Dnevne novine 1. septembar 2016.

■ 2 3

GO SNP: KOALICIJA SA DEMOSOM I GP URA

PAJOVIĆ U VARŠAVI■ 3

Crna Gora posvećena integracijama

Rakčević i Lekić dolaze, Jonica odlazi

ČETVRTAK, 1. 9. 2016. BROJ 1546 GODINA V

Izdavač: Novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | www.dnevne.me | redakcija@dnovine.me | 0,50 EUR

TUŽILAŠTVO NASTAVLJA PROVJERU ª ISTRAGEº PLJEVALJSKOG DETEKTIVA ■ 13

Preko Interpola zatražen DNK profil dva Italijana PETORICA U PRITVORU ZBOG OTMICE ■ 10 11

Tajna o Medinu krije se u Albaniji

PODACI PORESKE UPRAVE ZA ŠEST MJESECI ■ 6

Penzije neće biti smanjene, PDV neće biti povećan CENTRALNA BANKA

Opozicija obmanjuje javnost ■ 5 MONSTAT ■ 7

Tokom jula u Crnoj Gori bilo 452.130 turista

Najveća neto zarada u Crnoj Gori 206.138 eura

ZA NAJBOLJE PONUDE:

SAVJETNIK PREMIJERA RADOJE ŽUGIĆ ■ 9

marketing@dnovine.me

+382 77 300 104

2

POLITIKA

ČETVRTAK, 1. 9. 2016.

KO ZLOUPOTREBLJAVA DRŽAVNE RESURSE?

Tri ministra u “tajnoj” posjeti Bijelom Polju Potpredsjednik Vlade Milorad Vujović i njegove opozicione kolege ministri Boris Marić i Budimir Mugoša bili su juče u Bijelom Polju u neslužbenoj posjeti radi prisustva “javnoj tribini”, posvećenoj restituciji, koju je organizovalo Udruženje za vraćanje i zaštitu privatne svojine, dok je tribinu vodio predsjednik partije penzionera, invalida i restitucije CG Momo Joksimović.

Teme ovog skupa, održanog u sali SO, bile su raznovrsne.

Osim restitucije, na dnevnom redu je bilo i nezakonito otuđenje ogromne zadružne imovine, blokiranje fabrike “Rada”, neseliktivna sječa šuma, problemi u radu sportskih organizacija, zapošljavanje visokoškolaca, neriješena pitanja penzionera i invalida rada… U pozivu je navedeno da na pitanja odgovaraju Vujović, Marić, Mugoša, Joksimović, kao i Branko Hajduković, predsjednik Udruženja za zaštitu i vraćanje privatne svojine.

Ministri su na tribinu stigli službenim automobilima, a o posjeti nijesu našli za shodno da obavijeste čelnike grada kojem su došli u goste, niti su poželjeli da se sa njima sastanu. Iz bjelopoljske uprave Dnevnim novinama je rečeno da nijesu imali nikakav zvaničan dopis o posjeti dvojice ministara i potpredsjednika Vlade, pa ih zato nijesu ni sačekali i sa njima razgovarali, što je inače uobičajeno prilikom posjete visokih funkcionera, bez obzira kojim su povodom, i na čiji poziv došli.

Ni Vlada nije bila obaviještena da njeni mninistri idu na bjelopoljsku javnu tribinu, a prema saznanjima Dnevnih novina, tu informaciju nijesu imali ni njihovi najbliži saradnici.

Rukovodilac Službe za odno-

Služba za odnose s javnošću Vlade Crne Gore, koja uobičajeno logistički pokriva posjete članova Vlade prvenstveno foto i video snimanjem, ali po potrebi i drugim aktivnostima, ovog puta nije kontaktirana u vezi sa navedenom posjetom

se s javnošću i savjetnik premijera Srđan Kusovac je na pitanje Dnevnih novina da li je Vladin biro bio obaviješten o izlasku “trojke” na teren, i da li su tražili uobičajenu medijsku logistiku, odgovorio: “Služba za odnose s javnošću Vlade Crne Gore, koja uobičajeno logistički pokriva posjete članova Vlade prvenstveno foto i video snimanjem, ali po potrebi i drugim aktivnostima, ovog puta nije kontaktirana u vezi sa navedenom posjetom”.

Vujović, Marić i Mugoša, su nakon tribine, kako saznajemo, otišli u Centar za socijalni rad u Bijelom Polju. Dakle, ostaje nejasno u kom su svojstvu i zašto baš u ovom sastavu trojica članova Vlade prisustvovala ovom skupu i da li je to bila službena, partijska ili privatna posjeta. I zašto je sve bilo obavijeno velom tajnosti. U svakom slučaju, koristili su državne resurse da otputuju u Bijelo Polje. Očigledno da se nije radilo o planiranim aktivnostima članova Vlade, pa bi se moglo zaključiti da je ova trojka zloupotrijebila državne resurse za privatne ili partijske potrebe. Inače, pokrovitelj ovog skupa Joksimović javno saopštava da “Vlada vodi naopaku politiku prema sjeveru”, pa pomalo čudi što je ugostio čak tri ministra iz te Vlade.

D.N.

GO SNP VEĆINOM GLASOVA PODRŽAO S

LEKIĆ I RAKČEVI SNEŽANA JONIC

⌦ Jovana Đurišić

P

oslanica Socijalističke narodne partije Snežana Jonica napustiće stranku nakon što SNP, Demos i URA potpišu koalicioni sporazum, saznaju Dnevne novine.

Predsjednik SNP Srđan Milić kazao je na konferenciji, nakon sjednice Glavnog odbora, da je najviše partijsko tijelo odlučilo da ta partija na predstojećim parlamentarnim izborima nastupi u koaliciji sa Demosom i GP URA. Odluku je podržalo više od dvije trećine članova GO. Za je bilo 120, a protiv 27 članova, dok 11 članova nije bilo prisutno.

Odluka o zajedničkom nastupu na izborima, kao što se i očekivalo, nije mogla da prođe bez potresa u SNP. Ovoga puta, nezadovoljna je bila poslanica Snežana Jonica koja je, kako saznaju DN, najavila ostavku danom potpisivanja koalicionog sporazuma između budućih koalicionih partnera

SNP-Demos-URA. Jonica juče nije željela da komentariše ovu informaciju.

■ MILIĆ ZAHVALIO

JONICI NA SARADNJI

Kako je za DN kazao jedan od funkcionera SNP, lider partije zahvalio se Jonici na sarad-

SNP ulazi u savez različitih stranaka s jedinim ciljem. Promjene su moguće. Svima nama je neophodno da oslobodimo institucije i da niko u državi ne bude iznad zakona, rekao je Milić

nji, bez pokušaja da je privoli da tu odluku promijeni. Jonica je bila predvodnik ideje da SNP treba samostalno da nastupi na izborima, pa je takva odluka donekle mogla i da se očekuje.

Milić, ipak, na konferenciji za novinare nije htio da potvrdi Jonicin stav, već je kazao da će o tome govoriti narednih dana.

Kada je u pitanju podjela mandata, Milić je rekao da će se o tome pričati kada URA i Demos odluče o koaliciji, ne želeći da precizira koliko će tražiti njegova partija.

“Ako zaista želite promjene, budite spremni na žrtvu. Treba da spriječimo da glas onih koji ne žele da glasaju pripadne DPS. SNP ulazi u savez različitih stranaka s jedinim ciljem. Promjene su moguće. Svima nama je neophodno da oslobodimo institucije i da niko u državi ne bude iznad zakona”, kazao je Milić, dodajući da je takva odluka

ČETVRTAK, 1. 9. 2016.

Foto: Dejan Lopičić

SAVEZ SA DEMOSOM I URA

IĆ DOLAZE, CA ODLAZI

120 ČLANOVA SNP PODRŽALO JE ODLUKU O KOALICIJI SA DEMOSOM I GP URA

prekretnica u političkoj istoriji Crne Gore.

■ “OVAJ MOMENAT JE ISTORIJA”

U saopštenju SNP navodi se da je ova partija u koaliciji i da će to biti savez različitih stranaka sa jednim istim ciljem - “da pokažu da je promjena moguća, da uvjere građane da je Crna Gora slobodnih i nezavisnih institucija - solidarna i jednaka za sve - i te kako ostvariva”.

Saopšteno je da počinje nova era i da je ovaj momenat istorija.

“Ovo je momenat kada se

formirala nova vlast u Crnoj Gori, koja je zanemarila podjele, a okupila ju je potreba građana da dostojanstveno žive.

Potreba da se zaborave podjele, i sa strane ostave razlike.

Cilj SNP je stvaranje Crne Gore socijalne pravde i istinskog narodnog legitimiteta. Ključan je dogovor o najznačajnijim socijalnim i ekonomskim pitanjima, o borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije i o instituciji referenduma, kao temeljnog demokratskog modela neposrednog odlučivanja građana”, navodi se u saopštenju SNP. Konačan stav o koaliciji biće poznat krajem nedjelje, kada će i Demos i URA na stranačkim organima, izvjesno, glasati za savez. Ideološke razlike koje su se pominjale kao prepreka za koaliciju očigledno su prevaziđene. To je za DN potvrdio i funkcioner URA, koji je istakao da je koalicija usmjerena na smjenu vlasti, te da se neće baviti razlikama.

POLITIKA

3

PAJOVIĆ NA PARLAMENTARNOM SASTANKU U VARŠAVI

Crna Gora pouzdan činilac stabilnosti u regionu Predsjednik Skupštine Crne Gore Darko Pajović kazao je da je Crna Gora pouzdan činilac stabilnosti u regionu i posvećena je očuvanju i unapređenju dobrosusjedskih odnosa.

On je, na parlamentarnom sastanku zemalja Centralno-istočne Evrope “Solidarnost i suverenost”, istakao da je strateški cilj Crne Gore učlanjenje u Evropsku uniju, a regionalna saradnja i dobrosusjedski odnosi čine suštinski dio procesa kretanja Crne Gore ka evropskom cilju.

“Jedna od najvećih vrijednosti Balkana i cijele Evrope je bogatstvo različitosti. Zato moramo solidarnost modernih društava, što je naša civilizacijska obaveza, nastaviti da nadograđujemo na snažnim temeljima principa “ujedinjeni u različitosti”, koji su postavljeni tokom osnivanja Evropske unije”, dodao je Pajović.

Prema njegovim riječima, politika proširenja je strateška investicija u mir i bezbjednost Evrope, kao i najbolji argument u prilog vitalnosti Evropske unije.

Pajović se, u okviru Parlamentarnog sastanka ze-

malja Centralne i Istočne Evrope, sastao sa predsjednikom Velike nacionalne Skupštine Turske Ismailom Karamanom.

Predsjednik Skupštine izrazio je zahvalnost na procesu ratifikacije Protokola o pristupanju Crne Gore u NATO koji je Turska započela 9. avgusta.

Nakon sastanka sa Kahramanom, Pajović se sastao sa predsjednicima parlamenata susjednih zemalja, Makedonije Trajkom Veljanoskim, Bosne i Hercegovine Mladenom Bosićem i Srbije Majom Gojković.

MLADI DPS A O KAMPANJI DEMOKRATA

Čun se ljuljnu, on se trže, ode sanak pusti!

Kampanja Demokrata “nijem, gluv i slijep za bilo šta dobro u Nikšiću i u Crnoj Gori”, kojom pokušavaju da omalovaže sve što je dobro, ali i da omalovaže većinsku volju građana, je u punom jeku, tvrde iz DPS. Ovoga puta oglasili su se iz Savjeta mladih DPS- a Nikšić, reagujući na izjave Demokrata da su njihova meta, te da odatle proističu svi napadi DPS. “U najnovijem poturenom saopštenju plaćenih spin majstora, pokušavaju licitirati i sa jedinstvom DPS-a. Na njihovu žalost, a na naš ponos, moramo ih opet razočarati. DPS nije bio nikada jedinstveniji, jači i organizovaniji. Zbog toga

će ponovo pobijediti na izborima”, kazali su mladi DPS- a.

Prema njihovom mišljenju, posebno ih boli ponos DPS- a i podrška lideru.

“Razumljiva je njihova inferiornost i u ovom dijelu.Poručujemo im da imamo na koga da budemo ponosni i koga da podržavamo. Poštujemo njihovo pravo da nastave da sanjaju da imaju pravu partiju i pravog lidera. Način za ostvarenje svojih snova sami biraju, a oktobarski susret sa voljom građana će ih dovesti na pravu mjeru, kao i mnoge prije njih koji su imali slične strategije. A biće: “Čun se ljuljnu, on se trže. Ode sanak pusti!””, zaključili su mladi DPS- a. E.H.

Svi sagovornici su izrazili zadovoljstvo zbog dobrih susjedskih odnosa kao i želju za daljim jačanjem saradnje u svim oblastima. Naglasak je stavljen na parlamentarnu saradnju, posebno u razmjeni iskustava vezanih za procese evropskih integracija ovih država.

Pajović je sagovornicima prenio spremnost Crne Gore da podijeli znanje i iskustvo u integrativnim procesima. On se i sa ukrajinskim kolegom Andrijom Parubijom, kao i predsjednikom Senata Poljske Stanislavom Karčevskim.

E.H.

ČETVRTAK, 1. 9. 2016.

POLITIKA

5

Foto: Darko Jovanović

SPOMENAR: KO SU ONI VAN SKUPŠTINE 10

Neponovljiv je osjećaj kad sam postao otac ⌦ Elhana Hamzić

LOKALNI IZBORI U BUDVI

Radulović nosilac liste SD

Suvlasnik hotela Splendid Žarko Radulović biće nosilac liste Socijaldemokrata Crne Gore na lokalnim izborima u Budvi.

Radulović je član Predsjedništva SD i predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja.

Lokalni izbori u Budvi biće održani 16. oktobra kada i parlamentarni, a osim u Budvi biće održani i u Kotoru, Andrijevici i Gusinju.

Predsjedništvo SD ranije je preporučilo Glavnom odboru da ta stranka samostalno nastupi na parlamentatnim izborima.

Radulović je ranije, u intervjuu za Dnevne novine, kazao da će SD u Budvi imati dovar rezultat i da će, kako je naveo, sigurno biti kostituent vlasti.

“Postavićemo prave ljude na prava mjesta. Tražićemo najbolje bez obzira na političku pripadnost.

Važno je da budu stručni i da dobro obavljaju svoj posao. Konkretno Budva može vrlo brzo da se oporavi, da sanira gubitke i dugove i da se vrati na staze stare slave. Zajedno sa nama buduća vlast će to uraditi za mane od dvije godine.

Za tri do pet godina Budva može da bude bez dugova. Jasno j e da ne može da ostane stanje koje je sada”, kazao je tada Radulović.

E.H.

CENTRALNA BANKA CRNE GORE ODGOVORILA NA PROZIVKE

Neistinitim napadima obmanjuju javnost Proizvoljne i neargumen- ma kredita odobrenih u švajtovane optužbe da je Cen- carskim francima koje su satralna banka i njeno ruko- opštene na sjednici Skupštivodstvo učestvovala u ko- ne u utorak. ruptivnim radnjama i na tim Kako je saopšteno, Savjet osnovama sarađivabanke, u cilju zaštila sa Hypo Alpe te dugo sticanog Adria bankom ugleda te bansu aps olutke kao nezavisne instino neistinite tucije, ukai kao takve ih, sa indizuje da iznig nac ijom, jeti napadi o db ac uje pr ed stavmo, por uljaju tendenčili su iz ove ciozno obmainstitucije. njivanje javnoSavjet CBCGsti, koje je usmjeCBCG a održao je sjednireno na postizanje cu povodom niza, kako nekih drugih ciljeva. su kazali, neistinitih, nearKako se navodi, upravo gumentovanih i tendenci- suprotno iznijetim optužbaoznih napada na njih zbog ma, a u skladu sa ustavnom njenih stručnih stavova u i zakonskom ulogom, CBCG vezi sa rješavanjem proble- je, od nastanka problema sa

kreditima odobrenim u švajcarskim francima u kontinuitetu, profesionalno i na konstruktivan način iznosila stručne stavove i ukazivala na moguća primjenljiva i pravedna rješenja.

“Svoju profesionalnost i odgovornost Centralna banka je iskazala i u postupku donošenja Zakona o konverziji kredita CHF u eure u julu 2015. godine, kao i u postupku razmatranja Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o konverziji kredita u CHF u eure, čije je donošenje u toku, dajući puni doprinos unapređenju predloženih rješenja”, saopštili su iz banke.

Takođe, oni su poručili da je netačna tvrdnja da je CBCG promovisala kredite u švajcarskim francima.

Poslanik Force Genci Nimanbegu u “spomenaru” priča o djeci, starim prijateljima, ribarstvu i turizmu.

DN: Približite nam svoju svakodnevicu. Kako se osjećate kada, nakon službenih dužnosti, stignete kući? Šta Vas opušta?

Nimanbegu: Posao koji obavljam troši mi mnogo energije i vremena. Javne ličnosti su uvijek pod lupom pažnje javnosti i meni je kuća mjesto gdje tražim ono dnevno opuštanje, naravno u krugu porodice. Takođe, druženje sa prijateljima koristim za opuštanje uz razgovor, često i šalu.

DN: Kako koristite slobodno vrijeme?

Nimanbegu: Volim da idem u prirodu, najviše na barci, za koju me vežu brojne lijepe uspomene. Takođe sa komšijama i prijateljima u Starom gradu rado provedem vrijeme, jer sa njima je veoma interesantno suočiti argumente oko tema iz ribarstva, turizma i istorije.

DN: Po čemu pamtite djetinjstvo?

Nimanbegu: Jednom potpuno drugačijem vremenu nego sada, puno bezbrižnije i iskrenije. Čekalo se u redu za kartu za Kino. Puno sam putovao, obilazio razna mjesta sa izviđačima ali i porodicom. Pamtim po nekim imenima brodova kao Nirvana, Ulcinium koji su tada uljepšavali trenutke koji smo provodili u Njaliji (Kacemi - stijeni sa koje smo učili skakati u more) i Velikoj i Maloj skeli. Pamtim po Hajduku i Horu u kojem sam rado pjevao.

DN: Postoji li neka odluka iz mladosti zbog koje se kajete? Za čim žalite? Neostvarena želja?

Nimanbegu: Sve iskorištene i propuštene šanse iz mladosti prihvatam kao odluke koje su uticale na moj razvoj. Jedino što sam prekinuo učenje muzike kod nastavnice jer bih volio da znam svirati neki instrument.

DN: Šta Vam je najznačajniji događaj u životu?

Nimanbegu: Sigurno je to rođenje moje

djece, kćerke Lise i sina Jona.

Osjećaj kada čovjek po prvi put postaje otac je neopisiv i neponovljiv.

DN: Omiljeno jelo i piće?

Nimanbegu: Svi će sigurno reći nešto egzotično, meni su omiljena jela od ribe, sve vrste kao i od tijesta recimo “PETA” (specijaliteti iz Ulcinja), sirevi - posebno bijeli iz Krajine i Mrkojevića, dok od pića volim sokove od višnje, drenjina, šipka.

DN: Knjiga, film ili pozorište?

Nimanbegu: Galeb Jonathan Livingston i Sto godina samoće, dvije su knjige koje su ostavile snažan utisak, film je važan dio mog života. Imao sam privilegiju da gledam predstave na Brodveju i tek tada shvatimo ljepotu koju kultura može pružiti čovjeku.

DN: Omiljeni sport? Klub za koji navijate?

Nimanbegu: Volim gledati atletiku i skijanje, nekada sam trenirao tenis, koji sada ne pratim toliko zbog prevelike komercijalizacije. Bio sam navijač Hajduka, a sada sam veoma ponosan na igre fudbalske reprezentacije Albanije koja je napravila istorijski uspjeh na EURO 2016. godine.

DN: Facebook ili veče sa prijateljima?

Nimanbegu: Moji prijatelji su veoma interesanti i zanimljivi, 2009. godine sam primijetio da su svi moji drugovi i drugarice koji smo završili polumaturu 1985. godine bili uz mene u mojim političkim aktivnostima. To me je učinilo veoma privilegovanim i ponosnim. Nadam se da ću im vratiti dobrim.

DN: Da nijeste poslanik, bili biste?

Nimanbegu: Mornar, maslinar, turistički vodič su neka od zanimanja koja me ispunjavaju. Život se, inače, odvija na neki način koji je misteriozan na duhovni način.

Ne bih se stidio nikakvog drugog zanimanja koje zahtijeva rad i poštenje.

Ekonomija 1.1132 0.8480 115.01 1.0957 72.662 123.03 7.4785

ČETVRTAK, 1. 9. 2016.

au = 1311.15$

aG=18.62$

monTEnEgRo berza

uSd: gbP: jPy: ChF: rub: rSd: hrK:

PlEmEniTi metali

KuRsnA lista

6

Naziv MONF INPX TREN TREN-O -

Najveći promet CijeNa 0,0200 16,0000 0,0500 0,0485 -

KoličiNa 2.200.000 300 10.000 10.000 -

obim u € 44.000,0000 4.800,0000 500,0000 485,0000 -

PromjeNa 0,00% 3,23% 0,00% 2,75% -

podaci poreske uprave za šest mjeseci ove godine

Najveća Neto zarada u CrNoj Gori 206.138 eura

Čudno ali istinito, skoro 35 godina trebalo bi radniku sa prosječnom platom, koja prema posljednjim podacima Monstata iznosi 500€, da zaradi 206.138€ Foto:Balša Rakočević

Da su pojedine kompanije koje posluju u Crnoj Gori široke ruke i pored ekonomske krize, pokazuju novi podaci Poreske uprave o visini bruto zarada obračunatih od januara do juna ove godine. Najveća obračunata mjesečna zarada sa porezima i doprinosima (bruto), prema zvaničnim podacima Poreske uprave dostavljenim Dnevnim novinama, iznosila je nestvarnih 307.670 eura.

■ Prijavljena Primanja Ukoliko bruto zaradu od 307.670 eura pretvorimo u neto (zarada umanjena za doprinose), dolazimo do podatka da je neko u Crnoj Gori za mjesec uspio da zaradi 206.138 eura. Kako je u Poreskoj upravi objašnjeno Dnevnim novinama, pomenuta zarada je isplaćena u sektoru “Razrada građevinskih projekata”.

Ako ovu neto zaradu podijelimo sa prosječnom platom koja, prema posljednjim podacima Zavoda za statistiku Crne Gore, iznosi 500 eura, dolazimo do informacije da je jedna osoba uspjela za mjesec dana da zaradi čak 412 prosječnih plata. Čudno ali istinito, skoro 35 godina trebalo bi radniku sa prosječnom platom da zaradi 206.138 eura.

Na drugom mjestu po visini prijavljenih primanja je takođe osoba iz sektora “Razrada građevinskih projekata” koja je za mjesec prijavila primanja (bruto) od 52.756 eura.

Sa mjesečnom zaradom (sa porezima i doprinosima) od 46.476 eura, neko iz sektora “Neživotnog osiguranja”, nalazi se na trećem mjestu po visini mjesečne zarade obračunate u jednom mjesecu u prvih šest mjeseci 2016. godine.

U sektoru “Prerada mlijeka i proizvodnja sireva” jedan zaposleni je us-

Najveća obračunata mjesečna bruto zarada prema podacima Poreske uprave, iznosila je 307.670 eura Pet Najvećih zarada u Periodu jaNuar-juN 2016.

Bruto zarada

Neto zarada

307.670 eura

206.138 eura

52.756 eura

35.346 eura

46.476 eura

31.138 eura

40.967 eura

27.447 eura

40.812 eura

27.334 eura

pio da zaradi 40.967 eura, tj. 27.447 eura bez poreza i doprinosa.

Na petom mjestu je osoba iz sektora “Trgovina na veliko kompjuterima, kompjuterskom opremom i softverom” koja je za 30 dana zaradila 40.812 eura (27.344 neto).

■ najveća zarada u 2015.

Shodno zakonskoj regulativi za javnost će ostati nepoznanica koje osobe imaju ovako visoka primanja i da li su ih zaslužila.

“Kao što je javnost već ranije upozna-

ta, navedeni iznosi isplaćeni su samo u jednom mjesecu, te se ne može zaključiti da se radi redovnom mjesečnom primanju zaposlenih, već o otpremnini, bonusu ili nekom drugom obliku ličnog primanja, iako su isti unijet u IOPPD obrazac pod šifrom 1-zarade, pa se kao takvi i vodi u sistemu Poreske uprave”, kazali su Poreskoj upravi.

Prema podacima kojima raspolaže Poreska uprava najveća bruto zarada obračunata za neki od 12 mjeseci 2015. godine iznosila je: 309.425 eura, a isplaćena je zaposlenom u sektoru hotela i hotelskog smještaja.

N. Lacman

Naziv INPX TREN-O MONF TREN -

dobitnici

CijeNa

KoličiNa

obim u €

16,0000 0,0485 0,0200 0,0500 -

300 10.000 2.200.000 10.000 -

4.800,0000 485,0000 44.000,0000 500,0000 -

PromjeNa 3,23 2,75 0,00 0,00 -

7

Ekonomija

ČETVRTAK, 1. 9. 2016.

Naziv MONF TREN TREN-O INPX -

gubitnici

CijeNa 0,0200 0,0500 0,0485 16,0000 -

KoličiNa 2.200.000 10.000 10.000 300 -

obim u € 44.000,0000 500,0000 485,0000 4.800,0000 -

PromjeNa 0,00 0,00 2,75 3,23 -

u prvih sedam mjeseci ostvaren rast broja dolazaka i noćenja gostiju

Radovanović

Saradnjom do novih projekata

Privredne komore Crne Gore, Drača i Lježa treba da unaprijede saradnju, posebno u projektima koji će, kako smatraju njihovi predstavnici, doprinijeti povećanju zapošljavanja i postizanju veće usaglašenosti između potreba privrede i kadra koje nudi tržište rada u obje zemlje. Iz PKCG je saopšteno da su predsjednici privrednih komora Drača i Lježa, Andrea Xhvara i Pashko Palokaj, posjetili PKCG gdje su sa generalnim sekretarom Pavlom Radovanovićem i rukovodiocem sektora za projekte Slavicom Pavlović razgovarali o unapređivanju saradnje i mogućnostima koje se pružaju komorama kroz implementaciju projekata koji su finansirani uglavnom iz fondova Evropske unije.

Foto:Vedran Ilić

privredna komora

Monstat: Crnu Goru tokom jula posjetilo 452.130 turista Crnu Goru je u julu posjetilo 452.130 turista, 2,2 odsto više u odnosu na isti period prošle godine, saopšteno je iz Zavoda za statistiku Crne Gore - Monstata.

■ niži broj noćenja Od toga je u kolektivnom smještaju ostvareno 142.040 dolazaka turista, 9,9 odsto više u odnosu na uporedni period.

“U individualnom smještaju ostvareno je 310.090 dolazaka turista, što je jedan odsto manje nego u julu prošle godine”, navodi se u saopštenju Monstata.

Broj ostvarenih U individUalnom smjenoćenja od 3,14 štajU ostvareno je miliona niži je 2,6 310.090 dolazaka tUodsto nego u uporista, što je jedan odrednom periodu. sto manje nego U jUOd toga su 95,6 odsto noćenja ostvarili lU prošle godine strani, a 4,4 odsto do-

maći turisti.

“Od toga je u kolektivnom smještaju ostvareno 786.950 noćenja turista, što predstavlja rast od 3,2 odsto, dok je u individualnom smještaju ostvareno 2,36 miliona noćenja turista, 4,3 odsto manje u odnosu na jul prošle godine”, saopštili su iz Monstata, prenosi Mina biznis.

■ rast broja turista

U julu 2,2 odsto više turista u odnosu na isti period lani

U prvih sedam mjeseci ove godine, kako su dodali, ostvaren je rast broja dolazaka i noćenja turista, 3,8 odsto, odnosno 0,5 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period.

U strukturi noćenja stranih turista u julu su najviše noćenja ostvarili turisti iz Srbije 32,1 odsto, Rusije 26,8 odsto, Bosne i Hercegovine 10,8 odsto, Ukrajine 3,6 odsto, Poljske 2,6 odsto, Bjelorusije 2,1 odsto, Njemačke 1,9 odsto i Kosova 1,8 odsto.

Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 18,3 odsto noćenja.

poslanik demokratskog fronta janko vučinić

Radnici Kombinata nijesu htjeli nasilno da uđu u Skupštinu

Poslanik Demokratskog fronta Janko poslanika koji su podržali taj zakon”, naVučinić kazao je da protest bivših rad- veo je Vučinić u reagovanju.

Neistina je, tvrdi Vučinić, da je pokunika Kombinata aluminijuma (KAP) nišan nasilan ulazak u Skupštinu. je iskoristio za političku promociju.

Vučinić je rekao da on sa “Ja sam pozvao bivše radbivšim radnicima KAP-a nike da zajedno sa mnom nije od juče, nego od kauđu u Skupštinu, da se maknu sa ulice i u holu da su počeli da protestuju ispred Skupštine. nastave proteste. Imam “A počeli su odavno, od valjda pravo da kao poprije tri godine, a evo od slanik uđem u Skupštinu marta su stalno ispred i pozovem ljude da uđu sa zgrade parlamenta tražemnom kojima je potebna ći ono što su zaradili i što im pomoć i koji je očekuju od Vučinić zakonski pripada. Ja sam predte iste Skupštine”, ocijenio je lagač Zakona o izmirenju obaveza Vučinić. prema bivšim radnicima KAP-a i sa njiKako je istakao, ministar unutrašnjih ma sam na njihov poziv, jer su tražili po- poslova nije u pravu što tvrdi da je to bio moć i to ne samo od mene nego od svih policijski puč.

Crnogorska plovidba

poslovanje crnogorske plovidbe za šest mjeseci

Profit firme 554.000 eura

Državna kompanija Crnogorska plovidba poslovala je u prvoj polovini godine sa profitom od 554.000 eura, za razliku od prva dva kvartala 2015. godine kad je ostvaren gubitak od 5,35 miliona eura.

Kako se navodi u finansijskom izvještaju objavljenom na sajtu

Komisije za hartije od vrijednosti, poslovni prihodi kompanije su do kraja juna iznosili 2,19 miliona eura i bili su oko 2,6 miliona eura manji u odnosu na isti period prošle godine, prenosi Skala radio.

Poslovni rashodi su, u odnosu na uporedni period, faktički prepolovljeni, na 2,24 miliona eura.

8

EKONOMIJA

VAŠ STAV

PIŠE: Branimir Gvozdenović ministar održivog razvoja i turizma

Tokom prethodnih šest decenija, turizam doživljava konstantni rast i diverzifikaciju, predstavljajući jedan od najvećih i najrazvijenijih privrednih sektora u svijetu. Naime, nakon globalne krize, turizam se dokazao kao jedan od rijetkih sektora koji ima sposobnost brzog oporavka i vidimo sve veći interes za ulaganja u turističku privredu.

Danas, turizam doprinosi 10 odsto svjetskog BDP-a, jedno u 11 radnih mjesta na globalnom nivou, i predstavlja glavni izvozni sektor mnogih zemalja, kako razvijenih, tako i zemalja u razvoju.

Uprkos povremenim negativnim uticajima, međunarodni turistički dolasci pokazuju gotovo neprekinuti rast - od 25 miliona u 1950. godini, do 1.186 miliona u 2015. godini. Prema podacima UNWTO, u 2015. godini, broj međunarodnih turističkih dolazaka porastao je za 4,6 odsto i dostigao novi rekord od 1.186 miliona turista, kojim je svjetska privreda prihodovala 1,3 biliona dolara.

Turizam pruža veliku mogućnost za privredni razvoj mnogih zemalja i poboljšanje životnih uslova stanovnika. I javni i privatni sektor uključen u oblast turizma zavisi od integrisanog pristupa i pažljivog planiranja kako bi se postigao održivi turistički razvoj koji poštuje lokalnu zajednicu, kreira odgovarajuća radna mjesta, brine o životnoj sredini i pruža kvalitetno iskustvo posjetiocima.

Generalna skupština Ujedinjenih nacija odobrila je usvajanje 2017. kao Međunarodne godine održivog turizma za

ČETVRTAK, 1. 9. 2016.

JEDINSTVENA PRILIKA ZA ODRŽIVI TURIZAM

Nakon globalne krize, turizam se dokazao kao jedan od rijetkih sektora koji ima sposobnost brzog oporavka i vidimo sve veći interes za ulaganja u turističku privredu, piše ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović

razvoj. Rezolucija, usvojena 4. decembra 2015, prepoznaje “značaj međunarodnog turizma, a posebno proglašavanje međunarodne godine održivog turizma za razvoj, za podsticanje boljeg razumijevanja među svim narodima, za kreiranje veće svijesti o bogatoj baštini različitih civilizacija i za postizanje boljeg razumijevanja karakterističnih vrijednosti različitih kultura, čime se doprinosi jačanju mira u svijetu”.

Ova odluka uslijedila je nakon priznanja od strane globalnih lidera na UN konferenciji o održivom

GENERALNA SKUPŠTINA UN ODOBRILA JE USVAJANJE 2017. KAO MEĐUNARODNE GODINE ODRŽIVOG TURIZMA ZA RAZVOJ. USVOJENA REZOLUCIJA PREPOZNAJE ZNAČAJ MEĐUNARODNOG TURIZMA razvoju (Rio + 20) da “dobro osmišljen i dobro vođen turizam“ može doprinijeti trima dimenzijama održivog razvoja, otvaranju novih radnih mjesta i trgovini.

Ovo je jedinstvena prilika da se unaprijedi doprinos sektora turizma za tri stuba održivosti ekonomski, socijalni i ekološki, kao i da se podiže svijest o pravim dimenzijama sektora koji se često potcijeni. Rezolucija, takođe, podstiče sve države članice da promovišu međunarodnu saradnju i da podrže održivi turizam kao sred-

stvo za ubrzavanje održivog razvoja, posebno iskorienjivanje siromaštva. Odluka da se usvoji 2017. kao Međunarodna godina održivog turizma za razvoj dolazi u posebno važnom trenutku kada međunarodna zajednica prihvata novu Agendu 2030 i Ciljeve održivog razvoja (SDG), odobrene od strane Generalne skupštine UN u septembru prošle godine. Turizam je uključen kao cilj pod tri SDG-a, i to: SDG 8 - Promovisanje kontinuiranog, inkluzivnog i održivog ekonomskog rasta, punog i produktivnog zapošljavanja i dostojanstvenog rada za sve; SDG 12 - Održiva potrošnja i proizvodnja i SDG 14 - Očuvanje i održivo korišćenje okeana, mora i morskih resursa za održivi razvoj .

U Crnoj Gori, turizam, kao jedna od strateških grana razvoja, prepoznat je i kroz Nacionalnu strategiju održivog razvoja, kao ekonomija čiji se napredak bazira na socio-ekonomskim postulatima usaglašenim sa potrebom da se u maksimalnoj mjeri zaštiti životna sredina, ambijentalni prostor i uvaži autentična crnogorska arhitektura.

Vlada Crne Gore je na sjednici od 7. jula 2016. godine usvojila Nacionalnu strategiju održivog razvoja do 2030. godine. Nacionalnom strategijom održivog razvoja utvrđuju se principi, strateški ciljevi i mjere za dostizanje dugoročnog održivog razvoja društva, uzimajući u obzir postojeće stanje i preuzete međunarodne obaveze, prioritetno one koje su sadr-

žane u Agendi Ujedinjenih nacija o održivom razvoju do 2030. godine.

Zahtjevi Ujedinjenih nacija i politički stav da se nova nacionalna politika u potpunosti uskladi s Agendom za održivi razvoj do 2030. godine, uslovili su sveobuhvat-

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA DO 2020. DEFINIŠE RAZVOJ TURIZMA NA ODRŽIVIM PRINCIPIMA, U CILJU PROMOVISANJA CRNE GORE KAO VISOKOKVALITETNE TURISTIČKE DESTINACIJE, RASTA ŽIVOTNOG STANDARDA, SMANJENJA STOPE NEZAPOSLENOSTI nost i složenost nacionalnog dokumenta. Sve relevantne ocjene koje su do sada date govore da je riječ o izuzetno kvalitetnom okviru za sprovođenje politike održivog razvoja Crne Gore u kome je 100% izvršena transpozicija zadataka održivog razvoja Ujedinjenih nacija. Crna Gora je među prvim državama koje su u potpunosti prevele ciljeve i zadatke održivog razvoja u nacionalni okvir.

Takođe, Strategija razvoja turizma do 2020. godine definiše razvoj turizma na održivim principima, u cilju promovisanja Crne Gore kao visokokvalitetne turističke destinacije, rasta životnog standarda, smanjenja stope nezaposlenosti kroz otvaranje novih radnih mjesta i obezbjeđivanje stabilnih prihoda za državu i njene građane.

