskoristila urbani print, koji je aplicirala na elegantne krojeve koktel haljine, suknje A kroja, prevelike sakoe i pantalone. Raskošan cvjetni print viđen je na romantičnim haljinicama koje će se sigurno ubrzo naći u ormarima holivudskih zvijezda.

Genijalni Tom Ford inspiraciju je našao u najfinijoj koži, koja je vladala svim modelima, od haljina po do jakni, od pantalona do šortseva. Seksi kolekcija sa ultrakratkim mini haljinama, predimenzioniranim kožnim jaknama ogledalima i kristalima koje je postavio na kombinezone, haljine i topiće hvaljena je i od kritike i publike. Dizajnerka srpskog porijekla Roksanda Ilinčić, čije modele nose najuticajnije žene na svijetu, od Mišel Obame do Lejdi Gage, pokazala je da niko ne umije da vlada bojama kao ona. Haljine u neon žutoj, narandžastoj, crnoj, sa naboranim suknjama od svile i gornjem dijelu na jedno rame sigurno je da će biti najtraženije sljedećeg proljeća. Metju Vilijamson je dizajner čije modele obožavaju brojne selebriti dame a bogat kolor kojem se dizajner do sada uvijek vraćao naredne sezone neće biti prisutan. Metju za naredno proljeće predlaže rafiniranije kreacije sa primjesama seksepila.

Svilene bluze u crvenoj boji u kombinaciji sa cvjetnim suknjama, haljine od šifona u žutoj boji, kompleti sa crno-bijelim prugama, tačkice i romantični cvjetovi čine kolekciju koja je skrenula pažnju javnosti i pobrala odlične kritike.

pni kao 75 ml Eau de Toilette po cijeni od 130 eura.

“Bianco di Carrara” je elegantan i čist miris koji započinje svježim i začinskim notama nerolija i bijelog bibera.

Srce parfema načinjeno je od vetivera i smokvinog mlijeka, a u bazi se nalaze akordi bijelog mošusa i tonke.

“Vendemmia” je topao, intenzivan i autentičan, smješten u društvo cvjetno-drvenih parfema. Otvara se mediteranskim voćkama cedrata i vinogradske breskve. List smokve i jasmin čine slojevito srce, bazu je od sandalovine i tonke.

“Viola Essenziale” predstavlja posvetu najpoznatijem firentinskom cvijetu irisu. Miris sadrži voćne arome ličija i neroli u vrhu, absolut firentinskog irisa i cvijet pomorandže u srcu i mošus i pačuli u bazi.

“Convivio” slavi nasljeđe Toskane. Miris je vedar, veseo i svjetlucav citrusno – začinsko – zeleni. Gornje note su grejp i sjeme šargarepe, čempres i jasminove latice susreću se u srcu kompozicije koja završava akordima ambroxana i kašmira.

MODNA PODJELA

Glas protiv rasizma Iako je u posljednjih nekoliko sezona izgledalo kao da dizajneri na svojim revijama sve više angažuju modele različitih rasa, ove jeseni na Nedjelji mode u Njujorku na pojedinim revijama defilovale su isključivo bjelkinje.

Tim povodom osnivači udruženja “Diversity Coalition” zajedno s nekadašnjom modnom agentkinjom Betan Hardison, Naomi Kembel i Iman podigli su glas protiv rasizma.

Na listi modnih brendova koje su Iman i Naomi odlučile javno prozvati su “Celine”, “Calvin Klein”, “Donna Karan”, “Chanel”, “Armani”, “Gucci”, “Saint Laurent”, “Roberto Cavalli”, “Victoria Beckham” i “Marc by Marc Jacobs”.

Sudeći po kastinzima, slična situacija dogodiće se i na narednim nedjeljama mode, zbog čega je Iman prozvala određene modne kuće, istaknuvši kako ne proziva dizajnere rasistima, već da je njihovo ponašanje rasističko.

“Ono za što se zalažemo jeste da se djevojke biraju na osnovu svog talenta i svoje ljepote, a ne na ra-

čun boje kože”, kazala je revoltirano Naomi dok je Betan ovom prilikom dodala da je ljuta na čelnike modne kuće “Celine”, navodeći da nikada nijesu angažovali tamnoputi model i da njihove tašne najviše kupuju upravo bogate crnkinje.

34 Žena

Da li dijete trpi školsko nasilje Naučnici su utvrdili da postoje fizičke manifestacije koje otkrivaju da dijete trpi nasilje od vršnjaka. Djeca koja su žrtve nasilnika nerado prijavljuju nasilje koje trpe. Međutim, sprovedeno je istraživanje koje je otkrilo učestale i neobjašnjive fizičke pokazatelje da nešto nije u redu, a zajedničko je maltretiranoj djeci. Stručnjaci kažu da oni mogu biti pouzdan znak da dijete trpi zlostavljanja od vršnjaka, na koji bi trebalo da reaguju roditelji i nastavnici.

Istraživanje je obuhvatilo trideset različitih studija čiji su učesnici bila djeca školskog uzrasta i to gotovo 220 hiljada njih iz četrnaest zemalja. Kada su upoređeni rezultati svih ovih studija, utvrđeno je da maltretirana djeca osjećaju lošije od djece koja nijesu žrtve nasilnika. U red pokazatelja da dijete trpi zlostavljanje spadaju i: glavobolje, stomačne tegobe, bolovi u leđima, vratu i ramenima, zatim vrtoglavica, problemi s disanjem, napetost mišića, mučnina, dijareja, noćno mokrenje.

Autor ovog istraživanja Đanluka Đini, profesor razvojne psihologije na Univerzitetu u Padovi, rekao je da rezultati do kojih je došao ukazuju da sve ove spoljašnje manifestacije mogu biti upozorenje da obratimo pažnju na djecu, naročito ako je podsticaj za njihov nastanak neobjašnjiv.Međutim, kada je glavobolja samo glavobolja, a kada poziv u pomoć? Ovaj profesor savjetuje da postavljate prava pitanja.

“Djeca neće tako lako govoriti o tome da ih neko maltretira”, kaže Đini.

“Ipak, ako ih pitate da li se u školi osjećaju bezbjedno, možete ih podstaći da se otvore.”

Neki stručnjaci predlažu i da obratite pažnju na vrijeme kada se ovi simptomi javljaju.

Marlen Snajder sa Univerziteta Južne Karoline primijetila je da mnogo djece odbija da ide u školu.

“Ovakve glavobolje i bolovi u stomaku se pojave prije školskog zvona, a ubrzo nestanu”, zaključila je.

(Yumama)

PETAK, 20. 9. 2013.

PsiHoLoGija

Upoznajte ličnost kroz tijelo

T

ijelo nosi energetske zapise životnih iskustava. Ali i ono što se danas odvija u našem umu ostavlja trag na našoj fiziologiji. Otkrijte šta vam govor tijela poručuje o vašim psihičkim preprekama.

Možda je upravo to pitanje inspirisalo britanskog reditelja Pitera Grineveja da 1996. snimi film “Tijelo kao knjiga”. Film povezuje tradiciju Japana i Kine sa savremenim životom, a u središtu priče je Nagiko, mlada manekenka fascinirana japanskom kaligrafijom i slikanjem po tijelu. Te dvije vještine su se tradicionalno koristile za zapisivanje ili oslikavanje proživljenih iskustava te sa njima povezanih unutrašnjih uvida i spoznaja.

Ali naša iskustva ne žive samo u zapisima i sjećanjima, ona su duboko utisnuta u naše tijelo.

pažnju na sebe. Često ćemo neproživljene emocije gurati u fioke jer svako njihovo iskreno razmatranje može u nama da izazove pravi potres i bol. Ipak one potiskivanjem neće nestati - pronaći će način da se manifestuju na tijelu.

Upravo zbog te rascjepkanosti i odvojenosti od cjeline osjećamo neobjašnjivu i neugasivu žeđ, nikako ne možemo da pronađemo mir. Haos spolja, kriza i recesija čiji smo svjedoci kao da očitavaju našu sklonost neuvažavanja cjelovitog postojanja. Mnogi od nas, međutim, postaju svjesni nužnosti redefinisanja vrijednosti. Sve se više okrećemo sebi, čistimo lični prostor i ponovo počinjemo da otkrivamo svoje dugo zanemarivane i obezvrjeđivane spojeve. (Lovesensa)

Ljubav

donosimo

Činjenice o ljubavi Ne postoji osoba koja je protiv ljubavi, jer je ona najljepše moguće stanje koje čovjeku može da se desi. Ipak, iako je ljubavi od kada je i svijeta, neke stvari naučnicima nijesu ni dan danas jasne.

