Dnevne novine 27. jul 2016.

■7

MINISTAR EKONOMIJE VLADIMIR KAVARIĆ ZA DN

■ 2 3

PREMIJER ĐUKANOVIĆ POSJETIO BERANE

A2A će izdati Elektroprivredi garanciju za drugi blok TE

Pobijedićemo sami, ali će vrata Vlade biti otvorena

BESTSELER

Trči koliko te noge nose SRIJEDA, 27. 7. 2016. BROJ 1515 GODINA V

SAMO UZ VN 30. I 31. JULA

4.99€

Izdavač: Novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | www.dnevne.me | redakcija@dnovine.me | 0,50 EUR

DIREKTOR LGBT IZAZVAO INCIDENT U ª VOLIJUº

INTERVJU: SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ, GRADONAČELNIK PODGORICE ■ 4 5

Milivojević uhvaćen u krađi čokoladica?

U igri više od 100 miliona investicija

■ 10 11

■ U toku su radovi vrijedni oko 20 miliona eura, a priprema se dokumentacija za početak realizacije projekata vrijednih više od 82 miliona eura

■3

PS SE PRIHVATILA POZIV DARKA PAJOVIĆA

Izbore će da nadgleda 35 predstavnika Savjeta Evrope

KOLAŠIN: OTPUŠTENI RADNICI PORUČILI

■ 16 17

DANAS UZ DNEVNE NOVINE DODATAK NOVAC

● Deset godina hotela Splendid ● Svijet 72 godine nakon Breton Vudsa ZA NAJBOLJE PONUDE:

Bečiću, ne nadaj se našim glasovima

● Tržišta: Zlato van fokusa ulagača ● Velika očekivanja od “golfa 8”

marketing@dnovine.me

+382 77 300 104

2

POLITIKA

SRIJEDA, 27. 7. 2016.

PS PRIHVATILA POZIV PREDSJEDNIKA SKUPŠTINE DARKA PAJOVIĆA

Izbore nadgleda 35 predstavnika Savjeta Evrope

⌦ Jovana Đurišić Parlamentarna skupština Savjeta Evrope prihvatila je poziv predsjednika Skupštine Darka Pajovića da nadgleda parlamentarne izbore, koji će se održati u Crnoj Gori 16. oktobra, i formirala tim od 35 ljudi koji će biti zaduženi za to, potvrđeno je Dnevnim novinama iz ovog evropskog tijela. Biro Skupštine SE odlučio je na sjednici, održanoj 24. juna, da formira delegaciju koja će pratiti izbore u Crnoj Gori. Tako će na čelu delegacije biti irski političar Jozef O Reli. U komitetu koji će pratiti izbore u našoj zemlji biće i članovi iz

PREMIJER MILO ĐUKANOVIĆ U BERANAMA

POBIJEDIĆEMO SAMI, ALI ĆE VRATA VLADE BITI OTVORENA I ZA DRUGE

■ OTVORENA

⌦ Snežana Ćorović

P

remijer Milo Đukanović kazao je, u intervjuu za Radio Berane, da Vlada izbornog povjerenja funkcioniše onako kako je i očekivao i da će nakon izbora u njoj biti mjesta i za partije koje su bile protiv nezavisnosti Crne Gore. ‘’Da sam vjerovao da ima zloupotreba, ne bih ih prizivao na mobu. Znao sam da toga nema, ali sam znao i da ih neću ubijediti da toga nema, nego sam ih zvao, dođite pa provjerite’’, poručio je Đukanović gostujući u radiju prilikom posjete Beranama.

Upitan da li bi model Vlade izbornog povjerenja mogao da bude model za sastav nove, nakon izbora, Đukanović je kazao da je čuo kako su se o tome već oglasili pojedini opozicionari. ‘’Vidio sam da je to bilo

predmet komentara političkih konkurenata, pa su se neki lideri političkih partija, bez obzira na to da li su u Vladi ili ne, uplašili i požurili da kažu kako ne bi da sarađuju.

Dakle, niko nije pozvan, a još manje je neko primoran. Mi nastupamo sami, mislim na DPS, i nastupamo sa ozbiljnom indicijom da pobijedimo i da nam ne treba niko da formiramo Vladu.

To ne znači da bi tu vlast vršili sami’’, poručio je premijer i dodao da su vrata za manjinske stranke uvijek otvorena.

VRATA U VLASTI

‘’Ni to ne znači da je to u skladu sa onim što je poželjni model za DPS. Mi mislimo da, nakon ovog iskustva sa ovakvom Vladom, treba da učinimo dodatni korak i pozovemo i one stranke koje su bile protiv nezavisnosti da, ukoliko žele, sarađujemo u interesu dobra Crne Gore. To ne bi bio znak slabosti, već superiornosti i to bi bio odgovoran odnos prema državi’’, ocjenjuje premijer. „U Crnoj Gori smo došli do jednog nivoa nove političke kulture u kojoj umijemo da odvojimo šta su naše stranačke utakmice, a šta su državne odgovornosti. Građani su u Beranama odlučili da promijene vlast.

Obaveza te vlasti, koju valorizuje predsjednik Dragoslav Šćekić, i obaveza Vlade je da nastave da

stvaraju uslove da ljudi u Beranama iz dana u dan kvalitetnije žive. A, kao što će se, vjerovatno, gradonačelnik Šćekić na sljedećom izborima boriti za pobjedu svoje stranke, tako ću se i ja boriti za pobjedu svoje stranke”, kazao je prilikom radne posjete Opštini Berane premijer Milo Đukanović.

Tokom boravka u Beranama, on je sa predsjednikom Opšti-

U Crnoj Gori smo došli do jednog nivoa nove političke kulture u kojoj umijemo da odvojimo šta su naše stranačke utakmice, a šta su državne odgovornosti.

ne Dragoslavom Šćekićem razgovarao o ekonomskim, socijalnim i infrastrukturnim pitanjima vezanim za ovu opštinu.

“Tokom razgovora imali smo dva fokusa - infrastrukturu i pitanje nezaposlenosti.

Kada je infrastruktura u pitanju, ocijenili smo da će se izgradnjom auto-puta otvoriti potpuno nova perspektivu u razvoju ovog kraja. Takođe je veoma važno nastaviti projekat izgradnje puta od Berana prema Kolašinu preko Bjelasice, koji će doprinijeti fizičkoj valorizaciji potencijala ovog kraja. Ništa manje važno nije ni ono što radi lokalna uprava uz našu pomoć, a to je razvoj projekata komunalne infrastrukture, prečišćavanja otpadnih voda, vodosnabdijevanje, sanacija ranijih odlagališta čvrstog otpada i stvaranje uslova za dugoročno rješa-

Politika

SRIJEDA, 27. 7. 2016.

Evropske narodne partije, Gabrijela Peskova iz Turske i Atila Tilki iz Mađarske.

U timu će se naći i predstavnici Socijalističke grupe (SOC), Evropske konzervativne grupe (EC), kao i predstavnici Alijanse Liberala i Demokrata Evrope. (ALDE), kao i njihove zamjene.

Iz Savjeta Evrope, saopšteno je Dnevnim novinama da je ova odluka konačna, te da će predsjednik Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope Pedro Agramunt o njoj obavijestiti Pajovića u najskorijem roku.

Podsjećamo, Pajović je ne-

davno pozvao predstavnike Parlamentarne skupštine OEBS-a, ODIHR-a i Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope da posmatraju parlamentarne izbore u Crnoj Gori, zakazane za 16. oktobar.

Pajović je uputio pisma predsjednici Parlamentarne skupštine OEBS-a Kristin Mutonen, direktoru ODIHR-a Majklu Linku i predsjedniku Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope Pedru Agramuntu, u kojem poziva predstavnike njihovih institucija da posmatraju izbore.

“Održavanje transparen-

tnih, slobodnih i fer izbora, u skladu sa međunarodnim standardima i najboljim demokratskim praksama u Evropi, od izuzetne je važnosti za Crnu Goru“ naveo je tada Pajović. Generalni sekretar OEBS-a Lambert Zanijeri potvrdio je prilikom nedavne posjete Crnoj Gori da će i ova organizacija biti aktivno uključena u praćenje izbora.

Zanijer je kazao da će OEBS i dalje pružati podršku demokratskim procesima u Crnoj Gori i naveo da će pozitivno odgovoriti na zahtjev za posmatranje predstojećih parlamentarnih izbora.

Održavanje transparentnih, slobodnih i fer izbora, u skladu sa međunarodnim standardima i najboljim demokratskim praksama u Evropi, od izuzetne je važnosti za Crnu Goru naveo je Pajović

On je ocijenio da je politička kriza u našoj državi završena, da su izbori novi početak za koji se nada da će ga svi odgovorno prihvatiti.

3

Izbori za poslanike u Skupštini Crne Gore biće održani 16. oktobra, a istovremeno sa ovim, biće održani i lokalni izbori u Budvi, Kotoru i Gusinju.

To će biti deseti parlamentarni izbori od uvođenje višestranačja i četvrti u nezavisnoj Crnoj Gori. Prethodni izbori za crnogorske poslanike održani su 14. oktobra 2012.

Tada je najviše mandata 39 osvojila koalicija “Evropska Crna Gora“ (DPS, SDP,LP), koja je u postizbornom savezu sa strankama manjinskih naroda obezbijedila većinu za formiranje Vlade.

Milan Roćen na svečanosti u izRaelu

Uskoro četiri leta na liniji Izrael-Crna Gora

O povlačenju iz politike vanje ovog problema“, kazao je Đukanović.

■ NEZAPOSLENOST POSEBAN PROBLEM

Posebna pažnja tokom razgovora posvećena je rješavanju problema nezaposlenosti. „Kad bi sve započete projekte završili preko noći ne bismo dovoljno pogodili cilj. Ovdje i u drugim krajevima Crne Gore ljudi najviše prigovora prema vlasti imaju zbog nedovoljne šanse za zapošljavanje. Mi iz vlasti nudimo jako puno podsticaja za ljude koji bi se trebali odvažiti da krenu putem preduzetništva. Nažalost, još uvijek nemamo dovoljno odziva, još uvijek je puno povoljnih sredstava za razvoj biznisa neupotrijebljeno“, dodao je Đukanović. Đukanović je istakao veoma dobru saradnju sa rukovod-

Kada je posrijedi eventualno napuštanje politike nakon izbora, premijer je kazao da tu priču plasiraju oni čija je želja da se to i desi. ‘’U ovom trenutku ne želim da kažem nijednu riječ na tu temu, poučen mojim ranijim povlačenjima i vraćanjima’’, kazao je Đukanović Radio Beranama. stvom Opštine Berane, bez obzira što vlast u ovoj opštini ne vrši Demokratska partija socijalista.

Predsjednik Opštine Dragoslav Šćekić je izrazio zadovoljstvo zbog susreta sa premijerom Đukanovićem, navodeći da ga raduje što je dobio obećanje da će Vlada pospješiti realizaciju započetih projekata i što će, kroz podsticaj preduzetničkim idejama, dati podršku za smanjivanje nezaposlenosti.

Prvi rezultati nakon uspostavljanja direktne linije sa Crnom Gorom više su nego ohrabrujući, a plan je da uskoro sa dva pređemo na četiri leta nedjeljno, kazao je direktor izraelske avio-kompanije ISRAEIR Uri Sirki na svečanosti povodom desetogodišnjice obnove nezavisnosti i uspostavljanja diplomatskih odnosa između Crne Gore i Izraela, a kojoj je prisustvovao i glavni politički savjetnik predsjednika Vlade Milan Roćen.

Na prijemu je rečeno da se očekuje da će samo ovom linijom Crnu Goru posjetiti više od dvadeset hiljada turista iz Izraela ove godine.

Prijem i izložba fotografija s motivima iz Crne Gore čuvenog jerusalimskog fotografa Šarona Gabaija organizovani su u prestižnom Domu umjetnosti.

“Prisustvovali su brojni gosti među kojima predstavnici MIP Izraela, gradske uprave Jerusalima, rukovodstvo avio-kompanije ISRAEIR, koja od aprila organizuje direktne letove između Tel Aviva i Podgorice i Tivta, kao i predstavnici diplomatskog kora, te kulturnog i javnog života Izraela”, saopšteno je iz Vlade.

Roćen je domaćinima prenio pozdrave premijera Mila Đukanovića i izrazio zahvalnost počasnom konzulu Nimrodu Rinotu na doprinosu jačanju bilateralnih veza dvije zemlje, kao i za organizaciju ovog do-

Roćen je domaćinima pRenio pozdRave pRemijeRa mila Đukanovića i izRazio zahvalnost počasnom konzulu nimRodu Rinotu na dopRinosu jačanju bilateRalnih veza dvije zemlje gađaja u čast crnogorskog jubileja i prve decenije uspostavljanja diplomatskih odnosa.

Ističući značaj saradnje u oblasti turizma, Roćen je rekao da gotovo da nema nijedne oblasti gdje nijesu uspostavljeni kontak-

ti i izraženo interesovanje za saradnju u zajedničkom interesu.

Roćen je stavio akcenat na budućnost crnogorskoizraelskih odnosa, naglašavajući da živimo u digitalno doba i da je Izrael lider u svijetu u IT-tehnologijama.

O značaju jubileja i prijateljstvu između dvije zemlje, kao i o perspektivama daljeg razvoja, pored Sirkija i Roćena, govorili su počasni konzul Nimrod Rinot, šef Odsjeka za Balkan u MIP Izraela Dan Orian, zamjenik gradonačelnika Jerusalima Ofer Berkovič, direktor galerije Isak Vejs i umjetnički fotograf Šaron Gabaji.

E.H.

4

POLITIKA

SRIJEDA, 27. 7. 2016.

INTERVJU: SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ, GRADONAČELNIK PO

U IGRI VIŠE OD 100 MILI U ovom momentu u toku su radovi vrijedni oko 20 miliona eura, a priprema dokumentacije za početak realizacije projekata vrijednih više od 82 miliona eura je u završnoj fazi, kaže za Dnevne novine gradonačelnik Stijepović

Razgovarao Goran Popović Imajući u vidu složen socio-ekonomski ambijent i reducirani kapitalni budžet, imam razloga za optimizam i zadovoljstvo kada je u pitanju realizacija značajnih infrastukturnih projakata. U ovom momentu u toku su radovi vrijedni oko 20 miliona eura, a priprema dokumentacije za početak realizacije projekata vrijednih više od 82 miliona eura je u završnoj fazi, odgovara gradonačelnik Podgorice Slavoljub Stijepović na naše pitanje da li je zadovoljan razvojem grada u protekle dvije godine njegovog mandata.

Paralelno sa investicijama koje realizuje gradska uprava, dodaje on, a zahvaljujući podsticajnim mjerama koje smo kreirali u Podgorici, i privatni sektor realizuje značajne višemilionske investicije. Siguran sam da će tim investivijama biti znatno povećana privredna aktivnost, zaposlenost i u velikoj mjeri unaprijeđen kvalitet života građana Podgorice.

DN: Jedna od najvažnijih investicija danas je svakako izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. U kojoj je fazi taj projekat?

Stijepović: Prioritet nam je izgradnja postojenja za preradu otpadnih voda i tretman kanalizacionog mulja, kao najznačajnijeg infrastrukturnog projekta sa stanovišta daljeg održivog razvoja Glavnog grada i zaštite životne sredine. Intenzivno radimo na realizaciji tog projekta i u svakodnevnoj smo komunikaciji sa predstavnicima Vlade u nastojanju da što prije počnemo izgradnju ovog sistema, svjesni činjenice da to postrojenje nije samo od ključnog značaja za razvoj Podgorice, već čitave Crne Gore.

To nije samo pitanje ekologije, već budućeg razvoja Podgorice, jer da bi novi si-

stem za prečišćavanje voda bio u funkciji, neophodno je paralelno graditi kolektorsku mrežu. Da bismo izgradili adekvatnu kolektorsku mrežu treba da sagradimo i bulevar kroz Donju Goricu i riješimo pitanje jugozapadne obilaznice pored Kombinata aluminijuma.

DN: Kako ćete obezbijediti sredstva za taj projekat?

Stijepović: Ovaj projekat realizujemo u saradnji sa Vladom Crne Gore koja je preliminarno prihvatila da se zaduži kod Njemačke razvojne banke pod vrlo povoljnim uslovima za iznos od 35 miliona eura i usvojila zaključak u kojem je obavezala Ministarstvo finansija, Ministarstvo održivog razvoja i turizma i Glavni grad da se staraju o realizaciji tog zaključka.

U komunikaciji sa KfW bankom sada radimo studiju koja će poslužiti kao osnov za pripremu tenderske dokumentacije i formalni preduslov za sklapanje ugovora o finansiranju gradnje postrojenja.

Uvjeren sam da nas mjeseci dijele od potpisivanja ugovora o finansiranju tog projekta i raspisivanja međunarodnog tendera za projektovanje i izvođenje radova.

DN: Šta ste u prethodnom periodu uradili na polju unapređenja putne infrastrukture u Podgorici?

Stijepović: U prvoj polovini ove godine intenzivno smo radili i na tome da putna infrastruktura na teritoriji cijele Podgorice bude značajno unaprijeđena. Asfaltirano je više ulica u Doljanima, na Starom aerodromu, Koniku, Zlatici, u Tološima i Gornjoj Gorici. Završena je sanacija Dalmatinske ulice , gdje je postavljena i fekalna kanalizacija. Rekonstruisana je Ulica Petra Prlje u Staroj varoši, a u cilju ravnomjernog razvoja grada ugrađene su i značajne količine novog asfalta u opštinama u sastavu Glavnog grada - Golubov-

cima i Tuzima. Ukupno je za šest mjeseci asfaltirano oko 25 km novih saobraćajnica.

DN: Hoće li i kada početi najavljena izgradnja obilaznice, od kružnog toka za skretanje ka aerodromu, do kružnog toka u Mojanovićima?

Stijepović: Proces eksproprijacije zemljišta je u toku.

Sredstva za tu namjenu smo obezbijedili u Budžetu. Treba istaći da nijedan postupak eksproprijacije nije lak i jednostavan, ali ne sumnjamo u naše kapacitete i u spremnost građana da uvaže javni interes i omoguće realizaciju tog projekta, i to odmah po završetku ljetnje turističke sezone. Ukupna vrijednost ovog projekta je 5,5 miliona eura.

DN: Kada će biti nastavljena rekonstrukcija Ulice Radosava Burića, od „Kodre” do Ulice Vojislavljevića, što ste već najavili?

Stijepović: Do kraja jula počeće rekonstrukcija druge faze Ulice Radosava Burića, kojom je obuhvaćena i ugradnja elektro i hidrotehničkih instalacija. Vrijednost ugovorenih radova je 534.853

eura, a rok je 100 dana. Izvođač radova je Met&Alu plast iz Danilovgrada.

Podsjetiću, u 2015. godini završena je prva faza rekonstrukcije ove ulice sa ugradnjom prateće infrastrukture (vodovoda, fekalne i atmosferske kanalizacije, TK instalacije i javne rasvjete) za šta je utrošeno 320.000 eura.

DN: Izgrađena je nova crpna stanica „Mareza1”. Da li je time poboljšano vodosnabdijevanje grada?

Stijepović: Izgradnjom crpne stanice „Mareza 1”, koja je koštala 1,2 miliona eura, riješeno je veoma značajno pitanje kvalitetnog i urednog vodosnabdijevanja građana Podgorice na duži period. Novi objekat ima sve neophodne moderne sadržaje i opremu visoke tehnologije koji su omogućili proširenje kapaciteta ovog vodoizvorišta.

Realizacijom ovog projekta ostvareni su i značajni benefiti, kao što su efikasnija proizvodnja i distribucija vode, podizanje nivoa kvaliteta vodosnabdijevanja, širenje vodovodne mreže i obezbjeđenje veće sigurnosti i kontrole procesa rada.

DN: U kojoj fazi je izgradnja tržnog centra sa pijacom na Koniku?

Stijepović: Izgradnja tog objekta ide po planu. Završeni su grubi građevinski radovi i trenutno se izvode zanatski radovi. Javnosti je poznato da Tržni centar „Konik” gradimo u partnerstvu sa kompanijom „Mesopromet” iz Bijelog Polja i tim projektom želimo da sadržajno obogatimo naselja Konik i Stari aerodrom.

Gotovo 50.000 stanov-

Tuzima i Golubovcima neće nedostajati naša pažnja DN: Stalno insistirate na ravnomjernom razvoju grada. Šta je u tom smislu urađeno u Tuzima i Golubovcima?

Stijepović: Tuzima i Golubovcima je gradska uprava posvetila posebnu pažnju, kako bi bile stvorene pretpostavke da se Glavni grad ravnomjerno i uravnoteženo razvija. Nastavićemo saradnju sa rukovodstvom gradskih opština na realizaciji projekata koji su od vitalnog značaja za valorizaciju svih potencijala kojima raspolažu Tuzi i Golubovci. Planiramo kontinuirano da rješavamo probleme vezane za vodosnabdijevanje i da

nastavimo izgradnju komunalne i putne infrastrukture.

Time ćemo, osim podizanja kvaliteta života, stimulisati brži razvoj poljoprivrede i ostalih privrednih grana u Tuzima i Golubovcima. Naš cilj je, više puta sam ponovio, uravnotežen i ravnomjeran razvoj čitavog grada i sa saradnicima se trudim da jednaku pažnju posvetimo onome što su potrebe građana na teritoriji čitave Podgorice. Zato ni Tuzima, ni Golubovcima neće nedostajati naše pažnje i pune posvećenosti, kao što je to bilo i do sada.

nika sa ovog područja dobiće reprezentativni tržni centar sa modernom zelenom pijacom. Tržni centar će imati 32 poslovne cjeline, supermarket, pijacu, cvjećaru, restoran i druge sadržaje kojima ćemo generisati nova radna mjesta privlačna, prije sve-

SRIJEDA, 27. 7. 2016.

POLITIKA

5

ODGORICE O RAZVOJNIM PLANOVIMA GLAVNOG GRADA

IONA EURA INVESTICIJA ga, za mještane ovog dijela grada. Vrijednost ovog projekta je više od tri miliona eura.

DN: Ima li još sličnih projekata u drugim djelovima grada?

Stijepović: Rukovodeći se najboljim interesom sugrađana, ali i dobrim modelom koji smo uspostavili kroz partnerski odnos sa kompanijom „Mesopromet“, planiramo da i u drugim dijelovima Podgorice gradimo objekte slične namjene.

Stoga intenzivno razgovaramo sa potencijalnim partnerima i ostajemo otvoreni za ideje i inicijative koje će voditi novim privatno-

javnim partnerstvima. Cilj naših projekata je da unaprijede kvalitet života građana onako kako smo to predvidjeli politikom ravnomjernog razvoja Podgorice.

PARALELNO SA INVESTICIJAMA KOJE REALIZUJE GRADSKA UPRAVA, DODAJE ON, A ZAHVALJUJUĆI PODSTICAJNIM MJERAMA KOJE SMO KREIRALI U PODGORICI, I PRIVATNI SEKTOR REALIZUJE ZNAČAJNE VIŠEMILIONSKE INVESTICIJE DN: Kako napreduje gradnja vrtića u Zagoriču i šta je sa ostalim planiranim vrtićima, kada će se oni graditi?

Stijepović: Glavni grad je, u partnerstvu sa Vladom i Ministarstvom prosvjete, uključen u realizaciju projekta izgradnje četiri nova vrtića u Podgorici. Vrtić u Zagoriču se intenzivno gradi i taj objekat bi trebalo da bude gotov do kraja ove godine. Ostala tri još su u postupku složenih tenderskih procedura što, nažalost, koči njihovu izgradnju. Nadam se da će se ti postupci ubrzo završiti i da ćemo, kako smo to i obećali građanima, do kraja ovog mandata imati četiri nova vrtića u Podgorici.

DN: Da li je na pomolu skori početak izgradnje Doma za stara lica?

Stijepović: Podjednako vodeći računa o svim sugrađanima, u partnerstvu sa Vladom Crne Gore, pla-

Dobićemo zatvoreni bazen i novu sportsku dvoranu

DN: Šta je sa najavljenim projektima rekonstrukcije starog zatvorenog bazena u „Morači“ u višenamjensku salu za dvoranske sportove?

Stijepović: U Strateškom planu razvoja Podgorice do 2017. godine je i projekat rekonstrukcije starog zatvorenog bazena u S.C. „Morača“ u višenamjensku salu za dvoranske sportove. U našem preduzeću „Sportski objekti“ su pripremili elaborat, na osnovu kojeg su donijeli odluku da rekonstrukciju dvorane treba raditi po modelu privatno- javnog partnerstva. Već sjutra, za kada je zakazana sjednica Skupštine Glavnog grada, vjerujem da će odbornici dati saglasnost na tu odluku i da će se steći uslovi da objavimo javni poziv za najpovoljnije ponude kako bismo dobili još jedan novi objekat koji predstavlja suštinsku potrebu kako grada, tako i sportskih klubova, građana ....

niramo da gradimo Dom starih na Starom aerodromu za 250 korisnika. Vrijednost tog projekta je sedam miliona eura. Do kraja mjeseca imaćemo završen glavni projekat koji će tokom avgusta biti revidovan. Očekujemo da odmah nakon toga, već početkom septembra, Direkcija za javne radove raspiše tender za izbor najpovoljnijeg izvođača.

DN: Da li i u oblasti kulture planirate da realizujete neke projekte?

Stijepović: Trudimo se

Na deponiji ćemo proizvoditi struju DN: Na deponiji je pri kraju izgradnja postrojenja za tretman ocjednih voda, a počela je i izgradnja treće sanitarne kade.

Kakav značaj za Podgoricu imaju ovi projekti?

Stijepović: Nakon nekoliko neuspjelih tendera, prvenstveno zbog određenih zakonskih formalnosti, počela je izgradnja treće sanitarne kade na

deponiji „Livade“ čija je vrijednost 1,2 miliona eura, a u završnoj fazi je izgradnja postrojenja za tretman ocjednih voda, čija vrijednost premašuje dva miliona eura. Realizacijom ta dva projekta Glavni grad će riješiti problem upravljanja otpadom u skladu sa najstrožim međunarodnim standardima. Takođe, oformljena je i komisija koja

priprema javni poziv za izgradnju postrojenja za proizvodnju električne energije iz deponijskog biogasa. Ovo je još jedna od razvojnih politika gradske uprave koja nastoji da Podgorica, prateći savremene trendove u ekologiji, otpad ne tretira kao problem, već kao značajan resurs kao u drugim razvijenim evropskim centrima.

DN: Najavili ste i natkrivanje jednog od dva otvorena bazena u Podgorici Stijepović: Vrijedno smo radili i na pripremi tenderske dokumentacije za natkrivanje vaterpolo bazena u Podgorici. Projekat je urađen po najsavremenijim standardima i izvršena je njegova revizija. Budući da se radi o vrlo složenoj i zahtjevnoj tehnici izgradnje, u obavezi smo da uradimo analizu kompletne tenderske dokumentacije i omogućimo da javni poziv uskoro motiviše potencijalne izvođače radova na tom projektu. Vjerujem da ćemo, u slučaju da ne bude novih žalbi po javnom pozivu, tokom septembra donijeti odluku o izvođaču radova. Sredstva za ovaj projekat u iznosu od 600.000 eura već su obezbijeđena budžetom za ovu godinu, dok će preostala sredstva od 1,6 miliona biti opredijeljena tokom 2017. godine. da kulturni život grada prati dinamiku urbanog i infrastrukturnog razvoja Podgorice i u tom pravcu kreiramo politike koje će omogućiti dostizanje tog cilja. Danas počinjemo sa projektom izgradnje Gradske knjižare na prostoru koji se nalazi na istočnoj strani Gradske biblioteke u Podgorici (ka Trgu nezavisnosti). Knjižara će obuhvatati izložbeno-prodajni prostor i salu za organizovanje promocija, tribina, debata i izložbi. Vrijednost ovog projekta je 600.000 eura.

Urađen je i glavni projekat za rekonstrukciju rodne kuće Rista Stijovića, tako da ćemo tokom avgusta raspisati tender za najpovoljnijeg izvođača radova. Aktuelan je i projekat izgradnje otvorene ljetnje pozornice na obali Morače, u neposrednoj blizini nekadašnje kasarne, kojim će Podgorica dobiti prvu otvorenu pozornicu i stvoriti pretpostavke da se tokom ljetnjih dana na njoj održava bogat kulturno-umjetnički program.

OSJETITE

povezanost U CIJELOJ EVROPI. SA NAJBOLJOM MREŽOM.

7 INTERVJU: MINISTAR EKONOMIJE VLADIMIR KAVARIĆ SRIJEDA, 27. 7. 2016.

EKONOMIJA

A2A IZDAJE KORPORATIVNU GARANCIJU ZA DRUGI BLOK Država će imati kontrolu nad radom menadžmenta, a A2A će se odreći arbitraže, dok će EPCG i država imati pravo na zahtjev za naknadu štete u slučaju krivičnih procesa

⌦ Nemanja Lacman Ukoliko italijanska kompanija A2A aktivira put opciju i odluči da napusti Crnu Goru u obavezi je da ne blokira odluke koje predlaže država u vezi sa drugim blokom Termoelektrane, rekao je u intervjuu Dnevnim novinama ministar ekonomije Vladimir Kavarić.

DN: Zbog čega se država odlučila na novi ugovor sa italijanskom kompanijom A2A? Kavarić: A2A je vlasnik 41,7% akcija u Elektroprivredi i u svakom slučaju su u EPCG. Korisno je da u tim okolnostima imamo dogovor oko strateških ciljeva i da zajedno radimo na njima. To je ono što je i bio jedan od ciljeva Vlade Crne Gore u pregovorima sa A2A - saglasnost oko razvojnih projekata EPCG. Takođe, stvaraju se pretpostavke za sporazumno rješavanje odnosa, što je opcija koja štiti interese države, u slučaju da odluče da napuste Crnu Goru.

DN: Koji su osnovni principi ugovora sa italijanskom firmom?

Kavarić: Kao što sam naveo - gradiće se Blok II TE Pljevlja. A2A će dobiti pravo na upravljanje ali mora preuzeti i odgovornost za isto. Država će imati kontrolu nad radom menadžmenta, a A2A će se odreći arbitraže, dok će EPCG i država imati pravo na zahtjev za naknadu štete u slučaju krivičnih procesa i odgovornosti koje nastaju iz njih.

Dalje, u slučaju nastanka okolnosti koje utiču na realizaciju novog Ugovora ili isteka Ugovoravrijednost izlazne opcije po kojoj Vlada preuzima sve akcije koje A2A ima u Elektro-

NAKON AKTIVIRANJA PUT OPCIJE A2A JE U OBAVEZI DA NE BLOKIRA ODLUKE KOJE PREDLAŽE DRŽAVA U VEZI SA DRUGIM BLOKOM TERMOELEKTRANE privredi Crne Gore AD Nikšić je 250 miliona eura u sedam godišnjih rata. Nakon aktiviranja put opcije A2A je u obavezi da ne blokira odluke koje predlaže država u vezi sa drugim blokom Termoelektrane.

DN: Koja su poboljšanja u odnosu na ranije pregovore?

Kavarić: Poboljšanja se, uz sve navedeno, odnose i na dogovorni, tj. zajednički menadžment kao mehanizam kontrole. Naime, A2A predlaže menadžere i njihovo imenovanje je moguće tek ako personalna rješenja dogovori sa Vladom.

Dalje, imamo spremnost A2A da Elektroprivredi izda korporativnu garanciju za projekat Bloka II kao i saglasnost italijanske kompanije da EPCG realizuje projekat direktno umjesto preko ranije dogovorenog SPV-ja čime se značajno pojednostavljuju procedure, jeftinija su sredstva i povećava šansa za pozitivnu odluku banaka.

Važno je naglasiti da Ugovor, vrijednost od 250 miliona i svi drugi uslovi uređuju isključivoodnos između Vlade i A2A i akcije A2A na taj način stiče isključivo država.

DN: Kako je uređeno pravo preče kupovine, ukoliko A2A odluči da aktivira put opciju? opciju Kavarić: A2A ima pravo da u periodu prije aktiviranja put opcije proda akcije trećem licu. Međutim, Vlada ima pravo preče kupovine.

To znači da A2A ne može prodati akcije trećem licu direktno. Prije tog mora Vladi dostaviti obavještenje o namjeri prodaje, sa jasnim informacijama ko je kupac i pod kojim uslovima, a država će ako joj kupac ne odgovara iskoristiti pravo preče kupovine. Dakle, odluku ne donosi niti pojedinac, niti partija već zavisno od event u a l nih uslova, zajedno ćemo na Vladi ili Skupštini odlučivati o tome.

A2A ima pravo da u periodu prije aktiviranja put opcije proda akcije trećem licu.

Međutim, Vlada ima pravo preče kupovine

250

MILIONA EURA CRNA GORA BI U SEDAM GODIŠNJIH RATA ISPLATILA ITALIJANSKOJ KOMPANIJI A2A UKOLIKO ONA ODLUČI DA NAPUSTI NAŠU DRŽAVU

Kavarić

8

ekonomija

LAZOVIĆ ODGOVORIO VUJOVIĆU

Nećemo predlagati Italijanima rješenja štetna po državu

SRIJEDA, 27. 7. 2016.

Lazović

Još ne znaju zahtjeve

Dosadašnji ugovor o privatizaciji EPCG je istekao, pa nema smisla govoriti o aneksu Vlada neće predlagati italijanskoj kompaniji A2A rješenja za koja smatra da su lošija po državu nego ona već sadržana u predlogu novog akcionarskog ugovora, poručio je vicepremijer Vujica Lazović.

U odgovoru potpredsjedniku Vlade iz opozicionih redova Miloradu Vujoviću, Lazović je istakao da je dosadašnji ugovor o privatizaciji EPCG istekao, te da nema smisla govoriti o aneksu isteklog ugovora.

“Samim tim što je i priroda novog ugovora drugačija obzirom da to nije više privatizacioni ugovor, već ugovor između akcionara. Pravo na akcije koje je A2A stekao kroz taj ugovor važi neograničeno, ali kao stvarno, a ne kao ugovorno

pravo iz EPCG ugovora”, ukazao je Lazović.

■ Call opCija države

Vladi, kako je naveo, nije bilo u interesu da aktivira odredbe ugovora o privatizaciji EPCG-a, koje se tiču postupka utvrđivanja ispunjenosti indikatora kao preduslova za aktiviranje call opcije države.

“Preduslov za izvršenje call opcije je postojanje sporazuma A2A i države da indikatori nijesu ispunjeni, odnosno odluka nezavisnog eksperta/arbitražnog tribunala kojom će se utvrditi da li su indikatori ispunjeni, odnosno neispunjeni. Na osnovu takve odluke država, odno-

sno A2A bi imali sljedeća prava ukoliko ekspert/arbitražni tribunal utvrdi da su ispunjeni indikatori A2A bi imao pravo da stekne većinski udio u EPCG odnosno ukoliko ekspert/arbitražni tribunal utvrdi da indikatori nijesu ispunjeni država bi imala pravo da iskoristi call opciju, pri čemu se postavlja pitanje kupoprodajne cijene. Naime, država bi morala da plati cijenu koja bi bila veoma blizu cijeni za koju je A2A stekao akcije, okvirno 400 miliona eura”, kazao je Lazović.

