Dnevne novine 23-24. jul 2016.

MINISTARSTVO EKONOMIJE OPOZICIJI U VLADI ■ 8 9

FILIP VUJANOVIĆ O RASPISIVANJU IZBORA

Volja građana Crne Gore se ne ignoriše ■ 2 3

Privatni sektor neće graditi drugi blok Termoelektrane

BESTSELER

Krpar, krojač, soldat, špijun SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 7. 2016.BROJ 1512 GODINA V

SAMO UZ VN

4.99€

Izdavač: Novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | www.dnevne.me | redakcija@dnovine.me | 0,50 EUR

■ 25

EKSKLUZIVNO: FOTOGRAFIJE I INFORMACIJE O HAPŠENJU ODBJEGLOG UBICE ■ 12 13

PATRICIJA POBRIĆ SE OBRATILA AGENCIJI

Zviždač ili ucjenjivač

POPOVIĆ ZAPRIJETIO TAKSISTIMA U BUDVI

Ko višestruko naplati ostaće bez licence ■ 20

Zindović pripremao likvidaciju u Srbiji?

TERORISTIČKI NAPAD U ŠOPING MOLU U MINHENU

Više mrtvih u pucnjavi u tržnom centru Olimpija

ZA NAJBOLJE PONUDE:

TERMOCHAM NOVI VLASNIK

■ 24 25

■ 10 11

marketing@dnovine.me

Česi vraćaju proizvodnju u Metalac +382 77 300 104

2

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 7. 2016.

PAJOVIĆ U PRVOJ RADNOJ POSJETI BARU

Odavde su potekle i prve međunarodne veze

Bar je decenijama unazad bio prozor u svijet, te ne smijemo zaboraviti da su odavde potekle i prve međunarodne veze, istakao je predsjednik Skupštine Crne Gore Darko Pajović koji je boravio u prvoj radnoj posjeti barskoj lokalnoj upravi.

Državni parlament će, kazao je Pajović, snažno pomoći i podržati rad lokalnih parlamenata jer je “to jako važno za bolje razumijevanje odluka i zakona koje donosimo u Skupštini Crne Gore, a koji se u konačnom odnose na život građana u lokalnim sredinama”.

“Suština današnje posjete jeste realizacija Memoranduma o saradnji državnog parlamenta sa lokalnim parlamentima koji, prije svega, ima za cilj pružanje mogućnosti kapaciteta koje ima državni parlament lokalnim i upoznavanje sa poteškoćema u funkcionisanju lokalnih SO. Kroz današnji razgovor smo i sami postali svjesni činjenice neophodnosti bolje komunikacije između državnog parlamenta, lokalnih uprava i lokalnih parlamenata”, podvukao je Pajović i zahvalio na ugodnom gostroprimstvu.

Predsjednik Opštine Bar Zoran Srzentić je Pajoviću poželio dobrodošlicu i upoznao ga sa prioritetnim razvojnim pravcima Bara i političkom situacijom u lokalnoj upravi.

“Cilj posjete je uspostavljanje bolje saradnje i korišćenje kapaciteta Skupštine Crne Gore od strane loklanih samouprava. Zajednički smo konstatovali velike potencijale našeg grada, kako sa morske, tako i sa jezerske strane, a dobili smo i punu podršku u našim nastojanjima da se planovi lokalne uprave valorizuju. Što se tiče političke situacije, vladajuća koalicija u

Suština posjete jeste realizacija Memoranduma o saradnji državnog parlamenta sa lokalnim parlamentima koji, ima za cilj pružanje mogućnosti kapaciteta koje ima državni parlament

Baru funkcioniše stabilno i u narednom periodu, do oktobarskih izbora, ćemo učiniti sve napore da naš zajednički nastup bude još snažniji i ofanzivniji. Bitno je da nemamo razlika kada su u pitanju najvažniji državni pravci i smjernice, odnosno evroatlantske integracije”, naveo je Srzentić.

Predsjednik Skupštine opštine Bar Radomir Novaković je izrazio zadovoljstvo današnjom posjetom i u ime lokalnog parlamenta iznio svoje stavove po pitanju rada SO Bar. Pajović je kazao da glasanje u SO Bar nije dovelo u pitanje vladajuću koaliciju u Baru i poručio da su razlike stvar demokratije. Jedan odbornik Pozitivne i četvorica odbornika SD bili su uzdržani prilikom glasanja za Izmjene i dopune DUP Maljevik, dok su odbornici njihovih koalicionih partnera -13 DPS-a i jedan iz BS glasali za, što nije bilo dovoljno da ovaj plan prođe.

Predsjednica barskog DPS Branka Nikezić rekla je ovim povodom ranije da ovakav odnos koalicionih partnera “dovodi do nestabilnih odnosa među nama”.

A.Lj.

PREDSJEDNIK FILIP VUJANOVIĆ O R

VOLJA NAŠIH G SE NE SMIJE IG

Z

akonom o izboru odbornika i poslanika izričito je propisano da se redovni izbori zakazuju najkasnije 15 dana prije isteka izbornog perioda.

Svako zakazivanje izbora u trajanju tekućeg mandata skupštine – Skupštine Crne Gore ili skupština glavnog grada, prijestonice ili opština bila bi direktna zloupotreba zakazivanja izbora i prekida tekućeg mandata, poručio je u reagovanju predsjednik Crne Gore Filip Vujanović na-

Obaveza predsjednika države za zakazivanje izbora, na državnom i lokalnom nivou utvrđena je Zakonom o izboru odbornika i poslanika koji krajnje eksplicitno određuje uslove zakazivanja koji se ne mogu tumačiti prema dnevno političkim potrebama

kon, kako je naveo, višemjesečnih insinuacija i podmetanja, uvreda i omalovažavanja zbog navodne obaveze zakazivanja izbora u Podgorici i Tuzima i Golubovcima.

“Obaveza predsjednika države za zakazivanje izbora, na državnom i lokalnom nivou utvrđena je Zakonom o izboru odbornika i poslanika koji krajnje eksplicitno određuje uslove zakazivanja koji se ne mogu tumačiti prema dnevno političkim potrebama”, kaže se u reagovanju.

■ TUZI I GOLUBOVCI DIO PODGORICE

Kako se dodaje, u konkretnom slučaju Zakonom o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore, njenim posljednjim izmjenama, unaprijeđen je status gradskih opština Golubovci i Tuzi, u sastavu glav-

nog grada, u opštine Golubovci i Tuzi, takođe u sastavu glavnog grada.

“Time je status lokalne samouprave, u sastavu glavnog grada, promijenjen i unaprijeđen ali su Tuzi i Golubovci ostali dio glavnog grada. Njihova teritorija, iako opredijeljena naseljima, ostala je u sastavu glavnog grada. Opštine u sastavu glavnog grada nastavile su korišćenje budžeta glavnog grada, a građani Golubovaca i Tuzi sačuvali su pravo da pored lokalnih skupština biraju odbornike u Skupštini glavnog grada.

Ovaj zakon po svojoj funkciji opredjeljuje teritorijalnu organizaciju Crne Gore, uslove način i postupak teritorijalnog organizovanja i druga pitanja od značaja za teritorijalnu organizaciju (član 1 ovog zakona). Odredbom člana 7 ovog zakona nabrojane su opštine, među kojima, naravno, nema Tuzi i Golubovaca, jer su one u okviru glavnog grada. To znači da ovaj zakon niti smije niti bi u bilo

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 7. 2016.

Foto: Dejan Lopičić

RASPISIVANJU IZBORA

GRAĐANA GNORISATI kojoj državi mogao opredjeljivati obavezu raspisivanja izbora i uslove za to. To svuda, pa i kod nas, pripada zakonu koji to propisuje”, navodi se u reagovanju.

■ NEMA OSNOVA ZA

IZBORE U GLAVNOM GRADU

U konkretnom slučaju, Tuzi i Golubovci nijesu konstituisani kao samostalne opštine niti su ovim zakonom, dosljedno tome, označene među njima.

“Samo je izmijenjen njihov status u okviru glavnog grada uz veći nivo lokalne samouprave i unaprijeđenu poziciju lokalne jedinice glavnog grada. Prema tome, apsolutno ne postoji osnov za zakazivanjem izbora u glavnom gradu, i njegovim opštinama Golubovci i Tuzi. To zakazivanje bi bilo posljedica drastične zloupotrebe tumačenja zakona koji je pogrešno tretirao pitanje koje nije u njegovoj ingerenciji. Prema tome, glavni

Izbori u Budvi i Kotoru 16. oktobra Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović raspisao je izbore za odbornike u Skupštini opštine Budva i Skupštini opštine Kotor, a kako je saopšteno iz njegovog kabineta, izbori će se održati 16. oktobra.

“Ova odluka stupa na snagu danom donošenja, a objaviće se u „Službenom listu Crne Gore“ i u „Službenom listu Crne Gore – opštinski propisi“, piše u saopštenju kabineta predsjednika. grad, Golubovci i Tuzi mogu imati izbore, prije isteka mandata, samo ako njihove skupštine skrate mandat”, zaključuje se u reagovanju Vujanovićevog kabineta.

E.H.

AKTUELNO

3

PREMIJER MILO ĐUKANOVIĆ U POSJETI OPŠTINI ROŽAJE

Rožaje može uticati na razvoj sjevera

Premijer Milo Đukanović boravio je juče u radnoj posjeti Rožajama, opštini koja, prema riječima predsjednika Vlade, može da doprinese razvoju sjevera Crne Gore.

“Razvojni put opštine Rožaje trebalo bi da bude usmjeren prema privrednom razvoju i stvaranju preduslova za kvalitetniji i bolji život građana. Opština sa svojim potencijalima može da doprinese razvoju i svog kraja i sjeverne regije.Vlada će podržati unaprjeđenje obrazovanja najmlađih stanovnika tog grada i uložiti napor da podstakne dinamičniji razvoj biznisa, industrije i turizma”, istakao je premijer Đukanović.

Premijer je, nakon sastanka sa rukovodstvom Rožaja, kazao novinarima kako nakon finansijske konsolidacije, Rožaje ima kapaciteta da iz svog budžeta izdvaja sredstva za projekte.

■ NE IZMIŠLJATI

RADNA MJESTA

Premijer je rekao kako vjeruje da će iz dana u dan, kroz saradnju i povjerenje koje se uspostavlja, stvarati uslove da bude sve manje nezadovoljnih.

“Poslije Andrijevice i Bijelog Polja, stopa nezaposlenosti u Rožajama je najveća i to moramo da rješavamo. Ako tu budemo umješni, onda sam siguran da ćemo umjeti da stvorimo uslove da se zapošljavaju i ovi i oni i da ćemo na taj način odgovoriti očekivanjima građa-

na Rožaja”, kazao je premijer, odgovarajući na pitanja novinara o nezaposlenosti i partijskom zapošljavanju u lokalnoj upravi.

Prema njegovim riječima u toj opštini postoji višak zaposlenih, što je potrebno dalje racionalizovati.

“Moramo shvatiti da nikome ne pomažemo kada izmišljamo radno mjesto u administraciji, jer proći ćemo mi, pa će doći neko ko će uraditi logičan posao, a to je da administracija mora da bude racionalna da bi se olakšao prostor biznisu. Sigurno je ovdje došlo do ukidanja radnih mjesta. Znam da je to moguće u crnogorskom ostrašćenom društvu gledati kroz partijsku prizmu. Događa se to ovdje i u drugim sredinama. Svaka

Pušten u pogon gradski vodovod „Ibarac“ Potpredsjednik Vlade Petar Ivanović pustio je juče u Rožajama u pogon gradski vodovod „Ibarac“. Otvaranju je prisustvovao i ambasador Turske Serhat Galip koji je kazao da se njegova zemlja trudi da pomogne Crnoj Gori na svim

poljima.

“Posredstvom TIKE doprinosimo veoma korisnim stvarima i zahvalni smo premijeru Đukanoviću i svima koji nam daju priliku da damo svoj doprinos.

Nastavićemo i ubuduće sa projektima”, kazao je Galip.

Razvojni put opštine Rožaje trebalo bi da bude usmjeren prema privrednom razvoju i stvaranju preduslova za kvalitetniji i bolji život građana

vlast kada pobijedi na izborima gleda kako da ostvari uz ono što su lokalni interesi i svoje partijske interese”, kazao je premijer.

■ OTVOREN DNEVNI CENTAR

U okviru posjete opštini Rožaje Đukanović je obišao pogon panela “Sandžakli Mobilija“ i otvorio Dnevni centar za djecu s posebnim potrebama na Bandžovom brdu.

U delegaciji predsjednika Vlade bili su potpredsjednici Vlade Rafet Husović i prof. dr Petar Ivanović, ministri ekonomije i održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović i dr Vladimir Kavarić, kao i predsjednik Odbora direktora Investiciono-razvojnog fonda dr Zoran Vukčević i generalni direktor Direktorata za budžet Ministarstva finansija mr Nikola Vukićević.

E.H.

4

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 7. 2016.

Front ne zna ko je vlast a ko opozicija ADMINISTRATIVNI ODBOR SKUPŠTINE

A

dministrativni odbor podržao je juče, većinom glasova, Predlog za izbor članova Odbora za praćenje primjene zakona i drugih propisa od značaja za izgrađivanje povjerenja u izborni proces.

Od partija je traženo da dostave predlog kandidata za izbor 14 članova tog Odbora, a Administrativni odbor je do juče dobio predlog za 12 kandidata.

Političke partije dostavile su Administrativnom odboru Predlog o imenovanju sedam predstavnika iz vlasti – Milutin Simović, Zorica Martinović, Miodrag Vuković, Predrag Sekulić, Mevludin Nuhodžić, Ljerka Dragičević i Suljo Mustafić.

Predstavnici opozicije predložili su za članove Odbora Draginju Vukasanović, Nevena Gošovića, Zorana Miljanića, Dritana Abazovića i Miloša Konatara. SNP je predložila Danijelu Marković, ali je, kako je saopšteno na sjednici, predlog povukla.

Milutin Đukanović iz DFa je, komentarišući Predlog članova Odbora, ocijenio da to tijelo sadrži 11 predstavnika vlasti i jedan iz opozicije. On je ocijenio da je DPS napravi-

Sa jedne od sjednica Administrativnog odbora la haos, koji je, kako se izbori primiču, sve veći. „DF neće pristati na ovu šminku. Ne pristajemo da DPS može da određuje ko je opozicija“, poručio je Đukanović.

Milorad Vuletić iz DPS-a naveo je da je nesporno ko proizvodi haos, dodajući da predstavnici DF-a nijesu dolazili u Skupštinu.

Predsjednik Administrativnog odbora Radivoje Nikčević rekao je da je formiranje Odbora za praćenje primjene zakona i drugih propisa od značaja za izgrađivanje povjerenja u izborni proces.

Branka Bošnjak iz DF-a kazala je da DF nije tražio formiranje odbora na taj način.

„Ovdje imamo političke tranvestite – predstavljaju se kao opozicija, ali, kada ih malo bolje razgrnete, vidite da su vlast“, navela je Bošnjak.

Danijela Marković je, komentarišući listu članova Odbora, saopštila da je potrebno ustanoviti ko je vlast, a ko opozicija. Administrativni odbor je jednoglasno podržao Predlog za imenovanje članova Odbora za praćenje primjene Zakona o izboru odbornika i poslanika u dijelu koji se odnosi na medije. Za članove odbora predloženo je po pet članova iz vlasti (Nada Drobnjak, Žana Filipović, Goran Tuponja, Genci Nimanbegu i Suljo Mustafić) i opozicije (Sla-

ven Radunović, Koča Pavlović, Vladislav Bojović, Danko Šarančić i Marković).

Odbor je predložio da predsjednica Odbora bude Drobnjak, a njen zamjenik Šarančić. Na sjednici je podržan i Predlog članova Privremenog odbora za nadzor nad istragama slučajeva ugrožavanja bezbjednosti novinara. Za njegove članove predložena su četiri predstavnika vlasti (Marta Šćepanović, Vuletić, Tuponja i Andrija Popović) i opozicije (Labudović, Pavlović, Bojović, Izet Bralić i Srđan Milić). Za ove predloge glasalo se pojedinačno, a potrebnu većinu glasova nije dobio samo Pavlović.

(MINA)

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 7. 2016.

aktuelno

5

POBRIĆ PIsala aGENCIJI Za sPREČaVaNJE KORUPCIJE

Zviždač ili ucjenjivač

⌦ Mili Prelević

P

atricija Pobrić, donedavno zaposlena u hotelu “Ramada”, podnijela je 15. jula zahtjev Agenciji za sprečavanje korupcije za dobijanje statusa “zviždača”, potvrđeno je Vikend novinama.

Javnost je u prethodnom periodu, kroz reagovanja poslanika Mladena Bojanića, upoznata sa slučajem “Ramada” u kojem je skup Socijaldemokrata Ivana Brajovića, navodno plaćen iz sredstava Direkcije za željeznice Crne Gore, a cio slučaj Bojaniću je prijavila Patricija Pobrić.

SD su saopštile da ih je Bojanić ucjenjivao, navodnim, računima iz “Ramade” tražeći da ne daju podršku za izbor predsjednika Pozitivne Darka Pajovića za predsjednika Skupštine.

Sve je stiglo i do Tužilaštva i Agencije za sprečavanje korupcije, a SD je i tužila Bojanića zbog ucjene. Prema informacijama iz ovih institucija, postupci u slučaju “Ramada” su u toku. U međuvremenu Patricija Pobrić se pojavila sa Mladenom Bojanićem na konferenciji za novinare prilikom osnivanja novog političkog pokreta u Crnoj Gori, što je, na nekin način, potvrdilo ranije tvrdnje Socijaldemokrata da se radi o politici.

■ INFORMACIJE

DATE POLITIČARU

SD tvrde da nije zviždač neko ko potrči da prvo političaru dostavi informacije, a sigurno ne onaj koji, vodeći se sopstvenim interesima i koristeći se neistinama dostavlja podatke, “bude osnivač političke grupa-

cije zajedno sa istim tim neuspjelim političarem”. “Što se tiče slučaja gospođe Pobrić, više je nego jasno da su maske konačno pale i da je istina oko prošlomjesečne medijske hajke koju je predvodio poslanik Bojanić izašla na vidjelo. Sa svojim istomišljenicima - anti-NATO pobornicima i “nezavisnim” i “politički neostrašćenim” građanskim aktivistima, među kojima je i Pobrić, odlučio je da osnuje političku partiju koja će učestvovati na parlamentarnim izborima, pa je nevješto pokušao da medijski promoviše sebe i ostale anonimuse koji će se naći na poslaničkoj listi, ucjenjujući i lažno optužujući Socijaldemokrate”, saopšteno je Vikend novinama u ovoj partiji.

SD kažu da se očigledno radilo o organizovanoj grupi za blaćenje SD, u interesu predstavljanja pojedinaca kao heroja prije nego se i formalno uključe u političke vode.

“Mi svakako nastavljamo predizborne aktivnosti, motivisani odličnim reakcijama građana, što rezultira ogromnim brojem novih članova i simpatizera, i nećemo se više osvrtati na pokušaje jeftine diskreditacije. Bez obzira na sve, novoj političkoj grupaciji, koja će na sreću građana Crne Gore trajati taman koliko i traje medijska hajka na SD, želimo puno sreće na

Patricija Pobrić sa Mladenom Bojanićem i Markom Milačićem, prilikom konstituisanja nove političke grupacije predstojećim izborima jer su se dugo krili iza apolitičnih vapaja i demagoške priče o građanskom doprinosu demokratizaciji društva”, kažu u SD.

■ POZITIVNA POSEBNO ZAINTERESOVANA

Za ovaj slučaj je zainteresovana i Pozitivna Crna Gora jer je SD saopštila da je bila ucijenjena zbog izbora Darka Pajovića. Pozitivna je i tražila od Agencije za sprečavanje korupcije uvid u zahtjev Patricije Pobrić za status “zviždača”.

“Pitanje ko su zviždači, ko ucjenjivači, a ko žrtve u ovom slučaju mogu utvrditi isključivo nadležni tužilačko-sudski organi. Slučaj P.P. i njen zahtjev Agenciji za sprečavanje korupcije za dobijanje statusa „zviždača“ treba vrlo pažljivo razmotriti i provjeriti da li ima političku pozadinu, jer ako se

StatuS doveden u pitanje Zakon kaže da osoba koja pledira da dobije status zviždača, ukoliko posjeduje dokaze o zloupotrebi državnih resursa, njih mora predati nadležnim institucijama. Ukoliko ne postoji povjerenje u institucije, dokaze bi trebalo dostaviti medijima kako bi bili dostupni javnosti, što je u ovom slučaju zakasnilo ili izostalo.

“Predavanje dokaza poslaniku koje je on navodno kori-

stio za ucjenjivanje u vezi sa donošenjem političkih odluka, konkretno izbora predsjednika Skupštine Crne Gore, dovelo je u pitanje status zviždača u ovom slučaju. Da je uspjela navodna ucjena, ovi dokazi nikada ne bi ugledali svjetlost dana, što može dovesti u sumnju dobre namjere Pobrić, što je jedan od uslova za davanja statusa zviždača od Agencije”, kažu Zagorka Pavićević u Pozitivnoj.

Ako se utvrdi da je krivična prijava osnovana, može se zaključiti da su dokazi o navodnim zloupotrebama prije svega služili u cilju realizacije ucjene, a ne zaštite javnog interesa

utvrdi da ima, postavlja se pitanje da li može ući u proceduru Agencije”, kaže Zagorka Pavićević koja je na čelu Pravnog tima ove partije.

Pavićević tvrdi da je neophodno, da bi se ova dilema razriješila da krivična prijava podnijeta od strane SD protiv poslanika Bojanića dobije tužilačko-sudski epilog.

“Ova krivična prijava direktno je vezana za slučaj „Ramada“ i predstavlja prethodno pitanje koje mora biti razriješeno prije postupanja Agencije za sprečavanje korupcije u odlučivanju po zahtjevu za zaštitu zviždača. Ovo iz razloga što je dokazni materijal ponuđen od strane Patricije Pobrić o navodnim zloupotrebama državnih resursa moguće zloupotrijebljen u političke svrhe, daljeg uslovljavanja i ucjene, bez znanja ili u saradnji sa

njom što jedino mogu utvrditi nadležno tužilaštvo i sudovi”, kaže Pavićević.

U Pozitivnoj kažu da se Pobrić do sada nije ogradila od postupanja Bojanića.

“Zakon o sprečavanju korupcije definiše zviždača kao fizičko i pravno lice koje podnosi prijavu o ugrožavanju javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije. U navedenom slučaju prijava nije podnešena formalno pravno, već su dokazi završili u rukama jednog poslanika koji je moguće iste zloupotrijebio za ucjenjivanje drugog poslanika, što je suprotno Ustavu koji propisuje da se poslanik prilikom glasanja rukovodi i opredjeljuje po sopstvenom opredjeljenju. Ukoliko se utvrdi da je ova krivična prijava osnovana, onda bi se moglo zaključiti, da dokazi o navodnim zloupotrebama nikada ne bi ugledali svjetlost dana, te da su prije svega služili u cilju realizacije ucjene, a ne zaštite javnog interesa. Ko su zviždači, ko ucjenjivači, a ko žrtve u ovom slučaju mogu utvrditi isključivo nadležni tužilačko-sudski organi”, naglašava Pavićević.

Dileme, tako ostaju, a možda ih i nema. Agencija bi mogla da postupala po zahtjevu Patricije Pobrić za zastitu zviždača, samo ako se prije toga kao prethodno pitanje riješi pitanje osnovanosti krivične prijave koju je SD podnijela protiv poslanika Mladena Bojanića.

6

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 7. 2016.

Premijer nezadovoljan radom nekih ministarstava

radiće i u avgustu jer Nisu ispuNili program

P

ošto je premijer Milo Đukanović rekao da je nezadovoljan kako su pojedina ministarstva radila od 1. jula do danas zbog čega neće, iako su možda planirali, odmarati tokom avgusta već će morati da nadoknade propušteno.

Tim povodom CDM i Vikend novine donose detaljan pregled ažurnih i onih manje vrijednih ministara i ministarstava. Iz „Izvještaja o realizaciji programa rada Vlade Crne Gore za II kvartal 2016. godine“, potpuno je jasno da će u avgustu sigurno biti posla za ministra održivog razvoja i turizma Branimira Gvozdenovića. To ministarstvo je uradilo najmanje od svih. Od sedam obaveza koje su imali od aprila do juna, završili su samo dvije. Ministarstvo nije realizovalo Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hemikalijama, Predlog zakona o upravljanju komunalnim otpadnim vodama, Predlog zakona o turizmu, Predlog zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata i Nacionalnu strategiju aproksimacije s Akcionim planom za period 2016-2020. godine.

nerealizovano: 2; procenat izvršenja: 33.3 odsto Isto toliko je uradilo još jedno ministarstvo u kom je bilo zamjena na čelu. Riječ je o Ministarstvu finansija kog je vodio Radoje Žugić, a nasljedio Raško Konjević.

Predlog zakona o izmjenama i dopunama Carinskog zakona, Predlog zakona o kontroli državne pomoći, Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poreskoj administraciji, Predlog zakona o tržištu kapitala, Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tekućim i kapitalnim poslovima sa inostranstvom, Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Centralnoj banci Crne Gore, Izvještaj o dodijeljenoj državnoj pomoći u 2015. godini i Izvještaj o realizaciji pravaca razvoja Crne Gore 2015 – 2018. godine.

■ Ministarstvo

■ Ministarstvo

održivog razvoja i turizMa

Ukupno: 7; realizovano: 2 ; nerealizovano: 5; procenat izvršenja: 28.6 odsto Nešto bolju prosječnu ocjenu ima Ministarstvo rada i socijalnog staranja. Oni su završili jedan od tri zadatka. Ostao je nerelizovan Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i zdravlju na radu kao i Strategija za integraciju osoba sa invaliditetom u Crnoj Gori 2016 – 2020. godina s Akcionim planom za sprovođenje Strategije za 2016. i 2017. godinu. S obzirom na to da je u Ministarstvu, zbog formiranja Vlade izbornog povjerenja 19. maja došlo do zamjene ministara, odgovornost dijele Zorica Kovačević i Boris Marić.

■ Ministarstvo rada i socijalnog staranja

Ukupno: 3; realizovano: 1;

finansija

Ukupno: 12; realizovano: 4; nerealizovano: 8; procenat izvršenja: 33.3 odsto U avgustu će biti posla i za MUP jer je njihova uspješnost 40 odsto. Ovaj resor je do 18. februara vodio Konjević, a pošto je SDP izašla iz vlade, rukovođenje MUP-om je preuzeo Duško Marković.

Od pet obaveza, riješili su dvije, a ostale su im tri, i to: Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o nevladinim organizacijama, Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o eksplozivnim materijama i Izvještaj o stanju rješavanja upravnih stvari u 2015. godini.

■ Ministarstvo unutrašnjih poslova

Ukupno: 5; realizovano: 2; nerealizovano: 3; procenat izvršenja: 40 odsto

Šta nam govore sve ove brojke?

Pod uslovom da je Đukanović nezadovoljan svakim rezultatom osim stopostotno završenim poslom, to znači da će u avgustu posla biti za njega samog u u MVPEIju, jer je on preuzeo vođenje tim ministarstvom, zatim za Vladimira Kavarića, Branimira Gvozdenovića, i, s obzirom na smjene zbog vlade izbornog povjerenja, za Raška Konjevića, Gorana Danilovića i Borisa Marića.

Interesantno je i to što su sva ministarstva radila i mimo programa vlade. Šesnaest resora organizovalo je ukupno 373 aktivnosti.

Na toj ljestvici ubjedljivo vodi Ministarstvo finansija sa 60 aktivnosti, a slijede ga Ministarstvo održivog razvoja i turizma koje je imalo 49 aktivnosti, MVPEI sa 45 Tačno u zlatnoj sredini je Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija. Od četiri zadatka riješena su dva, ali taj resor nema ministra upravo od 1. aprila, što je period otkad počinju da se završavaju zadate obaveze za 2. kvartal.

Neriješena je ostala Strategija borbe protiv širenja oružja za masovno uništenje i Akcioni plan za sprovođenje Strategije saradnje sa iseljenicima za 2015-2018. godinu, za 2016.

i Ministarstvo ekonomije sa 40.

Ovaj dokument je zanimljiv i zato što sadrži informaciju o radu vlade za prvi kvartal, odnosno za januar, februar i mart.

Od 141 zaključka koje je trebalo realizovati, Vlada je završila 94.

Za 35 još nije vrijeme jer „nijesu dospjeli“, dok je nezavršeno ostalo 12 zaključaka.

Od tih 12 najviše je ostalo MVPEI-ju. Oni nijesu realizovali pet zaključaka; četiri su ostala Ministarstvu finansija; dva su ostala Savjetu za privatizaciju i kapitalne projekte, a jedan Ministarstvu održivog razvoja i turizma.

Kad se podvuče crta, Vlada je za rad u prva tri mjeseca, studentskim rječnikom, dobila desetku, jer je prosječna ocjena realizacije zaključaka 89 odsto. godinu.

■ Ministarstvo

vanjskih poslova i evropskih integracija

Ukupno: 4; realizovano: 2; nerealizovano: 2; procenat izvršenja: 50 odsto Više od pola zadataka riješio je Vladimir Kavarić i njegovo Ministarstvo ekonomije. Od 12 zadataka, ostala su im

četiri nezavršena. To su: Predlog zakona o zabrani obmanjujućeg oglašavanja kod pružanja usluga i prodaje proizvoda, Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača, Predlog zakona o obaveznim rezervama naftnih derivate i Energetski bilans Crne Gore za period 20172019. godine.

■ Ministarstvo ekonoMije

Ukupno: 12; realizovano: 8; nerealizovano: 4; procenat izvršenja: 66.7 odsto S druge strane, sve svoje obaveze tokom aprila, maja i juna završila su ministarstva pravde, poljoprivrede, saobraćaja, prosvjete, nauke i informacionog društva. To znači da na zasluženi odmor idu Zoran Pažin, Ivan Brajović, Predrag Bošković, Sanja Vlahović, Vujica Lazović kao i Petar Ivanović koji je u posmatranom periodu vodio resor poljoprivrede gdje ga je krajem juna naslijedio opozicioni ministar Budimir Mugoša. Za njima ništa nije ostalo nezavršeno. To dokazuje prikaz realizacije aktivnosti u II kvartalu 2016. godine.

Milica Minić (CDM)

23. I 24. JULA UZ

8

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 7. 2016.

MINISTARSTVO EKONOMIJE ODGOVORILO PREDSTAV ZNAČAJ TE 2 Drugi blok TE Pljevlja se gradi u okviru postojeće TEP I, koja je vlasništvo EPCG, i budući novi termoizvor će ući u ukupni sistem Elektroprivrede, što vodi ne samo povećanju proizvodnje električne energije, već i optimizaciji svih resursa, odnosno i hidro, i termo potencijala

PRIVATNI SEKTOR NEĆE GRADITI DRUGI BLOK TERMOELEKTRANE

I dalje je nejasno zašto se predstavnici opozicije u Vladi Crne Gore snažno zalažu da privatna kompanija gradi drugi blok, iako su sve dosadašnje studije pokazale da je on isplativ za državu Predstavnici dijela opozicije u Vladi Crne Gore i dalje su pri stavu da drugi blok Termoelektrane (TE) treba d a g ra d i privatna kom-

panija, a ne država. Kao glavni razlog za ovakav stav navode navodni rizik koji nosi ovaj projekat, a sumnjaju i u njegovu isplativo st.

Zanimljivo, kao alternativu ne nude praktično ništa, a neKavarić jasno je i za-

250 MILIONA U SEDAM GODIŠNJIH RATA BI BILO ISPLAĆENO KOMPANIJI A2A UKOLIKO ODLUČI DA AKTIVIRA PUT OPCIJU

što se snažno zalažu da privatna kompanija gradi drugi blok iako su sve dosadašnje studije pokazale da je on isplativ za državu, te da u Pljevljima ima dovoljno uglja za nesmetan rad u narednih 40 godina.

■ DRUGI BLOK SAMO DRŽAVA GRADI

U Ministarstvu ekonomije su jasni. Država, odnosno Elektroprivreda Crne Gore (EPCG), a ne privatni sektor, treba da gradi drugi blok TE Pljevlja, a razlozi za to su vrlo jasni i argumentovani.

“Drugi blok TE Pljevlja se gradi u okviru postojeće TEP I, koja je vlasništvo EPCG, i budući novi termoizvor će

ući u ukupni sistem Elektroprivrede, što vodi ne samo povećanju proizvodnje električne energije, već i optimizaciji svih resursa, odnosno i hidro, i termo potencijala.

Ukupnim povećanjem proizvedene energije povećava se i struktura te proizvodnje u smislu da ćemo biti u mogućnosti da energiju proizvedenu iz hidro izvora oslobodimo i plasiramo na druga tržišta onda kada je njena cijena najveća”, objasnili su Vikend novinama u Vladinom resoru na čijem je čelu ministar Vladimir Kavarić.

U skladu sa navedenim, ovaj projekat je, ističu u ministarstvu, najisplativiji u scenariju u kome ga radi Elektroprivreda.

“Njegova realizacija je najisplativija i za samu kompaniju, s obzirom na to da realizacijom TEP II i postojeći blok dolazi u situaciju da bude isplativ, što u ovom trenutku nije. Takođe, ova kompanija ima i mogućnosti i kapaciteta da bude nosilac projekta, što je dovoljan razlog da se ne razmišlja o uključivanju privatnog sektora u njegovu realizaciju”, ističu u Ministarstvu ekonomije.

Sa druge strane, član Od-

bora direktora EPCG i funkcioner građanskog pokreta URA Dejan Mijović i dalje je pri stavu da država ne treba da gradi drugi blok, već privatna firma.

“Ja se ne slažem sa gospodom da država treba to da gradi. Ovo je visokorizičan projekat, iz razloga koji je svima razumljiv. Niko ne može da predvidi koliko će biti penali za emisiju štetnih gasova. Kako stvari idu sa klimatskim promjenama, vrlo je moguće da ćemo za koju godinu imati zabranu rada svih termoelektra-

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 7. 2016.

9

VNICIMA OPOZICIONIH PARTIJA U VLADI CRNE GORE U četvrtak o ugovoru

Javnosti je takođe još u pamćenju pozivanje istih tih “dušebrižnika” na studiju kompanije “Fichtner” u kojoj se navodno tvrdi da nema dovoljno uglja. Čak su i stručnjaci iz Njemačke morali da dođu i organizuju konferenciju kako bi pozvali te iste da “ne čitaju pogrešno njihove analize”

Mijović

na i postojećih, a neće se ni graditi nove. Takav rizik treba prepustiti privatnom sektoru. Moram reći da mi nijesmo protiv da se gradi TE ako je to u privatnom sektoru. Privatni sektor neka preuzima rizik ako je isplativo.

