Dnevne novine 3. avgust 2016.

PO NAREĐENJU DANILOVIĆA

■2

Iz biračkog spiska se brišu 1.263 glasača

■ 2 3

PREDSJEDNIK SKUPŠTINE DARKO PAJOVIĆ

Bićemo u vlasti i nakon oktobra, trojka ne zna što će sa sobom BESTSELER

Klub nevernih žena SAMO 4.99€ SRIJEDA, 3. 8. 2016. BROJ 1521 GODINA V

UZ VN 6. I 7. AVGUSTA

Izdavač: Novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | www.dnevne.me | redakcija@dnovine.me | 0,50 EUR

CRNOGORSKIFUDBALERINVESTIRAUDOMAĆUPRIVREDU

Stefan Savić ulažeumale elektrane ■8

NAKON SKANDALA ■ 5

NIKŠIĆ: NOVA INVESTICIJA

Policija ispituje ko je prijetio poslanicima

POČINJE IZGRADNJA VODOVODA NA LUKOVU

KVRGAVA KOŽA: STOČARI OGORČENI NA NADLEŽNE

Što nijesu ranije naručili vakcine!

■ 16 17

■ 14

DANAS UZ DNEVNE NOVINE DODATAK NOVAC ● Ljiljana Premović: Za samostalni biznis potrebno znanje ● Naglo jačanje eura neutrališe podršku rastu ● Valutni ratovi: Sudbina svijeta u rukama banaka ● IRF: Eko-Per u Šavniku zaposlio 23 osobe ZA NAJBOLJE PONUDE:

marketing@dnovine.me

+382 77 300 104

2

POLITIKA

PO NAREĐENJU MINISTRA DANILOVIĆA

Iz biračkog spiska se briše 1.263 glasača Ministar unutrašnjih poslova Goran Danilović naložio je brisanje lica iz biračkog spiska koja nemaju biračko pravo jer nemaju najmanje dvije godine prebivališta u Crnoj Gori.

Služba za informacione tehnologije MUP-a dostavila je, po nalogu Danilovića, spisak 1.263 lica koja su upisana u registar crnogorskih državljana nakon 16. oktobra 2014. , a upisana su u birački spisak.

“Uzimajući u obzir navedeni datum, a shodno odredbama Ustava Crne Gore, Zakona o registrima prebivališta i boravišta, Zakona o biračkom spisku i Zakona o strancima, izvjesno je da su u birački spisak upisani i državljani Crne Gore koji nemaju najmanje dvije godine prebivalište“, navode iz MUP- a.

Imajući u vidu da pomenuti crnogorski državljani nemaju bi-

račko pravo, ministar unutrašnjih poslova je naložio Direktoratu za upravne unutrašnje poslove i Službi za informacione tehnologije da, nakon odgovarajućih provjera i utvrđivanja činjeničnog stanja, na osnovu navedenih podataka iz službenih evidencija, odnosno registra, po službenoj dužnosti odmah izvrše odg ova ra j u ć e promjene u registrima i u biračkom spisku.

Koordinaciono tijelo za sprovođenje obaveza u vezi sa izborima nastavlja predani rad na otklanjanju nepravilnosti u biračkim spiskovima, a MUP posebno cijeni veliki doprinos koji ovom tijelu daju predstavnici nevladinog sektora, u konkretnom slučaju MANS-a, koji je ukazao na moguće nepravilnosti i inicirao njihovo otklanjanje.

E.H.

DEMOKRATSKA PARTIJA SOCIJALISTA

Žarko Rakčević ne polazi od svojih miliona Žarku Rakčeviću i pokretu URA u ovom trenutku je mnogo veći problem kako do cenzusa bez Miodraga Lekića i Demosa, nego kompletna DPS i 45 odsto podrške građana koju uživaju, saopšteno je iz DPS. “Najbolji dokaz uspješne ekonomske i ukupne državne politike koju kreira DPS upravo je sam Rakčević, koji je u crnogorskom povoljnom poslovnom ambijentu uspio da izgradi impozantno poslovno carstvo i sebi obezbijedi status milionera i vlasnika brojnih zgrada, hotela, restorana, mlinova... Kakva je ‘alternativa’ koju Rakčević nudi, najbolje se vidi na primjeru njegovog kadra Rada Miloševića, koji je proteklih dana u kolašinskom hotelu ‘Bjanka’ za odabrane službenike Zavoda za zapošljavanje priredio odmor u spa centru i odlazak na koncert u Bijelo Polje, a sve o trošku državnog budžeta“, kažu u DPS-u. Doda-

ju da, ako mu ne odgovara da polazi od sebe i svog bogatstva stečenog upravo u Crnoj Gori, neka se osvrne na mnogo realniji pogled iz EUi NATO, kada je riječ o reformama u svim segmentima društva.

“Crna Gora ima otvoreno više od pola pregovaračkih poglavlja na putu ka EU, uključujući i najteža i uspješno ispunjava obaveze, čime je stekla status respektabilnog partnera i lidera integracija na Balkanu. Takođe, Crna Gora će veoma brzo biti punopravna članica NATO, rame uz rame sa najrazvijenijim državama svijeta.

Rakčević bi trebalo da zna da se u takvo društvo, poput EU i NATO, ne ulazi bez visoko ispunjenih standarda u svim oblastima. Uostalom, za dva mjeseca će građani ocijeniti i nas i Rakčevića. Za razliku od njega, DPS nema razloga za zebnju od rezultata 16. oktobra”, zaključuje se u saopštenju DPS. E.H.

SRIJEDA, 3. 8. 2016.

POZITIVNA SE SPREMA ZA SAMOSTA NASTUP, DARKO PAJOVIĆ PORUČIO:

BIĆEMO U VLAS I NAKON IZBORA TROJKA NE ZNA ŠTA ĆE SA SOBO

⌦ Jovana Đurišić

P

redsjednik parlamenta Darko Pajović uvjeren je da će njegova partija, Pozitivna Crna Gora, biti dio vlasti i nakon parlamentarnih izbora.

On je kazao da se Pozitivna priprema za samostalan nastup na izborima.

“Ubijeđen sam da će Pozitivna nakon izbora biti dio vlasti.

Spremamo se za samostalan nastup, ali će konačna odluka biti donešena tokom avgusta”, rekao je Pajović na konferenciji za novinare povodom 60 dana na mjestu predsjednika Skupštine.

Komentarišući incidente u parlamentu kazao da nema nikakvu dilemu da su bili vješto smišljeni i u korist političke propagande i da će ta institucija uvijek biti ispred i iznad partijskog interesa.

“Incidenti će dobiti epilog jer će Skupština raditi sve do predaje izbornih lista, čak i poslije toga. Prve sjednice su već 15. avgusta”, kazao je Pajović.

■ STVARANJE ALIBIJA ZA NEUSPJEH

Na pitanje da li je ugovor sa A2A, razlog za napuštanje Vlade izbornog povjerenja, čime prijeti opoziciona trojka, Pajović je kazao da A2A nije bila

dio sporazuma. On je ponovio da se ovakvim uslovljavanjem, stvara alibi za neuspjeh opozicije koja je u vlasti.

On smatra da predstavnici Demosa, Ure i SDP treba da napuste Vladu ukoliko su nesposobni da rade ono što im je bio zadatak, a to je kontrola.

“To što neko danas ne zna šta će sam sa sobom, nije moj problem. Poštenije je izaći iz Vlade i reći ne znamo da radimo, nego nastaviti sa radom i delegirati svoje predstavnike”, rekao je Pajović.

■ OSUĐUJEM PRIJETNJE ALBANSKIM POSLANICIMA

Upitan da prokomentariše prijetnje poslanicima Demokratske partije socijalista na Fejsbuk profilu zbog glasanja o Tuzima, on je kazao da je to već viđeno.

“Taj čin je kukavički i osuđujem ga. Državne institucije moraju naći način da se izbore sa nečim što je jako loše”, rekao je Pajović.

On je naveo da je do sada

Ubijeđen sam da će Pozitivna nakon izbora biti dio vlasti.

Spremamo se za samostalan nastup, ali će konačna odluka biti donešena tokom avgusta”, rekao je Pajović

sa svim poslaničkim klubovima korektno sarađivao, da nije bilo opstrukcija. Pajović je saopštio da će se u budućem periodu više “pozabaviti” radom skupštinskih službi i depolitizacijom.

“Oni koji su mislili da svoju političku pripadnost stave ispred profesionalnosti neće moći da obavljaju sve funkcije u parlamentu”, poručio je on.

Na pitanje da iznese stav o zahtjevima da sjednice Kolegijuma budu otvorene za javnost, on je kazao da je jasno da postoji nezadovoljstvo pojedinih nevladinih roganizacija (NVO). Pajović je dodao da se ne mogu za dva mjeseca ispraviti loše stvari, podsjećajući na 27 godina dugu praksu da se nakon sjednica Kolegiju-

politika

SRIJEDA, 3. 8. 2016.

pozitivno mišljenje dri na finansijski izvještaj

talan

SDP na službena putovanja potrošila 31.000 eura

■■ Za dva mjeseca

urađeno više nego za pola godine

Pajović je juče predstavio i rezultate rada nakon dva mjeseca na funkciji predsjednika Skupštine. Kazao je da je u tom periodu urađeno više, nego ranije za godinu.

Skupština je u periodu od 2. juna do 31. jula 2016. godine usvojila ukupno 117 akata (85 zakona; 22 izvještaja; sedam odluka; jedan zaključak i dvije rezolucije). U istom periodu održano je šest sjednica Skupštine, sa ukupno 138 tačaka dnevnog reda, kao i 17 sjednica Kolegijuma.

Za prethodnih godinu, Skupština je usvojila 121 akt: 87 zakona, sedam odluka, 18 izvještaja, dva zaključka i jednu rezoluciju.

U izvještajnom periodu za prvih pola godine 2016. (od 1. januara do 2. juna) Skupština je usvojila 10 zakona.

Kad su u pitanju međunarodne aktivnosti, Pajović je u periodu od 2. juna do 31. jula 2016. go-

Foto: Iva Mandić

sti a, a om ma javnost obavještava o glavnim zaključcima.

Rad svakog tijela pa i Kolegijuma, kako je dodao, biće transparentan.

“Nemam dilemu da ćemo do kraja ovog mandata imati ono što su tražili predstavnici pojedinih NVO”, rekao je Pajović.

3

dine imao četiri posjete van Crne Gore, na kojima je imao ukupno 12 susreta.

Pajović je išao na tri sjednice na kojima se ratifikovao Protokol o pristupanju Crne Gore NATO-u i to u Sloveniji, Bugarskoj i Albaniji.

Učestvovao je na godišnjem zasijedanju Parlamentarne skupštine OEBS-a, u Tbilisiju, u Gruziji.

“Uputio sam pozive OEBS-u i Savjetu Evrope za posmatranje redovnih parlamentarnih izbora koji će se održati 16. oktobra u Crnoj Gori. U periodu od 2. juna do 31. jula 2016. godine imao sam više susreta sa stranim zvaničnicima u zemlji i inostranstvu i to: sa četiri predsjednika države, dva premijera i četiri predsjednika Skupštine i sa zamjenikom pomoćnika sekretara za odbranu SAD. Tokom ovog dvomjesečnog perioda primio sam 18 stranih ambasadora država akreditovanih u Crnoj Gori i međunarodnih organizacija. Primio sam predstavnicu OEBS-a za slobodu medija, šefa Odjeljenja za Crnu Goru u Generalnom direktoratu Evropske komisije za politiku susjedstva i pregovore o proširenju, kao i generalnog sekretara OEBS-a, i više puta šefa Delegacije EU u Podgorici. Imao sam i jedan “Homs meeting” sa ambasadorima NATO država članica u Crnoj Gori”, saopštio je Pajović.

Rukovodstvo SDP: Najviše potrošili na plate Socijaldemokratska partija potrošila je u 2015. godini 54.196 eura za mobilne telefone njenih članova, pokazuju podaci Državne izborne komisije.

DRI dala je pozitivno mišljenje na godišnji finansijski izvještaj SDP. Prema podacima, SDP je u 2015. godini potrošila 638.067, od čega najviše na troškove kancelarijskog i ostalog materijala i na troškove bruto zarada članova partije.

“Troškovi iskazani u iznosu od 115.991,76€ odnose se na troškove kancelarijskog, reklamnog i ostalog potrošnog materijala. Od ukupnih troškova revidiran je iznos od 99.887,11€ ili 86%. Revizi-

jom je utvrđeno da se od revidiranih troškova iznos od 88.464,20€ odnosi na troškove reklamnog materijala, iznos od 4.836,31€ na troškove kancelarijskog materijala i iznos od 1.634,78€ na troškove ostalog potrošnog materijala”, navedeno je u izvještaju DRI. Partija Ranka Krivokapića je za gorivo u 2015. godini potrošila 32.094 eura, dok su troškovi struje i vode iznosili 9.820,73 eura.

Partija je u poslovnim knjigama po osnovu bruto zarada i doprinosa na teret poslodavca iskazala rashode u ukupnom iznosu od 200.189,83 eura od kojih se na neto zarade odnosi 117.661,11€, porez na zara-

54.196 eura potrošila je socijaldemokratska partija za mobilne telefone njenih članova

de 16.996,13€, doprinose na teret zaposlenih u iznosu od 42.525,00€ i doprinose na teret poslodavca iznos od 23.016,58€.

Službena putovanja koštala su SDP 31.226 eura, dok je na mobilne i fiksne telefone partija potrošila 54. 196 eura.

“Revizijom je utvrđeno da se od revidiranih troškova na troškove mobilnih telefona odnosi 16.773,68€, na troškove fiksnih telefona iznos od 19.441,14€, na troškove usluga avio-prevoza i kontibucija za kongres Young European Socialist odnosi 2.953,61€ i na troškove rentiranja vozila 285,60€”, piše u izvještaju.

Troškovi od 12.713,59€, odnose se na troškove komunalnih usluga u iznosu od 5.694,66€ i ostale poslovne rashode (usluge brendiranja, štampe, nabavku reklamnog materijala, kopiranje, održavanje faha, nabavku kancelarijskog materijala, usluge grafičkog dizajna i grafičke pripreme za štampu itd) u iznosu od 7.018,93€. J.Đ.

ĐE SI, TV PONESI

Gledajte omiljene TV programe bilo gdje u Crnoj Gori. TVzaSVE možete ponijeti svuda ili ga koristiti za drugi televizor.

Dovoljno je povezati TVzaSVE uređaj sa televizorom i antenom – i to je sve.

Za moderniji televizor koji ima ulaz za DVB-T2 modul potrebna vam je samo TVzaSVE kartica i modul.

18 ijih najgledan kanala o mjes ečn

Pozovite 1500, naručite i TVzaSVE vam stiže na kućnu adresu! Ili posjetite T-Centar.

Pogledajte i odličnu ponudu televizora u Telekomu – od 9,90 € mjesečno uz ugovor na 24 mjeseca.

SRIJEDA, 3. 8. 2016.

politika

5

Policija traži ko je prijetio poslanicima

DPS: Iza incidenta stoje uski politički interesi Elhana Hamzić

P

oslanici DPS Nikola Gegaj, Halil Duković i Ljubo Škrelja su bili meta ozbiljnih prijetnji na društvenim mrežama. Na Fejsbuk profilu Tuz Malesi i profilu Luia Dušaja postavljene su slike trojice poslanika sa uznemirujućim porukama.

Iz DPS su najoštrije osudili prijetnje koje su preko društvenih mreža upućene njihovim poslanicima i visokim partijskim funkcionerima Halilu Dukoviću, Ljuiđu Škrelji i Nikoli Gegaju, saopštili su iz te partije i pozvali nadležne da što prije otkriju ko stoji iza ovakvih radnji.

U DPS su uvjereni da su Duković, Gegaj i Škrelja dugogodišnjim zalaganjem za najviše vrijednosti građanske države Crne Gore dokazali da su najbolji predstavnici sredina iz kojih dolaze, te da su časnim, profesionalnim i ljudskim zalaganjima značajno doprinijeli da država danas bude primjer multietničkog i multikonfesionalnog sklada.

“Zbog toga još više čudi bilo čija potreba da uputi ružnu riječ ovim ljudima. Jednako smo uvjereni i da iza ovih prijetnji stoje isključivo oni koji u takvom nastupu vide svoj uski politički interes i koji na posljednje mjesto stavljaju potrebe građana Tuzi i Malesije”, navedeno je u saopštenju DPS-a.

■■ Pozitivna osudila napad

Pozitivna Crna Gora najoštrije je osudila brojne uvrede i govor mržnje koji

Jednako smo uvjereni i da iza ovih prijetnji stoje isključivo oni koji u takvom nastupu vide svoj uski politički interes i koji na posljednje mjesto stavljaju potrebe građana Tuzi i Malesije, navedeno je u saopštenju DPS-a

su upućeni poslanicima DPS. “Kvalifikacije i riječi koje su se mogle pročitati na društvenim mrežama, na račun poslanika DPS Nikole Gegaja, Halila Dukovića i Ljuba Škrelje predstavljaju grubo kršenje ljudskih prava. Podsjećamo da je sloboda govora i izražavanje Ustavom zagarantovana. Svaka javna riječ, pa i ona izgovorena ili prenešena preko savremenih društvenih modela komunikacije kakve su društvene mreže, treba da je u funkciji zaštite ljudskih prava, a ne suprotno”, poručili su iz Pozitivne.

Oni apeluju na sve građane da poštuju ljudska prava

i etičke vrijednosti svih ljudi, bez obzira na stavove koje iznose, njihove posebnosti i lična opredjeljenja, kao i da se suzdrže od svakog oblika diskriminacije.

“Uvjereni smo da će nadležni organi u okviru nadležnosti preduzeti odgovarajuće mjere”, zaključili su iz Pozitivne.

■■ Policija traži odgovorne

Podgorička policija radi na identifikaciji osoba koje su putem Fejsbuka prijetile albanskim poslanicima iz DPS. “Policija preduzima radnje iz nadležnosti u cilju identifikacije lica koja su postavila prijeteće komentare.

Upoznat je nadležni tužilac u Podgorici, po čijem nalogu i u koordinaciji sa istim

se vrše provjere i prikupljaju potrebna obavještenja neophodna za rasvjetljavanje”, kazali su iz policije.

Podsjećamo, Dušaj je na svom nalogu postavio u sliku na kojoj su tri poslanika sa omčom oko vrata, ispod koje je napisao: “Obavještavamo sve Albance da su izdajnici sa slike tragično izgubili život i da će se sahrana obaviti na Čepurcima 8. marta.

A nakon sahrane ove đubradi zabavljaće vas svi slavuji Malesije sa pjesmom i igrama u centru Tuzi”, glasi uznemirujuća poruka.

Na profilu Tuz Malesi, napisana je slična poruka, u kojoj se navodi da su trojica poslanika izdajnici albanskog naroda, te da bi ih trebalo protjerati iz zemlje.

“Prvi put u Skupštini Crne Gore je bio zakon koji je de-

finisao Malesiju kao opštinu sa punim ingerencijama.

Glasanje je bilo javno. DPS i Bošnjačka stranka su otvoreno pokazali da su najveći neprijatelji Albanaca i glasali su da Malesija ne postane opština”, navodi se u postavljenoj poruci.

“Duković, Gegaj i Škrelja su izdajnici albanskog naroda. Ova trojica nijesu podržali najvažniji zahtjev Albanaca da Malesija dobije samostalnu opštinu. Gegaj i Duković trebaju biti proćerani iz Malesije, a Škrelja iz Ulcinja”, glasi poruka u kojoj se dodaje: “DPS je prije svih izbora dolazio u Malesiju i obećavao punu opštinu, ali su potvrdili da su to bile samo prevare da bi dobili glasove.

Mislite li da opet njima date glas?”.

Ombudsman: Zabrinutost zbog čestih prijetnji poslanicima Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Šućko Baković smatra zabrinjavajućim što, zbog izraženih političkih stavova, pojedinci ili grupe sve češće bivaju izloženi uvredama, ponižavanju pa čak i prijetnjama, a što se, kako je kazao, nerijetko iz virtuelnog prenosi i u

stvarni život.

“Podsjećamo da smo snažno osudili i ranije primjere primitivne, uvredljive kampanje i prijetnji pojedinim predstavnicima političkih partija, koji su se takođe pojavili na društvenim mrežama, a koji su došli do šire javnosti putem medi-

ja. I tada smo ukazali na nužnost tolerancije u isticanju i saopštavanju različitih mišljenja što podrazumijeva i pravo na uvjeravanje drugih o ispravnosti ličnih i kolektivnih stavova, sve dok se spoljašnja manifestacija takvog ponašanja kreće u granicama zaštite prava

drugih osoba”, saopšteno je iz kancelarije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda.

Ombudsman je apelovao na građane, simpatizere i članove političkih partija i grupacija, zagovornike različitih političkih stavova i interesa, da se suzdrže od takvog ponašanja i

da poštuju standarde garantovanih ljudskih prava i sloboda.

Zaštitnik očekuje da će nadležni državni organi efikasno procesuirati odgovorne za ovakvo ponašanje kako bi time uticali na smanjenje i eliminisanje takvih ponašanja ubuduće.

ekonomija 1.1193 0.8431 113.72 1.0810 74.509 123.31 7.4927

SRIJEDA, 3. 8. 2016.

Au = 1,365.32$

AG=20.61$

Montenegro berza

USd: gbP: jpy: chF: RUB: rsd: hrk:

Plemeniti metali

Kursna lista

6

Naziv TECG ZETF KOGE BUDR PREN

Najveći promet Cijena Količina 3,1494 2.500 4,5000 525 0,1300 8.500 4,8000 198 0,8312 550

Obim u € Promjena 7.873,5000 0,24% 2.362,5000 0,00% 1.105,0000 0,00% 950,4000 0,00% 457,1400 0,01%

ivanović i grbović obiš

Vjetroelekt će od oktob pustiti u ra

Preostalih 14 vjetroelektrana na brdu Krnovo kod Nikšića biće postavljene do kraja septembra

Do sada je postavljeno na Krnovu 12 vjetroelektrana

⌦⌦ Mira Rovčanin

Foto: Milovan Daniilović

Radovi na postavljanju vjetroelektrana teku planiranom dinamikom, a cjelokupni projekat će biti završen i prije predviđenog roka, rekao je nakon jučerašnjeg obilaska vjetro parka na brdu Krnovo kod Nikšića potpredsjednik Vlade Crne Gore Petar Ivanović.

Do sada je postavljeno 12 vjetroelektrana, ostale su

već na legeru, a do kraja septembra Ivanović očekuje da će svih 26 vetrenjača biti u funkciji.

■■ Zadovoljni radovima

Kako je ocijenio Ivanović, Crna Gora će uskoro dobiti novi izvor električne energije.

“Razgovarao sam sa izvođačem radova i njihiva su očeki-

NA SJEDNICI ŠPEDITERA U PKCG OCIJENJENO

Izmijeniti Carinski zakon

Zakon usklađuju sa Carinskim zakonom EU

Predlog izmjena i dopuna Carinskog zakona goruća je i najinteresantnija tema za budući rad špeditera, ocijenjeno je iz Privredne komore (PKCG).

Na sjednici Odbora udruženja špeditera PKCG, koja je održana prošle sedmice, predstavnik Ministarstva finansija Mitar Bajčeta rekao je da se zakon mijenja zbog kretanja Crne Gore i Uprave carina prema implementaciji Novog kompjuterizovanog tranzitnog sistema u ko-

jem su 28 članica EU, EFTA zemlje, Turska i Makedonija.

“U tom smislu morali smo da m ijenja mo od r eđene odredbe koje se odnose na obezbjeđenje, tranzit i status robe i uskladimo ih sa Carinskim zakonom EU, koji je u maju stupio na snagu”, kazao je Bajčeta.

Predstavnik Uprave carina Tatjana Vujisić navela je da je jedan od uslova pristupanja Crne Gore EU primjena konvencija o zajedničkom tranzitu, kao i olakšicama u

trgovini robom.

“Uslovi koje moramo ispuniti odnose se na zakonodavstvo, organizaciju Uprave carina, kadrovsku popunjenost, izradu svih potrebnih instrukcija i informacionotehnoloških rješenja”, rekla je Vujisić.

Ona je dodala da se pristupilo izmjeni carinskih propisa, kojima su se sistematizovale odredbe na način kao u novom Carinskom zakonu Evropske unije.

(Mina-biznis)

NAZIV TECG PREN ZETF BUDR KOGE

DOBITNICI

CIJENA

KOLIČINA

OBIM U €

3,1494 0,8312 4,5000 4,8000 0,1300

2.500 550 525 198 8.500

7.873,5000 457,1400 2.362,5000 950,4000 1.105,0000

ŠLI RADOVE

TRANE BRA AD Razgovarao sam sa izvođačem radova i njihova su očekivanja, pod pretpostavkom da ne bude vremenskih neprilika, prije svega vjetra, da se projekat u potpunosti završi do kraja septembra, rekao je Ivanović

PROMJENA

vanja, pod pretpostavkom da ne bude vremenskih neprilika, prije svega vjetra, da se projekat u potpunosti završi do kraja septembra.

Održavamo komunikaciju kako bismo sve tekuće probleme otklanjali i kako bismo se držali postavljene dinamike, sa željom da krajem septembra, početkom oktobra ovaj projekat bude pušten u rad, kako bismo imali dodatne količine električne energije u Crnoj Gori”, rekao je Ivanović. Prema njegovim riječima, od 12 postavljenih vjetroelektrana sedam je uvezano u jednu tehnološku cjelinu koja bi mogla biti aktivirana nezavisno od ukupnog projekta.

Radovima na Krnovu zadovljan je i prvi čovjek grada pod Trebjesom Veselin Grbović koji ističe da je riječ o jednoj od najvećih investicija ne samo u Nikšiću već i u Crnoj Gori.

“Svi rade svoj dio posla i realno je očekivati da se do kraja septembra završi montaža vjetrenjača”, naglasio je Grbović.

Gradnja vjetroelektrana na Krnovu, čija vrijednost je oko 120 miliona eura, počela je u maju prošle godine, a imaće godišnju proizvodnju od 200 do 230 gigavat sati (GWh). Vjetroelektrane se postavljaju na nadmorskoj visini od oko 1.500 metara gdje je, prema procjenama, prosječna brzina vjetra

0,24 0,01 0,00 0,00 0,00

NAZIV BUDR KOGE ZETF PREN TECG

GUBITNICI

CIJENA 4,8000 0,1300 4,5000 0,8312 3,1494

KOLIČINA 198 8.500 525 550 2.500

Model po uzoru na Njemačku Kako tvrdi Ivanović, mlijeko u tetrapaku se ne proizvodi zbog tržišne logike, jer sve analize pokazuju da je crnogorsko tržište malo da bi se takve investicije mogle isplatiti.

“Ako bismo mogli da pronađemo tržište i u Crnoj Gori i van države koje bismo mogli da snabdijevamo mlijekom onda bi proizvodnja i pakovanje mlijeka u tetrapaku moglo da ima svoje ekonomsko opravdanje. U suprotnom, bojim se da je to samo san koji ne

možemo dočekati na ovom nivou”, objašnjava Ivanović.

Potpredsjednik Vlade kaže i da su sa partnerima iz Njemačke u toku istraživanja koji bi to model najviše odgovarao Crnoj Gori.

“Potpisali smo četiri sporazuma sa četiri različite regije i u jednoj regiji postoji najveći broj malih privatnih mljekara i to može biti obrazac za Crnu Goru. Za to potrebno malo više finansijskih sredstava i razumijevanja u kom pravcu idemo”, pojasnio je Ivanović.

Ivanović i Grbović sa kooperantima mljekare Nika

oko 5,5 do 6,5 metara u sekundi. Završetkom njihove gradnje doprinijeće se ostvarenju nacionalnog cilja od 33 odsto udjela obnovljivih izvora u finalnoj potrošnji. Prije početka realizacije projekta, saopšteno je da su vjetroelektrane na Krnovu prva investicija, tako velikih razmjera, u kapacitete za

7

EKONOMIJA

SRIJEDA, 3. 8. 2016.

proizvodnju električne energije u Crnoj Gori, još od 1980. godine.

■ PONOVO POKREĆU PROIZVODNJU

Potpredjednik Vlade je juče u Nikšiću obišao i mljekaru Nika i saopštio da dio sredstava

OBIM U € 950,4000 1.105,0000 2.362,5000 457,1400 7.873,5000

PROMJENA 0,00 0,00 0,00 0,01 0,24

od posljednje tranše koju treba da isplati novi vlasnik mljekare biće podijeljen kooperantima.

“Vjerovatno da to neće biti kompletan iznos onih dugovanja koja imaju već za otprilike nekih 15 odsto manji, ali da bi mogli proporcionalno umanjiti sve obaveze koje su preostale prema kooperantima tako da svi dobiju pravičnu nadoknadu proporcionalnom iznosu”, kazao je Ivanović.

Potpredsjednik Vlade naglašava i da je od posebne važnosti što će proizvodnja u Niki biti ponovo pokrenuta o čemu je juče razgovarao sa novim vlasnikom Tadijom Šljukićem čija kompanija F.M.L. je kupila imovinu mljekare.

“U četvrtak se potpisuje ugovor, nakon toga slijedi uplata preostalog iznosa od 310.000 eura i polako se stvaraju uslovi da se kreće u investicije. Važno je da uslovi za proizvodnju budu stvoreni što prije i da se pokrene proizvodnja. Ona se mora pokrenuti zajedno sa radnicima. Važno je da mljekara radi jer je broj kooperanata nekoliko desetina puta veći na prostoru opštine Nikšić od broja radnika koji u ovom momentu mogu da rade”, objasnio je Ivanović.

Mljekara Nika sa mljekarom u Pavinom Polju, prema mišljenju Ivanovića, strateški su važne za Crnu Goru i njihovom izgradnjom i stavljanjem u pogon dugoročno će se riješiti pitanje otkupa i prerade mlijeka.

U OKVIRU KAMPANJE “BUDI ODGOVORAN” EVIDENTIRANO 45 PRIMJEDBI

Zbog neizdavanja fiskalnih računa inspektori izrekli tri novčane kazne

U okviru kampanje “Budi odgovoran” prošle sedmice je evidentirano 45 primjedbi, na osnovu kojih su izrečene tri novčane kazne.

Inspektori su sa po 3.800 eura kaznili prodavnicu Tabacco S Press u Herceg Novom i preduzeće Baošić u Podgorici, zbog neizdavanja fisklnih računa. Štand voća i povrća u Meljinama kažnjen je sa 500 eura, takođe zbog neizdavanja fiskalnih računa.

ŠTAND VOĆA I POVRĆA U MELJINAMA KAŽNJEN JE SA 500 EURA, TAKOĐE ZBOG NEIZDAVANJA FISKALNIH RAČUNA Inspektori nijesu mogli obaviti kontrolu auto-perionice na podgoričkom Starom aerodromu i kafe bara u Podgorici, prijavlje-

nih za rad bez odobrenja i neizdavanje fiskalnih računa, jer se objekti ne nalaze na navedenim adresama.

Inspektori su saopštili i da je kontrola podgoričkog Forestino Montenegra, prijavljenog da radi bez odobrenja, u toku. Nepravilnosti nijesu utvrđene prilikom kontrole konobe Akustik u Sutomoru, podgoričkog paba Dablin i budvanskog V2 Multibrenda.

Tabacco S Press i preduzeće Baošić, zbog neizdavanja fisklnih računa kažnjeni sa po 3.800 eura

8

EKONOMIJA

SRIJEDA, 3. 8. 2016.

CRNOGORSKI FUDBALER ULAŽE U PRIVREDU

Stefan Savić investira u male hidroelektrane

Savić

Proslavljeni crnogorski fudbaler Stefan Savić jedan je od članova konzorcijuma “Hydro Bjelojevićka” koji je prvorangirani na listi Tenderske komisije za davanje koncesija za izgradnju malih hidroelektrana na Bjelojevićkoj rijeci u Mojkovcu. Udio prvotimca španskog Atletiko Madrida u konzorcijumu je 45 odsto, dok su njegovi poslovni partneri kompanija Čelebić iz Podgorice sa 54 odsto učešća i firma “Synergy” sa jedan odsto.

Ovaj konzorcijum jedini je i dostavio ponudu na oglas za

davanje koncesija za vodotok Bjelojevićka, koji je objavljen 11. maja.

“Na osnovu ocjene da je dostavljenim idejnim rješenjem predviđeno realno iskorišćenje vodotoka za proizvodnju električne energije, Tenderska komisija je konstatovala da je Hydro Bjelojevićka, kao jedini ponuđač za taj vodotok, stekao status prvorangiranog”, navodi se u obrazloženju.

Savićev partner, podgorički “Synergy” dobio je status prvorangiranog ponuđača i za vodotok Lještanica, sa učešćem od 99 odsto u konzorci-

jumu “Hydro Lještanica” koji čini i kompanija “Vodni Zdroje” iz Češke.

Prvorangirane ponuđače dobili su i vodotoci Bistrica i Bukovica. Konzorcijum “Bistrica Clean Energy”, u kojem su firme “BP Hydropower” iz Podgorice sa učešćem 98 odsto i “Normal Company” i hrvatski “Eucon Samobor”, sa udjelom od po jedan odsto prvorangirani su za vodotok Bistrica. Status prvorangiranog ponuđača za vodotok Bukovica, koji je bio i jedini, stekao je konzorcijum “Hydra MNE”, sastavljen od firmi “Hydra

Jedna ponuda neispravna Članovi Tenderske komisije odbacili su kao neispravnu ponudu za vodotok Sjevernica, koju je dostavio istoimeni konzorcijum koga čine kompanije “Nordic Energy Potencial” i “Ekotech Energy” iz Kolašina, “Gauldal Renewable Energy”

Podgorica” sa učešćem 98 odsto i “IMP” iz Ljubljane i “Igma Energy” iz Andrijevice sa učešćem od po jedan odsto. Članovi Tenderske komisije konstatovali su da ova četiri konzorcijuma, izme-

iz Norveške i “Tehno Plus” iz Podgorice.

Ponuda je, kako je objašnjeno, u pogledu podobnosti bila ispravna, ali po pitanju kontrole ispunjenosti kriterijuma nije zadovoljila, zbog čega je odbačena kao neispravna.

đu ostalog, ispunjavaju uslove koji se odnose na iskustvo u upravljanju hidroenergetskim objektima, finansijsku sposobnost, tehničko rješenje i višenamjenska rješenja.

Bo.M.D.

Foto:Darko Jovanović

Savić je jedan od članova konzorcijuma “Hydro Bjelojevićka” koji je prvorangirani za davanje koncesija na Bjelojevićkoj rijeci

PROMET NA BERZI 1,5 MILIONA EURA

U julu najviše rasle cijene akcija Luke Kotor Ukupan promet na Montenegroberzi u julu je iznosio 1,55 miliona eura i bio je 76 odsto veći nego u junu.

U poređenju sa julom prošle godine, promet je manji 35 odsto.

Prosječan dnevni promet u julu iznosio je 86.180 eura, a veći dio, odnosno 89 odsto, ostvaren je na slobodnom tržištu. Najveći rast cijene od 92 odsto, zabilježile su akcije kompanije Luka Kotor, čija je pro-

sječna cijena iznosila 13,99 eura.

Tokom 18 dana trgovanja u julu zaključene su 203 transakcije.

“Oko 85 odsto ukupnog prometa, ne uključujući blok poslove, akcije fondova i obveznice, ostvareno je trgovinom akcijama Hipotekarne banke, Crnogorskog Telekoma, Luke Bar, Port of Adria i Jugopetrola”, navodi se u Biltenu Montenegro berze.

SRIJEDA, 3. 8. 2016.

HRONIKA

9

KOLAŠINCI TRIFUNOVIĆ I PEKOVIĆ

Uhapšeni zbog brutalnog prebijanja mladića Zbog sumnje da su prije nedjelju dana u centru Kolašina brutalno pretukli sugrađanina Sašu Šćepanovića, juče su slobode lišeni Kolašinci Igor Trifunović i Darko Peković. Kako saznaju Dnevne novine, kolašinska policija je 27. jula, oko 22.30, dobila prijavu od Šćepanovića da je pretučen. Incident se dogodio u prepunom lokalu “Selekt” koji se nalazi u samom centru Kolašina, kada je Šćepanović, koji je bio gost u tom lokalu, nakon verbalnog sukoba, iz za sada nepoznatih razloga fizički napadnut od više osoba, koje su ga brutalno pretukle. Jedan od napadača prvo je prišao Šćepanoviću sa leđa i najvjerovatnije sa metalnom šipkom ga udario po glavi. Od jačine udarca Šćepanović je na kratko izgubio svijest i pao na pod, nakon čega ostali napadači kreću da ga bespomučno udaraju, odnosno šutiraju nogama. Tom prilikom Šćepanoviću su polomljeni zu-

bi, naprsla mu je čeona kost, a na potiljku je zadobio ogromni hematom koji je posljedica udara metalnom šikom po glavi. Njemu je prva pomoć pružena u Domu zdravlja u Kolašinu, nakon čega je transportovan u Klinički centar Crne Gore u Podgorici, gdje su mu konstatovane teške tjelesne povrede.

Na lice mjesta odmah je izašla kolašinska policija koja je izvršila uviđaj na licu mjesta. Uzete su izjave od gostiju lokala pred čijim očima se odigrao incident, na osnovu čijih iskaza je policija uspjela da identifikuje dvojicu napadača. Policajci su nekoliko dana tragali za Pekovićem, a Trifunović je ubrzo nakon incidenta priveden. Na saslušanju u policiji tvrdio je da nema veze sa spornim događajem.

Trifunović i Peković privedeni su juče sudiji za istrage kolašinskog osnovnog suda koji im je odredio pritvor u trajanju do 30 dana.

R.H.

Incident se dogodio u prepunom lokalu “Selekt”, koji se nalazi u samom centru Kolašina, kada je Šćepanović, koji je bio gost u tom lokalu, nakon verbalnog sukoba, iz za sada nepoznatih razloga fizički napadnut od više osoba

NA PUTU ŽABLJAK ŠAVNIK

PREDSTAVNICI ZIKS A I ŠTRAJKAČA

Povrijeđeno pet Bosanaca

Postigli sporazum sa Upravom, nema štrajka Ilustracija

Ilustracija Državljani BiH Luka Vuković, Nedeljko Pavlović, Dejan Đajić i Filip Krnojelac, povrijeđeni su u saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila juče ujutro oko pet časova na magistralnom putu Žabljak-Šavnik, u Motičkom potoku kod Žabljaka.