Vjerovatno nikada ni neće biti, ali ipak su uspjeli da dođu do pojedinih saznanja koja bi mogla da vam budu interesantna.

Nalet dopamina Čim zapazimo osobu koja nam se sviđa, povećava se aktivnost mozga povezana sa dopaminom, što čovjeka čini euforičnim i slijepim za sve ostalo. Ovo je razlog zbog kog je zaljubljen čovjek spreman da pređe kontinente zbog samo jednog poljupca. Ljubav nam daje najbolji fokus i izdržljivost za postizanje bilo čega bez osjećaja bola ili ikakve predstave o preprekama.

Ludi od ljubavi Kada smo zaljubljeni nivo serotonina u našem mozgu pada, zbog čega možemo da budemo opsjednuti partnerom, posesiv-

Ono što se događa u našem umu odražava se svakodnevno na tijelu jer su svi nivoi našeg postojanja (duhovna, mentalna, emocionalna i tjelesna) međusobno povezani. Vještom posmatraču tijelo može da bude dokaz čovjekovog postojanja, njegovih vjerovanja i djelovanja, a ponosnom vlasniku, ako se odluči da se povuče u sebe, omogućiće da osvijesti ono što u ubrzanoj svakodnevici ne uspijeva da primijeti i proživi. Ako uspijemo u tome, zapisi o našem životu mogu iz skrivene dubine da izađu na površinu i postanu vidljivi - baš

kao na tijelu glavne junakinje u spomenutom filmu.

Od trenutka kada su se ljudi okrenuli spoljnom svijetu u potrazi za smislom vlastitog postojanja odbačena su drevna znanja, a čovjek je postao racionalno biće čija se egzistencija podijelila na dušu, um i tijelo - tri naizgled nepovezana aspekta. I upravo smo zbog toga vrlo često u stanju da se sasvim posvetimo svom umu, a da pritom tijelo prepuštamo pasivnosti i zaboravu. Ili obrnuto, na primjer kada smo bolesni, krenućemo u borbu protiv simptoma, bavićemo se bakterijama, virusima, genima i često zanemariti neke činioce životnog stila, duboko ukorijenjena vjerovanja ili potisnuta negativna iskustva koja bolešću pokušavaju da privuku

ni i zaštitnički nastrojeni. Pojačano izlučivanje hormona kortizola, poznatijeg kao hormon stresa, rezultira povišenim pritiskom i nesanicom.

Zašto slomljeno srce boli?

Dokazano je da psihička bol nakon gubitka voljene osobe može da bude stvarna i jaka poput tjelesne. Kad se suočimo s boli i neprijatnim raskidom, dvije oblasti mozga koje reaguju na tjelesnu bol se aktiviraju. Vjeruje se da je bol koja nastaje zbog socijalnog odbacivanja jaka motivacija ljudima u traženju društvene interakcije i prihvatanja.

Ljubav i brak Duge veze zavise od niza faktora koji obezbjeđuju stabilnost i sreću sa nula kompromisa. Naučnici zaključuju da parovi koji idealizuju jedno drugo imaju veće šanse za srećan brak. Oba pola se smatraju podjednako srećnim ako osjećaju da imaju uticaja na svog partnera i dobar seksualni život.

(Ordinacija)

Recite mu sve šta vas tišti Žene su često tajanstvene prema muškarcima, čak i kada nema pravog razloga za to. Nerijetko se dešava da ne izuste neke stvari koje su željele, samo kako ne bi opterećivale svoju jaču polovinu. Međutim, muškarci vole kada žene sa njima dijele najskrivenije misli, a pogotovo vole kada su u stanju da pomognu. Stoga, potrudite se da više ne držite jezik za zubima, jer vam u suprotnom ćutanje neće ići na ruku.

Kažite mu šta osjećate Promjene raspoloženja su sasvim normalna stvar, bilo da ih uzrokuje potmula nervoza, bilo da je u pitanju depresivno vrijeme. Ono što nikada ne smije da vam se desi, to je da se ponašate čudno pred dečkom ili mužem, a da mu tom prilikom ne objasnite o čemu se zapravo radi. Tako će vam, ne samo biti lakše, već i ljepše, jer će vaš muškarac odmah željeti da pomogne. Čak i ako želite da budete sami i potrebno vam je sat vremena u miru i tišini, nije problem. Sve što treba da uradite je da to kažete. On će vas, tvrde stručnjaci, razumjeti.

Zatražite pomoć U redu je to što mislite da možete

sve sami, ali nije u redu da iz svega izopštite svog muškarca. Vaša veza će dobiti na jačini kada shvatite da neke probleme možete da rješavate udvoje. To što ćete od dečka ili muža zahtijevati da vam pomogne, to ne

znači da ćete u njegovim očima biti slabiji, već upravo suprotno. Gledaće na vas kao na nešto svoje što u svakom mogućem trenutku mora da bude zaštićeno i sigurno. Stoga, ne ćutite.

(Telegraf)

Žena 35

PETAK, 20. 9. 2013.

KORISNI SAVJETI

Šta sve možete uspješno da izliječite kupusom

N

JE

ZA DO K RA

Poštovani, Moj sin izgovara umjesto slova k slovo t. Da li je to neki učestali problem govora? Mi smo se nedavno preselili u Kanadu, tako da sad uči francuski.

Nije puno pričljiv, ima sestru bliznakinju koja priča za dvoje pa prosto nikako da dođe do riječi. Postoje li neke vježbe? On je u stanju da izgovori slovo k, ali kao da mu je lakše t. Ja mu stalno govorim da ponavlja riječi kukuruz, kikiriki, krastavac, nekad mu se omakne da kaze k ali uglavnom riječi počinje sa slovom t.

Poštovana, Strani logoped može da pomogne. Ali je najvažnije pitanje: da li planirate da zauvijek ostajete u Kanadi, tj. na kom će se jeziku dijete školovati? Ako je odgovor da, onda tražite logopeda u Kanadi koji će (kad dijete savlada strani jezik i bude moglo da sarađuje i prati njegov govor) moći da ispravi artikulaciju, u slučaju da se ona sama spontano ne iskoriguje. Ako mu već tražite da ponavlja riječi za vama, da li možete da smislite neke lakše riječi? Lakše će biti da kaže: kuća, kupa, kuva, kuma, kupus itd. (stetoskop) NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-maila filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.

Namirnice koje treba da uvrstite u jelovnik

Pravilna ishrana i zdrava hrana svakako treba da obilježe vaš dan. Postoji poduži spisak namirnica koje “traži” naš organizam, a mi vam prenosimo samo one najosnovnije koje su svima dostupne LISNATI ZELENIŠ Ovo povrće bi trebalo što češće unositi u organizam. Iako nutricionisti sav,etuju da se svakodnevno troše, nastojete da ga jedete što više kad mu je sezona. Zelje, spanać i blitva neka često budu u vašem tanjiru, to je tzv. “lisnati zeleniš”. Ovo povrće se nalaze folati i vitamini A i C koji pomažu u borbi protiv raka. Samo šolja obarenog zelja dnevno može biti dobra prevencija dijabetesa i visokog krvnog pritiska.

KOŠTUNJAVI PLODOVI Nutricionisti savjetuju da ishranu obogatite orasima, bademima, lješnicima, jer su izuzetno bogati prirodnim vlaknima. Vlakna povoljno utiču na digestivni i proces varenja, dobra su zamena za čips i druge

nezdrave grickalice.

LUK Studije su pokazale da kada jedete luk, bilo koju vrstu, smanjujete sve simptome astme i umanjujete mogućnost da obolite od raka želudca. Ako ne volite da ga jedete sirovog, dodajte ga u supu, salatu, namaz… Što je luk ljući, njegovo dejstvo je izraženije. ŽITARICE Umjesto belog pirinča uvijek koristite smeđi – on je izgubio manje od svojih nutritivnih vrednosti tokom prerade. Takođe, ako pripremate pastu, neka bude od integralnih žitarica i rezanaca. Smanjićete unos masti i kalorija.

JOGURT Ako je jogurt svakodnevno na vašem meniju, nikada nećete imati problema sa varenjem.