Zašto država to da radi”, rekao je Mijović.

■ NOSILAC PROJEKTA DA BUDE EPCG

Da država treba da gradi drugi blok smatraju i poslanici Demokratskog fronta i Socijalističke narodne partije.

“Kada se povela priča oko gradnje drugog bloka neko je zastupao i priču o formiranju nekog novog preduzeća. Mislim da je to pogrešno i da Elektroprivreda treba da bude nosilac toga posla”, kazao je nedavno u parlamentu poslanik Demokratskog fronta Strahinja Bulajić.

Istog mišljenja je i poslanik SNP Aleksandar Damjanović.

“Drugi blok je apsolutno prioritet u Crnoj Gori i nadam se da će ga finansirati Elektroprivreda. Da pitam “dušebrižnike”, neke medijske poslenike i pojedince iz

nevladinog sektora kako to da se oni koji se zalažu da se ovdje ne gradi nijedan energetski objekat, ni drugi blok, ni hidroelektrana zalažu za jeftinu struju ako je tome alternativa ili uvoz struje ili proizvodnja iz malih hidroelektrana”, pitao je Damjanović u Skupštini Crne Gore tokom rasprave o radu Regulatorne agencije za energetiku, sublimirajući na taj način suštinu kritike projekata u energetskom sektoru- a to je kritika bez alternative.

■ NOVA ‘MINIRANJA’ PROJEKTA

Tako su “dušebrižnici” nedavno protumačili da će Drugi blok u Pljevljima da poveća cijenu struje u svijetu čak četiri puta, a sve pozivajući se na Studiju izvodljivosti koju je za potrebe projekta ra-

dio Deloitte. Međutim, čak i laički pogled na Studiju pokazuje da se cijene struje koje su uzete u scenarijima, odnose na kretanja električne energije u svijetu bez obzira na drugi blok.

Javnosti je takođe još u pamćenju pozivanje istih tih “dušebrižnika” na studiju kompanije “Fichtner” u kojoj se navodno tvrdi da nema dovoljno uglja u pljevaljskom basenu za drugi blok TE. Čak su i stručnjaci iz Njemačke morali da dođu u Crnu Goru i organizuju konferenciju za novinare kako bi pozvali te iste da “ne čitaju pogrešno njihove analize”. Fichtnerovi eksperti su tada istakli da ne samo da ima dovoljno uglja već i da je u skladu sa JORK standardom, što je najviše poštovani standard u oblasti procjene resursa rezervi uglja.

Najnovije “miniranje” pro-

430

MILIONA EURA A2A JE 2009. PLATILA SKORO 44 ODSTO AKCIJA EPCG

Skupština Crne Gore trebalo bi da na sjednici u četvrtak razmatra Predlog odluke o prihvatanju akcionarskog ugovora između države i italijanske kompanije A2A u Elektroprivredi (EPCG).

Vlada je prošle sedmice usvojila Predlog akcionarskog ugovora sa A2A, kroz koji će definisati odnose sa italijanskom kompanijom unutar EPCG, koji podrazumijeva gradnju drugog bloka Termoelektrane (TE) u Pljevljima.

Predlogom akcionarskog ugovora predviđeno je da A2A može, ali nema obavezu, da aktivira put opciju i proda Vladi akcije za 250 miliona eura, koje bi bile isplaćene u sedam godišnjih rata.

A2A je 2009. kupila skoro 44 odsto akcija EPCG za 430 miliona eura, a prije skoro dvije godine im je istekao ugovor o menadžmentu na osnovu kojeg su upravljali energetskom kompanijom. Tačka sporenja je bila gradnja drugog bloka TE. U međuvremenu je udio A2A pao na 41,7 odsto akcija zbog pretvaranja duga u akcijski kapital. jekta se pojavilo sa istih adresa tvrdnjom da će, izgradnjom novog objekta u Pljevljima, bez posla ostati 450 ljudi. I to od strane istih onih koji se zalažu da se ovdje ne radi nijedan energetski objekat, ni hidro, ni termo.

Dakle, kada bi imali isti stepen odgovornosti, morali bi da navedu koliko njihova rješenja, da se ne gradi ništa, koštaju radnih mjesta? Samo na projektu drugog bloka1.000 ljudi u Termoelektrani i 200 ljudi u Rudniku uglja.

Da ne pominjemo od 500 do 1.000 angažovanih u periodu gradnje.

Nedostatak ovih podataka govori da kritičari i protivnici projekta ne samo da nemaju održive podatke i analize, već svjesno pokušavaju da prikriju ono što je očigledno - da njihova rješenja vode gubicima na hiljade radnih mjesta i uvozu električne energije. Sve to plaćaju građani.

N. Lacman

10

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 7. 2016.

PONUDA PRIHVAĆENA, TERMOCHAM NOVI V

Ilustracija

PORESKA UPRAVA OBJAVILA BIJELU LISTU

Porez uredno plaća 205 kompanija Poreska uprava (PU) objavila je u petak novu Bijelu listu, odnosno spisak 205 poreskih obveznika sa najvećim stepenom fiskalne discipline.

Na listi su, između ostalih, Azmont Investments, Atlas banka, Erste, Societe Generale i Hypo Alpe Adria, sada Addiko banka, zatim Crnogorski Telekom, Telenor, M:tel, Pivara Trebjesa i Crnogorski elektroprenosni sistem.

PU, kako je saopšteno, sa tim poreskim obveznicima kontinuirano ostvaru-

je uspješnu saradnju u pogledu poštovanja poreskih propisa i izmirivanja poreskih obaveza.

“Kriterijumi na osnovu kojih je napravljena selekcija obveznika za Bijelu listu obuhvatali su urednost obračunavanja poreza i podnošenja poreskih prijava, redovnost izmirivanja poreskih obaveza, kao i da u postupcima inspekcijskog nadzora nijesu utvrđivane značajnije nepravilnosti, koje bi ukazivale na bilo kakav vid neregularnog poslovanja”, objasnili su iz PU.

0,7

odsto iznosila je mjesečna inflacija u junu, mjerena harmonizovanim indeksom potrošačkih cijena, pokazuju podaci monstata

Česi od jeseni proizvodnju u ⌦ Bojana Minić-Despotović

S

tečajna uprava Montavar Metalca prihvatila je u petak ponudu češke kompanije Termochem za kupovinu imovine nikšićke fabrike po cijeni od 330.000 eura.

Ponuda Čeha, iako značajno manja od minimalne početne cijene određene tenderom od 9,95 miliona, uključuje i isplatu svih potraživanja radnika koja su priznata u stečaju i utvrđena u parničnom postupku do kraja ove godine, u ukupnom iznosu od oko milion eura.

“Stečajni upravnik će preduzeti dalje korake u skladu sa Zakonom o stečaju i uslovima datim u objavljenom oglasu za javno prikupljanje ponuda za prodaju imovine stečajnog dužnika”, saopšteno je iz Privrednog suda.

■ podrška borda Predstavnici češke kompanije obavezali su se da već od septem-

bra pokrenu proizvodnju čelične konstrukcije, mašinskih djelova i sklopova, kao i da otvore od 30 do 50 radnih mjesta.

“Ponuđač će se truditi da u novoj firmi zaposli veći dio bivših zaposlenih Montavar Metalca, a koji ispunjavaju stručne i moralne kriterijume i pokažu volju i spremnost da se ponovo uključe u pokretanje proizvodnje”, navodi se u ponudi Termochema, koja je jedina pristigla na oglas za prodaju.

Nakon prihvatanja ponude, u Privrednom sudu održana je sjednica Odbora povjerilaca, tokom koje je stečajni upravnik Saša Zejak obavijestio članove o odluci. Prodaju Metalca podržali su predstavnici Opštine Nikšić i

Poreske uprave, dok je član borda iz redova Elektroprivrede ostao uzdržan jer, navodno, nije dobio ovlašćenje za glasanje od menadžmenta kompanije.

Odbor, kako je saopšteno, nije imao primjedbi na Zejakov rad.

■ radnici zadovoljni U Privrednom sudu je, nakon što je stečajni upravnik prihvatio ponudu, održana sjednica Odbora povjerilaca

Komentarišući prihvatanje ponude, predstavnik bivših radnika Metalca Radisav Jauković kazao je Vikend novinama da su zadovoljni jer je odluka stečajne uprave u njegovom i interesu kolega.

“Očekivali smo ovakvu odluku, posebno imajući u vidu da je investitor najavio otvaranje do

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 7. 2016.

VLASNIK NIKŠIĆKE FABRIKE

VRAĆAJU U METALAC

Bivši radnici očekuju zaposlenje

50 radnih mjesta. Česi će donijeti posao u Metalac, što je mnogo važno, kako za Nikšić, tako i za državu. Ipak, napominjemo da se ugovor o prodaji fabrike neće potpisati dok se prethodno ne potpišu pojedinačni ugovori sa bivšim radnicima o izmirivanju potraživanja u tri jednake rate, do 15. decembra “, naglasio je Jau-

ković, koji se zahvalio predstavnicima Opštine i Poreske uprave koji su podržali odluku stečajnog upravnika.

Stečaj u Metalcu uveden je početkom prošle godine, na zahtjev bivših radnika koji su od prethodnog vlasnika Nikole Furundžića tražili uplatu doprinosa i povezivanje radnog staža. Furundžić je preuzeo Metalac od Nikole Mladenovića nakon likvidacije preduzeća 2012. godine. Iako je obećavao pokretanje proizvodnje i otvaranje novih radnih mjesta, za šta je, uz garanciju Investiciono-razvojnog fonda, dobio kredit Erste banke od 1,5 miliona eura koji nikada nije vratio, Furundžić to nije ispunio.

POSLANICI USVOJILI SET EKONOMSKIH ZAKONA

Prihvaćene izmjene i dopune Crnogorski poslanici u petak su usvojili set izmjena i dopuna više ekonomskih zakona, među kojima i Zakona o stečaju, koji bi stečajni postupak trebalo da učini efikasnijim i bržim.

Parlament je potvrdio i izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit preduzeća, koje bi trebalo da doprinesu obezbjeđenju bolje poreske discipline i stvaranju povoljnijeg poslovnog ambijenta. Usvojene su i izmjene i dopune zakona o osiguranju, administrativnim taksama, preuzi-

manju akcionarskih društava i raftingu.

Poslanici su, između ostalog, dali zeleno svijetlo i izmjenama zakona o mirnom rješavanju radnih sporova, reprezentativnosti sindikata i fondovima rada i penzijskog i invalidskog osiguranja.

Tokom sjednice utvrđeno je da je neophodna rasprava o pojedinostima Predloga izmjena i dopuna zakona o porezu na dodatu vrijednost, zbog čega je izjašnjavanje o njemu odloženo.

11

SKUPŠTINSKI ODBOR ZA EKONOMIJU ČEKA MIŠLJENJE VLADE

Odloženo izjašnjavanje Odbora o boravišnoj taksi

HGI je predložila da se dio prihoda koje turističke organizacije steknu po osnovu boravišne takse preusmjeri na mjesne zajednice Skupštinski Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, naknadno će se izjasniti o Predlogu izmjena i dopuna zakona o boravišnoj taksi, kojim se predlaže da se dio prihoda koje turističke organizacije steknu po tom osnovu preusmjeri na mjesne zajednice.

Poslanica HGI Ljerka Dragičević, kao predlagač, kazala je da dio prihoda od boravišne takse treba preusmjeriti na mjesne zajednice kako bi unaprijedile turističku ponudu.

Prikupljena sredstva od bora-

višne takse sada su raspoređena na način da se 80 odsto koristi za finansiranje djelatnosti lokalnih turističkih organizacija, a 20 odsto za finansiranje programa NTO. Dragičević je predložila da se od tih 80 odsto, 12,5 odsto sredstava izdvaja za projekte valorizacije kulturne baštine koji se odnose na arheološka istraživanja, konzervatorske i restauratorske radove, rekonstrukciju i promociju kulturnih dobara, a 32 odsto za poboljšanje uslova boravka turista i po-

dizanje nivoa kvaliteta turističke ponude.

“Malo je mjesta koje imaju normalne javne toalete i vodu. Što se tiče procjene finansijskih sredstava za sprovođene ovog zakona, nema ih, čak u budžet može da se slije novca”, poručila je Dragičević.

Predsjednik Odbora Aleksandar Damjanović kazao je da će se o predloženim izmjenama i dopunama izjasniti na narednoj sjednici, nakon dobijanja mišljenja Vlade.

(Mina-biznis) Foto: Darko Jovanović

Prodaju Metalca podržali su predstavnici Opštine Nikšić i Poreske uprave, dok je član Odbora povjerilaca iz redova Elektroprivrede ostao uzdržan jer, navodno, nije dobio ovlašćenje za glasanje od menadžmenta kompanije

AKTUELNO

Ljerka Dragičević

I ove godine priznanja za turizam Nacionalna turistička organizacija Crne Gore (NTO) organizovaće i ove godine dodjelu prestižnog nacionalnog priznanja, Wild Beauty Award najboljim u crnogorskom turizmu. Dodjela Wild Beauty Award se, kako je saopšteno, organizuje u cilju podsticanja i afirmacije sektora turizma, unapređenja kvaliteta, promocije i konkurencije.

“Od ove godine ne postoji unaprijed zadata kategorizacija, jer se smanjuje mogućnost fleksibilnog odlučivanja, naročito u odnosu na pojedinačne projekte, akcije i dostignuća u turizmu. Ove godine će se omogućiti i samonominovanje za dodjelu priznanja”, naveli su u NTO. Nominacije od zainteresovane javnosti prikupljaće se kroz online upitnik koji se nalazi na adresi www.wba.montenegro.travel, kao i na websajtu NTO.

EPCG NASTAVLJA AKCIJU ª PODIJELIMO TERETº

Nova šansa za otplatu duga za struju u ratama Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) pokrenula je akciju pod nazivom “Podijelimo teret 4”, koja će treću godinu zaredom omogućiti potrošačima koji imaju dug za struju da ga otplaćuju u fiksnim mjesečnim ratama od 20 eura, saopšteno je iz kompanije.

Potrošači koji izmire prethodna tri računa moći će da se uključe u akciju od 1. avgusta do 31. oktobra i sklope protokol o plaćanju duga na rate.

“Protokoli podrazumijevaju da se ostatak duga plaća u mjesečnim ratama, fiksno 20 eura, u periodu od 24 mjeseca. EPCG neće obračunavati zateznu kamatu na trenutni dug. Ta povoljnost je značajna za potrošače koji imaju veliki dug”, kazao je direktor funkcionalne cjeline snabdijevanje Vladimir Bojičić, na konferenciji za novinare.

On je istakao da se akciji do sada uključilo više od 38.000 potrošača, do čega je u ovom trenutku oko 19.000 aktivnih protokola.

“Očekujemo da će 4.500 potrošača, koji će još mjesec, dva ili tri imati na snazi protokol u sklopu akcije “Podijelimo teret 2”, biti prvi koji će potpisati novi protokol”, naveo je Bojičić.

Prema njegovim riječima, u Crnoj Gori ima dosta objekata koji su uzeti u zakup, zbog čega nastaju problemi prilikom zaključivanja protokola.

“Ovaj put smo svima njima omogućili da potpišu posebnu vrstu protokola, stim što ćemo tražiti da vlasnik tog stana bude taj koji će, zajedno sa zakupcem, potpisati protokol o izmirenju duga”, zaključio je Bojičić.

12

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 7. 2016.

VN OTKRIVAJU EKSKLUZIVNE FOTOGRAFIJE I INFORM

Zindović pripremao likvidaciju u Srbiji?

Ekskluzivne fotografije sa pretresa stana u kojem je živio Zindović

⌦ Jasmina Muminović, Nataša Pajović Opasni zatvorski bjegunac Jovica Zindović iz Mojkovca trenutno se nalazi u policijskom pritvoru u Beogradu, nakon što je prekjuče uhapšen u jednom lokalu u tom gradu, na osnovu operativnih podataka iz Crne Gore.

Srpska policija, u saradnji sa kolegama iz Crne Gore provjerava nove sumnje i operativne podatke - da li je Zindović planirao novo ubistvo u Srbiji, saznaju ekskluzivno Vikend novine.

“Postoje operativni podaci da je ovaj osuđeni ubica, koji je prije devet i po mjeseci pobjegao bjelopoljskoj zatvorskoj policiji, učestvovao u pripremanju likvidacije na teritoriji Srbije. Ko je trebalo da bude žrtva, za sada se ne zna pouzdano. Provjere su u toku”, kazao je sagovornik VN blizak istrazi.

■ POD LAŽNIM

IMENOM ŽIVIO U ZVEČANSKOJ ULICI

Nakon što su ga pratili, osmatrali i uhapsili na prepad, dok je bio sa više osoba u kafeu na Novom Beogradu, pripadnici srpske policije preksinoć su po nalogu suda, izvršili i pretres stana u kojem je živio pod lažnim

identitetom.

VN saznaju da se stan nalazi u Zvečanskoj broj 58, a u njemu su nađena falsifikovana dokumenta, arsenal naoružanja i vrijedna droga.

■ HEKLER, AUTOMATSKA PUŠKA, PIŠTOLJI, PRIGUŠIVAČ...

Vijest o hapšenju Zindovića juče je potvrdila i portparolka Uprave policije Tamara Popović, koja je navela da je akcija izvedena nakon višemjesečne i intenzivne operativne saradnje Sektora kri-

minalističke policije Uprave policije Crne Gore i nadležnih policijskih službi Srbije.

“Prilikom pretresa, u stanu su pronađena falsifikovana dokumenta na drugo ime sa fotografijom Jovice Zindovića, automatska puška, hekler sa prigušivačem, tri pištolja i pet pancira”, navela je Popović.

■ ČISTI KOKAIN Ona je dodala da je nađeno i 82.000 eura, kao i 500 grama upakovane praškaste materije za koju se sumnja da je ko-

kain. VN saznaju da je kokain izuzetno velike vrijednosti, zbog visokog stepena čistoće.

Popović je kazala da je identitet Zindovića zvanično juče potvrdila srpska policija.

Zindović je 7. oktobra 2015. godine, prilikom posjete odobrene od ZIKS-a, pobjegao iz porodične kuće u Mojkovcu. NCB Interpol Podgorica je istog dana raspisao međunarodnu potjernicu za Zindovićem, radi privođenja na izdržavanje kazne zatvora u trajanju od 15 godina i tri mjeseca na koju je osuđen presudom Višeg suda u Bi-

Bjegunac tokom ranijeg sudskog postupka u Bijelom Polju

Postoje operativni podaci da je ovaj osuđeni ubica, koji je prije devet i po mjeseci pobjegao bjelopoljskoj zatvorskoj policiji, učestvovao u pripremanju likvidacije na teritoriji Srbije

jelom Polju, zbog krivičnog djela ubistvo u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.

“Odmah nakon bjekstva, službenici Sektora kriminalističke policije su preduzeli niz mjera i radnji u cilju pronalaska i lišenja slobode odbjeglog Jovice Zindovića, a budući da su saznanja ukazivala na to da je njegovo bjekstvo bilo planirano i organizovano, te da je bjegunac ilegalnim putem napustio Crnu Goru, za njim je raspisana međunarodna potjernica. Višemjesečnim aktivnostima preduzimanim kroz istragu u vezi sa ciljanom potragom za Zindovićem, kodnog naziva “Pandora“, razmjenjivane

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 7. 2016.

AKTUELNO

13

MACIJE O HAPŠENJU ODBJEGLOG CRNOGORSKOG UBICE

Izručenje neće biti brzo Ukoliko je suditi po krivičnim djelima, za koja će Zindović odgovarati u Srbiji, nameće se utisak da je rano govoriti o njegovom izručenju Crnoj Gori.

Kako je utvrđeno dosadašnjom istragom, odbjegli zatvorenik nije gubio vrijeme, pa su se samo nakon pretresa stana u kojem je živio, stekli uslovi za krivično gonjenje za niz krivičnih djela - nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih mate-

su informacije i ostvarena je kontinuirana međunarodna policijska saradnja crnogorske policije sa kriminalističkim službama Srbije”, kazala je Popović.

Zindović je bježao od policije više od devet mjeseci, a zbog njegovog nestanka u međuvremenu su krivično odgovarali direktor bjelopoljskog zatvora Goran Šćekić i službenici Duško Tomić, Safet Dizdarević i Sead Alić.

Zindović je, inače, bio na izdržavanju petnaestogodišnje kazne zatvora zbog ubistva Luke Popovića, kada mu je omogućena posjeta bolesnoj majci, koju je iskoristio za bjekstvo.

rija, nedozvoljeno držanje i stavljanje u promet opojnih droga, falsifikovanje isprava. Kriminalistička obrada, prema riječima sagovornika VN, je u toku, i postoji mogućnost da se broj krivičnih djela poveća. Za sada, prema važećim zakonskim procedurama, u Srbiji mora biti pokrenuta istraga protiv njega, pa bi se tek po okončanju cijelog postupka stekli uslovi za eventualnu ekstradiciju.

Zbog sumnje da su mu omogućili bjekstvo, uhapšeni su načelnik zatvora Bijelo Polje Goran Šćekić, šef sprovodničke službe Safet Dizdarević i sprovodnici Duško Tomić i Sead Alić. Većina njih je pravosnažno osuđena, dok je Tomiću koji je uslovno osuđen prvostepenom presudom, nedavno počelo suđenje iznova.

Ostalim Tomićevim kolegama neće se ponovo suditi, ali su njima preinačene kazne. Tako je bivšem načelniku zatvora u Bijelom Polju Goranu Šćekiću uslovnu presudu preinačio na pola godine zatvora, Safetu Dizdareviću na godinu i Seadu Aliću na osam mjeseci zatvora.

SVE VRIJEME ŽIVIO U BEOGRADU VN saznaju da su policije dviju zemlje naknadno došle do saznanja da se Zindović sve vrijeme nalazio u Srbiji, osim sporadičnih putovanja u druge zemlje regiona. Na iznenađenje mnogih, koji su mislili da se nalazi daleko od granica Crne Gore, odbjegli ubica je bio nastanjen u Beogradu, gdje je povremeno boravila i njegova porodica, koja inače živi u Podgorici.

Lokacija na kojoj se krijo Zindović

Erste Bank AD Podgorica je dio zaštićene kompanije Erste&Steiermärkische Bank d.d.

Info telefon: 020 440 440 Call centar 19991

0€ ARTICA

TRO K jev MAES line zaht

uz on otvaranje g no za akcio transačuna r

Odakle Vi otvarate račun?

Zahtjev za online otvaranje računa Pokrenite zahtjev za online otvaranje računa gdje god se nalazili i nastavite slobodno da uživate! www.erstebank.me Važno je koja je Vaša banka.

14

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 7. 2016.

SIN SVETOZARA MAROVIĆA U SUDU PONOVIO PRIZNANJE

Razmatran sporazum, presuda u ponedjeljak U Višem sudu u Podgorici juče je održan pretres po sporazumu kojim je sin Svetozara Marovića, Miloš Marović priznao da je nezakonitom prodajom zemlje u selu Prijevor kod Budve počinio krivično djelo zloupotreba službenog položaja putem pomaganja. Pretres je iza zatvorenih vrata završen za svega nekoliko minuta nakon što je Marović pred sudijom Borisom Savićem, tužiteljkom Lidijom Vukčević i svojim braniocem Zdravkom Begovićem ponovio prizanje iz sporazuma. Odluka suda po ovom sporazumu očekuje se već u ponedjeljak.

Marović se sporazumom sa Tužilaštvom nagodio da izdrži godinu zatvora i državi plati 380.000 eura, a prema riječima njegovog branioca, svi uslovi su ispunjeni da takav dogovor bude potvrđen i u sudu.

“Apsolutno sam ubijeđen da će predsjednik suda usvojiti sporazum i donijeti rješenje o prihvatanju i usvajanju sporazuma.

Miloš Marović je, prema zaključenom sporazumu sa Specijalnim tužiocem, priznao da je počinio krivično djelo zloupotreba službenog položaja putem pomaganja.

Kod Novljanina prona eni pištolj i municija

Definisana je i visina kazne i sporazumom je predložena kazna od godinu zatvora. Miloš Marović je izdržao mjesec u Istražnom zatvoru. Osim toga, određeno je da je dužan da plati protivpravnu imovinsku korist u budžet države u iznosu od 380.000 eura. Sporazumom je definisano da rok uplaćivanja u budžet počinje tri mjeseca od dana pravosnažnosti presude”, naveo je advokat Zdravko Begović.

Prema njegovim riječima, Marović je već prilikom zaključivanja sporazuma dostavio hipoteke na nepokretnosti njegovih rođaka i prijatelja. “Ukoliko ne uplati novac, ove hipoteke su sigurna garancija”, pojasnio je Begović.

Jučerašnje suđenje počelo je u prisustvu javnosti, ali je sudija Savić odmah po otvaranju pretresa pozvao stranke da se izjasne o tome da li predstavnike medija treba izuzeti iz postupka. Kako je tužiteljka Vukčević istakla da je istraga protiv određenih osoba koje se pominju u optužnici još u toku, te da se u tom tužilačkom aktu navode i izjave tri svjedoka svjedoka, zatražila je da postupak bude tajan, što je sud i uvažio.

S.K.

Pretresom stana u naselju Trebesin koji koristi Novljanin B.M. (41), službenici policije iz tog grada su pronašli pištolj i više komada municije različitog kalibra. Pretresom je pronađen i oduzet pištolj „Crvena zastava, sa isteklim oružnim listom na ime trećeg lica, kao i 40 metaka.

Za ubistvo 12 i po godina Slobodan Jovanović (71) sa Cetinja osuđen je juče u Višem sudu u Podgorici na jedinstvenu kaznu od 12 i po godina zatvora zbog ubistva Milorada Jovanovića (59) i nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija. Prema optužnici čiji su navodi potvrđeni presudom, okrivljeni je 2. novembra prošle godine sa umišljajem ubio Milutina Jovanovića, sa kojim je od ranije bio u svađi. Milutin Jovanović je nakon pucnjave prevezen u Klinički centar gdje je preminuo 15 dana kasnije.

S.K.

U ZIKS-u bio mjesec dana U međuvremenu je uhapšen i njegov otac Svetozar Marović, ali je i on na osnovu dva sporazuma o priznanju krivice pušten da se brani sa slobode. Rasprave o tim sporazumima zakazane su za avgust odnosno septembar.

EKSTRADICIONI PRITVOR ZA ELVISA SALKOVIĆA 41

Preprodavao pet kilograma marihuane Dežurni sudija za istragu Višeg suda u Bijelom Polju Jokan Varagić, odredio je ekstradicioni pritvor od 40 dana državljaninu Srbije Elvisu Salkoviću (41) iz Tutina, kojeg NCB Interpol Vizbaden Njemačka potražuje zbog krivičnog djela preprodaja droge.

Njega su službenici Ispostave

Ilustracija

5

Miloš Marović

policije Rožaje uhaspili na prelazu Dračenovac 19. jula. Prema navodima potjernice, Salković je učestvovao u preprodaji pet kilograma marihuane. Drogu je dao jednom licu na autobuskoj stanici u Novom Pazaru, a ovaj je transportovao autobusom za Rezenburg u Njemačkoj, gdje je predao trećem licu.

B.Č.

Foto: Vedran Ilić

Marović je uhapšen početkom decembra prošle godine do kada se liječio u Beogradu.

Umjesto u tužilaštvu, izjavu je dao u privatnoj klinici Kodra u Podgorici, ali je nedugo potom prebačen u ZIKS gdje je proveo ukupno mjesec dana.

KILOGRAMA MARIHUANE PRONAĐENO JE KOD OKRIVLJENOG ELVISA SALKOVIĆA

Otkaz Hadžaliću

Danilović Ministar unutrašnjih poslova Goran Danilović potpisao je rješenje kojim Muameru Ameru Hadžaliću, načelniku Područne jedinice Pljevlja, Direktorata za vanredne situacije, prestaje radni odnos kod Ministarstva unutrašnjih poslova jer je pravosnažnom presudom osuđen za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom organu.

N.P.

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 7. 2016.

IzvršIteljka Iz PodgorIce sPrIječIla Prevaru I PrIjavIla slučaj nadležnIma

Aktuelno

15

Aleksandra Tomoković-Vukoslavčević

Foto: Mirko Savović

Htjeli da prevare izvršitelja i da ukradu 70.000€

K

ancelarija javne izvršiteljke Aleksandre Tomković-Vukoslavčević iz Podgorice umalo nije postala paravan za pronevjeru oko 70.000 eura na koliko su glasila dva falsifikovana rješenja o sudskim troškovima advokata po službenoj dužnosti.

Na rješenjima koja su izvršiteljima prekjuče dostavljena stajala su imena nepostojećih branilaca koja su veoma slična imenima registrovanih advokata iz Podgorice. Ovo, a naročito podatak da na njima nije bilo pečata advokatskih kancelarija iz kojih su poslata, navelo je izvršiteljku Tomković-Vukoslavčević i njene saradnike da posumnjaju u validnost ovih akata. „Našoj kancelariji su dostavljena dva predloga za izvršenje uz dva rješenja Višeg suda u naknadi troškova braniocima po službenoj dužnosti. Rješenja koja su izgledala kao originali su glasila na iznos od oko 70.000 eura, odnosno jedan oko

33, a jedan oko 36 hiljada eura.

Predlog za izvršenje nije potpisan od advokata pa sam pozvala advokata koji se nalazio u zaglavlju predloga za izvršenje, ali on nije bio dostupan. Provjerila sam na sajtu Advokatske komore, vidjela da ih nema registrovanih u Komori, što mi je kasnije i Advokatska komora pismeno potvrdila. Tako sam ustanovila da je riječ o falsifikatima i o tome sam obavijestila policiju i tužilaštvo“, navela je Tomković-Vukoslavčević.

Sa cijelim slučajem je upoznat i predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović, koji upozarava izvrštelje na sve češće zloupotrebe advokatske profesije.

„Pošto smo izvršiteljku Tomković obavijestili da je riječ o osobama koje se ne nazale na spisku Advokatske komore, ona ih je, po mojim saznanjima, pozvala i to im predočila ali su oni, navodno začuđeni, tvrdili da su stari advokati. Izvršiteljka je pošla i korak dalje pa je provjerila i njihove račune koji, kako se ispostavilo, glase na neko drugo žensko ime što su oni pravdali navodima da imaju pravo da koriste račun koga god žele. Pošto je sve ukazivalo da riječ o prevari, o tome je obavijestila nadležne, a ja sam pozvao predsjednika Komore javnih izvršitelja i upozorio ga

na pojavu prevaranata jer ovo nije prvi put“, naveo je on.

Službenici Uprave policije su po saznaju za cijeli slučaj izvršili uviđaj i iz kancelarije javnog izvršitelja izuzeli sporna dokumenta. Istraga u ovom slučaju je u toku.

Izvršiteljka Tomković-Vukoslavčević vjeruje da bi u ovakvoj situaciji jednako postupio svaki od njenih kolega. „Naročito kada imate situaciju da dobijate akt od advokata sa kojim ranije nijeste sarađivali, prvo ćete provjeriti formalnosti poput pečata, koji je u ovom konkretnom slučaju izostao“, navela je ona.

S.K.

Imena slična podgoričkim advokatima Sporna rješenja potpisana su imenima navodnih advokata čija su imena vrlo slična advokatima koji su registrovani u advokatskoj komori Crne Gore na teritoriji Podgorice. Naime, riječ je o Vladimiru Bojanoviću i Milanu Međedoviću, dok registar prepoznaje imena advokata Vladimir Bojanić i Marko Međedović.

PodgorIčka PolIcIja uhaPsIla osumnjIčenog

Torbica sa 2.700€ vraćena pjevaču Poznati crnogorski muzičar i profesor Slaven Knezović imao je sreću da je podgorička policija za veoma kratko vrijeme uspjela da pronađe torbicu sa dva mobilna telefona i 3.000 eura, koju mu je prethodno iz vozila, kako se sumnja, ukrao Podgoričanin Vidoje Vuču-

rović (31).

Pljačka se dogodila 15. jula, oko 13 časova, u Ulici kralja Nikole, dok su Knezović i Dejan Šćepanović istovarali namještaj iz vozila.

“Sumnja se da je Vučurović iskoristio njihovu nesmotrenost, dok su prenosili namještaj, i iz kabine uzeo tor-

bicu sa telefonima i novcem, sa kojim je, kako je naveo, trebalo da plati namještaj”, tvrde iz policije.

Prema nezvaničnim informacijama, tokom hapšenja torba je nađena kod Vučurovića, kao i telefoni i 2.700 eura, dok je 300 eura osumnjičeni potrošio.

J.M.

Ilustracija

uhaPšen zeĆanIn dušan PoPovIĆ

Priznao da je iz bijesa zapalio komšijin auto Službenici podgoričkog Centra bezbjednosti uhapsili su Dušana Popovića (21), zbog sumnje da je u noći između 20. i 21. jula zapalio “pasat” komšije Slavka Anđušića, u selu Mojanovići. Prema nezvaničnim informacijama, Popović je tokom kriminalističke obrade u policiji priznao da je izvršio

krivično djelo “izazivanje opšte opasnosti”.

“Popović je objasnio da je motiv napada bio sukob, prvo verbalni, a onda i fizički, koji se dogodio tri dana ranije. Kako je danima u njemu narastao bijes, Popović je odlučio da se osveti komšiji”, prepričao je sagovornik Dnevnih novina.J.M.

16

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 7. 2016.

RANO OSAMOSTALJIVANJE: STRUČNJACI SAVJETUJ Medvjeđa usluga Minić objašnjava da dijete ima potrebu da je stalno u centru pažnje, a često nestrpljivo i nervozno, nepoštuje tuđu privatnost i odustaje od aktivnosti u kojima nije dominantno.

Tako roditelji postepeno gube moć samo zato što su imali “najbolje namjere” i što su mu sve odobravali želeći da ga zaštite. „Ne razmišljaju o posljedicama i tako se polako ali sigurno upada u začarani krug. Roditelji treba da budu svjesni da neće moći uvijek biti uz svoju djecu i da će ih kad-tad morati napustiti i prepustiti ih lošim stranama života. Kako će se onda snaći? Nije naučilo da vodi računa o potrebama okoline odnosno porodica mu nije dozvolila da odraste. U našim porodicama često može da se čuje „mama će“, „tata će“, ili „nemoj ti da se mučiš“. Na neki način, mi djecu vaspitavamo tako da budu nesposobna.