Do saobraćajne nezgode došlo je kada je vozilo marke Audi, registarskih oznaka E32 -K - 120, kojim je upravljao Krno-

jelac, nekoliko desetina metara prije propusta, prešlo na lijevu kolovoznu traku, a potom i kroz dubok kanal. Tragovi su vidljivi i kroz livadu sa druge strane kanala, sve do propusta gdje se vozilo zaustavilo na točkovima okrenuto u pravcu Žabljaka.

Uviđaj su, po ovlašćenju ODT iz Pljevalja, obavili pripadnici policije sa Žabljaka.

R.H.

Nikšićanin Dragiša Striković (36) uhapšen je juče, nakon što ga je podgorička policija zatekla dok je pokušavao da obije jedno vozilo u Ulici Vojisavljevića u Podgorici.

Kako nezvanično saznaju Dnevne novine, postupajuci po anonimnoj prijavi građanina da je u toku krađa vozila u Ulici Vojislavljevića, u podgoričkom naselju Zabjelo, službenici CB Podgorica odmah su izašli na lice mjesta i zatekli osumnjičenog u izvršenju krivičnog djela, kojeg su odmah lišili slobode. Izvršenim uviđajem konstatovana su oštećenja na vratima vozila “golf 2”, podgoričkih registarskih oznaka, koje imenovani pokušao da otuđi.

Predstavnici ZIKS-a i štrajkačkog odbora zaposlenih zaključili su sporazum o mirnom rješavanju radnog spora nakon višednevnih protesta radnika spuškog zatvora. Sporazum je vođen pred Agencijom za mirno rješavanje sporova, a potpisnici su saglasni da nadležni organi uskoro preduzmu sve mjere kako bi se ispunili zahtjevi štrajkača koji traže povećanja plata, beneficirani staž i rješavanje stambenih potreba. Kao što su objavili u subotu, zaposleni u ZIKS-u odustali su od štrajka koji je bio zakazan za 1. avgust. Oni su se u junu deset dana okupljali ispred Ministarstva pravde zato što nijesu bili zadovoljni uslovima na poslu, a potom su prekinuli protest i najavili štrajk 1. avgusta u slučaju da im nadlež-

ni do tada ne ispune zahtjeve.

Tražili su da se donese uredba o povećanju zarada, kao što je to urađeno i policiji, ali i da im se trajno riješi pitanje odlaska u penziju. Jedan od zahtjeva je i zaključivanje kolektivnog ugovora, rješavanje stambene problematike, po ugledu na zaposlene u prosvjeti. Na listi zahtjeva bila je i ostavka pomoćnice ministra Slavice Rabrenović, zato što ih je, kako su kazali, nazvala neuglednim ljudima u društvu i da iz tog razloga ne zaslužuju da njihovi zahtjevi budu ispunjeni, što je ona, kategorično negirala. Nadležni su probleme zaposlenih u ZIKS-u nastojali da riješe prošlog mjeseca u više navrata, ali su službenici kategorično odbijali „obećanja“ i tražili konkretne rezultate.

R.H.

10

HRONIKA

SRIJEDA, 3. 8. 2016.

UPRAVA POLICIJE O SAOBRAĆAJKI U KOJOJ JE POGINUO VUJOVIĆ

Nemamo šta da krijemo, sve je bilo po zakonu

Nakon preduzetih mjera i radnji na rasvjetljavanju ovog događaja, uhapšen je Boško Boljević koji je, uz krivičnu prijavu, priveden osnovnom tužiocu

Od trenutka saznanja za saobraćajnu nezgodu u kojoj je teške tjesne povrede zadobio Milenko Vujović (33), od kojih je nakon dva dana preminuo u Kliničkom centru, službenici podgoričkog CB postupali su u

Stanković i Danilović tražili da se detalji dostave porodici Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković i ministar unutrašnjih poslova Goran Danilović zatražili su juče od Uprave policije detalje saobraćajne nesreće, koja se dogodila 28. jula, a u kojoj je nastradao Milenko Vujović (33).

“Stanković je zatražio od rukovodioca nadležnog tužilaštva da porodicu nastradalog upozna sa svim ras-

položivim zvaničnim podacima o nezgodi”, saopšteno je iz VDT-a.

Uslijedila je i reakcija ministra unutrašnjih poslova Gorana Danilovića, koji je zatražio od Uprave policije detaljnu informaciju o rezultatima uviđaja saobraćajne nesreće u kojoj je poginuo Milenko Vujović.

Danilović očekuje od nadležnih državnih organa da porodicu stradalog Vujovića obavijeste o svim do sada poznatim činjenicama u vezi sa saobraćajnom nesrećom, koja je imala tragičan ishod.

skladu sa zakonom i nijesu krili bilo čiji indentitet, kako se to ovih dana u medijima spekulisalo. Vujović je preminuo 30. jula u Kliničkom centru Crne Gore od povreda zadobijenih u saobraćajnoj nesreći, koja se dogodila dva dana ranije u podgoričkom naselju Donja Gorica.

On je bio je suvozač u automobilu marke “ford”, kojim je upravljao Boško Boljević, koji je pokušao da se sa sporedne ulice uključi na magistralni put Podgorica - Cetinje, kada je na njega naletjelo vozilo marke “reno megan” za čijim upravljačem je bio Miloš Đurapčević (22) iz Podgorice.

Kako ističu iz Uprave policije, 28. jula 2016. godine oko 22.35 časova prijavljeno je da je u mjestu Donja Gorica, na magistralnom putu Podgorica – Cetinje kod restorana ,,Montenegro” došlo do saobraćajne nezgode. Na licu mjesta policijski službenici su zatekli lica Boška Boljevića (34) iz Podgorice koji je upravljao vozilom ,,ford mondeo”, budvanskih registarskih oznaka dok se na mjestu suvozača nalazio

Vujović.

“O događaju je obaviješten državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu koji je izašao na lice mjesta i koji je rukovodio uviđajem, uz prisustvo sudskog vještaka saobraćajne struke i uz učešće policijskih službenika, odnosno ekipe za vršenje uviđaja.

Na osnovu činjeničnog stanja, te nakon sagledavanja svih materijalnih tragova, oštećenja na vozilima, a takođe i nakon usmenog izjašnjenja saobraćanog vještaka na licu mjesta, došlo se do saznanja koja ukazuju na sumnju da je saobraćajna nezgoda najvjerovatnije nastupila na način što je B.B. koji se sa svojim vozilom, a sa kojim je kao suvozač bio M.V, krećući se Ulicom Dušana Duće Mugoše u pravcu ulice Cetinjski put, ostvario kontakt sa vozilom kojim je upravljao M.Đ. a koji se kretao iz pravca Podgorice u pravcu Cetinja, ne poštujući vidno postavljen saobraćajni znak ,,stop” kojim je pravo prvenstva prolaza imao M.Đ. Nakon kontakta ova dva vozila, vozilo kojim je B.B. upravljao odbija se i ostvaruje kontakt sa trećim vozilom marke ,,VW golf” koje je bilo prakirano pored” sapšteno je iz policije.

Nakon preduzetih mjera i radnji na rasvjetljavanju ovog događaja, a po nalogu nadležnog tužioca koji je rukovodio cjelokupnim uviđajem, uhapšen je Boljević koji je uz krivičnu prijavu priveden tom tužiocu zbog osnova sumnje da je počinio krivično djelo teško djelo protiv bezbjednosti javnog saobraćaja koje mu se stavlja na teR.H. ret.

SRIJEDA, 3. 8. 2016.

hronika

11

Foto: Vedran Ilić

osumnjičenom za ubistvo sina pritvor do 30 dana

Đurović poslat u Spuž Istražni sudija Višeg suda u Podgorici Vlado Novović odredio je pritvor do 30 dana Velimiru Đuroviću (59) iz Virpazara, koji je hicem iz lovačke puške, nakon kraće svađe, usmrtio sina jedinca Raka Đurovića (31). Tragedija se odigrala preksinoć oko 19.30 časova, ispred njihove kuće u naselju Gluhi do u Virpazaru. Ubistvu je prethodila, po ko zna koji put, svađa između oca i sina koja datira unazad par godina. Prema nezvaničnim saznanjima, obojica aktera u trenutku

Đurović

Ubistvu je prethodila, po ko zna koji put, svađa između oca i sina koja datira unazad par godina tragedije bila su navodno pod uticajem alkohola, a razmirice su počele prvo u kući gdje su se otac i sin verbalno sukobili, da bi okršaj tragično završio ispred kuće jednim pucnjem u leđa nesretnom mladiću koji je preminuo na putu ka Kliničkom cen-

tru u Podgorici.

Prema navodima komšija koji žive u blizini kuće Đurovića, ovakva tragedija je bila za očekivati jer su sukobi između oca i sina bili sve žešći.

Po nalogu dežurnog Višeg tužioca iz Podgorice, uviđaj na licu mjesta obavila je barska policija, koja je uhapsila Velimira Đurovića.

Tijelo nesretnog mladića, po nalogu tužioca, poslato je na obdukciju. Nesretni mladić je, prema saznanju DN, bio jedinac u više kuća.

R.H.

uhapšena ljiljana bogojević

Podgoričanka u kući krila marihuanu i kokain

Inspektori Odsjeka za borbu protiv droga uhapsili su Podgoričanku Ljiljanu Bogojević (61), kod koje je, kako se sumnja, pronađeno četiri kilograma marihuane i 85 grama kokaina.

Kako saznaju Dnevne novine iz policije, policij-

ski inspektori za borbu protiv droge su na osnovu konkretnih i čvrstih operativnih saznanja, a nakon pribavljene naredbe za pretres sudije za istragu Višeg suda u Podgorici pretresli porodičnu kuću Ljiljane Bogojević, koja se nalazi u naselju Zele-

nika, u Jezerskoj ulici.

Tom prilikom je pronađeno četiri veća pvc pakovanja u kojima se nalazila opojna droga marihuana, težine oko četiri kilograma i osam pakovanja u kojima se nalazio kokain, ukupne težine oko 85 grama.

J.M.

podnijeta krivična prijava

apelacioni sud donio odluku u slučaju “Ruta”

Protiv Podgoričanina V.K. (50) podnijeta je krivična prijava jer je u njegovoj kući pronađeno 50 tona robe inostranog porijekla, vrijednosti oko 30.000 eura.

“Naime, carinski i policijski službenici su u kući V.K. u Podgorici pronašli robu – kafu, ulje, brašno, šećer, alkoholna i bezalkoholna pića i drugu robu inostrane proizvodnje, u količini od 50 tona, tržišne vrijednosti od oko 30.000 eura, a koju je osumnji-

Apelacioni sud potvrdio je dio presude kojom je sedam od deset optuženih u predmetu „Ruta“ osuđeno na ukupno 14 godina i šest mjeseci zatvora zbog krijumčarenja 210 azilanata preko crnogorske granice.

U slučaju optuženih Ivana Đukića, Dragiše Pejovića i Draška Boškovića, vijeće sudija Apelacionog suda je ukinulo dio presude kojom su osuđeni na ukupno dvije i po godine robije i vratio predmet na ponovno odlučivanje.

Tom presudom optuženi Dražen Đokić osuđen je na tri i po godine zatvora, zbog krivičnih djela stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje ljudi i nedozvoljeni prelaz dr-

čeni skrivao namjeravajući da je proda”, saopšteno je iz Uprave policije i Uprave carina. Roba je privremeno oduzeta i predata Upravi carina radi daljeg postupanja u skladu sa zakonom.

Protiv V.K. je podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljena trgovina.

“Carinski i policijski službenici nastavljaju aktivnosti na suzbijanju sive ekonomije“, poručeno je u saopštenju.

R.H.

žavne granice, dok je državljanin Pakistana Heder Ali osuđen na dvije godine i sedam mjeseci zbog stvaranja kriminalne organizacije i krijumčarenja ljudi. Boban Vešković i Dragan Mijović osuđeni su na po dvije godine i dva mjeseca zatvora, dok je Dejan Marković osuđen na dvije godine i mjesec zatvora, zbog ovih krivičnih djela. Velimir Šunjević i Zlatko Raković osuđeni su na po godinu.

Prema stavu Tužilaštva, Đokić je stvorio kriminalnu organizaciju i sa Hederom Alijem organizovao krijumčarenje ljudi, iz Podgorice do graničnog prelaza Ranče u Srbiji, a zatim preko Subotice do zemalja Evropske unije.

Foto: Vedran Ilic

Oduzeto 50 tona robe Potvrđena presuda optuženima vrijedne 30.000 eura

12

DRUŠTVO

MINISTARSTVO: LISTE ČEKANJA SMANJENE

NE POSTOJI PROSTOR ZA IZVOR KORUPCIJE

Smanjenje listi čekanja u zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori sa 12,5 na 1,19 hiljada pacijenata potvrda je da ne postoji prostor za izvor korupcije, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja. Sekretarka Ministarstva Nina Milović kazala je da je taj resor, od ukupno 42 mjere predviđene Akcionim planom (AP) za borbu protiv korupcije u oblasti zdravstva za 2014. godinu u okviru devet opštih ciljeva, realizovao 38. Ona je precizirala da je 28 ispunjeno u potpunosti, deset djelimično, dok četiri nijesu realizovane. Milović je ukazala da je AP u velikoj mjeri realizovan, što je značajno umanjilo percepciju korupcije u oblasti zdravstva.

Ona je objasnila da su planom za borbu protiv korupcije u oblasti zdravstva predviđeni unaprijeđeni administrativni i institucionalni kapaciteti u oblasti javnog zdravlja, kao i kvalitet zdravstvenih usluga, bezbjednost pacijenta i jednak pristup zdravstvu.Taj cilj predviđen planom realizovan je 80 odsto. Prema riječima Milović, ciljevi prepoznavanja i poštovanja prava pacijenata u oblastima definisanim zakonom i unapređenje stručnog znanja zdravstvenih radnika i razvijanje specifičnih znanja i vje-

ština u cilju ujednačenog pristupa kvalitetu realizovani su u potpunosti. Ona je dodala da je mjera ankete zadovoljstva pacijenata i zdravstvenih radnika, u cilju procjene integriteta, realizovana 50 odsto. Prema njenim riječima, transparentnost javnih nabavki u oblasti zdravstva i osiguran adekvatan stepen kontrole realizovana je 87 odsto.

Milović je dodala da je Plan integriteta i Monitoring sektorskog AP i njegovo usklađivanje sa nacionalnim AP realizovan u potpunosti. Onaa je saopštila da je, u cilju eliminacije korupcije u zdravstvu, Ministarstvo donijelo Plan integriteta, kojim su identifikovana mjesta podložna korupciji i predviđen set aktivnosti, pomoću kojih će se u potpunosti eliminisati ili svesti na minimum, što su uradile i sve javne zdravstvene ustanove. “Kako su liste čekanja prepoznate kao jedan od glavnih generatora i izvora korupcije, možemo ocijeniti da upravo smanjenjem listi čekanja sa 12.500 na 1.190 u odnosu na prethodnu godinu, koje se nalaze samo u Kliničkom centru Crne Gore i javno se objavljuju, potvrđuju da ne postoji prostor za izvor korupcije”, kazala je Milović.

Mina

INFORMATIVNA AGENCIJA raspisuje oglas za: GLAVNOG UREDNIKA Opis posla i kvalifikacije: • Vođenje i obuka tima za pisanje članaka za društvene medije • Odlično poznavanje engleskog jezika i dvije godine radnog iskustva • Uređivanje sadržaja i izrada finalne verzije • Motivisanje i razvoj redakcije Odlično radno okruženje, plata u zavisnosti od kvalifikacija

SARADNIKE ZA DRUŠTVENE MEDIJE Opis posla i kvalifikacije: • Djevojke za pisanje sadržaja na različite teme • Odlično poznavanje engleskog jezika i društvenih medija • Energična, pozitivna, obraća pažnju na detalje • Sposobnost da radi brzo i sa rastućim timom Odlično radno okruženje, plata u zavisnosti od kvalifikacija Prijave slati na mail info@tojeto.me

SRIJEDA, 3. 8. 2016.

JELIĆ NEGIRA TVRDNJE MILOŠEVIĆA O UČE

MILOŠ KAO I U GOV NEIST Jelić

Doskorašnja direktorica Zavoda za zapošljavanje Vukica Jelić negirala je tvrdnje novog direktora iz opozicione “trojke” Rada Miloševića da je seminar tim bildinga u hotelu Bjanka u Kolašinu njena ideja, odnosno da je bila lično uključena u njegovo organizovanje. Jelić na pitanja Dnevnih novina odgovara da organizovanje “team buildinga” nema nikakve veze sa programskim seminarima koje organizuje Zavod za zapošljavanje i da Milošević ne govori istinu.

“Kao i uvijek do sada, Milošević, nažalost, govori neistinu, gotovo svaka njegova riječ je podmetanje i manipulacija.To potvrđuje i prepiska o druženju u Kolašinu.

Organizovanje ovog “team buildinga” nema nikakve veze sa programskim seminarima koje ZZZCG ima obavezu da realizuje za svoje zaposlene.

Zašto je Milošević eksplicitno tražio ovo okupljanje, i čak odobrenje ovog skupa postavio kao uslov za svoj dalji ostanak u vla-

sti, samo on zna. Kakve li su mu bile namjere i ciljevi? Nista časno, sigurna sam”, kazala je Jelić za DN. Prepiska na koju se pozivaju i Rade Milošević i Vukica Jelić pokazuje da je upravo bivša direktorica bila protiv okupljanja u hotelu Bjanka i da je takvu informaciju saopštila njegovim organizatorima.

Jelićevoj se 29. juna obratila Svetlana Krgović, koja je kazala da su zainteresovani za seminar koji bi bio organizovan kra-

jem jula ili početkom avgusta, u “trajanju od tri noći i četiri dana”, u Kolašinu u hotelu Bjanka.

Tema “team building” radionice u trajanju od dva sata dnevno izvodila bi dva zaposlena iz Zavoda, broj učesnika 25”.

■ BILA SAM PROTIV

TAKVOG TROŠENJA

Obraćanju Krgović prethodio je zahtjev Miloševića da mu, “najkasnije do 9 sati da povratnu informaciju u vezi

Ljut zbog podsjećanja na nestašluke iz rane mladosti

Trodnevno druženje u hotelu Bjanka, o čemu su pisale i Dnevne novine, rukovodeći se dokumentima objavljenim na internet stranici Zavoda za zapošljavanje, i dalje izaziva pažnju javnosti. Milošević je najavio i prijave protiv TV PinkM i Informera, ko-

ji su objavljivali Miloševićeve nestašluke iz rane mladosti pozivajući se na krivičnu prijavu koja je odbačena zbog necjelishodnosi, odnosno zbog toga što je direktor Zavoda za zapošljavanje u vrijeme kada je počinio djelo koje zbog kojeg je prijavljen bio maloljetan.

SRIJEDA, 3. 8. 2016.

DRUŠTVO

13

SASTANAK NVO SA SJEVERA I ROŽAJKI

EŠĆU U ORGANIZACIJI TRENINGA U BJANKI

ŠEVIĆ UVIJEK VORI TINU

Sa jučerašnjeg sastanka

Milošević organizacije “team building” za zaposlene u Zavodu, a koja je predviđena budžetom”.

Istog dana uslijedio je odgovor Vukice Jelić u kojem od Krgović traži da joj pošalje “više detalja oko tog zahtjeva g-dina Miloševića - vrijeme, mjesto, troškovi, broj učesnika, ko su učesnici, tema, i druge informacije”. Nakon dobijenih detalja (broj noćenja, učesnika, teme…), Vukica Jelić šalje mejl u kojem Svetlani Krgović prenosi informacije za Miloševića, i eksplicitno navodi da “nije saglasna da se 4.000 eura utroši na taj način”.

“Sredstva koja imamo na toj poziciji budžeta namijenjena su za obuke i osposobljavanje zaposlenih u Zavodu. Znate da smo opredijelili sredstva za seminar koji treba da pohađa više od 250 zaposlenih. Riječ je o edukacijama vezanim za izmjene nekih zakonskih

propisa koji dovode do izmjena u načinu pružanja usluga.Takođe, ujednačavanje rada i povećanje kvaliteta usluga u posredovanju, kao i kreiranje novih aktivnih mjera je ključni prioritet u definisanju sadržaja seminara. Svakako, slažem se da nam svima treba odmor i opuštajuće druženje, ali vjerujem da bi takvu nagradu, kad bi bilo novca, trebalo dati kolegama koji su radili na nadoknadama za majke, prije svega iz biroa, imajući u vidu opterećenost na poslu ovih pola godine, a oni ovdje vidim, nijesu ni predviđeni”, navela je Jelić u odgovoru.

■ SPORNE TEME, PREDAVAČ NEPOZNAT

Mjesec dana kasnije, Milošević je, ipak, upriličio krajem jula trodnevni trening “team building” (28, 29, 30.) za 24 osobe u hotelu Bjan-

Protest u Rožajama zakazan za 12. avgust

ka. Zaposleni su na dvočasovnim radionicama obrađivali teme poput: “takmičenje vs saradnja”, “liderstvo”, “korišćenje moći”, “refleksija na organizacijsku kulturu, vezano za modele komunikacije među zaposlenima”, “liderstvo u organizaciji i različitosti u načinima upravljanja”…

Milošević u reagovanju na informacije u medijima o seminaru izbjegao je da odgovori na suštinska pitanja: po kom kriterijumu je birao koga će da vodi u Kolašin, zašto za predavača nije izabrao nekog sa liste stručnjaka sa Zavoda, a prije svega, kakve veze teme koje su “obrađivane” imaju sa nezaposlenima. Jedina dodirna tačka sa armijom nezaposlenih jeste što je za novac koji je Milošević potrošio na trening moglo biti otvoreno jedno radno mjesto.

Podsjetimo, 5000 eura Zavod dodjeljuje na ime kredita za samozapošljavanje.

V.Š.

Na jučerašnjem sastanku predstavnika NVO sa sjevera Crne Gore, majki koje traže svoja prava po osnovu rođenja troje i više djece, rodtelja djece čija djeca ne mogu da ostvare pravo na dječji dodatak, penzionera, invalida rada, i drugih slobodnih građana, jednoglasno je donijeta odluka da se 12. avgusta organizuje građanski protest u 14 časova na trgu u Rožajama.

“Formiran je organizicioni odbor od 10 predstavnika, pet predstavnika NVO i pet predstavnika majki, roditelja, penzionera, invalida rada, koji će raditi na svim budućim organizacijama protesta, kao i drugim aktivnostima u cilju ostvarivanja svih zahtjeva građana”, saopšteno je novinarima.

Majke su juče jednoglasno podržale sve zajedničke buduće aktivnosti nevladinih organizacija sa sjevera.

“Predložile smo da se kroz sve zahtjeve majki, pored ostalog, traži da Vlada Crne Gore donese uredbu, prema kojoj će se priznati pravo svim majkama, koje posjeduju bilo

kakve dokaze, da su se preko 15 godina vodile kao nezaposlena lica na zavodima za zapošljavanje, koje imaju preko 65 godina, ali su morale silom zakona da se maknu sa evidencije za nezaposlena lica, da im se takođe odobri pravo na naknadu. Jednoglasni smo svi, da se ne odustane od bilo kakvih vidova protesta, do ostvarivanja svih naših prava koja su nam svima i zakonom i Ustavom zagarantovana”, navodi se u saopštenju predstavnica majki.

Protestima će se pridružiti i obespravljeni penzioneri sa sjevera Crne Gore, koji traže da im se povećaju penzije jer ne mogu sa 100 eura penzije da prežive.

“Takođe traže da se svim bivšim radnicima ponište stara rješenja, izvrši revizija istih, koji su nakon stečaja stekli uslov za privremenu starosnu penziju i da im se isplate penzione otpremnine u visini tri najniže cijene rada, na koje imaju pravo po opštem kolektivnom ugovoru”, kazao je predstavnik penzionera Sadik Klimenta.

Euromost: Šta je sa 6.200 potpisa građana?

NVO,,Euromost’’ Alternativa Crne Gore i NVO,,Manjinski akcionari Gornji Ibar su dostavili 25. marta ispred Skupštine Crne Gore, 6.200 potpisa građana Crne Gore poslanicima iz DEMOS-a, URE, DEMOKRATA ali, kako kažu, niko se od njih nije više javljao.

“Zato sada pozivamo sve te iste poslanike iz DEMOS-a URE, i DEMOKRATA, naročito gospodina Dritana Abazovića, koji nam se nakon medijskog nastupa ispred Skupštine Crne Gore prije četiri mjeseca više nije oglašavao, da nam odgovore šta je sa potpisima 6.200 građana, sa kojom je traženo da se svoj djeci dodijeli dječji

dodatak, koja pohađaju osnovno i srednje obrazovanje, čiji su roditelji nezaposleni i ne primaju nikakvu socijalnu niti materijalnu naknadu. Svima je poznato da će tu naknadu dobiti 70 odsto djece sa sjevera Crne Gore i želimo da znamo ko je protiv toga? Zato pozivamo Skupštinu Crne Gore i poslanike, kao i njihove političke partije da stave na dnevni red u avgustu, zajedno sa Zakonom o konverziji kredita u švajcarskim francima, i izmjenu i dopunu zakona koju je predložilo 6.200 građana, shodno poslovniku Skupštine”, kazao je predsjednik NVO,,Euromost’’ Almer Mekić.

14

društvo

SRIJEDA, 3. 8. 2016.

Bolest kvrgave kože: broj zaraženih goveda raste

Stočari ogorčeni: ovo je posao za tužilaštvo P osljednji podaci Ministarstva poljoprivrede govore da je u Crnoj Gori od bolesti kvrgave kože zaraženo 66 goveda, međutim ovaj broj iz dana u dan raste. Zbog toga su najviše ogorčeni stočari koji tvrde da je vakcine trebalo poslati ranije.

Prema posljednjim informacijama Ministarstva poljoprivrede, od bolesti kvrgave kože u Crnoj Gori je zaraženo 66 goveda. U kolašinskoj opštini bolest krvrgave kože kod krava već je dosta štete nanijela pojedinim domaćinstvima, a za sada je kod više od šest grla na području ove opštine konstatovana pomenuta bolest.

Stočaru Veljku Bulatoviću su od bolesti kvrgave kože uginule već dvije krave, a on se pribojava da su i ostala dva grla zaražena. Zato je Bulatović DN rekao da je stanje alarmantno i da bi neko od nadležnih trebalo da odgovara zbog toga što vakcine nijesu ranije stigle.

■■vakcine

zakasnile

„Ova bolest se u okruženju pojavila još u maju i trebalo je ranije reagovati. Zbog takvog propusta neko mora da odgovara i ovo je posao za tužilaštvo. Ili je u pitanju nerad ili zla namjera. Svaka od mojih uginulih krava je donosila godišnje 2.000 eura prihoda. Da nije bilo reakcija Evropske unije, koji su ove naše opomenuli da se od bolseti uništava stočni fond na sjeveru ne bi ni sada bilo reakcije, pretpostavljam”, kazao je Bulatović.

I poljoprivrednik iz Ljevišta Stanko Krković tvrdi da je na ovom području situacija alarmantna jer je već nekoliko grla oboljelo, a vakcine za ostala grla u ovom selu neće stići ni narednih 10 dana.

“I kod mene i kod mog strica ustanovljena je bolest kod tri grla. Zvali smo predsjednicu opštine Željku Vuksanović da nam pošalje kakvu mašinu da zatrpamo pocrkala goveda, ali je ona rekla da smo mi daleko

Počeli smo da sprovodimo vakcinaciju goveda da bi se suzbilo ovo opasno virusno oboljenje. Permanentno upozoravamo vlasnike da grla ne izvode vani da bi se suzbilo širenje bolesti

i da ne može da nam pošalje mašine, i sad mi to moramo kopati ručno. Iz minuta u minut je situacija takva da bolest može da se prenese i na drugo goveče. Meni je ovo bio bik za priplod, na našem području već su zaražena četiri grla, i pitanje je minuta kad će uginuti. Ja sam otac petoro djece i živimo od stočarstva pa vidite kakva nas je muka snašla”, kazao je Krković.

Kako pretpostavlja veterinar dr Saša Drljević, broj

zaraženih goveda u ovom području bi mogao biti znatno veći jer su uzorci za još četvoro govedi poslati na analizu. Zaražena područja u toj opštini su selo Trebaljevo i Ljevišta, kao i katun Goleš na Bjelasici. „Počeli smo vakcinaciju od Trebaljeva, a zatim ćemo u narednih 10 dana nastaviti na cijelom području Kolašina. Ukupno će biti vakcinisano 2.000 grla. Vakcine su stigle, obezbijeđene su donacijuom Evropske unije.

Prva isporuka je 25.000 komada za sjever Crne Gore, a zatim se očekuje još 70.000 za ostatak”, kaže Drljević. On dodaje da pretpostavlja da se bolest u Kolašinu pojavila prije mjesec i po, ali da je prvi slučaj oboljele životinje prijavljen tek 26. jula.

■■U Bijelom Polju 13 slučajeva

U proteklih nedjelju dana i na području bjelopoljske opštine registrovano je 13 slučajeva bolesti kvrgave kože kod goveda. Takvu informaciju juče je potvrdio za Dnevne novine direktor veterinarske ambulante Bijelo Polje Darko Cvijović.

On je naveo da su oboljela grla uglavnom na seoskom

Objesio bih mrtvo govedo o kvaku opštine pa da vide Krković kaže da je područje Ljevišta najjači stočni fond Crne Gore, te da je odgovornost nadležnih time veća.

“Da imam para i neko vozilo tačno bih ovog bika oboljelog doveo i svezao na kvaku od opštine pa da vide, no nemam

području Vlaha, Zatona, Žurena, Brzave, Majstorovine i da se radi o pojedinačnom a ponegdje i dva oboljela grla.

“Počeli smo da sprovodimo vakcinaciju goveda da bi se suzbilo ovo opasno virusno oboljenje. Permanentno upozoravamo vlasnike da grla ne izvode vani da bi se suzbilo širenje bolesti. Pri sumnji da je neko grlo oboljelo vrši se izolacija i vlasniku se izdaje rješenje kojim se zabranjuje udaljenje grla sa gazdinstva, postavljaju se dezinfekcione barijere dok ne stignu nalazi iz Podgorice. Ukoliko se nalaz pokaže pozitivnim, oboljelo grlo se uništava na zakonom propisani način”, objasnio je Cvijović.

Veterinarska inspektorka iz Podgorice Marijana

para. Rekli su mi da će nam biti od Ministarstva plaćena nadokanada za izgubljena grla oko 300 eura, a šta će mi to kad je moje june bilo teško 170 kg i to za rasplod krava, nek oni meni daju takvog bika, a pare mi ne trebaju”, kazao je Krković.

Bošković potvrdila je za Dnevne novine, da je situacija na ovom području alarmantna po pitanju virusnog oboljenja kvrgava koža kod goveda.

“Upućena sam na ispomoć iz Podgorice. Trenutno ispitujemo dvije nove zaražene jedinke i postoji još jedna sumnja na bolest, te su u tom pravcu uzeti uzorci krvi, bris nosa. Nalaz će vjerovatno danas biti gotov i preduzeće se zakonom propisane mjere. Izvjesno je da postoji još slučajeva iz razloga što se “ta zarazna bolest zalaufala“, ne samo na području bjelopoljske, jer postoji više slučajeva i u mojkovačkoj opštini”, kazala je Bošković navodeći da nema tačan uvid u podatak o broju oboljelih grla.

Z.B.-B.Č.

Na teritoriji opštine Kolašin zaraženo je više od šest goveda, dok bolest kvrgave kože u bjelopoljskoj opštini ima već 13 goveda.

15

CRNA GORA

SRIJEDA, 3. 8. 2016.

PETNJICA: ODRŽANI DANI DIJASPORE U CENTRU ZA KULTURU

DRŽAVA, OPŠTINA I DIJASPORA NA ISTOM ZADATKU Ministar za ljudska i manjinska prava dr Suad Numanović boravio je u Petnjici, povodom tradicionalno manifestacije “Dani dijaspore”, koja je i ove godine okupila brojne goste i iseljenike sa prostora Bihora.

Manifestaciju su zvanično otvorili predsjednik Skupštine opštine Petnjica, Adnan Muhović i predsjednik Opštine Samir Agović, koji su istakli zadovoljstvo zbog činjenice da se ljudi iz ovog kraja koji žive i rade u inostranstvu, sve više vraćaju svom zavičaju, kao i zbog većeg interesovanja ljudi iz dijaspore da učestvuju u sveukupnom razvoju ovog kraja.

Ministar Suad Numanović je ovom prilikom istakao da Vlada Crne Gore i nadležni organi, kroz zakonodavni i institucionalni okvir, posebnu pažnju poklanjaju našim ljudima koji žive van granica Crne Gore.

On je iznio jasnu posvećenost Vlade Crne Gore, u kreiranju i implementaciji politika usmjernih ka bržem ekonomskom razvoju naše države i povećanju standarda svih građana/nki, posebno u fokusu euro i NATO integracija, prema kojima ljudi iz dijaspore imaju krajnje pozitivan stav.

Numanović je dodao da će se u narednom periodu intenzivirati aktivnosti na bazi ekonomskih interesa svih zainteresovanih, a pogotovo stranih investitora, sa akcentom na naše ljude iz dijaspore i njihove spremnosti da ulažu u realizaciju kvalitetnih projekata, kako u Petnjici, tako i u ostalim opštinama u Crnoj Gori. „Obezbjeđivanjem kvalitetnog zakonodavnog i institucionalnog okvira za stvaranje bržeg konkurentnog ambijenta, iskorišća-

KONSTITUISAN SAVJET ZA EKONOMSKI RAZVOJ

Prije dva dana je u Petnjici održana konstitutivna sjednica Savjeta za ekonomski razvoj Opštine Petnjica u kojoj su učestvovali predstavnici lokalne samouprave kao i predstavnici dijaspore. Predsjednik Opštine Petnjica Samir Agović je istakao da je ovo novina u Crnoj Gori. „Mislim da smo na dobrom putu da učinimo sve kako bi ovaj kraj bio mnogo razvijeniji i mnogo sadržajni. Da iskoristimo mogućnosti i iskustvo svih nas, ma gdje da živimo, kako bi te odluke i kreativne inicijative Savjeta bile obavezujuće i kroz druge institute“, kazao je Agović.

On je istako da je trenutak i dobar i loš.

“Dobar zato što imamo brojnu dijasporu koja zna ka-

vanjem svih mogućih potencijala, kako onih prirodnih tako i ekonomskih, i to ne samo ovoga kraja, već i šire, doprinijeće ukupnom društvenom i ekonomskom razvoju Crne Gore i povećanju životnog standarda njenih građana/građanki”, istakao je Numanović.

U narednom periodu, u Petnjici je najavljena realizacija brojnih projekata, u oblasti infrastrukturne mreže i hidropotencijala, te razvoja malih i srednjih preduzeća. Novoformirana

ko da se iskoriste ekonomski benifiti i otvorila nova radna mjesta, kao i način iskorišćavanja prirodnih potencijala.

Agović je istakao da je lokalna samouprava spremna da iskoristi to njihovo znanje i iskustvo. „Loše je ukoliko ne iskoristimo ove prednosti i mislim da je posljednji trenutak da svi zajedno preuzmemo odgovornost za budućnost naše sredine“, kazao je predsjednik Agović za Radio Petnjicu.

Na konstitutivnom sastanku, izabran je Izvršni odbor i dva kordinatora, jedan za dijasporu i koji dolazi iz njenih redova, a drugi iz lokalne samouprave. Pored ova dva tijela, Savjet će imati sekretara, a operativnim poslova će se baviti Izvršni odbor.

lokalna uprava je u minulom periodu usvojila važne odluke kao pretpostavku da se na zakonit način i kroz institucije sistema krene sa razvojnom pričom Petnjice. Pored ekonomskog razvoja ovoga kraja, u narednom periodu nastaviće se sa afirmacijom tolerancije i daljeg unapređenja zaštite ljudskih prava, kao i na jačanju kulture i očuvanju tradicije i dobrih odnosa sa udruženjima naših ljudi koji žive u inostranstvu.

S.R.

Iv.br. 955/16 Javni izvršitelj Siniša Mugoša iz Podgorice, Ulica 13.jula bb, „Zgrada Čelebić“, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca AD „Higijena“ Podgorica, ulica Vaka Đurovića broj 112, PIB 02015587, koga zastupa punomoćnik Marko Ivanović advokat iz Podgorice, ulica Vuka Karadžića broj 2, protiv izvršnog dužnika DOO „SQN-CG“ Podgorica, ulica Vaka Đurovića bb, PIB 03067785, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 1.615,85 eura, na osnovu na osnovu vjerodostojnih isprava-račun broj 002-23 od 31.01.2016. godine, račun broj 002-56 od 29.02.2016. godine, račun broj 002-95 od 31.03.2016. godine i račun broj 002-135 od 30.04.2016. godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je Z A K LJ U Č A K o dostavljanju putem javnog objavljivanja Izvršnom dužniku DOO „SQN-CG“ Podgorica, ulica Vaka Đurovića bb, PIB 03067785, vrši se dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br. 955/16 od 03.06.2016. godine, kojim je isti obavezan da osnovom navedenih vjerodostojnih isprava-računa, na ime duga isplati izvršnom povjeriocu iznos od 1.615,85 eura sa zakonskom zateznom kamatom počev od 31.05.2016. godine, pa do konačne isplate, te iznos od 100,00 eura na ime troškova za sastav predloga za izvršenje, kao i iznos od 200,00 eura na ime naknade zbog kašnjenja sa izmirenjem novčane obaveze i iznos od 65,00 eura na ime troškova nagrade za rad javnog izvršitelja do dana donošenja rješenja o izvršenju.

Izvršni dužnik DOO „SQN-CG“ Podgorica, ulica Vaka Đurovića bb, PIB 03067785, se može obratiti javnom izvršitelju Siniši Mugoši na adresu Ulica 13. jula bb „Zgrada Čelebić“ u Podgorici i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja rješenja o izvršenju Iv.br. 955/16 od 03.06.2016. godine.