U susret 2017. godini, Svjetska turistička organizacija (UNWTO) pri-

premila je Putokaz za Međunarodnu godinu održivog turizma za razvoj, 2017. Putokaz prikazuje ciljeve i pravce djelovanja za Međunarodnu godinu, kao i niz preporučenih aktivnosti za vlade, međunarodne organizacije, privatni sektor, akademsku zajednicu i nevladine organizacije, ali i aktivnosti UNWTO. Crna Gora je na 21. Generalnoj sjednici UNWTO u septembru 2015. izabrana za Potpredsjedavajućeg UNWTO Komisije za Evropu i za članicu UNWTO Odbora za turizam i održivost. Budući da za Ministarstvo održivog razvoja i turizma ova tema ima posebnu važnost, mi ćemo na najbolji mogući način iskoristiti ovu priliku za pokretanje inicijativa i promociju svih naših aktivnosti koje se uklapaju u koncept prikazan u Putokazu. U narednom periodu ćemo raditi na izradi Plana aktivnosti Crne Gore za proslavu 2017 - Međunarodne godine održivog turizma za razvoj.

Mi u Ministarstvu održivog razvoja i turizma smo veoma zadovoljni usvajanjem ove Rezolucije i radujemo se ostvarivanju dosadašnjih i novih ideja za održivi turizam.

Mi u Ministarstvu održivog razvoja i turizma smo veoma zadovoljni usvajanjem ove Rezolucije i radujemo se ostvarivanju dosadašnjih i novih ideja za održivi turizam.

ČETVRTAK, 1. 9. 2016.

EKONOMIJA

SAVJETNIK PREDSJEDNIKA VLADE ODGOVORIO NA PROZIVKE OPOZICIJE I NAJAVIO

Neće biti smanjenja penzija, niti povećavanja PDV-a

S

avjetnik potpredsjednika Vlade i bivši ministar finansija Radoje Žugić gostujući sinoć na Televiziji Crne Gore saopštio je da država ne planira povećanje PDV-a kao ni smanjenje penzija.

Takođe, Žugić je kazao da građani u stanju socijalne potrebe to pravo moraju ostvariti, ali naglasio i činjenicu da je Svjetska banka kritikovala Zakon o majkama sa troje i više djece jer stvara problem deaktiviranja radne snage i prevođenje na socijalu.

“Planirano je pet miliona za naknadu za majke, a danas je 12 puta taj iznos veći i to je velika stavka u budžetu”, rekao je Žugić.

Predlagao sam izmjenu krivičnog zakonika kojim bi isplata neto zarada bez javnih prihoda na zarade bila krivično djelo. Jedina smo država u regionu koja nema takvu normu

■ PORESKI DUG Komentarišući poreski dug i optužbe da za vrijeme njegovog mandata nije bio transparentan, Žugić je istakao da je upravo on donio određene elemente koji su dug učinile transparentnim.

“Donijeli smo tzv. crne liste, a ja sam tražio da se povećaju liste sa 100 na 200 dužnika, uz dodatak da za neisplaćene zarade, odnosno javne prihode na zarade i tu imamo listu od 50 dužnika. Objavljuju se četiri puta godišnje i ostvarena je puna transparentnost”, objasnio je Žugić.

Da bi smanjili poreski dug,

kako tvrdi bivši ministar, donijet je Zakon o poreskoj administraciji ali dva ključna akta nijesu.

“Predlagao sam izmjenu krivičnog zakonika kojim bi isplata neto zarada bez javnih prihoda na zarade bila krivično djelo. Jedina smo država u regionu koja nema takvu normu. Prema procjenama Poreske uprave, najveća dinamika u dugovanju, za vrijeme mojeg mandata, bio je rast neisplaćenih javnih prihoda na zarade i tu je odgovornost konkretno bivšeg predsjednika parlamen-

ta koji nije dao glas za izmjenu zakonika. Drugi akt koji smo predložili bio je akt o reprogramu poreskih potraživanja. Predložen po principu dobre bankarske prakse, uz davanje garancija, kolaterala i tako dalje. Na kraju se oglasio Ustavni sud i mi smo to morali primijeniti”, tvrdi Žugić.

■ BORBA ZA FIRME Na medijske prozivke da je on odobravao višestruke reprograme, Žugić je kazao da je samo od kompanije koja se često pominje u medijima naplaćeno za pet godina 3,5 miliona eura.

“Ukoliko kompanije imaju potencijala za oporavak, moramo se borimo za njih i za ta radna mjesta. Ne vidim razlog zašto bi ih urušavali”, ocijenio je bivši ministar.

Prema njegovim riječima Rokšped je platio dobar dio duga imovinom, a dokumentacija oko duga Telenora i Societe Generale Montenegro banke nije bila u fiokama Ministarstva finansija.

Kada je u pitanju isplata otpremnina radnicima KAP-a, Žugić je rekao da u bužetu ima novca za isplatu radnika, te da je to sada pitanje za Vladu i ministra ekonomije.

■ SANACIONI PLAN

Kako je kazao Žugić, neko mora predložiti plan sanacije javnog duga, ali on ne smije biti udar na ranjive kategorije, pogotovo na sjeveru države. Takođe, on je ponovio da je predložio povećanje akcize na gorivo, te da se mora prodati koncesija na auto-put.

“Očekujem da premijer uskoro izađe sa širokom lepezom socijalnih mjera, a zajedno ćemo naći na adekvatan i ekonomski održiv način rješenje, posebno vodeći računa o sjeveru. Ono što mogu sa sigurnošću reći jeste da će činom ulaska države u Nato BDP sigurno porasti, kao i zapošljavanje”, smatra Žugić.

Kada je u pitanju projekat na Buljarici, Žugić je ponovio da je to jedan od najtrans p a r e nt n i jih projekata N.Lacman Žugić

9

10

HRONIKA

VUK PAJOVIĆ PONOVO U PRITVORU

Zagoričanin uhapšen zbog niza prijetnji Pripadnik tzv. zagoričke grupe Vuk Pajović uhapšen je pod sumnjom da je učinio krivično djelo samovlašće, saznaju Dnevne novine u policiji.

On je, kako se sumnja, upućivao prijetnje Podgoričaninu P.B. zbog dugovanja novca njegovom stricu Miodragu Pajoviću. Prijetnje je iznosio u telefonskim pozivima, ali i prilikom dolaska ispred zgrade u kojoj stanuje P.B. Vuk Pajović je saslušan u policiji i tužilaštvu, naFoto: Dejan Lopičić Pajović (Arhivski snimak)

kon čega je poslat u spuški istražni zatvor. Protiv njega je podnijet i zahtjev za sprovođenje istrage.

Sutkinja Višeg suda u Podgorici Vesna Moštrokol osudila je u februaru Pajovića na dvije godine i pet mjeseci zatvora jer je krajem decembra 2013. godine pokušao da ubije Bobana Lakovića u podgoričkom naselju Zabjelo. Nakon izricanja presude, sutkinja je Pajoviću ukinula pritvor.

S.K.

ČETVRTAK, 1. 9. 2016.

PETORICA OSUMNJIČENA ZA OTMICU PETROVČANINA POSLATI U SPUŽ

U ALBANIJI SE KRIJE TAJNA O MEDINU

Na dan nestanka Petrovčanina, albanski državljanin Adrijan Kastratin napustio Crnu Goru

Gdje je sakriven dvadesetčetvorogodišnji Petrovčanin Nemanja Medin, živ ili mrtav, i dalje je velika misterija za tim istražitelja, koji je, ipak, uspio da prikupi dovoljno dokaza, koji ukazuju na sumnju o umiješanosti petorice uhapšenih u njegov nestanak.

Zbog sumnje da su 8. jula, u popodnevnim satima, oteli nestalog mladića, uhapšeni su Baranin Vladimir Ulama (24) i Podgoričanin Darko Mijović (26), dok se za pomoć učiniocu nakon izvršenog krivičnog djela terete Cetinjanin Zoran Muhadinović (44), Marko Vujačić (45) zvani Kubanac i ranije uhapšeni Bogdan Milić. Nakon saslušanja u tužilaštvu, ali istovremeno i odbijanje poligrafskog ispitivanja, svi osumnjičeni upućeni su u spuški Istražni zatvor.

Sa jučerašnjeg presa: Aleksandar Bošković, Ekan Jasavić, Lepa Medenica i glavni pravac istrage usmjeren je upravo ka ovoj susjednoj zemlji, saznaju Dnevne novine. Ovaj albanski državljanin policiji je od ranije poznat po vršenju teških krivičnih djela na teritoriji Albanije, zbog čega je njegova familija promijenila i prezime. Policiji je, takođe, poznat i po bliskim poslovnim odnosima sa Mijovićem i sa još nekoliko osoba iz Crne Gore.

■ ŽIVIO U TUZIMA, POBJE- ■ JASAVIĆ: ZNAMO GAO NA DAN NESTANKA

Iz policije i tužilaštva vjeruju da će spisak osumnjičenih biti još veći, jer je u toku kriminalistička obrada više muških i ženskih osoba. Posebno, u toku je potraga za albanskim državljaninom Adrijanom Kastratijem koji je, do dana nestanka Medina, živio u jednoj kući u podgoričkom naselju Karabuško polje, ali mu se od tog dana gubi svaki trag. Policija sumnja da je Kastrati pobjegao u Albaniju,

MOTIV

Načelnik barske kriminalističke policije, koji rukovodi istražiteljskim timom, Ekan Jasavić kazao je juče na konferenciji za novinare da bi se moglo reći da policija zna motiv otmice Medina, ali da o tome ne može detaljnije govoriti.

Kada je u pitanju potraga i pretraga terena, ona se nastavlja. “Ne znamo je li živ ili mrtav…

Za sad imamo dovoljno podataka da je Medin otet, a kad bude-

mo imali druge dokaze, možemo govoriti i o eventualnom drugom krivičnom djelu”, rekao je Jasavić.

Dokazi koje su policijski inspektori prikupili, u koordinaciji i po nalogu nadležnog tužioca, kazao je Jasavić, ukazuju na osnov sumnje da su Ulama i Mijović izvršili otmicu Nemanje Medina, dok su im pomoć pružili Milić, Vujačić i Muhadinović.

Viša tužiteljka Lepa Medenica kazala je da je krivična prijava podnijeta nakon brojnih vještačenja i analiza tragova zatečenih na Medinovom zapaljenom automobilu, koje je nađeno na Rijeci Crnojevića četiri dana od njegovog nestanka. Policija je danima tragala za Ulamom kako bi dao izjavu u vezi nestanka Petrovčanina, budući da se sa njim susreo prije nestanka. Policija ga je, nakon nekoliko dana, pronašla u seoskoj kući Bobana Milića.

Prilikom pretresa ove kuće nađen je arsenal oružja, zbog čega su njih dvojica poslati u istražni zatvor.

J.M.-S.K.

ČETVRTAK, 1. 9. 2016.

Foto: Dejan Lopičić

11

SPECIJALNO TUŽILAŠTVO ZATRAŽILO NOVU DOKUMENTACIJU

Dva kilometra bulevara Budvu koštala osam miliona eura

Foto: Dejan Lopičić

Specijalno državno tužilaštvo zatražilo je od Opštine Budva da im se dostavi dokumentacija o gradnji dva glavna bulevara, jednog kroz Budvu i drugog kroz Bečiće, za čiju izgradnju je potrošeno više od 12 miliona eura.

Specijalno tužilaštvo u proteklih mjesec dana zatražilo je dokumentaciju za više kapitalnih projekata koje je opština realizovala u period od 2007. do 2010., kada je na čelu grada bio Rajko Kuljača.

Takođe, zatraženi su i spisi o prodaji opštinske zemlje na nekoliko atraktivnih lokacija, zbog sumnje da je i u ovom poslu bilo malverzacija.

Inače, poziv da se pozabave gradnjom glavnog gradskog bulevara, čijih je dva kilometra koštalo više od osam milliona eura, još 2009. Tužilaštvu je uputila tadašnja opoziciona SNP. Oni su tražili da se preispi-

Foto: Zoran Radonjić

Darko Mijović

HRONIKA

Bulevar u Budvi ta vrijednost gradnje bulevara u Budvi, zbog sumnji da se radi o pronevjeri od nekoliko miliona eura.

Tadašnji portparol OO SNP Budva, Mijomir Pejović, iznio je podatke da je za izgradnju bulevara, koji je otvoren u junu 2007. godine, potrošeno više od 2,5 miliona eura, koliko su, prema po-

dacima Vlade, koštali osnovni radovi.

“Na osnovu zvaničnog dokumenta budvanske Opštine, koji je dostavljen SNP-u, jasno se vidi da je, na osnovu kasnije napravljenih aneksa ugovora, zvanična cijena izgradnje povećana na oko 8,25 miliona eura”, rekao je tada Pejović.

N.L.

PREMINUO U KLINIČKOM CENTRU

Boljević podlegao povredama iz pucnjave Zoran Muhadinović Foto: Dejan Lopičić

Podgoričanin Slavko Boljević (86) preminuo je juče u Kliničkom centru od posljedica povreda koje je zadobio u pucnjavi koja se prije deset dana dogodila u podgoričkom naselju Donja Gorica. Sumnja se da je na njega i Aleksu Boljevića (57) pucao njihov rođak Zoran

Boljević (61), koji je uhapšen i pritvoren odmah nakon incidenta. Porodična drama odigrala se u popodnevnim časovima 22. avgusta na imanju nadomak nikšićke magistale, oko kojeg Boljevići već više od 30 godina vode sudski spor, i zbog čega je i ranije do-

lazilo do sukoba. Osumnjičeni Boljević je, kako se sumnja, nakon verbalnog i fizičkog sukoba sa rođacima, potegao pištolj i ispalio nekoliko hitaca u brata i strica. Zatim je mirno odšetao do svoje kuće koja se nalazi u blizini i sačekao policiju koja ga je uhapsila. S.K.

KOSOVAR UHVAĆEN NA GRANIČNOM PRELAZU SUKOBIN

Uhapšen po potjernici iz Rima

Marko Vujačić

SVI ODBILI POLIGRAF

Jasavić je kazao da su svi osumnjičeni pozivani na poligraf, ali da su oni to odbili. “Svima je ponuđen detektor laži i svi do jednog su odbili. Poligraf nije dokaz, ali jeste indicija”, kazao je Jasavić na pitanje Dnevnih Novina.

Po osnovu međunarodne potjernice nacionalnog centralnog biroa Interpola Rim, crnogrska policija je 29. avgusta na graničnom prelazu Sukobin uhapsila Nimona Zogaja (48) državljana Kosova.

On je uhapšen zbog izdržavanja kazne zatvora u trajnju od 22 godine, po pravosnažnoj presudi nadležnih pravosudnih organa Italije za krivčno djelo “kriminalno udruživanje radi nezakonite trgovine opojnom drogom (heroin) u dužem vremen-

Ilustracija

skom peroidu”.

Zogaj je uhapšen kada je pokušao da uđe u Crnu Goru, a nakon toga je sproveden na saslušanje kod sudiji za istrage koji mu je odredio ekstradicioni pritvor.

Hapšenje kosovskog državljanina zbog krivičlnog djela transnacionalnog organizovanog kriminala rezutat je međunarodno policijske saradnje crnogrske policije sa partnerskim policijskim službama pojedinih zemalja Evropske unije.

S.K.

12

hronika

ČETVRTAK, 1. 9. 2016.

Foto:Dejan Lopičić

Policija na tragu naPadaču, ljEKari SE iZjaSnili:

Podgoričanki slomljena vilica, ali nije silovana Radnica Željezničkog depoa S.V. (46) iz Podgorice brutalno je izudarana po glavi, dok je između vagona i šina namjeravala da ode do banke na Starom aerodromu i podigne platu. U trenutku napada, juče oko 8.25 časova, S.V. kod sebe nije imala novca, te je napadač otišao praznih ruku i ostavio je da leži u polusvjesnom stanju. Po saznanju DN, policija je na tragu napadaču.

Prvu sumnju da je S.V. navodno i silovana, osporili su tokom dana ljekari Kliničkog centra Crne Gore koji su prilikom pregleda utvrdili da nema tragova nasilne obljube.

Ovaj zaprepašćujući slučaj policiji je prijavio kolega napadnute žene, nakon što je čuo da doziva pomoć.

“S.V. je ležala između vagona, lice joj je bilo krvavo. Krvi je bilo i po njenoj košulji, a sandale su joj bile izuvene, na

S.V. je ležala između vagona, lice joj je bilo krvavo. Krvi je bilo i po njenoj košulji, a sandale su joj bile izuvene, na dva metra od nje

dva metra od nje”, ispričao je sagovornik blizak istrazi.

S.V. je u teškom stanju odmah prebačena u Urgentni centar KCCG. “Ona je tada ispričala da je napao Rom, da je možda silovana, ali da se ničega ne sje-

AD «NOVI PRVOBORAC» HERCEG NOVI

ća, jer je izgubila svijest kada je udario laktom u glavu.

Njen iskaz bio je i kontradiktoran, govorila je da se ne sjeća, ali da cijeli napad ukupno trajao nešto duže od dva minuta”, objašnjava izvor DN. Ipak, ljekari su se tokom dana izjasili da S.V. nema karakteristične povrede silovanja, ima frakturu vilice i druge povrede glave, ali u predjelu genitalija i drugih djelova tijela nema ozljeda. “Uzeti su brisevi radi biološkog vještačenja”, tvrdi isti sagovornik.

Takođe, policija je izuzela tašnu i garderobu S.V., koja će biti upućena na vještačenje. Kako je kazala inspektorima, iz tašne joj ništa nije odnijeto, jer nije imala novca, a po svemu sudeći napadača druge stvari nijesu zanimale. U toku je izviđaj i izuzimanje video nadzora sa kritičnih mjesta.

J.M.

AD «NOVI PRVOBORAC» HERCEG NOVI

OBJAVLJUJE PRODAJU IMOVINE PUTEM OTVORENE TENDERSKE PROCEDURE

OBJAVLJUJE PRODAJU IMOVINE PUTEM OTVORENE TENDERSKE PROCEDURE

Tenderska prodaja će se održati 06.10.2016. godine sa početkom u 10.00 časova u prostorijama Preduzeća na adresi: Herceg Novi, Meljine, ul. Zemunska br. 143.

Predmet prodaje je nepokretna imovina (zemljište sa svim objektima) u vlasništvu Preduzeća, i to k.p. 4540/1 i 4540/2, u svemu u skladu sa LN 1327 KO Podgorica III, u ukupnoj površini od 34.524 m2.

Minimalna cijena ponude iznosi: 1.401.920,00€.

Imovina se prodaje u „viđenom stanju“ i kako je upisana kod Uprave za nepokretnosti.

Svako lice koje se prijavljuje za učešće u tenderskoj prodaji u roku najkasnije do 15.00 časova 03.10.2016. godine dostavlja zahtjev za učešće u tenderskoj prodaji na adresu navedenu u oglasu.

Za učešće u tenderskoj prodaji ponuđač uplaćuje depozit u iznosu 50.000,00 € u skladu sa Uslovima tenderske prodaje..

Uz prijavu pravna lica moraju dostaviti: • Ovjerenu kod banke kopiju potvrde o uplati sredstava na ime depozita; • kopije registarskih dokumenata i ovlašćenja ovlašćenih lica ili lica, ovlašćenih da potpišu prijavu za tendersku prodaju i zapisnik o rezultatima tenderske prodaje; Fizička lica moraju dostaviti: • Ovjerenu kod banke kopiju potvrde o uplati sredstava na ime depozita; • Kopiju pasoša ili lične karte; Nerezidenti dodatno dostavljaju ovjereni prevod navedenih dokumenata na crnogorski jezik.

Lice, koje predloži najveću cijenu, proglašava se za pobjednika tenderske prodaje i potpisuje zapisnik o rezultatima tenderske prodaje.

Obavezan uslov za zaključenje Ugovora o kupoprodaji predstavlja odobrenje ovog pravnog posla od strane Skupštine akcionara Društva koja će biti sazvana u roku od najviše 40 dana od dana održavanja tenderske prodaje.

Najkasnije 5 radnih dana od dana održavanja Skupštine akcionara koja odobri pravni posao lice koje je pobjedilo na tenderskoj prodaji potpisuje kupoprodajni ugovor o prenosu prava na nepokretnosti i uplaćuje ostatak ugovorne cijene u skladu sa uslovima ugovora, u suprotnom gubi pravo na depozit.

Ostalim učesnici u tenderskoj prodaji depozit će biti vraćen u toku 5 radnih dana od dana završetka tendera.

Prodavac ima pravo da bez navođenja razloga odustane od tenderske prodaje, odnosno da istu stavi van snage, i u tom slučaju ne snosi nikakvu odgovornost. Informisanje o odustajanju od održavanju tenderske prodaje se vrši na isti način kao što je vršeno obavještavanje o njenom održavanju.

Sa Uslovima tenderske prodaje i dodatnim informacijama kandidati za učešće u tenderu se mogu upoznati svakog dana, osim subote i nedelje od 11.00 do 15.00 časova na adresi: Herceg Novi, Meljine, ul. Zemunska, br. 143. do 03.10.2016. godine zaključno.

Tenderska prodaja će se održati 06.10.2016. godine sa početkom u 11.00 časova u prostorijama Preduzeća na adresi: Herceg Novi, Meline, ul. Zemunska br. 143.

Predmet prodaje je nepokretna imovina (zemljište sa svim objektima) u vlasništvu Društva: • lokacija k.p. 76/1, 76/3, LN 188 KO Podi, • lokacija k.p. 1981/1 LN 2830 KO Topla; 1981/4 LN 2760 KO Topla, • lokacija k.p. 1981/3, LN 2760 KO Topla; k.p. 1588, LN 188 KO Podi, • lokacija k.p. 61/1, LN 188 KO Podi, • lokacija k.p. 61/8, 61/9, LN 188 KO Podi, • lokacija k.p. 177/1, k.p.178/3,179 i 180, LN 188 KO Podi, • lokacija k.p. 2060/1 LN 1372 KO Dobrota I, • lokacija k.p. 1613/7, LN 1247 KO Dobrota I, • lokacija k.p. 1613/5, 1613/9, LN 1247 KO Dobrota I, • lokacija k.p. 388, 463, 464, 465, LN 79 KO Jošica; k.p.1034, 1037/1, LN 128 KO Beljske Kruševice, • lokacija k.p. 1390/1,1390/2, 1391, 1756, 1757, 1758/1,1758/0, LN 46 KO Kameno, • lokacija k.p. 788, 790, 799, 800, 801, 802, 803, 804, 805, 806, 807, 808, 809, 810, 811, 812, 813, 822, 823 1098, 1154, 1155, LN 46 KO Kameno.

Sva gore navedena nepokretna imovina se prodaje isključivo kao cjelina i ne postoji mogućnost pojedinačne kupovine.

Minimalna cijena ponude iznosi: 2.479.821,60€.

Imovina se prodaje u „viđenom stanju“ i kako je upisana kod Uprave za nepokretnosti.

Svako lice koje se prijavljuje za učešće u tenderskoj prodaji u roku najkasnije do 15.00 časova 03.10.2016. godine dostavlja zahtjev za učešće u tenderskoj prodaji na adresu navedenu u oglasu.

Za učešće u tenderskoj prodaji ponuđač uplaćuje depozit u iznosu 50.000,00 € u skladu sa Uslovima tenderske prodaje.

Uz prijavu pravna lica moraju dostaviti: • Ovjerenu kod banke kopiju potvrde o uplati sredstava na ime depozita; • kopije registarskih dokumenata i ovlašćenja ovlašćenih lica ili lica, ovlašćenih da potpišu prijavu za tendersku prodaju i zapisnik o rezultatima tenderske prodaje; Fizička lica moraju dostaviti: • Ovjerenu kod banke kopiju potvrde o uplati sredstava na ime depozita; • Kopiju pasoša ili lične karte; Nerezidenti dodatno dostavljaju ovjereni prevod navedenih dokumenata na crnogorski jezik.

Lice, koje predloži najveću cijenu, proglašava se za pobjednika tenderske prodaje i potpisuje zapisnik o rezultatima tenderske prodaje.

Obavezan uslov za zaključenje Ugovora o kupoprodaji predstavlja odobrenje ovog pravnog posla od strane Skupštine akcionara Društva koja će biti sazvana u roku od najviše 40 dana od dana održavanja tenderske prodaje.

Najkasnije 5 radnih dana od dana održavanja Skupštine akcionara koja odobri pravni posao lice koje je pobjedilo na tenderskoj prodaji potpisuje kupoprodajni ugovor o prenosu prava na nepokretnosti i uplaćuje ostatak ugovorne cijene u skladu sa uslovima ugovora, u suprotnom gubi pravo na depozit.

Ostalim učesnici u tenderskoj prodaji depozit će biti vraćen u toku 5 radnih dana od dana završetka tendera.

Prodavac ima pravo da bez navođenja razloga odustane od tenderske prodaje, odnosno da istu stavi van snage, i u tom slučaju ne snosi nikakvu odgovornost. Informisanje o odustajanju od održavanju tenderske prodaje se vrši na isti način kao što je vršeno obavještavanje o njenom održavanju.

Sa Uslovima tenderske prodaje i dodatnim informacijama kandidati za učešće u tenderu se mogu upoznati svakog dana, osim subote i nedelje od 11.00 do 15.00 časova na adresi: Herceg Novi, Meljine, ul. Zemunska, br. 143. do 03.10.2016. godine zaključno.

Komisija za organizaciju nadmetanja

Komisija za organizaciju nadmetanja

ČETVRTAK, 1. 9. 2016.

HRONIKA

13

TUŽILAŠTVO NASTAVLJA PROVJERU ª ISTRAGEº PLJEVALJSKOG DETEKTIVA

PREKO INTERPOLA ZATRAŽENI DNK PROFILI DVA ITALIJANA Pavlović bez komentara

Poslanik DF-a Koča Pavlović juče nije želio da komentariše saznanja Dnevnih novina u vezi sa istraživanjem detektiva Petrovića, iako je minulih dana bio “najgrlatiji” da se ispitaju navodi iz ovog izvještaja. Pavlović je u telefonskom razgovoru saslušao novinarska pitanja, a onda je kratko odgovorio da “nema ništa da izjavi za Dnevne novine”.

Pavlović

Katnić Specijalno tužilaštvo na čelu sa Milivojem Katnićem zatražilo je od policije da od italijanskih kolega pribavi DNK uzorke osoba koje se pominju u nalazu istrage privatnog detektiva Vučića Petrovića, rađene povodom ubistva urednika Dana Duška Jovanovića 2004. godine. Zvaničan zahtjev Italiji će narednih dana biti poslat posredstvom Nacionalnog centralnog biroa Interpola Podgorica, nezvanično saznaju DN. Prvi o izvještaju detektiva Petrovića progovorio je poslanik DF Koča Pavlović, tvrdeći da je do detalja upoznat sa njegovom sadržinom i predstavljajući ga kao ozbiljan istraživački dokument vrijedan pažnje istražitelja. Pavlivić je tada saopštio da je nezavisna detektivska istraga pokazala da je Jovanovića ubila italijanska mafija Sacra corona unita, a da je obarač potegao Đordano Đuzepe,

osuđen za jedno ubistvo zemljaka u Baru.

Ovakva nalaz bio je i razlog da u Specijalnom državnom tužilaštvu bude saslušan Petrović, koji, međutim, prema pouzdanim saznanjima DN, nije priložio nijedan dokaz za ozbiljne optužbe. Po saznanju

Nije otkrio koliko je koštalo ubistvo Jedan u nizu nepouzdanih navoda iz izvještaja detektiva Petrovića je da je srpski biznismen Stanko-Cane Subotić finansirao ubistvo Jovanovića.

Međutim, tokom svog istraživanja nije uspio da dođe do navodne sume novca, kojom je plaćeno ubistvo trojici italijanskih državljana, kao ni o podacima o transferu novca od Subotića, preko Ujkića do mafije Sacra Corona Unita.

DN, naveo je da je podatke iz izvještaja navodno dobio od “članova jedne mafijaške grupacije, čija imena ne smije da otkrije zbog lične sigurnosti”.

■ NIJE U ZEMLJI Privatni detektiv iz Pljevalja Vučić Petrović juče u izjavi Dnevnim novinama nije želio da potvrdi, niti da demantuje da je autor istraživačkog rada o ubistvu urednika Dana Duška Jovanovića, niti da li je tim povodom saslušan u Specijalnom državnom tužilaštvu.

Petrović je u telefonskom razgovoru za DN naveo da trenutno nije u zemlji i da o tome ne može pričati preko telefona. Ovaj licencirani detektiv i bivši policajac kazao je da će se sam javiti kada se vrati u Crnu Goru, za otprilike desetak dana. To je sve što je bilo moguće saznati tokom razgovora sa Petrovićem, čiji je

izvještaj o ubistvu Jovanovića prije nekoliko dana napravio pometnju u javnosti, zbog čega je skupštinski odbor za nadzor nad istragama o ugrožavanju bezbjednosti novinara i medijskih kuća odlučio da 9. septembra obavi kontrolno saslušanje vrhovnog državnog tužioca Ivice Stankovića i glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića.

znatog srpskog biznismena Stanka-Caneta Subotića, dok je ulogu organizatora dodijelio izvjesnom Dejanu-Vasu Ujkiću iz Tuzi.

Prema konstrukciji Petrovića, upravo je Ujkić navodna spona između nalogodavaca, finansijera i italijanske kriminalne organizacije Sacra Corona Unita.

Jedan od njih Đordano Đuzepe u međuvremenu stradao, dok su dvojica njegovih navodnih saučesnika i ■ PROZVAO I dalje živi. ĐUKANOVIĆE Petrović u izvještaju niPetrović je, prema sazna- je zaobišao ni Slavicu Jonjima DN, optužio premije- vanović, suprugu ubijera Mila Đukanovića i nje- nog, koju je na prizeman govog brata Aca da su na- način pokušao da diskredilogodavci ubistva Duška tuje navodima da je ona biJovanovića, a navodno mo- la u paralelnoj vezi sa Ujkitivisani “duvanskom ćem, te da je svjesno aferom”, koju je ili nesvjesno odaprvi otvorio vala podatke o hrvatski nekretanju njenog suprudjeljnik “Naga. Iako je cional”. Meprije nekođutim, ovaliko godina kvu ozbiljDNK analinu optužbu, bivši policazom nesporjac nije potno utvrđeno da je Slavica krijepio nijednakon Duškove nim dokazom.

Jovanović Braća Đukanović, smrti rodila njegovog ipak, nijesu jedini koji su se sina, Petrović je i to problenašli na spisku osumnjiče- matizovao navodnim falsinih detektiva Petrovića. On fikovanim nalazom i tvrdje za finansijera likvidaci- njom da je Ujkić njegov biS.K.-J.M. je Jovanovića označio po- ološki otac.

14

DRUŠTVO

ČETVRTAK, 1. 9. 2016.

MIŠLJENJE ZAŠTITNIKA LJUDSKIH PRAVA I SLOBODA

USKRAĆIVANJE PRAVA NA NAKNADU ZAPOSLENIM MAJKAMA JE DISKRIMINACIJA

⌦ Jelena Vađon-Đurišić

Z

aposlene majke koje ispunjavaju uslove za novčane naknade u pogledu broja djece i godina radnog staža, a kojima je ova pomoć uskraćena zbog toga što im je staž osiguranja kraći od radnog staža, nedopustivo su diskriminisane, stav je ombudsmana

Uskraćivanje prava na novčanu naknadu po osnovu rođenja troje i više djece zaposlenim ženama koje ispunjavaju uslove u pogledu broja djece i godina radnog staža, a čiji je staž osiguranja bez njihove krivice kraći od njihovog radnog staža, predstavlja nedopuštenu diskriminaciju te kategorije žena. To se navodi u mišljenju Zaštitnika ljudskih prava i sloboda nakon sprovedenog ispitnog postupka po pritužbi koju je S.K., iz Rožaja, ombudsmanu podnijela 9. februara ove godine.

“Podnositeljka pritužbe je diskriminisana nedopuštenim uskraćivanjem prava na doživotnu mjesečnu naknadu po osnovu rođenja, odnosno po osnovu materinstva putem različitog tretmana radnopravnog statusa koji je ostva-

rila”, navodi se u mišljenju koje potpisuje zamjenik Zaštitnika Siniša Bjeković.

U skladu s tim Zaštitnik pre-

Podnositeljka pritužbe je diskriminisana nedopuštenim uskraćivanjem prava na doživotnu mjesečnu naknadu po osnovu rođenja, odnosno po osnovu materinstva putem različitog tretmana radnopravnog statusa koji je ostvarila

poručuje Ministarstvu rada i socijalnog staranja i Skupštini da otklone suštinsku nejednakost prema različitim kategorijama žena koje su obuhvaćene spornim odredbama Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti radi zaštite materinstva i podsticaju jačanju demografskih trendova u državi.

“Pri tome nužno je uspostaviti odgovarajući sistem zasnovan na antidiskriminatornom pristupu, odnosno legitimnosti različitog postupanja, ostvarenju određenog cilja u javnom interesu, te proporcionalnosti primijenjenih sredstava u odnosu na cilj koji se želi postići (podsticaj natalitetu i prirodnom priraštaju)”, navodi se u mišljenju.

Skupštini prilikom projektovanja i donošenja zakonodavnih akata, a resornom ministarstvu kod donošenja podzakonskih akata radi sprovođenja zakona, Zaštitnik savjetuje da koriste antidiskriminatorni pristup i test zaštite od diskriminacije, kao i da ustanove poseban senzitivni pristup u tretmanu po-

jedinih ranjivih grupa, ko- sa izvršenjem preporuke u roje su kao takve prepoznate ku od 60 dana od dana prijeu domaćem pravnom poret- ma ovog mišljenja”, navodi se ku i međunarodnom ugovor- u dokumentu. nom pravu.

Podsjetimo, Zaštitnik ljudMinistarstvu rada i socijal- skih prava i sloboda primio je nog staranja, smatra Zaštit- 9. februara 2016. godine prinik, treba da usaglasi sa zako- tužbu S.K., koja se odnosi na nom odredbe Pravilnika nejednak tretman u pogledu ostvarivanja o dopunama pravilprava utvrđenog nika o bližim usločl. 3 i 4 Zakonao vima za ostvarivanje osnovnih izmjenama i domaterijalnih punama Zakodavanja iz sona o socijalnoj cijalne i dječi dječjoj zaštije zaštite, kojiti (Sl.list CG br. ma se ne može 42/2015), koji je umanjivati nistupio na snagu Ombudsman vo prava propisan 6. avgusta 2015, a u zakonom, kao i da Šućko Baković primjeni je od 1. januuskladi praksu prilikom ara 2016. godine. Tim izmjetretmana korisnica naknade nama Zakon je dopunjen nokada su u pitanju faktičke si- vim odredbama sadržanim u tuacije koje dovode do suštin- čl. 54a i 54b, kojima je utvrđeske nejednakosti u ostvariva- no pravo na doživotnu naknanju prava. du po osnovu rođenja troje ili “Saglasno navedenim pre- više djece kao jedno od maporukama, Skupština i Mini- terijalnih davanja svrstano u starstvo rada i socijalnog sta- domen dječije zaštite. ranja dostaviće Zaštitniku S.K. je u pritužbi ukazala obavještenje o mjerama ko- da je u ostvarivanju prava na je planiraju preduzeti u vezi doživotnu naknadu po osno-

DRUŠTVO

ČETVRTAK, 1. 9. 2016.

15

Foto: Tetra Images

ZA DJECU IZ JEDNORODITELJSKIH PORODICA

Troškovi u državnim vrtićima upola jeftiniji Foto: Dejan Lopičić Odredba koju je predložilo udruženje Roditelji se primjenjuje od 8. jula 2016. godine Troškovi boravka i ishrane djece iz jednoroditeljskih porodica u javnim predškolskim ustanovama smanjeni su za 50 odsto, i ta odredba koju je predložilo udruženje Roditelji se primjenjuje od 8. jula 2016. godine kada je stupio na snagu izmijenjeni Zakon o predškolskom obrazovanju i vaspitanju.

Podsjećamo, udruženje Roditelji je amandmanom tražilo smanjenje cijene za djecu samohranih roditelja kako bi se pomoglo jednoroditeljskim porodicama u Crnoj Gori koje su u većini slučajeva u nezavidnom položaju.

Zakon o socijalnoj i dječi-

joj zaštiti definiše samohranog roditelja kao lice koje je razvedeno ili je drugi roditelj umro ili je nepoznat, a izdržava dijete, odnosno vrši produženo roditeljsko pravo, u skladu sa zakonom, do zasnivanja bračne ili vanbračne zajednice.