Tako dolazimo do ključne posljedice produženog djetinjstva – nesposobnosti za samostalan život i hvatanje u koštac sa svim onim što život nosi“, zaključuje Minić.

DJECA PREVIŠE ZAŠTIĆENA, TEŽI PUT KA SAMOSTALNOSTI

D

ok roditelji nijesu sigurni da li djecu mlađeg uzrasta mogu da ostave same kod kuće ili da ih pošalju na ljetovanje bez njih, stručnjaci smatraju da oni imaju pretjerano zaštitnički stav koji može imati brojne negativne posljedice po dijete.

Ljetnji mjeseci, nakon dana provedenih u vrtiću i školi, djeci su rezervisani za odmor i rekreaciju. Međutim, nijesu svi roditelji u mogućnosti da ljetovanje provedu sa svojom mališanima, a pitanje je koliko su spremni da ih puste bilo

gdje bez njih.Tu se otvara pitanje koliko su djeca samostalna i kako pronaći pravu mjeru između samostalnosti i prevelike zaštićenosti djece.

Poznato je da su naročito majke skeptične po pitanju ranog osamostaljivanja dje-

ce. Jedna od njih, Podgoričanka Jelena smatra da djeca prije trećeg razreda osnovne škole ne bi trebalo da se odvajaju od roditelja.

“Smatram da djecu treba od početka osnovne škole navikavati na neku vrstu samostalnosti - da se sami spreme za školu, tako će znati gdje stoje njihove stvari, ukoliko je blizu škola da sami idu u školu - na taj način će se bolje socijalizovati, tražiti druga/drugaricu za put od kuće

do škole. Takođe, treba ih uključiti u neke vannastavne aktivnosti, kako bi imali više obaveza. A što se tiče odvajanja od roditelja - do trećeg razreda nijesam za to, smatram da je rano”, kaže ona za Vikend novine.

■ VAŽNO JE ISKUSTVO S druge strane, Marina Jovanović je mišljenja da djeca treba da odu na ljetovanje, kamp, školu u prirodi bez prisustva roditelja.

“Nedavno je moj sin, desetogodišnjak, išao na košarkaški kamp u trajanju od pet dana.

Nije baš sve prošlo kako treba - u smislu njegovog snalaženja, čak nije vratio svu odjeću koju je ponio, ali to je nauk za ubuduće, dakle iskustvo više. Svakako bih prije poslala dijete kad ide manji broj djece, zbog bolje organizacije i sigurnosti”, navodi Jovanović.

Ono što roditelje takođe često dovodi u nedoumicu je i to kada je pravo vrijeme da djecu ostave bez nadzora kod kuće. Psiholog Ispitnog centra Zorica Minić savjetuje roditelje da djecu prije desete godine ne ostavljaju same.

■ DJECA SA 12

MOGU SAMA

“Djeca predškolskog uzrasta nijesu sposobna da budu sama,

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 7. 2016.

AKTUELNO

17

JU VEĆ OD DVANAEST GODINA, RODITELJI SKEPTIČNI

12 GODINA JE, TVRDE STRUČNJACI, KRAJNJE VRIJEME KADA JE ZA DIJETE VAŽNO DA POČNE POVREMENO DA OSTAJE SAMO U KUĆI odnosno nije sigurno da će biti bezbjedna bez nadzora. Dijete može da ostaje samo oko desete godine, ali tek na nekoliko sati. Smatra se da u ovom uzrastu može da se snađe i pravilno reaguje u hitnim situacijama”, napominje Minić.

Međutim, kaže ona, ukoliko nijeste “pritisnuti” sopstvenim poslovnim obavezama, 12. godina je krajnje vrijeme kada je za dijete važno da počne povremeno da ostaje samo u

Mirjana Popović: Prezaštićena djeca do važnih stvari u život ne dolaze samostalno, uskraćeni su za sam proces učenja iz iskustva, oni konstantno misle i čvrsto vjeruju da su drugi pojedinci oko njih (pa i sami roditelji) tu samo u funkciji i zbog njihovog postojanja.

kući.

“Jer, ukoliko i poslije 12. godine dijete ne iskusi da je za pojedine situacije samo odgovorno, ili se ne osjeća dovoljno samostalno, može odrasti u nesigurnu i zbunjenu osobu, zavisnu od svoje okoline”, upozorava Minić.

Ona tvrdi da generalno odgajamo prezaštićenu djecu i time im otežavamo put ka samostalnosti.

“Svjedoci smo činjenice da je danas porodica manje brojna nego ranije. Porodice sa više djece su rijetkost. Dijete se doživljava kao veličanstvo, skupocjen dar, savršenstvo.

Mamin i tatin život mijenja se iz korijena i njeno veličanstvo beba stupa na scenu. Za prezaštićenost su najviše odgovorni roditelji koji tako odgajaju svoju djecu. Pruže im sve bez imalo muke i truda,

Porodica ima važnu ulogu Popović kaže da se roditelji uglavnom prema djeci ponašaju zaštitnički, pokušavajući da ih zaštite od različitih izazova koje život nosi.

“Dobro je da porodica funkcioniše kao sigurno mjesto, prostor u okviru kojeg djeca dobijaju ljubav i zaštitu. S druge strane, roditelji

ne bi trebalo da u svim životnim situacijama idu ispred svoje djece, da im otvaraju puteve i otklanjaju prepreke.

Previše ih štiteći roditelji rizikuju da njihova djeca izrastu u pojedince potpuno nespremne da donose sve važne odluke koje se tiču njihovog daljeg životnog puta”, zaključila je Popović.

samo da njihovi anđelčići budu sretni i da im slučajno ne padne koja kap znoja s glave”, ističe Minić.

■ NAŠE DRUŠTVO

POČIVA NA KOLEKTIVITETU

S njom se slaže i sociolog Zavoda za socijalnu i dječiju zaštitu Mirjana Popović.

Ona kaže da naša djeca nijesu samostalna naročito ako se posmatra odnos sloboda/ nezavisnost i odgovornost/ obaveze.

“Naša društveno kulturna matrica je još postavljena na principima kolektiviteta, zajedničke odgovornosti. Veoma je važno od malih nogu djecu učiti samostalnosti, ali u tom procesu naročito treba naglašavati neraskidivu vezu samostalnosti i odgovornosti i spremnosti da se za učinjeno trebamo i suočiti sa posljedicama. Ovaj model ponašanja se najprije uči i razvija u porodici. Najvažniju ulogu u tom procesu imaju roditelji koji svojoj djeci treba primjerom, a ne deklarativno da pokažu šta je to samostalnost i odgovornost”, predočila je Popović.

Kasnije, tvrdi ona, kroz poruke koje dobijaju i uče u okviru obrazovnog sistema i putem medija djeca sa osamostaljuju.

10 ■ MIHAILOVIĆ: RO-

DITELJE NE TREBA OSUĐIVATI

Izvršna direktorica Udruženja Roditelji Kristina Mihailović kaže da se dio roditelja plaši da osamostali svoju djecu, ali da je to danas opravdano. Ona takođe kaže da država podstiče osamostaljivanje djece i to vrlo rano.

“Naime, djeca tj. dio njih se mora prilagoditi na samostalan boravak kod kuće, sa početkom škole, zato jer veliki broj škola nema produžene boravke u kojima bi šestogodišnjaci, sedmogodišnjaci mogli da

GODINA JE DONJA GRANICA KADA DIJETE, ALI SAMO NA NEKOLIKO SATI MOŽE DA SE SNAĐE SAMO I PRAVILNO REAGUJE U HITNIM SITUACIJAMA provedu vrijeme kada završe sa časovima. Nemaju svi roditelji mogućnost da plaćaju privatne boravke, osobe za čuvanje djece, a sve je manje porodica kojima ni pomoć baka i djedova nije na raspolaganju, u tom dijelu jer osim što nijesu u istom gradu, rade mnogo duže nego sto je to ranije bio slučaj”, upozorava Mihailović. Činjenica je, dodaje, i da se dio roditelja plaši da djecu osamostali i pomogne im u tome, ali im u tome treba pomoći, a ne osuđivati ih jer se puno stvari oko nas dešava što uliva strah od nekih nemilih događaja i situacija.

M.I.-B.B.

18

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 7. 2016.

MINISTARSTVO PROSVJETE

Bošković uručio nagrade najboljim matematičarima i informatičarima Predstavnicima Crne Gore na međunarodnim takmičenjima iz oblasti matematike i informatike Nikoli Raičeviću i Veliboru Došljaku novčane nagrade i knjige juče je predao ministar prosvjete mr Predrag Bošković.

Učenik Matematičke gimnazije Nikola Raičević osvojio srebrnu medalju na 57. Međunarodnoj matematičkoj olimpijadi održanoj u Hong Kongu, a Velibor Došljak, učenik JU Gimnazija “Panto Mališić” iz Berana, bronzu na 24. Balkanskoj informatičkoj olimpijadi održanoj na Kipru.

Nagradu je dobila i učenica JU OŠ “Stefan Mitrov Ljubiša” iz Budve Nina Mitrović za osvojenu bronzanu medalju na 20. Juniorskoj balkanskoj matematičkoj olimpijadi održanoj u Slatini, Rumunija.

Crna Gora ima izuzetne, nadarene učenike, kazao je Bošković i dodao da će se Ministarstvo truditi da i dalje prepoznaje takve talente, kako bi im bilo podrška u daljem obrazovanju i usavršavanju.

“Crnogorska javnost treba da upozna ove mlade ljude koji su svoje djetinstvo iskoristili na jedan možda drugačiji način u odnosu na ve-

Bošković sa nagrađenim učenicima ćinu njihove generacije posvetivši se naučnom radu”, istakao je on i dodao da će nagrađeni učenici shodno svojim rezultatima imati mogućnost da od Ministarstva prosvjete dobiju određene beneficije za dalje školovanje.

Ulaganje u najbolje i najtalentovanije učenike, smatra Bošković, može da doprinese boljoj poziciji Crne Gore, kao i njenog obrazovnog sistema.

“Nagrada mi predstavlja veliki podstrek za dalji rad, kao i priznanje za dosadašnji trud i školovanje. Trudio sam se i marljivo radio da bih osvojio medalju na Međunarodnoj matematičkoj olimpijadi i nije bilo lako.

Zadovoljan sam što sam uspio”, istakao je Nikola Raičević i zahvalio Ministarstvu prosvjete.

Osvojena medalja, kazao je Velibor Došljak, veliko je

priznanje za rad koji je uložio u svoje obrazovanje tokom proteklih godina.

On je zahvalio Ministarstvu prosvjete, kao i svom mentoru Nerminu Hasanoviću i profesorima sa Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta Crne Gore Goranu Šukoviću i Aleksandru Popoviću koji su ga pripremali za Balkansku informatičku olimpijadu.

J.V.Đ.

Osigurati prevenciju nasilja u porodici

Uvažavajući ulogu organizacija civilnog sektora u izgradnji demokratskog društva, kao i njihov doprinos širenju ideje ljudskih prava i vladavine prava u Crnoj Gori i prepoznajući interes za jačanjem saradnje u cilju poboljšanja stanja ljudskih prava u Crnoj Gori, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i nevladino udruženje Centar za ženska prava potpisali su juče Memorandum o intenziviranju buduće saradnje.

“Sporazum je potpisan u cilju preduzimanja daljih strateških mjera za osiguranje prevencije nasilja u porodici i nasilja nad ženama, i obezbjeđivanja kvalitetnih, djelotvornih i kredibilnih mehanizama zaštite žrtava nasilja i efikasnog gonjenja počinilaca u cilju smanjenja tolerancije nasilja kako od pojedinaca, bilo da su počinioci ili žrtve, relevantnih institucija, tako i od društva u cjelini”, saopšteno je iz Ministarstva za ljudska i manjinska prava.

J.V.Đ.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 7. 2016.

Povišica od 16 odsto Prihvatljiva Povišica od oko 16 odsto u ovom momentu je prihvatljiva, jer se više nije moglo izdejstvovati zbog planiranih budžetskih sredstava za ovu godinu, kazao je Vikend novinama predsjednik Sindikata Vojske Crne Gore Mladen Burić povodom usvajanja Uredbe o zaradama lica u službi u Vojsci Crne Gore.

“Mi smo kroz socijalni dijalog sa poslodavcem naglasili da ovo smatramo kao “kolateralnu korist”, a da ćemo blagovremeno, radi planiranja budžetskih sredstava, uputiti zahtjev za povećanje zarada u 2017. godini”, rekao je Burić.

On je podsjetio da je Sindikat Vojske CG 16. juna održao sjednicu Glavnog odbora na kojoj je jednoglasno donešena odluka da se Ministarstvu odbra-

ne uputi zahtjev “da se od 1. januara 2017. godine zarade u Vojsci povećaju tako da prosječna neto zarada zaposlenih u Vojsci mora biti najmanje 20 odsto veća od prosječne neto zarade u državi, a usklađivanje bi se vršilo šestomjesečno”.

“Taj zahtjev smo uputili Ministarstvu odbrane 21. juna ove godine”, rekao je Burić.

Od svih potrošačkih jedinica državnog budžeta samo zarade zaposlenih u Vojsci, istakao je on, nijesu povećavane od oktobra 2007. godine.

“Trenutno je prosječna zarada u Vojsci za oko 6 odsto niža od prosječne zarade u državi. Za nas je neprihvatljivo da “minimalnu potrošačku korpu za četvoročlanu porodicu” sebi može priuštiti samo nekoliko pojedinaca u čita-

voj vojsci”, kazao je Burić obrazlažući zahtjev.

Specifičnosti vojnog poziva, njegova težina i sve opasnosti koje nosi, prepoznavane su i adekvatno vrednovane, dodaje, kroz sva vremena postojanja vojske na ovim prostorima.

Posljednjih nekoliko godina, ističe, pripadnici Vojske podnijeli su najveći teret pri saniranju posljedica u svim vanrednim situacijama, a da ne pominjemo koliko je bilo povređivanja, a nažalost i smrtnih slučajeva pri obavljanju profesionalnih zadataka.

“Vojni poziv je odgovoran, zahtjevan, težak i rizičan po život i zdravlje, a jako slabo plaćen. Da je to tako potvrđuje i činjenica da u Vojsci nema djece funkcionera, političara i biznismena”, zaključio je Burić.

J.V.Đ.

Burić

Foto: Mirko Savović

SINDIKAT VOJSKE CRNE GORE

19

20

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 7. 2016.

kolAŠin: BlAto i smeće nA pUt

NesNosaN živo skrbuše zbog ⌦ Zorica Bulatović

BUDVA: prijetnjA GrADonAčelnikA BUDVe

Ko višestruko naplati vožnju ostaće bez licence Nelegalni i taksisti koji naplaćuju astronomske cijene usluga i time varaju turiste koji dolaze u Budvu na ljetovanje, suočiće se sa oduzimanje licenci za rad.

To je juče kazao gradonačelnik Saša Popović, pozivajući građane da prijave sve divlje taksiste, kao i one koji varaju goste koji su došli na odmor.

Zbog sve češćih medijskih napisa o ponašanju budvanskih taksista, prvi čovjek Budve je kazao da se primjenjuju radikalne mjere.

“Ove godine opština nije izdala nijedan izvod za licencu, što znači da na ulicama može da bude 395 vozila. Nažalost, i dalje imamo problem divljih taksista. Apelujem na sve turiste i mještane da zabilježe svako taksi vozilo koje nema prepoznatljive tablice i prijavi, kao i da se prijavi sva-

ko ko naplaćuje višestruko veće iznose za usluge taksi prevoza“, upozorio je Popović nakon svečanosti u Komunalnom preduzeću.

Osvrćući se na finansijsku situaciju u Opštini, Popović je kazao da se postepeno uvodi stabilnost. „Ovih dana imamo solidno punjenje budžeta, uspjeli smo da isplatimo zarade. Sada radnicima dugujemo samo jednu platu. Nekim korisnicima nijesmo uplatili platu, jer direktori tih ustanova nijesu dostavli potrebnu dokumentaciju. Nadam se da će to pribaviti i u ponedjeljak im uplatiti zarade“, kazao je Popović.

On je juče u auto bazi Komunalnog preduzeća prisustvovao promovisanju dva nova specijalizovana vozila za odvoz komunalnog otpada, takozvane male “auto- smećare”.

N.L.

U ponedjeljak usvajanje DUP “Buljarica I” u SO Popović je kazao da je Ministarstvo održivog razvoja i turizma dalo saglanost na detaljni urbanistiki plan “Buljarica I”, čime su se stvorile sve pretpostvake da Skupština opštine u ponedjeljak ga usvoji.

“Predložio sam da SO usvo-

ji planski dokument. Ono što se čekalo osam godina, uspjeli smo da uradimo i to na zadovoljstvo vlasnika zemlje na području DUP-a Buljarica I. Starojsedioci će konačno moći da objekte i zemlju valorizuju i privedu je namjeni”, rekao je Popović.

O

gromno blato i tragovi točkova, ogromni oblaci prašine a odmah pored istovareno smeće, koje građani Kolašina dopremaju i bacaju pored kontejnera je prizor koji je reporter VN zatekao u Skrbuši, mjestu koje se nalazi na regionalnom putu Kolašin-Mateševo.

Mještani Skrbuše su revoltirani odnosom opštine prema tom mjestu jer, kako kažu, nijesu “prstom mrdnuli” da se riješe njihovi dugogodišnji problemi.

Kako je kazao Danilo Vujisić, koji u ljetnjem periodu boravi u ovom mjestu, blato koje kamioni za sobom izvlače iz šuma na asfalt stvara probleme jer se ono osuši pa se diže velika prašina.

“Boravak na otvorenom je nepodnošljiv. Ovdje ima oko desetak kuća i ja sam tu ljeti a ostali mještani tokom cijele godine. Kamioni koji direktno iz šume izlaze na regionalni put, izvuku na točkovima ogromne količine blata. Naše kuće se nalaze tik uz cestu.

Molimo boga da kiša pada što duže nakon prolaska kamiona, kako bi sprala cestu, dok drugi ljudi mole da kiša ne pada. Cijeli kilometar od izlaza šume šljunak se nalazi tačno na veći dio oboda ovog puta.

Takva je prašina da ne može-

mo držati otvorene prozore, niti možemo da sjedimo vani, a o sušenju veša da vam i ne pričamo”, kazao je Vujisić.

Kako on tvrdi to nije jedini problem mještana Skrbuše jer Kolašinci svakodnevno dovoze smeće i tvrdi otpad i istovaraju ga pored dva kontejnera u Skrbuši. Slučaj su prijavili policiji, ali osim obećanja, ništa se nije promijenilo.

“Kontaktirao sam policiju koja je obećala da će pojačati kontrolu. Vidio sam da poli-

nikŠić: AlternAtiVA krenUlA U političkU kAmpAnjU

Kamen temeljac za fabriku magle

Grupa građana Alternativa, koja je nedavno prerasla u političku partiju, održala je novi performans kojim su krenuli u predizbornu kampanju. Oni su juče u Nikšiću postavili kamen temeljac za „fabriku magle“, i ona će, kako su kazali, zapošljavati 1.389 građana.

Performansom kod spomenika pod Trebjesom htjeli su da izvedu pokaznu vježbu o tome kako je lako napraviti

predizborna obećanja, objasnili su iz Alternative. Kako je dodao Slavko Lončar, direktor fabrike, zaposlenima će plate biti preko 1.000 eura.

Ističe da se tu mogu zaposliti radnici Željezare, Metalca, Boksita, KAP-a. Prema riječima Veska Pejaka, političke partije će se truditi da narod ubijede da su neke teme važnije od drugih, poput religije, crkve, jezika, rječnika.

J.L.

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 7. 2016.

utu KOLAŠIN - mAteŠevO

ot mještaNa blata i smeća Komunalnoj treba formalna prijava

Danilo Vujisić iz Skrbuše cijski automobili prolaze ovuda, ali ništa nije preduzeto iako je to posao od jednog sata, a ovo je svakodnevna pojava”, kazao je Vujisić.

Na licu mjesta nije bilo teško provjeriti navode sagovornika jer se prizor ponavljao

više puta.

“E pogledajte sad, ovako izgleda glavni regionalni put kad padne kiša, jer se sve sruči kod nas. A ovo smeće i tvrdi otpad, je juče dovezao bijeli “tamić” iz Kolašina i ovdje ga izručio. Sve to završi na uli-

Iz kolašinske Komunalne policije kazali su da nemaju ovlaštenja za davanje izjava, ali su poručili mještanima Skrbuše da napišu prijavu na osnovu koje bi mogli da postupe.

Kako saznajemo nezvanično od zaposlenih u komunalnoj policiji, Kolašinci su veoma neodgovorni kad je riječ o odlaganje čvrstog otpada, pa iako u Bakovićima postoji glavna gradska deponija, njima je lakše da otpad istovaraju prema Mateševu, ili prema Mušovića rijeci, nego tamo gdje deponija postoji. ci. Policiji to opšte ne smeta.

Kamion je jutros otišao u šumu, a ispred noći će utovarit balvane i eto nama nevolje, i svaki dan se pjesma ponavlaja. Ogorčeni smo i na policiju i na nadležne u kolašinskoj opštini”, kazao je Vujisić.

BuDvA: usKOrO KvADrAtI u tQ pLAzI vLAsNIŠtvO OpŠtINe

Srđa Popović očekuje milione Uprava za nekretnine mogla bi u narednih nekoliko dana, napokon, da uknjiži na Opštinu Budva 8.129 kvadrata luksuznog poslovno stambenog prostora u kompleksu TQ Plaza, koji joj pripada po osnovu sudski potvrđenog sporazuma o priznanju krivice koji je kompanija Tradeunuque zaključila sa Specijalnim državnim tužilaštvom. Tome se nada gradonačelnik Budve Srđa Popović, koji navodi da bi time napokon mogla početi prodaja

prostora i slivanje u kasu 19.5 milion era, koliko se očekuje.

“Kao ozeblo sunce i Opština čeka da katastar završi obavezu, kako bi konačno prodali poslovne prostore u TQ Plazi. Imamo uvjeravanja da će to biti ovih dana”, kazao je Popović.

On je ponovio da čim se Opština bude uknjižila kao vlasnik prostora, zatražiće od Ministarstva finansija saglasnost da se imovina proda na javnom tenderu.

N.L.

aktuelno

21

INFORMATIVNA AGENCIJA raspisuje oglas za: GLAVNOG UREDNIKA Opis posla i kvalifikacije: • Vođenje i obuka tima za pisanje članaka za društvene medije • Odlično poznavanje engleskog jezika i dvije godine radnog iskustva • Uređivanje sadržaja i izrada finalne verzije • Motivisanje i razvoj redakcije Odlično radno okruženje, plata u zavisnosti od kvalifikacija

SARADNIKE ZA DRUŠTVENE MEDIJE Opis posla i kvalifikacije: • Djevojke za pisanje sadržaja na različite teme • Odlično poznavanje engleskog jezika i društvenih medija • Energična, pozitivna, obraća pažnju na detalje • Sposobnost da radi brzo i sa rastućim timom Odlično radno okruženje, plata u zavisnosti od kvalifikacija Prijave slati na mail info@tojeto.me

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac Zeta Energy doo, Danilovgrad ul. Glavica bb oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Robe; elektrotehničkih, elektromehaničkih, elektroničkih potrebština i maziva ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 7.000 €. Tenderska dokumentacija broj 1953 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.cg dana 22.07.2016. godine. Lice za davanje informacija Mirko Bjelica, telefon 067556412, e-mail mirko@zeta-energy.me

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14 i 28/15) naručilac Ministarstvo finansija-Uprava carina, Podgorica, Oktobarske revolucije br.128, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

Ministarstvo finansija – Uprava carina pokreće otvoreni postupak javne nabavke za nabavku usluga – produženje licenci i tehničke podrške za postojeći softver - Oracle, CPV 48611000-4 Softverski paket za baze podataka, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 30.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 08-11766/1 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 22.07.2016. godine. Lice za davanje informacija Sanja Bakić, telefon 069 457 313, e-mail: sanja.bakic@mif. gov.me i Goran Ćupić , telefon 067 637 977, e-mail: goran.cupic@carina.gov.me .

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac _JPU „Zagorka Ivanović_,, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka roba za ishranu djece na period od 12 mjeseci: partija 1- hljeb, 2-brašno, 3-mlijeko i mliječni proizvodi, 4- jaja, 5-svježe meso, mesne prerađevine, piletina i riba, 6- voće i povrće, 7-ostali prenhrambeni proizvodi, 8-sredstva za higijenu, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 98.500.00 €. Tenderska dokumentacija broj 01/16 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 20.07.2016.godine. Lice za davanje informacija je Tatjana Mićunović, telefon 041-232-205, bastamaste@t-com.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14 Ii 28/15) naručilac DOO ČISTOĆA PLJEVLJA, ul.

Narodne Revolucije bb Pljevlja, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka tečnog goriva, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 78.000,00€, Tenderska dokumentacija broj O 01/16 objavljena je na Portalu javnih nabavki na adresi www.ujn.gov.me dana 22.07.2016. godine.

Lice za davanje informacija je Čolović Aleksandar , telefon 052/300-068 i 067/621-193 e-mail colovic.aleksandar@gmail.com

22

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 7. 2016.

KOTOR: RadiOnica mReže OpšTinsKih pROjeKT menadžeRa

KaKo do EU fondova U Kotoru je u toku dvodnevna radionica Mreže opštinskih projekt menadžera, u organizaciji Zajednice opština Crne Gore, uz podršku Kancelarije OEBS-a u Podgorici, i u saradnji sa Opštinom Kotor.

Na radionici je održana prezentacija rada Mreže kao i apliciranih projekata na konkursima 2015/2016. u okviru nove finansijske perspektive IP, definisane su potrebe lokalnih samouprava u upravljanju projektima, dok je Zajednica opština održala prezentaciju otvorenih konkursa za crnogorske korisnike do kraja 2016. godine. Drugi dan radionice posvećen je definisanju projektnih ideja za otvorene konkurse programa prekogranične saradnje IPA (2014-2020).

Mreža opštinskih projekt menadžera je formirana u

okviru Zajednice opština Crne Gore sa ciljem stvaranja platforme za stalnu razmjenu iskustava o implementaciji projekata, prvenstveno onih koji se finansiraju iz fondova Evropske unije, kao i da se pruži podrška za sticanje novih znanja učesnika učenjem jednih od drugih, gdje projekt menadžeri sa više iskustva prenose znanje ostalima.

Osnovna svrha Mreže je da podigne kvalitet projekt menadžmenta na lokalnom nivou osiguravajući na taj način visoku apsorpciju fondova EU zemlji. Članovi Mreže se u kontinuitetu obavještavaju o svim raspisanim pozivima (kako EU tako i drugih organizacija), izmjenama relevantnih evropskih i nacionalnih dokumenata, pozivima za partnerstva,

primjerima velikog broja projekata, relevantnim informacijama iz drugih opština, i drugo.

U toku 2016. godine, Mreža je pružila podršku opštinama u identifikovanju projektnih ideja i uspostavljanju partnerstava za raspisane pozive EU, konkretno za ADRION program i program prekogranične saradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina-Crne Gore.

U programu ADRION crnogorske opštine su, kao partneri, aplicirale na preko 20 projekata, a iznos sredstava za koje su aplicirale je preko 3,5 miliona eura. U okviru poziva za program prekogranične saradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina-Crne Gore, crnogorske opštine su aplicirale sa 18 projekata, dok je ukupan iznos traženih sredstava blizu pet miliona eura. I.K.

šaVniK: ObiLjezen dan OpšTine

Nastavak stvaranja uslova za investitore KOLašin: sg banKa dOniRaLa OpRemu

Ljetnja uniforma za čuvare Biogradske gore Societe generale banka Montenegro donirala je Nacionalnom parku Biogradska gora 13 kompleta ljetnjih uniformi za pripadnike Službe fizičke zaštite i ambijentalne higijene i na taj način dala doprinos očuvanju prirode. „U ime Nacionalnog parka Biogradska gora, uniforme je preuzeo direktor Saša Jeknić koji se srdačno zahvalio na donaciji i ista-

kao da je ovo plod uspješne višedecenijske saradnje Nacionalnog parka i Societe generale banke Montenegro”, saopšteno je iz banke.

Societe generale banci Montenegro ovo nije jedina donacija na području opštine Kolašin. Početkom mjeseca, Domu zdravlja Kolašin donirana su sredstava za nabavku zubnog rendgen aparata.

Z.B.

Opština Šavnik juče je svečanom sjednicom proslavila Dan opštine. Podsjetivši na značaj 22. jula za Šavnik predsjednik Opštine Mijomir Vujačić kazao da je lokalna uprava zadovoljna postignutim u proteklih godinu. Dobri rezultati, prema riječima Vujačića, rezultat su realnog planiranja i odlične saradnje opštine kako sa lokalnim, tako i sa državnim i međunarodnim institucijama.

“Stabilizacija finansija bila je i biće naš prioritetni zadatak. I pored opterećenja budžeta sredstvima usmjerenim na izmirenje neizmirenih obaveza, nijesu izostale ni investicije u infrastrukturu. Danas u Šavniku imamo oko osam projekata koji su u fazi realizacije”, rekao je Vujačić.

Lokalna vlast u jednogodišnjem periodu najviše pažnje posvetila je unapređenju infrastrukture u ruralnom području, pa je, kako ističe Vujačić, rekonstruisano oko 90 km lokalnih i

Otvaranje hotela “Đoković” katunskih puteva. U narednom periodu u lokalnoj upravi grada očekuju da će potencijal opštine prepoznati i investitori.

“Nastavićemo sa aktivnostima na kreiranju povoljnog poslovnog ambijenta i da podspješujemo razvoj poljoprivrede i turizma kako bi smanjili nezaposlenost i poboljšali životni standard naših građana”, istako je Vujačić.

Najvece opštinsko priznanje “Nagrada oslobođenja Šavnika”, koja se dodjeljuje svake treće godine, uručena je medicinskoj sestri Milosavi Kotlici, koja 44 godine radi u ambulanti u Boanu. Studentske nagrade uručene su Biljani i Aleksandru Vemiću. Nakon višegodišnje pauze, na Dan opštine otvoren je i hotel “Šavnik” pod novim nazivom “Đoković”.

M.R.

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 7. 2016.

aktuelno

23

BUDVA: Iz PArkIng serVIsA oDgoVorIlI PreDstAVnIkU oPozIcIje

Glendža izmišlja, niko Ga od nas ne bojkotuje Nina Lajović

R

ukovodstvo opštinske firme Parking servis odbacilo je optužbe predstavnika opozicije u Odboru direktora tog preduzeća Radomira Glendže da ga neko opstruiše.

“Niko iz doo „Parking servis“ Budva ni u jednom trenutku nije opstruirao rad gospodina Radomira Glendže. DOO „Parking servis“ uvažava napore i zahtjeve gospodina Glendže kao predstavnika opozicije u odboru direktora u doo „Parking servis“ Budva za praćenje slobodnih i fer izbora, međutim nije u mogućnosti da odmah odgovori. Problem nastaje kada gospodin Glendža želi da zakaže vanrednu sjednicu u roku od 24 sata na koju dođe spremniji sa konstatacijama i kritikama nego sa konkretnim pitanjima i predlozima. Uz sve napore da je zakažemo, nekada je to zbog kratkog vremenskog perioda prosto nemoguće.

Odnosno, odgovore koje on traži nekada nije moguće dati u tako kratkom vremenskom periodu.

Od tri koliko je do sada tražio da se održi, jedna sjednica nije imala kvorum, zbog toga što je jedan od direktora bio na godišnjem odmoru. Iako znajući to, Glendža je ovaj momenat iskoristio da se obrati medijima. Ne treba podsjećati da kao dugogodišnji zaposleni u preduzeću zna kako se i na koji način sjednice zakazuju”, navode iz Parking servisa.

Oni ističu da je Glendža na svako pitanje uredno dobijao odgovore, ali da se odaje utisak da čestim zakazivanjem sjednica i njihovim sadržajima on nema drugu namjeru nego da opstruira rad preduzeća u toku same sezone kada se ostvaruje najviše prihoda.

“Podaci kojima se gospodin Glendža obratio javnosti na posljednjoj konferenciji ne poklapaju se sa stvarnim stanjem u predu-

Glendža je na svako pitanje uredno dobijao odgovore, ali se odaje utisak da čestim zakazivanjem sjednica i njihovim sadržajima on nema drugu namjeru nego da opstruira rad preduzeća u toku same sezone kada se ostvaruje najviše prihoda

zeću. Naime, za zonu Starog grada i Slovenske obale u periodu od 01.01.do 30.06. izdato je 377 propusnica.

Ostvareni prihod od propusnica koje su u primjeni od 01.01. do 01.07. je 71.122 eura.

Ukupno je izdato 870 propusnica za sva parkirališta na teritoriji opštine Budva, podrazumijevajući i zonu Starog grada.

Vjerujemo da je gospodinu Glendži sada jasnije gdje je još 307 propusnica za koje postavlja pitanje. Za period od 20.04. do 30.06. broj podignutih vozila od pauk službe je 135, od kojih je i naplaćena kazna. Kazna za 52 vozila naplaćena je po punoj cijeni u iznosu od 65 eura, potom za 48 vozila naplaćena je kazna u iznosu od 30 eura u takozvanom pokušaju dizanja automobila (kada je zatečen vlasnik na licu mjesta), dok je za jedno vozilo naplaćena kazna od 20 eura. Međutim, kazna za 21 vozilo nije naplaćena iz raznih okolnosti, ne zato što je naše preduzeće progledalo kroz prste na ove slučajeve već je

to odlučeno uz sugestije opštinske Komunalne policije, a razlozi su tehničke prirode. Informacija za dodatnih 13 vozila više, za koje Glendža tvrdi da im kazne nijesu naplaćene je netačna”, navode u Parking servisu.

Oni dodaju da je posljednji popis imovine koji je Glendža tražio rađen 31.12. prošle godine, a da se novi radi 31.12. 2016.

“Iako upoznat sa time kada se radi pomenuti popis, Glendža insistira da mu se dostavi izvještaj za ovu godinu. Glendži je dostavljen i izvještaj za neizmirene obaveze za period 01.01. do 31.05. Na dopunska pitanja koja je imao na pomenuti izještaj, Glendža će uskoro imati odgovor”, navode u Parking servisu.

Amaterska odbrana Iz Parking servisa navode sa je Glendži dostavljen i izvještaj na koji način preduzeće pruža pomoć zaposlenom u slučaju potrebe.