Upozorava se izvršni dužnik DOO „SQN-CG“ Podgorica, ulica Vaka Đurovića bb, PIB 03067785, da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim danom poslednjeg objavljivanja.

Podgorica 29.07.2016. godine JAVNI IZVRŠITELJ Siniša Mugoša, s.r.

I.br. 2089/15 Javni izvršitelj Siniša Mugoša iz Podgorice, Ulica 13.jula bb „Zgrada Čelebić“, u pravnoj stvari izvršnih povjerilaca 1. Pajazit Ahmetović, 2. Alen Ahmetović, 3. Damir Ahmetović, 4. Edina Ahmetović, 5. Sanela Ahmetović i 6. Hajrija Ahmetović svi iz Podgorice, ulica VI Crnogorske broj 12, koje zastupa punomoćnik Dušan M. Jovović, advokat iz Podgorice, ulica Bratstva i jedinstva blok 7, protiv izvršnog dužnika DOO „Tomecco“ Podgorica, ulica VI Crnogorske broj 12, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 247.600,00 eura, na osnovu izvršne ispravepresude Osnovnog suda u Podgorici poslovne oznake P.br. 5206/14 od 14.05.2015. godine, donio je odluku o

DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku DOO „Tomecco“ Podgorica, ulica VI Crnogorske broj 12, vrši se dostavljanje zaključka o utvrđivanju vrijednosti pokretnih stvari postupajućeg javnog izvršitelja poslovne oznake I.br. 2089/15 od 19.07.2016. godine, kojim se utvrđuje da vrijednost pokretne stvari izvršnog dužnika-motornog vozila registarskih oznaka PGDP945, marka „Mercedes benz“, tip „E 350 CDI 4 MATIC“, iznosi: 14.217,00 eura.

Izvršni dužnik DOO „Tomecco“ Podgorica se može obratiti javnom izvršitelju Siniši Mugoši na adresu Ulica 13. jula bb „Zgrada Čelebić“ u Podgorici i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja zaključka o utvrđivanju vrijednosti pokretnih stvari postupajućeg javnog izvršitelja poslovne oznake I.br. 2089/15 od 19.07.2016. godine.

Upozorava se izvršni dužnik DOO „Tomecco“ Podgorica da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim danom poslednjeg objavljivanja.

Podgorica 19.07.2016. godine, JAVNI IZVRŠITELJ Siniša Mugoša, s.r.

16

CRNA GORA

PLUŽINE: BICIKLISTIČKI DAN

Promovisane sportske vrijednosti i biciklizam Biciklistički klub Perun i Regionalni park prirode Piva realizovali su “Biciklistički dan u Plužinama”, tradicionalnu manifestaciju koja pored promocije biciklizma i sportskih vrijednosti promoviše i korišćenje bicikla kao prevoznog sredstva koje ne zagađuje životnu sredinu.

Odazvalo se oko 60 takmičara iz Pive, najuspješniji su dobili priznanja, dok su za sve učesnike obezbijeđene diplome i pokloni.

Inicijativa je zasnovana na potrebama društva da se kroz konkretne akcije da doprinos očuvanju životne sredine.

Pobjednica Poligon takmičenja za djevojčice je Jovana Jovović, a drugo i treće mjesto osvojile su Nađa Grubač i Va-

SRIJEDA, 3. 8. 2016.

Ivanović i Grbović sa mještanima Lukova

silisa Simunović. U Poligon takmičenju za dječake pobijedio je Saša Grubač, a drugo i treće mjesto pripali su Đorđiju Pervanoviću i Lazaru Bajoviću.

U kategoriji Hoby Fun žene pobijedila je Iva Blagojević, druga je bila Nevena Vojinović, a treća Dijana Vuković. Među pionirima do 12 godina najbolji je bio Damjan Šimun, drugi Strahinja Simunović, a treći Stefan Ćalasan. Prvo mjesto u kategoriji do 15 godina pobijednik je Miloš Marković, a drugi i treći Dalibor Škiljević i Nebojša Mitrić. U kategoriji Hoby Fun do 18 godina prvo mjesto osvojio je Stefan Žimun, drugo mjesto pripalo je Božidaru Dondić, dok su u kategoriji Hoby sport najbolji bili Miloš Vračar, te Željko Škiljević. J.L.

BERANE: ZAVRŠENO KULTURNO LJETO

Raičevićev “spaček” NIKŠIĆ: POČINJE IZGRADNJA VOD najljepši auto oldtajmer

ZA OKO 250 DOMA UREDNO VODOSNA

⌦ Mira Rovčanin

P

otpredsjednik Vlade Petar Ivanović tokom jučerašnje radne posjete Nikšiću obišao je i selo Lukovo udaljeno oko 12 kilometra od centra grada i mještanima obećao da će uskoro početi izgradnja novog vodovoda.

Oldtajmeri Beransko kulturno ljeto koje je i ove godine obilovalo brojnim kulturno-zabavnim manifestacijama, koncertima, izložbama, književnim večerima, pozorišnim predstavama završeno je smotrom oldtajmera. Ove godine u glavnoj gradskoj ulici oko petnaestak ljubitelja oltajmera izložilo je svoje automobile.

Osim izložbenog ova manifestacija je bila i takmičarskog karaktera, pa su podijeljene nagrade u kategorijama najstariji, najočuvaniji i najljepši automobil.

Za najljepši automobil proglašen je “citroen-spaček” iz 1982 godine, vlasnika Ljubiše Raičevića koji je i prošle godine učestvovao na izložbi.

“Drago mi je da je moj auto-

mobil izabran za najljepši, jer je automobilizam moja ljubav.

Učestvovao sam i prošle godine kada je konkurencija bila jača i nadam se da će ova smotra zaživjeti i narednih godina okupljati sve veći broj izlagača”, kazao je Raičević.

Nagrada za najočuvaniji automobil pripala je Radu Novoviću iz Berana, koji je na izložbu dovezao “laduspecijal 1500” iz 1976. godine.

Rade je istakao da je ovo više od hobija i da je to ljubav prema starim automobilima koje ponovo vraćaju u život i na cestu.

U kategoriji najstariji automobil nagradu je dobio Mirko Marinković, vlasnik automobila marke “zastave AR 55” iz 1965. godine.

S.Ć.

Ivanović je poručio mještanima da je plan da radovi počnu već u ovoj godini, ali i da moraju riješiti imovinsko-pravne odnose kako investitor ne bi imao problema prilikom izvođenja radova.

“Projekat je gotov i već su angažovana potrebna sredstva da bi se projekat i realizovao. Ne že-

250 HILJADA EURA JE VRIJEDNOST PRVE FAZE KOJA PODRAZUMIJEVA PRIMARNI DOVOD VODE

limo da grlom u jagode ulazimo u gradnju bilo kog vodovoda nego da trajno riješimo pitanje vodosnabdijevanja u onim selima gdje ima mogućnosti da se taj problem razriješi”, kazao je okupljenim mještanima Ivanović.

■ RADOVI POČINJU U OVOJ GODINI

U dogovoru mještana sa potpredsjednikom Vlade i predsjednikom opštine Nikšić Veselinom Grbovićem projekat vodovoda biće predstavljen Mjesnoj zajednici koja će kasnije svojim sredstvima doprinijeti kompletnoj izgradnji.

Ivanović je mještanima poručio i da riješe imovinsko-pravne odnose kako investitor ne bi

AKO ČAK I NE ZAVRŠIMO SVE U OVOJ GODINI, NIKAKAV NIJE PROBLEM, NASTAVIĆEMO NAREDNE I ONO ŠTO JE NAMA KRAJNJA TAČKA JESTE DA DO LJETA SLJEDEĆE GODINE IMAMO ZAVRŠEN VODOVOD imao problema prilikom izvođenja radova.

“Takođe smo razgovarali i o tome da lokalne firme, počev od JP Vodovod izvode radove kako bi se što više novca okretalo kroz lokalnu ekonomiju. Plan je da radove počnemo u ovoj godini sa željom da završimo što je moguće više posla. Ako čak i ne završimo sve u ovoj godini, nikakav nije problem, nastavićemo naredne i ono što je nama krajnja tačka jeste da do ljeta sljedeće godine imamo vodovod završen, a ukoliko budemo mogli da obezbijedimo dodatna sredstva, da taj posao završimo i ove godine”, istakao je Ivanović.

SRIJEDA, 3. 8. 2016.

CRNA GORA

17

HERCEG NOVI: MANIFESTACIJA JOŠ BEZ ODOBRENJA

“Trg od ćirilice” moraće da ispuni estetske uslove

Trg od ćirilice

DOVODA NA LUKOVU

AĆINSTAVA ABDIJEVANJE Radović: Vodovod od velike važnosti za mještane Lukova

Predsjednik MZ Lukovo Miljan Radović kaže da će izgradnja vodovoda umnogome olakšati život mještanima.

“Izgradnja vodovoda, lokalnog Vidrovan – Lukovo za ovo mjesto čini mnogo, prethodno za domaćinstva, za poljoprivredu, za stočarstvo. Mislimo da je vrijeme da u ovo mjesto dođe vodovod. Nadamo se da će da

■ PRIMARNI DIO

DO KRAJA 2016.

Veselin Grbović je uvjeren da će primarni dio vodovoda biti završen u ovoj godini.

“To bi bilo odlično, ali u svakom slučaju, ako ne uspijemo, već početkom sljedeće godine biće završena prva faza koja podrazumijeva primarni dovod vode u Lukovo u vrijednosti od oko 250.000 eura.

Kasnije će i mještani, sa svojim di-

bude pritiska i da će vode biti tokom cijele godine i da cijena neće biti visoka”, istakao je Radulović. Prema njegovim riječima, Lukovo je bezvodni kraj i tokom ljetnjeg perioda po dva do tri mjeseca nema vode. Problem bezvodnosti mještani su riješili uglavnom izgradnjom hidrofora i bistijerni.

U Lukovu ima oko 240 domaćinstava, računajući i selo Granice.

jelom novca, Ministarstvo i mi zajednički rješavati sekundarni razvod. Projekat za to nije urađen, tako da ne mogu sada licitirati koliko će taj dio koštati”, naglasio je Grbović.

I prvi čovjek grada napomenuo je da mještani moraju održati zborove i da ne prave problem oko imovinskih odnosa, jer je projektom predviđeno da vodovod ide onom trasom koja je najbliža i najuslovnija.

Mjesna zajednica Herceg Novi sa malim privrednicima koji imaju ugostiteljske radnje u centru grada nedavno je uputila dopis predsjednici opštine Nataši Aćimović i Komunalnoj policiji tvrdeći da “Trg od ćirlice” nema odobrenje da zaposjeda javnu površinu Trg Belavista, kao i da jednomjesečnim trajanjem ta manifestacija ugrožava poslovanje sedam lokala i već ugovorene i plaćene programe za obogaćivanje turističke i kulturne ponude Mjesne zajednice Herceg Novi.

Iz lokalne uprave tvrde da se “Trg od ćirilice” održava tre-

ću godinu, uz podršku Opštine i prema Planu koji je predviđen Budžetom.

Kako ističu, o ovom pitanju nije razmatrano tokom sastanaka Savjeta za kulturu, a koordinaciono tijelo za praćenje turističke sezone bavi se drugim pitanjima koja su od značaja za funkcionisanje gradskih službi i preduzeća. Plan održavanja manifestacija razmatran je na sastanku kolegijuma Kabineta predsjednice Opštine, koja je podržala sajam i uplatila 6.000 eura.

Kako ističu postupak izdavanja odobrenja za postavljanje

štandova za održavanje manifestacije “Trg od ćirilice” na Trgu Belavista je u toku.

Organizatori “Trga od ćirilice”, kao i svi drugi, moraće da zadovolje estetske kriterijume kada je u pitanju izgled štandova i nadležni u lokalnoj upravi obaviće kontrolu.

“Peticiju za izmještanje ili gašenje ‘Trga od ćirilice’ nijesu potpisali svi sa Belaviste pa smatramo da su i oni podijeljenog mišljenja oko ove manifestacije. Problem je uz dobru volju i toleranciju rješiv”, kazali su iz kabineta predsjednice opštine.

S.M.

KOTOR: POČEO XV INTERNACIONALNI LJETNJI KARNEVAL

Fešta traje do 6. avgusta

Internacionalni ljetnji kotorski karneval svečano je otvoren preksinoć na glavnom gradskom trgu i trajaće do 6. avgusta. Ceremonija otvaranja počela je defileom mažoretki “Fešta” i gradske muzike iz Đenovića i Kotora ulicama Starog grada.

Prisutne je pozdravio kapo kotorskog karnevala Luka Knezović koji je poželio svima koji su došli u Kotor da se lijepo provedu i da iz njega ponesu najljepše uspomene, kao

i 80-godišnja Nada Mračević, najstarija feštađunka.

Podizanjem zastava Federacije evropskih karnevalskih gradova i kotorskog karnevala, te velikim vatrometom i zvanično su otvorene karnevalske fešte. Nakon toga karnevalisti i brojni gosti preselili su na Muljansku rivu na tradicionalnu ribarsku feštu.

Karnevalskim programom predviđeno je održavanje niza fešti, maskenbala, izložbi i koncerata, a fešte se završavaju 6. avgusta velikom kar-

nevalskom povorkom glavnom gradskom ulicom.

Predsjednik Udruženja Fešta Vasilije Bajrović najavljuje da su ove godine prisutne najbolje karnevalske grupe iz nekoliko država, ukupno 20 karnevalskih grupa.

“Sa nama će biti i predstavnici holandskog karnevala iz Amsterdama koji prvi put dolaze u Kotor da vide kako izgledaju naši karnevalski dani”, kazao je Bajrović.

On je dodao da ove godine kotorski karneval ima saradnju sa Kotor Art-om, tako da će dva koncerta - Partibrejkersa i Darka Rundeka, biti na karnevalskom programu.

I.K.

18

SVIJET

SRIJEDA, 3. 8. 2016.

SVE ŽEŠĆA RETORIKA U KAMPANJAMA ZA PREDSJEDNIČKE IZBORE U AMERICI

Tramp: Hilari Klinton je đavo!

Republikanski kandidat sugerisao da postoji mogućnost da izbori 8. novembra budu namješteni u korist demokratskog kandidata

Rezultati prvih sprovedenih anketa nakon okončanja partijskih konvencija pokazuju da Hilari Klinton vodi ispred Donalda Trampa u trci za predsjednika SAD. Rezultati anketa prednost daju Klinton koju podržava 52 odsto glasača, dok bi za Donalda Trampa glasalo 43 odsto onih koji bi izašli na izbore.

Republikanski kandidat za predsjednika SAD-a Donald Tramp izrazio je bojazan da će izbori biti namješteni.

“Bojim se da će izbori biti namješteni, moram da budem iskren”, rekao je Tramp i kasnije dodao kako se “nada” da će republikanci sve pomno pratiti 8. novembra, u protivnom pobjeda će im biti oteta”.

Svoju bojazan potkrepljuje sumnjom da su demokrate

namjestile njihov sistem izbora za predsjedničkog kandidata kako bi Hilari Klinton pobijedila protivkandidata Bernija Sandersa.

Tramp je prethodno izjavio da je “Hilari Klinton đavo”, a u tom kontekstu spomenuo je i Sandersa.

“Sanders je napravio dogovor sa đavolom! Hilari je đavo.

To je istina,” rekao je Tramp u prepoznatljivom maniru.

Klintonova nije komentarisala Trampovu izjavu.

Rezultati anketa prednost daju Klinton koju podržava 52 odsto glasača, dok bi za Donalda Trampa glasalo 43 odsto onih koji bi izašli na izbore

IVICA DAČIĆ:

Ako je uslov da budemo kao Hrvati, nećemo u EU Šef srpske diplomatije Ivica Dačić kazao je da Hrvatska ne odgovara ni na jedno pitanje Srbije, kao i da je poziv da se Beograd okrene budućnosti “tragikomičan”.

“Kovač kaže Hrvatska jeste EU, a mi nismo. Ako je uslov da budemo dio EU to da budemo kao Hrvatska, da budemo revizionisti koji rehabilituju nacizam, fašizam i ustaštvo, onda mi nećemo u EU. Pitanje je i dokle će ta EU da bude gluvonijema”, rekao je Dačić. Kako je naveo, pitanje je zašto niko ne reaguje na sve što se događa u Hrvatskoj i ocijenio da Zapad i EU u ovom trenutku vode “politiku ne vjerujemo svojim očima”.

TEŠKE BORBE U ALEPU, RUSIJA TVRDI DA JE U POKUŠAJU PROBOJA STRADALO 800 TERORISTA

Pobunjenici iz bijesa granatiraju civilne četvrti

Najmanje 28 civila, među kojima šestoro djece, ubijeno je u raketnom napadu sirijskih pobunjeničkih skupina na grad Alep u posljednja 24 sata, potvrdila je sirijska Opservatorija za ljudska prava, grupa koja vrši monitoring rata u Siriji.

Ta organizacija, sa sjedištem u Velikoj Britaniji, navodi da su civili ubijeni u jugozapadnom dijelu grada, koji je pod kontrolom vladinih snaga, prenio je AFP. Šef Opservatorije Rami Abdel Rahman naveo je kako među poginulima ima šestoro djece i osam žena.

Ujedinjene nacije pozvale su na obnovu prekida neprijateljstava u Alepu i okolini, te apelovali na sve strane da omoguće neometano dopremanje humanitarne pomoći.

U međuvremenu je ruska vojska saopštila kako je spriječen pokušaj najmanje 5.000 pobunjenika da pokrenu ofanzivu jugozapadno od Alepa sa ciljem probijanja opsade tog sirijskog grada. Naveli su i da je u tom pokušaju pro-

boja ubijeno najmanje 800 pobunjenika. Visoki zvaničnik Generalštaba ruske vojske Sergej Rudskoj je dodao da su tom prilikom pobunjenici izgubili 14 tenkova, deset drugih oklopnih vozila i 60 vozila opremljenih oružjem. Prema njegovim riječima, ofanziva je pokrenuta pod vođstvom grupe Džabhat Fatah alŠam (nekadašnja Al Nusra), prenijele su agencije.

Borbe za taj grad intenzivirane su posljednjih nekoliko dana, jer pobunjenici nastoje da prekinu opsadu.

Prošle nedjelje, Moskva je najavila otvaranje “humanitarnih koridora” za civile i predaju pobunjenika.

Bitka za Alep, najveći grad u Siriji, postala je simbol sirijskog građanskog rata u kojem je, prema nekim procjenama, od početka sukoba 2011. godine, stradalo gotovo pola miliona ljudi.

Jedan od najstarijih gradova na svijetu danas je hrpa ruševina, a predratna populacija od oko 2,5 miliona ljudi svedena je na 250 000 očajnih stanovnika u djelovima grada koji su pod kontrolom pobunjenika.

Bačve napunjene otrovnim plinom bačene su iz neidentifikovanih helikoptera na grad Sarakeb, u pokrajini Idlib na sjeveru Sirije, u čijoj je okolini u ponedjeljak srušen ruski helikopter sa tri člana posade i dva oficira. Sve zaraćene strane u Siriji optuživane su do sada za korišćenje hemijskog oružja, ali je svaka od njih opovrgla te tvrdnje.

SVIJET

SRIJEDA, 3. 8. 2016.

TURSKI PREDSJEDNIK REDŽEP TAJIP ERDOGAN OPTUŽIO NATO SAVEZNIKE

Zapad podržava teroriste Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan izjavio je juče u Ankari kako Zapad, nažalost, podržava terorizam i stoji uz pučeve, javila je agencija Anadolija.

“Pitam, da li Zapad ovdje podržava terorizam ili ne podržava? Da li je Zapad uz demokratiju ili je uz pučeve i terorizam? Nažalost, Zapad pruža podršku terorizmu i stoji uz pučeve. Njih duša ne boli kao nas, a nas duša boli”, rekao je Erdogan.

Turski predsjednik je ukazao i na važnost efikasne borbe protiv terorizma.

“Ako negdje postoji terorizam, moramo se boriti protiv njega bez oklijevanja. Ako međunarodna zajednica ne može zauzeti zajednički stav protiv terorizma i pučeva, onda oprostite, ali jednog dana će se vratiti poput bumeranga i pogoditi i te zemlje”, rekao je Erdogan.

Predsjednik Turske je kazao da je plan za pokušaj državnog udara pravljen izvan granica Turske.

“Taj događaj nije planiran i osmišljan samo unutar zemlje. Ja govorim otvoreno, za taj događaj, pokušaj državnog udara je scenario napisan izvan zemlje, ali s domaćim akterima”, rekao je Erdogan. On je istakao kako još ima dosta posla da se uradi, ali da zemlja nakon pokušaja državnog udara ulazi u proces normalizacije.

“Nijesmo još završili posao, ali ulazimo u proces normalizacije. Pokušaj državnog udara 15. jula je najkrvaviji, najotvoreniji i najpodliji primjer oružanih napada”, rekao je on, “Kao i u našoj borbi protiv drugih terorističkih organizacija, uz veliko žaljenje moram istaći da tokom i nakon pokušaja državnog udara nijesmo dobili podršku koju smo očekivali od naših prijatelja. Da biste se u to uvjerili, dovoljno je do pogledate samo reakcije tokom i nakon pokušaja državnog udara”, zaključio je turski predsjednik.

Ankara optužuje musli-

manskog sveštenika Fetulaha Gulena,, koji živi u izgnanstvu u SAD, da stoji iza puča i traži od SAD da ga izruče Turskoj.

“Kako je moguće da, kada mi kao strateški partneri tražimo da nam izruče nekog na temelju dokumenta o strategiji nacionalne bezbjednosti, vi nastavljate da ga krijete i štitite?”, ljutito je Erdogan upitao Vašington.

Turski predsjednik je odbacio kritike organizacije za ljudska prava Amnesti internešnel da su neki od uhapšenih zbog učestvovanja u pokušaju vojnog puča izloženi policijskoj torturi. Erdogan je rekao da Turska ima “nultu toleranciju za torturu” i optužio je Amnesti da ignoriše nasilje koje su počinili pučisti u noći između 14. i 15. juna.

Obraćajući se predstavnici-

ma stranih kompanija koje ulažu u Tursku, on je pozvao predstavnike Al da posjete mjesta koja su napali pučisti i sami se uvjere “šta je ko uradio kome”.

19

20

SVIJET

SRIJEDA, 3. 8. 2016.

DOGAĐAJI KOJI SU OBILJEŽILI 3. AVGUST

1778. ITALIJANSKA OPERSKA KUĆA

Teatro alla Scala otvoren u Milanu

1904. Prva radio-stanica na Balkanu

Jedna od najznačajnijih opera u svijetu

Operska scena u Milanu Teatro alla Scala – ili, najčešće nazivana, samo La Scala je svjetski priznata i prema doprinosu jedna od najznačajnijih operskih kuća.

Sagrađena je kao zamjena za Teatro Regio Ducale koji je izgorio 1776. godine.

Prema projektu italijanskog arhitekte Đuzepea Pjermarinija radovi za izgradnju trajali su pune dvije godine. La Scala je Nova zgrada opere, koja se prvo nazvana Nuovo Regio Ducal Teatro alla Scala. Otvorena je na današnji dan 1778. godine operom Antonija Salijerija “L’Europa riconosciuta”.

Operska kuća La Scala je godinama bila glavna pozornica slavnih operskih umjetnika kao što su Marija Kalas, Mario del Mona-

ko, Renato Tebaldi, Franko Korelli, Mirel Freni, Lućano Pavaroti i brojni drugi.

Sezona počinje tradicionalno svake godine 7. decembra, na dan svetog Ambrozija koji je zaštitnik grada Milana. Pravilo je da izvođenje svih predstava treba da bude završeno prije ponoći i zato operske predstave ponekad počinju rano uveče ukoliko je to potrebno da bi završile na vrijeme.

U La Scali se nalazi takođe i muzej sa zbirkama slika, skica, kipova, kostima i drugih stvari povezanih za dosadašnju istoriju ove operske kuće.

La Scala je takođe prepoznata po akademiji sa scensku umjetnost koja obrazuje muzičke umjetnike, plesače i tehničko osoblje.

216. P.N.E. KARTAGINSKI VOJSKOVOĐA

Hanibal porazio Rimljane

Kartaginski vojskovođa Hanibal nanio je u Drugom punskom ratu kod Kane u današnjoj jugoistočnoj Italiji strahovit poraz Rimljanima. Njegova brojčano slabija vojska do nogu je potukla rimske legije. Kod Kane je poginulo oko 50.000 rimskih vojnika. U gradu Rimu

1492. NAMJERAVAO DA PRONAĐE POMORSKI PUT ZA INDIJU

Kolumbo isplovio iz Španije ka zapadu Italijanski istraživač Kristifor Kolumbo otplovio je sa juga Španije prema zapadu nadajući se da će naći novi put prema Indiji. U večernjim satima 3. augusta 1492. godine Kolumbo je isplovio iz luke Palos de la Frontera s trima brodovima i to većim jedrenjakom nazvanimm Santa Marija i dvjema manjim karavela, Pinta i Santa Clara. Kraljevi su prisilili stanovniš-

tvo Palosa da daju doprinos ekspediciji. Santa Marija je bila u vlasništvu Huana de la Koza, a kapetan je bio Kolumbo. Komandovanje karavelama prepušteno je braći Pinzon. Kolumbo je naredio da se krene prvo prema Kanarskim ostrvima, koja su pripadala Kastilji, da bi se brodovi snabdjeli i izvršile potrebne popravke. Nakon zaustavljanja u Gran Kana-

riji, isplovili su iz San Sebastijan de La Gomera 6. septembra, na putovanje koje je trajalo pet sedmica. Rodrigo de Triana prvi je uočio kopno oko dva sata ujutru 12. oktobra i odmah upozorio ostatak posade povikom. Nakon toga, kapetan Pinte, Martín Alonso Pinzon, nakon što se uvjerio u otkriće kopna, o tome je Kolumba obavijestio pucnjem.

je zavladala panika pošto je postalo jasno da više ne postoji vojska koja bi mogla da brani Rim. Tada je nastala poznata izreka “Hanibal ante portas” - Hanibal je pred vratima. Rimska država tada je spašena samo zahvaljujući nevjerovatnoj mudrosti njenog vođstva.

Prva radio-telegrafska stanica na Balkanu prorasila je na planini Volujica iznad Bara.

Bila je montirana za nepuna tri mjeseca. Imala je dvije antene visoke po 47 metara, a radila je pomoću baterija. Njenom svečanom puštanju u rad 3. avgusta 1904. godine prisustvovao je i knjaz Nikola sa brojnom pratnjom. Nakon puštanja stanice u rad, knjaz Nikola je poslao telegrame ruskom caru Nikoli II, kralju Srbije Petru I, austrijskom caru Franju Josifu i italijanskom kralju Viktoru Emanuelu.

Od svih vladara kojima su upućeni telegrami, istog dana su stigli odgovori. Bili su pročitani na velikom banketu priređenom u čast puštanja stanice u rad. Iste je godine u Bar donijet i prvi radio-aparat. Kao i svi u to vrijeme, i ovaj je bio bez zvučnika i sa slušalicama. Stanicu je u Prvom svjetskom ratu paljbom iz topova razorila austrijska mornarica.

SRIJEDA, 3. 8. 2016.

kultura

21

Premijerno igranje 5. avgusta

Koštanu umjesto Vreća tumači Emina Elor

Lik Koštane ruši ustaljena pravila i obrasce ponašanja i uskovitlava ‘mrtvo more’ jedne bezidejne sredine Premijerno igranje komada “Koštana”, u režiji Kokana Mladenovića, zakazano je za petak, 5. avgusta na Ljetnjoj pozornici u Tivtu, u sklopu Festivala mediteranskog teatra “Purgatorije”, a nakon što je Božo Vrećo, koji je trebalo da tumači naslovnu ulogu, odustao od projekta, Koštanu će igrati Emina Elor prvakinja Novosadskog pozorišta, dobitnica Sterijine nagrade i dva Patakijeva prstena-najvažnije nagrade koju jedan vojvođanski glumac koji igra na mađarskom jeziku može dobiti.

Uz nju, na sceni će se naći i Emir Hadzihafizbegović,

Emir Ćatović, Milan Kovačević, Nebojša Dugalić, Radoje Čupić, Aleksandra Pleskonjić Ilić, Gordana Đurđević Dimić, Danica Grubački, Nina Rukavina, Andreja Kulešević i Jelena Marković.

Muziku za predstavu je komponovao Marko Grubić, koji zajedno sa članovima svog sastava “Vrooom” Andrijanom Belošević i Džamalom Al Kiswani-jem izvodi numere uživo. “’Koštana’ je velika posveta talentu i slobodi. Lik Koštane nadrasta sredinu u kojoj živi, ruši ustaljena pravila i obrasce ponašanja, uskovitlava ‘mrtvo more’ jedne be-

zidejne i zatvorene sredine i na kraju biva protjerana. Palanka se uvijek nemilosrdno obračunava sa onim što je ugrožava. Koštana pjeva o slobodi, slobodi ljubavi, slobodi strasti, slobodi pojedinca od svih društvenih stega”, zapisao je reditelj dodajući da je “njen način pjevanja i plesa toliko originalan, a njen izgled tako zavodljiv, da čitav grad biva ‘ugrožen’ njenom pojavom”.

Reprizna izvođenja zakazana su za 6, 7. i 8. avgust, a komad će biti odigran i 10. avgusta na zatvaranju jubilarnog Grad teatra.

Podsjećamo, naslovnu ulo-

Vrećo: Tužba producenata ne može biti pravosnažna U kratkom razgovoru za DN bosansko-hercegovački umjetnik Božo Vrećo potvrdio je da boluje od epilepsije, kao i da je njegovo liječenje u toku.

“Ako bude tužbe kao što mediji prenose, tužili su čovjeka sa epilepsijom i to vam sve govori. Po ugovoru, uslijed bilo kakvog problema po-

gu u komadu trebao je da tumači bosansko-hercegovački umjetnik Božo Vrećo, koji zbog zdravstvenih problema ipak neće biti dio projekta.

Zbog neočekivanog odustajanja producenti - Centar za

stoji izlaz iz projekta, te zato tužba ne može biti pravosnažna - zbog moje bolesti. Predstava mi je donijela epileptični napad, povraćanje i stres kao nikada dosad i zato sam se udaljio od svega i napustio projekat. Moram spasiti sebe i svoje zdravlje”, kazao je Vrećo.

kulturu Tivat, Srpsko narodno pozorište Novi Sad i Studentski kulturni centar Novi Sad, su odlučili da protiv njega pred nadležnim organima podnesu prijavu zbog nanijete štete.

Z.K

počeo 30. Hercegnovski filmski festival

Nadarević otvorio jubilarno izdanje Jedan od radova Rakčevića

Likovni program Grad teatra

Izložba naslovljena “S anđelima II” crnogorskog umjetnika Igora Rakčevića biće otvorena u crkvi Santa Marija večeras od 21 sat u sklopu jubilarnog, 30. festivala Grad teatar.

U svom osvrtu na djelo Rakčevića ministar kulture Crne Gore Pavle Goranović zapisao je da je “umjetnost Igora Rakčevića umjetnost razlike razlike, koju ostvaruje prvenstveno svojim stavom prema umjetnosti”.

“Njegov rukopis je staložen, dugotrajan, ali sadrži pregršt ideja koje umjetnik s

poimanjem obrađuje. Položaj čovjeka u prirodi (prirodi koju razumijevamo u uobičajenom, ali i u filozofskom smislu) dominira u radovima koji su pred nama. Naizgled, izraz koji je prilično smiren ali u isto vrijeme sadrži brojne (ne)istražene ideje kojima umjetnik prilazi sa uobličenim stavom, stavom neprestanog promišljanja”, zapisao je Goranović.

Izložbu će otvoriti istaknuti crnogorski slikar i publicista Slobodan Slovinić, a izložene radove publika će biti u prilici da vidi do 11. avgusta. N.L.

Sa otvaranja festivala

Foto: radiojadran.com

Radovi Igora Rakčevića u crkvi Santa Marija

Uz himnu, vatromet, svojevrsno podsjećanje na istoriju festivala, omaž trojici preminulih velikana Bati Živojinoviću, Miloradu Mandiću i Draganu Nikoliću, te uručivanje nagrade Direkcije festivala za doprinos afirmaciji Festivala “Milan Žmukić” glumcu Mustafi Nadareviću, počeo je 30. Hercegnovski filmski festival Montenegro Film Festival.

Jubilarni festival održava se na fonu dva ključna mjesta crnogorske i hercegnovske civilizacijske i kulturološke stvarnosti - deset godina od obnove crnogorske nezavisnosti i kandidature Herceg Novog za Evropsku prijestonicu kulture. On je snažan argument evropske emancipacije države Crne Gore i grada Herceg Novog, poručeno je sa ceremonije otvaranja.

Nagradu Direkcije Montenegro Film Festivala, naslovljenu imenom nje-

govog osnivača, Milana Žmukića, za izuzetan doprinos afirmaciji festivala ove godine pripala je Mustafi Nadareviću.

“Cijelog života sam govorio tuđe tekstove, a sada kad treba govoriti nešto svoje, jednostavno sam blokiran. Prije 30 godina Goran Marković je odnio prvu nagradu sa filmom ‘Već viđeno’, a ja sam igrao glavnu mušku ulogu.

I evo me, poslije 30 godina, sa nagradom koja mi puno

znači”, kazao je Nadarević.

“U prsima imam veliku radost i ushićenje. Možda i zbog imena - Zlatna mimoza. Cvijet koji predstavlja moju ljubav. Svaki put kada vidim da vene i tamni, uhvati me tuga. Sretan sam što baš u ovome gradu taj divni cvijet raste i što imate tu privilegiju da ga gledate kako raste i miriše. I ja sam na to ljubomoran”, kazao je čuveni glumac otvarajući jubilarno izdanje.

S.I.

BROJ

MANIPULACIJE KURSEVIMA UKAZUJU NA NEZAKONITOSTI

34

Riječ urednika Ana Nives Radović

Odgovornost Reakcije crnogorske javnosti na odsustvo podrške u Skupštini Predlogu izmjena i dopuna Zakona o konverziji kredita u švajcarskim francima u eure, koji zbog jednog glasa u petak nije dobio potrebnu većinu odražavale su bijes zbog prekršenih obećanja onih koji su najavili da će pomoći građanima čija egzistencija je ugrožena u namjeri HAAB da ostvari ekstraprofit na konverziji franaka u eure, pri čemu je švajcarska valuta korišćena samo za obračun, ali u njoj nijesu plasirana sredstva, niti su takva uopšte ušla u crnogorski finansijski sistem. Promjena vrijednosti Libora, koji predstavlja referentnu kamatnu stopu po kojoj banke jedna drugoj pozajmljuju sredstva još u vrijeme promovisanja ove kreditne linije najavljivala je rast švajcarskog franka, na osnovu čega je banka znala koliko riozičan kreditni proizvod nudi.

Od izbijanja krize do danas svjetska javnost suočila se sa mnoštvom primjera u kojima su institucije brojnih zemalja, koristeći pravne praznine ili nedostatak dokaza na različite načine štitile banke, čak i kada su bile direktno odgovorne za izazivanje finansijske nestabilnosti, uništavanje privrede ili plasiranje rizičnih proizvoda, a i iznosi, čak i veliki, kojima bi eventualno bile kažnjene nijesu bili ni dio onoga što bi značilo pravdu.

Međutim, upravo ovih dana iz Irske je poslata drugačija poruka – izrečene su zatvorske kazne trojici direktora banaka zbog uloge u kolapsu finansijskog sistema tokom krize 2008. godine. Visokopozicionirani bankari osuđeni su zbog zavjere u kojoj su pokrenuli transakciju od 7,2 milijarde eura kojom je trebalo osnažiti bilans AIB, što je sudija nazvao “veoma ozbiljnim zločinom”, budući da su sanaciju irskih banaka sa 64 milijarde eura platili građani.

I irska javnost bila je bijesna jer punih osam godina zbog ovoga niko nije odgovarao. Irske institucije postupile su odgovorno prema svojim građanima u teškom obračunavanju sa bankarskim moćnicima, utvrdivši individualnu krivicu. Prvi put.

Valutni ratovi: Sudbina svijeta u rukama banaka

INTERVJU

Za samostalni biznis potrebni su i znanje i iskustvo

OPORAVAK EUROZONE

Svako naglo jačanje eura neutrališe podršku rastu

IRF I EKO PER VODA DIVA

Uz kreditnu podršku u Šavniku otvorili 23 radna mjesta

IZDVAJAMO:

IZVRŠNI DIREKTOR KONSULTANTSKE KOMPANIJE BE POSITIVE LJILJANA PREMOVIĆ

II

INTERVJU: IZVRŠNI DIREKTOR KONSULTANTSKE

Za samostalni biznis potrebni su i znanje i iskustvo O

snivač i izvršni direktor BePositive konsultantske kompanije, kao i osnivač i urednik portala Ekonomist Ljiljana Premović ličnim, profesionalnim primjerom pokazala je da je šanse za poslovanje na domaćem i širenje ka međunarodnom tržištu moguće uočiti i iskoristiti ukoliko se kontinuirano radi na edukacuiji i sticanju novih vještina.

Sticanje iskustva radeći u velikim, multinacionalnim kompanijama prirodan je korak prije počinjanja sopstvenog biznisa za sve one koji na preduzetničku scenu žele da stupe tako da od prvog dana stiču povjerenje. Takođe, ovakvo iskustvo pomaže budućim preduzetnicima da se bliže upoznaju sa prednostima i nedostacima tržišta na kojem planiraju poslovanje, kao i da ciljaju na oblasti u kojima bi rješavanju uočenih problema mogli lično doprinijeti. ●U konsultantski posao ulaze mnogi pojedinci io preduzeća, ali tek mali broj uspije da za kratko vrijeme stekne povjerenje i prepoznatljivost kakvu ima BePositive. Šta je bilo presudni faktor za odabir djelatnosti?

Premović: Ideja o samostalnom biznisu rodila se na samom početku studija ekonomije. Plan je bio steći odgovarajuće obrazovanje, potrebna znanja i vještine koje sam smatrala neophodnim za samostalno vođenje posla. Praktično

iskustvo sticala sam radeći u nekoliko multinacionalnih i domaćih kompanija, i to u različitim sektorima.