■ preduprijedili osporavanja

On je naglasio da će do kraja 2016. biti donijete sve odluke u vezi sa realizacijom izgradnje drugog bloka Termoelektrane u Pljevljima, kao i da je novi ugovor sa A2A napravljen kako bi se preduprijedilo potencijalno osporavanje za Crnu Goru izuzetno značajnog projekta.

“S druge strane, želeći da u slučaju nastavka saradnje

Lazović je podsjetio da je 17. jula Vujoviću dostavio predlog formulisan na osnovu zahtjeva opozicije.

“Ponuđene opcije oslikavaju zahtjev ministara u Vladi imenovanih na predlog opozicije da A2A ima pravo da proda državi, a država ima obavezu da od A2A kupi, akcije koje u EPCG-u posjeduje A2A pod uslovima dogovorenim za put opciju, dokle god A2A posjeduje akcije u EPCG i A2A može da prenese akcije EPCG na treće lice samo uz prethodnu saglasnost države, uz preciziranje slučajeva kada saglasnost države ne bi bila potrebna”, naveo je Lazović, dodajući da do danas nijesu dobili odgovor od opozicionih ministara koji zahtjev treba da proslijede A2A. umanji izloženost kompanije rizicima u okolnostima koje su izvan uticaja ugovornih strana, A2A je insistirala na definisanju izlazne opcije, što je Vlada i prihvatila”, zaključio je Lazović.Bo.M.D.

mOnstAt RAst CIJEnA U JUnU

Vučinić

Industrijski proizvodi skuplji 0,5 odsto

Cijene industrijskih proizvoda iz uvoza u Crnoj Gori u junu su u prosjeku porasle 0,5 odsto u odnosu na maj.

Prema podacima Monstata, uvozne cijene industrijskih proizvoda u junu su u

odnosu na isti mjesec prošle godine bile niže 1,3 odsto.

Pad cijena industrijskih proizvoda iz uvoza u periodu od januara do juna u odnosu na isti prošlogodišnji period iznosio je 1,6 odsto, pre-

DEmOKRAtE O RADnICImA ª BJELAsICA RADEº

Vlada i Opština Bijelo Polje da riješe problem Demokratska Crna Gora pozvala je Opštinu Bijelo Polje i Vladu da se hitno pozabave radnicima fabrike mineralne vode “Bjelasica rada” i sa više osjećaja osvrnu na njihove probleme koji, kako su naveli, nijesu mali. Član Glavnog odbora Demokratske Crne Gore Danijel Adžić kazao je da su zahtjevi radnika u okvirima osnovnih ljudskih i prava koja im po zakonu pripadaju.

“To su isplata potraživanja, povezivanje radnog staža i pokretanje proizvodnje”,

naveo je Adžić u saopštenju.

On je ocijenio da je ponižavajući i sraman odnos države prema radnicima fabrike “Bjelasica rada”, dobio tužan epilog.

“Radnici te fabrike, sa ogromnim proizvodnim potencijalom, prinuđeni su da prava koja im zakon garantuje traže na ulici, putem štrajka. Osim što se bore za isplatu zaostalih zarada i povezivanje radnog staža, oni se bore i za opstanak fabrike koja je pred gašenjem”, rekao je Adžić.

(Mina-biznis)

nosi Mina-biznis.

Iz Monstata je saopšteno da su cijene proizvođača industrijskih proizvoda za izvoz u Crnoj Gori u junu porasle u prosjeku 0,7 odsto u odnosu na maj.

Adžić

pROtIV pREmIJERA I mInIstARA

Krivične prijave zbog bivših radnika KAP-a Predsjednik Radničke partije i poslanik DF Janko Vučinić juče je podnio krivičnu prijavu protiv premijera Mila Đukanovića i resornih ministara, zbog kršenja zakona i zloupotrebe službene dužnosti vezano za situaciju bivših radnika KAP-a. On je, na konferenciji za novinare, saopštio da je Specijalnom državnom tužilaštvu podnio krivične prijave protiv sadašnjeg i bivšeg ministra finansija Raška Konjevića i Radoja Žugića i ministra ekonomije Vladimira Kavarića, jer bivšim

radnicima KAP-a nijesu isplaćene otpremnine predviđene posebnim zakonom i Zakonom o budžetu za ovu godinu.

“Oni su zloupotrijebili službeni položaj na način što su prekršili zakonsku obavezu i nijesu isplatili predviđena budžetska sredstva bivšim radnicima KAP-a, čime su izvršili više krivičnih djela”, rekao je Vučinić.

Penzioneri KAP-a protestuju od kraja marta, tražeći da im se isplate otpremnine, shodno zakonu koji je usvojila Skupština kao Lex specialis.

SRIJEDA, 27. 7. 2016.

hronika

INICIJATIVA polICIJe upućeNA mup-u

Traže da se plate podaci o pucanju na Šukovića

Snimak osobe koja je pucala na Šukovića

KRIVIčNA pRIJAVA pRoTIV IVANA mIloVIćA

Naručio paljenje BMW-a?

Hercegnovska policija podnijela je krivičnu prijavu protiv Ivana Milovića (32) iz Bijele, zbog sumnje da je unajmio dvije za sad nepoznate osobe da zapale vozilo Dragana Koprivice iz Nikšića.

Nakon višemjesečne istrage, hercegnovska policija došla je do dokaza da je Milović izvršio krivično djelo izazivanje opšte opasnosti putem podstrekavanja.

“Milović je, kako se sumnja, sa umišljajem podstrekao za sada dvije nepoznate osobe da februara ove godine oko 23.50h zapale automobil BMW, vlasništvo Dragana Koprivice iz Nikšića, koje

Ilustracija

je bilo parkirano u Igalu u Ulici 29. decembra”, saopšteno je iz policije.

U saopštenju se ističe da je od ukupno četiri registrovana krivična djela u vremenskom periodu od januara do jula 2016. godine na teritoriji opštine Herceg Novi, a koja se odnose na podmetanje požara na motornim vozilima, službenci kriminalističke policije CB Herceg Novi su uspješno rasvijetlili tri. Službenici CB Herceg Novi preduzimaju intenzivne službene mjere i radnje u cilju rasvjetljavanja i jednog preostalog krivičnog djela izazvanog podmetanjem požara. N.P.

Menadžment Uprave policije podnio je inicijativu za raspisivanje javne nagrade za informacije koje bi pomogle u procesu identifikacije osumnjičenog, koji je 11. jula u strogom centru Podgorice, sa tri metka u noge ranio bivšeg načelnika Odjeljenja za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije Predraga Šukovića, saznaju Dnevne novine.

Inicijativu je potpisao direktor Uprave policije Slavko Stojanović, a upućena je kabinetu ministra unuštrašnjih poslova Gorana Danilovića, koji će odlučiti da li će takav predlog proslijediti Vladi na ocjenu i usvajanje.

U ovom predlogu policije nije preciziran iznos nagrade

jer, prema nezvaničnim informacijama, o tome će odlučiti MUP, odnosno Vlada.

“UP je prepoznala potrebu i dala predlog ministru, shodno Zakonu o unutrašnjim poslovima”, kazao je sagovornik DN, koji je istakao da “napadom na Šukovića, nije ugrožen samo njegov, već i integritet cijele službe i države”.

Stoga, kako tvrde, sve operativne strukture policije intenzivno rade na rasvjetljavanju ovog pokušaja ubistva. Istraga je usmjerena ka identifikovanju i pronalaženju izvršioca, ali, ukoliko postoji, i eventualnog nalogodavca.

Prema nezvaničnim informacijama, pomoć je zatražena i od partnerskih službi iz regiona.

J.M.

9

NeSRećA NA puTu

Sletio u kanjon i poginuo Pedesetogodišnji Mladen Bukilić na mjestu je ostao mrtav u teškoj saobraćajnoj nesreći, koja se sinoć oko 19.20 časova dogodila u mjestu Međurječje, na magistralnom putu Podgorica - Kolašin.

Prvi rezultati istrage ukazuju na sumnju da se Bukilić iz pravca Manastira Morača, u čijoj blizini je živio, u selu Jasenovo, kretao ka Podgorici. Tada je iz nepoznatih razloga izgubio kotrolu nad džipom, tivatskih registarskih oznaka, skrenuo u suprotnu kolovoznu traku, a onda se survao u provaliju duboku oko 70 metara.

Spasilačke ekipe policije i Službe zaštite i spasavanja u kratkom roku su se organizovale i spustile uz veoma nepristupačnu liticu, uprkos mraku koji je uveliko pao.

Nažalost, kada su mu prišli, Bukilić nije davao znake života. Njegovo tijelo ležalo je nepomično pokraj džipa, koji se prilikom tumbanja prevrnuo na krov, i to na dnu provalije, uz samu Moraču. Oko 21.30 časova pokrenuta je akcija izvlačenja tijela stradalog, koja je potrajala do kasno u noć. Z.B.

10

HRONIKA

SRIJEDA, 27. 7. 2016.

DIREKTOR LGBT FORUMA PROGRES IZAZVAO INCIDENT U SUPERMARKETU ª VOLIº

Izvršni direktor LGBT foruma Progres Stevan Milivojević uhvaćen je prošle sedmice u neuobičajnoj trgovini u supermarketu “Voli” na Starom aerodromu, koja je u kratkom roku alarmirala Osnovno državno tužilaštvo i inspektore podgoričke policije.

Dnevne novine saznaju da je Milivojević bio sumnjiv radnicama supermarketa zbog navodne krađe čokoladica, koje su potom pronađene u njegovoj torbi. Da je ovaj mladić zaista krišom ubacio slatkiše u torbu, u kojoj su pronađene, potvrđuje i snimak sigurnosne kamere “Volija”, koji je dostavljen istražiteljima. Incident se dogodio 19. jula u 15.30 časova, a s obzirom da je riječ o krivičnom djelu koje se goni po privatnoj tužbi, osnovni državni tužilac Ivan Medojević, koji je izašao na lice mjesta, ipak, nije formirao predmet.

“Povodom ovog događaja ni-

HAPŠENJE

Poznaniku oteo novčanik sa 400 eura

Ilustracija Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici pokrenulo je postupak protiv Ivana Kuča, koji se sumnjiči da je od sugrađanina L.K. ukrao 400 eura. Prema nezvaničnim informacijama iz tužilaštva, oštećeni L.K. je 22. jula policiji prijavio da ga je Kuč zaustavio u naselju Stari aerodrom i tražio od njega pozajmicu od 10 eura.

Međutim, kad je ovaj izvadio novčanik osumnjičeni je zgrabio sav novac oko 400 eura i pobjegao autom u nepoznatm pravcu. Postupajući po prijavi L.K. policija je uspjela brzo da locira osumnjičeog i uhapsi ga.

Novac je vraćen vlasniku, a osumnjičeni je uz krivičnu prijavu predat tužiocu koji mu je odredio tužilački pritvor.

N.P.

je formiran predmet”, kratko je za DN saopštila portparolka ODT, tužiteljka Danka Ivanović-Đerić.

Prema riječima očevidaca, radnice su primijetile sumnjivo ponašanje ovog NVO aktiviste, o čemu su odmah obavijestile obezbjeđenje.

Kako Milivojević nije pristajao da pokaže torbu na pregled i neljubazno se ponašao, iz “Volija” su pozvali policiju, a policija tužioca. Sagovornik DN ispričao je da je mladić na kraju morao da otvori torbu, ali nije priznao da je otužio čokolade. Međutim, nadzorna kamera je sve snimila.

Upitani da prokomentarišu da li će tužiti Milivojevića, iz PR “Volija” saopštili su da nijesu obaviješteni o događaju, te ne znaju da li će i kada preduzeti raspoložive mjere.

DN su pokušale da stupe u kontakt i sa Milivojevićem. Međutim, on nije odgovarao na telefonske pozive.

N.P.-J.M.

Foto: Dejan Lopičić

Milivojević uhvaćen u krađi čokoladica?

Arhivski snimak Milivojevića sa jednog od performansa

POJAČANE KONTROLE KAVAČKOG KLANA

Kriminalci se vozili u autu sa rotacijom Članovi takozvanog “kavačkog” klana Vladimir Božović (26), Igor Đurišić (27), Davor Prelević (28) i Siniša Vlahović (29) privedeni su na informativni razgovor u Odjeljenje bezbjednosti Tivat nakon što ih je policija zaustavila dok su se pod rotacionim svijetlom vozili blindiranim “audijem A8 “u mjestu Župa. Nakon što su zaustavljeni izvršen je pretres svih putnika vozila, kao i samog vozila u čijem gepeku je pronađen pancir.

“Nakon zaustavljanja policijski službenici su izvršili pregled ovog vozila i u prtljažniku pronašli i oduzeli zaštitni prsluk – pancir. Lice koje je upravljalo vozilom, V.B., u pratnji policijskih službenika odvezao je vozilo na vanredni tehnički pregled koji je naložila policija, kojom prilikom je uklonjena i oduzeta svjetlosna signalizacija”, saopštili su iz Uprave policije.

Samo sat kasnije policija je u mjestu Markuševina na Jadranskoj magistrali kontrolisala “audi A8“ kotorskih registarskih tablica kojim je uprav-

ljao Darko Prelević, a na mjestu suvozača je bio Aleksandar Đurišić, koji se dovode vezu sa “kavačkim” klanom. Pregledom su primijećena fleš svijetla blicevi, pa je “audi“ upućen na tehnički pregled. Blicevi su demontirani, a u prtljažniku su pronađena dva pancira koja su oduzeta.

“Audi A8“ kotorskih tablica, za čijim upravljačem je bio Prelević, privremeno je oduzet da bi utvrdili da li je automobil regularno kupljen.

Protiv Božovića i Prelevića podnijete su prijave zbog prekršaja u saobraćaju. O događaju je obaviješteno Osnovno i Vrhovno državno tužilaštvo, koja će se izjasniti da li u njihovim radnjama ima elemenata krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti.

N.P.

Audi odmah odvezen na tehnički pregled gdje su mu je skinuta svjetlosna signalizacija

Ilustracija

PRITVOREN BARANIN DUŠKO ZEČEVIĆ

Silovao, pa brutalno pretukao djevojku?

Istražni sudija Višeg suda Miroslav Bašović odredio je pritvor od 30 dana Dušku Zečeviću (45), koji se tereti da je u subotu veče u mjestu Sutorman, Opština Bar, prvo silovao, a zatim brutalno pretukao Lj.Č.(38) iz Bara.

Prema saznanjima Dnevnih novina, Zečević je bio u vezi sa žrtvom koju je na prevaru odveo u jednu kuću u Sutormanu, nedaleko od Bara, gdje se nad njom iživljavao nekoliko sati. Nakon toga je otišao i ostavio žrtvu, koja je uspjela da slu-

čaj prijavi lokalnoj policiji.

Brzom reakcijom barska policija je blokirala sve izalaze u ovom gradu tako da je počinilac vrlo brzo uhapšen.

Zečević je, inače, od ranije poznat policiji i više puta je privođen zbog raznih krivičnih djela. 2012. godine protiv njega je podnesena krivična prijava za izazivanje opšte opasnosti, kada je, kako se sumnjalo, podmetnuo požar u jednom maslinjaku u barskom naselju Brbot.

N.P.

SRIJEDA, 27. 7. 2016.

hronika

11

Foto: Vedran Ilić

INFORMATIVNA AGENCIJA raspisuje oglas za: GLAVNOG UREDNIKA Opis posla i kvalifikacije: • Vođenje i obuka tima za pisanje članaka za društvene medije • Odlično poznavanje engleskog jezika i dvije godine radnog iskustva • Uređivanje sadržaja i izrada finalne verzije • Motivisanje i razvoj redakcije Odlično radno okruženje, plata u zavisnosti od kvalifikacija

SARADNIKE ZA DRUŠTVENE MEDIJE Opis posla i kvalifikacije: • Djevojke za pisanje sadržaja na različite teme • Odlično poznavanje engleskog jezika i društvenih medija • Energična, pozitivna, obraća pažnju na detalje • Sposobnost da radi brzo i sa rastućim timom Odlično radno okruženje, plata u zavisnosti od kvalifikacija

Marović prilikom ulaska u Viši sud (arhivski snimak)

viši SUD POTvRDiO SPORAZUM bUDvAninA SA TUžilAšTvOM

Dragan Marović i zvanično kriv za štetu od 5 miliona V

iši sud usvojio je sporazum o priznanju krivice Dragana Marovića, kojim je pristao na kaznu zatvora od sedam mjeseci zatvora za krivično djelo zloupotreba službenog položaja u dva predmeta.

Marović je prekjuče pred sudijom Borisom Savićem, predsjednikom Višeg suda, priznao da je odgovoran za malverzacije u aferama Krapina i Donji bulevar kojima je stečena korist firmi Gugi komerc. Procjenuje se da je u ovim predmetima budvanska opština oštećena za 4.856.317 eura.

Marović je priznao je da je 2007. godine, dok je bio sekretar za investicije u Opštini Budva, bio član kriminalne grupe koju je organi-

zovao njegov brat Svetozar Marović. Iznos štete za slučaj Krapina je 1.150.457,607 eura, a za Donji bulevar 3.706.160,57 eura. Marović u ovim slučajevima nije sebi pribavio protivpravnu imovinsku korist, zbog čega mu nije na teret stavljeno plaćanje protivpravne imovinske koristi. Dragan Marović je uhapšen 13. avgusta prošle godine.

On je u zatvoru proveo devet mjeseci, a na slobodu je izašao nakon što je odlu-

čio da prizna da je kriv, iako je to prvobitno odbijao.

Nakon isteka od šest mjeseci, pušten je iz pritvora, ali na izlazu iz zatvora su ga sačekali inspektori Odsjeka za suzbijanje organizovanog kriminala, koji su ga opet uhapsili po nalogu specijalnog tužioca Saše Čađenovića koji ga sumnjiči da je, sa bratom Svetozarom Marovićem i još desetak Budvana, oštetio budžet Budve za nekoliko desetina miliona eura u slučajevima u objedinjenom predmetu za afere “Kopirajt”, “Propertis investment”, “Bulevar”, “Krapina” i “Otpadne vode”.

N.P.

Prijave slati na mail info@tojeto.me

Na osnovu člana 36 Zakona o privrednim društvima i člana 29 Statuta Mermera a.d, sazivam

VANREDNU SKUPŠTINU AKCIONARA “MERMERA” AD DANILOVGRAD Za Vanrednu Skupštinu akcionara, predlažem sljedeći

DNEVNI RED I Pretvaranje duga Mermera a.d, u akcijski kapital Društva Vanredna Skupstina akcionara ce se odrzati dana 06.09.2016 godine u sjedištu Društva u Danilovgradu, ul. Druge Dalmatinske bb, sa početkom u 16,00 časova.

Materijal za Vanrednu Skupstinu akcionara, stavice se na raspolaganje akcionarima u poslovnim prostorijama Drustva, svakog radnog dana od 08 do 14 casova, počev od 25.08.2016 godine, pa do održavanja Vanredne Skupštine akcionara. Sve potrebne dodatne informacije o dnevnom redu, akcionari mogu dobiti u poslovnim prostorijama Mermera a.d, Danilovgrad.

Prijavljivanje za učesće u radu Skupštine akcionara, odnosno postupak utvrdjivanja identiteta akcionara i njihovih punomoćnika i verifikacija punomoćnika, na osnovu ličnih dokumenata, vršiće se u prostorijama Društva, u vremenu od 12-17h, dana 06.09.2016 godine.

Predsjednik Odbora direktora Alessandro Spineli s.r.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14 i 28/15) naručilac Agencija za nadzor osiguranja, ulica Moskovska br. 17A, Podgorica oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Usluga osiguranja imovine, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 1.000 €. Tenderska dokumentacija broj 03-969/1-16 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 26. 07. 2016. godine. Lice za davanje informacija Sanda Senić i Danilo Vujanović, telefon: 020/ 513-502, e-mail: agencija@ano.co.me.

iSTRAgA O TeškOj TRAgeDiji U kOjOj je STRADAO 17-gODišnjAk

Maloljetnik odgovara za smrt brata Zbog osnovane sumnje da je izazvao nesreću u kojoj je stradao njegov brat Vrela Fatlum (17), ulcinjska policija podnijela je kivičnu prijavu protiv V.F.(17) iz Brisela. Osumnjičenom se na teret stavlja teško djelo protiv bezbjednosti saobraćaja u vezi sa krivičnim djelom ugrožavanje javnog saobraćaja. Policija je 23. jula od medicinskog osoblja Opšte bolnice Bar obaviještena je oko 17.00 časova, Vrela Fatlu iz Brisela podlegao povredama zadobijenim u sudaru skutera na vodi u blizini

Velike plaže u Ulcinju. Prema policijskim podacima, dan ranije oko 16.50 časova na Velikoj plaži, nepridržavajući se saobraćajnih propisa, upravljajući na moru skuterom na vodi marke “jamaha”, bez položenog ispita, osumnjičeni mladić je ugrozio brodski saobraćaj i doveo u opasnost život svoje braće, sada pokojnog V.F. i V.M. Na udaljenosti od oko 400 metara od obale, osumnjičeni je izazvao sudar sa skuterom kojim je upravljao njegov sada pokojni brat.

N.P.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14 i 28/15) naručilac Agencija za nadzor osiguranja, ulica Moskovska br. 17A, Podgorica oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Usluga održavanja klima uređaja, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 1.500 €. Tenderska dokumentacija broj 03-970/1-16 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 26. 07. 2016. godine. Lice za davanje informacija Sanda Senić i Žarko Vuković, telefon: 020/ 513-502, e-mail: agencija@ano.co.me

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac DOO Radio Kotor, Stari grad - zgrada Fakulteta za turizam Kotor, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Kancelarijskog materijala, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 1.500,00 €. Tenderska dokumentacija broj 77 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 26.07.2016. godine.

Lice za davanje informacija Miloš Vojinović, telefon 069/397-825, e-mail radiokotor@t-com.me.

12

društvo

SRIJEDA, 27. 7. 2016.

Mediji u žiži: Zbog nedostatka kvoruMa otkaZana sjednica od

Simović: “Trojci” propao po na medijSkoj Sceni, pa im kr

Opoziciona trojka juče nije uspjela da ponovo u parlamentu aktuelizuje priču o Predlogu zakona o medijima čiji su inače predlagači, budući da zbog nedostatka kvoruma, nije održana naprečac sazvana sjednica skupštinskog Odbora za politički sistem, na kojoj je trebalo da bude upriličeno konsultativno saslušanje ministara pravde i kulture Zorana Pažina i Pavla Goranovića. Na sjednici se nijesu pojavili predstavnici Vlade, niti poslanici DPS, kao ni predstavnici značajnog dijela medijske zajednice (Pobjeda, Dnevne novine, televizije Prva i PinkM…) koji su bili zatečeni pozivom u minut do dvanaest, kao i time da ih poslanici pozivaju nakon završene skupštinske rasprave o predlogu zakona.

■ Ko ignoriše Sporazum

Nakon otkazivanja sjednice Odbora prva se oglasila Socijaldemokratska partija koja je prozvala DPS da je kriv što nije bilo konsultativnog saslušanja, te da ta partija “ignoriše politički Sporazum o slobodnim i fer izborima”.

“Predstavnici opozicije su podnijeli ovaj Predlog zakona u dubokoj vjeri da se radi o kvalitetnom rješenju koje sadrži evropske standarde iz ove oblasti i očekivali su konstruktivan pristup ovom pitanju”, naveli su iz SDP-a, poručujući da DPS “preuzima na sebe veliku odgovornost za dalje političke procese i odluke koje se tim povodom

budu donosile”.

Reagovao je i predsjednik Poslaničkog kluba DPS Milutin Simović koji je za Dnevne novine izjavio da Sporazum ne opstruira i ignoriše DPS, nego opoziciona trojka Demos, URA i SDP. “Opoziciona trojka je sada ljuta što joj je propao pokušaj puča na medijskoj sceni Crne Gore, pa krivi DPS. Međutim, to je uzaludan posao, jer crnogorska javnost vidi da Demokratska partija socijalista ne ugrožava Sporazum o slobodnim i fer izborima.

Ugrožavaju ga oni koji su mimo duha, i mimo onog što smo precizirali Sporazumom, predložili izmjene Zakona o medijima bez bilo kakve prethodne komunikacije sa ostalim potpisnicima, kao i medijskom zajednicom, na što su pojedini mediji, kao i Medijsko samoregulaciono tijelo u nekoliko navrata upozoravali.

Nije izostala samo komunikacija se medijskom zajednicom, nego i sa regulatorima, državnim institucijama i sa nadležnim direktoratima Evropske komisije“, poručuje Simović. Šef kluba poslanika najjače političke partije u Crnoj Gori naglašava da se izmjene zakona ne rade na brzu ruku niti bez široke javne rasprave, uz učešće svih koji treba da daju doprinos kvalitetu jednog propisa.

■ ne donoSe Se

zaKoni naprečac

Simović ističe da su upravo poslanici DPS svojom podrškom omogućili da se Predlog zakona o medijima uvrsti u dnevni red

Pozivi upućeni u minut do dvanaest

Na sjednicu su, u ime Vlade, bili pozvani ministri pravde i kulture – Zoran Pažin i Pavle Goranović. Ispred civilnog sektora pozvani su predstavnici Akcije za ljudska prava, Koalicije “Saradnjom do cilja“, Građanske alijanse i Centra za građansko obrazovanje.

Poziv je upućen i pred-

stavnicima četiri televizije sa nacionalnom frekvencijom - TVCG, Vijesti, Prva i Pink, kao i predstavnicima četiri dnevne novine - Dan, Vijesti, Pobjeda i Dnevne novine.

Poziv za sjednicu koja je zakazana za utorak u 10.30 sati upućen medijima u ponedjeljak poslije podne.

desete sjednice parlamenta, i time “pokazali odgovoran odnos prema Sporazumu”.

“Za donošenje jednog ovako zahtjevnog zakona u polarizovanoj medijskoj sceni potrebno je više dijaloga, pa i konsultativnih sastanaka, što je upravo cilj DPS-a, a ne da se ozbiljna pitanja rješavanju naprečac, i na kraju priče. Konsultativno saslušanje je ozbiljna stvar koja se priprema, i ne saziva u minut do dvanaest, kao pojas za spasavanje nečega što je utopljeno prije nego što je ušlo u proceduru“, kaže Simović, naglašavajući da odsustvo demokratskih standarda i procedura u pripremi Predloga izmjena zakona o medijima koji je predložila opoziciona trojka, „stvara sumnju u iskrenost namjere predlagača“.

Za donošenje jednog ovako Zahtjevnog Zakona u polariZovanoj medijskoj sceni potrebno je više dijaloga, pa i konsultativnih sastanaka, što je upravo cilj dps-a, a ne da se oZbiljna pitanja rješavanju naprečac, i na kraju priče. konsultativno saslušanje je oZbiljna stvar koja se priprema, i ne saZiva u minut do dvanaest, kao pojas Za spasavanje nečega što je utopljeno prije nego što je ušlo u proceduru

Zamjenica predsjednika Odbora Snežana Jonica izvinila se prisutnima zbog otkazivanja sjednice.

“Na prošloj sjednici je jednoglasno usvojen zaključak da je potrebno obaviti konsultativno saslušanje u vezi sa Predlogom zakona. Ne doći i onemogućiti da govore onima koje smo pozvali, govori o onima koji onemogućavaju gostima da kažu svoje mišljenje“, kazala je Jonica.

Predlog zakona o izmjenama Zakona o medijima, podsjetimo, bio je u ponedjeljak predmet skupštinske rasprave. Predlagači nijesu mogli da stižu da odgovaraju na kritike predloženih rješenja, koja, prigovarajući im da su u izmjene ušli samo da bi zaštitili medijski koncern Vijesti.

V.Š.-M.I.

društvo

SRIJEDA, 27. 7. 2016.

dbORA ZA POlITIčKI SISTeM

okušaj puča riv dpS

13

RASPRAVA U SKUPŠTINI

Rječnik uvRedljiv za albance i bošnjake

Prijedlog Rezolucije o Rječniku Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU) koju su inicirali poslanici Nik Đeljošaj i Genci Nimanbegu stigao je juče i do plenuma, na kojem su se poslanici složili u ocjeni da Rječnik sadrži greške, te da bi ih trebalo ispraviti.

Predlagači rezolucije traže da novac za pripremu i objavljivanje korigovanog rječnika u čijem bi pisanju učestvovao ukupni naučni potencijal Crne Gore obezbijede Vlada i Skupština, a da Vlada ako CANU ne uvaži rezoluciju, privremeno suspenduje njeno finansiranje.

Inicijatori su kazali da je prijedlog rezolucije znak

njihovog protesta zbog uvredljivih šovinističkih definicija riječi koje se odnose na Albance. Uvrijeđenim se osjećaju i pripadnici bošnjačkog naroda i građani islamske vjere, poručili su predstavnici Bošnjačke stranke. Đeljošaj je pozvao CANU da obustavi upotrebu i distrubiciju Rječnika.

“Da se javno izvini svim građanima Crne Gore, a posebno pripadnicima albanskog i bošnjačkog naroda, kao i ostalim pripadnicima islamske vjeroispovijesti”, kazao je on, navodeći da je jedini način da se greška ispravi da autori povuku Rječnik.

Dritan Abazović (URA) nije optimista po tom pitanju.

“Oni su priznali da su napravili greške. Ja bih volio da povuku Rječnik, ali nisam sklon razmišljanjima koja idu u pravcu”, kazao je on, pozivajući poslanike da od cijele priče ne prave politiku.

U DPS-u vjeruju, prema riječima njihovog poslanika Halila Dukovića, da će preldožena rezolucija koja je u suštini politički akt i koja nema neku pravnu težinu samo doprinijeti u tome da CANU shvati da je napravila grešku, “te da ih ispravi, jer Crna Gora nije onakva kakva je predstavljena u Rječniku”.

CRNVO, IA I CGO

Norme koje se Ne mogu primijeNiti Izvršni direktor Radija Antena M Miodrag Strugar odazvao se pozivu kako bi, kako je rekao, upozorio na djelove Predloga zakona koji nijesu dio evropske prakse, niti ih je moguće primijeniti.

“To se, prije svega, odnosi na kriterijum čitanost, gledanost, slušanost i povjerenje. Nijedna kompanija u svijetu na taj način ne promoviše svoje usluge, pa tako ni države, ide se ka

ciljnim grupama. Htio sam da pitam sve poslanike da li biste Vi za svoju političku partiju išli da se reklamirate u nekom rijaliti šou koji je najgledaniji“, naglasio je Strugar.

Za direktoricu Televizije Vijesti Marijanu Bojanić odsustvo poslanika DPS pokazuje da “većini u parlamentu u ovom trenutku ne odgovara bilo kakva promjena u medijima koja je neophodna”.

Neće potpisati sporazum o saradnji sa Skupštinom

Centar za razvoj nevladinih organizacija, Centar za građansko obrazovanje i Institut Alternativa neće potpisati predloženi sporazum o saradnji sa Skupštinom Crne Gore, koji je protekao kao inicijativa predsjednika Skupstine Darka Pajovića.

Predstavnici te tri NVO Ana Novaković (CRNVO), Stevo Muk (IA) i Daliborka Uljarević (CGO) smatraju da sporazum, kao pravno neobavezujući akt, danas ne predstavlja osnov na kojem se dalja saradnja dva sektora treba temeljiti.

“Takav opšti sporazum je

imao smisao prije nekoliko godina, kada je trebalo pokazati postojanje dobre volje za saradnjom Skupštine i NVO, kao i otvaranje zakonodavnog tijela prema civilnom društvu. Učincima tog sporazuma nijedna strana nije mogla biti posebno zadovoljna jer su efekti njegove realizacije ostali ograničeni, ali je taj prvi korak u uspostavljanju institucionalnog odnosa Skupštine i NVO sektora njime napravljen”, naveli su u saopštenju.

Prema njihovoj ocjeni, u prethodnih nekoliko godina došlo je do pomaka u stvara-

nju pravnog okvira za saradnju NVO i Vlade, NVO i lokalnih samouprava, zbog čega vjeruju da je i Skupština Crne Gore spremna za snažniji institucionalni iskorak u istom smjeru.

Oni ističu da se u Crnoj Gori teško primjenjuju i zakoni, što je kako kažu logično, jer postoji opravdana bojazan da bi sporazum opšteg karaktera, bez bilo kakve obavezujuće norme kakav se predlaže, bio još jedan od “pokaznih” dokumenata Skupštine za različite izvještaje i adrese, a to ne bi vodilo suštinskim promjenama.

E.H.

14

DRUŠTVO

SRIJEDA, 27. 7. 2016.

Foto: Vedran Ilić

SAVJETA RADIO TELEVIZIJE CRNE GORE

Građani da ne budu uskraćeni za skupštinske prenose Građani ne smiju ostati uskraćeni za prenose skupštinskih zasijedanja, iako zakon jasno ne određuje da Radio-televizija Crne Gore (RTCG) to mora činiti, ocijenjeno je na jučerašnjoj sjednici Savjeta RTCG. Članovi Savjeta su juče raspravljali o pravilima o izvještavanju RTCG, o sadržini predizborne kampanje za parlamentarne izbore, koje su ranije usvojili na elektronskoj sjednici, prenosi portal RTCG. Predsjednik Savjeta Vladimir Pavićević podsjetio je da je to tijelo bilo u obavezi da usvoji pravila do 21. jula.

“Svi novinari u RTCG moraju poštovati ta pravila. Bilo je nedoumica kod nekih članova ko je nadležan za prenos skupštinskih zasijedanja”, kazao je Pavićević.

Potpredsjednik Savjeta Nikola Vukčević rekao je da menadžment RTCG ne bi trebalo da ocjenjuje način obraćanja poslanika tokom zasijedanja, već da to mora raditi

parlament.

“Zloupotreba skupštinske govornice tokom zasijedanja nije naš problem”, dodao je on.

Vršilac dužnosti direktora TVCG Andrijana Kadija, saopštila je da bi nakon potvrđivanja izbornih lista prenos skupštinskih zasijedanja neke partije doveo u neravnopravan položaj.

“Sa ljudima sa kojima smo komunicirali dobili smo stav da bi prenosi bili opravdani do potvrđivanja izbornih lista, ali ne i nakon toga, jer sve partije ne bi bile u istom položaju”, rekla je Kadija. Član Savjeta Goran Đurović smatra da o prenosima sa plenuma, rasprava ne bi trebalo da traje dugo.

“Raspravljamo o tome da li ćemo do kraja jula prenositi skupštinska zasijedanja.

Mnogo je bitnije da definišemo jasne rokove do kada mora porasti povjerenje građana u Informativni program TVCG”, tvrdi on. Član Savjeta Milan Rado-

Zbog izbora smanjen broj honoraraca u RTCG Pavićevića je zanimalo da li je riješeno pitanje honoraraca zaposlenih u RTCG. Generalni direktor Rade Vojvodić kazao je da je zbog akata koji regulišu zapošljavanje tokom izborne kampanje ostalo zaposleno 14, od 35 honoraraca.

Radović je ocijenio kako bi bilo dobro da se na osnovu mjesečnih izvještaja o radu utvrdi učinak zaposlenih, i da li ima potrebe za honorarcima.

Vojvodić je pojasnio da u

vić smatra da su usvojena pravila dobra.