Parlament je izmijenjeni Zakon o predškolskom obrazovanju usvojio 17. juna.

Izmjene ovog akta, kako je ranije pojašnjeno, uslijedile su nakon što je Državna revizorska institucija prošle godine konstatovala da se novac koji je uplaćivan za ishranu zloupotrebljavao u druge svrhe.

MINISTARSTVO ZDRAVLJA

vu rođenja djece izložena nejednakom tretmanu, te da ni sam Zakon ne “pruža jednake mogućnost”, jer je u postupku ostvarivanja ovog prava od nje traženo da kao dokaz dostavi “potvrdu staža osiguranja”, koju izdaje Fond PIO. Zbog tako postavljenog zahtjeva ona se, kako tvrdi, našla u podređenoj situaciji jer u radnoj knjižici ima upisano 25 godina radnog staža kod istog poslodavca, ali joj poslodavac od 2012. godine nije uplaćivao poreze i doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Pored pritužbe S.K., Zaštitniku je podnijeto još sedam pritužbi u kojima su stranke eksplicitno ili po traženju Zaštitnika dale saglasnost za podnošenje pritužbe NVO “Centar za ženska prava” iz Podgorice, a u kojima se ukazuje na diskriminatorni karakter uslova utvrđenih odredbama čl. 54a i 54 Zakona, kojima je ženama priznato pravo na doživotnu naknadu po osnovu rođenja djece.

Članovi 54a i 54b suprotni principu nediskriminacije “Analizom uslova i posljedica koje mjere propisane čl. 54a i 54b Zakona proizvode u odnosu na žene koje ne ispunjavaju zakonske uslove za ostvarivanje prava na doživotnu naknadu po osnovu rođenja, može se zaključiti da je ovakva situacija suprotna principu nediskriminacije, utvrđenom u čl. 8 Ustava Crne Gore i Zakonu o zabrani diskriminacije kojim je u čl. 2 zabranjen svaki oblik diskriminacije po bilo kom osnovu, uključujući i porodično stanje i/ili neki drugi lični status”, ocijenio je Zaštitnik.

Podsjetimo, član 54a propisuje da “žena koja rodi troje ili više djece ima pravo, ukoliko to želi, na doživotnu mjesečnu naknadu u visini 70 odsto prosječne neto zarade u Crnoj Gori, ostvarene u godini koja prethodi godini ostvarivanja tog prava.

“Pravo iz stava 1 ovog člana stiče žena koja rodi troje djece i ostvari najmanje 25 godi-

na radnog staža, odnosno žena koja rodi četvoro ili više djece i ostvari najmanje 15 godina radnog staža. Pravo iz stava 1 ovog člana ne može se koristiti za vrijeme trajanja radnog odnosa i isključuje mogućnost istovremenog korišćenja prava na penziju. Za vrijeme korišćenja naknade korisnici prava iz stava 1 ovog člana pripada pravo na zdravstveno osiguranje”, navodi se u Zakonu.

Prema članu 54b “žena koja rodi troje i više djece ima pravo, ukoliko to želi, na doživotnu mjesečnu naknadu u visini od 40 odsto prosječne neto zarade u Crnoj Gori, ostvarene u godini koja prethodi godini ostvarivanja tog prava”.

“Pravo iz stava 1 ovog člana stiče žena koja rodi troje ili više djece, a koja se nalazi na evidenciji Zavoda za zapošljavanje najmanje 15 godina”, precizirano je u Zakonu.

Potrebno što prije završiti Listu ljekova Obaveza Ministarstva zdravlja je da se Lista ljekova što prije završi, jer se njenom primjenom očekuje znatno smanjenje potrošnje sredstava za ljekove, koje se neće odraziti na kvalitet zdravstvene zaštite, saopštila je sekretarka Ministarstva Nina Milović.

Milović je rekla da imaju izuzetno dobru saradnju sa Američkom privrednom komorom, koja se u kontinuitetu unapređuje.

Ona je kazala da su na sastancima predstavnika tog resora i Američke privredne komore razmatrana sva važna i konkretna pitanja u oblasti zdravstva, i u potpunosti usaglašeni svi stavovi i donešena zajednička rješenja. „Na posljednjem sastanku, 23. avgusta, na kojem je jedna od tema bila unapređenje aktivnosti po pitanju Liste ljekova, zajednički je ocijenjeno da je postu-

pak izrade Liste ljekova složen i zahtjevan proces. Da bi se doprinijelo potpunoj transparentnosti i što boljoj efektivnosti ovog postupka, usaglašeno je obavještenje koje je Ministarstvo istog dana objavilo na svom sajtu“, kazala je Milović. Na taj način je, kako je navela, zaokružen postupak po objavljenom pozivu za podnošenje zahtjeva za stavljanje ljekova na Listu ljekova od 12. avgusta. „Obaveza Ministarstva zdravlja je da se Lista ljekova što prije završi, jer se njenom primjenom očekuje znatno smanjenje potrošnje sredstava za ljekove, koje se neće odraziti na kvalitet zdravstvene zaštite“, rekla je Milović. Prema njenim riječima, u cilju ostvarivanja ušteda ove godine sprovedene su pripremne aktivnosti za reviziju postojeće Liste ljekova. Mina

16

društvo

ČETVRTAK, 1. 9. 2016.

Foto: Dejan Lopičić

Počinje nova školska godina

Odzvonilo raspustu, đaci od danas u klupama

U Crnoj Gori danas će početi nova školska godina, a u klupama će se naći oko 113.000 predškolaca, osnovaca i srednjoškolaca.

Oni su raspoređeni u 21 vrtić, 163 osnovne i 49 srednje škole. Nastavna godina, kako je predviđeno Školskim kalendarom za 2016/17. završava se 13. juna naredne godine.

Ministarstvo prosvjete je saopštilo da će početak školske godine biće odgođen u sedam obrazovno-vaspitnih ustanova zbog završetka radova u okviru treće faze Programa energetske efikasnosti.

U OŠ “Njegoš” Cetinje, Gimnaziji “Petar I Petrović Njegoš” Danilovgrad i Srednjoj stručnoj školi “Marko Rade-

vić” Podgorica školska godina će početi 5. septembra. Školska 2016/17. godina će početi 12. septembra u OŠ “Milorad Musa Burzan”, Podgorica, “Bedri Elezaga” Vladimir, Ulcinj, Srednjpj stručnoj školi “Spasoje Raspopović” Podgorica i Srednjoj elektrotehničkoj školi “Vaso Aligrudić” Podgorica.

Kako je saopšteno iz Ministarstva, ove škole će donijeti plan nadoknade časova za period za koji nijesu obavljale obrazovno-vaspitni rad.

Zimski raspust počinje 31. decembra, a završava se 22. januara iduće godine.

Ljetnji raspust počinje 14. juna, a završava se 31. avgusta 2017. godine.

Kalendarom za školsku

U klupama će se naći oko 113.000 predškolaca, osnovaca i srednjoškolaca 2015/16. godinu između prvog i drugog klasifikacionog perioda planiran je odmor za učenike dva dana - 31. oktobra i 1. novembra.

Prodaja udžbenika počela je 22. avgusta, a najskuplje knjige su za sedmi razred osnovne škole - 93,70 eura.

Najpovoljniji udžbenici su za prvi razred osnovne škole

I danas toplo Na jugu Crne Gore danas će biti pretežno sunčano, uz slab, a poslijepodne umjeren razvoj oblačnosti.

Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, u sjevernim predjelima ujutru ponegdje magla, tokom dana promjenljivo oblačno, poslijepodne uslovi za povremenu kišu ili lokalno pljusak i grmljavinu.

Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera.

Jutarnja temperatura od 11 do 23, najviša dnevna od 21 do 34 stepena.

i koštaju 43,10 eura. Za drugi razred koštaju 50,80, za treći 47,70, a za četvrti 59,60 eura.

Cijena udžbenika za peti razred je 67,30, za šesti 79,80, a za osmi i deveti po 88,20 eura.

Za prvi razred gimnazije užbenici koštaju 106,30 eura, za drugi 87,20, za treći 78,80, a za četvrti 55,30 eura. Mina

ministar šegrt juče u domu zdravlja golubovci

Otvoren novi kabinet za mamografiju

Iskoristite priliku da postanete dio tima koji realizuje najveće građevinske projekte u Crnoj Gori, da sarađujete sa iskusnim profesionalcima i u najsavremenijim uslovima

Bemax doo Podgorica Raspisuje oglas za prijem u radni odnos: Diplomirani građevinski inženjer – 5 izvršilaca Uslovi: - VSS/VII stepen – Građevinski fakultet – konstruktivni smjer - Radno iskustvo od najmanje 1 godine u struci Diplomirani građevinski inženjer – 5 izvršilaca Uslovi: - VSS/VII stepen – Građevinski fakultet – saobraćajni smjer - Radno iskustvo od najmanje 1 godine u struci Građevinski tehničar – 5 izvršilaca Uslovi: - SSS/ IV stepen – Srednja građevinsko-geodetska škola - Radno iskustvo od najmanje 3 godine u struci Pozivamo sve zainteresovane kandidate, koji ispunjavaju navedene uslove da svoju radnu biografiju do 5. septembra 2016. godine pošalju ili lično dostave na adresu: Bemax d.o.o, ulica Moskovska 2/B, Podgorica ili elektronskim putem na e mail adresu: office@bemax.me.

Kontakt telefoni 020/ 234-321, mob: 067/ 092-531

Ministar zdravlja Budimir Šegrt pustio je juče u rad Kabinet za mamografiju u Domu zdravlja u Golubovcima. Riječ je o donaciji kompanije Cosmetics, vrijednoj nešto manje od 50.000 eura.

Uz napomenu da ovo nije prva donacije kompanije Cosmetics, Šegrt je podsjetio da je kroz politiku Ministarstva zdravlja definisano da 80 odsto svih zdravstvenih usluga moraju da pruže domovi zdravlja.

“Mi činimo sve da se kompetentnost i kapaciteti domova zdravlja podignu, da bi se izabranom ljekaru omogućilo da pruži ono što zna”, rekao je Šegrt. Ministar je istakao i da Dom zdravlja Podgorica nije jedina zdravstvena ustanova koja kvalitetno obavlja svoj posao, u što se, kako je kazao, uvjerio tokom svih posjeta zdravstvenim ustanovama u zemlji.

PR kompanije Cosmetics Jovana Novaković rekla je kako se u toj kompaniji nadaju da će “primje-

Šegrt u Golubovcima

Mi činiMo sve da se koMpetentnost i kapaciteti doMova zdravlja podignu, da bi se izabranoM ljekaru oMogućilo da pruži ono što zna na ovog aparata poslužiti boljoj zdravstvenoj zaštiti”.

“Sama ideja ove kampanje kompanije Cosmetics proistekla je iz činjenica da su naši najveći potrošači i zaposleni žene. Bi-

lo je logično da naša humanitarna aktivnost ide u pravcu zaštite zdravlja”, navela je Novaković.

Predsjednik Gradske opštine Golubovci Dušan Radonjić rekao je da je donacijom Cosmetics-a obogaćena zdravstvena zaštita u Golubovcima, dijelu Podgorice u kojem zdravstvenu zaštitu potraži 20.000 stanovnika tokom čitave godine.

“Zdravstvena zaštita je na sve višem nivou”, kazao je.

ČETVRTAK, 1. 9. 2016.

Crna Gora

17

FINANSIJSKO STANJE U NIKŠIĆKOJ OPŠTINI DOBRO

Realizovaćemo sve što smo planiRali Najavljujući septembarske dane iz lokalne uprave grada pod Trebjesom poručili da su zadovoljni učinjenim između dva septembra

⌦ Mira Rovčanin Prvi čovjek grada Veselin Grbović kaže da razlog za zadovoljstvo najbolje potvrđuje opštinska kasa, ali i brojni realizovani, započeti i projekti koji se planiraju u narednom periodu. „Stanje u lokalnoj upravi, prije svega što se tiče finansija, i više je nego dobro. Nikakvih finansijskih problema nema, niti ih može biti u narednom periodu. Radili smo dobro, realizovali niz infrastrukturnih projekata“, istakao je Grbović. Pravi reazultati vidjeće se tradicionalno u septembru, kada će uoči Dana oslobođenja grada i zvanično biti otvoreni novi objekti. Grbović kaže da je među najznačajnijim realizovanim projektima rekonstrukcija bazena, koji već pokazuje da može biti finansijski stabilan. Završeni su i radovi na aerodromu Kapino polje, a sa stranim partenrima koji dolaze iz Irana uskoro se očekuje njegovo otvaranje u komercijalne svrhe. Grbović je za 17. septembar na-

javio i otvaranje Tehnopolisa, jedinstvenog projekta u Crnoj Gori koji će na jednom mjestu okupiti mlade i inovativne biznismene.

U narednom periodu intenzivno će se raditi na projektima čija je realizacija u toku, ali i na onima koji se pripremaju. Grbović ističe da su među prioritetima radovi na rekonstrukciji Trga, Bulevara 13. jul, kao i putnoj infrastrukturi. „Do kraja godine trebalo bi da počnu radovi na rekonstrukciju puta od Petrovića do Vraćenovića i dionici puta Ilino brdo prema granici sa BIH. Time će Nikšić praktično riješiti značajne potrebe u putnoj infrastrukturi. Nastaviće se rekonstrukcija lokalnih i seoskih puteva“, istakao je Grbović. Lokalna uprava intenzivno radi i na rješavanju problema sa vodosnabdijevanjem okolnih sela.

Druga faza vodovoda u selu Orah je završena i biće pušten u rad za nekoliko dana, a do oktobra završiće se primarni vodovod u Lukovu. Predsjednik opštine zadovoljan je i projektima koje

realizuju privrednici i strani partneri. Najznačajniji su vjetroelektrana na Krnovu koje bi do kraja godine trebalo da počnu da rade. „Velika investicija za opštinu jer ćemo i mi imati znatne prihode po pitanju poreza za nepokretnost, a koji će poboljšati budžet opštine u narednom periodu“, istakao je Grbović. U lokalnoj upravi tvrde i da se stvaraju uslovi za razvoj privrede i otvranje novih radnih mjesta što potvrđuje „vraćanje u život“ hotela Onogošt, Boksita, Metalca, Javorka,

Počinje da radi ambulanta u Dragovoj Luci U srijedu, naredne sedmice svečano će biti otvorena nova ambulanta u nikšićkom prigradskom naselju Dragova Luka. Ugledajući se na ambulante koje su otvorene u Kličevu i Župi, opština Nikšić u saradnji sa Domom zdravlja odlučila se da i Dragovolučanima olakša i približi korišćenje osnovnih medicinskih usluga. Ambulanta je napravljena u sklo-

pu Doma Mjesne zajednice, a za tu namjenu opština je ustupila 40 kvadrata.

“Prostor koji je namijenjen za ambulantu bio je u veoma lošem stanju i u potpunosti je rekonstruisan, pa sada zadovoljava sve standarde. Ambulantu čini previjalište i ambulanta za ljekare, dva toaleta i čekaonica. U Dragovoj Luci ima oko 10.000 stanovnika i smatramo

da će ovaj objekat biti od velike koristi za mještane toga kraja“, istakao je sekretar Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Nebojša Adžić.

Urađenim zadovoljni su i u Domu zdravlja. Direktor te ustanove Veselin Bulatović očekuje da će otvaranje ambulante u Dragovoj Luci biti opravdano. „Ambulanta u Kličevu je opravdala svoje postojanje pa

Grbović: Do marta i poslije toga bićemo na vlasti Grbović je prokomentarisao i sve češće navode opozicionih partija koje zahtijevaju da se održe prijevremeni lokalni izbori u gradu pod Trebjesom, te da se ne čeka mart kad ističe mandat aktuelne vlasti. „Neko bi potrčao to da uradi računajući da će bolje proći.

Međutim, nama se nije žurilo. Mi mljekare Nika i firme Monte živ. Na radnom doručku sa novinarima najavljeni su i Septembarski dani, a potpredsjednik opštine Radoš

ćemo da odradimo naš mandat onako kako smo zamislili, da bi ko god da dođe na čelo opštine u narednom periodu došao na dobru poziciju, sa dobrim osnovama. A ja se nadam, pošto je konkurencija takva kakva je, da će ova vlast nastaviti da radi i u narednom periodu“, istakao je Grbović. Šućur istakao je da će i ove godine na zadovoljstvo svih Nikšićana biti upriličeno niz kulturnih, sportskih i društvenih manifestacija. smo odlučili da otvorimo i drugu ambulantu u prigradskom naselju Dragova Luka. Radiće jedan ljekar i jedna medicinska sestra, a razmišljamo o tome da u skladu sa mogućnostima u dogledno vrijeme otvorimo ambulante i u drugim prigradskim naseljima”, kazao je Bulatović. Zahvaljujući rekonstrukciji prostora za potrebe ambulante na Domu MZ Dragova Luka urađen je krov kako bi se kompletan objekat sačuvao od daljeg propadanja.M.R.

18

CRNA GORA

ČETVRTAK, 1. 9. 2016.

Počinje ispitivanje terena

HERCEG NOVI: ČEKA SE NALAZ V

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore, ul. Vuka Karadzica 31, Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Predmet javne nabavke je nabavka i isporuka robe – sredstva za higijenu za potrebe Centra ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 373,25 €.

Tenderska dokumentacija – šoping broj 357/16-04 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 30.08.2016. godine.

Lice za davanje informacija Izedina Adžović Škrijelj, telefon 020621365, e-mail cekum@t-com.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja sa organima u sastavu, Podgorica, Rimski trg broj 46, oglašava

UČENICI ŠKOLE S U KLUPAMA 19. S

⌦ Sanja Milović

U

čenici Osnovne škole “Milan Vuković” sa Savine, za razliku od većine hercegnovskih i crnogorskih đaka, neće danas krenuti u školu, već će najvjerovatnije to učiniti tek 19. septembra, nakon završenih istraživanja.

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka motornih goriva, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 189.882,49 €.Tenderska dokumentacija broj 13/16 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 30.08.2016.godine.

Lice za davanje informacija Maja Vukašević, telefon 020/482-369, e-mail maja.vukasevic@mpr.gov.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac OJU “Muzeji” Kotor, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI KANCELARIJSKOG MATERIJALA, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 1.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj B-07/16-440 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 30.08.2016. godine. Lice za davanje informacija Miloš Vojinović, telefon 069/397-825, e-mail chomi88@gmail.com.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac OJU “Muzeji” Kotor, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI TELEVIZORA I BLU-RAY PLEJERA, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 1.200,00 €. Tenderska dokumentacija broj B-08/16441 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 30.08.2016. godine. Lice za davanje informacija Miloš Vojinović , telefon 069/397-825, e-mail chomi88@gmail.com.

Ministar prosvjete Predrag Bošković i potpredsjednik Vlade Petar Ivanović razgovarali su juče sa direktorom škole Željkom Bojovićem i Savjetom roditelja o najboljem rješenju za boravak djece, nakon čega je zaključeno da će više od 700 učenika ove škole nastaviti školovanje u matičnoj školi.

Ministar Bošković je kazao da je Ministarstvo dobilo nalaz sudskih vještaka 25. avgusta i da na osnovu nalaza i elaborata škole, uz određene radove, zgrada može biti u funkciji tokom septembra.

“Počeli smo nova geološka istraživanja da bismo utvrdili stabilnost ovog dijela Savine. Postoje i druge informacije od prije desetak godina, pa ćemo ih uporediti i utvrditi obim radova”, kazao je Bošković, dodavši da će na informacije o stanju zgrade, koje

se očekuju do 15. septembra, biti odlučeno hoće li se djeca vratiti u ovaj objekat ili će biti raspoređeni u druge ustanove.

Potpredsjenik Vlade Ivanović istakao je da se odlaže početak školske godine do 19. septembra, te da će do sredine septembra Vlada imati gotove geološke i statičke nalaze na bazi koje se mogu donijeti i validne odluke oko toga da li školska godina može da počne 19. septembra.

“Važno je da na svaki mogući način isključimo i primisao o tome da je bilo kome u ovom procesu stalo da ugrozi nečiju bezbjednost. To nije bila tema naših razgovora, nego ubjeđenje da moramo da stvorimo sve uslove koji će dovesti do pouzdanosti i stabilnosti rada sistema u ovoj školi i da đaci ni na koji način ne smiju da budu ugroženi”, kategoričan je Ivanović.

PREDSJEDNIK SAVJETA RODITELJA ALEKSANDAR RABRENOVIĆ ISTAKAO JE DA SU 29. AVGUSTA ODRŽALI SJEDNICU, TE DA SU DONEŠENI ZAKLJUČCI DA NASTAVA POČNE 19. SEPTEMBRA, DA SE NE PRIHVATI VOŽNJA UČENIKA PO DRUGIM ŠKOLAMA I DA OČEKUJU ADEKVATNA ULAGANJA U RENOVIRANJE ŠKOLE On je istakao da roditelji mogu biti bezbrižni.

“U ovom momentu ne želim da dijelim bilo kakve preliminarne rezultate, sačekaću vrlo strpljivo da dobijemo konačne rezultate i da se nakon dobijanja konačnih rezultata izvrši i revizija i oba ta postupka mogu biti završena do sredine mjeseca. Zato sam veliki optimista da ćemo dobiti rezultate koji potvrđuju da treba raditi zahvate na objektu, u školi, a ti radovi upravo treba da poboljšaju kvalitet boravka đaka. Nema razloga da se novac troši za nešto što nije potrebno, već sav novac treba utošiti na način kako to struka predlaže kako

CRNA GORA

ČETVRTAK, 1. 9. 2016.

19

JAVNA TRIBINA U BIJELOM POLJU

Vujović: Problem restitucije mora imati potpunu pažnju

VJEŠTAKA

SA SAVINE SEPTEMBRA

U Bijelom Polju juče je održana javna tribina na temu “Primjena Zakona o restituciji”, na inicijativu Udruženja za vraćanje i zaštitu privatne svojine i Agrokooperacije Crne Gore u Bijelom Polju. Na pitanja prisutnih odgovarali su potpredsjednik Vlade Milorad Vujović, ministar rada i socijalnog staranja Boris Marić, ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Budimir Mugoša, predsjednik partije penzionera Momir Joksimović i predsjednik lokalnog Udruženja za restituciju Branko Hajduković.

“Problem restitucije je nešto što mora biti potpuna pažnja Vladi izbornog povjerenja, potpuna pažnja Skupštini”, istakao je potpredsjednik Vlade Milorad Vujović.

On je naveo da Zakon o restituciji nije imao svoju pravu dimenziju primjene u praksi podsjetivši da se mnogo postupaka pokrenulo, ali da je vrlo malo njih došlo u neku poziciju da se pred međunarodnim sudovima raspravlja to pitanje.

“Kada je krenula poznata privatizacija vlast se potrudila da izvrši promjenu postojećeg zakona kako bi bila u pozici-

Tribina u Bijelom Polju ji da imovinu, koja je prethodno u postupku oduzeta, ne vrati stvarnim vlasnicima nego da proda po raznim cijenama”, smatra Vujović, navodeći da je taj zakon u sebi sadržavao elementarne neustavnosti.

On ističe da je upravo jedini sistem pravičnosti da se sačini kvalitetan, saglasan Ustavom zakon i da se on u formi predloga preda Skupštini na usvajanje.

NIKŠIĆ

Uskoro vrtić na Savini

Ministar Bošković najavio je i gradnju novog vrtića na Savini. Kako je podsjetio, kompletna situacija je eskalirala onog momenta kada je pala nadstrešnica na terasi vrtića.

“Tog momenta sam donio odluku da se vrtić zatvori još u aprilu. Jaslice ćemo organizovati u bivšem Dnevnom centru u Igalu, u srednjoj školi “Ivan Goran Kovačić”, gdje će boraviti mališani od tri do šest gobi se riješio problem koji postoji.

Ukoliko ne postoji onda se novac treba utrošiti na poboljšanje uslova u školi počev od rješavanja pitanja učionica, podova, krova, toaleta”, kazao je Ivanović. Prema njegovim riječima, Ministarstvo do sada ima dva mišljenja, a ne nalaze, stručnjaka koja su došla sa Građevinskog fakulteta, kao i mišljenje sudskih vještaka.

“Potreban nam je nalaz, koji će uputiti da li je došlo do pomjeranja terena, u kom pravcu i za koliko stepeni. Na ovoj školi su dva puta rađena geološka ispitivanja i koliko mi je poznato iz dokumentacije, dva puta je proučavano ge-

sina. Na taj način smo privremeno i kvalitetno riješili privremen smještaj predškolske djece. Predložili smo da se taj objekat sruši i da se na njegovom mjestu gradi novi objekat po novim standardima. Gradiće se novi objekat za koga su sredstva iz KfW fonda oprijedjeljena i mislim da bismo do naredne školske godine mogli imati novi vrtić”, kazao je Bošković.

ostatičko ponašanje objekta. Dobro je da imamo tu dokumentaciju koja je ranije rađena, jer sada možemo uporediti da li je bilo nekih kretanja u odnosu na 15 godina unazad. Ako tih kretanja nije bilo i to bude potvrđeno kroz nalaz onda sredstva treba utrošiti na sređivanje škole”, objasnio je Ivanović. Predsjednik Savjeta roditelja Aleksandar Rabrenović istakao je da su 29. avgusta održali sjednicu, te da su donešeni zaključci da nastava počne 19. septembra, da se ne prihvati vožnja učenika po drugim školama i da očekuju adekvatna ulaganja u renoviranje škole.

“Nezavisno od rezultata predstojećih izbora, treba da pronađemo i izradimo model tog zakona. Vjerujem da ćemo obezbijediti zainteresovane poslanike i pokušati u Skupštini da se taj zakon ponudi, jer ako se ne napravi taj zakonski okvir nema mogućnosti da se na pravno valjan način vrši vraćanje nezakonito oduzete imovine”, kazao je Vujović.

B.Č.

Ubijena zmija u centru grada

PRVI PUT I U MOJKOVCU

Besplatni udžbenici za prvake Opština Mojkovac je ove godine prvi put obezbijedila besplatne komplete udžbenika za sve đake prvake sa teritorije opštine. Za 47 prvaka je opština obezbijedila udžbenike, a za 11 socijalno ugrožene djece udžbenike je obezbijedio Centar za socijalni rad Mojkovac.

Predsjednik opštine Dejan Medojević je istakao da je opština počela ovu praksu koja će se i ubuduće nastaviti, kao i da to neće biti jedini

vid podrške najmlađima u njihovom školovanju. On je pozdravio sve roditelje zahvalivši se i poželio svim đacima srećan polazak u prvi razred. Nakon toga, predsjednik je svakom đaku pojedinačno uručio udžbenike. Opštini su zahvalili predstavnik roditelja na izuzetnoj saradnji i divnom znaku pažnje koji predstavlja i ekonomski značajan korak u lakšem školovanju djece.

V.B.

U užem centru Nikšića, u neposrednoj blizini zgrade Meander, preksinoć je jedan od slučajnih prolaznika ubio zmiju, za koju se pretpostavlja da je poskok. Nikšićanin, koji je insistirao na anonimnosti, išao je Štrosmajerovom ulicom kada je naišao na zmiju koja se, kako je objasnio, nalazila nasred ulice. U tom kvartu nalazila su se i djeca koja su se igrala, ali su bila na sigurnoj udaljenosti. Nedavno u istom kraju ubijena je još jedna zmija sličnog izgleda.

J.L.

20

SVIJET

ČETVRTAK, 1. 9. 2016.

FORT LAUDERDEJL SANTA KLARA: PRVI LET NAKON 50 GODINA

Američki komercijalni avion sletio na kubanski aerodrom Prvi redovni komercijalni let između Sjedinjenih Američkih Država i Kube u više od 50 godina obavljen je juče, nakon što je američki avion sletio u grad Santa Klara, čime je otvoreno novo poglavlje u odnosima između tih bivših hladnoratovskih neprijatelja.

Avion kompanije “JetBlue Airways” poletio je iz Fort Lauderdejla na Floridi prema Santa Klari, gradu u centru Kube poznatom po spomeniku revolucionaru Če Gevari.

U avionu “Airbus” A320 sa 150 mjesta bili su američki ministar saobraćaja Entoni Foks, glavni direktor aviokompanije Robin Hejs, mnogi drugi zvaničnici i novinari.

Gotovo polovinu mje-

sta zauzeli su obični putnici, uključujući neke kubanskog porijekla, javila je agencija Hina. Kuba i SAD počeli su normalizaciju odnosa u decembru 2014. nakon 18 mjeseci tajnih pregovora i od tada su obnovili diplomatske veze. U neprijateljskim odnosima bili su više od pedeset godina, otkako je Fidel Kastro svrgnuo diktatora Fulgensija Batistu kojeg je podržavao SAD revolucijom 1959. kojom je u zemlju uveden komunizam.

Uprkos poboljšanju odnosa, koji uključuju istorijsku posjetu američkog predsjednika Baraka Obame Kubi u martu, on nije uspio da uvjeri Kongres da ukine dugogodišnji trgovinski embargo Kubi.

Američki državljani još ne smiju da posjećuju Kubu kao turisti, iako već dugo postoje izuzeci od te zabrane koja se kreću od porodičnih do poslovnih, kulturnih, vjerskih i obrazovnih putovanja. Obamina administracija dodatno je ublažila ta ograničenja.

Iako im u početku neće biti isplativi, u septembru će letove za Kubu uvesti avioprevoznici “Silver Airways” i “American Airlines”, takođe iz Fort Lauderdejla gdje živi velika kubansko-američka zajednica. Potom će ih slijediti još tri kompanije. Memorandum o razumijevanju između dviju države ograničiće letove za Havanu na 20 povratnih letova na dan.

U septembru će letove za Kubu uvesti avioprevoznici “Silver Airways” i “American Airlines”, takođe iz Fort Lauderdejla gdje živi velika kubansko-američka zajednica

PREDSJEDNIK REPUBLIKE SRPSKE MILORAD DODIK:

PIK SLUŽI ZA TEROR NAD SRPSKIM NARODOM Beč

BALKANSKI LJUBAVNI TROUGAO U BEČU

Hrvat izbo Bosanca i pretukao ženu Srpkinju

Jedan 51-godišnji Hrvat zbog ljubomore je u Beču napado Bosanca (40), novog momka njegove bivše žene koja je Srpkinja (35).

On je isprebijao svoju bivšu suprugu, a njenog novog partnera ubo u ruku kuhinjskim nožem. U nedjelju uveče, kako je objasnio portparol bečke policije Paul Ajdenberger, ljubomorni muž je došao do stana bivše žene, lupao na vrata sve dok ona nije otvorila. Odmah je na nju nasrnuo nožem, ali je ona uspje-

la da pobegne, pa je napao njenoga momka koji je bio iza vrata i ubo ga u rame.

Pobješnjeli Hrvat ponovo je potom nasrnuo na svoju bivšu, vukao je za kosu, udarao je i povrijedio po licu. Zajedno sa njom napustio je stan, dok je Bosanac pobjegao, sakrio se na drugom spratu zgrade i pozvao policiju. Čuvari reda su 51-godišnjeg napača uhapsili ispred zgrade i pronašli nož kojim je izvršio napad, a koji je pokušao da sakrije bacivši ga u kanal.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da će na sastanku sa predsjednikom i premijerom Srbije biti riječi i o primjeni Dejtonskog sporazuma, odnosno ponašanju i radu visokog predstavnika za BiH. Dodik je u izjavi za Radio RS ocijenio da je Savjet za implementaciju mira u BiH (PIK) neformalno tijelo koje služi za teror nad srpskim narodom i institucijama Republike Srpske, pa je i jučerašnji stav povodom referenduma, po njegovom mišljenju, u skladu sa takvim ponašanjem i nema značaja. Povodom današnjeg sastanka predstavnika RS sa predsjednikom i premijerom Srbije u Beogradu, Dodik je rekao da će se na sastanku razgovarati i o Aneksu 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma kojim je predviđeno uvođenje visokog predstavnika i njegovoj obavezi da i Srbiji kao zemlji potpisnici dostavlja izvještaj o radu, što se, kako je uka-

zao, do sada nikada nije desilo. Predsjednik RS je istakao da je i to vid kršenja akta kojim je osnovana Kancelarija visokog predstavnika i očekuje i detaljniju analizu rada i ponašanja visokog predstavnika.

“Sjutra ćemo na odgovoran način ocijeniti cjelokupnu situaciju u vezi sa primjenom Dejtonskog sporazuma s aspekta i RS i Srbije”,

zaključio je Dodik. Predsednik RS izjavio je da je moguće da tri konstitutivna naroda u BiH krenu od nule.

U intervjuu za N1 BiH, Dodik je, na pitanje zašto se političari u BiH sami ne dogovore, odgovorio: “Zato što mešetari iz međunarodne zajednice ohrabruju Bošnjake, a sve kako bi visoki predstavnik mogao da prima platu od 24.000 eura. Pozivam Bošnjake i Hrvate da sjednemo i krenemo od početka. Međunarodna zajednica ništa nije riješila. Imamo Vašingtonski i Dejtonski sporazum, oni su dali prava svim stranama i to je polazna tačka. Onda treba da vidimo šta se možemo dogovoriti i odbaciti neka rješenja.”

Dodik

ČETVRTAK, 1. 9. 2016.

SVIJET

gLASANJEM U SENAtU SMIJENJENA PREDSJEDNIcA BRAzILA

optužuju za najveću prevaru u istoriji zemlje, dok pristalice tvrde da u njenom postupanju nije bilo “ničeg nezakonitog” i da su svi njeni prethodnici činili isto.

Njen privremeni nasljednik takođe nije sasvim “čist” - sajt Vikiliks objavio je u maju dokumenta koja dokazuju da je Temer bio doušnik američkih obavještajnih službi. Kako se navodi, Temer je komunicirao sa američkom ambasadom u Brazilu putem telegrama, a ti dijalozi su okarakterisani kao “poverljivi”. Dokumenti potiču iz 2006. godine, a u nekima od njih je bilo riječi o političkoj situaciji Brazila u vrijeme vlasti predsjednika Luiza Inasija da Silve, političkog “mentora” Dilme Rusef.

Brazil, najveća i najrazvijenija zemlja Južne Amerike, suočava se s visokom stopom nezaposlenosti i budžetskim deficitom od 45 milijardi dolara, kao i s političkim i socijalnim krizama izazvanim korupcionim skandalima i masovnim otpuštanjem.

Adeus dilmA Prva predsjednica Brazila u istoriji Dilma Rusef smijenjena je sa te pozicije glasanjem u Senatu, sa 61 glasom za smjenu i 20 protiv. Njeno mjesto zauzeće Mišel Temer, advokat i doskorašnji potpredsjednik Brazila, koji je obavljao predsjedničke dužnosti za vrijeme suspenzije Rusefove. Temer će na tom mjestu ostati dvije godine i tri mjeseca, koliko je preostalo u mandatu Rusefove, koja napušta predsjedničko mesto iako nije izgubila na izborima.

Senat je u maju suspendovao Dilmu Rusef s vlasti, a za vršioca dužnosti šefa države postavio njenog potpredsjednika Temera. Ona je optužena za budžetske malverzacije i nezakonite knjigovodstvene radnje, kao i za protivzakoni-

21

Ona neće moći da obavlja javnu funkciju u narednih osam godina, a protivnici je optužuju za najveću prevaru u istoriji zemlje, dok pristalice tvrde da u njenom postupanju nije bilo “ničeg nezakonitog” to izdavanje uredbi o uplatama vladi, bez prethodne saglasnosti Kongresa.

Rusefova se tereti i za neovlašćeno korišćenje kredita državnih banaka za finansiranje programa i odlaganje njihove otplate i za lažiranje stanja u javnim finansijama.

Ona neće moći da obavlja javnu funkciju u narednih osam godina, a protivnici je

ANKARA POJAČAVA OFANzIVU PROtIV KURDA NA SJEVERU SIRIJE I ODBIJA RJEŠENJA VAŠINgtONA:

Ne prihvAtAmo primirje sA KurdimA Koje NAm NAmeće sAd

Turska će nastaviti da jača svoju ofanzivu na sjeveru Sirije, sve dok se ne uklone sve prijetnje i ne bude garantovana nacionalna sigurnost Turske, poručio je turski premijer Binali Jildirim. U međuvremenu, turski ministar za evropske poslove Omer Čelik poručio je da Ankara ne prihvata privremeno primirje sa kurdskim milicijama u Siriji koje su SAD saopštile da su dogovrile.