“U doo „Parking servis“ na neodređeno vrijeme je 47 radnika, na određeno vrijeme 17 zaposlenih preko agencije za zapošljavanje, potom na određeno vrijeme dva zaposlena osiguranika u preduzeću, od kojih je jedan stranac. Broj zaposlenih sezonaca je 23.

Sve podatke koje smo iznijeli u saopštenju za javnost dobio je i gospodin Glendža ubrzo pošto ih je tražio tako da ne vidimo razlog zbog čega je izlazio u javnost sa netačnim informacijama.

Konstantne izjave gospodina Glendže da je u JP

„Parking servis“ otkaz dobio zbog toga što je navodno otkrio finansijske malverzacije su netačne. Gospodin Glendža je otkaz dobio zbog teže povrede radne dužnosti, a kako bi to prikrio počeo je da koristi medije kao oružije kojim se amaterski brani. Vjerujemo da će gospodin Glendža uskoro početi da radi ono što mu nalaže funkcija kao predstavniku opozicije za praćenje slobodnih i fer izbora, te da će prestati sa treniranjem strogoće ljutog direktora u preduzeću.

Izgleda da gospodinu Glendži iskustvo koje ima u mijenjanju političkih partija nije pomoglo ni u čemu do u sastavljanju praznih priča i neosnovanih tužbi”, ističu u ovoj firmi.

24

svijet

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 7. 2016.

GRČKO VAZDUHOPLOVSTVO TVRDI DA TURSKI LIDeR ne GOVORI ISTInU

Avion predsjednika Erdogana nisu pratili turski lovci F-16

Prema izvorima iz štaba grčkog ratnog vazduhoplovstva, turkog predsjednika nisu proganjali nikakvi vojni avioni za vrijeme pokušaja državnog udara u Turskoj.

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan tvrdio je nakon neuspjelog pokušaja puča kako je “izbjegao smrt za samo nekoliko minuta”,

jer su ga navodno presreli vojni presretači F-16 turskog vazduhoplovstva pod kontrolom pučista.

U turskim medijima se objavljene i priče kako je pilot Erdoganovog aviona uvjerio presretače kako se radi o putničkom avionu punom ljudi, zbog čega su ih navodno vojni piloti po-

štedjeli. Ipak, grčki radari su cijelo vrijeme pratili let Erdoganovog predsjedničkog aviona do slijetanja u Istanbul. Prema informacijama koje je dobila grčka SKAI media grupa, Erdoganov avion niti u jednom trenutku nije bio u pratnji presretača niti bilo kojih drugih aviona.

TeRORISTIČKI nAPAD U

Više mrtVi tržnom ce

Policija potvrdila tri žrtve i deset povrijeđenih, U tržnom centru Olimpija u Minhenu sinoć je došlo do pucnjave u kojoj su ubijene najmanje tri osobe, dok je najmanje deset ljudi ranjeno, potvrdila je njemačka policija. Sumnja se da je u pitanju teroristički napad, a neki mediji izvjestili su da je čak deset ljudi ubijeno. List Minhener abentcajtung javlja da je moguće da ima 15 mrtvih, dok televizija NTV navodi da se strahuje da ima 10 žrtava.

Pred zaključenje našeg lista trajala je evakuacija trž-

nog centra, a na snimcima sa lica mjesta vidjele su se brojne policijske snage i vozila hitne pomoći.

Njemačka policija zatvorila je širu oblast oko velikog tržnog centra Olimpija u Minhenu gde je oko 18 časova došla do pucnjave, rekla je portparolka policije. Građani su upozoreni da se sklone s ulica u blizini mjesta napada. Portparolka policije je kazala kako se strahuje da je više osoba umiješano u napad.

“Pažnja. Izbjegavajte okolinu OEZ. Ostanite u svojim domovi-

77

odsto Njemaca vjeruje da će Njihova zemlja uskoro biti meta Novih terorističkih Napada, pokazuje istraživaNje koje je sproveo iNstitut “ForšuNgsgrupe valeN” za drugu Njemačku televiziju

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 7. 2016.

25

svijet američki list VOl strit ŽUrNal:

Rusi bombardovali bazu SAD u Siriji

U ŠOPiNG mOlU U miNHeNU

ih u pucnjaVi u entru olimpija

, njemački mediji izvještavaju da je ubijeno između deset i 15 ljudi ma. Sklonite se sa ulice”, navela je policija na svom Tviter nalogu.

Napad je, kako prenose nemački mediji, započeo u restoranu brze hrane Mekdonalds u tržnom centru oko 18 časova.

Njemački tabloid Bild naveo je da je naoružani muškarac trčao kroz tržni centar i pucao na ljude. Nakon toga je pobjegao u pravcu podzemne željeznice.

Osoblje u šoping centru skriva se u zgradi, otkrio je jedan od zaposlenika centra Rojtersu za vrijeme telefonskog poziva. “Čulo se više pucnjeva, ne mogu reći koliko, ali puno njih. Svi ljudi koji su se nalazili pred centrom utrčali su unutra, vidio sam samo jednu teško ranjenu osobu na podu. Skrivamo se u skladištima, policija još nije došla do nas”, kazao je on.

Njemačka policija saopštila je da je upoznata sa glasinama da je do pucnjave došlo na još jednom mestu u gradu.

Na objavljenim snimcima vide se brojne ekipe hitne pomoći. Helikopteri su nadlijetali mjesto napada, a metro i tramvajski sistem u potpunosti su obustavljeni.

Vlasti su upozorile na opasnost od novih napada.

Ovo je drugi napad u Njemačkoj za manje od nedelju dana. Jedan 17-godišnji Avganistanac je u ponedeljak, 18. jula nožem i sjekirom napao putnike voza u Nemačkoj i povrijedio 21 osobu, od čega više njih teško. Njega su ubili pripadnici njemačke policije.

Ekstremistička organizacija Islamska država preuzela je odgovornost za napad, međutim njemačke vlasti su navele da je napadač najvjerovatnije djelovao sam.

Kako su izvjestili njemački mediji, napadač je počeo da puca ispred “Mekdonaldsovog” restorana, a zatim nastavio u tržnom centru. Policija tvrdi da je situacija još uvek konfuzna, ali da za sada niko nije uhapšen.

Prema medijskim izvještajima, osim u tržnom centru, sinoć je u Minhenu došlo do još nekoliko pucnjava u gradu.

Policija je saopštila da je upoznata sa tim glasinama, ali nije potvrdila da li su one tačne

Šoping centar Olimpija napravljen je na mjestu na kojem je održana Olimpijada 1972. godine tokom koje su palestinski teroristi ubili 11 izraelskih sportista.

U skrovištu koje su ruski bombarderi kasetnim bombama sravnili sa zemljom prošlog mjeseca, boravili su pripadnici američke i britanske vojske, objavio je list Vol Strit Žurnal.

“Ruski udar na tajnu bazu CIA dio je pritiska Kremlja na SAD kako bi ih prisilili na jaču koordinaciju u Siriji”, piše list pozivajući se na informacije visokih dužnosnika Stejt Departmenta.

Napad na tajnu bazu CIA-e dogodio se 16. juna, ali se za njega saznalo tek sada. U bazi su boravili američki i britanski vojnici, koji su u trenutku napada bili u Jordanu. Dan prije napada, čak 20 od 24 britanska specijalca povučena su iz baze, kao i njihove američke kolege.

Oni su uvijek noću odlazili u Jordan, zbog bezbjednosnih razloga. Tako su u ruskom napadu, navodno, ubijena “samo četvorica sirijskih pobunjenika”.

Nakon prvog napada u kojem je bačena kasetna bomba, američki vazdušni centar u Kataru odmah je kontaktirao rusku bazu u Latakiji u Siriji dajući im do znanja da je njihova baza kod jordanske granice napadnuta. Međutim, Rusi su 90 minuta nakon poziva Amerikanaca ponovo gađali isto mjesto, iako su morali znati da je tu tajna baza CIA, piše list.

Ruski zvaničnici u početku su se opravdavali Penta-

Kremlj tvrdi da ne zna za incident Iz Kremlja su saopštili da

nisu upoznati sa vazdušnim udarom na američku bazu u Siriji. “To pitanje se nalazi u djelokrugu Ministarstva odbrane Rusije”, rekao je novinarima pres-sekretar predsjednika Rusije Dmitrij Peskov. Odgovarajući na pitanje da li Kremlj zna za ovaj incident, Dmitrij Peskov je odgovorio: “Ne, ne znam. I u ovom slučaju ne mogu da komentarišem novinske navode. To pitanje treba uputiti Ministarstvu odbrane”, dodao je Peskov gonu kako su prvobitno za bazu mislili da je riječ o lokaciji Islamske države, ali Amerikanci ne prihvataju takvo objašnjenje jer tvrde da je, po načinu na koji je baza bila utvrđena, jasno vidljivo da ne može biti od militanata.

Rusi su takođe tvrdili kako su od jordanske strane dobili dopuštenje da idu u napad na bazu, međutim, SAD su dobili potvrdu da nikakve autorizacije napada nije bilo. Posljednje opravdanje ruske vojske bilo je da nisu mogli opozvati napad jer im Amerikanci nikada nisu dali tačne koordinate baze.

26

SVIJET

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 7. 2016.

ODLUKA ŽUPANIJSKOG SUDA U ZAGREBU NOVI PROBLEM U ODNOSIMA SRBIJE I HRVATSKE

PONIŠTENA PRESUDA ALOJZIJU STEPINCU Z agrebački Županijski sud u cjelosti je poništio presudu nadbiskupu Alojziju Stepincu, koji je 1946. osuđen na 16 godina zatvora i prisilnog rada i na petogodišnji gubitak političkih i građanskih prava. Zahtjev za reviziju podnio je Stepinčev rođak.

Odluku vanraspravnog vijeća obrazložio je sudija Ivan Turudić, koji je predsjedavao sudskom vijeću. Ročište je bilo zatvoreno za javnost. Obrazlažući presudu sudija Turudić je rekao da je presuda Alojziju Stepincu iz 1946. poništena jer “grubo krši sadašnja i tadašnja osnovna načela materijalnog i procesnog krivičnog prava civilizovanog dijela čovječanstva”.

Turudić je kazao da presuda “montiranog političkog suđenja Stepincu”, između ostalog, “krši načelo prava na pošteno suđenje, žalbu i obrazloženu sudsku odluku, kao i načela zabrane prisilnog rada, vladavine prava i pravne države”.

Dodao je da je za ilustraciju karaktera i utvrđenog da se radi o montiranom političkom procesu dovoljno pročitati neke djelove zapisnika sa suđenje iz kojeg, na primjer, kako je rekao, proizlazi da su uglavnom sprovođeni dokazi kojima “instruirani svjedoci tužilaštva terete optuženika o čemu u stvarnosti nije odlučivalo sudsko vijeće nego komunistički tužilac Jakov Blažević”.

“Presuda jedino u odnosu

na optuženog Stepinca nije obrazložena niti u odluci o krivici niti u odluci o kazni. Samo su ponovljeni i onako uopšteni navodi optužnice...”, kazao je Turudić dodajući da je cilj bila “osveta kardinalu Stepincu, moralna diskvalifikacija njega i Katoličke crkve”.

“Osnovna krivica koja se Stepincu stavlja na teret je činjenica da je u vrijeme NDH bio zagrebački nadbiskup.

Sam se zapitao tokom suđenja: Pa šta je trebalo učiniti? Otići u šumu ili pobjeći u London. On se odlučio da ostane sa svojim narodom s kojim je bio i za vrijeme jugoslovenske monarhističke diktature i za vrijeme Titove komunističke diktature”, rekao je sudija Turudić.

Kazao je i da je Stepincu u zatvoru nuđeno potpisivanje formulara za traženje pomilovanja, što on nije želio da učini pristajući jedino na obnovu postupka pred nezavisnim sudom ili na poništenje presude.

“Nakon 70 godina njegova volja je ispunjena od hrvatskog suda u slobodnoj hrvatskoj državi i zato ova presuda nema samo pojedinačni nego i duboki značaj za istoriju hrvatskog naroda”, zaključio je Turudić.

Dačić: Nakon Stepinca, EU bi mogla da rehabilituje i Hitlera i Musolinija

Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić izjavio je da je odluka o poništenju presude ratnom zločincu Stepincu u stvari rehabilitacija fašističke ustaške NDH. To nije samo srpsko-hrvatsko pitanje, ovo je svjetski i evropski problem, jer UN i EU zabranjuju restauraciju fašizma i fašisoidnih ideologija, poručio je Dačić.

“Stepinčeve riječi na Uskrs 1941. godine da je ‘NDH stvorena Božijom milošću, mudrim i požrtvovanim radom Poglavnika (Pavelića) i ustašInače, revizija ove presude omogućena je izmjenama zakona iz 2009. godine, koje se odnose na osobe koje su sudovi bivše Jugoslavije osudili za vrijeme komunističke vladavine za politička, politički motivisana krivična djela ili druga djela ako je do osuđujuće odluke došlo zloupotrebom političke moći.

Prema tim odredbama, naime, moguće je zatražiti poništenje osuđujuće odluke ili njoj drugog odgovarajućeg pravnog akta.

kog pokreta, te voljom naših saveznika (Hitlera i Musolinija)’, kao i da je ‘NDH najznamenitiji događaj u životu hrvatskog naroda’, najbolje govore i o Stepincu i o onima koji ga rehabilituju”, rekao je on.

“Da li je to moguće u Evropskoj uniji, koja je stvorena na pobjedi

Ako se utvrdi da je revizija osnovana, sud će, po slovu zakona, “presudom poništiti u cjelosti ili djelimično pobijanu odluku u izreci o krivičnoj odgovornosti”, a protiv odluke vijeća Županijskog suda podnosilac revizije i tužilac imaju pravo žalbe Vrhovnom sudu.

Stepinac je prije nekoliko godina proglašen blaženim, a zatim je Vatikan pokrenuo njegovu kanonizaciju, čemu se, međutim, usprotivila država Srbija i Srpska pravoslavna crkva. Nakon niza susreta

Ako Hrvatska ovako nastavi iskopaće ponor u koji će da upadne i ostane sama, bez podrške civilizovanog, antifašističkog i antinacističkog dijela čovječanstva...On nije bio osuđen ni u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, a ni u današnjem pravnom sljedbeniku te ustaške države. Osuđen je u Jugoslaviji, a Srbija je nasljednik i pravni sljedbenik svih Jugoslavija, kazao je srpski predsjednik Tomislav Nikolić Rukovanje Anta Pavelića i Alojzija Stepinca

nad fašizmom? Ako EU ovo prećuti, sljedeći za rehabilitaciju su Ante Pavelić i njegovi šefovi Adolf Hitler i Benito Musolini, koje je Stepinac blagosiljao“, zaključio je Dačić, saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova Srbije.

predstavnika srpske države i Crkve sa zvaničnicima Vatikana i susreta predsjednika Srbije Tomislava Nikolića, prošlog septembra, sa rimskim papom Franjom, taj postupak kanonizacije je privremeno obustavljen, a istovremeno je formirana komisija SPC i hrvatske katoličke crkve, koja bi uz posredovanje Vatikana trebalo da utvrdi činjenice o životu i djelu Stepinca, koji se smatra odgovornim za mnoge žrtve Srba, Jevreja i Roma u Drugom svjetskom ratu.

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 7. 2016.

27

SVIJET

DOGAĐAJI KOJI SU OBILJEŽILI 23. JUL 1914. AUSTROUGARSKI ULTIMATUM SRBIJI

JULSKI ULTIMATUM - NAJAVA PRVOG SVJETSKOG RATA

1892. POSLJEDNJI CAR ETIOPIJE

Austrougarska je tražila od Srbije sljedeće: Austro-ugarski ultimatum Srbiji ili Julski ultimatum bio je ultimatum upućen vladi Srbije 23. jula 1914. godine, poslije atentata na austorougarskog prijestolonasljednika Franca Ferdinanda i njegovu ženu Sofiju, 28. juna iste godine u Sarajevu. Austrougarska vlada nije optužila Srbiju da je direktno kriva za Sarajevski atentat, već da je srpska vlada “tolerisala mahinacije kojekakvih društava i udruženja uperenih protiv Monarhije, nedoličan jezik štampe, veličanje počinitelja atentata, kao i za učešće oficira i zvaničnika u subverzivnoj agitaciji”. U Srbiji se smatralo da se zahtjevi Austro-Ugarske ne mogu ispuniti i da je ultimatum samo način za stvaranje povoda za rat. Od deset zahteva što ih je Austro-Ugarska postavila za suzbijanje gore navedenih aktivnosti, Srbija je prihvatila sve osim jednog, koji, je traže-

Da spriječi izdavanje publikacija koja podstiču mržnju i neprijateljstvo prema Austrougarskoj.

Da momentalno raspusti organizaciju Narodna odbrana, i da isto postupi i sa drugim organizacijama koje učestvuju u propagandi protiv Austrougarske.

Da iz javnog obrazovanja ukloni sve što bi moglo da služi ili služi za podsticanje propagande protiv Austrougarske.

Da iz vojske i administracije uopšte ukloni sve oficire koji su krivi za propagandu protiv Austrougarske, a imena tih oficira dostavila bi vlast Austrougarske.

Da prihvati učešće austrougarskih organa vlasti u suzbijanju subverzivnih djelatnosti protiv Austrougarske no da se dopusti dolazak austrougarskih istražnih sudija i policajaca u Srbiju da vode istragu na njenoj teritoriji.

Dokument je opisan kao najteži ultimatum ikada upućen jednoj državi od strane druge

1942.

1982.

od strane britanskog ministra inostranih poslova ser Edvarda Greja. Srbija je odbila zahtjev smatrajući da je to zadiranje u suverenitet države, da bi potom Austro-Ugarska 28. jula objavila rat Srbiji.

1991.

Njemačke trupe počele nadiranje prema Staljingradu, gdje je vođena jedna od najvećih bitaka Drugog svjetskog rata koja je završena 2. februara 1943. njemačkim porazom.

Međunarodna komisija za lov na kitove donijela odluku o potpunoj zabrani komercijalnog lo-

na teritoriji Srbije.

Da preduzme sudski postupak protiv saučesnika Sarajevskog atentata koji su na srpskoj teritoriji, uz pomoć i uputstva austrougarskih organa.

Da momentalno uhapsi dvije imenovane osobe koje su upletene u atentat po istrazi koju je preliminarno sprovela Austrougarska.

Da efikasnim mjerama spriječi nelegalni prenos oružja i eksploziva preko granice.

Da uputi Austrougarskoj objašnjenja povodom izjava visokih srpskih zvaničnika u Srbiji i inostranstvu, koji su izrazili neprijateljstvo prema Austrougarskoj.

Da bez odlaganja obavijesti Austrougarsku o ispunjavanju ovih obaveza.

Komunistička partija SSSR objavila nacrt platforme kojom se prihvataju privatna svojina, integracija ekonomije u svjetsko tržište i sloboda vjeroispovjesti.

1999. va na kitove. Zabrana stupila na snagu 1985.

Ruski kosmonaut Sergej Avdejev postavio, boraveći u svemirskoj stanici “Mir” 712 dana, novi rekord u neprekidnom boravku u svemiru.

Rođen Haile Selasije I Rođen Haile Selasije I, etiopski car od 1930. godine. On je 2. novembra 1930 nasljedio na prijestolu, nakon njene smrti caricu Zauditu I i vladao je Etiopijom sve do 1974 kad ga je svrgnuo vojni režim Derg. Čitavo vrijeme aktivnog bavljenja politikom, sprovodio je važne reforme u cilju modernizacije Etiopije; agrarnu, političku i sudsku. Godine 1935. uoči II. svjetskog rata Italija

je napala Etiopiju, Selasije je bezuspješno pokušao da se suprotstavi Italijanima, a nakon okupacije zemlje, otišao je u egzil u Englesku u maju 1936. Uz pomoć britanskih jedinica i etiopskih partizana, Etiopija je oslobođena 1942 i Selasije se vratio na carski tron. Sa vlasti je zbačen u vojnom udaru 12. septembra 1974, a u avgustu 1975. umire u pritvoru pod sumnjivim okolnostima.

1951. LIDER VIŠIJEVSKE FRANCUSKE

Umro Anri Filip Peten

U zatvoru umro francuski maršal Anri Filip Peten, junak iz Prvog svjetskog rata, koji je, međutim, tokom Drugog svjetskog rata, poslije kapitulacije Francuske, bio šef profašističkog režima sa sjedištem u Višiju. Istog dana 1945. Peten izveden pred sud i osuđen na doživotnu robiju. Nakon operacije Overlord i raspada Višijevske Francuske 1944. Peten je pobjegao u Njemačku i

Švajcarsku. U aprilu 1945.

Peten se vratio u Francusku kako bi mu se sudilo zbog veleizdaje. Na sudu su ga proglasili krivim i osudili na smrt streljanjem u julu-avgustu 1945.

Ta kazna je izmijenjena u doživotni zatvor od strane predsjednika De Gola 17. avgusta 1945. i to zbog njegove starosti - bilo mu je 89 godina. Kaznu je služio na ostrvu Il d’Je, gdje je umro i gdje je sahranjen.

28

SVIJET

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 7. 2016.

DOGAĐAJI KOJI SU OBILJEŽILI 24. JUL 1783. JUŽNOAMERIČKI REVOLUCIONAR

Rođen Simon Bolivar Simon Hose Antonio de la Santisima Trinidad Bolivar i Palasios, poznatiji kao Simon Bolivar ( živio od 24. jula, 1783. do 17. decembra, 1830) bio je južnoamerički revolucionarni vođa baskijskog porijekla.

Vodio je borbe za nezavisnost u Venecueli, Kolumbiji, Ekvadoru, Peruu, Panami i Boliviji. U tim državama i u većini ostalih država Južne Amerike, Simon Bolivar se smatra herojem. Pridružio se 1808. hunti koja je formirala u Venecueli vezu sa Napoleonovom invazijom u Španiji, i kao njen poslanik otputovao u London. Vrativši se, predložio je da se Venecuela proglasi nezavisnom, što je skupština 5. jula 1811. prihvatila. Poražen od španskih snaga napustio je Venecuelu i povukao se u Vicekraljevstvo Novu Granadu (današnja Kolumbija), gdje je pobijedio španske

trupe u više bitaka. U trogodišnjem ratu za oslobođenje Južne Amerike prešao je Ande, ujedinio Ekvador, Novu Granadu i Venecuelu pod imenom Republika Kolumbija, a 1824. oslobodio Peru. Proglašen je ocem, spasiteljem i osloboditeljem domovine (Libretador de la patria) i izabran je za prvog predsjednika Kolumbije i prvog predsjednika Gornjeg Perua, nazvanog po njemu Bolivija. Nakon sumnji da se želi proglasiti monarhom bio je primoran na abdikaciju 1830. godine. Težio je ujedinjenju južnoameričkih zemalja u nezavisnu i jaku državu po uzoru na SAD, ali mu se san nije ostvario jer se već 1830. godine Venecuela proglasila nezavisnom republikom, a uskoro zatim učinile su to isto Bolivija i Ekvador. Venecuela je 1999. promijenila naziv države u njegovu čast u Bolivarska Republika Venecuela.

1704.

Britanske snage pod komandom admirala Džordža Ruka preuzele Gibraltar od Španaca.

1824.

Rezultati prvog ispitivanja javnog mnjenja u svijetu objavljeni u jednoj od država SAD Delaveru, uoči predsjedničih izbora u SAD.

1883.

Metju Veb, prvi čovek koji je 1875. preplivao Lamanš, utopio se prilikom pokušaja da prepliva rijeku iznad Nijagarinih vodopada.

1906.

Umro Stevan Sremac, jedan od najizrazitijih predstavnika srpske humorističke proze.

Počelo “bombardovanje” atola Bikini u Pacifiku bomba ili H-bomba) 1954. godine, pri čemu je nastao ogromni Bravo krater koji je vidljiv i dan danas na sjeverozapadnom dijelu atola. Pored njega, na Bikiniju se nalaze i drugi ostaci nuklearnih testiranja, uključujući brodove na dnu lagune koji su potopljeni prilikom testiranja 1946. god.

Osnovan centar iz kojeg će se razviti grad Detroit Francuz Antoan da la Mot Kadilak osnovao je 1701. godine, na obali rijeke Mičigen, trgovački centar Ponsartren, koji se kasnije razvio u grad Detroit. Kadilak je formirao stanicu za kupoprodaju kože uz koju je izgrađeno utvrđenje na rijeci. Svrha utvrđenja je bila da zaštiti riječne puteve od napada Britanaca. Utvrđenje je nazvano Detroit, što bi u francuskom prevodu značilo moreuz. Detroit je 1805. godine proglašen glavnim gra-

dom države Mičigen (1847. godine glavni grad postaje Lansing), ali je iste godine u požaru koji ga je zahvatio izgorio do temelja. Grad je ponovo izgrađen u klasičnom francuskom stilu, a dizajnirao ga je A. Vudvard.

Detroit je danas najpoznatiji kao središte automobilske industrije, a u njemu se u januaru svake godine održava Sjevernoamerički međunarodni sajam automobila, najveći salon automobila na sjevernoameričkom kontinentu.

1802. ČUVENI FRANCUSKI KNJIŽEVNIK

Rođen Aleksandar Dima

1946. AMERIČKI NUKLEARNI TESTOVI

SAD izvele prvu podvodnu atomsku probu na koralskim atolima Bikini u zapadnom Pacifiku. Nakon preseljenja lokalnog stanovništva na atolu Bikini su od 1946. do 1958. godine izvedena 23 nuklearna testa, uključujući i eksploziju prve termonuklearne bombe (poznatije kao hidrogenska

1701. UTVRĐENJE PONSARTREN

1967.

Francuski predsjednik Šarl de Gol završio svoj govor u Montrealu usklikom “Živio slobodni Kvebek”, sto je izazvalo oštar protest kanadskog premijera Lestera Pirsona. De Gol bio primoran da skrati posjetu Kanadi.

1976.

Američki svemirski brod “Viking 1” spustio se na Mars da ispita da li postoje mogućnosti za život na toj planeti.

1999.

U selu Staro Gracko, na Kosovu, ubijeno 14 srpskih seljaka dok su na svojim imanjima žnjeli pšenicu.

Rodjen francuski pisac Aleksandar Dima otac, koji se proslavio avanturistickim romanima sa sadržajem iz francuske istorije. Dima je jedan od začetnika takozvanog romana — feljtona. Talentovan pisac bogate fantazije i živog duha, podjednako uspješno se okušao u pozorišnim djelima i u istorijskim romanima. Najpo-

zntije mu je djelo avanturistički roman “Tri musketara”, poznat po zanimljivom zapletu, mnogim pustolovinama i simpatičnim i hrabrim junacima. Napisao je, što sam, što u saradnji s drugima, oko 300 romana i drama. Za pozorište je zaslužan jer je napisao prvu istorijsku romantičnu dramu “Henrik III i njegov dvor”.

1804. NA OSTRVU ADA KALE

Pogubljene dahije

Srpska potjera predvođena Milenkom Stojkovićem uhvatila i pogubila na dunavskom ostrvu Ada Kale beogradske dahije Aganliju, Kučuk Aliju, Mulu Jusufa i Mehmeda Fočića. Početak bune protiv dahija u istoimenoj pjesmi opjevao je narodni pjesnik Filip Višnjić. to je jedna od najpoznatijih i najljepših epskih narodnih pjesama o borbi za oslobođenje Srbije.

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 7. 2016.

KULTURA

PURGATORIJE: PREMIJERA KOMADA ZORANA RAKOČEVIĆA

Tre sorelle se vraćaju doma po ljubavi i demone

“Vijest od jednoj otmici” je briljantna knjiga Gabrijela Garsije Markesa koja je vrlo brzo osvojila svijet.

Kolumbijski pisac ni ovog puta nije iznevjerio sebe. On polazi od stvarnih događaja koje tako fantastično nadograđuje maštom da se čitalac ponekad izgubi u džungli nevjerovatnih zbivanja. Ovo je priča ne samo o sudbini glavnih junaka, već i o Kolumbiji u tom periodu, moći kolumbijske narkomafije, korupcije i mitu.

U ulogama čuvenih sestrara našle su se Jelena Đukić, Marija Đurić i Marija Labudović

⌦ Zora Krstović

REPERTOAR DANAS 23.7.2016.

FILM

Konvoj

14.00 / 18.40 / 20.50 h

REŽIJA: Frederik Šoendorfer MJESTO: Cadmus Cineplex, Budva

SJUTRA 24.07.2016.

FILM

Kad se svjetla ugase

18.50 / 21.00 / 22.50 h

REŽIJA: David F. Sandberg MJESTO: Cadmus Cineplex, Budva

O

vo je priča o strastima koje se bude, emocijama, o poznatoj južini neverin, koja izludi čovjeka i kako je profesor Koprivica naveo u naslovu svog komada, to je priča o ljubavi i demonima, kazao je reditelj.

Predstava “Tre sorelle”, produkciji Centra za kulturu i Fakulteta dramskih umjetnosti sa Cetinja, koju je po tekstu Stevana Koprivice režirao student režije Zoran Rakočević, biće premijerno izvedena večeras na maloj sceni kompleksa Buća u Tivtu od 21.30 sati, u sklopu festivala mediteranskog teatra “Purgatorije 20016”.

Uloge tumače studenti treće godine studijskog programa gluma, a u okviru ispita iz tog predmeta, i to Marija Đurić, Jelena Đukić, Marija Labudović, Omar Bajramspahić, Vule Marković i Pavle Popović. Ovom predstavom, studentkinja treće godine produkcije Jelena Odalović polagaće ispit iz istoimenog predmeta.

Do saradnje Centra i Fakulteta došlo je na ideju profesora Branka Ilića, koji je igrao u mnogim predstavama tivatske kulturne ustanove, kazao je umjetnički direktor Dragan Laković.

Palac u kojem sestre žive je sam po sebi metafora za svu tjelesnu, fizičku i socijalnu i svaku drugu vrstu zatvorenosti.

Poslije nekoliko neuspješnih izvođenja u Crnoj Gori, ‘Tre Sorelle’ su konačno doživjele izvedbu, a po tekstu Stevena Koprivice sa kojim su iz tivatskog Centra o radu na toj predstavi razgovarali još prije 15 godina. Kako je kazao urednik programa Neven Staničić, ovo je jedan od boljih tekstova Stevana Koprivice.

“Drago mi je što se predstava vratila u Tivat, odnosno, kako je napisao Koprivica, ‘Tre sorelle’ se vraćaju doma da provjere kako legende i demone i ljubavi sagledava najnovija generacija crnogorskih

dramskih umjetnika”, naveo je Staničić.

Prema riječima reditelja, drama je predstorij u odnosu na legendu.

“Bavi se dešavanjima do te poznate sage o tri sestre i njihovom čekanju kapetana, a Koprivica je to dramaturški izmjestio u unutrašnjost njihove vile i njihovog palaca. Taj njihov palac je sama po sebi metafora za svu tjelesnu, fizičku i socijalnu i svaku drugu vrstu zatvorenosti. To je priča o strastima koje se bude, emocijama, o poznatoj južini neverin, koja izludi čovjeka i kako je profesor Koprivica naveo u naslovu svog komada, to je priča o ljubavi i demonima”, kazao je Rakočević naglasivši da je ovo veliki unutrašnji podvig svih studenata zajedno. On je mišljenja da će upravo zbog toga predstava biti izuzetno dobro i iskreno savladavanje dramskog teksta. Reprizno izvođenje predstave zakazano je za nedjelju od 21.30 sati. Predstava, za koju već vlada veliko interesovanje, igraće se i u avgustu na istom mjestu, a karte su rasprodate za sva tri izvođenja. Muziku će uživo izvoditi Nevila Klakor (violina), Anda Buši (viola) i Anastasija Aleksić(klavir).

29

“Aveti” i skulpture Korunovskog

Predstava “Aveti”, koju je po tekstu Henrika Ibzena režirao Andrej Nosov, biće izvedena na novoj festivalskoj sceni Vještice u Bečićima večeras od 21.30 sati u sklopu jubilarnog, 30. festivala Grad teatar.

“Aveti” je komad o instituciji braka, o palanci i o poziciji žene u građanskom društvu, žene koja je i dalje potlačena. “Aveti” predstavljaju pokušaj prebacivanja antičke grčke tragedije u građanski salon koji postaje novo središte društvenih sukoba i problema, koji više nisu posljedica “igre bogova” nego duboko korumpiranog, licemernog i malograđanskog društva.

U nedjelju je na programu festivala otvaranje izložbe skulptura Angela Korunovskog u Crkvi Svete Marije od 21 sat.

Angel Korunovski je akademski vajar rođen 1979. godine u Velesu. Neka od njegovih monumentalnih djela su skulptura Filipa II koja je postavljena u Bitolju i spomenik cara Samuela u Strumici. Postavka je otvorena za posjetioce do 2. avgusta.

S.I.

Jerihonskaruža i veče Hodžića Komad “Jerihonska ruža”, koji je po tekstu Diane Meheik, režirao Mirko Radonjić biće izveden večeras od 22 sata na Ljetnjoj pozornici u Starom Baru u sklopu festivala “Barski ljetopis”. Sjutra je na programu književno veče Zuvdije Hodžića od 21 sat na platou ispred Dvorca kralja Nikole. Tim povodom sa autorom će razgovor voditi novinar Vlatko Simunović.

S.I.

30

kultura

Milisav savić na Trgu pjesnika

Preplitanje umjetnosti i istorije, snova i stvarnosti

Književni program jubilarnog “Grada teatra” obilježio je nastup još jednog značajnog pisca - Milisava Savića, koji se ubraja u ključne predstavnike jugoslovenske i srpske literature, laureata najvećih književnih nagrada koje se dodjeljuju na ovom prostoru, aktivnog i važnog učesnika književnog i društvenog života ovog prostora.

Savić, koji je i prvi dobitnik visoke crnogorske nagrade “Miroslavljevo jevanđelje”, stigao je na Trg pjesnika sa novim romanom “La sans pareille – Ljubavni roman sa dodacima” u izdanju “Agore”, za koji je ove godine dobio nagrade “Meša Selimović”, “Borisav Stanković”, a bio je i u najužem izboru za ovogodišnju NIN-ovu nagradu. Tako se ponovo dokazao kao veliki majstor pripovijedanja, koji u novom djelu bravurozno prepliće snove i stvarnost, erotiku i ljubav, istoriju i umjetnost. Pred brojnom publikom okupljenom na budvanskoj pjaceti, Savić je zajedno sa pjesnikom, esejistom, kritičarem i urednikom “Agore” Nenadom Šaponjom, koji je s njim vodio razgovor, priredio pravi književni hepening.