“Otvoreno je pitanje o prenosima parlamentarnih za-

svakom Javnom servisu postoje honorarci, kao da takvih ugovora u regionu ima mnogo više nego na RTCG. “Aktuelni broj je mali, jer u trenutku kada sam došao na RTCG je bilo zaposleno čak 180 honoraraca”, kazao je on.

Generalni direktor je saopštio da dobija mjesečne izvještaje o radu svih zaposlenih, koje mu šalju rukovodioci sektora. Na to je reagovao Đurović, koji sumnja da svi zaposleni ispunjavaju radnu normu.

sijedanja, jer nije jasno definisano da li je RTCG u obavezi da to radi”, precizirao je Radović.

Sjednica Savjeta RTCG Članovi Savjeta su jednoglasno pohvalili napredak u radu Informativnog programa, ocjenjujući da i dalje ima prostora za unapređenje.

Savjet je razmatrao i prigovor Građanskog pokreta URA, čiji su predstavnici bili nezadovoljni na izvještavanje Informativnog programa TVCG u prilogu o situaciji u Zavodu za zapošljavanje. Članovi Savjeta jednoglasno su usvojili preporuku da se novinari moraju uzdržavati od komentara u prilozima, koji mogu izazvati reakcije političkih partija.

Dogovoreno je da se tokom izborne kampanje odmah odlučuje o prigovorima i predstavkama gledalaca, kako bi se na vrijeme otklonili evenutalni nedostaci u programu.

NVO JUVENTAS

Nema podataka o broju oboljelih od Hepatitisa C

U Crnoj Gori ne postoje konkretni podaci o broju inficiranih Hepatitisom C, kazala je direktorica programa smanjenja štete u NVO Juventas Tijana Žegura.

Ona je, u intervjuu za PR Centar, saopštila da je Drop in centar te NVO pružio, u prvoj polovini ove godine, usluge za 338 osoba koje injektiraju droge, od kojih je oko 80 odsto inficirano Hepatitisom C. Žegura je ukazala da posljednji podaci iz 2014. pokazuju da je u populaciji osoba koje koriste droge inficirano 53 odsto Hepatitisom C. “Mi smo u prvoj polovini ove godine pružili usluge za

338 osoba koje injektiraju droge. Međutim, stopa infekcije među klijentima, kojima mi pružamo usluge, je mnogo visočija i kreće se do 80 odsto inficiranih od Hepatitisa C”, rekla je Žegura.

Prema njenim riječima, da bi se smanjio broj novoinficiranih, važno je da se odradi kako treba preventivni program. Ona smatra da država, iako je bila u obavezi da preuzme finansiranje i obezbijedi održivost tih servisa, to nije odradila. Upozorila je da je Crna Gora samim tim pod velikim rizikom od daljeg porasta broja inficiranih Hepatisom C, kao i virusom HIV-a.

SRIJEDA, 27. 7. 2016.

CRNA GORA

15

NIKŠIĆ: puNo posla za KomuNalNu polIcIju

Nikšićki vozači se Ne plaše kazNi poliCiJe

⌦ Mira Rovčanin

Z

a deset mjeseci rada Parking servisa u Nikšiću inspektori komunalne policije napisali su oko 7.300 prekršajnih naloga zbog neplaćenog parking mjesta i oko 400 za nepropisno prakiranje.

“U prosjeku se mjesečno izda više od 800 prekršajnih naloga za neplaćno parking mjesto. Kada je počeo sa radom Parking servis, u oktobru prošle godine, ta brojka je bila znatno manja. Međutim, kako je vrijeme odmicalo broj prekršaja se povećavao i u posljednjem mjesecu izdato je najviše prekršajnih naloga“, kaže za DN Nataša Jauković, administrator komunalne policije za prekršajne naloge. Kazna za neplaćeno parking mjesto je 10 eura, ukoliko se plati u ro-

Kada broj izadatih naloga prebacimo u novac to znači da je izrečeno kazni za neplaćeno praking mjesto oko 71.600 eura, a naplaćeno je oko 24.

100 eura ili oko 34 odsto. Taj procenat je isti i na mjesečnom nivou

ku od osam dana iznosi 6,70 eura, a Nikšićani se ne mogu pohvaliti ni da ih redvno izmiruju.

“Kada broj izadatih naloga prebacimo u novac to znači da je izrečeno kazni za neplaćeno praking mjesto oko 71.600 eura, a naplaćeno je oko 24. 100 eura ili oko 34 odsto. Taj procenat je isti i na mjesečnom nivou. Naplata je slaba i većina kaznu plaća prilikom registracije vozila“, ističe Jauković.

■ PARKIRANJE

NA TROTOARU

Vozači u Nikšiću krše i pravila parkiranja, pa vozila često ostavljaju na trotoarima ne vodeći računa da tako ugrožavaju bezbjednost pješaka, ali i ostalih vozača.

“Za isti period, znači od oktobra prošle do 25. jula ove godine, izdato je oko 400 prekršajnih naloga, od čega je 90 odsto izdato u posljednja dva mjeseca, kada su počele akcija pisanja naloga za nepropisno parkiranje na javnim površinama. Kada to pre-

Demos: Komunalna policija nezakonito kažnjava Opštinski odbor Demosa Nikšić navodi da već neko vrijeme Komunalna policija iz tog grada protivzakonito piše prekršajne prijave protiv građana i kažnjava ih zbog nezakonitog parkiranja na trotoarima. „Prema članovima zakona na koje se pozivaju stvarnu nadležnost ima MUP unutrašnjih poslova, odnosno nadležne inspekcije, a ne nikako komunalna po-

licija, što smo ustanovili konsultujuću veliki broj eksperata iz ove oblasti. Tako su zloupotrebom službenog položaja napisali blizu 8.000 eura kazni”, navodi predsjeednik OO Dragiša Janjušević.

On apeluje na građane Nikšića da kada ispod svojih brisača pronađu obavještenje o podizanju prekršajnog naloga odu na sud a da ne plaćaju.

J.L.

Za isti period, znači od oktobra prošle do 25 jula ove godine, izdato je oko 400 prekršajnih naloga, od čega je 90 odsto izdato u poslednja dva mjeseca, kada su počele akcija pisanja naloga za nepropisno parkiranje na javnim površinama bacimo u novac izrečeno je 10.600 eura, a naplaćeno je oko 4.800 eura, što je 40 odsto. Ovdje je malo bolja naplata jer vozači požure da plate kaznu u roku od osam dana koja onda iznosi oko 33 eura. Ipak, veći je procenat onih koji plaćaju prilikom registracije vozila i kazna tada iznosi 50 eura“, objašnjava Jauković. U Komunalnoj policiji kažu da ima i onih na koje ne utiče kažnjavanje, pa se dešava da se za isti prekršaj jednom vozaču izriče tri puta ista kazna.

“Ima pojedinaca koji ne shvataju da rade pogrešnu stvar i koji čvrsto vjeruju da zakonom nije zabranjeno parkiranje na trotoarima. Imamo i one koji

uredno plate kaznu, ali opet prave isti prekršaj”, naglašava Jauković.

■ JOŠ JE RANO

ZA SUMIRANJE REZULTATA

U Parking servisu kažu da treba vremena da sistem u potpunosti zaživi, ipak kažu da nijesu očekivali da će Nikšićani u tolikom broju kršititi pravila.

“Moramo imati na umu činjenicu da je to još uvijek novina u gradu. Vodilil smo se primjerom Podgorice kojoj je trebalo više od dvije godine da se vozači naviknu i da sistem u potpunosti funkcioniše. Sada je rano sumirati rezultate. Nadamo se da

će vrijeme učiniti svoje i da će Nikšićani i po tom pitanju pokazati odgovornost”, kazao je direktor PS Mirko Perović. Iako ima dosta onih koji ne plaćaju parking mjesto, Perović kaže da ima dosta i onih koji plaćaju.

“Komunalna policija radi svoj dio posla, mi svoj. Primjedbe su se svele na minimum. Sve češće dobijamo pozive stanara zgrada da preuzmemo naplatu parking mjesta. Imamo oko 230 prodatih mjesečnih karata, među kojima su uglavnom stanari”, kaže Perović i ističe da su novom odlukom proširena parking mjesta za pet lokalcija, pa sa početnih oko 730 sada ima oko 1.020 parking mjesta.

16

crna gora

HERCEG NOVI: sjEdNICa paRlamENta

Reprogramiran dug bolnici Meljine u 18 rata Na vanrednom zasijedanju odbornici parlamenta Herceg Novog prihvatili su jednoglasno Ugovor o reprogramu duga između Opštine Herceg Novi kao povjerioca i PZU Meljine. Zatražen je i hitan raskid kupoprodajnog ugovora sa Atlas grupom i vraćanje bolnice u sistem javnog zdravstva.

Pravnik Saša Vujović objasnio je da je cilj zaključenja Ugovora sprečavanje nastanka štetnih posljedica po građane Herceg Novog, jer bi finansijska blokada bolnice Meljine dovela do umanjenja kvaliteta zdravstvene zaštite na teritoriji grada i otežala pravo na kvalitetnu medicinsku uslugu građanima Herceg Novog.

Nakon nekoliko amandmana Danijele Đurović, odbornice SNP-a, tekst ugovora je dijelom izmijenjen, preciznije definisan i usvojen.

Ugovorne strane čine nespornim postojanje duga u iznosu od 143.071, 04 eura po osnovu poreza na nepokretnost, koji je punovažan i uvećan za zakonsku kamatu. Danijela Đurović je ocijenila da je PZU Meljine preživljava, ali i da je na izdisaju.

Odbornik Novske liste Miloš Konjević je zatražio odgovor na pitanje, ko je odlučio da se blokadom računa brutalno na ivicu egzistencije dovede medicinsko osoblje, koje četiri mjeseca nije dobilo plate, a koje je pomoć zatražilo upravo od Opštine.

Odgovoreno mu je, da ovakva vrsta duga zastarijeva nakon pet godina, a da rok ističe naredne godine, te da je

Meljine vratiti u sistem zdravstva

Nezavisni odbornik Mirko Mustur istakao je da su posljedice privatizacije u Herceg Novom katastrofalne, a da je zbog svoje funkcije bolnica najugroženija, pa samim tim i građani. Apelovao je da bolnica uđe u sistem javnog zdravstva.

Odbornica Nove srpske demokratije Žaklina Babović smatra da je do potpisivanja ugovora moralo doći ranije, kako bi se izbjeglo stavljanje bolnice, osoblja i građana u opasnost, ocijenivši pomalo apsurdnim situaciju da Opština koja je prva blokirala račun bolnice, sada traži da ostali povjerioci ne slijede njen primjer, već pokušaju reprogramirati dug.

Odbornik Izbora Mladen Ivanović apelovao je na Vladu Crne Gore, da hitno raskine ugovor sa Atlas grupom i vrati bolnicu u sistem javnog zdravstva.

S.M.

Opština slijedila zakonsku regulativu.

Slobodan Radović Krušo (DPS) podsjetio je na nedavnu posjetu bolnici Meljine potpredsjednika Vlade Petra Ivanovića i ministra zdravlja Budimira Šegrta, kao znak da ona nipošto nije zaboravljena, već naprotiv da Vlada ulaže napor da ona opstane i ostane na usluzi građanima.

SRIJEDA, 27. 7. 2016.

KOlaŠIN: OtpuŠtENI RadNICI pIs

Bečiću, ne nada jer i ti podržav ⌦ Zorica Bulatović

Otpušteni radnici kolašinske opštine okupljeni u radnom tijelu sindikata pod nazivom “Za zakon i pravdu” poručili su presjedniku Demokrata Aleksi Bečiću i odborniku u SO Kolašin i potpredsjedniku Demokrata Vladu Martinoviću, da ne očekuju političku podršku i glasove Kolašinaca sve dok su u koaliciji sa SDP-SNPDF i direktno ih optužili za svo bezakonje u opštini od kad su pomenute partije na vlasti.

“Bečić je izgleda zaboravio da je on taj čijim glasom drži vlast SDP-DF-SNP i da je on dio vlasti koja je na nezakonit način otpustila više od 100 radnika, da je on dio vlasti koja dvije godine nije imala OIK, da je on dio vlasti koja je promijenila četiri odbornika bez OIK, da je dio vlasti koja je pokrala lokalne izbore, vlasti gdje se odbornici mijenjaju sa ulice, vlasti koja je nezakonito donijela budžet za 2015. godinu, a Ustavni sud Crne Gore ga proglasio neustavnim.

Uz to, odbornik Demokrata se ignorantski odnio prema radnicima koji su 140 dana bili u štrajku glađu, tražeći

Blokiran račun Centra za kulturu

Kako DN nezvanično saznaju, račun JU Centra za kulturu blokiran je na oko 60 hiljada eura. Očekuje se ovih dana pokretanje krivične prijave Poreske uprave, protiv odgovornog lica, jer su plate za 2016. godinu isplaćene bez poreza i doprinosa.

ostvarenje svojih prava”, kazali su radnici.

Oni su podsjetili Demokrate da su, iako partija sa “srpskim prizvukom” ostavili bez posla sve radnike koji su štrajkovali i sve one koji su se potpisali kao Srbi. ,,Vi Bečiću izgleda ne znate da se ovdje uručuju rješenja o prestanku radnog odnosa, a da im prije toga u skladu sa zakonom nijesu isplaćene obaveze iz radnog odnosa.

Eto ovih dana je u JU Centar za kulturu ostalo bez posla devet radnika, kojima vi Bečiću dugujete poreze i doprinose, a radnike poslaste na ulicu bez ikakvih prava jer se ne mogu prijaviti na Zavod za zapošljavanje i time

Bečić je izgleda zaBoravio da je on taj čijim glasom drži vlast sdP-dF-snP i da je on dio vlasti koja je na nezakonit način otPustila više od 100 radnika, da je on dio vlasti koja dvije godine nije imala oik, da je on dio vlasti koja je Promijenila četiri odBornika Bez oik

BudVa: VElIKO pRIzNaNjE za BudVaNsKI HOtEl

Palas nominovan za prestižnu nagradu Hotel ‘’Palas’’, koji posluje u sastavu hotelske grupe ‘’Budvanska rivijera’’, nominovan je od svjetske globalne organizacije WorldLuxury Hotel Awards za jednu od prestižnih nagrada u hotelskoj industriji za hotel sa visoko kvalitetnim sadržajem.

Ova nagrada predstavlja vrhunac priznanja za dostignuća u hotelsko-turističkoj industriji, odavajući priznanje hotelu za osvojeno poštovanje od go-

stiju, a dobitnici će se znati na svečanom uručenju nagrada, koje će se održati 29. oktobra u Dohi, glavnom gradu Katara.

Kako bi glasili za jednu od tri kategorije potrebno je da se preko sajta www.hgbudvanskarivijera.com i klikom na žuto dugme, koje se nalazi na desnoj strani homepage stranice, uđe na stranicu luxuryhotelaward.com, gdje se nalazi prezentacija hotela ‘’Palas’’.

N.L.

SRIJEDA, 27. 7. 2016.

crna gora

17

sALI predsjedNIKu demOKrAtA

aj se glasovima vaš korupciju

BIjeLO pOLje: rAdNIcI ª BjeLAsIcA rAdeº

Bojiša Šotra obećao da će doći i razgovarati

ostvariti pravo na zdravstvenu zaštitu. Šta vi to možete obećati Kolašincima kad sve radite suprotno onome što nudite. Ako mislite da vam neko vjeruje i da uzmete neki glas u Kolašinu izađite iz koalicione vlasti, pokažite da možete da se uzdignete iznad štete koju ste ovoj opštini napravili nezakonitostima kao šesnaesti glas Vuksanović. U

suprotnom, nemojte očekivati bilo kakvu političku podršku, i još vas kao magistra ekonomskih nauka pitamo kako će te glasati za usvajanje budžeta Opštine za 2015. godinu, kojeg je Ustavni sud proglasio neustavnim i nezakonitim”, poručili su iz radnog tijela.

“Bečiću, nemojte građanima Kolašina obećavati da

neće biti političkog zapošljavanja, kada ste tu u dubokoj političkoj korupciji sa Vuksanović, koju držite na vlasti upravo zbog tog partijskog zapošljavanja. Pitajte odbornika Martinovića, gdje mu radi sestra i kako je zaposlio, i koga još od rodbine štiti sa svojim odborničkim mandatom”, poručili su iz radnog tijela “Za zakon i pravdu”.

tuZI: mINIstAr pOLjOprIvrede u pOsjetI mALesIjI

Mugoša obećao pomoć poljoprivrednicima Juče je predsjednik gradske Opštine Tuzi, Adžović Abedin upoznao ministra poljoprivrede i ruralnog razvoja Budimira Mugošu sa izazovima sa kojima se poljoprivredni proizvođači Malesije svakodnevno susrijeću, posebno u dijelu plasmana domaćih poljoprivrednih proizvoda na otvorenom tržištu na kome im konkurišu proizvodi iz

uvoza.

Ministar Mugoša je obećao pomoć koliko to bude u njegovoj mogućnosti.

Istakao je da je pred Crnom Gorom težak put kad je o poljoprivrednoj proizvodnji riječ jer nas očekuje praćenje tempa koji diktira Evropska unija, koja ima znatno veće tržište, te da će samo najjači opstati i kada je poljoprivredna politika u pitanju.

Radnici bjelopoljske fabrike mineralne vode „Bjelasica rada“ su, nakon razgovora predstavnika sindikata i policije, odustali od najavljene blokade magistralnog puta Bijelo Polje - Prijepolje.

Predstavnik sindikata preduzeća Miraš Joksimović, sa nekoliko sindikalnih aktivista, juče je pozvan na informativni razgovor kod inspektora policije.

“U korektom razgovoru predočili su nam da su blokadu, koju smo prekjuče organizovali na kružnom magistralnom toku na Ribarevinama, iako, pravilno najavljenu, oprostili i da neće protiv organizatora podizati bilo kakvu prijavu. Ali, saopštili su da se tako neće desiti ukoliko ponovimo blokadu, jer ugrožavamo normalno odvijanje učesnika u saobraćaju. Zbog toga smo i odustali od blokade, ne iz straha, jer smo navikli na svakakve muke,već zbog nemaštine i loše finansijske situacije u kojoj se nalazimo i nemogućnosti da plaćamo prekršajne kazne, kazao je Joksimović, nakon povratka sa razgovora u policiji.

Radnici su i juče proveli dva sata u blizini kapije fabrike i dogovorili da se danas ponovo okupe na istom mjestu i tako iskažu protest.

U korektom razgovoru predočili su nam da su blokadu, koju smo prekjuče organizovali na kružnom magistralnom toku na Ribarevinama, iako pravilno najavljenu, oprostili i da neće protiv organizatora podizati bilo kakvu prijavu “U međuvremenu sam telefonom razgovarao sa izvršnim direktorom Eurofonda Bojišom Šotrom, koji mi je obećao da će sa nekim od saradnika doći do kraja radne sedmice i razgovarati sa nama.

Sa nestrpljenjem očekujemo njihov dolazak da vidimo šta i kako dalje”, kazao je Joksimović dodajući, da danas očekuju dolazak šefa pravne kancelarije Saveza sindikata Crne Gore Gorana Ćulafića.

Pedesetak radnika ,,Bjelasice rade’’ traži ispunjenje nekoliko zahtjeva. Osnovni je da dobiju sedam zaostalih zarada, uplatu doprinosa za posljednjih sedam i po godina i pokretanje proizvodnje.

B.Č.

18

svijet

SRIJEDA, 27. 7. 2016.

ADVOKAT MILENA VUJISIĆ Apartmani Tološka šuma, poslovni prostor C10 Podgorica UNIVERSAL CAPITAL BANK AD Podgorica koju zastupa, advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Prodaja će se održati dana 13.08.2016. godine, sa početkom u 12 h, u prostorijama restora na Astoria, Stari grad, Budva.

Predmet prodaje je nepokretnost u svojini Kažanegra Vasa upisana u listu nepokretniosti br. 590, KO Sveti Stefan, Uprave za nekretnine PJ Budva i to - stambeni prostor koji se nalazi u zgradi broj 1, na katastarskoj parceli broj 905, PD 2, spratnost P1, površine 134 m2.

Početna kupoprodajna cijena na XI prodaji iznosi 128.523,16 € Ukupan iznos preostalog duga na dan 14.05.2015. godine iznosi 116.188,28 €.

Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 12.08.2016. godine do 14:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić u Podgorici u ul. Radnička bb, poslovni prostor C10, apartmani Tološka šuma sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje”.

U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, -dokaz o uplati depozita u visini 10% ponuđenog iznosa na račun Universal Capital Bank AD Podgorica, broj 907-56001-24, sa naznakom „za javno nadmetanje“.

Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana.

Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/422-922 i 020/ 220-269.

ZA UNIVERSAL CAPITAL BANK AD PODGORICA advokat Milena Vujisić

ADVOKAT MILENA VUJISIĆ Apartmani Tološka šuma, poslovni prostor C10 Podgorica UNIVERSAL CAPITAL BANK AD Podgorica koju zastupa, advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Prodaja će se održati dana 12.08.2016. godine, sa početkom u 12h, u prostorijama ugostiteljskog objekta Perla, ul. Serdara Šćepana S-70, Nikšić.

Predmet prodaje su nepokretnosti u svojini Bojović Maruše upisane u posjedovnom listu br. 76, KO Kuta I, Uprave za nekretnine PJ Nikšić i to: - parcela br. 188, plan 008, skica 020, koja po kulturi predstavlja pašnjak 4. klase, površine 4421 m2, - parcela br. 452/1, plan 004, skica 013, koja po kulturi predstavlja kuću i zgradu, RB 1, površine 94 m2 i voćnjak 3. klase, površine 2538 m2, - parcela br. 452/2, plan 004, skica 013, koja po kulturi predstavlja njivu 6. klase, površine 224 m2, - parcela br. 455, plan 004, skica 013, koja po kulturi predstavlja njivu 5. klase, površine 289 m2, - parcela br. 1825, plan 008, skica 013, koja po kulturi predstavlja njivu 4. klase, površine 380 m2, - parcela br. 1826, plan 008, skica 013, koja po kulturi predstavlja njivu 4. klase, površine 340 m2, - parcela br. 1827, plan 008, skica 013, koja po kulturi predstavlja njivu 4. klase, površine 620 m2, - parcela br. 1828, plan 008, skica 013, koja po kulturi predstavlja šumu 4. klase, površine 975 m2, - parcela br. 1829, plan 008, skica 013, koja po kulturi predstavlja pašnjak 2. klase, površine 1796 m2, - parcela br. 1830, plan 008, skica 013, koja po kulturi predstavlja livadu 4. klase, površine 2297 m2, - parcela br. 1831, plan 008, skica 013, koja po kulturi predstavlja voćnjak 3. klase, površine 2612 m2, - parcela br. 1832, plan 008, skica 013, koja po kulturi predstavlja livadu 4. klase, površine 861 m2, - parcela br. 1833, plan 008, skica 013, koja po kulturi predstavlja pašnjak 3. klase, površine 4429 m2, - parcela br. 1834, plan 008, skica 013, koja po kulturi predstavlja livadu 5. klase, površine 2552 m2, - i kuća koja se nalazi na parceli br. 452/1, u osnovi površine 94 m2.

Početna kupoprodajna cijena na trećoj prodaji iznosi 19.417,90 €.

Ukupan iznos preostalog duga na dan 03.04.2015. godine iznosi 18.715,50 €.

Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 11.08.2016. godine do 14:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić u Podgorici u ul. Radnička bb, poslovni prostor C10, apartmani Tološka šuma sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje”.

U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% ponuđenog iznosa na račun Universal Capital Bank AD Podgorica, broj 907-56001-24, sa naznakom „za javno nadmetanje“.

Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana.

Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/422-922 i 020/ 220-269.

ZA UNIVERSAL CAPITAL BANK AD PODGORICA advokat Milena Vujisić

MINISTARSTVO SPOLJNIH POSLOVA SRBIJE

Protestna nota Hrvatskoj zbog Alojzija Stepinca Zbog poništavanja osuđujuće presude nadbiskupu Alojziju Stepincu, koje smatra rehabilitacijom fašizma i ustaške NDH, Ministarstvo spoljnih poslova Srbije uručilo je juče protestnu notu ambasadoru Hrvatske u Beogradu Gordanu Markotiću. Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić rekao je na konferenciji za novinare u Beogradu da je Hrvatska zemlja u kojoj se rehabilituju fašističke tvorevine koje su postojale i u drugim državama, ali u kojima se, kako je rekao, ne drže hvalospjevi kao u Hrvatskoj.

“Stepinac je bio duhovnik ustaškog pokreta, blagosiljao je zločine i ustašku

državu govoreći da je to Božje djelo i dar Hrvatima”, rekao je Dačić i podvukao da nikakvi protesti to ne mogu da promjene. Na pitanje šta će biti ukoliko Hrvatska ne bude željela da primi protestnu notu, Dačić je rekao da je to samo forma i da će ona u svakom slučaju biti objavljena, što je i njena suština.

“Mi ne radimo protestne note radi paralele, već zato što je riječ o suštinskom pitanju. Isto kao što sam bio protiv rehabilitacije nekih na teritoriji Srbije”, rekao je Dačić ocjenjujući da je fašizam univerzalno zlo i njegova promocija je isključivo zabranjena, a “ustaška NDH je svakako fašistička tvorevina”.

SNIMAK PODGRIJAO TENZIJE

Islamisti pale srpske zastave u BiH Na društvenim mrežama pojavio se video-snimak, na kojem su prikazana dvojica muškaraca kako pale zastave Srbije, prenose banjalučke “Nezavisne novine”.

Islamisti, iza kojih je zelena zastava sa arapskim natpisom, kao i ratna zastava Armije BiH, maskirani su i u rukama drže puške. U jednom trenutku, dok maskirane osobe pale srpske zastave, na snimku se čuje pucanj.

Za sada nije poznato ka-

da je i gdje video-snimak nastao, ali se pretpostavlja da je načinjen u BiH, o čemu svjedoči i pjesma koja se čuje u pozadini.

Kako pišu Nezavisne, riječ je o pjesmi pod nazivom “Tigrovi Bosne”, čiji tekst ima jasnu poruku. “U Bosni se miris širi, niđe ljepše zemlje nema, budi hrabra Bosno moja, dušman opet zulum sprema. Poručuju braća svima, ne damo te dušmanima, dolazimo sa svih strana, da zgazimo tvog dušmana.”

SRIJEDA, 27. 7. 2016.

svijet

19

NOVI UDARAC ZA FRANCUSKE SLUŽBE: ISLAMISTI U CRKVI U NORMANDIJI UBILI SVEŠTENIKA

Jedan od ubica već hapšen zbog terorizma

D

vojica napadača koje je likvidirala policija poslije jučerašnje talačke krize deklarisali su se kao pripadnici Islamske države, rekao je predsjednik Francuske, prenosi AFP. Napadači su nožem prerezali vrat svešteniku, a jedan talac je zadobio ozbiljne povrede.

Muškarci naoružani noževima uzeli su kao taoce sveštenika, dvije časne sestre i dva vjernika u crkvi u mjestu Sent Etjen de Ruvanj, u Normandiji na sjeveru Francuske, piše list Figaro. Kako navodi taj list, jedna časna sestra je uspjela da pobegne i da digne uzbunu.

Ona je ispričala da su napadači natjerali sveštenika da klekne prije nego što su mu prerezali vrat. Sestra Danijela je rekla da su napadači snimali događaj u crkvi i da su oko oltara izvodili svojevrsni obred, govoreći na arapskom.

“To je jezivo”, dodala je ona.

Prema njenim riječima, sveštenik je htio da se brani, a onda se “dogodila tragedija”.

Na lice mjesta odmah su stigle specijalne snage francuske policije i antiteroristička jedinica. Francuski mediji prenose da je tokom incidenta nekoliko ljudi povređeno.

Na lice mjesta stigao je i francuski predsjednik Fransoa Oland, koji je napad ocijenio terorističkim i rekao da su dvojica napadača rekli da su pripadnici Islamske države.

Istakao je da se protiv terorizma mora boriti svim raspoloživim sredstvima.

Francuski premijer Manuel Vals izjavio je da je užasnut zbog, kako je rekao, “varvarskog napada na crkvu”.

“Cijela Francuska i svi katolici su povrijeđeni. Držaćemo

se zajedno”, napisao je Vals na svom nalogu na Tviteru, a prenio AFP. U međuvremenu je agencija Amak objavila saopštenje u kojem se kaže da su “vojnici” Islamske države izvršili jučerašnji napad.

“Oni zu izveli napad kao odgovor na poziv da mete budu zemlje krstaške koalicije”, navodi se u saopštenju koje je objavio Amak, prenosi Rojters.

Kako navodi iTele, barem jedan od napadača u crkvi na sjeveru Francuske je od ranije po-

znat policiji, bio je hapšen i pod nadzorom zbog plana da ide u Siriju. Francuski digitalni informativni kanal navodi da je jedan od dvojice napadača bio uhapšen u maju 2015. godine u Turskoj, na putu ka sirijskom ratištu. Takođe, navodi se da je on bio na posebnim mjerama i da je praćen pomoću elektronske nanogice.

“Taj čovjek je nakon hapšenja u Turskoj deportovan u Francusku gdje je do 2. marta ove godine bio u zatvoru. Izašao je uz uslov da nosi elektronski uređaj za praćenje i vratio se da živi kod roditelja”, javlja iTele. U slučaju da se informacije iTelea pokažu kao istinite, to će biti još jedan veliki udarac za Olanda i njegovu administraciju, koja od novembarskih napada u Parizu 2015. godine trpi kritike zbog nesposobnosti da se suoči sa bezbjednosnim rizicima u zemlji.

NEZAPAMĆEN MASAKR U JAPANU

Nožem ubio 19, ranio 25

Svakog jutra se budim u kući koju su izgradili robovi

Prva dama Sjedinjenih američkih država održala je emotivan govor na Konvenciji Demokratske stranke u Filadelfiji i poručila da žena može biti predsjednica.

“Svako jutro budim se u kući koju su izgradili robovi i gledam svoje kćerke, dvije prekrasne, inteligentne, mlade Afroamerikanke, kako se igraju s psima u dvorištu Bijele kuće”, poručila je prva dama SAD-a Mišel Obama u obraćanju na konvenciji.

U govoru, koji je potresao mnoge prisutne, opisala je SAD

kao “najbolju državu na svijetu” i kritikovala izborni slogan američkog milijardera Donalda Trampa “Učinimo da Amerika ponovo bude najbolja”. “Ne dajte da vam iko kaže da ova zemlja nije najbolja, da je nekako moramo ponovo učiniti takvom, zato što je ovo trenutno najbolja zemlja na svijetu”, istakla je supruga predsjednika Baraka Obame.

“Izazovi s kojima se predsjednik suočava nisu crno-bijeli i ne mogu se sažeti u 140 karaktera (kao na Tviteru). Hilari Klinton

ima hrabrost i dostojanstvo da se vraća i stvara pukotine na najvišem i najtežem staklenom plafonu dok ga napokon ne probije.

I zbog Hilari Klinton, moje kćerke, i svi naši sinovi i kćerke, sada znaju da žena može biti predsjednica SAD”, poručila je Mišel Obama, pobravši ovacije i aplauze prisutnih.

Njen emotivni govor demokrate su odlično dočekale, pa se čini da je on donio prijeko potrebno jedinstvo u stranci, ocjenjuju agencije.

Najmanje 19 osoba je ubijeno, a 25 ranjeno kada je muškarac u japanskom gradu Sagamihara nožem napao štićenike ustanove za zbrinjavanje invalida i nemoćnih osoba. Policiju je pozvao jedan od radnika ustanove, koji je kazao da se nešto grozno dešava, prenosi AP. Stotinu i pedeset štićenika spavalo je u trenutku kada je Satoši Uematsu (26), bivši radnik ustanove, provalio unutra i nožem napao desetine ljudi.

“Ja sam to učinio. Želim da invalidi nestanu”, navodno je rekao nakon što se predao policiji, prenose lokalni mediji. Televizijska stanica NTV javila je da je Uematsu ranije otpušten sa radnog

mjesta. NHK je objavio da je ustanova, maksimalnog kapaciteta od 160 osoba uključujući osoblje, uglavnom noću zaključana, ali da je napadač provalio u zgradu razbivši prozor.

Masovna ubistva su relativno rijetka u Japanu, koji ima stroge kontrole vatrenog oružja. Godine 2008. muškarac se zaletio kamionom u grupu ljudi u centru Tokija, nakon čega je nožem napao prolaznike. U napadu je ubijeno sedmoro ljudi. Četrnaest osoba je ranjeno 2010. godine, kada je nezaposleni muškarac nožem napao i tukao putnike dva javna autobusa izvan željezničke stanice u prefekturi Ibaraki.

20

kultura

SRIJEDA, 27. 7. 2016.

Ministarstvo kulture uputilo pozive filMskiM stvaraociMa

Raspisan konkurs za našeg predstavnika za Oskara Ministarstvo kulture Crne Gore uputilo je poziv domaćim filmskim stvaraocima da do 15. septembra prijave dugometražne igrane filmove za izbor crnogorskog kandidata 89. dodjele nagrada Američke akademije filmske umjetnosti i nauke – Oskar u kategoriji Najbolji strani film u 2016. godini.

Pravo učešća imaju registrovani crnogorski filmski producenti, pod uslovom da je film prvo javno prikazan u zemlji koja ga prijavljuje u periodu između 1. oktobra 2015. i 30. septembra 2016. godine, kao i da je prvi put javno prikazan u domaćem komercijalnom bioskopu (zarad profita producenta i prikazivača) sedam dana u kontinuitetu. Film koji u bilo

kojoj verziji bude imao javno prikazivanje ili distribuciju u nebioskopskom kontekstu, prije prvog bioskopskog prikazivanja, neće biti prihvatljiv za učešće.

Takođe, tokom prikazivanja film mora biti reklamiran i medijski eksploatisan na uobičajen način, snimljen na crnogorskom ili nekom od jezika u službenoj upotrebi u Crnoj Gori, a producent prethodno u potpunosti mora podmiriti sve finansijske obaveze prema autorima, ekipi i glumcima (honorari, porezi, doprinosi, itd), što se odnosi i na regulisanje autorskih prava za korišćenje muzike, inserata...

O izboru crnogorskog kandidata odlučivaće Selekcio-

festival Meditanskog teatra purgatorije

Filomena Marturano na sceni Atrijuma Buća Predstava “Filomena Marturano” Centra za kulturu Tivat i Gradskog pozorišta iz Podgorice, u režiji Jagoša Markovića, biće izvedena na sceni Atrijuma Buća u Tivtu večeras od 21.30 sati, u sklopu Festivala meditanskog teatra “Purgatorije”.

“Komad Filomena Marturano je tekst italijanskog klasika Eduarda de Filipea.

Ova priča je smještena na Mediteranu i pršti od strasti, emocija i humora koji obavija intimnu dramu dvo-

Scena iz komada

je ljudi – emocijama i strašću spojenih u jedno, a životnim i socijalnim prilikama otrgnutih jedno od drugoga. Ova komična melodrama govori o ljubavi, strasti i roditeljstvu. Likovi u predstavi kreću se između humora, satire, cinizma i duboke i istinske drame”, stoji u najavi komada.