“Ne prihvatamo sklapanje primirja, prekid vatre ili kompromis ni pod kojim uslovima, između Turske i kurdske policija”, poručio je Čelik i istakao da je “Turska suverena, legitimna zemlja”, prenijela je turska agencija Anadolija. Čelik je rekao da Turska ne može da uspostavi ravnopravne odnose sa “terorističkom organizacijom”, misleći na kurdske jedinice koje imaju podršku SAD, prenosi AFP. Portparol Centralne komande američkih snaga pukovnik Džon Tomas izjavio je da su turske i kurdske snage u sjevernoj Siriji postigle su “labav

sporazum” da prestanu da se međusobno napadaju.

“U poslednjih nekoliko sati dobili smo uvjeravanja da će sve uključene strane prestati da pucaju jedne na druge i usredsrediti se na borbu protiv Islamske države”, rekao je juče Džon Tomas AFPu. Turska je prošle nedelje pokrenula dvostruku ofanzivu protiv takozvane Islamske države i kurdske policije u sjevernoj Siriji. Ofanziva se nakon zauzimanja pograničnog grada Džarablus, koji je bio pod kontrolom ID, ubrzo preusmjerila isključivo na borbu sa Kurdima koje Amerikanci podržavaju i koji su se do sada pokazali kao najefikasniji američki saveznici na terenu kada je borba sa protiv ID u pitanju. Poslije turskih sukoba sa Kurdima, SAD su u više navrata apelovale na prekid vatre i zajedničko usmjeravanje snaga protiv pripadnika Islamske države.

Turska vidi kurdsku miliciju kao izdanak zabranjene Kurdistanske Radničke partije (PKK) koja vodi rat protiv

Turske od 1984. godine. Turska invazija sjeverne Sirije smeta i Iranu, regionalnoj sili koja podržava režim sirijskog predsjednika Bašara al Asada. Teheran je juče zatražio od Turske da “brzo” prekine vojne operacije, kako bi se izbjeglo komplikovanje situacije u regionu, prenijeli su

iranski mediji.

“Nastavak vojnog prisustva Turske u Siriji dodatno komplikuje situaciju”, izjavio je portparol iranskog Ministarstva vspoljnih poslova Bahman Gasemi, citirala je veb stranica državne televizije. Naglasio je da sukobi na sjeveru Sirije “izazivaju smrt

nevinih osoba i da je nužno da turska vojska hitno prekine svoje vojno djelovanje”.

“Sve zemlje moraju poštovati suverenitet i teritorijalni integritet Sirije”, dodao je iranski zvaničnik, ističući da “borba protiv terorizma ne smije oslabiti legitimnu sirijsku Vladu”.

I Teheran je juče zatražio od Turske da “brzo” prekine vojne operacije u Siriji, kako bi se izbjeglo komplikovanje situacije u regionu, prenijeli su iranski mediji

22

KULTURA

ALBUM U CENTRU SAVREMENE UMJETNOSTI

Đuranović izlaže ciklus slika i crteža u Dvorcu Izložba slika i crteža Vladimira Dada Đuranovića iz ciklusa “Album” biće otvorena večeras u 20 sati u Dvorcu Petrovića. Radovi su nastali ove i prošle godine. Slike su rađene u tehnikama ulje i akrilik na platnu, a crteži ugljenom na papiru.

Vladimir Đuranović je rođen 1974. godine. Završio je Školu primijenjenih umjetnosti u Sarajevu 1992. godine i slikarstvo na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju 1997. godine, gdje je i magistrirao 2000. godine u klasi profesora-emeritusa

Nikole Gvozdenovića. Angažovan je kao docent na istom Fakultetu. Član je Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore od 1997. godine. Izlagao je na brojnim samostalnim i kolektivnim izložbama u zemlji i inostranstvu. Dobitnik je brojnih važnih nagrada.

Povodom izložbe u Centru savremene umjetnosti štampan je katalog sa tekstovima istoričarki umjetnosti Nataše Nikčević i Ljiljane Karadžić. Izložbu će otvoriti dr Goran Batrićević.

J.B.

album VLADIMIRDADOĐURANOVIĆ

GALERIJE ª NIKOLA Iº I ª ILIJA ŠOBAJIĆº

Reprezentativna djela crnogorske moderne scene Izložba naslovljena “Reprezentativna djela crnogorske moderne umjetnosti” iz fonda JU “Muzeji i galerije Nikšić”, kustoskinje istoričarke umjetnosti Kristine Radović, biće otvorena večeras od 20 sati u galerijama “Nikola I” i “Ilija Šobajić”.

Postavku čini trodeset djela istaknutih protagonista moderne i savremene umjetnosti u Crnoj Gori. Među zastupljenima su Petar Lubarda, Miloš Vušković, Vuko Radović, Aleksandar Prijić, Gojko Berkuljan, Cvjetko Lainović, Branko Filipović Filo, Dragan Karadžić, Žarko Vojičić, Mi-

lovan Miki Radulović, Vojo Tatar, Vojo Stanić, Nikola Gvozdenović, Stanko Zečević, Dušan Jeknić, Pero Nikčević, Uroš Tošković...

“Mnoga djela iz ove zbirke mogla bi po prostorno-vremenskom kompleksu, u kojem su nastala, pripasti ‘jugoslovenskom umjetničkom prostoru’ da nije bilo objektivnog postojanja kulturnoistorijskih i umjetničkih specifičnosti unutar tog prostora, koje su ih determinisale kao crnogorsku umjetnost.

Cilj ove izložbe je da ukaže na ove specifičnosti kroz trideset djela najpoznatijih crnogorskih umjetnika”, navela je autorka izložbe.

S.I.

ČETVRTAK, 1. 9. 2016.

DODJELOM NAGRADA OKONČANE 11. PURGATORIJE

TRIJUMF DNEVNIKA JEDNOG LUĐAKA

kom čovjeku koji se pita o svojoj egzistenciji? Čovjekovo ajboljom predstavom proglašen je “Dnevnik” jednog luđa- stanje naime, danas u svijetu, ka” makedonskog Moving Music Theatre, dok je priznanje Grabarić pokazuje kao prepliza najbolju ulogu dodijeljeno crnogorskom glumcu Mir- tanje pitanja, neprilika te užitku Vlahoviću ka što ga pruža jedino stvaranje a ono je u pravilu onemogućeno. I dalje, Grabarić je u isto vrijeme izvor tjeskobe, Najbolja predstava 11. Festivala mediteranskog tearazlog za nadu, smijeh, teret, tra Purgatorije je monoopedar, strepnju, apsurd. Preostaje ra “Dnevnik jednog luđaka” u da se upitamo - nije li staPOZORIŠNA NAGRADA “IVA- nam produkciji Moving Music Thenje ludaka zapravo danas norNA TOMIČIĆ” KOJU DODJELJU- malnije od onih stanja koja dratre iz Bitola, jednoglasno je JE CENTAR ZA KULTURU TIVAT žimo i slavimo kao normalna”, odlučio stručni žiri u sastavu predsjednica Mani Gotovac, ZA IZUZETAN DOPRINOS U RA- stoji u obrazloženju. i članovi Tatjana Bošković i ZVOJU POZORIŠNOG IZRAZA, Zoran Živković.

ZA 2016. GODINU URUČENA JE ■ DUH Komad je po tekstu NikolaMINIMALIZMA GLUMCU BRANKU ILIĆU ja Vasiljeviča Gogolja, režirao Marjan Nećak, a jedinu ulogu Priznanje za glumačku bratumači Ozren Grabarić. glumom pokazuje svoju bra- vuru pripalo je glumcu Rakavuroznost u visokim stepeni- nu Rušaidatu za ulogu oca u ma osjećanja i razmišljanja. predstavi “Mrzim istinu” u pro■ TEATARSKA Do ovakvog ostvarenja može dukciji Teatar & TD iz Zagreba, PRECIZNOST se doći samo kada se ‘ja’ izgubi a u režiji Olivera Frljića.

“U duhu minimalizma, ovaj Kako stoji u obrazloženju, tokom rada, kada se vježba bez “trio: Gogolj – Nećak – Graba- gledanja na sat, bez gledanja je mladi glumac istovremeno rić neobično je teatarski preci- u telefon, u miru i uzbuđenju, vjerodostojan, iskren i eksprezan i elokventan”. sporo, iscrpno i tačno do bola”, sivan. To je igra u kojoj nema “Nalaze nadahnuće jedan u naveli su članovi žirija podsje- laži. Ne biti lažan u današnjem drugome. Kao da je riječ o džez ćajući na to da Ozren Graba- svijetu – na pozornici kao i u žisastavu. Svako od njih dopri- rić igra osobu koju društvo vidi votu - nije li to najveća bravunosi sjaju predstave u cjelini. kao suvišnu i nepoželjnu, oso- ra koja se uopšte može postići Ne tako da se mrzovoljno žr- bu koja se bori s nepojmljivom ili doseći?”, stoji u obrazloženju. tvuju nego tako da svojim pisa- stvarnošću.

Specijalna nagrada za “Nije li tu riječ gotovo o sva- umjetničko dostignuće pripanjem, muzikom, režiranjem i

⌦ Zora Krstović

N

ČETVRTAK, 1. 9. 2016.

Scena iz “Dnevnika jednog luđaka”

kultura

23

Uspostavljanje čvrstih veza U izdavaštvU Crne Gore i Kine

Protokol o saradnji dva sajma potpisan u Pekingu Prema Sporazumu svake godine imaćemo obezbijeđen prostor za predstavljanje podgoričkog sajma u Kini

U duhu minimalizma Rakan Rušaidat istovremeno je vjerodostojan, iskren i ekspresivan. To je igra u kojoj nema laži. Ne biti lažan u današnjem svijetu – na pozornici kao i u životu

la je pozorišnoj predstavi “Ptice” u produkciji Bitef teatra iz Beograda, dok je pozorišna nagrada “Ivana Tomičić” koju dodjeljuje Centar za Kulturu Tivat za izuzetan doprinos u razvoju pozorišnog izraza, za 2016. godinu uručena glumcu Branku Iliću.

U ovogodišnjoj konkurenciji našlo se deset predstava “Rodljupci” Narodnog pozorišta iz Beograda, “Ptice” BITEF teatra, “Mrzim istinu” Teatra &TD iz Zagreba, “Umišljeni bolesnik” zagrebačke Gavele, “Pogled s mosta” Gradskog pozorišta iz Podgorice, “Duh koji hoda” Srpskog narodnog pozorišta iz Novog Sada, monoopera “Dnevnik jednog luđaka” Moving Music Teatra, “Mrešćenje šarana” Ateljea 212 i “Šćeri moja” podgoričkog CNP- a.

Vlahoviću nagrada za najbolju ulogu

Nagrada za najbolje glumačko ostvarenje pripala je, takođe jednoglasnom odlukom, crnogorskom glumcu Mirku Vlahoviću, za ulogu u komadu “Šćeri moja” Crnogorskog narodnog pozorišta, u režiji Ane Vukotić.

Kako ističu članovi žirija “u ulozi knjaza Nikole Petrovića, prema odličnom mladalačkom tekstu Maje Todorović, moćan glumac poput Mirka Vlahovića mora se ponašati onako kako su se ponašali njegovi preci, mora da vjeruje u pradavne društvene običaje”.

“Tim više što se njegov lik može istorijski istraživati i što je autentičan... Knjaz Petrović pripada poimanju moćnika koji se na ovaj ili onaj način provlači kroz istoriju i djeluje danas kao i nekada. S druge strane Knjaz je otac koji voli svoju šćer! Iz tog unutarnjeg dramatičnog sukoba, Vlahović pažljivo gradi glumački lik.

Glumac Mirko Vlahović bez velikih gestova i grimasa, diskretno i temeljito, lomi u sebi diktat jednog mentaliteta, pravila svoje stvarne društvene moći i muke svoje lične nemoći”, smatraju članovi žirija.

Protokol o saradnji između Međunarodnog podgoričkog sajma knjiga i obrazovanja i Međunarodnog sajma knjiga u Pekingu (Beijing International Book Fair) potpisan je tokom boravka crnogorske delegacije na jednom od najznačajnih svjetskih književnih manifestacija koja je trajala od 21. do 28. avgusta.

U skladu sa potpisanim Protokolom, Međunarodni podgorički sajam knjiga i obrazovanja će svake godine obezbjeđivati posebni sajamski prostor na kojem će se crnogorskoj publici predstavljati Međunarodni sajam knjiga u Pekingu (Beijing International Book Fair), preko izdanja kineskih autora. Na isti način, prema Protokolu, Međunarodni sajam knjiga u Pekingu (Beijing International Book Fair) će svake godine obezbijediti sajamski prostor za predstavnike Međunarodnog podgoričkog sajma knjiga i obrazovanja. Naš tradicionalni štand u Pekingu biće prilika za predstavljanje najaktuelnijih naslova crnogorskih izdavača, kao i značajan medijum prisustva crnogorskog izdavaštva i kulture u Kini. Protokol tako predviđa uspostavljanje čvrstih veza između crnogorskog i kineskog sajma.

Protokol između crnogorskog i kineskog sajma dotiče se i pitanja uzajamnog prevođenja, objavljivanja i distribucije kineskih izda-

1.

Put se naša književna manifestacija Predstavila u kini na međunarodnom sajmu knjiga

Sa crnogorskog štanda u Pekingu nja u Crnoj Gori i crnogorskih izdanja u Kini. Sporazum predviđa da će o pitanjima uzajamnog prevođenja i objavljivanja kineskih, odnosno crnogorskih naslova brinuti dva sajma, dok će o distribuciji knjiga brinuti crnogorsko i kinesko udruženje izdavača i knjižara.

Potpisivanje ovog protokola svakako je suštinski događaj u uspostavljanju trajnih i čvrstih veza u području izdavaštva i kulture između Crne Gore i Kine.

Prisustvo kineskih investitora u Crnoj Gori i tradicionalno dobri ekonomski odnosi između naše dvije zemlje, dodatni su podsticaj za uspostavljanje isto tako čvrstih veza u području izdavaštva i kulture.

Podsjećamo da su se ove godine na sajmu u Pekingu predstavili sledeći crnogorski izdavači - Nova knjiga,

Protokol između crnogorskog i kineskog sajma dotiče se i pitanja uzajamnog prevođenja, objavljivanja i distribucije kineskih izdanja u Crnoj Gori i crnogorskih izdanja u Kini

Obod, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Podgorica, Narodni muzej, Arto, Gligorije Dijak, Vijesti, Unirex, Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava, Lego i Matica Crnogorska.

Projekat je realizovan uz pokroviteljstvo Ministarstva kulture Crne Gore. S.I.

24

SVIJET

ČETVRTAK, 1. 9. 2016.

DOGAĐAJI KOJI SU OBILJEŽILI 1. SEPTEMBAR Talačka kriza u školi Beslanu

1939. NAPAD NJEMAČKE NA POLJSKU

POČEO DRUGI SVJETSKI RAT Nacistička Njemačka je napadom na Poljsku bez objave počela Drugi svjetski rat koji je trajao narednih šest godina. U ovom svjetskom sukobu učestvovala je 61 država, uključujući i sve velike sile, koje su osnovale dva suprotstavljena vojna saveza i to sile Osovine, na čelu sa Njemačkom i Saveznici, na čelu sa Sovjetskim Savezom, Ujedinjenim Kraljevstvom i Sjedinjenim Američkim Državama.

Po broju država, odnosno ljudi koji su u njemu učestvovali, te broju ljudskih žrtava i stepenu materijalnog razaranja, Drugi svjetski rat predstavlja najveći oružani sukob u istoriji čovječanstva. Dru-

Tokom ratnih sukoba poginulo je između 50 i 75 miliona, a ranjeno najmanje od 35 miliona ljudi. Ratna šteta, samo u Evropi, procijenjena je na 2.777,7 milijardi dolara, pri čemu je u Jugoslaviji iznosila 46,9 milijardi dolara gi svjetski rat je bio najveći rat u ljudskoj istoriji, sa više od 100 miliona ljudi koji su služili u vojsci 30 različitih država. U vidu totalnog rata, vodeće zemlje učesnice su stavile sve svoje ekonomske, industrijske i naučne mogućnosti u

službu ratnih napora, brišući razlike između vojnih i civilnih izvora. Rat su obilježile masovne smrti civila, uključujući i holokaust i jedini primjer upotrebe nuklearnog oružja u ratu.

Tokom ratnih sukoba poginulo je između 50 i 75 mi-

liona, a ranjeno najmanje od 35 miliona ljudi. Ratna šteta, samo u Evropi, procijenjena je na 2.777,7 milijardi dolara, pri čemu je u Jugoslaviji iznosila 46,9 milijardi dolara. Rat je završen 1945. porazom Njemačke, Italije i Japana.

1957. KUBANSKO AMERIČKA UMJETNICA

Rođena Glorija Estefan Kubansko-američka pjevačica i tekstopisac Glorija Estefan nalazi se među 100 najuspješnijih muzičara sa više od 90 miliona prodatih albuma. Dobitnica je sedam Grammy nagrada.

Sredinom 1980-ih bila je članica grupe Miami Sound Machine koja je 1984. izdala prvi album Eyes Of Inno-

cence, a veliki uspjeh postigla 1985. albumom Primitive Love, da bi 1986. grupa promijenila ime u Gloria Estefan and The Miami Sound Machine, nakon čega je ona započela samostalnu karijeru. Napisala je dvije dječje knjige, od kojih je jedna bila treći bestseler, te kuvar sa 60 kubanskih recepata.

1961. ZVANIČNO OKUPLJANJE U BEOGRADU NA INICIJATIVU JOSIPA BROZA TITA

Održana prva konferencija Pokreta nesvrstanih Prva konferencija šefova država i vlada nesvrstanih zemalja održana je u Beogradu. Prisustvovale su delegacije iz 25 zemalja i 40 antikolonijalnih i oslobodilačkih pokreta. Poslije šestodnevnog rada donijeti su zaključci o principima nesvrstavanja kao nezavisnog vanblokovskog činioca. Organizaciju Pokreta nesvrstanih osmislio je

predsjednik Jugoslavije Josip Broz Tito. Uz Tita i Nehrua, drugi istaknuti svjetski lideri koji su učestvovali u stvaranju Pokreta nesvrstanih su egipatski predsjednik Gamal Abdel Naser i njegov indonezijski kolega Sukarno, te predsjednik nezavisne Gane Kvame Nkrumah. Usvojena je “Deklaracija šefova država ili vlada vanblo-

kovskih zemalja” kao prvi programski dokument nesvrstanih zemalja i “Izjava o opasnosti od rata i apel za mir”. Svrha organizacije, kako piše u Havanskoj deklaraciji je: da se osigura nacionalna nezavisnost, suverenitet, teritorijalni integritet i osiguranje nesvrstanih zemalja u njihovoj borbi protiv imperijalizma, kolonijalizma, neokoloni-

jalizma, apartheida i rasizma, uključujući i cionizam i sve oblike strane agresije, okupacije, dominacije, miješanja i hegemonije, kao i protiv blokovske politike.

Pokret se fokusirao na nacionalne borbe za nezavisnost, iskorjenjivanje siromaštva, ekonomski razvoj i suprotstavljanje kolonijalizmu, imperijalizmu i neokolonijalizmu.

U talačkoj krizi u Beslanu poginulo je više od 300 ljudi, kada je tridesetak čečenskih pobunjenika zauzelo školu u tom gradu u Sjevernoj Osetiji tražeći puštanje pobunjenika iz zatvora u susjednoj Ingušetini i nezavisnost Čečenije od Rusije. U trenutku napada odvijale su se svečanosti za prvi dan školske godine, pa se u zgradi nalazilo oko 1.300 djece, roditelja i nastavnika. Krajem 3. septembra teroristi su likvidirani, ali je tragični bilans samo potkrijepio ogorčenje u Rusiji i svijetu koji su uzrokovale slike mrtve i ranjene djece: na kraju je izbrojano 331 mrtvih, od čega 160 djece i 700 ranjenih. Gubici bezbjednosnih snaga brojali su 10 poginulih specijalaca, a ubijena su 32 terorista dok je jedan uhapšen.

1962.

Ujedinjene nacije su objavile da na planeti Zemlji ima tri milijarde stanovnika.

ČETVRTAK, 1. 9. 2016.

TEHNOLOGIJA

25

IFA 2016: KOMPANIJA ASUS PREDSTAVILA NOVE LAPTOPOVE

Predator 21 X za one koji vole moć, linija Spin za izbirljive

Sajam potrošačke elektronike IFA 2016 biće otvoren za posjetioce 2. septembra, a uoči početka kompanije koje žele da njihova ponuda bude detaljno sagledana već predstavljaju ponudu sačuvanu za ovu priliku Među učesnicima IFA sajma se u vremenu prije otvaranja posebno istak l a ko m p a n i j a Acer koja je preds t av i l a m o ć n e laptopove različitih kategorija, u kojima se svekoj ciljnoj grupi obraća na inovativan način.

■ PREDATOR 21 X

Najnoviji moćni Acerov laptop je Predator 21 X, prvi u svijetu sa zakrivljenim ekranom, čija dijagonala iznosi 21 inč. Sa druge strane ponuđena je linija Spin sa ekranima osjetljivim na dodir i u širokom cjenovnom rasponu.

Najjači Acerov adut na sajmu u Berlinu svakako je Predator 21 X, koji ima dvije GeForce GTX 1080 grafičke kartice, sedmu generaciju Intel Core Kseries procesora, prostora za do 4TB SSD i pet ven-

Spin 3

ju ekrane osjetljive na dodir i mogućnost rotiranja displeja za 360 stepeni.

■ SPIN 7

Spin 1

tilator, kao i postoji mjesta za do četiri DDR4 slota po 64GB RAM-a. Tu je Tobii tehnologija praćenja oka, 4.2 sistem zvuka, kao i numpad, koji se može obrnuti i pretvoriti u touchpad.

U Aceru su naglasili da je uređaj više dokaz inžinjerskog progresa nego što se očekuje da će biti veliki hit na maloprodajnom tržištu. Svaki Predator 21 X laptop biće kreiran po narudžbini, počevši od januara iduće godine.

Sav hardver koji je implementiran u Acer Predator 21 X uticao je na njegovu težinu, koja iznosi osam kilograma. Model prikazan na IFA 2016 sajmu je samo demo uređaj, dok će pravi laptop imati zakrivljeni IPS displej rezolucije 2.560 sa 1.080 piksela sa LED iluminacijom.

Svi uređaji Spin linije ima-

Model Spin 7 je nesumnjivo najimpresivniji u ponudi, naročito kada je prenosivost u pitanju. Ovaj uređaj ma 14-inčni 1080p IPS ekran sa Corning Gorilla Glass 4 zaštitom. Tu je metalno kućište, u koje je smješten 4.5W Intel Core i7-7Y75 procesor, četiri gigabajta RAM-a, 256GB SSD, baterija koja omogućava do osam sati rada. Dodata su i dva USB 3.1 type-C porta i stakleni touchpad. Acer Spin 7 će na tržištu biti dostupan od oktobra po cijeni od 1.299 eura.

■ SPIN 3 Ovaj laptop dijagonale 15,6 inč a p r o d av a ć e se po cijeni od 499 eura, a biće dostupan u širokom spektru konfiguracija, sa Spin 7 Celeron, Pentium, Core i3, Core i5 i Core i7 procesorima. Acer će nuditi modele sa do 12GB RAM-a, 256GB SSD-om ili 1TB HDD-om, i HD ili Full HD ekranom.

U Aceru su naglasili da je Predator 21 X više dokaz inžinjerskog progresa ■ SPIN 1 nego što se očekuje Model iz donjeg tržišda će biti veliki hit nog segmenta, koji će bina maloprodajnom ti dostupan u verzijama sa tržištu. ekranom od 11,6 i 13,3 inča, uz rezoluciju 1.366 sa 768 piksela, odnosno 1.920 sa 1.080 piksela kod većeg modela. Od procesora će biti dostupne Celeron i Pentium Apollo Lake opcije, kao i do osam gigabajta RAM-a, 1TB HDD ili do 64GB eMMC flash skladište, a postojaće i opciona podrška za Acer Active Pen. Acer Spin 1 će se u Evropi prodavati od novembra po početnoj cijeni od 299 eura.

A.N.R.

■ SPIN 5 Acer Spin 5 je model sa ekranom dijagonale 13,3 inča, Ovaj model je dosstupan sa Core i3 i Core i5 procesorima, do 16GB RAMa i do 512GB SSD-om. U nekim regijama Acer će ponuditi i modele sa Kaby Lake čipom, dok će na drugim tržištima biti dostupni Skylake modeli. Tu je 1080p ekran i opciona podrška za Acer Active Pen. Spin 5 će biti u prodaji od septembra po cijeni od 599 eura.

Spin 5

26

showbiz

ČETVRTAK, 1. 9. 2016.

GITARISTA YU GRUPE ŽIKA JELIĆ

Žao mi rokera među folkerima

Najdugovječniji srpski rokenrol bend Yu grupa, veliki jubilej 45 godina karijere proslaviće sjutra na velikom koncertu u Nišu. Bas gitarista Žika Jelić kaže da nije bilo jednostavno.

“Nije bilo lako. Ljubav prema rokenrolu gajimo od ranih dana, kada smo stasali kao dječaci. Tada se pojavio rokenrol kao muzički pravac koji je vjerovatno uticao na mene, a poslije i na mog brata Dragog. Nijednog trenutka nijesmo razmišljali o tome da napustimo rokenrol i pre-

đemo u neke druge muzičke vode. Čist rokenrol je naša parola.

Za sebe mogu da kažem da se bavim rokenrolom jer nijesam pokušavao ništa sa strane, pa da se poslije ponovo vratim tom zvuku. Vidim da ljudi izjavljuju da su rokeri u duši, a bave se narodnom muzikom. To mi je bezveze”, rekao je on i dodao da planiraju da snime još numera do kraja godine: “Do kraja godine planiramo da snimimo bar još dva spota za pjesme sa novog albuma”.

KOMIČAR ANDRIJA DABANOVIĆ ZA DN O TURNEJI I NOVOM SITKOMU:

“Van dometa” osVaja region, pa osVježaVa crnogorsku scenu lovanu publiku pred kojom nastupaju.

⌦ Danilo Brajković

T

alenat crnogorskog stendap komičara Andrije Dabanovića i njegovog bosanskohercegovačkog saborca Marka Puljiza biće na ispitu tokom septembra u okviru mini turneje “Van dometa” u Srbiji i Hrvatskoj, a godinu iz snova dvojac će uz pomoć Đura Franete uskoro krunisati istoimenim sitkomom.

Vrijeme je za nove komične priče u režiji domaćeg stendap majstora Andrije Dabanovića - osokoljen kolegom Markom Puljizom iz Bosne i Hercegovine crnogorski komičar od 8. do 13. septembra posjetiće uticajne regionalne centre poput Beograda, Zagreba, Pule i Rijeke u okviru turneje “Van dometa”. Biće to idealna prilika da dvojac nastavi uspješnu regionalnu avanturu

- Dabanović je redovan gost Dubrovnika, Splita, festivala u Zagrebu i Novom Pazaru, dok Puljiz, između ostalog, potpisuje učešće na najvećem regionalnom stendap festivalu “The Best of Regional Stand Up” u dvorani “Lisinski” u Zagrebu. Dabanović pred polazak na turneju za Dnevne novine ocjenjuje da je dvojac u potpunosti spreman, te da je pred njima težak zadatak imajući u vidu ško-

■ Nove priče uvijek daju posebNu draž

“Spremni smo! Počinjemo iz Beograda i to u klubu ‘Ben Akiba’, koji važi za jedan od najprestižniji kada je u pitanju stendap komedija. Izdvojio bih i zagrebački ‘Studio smijeha’, koji je takođe veoma renomirano mjesto u kome uvijek dosta ljudi prati nastupe. Puljiz i ja smo već radili zajedno tako da ne bi trebalo da bude problema. Jedva čekamo da počnemo”, ističe Dabanović.

Regionalna publika biće u prilici da uživa u specifičnim crtama našeg i susjednog humora, a Dabanović otkriva

da je ljeto motivisalo komičare da stvore nove priče.

“Uglavnom će to biti priče iz ljubavnog života, iz našeg ličnog iskustva. Biće tu svakakvih tema, novog materijala, što daje posebnu draž jer nikada ne znate kako će publika reagovati na novitete. Drago mi je što sam u prilici da nakon godinu rada budem dio turneje. Poslije svakog nastupa sam sve bolji i bolji. Vjerujem da će tako biti i ovog puta”, tvrdi Dabanović.

Na osnovu dosadašnjeg iskustva, komičar cijeni da svaka sredina na drugačiji način prihvata humoristične priče, ali smijeh nikada ne izostaje.

“Osim Podgorice, gdje lokalne priče očekivano dobro prolaze, sa crnogor-

ČETVRTAK, 1. 9. 2016.

showbiz

27

ET OSTAO BEZ PJEVAČICE SARE ELENE MENKOVSKE

Nijesam imala od čega da živim

Sara Elena napustila bend

Kratko je trajala ljubav između atraktivne hrvatske pjevačice Sare Elene Menkovske i sastava ET. Nepuna četiri mjeseca nakon uspostavljanja saradnje, pjevačica je odlučila da napusti nekada slavni hrvatski sastav jer ništa nije funkcionisalo kako treba.

“Više nijesam imala od čega živjeti.

Pala sam u dugove jer od aprila nijesam smjela raditi ništa sa strane, a oni mi ništa nijesu osigurali”, poručila je, između ostalog, Sara za Story.hr. Adonis Čulibrk aka Boytronic, lider benda, žestoko je uzvratio Sari na Fejsbuk profilu.

“Ovo je jednostavno očajnički potez

jedne bijednice, doslovno izvučene iz tame perifernih rupetina, gdje je nastupala kao go-go plesačica. Kriv sam što sam dao srce i dušu u projekat, što je u nekulturno i neodgojeno čeljade uloženo oko 13.000 eura da u najkraćem roku dostojno predstavi grupu ET. Ali ni sav novac svijeta vam ne može pomoći ako je druga strana proračunata, zla i ako gleda samo svoj cilj, da uspije i da sebi digne cijenu na konto mog brenda zvanog ET. Ali neće moći ove noći”, napisao je Boytronic i najavio tužbu. Podsjetimo, svojevremeno su boje ET sastava branile Vanna, Katarina Rautek...

D.B.

10 EPIZODA IMAĆE SITKOM “VAN DOMETA”

Marko Puljiz na turneji sa Dabanovićem

skim humorom najviše se poistovjećuju u Sarajevu. Tamošnji narod je najbliži našem mentalitetu. Beograd, Dubrovnik, Split i još neki centri uglavnom lakše prihvataju univerzalne teme”, primjećuje Dabanović.

■ Sitkom će

imati 10 epizoda

Gorepomenuti dvojac uz pomoć crnogorskog komičara Đura Franete posljednjih mjeseci aktivno radi na realizaciji sitkom serije “Van dometa” po scenariju Dabanovića. Naš sagovornik otkriva da je snimljena pilot verzija, a priča će pratiti svakodnevicu tri lika i splet čudnih okolnosti.

“Sitkom će biti osvježenje na domaćoj sceni. Planirali smo 10 epizoda u trajanju od 10 minuta. Radimo bez novca, ali uz ogroman entuzijazam i podršku brojnih ljudi. Različite su radnje na istom mjestu, a mislim da je dobra priča. Franeta će biti za jednim štandom, ima baš jaku, moćnu ulogu i odličan je komičar. Mnoštvo je tu različitih situacija i okolnosti, zaista smo se u potpunosti sva trojica pronašli u sitkomu.

Emitovanje je planirano krajem oktobra na Jutjubu, a možda i neka TV stanica bude zainteresovana. Pomoći će nam sitkom da nas ljudi prepoznaju i van granica Crne Gore”, zaključio je Dabanović.

Sa snimanja sitkoma “Van dometa”

28

SHOWBIZ

ČETVRTAK, 1. 9. 2016.

ª NE ZNAN ZA SEº NASLOVNA NUMERA SERIJA ª PRAVA ŽENAº

Grašo predstavio novi singl ⌦ Marija Roganović

J

edan od najtraženijih i najpopularnijih hrvatskih muzičara Petar Grašo je nakon jako uspješne ljetnje turneje koja je počela spektakularnim koncertom u Areni Pula, objavio novu pjesmu “Ne znan za se”.

Autori Grašovog novog hita “Ne znan za se” su uspješni muzički par – Vjekoslava i Tonči Huljić, dok je mastering pjesme radio dobitnik dva latino Gremija - Andres Mayo.

Tvorci aktuelnih Grašovih pjesama poput “Uvik isti”, “Moje zlato”, “Srce za vodiča”, Vjekoslava i Tonči Huljić, sa zadovoljstvom su prihvatili zadatak pisanja još jedne Grašove nove pjesme, ujedno i naslovne pjesme nove RTL-ove serije “Prava žena”. Zbog nje se Grašo ponovo našao na setu jedne serije jer je novi spot snimljen u studiju Jadran filma u kojem se snima spomenuta serija. Inače, Grašo je svoj “glumački debi” imao u prvoj hrvat-

skoj sapunici “Villa Maria” s velikim hitom “Šta ti je svit”.

“Zasigurno je predivno biti glumac, i primamljivo izgleda sve ono što sam vidio na setu serije ‘Prava žena’, no ja se radije držim klavira jer mi to ipak najbolje ide. Tako je bilo i na samom setu snimanja spota. ‘Ne znan za se’ ima jednu snagu i ljepotu mediteranske pjesme, te se nadam da će i ovaj put naći put do ljudi i u njihovim srcima i životima ostati dugo vremena. Kao i sve moje pjesme rađena je s posebnom ljubavi i pažnjom, a vjerujem da to publika uvijek prepozna”, rekao je o novoj pjesmi Petar Grašo.

PAUZA U KARIJERI NA NEKO VRIJEME

SELENA GOMEZ SE POVLAČI SA MUZIČKE SCENE ZBOG BOLESTI Nakon što je prethodnih nekoliko mjeseci proputovala svijet u sklopu svoje “Revival” turneje, Selena Gomez je odlučila da pauzira kako bi se pobrinula za svoje zdravlje.

“Kao što mnogi od vas znaju, prije nekih godinu dana otkrila sam da imam lupus, bolest koja može da utiče na ljude na mnogo različitih načina.

Otkrila sam kako anksioznost, napadi panike i depresija mogu biti nuspojave lupusa”, rekla je pjevačica u izjavi za magazin “People”. “Želim da budem proaktivna i fokusiram se na to da sačuvam svoje zdravlje i sreću i zato sam odlučila da je najbolji način na koji mogu da nastavim

taj da sebi dam nešto slobodnog vremena. Hvala svim mojim fanovima na podršci. Znate koliko ste mi posebni, ali moram da se suočim s ovim kako bih bila sigurna da radim sve moguće kako bih vam dala najbolje od sebe. Znam da nisam sama u ovome što dijelim, nadam se da ću ohrabriti i druge da progovore o sopstvenim problemima”, nastavila je ona.

Izvor blizak pjevačici za “People” je izjavio kako predah koji je odlučila da uzme “nikako nije povezan s alkoholom ili zloupotrebom supstanci” i kako se pjevačica na to odlučila nakon što “posljednjih nekoliko mjeseci nije bila sva svoja”. E.Z.

BRITANSKA PJEVAČICA LILI ALEN

Nesvjestica zbog alkohola Ranije ove nedjelje, Lili Alen je fotografisana kako naginje bocu viskija na karnevalu u Notting Hillu u Londonu. Nedugo nakon toga se onesvijestila, pa je reper MC Meridian Dan odnio s ulične zabave. Naravno, tabloidima su krenule da kruže brojne priče, a sada se oglasila i Lili koja je odlučila da stane na kraj malicioznim glasinama.

“Istina je da sam jednostavno mršava. Popila sam dvije limenke Strongbowa na prazan želudac. Sada sam tu i skroz sam u redu”, napisala je na svom Tviteru pjevačica.

Zapravo, kako bi se narugala glasinama o njenom problemu s alkoholom, ona se na Tviteru preimenovala u “Dramatic Collapser”.

ČETVRTAK, 1. 9. 2016.

showbiz

29

kris braun uperio pištolj u lice manekenki

Ozloglašeni reper uhapšen zbog napada u svom domu Ozloglašeni američki pjevač Kris Braun, podjednako poznat po nasilju i po muzičkoj karijeri, uhapšen je u utorak u svom domu, zbog sumnje da je napao smrtonosnim oružjem manekenku Bejli Karen. Naime, manekenka je rekla za Los Angeles Times da je Braun uperio pištolj u njeno lice u njegovoj kući u utorak, iz doista bizarnog razloga, jer

šaljite mejloVe Danas u poDne

DN i Cineplexx nagrađuju Od danas na redovnom repertoaru bioskopa Cineplexx Delta City naći će se novi filmovi i to epski spektakl “Ben Hur” i komedija “Opasne mame” (Bad Moms).