Kako je istakao Šaponja, roman “La sans pareille” je potresna ljubavna i egzistencijalna drama, čija je građa parafraza Bokačevog “Dekamerona” – deset likova deset dana priča po jednu priču, a tu je i sto fusnota i sto imena, imena mje-

sta, datuma, pojmova. Savić u romanu daje i bilješku – svaka ima po deset naslova, a vrhunac uzbudljivosti je njegova ponuda čitaocu: deset mogućih završetaka romana.

“La sans pareille”, iliti “Ljubavni roman sa dodacima”, kako je Savić objasnio u podnaslovu, počinje ljubavno – erotskim poglavljem “Prolećno putovanje Toskanom” nad kojim, po Savićevim riječima, lebdi sen Miloša Crnjanskog.

Pored uzbudljivog putopisa o Toskani, dio romana ima istoriografiju, ratnu dramu u nekadašnjoj velikoj Jugoslaviji (period 1992-19941999). Glavni junak priče je mladi Srbin koji bježi od mobilizacije u Italiju, tako što se prekrštava u muslimana i uzima ime Hasan Prtinac...

“Izabrao sam Toskanu i Firencu za mjesto radnje romana, jer je to umjetnički i prirodni raj na zemlji.

Slikajući pejsaže i vedute u Firenci koje prodaje turistima, Hasan se strasno zaljubljuje u vječno nepoznatu i neimenovanu ženu, koja je Bez premca, La sans pareille. Zato je ona prerušena u sve ljubavnice ovog svijeta – u Simonetu Vespuči, Botičelijev model za sliku ‘Rađanje Venere’, u Bokačevu Pampineju, Danteovu pohotnicu Frančesku de Polenta, Floberovu Emu Bovari... A u svom zanosu Hasan shvata da su vrijeme i sve ostalo relativno, a da samo ljubav ima smisla”, naveo je Savić.

N.L.

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 7. 2016.

pODsjećanja: kakO je pav

Bio sam je PIŠE

Pavle Goranović

J

edan od dobitnika Trinaestojulske nagrade je naš poznati kantautor Miladin Šobić.

Inicijativa za dodjelu nagrade potekla je od njegovih Nikšićana, prijatelja i poštovalaca njegove muzike. Dnevne novine prenose tekst o Šobiću objavljen 2009. godine, čiji je autor aktuelni minister kulture Pavle Goranović.

Postoje li više istinski kantautori, ti istrajni sanjari sa pjesmom u centru vasione?

Neće biti da njihova pjesma, njihov pošteni i bezazleni pogled na svijet više nikome nije potreban. Neće biti da su minula vremena naše identifikacije sa melanholičnim strofama tih gotovo zaboravljenih buntovnika bez razloga. Neće, jer neke su davne pjesme prosto uklesane u naša pamćenja i otuda ih ništa ne može pomjeriti.

Miladin Šobić je kantautor čiji stihovi na ovim prostorima traju decenijama, životima raznih generacija.

Ko je bar jednom čuo neku od njegovih pjesama ostao je

trajno omamljen tom odista neponovljivom, iskrenom atmosferom u koju je zašao svako od nas. Legenda o njemu opravdano živi i melemno djeluje u vremenu koje je potpuno drugačije od onog doba u kojem je stvarana.

Poput mnogih drugih, i Šobić je prvo uspio van crnogorskih granica da bi doma bio priznat. Njegova poetika jeste izrasla baš iz ovog podneblja, ali ga je nekom čudnom snagom i nadmašivala, lako prerastala u univerzalnu. Vremenom, njegovo ime je postajalo znak raspoznavanja onih koji su obilježeni plemenitom melanholijom. Štaviše, njegova je muzika označavala neko zajedničko stanje svijesti, emociju koju baštine srodne duše. To je, otprilike, ono što osjećamo, a ne umijemo imenovati.

Miladin Šobić je prije svega - pjesnik. Po osjećanju i doživljaju svijeta. Po osvojenom stavu. “Pjesmom pričam život svoj”, pjevao je: “A nije znala da sam pjesnik i da može u stihove moje “, povjeravao nam se.

U kultnoj knjizi “Historijska čitanka”, Miljenka Jergovića, pored tekstova o znamenjima jedne zemlje (o

Milan Šobić sa predsjednikom Skupštine Darkom Pajovićem prilikom dodjele Trinaestojulske nagrade Sa programa priređenog na Trgu pjesnika

Ko je bar jednom čuo neKu od njegovih pjesama ostao je trajno omamljen tom odista neponovljivom, isKrenom atmosferom u Koju je zašao svaKo od nas. “Štrausu s Grbavice”, Josipu Pejakoviću, igrama bez granica, Olimpijadi u Sarajevu 1984. godine i drugim ličnostima i pojavama, u svemu osim u sjećanju, jednog izgubljenog vremena) zastupljen je i tekst “Kantautor”.

“Najveći i najzanimljiviji kantautor u ovoj povijesti bio je Miladin Šobić”, piše Jergović, naglašavajući njegovu ogromnu popularnost u Sarajevu.

“A onda je kao najveći sarajevski kantautor morao biti i posljednji. Onoga dana kada je Miladin Šobić zauvijek otišao iz našega grada, ugašena je iluzija da bi čovjek, samo s gitarom, imao gradu i svijetu nešto reći i da bi to moglo biti važno. S posljednjim kantautorom umrla je zapravo i poezija naše povijesti, dani vjere u pjesme koje se mogu pjevati, a ipak su pjesme po pravilu i zakonu.” Šobićeva drumovanja odvijaju se među onim predjelima gdje stanuju čista osjećanja, na mjestima “gdje sonatu kiša svira”. Tamo gdje je ožiljak najuočljiviji. Nešto lakše je “Ostaviti život, gledat’ ga u retrovizor”. Pjesmom se buniti, mnogo je teže; teže je osjećati da je čovjek u svijetu uvijek “djelimično sam”. I zato je Miladin Šobić svaku pjesmu pisao kao da je prva, ili - kao da je posljednja. Njegov pristup poeziji, njegovo povlačenje na kraju bilo je, zapravo, viteško. (Takav će biti i njegov povratak.)

Sjetićeš se Šobićevih pjesama kada počneš prebirati po osjećanjima, kada poželiš dugu šetnju po uspome-

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 7. 2016.

kultura

31

vlE GOrANOviĆ 2009.GODiNE PiSAO O ŠObiĆu

ednom novemBar nama, kroz onaj “kišni doboš”.

Ako se vratiš nekadašnjim snovima, poželjećeš njegovu muziku. Ako poželiš opet napisati pismo, možda baš s onim “mirisom dalekog juga”, zaželjećeš se njegovih stihova. Tada ćeš znati da ti njegov svijet obezbjeđuje produžetak mladosti.

Taj glas nećeš moći zaboraviti, kao što nećeš zaboraviti ni mirise raskvašenih ulica koje jeseni daruju poznati dah Šobićevih pjesama.

Miladin Šobić je uspio da nikome ne bude nalik, a da istovremeno, svakom ko ga je čuo, bude blizak. Divili su mu se oni koji danas važe za neprikosnovene kantautore. Njegove se pjesme i danas slušaju i duboko preživljavaju, dovode do drhtanja i neminovnog poistovjećivanja. Iz skučene (recimo, studentske; recimo, dubrovačke) sobe gledao je čitav jedan svijet. Trenuci sjete i tjeskobe vladaju našim raspoloženjima kada utonemo u te bliske tonove.

Pjesnik “Ašik Ajše” i “Marije”, tvorac “Svetozara Markovića 39” i “Džempera za vinograd” ispisao je jedinstvenu ispovijest kišama. Neponovljivim rukopisom i dostojanstveno: “I volim što su tako čiste moja sreća, moja tuga”. Njegovim stihovima dospijeva se do trotoara Nikšića, kada ispod cinober krovova iskonske tuge zaplešu.

Ali mogu nas ove fascinantne šansone odvesti i do bilo kog drugog grada, sve se to odigrava “U jednom gradu, kraj hladne rijeke / baš me briga u kom”.

Pa sad, u ovim danima jesenjim (“Sve me češće kiše prate/ kud god krenem eto njih”), sjeti se i pjesme “Bio sam jednom novembar” (“...kao u bukvaru, tad sam je možda volio, kao Živago Laru. Bio sam jednom novembar i danas je pola mene...”).

Kada se ispisuju Antićevska slova nemira “jedan novembar/ kad sam se/nad samim sobom/ smješkao vrlo mirno”.

To neće biti onaj Floberov “Novembar”. No, sjeti se pjesnika Miladina Šobića, njegove su pjesme nezaboravne himne tvoje mladosti, njegovi su se stihovi pamtili i izgovarali kao pouzdane mantre za ulazak u duše sanjivih.

(Tekst je prvi put objavljen u novembru 2009. godine)

Goranović

32

reportaže

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 7. 2016.

OsamnaestOgOdišnji saša VukajlOVić jedini je

Kupili su mi Konja a ne auto i ljubav od tada traje

Saša ima četiri konja od kojih je jedan za trke, a ostala tri, kako on kaže, prosto za uživanje, obilazak, planina i učenje drugih da jašu

⌦ Zorica Bulatović Osamnaestogodišnji Saša Vukajlović jedini je Kolašinac koji se takmiči u jahanju konja. I ne samo to, on je na nedavno održanim čuvenim trkama na Njegovođi, na Žabljaku osvojio prvo, treće i četvrto mjesto u tri različite kategorije. Najvažnija trka za njega svakako je na Trsi koja će se održati 6. avgusta, u dužini od 40 km gdje će jahati konja iz ergele SKK Budućnost iz Podgorice.

■ PRVI PUT JAHAO

KONJA KOD DRUGA

Ljubav prema konjima kod Saše je, kako kaže, nekako uvijek postojala, ali jedan slučajan odlazak kod druga na selo koji ima konje, bukvalno ga je opredijelio za ovaj, nimalo lak sport.

“Kod druga sam prvi put

Prošle godine takmičio sam se prvi put na Njegovođi i bio četvrti sa Gazalom. Sa njim sam i ove godine osvojio četvrto mjesto, jer je on još mlad konj

uzjahao konja i to mi se svidjelo, kasnije kad su me tata i majka pitali da mi kupe automobil, ja sam rekao da neću auto, već da mi umjesto njega kupe konja, pa je tako i bilo. To je ujedno bio i moj prvi konj”, kaže uvijek nasmijani Saša.

Za samo dvije godine od kupovine prvog konja, Saša je dosta toga naučio o ovim plemenitim životinjama. Sada ima četri konja, od kojih je jedan za trke a ostala tri, kako on kaže, prosto za uživanje, obilazak, planina i učenje drugih da jašu.

“Arap “Gazal” mi je glavni za trke. Treba dosta vremena da se provede sa konjima kako bi, prije svega, naučio kako se ponašaju, njihovu narav i šta im se sviđa a šta ne.

Nije konj samo životinja koju treba upregnuti ili jahati.

On nije kao ostale životinje, bukvalno osjeća sve a najvi-

ram”, odnosno trči u krug”, objašnjava najmlađi junak trke sa Njegovođe.

Svi konji su mirni, i moje sestre uče da jašu. Jelena je već dobar učenik, dok mlađa trenutno izbjegava taj doživljaj dok je ne natjeram. Ovaj šareni konj koji se zove “Šarac” ujeo je za vrat, što nikad nije uradio, pa se sad plaši i drugih konja, no proći će je to

še ljubav. Između mene i “Gazala” upravo je to. Kako mi je on glavni za trke, skoro svaki dan a posebno pred trke izjašem ujutru prema planinama, a kad se vratimo u večernjim satima ga “lonži-

■ PRIPREME ZA

TRKE U BOSNI

On razmišlja da kupi još jednog konja za trku, jer smatra da će mu to dobro doći u izboru, a i kao dobar početak za ono za šta se priprema, za profesionalno bavljenje ovim sportom.

“Prošle godine takmičio sam se prvi put na Njegovođi i bio sam četvrti sa Gazalom. Sa njim sam i ove godine osvojio četvrto mjesto, jer je on još mlad konj. Na tim trkama konji se takmiče u tri ranga, “brdski” najsporiji ali odlični konji i kao što kaže i njihov naziv za planinske predjele, zatim “Arapi” i “Englezi” koji su najbrži. Prvo mjesto sam osvojio u kategoriji brdskih sa konjem iz ergele SKK “Vihor” sa Žabljaka, i treće mjesto u grupi trke “Engleza” isto sa njihovim konjem”, objasnio je Saša.

On se već posljednjeg dana ovog mjeseca sprema za odlazak na trke u Bosnu koje su, kako nam je objasnio, mnogo bolje organizovane od ovih na Žabljaku. Na tim trkama imaju startne mašine i trka je kružna, a ne pravolinijska kako je bio slučaj sa prethodnom.

“Dužina staze na Njegovođi je bila jedan i po kilometar a u Bosni će biti 1.200 metara za Arape, 1.100 metara za “brdske” konje i 1.400 metara za “Engleze”. Takmiči-

40 kilometara je duga galoperska staza na trsi

će se devet takmičara u svakoj grupi. Šestog avgusta je jedno drugačije takmičenje, odnosno trka koja se održava na Trsi, gdje je staza dugačka 40 km. Jahaću konja iz ergele SKK Budućnost iz Podgorice čiji je vlasnik Zlatko Maliković. Takođe ću jahati “Arapa”, i pomalo imam već tremu”, objasnio je Saša.

■ KONJ “GAZAL”

SVE RAZUMIJE

On kaže da ta trema ima i pozitivni uticaj jer na Trsi nije galopska trka već “endoran” gdje konji trče 40 km i ne smiju da im pređu određenu granicu. Tako jahač mora biti maksimalno skoncentrisan, inače ako se taj puls pređe konj bi bio diskvalifikovan.

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 7. 2016.

reportaže

33

e kOlašinac kOji se takmiči u jahanju kOnja Potrebno mnogo truda da se konj “umiri” i jaše Iako Saša tvrdi da je “Šarac” miran, kad ga je kupio nije baš bilo tako. On je pastuv i trebalo je mnogo truda i rada samo da se osedla pa tek da se jaše, iako nije uvijek raspoložen za tu avanturu.

“Kada smo ga kupili prvo se moj brat zaletio da ga pojaše. Istog trena ga je zbacio sa sebe i brat je tom prilikom slomio prst. Bacao je i

“Poslije svake trke smršam po jedan kilogram, pa sam tako nakon završenih trka na Žabljaku izgubio cijelih tri. To je upravo ta napetost dok se jaše i razmišlja, jer o konjima se u tim trkama mora voditi dobro računa, nije samo natjerati ga da prvi prođe kroz cilj, jer će taj konj poslužiti i za mnoge druge trke, pa se moraju izbjeći sve potencijalne povrede, jer je na Njegovođi i teren nezgodan. Nije ravan i konj se lako može povrijediti. U toku trke ne smijem ga pustiti da trči svom snagom, već ga držati sa pola te snage, a onda ga na 400 metara pred ciljem pustiti da poleti”, objasnio je mladi džokej.

Trke su za njega nešto po-

Arap Gazal mi je glavni za trke. Treba dosta vremena da se provede sa konjima kako bi, prije svega naučio kako se ponašaju, njihovu narav i šta im se sviđa a šta ne. Nije konj samo životinja koju treba upregnuti ili jahati.

Saša ima punu podršku roditelja Saša nema nimalo straha od tih ni malo bezazlenih padova, napornog rada i svakodnevnog vježbanja sa konjima. On tvrdi da ima vremena i za društvo, izlaske u grad, ali se stiče utisak da je Saši zapravo zadatak da

mene nekoliko puta, ali to je normalno za jahače pa se prvo treba naučiti spretnosti i padovima. Evo se vidi na slici kada me “Šarac” nimalo bezazleno baca sa sebe, no ja se kao mačka dočekam na noge i sve ispočetka. Mislim da je “Šarcu” dosadila moja upornost pa je, ipak, on bio taj koji je popustio”, kaže kroz smijeh Saša.

nagovori društvo da i oni nauče jahanje i zavole ove pametne i plemenite životinje.

“Punu podršku u ovome što radim imam od roditelja. Ne zapostavljam školu, pa tako roditeljima bar na taj način uz-

vratim. Prije nekoliko dana predao sam i dokumenta za policijsku akademiju u Danilovgradu”, kazao je ponosno naš džokej koji nas poziva da budemo njegovi navijači i gosti na trci koja slijedi 6. avgusta na Trsi.

sebno i za svaku podjednako živi. “Gazala”, kako kaže neizmjerno voli kao i on njega, jer je kako tvrdi nevjerovatno pametan i sve razumije, a mi smo se na licu mjesta i uvjerili. Dok smo ga mazili, otvorio je sam svoj boks i redom otvarao boksove ostalih konja. Ako mu se ne poklanja dovoljno pažnje, zna malo i da vas gurne glavom jer želi da je u centru zbivanja jer ga je Saša tako naučio.

“Svi konji su mirni, i moje sestre uče da jašu. Jelena je već dobar učenik, dok mlađa trenutno izbjegava taj doživljaj dok je ne natjeram. Ovaj šareni konj koji se zove “Šarac” ujeo je za vrat, što nikad nije uradio, pa se sad plaši i drugih konja, no proći će je to. Ko zna šta je ona njemu uradila”, uz smijeh kaže Saša ne dajući za pravo da je to konj tek tako uradio već da je krivac, ipak, njegova sestra.

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 7. 2016.

Hotspot

35 Foto: WallMag

zaBrinjavajuĆe Brojke u porastu

Njemačka i austrija u strahu od terorizma

Ankete kažu da tri četvrtine Njemaca očekuju napad u svojoj državi, a da se 83 posto Austrijanaca plaši terorizma

Više od tri četvrtine Njemaca vjeruje da će njihova država uskoro biti meta terorističkih napada, pokazali su rezultati istraživanja koje je institut Forschungsgruppe Wahlen sproveo za Drugu njemačku televiziju tri dana poslije napada sjekirom i nožem na putnike u vozu u Njemačkoj.

Rezultati su pokazali kako 77 posto Njemaca očekuje da će do napada doći uskoro, za razliku od 69 posto, koliko je bilo prije dvije sedmice.

Sa druge strane, 20 posto ispitanika ne očekuje da će se uskoro dogoditi ikakav napad.

Istraživanje, u koje je bilo uključeno 1.271 ispitanika, pokazalo je da 59 posto njih smatra da se dovoljno toga čini kako bi se zaštitili od terorizma.

■ Strah veći nego ikad

Oružana grupa Islamska država Irak i Levant (ISIL) preuzela je odgovornost za napad u kojem je Avganistanac sjekirom i nožem napao putnike u vozu u Njemačkoj, prilikom čega je povrijeđeno nekoliko osoba.

Slično istraživanje sprovedeno je u Austriji, gdje je

2

posto ispitanika u austriji nema nikakav strah od terorista

Njemački vojnici se ne plaše terorizma nakon stravičnih događaja u svijetu, strah od terorizma veći nego ikada.

To su pokazali objavljeni rezultati istraživanja instituta Unique- Research.

Dok se 2008. godine od terorizma plašilo “svega” 75 posto građana Austrije, ove godine ta cifra iznosi čak 83 procenta. Istraživanje instituta pokazuje da dva od tri Austrijanca razmišlja o tome šta bi uradili kad bi se teroristički napad dogodio u njihovoj zemlji.

Svega dva posto ispitanika nema nikakav strah od napada oružanih grupa poput ISIL-a.

■ vojSka da pomogne policiji

Istovremeno 90 posto stanovništva želi da u čuvanju Austrije od terorizma i vojska pomaže policiji.

Rezultati istraživanja pokazuju da 84 posto smatra da je jasan zadatak vojske da djeluje u zemlji, a četiri od pet Austrijanaca bi željelo da vojska preuzme više zadataka u borbi protiv terorizma u Austriji.

Takođe samo 38 posto smatra da bi austrijska vojska trebalo da učestvuje u borbi protiv terorizma u inostranstvu.Izvor: Reuters

Foto: Brendon Thorne

astronomska popularnost za samo dvije sedmice

Pokemon Go katapultirao Nintendo U sedam dana vrijednost japanske tehnološke kompanije se udvostručila na 42,5 milijarde dolara, premašivši vrijednost kompanije Sony

Nintendo GO sve prisutniji Pokemoni su donijeli korist i za McDonalds, koji je u Japanu počeo prodaju paketa sa hranom na temu popularne igrice, odmah povećao prodaju i doživio instantan rast vrijednosti svojih dionica

Cijene dionica japanske tehnološke kompanije Nintendo porasle su u utorak za novih 14 posto, tako da se u proteklih sedam trgovinskih dana, odnosno od lansiranja igre Pokemon Go u Americi, njegova tržišna kapitalizacija i više nego udvostručila - na 4.500 milijardi jena, ili 42.5 milijarde dolara, premašivši vrijednost Sonyja za 400 milijardi jena.

Dionice Nintenda su u utorak porasle na 31.770 jena (300 dolara), što je za 120 posto više u odnosu na njihovu vrijednost sa zatvaranja berze 6. jula.

Rekord je postavljen u prošli petak, kada je vlasnika promijenilo čak 4.5 milijardi dionica ove kompanije.

Internet stranica Eurogamer prenosi da investitori žure da kupe dionice Nintenda iako će korist od igrice imati samo indirektno.

Pokemoni nijesu donijeli korist samo Nintendu, nego i lancu brze hrane McDonalds, koji je u Japanu počeo prodaju paketa sa hranom na temu popularne igrice, što je odmah rezultiralo povećanjem prodaje i rastom vrijednosti dionica ove američke firme.

Od lansiranja igrice Pokemon Go, prije svega dvije sedmice, ona je stekla nevjerojatnu popularnost među korisnicima u svijetu.

Nova igra podrazumijeva korištenje GPS mapiranja i kameru na mobilnim telefonima i tabletima, pomoću kojih se na različitim stvarnim lokacijama traže virtuelni Pokemon likovi.

Pokemon Go je baziran na japanskoj franšizi iz 1990. godine, a njeni tvorci su Pokemon kompanija International, Niantik Inc i Nintendo Co Ltd. Izvor: Business Insider

36

hotspot

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 7. 2016.

korist od pada funte

Najveća investicija nakon Brexita vrijedna 29 milijardi € Japanski SoftBank preuzima britanskog proizvođača mikročipova ARM Holdings, što ukazuje na povjerenje stranih investitora

Japanska kompanija SoftBank dogovorila je preuzimanje britanskog proizvođača mikročipova ARM Holdings. Vrijednost japanske investicije procijenjena je na 29 milijardi eura.

Samo tri sedmice nakon što su građani Velike Britanije na referendumu odlučili da napuste Evropsku uniju, uslijedili su prvi pozitivni ekonomski rezultati.

Preuzimanje britanskog proizvođača mikročipova od japanske telekomunikacijske kompanije SoftBank nije toliko značajan potez u tržišnom smislu, koliko je to trenutni odraz generalnog stanja britanske ekonomije i spremnosti stranih investitora da nastave da ulažu u ovu zemlju.

Tu činjenicu je naglasio novi britanski ministar fi-

nansija Filip Hamond.

“ARM je veoma uspješna priča i činjenica da je jedna japanska kompanija, samo tri sedmice nakon referenduma, donijela odluku da širi svoje poslovanje u Velikoj Britaniji potvrda je otpornosti i atraktivnosti naše ekonomije. Velika Britanija je zadržala svoje mjesto u poslovanju međunarodnih kompanija”, dodao je Hamond.

Ekonomisti tvrde da je ova akvizicija logičan potez za japansku kompaniju, budući da je vrijednost funte nakon referenduma smanjena za četvrtinu, što je lokalne kompanije učinilo mnogo dostupnijim za strana preuzimanja. Ekonomski strateg NAB-a Nik Parsons tvrdi da će zbog slabljenja funte britanske kompanije

postati zanimljivije stranim ulagačima.

“Sa tako naglim padom funte nakon referenduma, siguran sam da i mnoge druge kompanije širom svijeta sada razmišljaju o mogućim akvizicijama u Velikoj Britaniji, iz jednostavnog razloga što je njihovo poslovanje ostalo veoma stabilno, ali je njihova vrijednost u funtama u odnosu na druge svjetske valute, za manje od mjesec dana značajno smanjena”, dodao je Parsons.

Atraktivnost britanskog ARM-a značajno je skočila početkom godine, kada su u poslovnim rezultatima za 2015. godinu prikazali rast prihoda od 15 posto, sa ukupnom dobiti od blizu 1,5 milijardi eura.

Izvor: Al Jazeera

Ova akvizicija nije toliko značajan potez u tržišnom smislu, ali je odraz generalnog stanja britanske ekonomije i spremnosti stranih investitora da nastave da ulažu u ovu zemlju

opšta čistka i masovna otpuštanja

Turska zatvara stotine škola povezanih sa Gulenom Turska je počela proces zatvaranja stotina škola i drugih obrazovnih institucija koje povezuje sa pokretom Fethulaha Gulena, kojeg vlasti optužuju da stoji iza pokušaja vojnog udara.

Ministarstvo obrazovanja će zatvoriti ukupno 626 institucija, uključujući 524 privatnih škola i 102 drugih povezanih institucija, kao što su domovi za studente i centri za pripremu ispita.

Pravne procedure su već pokrenute, a institucije su optužene za “zločine protiv ustavnog poretka”.

Turske vlasti su takođe suspendovale više od 21.738 nastavinka. Četiri dana nakon pokušaja vojnog udara, u kojem je poginulo najmanje 240 ljudi, u Turskoj je otpušteno gotovo 60.000 zaposlenih u javnom sektoru, zbog sumnje da su povezani sa pobunom.

Riječ je o vojnicima, policajcima, sudijama, državnim službenicima,

popularan i Whatsapp

Messenger ima više od milijardu korisnika Američka društvena mreža Facebook je saopštila da je broj korisnika njene aplikacije za dopisivanje Messenger premašio milijardu, što je ključna prekretnica u nastojanjima kompanije da proširi platformu na nove usluge.

“U okviru ovog putovanja do jedne milijarde korisnika, fokusirali smo se na kreiranje najboljih mogućih iskustava u modernoj dnevnoj komunikaciji”, navodi se u saopštenju potpredsjednika Facebooka, Dejvi-

da Markusa.

Sam Facebook ima više od 1,6 milijardi korisnika, a WhatsApp, druga aplikacija za dopisivanje koju je Facebook preuzeo 2014. godine za 20 milijardi dolara, takođe broji više od milijardu korisnika.

Među drugim uslugama Facebooka su Instagram, koji koristi više od pola milijarde ljudi za dijeljenje fotografija, i kompanija Oculus, koja se bavi izradom naočari za virtualnu realnost.

Izvor: BuzzFeed

Pravne procedure su već pokrenute, a institucije su optužene za “zločine protiv ustavnog poretka” profesorima...

Turske vlasti optužuju Gulenove sljedbenike za organizovanje neuspješnog puča. Gulen živi u dobrovoljnom egzilu u Sjedinjenim Američkim Državama i negira ove navode, tvrdeći da je Erdogan organizovao napad sam na sebe.

Turske vlasti su takođe suspendovale više od 21.738 nastavinka

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 7. 2016.

hotspot

37

odgovor na krizu

Pola milijarde eura pomoći za mljekare Evropske unije Dodatnih 500 miliona eura pomoći poljoprivrednicima ima za cilj da preokrene sunovrat cijena u mliječnoj industriji Evropska unija je najavila dodatnih 500 miliona eura pomoći poljoprivrednicima kako bi preokrenula sunovrat cijena u oslabljenoj mliječnoj industriji.

Time je ukupna pomoć evropskom poljoprivrednom sektoru porasla na milijardu eura.

“Evropska komisija je predstavila novi paket mjera vrijedan 500 miliona eura iz evropskih fondova, sa ciljem pružanja pomoći poljoprivrednicima u svjetlu tekućih poteškoća na tržištu, a naročito na tržištu mliječnih proizvoda”, sa-

350 miliona eura biće raspodijeljeno članicama eu za dodatne mjere za pružanje pomoći poljoprivrednicima

Prekomjerna proizvodnja mlijeka u EU nastupila je poslije ukidanja kvota za proizvodnju mlijeka u aprilu 2015. godine

opštila je EK. “Ovaj paket će omogućiti novi snažan odgovor i takođe pokazuje da je EK mobilizovala više od milijardu eura novih sredstava za pružanje podrške poljoprivrednicima koji su u teškoj situaciji”, izjavio je evropski komesar za poljoprivredu Fil Hogan.

Od pomenutog iznosa, 150 miliona eura otići će kao kompenzacija nezavisnim i drugim proizvođačima za svaki litar mlijeka

koji ne proizvedu, dok će preostalih 350 miliona eura biti preraspodijeljeno članicama EU, koje će potom odlučiti o dodatnim mjerama za pružanje pomoći poljoprivrednicima.

Prekomjerna proizvodnja mlijeka u EU, koja je nastupila poslije ukidanja kvota za proizvodnju mlijeka u aprilu 2015. godine, uzrokovala je kolaps cijena, koje se još uvijek nijesu oporavile uprkos paketu pomoći od 500 miliona eura najavljenom u septembru prošle godine.

Izvor: Agencije

150 miliona eura kompenzacija nezavisnim i drugim proizvođačima za svaki litar mlijeka koji ne proizvedu

apple i lg takođe u igri

Samsung tuži Huawei zbog povrede patenta Južnokorejska kompanija odlučila je da tuži kinesku firmu na sudu u Pekingu zbog povrede šest patenata Samsung Electronics Company tuži kineskog proizvođača pametnih telefona Huawei zbog navodne povrede njegovih šest patenata.

Južnokorejska kompanija u petak je objavila da je odlučila da preduzme pravne radnje kako bi odbranila intelektualno vlasništvo, uprkos tome što je spor pokušala da riješi mirnim putem.

Samsung nije naveo gdje je podnio tužbu.

Južnokorejski mediji javljaju da je Samsung tužio Huawei u Pekingu za povredu patenta za pametne telefone u vrijednosti od 80.050.000 juana (oko 10,8 miliona eura).

U m a j u ove g o d i n e Huawei je podnio tužbu protiv Samsunga u Sjedinjenim Američkim Državama i Kini, optužujući južnokorejsku kompaniju da je povrijedila njihovih 12 patenata za mobilne uređaje i mreže.

Samsung i Huaewi su dva najveća proizvođača pametnih telefona koji su bazirani na operativnom sistemu Google Android.

Samsung je najveći snabdjevač pametnim telefonima na svijetu, dok je Huawei treći, iza Applea. Što se tiče pojedinačnih brendova, na EU5 tržištima Samsung se nalazi ispred Applea, a na trećem je mjestu Huawei, čiji telefoni či-

ne 12,5 posto udjela prodaje.

Akronim EU5 označava tržišta pet evropskih zemalja - Njemačke, Velike Britanije, Francuske, Italije i Španije. Što se tiče kineskog tržišta, u “urbanoj Kini” je 79,4 posto prodatih telefona pripalo Androidu, a 88 posto uređaja dolazi od lokalnih brendova, među kojima vodi Huawei sa 25,6 posto udjela, ispred Applea sa 19,7 posto.

U drugim dijelovima svijeta najviše Android telefona prodaju Samsung i Huawei, a u SAD-u im je opasan konkurent postao LG, koji čini 15,1 posto udjela u prodaji uređaja na Googleovom OS-u.

U SAD-u je Android OS ostvario udio od 68,5 posto, daleko ispred iOS-a, koji ostvaruje udio od 29,3 posto.

Najprodavaniji pametni telefon je postao Galaxy S7 (11,1 posto), dok je iza njega iPhone 6s sa oko 10 posto.

Samsung je najveći snabdjevač pametnim telefonima na svijetu, dok je Huawei treći, iza Applea.

38

TEHNOLOGIJA

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 7. 2016.

DUGO OČEKIVANA SVEMIRSKA

KVINTILIONI SAMO ŠEST

■ ODLAGANJE

⌦ Ana Nives Radović

A

ko bi se među najavljenim igrama mjerilo nestrpljenje, No Man’s Sky bila bi ubjedljivi pobjednik u ovoj godini. Nije ni čudo, jer je jedan mali studio kreirao nešto veliko, zbog čega privlači mnogo pažnje.

Istraživačka avantura koju kreira studio Hello Games pod nazivom No Man’s Sky upravo je završena i spemna za dolazak na PC i PlayStation 4 i to već u drugoj sedmici avgusta ove godine, potvrđeno je na zvaničnom Twitter nalogu developerskog tima.

Prvobitni plan bio je da No Man’s Sky bude lansiran 21. juna, međutim, developerski tim je, kako se ovaj datum približavao, najavio da će mu biti potrebno više vremena.

OKONČAN I SPOR OKO “NEBA” Jedna ohrabrujuća vijest koja je objavljena u međuvremenu je i to što je Hello Games nakon tri godine uspješno okončao spor koji je protiv njega pokrenula kuća Sky TV, tako da se sada riječ “sky” bez problema može koristiti u nazivu igre.

Komentari na prolongiranje izlaska igre obilovali su negodovanjem, ali i prijetnjama, na osnovu čega se moglo vidjeti koliko gejming populacija može burno reagovati kada se iznevjere njihova očekivanja. Igra je inicijalno najavljena 2013. godine, no iako dolazi iz prilično malog studija, uspjela je da privuče ogromnu pažnju gejmerske zajednice na atipičan način, s obzirom na sve što je pratilo odlaganje.

Ipak, vrijeme nezadovoljstva bilo je prilično kratko, nakon što je otkriveno da se igra nedavno našla u takozvanoj zlatnoj fazi razvoja, što se vi-

18

djelo i po reakcijama oduševljenja novom najavom. Zakazani datum izlaska za evropsko tržište je 10. avgust.

■ VELIČINA O veličini finalne igre nesumnjivo najbolje govori broj planeta, a njih je ni

KVINTILIONA PLANETA KREIRA ALGORITAM TOKOM PROCEDURALNOG GENERISANJA IGRE, OTVARAJUĆI OGROMAN PROSTOR ZA GAMEPLAY

manje ni više nego upravo 18,446,744,073,709,551,616.

Ovih skoro 18 i po kvintiliona nebeskih tijela veliki su dio kosmosa, no na disku zauzimaju svega šest gigabajta. Prema riječima autora većinu potrebnog memorijskog prostora zauzimaju audio fajlovi, što znači da ćemo

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 7. 2016.

TEHNOLOGIJA

39

AVANTURA STIŽE 10. AVGUSTA

I PLANETA U T GIGABAJTA osim onoga što budemo, kako se već nazire sa impresivnih screenshotova, vidjeli, mnogo toga kvalitetno urađenog i čuti. Očekuje se, međutim, da bi igra nedugo nakon lansiranja mogla da dobije i ažuriranje, no ni ono ne bi trebalo da odnese mnogo prostora na disku.