Upoznavajući način poslovanja inostranih kompanija, poželjela sam da doprinesem unapređenju rada domaćih preduzeća, s krajnjim ciljem da se, kroz transfer znanja i iskustava, poboljša poslovanje i stvori povoljniji biznis ambijent.

S druge strane, dugogodišnji rad u nekoliko domaćih kompanija pomogao mi je da spoznam nedostatke poslovanja i probleme sa kojima se kompanije suočavaju, da shvatim ekonomiku tranzicije naše zemlje, kao i prednosti i mane crnogorskog tržišta, što me je podstaklo da, kroz konsultantsku podršku struč-

Neprekidan rad i potpuna posvećenost cilju su izuzetno bitni ljudima koji se opredijele za preduzetništvo.

njaka koji čine BePositive, utičem na bolje pozicioniranje crnogorskih preduzeća, a samim tim i da na taj način dam svoj lični skromni doprinos ekonomskom razvoju Crne Gore. ● Koje pojedinosti je na ličnom profesionalnom planu bilo potrebno posjedovati da bi se pokrenuo ovakav biznis?

Premović: Istrajnost, fokusiranost i hrabrost su najznačajnije lične karakteristike koje su mi pomogle da se opredijelim za ovaj put i istrajem na njemu posljednje dvije godine. Neprekidan rad i potpuna posvećenost cilju su izuzetno bitni ljudima koji se opredijele za preduzetništvo. Ove osobine se izgrađuju tokom Foto: Srđan Tomović

E KOMPANIJE BE POSITIVE LJILJANA PREMOVIĆ

III

BIOGRAFIJA

L

jiljana Premović je diplomirala na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Crne Gore, a magistrant je na Univerzitetu Donja Gorica u oblasti finansijskih tržišta i korporativnog upravljanja. Učestvovala je na više regionalnih i međunarodnih biznis seminara i konferencija.

Višegodišnje radno iskustvo stekla je u nekoliko domaćih i multinacionalnih kompanija, na menadžerskim pozicijama u sektorima marketinga, prodaje, ljudskih resursa i finansija. Osnivač je i izvršni direktor BePositive konsultantske kompanije, osnivač i urednik portala Ekonomist.

cijelog života i smatram da se preduzetnikom ne može postati odjednom. Radoznalost koja rađa konstantnu želju za unaprjeđivanjem sebe i okruženja u kome se nalazimo ogroman je pokretač. Potreban je zbir urođenih i stečenih karakteristika, a gore navedene osobine su neophodne da bi se pokrenuo i vodio svaki biznis. ● Kako ocjenjujete postojeći poslovni ambijent u Crnoj Gori, kako aktivnosti Be+ utiču da se u njemu povoljnije posluje i koja rješenja po tom pitanju nudite?

Premović: Poslovni ambijent u Crnoj Gori je vrlo nepovoljan. Još uvijek nestabilan regulatorni okvir, uz političku klimu koja i dalje kreira nekvalitetno tržište na kome vladaju korupcija i protekcionizam – to su faktori koji itekako ometaju razvoj preduzeća i dovode do stagnacije.

Robujemo komplikovanim procedurama i administracijom naslijeđenim iz prethodnih sistema, što prouzrokuje da se veoma sporo prilagođavamo novonastalim uslovima i načinima poslovanja na globalnom tržištu. Takođe, cjelokupna slika o našoj investicionoj klimi nepovoljno djeluje na ponašanje stranih investitora od čijeg poslovanja značajno zavisi uspjeh crnogorskih biznisa i ekonomije. Još uvijek smo daleko od standarda poslovanja razvijenih zemalja, a sve su to negativne

okolnosti koje predstavljaju ogroman izazov za BePositive da rješenjima koje osmišljava naš tim pomogne crnogorskim kompanijama u premošćavanju ovih barijera, te da na negativne okolnosti adekvatno odgovori. Ta rješenja predstavljaju tiču se oblasti marketinga, ljudskih resursa, finansija, i podrazumijevaju primjenu jednostavnih modela poslovanja kojima se brzo i lako postižu dobri rezultati. ● Šta za djelatnost u kojoj poslujete smatrate prednostima, a šta nedostacima malog tržišta?

Premović: Malo tržište predstavlja veliki izazov jer je na njemu lako manevrisati i lako ga je upoznati; nadalje, mali sistemi se brzo mijenjaju, a mogućnost brzog napretka je ogromna.

Ipak, malo tržište kao što je naše je nerazvijeno, biznis sistemi su često degradirani i otporni na upliv novih znanja, pa je prilično teško napraviti pozitivnu promjenu. Malo tržište, s druge strane, privlači velike igrače i pogodno je tlo za implementaciju uspješnih modela poslovanja. ● Na koji način ste birali saradnike? Koliko je umrežavanje za oblast u kojoj poslujete važno?

Premović: Za ovaj, kao i za svaki biznis, umrežavanje je od ključnog značaja. Saradnici se traže i biraju godinama, a ja sam ih pronalazila radeći u stra-

Moj tim čine ljudi koji imaju dugogodišnje iskustvo u uspješnim svjetskim kompanijama, a moj motiv je da te kvalitete predstavim našem tržištu kako bih modele poslovanja koje stvaramo inkorporirala u domaće kompanije

nim kompanijama, posjećujući lokalne i internacionalne biznis konferencije. Moj tim čine ljudi koji imaju dugogodišnje iskustvo u uspješnim svjetskim kompanijama, a moj motiv je da te kvalitete predstavim našem tržištu kako bih modele poslovanja koje stvaramo inkorporirala u domaće kompanije. Saradnike biram na osnovu osobina koje, po mojoj procjeni, u našim kompanijama nedostaju, a interesantno je da je upravo njima Crna Gora kao malo i tržište u tranziciji veoma privlačno za rad. Tako se među mojim saradnicima rodila i ideja da se formira grupa Mentors of Montenegro, čiji bi cilj upravo bio da kroz predlaganje i implementaciju uspješnih modela doprinesu razvoju i unapređenju crnogorskih preduzeća. ● Šta smatrate ključnim osobinama preduzetnika?

Na koje zablude po tom pitanju najčešće nailazite?

Premović: Preduzet-

nik treba da bude kreativni, “prizemljeni” vizionar koji je orijentisan na sadašnjost i budućnost, koji inicira i preduzima poduhvate, koji je aktivan, hrabar da donese odluke i ima sposobnost brzog odlučivanja. Osobina koja je izuzetno važna je imati svijest o svom okruženju, pametno integrisati svoje resurse i u odnosu na okruženje planirati i realizovati svoje aktivnosti. Takođe, poželjna je određena doza “ludosti” koja nam omogućava da preuzmemo rizik, a često podnesemo i neuspjeh.

Menadžerske i liderske vještine su neophodne, a sve te osobine su uzaludne ukoliko nisu praćene kontinuiranim radom i predanošću.

Nažalost, shvatanje pojma preduzetništva kod nas je suženo i uglavnom se taj termin vezuje za aktivnosti maloprodaje, od poljoprivrednih proizvoda, preko odjevnih predmeta do zanatskih usluga, a pri tom se zanemaruje čitavo jedno polje preduzetništva koje se tiče intelektualnih usluga, što upravo i jeste konsalting, a čiji je cilj osmišljavanje naprednih strategija i modela za unapređenje kako navedenih manjih biznis sistema, tako i korporacija, za šta je, kako sam već navela, potrebno i dobro obrazovanje, poznavanje tržišta i poslovnih praksi, kao i skup ličnih karakteristika koje se nadograđuju na formalno obrazovanje i odgovarajuće profesionalno iskustvo.

BePositive razvija mrežu domaćih i stranih eksperata BePositive je crnogorska konsultantska kompanija sa razvijenom mrežom domaćih i stranih eksperata posvećenih rastu i razvoju crnogorskih kompanija. U sklopu djelatnosti kojima se bavimo, nudimo usluge strategijskog planiranja, marketinga, upravljanja i razvoja ljudskih resursa, kao i čitav niz korporativnih usluga, koje se tiču registracije preduzeća,

uspostavljanja cjelokupne strukture poslovanja, uključujući pravno i finansijsko savjetovanje. Kompanija radi na kreativnoj strani poslovanja, koja se odnosi na tzv. digitalni marketing i brending, odnosno prostije rečeno, izrada vebsajta i promotivnog materijala, organizovanje događaja, medijsko predstavljanje i odnosi s javnošću.

Takođe, usko vezan za BePositive

je i portal Ekonomist, putem kojeg se predstavljaju uspješne poslovne prakse, obavještava o ekonomskim dešavanjima u zemlji i svijetu i promoviše razvoj crnogorskog tržišta.

“U planu nam je i da se u bliskoj budućnosti posvetimo organizovanju konferencija međunarodnog karaktera pod motom “Innovation, transformation, cooperation”,

koje će se održavati u Crnoj Gori, a imaće za cilj sinergiju finansijskih i marketinških saznanja, naučnog rada i javnih politika, s fokusom na poslovne izazove globalnog ekonomskog tržišta. Osim usvajanja novih načina rada i poslovnog razmišljanja, ove konferencije će biti prilika i za promociju domaćih kompanija i privlačenje stranih investicija”, naglasila je Premović.

IV

30 KRATKIH LEKCIJA (6): MANIPULACIJE KURSEVIMA UKAZUJU NA S

Valutni ratovi: Sudbina svijeta u rukama banaka N a globalnoj sceni u toku je valutni rat velikih razmjera. Japan doštampava novac, to rade i SAD, Kina takođe, tako da će i EU kad tad morati na to da pristane. Sve ovo svakako nije održivo, pogotovo ne na duži rok.

Globalnu scenu današnjice karakterišu valutni ratovi ogromnih razmjera usljed činjenica da su Sjedinjene Američke Države, potom Japan i nešto kasnije Kina, a na kraju i Evropska centralna banka počele da uvode monetarne stimulanse kroz doštampavanje novca, odnosno programe otkupa obveznica kojim se povećava nivo raspoloživih sredstava, ali i prouzrokuje stanje koje je neodrživo na duži rok.

| IZVOR ZARADE Dok je za ekonomije ovih zemalja ovo signal da bi u budućnosti mogao postojati izuzetno kompleksan problem, za finansijske centre riječ je o izdašnom izvoru zarade Promjene kurseva valuta uslovljene su političko-eko-

ČLANAK JE DIO PUBLIKACIJE “WHERE THE RISK IS HIDDEN: 30 SHORT CURRENT ISSUES LESSONS” KOJA ĆE BITI OBJAVLJENA U OKTOBRU KAO DIO GLOBALNOG PROJEKTA. U “NOVCU” ĆE U MEĐUVREMENU BITI OBJAVLJIVANI ODLOMCI POGLAVLJA NA NAŠEM JEZIKU nomskim dešavanjima u zemljama koje ih koriste, ali i potezima koje iza scene povlače vodeće banke u svijetu, nakon kojih izgleda da nekada sasvim pouzdani faktori nijesu garant očekivane promjene trenda.

Godinama sve popularnije Forex trgovanje privuklo je milione korisnika širom svije-

ta, što je doprinijelo vrtoglavom rastu dnevnog obima trgovanja, rastući broj onih koji uočavaju zakonitosti trgovanja i mogućnosti da se predvide pravci rasta, ali i sve veći broj izvještaja koji počinju riječju “uprkos” i objašnjenjem situacije u kojoj je došlo do neočekivane promjene prilika.

| PREDVIĐANJA Ako postoje logičke pravilnosti na osnovu kojih se do pete decimale mogu predviđati trendovi promjene valutnih kurseva, ali i ako dolazi do neočekivanih obrta u ovoj oblasti, moguće objašnjenje je samo jedno – postoje sredstva kojima se manipuliše u cilju ostvarivanja zarade pojedinih subjekata.

Naime, valutno tržište je ogromno i iz dana u dan nastavlja da raste, što onemogućava bilo kakvu intervenciju, dogovore i sinhronizovane akcije jednog broja učesnika sa velikim ulozima koji bi

značajnije, pogotovo ne tako da se to o dra zi na globalnom nivou mogli uzdrmati odnose među valutama.

Ovo ipak ne znači da ne postoje oni koji nijesu u moguć-

nosti da utiču na kurseve.

Neusklađenost političkih prilika, izvještaja o ekonomskom

Promjene na tržištu u posljednjih 40 godina

Situacija sa zlatom kojeg u berzanskim ugovorima ima neuporedivo više od onoga koje je fizički do danas bilo moguće iskopati iz rudnika govori o tome koliko su brojne tržišne pojave u stvari fiktivne i u kojoj mjeri se svode na papire.

No, sve ovo je zanemarivo malo, pa i zanemarivo fiktivno u odnosu na novac kojim se prometuje. Ako se kao polazni argument uzme podatak da je prije svega četrdesetak godina svjetskim valutnim tržištem prometovano sredstvima u vrijednosti nižoj od deset milijardi dolara, a da ono danas iznosi gotovo 530 puta više, odnosno 5.300 milijardi, jedini za-

ključak do kojeg možemo doći jeste da je rast fiktivan.

I nakon što se uzme u obzir činjenica da je svjetska populacija za četiri decenije uvećana sa četiri na oko 7,5 milijardi stanovnika, da za ono što se 1975. moglo kupiti za 100 dolara danas treba izdvojiti 448, kao i da je cijena barela nafte tada iznosila oko 13 dolara, ne postoji nikakva formula iz koje bi se mogao izvesti činilac da je vrijednost bilo čega mogla biti uvećana znatno više od 500 puta.

Sve i ako su početkom sedamdesetih godina prošlog vijeka valutne razmjene korišćene isključivo da bi pojednostavile među-

narodnu trgovinu, još jedan impozantan podatak koji govori o veličini ovog tržišta jeste da se na spoljnotrgovinske transakcije u stranim valutama odnosi svega dva odsto svjetske valutne razmjene.

Nakon završetka velike naftne krize sedamdesetih godina bilo je potrebno 200 dana da razmjena na valutnim tržištima dostigne globalni nivo godišnjeg svjetskog izvoza. Nivo svjetskog izvoza, koji je od početka sedamdesetih godina do danas učetvorostručen promet na valutnom tržištu sustigne za 84 sata.

Ovo je i jedan od ključnih po-

kazatelja da je valutno tržište izuzeto iz produktivne ekonomije i svjetske trgovine. Samo u protekloj godini četiri vodeće banke svijeta kontrolisale su polovinu svjetskog tržišta – UBS, Citigroup, Barclays i Deutsche Bank. Kada im se pridruži još šest moćnih banaka, odnosno Morgan Stanley, Bank of America, JP Morgan, Royal Bank of Scotland, HSBC i Credit Suisse, dolazi se do pokrivenosti čak 80 odsto valutnog tržišta. Preostalih 20 odsto pod kontrolom je manjih banaka, a tek deseti dio tog “slobodnog” dijela odnosi se na transakcije u izvozu na međunarodna tržišta.

448

SVE VEĆI BROJ NEZAKONITOSTI I NOVE RAZLOGE ZA ZABRINUTOST rastu jedne zemlje, stopi inflacije, podataka o zaposlenosti i drugih parametara sa kursevima vodećih svjetskih valuta prouzrokuju ipak velike banke. One kao jedan od ključnih subjekata valutne razmjene različitim mehanizmima doprinose nestabilnosti kurseva, prije svega zato što se ogroman udio odnosi upravo na špekulativne poduhvate. U ovakvim okolnostima tek oko pet odsto deviznih transakcija odnosi se na investicije, promet robe i

usluga koje imaju efekat na realnu ekonomiju, kao i novčane pošilj-

ke iz inostranstva stanovnicima jedne zemlje, dok sve ostalo u vodećim bankama u svijetu pripada onom segmentu iz kojeg crpe ključne izvore finansiranja i trajanja, odnosno u valutnoj razmjeni i proviziji koju zahvaljujući njoj ostvaruju.

| RAZMJENA Prema podacima sa valutnih tržišta na dnevnoj bazi razmijeni se novčana masa u vrijednosti koja premašuje 5.400 milijardi dolara, odnosno 3.900 milijardi eura.

Ovaj ogromni iznos ključni je izvor iz kojeg se svakodnevno finansiraju aktivnosti banaka, zahvaljujući transakcionim troškovima, koji čak i kada su marginalni, u ovoj količini svakodnevno osiguravaju likvidnost banaka kojima je, u sistemu koji finkcioniše na principu uzajamno povezanih investicionih fondova svakodnevno potreban novac.

Ipak, banke se nijesu zaustavile samo na tome da na mogućnosti konverzije novčanih sredstava iz jedne valute u drugu ostvare zaradu od provizije, već su otišle korak dalje i, nudeći mogućnost otkupa određene valute po nižem ili višem kursu, zagarantuju sebi zaradu od promjene kursnih razlika.

Jedan od ključnih aduta kojima banke raspolažu su valutni derivati čijom zloupotrebom je moguće prouzrokovati gubitke koji se mogu odraziti na čitavo jed-

V

Uticaj britanskih banaka Polovina prometa odvija se na londonskom tržištu, na kojem se skandal sa manipulacijama Liborom ni do danas nije riješio u potpunosti. Međutim, novčane kazne za namiještanja kod Libora iznosile su “samo” šest milijardi dolara, znatno manje od onoga što bi, ukoliko se dokaže, mogle platiti banke odgovorne za uticaj na kursnu razliku eura i dolara, s obzirom da samo dnevni obim njihove međusobne razmjene iznosi 1.300 milijardi. U međuvremenu sve češće moguće je čuti upozorenja da bi se među odgovornima za manipulacije mogla naći i Banka Engleske, iz koje su još od proljeća 2012. godine počele da stižu dojave krupnim ulagačima, koje bi im omogućavale ostvarivanje transakcija u vrlo kratkom roku, prije nego što bi bilo kakve zvanične informacije bivale dostupne u vodećim medijima. Zemlje koje se u najvećoj mjeri trude da prevaziđu ovaj problem, pokušavajući da održe kontrolu nad svim raspoloživim mehanizmima su svakako članice eurozone.

Jasno postavljeni kriterijumi konvergencije na osnovu kojih se omogućava korišćenje eura, kao i rigorozne procedure Evropske centralno društvo.

Tokom posljednjih nekoliko godina, a naročito otkako su oči svjetske javnosti uprte u zemlje u razvoju, i kupovinom čijih valuta su mnogi planirali da će ostvariti dobit srazmjernu jačanju njihovih privreda,

ne banke i njena suszdržanost od vođenja agresivnije monetarne politike samo su pokušaj držanja kontrole u ovoj oblasti, međutim, suprotstavljeni interesi banaka čija sjedišta su van zemalja korisnica eura, ali i vlada tih zemalja kojih se problemi eurozone ni ne tiču samo prenaglašavaju ova ograničenja.

Velika uloga koju na Starom kontinentu igra Britanija, u koordinaciji sa američkim bankarskim gigantima i finansijskim rajem oličenim u švajcarskim bankama postepeno, i na mikro planu neprimjetno uništavaju sistem javnih finansija Evropske unije, koja ne samo da ne posjeduje jasnu strategiju u borbi sa pojavama koje je pritiskaju spolja, već je i o brojnim unutrašnjim pitanjima razjedinjena.

Njena ranjivost bila je najuočljivija u trenutku izbijanja svjetske ekonomske krize kojim je bila najviše pogođena, a podložnost negativnim trendovima povećava se sa svakim novim pokušajima spašavanja onih zemalja čije privrede ni do danas nije bilo moguće osnažiti. Sa druge strane, nestabilna evropska ekonomija utiče na slabljenje njene valute, što predstavlja još jedan siguran izvor zarade bankarskim igračima. upravo zbog manipulisanja derivatima izostala je takva mogućnost, pa su nacionalne valute Brazila, Rusije, Indije, Južnoafričke Republike, Argentine i Turske u vrlo kratkom vremenskom roku gubile i do 20 odsto vrijednosti.

A.N.R.

Paradoksi koji prate valutni par euro-dolar

dolara danas treba izdvojiti za količinu dobara koja su prije četiri decenije koštala 100 dolara, kada se uračuna inflacija koja je u međuvremenu uslijedila

Jedno od ključnih polja manipulisanja kursnom razlikom postoji u dnevnom odnosu jedinstvene evropske valute i američkog dolara. Ovaj valutni par, najpopularniji na tržištu, špekulantima kursnom razlikom na dnevnom nivou donosi zarade izražene u milijardama novčanih jedinica. Ključne nepravilnosti bilo je moguće uočiti tokom prethodne godine, u jeku naftne krize.

Naime, kurs američke valute, kao one koju u upotrebi ima vodeća svjetska ekonomija i najveći globalni potrošač energenata uslovljen je cijenom nafte i to

obrnuto proporcionalan njenom rastu i obratno.

Kada iz Sjedinjenih Američkih Država pristignu informacije da je zabilježena pojava koja povećava kupovnu moć građana te zemlje, cijena nafte na američkom tržištu raste, a od nivoa rasta zavisi i koliki efekat taj trend ima na cijenu na londonskom tržištu.

U ovakvim okolnostima kurs dolara se snižava u odnosu na euro. Isti odnos važi i u slučajevima kada zbog povećanja cijene nafte, najčešće zbog blokade izvoza ili isporuke usljed sukoba na Bliskom istoku dolazi do sma-

njenja vrijednosti dolara, budući da najveći svjetski potrošač, SAD, usljed rasta proizvodnih troškova na taj način pokušavaju da se izbore za povoljniji izvoz.

Ono što se, međutim, nekoliko puta dešavalo tokom proteklih godina je da su, upravo u vremenu kada su tržišta bila najaktivnija, a dnevni obim prometa najveći je da je dolazilo do istovremenog rasta i cijene nafte i kursa dolara u odnosu na euro. Promjene kursa između dolara i eura stoga i jesu među najnepredvidljivijim trendom, najrizičnije za dugoročne prognoze, ali i jedan od trajnih izvora zara-

de, kako onima koji dobro procijene prilike ili jednostavno imaju sreće, tako i bankama koje na svakoj transakciji zarade određeni iznos.

Stoga, pored tržišta derivata, valutno tržište bilježi najveći rast u ukupnom globalnom prometu. Tržišta, na primjer fjučersa, na određene berzanske robe već su dosegla nivo u kojem se promet zasniva na trgovini ugovorima koji prevazilaze stvarne berzanske zalihe, upravo zahvaljujući činjenici da trgovci fjučersa na, na primjer, naftu, aluminijum ili žitarice ne traže fizičku isporuku robe nad kojom imaju vlasništvo.

VI

30 KRATKIH LEKCIJA (7): ŠTA SU KLJUČNI RAZLO

Svako naglo jačanje eura neutrališe podršku rastu Ekonomija na nivou eurozone pokazala je tek blagi oporavak kojim je zaustavljeno dalje potonuće njenih članica, no mehanizmi kojima je on uspostavljen nedovoljni su da obezbijede održiv rast. Evropskim javnim finansijama neophodan je katalizator, ali i slabiji kurs eura, uz stroge i djelotvorne mjere u oblasti javnih nabavki i umjeren rast zarada izvan minimalne.

Vrijednost jedinstvene evropske valute tokom protekle decenije najčešće je iznosila tek nešto niže od 1,4 američka dolara, što je znatno velika razlika u odnosu na sadašnjih oko 1,12 dolara za euro. Ovo svakako djeluje kao ohrabrujuća promjena, no treba uzeti u obzir da je paritet kupovne moći u vremenu jakog eura iznosio 1,18 dolara. Iako je za većinu evropskih lidera jačanje eura djelovalo kao pozitivan signal, u ekonomskom smislu efekti toga rasta proizvodili su posljedice koje su tek kasnije postajale vidljive.

Da bi se u zemljama eurozone podstakao rast bile su neophodne mjere Evropske centralne banke koje bi odražavale aktivniji pristup monetarnoj politici. U nedostatku takvih konkretnih akcija, prije pokretanja programa kvantitativnog popuštanja, ali i nakon njega reakcije širom Evrope odražavale su osudu takozvanog ekonomizma, a bile su praćene predlozima o napuštanju eura, odbijajući pritom da se prikriju posljedice koje bi bile prilično teške, veoma rizične i same sebi nedovoljne.

Lociranje problema u

evropskim finansijama, nezavisno od konkretne politike ECB, gotovo je nezamislivo bez razmatranja političkih, nacionalističkih, pa čak i ksenofobnih elemenata koji karakterišu dešavanja na Starom kontinentu posljednjih godina, zbog čega se upravo euro, kao simbol očuvanja evropskog jedinstva, zadržava, izvan sve priče o troškovima koji bi nastali njegovim povlačenjem iz dijela ili cijele eurozone. Sa druge strane, jedinstvu valute nedostaje jedinstvo na fiskalnom planu, kao i zajednički evropski trezor sa isključivom namjenom za otplatu zajedničkog duga, a ključno je odsustvo stvarnog evropskog budžeta i finansijskih transfera koji bi bili nezamjenjiv dio takvog sistema.

Evropsku ekonomiju dugo je karakterisao vidljiv pad potrošnje, dok je rast iznosio tek između nule i jedan odsto. U međuvremenu uslijedio je pomak po pitanju priliva investicija, no iz negativne ka nultoj vrijednosti, odnosno od minus pet odsto do nule. Za to vrijeme

Postojeći pristup valutnoj politici između njenih zagovornika i kritičara otvara sukob koji produbljuje krizu, a rješenja traži u privremenim prelivanjima sredstava i pružanju sve većih iznosa pomoći koja, budući da su namijenjena finansiranju tekuće potrošnje, ne nude trajna rješenja. Izglasavanje britanskog napuštanja Evropske unije na referendumu potvrdilo je odlučnost zvaničnog Londona da mehanizme za ostvarivanje rasta pronalazi izvan okvira koje nameće Njemačka, čija je centralna finansijska institucija Bundesbanka definisala principe, ukombinovane s nespremnošću te zemlje da uvaži drugačiji pristup

stagnirao je i izvoz, a iz predostrožnosti rasla je štednja. Na ukupnom planu, i pored problematične situacije u jednom broju perifernih zemalja, uslijedio je relativno miran peri-

od, no upravo ono što zabrinjava je što bi njegovo duže trajanje moglo umrtviti privredu i onih zemalja koje su na granici stabilnosti.

Sa druge strane, britanska

POVEĆANA KONKURENTNOST U postojećim uslovima povećane konkurentnosti smanjenje zarada širom Evrope ili njihova stagnacija trend su koji je prisutan već neko vrijeme i koji bi se, prema svim pokazateljima, mogao zadržati još nekoliko godina.

Za vidljive pomake bilo je neophodno da kurs eura klizne između 1,05 i 1,1 dolar, zahvaljujući čemu bi se zemljama na jugu Evrope vratila konkurentnost i potreban je kao podsticaj uvozne inflacije. Ovakvo dobijanje međunarodne konkurentnosti bi takođe doprinijelo povećanju ni-

skih plata, što bi dodatno ojačalo slabiji euro i povećalo tražnju.

Troškovi ovog povećanja umjerenih zarada ne bi stvorili negativan uticaj na konkurentnost zemalja eurozone, već je situacija obrnuta, uz uočljiv rizik tamo gdje situacija nije pažljivo planirana i realizovana pod potpunom kontrolom. Očekivana povećanja kamatnih stopa u SAD takođe predstavljaju jedinstvenu šansu za nove preokrete, iako sa druge strane prijeti rizik koji bi, u okolnostima slabljenja dolara, jačanje eura veće od razlike od 0,15 eura na jed-

nom dolaru moglo donijeti.

Suočavanje sa problemom deflacije bilo je prilično sporo i otežano, što je bilo i očekivano u okolnostima u kojima je rastuća inflacija godinama prije toga nagrizala potrošnju. Ipak, u uslovima obrnutog trenda došlo je do stagnacije zarada, rast tražnje se našao skoro na nuli, dok investicije imaju tendenciju pada.

Na listi prioriteta našlo se oživljavanje izvoza iz južnih evropskih zemalja, dok bi istovremeno trebalo podržati domaću tražnju kroz povećanje minimalne zarade od 1,5 od-

sto do 2,5 odsto, u zavisnosti od zemlje, odnosno njihove pojedinačne konkurentnosti.

Ovakve ciljeve u okolnostima stagnacije gotovo je nemoguće postići, pa se značajan broj zemalja opredijelio za povećavanje minimalne zarade. Upravo takva politika, kakva se u nekim evropskim zemaljama sprovodi od kraja 1980-ih pokazala se kao ona koja prolongira oporavak, već samo održava sistem u životu proporcionalno resursima za koje je najmanje neizvjesno da bi mogli biti dostupni.

funta, čija je precijenjenost prema ocjeni lokalnih zvaničnika i biznismena otežavala dalji razvoj, uoči krize iznosila je više od 1,5 eura prije krize, dok su britanski troškovi proizvodnje bili na paritetu od 1,25 eura. Sa druge strane, primjer zemlje koja je ulagala sve napore da obori vrijednost sopstvene valute je Japan, gdje je, međutim, sistem trajno naviknut na niz zabrinjavajuće niskih vrijednosti pokazatelja, no koji ipak obezbjeđuju balans u uslovima rastuće zaduženosti. ECB jedina je koja nema takvu monetarnu politiku, iako u sada za njom postoji najveća potreba.

Paralelno sa ovim dolazi do promjene trendova na globalnom nivou, znatno različitih u odnosu na ono što se moglo vidjeti prije deceniju i po. Posljednju deceniju prošlog vijeka i početak novog pratio je pad cijena, ali ne i zarada, koje su u najjačim ekonomijama ili zadržane na realnim iznosima, što je bio slučaj zapadnoevropskih privreda ili blago rasle, kao u SAD. U južnim evropskim zemljama postojao je trend rasta zarada od nekoliko procenata na godišnjem nivou.

A.N.R.

OZI STAGNACIJE PRIVREDA ZEMALJA EUROZONE

VII Javne nabavke i zapošljavanje

FRANCUSKI I NJEMAČKI INTERESI Iako bi povratak na nacionalne valute danas bio veoma teško neizvodljiv, prije svega jer ključni donosioci odluka nikada ne razmišljaju u pravcu suprotnom od njemačkih i francuskih interesa, Njemačka i Francuska kamufliraju ovaj problem nesuglasicama oko zaduživanja i programa otkupa obveznica. Veću korist od kompromisa navodnih neistomi-

šljenika sada bi ipak donijela konkurentska devalvacija kojom bi se povećala eksterna tražnja, a sa njom i priliv novca u države članice, no ove dvije zemlje protive se onim mjerama koje bi izazvale nove tenzije.

Ekonomska strategija prema ciljevima ECB postoji i načelno makar pokušavaju da je se pridržavaju sve članice eurozone, no

krajnji ishod takvih aktivnosti su potezi Španije koji kontriraju svakoj inicijativi koja potekne iz Francuske, dok istovremeno djeluje da ideje koje dolaze iz Njemačke onemogućavaju bilo kakav oporavak svih drugih zemalja. Stoga se i jačanje jedinstvene evropske valute čini kao prepreka najvećem dijelu zemalja, jer ne proizilazi iz ekonomskog rasta, niti povlače-

nja kapitala iz trećih zemalja, već ih onemogućava.

U tehničkom smislu, bez obzira na heterogenost ekonomskih prilika u pojedinačnim članicama i njihove nacionalne ili ukupne zaduženosti, sama eurozona uopšte nema dug, međutim, ona kao poseban pravni subjekt ima mogućnost da se zaduži ili da prikuplja sredstva kroz euroobveznice.

U mnogim zemljama eurozone, naročito njenim južnim članicama, prednost bi se mogla dati nastavku širenja aktivnosti u oblasti javnih nabavki, ali i zakonskoj regulaciji pravo na radnu sedmicu u trajanju od 35 do 39 sati, definisanu granskim ugovorima.

Ključne promjene, međutim, ne mogu uslijediti iz ovako malih, već ipak radikalnih pomaka, uz istovremeno sprečavanje da euro naglo jača u uslovima pokazivanja oporavka ili suprotno planiranih programa ekonomija korisnica drugih vodećih valuta. Ipak, postojeći pristup valutnoj politici između njenih zagovornika i kritičara otvara sukob koji produbljuje krizu, a rješenja traži u privremenim prelivanjima sredstava i pružanju sve većih iznosa pomoći koja, budući da su namijenjena finansiranju tekuće potrošnje, ne nude trajna rješenja. Izglasavanje britanskog napuštanja Evropske unije na referendumu potvrdilo je odlučnost zvaničnog Londona da mehanizme za ostvarivanje rasta pronalazi izvan okvira koje nameće Njemačka, čija je centralna finansijska institucija Bundesbanka definisala principe, ukombinovane s nespremnošću te zemlje da uvaži drugačiji pristup. Odsustvo rješenja koje ovaj model nudi, ali i koje se takođe nazire i iz predloga njegovih kritičara pokazuje da prostor za modulaciju postoji, samo što ga obje strane zaobilaze. Dosadašnja iskustva u svjetskoj finansijskoj istoriji sugerišu da je moguće ponuditi funkcionalno rješenje ukoliko bi bilo praćeno istinskom evropskom saradnjom u kreiranju takve valutne politike koja bi bila namijena za korišćenje u međunarodnim transakcijama, a za koju bi kursevi nacionalnih valuta članica bili fiksirane.

Drugim riječima, Evropskoj uniji trenutno je potrebno rješenje poput onoga koje je globalnom monetarnom sistemu 1944. omogućio Sporazum iz Breton Vudsa, samo na nivou ove zajednice. Ovdje je važno uzeti u obzir činjenicu da jačanje eura podstiču oni subjekti kojima je jaka valuta garant ekonomske stabilnosti, a u eurozoni to su isključivo Njemačka i Francuska.

U pretkriznom vremenu ove dvije zemlje imale su relativno nizak rast, pri čemu je njemački u prosjeku iznosio 1,4 odsto, a francuski oko dva odsto, u oba slučaja praćene relativno niskom inflacijom. Sa druge strane, u pretkriznim godinama rast u Španiji iznosio je 3,4 odsto, a inflacija u prosjeku 3,2 odsto. Različite okolnosti uslovile su da je među snažnijim ekonomijama sa nižom stopom rasta politika ECB dominantno uslovila da ne dođe do krahova, dok prema onima koje je kriza najviše pogodila u vremenu prije nje, kada je postojao prostor za regulaciju jednostavno nije reagovala.

VIII

KREDITNE LINIJE INVESTICIONO-RAZVOJNOG FONDA C

Uz kreditnu podršku u Šavniku otvorili 23 radna mjesta P

reduzeće Eko-Per d.o.o. počelo je proizvodnju 2009. godine kada je na teritoriji opštine Šavnik u Gornjoj Bukovici izgrađena punionica prirodne izvorske vode, pod brendom DIVA – durmitorska izvorska voda. Plasman DIVA vode, na domaće, ali i na inostrana tržišta, kontinuirani je proces, jer je povećanje proizvodnje i širenje tržišta, jedan od primarnih ciljeva.

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja procijenilo je da su prirodne vode državno dobro koje se može komercijalno eksploatisati, zbog izuzetno dobrih karakteristika vode. Naša punionica se nalazi u potpuno prirodnom okruženju, bez ikakvih zagađivača i loših uticaja na okolinu, što ovoj vodi daje izuzetna svojstva.

“Naša ideja vodilja je bila da potrošačima na tržištu, omogućimo konzumiranje vode vrhunskog kvaliteta. Poslovni dogovor između države i kompanije zaključen je u vidu Ugovora o koncesiji za korišćenje dijela izvorišta Gusarevci”, kazala je DN tehnolog Milica Raković.

Prema njenim riječima, s obzirom da se radi o jedinoj fabrici na teritoriji opštine Šavnik, ovo je bila odlična prilika da se zaposli određen broj stanovnika opštine, da se poveća kvalitet života njihovih porodica i da se time osnaži lokalna privreda.

Kada je i s kojim motivom pokrenuto preduzeće?

Raković: Preduzeće EkoPer d.o.o. počelo je proizvodnju 2009. godine, tako što je na teritoriji opštine Šavnik u Gornjoj

Bukovici, izgrađena punionica prirodne izvorske vode, pod brendom DIVA – durmitorska izvorska voda. Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, procijenilo je da su prirodne vode, državno dobro koje se može komercijalno eksploatisati, zbog izuzetno dobrih karakteristika vode. Naša punionica se nalazi u potpuno prirodnom okruženju, b e z ikakvih zagađivača i loših uticaja na okolinu, što ovoj vodi daje izuzetna svojstva.

Naša ideja vodilja je bila da potrošačima na tržištu, omogućimo konzumiranje vode vrhunskog kvaliteta. Poslovni dogovor između države Crne Gore i kompanije Eko-Per doo, zaključen je u vidu Ugovora o koncesiji za korišćenje dijela izvorišta Gusarevci. Šta su bili početni ciljevi?

Raković: S obzirom da se ra-

di o jedinoj fabrici koja funkcioniše na teritoriji opštine Šavnik, ovo je bila odlična prilika da se zaposli određen broj stanovnika sa ove opštine, da se poveća kvalitet života njihovih porodica i da se time osnaži lokalna privreda. Paralelno s tim, radili smo u više pravaca. Jedan se odnosio na unutrašnju organizaciju posla, organizovanje proizvodnje, pokretanje tog čitavog lanca od dobavljača, zaključno sa plasmanom gotovih proizvoda našim kupcima. Naš strateški cilj je da se naš brend DIVA maksimalno promoviše, a time da se skrene pažnja i na geografsko porijeklo odakle voda dolazi. Šta uključuje proizvodni proces?

Raković: Proizvodni proces je tako dizajniran, da nijednog trenutka voda ne gubi na svojim svojstvima od momenta kada se pojavi na izvoru, do momenta njenog flaširanja u odgovarajuće boce. Ovo smo postigli najsavremenijim metodama od kojih se sastoji naš proizvodni proces. Vrlo smo ponosni smo što se naša voda DIVA sa izvorišta Gusarevci konzumira u obliku ka-

Kako se ugovara otkup?

Raković: Plasman DIVA vode, na domaće ali i na inostrana tržišta kontinuirani je proces kojim se bavimo, jer je povećenje proizvodnje i širenje tržišta, jedan od primarnih ciljeva, pravnih subjekata koji su registrovani za ovu djelatnost. Dokaz tome je i naš neprestan rast u udjelu plasmana voda na prije svega domaćem, ali i drugim tržištima i naše preduzeće svake godine bilježi značajan rast u količini proizvedene i isporučene vode kupcima. Obogaćivanje palete proizvoda, takođe je nešto što kupca može da privuče i mi smo od prošle godine, sa našim novim proizvodima u staklenoj ambalaži, što je izuzetno pogodno za HORECA program, uspjeli da osvojimo i nove kupce u ovoj oblasti, a time finalno povećamo našu prisutnost na tržištu.

plavljeno je vodom iz uvoza.