Ako ne znate koji da odaberete, pošto ih je zaista mnogo na tržištu, proverite sastav. Oni jogurti koji u sebi imaju aktivnu kulturu, probiotik i neka druga vlakna trebalo bi da budu vaš izbor. (zena)

RAZMISLITE 50 stepeni i dodate tri-četiri supene kašike meda i dva decilitara već pripremljenog čaja od sljeza. Blago pomiješajte smjesu drvenom kašikom. Kada se masa sjedini, prirodno ohladiti i sipati u tamnu flašu i držati na hladnom. Nekoliko puta dnevno popiti jednu supenu kašiku.

Otok i akne Ukoliko se udarite otok i modrice možete da uklonite uz pomoć starog lijeka. Dovoljno je da dva lista kupusa privijete na udareno mjesto. Akne, lišajevi i neke vrste ekcema ublažavaju se oblozima od listova ili losionom od soka svježeg kupusa. (nadlanu)

KORISNO

TO

P I TA

Kupus - sladak, kisjeo, kao salata, glavno jelo ili dodatak, sa mesom ili bez njega, pored pasulja i krompira osnova je naše kuhinje. A na našim područjima koristi se i kao hrana i kao lijek.

Pored toga što ima samo 40 kalorija u 100 grama, kupus sadrži znatne količine fosfora, kalcijuma, kalijuma i sumpora, gvožđa, bakra, cinka i magnezijuma. A posebno je bogat vitaminom C, ali i vitaminima A, B1, B2, PP i K. Evo šta sve može uspješno izliječiti: Malokrvnost Kupus je bogat mineralnim solima, vitaminima i hlorofilom pa se preporučuje malokrvnim osobama koje bi trebalo da ga jedu sirovog ili kuvanog na pari. Bilo bi dobro da tokom dana popiju po dvije čaše iscijeđenog soka od kupusa. Čir na želucu Tri nepune čaše soka od svježeg kupusa na dan dobar su lijek za čireve na želucu. Liječenje se sprovodi do ozdravljenja i, naravno, uz konsultacije sa kompetentnim osobama.

Mamurluk Može se suzbiti nakon uzimanja dvije velike kašike sirupa od crvenoga kupusa. Sirup možete napraviti tako što ćete soku od kupusa dodati jednaku količinu šećera i kuvati na pari dok se ne zgusne.

Kašalj Sirup od crvenoga kupusa smiruje kašalj. Za sirup je potrebno da sitno narendate glavicu crvenog kupusa, dobro izgnječite i procijedite, a zatim blago ugrijete na oko 45 do

TOP PET

Zašto vam se herpes stalno vraća

Zašto tetovaža možda i nije savršen izbor Ma koliko zabavno, pobunjenički i bezopasno zvučalo, postoje brojni razlozi zašto se ne bi trebalo tetovirati.

Trajna je To je prvi i najubjedljiviji razlog zašto ne bi trebalo da se tetovirate. Možda trenutno osjećate veliku ljubav prema partneru, ali to ne znači da će vaša ljubav potrajati. Ukoliko se tetovirate, a na kraju raskinete sa partnerom zbog koga ste se tetovirali, shvatićete da je ta tetovaža trajnija od vaše ljubavi.

Boli Nanošenje tetovaže je veoma bolno. Boljeće vas dok je nanosite (pogotovo na neki veoma osjetljiv dio tijela), a isto tako će vas boljeti i ako rješite da je uklonite ili prepravite. Zašto se uopšte upuštati u sav taj napor ako ćete kasnije zažaliti?

Ne možete biti potpuno sigurni da je bezbjedno Nikada ne možete biti 100 odsto sigurni da su tatu salon i instrumenti kompletno sanatizovani i

sigurni. Možete se tetovirati i završiti sa bolešću, ili dvije.

Postupak uklanjanja je skup Uklanjanje tetovaže može biti veoma dug i skup postupak, naročito ukoliko vam je tetovaža velika, puna detalja i na vidljivom mjestu.

Većina poslodavaca ne voli tetovaže Postoje trenutci kada o vama sude, ne na osnovu posla koji obavite već po broju i vrsti tetovaža koje imate na tijelu. Ukoliko se odlučite da budete dio poslovnog svijeta, možda bi bilo bolje da se ne tetovirate, ili pak da vam tetovaža bude na ne tako vidnom mjestu.

Tetovaže stare i rastežu se zajedno sa vašom kožom Zamislite da istetovirate srce, a nekoliko godina kasnije ono usljed rastezanja kože poprimi izgled amebe. To je veoma zastrašujuća misao. Mastilo je možda trajno, ali se to ne može reći i za oblik tetovaže. (super žena)

NAUČNICI KAŽU

Joga može da pojača želju za seksom

Ljudi kojima se bolni mjehurići na usnama pojavljuju na svakih nekoliko nedjelja imaju manjak proteina interferon-lambda koji spriječava aktivaciju HSV-1.

Glavni krivac za herpes krije se u genima, utvrdili su naučnici škotskog Univerziteta u Edinburgu. Ljudi kod kojih se herpes stalno vraća imaju manje proteina interferonlambda koji spriječava aktivaciju virusa HSV-1. Naučnici su analizirali na hiljade gena i uporedili ih s DNK ljudi koji imaju herpes na usnama.

“HSV-1 je jedan od virusa kog se

ne možete otarasiti kad se jednom odomaći u organizmu. On se uvuče u nervni sistem i najčešće se aktivira zbog stresa ili bolesti. Rezultati istraživanja daju nadu za trajno izlječenje opasnog virusa koji može izazvati i oticanje mozga”, istakao vođa istraživanja profesor Jirgen Has. Gotovo 90 posto odraslih ima HSV-1 u organizmu, ali samo kod četvrtine se bolni mjehurići pojavljuju svakih nekoliko sedmica na usnama. Virus se najčešće širi poljupcima, a ljudi ga uglavnom dobiju u djetinjstvu. (federalna.ba)

Žene između 30 i 60 godina, za samo 12 nedjelja baveći se jogom, mogu da podignu svoju seksualnost, i tako vrate iskru u svojoj vezi.

Naučnici su posmatrali žene, starosti između 30 i 60 godina, koje su prije svega zbog viška kilograma izgubile seksualnost i želju za intimnim odnosima, te su izgubile i “varnice” u lju-

bavnom životu.

One su upućene na kurs joge u trajanju od 12 nedjelja, nakon kojih se zabilježio rast u njihovoj želji za seksom, nakon što su izgubile višak kilograma.

Ovo istraživanje je zatim objavljeno i u zdravstvenom magazinu u Južnoj Koreji, kao i na internetu pod nazivom “Put seksualne medicine”.

36 Žena

PETAK, 20. 9. 2013.

GRAVIOLA

RECEPTI Predjelo

Glavno jelo

Desert

Američka pita

SASTOJCI:

4 tikvice 3 jaja brašno peršun ulje biber so

Losos sa lukom

Biljka koja uništava kancer

U posudu izmiješajte brašno, šećer, so, cimet i narendanu koru od limuna. Dodati puter iz hladnjaka narezan na listiće i sve dobro izgnječiti rukom. Dodati pavlaku i žumanca, te sve dobro izmiješati. Sve ovo razviti do centimentra debljine, zamotati u foliju i stavi da se dva sata hladi. U međuvremenu jabuke isjeckajte na kockice. U veću posudu nalijte 1 dl vode preko jabuka, posuti šećerom. Dodajte sok od limuna, oraščiće i cimet. Kuvati dok se jabuke na raspadnu i voda ne ispari. Dvije trećine ohlađenog tijesta razviti i obložiti njime kompletnu unutrašnjost vatrostalne posude. Viljuškom izbockati dno tijesta i nasuti fil od jabuka. Peći do 40 minuta na 200 stepeni.

SASTOJCI:

Kroketi od tikvica Umutiti jaja sa brašnom da masa bude gušća. U to dodati izrendane tikvice, peršunov list, biber, pa posoliti po ukusu. Na vrelom ulju pržiti krokete da porumene sa obje strane, uzimajući masu kašikom. Izvaditi krokete šupljikavom kašikom, pa ih staviti na upijajuću hartiju.