“Ben-Hur”, reditelja Timura Bekmambetova, zasnovan na klasiku Lua Volasa “Ben-Hur – Priča o Hristu”, epska je priča o Judi Ben-Huru, princu kog je lažno optužio za izdaju njegov usvojeni brat Mesala, oficir u rimskoj vojsci.

“Opasne mame” sa Milom Kunis u glavnoj ulozi je priča o Ejmi Mičel koja

ima naizgled savršen život – dobar brak, natprosječnu djecu, prelijepu kuću, odličan izgled i zavidnu karijeru. Ali njen djetinjasti muž, djeca i njen šef je ne shvataju ozbiljno. Ejmi puca po šavovima i postaje sasvim drugačija.

Dva najbrža čitaoca koja danas tačno u 12 časova pošalju mejl na adresu zabavadnovine@ gmail.com, sa naznakom “Bioskopske karte” i imenom i prezimenom, brojem mobilnog telefona i gradom iz kog potiču nagrađujemo sa po dvije karte za film po izboru.

M.Rog.

se navodno divila dijamantskoj ogrlici.

Policija Los Anđelesa saopštila je da je dobila nalog za pretres i da je ušla na veliko imanje poznatog repera, da je pretražila osobe koje su izašle iz kuće, ali da nikoga nije uhapsila. Međutim, u međuvremenu je objavljeno da je Braun priveden. Samo nekoliko sati ranije Braun je iz svoje ku-

će na Instagramu objavio video snimke na kojima se upoređuje s pokretom “Crni životi su važni”, koji upozorava na policijsko nasilje nad crncima.

Zbog svoje istorije sa zakonom, kada je tukao tadašnju djevojku Rijanu, ali u više navrata napadao menadžerku, teško da može biti mučenik, ali svakako čekamo rasplet situacije. M.Rog.

Vratila se starom poroku KEJT MOS

Britanska manekenka Kejt Mos, po svemu sudeći, vratila se starom poroku - alkoholu.

Naime, ona se sa vjerenikom grofom Nikolajem von Bizmarkom, odmara u Grčkoj, gdje se svaku noć zabavljaju i opijaju. Mos je već nekoliko puta bila na odvikavanju, ali nakon dva mjeseca bez pića, izgleda da je iskušenje bilo preveliko.

E.Z.

oborio je Čak osam rekorDa

Biber se upisao u Ginisovu knjigu Prema Ginisu, kanadski pjevač Džastin Biber je oborio čak osam rekorda i to zahvaljujući njegovom ogromnom uspjehu na Spotifyju kao i njegovoj dominaciji top listama.

Naime, Bibs se u izdanje Ginisove knjige rekorda 2017. upisao jer je imao najstreamovaniju pjesmu na Spotifyju u jednoj nedjelji (“What Do You Mean?” 30,723,708 puta), najstreamovaniji album na Spotifyju u jednoj nedjelji (“Purpose” 205 miliona puta), najviše pjesama na Billboardovoj Hot 100 listi u isto vrijeme (17) u decembru 2015. godine i što je prvi

koji je zauzeo prva tri mjesta istovremeno na UK listi singlova (“Love .Your-

self” (No. 1), “Sorry” (No. 2) and “What Do You Mean?”

(No. 3).

Pored ovoga, on je istovremeno imao i najviše novih ulazaka na Billboardovu Hot 100 listu (13 pjesama), najviše pratilaca na Tviteru (82,235,563), najviše YouTube pretplatnika od svih muškaraca na toj stranici (20,711,202), kao i najviše pregleda na svom Jutjub muzičkom kanalu (10,478,651,389).

Ekipa Ginisove knjige rekorda Džastinu je uručila njegove sertifikate tik prije rasprodanog nastupa u Medison Skver Gardenu u Njujorku.

E.Z.

roditelji-djeca

ČETVRTAK, 1. 9. 2016.

Uočite dječije greške na vrijeme

VASPITANJE

30

Psiholozi upozoravaju da pojedine probleme u ponašanju nikako ne smijete da ignorišete, jer će vaša djeca snositi posljedice kada odrastu...

1. Dijete vas prekida dok govorite Zašto ne treba ignorisati: Vaše dijete je veoma pričljivo i želi stalno da vam nešto kaže ili pita, a samim tim neprastano prekida vaš razgovor sa drugim ljudima. Psiholozi savjetuju da je neophodno da naučite dijete da ne skreće previše pažnju na sebe i da mora biti tolerantno i pružiti šansu drugima da govore. Ovaj problem treba da se iskorjeni još dok su djeca mala, da ne bi ovo ponašanje usvojili i imali problema tokom odrastanja.

Kako riješiti: Ako ste kod prijatelja ili imate goste, djetetu recite prije posjete da ne smije da vas uznemirava dok razgovarate, osim ako situacija nije baš hitna. Potrudite se da dok pričate dijete radi nešto zabavno sa strane, a ako neće da se odvoji od vas, onda mu objasnite da mora mirno da sjedi. Obavezno kada završite razgovor dozvolite djetetu da vas pita ili vam saopšti ono što je htjelo.

2. Dijete je tokom igre nasilno Zašto ne treba ignorisati: Ako se vaše dijete tokom igre sa drugarima stalno gura, štipa ili otima stvari, onda je jasno da imate problem sa agresivniim ponašanjem.

Ako ovo ne spriječite dok je dijete malo, psiholozi ističu da je već od 8. godine te-

Ako se vaše dijete tokom igre sa drugarima stalno gura, štipa ili otima stvari, onda je jasno da imate problem sa agresivniim ponašanjem

že vaspitati agresivno dijete i ukazati mu na greške. Ako ne regujete na vrijeme dijete će nasilje prihvatiti kao opravdan način ponašanja.

Kako rešiti: Recite djetetu kako nikako ne smije da se ponaša agresivno i pitajte ga kako bi se osjećao da se tako drug ponaša prema njemu. Zaprijetite mu da će završiti sa igrom ako nastavi sa agresivnim ponašanjem.

3. Pravi se da vas ne sluša Zašto ne treba ignorisati: Ako vašem djetetu ponovite po nekoliko puta da vam nešto donese ili da pokupi igračke, a ono ne reaguje, onda ste već u problemu.

Nikako nemojte da popustite i sami uradite ono što ste tražili od djeteta, jer će tako dijete smatrati da može da vas kontroliše u svakoj situaciji. Ako ne spriječite ovo loše ponašanje, neizbježno je da će vaše dijete postati prkosno i vi ćete izgubiti kon-

ČETVRTAK, 1. 9. 2016.

trolu nad njim.

Kako rešiti: Ako vas dijete ne sluša i poslije trećeg ponavljanja, priđite mu, stavite ruke na njegova ramena, izgovorite njegovo ime i malo glasnije mu recite šta treba da uradi. Ponavljajte sve dok vas dijete ne posluša, tako ćete mu pokazati da ste vi oni koji kontrolišu, a ne dijete.

4. Dijete uzima stvari bez pitanja Zašto ne treba ignorisati: U redu je ako dijete hoće sebe da počasti čokoladom, ponekad bez pitanja pusti televizor ili sjedne za kompjuter. Međutim, ako dijete počne učestalo da uzima stvari koje hoće i radi šta ho-

će, ne poštujući vaša pravila, onda ćete biti u problemu kad poraste.

Kako riješiti: Razgovarajte sa djetetom o pravilima koja uvijek moraju da se poštuju. Ako ste se, na primjer, dogovorili da dijete ne gleda televiziju prije nego što završi domaći, kada prekrši pravilo obavezno razgovarajte. Ne dozvolite da se vaša pravila često krše, jer će im to preći u naviku. (Yumama.com)

roditelji-djeca

31

Nikako nemojte da popustite i sami uradite ono što ste tražili od djeteta, jer će tako dijete smatrati da može da vas kontroliše u svakoj situaciji

Kada klinci previše lažu...

Zašto na treba ignorisati laži: Ne treba da sputavate dječiju maštu, ali ako dijete laže osnovne stvari o sebi, onda je već vrijeme da reagujete. Psiholozi upozoravaju da previše laži kod male djece mogu da utiču na njih tako što nikada neće prihvatiti ko su zaista, već će stalno lagati i smatraće da je to prihvatljivo.

Kako riješiti: Objasnite djetetu da je loše lagati i da uvijek treba da kaže istinu, čak iako je istina nešto loše. Naučite ga da ako stalno bude lagao više mu niko neće vjerovati i pokušajte to da uradite na ličnom primeru.

Na primjer, ako dijete često laže, kada vam kaže da je opralo zube, vi ga natjerajte da ih opere još jednom, jer mu ne vjerujete i tako će shvatiti lekciju.

Psiholozi savjetuju da je neophodno da naučite dijete da ne skreće previše pažnju na sebe i da mora biti tolerantno i pružiti šansu drugima da govore

Ako dijete počne učestalo da uzima stvari koje hoće i radi šta hoće, ne poštujući vaša pravila, onda ćete biti u problemu kad poraste

32

LJUBAV

ČETVRTAK, 1. 9. 2016.

U čemu je razlika između zrele i nezrele ljubavi

Veze

Dramatični partnerski odnosi uglavnom su se pokazali kao neizvjesni i rijetko predviđaju svijetlu budućnost. Male tajne zrelih partnerskih odnosa čine razumijevanje i veliki trud, ali i uživanje u blagodetima samostalnosti, ljubavi i poštovanja. Pojam zrelosti u ljubavi nije nužno vezan uz godine, nego uz psihičke osobine partnera, njihov nivo emocionalne zrelosti, samopouzdanja, nezavisnosti, što su preduslovi koji zajedno kreiraju zreo ljubavni odnos.

Dvoje ljudi stoje na početku zajedničkog puta, drže se za ruke i radosno smiješe dok im srca uzbuđeno lupaju, a prirodni opijati sreće kupaju mozak. Prvi koraci najčešće su jasni i laki, u stanju su prvobitne očaranosti, pomalo hipnotisani, pomalo pomućene percepcije zbog gledanja kroz ružičaste naočare, ali sve je to prirod-

no i oboje uživaju u tome. Taj prvi dio puta nije dug.

Naš par ubrzo stiže do raskrsnice: jedan put vodi u partnerstvo romantičnih tragikomedija ili komičnih tragedija, a druga je put zrele ljubavi. Šta odlučiti? Kojim putem krenuti? Već samo postavljanje tog pitanja iziskuje određeni nivo lične svijesti i zrelosti, bez koje osobe uglavnom budu privučene magnetskom snagom dramatične ljubavi. Ta staza je dobro utabana i duboko utisnuta u našu podsvijest.

Nezrela ljubav, sa svom svojom patologijom i potencijalima za iscjeljenje, veliča se, uz prikladnu količinu uzburkanih emocija, u pjesmama, filmovima, pričama. Taj put je obilno praćen putokazima poput: Samo jednom se ljubi!, Prava ljubav boli!, Ne mogu da živim bez njega!, Ja sam

niko bez njega!, Spremna sam da umrem zbog ljubavi... Tako izvučene iz konteksta, ovakve i slične izjave zvuče kao da su izašle iz priručnika o sadomazo odnosima, a opet se čine tako istinitim dok nas kao zvučne i vizualne kulise prate kroz život.

U poređenju sa raskoši i kičem ljubavnih sapunica, put zrele ljubavi na prvi pogled djeluje prazno, neprivlačno, zahtijeva puno svjesnog rada na sebi i partnerstvu, ulaganje napora i vremena. Taj put nije za površne, nije za kukavice koje se ne žele suočiti sa istinama vlastitoga bića, nije za one koji lako odustaju, kao ni za one koji pomno čuvaju svoje malo srce uvijeno u zaštitne slojeve bodljikave žice.

Zrelo partnerstvo podrazumijeva otkrivanje i oslobađanje duboke snage bezuslovne ljubavi, od nas traži da otvo-

rimo srce i dušu, kako prema drugom ljudskom biću, tako i prema sebi. Ti su procesi istovremeno i teški i beskrajno laki, i prirodni jer su usklađeni sa samom suštinom našeg bića. Čovjek nadobudno misli da je zagospodario prirodom, ali i dalje je na bezbroj načina uslovljen njenim zakonitostima, što važi i za područje partnerstva. Evolucijski gledano, održanje vrste od primarne je važnosti, tako da je priroda u živa bića ugradila vrlo snažnu potrebu za sjedinjenjem sa suprotnim polom tjelesno i psihički.

Uticaji gena putem hormonskih i neuroloških procesa daju magnetsku moć prikladnom kandidatu suprotnoga pola kojoj se možemo prepustiti samo ako smo dovoljno razvili i uključili kognitivne aspekte vlastitog bića.

ČETVRTAK, 1. 9. 2016.

LJUBAV

33

Dramatični partnerski odnosi uglavnom su se pokazali kao neizvjesni i rijetko predviđaju svijetlu budućnost. Male tajne zrelih partnerskih odnosa čine razumijevanje i veliki trud, ali i uživanje u blagodetima samostalnosti, ljubavi i poštovanja. Pojam zrelosti u ljubavi nije nužno vezan uz godine, nego uz psihičke osobine partnera, njihov nivo emocionalne zrelosti, samopouzdanja, nezavisnosti, što su preduslovi koji zajedno kreiraju zreo ljubavni odnos.

Saradnja uma i srca donosi rješenje Saradnja uma i srca može nam pomoći da odolimo zavodljivom šarmu nepoznatog muškarca jer znamo da je to trenutna navala feniletilamina, popularno nazvanog molekulom ljubavi.

Feniletilamin je strukturno sličan drogi amfetaminu i smanjuje aktivnost djelova mozga koji su povezani s kritičkim rasuđivanjem, istovremeno aktivirajući regije u mozgu koje su povezane s osjećajem euforije. Romantični dio nas možda neće biti oduševljen tim informacijama, ali dugoročno gledano, saradnja uma i srca pokazala se kao najbolje rješenje.

Na današnjem nivou razvoja čovjeka i društva potreba za vezanjem samo radi održanja vrste

nije više aktuelna kao cilj i svrha partnerstva. Smisao zrelih veza je iscjeljenje, zadovoljenje potreba.

One potiču uzajamni rast i razvoj, pomažu partnerima da otkriju i slijede vlastiti put ispunjenja kao ljudsko biće, na individualnom i zajedničkom stadijumu. Sa stanovišta psihologije, veze nude velike mogućnosti za iscjeljenje emocionalnih povreda i trauma iz djetinjstva koje, svjesno ili nesvjesno, obilježavaju naš život.

Kao što kaže Harvi Hendriks, autor knjige Kako naći i zadržati ljubav: “Svrha braka uvijek je iscjeljenje našeg djetinjstva. Razvijamo se unutar odnosa, često smo ranjeni unutar odnosa, stoga su nam za ozdravljenje takođe potrebni odnosi”.

Na današnjem nivou razvoja čovjeka i društva potreba za vezanjem samo radi održanja vrste nije više aktuelna kao cilj i svrha partnerstva. Smisao zrelih veza je iscjeljenje, zadovoljenje potreba.

One potiču uzajamni rast i razvoj, pomažu partnerima da otkriju i slijede vlastiti put ispunjenja kao ljudsko biće, na individualnom i zajedničkom stadijumu. Sa stanovišta psihologije, veze nude velike mogućnosti za iscjeljenje emocionalnih povreda i trauma iz djetinjstva koje, svjesno ili nesvjesno, obilježavaju naš život.

petak,

34

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

ČETVRTAK, 1. 9. 2016.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA od 10 do 16 h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 - 4. sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

1 DAN 1€ ZA SVAKIH 5 PLAĆENIH DANA 2 DANA GRATIS

KUĆE/STANOVI P

PRODAJEM STAN 40m2 Herceg Novi-Kumbor, 50 metara od mora, preko puta kompleksa Portonovi, namješten, bez posrednika.

Tel.068/403-438

Izdajem jednosoban stan odmah preko puta Pravnog fakulteta, namješten, 300 eura. Tel.069/554-134 Izdajem jednosoban namješten stan studentima. Ulica Ivana Vujoševića, iza “Maše”.

Cijena 230€. Tel.067/666-966 Izdajem namješten stan 40m2, zaseban dio u kući, preko puta Bloka V. Tel.067/602-770

Prodajem imanje od 2.000m2 sa pomoćnim objektom od 80m2, Balijače, blizu DHLa. Cijena 25.000 €. Telefon 069/974-367 Prodajem imanje 20.000 kvadrata i kuću 56 kvadrata 30 km od Nikšića. Telefon 067/898-614

Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac 1.6, prešla 135.000 kilometara. Telefon 069/493-279

USLUGE

Prodajem hitno i povoljno 5.128m2 placa u Gornjim Kokotima. Telefon 067/666-791

REGISTRACIJA PREDUZEĆA LIKVIDACIJE I KNJIGOVODSTVENE USLUGE Najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže Tel. 067/591-950 020/511-925 - 067/210-340

REGISTRACIJA PREDUZEĆA I KNJIGOVODSTVENE USLUGE. Tel.067/600-473

Prodajem kuću u Podgorici - Zabjelo, 100m2 na placu od 400m2. Kompenzacija za tri jednosobna stana ili fiksno 90.000 eura. Papiri 1/1.

Tel.069/893-727

Izdajem namještenu garsonjeru u blizini Bazara. Internet, kablovska, 150 eura.

Tel.069/415-825

POSLOVNI PROSTOR

Prodajem plac 1.370m2 u Murtovini. Na placu objekat u izgradnji površine 117m2, ima sve priključke, vlasništvo 1/1 bez tereta, 40€/m2.

Tel.067/487-461

Prodajem stan 100m2 u PC “Nikić” Podgorica, 5. sprat, ili mijenjam za poslovni prostor u Podgorici. Tel.067/267-195

Prodajem poslovni prostor u Poslovnom centru "Kruševac" (30+12m2) ili mijenjam za stan.

Telefon 067/244-616

Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000 m2 zemlje, selo Orašje i 1.600 m2, selo Grlić - Danilovgrad. Tel. 069/073-331

Prodajem kuću 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina ili mijenjam za stan uz doplatu.

Tel.069/883-220

Prodajem / izdajem poslovni prostor 30m2 u Ulici Vaka Đurovića, Podgorica (zgrada do Gimnazije).

Tel. 067/244-616

Prodajem plac na Veruši, 400m2. Cijena 6.800 eura.

Telefon 067/390-767

I

PLACEVI

Izdajem namješten stan u zgradi preko puta “Hemomonta”. Tel. 067/206-566

Urbanizovani plac 356m2, Žabljak, uži centar. Tel. 068/003-602

Prodajem motor suzuki intruder, 1.800R2 sa dosta opreme. Ful servisiran i spreman za sezonu. Cijena po dogovoru. Telefon 069/160-705

REGISTRUJTE VAŠE VOZILO

PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO) Penzionerima na rate (3, 6 ili 12 mjeseci)

Besplatne usluge registracije preduzeća za one koji koriste naše računovodstvene usluge. Akcija!

Tel. 069/221-974 Tim profesora engleskog jezika radi sve vrste prevoda sa S-E i sa E-S. Cijena po dogovoru. Tel. 067/429-984. Mail: montenegrina987@gmail.com

GAĐEVINSKE USLUGE Malim i velikim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva - čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje - bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel.069/297-222 Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Telefon 067/809-806

Tel. 068 326 549

VOZILA/AUTO DJELOVI

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

ČETVRTAK, 1. 9. 2016.

APARATI/OPREMA

UDŽBENICI

Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel. 069/020-023, 067/342-392

Prodajem nove ukoričene knjige za 8. razred. Cijena 20€. Tel.067/602-697

Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina.

Povoljno. Tel.069/020-997, 067/911-2598

POSAO Elektroinžinjer sa licencom i velikim radnim iskustvom i električar jake i slabe struje sa radnim iskustvom 300 mjeseci za Crnogorsko primorje. Tel.069/139-205

Potrebni RADNICA i SERVISER za radnju mobilnih telefona Tel. 067/652-650 Potrebne saradnice za švedsku kozmetiku Oriflame Crna Gora. Mogućnost dobre zarade, napredovanja i brojne povoljnosti...

Tel. 067/831-662

RAZNO Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel. 069/019-698, 067/455-713 Sobna, blind, sigurnosna vrata za stanove, kuće, vikendice. Ugradnja, garancija, ekstra kvalitet. Telefon 069/101-460 Invalidska kolica manuelna sa svim podešavajima (naslon leđa, glave, ruku, nogu, visine, dužine).

Invalidska elektro-motorna kolica nova i polovna za kretanje po stanu i u saobraćaju.

Dušek za nepokretne protiv stvaranja rana, jastuče za kolica protiv rana.

Telefon: 067/318-537

PRODAJA MREŽA

za fudbal, tenis, odbojku, zaštitnih mreža itd.

Mreže se proizvode u Španiji i iste se nalaze na stadionima u Brazilu za svjetsko prvenstvo. www.mreze.me 069/843-366 067/308-306

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22+8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 81 38 38 38

x x x x x

65 34 65 34 24

mm: za mm i mm: za mm: za mm: za

35 31

MALI OGLASI

pravna lica 308 • za fizička lica 220 € pravna lica 154 • za fizička lica 110 € pravna lica 77 • za fizička lica 55 € pravna lica 44 • za fizička lica 33 €

Cijene sa uračunatim PDV-om

 VAŽNI TELEFONI

DEŽURNE SLUŽBE Policija ..........................................122 Vatrogana ....................................123 Hitna pomoć ................................124 Tačno vrijeme .............................125 Telegrami ....................................126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................112 Univerzalna služba za davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ..............................1180 Informacije ................................1181 Crnogorski telekom .................1500 Telenor .......................................1188 M:tel ...........................................1600 Elektrdistribucija ...............633-979 Vodovod ..............................440-388 Stambeno ...........................623-493 Komunalno .........................231-191 JP “Čistoća” ........................625-349 Kanalizacije .........................620-598 Pogrebno .............................662-480 Meteo ..........................094-800-200 Centar za zašt. potrošača 020/244-170 Šlep služba .................069-019-611 Žalbe na postupke policije ............... .....................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija 080-081-333 Montenegro Call centar ..........1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG .....020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .....116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici ........................................080 111 111 Sigurna ženska kuća .....069-013-321 Povjerljivi telefon ......080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ..................................611-534 Narcotics Anonymous..067495250 NVO 4 LIFE .................067-337-798 ......................................068-818-181 CAZAS AIDS ................020-290-414 Samohrane majke ....069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka ..............................618-395 Inspekcija zaštite prostora ....281-055 Inspekcija rada ...................230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ..265-438 Komunalna policija ....080-081-222 Metrološka inspekcija .......601-360 Sanitarna .............................608-015 Tržišna .................................230-921 Turistička .............................647-562 Veterinarska .......................234-106 BOLNICE Klinički centar .....................412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ..............................648-823 Konik ....................................607-120 Tuzi .......................................603-940 Stari aerodrom ..................481-940 Dječja ...................................603-941 Golubovci ............................603-310 Radio stanica ......................230-410 Blok ..................,,481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr” ......................................664-648 Malbaški ..............................248-888 PZU “Life” klinika za IVF 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .................020-641-651 Montvet ...............................662-578 APOTEKE Ribnica .................................627-739 Kruševac ..............................241-441 Centar ..................................230-798 Sahat kula ...........................620-273 HOTELI Ambiente ............................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro ................................406-500 Bojatours ............................621-240 City .......................................441-500 Crna Gora ..........634-271, 443-443 Evropa ................621-889, 623-444 Eminent ...............................664-646 Keto ......................................611-221 Kosta’s ...............656-588, 656-702 Lovćen .................................669-201 Pejović .................................810-165 Premier ...............................409-900 Podgorica ............................402-500 TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi ............................19-703 Bel taxi ...................................19-800 City taksi ........19-711, 080081711 De lux taksi ............................19-706 Exclusive taksi .......................19-721 Hit taksi ..................................19-725 Red line taksi 19-714, sms 068019714 Royal taksi .............................19-702 Oranž 19” ..............................19-709 PG taksi ..................................19-704 Queen taksi ...........................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

Film

36 •TVprogram 11:30 13:00 14:00 14:15 15:00 15:25 16:00 16:30 17:15 18:05 18:30 19:00 19:25 19:30 20:20 21:30 22:15 23:10 23:30

Film: Gnjurac Tačno 1 Studio Moderna Serija: Paramparčad Exploziv Serija: Lud, zbunjen, normalan Serija: Brusko Serija: Gilmorove Serija: Južnjačko srce Exkluziv Serija: Dvije djevojke bez love Vijesti Prve Emisija: Duoptrija Serija: Zvala se Feriha Serija: Paramparčad Serija: Lud, zbunjen, normalan Serija: Urgentni centar Noćni žurnal Film: Sedamdeset i dva dana

PRVA Vijesti, 19.00

12.05 Serijski program: Brod, r 14.00 Dobra dan školo 14.30 Serijski program: Tajna starog mosta 15.30 Slobodna Evropa, Perspektiva , r 18.00 Strani dokumentarni: Ostrvo orangutana 19.30 Dnevnik 2 20.05 Priče iz kraja - Plužine 20.35 Fudbal(U21)-PE, kvalifikacije: Crna Gora – Češka (d) 22.30 Serijski program: Brod 00.30 Film, r

RTCG 2 Serija: Brod, 22.30

06.00 Radio Crne Gore - budilnik 06.30 Dobro jutro Crna Goro 11.00 Vijesti 11.06 Vijek pisaca 12.00 Vijesti 12.26 BBC: Majstor Brajan 13.06 Muzika 14.06 Nodi, crtana serija 14.15 Muzika 15.00 Lajmet, vijesti na albanskom 15.30 Dnevnik 1 16.00 Serija: Tajna starog mosta 17.00 Slobodna Evropa 17:30 Serija: Džek Tejlor 18.20 Serija: Budva na pjenu od mora 19.30 Dnevnik 2 20.05 Akcenti 21.00 Film: Izbaci mamu iz voza 22.30 Dnevnik 3 23.00 Serija: Budva na pjenu od mora

RTCG 1 Serija: Tajna starog mosta, 16.00

10:30 Top 10 10:45 Legende 11:00 Extremno 14:00 Pravni život, r 15:00 Toto vijesti – uživo 15:15 Zvjezdane staze 15:45 Na domaćem terenu – premijerno 16:30 Humoristička serija 18:15 Konzilijum – premijerno 18:55 Kolačići sudbine - premijerno 19:30 Zvjezdane staze 20:00 Raskovnik - premijerno 21:00 Na domaćem terenu specijal - premijerno

777 Ekstremno 11.00

06:36 06:54 07:00 12:08 12:25 13:03 15:13 16:44 17:03 17:06 17:13 18:00 19:06 20:03 21:03 22:03 23:03 00:58 02:46

City M City kids M Dobro jutro City M Seks i grad Nedjeljno popodne sa Leom Kiš Cg i Plus Opasna ljubav City M Meteo PLUS 5 minuta kuvajte sa Džajom Kafanica blizu SIS-a Info monte Elif Bahar Zehra Opasna ljubav Neobjavljene priče Film: Totalni opoziv Film: Od šesnaeste do večnosti

MBC Hrana i vino 17.30

Informativa

ČETVRTAK, 1. 9. 2016.

10:00 Vijesti u 10 10:30 Život teče dalje,r 11:25 Bez granica specijal,r 12:00 Vijesti u 12 12:45 Tajne,r 14:00 Vijesti u 2 14:07 Ukusno, a lako 14:10 M:tech,r 15:10 Boje ljeta 16:30 Vijesti u pola 5 16:55 Perspektiva 17:55 Tajne, serija 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Život teče dalje 20:00 Poaro 21:00 Ljubavnice 22:00 Vijesti u 10 22:15 Meteo centar u 10 22:30 Bez granica, specijal 22:50 Perspektiva, r 23:50 Poaro, r

PINK Film: Totalni opoziv, 00:58

10:00 Dok. prog. Vrhovi Balkana 11:15 Hrana i vino 12:00 Bez recepta 12:35 MBC Muzička top lista 14:00 Aljazeera 16:10 Bez recepta 17:30 Hrana i vino 18:00 Aljazeera 20:10 Farma: emisija o poljiprivredi 21:30 Aljazeera 22:15 Motorsport magazin 22:45 Video katalog 23:05 Vrhovi Balkana 00:00 Zapisano u zvijezdama

Sport

07:30 08:00 10:00 11:00 12:00 12:02 14:00 14:02 16:00 16:02 16:55 18:00 18:30 19:00 19:30 19:59 20:00 21:00 21:30 22:00 00:00 01:00

VIJESTI Serija:Poaro, 20:00

10:10 12:00 12:30 13:05 14:10 16:15 17:05 18:00 18:20 19:30 20:00 21:00 22:00 22:30 23:00

Get out Info pres Koncert Serija: Porodica Jermolov/r Čast i poštovanje/r Hrana i vino Pokreni biznis Vink 1 Popodnevni koncert Vink 2 Serija: Porodica Jermolov Nekultura življenja Vink 3 Get out Serija: Čast i poštovanje

NIKŠIĆ Čast i poštovanje 23.00

VOA Film Živa istina: Momir Đurović (r) Ljetnji retrovizor Naslovne vijesti Atlas radija FILM Naslovne vijesti Atlas radija Film Naslovne vijesti Atlas radija Ljetnji retrovizor Živa istina Forum Club A (r) Autoshop (r) DW Global 3000 (r) Naslovne vijesti Atlas radija Ljetnji retrovizor, Biramo lidera Club A Summer Edition Forum Film Živa istina(r) Ljetnji retrovizor

ATLAS Živa istina, 16.55

10:00 10:35 12:05 15:00 17:20 18:15 18:45 19:00 19:35 20:00 20:30 20:45 21:00 21:30 22:00 22:35 23:25 01:15

Serija Muzički program Film Film Na dva mora Hrana i vino Bioskopske najave Polis Grad teatar Budva Sportsko popodne Muzički program Bioskopske najave Serija Muzički program Polis Na dva mora ® Film Video text

BUDVA Muzika, 21.30

TVPROGRAM•37

ČETVRTAK, 1. 9. 2016.

DANAS U GRADU

TV PREPORUKA RTCG 1, IZBACI MAMU IZ VOZA, 21.00

CINEPLEXX REPERTOAR BEN HUR 17:15; 19:45; 22:15 FRKA NA VJENČANJU 18:30; 20:30; 22:30 KIKORIKI: LEGENDA O ZLATNOM ZMAJU 15:00 LEDENO DOBA: VELIKI UDAR 15:15; 17:00 LJUBAV I PRIJATELJSTVO 20:45 ODRED OTPISANIH 16:30 OPASNE MAME 16:00; 18:00; 20:00; 22:00 OPASNOST IZ DUBINE 19:30; 21:15 PETLJA 17:30 PSI RATA 19:15; 21:30; 22:40 TAJNE AVANTURE KUĆNIH LJUBIMACA 15:45; 16:45; 18:50

Oven je sredovječni neženja, pod potpunom dominacijom svoje strašne majke. Lari Doner je profesor kreativnog pisanja, deprimiran i bez inspiracije zbog svoje bivše žene Margaret, koja ga je napustila i ukrala njegovu knjigu. Lari Ovenu predlaže da pogleda film “Stranci u vozu”, ne bi li uvidio vlastite greške. Ovena film toliko oduševljava da odlučuje da kopira glavnog junaka, tj. traži od Larija da ga oslobodi njegove majke, a on će se za uzvrat pobrinuti za smrt njegove bivše žene Margaret.

Režija: Deni Devito Uloge: Deni Devito, Bili Kristal, Rob Rajner, En Remzi... Žanr: Crna komedija

PINK, OD ŠESNAESTE DO VJEČNOSTI, 02.46 Priča o tinejdžerki u malom gradu, koja još nije iskusila prve poljupce, zaljubljivanje...

Sve počinje jutro Kejtinog rođendana. Nikada se nije poljubila.

Radi u prodavnici na dokovima sa svojom najboljom drugaricom. Njen cilj je da na šesnaesti rođendan iskusi prvi poljubac, što se na kraju filma eventualno i dogodi.

Režija: Beki Smit Uloge: Tereza Rasel, Hali Hirš, Šilo Fernandez... Žanr: Komedija, Romansa

KABLOVSKE TELEVIZIJE

RTS 1

10.00 10.49 12.00 12.45 14.00 15.00 15.50 17.00 17.20 18.25 19.00 19.30 20.05 21.06 23.15 00.00 00.45 00.50 02.09

HRT 1

Serija: “Put za Ejvonli” Protezanje, obrazovni program Dnevnik Serija.

“Karabudžan” S Tamarom u akciji Ovo je Srbija Serija: “Stižu dolari” Dnevnik Šta radite bre Oko magazin Kviz: Slagalica Dnevnik Serija: “Stižu dolari” Film: “Soko i Sneško” Dnevnik Serija: “Uvrnuti” Vesti Film: “Smrtonosni tango” Serija: “Karabudžan”

10.51 11.43 12.00 12.27 13.15 14.02 14.52 15.10 16.12 17.00 18.15 19.00 20.00 21.05 22.25 23.00 23.53 00.17

FOX

Divlja Francuska TV kalendar Dnevnik Serija: “Italijanska nevesta” Dr Oz Serija.

“Mekleodove ćerke” Jelovnici izgubljenog vremena Viktorijanska farma Serija: “Roditelji i deca” Vijesti Serija: “Odmori se, zaslužio si” Dnevnik Serija: “Roditelji i deca” Film: “Ljubav je u zraku” Otvoreno Dnevnik Serija: “Kuća od karata” Veče na 8. katu

11.45 12.35 13.30 14.25 15.20 16.15 18.05 19.00 20.00 21.00 22.00 22.55 23.50 00.45

Serija. “Do poslednjeg čoveka” Serija. “Marvelovi specijalni agenti” Serija.

“Doktor Raš” Simpsonovi Serija: “11.22.63” Serija: “Dosije Iks” Serija: “Kriminalci u odelima” Simpsonovi Serija: “Do poslednjeg čoveka” Serija: “Marvelovi specijalni agenti” Serija: “Agent Karter” Serija: “11.22.63” Serija: “Mornarički istražitelji” Serija: “Okružen mrtvima”

ARENASPORT 1

MTV ADRIA

09.00

08.20

11.00 13.00 15.30 16.00 18.00 19.15 20.30 22.30 22.55 00.00 02.00 04.00

Košarka: Igokea - Krka Fudbal: Morekame - Bornemut Fudbal: Palermo Sasuolo Auto moto, ABS šou Fudbal: Sasuolo Crvena zvezda Fudbal, Liga šampiona, žreb, uživo Fudbal, Liga Evrope, studio Fudbal: Crvena zvezda - Sasuolo, uživo FIFA Football Arenasport vesti Fudbal: Borusija Menhengladbah Jang Bojs Fudbal, Kopa Sudamerikana, uživo Fudbal: Santos Vasko

09.10 10.00 11.00 12.00 12.10 13.30 14.20 15.00 15.30 16.20 16.30 17.20 18.00 18.20 18.40 18.50 21.00 21.30 23.10

Are You The One? Ex On The Beach Top 10@10 Jukebox 3 From 1 Hip Hop Chart MTV Music Ridiculousness MTV’s Bugging Out 10 Biggest Hits Right Now 3 From 1 Are You The One? Ex On The Beach Ridiculousness MTV’s Bugging Out Jelen Top 10 MTV Top 20 Summer Festival Report Are You The One? Zara Larsson’s Lush Pop 20

38

ENIGMATIKA

ČETVRTAK, 1. 9. 2016.

FOTO UBOD

Pogled na jezero Luiz u Kanadi Konui zamak u Velikoj Britaniji

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 3173

1 5

2015-06-21

9

7

8

1

4

7

5

3 5

9

Play sudoku online at:

Sudoku puzzle No. 3026 2015-01-25

3 9 5 8 7 2 1 6 www.sudokukingdom.com 9

1 2

Medium level

8

8

2

8

3

6

4

1 9

Daily Sudoku puzzle No. 3174

4

7

4

2

6

1

9

5

8

3

6

1

8

3

4

5

9

2

7

8

5

3

2

9

6

7

4

1

1

7

6

4

3

8

2

9

5

4

2

9

7

5

1

6

3

8

9

6 3

1Puzzle 5 8 solution: 3 4 7 7 9 2 4 8 1

2

5

6

5

9

2

4

7

8

1

6

3

8

2

4

6

9

1

3

5

7

6

7

1

8

3

5

4

9

2

1

2

8

6

5

1

9

7

4

3

9

4

3

7

6

2

1

8

5

5

1

7

3

8

4

6

2

9

7

3

5

4

2

8

9

6

1

4

9

2

1

7

6

5

3

8

1

6

8

9

5

3

2

7

4

3

3 2

6

8 3

1

4

8

1

6

2 1

Medium level

9

4

6

3

5

2015-06-22

7

2 8 4 1 6 7 3 5 9 Sudoku puzzle No. 3027 2015-01-26

9

6 2

TEŽA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

3

4

7

5

3

6

6 3

2

7

5

7

3

ČETVRTAK, 1. 9. 2016.