Uloge tumače Anita Mančić, Branimir Bane Popović, Jelisaveta Seka Sablić, Božidar Bole Stošić, Kristina Stevović... Z.K.

na komisija na osnovu Specijalnih pravila Američke akademije i Pravila Ministarstva kulture. Ukoliko određeni film bude odabran kao crnogorski kandidat, aplikacioni materijal mora biti dostavljen Američkoj akademiji do ponedjeljka, 3. oktobra 2016. godine u 17 sati.

Za dodatne informacije zainteresovani se mogu obratiti savjetniku za audiovizuelne djelatnosti u Ministarstvu kulture Iliji Subotiću putem i-mejl adrese ilija.subotic@mku.gov.me.

Podsjećamo, prošlogodišnji predstavnik Crne Gore za najprestižniju filmsku nagradu bio je “Ti mene nosiš” hrvatske rediteljke Ivone Juke.

S.I.

Pravo učešća imaju registrovani crnogorski filmski producenti, pod uslovom da je film prvo javno prikazan u Crnoj Gori u periodu između 1. oktobra 2015. i 30. septembra 2016. godine

Koncert Stojanovića i Beharovića

Koncert harmonikaša Šćepana Stojanovića i Dina Beharovića biće priređen u sali Ministarstva kulture na Cetinju večeras od 21 sat u sklopu Espressivo Music Festivala 2016. Stojanović je rođen 1995. godine u Podgorici, trenutno je student druge godine na Muzičkoj akademiji na Cetinju. Nastupao na republičkim i internacionalnim takmičenjima, a dva puta je osvajao prve nagrade na takmičenjima Accordeon Art u Sarajevu, Dani harmonike u Bijeljini, Zvezdane staze u Novom Sadu.

Dino Beharović je rođen 1993. godine u Baru gdje je završio nižu muzičku školu. Učesnik je mnogobrojnih međunarodnih i državnih takmičenja gdje je osvajao zavidne rezultate.

Student je na specijalističkim studijama Muzičke akademije na Cetinje u klasi Predraga Jankovića.

S.I.

prograM 29. Barskog ljetopisa

Književno veče Nikole Kitanovića ispred Dvorca Roman “Narcis u vodi” i zbirka poezije “Moja anđele” srpskog autora Nikole Kitanovića biće predstavljeni na platou ispred Dvorca kralja Nikole u Baru večeras od 21 sat u sklopu 29. barskog ljetopisa.

Tim povodom, sa autorom će razgovarati književni kritičar Marinko Vorgić.

Nikola Kitanović je rođen 1956. godine u Kikindi. Živi i stvara u Novom Sadu. Poe-

ziju, prozu, eseje i književnu kritiku objavljivao je u časopisima širom bivše Jugoslavije. Objavio je veći broj knjiga poezije, romana i studija o misticizmu Zapada.

Do sada je objavio knjige poezije “Hajdučka trava”, “Nevine priče”, “Mač Pik”, “Četiri svijeta”, “Noć nad Majurom”, “Žrtvena knjiga”, ali i prozna djela “Vukodlak Dunava”, “Banatska fuga”, “NN”...

S.I.

SRIJEDA, 27. 7. 2016.

kultura

21

Predstavnici JU Grad teatar UPUtili ProGlas nadležnima

Bukadžije važnije od Budvanskog festivala Stalna bitka sa problemom buke uvećava festivalski budžet, ali i kreira negativnu sliku o festivalu, negativnu sliku o odnosu grada prema kulturi i negativnu sliku o Budvi uopšte

⌦ Nina Lajović Zaposleni u javnoj ustanovi “Grad teatar” uputili su javni proglas nadležnima kako bi se problem buke tokom održavanja programa jubilarnog izdanja budvanskog festivala što prije riješio, te da se i ovaj Grad teatar doveo do kraja.

“Budući da svi naši napori da obezbijedimo tišinu tokom izvođenja programa ‘Grada teatra’ na otvorenim scenama u Starom gradu i širem području opštine Budva, zbog umjetničkih ansambala, ugođaja publike i predstavnika medija, ne nailaze uvijek na razumijevanje relevantnih subjekata kada je buka u pitanju, želimo da naglasimo sljedeće - ‘Grad teatar’ već trideset godina pokušava da utiče na obezbjeđivanje ako ne optimalnih, ono bar podnošljivih uslova za održavanje programa, od kojih nijedan ne traje duže od dva sata. ‘Grad teatar’ je ustaljeno vrijeme početka festivala pomjerio sa 10. jula na 20. jun, kako bi relevantnim subjektima omogućio da obavljaju djelatnost u punom kapacitetu u danima popularno nazvanim ‘špic’ sezone’” stoji, između ostalog, u zvaničnom saopštenju.

Sa konferencije za novinare Kako je podsjetila selektorka književnog programa Svetlana Ivanović, Grad teatar je satnicu svojih programa, prije svega dramskih i muzičkih, pomjerio sa 22 časa na 21.30 sati, kako bi relevantni subjekti bili u prilici da djelatnost obavljaju do jedan sat iza ponoći, do kada je i zakonom dozvoljeno puštanje muzike na otvorenom na teritoriji opštine Budva.

“Grad teatar je dio glavnih programa, premijernih izvođenja predstava, izmjestio iz Starog grada, prvo na scenu iza Osnovne škole, pa na scenu u Svetom Stefanu, a sada u bečićko naselje Vještica, budući da rad na novim predstavama zahtijeva i vrijeme za probe... Napominjemo da ni izmještanjem predstava nijesmo riješili pomenuti problem, već smo naišli na nove oblike ometa-

Predstavljanje “Satova u majčinoj sobi” Književni program 30.

Grad teatra nastavlja se večeras, kada će od 21 sat na Trgu pjesnika biti predstavljen roman “Satovi u majčinoj sobi” Tanje Stupar Trifunović.

Razgovor sa autorkom vodiće profesorica engleske i američke književnosti

na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu Vladislava Gordić-Petković.

Iako se ogroman dio romana dotiče ljubavnih odnosa, njegov je temelj ipak (ne)savršena ljubav majke i kćeri, koji se uvijek iznova preslikava iz generacije u generaciju. U

ovoj višeglasnoj prozi Tanja Stupar-Trifunović daje glas djevojčici, ženi i majci u svakoj od nas. Njena se junakinja preobražava pred našim očima poput glumice koja iza zavjese mijenja kostim i izlazi na pozornicu prepuna ožiljaka svoje prethodnice.

nja izvođenja predstava, koji su doveli i do kratkog prekida jedne od predstava.

Grad teatar o problemima buke tokom godine razgovara i pregovara sa svim relevantnim subjektima u gradu - sa nadležnima u Opštini Budva, sa predstavnicima komunalne policije, sa vlasnicima ugostiteljskih objekata u okolini scene između crkava...”, kazala je Ivanović dodavši da Grad teatar po-

država svaki od svojih programa i odgovoran je za sve okolnosti koje prate njihovo izvođenje.

“Suvišno je dodati da sve navedeno opterećuje nesmetano planiranje, organizaciju i realizaciju festivala, nepotrebno uvećava festivalski budžet, ali i kreira negativnu sliku o festivalu, negativnu sliku o odnosu grada prema kulturi i negativnu sliku o Budvi uopšte među publikom, umjetnicima i predstavnicima medija. Ovim putem dajemo do znanja publici, učesnicima festivala i građanima Budve da živimo sa svim problemima koji prate festival, da naši zaposleni svakodnevno trpe poniženja zbog stvari koje ne zavise od nas i na koje, pored svih napora, ne možemo da utičemo, ali da i dalje činimo sve što je u našoj moći da do pomenutih problema što manje dolazi. Želimo da zahvalimo i svima onima koji razumiju našu borbu sa vjetrenjačama i pomažu nam u njoj.

Sve ostale javno molimo da uvaže datume festivala koji smo dostavili i da nam, samo poštovanjem zakonskih propisa lokalne samouprave, pomognu da privedemo jubilarni, 30. festival, svom finalu”, zaključuju u javnom proglasu zaposleni.

22

SVIJET

SRIJEDA, 27. 7. 2016.

DOGAĐAJI KOJI SU OBILJEŽILI 27. JUL 1839. SUKOB IZMEĐU KINE I BRITANIJE OKO TRGOVINE DROGOM

Počeo Prvi opijumski rat Počeo je prvi Opijumski rat između Kine i Velike Britanije kada su kineske vlasti u luci u Kantonu (Guangžu) zaplijenile i uništile 20.000 sanduka opijuma. Rat je vođen sa ciljem da Kina uvozi britanski opijum. Taj rat se smatra početkom evropske hegemonije prema Kini. Konflikt je započeo dugu istoriju kineske sumnjičavosti prema Zapadu, što se još uvijek osjeća u Istočnoj Aziji.

Kolonizacijom Indije monopol na uzgajanje i transport opijuma je preuzela britanska Istočno-indijska kompanija 1757. Krenulo je sve veće krijumčarenje opijuma u Kinu. Uživaoca opijuma je bilo sve više, a do 1838. britanska Istočno-indijska kompanija je uvozila 1400 tona opijuma iz Indije u Kinu godišnje. Ovaj šverc nije prestajao ni kada su kineske vlasti uvele smrtnu kaznu za dilere 1839.

Tako je u jednoj raciji u luci u Kantonu 1839. zaplijenjena i uništena ogromna količina opijuma koji je bio uskladišten na britanskim trgovačkim brodovima.

Njegova tržišna vrijednost je tada procijenjena na preko 2 miliona funti tadašnjih. Britanija je ovo okvalifikovala kao napad na njenu trgovačku mornaricu i kao odgovor su u kineske luke poslali svoju ratnu mornaricu. Tako je počeo poznati Prvi opijumski rat. Britanska mornarica je tada bila udjedljivo najmoćnija vojna sila na svijetu i Kinezi nisu imali šanse protiv nje. Ne samo što su zauzeli Kanton, Hong Kong nego su

1189.

- Veliki župan Stefan Nemanja ugostio je u Nišu njemačkog cara Fridriha I Barbarosu na njegovom proputovanju kroz Srbiju u Trećem krstaškom ratu, i ponudio mu savez protiv Vizantije.

1789

- K o n g re s SAD osnovao je Odjeljenje za spoljne poslove, koje je kasnije postalo Stejt departmen

uplovili brodovima rijekom Jangce i čitavom dužinom rijeke uništili plovne barže koje je dinastija Kving koristila za naplatu takse od trgovaca, a što je bio glavni izvor prihoda vladarske kuće. Tako su Kinezi bili prinuđeni da zatraže primirje i sklopljen je mirovni sporazum u istoriji poznat kao Ugovor iz Nankinga 1843. Ovim ugovorom Kina se obavezala da Britaniji plati naknadu štete za uništeni opijum, kao i da otvori pet svojih najvećih luka za britanske trgovce. Britanci su ugovorom preoteli čitav Hong Kong, a naknadno je napravljena i dopuna ugovora po kojem su britanski trgovci dobili apsolutno jednaka prava sa kineskim

1830.

- U Francuskoj je izbila trodnevna “Julska revolucija” izazvana odlukom kralja Šarla X Burbonskog da ukine slobodu štampe, raspusti tek izabranu skupštinu i promijeni izborni zakon. Kralj je abdicirao i emigrirao u Škotsku.

1954.

- Velika Britanija i Egipat postigli su sporazum o okončanju 72-godišnje britanske kontrole nad Sueckim kanalom.

trgovcima, pa su čak imali i privilegovan položaj u koriščenju pojedinih luka.

Već 1858. Britanci su potpuno kontrolisali svu trgovinu u najvećim kineskim južnim lukama. Naravno, i uvoz opijuma u Kinu je morao da bude legalizovan. Slabost Kine odmah su iskoristile i druge evropske vladarske porodice, pa je 1844. Kina morala da sklopi identične trgovačke sporazume sa Francuskom, kao i SAD. Ovi ugovori su u priličnoj meri razorili tradicionalu kinesku ekonomiju i kulturu i zapadnoevropski lihvari su imali otvorena vrata da vrše poguban uticaj na čitav ekonomski život Kine. I to su počeli veoma vešto da koriste.

1841. UBIO GA MAJOR MARTINOV

Pjesnik Ljermontov poginuo u dvoboju U dvoboju je poginuo ruski pisac Mihail Jurjevič Ljermontov, pjesnik kavkaskih pejsaža i romantičnog buntovništva, jedan od najznačajnijih pjesnika i prozaista ruske književnosti 19. vijeka (“Junak našeg doba”, “Demon”, “Pjesma o trgovcu Kalašnikovu”). Gardijski major Martinov, Ljermontovljev dugogodišnji prijatelj iz junkerske škole, poslije jednog pjesnikovog komentara, izazvao je ovoga na dvoboj. Dvoboju su kumovale dvorske spletke i svi istraživači Ljermontovljevog života se slažu da je dvoboj namješten i da mu je nađen protivnik koji će ga u dvoboju sigurno ubiti. Pošto mu je Martinov uputio izazov, Ljermontov je pokušao da izbjegne sukob i sklopi primirje sa njim. Bez obzira na sve to, pa čak i pjesnikovu izjavu da odustaje od pucanja, Martinov je ostao

1905 . ČUVENI JUGOSLOVENSKI SLIKAR

Rođen Petar Lubarda U Ljubotinju, u Crnoj Gori, rođen je Petar Lubarda, jedan od najznačajnijih jugoslovenskih slikara 20. vijeka. Izlagao je na mnogim izložbama u zemlji i inostranstvu i dobitnik je mnogobrojnih nagrada. Bio je član Srpske akademije nauka i umjetnosti. Slikarski put

1832. ČUVENI SRPSKI PJESNIK I SLIKAR

Rođen Đura Jakšić

Rođen je Đura Jakšić, najveći liričar srpskog romantizma i jedan od najdarovitijih srpskih slikara 19. vijeka. Pored poezije, koja je najvrijednija u njegovom književnom opusu, pisao je pripovjetke i herojske poeme (“Na Liparu”, “Ponoć”, “Padajte braćo”, “Otadžbina”, “Seobe Srbalja”, “Stanoje Glavaš”). Đura Jakšić je bio svestran umjetnik i rodoljub: pjesnik, pripovedač, dramski pisac i slikar. Ali i bo-

pri tome da se izađe na dvoboj. Dvoboj se dogodio 15. jula 1841. godine, oko 7 sati uveče nadomak Pjatigorska. Uslovi dvoboja su bili takvi da je bilo jasno da neko mora umrijeti: puca se do tri puta na rastojanju od 10 metara.

Kada su sekundanti dali znak, Ljermontov, koji puca prvi, prezrivo gledajući Martinova namjerno promašuje, okreće pištolj uvis i puca u vazduh, a Martinov je, prišavši najbliže što se moglo, pucao u nepokretnog i razoružanog pjesnika.

Metak je probio Ljermontove grudi i izazvao trenutnu smrt. Kada je poginuo, Ljermontov je imao samo 26. godina. Petrogradsko društvo, čiji je Ljermontov bio žestoki i nepomirljivi kritičar, sa zadovoljstvom je primilo vijest o smrti pjesnika oštrog jezika, jedinog dostojnog nasljednika Puškina.

em. Stvaralački i stradalački život tog obrazovanog i temperamentnog čovjeka često se odvijao u boemskom ambijentu skadarlijskih kafana Tri šešira i Dva jelena. Boemska atmosfera bila je njegovo prirodno okruženje u kome je dobijao stvaralačku inspiraciju, izazivao divljenje i aplauze veselih gostiju i boemskih družbenika, ali i bijes vlasti čijoj se surovosti i lakomosti rugao, originalno i starično.

Petra Lubarde započinje tamo gdje je rođen - u crnogroskom kršu i brdima koji su mu se trajno urezali u stvaralačku memoriju. Praktično, u svemu što je slikao, kao plastična matrica može se identifikovati taj prvi vizuelni pejsaž koji ga je od rođenja okruživao.

24

SHOWBIZ

ORGANIZATORI BIRAJU DOMAĆINA

Ključeve Eurosonga vide Kijev, Dnjipro i Odesa

Š e zde s etdrug o izdanje Eurosonga na programu je u maju iduće godine u Ukrajini, a organizacioni tim najpopularnijeg svjetskog muzičkog festivala uskoro će odlučiti kom gradu će dodijeliti domaćinstvo - minulog petka iz igre su ispali Harkov, Lavov i Herson, a sve oči uprte su u Kijev, Dnjipro i Odesu. Evrovizijski tim dužan je da konačnu odluku saopšti najkasnije do 1. avgusta, a već se spekuliše da najveće šanse ima Kijev. Ukoliko glavni grad Ukrajine dobije ključeve Eurosonga, kao što je bio slučaj 2005. godine, te 2009. i 2012. (Dječji eurosong), takmičarske nastupe gledaće-

mo u “Palati sportova” - ona prima oko 10.000 gostiju, a obližnji Olimpijski stadion poslužio bi za konferencije za novinare i druženje fanova. Adut Dnjipra je “EuroArena”, koja se ovih dana renovira, a nakon “šminkanja” biće spremna za 9.500 posjetilaca, novinare i brojne obožavaoce. Ukoliko je vjerovati evrovizijskim portalima, bilo bi veliko iznenađenje da Odesa ugosti Eurosong. Ukoliko se to, pak, desi - muzičari će pred 10.000 ljudi pjevati na travnatoj površini stadiona Chornomorets, a domaćin bi morao da izgradi i krov, kako vremenske neprilike ne bi pokvarile ugođaj.

D.B.

Palata sportova adut je Kijeva

SENZACIJA LJETA ª ŽARIº VEČERAS

Dijelimo karte za nastup Romera u Top Hillu

Još se nijesu stišale strasti poslije odličnog koncerta Svetlane Cece Ražnatović minule nedjelje, a budvanska diskoteka Top Hill spremna je za novi spektakl - večeras je za dobar provod zadužen Nicky Romero, holandski didžej čiji nastup organizatori najavljuju kao senzaciju ljeta.

“Romero je tvorac planetarnog hita ‘Toulouse’, koji ga je vinuo na vrh elektronske muzičke scene 2012. godine, kada ga MTV najavljuje kao mladu nadu elektronske muzike, a prestižni DJ

MAG nagrađuje sa ‘Highest New Entry’ priznanjem, nakon čega dolazi do 17. mjesta na listi najtraženijih di-džejeva. Sarađivao je s velikanima poput Tiesta, Fedde Le Granda, Sandera Van Doorna i mnogim drugim”, navode iz Top Hilla.

Dnevne novine u saradnji sa Top Hillom za nastup Romera poklanjaju po dvije karte za prva dva čitaoca koja danas tačno u podne pošalju mejl na adresu zabavadnovine@gmail.com.

D.B.

SRIJEDA, 27. 7. 2016.

MARKO NASTIĆ ZA DN O DVIJE DECENI

ZNAM KAD DA KECA IZ RUKAV Veoma sam zadovoljan mojim prvim Sea Danceom i mislim da sam ostavio dobar utisak

⌦ Danilo Brajković Iduće godine Marko Nastić, Beograđanin koji važi za jednog od najuticanijih umjetnika, producenata i di-džejeva na prostoru jugoistočne Evrope, proslaviće dvije decenije karijere, tokom koje je izgradio reputaciju o kojoj mnoge njegove kolege i danas maštaju. Logično, kada trajate 20 godina na bini teško je izdvojiti sve što ste stvorili - ukratko, iza Marka je više od 200 objavljenih izdanja, remiksa, duetskih saradnji, nastupa na priznatim festivalima i klubovima uzduž i poprijeko Balkana, Evrope, svijeta... Jubilej će ukrasiti sa dva nova projekta, a dok ne ugledaju svjetlost dana Dnevne novine su proćaskale s Nastićem o svježim temama - nedavno je, ko zna koji put, uzdrmao temelje Petrovaradinske tvrđave na Exitu i to kao dio Teenage Techno Punks tima, koji je na početku karijere osnovao sa

UVIJEK SAM POŠTOVAO DI-DŽEJEVE KOJI SU IMALI HRABROST DA NE PODILAZE MASI I DA POKAŽU ŠTA SVE KUPUJU I KAKAV MUZIČKI UKUS IMAJU Dejanom Milićevićem i Milošem Pavlovićem, a koji je opet okupljen specijalno za Exit. Jedan od pionira elektronskog zvuka na Balkanu zatim je došao u naše krajeve, pa je debitovao na Sea Danceu. Uprkos peripetijama prilikom dolaska s transportom opreme, pokazao je vjernim fanovima kako “starac prži” pokraj mora...

Nedavno je spuštena zavjesa na Sea Dance, a među “domaćim” imenima jedan od nastupa koji je privukao

najveću pažnju bio je tvoj. S kakvim impresijama si napustio stejdž? Raduje li te što, uprkos brojnim inostranim zvijezdama, Crnogorci uvijek posjete tvoju binu?

Veoma sam zadovoljan mojim prvim Sea Danceom i mislim da sam ostavio dobar utisak. Čest sam gost crnogorskih klubova tako da znam kad treba da izvučem keca iz rukava.

Iskreno, nijesam zamišljao onako festival. Ekipa iz Exita je uradila odličan posao. Jedino što je festival malo zeznulo bilo je vrijeme.

Na Fejsbuk profilu smo primijetili da si imao velikih problema s transportom opreme do Sea Dancea. Da li te slične stvari mogu “izbaciti” iz takta, važiš li za majstora improvizacije u sličnim trenucima kako publika ne bi osjetila nervozu, promjenu?

To se sve dešava, ali uglavnom na konekcijama, rijetko kad mi gube opremu na di-

S jednog od nastupa

SRIJEDA, 27. 7. 2016.

SHOWBIZ

25

IJE RADA, SEA DANCEU I BUDUĆNOSTI:

A IZVUČEM VA NA SETU

U čast jubileja pokrećem dva nova “lajva” album s Anom Ćurčin i tehno projekat “Nasta”

rektnim letovima. To otvara nove opcije, a improvizacija je ono što daje čar ovom poslu i mislim da to dolazi sa iskustvom. Bio sam samo uskraćen za par vrućih naslova koji su bili u torbi sa pločama, ostalo je sve bilo kako i treba da bude.

Jesi li imao priliku da prisustvuješ nastupu nekog od kolega na Sea Danceu?

Nažalost, nijesam. “Ukačio” sam samo posljednjih 10 minuta mog dobrog prijatelja Mladena, inače sam kasnio zbog velike gužve i činjenice da čak ni artisti nijesu bili pošteđeni pred organima reda. Mislim da je taj dio zakazao.

Teenage Techno Punks 20 godina nakon debija razvalio je na Exitu – može li se opisati trenutak kada trojka koja je “podigla” ovaj zvuk u Srbiji zajedno stvara magiju i 2016?

Bio je veoma jedinstven osjećaj podsjetiti se početaka, ali sa ovim projektom sam završio. I ako se bude pojavljivao, biće to u nekim većim vremenskim razmacima i ekskluzivnijim događajima da bi imalo neku pravu čar, kao što je to bilo sad.

TTP otvorio je granice mnogim vašim kolegama koje su učile na trakama koje ste stvarali – u kom pravcu se muzika promijenila od početka rada TTP-a do sada i da li biste radije vratili ono vrijeme s početka karijere? Utisak je da je tada bilo mnogo ljepše, uprkos teškim životnim okolnostima za sve…

Pa, raditi “back to back” nije laka stvar, morate da dobro poznajete kofer svog kolege i koliko-toliko da vrtite sličnu muziku. Mislim da je super ispalo ovo, s obzirom na to da Miloš, Dejan i ja slabo sarađujemo, ne nastupamo tako često i vrtimo različitu muziku, ali u takvim situacijama se vidi ko je kakav di-džej i koliki je profesionalac. To sam uvijek poštovao kod njih. Što se tiče muzike, ima previše dobre i nikad da se zasitim.

Dvije decenije si na sceni, ispratio si dosta generacija, festivala, priznanja – šta još nedostaje? Postoji li neostvaren san, nešto što bi i u ovim godinama dalo dodatnu draž tvojoj karijeri?

Sljedeće godine proslavljam 20 godina karijere i u isto vrijeme pokrećem dva nova projekta, dva nova “lajva” - projekat s Anom Ćurčin, sa kojom radim album, i tehno projekat “Nasta”, sa kojim ću isključivo nastupati “lajv”.

Kao Marko Nastić hoću da idem pravcem mojih godina i staža, uvijek sam poštovao didžejeve koji su imali hrabrost da ne podilaze masi i da pokažu šta sve kupuju i kakav muzički ukus imaju.

Raditi “back to back” nije laka stvar, morate da dobro poznajete kofer svog kolege i koliko-toliko da vrtite sličnu muziku.

Mislim da je super bilo na EXIT-u, s obzirom na to da Miloš, Dejan i ja slabo sarađujemo, ne nastupamo tako često i vrtimo različitu muziku, ali u takvim situacijama se vidi ko je kakav di-džej i koliki je profesionalac

Marko Nastić

njega

Zaštitite se

26

SRIJEDA, 27. 7. 2016.

Brižljivim odnosom prema koži do prirodne ljepote

Stručnjaci kažu da je veoma teško analizirati elemente koji čine jednu kožu lijepom, prozračnom, blistavom, a da se primjećuje na prvi pogled. To je ono što vidimo, ali šta se dešava ispod površine, u dubljim slojevima kože, obično primijetimo kad se na površini počnu pojavljivati znaci opuštenosti, kad koža počne da puca, crveni, svrbi, kad postaje hrapava, kad se peruta i ljušti, pogotovo sada, tokom vrelih i sparnih ljetnjih dana.

ŠTETA OD NEKONTROLISANOG IZLAGANJA SUNCU

Tokom ljetnjih mjeseci stručnjaci uvijek upozoravaju na štetnost prevelikog i nekontrolisanog izlaganja suncu.

Ako kožu ljeti predugo, prekomjerno i nekontrolisano iscrpljujemo na suncu, moru, bazenu punom hlora, na previsokim temperaturama, a koža je organ koji dugo pamti, mo-

ramo očekivati promjene poput pjega, fleka, proširenih ili zapušenih pora, opuštenog tonusa... Zbog svega ovoga koža često djeluje opuštena i naborana. Nerijetko, prve bore se pojavljuju upravo u ovom periodu. Postojeće bore postaju dublje i jače izražene i pored uobičajene svakodnevne njege.

Pojava dehidrirane, opuštene i neelastične kože, sa oslabljenom mrežom elastičnih vlakana je uobičajena. Zbog toga je važna posebna njega, prilagođena baš ovom periodu. Specijalna njega je naročito neophodna kod suve kože, jer je kod njih uvijek problem nedostatka ili smanjenog broja lojnih žlijezda, koje učestvuju u stvaranju hidrolipidnog sloja na površini kože koji ima ulogu da je štiti. Kod prevelikog isušivanja kože, do problema dolazi zbog dezorganizacije lipida u međućelijskom vezivnom tkivu i remeti se funkcionalna struktura hidrolipidnog zaštitnog sloja, koji treba da šti-

Sloba Bubanja

SRIJEDA, 27. 7. 2016.

njega

27

POKLON ČITAOCIMA Dnevne novine u saradnji sa autorkom današnjeg teksta, vlasnicom podgoričkog bjuti centra “Estebel” Slobodankom Bubanjom, poklanjaju jednom od čitalaca tretman lica po izboru.

Dobitnik nagrade će poslije pregleda kože dobiti tretman koji odgovara baš njegovom licu i moći će da ga iskoristi u narednih sedam dana.

A da biste dobili poklon tretman, potrebno je da danas tačno u 12 časova pošaljete mejl na sljedeću adresu: zabavadnovine@ gmail.com sa naznakom Za nagradnu igru Estebel i ličnim podacima (ime, prezime i grad). Srećno!

Unutrašnji faktori koji su problematični ti od nepovoljnih uticaja spolja i od prevelikog isparavanja vode iz kože. Uticaj spolja može biti snažan pogotovo kod prevelikog i nekontrolisanog izlaganja suncu, zatim prilikom upotrebe agresivnih sredstava za čišćenje šminke, pogotovo sapuna, raznih sredstava koja imaju alkohol u sebi, kao i zbog nepovoljnih klimatskih uslova. Dugotrajna putovanja avionom, takođe, mogu da oštete kožu, naročito suvu, koja je već genetski predodređena da se lakše ošteti od onih debljih.

MORSKE ALGE I PLANKTON - IDEALNE ZA VLAŽENJE I BRZO VRAĆANJE SVJEŽINE Da bi zaštitili kožu, većina ljudi koristi odgovarajuće preparate i sprovode svakodnevnu njegu kože preporučenu od kozmetičara u vidu hidrantnih krema, fluida, losiona i mlijeka za tijelo. Međutim, to često nije dovoljno da se koža potpuno zaštiti od isučivanja. Prirodni film kože

po pravilu se ošteti slanom vodom, hlorom i izlaganjem suncu, a preplanulost, koju svi tako volimo i koja izgleda zavodljivo, znak je da je koža doživjela određeni stres. Zato je koži tokom ljeta potrebna njega specijalno prilagođena ovim vrelim danima i pojačanom isušivanju kože. Da bi ponovo bila elastična, glatka i da bi joj povratili vlagu treba uraditi poseba tretman dubinske hidratacije. Mlađim osobama je često dovoljna njega u vidu nekog laganog osvježavajućeg tretmana morskim algama ili planktonom, koji su idealni u ljetnjem periodu. Alge su nezamjenljive za vlaženje isušene kože i brzo vraćanje svježine. Za osjetljivu i suvu kožu, kojoj je potrebno intenzivno povećavanje stepena vlažnosti morske alge su idelno rešenje, jer se njima na najbolji način ‘’gasi žeđ’’ vaše kože i nadoknađuju elementi neophodni za njeno nesmetano i normalno funkcionisanje. Autor: Sloba Bubanja www.estebel-mn.com

Pored spoljašnjih, i unutrašnji faktori remete sekreciju lojnih žlijezda. Neki od njih su menopauza, nepravilna ishrana, tiroidna i nadbubrežna žlijezda, starenje...

Brižljivom i pravilnom njegom može se obnoviti hidrolipidni film, koji pokriva površinu kože. Svaka koža ima specifičnu potrebu za određenom vrstom i količinom hidratacije u zavisnosti od tipa, godina života, načina života i njege. Njega i ishrana kod zdravih osoba imaju važnu ulogu. Pogrešno je mišljenje da kod suve i tanke kože ne treba raditi piling. Taj sloj izumrlih ćelija, koje stoje na površini moramo redovno otklanjati, jer one sprečavaju upijanje hranljivih i korisnih sastojaka u kožu, usporavaju cirkulaciju i dovod kiseonika u kožu. Zato treba raditi piling nekim neagresivnim

sredstvom ili posjetite svog kozmetičara, koji će staviti neku masku za pospješivanje oksigenacije i obnavljanje tog oštećenog zaštitnog sloja.

Zdrava ishrana i adekvatna zaštita od sunca Uz malo truda, svakodnevne njege, znanja i strpljenja može se sačuvati blistavost kože, koja je obično znak dobrog zdravlja i raspoloženja. Svi tretmani, koji poboljšavaju vlažnost, ujednačenost površine kože, njenu debljinu i prokrvljenost, obezbjeđuju lijep i blistav ten. Naravno, uz to potrebno je piti puno tečnosti, najmanje dva i po do tri litra u toku dana, zatim, jesti što više voća i povrća, što je moguće više u svježem stanju i čuvati kožu od prevelikog i nekontrolisanog izlaganja suncu, kao i koristiti prirodne preparate za dubinsku hidrataciju i zaštitu od sunca.

Tokom ljetnjih mjeseci stručnjaci uvijek upozoravaju na štetnost prevelikog i nekontrolisanog izlaganja suncu

28

Zdravlje

SRIJEDA, 27. 7. 2016.

Koristite ga i vratite zdravlje

Limun jači od kancera Na osnovu čl. 33. i 41. tač. 1. Statuta Hipotekarne banke AD Podgorica, u skladu sa čl. 40. Zakona o privrednim društvima („Sl. list RCG“ br. 06/02, „Sl. list CG“ br. 17/07, 80/08, 40/10, 73/10, 36/11 i 40/11) i Odluke Odbora direktora o sazivanju vanredne sjednice Skupštine akcionara Hipotekarne banke AD Podgorica br. 02-8507/2 od 18.07.2016. godine, objavljuje se sledeće: OBAVJEŠTENJE o sazivanju vanredne sjednice Skupštine akcionara Hipotekarne banke AD Podgorica I Akcionari Hipotekarne banke AD Podgorica („Banka“) se obavještavaju da će se vanredna sjednica Skupštine akcionara Banke održati dana 30.08.2016. godine, u poslovnim prostorijama Banke, ul.

Josipa Broza Tita br. 67, Podgorica, sa početkom u 11:00 časova.

II Odbor direktora Banke predlaže sledeći Dnevni red: 1. Otvaranje vanredne sjednice Skupštine akcionara Hipotekarne banke AD Podgorica i izbor radnih tijela; 2. Usvajanje zapisnika sa prethodne XVII redovne sjednice Skupštine akcionara Hipotekarne banke AD Podgorica održane dana 28.06.2016. godine; 3.Predlog Odluke o izmjeni Statuta Hipotekarne banke AD Podgorica; 4. Predlog Odluke o izmjeni Odluke o izboru Odbora direktora Hipotekarne banke AD Podgorica.

III Materijal za vanrednu sjednicu Skupštine akcionara Hipotekarne banke AD Podgorica („Banke“) sa predlozima odluka biće na raspolaganju akcionarima Banke 20 (dvadeset) dana prije održavanja Skupštine akcionara u sjedištu Banke u Podgorici, ul. Josipa Broza Tita br. 67, svakoga radnog dana od 08:00-16:00 časova.

Obavještenje o sazivanju vanredne sjednice Skupštine akcionara Banke biće objavljeno na internet stranici Banke: www.hb.co.me.

Kvorum za Skupštinu akcionara čine akcionari koji posjeduju najmanje jednu polovinu (15.653 akcija) od ukupnog broja akcija (31.305 akcija) sa pravom glasa, a koji prisustvuju ili su zastupani preko punomoćnika ili su glasali putem glasačkih listića.

Odluke za tač. 1., 2. i 3. iz predloženog dnevnog reda usvajaju se većinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara ili akcionara koji su glasali putem glasačkih listića. Sve akcije Banke su obične akcije i svaka akcija daje pravo na jedan glas (ukupno 31.305 akcija).

U okviru tač. 4. predloženog dnevnog reda prilikom izbora članova Odbora direktora Banke svaka akcija (ukupno 31.305 akcija) sa pravom glasa daje broj glasova jednak broju članova Odbora direktora koji se bira (1 akcija x 5 glasova = 5 glasova). Akcionar ili punomoćnik može sve glasove dati jednom kandidatu ili ih po svom nahodjenju rasporediti na više kandidata. Pet prvih kandidata koji budu, nakon prebrojavanja, imali najveći broj glasova biće izabrani za članove Odbora direktora Banke.

Mole se akcionari i njihovi punomoćnici koji žele da uzmu učešće u radu vanredne sjednice Skupštine akcionara Banke da u cilju obezbjedjenja adekvatne organizacije sjednice, prijave svoje učešće u prostorijama Banke najkasnije 2 (dva) dana prije održavanja sjednice Skupštine akcionara, uz stavljanje na uvid neophodne dokumentacije (lična dokumenta, ovjerena punomoćja).