4 lososa od po 17 0 grama 4 paradajza sred nje veličine 2 kašike maslin ovog ulja biber pola kašičice al eve paprike 8 grančica maj čine dušice 4 čena luka isjec kanog

Ugrijte pećnicu. Stavite losos i paradajz u vatrostalnu činiju. Poprskajte uljem i začinite sa tri četvrtine kašičice soli i jednom četvrtinom kašičice bibera. Pospite lososa alevom paprikom i odozgo nabacajte majčinu dušicu i bijeli luk. Pecite dok losos ne izgubi prozirnost i paradajz ne omekša (8 do 10 minuta).

SPECIJALITET

Pasulj sa kobasicom

Uz malo mašte jednostavno i lako pripremite veoma ukusno jelo.

Sastojci: kašika maslinovog ulja 350 grama kuvane pileće kobasice 2 čena bijelog luka 500 grama kuvanog pasulja iz konzerve 400 grama pileće čorbe 400 grama paradajza 1 veza kelja

Priprema: Ugrijte ulje u velikoj šerpi. Ubacite kobasicu i pecite je dok ne postane braon boje (2 do 3 minuta).

Ubacite bijeli luk i pržite dva minuta. Ubacite pasulj, pileću čorbu i isjeckani paradajz i ostavite da se kuva. Ubacite kelj i jednu četvrtinu kašičice soli i isto toliko ulja.

Pustite da se krčka i miješajte povremeno i nakon dva do tri minuta jelo je gotovo.

SASTOJCI:

Tijesto: 400 g brašna 5 kašika šećera 200 g putera 3 kašike kisjele pavlake 4 žumanca kašičica cimeta Fil: kg jabuka 125 g šećera 2 kašike cimeta kašičica muška tnog oraščića sok od 2 limun a

Na vrhu liste moćnih antikancerogenih biljaka, po mišljenju stručnjaka, nalazi se graviola. Uspijeva u područjima visoke vlage sa relativno toplim zimama, jer ne podnosi temperaturu ispod pet stepeni. Za ishranu se upotrebljava plod u svježem obliku ili sok, a ljekovita je cijela biljka - kora, listovi, plod i sjemenke. Savremena istraživanja pokazala su da graviola ima snažno antikancerogeno dejstvo. Ako je vjerovati istraživačima, graviola efikasno ubija ćelije raka, i čak je deset hiljada puta jača u odnosu na savremene ljekove koji se koriste u hemioterapiji. Osim toga, za razliku od citostatika koji uništavaju i zdrave ćelije, ova biljka destruktivno djeluje isključivo na ćelije kancera. Laboratorijski testovi pokazali su da ekstrakt graviole iz stabla ubija maligne ćelije 12 vrsta karcinoma, među kojima i karcinom debelog crijeva, dojke, prostate, pluća i gušterače. Povoljno djeluje i na

rad unutrašnjih organa, uspješno se bori sa gljivicama, bakterijama i parazitima, ublažava depresivna stanja i djeluje smirujuće na nervni sistem, reguliše krvni pritisak. U liječenju malignih bolesti djeluje na više nivoa - uništava maligne ćelije bez štetnih pratećih efekata kao što su mučnine, gubitak težine i kose. Istovremeno, štiti imunološki sistem, pomaže u izbegavanju smrtonosnih infekcija, uspostavlja normalan rad organa.

Doziranje Da bi ljudi sačuvali zdravlje ili potpuno oporavili organizam, čak i kada je reč o teškim oblicima bolesti, stručnjaci preporučuju da svakoga dana treba piti, tri puta dnevno, dva do četiri mililitra tinkture od graviole. Takođe, mogu da se uzimaju tri puta dnevno po dvije kapsule ove biljke, ili po jedna kašičica spravljenog praha. Možda je većini ipak lakše da uzimaju tri puta dnevno po jednu čašu soka od graviole.

KULINARSKI SAVJETI

Kako spremiti piletinu Piletina je najčešće pripremano meso u većini domova jer nije skupa, brzo je gotova i lako je napraviti. Pročitajte savjete iskusnih kuvara kako da na najbolji način pripremite pileće meso.

1.Meso mora biti svježe. Svi znamo da nijesmo uvijek u mogućnosti imati najsvježije meso, ali to je jedan od glavnih uzroka zašto neće ispasti ukusno. Ni smrznuto meso nije najbolje rješenje,jer gubi na sočnosti tokom procesa zamrzavanja.

2.Ako vam se čini da su neki dijelovi piletine tvrđi, poput kože na krilcima, malo ih nasolite i ostavite da odstoje prije pripreme.

3.Ne budite lijeni i koristite termometar, jer je bitno da se piletina peče na 165 stepeni. Ide li temperatura preko, meso će biti suvo i izgubiće na kvalitetu.

4.Meso će biti ukusnije ako ste ga nabavili iz ekološkog ili domaćeg uzgoja i ne može se mjeriti s vještačkom proizvodnjom.

5.Kada pripremate piletinu u tiganju, morate svakom komadu ostaviti mjesta da se dobro ispeče sa svake strane i ostane sočno.

6.Kad pile pečete u komadu, nemojte ga rezati odmah, već ostavite da odstoji nekoliko minuta. Biće puno sočnije.

7.Za pileća prsa u komadima, neka budu jednaka cijelim dijelom.

Inače će se rubovi ispeći prije nego sredina i ostati tvrdi i suvi.

8.Hrskavu koricu na piletini dobićete tako što ćete pile prije pečenja osuši-

ti krpom. Inače će korica biti gnjecava.

9.Cijelo pile biće puno sočnije ako u unutrašnjost stavite malo limuna, luka i začinskog bilja. Nije puno dodatnog posla, piše Hafington post, a garantuje sočnije ukuse.

37

PETAK, 20. 9. 2013.

MALI OGLASI

INekretnine ”Vektra”- Rimski Trg 44

KUĆE/STANOVI

Tel:fax: 382 20 235-651/235-631; Mob:069-024-904; 069-611-332

P

PRODAJA 25m2/4- Pobrežje; 25m2/1-St.Aerodrom; 33m22/2- Centar; 40m2/pr-Blok IX; 52m2/6- Univerz. centar; 55m22/3- Trg Vektre; 67m2/1- kod Gintasa; 80m2/5- Univerz.centar; 81m22/5- Trg Vektre; 90m2/2- Blok VI; 101m2/1- P.Morače; 118m2/5Momišići; 140m2- Vezirov most; 281m2/6- Vektra; 198m2/5 - P.Morače- (Kroling) Kuća 200m2, plac

Prodajem kuću, 105m2, na placu od 400m2 sa podrumom od 15m2. Vrela ribnička, Podgorica. Tel.069/855-747

520m2 –St.Aerodrom ; Kuća 160m2, plac 300 m2 - P.Morače; Plac 287m2 –Drač; 700m2 – Zabjelo; 2.500m2 – Golubovci

Prodajem stan u Podgorici pent haus, 193m2.Ekstra uređen, ugrađena kuhinja i plakari. Povoljno. Tel.067/287-308

Provjerite zašto smo IN

E-mail:inekretnine@t-com.me; www.inekretnine.me; www.bokaprojekt.me

Tel:

Prodajem stan, 74m2 (potkrovlje), Stari aerodrom, Splitske zgrade. Tel.069/867-201 Prodajem dvosoban stan, 72 m2, u zgradi, nov, klimatizovan, visoko prizemlje, parking mjesto, interfon, iza Ljubovića, od investitora, 60.000 eura.

Tel.069/446-327 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina.

Tel.069/883-220 Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna!

Tel.069/069-148 Prodajem dvosoban stan 51m2, IV sprat, preko puta Velike pijace. Tel.069/300-775

1138: Blok V, 75/VI 850: P.Morace,56/I 2181:V.pijaca 74/III 346: Ljubovic, 55/I 709: P.Morace, 88/I 2075: St.Aerodr, 59/I 1646: St.Aerodr, 45/V 62: Zabjelo, 47/IV 1756: Ljubovic, 81/pr n 1898: Zabjelo, 83/III 76: Blok V, 41/VI

Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija.

Tel. 069/993-992

Izdajem namješten jednosoban stan na Starom aerodromu, luksuzno opremljen, sve novo. Zimi obezbijeđeno besplatno grijanje (300 €). Tel.067/358-156

Izdajem kompletno opremljen luksuzan stan Preko Morače.