Koliko je teško poslovati u takvom okruženju?

Raković: Globalno je trend rasta upotrebe flaširanih voda, pa i u Crnoj Gori, iako možemo reći da imamo vodu solidnog kvaliteta koja se distribuira kroz sistem vodovoda. Marketing ostvaruje veliki uticaj na potrošače i svjedoci smo ulaganja značajnih finansijskih sredstava kako bi se promovisali razni proizvodi, a sve više i vode među ostalim proizvodima. Tržište Crne Gore nije veliko, postoji desetak domaćih proizvođača prirodnih izvorskih voda, ali i dosta distributera voda koja dolaze iz bližeg ili šireg okruženja, koji su dio velikih sistema, i samim tim ostvaruju veliki uticaj na domaće tržište i time čine poslovno okruženje ne toliko jednostavnim. I u takvim uslovima voda DIVA raste sa svojim učešćem u prodaji i mi činimo sve da se taj trend nastavi i u narednim godinama.

Vodu DIVA su tehnolozi po kvalitetu uporedili sa najboljim vodama sa alpskih izvora, međutim, naše tržište pre-

Postoje li mogućnosti za značajniji izvoz i na koja tržišta?

Raković: Smatramo da voda

kvom ga je priroda podarila, bez ikakvog dodatnog uticaja kroz proces proizvodnje.

CRNE GORE A.D. - EKO-PER FABRIKA VODE “DIVA”

IX

PROGRAM FINANSIRANJA TRAJNIH OBRTNIH SREDSTAVA

ovog kvaliteta, kakav ima DIVA voda, ima prostor za plasman na inostranim tržištima, iako je “utakmica” još i teža s obzirom da je danas tržište voda razgranato i da se u ponudi može naći najrazličitija paleta proizvoda i proizvođača. Do sada smo ostvarili niz kontakata sa kupcima iz različitih dijelova svijeta, ono što je do sada ugovoreno jesu isporuke voda DIVE na iračko tržište, a u posljednjoj smo fazi ugovaranja posla sa našom partnerskom kompanijom iz Mađrske, što će DIVI otvoriti prvo tržište u Mađarskoj, a formalno onda i mogućnost da se naša voda plasira u sve ostale zemlje EU. Da li je opština u kojoj je preduzeće registrovano, Šavnik, razlog biznis barijera?

Raković: Za nas ova činjenica nije problem. Sjever Crne Gore je možda generalno manje atraktivan za investitore, više zbog geografskih faktora, međutim želimo da istaknemo da uvijek imamo podršku lokalne vlasti iz opštine Šavnik, a prije svega predsjednika opštine, jer interes i same opštine je da ova fabrika u kontinuitetu funkci-

oniše, da povećava obim proizvodnje jer je to šansa za otvaranje novih radnih mjesta. Planirajući izvozne poslove o kojima smo vas obavijestili, mi smo sa državom Crnom Gorom u septembru zaključili još jedan ugovor o koncesiji na izvorište Veliki Maljen i ukoliko budemo imali adekvatnu podršku od nadležnih ustanova i institucija Republike, a ta pomoć nam je u svakom momentu dragocjena, za očekivati je da se uposle i novi radnici.

Koliko zaposlenih ima preduzeće?

Raković: Trenutno imamo 23 stalno zaposlenih, a u špicu sezone u ljetnjem periodu angažujemo i dodatno radnu snagu preko agencija za zapošljavanje.

Proizvodni proces je tako dizajniran da nijednog trenutka voda ne gubi na svojim svojstvima od momenta kada se pojavi na izvoru, do flaširanja u odgovarajuće boce. Ovo smo postigli najsavremenijim metodama od kojih se sastoji naš proizvodni proces.

Koliko su krediti kod IRF - 350.000€ za fabriku vode i 200.000€ za trajna obrtna sredstva bili od pomoći, s obzirom na uslove koje je IRF nudio? Da li ste zadovoljni kamatnom stopom i drugim odredbama ugovora?

Raković: Podrška države sa ovim sredstvima bila je ključna

i zahvaljujući tome, naša kompanija je imala stabilan put razvoja. Kada kao investitor ulazite u ovakav posao, vrlo je važno da država ima razumijevanje ali i određena finansijska sredstva da se čitav proces podrži.

Mi smo zahvaljujući sredstvima IRF uspjeli da cijelu investiciju privedemo kraju, počnemo sa proizvodnjom i kroz taj proces naše obaveze servisiramo na vrijeme. Imamo izuzetnu saradnju sa IRF i nadamo se da ćemo opravdati povjerenje koje su nam ukazali, ali da ćemo i dalje sarađivati s obzirom na ozbiljne planove koje ima naše preduzeće za naredne godine, gdje će nam ovakva pomoć značiti. Šta su najveći uspjesi preduzeća, a gdje vidite dodatni prostor za poboljšanje?

Raković: Činjenica da se na tržištu naša proizvodnja povećava iz godine u godinu, naš je najveći uspeh. Od 2009. godine do danas, svijet potrošača o kvalitetu voda DIVE je višestruko povećana. Uspjeli smo da naš brend u najvećoj mjeri vežemo za sport i da tako obezbijedimo doprinos razvoju sporta u oblasti košarke, fudbala, rukometa i td. Od uspješnog poslovanja, sigurno će zavisiti i naši planovi za budućnost, želim da napomenem da imamo želju da povećamo proizvodnju, da je obogatimo novim proizvodima gdje će svakako kvalitet vode koji punimo biti osnovna baza za to.

Imajući u vidu potrebu crnogorske privrede za trajnim obrtnim sredstvima IRF i ove godine omogućava kreditnu liniju za finansiranje trajnih obrtna sredstva.

■ NAMJENA KREDITA Trajna obrtna sredstva su sredstva potrebna za finansiranje tekućih obaveza koje nastaju u redovnim poslovnim aktivnostima krajnjeg korisnika kredita, a odnose se na sirovine i materijal, zalihe, ostale proizvodne troškove, potraživanja od kupaca.

Sredstva kredita mogu se koristiti: za nabavku sirovina, repromaterijala, poluproizvoda, sitnog inventara; za režijske troškove.

Sredstva kredita ne mogu se koristiti za: otplatu postojećih kreditnih zaduženja, čiste finansijske aktivnosti (npr. kupovina hartija od vrijednosti), davanje zajmova kupcima ili drugim pravnim i fizičkim licima, nabavku osnovnih sredstava.

■ KORISNICI KREDITA Korisnici kredita mogu biti privredna drušva i preduzetnici i svi oblici i organizovanja koje predviđa Zakon o privrednim društvima, kao i lica ko-

ja djelatnost obavljaju na način definisan pravilima djelatnosti kojima se bave – zanatlije, poljoprivredni proizvođači, PZU i slično.

■ KREDITNI USLOVI Krediti koji se odobravaju po ovoj kreditnoj liniji, a finansiraju se iz sredstava Evropske investicione banke, odobravaće se po kamatnoj stopi za 0,50 odsto nižoj u odnosu na definisanu kamatnu stopu.

A) Direktno kreditiranje Maksimalni iznos do 500.000€, osim u slučajevima kada je sredstvo obezbjedjenja bankarska garancija,iznos kredita može iznositi do 1.500.000€ (za preduzetnike i poljoprivredne proizvođače do 30.000€); Minimalni iznos 10.000€; Kamata 5% na godišnjem nivou uz proporcionalan sistem obračuna kamata; Rok otplate do četiri godine (uključujući grejs period); Grace period do jedne godine.

B) Kreditiranje preko poslovnih banka Maksimalni iznos do 1.500.000€; Minimalni iznos 10.000€; Kamata 5% na godišnjem nivou (od kojih banci pripadaju 3%); Rok otplate do šest godina (uključujući grejs period); Grace period do jedne godine.

BLOOMBERG

X Noa Smit BLOOMBERG

S

avijer Gabais, ekonomista Univerziteta u Njujorku, ka kojem je usmjereno mnogo manje pažnje nego što bi trebalo, napisao je nešto što bi mogao biti najinteresantniji rad u makroekonomskoj teoriji ovih godina.

Novi kejnezijanski model, koji je najzastupljeniji u savremenim ekonomskim teorija, polako zamjenjuje neofišerizam, što tvrdi autor rada “Bihevioralni novi kejnezijanski model”.

Odgovor na najteže ekonomsko pitanje

Naslov “Bihevioralni novi kejnezijanski model” ne zvuči primamljivo i rad još nije završen, ali može da pomogne u rješavanju najvažnijih i najtežih makroekonomskih debata u današnjim akademskim krugovima - da li niske kamatne stope danas izazivaju inflaciju, deflaciji ili nijedno od toga. I to bi mogao biti signal velike promjene koja treba da uslijedi u načinu određivanja makroekonomskih teorija.

| KAMATNE STOPE

Tradicionalno, makroekonomisti su vjerovali da niske kamatne stope podstiču inflaciju. No, prvo su u Japanu, a zatim i u SAD i u Evropi zadržavane niske stope godinama, a inflacija je uporno ostajala niska. Radikalna grupa ekonomista, uključujući i Stivena Vilijamsona iz Banke Federalnih rezervi iz Sent Luisa i Džona Kokrena, kojeg angažuje Hoover Institution, uveli su novu teoriju nazvanu neofišerizam, prema kojoj dugo vrijeme niskih kamatnih stopa zapravo naniže usmjerava cijene umjesto da ih podiže.

Viljamson i Kokren su u više navrata naglašavali da novi kejnezijanski model, najveći mainstream tip monetarne teorije, može lako povući neofišerske rezultate umjesto tradi-

cionalnih shvatanja. Jedan od problema je što su standardni modeli često nejasni - oni nude niz mogućih, radikalno različitih ishoda za ekonomiju, bez mogućnosti da kažu koji će uslijediti.

Gabais rješava ove probleme jednostavnim, intuitivnim, ali hrabrim korakom. Umjesto pod pretpostavkom da su ljudi savršeno racionalni, on zagovara teoriju da imaju ograničenu pažnju - ono što psiholog Herbert Sajmon naziva “ograničenom racionalnošću”.

Kada se kamatne stope ili bruto domaći proizvod promijene, ljudi prema Gabaisovom modelu baš i ne shvataju da su stvari drugačije. Ono što je još važnije, oni su kratkovidi - ne misle toliko o vjerovatnoći da će se recesija dogoditi u narednih 10 godina, kao što je slučaj kada ona slijedi u narednih šest mjeseci.

Te se ideje vjerovatno čine očiglednim za većinu ljudi. Kada su događaji dalje u budućnosti, brinete o njima manje, zar ne? Znam da ja tako radim. Ali za makroekonomiste, ovo je prilično radikalan korak. Većina makroekonomskih istraživača su stroge pristalice kulta savršene racionalnosti.

| PONAŠANJE Ako ekonomija izgleda kao pokretač ponašanja koje nije

sasvim racionalno, makroekonomisti obično vraćaju unazad kako bi to objasnili kao neuspjeh ekonomskih institucija, prije nego kao rezultat ljudske psihologije. Kristofer Haus, moj profesor sa Univerziteta u Mičigenu, smatrao je da je bihevioralna ekonomija hir i da nikad ne bi imala veliki uticaj na makroteoriju.

Gabais samo može pokazati da Haus nije bio u pravu. Uz još jedan skorašnji rad Mariane Garsia-Šmit i Majkla Vudforda, Gabaisova nova teorija stavlja ljudska ograničenja naprijed i u centar, ubijajući svetu kravu homo economicusa.

A Gabais dobija mnoštvo atraktivnih rezultata. Prvo, bitka između neofišerizma i tradicionalnog monetarizma je riješena - niske kamatne stope povećavaju inflaciju neko vrijeme, a onda je smanjuju na duže staze. Tako da su obje teorije u pravu. Taj rezultat izgleda da odgovara iskustvu Japana, koji je imao nulte kamatne stope decenijama, bez kontinuiranog rasta potrošačkih cijena.

Za razliku od standardnih teorija, Gabaisov model nema nejasnoća o budućem ekonomskom putu - u ekonomskom žargonu, ravnoteža je jedinstvena. I njegove ideje takođe mogu objasniti potrošnju i ponašanje štednje preciznije od tipičnog pristupa, koji podrazumijeva da ljudi odluču-

ju o tome koliko će da se uštedi danas u zavisnosti od toga koliko bi mogli uraditi u dvjema narednim decenijama. Gabais takođe rješava još jednu dugotrajnu zagonetku.

Standardne makroekonomske teorije kažu da takozvano navođenje naprijed, koje sprovode centralne banke, treba da ima ogroman uticaj na ekonomiju - zapravo, što dalje u budućnosti banka obećava da će preduzeti aktivnosti, to će veći efekat toga biti danas.

To nije ono što vidimo se događa u stvarnom životu. Takođe, apsolutno nema smisla - ako su Federalne rezerve obećavale da će podići kamatne stope 30 godina u budućnosti, to ne bi trebalo da odvede ekonomiju u vrtlog.

Ali u Gabaisovom modelu, napredne smjernice gube magičnu moć koju imaju u standardnim teorijama.

Gabais rješava ove probleme jednostavnim, intuitivnim, ali hrabrim korakom. Umjesto pod pretpostavkom da su ljudi savršeno racionalni, on zagovara teoriju da imaju ograničenu pažnju - ono što psiholog Herbert Sajmon naziva “ograničenom racionalnošću

| DEFLACIJA Konačno, izgleda da se Gabaisova ideja uklapa u iskustvo sa nultim kamatnim stopama. Nominalne kamatne stope nikada ne mogu ići znatno ispod nule.

U tipičnim teorijama, ovo šalje ekonomiju da zaroni u deflacionu spiralu. Ali u stvarnosti, ekonomije koje doživljavamo, veoma niske stope dugi niz godina - prvo u Japanu, a sada u SAD izgleda da polako rastu i imaju nisku inflaciju, a ne urušavaju se.

Prema Gabaisovom modelu, to je upravo ono što se dešava.Pa šta Gabaisova teorija kaže da treba da uradimo da bismo pokrenuli ekonomiju? Fiskalni stimulans.

Kada su potrošači kratkovidi, oni konzuriraju više od onoga što uslijedi kao iznenadni dobitak ili smanjenje poreza koje dobijaju, što povećava snagu potrošnje i smanjenje poreza za povećanje rasta. Poput svih makroekonomskih teorija, Gabaisov rad, koji još nije ni u konačnom obliku - treba posmatrati kao misaoni eksperiment. Ali izgleda da rješava mnoge glavne zagonetke koje ekonomisti i kreatori politike tvrde da su povezane.

I to radi na veoma jednostavan način - onaj kojim se ostvaruje dugogodišnji san korišćenja bihevioralne ekonomije da bi se objasnili recesija i bum. Biće mi drago da vidim da li taj dokument uspijeva da uzdrma polje makroekonomije, kojem su očajnički potrebne nove ideje.

FINANCIAL TIMES Glavni globalni strateg kuće Morgan Stanley Investment Management i autor knjige “Uspon i pad nacija” opisuje ekonomski pristup ruskog predsjednika kao defanzivni, a ne ofanzivni, jer donosi stabilnost, ali ne i rast.

Rušir Šarma

A

gresivna spoljna politika predsjednika Vladimira Putina izazvala je globalnu reakciju. Ruska intervencija u Ukrajini dovela je do međunarodnih sankcija, njeni internet hakeri optuženi su za miješanje u izbore u SAD, a njen državni doping program podrazumijeva da će mnogim sportistima vjerovatno biti zabranjeno učešće na Olimpijskim igrama u Riju. Kod kuće, međutim, Putin igra iznenađujuće mirnu odbrambenu ulogu na ekonomskom planu.

XI

Putinov reformski model ekonomske trezvenosti ja nego što bi bila da Putin nije slušao savjete svojih tehnokrata, koji su pozivali na uzdržanost.

Uz pomoć čvršće fiskalne i monetarne politike inflacija je opala na godišnju stopu od šest odsto sa 15 odsto iz 2015. Ruski državni dug je samo 11 odsto BDP-a, a premija da se on održi, koju zahtijevaju investitori, opada.

To ukazuje da stranci sada vide da Rusija ima manje vjerovatnoće da bankrotira. Rusi više ne iznose novac iz zemlje tolikom brzinom, takođe. Neto odliv kapitala u 2014. dostigao je više od 60 milijardi, dok su državni problemi izazvani naftom postajali vidjlivi, ali su prešli na stranu u nekim ranijim kvartalima.

Nažalost, sva Putinova

strategija je defanzivna, ne ofanzivna. On je preduzeo korake za unapređenje ekonomske stabilnosti, naročito tamo gdje su ovi koraci podržali njegov stav nacionalističke nezavisnosti, ali ne i rast.

Rusija je snažno ojačala prema posljednjim istraživanjima Svjetske banke, ali zvaničnici u Moskvi pripisuju to kozmetičkim promjenama, napravljenim prema savjetima stranih konsultanata koje je Kremlj angažovao kako bi poboljšao međunarodni imidž.

Investicije, koje su žila kucavica rasta zemalja u razvoju, ostaju anemične. Čak i pravila u oblasti zapošljavanja djeluju kao da odražavaju nacionalističku agendu. Nezaposlenost je jedva malo porasla to-

Putin je došao na vlast nakon ekonomske krize iz 1990-ih, kada se rublja urušila dva puta pod pritiskom rasta spoljnjeg duga. Njegovi najnoviji potezi djeluju kao da su motivisani željom da izbjegne novi pad pod inostrani uticaj. Rusija je otplatila više od 200 milijardi spoljnjeg duga u 2014. i 2015. godine

kom recesije, dijelom i zbog toga što trećina Rusa radi državne poslove ili u kompanijama čiji je vlasnik država, koje su korišćene kao mašine za očuvanje zaposlenosti. Pojava ukidanja radnih mjesta uglavnom se odnosila na strane radnike.

To je mjera nove trezvenosti Moskve čiji problem izgleda razumiju visoki Putinovi saradnici. Oni ističu da je ruski rast počeo da pada znatno prije nego što se to dogodilo sa cijenama nafte, tako da problem nije samo nafta. Oni ne osporavaju usaglašene prognoze koje pokazuju da privreda neće rasti više od dva odsto u narednim godinama.

Jedina nada je da će Rusija dobiti podsticaj ako sankcije uvedene zbog invazije u Ukrajini budu uklonjene, ali po tom pitanju ima malo napretka. Druga je da će izbori 2018. dovesti reformatora na mjesto premijera, ali takve nade postoje već godinama.

Ruski dugoročni izgledi se neće poboljšati bez agresivnih reformi, ali Putin je za sada zaslužio priznanje za dobro igranje odbrane.

Prevod: A.N.R.

Foto: Sputnik

Tokom decenije Moskva je bila prijestonica dekadencije, ulicama su se zaglavljivali “bentliji”, a raspoloženje je karakterisalo triježnjenje nakon naftnog kolapsa 2014. godine. Danas se čak i veliki investitori mogu vidjeti kako se voze “toyotama” srednjeg ranga. Obični Rusi osjetili su da se nalaze u škripcu kada je bruto domaći proizvod po glavi stanovnika pao sa 14.000 na 8.000 dolara od 2013. godine. Za većinu upečatljivo čak i predsjednik pokazuje uzdržanost.

Tokom 2014. cijene nafte su doživjele kolaps, kapital se odlivao iz zemlje, otvarajući prostor recesiji, a Putin je na to mogao odgovoriti izbjegavanjem ekonomske ortodoksije i teškog trošenja kako bi olakšao bol. Umjesto toga, on je upozorio Ruse da će kriza zahtijevati stezanje kaiša.

Moskva je donijela tešku odluku da prekine pražnjenje svojih deviznih rezervi, kako bi odbranila rublju i omogućila valuti da naglo padne. To je dovelo do povećanja inflacije, koje nikada nije popularno među masama, ali u retrospektivi ovo je bio pametan potez.

Slabija valuta značila je da, uprkos padu cijena nafte, prihodi od nafte obračunavani u rubljama nijesu sniženi, što je ono što je bitno za budžet. Putinova vlada, koja je zasipala novcem penzionere i vojnike tokom naftnog buma, takođe je ponovo otkrila fiskalnu odgovornost.

Budžetska ravnoteža očekuje se kada cijene sirove nafte budu porasle na 50 dolara za barel, otprilike gdje su sada, nakon što su snižene sa 100 dolara za barel, koliko su koštale 2014. godine. U tom smislu, Rusija je u mnogo boljem stanju od vodećih proizvođača nafte, poput Saudijske Arabije.

Putin je došao na vlast nakon ekonomske krize iz 1990ih, kada se rublja urušila dva puta pod pritiskom rasta spoljnjeg duga. Njegovi najnoviji potezi djeluju kao da su motivisani željom da izbjegne novi pad pod inostrani uticaj. Rusija je otplatila više od 200 milijardi spoljnjeg duga u 2014. i 2015. godine.

Ekonomija je mnogo stabilni-

AKTUELNO ŠANSE ZA PROJEKTE IZ SEKTORA FINANSIJSKIH USLUGA

London i Peking sve bliže sarađuju

Zvanični London i Peking pregovaraju o potpisivanju sporazuma kojim bi bio otvoren put projektima iz sektora finansijskih usluga između dviju zemalja.

Britanske vlasti za finansijsko poslovanje (FCA) i Kineska regulatorna komisija za hartije od vrijednosti (CSRC) rade na planu regulatornog okvira za distribuciju finansijskih proizvoda na tržištima pod njihovom jurisdikcijom i na predloženom povezivanju Londona i Šangaja za trgovanje akcijama, rekla su Reutersu dva izvora upoznata sa situacijom.

Velika Britanija, dom najvećeg finansijskog sektora u EU, nastoji u posljednjih nekoliko godina da produbi svoje veze u sektoru finansijskih usluga sa Kinom, koja je prihvatila ovaj i druge prekogranične šeme u sektoru finansijskih usluga kao dio programa britansko-kineskog ekonomskog i finansijskog dijaloga (EFD).

Bivši britanski ministar finansija Džordž Ozborn i kineski vicepremijer Ma Kai rekli su na posljednjem sastanku EFD-a u Pekingu, prošlog septembra, da će istražiti mogućnosti za kreiranje programa uzajamnog prihvatanja finansijskih instrumenata i investicionih fondova na Londonskoj i Šangajskoj berzi, ali nijedna od dvije vlade nije pružila bilo kakve detalje.

Prisutne su, međutim, neke druge komplikacije u ekonomskim vezama između dvije zemlje otkako je glasanje za brexit okončalo mandat bivšeg britanskog premijera Dejvida Kamerona, koji se zajedno sa Ozbornom

NAREDNI BROJ IZLAZI U SRIJEDU, 10. AVGUSTA

zalagao za razvoj saradnje s Pekingom.

Nova premijerka Tereza Mej odlučila je u petak da odloži planiranu kinesku investiciju u novu britansku nuklearnu elektranu zbog, kako je rekao Reutersu jedan neimenovani izvor, bezbjednosnih razloga.

Drugi izvor je naveo da FCA i CSRC istražuju mogući regulatorni sporazum koji bi konceptualno bio sličan memorandumu o razumijevanju (MOU) koji su potpisali CSRC i Honkonška komisija za vrijednosne papire i fjučerse (SFC) uoči otvaranja honkoško-šangajskog linka za trgovanje akcijama u novembru 2014.

“Tim memorandumom je napravljen okvir za kontrolisanje sheme, uključujući razmjenu podataka o trgovanju i koordinaciju istražnih aktivnosti, mada nije jasno da li će britansko-kineska saradnja biti toliko dalekosežna”, naveo je ovaj izvor. Reuters

PROCJENA TURSKOG MINISTRA TRGOVINE

ŠTETA OD VOJNOG PUČA 100 MILIJARDI DOLARA Neuspjeli vojni udar sredinom jula koštao je do sada privredu Turske 100 milijardi dolara, a taj iznos će rasti, rekao je juče ministar trgovine i carine u toj zemlji Bulent Tufekči. Vojni udar koji je pokrenut 15. jula ugušen je dan kasnije, a u sukobima je poginulo 240 ljudi, dok je više od 2.000 povrijeđeno.

“Ako uračunamo sve avione, helikoptere, oružje, bombe i zgrade, njihova cijena je najmanje 300 milijardi lira

facebook.com/novac.dnevnenovine twitter.com/Novac_DN

(100,4 milijardi dolara), prema preliminarnim podacima. Ova brojka može da poraste kada bude napravljena detaljana procjena”, rekao je Tufekči.

On je dodao da će troškovi rasti srednjoročno, rekao je ministar listu Hurijet.

Tufekči je naglasio da je tursko tržište “položilo težak ispit”, pošto su banke i berza otvoreni samo dva dana poslije neuspjelog vojnog puča.

Sputnik

@ ananives.radovic@dnovine.me Autor: Ana Nives Radović

24

SHOWBIZ

SRIJEDA, 3. 8. 2016.

RITA ORA PROGOVORILA O ANKSIOZNOSTI

Ne plašim se da priznam da sam išla na terapije

Rita Ora je za septembarsko izdanje Cosmopolitana ogolila dušu i priznala da nije lako u muzičkoj industriji.

“Nedostaje mi London i odlazak u pabove i prijatelji... Morate da žrtvujete izlaske sa prijateljima i slično. Ali onda, kada napunite 30 godina, možete da pogledate unazad i kažete “Juhu, ja sam to uradio”. Takođe, pjevačica je otvoreno govorila o anksioznosti od koje pati.

“Ne plašim se da priznam da sam išla

na terapije. Imam nekoga sa kim razgovaram jednom nedjeljno.

Ljudi pate od toga na različite načine, ali za mene je to više razmišljanje o dugoročnom cilju. Ja sam vrsta osobe ‘živim u trenutku’, pa moram da uradim nešto s vremena na vrijeme. Ali ako razmišljam o tome, onda mi se javljaju anksiozne misli”, otkrila je ona, dodajući da je uvijek bila osoba sa iritantnim osmijehom.

E.Z.

ZBOG VELIKOG INTERESOVANJA DOŠTAMPAVAJU SE KARTE

OBOŽAVATELJKE IZ OKRUŽENJA HRLE KA BUDVI ZBOG TURSKOG KLUNIJA ⌦ Marija Roganović

R

evije luksuznog turskog brenda Gizia i italijanskog Just Cavalli koje će biti prikazane preksjutra veče sa početkom u 21 čas ispred hotela Avala u Budvi su izazvale pravu “pomamu” među ženskim svijetom i to zbog dolaska poznatog turskog glumca Erkana Petekaje.

Turski glumac Erkan Petekaja, koji trenutno odmara u Ulcinju, pred odlazak u Budvu, pažnju nam je privukao ulogama u serijama kao što su “Dila”, “Kako vrijeme prolazi” i najskorije u “Paramparčad”. A najbolja potvrda njegove popularnosti na Balkanu je interesovanje gostiju iz inostranstva za predstojeći modni do-

gađaj u Budvi.

“Dolazak turskog glumca je postao velika atrakcija. Dobijamo konstantne pozive od medija, ali i žena iz okruženja koje dolaze u želji ne bi li ga srele”, potvrdila nam je ispred organizatora iz Fashion Montenegra Olivera Milačić, dodajući da nas u petak očekuje pravi spektakl.

“Najprije će se održati revija turskog brenda Gizia, zatim aukcija 12 vintage haljina brendova Armani, Gucci i Alberta Fereti, koja će se održati između dvije revije, da bi modni događaj zatvorio brend Just Cavalli, koji će prikazati mušku i žensku kolekcija za jesen/zimu 2016. i između ostalog sedam muških modela. Ukupno će biti 78 izlazaka na pistu”, pojasnila nam je Milačić.

Karte za ovaj modni spektakl mogu se kupiti u butiku “Gizia” u Capital Plazi u Podgorici i na šetalištu u Budvi preko puta hotela “Avala”. A zbog interesovanja koje je prevazišlo oče-

kivanja organizatora biće puštena u prodaju serija dodatnih karata.

“Cijena običnih karata je 50 eura, dok su VIP karte 300 eura. Mada, pošto vlada nezapamćeno interesovanje postoji mogućnost da uvedemo novi kontigent karata, koje će biti po cijeni od 20 eura. Jasno, neće biti u pitanju spektakularna mjesta, ali svakako će biti dobra”, obećava Milačić, uz informaciju da će se dobra zabava nastaviti nakon revija, afterpartijem u lokalu “Bruno”.

Osim popularnog glumca u Budvi će se pojaviti i jedna od najatraktivnijih i najplaćenijih turskih modela

SRIJEDA, 3. 8. 2016.

showbiz

25

ALI BEz VIKTORIJE BEKAM I MELANI C

Spajsice će za koncert dobiti 14 miliona funti

Nakon nekoliko mjeseci nagađanja o njihovom okupljanju kako bi obilježile 20. godišnjicu od njihovog planetarno popularnog debitantskog hita “Wannabe”, Scary Spice, Baby Spice i Ginger Spice ujedinile su se pod imenom Spice Girls GEM i na sva zvona najavljuju koncert koji će se održati idućeg ljeta u londonskom Hajd parku.

Naime, iako će izostati Viktorija Bekam i Melani C, izgleda da je to

Olivera Milačić

Ozge Ulusoy Ozge Ulusoy, koja će otvoriti reviju Just Cavalli, ali i priznati turski dizajner Atil Kutoglu.

“On je jako popularan i priznat dizajner. Njegova muza je čuvena Karolina Kurkova, za koju on kreira, ali i koja mu često otvara revije. Među njegovim klijentima su i članovi popularnih evropskih kraljevskih porodica”, otkrila nam je organizatorka, uz objašnjenje da će biti preko 100 gostiju iz Turske, te da je njihov generalni sponzor Merit kazino “kriv” za dolazak popularnih Turaka. Međutim, dolazak Cavallija nije bio u planu. “Što se tiče brenda Just Cavalli, oni

nijesu bili planirani, već je to realizovano tek prije tri-četiri mjeseca kada sam bila u Rimu. Tu sam se srela sa Emanuelom iz Just Cavalli koja se složila da uradimo reviju”, ispričala nam je ona.

Cijena običnih kaSvakako da nas očekuje neviđe- rata je 50 eura, dok ni modni šou na ovim prostorima. su VIP karte 300 eura. Mada, pošto “Za scenografiju je utrošeno 300 vlada nezapamćekilograma ananasa, a pista je nešto no interesovanje najglamuroznije što ćete vidjeti na ovim prostorima. Uglavnom, uvjeri- postoji mogućnost da uvedemo novi ćete se i sami”, uz zagonetan osmikontigent karata, jeh je zaključila naša sagovornica.

Pokrovitelj ovog spektakla je Turi- koje će biti po cijeni od 20 eura stička organizacija opštine Budva, a organizator “Fashion Montenegro”.

dovoljno zagriženim fanovima, ali i organizatorima i sponzorima.

Stoga će Melani B, Geri Halivel i Ema Banton održati nostalgični koncert za sve fanove Spice Girls, jasno iz ljubavi prema muzici, ali i impresivnom honoraru od 14 miliona po glavi.

Grubom računicom, Spajsice će dobiti impresivnih 100.000 dolara po minutu nastupa za dvosatni koncert.

“Say You’ll Be There”!

E.Z.

26

marketing

SRIJEDA, 3. 8. 2016.

Odbor Direktora TP “PKB ZELENIKA“ AD Herceg Novi, na osnovu odredaba Plana reorganizacije potvrđenog Rješenjem Privrednog suda Crne Gore St.br. 141/14 od 31.03.2015. godine, dana 25.07.2016.godine,

OGLAŠAVA I JAVNI POZIV ZA PRODAJU NEFUNKCIONALNE IMOVINE Predmet prodaje: Predmet prodaje je nefunkcionalna imovina u svojini TP “PKB ZELENIKA“ AD Herceg Novi, shodno potvrđenom Planu reorganizacije, koju čini: 1. a) Nepokretnost – zemljište uz poslovnu zgradu, evidentirano u LN br. 370 KO Bijelo Polje, katastarska parcela br. 18/1, površine 6.968 m2, procijenjene vrijednosti 592.280,00 €, b) Nepokretnost – Poslovni prostor u privredi evidentiran u LN br. 370 KO Bijelo Polje, katastarska parcela br. 18/1, zgrada br.1, označen kao PD 1, površine 743 m2, procijenjene vrijednosti 222.900,00 €, c) Nepokretnost – Poslovni prostor u privredi evidentiran u LN br. 370 KO Bijelo Polje, katastarska parcela br. 18/1, zgrada br. 1, označen kao PD 2, površine 749 m2, procijenjene vrijednosti 224.700,00 €, d) Nepokretnost – Poslovni prostor u privredi evidentiran u LN br. 370 KO Bijelo Polje, katastarska parcela br. 18/1, zgrada br. 1, označen kao PD 3, površine 748 m2, procijenjene vrijednosti 224.400,00 €, e) Nepokretnost – Nestambeni prostor, evidentiran u LN br. 370 KO Bijelo Polje, katastarska parcela br.

18/1, zgrada br.2, označen kao PD 1, površine 68 m2, procijenjene vrijednosti 24.480,00 €, f) Nepokretnost – Poslovni prostor u privredi evidentiran u LN br. 370 KO Bijelo Polje, katastarska parcela br. 18/1, zgrada br. 3, označen kao PD 1, površine 594 m2, procijenjene vrijednosti 249.480,00 €, g) Nepokretnost – Pomoćna zgrada u privredi evidentirana u LN br. 370 KO Bijelo Polje, katastarska parcela br. 18/1, zgrada br.4, površine 6 m2, procijenjene vrijednosti 1.800,00 €, h) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „njiva 2 klase“ evidentirano u LN br. 370 KO Bijelo Polje, katastarska parcela br. 19/2, površine 800 m2, procijenjene vrijednosti 68.000,00 €, Zbir procijenjenih vrijednosti u iznosu od 1.608.040,00 € čini ujedno početnu vrijednost ispod koje se ponude neće razmatrati.

2. Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „dvorište“ evidentirano u LN br. 236 KO Kuti, katastarska parcela br. 744/1, površine 13.144 m2, procijenjene vrijednosti 2.628.800,00 €, 3. Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „neplodna zemljišta“ evidentirano u LN br. 237 KO Kuti, katastarska parcela br. 727/1, 1/ 2 idealnog dijela površine od 458 m2, procijenjene vrijednosti 57.250,00 €.

4. Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „njiva 2 klase“ evidentirano u LN br. 200 KO Podi, katastarska parcela br. 14, površine 101 m2, procijenjene vrijednosti 12.120,00 €, 5. Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „vrt 2 klase“ evidentirano u LN br. 200 KO Podi, katastarska parcela br. 14, površine 112 m2, procijenjene vrijednosti 13.440,00 €, 6. Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „pašnjak 2 klase“ evidentirano u LN br. 200 KO Podi, katastarska parcela br. 15/2, površine 319 m2, procijenjene vrijednosti 38.280,00 €, 7. Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „dvorište“ evidentirano u LN br. 200 KO Podi, katastarska parcela br. 64/1, površine 462 m2, procijenjene vrijednosti 55.440,00 €, 8. Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „dvorište“ evidentirano u LN br. 200 KO Podi, katastarska parcela br. 64/2, površine 970 m2, procijenjene vrijednosti 116.400,00 €, 9. Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „pašnjak 1 klase“ evidentirano u LN br. 200 KO Podi, katastarska parcela br. 65, površine 734 m2, procijenjene vrijednosti 88.080,00 €, 10. Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „vrt 1 klase“ evidentirano u LN br. 200 KO Podi, katastarska parcela br. 68, površine 1858 m2, procijenjene vrijednosti 222.960,00 €, 11. Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „vrt 1 klase“ evidentirano u LN br. 200 KO Podi, katastarska parcela br. 69, površine 1501 m2, procijenjene vrijednosti 180.120,00 €, 12. Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „vrt 1 klase“ evidentirano u LN br. 200 KO Podi, katastarska parcela br. 70, površine 860 m2, procijenjene vrijednosti 103.200,00 €, 13. Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „vrt 1 klase“ evidentirano u LN br. 200 KO Podi, katastarska parcela br. 71, površine 1081 m2, procijenjene vrijednosti 129.720,00 €, 14. Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „vrt 1 klase“ evidentirano u LN br. 200 KO Podi, katastarska parcela br. 72, površine 1638 m2, procijenjene vrijednosti 196.560,00 €, 15. Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „vrt 1 klase“ evidentirano u LN br. 200 KO Podi, katastarska parcela br. 73, površine 1290 m2, procijenjene vrijednosti 154.800,00 €, 16. Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“ evidentirano u LN br. 200 KO Podi, katastarska parcela br. 74, površine 5325 m2, procijenjene vrijednosti 639.000,00 €, Procijenjene vrijednosti čine ujedno početne vrijednost ispod kojih se ponude neće razmatrati.

17. a) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „voćnjak 1 klase“ evidentirano u LN br. 200 KO Podi, katastarska parcela br. 75/1, površine 18676 m2, procijenjene vrijednosti 2.241.120,00 €, b) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „voćnjak 1 klase“ evidentirano u LN br. 200 KO Podi, katastarska parcela br. 75/2, površine 5000 m2, procijenjene vrijednosti 600.000,00 €, c) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „voćnjak 1 klase“ evidentirano u LN br. 200 KO Podi, katastarska parcela br. 75/3, površine 5000 m2, procijenjene vrijednosti 600.000,00 €, Zbir procijenjenih vrijednosti u iznosu od 3.441.620,00 € čini ujedno početnu vrijednost ispod koje se ponude neće razmatrati.

18. a) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“ evidentirano u LN br. 200 KO Podi, Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „dvorište“ evidentirano u LN br. 200 KO Podi, katastarska parcela br. 347/1, površine 123 m2, procijenjene vrijednosti 61.500,00 €, b) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“ evidentirano u LN br. 200 KO Podi, katastarska parcela br. 347/2, površine 278 m2, procijenjene vrijednosti 139.000,00 €, Zbir procijenjenih vrijednosti u iznosu od 200.500,00 € čini ujedno početnu vrijednost ispod koje se ponude neće razmatrati.

19. Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „dvorište“ evidentirano u LN br. 360 KO Podi, katastarska parcela br. 1703/2, površine 221 m2, procijenjene vrijednosti 26.520,00 €, 20. Nepokretnost – stambeni prostor, evidentiran u LN br. 468 KO Topla, katastarska parcela br. 722, zgrada br. 1, PD 39; površine 42 m2, procijenjene vrijednosti 79.380,00 €, 21. Nepokretnost – stambeni prostor, evidentiran u LN br. 468 KO Topla, katastarska parcela br. 722, zgrada br. 1, PD 37; površine 48 m2, procijenjene vrijednosti 90.720,00 €, 22. Nepokretnost – garaža, evidentirana u LN br. 468 KO Topla, katastarska parcela br. 722, zgrada br. 1, PD 1; površine 732 m2 (17/207), procijenjene vrijednosti 83.321,00 €, Procijenjene vrijednosti čine ujedno i početne vrijednosti ispod kojih se ponude neće razmatrati.

23. a) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „voćnjak 2 klase“ evidentirano u LN br. 468 KO Topla, katastarska parcela br. 1983/1, površine 6150 m2, procijenjene vrijednosti 738.000,00 €, b) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „šuma 2 klase“ evidentirano u LN br. 468 KO Topla, katastarska parcela br. 1984, površine 6202 m2, procijenjene vrijednosti 744.200,00 €, c) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „šuma 2 klase“ evidentirano u LN br. 468 KO Topla, katastarska

parcela br. 2502, površine 148 m2, procijenjene vrijednosti 17.760,00 €, d) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „šuma 2 klase“ evidentirano u LN br. 468 KO Topla, katastarska parcela br. 2503/1, površine 12161 m2, procijenjene vrijednosti 1.459.320,00 €, e) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „voćnjak 2 klase“ evidentirano u LN br. 468 KO Topla, katastarska parcela br. 2503/2, površine 2881 m2, procijenjene vrijednosti 345.720,00 €, f) Nepokretnost – Zgrade u trgovini, ugostiteljstvu i turizmu, evidentirana u LN br. 468 KO Topla, na katastarskoj parceli br. 2503/1, zgrada br. 1 površine 122 m2, , procijenjene vrijednosti 175.680,00 €, g) Nepokretnost – Zgrade u trgovini, ugostiteljstvu i turizmu, evidentirana u LN br. 468 KO Topla, na katastarskoj parceli br. 2503/1, zgrada br. 2 površine 45 m2, procijenjene vrijednosti 64.800,00 €, Zbir procijenjenih vrijednosti u iznosu od 3.545.480,00 € čini ujedno početnu vrijednost ispod koje se ponude neće razmatrati.

24. Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „pašnjak 2 klase“ evidentirano u LN br. 468 KO Topla, katastarska parcela br. 1948, površine 2126 m2, procijenjene vrijednosti 297.640,00 €, 25. Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „šuma 2 klase“ evidentirano u LN br. 468 KO Topla, katastarska parcela br. 1951/1, površine 313 m2, procijenjene vrijednosti 43.820,00 €, 26. Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „šuma 2 klase“ evidentirano u LN br. 468 KO Topla, katastarska parcela br. 1951/3, površine 33 m2, procijenjene vrijednosti 4.620,00 €, 27. Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „pašnjak 1 klase“, evidentirano u LN br. 3207 KO Topla, katastarska parcela br. 1947/83, površine 675 m2, procijenjene vrijednosti 94.500,00 €, 28. Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „dvorište“ evidentirano u LN br. 469 KO Topla, katastarska parcela br. 1947/65, površine 256 m2, procijenjene vrijednosti 35.840,00 €, 29. Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „pašnjak 1 klase“ evidentirano u LN br. 469 KO Topla, katastarska parcela br. 1947/82, površine 380 m2, procijenjene vrijednosti 53.200,00 €, 30. Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „pašnjak 1 klase“ evidentirano u LN br. 469 KO Topla, katastarska parcela br. 1947/86, površine 583 m2, procijenjene vrijednosti 81.620,00 €, 31. Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „pašnjak 1 klase“ evidentirano u LN br. 469 KO Topla, katastarska parcela br. 1947/85, površine 583 m2, procijenjene vrijednosti 81.620,00 €, 32. Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „pašnjak 1 klase“ evidentirano u LN br. 469 KO Topla, katastarska parcela br. 1947/84, površine 583 m2, procijenjene vrijednosti 81.620,00 €, 33. Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „pašnjak 1 klase“ evidentirano u LN br. 469 KO Topla, katastarska parcela br. 1947/1, površine 61796 m2, procijenjene vrijednosti 7.415.520,00 €, 34. Nepokretnost – poslovni prostor, evidentiran u LN br. 214 KO Herceg Novi, na katastarskoj parceli br.

223, zgrada br. 1, površine 24 m2, procijenjene vrijednosti 34.020,00 €, 35. Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „voćnjak 1 klase“ evidentirano u LN br. 100 KO Baošići, katastarska parcela br. 497/4, površine 97 m2, procijenjene vrijednosti 13.580,00 €, 36. Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „nekategorisani putevi“ evidentirano u LN br. 100 KO Baošići, katastarska parcela br. 501/4, površine 86 m2, procijenjene vrijednosti 12.040,00 €, 37. Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „voćnjak 1 klase“ evidentirano u LN br. 100 KO Baošići, katastarska parcela br. 510/2, površine 629 m2, procijenjene vrijednosti 88.060,00 €, 38. Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „pašnjak 1 klase“ evidentirano u LN br. 100 KO Baošići, katastarska parcela br. 511/1, površine 1862 m2, procijenjene vrijednosti 260.680,00 €, 39. Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „pašnjak 1 klase“ evidentirano u LN br. 100 KO Baošići, katastarska parcela br. 609/3, površine 294 m2, procijenjene vrijednosti 41.160,00 €, 40. Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „šuma 2 klase“ evidentirano u LN br. 100 KO Baošići, katastarska parcela br. 620/3, površine 411 m2, procijenjene vrijednosti 57.540,00 €, 41. Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „šuma 2 klase“ evidentirano u LN br. 100 KO Baošići, katastarska parcela br. 620/2, površine 864 m2, procijenjene vrijednosti 120.960,00 €, 42. Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „šuma 2 klase“ evidentirano u LN br. 100 KO Baošići, katastarska parcela br. 620/20, površine 741 m2, procijenjene vrijednosti 103.740,00 €, 43. Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „dvorište“ evidentirano u LN br. 100 KO Baošići, katastarska parcela br. 542, površine 1179 m2, procijenjene vrijednosti 294.750,00 €, 44. Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“ evidentirano u LN br. 129 KO Kumbor, katastarska parcela br. 398/1, 48/228 od površine 1.313 m2, procijenjene vrijednosti 33.862,00 €, Procijenjene vrijednosti čine ujedno i početne vrijednosti ispod kojih se ponude neće razmatrati.

45. a) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „pašnjak 1 klase“ evidentirano u LN br. 262 KO Đenovići, katastarska parcela br. 581/3, površine 96 m2, procijenjene vrijednosti 13.440,00 €, b) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „pašnjak 1 klase“ evidentirano u LN br. 262 KO Đenovići, katastarska parcela br. 581/4, površine 98 m2, procijenjene vrijednosti 13.720,00 €, c) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „pašnjak 1 klase“ evidentirano u LN br. 262 KO Đenovići, katastarska parcela br. 581/1, površine 1128 m2, procijenjene vrijednosti 157.920,00 €, d) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“ evidentirano u LN br. 262 KO Đenovići, katastarska parcela br. 589/8, površine 13 m2, procijenjene vrijednosti 1.820,00 €, e) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „pašnjak 1 klase“ evidentirano u LN br. 262 KO Đenovići, katastarska parcela br. 589/7, površine 40 m2, procijenjene vrijednosti 5.600,00 €, f) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „pašnjak 1 klase“ evidentirano u LN br. 262 KO Đenovići, katastarska parcela br. 623/2, površine 371 m2, procijenjene vrijednosti 51.940,00 €, g) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „pašnjak 1 klase“ evidentirano u LN br. 262 KO Đenovići, katastarska parcela br. 624/4, površine 917 m2, procijenjene vrijednosti 128.380,00 €, h) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „pašnjak 1 klase“ evidentirano u LN br. 262 KO Đenovići, katastarska parcela br. 624/19, površine 434 m2, procijenjene vrijednosti 60.760,00 €, i) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „nekategorisani putevi“ evidentirano u LN br. 263 KO Đenovići, katastarska parcela br. 583/4, površine 96 m2, procijenjene vrijednosti 10.080,00 €, Zbir rocijenjenih vrijednosti u iznosu od 443.660,00 € čini ujedno početne vrijednost ispod koje se ponude neće razmatrati.

46. Nepokretnost – stambeni prostor, evidentiran u LN br. 320 KO Sutorina, katastarska parcela br. 5762/2, zgrada br. 1, PD 9, površine 55 m2, procijenjene vrijednosti 77.000,00 €, 47. Nepokretnost – Zemljište po kategoriji”šuma 3 klase”evidentirano u LN br.322 KO Sasovići,katastarska parcela br.518/1,površine 10069 m2,procijenjene vrijedosti 503.450,00 €, Procijenjene vrijednosti čine ujedno i početne vrijednosti ispod kojih se ponude neće razmatrati.

48. a) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „dvorište“ evidentirano u LN br. 1401 KO Sutorina, katastarska parcela br. 14, površine 459 m2, procijenjene vrijednosti 45.900,00 €, b) Nepokretnost – Stam,bena zgrada, evidentirana u LN br. 1401 KO Sutorina, katastarska parcela br.14, površine 970 m2, procijenjene vrijednosti 195.522,00 €, Zbir procijenjenih vrijednosti u iznosu od 241.422,00 € čini ujedno početnu vrijednost ispod koje se ponude ne mogu dostavljati.

SRIJEDA, 3. 8. 2016.

50. Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „zemljište uz privrednu zgradu“ evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 5, površine 500 m2, procijenjene vrijednosti 50.000,00 €, 51. Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „pašnjak 2 klase“ evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 5, površine 546 m2, procijenjene vrijednosti 54.600,00 €, 52. Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „pašnjak 2 klase“ evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 15, površine 365 m2, procijenjene vrijednosti 36.500,00 €, 53. Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „pašnjak 2 klase“ evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 16, površine 1024 m2, procijenjene vrijednosti 102.400,00 €, 54. Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „neplodna zemljišta“ evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 18/3, površine 100 m2, procijenjene vrijednosti 7.000,00 €, 55. Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „bara“ evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 20/1, površine 881 m2, procijenjene vrijednosti 61.670,00 €, 56. Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „neplodna zemljišta“ evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, kat starska parcela br. 20/2, površine 1243 m2, procijenjene vrijednosti 87.010,00 €, 57. Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „pašnjak 2 klase“ evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 21/5, površine 99 m2, procijenjene vrijednosti 6.930,00 €, 58. Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „šuma 2 klase“ evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 21/3, površine 18 m2, procijenjene vrijednosti 1.260,00 €, 59. Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „šuma 2 klase“ evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 21/1, površine 622 m2, procijenjene vrijednosti 43.540,00 €, 60. Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „šuma 2 klase“ evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 21/47, površine 166 m2, procijenjene vrijednosti 13.280,00 €, 61. Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „nekategorisani putevi“ evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 22/74, površine 733 m2, procijenjene vrijednosti 61.840,00 €, 62. Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „nekategorisani putevi“ evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 22/16, površine 405 m2, procijenjene vrijednosti 40.500,00 €, 63. Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „šuma 2 klase“ evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 22/80, površine 343 m2, procijenjene vrijednosti 27.440,00 €, 64. Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „šuma 2 klase“ evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 22/81, površine 315 m2, procijenjene vrijednosti 25.200,00 €, 65. Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „šuma 2 klase“ evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 22/95, površine 1195 m2, procijenjene vrijednosti 95.600,00 €, 66. Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „šuma 2 klase“ evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 22/64, površine 66 m2, procijenjene vrijednosti 5.280,00 €, 67. Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „pašnjak 2 klase“ evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 22/20, površine 2629 m2, procijenjene vrijednosti 210.320,00 €, 68. Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „pašnjak 2 klase“ evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 22/18, površine 596 m2, procijenjene vrijednosti 59.600,00 €, 69. Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „šuma 2 klase“ evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 22/112, površine 6181 m2, procijenjene vrijednosti 494.480,00 €, 70. Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „šuma 2 klase“ evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 22/1, površine 6657 m2, procijenjene vrijednosti 532.560,00 €, 71. Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „šuma 2 klase“ evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 22/48, površine 3099 m2, procijenjene vrijednosti 247.920,00 €, 72. Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „neplodna zemljišta“ evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 24, površine 316 m2, procijenjene vrijednosti 25.280,00 €, 73. Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „šuma 2 klase“ evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 22/64, površine 66 m2, procijenjene vrijednosti 5.280,00 €, 74. Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „šuma 2 klase“ evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 25/1, površine 334 m2, procijenjene vrijednosti 26.720,00 €, 75. Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „zemljište uz privrednu zgradu“ evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 30/1, površine 306 m2, procijenjene vrijednosti 30.600,00 €, 76. Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „pašnjak 2 klase“ evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 30/2, površine 297 m2, procijenjene vrijednosti 29.700,00 €, 77. Nepokretnost – Pomoćna zgrada u privredi, evidentirana u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 30/1, br. zgrade 1, površine 124 m2, procijenjene vrijednosti 21.080,00€, 78. a) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „pašnjak 2 klase“ evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 31, površine 192 m2, procijenjene vrijednosti 19.200,00 €, b) Nepokretnost – Pomoćna zgrada u privredi, evidentirana u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 31, br. zgrade 1, površine 16 m2, procijenjene vrijednosti 3.072,00 €, c) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 2 klase“ evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 32/1, površine 11435 m2, procijenjene vrijednosti 1.143.500,00 €, d) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „botanička bašta“ evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 32/2, površine 1224 m2, procijenjene vrijednosti 122.400,00 €, e) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „botanička bašta“ evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 32/3, površine 4258 m2, procijenjene vrijednosti 425.800,00 €, f) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „botanička bašta“ evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 32/4, površine 4155 m2, procijenjene vrijednosti 415.500,00 €, g) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „šuma 2 klase“ evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 34, površine 474 m2, procijenjene vrijednosti 47.400,00 €, h) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „njiva 2 klase“ evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 35, površine 6575 m2, procijenjene vrijednosti 657.500,00 €, i) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „pašnjak 2 klase“ evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 37/1, površine 3399 m2, procijenjene vrijednosti 339.900,00 €, j) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „šuma 1 klase“ evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 37/2, površine 3153 m2, procijenjene vrijednosti 315.300,00 €, k) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „pašnjak 2 klase“ evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 37/3, površine 2209 m2, procijenjene vrijednosti 220.900,00 €, l) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „vrt 1 klase“ evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 38, površine 2771 m2, procijenjene vrijednosti 277.100,00 €, Zbir procijenjenih vrijednosti u iznosu od 3.987.570,00 € čini ujedno početnu vrijednost ispod koje se ponude neće razmatrati.

79.

1) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 94/1, površine 334 m2, procijenjene vrijednosti 76.900,00 €, 2) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „pašnjak 1 klase“ evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 96, površine 1998 m2, procijenjene vrijednosti 199.800,00 €, 3) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „pašnjak 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 98/1, površine 107 m2, procijenjene vrijednosti 10.700,00 €, 4) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „pašnjak 2 klase“ evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastar-

marketing

27

ska parcela br. 4506/1, površine 7905 m2, procijenjene vrijednosti 553.350,00 €, 5) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „pašnjak 5 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 4506/5, površine 468 m2, procijenjene vrijednosti 32.760,00 €, 6) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „neplodna zemljišta“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 4507/1, površine 2772 m2, procijenjene vrijednosti 194.040,00 €, 7) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 4508/1, površine 1743 m2, procijenjene vrijednosti 122.010,00 €, 8) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „pašnjak 2 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 4529, površine 855 m2, procijenjene vrijednosti 59.850,00 €, 9) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 2 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 4576, površine 7402 m2, procijenjene vrijednosti 518.140,00 €, 10) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 2 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 4577/1, površine 48171 m2, procijenjene vrijednosti 2.408.550,00 €, 11) Nepokretnost – Pomoćna zgrada u privredi, evidentirana u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 4577/2, br. zgrade 1, površine 103 m2, procijenjene vrijednosti 17.304,00 €, 12) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „kanali“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 4578, površine 317 m2, procijenjene vrijednosti 22.190,00 €, 13) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 4580, površine 3470 m2, procijenjene vrijednosti 242.900,00 €, 14) Nepokretnost – Pomoćna zgrada u privredi, evidentirana u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 4580, br. zgrade 1, površine 60 m2, procijenjene vrijednosti 4.200,00 €, 15) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „pašnjak 2 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 4887, površine 4891 m2, procijenjene vrijednosti 342.370,00 €, 16) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 4888/3, površine 491 m2, procijenjene vrijednosti 34.370,00 €, 17) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 4888/4, površine 800 m2, procijenjene vrijednosti 56.000,00 €, 18) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 4888/5, površine 5165 m2, procijenjene vrijednosti 361.550,00 €, 19) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 4888/6, površine 1694 m2, procijenjene vrijednosti 118.580,00 €, 20) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 4888/7, površine 2963 m2, procijenjene vrijednosti 207.410,00 €, 21) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 4888/9, površine 680 m2, procijenjene vrijednosti 47.600,00 €, 22) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 4888/10, površine 931 m2, procijenjene vrijednosti 65.170,00 €, 23) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „pašnjak 2 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 4889, površine 1710 m2, procijenjene vrijednosti 119.700,00 €, 24) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „pašnjak 2 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 4890, površine 3049 m2, procijenjene vrijednosti 213.430,00 €, 25) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „šume 2 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 4891/1, površine 61583 m2, procijenjene vrijednosti 3.079.150,00 €, 26) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „pašnjak 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 4894, površine 4077 m2, procijenjene vrijednosti 285.390,00 €, 27) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „neplodna zemljišta“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 4903, površine 3926 m2, procijenjene vrijednosti 274.820,00 €, 28) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „pašnjak 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 4909/1, površine 8148 m2, procijenjene vrijednosti 570.360 €, 29) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „pašnjak 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 4909/2, površine 50 m2, procijenjene vrijednosti 3.500,00 €, 30) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „šuma 2 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 4910/1, površine 10310 m2, procijenjene vrijednosti 515.500,00 €, 31) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „kanali“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 4911, površine 377 m2, procijenjene vrijednosti 26.390,00 €, 32) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „pašnjak 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 4916, površine 940 m2, procijenjene vrijednosti 65.800,00 €, 33) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6001, površine 291 m2, procijenjene vrijednosti 20.370,00 €, 34) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6003, površine 102 m2, procijenjene vrijednosti 7.140,00 €, 35) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6005, površine 137 m2, procijenjene vrijednosti 9.590,00 €, 36) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6014, površine 886 m2, procijenjene vrijednosti 62.020,00 €, 37) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6027, površine 928 m2, procijenjene vrijednosti 64.960,00 €, 38) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6028, površine 88 m2, procijenjene vrijednosti 6.160,00 €, 39) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6036, površine 3012 m2, procijenjene vrijednosti 210.840,00 €, 40) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6040, površine 502 m2, procijenjene vrijednosti 35.140,00 €, 41) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6043, površine 2054 m2, procijenjene vrijednosti 143.780,00 €, 42) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6050, površine 1573 m2, procijenjene vrijednosti 110.110,00 €, 43) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6054, površine 766 m2, procijenjene vrijednosti 53.620,00 €, 44) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6063, površine 84 m2, procijenjene vrijednosti 5.880,00 €, 45) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6076, površine 577 m2, procijenjene vrijednosti 40.390,00 €, 46) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“ evidentirano u LN br. 1574 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6077, površine 3676 m2, procijenjene vrijednosti 183.800,00 €, 47) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6078, površine 648 m2, procijenjene vrijednosti 45.360,00 €, 48) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6063, površine 84 m2, procijenjene vrijednosti 5.880,00 €, 49) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6085, površine 3401 m2, procijenjene vrijednosti 238.070,00 €, 50) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6087, površine 7737 m2, procijenjene vrijednosti 541.590,00 €, 51) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6088, površine 14421 m2, procijenjene vrijednosti 721.050,00 €, 52) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6092, površine 490 m2, procijenjene vrijednosti 34.300,00 €, 53) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6103, površine 292 m2, procijenjene vrijednosti 20.440,00 €, 54) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6109, površine 600 m2, procijenjene vrijednosti 42.000,00 €,

28

showbiz

SRIJEDA, 3. 8. 2016.

55) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6112, površine 284 m2, procijenjene vrijednosti 19.880,00 €, 56) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6114, površine 127 m2, procijenjene vrijednosti 8.890,00 €, 57) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6121, površine 605 m2, procijenjene vrijednosti 42.350,00 €, 58) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6140, površine 1169 m2, procijenjene vrijednosti 81.830,00 €, 59) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6141, površine 867 m2, procijenjene vrijednosti 60.690,00 €, 60) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6147, površine 819 m2, procijenjene vrijednosti 57.330,00 €, 61) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6148/2, površine 398 m2, procijenjene vrijednosti 27.860,00 €, 62) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6158, površine 2301 m2, procijenjene vrijednosti 161.070,00 €, 63) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6163, površine 3008 m2, procijenjene vrijednosti 210.560,00 €, 64) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6164, površine 2103 m2, procijenjene vrijednosti 147.210,00 €, 65) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6169, površine 745 m2, procijenjene vrijednosti 51.150,00 €, 66) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6172, površine 4407 m2, procijenjene vrijednosti 308.490,00 €, 67) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6174, površine 1393 m2, procijenjene vrijednosti 97.510,00 €, 68) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6175, površine 2960 m2, procijenjene vrijednosti 207.200,00 €, 69) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6176, površine 739 m2, procijenjene vrijednosti 51.730,00 €, 70) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6188, površine 2488 m2, procijenjene vrijednosti 174.160,00 €, 71) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6189, površine 9409 m2, procijenjene vrijednosti 658.630,00 €, 72) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6190, površine 410 m2, procijenjene vrijednosti 28.700,00 €, 73) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6192, površine 69 m2, procijenjene vrijednosti 4.830,00 €, 74) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6194, površine 147 m2, procijenjene vrijednosti 10.290,00 €, 75) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6196, površine 565 m2, procijenjene vrijednosti 39.550,00 €, 76) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6199, površine 1324 m2, procijenjene vrijednosti 92.680,00 €, 77) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6202, površine 76 m2, procijenjene vrijednosti 5.320,00 €, 78) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6208, površine 471 m2, procijenjene vrijednosti 32.970,00 €, 79) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6124, površine 3253 m2, procijenjene vrijednosti 227.710,00 €, 80) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6215, površine 613 m2, procijenjene vrijednosti 42.910,00 €, 81) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6216/2, površine 1687 m2, procijenjene vrijednosti 118.090,00 €, 82) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6217, površine 2421 m2, procijenjene vrijednosti 169.470,00 €, 83) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6218, površine 3744 m2, procijenjene vrijednosti 262.080,00 €, 84) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6219, površine 315 m2, procijenjene vrijednosti 22.050,00 €, 85) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6223, površine 588 m2, procijenjene vrijednosti 41.160,00 €, 86) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6224, površine 172 m2, procijenjene vrijednosti 12.040,00 €, 87) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6225, površine 2332 m2, procijenjene vrijednosti 163.240,00 €, 88) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6226, površine 242 m2, procijenjene vrijednosti 16.940,00 €, 89) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6228, površine 253 m2, procijenjene vrijednosti 17.710,00 €, 90) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6232, površine 286 m2, procijenjene vrijednosti 20.020,00 €, 91) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6235, površine 422 m2, procijenjene vrijednosti 29.540,00 €, 92) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6236, površine 480 m2, procijenjene vrijednosti 33.600,00 €, 93) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6237, površine 818 m2, procijenjene vrijednosti 57.260,00 €, 94) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6238, površine 412 m2, procijenjene vrijednosti 28.840,00 €, 95) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6241, površine 1980m2, procijenjene vrijednosti 138.600,00 €, 96) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6247, površine 277 m2, procijenjene vrijednosti 19.390,00 €, 97) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6250, površine 873 m2, procijenjene vrijednosti 61.110,00 €, 98) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6253, površine 202 m2, procijenjene vrijednosti 14.140,00 €, 99) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6256, površine 285 m2, procijenjene vrijednosti 19.950,00 €, 100) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6257, površine 210 m2, procijenjene vrijednosti 14.700,00 €, 101) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6263, površine 831 m2, procijenjene vrijednosti 58170,00 €, 102) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6264, površine 914 m2, procijenjene vrijednosti 63.980,00 €, 103) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6265, površine 985 m2, procijenjene vrijednosti 68.950,00 €, 104) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6267, površine 2127 m2, procijenjene vrijednosti 148.890,00 €, 105) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, kata-

starska parcela br. 6269, površine 482 m2, procijenjene vrijednosti 33.740,00 €, 106) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6270, površine 3088 m2, procijenjene vrijednosti 216.160,00 €, 107) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6277, površine 495 m2, procijenjene vrijednosti 34.650,00 €, 108) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6289, površine 1272 m2, procijenjene vrijednosti 89.040,00 €, 109) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6290, površine 288 m2, procijenjene vrijednosti 20.160,00 €, 110) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6296, površine 982 m2, procijenjene vrijednosti 68.740,00 €, 111) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6297, površine 1716 m2, procijenjene vrijednosti 120.120,00 €, 112) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6298, površine 2055 m2, procijenjene vrijednosti 143.850,00 €, 113) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6301, površine 483 m2, procijenjene vrijednosti 33.810,00 €, 114) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6303, površine 161 m2, procijenjene vrijednosti 11.270,00 €, 115) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6304, površine 126 m2, procijenjene vrijednosti 8.820,00 €, 116) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6305, površine 1089 m2, procijenjene vrijednosti 76.230,00 €, 117) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6306, površine 216 m2, procijenjene vrijednosti 15.120,00 €, 118) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6319, površine 1143 m2, procijenjene vrijednosti 80.010,00 €, 119) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6321, površine 1776 m2, procijenjene vrijednosti 124.320,00 €, 120) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6322, površine 890 m2, procijenjene vrijednosti 62.300,00 €, 121) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6327, površine 875 m2, procijenjene vrijednosti 61.250,00 €, 122) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6330, površine 827 m2, procijenjene vrijednosti 57.890,00 €, 123) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6333, površine 407 m2, procijenjene vrijednosti 28.490,00 €, 124) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6334, površine 1449 m2, procijenjene vrijednosti 101.430,00 €, 125) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6335, površine 1389 m2, procijenjene vrijednosti 97.230,00 €, 126) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6336/2, površine 669 m2, procijenjene vrijednosti 46.830,00 €, 127) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6341, površine 678 m2, procijenjene vrijednosti 47.460,00 €, 128) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6345, površine 2633 m2, procijenjene vrijednosti 184.310,00 €, 129) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6347, površine 791 m2, procijenjene vrijednosti 55.370,00 €, 130) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6348, površine 140 m2, procijenjene vrijednosti 9.800,00 €, 131) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6351/1, površine 1266 m2, procijenjene vrijednosti 88.620,00 €, 132) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6351/2, površine 38 m2, procijenjene vrijednosti 2.660,00 €, 133) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6353/1, površine 285 m2, procijenjene vrijednosti 19.950,00 €, 134) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6354, površine 680 m2, procijenjene vrijednosti 47.600,00 €, 135) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6356, površine 208 m2, procijenjene vrijednosti 14.560,00 €, 136) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6360, površine 6360 m2, procijenjene vrijednosti 445.200,00 €, 137) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6364, površine 899 m2, procijenjene vrijednosti 62.930,00 €, 138) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6365, površine 145 m2, procijenjene vrijednosti 10.150,00 €, 139) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6367, površine 9732 m2, procijenjene vrijednosti 681.240,00 €, 140) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6368, površine 697 m2, procijenjene vrijednosti 48.790,00 €, 141) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6369, površine 390 m2, procijenjene vrijednosti 27.300,00 €, 142) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6380/1, površine 389 m2, procijenjene vrijednosti 27.230,00 €, 143) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6380/2, površine 752 m2, procijenjene vrijednosti 52.640,00 €, 144) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6383/3, površine 265 m2, procijenjene vrijednosti 18.550,00 €, 145) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6387, površine 147 m2, procijenjene vrijednosti 10.290,00 €, 146) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6393, površine 536 m2, procijenjene vrijednosti 37.520,00 €, 147) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6399/2, površine 520 m2, procijenjene vrijednosti 36.400,00 €, 148) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6399/3, površine 269 m2, procijenjene vrijednosti 18.830,00 €, 149) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6400, površine 1280 m2, procijenjene vrijednosti 89.600,00 €, 150) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6401, površine 1243 m2, procijenjene vrijednosti 87.010,00 €, 151) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6402, površine 302 m2, procijenjene vrijednosti 21.140,00 €, 152) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6520, površine 8 m2, procijenjene vrijednosti 560,00 €, 153) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „livada 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6521, površine 2045 m2, procijenjene vrijednosti 143.150,00 €, 154) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „pašnjak 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6522, površine 489 m2, procijenjene vrijednosti 34.230,00 €, 155) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „pašnjak 1 klase“, evidentirano u LN br. 189 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6523, površine 30 m2, procijenjene vrijednosti 2.100,00 €,

SRIJEDA, 3. 8. 2016.

156) Nepokretnost – Zemljište po kategoriji „pašnjak 1 klase“, evidentirano u LN br. 2063 KO Sutorina, katastarska parcela br. 6524/1, površine 1095 m2, katastarska parcela br. 6524/3, površine 16 m2 procijenjene vrijednosti 77.770,00 €, Procijenjene vrijednosti čine ujedno početne vrijednosti ispod kojih se ponude neće razmatrati.

showbiz

29

ADVOKAT MILENA VUJISIĆ Apartmani Tološka šuma, poslovni prostor C10 Podgorica

157) Oprema i inventar (LN br. 468 KO Topla) po posebnom spisku, (segment a – oprema Klanice) ukupno procijenjene vrijednosti 1.373.229,00 €.

UNIVERSAL CAPITAL BANK AD Podgorica koju zastupa, advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje

Procijenjena vrijednost čini ujedno početnu vrijednost ispod koje se ponude neće razmatrati.

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA

158) Oprema i inventar (LN br. 189 KO Sutorina) po posebnom spisku, (segment b – oprema Agrara) ukupno procijenjene vrijednosti 45.041,00 €.

Procijenjena vrijednost čini ujedno početnu vrijednost ispod koje se ponude neće razmatrati.

159) Oprema i inventar (LN br. 236 KO Kuti) po posebnom spisku,(segment c – oprema Tehnoservisa) ukupno procijenjene vrijednosti 44.055,00 €.

Procijenjena vrijednost čini ujedno početnu vrijednost ispod koje se ponude neće razmatrati.

Uslovi i postupak prodaje: Uslovi za prodaju imovine TP “PKB ZELENIKA“ AD Herceg Novi, stekli su se potvrđivanjem Plana reorganizacije od strane Privrednog suda Crne Gore, u kom smislu je doneseno posebno Rješenje suda St.br. 141/14 od 31.03.2015.godine. Predmetnim Planom reorganizacije, kao jedna od mjera Plana predviđena je prodaja nefunkcionalne imovine radi namirenja utvrđenih potraživanja Razlučnih povjerilca.

Prodaja se obavlja u skladu sa članom 134. stav 3. Zakona o stečaju (Sl. list CG, br. 1/2011), JAVNIM PRIKUPLJANJEM PONUDA, budući da je usvojenim Planom reorganizacije predviđena prodaja u skladu sa odredbama Zakona o stečaju, koje regulišu prodaju (unovčenje ) imovine stečajnog dužnika.

Zainteresovana lica, koja ispunjavaju zakonske uslove za sticanje imovine mogu podnijeti, u skladu sa ovim oglasom, u sjedištu prodavca , u Herceg Novom, Zelenika bb, putem pošte ili neposredno na arhivi prodavca, pisane ponude u zatvorenoj koverti na kojoj mora da stoji naznaka : PONUDA ZA KUPOVINU IMOVINE TP “PKB ZELENIKA“ AD Herceg Novi, - NE OTVARAJ - .

Ponuda mora da sadrži: 1. za fizičko lice:  lične podatke (ovjerenu fotokopiju lične karte ili pasoša),  adresu za dostavu službene pošte  dokaz o uplati depozita,  iznos ponuđenih pojedinačnih cijena po rednim brojevima oglašene imovine, koje cijene ne mogu biti manje od početnih cijena određenih ovim oglasom.

2. za pravno lice:  dokaz o registraciji pravnog lica,  podatke o licu ovlašćenom za podnošenje ponude, sa propisanim punomoćjem, dokaz o uplati depozita,  iznos ponuđenih pojedinačnih cijena po rednim brojevima oglašene imovine, koje cijene ne mogu biti manje od početnih cijena određenih ovim oglasom.

Ponude se mogu dostavljati najkasnije do 06.09.2016. godine, do 10,30 časova.

Javno otvaranje ponuda će se obaviti istoga dana u 13,00 časova, u prostorijama prodavca u sjedištu u Herceg Novom (Zelenika bb).

Ponude dostavljene putem pošte koje ne pristignu na arhivu prodavca do naznačenog vremena dostavljanja, neće se razmatrati.

Pravo na dostavljanje ponuda za kupovinu imovine po ovom oglasu imaju sva pravna i fizička lica, uz uslov uplate depozita u iznosu od 10 % od početne cijene imovine za koju se dostavlja ponuda, koja imovina je predmet prodaje po ovom oglasu. Depozit se uplaćuje na žiro račun stečajnog dužnika, koji se vodi kod NLB Montenegro banke AD Podgorica, broj 530 – 22852 – 36.

Smatrat će se da su ispunjeni uslovi za otvaranje ponuda ako, do naznačenog vremena za dostavljanje ponuda, pristigne makar jedna pisana ponuda.

Kriterijum za odabir ponuda je isključivo najveća ponuđena cijena.

Razlučni povjerioci na osnovu ovog oglasa, a u skladu mjerama Plana, mogu dostaviti ponudu za preuzimanje imovine koja je predmet prodaje, a na kojoj je uspostavljeno založno pravo u njihovu korist, na ime namirenja potraživanja, po početnim cijenama iz ovog oglasa.

Ukoliko izabrani ponuđač odustane od date ponude, prodavac može proglasiti kupcem drugog ponuđača sa najvećom ponuđenom cijenom, pri čemu ponuđena cijena ne može biti manja od početnih cijena određenih ovim oglasom, ili poništiti prodaju.

Odluku o odabiru najpovoljnijih ponuđača, po ovom oglasu, prodavac će donijeti najkasnije u roku od 15 (petnaest) dana, od dana održanog javnog otvaranja ponuda.

Odustanak odabranih ponuđača od datih ponuda ili zaključenja Ugovora, ima za posledicu gubitak uplaćenog depozita. Ponuđačima koji ne budu odabrani, uplaćeni depoziti će se vratiti u roku od pet dana od dana realizacije Odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača. Odabrani ponuđač (i) je dužan da sa prodavcem zaključi, u propisanoj formi, Ugovor o kupoprodaji (prenosu) imovine, odmah, a najkasnije u roku od 5 (pet) dana od dana pravosnažnosti Odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača i prodaji imovine, do kada je dužan izvršiti isplatu ukupno ponuđene cijene. Troškovi zaključenja i ovjere Ugovora, kao i svi drugi troškovi koji nastaju u vezi sa zaključenjem Ugovora padaju na teret kupca. Sve ostale informacije u vezi predmetne prodaje se mogu dobiti na telefon vd Izvršnog direktora prodavca broj 069 354 443, sekretara društva broj 067 588 020, i na web stranici prodavca www..

ODBOR DIREKTORA

Prodaja će se održati dana 13.08.2016. godine, sa početkom u 12 h, u prostorijama restora na Astoria, Stari grad, Budva.

Predmet prodaje je nepokretnost u svojini Kažanegra Vasa upisana u listu nepokretniosti br. 590, KO Sveti Stefan, Uprave za nekretnine PJ Budva i to - stambeni prostor koji se nalazi u zgradi broj 1, na katastarskoj parceli broj 905, PD 2, spratnost P1, površine 134 m2.

Početna kupoprodajna cijena na XI prodaji iznosi 128.523,16 € Ukupan iznos preostalog duga na dan 14.05.2015. godine iznosi 116.188,28 €.

Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 12.08.2016. godine do 14:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić u Podgorici u ul. Radnička bb, poslovni prostor C10, apartmani Tološka šuma sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje”.

U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, -dokaz o uplati depozita u visini 10% ponuđenog iznosa na račun Universal Capital Bank AD Podgorica, broj 907-56001-24, sa naznakom „za javno nadmetanje“.

Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana.

Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/422-922 i 020/ 220-269.

ZA UNIVERSAL CAPITAL BANK AD PODGORICA advokat Milena Vujisić

ADVOKAT MILENA VUJISIĆ Apartmani Tološka šuma, poslovni prostor C10 Podgorica UNIVERSAL CAPITAL BANK AD Podgorica koju zastupa, advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Prodaja će se održati dana 12.08.2016. godine, sa početkom u 12h, u prostorijama ugostiteljskog objekta Perla, ul. Serdara Šćepana S-70, Nikšić.