Za sve dodatne informacije obratiti se nadležnoj službi Banke na br. tel: +382 ( 0 ) 77 700 052.

PREDSJEDNIK ODBORA DIREKTORA Si Sigilfredo Montinari, s.r.

Ne zaboravite da je i kora od limuna jestiva i korisna.

Limonin iz kore limuna ima antiseptičko dejstvo a flavonoidi podstiču razmjenu kiseonika u tijelu.

Limun i rak, tačnije limun kao lijek protiv raka jeste jedna od najnovijih vesti iz savremene medicine. Naime, američki naučni institut za zdravlje u Baltimoru, Merilend, nedavno je objavio da je limun moćan prirodni proizvod za uništavanje kancerogenih ćelija. Utvrđeno je da je limun čak 10.000 puta snažniji od hemoterapije a što je veoma bitno, pri tom ne utiče na zdrave ćelije. Jedino što još uvijek nije objavljeno o kojoj je količini limuna riječ. Bez obzira na to, da je limun kao moćan antioksidans dokazani lijek protiv raznih vrsta bolesti pa i ra-

Utvrđeno je da je limun čak 10.000 puta snažniji od hemoterapije a što je veoma bitno, pri tom ne utiče na zdrave ćelije.

Jedino što još uvijek nije objavljeno o kojoj je količini limuna riječ.

ka, poznato je vekovima u nazad. Bijeli luk i limun su osnovni sastojci starog tibetanskog leka, nastalog prije više od 2000 godina za koji se zna, da između ostalog, sprečava nastanak tumora.

Danas se govori o tome da limun ima najblagotvorniji efekat na ciste i tumore. Povoljno utiče na liječenje raka pluća, dojke, prostate, debelog crijeva i pankreasa.

Limun i zeleni čaj - poznato je da katehini u zelenom čaju smanjuju mogućnost od pojave raka i infarkta a naučnici sa američkog Univerziteta Purdue, pokazali su da se pozitivno dejstvo zelenog čaja povećava dodavanjem limunovog soka (pretežno zbog C vitamina).

Još nešto o limunu - vitamin C popravlja imunitet organizma i usporava proces starenja, dok limunska kisjelina neutrališe otrovne materije iz organizma, olakšava varenje i pospješuje sagorijevanje masti. Selen ima antidepresivno dejstvo.

Na sreću, limun se može upotrebljavati tokom cijele godine i to u različitim oblicima: kao limunada, dodatak čajevima, sokovima, sosovima, čorbama, slatkim i slanim kolačima, uz ribu, meso...

SRIJEDA, 27. 7. 2016.

Zdravlje

29

POKUŠAJTE DA SE PRIDRŽAVATE BAR TRI PRAVILA

Trikovi za ljepši izgled u bikiniju obroka, poput ručka ili večere. Želudac počinje da vari hranu koju ste uzeli za ručak, pa voće ostaje “zaglavljeno” u stomaku po nekoliko sati i počinje da fermentira – što utiče na pojavu nadutosti. Da biste izbjegli ovo, voće jedite isključivo na prazan stomak – brzo će se svariti, nadutosti neće biti, a organizam će pokupiti sve bitne vitamine iz voća koje ste unijeli.

3. Žitarice potapajte u vodu Iako se “zdrave” žitarice smatraju za odličan jutarnji obrok, one mogu izazvati nadutost i neugodni osjećaj ako se ne pripreme kako treba. Jed-

Foto:

1. Omlet na drugačiji način Umjesto klasičnog omleta od cijelih jaja, napravite ga samo od bjelanaca. Ovakav doručak je lagan i neće vam nadražiti stomak, pa samim tim nećete imati problem sa nadutošću, pogotovo ako nakon doručka idete na plažu. Pored toga, sitost ćete osjećati do sljedećeg obroka, pa nećete imati potrebu za grickanjem nezdrave i nepotrebne hrane.

2. Izbjegavajte konzumiranje voća u vidu deserta Iako se voće smatra zdravom alternativom slatkim desertima, preporučujemo da ga izbjegavate nakon obilnih

nostavno veče prije, potopite žitarice koje želite u vodu sa malo limunovog soka, a one će ujutru biti mekane, ukusnije i spremne za pripremu obroka.

Ono što ih čini nelagodnim za naš probavni sistem jeste fitinska kisjelina, koja se ovim načinom pripreme uklanja.

4. Sporije pijte i jedite Kada brzo pijete i jedete hranu, pogotovo kad ste gladni, unosite više vazduha nego hrane pa dolazi do nadimanja i većeg stomaka. Uvijek sporije žvaćite hranu i uzimajte manje zalogaje, a nakon obroka malo prošetajte.

5. Smanjite porcije povrća Iako je povrće jako zdravo i trudimo se da da ga što više uvedemo u ishranu, pogrešan način pripreme, ali i veće količine mogu dovesti do nadimanja. Povrće poput karfiola, brokolija, kelja i sličnog su bogati vlaknima, pa u velikim količinama ne utiču dobro na probavni sistem, iako su mnogo zdravi. Takođe, nemojte kuvati povrće po 10 minuta i više u ključaloj vodi – potopite ih na 2,3 minuta u toplu vodu i vidjećete promjenu i u ukusu, teksturi, ali i na vašem stomaku.

Gazirana pića su zabranjena Gazirana pića su generalno nezdrava, što zbog visoke količine šećera, što zbog ugljen–dioksida koji stvara nadutost, ali i tjera na podrigivanje. Vitaminske vode, domaći sokovi i ledeni čajevi su dobra alternativa, koja će vas rashladiti baš kako treba.

30

SHOWBIZ

SRIJEDA, 27. 7. 2016.

Foto: Aleksandar Jonacik

PUNKREAS PRED FESTIVAL KAŽE

Lake fest oživi Nikšić

Punkreas

Gitarista nikšićkog pank benda Punkreas Mihailo Bulajić koji će nastupiti na predstojećem Lake festu otkrio je da će publika imati priliku da čuje neke od novih numera.

“Publika će čuti pjesme sa našeg novog EP-a, koji će tada biti aktuelan, kao i neke starije. Nek’ očekuju da ćemo biti dobro raspoloženi, jedino je to sigurno”, rekao je i dodao da su uz festival od početka.

“Mi smo uz Lake fest od prvog dana, svake godine smo gosti kampa, tu smo i da pomognemo šta god možemo. Lično mislim da je Lake fest jedna od najljepših stvari koje su se desile ovom gra-

du. Prilika da Nikšićani malo odahnu od ove sive svakodnevice, ali i da grad oživi”, kazao je Bulajić.

On je u razgovoru otkrio da će na festivalu nastupiti u proširenom sastavu i za kraj kaže: “Pa, onima koji su već bili na Lake festu nema potrebe ništa da poručujemo, jer i sami znaju da je provod zagarantovan i nezaboravan, ali pozivamo ljude koji nijesu bili na festivalu da dođu, kampuju, uživaju u sjajnim koncertima, ostave obaveze kućama i da nam se obavezno pridruže na roštilju i pivu u kampu”.

Fi.J.

UTISCI NAKON MONTENEGRO SUN REGGAE FESTIVALA

DVA DANA REGE ZVUKA ZA BOLJU I LJEPŠU BUDVU

razlog tome bila je velika zainteresovanost, a nakon svega ističe da nijesu redivan ambijent, more, sunce i plaža samo su neki od razloga velike po- nimalo pogriješili. sjećenosti festivala ove godine, a pored toga, nastupila su velika imena “Sada već tradicionalni Montenegro iz rege muzičkog svijeta.

Sun Reggae festival završen je uspješno i uz veliki broj posjetilaca. Kamenovo plaža je bila pravo mjesto za ljubiteNa prelijepoj budvanskoj plaži Ka- krajeva svijeta. Ove godine festival je lje rege zvuka. Festival je već u pripremenovo proteklog vikenda održan je obilježio i mali petogodišnji jubilej, a mama za šesto izdanje i velika iznenaMontenegro Sun Reggae festival, je- najveće iznenađenje koje su pripremi- đenja spremamo za narednu godinu”, dini takve vrste kod nas. Misija orga- li jeste nova lokacija festivala. Umjesto kazao je Mihajlović. nizatora da ovu vrstu muzike pribli- terase Castello, gdje se do sada održaPredivan ambijent, more, sunce i ži crnogorskoj publici i turistima bila vao, festival je premješten dikretno na plaža samo su neki od razloga velike je uspješna, budući da je manifestaci- plažu Kamenovo. Prema riječima di- posjećenosti. Pored toga, nastupila su ju posjetio veliki broj gostiju iz raznih rektora festivala Vinka Mihajlovića, velika imena iz tog muzičkog žanra,

⌦ Jovana Lasica

P

pa je publika uživala u svirkama koje su izveli Jahmessenjah sound system,

SADA VEĆ TRADICIONALNI MONTENEGRO SUN REGGAE FESTIVAL ZAVRŠEN JE USPJEŠNO I UZ VELIKI BROJ POSJETILACA. KAMENOVO PLAŽA JE BILA PRAVO MJESTO ZA LJUBITELJE REGE ZVUKA. FESTIVAL JE VEĆ U PRIPREMAMA ZA ŠESTO IZDANJE I VELIKA IZNENAĐENJA SPREMAMO ZA NAREDNU GODINU

SRIJEDA, 27. 7. 2016.

showbiz

31

DRUGI NASTUP DI-DŽEJA NA AFTERBEACH PARTIES

Paolo Barbato nastupa na “Almari” Italijanski superstar Paolo Barbato se vratio u Crnu Goru. Šarmatni Italijan je juče već nastupio na prostoru plažnog bara “Onna” u Tivtu, dok će danas nastupiti na “Almari”. Kao i do sada, svi programi u okviru koncepta After beach parties počinju poslije 16 časova, ulaz je besplatan!

Barbata je publika prvi put zapazila već 1984. godine kada je osvojio prestižnu DJ Competition nagradu. Karijeru je započeo 1978. radeći kao tehničar na lokalnoj radio stanici. Funk muzika tog doba dala je pečat njegovoj muzici svih ovih godina i prepoznaje se u njegovim setovima koji odišu toplim vibracijama. Sa preko 30

Cuople up, Sensi, Natty Flyah, Natty Riddim, Dečija radost i Tadiman.

“Ovo peto izadnje je bila prekretnica za mnoge stvari, kako od promjene mjesta izvođenja festivala do nekih drugih. Tu prvenstveno mislim kao udruživanje sa svjetskim rege festivalima. Tu je i dodatna turistička ponuda i naša prezentacija svuda u svijetu uz ostale festivale, kao i uvođenje novih edukativnih djelova progama u samoj manifestaciji. Sljedeće go-

dine biće dosta novih imena iz svijeta rege muzike”, najavio je Mihajlović.

Dodaje da su ovogodišnje izadnje pomogli Opština Budva, Turistička organizacija Budve i mnogi prijatelji festivala. Jedini rege festival u Crnoj Gori osnovan je 2011. godine u Petrovcu i od tada je ulaz na događaj za sve posjetioce besplatan. Mihajlović zaključuje da su tu tradiciju nastavili i ove godine, uprkos slabijoj finansijskoj podršci i manjem broju sponzora.

godina iskustva, veteran za miks pultom je posvetio cio život muzici, DJ-ingu i produkciji. Paolo Barbato je internacionalno poznat kao jedan od lidera italijanske elektro i house scene. Preko 12 godina posjedovao je najvažniji Record Shop na teritoriji cijele sjeverno-istočne Italije, koji je snabdijevao DJ-eve iz te oblasti, kao i na teritoriji cijelog Ex Yu prostora i Austrije.

Od 2002. godine najviše je posvećen samostalnoj produkciji. Barbato se može nazvati i pionirom house muzike u Italiji i okolini jer je definitivno ispratio cijelu njenu evoluciju od samog nastanka do danas.

M.Rog.

Film

Sport

32 •TVprogram 10:30 Serija: Južnjačko srce 11:15 Film: Moljac 13:00 Praktična žena 14:00 150 minuta 16:00 Serija: Brusko 16:30 Serija: Gilmorove 17:15 Serija: Južnjačko srce 18:05 Exkluziv 18:30 Serija: Dvije djevojke bez love 19:00 Vijesti Prve 19:30 Serija: Zvala se Feriha 20:15 Serija: Folk 21:05 Film: Masmediologija na Balkanu 23:00 Film: Kroz prašume Južne Amerike 00:00 Noćni žurnal 00:15 Exkluziv 00:30 Serija: Nikita 01:15 Serija: Gilmorove 02:00 Serija: Južnjačko srce 02:45 Serija: Brusko

PRVA Vijesti, 19.00

08.00 Dokumentarni : Majstor Brajan 11.00 Opasne igre 12.00 Vijesti 12.05 Serijski program: Brod , r 13.30 Strani dokumentarni program, r 14.30 Serijski program: Tajna starog mosta, r 17.00 Tenis, Toronto 17.50 Fleš sport 18.00 Kako se to radi, r 19.30 Dnevnik 2 20.00 Kako se to radi 22.00 Serijski program: Brod

RTCG 2 Tenis, 17.00

06.00 Radio Crne Gore - budilnik 06.30 Dobro jutro Crna Goro 10.00 Vijesti 11.00 Vijesti 11.06 Naučno – obrazovni program 13.00 Vijesti 13.06 Meridijani, r 13.30 Možeš i ti 14.06 Nodi crtana serija 15.00 Lajmet, vijesti na albanskom 15.30 Dnevnik 1 16.00 Serija: Tajna starog mosta 17.00 Slobodna Evropa 17.30 Dnevnik na gestovnom jeziku 17.35 Serija: Opasne igre 18:25 Serija: Budva na pjenu od mora 19.15 Ukusi jutra 19.30 Dnevnik 2 20.50 Film: Gangster 23.30 Dnevnik 3 01.05 Sa koncertnih podijuma

RTCG 1 Tajna starog mosta, 16.00

10:45 11:00 11:45 14:00 14:15 15:15 18:00 18:40 18:55 19:00 19:15 19:30 20:45 22:15 00:45

Legende Extremno Moda Sportski intermeco Smijeh kao lijek Zvjezdane staze, r Crna Gora na ženski način Smijeh kao lijek Kolačići sudbine - premijerno Aktuelno - premijerno Legende Zvjezdane staze Na domaćem terenu, r Film - premijerno Zvjezdane staze

777 Ekstremno 11.00

06:35 06:55 07:00 09:08 10:23 11:03 11:23 12:03 12:28 12:37 13:03 14:03 17:06 17:10 18:00 18:25 19:06 20:03 21:03 22:03 23:03 00:03 00:34

City M City kids M Dobro jutro 5 minuta kuvajte sa Džajom City kids M Premijera Premijer Skrivena kamera Pop Corn TV Sportisimo City M Kuća od srca r Ja to tako r 5 minuta kuvajte sa Džajom Kafanica blizu SIS-a Infomonte Premijera Elif Bahar Zehra DNK Paparazzo lov Seks i grad City M

SRIJEDA, 27. 7. 2016.

07:00 Boje Jutra 10:00 Vijesti u 10 10:30 Život teče dalje, r 11:25 Bez granica specijal,r 12:00 Vijesti u 12 12:45 Hotel Vavilon, r 14:00 Vijesti u 2 14:07 Ukusno, a lako 14:10 Tajne,r 15:00 Boje ljeta 15:35 Crna ruža,r 16:30 Vijesti u pola 5 16:55 Perspektiva 17:20 Tajne, serija 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Život teče dalje 20:00 Poaro 21:00 Hotel Vavilon 22:00 Vijesti u 10 22:30 Bez granica 23:00 Perspektiva,r 23:30 Poaro,r 00:30 Boje ljeta,r

PINK Infomonte, 18.00

11:15 Hrana i vino 12:00 Farma, emisija o poljoprivredi 14:30 Oni pobjeđuju, intervju 16:15 Kućica u cvijeću 17:30 Hrana i vino 18:00 Aljazeera 19:05 Aljazeera, Ex Files, dokumentarni program 20:00 Vrhovi Balkana 20:50 Lijek iz prirode 21:50 MBC Top lista 22:25 Nas je 10% 23:05 Oni pobjeđuju 00:00 Zapisano u zvijezdama

MBC Hrana i vino 17.30

Informativa

VIJESTI Vijesti, 18.30

10:10 12:00 12:30 13:05 14:10 16:15 17:05 18:00 18:20 19:30 20:00 21:00 22:00 22:30 23:00

Get out Info pres Koncert Serija: Porodica Jermolov/r Čast i poštovanje/r Hrana i vino Pokreni biznis Vink 1 Popodnevni koncert Vink 2 Serija: Porodica Jermolov Nekultura življenja Vink 3 Get out Serija: Čast i poštovanje

NIKŠIĆ Čast i poštovanje 23.00

07:30 08:00 10:00 11:00 12:00 12:02 14:00 14:02 16:00 16:02 16:55 18:00 18:30 19:00 19:30 19:59 20:00 21:00 21:30 22:00 00:00

VOA Film 5 do 5 Summer Edition (r) Ljetnji retrovizor Naslovne vijesti Atlas radija FILM Naslovne vijesti Atlas radija Film Naslovne vijesti Atlas radija Ljetnji retrovizor 5 do 5 Summer Edition Forum Club A (r) A lista DW Arts 21 (r) Naslovne vijesti Atlas radija Ljetnji retrovizor Club A Forum Film 5 do 5 (r)

ATLAS 5 do 5 Summer Edition, 16.55

10:00 10:35 11:00 12:00 12:05 12:55 13:00 15:00 17:05 17:20 18:15 19:00 19:35 20:00 20:30 22:00 22:35

Serija Muzički program Hrana i vino Vijesti Mediterraneo Muzički program Film Film Muzički program Na dva mora Hrana i vino Polis Grad teatar Budva Sportsko popodne Muzički program Polis Motorsport magazine 01:25 Video-tekst

BUDVA Muzički program 22.30

TVPROGRAM•33

SRIJEDA, 27. 7. 2016.

DANAS U GRADU

TV PREPORUKA PRVA, Masmediologija na Balkanu, 23.00

CINEPLEXX PODGORICA Dan Nezavisnosti: Nova prijetnja 15:45 Kada se ugase svijetla 18:30, 20:15, 22:00 Ledeno doba: Veliki udar 15:00, 16:15, 17:00, 18:00 - (sinh), 19:30(titl.)

Legenda o Tarzanu 16:00, 18:15, 20:45 Obavještajci 20:30, 22:30 Star Trek: Izvan granica 15:30, 17:45, 18:45, 20:00, 21:00, 22:15 VDDŽ - Veliki dobroćudni džin 16:30 Velika iluzija 2 21:30

Domaći film Masmediologija na Balkanu govori o porodičnim odnosima. Radnja filma dešava se u porodici gdje otac Života želi da od sina napravi gospodina i doktora, koji će biti uglađen i koji neće morati ni o čemu da brine u životu. Ali, to nije baš jednostavno, jer njegov razmaženi sin ima drugačije mišljenje o svemu i ne želi da sluša nikoga. On želi da se bavi umjetnošću, da se provodi sa lijepim ženama, da vozi skupa kola, da pije i da troši očeve teško zarađene pare. Žanr: komedija. Uloge: Dragomir Bojanić Gidra, Radmila Živković, Branislav Lečić, Petar Božovi, Zoran Cvijanović, Sonja Savić. Režija: Vuk Babić.

PINK, Specijalne operacije, 01.16 Mogao je to biti dan bez komplikacija na poslu za operativca Croassa (Steven Seagal) i njegovog partnera Manninga (Steve Austin), koji zajedno s timom nadgledaju zatvaranje tajnog vojnog zatvora i organizaciju transporta zatvorenika u civilni zatvor. Ali situacija izmakne kontroli u trenutku kada Chris Blake (Michael Paré) i njegovi plaćenici, koji se predstave kao predstavnici zakona, zauzmu kompleks.

Meta su im dvije zatvorenice, Samantha Mendez (Steph Song) i Charlotte Walkler (Aliyah O’Brian), a cilj im je da ih izbave iz zatvora i iz njih izvuku informacije koje bi ih odvele do velike količine novca.

KABLOVSKE TELEVIZIJE

RTS

10.05 10.10 10.58 11.25 11.30 12.00 12.15 12.25 12.30 12.45 14.10 14.55 15.15 15.55 16.50 17.00 18.25 19.00 19.22 19.30 20.05 21.05 23.25

HRT1

Vijesti Serija: Put za Ejvonli Sasvim prirodno Protezanje Trag Dnevnik Sport plus Vrijeme, stanje na putevima Kulturni dnevnik Serija: Hotel Grand Serija: Pandur Ekipa Ovo je Srbija Serija: Vratiće se rode TV zabavnik: Šahisti Dnevnik U mojim patikama Kviz: Slagalica Vrijeme Dnevnik Serija: Stižu dolari Film: Prisiljen da ubije Dnevnik

06.55 09.08 09.58 10.52 12.00 12.15 12.19 12.25 14.00 14.45 15.46 16.02 17.00 17.17 17.33 18.20 19.00 20.00 20.46 23.10

FOX

Dobro jutro Hrvatska Gorski liječnik Ljudi s rijeke Čudnovate zgode iz prirode Dnevnik Sport Vrijeme Serija: Italijanska nevesta Serija: Mekleodove ćerke Jelovnici izguljenog vremena I to je Hrvatska Serija: U registraturi Vijesti TV kalendar Hrvatska uživo Serija: Odmori se, zaslužio si Dnevnik Serija: Kedar Kouv Film: Skajlab Sport

11.40

Serija: “Do posljednjeg čovjeka” Serija: “Legende” Serija: “Pravi

12.35 13.30 O’Nilovi” 14.25 Simpsonovi 14.55 Serija: “Vodič kroz život Kupera Bareta” 15.20 Serija.

“Kvantiko” 16.15 Serija: “Kasl” 18.00 Serija.

“Goldbergovi” 19.00 Simpsonovi 20.00 Serija: “Do posljednjeg čovjeka” 21.00 Serija.

“Legenda” 22.00 Serija.

“Tiranin” 22.50 Serija: “Kvantiko” 00.45 Serija.

“Okružen mrtvima”

ARENASPORT1

MTV ADRIA

08.30

10.00 11.00 12.00 12.10

09.00 10.30 11.00 13.00 16.30 17.00 17.30 20.45 22.55 01.30 02.00 02.30 04.30

Football Stars EP12 Košarka: Cedevita Cibona Arenasport vijesti Odbojka, SL, za 3. mesto Fudbal: Galatasaraj - Jang Bojs Magazin, Put u Rio Great Sporting Moments EP 13 FOOTBALL STARS: Ep 13 Fudbal: Hadersfild Taun Liverpul, uživo Arenasport vijesti FIFA Football: Magazin Fudbal, pregled Kopa Libertadores Fudbal, Kopa Libertadores, finale, uživo Fudbal: Crvena zvezda Partizan

13.20 13.30 13.50 15.00 15.20 15.30 16.20 16.30 17.10 17.40 18.00 18.40 18.50 20.50 21.00 21.30 22.30

Top 10@10 Jukebox 3 From 1 Hip Hop Chart 3 From 1 Music Ridiculousness Slf Music 3 From 1 10 Biggest Hits Right Now 3 From 1 MTV Suspect MTV’s Bugging Out MTV’s Bugging Out Ridiculousness Jelen Top 10 MTV Top 20 3 From 1 Summer Festival Report MTV Suspect 3 From 1

34

ENIGMATIKA

SRIJEDA, 27. 7. 2016.

FOTO UBOD

Najbolji drugar

Groningen, Holandija

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA Play sudoku online at:

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 3048

4

1

9

4

2015-02-16

1 2

7 5

5

8

5

7 4

2 1 9

5

1 9

4 3

5

Sudoku puzzle No. 3321 2015-11-16

www.sudokukingdom.com 7 6 3 2 8 5 4 9

7

8 4

Medium level

2 8

3

7 7

1

4

2

8

9

6

1

7

3

5

1

9

5

4

3

7

2

6

8

9

1

4

6

7

3

5

8

2

6

8

2

1

5

9

3

4

7

3

5

7

8

2

4

9

1

6

8

3

6Puzzle 5 9 solution: 2 1 7

4

2

4

9

3

7

1

6

8

5

5 7 1 3 4 8 6 2 9 Sudoku puzzle No. 3322 2015-11-17

3

9

4

8

6

2

5

7

1

6

1

7

5

3

9

2

4

8

8

5

2

1

7

4

9

3

6

2

8

5

6

1

7

4

9

3

4

3

9

2

8

5

1

6

7

7

6

1

9

4

3

8

2

5

1

4

8

3

9

6

7

5

2

9

2

6

7

5

1

3

8

4

5

7

3

4

2

8

6

1

9

TEŽA

Daily Sudoku puzzle No. 3049

7

2015-02-17

4

Medium level

9

1

2 6

8

6 5

7

4

7

2

1

8 1 4 1 2

9

2 8

3

5 3 8

7

1 2 4

SRIJEDA, 27. 7. 2016.

Word Search Puzzle #E621VQ

B

L

O

S

S

O

M

S

H

L

T

D

B

D

O

I

F

R

S

W

D

O

D

E

N

S

E

R

U

C

L

E

S

I

M

E

T

M

E

T

R

O

N

N

O

Z

S

A

D

S

N

W

C

S

S

P

C

E

R

E

G

D

E

E

E

N

C

Y

E

S

E

P

I

E

A

L

F

R

S

C

A

O

R

N

D

R

S

W

T

M

G

R

C

K

R

C

K

E

P

R

T

T

O

P

A

O

O

N

B

E

S

T

C

H

I

M

E

S

R

R

L

W

A

D

T

E

L

L

N

E

N

R

R

S

D

B

N

P

R

E

I

U

K

G

D

R

I

R

E

I

L

I

O

W

N

S

N

N

O

U

S

L

N

O

M

E

N

S

E

L

J

A

W

B

O

N

E

D

B

I

E

G

D

D

E

R

R

E

N

T

A

L

S

T

T

D

Dense

LINED Florist LITTLEST Frowning LUNAR METRO Garrison OILIER OKAYS Homages OLDEN Jawboned

OMENS PANCREASSecrete PEEKS Oilier PENCIL Sewer PRIES Okays Sides RANGE Olden RENTALS Sterile Omens SCANNED Stink SECRETE Pancreas SEWER Sweeten SIDES Peeks STERILE Tenor STINK Pencil Timid SWEETEN

Drama

Lined

Range

Dried

Littlest

Drops

Lunar

ACCENT BERSERK Accent BLEED Berserk BLOSSOMS BOUNCE Bleed BURRS Blossoms CHIMES DECOYS Bounce DENSE Burrs DRAMA DRIED Chimes DROPS EDGER Decoys ENDOW

ERRED

ERRORS Edger

FLORIST

Endow FROWNING ErredGARRISON

HOMAGES

Errors JAWBONED

Metro

Pries

Tweezers

HOROSKOP OVAN Danas ćete biti prilično napeti i ljubomorni. Opustite se i razgovarajte sa partnerom. Na poslu moguć problem sa kolegama. Imate sve više posla, a sve manje vremena. Zdravlje promjenjivo.

BIK Trenutno niste za ozbiljnu vezu ali postoji mogućnost da se predomislite. Partner se maksimalno trudi oko vas. Zbog loše poslovne procjene iz dana u dan ulazite u finansijsku krizu. Posvetite više pažnje svom zdravlju.

BLIZANCI Kod vas je što se ljubavi tiče sve burno i neizvjesno. Mnogo puta ni sami ne znate šta hoćete u vezi. Na poslovnom planu situacija se mijenja na bolje. Moguća svađa sa jednim članom porodice. Više se odmarajte.

RAK Želite da privučete nečiju pažnju na sve načine da ste počeli u tome da pretjerujete. Na poslu ste odsutni, pokažite malo više interesovanja za posao da ne bi imali zbog toga problema.

Zdravlje dobro.

REBUS Rentals Scanned

Copyright © Puzzle Baron July 8, 2015 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions!

LAV Imate krizu u vezi preduzmite nešto da se to promijeni. Oni koji nisu u vezi upoznaće veoma zanimljivu osobu. Ako krećete na put i vozite budite pažljivi. Malo vam je raspoloženje i energija opala, radite na tome da se popravi.

DJEVICA

Rješenje iz prethodnog broja: Sita Rega Biokova

35

ENIGMATIKA

Morate promijeniti vaše ponašanje prema partneru ako mislite da vam veza opstane. Burno reagujete na neke sitnice. Vreme je da riješite nesporazume sa jednim kolegom. Posvetite više vremena šetnji.

VAGA Sa voljenom osobom vam je iz dana u dan sve ljepše. Malo ste zapostavili prijatelje koji će vam skrenuti pažnju na to. Moguća ponuda za posao. Finansijska situacija kreće na bolje. Moguća prehlada.

ŠKORPIJA Prolazni problemi neće bitno uticati na vezu, sve se može riješiti otvorenim razgovorom.

Moguć kraći put vezan za posao. Potrudite se da dođete do pravih ljudi i informacija. Zdravlje stabilno.

STRIJELAC Ako nijeste u vezi moguć poziv za izlazak od osobe koja vam duže vreme skreće pažnju. Previše ste bili usamljeni vrijeme je da se to promijeni. Imate podršku porodice u poslovnim planovima. Dobro zdravlje.

JARAC Može vam se desiti da se iz neobične situacije rodi ljubav. Nemojte se previše nervirati oko posla samo polako. Previše emotivno reagujete, raspoloženje vam se mijenja često. Izlazite više sa prijateljima i družite se.

VODOLIJA Morate u vezi uskladiti međusobne želje i očekivanja da bi vam bilo ljepše. Pokažite partneru da vam je stalo do vaše veze. Izbjegavajte konflikte sa kolegama. Moguć novčani dobitak.

RIBE Morate rasčistiti staru vezu prije nego započnete novu. Osoba do koje vam je stalo zaslužuje više.

Poslovne obaveze ne odlažite, već završavajte na vreme. Moguć iznenadni kraći put. Zdravlje dobro.

petak, 14. 11. 2014.

36

MALI OGLASI

SRIJEDA, 27. 7. 2016.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA od 10 do 16 h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 - 4. sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

1 DAN 1€ ZA SVAKIH 5 PLAĆENIH DANA 2 DANA GRATIS

KUĆE/STANOVI P

PRODAJEM STAN 40m2 Herceg Novi-Kumbor, 50 metara od mora, preko puta kompleksa Portonovi, namješten, bez posrednika.

Tel.068/403-438 Prodajem kuću u Podgorici - Zabjelo, 100m2 na placu od 400m2. Kompenzacija za tri jednosobna stana ili fiksno 90.000 eura. Papiri 1/1. Tel.069/893-727 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Telefon 069/883-220

I Izdajem na Cetinju polunamještenu garonjeru. Telefon 067 855 915 Izdajem namješten stan u zgradi preko puta “Hemomonta”, Kontakt telefon 067/206-566

Izdajem namještenu garsonjeru u blizini Bazara.

Internet, kablovska, 150 eura. Telefon 069/415-825

PLACEVI

SOBE

Prodajem imanje 20.000 kvadrata i kuću 56 kvadrata povoljno Donja Brezna selo Bajovo Polje 30 km od Nikšića. Tel.067/898-614

Izdajem sobe (kuhinja, kupatilo, internet, klima) blizu Ekonomskog i Pravnog fakulteta. Prednost osobe koje rade. Tel.067/555065, 069/305-363

Kolašin, prodajem plac 1.039m2 centar grada, 100 metara od trga. UTU: Su+P+2+Pk = 1.800m2. Izuzetna lokacija. Vlasnik 1/1.

Tel.+382 69 013 133

POSLOVNI PROSTOR Izdajem višenamjenski lokal površine 200 kvadrata u Ulici Jola Piletića kod bivše IN TV. Telefon 067/640-451 Prodajem poslovni prostor u Poslovnom centru “Kruševac” (30+12m2) ili mijenjam za stan. Telefon 067/244-616 Prodajem / izdajem poslovni prostor 30m2 u Ulici Vaka Đurovića, Podgorica (zgrada do Gimnazije). Telefon 067/244-616

Prodajem imanje od 2.000m2 sa pomoćnim objektom od 80m2, Balijače, blizu DHL-a. Cijena 25.000 eura. Tel.069/974-367 Prodajem 3.556 m2 zemlje u Zeti KO Mahala. Telefon 069/689-081 Prodajem hitno i povoljno 5.128m2 placa u Gornjim Kokotima. Tel.067/666-791 Prodajem placeve na dvije lokacije: Golubovci - Zeta (urbanizovano) 300 metara od restorana “Anovi”, 100 metara od magistrale i u Doljanima - Murtovina, blizu auto otpada Ivanović. Telefon 069/019-018

Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000 m2 zemlje, selo Orašje i 1.600 m2, selo Grlić - Danilovgrad.

Tel.069/073-331 Prodajem plac na Veruši, 400 m2. Cijena 6.800 eura.

Tel.067/390-767 Prodajem placeve u Mahali, Zeta. Telefon 069/334042, 067/381-071

VOZILA/AUTO DJELOVI Prodajem motor suzuki intruder, 1.800R2 sa dosta opreme. Ful servisiran i spreman za sezonu. Cijena po dogovoru. Telefon 069/160-705 Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac 1.6, prešla 135.000 kilometara. Telefon 069/493-279

USLUGE

REGISTRACIJA PREDUZEĆA I KNJIGOVODSTVENE USLUGE. TEL.067/600-473 REGISTRUJTE VAŠE VOZILO PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO) Pe n z i o n e r i m a n a r a t e (3, 6 ili 12 mjeseci) Te l . 0 6 8 3 2 6 5 4 9

Registracija preduzeća, knjigovodstvene usluge (integralno so versko rješenje), finansijska priprema i praćenje IPA projekata, finansijski konsalting.

Tel.069/749-407 Tim profesora engleskog jezika radi sve vrste prevoda sa S-E i sa E-S. Cijena po dogovoru. Kontakt telefon 067/429-984. Mail: montenegrina987@gmail.com

Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge - najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže.

Tel. 067/591-950 020/511-925 - 067/210-340

Izdajem jednosoban stan odmah preko puta Pravnog fakulteta, namješten, 300 eura. Tel.069/554-134 Izdajem namješten stan 40m2, zaseban dio u kući, preko puta Bloka V. Tel.067/602-770 DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SRIJEDA, 27. 7. 2016.

MALI OGLASI

GRAĐEVINSKE USLUGE Malim i velikim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva - čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje - bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz.

Tel.069/297-222 Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Telefon 067/809-806

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux.

Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina.

Povoljno. Tel.069/020-023, 067/342-392 Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi.

Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina.

Povoljno. Tel.069/020-997, 067/911-2598

POSAO Hitno potrebni moleri sa radnim iskustvom. Telefon 067/260-408

RESTORANU ATRIO

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel.069/019-698, 067/455-713

Potrebni RADNICA i SERVISER za radnju mobilnih telefona Zvati od 14 do 18 h

Klasovi super slatkog šećerca, sweet wonder i sentinel. Tel.069/956-728

(Delta City) potrebni: kuvar, pomoćni kuvar, pizza majstor, pomoćna radnica u kuhinji, radnica za pranje suđa, šanker i konobar.

Zvati svakog radnog dana od 10:00h do 13:00h.

Ne primamo sezonske radnike.