Tel.067/617-045

Izdajem namješten stan, 55m2, u zgradi preko puta Pravnog fakulteta. Plaćanje mjesečno 300 eura. Tel.069/014-896

Ulica slobode 64, Podgorica

K Kupujem manji jednosoban stan u Podgorici, prednost bliže centru. Tel.067/185-743

2104: Centar I, 82/III n 1809: Momisici,80/IV n 1249: Gorica C, 130/I nn 2005: P.Morace, 70/I n 2079: P.Morace,50/II n 1911:St.Aerod,54/IV n 1906: Zabjelo, 76/II nn 2034: Tuski, 40/I n 150: Centar I, 80/III n 2130: Delta, 56/V n

Izdaje se stan, Miladina Popovića 18, Zabjelo, 120 eura.

Tel.067/871-031

Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura.

Tel.067/244-616 Izdajem manji jednosoban stan, bez balkona, 6. sprat, pogodan za studente, 28m2, iza Maše, 250 eura. Tel.067/666-966 Izdajem namještenu garsonjeru ženskoj osobi, sve zasebno, klimatizovana, Masline.

Tel.067/675-909, 020/612-291

Gorica C 160m2, garaža, lux namješten Gorica C 125m2, garaža, lux namješten Gorica C 110m2, bašta, lux namješten Maxim, 200m2, lux , garaža, VI sprat Ulica Slobode, poslovna zgrada, 600m2 City kvart, 116m2, trosoban, garaža, lux Obala Morače, lux vila, 300m2, bašta 1500m2 Zabjelo, lux vila 400m2, bašta 2000m2 Gorica C, lux vila 400m2, namještena, 5 soba Kancelarije 1500m2, R.Trg, lux, moguće dijeliti

SPECIALIZED AGENCY FOR PROPERTY RENTING

RENTIRANJE 1814: P.Morace, 40/I n 1913: St.Aerod, 56/II n 2063: Gorica C, 65/pr. n 2089: Tuski, 55/I n 1515: Delta, 74/V n 2090: Blok V, 40/IX n 2128:P.Morace, 57/IV n 2035: St.Aerod,43/II n 494: Zabjelo, 58/I n 1868: Ljubovic, 43/III n

IZDAVANJE

Zabjelo, 47m2, 60m2 p. puta Dak petrola, novogradnja Ljubović 80m2/II dvsoban, c.grijanje, kuhinja, 95.000 Pejton 82m2/III renoviran, namješten, odličan, 90.000 Iza Mljekare, dvosoban, dobar, 100m2 + bašta, 90.000 Kod Mupa – Zagorič, 50m2/IV sprat, kuhinja, 50.000 S.Aerodrom 45m2, 49m2 u izgradnji , 1m2=1000eur Delta city 55m2/I i II sp., novogradnja, 1m2=1250eur Gorica C, kuća 300m2, plac 600m2, mogućnost gradnje Kuća, Centar - Balšića, 121m2, mogućnost gradnje Zlatarsaka ulica, odlični p.prostori i stanovi u izgradnji

Prodaja 1864: St.Aerodr, 48/I 1810: Zabjelo, 76/IV 85: P.Morace, 64/v.pr.

1689: Centar I, 63/pr 1859: Blok IX, 38/v.pr.

2064: St.Aerodr, 59/I 243: St.Aerodr, 58/I 703: Blok IX, 78/VI 2127:St.Aerodr, 52/I 1896: St.Aerod, 80/V 1607: Momisici, 70/II

I

Pod Goricom, novogradnja, 100m2, u zgradi, luks namješten, parking. Tel.069/016-600

www.pronova.me info@pronova.me

+382 69 300775 +382 20 230116 PRODAJA

Izdajem jednosoban stan u Donjoj Gorici blizu “Centro metala”. Tel.067/724-819

Izdajem jednosoban namješten stan Preko Morače.

Tel.068/676-060

IZDAVANJE Poslovni p. 105m2 (sut +priz)- Pr.Morače Namj.stan 59m2/3- Trg Vektre ;74m2/1- Tološka šuma Namj.stan 90m2/3- Momišići-novogr.; 130m2/1pod Goricom Namj.stan 60m2/3- centar; 86m2/1- P.Morače; Namj.stan 100m2/1- Gorica C ; 100m2/2- Centar Namj. Kuća 320m2,plac 2.250 m2- Tološi Namj. Kuća 509m2, plac 2.500m2- Donji Kokoti

POSLOVNI PROSTOR

Prodajem stambeno-poslovni prostor, 135 m2, na 1. spratu (zaseban ulaz) u centru Bara, zgrada "Jadroagenta". Cijena 170.000 eura.

Tel.069/021-924, 068/700-311, 069/233-288

PLACEVI

Izdajem kuću u Zagoriču pored doma zdravlja, 42m2. Namještena, klimatizovana, internet, telefon, parking. Tel.020/270025 Izdajem dvije namještene garsonjere u Ulici 18. jula, blizu Bazara. Tel.067/378-719 Izdajem odličnu garsonjeru, novogradnja, namještena, kod Ars medike. Cijena 250 eura.

Tel.067/321-777

P Ozbiljna porodica traži stan do 120€. Tel.069/531-503 Tražim jednosoban stan od 1. septembra u Budvi, tokom cijele godine (i ljeti), na duži period. Fiksno 250 eura. Prednost blizu stare osnovne škole.

Tel.067/325-323

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Plac 500m2, Stara Zlatica, vlasnik. Asfalt, struja, voda, kod pomoćnog stadiona FK "Kom".

Tel.069/016-600, 069/410-755 Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo GrlićDanilovgrad. Tel.069/073-331

38 Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Tel.067/390-767 Prodajem 2.000m2 zemlje, Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put. Tel.069/204-051 Prodajem plac u Zagoriču, 100 m od magistrale, 1.679m2, sa ucrtanim objektom od 1.016m2. Može zamjena za stanove ili dogovor sa investitorom. Tel.067-249-299 Prodajem plac na Žabljaku, Motički Gaj 1, blizu žutog motela, 200m2. Tel.069/362-471, 069/953-814

VOZILA/AUTO DJELOVI

petak, 20. 9. 2013.

MALI OGLASI Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, efikasno, povoljno.

Tel.067/644-494

Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno.

Tel.069/020-997, 067/911-2598

Servis: klima, frižidera, zamrzivača, veš-sudo mašina, šporeta, bojlera.

Tel.069/073-264, 067/409-729

RAZNO

Otčepljenje kanalizacije električnom sajlom wc šolja, sudopera, šahti i ostalog. Povoljno.

Dolazim po pozivu na primorje.

Vukčević.

Tel.069/655-444, 067/589-073, 068/654-474 Profesionalno održavanje plovila i vozila, Tivat.

Tel.069/526-526 Tepih servis "Orkan". Pranje tepiha, obostrano mašinsko ribanje, spiranje u bazenu, prevoz besplatan. Kvalitetno i povoljno. Tel.067/389-585 Postavka i popravka svih vrsta roletni i PVC stolarije, venecijanera, trakastih zavjesa kao i zatvaranje tarasa.

Tel.069/497-216 Moleraj-gletovanje-tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno).

Tel.069/459-110SLUGE

GRAĐEVINSKE USLUGE

Prodajem kamion mercedes 22-33. Ekstra stanje. Povoljno.

Registrovan godinu. Sa hladnjačom u ekstra stanju. 10.000 eura. Tel.068/504-857 Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 100.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629 Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan.

Tel.067/265-605

USLUGE Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže.

Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340

REGISTRUJTE VAŠE VOZILO PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO)

Tel. 068 326 549

Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje-bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz.

Tel.069/297-222

Kupujem stari novac, perpere, lire, dinare, medalje, ordenje, grbove, ćemere, bajonete, sablje, jatagane, stara pisma, razglednice, srebrne predmete i druge stvari Tel.069/019-698, 067/455-713 Lijek ΄stretan΄ - porodična tradicija liječi: Sve vrste kožnih oboljenja: psorijazu, mojasil, hemoroide, trombozu, bradavice. Unutrašnja oboljenja: bronhitis, ešerihiju koli, bešiku, prostatu, trigliceride.

Savić Vasiljka, Lazine, Danilovgrad. +38267/746-298, +38268/474-188 Prodajem grožđe vrhunskog kvaliteta sorte vranac. Podgorica. Tel.069/405-864 Prodajem sadnice žive ograde "ptunus", komad 1 euro.

Tel.067/801-826 Valjak za peglanje, 85 cm, uvezen iz Njemačke, malo korišćen, kao nov. Hitno, povoljno.