Predmet prodaje su nepokretnosti u svojini Bojović Maruše upisane u posjedovnom listu br. 76, KO Kuta I, Uprave za nekretnine PJ Nikšić i to: - parcela br. 188, plan 008, skica 020, koja po kulturi predstavlja pašnjak 4. klase, površine 4421 m2, - parcela br. 452/1, plan 004, skica 013, koja po kulturi predstavlja kuću i zgradu, RB 1, površine 94 m2 i voćnjak 3. klase, površine 2538 m2, - parcela br. 452/2, plan 004, skica 013, koja po kulturi predstavlja njivu 6. klase, površine 224 m2, - parcela br. 455, plan 004, skica 013, koja po kulturi predstavlja njivu 5. klase, površine 289 m2, - parcela br. 1825, plan 008, skica 013, koja po kulturi predstavlja njivu 4. klase, površine 380 m2, - parcela br. 1826, plan 008, skica 013, koja po kulturi predstavlja njivu 4. klase, površine 340 m2, - parcela br. 1827, plan 008, skica 013, koja po kulturi predstavlja njivu 4. klase, površine 620 m2, - parcela br. 1828, plan 008, skica 013, koja po kulturi predstavlja šumu 4. klase, površine 975 m2, - parcela br. 1829, plan 008, skica 013, koja po kulturi predstavlja pašnjak 2. klase, površine 1796 m2, - parcela br. 1830, plan 008, skica 013, koja po kulturi predstavlja livadu 4. klase, površine 2297 m2, - parcela br. 1831, plan 008, skica 013, koja po kulturi predstavlja voćnjak 3. klase, površine 2612 m2, - parcela br. 1832, plan 008, skica 013, koja po kulturi predstavlja livadu 4. klase, površine 861 m2, - parcela br. 1833, plan 008, skica 013, koja po kulturi predstavlja pašnjak 3. klase, površine 4429 m2, - parcela br. 1834, plan 008, skica 013, koja po kulturi predstavlja livadu 5. klase, površine 2552 m2, - i kuća koja se nalazi na parceli br. 452/1, u osnovi površine 94 m2.

Početna kupoprodajna cijena na trećoj prodaji iznosi 19.417,90 €.

Ukupan iznos preostalog duga na dan 03.04.2015. godine iznosi 18.715,50 €.

Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 11.08.2016. godine do 14:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić u Podgorici u ul. Radnička bb, poslovni prostor C10, apartmani Tološka šuma sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje”.

U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% ponuđenog iznosa na račun Universal Capital Bank AD Podgorica, broj 907-56001-24, sa naznakom „za javno nadmetanje“.

Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana.

Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/422-922 i 020/ 220-269.

ZA UNIVERSAL CAPITAL BANK AD PODGORICA advokat Milena Vujisić

30

showbiz

SRIJEDA, 3. 8. 2016.

KULTUR SHOCK NA LAKEU ZAVRŠAVA TURNEJU

Nastup je kao čudovište koje mijenja naš smjer

“Ono što najviše volimo kada sviramo na Balkanu je ta povezanost ljudi sa muzikom.

I ljudi u Crnoj Gori sigurno vole i znaju da pjevaju mnogo dobro”, tvrde iz benda

Ljudi Lakea ne ustručavajte se. Što vas je više, mi ćemo bolje svirati. Što smo velikodušniji jedni prema drugima, više će nam piva trebati da smirimo adrenalin i teže ćemo se ujutro osloboditi glavobolje i pijanstva - poručuju iz Kultur Shocka

⌦⌦ Danilo Brajković Udarni termin prvog dana nikšićkog Lake festa 11. avgusta (22.30h) organizatori su povjerili bendu Kultur Shock - besplatan ulaz u čast proslave decenije nezavisnosti Crne Gore obećava ispunjen koncertni prostor na Krupačkom jezeru, a muzičari balkan-gypsypunk-metal benda sigurno neće zakazati kada je u pitanju kvalitet svirke. Gino Yevdjevich, Val Kiossovski, Chris Stromquist, Mario Butković, Guy M. Davis i Amy De-

Željeli smo da uključimo što više muzičara koji su bili dio benda kako bismo zajedno proslavili 20 godina snimanja i nastupa

nio još nijesu sigurni s kakvim repertoarom će se predstaviti festivalskoj publici, a Kiossovski za zvaničan sajt Lakea tvrdi će muzičari sigurno pažljivo opipati puls prisutnih na svirci, inače posljednjoj na aktuelnoj turneji.

■■ Ko zna šta

će se desiti

“Iako imamo repertoar koji pratimo dok smo na turneji, uopšte nemam nikakvu ideju na koji način će se to dalje razvijati. Svaki nastup je kao živo biće, u stvari više kao čudovište koje ima svoj život i koje nas tjera da mijenjamo smjer, ponekad i protiv naše volje. Ponekad počnemo sa jednim setom pjesama, da bi na kraju jednu trećinu repertoara zamijenili drugim pjesmama, iz razloga jer mislimo da je bolji nastup. Što je najvažnije - slušamo publiku i njihov odnos prema bendu. Kako je Lake posljednji na našoj turneji, ko će znati šta će se desiti. Ja ne znam”, isti-

Uvijek gledamo da se publika i bend spoje i volim kako energija pluta u oba smjera. Ljudi Lakea - ne ustručavajte se

energije i bilo je fantastično druženje sa ostalim izvođačima i zaista smo se lijepo proveli. Uvijek imamo izvanredno iskustvo kada sviramo u Crnoj Gori. Ono što najviše volimo kada sviramo na Balkanu je ta povezanost ljudi sa muzikom. To je kao njihova strast prema fudbalu i politici. I ljudi u Crnoj Gori sigurno vole i znaju da pjevaju mnogo dobro, ako mogu tako reći”, nastavlja Kiossovski.

■■ Što je više ljudi, če Kiossovski.

Gitarista se prisjetio prethodnog nastupa benda na Lakeu 2014. godine, kada su muzičari, organizatori i publika vodili bitku s nevremenom, ali to nije pokvarilo odličan provod.

Kraj su obilježili pozivi na bis, aplauzi, a sličan scenario očekuje se i 11. avgusta.

“Vrijeme je bilo tako da nijesmo znali hoće li se šou uopšte održati, ali je vazduh bio pun

svirka je bolja

Na aktuelnoj turneji Kultur Shock slavi dvije decenije snimanja i nastupa, pa tako gitarista otkriva da ćemo u Nikšiću vidjeti i neka stara-nova lica.

“Pozvali smo Masu Kobayashi da svira bas na prvoj polovini turneje, dok će bubnjeve u drugom dijelu turneje svirati Oggi Kiossovski. Željeli smo da uključimo što više muzičara koji su bili dio benda

kako bismo zajedno proslavili 20 godina snimanja i nastupa. Takođe, bendu se za stalno ponovo pridružio Mario Butković i on je zamijenio Paris Hurlez, koja se preselila u Los Anđeles i tamo nastavlja muzičku i plesnu karijeru. I ovo će biti zanimljvo iskustvo za Maria i bend, pošto on nikada nije nastupao u Crnoj Gori”, napominje Kiossovski.

Gitarista je na kraju intervjua za sajt Lake festa poželio da publika bude što brojnija kako bi i svirka bila što bolja.

“Uvijek gledamo da se publika i bend spoje i volim kako energija pluta u oba smjera.

Ljudi Lakea - ne ustručavajte se. Što vas je više, mi ćemo bolje svirati. Što smo velikodušniji jedni prema drugima, više će nam piva trebati da smirimo adrenalin i teže ćemo se ujutro osloboditi glavobolje i pijanstva. Ali kao što kažu, nijedna dobra priča ne počinje tanjirom supe, zar ne”, zaključio je Kiossovski.

SRIJEDA, 3. 8. 2016.

showbiz

31

EKRANIZOVANA “IMA NEŠTO U TOME”

Uz Žaka i Doris vratimo se pravim vrijednostima ⌦⌦ Danilo Brajković

N

a snimanju singla i spota “Ima nešto u tome”, druge najavne pjesme hrvatskog mjuzikla “Pacijenti” čija premijera je na programu 4. oktobra u zagrebačkoj dvorani “Vatroslav Lisinski”, glasove su uskrstili Doris Dragović i Žak Hudek.

Premijera spota za emotivnu numeru, koja odavno dominira na top listama radio-stanica, upriličena je nedavno na Jutjubu, a “Ima nešto u tome” autorsko je djelo bračnog bara Huljić - Vjekoslave i Tončija. Suvišno je govoriti o značaju Doris Dragović, dame koja je decenijama oblikovala hrvatsku muzičku scenu, a Žak Hudek važi za jednog od trenutno najškolovanijih vokala, pa stoga ne čudi što je tamošnja javnost oduševljena kvalitetom numere. Kadrove spota pod režiserskom palicom Tonija Banova dvojac je snimao u Hrvatskom narodnom pozorištu u Šibe-

niku, a Hudek je biranim riječima govorio o saradnji sa Doris.

“Zaista sam počastvovan što sam imao priliku pjevati sa Doris Dragović. Poziv me je prijatno iznenadio i raditi s njom na ovakvoj pjesmi mi je bilo pravo zadovoljstvo. Pjesma je zaista hit, a ono što je još važnije je poruka koju nosi - da se vratimo pravim vrijednostima”, poručio je Hudek.

Već 12. avgusta poštovaoci Hudekovog djela moći da premijerno pjesmu čuju uživo na njegovom koncertu u Opatiji, a specijalna gošća na Ljetnjoj pozornici biće mu upravo Dragović.

Doris i Žak na snimanju spota

KALAĐURĐEVIĆ “zapalila” internet

PORTUGALAC “ULOVIO” PREMIJU

Portugalski fudbalski mađioničar Kristijano Ronaldo očigledno je odlučio da konačno stavi tačku na bolan raskid s ruskom manekenkom Irinom Šajk i samovanje, pa je tako poslije osvajanja Evropskog prvenstva u Francuskoj redovan udvarač atraktivnim svjetskim ljepoticama na broj-

nim privatnim žurkama po skupocjenim vilama i jahtama. Inostrani tabloidi pišu da ga je nedavno “iskulirala” američka starleta Kim Kardašijan, ali Ronaldo nije očajavao, te je povukao novi potez. Fotografi su ga u dalekom Majamiju uslikali u društvu i zagrljaju Kasandre Dejvis, fitnes

instruktorke čiji Instagram profil prati pola miliona ljudi, a svakodnevno uživaju u provokativnim fotkama jer Dejvis obožava da pozira oskudno odjevena. Lako je primijetiti da je zadnjica njen omiljeni dio tijela, pošto maltene na svakoj fotografiji pozira okrenuta leđima...

E.Z.

Crnogorski top model Mila Kalađurđević, koja već godinama gradi karijeru van granica domovine, putem društvenih mreža redovno obavještava fanove o aktivnostima i poslovnim poduhvatima, a prije dva dana “zapalila” je Instagram fotografijom koja je za tili čas preskočila brojku od 1.000 lajkova. Pred objektivom fotografa Đorđa Živaljevića pozirala je potpuno naga, a najintimnije dijelove tijela prekriva čokoladni preliv. Očekivano, ovaj potez naišao je na pozitivne komentare većine pratilaca.

“Prelijepo i ‘vrelo’. Ovo izgleda fantastično, hvala ti.

Ostavljaš bez daha”, samo su neki od komentara na račun izgleda Kalađurđević. E.Z.

Foto: Đorđe Živaljević

Mila od čokolade ostavlja bez daha

Ronaldo gazda na terenu, Dejvis na Instagramu

Kalađurđević

Film

Sport

32 •TVprogram 10:15 Serija: Gilmorove 11:15 Film: Država mrtvih 13:00 Praktična žena 14:00 150 minuta 16:00 Serija: Brusko 16:30 Serija: Gilmorove 17:15 Serija:

Južnjačko srce 18:05 Exkluziv 18:30 Serija: Dvije djevojke bez love

19:00 Vijesti Prve 19:30 Serija:

Zvala se Feriha 20:20 Serija: Folk 21:15 Serija: Lud,

zbunjen, normalan 22:00 Film:

Astronautova žena 23:55 Noćni žurnal 00:15 Exkluziv 00:30 Serija: Nikita 01:15 Serija: Gilmorove 02:00 Serija: Južnjačko srce 02:45 Serija: Brusko

PRVA Vijesti, 19.00

09.00 Vijek pisaca 10.00 “Moda” III dio, r 11.00 Serija: Opasne igre 12.00 Vijesti 12.05 Serijski program:

Brod , r 14.00 SAT reportaža 14.30 Serijski program:

Tajna starog

mosta, r 16.15 Dokumentarna emisija 17.50 Fleš sport 19.30 Dnevnik 2 21.00 Serijski program:

Tajna starog

mosta , r 22.00 Serijski

program: Brod

RTCG 2 Serija: Opasne igre, 11.00

06.00 Radio Crne

Gore - budilnik 06.30 Dobro jutro

Crna Goro 10.00 Vijesti 11.00 Vijesti 11.06 Naučno – obrazovni program 13.00 Vijesti 13.06 Meridijani, r 13.31 Smotra folklora 14.06 Nodi crtana serija 15.00 Lajmet, vijesti na albanskom 15.30 Dnevnik 1 16.00 Serija: Tajna starog mosta 17.00 Slobodna Evropa 17.30 Dnevnik na

gestovnom jeziku 17.35 Serija: Opasne igre 18:25 Serija: Budva na

pjenu od mora 19.15 Ukusi jutra 19.30 Dnevnik 2 20.05 Crveni telefon, kontakt emisija

21.30 Film: Bolesno 23.30 Dnevnik 3

RTCG 1 Tajna starog mosta, 16.00

07:00 Jutarnji program

- uživo 10:30 Top 10 11:00 Extremno 11:30 Zabava 14:00 Sportski intermeco 14:15 Smijeh kao lijek 14:30 Dogodilo se...

15:15 Zvjezdane staze, r 18:00 Crna Gora na

ženski način 18:40 Smijeh kao lijek 18:55 Kolačići sudbine

- premijerno 19:00 Aktuelno

- premijerno 22:15 Film - premijerno 00:45 Zvjezdane staze

777 Ekstremno 11.00

06:30 City M 06:45 City

kids M 07:00 Dobro jutro 09:03 5 minuta kuvajte

sa Džajom 10:25 City kids M 11:03 Premijera 11:28 Premijer 12:03 Skrivena kamera

Pop Corn TV 12:25 Seks i grad 12:37 City M 13:03 Kuća

od srca r 14:03 Ja to tako r 17:06 5 minuta kuvajte

sa Džajom 17:10 Kafanica

blizu SIS-a 18:00 Infomonte 18:20 Premijera 19:06 Elif 20:03 Bahar 21:03 Zehra 22:03 DNK 23:03 Paparazzo lov 00:03 Seks

i grad 00:34 City M

PINK Infomonte, 18.00

10:30 Na točkovima,

emisija o automobilizmu 11:15 Hrana i vino 12:00 Farma, emisija o poljoprivredi 13:20 Lijek iz prirode 14:30 Oni pobjeđuju, intervju 17:30 Hrana i vino 18:00 Aljazeera 19:05 Aljazeera, Ex Files,

dokumentarni program 20:00 Vrhovi Balkana 20:50 Lijek iz prirode 21:50 MBC Top lista 22:25 Nas je 10% 23:05 Oni pobjeđuju

MBC Hrana i vino 17.30

Informativa

SRIJEDA, 3. 8. 2016.

07:00 Boje Jutra 10:00 Vijesti u 10 10:30 Život teče dalje, r 11:25 Bez granica specijal,r 12:00 Vijesti u 12 12:45 Hotel

Vavilon, r 14:00 Vijesti u 2 14:07 Ukusno, a lako 14:10 Tajne,r 15:00 Boje ljeta 15:35 Crna ruža,r 16:30 Vijesti

u pola 5 16:55 Perspektiva 17:20 M:tech magazin 18:30 Vijesti

u pola 7 19:10 Život

teče dalje 20:00 Poaro 21:00 Hotel Vavilon 22:00 Vijesti u 10 22:30 Bez granica 23:00 Perspektiva,r 23:30 Poaro,r 00:30 Boje ljeta,r

VIJESTI Vijesti, 18.30

10:10 Get out 12:00 Info pres 12:30 Koncert 13:05 Serija: Porodica Jermolov/r 14:10 Čast i poštovanje/r 16:15 Hrana i vino 17:05 Pokreni biznis 18:00 Vink 1 18:20 Popodnevni koncert 19:30 Vink 2 20:00 Serija: Porodica Jermolov 21:00 Nekultura življenja 22:00 Vink 3 22:30 Get out 23:00 Serija: Čast i poštovanje

NIKŠIĆ Čast i poštovanje 23.00

07:30 VOA 08:00 Film 10:00 5 do 5 Summer Edition (r) 11:00 Ljetnji retrovizor 12:00 Naslovne vijesti Atlas radija 12:02 FILM 14:00 Naslovne vijesti Atlas radija 14:02 Film 16:00 Naslovne vijesti Atlas radija 16:02 Ljetnji retrovizor 16:55 5 do 5 Summer Edition 18:00 Forum 18:30 Club A (r) 19:00 A lista 19:30 DW Arts 21 (r) 19:59 Naslovne vijesti Atlas radija 20:00 Ljetnji retrovizor 21:00 Club A 21:30 Forum 22:00 Film 00:00 5 do 5 (r)

ATLAS 5 do 5 Summer Edition, 16.55

10:00 Serija 10:35 Muzički program 11:00 Hrana i vino 12:00 Vijesti 12:05 Mediterraneo 12:55 Muzički program 13:00 Film 15:00 Film 17:05 Muzički program 17:20 Na dva mora 18:15 Hrana i vino 19:00 Polis 19:35 Grad teatar Budva 20:00 Sportsko popodne 20:30 Muzički program 22:00 Polis 22:35 Motorsport

magazine 01:25 Video-tekst

BUDVA Muzički program 22.30

TVPROGRAM•33

SRIJEDA, 3. 8. 2016.

DANAS U GRADU

TV PREPORUKA PINK, SEKS I GRAD, 00.03

CINEPLEXX PODGORICA Odred otpisanih 20:00 Džejson Born 15:15, 17:30, 20:00, 21:15, 22:30 Istjerivači duhova 15:00, 17:15, 19:45, 22:00 Kada se ugase svijetla 20:40, 22:45 Ledeno doba: Veliki udar 15:45, 16:45, 18:45 Legenda o Tarzanu 16:30, 19:00 Obavještajci 17:00 Star Trek: Izvan granica 18:15, 19:30, 20:30, 21:45 Subura 22:15

Keri Bredšo piše kolumnu o seksu i vezama u Njujorku. Tu su i njene tri prijateljice: Samanta Džouns, vlasnica PR agencije, koju više zanima usputni seks nego dugotrajne veze, Miranda Hobs, cinična advokatica kojoj je karijera ispred nestabilnog ljubavnog života i Šarlot Jork, kustos u galeriji, koja je konzervativna ali još nije izgubila vjeru u to da će pronaći pravu ljubav. Serija “Seks i grad” temelji se na bestseleru koju je napisala Kendis Bušnel.

Uloge: Sara Džesika Parker, Kim Katral, Kristin Dejvis, Sintija Nikson Žanr: Drama, Komedija

TV PRVA, ASTRONAUTOVA ŽENA, 22.00 Džilijan vodi običan život i radi kao učiteljica u Majamiju. Možda je to jedan od razloga što je za supruga izabrala dinamičnog Spensera koji je astronaut koji radi za Nasu.

Na jednoj od rutinskih misija, spletom nesrećnih okolnosti, Spenser zajedno sa kolegom u svemiru izgubi kontakt sa Zemljom. Ipak, uspijevaju da ubrzo ponovo uspostave kontakt. Djeluje da je sve kao što je bilo i prije, ali ipak Džilijan ubrzo uviđa da Spenser više nije isti. Situacija se dodatno komplikuje kada Džilijan otkriva da je trudna.

Režija: Rand Ravič Uloge: Džoni Dep, Šarliz Teron, Džo Morton Žanr: Drama

KABLOVSKE TELEVIZIJE

RTS 1

10.05 10.55 12.00 12.15 12.45 14.15 14.50 15.05 15.55 17.00 17.42 18.31 19.00 19.22 19.30 20.05 21.05 22.40 23.15 23.35 23.50 00.00 00.25

HRT 1

Serija. “Put za Ejvonli” Sasvim prirodno Dnevnik Sport plus Serija: “Hotel Grand” Serija: “Uvrnuti” Ekipa Ovo je Srbija Serija. “Stižu dolari” Dnevnik Beogradska hronika U mojim patikama Kviz: Slagalica Vreme Dnevnik Serija: “Stižu dolari” Film: “Čuvar” Kviz: Šesti krug Dnevnik Kulturni dnevnik Sportski dnevnik U mojim patikama Serija: “Uvrnuti”

09.55 10.54 12.00 12.15 12.25 13.13 14.00 14.48 nog 15.10 15.52 17.00 17.15 17.32 18.15 19.00 20.00 20.50 23.12

FOX

Hebridi: Otočje na rubu Divovi ledenog doba Dnevnik Sport Serija: “Italijanska nevesta” Dr Oz Serija: “Mekleodove ćerke” Jelovnici izguljevremena Najbolje iz Lijepom našom Serija: “Mejaši” Vijesti TV kalendar Hrvatska uživo Serija: “Odmori se, zaslužio si” Dnevnik Serija: “Berlinska saga” Film: “Kraljevska afera” Dnevnik

11.40 12.35 13.30 14.25 14.55 15.20 16.15 18.00 19.00 20.00 21.00 22.00 22.50 23.50 00.45

Serija: “Do poslednjeg čoveka” Serija: “Legende” Serija: “Pravi O’Nilovi” Simpsonovi Serija: “Vodič kroz život Kupera Bareta” Serija. “Kvantiko” Serija. “Kasl” Serija.

“Goldbergovi” Simpsonovi Serija: “Do poslednjeg čoveka” Serija.

“Legende” Serija.

“Tiranin” Serija: “Kvantiko” Serija: “Mornarički istražitelji” Serija.

“Okružen mrtvima”

ARENASPORT 1

MTV ADRIA

10.30 11.00

09.10 10.00 11.00 12.00 12.10

13.00 14.45 17.00 18.00 20.00 20.30 21.00 22.55 23.30

01.30 03.30 05.35

Arenasport vesti Fudbal: Klub Briž Standard Lijež Fudbal: Inter - PSŽ Fudbal: Dinamo Zagreb - Dinamo Tbilisi Great Sporting Moments EP 02 Fudbal: Bajer Leverkuzen - Porto, prijateljska, uživo FIFA Football: Magazin Foot Brazil, pregled Fudbal: Crvena zvezda - Napredak Arenasport vesti Fudbal: Independiente del Vale - Atletiko Nacional Fudbal: Real Madrid - PSŽ, uživo Fudbal: Bajern Milan, uživo Fudbal: Čelzi Liverpul, uživo

13.30 13.50 15.00 15.20 15.30 16.20 16.30 17.10 18.00 18.40 18.50 20.50 21.00 21.30 22.30 23.10

MTV’s Bugging Out Top 10@10 Jukebox 3 From 1 Hip Hop Chart Music Ridiculousness Slf Music 3 From 1 10 Biggest Hits Right Now 3 From 1 Brothers Green MTV’s Bugging Out Ridiculousness Jelen Top 10 MTV Top 20 3 From 1 Summer Festival Report MTV Suspect 3 From 1 Tori Kelly’s Perfect Pop Songbook

34

ENIGMATIKA

SRIJEDA, 3. 8. 2016.

FOTO UBOD

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 3221

9

6

Medium level

3

4

2

9

1

3

9

1 5 1

4

Sudoku puzzle No. 3038 2015-02-06

1 7 6 2 8 5 4 3 www.sudokukingdom.com 8 3

1 8

5

Play sudoku online at:

2015-08-08

2

9

6

7

5

1

2

9

2

9

7

6

9

4

3

8

9

6

1

2

7

5

9

5

2

4

3

7

8

6

1

2

9

4

1

7

6

3

5

8

8

6

3

5

2

9

7

1

4

5

1

7

8

4

3

6

9

2

6

8

1Puzzle 7 5 solution: 2 9 4

3

3

4

9

7

6

1

8

5

2

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 3222

7 2 5 3 9 4 1 8 6 Sudoku puzzle No. 3039 2015-02-07 5

9

3

8

1

4

2

7

6

8

2

6

3

5

7

4

1

9

1

4

7

6

9

2

8

5

3

3

6

9

2

7

5

1

8

4

7

1

5

4

3

8

9

6

2

4

8

2

9

6

1

7

3

5

6

3

8

1

4

9

5

2

7

9

5

1

7

2

6

3

4

8

2

7

4

5

8

3

6

9

1

9

2015-08-09

5

7 5

8 6

1

9

2

4

6

7

5

2

8

1 2 6

5 3

1

3

Medium level

9

9

4

3

1 2

9 4

SRIJEDA, 3. 8. 2016.

Word Search Puzzle #W110NH

S

E

P

A

C

D

T

H

E

R

E

U

P

O

N

T

N

R

G

N

I

T

N

E

D

R

Y

L

Y

E

S

A

A

K

R

L

I

A

V

A

I

L

E

D

G

Y

L

N

E

V

A

E

H

A

I

M

P

M

Q

R

C

L

M

F

L

I

T

T

E

D

O

S

I

P

E

R

E

S

P

E

C

T

A

B

I

L

I

T

Y

V

D

G

X

X

L

N

S

P

A

O

S

R

S

Q

S

S

E

T

A

C

I

N

U

M

M

O

C

X

E

D

T

I

L

T

S

V

H

K

S

S

O

G

H

E

I

A

Y

L

S

U

O

I

R

U

F

O

C

R

K

S

O

P

U

K

S

R

P

H

F

D

E

R

L

A

A

L

L

A

T

E

P

U

H

L

E

U

I

Z

O

L

G

L

E

V

A

N

O

I

L

L

I

Z

H

R

L

J

D

E

H

C

A

E

L

B

B

I

U

Q

C

O

S

D

I

H

C

R

O

S

S

P

L

E

Y

N

W

ALLEGE AVAILED Allege BLEACHED Availed BLURRED Bleached CAPES CHIEFS Blurred CLEANS Capes CRISPLY CROAK Chiefs CROSS Cleans CYSTS DEMERIT Crisply DENTING Croak DISALLOW

DRYLY

EMITS Denting

Hosted

EPISODE Hunch EXCOMMUNICATES Dryly EXPLAIN Idioms FLITTED Emits Leeches FURIOUSLY Episode Navel GLOATS GODLIER Excommunicates Orchids HEAVENLY ExplainHOSTED Petal Flitted HUNCH Pizzas IDIOMS Furiously LEECHES Provincial Disallow

Cross

Gloats

Cysts

Godlier

Demerit

Heavenly

NAVEL ORCHIDS Silken PETALSoaps PIZZAS Thereupon PROVINCIAL QUIBBLE Tilts RESPECTABILITY SCOFFVerge SILKEN Yelps SOAPS Zillion THEREUPON TILTS VERGE YELPS

35

ENIGMATIKA HOROSKOP OVAN Vaša intuicija djeluje skoro nepogrešivo u različitim situacijama. Imate važnu ulogu u procjeni dobrih ideja. Nečije prisustvo djeluje pozitivno na vaše raspoloženje.

BIK Pokušavate da razumijete nečije motive i tražite efikasno rješenje koje zadovoljava zajedničke poslovne interese. Dobro razmislite prije nego prihvatite nečije uslove.

BLIZANCI Nalazite se u sjajnoj psihofizičkoj formi i imate istančan sluh za procjenu dobrih poslovnih ideja ili mogućnosti. Slobodno pokrenite inicijativu u više pravaca.

RAK Trpite zbog negativnih uticaja ili nečije samovolje, saradnici djeluju bezbrižno i ne obraćaju pažnju na vaše zamjerke. Ipak, nema razloga da se sukobljavate.

VAGA Nečiji poslovni maniri ili ponašanje djeluju zbunjujuće, ali istovremeno ni vi ne nudite dovoljno ubjedljive odgovore na neka osnovna pitanja. Teško je procijeniti.

ŠKORPIJA Primjećujete da među saradnicima postoje različiti interesi i da se to zatim automatski odražava na zajednički dogovor. Učinite sve da opravdate svoju ulogu.

STRIJELAC U ovom trenutku nečije reči ne znače mnogo, potrebno je da preuzmete aktivnu ulogu ili više da se orijentišete ka praktičnim rješenjima. Sreća je na vašoj strani.

JARAC Ideju koju imate ne treba isticati kao najbolje poslovno rješenje, strpljivo sačekajte na nečiju podršku koja vam nedostaje.

Bavite se stvarima koje prijaju.

Quibble

REBUS Scoff

Respectability

LAV Copyright © Puzzle Baron March 24, 2014 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions!

Ponekad stvari izgledaju drugačije od prvog utiska koji stičete na osnovu nečije priče. Provjerite različite informacije koje utiču na dalji tok poslovne saradnje.

DJEVICA Na pomolu su novi događaji na poslovnoj sceni i diže se velika pašina oko nekih sporednih situacija. Pokušavate da odredite svoje mjesto u poslovnim krugovima.

Rješenje iz prethodnog broja: Nosim Enisu na ranč Asti

VODOLIJA Napravili ste pogrešnu poslovnu procjenu, tako da vam preostaje da istrpite nečije komentare. Strpljivo sačekajte na novu priliku i izbjegavajte odgovore.

RIBE Nekome nedostaje nota iskrenosti, a vama dodatno strpljenje, tako da se zajednički susret pretvara u raspravu o značaju. Posvetite pažnju optimizmu.

petak, 14. 11. 2014.

36

MALI OGLASI

SRIJEDA, 3. 8. 2016.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA od 10 do 16 h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 - 4. sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

1 DAN 1€ ZA SVAKIH 5 PLAĆENIH DANA 2 DANA GRATIS

P

Izdajem namještenu garsonjeru u blizini Bazara. Internet, kablovska, 150 eura.

Tel.069/415-825

Prodajem imanje od 2.000m2 sa pomoćnim objektom od 80m2, Balijače, blizu DHL-a. Cijena 25.000 eura. Tel.069/974-367

Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac 1.6, prešla 135.000 km. Telefon 069/493-279

PRODAJEM STAN 40m2

POSLOVNI PROSTOR

Prodajem 3.556 m2 zemlje u Zeti KO Mahala. Tel.069/689-081

Izdajem višenamjenski lokal površine 200 kvadrata u Ulici Jola Piletića kod bivše IN TV. Tel. 067/640-451

REGISTRUJTE VAŠE VOZILO

Prodajem hitno i povoljno 5.128m2 placa u Gornjim Kokotima. Tel.067/666-791

KUĆE/STANOVI

Herceg Novi-Kumbor, 50 metara od mora, preko puta kompleksa Portonovi, namješten, bez posrednika.

Tel.068/403-438 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel. 069/883-220 Prodajem kuću u Podgorici - Zabjelo, 100m2 na placu od 400m2.

Kompenzacija za tri jednosobna stana ili fiksno 90.000 eura. Papiri 1/1. Tel.069/893-727

Prodajem poslovni prostor u Poslovnom centru "Kruševac" (30+12m2) ili mijenjam za stan.

Telefon 067/244-616 Prodajem / izdajem poslovni prostor 30m2 u Ulici Vaka Đurovića, Podgorica (zgrada do Gimnazije).

Tel. 067/244-616

I

PLACEVI

Izdajem namješten stan u zgradi preko puta "Hemomonta", Kontakt 067/206-566

Prodajem 20.000 kvadrata i kuću 56 kvadrata Donja Brezna selo Bajovo Polje 30 km od Nikšića. Povoljno. Tel. 067/898-614

Izdajem jednosoban stan odmah preko puta Pravnog fakulteta, namješten, 300 eura.

Tel.069/554-134 Izdajem namješten stan 40m2, zaseban dio u kući, preko puta Bloka V. Tel.067/602-770

Kolašin, prodajem plac 1.039m2 centar grada, 100 metara od trga. UTU: Su+P+2+Pk = 1.800m2. Izuzetna lokacija. Vlasnik 1/1.

Tel.+382 69 013 133

PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO) Penzionerima na rate (3, 6 ili 12 mjeseci)

Prodajem plac na Veruši, 400m2. Cijena 6.800 eura.

Tel.067/390-767

Tel. 068 326 549

Prodajem placeve u Mahali, Zeta.

Tel.069/334-042, 067/381-071

USLUGE

Prodajem placeve na dvije lokacije: Golubovci - Zeta (urbanizovano) 300 m od restorana "Anovi", 100 m od magistrale i u Doljanima - Murtovina, blizu auto otpada Ivanović.

Tel.069/019-018 Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo GrlićDanilovgrad. Tel.069/073-331

VOZILA/AUTO DJELOVI Prodajem motor suzuki intruder, 1.800R2 sa dosta opreme. Ful servisiran i spreman za sezonu. Cijena po dogovoru.

Tel.069/160-705

Tim profesora engleskog jezika radi sve vrste prevoda sa S-E i sa E-S. Cijena po dogovoru. Kontakt telefon 067/429-984. Mail: montenegrina987@gmail.com

REGISTRACIJA PREDUZEĆA LIKVIDACIJE I KNJIGOVODSTVENE USLUGE Najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže Tel. 067/591-950 020/511-925 - 067/210-340

REGISTRACIJA PREDUZEĆA I KNJIGOVODSTVENE USLUGE. Tel.067/600-473

GRAĐEVINSKE USLUGE Malim i velikim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva - čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje - bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz.

Tel.069/297-222 Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me.

Tel.067/809-806

Registracija preduzeća, knjigovodstvene usluge (integralno so versko rješenje), finansijska priprema i praćenje IPA projekata, finansijski konsalting. Tel.069/749-407

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SRIJEDA, 3. 8. 2016.

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux.

Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina.

Povoljno.

Tel.069/020-023, 067/342-392 Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020997, 067/911-2598

POSAO

Potrebni RADNICA i SERVISER za radnju mobilnih telefona Zvati od 14 do 18 h Tel. 068/276-363 Hitno potrebni moleri sa radnim iskustvom. Tel.067/260-408 Restoranu u Sutomoru potreban šanker i konobari sa iskustvom, hrana i smještaj obezbijeđeni, uslovi odlični. Tel.067/856-348 i 068/109-999 Marketu u Podgorici potrebna radnica. Informacije na telefon 067/504-996 Potrebne saradnice za švedsku kozmetiku Oriflame Crna Gora.

Mogućnost dobre zarade, napredovanja i brojne povoljnosti... Tel.067/831-662

Caffe baru “Gorica” potrebni konobari/ce. Info telefon 069/212-913

RAZNO Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel.069/019-698, 067/455-713 Sobna, blind, sigurnosna vrata za stanove, kuće, vikendice.

Ugradnja, garancija, ekstra kvalitet. Telefon 069/101-460 Vidoviti Bato - Bosanac pomoću gledanja u šolju otkriva vaše: juče, danas, sjutra. Izrada amajlija i trajnih zaštita.

Tel.068/504-029 Invalidska kolica manuelna sa svim podešavanjima (naslona leđa, glave, ruku, nogu, visine, dužine).

Invalidska elektro-motorna kolica nova i polovna za kretanje po stanu i u saobraćaju. Dušek za nepokretne protiv stvaranja rana, jastuče za kolica protiv rana.

Telefon: 067/318-537

PRODAJA MREŽA

za fudbal, tenis, odbojku, zaštitnih mreža itd.

Mreže se proizvode u Španiji i iste se nalaze na stadionima u Brazilu za svjetsko prvenstvo. www.mreze.me 069/843-366 067/308-306

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22+8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 81 38 38 38

x x x x x

65 34 65 34 24

mm: za mm i mm: za mm: za mm: za

37 31

MALI OGLASI

pravna lica 308 • za fizička lica 220 € pravna lica 154 • za fizička lica 110 € pravna lica 77 • za fizička lica 55 € pravna lica 44 • za fizička lica 33 €

Cijene sa uračunatim PDV-om

 VAŽNI TELEFONI

DEŽURNE SLUŽBE Policija ..........................................122 Vatrogana ....................................123 Hitna pomoć ................................124 Tačno vrijeme .............................125 Telegrami ....................................126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................112 Univerzalna služba za davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ..............................1180 Informacije ................................1181 Crnogorski telekom .................1500 Telenor .......................................1188 M:tel ...........................................1600 Elektrdistribucija ...............633-979 Vodovod ..............................440-388 Stambeno ...........................623-493 Komunalno .........................231-191 JP “Čistoća” ........................625-349 Kanalizacije .........................620-598 Pogrebno .............................662-480 Meteo ..........................094-800-200 Centar za zašt. potrošača 020/244-170 Šlep služba .................069-019-611 Žalbe na postupke policije ............... .....................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija 080-081-333 Montenegro Call centar ..........1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG .....020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .....116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici ........................................080 111 111 Sigurna ženska kuća .....069-013-321 Povjerljivi telefon ......080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ..................................611-534 Narcotics Anonymous..067495250 NVO 4 LIFE .................067-337-798 ......................................068-818-181 CAZAS AIDS ................020-290-414 Samohrane majke ....069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka ..............................618-395 Inspekcija zaštite prostora ....281-055 Inspekcija rada ...................230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ..265-438 Komunalna policija ....080-081-222 Metrološka inspekcija .......601-360 Sanitarna .............................608-015 Tržišna .................................230-921 Turistička .............................647-562 Veterinarska .......................234-106 BOLNICE Klinički centar .....................412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ..............................648-823 Konik ....................................607-120 Tuzi .......................................603-940 Stari aerodrom ..................481-940 Dječja ...................................603-941 Golubovci ............................603-310 Radio stanica ......................230-410 Blok ..................,,481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr” ......................................664-648 Malbaški ..............................248-888 PZU “Life” klinika za IVF 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .................020-641-651 Montvet ...............................662-578 APOTEKE Ribnica .................................627-739 Kruševac ..............................241-441 Centar ..................................230-798 Sahat kula ...........................620-273 HOTELI Ambiente ............................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro ................................406-500 Bojatours ............................621-240 City .......................................441-500 Crna Gora ..........634-271, 443-443 Evropa ................621-889, 623-444 Eminent ...............................664-646 Keto ......................................611-221 Kosta’s ...............656-588, 656-702 Lovćen .................................669-201 Pejović .................................810-165 Premier ...............................409-900 Podgorica ............................402-500 TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi ............................19-703 Bel taxi ...................................19-800 City taksi ........19-711, 080081711 De lux taksi ............................19-706 Exclusive taksi .......................19-721 Hit taksi ..................................19-725 Red line taksi 19-714, sms 068019714 Royal taksi .............................19-702 Oranž 19” ..............................19-709 PG taksi ..................................19-704 Queen taksi ...........................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

38

SPORT

SRIJEDA, 3. 8. 2016.