Word Search Puzzle #Y310PO

W

S

L

E

B

E

R

E

C

L

I

N

E

D

S

E

R

I

W

E

R

H

T

T

E

N

S

E

G

P

O

P

F

I

N

N

S

F

A

I

L

S

O

O

U

U

B

G

E

E

S

E

N

N

S

K

A

H

S

B

N

D

N

S

T

C

R

N

W

C

D

E

E

P

O

R

G

I

E

S

O

Y

K

U

B

D

S

D

E

O

E

R

H

B

A

C

P

H

M

D

F

S

U

L

E

A

R

C

A

H

E

S

A

A

E

O

K

L

X

A

L

N

N

C

C

E

L

L

R

L

R

E

C

E

S

S

K

U

U

G

A

L

R

R

I

K

I

X

N

L

L

O

L

A

R

A

I

Z

I

V

S

N

E

A

E

L

I

R

M

B

N

N

D

E

E

R

O

U

N

D

A

A

B

Y

G

O

N

E

S

R

E

D

N

I

R

G

Erring

INANE Gospel LAMBDA Grinders LUNCHING GropeMARRIES NINNY PECULIAR Hecklers PYRES Hopes

RACKING REBEL Shucks RECLINED Ninny REFUSE Sincere Peculiar REVILED Skein RIBBED Pyres ROUND Snack Racking ROUSES Tense SHUCKS Rebel SINCERE Threw Reclined SKEIN SNACK Unreal Refuse TENSE Wires THREW

Excises

Inane

Ribbed

Exclude

Lambda

Fails

Lunching

ALARM ANKLE Alarm ARISEN Ankle BALLAD BYGONES Arisen CARBONS Ballad CHASTEN DROLL Bygones ERRING Carbons EXCISES EXCLUDE Chasten FAILS FORKS Droll GALLS

GARAGES

ForksGEESE

GOSPEL

GallsGRINDERS

GROPE Garages

HECKLERS

Geese HOPES

Marries

Reviled

39

ENIGMATIKA HOROSKOP OVAN Osjećate potrebu da zavedete red u okolini, ali to činite na pretenciozan način ili u pogrešnom trenutku. Promijenite to prije nego što izgubite naklonost saradnika.

BIK Djelujete netaktično pred okolinom i pričate više nego što je potrebno o svojim poslovnim ciljevima. Budite oprezni. Nemojte dozvoliti da vam neko okrene leđa.

BLIZANCI Ukoliko vam je lakše da privremeno zaboravite na lične probleme, prihvatite nečiju ideju o saradnji. Dodatno angažovanje može da vas udalji od nekih osjetljivih tema.

RAK Pretjerujete sa zahtjevima koje postavljate pred svoje saradnike. Očekuju vas negativni komentari ili nečije negodovanje.

Nema potrebe da ulazite u konfliktne odnose.

VAGA Nemojte dozvoliti da neko raspiruje takmičarske strasti ili želju za nadmetanjem, dobro razmislite da li je prednost na vašoj strani. Ponekad prvi utisak zavara.

ŠKORPIJA Zabrinuti ste zbog nečijih riječi, i to sa dobrim povodom. Da biste sačuvali svoje poslovno-finansijske interese, neophodno je da se poslužite malim lukavstvom.

STRIJELAC Ukoliko se nalazite u neprijatnoj situaciji, nema potrebe da ponavljate poznatu priču ili da dajete ishitrena obećanja. Teško vam je da priznate svoj poraz ili nemoć.

JARAC Bez obzira na nečiju velikodušnu ulogu ili obećanja, primjećujete da stvari idu u pogrešnom pravcu. Ne možete da utičete na niz različitih okolnosti na poslovnoj sceni.

REBUS Round

Rouses

Copyright © Puzzle Baron October 9, 2012 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions!

LAV Ispunjeni ste optimističkim duhom i kreativnom energijom, stoga na različita pitanja odgovarate samouvjereno i duhovito. Polaskani ste nečijim komplimentima.

DJEVICA Provjeravate da li se neko poigrava sa povjerenjem ili je to nesporazum. Nema potrebe da žalite za propuštenom prilikom, bliski saradnici neće dozvoliti da trpite.

Rješenje iz prethodnog broja: Medijatori balansiraju

VODOLIJA Djelujete šarmantno i duhovito pred svojom okolinom, smišljenom taktikom umijete da privučete nečije interesovanje. Stalo vam je da se ponašate kao perfekcionista.

RIBE Stalo vam je da ostavite utisak na okolinu i zato preuveličavate sposobnosti u određenim situacijama. Ipak, neko sa simpatijama ocjenjuje vaš stil izražavanja.

SPORT Sparing mečevi sa Makedoncima

Slobodan Boškan Mini turneju u Izmiru su završili sa tri poraza od Turske, a sada će u Bijelom Polju pokušati da upišu prvu pobjedu u pripremnom periodu - odbojkaši Crne Gore danas i sjutra (18h) igraju protiv Makedonije.

“Oni su ove godine osvojili drugo mjesto u Evropskoj ligi i siguran sam da ćemo sa njima imati dobar sparing”, rekao je selektor Slobodan Boškan.

“Kod svoje ekipe očekujem da odigramo bolje u fazama servisa i prije servisa, nego što je to bio slučaj u tri odigrane utakmice protiv Turske. Dobra vijest je da se Simo Dabović oporavio od povrede zgloba i od utorka počeo da trenira sa ekipom”.

Ulaz za oba meča u dvorani “Nikoljac” je slobodan. A.K.

RUKOMET

Direktor davio rukometaša Srbije Nevjerovatne scene na Evropskom rukometnom prvenstvu za kadete u Hrvatskoj! Direktor reprezentacije Srbije Vladica Spasojević izazvao je skandal pošto je uhvatio za vrat i odgurnuo mladog rukometaša ove zemlje Uroša Pavlovića.

Sraman potez Spasojević je napravio na meču sa Hrvatskom, jer je bio nezadovoljan igrom Pavlovića u odbrani poslije primljenog gola.

Sve su zabilježile i kamere, pa je Spasojević juče potpuno opravdano bio na udaru medija u Srbiji.

K.B.

(Trener KK Mornar)

Cijene sezonskih karata biće od 40 do 80 eura za najbolja mjesta. Kupovaćemo ih i mi u klubu i u tome ima simbolike, jer je to poziv da svi zajedno učestvujemo u projektu koji će značiti mnogo za grad. Ovo je jedna od najboljih promocija Bara.

DRAGAN ADŽIĆ ZA DN O INTERESOVANJU KOMŠIJA

SRBIJA? NIKO ME NIJE KONTAKTIRAO

Od kada je postalo jasno da Dragan Adžić više nije selektor Crne Gore bilo je samo pitanje kada će se neko zainteresovati za usluge jednog od najboljih trenera u svijetu ženskog rukometa.

Prva je zagrizla Srbija, juče se pojavila informacija da će Adžić preuzeti baš naše sjeverne kom-

šije, pa smo crnogorskog trenera pitali da li u svemu ima istine.

“Naravno da nema”, istakao je kratko Adžić, a potom dodao. “Niko me nije zvao, niti sam čuo bilo šta vezano za to”.

Da li to znači da biste mogli da budete asistent u stručnom štabu nove selektorke Crne Gore Bo-

DRAGAN ADŽIĆ: Za sada nema ništa ni od reprezentacije Srbije, a ni od priče da budem asistent Bojani Popović. Samo me Budućnost interesuje

IGOR VUŠUROVIĆ ISPRATIO ŠAHISTE NA OLIMPIJADU U BAKUU

Seniori žele da poprave, seniorke da održe rejting

Još jedna potvrda dobrog rada - crnogorski šahisti će učestvovati na šahovskoj olimpijadi u Bakuu, a juče je direktor Uprave za mlade i sport Igor Vušurović organizovao prijem za naše takmičare. “Želim da na najvećoj šahovskoj smotri dostojno reprezentujete Crnu Goru i popravite dosadašnji rejting. Biće to još jedno dobro iskustvo za mlade takmičare od kojih u budućnosti očekujemo dobre rezultate”, rekao je Vušurović.

Crnu Goru će u ženskoj konkurenciji predstavljati Aleksandra Milović (prva tabla), Tijana Blagojević (druga tabla), Marija Stojanović (treća tabla), Nataša Krpović (četvrt tabla) i Lidija Blagojević (peta tabla).

“Idemo u Baku da pokušamo da održimo rejting. Potajno se nadamo da možemo da poboljšamo naš plasman i sigurna sam da će djevojke da-

50.

ti sve od sebe”, rekla je Dušanka Jovićević, selektor ženske reprezentacije koja je trenutno 41. na svijetu.

MJESTO TRENUTNO DRŽI NAŠA MUŠNikola Đukić (prva tabla), KA ŠAHOVSKA REPREZENTACIJA, Dragan Kosić (druga tabla), DOK SU DAME 41.

Dragiša Blagojević (treća tabla) Luka Drašković (četvrta tabla) i Blažo Kalezić (peta rejting. Biće to težak zadatak. tabla) će se takmičiti u muš- Trenutno smo 50. na svijetu, ali koj konkurenciji. Selektor Mi- smatramo da ekipa može polan Draško sa ekipom ima ja- noviti uspjeh sa olimpijade u san cilj.

Drezdenu kada smo zauzeli 26.

“Naš cilj je da popravimo mjesto”, rekao je Draško. A.K.

jane Popović?

“Za sada nema ništa od bilo čega. Jedino Budućnost”, jasan je Adžić.

Dragan Adžić je šest godina vodio reprezentaciju Crne Gore, sa njom bio šampion Evrope i olimpijski vicešampion (2012), da bi nakon neuspjeha na Igrama u Riju ovog ljeta podnio ostavku.

K.B.

Foto: Iva Mandić

ODBOJKA

ĐORĐIJE PAVIĆEVIĆ

Biti ili ne biti: Nikola Saveljić

SP U18: CRNA GORA VEČ

Dan za veli Rusija je juče “oduvala” SAD sa bazena u Podgorici (15:8), lagano odradila osminu finala i izašla na crtu Crnoj Gori koja od utorka veče čeka rivala u četvrtfinalu.

Večeras od 21 sat naša juniorska vaterpolo reprezentacija u još jednom sjajnom ambijentu podgoričkog bazena napada polufinale Svjetskog prvenstva.

“Očekivali smo Rusiju u če-

80 EURA ĆE KOŠTATI NAJSKUPLJA SEZONSKA KARTA ZA MEČEVE MORNARA

TIP DANA

ČETVRTAK, 1. 9. 2016.

41

Belgija - Španija

GG

kvota 2,00

SVEČANI ISPRAĆAJ NAŠIH PARAOLIMPIJACA U RIO

Samo hrabro i ponosno

U Pekingu 2008. i Londonu 2012. godine imali smo po jednog predstavnike, a ove godine Crna Gora će prvi put imati dva predstavnika na Paraolimpijskim igrama u Rio de Žaneiru - plivača Iliju Tadića i atletičarku Marijanu Goranović. Juče je održan svečani ispraćaj naših takmičara, a na ceremoniji svečanog otvaranja zastavu će nositi Ilija Tadić koji će se takmičiti u disciplinama na 50 i 100 metara slobodno.

“Nadam se da ću opravdati očekivanja i vratiti se iz Rija sa što boljim rezultatom”, rekao je Tadić.

Mnogo se očekuje i od naše atletičarke kojoj će ovo biti druge Igre, na-

ČERAS 21.00H PROTIV RUSIJE U ČETVRTFINALU

iku pobjedu, za revanš ČETVRTFINALE 17.00h 18.20h 19.40h 21.00h

Grčka - Mađarska Srbija - Italija Australija - Hrvatska Crna Gora - Rusija

tvrtfinalu”, jasan je naš bombarder Nikola Saveljić. “Za nas je ovo najvažnija utakmica na turniru, biti ili ne biti”.

Naši momci dobro znaju večerašnjeg rivala - prošle godine Rusija je u osmini finala eliminisala “ajkulice” sa evropskih igara u Bakuu.

“Osveta se služi hladna. Rusi su nas izbacili tada i više smo nego motivisani da im vratimo za taj poraz. Iz svakog poraza se trudimo da nešto naučimo, a mislim da smo iz tog naučili i najviše”, istakao je Saveljić.

K.B.

kon Londona. Marijana je nedavno osvojila srebrnu medalju na Evropskom prDUŠAN SIMONOVIĆ venstvu u Grosetu, a u Riju (predsjednik COK-a) se takmiči u bacanju disTrudili smo se da ka i kugle. pomognemo u granicama “Drago mi je što ću drunaših mogućnosti. gi put nastupiti na najveSportisti POK-a su to na ćoj svjetskoj smotri spornajbolji način pretočili u ta i braniti boje svoje drža- rezultate. Njihovi rezultati ve. Cilj mi je da popravim su plod mukotrpnog dva lična rekorda. Sprezajedničkog rada mna sam, dobro smo radili. Hvala trenerima Veljku Čegaru i Igoru Tomiću, nadam se da ću opravdati njihova očekivanja”, rekla je ci”, istakao je Tomić.

Igre u Rio de Žaneiru su Marijana.

Predsjednik POK-a je za- na programu od 7. do 18. hvalio trenerima naših ta- septembra, a učestvovakmičara i imao posebne ri- će više od 5.000 sportista. ječi za njih.

A.K. “Hvala vam što ispisujete istoriju crnogorskog sporta. Čini mi se da smo bili nenametljivi i tihi, ali sistematski postupni i radni. Čini mi se da ono što radi POK ima vrijednost koja prevazilazi sportsku. Siguran sam da ćemo u Riju sa istim žarom i ponosom ponijeti crnogorsku zastavu, kao i naši olimpij-

3.

PUT ĆE CRNA GORA UČESTVOVATI NA PARAOLIMPIJSKIM IGRAMA

42

SPORT

ČETVRTAK, 1. 9. 2016.

CRVENI TORNADO

Moćno, leteći, sa puno želje i motiva da krenu najbolje što mogu i na kraju ubjedljiva pobjeda - košarkaši Crne Gore deklasirali su Slovačku (97:65) u prvom meču kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2017. godine.

Vidjelo se da se Podgorica uželjela momaka u crvenom dresu. Od starta su Nikola Vučević i drugovi krenuli furiozno. Čvrsta odbrana, a na drugoj strani lijepe akcije sa laganim završecima i nekoliko atraktivnih zakucavanja. Upravo je as Orlanda na početku pokazao da ima poseban motiv da se dokaže svojoj publici, jer ga u dresu reprezentacije nijesmo gledali još od Eurobasketa u Sloveniji 2013. godine. Gdje su stali u prvoj, nastavili su u drugoj četvrtini. Učenici Bogdana Tanjevića nijesu “spuštali gas”, igrali su istim tempom, a već na poluvremenu je bilo velikih +22 (50:28).

“Ovo je maksimum ove ekipe. Kada kvalitetnu reprezentaciju dobijete ovako ubjedljivo ne možete tražiti više i bolje. U top formi smo, to sam znao i nakon završetka priprema, a noćas sam se uvjerio”, rekao je zadovoljni Tanjević nakon meča. “Drago mi je zbog odnosa publike i tima. Stvorila se atmosfera uzajamnog povjerenja. A ova publika izuzetno dobro poznaje košarku. Publika sada ima svoj tim”.

Posebno raspoložen u našoj selekciji sinoć je bio Vladimir Dašić. U igri se uopšte nije vidjelo da je godinu dana bez kluba, a zaslugu za to ima novi selektor i njego-

Foto: Iva Mandić

KVALIFIKACIJE ZA EP: KOŠARKAŠI CRNE GORE UBJEDLJIVI PROTIV SLOVAČKE NA STARTU

CRNA GORA

97 65

22 28 27 20 13 15 16 21 Vučević Mihailović Pavlićević Radončić Nidam Todorović Dubljević Ivanović Vranješ Đurišić Dašić Popović Selektor: Bogdan Tanjević

Drago mi je što sam ponovo tu, pred svojim narodom: Nikola Vučević

BAŠ KAO ŠTO JE BILO I NAJAVLJENO PODRŠKU NAŠIM KOŠARKAŠIMA SINOĆ JE PRUŽILA FUDBALSKA REPREZENTACIJA. STEVAN JOVETIĆ I DRUGOVI SU NAGRAĐENI VELIKIM APLAUZIMA PO ULASKU U “MORAČU” vi pomoćnici koji su vjerovali u bivšeg igrača Budućnost Volija.

“Vidimo koliko on vrijedi.

Bio je dobar i na Igrama malih zemalja na Islandu. Lijepo je vidjeti timski duh, požrtvo-

vanu odbranu”, istakao je popularni Boša. U drugom poluvremenu “crveni” su igrali koliko im je bilo potrebno. Držali su ograničenu selekciju Slovačke na distanci i nijesu dozvolili ekipi Ivana Rudeža da se makar malo vrati u meč.

“Prvo bih želio da se zahvalim publici. Mislim da smo odigrali odličan meč, bilo je i lijepih poteza za navijače. Trebala nam je ubjedljiva pobjeda zbog samopouzdanja. Vidjela se i večeras odlična timska atmosfera”, rekao je Nik nakon meča. “Odlično smo otvorili kvalifikacije, sada Albanija u gostima i onda najvažnije meč protiv Gruzije. Imao sam po-

US OPEN: SLABA PREDSTAVA JEDINE CRNOGORSKE PREDSTAVNICE

Danka ispala od 192. teniserke planete Nije to Danka Kovinić koja je u posljednjih godinu dana napravila nevjerovatan skok, koja je u februaru bila 46. teniserka svijeta. Nije to bila prava Danka ni na OI u Rio de Žaneiru, a ni dvadesetak dana kasnije na startu US opena.

Našu teniserku u 1. kolu eliminisala je 192. teniserka svijeta Monserat Gonzales

SLOVAČKA

iz Paragvaja sa 7:5, 6:2.

“Nešto se ne da, ali nastavljam da se borim”, napisala je Danka na svom Instagram profilu nakon meča.

U noći između utorka i srijede nije bilo većih iznenađenja, a kod dama lagano do naredne runde prošla je Serena Vilijams - bila bolja od Jekaterine Makarove - 6:3, 6:3.

Kod muškaraca dalje su prošli Endi Marej (bolji od Rosola - 6:3, 6:2, 6:2) i Huan Martin del Potro (savladao zemljaka Švacmana - 6:4, 6:4, 7:6), kao i Novak Đuković kome je Jirži Veseli predao meč prije početka.

K.B.

45 SKOKOVA IMALI SU KOŠARKAŠI CRNE GORE NA SINOĆNJEM MEČU

sebnu motivaciju. Bilo mi je drago što sam se vratio pred svoj narod. Podsjetilo me na atmosferu dok sam nosio dres Budućnosti”.

Na kraju pet igrača sa dvocifrenim učinkom - Vladimir Dašić 17 (devet skokova), Marko Todorović 13 i de-

12 5 3 8 13 12 11 8 6 17 2

Krajčović 2 Baldovski 8 Jas Ziak 9 Bilik 4 Milošević 8 Korner 4 Bačan 3 Belavi Batka 14 Bojanovski 12 Tot 1 Selektor: Ivan Rudež

PODGORICA - Dvorana: SC “Morača”. Gledalaca: 4000.

Sudije: Boris Rižik (Ukrajina), Benjamin Himenez Truhiljo (Španija), Marek Mališevski (Poljska). Slobodna bacanja: Crna Gora 10-16 (62,5%), Slovačka 18-24 (75%). Šut za dva: Crna Gora 30-48 (62,5%), Slovačka 16-41 (39%). Šut za tri: Crna Gora 9-24 (37,5%), Slovačka 5-18 (27,8%). Skokovi: Crna Gora 16+29, Slovačka 9+19. Asistencije: Crna Gora 28, Slovačka 14. Ukradene lopte: Crna Gora 8, Slovačka 10. Greške: Crna Gora 15, Slovačka 19. Blokade: Crna Gora 0, Slovačka 0. Faulovi: Crna Gora 19, Slovačka 20. set skokova, dok su Vučević i Bojan Dubljević ubacili po 12. Koliko su naši momci bili dominantni pokazuje podatak da su se svi igrači upisali u strijelce osim Nikole Pavlićevića.

A.Kasmić

ČETVRTAK, 1. 9. 2016.

SPORT

43

ZAVRŠEN PRELAZNI ROK Nakon spekulacija da se vraća u Fiorentinu, posljednjeg dana prelaznog roka pojavila se informacija da Milan želi Stevana Jovetića. Međutim, požar je brzo ugašen na “Đuzepe Meaci”, što je potvrdio i reprezentativac Crne Gore na kampu FSCG-a.

“Ostajem u Interu i ove sezone”, rekao je novinarima Joveta, a cijelu priču potvrdio je i sportski direktor Piero Auslio.

A.P.

NAJVEĆA BOMBA POSLJEDNJE DANA PRELAZNOG ROKA

LUIZ SE VRATIO KUĆI!

Najveća bomba posljednjeg dana prelaznog roka odjeknula je na relaciji Pariz - London. David Luz se, nakon dvije godine, vratio u Čelsi, koji je za njega platio Pari Sen Žermenu 40 miliona eura! “Sveci” su Brazilca 2014. doveli za 49,5 miliona eura, a sada su ga poslali na “Stemford Bridž”, gdje je od 2011. do 2014. odigrao 81 meč, uz šest golova, a osvojio je Ligu šampiona, Ligu Evrope i FA Kup. Najskuplji defanzivac u istoriji fudbala postao je jedinstven u još jednoj disci-

plini. On je odbrambeni igrač za kojeg je potrošeno najviše novca od kada je fudbala. Računajući transfer iz Benfike u Čelsi (25 miliona), pa iz Čelsija u PSŽ (49,5), a sada iz PSŽ-a u Čelsi za 40 miliona, što je ukupno nevjerovatnih 115 miliona eura! A.P.

DŽEK VILŠIR novi je igrač Bornmuta. Arsenal i Arsen Venger pustili su 24-godišnjeg engleskog vezistu na jednogodišnju pozajmicu u Bornmut, koji je za to zadovoljstvo platio 2,4 miliona eura. A.P.

HUAN KVADRADO opet će igrati za Juventus. “Stara dama” je dovela Kolumbijca na novu jednogodišnju pozajmicu iz Čelsija, za što je platila pet miliona eura, uz obavezan otkup ugovora na kraju sezone za 20 miliona. A.P.

11 NAJSKUPLJI IGRAČ U ISTORIJI FUDBALA JE DAVID LUIZ.

VILFRED BONI napustio je Mančester siti i pridružio se Stouk sitiju. Napadač iz Obale Slonovače, kojeg su “građani” u januaru 2015. doveli za 30 miliona iz Svonsija, igraće za Stouk na jednogodišnju pozajmicu. A.P.

Mangala na Mestaji, Balo u Nici, Čelsi doveo Alonsa, Galata De Jonga...

SAMIR NASRI Man. Siti -------------> Sevilja jednogodišnja pozajmica

ETRIT BERIŠA Lacio -----------------> Atalanta jednogodišnja pozajmica

MARIO BALOTELI Liverpul ------------------> Nica bez obeštećenja

ENER VALENSIA Vest Hem -------------> Everton jednogodišnja pozajmica

MATI FERNANDEZ Fiorentina -------------> Milan jednogodišnja pozajmica

DIUMERSI MBOKANI Dinamo Kijev ---------> Hal siti jednogodišnja pozajmica

ALVARO ARBELOA Real M. -------------> Vest Hem bez obeštećenja

FILIP SENDEROS Grashopers -------> Rendžers bez obeštećenja

ISLAM SLIMANI Sporting ---------------> Lester za 40 miliona eura

EZEKEL GARAJ Zenit -----------------> Valensija za 25-30 miliona eura

OSKAR KARDOZO Trabzonspor ---> Olimpijakos za 2,5 miliona eura

LUKAS PJACON Čelsi --------------------> Fulam jednogodišnja pozajmica

KEVIN N’KUDU Marsej ------------> Totenhem za 13 miliona eura

DIDIJE NDONG Lorijen -----------> Sanderlend za 16 miliona eura

MARKOS ALONSO Fiorentina --------------> Čelsi za 27 miliona eura

SERŽ GNABRI Arsenal ----------------> Verder za šest miliona eura

BRUNO MATRINS INDI Porto --------------> Stouk siti jednogodišnja pozajmica

KRISTIJAN ATSU Čelsi ------------------> Njukasl jednogodišnja pozajmica

NAJDŽEL DE JONG LA Galaksi -----> Galatasaraj bez obeštećenja

MUSA SISOKO Njukasl ------------> Totenhem za 35,3 miliona eura

DIJEGO LOPEZ Milan ---------------> Espanjol jednogodišnja pozajmica

LAZAR MARKOVIĆ Liverpul ------------> Sporting jednogodišnja pozajmica

ELIJAKIM MANGALA Man. Siti -----------> Valensija jednogodišnja pozajmica

GOKAN INLER Lester ---------------> Bešiktaš za šest miliona eura

44

SPORT

ČETVRTAK, 1. 9. 2016.

DA LI JE TO MOGUĆE NAJČUDNIJI TRANSFERI U ISTORIJI FUDBALA

PANDORINA KUTIJA PUNA IZNENAĐENJA

Dolaskom Pepa Gvardiole “jedinica” reprezentacije Engleske, koja je četiri puta proglašavana najboljim golmanom Premijer lige, morala je da digne sidro. Pominjali su se premijerligaši, među kojima su prednjačili Liverpul i Everton, ali je na kraju Džo Hart, na opšte iznenađenje, izabrao Torino i odlazak u tim Siniše Mihajlovića, gdje će provesti godinu dana kao pozajmljeni igrač “građana”.

■ BEBE

(MAN. JUNAJTED)

Engleski velikan je 2010. godine doveo nepoznatog Bebea iz Vitorije Gimaraeš za devet miliona eura. Nekadašnjeg reprezentativaca Portugala za beskućnike ser Aleks Ferguson doveo je na “neviđeno”, a odigrao je tek dva meča za “crvene đavole”. Danas je Bebe član Eibara.

■ FOBER

(REAL MADRID)

Bio je to smiraj 30. januara 2009. godine, kada je, čini se ni kriv, ni dužan, Žulijen Fober napustio Vest Hem i otišao na pozajmicu u - Real Madrid! Dres španskog giganta nosio je u dva susreta, a kasnije je priznao da ni sam nije znao kako je uopšte završio u Madridu. Danas je igrač škotskog Kilmarnoka.

■ TEVEZ I

MASKERANO (VEST HEM)

U finišu prelaznog roka 2006. godine dogodilo se nešto totalno neočekivano. Iako je pola Evrope lovilo argentinski dvojac - Karlos Tevez i Havijer Maskerano na kraju su završili u Vest Hemu. Cijela operacija bila je jako sumnjiva, zbog učešća i treće strane, odnosno firme po kojima su bili Argentinci registrovani, zbog čega su “čekićari” platili gotovo 10 miliona eura kazne Premijer ligi. I dok se Maskerano (danas u Barseloni) i nije naigrao, Tevez je spasio londonski tim ispadanja, a “Apač” danas trese mreže za matičnu Boku.

■ GATUZO (SION)

Legendarni ratnik Milana Đenaro Gatuzo napustio je “rossonere” nakon 13 godina. Italijanski “pit bul” mogao je sigurno još par sezona da igra na visokom nivou, ali je sa San Sira direktno sletio u - Sion! Švaj-

678 MILIONA I 340 HILJADA EURA POTROŠILI ITALIJANI U PRELAZNOM ROKU, ČIME SU NADMAŠILI REKORDNU SUMU OD PRIJE 15 GODINA.

carci su ga oduševljeno dočekali, a igrao je za njih u sezoni 2012/13. i na kraju završio igračku karijeru, a jedno vrijeme je bio i trener-igrač.

■BALOTELI (NICA)

N a k o n Harta, još jedan čudan transfer praktično je zatvorio krug ovog ljeta. Mario Baloteli, nekadašnji šampion Evrope sa Interom, finalista Eura sa Italijom, zatim igrač Sitija, Milana, Liverpula pokušaće da pronađe svoju sreću u - Nici!

Balo, koji ima svega 26 godina, stigao je do te tačke u svojoj karijeri kad

Tadašnji trener Vest Hema Alan Perdju sa Tevezom i Maskeranom na predstavljanju je morao da se spusti do nivoa Nice i proba kopirati preporod Hatema Ben Arfe, koji je baš u francuskom timu doživio “drugu mladost”, a nakon toga otišao u PSŽ. Baloteli je došao kao slobodan igrač iz Liverpula.

DA LI STE ZNALI? Da je Džo Hart prvi engleski golman koji će braniti u Seriji A.

Hart po dolasku u Torino

ČETVRTAK, 1. 9. 2016.

SPORT

45

SPORTSKI EKRAN RTCG 1

20.20h 20.50h

Crna Gora - Češka, fudbal SP juniori četvrtfinale, vaterpolo

SPORTKLUB 1 19.05h

Dijamantsa liga Cirih, atletika

SPORTKLUB 2 20.45h

Belgija - Španija, fudbal

ARENASPORT 1 20.45h 01.30h

Portugal - Gibraltar, fudbal Argentina - Urugvaj, fudbal

ARENASPORT 2 19.45h 22.30h

Friburg - Znojmo, hokej Kolumbija - Venecuela, fudbal

DOJUČERAŠNJI KAPITEN RUDARA POTPISUJE ZA RADNIK

ARENASPORT 3 22.00h 02.00h

Bolivija - Peru, fudbal Paragvaj - Čile, fudbal

ARENASPORT 4 23.00h 01.00h

Ekvador - Brazil, fudbal Botafogo - Kruzeiro, fudbal

EUROSPORT 15.00h 18.00h

Trka oko Španije, biciklizam Us open, tenis

Surdulica čeka Neđa

S

imbol Rudara, iako dijete iz Podgorice, dugogodišnji kapiten i sigurno jedan od najistaknutijih igrača u istoriji najtrofejnijeg crnogorskog kluba nije dugo bio bez kluba - Nedjeljko Vlahović je novi fudbaler Radnika iz Surdulice.

Iskusni ljevak je saradnju sa Pljevljacima raskinuo u utorak u popodnevnim časovima, a već u srijedu je pronašao novi angažman, pa će do kraja jesenjeg dijela prvenstva nastupati za plavo-bijele iz gradića na jugu Srbije. Biće to prvi inostrani klub u karijeri nekadašnjeg fudbalera Koma, Zore i Budućnosti.

Radnik je nakon sedam kola Super lige Srbije na 12. poziciji sa šest osvojenih bodova, a popularni Neđo imaće priliku da debituje 10. septembra kada

BOJAN PRELEVIĆ SEDAM DANA SE DOKAZIVAO U REALU

I Madrid upoznao našeg super klinca Bio je specijalni gost na kampovima Partizana i Rome, na turniru u Igalu blistao u dresu Crvene zvezde, svoje kvalitete pokazivao u akademijama Atalante i grada Hamburga, sada je njegov potencijal upoznao i najveći klub na svijetu - Bojan Prelević oduševio je predstavnike Reala tokom sedam dana priprema koje je madridski velikan organizovao kako bi na djelu vidio najtalentovanije klince sa prostora Balkana.

Desetogodišnji član podgoričkog fudbalskog kluba Kalćo dominirao je i među svojim

Pitanje je dana (i administracije naravno) kada će Bojan dres Fudbalskog kluba Kalćo zamijeniti majicom nekog evropskog kluba, gdje će nastaviti svoje fudbalsko usavršavanje

vršnjacima, ali i u konkurenciji starijih dječaka.

“Oduševio me je Realov trening kompleks Valdebebas, način treninga koji se dosta razlikuje od onog sa čim sam

se do sada susretao, naravno i prelijepi Santjago Bernabeu, kao i prebogati muzej Reala”, ističe Bojan, koji do 10. septembra od fondacije Reala za Balkan treba da sazna dalje korake kada je saradnja sa kraljevskim klubom u pitanju.

Deset golova i četiri asistencije na tri utakmice dovoljno govore o Bojanovoj igri u dresu Reala, kluba kojem su ga preporučili golovi, individualne i klupske nagrade u Đetić ligi, na Trofeju Podgorica, u reprezentativnom dresu Dalmatino kupu, kao i u prestižnim akademijama širom Evrope... M.A.

181 UTAKMICU U DRESU RUDARA ODIGRAO JE NEDJELJKO VLAHOVIĆ - POSTIGAO JE 27 GOLOVA Surduličani gostuju ekipi Mladosti u Lučanima.

Odlazak nekadašnjeg repre-

zentativca Crne Gore iz Rudara iznenadio je kompletnu fudbalsku javnost (sve se dešava nakon očekivane smjene trenera Gage Radojičića zbog loših rezultata i povratka Mirka Marića), najviše njega i saigrače, posebno vrijeme (dan pred kraj prelaznog roka) i način na koji su čelnici kluba (konkretno, juče nedostupni, predsjednik Vladimir Šestović) dojučerašnjem kapitenu saopštili da je odjednom postao višak.

Za tridesetdvogodišnjeg centralnog veznog koji je pod Golubinjom proveo sedam godina vežu se svi uspjesi Rudara - sa Pljevljacima je osvojio dvije šampionske titule i tri pehara Kupa Crne Gore.

M.A.

46

sport

ČETVRTAK, 1. 9. 2016.

STUB ODBRANE SAVIĆ OPTIMISTA PRED DUEL SA RUMUNIJOM

Možemo i da pobijedimo

Foto: Iva Mandić

Atmosfera je na nivou: Savić i Jovetić na jučerašnjem treningu

Rumunija se bliži...Za tri dana Crna Gora će krenuti u težak put da obezbijedi kartu za Svjetsko prvenstvo, koje će se 2018. godine igrati u Rusiji.

Prvi protivnici u kvalifikacionom ciklusu su Rumuni, koji su, gledajući papir, favoriti u odnosu na naše “hrabre sokolove”...

“Pričamo o njima, dobro ih poznajemo, a svi smo ih gledali na Evropskom prvenstvu. Radi se o kvalitetnoj ekipi, favoriti su, ali siguran sam da imamo svo-

Rane iz finala (ni)su zarasle Atletiko Madrid nije na najbolji način otvorio novu sezonu Primere. Stefan Savić i drugovi su u premijerna dva kola remizirali sa novopečenim prvoligašima - Alavešom i Leganesom. Da li je razlog (ne)prežaljeni poraz u finalu Lige šampiona od gradskog rivala Reala?

“Teško je zaboraviti finale. Boli kada izgubite na penale, ali to je fudbal. Fudbal ide dalje - život ide dalje. Moramo da nastavimo da radimo i vjerujemo u sebe. Vratićemo se u borbu za pehare”, ohrabrio je Savić navijače Atletika.

je šanse”, poručio je Stefan Savić.

Defanzivac Atletiko Madrida po svemu sudeći neće imati pomoć najvažnijeg kolege Marka Baše (još uvijek odvojeno trenira), a poznato je da sva snaga izabranika Ljubiše Tumbakovića leži u čvrstoj odbrani.

“Još ne znamo šta će biti s njim. Dosta nam znači, jer je bezbroj puta pokazao kakav je kvalitet. Ako ne bude mogao da pomogne, mislim da imamo igrača koji može da pruži dobru partiju”, dodao je Savić.

Povrede, pehovi i problemi sa igračkim kadrom su “crna beštija” reprezentacije Crne Gore na koju smo se već navikli. Međutim, ovoj selekciji je potrebno nešto drugačije. Nešto što nijesmo imali u dosadašnjim ciklusima - defanzivac Atletika vjeruje da je potreban pravi start.

“Početak nam je dosta bitan. Dobro smo počeli kvalifikacije za Euro 2012. (prim. aut. igrali baraž sa Češkom) i bili smo blizu. Ako ostvarimo pozitivan rezultat u ovom meču, možemo da se nadamo nečem većem”.

A, šta je to pozitivan rezultat sa Rumunima - remi, ili samo pobjeda?

“Lično, uvijek težim na utakmici i treningu da pobijedim. Svi želimo trijumf,ali vidjećemo kakav

U21 REPREZENTACIJA U 8. KOLU KVAL ZA EP DOČEKUJE ČEŠKU (20.30) - ULAZ

Vjerujemo oVaj tim može sVak da sruši!

⌦ Uroš Radulović

Lično, uvijek težim na utakmici i treningu da pobijedim. Svi želimo trijumf,ali vidjećemo kakav će biti tok utakmice.