Tel.069/420-435 Prodajem Scholl ženske cipele, broj 40, neraspakovane, kupljene u Engleskoj, po nabavnoj cijeni 50 eura. Tel.069/959-505 Prodajem dobro očuvanu kvarcnu peć 20 eura.

Tel.067/244-166

Radim grobnice, zidam kamenom i fugujem.

Tel.067/524-393

POSAO Potrebna ozbiljna djevojka za rad u restoranu i radnica na brzoj hrani. (Poznavanje roštilja).

Tel.067/542-456 Potreban serviser mobilne telefone. el.067/912-0490

za T

KUĆNI LJUBIMCI Poklanjam vakcinisane mačiće stare mjesec i po dana.

Na poklon i sterilizacija.

Tel.067/909-2479

LIČNO Muškarac 42 godine visok 165 traži slobodnu damu za druženje. Može i nešto više.

Prednost Podgorica.

Javi te se slobodne dame.

Tel.068/683-779

Zvati poslije 15h APARATI/OPREMA Registracija besplatna za preduzeća koja će da koriste naše računovodstvene usluge.

Obavljamo i poslove likvidacije i promjene podataka. Povoljno!

Tel.069/221-974

Klime - obične, inverteri, multi.

Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina. Tel.069/020-023, 067/342-392 DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

39

petak, 20. 9. 2013.

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106 BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

VozoVi/trAins Međunarodni vozovi: POLAZAK IZ PODGORICE: Beograd: 10:00 (brzi); 20:05 (brzi). Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi). POLAZAK IZ BARA: Beograd: 09:00 (brzi); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila). Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi). POLAZAK IZ BIJELOG POLJA: Beograd: 12:27 (brzi); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi). POLAZAK IZ BEOGRADA: Podgorica: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila). POLAZAK IZ SUBOTICE: Podgorica: 14:31 (brzi); Bar: 14:31 (brzi). POLAZAK IZ NOVOG SADA: Podgorica: 17:17; Bar: 17:17.

Lokalni vozovi: PODGORICA-BIJELO POLJEPODGORICA: Polazak iz Podgorice svakog dana u 18.25. Polazak iz Bijelog Polja svakog dana u 6.30. PODGORICA-NIKŠIĆ-PODGORICA: Polazak iz Podgorice: 7.00; 8.05; 11.20; 14.00; 16.10; 19.35

i 20.30. Polazak iz Nikšića: 6.25; 8.40; 9.50; 12.40; 15.35; 18.05 i 21.00. NIKŠIĆ-PODGORICA-BAR: Polazak iz Nikšića: 15.35. Polazak iz Bara: 18.30.

PODGORICA-BAR-PODGORICA: Polasci iz Podgorice: 5.15; 6.30 (brzi); 8.20; 10.10; 11.30; 12.50; 14.05; 15.20; 16.50; 18.00; 19.29 (brzi) i 21.10. Polasci iz Bara: 5.25; 6.35; 9.00 (brzi); 10.20; 11.35; 14.05;14.50; 16.40; 18.30; 19.00 (brzi) i 20.30. BAR-BIJELO POLJE-BAR: Polasci iz Bara: 5.25; 9.00 (brzi); 14.50 i 19.00 (brzi).

Polasci iz Bijelog Polja: 4.19 (brzi); 9.01; 17.21 (brzi) i 18.35.

INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

Autobusi/bus Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13, Aranđelovac: 21:35, Banja Luka: 20:25, 21:30 petak, Bar: 03:00, 05:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:54, 18:00,19:40, 19:50, Beograd: 00:40, 07:30, 08:30, 09:45, 11:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00, Berane: 08:25, 09:00, 10:00 , 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:15, 22:27, 23:00, Bijeljina: 20:25, Bijelo Polje: 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35, Budva: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Cetinje: 00:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:05, 07:25, 07:42, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08,11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00: 07:02, 07:10, 07:15, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:14, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:56, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45,10:57, 10:59, 11:00, 11:00, 11:15, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:44, 12:50, 12:54, 13:00, 13:00, 13:15, 13:15, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:15, 14:20, 14:29, 14:30, 14:37, 14:39, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:00, 16:15, 16:29, 16:29, 16:30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:15, 18:19, 18:29, 18:30, 18:30, 18:50, 18:57, 19:00, 19:00, 19:10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00,

20:15, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27, 22:32, 23:40, Dubrovnik: 06:00, Gacko: 08:30, 10:50, 16:45, Glava Zete: 07:10, 15:07, Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13, Herceg Novi: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 19:45, 20:20, Kotor: 00:30, 05:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00, Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00, Kruševac: 16:30, Leskovac: 16:30, Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45, Nikšić: 05:45, 06:35, 07:02, 07:25, 07:40, 07:45, 08:25, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:35, 09:50, 10:29, 10:45, 10:50, 10:59, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 14:30, 14:39, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:30, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40, Niš: 10:00, 16:30, 20:15, Novi Pazar: 08:30, 09:45, 10:00, 11:00, 16:30, 23:00, Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00, Peć: 07:45, 21:30, Petrovac: 06:00, Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13, Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 14:39, 14:50, 15:57, Plužine: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Prijedor: 21:30 petak, Priština: 21:30, Prizren: 07:45, Rožaje: 10:00, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00, 20:15, 22:27, Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Subotica: 20:45, 22:30, Tivat: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:42, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, Trebinje: 10:50, 16:45, Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:15, 16:54, 18:00, 19:50, Žabljak: 05:45, 13:55, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes Informacije sadržame u retu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 11. jun 2013. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Tivat–Beograd: svim danima 08:20, 17:20, 19:20, subota 16:40, nedjelja 08:00. Beograd–Tivat: svim danima 07:00, 09:40, 18:40, subota 18:00, nedjelja 09:20. Podgorica–Beč: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedjelja 08:05, svim danima 15:00. Beč–Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedjelja 10:30, svim danima 12:50. Podgorica–Ljubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 16:10. Ljubljana–Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:25. Podgorica–Frankfurt: svim danima 11:40.

Frankfurt–Podgorica: svim danima 14:50. Podgorica–Cirih: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 12:30, srijeda 10:30, petak 08:25, subota 10:05.

Cirih–Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 15:10, srijeda 13:10, petak 11:15, subota 13:10. Podgorica–Rim: utorak i petak 08:30, nedjelja 17:40, ponedjeljak, četvrtak i subota 11:50.

Rim–Podgorica: utorak 10:40, petak 10:30, nedjelja 19:35, ponedjeljak, četvrtak i subota 09:40.

Podgorica–Kopenhagen: srijeda i subota 12:20.

Kopenhagen–Podgorica: srijeda i subota 15:50.

Podgorica–London: petak 08:15. London–Podgorica: petak 10:55. Tivat–London: srijeda 11:15, nedjelja 11:25. London–Tivat: srijeda 13:50, nedjelja 14:10. Podgorica–Moskva: svim danima 23:00, srijeda 15:20. Moskva–Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 13:50, srijeda 06:00, 21:10, petak 06:00, subota 21:10, nedjelja 16:30. Tivat-Moskva: ponedjeljak, utorak i četvrtak 10:00, svim danima, osim srijede 09:20, svim danima 20:10, subota 15:20, nedjelja 10:40. Moskva-Tivat: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 06:00, svim danima 07:15, svim danima, osim srijede 15:05, subota 05:30.

Podgorica-Pariz: utorak i četvrtak 10:20, petak 12:15, nedjelja 09:05. Pariz-Podgorica: utorak 14:00, četvrtak 14:05, petak 15:40, nedjelja 12:25.

Tivat-Pariz: subota 10:20. Pariz-Tivat: subota 14:00. Podgorica-Niš: ponedjeljak i četvrtak 18:05, petak, subota 19:10, nedjelja 21:15. Niš-Podgorica: ponedjeljak 09:15, utorak 07:15, petak 07:00, subota 08:00, nedjelja 07:45. Podgorica-BariPodgorica i Podgorica–Napulj–Podgorica (svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima).

Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10. Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45. Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Podgorica-Beograd: svim danima 06:20, 09:35, 19:00h; Beograd-Podgorica: svim danima 08:00, 17:25, 21:25; Tivat-Beograd: svim danima 12:50, 19:15; Beograd-Tivat: svim danima 11:10, 17:35; Beograd-Frankfurt-Beograd: svim danima polazak u 12:00, povratak 14:50; Beograd-Amsterdam-Beograd: svim danima polazak 08:20, povratk 11:50; Beograd-Dizeldorf-Beograd: svim danima polazak 08:05, povratak 11:05; Beograd-Bec-Beograd: svim danima polazak 07:55, povratk 10:45; Beograd-Moskva-Beograd: svim danima polazak 13:50, povratak 19:35; Beograd-Sarajevo-Beograd: svim danima polazak 21:30 povratak 06:30; Beograd-Skoplje-Beograd: svim danima polazak 21:40, povratak 06:00; Beograd-AtinaBeograd: svim danima tri leta dnevno; Beograd-London-Beograd: svim danima polazak 10:35, povratak 13:40; Beograd-Cirih-Beograd: svim danima polazak 16:10, povratak 10:40; Beograd-Rim-Beograd: svim danima polazak 06:50, povratak 09:30; BeogradPariz-Beograd: svim danima polazak 09:20, povratak 13:00; Beograd-Brisel-Beograd: ponedjeljkom i petkom u 08:05, povratak 18:10; Beograd-Kopenhagen-Beograd: četiri puta sedmično sa tri leta dnevno; Beograd-Berlin-Beograd: pet puta nedjeljno sa tri leta dnevno; Beograd-Študgart-Beograd: tri puta nedjeljno sa dva leta dnevno; Beograd-Solun-Beograd: četiri puta nedjeljno da 4 leta dnevno; BeogradVaršava-Beograd: pet puta nedjeljno; Beograd-Milano-Beograd: šest puta nedjeljno sa dva leta dnevno; Beograd-Stoholm-Beograd: tri puta nedjeljno; Beograd-Geteborg-Beograd: dva leta nedjeljno; Beograd-Istambul-Beograd: pet puta nedjeljno sa dva leta dnevno; Beograd-Tel Aviv-Beograd: dva puta nedjeljno; Beograd –Dubrovnik-Beograd: četiri puta nedjeljno u 08:30; Beograd-Split-Beograd: četiri puta sedmično polazak 08:05; Beograd-Pula-Beograd: subotom u 08:30; Beograd-Girona-Beograd: utorak i subota u 18:15.

Sve informacije i rezervacije putnici mogu dobiti u poslovnici –Vuka Karadžića telefoni 020/664-740, 664-750/664-730, call centar 020/290-240 , fax 665330. Radno vrijeme poslovnice 09:00 do 17:00. Mail adresa podgoricato@jat.com Rado vrijeme poslovnice na aerodromu 2 sata prije leta. Telefoni 020/653 051/653050. Cargo sluzba JAT airwaysa od 07:00-14:00. Tel. 020-653-051

Moskva – Tivat: utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat – Moskva: utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su: +382/67/23-07-78; +382/67/67-65-66 Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50.

Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50.

Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

Podgorica – Rim (FCO): ponedjeljak 12.00, utorak 10.30, četvrtak i subota 11.50, petak 08.30, nedjelja 17.00. Rim (FCO) – Podgorica: ponedjeljak, četvrtak i subota 09.40, utorak 12.40, petak 10.30, nedjelja 19.00.

Informacije: OKI AIR MONTENEGRO, generalni zastupnik za Crnu Goru Podgorica, 020/201201, 201202

40

TV PROGRAM FILM

06:15 07:00 07:50 08:55 09:00 10:30 13:00 14:45 15:45 16:10 17:00 17:45 18:30 18:55 19:00 19:23 20:10 21:15 23:00 23:45 00:15

Serija:Tri Hil Serija:Porodica Kardašijan/r Exkluziv/r Emisija za djecu-Mozgalica Tačno 9 Serija:Ponor ljubavi/r Tačno 1 Serija:Dva i po muškarca/r Exploziv Serija:Ranjeno srce Serija:Odbačena Serija:Dva i po muškarca Exkluziv Emisija za djecu-Mozgalica Vijesti Prve Serija: Sulejman Veličanstveni Talk Show-Živa istina Talk Show-Veče sa Ivanom Ivanovićem Serija:Tri Hil Serija:Porodica Kardašijan Exkluziv/r

PRVA Veče sa Ivanom Ivanovićem 21.15

06.30 09.30 10.00 10.15 11.00 11.00 12.00 12.25 13.05 15.30 16.05 17.10 18.05 19.30 19.55 20.05 21.00 22.00 22.30 23.20 00.00

Dobro jutro Crna Goro Marvi i Hamer Dnevnik Serija:Djevojački institut/r Vijesti Strani dok. program Vijesti Crtana serija : Štrumpfovi Film Dnevnik 1 Serija: Odjeljenje za specijalne žrtve Serija:Djevojački institut Serija/r Dnevnik 2 Sport Serija: Odjeljenje za specijalne žrtve Serija Dnevnik 3 Serija: Bordžije Igrani serijal:Iza ekrana Vijesti

RTCG 1 Štrumpfovi 12.25

06:50 07:00 11:00 11:50 12:00 13:00 14:45 15:00 15:40 15:50 16:00 17:30 18:00 18:30 19:30 20:00 21:00 22:50 23:00 03:45 04:00

City kid’s Dobro jutro Farma uživo City Tačno u podne Farma uživo City Serija: Simar Teen pleme City Farma uživo Serija: Neželjene Info Monte Serija: Oluja Serija: Mala nevjesta Farma – pregled dana Grand show Teen pleme Farma žurka City Film

PINK Grand show 22.00

06:45 09:05 10:00 11:07 12:00 13:15 14:00 14:07 14:15 16:30 16:45 17:30 18:30 18:50 19:45 20:15 20:30 23:00 23:15

Boje jutra Lud, zbunjen, normalan Vijesti u 10 Extra lifestyle Vijesti u 12 Serija: Bandini Vijesti Extra lifestyle Evropsko prvenstvo za košarkaše - Slovenija 2013 Vijesti u pola 5 Serija: Silikonske ljepotice Evropsko prvenstvo za košarkaše - Slovenija 2013 Vijesti Evropsko prvenstvo za košarkaše - Slovenija 2013 Serija: Asi Extra lifestyle Evropsko prvenstvo za košarkaše - Slovenija 2013 Vijesti Serija:U tuđoj koži

VIJESTI Serija: Silikonske ljepotice 16.45

Sport

Informativa

07:00 08:30 09:00 10:00 11:00 11:30 12:00 14:00 15:00 15:30 16:00 16:30 16:55 18:00 18:15 20:00 20:10 21:15 23:00 23:00 00:00 01:00

Crtani film Top Shop 5 do 5/r Neki to vole zorom Kuhinjica Divlja ljepota Film: Prinudna dadilja Dokumentarni film /r Top Shop Kuhinjica Radio u boji Divlja ljepota 5 do 5 Forum Film: Artur i Minimoji Forum Živa istina Film: Vlad Forum 5 do 5/r Živa istin/r Radio u boji/r

ATLAS 5 do 5 16.55

TV PREPORUKA ARTUR I MINIMOJI Atlas 18.15

08.30 10.05 11.00 12.00 12.30 15.00 16.10 17.00

Desetogodišnji Artur ima velik problem: Agenti za nekretnine planiraju rušiti kuću njegove voljene bake . Mora hitno nešto preduzeti i nema namjeru čekati da mu odrasli priskoče u pomoć. Srećom, Artur ima rešenje. Njegov je deda nekada davno ostavio blago ‘s druge strane’, u dalekoj zemlji Minimoji u kojoj zive bića visokih tek 2 milimetra.

Artur odlazi u taj harmonični svijet u kojem upoznaje princezu Seleniju i njenog brata koji, kao i ostali Minimoji žive u potpunom skladu s prirodom. Sićušna bića će mu pomoći da pronađe blago i spasi babku.