KOŠARKA: EVROPSKO PRVENSTVO B DIVIZIJE ČETIRI OD ČETIRI

GAZE, NE STAJU

TIP 1

DANA 2

Ponovo je vodio juniore do pobjede: Ognjen Čarapić Čvrsto su odlučili da se vrate u elitu i od tog cilja ne odustaju, već upisuju samo ubjedljive pobjede - juniorska košarkaška reprezentacija Crne Gore deklasirala je Austriju (87:45) i upisala četvrtu pobjedu u isto toliko mečeva na Evropskom prvenstvu B divizije za igrače do 18 godina i praktično obezbijedila

GRUPA B Crna Gora - Austrija 87:45 Rumunija - Bjelorusija 69:77 Belgija - Portugal 53:56 1. Crna Gora 2. Belgija 3. Portugal 4. Bjelorusija 5. Rumunija 6. Austrija

4 4 4 4 4 4

4 2 2 2 1 1

0 2 2 2 3 3

8 6 6 6 5 5

plasman u četvrtfinale.

Izabranici Nebojše Bogavca su, nakon dana odmora, nastavili gdje su stali u nedjelju.

Jako i agresivno do samog kraja, uz super raspoloženog Ognjena Čarapića (21 poen, sedam skokova i peta asistencija). Već na poluvremenu je sve bilo jasno kada su “crveni” postigli 48 poena, a primili samo 22.

U drugom poluvremenu prednost je konstantno rasla, sve do konačnih +42 (87:45). Naši momci će danas (12h) igrati sa Portugalom.

Plasman u četvrtfinale će izboriti dvije prvoplasirane reprezentacije, dok će najbolje tri na šampionatu u A diviziju.

A.K.

SPORTSKI EKRAN SPORTKLUB 1 18.30h

Hal - Rize, fudbal

ARENASPORT 1 20.45hFenerbahče - Monako, fudbal 01.35hBajern - Real Madrid, fudbal 03.35hMilan - Čelsi, fudbal

ARENASPORT 3 20.05hBarselona - Lester, fudbal

NE PROPUSTITE

Seltik - Astana

GG

Kvota 2,00

Spektakularni mečevi na ovogodišnjem International champions cupu se nastavljaju

ARENASPORT 1

Rikić u Igokei

Dok traje potraga za centrom, “petica” koja je bila pod ugovorom napustila je Budućnost Voli - Robert Rikić potpisao je trogodišnji ugovor sa Igokeom.

Nakon dvije sezone u dresu “plavih”, došao je red na nove izazove za hrvatskog košarkaša. Prošle sezone je postizao prosječno 3,2 poena i 2 skoka u regionalnom takmičenju. U karijeri je igrao za Zagreb, Zrinjevac, Dubravu i Široki.

A.K.

TRANSFER KARIJERE: MILAŠEVIĆ U VESPREMU Vuko Borozan je prešao u Vardar, a još jedan fenomenalan transfer crnogorskih rukometaša desio se juče - Mirko Milašević potpisao je jednogodišnji ugovor sa mađarskim gigantom, vicešampionom Evrope - Vespremom!

Crnogorski reprezentativac se već priključio novim saigračima sa kojima će brzo otputovati za Poreč gdje će odraditi glavni dio priprema.

“Srećan sam što ću imati priliku da budem dio ovog kluba. Svakako da je za mene ovo kruna karijere jer je Vesprem jedan od najboljih klubova na svijetu. Čast je biti u društvu takvih igrača i ovo je bila ponuda koja se jednostavno ne odbija”, rekao je Milašević za portal Handball Montenegro.

Milašević je sezonu završio u Vojvodini, a prije toga je nastupao za Dinamo iz Bukurešta, Crvenu zvezdu, Budućnost, Biljer, Zur, Arau, Puerto Segundo, Alkobendas i Toledo. Za seniorsku reprezentaciju Mirko Milašević igra još od 2008. godine i Evropskog prvenstva u Norveškoj.

A.K.

TRANSFER

CRNA GORA

AUSTRIJA

87 45

22 26 27 12 15 7 12 11 Ćorović 11 Dubak 1 Starovlah 5 Vojinović Vujović 4 Čarapić 21 Slavković 6 Simonović 10 Kaluđerović 3 Milošević 4 Raičković 4 Popović 18 Selektor: Nebojša Bogavac

Brajković 8 Dojč Gerštendorfer 2 Džon 5 Ernst 13 Ohakve 5 Mekkov Gentner 2 Hofbauer 5 Rejnelt Dvorani 3 Kasparet 2 Selektor: Bernd Vimer

SKOPLJE - Dvorana: SC “Boris Trajkovski”. Gledalaca: 50.

Sudije: Francisko Aranja (Španija), Mikola Ambrosov (Ukrajina), Leifur Gardarson (Island).

BUDUĆNOST BEMAKS

Topuzović “vučica”

Budućnost Bemaks se polako priprema za novu sezonu, a juče je crnogorski šampion dobio novog člana - Kristina Topuzović stavila je paraf na dvije godine sa podgoričkim klubom.

Srpska reprezentativka igra na pozicijama pleja i beka, a u Podgoricu stiže iz “Radivoja Koraća” gdje je igrala posljednje četiri sezone. Na osam mečeva prošle sezone prosječno je bilježila 10,6 poena.

Najveći uspjeh za Kristinu je zlato na prošlogodišnjem Evropskom prvenstvu u Mađarskoj i Rumuniji.

A.K.

KOL DIKERSON ZA JOŠ JAČI MORNAR

Novi Amerikanac u Baru Čelni ljudi Mornara su odlučili da naprave moćnu ekipu koja neće imati epizodnu ulogu u ABA ligi naredne sezone, a sinoć je stiglo još jedno pojačanje - Kol Dikerson je novi član barske ekipe!

Kvalitetni američki krilni igrač je proteklu sezonu proveo u mađarskom Kormendu, a osim domaćih takmičenja igrao je i u Kupu Fiba Evrope, a u prosjeku je postizao 11,2 poena, imao 3,8 skokova i 1,7 asistencije po utakmici.

Podsjetimo, prije toga Mornar je produžio ugovore sa Lamontom Džounsom, Balšom Radunovićem, Markom Mijovićem, Markom Ćalićem, Markom Mugošom, a prije Dikersona su stigli Antabia Voler, Nemanja Krstić i Oktavijus Elis.

A.K.

U Kupu Fiba Evrope Kol Dikerson je prosječno bilježio 11,2 poena uz 3,8 skokova

SRIJEDA, 3. 8. 2016.

SPORT

XXXI OLIMPIJSKE IGRE RIO 2016 5 21. AVGUST ZA DNEVNE NOVINE IZ RIJA: BILJANA PAVIĆEVIĆ PRED SVOJE PRVE OLIMPIJSKE IGRE

Želimo da vas učinimo ponosnim Četiri godine čekanja, neizvjesnosti, snova i konačno njegovo veličanstvo Rio de Žaneiro. Rukometašice Crne Gore u ponedjeljak su stigle i smjestile se u olimpijsko selo i sada odbrojavaju posljednje dane i sate do početka velikih Igara.

Prvi put dio olimpijske magije i svega onoga što Igre nose je i sjajno krilo “lavica” Biljana Pavićević, a po dolasku u Rio za DN je prenijela prve utiske.

“Osjećaj je fantastičan, sada konačno razumijem zašto sportisti kažu da je ovo san svakog od nas”, poručila je Biljana iz Rija.

“Ponosna sam na nas što smo uspjele da se kvalifikujemo i da se upravo ovdje nađemo, a nadam se da ćemo i našim partijama učiniti naše ljude i državu ponosnim”.

Rivali u grupi su odavno skenirani...

“Nalazimo se u izuzetno teškoj grupi, svih pet protivnika su veoma kvalitetni, ali dobro smo se spremile, a jasno je da veći motiv od Olimpijskih igara ne postoji”, dodala je Pavićević.

Kao i uvijek “lavice” su i na ovaj turnir otišle bez velikih riječi...

“Jedino što možemo i

54 UTAKMICE ODIGRALA JE BILJANA PAVIĆEVIĆ ZA CRNU GORU - POSTIGLA JE 74 GOLA

Sve što možemo da obećamo je maksimum na svakom meču: Biljana Pavićević

39

JOŠ 2 DANA Sten ne igra, možda ni Rafa Kako je krenulo od velikih imena na teniskom turniru Olimpijskih igara u Riju nastupiće samo Novak Đoković i Endi Marej.

Nakon Rodžera Federera, Miloša Raonića, Tomaša Berdiha i Dominika Tima na Igrama koje kreću u petak neće biti ni Stena Vavrinke.

Svjetski broj četiri i dvostruki Gren slem šampion, zbog povrede leđa propustiće Igre u Riju, saopšteno je iz Teniskog saveza Švajcarske.

Istovremeno, madridska Marka piše da je i nastup Rafaela Nadala pod znakom pitanja - španska legenda još se nije oporavila od povrede zgloba.

K.B.

Jači od prevare, sada ide u Rio

O rivalima u grupi: Nalazimo se u izuzetno teškoj grupi, svih pet protivnika su veoma kvalitetni, ali dobro smo se spremile

Lavice već uživaju u olimpijskom selu: Juče u Rio de Žaneiru

želimo da obećamo je da ćemo dati maksimum na svakom meču. Razmišljamo samo od utakmice do utakmice”.

Prvi protivnik našoj selekciji u Riju biće Španija - subota, od 21.40h po našem vremenu...

“Dobro je poznato koli-

O PRVOM UTISKU PO DOLASKU U RIO: OSJEĆAJ JE FANTASTIČAN, SADA KONAČNO RAZUMIJEM ZAŠTO SPORTISTI KAŽU DA JE OVO SAN SVAKOG OD NAS.

ko su Špankinje nezgodne.

Krasi ih brzina, a i znate da je prvi meč uvijek i najteži. Veliki pritisak je i na nama i na njima i vjerovatno će se igrati gol za gol. Jedno je sigurno - čeka nas težak meč”.

“Lavice” će ponovo biti jače za legendu Bojanu Popović...

“Ona nam znači mnogo, posebno njeno iskustvo. Igra maksimalno i sigurno da će nam puno pomoći”, zaključila je Biljana Pavićević.

K.B.

Kakva priča dolazi iz Indije i kakva pobjeda pravde. Antidoping agencija Indije oslobodila je optužbi za doping rvača Narsinga Jadava, čime je stekao pravo učešća na predstojećim Olimpijskim igrama u Rio de Žaneiru. Direktor indijske antidoping agencije Navin Agarval rekao je da je rvač bio “žrtva sabotaže”. On je dodao da su pozitivni rezultati zavjera koju su sproveli Jadavini protivnici kako bi ga spriječili da učestvuje na Igrama. Indijska antidoping agencija nije navela ko stoji iza pokušaja sabotaže.

K.B.

40

SPORT

SRIJEDA, 3. 8. 2016.

Da li ste znali?

Evropska odbojkaška kuća (CEV) u julu prošle godine dodijelila je Goranu Vujeviću, najboljem crnogorskom odbojkašu u istoriji, nagradu za životno djelo, za cjelokupan doprinos razvoju odbojke.

U

XXXI OLIMPIJSKE IGRE RIO 2016 5 21. AVGUST

⌦ Miloš Antić

lazak u novi milenijum nije mogao biti ljepši, prvi dan oktobra 2000. godine pamtiće se vječno odbojkaška reprezentacija Jugoslavija na Olimpijskim igrama u Sidneju osvojila je zlatnu medalju, a članovi generacije o kojoj će se prepričavati “s koljena na koljeno” bila su i tri momka iz Crne Gore. Goran Kvisko Vujević, Igor Vušurović i Vladimir Batez dva dana uoči početka Olimpijskih igara u Riju, prisjetili su se kako je to izgledalo prije 16 godina i na najljepši način zaokružili serijal tekstova Dnevnih novina posvećenih crnogorskim olimpijcima - osvajačima medalje na najvećem planetarnom takmičenju.

“Ljudski, sportski, maksimalnim radom i odricanjem zaslužili smo sportsku besmrtnost. Taj Sidnej bio je kruna karijere svih nas, nešto što će obilježiti naše karijere”, kaže za Dnevne novine Igor Vušurović, nekada srednji bloker reprezentacije Jugoslavije. “Posebno sam, međutim, ponosan što velika prijateljstva iz tih vremena žive i danas i što je druženje ostalo i nakon završetka igračkih karijera”. Šesnaest godina je prošlo, a sada četrdesetjednogodišnjak, rođen u Ivangradu (sadašnje Berane), pamti svaki detalj mečeva na olimpijskom turniru. “Čast i poštovanje ostalim sportovima, ali olimpijski odbojkaški turnir je možda i najjači na Igrama. Lakog rivala nema, samo najbolji su tu. Jugoslavija je tada otišla u Sidnej sa oreolom favorita, doživjeli smo dva poraza na startu (Rusija i Italija), ali je onda uslijedila serija od šest pobjeda (SAD, Argentina, Južna Koreja, Holandija, Italija, Rusija). Presudan meč bio je taj četvrtfinalni, sa Holanđanima, zvaničnim olimpijskim prvacima. Uz veliku dozu sreće, koja prati najhrabrije, uspjeli smo da ih slomimo i onda više nije bilo stajanja. Čak ni kada su se preko puta nas našli sjajni Italijani (polufinale) i Rusi (finale)”.

Kao bivši odbojkaš, pomno će pratiti dešavanja na olimpijskom turniru.

Slaže se da je Brazil favorit, ali vjeruje evropskim

Italijanska Peruđa, klub u kojem je legendarni Kvisko završio karijeru, povukla je iz upotrebe njegov dres sa brojem 13

ŽIVJELI SMO

5 MEDALJA NA VELIKIM TAKMIČENJIMA OSVOJIO JE IGOR VUŠUROVIĆ - ZLATA NA OI 2000. I EP 2001, SREBRO NA SP 1998, SREBRO NA EP 1997. I BRONZU NA EP 1999. GODINE

Vušurović i Miljković blokom zaustavljaju Grka Lapasa

I London je lijepa priča Vušurović je nakon završetka igračke karijere, a prije početka trenutnog angažmana na poziciji v.d.direktora Uprave za mlade i sport, radio u Odbojkaškom savezu Crne Gore, a bio je i šef misije COK-a na OI u timovima...

“Brazilci jesu favoriti, imaju sjajnu generaciju, igraju pred svojom publikom, a znamo šta je odbojka u Brazilu. Ipak, više navijam za evropsku odbojku, konkretno za Francuze - koji su nekako po stilu igre najbliži nama. Ima tu dosta tehnike, atipičnih, majstor-

Londonu prije četiri godine.

“Kao sportista ne vidiš druge stvari, usredsređen si isključivo na dešavanja na terenu. Ovo je neka druga, takođe lijepa priča i u svakom slučaju veliko iskustvo za mene”. skih poteza, nalik Kvisku Vujeviću, ludicnosti Nikole Grbića”, završava bivši srednji bloker Budućnosti, Vojvodine, internacionalac u Grčkoj i Italiji i dobitnik ordena italijanske zvijezde, najvećeg priznanja koje se dodjeljuje za posebne doprinose u sportu, kulturi i umjetnosti.

Kada u Bijelom Polju pomenete Olimpijske igre prva asocijacija je - Vladimir Batez. Legendarni odbojkaš jedini je sportista iz grada na Limu sa olimpijskim medaljama - bronzom iz Atlante i zlatom iz Sidneja!

“Ponosan sam na tu činjenicu, naravno”, javlja se Batez iz Novog Sada za Dnevne novine.

“Znam šta sam i odakle sam, život me je odveo u Novi Sad, ali Bijelo Polje je moj grad. Tu sam počeo da igram odbojku i eto zajedno sa sugrađaninom Peđom Drobnjakom (osvajač evropskog i dva puta svjetsko g zlata sa Jugoslavijom) imam kompletirana odličja sa najvećih takmičenja”, priča uz osmjeh sada četrdesetšestogodišnjak i prisjeća se godina kada je odbojka zahvaljujući plavim momcima doživjela ogromnu popularnost na našim prostorima.

“U Atlanti nam je bilo bitno sa-

41

SPORT

Foto:

SRIJEDA, 3. 8. 2016.

JOŠ 2 DANA

I DISALI ZAJEDNO

BATEZ: Sjajan je osjećaj predstavljati svoju zemlju na velikim takmičenjima, osvajati medalje, ali moj najveći uspjeh u životu, najveće bogatstvo je porodica - supruga Maja i tri kćerke, bez njih ništa ne bi bilo moguće

mo učešće na Olimpiskim igrama. Nakon godina sankcija, odsustva iz svih takmičenja, otiši smo “preko bare” i uzeli bronzu. Sve nam je bilo neobično, prvi put smo bili dio najvećeg planetarnog takmičenja, jurili smo da se slikamo sa zvijezdama”, kaže Vladimir, koji je bio u timu koji se spremao za OI u Barseloni, ali su politički moćnici bili jači od velike želje za učešćem. “Četiri godine kasnije u Sidneju imali smo samo jedan cilj - zlatnu medalju. Promijenili su se prioriteti, ništa nas drugo nije interesovalo, a bilo je onih koji su sada trčali za nama da se slikaju, dobiju autogram”.

Na američkom tlu ekipa trenera Zorana Gajića u sastavu Vladimir Batez, Dejan Brđović, Đorđe Đurić, Andrija Gerić, Nikola Grbić, Vladimir Grbić, Rajko Jokanović, Slobodan Kovač, Đula Mešter, Žarko Petrović, Željko Tanasković i Goran Vujević poražena je u polufinalu od Italije (1:3), da bi u meču za treće mjesto pala Rusija (3:1). U dalekoj Australiji isti selektor, nekoliko izmjena u timu (bez Brđovića, Jokanovića, Petrovića, Tanaskovića, sa novim licima Mijićem, Vušurovićem, Miljkovićem i Petkovićem) i meč za zlato - opet sa Rusima i opet pobjeda

ZVANIČNA MEČA ODIGRAO JE KVISKO VUJEVIĆ ZA REPREZENTACIJU JUGOSLAVIJE

dalja, pregršt klupskih trofeja i individualnih priznanja izdvaja naravno - zlato iz Sidneja.

“Moji najsrećniji dani provedeni su u reprezentativnom dresu. Svi ti uspjesi se pamte do kraja života, posebno taj nezaboravni Sidnej. Emocije koje smo tamo doživjeli, kao jedna izvanredna generacija su nešto što ne može da se poredi ni sa čime što smo prošli u karijerama”, pričao je svojevremeno popularni Kvisko. “Svaki sportista sanja da bude učesnik Olimpijskih igara, a kada se osvoji zlato - to je zaista veličanstveno”.

Igrao je sa neviđenom lakoćom, lucidnim potezima izluđivao protivnike - sve do maja prošle godine kada je stavio tačku na 26 godina dugu karijeru, karijeru bez mrlje...

Karijeru je počeo u svojoj Budvi (tada Avali), nastavio u Partizanu, a onda sa izuzetkom jedne sezone u Olimpijakosu, život proveo na italjanskoj “čizmi” nastupajući sa velikim uspjehom za Brešu, Feraru, Montikjari, Tarente, Latinu, Trento i Peruđu, gdje je legenda kluba, danas sportski direktor.

Najveći uspjesi jugoslovenske odbojke vezani su za njegove ime. Pored zlata iz Australije, te srebra iz Atlante, najznačajnije medalje su mu zlato na Evropskom prvenstvu 2001. u Češkoj, te srebro na Svjetskom prvenstvu u Japanu 1998. godine, kada je proglašen za najboljeg servera šampionata.

ko poklopilo i eto - imaćemo o čemu da pričamo nasljednicima “, objašnjava nekadašnji član Vojvodine, Crvene zvezde, Ribnice, velikog broja itali-

janskih klubova (Katanija, Napulj, Forli, Latina, Ferara, Đoja del Kole, Vivo Valentina, Kaljari), sada sekretar za omladinu i sport Vojvodine.

Goran Vujević na dodjeli nagrada u Beogradu prilikom obilježavanja 15 godina od olimpijskog zlata iz Sidneja

Čovjek je toliko dugo trajao u odbojci zahvaljujući velikom radu, zdravom organizmu, besprekornom ponašanju, čvrstom karakteru i nevjerovatnim igračkim sposobnostima. Genijalac, velemajstor, poštovan širom svijeta, posebno na našim prostorima ništa manje i u “njegovoj” Italiji - Budvanin Goran Vujević iz mora osvojenih me(3:0) tada već ljubimaca nacije.

“Porasli smo za te četiri godine, nakupili se iskustva, ekipa je živjela i disala zajedno. Sve se neka-

293

42

SPORT

SRIJEDA, 3. 8. 2016.

KAKO SU TRGOVALI DOMAĆI KLUBOVI

UZDAJU SE U ISKUSTVO

Ponoć je otkucala drugog avgustovskog dana, lista pojačanja se kompletirala, a utisak koji je ostao poslije ljetnjeg prelaznog roka koji je zaključen u Crnoj Gori jeste: prvoligaši su tipovali na iskustvo!

Svjesni da u 11. sezoni Telekom 1. CFL iz elite ispadaju tri tima, svi su posegli za provjerenim domaćim igračima koji često garantuju rezultat.

Međutim, rezultat će se pisati teže nego ikada ranije, jer je na programu

Prelazni rok je završen, ali prvoligaši do kraja avgusta imaju pravo na još jedno pojačanje - mogu da dovedu “džokera”, a to obično bude fudbaler koji ne pronađe angažman u inostranstvu...

Radomir Đalović će kao glavni igrač Budućnosti povesti “plave” u napad na titulu, kapiten Sutjeske Jovan Nikolić će sa plavo-bijelima sigurno juriti Evropu

radikalna sezona, pa će često igrači biti u “kandžama” taktičkih zamisli trenera, kojima će redovno neriješen rezultat odgovarati...

Zato je gotovo svaki tim angažovao minimum jednog igrača koji može da napravi prevagu.

Već sada je jasno da će na vrh “pucati” šampion Mladost, vicešampion Budućnost koji je malo mijenjao, Zeta, Sutjeska koje su dobro osvježile kadar, te osvajač Kupa Rudar ko-

TRANSFER PIJACA ZAKLJUČENA - BILANS LJETNJEG PRELAZNOG MLADOST

DOŠLI: Miljan Vlaisavljević (Zeta), Bojan Lazarević (Dečić), Boris Kopitović (Petrovac), Vasilije Radenović (Kolubara), Boris Kopitović (Hapoel Akra), Marko Roganović (Budućnost), Blažo Igumanović (Zaviša), Andrija Kaluđerović (Rudar), Jovan Jablan (Lovćen), Marko Burzanović (Budućnost), Stefan Bukorac (Enozis), Vuk Martinović (OFK Beograd), Admir Adrović (Pegazus), Damir Ljuljanović (Budućnost) OTIŠLI: Marko Šćepanović (Iskra), Ivan Vuković (Lovćen), Zoran Kokot (Vitez), Edvin Kuč (Dečić), Saša Tomanović (Javor), Mileta Radulović (Petrovac), Balša Bončić (Petrovac), Anđelo Rudović (Petrovac), Božo Osmajlić (Radnički), Igor Radusinović, Jasmin Muhović, Miloš M. Radulović, Ilija Glavan

BUDUĆNOST

DOŠLI: Nikola Marčelja (Iskra), Miloš Dragojević (Petrovac), Driton Camaj (Dečić), Goran Vujović (Arsenal Tula) OTIŠLI:: Marko Ilinčić (Grbalj), Marko Roganović

(Mladost), Dino Mušanović (Viktorija Keln), Damir Ljuljanović (Mladost), Tomislav Pajović (Makabi Šarajim), Marko Burzanović (Mladost), Mihailo Tomković (Trikala), Vule Vujačić (Dečić), Marko Raičević, Milan Mirosavljev

RUDAR

DOŠLI: Alen Melunović (Podbrezova), Arben Bećaj (Šafhauzen), Šou Jamamoto (Japan), Miloš Popović (Sutjeska), Rade Glišović (Jedinstvo Putevi), Željko Tomašević (Mornar).

OTIŠLI: Ivan Knežević (Ubon UMT), Andrija Kaluđerović (Mladost), Draško Božović (Sutjeska), Milan Jelovac (Goražde), Danin Talović

BOKELJ

DOŠLI: Jovan Vučinić (Mornar), Milovan Lekić (Žarkovo), Miloš Radunović (Lovćen), Andrija Simunović (Inđija), Nemanja Krstić (Kolubara), Jovan Perović (Dečić), Danilo Tomić (Lovćen), Marko Avramović (Dinamo Vranje)

OTIŠLI: Nikola Čelebić (Radnik), Milan Mijatović (Budućnost), Aleksandar Šćekić (Genčlerbirligi), Dejan Pepić (Lovćen), Dejan Đenić (Rad), Mihailo Petrović (Iskra), Siniša Mladenović (Radnik)

SUTJESKA

DOŠLI: trener Nebojša Jovović, Igor Ivanović (Atirau), Bojan Božović (Manama), Draško Božović (Rudar), Slavko Damjanović (Bekeščaba), Žildemar (Teuta), Noboru Šimura (Mornar), Miloš Bakrač (Travnik) OTIŠLI: trener Aleksandar Nedović (Petrovac), Vladan Karadžić (Grbalj), Šaleta Kordić (Vojvodina), Miloš Radulović (Zeta), Stefan Lončar, Stefan Stefanović, Filip Vorotović, Zoran Milovac

DEČIĆ

DOŠLI: trener Milija Savović (Iskra), Edvin Kuč (Mladost), Vule Vujačić (Budućnost), Uroš Đuranović (Iskra), Petar Spa-

sić (BSK Borča), Milan Mijatović (Bokelj), Radivoje Golubović (Iskra) OTIŠLI: Bojan Lazarević (Mladost), Pjeter Ljuljđuraj (Zeta), Driton Camaj (Budućnost), Alija Krnić (Ueska), Jovan Perović (Bokelj), Radoš Dedić (Kom)

GRBALJ

DOŠLI: Marko Ilinčić (Budućnost), Marsel Garuš (Legnica), Slobodan Dinčić (Zemun), Vladan Karadžić (Sutjeska) OTIŠLI:: Petar Vukčević (Eir Fors), Bojan Kopitović (Mornar)

ZETA

DOŠLI: Miloš Krkotić (Dačija Kišinjev), Deni Pavlović (Voždovac), Pjeter Ljuljđuraj (Dečić), Aldin Adžović (Borac), Miloš Radulović (Sutjeska), Vladislav Rogošić (Lovćen), Bruno (Linense), Šaleta Kordić (Vojvodina) OTIŠLI: Miljan Vlaisavljević (Mladost), Nenad Šo-

franac (Kom), Darko Bjedov (Javor), Darko Marković

LOVĆEN

DOŠLI: Vuk Orlandić (Mornar), Bojan Golubović (Petrovac), Marko Đurović (Mornar), Dejan Pepić (Bokelj), Gonzalo Arivisaga (Argentina), Aladin Đakovac (Metalurg), Hiro Ueda (Japan), Stevan Marković (Mornar), Ivan Vuković (Mladost) OTIŠLI: Danilo Tomić (Bokelj), Jovan Jablan (Mladost), Vladislav Rogošić (Zeta), Luka Tiodorović (Jedinstvo), Balša Radović (Fljamurtari), Boris Došljak (Potenca), Bojan Petrić (Tekstilac), Blažo Perutović (Iskra), Miloš Radunović (Bokelj), Flavio Bek Žunior, Ivan Butorović, Damir Ibrić

PETROVAC

DOŠLI: trener Aleksandar Nedović (Sutjeska), Benjamin Kacić (Mornar), Kenan Ragipović (Mornar), Mileta Radulović (Mladost), Denis Ko-

SRIJEDA, 3. 8. 2016.

Šampionat će biti zanimljiviji nego prethodnih deset, a razlog nije kvalitet ekipa, već činjenica da iz Telekom 1. CFL ispadaju tri kluba pošto će od sezone 2017/18. elita brojati 10 timova ji je sa Draganom Radojičićem opet opasan...

Ostali prvoligaši će razmišljati kako obezbijediti život u eliti i sljedeće sezone. To je realnost koju diktira papir.

A taj isti papir sa pojačanjima govo-

ri da će malo klubova u sezoni koja počinje u subotu dati prostora mladim igračima...

Pred nama je najzanimljivija sezona u istoriji domaćeg fudbala. Ne zbog kvaliteta, jer će i sljedeće sezone širom Crne Gore gurati loptu praktično igrači koje gledamo godinama unazad, već zbog činjenice da će se od sezone 2017/18. u eliti takmičiti 10 klubova. Čeka nas žestoka borba za svaki gol, bod, pobjedu...

B.T.

MLADOST, BUDUĆNOST, RUDAR, SUTJESKA I ZETA “PUCAJU” NA VISOK PLASMAN (TO NE SKRIVAJU), DOK ĆE SE SVI OSTALI TRUDITI DA PREŽIVE NAJRADIKALNIJU SEZONU OD KADA JE CRNA GORA NEZAVISNA DRŽAVA

TUMBA ZA DN

Ne idem u Partizan Beogradski Partizan grozničavo traži šefa stručnog štaba, a mediji su raspalili maštu navijača tako što su kandidovali selektora Crne Gore Ljubišu Tumbakovića.

Tumba kao najtrofejniji šef u istoriji “crno-bijelih” (šest titula, tri Kupa) bi bio rado viđen u Humskoj 1.

Međutim...

“Nema ništa od toga. Partizan jeste moj klub, ali ne razmišljam u tom pravcu”, rekao je za Dnevne novine 63-godišnji trener, koji će za vikend stići u Crnu Goru kako bi gledao otvaranje Telekom 1. CFL. A da Tumbaković ne razmišlja o Partizanu govori činjenica da se već uveliko sprema za Rumuniju, sa kojom “hrabri sokolovi” igraju 4. septembra u Klužu, na startu kvalifikacija za Mundijal u Rusiji 2018. B.T.

43

SPORT KVALIFIKACIJE ZA LŠ 3. KOLO

Pukla Grofova Zvezda

Plzen je zahvaljujući golu u gostima prošao dalje, Dandalk je okrenuo BATE Borisov, Dinamo Zagreb je potvrdio trijumf, APOEL je u ludoj utakmici eliminisao Rozenborg, a šok je viđen u Beogradu...

A u glavnom gradu Srbije pukla je Crvena zvezda Miodraga Grofa Božovića - “crveno - bijeli” su izgubili od Ludogoreca sa 4:2 poslije produžetaka, oprostili se od LŠ, ali ostali u igri za Ligu Evrope pošto će nastupati u plej - ofu.

Zvezda je povela preko Donalda u 17, okrenuli su Kafu

(24. minut) i Vanderson (40. minut), Ibanjez je sa penala u 62. vratio nadu, ali je u produžecima eksplodirao Vanderson sa dvije egzekucije...

Plzen, Dinamo Zagreb, APOEL, Dundalk i Ludogorec su obezbijedili LE, a san o LŠ je živ pošto će igrati u plej - ofu...

SEMAFOR: Karabag - PLZEN 1:1 (prvi meč 0:0), Dinamo T. - DINAMO Z. 0:1 (prvi meč 0:2), APOEL - Rozenborg 3:0 (prvi meč 1:2), DUNDALK - BATE 3:0 (prvi meč 0:1), Crvena zvezda - LUDOGOREC 2:4 (prvi meč 2:2).

B.T.

G ROKA U TELEKOM 1. CFL šuta (Ibar), Aleksandar Čolić (Cetinje), Aleksandar Vujačić (Balzan), Miloš Stevović (Grbalj), Balša Boričić (Mladost), Anđelo Rudović (Mladost), Darko Vučić (Iskra), Lazar Martinović (IFK Amal), Ivan Gazivoda (Bratstvo), Blažo Rajović (Mornar) OTIŠLI:: trener Ivan Brnović, Boris Kopitović (Mladost), Miloš Dragojević (Budućnost), Bojan Golubović (Lovćen), Ilija Radović, Vu Sanjo, Danilo Bakić, Marko Milosavljević, Boris Stijepović, Rajko Leković, Filip Kalačević, Šuta Joboši, Ivan Racković, Demir Kajević, Boris Grbović

ISKRA

DOŠLI:: trener Radislav Dragićević (Jedinstvo), Ilija Radunović (Jedinstvo), Miloš Bulatović (Jedinstvo), Sead Hadzibulić (Travnik), Armin Bošnjak (Jedinstvo), Boris Bulajić (Borac), Baćo Nikolić (Mornar), Marko Šćepanović (Mladost), Blažo Perutović (Lovćen) OTIŠLI:: Nikola Marčelja (Budućnost), Uroš Đuranović (Dečić), Argzim

Redžović (Laneksang junajted), Darko Vučić (Petrovac), Bojan Begović (Mladost Lješkopolje), Radivoje Golubović (Dečić), Samson

JEDINSTVO

DOŠLI: Đorđe Ćetković (Kom), Lazar Lalošević (Mornar), Slobodan Lakićević (Sloboda), Luka Tiodorović (Lovćen), Armin Kalić (Berane), Jovan Pajović (Brodarac), Rinat Hajrulin (Astana), Jovan Baošić (Jagodina) OTIŠLI: trener Radislav Dragićević (Iskra), Miloš Bulatović (Iskra), Ilija Radunović (Iskra), Armin Bošnjak (Iskra), Božo Marković

ARGENTINA

Edgardo Bauza vodi gaučose Javnost u Argentini je sanjala 46-godišnjeg Dijega Simeonea, a dobili su 58-godišnjeg Edgardoa Bauzu čovjek koji je sa ekvadorskim LDU Kitom (2008) i argentinskim San Lorencom (2014) osvojio Kopa Libertadores je novi selektor “gaučosa”.

Bauza je malo poznat u Evropi, ali je cijenjen u Južnoj Americi, pa Argentinci nisu oklijevali kada se otvorila mogućnost da angažuju dojučerašnjeg stratega Sao Paula. Čovjek koji je 2008. godine proglašen za najboljeg trenera Južne Amerike je još trenirao Rosario Central, Velez Sarsfild, Kolon, peruanski Sporting Kristal i Al Nasr iz Saudijske Arabije.

Edgardo Bauza će debitovati na klupi Argentine 1. septembra protiv Urugvaja, dok će pet dana kasnije njegov tim igrati sa Venecuelom. B.T.

Izdavač: Novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

Nikola PRELEVIĆ, izvršni direktor (nikola.prelevic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika Samir RASTODER, zamjenik glavnog i odgovornog urednika (desk@dnovine.me) Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Mladen MEDENICA (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@ dnovine.me), Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (reportaze@ dnovine.me), Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Vedran ILIĆ (foto@dnovine.me)

redakcija@dnovine.me

ZANIMLJIVO

AKTUELNO

HRVATSKI MINISTAR MIRO KOVAČ

Sa Crnom Gorom dobri odnosi, razmatramo protestnu notu Hrvatski ministar vanjskih poslova Miro Kovač kazao je da je njegovo Ministarstvo dobilo protestnu notu Crne Gore povodom podizanja spomenika Miru Barešiću, ubici jugoslovenskog i crnogorskog diplomate Vladimira Rolovića. Kovač je kazao da će protestnu notu razmotriti.

“Mi smo notu danas službeno primili. Mi ćemo to razmotriti. Crna Gora je zemlja s kojom imamo dobru saradnju. Mi ćemo je podržati na putu prema NATO savezu”, kratko je prokomentarisao Kovač. Šef diplomatije susjedne zemlje kazao je da će o stavu povodom crnogorske note, obavijestiti javnost.

FAKULTET ZA SPORT

Novi studijski program sportski menadžment Fakultet za sport i fizičko vaspitanje upisuje 30 kandidata na specijalističkim studijama sportski menadžment.

Studenti koji su završili trogodišnje studije i stekli diplomu bechelor a samim tim i osvojili 180 ECTS na fakultetima za ekonomiju, turizam , sportsko novinarstvo ili sportske trenere, moći će krajem avgusta da upišu spe-

cijalistički studijski program ’’Sportski menadžment’’ na Fakultetu za sport i fizičko vaspitanje u Nikšiću”, kazao je doc dr Dragan Krivokapić prodekan za nastavu.

Iz ove ustanove su dodali da studije traju dva semestra, i obima su 60 ECTS, što znači da se mogu okončati za jednu studijsku godinu i da će, na bazi samofinansiranja, upisati 30 kandidata.

Umrla posljednja crnogorska virdžina Stana Cerović, poznata kao posljednja crnogorska virdžina, preminula je u 85. godini. Stana je preminula u Domu za stare u Risnu, gdje je boravila od maja.

Sahrana je danas, u 14 sati, u selu Tušinje kod Šavnika. Stana Cerović rođena je tridesetih godina prošlog vijeka, a imala je četiri sestre i dva brata koji su mladi umrli.

Kao dijete obećala je ocu Milivoju da će sačuvati prezime i da se nikada neće udati. Dugo je bila glava porodice oko koje su se okupljali.

Obećanje dato ocu nikada nije prekršila.

SAOPŠTEN ZVANIČNI BILANS

POKUŠAJ PUČA KOŠTAO TURSKU 90 MILIJARDI EURA

Pokušaj vojnog udara koštao je tursku ekonomiju oko 90 milijardi eura i doveo do otkazivanja oko milion turističkih aranžmana, izjavio je turski ministar trgovine Bulent Tufenkdži.

“Ako uzmemo u obzir sve avione, helikoptere, bombe i oštećene zgrade, vidjećemo da je sve to koštalo najmanje 300 milijardi lira”, rekao je Tufenkdži za turski dnevni list Hurijet.

Tufenkdži je naveo da će, srednjoročno posmatrano, šteta za tursku ekonomiju biti i veća zbog uticaja puča na turizam i poslovanje sa strancima.

PEKING UPOZORIO STRANCE

Ne prilazite našem moru “Otkazane su brojne porudžbine iz inostranstva, a mnogi strani turisti prestali su da dolaze u Tursku.

Nažalost, pučisti su tenkovima na ulicama od Turske napravili zemlju trećeg svijeta”, kazao je on.

Peking - Kina je poslala jasnu poruku strancima koja se odnosi na Južno kinesko more - ne prilazite ili će biti posljedica, prenosi CNN. Upozorenje je uslijedilo nakon prošlomjesečnog detaljnog objašnjenja iz Haga, koji je zauzeo stav da Kina nema teritorijalna prava na Južno kinesko more, dajući sva prava

Filipinima.

Peking tvrdi da gotovo cijela teritorija pripada Kini, uključujući i ostrva koja se nalaze 1.200 kilometara dalje od kineske teritorije.

Kineski vrhovni sud naveo je da će kineski građani ili stranci koji krenu u ilegalni lov ili ribolov u ovom akvatoriju biti krivično gonjeni.