Možda budemo zadovoljni bodom”, riječi su 25-godišnjeg Mojkovčanina

će biti tok utakmice. Možda budemo zadovoljni bodom”, riječi su 25-godišnjeg Mojkovčanina.

Ono što je svakako osvježenje i stvar koja raduje Savića jeste “mlada snaga” Crne Gore. Ruka Tumbakovića se već vidi kada je sastav u pitanju - iskusni strateg je mlađima već dao ozbiljniju ulogu.

“Treba biti strpljiv, jer ova ekipa ima kvalitet. Promijenilo se dosta igrača, tu su neki mlađi, koji imaju minutažu, a to je ranije bio problem”, poručio je Savić i za kraj zaključio.

“Neće biti lako. Pokušaćemo da se pripremo što bolje, da izvučemo pozitivan rezultat. Imamo kvalitet i bitno je da su svi prošli pripreme i da su u dobrom fizičkom stanju”.

U.R.

F

enomenalnom partijom i pobjedom nad Belgijom (1:2), mlada reprezentacija Crne Gore je “oživjela”. Vratio se “puls” među “mladim sokolovima”, atmosfera je sjajna, Evropsko prvenstvo (Poljska 2017.) je još u igri, a biće na dohvat ruke ukoliko večeras padne Češka!

U, nadamo se, dobro popunjem tribinama pod Goricom, izabranici Mojaša Radonjića će u okviru osmog kola kvalifikacija dočekati lidera grupe 1. selekciju sa kojom su 13. oktobra prošle godine remizirali u Češkoj (3:3)...

“Ako pružimo partiju kao tada i odigramo na sličnom nivou, mi-

“Biće ovo jako teška utakmica, jer su oni nevjerovatno doBra selekcija, što govori i stanje na taBeli. imamo respekt, ali ne treBa da se plašimo, jer sam siguran da ovaj tim može da igra protiv Bilo koga”

slim da možemo da napravimo dobar rezultat. Ovo je grupa igrača koja je bukvalno od prvog dana zajedno, tako da su momci navikli na sistem rada i to šta tražimo od njih”, poručio je Radonjić.

■ Nema Savićevića - to je (ogromaN) problem

Nije ga bilo u Češkoj, a neće igrati ni sada - Vukan Savićević će zbog loma ruke propustiti vjerovatno jednu od najvažnijih utakmica Crne Gore. Radonjić će nekako morati bez njega, tako da će se sav fokus prenijeti na trio iz A reprezentacije Luka ĐorđevićVladimir Jovović-Marko Janković, koji se u utorak priključio vršnjacima.

“Savićević je igrao najviše od

Jovović: Želimo Euro

U prvom meču sa Češkom bio je jedan od najboljih na terenu. Vladimir Jovović je pogodio za 3:3 i veliki bod Crne Gore, a sada vjeruje da “mladi sokolovi” mogu do cijelog plijena.

“Naravno da želimo da osvojimo tri boda. To je cilj. Poznajemo

Češku, znamo da su kvalitetni, ali ova generacija želi da se plasira na Evropsko prvenstvo», rekao je Jovović i dodao: «Tamo smo gubili sa 2:0 i sa 3:1, pa smo uspjeli da se vratimo. Nadam se da ćemo se sada od starta mi pitati za sve na terenu».

ČETVRTAK, 1. 9. 2016.

Glavna karika reprezentacije: Luka Đorđević će predvoditi Crnu Goru

LIFIKACIJA Z SLOBODAN

O,

47

SPORT KO ĆE PREUZETI KORMILO TUZANA

Mijović odbio Dečić, Tomić i Vešović u igri

Dečić traži trener, a prva nakon pet kola. želja, Zoran Mijović, je reTomić je od juna 2014. do kao ne! Kako saznaje naš list, marta prošle godine bio stranekadašnji selektor ženske re- teg Sutjeske koju je predvodio u kvalifikacijama za prezentacije Crne Gore je dobio poziv od Tuzana, Ligu šampiona proali ga je odbio. tiv Šerifa.

Samim tim Takođe, speuprava sa Tušku l i š e s e i kog polja ima o Dragadvije opcije nu Radojijedna je Mičiću - Gale Tomić, a ga je nedavd r u g a Rade no ostao bez Vešović. posla u PljevBivši trener ljima, ali pitaZete je još prije ponje je da li se žeTomić četka šampionata bio lje i ambicije nikšićjedan od glavnih kandidata kog stručnjaka i Tuzana za šefa stručnog štaba, ali klub poklapaju.

Dečić se tada odlučio za MiliDečić poslije pet kola ima ju Savovića koji je smijenjen dvije pobjede i tri poraza. U.R.

KOG

ODIGRANO JE ČETVRTO KOLO DRUGE LIGE

GRUPA 1 1. Češka 2. Crna Gora 3. Belgija 4. Malta 5. Letonija 6. Moldavija

7 7 6 7 6 7

5 3 4 1 1 1

2 3 0 2 2 1

0 1 2 4 3 5

20:30

CRNA GORA 17 12 12 5 5 4

svih igrača u veznom redu.

Oko njega smo gradili model igre, tako da će to biti problem.

Međutim, moraćemo i nadam se da možemo da nadoknadimo njegovo odsustvo”, poruka je Radonjića koji je još jednom opomenuo koliko je Češka ozbiljna reprezentacija.

“Biće ovo jako teška utakmica, jer su oni nevjerovatno dobra selekcija, što govori i stanje na tabeli. Imamo respekt, ali ne treba da se plašimo, jer sam si-

9

PRVOPLASIRANIH SELEKCIJA ĆE IZBORITI UČEŠĆE NA EP. ČETIRI NAJBOLJE DRUGOPLASIRANE ĆE IGRATI BARAŽ, DOK JE POLJSKA KAO DOMAĆIN EP 2017. DIREKTNO KVALIFIKOVANA NA ZAVRŠNI TURNIR

ČEŠKA

Četvrtak

PODGORICA Stadion: pod Goricom. Kapacitet: 12.800. Sudija: Štefan Klosner. Pomoćnici: Remi Zgragen i Marko Zuher.

Zima

Kordić Raspopović Kopitović Kartal Lagator Jovović

Vico

Kosović

Janković

Boljević

Đorđević

Trener: Mojaš Radonjić NEDOSTAJU: Vukan Savićević (povreda) i Zoran Petrović (povreda) guran da ovaj tim može da igra protiv bilo koga”.

■ TREBA NAM PUBLIKA 90, A NE 10 MINUTA

Dosadašnji problem Mojaševih “sokolova” je bila igra kod kuće, odnosno rezultat. Na otvaranju kvalifikacija pobijeđena je Moldavija (1:0), ali onda su pod Goricom odoljele selekcije gdje smo unaprijed vidjeli tri boda - Malta (0:0) i Letonija (3:3).

“Momcima niko iz Saveza ne pravi pritisak. Da li oni to sami sebi nametnu? Vjerovatno, jer osjećaju da imaju veću odgovornost kada igraju ovdje. Publika je ta koja mora da ih podrži, da im prašta greške, da bude

Havel Černi

Lu ner Barak

Vraštil

Holzer

Hubinek Čermak

Travnik Šik

Trener: Vičeslav Lavička

Ulcinjani su iznenađenje Najveće iznenađenje drugoligaškog karavana je OtrantOlimpika! Ekipa iz Ulcinja koja je izborila ulazak u Drugu ligu preko Južne regije i poslije četiri odigrana kola ima isto toliko pobjeda! Otrant je juče u gostima bio bolji od Igala rezultatom 1:3, a prije toga je skinuo skalp Grafičaru (3:1), Mornaru (0:1) i Jezeru (1:0). Junak još jedne velike pobjede Ulcinjana je bio Halil Muharemović - fenomenalni napadač Otranta je postigao sva tri gola za svoj tim.

SEMAFOR 4. KOLA: Igalo Otrant 1:3, Jezero - Radnički 0:0, Ibar - Cetinje 0:1, Berane - Grafičar 2:1, Mornar - Kom 0:4, Bratstvo - Čelik 2:4.

RASPORED 5. KOLA (subota): Otrant - Ibar, Čelik - Berane, Cetinje - Bratstvo, Radnički - Igalo, Kom - Jezero, Grafičar - Mornar.

TABELA: Otrant 12, Radnički 8, Kom 7, Ibar 7, Cetinje 7, Berane 5, Igalo 3, Bratstvo 3, Čelik 2, Mornar 2, Jezero 1, Grafičar 0.

U.R.

ČEŠKA - Nema problema sa sastavom uz njih cijelo vrijeme - potrebno nam je navijanje svih 90 minuta, a ne samo 10-15”, podvukao je nekadašnji strateg Lovćena.

Pet dana poslije meča sa Češkom, Crna Gora putuje na megdan Letoniji. Jasno je da bi sa šest bodova “mladi sokolovi” minimum prigrlili baraž, ali kod Radonjića nema zalijetanja. Mora da se igra meč, po meč...

“Ulog je veliki. Igrači će dati sve od sebe, jer su svjesni šta bi im donijelo eventualno igranje na Evropskom prvenstvu.

Pobjeda bi napravila odličnu atmosferu pred Letoniju, ali idemo iz utakmice u utakmicu. Ova je sada najvažnija”, zaključio je selektor mlade reprezentacije Crne Gore.

Izdavač: Novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

Nikola PRELEVIĆ, izvršni direktor (nikola.prelevic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika

(desk@dnovine.me) Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Mladen MEDENICA (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@ dnovine.me), Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (reportaze@ dnovine.me), Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Vedran ILIĆ (foto@dnovine.me)

redakcija@dnovine.me

ZANIMLJIVO

AKTUELNO

SLUŽBA ZA ODNOSE S JAVNOŠĆU VLADE CRNE GORE

Državljani Crne Gore nijesu hapšeni u Turskoj U vezi sa neistinitim, neargumentovanim, neosnovanim i zlonamjernim tvrdnjama objavljenim na internet sajtu tzv. „Tursko-sirijskog odbora za ljudska prava“, Služba za odnose s javnošću Vlade Crne Gore saopštila je da su bez ikakvog utemeljenja tvrdnje da su u Turskoj uhapšeni „brojni“ državljani Crne Gore povezani sa pokušajem vojnog udara i da je zvanična Crna Gora na bilo koji način povezana sa pokušajem vojnog udara.

Nadležne državne institucije i juče su, u kontaktu sa Ambasadom Crne Gore u Ankari i Ambasadom Republike Turske u Crnoj Gori, dobile podatak da nema informacija niti osno-

AMBASADOR KOSOVA SA NIMANBEGUOM

Dalje jačati mostove saradnje dvije države

va za iznijete insinuacije o navodnim hapšenjima državljana Crne Gore u Turskoj, pa su neosnovane i tvrdnje o navodnom „krivičnom gonjenju“ pojedinih državljana Crne Gore „umiješanih u puč“.

Portal tzv. „Tursko-si-

rijskog odbora za ljudska prava“, nije nikakav medij, a još manje je odbor za ljudska prava. Riječ je o Internet sajtu bez relevantnih uporišta i bez ikakvih podataka ko iza toga sajta stoji, navodi se, pored ostalog, u saopštenju.

Albanci u Crnoj Gori predstavljaju most saradnje ove dvije države, a bili su i značajan faktor u formiranju Crne Gore, istakao je ambasador Kosova u našoj zemlji, Skender Durmiši. Njega je danas primio predsjednik Nacionalnog savjeta Albanaca u Crnoj Gori, Genci Nimanbegu.

On je informisao ambasadora o radu i funkciji Savjeta i o položaju Albana-

ca u Crnoj Gori.

“Ambasadu morate vidjeti kao svog partnera u realizaciji vaših projekta u oblasti kulture, obrazovanja i naročito ekonomije”, naglasio je Durmiši i dodao da je regionalna i bilateralna saradnja jedna od ključnih uslova euroatlantskih integracija.

Saradnju Crne Gore i Kosova ocijenio je kao odličan primjer u regionu.

FESTIVAL TOMATINA

Gađanje sa 160 tona paradajza Hiljade ljudi juče se međusobno gađalo zrelim paradajzom, što je tradicija Istočne Španije na dan praznovanja Tomatina, a za potrebe festivala u Bunolu, šest ka-

miona je istovarilo 160 tona paradajza. Toliko je potrebno za jedan sat “borbe”, prenosi AP. Festival je inspirisan događajem iz 1945. godine ka-

da su se lokalna djeca gađala hranom u regiji za uzgoj paradajza. U ovogodišnjim “borbama paradajzom” učestvovalo je oko 20.000 učesnika.

POKRET SAMOOPREDJELJENJE DANAS ORGANIZUJE PROTEST

ZAJEDNO NA PARLAMENTARNE IZBORE

ALJBIN KURTI: NEĆEMO DOZVOLITI DSS se udružila sa DF DEMARKACIJU SA CRNOM GOROM

Lider pokreta Samoopredjeljenje Aljbin Kurti izjavio je da će današnji protest, koji organizuje taj pokret, zaustaviti donošenje skupštinske odluke o demarkaciji sa Crnom Gorom kao što je, kako je naveo, zahvaljujući djelovanju opozicije, spriječeno i formiranje Zajednice srpskih opština.

Kurti je na konferenciji za novinare rekao da će se Pokret “svim raspoloživim sredstvima suprotstaviti sutrašnjoj odluci o demarkaciji sa Crnom Gorom”, koju bi

trebalo da donese i kosovski parlament.

“Protestujemo mirno, ali smo uznemireni. To ne zna-

či da ćemo dozvoliti ratifikaciju sporazuma koji Kosovu uzima više od 8.000 hektara zemlje i vjerujem da će naš protest uspjeti i da će to biti kraj ove vlasti”, rekao je Kurti, prenosi Tanjug.

On je dodao da “zahvaljujući borbi kosovske opozicije, Srbija i Crna Gora nijesu uspjele da sprovedu svoje interese”, a kosovsku vlast nazvao - prosrpskom.

“Zajednica srpskih opština nije mogla da bude formirana a nije mogla da se sprovede ni demarkacija zahvaljujući naporima opozicije”, rekao je on. E.H.

Demokratska srpska stranka pridružila se Demokratskom frontu sa kojim će nastupiti na parlamentarnim izborima.

Predsjednica DSS-a Dragica Perović kazala je da se ta partija kao najjača vanparlamentarna opoziciona stranka i kao ozbiljan i odgovoran politički subjekt odazvala na poziv DF-a.

Ona je poručila da nema više vremena i da Crna Gora više ne može da čeka.

“Oktobarski izbori su ide-

alna prilika za političko detonizovanje DPS-a na čelu sa Milom Đukanovićem”, smatra Perović.

Funkcioner DFa, Nebojša Medojović ocijenio je da je taj politički savez opitimalan okvir za djelovanje svih političkih subjekata koji misle da je Đukanović dio problema, a ne dio rješenja.

On je naveo da je vrijeme da se sve ideološke, političke i programske razlike ostave po strani.

GLAVNI GRAD PODGORICA

ODLUKU O IZRADI LOKALNE STUDIJE LOKACIJE „MAREZA“ U PODGORICI

Na osnovu člana 31. i 53. Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata („Službeni list Crne Gore“, br. 51/08, 40/10, 34/11, 40/11, 47/11, 35/13 i 39/13) i člana 72. Statuta Glavnog grada („Službeni list RCG – opštinski propisi“, br. 28/06 i ’’Službeni list CG – opštinski propisi’’, br. 39/10 i 18/12) i Programa uređenja prostora Glavnog grada - Podgorice za 2014.godinu („Službeni list CG – opštinski propisi“, broj 39/13), Gradonačelnik Glavnog grada Podgorice, donio je

ODLUKU O IZRADI LOKALNE STUDIJE LOKACIJE „MAREZA“ U PODGORICI

Član 1 Pristupa se izradi Lokalne studije lokacije ’’Mareza’’ u Podgorici, u daljem tekstu: Plan. Član 2 Planom je obuhvaćeno područje površine cca 23,09 ha i definisano je koordinatama tačaka:

Br.

X

Y

Br.

X

Y

1

6597067.77

4703902.26

13

6597315.63

4703997.00

2

6597068.28

4703902.59

14

6597365.61

4703970.51

3

6597120.70

4703934.59

15

6597414.97

4703948.05

4

6597173.59

4703967.08

16

6597513.04

4703895.19

5

6597199.06

4703978.45

17

6597611.11

4703842.33

6

6597241.95

4703995.55

18

6597709.18

4703789.47

7

6597271.38

4704005.87

19

6597807.25

4703736.61

8

6597278.80

4704007.27

20

6597823.57

4703727.91

9

6597286.45

4704007.78

21

6597834.64

4703724.72

10

6597290.10

4704007.45

22

6597865.83

4703721.06

11

6597294.85

4704006.68

23

6597865.80

4703720.88

12

6597302.97

4704003.33

Član 3 Finansijska sredstva potrebna za izradu Plana i pripremne poslove predviđaju se u iznosu od 15.000, 00 € i obezbijediće se iz budžeta Glavnog grada Podgorice. Član 4 Izrada Plana uradiće se u roku od 170 dana i to: ■ Pripremni poslovi na izradi Plana ■ Izrada Nacrta Plana ■ Pribavljanje mišljenja i utvrđivanje Nacrta Plana ■ Javna rasprava ■ Izrada Predloga Plana ■ Pribavljanje saglasnosti Ministarstva održivog razvoja i turizma

30 dana 30 dana 45 dana 15 dana 20 dana 30 dana.

Član 5 Pripremne poslove na izradi i donošenju Plana, obavljaće organ lokalne uprave nadležan za poslove planiranja i uređenja prostora i zaštite životne sredine. Član 6 Sastavni dio ove odluke predstavlja Programski zadatak za izradu Plana i Odluka o izradi Strateške procjene uticaja Plana na životnu sredinu. Član 7 Ova odluka objaviće se u dnevnom listu „Dnevne novine“ i na internet stranici Glavnog grada – Podgorica (www.podgorica.me). Pravo uvida u Odluku o izradi Plana kao i u Programski zadatak kod nosioca pripremnih poslova imaju sva zainteresovana lica, shodno članu shodno članu 32. Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata (“Službeni list Crne Gore”, br. 51/08, 40/10, 34/11, 40/11, 47/11, 35/13, 39/13 i 33/14). Član 8 Ova odluka stupa na snagu danom objavljivanja u „Službenom listu Crne Gore -opštinski propisi’’.

Broj: 01 - 031/16 - 6228 Podgorica, 26. avgust 2016. godine

GRADONAČELNIK Slavoljub STIJEPOVIĆ

O b r a z l o ž e nj e Pravni osnov za donošenje Odluke o izradi Lokalne studije lokacije „Mareza“ u Podgorici, sadržan je u članu 31. Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata (“Službeni list Crne Gore”, br. 51/08, 40/10, 34/11, 40/11, 47/11, 35/13, 39/13 i 33/14), a u skladu sa Programom uređenja prostora Glavnog grada – Podgorice za 2016. godinu („Službeni list CG – opštinski propisi“, broj 13/16).

Osnov za izradu Lokalne studije lokacije „Mareza“ u Podgorici je Program uređenja prostora za 2016. godinu („Službeni list Crne Gore – opštinski propisi“, br. 13/06), poglavlje III Izrada planske dokumentacije, stavka 3.7. Planska dokumentacija predviđena smjernicama PUP-a i dokumentacija za koju će finansijska sredstva obezbijediti podnosilac inicijative, od interesa za Glavni grad.

U skladu sa Programom, inicijativu za izradu ovog planskog dokumenta podnijelo je preduzeće “Vodovod i kanalizacija” d.o.o., u kojoj se kao osnovni cilj navodi očuvanje prirodnog resusra vodoizvorišta Mareza, sa kojeg se vodom snabdijeva više od 60% stanovništva grada, a što je u interesu Glavnog grada Podgorica.

Smjernice za izradu Plana sadržane su u Prostorno urbanističkom planu Podgorice („Službeni list CG – opštinski propisi“, broj 06/14), kojim je ovaj prostor planirano sljedeće: „Sportsko-rekreativna i poslovna zona. Izgradnja akva-parka, otvorenih bazena, sportskih terena i ugostiteljskih djelatnosti. Uz saobraćajnicu se planira mješovita namjena *. Realizacija moguće i direktno iz plana uz prethodnu razradu idejnog arhitektonsko-urbanističkog rješenja.1“ Zakonom o uređenju prostora i izgradnji objekata (“Službeni list Crne Gore’’, br. 51/08, 40/10, 34/11, 40/11, 47/11, 35/13, 39/13 i 33/14), propisano je da se uređenje prostora zasniva na načelu usaglašavanja interesa korisnika prostora i prioriteta djelovanja u prostoru i privatnog interesa, ali ne na štetu javnog interesa.

Sredstva za izradu Lokalne studije lokacije „Mareza“ u Podgorici obezbijediće se iz budžeta Glavnog grada Podgorice.

U cilju sprovođenja postupka izrade i donošenja planske dokumentacije saglasno odredbama Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata, predlaže se Gradonačelniku Glavnog grada Podgorice da donese Odluku o izradi Lokalne studije lokacije „Mareza“ u Podgorici.

PROGRAMSKI ZADATAK ZA IZRADU Lokalne studije lokacije „Mareza“ u Podgorici Podgorica, avgust 2016. godine I PRAVNI OSNOV Pravni osnov za izradu Plana sadržan je u odredbama Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata („Službeni list Crne Gore“, br. 51/08, 40/10, 34/11, 40/11, 47/11, 35/13, 39/13 i 33/14), Programa uređenja prostora Glavnog grada – Podgorice za 2016. godinu („Službeni list Crne Gore – opštinski propisi“, br. 13/16) i Pravilnika o bližem sadržaju i formi planskog dokumenta, kriterijumima namjene površina, elementima urbanističke regulacije i jedinstvenim grafičkim simbolima („Službeni list Crne Gore“, broj 24/10 i 33/14).

II OBUHVAT I GRANICE PLANSKOG DOKUMENTA Planom je obuhvaćeno područje površine cca 23,09 ha i definisano je koordinatama tačaka datim u članu 2 Odluke. Zahvat plana je zadat grafičkim prilogom Prostorno urbanističkog plana Podgorice - GUR Podgorica Režimi uređenja prostora. Područje u zahvatu LSL-e ograničeno je: na sjeveru Ulicom Partizanski put (put Mareza) i to u potezu od raskrsnice sa Ulicom Petra Šobajića i Nikšićkog puta (magistralni put M18); na zapadu Nikšićkim putem; na jugu prostorom koji je PUP-om dominantno opredijelio za poljoprivredno zemljište i na istočnoj strani granicom GUR-a Podgorica, u čijem je zahvatu namjena sporta i rekreacije u kontaktnoj zoni sa Planom, gdje se nalaze ribnjaci, restoran sa pratećim sadržajima.

Zahvat plana u izvjesnoj mjeri ulazi u Plan predjela i to u pograničnoj zoni sa GUR-om Podgorica i time se ovaj dio Plana svrstava u tip karaktera predjela “ravničarski predio sa istočnim brdima” – tip 2. Područje karaktera predjela u čijem je zahvatu Plan je “Sitnica-Mareza-Velje brdo”.

III PREDMET I CILJ IZRADE PLANSKOG DOKUMENTA Cilj izrade Plana je organizovanje i uređenje prostora u skladu sa načelima propisanim članom 5 Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata („Službeni list Crne Gore“, br. 51/08, 40/10, 34/11, 40/11, 47/11, 35/13, 39/13 i 33/14) i identifikacija svih specifičnosti područja zahvata i kontaktnih planskih cjelina koje će predstavljati uvodne smjernice za stvaranje odgovarajuće koncepcije planskog rješenja.

Potez Sitnica-Mareza-Velje brdo predstavlja izletište u uskom dijelu urbanog jezgra i zbog svog ekološkog i rekreativnog aspekta izdvojen je kao podrudručje karaktera predjela u Tipu predjela 2 - Ravničarski predio sa istočnim brdima. Područje se odlikuje udolinom između brda, kroz koji protiču dvije rijeke. U ovom području Rijeka Mareza izvire i uliva se u rijeku Sitnicu ispod Veljeg brda. Područje je izuzetno povoljno za poljoprivredu kao i za turizam i rekreaciju.

Na ovom prostoru postoje dva nacionalna restorana sa uređenom okolinom na obalama Rijeka, koji su izletište velikog broja građana tokom cijele godine. Ovdje se takođe nalazi i veliki ribnjak pastrmke koji je tu već dugi niz godina. Dobra povezanost sa gradom i okolinom omogućava mu ozbiljniji turistički i rekreativni razvoj. 2 U Planu predjela Glavnog grada Podgorice, u dijelu koji se odnosi na mjere zaštite, planiranje i upravljanje predjelima, izletište Sitnica-Mareza-Velje brdo, čiji je dio prostor u zahvatu Plana, navodi se sljedeće: „uraditi regulaciju toka rijeke Mareza usljed plavljenja putnog pravca Podgorica-Mareza; uređenje vodotokova i obala tzv. „naturalnim" načinom podrazumijeva upotrebu materijala kao što je kamen i zemljane, zatravljene nasipe, kao i zelene pojaseve visoke vegetacije; očuvanje postojećeg zelenila sa svojom bioekološkom funkcijom; urediti prostor pješačkim stazama i sadržajima; potrebno je odrediti sadržajno prostor; urediti prostor ribnjaka; stvoriti punktove za prodaju, zadržavanje tradicionalnih arhitektonskih rješenja podneblja, stvoriti sanitarne čvorove itd.“ Posebni ciljevi prostornog razvoja su:3 ● održiva prostorna organizacija – usklađen razvoj gradova i njihovog okruženja, uravnotežen razvoj funkcija i djelatnosti u gradovima i naseljima, saobraćajna i infrastrukturana

opremljenost, ● očuvanje i unaprijeđenje identiteta prostora – očuvanje i održvo korišćenje kulturnog nasljeđa, prepoznavanje elemenata i vrijednosti pejzaža, održivo korišćenje zaštićenih područja prirode, ● energetska stabilnost – uspostavljanje stabilnog energetskog napajanja, povećanje učešća obnovljivih izvora energije, povećanje energetske efikasnosti, ● primjena mjera urbane sanacije i urbane revitalizacije prostora, ● postizanje standarda zaštite okoline.

Prilikom izrade planske dokumentacije pridržavati se Pravilnika o određivanju i održavanju zona i pojaseva sanitarne zaštite izvorišta i ograničenjima u tim zonama („Sl. list Crne Gore“, br.

66/09 od 02.10.2009. god.), Odluke o određivanju izvorišta namijenjenih za regionalno i javno vodosnabdijevanje (javnim vodovodom) i utvrđivanju njihovih granica („Sl. list Crne Gore“, br.

36/08 od 10.06.2008. god.) i ostalih propisa zaštite vodoizvorišta, kao i dokumenata koji tretiraju zonu izvorišta Mareza.

IV METODOLOGIJA IZRADE PLANA U postupku izrade Lokalne studije lokacije “Mareza” u Podgorici potrebno je: ● Sagledavanje ulaznih podataka iz Prostornog urbanističkog plana Glavnog grada Podgorice („Službeni list CG-opštinski propisi“, broj 06/14), kao i ostale planske dokumentacije koja je rađena za ovaj i kontaktne zone; ● Analiza postojećeg stanja (sagledavanje programskih zahtjeva korisnika prostora); ● Analiza uticaja kontaktnih zona na ovaj prostor i obrnuto.

V PLANSKI OSNOV Osnovne smjernice za izradu Plana sadržane su u Prostorno urbanističkom planu Podgorice („Službeni list Crne Gore - opštinski propisi“, broj 06/14), koji je prostor u zahvatu Plana opredijelio za sport i rekreaciju, poslovanje i prostor mješovite namjene – uz Parizanski put (put Mareza).

VI SADRŽINA PLANSKOG DOKUMENTA Sadržaj Lokalne studije lokacije „Mareza“ definisan je Zakonom o uređenju prostora i izgradnji objekata („Službeni list Crne Gore“, br. 51/08, 40/10, 34/11, 40/11, 47/11, 35/13, 39/13 i 33/14), članom 28 i Pravilnikom o bližem sadržaju i formi planskog dokumenta, kriterijumima namjene površina, elementima urbanističke regulacije i jedinstvenim grafičkim simbolima („Službeni list Crne Gore“, broj 24/10 i 33/14), članom 26.

Lokalna studija lokacije u skladu sa članom 28 Zakona o uređenju prostora i izgradnji sadrži: izvod iz prostornog plana višeg reda; granice područja za koje se donosi; detaljnu namjenu površina; ekonomsko-demografsku analizu; plan parcelacije; urbanističko-tehničke uslove za izgradnju objekata; građevinske i regulacione linije; trase infrastrukturnih mreža i saobraćajnica i smjernice za izgradnju infrastrukturnih i komunalnih objekata; nivelaciona i regulaciona rješenja; tačke i uslove priključenja na saobraćajnice, infrastrukturne mreže i komunalne objekte; smjernice urbanističkog i arhitektonskog oblikovanja prostora sa smjernicama za primjenu energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije; režim zaštite kulturne baštine; mjere za zaštitu životne sredine; mjere za zaštitu pejzažnih vrijednosti i smjernice za realizaciju projekata pejzažne arhitekture odnosno uređenja terena; ekonomsko-tržišnu projekciju; način, faze i dinamiku realizacije plana. Član 26 Pravilnika o bližem sadržaju i formi planskog dokumenta, kriterijumima namjene površina, elementima urbanističke regulacije i jedinstvenim grafičkim simbolima propisuje da se Lokalna studija lokacije, u skladu sa članom 28 Zakona, može se donijeti za područja koja

* Saobraćajnica uz koju je PUP-om planirana površina mješovite namjene je Ulica Partizanski puta, koja se pruža do Nikšićkog puta (magistralni put M18).

1 PUP – 10. Smjernice za realizaciju plana; 10.2. Smjernice za prostornu organizaciju i izradu DUP-a, UP-a i LSL-e; .10.2.1. Smjernice prostornog uređenja vangradskog područja; Tabela 10.4 Pregled državnih planskih dokumenata, UP-a i LSL-a; Lokalne studije lokacije: Predviđene promjene i dopune postojećih i sadržaj novih planskih dokumenata - Tačka 32.

2 Plan predjela Glavnog grada Podgorice; 2. ravničarski predio sa istočnim brdima; 2.5 Područje Sitnica-Mareza-Velje brdo; str. 14 3 Priručnik za izradu programskog zadatka za izradu lokalnog planskog dokumenta, OSCE i zajednica opština Crne Gore, 2015., str. 44

se nalaze u zahvatu prostorno-urbanističkog plana lokalne samouprave, za koja nije predviđena izrada detaljnog urbanističkog plana i urbanističkog projekta. Lokalna studija lokacije iz stava 1 ovog člana sadrži i: ● Granice područja za koje se plan donosi; ● Plan parcelacije, elemente urbanističke regulacije i urbanističko-tehničke uslove za izgradnju objekata i uređenje prostora u zonama detaljne razrade (prostorni raspored, kapacitet, površine pod objektima i slobodne površine; indeks izgrađenosti i indeks zauzetosti; broj korisnika površina i objekata - broj stanovnika i zaposlenih; veličina urbanističkih parcela, vrste objekata, visinu i orijentaciju objekata, najveći broj spratova, broj stanova, bruto razvijena građevinska površina i dr.; građevinske i regulacione linije; nivelaciona i regulaciona rješenja; uslove priključivanja objekata na saobraćajnice, infrastrukturne mreže i komunalne objekte); ● Uporedne tabele postojećih i planskih bilansa i kapaciteta (po planskim jedinicama); ● Smjernice za uklapanje neformalnih objekta izgrađenih bez građevinske dozvole.

Lokalna studija lokacije ne smije da odstupi od pravila uređenja i pravila građenja koja su definisana prostorno-urbanističkim planom lokalne samouprave.

Planski dokument se sastoji od tekstualnog i grafičkog dijela. Planski dokument sadrži i analitičko - dokumentacionu osnovu i opštu dokumentaciju kao obavezne priloge.

Tekstualni dio planskog dokumenta sastoji se od teksta, koji prate karte i crteži u odgovarajućoj razmjeri, kao i tabele, dijagrami, grafikoni, fotografije i sl.

Tekstualni dio planskog dokumenta sadrži: ● Uvodni dio; ● Analitički dio; ● Opšte i posebne ciljeve; ● Planirano rješenje; ● Smjernice za sprovođenje planskog dokumenta.

Uvodni dio sadrži: opis granice i površinu obuhvaćenog prostora, planski period, obrazloženje za izradu planskog dokumenta, zakonski osnov, izvod iz programskog zadatka.

Analitičkim dijelom daje se prikaz postojećeg stanja organizacije, uređenja i korišćenja prostora, koji se sastoji, u zavisnosti od vrste planskog dokumenta, od: 1) Analize prirodnih karakteristika planskog područja; 2) Analize postojećeg stanja namjena i kapaciteta područja obuhvaćenog planom; 3) Analize postojećih fizičkih struktura, objekata infra i suprastrukture (sa podacima o izgrađenim objektima, uključujući i neformalne objekte, izgrađene suprotno zakonu ili važećem planu); 4) Ekonomsko - demografske analize: 5) Analize postojeće planske, studijske i tehničke dokumentacije višeg reda, planskog i susjednih područja sa odgovarajućim izvodom; 6) Analize područja koja su zaštićena propisom o prirodnoj, kulturnoj baštini i sl; 7) Analizu obaveza preuzetih međunarodnim ugovorima; 8) Ocjene iskazanih zahtjeva i potreba korisnika prostora koji su sastavni dio izvještaja o stanju uređenja prostora; 9) Sinteznog prikaza postojećeg stanja uređenja prostora sa evidentiranim determinantama prostornog razvoja, tabelarnim prikazom prostornih pokazatelja i pregledom problema, ograničenja i potencijala planskog područja.

Analiza i ocjena stanja u organizaciji, korišćenju i uređenju prostora, naročito sadrži: jasno izražene razlike između rješenja u planovima i stanja u prostoru, prikaz pozitivnih tendencija u prostornom razvoju, kao i mogućnosti rješavanja konflikata u prostoru.

Ekonomsko - demografska analiza je stručna osnova kojom se ocjenjuju demografski trendovi na području obuhvaćenom planom i posljedice na stambenu i ostalu izgradnju, infrastrukturu, mrežu objekata javnih funkcija, komunalnih objekata i sl.

Opšti ciljevi polaze od: zajedničkih interesa i ciljeva utvrđenih planskim dokumentom šire teritorijalne cjeline, strateških razvojnih dokumenata, politike racionalnog korišćenja prostora i zaštite životne sredine; načela održivog razvoja, kao i cilja postizanja balansiranog socijalno - ekonomskog razvoja.

Posebni ciljevi sadrže sve specifičnosti područja za koje se izrađuje planski dokument i predstavljaju smjernice za izbor odgovarajuće koncepcije razvoja i izradu planskog rješenja.

Planirano rješenje organizacije, uređenja i korišćenja prostora sadrži: 1) Obrazloženje planiranog prostornog modela (koncepta); 2) Koncepciju korišćenja, uređenja i zaštite planskog područja; 3) Ekonomsko - tržišnu i demografsku projekciju; 4) Faze realizacije; 5) Mreže i objekte supra i infrastrukture; 6) Podjelu na planske jedinice i zone; 7) Uporedne tabele postojećih i planskih bilansa i kapaciteta (po planskim jedinicama); 8) Uslove u pogledu planiranih namjena.

Koncepcijom korišćenja, uređenja i zaštite područja obuhvaćenog planom izražava se prostorna dimenzija, u cilju sticanja potpunog uvida u stepen racionalnosti i prostorne usklađenosti planiranih aktivnosti u odnosu na prirodne uslove i prostorne resurse.

Projekcija koncepcije daje se za čitav planski period, a posebno za prvu etapu realizacije.

Projekcija sadrži i obrazloženje o načinu, obimu i dinamici finansiranja i realizacije planskih rješenja.

Ekonomsko - tržišna projekcija je stručna osnova, koja se sastoji od ekonomskih procjena različitih varijanti u postupku planiranja, a koje služe izboru najboljih varijanti. Ekonomsko - tržišna projekcija mora biti razrađena kroz planersko dokazivanje ekonomske i tržišne opravdanosti realizacije planiranih rješenja. Faze realizacije moraju biti jasno definisane, dokazane ekonomskim parametrima, koje mora da prati procjena troškova izgradnje planiranih infrastrukturnih sistema (troškovi opremanja i uređenja građevinskog zemljista).