18.05 19.30 20.15 21.00 22.00 23.00 00.40

Serija:Savana Serija: Bordžije Stižu bebe/r Vijesti Fudbal, liga Evrope: Betis – Lion Prepuštena milosti nepoznatog Serija Serija: Izlog strasti Serija: Mjesto zločina Dnevnik 2 Sav taj sport Serija: Mjesto zločina Serija Film: Traži se živ ili mrtav Sav taj sport

RTCG 2 Serija: Mjesto zločina 18.05

07:00 09:30 10:05 10:15 11:00 11:10 15:00 15:15 15:45 16:00 16:45 18:45 19:00 19:30 20:30 21:00 21:15 22:30 00:00

Uz jutarnju kafu – uživo Nindža Ratnici/r Top 10 Zabava Crtani film Svijeće i Svijećice Toto Vijesti – uživo Smiješna Top Lista Na Domaćem Terenu Zabavni Magazin Žestoko Svijet Sporta – premijerno Texas Holdem Poker Loto Nindža Ratnici Toto vijesti – uživo Gušteranje/r Zabava Grad koji volim/r

777 Žestoko 16.45

13:10 14:30 16:00 16:30 17:30 19:10 19:20 19:30 20:00 20:10 20:30 21:00 21:30 22:00 22:10 22:20 23:05

Plodovi zemlje Na točkovima Bez recepta Mbc muzika Hrana i vino, emisija za gurmane Oglasi Video katalog Loto Video katalog Oglasi Farma Motorsport magazin Aljazeera Video katalog Oglasi Na tockovima Aljazeera

MBC Loto 19.30

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08.15 Jutarnji program -09.00 -Vesti -09.05 -Serija. “Lisice” -10.00 -Vesti -10.05 -Razglednica 11.00 Enciklopedija za radoznale -11.30 -Eko fajl -12.00 -Dnevnik -12.15 -Sport plus 12.25 Vreme, stanje na putevima -12.30 -Serija: “Firma” -13.15 -Evronet -13.20 Drama; Karađorđeva smrt 14.15 -Tražeći Beograd -14.50 -Gastronomad -15.05 Ovo je Srbija 16.00 -Serija: “Stižu dolari” 17.00 Dnevnik -17.20 -Šta radite, bre 17.45 Beogradska hronika 18.25 Oko -18.35 -Vreme, stanje na putevima -19.00 Kviz: Slagalica 19.30 -Dnevnik 20.05 Serija: “Stižu dolari” 21.00 -Film: “Largo Vinč 2” 22.55 Serija: “Firma” 23.40 Dnevnik 23.55 Evronet 00.00 -Film: “Poslednji tango u Parizu RTS 2 07.35 Verski kalendar -07.46 -Plava ptica -08.11 -Bila jednom jedna zemlja, animirana serija 08.35 -Pink Panter, animirana serija -08.47 -Zujalica -09.12 -Tumačenje književnog dela -09.25 -Recept za igru -09.39 -Neobično o biljkama -09.51 -Ars praktika 10.03 -Moj ljubimac -10.35 -Mesto za nas -11.00 -Bardovi teatra: Ružica Sokić -12.00 -SO RTS: Dela Vere Milanković -12.30 -Metropolis

-13.00 -Trezor -14.00 -Školski program 15.45 Tehnologije -16.20 -Životna sredina i zdravlje -16.50 -Odbojka: Slovenija Srbija 18.30 -Serija: “Eliza iz Rivombroze” -19.25 -Link, dokumentarni program 19.50 TV feljton 20.30 -Lov i ribolov -21.00 -Serija: “Eliza iz Rivombroze” -22.00 Kontekst 21 -22.30 TV feljton -23.00 -Koncert grupe “Vampiri” HRT 1 07.00 Dobro jutro 09.01 Serija 10.10 Planovi puta 10.55 Ni da ni ne 12.00 Dnevnik 12.23 Serija: “Naslednica s Vendavala” 13.05 Reporteri 14.17 Abeceda zdravlja 14.30 Reč i život 16.30 Serija: “Hartlend” 17.15 Hrvatska uživo 18.20 Naučni krugovi 19.30 Dnevnik 20.05 Otvaranje varaždinskih baroknih večeri 22.00 Serija. “Na terapiji” 23.10 Serija. “Putovanje u Vučijak” 00.00 Film: “Zečja rupa” 01.40 Film HRT 2 07.00 Mala TV 12.00 Serija. “Hotel dvorac Ort” 13.10 Film: “Matura” 14.45 Serija: “Degrasi” 15.10 Školski program 16.35 Osmi kat 17.20 Serija: “Tri Hil” 18.4 Serija. “Novi klinci s Beverli Hilsa” 19.30 Mala TV 20.00 Kad Miki kaže da se boji - ko su junaci Džonijevih pesama 21.40 Serija: “Ljubavni-

07:03 07:15 09:15 11:32 12:00 12:35 13:20 16:00 16:45 18:25 19:00 19:30 19:30 20:02 21:00 21:30 22:30

Svježi u dan Dok. program/r.

Crtani filmovi Životinjske lakrdije Crtani film-Mumijevi Dok.Program Majstor kuhinje /r.

Dok. program Majstor kuhinje Životinjske lakrdije/r.

Muzički program IT Networking Crtani film /r.

PG Raport Info Auto Shop Montena Business Broadcasting /r.

00:00 Ponoćni Info

MONTENA Auto Shop 21.30

DANAS U GRADU ce” 22.35 Serija: “Domovina” 22.40 Serija. “Nemi svedok” 00.20 Serija: “Sinovi anarhije” HBO 11.20 Film: “Pepeljugina priča 3” 12.50 Film: “Gužva u letnjikovcu” 14.20 Koncert: Robi Vilijams 15.55 Film: “Ljudi kao mi” 17.50 Serija: “Filmovi i zvezde” 18.15 Film: “Kopakabana” 20.05 Serija: “Na istok i dole” 21.05 Serija: “Prava krv” 22.00 Serija: “Redakcija” 23.00 Film: “Marta Mersi Mej Marlin” 00.40 Film: “Hronike” 02.00 Film: “Crno zlato” FOX LIFE 09.55 Serija: “Očajne domaćice” 10.45 -Džejmi Oliver: Autom kroz Ameriku 11.40 Sudije za stil 12.35 Opsednuti 13.30 Projekat Modna pista 14.25 Sve što niste znali o ljubavi 15.20 Kako izgledam 17.10 Serija: “Ali Mekbil” 18.10 Serija: “Šapt duhova” 20.55 Serija: “Vernost na proveri” 22.45 Serija: “Očajne domaćice” -23.40 -Serija: “Vernost na proveri” 01.25 Serija: “Džordanino raskršće” FOX CRIME 13.00 Serija: “Detektiv na Floridi” 13.50 Serija: “Red i zakon” 14.45 Serija: “Zločin 15.45 Serija: “Forenzički

institut” 20.00 Serija: “Detektiv na Floridi” 20.55 Serija: “Red i zakon” 21.50 Serija: “Novi stari slučajevi” 22.50 Serija: “Transporter” 23.50 Serija: “Brojevi” 00.45 Serija: “Priče iz podzemlja” ARENA SPORT 09.00 Košarka: Crvena zvezda - Široki Brijeg 11.00 Fudbal: Hjuston - Njujork Red Buls 13.00 Fudbal: Steaua - Legija 15.00 Fudbal: Urugvaj - Kolumbija -17.00 -Fudbal UEFA - Golden Moments of European Football ep 02 18.00 Fudbal The Football Review -18.30 -Fudbal: Milan TV -19.30 -Fudbal, magazin Lige šampiona -20.00 -Francuska liga, najava kola 20.30 -Fudbal: Bordo - PSŽ -23.00 -NFL: gejm dej -23.30 -NFL: ekstra -00.00 -Poker -01.00 -Odbojka, Gran pri: Srbija – Italija SPORT KLUB 11.15 Auto moto magazin 12.00 Formula 1: Singapur, prenos treninga 13.45 Hokej: Slovan -Vitjaz 15.30 Formula 1: Singapur, prenos treninga 17.15 Atletiks 17.45 Svet fudbala 18.30 Fudbal: Sevastopolj -Metalurg, prenos 20.30 Na današnji dan 20.45 Fudbal: Bajern -CSKA 22.30 Najava španske lige 23.00 Vesti 23.30 Najava Premijer lige 00.00 Tenis: ATP Mec i St Petersburg

CINEPLEXX

Zatvorenici 17:40; 20:00; 22:00; Plan osvete 22:40; Džobs 18:45; 21:15; Ljubav je u vazduhu 20:30; 2 pištolja 18:00; 20:15; 22:20; Avioni 3D 15:00; 17:00; 19:00; Avioni 15:45; Instrumenti smrti 19:30; Matorani 2 16:15; 20:45; 22:50; Elzijum 16:00; Mi smo Milerovi 17:30; 22:30; Turbo – sinhronizovan 3D 15:15; Štrumpfovi 3D 16:30; 18:30;