Kako god algoritam koji bude stvarao nove planete bude osmišljen, impresivno je što je riječ o igri koja zauzima znatno manje od prosjeka većine popularnih igara, a nudi svjetlosnim godinama veći prostor za gameplay.

SPECIFIKACIJE NA STEAM SERVISU

Na Steam servisu objavljene su minimalne, ali još ne i preporučene specifikacije za dolazeću igru za PC verziju, gdje je takođe kao datum dolaska označen 12. avgust.

Operativni sistem: Windows 7 Procesor: Intel Core i3 RAM: 8GB Grafička kartica: nVidia GTX 480 HDD: 10GB

■ ŠIRENJE No Man’s Sky odvodi igrača u proceduralno generisan svijet, omogućavajući mu da luta svemirom, otkriva nove planete i susrijeće se sa različitim oblicima biljaka i životinja, nailazeći na prijateljski i neprijateljski nastrojena živa bića, a sve je urađeno u unikatnom vizuelnom stilu.

Riječ je o nesumnjivo najiščekivanijoj igri ove godine, a glavni razlog zbog kojeg ima taj status je što je osmišljena da se konstantno širi, a ključne komponente igre su istraživanje, borba, trgovanje i preživljavanje.

MARI: VEĆ SPREMNO I PRVO AŽURIRANJE Osnivač studija Hello Games Šon Mari poručio je da njegov tim već radi na prvom ažuriranju za No Man’s Sky, a sve to se odvija prije lansiranja igre. Mari je na Twitteru napisao da je igra prošla fazu sertifikovanja koje je bilo neophodno da bi se našla na tržištima SAD, EU i velikih azijskih zemalja. Hello Games je, prema njegovim riječima, nakon ovoga dobio priliku da počne narednu fazu vezanu za korisničku podršku i dolazeće ažuriranje.

40

SHOWBIZ

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 7. 2016.

ČESTER BENINGTON TVRDI

SISTER BLISS NAKON NASTUPA N Linkin Park održali metal muziku u životu

Frontmen benda Linkin Park Čester Benington se u nedavnom intervjuu za Metal Hammer smijao tome da su neki okoreli metal fanovi ranije smatrali ovaj bend običnim “boy bendom” sa gitarama. Oni su izdali debi album “Hybrid Theory” 2000. godine i on je dostigao ogroman komercijalni uspjeh, ali su neki ljudi tada doveli u pitanje integritet njihovog zvuka koji je donio određene promjene u metalu kakav su ljudi do tada poznavali. Međutim, Benington se osvrnuo na njihov prvi album i rekao kako smatra da su Linkin Park djelimično i odgovorni za donošenje metala u 21. vijek.

“Mislim da je to baš smiješno, te reči ‘integritet metala’. Prema mom mišljenju mi smo u stvari održali metal u životu. Nedavno sam sreo

klinca koji je rekao da smo mi bili prvi rok bend koji je on ikad slušao, i to zaista često čujem. Prije dvije godine smo svirali na Vans Warped turneji u Kaliforniji, puno pjevača iz drugih bendova je došlo da podijeli binu sa nama i svako od njih je rekao ili ‘Prva ploča koju sam slušao je bila vaša’ ili ‘ Vaš bend je razlog zašto se uopšte i bavim muzikom’. Tada sam možda i prvi put pomislio da smo mi bili bend na koji su se ljudi ugledali, kao što su moji uzori bili Deftones, Metallica i Stone Temple Pilots”, otkrio je Benington. Da podsjetimo, Linkin Park se nalaze u studiju i rade na sedmom studijskom albumu i nasljedniku izdanja “The Hunting Party” iz 2014. godine. Album nam vjerovatno stiže u drugoj polovini ove godine. (nocturne)

BOKA BEND IMA SINGL CRNOGORSKI RAJ

Umjesto mediteranskog zvuka latino ritam Crnogorski sastav Boka bend objavio je singl “Crnogorski raj”. Muziku i tekst napisao je vokal benda Deni Deranja, dok je za aranžman bio zadužen Saša Gajić. Ovim singlom članovi B oka benda riješili su da naprave zaokret, pa su mediteranski zvuk po kojem su poznati zamijenili latino ritmom.

Spot za ovaj ljetnji singl radio je Zoran Ristano-

vić, sniman je u hotelu Sun Hunguest u Herceg Novom, a kuća “Delfin” je producirala ovu priču.

Kako ističe autor, ovo je priča je sa crnogorskog područja pa se kroz tekst trudio da opiše šta se dešava na Primorju ljeti. “Čovjek se ljeti lakše opusti i dozvoli sebi više slobode. Pjesma govori o ljetnjoj avanturi i provodu na moru, a one su sastavni dio vrelih dana”, smatra Deranja. E.Z.

DOGODINE OČ ALBUM FAITH Dočekale su me munje i gromovi, ali kada se raščistilo vidjela sam planine, more. Zaista spektakularno, nema šta, iskrena je Sister Bliss

⌦ Marija Roganović Autorka nekoliko najvažnijih numera elektronske muzike, i muzička snaga legendarne grupe Faithless, Sister Bliss (Ajala Debora Bentovim) 14. jula je po prvi put nastupila u Crnoj Gori, na Dance Paradise bini trećeg Sea Dance festivala.

“Nakon Exita, prošle godine, ponudili su mi da nastupam na ovogodišnjem Sea Danceu i naravno da sam objeručke prihvatila. Ovo mi je prvo gostovanje u Crnoj Gori i zaista je predivno. Dočekale su me munje i gromovi, ali kada se raščistilo vidjela sam planine, more. Zaista spektakularno, nema šta”, Sa nastupa na Sea Danceu

priznala nam je ova poznata umjetnica, dodajući da usljed mnogobrojnih obaveza nema vremena za razgledanje naše predivne zemlje.

“Pa, prilično nam je zgusnut raspored. Znate, oduvijek je tako, a ovo je moja dvadeset prva godina u profesionalnim muzičkim vodama.

Prošle godine smo proslavili dvadesetu godišnjicu benda Faithless i imali smo par nastupa da to i obilježimo, npr. svirali smo na Exitu, kao što vam je poznato. Ova godina je krenula u tom ritmu. Žao mi je što nemam vremena za odmor u vašoj zemlji, ali koliko smo shvatila od kolega, svi se prije ili kasnije vrate u Crnu Goru, pa se nadam da će i sa

Oduševljena Sea Danceom Ni Sister Bliss nije krila riječi hvale za festival na Jazu. Nakon što su se kišni oblaci druge večeri raspršili, plažom Jaz na Dance Paradise bini prolomili su se zvuci festivalske himne “Insomnia” i svi su kao jedan bili uz sjajan nastup Sister Bliss, koja je pokazala raskošni talenat i očarala publiku.

“Hvala Sea Dance i sjajnoj publici”, zapisala je na Tviter profilu osnivač i članica legendarnih Faithlessa.

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 7. 2016.

NA SEA DANCEU ZA VN

ČEKUJTE HLESSA mnom to biti slučaj”, uz osmijeh je potvrdila muzičarka, dodajući da o Balkanu zna ponešto, te da nije potpuno neinformisana poput mnogobrojnih kolega.

“Znam pomalo, ne baš puno, mahom od ljudi iz Srbije. Znam ono što su mi studenti ispričali, njihova lična iskustva, o ratu pogođenoj zemlji, koja je tada bila jedna država, ako se ne varam, o bolu, patnji, napetosti.

I tada su mi pričali šta za njih predstavlja muzika, naša muzika, koja je u tim trenucima donekle bila poput saundtreka njihovog života. Puno bendova je čulo takve priče, ali ne pričaju o tome. Kada sam čula da je pjesma ‘Insomnia’ bila nešto uz što su ljudi plakali, išli na posao, prosto preživljavali, zaista ne možete da budete imuni na tako nešto”, vidno dirnuta je ispričala Sister Bliss.

Ova slavna umjetnica iz Londona je pisala muziku za muzičke himne poput “God is DJ”, “Insomnia”, “We Come 1”, “Music Matters”, “Salva Mea” uz pomoć kojih je Faithless ušao u istoriju moderne muzike kao jedan od najbitnijih bendova u istoriji elektronske muzike sa preko 15 miliona prodatih albuma. Sister Bliss ima brojne singlove i dva samostalna albuma, a sarađivala je sa imenima kao što su Boy George, Dido, Example ili Robert Smith (The Cure). Ipak, tvrdi da današnja muzika nije lošija od vremena kada je ona počinjala, ali da je svakako veća kon-

KADA SAM ČULA DA JE PJESMA ‘INSOMNIA’ BILA NEŠTO UZ ŠTO SU LJUDI PLAKALI, IŠLI NA POSAO, PROSTO PREŽIVLJAVALI, ZAISTA NE MOŽETE DA BUDETE IMUNI NA TAKO NEŠTO

kurencija.

“To što je muzika dostupna ne mora da znači da je loša, makar ne veći dio. Prije dvadeset godina, kada smo mi počinjali, mnogo manje ljudi je izdavalo materijale, a sada samo u dens muzici imate više od 250.000 pjesama dostupno onlajn. Sada je veća konkurencija. Tada je najveći problem bio kako muziku prenijeti, kako da za nju čuje što više ljudi. Mada, smatram da kvalitet preovladava. Uvijek je bilo tzv. ‘cheesy popa’ i ‘rubbish music-a’, oduvijek, od početka muzike otkad pamtim, za manje zahtjevnije slušaoce. A s druge strane, imamo onu zahtjevniju publiku koja pravi tu podjelu na underground i overground, bezkompromisnu, čistu pop muziku - u tome leži prava ljepota”, pojasnila nam je ona.

A za sve one obožavaoce legendarnog benda, Bentovim je otkrila dobre vijesti.

“Trenutno smo na turnejama sa Faithlessom, ali i pravimo novu muziku. Nadamo se uskoro novom albumu Faithlessa, veoma smo uzbuđeni, jer smo jako strastveni u onome što radimo, što publika i osjeća”, obznanila nam je suosnivačica Faithlessa, uzgred podijelivši i anegdotu sa jednog nastupa.

“Tokom jedne svirke, ne sjećam se tačno gdje je to bilo, kamerman je izvukao kabl na sceni, baš usred izvođenja ‘Insomnie’, pa smo bili prinuđerni da radimo lajv džem i freestyle, pa sve ispočetka. Nikad ne vjerujte kamermanu, sklonite ih s puta ako su gdje blizu”, kroz smijeh je zaključila ona.

SHOWBIZ

41

42

SHOWBIZ

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 7. 2016.

TOP HILL DOMAĆIN KONCERTA SJUTRA VEČE

Dijelimo karte za Cecin nastup

Među najposjećenijim i najboljim koncertima regionalnih zvijezda u budvanskoj diskoteci Top Hill posljednjih sezona svakako se izdvajaju nastupi Svetlane Cece Ražnatović, koja je nekoliko puta rušila rekorde i oduševljavala publiku. Priliku da još jednom zablista u prijestonici crnogorskog turizma jedna od najatraktivnijih i vjerovatno najpopularnija balkanska estradna zvijezda imaće sjutra veče, kada će je u Top

Hillu bez sumnje dočekati nekoliko hiljada vjernih fanova.

Biće to sjajna prilika da naša publika premijerno uživo čuje nove numere sa Cecinog aktuelnog albuma “Autogram”, poput “Trepni”, “Jadna ti je moja moć”, “Nevinost” i drugih.

Vikend novine u saradnji sa Top Hillom za Cecin nastup poklanjaju po dvije karte za prva dva čitaoca koja danas (subota) tačno u podne pošalju mejl na adresu zabavadnovine@gmail.com.

D.B.

WHO SEE O PREMIJERI ª SOBE ZIMMER ROOMSº ZA VN:

TABLA U ĐENOVIĆIMA KUMOVALA SINGLU NA KOME NIJESMO PAMETOVALI

⌦ Danilo Brajković

H

ip-hop sastav Who See minule sedmice pregrmio je olujno drugo veče Sea Dancea na kome je publika ekskluzivno čula novi singl “Sobe Zimmer Rooms”. Poslije kiše, uvijek dođe sunce, a s njim nam u paketu od Who Seeja stiže MTV premijera pomenute pjesme i spota u ponedjeljak veče.

Ključevi crnogorskog hip-hopa trenutno su u rukama Maria Đorđevića Noyza i Dejana Dedovića Dedduha - dvojac kotorskog Who Seeja vedri i oblači domaćom alternativnom muzičkom scenom, izuzetno su angažovani na brojnim festivalima u domovini i inostranstvu, a gotovo da nema turiste koji tokom sezone širom Primorja na plažnim barovima nije čuo sada već kultne stihove “đe se kupaš, đe školjke skupljaš”. Ukoliko pitate Dedduha i Noyza, ovih dana bi im najviše prijalo

kupanje u Herceg Novom - jednog dana otisnuli su se put Đenovića, zahvatio ih je Andrićevski sindrom i zapazili su znak pored puta. Tačnije - tablu.

A na njoj natpis novog singla, otkriva Noyz Vikend novinama.

■ OD ĐENOVIĆA DO MTV PREMIJERE

“U Đenovićima smo slučajno vidjeli tablu na kojoj piše ‘Sobe Zimmer Rooms’ i odmah smo znali da je to naziv

pjesme. Riješili smo da snimimo singl, stali smo ispred table i pitali jednog čovjeka da li je ona njegova. Čim je rekao da nije - donijeli smo odluku. Dakle, Đenovići su nam krstili singl”, objašnjava Noyz.

Seagull Prime zaslužan je za muziku singla, baš kao i za ranije objavljene “Ja bih” i “Đe se kupaš”, a srećnicima sa Sea Dancea, koji su već čuli numeru prethodne sedmice, od ponedjeljka veče pridružiće se i široke narodne mase jer je premijera zakazana na MTV Adria kanalu (20 časova). Noyz uz asistenciju Dedduha otkriva da je Who See spreman za prve komentare na pjesmu koja nije revolucionarna.

“Posljednjih dana nam je bila preša zbog nekih rokova, da sve stignemo na vrijeme, ali sad smo lagani i spremni. Mada, jesmo malo zakasnili

s najavom. Na Sea Danceu smo otpjevali pjesmu zbog nas, da vidimo kako nam leži na festivalu. I dobro je bilo. Ne bih vam je sad prepričavao, čućete sve.

Nijesmo ništa izmišljali, pametovali.

Standardna je priča, uglavnom. Valjda bude dovoljno za uspjeh na MTV listi poslije”, zagrebao je Noyz po površini projekta.

■ NA KURS REŽIJE,

PA DA SE “OPARIM”

Navikli smo da režiserski dio posla za spotove Who Seeja potpisuje Zoran Marković - popularni Zonjo diplomirao je uz “Nemam ti kad”, “Ja bih”, “Reggaeton Montenegro”, “Igranku”, ali ovog puta režisersku palicu preuzeo je Noyz, kao u slučaju “Đe se kupaš”. Bilo mu je toliko lijepo da uskoro plani-

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 7. 2016.

showbiz

43

AFTER BEACH PARTIES PROGRAM DUŽ PRIMORJA

Njemci predvode zvijezde vikenda Vikend na Primorju obilježiće žurke u okviru After Beach Parties festivala, a zvijezda današnjeg programa biće njemački di-džej Denis Naidanow. On gostuje u Ulcinju (Sand Box), dok će na susjednom D’Olcinijumu nastupiti Millok, Ryan i Miško plavi.

“DJ Angel biće zadužen za muzički izbor na Aquariusu - takođe u Ulcinju, dok je u Gecku žurka na kojoj će nastupiti Positive Crew, Klaus, Public P i Mili Sefić.

Di-džej Mark de Line nastupiće u Denis Naidanow budvanskom Torchu, u Dobrim vodama (Tropski bar) dolazi di-džej Tom

NASTUPA NA EXIT AVANTURI OVOG LJETA ZABILJEŽIO JE WHO SEE

Foto: Sea Dance Photo

2

Tom, a na Almari će publiku za nedjeljni nastup zagrijati di-džej Marthin Klein”, navode organizatori.

Vodeće ime sjutrašnjeg programa biće njemački di-džej i producent Thyladomid.

“S njim će nastupiti di-džej Denis Naidanow. Oba nastupa biće održana u klubu Almara na Oblatnom, a ulaz je besplatan. Na D’Olcinijumu nastupaće i domaći di-džej Vlado Marković, di-džej Mallex u Tivtu na lokaciji bara Onna, a u Dobrim vodama i Tropskom baru di-džej Perry”, dodaju čelnici festivala.

D.B.

Foto: Sea Dance Photo Publika uvijek uz Who See

S nastupa Who Seeja na Sea Danceu

■ Kopaćemo Kanale za Sea Dance aKo treba

U ĐENOVIćImA SmO SLUčAJNO VIdJELI TABLU NA kOJOJ PIšE ‘SOBE ZImmER ROOmS’ I OdmAH SmO ZNALI dA JE TO NAZIV PJESmE. STALI SmO ISPREd TABLE I PITALI JEdNOG čOVJEkA dA LI JE ONA NJEGOVA... ra nove poduhvate, pomoću kojih bi se rado “opario”.

“Nije bilo Zonja. Ja sam se mučio, mada se odavno bavim režijom. Odradio sam animacije, dosta ljudi me je pohvalilo... Razmišljam da upišem neki kurs. Čuo sam da to košta, ali kad se završi - ima dosta para. Vidjećemo”, još razmišlja Noyz.

Who See je u svega nekoliko dana nastupio na novosadskom Exitu i budvanskom Sea Danceu - na Jazu su redovni od prvog izdanja, a tek zaključeno treće poglavlje možda bude i posljednje.

Noyz je čuo da se priča o gašenju festivala i najavljuje žestoku borbu za opstanak.

“Ne sviđa mi se ono što sam čuo.

Bilo bi to baš loše za Crnu Goru. Ako treba, Deddduh će kopati one kanale za šatore u kampu, radićemo jako, naš di-džej će puštati muziku 22 časa bez prestanka, samo neka nam daju da jedemo. Ne moramo piti ništa. Mislim da će Sea Dance opstati”, zaključio je Noyz.

Dedduh i Noyz u akciji

zdravlje

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 7. 2016.

Kilogrami nikako da odu...

PROBLEMI

44

Nutricionisti otkrivaju najčešće zablude u koje vjeruje 90 odsto ljudi i baš zbog toga ne gube kilograme Kako bismo brzo smršali obično se okrećemo nekim alternativama, poput prejedanja zdravom hranom, preskakanju obroka, izbjegavanju pojedinih grupa hrane, piše Lovesensa.rs. Ali, sve ove stvari su pogrešne i ako nastavimo da ih radimo nikad se nećemo riješiti viška kilograma. Registrovani nutricionista Rob Hobson opisuje nekoliko najčešćih grešaka u vezi s hranom koje svi pravimo.

1. Preskakanje obroka

Ne k i l j u d i p r e s ka č u obroke jer se trude da izgube kilograme, dok se drugi trude da stignu rokove na poslu i zbog toga ne stignu da jedu. Preskakanje doručka ili ručka može uticati na koncentraciju i smanjiti nivo šećera u krvi. A sve ovo može vas dovesti do grickanja nezdrave hrane ili prekomjernog ispijanja kafe i energetskih pića, što prouzrokuje osećaj “pomućenosti”.

Ako se malo svjesnije odnosite prema jelu i koristite vrijeme za redovne obroke, održaćete kilažu i nivo energije tokom dana. Što znači da bi trebalo da odvojite vrijeme za hranu – prije posla navijte alarm malo ranije i doručkujte ili organizujte svoje vrijeme za hranu tako da

ona bude prioritet. Sjedite i hranu žvaćite polako, tako da escajg odlažete kada su vam usta puna. Istraživanja su pokazala da se ovako podiže nivo energije i gubi težina, a da ovakav način jela pomaže pri digestivnim problemima vezanim za ubrzane obroke.

2. Strah od ugljenih hidrata Na ugljenje hidrate se često gleda kao na nezdravu grupu hrane. Neprerađeni ugljeni hidrati kao što su smeđi pirinač, ovas i hljeb od cijelog zrna žitarica odličan su izvor hranjivih stastojaka kao što su vlakna, magnezijum, gvožđe i vitamini B. Prerađeni ugljeni hidrati koji se prave sa bijelim brašnom i šećerom su manje zdravi i mogu uticati na nivo šećera u krvi.

Ovo ima negativan uticaj na zdravlje i podstiče grickanje i dobitak kilograma.

Smanjenje unosa ugljenih hidrata je korisna strategija koja pomaže u mršavljenju, ali istraživanja su pokazala da se, za malo duže vrijeme, skoro isti rezultati mogu postići držanjem tradicionalne dijete. Umjesto da izbacite ugljene hidrate iz dijete, bolje je da izaberete neprerađene vrste i smanjite količinu šećera i drugih prerađenih žitarica u ishrani.

Ako se malo svjesnije odnosite prema jelu i koristite vrijeme za redovne obroke, održaćete kilažu i nivo energije tokom dana

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 7. 2016.

3. Prejedanje zdravom hranom Grčki jogurt, orasi i ulja poput ekstra djevičanskog maslinovog i kokosovoog ulja jesu zdrave namirnice, ali njihov pretjeran unos uzrokuje debljanje. Neprerađena hrana u prirodnom obliku je uvijek najbolji izbor, ali morate biti oprezni kada su u pitanju veličine porcija.

Posebno grickalicama treba pristupati sa pažnjom. Često se za njih kaže da su zdrave i bez glutena, ili organske, ali one su često pune šećera ili soli.

zdravlje

45

ª Superhranaº i previše pića Izraz “superhrana” je marketinška fraza koja i nema neko značenje. Ova hrana je obično tako obilježena jer je bila fokus istraživanja u vezi sa bolestima i sadrži veliki broj hranjivih sastojaka. “Superhrana” sadrži veliku količinu antioksidanata kao što su vitamin C ili jedinjenja kao što su fitonutrijenti, koji voću i povrću daju svijetlu boju, i flavonoide koji daju crvene i ljubičaste nijanse bobičastom voću. Hrana nikad neće biti lijek za sve bolesti i uključivanje različite hrane u ishranu će učiniti da jedete sve što je vašem organizmu potrebno, posebno ako povećate unos voća i povrća. Industrija pića je ogromna i preplavljena proizvodima koji tvrde da promovišu različite apekte zdravlja. Sokovi su još uvijek popularni, ali često puni šećera. Sportska pića su popularna tokom i nakon treninga, ali ona će vam vratiti sve kalorije koje ste tokom treninga sagorjeli. Ona su takođe puna šećera – najčešće glukoze, koja može biti korisna da održi energiju tokom sportskih dešavanja, ali ne i tokom treninga u teretani.

Na ugljenje hidrate se često gleda kao na nezdravu grupu hrane.

Neprerađeni ugljeni hidrati kao što su smeđi pirinač, ovas i hljeb od cijelog zrna žitarica odličan su izvor hranjivih sastojaka kao što su vlakna, magnezijum, gvožđe i vitamini B

Grčki jogurt, orasi i ulja poput ekstra djevičanskog maslinovog i kokosovoog ulja jesu zdrave namirnice, ali njihov pretjeran unos uzrokuje debljanje

zdravlje

Psihologija

46

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 7. 2016.

Devet načina da se oslobodite opterećujućih misli

Misli koje nas opterećuju i remete koncentraciju mogu se lako kontrolisati - savjetujemo da isprobate bar neku od ovih devet tehnika mentalnog detoksa.

Um ispunjen mislima koje se sustižu, prestižu i preskaču - to je slika mentalnog pritiska koji često trpimo, a koji doprinosi stresu i iscrpljuje nas. Ideja je da se energija preusmjeri i vrati tijelu i tako olakšaju svakodnevne obaveze i smanji napetost.

1. Naučite da se budite polako i pritom mislite samo na ono što želite Nije dobar početak dana ako sebi dozvolite da mozak - u trenutku buđenja - skoči sa “nula” misli na pedeset. Šok za mozak je šok za cijelo tijelo i zato se potrudite da sebi omogućite sporo buđenje, ne ustajte iste sekunde iz kreveta i naročito nemojte odmah da počnete da razmišljate o obavezama koje

vas čekaju. Provedite makar pet minuta opuštajući se i slušajući svoj unutrašnji glas koji vam šapuće neke lijepe misli.

Ovakav način buđenja će vas učiniti mnogo opuštenijim i spremiće vas za dobar nastavak dana.

2. Malo otvorite usta Zvuči nevjerovatno, ali opuštanje tenzije koja se skuplja u vilici može da donese ogromno olakšanje od pritisaka koji se sakuplja u glavi i oko vrata.

Uz to, otpustićemo i bar pet dosadnih misli. Otvaranjem usta i opuštanjem vilice dolazi do opuštanja obraza i mišića lica, pa se na taj način energija vraća u tijelo. Ukoliko vam je potrebno veće opuštanje, otvorite usta skroz, malo isplazite jezik i kažite “aaaa” (kao da ste kod doktora). Pokušajte odmah, osjetićete olakšanje!

3. Očistite prostor koji vas okružuje

S obzirom na to da su vam misli u gužvi, vjerovatno vam je i dom zatrpan bespotrebnim stvarima. Ako želite da odagnate 30% neželjenih misli, morate da uklonite 30% stvari koje vam se više ne dopadaju, koje ne želite, koje se ne uklapaju u prostor, a možda su i polomljene ili ih nijeste dugo koristili. Ovo olakšanje u domu donijeće olakšanje i u vašem umu, pa misli koje pokušavaju da vas obuzmu neće imati šanse.

4. Premotajte misli i usporeno ih ponovite Vrijeme je da se malo zabavite sa mislima. Izaberite onu koja vas najviše nervira i najčešće se ponavlja, pa je ponovite u svojoj glavi potpuno usporeno. Ovo ponavljajte dok ta misao ne izgubi smisao. Prvo što ćete primijetiti jeste koliko je ona bila neproduktivna i onda ćete uspjeti da je se otarasite jednom za sva vremena.

5. Oslobodite se misli tako što ćete ih zapisati Stvari koje su nam bitne često premotavamo u glavi kako ih ne bismo zaboravili. Sljedeći put kada se dogovorite sa nekim da izađete, ili kada se sjetite da morate kupiti nešto u prodavnici - zapišite to. Nije bitno da li u notes koji nosite sa sobom ili mobilni telefon - zapisivanje će učiniti da osjetite da ste zapamtili to što vam je bitno, i onda mozak neće osjećati potrebu da ponavlja jednu istu stvar non-stop. Dobro je i zapisivati misli pred spavanje, tada vam vjerovatno nije ni do čega i samo čekate da se završi još jedan naporan dan, ali zapisivanjem ćete “isprazniti”mozak i poslati ga opuštenog na zaslužen odmor. Mozak je pun informacija koje se smjenjuju, a tako što ćete zapisivati ono o čemu razmišljate ispraznićete ga i osloboditi se psihičkog pritiska.

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 7. 2016.

zdravlje

47

Misli nemaju svoj sopstveni “um” i “volju” - lako ih je odagnati.

Nekome pomaže meditacija, nekome sviranje, plesanje, joga, šetnja, čitanje inspirativne knjige. Pronađite ono što vam pomaže i posvetite dovoljno vremena tome, jer kreativnost i mašta ne postoje u umu koji je zauzet.

6. Aktivirajte čula Uključite svojih pet čula (miris, ukus, dodir, vid i sluh) i tako usmjerite energiju iz uma na tijelo, gdje bi trebalo da bude. Recimo da usmjerite pažnju na ono što možete da pomirište. Da li je prijatno, svježe, da li možete da promijenite taj miris? Mirisna ulja, štapići i sveće su odličan način da aktivirate čulo mirisa, dok u isto vrijeme umirujete i opuštate misli.

Dodirnite svoju kožu, lice, noge, ruke, prste ili odjeću. Stavite neku kremu na ruke, osjetićete kako su nježne i da im nije potrebna nikakva dalja njega. Zagrlite sami sebe njima i pustite da vam loše misli odu tokom ovog procesa. Na slične načine aktivirajte svoja ostala čula i shvatićete da postoje djelovi tijela, osim uma, koji zaslužuju vaš fokus i energiju.

7. Odagnajte opterećujuće misli.

Misli nemaju svoj sopstveni “um” i “volju” - lako ih je odagnati. Nekome pomaže meditacija, nekome sviranje, plesanje, joga, šetnja, čitanje inspirativne knjige. Pronađi-

te ono što vam pomaže i posvetite dovoljno vremena tome, jer kreativnost i mašta ne postoje u umu koji je zauzet.

8. Obratite pažnju na to kako se osjećate Ovo nema nikakve veze sa tim kako mislite da se osjećate, već sa tim kako se vaše tijelo i biće osjećaju. Tijelo uvijek pokušava da vam privuče pažnju, ali retko uspijeva zbog preokupiranog uma.

Da li se osjećate opušteno, umorno, srećno, užurbano, žedno, gladno, premoreno ili vam treba dobro istezanje? Ignorisanje potreba tijela drži energiju zarobljenu u glavi. Kada svoju svijest odaljite od spoljašnjeg svijeta i usmjerite na tijelo brže ćete primjećivati kako se zapravo osjećate i koje fizičke potrebe imate.

9. Radite na disanju Oštro, kratko i plitko disanje drže energiju zarobljenu u glavi i gornjem dijelu tijela, dok dugačko, usporeno i nježno disanje dovodi kiseonik do pluća, krvotoka i mozga, relaksirajući tako tijelo i um. Kada se fokusirate na disanje i tijelo, nema mjesta za opterećujuće misli.

Uključite svojih pet čula (miris, ukus, dodir, vid i sluh) i tako usmjerite energiju iz uma na tijelo, gdje bi trebalo da bude.

Recimo da usmjerite pažnju na ono što možete da pomirište. Da li je prijatno, svježe, da li možete da promijenite taj miris? Mirisna ulja, štapići i sveće su odličan način da aktivirate čulo mirisa, dok u isto vrijeme umirujete i opuštate misli

48

ENIGMATIKA

LAKŠA

ONI KOJI NAJSLA- SE MUČE JEDAN ĐA JE UZ DA RIJEŠE JUTAR- OVU SKAN- DRUGOG NJA (IZRAZ) DINAVKU

OZNAKA JEDNE ŠAHOVSKE FIGURE

ŽITELJKE GLAVNOG GRADA REPUBL. IRSKE

OZNAKA JEDNE STRANE SVIJETA

RUSKA TENISERKA, MARIJA

AUTO OZNAKA EGIPTA

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 7. 2016.

LJUBITELJ TV ARENE

IMANJE BEZ VLASNIKA (LAT.)

SAZVUČJE VIŠE TONOVA (MN.)

FOTO UBOD

BIVŠA INDIJSKA PREMIJERKA GANDI

IZNAJMLJIVANJE AVIONA (ENGL.)

Pčela okupana polenom INDONEŽANSKO OSTRVO UMJETNOST (LAT.)

RJEČNO OSTRVO

GLASINA

NAJBOLJI REZULTAT U NEKOM SPORTU

GLAS (TUR.)

PRAŽITELJI POTISJA IZVRŠNI POSTUPAK

FOTOMODEL IZ ENGLESKE OBESHRABRITI SE (IZR.) MJESTO NA BRAČU KOJE SE ISPLATI

PUBLIC INFORMATION ZONE

VIŠA TARIFA

FRANCUSKI FUDBALER, TIJERI

Kuća u Rumuniji napravljena od gline, pijeska i slame

PISAC KLASIKE NAMJENJEN MANJEM BROJU SLUŠALACA

RUSKA NARODNA PRIČA KELVIN

STARIJA AMERIČ.

GLUMICA, ŠIRLI

UDISANJE VAZDUHA (MN.) GRČKA POKOJNI PJEVAČ GRUPE KVIN, MERKJURI FUDBALER FERHATOVIĆ ČUVENA CRNA MANEKENKA

JEDAN VEZNIK

6. I 10.

SLOVO

ZABITI SE U NEŠTO STRUČNJAK ZA HEMIJU

Play sudoku online at:

POTKAZIVANJE (MN.)

www.sudokukingdom.com

BEZNAČAJAN (LAT.)

Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: IZLJUBITI, TN, SLUZAVO, KRE, TABANI, IRIS, OTIMAČINE, R, TAŠANA, GAME, ANANAS, RTIĆ, K, S, TRIOLA, OKATO, ODRON, AMATI, SNAJPS, PERNAT, O, DŽODI, NAIVAN, KUĆITI, AS, TIT.

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 2284

9

Play sudoku online at:

2013-01-13

Medium level

8 6 1 3 4 9 5 7 www.sudokukingdom.com

8

4

7 7

3

6

2

9

6

4 9

3

4

5

6

9

2 7

9 1 9

Sudoku puzzle No. 2677 2014-02-10

9

8 4

5

6 1

3 2

2

2

9

5

6

7

1

3

4

8

4

3

7

8

2

5

9

1

6

9

2

6

4

1

7

8

3

5

5

7

3

2

8

6

4

9

1

1

4

8

9

5

3

2

6

7

6

1

9 Puzzle 5 3 solution: 8 7 2

4

3

8

4

9

7

6

2

1

5

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 2284

9

9

3

4

1

5

7

2

6

6

1

5

8

7

2

4

9

3

2

4

7

3

6

9

1

5

8

4

7

2

5

3

8

6

1

9

9

3

6

7

4

1

5

8

2

1

5

8

2

9

6

3

4

7

5

2

4

6

8

3

9

7

1

3

8

9

1

5

7

2

6

4

7

6

1

9

2

4

8

3

5

Medium level

8

4 7

7

3

6

2

7 5 2 1 9 4 6 8 3 Sudoku puzzle No. 2678 2014-02-11 8

2013-01-13

9

6

4 9

3

4

5

6

9

2 7

9 1 9

9

8 4

5

6 1

3 2

FOTO UBOD

AMERIČKA FILMSKA DIVA

TEŽA

VRSTA PRIMITIVNIH SISARA

OZNAKA ZA SJEVER

49

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 7. 2016.

STRANA NESANICA SKRAĆENICA ZA (GRČ.)

SJEVER

AUTOR: BRANISLAV NIKIĆ

PLOČICE U FRAN- PRELAZAK DVA CUSKI IZ JEDNOG USTIMA UTOPIST U DRUGI VOKALA KITA KLUB KABE

DUGAČKI

SASTAVI OD DVA PJEVAČA VRSTA ČAMACA

SLOVENAČKI PJESNIK, ALFONZ KALUP BIVŠI NJEMAČKI FUDBALER, PJER

KEC U KARTAMA KRSTOVI I JEDRA NA BRODU

OZNAKA ZA PONOVLJENI SNIMAK NA TV NAUKA O OBIČAJIMA JEDNOG NARODA

ČELIČNO UŽE RIJEKA I GRAD U AUSTRIJI BUBULJICA

GRABITI POPUST PRI KUPOVINI ZA GOTOV NOVAC

ITALIJAN. NOVINSKA AGENCIJA UNUTRA 10. I 14.