Smjernice za sprovođenje, u skladu sa vrstom planskog dokumenta, sadrže: 1) Smjernice za dalju plansku razradu (oblici intervencija); 2) Smjernice za faznu realizacije plana; 3) Smjernice za zaštitu prirodnih i pejzažnih vrijednosti i kulturne baštine; 4) Smjernice za zaštitu životne sredine; 5) Smjernice za zaštitu od interesa za odbranu zemlje; 6) Smjernice za spriječavanje i zaštitu od prirodnih i tehničko - tehnoloških nesreća; 7) Smjernice za povećanje energetske efikasnosti i korišćenje obnovljivih izvora energije; 8) Urbanističko - tehničke uslove i smjernice za izgradnju objekata.

9) Smjernice za tretman neformalnih objekata i naselja.

Grafički dio planskog dokumenta, u zavisnosti od vrste planskog dokumenta, čine kartografski prikazi i grafički prilozi na kojima se, u zakonom propisanoj razmjeri, prikazuju postojeće sta-

nje i planirani zahvati u prostoru.

Grafički dio sadrži: 1) Topografsku kartu odnosno topografsko – katastarski plan ili drugu ažurnu i ovjerenu podlogu sa granicom plana izdatu od strane nadležnog organa državne uprave; ukoliko se rade izmjene i/ili dopuna plana posebno se prikazuje granica obuhvata u kojem se mijenja ili dopunjuje određeni dio plana; 2) Izvod iz planskog dokumenta višeg reda; 3) Izvod iz planskih dokumenata područja koje plan obuhvata i kontaktnog područja; 4) Inženjersko - geološke i seizmičke karakteristike terena; 5) Stanje fizičkih struktura i namjene površina sa prikazom objekata izgrađenih suprotno zakonu ili planu; 6) Administrativnu podjelu i podjelu na planske jedinice; 7) Plan namjene površina i objekata javnih funkcija; 8) Plan mjera, uslova i režima zaštite životne sredine, prirode i kulturne baštine; 9) Stanje i plan zelenih i slobodnih površina (predjela); 10) Stanje i plan saobraćajne infrastrukture; 11) Stanje i plan hidrotehničke infrastrukture; 12) Stanje i plan elektroenergetske infrastrukture: 13) Stanje i plan telekomunikacione infrastrukture; 14) Stanje i plan termotehničke infrastrukture; 15) Plan parcelacije, nivelacije i regulacije; 16) Plan sa smjernicama za sprovođenje planskog dokumenta (faze realizacije, oblici intervencija i dalja planska razrada).

Grafički dio planskog dokumenta treba da sadrži i dvije sintezne karte, i to: ● Stanje organizacije, uređenja i korišćenja planskog područja (sa determinantama prostornog razvoja, odnosno konstantama u prostoru i ograničenjima za izgradnju) i ● Plan organizacije, uređenja i korišćenja planskog područja.

U zavisnosti od vrste planskog dokumenta i primjenjene razmjere, na kartografskom prikazu ili grafičkom prilogu obrađuje se jedan ili više tematskih sadržaja, a na sinteznim kartama integralno se iskazuje postojeće stanje organizacije, uređenja i korišćenja prostora, odnosno integralni plan organizacije, uređenja i korišćenja prostora, ili veći broj srodnih tematskih cjelina (npr. sintezni plan infrastrukture).

Broj kartografskih prikaza, odnosno grafičkih priloga, u zavisnosti od obima i načina prezentacije tematskih sadržaja, može se povećati ili smanjiti, u mjeri u kojoj je to neophodno za racionalno prikazivanje planskih rješenja. Grupisanjem više tematskih sadržaja na jednom kartografskom prikazu ili grafičkom prilogu ne smije se narušiti njihova čitljivost i preglednost, odnosno mogućnost identifikacije površina i objekata svake pojedine teme.

Kartografski prikaz ili grafički prilog formatira se na dimenzije A4 ili A3. Sadržaj grafičkog dijela planskog dokumenta označava se metodama znakova, boja i šrafura u skladu sa ovim pravilnikom, a specijalističkih karata (inženjersko-geološke, hidrogeološke, pedološke, šumske, lovne, ribolovne osnove, karte nagiba terena i druge) u skladu sa propisima i standardima, kojima su uređene pojedine specijalističke oblasti.

Analitičko - dokumentaciona osnova je prilog plana, koji čine stručni i drugi dokumenti na osnovu kojih je plan izrađen, ili koji su izrađeni u vezi s planom, a koji u svom izvornom obliku ne ulaze u sastav plana.

Analitičko - dokumentacionu osnovu čine uslovi, smjernice i predlozi, neophodni za izradu planskog dokumenta organa, privrednih društava, ustanova i drugih pravnih lica nadležnih za poslove: projekcija privrednog i demografskog razvoja; vodoprivrede; elektroprivrede; saobraćaja; telekomunkacija; radio - difuzije; zdravstva; odbrane zemlje; kulture; stambeno - komunalne djelatnosti; geodetske, geološke, geofizičke, seizmičke i hidro meteorološke poslove; poslove statistike; poljoprivrede, šumarstva, turizma, zaštite prirode, zaštite kulturne i prirodne baštine; zaštite životne sredine i dr; Analitičko - dokumentacionu osnovu čine popis i odgovarajući izvodi iz dokumenata o činjenicama, okolnostima ili pitanjima relevantnim za izradu plana (informacije, izvještaji, saopštenja, analize, studije, ekspertize, recenzije, konkursna rješenja i preporuke, stručna mišljenja, programi, planovi, projekti, kartografske publikacije, izvodi iz evidencija, zapisnici, napisi u sredstvima javnog informisanja, izvodi iz udžbenika i drugih naučnih i stručnih publikacija, filmski, video i zvučni zapisi, fotografije, itd.). U toku pripreme analitičko - dokumentacione osnove izrađuje se sintezni tekstualni i grafički prikaz relevantnih studija, studijskih priloga, separata, ekspertiza, dokumentacije o korisnicima i vlasnicima zemljišta, bilansa i sl. Kada se za određene oblasti od posebnog značaja za planiranje razvoja ne raspolaže odgovarajućim informacijama, mogu se izvršiti dodatna istraživanja u cilju izrade posebnih studija, elaborata i ekspertiza pojedinih oblasti, a u cilju rješavanja konkretnih problema u prostoru.

VII ENERGETSKA INFRASTRUKTURA Planiranje i razvoj prenosnog sistema se mora bazirati na sljedećim zahtjevima: ● Očuvanju postojeće i daljem povećanju sposobnosti mreže da održava ugovoreni nivo usluga; ● Zadovoljenju zahtjeva korisnika mreže za povećanje kapaciteta mreže u cilju obezbjeđenja utvrđenih standarda napajanja i ● Izbjegavanju ograničenja u mreži kojima se onemogućava ostvarenje bilateralnih ugovora između snabdjevača i potrošača.

U gradskom području novoplanirane TS 10/0,4 kV treba izvoditi prema tehničkoj preporuci TP1b „Distributivna transformatorska stanica DTS - EPCG 10/0,4 kV“, donesenim od strane Sektora za distribuciju - Podgorica „Elektroprivrede Crne Gore”, AD – Nikšić. ● Trafo-stanica je montažno-betonska sa srednjenaponskim postrojenjem u SF6 tehnologiji sa stepenom izolacije 24 kV.U posebnom slučaju, trafo-stanica se može ugraditi i u objekat u ravni terena, ● Trafo-stanica treba da bude bar jedan put prolazna na strani srednjeg napona, ● Trafo-stanica će se izvoditi za snage 630 kVA, 2 x 630 kVA,1000 kVA i 2 x 1000kVA, ● Primarni namotaj transformatora 10 kV treba da bude prespojiv na napon 20 kV, ● Srednjenaponska oprema STS treba da bude sa stepenom izolacije 24 kV, ● Primarni namotaj transformatora 10 kV treba da bude prespojiv na napon 20 kV, ● Mreže srednjeg napona 10 kV u gradskom području treba izvoditi u konceptu otvorenih prstenova. Mreža se izvodi sa podzemnim jednožilnim kablovima XHE 49 A ,240 mm2, sa stepenom izolacije 24 kV, ● Mreže srednjeg napona 10 kV u seoskom području treba izvoditi kao radijalne. Mreže se izvode kao nadzemne sa stepenom izolacije 24 kV, ● NN mreža u gradskom području izvodi se isključivo kao kablovska radijalnog tipa, bez rezervi, podzemno. U slučajevima kada se radi o potrošačima od posebnog značaja, preporučuje se

prstenasta niskonaponska mreža, ● Osvjetljenje saobraćajnica planirati u skladu sa Preporukama za projektovanje, izvođenje i održavanje javne rasvjete na području Glavnog grada Podgorice.

VIII TELEKOMUNIKACIONA INFRASTRUKTURA Izmjenama i izradama DUP-a, UP-a i LSL-a treba predvidjeti izgradnju telekomunikacionih čvorišta na područjima Dajbaba, Vranića, Beri, Stare Zlatice, Kakaricke gore, Balijača, Bijelog Polja u skladu sa ciljevima i zadacima razvoja telekomunikacione infrastrukture.

Takođe, izmjenama i izradama DUP-a, UP-a i LSL-a, treba planirati izgradnju telekomunikacione kanalizacije u cilju povezivanja novopredviđenih lokacija telekomunikacionih čvorova sa postojećom telekomunikacionom infrastrukturom, kao i izgradnju zalazaka tk kanalizacije u pojedine zone unutar posmatranih područja, duž postojećih, kao i planiranih pristupnih saobraćajnica, u zavisnosti od planiranih sadržaja, u cilju efikasnijeg i lakšeg nalaženja tehničkih rješenja za buduće korisnike sa tih područja. U svim navedenim detaljima biće potrebno planirati i kablovska tk okna, u skladu sa planiranim objektima u zoni obuhvata.

Trasu planirane tk kanalizacije potrebno je, gdje god je to moguće, uklopiti u buduće trotoare ulica i zelene površine. Izgradnju tk kanalizacije koja se planira, kao i tk okana, izvoditi u svemu prema važećim propisima i preporukama iz ove oblasti .

Kroz izradu i izmjene DUP-ova, UP-ova i LSL-a, prilikom određivanja detaljnog položaja bazne stanice mora se voditi računa o njenom ambijentalnom i pejzažnom uklapanju, i pri tome treba izbjeći njihovo lociranje na javnim zelenim površinama u središtu naselja, na istaknutim reljefnim tačkama koje predstavljaju panoramsku i pejzažnu vrijednost, prostorima zaštićenih djelova prirode, arheološkim područjima i lokalitetima, te istorijskim građevinskim cjelinama.

Za konačan položaj postavke baznih stanica preporučuje se izrada odgovarajuće Studije ili Procjene uticaja na životnu sredinu.

Za proširenje kapaciteta telekomunikacione mreže prvenstveno koristiti postojeće saobraćajne i infrastrukturne koridore i težiti njihovom objedinjavanju u cilju zaštite i očuvanja prostora i sprečavanju zauzimanja novih površina. Gdje god visina stuba, u vizuelnom smislu, ne predstavlja problem (mogućnost zaklanjanja i skrivanja), preporučuje se korišćenje jednog antenskog stuba za više korisnika. Postavljanjem antenskih stubova ne mijenjati konfiguraciju terena i zadržati tradicionalan način korišćenja pejzaža. Prirodnu šumsku vegetaciju zaštititi i koristiti za vizuelnu barijeru prostora antenskog stuba.

IX HIDROTEHNIČKA INFRASTRUKTURA Planiranju infrastrukture prići u skladu sa planskim rješenjima i na osnovu prethodno provjerenih mogućnosti postojećih mreža hidrotehničkih instalacija.

Planirati propisano dimenzionisane hidrotehničke instalacije, te savremenu funkcionalnu mrežu u objektima i za potrebe ukupnog kompleksa.

Voditi računa o rješenjima kontaktnih zona.

X SAOBRAĆAJ Saobraćaj u mirovanju Neophodan broj parking mjesta za svaku jedinicu građevinskog zemljišta, prema namjeni i veličini i za svaku namjensku zonu, utvrđuje se kao planska odrednica u planu sa detaljnom razradom i predstavlja obavezujuću sadržinu plana.

Potrebe za parking mjestima procjenjuju se u zavisnosti od namjene planiranih površina i stanja sistema javnog gradskog saobraćaja, uz sagledavanje mogućnosti prostora.

Biciklistički saobraćaj Formiranje infrastrukture za biciklistički saobraćaj je potreba koja će biti sve aktuelnija. Na svim gradskim saobraćajnicama koje se rekonstruišu – proširuju na 4 trake i onima koje se planiraju kao novi putni pravci, treba projektovati i biciklističke staze. Na ostaloj gradskoj putnoj osnovi, koja se ne može ili neće rekonstruisati, treba ispitati mogućnost obilježavanja biciklističkih staza na postojećim trotoarima i gdje god je to moguće i planirati, sa pravom prvenstva za bicikliste.

Uz novoplanirane saobraćajnice obavezno je planiranje biciklističkih staza, pridržavajući se svih predviđenih propisa za projektovanje istih.

Autoput je državni put koji je namijenjen isključivo za saobraćaj motornih vozila, sastavni je dio putnog povezivanja sa susjednim zemljama i utvrđen je prostornim planovima. Autoput je u saobraćajno-tehničkom smislu javni put posebno izgrađen i namijenjen isključivo za saobraćaj motornih vozila, koji je kao takav označen propisanim saobraćajnim znakom koji ima dvije kolovozne trake za saobraćaj iz suprotnih smjerova fizički odvojene (zelenim pojasom, zaštitnom ogradom i sl.) bez ukrštanja sa poprečnim putevima i željezničkim ili tramvajskim prugama u istom nivou i na koji se može uključiti, odnosno isključiti samo određenim i posebno izgrađenim javnim putevima na odgovarajuću kolovoznu traku autoputa. Poprečni profil sa minimum dvije kolovozne trake, širine 3,50 m i razdjelnim ostrvom širine minimum 4 m.

Magistralni put je državni put koji povezuje gradove ili važnija privredna područja Republike Crne Gore. Sastavni djelovi magistralnog puta su i izgrađeni priključci izvedeni u širini putnog pojasa.4 Poprečni profili, biciklističke i pješačke staze su definisani i označeni na odgovarajućim grafičkim prilozima.

Regionalni put je državni put namijenjen saobraćajnoj vezi između značajnih centara lokalnih zajednica i povezivanju saobraćaja sa drugim javnim putevima jednake ili više kategorije ili na putni sistem susjednih država. Sastavni djelovi regionalnog puta su i priključci izvedeni u širini putnog pojasa. Poprečni profili, biciklističke i pješačke staze su definisani i označeni na odgovarajućim grafičkim prilozima.

Lokalni put je javni put koji povezuje sela i naselja na teritoriji lokalne zajednice ili koji se nadovezuje na odgovarajuće puteve susjedne lokalne zajednice, a od značaja je za lokalni saobraćaj na teritoriji te lokalne zajednice. Poprečni profili, biciklističke i pješačke staze su definisani i označeni na odgovarajućim grafičkim prilozima.

Gradske ulice su dionice puta u gradu ili naselju sa različitim stepenom infrastrukturne opremljenosti. Zavisno od toga, dijele se na glavne, sabirne i pristupne gradske ulice. Ovim planom se definišu glavne gradske i sabirne ulice, dok će se ostale definisati DUP-ovima, UP-ovima, LSL-a i smjernicama definisanim ovim Planom za područja gdje se neće raditi planska dokumentacija.

Glavna gradska ulica u profilu ima četiri kolovozne trake, od kojih su po dvije za svaki smjer, zelene površine sa svake strane kolovoza, biciklističke staze i trotoare sa obije strane kolovoza.

Gradske ulice – sabirne planirati tako da širina kolovoza bude 6 – 7m, sa dvostranim trotoarima, a gdje god je moguće planirati i zelene površine.

Gradske ulice – pristupne planirati tako da širina kolovoza bude minimum 5 metara i gdje god je moguće planirati trotoare. Na svim planiranim proširenjima i novim vezama gradskih ulica podrazumijeva se izgradnja i ostale potrebne saobraćajne strukture (biciklističke staze, trotoari, stajališta za autobuse...).

Pješačka staza je javni put koji je propisanom saobraćajnom signalizacijom obilježen i nami4

Zakon o putevima (Sl. list RCG, br. 42/2004 od 22.6.2004. godine)

jenjen isključivo za kretanje pješaka. Staze se predviđaju između dvije zelene površine, između saobraćajnica i uzvišenja i između saobraćajnica i zgrada. Opravdanost planiranja staza je ako oko 50 pješaka pređe datu putanju u jednom danu. Širina staze je minimum 1,5 m po dužii nagiba maksimalno 12%. Širina staze kombiovana sa saobraćajem je data u opisu odgovarajuće saobraćajnice.

Biciklistička staza je izgrađena saobraćajna površina namijenjena za saobraćaj bicikla i bicikla sa motorom, koja se proteže duž kolovoza puta i od njega je odvojena i obilježena propisanim saobraćajnim znakom za obilježavanje biciklističke staze. Za stazu između dvije zelene površine širina je 1 m/jedna staza, između saobraćajnice i uzvišenja 1,50 m/jedna staza, između saobraćajnice i zgrade 1,75 m/jedna staza. Gabarit biciklističke staze uključuje zaštitnu traku od 25 cm i 50 cm.

Daje se mogućnost korekcije profila prilikom izrade projektne dokumentacije u cilju utvrđivanja najracionalnijeg poprečnog profila i ukupnog tehničkog rješenja koje je moguće izvesti na predmetnoj trasi.

Tip raskrsnice može se promijeniti DUP-om ili projektnim rješenjem ako se nakon analize uslova na terenu i sagledavanja saobraćajnih rješenja u kontaktnim zonama i protoka vozila pokaže da je bolje neko drugo rješenje raskrsnice.

Planskim rješenjima treba planirati pretpostavke za nesmetano kretanje lica sa smanjenom pokretljivošću, projektovanjem oborenih ivičnjaka na mjestu pješačkih prelaza, kao i povezivanjem rampom denivelisanih prostora, obezbjeđenjem dovoljne širine, bezbjednih nagiba i odgovarajućom obradom površina.

Putnu infrastrukturu planirati u skladu sa članovima 112, 113, 114, 115, 116, 117 i 118 Pravilnika o bližem sadržaju i formi planskog dokumenta.

XI PEJZAŽNA ARHITEKTURA Rješavanjem ozelenjavanja prostora neophodno je postići optimalna pejzažna rješenja prostora za potrebe korisnika prostora odnosno: ● Očuvati i revitalizovati postojeće parkove; ● Stvoriti zelene trgove i skverove kao „stepping stones“ koji povezuju linijske poteze zelenila sa zelenim površinama; ● Uspostaviti zelenu gradnju, stvarati urbane prostore u zelenilu; ● Potrebno je postojeće degradirane površine revitalizovati i pejzažno urediti i privesti ih namjeni; ● Stvoriti zeleni prsten grada kroz stvaranje manjih urbanih parkova po cijeloj teritoriji (postojeće blokovsko zelenilo); ● Neophodno je detaljnim razradama predvidjeti formiranje novih površina parkovskog karaktera i trgova, na svim mjestima koje omogućuju oblikovno i funkcionalno njihovo formiranje; ● Formiranje sistema za zalivanje u okviru zelenih površina.

Pejzažno urediti zonu planskog dokumenta u skladu sa članovima 118 do 126 Pravilnika o bližem sadržaju i formi planskog dokumenta, kriterijumima namjene površina, elementima urbanističke regulacije i jedinstvenim grafičkim simbolima, u zavisnosti od planiranih sadržaja i namjena prostora.

Parkovske površine potrebno je projektovati kao površine javnog karaktera sa mrežom puteva i staza koje povezuju ambijentalne prostore i kompozicijske elemente: platoe, elemente sa vodom, dječja igrališta, sportski tereni i dr. Na postojećim parkovskim površinama potrebno je sprovesti entomološka i dendrološka istraživanja-valorizaciju sadnog materijala čime bi se izvršila sistematizovana sječa i uklanjanje starih i bolesnih stabala. Sve postojeće dekorativne elemente u parkovima (fontane, skulpture, svjetlosne elemente), onamo gdje je to potrebno, revitalizovati kroz obnovu boja, popravku itd. Takođe, sve postojeće parkovske sadržaje, mobilijar, ograde, dječja igrališta potrebno je revitalizovati, oni koji su u teško zapuštenom stanju potrebno je zamijeniti novim. Dopunu sadnog materijala vršiti autohtonim i alohtonim visokodekorativnim sadnicama. Obnoviti degradirane sezonske cvijetnjake i stvoriti nove na površinama gdje je to moguće i gdje se ambijentalno i kompozicijski uklapaju u prostor parka. Stvoriti cjeline za rekreaciju pasivnu i aktivnu za sve starosne uzraste. Više od 50% površine parka treba da bude pod zelenilom. Prilikom projektovanja novih parkovskih površina potrebno je izvršiti snimanje postojećeg stanja.

U sklopu oblikovanja gradskih ulica predviđa se značajan porast drvoreda. Nužno je da dogradnju primarnog uličnog sistema prati i uporedo podizanje drvoreda. Drvorede treba širiti posebno na potezima koji imaju reprezentativni karakter ili spajaju prirodno-rekreativna značajna područja. U planu zelenila predviđa se podizanje i višestrukih drvoreda kao vizuelnih barijera između različitih sadržaja namjene prostora.

Na novoplaniranim trgovima potrebno je povećati procenat zelenila u vidu zasada visokodekorativnih vrsta alohtonih i autohtonih drveća, kao i stvaranja niskog sklopa biljaka u vidu žardinjera.

Projektovati prostor sa otvorenim vizurama ka značajnim objektima - vjerskim, državnim, zdravstvenim itd. Pješačke ulice savremeno dizajnirati i popločati prirodnim materijalima. Koristiti moderan dizajn elemenata rasvjete uz uklapanje u postojeće arhitektonsko oblikovanje.

Stvaranje drvoreda sa visokim drvorednim sadnicama moguće je formirati samo u novoprojektovanim ulicama u kojima je širina trotoara minimalno 2,5 m. U užim ulicama drvored se formira samo na sunčanoj strani ili obostrano, ali sa niskim drvorednim sadnicama. Kod formiranja drvoreda na parking mjestima potrebno je projektovati po jedno drvo na dva upravna parking mjesta, dok kod podužnog parkiranja na jedno parking mjesto po jedno drvo. Gdje postoji mogućnost kod dvostrukih drvoreda planirati između stabala zelene površine u vidu travnjaka.

Koristiti biljne vrste koje imaju dubok korjenov sistem, čime bi se izbjeglo podizanje trotoara.

Ujedno potrebno je birati vrste koje su otporne na zagađenje zemljišta, vazduha, buke itd. Rastojanje između pojedinačnih stabala iznosi od 6 do 12 m, pri čemu minimalno rastojanje od objekta iznosi 5 m. Izbjegavati vrste sa velikim medonosnim plodovima pr. Prunus cerasifera atropurpurea, Maclura aurantiaca itd. Koristiti vrste koje rastu u otežanim uslovima - zbijenom i zagađenom zemljištu, velikim količinama prašine na listovima, velikom intenzitetu buke.

Na saobraćajnim ostrvima, na razdjelnim trakama, skverovima otvorenog tipa, kružnim tokovima itd. saditi isključivo biljni materijal niskog rasta sa sitnim listovima i plodovima, parterno zelenilo zbog preglednosti saobraćaja. Kružne tokove urediti kompozicijski i saditi visokodekorativan sadni materijal.

Za saobraćajnice koje su riješene uz denivelaciju prostora saditi biljni materijal koji veže zemljište kao i vertikalno ozelenjavanje terena - koristiti puzavice. Tamo gdje nije moguće uvezati zemljište zbog prevelike denivelacije terena prostor je moguće urediti zelenim terasama, čije je zidove potrebno ozeleniti vertikalnim zelenilom.

Zelenilo stambenih objekata i blokova predstavlja bitnu komponentu zelenog sistema grada.

Osim estetske funkcije, zelenilo objekata i blokova ima izraženu i sanitarno-ekološku funkciju.

Pješačke komunikacije unutar blokova spojene su sa vanblokovskim pješačkim stazama.

U zavisnosti od intenziteta korišćenja širina staze se kreće od 1,5 do 3 m.

Prostor je potrebno urediti zelenilom alohtonog i autohtonog biljnog materijala, ujedno zelenilom stvoriti prostore za pasivan odmor i odvojiti ih od dječjih igrališta zelenilom koje ima funkciju vizuelne barijere kao i tampon zone protiv buke. Voditi računa o osunčanosti, položaju drveća u odnosu na objekte, instalacije, mobilijar itd. Što se tiče ozelenjavanja parcela uz objekte, potrebno je urediti prostore između građevinske i regulacione linije, u širokim frontovima ulica koje nemaju drvored preporučuje se sadnja visokih drvorednih sadnica čime ulica dobija drvored, a vlasnik okućnice vizuelnu barijeru. Preporučuje se sadnja živih ograda umjesto stvaranja betonskih zidova. U slučajevima projektovanja betonskih ograda potrebno ih je ozeleniti vertikalnim zelenilom, različitim vrstama visokodekorativnih puzavica. Neophodno je obezbijediti min. 30-40% zelenih površina, u zavisnosti od položaja parcele, zone stanovanja i namjene.

Prostor u zahvatu Plana potrebno je oblikovati uz obavezno planiranje površina za pejzažno uređenje, shodno primarnim namjenama koje nalaže PUP. Pri izradi Plana je potrebno voditi se činjenicom da planska zona u zahvatu zaštićenog vodoizvorišta Mareza i da je potrebno izvršiti regulaciju toka rijeke Mareze uz uređenje vodotoka u zahvatu Plana. Potrebno je zadati smjernice za implementaciju Plana, što između ostalog, podrazumijeva upotrebu prirodnih materijala, po mogućnosti iz obližnjeg okruženja, očuvanje postojećeg zelenila, uređenje prostora ribnjaka itd.

Na osnovu člana 5 stav 2, člana 9 i člana 13a, stav 1 Zakona o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list RCG'', br. 80/05 i „Službeni list Crne Gore“, br. 73/10, 40/11 i 59/11), Sekretar Sekretarijata za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine Glavnog grada - Podgorice, donosi ODLUKU O izradi Izvještaja o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu Lokalne studije lokacije „Mareza“ u Podgorici Član 1 Pristupa se izradi Izvještaja o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu Lokalne studije lokacije „Mareza“ u Podgorici, u daljem tekstu: Strateška procjena. Član 2 Osnov za izradu Lokalne studije lokacije „Mareza“ u Podgorici u Podgorici, je Program uređenja prostora Glavnog grada Podgorica za 2016. godinu.

XII ENERGETSKA EFIKASNOST Neophodno je pri izradi smjernica za izdavanje urbanističko tehničkih uslova naglasiti da je pri izgradnji novih objekata potrebno je da se bar 20% potrebne energije obezbijedi iz alternativnih izvora energije, pri čemu treba voditi računa o ambijentalnim i pejzažnim karakteristikama okruženja budućih objekata.

Održivoj potrošnji energije treba dati prioritet racionalnim planiranjem potrošnje, te implementacijom mjera energetske efikasnosti u sve segmente energetskog sistema.

Instalacije za iskorišćavanje sunčeve energije potrebno je integrisati u oblikovanju objekata (krovovi, fasade). Najbolji način integracije ovih instalacija je postavljanje kolektora u ravan kosog krova. Ovakav način integracije moguć je ukoliko je krov orijentisan ka jugu uz odstupanja ± 30°. Najpogodnije tipologije zgrada za ovakvu integraciju su, svakako, stambeni objekti, bilo za kolektivno ili individualno stanovanje. U objektima čije arhitektonsko rješenje upućuje na ravan krov, optimalno rješenje je postaviti solarnu instalaciju na nosače koji garantuju optimalni nagib kolektora.

Cilj sveobuhvatne uštede energije, a time i zaštite životne sredine, će stvoriti preduslove za sistemsku sanaciju i rekonstrukciju postojećih zgrada, a zatim i povećanje obavezne toplotne zaštite novih objekata.

Član 3 Cilj izrade predmetne Lokalne studije lokacije, koja obuhvata područje površine cca 23,09 ha, jeste stvaranje planskih pretpostavki za organizaciju i uređenje datog prostora u skladu sa planiranim sadržajima iz Prostornog urbanističkog plana Podgorice, kojim je planirana namjena za ovaj prostor: sportsko-rekreativna i poslovna zona i mješovita namjena.

XIII NIVELACIJA I REGULACIJA Kod rješavanja nivelacije i regulacije potrebno je obezbijediti elemente koji garantuju najpovoljnije funkcionisanje unutar prostora kao i veze sa kontakitnim zonama. Uskladiti visine objekata i položaj na parceli, odnosno odnos objekta prema uličnom frontu, preispitujući mogućnost planiranja istih površina pod objektom za istu planiranu namjenu, kako bi se postigla blokovska unificiranost. Uskladiti visine planiranih i postojećih saobraćajnica, visine poda objekata u odnosu na saobraćajnicu ili kolsko-pješački prilaz. Građevinske linije definisati prema ulici a urbanistički ograničiti prema susjedima.

Član 6 Nosilac izrade Izvještaja o strateškoj procjeni uticaja biće odabran kroz tenderski postupak, u skladu sa Zakonom propisanom procedurom. Rok za izradu Izvještaja se poklapa sa rokom izrade izjena i dopuna plana. Dati Izvještaj biće izrađen od strane multidisciplinarnog tima, sastavljenog od kvalifikovanih lica za određene oblasti.

XIV PARCELACIJA Od početka izrade Plana, obavezno je obezbjeđivanje kvalitetnih i ažurnih podloga. Takođe je obavezna digitalna obrada planske dokumentacije.

U skladu sa članom 28 Pravilnika o bližem sadržaju i formi planskog dokumenta, kriterijumima namjene površina, elementima urbanističke regulacije i jedinstvenim grafičkim simbolima (’’Sl. list CG’’, br. 24/10 i 33/14), planski dokumenti izrađuju se na ažuriranim topografsko-katastarskim kartama i planovima u digitanoj formi, a prezentuju se u analognoj formi izrađenoj na papirnoj podlozi i moraju biti ažurirani i identični po sadržaju. Topografsko-katastarske karte i planovi, u analognom i digitalnom obliku, koji se koriste kao podloge za izradu planskih dokumenata moraju biti izrađeni, izdati i ovjereni u skladu sa propisima o premjeru i katastru nepokretnosti i o održavanju premjera i katastra zemljišta. Prilog Parcelacija treba da sadrži polilinijom definisane urbanitičke parcele sa brojem.

Numerisati sve urbanističke parcele u jednom nizu. Grafički prilog mora da sadrži spisak koordinata svih prelomnih tačaka urbanističke parcele, spisak koordinata osovina ulica i kolsko pješačkih prilaza kao i sve druge analitičke podatke neophodne za prenošenje plana na teren. U što većoj mjeri poklopiti granice katastarskih i urbanističkih parcela i izbjegavati minimalna odstupanja.

Podloga postojećeg stanja treba da sadrži i grafički prikazano vlasništvo.

XV URBANISTIČKO TEHNIČKI USLOVI Urbanističko - tehničke uslove treba posebno obraditi za svaku urbanističku parcelu i objekat i iskazati u posebnom prilogu koji će sadržati sve neophodne tekstualne, numeričke i grafičke podatke, u skladu sa Zakonom o uređenju prostora i izgradnji objekata („Službeni list Crne Gore“, br. 51/08, 40/10, 34/11, 40/11, 47/11, 35/13, 39/13 i 33/14) i u skladu sa članom 91 Pravilnika o bližem sadržaju i formi planskog dokumenta, kriterijumima namjene površina, elementima urbanističke regulacije i jedinstvenim grafičkim simbolima (’’Sl. list CG’’, br. 24/10 i 33/14), kojim su definisani elementi urbanističke regulacije.

U skladu sa Zakonom o uređenju prostora i izgradnji objekata, Obrađivač Plana će nadležnom organu za poslove planiranja i uređenja prostora i zaštitu životne sredine dostaviti na uvid i dalji postupak planski dokument sa grafičkim prilozima urađenim na topografsko – katastarskim planovima u razmjeri R = 1:1000 ili R = 1:500 i tekstom u fazi Nacrta i konačnog Predloga.

Prilikom izrade Plana, potrebno je primijeniti Pravilnik o bližem sadržaju i formi planskog dokumenta, kriterijumima namjene površina, elementima urbanističke regulacije i jedinstvenim grafičkim simbolima („Sl. list CG“, br. 24/10 i 33/14), i isti uraditi u skladu sa Uputstvom za primjenu Pravilnika (model podataka).

Konačni Predlog Plana dostaviti u skladu sa članom 3. Pravilnika o načinu uvida, ovjeravanja, potpisivanja, dostavljanja, arhiviranja, umnožavanja i čuvanja planskog dokumenta (“Sl. list Crne Gore” br.71/08) .

Napomena: Prilikom izrade planske dokumentacije pridržavati se Pravilnika o određivanju i održavanju zona i pojaseva sanitarne zaštite izvorišta i ograničenjima u tim zonama („Sl. list Crne Gore“, br. 66/09 od 02.10.2009. god.), Odluke o određivanju izvorišta namijenjenih za regionalno i javno vodosnabdijevanje (javnim vodovodom) i utvrđivanju njihovih granica („Sl. list Crne Gore“, br. 36/08 od 10.06.2008. god.) i ostalih propisa zaštite vodoizvorišta, kao i dokumenata koji tretiraju zonu izvorišta Mareza.

Član 4 Strateška procjena uticaja na životnu sredinu Lokalne studije lokacije „Mareza“ izradiće se u cilju sagledavanja pitanja zaštite životne sredine i zdravlja ljudi u kontekstu izrade predmetnog plana, odnosno uticaja istog na segmente životne sredine i predloga odgovorajućih mjera za njihovo sprječavanje i ublažavanje, uz obezbjeđivanje transparetnog učešća javnosti u dati postupak. O izvršenoj Strateškoj procjeni izradiće se Izvještaj, u skladu sa Zakonom. Član 5 U Izvještaj o strateškoj procjeni uticaja biće uključeni podaci o postojećem kvalitetu i kapacitetu segmenata životne sredine, u kontekstu i obimu usklađenom sa prostornim zahvatom i prirodom predmetnog planskog dokumenta.

Član 7 Nosilac pripremnih poslova za izradu plana će obezbijediti uvid javnosti i zainteresovanoj javnosti istovremeno sa Nacrtom plana za koji se izrađuje strateška, a u skladu sa programom kojim će se utvrditi način i rokovi uvida u sadržinu Izvještaja o strateškoj procjeni i način i rokovi javne rasprave.

Izvještaj o strateškoj procjeni i program iz prethodnog stava objaviće se na web sajtu Glavnog grada Podgorice www.podgorica.me i u dnevnom listu „Dnevne novine“. Član 8 Ova Odluka donosi se istovremeno sa Odlukom o izradi Lokalne studije lokacije „Mareza“ u Podgorici, predstavjla njen sastavni dio i biće objavljena u „Službenom listu Crne Gore – opštinski propisi“, na web sajtu Glavnog grada – Podgorice www.podgorica.co.me i u dnevnom listu „Dnevne novine“. Član 9 Finansijska sredstva za izradu Izvještaja o strateškoj procjeni u iznosi od 2.000,00 € obezbijediće se iz budžeta Glavnog grada Podgorice.

Broj: 08-350/16 - 551 Podgorica, 26. avgust 2016. godine

VD SEKRETARA

Oliver Marković, dipl.ing.građ.

O b r a z l o ž e nj e Pravni osnov za izradu Strateške procjene na životnu sredinu Lokalne studije lokacije „Mareza“ u Podgorici sadržan je u članu 5 stav 2, članu 9 i članu 13a, stav 1 Zakona o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list RCG“, br. 80/05 i „Službeni list Crne Gore“, br.

73/10, 40/11 i 59/11).

Cilj izrade Lokalne studije lokacije „Mareza“ u Podgorici, koja obuhvata područje površine cca 23,09 ha, jeste stvaranje planskih pretpostavki za bolju organizaciju i uređenje datog prostora, u smislu uticaja istog na životnu sredinu.

Strateška procjena uticaja na životnu sredinu predmetnog projekta izradiće se u cilju sagledavanja pitanja zaštite životne sredine i zdravlja ljudi u kontekstu izrade predmetnog plana, odnosno uticaja istog na segmente životne sredine i predloga odgovorajućih mjera za njihovo sprječavanje i ublažavanje, uz obezbjeđivanje transparentnog učešća javnosti u dati postupak.

Imajući u vidu da je ova Odluka sastavni dio Odluke o izradi Lokalne studije lokacije „Mareza“ u Podgorici, to je i način objavljivanja identičan.

Granica zahvata Lokalne studije lokacije "Mareza" sa okruĹženjem