Kontakt telefon 067 613 707

Tel. 068/276-363 Potrebne saradnice za švedsku kozmetiku Oriflame Crna Gora. Mogućnost dobre zarade, napredovanja i brojne povoljnosti...

Tel.067/831-662

LIČNO Ako si slobodna i živiš sama javi se na telefon 067/224-158

RAZNO Sobna, blind, sigurnosna vrata za stanove, kuće, vikendice. Ugradnja, garancija, ekstra kvalitet. Telefon 069/101-460 Prodajem majstorske violine. Tel.069/617-231

Prodajem dva dječja radna stola i krevet. Telefon 067/244-166 Prodajem garnituru za dnevni boravak staru 2 godine. Tel.067/340-998

PRODAJA MREŽA

za fudbal, tenis, odbojku, zaštitnih mreža itd.

Mreže se proizvode u Španiji i iste se nalaze na stadionima u Brazilu za svjetsko prvenstvo. www.mreze.me 069/843-366 067/308-306 Invalidska kolica manuelna sa svim podešavanjima (naslona leđa, glave, ruku, nogu, visine, dužine).

Invalidska elektro-motorna kolica nova i polovna za kretanje po stanu i u saobraćaju. Dušek za nepokretne protiv stvaranja rana, jastuče za kolica protiv rana.

Telefon: 067/318-537

Restoranu u Sutomoru potreban šanker i konobari sa iskustvom, hrana i smještaj obezbijeđeni, uslovi odlični. Tel. 067/856-348 i 068/109-999 Marketu u Podgorici potrebna radnica. Informacije na telefon 067/504-996

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

37 31

38

SRIJEDA, 27. 7. 2016.

SPORT

Mornar polako sklapa tim za narednu sezonu. Prije kraja prošle sezone produžen je ugovor sa Lamontom Džounsom, početkom ljeta stigao je D’Andre Rajt, a juče je novi član ABA lige i kvalifikacija za Ligu šampiona dobio drugo pojačanje - Nemanja Krstić će sljedeće sezone nositi dres barske ekipe.

Ovu vijest je potvrdio njegov menadžer Miško Ražnatović na svom Tviter profilu.

Krstić stiže iz Igokee, ima 23 godine i veliki je talenat.

To pokazuje i podatak da ga je Dušan Ivković vodio na Eurobasket 2013. godine. A.K.

5,4

POENA PO MEČU POSTIZAO JE NEMANJA KRSTIĆ PROŠLE SEZONE U ABA LIGI

TIP 1 DANA 2

Rozenborg - Apoel

1

Kvota 1,65

Foto:Iva Mandić

NEMANJA KRSTIĆ STIGAO U MORNAR

Želi normalne uslove, kako bi mogla da trenira u svako doba godine: Kristina Rakočević

KRISTINA RAKOČEVIĆ NA JUČERAŠNJOJ KONFERENCIJI POSLALA PORUKU

Nadam se da će mi država obezbijediti normalne uslove ⌦ Alen Kasmić U poljskom Bidgošću je ispisala istoriju, prije dvije noći je dočekana na podgoričkom aerodromu, a juče je održala i prvu konferenciju nakon osvajanja zlata u bacanju diska na juniorskom svjetskom prvenstvu bacivši 56 metara i 36 centimetara - Kristina Rakočević je istakla da joj je ovo najvažniji rezultat u karijeri.

“Ovo odličje mi je najdraže. Nadam se da ću nastaviti sa ovakvim rezultatima u juniorskoj i seniorskoj konkurenciji”, rekla je Kristina koja ima jednu želju - da trenira u svako doba godine. “U Moj-

kovcu zimi nemamo uslove, kada padaju kiša i snijeg ne možemo da treniramo. Treba još puno stvari da se poboljša, ali to je najbitnije”.

Jedna od najboljih crnogorskih atletičara je imala ponudu da nastavi na koledžu koju je odbila.

“Imam tim koji me podržava u svim trenucima, kada je teško, a vidjeli ste i kada je dobro. Ne razmišljam o koledžu, samo se nadam da će mi država obezbijediti uslove”, istakla je Rakočević.

Ova sezona je za 18-godišnju atletičarku završena.

Slijedi odmor, a onda pripreme za Evropsko prvenstvo u Italiji (norma je 60 metara), Svjetsko prvenstvo za

KRISTINA RAKOČEVIĆ Imam tim koji me podržava u svim trenucima, kada je teško, a vidjeli ste i kada je dobro. Ne razmišljam o koledžu, samo se nadam da će mi država obezbijediti uslove

juniore, balkanski šampionati i Svjetsko prvenstvo za seniore.

Predsjednik Atletskog saveza Crne Gore Milorad Vuletić istakao je da je ovo najuspješnija sezona u istoriji crnogorske atletike...

“Počelo je ostvarenjem

olimpijske norme Slađane Perunović, mediteranskom medaljom Tomaša Đurovića, pa onda zlato Darka Pešića na prvenstvu Balkana, pet ostvarenih normi za Evropsko prvenstvo u Amsterdamu”, počeo je Vuletić i nastavio. “Vajld-kard za Danijel Furtula za Olimpijske igre, a onda ono najsjajnije, naša zlatna Kristina Rakočević. Trend rasta odličnih rezultata je potvrdila Marija Vuković skočivši velikih 195 centimetara”.

Ovi rezultati su dovoljan pokazatelj svima, pogotovo državi i glavnom gradu, da urade sve da Podgorica konačno dobije atletski stadion.

A.K.

MOTONAUTIKA: EVROPSKO PRVENSTVO U PORTUGALSKOJ MIRANDELI

Zlatni Aleksandar Aljoša Petrović

Lijep vikend u portugalskoj Mirandeli je iza naših motonautičara - Aleksandar Aljoša Petrović je osvojio zlato na Evropskom prvenstvu u disciplini trke skutera na vodi, dok je Volja Džiković donijela istorijskih devet bodova u ženskoj konkurenciji u disciplini pararelni slalom.

“To je promijenilo naš cilj.

Prije polaska smo planirali sigurnu vožnju kako bi-

smo osvojili neku od medalja. Međutim, kada se ukazala šansa za zlato, riješili smo da idemo na sve ili ništa”, rekao je Petrović.

Prije paralelnog slaloma, Volja Džiković je nastupila u najtežoj ženskoj konkurenciji, stojeći skuteri GP1.

“Da su mene pitali, za svoju prvu trku u GP1 klasi sigurno ne bih izabrala Mirandelu”, osvrnula se na zahtjevan teren Džiković. A.K.

SRIJEDA, 27. 7. 2016.

SPORT

39

RODŽER FEDERER OBJAVIO KRAJ SEZONE

VIDIMO SE 2017.

Jake provjere pred novu sezonu: Suad Šehović

ZADAR DOGUŠ BASKETBALL TOURNAMENT

Bomba je juče odjeknula širom svijeta. Rodžer Federer je šokirao sve - legendarni Švajcarac je završio sezonu! Kako je objavio na svojoj Fejsbuk stranici odlučio je da se povuče sa svih takmičenja do kraja ove godine, uključujući i Olimpijske igre u Rio de Žaneiru i posveti se potpunom oporavku nakon operacije koljena.

“Dragi navijači, veoma sam razočaran da vas obavijestim da neću predstavljati Švajcarsku na Olimpijskim igrama i da ću propustiti ostatak sezone. Nakon konsultacija sa ljekarima donio sam vrlo tešku odluku da se ne takmičim do kraja ove go-

2

OLIMPIJSKE MEDALJE IMA RODŽER FEDERER - 2008. U PEKINGU U DUBLU I SREBRO U SINGLU U LONDONU 2012. GODINE dine. Kako su moje namjere da na ATP turu nastupam i u narednim godinama, smatram da je važno da potpuno

rehabilitujem koljeno nakon operacije koju sam imao ranije ove godine”, istakao je Rodžer u saopštenju.

Federer je propustio ovogodišnji Rolan Garos, prvi Gren slem na kojem nije nastupio još od 1998. godine, da bi se poslije operacije vratio na Vimbldonu gdje ga je u polufinalu eliminisao Miloš Raonić.

“Ovo mi samo pokazuje koliko sam imao sreće tokom karijere da se ne povređujem često. Motivisan sam da se vratim još jači i da igram dobar ofanzivan tenis 2017. godine”, zaključio je Rodžer Federer.

A.K.

SPORTSKI EKRAN RTCG 2

ARENASPORT 1

17.00h 00.30h

ATP Toronto, tenis ATP Toronto, tenis

SPORTKLUB 1 17.00h 18.30h 00.30h 00.30h

ATP Toronto, tenis WTA Montreal, tenis ATP Toronto, tenis WTA Montreal, tenis

SPORTKLUB 2 17.00h 00.30h 00.30h

ATP Toronto, tenis ATP Toronto, tenis WTA Montreal, tenis

SPORTKLUB 3 01.30h

SAD - Francuska, košarka (ž)

18.00h Bajer Leverkuzen - Porto, fudbal 01.30h Real Madrid - PSŽ, fudbal 03.30h Bajern - Milan, fudbal 05.35h Čelsi - Liverpul, fudbal

ARENASPORT 3 02.45h Atletiko N. - Indepedijente, fudbal

ARENASPORT 4 00.30h 02.45h

Botafogo - Bragantino, fudbal Santos - Gama, fudbal

EUROSPORT 08.30h 15.00h

Snuker Trka Valonije, biciklizam

Plavi sa Fenerom, Darušafakom...

Dok traje potraga crnogorskog šampiona za plejmejkerom i centrom, juče je stigla informacija da će Budućnost Voli učestvovati na najjačem pripremnom turniru u Evropi - Zadar Dogup basketball tournamentu. A tamo su protivnici ove godine su fantastični: pored domaćina, igraće Cedevita, Lokomotiva Kuban, Darušafaka i Fenerbahče.

Treće izdanje ovog turnira će trajati od 22. do 25. avgusta u dvorani “Krešimir Ćosić”.

Biće ovo sjajna prilika da prije početka nove sezone

Osim Budućnost Volija i domaćina ove godine će u Zadru igrati Cedevita, Lokomotiva Kuvan, Fenerbahče i Darušafaka ekipa Vlada Šćepanovića odmjeri snage sa jednim od najjačih ekipa na Starom kontinentu.

A.K.

HELIOS I OLIMPIJA ODUSTALI OD ABA LIGE

Šansa za Sutjesku Novo rukovodstvo ABA lige je juče dobilo dva puta “NE” iz Slovenije - Helios, slovenački prvak i Olimpija informisali su predsjednika Mladena Vebera da neće igrati regionalno takmičenja naredne sezone. Šampion Slovenije je kao razlog naveo da ne može da garantuje svoje učešće, dok je tim iz Ljubljane odustao od plaćanja specijalne pozivnice od 150.000 eura, iako je prije manje od mjesec dana upra-

vo ona poslala molbu da se liga proširi.

Sada ostaje nepoznanica koji će klubovi popuniti dva upražnjena mjesta, a jedan od kandidata je i Sutjeska. Pored Nikšićana, tu su i hrvatski Kvarner i Metalac, dok je Zlatorog odustao.

Ukoliko Sutjeska bude jedan od ta dva kluba, Crna Gora će imati tri predstavnika u ABA ligi sljedeće sezone, jer su tamo već Budućnost Voli i Mornar.

A.K.

40

SPORT

SRIJEDA, 27. 7. 2016.

DA LI STE ZNALI?

Žarko Varajić u vitrinama ima pregršt individualnih nagrada - 1979. godine je proglašen najboljim igračem u Evropi, iste godine je pokupio najveće društveno priznanje grada Sarajeva (6. aprilska nagrada), 1980. je dobio najveće društveno priznanje BiH (25. majsku nagradu), ima tri zlatne značke SOFKA Jugoslavije, orden Nemanje prvog reda SR Jugoslavije, orden jugoslovenske zastave prvog reda

XXXI OLIMPIJSKE IGRE RIO 2016 5 21. AVGUST

KAKVA SMO MI EKIPA BILI

Prije 40 godina košarkaška reprezentacija Jugoslavije je na OI u Montrealu osvojila srebrnu medalju - Žarko Varajić za Dnevne novine sa ponosom priča o najvećoj sportskoj predstavi ⌦ M. Antić, B. Topalović Uradio je u košarci što će malo ko uraditi. Što kao igrač, što kao funkcioner. Još je njegovih 45 poena u finalu Kupa šampiona (Evroliga), na utakmici Bosna - Emerson 96:93 (Emerson je današnji Vareze) u Grenoblu, san za sve skupo plaćene zvijezde evropske košarke, a četiri zlatne reprezentativne medalje tokom ljeta 2007. godine je rezultat na koji je ljubomoran svaki sportski direktor...

Međutim, kada pričate sa Žarko Varajićem, na njegovim usnama titraju - Olimpijske igre odigrane u Montrealu 1976. godine...

“Kada počneš ozbiljno da se baviš sportom, svi sportisti postavljaju visoke ciljeve, a krajnji je učešće na Olimpijskim igrama. To je nešto najljepše, a još kada se osvoji medalja, to je vrhunac dostignuća“, govori za Dnevne novine legendarni krilni košarkaš Jugoslavije, koji nikada neće zaboraviti Kanadu...

“Na jednom mjestu preko 10.000 najboljih sportista iz svih krajeva svijeta. Orginalnost. Privilegija. Sreća. Tu su samo najbolji“, sjeća se 64-godišnji Nikšićanin.

■ SAMO JEDNO

PITANJE: KOJU MEDALJU DONOSITE?

A na OI prije 40 godina Jugoslavija je osvojila - srebro -

KADA POČNEŠ OZBILJNO DA SE BAVIŠ SPORTOM, SVI SPORTISTI POSTAVLJAJU VISOKE CILJEVE, A NEKI KRAJNJI JE UČEŠĆE NA OLIMPIJSKIM IGRAMA. NAJLJEPŠI OSJEĆAJ, JOŠ KADA SE OSVOJI MEDALJA-TO JE VRHUNAC upisavši poraz od SAD 95:74...

“Imao sam sreću da budem član tog perfektnog tima. Sa samo 24 godine sam bio dio sjajne generacije koja je osvojila olimpijsku medalju. Vjerujte mi, bila je to možda najbolja reprezentacija Jugoslavije. Kada bi išli na prvenstva nije se postavljalo pitanje da li ćemo uzeti medalju, već koje će boje biti“, rekao je Varajić.

Srebro je ispisano u sastavu Blagoje Georgievski, Dragan

Kićanović, Vinko Jelovac, Rajko Žižić, Željko Jerkov, Andro Knego, Zoran Slavnić, Krešimir Ćosić, Damir Šolman, Žarko Varajić, Dražen Dalipagić i Mirza Delibašić...

“Kakvi su to igrači bili“, prisjeća se Crnogorac koji je od zemljaka imao pomoć pokojnog Žižića, te Ratka Radovanovića koji je u Montrealu bio 13. igrač...

“Da li smo mogli da uzmemo zlato? Ne, u Montrealu, jer su Amerikanci bili stvarno najjači. Plus, naš put do olimpijskog turnira je bio posut trnjem. Jedva smo uspjeli da se plasiramo pošto smo kiksali na par turnira“, jasan je Varajić, koji je sa Jugom pretrpio dva poraza od SAD (u finalu 95:74, te u grupi 112:93), dok su upisane pobjede nad Portorikom (84:63), Čehoslovačkom (99:81), Italijom (88:87), te So-

Šta danas radi Žarko Varajić?

Bio je šampion Evrope sa Bosnom 1979. godine, bio je najbolji igrač Kupa šampiona, radio je sjajan posao u Košarkaškom savezu velike Jugoslavije, još bolji u Košarkaškom savezu manje Jugoslavije, a sjajan u Košarkaškom savezu Srbije, ima “mali milion“ individualnih nagrada...

Pa, šta danas radi Žarko Varajić?

“Ništa, odmaram od svega. Cijeli sam život bio u sportu, na raznim funkcijama i u Sarajevu i u

Beogradu, ali danas ništa. Na sve sam ponosan, a kao funkcioner sam najponosniji na ljeto 2007. godine kada su sve mlađe kategorije Srbije bile zlatne - bili smo prvaci Evrope u kategorijama do 16, 18 i 20 godina, a prvaci svijeta u kategoriji do 19 godina kada smo pobijedili Ameriku. U istoriji sporta nije zabilježeno da jedna nacija u jednoj godini na tri evropska i jednom svjetskom prvenstvu osvoji četiri zlatne medalje“, poručio je rođeni Nikšićanin.

1

41

SPORT

Foto:

SRIJEDA, 27. 7. 2016.

JOŠ 9 DANA

Rajko Žižić? Bio je jedinica mjere za dobrotu, poštenje...

Sjećanje na jednog od najvećih sportista Crne Gore - diva pod obručima, ljudine pored terena

Skenderijom se orilo “Varaja majstore: Žarko Varajić je kao igrač Bosne u finalu Kupa šampiona 11979. protiv italijanskog Emersona postigao 45 poena i to kada nije bilo “trojke”, što je najbolji košgeterski učinak u finalima svih vremena vjetskim Savezom (89:84).

■ HUANTORENA, LJU-

BEK, STEKIĆ... I KARTE

Naravno, Olimpijsko selo je posebna priča, a košarkaši su ispratili bukvalno sve, jer su ostali skoro do posljednjeg dana...

“I tada je bio hit da se slikate sa velikim zvijezdama. A u Montrealu je glavni baja bio Alberto Huantorena. Bio je neprikosnoven na 400 i 800 metara“, sjeća se Varajić Kubanca koji je postao prvi trkač koji je slavio i na 400 i na 800 metara...

“Nevjerovatno dominantan je bio. Nepobjediv. Koliko je odskakao od drugih, dali smo mu nadimak Kubanski konj. I voljeli smo da gledamo atletiku.

Posebno našeg Nenada Stekića koji se takmičio u skoku udalj. Bio je jedan od favorita“, vraća film 40 godina u nazad

126

legendarni košarkaš sjećajući se kako Stekić nije preskočio osam metara čime je eliminisan iz borbe za medalju, dok je samo godinu dana prije OI skočio čak 8,45 što je u to vrijeme bio - podvig.

Gledali ste samo atletiku?

“Ma ne. Gledali smo šta smo htjeli, nijesmo bili samo tamo gdje nijesmo željeli da idemo.

Naravno, pratili smo i sjajnog kanuistu Matiju Ljubeka koji je u Montrealu osvojio zlato i bronzu. Međutim, atletika je bila najgledanija, pogotovo na kraju Igara kada se već svi vrate kući“, riječi su čovjeka koji je kao igrač nosio dresove Bosne i Al Aina.

I svi ste išli zajedno?

“Jesmo, ali smo imali problem sa kartama. Ali, riješili smo ga lako. Dobili smo samo 20 karata, ali je nas 50 ulazilo na stadion. Kako? Ne znamo ni mi“, sa osmjehom na licu završava Žarko Varajić.

PUTA JE ŽARKO VARAJIĆ OBLAČIO DRES JUGOSLAVIJE SA KOJOM JE OSVOJIO ŠEST MEDALJA - SREBRO NA OI 1976, ZLATO NA EP 1977, BRONZU NA EP 1979, ZLATO NA MEDITERANSKIM IGRAMA 1975, DVA ZLATA NA BALKANSKIM IGRAMA 1974. I 1976. GODINE

Tri Crnogorca su imala rolu na OI u Montrealu 1986. godine - tada još mladi Ratko Radovanović je bio 13. igrač, Žarko Varajić je bio krilo, a pokojni Rajko Žižić je kao div čuvao reket u odbrani, da bi u napadu terorisao protivnike…

“Rajko Žižić? Ako pričamo o dobroti, poštenju, ljudstvu - definitivno je jedinica mjere. Bio je primjer svima. Prvo je bio veliki čovjek, a drugo: strašan košarkaš”, govori nam Varajić, koji je drugovao sa legendarnim centrom koji je preminuo 7. avgusta 2003. godine od posljednica srčanog udara na funkciji direktora preduzeća “Eurobasket 2005” koje je organizovalo EP 2005. godine…

“Otišao je prerano, ali ćemo ga se uvijek sjećati, jer je zadužio našu košarku. Njegov doprinos u svim uspjesima je bio ogroman, naročito zbog fantastične odbrane koju je igrao. Protivnicima nije bilo svejedno kada se namjere na Rajka koji je imao dva metra i 10, 12 centimetara. Poznavao sam ga odlično, zajedno smo praktično odrasli u Nikšiću, a onda smo krenuli u dva pravca - Rajko u OKK Beograd, a ja u Bosnu”, riječi su Varajića. Žižić (rođen 22. januara 1955. u Miloševićima kod Nikšića) je ponikao u Sutjesci, a u karijeri je igrao još samo za tri kluba - OKK Beograd, Crvenu zvezdu i Rems. Poslije igračke karijere posvetio se trenerskom poslu, ali je poslije osvajanja Kupa Jugoslavije sa OKK Beogradom zaklju-

Legendarni Nikšićanin Rajko Žižić u dresu Crvene zvezde čio da taj posao nije za njega uprkos velikom uspjehu.

Div pod obručima je učestvovao na Olimpijskim

3

OLIMPIJSKE MEDALJE JE OSVOJIO RAJKO ŽIŽIĆ - U MONTREALU 1976. JE BIO SREBRNI, U MOSKVI 1980.

ZLATNI, DOK JE U LOS ANĐELESU 1984. BIO BRONZANI

igrama u Montrealu 1976, na OI u Moskvi 1980, te na OI u Los Anđelesu i sa svakih se vratio sa medaljom srebro, zlato, bronza. Zbog tih rezultata, Žižić je - bez dileme - jedan od najvećih, ako ne i najveći sportista Crne Gore…

Pored medalja sa OI, veliki sportista koji je sahranjen u Aleji velikana na beogradskom Novom groblju, osvajao je i medalje na svjetskim prvenstvima (zlato 1978, bronza 1982), evropskim prvenstvima (zlato 1975, bronza 1979), te mediteranskim igrama (zlato 1975, srebro 1979). Šampion koga Crna Gora ne smije da zaboravi. I neće, jer tri olimpijske medalje će vječno biti upisane u istoriju crnogorskog sporta…

54

SPORT

SRIJEDA, 27. 7. 2016.

KVALIFIKACIJE ZA LIGU ŠAMPIONA 3. KOLO PRVI MEČEVI

Zvezdin zlatni remi

Miodrag Grof Božović i Crvena zvezda sanjaju!

“Crveno-bijeli” su juče u Razgradu odigrali neriješeno (2:2) sa Ludogorecom u 3. kolu kvalifikacija za Ligu šampiona.

Od očaja, pa do sjaja i obrnuto! Zvezda je gubila, zatim preokrenula, a na kraju primila “jeftin” gol i propustila šansu da se u još boljem raspoloženju vrati za Beograd. “Šteta je što smo naivno primili drugi gol. Ludogorec je pokazao da je odličan tim, a mi još moramo da se uigramo. Ipak, vjerujemo da ćemo pred našim navijačima izboriti prolaz dalje”, rekao je Božović. Šampion Bugarske, koji je eliminisao našu Mladost, dominirao je u prvom poluvremenu - ređale su se šanse, a prvi je pogodio Džonatan Kafu.

U nastavku druga Zvezda - mnogo opasnija iz kontri i polukontri, a to su znali da krunišu velemajstori Aleksandar Katai i Guelor Kanga. Kapiten Beograđana je prvo napravio slalom kroz odrabnu domaćina i pokolonio se, a zatim je pojačanje iz Rusije fenomenalni udar-

PIPITA JE S

ZVANIČNO: JUVENTUS DOVEO IGU

⌦ Aleksandar Popović

I Igrači Zvezde proslavljaju gol Kataia u Razgradu

SEMAFOR BATE B. - Dundalk 1:0 (Gordejčuk 70’) Ludogorec - C. zvezda 2:2 (Kafu 43’, Kešeru 77’ -Katai 48’, Kanga 67’) Sparta P. - Steaua 1:1 (Šural 35’ - Stančiu 75’) Partizani - Salcburg 0:1 (Soriano (pen.) 70’) Plzenj - Karabag 0:0 Rostov - Anderleht 2:2 (Ezatolahi 16’, Poloz (pen.)

60’ - Hani 3’, Tilemans 52’) Ajaks - PAOK 1:1 (Dolberg 58’ - Kampos 27’) Dinamo Z. - Dinamo T. 2:0 (Sudani 39’, Ćorić 42’) Šahtjor - Jang Bojs 1:0 (Bernard 27’)

cem sa distance donijelo preokret.

U 76. minutu Klaudiju Kešeru je “prevario” ranjivu odbranu Zvezde - rumunski napadač je pogodio poslije asistencije Kozmija Mocija i najavio paklen revanš u Beogradu.

Rutinsku pobjed je ostvario Dinamo Zagreb “modri” su na svom Maksimiru bez mnogo problema pobijedili Dinamo Tbilisi sa 2:0. Oba gola su Zagrepčani postigli u prvom poluvremenu preko El Arbi Sudanija i Antea Ćorića, tako da ekipa Zlatka Cica Kranjčara ne bi trebalo da ima problema u Gruziji.

U.R.

dok su se svi spremali za detonaciju sa “Old Traforda” u vidu dolaska Pola Pogbe za rekordnih 120 miliona eura, bomba je eksplodirala u Torinu - Gonzalo Iguain i zvanično je postao novi igrač Juventusa!

Za nestvarnih 90 miliona eura (iz dvije rate) najbolji strijelac italijanske Serije A prošle sezone otišao je u redove vladara Apenina, što je treći najskuplji transfer u istoriji fudbala i najskuplji u Seriji A ikada! Nakon tri godine pod Vezuvom popularni Pipita digao je sidro, Napoli morao da prihvati plaćenu klauzulu, a “stara dama” dobije klasnog napadača u pohodu na Ligu šampiona.

Nakon Danija Alveša, Miralema Pjanića, Medhija Benatija i Marka Pjace,, Juve je napravio istorijski posao i potpisao peto-

Top deset najskupljih transfera u istoriji fudbala

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

G. Bejl - 100,8 mil.

(Totenhem Real M) K. Ronaldo - 94 mil.

(Man. Junajted Real M)

G. Iguain - 90 mil.

(Napoli Juventus) Nejmar - 86,2 mil.

(Santos Barselona) L. Suarez - 81,7 mil.

(Liverpul Barselona) H. Rodrigez - 79,8 mil.

(Monako Real M)

K. De Brujn - 75,7 mil.

(Volfsburg Man. Siti) A. Di Marija - 75 mil.

(Real M. Man. Junajted) Z. Zidan - 75 mil.

(Juventus Real M) Z. Ibrahimović - 69 mil.

(Inter Barselona)

DA LI STE ZNALI? Da će Gonzalo Iguain za pet godina u Juventusu zaraditi 37,5 miliona eura (7,5 po sezoni).

71 GOL U 104 UTAKMICE ZA NAPOLI POSTIGAO JE GONZALO IGUAIN, A PROŠLE SEZONE JE POTPISAO 38 POGODAKA U 42 MEČA.

godišnji ugovor sa 28-godišnjim Argentincem, koji će zarađivati 7,5 miliona po sezoni.

Bijesni navijači sa juga Italija masovno pale dresove Gonzala Iguaina, nazivaju ga izdajnikom, dok predsjednik kluba Aurelio De Laurentis na brzinu lovi njegovog nasljednika pokušavajući da dovede Arkadiuša Milika (Ajaks), Karlosa Baku (Milan), Maura Ikardija (Inter) ili Konstantinosa Mi-

SRIJEDA, 27. 7. 2016.

SAMO DAMIN!

UAINA IZ NAPOLIJA ZA REKORDNIH 90 MILIONA

1

SPORT

55

ISKRA SE OZBILJNO POJAČAVA

Stigli Božović i Tomić Nova imena u taboru Iskre su Balša Božović i Danilo Tomić. Odlični 29-godišnji plejmejker je posljednji angažman imao u Malaka junajtedu iz Malezije. Tomić, koji jednako dobro može da odgovori u veznom redu i na bočnim pozicijama, stiže iz Bokelja. Pored njih dvojice, čeka se i da Abraham Kudemor dobije radnu dozvolu i potiše za Danilovgrađane.

U.R.

NIŠTA OD CRNOGORSKOG TANDEMA

Bakić neće u Bragu Gonzalo Iguain će sa Juventusom gostovati Napoliju u Seriji A 2. aprila 2017. na “San Paolu” i sigurno ga čeka paklen doček bijesnih Napolitanaca. troglua (Benfika), kako bi ugasio veliki požar nezadovoljstva na “San Paolu”.

“Boli me njegov odlazak u Juventus, koji Napolitanci

posebno mrze i nije pošteno prema njima to što je prošao medicinski pregled u tajnosti.

Svi znamo da ne može ponoviti prošlu sezonu i da nikad nigdje neće imati ono što je imao u Napoliju. Totalno me je razočarao. Međutim, nadam se da će De Laurentis od ovih 90 miliona napraviti šampionsku ekipu”, poručuje nezaboravni Dijego Armando Maradona, koji je sa Napolijem osvojio dva skudeta 1987. (i Kup Italije) te 1990. (plus Superkup Italije), kao i Kup UEFA 1989. godine.

Na drugoj strani, cijela priča nije zaobišla ni legendarnog Franćeska Totija, koji 24 godina igra samo za svoju Romu “Fudbaleri su danas kao nomadi. Vodi ih novac, a ne srce. Da sam razmišljao o novcu napustio bih Romu još prije 10 godina. Međutim, za mene je strast ispred novca i nisam pogriješio”, naglašava Toti, iza kojeg je 601 meč i 248 golova za “vučicu”.

Top deset najskupljih transfera u istoriji Serije A

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

G. Iguain - 90 mil.

(Napoli Juventus) E. Krespo - 55 mil.

(Parma Lacio)

Đ. Bufon - 52,5 mil.

(Parma Juventus) G. Mendijeta - 48 mil.

(Valensija Lacio) K. Vijeri - 45 mil.

(Lacio Inter)

Ovih dana se pisalo kako bi Marko Bakić i Nikola Vukčević mogli zajedno da se druže u Portugalu, ali od toga neće biti ništa. Fiorentina se nije dogovorila sa Bragom, tako da Bakić neće pojačati boje kluba koje brani Vukčević od septembra 2013. godine.

Trener “viole” Paulo Souza je insistirao da se Bakić pojavi na prozivci Fiorentine.

U.R.

NAPADAČ KOTORA PREŠAO U RAD

Đenić napustio Bokelj Odlični napadač Dejan Đenić više nije igrač Bokelja. Od juče, iskusni 30-godišnji ofanzivac je potpisao ugovor sa Radom.

U protekloj sezoni našeg klupskog fudbala Đenić je bio jedan od najboljih igrača Kotorana za koje je na 14 utakmica postigao osam golova. U.R.

M. Rui Kosta - 42 mil.

(Fiorentina Milan)

L. Turam - 41,5 mil.

(Parma Juventus) P. Nedved - 41,2 mil.

(Lacio Juventus) G. Iguain - 38 mil.

(Real M. Napoli) F. Inzagi - 37 mil.

(Juventus Milan)

U ljeto 2013. Napoli je kupio Gonzala Iguaina iz Real Madrida za 38, a tri godine kasnije ga prodao za 90 miliona eura.

Izdavač: Novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

Nikola PRELEVIĆ, izvršni direktor (nikola.prelevic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika Samir RASTODER, zamjenik glavnog i odgovornog urednika (desk@dnovine.me) Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Mladen MEDENICA (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@ dnovine.me), Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (reportaze@ dnovine.me), Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Vedran ILIĆ (foto@dnovine.me)

redakcija@dnovine.me

zanimljivo

aktuelno

Novi ambasadori Njemačke, Švedske i kosova

PodršKa Crnoj Gori na evroatlantsKom PUtU Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović primio je juče akreditivna pisma novoimenovanih ambasadora Njemačke Hans Ginter Valter Materna, Švedske Jan Lundina i Kosova Skendera Durmišija.

Vujanović je, u razgovoru sa Maternom, iskazao poštovanje za podršku Njemačke evropskim i evroatlanskim integracijama Crne Gore. Matern je, kako se navodi, pokazao zainteresovanost Njemačke za dobru dinamiku integracionih procesa Crne Gore i spremnost da se direktno uključi u njeno očuvanje i ubrzanje.

Vujanović je i u razgovoru sa Lundinom zahva-

PriPreme Za svjeTsko jUNiorsko vaTerPoLo PrveNsTvo U PodGoriCi

lio na podršci Švedske integracijama Crne Gore, konstatujući da će Crna Gora pristupne pregovore za članstvo u EU nastaviti maksimalnom posvećenošću i odgovornošću.

U razgovoru sa Durmišijem, Vujanović je ocije-

nio da je neophodno proširiti bazu za bolju saradnje dvije države. Durmišij se, kako se navodi, saglasio da je neophodno ojačati ugovornu bazu dvije države i maksimalno iskoristiti prostor ekonomske saradnje.

E.H.

mađarski Premijer vikTor orbaN:

Granica sa srbijom hermetički zatvorena Mađarski premijer Viktor Orban izrazio je zadovoljstvo aktuelnom zaštitom granice prema Srbiji, ocijenivši da je ona “hermetički zatvorena” za ilegalne migrante. On je, nakon razgovora sa austrijskim kancelarom Kristijanom Kernom u Budimpešti, istakao da

niko više ne može, zahvaljujući nadzoru u kojem učestvuje 8.000 vojnika i policajaca, ilegalno ući u Mađarsku.

Glavna tema razgovora dva premijera bilo je predstojeće učešće austrijske policije u zaštiti mađarsko-srpske granice.

iUsY baLkaN roUNd TabeL LeadersHiP CoNFereNCe

Balkanski okrugli sto u Crnoj Gori

Potpredsjednik Vlade i zamjenik predsjednika DPS-a Duško Marković otvoriće u petak prvu “IUSY BALKAN ROUND TABEL LEADERSHIP CONFERENCE”, sa temom Demokratija i borba protiv desničarskog ekstremizma. Na otvaranju konferencije govori-

će generalna sekretarka IUSYa Evin Incir i potpredsjednica IUSY-a Kejdi Mehmetaj. Učesnicima okruglog stola obratiće se i glavni pregovarač u pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji Aleksandar Andrija Pejović.

IUSY je najveća organizaci-

ja mladih na svijetu, osnovana 1907. godine, od kada okuplja mlade socijalističke, socijaldemokratske i radničke partije iz više od 100 zemalja svijeta, a trenutno ima 151 organizaciju u članstvu, 128 punopravnih i 23 posmatrača. Konferencija će trajati tri dana.

E.H.

tokio najbolji grad za život Prema redovnom istraživanju britanskog trend magazina Monokl (Monocle) Tokijo je najbolji grad za život. Slijede Berlin, Beč, Kopenhagen i Minhen, a na listi nema nijednog balkan-

skog grada.

Na listi deset najboljih gradova za život u svijetu našli su se još Melburn, Sidnej, Kjoto, Vankuver, Helsinki, Cirih, Madrid, Hamburg, Lisabon, Dizeldorf, Hong Kong....

Konstituisan počasni odbor šampionata Mjesec prije početka Svjetskog juniorskog vaterpolo prvenstva u Podgorici, juče je održana konstitutivna sjednica počasnog odbora šampionata. Predsjednik odbora i predsjednik Crne Gore Filip Vujanović istakao je zadovoljstvo odrađenim do sada, uvjeren da ćemo imati dobro organizovano takmičenje koje će doprijeniti promociji vaterpola i Crne Gore.