SLOVO OZNAKA ZA OBIM

ENGLESKA GLUMICA I FOTOMODEL VOĐA USTANKA U GALIJI IZ 3.VIJEKA

FRANCUSKI PISAC, BERNAR UGLJENIK

UZGAJIVAČICA LANA, LANARKA

SIMBOL RADIJUMA STOČIĆ SA OGLEDALOM (FRANC.)

OSTRVO U JADRANU ETNIČKO PLEME U SJEVERNOJ NAMIBIJI

Atletičarka pomaže povrijeđenoj protivnici da pređe preko finiša

SUD ČASTI IZJAVE

GRČKO POLUOSTRVO SEM, IZUZEV FRANCUSKI PISAC, ŽIL

HENRI

CELZIJUS ŠPANSKI RT U SREDOZ. MORU

IVOVA ŠUMA, IVIK AMERIČKA GLUMICA GRIFIT VRSTA LISTOPADNOG DRVETA

SIMBOL VODONIKA

Play sudoku online at:

GRČKI FILOZOF

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com RJEŠENJE LAKŠE: K, RJEŠAVAČI, ADA, TARAKAN, FAMA, REKORD, ABER, ANARTI, LUSI PINDER, PIZ, POSTIRA, ANRI, VT, www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com 40 godina kasnije, frizura i strast i dalje iste

SKASKA, TEMPL, K, I, ELADA, DF, ASIM, URITI SE, HEMIČAR, ODAVANJA, MINORAN.

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 2650

7

1

2014-01-14

Medium level

4 3

2

7 1 5

8 6

2

6 8

7

1 4

3 1

6 2

7 4

2

7

6

2

LAKŠA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

1 4

Play sudoku online at:

4 6

Sudoku puzzle No. 2284 2013-01-13 Daily Sudoku puzzle No. 2659 1

9

5

8

6

2

3

4

7

4

2

8

3

7

5

9

1

6

7

6

3

4

1

9

5

8

2

3

5

7

1

4

8

2

6

9

9

1

4

7

2

6

8

3

5

2

7

6

9

3

4

1

5

8

8

4

1

2

5

7

6

9

3

2014-01-23

Play sudoku online at:

4

www.sudokukingdom.com 5 6 8 2 5 9 3 4 7 1

Puzzle solution:

1

9

5

8

6

2

3

4

7

4

2

8

3

7

5

9

1

6

7

6

3

4

1

9

5

8

2

6

8

2

5

9

3

4

7

1

3

5

7

1

4

8

2

6

9

9

1

4

7

2

6

8

3

5

2

7

6

9

3

4

1

5

8

8

4

1

2

5

7

6

9

3

5

3

9

6

8

1

7

2

4

2

4

9

8

5

3 4

4

6

8

5 3 9 6 8 1 7 2 4 Sudoku puzzle No. 2284 2013-01-13

1

Medium level

2

5

4

3

5 7 5

9

2

5 9

7 7

4

2 9

1

petak, 14. 11. 2014.

50

MALI OGLASI

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 7. 2016.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA od 10 do 16 h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 - 4. sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

1 DAN 1€ ZA SVAKIH 5 PLAĆENIH DANA 2 DANA GRATIS

KUĆE/STANOVI P

PRODAJEM STAN 40m2 Herceg Novi-Kumbor, 50 metara od mora, preko puta kompleksa Portonovi, namješten, bez posrednika.

Tel.068/403-438 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220 Prodajem kuću u Podgorici - Zabjelo, 100m2 na placu od 400m2. Kompenzacija za tri jednosobna stana ili fiksno 90.000 eura. Papiri 1/1.

Tel.069/893-727

P Samac traži namješten stan u Podgorici - oko 50m2. Ne Preko Morače i ne u prizemlju stambene zgrade.

Tel.067/563-541

SOBE Izdajem sobe (kuhinja, kupatilo, internet, klima) blizu Ekonomskog i Pravnog fakulteta. Prednost osobe koje rade. Tel.067/555-065, 069/305-363

TURIZAM Super apartmani Velika plaža između Ulcinja i Ade Bojane. Sve na jednom mjestu.

Prelijepe plaže, još ljepši ambijent, restorani, marketi, pošta, apateka, mini pijaca...

Tel.067/516-054

I Izdaje se stan u Podgorici 70m2 kod nikšićkih semafora - 15 minuta od Delte. 150 eura. Tel.066/110-196 Izdajem namješten stan u zgradi preko puta “Hemomonta”, Kontakt 067/206-566 Izdajem jednosoban stan odmah preko puta Pravnog fakulteta, namješten, 300 eura. Tel.069/554-134

POSLOVNI PROSTOR Izdajem višenamjenski lokal površine 200 kvadrata u Ulici Jola Piletića kod bivše TV IN. Tel.067/640-451 Prodajem poslovni prostor u Poslovnom centru “Kruševac” (30+12m2) ili mijenjam za stan. Tel.067/244-616

Prodajem / izdajem poslovni prostor 30m2 u Ulici Vaka Đurovića, Podgorica (zgrada do Gimnazije). Tel.067/244-616

PLACEVI Prodajem 20.000 kvadrata i kuću 56 kvadrata Donja Brezna selo Bajovo Polje.

Tel.067/898-614 Kolašin, prodajem plac 1.039m2 centar grada, 100 metara od trga. UTU: Su+P+2+Pk = 1.800m2. Izuzetna lokacija. Vlasnik 1/1.

Tel.+382 69 013 133 Prodajem imanje od 2.000m2 sa pomoćnim objektom od 80m2, Balijače, blizu DHL-a. Cijena 25.000 eura.

Tel.069/974-367 Prodajem plac 556m2, 1/1, Bar (Žukotrlica), oko 100m2 stambenog prostora. Dozvoljena gradnja do 600m2.

Razno voće, 100m do mora.

Dvije telefonske linije, garaža 30m2. Tel.069/948-515, 030/353-173 Prodajem placeve na dvije lokacije: Golubovci - Zeta (urbanizovano) 300 m od restorana “Anovi”, 100 m od magistrale i u Doljanima - Murtovina, blizu auto otpada Ivanović. Tel.069/019-018

Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad.

Tel.069/073-331

Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge - najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže.

Tel. 067/591-950 020/511-925 - 067/210-340

Prodajem plac na Veruši, 400m2. Cijena 6.800 eura.

Tel.067/390-767

REGISTRACIJA PREDUZEĆA I KNJIGOVODSTVENE USLUGE. TEL.067/600-473

Prodajem placeve u Mahali, Zeta. Tel.069/334-042, 067/381-071 Prodajem hitno i povoljno 5.128m2 placa u Gornjim Kokotima. Tel.067/666-791

VOZILA/AUTO DJELOVI Prodajem motor suzuki intruder, 1.800R2 sa dosta opreme. Ful servisiran i spreman za sezonu. Cijena po dogovoru. Tel.069/160-705

REGISTRUJTE VAŠE VOZILO PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO) Penz i oner i ma na r at e (3, 6 i l i 12 mjesec i ) Te l . 068 326 549

Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac 1.6, prešla 135.000 km. Tel.069/493-279

USLUGE Tim profesora engleskog jezika radi sve vrste prevoda sa S-E i sa E-S. Cijena po dogovoru. Kontakt telefon 067/429-984. Mail: montenegrina987@gmail.com

GRAĐEVINSKE USLUGE Malim i velikim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva - čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje - bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel.069/297-222

Izdajem namješten stan 40m2, zaseban dio u kući, preko puta Bloka V. Tel.067/602-770 Izdajem namještenu garsonjeru u blizini Bazara. Internet, kablovska, 150 eura.

Tel.069/415-825 DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 7. 2016.

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux.

Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina.

Povoljno. Tel.069/020-023, 067/342-392 Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina.

Povoljno. Tel.069/020-997, 067/911-2598

POSAO Hitno potrebni moleri sa radnim iskustvom. Telefon 067/260-408 Restoranu u Sutomoru potreban šanker i konobari sa iskustvom, hrana i smještaj obezbijeđeni, uslovi odlični. Tel.067/856-348 i 068/109-999

MALI OGLASI

Potrebni RADNICA i SERVISER za radnju mobilnih telefona Zvati od 14 do 18 h Tel. 068/276-363

RESTORANU ATRIO

(Delta City) potrebni: kuvar, pomoćni kuvar, pizza majstor, pomoćna radnica u kuhinji, radnica za pranje suđa, šanker i konobar.

Zvati svakog radnog dana od 10:00h do 13:00h.

Ne primamo sezonske radnike.

Kontakt telefon 067 613 707

Marketu u Podgorici potrebna radnica. Informacije na telefon 067/504-996 Potrebne saradnice za švedsku kozmetiku Orifl ame Crna Gora. Mogućnost dobre zarade, napredovanja i brojne povoljnosti... Telefon 067/831-662

RAZNO Sobna, blind, sigurnosna vrata za stanove, kuće, vikendice.

Ugradnja, garancija, ekstra kvalitet. Tel.069/101-460

51

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel.069/019-698, 067/455-713 Prodajem majstorske violine.

Tel.069/617-231 Prodajem dva dječja radna stola i krevet. Telefon 067/244-166

PRODAJA MREŽA

za fudbal, tenis, odbojku, zaštitnih mreža itd.

Mreže se proizvode u Španiji i iste se nalaze na stadionima u Brazilu za svjetsko prvenstvo. www.mreze.me 069/843-366 067/308-306 Invalidska kolica manuelna sa svim podešavanjima (naslona leđa, glave, ruku, nogu, visine, dužine).

Invalidska elektro-motorna kolica nova i polovna za kretanje po stanu i u saobraćaju. Dušek za nepokretne protiv stvaranja rana, jastuče za kolica protiv rana.

Telefon: 067/318-537

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

Film

52 •TV SUBOTA 09:00 Zvezde Granda, finale 13:00 Duoptrija 13:05 Praktična žena 13:50 Film: Praktična žena 15:45 Film: Ekstremne mjere 18:00 Exploziv The Best Of 18:30 Serija: Andrija i Anđelka 19:00 Vijesti Prve 19:30 Serija: Zvala se Feriha 20:05 Šešir profesora Koste Vujića 21:00 Zvezde Granda Specijal 00:00 Film: Smrtna presuda 01:30 Serija: Nikita 02:15 Serija: Gilmorove 03:00 Serija: Južnjačko srce 03:45 Film: Smrtna presuda 05:15 Praktična žena

PRVA Andrija i Anđelka, 18.30

08.45 09.30 10.00 11.00 12.15 13.30 15.15 16.00 17.15 19.00 19.00 20.15 21.00 23.30 00.15

Muzika NVO sektor, r Moda, I dio Radni dan, r Art magazin , r Film Upoznajmo ambasadore, r Akcenti, Lideri govore, r Film, Snovi, kuća, dom Dnevnik 2 SAT reportaža, Nostalgija podno Prokletija Film Film VOA – glas Amerike

RTCG 2 Film, 21.00

06.00 Radio Crne Gore - budilnik 07.00 Dobro jutro Crna Goro 12.00 Vijesti 13.05 Vrtirepić, emisija za djecu, R 13.35 Alternativa 13.36 Topshop 13.41 Alternativa 13.46 Muzika 13.59 Alternativa 14.00 Vijesti 14.05 AGROSAZNANJE, r 15.30 Dnevnik 1 15.45 Mozaiku 16.35 Alternativa 16.36 Jutro iz gradova Žabljak , R 18.35 Moda, II dio 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.05 Film: Francuski poljubac 21.50 Profil 22.30 Dnevnik 3 23.30 Film: Savršen plan

RTCG 1 Dnevnik, 19.30

06:30 06:45 07:00 10:25 10:35 11:03 12:33 12:40 13:03 16:45 18:00 18:20 18:35 19:06 20:03 20:33 21:07 22:03 23:03 00:49 01:04 01:11 02:50

City M City kids M Dobro jutro City kids M Nautika Film: Kakav deda, takav unuk Sportisimo City M Subotom popodne - CG Magazin in CG Info monte City M Sportisimo Elif Kafanica blizu SIS-a Kafanica blizu SIS-a Zehra Balkanske prevare Film: Tri karte za Holivud City M Sportisimo Meteo PLUS Film: Pravilo 100 milja

11:00 Ljetujmo zajedno dječji program 11:50 Loto izvještaj 12:00 TOTO vijesti 12:30 Trijaža 12:55 Kolačići sudbine 13:00 Futsal CG, r 15:30 Extremno 15:45 Moda 16:00 Otium - Retrospektiva 16:30 Zabavni magazin 17:00 Toto info - uživo 18:00 Svijet ljepote 20:00 Zabava 20:10 Kolačići sudbine 20:15 Priča dana 21:00 Serija 22:00 Filmoteka - Film

08:05 10:30 11:15 13:10 14:00

777 Extremno 15.30

MBC Lijek iz prirode, 13.10

19:00 20:10 21:05 21:35 22:15 00:00

Informativa

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 7. 2016.

PINK Infomonte, 18.00

16:15 17:20 17:30

Sport

Mbc muzika Oni pobjeđuju Oglasi Lijek iz prirode Dok. program: Lopta Bez recepta Video katalog Na točkovima Lopta, dok. program Farma Umijeće življenja Motorsport magazin Na točkovima Zapisano u zvijezdama

07:00 Gormiti 08:15 Pčelica Maja 09:00 Pepa prase 09:35 Pčelica,r 10:00 Žogarija 11:10 Kud puklo da puklo,r 12:00 Vijesti u 12 12:05 Meteo centar u 12 12:20 Život sa morem,r 13:00 Za volanom,r 13:30 Moja polisa 14:00 Vijesti u 2 14:20 Film: Zlatni pehar,r 16:30 Vijesti u pola 5 16:40 Pčelica 17:15 Mućke 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Film: Konjanik na krovu 21:10 Serija: Marija Vern 22:00 Vijesti 02:00 Hotel Vavilon,r

07:30 VOA 08:00 Film 10:00 DW Koncert 11:00 Ljetnji retrovizor (r) 12:00 Naslovne vijesti Atlas radija 12:02 Film 14:00 Naslovne vijesti Atlas radija 14:02 Film 16:00 Naslovne vijesti Atlas radija 16:02 Živa istina (r) 16:55 5 do 5 Summer Edition 18:00 Forum 18:30 DW Arts 21 19:00 DW Koncert 19:59 Naslovne vijesti Atlas radija 20:00 Showroom 20:30 Autoshop 21:00 DW Fokus 21:30 Forum 22:00 Film 00:00 5 do 5 Summer Edition (r)

VIJESTI Mućke, 17.15

ATLAS 5 do 5, 16.55

11.10 Serija: Gimnazijalci 12.00 Info pres 12.30 Koncert 14.00 Info pres 14.05 Serija: Čast i poštovanje/r 17.05 Art i bluz – produkcija tvnk/r 18.00 Vink 1 18.30 Popodnevni koncert 19.30 Vink 2 20.00 Serija: Porodica Jermolov 21.00 Fokus – produkcija tvnk 22.00 Vink 3

10:00 11:45 14:00 17:00 17:35 18:00 18:30 18:45 19:00 19:35 19:55 20:30 20:50 21:00 21:30 21:50 21:55 22:00 00:45

TV NIKŠIĆ Info pres 12.00

TV BUDVA Film, 22.00

Dječji program Muzički program Perspektiva Serija Muzički program Hrana i vino Muzički program Bioskopske najave Polis Grad teatar Budva Epp Muzički program Bioskopske najave Serija Muzički program Mali oglasi Epp Film Muzički program

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 7. 2016.

TV NEDJELJA•53

06:30 Film: Patriotske igre 08:00 Crtana serija: Patrolne šape 09:00 TV Prodaja TV Šoping 09:15 Crtana serija: Patrolne šape 09:45 Film: Smrtna presuda 11:15 Šešir profesora Koste Vujića 13:00 Praktična žena 14:45 Film: Neobični slučaj Bendžamina Batona 17:30 Start me up 18:00 Exkluziv The Best Of 18:30 Serija: Andrija i Anđelka 19:00 Vijesti Prve 19:25 Serija: Andrija i Anđelka 20:00 Živa istina 21:00 Film: Mali Budo 00:00 Start me up 00:30 Serija: Nikita 03:00 Film: Smrtna presuda

06.00 Radio Crne Gore - budilnik 10.00 Vijesti 11.05 Agrosaznanje 12.00 Vijesti 12.06 Abs 13.35 Mostovi 14.00 Vijesti 14.06 Strani dokumentarni program 15.30 Dnevnik 1 16.01 Jutro iz gradova 18.00 Dobar dan, školo 18.30 MNE, All in One 19.30 Dnevnik 2 20.05 Serija: Oriđinali 21.05 Film: Viki, Kristina, Barselona 22.45 Dnevnik 3 23.40 Film: Nasumice 01.15 Dobar dan, školo 01.50 MNE, All in One

06:50 City kids 07:00 Dobro jutro 12.03 I love my car 12.33 Sportisimo 13:03 Domaći film: Sok od šljiva 15:03 Meteo plus 15.06 Ja to tako 16.03 Nedjeljno popodne sa Leom Kiš CG plus 17.36 Meteo plus 18:00 Infomonte 18:20 City 2 18:35 Sportisimo 19:06 Meteo plus 19:07 Elif 20:03 Kafanica blizu Sis-a 21:07 Zehra 22:03 Audicija 00.03 Domaći film: Pozorišna veza 01:51 Predsjednikov čovjek 03:19 Film: Dođi da umreš sa mnom

07:00 Gormiti, crtana serija 08:10 Pčelica Maja, crtana serija 08:30 Pčelica, r dječja emisija 09:00 Žogarija, r dječja emisija 12:00 Vijesti u 12 12:06 Život teče dalje, r 14:00 Vijesti u 2 14:07 Bez granica, r 15:40 Život sa morem, magazin 16:30 Vijesti u pola 5 16:40 Za volanom, magazin 17:20 Mućke, specijal 18:20 Biznis izazov 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Film 22:00 Vijesti u 10 22:30 Buka 23:30 Mućke, specijal 01:50 Život sa morem, r 02:30 Za volanom, r

07:00 Gormiti, crtana serija 08:10 Pčelica Maja, crtana serija 08:30 Pčelica, r dječja emisija 09:00 Žogarija, r dječja emisija 12:00 Vijesti u 12 12:06 Život teče dalje, r 14:00 Vijesti u 2 14:07 Bez granica, r 15:00 Kud puklo da puklo, r 15:40 Život sa morem, magazin 16:30 Vijesti u pola 5 16:40 Za volanom, magazin 17:20 Mućke, specijal 18:20 Biznis izazov 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Film: Džejn Ejr 22:00 Vijesti u 10 22:30 Buka 23:30 Mućke, specijal 01:50 Život sa morem, r 02:30 Za volanom, r

PRVA Živa istina 20.00

RTCG 1 Film: Viki, Kristina, Barselona, 23.45

PINK Nedjeljno popodne sa Leom Kiš, 16.03

VIJESTI Film, 19.10

ATLAS Showroom 19.00

07.30 Muzika 09.00 Dječji program --Vrtirepić 09.35 Kad prošetam Crnom Gorom 11.30 Zapis 14.00 ABS automobilizam, bezbjednost 15.00 Koncert 15.00 Film 17.30 Film 19.00 Muzika 19.30 Dnevnik 2 20.15 Sat Reportaža 21.00 Film 23.00 VOA 23.30 Film 01.30 Koncert

11:45 12:30 13:00 13:15 13:30 13:45 13:55 14:00

08:05 Mbc muzika 09:30 Umijeće življenja 10:00 Motorsport magazin 11:00 Hrana i vino 12:30 Na točkovima 13:15 Bez recepta 15:30 Muzika 16:10 Hrana i vino 18:00 Farma 19:05 Muzička top lista 20:00 Umijeće življenja 20:45 Na točkovima 22:10 Umijeće življenja 00:00 Zapisano u zvijezdama

08.30 Film nedjelje 10.00 Serija 11.00 Get out 13.00 Vikend film/r 14:45 Koncert 15.30 Nedjeljno popodne – produkcija tv nk 18.00 Vink 1 18.30 Popodnevni koncert 19.30 Vink 2 20.00 Nedjeljno popodne/r 22.00 Vink 3 22.30 Get out 23.00 Vikend film

10:00 10:30 12:00 12:35 15:00 17:00 18:30 18:45 19:00 19:30 20:00 20:30 20:55 21:00 21:30 21:55 21:57 22:00 23:15

RTCG 2 Film, 21.00

777 Kućni ljubimci 18.15

MBC Zapisano u zvijezdama 00.00

TV NIKŠIĆ Koncert 14.45

TV BUDVA Film, 23.15

15:00 16:55 17:00 18:25 18:30 19:00 19:15 19:45 20:15 21:00

Zabava Pokreni posao Smijeh kao lijek Extremno Sportski intermeco Legende Loto fondovi Na domaćem terenu specijal, r Nedjeljom Kolačići sudbine Raskovnik Loto fondovi Kino Kultura Moda Podgoricom Humoristička serija Priča dana Serija

Dječji program Grad teatar Budva Ritam sporta Muzički program Film Na dva mora Muzički program Bioskopske najave Crtani film Grad teatar Budva Glas Amerike Muzički program Epp Serija Muzički program Mali oglasi Epp Na dva mora (R) Film

54

SPORT

TUR DE FRANS: BARDE ODBRANIO ČAST FRANCUSKE Francuzima je počeo da se bora čelo, jer na 18 etapa nijedan domaći biciklista nije ostvario trijumf. Ali, onda se na 19. etapi najveće biciklističke trke ukazao Roman Barde - fenomenalni vozač La Mondijala je prošao prvi kroz cilj u teškoj planinskoj trci voženoj od Albertvila do Sen Žerve le Bena (147 kilometara).

Odličnom 25-godišnjaku, kojem stručnjaci sljedeće godine predviđaju borbu za žutu majicu, je trebalo 4:14:08 sati da prvi prođe kroz cilj u podnožju Mon Blana.

Drugo mjesto, sa 23 sekunde zaostatka, zauzeo je Hoakim Rodrigez, dok je treći bio takođe Španac Alehandro Valverde. Bez obzira na težak i nezgodan pad (Britanac je prilikom posljednjeg spusta pao i oštetio bicikl), Kristofer Frum je sačuvao žutu majicu i prvo mjesto...

U.R. GEN. PLASMAN 1. K. Frum 82:10:37 2. R. Barde +4:11 minuta 3. N. Kintana +4:27

TIP 1

DANA 2

Krško - Domžale

2

kvota 1,90

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 7. 2016.

IDEMO DALJE, DO

JUNIORSKA ŠAMPIONKA SVIJETA U BACANJU DISKA

Ko god zna nešto o atletici, zna da juniorska šampionka svijeta u bacanju diska Kristina Rakočević trenira u lošim uslovima. Ko god zna nešto o sportu, zna da je napraviti veliki rezultat iz malog Mojkovca - podvig nad podvizima.

Naročito u individualnom sportu.

Ali čarobna Kristina sa svojim trenerima Markom i Danilom Ristićem nikada ne gura tu priču u prvi plan. Zato je i velika šampionka.

Red rada, red discipline, red odricanja - to je dovelo 18-godišnju djevojku na krov juniorske planete. A to će odvesti mnogo dalje, jer ima vanserijski talenat...

“Spremaću se još bolje da bih postigla bolje rezultate. Za to su sigurno potrebni bolji uslovi”, samo to je rekla djevojka koja je bacila disk 53,36 metara na SP u atletici u poljskom Bidgošću.

Država se mora okrenuti prema apsolutnoj crnogorskoj rekorderki (najbolja je i u juniorskoj i u seniorskoj konkurenciji) u bacanju diska, ali Kristina to ne traži. Sada slavi uspjeh nad uspjesima...

“Ostvarila sam nevjerovatan uspjeh u Poljskoj. Definitivno najveći u dosadašnjoj karijeri.

53,36 metara je bacila disk Kristina Rakočević na juniorskom SP u atletici koje je održano u Bidgošću

DA LI STE ZNALI? Koliko je čarobna članica AK Tara u finalu bila dominantna govori činjenica da je drugoplasirana Kirsti Vilijams bacila disk dva metra i 45 centimetara manje (53,91)

58,30 Zlatna medalja sa juniorskog

metara je najbolji rezultat 18-godišnje atletičarke što se tiče diska - je taj hitac bacila 16. aprila

DA LI STE ZNALI? Pored diska koji joj je primaran, heroina iz Mojkovca se takmiči i u bacanju kugle - najbolji rezultat Kristine Rakočević u toj disciplini je 18,56 metara

UGOVOR NA TRI GODINE IDEA JE NOVI SPONZOR KOŠARKAŠKOG SAVEZA

Saradnja sa KSCG je prava IDEjA

Košarkaški savez Crne Gore ima novog sponzora lanac prodavnica IDEA je sa košarkaškom kućom dogovorio saradnju na tri godine.

Tako je KSCG dobio jakog sponzora pred kvalifikacione mečeve za Evropsko prvenstvo 2017. (Crna Gora se nalazi u grupi sa Gruzijom, Albanijom i Slovačkom)...

“Drago nam je što je kompanija Mercator - CG prepoznala značaj Košarkaškog saveza. Vjerujemo da će partnerski odnos pomoći u stvaranju novih košarkaških asova i šampiona”, saopšteno je iz KSCG. Izvršni direktor kompanije Mercator - CG, Ivan Karadžić, prezadovoljan je što će IDEA sarađivati sa

KSCG - u planu su zajednički projekti, a prvi je da njihovi kupci mogu da očeku-

NJEGOVAĆEMO TALENTE I PODSTICATI MLADE NA ZDRAVE STILOVE ŽIVOTA. TU SMO DA PODRŽIMO NJIHOVE CILJEVE, OSNAŽIMO SPORTSKU ODLUČNOST I BAŠ KAO IDEA, POMOGNEMO IM DA SE VINU MEĐU NAJBOLJE - SAOPŠTENO JE IZ LANCA PRODAVNICA IDEA, OD KOJIH NJIHOVI KUPCI MOGU OČEKIVATI PODJELU KARATA ZA UTAKMICE KOŠARKAŠKIH REPREZENTACIJA

ju podjelu karata za utakmice košarkaških šarkaških reprezentacija...

“IDEA posebno želi da doprinese razvoju sporta kod mladih, jer vjerujemo da savremeni način života i navike modernog doba ne ostavljaju puno prostora za to. Zbog toga je naše partnerstvo sa KSCG prava IDEjA, jer ćemo kroz trogodišnje sponzorstvo zajedno graditi našu sportsku budućnost, te pomagati mlade snage”, rekao je Karadžić.

B.T. ć.

O OI U TOKIJU

A KRISTINA RAKOČEVIĆ PREZADOVOLJNA

FOTO: ASCG

prvenstva svijeta je podstrek za dalje. Nije bilo lako”.

Međutim, kada postoji želja ništa nije teško...

“Za takmičenje u Poljskoj sam se spremala odavno, fokus je bio samo na SP, a cilj je ostvaren”, poručila je Kristina.

Međutim, mlada djevojka iz Mojkovca razmišlja kao pravi šampion ne živi od trenutne slave...

“Sada idemo dalje, a svakako da će naredni cilj biti Olimpijske igre u Tokiju 2020. godine. Nevjerovatan je osjećaj poslije svega”, podvukla je Kristina Rakočević, koja će u ponedjeljak stići u Crnu Goru.

B.T.

Juniorska šampionka planete u bacanju diska dolazi 25. jula (ponedjeljak) u 21.15 časova u Podgoricu, a pošto je napravila ogroman rezultat kojim treba da se ponosimo, bilo bi lijepo da je narod Crne Gore dočeka na pravi način na aerodromu u Golubovcima

Velika šampionka: Kristina Rakočević

OSVOJEN ŠENŽEN SENIORSKA B SELEKCIJA VS DONGUAN 85:82

Seniorska B reprezentacija Crne Gore

igri zahvaljujući trojici igrača koji su imali dvocifren učinak u finalnu - Radosav Spasojević je bio najefikasniji sa 21 poenom, Nikola Korać je postigao 18, dok je Mašan Vrbica dodao 12 poena.

foto: KSCG

Trojka Žižića uz zvuk sirene

Turnir u kineskom Kunšanu je bio za zaborav (upisani porazi od A selekcije Kine, te od B reprezentacije Njemačke i Francuske), ali je igranje u Šenženu vratilo osmijeh na lice seniorskoj B reprezentacije Crne Gore - družina Zvezdana Mitrovića je osvojila turnir savladavši u finalu domaću ekipu Donguan Leopards rezultatom 85:82.

Junak pobjede bio je Nikola Žižić koji je pogodio trojku uz zvuk sirene sa više od polovine terena. Tako su crveni na velik način osvojili trofej u Šenženu... Žižić je izrastao u meč vinera, a seniorska B selekcija je cijelo vrijeme bila u

55

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 7. 2016.

Turniri u Kunšanu i Šenženu bili su prilika da se selektor Mitrović uvjeri u formu igrača koji su na spisku, a koji bi u narednom periodu mogli da se nađu među kandidatima za A reprezentaciju.

B.T.

Plasirali se među četiri najbolje ekipe na B prvenstvu Evrope: Slavlje crvenih momaka

B EP MLADA SELEKCIJA U POLUFINALU

PUT DO CILJA VODI PREKO HRVATSKE Mlada reprezentacija Crne Gore se plasirala u polufinale B prvenstva Evrope koje se igra u Grčkoj - izabranici Dušana Dubljevića su u 1/4 finalu odradili Poljsku rezultatom 63:51!

Tako su “crveni” došli na korak od plasmana u A diviziju u koju će se plasirati najbolje tri selekcije sa B prvenstva. Prvi korak može da se napravi protiv Hrvatske (subota, 20.00) u polufinalu, jer finalisti sigurno idu u rang više.

Ukoliko se upiše poraz od “kockastih”, Crna Gora će cilj pokušati da ostvari osvajanjem trećeg mjesta...

“Znamo dobro reprezentaciju Hrvatske, jer smo igrali sa njima prijateljsku utakmicu”, sjetio se plejmejker Miloš Krivokapić poraza iz Dubrovnika (65:52) sa pripremnog turnira pred šampionat u Grčkoj...

“Međutim, sada smo napredovali kao selekcija. Mislim da uz dogovor iz svlačionice i dobru odbranu možemo do pobjede”, jasan je organizator igre.

A crveni bi mogli do trijumfa ukoliko ponove utakmicu protiv Poljske preko koje se došlo do polufinala - Poljacima je dozvoljeno da vode samo do 8. minuta (8:7) kada je Crna Gora preuzela konce u svoje ruke.

Dubljevićevi klinci su sve do kraja vodili, a istakli su se Petar Popović sa 16 poena, te Krivokapić, Aleksa Ilić i Emir Hadžibegić koji

RASPORED SUBOTA

17.45 Grčka - Island 20.00 Crna Gora - Hrvatska

NEDJELJA

17.45 ZA TREĆE MJESTO 20.00 FINALE

su dodali devet poena. Ilić je bio dominantan pod košem pošto je upisao 15 skokova...

“Gradili smo rezultat malo po malo, a na kraju smo iz dobre odbrane došli do trijumfa. Blizu smo zacrtanog cilja, a to je plasman u A diviziju. Daćemo sve od sebe u preostale dvije utakmice da ostvarimo zacrtano”, podvukao je Krivokapić. B.T - A.K. CRNA GORA

POLJSKA

63 51

16 19 12 16 12 19 14 6 Čarapić 4 Krivokapić 9 Bakić Kalezić Radunović 5 Bošković Popović 16 Baćović 7 Hadžibegović 9 Ilić 9 Nikolić 4 Knežević Selektor: Dušan Dubljević

Zivert Ponitka 8 Olejničak 2 Niciol 3 Bojanovski 8 Kjerlevič Vadovski 2 Bender 6 Kulka Marek 6 Jankovski 14 Fac 2 Selektor: Arkadiuš Miloševski

HALKIDA - Dvorana: Tasos Kamburis. Gledalaca: 100.

Sudije: Siniša Herceg (Hrvatska), David Čambon (Francuska), Ernad Karović (BiH).

Mlada selekcija u polufinalu B prvenstva Evrope igra protiv Hrvatske (subota, 20.00), finale donosi plasman u A diviziju, a ukoliko ispadnemo od “kockastih”, “crveni” će pokušati da osvoje treće mjesto kako bi se plasirali u A diviziju...

“Učinićemo sve da ostvarimo cilj. Možemo sa Hrvatskom”.

aktuelno

zanimljivo

Demokratska partija socijalista

Lekić da pročita zakon ili makar Lex specialis

Lider Demosa Miodrag Lekić bi trebalo da pročita Zakon o državnoj upravi, koji jasno definiše kome su ministri odgovorni za svoj rad ili makar Lex specialis, poručili su iz DPS. Lekić je juče kazao da rad opozicionih ministara ne treba da ocjenjuje predsjednik Vlade Milo Đukanović, već će to uraditi crnogorska javnost i partije koje su odlučivale o njihovom izboru.

U DPS-u smatraju da bi kao bivši ministar u Đukanovićevoj Vladi, i čovjek koji je više puta beuzuspješno pretendovao na najviše funkcije u državi protiv čije nezavisnosti se borio, Lekić morao, kako navode, da pokaže makar elementarno poznavanje funkcionisanja izvršne vlasti i državne uprave.

“Sa viškom prepotencije i manjkom znanja dovodi sebe u inferiornu poziciju da uprkos tolikom iskustvu

ne zna koje su ingerencije predsjednika Vlade, i kakva je odgovornost ministara u Vladi, bez obzira na to iz koje su partije”, kaže se u reagovanju DPS-a.

Oni ističu da najnovija Lekićeva izjava jasno potvrđuje da je opozicija, nakon što im se, kako kažu iz DPS-a, urušio koncept otkrivanja navodnih nepravilnosti, poslala u Vladu svoje predstavnike samo da bi pokušala da blokira njen rad, i sprovođenje kapi-

talnih projekata, kako bi ministarske i druge funkcije koristila za političku promociju u predizbornoj kampanji.

Oni su poručili da će Lekić prvenstveno morati da brine o cenzusu partnera iz tehničkog saveza, kako je, dodali su, “trojku” krstio njegov zamjenik Goran Danilović.