Konstitutivnoj sjednici počasnog odbora prisustvovali su Duško Marković, potpredsjednik Vlade Crne Gore, Slavoljub Stijepović, gradonačelnik glavnog grada, Srđan Kovačević, predsjednik Vaterpolo i plivačkog saveza Crne Gore, Dušan Simonović, predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta, Igor

Vušurović v.d. direktora Uprave za mlade i sport Crne Gore i predsjednik Organizacionog odbora šampionata, Ruždija Tuzović, savjetnik predsjednika Crne Gore i Rajko Ćupić, direktor Direkcije prvenstva. Zbog ranije preuzetih obaveza, sjednici nijesu prisustvovali članovi Predrag Bošković, ministar prosvjete Crne Gore i Raško Konjević, ministar finansija Crne Gore.

Vušurović je upoznao članove odbora sa dosadašnjim aktivnostima u organizaciji takmičenja, a predstavljeni su logo šampionata, reklamni spot i idejno rješenje bazena tokom prvenstva. Šampionat je na programu od 26. avgusta do 3. septembra, a učestvovaće 20 reprezentacija.

A.K.

U Kuvajtu rekordnih 54°C Svjetska meteorološka organizacija (SMO) tvrdi da bi 54 stepena Celzijusa, koliko je zabilježeno u Kuvajtu prošle sedmice, mogla postati rekordna temper a t u ra ikada izmjerena na isto čnoj hemisferi (Aziji).

Iz SMO ističu da je trenutno u toku formiranje komiteta koji će utvrditi da li je riječ o rekordnoj temperaturi koja je

registrovana u kuvajtskom gradu Mitrabahu prošlog četvrtka, 21. jula.

Prošle sedmice područje sjeverne Afrike i Blis ko g I s t o ka pogođeno je toplotnim talasom koji su sve češći proteklih decenija. Najviša temp eratura koju je WMO ikada zabilježila iznosila je 56,7 stepeni Celzijusa, a registrovana je u Kaliforniji 1913. godine.

BROJ

33

SITUACIJA NA TRŽIŠTU KAPITALA

Ulagači spremni na rizik, zlato u drugom planu

DESET GODINA OD OTVARANJA HOTELA SPLENDID Riječ urednika Ana Nives Radović

Strah od izazova

Psihologija ulaganja ključni je faktor na osnovu kojeg procjena ulagača da bi određene hartije od vrijednosti u budućem vremenu mogle donositi korist ili ne utiču na nivo tražnje, a ona na kretanje cijena. Sve učestaliji teroristički napadi, politička previranja i niz drugih nepovoljnih faktora na globalnom nivou stvaraju investicionu klimu u okviru koje bi se, makar sudeći po onome što je istorija berzanskog trgovanja uvijek vjerodostojno reflektovala, većina ulagača okrenula zlatu i drugim “sigurnim lukama” u koje se kapital seli u vrijeme krize. Iako su sumorne prilike ponovo vidljive, tražnja za zlatom ne raste, što je još jedan pokazatelj da su ulagači zasićeni previranjima, ali i spremniji na rizik. Sa druge strane, inicijative kod većine drugih tržišnih segmenata nema, jer se, vođeni motom da vlada neizvjesnost, ulagači odlučuju da “sačekaju bolje dane”. To čine i vlasnici biznisa, menadžeri, poslodavci... Tržišta miruju, nekretnine sve sporije mijenjaju vlasnika, broj novih kompanija raste sporije nego uobičajeno. U opštem tržišnom mrtvilu javljaju se dva paralelna trenda podstaknuta kombinacijom racionalnog i emotivnog u svijesti ulagača, a rezultiraju usporavanjem rasta, nelikvidnošću i svim onim čime se zatvara začarani krug ekonomske stagnacije. Jedino što vidno raste na tržištima je strah, ali ne od negativnih posljedica svih onih faktora koji narušavaju stabilnost, već od izazova koji bi mogli drastično promijeniti situaciju nabolje. Inertnost u želji za premještanjem kapitala tamo gdje bi se brže obrtao sugeriše da svijet priželjkuje novu krizu kao stimulans, ali da ga čak i ona u nedostatku rizika zaobilazi.

Nedostaje nam konkurencija koja bi nas učinila još boljima

INTERVJU: SUVLASNIK HOTELSKE GRUPE MONTENEGROSTARS I PREDSJEDNIK CRNOGORSKOG TURISTIČKOG UDRUŽENJA ŽARKO RADULOVIĆ

APPLE

Novi iPhone ipak moguć pod oznakom 6SE

VOLKSWAGEN

Velika očekivanja od “golfa osmice”

OD SPORAZUMA U BRETON VUDSU PROŠLE 72 GODINE

Nepovratno stvoreni uslovi za trajnu hegemoniju dolara

IZDVAJAMO:

II

INTERVJU: SUVLASNIK HOTELSKE GRUPE MONTENEGROSTARS I PREDS

Nedostaje nam konkurencija koja bi nas učinila još boljima O

d otvaranja hotela Splendid u Bečićima proteklo je tačno deset godina tokom kojih je ovaj objekat opravdao ideju da su Crnoj Gori ipak potrebni veliki hoteli visoke kategorije, ujedno postavivši i standarde za sve koji ovom tržišnom segmentu planiraju da pristupe.

Poslovni ambijent u turizmu, o kojem se govori kao o strateškoj grani crnogorske ekonomije, mogao bi biti dodatno unaprijeđen, za šta je neophodno da postoji volja i jasna vizija njegovog razvoja. Decenijsko poslovanje hotela Splendid i uspjeh koji je pratio odagnali su sve nejasnoće o pravcu u kojem je potrebno razvijati crnogorski turizam.

Hotel Splendid, koji je ovog mjeseca obilježio deceniju poslovanja, postao je sinonim za hotel sa pet zvjezdica u Crnoj Gori, što je djelimično uslovljeno i činjenicom da u oblasti u kojoj posluje nema konkurenciju. Koliko je takva okolnost otežavajuća ili olakšavajuća za jedan privredni subjekat na na šem tržištu?

Radulović: U oblasti u kojoj poslujemo svakako nemamo konkurenciju.

Ne smijemo dozvoliti iz Masterplana da se prave hoteli koji će nuditi allinclusive uslugu, jer to je velika šteta za svaku destinaciju. To su osjetile zemlje kao što su Turska i Kipar, dok, na primjer, u Hrvatskoj postoji veoma mali broj allinclusive hotela.

Porto Montenegro je druga priča, koja se ne može porediti sa Splendidom, Sveti Stefan je takođe nešto sasvim drugo, što ni sa čim od ovoga ne može da se poredi i zbog toga svakako osjećamo nedostatak konkurencije, jer nama ona treba. Bili bismo mnogo bolji i još jači kada bismo imali još pet ili deset hotela kao što je Splendid, tako da je to i nešto što nama otežava poslovanje, a Crnoj Gori svakako nedostaje. To je moglo i bilo je realno da se uradi 2006, 2007. ili 2008. godine, no, nažalost nije uslijedilo.

I tada je bilo dušebrižnika, kao i danas, koji su tje-

rali investitore predstavljajući to kao ljubav prema Crnoj Gori, njenom očuvanju itd. I danas je to prisutno i strah me je da će proći još vremena dok ne dobijemo pravu konkurenciju, jer ni Portonovi ni Luštica Bay koji se grade ne spadaju u ono što bi Splendidu moglo predstavljati direktnu konkurenciju. Nadam se da će u zaleđu Žanjica početi gradnja velikog hotelskog kompleksa, u Buljarici bi takođe trebalo da uslijedi nešto slično. Žao mi je što nijesu prošli projekti vezani za Kraljičinu plažu i Valdanos, jer bismo danas imali tri velika hotelska kompleksa.

Ukoliko se napravi procjena na osnovu novca koji poslovanje Splendida obezbijedi za držav-

SJEDNIK CRNOGORSKOG TURISTIČKOG UDRUŽENJA ŽARKO RADULOVIĆ ni budžet, koliko nedostatak takvih hotela zapravo sprečava državu da ubira prihode po tom osnovu?

Radulović: Svake godine Splendid u budžet donese između 4,7 miliona i 5,3 miliona eura po raznim osnovama. Zamislimo onda koliko bi se sredstava prikupljalo kada bi postojalo desetak takvih hotela. Sada zaista možemo reći da je sprečavanjem realizacije projekata na lokacijama o kojima se ovih godina polemisalo pričinjena ogromna šteta državi. Ako oni koji su doveli do toga da danas nemamo hotele nijesu znali kakvu štetu pričinjavaju, pitanje je što su se miješali u posao investitora. Ipak, još je gora stvar ukoliko to nijesu radili iz neznanja, nego svjesno.

Sa kojim promjenama se domaće tržište suočilo kada je u pitanju pristup i planiranje izgradnje turističkih objekata, budući da smo često imali priliku da čujemo navodno stručne ocjene da veliki hoteli zapravo nijesu potrebni i da ne odgovaraju Crnoj Gori u promovisanju turističkih potencijala?

Radulović: Najveće šanse i najveći benefit onoga što se Crnoj Gori dogodilo od početka rada Splendida je što su se smanjile tenzije i pritisak na javno mnjenje konstantnim ponavljanjem da nam ne trebaju veliki hoteli.

Međutim, bojim se da ni danas oni koji se protive velikim projektima u turizmu nijesu svjesni šta znače veliki hoteli za crnogorski turizam i ekonomiju, jer su oni lokomotive razvoja. Još jedna stvar - ne smijemo dozvoliti iz Masterplana da se prave hoteli koji će nuditi all-inclusive uslugu, jer to je velika šteta za svaku destinaciju. To su osjetile zemlje kao što su Turska i Kipar, dok, na primjer, u Hrvatskoj postoji veoma mali broj all-inclusive hotela upravo zato što nijesu dobri za destinaciju, već donekle donose korist samo vlasniku hotela i tur operatora.

Za Splendid danas možemo reći da je postavio standarde, no mnogi se i dalje ne rukovode onim što je vrijeme u slučaju njegovog poslovanja pokazalo.

Najveće šanse i najveći benefit onoga što se Crnoj Gori dogodilo od početka rada Splendida je što su se smanjile tenzije i pritisak na javno mnjenje konstantnim ponavljanjem da nam ne trebaju veliki hoteli.

Ko najviše gubi zbog takvog pristupa?

Radulović: Kroz Splendid su se mnoge vizure promijenile i to je ono što me najviše raduje. Sada imamo konsenzus na nivou države da hotel sa pet zvjezdica mora da bude kao Splendid ili bolji od njega, odnosno da ispod toga ne može biti te kategorije. Ranije to nije bio slučaj, jer smo godinama unazad imali kvazistručnjake koji su odlučivali o kategorizaciji, imali smo i strane savjetnike koji su za jedan hotel u Bečićima, koji je inače all-inclusive, istakli kao primjer kako treba da se radi, dok su za Splendid rekli da tako ne treba. To nije bilo tako davno, već prije svega nekoliko godina, no sada vidimo ko je bio u pravu, jer je to i vrijeme pokazalo.

Globalna kriza danas tjera investitore da grade mixed-use hotele. Sam hotel po sebi je dugoročna investicija, dok ima mnogo drugih poslova gdje se novac okreće mnogo brže. Ipak, mnogi smatraju da su prinuđeni da prave kompromise i da grade mixed-use hotele da bi investicija bila isplativa. Može i to, ali onda kada je u pitanju hotel velikih gabarita, gdje čak i mogućnost da to bude kondo hotel nije loša, ukoliko se od ukupnog sadržaja može prodati dio apartmana, ali se mnogo više pravi kompromis nego što bi trebalo, ukoliko želimo da tržište bude stabilno i da svi uključeni subjekti imaju korist od prisustva na tržištu.

Proteklih godina bio je ključni problem što je Crna Gora, usljed nedostatka putne infrastrukture zapravo avio-destinacija, ali se suočavala sa veoma malim brojem direktnih letova, naročito low-cost kompanija, no sada se situacija promijenila. Koliko je primjetna promjena nabolje otka-

ko nekoliko low-cost kompanija saobraća ka crnogorskim aerodromima?

Radulović: Na sreću problem nedovoljnog broja low-cost letova ka Crnoj Gori polako silazi sa dnevnog reda, jer konačno imamo nekoliko low-cost kompanija koje saobraćaju ka Crnoj Gori i to se već osjeća. Na primjer, imamo individualne goste koji na taj način dolaze direktno iz Mančestera, što do sada nije bio slučaj. U principu putnici na low-cost letovima nijesu naši gosti, ali svakako ih ima. No svakako, dobro je što benefite takvih avio-linija osjećaju drugi u crnoj Gori i što će tek da ih osjete. Taj proces smo konačno probudili i to više niko neće zaustaviti, to će tržište dalje samo da stimuliše i biće sve više takvih kompanija.

Ovaj problem je djelimično riješen, no mnoge stare nelogičnosti u crnogorskom turizmu su i dalje prisutne. Šta od svega što otežava razvoj oblasti u kojoj poslujete izdvajate kao najveće prepreke?

Radulović: Danas imamo dva osnovna problema. Prvi je da je poslovanje u Crnoj Gori veoma skupo, zbog čega je neophodno djelovati u pravcu smanjenja nameta, od plaćanja PDV-a, a zatim i po svim drugim osnovama, kako bismo stvorili atraktivniji ambijent da bi se ljudima više isplatilo da rade legalno, umjesto u sivoj zoni. Drugi problem je kadar. Odnosno, imamo problem u sistemu obrazovanja. Svi koji smo ukazivali na taj problem prije sedam-osam godina bili smo žestoko napadnuti zbog kritika koje smo uputili, a dovoljno je da obratimo pažnju na ono što postoji u zemljama u kojima je turizam ključna djelatnost, gdje se oni koji će u tom sektoru da rade osposobljavaju na pravilan način. Oni koji žele da rade u turizmu moraju da pored teorijskog znanja stiču i vje-

Bili bismo mnogo bolji i još jači kada bismo imali još pet ili deset hotela kao što je Splendid, tako da je to i nešto što nama otežava poslovanje, a Crnoj Gori svakako nedostaje.

štine. Vještine nije moguće sticati nakon što se završi formalno obrazovanje. Poslodavac nema vremena da zaposlenog uči vještinama koje je tokom školovanja trebalo da stekne, takav zaposleni mu je skup. Sa druge strane sasvim sam uvjeren da u Crnoj Gori žive veliki talenti kada je turizam u pitanju, mladi ljudi koji veoma brzo uče, što sam imao priliku i da se uvjerim u dosadašnjem radu, samo im se postrebno posvetiti i omogućiti im da taj talenat razviju, a ne razdvajati teoriju i praksu.

Osim toga, nijesu zaposleni u turizmu jedini koji treba da doprinesu ovoj djelatnosti, već, ukoliko vidimo našu zemlju kao turističku destinaciju, tako treba da djeluje cijela država. To znači da se strani jezici moraju znati. Nezamisliva je i priča o evropskim i NATO integracijama ukoliko svi zajedno kao društvo ne budemo posvećeni dostizanju standarda koji nam to omogućavaju. To u ovom trenutku nije

izbjegavalo plaćanje. Takođe, potrebno je uvesti rigorozne kazne onima koji daju novac zaposlenima na ruke, a u poslovnim izvještajima prijavljuju minimalni iznos zarade. Treba krenuti od toga i vrlo brzo bi se stvari promijenile. Ako bismo i govorili o tome da se na ovaj način čuva socijalni mir, onda moramo naglasiti da se on time čuva negdje drugo, jer su najveće zloupotrebe u onim turističkim objektima koje rentiraju stranci. Takođe, imamo i veliki broj malih i srednjih preduzeća u turizmu koje skupo poslovanje i visoki nameti i pored njihovog nastojanja da legalno posluju guraju u sivu zonu svakog puta kada odluče da očuvaju poslovanje. Zbog toga je neophodno utvrditi koja je to granica koja bi za preduzetnike u turizmu bila prihvatljiva kada su u pitanju obaveze prema državi, a koja bi istovremeno osigurala da se budžet puni bolje nego sada i da se crno tržište smanji. Uvjeren sam da bi se mno-

5,3 slučaj, zbog čega upravo velika reforma treba da uslijedi u školskom sistemu, odakle sve i počinje. Nažalost, na primjeru svoje kćerke u osnovnoj školi, kojoj je nastavnim planom bilo predviđeno učenje francuskog jezika znam da zapravo četiri mjeseca na tom predmetu nije naučila ništa jer nije održan nijedan čas, što je nedopustivo. Upravo to je velika šteta, jer djeca koja žele i mogu da nauče nemaju priliku zbog neodgovornog nastavnog kadra. Često se konstatuje da upravo u turizmu veliki broj subjekata posluje u sivoj zoni, ali se malo toga djelotvornog preduzima kako bi se taj problem iskorijenio, što jedni pravdaju pričom o navodnom očuvanju socijalnog mira, a drugi nedostatkom adekvatne strategije. Šta je zapravo moguće uraditi da bi se poboljšali uslovi poslovanja u turizmu i odakle treb a početi?

Radulović: Smanjenje doprinosa na zarade, kako se ne bi

III

MILIONA EURA IZNOS JE SREDSTAVA KOJIM JE HOTEL SPLENDID DOPRINIO CRNOGORSKOM BUDŽETU TOKOM JEDNE GODINE.

go više sredstava prikupilo kada bi porezi bili niži, jer bi broj onih koji ih plaćaju znatno porastao kada bi oni bili ohrabreni da to čine, a time bi se otvorio prostor i za širenje biznisa u ovoj oblasti. Nije poenta tjerati nekoga da plati visoke namete da bi nakon pola godine bankrotirao, već da se omogući održivo poslovanje i dugoročan izvor prihoda. Način na koji u u hotelu Splendid postupam upravo je zasnovan na takvom pristupu, jer od nekoliko prostora koje izdajem, od vlasnika biznisa od kojih ubiram rentu, da bih to činio i naredne godine odlučio sam da im van sezone ne naplaćujem ni jedan cent, jer mi nije cilj da svake godine tražim nove zakupce, već da produžavam saradnju. Tako bi i državi trebalo da bude cilj da zadrži posebno male privredne subjekte kako bi se širila baza za ubiranje poreskih prihoda, a što je veći njihov broj moguće je i proporcionalno smanjivati obaveze. Crna Gora je mala i sve to je moguće uraditi za veoma kratko vrijeme, samo treba da postoji volja.

IV

KAKO IZGLEDA GLOBALNI MONETARNI SISTEM 72 GO

Nepovratno stvoreni uslovi za trajnu hegemoniju dolara K

oličina zelene valute u deviznim rezervama drugih zemalja i danas, 72 godine nakon jedne od najvažnijih konferencija iz oblasti finansija pokazuje da slabljenje američkog uticaja može biti isključivo kratkoročno, kao i da euro, iako osmišljen kao protivteža ovom obliku dominacije, nikada neće ispuniti cilj da ga u dovoljnoj mjeri zamijeni. Ili makar ne do narednog sličnog događaja na kojem će monetarne vlasti što većeg broja zemalja dati zeleno svijetlo takvom odnosu.

Malo koji dokument u svjetskoj ekonomskoj i finansijskoj istoriji je uspio da izazove toliko kontroverzi, a da njegove posljedice budu toliko dalekosežne kao što je slučaj sa sporazumom iz Breton Vudsa, od čijeg potpisivanja su se u petak navršile 72 godine.

Bretonvudskim sporazumom, potpisanim 22. jula 1944. godine utemeljen je sistem međunarodne monetarne politike, odnosno set mjera koje definišu spoljnotrgovinske i monetarne odnose vodećih svjetskih ekono-

SEDAMDESET DVIJE GODINE NAKON POTPISIVANJA BRETONVUDSKOG SPORAZUMA GOTOVO DA JE TEŠKO OCIJENITI DA LI SNAGU DOLARA ODRŽAVA MOĆ SAD NA MEĐUNARODNOJ SCENI ILI OBRATNO. UKOLIKO ON I DALJE OSTANE VODEĆA SVJETSKA VALUTA, RAZLOG JE ISKLJUČIVO U NEPOSTOJANJU ALTERNATIVE, JER JE GLEDANO ISKLJUČIVO SA ASPEKTA VALUTNE RAZMJENE IZRAZITO SLAB I NEDOSTOJAN OVE POZICIJE.

mija. Riječ je o prvom definisanom, složenom monetarnom sistemu koji se odnosio na više nezavisnih država.

Naziv je dobio po turističkom lokalitetu Breton Vuds u američkoj državi Nju Hempšir, gdje se tokom triju sedmica tog mjeseca održavala monetarna i finansijska konferencija Ujedinjenih nacija, koja je rezultirala nizom sporazuma kojimaje pojednostavljen sistem globalne razmjene u poslijeranom periodu i kojima su redefinisana pravila međunarodnog monetarnog sistema, kao i nastajanjem Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke, što su odobrile 44 zemlje, među kojima i tadašnja Jugoslavija.

| KARAKTERISTIKE | SISTEMA Ključnu karakteristiku ovog sistema činila je obaveza država potpisnica da sprovode takvu monetarnu politiku kroz koju kurs svojih valuta kontrolišu u okviru utvrđenih vrijednosti, uz maksimalno odstupanje od jedan odsto u odnosu na cijenu zlata i uz pružanje mogućnosti MMF-a da interveniše kako bi otklonio nestabilnost u platnim

bilansima.

Ukoliko obratimo pažnju na razloge zbog kojih je ovo bilo nezanimljivo svjetskim medijskim gigantima koji se tokom vikenda i nijesu mnogo osvrtali na posljedice događaja od kojeg su prošle tačno 72 godine, posmatrajući zapadne zemlje, nmože se zaključiti da je i dalje otvoreno pitanje o kojem je nemoguće govoriti pominjući cjelovitost Zapada. Štaviše, prošlomjesečno izglasavanje istupanja Velike Britanije iz Evropske unije išlo je u prilog tezi da ujedinjavanje na višem nivou pod uslovima koje zagovaraju evropske institucije nije moguće, što direktno povlači i nemogućnost jačanja uloge eura na slobalnoj monetarnoj sceni.

Posljedice odluka donešenih tokom konferencije

Međunarodni monetarni sistem nazvan je zlatno-deviznim standardom, usljed važenja zlata i deviza kao rezervi. Zbog važnosti SAD i njihove valute ovaj sistem se nazivao i zlatno-dolarski sistem, budući da je dolar važio za zvaničnu valutu u kojoj su se čuvale rezerve, kao i da je imao veliku ulogu u međunarodnom platnom prometu. Osim toga, SAD su imale najveće rezerve zlata, a za dolar se moglo kupiti apsolutno sve.

SAD su se od 1950. do 1957. suočavale sa problemom međunarodne likvidnosti, budući da je deficit platnog bilansa rastao, a zalihe zlata su se topile. Smanjivala se tražnja za dolarom, opada-

lo je povjerenje u njega, a Savezne rezerve svoja potraživanja konverutovala u zlato.

Savezne rezerve su 1962. stvorile fondove u valutama zapadnoevropskih zemalja, a ta sredstva se koristila za otkup dolarskih potraživanja od stranaca i da bi se smanjio odliv zlata. Preduzete su još neke mjere koje su smanjile odliv deviza, ali nijesu ga i otklonile.

Konstantni rast međunarodne trgovine i obim usluga i proizvoda zahtijevali su veća devizna sredstva, usljed nestašice sredstava međunarodnog plaćanja.

Rješenje se nije moglo naći u deflaciji, budući da ona nije odgovarala američkim javnim finansi-

jama. Poljuljano povjerenje u dolar i neadekvatan mehanizam povećanja međunarodne likvidnosti nametali su potrebu reformisanja međunarodnog monetarnog sistema.

Između 1968. i 1973. došlo je do uvođenja dvojne cijene zlata, za zvanične transakcije ostala je stara cijena te robe, a za privatne transakcije cijena se slobodno formirala na tržištu.

Na sastanku u Rio de Žaneiru 1967. usvojen je Prvi amandman na Statut MMF. Odlučeno je da se u okviru fonda formira nov vid sredstava za međunarodna plaćanja, tzv. specijalna prava vučenja, poznata i kao “papirno zlato”.

VOLKSWAGEN BI NOVI MODEL POPULARNOG VOZILA TREBALO DA LANSIRA 2019.

IX

VELIKA OČEKIVANJA OD “GOLFA OSMICE”

informacija o cijenama, no ne očekuje se da će u odnosu na ono što se od “golfa” i očekuje biti značajnih odstupanja. Štaviše, čim se budu pojavili prvi renderi biće jasno koliko osnova za veću cijenu zaista može i da bude.

Uz novi dizajn i 3D rasvjetu očekuje se da dvije trećine vozila budu modernog dizajna, a preostala trećina u klasičnom stilu. Cilj kompanije je da kod “osmice” kvalitet bude vidljiviji nego do sada, pa će se u unutrašnjosti nalaziti veoma bogata i napredna oprema za ovaj segment, budući da u Volkswagenu nastoje da kreiraju model koji će predstavljati vrh segmenta kojem pripada. Ovo znači da će “osmicu” karakterisati digitalna kontrolna tabla, novi infotainment sistem s većim centralnim ekranom, head-up ekran, LED svijetla, nova sjedišta i još nekoliko noviteta.

O

čekivanja su da bi dolazeći model, “golf VIII” trebalo da vrati ugled kompaniji, a najave su da bi se u auto salonima mogao pojaviti 2019. godine, što je dovoljno vremena da negativni uticaji skandala splasnu, ali i da VW usavrši budućeg ljubimca vjernih ovom brendu i onih koji će to tek postati.

Interesantna vijest iz regiona koja se mogla čuti ove sedmice jeste da se u Bosni i Hercegovini planira podizanje spomenika posvećenog putničkom automobilu “golf 2”, čije je idejno rješenje predstavljeno u okviru Festivala ulične umjetnosti u Sarajevu. Popularni “golf dvojka” simbol je za građane te zemlje predratnog blagostanja, budući da ga nije imao svako, a tokom godina postao simbol pouzdanog vozila za koje mnogi tvrde da ih “nikada nije ostavio na putu”.

| KVALITET Volkswagenova vozila iz generacije u generaciju pokazatelj su kvaliteta nezamjenjive mašine svoga vremena, a taj trend pratio je kompaniju decenijama unazad, sve do nedavnog skandala kada se otvorila priča o varanju na eko-testovima. Akcije kompanije Volkswagen su krahirale, zabrinutost se proširila vodećim svjetskim tržištima, a prodaja je počela da slabi, iako je automobilski gigant brže nego što se očekivalo uspio da prevaziđe ključne finansijske poteškoće i po većini parametara dostigne one vrijednosti koje su postojale prije izbijanja afere. Ipak, gubitak koji je izazvalo varanje na testovima na primjeru 11 miliona vozila nije nešto što će tek tako pasti u zaborav zbog čega je fokus i kompanije i ljubitelja ovog brenda sada na novom modelu.

Njemački AutoBild upravo je objavio da bio naredna ge-

neracija najpopularnijeg VW trebalo da stigne za tri godine, pri čemu je razvoj “osmice” još u početnoj fazi. U kompaniji još uvijek nije uslaglašena konačna verzija dizajna ovog automobila, a bi trebalo da budu ponuđena dva idejna rješenja, od kojih će jedno biti moderno, a drugo klasično izdanje. Oba bi navodno trebalo da budu promovisana pod idejom “vidljivog kvaliteta”.

Proizvodnja aktuelnog modela, “golfa VII” počela je 2012. godine, tokom koje je prodato nešto više od 430.000 vozila. Već u 2014. to je postao najprodavaniji automobil na evropskom tržištu, sa više od 520.000 prodatih jedinica, prestigavši popularni model “renault clio”, kao i “ford fiestu”.

Tržišna dominacija VW bila je uočljiva i u prvom kvartalu ove godine, a i prema sadašnjoj prodaji može se zaključiti da za istinske ljubitelje problemi sa eko-testovima nijesu bili eliminatorni kriterijum za kupovinu.

Ideja je da se dolazeći mo-

430 HILJADA GOLFOVA VII PRODATO JE U 2012. GODINI

del bazira na najnovijoj verziji modularne MQB platforme, kojom se nastavlja započeti trend smanenja mase vozila. Drugim riječima, “osmica” bi trebalo da bude između 50 i 100 kilograma lakša od “sedmice”, dok dimenzije ne bi trebalo značajnije da se promijene, izuzev razmaka izmešu osovina, koji bi trebalo da se poveća, čime bi mogao da se obezbijedi dodatni prostor unutar kabine.

| ELEKTRIČNO | VOZILO Iako mnogi proizvođači automobila oklijevaju da zako-

rače u ovaj svijet, Volkswagen je ipak počeo i da istražuje i da investira u razvoj električnog votzila. Nakon skandala kompanija je procijenila da bi status društveno odgovorne mogla vratiti zahvaljujući većem posvećivanju pažnje očuvanju životne sredine. VW se stoga opredijelio za smanjenje emisije štetnih gasova, u čemu bi “golf VIII” trebalo da prednjači. Takođe, akltuelni “golf VII” danas je dostupan u nekoliko varijanti, uključujući i električnu, zbog čega se dodatna unapređenja i veća inovativnost u ovoj oblasti očekuju kod “osmice”, koja će, makar kako najavljuju u kompaniji, biti ujedno i snažnija i ekonomičnija.

Među promjenama koje će “golf VIII” donijeti je i sve ono što će se dogoditi ispod haube u vidu ugradnje novog superekonomičnog TDI motora koji će emitovati manje od 85 grama CO2 po kilometru.

“Golf 8” će na tržištu biti ponuđen kao kompakt, a kasnije u ostalim verzijama. Još nema

| VIŠE PROSTORA Kompaktniji prednji kraj takođe bi trebalo da omogući dodatni prostor unutar kabine. Osnovu motorizacije činiće novi motori od sa jedinicama od jednog do 1,5l, koji bi trebalo da zamijene postojeće 1,2l i 1,4l jedinice.

GTI i R verzije će ostati vjerne 2l motorima, a u ponudi bi trebalo da se nađu i hibridna, kao i električna verzija. Motori na novom modelu kreiraju se pod imperatiovom “manje je više” i to 1.4 TSI s rasponom od 110 do 160 konjskih snaga, kao i mali 1.2 četverocilindrični, koji bi trebalo da zamijeni postojeći 1.0 s trima cilindrima.

Za sada se navodno očekuje i karavanska verzija, a nagađa se i da je u planu kabrio model. Čim se VW opredijeli za neki od predloženih osnovnih koncepata razvoja biće poznato i više detalja, no ono što već sada uviđamo je da je i za gigante automobilske industrije ulazak u oblast električnih vozila neminovnost. A.N.R.

ODINE NAKON KONFERENCIJE IZ BRETON VUDSA

nim problemima u monetarnoj politici koji su na američkoj strani nezamislivi. Hegemonija zelene valute nikada nije popustila, iako je u vrijeme kreiranja Evropskog monetarnog sistema potencirano da će sa još jednom, tada naizgled ravnopravnom monetom, biti stvoren balans na svjetskom valutnom tržištu.

Tada se veoma optimistično računalo na moguće odluke bogatih istočnih zemalja da svoje devizne rezerve formiraju u dolarima, kao i da bi nakon nekog perioda euro mogao postati takođe važan cjenovni denominator da bi se u njemu mogla izražavati cijena nafte, a zatim i druge berzanske robe.

| JUAN | RAZJEDINJENOST | NAPREDOVAO | ZAPADA | VIŠE OD EURA Iako je u pogledu, na primjer, sankcija prema trećim zemljama Zapad najčešće jedinstven, ako ideju zajedničke odbrambene politike širi i na zemlje koje geografski, a ni civilizacijski ne pripadaju zapadnom svijetu, ekonomska i monetarna pitanja ključna su tačka razdora među dvijema stranama Atlantskog okeana.

Odugovlačenje oko definisanja trgovinskog sporazuma SAD i EU samo je jedan od uočljivih pokazatelja da ekonomski Zapad u stvari ne postoji. Sedamnaest godina od stvaranja i četrnaest godina nakon uvođenja eura u finansijske tokove, Evropa se i dalje muči sa broj-

Ni nakon 14 godina to nije slučaj euro jeste, kao jaka valuta, preživio nekoliko valutnih ratova i brojne pritiske i odnosi se na oko četvrtinu svjetskih deviznih rezervi, ali u vremenu od njegovog nastanka do danas mnogo značajniji pomak napravio je japanski juan, nego prošlošću neopterećena jedinstvena evropska valuta.

Jedan od razloga zbog kojeg eura ima nedovoljno u deviznim rezervama na primjer zemalja izvoznica nafte OPEC je i to što ga Evropska centralna banka dugo nije doštampavala, da bi se tek u martu prošle godine opredijelila za

kontroverzni program Kvantitativnog popuštanja. Na drugoj strani, američkom štampanju novca i plasiranju novih hartija od vrijednosti pozavidjele bi mnoge izdavačke kuće.

Ono se, navodno, posljednjih godina pod nadzorom Federalnih rezervi odvijalo u cilju stimulisanja američkog izvoza, međutim, količina ove valute u rezervama drugih zemalja ukazuje na njenu apsolutnu dominaciju. Kurs američkog dolara jeste znatno oslabljen od dana uvođenja evropske valute, ali on i dalje ne trpi realne posljedice ni pritisaka na američku ekonomiju, niti neumornog doštampavanja.

| ODRAZ AMERIČKE | MOĆI ILI | OBRATNO? Sedamdeset dvije godine nakon potpisivanja Bretonvudskog sporazuma gotovo da je teško ocijeniti da li snagu dolara održava moć SAD na međunarodnoj sceni ili obratno. Ukoliko on i dalje ostane vodeća svjetska valuta, razlog je isključivo u nepostojanju alternative, jer je gledano isključivo sa aspekta valutne razmjene izrazito slab i nedostojan ove pozicije.

Ako ovaj odnos snaga nije poremetio ni zlatni standard uveden 1971. godine, mala je vjerovatnoća da bi to mogla učiniti i jedna svjetska valuta. Kriptova-

V

lute, prije svega bitcoin, mogle bi učiniti nešto takvo u dogledno vrijeme, no posljedice neće snositi samo američka, već i sve centralizovane valute.

Izostanak pompezne priče o Bretonvudskom sporazumu uslovljava nepopularnost institucija koje su iz njega nastale - MMF-a i Svjetske banke, a među 44 zemlje potpisnice ima previše Istoka i Zapada da bi se odgovornost pripisala samo jednoj strani. No postoji još jedan razlog svijest o tome da je danas neophodan novi Breton Vuds, koji bi se odnosio na plivajuće valutne kurseve zemalja potpisnica. A do tada dolar će biti sve ono što je bio od Drugog svjetskog rata do danas.

A.N.R.

Breton Vuds odabran je u julu 1944. za mjesto održavanja jednog od najvažnijih sastanaka XX vijeka. U sazivu savezničkih zemalja prije završetka Drugog svjetskog rata događaju su prisustvovali predstavnici 44 zemlje, a bretonvudskom konferencijom uspostavljene su regulacije međunarodnog monetarnog sistema nakon rata. Konferenciju su sazvali Međunarodni monetarni fond i buduća Svjetska banka, povezujući kurseve svjetskih valuta sa cijenom zlata.