Oni su dodali da razumiju, kako navode, zluradost Lekića izazvanu istorijskim uspjesima Crne Gore na međunarodnom planu.

E.H.

Bivši vođa Kju kluks klana hoće u senatore

SNP očekuje smjenu vlasti u Gusinju Na sjednici opštinskog odbora SNP-a Gusinje istaknuto je da dosadašnja opštinska politika nije vođena u interesu svih građana koji žive na teritoriji Gusinja, zbog čega očekuju da će građani na lokalnim izborima dati povjerenje novoj upra-

vi, u kojoj će SNP imati značajnu ulogu, saopšteno je iz te partije. Članovi Izbornog savjeta OO SNP-a Gusinje na jučerašnjoj sjednici dali su punu podršku jednoglasno donesenim zaključcima Glavnog odbora te partije.

Bivši vođa Kju kluks klana Dejvid Djuk objavio je juče na svom sajtu da planira da se kandiduje za funkciju senatora koji predstavlja američku saveznu državu Lujzijana.

To prenosi AP koji navodi da je Djuk registrovan kao glasač Republikanske partije.

“Ponosno objavljujem kandidaturu za Senat SAD. Verujem u jednaka prava za sve i poštovanje svih Amerikanaca. Međutim, ono što me izdvaja je to što zahtijevam poštovanje prava i nasljeđa Amerikanaca evropskog porijekla”, naveo je u video obraćanju Djuk.

Agencija podsjeća da Djukova objava stiže u trenutku dubokih rasnih napetosti u Lujzijani nakon ubistva crnca koje je počinio bijeli policajac i ubistva tri bijela policajca koje je izveo crnac, kao i samo dan nakon što je Donald Tramp prihvatio kandidaturu Republikanske partije za predsjednika SAD. AP navodi da je bivši vođa Kju kluks klana odslužio godinu dana u federalnom zatvoru zbog varanja svojih pristalica i utaje poreza.

(Tanjug)

ponuDa singapura najbogatijima

Restoran nudi večeru od dva miliona dolara Ukoliko ste milioner i imate viška novca, a uz to ste i gurman, oduševiće vas luksuzna večera u singapurskom restoranu Ce La Vi koja će vas koštati vrtoglavih dva miliona dolara! Ipak, u tu bombastičnu cijenu nije uključena samo hrana, nego još brojne luksuzne pogodnosti koje će potrajati osam sati i pružiti gostima fantastično iskustvo.

Paket za dvoje čine let helikopterom iznad Singapura od 45 minuta, krstarenje raskošnom jahtom i vožnja Rols Rojsom uz ličnog vozača, piše 24sata.hr.

Goste potom čeka večera iz 18 djelova i deset hiljada ruža koje su postavljene na vrhu hotela.

Pribor za jelo su dijamantski štapići na kojima su čak ugravirana imena ljudi koji ih koriste. Sastojci za večeru su Belon ostrige koje se smatraju najcjenjenijim francuskim školjkama, najskuplja vrsta kavijara poznata pod nazivom Almas, a za piće se poslužuju samo vina stara 44 i 55 godina.

Restoran još nije donio odluku kada će započeti sa ovim večerama. Za sada su samo napravili spisak zainteresovanih.

Alkohol “okrivili” za sedam vrsta kancera Dženi Konor sa Univerziteta u Otagu (Novi Zeland) objavila je rad u stručnom časopisu “Addiction” u kom se navode procjene da je samo u 2012. godini oko pola miliona smrtnih slučajeva izazvanih kancerom, zapravo posljedica konzumacije alkohola, što je oko 5,8 odsto smrtnih slučajeva usljed raka u svijetu.

Ona je pronašla dokaze o povezanosti između alkohola i raka grla, usta, jednjaka, glasnih žica, jetre, debelog crijeva i dojke.

“Primijetili smo da se

rizik povećava što je veća konzumacija alkohola i složili se da postoje čvrsti dokazi da uzimanje alkohola direktno izaziva rak”, kaže Suzan Braun, programski menadžer Svjetske fondacije za istraživanje raka.

Iako su u najvećem riziku alkoholičari, čak i ljudi koji piju “umjereno” povećavaju sebi šanse od obolijevanja.

Konor kaže da ne postoji bezbjedna količina alkohola, kada je riječ o riziku od kancera. (b92)

58

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 7. 2016.

KLJUČEVI SIMBOLIČNO PREDATI Simbolično, Olimpijsko selo predstavljeno je nakon trenutka kada je gradonačelnik Rio de Žaneira, Eduardo Paes, predao ključeve Sela predsjedniku Međunarodnog olimpijskog komiteta Tomasu Bahu.

Karlos Artur Nuzman, predsjednik organizacionog odbora Igara u Rio de Žaneiru, sa ponosom je istakao da je Olimpijsko selo ispoštovalo sve, i najdetaljnije rokove izgradnje, kao i planove sadržaja koji su predstavljeni još prije sedam godina. Građevinski objekti su takvi da su u skladu sa najmodernijim standardima ekologije i održivosti.

XXXI OLIMPIJSKE IGRE RIO 2016 5 21. AVGUST

GLAMUR NAJVEĆEG OLIM ⌦ Miloš Antić

R

iječi Tomasa Baha, predsjednika Međunarodnog olimpijskog komiteta, da je Olimpijsko selo za Igre u Rio de Žaneiru jedno od najljepših, a svakako najgrandioznije koje je vidio, apsolutno nijesu pretjerane.

Olimpijsko selo u Bari, predgrađu Rio de Žaneira, predstavljeno je svjetskoj javnosti 16. juna. Brazilci su sa ponosom predstavnike MOK-a, ali i brojnih svjetskih medija, uveli u kompleks Olimpijskog sela koje je ubjedljivo najveće do sada.

Selo je smješteno u dijelu Olimpijskog parka, u kojem se nalazi ubjedljivo najviše borilišta na kojima će se

održavati takmičenja. Tako će većina sportista imati priliku da boravi i na miru se priprema u neposrednoj blizini mjesta na kojima ih čeka ,,sastanak sa sportskom sudbinom“.

“Sportisti će se na istom mjestu pripremati, odmarati, zajedno će objedovati, slaviti sopstvene i tuđe uspjehe. Na taj način, iz Olimpijskog sela poslaće

poruku svijetu. Poruku razumijevanja i mira koju će razumjeti cijela planeta, u skladu sa najljepšim idealima olimpizma”, kazao je Tomas Bah prilikom predstavljanja Olimpijskog sela.

■ KAO U KOŠNICI

O grandioznosti kompletnog projekta u koji je uloženo oko 850 miliona američkih dolara najbolje svjedoče brojke.

Olimpijsko selo ugostiće oko 18.000 olimpijaca, paraolimpijaca, zvaničnika i volontera u 31 zgradi koja je sagrađena za ovu priliku.

Kompletan smještajni kapacitet iznosi čak 3.604

KO OD ZVIJEZDA NEĆE BITI TU? Već sada je jasno da jedan dio planetarnih sportskih zvijezda neće biti u Olimpijskom selu tokom Igara u Rio de Žaneiru. To je već godinama praksa kada je američki košarkaški tim u pitanju. Takođe, van Sela će biti i neki od najbo-

ljih tenisera, poput Endija Mareja i Rodžera Federera, vjerovatno i najboljeg na planeti Novaka Đokovića. Oni će boraviti u centru grada zajedno sa čelnicima svojih nacionalnih federacija, daleko od očiju javnosti.

“Iz iskustva, znam da je doživljaj života u Olimpijskom selu fantastičan. Ali, kada vas svi znaju i svi žele da se fotografišu ili provedu vrijeme sa vama, to zna da bude naporno”, rekao je Endi Marej, drugi teniser svijeta.

SPORT

59

Foto:

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 7. 2016.

MPIJSKOG SELA luksuzno opremljemjestu nađu i takminih apartmana, kočari i zvaničnici i ji će nakon Igavolonteri, dok ra uglavnom biće tek manji ti pretvoreni u broj, oko jedstambene blonog procenLUKSUZNO OPREMLJENIH LJUDI MOĆI ĆE DA kove za mlade ta, u skladu APARTMANA NAPRAVLJEBUDE SMJEŠTENO NO JE U SELU - ONI ĆE NAsa sopstvebračne parove.

ISTOVREMENO U KON IGARA BITI PRETVOnim potrebaPo statistici OLIMPIJSKOM SELU RENI U STAMBENE BLOma biti u druBrazilskog miKOVE ZA MLADE BRAČNE gim djelovima nistarstva sporPAROVE ta, površina koju grada. će obuhvatati kompleks iznosi preko 200 hi■ I PRIPREME ljada kvadratnih metara. To I ZABAVA MILIONA DOLARA ga čini ubjedljivo najvećim KOŠTALA JE mjestom za smještaj sporOno što impresionira je IZGRADNJA tista kada je u pitanju bilo sveobuhvatnost života u Selu, OLIMPIJSKOG koje multisportsko takmičegdje će sportisti moći da boraSELA U BARI nje, ikad održano. ve blizu mjesec dana.

Ideja je bila da se na istom Menze su organizovane ta-

17.950 3.604

835

JOŠ 13 DANA

OTVARANJE 24. JULA

Iako je Olimpijsko selo predstavljeno javnosti 16. juna, počeće sa radom punom parom zvanično 24. jula.

Tada će prvi sportisti, 12 dana uoči Igara, moći da se smjeste u kompleks u Bari. ko da u njima nema zadržavanja dok se čeka za hranu. Takođe su koncipirane tematski, u skladu sa kulturom i zahtjevima pojedinih reprezentacija, običajima, vjerovanjima...

Takođe, za sportiste je sagrađen i poseban multireligijski centar. Tokom svih 24 časa imaju pristup timovima psihologa, a takođe u bilo koje doba dana ili noći mogu da naruče hranu kakvu žele. Što se pripreme za nastupe tiče, u okviru Sela nalaze se

Već je poznato u kojim djelovima Olimpijskog sela će biti smještene koje reprezentacije. Volonteri i zvaničnici imaće priliku i da se prije 24. jula ,,usele“, kako bi se od prvog dana obezbijedili optimalni uslovi za takmičare.

najmodernije sale, teretane, saune, ali i olimpijski bazen i teniski tereni. Tako sportisti neće morati da, u većini sportova, idu na sama borilišta kako bi se pripremali.

Da nije sve podređeno takmičenjima, svjedoče i brojni zabavni sadržaji koji su na raspolaganju takmičarima tokom Igara. Na primjer, u Olimpijskom selu u svakoj zgradi sagrađen je poseban centar sa video-igrama, a postoji i akvapark, plesni studio...

60

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 7. 2016.

SPORTSKI EKRAN SUBOTA

NEDJELJA

SPORTKUB 1

SPORTKLUB 1 11.30hATP Gštad, finale, tenis 14.00hHungaroring, trka, Fortmula 1 16.00hBazel – Sion, fudbal 18.00hNordsjeland – Midtjiland, fudbal 21.00hATP Vašington, finale, tenis 23.00hWTA Stanford, finale, tenis 02.00hSAD – Kina, košarka

11.00hHungaroring, trening, Formula 1 14.00hHungaroring, kvalifikacije, Formula 1 16.00hDijamantska liga, atletika 20.00hATP Vašington, polufinale, tenis 23.00hVTA Stanford, polufinale, tenis 01.00hATP Vašington, polufinale, tenis 04.00hVTA Stanford, finale, tenis

SPORTKLUB 2 12.00hVTA Baštad, finale dublova, tenis 14.00hVTA Baštad, finale, tenis 21.00hNeskar, Indijanapolis

SPORTKLUB 2 11.30hATP Gštad, polufinale, tenis 13.00hVTA Baštad, polufinale, tenis 15.00hATP Gštad i VTA Baštad, finale, tenis 18.30hŠturm – Salzburg, fudbal

SPORTKLUB 3 11.30hKašima – Urava, fudbal 13:35hLiaoning – Šangaj, fudbal 16.00hSt. Džonston – Falkirk, fudbal 18.00hCSKA Moskva – Zenit, fudbal 20.00hEkstremni sportovi, Osijek

SUBOTA

CSKA Moskva - Zenit 18.00h, Sportklub 3 Šampion Rusije CSKA i osvajač Kupa Zenit igraće za trofej Superkupa u Moskvi.

09.25hGP3 Mađarska, druga trka, auto-moto 10.30hGP2 Mađarska, druga trka, auto-moto 20.00h ATP Umag, tenis 22.45hTerens Kraford – Viktor Postol, boks

ARENASPORT 2

ARENASPORT 3

17.30hATP Umag, polufinale, tenis

21.00hLokomotiva – Split, fudbal 23.05h Inter – PSŽ, fudbal

ARENASPORT 3 21.00hInter Z. – Osijek, fudbal

ARENASPORT 4

ARENASPORT 4

19.30hŠiroki Brijeg – Vitez, fudbal 23.30hBrazilska liga, fudbal

11.00hATP Kicbuhel, finale dubla, tenis 13.00hATP Kicbuhel, finale, tenis

ARENASPORT 5 21.00hBrazilska liga, fudbal

ARENASPORT 5

14.45hLjetni Gran Pri, Visla, ski skokovi 17.00hSP za juniore, atletika 22.00hPortland – Galaksi, fudbal

AREANSPORT 1 ARENASPORT 2

11.00hMelburn – Juventus, fudbal 18.00hSloboda – Olimpik, fudbal

EUROSPORT 2

13.35hHebei – Čangčun, fudbal 16.30hSt. Polten – Austrija, fudbal

19.00hBačka – Partizan, fudbal

AREANSPORT 1

15.40hGP2 Mađarska, prva trka, automoto 17.20hGP3 Mađarska, prva trka, automoto 20.00hKlub Briž – Standard, fudbal EUROSPORT 13.00hTur d Frans, etapa 20, biciklizam

SPORTKLUB 3

EUROSPORT 16.00hTur d Frans, etapa 21, biciklizam 20.05hItalija – Francuska, finale U19 EP, fudbal

EUROSPORT 2

NEDJELJA

Inter - PSŽ 23.05h, Arsenasport 3 Stevan Jovetić i njegov Inter igraće prijateljsku utakmicu protiv zvjezdanog PSŽ-a u Oregonu, na zapadu SAD-a.

13.00h SP, motokros 14.00h SP, motokros 16.00hSP za juniore, atletika 18.00hSvjetdski šampionat, auto-trke 19.15hNjujork Red Buls – Njujork Siti, fudbal 21.05hSporting Kanzas – Sijetl Sanders, fudbal

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 7. 2016.

SPORT

61

BRAGA KUPILA CRNOGORSKOG VEZISTU

Bakić ide kod Điđa

Slovenija DVA PREDSTAVNIKA

Hrvatska

Crnogorski vezista Marko Bakić karijeru će nastaviti u Portugalu, kao što se i očekivalo. Ali, ne u Belenesešu ili Benfiki, koji su prvi pokazali interesovanje. Ipak, Bakić će u Sporting Bragu kod Nikole Điđa Vukčevića, koja je riješila da od Fiorentine otkupi vezistu za milion eura i potpiše sa njim ugovor na pet godina.

A.P.

TRI PREDSTAVNIKA

Bosna i Hercegovina DVA PREDSTAVNIKA

Srbija

TRI PREDSTAVNIKA

Crna Gora

BARSELONA ZAVUKLA RUKU U DŽEP

JEDAN PREDSTAVNIK

Gomeš od 70 miliona

Makedonija

JEDAN PREDSTAVNIK

PREDSJEDNIK FSS SLAVIŠA KOKEZA OTKRIO

BALKANSKI KUP OD 2018. GODINE

Već godinama unazad regionalna fudbalska liga je više od ideje. Međutim, proteklih dana sve češće se pominje moguće balkansko prvenstvo, koje je spremna da podrži i Evropska kuća fudbala (UEFA). A o svemu je govorio i predsjednik Fudbalskog saveza Srbije Slaviša Kokeza, otkrivši da je početak takmičenja praktično dogovoren na sastanku u Moskvi.

“Same nagrade ne da nisu male, već bi znatno doprinijele budžetima svih klubova učesnika. Prvoplasirana ekipa bi dobila oko dva i po miliona eura, a prvih osam ili deset klubova ne bi dobilo ispod 700.000 ili 800.000 eura. To je jako velik novac za klubove sa našeg područja”, rekao je Kokeza za Arenu.

Prvi čovjek srpskog fudbala otkrio je da UEFA želi da se takmičenje zove “Balkanski kup” i startovalo bi u sezoni 2018/19, a u njemu bi učestvovale ekipe iz Crne Gore, Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Make-

2,5 12

MILIONA EURA DOBIO BI ŠAMPION BALKANSKOG KUPA.

KLUBOVA TREBALO BI DA UČESTVUJU U BALKANSKOM KUPU, A CRNA GORA BI TREBALO DA IMA JEDNOG PREDSTAVNIKA. donije i Slovenije.

“Jako važno je da Balkanski kup ne bi ugrožavao domaća takmičenja. Igralo bi se od februara do maja”, poručio je Kokeza.

DA LI STE ZNALI? Da je posljednje kompletno prvenstvo SFRJ odigrano u sezoni 1990/91, kada je šampion bila Crvena zvezda.

Dejan Savićević, predsjednik Fudbalskog saveza Crne Gore, nedavno je rekao da regionalna liga teško može da zaživi...

“Malo je termina. U većem dijelu ne može da se igra zimi. Da su vremenski uslovi drugačiji moglo bi se organizovati jedno takvo takmičenje. Takođe, liga ništa ne bi značila ništa bez takmičarskog duha. Naravno, tu se postavlja i pitanje bezbjednosti. Gorjelo bi i vjerovatno bi bilo problema. S druge strane, da se igra bez podrške navijača čemu bi služila pomenuta liga. Što bi radili s našim nacionalnim prvenstvima. Ima dosta stvari protiv”, rekao je Savićević.

A.P.

Barselona je “ukrala” Realu Andre Gomeša, kojeg nije platila 50, već 70 miliona eura, tvrde španski mediji.

Katalonci će 35 miliona dati Valensiji, pet će zaraditi Benfika jer je takav dogovor postigla sa “slijepim miševima” kada je 22-godišnji vezista dolazio, dok će preostalih 15 miliona biti isplaćeno kroz bonuse.

A.P.

ČETVRTA POZAJMICA IZ BENFIKE

Đuričić u Sampdoriji Filip Đuričić po četvrti put odlazi na jednogodišnju pozajmicu iz Benfike, a nova destinacije je Sampdorija.

Portugalski mediji pišu da će italijanski klub moći da otkupi srpskog igrača na kraju sezone za 3,5 miliona eura. Đuričiću ugovor sa Benfikom ističe 2018. godine, a ekipa iz Ligurije pretekla je Fiorentinu koja ga je željela.

A.P.

BELGIJANAC NA OLIMPIKU

Lacio zagrlio Lukakua

Lukaku je novi igrač Lacija.

Naravno, nije u pitanju poznati napadač Evertona Romelu, već njegov brat Džordan, koji je potpisao trogodišnji ugovor sa klubom sa “Olimpika”, dok je Ostende od transfera zaradio pet miliona eura.

“Presrećan sam. Rekli su mi divne stvari o Italiji i drago mi je što sam ovdje”, rekao je Džordan.

A.P.

62

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 7. 2016.

STAV

NIKOLA VUKČEVIĆ PONOSAN I NAKON

NADAM SE DA PROBUDITI BUD

MILOŠ ANTIĆ

Urednik sportske redakcije

Punih jedanaest godina navijači Budućnosti “živjeli” su od Deportivo La Korunje, legendarni meč tima Brana Milačića protiv Munitisa, Valerona i tada moćne španske družine prepričavale su novije generacije... Trebala je da prođe vječnost pa da insitucija našeg fudbala (u kakvom god da je stanju, to je činjenica) opet “napuni oči” podgoričkoj publici. Desio se Genk i preko noći je vraćen duh starih, nekih ljepših, romantičnijih vremena.

Ni tog jula 2005, ni ovog jula 2016. Budućnost nije prošla dalje, ali je utisak identičan - poslije ko zna koliko vremena narod je sa osmijehom na licu, pun pozitivnih utisaka, ponosan na učinak svojih ljubimaca na terenu, napustio najveću crnogorsku arenu.

Iako se nastavilo to crnilo bijele tačke, iako nije prekinuto prokletstvo gola ispod južne tribine, iako je bilo problematičnih sudijskih odluka, iako je ostao gorak utisak, jer je evropska bajka mogla da potraje mnogo, mnogo duže.

Sve se desilo u trenutku kada je nada bila prisutna u minimalnom obliku čak i kod onih najoptimističnijih. Što zbog minusa iz Belgije, što zbog činjenice da su igrači pripreme počeli štrajkom, da Uprava ne postoji, a da je klub u organizacionom i finansijskom rasulu.

Igrači su se, međutim, potrudili da se sve zaboravi. Igrali su kao u transu.

Svi. Vođeni sa klupe maestralnim Mikijem Vukotićem. Koji je pravio tim samo od onih koji su htjeli da ostanu. Po cijenu kašnjenja

plata. I onih koji su htjeli da dođu “na riječ”. Druge nije imao mogućnost da zadrži, iako je i nakon meča sa Genkom emotivno istrošen, očinski žalio “zbog činjenice da je ekipu napustio Marko Burzanović”.

Godinu dana pod Goricom obilježio je rad bez prave podrške, u lošem okruženju i ambijentu, uslovima koji su daleko od idealnih - a raditi na taj način, još stvarati igru i rezultate je - umjetnost.

Sačuvao je igrače od spoljnih udara, a način na koji je spremio revanš protiv Genka prepričavaće se u trenerskim krugovima. Diktiranje ritma, 120 minuta trke, izvanredne taktičke postavke, akcije, šanse, golovi - nijedan crnogorski tim na ovom nivou nije odigrao takav meč. Budućnost se pitala za sve. Ogromnim srcem porazila je svoje limite. I još nečim. Kada to imaš onda možeš da igraš protiv svakog protivnika. Koliko god da je na papiru moćniji.

A baš ovakvi mečevi, na evropskoj pozornici, rađaju jake timove, promovišu igrače, prave trenere. Ne prave ih trofeji u Crnoj Gori. Koliko god da stoji da Budućnost mora da osvaja trofeje na domaćem tlu i da su dvije titule i Kup Crne Gore za deset godina - mizerija. Bruka.

Budućnost je prije dvije noći pobijedila za grad.

Za svoju publiku. Za bogatu istoriju. I za vjeru u bolju budućnost Budućnosti. Genk će ostati najljepša priča u novijoj istoriji, priča za sva vremena, ali je već danas prošlost. A od prošlosti se ne živi.

Da se na novi Genk ne čeka kao na La Korunju.

Foto:Vedran Ilić

SAMO DA NOVI GENK NE ČEKAMO KAO LA KORUNJU

Radomir Đalović je vukao ekipu u napad, zadavao brojne probleme odbrani Genka, a sa druge strane, kada je trebalo biti staložen, ali i čvrst u odbrani - tu je bio on, Nikola Vukčević!

Gorostasni stub odbrane u četi Miodraga Vukotića je u 32. godini odigrao možda i partiju karijere. Uz njega je briljirao i mladi Filip Mitrović, kao i cijela odbrana Budućnosti koja je svoj posao odradila bez greške.

“Publika se uželjela dobre igre i rezultata. To smo prikazali, protiv renomirane evropske ekipe, tima kakav odavno nije dolazio u naš glavni grad”, prisjeća se duela sa Belgijancima popularni Kobac.

■ OVOM KLUBU JE

MJESTO U EVROPI

Ipak, pobjeda je stigla (2:0)!

Velika je, dugo će se pričati o njoj, danima će biti tema broj jedan u fudbalskim krugovima Crne Gore, ali izostao je

Mislim da su momci pokazali da za Budućnost ima mjesta u Evropi, pogotovo kad ovako svi pružimo maksimum. U Crnoj Gori se igra fudbal i uz malo ulaganja, mogla bi da se napravi lijepa priča

prolaz dalje - ulazak u 3. kolo kvalifikacija za Ligu Evrope i duel, sa na papiru, slabijim Kork sitijem. Penali su sreću poklonili Belgijancima...

“Mislim da su momci pokazali da za Budućnost ima mjesta u Evropi, pogotovo kad ovako svi pružimo maksimum. U Crnoj Gori se igra fudbal i uz malo ulaganja, mogla bi da se napravi lijepa priča”, dodao je nekadašnji štoper Vlaznije, Škendije, Etnikosa, Lovćena, Inđije i kuvajtske Kazme.

■ VRIJEME JE DA SE

NEKE STVARI DOVEDU U RED

A, možda glavno pitanje je kako sada? Kako dalje? Da li

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 7. 2016.

ĆE OVO DUĆNOST

Foto:Vedran Ilić

N ELIMINACIJE OD GENKA

63

SPORT

Miloš Raičković i Radomir Đalović protagonisti dvije sporne situacije ovako su regovali nakon što grčki sudija nije pokazao na bijelu tačku u 54. minutu

JAVNOST SIGURNA DA JE BUDUĆNOST OŠTEĆENA PROTIV GENKA

Plavima nisu trebali poklon penali, samo jednak kriterijum suđenja

450 HILJADA ZARADILA JE BUDUĆNOST OD OVOGDIŠNJEG UČEŠĆA U KVALIFIKACIJAMA ZA LIGU EVROPE

će neorganizovana (čitajte nepostojeća uprava) pustiti da klub ide nizvodno, da tone i živi s vremena na vrijeme od ovakvih utakmica. Ili, neko će se konačno sjetiti da “zavrne rukave” i vrati sjaj našeg najpopularnijeg kluba u državi....

“Mislim da je publika, ali i

široka javnost vidjela da možemo da se nosimo sa ozbiljnim evropskim ekipama. Vrijeme je da se neke stvari dovedu u red što se tiče funkcionisanja samog kluba kakav je Budućnost, jer ona predstavlja brend i zaslužuje najbolje”, apostrofirao je Vukčević i još jednom pohvalio mlade saigrače koji su u četvrtak veče osvojili srca brojnih Podgoričana: “Nagovijestili smo hrabru igru. Pokazali smo snagu, hrabrost, ali i umijeće i kvalitet.

Bilo je o ovom dvomeču situacija na koje nijesmo mogli da utičemo. Mislim na suđenje, jer smatram da smo oštećeni i da je to presudilo pobjednika”.

U.R.

Budućnost nije uspjela da prođe u narednu rundu kvalifikacija za Ligu Evrope, potencijalno inkasira još pola miliona eura, a zbog čega epilog epskog meča pod Goricom nije bio drugačiji navijači, fudbaleri i ljudi iz kluba krive jednog čovjeka - “persona non grata” u Podgorici je grčki arbitar Haralambos Kalogeropulos.

Tridesettrogodišnjak iz Atine mogao je dva puta da uperi prstom na kreč i praktično riješi pitanje ukupnog pobjednika - ostao je, međutim, nijem i u 54. (nakon udarca Raičkovića lopta je u ruku pogodila Kumordžija) i u 113. minutu kada je nakon pokušaja asistencije Đalovića lopta okrznula ruku Hejnena.

Mogao je da dune u pištaljku - vjerovatno mu niko ne bi ni riječ prigovorio. Ali ne i morao - jer instrukcije UEFE kažu sljedeće...

“U prvom slučaju riječ je o prirodnom položaju ruke i činjenici da odbrambeni igrač zbog blizine i jačine udarca nema vremena da nakon napucane lopte od napadača skloni ruku. Takođe vidi se po “reakciji” ruke koja je potpuno opuštena da namjera ne postoji. U drugom slučaju postoji to sudijsko uvjerenje - da li ima namjere odbrambenog igrača, koji je u trku, da spriječi to dodavanje ili je opet prirodan položaj ruke u pitanju.

Sporne situacije jesu, ali sudi-

ja nije pogriješio ni u jednom slučaju”, ponovilo nam je priču više bivših i sadašnjih crnogorskih sudija pozivajući se na instrukcije UEFE. Ostaje, dakle, da se otrovne strelice upere ka Islanđaninu Vilhjalmuru Torarinsonu, sudiji prvog meča, koji je Genku poklonio penal i prelomio belgijskih 90 minuta.

Budućnosti pokloni, s obzirom na mnogo bolju igru u dvomeču, nijesu trebali - samo jednak kriterijum.

M.A.

Izdavač: Novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

Nikola PRELEVIĆ, izvršni direktor (nikola.prelevic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika

Mogao je Haralambos Kalogeropulos dva puta da pokaže na bijelu tačku, iako instrukcije UEFE kažu “da je ruka oba puta bila u prirodnom položaju i da penala nema”

(desk@dnovine.me) Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Mladen MEDENICA (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@ dnovine.me), Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (reportaze@ dnovine.me), Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Vedran ILIĆ (foto@dnovine.me)

redakcija@dnovine.me

aktuelno

zanimljivo

Demokratska partija socijalista

Lekić da pročita zakon ili makar Lex specialis

Lider Demosa Miodrag Lekić bi trebalo da pročita Zakon o državnoj upravi, koji jasno definiše kome su ministri odgovorni za svoj rad ili makar Lex specialis, poručili su iz DPS. Lekić je juče kazao da rad opozicionih ministara ne treba da ocjenjuje predsjednik Vlade Milo Đukanović, već će to uraditi crnogorska javnost i partije koje su odlučivale o njihovom izboru.

U DPS-u smatraju da bi kao bivši ministar u Đukanovićevoj Vladi, i čovjek koji je više puta beuzuspješno pretendovao na najviše funkcije u državi protiv čije nezavisnosti se borio, Lekić morao, kako navode, da pokaže makar elementarno poznavanje funkcionisanja izvršne vlasti i državne uprave.

“Sa viškom prepotencije i manjkom znanja dovodi sebe u inferiornu poziciju da uprkos tolikom iskustvu

ne zna koje su ingerencije predsjednika Vlade, i kakva je odgovornost ministara u Vladi, bez obzira na to iz koje su partije”, kaže se u reagovanju DPS-a.

Oni ističu da najnovija Lekićeva izjava jasno potvrđuje da je opozicija, nakon što im se, kako kažu iz DPS-a, urušio koncept otkrivanja navodnih nepravilnosti, poslala u Vladu svoje predstavnike samo da bi pokušala da blokira njen rad, i sprovođenje kapi-

talnih projekata, kako bi ministarske i druge funkcije koristila za političku promociju u predizbornoj kampanji.

Oni su poručili da će Lekić prvenstveno morati da brine o cenzusu partnera iz tehničkog saveza, kako je, dodali su, “trojku” krstio njegov zamjenik Goran Danilović.

Oni su dodali da razumiju, kako navode, zluradost Lekića izazvanu istorijskim uspjesima Crne Gore na međunarodnom planu.

E.H.

Bivši vođa Kju kluks klana hoće u senatore

SNP očekuje smjenu vlasti u Gusinju Na sjednici opštinskog odbora SNP-a Gusinje istaknuto je da dosadašnja opštinska politika nije vođena u interesu svih građana koji žive na teritoriji Gusinja, zbog čega očekuju da će građani na lokalnim izborima dati povjerenje novoj upra-

vi, u kojoj će SNP imati značajnu ulogu, saopšteno je iz te partije. Članovi Izbornog savjeta OO SNP-a Gusinje na jučerašnjoj sjednici dali su punu podršku jednoglasno donesenim zaključcima Glavnog odbora te partije.

Bivši vođa Kju kluks klana Dejvid Djuk objavio je juče na svom sajtu da planira da se kandiduje za funkciju senatora koji predstavlja američku saveznu državu Lujzijana.

To prenosi AP koji navodi da je Djuk registrovan kao glasač Republikanske partije.

“Ponosno objavljujem kandidaturu za Senat SAD. Verujem u jednaka prava za sve i poštovanje svih Amerikanaca. Međutim, ono što me izdvaja je to što zahtijevam poštovanje prava i nasljeđa Amerikanaca evropskog porijekla”, naveo je u video obraćanju Djuk.

Agencija podsjeća da Djukova objava stiže u trenutku dubokih rasnih napetosti u Lujzijani nakon ubistva crnca koje je počinio bijeli policajac i ubistva tri bijela policajca koje je izveo crnac, kao i samo dan nakon što je Donald Tramp prihvatio kandidaturu Republikanske partije za predsjednika SAD. AP navodi da je bivši vođa Kju kluks klana odslužio godinu dana u federalnom zatvoru zbog varanja svojih pristalica i utaje poreza.

(Tanjug)

ponuDa singapura najbogatijima

Restoran nudi večeru od dva miliona dolara Ukoliko ste milioner i imate viška novca, a uz to ste i gurman, oduševiće vas luksuzna večera u singapurskom restoranu Ce La Vi koja će vas koštati vrtoglavih dva miliona dolara! Ipak, u tu bombastičnu cijenu nije uključena samo hrana, nego još brojne luksuzne pogodnosti koje će potrajati osam sati i pružiti gostima fantastično iskustvo.

Paket za dvoje čine let helikopterom iznad Singapura od 45 minuta, krstarenje raskošnom jahtom i vožnja Rols Rojsom uz ličnog vozača, piše 24sata.hr.

Goste potom čeka večera iz 18 djelova i deset hiljada ruža koje su postavljene na vrhu hotela.

Pribor za jelo su dijamantski štapići na kojima su čak ugravirana imena ljudi koji ih koriste. Sastojci za večeru su Belon ostrige koje se smatraju najcjenjenijim francuskim školjkama, najskuplja vrsta kavijara poznata pod nazivom Almas, a za piće se poslužuju samo vina stara 44 i 55 godina.

Restoran još nije donio odluku kada će započeti sa ovim večerama. Za sada su samo napravili spisak zainteresovanih.

Alkohol “okrivili” za sedam vrsta kancera Dženi Konor sa Univerziteta u Otagu (Novi Zeland) objavila je rad u stručnom časopisu “Addiction” u kom se navode procjene da je samo u 2012. godini oko pola miliona smrtnih slučajeva izazvanih kancerom, zapravo posljedica konzumacije alkohola, što je oko 5,8 odsto smrtnih slučajeva usljed raka u svijetu.

Ona je pronašla dokaze o povezanosti između alkohola i raka grla, usta, jednjaka, glasnih žica, jetre, debelog crijeva i dojke.

“Primijetili smo da se

rizik povećava što je veća konzumacija alkohola i složili se da postoje čvrsti dokazi da uzimanje alkohola direktno izaziva rak”, kaže Suzan Braun, programski menadžer Svjetske fondacije za istraživanje raka.

Iako su u najvećem riziku alkoholičari, čak i ljudi koji piju “umjereno” povećavaju sebi šanse od obolijevanja.

Konor kaže da ne postoji bezbjedna količina alkohola, kada je riječ o riziku od kancera. (b92)