VI

NA TRŽIŠTIMA SVE MANJE PRISUTAN TREND BIJEGA U SI

Ulagači spremni na rizik, zlato u drugom planu Neizvjesnost na svjetskom tržištu najveća je u posljednjoj deceniji, budući da niz kombinovanih faktora šalje ulagačima kontradiktorne poruke, a podstaknute političkim previranjima i terorističkim napadima, turbulencije nijesu otpisane. Ipak, ni ovakve okolnosti nijesu signal ulagačima da kapital presele u plemenite metale.

Protekle dvije godine obilježila je prilično obeshrabrujuća situacija na robnim berzama, gdje su posebno veliki gubici viđeni kod cijena energenata i metala, a među najviše pogođenima upravo je zlato, čija cijena po unci je nakon nekoliko faza oporavka ponovo počela da klizi, izgubivši za manje od tri sedmice čak 45 dolara po unci. Cijena ovog plemenitog metala u oštrom je padu od početka 2012. godine, dok je razliku između gubitka sa kraja u odnosu na početak godine dostigla 2014, da bi u 2015. je skoro udvostručila gubitak. Pad cijene uočljiv je na pokretnom prosjeku za svakih 200 dana u posljednjim trima godinama.

Bez obzira na brojne signale kojima se ulagači širom svijeta

upozoravaju da nova faza recesije samo što nije počela, zlato je ove godine samo veoma kratko predstavljalo “sigurnu luku” za kapital povučen iz drugih oblika ulaganja. Prema nepisanom ulagačkom pravilu u vremenu najvećih prijetnji po nestabilnost tržišta kapitala treba okrenuti zlatu i srebru. Tokom najnovijeg sedmičnog pšada vrijednosti zlata uočljiv je znak da se ulagači vraćaju akcijama, čije trgovanje označava veći rizik, ali i donosi veće zarade. Sedmični podaci daju argument takvoj tezi, no ukoliko se pogledaju trendovi na duži rok, teško je zaključiti da je zabrinutost iščezla s tržišta.

Vrijednost zlata je nakon brexita uvećana ukupno pet odsto, a za godinu, uprkos blagoj ko-

rekciji uočenoj u posljednjim dvjema sedmicama, vrijednost zlata uvećana je skoro 28 odsto, međutim, i to je daleko je to od rekordnih vrijednosti zabilježenih tokom straha od recesije s dvostrukim dnom u 2012, kada se za zlatom trgovalo po cijeni od skoro 1.800 dolara po unci.

Kao i kada je riječ o cijeni nafte, koja je u završnici 2015. toliko snižena ispod donje granice

1.319

dolara cijena je unce zlata nakon što je juče kliznula na julski minimum, dok je ui prvoj sedmici ovog mjeseca iznosila 1.365 dolara po unci

IGURNE LUKE, IAKO STRAH OD KRIZE I DALJE NIJE PROŠAO

SPECIFIČNOSTI TRŽIŠTA ■ Zbog nedostatka korelacija s drugim tržišnim kretanjima smanjenje cijene zlata moglo bi se još neko vrijeme nastaviti. Povećanje tražnje za zlatom diktiraće trenutak u kojem ulagači budu prepoznali da bi uskoro moglo doći do smanjenja ponude, ali i da se ključne svjetske privrede oporavljaju.

■ Rudnici zlata bi se, poput brojnih naftnih bušotina, mogli početi zatvarati u trenutku kada proizvodnja zlata bude previše skupa da bi bila usklađena s tržišnom cijenom i u takvim okolnostima očekuje se slična situacija poput aktuelne u energetskom sektoru.

navedene u najvećem broju prognoza datih na početku godine, ni kod zlata se iz ponašanja ulagača ne može naslutiti šta će biti očekivan ishod ovakve situacije.

Jedni prodaju ovaj plemeniti metal strahujući od daljeg gu-

njuje da je cijena neke robe dostigla minimum može često da bude zavaravajuća, prije svega jer svaka razlika između nule i trenutne cijene ukazuje na dubinu mogućeg daljeg pada, iako ne postoji vjerovatnoća da će ijedna berzanska roba baš toliko otići u bescijenje, no čak ni višestruko niže iznose od decenijskog ili čak prošlogodišnjeg prosjeka ne treba nikako smatrati minimumom i isključiti opciju da postoji mogućnost pojeftinjenja za bilo koji dvocifren procenat. Isto važi i kada je riječ o maksimumu, jer i on može važiti za samo jedan vremenski interval ili je istorijski najviša vrijednost, ali to ne znači da ne može biti premašen.

Za razliku od velikog broja metala kojima se trguje na robnim berzama, zlato je izuzetno primamljivo i onda kada mu cijena bilježi oštar pad.

U vremenima neposredno prije i odmah nakon izbijanja velikih kriza ulagači bi prodavali svu drugu imovinu i selili kapital u zlato, kako bi dugoročno obezbijedili zaradu.

Upravo iz razloga što je tržište zlata jedno od najnetransparentnijih i najpodložnije mani-

bitka vrijednosti, dok ga, istovremeno, drugi kupuju, vjerujući da je ovo povoljan trenutak, da je dostiglo minimalnu cijenu i da će nakon nje samo rasti.

Taktika prema kojoj se procje-

■ Za razliku od nafte, koja se kupuje za svakodnevnu potrošnju u prevozu i industriji, zlato nema ovako široku primjenu i, doslovno rečeno, nije neophodno isporučivati ga u dnevnim približno jednakim iznosima da bi se privredni tokovi nastavili.

■ Paradoks vezan za ovaj plemeniti metal je da ukupna količina navedena u fjučersima na zlato kojima se trguje višestruko premašuje ne samo količine raspoloživog zlata u polugama i kovanicama kojima se fizički trguje na berzi, već i cjelokupnu količinu zlata koje je iskopano iz zemlje u istoriji čovječanstva.

Uticaj mjera centralnih banaka Tržište danas reflektuje dešavanja u ekonomijama velikog broja zemalja da se zadrže na putu oporavka, s obzirom da opasnost od novog upadanja u dubine rastuće prezaduženosti ne prolazi. Likvidnost se u ovim privredama podržava vještačkim mehanizmima i nakon programa kvantitativnog popuštanja u Sjedinjenim Američkim Državama, ovo se sada sprovodi u eurozoni i Japanu, dok, sa druge strane, ogromna ulaganja u infrastrukturne projekte preovladavaju u Kini i Indiji. Ova dešavanja imaju različit uticaj na metale kojima se trguje na berzi i to tako što su povoljna za industrijske, a negativna za plemenite.

Cijene berzanske robe su početkom ove decenije bile u mnogo većoj mjeri nego danas povepulacijama, već u prvim godinama ovog vijeka odjednom je ponovo postalo najveći mamac za investitore.

Američki dolar ponovo jača, a razlozi njegovog uspona su od monetarnih i fiskalnih, do makroekonomskih i političkih. Kako zelena valuta dobija na vrijedno-

zane s odlukama centralnih banaka, dok su danas pod uticajem onoga što je u osnovi svakog pojedinačnog formiranja cijene. Primjera radi, kod nafte i zlata ovo je uslovljeno nivoom proizvodnje koji se nastavlja uprkos ekonomskoj logici i u okolnostima kada su zalihe ogromne, a tražnja nedovoljna da utiče na njihovo smanjenje. Stoga će u narednim mjesecima fokus biti na tražnji za zlatom koju budu imale zemlje poput Kine i Indije, čija veća kupovina za potrebe rezervi je jedan od ključnih faktora. Što se njegovog čuvanja u ulagačkom portfoliju tiče, njegova perspektiva je dugoročna i oni koji ga zadrže nakon 2020. godine znaće da su napravili dobar izbor. U ovoj godini, ovaj plemeniti metal to nije. sti vlasnicima drugih valuta postaje sve teže da kupuju i u svom portfoliju čuvaju zlato. Ovo znači da je korisnicima drugih valuta potrebno više novca da bi kupili zlato čija cijena se izražava u dolarima. Bijeg od negativnih posljedica narušenosti redovnih finansijskih priliva, naročito na-

VII kon izbijanja globalne ekonomske krize, mnogi su potražili na tržištu kapitala, a kao česta preporuka brojnih brokerskih kuća godinama unazad moglo se čuti da bi zlato trebalo da čini najmanje 10 odsto portfolija.

Faktor koji je nemoguće izostaviti u bilo kakvoj aktuelnoj priči o tržišnim kretanjima su upravo podignute američke kamatne stope s tendencijom daljeg povećanja. Povećanje kamatnih stopa načelno ima negativan uticaj na cijenu zlata, prije svega jer zlato ne omogućava takvu vrstu prinosa. Kao i kada je riječ o cijeni nafte, i sa zlatom dešava se situacija u kojoj nivo proizvodnje veći od potrebnoj čini ponudu većom i tako obara cijenu. U ovoj industriji kompanije koje su uključene u proces iskopavanja zlata uglavnom su u velikim dugovima i nastavljaju proizvodnju kako bi zadržale bilo kakve prilive sredstava samo da bi mogle da opstaju.

Mnogim rudarskim kompanijama upravo ovako niska cijena pogoduje da bi eksploatisale najbogatija nalazišta, ocjenjujući skupljim poslove u zlatom siromašnijim rudnicima. Kontinuirana proizvodnja u kombinaciji sa obilnom ponudom i nedovoljnom tražnjom obara cijenu ovog plemenitih metala, a tendencija da se tako nastavi još neko vrijeme najavljuje nastavak silaznog cjenovnog trenda.

Korekciju cijene zlata je stoga moguće očekivati u kontekstu značajnih zarada na tržištu akcija na tržištima koja su nakon kratkoročnog šoka izazvanog brexitom nastavila da nižu visoke cijene.

A.N.R.

Blagi pad dolara podigao cijene nafte Blagi rast cijena nafte uslijedio je tokom jučerašnjeg trgovanja u Aziji, nakon što su dan ranije kliznule dva odsto. Oporavku cijena nafte doprinio je slabiji kurs američkog dolara, iako se problemi u vezi sa globalnom prezasićenošću ponude vraćaju u prvi plan. Cijena “lake” američke nafte WTI korigovana je juče 10 centi na 43,23 dolara za barel, dok je barel sjevernomorska sirova nafta brent koštao 18 centi više, dostigavši 44,9 dolara.

Oba glavna tipa ove sirovine na početku ovosedmične trgovine nalazila su se na tromjesečnom minimumu, pri čemu je brent dodirnuo najniži nivo od maja.

Nakon što su cijene početkom

prošlog mjeseca išle i iznad 50 dolara po barelu, podstaknute poremećajima u proizvodnji, u poslednjih nekoliko sedmica su izgubile skoro 15 odsto vrijednosti, kako se približavao kraj sezone pojačanih putovanja tokom ljetnjih godišnjih odmora u SAD, kao i zbog uporno slabe globalne tražnje.

Trgovci su u strahu od prošle sedmice, kada je američka Administracija za energetske informacije saopštila da su zalihe nafte u toj zemlji smanjene manje nego što se očekivalo, dok su se zalihe benzina povećale, uprkos špicu sezonske tražnje u toj zemlji. Pritisak na cijene uslovio je i rast broja bušotina koje

se vraćaju u pogon, što znači i povećanje proizvodnje.

“Ne možete ignorisati obim prevelikih zaliha”, kazao je za Bloomberg News tržišni strateg kompanije IG u Melburnu Evan Lukas, dodavši da tržišni fundamenti ne podržavaju uspon cijena na 55 do 60 dolara po barelu, ali da se takođe “ne bilježi kapitulacija cijena kakvu smo imali na početku godine“.

Cijena crnog zlata dotakla je 13-godišnji minimum od 28 dolara po barelu u februaru ove godine, kada su svjetska tržišta bila pritisnuta problemima posustajanja kineske privrede, smanjenja tražnje, usporavanja globalnog rasta i prevelike ponude.

VIII

APPLE ĆE OVOG MJESECA PRODATI MILIJARDITI TELEFON

Novi iPhone ipak moguć pod oznakom 6SE Popularnost iPhone uređaja među rijetkima je na tehnološkom tržištu koja od početka bilježi konstantan rast, o čemu govore kako podaci o prodaji, tako i oni o krađi, gdje su se Appleovi uređaji često nalazili na vrhu liste u mjesečnim i kvartalnim statistikama

Kompanija s logom jabuke svake godine sa uspjehom kreira nove iPhone i svaki se prodaje bolje od prethodnika, što ukazuje da je svaki uređaj generisao manje ili više garantovanu prodaju, a ona je toliko dobra da se očekuje da uskoro bude prodat milijarditi uređaj.

U izvještaju kojeg je objavio The Wall Street navodi se da će Apple ovog mjeseca prodati milijarditi iPhone. Nije poznato da li će Apple ovo proslaviti, iako se ranije viđalo kako slave određene prekretnice kada se prebaci određen broj preuzetih aplikacija u App Storeu ili slično. Ovo je ipak najznačajnija prekretnica u istoriji Appleovog poslovanja, ali i pored nje analitičari predviđaju da će prodaja iPhone telefona početi da opada.

Ovo je već potvrđeno početkom godine kada je Apple po prvi put prijavio pad prodaje iPhone telefona. Veće poboljšanje u tom smislu se ne očekuju ni ove godine, i pored skorašnje objave iPhone 7 modela.

Takođe, sada je već skoro potpuno sigurno da će ovogodišnji iPhone dijeliti dizajn sa svojim dvoma prethodnicima, zbog čega postoje glasine da se on ne bi ni mogao nazivati “sedmicom”.

Njemački blog Apfelpage.de, pozivajući se na izvore bliske proizvodnji u Kini navodi da je uočena kutija u kojoj će se novi uređaj isporučivati, kao i da je na njoj označen naziv iPhone 6SE, a ne iPhone 7. Iako je pozadina glasine prilično nejasna, objavljena informacija ipak nije nelogična. Tržište smartfona, naročito u razvijenim zemljama kao što su SAD, postaje zasićeno, a kompanija

Apple planira da potpuno nove modele ponuditi tek svake treće godine, tako da će osnovna iPhone 6 forma vidjeti još jednu verziju ove godine.

| NAZIV UREĐAJA Problem sa nazivom iPhone 6SE je u tome što bi najvjerovatnije mogao da zbuni kupce koji bi pomislili da je riječ o nasljedniku iPhone SE uređaja, koji je predstavljen ovog proljeća, a ne o novom flagship uređaju.

0,4 MILIMETRA BIĆE DEBLJI NOVI IPHONE OD SVOG PRETHODNIKA

Dizajn dolazećih iPhone uređaja već godinama unazad ne predstavlja nikakvu tajnu ni prije ceremonije predstavljanja, a da će iPhone 7 biti varijacija na temu aktuelne “šestice” poznato je već neko vrijeme. Ipak, na blogu NowhereElse.fr nedavno se pojavila fotografija kućišta “sedmice” na kojoj se najjasnije od svih do sada objavljenih vide navodne buduće karakteristike.

I ovoga puta se može vidjeti zadnji dio kućišta koji se poklapa sa svim što je do sada objavljeno. Vidi se da su linije antene uklonjene sa zadnjeg dijela, kao i da sada idu samo po ivicama kućišta. Ukoliko se ispostavi da je fotografija zaista au-

tentična, model iPhone 7 dijagonale 4,7 inča i dalje će imati jedno sočivo na kameri, koja će takođe biti izdvojena od površine kućišta, no još nije poznato da li će imati i veći senzor, kako se ranije nagađalo.

Aluminijumsko kućište prikazano u zlatnoj boji djeluje jednostavnije, no pretpostavlja se da raspored komponenti ipak neće biti kao kod modela iPhone 6 i 6s, kao i da će uređaj biti neznatno tanji.

Takođe, navodno, “veoma pouzdani” izvor objavio je nedavno da će dolazeći iPhone 7 najvjerovatnije imati bateriju kapaciteta 1.960 miliamper sati. U slučaju da je ova informacija tačna, ovo je odlična vijest za one koji žele da kupe ovaj uređaj, budući da je njegov prethodnik iPhone 6s imao kapacitet od 1.715 miliamper sati.

Ovo znači da će dolazeća verzija iPhone uređaja imati 14 odsto povećan kapacitet baterije. Nalog OnLeaks, koji je objavio ovu vijest, navodi da izvor od kojeg je i ranije dobavljao informacije nije bio 100 odsto precizan, već da su “skoro” sve njegove informacije do sada bile tačne.

S obzirom na dosadašnje objave, očekivanja su da je ova informacija tačna, kako je baterija prilično zaboravljeni segment iPhone 6s telefona. U slučaju da Apple implementira veću bateriju u navodni iPhone 7, moguće je očekivati i povećan kapacitet baterije kod iPhone 7 Plus modela u odnosu na 6s Plus. Jedina pouzdana informacija o dolazećem iPhoneu je da će biti objavljen ove jeseni, dok se sve drugo što je do sada objavljeno demantuje sa različitih strana, iako su neke pojedinosti potvrdili i

najpouzdaniji izvori upućeni u proizvodni proces. Međutim, kineski izvor takođe blizak dešavanjima u kompaniji juče je objavio sliku koja poredi aktuelni iPhone 6s i iPhone 7.

Nova informacija navodi da će novi uređaj biti nešto deblji i to 7,15 milimetara, dok je 6s debljine 7,1 milimetara, ali i da će biti kraći i uži, kao i da i uz ovakve dimenzije ne gubi na veličini ekrana.

| VEĆA KAMERA Na osnovu fotografije koja prikazuje poleđinu telefona može se vidjeti nova i znatno veća kamera, koja se dodatno pomijera ka ivici uređaja, što može da znači da je unutar kućišta izmijenjen prostor. Budući da se na fotografiji ipak ne nalazi 3,5-milimetarski audio džek sa donje strane telefona, može se ipak tvrditi da ga

je Apple zaista odbacio, nasuprot brojnim izvorima koji su navodili da će biti zadržan i da zbog toga “sedmica” neće biti u potpunosti vodootporna.

Istovremeno su analitičari kompanije Cowen and Company najavili da će dolazeći iPhone 7 imati “Force Touch home taster” umjesto fizičkog home tastera. Force Touch home taster radiće na isti način na koji radi i Force Touch trackpad na novim MacBook računarima. Kada se home taster pritisne, korisnik dobija haptički odziv koji imitira osjećaj fizičkog dodira.

I Cowen and Company očekuje da će iPhone 7 biti vodootporan. Prema njihovim analizama, 3.5mm audio priključak će biti izostavljen, čime se prvi put u odvojenim, a istovremeno objavljenim glasinama poklapaju neke pojedinosti o navodnoj “sedmici”.

A.N.R.

THE NEW YORK TIMES

X Majkl Šuman NYT

U

predsjedničkoj kampanji Donald Tramp tvrdi da Kina Americi krade radna mjesta u proizvodnji. U govoru na republikanskoj nacionalnoj konvenciji u četvrtak, tramp, stranački predsjednički kandidat rekao je da “katastrofalni trgovinski dogovori” povređuju radna mjesta u proizvodnji u SAD. Tramp takođe tvrdi da je američka podrška kineskom prihvatanju slobodnog tržišta bila “kolosalna” greška.

U javnosti vlada mišljenje da niska cijena kineske radne snage preuzima vodeće poslove proizvodnje glbalnim kompanijama sa drugih tržišta, međutim, upravo se proizvodnja posljednjih godina seli iz Kine

Krade li Kina poslove?

Zapravo, ona ih gubi

S jedne strane Trampovi argumenti imaju osnova. Sa velikom bazom radnika koji imaju mnogo manja primanja od američkih, Kina je privukla proizvođače koji su pokušali da snize troškove, ojačaju profitabilnost i zadrže niske cijene. Između 1999. i 2011. SAD su izgubile najmanje dva miliona radnih mjesta zbog naglog rasta kineskog uvoza, navodi se u studiji koju je objavio The Journal of Labor Economics. U današnjoj Kini, međutim, radnici se suočavaju sa mnogo problematičnijim izgledima od onih o kojima Tramp govori. Oni gube radna mjesta zbog usporavanja domaće ekonomije, povećanja troškova i sve oštrijoj stranoj konkurenciji, uključujući i onu iz SAD. Predsjednički kandidati “vrište o jučerašnjim problemima”, rekao je Džim Mekgregor, predsjednik konsultatnske kompanije APCO Worldwide’s Greater China. “Proizvodnja u Kini za potrebe izvoza postaje sve teža”. Kinesko tržište rada naglo se promijenilo tokom posljednjih nekoliko godina.

Otako se njena ekonomija širila, stvarajući panse u mnogim sektorima, tome pridružena radna mjesta nijesu tako atraktivna kao što su nekad bila. To je podstaklo menadžere da povećaju plate kako bi privukli radnike. Istovremeno, lokalne vlasti u Šenženu, primorskom trgovačkom čvorištu u blizini Hong

Stella International, proizvođač obuće sa sjedištem u Hong Kongu, koji proizvodi obuću za Michael Kors, Rockport i druge velike brendove zatvorio je jednu od svojih fabrika u Kini u februaru i pomjerio neke od proizvodnje u pogone u Vijetnamu i Indoneziji

Konga, kao i u drugim industrijskim centrima konstantno su povećavale obaveznu minimalnu zaradu u cilju poboljšanja dobrobiti radničke porodice, stvarajući pritisak na kompanije da proizvode skuplje proizvode veće vrijednosti.

| ZARADE Ta kombinacija gurnula je zarade radnika u kineskim fabrikama naviše. Njihova mjesečna zarada sada je u prosjeku 424 dolara, 29 odsto više nego prije tri godine, procijenila je Spoljnotrgovinska organizacija Japana. troškovi radne snage u Kini su sada znatno veći nego u mnogim drugim ekonomijama u razvoju. Radnici u fabrikama u Vijetnamu zarađuju manje od polovine plate kineskih radnika, dok su u Bangladešu plaćeni manje nego četvrtinu tog iznosa. Rastući troškovi su takođe značajno promijenili konkurentsku poziciju Kine u poređenju sa SAD. U studiji iz 2015. Boston Consulting Group navodi da su pro-

izvodni troškovi kineske vodeće izvozne zone skoro izjednačeni sa američkim, kada se uzmu u obzir zarade, produktivnost radnika, troškovi energenata i drugi faktori. Bez privlačnosti velike uštede troškova, sve više američkih kompanija povlači proizvodnju u svoju zemlju.

U odvojenom istraživanju velikih američkih proizvođača koje je sproveo BCG prošle godine navodi se da ih 24 odsto aktivno prebacuje u svoju zemlju proizvodnju iz Kine ili planira da to učini u narednim dvjema godinama, naspram svega 10 odsto, koliko ih je to planiralo 2012. godine.

“To ima samo ekonomskog smisla”, kaže Hal Sirkin, senior partner u BCG. “SAD su sada u veoma povoljnoj poziciji”.

To znači više radnih mjesta za američke radnike u fabrikama. Polovina ispitanika u istraživanju BCG kaže da očekuje da se broj radnika zaposlenih u proizvodnji u SAD poveća u narednih pet godina.

I nijesu samo SAD te koje preuzimaju poslove od Kine. Rastući troškovi čine da brojne kompanije u različitim sektorima sele biznis u širok spektar drugih zemalja. U najnovijem istraživanju Američke privredne komore u Kini četvrtina ispitanika navela je da su ili već preselili ili planiraju da presele poslovne aktivnosti iz Kine, pozivajući se na rastuće troškove, kao ključni razlog.

| SELJENJE Od toga skoro polovina ih se seli u druge azijske zemlje u razvoju, dok skoro 40 odsto prelazi u SAD, Kanadu i Meksiko.

Mnoge fabrike se sele kako bi učinile da se njihovi proizvodi nađu na policama američkih prodavnica. Stella International, proizvođač obuće sa sjedištem u Hong Kongu, koji proizvodi obuću za Michael Kors, Rockport i druge velike brendove zatvorio je jednu od svojih fabrika u Kini u februaru i pomjerio neke od proizvodnje u pogone u Vijetnamu i Indoneziji. TAL, još jedan proizvođač sa sjedištem u Hong Kongu, koji se bavi izradom odjeće za američke brendove, uključujući Dockers i Brooks Brothers, planira da zatvori jednu od svojih kineskih fabrika ove godine i preseli taj posao u nove objekte u Vijetnamu i Etiopiji. Druge kompanije zastupljene u Kini možda ne zatvaraju fabrike, ali ciljaju na nove investicije na drugim mjestima.

Tajvanski Foxconn, najpoznatiji po izradi Appleovih iPhonea u kineskim fabrikama, planira da sagradi čak 12 novih pogona u Indiji, stvarajući tamo oko milion novih radnih mjesta.

Pilot operacija u zapadnoindijskoj državi Maharaštra počeće da izbacuje mobilne telefone kasnije ove godine. I mada je Kina i dalje daleko najveći izvo-

znik odjeće u SAD, ona se suočava sa većom konkurencijom jeftinijih rivala u Aziji. Prošle godine kineski tržišni udio izvoza odjeće u Ameriku je opao, dok su zemlje poput Vijetnama i Bangladešu bilježile rast udjela, navodi se u martovskom izvještaju kojeg je objavio Fung Business Intelligence Centre, istraživač tržišta odjeće sa sjedištem u Hong Kongu, specijalizovan za lanac snabdjevanja i porijekla.

“Nije Kina ta koja je atraktivna zbog jeftine radne snage”, kaže Džejms Cimerman, direktor Američke privredne komore u Pekingu. “Kina pomijera lanac vrijednosti, što će označiti korekciju”.

Kineski radnici se takođe suočavaju sa gubitkom radnih mjesta zbog usporavanja ekonomije te zemlje. Stopa rasta snižena je na najniži nivo u posljednjih četvrt vijeka, čime su oštećene mnoge industrije. Proizvodnja, u kojoj je radilo više od petine kineskog stanovništva u gradovima, posebno je pogođena.

Lilend Miler,, izvršni direktor istraživačke kompanije China Beige Book International kaže da je tržište rada dostiglo kritičnu tačku nagibaprošle godine, jer je slabljenje konačno počelo da ga nagriza. “Ako neko tvrdi da Kina još uvijek ima zdravo i rastuće tržište reada, onda taj nema pojma šta govori”, kazao je Miler.

THE GUARDIAN Strahovanje zbog neizvjesnosti po pitanju onoga što će na svjetskoj ekonomskoj sceni uslijediti čini da novac ostaje neinvestiran, a poslovne aktivnosti prolongirane

Kako oklijevanje gušiglobalnu ekonomiju

Majkl Šuman

(Autor je dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju, profesor na Jejlu i ko-autor Case-Shiller indeksa cijena američkih nekretnina)

U

sporavanje ekonomskog rasta često se može okarakterisati kao period oklijevanja. potrošači oklijevaju da kupe novu kuću ili automobil, misleći da će stara kuća ili automobil biti u redu još neko vrijeme.

Menadžeri oklijevaju da prošire radnu snagu, kupe novu poslovnu zgradu ili sagrade novu fabriku, čekajući vijesti koje će učiniti da prestanu da brinu zbog relizacije novih ideja.

XI

Gledano iz ove perspektive, koliko zabrinuti treba da budemo danas zbog oklijevanja? Oklijevanje je poput odugovlačenja.

Mogu postojati nejasne sumnje i osjećaj da je potrebno razmišljati o dvemu; u međuvremenu druga pitanja se nameću u mislima i odluke se ne donose. Pitajte ljude zašto su odugovlačili i vjerovatno nećete dobiti jasan odgovor.

Kako takvo ponašanje postaje toliko rasprostranjeno da može da dovede do ekonomskog usporavanja? U stvari, razlozi odlaganja aktivnosti koje bi stimulisale ekonomiju teško bi se mogli razaznati. Misli se prvo na povratne informacije onih koji oklijevaju.

Efekti dohotka i psihologija mase mogu pojačati individualno kolebanje. Ali mora da postoji neki inicijalni faktor koji je počeo povratnu ciklus - neki osnovni izvor oklijevanja.

Gubitak ekonomskog povjerenja jedan je od mogućih uzroka. Objavljeni indeksi povjerenja, dostupni od 1950, zasnivaju se na anketama u kojima su ispitivani potrošači ili privrednici o njihovoj percepciji poslovne aktivnosti i očekivanjima budućih prihoda i zaposlenosti. Neizvjesnost o ekonomskoj politici je još jedan mogući izvor oklijevanja. Ako privrednici ne znaju šta će propisi, porezi, ili još gore, nacionalizacija, donijeti, mogu biti neodlučni. Ideja je stara, bila je izražena tokom Velike depresije 1930-ih; ali nije bila dobro mjerena, barem do nedavno.

| INDEKSI U radnom dokumentu iz 2015. ekonomisti Skot Bejker, Nikolas Blum i Stiven Dejvis konstruisali su Economic Policy Uncertainty (neizvjesnost ekonomske politike) - EPU indeskse desetak zemalja, koristeći digitalnu arhivu vijesti. Indeksi (kojima su obuhvaćene Kanada, Kina, Francuska, Njemačka, Indija, Italija, Japan, Rusija, Južna Koreja, Španija, Velika Britanija i SAD) kreirani su prebrojavanjem medijskih članaka u svakoj zemlji svakog mjeseca koji su se odnosili na tri pojma – ekonomiju (E), politiku (P) i neizvjesnost (U).

Indeks je svakog mjeseca činio ukupan broj članaka sa ovim trima rijelima podijeljen uukupnim brojem članaka objavljenim u ciljanim novinama svakog mjeseca. U svakoj zemlji konsultovani su govornici maternjeg jezika za odgovarajuće prevode riječi. Indeksi su se proširili na decenije,

a u dvjema zemljama, SAD i Velikoj Britaniji, dostigli su 1900. godinu. Američki indeks u korelaciji je sa podrazumijevanom nestabilnošću kapitala - nestabilnošću odnosa cijena i imovine na tržištu opcija (VIX).

Utvrdili su da njihov EPU indeks najavljuje ekonomske kontrakcije u 12 zemalja, a da za su za ove dvije zemlje sa dugoročnim indeksima EPU vrijednosti bile visoke tokom Velike depresije.

No, da li kontrakcije izazivaju neizvjesnost, pitaju oni, ili neizvjesnost izaziva kontrakcije?

S obzirom da znamo da su ljudi međusobo veoma reaktivni, uzročnost vjerovatno radi u oba smjera, uz spregu povratnih informacija. Dublje i interesantnije pitanje odnosi se na ono što pokreće ovu nesigurnost. Da bi se na to odgovorilo potrebna je impresionistička karakterizacija važećih priča i ideja koje bi mogle uticati na javno razmišljanje - ili izbjegavanje razmišljanja - o ekonomiji. Što se tiče Velike depresije, pitanje je da li je visok stepen EPU povezan sa društvenim trendovima nakon ekscesa 1920, podstičući strah od komunizma i, u SAD, u Novog dogovora. Pitanje je i da li je strah od fašističkih režima, i nadolazećeg rata, produžio depresiju nakon što je Hitler došao na vlast 1933. godine. Pažnja posvećena knjizi Johanesa Stila “Drugi svjetski rat” iz 1934, koja je predvidjela istoimeni događaj, ukazala je na to da se o strah od rata mora dovoljno govoriti da bi se poduprlo oklijevanje. Za ljude koji su živjeli tokom Prvog svjetskog rata pomisao na drugi dio sigurno je izgledao kao noćna mora.

Naravno, to da je Velika depresija zaista prolongirana ovim pričama ili idejama ne može biti dokazano. Kako da znamo koje priče utiču na razmišljanje ljudi? S druge strane, možemo biti prilično sigurni da su neke od ovih priča zaista uticale na percepciju ekonomske neizvjesnosti.

| ODLUKE Psiholozi su pokazali da ljudi pokazuju “heuristički uticaj”, odnosno tendenciju da označavaju sjećanja emocijama i da puste da te emocije utiču na donošenje odluka, čak i kada odluke nemaju nikakve veze sa onim što je izazvalo emocije. Zbrka emocija može izazvati disfunkcije, propust u djelovanju, oklijevanje.

Neke vrste priča koje cirkulišu danas – u vezi sa rastućim nacionalizmom i strahom od izazova imigranata po tradicionalne kulturne vrijednosti – mogu podstaći veće oklijevanje. Izglasavanje brexita u Velikoj Britaniji prošlog mjeseca viđeno je širom svijeta sa izuzetnim alarmom kao signalom političke nestabilnosti.

Rastuća učestalost terorizma dodaje živu emocionalnu prednost takvim dešavanjima. Da li će ovi strahovi doprinijeti ekonomskom oklijevanju kojim će svijet odvesti u novu recesiju? Svaki odgovor u ovom trenutku bio bi impresionistički i neprecizan.

Imajući u vidu značaj posljedica, međutim, ne treba zazirati od razmatranja kako takvi strahovi utiču na donošenje ekonomskih odluka.

Prevod: A.N.R.

AKTUELNO GUVERNER NACIONALNE BANKE AUSTRIJE EVALD NOVOTNI

Dešavanja u Turskoj prouzrokuju novu krizu Nesigurnost nakon neuspjelog puča u Turskoj očigledno otežava turskim bankama pristup tržištu kapitala, ocijenio je guverner Nacionalne banke Austrije Evald Novotni.

Prema njegovim riječima trenutno vlada povećana nervoza, zbog čega je teško procijeniti konkretne posljedice situacije u Turskoj.

“Turska narodna banka je spremna da pomogne”, objasnio je Novotni agenciji APA. On je ukazao da je Evropska centralna banka razmatrala situaciju u Turskoj i referendum u Velikoj Britaniji.

“Postoji nesigurnost, posebno zbog Turske, o mogućim posljedicama po Evropu”, rekao je Novotni.

Preduzetnički sektor u Tur-

Kina uvodi antidamping CARINE NA ČELIK skoj ima značajan broj kredita u stranim valutama i zbog toga bi bio pogođen devalvacijom turske lire.

Kada je riječ o posljedicama brexita po eurozonu, Novotni ne očekuje “tako snažne posljedice” kakve je prognozirao Međunarodni monetarni fond, koji je smanjio prognoze za Nje-

NAREDNI BROJ IZLAZI U SRIJEDU, 3. AVGUSTA

mačku za 0,4 odsto i eurozonu za 0,2 odsto.

“Oni su na pesimističkoj strani. Tržišta su na ishod referenduma reagovali veoma malo” ukazao je on. Sada je, kako je istakao, najvažnije da se nađe brzo rješenje, kako se ne bi u potpunosti iscrpio dvogodišnji rok za pregovore. Agencije

Kinesko Ministarstvo trgovine saopštilo je juče da su uvedene antidamping carine na uvoz čelika iz Japana, Južne Koreje i EU. U saopštenju se ističe da će na uvoz takozvanog električnog čelika biti uvedene carine od 37,3 do 46,3 odsto.

Ova vrsta čelika koristi se u proizvodnji veli-

facebook.com/novac.dnevnenovine twitter.com/Novac_DN

kih generatora i električnih transformatora.

U saopštenju se navodi da je Kina od danas krenula sa uvođenjem carina i da će to raditi u narednih pet godina.

Rezultati istrage pokazali su da prodaja čelika ispod cijene nanosi štetu kineskoj industriji. Agencije

@ ananives.radovic@dnovine.me Autor: Ana Nives Radović